NACIONALNO

I EVROPSI(O
PRNO

Naziv djela: Nacionalno i evropsko pravo Autori: Prof. dr. Veljko Trivun, redaktor Prof. dr. Miloš Trifković Mr. Vedad Silajdžić Mr. Jasmin Hošo Izdavač: Ekonomski fakultet Sarajevo Izdavačka djelatnost Fakulteta Glavni i odgovorni urednik: Dekan Prof. dr. Muris Čičić Urednik: Prof. dr. Dževad Šehić Recenzenti: Prof. dr. Milić Simić Prof. dr. Šefkija Čović Grafički urednik i DTP: Velija Hasanbegović Štampa: VMG grafika d.o.o. Mostar Odgovorno lice štamparije: Vencel Pralas
___________________________________________________ CIP- Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 346 (497.6 : 4) (075.8) TRIVUN, Veljko Nacionalno i evropsko pravo / Veljko Trivun... (et al.). – Sarajevo : Ekonomski fakultet, 2007. – 447 str. ; 24 cm Bibliografija: str. 439-447 i uz tekst ISBN 978-9958-605-99-4 1. Trivun, Veljko COBISS. BH-ID 15846150 ___________________________________________________

SADR@AJ Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13 I UGOVOR O PRODAJI I PRAVO JAVNIH NABAVKI . .15 1. 2. 3. 4. 5. 6. 6.1. 6.2. 6.3. 7. 7.1. 7.2. 7.3. 7.4. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. II 1. 2. 3. Pojam ugovora o prodaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15 Osnovni principi ugovornog prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .16 Obilje`ja ugovora o prodaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .19 Postupak zaklju~ivanja ugovora o prodaji . . . . . . . . . . . . . . .20 Posebne tehnike zaklju~ivanja ugovora o prodaji . . . . . . . . .22 Bitni elementi ugovora o prodaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24 Predmet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24 Koli~ina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24 Cijena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .25 Nebitni elementi ugovora o prodaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .26 Pojam i vrste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .26 Kvalitet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .27 Ambala`a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .27 Transportne klauzule . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .27 Obaveze prodavca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .28 Obaveze kupca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .29 Pojam javnih nabavki . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 Istorija prava javnih nabavki . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .31 Javne nabavke u pravu Evropske unije . . . . . . . . . . . . . . . . .32 Osnovni ciljevi javnih nabavki . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .33 Principi javnih nabavki . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .35 Propisi o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini . . . . . . .36 Uloga i zna~aj lex specialis u pravu javnih nabavki . . . . . . .37 Pojedini pojmovi i definicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .38 Postupci u javnim nabavkama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .42 Selekcioni kriteriji dodjele ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .51 Kriteriji dodjele ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .55 @albeni i revizioni postupci i procedure . . . . . . . . . . . . . . . .55 UGOVOR O ME\UNARODNOJ PRODAJI ROBE . . . .59 Pojam i definicija ugovora o prodaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . .59 Vrste prodaje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .60 Pojam prodaje me|unarodnog poslovnog prava . . . . . . . . . .61
5

4. 4.1. 4.2. 5. 5.1. 5.2. 5.3. 5.4. 5.5. 6. 6.1. 6.2. 6.3. 6.3.1. 6.3.2. 6.3.3. 6.4. 6.4.1. 6.4.2. 7. 7.1. 7.1.1. 7.1.2. 7.2. 7.2.1. 7.2.2. 7.2.3. 8. 8.1. 8.1.1. 8.1.2. 8.1.3. 8.1.4. 8.2. 8.3. 8.4. 8.4.1. 8.4.2. 8.4.3. 8.5. 8.6. 8.7.
6

Izvori prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .64 Izvori me|unarodnog privatnog prava . . . . . . . . . . . . . . . . . .64 Izvori dr`avnog poslovnog prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .67 Sopstveni izvori me|unarodnog poslovnog prava . . . . . . . . .69 Me|unarodne konvencije i opšta na~ela me|unarodnog prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .69 Jedinstveni reglmani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .73 Me|unarodno autonomno poslovno pravo . . . . . . . . . . . . . .74 Sudska i arbitra`na praksa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .75 Dr`avni prinudni propisi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .76 Zaklju~ivanje ugovora o me|unarodnoj prodaji . . . . . . . . . .77 Nove tendencije i faze zaklju~ivanja ugovora . . . . . . . . . . . .77 Posebne tehnike zaklju~ivanja ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . .80 Zaklju~ivanje ugovora prema Be~koj konvenciji . . . . . . . . .83 Ciljevi Be~ke konvencije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .83 Ponuda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .84 Prihvat i perfekcija ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .87 Uloga dr`ave u zaklju~ivanju ugovora o me|unarodnoj prodaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .90 Dozvola i/ili odobrenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .90 Pravo BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .93 Elementi ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .96 Bitni elementi ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .96 Predmet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .96 Cijena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .98 Nebitni elementi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .102 Koli~ina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .102 Kvalitet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .103 Transportne klauzule i ambala`a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .104 Obaveze prodavca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .106 Isporuka robe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .106 Pojam isporuke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .106 Mjesto isporuke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .107 Na~in isporuke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .108 Vrijeme isporuke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .109 Predaja dokumenata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .111 Prenos svojine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .113 Garancije saobraznosti isporu~ene robe sa ugovorom . . . .113 Uporednopravni pregled . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .113 Pojam saobraznosti u Be~koj konvenciji . . . . . . . . . . . . . . .115 Garancija saobraznosti robe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .117 Garancija za pravne nedostatke (zaštita od evikcije) . . . . .119 ^uvanje robe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .121 Ostale obaveze . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .123

9. 9.1. 9.2. 9.2.1. 9.2.2. 9.2.3. 9.2.4. 9.3. 9.4. 9.5. 9.5.1. 9.5.2. 9.5.3. 9.5.4. 10. 10.1. 10.2. 10.2.1. 10.2.2. 10.2.3. 10.3. 11. 11.1. 11.2. 12. 12.1. 12.1.1. 12.1.2. 12.1.3. 12.1.4. 12.2. 12.2.1. 12.2.2. 12.2.3. 13. 13.1. 13.1.2. 13.2. 13.2.1 13.2.2. 14.

Obaveze kupca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .124 Davanje specifikacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .124 Provjera saobraznosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .125 Pojam i zna~aj provjere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .125 Vrijeme provjere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .125 Mjesto provjere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .127 Na~in provjere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .128 Prijem isporuke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .129 ^uvanje robe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .130 Pla}anje cijene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .130 Pojam pla}anja i izvori prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .130 Na~in pla}anja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .132 Mjesto pla}anja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .133 Vrijeme pla}anja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .134 Prigovori zbog nesaobraznosti i pravnih nedostataka . . . . .136 Obavještenja i prigovori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .136 Reklamacija/obavještenje o nesaobraznosti robe . . . . . . . .137 Sadr`aj reklamacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .137 Vrijeme reklamacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .138 Mjesto, na~in i dejstvo reklamacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . .139 Prigovor/obavještenje o pravnim nedostacima . . . . . . . . . .140 Sistem odgovornosti u Be~koj konvenciji . . . . . . . . . . . . . .141 Povreda ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .141 Pojam i principi odgovornosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .143 Odgovornost prodavca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .146 Odgovornost za docnju sa isporukom . . . . . . . . . . . . . . . . .146 Sistem odgovornosti za docnju sa isporukom . . . . . . . . . . .146 Odgovornost za docnju sa jednokratnom isporukom . . . . .147 Odgovornost za docnju sa sukcesivnom isporukom . . . . . .152 ^iš}enje od zadocnjenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .153 Odgovornost za nesaobraznost stvari i prava ili potra`ivanja tre}ih lica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .154 Sistem odgovornosti za nesaobraznost i pravne nedostatke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .154 Prava kupca kada ostaje pri ugovoru . . . . . . . . . . . . . . . . . .155 Prava kupca kada raskida ugovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .158 Odgovornost kupca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .160 Odgovornost za docnju sa prijemom isporuke . . . . . . . . . .160 Pojedina prava prodavca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .161 Odgovornost za docnju sa pla}anjem . . . . . . . . . . . . . . . . .162 Sistem odgovornosti za docnju sa pla}anjem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .162 Pojedina prava prodavca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .163 Prelazak rizika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .164
7

. Zaklju~ivanje ugovora po UNIDROIT principima . . . . Izvori prava u Bosni i Hercegovini . . . .1. . . .1. .2. .201 8 . . .179 2. Model zakon UNCITRAL-a o elektronskoj trgovini .1. . . . . . . Pravni vodi~ o elektronskom prenosu sredstava . . . .2. . . . . . III Pojam rizika i uporednopravni pregled . . . . . Izvori prava u Evropskoj Uniji . . .3. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .169 2. . . . . . . . Zakon o zaštiti potroša~a u BiH . . . . . . . .1. . . . . .184 3. .188 3. . . . . .1.3. . . . . .1.3. . . . . . .3. . . . .1. Zaklju~ivanje ugovora po Na~elima evropskog ugovornog prava (Landova na~ela) . . . .5. . .2. . .171 2. .2. . . . . .1. .3. 14. . . . . Izvori prava relevantni za zaklju~ivanje ugovora elektronskim porukama. . . . . . . . . . odnosno upotrebom IKT . . . Odluka Centralne banke BiH o reguliranju pravila za utvr|ivanje elemenata za vjerodostojnost elektronskog potpisa . . . Uvod . .14. . .165 Pravila za distancionu prodaju . . . .1. UNCITRAL Model zakon o elektronskim potpisima . . . . . . . .3. . .1. . . . . .2. .3. .167 ZAKLJU^IVANJE UGOVORA ELEKTRONSKIM PUTEM . . . . . . Ekonomska komisija UN za Evropu–RG 4–CEFACT . . . . . . . . . . . . . . .3. . . . . . . . . . . . . . . . . . .191 3. . . . . . .187 3. . . . . . . . . . .190 3. . . . . . . . . . . . . .189 3. . .182 3. . . . . . . . .1. . .1. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .194 3. . Zaklju~ivanje ugovora po Zakonu o obligacionim odnosima u Federaciji BiH i Republici Srpskoj . . . .176 2.1. . . . . . . . . . . . .171 2. . . .1. . .185 3. Nastanak ugovora po Na~elima evropskog ugovornog prava .185 3. .2. . . . . . . . . . . Opšte karakteristike rada me|unarodnih organizacija i njihove regulative elektronske trgovine . . . . . . . .183 3. . . . .192 3. . . . . . .2. . . . . . . . . . . . . . . . . Komisija UN za me|unarodno trgovinsko pravo (UNCITRAL) . . .172 2.3. . . . . . . . . . . 14.169 1. . . . . Odluka Centralne banke BiH o minimalnim uvjetima koje mora ispunjavati kvalificirano certifikaciono tijelo koje izdaje kvalificirane certifikate za elektronski potpis . .1. . . . . . . . . . .2. . . . . . . . . . . . .1. .164 Opšta pravila o prelasku rizika po Konvenciji . . . . . .4. . . .190 3.3. . . . . . . .2. . . Opšti uslovi formularnih ugovora . .2. . . . . . .184 3.173 2. . . Zaklju~ivanje ugovora prema Be~koj konvenciji .195 3. . .198 3. . . . . . . . . . . . . . . . . . .4.1. . Direktiva o odre|enim pravnim aspektima elektronske trgovine na unutrašnjem tr`ištu E-Commerce Direktiva) . . . . Direktiva Evropskog parlamenta i Savjeta o okviru Zajednice o elektronskim potpisima . . . . . . . . . . . .4. . .3. . . . . .196 3. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1. . Izvori prava vezani za zaklju~ivanje ugovora . . . Zakon o elektronskom potpisu Bosne i Hercegovine . Me|unarodni pomorski komitet (CMI) . . . Me|unarodna trgovinska komora (ICC) . . . . . Evropski model EDI sporazum .193 3. . . . . . .2. . . . . . .

. . . .6.1. . .230 4. . . Distinkcija izme|u ponude i poziva na davanje ponuda . . . . . . .254 5. . . . . .1. .7. . .7. . . . . .227 4. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7. . . . . . . . .212 4. . .1. . . . . . . . . . . . . . . . . . .239 5. . . . . .257 6. . . . . . . . . .2. .3. . . . . . . . . . . . . . . .3. . Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa . . . . .217 4. . . . . . . . . . odnosno putem IKT u pravu Evropske unije .220 4. . . . . .4. . . . . . . . . . . . . .222 4. . . . . . .1. . . . . .2. .258 9 . . . . . . .3. . . .239 5. . . . . . . . . Zaklju~ivanje ugovora elektronskim proukama. . . .219 4. . . . . . . . . . . . . . .238 5. . . . . . . . . . . . .223 4. . . . . . . . . . . . . . . . .7. . . . . . . . .1. . . . .229 4. . . . . . . . . . . . .2. . Zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu u entitetu RS . . . . . . . . Punktacije . . . . . .1. . . . . . . . . . Nacrt Uredbe o ustrojstvu i vo|enju evidencija davaoca usluga certificiranja . . . . .256 5.239 5. . . . .8. . . . . . . .1. . . . . . . . . . . . . . . . . .1. . . . . . .1. . . . .2. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Zaklju~ci . . . . Geografske limitacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Prihvat . Klauzula o ograni~enju ili isklju~enju odgovornosti za odre|ene slu~ajeve . . . . . . . . . . . . . . . . . . Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa . . . . . . . . .213 4. . . . . . . .1. . . . . . . . .223 4. . . . . . . . . . . . .5. Zaklju~ivanja ugovora elektronskim porukama. . . .3. . .3. . . . . . . .250 5. . . . .1. . . . .1. . . . . .3. . . . . . . Nacrt Uredbe o uslovima za povezivanje evidencija izdanih i opozvanih certifikata . . . . . . . . . . . . . .217 4.3.4. . . . . . .226 4. Tehnologija zaklju~ivanja ugovora . . . XML standard . . . . . . . . . .212 4. . . . . . Struktura budu}e e-legislative BiH . . .232 4.211 4. Elektronski potpis–problemi primjene elektronskog potpisa . . . . . Elektronski potpis i enkripcija . .231 4. . . . . . . .1.233 4. . . . . . odnosno upotrebom IKT u pravu BiH . . . Mjerodavno pravo .8. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Mjesto i vrijeme zaklju~enja ugovora . . . . . . . . . . . . . .3. . . . .3.1. . . .1.6. . . . . . . .3. . . . . . . . . . . .4. . . . .9. . .2. . . . . . .217 4.248 5. . . . . . Novi trendovi u zaklju~ivanju ugovora . . Kriptografija . . . . . . . . .4. . . EDI ugovori . . . . Digitalni potpis . . . . . . . . .5. . . . Elementi zaklju~enja ugovora . . Isporuku ili na~in izvršenja ugovorne obveze . . . . . . . . . . . . . . .7.219 4. . . . Preliminarni kontakti (reklamiranje na internetu) . . . . Na~in zaklju~enja ugovora . . . .3. .3. . . Elektronsko poslovanje u Nacrtu novog Zakona o obligacionim odnosima Federacije BiH i Republike Srpske . . . .1.1. . . . . . . . . . . . . Klauzula o opštim uslovima poslovanja . .227 4. . . . . . . . . . . . .222 4. . . . . . . . . .1. . . . . . . . . . . . . .5. . . . . Cijena.6. . . . . . . Nacrt zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH . . Ponuda . . . . . . . . . . . . . . . .3. . . . . valuta i na~in pla}anja . . . . . . . . . . . .1. . . . . . . .4. . . . . . . . . . . . . . . . .2.236 4. . . . . . . . . . . . . . . .1. . .

. . .3. . .315 Autorsko. . . . . . . 10 V PRAVNA ZAŠTITA POTROŠA^A . . . . . .309 Uvod . . . . . . . . . . . .1. . . . . . . .7. . . 7. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .267 Odnos potroša~kog prava Evropske unije i ostalih pravnih sistema ~lanica . . . . . . . 7. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7. . . . . . . . . . . . . .279 Sociološki. . . 7. . . . . . . . . . . . . . . . . 12. . . .331 . 1. 5. . . . .312 Postoje}a zakonodavna regulativa/pravna vrela i pristup . . . 13. . . . . . . . . . . . . 11. . . .309 Zajedni~ki pravni propisi na nivou Bosne i Hercegovine i pravni osnov za zajedni~ko zakonodavstvo na nivou BiH 310 Zajedni~ki pravni propisi u oblasti autorskih prava. . . . . . . . . . . . . IV 7.306 PRAVO INTELEKTUALNE SVOJINE . . . . . . . . . . . . . .295 Pravna zaštita potroša~a u okviru trgovine na daljinu i sa aspekta korištenja informaciono-komunikacionih tehnologija .276 Zaštita potroša~a kao sredstvo i mjera ekonomske i ekološke politike .303 Perspektive razvoja prava potroša~a u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine . . . . .275 Pravo potroša~a na glas i zastupljenost . . 10. . . . . . . . . . .276 Ostala prava potroša~a .292 Harmonizacija pravne zaštite potroša~a prema pravilima komunitarnog prava .275 Pravo potroša~a na organizovanje . . . . . . . 13. . . . . . . . . 3. . . . . . . . . . . . . . . . . .270 Pojedina prava i pojam potroša~a .4.5. . . . . . . . . . . . .274 Pravo potroša~a na zdravu okolinu . . . . . . . . . . . . . . 7.276 Pravo potroša~a na nadoknadu štete . . .6. . . 8. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . kulturološki i politi~ki aspekti zaštite potroša~a . .263 Uvod . . . . . . . . . 3. . . . 5. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .268 Istorijat i izvori prava zaštite potroša~a u pravu Bosne i Hercegovine . . . 4.263 Istorijski razvoj prava zaštite potroša~a . . . . . . . . . . . . . .2. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .321 Krivi~no-pravna i administrativno-pravna zaštita autorskih prava . . . 6. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .283 Institucionalna organizacija zaštite prava potroša~a u pravu Bosne i Hercegovine . . . . 9. . . . 7. . . . . 7. . . . 13. . . . . . . . . . . . . .pravna/gra|ansko. . . .293 Harmonizacija pravne zaštite potroša~a u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine . . . . . . . . . . 4.272 Pravo potroša~a na informisanje i obrazovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2. . . . . . . . prava srodnih autorskim pravima i prava industrijske svojine . . . . . .1. 2. . . . . .273 Pravo potroša~ na zaštitu zdravlja i sigurnosti potroša~a . . . .1. . . . . . . . . . . . . . . . .2. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .pravna zaštita autorskih prava . . . . . . . . . . . 6. .281 Aspekti pravne zaštite potroša~a putem pravila o nelojalnoj konkurenciji i opštih pravila obligacionog prava .266 Faze razvoja politike zaštite potroša~a u Evropskoj uniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .264 Zaštita potroša~a u pravu Evropske unije-istorijski razvoj . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .340 VI TIPOVI PRIVREDNIH DRUŠTAVA I OBLICI KORPORATIVNE ODGOVORNOSTI .4. . . . . . . . . . . . Pravne posljedice otvaranja ste~ajnog postupka vezane za ispunjenje pravnih poslova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Pojam privrednog društva . . . . . . . . . . . . . Ste~ajni upravnik .2. . . . . . . . . . . . .378 4. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .345 3. . . . . . . . Organi za sprovo|enje likvidacionog postupka . . . . . . . . . .6. . . 9. . . . . . . . .1. Privredno društvo . . . .394 7. . . . . . . . . . .349 3. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .354 4. . Odgovornost privrednih društava za obaveze drugih pravnih subjekata . . . .401 11 . . . . . . . . . . . . .347 3. . . Privredno društvo i javno preduze}e .386 4. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .359 4. . . . . . . Pravo privrednih društava . . . . . . . . . . . . . . . . Odgovornost privrednih društava za obaveze . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5. . . . .1. . . . . . . . . . Ste~ajni sudija . . Razlika privrednih društava od drugih oblika organizovanja . . . Pravne posljedice otvaranja ste~ajnog postupka . . . . . . . .397 7. . Posebni organizacioni oblici privrednih društava . . . . . Upravno-pravna zaštita autorskih prava . . . . . . . . . . . . .342 2. . Uvod . Opšte pravne posljedice otvaranja ste~ajnog postupka . . . . . . . . . . . . . .391 5. . . .1. . .4. . . . . . . . . . . .364 4. . . . . . . .335 Radno-pravna zaštita autorskih prava . . . . .375 1. Odgovornost za obaveze u osniva~koj fazi privrednog društva . . . . . . .363 4.2. . . . . . . . .367 4. . . . . . .3. .345 2.390 4. . . . . . . . . Skupština povjerilaca . .1. ste~ajni povjerioci i vo|enje ste~ajnog postupka .1. . . . . . .397 7. . . . . . . . . . . . . . . . Ste~ajni du`nik. .4. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .383 4. . . Odgovornost personalnih privrednih društava za obaveze . . . . . . . . . . . . .353 3. . . .1. . . . . . . . . . . . . Otvaranje ste~ajnog postupka . . . . . . .341 1.355 4. . Privremeni ste~ajni upravnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3. . . . . . . . .385 4. . . . . . . . Organi za sprovo|enje ste~ajnog postupka . . . . . . .341 1. . . .375 2. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Probijanje pravne li~nosti . . . . . . . . .1. .337 Primjeri pojedinih klauzula o zabrani povreda autorskih prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2. . . . . . . . . . . .368 VII STE^AJNO PRAVO .354 4. . .1.353 3. . . . . . . . . . . . . . Društva kapitala . . Odgovornost osniva~a za obaveze privrednih društava .392 6. . . . . . . . . .376 3. . . . . . . . .3. . . . Personalna društva . . . . . . . . . .7. . . . . . . . . . . . . . . . . . .5. . . . . . . . . . . . Ste~ajno pravo i njegove posljedice . . . . .382 4. . . . . Odgovornost društava kapitala za obaveze . . . . . . . . . . . . . . . Pojam prava privrednih društava . . . . . . . . . Sistematika privrednih društava . . . . . . . . . . . Odbor povjerilaca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2. . . . . . 8. . . .349 3. . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . .430 3. . . . . . . . . . me|unarodno obi~ajno pravo i op}i pravni principi . . . . . . . . Primarni izvori prava . . . Direktive po pojedinim oblastima . . . . . . .430 3. . . . . . .2. . . . . Harmonizacija legislative Bosne i Hercegovine sa komunitarnim pravom EU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .434 4. . . . . . . . . . Pravne posljedice otvaranja ste~ajnog postupka koje se odnose na pobijanje . Uvod . . . . Sloboda kretanja kapitala i pla}anja .4. . . . . . . . . . . . . . Priprema reorganizacije ste~ajnog du`nika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Direktive o cestama i sigurnosti saobra}aja . .3. . . . . . . . . . Direktive o zaštiti voda . . . . . . . . . . .427 2. . . . . . . . . .431 4. . . . . . . . . . . .1. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Direktive .432 4. . Uloga Evropske komisije u provedbenom postupku . . . . Direktive o okolišu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .410 12. . . .5. . .432 4. . . . . . Sekundarni izvori prava . . Odluke .422 VIII KOMUNITARNO PRAVO EVROPSKE UNIJE . . .404 9. . . . U~inci potvr|enog ste~ajnog plana .1. . . . . . . Direktive o zaštiti potroša~a .409 11. .6. . . .433 4. . . . . . . .431 3. . . . . . . . . . . . . . . .429 2. . . . . . . . . . . . . .433 4. . . . . . . . . . . . . . . . .430 3. . . . . . . . . . . . . . . Direktive o o~uvanju ~isto}e zraka . . . . . . . . . . . . . . . . . Sloboda poslovnog nastanjivanja . . . .5. .432 4. . . . .435 5. . . . . . . . . . . Me|unarodni sporazumi. Direktive o upravljanju otpadom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Uredbe . Sloboda pru`anja usluga .434 4. .420 15. .3. . .425 1. . . . . . . . . . . . Prihvatanje i potvrda plana . . . . . . Slobodan promet robe . . . . . . . . .3. . . .435 IX KORIŠTENA LITERATURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Nadzor nad ispunjenjem ste~ajnog plana . . . .3. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2. . . . .5. .407 10. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7. . . . . . . . . . . . . . . . . . Direktive o energetskoj politici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4. . .403 8. . .2. . . . . . . . . .1. . . . . . . . . . . . . . . . . .plan reorganizacije u ste~ajnom postupku . . . . . .418 14. . . . . . . . . . . . . . . . .425 1. . .426 1. . . . . . . . . . . . . . . .439 12 . . . .426 2. . . . . . . . . . . . . . . . . .428 2. . . .429 3 Pojedine slobode u okviru komunitarnog prava EU . . . . . .428 2.428 2. .430 3. . Zaklju~enje ste~ajnog postupka . . . . . . . . . . . . . .1. . . Izvori evropskog prava . .426 2. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Namirenje povjerilaca .7. . . . . . . . . . .415 13. . . . . . . . . . Primarno i sekundarno pravo Zajednice . . . . .6. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Preporuke i mišljenja . . . . . . . . . . . Sloboda kretanja i boravka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2. Pravne posljedice otvaranja ste~ajnog postupka koje se odnose na prebijanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4. . . . . . . . . .

Predgovor Pravni poredak Bosne i Hercegovine predstavlja primjer jednog od najslo`enijih oblika pravnih ure|enja koji proizilazi iz osnovnih postulata Dejtonskog mirovnog sporazuma. Prosto je nemogu}e danas na jednom mjestu sublimirati ili samo popisati sve one zakonske i podzakonske akte koji se kao imperativni susre}u na nacionalnom planu. Javljaju se dvije vrste zakonskih akata. te se ~ak i nazivaju na taj na~in. komunitarnim pravom Evropske unije. pokušaju obraditi najva`nija pitanja i pravni problemi sa kojima se danas privrednici susre}u u svom svakodnevnom radu i poslovanju. pojavljuje sve ve}i broj zakonskih i podzakonskih akata koji ure|uju pojedina pitanja. Situacija se nadalje uslo`njava sa pojavom preuzete obaveze da se doma}e zakonodavstvo harmonizira sa. te kantona u okviru Federacije Bosne i Hercegovine dovodi i do mogu}nosti i realnosti pojave sukoba zakona u okviru jednog suvereniteta. Naredne stranice predstavljaju pokušaj da se za potrebe studenata postdiplomskog studija Ekonomskog fakulteta u Sarajevu (MBA studij posebno) i Pravnog fakulteta u Sarajevu. Prvi su tzv. I ne samo sa komunitarnim pravom Evropske unije ve} i sa brojnim konvencijama pojedinih me|unarodnih i regionalnih organizacija. Iz ovih obaveza proizišla je i jedna posebna situacija da se na dr`avnom nivou Bosne i Hercegovine. U ovakvoj situaciji uslovi poslovanja za privrednike postali su izuzetno slo`eni. okvirni zakonski akti koji daju zajedni~ke osnove za entitetsko zakonodavstvo. prije svega. Kreiranje sadr`aja je izvršeno prilikom kreiranja syllabus-a za predmet: „Nacionalno i evropsko poslovno pravo“. Drugi su zajedni~ki zakoni koji va`e jedinstveno za oba entiteta. Nadalje sve više je prisutna ~injenica primjene me|unarodnog prava u poslovanju uva`avaju}i ~injenicu da se poslovanje svakim danom sve više internacionalizuje. Potom na red dolaze brojne ratifikovane me|unarodne konvencije kao i domašaji evropskog komunitarnog prava. Radi se o obaveznom predmetu koji se izvodi na postdiplomskom MBA studiju organizovanom zajedni~ki od strane Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Univerziteta u Torinu 13 . u zadnje vrijeme. Sve to predstavlja preduslov punopravnog ~lanstva i pristupanja Bosne i Hercegovine ovim integracijama. Postojanje entiteta.

tipovi privrednih društava i oblici korporativne odgovornosti. Elemenat internacionalizacije je prakti~no prisutan u svim odabranim oblastima. Iz samog odabira tema vidljivo je da u njima preovladavaju teme koje najviše dodirnih ta~aka imaju sa poslovnim pravom. te u razradu pojedinih dijelova uveo pojedine autore samostalno ili je to ura|eno zajedni~ki. pravo intelektualne svojine. pravne zaštite potroša~a. dr Veljko Trivun. a što više daje na njihovom zna~aju i aktuelnosti. te elektronskog poslovanje i osnova evropskog komunitarnog prava. godine 14 . Ujedno se prof. te da su iste obra|ene s obzirom na pozitivno stanje doma}e i me|unarodne legislative. Veljko Trivun Sarajevo. Profesor dr. elektronskog poslovanja. pravna zaštita potroša~a. ali i aspektima me|unarodnog poslovanja. dr Veljko Trivun pojavljuje i kao redaktor cjelokupnog teksta i samostalan obra|iva~ pojedinih tema. Izbor je fokusiran na slijede}e teme: ugovor o prodaji i pravo javnih nabavki. Radi se o pokušaju da se obrade najva`nija pitanja i pravni problemi sa kojima se danas privrednici susre}u u svom svakodnevnom radu i poslovanju.Scuola di Amministrazione Aziendalle. a posebno kod me|unarodne prodaje. Pored svake od obra|enih pravnih tema navedeni su autori i autori i koautori ponaosob. juni 2007. Izbor materije je izvršio prof. elektronsko poslovanje. Redaktor i autori se nadaju da je izvršen adekvatan odabir oblasti i tema. ugovor o me|unarodnoj prodaji robe. ste~ajno pravo i komunitarno pravo Evropske unije.

godine strana 21. dr Miloš Trifkovi}. a kupac se obavezuje da prodavcu isplati cijenu. on je ipak u`i pravni institut. 2 Zakon o obligacionim odnosima („Sl. posmatrano sa stanovišta legislative. list R BiH“. a to je da se prodaja koja se vrši od strane „dr`avnih organa“ ili tzv. U slu~aju da je predmet prodaje pravo prodavac se obavezuje da kupcu pribavi prodato pravo. Iako ugovor predstavlja ki~mu posla prodaje.N1 . ugovori. Pojam ugovora o prodaji 1. U prvom slu~aju govorimo o 1 Ovo poglavlje predstavlja samostalnu obradu re`ima javnih nabavki od strane prof. Sarajevo. „Poslovno pravo.2 Ekonomski posmatrano. Svi oni su ~esto sastavni dio kompleksnijih poslovnih i pravnih operacija. Ugovor o prodaji. dr Veljka Trivun. Ekonomksi fakultet Univerziteta u Sarajevu. predstavlja ugovor kojim se prodavac obavezuje da stvar preda kupcu tako da kupac stekne pravo raspolaganja. Ekonomski fakultet u Sarajevu.I UGOVOR O PRODAJI I PRAVO JAVNIH NABAVKI1 1. ~lan 454. Pravno. dr Mili} Simi} i docent dr Veljko Trivun. 13/93 i 13/94). s tim što je prvi dio koji se odnosi na tradicionalne oblike ugovora o prodaji preuzet u skra}enoj verziji iz univerzitetskog ud`benika: „Poslovno pravo. vrijedonosni papiri i pravo konkurenicje“.R1. ugovori.3 2. Ona je osnovni posao prometa robe i sastoji se u razmjeni robe za novac. vrijedonosni papiri i pravo konkurencije“. broj 2/92. prof. prodaja predstavlja posao kojim se normativno ure|uje i pod zaštitu dr`ave stavlja razmjena robe za novac. Posao prodaje obuhvata ukupnu pravnu regulativu ekonomskog odnosa stranaka. prodaja je neposredni izraz procesa razmjene R . dr Miloš Trifkovi}. godine. ugovornih organa potpada pod poseban pravni ekonomski re`im koji je neovisan od klasi~nih postulata ugovornog prava. prof. Sarajevo 2004. 15 . 3 Prof. Ugovor o prodaji je rezultat sporazuma stranaka o razmjeni robe za novac. Pored ovog trenda postoji i ve} je i u nas za`ivjela u praksi jedna nova tendencija. da mu preda i stvar. Sarajevo. a kada vršenje tog prava zahtijeva i dr`anje stvari. Savremeni poslovni `ivot unio je u posao prodaje neke nove elemente koji su rezultat kako primjene novih tehnika zaklju~enja pravnih poslova tako i rezultat potrebe da se poslovni promet odvija što br`e. dr Mili} Simi} i doc. odnosno pravo svojine.N . 2004. Ugovor o prodaji je neodvojivo povezan sa drugim ugovorima koji mogu da ~ine njegov sastavni dio ili pak da se prodaja pojavljuje kao pravni posao u okviru drugih kompleksnijih ugovora. prof. dr Veljko Trivun.

te sredstva koja se koriste pri zaklju~enju ugovora. 20 i 25. ~lan 8-18. elektronski ugovori.4 4. a u drugom slu~aju o pravu javnih nabavki. Razlikovanje pojedinih oblika prodaje mo`e se vršiti po osnovu razli~itih kriterija. Poslovnopravna prodaja se zaklju~uje masovno. Mo`e se govoriti o prodaji gra|anskog. 3. Osnovni principi ugovornog prava 5. Savremeni promet stvara nove neimenovane slu~ajeve ugovora o prodaji ili druge vrste izvedenih ugovora: lizing. Danas mo`emo govoriti o egzistiranju razli~itih tipova ugovora o prodaji. Osnovi razlikovanja su: subjekti ugovora. Obaveza se mo`e ugasiti samo saglasnoš}u volja u~esnika u obligacionom odnosu ili na osnovu zakona“. Sam princip pacta sunt servanda Zakonom je regulisan ~lanom 17 na sijede}i na~in: „U~esnici u obligacionom odnosu su du`ni da izvrše svoju obavezu i odgovorni su za njeno ispunjenje. javljaju i fizi~ka lica isklju~ivo sa svojstvom kupca i to u onim slu~ajevima kada se javljaju kao kupci roba kod privrednih društava koji iste stavljaju u promet u okviru svoje registrovane djelatnosti. kupovina na probu. poslovnog prava. kupovina investicione opreme. Naravno da je najinteresantnija prodaja poslovnog prava koju kakaterišu privredna društva kao subjekti prodaje. prava javnih nabavki. ~lan 527-551. U odnosu na osnovnu verziju ugovora o prodaji pojavljuju se i prodaje sa posebnima utana~enjima. kao i drugi pojavni oblici. me|unarodnog poslovnog prava. Ugovorno pravo je zasnovano na odre|enim principima. Radi se o klasi~nim principima obligacionog prava koji su osnov i zaklju~ivanja pojedinih ugovora.5 Radi se o slijede}im posebnim vrstama ugovora o prodaji: prodaja sa pravom pre~e kupnje. odnosno prava svojine i prodaja sa obro~nim otplatama cijene. te prodaji uz upotrebu informaciono-komuniakcionih tehnologija (e-ugovori). sve ~eš}e. 6 Zakon obligacionim odnosima. prodaja po uzorku ili modelu. prodaja sa zadr`avanjem prava raspolaganja. str.6 Ugovorno 4 Ibidem. 16 . Svaki od principa je imanentan suštini ugovornog prava. pravni re`im u~esnika prodaje. 2. te upotreba razli~itih sredstava komunikacije koja se koriste prilikom zaklju~ivanja ugovora. trajno i profesionalno. 5 Zakon o obligacionim odnosima. 23.poslovanju upotrebom informaciono-komunkacionih tehnologija ili elektronskom poslovanju. pokretne stvari kao predmet. a njen osnovni cilj jeste sticanje prometnih vrijednosti stvari i dobiti. Kao subjekti poslovne prodaje danas se. prodaja internetom. prodaja sa specifikacijom. predmet ugovora. prodaja od vrata do vrata. Zbog toga je u njoj podjednaka pa`nja posve}ena i prelasku svojinskih prava i prelasku rizika. a u ovisnosti od fakti~kog stanja domašaji su mu razli~iti.

citat iz presude u slu~aju Paradine Jane iz 1647. Domašaji principa ravnopravnosti se`u sve do klauzule nacionalnog tretmana u okviru re`ima direktnih stranih ulaganja. Beograd 1967. godine strana 48. a ravnopravnost proisti~e iz rješenja koja su prisutna u pozitivnom zakonodavstvu. ~ije je ispunjenje bez njene krivice postalo nemogu}e. Me|usobni odnosi ne smiju biti contra legem. 17 . 6. odnosno moraju biti. U duhu prednjeg su i principi zabrane stvaranja i iskorištavanja monoploskog pola`aja. moraju biti ravnopravni. kao i prekomjernog ošte}enja. ne bi bilo imanentno tr`išnom privre|ivanju. koju odgovorno lice bez svoje krivice ne mo`e izvršiti. 8 Citat prema Krulj dr Vrleta: „Promijenjene okolnosti i ugovorna odgvornost“. Ure|ivanje me|usobnih odnosa odvija se u skladu sa na~elom autonomije volje. ~lan 1020 Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru. Uzajamnost me|usobnih davanja ili na~elo ekvivalencije. godine. Iz ovog perioda poti~u i elementi koji su vezani za nastanak teorije i pravnog instituta zelenaškog ugovora. 7. Razlog je taj što se u ove dvije zemlje najdu`e i u apsolutnoj formi zadr`alo dejstvo principa pacta sunt servanda. on je morao opraviti i onda kad bi izgorjela u po`aru ili bila porušena od neprijatelja… Umjesto da se ide za pravilom kontinentalnog pravnog sistema da se stranka. jer se on mogao protiv toga obezbijediti ugovorom koji je zaklju~io“. dopušteni. time i ugovornim odnosima. takvo lice ne}e odgovarati za neis7 „Razgovor je razgovor a ugovor je zakon strankama“.pravo polazi od osnovnog principa slobode ure|ivanja obligacionih odnosa. Me|utim. osloba|a obaveze (lex non cogit ad impossibilia) va`ilo je pravilo „niste trebali da budete toliko ludi da stvarate apsolutnu obavezu i morate platiti za svoju ludost“. „Kada jedna strana sopstvenim ugovorom stvori za sebe obavezu ili teret. Radi se o postulatu koji svoju egzistenciju duguje u~enju kanonskog prava koje se`e iz srednjeg vijeka još od vremena Tome Akvinskog. na prvi pogled. ali u duhu osnovnih pretpostavki obligacionog odnosa. Princip pacta sunt servanda svoje porijeklo vodi iz rimskog prava i njegova suština izra`ava se njegovim doslovnim prevodom da je ugovor zakon za ugovorne strane.8 Ovako postavljen princip apsolutnosti obaveze podrazumijevao je da ako je neka obaveza ustanovljena zakonom. ona je du`na da to izvrši uprkos ma kakvom doga|aju koji je nastupio sa neminovnoš}u. U~esnici u obligacionim.7 Bez obzira što pravni princip pacta sunt servanda poti~e iz rimskog prava suština njegovog domašaja najbolje se ogleda kroz primjere iz sudske prakse u Engleskoj i Francuskoj u XVII vijeku. Kao specifi~ni izdvajaju se i principi uzajamnosti me|usobnih davanja kao i princip pacta sunt servanda. ako je zakupac ugovorio da opravi ku}u. Prema tome. bez obzira kako posmatrali ovaj princip on ide za tim da nije dozvoljeno pretjerano se bogatiti na ra~un drugog. od strane pravnog poretka.

Isto stanovište je zauzela i francuska sudska praksa u „vode}em slu~aju“ u sporu oko Kraponskog kanala. Ovakav stav se susre}e i kod Svetog Tome Akvinskog: „… da bi jedan ~ovjek bio du`an da ~ini ono što je obe}ao treba da su sve okolnosti ostale iste… on nije nevjeran ako ne ispuni ono što je obe}ao jer su se uslovi promijenili“ (Suma Theologica Sancti Thomae Aquinatis). kao i za slu~aj propasti individualno odre|ene stvari bez krivice du`nika. tako|er. str. cit. Kasacioni sud je u ovom slu~aju zauzeo stav „da ni u kom slu~aju ne spada u nadle`nost sudova. godine. Ova rješenja iz rimskog prava svoje ishodište nalaze u ideji da se od du`nika ne mo`e zahtijevati da ispuni ono što nije mogu}e. to ne zna~i da ne treba uva`avati okolnosti koje su nastupile po zaklju~enju ugovora. op. ako bi se to lice ugovorom bezuslovno obavezalo da }e nešto u~initi. prodaja stvari koja ne postoji) ili pravno nemogu}a (prodaja stvari koje su bile npr.9 U francuskoj sudskoj praksi kasnije je došlo do ubla`avanja ovakvog stava donošenjem Zakona Faillat 1916. Postojalo je i pravilo da du`nik ne odgovara ako obavezu nije mogao ispuniti zbog više sile (vis maior). odnosno o dva principa u vezi sa primjenom klauzule rebus sic stantibus. povla~i za jednu stranu takvu štetu da bi to predstavljalo „fla9 Krulj dr Vrleta. da uzme u obzir vrijeme i okolnosti u cilju izmjene onog što su stranke ugovorile i zamijene novim klauzulama one koju su stranke slobodno prihvatile … Ovakav stav je podr`ala i francuska pravna teorija kroz mišljenje da … pravda. Ugovor je bio ništav ako je ~inidba bila nemogu}a (npr. Kanonsko pravo srednjeg vijeka. 18 . Ispunjenje obaveze moralo je biti mogu}e u momentu zaklju~enja ugovora. res sacra ili res extra commercium). Tako se u Gratiani Decretum navodi „da nema ni dvoli~nosti ni la`i ako se ne odr`i obe}anje zbog toga što je neka nepredvi|ena okolnost u~inila da njegovo izvršenje postane opasno ili posebno štetno za obvezno lice“. ma koliko izgledala pravedna takva odluka. a u bitnom su uticale na izvršavanje ugovornih obaveza. odnosno ako ugovorna obaveza nije ispunjena onako kako glasi (in forma specifica). neka zakonodavac interveniše po potrebi u vanrednim periodima krize. a koja se primjenjuje kod ugovora sa du`im rokom trajanja ili kada postoje obaveze sa sukcesivnim prestacijama i ako izvršenje neke obaveze. moral i društveni poredak zahtijevaju da ~ovjek dr`i rije~ koju je dao. je uva`avalo odstupanja od pravnog principa pacta sunt servanda. takvih da stranke ništa sli~no nisu mogle zamisliti“. ono ne mo`e izbje}i odgovornost dokazuju}i da je ispunjenje s obzirom na razvoj doga|aja postalo nemogu}e. Ovakvi stavovi su zaokru`eni sa shvatanjima postglasatora (Andrea Aliati i De Luca) koji govore o „nastupanju nekih nepredvi|enih uzroka. pod promijenjenim okolnostima. Ali. Iako pravni princip pacta sunt servanda korijene vu~e iz rimskog prava i ono je poznavalo izuzetke koji su ubla`avali krutost ovog pravila.punjenje. za sud mo`e biti mjerodavno samo jedno pravilo: poštovanje obe}ane vjere“. 25.

11 10 Citat prema Krulj dr Vrleta. ali uz pomenute izuzetke (~lan 914) tipa „što nije mogu}e nijesi ni du`an … kad se du`nik podvezao da }e dati ili u~initi nešto što je zasebno odre|eno. Ugovor se zaklju~uje sporazumom stranaka i konsenzualan je. U vrijeme izrade ZOO kao sredstva komunikacije pobrojana su ona koja su bila poznata u tom momentu. tako da ugovor postoji i kad cijena nije odre|ena sporazumom stranaka. ako li je nešto ve} izvršio tad }e se to srazmjerno ura~unati njemu u korist“ (~lan 624). teleprinterom ili neposrednom radio vezom smatra se kao ponuda prisutnom licu“. 3. da ni u ceni du`nik stvar propalu du`an naknaditi nije“. Komutativnost ozna~ava uzajamnu podudarnost obaveza i prava stranaka: ono što je obaveza jedne. slu~ajno propadne. dvostrano obavezan i komutativan. Forma tada dobija svojstvo bitnog elementa. 19 . u na~elu. Za njegov nastanak ili dejstvo nije potrebna predaja stvari koja je predmet ugovora. što pak još primio nije ne mo`e više tra`iti. op. No. Fakti~ko je pitanje kako }e se dokazivati pojedini elementi ovog ugovora ukoliko je isti zaklju~en nekim od savremenih sredstava komunikacije. Teretnost se kod privredne prodaje pretpostavlja.10 Ilustrativna su. pa bez njegove krivice to postane nemogu}e. taki dug i sam prestaje (~lan 623)… kada je izvršenje slu~ajem postalo nemogu}e. Izuzetno. ct. Obilje`ja ugovora o prodaji 8. Time je on i lukrativne prirode. stav 2 ZOO ka`e: „Ponuda u~injena telefonom. Sli~na pravila sadr`i i austrijski Gra|anski zakonik (paragraf 878 i 1447) … „što je upravo nemogu}e ne mo`e biti predmet punova`nog ugovora… kad kakva odre|ena stvar sasvim slu~ajno propadne prestaje svaka obaveza i du`nik nije ni obavezan ni vrijednost iste stvari naknaditi…“ Isto tako. nego kod prava i obaveza koja ih prate. i srpski Gra|anski zakonik (paragraf 538 i 912) „ugovor se mo`e samo o onim stvarima u~initi koje me|u ljudima prolaze i koje su mogu}e i dozvoljene… ako stvar jedna opredeljena. Sporazum stranaka se. posti`e u bilo kojoj formi. treba imati u vidu da se ova osobina ja~e ispoljava kod osnovnih. 11 Tako ~lan 40. Naše pravo ne poznaje dokaznu formu (ad solemnitatem) i ugovor prodaje poslovnog prava tretira se kao neformalan pravni posao. pravo je druge stranke. du`nik treba da povrati što god je primio u ime onoga što bi trebalo da izvrši. stav 2 Zakona o obligacionim odnosima (dalje: ZOO).grantnu nepravdu“. Ugovor o prodaji je teretan. prestaje obaveza sasvim lako. zakon za pojedine vrste prodaje propisuje pisanu formu ugovora. strana 18. na koju se ko kao du`nik podvezao. u ovom pogledu.. a dug dolazio od uzajamnog ugovora. Opšti imovinski zakonik za Crnu Goru je propisivao da ugovor treba ispuniti onako kako glasi (~lan 1020). ~lan 462. još neka komparativna rješenja iz prošlosti.

9. Dejstvo ugovora predstavljaju pravne i ekonomske posljedice koje on proizvodi. Te posljedice mogu biti prelazak svojine sa prodavca na kupca ili nastanak obaveze na isporuku stvari, ali i nastanak obaveze da se izvrši prijem stvari. Ugovor o prodaji ima stvarnopravna i obligacionopravna dejstva i ista mogu biti razli~ita u ovisnosti koje su stvari predmet prodaje. Ove stvari se tako dijele na: pokretne i nepokretne; generi~ke i individualizirane; sadašnje i budu}e; tu|e i propale stvari. Svaka od pobrojanih stvari nosi sa sobom specifi~nosti vezane za me|usobna prava i obaveze. Kao predmet ugovora o prodaji navedene su i nekretnine. Ovo nije karakteristika ugovora o prodaji izuzev kada se kao predmet prodaje javljaju nekretnine koje se stavljaju u promet na tr`ištu pravnim i fizi~kim licima kao krajnjim korisnicima. Tako bi se moglo govoriti o prodaji stanova i poslovnih prostora za tr`ište.12

4. Postupak zaklju~ivanja ugovora o prodaji
10. Savremeno pravo pod pritiskom potreba prakse i pod uticajem teorije prevazilazi koncept zaklju~ivanja ugovora o prodaji i drugih ugovora koji ovaj proces ograni~ava samo na radnje ponude i prihvata. Pravno zašti}eni pregovori predstavljaju posljednji legislativni izraz proširivanja postupka zaklju~ivanja posla (~lan 30 ZOO). Danas ona obuhvata sljede}e etape: eventualne faze, nu`ne faze, perfekciju ugovora13 i eventualnu intervenciju dr`ave u domenu nastanka pojedinih ugovora. Ova zadnja situacija je karakteristi~na za domen prava javnih nabavki. U eventualne faze zaklju~ivanja ugovora ubrajamo najprije, preliminarne kontakte. To su jednostrane fakti~ke, komercijalne radnje kojima jedno lice poziva drugo na pregovaranje ili tra`i informacije radi donošenja odluke o otpo~injanju pregovora. Drugu etapu predstavljaju pregovori kao dvostrani kontakti stranaka sa jasno izra`enim ciljem da se otpo~ne proces utvr|ivanja namjere u~esnika u pogledu budu}eg ugovora. Pismeno fiksirana saglasnost strana do koje se do|e u toku pregovora, a koja se ti~e pojedinih dijelova ugovora, naziva se punktacija (punktacije). Završnu, tre}u etapu, ~ini tzv. pripremni ugovor. On predstavlja projekat ugovora do koga se došlo pregovorima. Pripremni ugovor daje osnovu za upu}ivanje „~vrste ponude”. Nu`ne faze zaklju~ivanja ugovora su davanje ponude i prihvata. Obje etape su slo`ene i me|usobno povezane. Njihovu uslovljenost najbolje ilustruje institut kontraponude (~lan 41. ZOO).
12 U Francuskoj prema shvatanju jednog dijela doktrine, ako izvo|a~ pored rada daje i svoj materijal u pitanju je ugovor o kupoprodaji. Ovi autori se pozivaju na odredbu francuskog Gra|anskog zakonika prema kojem “ugovor kojim je na osnovu jedini~nih cijena ili za globalnu cijenu ugovorena izgradnja jedne gra|evine smatra se ugovorom o djelu i onda kada materijal daje lice za koga se gra|evina radi, a kada materijal daje poslenik, onda više nije ugovor o djelu ve} ugovor o prodaji”. 13 Do ove faze se radi o sistematici preuzetoj iz monografije Draški} dr Mladena: „Zaklju~ivanje ugovora o prodaji“, CRS, II izd., Beograd 1986, str. 16 - 21.

20

11. Po svojoj pravnoj prirodi ponuda je jednostrani gra|ansko pravni posao; nastaje izjavom samo jednog subjekta i stvara obavezu samo za njega. Obaveza ponudioca se sastoji u tome da se unutar perioda ozna~enog u ponudi ili, ako toga nema, u dispozitivnom propisu ostane pri ponudi. Ta obaveza u izjavi o ponudi mo`e biti izri~ito isklju~ena. Isklju~enje je mogu}e i na osnovu okolnosti posla (~lan 36 ZOO). Pošto ponuda u na~elu stvara strogu obavezu za ponudioca, razvili su se posebni postupci kojima se lice koje je ponudilac u ekonomskom smislu stavlja u pravnu poziciju ponu|enog. Ti posebni postupci su: licitacije, licitacije o podobnosti, tenderske procedure i prikupljanje ponuda. Svi ovi postupci se, kod slo`enijih ugovora, i kod ugovora ve}e vrijednosti obavljaju na osnovu prethodno izra|enog tendera. Tender izra|uje ili pribavlja lice koje je ponudilac u ekonomskom smislu, a ponu|eni u pravnom zna~enju rije~i. Tender predstavlja veoma detaljno sa~injen i obavezan obrazac ponude u kome su sadr`ani svi elementi koje ona mora da ima, osim cijene. Tender ne predstavlja ništa drugo nego poziv za davanje ponude. Onaj poslovni subjekt koji raspisuje tender u stvari vrši poziv za dostavljanje ponuda, te se fakti~ki nalazi u ulozi ponu|enog. 12. Prihvat je izjava ili ponašanje ponu|enog koje nesumnjivo ukazuje na saglasnost ponu|enog sa ponudom. Uzansa 3414 navodi neke primjere zaklju~ivanja ugovora o prodaji konkludentnim radnjama: raspolaganje primaoca robom u svoje ime i za svoj ra~un, ukoliko on ne zna da je roba poslana u druge svrhe; prijem dokumenata na osnovu kojih se mo`e raspolagati robom, ako primalac ne zna da su mu dokumenta predata u drugu svrhu; propuštanje kupca da robu predatu „na ogled“, „na probu“, vrati po isteku roka u kome je trabalo da da izjavu o tome da li `eli ili ne `eli zaklju~enje ugovora. Pod uslovima predvi|enim u Zakonu o obligacionim odnosima (~lan 42) ugovor o prodaji mo`e biti zaklju~en i šutnjom. Pošto šutnja predstavlja potpuno pasivno dr`anje ponu|enog, ona se mo`e smatrati prihvatom samo ako postoje sljede}e pretpostavke: stalna poslovna veza ponudioca i ponu|enog i to u pogledu odre|ene, a ne bilo koje robe, i propuštanje ponu|enog da se u ostavljenom roku ili odmah izjavi da ponudu odbija.15 13. Pod perfekcijom ugovora o prodaji podrazumijevaju se pravila koja odre|uju mjesto i vrijeme njegovog nastanka. Ona se razlikuju prema tome da li su stranke bile prisutne, ili su pak, bile odsutne kada je saglasnost postignuta. Tehnike komuniciranja kod kojih su stranke u neposrednoj vezi, iako su prostorno udaljene (telefon, telefaks, tele14 Opšte Uzanse za promet robom Glavne dr`avne arbitra`e iz 1954. godine („Sl. list FNRJ“, broj 15/54). 15 O va`enju i pravnim domašajima uzansi, kako posebnih tako i opštih, vidjeti kod: Simi} dr Mili} i Trifkovi} dr Miloš, „Poslovno pravo“, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 1999. godine, strana 87-88.

21

vizuelne veze, elektronska pošta, video telefon, mobilni telefon) kombinuju primjenu normi koje va`e me|u odsutnim (za mjesto zaklju~enja) i me|u prisutnim (za vrijeme nastanka ugovora). 14. Potpisivanje ugovora mo`e predstavljati etapu njegovog zaklju~enja u tri slu~aja. Prva dva obuhvataju situacije u kojima je prodaja po zakonu ili po sporazumu stranaka formalan pravni posao. Tre}i slu~aj regulisan je ~lanom 69, stav 3 ZOO koji ka`e: „Ako su ugovorne strane predvidjele posebnu formu samo da osiguraju dokaz svoga ugovora, ili da postignu što drugo, ugovor je zaklju~en kad je postignuta saglasnost o njegovoj sadr`ini, a za ugovara~e je u isto vrijeme nastala obaveza da ugovoru dadnu predvi|enu formu“. Forma mo`e biti zadovoljena zajedni~kim potpisom jednog ili odvojenim potpisima dva dokumenta identi~nog sadr`aja.16 Pravnu kvalifikaciju pisane forme ugovora o prodaji va`no je uvijek izvršiti zato što se za nju ve`u zna~ajne pravne posljedice u pogledu posebno usmeno dogovorenih nebitnih elemenata i na~ina kasnijih izmjena i dopuna ugovora.17

5. Posebne tehnike zaklju~ivanja ugovora o prodaji
15. Poslovnopravna prodaja se uvijek obavlja profesionalno, a njen naj~eš}i predmet su pokretne stvari odre|ene po rodu. Ove osobine, u uslovima masovnog prometa, po pravilu, dovode do tipizacije pojedinih elemenata i rješenja u ugovorima iste vrste. Na toj osnovi nastaje veliki broj tipskih i formularnih obrazaca i opštih uslova poslovanja, koji se po tendenciji primjenjuju jednako na sve u~esnike u poslu.18 Zato se nazivaju standardnim ili tipiziranim ili formularnim ugovorima. Ako se trgovina vrši inetrentom onda su to, u najve}em broju slu~ajeva, adhezioni ugovori. U njima su unaprijed dati tipizirani nebitni elementi ugovora. Bitni elementi se odre|uju u mjeri u kojoj je to mogu}e. Naj~eš}e se posebno sporazumijeva o koli~ini kao odrednici predmeta i o cijeni. Primjena standardnih kupoprodajnih ugovora uvodi u ovu oblast cjelokupnu problematiku formularnog prava.19 Ovdje je potrebno posebnu pa`nju skrenuti na re`im opštih uslova poslovanja (~lanovi 142 - 144 ZOO) i na zabranu stvaranja i iskorištavanja monopolskog ili dominantnog polo`aja na tr`ištu.20
16 Vidjeti Perovi} dr Slobodan: „Formalni ugovori gra|anskog prava“, Savez udru`enja pravnika Jugoslavije, Beograd 1964, str. 62 – 63. i Draški} dr Mladen: „Zaklju~ivanje ugovora o prodaji“, str. 295 296. 17 ^lan 67 i 71 ZOO naro~ito. 18 Sve ~eš}e se pominje termin „Beatl of Form“. 19 Vilus dr Jelena: „Opšti uslovi formularnih ugovora“, Institut za uporedno pravo, Beograd 1976. 20 ^lan 38 - 42 Zakona o trgovini („Sl. novine FBiH“, broj 2/95).

22

16. Zaklju~nica je pismena potvrda o usmeno zaklju~enom ugovoru. Daje se na unaprijed utvr|enom i odštampanom formularu ili na ad hoc sastavljenom obrascu. Pošto zaklju~nica ne predstavlja pismenu formu ugovora, on je punova`an i kada zaklju~nica nije izdata, odnosno potpisana. Zaklju~nici mo`e biti pridodato svojstvo obavezne ugovorne forme pravnog posla prodaje, samo nesumnjivim sporazumom stranaka. U sadr`aj zaklju~nice uvijek ulaze bitni elementi ugovora bez obzira na to da li su oni odre|eni zakonom, sporazumom stranaka ili prirodom posla. Pitanje je konkretnih okolnosti i stepena standardizacije posla u kojoj mjeri }e nebitni sastojci ugovora biti navedeni u zaklju~nici. Zaklju~nice veoma ~esto sadr`e izvode iz opštih uslova poslovanja ili klauzulu kojom ih stranke uklju~uju u svoj ugovor. Sve što se nalazi iznad potpisa stranaka, bilo u tekstu, bilo na margini, obavezuje stranke. Sadr`aj zaklju~nice u svemu mora „odgovarati usmeno zaklju~enom ugovoru”.21 Svaka stranka mo`e od druge zahtijevati ispostavljanje ili potpisivanje zaklju~nice, sve dok druga strana nije ispunila svoje ugovorne obaveze.22 Zaklju~nica se sastavlja najmanje u dva ravnoglasna primjerka. Stranka koja ju je sa~inila i potpisala, dostavlja zaklju~nicu drugom partneru oba primjerka na potpis sa zahtjevom da „joj vrati jedan primjerak pošto ga potpiše“. Opšte uzanse su za vra}anje potpisane zaklju~nice predvidjele rok od tri dana.23 Ako druga strana ne}e da potpiše ili vrati zaklju~nicu, spor }e se najprije rješavati „mirnim putem”, razgovorom stranaka. Ukoliko on ne da rezultate, strana koja je sastavila i potpisala zaklju~nicu mo`e tu`bom tra`iti od suda da utvrdi postojanje ugovora i njegov sadr`aj. Sud u parni~nom postupku, dakle uz izjašnjavanje druge strane, rješava spor. Ako usvoji tu`bene zahtjeve donije}e deklaratornu presudu kojom konstatuje da je ugovor zaklju~en i šta je njegov sadr`aj. Ovakva presuda, u svim slu~ajevima, predstavlja izuzetno jako dokazno sredstvo. Paralelno sa zahtjevom za utvr|ivanje ili nakon dobijanja povoljne presude, strana koja je potpisala zaklju~nicu mo`e od druge strane tra`iti naknadu štete koju je pretrpjela zato što nije imala zaklju~nicu. 17. Porud`bina ili narud`benica je poslovni naziv za komercijalni dokument sa razli~itim polo`ajem i funkcijama u postupku zaklju~ivanja i dokazivanja ugovora. Te ~injenice opredjeljuju njegovu pravnu kvalifikaciju. Porud`bina predstavlja ponudu kada kupac na osnovu prethodno pribavljenih informacija njome izra`ava ozbiljnu namjeru da zaklju~i odre|eni, u dokumentu definisani ugovor. Ako kupac šalje porud`binu na osnovu ve} primljene ponude prodavca, tada ona ima pravni karakter prihvata. Takva porud`bina mora u svemu biti saglasna sa ponudom. Postoje
21 Opšta uzansa broj 16. 22 Opšta uzansa 15. 23 Opšta uzansa 17.

23

li u porud`bini razlike u odnosu na ponudu, ona ima pravna svojstva kontraponude. Napokon, kada je ugovor ve} sklopljen, porud`bina ima svojstvo dokaznog sredstva i knjigovodstvenog dokumenta.

6. Bitni elementi ugovora o prodaji
18. Bitni elementi ugovora su oni sastojci koji ugovoru daju bilo osobine jednog definisanog tipa pravnog posla, bilo specifi~an sadr`aj i karakteristike koji odgovaraju zajedni~koj namjeri stranaka. Bitni elementi ugovora o prodaji dijele se na: propisane, utana~ene sporazumom stranaka i one koji u ugovor ulaze na osnovu njegove ekonomske suštine, odnosno po prirodi posla. Mi }emo se zadr`ati samo na posljednjoj vrsti elemenata i to u našem pravu. Kod prodaje poslovnog prava to su uvijek predmet i stvar, a koli~ina i cijena imaju ovo svojstvo samo pod odre|enim uslovima. 6.1. Predmet 19. Karakteristi~an predmet trgova~ke prodaje su pokretne stvari. To mogu biti: roba, energije i hartije od vrijednosti. Posebni pravni re`imi predvi|eni su za prodaju energija. Prodaja hartija od vrijednosti vrši se prema pravilima predvi|enim za pojedine vrste. Njihovu osnovu pre-dstavljaju re`imi mjeni~nog i dioni~arskog prava. Predmet prodaje poslovnog prava su pokretne tjelesne stvari koje se nalaze u pravnom i ekonomskom prometu. Predmet prodaje poslovnog prava mogu biti i stvari koje se nalaze u ograni~enom pravnom i poslovnom prometu. Obi~no se radi o stvarima koje se ti~u bezbjednosti kao i zaštite zdravlja stanovništva. Ograni~enja mogu biti subjektivne prirode, s obzirom na vrstu stvari, i objektivne prirode, s obzirom na preduslove koje moraju ispunjavati privredna društva da bi se bavila prometom pojedinih od ovih stvari. O pojedinim vrstama stvari je bilo govora u smislu njihovog nabrajanja. 6.2. Koli~ina 20. Koli~ina predstavlja fizi~ko, prostorno i kvantitativno odre|ivanje stvari koja je predmet prodaje. Koli~ina je uvijek sastavni dio predmeta prodaje. Njena pravna kvalifikacija zavisi od zna~aja koli~ine za ostvarivanje svrhe posla i od posljedica koje proizvodi neuredno ispunjenje ugovora u pogledu koli~ine. Koli~ina je bitan elemenat ugovora ako je tako izri~ito ugovoreno, ako na to upu}uje priroda stvari i kada to zahtijevaju specifi~ne okolnosti konkretnog posla. U svim ostalim slu~ajevima, koli~ina je nebitan elemenat ugovora. Bez obzira na pravnu
24

kvalifikaciju, koli~ina se uvijek odre|uje ugovorom. Prinudnih ili dispozitivnih propisa koji bi mogli da zamijene sporazum stranaka nema. Koli~ina najprije mo`e biti odre|ena ugovorom. Odre|ivanje se vrši nesumnjivim definisanjem u okviru usvojenog sistema mjera. To mo`e, ali i ne mora da bude metarsko-decimalni sistem. Na osnovu Uzanse 117 i zakonodavstva kojim se ure|uje sistem mjera, metarsko-decimalni sistem se pretpostavlja, ukoliko stranke nisu izri~ito navele neki drugi sistem. Prvi na~in odre|ivanja koli~ine jeste njeno numeri~ko preciziranje. Ako koli~ina nije bitan element posla ili ako se ne utvr|uje prema broju komada, odstupanje isporu~ene od ugovorene koli~ine za ± 2% smatra se urednom isporukom.24 Precizno odre|ivanje koli~ine mo`e se posti}i i upotrebom tehni~kih termina. Prema Uzansi 118, izraz „vagon”, bez bli`eg ozna~enja, zna~i deset hiljada kilograma bruto, a „cisterna” deset hiljada kilograma neto te`ine. Drugi na~in svodi se na pribli`no odre|ivanje koli~ine. Ako je uz naznaku koli~ine naveden izraz „circa“ ili sli~an, tolerancija u koli~ini iznosi ± 5%. Navo|enje koli~ine u rasponu, upotrebom izraza „od ... do“ ili „najmanje ... najviše“, zna~i da je predmet ugovora bilo koja koli~ina unutar datih granica.25 Tre}i metod sastoji se u upotrebi izraza „|uture”, „kako padne”, „vi|eno - odobreno” ili njima sli~nih. Njima se kao ugovorna koli~ina odre|uje ona koja se dobija uvidom u robu na odre|enom lokalitetu. Da bi ugovor o prodaji postojao, koli~ina mora biti barem odrediva. A to zna~i da u sporazumu stranaka moraju biti navedeni elementi koji omogu}avaju da se utvrdi šta one ta~no `ele u pogledu koli~ine. Konkretizacija ovih elemenata je i pravno i fakti~ko pitanje. 6.3. Cijena 21. Ekonomski posmatrano, cijena je vrijedonosna naknada za ustupljenu stvar i preneseno svojinsko pravo na njoj. U pravnom smislu, cijena je bitan elemenat ugovora koji predstavlja prete`no nov~anu protuvrijednost predmeta prodaje i svojinskog prava na njemu. U gra|anskoj prodaji cijena mo`e biti izra`ena ve}im dijelom u novcu, a manjim u stvarima. Ako se cijena iskazuje isklju~ivo u stvarima, postoji poseban ugovor o razmjeni, trampi.26 U poslovnoj praksi se ovo naziva pla}anje kompenzacijom. Za prodaju poslovnog prava karakteristi~no je iskazivanje cijene isklju~ivo u novcu. Struktura cijene veoma je slo`ena. O toj ~injenici treba voditi ra~una i prilikom kalkulacije i kod ugovornog odre|ivanja cijene. U cijenu, najprije, ulazi nov~ana protuvrijednost neto te`ine robe, ukoliko ugovorom nije izri~ito predvi|eno da ona obuhvata i te`inu ambala`e „bruto za neto”.27 Pošto je prema dispozitivnim pravi24 Opšta uzansa 121. 25 Opšta uzansa 119. 26 Vidjeti Zakon o obligacionim odnosima, ~lanove 552 i 553. 27 Uzansa 161.

25

lima pribavljanje ambala`e obaveza prodavca, to troškovi koje ona izaziva, tako|er, moraju biti uklju~eni u cijenu. Ovo pravilo se ne}e primijeniti, ako postoji izri~it suprotan sporazum stranaka ili kada to zahtijevaju osobine ambala`e. Troškovi robnog prometa u u`em smislu: porezi, takse, vozarine, izdaci povodom pripreme za isporuku ili uskladištenje itd., po pravilu, ulaze u cijenu u iznosima koje prodavac mora da snosi do mjesta i vremena isporuke.28 Ostali „zavisni troškovi” uklju~uju se u cijenu prema istom kriteriju. No, postoje i pravila za pojedine me|u njima, koja odvajaju obavezu izvršavanja odre|enih radnji od snošenja troškova koje te radnje izazivaju. Prema Uzansi 160 to je slu~aj sa pribavljanjem uvjerenja o porijeklu robe i sa njegovim legalizovanjem. Ako se prodavac pojavljuje kao izvoznik, on u cijenu mora da uklju~i izvozne carine zajedno sa troškovima izvoznog carinjenja.29 Prodavac koji je ujedno i uvoznik robe u cijenu mora da ukalkuliše uvozne carine i troškove uvoznog carinjenja, te da obra~una porez na dodanu vrijednost.30 Pored toga, na njega padaju i druge uvozne da`bine, što mora imati odraza u cijeni. Treba napomenuti da posebni propisi o porezima, carinama, te drugim procedurama vezanim za promet robom, mogu sadr`avati rješenja druk~ija od do sada izlo`enih. 22. Ovaj ugovor poslovnog prava postoji i onda kada u njemu nije odre|ena cijena, odnosno i kada nema elemenata na osnovu kojih bi ista bila barem odrediva. Ona se tada u krajnjoj liniji konstatuje na osnovu pravila dispozitivnog karaktera. Stoga smatramo opravdanim stav da cijena u ugovoru mora biti odre|ena ili bar odrediva. Na~ini na koje se cijena odre|uje su prinudni propis, ugovor i dispozitivni propis.

7. Nebitni elementi ugovora o prodaji
7.1. Pojam i vrste 23. Nebitni elementi posla prodaje su oni sastojci ugovora koji se u njemu ne moraju nalaziti niti po prirodi posla, niti radi sa~injavanja ugovora shodno klju~nim ciljevima stranaka. Ipak, odre|ivanje nebitnih elemenata izuzetno je zna~ajno i u ekonomskom i u pravnom smislu. Njima stranke posti`u potpunu prilago|enost ugovora svojim konkretnim potrebama. Upravo zbog toga nebitni elementi su ~est uzrok sporova. Osim bitnih elemenata prodaje, svi ostali sastojci posla pravno imaju karakter nebitnih elemenata ve} po pretpostavci. Suprotno mo`e biti propisano ili ugovoreno. Na osnovu izlo`enog je jasno da je broj nebi28 Uzansa 168. 29 Opšta uzansa 165. 30 Opšta uzansa 164.

26

tnih elemenata izuzetno velik. Ovdje }emo se zadr`ati na onima koji još nisu izlo`eni, ili o kojima ne}e ni kasnije biti posebno rije~i. Ti elementi su: kvalitet, transportne klauzule i ambala`a. 7.2. Kvalitet 24. Kvalitet je skup hemijskih, fizi~kih, estetskih, funkcionalnih i drugih svojstava stvari koje je ~ine upotrebljivom bilo za svrhe za koje se uobi~ajeno koristi, bilo za posebne namjene koje proisti~u iz ugovora ili okolnosti posla. To je, dakle, skup svojstava robe usljed kojih se ona mo`e korisno upotrijebiti. Ovakve definicije jasno ukazuju na ekonomski zna~aj i na pravnu slo`enost kvaliteta kao elementa ugovora. Zbog njih je kvalitet jedan od naj~eš}ih razloga za sporove me|u strankama. Kvalitet se odre|uje: ugovorom, dispozitivnim propisom ili imperativnim propisom. U ovisnosti od vrste robe koja je predmet ugovora o prodaji ovisi}e i na~in utvr|ivanja kvaliteta. 7.3. Ambala`a 25. Ambala`a je stvar, sredstvo pakovanja, a time i imovinska vrijednost.31 Mo`e se definisati i kao zaštitni omot robe. Ambala`u je mogu}e podijeliti na razli~ite na~ine.32 Juridi~ki su najva`nije podjele na potrošnu i nepotrošnu ambala`u, te obi~nu i originalnu („originalno pakovanje”). Prema ~lanu 75 Zakona o standardizaciji, „proizvodi u originalnom pakovanju”, su oni „koji su prije stavljanja u promet na tr`ištu upakovani na na~in koji osigurava da se sadr`aj pakovanja ne mo`e izmijeniti, utrošiti, odnosno upotrijebiti bez otvaranja ili ošte}ivanja pakovanja, a u cilju da se tako upakovan proizvod ponudi neposrednom potroša~u, odnosno korisniku”. Od ambala`e treba razlikovati zaštitu robe koja se ne pakuje. Ambala`a je bitan elemenat ugovora, ako je to propisano ili izri~ito ugovoreno. U svim ostalim slu~ajevima ona je nebitan sastojak. No, uprkos tome potrebno joj je posvetiti posebnu pa`nju. Obezbje|enje ambala`e i pakovanje robe je po dispozitivnim propisima obaveza prodavca. Isti pravni tretman ima i obaveza zaštite robe koja se posebno ne pakuje. Suprotna rješenja moraju biti nesumnjivo utana~ena. 7.4. Transportne klauzule 26. Transportne klauzule su tehni~ki trgova~ki termini kojima se prodavac i kupac na skra}en na~in dogovaraju o nizu pitanja od zna~aja za izvršavanje ugovora o prodaji. U ta pitanja spadaju: organizacija
31 Bukljaš dr Ivo: „Pravne norme i trgova~ki obi~aji za ambala`u”, Progres, Zagreb 1962, str. 5. 32 Bukljaš dr Ivo, isto djelo, str. 6-8 navodi sljede}e vrste ambala`e: neodvojiva i odvojiva, potrošna i nepotrošna, zamjenljiva i nezamjenljiva, investiciona i neinvesticiona, te sitna i krupna.

27

organizacija transporta. prevoznikom. Me|unarodna privredna komora u Parizu (1936) kodifikovala je najva`nije transportne klauzule. Zbog toga se mo`e smatrati da ona ima karakter opšte obaveze prodavca. iako je relevantne zakonske odredbe o prodaji regulišu samo spo28 . garancija za pravne nedostatke i ispostavljanje fakture. Vezanost pojedinih obaveza za ekonomsku suštinu posla prodaje. prakti~no postao dokumenat sa univerzalnom primjenom. Akt kojim je to u~injeno nosi naziv INCOTERMS (International Commercial Terms). Pored ovih. 1967. Obaveze prodavca su du`nosti izvršavanja odre|enih radnji koje za njega proisti~u iz ugovora o prodaji. sklapanje ugovora o transportnom osiguranju i snošenje troškova tog osiguranja. Ove obaveze bi}e predmet posebnog izlaganja. danas. Ali.522 ZOO). 8. i 2000. 29. stav 1 ZOO). INCOTERMS je. zavisno od vrste klauzule i izvora za odre|ivanje njenog sadr`aja.isporuke. a potrebno je posebno ista}i dvije: ~uvanje stvari i obavještavanje. te prelaz rizika sa prodavca na kupca. snošenje troškova isporuke i transporta. 1976. transportnim klauzulama mogu se urediti i druga kao što su: pla}anje carina. 27. transportne klauzule nikada neposredno ne ure|uju odnose izme|u prodavca ili kupca sa vršiocima usluga. 1990. Obaveza ~uvanja stvari je zajedni~ka du`nost saugovaratelja (~lan 520 . U osnovne du`nosti ubrajaju se isporuka. garancija za materijalne nedostatke. Revizije INCOTERMS-a izvršene su 1953. Posljednja revizija je u sebe uklju~ila zahtjeve novih transportnih tehnologija (multimodalni i rollov/rollott prevozi). Du`nost obavještavanja kupca o svim momentima relevantnim za zaklju~enje i izvršavnje ugovora kod nas predstavlja konkretizaciju na~ela poštenja i savjesnosti. g. njihova zastupljenost u dispozitivnom zakonodavstvu i zna~aj u praksi su mjerila prema kojima se du`nosti prodavca mogu podijeliti na osnovne i sporedne. Ona le`i na prodavcu onda kada je zbog kup~eve docnje sa prijemom isporuke rizik prešao na kupca. osigurava~em i drugim vršiocima usluga u prometu robe. te sve ~eš}e elektronske obrade podataka. pribavljanje dozvola i sli~no. 1980. a dr`avina (posjed) stvari ostala kod prodavca (~lan 520. Rješenja transportne klauzule unesene u ugovor o prodaji bitno uti~u na sadr`aje ugovora koje prodavac ili kupac zaklju~uju sa špediterom. Obaveze prodavca 28. Sporedne obaveze su vezane za izvršavanje glavnih obaveza i za re`im odgovornosti prodavca. Postoje razli~ite klasifikacije ove grupe obaveza.

tj. Pošto se reklamacijom materijalnih nedostataka obezbje|uje realizacija obaveza prodavca po osnovu garancije. su isti kao i kod obaveza prodavca. njegova odgovornost. Posljednja obaveza je uslovljena. ~ine od obaveza prodavca izuzetno slo`ene pojave. Svaka od njih se sastoji od ve}eg broja relativno samostalnih radnji za koje va`e posebna pravila i za ~ije izvršenje moraju biti ispunjene predvi|ene pretpostavke. Osnovne obaveze kupca u našem pravu su: pregled robe (provjera da li roba ima materijalnih nedostataka). 29 . Zbog toga su obaveze prodavca istovremeno i prava kupca. Osnov obaveza kupca i faktori koji uslovljavaju njihov pojedina~ni izgled. 32. izme|u elemenata. Ostale sporedne obaveze mogu biti fundirane u dispozitivnim propisima33 ili na ugovoru. Osnovne du`nosti neposredno proisti~u iz bitnih sastojaka prodaje. ova varijabla dovodi do razli~ite kvalifikacije pojedinih radnji koje kupac kao poslovni subjekt preduzima. Obaveze kupca su njegove du`nosti izvršavanja radnji koje proisti~u iz ugovora o prodaji. 9. Obaveze kupca 31. Od onih koje su zasnovane na dispozitivnim odredbama Zakona o obligacionim odnosima treba ista}i obavezu ~uvanja stvari. Pored toga. u na~elu. du`nosti su povezane i sa odgovornoš}u prodavca za neizvršenje ili neuredno izvršenje ugovora. Ugovor o prodaji je sinalagmati~an. Najkarakteristi~niji primjeri su pregled robe i obavještavanje o nedostacima. Zbog toga njihovo pravno regulisanje treba uvijek precizno razgrani~iti. Ali. prijem isporuke. Uprkos ovome. Organizovanje prevoza. Oni ozna~avaju vrste radnji koje treba preduzeti i na~in na koji to valja u~initi da bi se konkretna du`nost smatrala uredno ispunjenom. postoji i jedan dodatni elemenat. a to je ~injenica da je kupac povjerilac za karakteristi~nu obavezu isporuke i ujedno aktualni ili potencijalni vlasnik stvari koja je predmet ugovora. oni se u zakonodavstvu odre|uju ili kao obaveza ili kao pravo kupca. Uporedno posmatrano. Ukorijenjenost prodaje u osnovni prometni odnos i bogatstvo veza kroz koje se zadovoljavaju razli~ite potrebe stranaka. Ona le`i na kupcu kada mu je stvar 33 ^lan 473 ZOO. pla}anje cijene i obavještavanje o materijalnom nedostatku (reklamacija). Sporednih obaveza kupca tako|e ima više. Obaveze prodavca tijesno su povezane sa elementima ugovora. ako on postoji. Na~ini izvršavanja obaveza tipizirani su kroz njihove modalitete. obaveza reklamiranja ulazi u vanredan tok posla. 30.radi~no. obaveza i odgovornosti postoje bitne pojmovne i funkcionalne razlike.

bilo zbog raskida ugovora (~lan 520. Sadr`aj obaveze je isti kao i kod prodav~eve istovrsne du`nosti. Rregulating Public Procurement.prijem isporuke) i funkcionalno (isporuka . 2000. Direktive Evropske unije o javnim nabavkama. izme|u ostalog. Pored toga. Re`im javnih nabavki predstavlja jedan zaseban pravni okvir koji nam. Drugo. Stoga }e pojedina rješenja iz našeg prava javnih nabavki biti prezentovana 34 O samom pojmu javnih nabavki pobli`e kod: Sue Arrowsmith.pla}anje uz poštovanje na~ela istovremenosti).35 34. Naime. Od du`nosti zasnovanih na ugovoru isti~u se: slanje ambala`e i dostavljanje specifikacije. te je u toku jedan proces koji nazivamo harmonizacija našeg pravnog sistema sa komunitarnim pravom Evropske unije. godine. EUPPP. transparentnost. One. Napokon. ali njegov zna~aj ima svoje posebno mjesto. omogu}uje da podvrgnemo kontroli utrošak javnih sredstava.. Sarajevo 2006. Kluwer Law International. Kako bi se to obezbijedilo potrebno je bilo uvo|enje konkurentnosti kako bi se isti ili bolji kvalitet ostvario po ni`oj cijeni. a on `eli da je vrati prodavcu bilo zbog nedostataka. Opšte karakteristike obaveza kupca iste su kao i osobine du`nosti prodavca. stav 2 ZOO). postoje i obilje`ja koja su donekle specifi~na. Procjene govore da se u razvijenim zemljama pribli`no troši 17% GDP na javne nabavke. sankcije za neizvršenje osnovnih obaveza nisu uvijek precizirane. strana 15.uru~ena. Uva`avaju}i procese koji su prisutni u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine akcenat }e biti na re`imu javnih nabavki prava Evropske unije. 35 O principima javnih nabavki bli`e kod: Marian Lemke. To je samo jedan od razloga obezbje|enja efikasne javne potrošnje. u ovim slu~ajevima stavlja na pijedestal. 30 . otvorenost i nediskriminatorski karakter javnih nabavki su osnovni zahtijevi i prioriteti. Cijenovni kriterij.34 Radi se o potrebi da se pod nadzor stave svi oblici raspolaganja prilikom potrošnje bud`etskog. svjedoci smo te`nji Bosne i Hercegovine za punopravnim ~lanstvom u ovoj zajednici. odgovornost za neizvršenje sporednih obaveza je u velikoj mjeri izjedna~ena sa opštim re`imom odgovornosti za neizvršenje ili neuredno izvršenje ugovora. prvo. ugovorni organi. Sve ve}i pritisak javnosti doveo je do toga da se ~esto korišteni princip transparentnosti. Konkurentnost. odnosno javnosti. Obaveze kupca su tijesno vezane za obaveze prodavca. odnosno novca kojim raspola`u tzv. Krajnji cilj je efikasna i racionalna potrošnja novca koji je prikupljen od poreza. predstavljaju komplementarne pojmove povezane i sadr`inski (isporuka . strana 1. ^esto se sastoje u gubitku nekih kup~evih prava. Don Wallace Jr. 10. ne smije biti jedini. Pojam javnih nabavki 33. pri tome. John Linarelli.

izgradnje infrastrukture. odbrambenih utvrda. Pravo raspolaganja sa prihodima dr`ava bilo je u rukama vladara. Teško da pro|e i dan. dr`avne uprave. energetskih i drugih objekata za potrebe stanovništva. Javlja se potreba za organizovanim finasiranjem: vojnih potreba. Prije svega to su ekonomski razlozi pošto je neophodno uva`avati ~injenicu obima potrošnje javnih sredstava. zadovoljenje ekoloških standarda itd. 11. Iako je pitanje da li je ovo stvarno naj~eš}i oblik korupcije u javnom sektoru.36 Tek poslije II svjetskog rata mo`emo govoriti da se 36 Na sam pomen korupcije u dr`avnim organima ve}ina odmah ima na umu podmi}ivanje radi sklapanja poslova sa dr`avom koji obuhvataju isporuku roba i usluga. Malo je djelatnosti koje toliko izazivaju javne slu`benike da budu korumpirani i koje stvaraju toliko prilika za korupciju kao što su javne nabavke. Istorijski posmatrano neki rudimentarni oblici javnih nabavki su postojali i u robovlasni~ko i feudalno doba. a naj~eš}e u smislu pojavnih oblika korupcije. obrazovanja. on je bez sumnje široko rasprostranjen i svakako onaj o kome se najviše piše. prisutan je zavidan nivo uticaja adminstrativnog prava i njegovih procedura. Javni rashodi su se finansirali na fondovski na~in bez postojanja nekog posebnog plana. vijeka. a da se negdje u svijetu ne otkrije još jedan veliki skandal u vezi sa nabavkama roba ili usluga za potrebe javnog sektora. Na svakom nivou vlasti i u svim njenim organizacionim oblicima sprovode se nabavke roba i usluga. Vladari su koristili novac i prihode koji su pribavljeni ubiranjem poreza i raznih nameta za razne oblike javnih radova. Rashodi obrazovanja. Javne nabavke su i u vrijeme kapitalizma ~esto bile izvor spoticanja. ali samo u onom domenu koji se odnosi na na~ine dodjele ugovora i rješavanje sporova povodom javnih nabavki. ~esto u koli~inama i iznosima koji prevazilaze o~ekivanja. ~ak i za raspuštanje vlada pojedinih zemalja. Naravno da su ti radovi obavljani besplatno ali je nesporno da se novac koristio za izgradnju pojedinih infrastrukturnih objekata tipa puteva. Koji su osnovni razlozi sve intenzivnijeg izu~avanja javnih nabavki. Istorija prava javnih nabavki 35. Javne nabavke danas predstavljaju simbol korupcije. kulture i socijalnog staranja bili su u domenu crkve. Naime. sudstva. Pravni razlozi le`e u ~injenici da se radi o posebnom pravnom re`imu koji u bitnome odstupa od tradicionalnih postulata ugovornog prava. Na~elo javnosti prihoda i rashoda na dr`avnom nivou postaje pravilo s kraja 18.i uporedo sa rješenjima iz prava javnih nabavki Eropske unije. socijalnog i penzijskog osiguranja. Razlozi su dvojake prirode. Rashodi se vremenom višestruko uve}avaju. Pojedini usko pravni aspekti ove discipline imaju svoje mjesto i u okvirima upravnog prava. akvadukta i sl. Sve do pojave modernih dr`ava ne mo`emo govoriti o mogu}nosti poštivanja pojedinih pravila kakva danas poznajemo. Korupcija u javnim nabavkama je izvor astronomskog rasipanja 31 . Ti skandali su bili povod za brojna otpuštanja visokih javnih slu`benika. Pravo javnih nabavki izrasta u jednu novu pravnu disciplinu koju metodološki mo`emo postaviti u okvire tradicionalnog ugovornog prava ili u okvire poslovnog prava. ili da upotrijebimo izraz javne nabavke. oblika finansijske kontrole i posebno bilo kog oblika odgovornosti.

a ne svoj. U odeljku 187 se ka`e: 1. Istorijski posmatrano re`im javnih nabavki u pravu SFRJ je bio nepoznat. Oni koji se u takvim okolnostima dobro snalaze i koji su spremni da pomo}u korupcije ostvare svoje ciljeve lako nalaze saradnike na drugoj strani. Jedino su na nivou tadašjih republika postojali propisi koji su nalagali obavezno sprovo|enje nekog oblika javnog tendera prilikom investiranja sredstava u društvenoj svojini. Koordinacija postupaka javnih nabavki pri utrošku. kako u privrednom sektoru. Regulating Procurement. jer pri javnim nabavkama troše novac institucije za koju rade. Poslednjih godina su i najrazvijenije zemlje pru`ile obilje dokaza da praksa korupcije u javnim nabavkama prijeti da postane sastavni dio njihovog na~ina poslovanja. Oxford University Press. dr`avne i društvene svojine podrazumijevao stroge oblike kontrole utroška svih sredstava.postepeno izgra|uje jedan zaokru`en i konzistentan sistem pravnih normi koji reguliše oblast javnih nabavki.pa se njima mo`e manipulisati na bezbroj na~ina bez velike opasnosti da nepravilnosti slu~ajno budu otkrivene. 37 O javnim nabavkama u pravu Evropske unije pobli`e kod: Peter Trepte. 36. Nabavljanje roba i usluga na bilo kom nivou vlasti bi}e regulisano zakonima donijetim u parlamentu dr`ave i zakonima pokrajina koji }e obezbijediti izbor nezavisnih i nepristrasnih komisija za razmatranje ponuda na tenderima u procesu javnih nabavki. Inicijativa lako mo`e da potekne i od ponu|a~a ili njihovih opunomo}enika koji šalju ponude i prije nego što su tra`ene. Thomson Sweet Mawwell. postavljene su osnove pravnom re`imu javnih nabavki.37 Norme koje bi se direktno primjenjivale još ne postoje. godine daje samo neke osnovne principe vezane za re`im javnih nabavki. 2004. Na korupciju u javnim nabavkama ponekad se gleda kao na pojavu tipi~nu samo za zemlje u razvoju. Ova ~injenica govori u prilog pokušaja da se ovoj. Zna~aj javnih nabavki je toliki da im je Ju`na Afrika posvetila posebnu pa`nju u Ustavu iz 1994. a posebno u dr`avnom. O svim odlukama tenderskih komisija vodi}e se zapisnik. godine. strana 342-368 i Professor Sue Arrowsmith. jer i oni koji nabavljaju i oni koji takve nabavke odobravaju ili o njima odlu~uju mo`da ne}e to raditi doma}inski. Javne nabavke u pravu Evropske unije 37. sa slabim vladama i loše pla}enim javnim slu`benicima. Nijedan dr`avni organ i nijedan dr`avni funkcioner niti bilo ko drugi ne}e se na neprimjeren na~in miješati u donošenje odluka i u rad tenderske komisije. a tenderske komisije na zahtjev zainteresovanih strana obrazlo`i}e svoje odluke. Sistem javnih tendera o kome se govori u stavu 1 treba da obezbedi pošteno i javno nadmetanje. Nestru~nim licima poslovi javnih nabavki izgledaju komplikovano i tajanstveno što oni ~esto i jesu . Korupcija u nabavci roba i usluga ne zavisi samo od kupca u ~ijim je rukama novac. Sporazum Evropske zajednice iz 1957. 2005. ali i ~injenica s obzirom da je re`im tzv. Zabranom bilo kog oblika diskriminacije. Temelji javnih nabavki su postavljeni sa uvo|enjem principa slobodne razmjene roba i slobodnog pru`anja i primanja usluga. 2. Ovo je vrlo interesantna tvrdnja. The Law of Public and Utilities Procurement. U oba ova slu~aja pravo pitanje je. Ovaj se problem mora rješavati sa posebnom pa`njom. šta se mo`e u~initi da bi se korupcija sprije~ila. 4. naravno. 12. 32 . ne samo ekonomski zna~ajnoj oblasti posveti odgovaraju}a pa`nja. posebno firmi koje dolaze iz drugih zemalja. Chapter 4. 3. Javne nabavke koje postoje u današnjem savremenom obliku susre}emo tek u zadnjih desetak godina.

odnosno subjekata koji su obavezni na upotrebu i trošenje javog novca prema procedurama propisanim pozitivnim zakonodavstvom.po~inje od 1971. Posebni pravni re`im javnih nabavki je imanentan za uporedne pravne sisteme. Sarajevo. „komunalnu direktivu“. Ova Direktiva je zamijenila tzv. pri ~emu se isti definišu posebnim propisima kojima se regulišu javne nabavke. Pored ovih direktiva na snazi su i: Direktiva 92/13/EEC koja uskla|uje zakone. Osnovni ciljevi javnih nabavki 38. godine. EUPPP. Pravo javnih nabavki BiH u sebi uklju~uje i posebnu komponentu harmonizacije BiH legislative sa komunitarnim pravom Evropske unije. Predmet javnih nabavki mo`e se odrediti i definisanjem ugovornih organa. 2006. ~etiri konsolidovane direktive. 13. godine Direktiva 2004/18/EC regulisala je koordinaciju postupaka za dodjelu ugovora o javnoj nabavci radova.2006. 33 . Predmet javnih nabavki su: robe. Dvije Direktive regulišu oblast javnih nabavki. godine regulisanjem javnih radova da bi 1976. propisa i administrativnih odredbi u domenu primjene postupaka revizije kod dodjele ugovora o javnim nabavkama i javnim radovima. prevoza i poštanskih usluga zamijenila je tzv. Direktiva 2004/17/EC koja koordinira postupke nabavki organa koji su ekonomski operateri u sektorima voda. To je slu~aj i sa Bosnom i Hercegovinom (dalje: BiH). a neovisno od vrste javnih nabavki ista }e se regulisati u okviru ovog posebnog pravnog re`ima. propise i administrativne odredbe koje se odnose na primjenu pravila Zajednice na postupke nabavke subjekata koji posluju u sektorima vode.38 U skladu sa osnovnim postulatima komunitarnog prava vezano za primjenu direktiva njihova primjena u nacionalnim zakonodavstvima zemalja ~lanica Unije se vrši njihovim adaptiranjem u nacionalne pravne sisteme. Evropski sud pravde o javnim nabavkama-Izvod iz prakse. usluge i radovi. energije. klasi~ne direktive. Javne nabavke predstavljaju nezaobilazan faktor kontrole trošenja javnih sredstava bez obzira da li su predmet istih robe.01. Prakti~no danas se pravo javnih nabavki u Evropskoj uniji svelo na tzv. energije. a dvije revizione i `albene postupke. roba i usluga. 38 U vezi sa praksom Evropske unije oko nadle`nosti pojedinih organa i praksom Evropskog suda pravde pobli`e: Dariusz Piasta. godine bila normirana i oblast javnih nabavki roba. saobra}aja i telekomunikacija i Direktiva Savjeta 89/665/EEC o usaglašavanju zakona. U cilju prevazila`enja prenormiranosti ne samo ove nego i drugih oblasti komunitarnog prava u toku 2004. godine. Obaveza je bila svih dr`ava ~lanica da ove Direktive inkorporiraju u pravne re`ime svojih zemalja do 31. radovi ili usluge.

odnosno za javna sredstva potrošena na nabavku roba ili usluga. transparentnost. otvaranje tr`išta. Nezaobilazan cilj je i uskla|enost. Kao komplementarni ciljevi name}u se: promocija doma}e industrije i zapošljavanje. Ciljevi propisa o javnoj nabavci. sigurnost proizvoda). stvaranje tr`išne konkurencije. ipak. kao što su: . Jednak odnos prema svim stranama. kao primarni ciljevi name}u: dobijanje najbolje vrijednosti za javni novac. Pored ovih name}u se i slijede}i ciljevi: privredna sigurnost. socijalna pravednost i zaštita zdravlja stanovništva. kvalitet. jedinstveni i zajedni~ki revizioni organi i zakonitost. . socijalna sigurnost. Efikasnost je glavni cilj javne nabavke na dr`avnom nivou. Ugovorni organi i porezni obveznici `ele da dobiju najbolju vrijednost za javni novac. odnosno harmonizacija doma}eg nacionalnog zakonodavstva sa zahtjevima me|unarodne zajednice. sigurnost okoline. pouzdanost. 41. prije svega Evropske unije.pouzdanost i sigurnost proizvoda (npr. zaštita `ivota i zdravlja ljudi i drugo. Za dr`avnu ekonomiju veoma je va`na sama veli~ina javne nabavke. ali se. Postojanje potrebe za zadovoljavanjem posebnih ciljeva dovodi do toga da pojedine vrste roba zaslu`uju i poseban tretman.39. . 40. transparentnost i javna odgovornost su komplementarni ciljevi koji u cijelosti podr`avaju sveukupne te`nje da se za javni novac dobije najbolja vrijednost. sigurnost zajednice. zakonitost postupanja i procedura. Ekonomski kriteriji javnih nabavki su fokusirani na cijenu ili ekonomski najpovoljniju ponudu kada se obavezno uklju~uju i drugi kriteriji koji obezbje|uju ekonomsku korist za ugovorni organ.primjerenost svrsi javne nabavke (npr. 43. postojanje nekih posebnih ka34 . su ovisni od vrste nabavke. transparentnost u sprovo|enju javnih nabavki. te odgovornost prema javnosti. regionalni razvoj. obilje`ja prema nacionalnim ili me|unarodnim standardima). Pobrojani ciljevi ~ine sastavni dio politike javnih nabavki zbog toga što ugovorni organi imaju obavezu jednakog tretmana svih strana. Izuze}a od uobi~ajenih postupaka javne nabavke dozvoljavaju se za robe. 42. jedinstven re`im i sistem odgovornosti. zakonskih i podzakonskih akata. radove ili usluge koji su klasifikovani kao tajni ili onda kada nabavke moraju biti popra}ene specijalnim mjerama sigurnosti. Rezultat je zakonodavstvo koje je uskla|eno sa direktivama Evropske unije iz oblasti javnih nabavki.kvalitet proizvoda (npr.

Prilikom dodjele ugovora o javnim nabavkama ugovorni organi treba da poštuju osnovne principe ZJN. transport.ukupni troškovi vezani za eksploataciju predmeta javne nabavke (npr. 39 Citat prema: Priru~nik programa EUPPP . koji vrše ugovorni organi u skladu s postupcima utvr|enim ZJN i podzakonskim aktima. troškovi rada komisija. nediskriminacije i transparentnosti (~lan 1 ZJN).izvršenja nabavke i dodjeljivanja ugovora o javnoj nabavci. Principi javnih nabavki 44. 35 . manipulacija i sl. Dobijanje vrijednosti za novac obi~no je sa`eto u slijede}ih „5 pravih ~inilaca“: kupiti pravu koli~inu. Navedeni principi se primjenjuju za sve ugovore o javnim nabavkama koji su predmet Zakona o javnim nabavkama BiH (dalje: ZJN). . troškovi umno`avanja i drugo).isporuka i dostupnost proizvoda i usluga ugovornom organu u odre|enom vremenskom periodu.najefikasniji na~in korištenja javnih sredstava. Re`im javnih nabavki. . . 45. po pravoj cijeni.39 Efikasna javna nabavka podrazumijeva sistem koji funkcioniše na vrijeme. . obaveze i odgovornost svih u~esnika u postupku javnih nabavki i postupka za kontrolu javnih nabavki sa ciljevima kako bi se osiguralo slijede}e: .prate}i troškovi (npr. prava. prema pozitivnoj legislativi u BiH podrazumijeva slijede}e principe: princip jednakog tretmana (nediskriminacija). skladištenje. pravi~na i otvorena konkurencija. Najekonomi~niji ugovor samim tim ne zna~i uvijek i najni`u cijenu. za pravo mjesto i u pravo vrijeme.operativni troškovi javne nabavke (troškovi oglašavanja. a bez obzira na njihovu vrijednost. 14. troškovi odr`avanja i teku}i troškovi).I dio. ekonomi~nost (razmjena vrijednosti za novac) i zakonitost.ugovorni organi treba da preduzmu sve potrebne mjere kako bi se osigurala pravi~na i aktivna konkurencija me|u potencijalnim dobavlja~ima. Svrha ZJN jeste uspostavljanje sistema javnih nabavki u BiH. pravi kvalitet.) i . 46. transparentnost. . uz ostvarivanje jednakog tretmana. Efikasnost se postavlja kao jedan od osnovnih principa.rakteristika utvr|enih pozitivnim zakonskim i podzakonskim aktima). kako je definisano ~lanom 1. dok je istovremeno otvoren prema potrebama korisnika u ovisnosti od vrste roba koje se nabavljaju. uz minimum birokratije.

Zabranjeno je diskriminatorsko ponašanje ili uvo|enje kriterija koji diskvalifikuju pojedine ponu|a~e. 48. Odgovornost i zakonitost podrazumijevaju obavezu poštivanja i primjenjivanja pozitivnih propisa od strane onih koji provode nabavku u ime javnih tijela kao ugovornih organa kao i podnošenje negativnih posljedica-sankcija. br. 49. Poštivanje ovog principa treba da bude osigurano od faze oglašavanja javne nabavke pa sve do okon~anja postupka dodjele ugovora. 94/05. Pa ~ak i dalje ovaj zahtjev se prote`e i na fazu revizije kao i izvršavanja ugovora. 49/04. ispred ugovornog organa. Propisi o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini 52. Radi se o primjeni propisa vezanih za javne nabavke i posebno lex specialis ~ija se primjena procjenjuje od slu~aja do slu~aja i ovisna je od predmeta javne nabavke. Jedinstveni i zajedni~ki organi kao i jedinstveni revizioni organi podrazumijevaju postojanje zajedni~kih tijela dr`avnog karaktera koji su jedini nadle`ni za rješavanje po prigovorima. a protiv kona~nih upravnih akata dr`avnih tijela utvr|ena je nadle`nost Suda Bosne i Hercegovine. 51. 52/05. Transparentan sistem ima jasna pravila i mehanizme koji osiguravaju uskla|enost sa tim pravilima. a bez obzira što nisu u~estvovali u postupku javne nabavke. Zakon o javnim nabavkama („Slu`beni glasnik BiH“. du`na da sprovode sve propise vezano za javne nabavke. kao što su neuspješni ponu|a~i ili potencijalni ponu|a~i koji su imali legitiman interes za ulaganjem prigovora nadle`nom dr`avnom organu.47. 15. 92/05. Jednak odnos prema svim subjektima zna~i da se ne postavljaju nikakva neprikladna ograni~enja prilikom takmi~enja za odre|eni ugovor. Primjenjuju se jednistvena pravila upravnog postupka. Odgovorna lica su ta koja su. 8/06 i 24/06) se mo`e okarakterisati kao Zakon koji: . odnosno selekcioni kriteriji su ti koji omou}avaju da se. 50. Stoga arhive treba da su dostupne inspekciji od strane javnih revizora i drugih strana. Eliminacioni. Me|utim. Misli se na kriterije same dodjele ugovora. izme|u potencijalnih dobavlja~a. to ne sprje~ava ugovorni organ da insistira na tome da samo kvalifikovane kompanije mogu da se natje~u ili da postave stroge standarde posebno kvaliteta i sigurnosti proizvoda koji treba da se nabave.obezbje|uje jedinstvene procedure i postupke iz oblasti javnih naba36 . odaberu oni koji su najpodobniji i tr`išno najsposobniji pošto su „prošli“ prvi krug dodjele ugovora. 19/05.

Generalno se mogu podijeliti na propise procesno pravne prirode i propise materijalno pravne prirode. br. 16. . sastoji se od podzakonskih akata koji su ura|eni na osnovu ZJN.pooštrava poštivanje zakonitosti. dodjeli ugovora i poništenju postupka nabavke („Slu`beni glasnik BiH“.Uputstvo o na~inu vo|enja Zapisnika o otvaranju ponuda („Slu`beni glasnik BiH“. tako|er. br. Ovi materijalni propisi se odnose na razli~ite pravne oblasti. . 17/05). predstavljaju. 55. Propisi koje karakterišemo kao lex specialis se mogu podijeliti u nekoliko grupa. Ostali zakoni. Radi se o propisima koji su materijalno pravne prirode. obzirom na postojanje razli~itih faza u postupku dodjele ugovora. .uvodi jedinstven re`im organa za `albene i revizione postupke. . Uloga i zna~aj lex specialis u pravu javnih nabavki 54.reguliše sve vrste postupaka javnih nabavki.promoviše ekonomi~ne javne nabavke i ekonomi~nu javnu potrošnju kao jedne od osnovnih principa. koje kvalifikujemo kao lex specialis. relevantne izvore prava. . . 3/05).vki na nivou BiH.Lista ugovornih organa po kategorijama koji su obavezni primjenjivati Zakon o javnim nabavkama BiH („Slu`beni glasnik BiH“.uskla|en je sa Direktivama Evropske unije.Uputstvo o na~inu pripreme obavještenja o nabavci. ZJN zajedno sa podzakonskim provedbenim aktima predstavljaju propise procesno pravne prirode. br. a naspram propisa iz oblasti javnih nabavki koji su procesno pravne prirode. U svakoj od tih faza mogu se 37 . legislativa vezana za javne nabavke. br.uvodi transparentnost po pitanju oblika i postupaka javnih nabavki. Osim ZJN. . 17/05) .ustanovljava odgovornost ugovornih organa za sprovo|enje re`ima javnih nabavki. 3/05) . mo`e vršiti u odnosu na predmet javne nabavke. Krajnji rezultat je da ZJN sadr`i odredbe po uzoru na komunitarno pravo Evropske unije. Pored ZJN. ZJN je ra|en po uzoru na Direktive o javnim nabavkama Evropske unije i relevantne presude Evropskog suda pravde. . Podjela se.Uputstvo o primjeni Zakona o javnim nabavkama BiH („Slu`beni glasnik BiH“. postoje i drugi zakoni koji se primjenjuju u oblasti javnih nabavki. i to: . 53.

Ministarstvo vanjskih poslova. 30/01). Agencija za dr`avnu slu`bu. Zavodi za zdravstveno osiguranje itd. („Sl. 7/03-185. 19/02). br. ZJN. izvršenje ugovora-upravljanje ugovorom. br. Ministarstvo sigurnosti. 38 . Ministarstvo finansija FBiH. Ministarstvo unutrašnjih poslova RS. Zakon o zaštiti potroša~a u Bosni i Hercegovini („Sl.). 45/89 -1195.Kantona (npr. novine FBiH“. 13/94 -189.BiH (npr. 29/02-783. Ministarstvo pravde. br. 37/03). glasnik BiH“. br. novine FBiH“. glasnik BiH“. Odnos Zakona o javnim nabavkama ZJN. glasnik BiH“. br. Ministarstvo finansija i trezora BiH. 41 Tako. br. Krivi~ni zakon Bosne i Hercegovine. 45/04). Zakon o nadzoru nad tr`ištem u Bosni i Hercegovini („Sl. 57/89 -1428. glasnik BiH“. 7/05). 180. glasnik BiH“. . primjera radi. u obzir naj~eš}e dolazi primjena slijede}ih pravnih akata . Ustavni sud Jugoslavije broj 363/86 -89. 45/04). Direkcija za evropske integracije itd. glasnik BiH“. Pojedini pojmovi i definicije 56. br. 36/03).Br~ko Distrikta (Gradona~elnik Br~ko Distrikta). Ministarstvo pravde Livanjskog kantona. Zakon o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine. br. Objavljen u „Sl. („Sl.40 Zaklju~ak je da bez obzira na vrstu i obim javnih nabavki u obzir dolazi primjena ve}eg broja zakonskih i pozakonskih akata i to u svima fazama sprovo|enja samog postupka. („Sl. Zakon o tehni~kim zahtijevima za proizvode i ocjenjivanje uskla|enosti („Sl. faza dodjele ugovora. br. novine FBiH“. Eti~ki kodeks za dr`avne slu`benike u Federaciji Bosne i Hercegovine („Sl. . imenovanjima Vije}a ministara i drugim imenovanjima Bosne i Hercegvine. . kao relevantni procesno pravni i materijalno pravni propisi. `albeni postupak. 19/02. glasnik BiH“.Entiteta (npr. Tri su kategorije ugovornih organa: Organi na dr`avnom ili lokalnim nivoima uprave definisani ~lanom 3 stav 1 ZJN Organi uprave na nivou: . 26/04-2337. Ministarstvo pravde RS. br. br.zakona: Zakon o konkurenciji („Sl. usluga i radova. br. ~lanovi 109. ZJN-om je obuhva}ena dodjela ugovora ~iji je predmet nabavka roba. Zakon o upravnom postupku. prema pojedinim fazama dodjele ugovora o javnim nabavkama. Ministarstvo finansija FBiH. Ministarstvo finansija KS. („Sl. br. a koje dodjeljuju ugovorni organi prema ~lanu 3. faza potpisa ugovora. 45/04). glasnik BiH“. 37/04). 17/04-1652. Zakon o obligacionim odnosima FBiH („Slu`beni list“ 2/92 -102. 40 Ta podjela izgleda na slijede}i na~in. 37/03). Zakon o ministarskim i vladinim imenovanjima Bosne i Hercegovine (Visoki predstavnik za BiH) objavljen je u „Sl. („Sl. Zakon o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine. Zakon o trgovini. glasnik BiH“. br. br. listu SFRJ“. Krivi~ni zakon Federacije Bosne i Hercegovine. broj 29/78 -1181. mo`e se posmatrati na slijede}i na~in: faza pripreme tenderske dokumentacije. 12/04). glasnik BiH“.). 12/04). 25/06). glasnik BiH“. glasnik BiH“.41 17. post`albeni postupak. („Sl. Zakon o opštoj sigurnosti proizvoda („Sl. 64/04).). 399 i 410). 16/02. Zakon o ministarskim imenovanjima. („Sl.pojaviti. 39/85 -1129 (izmj. Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine. („Sl. 4/04-293. itd.

. Ovi uslovi. 2. Lista ugovornih organa je dodatni instrument za ugovorne organe koji su du`ni da primjenjuju ZJN. gimnazije.. organizacije koje promovišu turizam i sli~ne organizacije. .Nauka. medicinski centri.Osnovan je u posebnu svrhu zadovoljavanja potreba od opšteg interesa.Obrazovanje – univerziteti. istra`ivanje i razvoj – subjekti koji se bave istra`ivanjem.Ima svojstvo pravnog lica i . ili koji ima upravni. ili u kome nadzor nad upravljanjem vrše organi ili subjekti definisani u ovom stavu. Grad Banja Luka itd. . bankarska i trgova~ka udru`enja. profesionalna udru`enja.Ve}inskim dijelom ga finansiraju organi na dr`avnom ili lokalnom nivou uprave ili drugi javni subjekti definisani u ovom stavu. rekreacioni cen39 . nau~na društva i udru`enja. Ako dati organ nije definisan u listi. moraju biti ispunjeni kumulativno.Zdravstvo – bolnice. osnovne i srednje škole.Opštine (dr`avne škole. institucije koje promovišu nauku. tehnologiju i inovacije. druge umjetni~ke i kulturne institucije.Socijalna skrb – jaslice. centri za obuku i sli~ne obrazovne institucije.) ili . domovi za djecu. javni organi dijele se na sljede}e kategorije: . orkestri. Lista sadr`i samo primjere kategorija ugovornih organa.Kultura – pozorišta. a nema industrijski ili komercijalni karakter. muzeji. institucije za medicinsko istra`ivanje i druge zdravstvene institucije. dr`avne bolnice. kako je ve} re~eno. . zoološki i botani~ki vrtovi i zaštita prirodnog i kulturnog naslije|a. penziono osiguranje i druge institucije za socijalno osiguranje. Prema listi. osiguranje prilikom nezgoda.). arhive. Javni subjekti definisani u ~lanu 3. .Socijalno osiguranje – fondovi za zdravstveno osiguranje. Op}ina Usora. industrijske i trgova~ke komore.Grada (npr. to ne isklju~uje obavezu ugovornog organa da primjenjuje ZJN ako ispunjava uslove definisane ~lanom 3 ZJN. Grad Sarajevo. biblioteke. . .Poslovanje i ekonomija – poslovna. istra`iva~ka. upravlja~ki ili nadzorni odbor u kojem su više od polovine ~lanova imenovali organi na dr`avnom ili lokalnom nivou uprave ili drugi javni subjekti definisani u ovom stavu. poljoprivredna i zanatska udru`enja. itd. stav 2 ZJN Javni subjekt je svaki subjekt koji kumulativno zadovoljava slijede}e uslove: . organizacije koje promovišu poduzetništvo i ekonomski razvoj. obdaništa.

stara~ki domovi. . za provo|enje postupaka javne nabavke. Za provo|enje postupaka javne nabavke vrije40 . . agencije za izgradnju stambenih jedinica.Odlagališta sme}a – ~iš}enje ulica. uklju~uju}i neophodnu pripremu mjesta izvo|enja radova i usluga ugradnje. . Robe se definišu kao: sirovine.Odr`avanje puteva – odr`avanje i popravka puteva. . . .kupovina ili iznajmljivanje nekretnina. U skladu sa ~lanom 7 ZJN. vojnom opremom ili namjenskim materijalom. . . Pored usluga navedenih u Aneksu II dio C ZJN. kao što je definisano relevantnim zakonima.Vodoprivreda – objekti za regulaciju vode gra|evinski radovi odvodnjavanja i navodnjavanja.ugovori iz oblasti odbrane koji se odnose na proizvodnju ili trgovinu oru`jem. centri za nezbrinute. . Ugovor o javnoj nabavci roba je definisan prema ZJN kao ugovor u pisanoj formi koji se zaklju~uje radi ostvarivanja finansijske koristi i odnosi se na kupovinu. odlaganje otpada i kanalizacija. centri zajednica i gra|ana. drugim propisima i upravnim odredbama va`e}im u BiH. drugim propisima i upravnim odredbama va`e}im u BiH. drugi spasila~ke i hitne slu`be. u skladu sa Poglavljem II ZJN.ugovori ~ije izvršenje mora biti popra}eno posebnim mjerama sigurnosti. u skladu s relevantnim zakonima. postoje i drugi ugovori o javnoj nabavci koji ne predstavljaju predmet ZJN. zakup ili najamnu kupovinu.. . predstavljaju koncesioni ugovori.tri. nacionalni parkovi i sl. u odnosu na prethodno pobrojane. gra|evinarstvo i stambena pitanja – urbano planiranje. . lizing. Ugovorni organi nisu obavezni da se pridr`avaju odredbi ZJN prilikom slIjede}ih ugovora o nabavkama: . oprema i drugi artikli svih oblika i veli~ina.Sport – sportski centri i objekti.Zaštita okoliša – odr`avanje parkova i zelenih površina. sa ili bez opcije otkupa roba. .Izgradnja.ugovori koji se odnose na dr`avne tajne. proizvodi. Spisak tih izuzetaka se nalazi u ~lanu 5 ZJN. urbani razvoj. Posebnu vrstu izuzetka.Zaštita potroša~a – Udru`enje potroša~a.ugovori koji se dodjeljuju u skladu sa procedurama me|unarodnih kreditnih ili donatorskih subjekata. .Sigurnost – vatrogasne brigade. 57. ugovorni organ je obavezan imenovati Komisiju za nabavku.Šumarstvo – ustanove za gazdovanje šumama. 58. Za ovih 5 kategorija nabavki ZJN daje mogu}nost da isti budu izuzeti iz re`ima javnih nabavki.

daje ugovornom organu preporuku. bez obzira na radno-pravni status. a u skladu sa ZJN. Kona~nu odluku o dodjeli ugovora donosi ugovorni organ. ugovorni organ mo`e imenovati Komisiju za nabavku. arhivira dokumentaciju i obavlja ostale zadatke po nalogu predsjedavaju}eg Komisije. kao i stru~njak anga`iran izvan ugovornog organa. U zapisniku se navode razlozi na osnovu kojih je Komisija donijela odluku. imenuje predsjedavaju}eg Komisije koji }e usmjeravati rad i osigurati pridr`avanje odredbi ZJN i Uputstva o primjeni ZJN. U slu~aju kada su neki ~lanovi zaposleni na osnovu ugovora o povremenim i privremenim poslovima oni ne mogu ~initi ve}inu ~lanova Komisije. a u slu~aju ugovora ~ija procijenjena vrijednost odgovara propisanom me|unarodnom vrijednosnom razredu. Sekretar komisije je osoba koja se obavezno nalazi u radnom odnosu kod ugovornog organa. bez prava glasa. u granicama datog ovlaštenja. Prilikom imenovanja ~lanova Komisije. Komisija je odgovorna za ispunjavanje zadataka i obavlja samo one zadatke ili obaveze koje je ugovorni organ dostavio u pismenoj formi. me|u ~lanovima Komisije. Odluke Komisije unose se u zapisnik. priprema zapisnike sa sastanaka i izvještava o njenom radu. Ukoliko ugovorni organ ne prihvati preporuku Komisije. Komisija djeluje u ime ugovornog organa. Ovi eksperti nemaju pravo glasa i svoje zadatake obavljaju po osnovu ugovora o djelu ili autorskog ugovora. on je du`an sastaviti zapisnik o razlozima neprihvatanja preporuke Komisije te da isto obrazlo`i. ako za to postoje objektivni razlozi. Zapisnik potpisuju svi ~lanovi Komisije koji su u~estvovali u radu i koji su prisutni.dnosti manje od doma}eg vrijednosnog razreda. zajedno s izvještajem o radu i razlozima izdavanja takve preporuke. Ugovorni organ je obavezan da. a ne postoji druga alternativa u okviru ugovornog organa. koji pru`a administrativnu podršku Komisiji. Komisija se osniva aktom ovlaštenog lica ugovornog organa i sastoji se od najmanje 3 ~lana. ugovorni organ mora osigurati da su odabrana lica upoznata sa ZJN i podzakonskim aktima i da barem jedno lice posjeduje stru~no znanje o datoj javnoj nabavci. primjena Poglavlja III. mo`e u~estvovati u radu 41 . koji snosi odgovornost za javnu nabavku. isti se obrazla`u i u zapisnik se unosi stav svakog ~lana Komisije s izdvojenim mišljenjem. Svaki ~lan Komisije. Odredbe koje se odnose na osnivanje i rad Komisije za nabavku su definisane ~lanom 5 i 6 Uputstva o primjeni ZJN. od najmanje 5 ~lanova. Uvijek je potreban neparan broj ~lanova koji glasaju. a u ovisnosti od karaktera njihovog zadatka. Ugovorni organ postavlja zadatke koje Komisija obavlja i daje joj ovlaštenja za ispunjenje tih zadataka. a nakon okon~anog postupka. Ugovorni organ tako|er imenuje i sekretara Komisije. Ugovorni organ mo`e prihvatiti ili odbaciti preporuku Komisije za javne nabavke. Komisija odluke donosi na sastancima prostom ve}inom glasova javnim glasanjem. Ugovorni organ ima pravo da pozove eksperte kada se zahtijeva specifi~no znanje za predmet nabavke.

.pregovara~ki postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci. . Rad komisija. 18.konkurs za izradu idejnog rješenja. Ugovor o javnoj nabavci roba. ~ime se potencijalni dobavlja~i obavještavaju da ugovorni organ namjerava dodijeliti ugovor korištenjem otvorenog postupka te se. selekcionih ili eliminacionih kriterija. posebno prilikom raspisivanja tendera prema odredbama Poglavlja II ZJN. . a ugovorni organ svojstvo ponu|enog. Objavljivanje obavještenja o javnoj nabavci ima pravni karakter poziva za davanjem ponude/a. pozivaju da podnesu zahtjev za tendersku dokumentaciju kako bi stekli uslove da podnesu ponudu. Otvoreni postupak se uvijek pokre}e objavljivanjem obavještenja o nabavci. Radi se o primjeni tzv. Ugovorni organ utvr|uje koji su to sve zahtjevi u pogledu ponu|a~a koje moraju ispunjavati kao i tamo gdje je to primjereno. 60. ujedno.ograni~eni postupak sa pretkvalifikacijom. Postupci u javnim nabavkama 59. dok potencijalni ponu|a~i daju ponudu i imaju svojstvo ponu|a~a. 42 . uslovi za korištenje postupka dodjele i mogu}e razloge za prestanak postupka dodjele ugovora.Komisije tek nakon što potpiše izjavu o nepristrasnosti. osim u slu~ajevima nabavke konsultantskih usluga koje se dodjeljuju putem ograni~enog postupka. Prema ZJN izbor postupka koji ugovorni organ mo`e koristiti podlo`an je ograni~enjima definisanim ~lanom 11 ZJN. Odjeljkom I Poglavlja II ZJN specificirane su vrste postupaka dodjele ugovora o javnim nabavkama. prilikom sprovo|enja javnih nabavki. Otvoreni postupak ne zna~i da se dozvoljava svim potencijalnim dobavlja~ima da se natje~u za dodjelu ugovora.otvoreni postupak. Otvoreni postupak je u potpunosti otvoren za natjecanje izme|u potencijalnih dobavlja~a pod uslovom da isti zadovolje selekcione kriterije. usluga ili radova se dodjeljuje pomo}u jednog od slijede}ih postupaka pod uslovima koji su izlo`eni u ~lanu 11 ZJN: . kao i izjavu o povjerljivosti rada Komisije. . Sprovo|enje otvorenog postupka je detaljnije opisano ~lanom 28 ZJN. treba da bude usaglašen odredbama posebnih podzakonskih akata.pregovara~ki postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci. ZJN uspostavlja pet razli~itih primarnih postupaka dodjele ugovora. Otvoreni postupak je primarni postupak dodjele ugovora. Otvoreni postupak predstavlja postupak po kojem svaki zainteresovani dobavlja~ mo`e podnijeti ponudu.

Samo oni kandidati ~ije kvalifikacije ispunjavaju kriterije izbora. oni kandidati koji su zadovoljili selekcione kriterije. Ograni~eni postupak sa pretkvalifikacijom predstavlja postupak u kojem svaki dobavlja~. Ograni~eni postupak je po mnogo ~emu sli~an otvorenom postupku. Pretkvalifikacija ozna~ava postupak u kojem ugovorni organ vrši odabir. Oba postupka se pokre}u objavljivanjem obavještenja. Bilo koji oblici pregovoranja izme|u ugovornog organa i dobavlja~a na tenderu su zabranjeni. U svim ostalim 43 . Ograni~eni postupak je samo uslovno ograni~en.61. imaju pravo biti pozvani da podnesu ponudu. tenderska dokumentacija mo`e se pripremiti u dva dijela. i koji su specificirani u obavještenju o nabavci. Provo|enje ograni~enog postupka je detaljnije opisano ~lanom 29 ZJN. U otvorenom postupku ugovorni organ mo`e primiti ponude od dobavlja~a koji ne ispunjavaju zahtjeve kvalifikacije. U ograni~enom postupku ugovorni organ prima ponude samo od kvalificiranih ponu|a~a. Razlike se ogledaju u slijede}em. Zbog razli~itih vremenskih rokova ograni~eni postupak traje du`e od otvorenog postupka. Ograni~eni postupak mo`e. a koji odgovaraju pretkvalifikacijskoj fazi i fazi prikupljanja ponuda. koji `eli postati kandidat. Ograni~eni postupak se uvijek pokre}e objavljivanjem obavještenja o nabavci. To su. a ugovorni organ poziva samo kvalifikovane kandidate da podnesu ponudu. Ugovorni organ u prethodnom postupku eleminiše dobavlja~e koji ne ispunjavaju selekcione kriterije. Provjera kvalifikacija kandidata vrši se u pretkvalifikacijskom procesu. te se pozivaju da podnesu zahtjev za u~eš}e u postupku. Primjena ograni~enog postupka sa pretkvalifikacijom je obavezna za dodjele ugovora o pru`anju konsultantskih usluga. Ova vrsta postupka je du`a u odnosu na otvoreni postupak i o~igledno je da se radi o slo`enim nabavkama. mo`e zatra`iti u~eš}e. Ovaj postupak se koristi kod obimnih i slo`enih nabavki. ~ime se potencijalni dobavlja~i obavještavaju da ugovorni organ namjerava dodijeliti ugovor korištenjem ograni~enog postupka. a metode ocjene ponuda i kriteriji za dodjelu ugovora su isti. a primjereno predmetu javne nabavke. biti proveden kao ubrzani postupak sa skra}enim vremenskim rokovima. Razli~iti su vremenski rokovi i za dodjelu ugovora koji je iznad me|unarodnih vrijednosnih razreda. Pretkvalifikacija je otvorena za sve zainteresovane dobavlja~e. U oba postupka svi zainteresirani dobavlja~i mogu u~estvovati. O kojim se vrstama nabavki radi procjenjuje ugovorni organ. Ponuda se podnosi u drugoj fazi. Ne primaju se ponude nekvalifikovanih ponu|a~a. Otvaranje ponuda je javno. de facto. Postupak se sastoji iz dvije faze: otvorena pretkvalifikaciona faza i ograni~ena faza prikupljanja ponuda. U ograni~enom postupku. na osnovu istih kriterija izbora koji se koriste u otvorenom postupku. u odre|enim slu~ajevima.

Pregovara~ki postupak za dodjelu ugovora je manje transparentan od otvorenog ili ograni~enog postupka tako da se isti treba koristi u manjem broju slu~ajeva. dok je ~lanom 31 propisana procedura. a prema stavu 4 istog ~lana bez objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci. Pravila vezana za sprovo|enje pregovara~kog postupka propisana su ~lanom 30 ZJN. potrebom da se kroz pregovore omogu}i najoptimalnije definisanje predmeta javne nabavke. vrši izbor kandidata koji su kvalificirani da dobiju poziv za u~eš}e u pregovorima. te da se donese kona~na odluka o dodjeli ugovora jednom dobavlja~u. odnosno zahtjevi vezani za vo|enje pregovora. a gdje nije potrebno prethodno objaviti obavještenje o nabavci. te vodi pregovore sa ponu|a~ima u vezi sa njihovim prijedlozima. cijene i sli~no podlije`e primjeni pregovara~kog postupka. U pretkvalifikacijskoj fazi ugovorni organ. Osnovna razlika kod pregovara~kih postupaka u pore|enju s otvorenim i ograni~enim postupkom je ta što se dozvoljava vo|enje pregovora izme|u ugovornog organa i kvalificiranih dobavlja~a o tehni~kim. kandidati se pozivaju da uzmu u~eš}e u pregovorima sa ugovornim organom. ekonomskim. kvaliteta. stav 3 ZJN pregovara~ki postupak se mo`e sprovoditi sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci. Kod pregovara~kog postupka ugovornom organu se dopušta da uputi pozive za prijedloge od odabrane grupe ponu|a~a. Opravdanje za izuze}e od otvorenog postupka mo`e da se opravda: nedostupnost znanja o stanju u nekoj oblasti. ulaganje know-how u pronala`enju rješenja za pojedini problem. 62. s ciljem da se postave egzaktni uslovi ugovora. Nabavka roba ili usluga u pojedinim oblastima koje se brzo razvijaju i gdje u potpunosti nije mogu}e definisati predmet ugovora kako u pogledu njegovog obima. Pregovara~ki postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci predstavlja postupak u kojem ugovorni organ pregovara o uslovima ugovora sa jednim ili više dobavlja~a koje je pozvao. Na osnovu ~lana 11. Pregovara~ki postupak bez objavljivanja obav44 . vrste. Pregovara~ki postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci predstavlja postupak u kojem ugovorni organ pregovara o uslovima ugovora sa pozvanim.slu~ajevima ugovorni organ cijeni da li }e dodjelu ugovora o javnoj nabavci vršiti primjenom pravila ovog postupka. kvalificiranim kandidatima. pravnim i drugim aspektima ugovora. U fazi pregovaranja i prikupljanja ponuda. na osnovu kriterija za odabir koji su isti kao i za odabir koji se koristi kod otvorenog i ograni~enog postupka. Pregovara~ki postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci sastoji se iz dvije faze: otvorena pretkvalifikacijska faza i faza pregovaranja i prikupljanja ponuda. koji su odabrani u otvorenom pretkvalifikacionom postupku.

pru`anje svakodnevnih usluga ili potrošne robe. a njegova je svrha utvr|ivanje okvira za ugovore koji }e se dodjeljivati u tom periodu. Javne nabavke II dio. da sa najuspješnijim ponu|a~em zaklju~i ugovore dodijeljene na osnovu okvirnog sporazuma. Provo|enje pregovara~kog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci dalje je opisano u ~lanu 30. obima ili koli~ine.pru`anje roba ili usluga ~ije se cijene ~esto mijenjaju. naro~ito u pogledu predmeta ugovora. a kada je to primjereno. i u pogledu predvi|enih vrijednosti. Neophodno je praviti razliku izme|u forme i formalizma u njenom suštinskom zna~enju. ugovorni organ ima pravo. Neka srednja vrijednost odnosno moderiranje predstavlja jedan stav koji bi trebao da pomiri ove dvije krajnosti. stav 2. Okvirni sporazum podrazumijeva sporazum ograni~enog trajanja. ograni~ava ili ugro`ava konkurencija. kao i cijene. .ještenja o nabavci predvi|en je za primjenu samo u vanrednim slu~ajevima. Ugovorni organ dodjeljuje okvirne sporazume putem otvorenog ili ograni~enog postupka. U nemalom broju slu~ajeva pokazalo se da strogo poštivanje ovakvih procedura ~esto dovodi do izigravanja same suštine javnih nabavki. Ti vanredni slu~ajevi su pobli`e opisani ~lanom 11 stav 4 ZJN. odnosno zaklju~ivanja ugovora o pojedinim vrstama javnih nabavki. Datim grafi~kim prikazima mo`e se vidjeti kako izgledaju dva postupka (otvoreni i ograni~eni) predstavljeni vizuelno sa zakonskim rokovima po pojedinim fazama. te u ~lanu 31 ZJN. .42 Vizuelni prikazi mogu se koristiti kao model prilikom dodjele ugovora. 45 . a okvirnim sporazumom bi se omogu}ilo smanjenje troškova nabavke. Nakon što je okvirni sporazum na taj na~in zaklju~en. Okvirni sporazumi se dodjeljuju u slijede}im slu~ajevima: . Ugovornim organima nije dopušteno korištenje okvirnih sporazuma na nepropisan na~in ili na na~in kojim se sprje~ava. 42 Vizuelni prikaz preuzet iz Priru~nika EUPPP. 63. formularnog prava. ali sasvim za sigurno i mjeru u primjeni i strogosti pojedinih procedura. tokom perioda trajanja sporazuma. ali i narastaju}i problemi vezani za strogo poštivanje pojedinih procedura.kada ugovorni organ treba dodijeliti više identi~nih ugovora u roku od jedne godine. . Dodjeljivanje okvirnih sporazuma se propisuje ~lanom 32 ZJN. Na ovim primjerima mo`e se vidjeti uticaj tzv. bez primjene postupaka javne nabavke.stalne popravke ili radovi na odr`avanju.

ali. Koji }e materijalno pravni propisi. Istom se opredjeljuju kvantitativni i kvalitativni elementi predmeta nabavke te postavljaju osnove za odre|ivanje selekcionih kriterija i kriterija dodjele ugovora. 46 . Izrada tehni~kih specifikacija predstavlja prvu fazu javne nabavke. Postojanje više komisija po pojedinim fazama javne nabavke opravdano je kod slo`enijih javnih nabavki i javnih nabavki ve}e vrijednosti. kao i materijalno pravnih propisa. biti upotrijebljeni ovisi}e od predmeta javne nabavke. Za pojedine privredne subjekte koji se u cijelosti nalaze u re`imu javnih nabavki obi~no se formira više ad hoc komisija. po pravilu.Dodjela ugovora treba da se odvija u skladu sa pravilima koja su propisana odredbama ZJN. neovisna od komisije ili komisija koje }e vršiti kasniju tehi~ku i/ili komercijalno finansijsku evaluaciju ponuda. a ~esto postoji i jedna stalna komisija. uredbi. U obzir dolazi primjena pravila procesnog karaktera. Ova stalna komisija se bira za neki mandatni period što je uvijek po`eljno kako bi se zadovoljio zahtjev vezan za rotaciju pojedinih zaposlenika po komisijama ovakve vrste. Ovu fazu. Mo`e se raditi o zakonskim i podzakonskim aktima tipa: pravilnika. kao i utvr|ivanja pojedinih selekcionih kriterija. naredbi. prije svega. u skladu sa osnovnim principima javnih nabavki. tehni~kih standarda i sli~no. realizuje posebna komisija. Primjena materijalno pravnih propisa dolazi u obzir prilikom izrade tenderske dokumenatcija i to: definisanja tehni~kih specifikacija. poslovnika. a time i lex specialis.

47 .

48 .

Tehni~ke specifikacije za radove uklju~uju pravila u vezi sa idejnim rješenjem i izra~unavanjem cijene koštanja. Zabranjeno je pozivanje na robe odre|ene izrade ili izvore snabdijevanja ili na odre|eni proces. tehnike i metode gradnje. posebna svojstva.64. kako bi ispunili svoje obaveze kao javni organi ili subjekti. simbole. Ugovorni organ postavljanjem tehni~kih specifikacija definiše odgovaraju}i nivo kvaliteta predmeta ugovora. ozna~avanje. u pravilu. proizvoda ili metoda. opišu karakteristike predmeta ugovora. Tehni~ke specifikacije 49 . kao i sve ostale tehni~ke uslove u vezi sa završnim radovima i materijalima ili dijelovima koji se koriste pri gradnji. test. na nivou i do obima koje oni `ele. stav 5 ZJN). superkolaudacija. amabala`iranje. posebno pakovanje. izvršenje. usluge ili metode koji su ekvivalenti u pogledu njihovih osobina dodavanjem izraza „ili ekvivalent“ (~lan 14. Tehni~ke specifikacije moraju osiguravati i pravednu i aktivnu konkurenciju. etiketiranje i drugo. a sve kako bi se došlo do ekonomski najpovoljnije ponude. Tehni~ke specifikacije ~ine va`an dio tenderske dokumentacije i iste moraju da uva`avaju principe jednakog tretmana i nediskriminacije. Ugovorni organ je obavezan osigurati da su tehni~ke specifikacije usmjerene na to da obezbijede najbolji mogu}i pristup svim potencijalno zainteresiranim dobavlja~ima. kolaudacija. ^lan 14 ZJN sadr`i pravila o tome kako ugovorni organi postavljaju tehni~ke specifikacije predmeta predvi|enog ugovora i principe za procjenu toga da li primljene ponude ispunjavaju utvr|ene tehni~ke specifikacije. inspekciju i uslove tehni~kog prijema radova. One se. osiguranje kvaliteta. patente. testiranje i metode testova. terminologiju. funkcionalne karakteristike. ili na robne marke. sigurnost. zaštitu robe. Ugovorni organi imaju slobodu da postave svoje zahtjeve za stvari koje treba nabaviti. Ova situacija je jedino legalna kada je ugovorni organ u nemogu}nosti da korištenjem objektivnih tehni~kih specifikacija navede opis predmeta ugovora koji je dovoljno precizan i u potpunosti razumljiv. Tehni~ke specifikacije u slu~aju ugovora o pru`anju usluga su ~esto sadr`ane u sveukupnom opisu predmetne usluge. Tehni~ke specifikacije moraju se postaviti objektivno u odnosu na svakog potencijalnog dobavlja~a na taj na~in da ni u kom pogledu ne mogu favorizirati niti stavljati u nepovoljan polo`aj bilo kog potencijalnog dobavlja~a. tako da se ispuni svrha javne nabavke. posebne tehni~ke karakteristike i drugo. tipove ili odre|eno porijeklo ili proizvodnju radi favorizovanja ili eliminisanja odre|enih dobavlja~a. Tehni~ke specifikacije treba da na objektivan i nediskriminatoran na~in. U ovom slu~aju ugovorni organ je obavezan da navede da }e prihvatiti proizvode. zahtjeve za idejno rješenje. odnose na: kvalitet. dimenzije. Nije dozvoljeno da se postavljaju tehni~ke specifikacije koje favoriziju ili stavljaju u nepovoljan polo`aj pojedine dobavlja~e.

50 . Pojava samog fizi~kog lica bi bila mogu}a npr. On to mo`e da radi jedino kada ima registrovano svojstvo obrtnika. sirovine za proizvodnju itd. fizi~ka ili pravna lica koja su u~estvovala u pripremi tenderske dokumentacije. Elementi ugovora koji se podugovaraju i identitet podugovara~a obavezno se saopštavaju ugovornom organu blagovremeno prije sklapanja podugovora. a ne samo na tehni~ke robe. Ugovorni organ obavijesti}e dobavlja~a o svojoj odluci u roku od 15 dana nakon prijema saopštenja. Posebno je pravilo da ugovorni organ postavlja uslov dobavlja~u kome je dodjeljen ugovor o javnoj nabavci da nema pravo da zapošljava. Pozivanje na standarde implicira da se pojam tehni~kih specifikacija shvata šire. kao subjekt prava. Ovdje stoji samo ograda kod definisanja pojma fizi~kog lica. odnosno pojavni oblik pravnog lica. ^lanom 14 ZJN opisano je na koje se standarde mo`e pozivati ugovorni organ. u svrhu izvršavanja ugovora o javnoj nabavci. a posebno standarda. 65. arhitektonskih projekata i sl. ne mo`e u takvom obliku da pristupi javnim nabavkma. standarde koji su definisani u zakonima o standardizaciji u Bosni i Hercegovini. prije svega. nafta. a u periodu od najmanje 6 mjeseci po zaklju~enju ugovora. Ne smije se praviti diskriminacija izme|u pravnih i fizi~kih lica. da fizi~ko lice. Naravno. npr. od konkursa za najbolje idejno rješenje. Osnovno pravilo je da dobavlja~ kojem je dodijeljen ugovor ne}e sklapati podugovor ni o jednom bitnom dijelu ugovora bez prethodnog pismenog odobrenja ugovornog organa. Svaki potencijalni ponu|a~ mo`e u~estvovati u postupku javne nabavke. Ugovornom organu je dato ovlaštenje da odbije sve ponude kojima se nude robe. ZJN sadr`i neke odredbe koje se odnose na podugovaranje.uva`avaju obavezne tehni~ke propise i bh. Pitanje je kako se tuma~i pojam tehni~kih specifikacija. privatno pravnih i javno pravnih subjekata. Misli se. svi prehrambeni proizvodi. Dobavlja~ kojem je dodijeljen ugovor snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora. U obzir mogu do}i sve vrste proizvoda. Ovo se odnosi i na slu~ajeve anga`mana lica u komisiji za nabavke. usluge ili radovi koji suštinski ne ispunjavaju tehni~ke specifikacije sadr`ane u tenderskoj dokumentaciji. doma}ih i inostranih u~esnika u postupku javne nabavke. te da se ovdje radi o specifkacijama koje se odnose i na druge vrste roba. navode}i razloge u slu~aju odbijanja. na razli~ite oblike pravilnika i drugih podzakonskih akata kojima se definiše odgovaraju}i propisani ili minamalni nivo kvaliteta proizvoda. Uspostavljen je i poredak po va`nosti standarda što zna~i da }e se pozivanje vršiti na standarde s pravom prednosti prema redosljedu nabrajanja prema ~lanu 14 stav 2 ZJN. Me|utim i u ovim slu~ajevima oni posjeduju neki organizacioni oblik. naftni derivati.

da zahtijeva dokumente u skladu s ~lanovima 23. Ugovorni organ }e od dobavlja~a zahtijevati samo one informacije koje su neophodne da bi se utvrdilo da li dobavlja~ zadovoljava kvalifikacione uslove koje je postavio ugovorni organ.pod ste~ajem ili pred likvidacijom. Odredbe vezane za ocjenu i verifikaciju kvalifikacijskih uslova nalaze se u Dijelu IV Odjeljka II. u tenderskoj dokumentaciji. do 26. odnosno ponu|a~: . . U svakom postupku javne nabavke ugovorni organ ocjenjuje i provjerava da li je kandidat ili ponu|a~ kompetentan. Procjena i provjera se vrši u skladu s minimumom zahtjevanih kvalifikacionih uslova koje kandidati i ponu|a~i treba da ispunjavaju. ili je obustavio ili ograni~io poslovne aktivnosti. Kandidati koji ne zadovolje selekcione kriterije ne mogu ni da pristupe procjeni ponude po osnovu kriterija dodjele ugovora. ve} i eksplicitno navesti koji dokumenti se zahtijevaju od dobavlja~a.njihove li~ne situacije (~lan 23).te njihove tehni~ke i/ili profesionalne sposobnosti (~lan 26).njihove podobnosti za obavljanje profesionalne djelatnosti (~lan 24). ili je u 51 . . Stoga ZJN zahtijeva od ugovornog organa da predvidi u tenderskoj dokumentaciji da zahtjev za u~eš}e u ograni~enom postupku ili ponuda moraju biti odbijeni u slu~aju da je kandidat. 67. Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji navodi kriterije za kvalifikaciju dobavlja~a u pogledu: . Samo onim kandidatima ili ponu|a~ima ~ije kvalifikacije zadovoljavaju selekcione kriterije uspostavljene u tenderskoj dokumentaciji bi}e dozvoljeno da nastave postupak javne nabavke. jasni i precizni. Ovi uslovi ne smiju onemogu}avati ostvarivanje prava dobavlja~a na zaštitu intelektualne svojine i poslovnih tajni. Ugovor o javnoj nabavci se ne dodjeljuje dobavlja~u koji nije pouzdan ili kompetentan.19. ili je ušao u odre|eni aran`man s povjeriocem. Minimalni kvalifikacioni uslovi koje je ugovorni organ odredio za kandidate i ponu|a~e obavezno trebaju biti srazmjerni predmetu ugovora i uskla|eni s istim. a koji su utvr|eni u tenderskoj dokumentaciji. Ugovorni organ ne mo`e samo navesti. Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji od kandidata i ponu|a~a tra`i obaveznu dostavu informacija i dokumenata o njihovoj kvalifikaciji. pouzdan i sposoban da izvrši ugovor.njihovog ekonomskog i finansijskog stanja (~lan 25). Oni ne smiju imati ograni~avaju}i efekat na konkurenciju i moraju biti razumni. . Selekcioni kriteriji dodjele ugovora 66.

b). koji je prethodio datumu podnošenja zahtjeva ili ponude.osu|en u sudskom postupku za kršenje zakona u smislu njegovog poslovnog ponašanja u periodu od pet godina.proglašen krivim za ozbiljan profesionalni prekršaj od strane nadle`nog suda u periodu od pet godina i da je taj prekršaj prethodio datumu podnošenja zahtjeva ili ponude. takvi dokumenti ne mogu biti stariji od tri mjeseca. 68.analognoj situaciji koja proisti~e iz sli~nog postupka u skladu s relevantnim zakonima i propisima u BiH ili u zemlji u kojoj je registrovan.nije ispunio obaveze u vezi s pla}anjem doprinosa za socijalno osiguranje u skladu s relevantnim zakonskim odredbama u BiH ili zemlji u kojoj je registrovan. . Ugovorni organ. . prema tenderskoj dokumentaciji. Posebno se mo`e zahtijevati posebna izjava ili referenca kojom se dokazuje pravo na obavljanje odre|ene profesionalne djelatnosti.u slu~ajevima navedenim pod e) ili f). a izdao ga je nadle`ni organ u BiH ili nadle`ni organ odnosne dr`ave. ili bilo kojeg drugog sli~nog postupka u skladu s relevantnim zakonima i propisima u BiH ili u zemlji u kojoj je registrovan. uvjerenje koje nije starije od tri mjeseca. . b) ili c) osiguranje izvoda iz sudskog registra ili ekvivalentnog dokumenta koji je izdao nadle`ni sudski ili upravni organ u BiH. e) ili f) ne odnosi na njih. U slu~ajevima kada ugovorni organ od kandidata ili ponu|a~a zahtijeva da pru`i dokaze da se nijedan slu~aj navedenog pod a). za izdavanje naloga za prisilnu likvidaciju ili postizanja sporazuma/aran`mana s povjeriocima. . 52 . mo`e od ponu|a~a zahtijevati da doka`u svoju registraciju poslovne djelatnosti u odgovaraju}em sudskom ili drugom registru. . a koji pokazuje da su postavljeni zahtjevi ispunjeni.predmet postupaka za proglašenje ste~aja. ugovorni organ du`an je da kao zadovoljavaju}e prihvati slijede}e dokaze: .nije ispunio obaveze u vezi s pla}anjem poreza u skladu s relevantnim zakonskim odredbama u BiH ili zemlji u kojoj je registrovan.propustio da dostavi ili dostavio pogrešne informacije na tra`enje prema ~lanovima 23 do 26 ZJN. ili u zemlji porijekla ili zemlje iz koje to lice dolazi. . Agencija za javne nabavke sastavit }e listu organa u BiH koji su nadle`ni za izdavanje prethodno navedenih dokumenata. a u ovisnosti od toga koji se dr`avni organ javlja kao registracioni organ. . c).u slu~ajevima navedenim pod: a).

poslovne bilanse ili izvodi iz poslovnih bilansa. U tenderskoj dokumentaciji ili. tako|er. Kvantifikacije pojedinih selekcionih kriterija je. . Stoga ZJN zahtijeva da ugovorni organ utvr|uje minimalne zahtjeve u pogledu tehni~ke. o prometu u segmentu poslovanja koji je predmet ugovora. od njih mo`e zahtijevati da osiguraju jednu ili više od ni`e navedenih referenci: odgovaraju}a bankovna pisma ili.69. ili od datuma registracije. ukoliko je objavljivanje poslovnog bilanca zakonska obaveza u zemlji u kojoj je dobavlja~ registrovan.bilans uspjeha za period ne du`i od tri posljednje finansijske godine za koje se raspola`e podacima. odnosno po~etka poslovanja u predmetnom segmentu. odnosno po~etka poslovanja u predmetnom segmentu. 70. . ugovorni organ utvr|uje minimalne uslove u pogledu ekonomske i finansijske podobnosti kandidata ili ponu|a~a i.izjavu o ukupnom prometu dobavlja~a i. datumima i primaocima uz osiguranje dokumenata u formi potvrda izvršenih isporuka koje su izdali pri53 . ako je dobavlja~ registrovan. Lista dokumenata koji se navode u ~lanu 25 ZJN je kona~na što zna~i da ugovorni organi ne mogu zahtijevati od dobavlja~a dokaze koji se ne spominju u ovoj odredbi. dokaz o postojanju odgovaraju}eg osiguranja od profesionalnog rizika. Ugovori o javnim nabavkama se dodjeluju samo dobavlja~u koji je profesionalno i tehni~ki pripremljen i opremljen da ga adekvatno izvršava. 71. sa vrijednostima. ili od datuma registracije. odnosno po~eo s radom prije manje od tri godine. u dijelu tenderske dokumentacije koji se odnosi na pretkvalifikaciju. stav 2. kada je to primjereno. odnosno ponu|a~a mogu se osigurati na jedan ili više od slijede}ih na~ina: . za period ne du`i od tri posljednje finansijske godine za koje se raspola`e podacima. ako je dobavlja~ registrovan. odnosno ova lista se ne mo`e proširivati. odnosno profesionalne sposobnosti kandidata ili ponu|a~a koje oni treba da ispunjavaju i da od njih zahtijeva da dostave jedan ili više dokaza koji su navedeni odredbama ~lana 26. mogu}e vršiti. odnosno ponu|a~i moraju osigurati da bi dokazali svoju ekonomsku i finansijsku podobnost. kada je to primjereno. kao dokaz da su ti uslovi ispunjeni. Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji precizira koju referencu ili reference kandidati.lista glavnih isporuka dobavlja~a izvršenih u posljednje dvije do tri godine. 72. ako je to primjereno. odnosno po~eo s radom prije manje od tri godine. 3 i 4 ZJN. U postupcima za dodjelu ugovora o javnoj nabavci dokazi o tehni~koj sposobnosti kandidata.

osigurava provjera proizvodnih kapaciteta dobavlja~a. Lista dokumenata koji se navode u ~lanu 26 kona~na je. ukoliko se takve potvrde ne mogu osigurati iz razloga izvan dobavlja~eve kontrole. bez obzira na to da li neposredno pripadaju dobavlja~u. mjere za osiguranje kvaliteta i njegovu opremljenost i osposobljenost za ispitivanje i istra`ivanje. i njegovih kapaciteta za prou~avanje i istra`ivanje. samo uz izjavu dobavlja~a o izvršenim isporukama. za posebne namjene.maoci ili. djeluju}i u skladu s relevantnim zakonskim propisima u BiH. te to konstatovati u izvještaju o postupku javne nabavke. Radi se samo o obavezi dosljedne primjene zakona BiH o dr`avnoj slu`bi kao i drugih relevantnih propisa u BiH koji regulišu materiju sukoba interesa. jasno utvr|enim referentnim navo|enjem odgovaraju}ih specifikacija ili standarda. . opise i/ili fotografije proizvoda koji su predmet isporuke. kao i mjera za kontrolu kvaliteta koju provodi ugovorni organ ili koju u njegovo ime provodi nadle`ni zvani~ni organ zemlje u kojoj je dobavlja~ registrovan. u vidu nov~anih sredstava ili u bilo kojem nenov~anom obliku.saopštenje/naznake elemenata ugovora koje dobavlja~ namjerava podugovarati. 54 . . 73. U slu~aju da zahtjevi ili ponude koje je ugovorni organ primio u toku postupka javne nabavke prouzrokuju ili mogu prouzrokovati bilo kakav sukob interesa. ili odnosnim internim pravilima. što zna~i da ugovorni organi ne mogu zahtijevati od dobavlja~a dokaze koji se ne spominju u ovoj odredbi. . osigurati efektivnu zaštitu svrsishodnog provo|enja ovog zakona. ugovorni organ }e.opis tehni~ke opremljenosti i osposbljenosti dobavlja~a. a kojima se. U ~lanu 27 ZJN se zahtijeva da ugovorni organ odbije zahtjev za u~eš}e u postupku javne nabavke ili ponudu ukoliko je kandidat ili ponu|a~ sadašnjem ili bivšem zaposleniku ugovornog organa dao ili je spreman dati mito. kao pokušaj radi ostvarivanja uticaja na radnju ili odluku ili tok postupka javne nabavke. Ugovorni organ }e u pisanoj formi informisati ponu|a~a i direktora Agencije za javne nabavke o odbijanju takvog zahtjeva ili ponude i o razlozima odbijanja.uzorke. te. izuzetno.u slu~aju kada su proizvodi koji se nabavljaju slo`eni ili ukoliko se.uvjerenja koja su izdata od agencija za kontrolu kvaliteta ~ija je kompetentnost priznata. potvr|uje podobnost proizvoda. ako je to potrebno. . .navode o anga`ovanom tehni~kom osoblju ili tehni~kim organima. . a ~iju je vrijednost dobavlja~ obavezan potvrditi ukoliko to ugovorni organ zahtijeva.

21. 76. U slu~aju da se kao kriterij dodjele ugovora uzima ekonomski najpovoljnija ponuda kriteriji. tehni~ka sposobnost. @albeni postupci u re`imu prava javnih nabavki imaju dosta specifi~nosti. Potrebno je da se zadovolje dva uslova. Kriteriji dodjele ugovora su definisani ~lanom 34 ZJN kao ekonomski najpovoljnija ponuda ili kao najni`a cijena. Druga tri ~lana se biraju iz reda stru~njaka iz podru~ja izvo|enja radova. Pored ovih mogu se u obzir uzeti i drugi kriteriji koji udovoljavaju gore spomenutim zahtjevima. pak. U pogledu `albenih postupaka ZJN propisuje da svaki dobavlja~ koji ima tzv. moraju biti objektivni. Ova odredba ZJN se. ?lanove Ureda imenuje Parlamentarna skupština BiH. a koji se biraju javnim konkursom. Isklju~ena je bila kakva naknadna izmjena ve} objavljenih kriterija. prigovor mo`e da ulo`i i subjekt koji 55 . Uglavnom se radi o primjeni pravila upravnog postupka. izmjena njihovih mjerila. javnih nabava. u tom slu~aju. ZJN je ~lanom 34. Kriteriji dodjele ugovora 74. Kriteriji dodjele ugovora moraju biti u tijesnoj vezi sa predmetom nabavke i drugi uslov da se u kriterijima dodjele ugovora ne smiju ponavljati kriteriji koji su ve} bili definisani kao selekcioni. Tako. nediskriminatorski. odnosno poništavanja postupka dodjele ugovora. ekonomi~nost. Prilikom definisanja kriterija dodjele ugovora ostavljena je sloboda ugovornom organu da definiše kriterije. @albeni i revizioni postupci i procedure 75. odnosno upravna organizacija sa statusom pravnog lica. ta~ka a) predvidio slijede}e kriterije: kvalitet. Kriteriji koji ne udovoljavaju gornjim zahtjevima mogu da dovedu do ulaganja opravdanog prigovora. legitimni interes za konkretan ugovor o javnoj nabavci ima pravo ulo`iti prigovor ugovornom organu.20. datum isporuke i period isporuke ili period izvršenja. 77. uvo|enje novih kriterija ili. operativni troškovi. tuima~i vrlo ekstenzivno. te da su u tijesnoj vezi sa predmetom javne nabavke. odnosno ponderisanih veli~ina. funkcionalne i ekološke karakteristike. kao i o posebnom pravnom re`imu u okviru koga je izvršen izbor da o `albama na dodjele ugovora rješava poseban organ uprave. Radom Ureda rukovodi Predsjednik koji donosi i Pravilnik o unturašnjoj organizaciji Ureda. cijena. u praksi. transporta i strateškog poslovnog planiranja. stav 1. Radi se o Uredu za `albe (dalje: Ured) koji je formiran kao dr`avni organ uprave na nivou BiH. Ured se sastoji od 6 ~lanova od kojih se tri biraju iz reda priznatih stru~njaka upravnog prava ili upravnog postupka i koji imaju svojstvo nezavisnih sudija. postprodajni servis i tehni~ka pomo}.

56 . podnosilac prigovora mo`e ulo`iti pismenu `albu Uredu u roku od 5 dana. privremenog naloga.ako je. 80. ali ne i kasnije od godine dana od navodne povrede zakona. a po~ev od prvog radnog dana nakon isteka prvobitnog roka od 5 dana. u~ini slijede}e: . ugovornoga organa ili ponu|a~a. narušila bilo koju obavezu iz ZJN.na~ini izjavu u vezi s pravnim pravilima ili na~elima koji se odnose na predmet `albe. te da najkasnije narednog radnog dana obavijesti podnosioca prigovora o donešenoj odluci. Po prijemu prigovora ugovorni organ je u obavezi da odmah obustavi postupak dodjele ugovora sve do donošenja odluke po prigovoru.uopšte nije u~estvovao u postupku nui|enjea nekog oblika javne nabavke. Privremenim nalogom Ured ima ovlaštenje da obustavi postupak dodjele ugovora ili da obustavi provo|enje bilo koje odluke ili radnje ugovornog organa u slijede}im slu~ajevima: . ukoliko smatra da je odluka ili radnja ugovornog organa. Prije zaklju~enja samog ugovora Ured je ovlašten da. Nadle`ni organ ugovornog organa du`an je da razmotri ulo`eni prigovor i donese obrazlo`enu odluku u roku od 5 dana od dana prijema prigovora. 78.ako bi dalje sprovo|enje postupka prouzrokovalo nesrazmjernu štetu na ra~un javnoga interesa. ako je prigovor odbijen. pošto se jedan primjerak dostavlja i ugovornom organu. Uslov je da se doka`e postojanje legitimnog interesa. 79. Legitimni interes bi postojao kada neko npr. Ove odredbe se ne primjenjuju u slu~ajevima dodjele ugovora na osnovu direktnog sporazuma. uvjeren da }e `alba biti riješena u korist `albenika i . onda rok po~inje te}i od datuma kada je ugovorni organ obavijestio podnosioca prigovora o njegovom odbijanju. Ured ima ovlaštenje da prije isteka roka od 5 dana donese odluku o izdavanju tzv. Po prijemu prigovra Ured treba da se uvjeri da je ugovorni organ obustavio postupak dodjele ugovora na 5 dana osim uoliko Ured nije nalo`io nešto drugo. ili da se vršilo skra}ivanje Zakonom odre|enih minimalnih rokova. isti je u obavezi da obustavi dodjelu ugovora za narednih 5 dana. doka`e da su uslovi tendera ili pak kriteriji dodjele ugovora bili diskriminatorske prirode. Izuzetak je prijem pismene intrukcije Ureda. Odnosno. Prigovor se podnosi u pisanoj formi u roku od 5 dana od dana kada je podnosilac prigovora saznao ili je trebao saznati za povredu zakona. s obzirom na informacije kojima raspola`e. Prijemom prigovora u Uredu. U slu~aju da ugovorni organ propusti da u zakonom utvr|enom roku odlu~i o prigovoru ili ako prigovor odbije.

dodijeli naknadu štete `albeniku koji je. odluka Ureda je kona~na. ukoliko smatra da je odluka ili radnja ugovornog tijela narušila bilo koju obvezu iz ZJN. ukoliko je to opravdano.izda nalog za prekid postupka dodjele ugovora. Rok za pokretanje spora iznosi 45 dana od dana kada je kona~na odluka upu}ena podnosiocu `albe.donese odluku o naknadi štete `albeniku koji je. Za rješavanje upravnog spora stvrano nadle`an je Sud Bosne i Hercegovine. kao ponu|a~.sa~ini izjavu u vezi s pravnim pravilima ili na~elima koja se odnose na predmet `albe i. 83.000. pretrpio gubitak ili štetu. 81. Ured mo`e. Poslije zaklju~enog ugovora o javnoj nabavi Ured ukoliko smatra da je radnja ili odluka ugovornog organa narušila bilo koju obavezu iz ZJN ima slijede}a ovlaštenja: . Zakonska je obaveza ugovornih organa da ako potpadaju pod neku od definicija ZJN imaju zakonsku obavezu prim57 . što podrazumijeva i ovlast za otklanjanje bilo koje tehni~ke ili druge specifikacije koja nije u skladu sa ZJN. Korištenje ovih mogu}nosti sigurno }e biti vrlo interesantno sa stanovišta poštivanja i pitanja obaveznosti primjene ZJN za ugovorne organe. ili do 10% ponu|a~eve ponu|ene cijene. ugro`avaju}i time njegovu svrhu Ured.00 KM. koja se dodjeljuje ograni~ena je do iznosa troškova pripreme ponude. Odluka Ureda je podlo`na preispitivanju u upravnom postupku i protiv nje se mo`e jedino voditi upravni spor. . a zbog po~injene povrede ovoga zakona. pored naprijed pobrojanih ovlaštenja ima pravo i: podnijeti prekršajnu ili krivi~nu prijavu mjerodavnom sudu ili izre}i nov~ane kazne u iznosu do 4. pretrpio gubitak ili štetu. U slu~aju da smatra da je slu`bena osoba ugovornoga organa izvršila promišljenu i namjernu povredu ZJN. kao ponu|a~. nalo`iti ugovornome organu da `albeniku nadoknadi troškove `albenoga postupka. a zbog po~injene povrede ZJN. . 82. U slu~aju da tu`ba nije podnesena sudu u predvi|enom roku.u cijelosti ili djelimi~no poništi bilo koji akt ili odluku ugovornoga organa koji nisu u skladu sa ZJN. ovisno o tome koji je od ova dva iznosa ve}i. .. Ovo pitenje je nesporno. .izda ugovornom organu nalog da otkloni svaku povredu i da nastavi postupak dodjele ugovora u skladu sa nalogom. Visina odštete.

I još jedno interesantno pitanje. Što se ti~e mogu}nosti. str. u okviru `albenog postupka. da postoje elementi prekršajne ili krivi~ne odgvornosti kod ugovornog organa prilikom sprovo|enja procedura javnih nabavki. nesumnjivo. Kod primjene pravila upravnog postupka pošto se radi o dr`avnom zakonu i dr`avnom organu uprave. 29/02. str. tradicionalne kategorije. Ured za `albe. Ovo bi posebno bilo izra`eno u situaciji kada se vrši suspenizija zaklju~enja ugovora. Pored ovih akata u obzir dolazi primjena i odredbi svih procesnih propisa koji regulišu procedure upravnog postupka. Da li bi ovo bila zakonska obaveza Ureda? Mišljenja sam da se ova obaveza Ureda. 1191). Da li Ured ima ovlaštenja da ulazi i u procjenu validnosti primjene materijalnih propisa? Ured za `albe kao upravni organ formiran na dr`avnom nivou ima ovlaštenja koja se nalaze na sredini izme|u redovnih sudova i organa uprave koji egzistiraju kao. br. kao lex specilais. kao kolektivnog organa. kao i odredbe i pravila parni~nog postupka. da ih nazovemo. a ugovorni organ mimo izri~ite zabrane zaklju~i predmetni ugovor. kao i kriterije dodjele ugovora. 58 . ali i obaveze podnošenja prekršajne ili krivi~ne prijave ovo bi dolazilo u obzir u onim situacijama kada Ured za `albe zaklju~i. 43 Vidjeti Zakon o opšte upravnom postupku („Sl. ali samo u onoj situaciji ako se za pojedine slu~ajeve ne na|e dovoljno osnova za primjenu pravila upravnog postupka. mora da u svom radu primjenjuje kako odredbe procesnih propisa tako i materijalnih propisa. Budu}nost treba da poka`e u kojoj mjeri }e ova vrlo zna~ajna odredba ZJN da za`ivi. Koja primjena procesnih propisa dolazi u obzir? Prije svega to su odredbe ZJN i svih ostalh podzakonskih akata. kao i primjena ovih procesnih propisa u obzir dolazi samo u slu~ajevima procjene zakonitosti primjene procedura kako u smislu rokova tako i u smislu zakonitosti sprov|enja samih procedura dodjele ugovora o javnim nabavkama. kod definisanja uslova vezano za selekcione kriterije. 783. u obzir bi dolazila primjena propisa koji regulišu ovu oblast na dr`avnom nivou. Druga situacija bi se odnosila na slu~aj kada Ured za `albe procijeni da je nastupila šteta po nekog od u~esnika u postupku javne nabavke na taj na~in da je ugovor dodijeljen drugom ugovornom subjektu mimo nalaza i rješenja Ureda.jene pravila i procedura propisanih ZJN i podzakonskim aktima. U slu~aju primjene materijalnih propisa Ured ima sve kompetencije i ovlaštenja da ulazi u primjenu materijalnih propisa koji se tretiraju kao lex specialis. Samo izricanje nov~anih sankcija bi se primjenjivalo u onim slu~ajevima kada je ugovorni organ prekršio pravila vezana za sprovo|enje procedura javnih nabavki na taj na~in što nije ispoštovana odluka ili rješenje Ureda. Ova konstatacija se odnosi na sve slu~ajeve kada je predmet preispitivanja primjena materijalnih propisa. glasnik BiH“.43 Ove konstatacije. i njegovih ~lanova pojedina~no ne bi mogla izbje}i. 12/04.

govori o „kupovini”. a kupac 44 Autor ovog poglavlja u cijelosti je Prof. Na ovaj na~in ekonomski promet biva nadgra|en pravnim .prodaja.prodaja. posao nazivaju „kupovinom i prodajom”.prodavac . U daljem tekstu koristi}e se i kratica ZOO. Ugovor o prodaji je rezultat sporazuma stranaka kojim se jedna od njih .list RBiH“. odnosno pravo vlasništva. francuski naziv je „la vente” .razmjenom vlasni~kih prava na robi za vlasništvo na novcu. „Prodaja“ je termin koji korisiti i Nacrt Zakona o obligacionim odnosima FBiH/RS. dok se u njema~kom upotrebljava rije~ „der Kauf” kupovina. anglosaksonski kao i kontinentalni sistemi razli~ito nazivaju ovaj posao. stav 1: „Ugovorom o prodaji obavezuje se prodavalac da stvar koju prodaje preda kupcu tako da kupac stekne pravo raspolaganja. U ekonomskom smislu posao prodaje se sastoji u razmjeni robe za novac. a Zakon o obligacionim odnosima. 59 .2003.kupcu . 45 „Sl. Opšti imovinski zakon za Crnu Goru iz 1888. Slijede}i latinski naziv „emptio-venditio” (kupovina-prodaja).i da mu prenese najja~e stvarno pravo na njoj. Na engleskom se koristi izraz „Sale” . Objavljen je 16.45 kao termin usvaja „prodaja”. dr Milš Trifkovi}. a kupac se obavezuje da prodavcu preda odre|enu sumu novca i prenese najja~e stvarno pravo na njoj. Dalje }e se citirati kao Nacrt ZOO. Bez obzira na veliki broj vrsta i tipova prodaje mogu}e je dati opštu teorijsku definiciju posla kojima se oni pravno uobli~avaju.obavezuje da odre|enu stvar povodom koje posao nastaje preda (isporu~i) drugoj strani . Juridi~ki posmatrano. 46 Nacrt je izradila njema~ka GTZ. U porecima relevantnim za naše pravo postojale su razli~ite tradicije. Opšte uzanse za promet robe iz 1954. prodaja predstavlja pravni posao kojim se normativno ure|uje i pod zaštitu dr`ave stavlja razmjena robe za novac. broj 2/92.06. Ova teorijska definicija suštinski odgovara pojmu prodaje koji daje naš Zakon o obligacionim odnosima u ~lanu 454. preuzet i u sistem Bosne i Hercegovine.II UGOVOR O ME\UNARODNOJ PRODAJI ROBE44 1. Pojam i definicija ugovora o prodaji 1.46 Na ovaj na~in je doma}a terminologija usaglašena sa onom koja dominira ne samo u uporednom pravu nego i u me|unarodnim izvorima. 2.

5 (Dalje: Draški} dr Mladen. po pravilu budu}a stvar. Subjekti i skup ekonomsko-pravnih karakteristika posla predstavljaju jedinstven kriterij za podjelu ugovora o prodaji na gra|anskopravne. Osvrnu}emo se na najva`nije razrede. Uz ostale garancije.49 Ovaj ugovor posebno je regulisan autonomnim izvorima me|unarodnog poslovnog prava.48 2. Osnovni je svakako mobilnost stvari i on daje osnov za osnovnu klasifikaciju na prodaju nepokretnih stvari i prodaju pokretnih stvari. 1987. Nau~na knjiga. citrusovo vo}e. Najva`nije su: FOB i CIF prodaje.se obavezuje da prodavcu plati cijenu”. 49 Vidjeti Popov dr Danica: “Ugovor o kupoprodaji investicione opreme”.INCOTERMS-u. 50 Opšti uvjeti poslovanja Evropske ekonomske komisije. br. 17 naro~ito. Njegov predmet je individualno odre|ena. str. str. Pariz. 312. 188D. Ukoliko se kao predmet prodaje javlja investiciona oprema. 48 ^lan 564 (1) Nacrta ZOO. koja je nezamjenjiva i nedjeljiva ~ak i kada se sastoji iz više pojedina~nih stvari. Beograd. 47 Uporedni pregled zakonodavstva vidjeti kod Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema uniformnim pravilima i uporednom pravu”. posljednja revizija 2000. 420. a kupac se obavezuje da plati cijenu u novcu i preuzme stvar“. Ona je sintetizovana u Me|unarodnim pravilima za tuma~enje trgovinskih termina . Obaveza isporuke ~esto je povezana sa monta`om i drugim radnjama povodom opreme. 188. Komercijalna tehnologija prodaje tako|er je podlo`na tipizaciji. ~vrsta goriva. br. drveni trupci i rezana gra|a itd.47 Nacrt ZOO prilago|ava definiciju ugovora o prodaji novom ekonomskom i pravnom sistemu: „Ugovorom o prodaji obavezuje se prodavac da prenese na kupca pravo vlasništva na prodatoj stvari i da mu je u tu svrhu preda. prodavac jam~i kupcu i ispravno funkcionisanje opreme. one doma}eg poslovnog prava i ugovore o prodaji me|unarodnog poslovnog prava. Ugovore o prodaji je mogu}e klasifikovati prema razli~itim kriterijima. 52 Izdanje MTK. Re`im prodaje generi~kih stvari razli~it je od pravila koja va`e individualno za odre|ene stvari.. 51 Opšti uvjeti poslovanja EEK.51 4. 574.52 Uticaj ova dva faktora je takav da se danas me|unarodne prodaje naro~ito sistematizuju i prema upotrijebljenoj INCOTERMS klauzuli. 410.50 Pored opreme i druge stvari mogu biti podvrgnute posebnom trgova~kom i pravnom re`imu: trajna potrošna dobra.. Beograd. 574B. 188B. 5. ugovor o njenoj prodaji dobija specifi~na obilje`ja koja ovaj posao izdvajaju u poseban tip ugovora.). Vrste prodaje 3. 60 . Druga grupa mo`e se dalje razli~ito dijeliti. godine. 574D. Exportpress. 188A. 1989. Njihov me|usobni odnos prikaza}emo šemom. Me|unarodna prodaja.

subjektivnoj koncepciji.53 U na~inu odre|ivanja i izbora elementa inostranosti kod ugovora o me|unarodnoj prodaji formirale su se tri koncepcije: subjektivna. ugovor je me|unarodni ako u trenutku zaklju~enja ugovora stranke imaju pripadnost razli~itim dr`avno-pravnim porecima.. njegovom objektu ili pravima i obavezama”.56 i u Haškim jednoobraznim 53 Draški} dr Mladen. Pojam prodaje me|unarodnog poslovnog prava 6. Izvršeno upore|ivanje jasno pokazuje da se prodaja me|unarodnog poslovnog prava (dalje i MNPP) od prodaje doma}eg poslovnog prava razlikuje po postojanju elementa inostranosti. On mo`e biti izra`en „u subjektu ugovora.. 54 Draški} dr Mladen. 56 Vidjeti tekst u “Me|unarodno trgova~ko pravo”. objektivna i mješovita. str. Prema prvoj. str. Me|unarodna prodaja. 7-8. 7. objektivna teorija smatra da je za me|unarodni karakter posla bitno da u zaklju~enju ili izvršenju ugovora postoji „dodir teritorija pod raznim suverenitetima”.55 Mješovita teorija je bila primijenjena u Opštim uslovima isporuke SEV-a iz 1968. 1970.3. Me|unarodna prodaja. Ovaj dokument se ne primjenjuje od raspada Varšavskog pakta i Organizacije za me|usobnu ekonomsku pomo} socijalistiških zemalja (SEV). Zagreb.naj~eš}e subjektivnog .. urednik Goldštajn dr Aleksandar.kao dominantnog. 7-8...54 Mješovita teorija polazi od jednog kriterija . Informator. a njegove negativne posljedice koriguje sekundarnom primjenom drugih kriterija. 61 . str.. Druga. 55 Diskusiju o ovom kriteriju vidjeti kod Draški} dr Mladen. Me|unarodna prodaja.

60 Caemmerer/Schlechtriem: “Kommentar zum Einheitlichen UN-Kaufrecht”. Izme|u ovog termina i izraza “sjedište” i teorijski i fakti~ki mogu postojati bitne razlike. Bivša Jugoslavija je ratifikovala ovu konvenciju. se ne izjašnjava o ovom pitanju. ranije poslovne prakse ili posebnih obavještenja datih prije. 7. the 1980. str. Konvencija UN o me|unarodnoj prodaji robe (dalje: Konvencija. UN KoZ. Jayme u Bianca C. stav 1. ili u vrijeme zaklju~enja 57 Vidjeti ~lan 1 svake od konvencija kod “Me|unarodno trgova~ko pravo”. . 1970. CISG) posve}uje veliku pa`nju sjedištu. Ova interpretacija je va`na jer Konvencija upotrebljava izraz “place of business”. Informator Zagreb. Giuffre. 49.59 O~ito je da je ugovor definisan polaze}i isklju~ivo od subjektivne teorije. a ne njihovo dr`avljanstvo.M. Beck. odnosno o zaklju~ivanju tog ugovora. isto djelo. BK. djelo. Doslovan prevod je “mjesta poslovanja”. Konvencija o pravu koja se primjenjuje na prelazak svojine u slu~aju me|unarodne prodaje tjelesnih pokretnih stvari iz 1958.Bonell M.zakonima o me|unarodnoj prodaji tjelesnih pokretnih stvari. 30. str. Perovi} J. tj. Prema njenom ~lanu 1: „Ova konvencija primjenjuje se na ugovore o prodaji robe zaklju~ene izme|u strana koje imaju sjedišta58 na teritorijima razli~itih dr`ava: . U doktrini se prvi slu~aj naziva „direktna primjena“. Kao kriterij je uzeto sjedište stranaka.”61 Upravo zbog zna~aja sjedišta.kad pravila me|unarodnog privatnog prava upu}uju na primjenu prava jedne dr`ave ugovornice”.60 odnosno ono u kome postoji „stalna i stabilna poslovna organizacija.J. 62 . a drugi „indirektna primjena“. Be~ka konvencija UN o me|unarodnoj prodaji je donesena 1980. januara 1988. 59 Isto i Protokolom iz 1980. Kod fizi~kih lica ovu funkciju ima mjesto „uobi~ajenog boravka”.: “Commentary on the International Sales Law. i u Protokolu o izmjeni ove Konvencije iz 1980. „mjesto poslovanja”. 61 E. ili . a ne “seat”.57 Subjektivna teorija je danas usvojena u konvenciji o zastarjelosti u oblasti me|unarodne prodaje iz 1974. 3 i 35. Muenchen 1990. Vienna Sales Convention”. 56 – 58 navodi da je indirektna primjena u sudskoj i arbitra`noj praksi zatupljenija od direktne primjene. Milan 1987. U teoriji se sjedištem smatra ono mjesto u kome stranka izvjesno vrijeme samostalno i nezavisno obavlja privrednu djelatnost. Verlag C. 58 U originalu: “places of business”. Isto mjerilo primijenjeno je i u Konvenciji o zastarjelosti. str.H. U uslovima djelovanja transnacionalnih korporacija i slobode kretanja fizi~kih lica ovo rješenje nudi više pravne sigurnosti od dr`avljanstva/pripadnosti partnera. urednik Goldštajn dr Aleksandar. odnosno pripadnost. te u Be~koj Konvenciji UN o me|unarodnoj prodaji robe iz 1980. izmijenjeni ~lanovi 3. str. Ono mora biti poznato stranama iz ugovora. a RBiH joj je pristupila kao dr`ava slijednica. Stupila je na snagu 1.kad su te dr`ave ugovornice.

hartija od vrijednosti. dalje. 66 Caemmerer/Schlechtriem. budu}i da on u prometu djeluje u svoje ime. 1981. a u drugom sjedište komisionara. U ugovor o me|unarodnoj prodaji ne spadaju.63 Pored sjedišta. ono što su strane imale „na umu“ i izbor izme|u mjesta zaklju~enja i izvršenja ugovora moraju utvr|ivati tuma~enjem na osnovu konkretnih okolnosti svakog spornog slu~aja.64 Pored toga.65 Konvencija }e se primijeniti i na mješovite ugovore kod kojih je prete`an dio obaveza i prava stranaka usmjeren na robu.66 62 Vidjeti Perovi} dr. a ne na rad i usluge (~lan 3. ili o zatvorenoj agenciji (closed agency) kod koje tre}i ne zna za koga agent stvarno radi.1. mjerodavno je za me|unarodni karakter prodaje ono „koje ima najtješnju vezu sa ugovorom i njegovim izvršenjem.) 63 O common law institutu „Agency“ vidjeti Trifkovi} dr Miloš: „Me|unarodno poslovno pravo“. javne prodaje i prodaje pod sna`nim administrativno-pravnim re`imom. isto djelo. Pri tome se moraju imati „na umu okolnosti koje su bile poznate stranama ili koje su strane imale na umu u bilo koje vrijeme prije ili u trenutku sklapanja ugovora“ (~lan 10 (a)). ~lanom 3. str. stav 2). Zagreb.. 325 – 359 i tamo citiranu literaturu.ugovora (~lan 1. 64 Opširnije vidjeti kod Vilus dr Jelena: “Komentar Konvencije UN o me|unarodnoj prodaji robe”. javljaju se kod ugovora o prodaji koji su zaklju~eni djelovanjem trgovinskog zastupnika ili komisionara kontinentalnih sistema. isto djelo. 9-13.. a ne fakti~kim obilje`jima. a time i me|unarodnog karaktera posla. novca.. stav 2). str. stav 2 i ~lan 10. str. Jelena: „Bitna povreda ugovora .62 U common law porecima }e odgovor na prethodno pitanje zavisiti od toga da li se radi o otvorenoj agenciji (disclosed agency) kod koje tre}e lice zna li~nost nalogodavca.44 – 46 (dalje }e se citirati kao Perovi} J. mada za tu|i ra~un. 64 -72. Posebni problemi u odre|ivanju sjedišta. Zbog toga smatramo da se „najtješnja veza“. U prvom slu~aju }e za me|unarodni karakter prodaje i primjenu BK biti mjerodavno sjedište komitenta (prodavca ili kupca). Beograd 2004. Slu`beni list SCG. str.. brodova i zrakoplova. 65 Vidjeti Vilus dr Jelena. U ~lanu 2 Konvencije njena primjena je isklju~ena za ugovore o prodaji robe za li~nu potrošnju. isto djelo. str. Sarajevo 2001.Me|unarodna prodaja robe“. 3-9. „Prete`nost” se ocjenjuje prema privrednim. za definisanje me|unarodne prodaje po Konvenciji zna~ajna su i obilje`ja objekta. str. i Perovi} J. 47. Informator. Ako neka od strana ima više sjedišta. Ekonomski fakultet Sarajevo. Slabost ovakvog rješenja le`i u potenciranju subjektivnih elemenata svijesti svake od involviranih strana. isto djelo. 63 .. str. me|unarodna prodaja za koju Konvencija va`i jasno je odvojena od ugovora o investicionoj izgradnji i ugovora o djelu uopšte. te elektri~ne energije.

69 Ova konvencija reguliše ~etiri pitanja: . Konvenciju je do 1972. Konvencije.68 Domen njene primjene u suštini se podudara sa va`enjem Be~ke konvencije UN iz 1980. 69 Vidjeti ~lan 1. Konvencije. 64 . str. njegovim izvorima i izvorima me|unarodnog poslovnog prava generalno. Ekonomski fakultet u Sarajevu.2006. Zbog toga su izvori MNJP od posrednog zna~aja i za me|unarodno poslovno pravo.vrijednost klauzula o rezervisanju prava vlasništva u korist prodavca. .1958. dakle u trenutku zaklju~enja ugovora. . Herausgegeben von Jayme Erik/ Hausmann Reiner.H. 7. potpisalo devet zemalja. Izvori me|unarodnog privatnog prava 8. 47 – 69. kupac kome je priznato pravo vlasništva na osnovu internog poretka zemlje u kojoj su se stvari ranije nalazile ostaje i dalje vlasnik.moment do koga prodavac ima pravo na plodove prodate stvari. 9. Ona još nije stupila na snagu. ove konvencije. u Hagu. Prema «Internationales Privat-und Verfahrensrecht».php?act=conventions. Muenchen .net/index_en.70 Prema tre}im licima se kao vlasnik pojavljuje onaj na koga upu}uje pravo zemlje u kojoj se nalazi stvar „u momentu u kome se daju izjave povodom nje”. ovu konvenciju su potpisale jedino Gr~ka i Italija. Izvori prava 4.71 Ipak.1. Sarajevo 2001. 70 ^lan 2. pa }emo se ovdje zadr`ati samo na izvorima ove grane. 67 Opšta izlaganja o me|unarodnom javnom pravu. Drugi izvori daju razli~ite podatke. Uloga me|unarodnog privatnog prava (MPP) je od neposredne va`nosti za me|unarodnu prodaju. Beck. Kod dokumentarne prodaje vlasnik je onaj kome je to pravo priznato sistemom dr`ave u kojoj su dokumenti primljeni. vidjeti kod Trifkovi} dr Miloš: „Me|unarodno poslovno pravo“. Verlag C. str.12. pa i me|unarodnu prodaju.Aufl. 68 Prema Uniform Law Review 1/1996 do po~etka 1996.moment do koga prodavac ima pravo zahtijevati naknadu štete koju je pretrpjela stvar i . pokazuju da je i Gr~ka ratifikovala ovu Konvenciju (http://www. Zadovolji}emo se time da najva`nije konvencije ove vrste navedemo na odgovaraju}im mjestima. ratifkovala samo Italija.trenutak do koga prodavac snosi rizike povodom prodate stvari. Podaci zaklju~no sa 31.04. 71 ^lan 3. Od me|unarodnih konvencija na prvom mjestu je Konvencija o pravu koja se primjenjuje na prelaz svojine u slu~aju me|unarodne prodaje tjelesnih pokretnih stvari i zaklju~ena je 15.hcch.4.120. Me|unarodno javno pravo (MNJP)67 postavlja osnove i okvir za ekonomske odnose sa elementom inostranosti u koje stupaju privredni subjekti.status&cid=31).

(http://www.74 11.8. 74 ^lan 3. 75 Usvojena je na Diplomatskoj konferenciji odr`anoj u Hagu izme|u 14. godine (dalje: HK ’85). potpisale su je 4 dr`ave. Stanje je isto i 31. kojoj su prisustvovale i zemlje ~lanice UNCITRAL-a.10. 1990. je Haška konvencija o pravu koja se primjenjuje na ugovor o me|unarodnoj prodaji robe iz 1985.12. Belgija.76 Osnovni cilj razmatrane konvencije jeste da bude komplementarna Be~koj konvenciji i stavljena u njenu funkciju.html. Tre}a. .hcch. Ona priznaje isklju~ivo nadle`nost suda koju su stranke ugovorile ukoliko je to u~injeno pismeno. kome doma}e pravo dozvoljava da se proglasi nadle`nim. 65 . zaklju~ena 15. hcch. Do 8. U slu~aju usmenih ugovora. HK ’85 je ura|ena pod sna`nim uticajem rješenja EZ Konvencije o pravu primjenjivom na ugovorne obligacije iz 1980. To se ogleda naro~ito u slijede}im rješenjima: .1985. Treba napomenuti da HK ’85 ipak kao predmet prodaje uklju~uje brodove. efekti ugovora prema tre}im i arbitra`e.HK ’85 ne sadr`i svoju definiciju me|unarodne prodaje. stav 4 primijenjeno je i negativno definisanje me|unarodne prodaje: samo ugovaranje nadle`nosti suda ili mjerodavnog prava ne ~ini prodaju me|unarodnom. u Hagu. na primjer. i bila ratifikovana od dvanaest zemalja.ugovori koji su isklju~eni iz domena ove Konvencije podudarni su sa onim na koje se odnosi Be~ka Konvencija (~lanovi 2 i 4). Druga je Konvencija o nadle`nosti ugovorenog suda u slu~aju me|unarodne prodaje tjelesnih pokretnih stvari. Konvencije.4.72 Bez obzira na razlike u na~inu definisanja me|unarodne prodaje73 i ova konvencija je u cjelini primjenjiva na prodaje ure|ene Be~kom konvencijom.1. naro~ito.2001. Šar}evi}.75 Predstavlja bitno promijenjenu verziju istoimene Haške konvencije koja je stupila na snagu 1964.Rules on the Applicable Law” u “International Contracts and Conflicts of Law” ed: P.10. 72 Navedena prema Uniform Law Review 1/1996. Graham and Trotman/ M. Do 1. agencija i druga pitanja zastupanja. Tu spadaju. 52-53.) Nije stupila na snagu. mora se dati naknadna pisana potvrda u vidu posebne izjave. zrakoplove i elektri~nu energiju (~lan 3) i aukcione prodaje (~lan 9). a ratifikovala samo Argentina (prema Uniform Law Review 1/1996). i 30.tamo gdje postoje posebne konvencije vezane za me|unarodnu prodaju. ali ne najmanje va`na. pojavi pred sudom neke od dr`ava ~lanica konvencije. London . HK ’85 isklju~uje svoju nadle`nost.Dordrecht .1996. ali nije do`ivjela nijednu ratifikaciju.net/index_en. Njema~ka i Gr~ka).Nijhoff. suprotno ugovoru. ali kao kriterij za njeno odre|ivanje uzima sjedište stranaka u razli~itim dr`avama (~lan 1. Potpisale su je ~etiri evropske dr`ave (Austrija. .2006.php?act=conventions. smatra}e se da je tu`eni prihvatio nadle`nost tog suda.net/e/status/stat31 e. Konvenciji je pristupila još jedino Moldova (www.status&cid=31 73 U ~lanu 1. 76 Mati} @eljko: “The Hague Comention on the Law Applicable to Contracts for the International Sale of Goods . (a)). Ako se tu`ena strana. prelaz svojine. str.Boston.1958.

isto djelo. 57-58. isto djelo. 65. tre}e. str. stav 3).. . isporuku prvenstveno. ~lan 8. 57. Kolizione norme su postavljene u tri nehijerarhijski ustrojena nivoa.ugovor izri~ito predvi|a da }e prodavac svoje obaveze. ako ništa nije ugovoreno.. Isto rješenje postoji i u našem pravu. Ona su primjera radi izri~ito navedena u ~lanu 12. na ugovor }e se primijeniti pravila “dr`ave u kojoj prodavac ima sjedište (place of business) u vrijeme zaklju~enja ugovora” (~lan 8. stav 2). 66 . str. a ne preko agenta ili zastupnika. 77 Mati} @eljko. dakle. Ovo rješenje sasvim jasno zahtijeva ispitivanje konkretnih osobenosti svakog pojedinog ugovora. „kao izuzetak”.. Drugo.79 Da bi izbjegli nesporazum (HK ’85. . Navodimo ih: . Napokon.77 Strankama je dozvoljeno da nadle`no pravo odrede i samo za dio ugovora („cijepanje ugovora”)78 i da kasnije promijene svoju odluku u pogledu ve} izabranog dr`avno-pravnog poretka (~lan 7. str. da se Konvencija zadr`ala samo na sukobu zakona koji se ti~e materijalno-pravnih pitanja me|unarodne prodaje.Konvencija iz Haga se ne primjenjuje ni na pitanja koja su riješena u Be~koj konvenciji ukoliko je ona va`ila u zemljama sjedišta prodavca i kupca u vrijeme zaklju~enja ugovora (~lan 5). Prvo. 78 Mati} @eljko. stav 1). ne}e se primijeniti nijedno od prethodnih pravila „ako je u svjetlu svih okolnosti. kada specijalne okolnosti „pokazuju da je pravo zemlje u kojoj kupac ima sjedište” tješnje povezano sa ugovorom nego pravo prodav~evog sjedišta. U tom pogledu naše je pravo izjedna~eno sa me|unarodnim. O~ito je. stav 2) izri~ito predvi|a tri takva slu~aja. za ugovor }e biti mjerodavno pravo sjedište kupca.ugovor je zaklju~en prema uslovima koje je odredio poglavito kupac i to u javnom pozivu na slanje ponuda (a call for tenders). isto djelo. Ozna~avanje kup~eve zemlje imenom mjesta uz INCOTERMS klauzule nije dovoljno. stav 1).pregovori su bar djelomi~no ra|eni u sjedištu kupca i ugovor je tu zaklju~en uz prisustvo obje strane. Izbor mo`e biti u~injen izri~ito. 79 Mati} @eljko. Prisustvo mora biti li~no. posredno i prešutnim radnjama. ugovor sasvim jasno više vezan za pravo koje nije pravo koje bi se ina~e trebalo primijeniti (~lan 8. Autonomija volje stranaka osnovni je princip u odre|ivanju mjerodavnog prava. izvršiti u zemlji kup~evog sjedišta. U posljednja dva slu~aja volja stranaka mora biti nesumnjiva (~lan 7.

mesto zaklju~enja. list RBiH“. ali i druge veze (valuta ugovora. Obrazlo`enja vidjeti kod Dika. usvojen u pravni sistem RBiH u „Sl. uzimaju se u obzir sve geografske (sedište stranaka ..) 82 ^lanovi 3 – 5 ZRSZ.88 80 Objavljen u „Sl. odnosno pravno lice sa sjedištem na podru~ju Bosne i Hercegovine. isto djelo. 81 Izabrano pravo se naziva i „lex contractus“. 1984.. Sarajevo... Sr|an: „Komentar Zakona o me|unarodnom i privatnom i procesnom pravu“. 146-149 i 153-159. isto djelo. Gašo – Stojanovi} dr. Beograd. 87 Sale of Goods Act 1979. 1991. 12 . U istoj konstelaciji stranke se mogu sporazumjeti i o nadle`nosti stranog suda. Najva`niji doma}i izvor me|unarodnog privatnog prava je Zakon o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odre|enim odnosima.. U kontinentalnim sistemima je zakon primaran izvor prava. 85 ^lan 49 ZRSZ. odnosno sjedište prodavca”. str.84 kao vršioca karakteristi~ne ~inidbe.. Nomos.23. broj 43/82. Tako da danas Velika Britanija i USA imaju posebne zakone posve}ene prodaji. 72 – 77 (dalje: Dika. Izvori dr`avnog poslovnog prava uopšte.Kne`evi} – Stojanovi}.. 79 ukazuju na to da je sud „du`an da kvantifikuje veze ugovora u pitanju sa pojedinim zemljama. str. ako ne postoji po zakonu isklju~iva nadle`nost doma}eg suda. 83 Dika – Kne`evi} – Stojanovi}. Uniform Commercial Code u USA.86 Za anglosaksonske sisteme je karakteristi~na dominacija obi~aja utvr|enog sudskom odlukom sa osobinom precedenta. mesto izvršenja ugovora itd.85 4. Ovako odre|en i konstatovan obi~aj primjenjuje se i u tuma~enju zakona.. Kriterij vrednovanja je prepušten sudu.Kne`evi} – Stojanovi}. Citira}emo ga kao ZRSZ. ali ih mora (što je posebno bitno) i vrednovati. Oni se mogu podijeliti na kontinentalne. odnosno tradicionalnih prava. javnog poretka i dobrih obi~aja. pod uslovom da se ona ispoljava u okviru prinudnih propisa. Aziz-Trifkovi} dr Miloš-Simi} dr Mili}: “Teorija dr`ave i prava.). str.12.87 dok je obi~aj zajedno sa sudskom praksom nezamjenjiv instrument aktualizacije velikih starih kodifikacija trgova~kog prava. str. 86-87. Masleša. jezik ugovora . Vidjeti detaljno kod Dika dr. U praksi postoji konvergencija ova dva velika sistema. 67 . Mihajlo – Kne`evi} dr.80 U odre|ivanju nadle`nog materijalnog prava ZRSZ polazi od autonomije volje (~lan 19)81.)“ 84 ^lan 20. str.. list SFRJ“.2.83 za ugovor o prodaji pokretnih stvari mjerodavno je „pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema ponude nalazilo prebivalište. stav 1. isto djelo. 86 Sultanovi} dr. V. str. statusnog i obligacionog prava”. Nadle`nost suda BiH mo`e se ugovoriti ako je bar jedna stranka naš dr`avljanin.Simi}.82 Ukoliko mjerodavno pravo nije izabrano „i ako posebne okolnosti slu~aja ne upu}uju na drugo pravo”. Obi~aj mo`e imati interpretativno svojstvo ili djelovati kao izvor onda kada zakon ne postoji. Izvori dr`avnog poslovnog prava 13.. anglosaksonske i sisteme vjerskih. 88 Sultanovi} . pa i za prodaju zavise prvenstveno od vrste pravnog sistema u koju konkretni poredak spada. broj 2/92. ta~ka 1 ZRSZ. isto djelo.Trifkovi} .

glasnik RS“. Zakoni o trgovini bh. Za funkcionisanje ZOO u oblasti me|unarodnog trgova~kog prometa zna~ajne su tri njegove karakteristike. Postoje tri osnova po kojima se dr`avni izvori uklju~uju u sistem vrela MNPP.91 Isti zaklju~ak se dobija i analizom izmijenjenih i dopunjenih odredbi Nacrta ZOO o ugovoru o prodaji. uzanse. broj 64/04 i „Sl. 18-20.zakon). Eklatantan primjer je Zakon o obaveznim odnosima (dalje: ZOO). str. Njen izgled je u kontinentalnim sistemima pribli`no jednak.92 89 Opširnije o ovome vidjeti Mlikotin-Tomi} dr Deša: “Ugovor o me|unarodnoj prodaji”. a time i anglosaksonskim sistemima. zakoni. str. 90 „Sl. One su prilago|ene prije svega potrebama i praksi privrednika profesionalnih u~esnika u prometu.89 autonomija volje stranaka i pravila me|unarodnog privatnog prava . 588. 92 Vidjeti. tako i pojedina~ni pravni akti. U našem pravu se mo`e uspostaviti sljede}i sistem: ustav. Po na~elima ustavnosti i zakonitosti oni se hijerarhijski organizuju u neprotivrje~nu cjelinu. 14. Druga dva osnova slu`e uklju~ivanju doma}ih dispozitivnih propisa u regulativu ekonomskih odnosa sa ino-elementom. Treba napomenuti da su iz teorijskih i prakti~nih razloga u hijerarhiju uklju~eni kako opšti. Prvi osnov primjenjuje se naro~ito na one doma}e izvore u kojima je koncentrisan javni interes. Kao primjeri mogu se navesti zakoni o organizaciji sudstva i o kontroli cijena. Drugo. 63-64. 59-61. na primjer. Zbog svega navedenog ZOO mo`e da se koristi kao opšti vodi~ za tra`enje i ugovaranje rješenja u me|unarodnoj prodaji. ratifikovane me|unarodne konvencije. jasno su odvojena pravila za gra|ansku i za trgova~ku prodaju. Prvo. To su: imperativni propis doma}eg prava. te odluke sudskih i upravnih organa. isto djelo. Ovakav pristup odgovara tendencijama u uporednom pravu i omogu}ava nesmetano funkcionisanje ZOO u me|unarodnoj razmjeni i nakon stupanja na snagu Be~ke konvencije. travnja 1994. 591 i 596 Nacrta ZOO 68 .Pored zakona. broj 16/96 i 52/01 91 Opširnije vidjeti kod Trifkovi} dr Miloš: “Aktuelna pitanja pravne i samoupravne regulative spoljnotrgovinskih odnosa organizacija udru`enog rada”. Opširnije kod Mati} @eljko. postoje i drugi izvori. entiteta90 tako|er mogu biti iskorišteni u ovu svrhu. Tre}a osobina je unifikatorski metod.zakon) nego i u horizontalnom zna~enju (zakon . Isto i ~lan 17. Regulativa trgova~ke prodaje je u velikoj mjeri prilago|ena rješenjima haškog Jednoobraznog zakonika o me|unarodnoj prodaji. 4. obi~aji. ugovori. ali ne i identi~an. Opredjeljenja 9/1987. Haške konvencije o pravu primjenjivan na ugovor o me|unarodnoj prodaji robe iz 1985. On je primijenjen ne samo u vertikalnom smislu (me|unarodna konvencija . Ra~unovodstvo i financije br. ~lanove 581. opšti akti privrednih subjekata.kolizione norme. novine FBiH“. str. gra|ansko pravo. izvršena je komercijalizacija zajedni~kog fonda normi za obje vrste prodaje. podzakonski akti.

.. Kako u teoriji ne postoji jedinstvena klasifikacija. pa je izraz „me|unarodno zakonodavstvo” koji upotrebljava Schmitthoff u ovom slu~aju potpuno opravdan. Be~ 1980 (dalje: CISG)... izmijenjena Protokolom u Be~u 1980 (dalje: KoZ). . Sopstveni izvori me|unarodnog poslovnog prava obuhvataju niz vrela nastalih prvenstveno radi regulisanja odnosa koji su karakteristi~ni za me|unarodnu prodaju. . Njihov zna~aj je u oblasti prodaje ogroman. a broj znatan. U tom kontekstu se stanje izvora prava za me|unarodnu prodaju mo`e smatrati zadovoljavaju}im. Hag 1964 (dalje: ULIS). str. Veza izme|u opštih izvora i vrela za prodaju je dvostruka. Me|unarodne konvencije i op{ta na~ela me|unarodnog prava 15. . me|unarodna prodaja kao središnja ta~ka me|unarodne poslovne operacije. str. 48 (dalje }e se citirati kao Gildeggen R.Konvencija UN o ugovorima o me|unarodnoj prodaji robe. svojim rješenjima sna`no uti~e kako na izvore me|unarodnog poslovnog prava uopšte.Konvencija o jednoobraznom zakonu u me|unarodnoj prodaji tjelesnih pokretnih stvari. London.1. nadopunjavaju. Franz Vahlen. .Konvencija UN o zastarjelosti u me|unarodnoj prodaji robe. @eneva 1983. 93 Schmitthoff Clive: “The Law and Practice of International Trade”. Sopstveni izvori me|unarodnog poslovnog prava 5. mi }emo se pridr`avati sistematike koja je usvojena u MNPP uopšte. 64-65 o Be~koj konvenciji.Konvencija o agenciji u me|unarodnoj prodaji robe. 16.) 69 . Kao grana prava u razvoju.94 U te konvencije spadaju: . Ona nije kona~na. tako i na izvore drugih instituta ove grane. me|unarodno poslovno pravo ima specifi~nu i relativno nerazu|enu hijerarhiju sopstvenih izvora. str. Na prvom mjestu se nalaze me|unarodne konvencije. 9-th Ed. Njihov zajedni~ki nazivnik je te`nja da se obezbijedi neutralan pravni re`im koji vodi ra~una o interesima obje strane. Uloga prve podgrupe je ve}a. Hag 1964. 2000. New York 1974. Oni se.5. S druge strane.93 Konvencije mogu biti multilateralne i bilateralne. Postoji ve}i broj multilateralnih me|unarodnih konvencija koje ure|uju materijalno-pravna pitanja prodaje robe sa elementom inostranosti. Muenchen. najprije.Konvencija o jednoobraznom zakonu za zaklju~ivanje ugovora o me|unarodnoj prodaji tjelesnih pokretnih stvari (dalje: ULFIS). Stevens. isto djelo. 94 Gildeggen Reiner: „Internationale Handeslgeschaefte – Eine Einfuerung in das Reecht des grenzueberschreitenden Handels“.

96 Pored toga. UN Konvencija o me|unarodnoj prodaji robe je imala 70 ~lanica (www.org/english/status/status-e. Iako su ULIS i ULFIS stupile na snagu. 97 Do 31.htm) je sljede}e: Konvenciju zajedno sa Protokolom iz 1980.2006.zaloga.12.95 Dvije haške konvencije bivša Jugoslavija nije ratifikovala niti je to u~inila BiH. ratifikovale 9 zemalja. .smrti ili tjelesnih povreda bilo koje osobe.uncitral.htm. tj. . Ovi zahtjevi imaju deliktni karakter i specifi~an na~in obra~una visine naknade. KoZ ne va`i za iste one ugovore o prodaji na koje se ne primjenjuje ni BK.htm) 96 ULIS je sa 31. Vidjeti www.98 U odre|ivanju pojma ugovora o me|unarodnoj prodaji izme|u dvije razmatrane konvencije nema razlike. Zato }emo se u daljim izlaganjima zadr`ati samo na Konvenciji o zastarjelosti i Konvenciji UN o me|unarodnoj prodaji robe. ULFIS je sa 31. ona se ipak ne primjenjuje na sve zahtjeve koji mogu da se pojave.2006.2006. je ratifikovalo 19 dr`ava. „mjesta poslovanja” kupca i prodavca.unidroit.org/english/status/status-e. hipoteke i drugih sredstava obezbje|enja. Ni jedna dr`ava slijednica bivše SFRJ nije ~lanica ove konvencije.12. Prema ~lanu 5 KoZ izuzeti su zahtjevi po osnovu: . broj ratifikacija je ostao veoma mali. dok je Gambia pristupila Konvenciji.unidroit. jer za njih va`i poseban pravni re`im. Pored toga.99 Ukoliko ugovor ulazi u domen KoZ. ali samo onda kada to proizlazi iz ugovora ili pregovora i izjava danih prije zaklju~ivanja ugovora. Ostale štete izazvane neispravnim funkcionisanjem prodane stvari ostaju u domenu KoZ. godine. Konvenciji su pristupile 3 dr`ave (www.org.97 17.htm). a ratifikovale 5.12. godine Konvenciju je potpisalo 6 dr`ava. potpisalo 12.12. njihova rješenja su velikim dijelom preuzeta u Be~ku konvenciju.htm. U slu~aju više sjedišta jedne strane i ovdje je mjerodavno ono koje sa ugovorom ima najtješnju vezu (~lan 2 KoZ)./english/implement/i-64ulf. potpisalo 12. 98 Stanje 31.2006. (www. KoZ usvaja subjektivnu teoriju zasnovanu na razli~itosti sjedišta.org/english/implement/i-83. 70 . Konvencija UN o zastarjelosti u me|unarodnoj prodaji robe donesena je u New Yorku 1974. Njena namjena je bila da uredi pitanja zastare potra`ivanja iz ugovora o prodaji onako kako je on bio ure|en haškim Jednoobraznim zakonom o me|unarodnoj prodaji tjelesnih pokretnih stvari iz 1964.uncitral. To je u~injeno Protokolom o izmjeni KoZ u Be~u 1980. 95 Do 31.nuklearne štete prouzrokovane predmetom ugovora. ratifikovale 9 i pristupila jedna dr`ava.2006.org/english/implement/i-64ulis. unidroit. Vidjeti www.Konvencija o agenciji ne ure|uje pitanje prodaje direktno.12. 99 Uporediti ~lanove 4 i 6 KoZ sa ~lanovima 2 i 3 BK. Preispitivanja UN Konvencije o zastarjelosti potra`ivanja (dalje: KoZ) prilikom izrade Be~ke konvencije pokazali su da je potrebno izvršiti samo manja usaglašavanja.

odnosno arbitra`ne dileme.dokumenata koji su po pravu nadle`ne zemlje odmah izvršni i . Prva karakteristika Be~ke konvencije (dalje BK ili CISG) jeste da ona predstavlja napor za daljim izjedna~avanjem prava u ovoj oblasti radi ubrzavanja globalizacije i ostvarivanja na~ela novog me|unarodnog ekonomskog poretka.. 19. Karakteristike KoZ koje su ovdje od posebnog interesa su naro~ito sljede}e. te o produ`enju rokova koje mogu da izvrše stranke (~lan 22). 309. odnosno isklju~iti. u ugovorima o prodaji njenih subjekata sa licima koje imaju sjedište 100 Bonell u Bianca-Bonell. 71 . No 3. Da bi se i u ovakvim uslovima obezbijedila pravna sigurnost. 102 Zeller Bruno: „The parole evidence rule and the CISG – a compartive analysis“ . 74 – 85. . Autonomna prava stranaka tako|er se moraju vršiti u skladu sa pravilima koja su za to predvi|ena. odredbe Konvencije su ogromnim dijelom dispozitivne. od trenutka pada du`nika u docnju. tj.. Rok po~inje u principu te}i od dospjelosti potra`ivanja. Prema ~lanu 23. str. 56 smatra da su tipi~ni slu~ajevi isklju~enja primjene Konvencije: ugovaranje prava dr`ave koja nije ~lanica BK ili ugovaranje rješenja razli~itih od onih u Konvenciji. ~ekova i drugih obveznica (promisory note). Drugo. rok zastare ne mo`e trajati du`e od deset godina od dana njegovog otpo~injanja u skladu sa ovom konvencijom. 2003. U KoZ su data pravila o spre~avanju i prekidu zastarjelosti (~lan 13-21).101 Prakti~ne posljedice ovakvog rješenja su velike. Stranke ih mogu izri~ito ili pre}utno mijenjati. isto djelo. dakle. ukoliko to normom Konvencije nije izri~ito zabranjeno (~lan 6). Za njih va`i jedinstven opšti zastarni rok od ~etiri godine (~lan 8 KoZ). Vidjeti i Perovi} J.. str. a ne odredaba nacionalnih trgova~kih ili gra|anskih propisa koji regulišu ugovor o prodaji. isto djelo. 80 – 83 za doktrinarne i sudske. Be~ka konvencija je de facto uspostavila jedinstveno pravo prodaje Evropske Unije. Isti autor navodi da je BK bitno uticala na novo ugovorno pravo Kine. odnosno od dana raskida ugovora. 101 Vidjeti Perovi} J.mjenica. str. sud ili arbitra`a }e uva`iti zastarjelost zahtjeva samo ako se tu`eni na to pozove.sudske ili arbitra`ne odluke budu}i da su predmet izvršnog postupka. Vol XXXVI.100 Pri tome treba imati na umu da }e ugovorni izbor prava dr`ave ~lanice BK po pravilu zna~iti primjenu pravila Konvencije. ure|uje pitanja zastare materijalnih obligacionih prava zasnovanih na neurednom izvršenju ili raskidu ugovora o prodaji. isto djelo. Odredbe konvencije su prete`no prinudnog karaktera. Na najva`nija me|u ovim pitanjima skrenu}emo pa`nju kod izlaganja pojedinih rješenja Be~ke konvencije. str. KoZ.102 Za BiH. The Comparative and International Law Journal of Southern Africa. Mehanizam funkcionisanja zastarjelosti isti je kao i u pojedinim dr`avno-pravnim porecima. 18. Razumije se da su fakti~ka obilje`ja specifi~nih situacija dovela do posebnih pravila o po~etku toka zastarjelosti. Napokon. KoZ ne dozvoljava suviše dugo trajanje perioda zastare.

. 1994. Informator... 919 – 920. 105 Opširnije o ovim pitanjima vidjeti Goldštajn dr Aleksandar: “Uvod” za “Komentar Konvencije UN. London 1992.. ^etvrto. Ona ne reguliše: . stati~nost. 72 . I sedmo. Tako i Gildeggen. 104 ^lan 92. Be~ke konvencije. U Velikoj Britaniji se Konvenciji posebno zamjera to što se ne bavi standardnim tipovima prekomorske prodaje kao što su c. ugovori. supsidijarna rješenja utvr|uju se prema opštim na~elima na kojima Konvencija po~iva. Jedna od najva`nijih ti~e se dispozitivnih pravila o na~inu odre|ivanja cijene u ugovoru o prodaji.74 106 „Benjamin’s Sale of Goods”. isto djelo.103 Ona.” autora Vilus dr Jelene.105 Šesto. komentari uz pojedine citirane ~lanove. Konvencija je jedinstven akt. (a)). 1981. Razradu pojedinih isklju~enih instituta vidjeti kod Perovi} J. ali se njen Dio II (zaklju~ivanje ugovora) i Dio III (prodaja robe) mogu posebno ratifikovati. . Ipak.106 To su ujedno glavni razlozi zbog kojih ova dr`ava nije ratifikovala Konvenciju.prelazak svojine (~lan 4). isto djelo. dakle. . 103 ^lan 1(b) CISG omogu}ava i primjenu Konvencije na osnovu pravila me|unarodnog privatnog prava. ali je komercijalizacija rješenja u njoj o~ita.b. 4 ed. Konvencija ima i nedostataka. To su u~inile USA (Vidjeti Gabriel Henry “Practicioners Guide to the Convention on Contracts for International Sale of Goods (CISG) and the Uniform Commercial Code (UCC)”. 17-19. str. Oceana Publications Inc.u zemljama koje su naši najve}i spoljnotrgovinski partneri. a ako njih nema .punova`nost ugovora (~lan 4). Zagreb. str. str. . New York-London-Rome. i f. Konvencija ne ~ini razliku izme|u gra|anske i trgova~ke prodaje. u odnosu na haške Jednoobrazne zakone.G. Be~ka konvencija va`i kad god nije u samom sporazumu stranaka druk~ije riješeno. u vanjskotrgovinskoj razmjeni funkcioniše na isti na~in na koji ZOO djeluje u doma}em prometu robe. a time i u odnosu na ZOO. general editor Guest A. potroša~ke prodaje su izri~ito isklju~ene iz domena BK (~lan 2 (1). str. isto djelo. O odnosu izme|u haških Jednoobraznih zakona i Be~ke konvencije vidjeti Draški} dr Mladen. Me|unarodna prodaja. domen va`enja Be~ke konvencije je ograni~en u predmetnom smislu.o.. kao ni za pitanja na koja su pojedine potpisnice stavile rezerve. mogu}nost razli~itog shvatanja pojedinih termina i veliku upotrebu pravnih standarda. 7 i 8. . Najva`nijim smatramo: nepotpunost ili nedore~enost pojedinih rješenja.f. . 72 . Vidjeti i Vilus dr Jelena. Tre}e.prodaje koje su zbog svog karaktera u ve}oj mjeri podvrgnute re`imu imperativnih nacionalnih propisa (~lanovi 2 i 3). 5. Nedostatak se vidi i u tome što dispozitivni karakter konvencije stvara probleme u prodajama koje se zaklju~uju na osnovu standardnih formulara. Sweet and Maxwell.104 Peto. odnosno na drugi na~in usvojiti. dr`ave na ovo mogu staviti rezervu.. 48. Be~ka konvencija ispoljava odre|ene pravno-tehni~ke razlike. No.prema pravu koje je shodno me|unarodnom privatnom pravu mjerodavno za konkretni ugovor (~lan 7 (2) BK).opšti dio obligacionog prava.deliktnu odgovornost za štete od stvari (~lan 5). str..i. V-XI. ograni~enost javnim prinudnim propisima ~lanica.pitanja ure|ena ranijim me|unarodnim sporazumima. str.

od kojih je za ugovor o prodaji najva`niji INCOTERMS.1980. 7-52.109 Republikom Slovenijom110 i nizom drugih dr`ava. revizija 2000. 73 . Oni spadaju u tzv. 9/02 111 Vidjeti Perovi} J. 13 – 17. list RBiH“. a ne izme|u nekog od njih i vozara.1988. glasnik BiH“. uniformno pravo kojim se nastoje prevazi}i razlike izme|u nacionalnih sistema i otkloniti juridi~ke prepreke odvijanja me|unarodne trgovine. Me|u njima su USA i najva`niji vanjskotrgovinski partneri BiH iz Evrope. broj 13/94. koje pripremaju pojedine nevladine institucije ili organizacije UN i .1. Treba ipak napomenuti da Belgija i Ujedinjeno Kraljevstvo nisu na listi ~lanica. isto djelo.model zakoni. bilo pozivom na odre|enu klauzulu. Prvo. godine sve dr`ave nastale disolucijom bivše SFRJ su postale ~lanice Konvencije. str.1995.4. Jedinstveni reglmani 21.akti Me|unarodne trgova~ke komore u Parizu (dalje: MTK). INCOTERMS ure|uje odnose izme|u prodavca i kupca. INOCTERMS se u ugovor uklju~uje bilo preuzimanjem pojedinih odredbi u tekst ugovora. RBiH je sa Malezijom potpisala i ratifikovala sporazum o trgovinskoj saradnji. Do kraja 2006. izdaci za administrativne procedure i prelaz rizika sa prodavca na kupca.4. godine CISG je ratifikovana u 70 zemalja. 112 Detaljno vidjeti kod Schmitthoff. str. Na prodaju se primjenjuju shodno. Dodataka: Me|unarodni ugovori. 22. isto djelo.. pa ih ovdje nema potrebe detaljno izlagati. Drugu veliku podgrupu izvora ~ine bilateralne konvencije. Drugo. U ovu grupu ulaze jedinstveni reglmani nedr`avnog karaktera.108 Sli~an akt je potpisan sa Republikom Hrvatskom. 109 Zagreb 23. Sljede}u skupinu izvora predstavljaju opšta na~ela me|unarodnog prava. odnosno me|unarodnog poslovnog prava. 110 „Sl.uncitral . Pošto se INCOTERMS mo`e smatrati poznatim112.107 20. Drugi 107 Vidjeti www. zadovolji}emo se time da ovdje skrenemo pa`nju na neke njegove osobine va`ne za svakodnevnu upotrebu. Do februara 2007.2. u ovome reglmanu su riješena sljede}a pitanja: organizovanje i troškovi isporuke. a stupila je na snagu nakon desete ratifikacije 1. Proces pregovaranja o zaklju~ivanju ovih sporazuma sa velikim brojem ostalih zemalja je u toku.111 Tu su najzna~ajnije dvije vrste akata: . X ed. 5.org 108 „Sl.Konvencija u ugovorima o me|unarodnoj prodaji robe je potpisana 11. snošenje troškova transporta i transportnog osiguranja. Tre}e.

Zato uvijek treba imati na umu da se u me|unarodnom saobra}aju podrazumijeva primjena INCOTERMS-a. 16. Navodimo one koji su.114 5. 113 Vidjeti UCC 2-319. po našem mišljenju. 1970. stranke mogu ugovoriti i druga prava i obaveze. 24. Šesto. Peto. tako da se smatra da su ovi akti danas. Napokon. isto djelo. 117 Tekst “`enevskih ugovora” nalazi se u zbirci “Me|unarodno trgova~ko pravo-Konvencije-Pravila-Op}i uvjeti poslovanja”. 202. Informator. . terminologija INCOTERMS 2000 je prilago|ena terminologiji Be~ke konvencije. 74 . str. 116 Opširna izlaganja o ovim pravnim vrelima nalaze se u svakom od do sada citiranih djela iz oblasti me|unarodnog privrednog prava. bilo u obliku spiska ugovornih klauzula. I UCC daje svoje definicije tri naj~eš}e transportne klauzule: FAS. Metod primijenjen za regulisanje mo`e biti a priori. budu}i da je on posljednjom revizijom pribli`an Spoljnotrgovinskim definicijama SAD iz 1941. „`enevski ugovori”. FOB i CIF. bilo sre|eni u sistem tehnikom koja se ugleda na zakonodavnu.3. Pored toga. a i u dogledno vrijeme „glavni izvori prava za regulisanje odnosa u~esnika u me|unarodnom prometu”. 2-320. Me|unarodno autonomno poslovno pravo 23. Zagreb. najva`niji: . Oceana Publications. Oni postaju sve va`niji. 114 Gabriel Henry: “Practicioner’s Guide to Convention on Contracts for International Sale of Goods (CISG) and the Uniform Commercial Code (UCC)”. 2-321. str. U prvom slu~aju u~eš}e mogu uzeti me|uvladine i nevladine organizacije. New York . 115 Vilus dr Jelena. Sljede}u grupu predstavljaju izvori me|unarodnog autonomnog poslovnog prava.London .Rome. unaprijed („me|unarodne kodifikacije”) i a posteriori ili unazad („unifikacija metodom me|unarodne normalizacije”). sadr`aj pojedinih klauzula je veoma opse`an i slo`en. Ova grupa pravnih vrela je izuzetno dinami~na.115 Mogu biti formirani na organizovan i spontan na~in. 1994.Tipski ugovori: me|u njima su za prodaju naro~ito zna~ajnii oni koje je utvrdila Ekonomska komisija UN za Evropu.113 Treba imati na umu da one nisu potpuno podudarne sa istoimenim klauzulama INCOTERMS-a. zna~enje pojedinih transportnih klauzula u Opštim uzansama za promet robe i u INCOTERMS-u se zna~ajno razlikuje. ^etvrto.116 Sve navedene osobine pokazuju da su i odre|ivanje vrsta ovih izvora i njihova sistematizacija u velikoj mjeri stvar shvatanja i konvencije.Opšti uslovi poslovanja. tj. Sve to isklju~uje primjenu INCOTERMS-a napamet i na bazi iskustva. u poslovanju sa firmama iz SAD se danas u ve}oj mjeri nego ranije mo`e osloniti na zna~enje klauzula u INCOTERMS-u. Zbog toga je klasifikacija izuzetno teška i uvijek subjektivnog karaktera.117 te tipski ugovori pojedinih trgova~kih asocijacija.metod je bolji jer je precizniji. tzv.

pace. stav 2 BK). str.Me|unarodni poslovni i proizvodni standardi.119 118 Vidjeti: Caemmerer/Schlechtriem. .cisg3. Pored prihva}enih obi~aja.law.. te po na~inu nastanka odgovaraju našim posebnim uzansama. 103.jura. direktno podvesti pod ~lan 9.edu. Tipski ugovor i opšti uslovi poslovanja ne mogu se.org/uncitral/en/case_law/digest/cisg. Zato je potrebno da su stranke znale ili trebalo da znaju za trgova~ke obi~aje u konkretnoj vrsti prodaje (~lan 9 (2) CISG). Svjesni potrebe stvaranja i o~uvanja pravne sigurnosti. izvjesnost. Osnov njihovog va`enja u me|unarodnoj prodaji je ili izri~iti pristanak stranaka ili konvencijska pretpostavka o prešutnom prihvatanju poslovnih obi~aja konkretne branše koji su im bili poznati ili nisu mogli ostati nepoznati (~lan 8.law. Petu grupu sa~injava sudska i arbitra`na praksa.edu/cases/.Me|unarodne uzanse.cisg.118 . ne i na doma}e poslovne obi~aje. stav 1). isto djelo. sami tvorci Konvencije su dali smjernice za unifikaciju sudske i arbitra`ne prakse. 119 Vidjeti na primjer http//www.Poslovna praksa konkretnih stranaka i . Pojmovno oni odgovaraju trgovinskim poslovnim obi~ajima doma}eg prava. stav 2 BK). notornost i široka prihva}enost od strane privrednika u trgova~koj struci (~lan 9. smatramo da prednost imaju obi~aji karakteristi~ni za me|unarodnu prodaju. Ova pretpostavka se odnosi samo na me|unarodne. kako bi je Konvencija priznala kao izvor prava. Ona mora biti legalna. http//www.pace. www. kao ugovorni instrumenti. Sudska i arbitra`na praksa 25. To se posti`e po dva osnova: izri~itim prihvatanjem.Me|unarodni trgova~ki obi~aji. uzanse i standardi neposredno }e funkcionisati kao izvor prava za me|unarodnu prodaju na osnovu ~lana 9 CISG. Poslovna praksa se mora uspostaviti izme|u konkretnih stranaka.de/ipr1/cisg/urteile/text/thtm. ^lan 7 BK zahtijeva da se u tuma~enju i primjeni vodi „ra~una o njezinu me|unarodnom karakteru i potrebi da se unaprijedi jednakost njene primjene i poštovanja savjesnosti u me|unarodnoj trgovini“.uncitral.html 75 . U pogledu postojanja i sadr`aja obi~aja i prakse oni mogu imati samo interpretativnu i dokaznu funkciju. Me|unarodni trgova~ki obi~aji. U slu~aju sukoba obi~aja formiranih u me|unarodnoj trgovini sa obi~ajima koji nastaju unutar pojedinih regija ili lokalno. odnosno ustanovljavanjem prakse i konvencijskom pretpostavkom o pristanku stranaka na primjenu ovih vrela. 5.unifreiburg. http//www. koje po predmetu i metodu regulisanja.4. stranke su vezane i „praksom uspostavljenom me|u njima“ (~lan 9. Ovome cilju slu`i i zna~ajan broj baza podataka o sudskim i arbitra`nim odlukama koje se odnose na Konvenciju. ustaljena i razumna. O~ito je da se zahtjevi za priznavanjem normativne snage fakti~kog isti u doma}oj i u me|unarodnoj trgovini. Osobine ovih obi~aja su: razumnost.

Sarajevo 2001. FBiH nije ukinula entitetski Zakon o vanjskotrgovinskom poslovanju. list RBiH“. 76 . str. Prema ~lanu 45 Zakona o vanjskotrgovinskoj politici BiH citirani entitetski zakoni trebalo je da prestanu da va`e 11.11. Ekonomski fakultet Sarajevo. broj 2/95.1998. 1987. Obje grupe u sistemu BiH imaju karakter akata kojima se uspostavlja re`im ekonomske razmjene sa inostranstvom. glasnik BiH“. oktobar 1995. 5. Zagreb. U sopstvene izvore MNPP ulaze i doma}i prinudni propisi. Arbitra`na praksa kao izvor prava vu~e svoju snagu iz ovlaštenja stranaka da biraju nadle`nu sudsku instituciju. 126 Vidjeti Trifkovi} dr Miloš: “Pregled. Druga grupa zakona u domenu me|unarodne prodaje ima operativni karakter. Od zakonskih akata su najva`niji Zakon o vanjskotrgovinskoj politici BiH122 i entitetski Zakon o vanjskotrgovinskom poslovanju123. Miloš „Me|unarodno poslovno pravo“. Informator.46 122 „Sl. Prema donosiocu prinudni propisi se mogu podijeliti na dr`avne i entitetske. U nomotehni~kom smislu sve citirane odredbe dijele opšte osobine spoljnotrgovinske regulative. nego u kontinentalnim sistemima. Zbog toga }emo se osvrnuti na relevantne akte FBiH. 124 „Sl. PKBiH. godine. U ZVTP FBiH je za prodaju najva`niji odsjek III – „Oblici izvoza i uvoza” (~lanovi 9-19). broj 2/95 (dalje: ZVTP).Kod sudske prakse treba imati u vidu da su odluke sudova ja~i izvor prava u anglosaksonskim. Na ovaj na~in zahtjevi za ujedna~avanjem sudovanja i ja~anjem pravne sigurnosti mogu efikasno da budu ostvareni i u me|unarodnoj prodaji. novine FBiH“. principi i problemi pravne regulative vanjske trgovine”. Oni se mogu podijeliti na zakone i podzakonske akte. Materijal za savjetovanje. 26. Me|unarodne sudske institucije nadle`ne za poslovno-pravne sporove za sada ne postoje. nema razlike u ulozi institucionalnih i ad hoc arbitra`a.120 Upravo zato arbitra`na praksa funkcioniše i kao jedan od najva`nijih stvaralaca novog lex mercatoria. glasnik BiH“.121 Na~ini na koje se to posti`e bi}e izlo`eni kasnije. broj 7/98 123 „Sl.126 120 Teorijsku obradu i izvore arbitra`nog prava vidjeti kod Goldštajn Aleksandar-Triva Siniša: “Me|unarodna trgova~ka arbitra`a”. str. broj 20/95 i „Sl. novine FBiH“. Na drugom mjestu je Zakon o nadzoru kvaliteta odre|enih proizvoda pri uvozu i izvozu124. U ovu skupinu se mogu uvrstiti i entitetski Zakoni o tr`išnoj inspekciji. te nacionalnih i nadnacionalnih. Sarajevo.125 ^lan 5 FBiH Zakona o tr`išnoj inspekciji odre|uje nadle`nost tr`išne inspekcije za kontrolu kvaliteta proizvoda pri uvozu i izvozu. broj 13/03 125 „Sl. 121 O Lex mercatoria vidjeti Trifkovi} dr. Ovu prazninu nacionalni sudovi nastoje da popune me|usobnim ujedna~avanjem sopstvene prakse u mjeri u kojoj to granice dr`avno-pravnih poredaka dopuštaju.5. 4-6 i opšta izlaganja o izvorima me|unarodnog poslovnog prava u prvom dijelu ove knjige. 42 . Dr`avni prinudni propisi 27. U principu. dok je RS to u~inila 2006. Najva`nije akte prve skupine smo ve} razmotrili.

Odluka za uvoz robe radi izvoza.28. ili . 77 . razlog posla. na~inu u~estvovanja preduze}a u raspodjeli izvoznih i uvoznih kontingenata.volja stranaka ostaje klju~ni i polazni element za nastanak i tuma~enje ugovora. I podzakonski akti se mogu podijeliti na isti na~in kao i zakoni. 131 Vidjeti ~lan 8 Be~ke konvencije.saglasnoš}u njihovih izjava volja. stvarnu volju druge strane. str.. uklju~uju}i i me|unarodnu prodaju. te procedure postizanja saglasnosti regulisani su obligacionim pravom. Me|u podzakonskim aktima moraju se ista}i dva: . 1986.preciznije . dok se postupci unutar upravnih organa regulišu Zakonom o opštem upravnom postupku i pravilima internog karaktera. 129 Vidjeti ~lan 26-78 ZOO.. broj 3/99.129 Ta opšta pravila vrijede i za ugovor o prodaji.130 Evolucija ekonomskih odnosa i komercijalnih tehnologija odra`ava se i na procesu nastanka ugovora. isto djelo. kao i postupak u vezi sa dodjeljivanjem tih kontingenata. glasnik BiH“. Nove tendencije i faze zaklju~ivanja ugovora 29. Njima se ure|uju odnosi upravnih organa i stranaka.Pravilnik o kriterijima.131 Pri tome }e se voditi „ra~una o svim va`nim okolnosti127 „Sl.127 Od svih karakteristika podzakonskih akata naveš}emo samo jednu. Zbog toga se u ovoj oblasti posebno jasno uo~avaju promjene u zna~enju pojedinih principa i pojava novih rješenja.onako kako bi ih shvatila „razumna osoba istih svojstava . te . Naveš}emo najva`nije me|u njima: . 7. Ugovor je rezultat sporazuma stranaka do koga dolazi saglasnoš}u volja stranaka. Beograd. 128 Trifkovi} dr Miloš. 97. u istim okolnostima“. izjave volje se u me|unarodnoj prodaji u krajnjoj liniji interpretiraju objektivizirano . objekt ugovora. Ukoliko jedna strana nije znala niti mogla znati „namjeru“. Uslovi koje moraju da ispune: stranke. 130 Detaljna monografska obrada zaklju~ivanja ugovora data je kod Draški} dr Mladen: “Zaklju~ivanje ugovora o prodaji”. tj. govore ovdje o “objektivnom sadr`aju izjave koji }e biti utvr|en tuma~enjem”.1.128 6. CRS. Ona je naro~ito prisutna u oblasti me|unarodne prodaje. isto djelo. Zaklju~ivanje ugovora o me|unarodnoj prodaji 6. Caemmerer/Schlechtriem. str.

Prva me|u njima naziva se preliminarni kontakti.. javne nabavke. Njema~ke (p.134 . Fakultativna faza dijeli se na nekoliko relativno samostalnih etapa ~iji je krajnji cilj definisanje ponude . isto djelo. isto djelo. 133 Vidjeti npr. dr`ava posredno. ~lan 99-100 ZOO. 134 Opširnije vidjeti kod ZellerB. 138 Vidjeti Draški} dr Mladen.135 . 54 smatra da uticaj e-mail komunikacije na mjesto i vrijeme zaklju~enja ugovora o prodaji prema BK još nije definitivno riješen. Njoj prethodi veoma slo`ena eventualna ili fakultativna faza pregovaranja. Izlo`eno rješenje ima tri zna~ajne posljedice. Rezultat ukupnih promjena u procesu ugovaranja jeste i nova podjela radnji i faza ugovaranja. 17. I tre}e. obi~aje i svako kasnije ponašanje strana“. Francuske (pp. kroz ius cogens i neposredno. 137 Vidjeti Draški} dr Mladen. . Najprije. str. davanjem odobrenja i dozvola postaje „tre}a stranka”.139 132 Zeller B. str. .132 Drugo. upotreba telefaksa i elektronskih poruka136. str. ali se sve više ograni~ava prinudnim propisima.stvaraju se nova obligaciono-pravna rješenja: opoziva ponuda. str. navedeni pristup je bli`i kontinentalnim133 nego common law sistemima u kojima postoji pravilo da se usmeni dokazi ne mogu koristiti u tuma~enju i promjeni pisanih ugovora ukoliko im protivrije~e ili ih mijenjaju (parol evidence rule). 139 Suprotno tvrdi Draški} dr Mladen. danas tvore obaveznu fazu postupka zaklju~ivanja ugovora o prodaji.ultimatuma. 17. Gildeggen R.razvijaju se nove tehnike ugovaranja i dokazivanja: formularni ugovori i opšti uslovi poslovanja prvenstveno. isto djelo. naro~ito u ugovorima o prodaji. str. a ne za stati~ko shvatanje ugovora. Rješenja sli~na našima postoje u pravu Austrije (p. Nacrt ZOO u ~lanu 33 posebno reguliše „Narud`be elektronskim putem“ imaju}i u vidu isklju~ivo poslovno-pravne ugovore. str. tvorci Konvencije su se izjasnili za dinami~ko. te druge. Konvencija je usvojila „jednostavniji pristup u utvr|ivanju namjere stranaka i shodno tome davanju zna~enja ugovoru“. Ponuda i prihvat. Njihova suština jeste ili pribavljanje informacija o mogu}im strankama i budu}em ugovoru ili poziv na pregovaranje. 64-65. 914.58.. šutnje kao prihvat. Sastoji od jednostranih138 fakti~kih radnji bilo koga od potencijalnih stranaka.ma slu~aja. isto djelo.... R.319 naro~ito 135 Vidjeti Schmitthoff.autonomija volje ostaje fundamentalni princip ugovaranja. pregovore.afirmisane su nove procedure zaklju~ivanja ugovora: privatno-pravne ofertalne licitacije.137 30. 157 BGB) itd. koji otvaraju niz novih problema – “sukob formulara” (Battle of forms) naro~ito. isto djelo. str. 57. III Novela ABGB). X Ed. „Zaklju~ivanje ugovora o prodaji“. uklju~uju}i . isto djelo.. sa svim svojim modifikacijama. 15-37. praksu koju su strane me|usobno uspostavile. 319. 136 Gildeggen. isto djelo.. 313 . str. 78 . Nacrt ZOO u ~lanovima 135–138 ide korak dalje u pribli`avanju rješenjima koja su usvojena i u BK. relativizacija pismene forme itd. 1156 – 1160 Code civil) . smatramo da odgovornost za ove akte ne postoji. Pošto se radi o unilateralnim komercijalnim postupcima.

str. zadr`ava ista rješenja.. 282 – 284 (dalje }e se citirati kao Merkt H. 79 . Sa~injavanje punktacija je krajnji trenutak za uklju~ivanje pravnika u proces zaklju~ivanja ugovora. Vukmir dr Branko: “Ugovori o zajedni~kim ulaganjima”. isto djelo. one se 140 O problemima vezanim za ovu vrstu dokumenata vidjeti Lake Ralph – Draetta Ugo: “Letters of Intent and Other Precontractual Documents–Comparative Analysis and Forms”. pregovore svaka „strana mo`e prekinuti kad ho}e” bez ikakvih sankcija (~lan 30.) 141 O Confidentiality letter vidjeti Lake-Draetta. One se sastoje u pisanom fiksiranju pojedinih klauzula ugovora. Pored toga. Butterworths. Naj~eš}i me|u njima je „pismo namjere” ili Letter of intent.140 Budu}i da se namjera stranaka ne odnosi na obvezivanje. str. 284 286 142 Nacrt ZOO u ~lanu 26.. U njegovom formulisanju potrebna je velika pa`nja.143 Tre}a faza su punktacije. Upravo zbog toga se u pripremi slo`enijih ugovora sre}e i pismeno obavezivanje stranaka da }e sve podatke koje saznaju u toku pregovora ~uvati kao poslovnu tajnu (Secreecy agreement. du`ina pregovora i rezervisanje kapaciteta pojedinog partnera naveli su tvorca ZOO da pregovore zaštiti.. Zagreb 1995.. RWS Verlag Kommunikationsforum GmbH. Stranka koja „je vodila pregovore bez namjere da sklopi ugovor. Razumije se da ovakav sporazum ili klauzula mogu biti uneseni i u pismo namjere. Confidentiality agreement). naj~eš}e kao ponude. London. 2 neubearbeitete Auflage. Ova namjera se ~esto uobli~ava i potvr|uje posebnim dokumentima.141 Ogromna sredstva. Informacije i dokumenti iz faze pregovora mo}i }e se koristiti za utvr|ivanje namjere stranke ili stranaka samo ako ih one nisu svojim sporazumom stavile van snage (~lan 8 BK) Ovakve klauzule su ~este naro~ito u ve}im i slo`enijim poslovima. 121-123. 143 O deliktnoj zaštiti. str. ozbiljno izra`ena namjera oba u~esnika da razgovaraju o elementima i mogu}nostima zaklju~enja konkretnog ugovora. Ovim rješenjima se naš zakonodavac opredijelio za zakonsku i ugovornu zaštitu pregovora. uklju~uju}i njihove pregovore. i Merkt Dr.129. obi~aje i svako docnije ponašanje stranaka” (~lan 8. Merkt H. str. isto djelo. sastavljanju aneksa ili formulacijama termina. kako bi se izbjegla mogu}nost tuma~enja ovoga pisma kao obavezuju}eg dokumenta. odgovara za štetu nastalu vo|enjem pregovora” (~lan 30. zaštiti putem culpa in contrahendno i stanju u uporednom pravu vidjeti Draški} dr Mladen. Pregovori i punktacije imaju i zna~ajnu interpretativnu funkciju: „prilikom utvr|ivanja namjere jedne strane ili shvatanja koje bi imalo razumno lice. Odsustvo namjere se teško dokazuje. str. . 23-37. str. Njih karakteriše bilateralnost. praksu koju su me|usobno uspostavile.Druga faza su pregovori. vodi}e se ra~una o relevantnim okolnostima slu~aja. Informator. stav 3 ZOO). Koeln. tj. stav 2 ZOO)142. 2003. pa je zato sa njom izjedna~en prekid pregovora bez osnovanog razloga (~lan 30.. Hano: „Internationaler Unternehmenskauf“. stav 3 Be~ke konvencije). isto djelo. isto djelo . stav 1 ZOO). Njene radnje se po pravilu prepli}u sa fazom pregovora.

„smatra se da su pravni posao i pravna radnja u pogledu oblika punova`ni ako su punova`ni bilo po pravu mjesta gdje je pravni posao sklopljen. tj.147 6.2.1994.145 Pored toga. 147 Opširnije kod Draški} dr Mladen. 145 Vidjeti ~lan 32-43 ZOO. `elja da se izbjegnu kruta pravila o vezanosti ponudom i postojanje javnog. ^etvrtu etapu ~ini sastavljanje „pripremnih ugovora”. 236-262. Vrijeme perfekcije je zna~ajno jer se po njemu odre|uje sjedište prodavca kao ta~ka vezivanja nadle`nog nacionalnog prava (~lan 20 ZRSZ). navodi i druge razloge. dr`avnog interesa. Velika vrijednost poslova prodaje. ona „ve} sadr`i sporazumno utvr|ene neophodne elemente za zaklju~enje”. Be~ka konvencija je uredila postupak zaklju~ivanja ugovora o me|unarodnoj prodaji u svom Dijelu II. Ukoliko to ne u~ine. 148 Preambula UNCITRAL-ovog modela Zakona za nabavku robe. potreba da se me|u zainteresovanim partnerima uspostavi konkurentski odnos. bilo po pravu koje je mjerodavno za sadr`inu pravnog posla. doveli su do izgradnje posebnih tehnika kojima se prevazilazi zatvorenost postupka pregovaranja i ugovaranja na samo dva subjekta. mjesto zaklju~enja ugovora (lex loci contractus) je jedno od alternativnih pravila za procjenu vrijednosti forme ugovora o prodaji. Ponuda ultimatum „predstavlja sintezu prethodnog rada u toku pregovora”. 31. Ova faza po~inje davanjem ~vrste ponude ili „ponude ultimatuma”. Pod njom se podrazumijevaju mjesto i vrijeme nastanka ugovora kao posebne sociološke. Stranke mogu ugovorom o prodaji odrediti mjesto i vrijeme njegovog nastanka. Zbog toga se o ovim pitanjima ne}e ovdje više raspravljati. str.144 Za ponudu i prihvat va`e opšta pravila nadle`nog nacionalnog prava.zbog postojanja parol evidence rule sre}u i u poslovima sa partnerima ~ije doma}e pravo spada u common law sisteme. izgradnju objekata i usluga. Prema ~lanu 7 ZRSZ.148 144 Draški} dr Mladen: „Zaklju~ivanje ugovora o prodaji“. ekonomske i pravne tvorevine. 40. pa „mo`e dovesti do ugovora na osnovu prostog pristanka druge strane”. str. 19. jedne ili više verzija prednacrta ugovora. odnosno pravne radnje”. Obavezna faza zaklju~ivanja ugovora obuhvata radnje davanja ponude i prihvata. str. A/CN. 9/403 od 19. Dakle. 80 . 146 Opširnije vidjeti kod Draški} dr Mladen.146 Uspješnim završetkom obavezne faze zaklju~ivanja posla dolazi do perfekcije ugovora. „Zaklju~ivanje ugovora o prodaji“. Rezultat ove faze je tekst prijedloga ugovora koji predstavlja ponudu-ultimatum. odnosno pravna radnja preduzeta.8. Posebne tehnike zaklju~ivanja ugovora 32. primijeni}e se rješenja pravnog poretka na koji upu}uju kolizione norme. „Zaklju~ivanje ugovora o prodaji“.

Vidi i str.Ovi postupci. 154 Opširno vidjeti kod Bovis. broj 31/98 (dalje: Uredba o postupku nabavke…).00 KM. mogu ali ne moraju biti zasnovani na opštim uslovima i tipskim formularima.. str. U prvoj grupi naro~ito su zna~ajna pravila velikih me|unarodnih financijskih organizacija kao što su Svjetska banka za obnovu i razvoj (IBRD) i Me|unarodno udru`enje za razvoj. 81 . Vrela doma}eg prava mogu se podijeliti na dr`avna i autonomna. („Sl. 41. Prikupljanje ponuda je upu}ivanje nejavnog poziva odre|enom broju potencijalnih partnera da dostave svoje ponude za prodaju odre|enog objekta. 151 U Uvodu za ovaj akt je riješeno da je njegov cilj da poslu`i kao model dr`avama u evaluaciji.149 Ipak.154 Slijede}i njegova rješenja. isto djelo. izgradnju objekata i usluga151 predstavlja prelaz od me|unarodne ka unificiranoj nacionalnoj regulativi. 150 Opširnije kod Popov dr Danica. uslugama i ustupanju radova. list SFRJ2. isto djelo. 152 Zakon o prometu robe i usluga sa inostranstvom („Sl. 156 Vidjeti ~lan 4 . dakle kao me|unarodni „trgovac”. modernizaciji i eventualnom uvo|enju zakonodavstva o nabavkama. njihova je primjena ~eš}a u masovnijim i slo`enijim procedurama zaklju~enja ugovora. Ukoliko je kupac dr`ava koja djeluje iure gestionis. isto kao i neposredno ugovaranje. 97-143. situacija je radikalno druk~ija.150 UNCITRAL-ov model Zakona za nabavku robe. Izvori prava u ovoj oblasti mogu biti me|unarodni i dr`avni.000. Pravo EZ izuzetno precizno reguliše ovu oblast. broj 66/85) je sadr`avao ovakve odredbe.155 koja je detaljno uredila posebne tehnike zaklju~ivanja ugovora.153 Kako drugi propisi nisu doneseni.. FBiH je donijela Uredbu o postupku nabavke robe. te na bazi te149 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 155 „Sl. robe. novine FBiH“. isto djelo. Posebne tehnike zaklju~ivanja ugovora razvijene su prvenstveno u me|unarodnoj prodaji investicione opreme i kod ugovora o investicionoj izgradnji. javna ili ofertalna licitacija i licitacija za utvr|ivanje podobnosti. str. 41-45. 157-159.156 Da bi ova procedura imala me|unarodni karakter. izbor i primjena posebnih tehnika ugovaranja prepušteni su autonomiji volje velikih privatnih kupaca. Odre|ivanje sadr`aja `eljenog ugovora mo`e se izvršiti opisom u pozivu. broj 34/86). 33. Zakoni u BiH posve}eni vanjskotrgovinskom poslovanju više ne sadr`e odredbe o obavezi uvoznika da primijene neku od ovih tehnika.152 Zbog toga više ne va`e ni raniji podzakonski akti. list SFRJ“. potrebno je da sjedište pozvanih bude u drugoj dr`avi. na osnovu tipskog formulara i/ili opštih uslova. 153 Odluka o uvozu robe na osnovu prethodno odr`anog javnog nadmetanja ili na osnovu prikupljanja ponuda.7 Uredbe o postupku nabavke… Ova procedura mora se provesti kada je vrijednost robe koja se nabavlja iznad 50. Svode se na tri osnovne vrste: prikupljanje ponuda.

te .zbirke dokumenata. . koji je u ekonomskom smislu ponudilac. Umjesto takmi~enja ponu|enih u brzini dostave ponude.tehni~kih planova sa specifikacijama. To su: donošenje odluke o ofertalnoj licitaciji. ako je potrebno izvršiti prilago|avanje ugovora specifi~nostima konkretnog posla. Takav prijedlog „va`i kao ponuda ako druga~ije ne proizlazi iz okolnosti slu~aja ili obi~aja”. 45. mo`e biti odre|en i manji broj. U našim uslovima. obi~no bez prisustva ponudilaca”. Rok i na~in dostavljanja ponude moraju biti navedeni. Tender je skup dokumenata kojim su precizno i detaljno odre|eni: sadr`aj `eljene ponude . str. isto djelo. propisi. . objavljivanje javnog poziva na slanje ponuda. Postupak ima više faza. Sama procedura predstavlja kompromis izme|u zahtjeva za brzinom i sigurnoš}u zaklju~enja ugovora.posebnih uslova. „U postupku izbora najpovoljnijeg ponu|a~a u~estvuje samo komisija koja sprovodi postupak. stavljanje dokumentacije na uvid i dodatno informisanje 157 Popov dr Danica. Ofertalna licitacija je jednostrani gra|anskopravni posao kojim se kupac javno obavezuje da }e primiti i razmotriti sve ponude za zaklju~enje odre|enog ugovora o me|unarodnoj prodaji koje odgovaraju uslovima javnog poziva i da }e preduzeti i druge radnje vezane za eventualno zaklju~enje konkretnog ugovora. kupac me|u ponudiocima otvara konkurenciju u cijenama i drugim uslovima ugovora.opštih uslova ugovora kojima se determiniše sadr`aj ugovora. pravno dobija polo`aj ponu|enog.osim cijene.157 Upravo u tome le`i jedna od najva`nijih razlika izme|u ove procedure i ofertalne licitacije. uklju~uju}i i Uredbu o postupku nabavke… obi~no zahtijevaju da se jave barem tri ponu|a~a. Time je i njegova poslovna pozicija znatno poboljšana. onoj koja se po pravilu javno upu}uje neodre|enom broju osoba. Ovom tehnikom odabira prodavca kupac. Tender se sastoji od: . Sponu izme|u njih predstavljaju tender i postupak ofertalne licitacije. ZOO u ~lanu 33 govori o op}oj ponudi. 34. uklju~uju}i obrasce ugovora i garanciju.uputstava ponu|a~ima. 82 . U suštini. ona je i stvorena sa namjerom da se izbjegne kvalifikovanje javnog prijedloga za zaklju~enje ugovora kao ponude. . Da bi se prikupljanje smatralo uspjelim. na bazi autonomije volje privatnog kupca. Ovdje ih je dovoljno samo nabrojati.ndera. te postupak investitora sa ponudama. Ofertalna ili ponudbena licitacija predstavlja odstupanje od opšte ponude.

javno otvaranje ponuda. str. . Ciljevi Be~ke konvencije 36. Naime. Redaktori Dijela II Be~ke konvencije imali su ~etiri osnovna zadatka: .160 158 Vidjeti ^ovi} dr Šefkija: “Zaklju~ivanje kupoprodajnog ugovora putem javne licitacije i prikupljanja ponuda”. Me|unarodna prodaja prema . odnosno zaklju~enog ugovora i naknadu štete kvalifikovanim ponudiocima. razmatranje ponuda. str. Ishod je nešto druk~iji. podnošenje ponuda u skladu sa javnim pozivom i uputstvima ponu|a~ima.interesenata. Ekonomski glasnik br.1. izbor najpovoljnijeg ili najpovoljnijih ponu|a~a. davanje odgovora na eventualne prigovore u~esnika u javnoj licitaciji ponudama. provodi se licitacija o podobnosti.159 Prijem ponude i eventualno zaklju~enje ugovora sa subjektom koji se nije kvalifikovao predstavlja osnov za tu`bu za naknadu poništenje poziva. Popov dr Danica.prevazila`enje problema koji mogu nastati uslijed toga što sukcesivnost ponude i prihvata nije nu`an uslov (conditio sine qua non) nastanka ugovora”.. godina 1981. str. primijeni}e se kod slo`enije robe ili zahtjeva za neuobi~ajeno velikim koli~inama. odnosno donošenje odluke da se ugovor ne zaklju~i. bez obzira na to kome sistemu pripadaju i . Postupak je isti kao i kod ofertalne licitacije.stvaranje jedinstvenog sistema zaklju~ivanja ugovora koji mo`e da neutrališe razlike u nacionalnim pravima. stanje kadrova i opreme. otkup tendera. 6. Pored detaljnog opisa robe ili ~ak kompletne tenderske dokumentacije. 99-112.. Zaklju~ivanje ugovora prema Be~koj konvenciji 6. 37-44: ~lanovi 23-36 UNICTRAL-ovog modela Zakona iz 1994. javni poziv sadr`i i detaljan spisak uslova koje treba da ispunjava u~esnik na konkursu..158 35.3. 160 Draški} dr Mladen. 20. podatke o finansijskom bonitetu. . Da bi se on riješio. ne utvr|uju se samo najkvalifikovaniji nego svi oni koji su ispunili uslove iz javnog oglasa i licitacione dokumentacije.3. 29-30. 83 . poslovne veze itd. daljnji pregovori sa izabranim ponu|a~ima i zaklju~enje ugovora sa najpovoljnijim od njih. Kvalifikovanim prodavcima i samo njima. Problem kvalifikovanosti ponu|a~a mo`e se postaviti i kod zaklju~ivanja ugovora prikupljanjem ponuda i pri izboru ofertalne licitacije. S obzirom na to da je ovaj postupak relativno dug i skup.integrisanje dva haška jednoobrazna zakona u jedinstven akt. kupac dostavlja ponude ili ih poziva da otkupe tender i u~estvuju u ofertalnoj licitaciji.prevazila`enje razlika izme|u anglosaksonskih i kontinentalnih sistema u ovoj oblasti. isto djelo. On po pravilu obuhvata navode sli~nih obavljenih poslova (referens lista). 159 Vidjeti ~lan 7 UNICTRAL-ovog modela Zakona iz 1994.

~lanovi 14 – 24.3. zaklju~nicu. isto djelo. Zbog toga je i dozvoljeno posebno ratifikovanje Dijela II i Dijela III (~lan 92 BK). isto djelo. Konvencija nije mogla da zadovolji sve interese.165 Bez obzira na ograni~avanje regulative na obaveznu fazu zaklju~ivanja.161 37. Konvencija. 162 Suprotno BK. ona je ostala otvorena prema rješenjima iz fakultativnih etapa pregovaranja. Tome je potrebno prilagoditi na~in djelovanja stranaka u postupku pregovora i pri zaklju~ivanju ugovora. 123 kao primjere odstupanja od “tradicionalne teorije” navode ukrštene ponude i “trgova~ku pisanu potvrdu”. Ovako liberalan pristup162 je još jedan od razloga zbog kojih je Konvencija dozvolila dr`avama da je ratifikuju uz izuzimanje Dijela II. 6. ako njih nema . str. Danas je relevantan za druge zemlje koje imaju administrativno-planski privredni sistem. Pitanja koja nisu obuhva}ena odredbama Dijela II riješi}e se najprije prema opštim principima na kojima po~iva konvencijska regulativa zaklju~ivanja ugovora. Ipak. To su: Odre|enost ponu|enog ili ponu|enih. 164 ^lan 96 Konvencije 165 Caemmerer/Schlechtriem.S. 84 . „ugovor o prodaji ne mora se sklopiti niti potvrditi pismeno.A UCC ne dozvoljava sudsko ostvarivanje zahtjeva iz ugovora o prodaji ~ija je cijena iznad 500 UDS. prihvat i perfekcija ugovora. Pri tome }e biti nu`no korištenje i uporednopravnog metoda. onaj koji reguliše odnose povodom ve} zaklju~enog ugovora o me|unarodnoj prodaji. isto djelo. tj.2. Izlo`i}emo detaljnije tri osnovna instituta. 166 Istorijat ove definicije vidjeti kod Vilus dr Jelene. Tu su ure|ena tri glavna instituta: ponuda. 163 Vidjeti ~lan 92 Konvencije. stav 1 BK). Zna~ajno je da mogu}nost neratifkovanja postoji i za Dio III. Konvencije). ukoliko nisu sa~injeni u pisanoj formi.166 Ovom definicijom su odre|eni i bitni konvencijski elementi ponude kao jednostranog pravnog posla. Be~ka konvencija polazi od veoma široko formulisanog principa neformalnosti ugovora.Bez obzira na uspješnost u ostvarivanju postavljenih ciljeva.prema pravilima me|unarodnog privatnog prava (~lan 7. Vidjeti i Vilus dr Jelena. U skladu sa tim je dozvoljeno dokazivanje postojanja i sadr`aja ugovora bilo kojim sredstvima „uklju~uju}i i svjedoke“. Ponuda 38.2. ~lanovi 2-201 U. dozvoljava da se pri ratifikaciji Dijela II stavi rezerva na primjenu odredaba ~lanova 11 i 29 koji se ti~u same forme ugovora. Prema dispozitivnom pravilu ~lana 11. str. str. treba imati u vidu da }e i sudovi i arbitra`e prednost dati pisanim dokazima. 185. dalje. niti je podvrgnut bilo kojim drugim zahtjevima što se ti~e oblika ugovora“. Ukoliko je prijedlog u~injen neo161 Ustupak je u~injen ondašnjem Sovjetskom Savezu. „Prijedlog za zaklju~enje ugovora upu}en jednom ili više odre|enih lica predstavlja ponudu ako je dovoljno odre|en i ako upu}uje na namjeru ponudioca da se obave`e u slu~aju prihvatanja” (~lan 14.164 Konvencija reguliše obaveznu fazu zaklju~ivanja ugovora u Dijelu II.163 Kako bi proširila domene svoje primjene. 43-44.

170 39. Konvencija se kod ponuda javnosti opredijelila za shvatanje da se radi o pozivu na direktno slanje ponuda ili na ofertalnu licitaciju. prihva}ena kontinentalna teorija prijema izjave. što mo`e da izazove probleme u praksi jer se radi o unutrašnjem. te izri~ito ili pre}utno utvr|ivanje koli~ine i cijene.168 Namjera na obavezivanje (animus contrahendi). ne i ugovora. a ne ponudi. jeste vezanost ponu|a~a svojim odre|enim i ozbiljnim prijedlogom za zaklju~enje ugovora. Nacrta ZOO. Iako su one u krajnjoj instanci više teorijske nego prakti~ne prirode. Da bi ubla`ila opasnost ovako široko postavljenog pravnog standarda. isto djelo. 147. odnosno elemenata za njihovo odre|ivanje (~lan 14. koristi}e se naro~ito obi~aji i praksa me|u strankama. „Opoziv” se pojavljuje u drugoj fazi zaklju~enja ugovora . 47.172 O~ito je da su navedena rješenja mogu}a jedino na osnovama teorije prijema. 167 ^lan 33. dakle. 171 Caemmerer/Schlechtriem. Razli~ito.169 Upravo zbog toga se teorija zala`e za objektivizirana shvatanja zna~enja izjave koje treba da predstavlja ponudu. Eorsi u Bianca-Bonell. djeluje u prvoj fazi zaklju~ivanja ugovora. isto djelo. „smatra}e se samo kao poziv da se u~ine ponude. Pravno dejstvo ponude u svim pravnim sistemima. 170 Caemmerer/Schlechtriem. „Povla~enje”. Sadr`aj ponude mora biti dovoljno odre|en. str. Tada se smatra da ponuda nije ni data. Ustupak anglosaksonskim sistemima u~injen je razlikovanjem „povla~enja” i „opoziva” ponude. stav 2 BK). dakle. isto djelo. od našeg zakonodavstva167. Ako se namjera za obavezivanje ni ovako ne mo`e utvrditi. stav 1 BK). 133. Konvencija precizira njegove elemente.u periodu od prispije}a ponude do nastanka ugovora. 85 . radi se o pozivu na davanje ponuda. isto djelo. 2 BK. Treba uo~iti da je rješenje doma}eg prava uslovljeno zahtjevom da iz okolnosti slu~aja ili obi~aja ne proizlazi da se radi o pozivu na slanje ponuda. 169 Vilus dr Jelena. Konvencija je. Ponuda se mo`e povu}i ako izjava o tome stigne ponu|enom „prije ili u isto vrijeme kada i ponuda” (~lan 15. Prema ~lanu 15 BK „Ponuda proizvodi pravno dejstvo od trenutka kada stigne ponu|enom”. str. 130. dakle. Opoziv zna~i da ponudilac „`eli da poništi ponudu”. str. ponuda koju je ponu|eni dobio na neovlašten na~in je neva`e}a. morala da ih prevazi|e. str. Standardi za njeno odre|ivanje nisu uspostavljeni u Konvenciji. str. odre|enost robe po vrsti i odredivost koli~ine i cijene. 168 Caemmerer/Schlechtriem. 139. 172 Eorgi u Bianca-Bonell. To su eksplicitno ozna~avanje robe.dre|enom broju lica. isto djelo. isto djelo. Vidjeti ~lan 8. ZOO i ~lan 29. Od ove ta~ke pa dalje postoje ozbiljne razlike u uporednom pravu. stav 2 BK). A to zna~i da je za punova`nost otposlane171 ponude. ipak. str. Prilikom konstatovanja da li su koli~ina i cijena dovoljno uredni. Minimalni zahtjevi su. Njime se ponudilac „osloba|a od ponude” ~ak i kad je ponudu odredio kao „neopozivu“. pa i u Konvenciji. 137. te okvirni ugovori. izuzev ako lice koje ~ini takav prijedlog jasno uka`e na suprotno” (~lan 14. subjektivnom elementu.

“neopoziva” itd. stav 1 ZOO: “Ponudilac je vezan ponudom izuzev ako je svoju obavezu da odr`i ponudu isklju~io ili ako to isklju~enje proizlazi iz okolnosti posla”. Gabriel Henry. str. str. stav 1 BK: “Prihvat ponude proizvodi dejstvo od trenutka kada izjava o saglasnosti stigne ponudiocu”. ali i drugih slu~ajeva zasnovanih na teoriji prijema. 142-148. isto djelo. isto djelo. odnosno poštanske adrese.178 Ponuda je neopoziva „ako je ponu|eni razumno vjerovao da je ponuda neopoziva i ponašao se saglasno tome” (~lan 16. ^lan 37 ZOO i ~lan 35 Nacrta ZOO. Schmitthoff Clive. ili na drugi na~in uru~eno njemu li~no ili predato u njegovom sjedištu ili na njegovu poštansku adresu. Zna~enje drugih izraza bi}e mjerodavni i poslovni obi~aji odre|enog kruga privrednika. Zbog toga što ovakav postupak mo`e ozbiljno da remeti poslovnu i pravnu sigurnost i dr`avno-pravni poreci i Be~ka konvencija su mu posvetili posebnu pa`nju.180 Konvencija je svoje 173 ^lan 36. str. Prvi postoji kada je u ponudi izri~ito nazna~eno da je ponuda neopoziva. isto djelo. 86 .179 „Ponuda. Treba zapaziti da su uslovi u drugom slu~aju postavljeni kumulativno i da to zna~i objektivizaciju kriterija za procjenu unutrašnjih psihi~kih stanja ponu|enog. Caemmerer/Schlechtriem isto djelo. Za razliku od našeg173 i brojnih drugih sistema. 175 Vilus dr Jelena. U sistemu BK ova situacija se naziva „povla~enje“ ponude. 180 Vilus dr Jelena.175 Opoziv ponude nije mogu} u dva slu~aja. 56. Ovo rješenje je ustupak kontinentalnim sistemima. 40. str. 179 Vilus dr Jelena. stav 1 BK mo`e smatrati suvišnim. stav 2. 90 za anglosaksonske sisteme. 58-59. isto djelo. 178 Eorgi u Bianca . u njegovom redovnom boravištu” (~lan 24 BK). Treba zapaziti da relevantnu vremensku granicu predstavlja trenutak slanja prihvata. prestaje da va`i kada izjava o njenom odbijanju stigne primaocu” (~lan 17 BK). 174 ?lan 18. Opoziv predstavlja gašenje ponude izjavom ponudioca. 155.Zbog ovog. isto djelo str. 50.174 Ovakvo rješenje odstupa od stavova nacionalnih prava. To }e biti trenutak u kome mu je ono „saopšteno usmeno. Ponuda prestaje opozivom. jasno je da se oba slu~aja neopozivosti mogu realizirati „jedino ako ponuda nije poslana neposrednim sredstvima saopštavanja”. 176 Koriste se izrazi: “~vrsta”. „Sve dok se ugovor ne zaklju~i. a ne moment njegovog prispije}a i nastanka ugovora. Be~ka konvencija polazi od principa opozivosti ponude. Razlog le`i u ~injenici da kompromis po sistemu “fifty-fifty” nije mogu} u suštinskom smislu. Isto i ~lan 34 Nacrta ZOO. odbijanjem i zaklju~ivanjem ugovora. U svjetlu opšteg pravila o opozivosti ponude. Zbog stavova pojedinih prava da neopozive ponude ne prestaju odbijanjem. BK je odredila kada smatra da je bilo koje izra`avanje namjere „stiglo” primaocu. 61. ~ak i kad je neopoziva. stav 1 BK). isto djelo. smatra da ~lan 16 (2) ipak ne usvaja koncept “~vrste ponude” prema UCC. str. 9 th Ed.177 Drugi slu~aj je koncesija anglosaksonskim sistemima. str.Bonell. 177 Vilus dr Jelena. ta~ka (b) BK). ili ako nema sjedišta. ponuda mo`e da se opozove ukoliko opoziv stigne ponu|enom prije nego što je on otposlao svoj prihvat” (~lan 16.176 Najkarakteristi~niji primjer je navo|enje roka va`enja ponude. Zbog toga se prvi dio re~enice u ~lanu 16. str. isto djelo. 56.

181 ponu|eni mora da ga izabere vode}i ra~una o potrebi odr`avanja blagovremenosti prihvata. zaklju~enjem ugovora. na primjer. 6. isto djelo. prestaje da postoji i njenim prihvatanjem. 184 Vidjeti ~lan 42 ZOO i ~lan 40 Nacrta ZOO. 124). Konvencija ne odre|uje na~in na koji se mora otposlati ponudiocu. 182 Eorgi u Bianca . ali da je u praksi veoma korisno. Izjava mora biti jasna. utvr|uje se na osnovu ponude. Opšte je pravilo da se ponuda gasi. Kao najo~itiji primjeri u Konvenciji su navedeni odašiljanje robe i pla}anje cijene. otvaranje akreditiva ili slanje dokumenata”. 152-153.3. te obi~aji (~lan 8 BK). ako se odbijanje ne u~ini odmah ili u ostavljenom roku. prakse izme|u stranaka ili obi~aja (~lan 18. tj. u pojedinim slu~ajevima mo`e imati i takav efekt.šutnja. U njema~kom pravu relativizacija se obavlja kroz dejstvo trgova~kih obi~aja (Caemmerer/Schlechtriem. Ovo }e se desiti onda kada na šutnju kao prihvat ukazuju okolnosti posla. neutralno obavještenje o prispije}u i razmatranju ponude. Na ovaj na~in je relativiziran princip da se ne sla`e onaj koji šuti (Qui tacet consentire non videtur). 183 Vilus dr Jelena isto djelo.3. Ona prakti~no zna~i da ponu|eni mo`e da opozove svoje odbijanje dok ono ne „stigne” ponudiocu u skladu sa odredbama ~lana 24 BK. Prihvat i perfekcija ugovora 41. 87 . Njime se ponu|ena strana štiti od posljedica zakasnjelog saznanja ponudioca za izvršenje radnje. Dejstvo urednog prihvata jeste nastanak ugovora. str. Interesantno je da je za va`enje izjave o odbijanju usvojena teorija prijema. str. pregovori. Kako je to prepušteno praksi.184 42. Prihvat je „izjava ili drugo ponašanje ponu|enog koje ukazuje na saglasnost s ponudom i smatra se prihvatanjem” (~lan 18. kao i ne~injenje. Opširnije vidjeti str. Tre}i na~in davanja izjave jeste . isto djelo. str. Ukoliko je ponudilac u ponudi odredio na~in davanja prihvata. Za trenutak njegovog nastanka usvojena je teorija prijema: „prihvat ponude proizvodi 181 Vilus dr Jelena.183 Bitno je ista}i da posebno obavještavanje ponudioca o izvršenju navedenih radnji nije po Konvenciji obavezno. on je obavezan za ponu|enog.182 Drugi na~in davanja prihvata su konkludentne radnje. 62. stav 3 BK). ranije uspostavljena praksa izme|u istih stranaka ili njihovo ponašanje nakon faze pregovora. samo po sebi ne zna~i prihvat. ali postoje i druge ~inidbe. Zbog toga ovo rješenje nije posebno istaknuto u tekstu Konvencije. 166. Iako ona.rješenje eksplicitno navela. isto djelo. 63 navodi kao primjere i: “otpo~injanje proizvodnje. str. nije dovoljno.Bonell. Po stavu 3 šutnja je prihvat u datim okolnostima. stav 1 BK). Da radnja „ukazuje na saglasnost”.

str. teleprinterom ili neposrednom radio-vezom smatra se kao ponuda prisutnoj osobi”. „uklju~uju}i brzinu sredstava komunikacije koja je koristio ponudilac” (~lan 18. Blagovremenost zavisi od na~ina komuniciranja stranaka. 28. Rješenja za pismom upu}ene ponude su nešto slo`enija. 74. Telegramske ponude imaju kao mjerodavan trenutak u kome je „telegram predat za odašiljanje”. „rok se produ`ava do prvog narednog radnog dana”. 170. Isto rješenje zadr`ano je i u ~lanu 38.189 Potrebe prometa i na~elo dobre vjere (bona fides) zahtijevali su ubla`avanje stroge primjene pravila o blagovremenosti prihvata. 187 Forinsmartli u Bianca-Bonell. isto djelo. isto djelo. npr. str.). 154-155. Odluka o sudbini prihvata tada je u rukama ponudioca. izuzev ako okolnosti ne upu}uju na druk~ije rješenje. str. Ukoliko se nalaze na kraju perioda. Da bi prihvat bio uredan. datum preduzimanja radnje smatra se datumom zaklju~enja ugovora. U praksi ovo zna~i da ponu|eni mora prihvat poslati istim ili br`im sredstvom. Elektronski prenesene poruke ne smatraju se usmenim. Navedeni rokovi va`e i za prihvat u~injen konkludentnim radnjama. Usmene ponude moraju biti prihva}ene odmah. Da bi 185 ^lan 42. stav 2 BK). isto djelo. telefon. stav 3 ZOO “Ponuda u~injena telefonom. 186 Caemmerer/Schlechtriem. a ako njega nema datum na koverti. U nejasnim slu~ajevima ili u onima u kojima rok nije odre|en. Nacrta ZOO.185 Za pisani prihvat postoje dva alternativna rješenja.prihvatanje mora sti}i u razumnom roku koji se odre|uje po okolnostima posla. Radi zaštite ponudioca188 mjerodavan je najprije datum na pismu. Ukoliko su oni poštovani. 188 Vilus dr Jelena. ali i ponuda u~injenih „drugim neposrednim sredstvom saopštavanja”. po~inje te}i od trenutka u kome ponuda stigne ponu|enom.dejstvo od trenutka kad izjava saglasnosti stigne ponudiocu” (~lan 18. str. pravo da procijeni blagovremenost prihvata. Prva postoji kada je ponu|eni kriv za zadocnjenje.187 Odr`avanje rokova koji se odnose na prihvat zavisi od odre|ivanja trenutka u kome oni po~inju te}i. Rok za prihvatanje usmenih ponuda. on najprije mora biti blagovremen. stav 2 BK). Zvani~ni praznici i neradni dani ura~unavaju se u rok ako padaju na po~etak ili unutar roka. Tehnika usmenog komuniciranja stranaka ovdje je irelevantna (direktno. pa se zbog toga obavještenje o prihvatu ne mo`e uru~iti. 189 Caemmerer/ Schlechtriem. On mo`e odlu~iti da uva`i zadocnjenje ponu|enog. Ako je ponudilac izri~ito ili opisno186 odredio rok do koga se smatra vezanim. radio). Ako nije . te odredi sudbinu ugovora pripada ponudiocu. U slu~ajevima u kojim radnje sa efektom prihvata nisu same po sebi i obavještenje ponudioca (slanje robe brodom. prihvat mora sti}i u tom roku. isto djelo. ^lanom 21 BK ure|ene su dvije osnovne situacije ove vrste. 88 . za valjanost ponude potrebno je poslati i posebno obavještenje. Zbog toga je ovo pitanje detaljno ure|eno u ~lanu 20 BK.

kao i ponuda. 67-73. naime. isto djelo. Po ~lanu 43 ZOO zakasnjeli prihvat se smatra novom ponudom. on nije mogu}. ne smije da odstupa od bitnih elemenata ponude. a koji sadr`i dodatke. str. modaliteta isporuke. desiti da se prihvatilac smatra vezanim ugovorom i djeluje u skladu sa tim i prije nego što je ugovor. Povla~enje je pravovaljano ukoliko izjava o njemu stigne ponudiocu prije ili u trenutku u kome bi prihvat proizveo pravno dejstvo. 179. Ve} po samoj Konvenciji ovo }e biti slu~aj sa dopunom ili izmjenama ponude koji se ti~u koli~ine.se izbjegla pravna nesigurnost. dakle.190 Ako je ponu|eni na vrijeme poslao prihvat i ako nije kriv za njegovo prispije}e sa zadocnjenjem. Navedeno prema Schmitthoff. Prihvat u~injen konkludentnim radnjama ne mo`e se povu}i. postoji pretpostavka o blagovremenosti prihvata. 89 . str. isto djelo. 77. 196 U jednom britanskom slu~aju sud je zauzeo stav da odre|ivanje uslova pla}anja i preciziranje roka isporuke izjavu ponu|enog od prihvata pretvaraju u kontraponudu (Northland Airelines Ltd v. Drugi uslov urednosti prihvata je njegov sadr`aj. kritikuje rješenje CISG zato što ono “dozvoljava ponudiocu da vlada ponudom”. Vidjeti Caemmerer/Schechtrime. Zadocnjeli prihvat ove vrste proizvodi pravno dejstvo od trenutka u kome je stigao ponudiocu. obaveze pla}anja. stav 3 BK). str. str. str. str. isto djelo. 54). 175. isto djelo. zbog zakašnjenja. 77.194 Strogost navedenog principa je poslije dugih rasprava195 ubla`ena u pravu me|unarodne prodaje. Dennis Ferranti Metere. On se mo`e odrediti kao „pristanak na klauzule ugovora projektovanog u ponudi”. str. Isto i ~lan 41 ZOO Farnsworth u Bianca-Bonell. 195 Vidjeti raspravu kod Vilus dr Jelene. a ne od momenta u kome je po redovnom roku stvari trebalo da stigne. 43. mo`e povu}i. isto djelo. ograni~enje ili druge izmjene je odbijanje ponude i predstavlja kontraponudu” (~lan 19. 161. Mo`e se. 77. ponudilac mora bez odga|anja o svome pozitivnom stavu obavijestiti ponu|enog sredstvima neposrednog saopštavanja ili pismeno. 178 govori o: pravilu “slike u ogledalu”. isto djelo. 193 Draški} dr Mladen. pa i u Be~koj konvenciji. „Odgovor na ponudu koji ukazuje na prihvatanje. str. nastao. 194 Vilus dr Jelena.193 Ovaj pristanak u svim pravima. mora u svemu biti saglasan sa ponudom. cijene. stav 1 BK).192 Pošto u ~lanu 22 BK ne govori o opozivu prihvata. Prihvat se. odnosno od onih koji predstavljaju samu suštinu projektovanog i predlo`enog posla.196 Neprakti~nost 190 Neka sporna pitanja vidjeti kod Vilus dr Jelena. isto djelo.191 Ovo rješenje ne mora uvijek biti u skladu sa ~lanom 27 BK koji formuliše „teoriju odašiljanja” za potrebe me|unarodne prodaje. Gabriel Henry. Prihvat. 192 Caemmerer/Schechtriem. 191 Vilus dr Jelena. Zaklju~ivanje ugovora o prodaji. osim ameri~kog. 45. isto djelo. Opravdani interesi ponudioca zahtijevali su da mu se ostavi mogu}nost da bez odga|anja obavijesti ponu|enog o tome da smatra da se ponuda ugasila. str. obima odgovornosti i na~ina rješavanja sporova (~lan 19. str. X Ed.

200 unošenje u registre zasnovane na posebnim propisima (lex specialis) i zakonsko odre|ivanje saglasnosti tre}e osobe kao uslova za zaklju~ivanje ili dejstvo ugovora (~lan 29 ZOO). Ako propisi o saglasnosti imaju 197 Farnsworth Bianca-Bonell. Suprotno Farnsworth u Bianca-Bonell. A to zna~i da je ugovor zaklju~en u trenutku u kome uredan prihvat blagovremeno „stigne” do ponudioca.198 Konvencija uopšte ne sadr`i pravila o mjestu perfekcije iako su ona veoma zna~ajna. str. Vrijeme perfekcije se mora utvrditi shodno ~lanu 24 Konvencije. 79. posebno za formu ugovora. stav 2 BK).4. isto djelo.ovakvog rješenja kod manjih i nebitnih promjena navela je redaktore da ubla`e izlo`eni princip. 200: odre|ivanje mjesta zaklju~enja ugovora uopšte nije predmet Konvencije. To su: uslovljavanje ovlaštenja zastupnika da potpiše ugovor zasnovano na opštem aktu pravnog lica (~lan 55 ZOO).4. 178-179 smatra rješenja ~lana 19 BK sredstvom za rješavanje “bitke formulara ponudioca i ponu|enog”. Dodatna su. Vidjeti i Gabriel Henry. isto djelo. 79. Kada je prihvat stigao. ugovaranje uslova izme|u stranaka (~lan 74-76 ZOO). Pošlo se od toga da vrijeme zaklju~enja determiniše i mjesto nastanka ugovora i da stoga nema potrebe za ure|ivanjem ovog pitanja. 59-62.1. Za zaklju~ivanje ugovora o me|unarodnoj prodaji relevantan je ~etvrti vid uslovljavanja. 44. ugovor se smatra zaklju~enim sa sadr`ajem koji je naveden u prihvatu (~lan 19. „Ugovor o prodaji je zaklju~en u trenutku prihvatanja ponude u skladu sa odredbama ove konvencije” (~lan 23 BK). Dozvola i/ili odobrenje 45. 90 . tuma~enjem se mora utvrditi koja od njih u konkretnom slu~aju ima to svojstvo. odre|eno je u ~lanu 24 BK uz puno uva`anje teorije prijema izjave. odnosno rizici stranaka. isto djelo. 200 Nacrt ZOO u ~lanu 84 – 87 nije promijenio rješenja ZOO. dva ~lana koja govore o zaštiti uslovnog prava. Uloga dr`ave u zaklju~ivanju ugovora o me|unarodnoj prodaji 6. str. str. 199 Vilus dr Jelena. me|utim. budu}i da su one tretirane kao obaveze. On se ravna najprije prema prinudnim propisima zemlje koja je predvidjela saglasnost. isto djelo.199 6. Postoje ~etiri na~ina uslovljavanja nastanka ili dejstva ugovora. str. Konvencija nije uzela u obzir uticaj administrativnih dozvola i odobrenja na nastanak ugovora.197 Ukoliko ponudilac bez odga|anja usmeno ili pismeno ne obavijesti ponu|enog da ne prihvata izmjene elemenata ponude. 198 Vilus dr Jelena. 182. isto djelo. str. isto djelo. pa se izmjena ne mo`e tuma~enjem ni utvr|ivati. str. Ukoliko postoji više izjava sa obilje`jima prihvata. Dopunski ili razli~iti uslovi koji suštinski ne mijenjaju uslove ponude ne mijenjaju karakter izjave o prihvatu. Sli~no Caemmerer/Schlechtriem.

kao odobrenje. Sa stanovišta me|unarodne trgovine je interesantno da se prema Nacrtu ZOO opoziv dozvole mo`e izjaviti bilo kojoj strani.dispozitivni karakter. Dejstvo odobrenja je retroaktivno. Dozvolu dr`avni organ daje prije zaklju~ivanja ugovora i ona djeluje ubudu}e.201 Teorijski se dozvola i odobrenje jasno razlikuju. Dr`avni organi pojavljuju se kao davaoci saglasnosti naro~ito u oblasti me|unarodnog poslovnog i finansijskog prometa. Informator. Izvozne dozvole su rje|e. Zagreb. str. Isto rješenje sadr`i i ~lan 21 Nacrta ZOO. U skladu s tim ~lan 23 Nacrta ZOO predvi|a da se dozvola „mo`e opozvati sve do zaklju~enja pravnog posla“. ili poslije njegova sklapanja. on bi bio apsolutno ništav. Nacrt ZOO dozvoljava da u samom odobrenju moment punova`nosti posla bude druk~ije odre|en. a njihovo uvo|enje je naj~eš}e motivisano razlozima nacionalne bezbijednosti. Tuma~enjem se dolazi do zaklju~ka da subjekti odobrenog ugovora ne mogu tra`iti restituciju od dr`ave za oduzetu robu ili pla}ene da`bine i poreze. Ugovor se bez dozvole ne mo`e zaklju~iti. naro~ito. sva relevantna pitanja uredi}e se poretkom one dr`ave na koji upu}uju pravila me|unarodnog privatnog prava. Saglasnost tre}e osobe na zaklju~enje ugovora „mo`e biti dana prije sklapanja ugovora. 91 . 46. Odobrenje dr`avni organ daje naknadno. a ako bi stranke ipak postigle sporazum prije dobijanja dozvole. 201 Nešto stariji pregled vidjeti kod Goldštajn dr Aleksandar: “Dr`avni akti i vanjskotrgovinski ugovori”. a to zna~i do zaklju~enja ugovora o me|unarodnoj prodaji. ako zakonom nije propisano što drugo” (~lan 29 ZOO). 1966. odnosno prodavcu sa sjedištem u inostranstvu. Takvo „mišljenje” pravno ne obavezuje i zato se ne uvrštava u sredstva uslovljavanja ugovora. a to zna~i u nekom prinudom propisu doma}eg prava. 154-183. Pored toga . Jedini izuzetak od pravila opozivosti dozvole mo`e se nalaziti u pravnom odnosu na osnovu koga je dozvola data. kao dozvola. Zakonom mo`e biti propisano i tra`enje mišljenja tre}eg lica o ugovoru. U me|unarodnoj trgovini dominiraju uvozne dozvole. Ovdje }emo razmotriti slu~ajeve koji se ti~u me|unarodne prodaje. sporazum je punova`an i djeluje od trenutka u kome je postignut. dakle i kupcu. „Retroaktivno dejstvo odobrenja ne uti~e na punova`nost raspolaganja preduzetih prije danog odobrenja na predmetu pravnog posla od strane davaoca odobrenja ili putem mjera prinudnog izvršenja“. ukoliko su te radnje dr`ave uslijedile u periodu izme|u zaklju~enja posla i dobivenog odobrenja. pošto je ugovor ve} sklopljen. Forma ugovora odre|uje i formu saglasnosti. Nacrt ZOO u ~lanu 23 reguliše opozivost dozvole. a u ~lanu 24 retroaktivno dejstvo odobrenja. Saglasnost mo`e biti vezana za nedr`avne ili dr`avne subjekte.

jasno je da }e naše pravo usvojiti prvi dio njema~kog sistema. Prema 3(2) Sale of Goods Act iz 1979. Bez obzira na to dali se radi o odobrenju ili dozvoli. godine. str.204 Dozvola. 205 O standardu „du`ne pa`nje“ vidjeti „Benjamin’s Sale of Goods”. quota). ima retroaktivno dejstvo. 318. Ono mo`e biti vezano ili diskreciono. str. str. str. 203 Goldštajn dr Aleksandar. 92 . ispituje se da li je du`na stranka preuzela apsolutnu obavezu da pribavi dozvolu ili se samo obavezala da }e ulo`iti svu du`nu pa`nju u njenom dobijanju. str. 161. akt kojim se oni daju jeste upravni akt sa obilje`jima rješenja. Prema ~lanu 31 Zakona o vanjskoj trgovini. Administrativnoj i sudskoj praksi ostaje da se izjasne o tome da li }e prihvatiti pendentnu punova`nost.. Postojanje uvoznih i izvoznih dozvola utvr|uje se propisom. Mogu}e su dvije situacije. Sporazum stranaka postignut prije dobijanja dozvole ne smatra se ugovorom i nije punova`an. 47. 206 Suprotno „Benjamin’s Sale of Goods“. dozvola se mora pribaviti unaprijed.Retroaktivno dejstvo dozvola i druge pravne tehnike relativizirale su podjelu saglasnosti na odobrenja i dozvole.. Ako je ugovor uslovljen dobijanjem dozvole (subject to licence. Dvostepenost u odlu~ivanju o ovoj vrsti upravnih akata je uvijek obezbije|ena. dakle. ukoliko se 202 Draški} dr Mladen. Uporedni pregled dozvoljava da se utvrde tri osnovna sistema davanja i djelovanja dr`avnih administrativnih akata na ugovor o me|unarodnoj prodaji. Prvi je sistem dozvole u pravno-tehni~kom zna~enju. Iz izlaganja o Nacrtu ZOO. U njihovoj osnovi uvijek le`i `elja dr`ave „da podvrgne kontroli materijalne operacije izvoza i uvoza robe koje su predmet punova`nog ugovora”. One ne uti~u na punova`nost ugovora. 204 Draški} dr Mladen. 1041 i dalje. Zaklju~ivanje ugovora o prodaji. 318. Broj diskrecionih akata proporcionalan je mjeri dr`avne intervencije u me|unarodnu razmjenu robe. koja znatno ubla`ava krutost ovoga sistema.205 Pretpostavlja se preuzimanje apsolutne obaveze. a stranke same svojim sporazumom ure|uju odnose povodom dobijanja dozvole i posljedice propusta da se one obezbijede. 1044: obavezna strana u ovoj situaciji „obviously does not warrant that one will be obtained“. Zaklju~ivanje ugovora o prodaji. što nije slu~aj sa mogu}noš}u vo|enja upravnog spora. Strogost i neprakti~nost ovakvog rješenja ubla`ena je stavom da se radi o uslovnoj ili pendentnoj nepunova`nosti „s kojom je povezana du`nost suradnje na dobivanju dozvole”. Drugi sistem postoji u Velikoj Britaniji.202 a ne da ograni~i autonomiju volje stranaka.203 Naknadnim dobijanjem dozvole ugovor se smatra zaklju~enim od trenutka postizanja sporazuma. On je karakteristi~an za njema~ko pravo. Dr`avni akti.206 Prakti~no. „ugovor o prodaji mo`e biti apsolutan ili uslovljen”.

str.210 Nova rješenja Nacrta ZOO. Kako bi se postavljeni zadatak ostvario. Zakon o vanjskotrgovinskom poslovanju FBiH tako|er polazi od na~ela slobode izvoza i uvoza. moraju pridr`avati i i GATT/ WTO Sporazuma za izdavanje uvoznih dozvola. 36-37. pored doma}ih propisa. Pravo BiH 48. Dr`avni akti.. str. koja smo izlo`ili. Zaklju~ivanje ugovora o prodaji. 208 Goldštajn dr Aleksandar. broj 22/98) 213 Sporazum je objavljen u „Sl.213 207 Christian Richard: “International Agency. Samim tim ona snosi i odgovaraju}u vrstu ugovorne odgovornosti. 114 –116. 6. str.. 171. Dr`avni akti.212 Prilikom izdavanja dozvola organi vlasti u BiH se..209 Tre}i sistem dominira u uporednom pravu. list RBiH“. 212 ^lan 1 Odluke o klasifikaciji roba na re`ime izvoza i uvoza („Sl. 170. a to zna~i i od slobode u zaklju~ivanju ugovora o me|unarodnoj prodaji. odnosno strana koja je bila du`na da pribavi dozvolu odgovara za neispunjenje ugovora. sudovi }e po pravilu smatrati da je preduzeta apsolutna garancija i da prodavac. nije ni unesena u ugovor. London. Nepribavljanje dozvole ili njeno neblagovremeno pribavljanje zna~e nemogu}nost ili zadocnjenje u izvršenju ugovora one strane koja je imala du`nost da obezbijedi dozvolu. sva roba je posebnom odlukom Vije}a ministara klasifikovana na onu koja se uvozi i izvozi slobodno – re`im LB i onu za ~iji je spoljnotrgovinski promet potrebna dozvola – re`im D. broj 2/92 i 13/94). 318. 93 .4. broj 13/81. ili sli~na. a primjenjuje se na osnovu odgovaraju}eg Zakona RBiH o preuzimanju i primjenjivanju saveznih zakona koji se u Bosni i Hercegovini primjenjuju kao republi~ki zakoni („Sl. str. str. 211 Vidjeti ~lan 9 stav 1 Zakona (Dalje }e se citirati i kao ZVTP FBiH). glasnik BiH“. Longman. odnosno odsustvo krivice.. nisu prepreka zadr`avanju postoje}e sudske prakse u BiH.207 U drugom slu~aju „prodavalac je oslobo|en isporuke ako mo`e dokazati da unato~ du`ne pa`nje i poduzetih svih razumnih koraka nije bio u mogu}nosti pribaviti dozvolu ili postupiti u skladu sa propisima”. ali djeluju na mogu}nost njegovog izvršenja. Vidjeti i izlaganja o izvorima prava u ovoj knjizi. 1986. Draški} dr Mladen.`eli druga solucija. a usvojen je kroz sudsku praksu i kod nas. list SFRJ – Me|unarodni ugovori“. Schmitthoff.211 Mogu}a ograni~enja predvi|ena su u zakonima. X Ed. prodavac se ne osloba|a odgovornosti ni kad doka`e svoje korektno postupanje.2. 210 Draški} dr Mladen: Zaklju~ivanje ugovora o prodaji. str. Njihov cilj jeste zaštita vitalnih interesa dr`ave i potrebe kontrole nad ekonomskim bilansima u razmjeni sa inostranstvom. to mora biti izri~ito i precizno navedeno u ugovoru kao klauzula osloba|anja du`nika od odgovornosti (egzoneracija).208 Kad je ugovorena apsolutna garancija izvršenja. isto djelo. Ukoliko klauzula „subject to licence“. Osnovni princip Zakona o vanjskotrgovinskoj politici BiH je slobodan protok robe i usluga. Uvozne ili izvozne dozvole ne uti~u na nastanak i punova`nost ugovora. Distribution and Licensing Agreements”. 209 Goldštajn dr Aleksandar. 318.

stavljanje robe na re`im dozvole (~lan 9. a za vrijeme ratnog stanja i u slu~aju a) „kontingenti”.odre|ivanje koli~ina koje se mogu uvesti ili izvesti (~lan 9. donijeti neku od zaštitnih mjera. Budu}i da ZVTP FBiH još nije formalno ukinut. na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine. . Ista rješenja vrijede i za zaštitu od subvencioniranog uvoza (~lan 40). `ivotinje ili biljke izdaju nadle`na ministarstva entiteta. godine biti znatno ote`ana. 94 . Ispita}emo njihov pravni re`im u doma}oj legislativi. Odobrenja za proizvode koji mogu biti štetni po ljude. stav 2 ZVTP BiH. broj 22/98). Vije}e ministara mo`e. te industrijsko-komercijalne svojine. `ivotinja ili biljaka. Potpisivanjem Sporazuma o CEFTA 2006. . d) i e). slobodan promet robe u izvozu i uvozu mo`e biti ograni~en ako to zahtijevaju razlozi javnog morala. III i IV Odluke o klasifikaciji roba na re`ime uvoza i izvoza („Sl. Zaštitne mjere ekonomske prirode uspostavljaju se po prethodno pribavljanom mišljenju nadle`nih organa entiteta.zabrana uvoza radi zaštite zdravlja stanovništva (~lan 11. Kontrolu poštovanja ovog re`ima vrše carinski organi.privremene mjere radi otklanjanja poreme}aja u spoljnotrgovinskoj razmjeni i platnom bilansu zemlje (~lan 57 ZVTP FBiH). a dozvolu izdaje ministarstvo trgovine entiteta. stav 3 ZVTP FBiH). Za ostale proizvode na re`imu dozvole nadle`na ministarstva samo daju mišljenje. stav 2 i ~lanovi 14-16 ZVTP FBiH). stav 6). 215 RS je krajem 2006. Ove kategorije su precizirane u daljem nabrajanju kao zaštita: zdravlja i `ivota ljudi. Administrativni akt sa pravno-tehni~kim obilje`jima „dozvole” pojavljuje se u slu~ajevima b). mogu}nost uvo|enja ovih mjera }e od 2010. uklju~uju}i i dozvolu za uvoz. Napokon.214 Zaštita ekonomskih interesa nacionalne privrede usmjerena na ograni~avanje uvoza ure|ena je u ~lanu 31 ZVTP. Ako se neki proizvod „uvozi u Bosnu i Hercegovinu u pove}anim koli~inama. glasnik BiH“. javne politike ili javne sigurnosti.Prema ~lanu 6. . 214 Vidjeti ~lanove II. ove mjere se mogu primijeniti radi eliminacije droga i štetnih otpadnih materijala. apsolutno ili relativno u odnosu na doma}u proizvodnju i pod takvim uslovima pod kojima se prouzrokuje ili prijeti opasnost ozbiljnije povrede doma}e proizvodnje istih ili sli~nih proizvoda”.regionalno usmjeravanje uvoza i izvoza (~lan 10) i . godine ukinula svoj Zakon o vanjsko-trgovinskom poslovanju. nacionalnog kulturnog bogatstva.215 u zakonodavstvu FBiH postoji pet instrumenata kojima se mo`e ostvariti uticaj dr`ave na robnu razmjenu: . Vije}e ministara izdaje jedinstvene kriterije za izdavanje odobrenja za uvoz i izvoz.

Ono mo`e biti stipulisano: izri~ito. Prakti~no. Ukoliko ugovor šuti o ovom pitanju. Publikacija MTK „Viša sila i promijenjene okolnosti” upu}uje na ugovornu stranu koja ima sjedište ili boravište u zemlji ~ija javna vlast treba da izda dozvolu ili drugi administrativni akt.A2.222 Naši zakoni ne sadr`e ni odredbe o posljedicama propuštanja da se pribavi potrebna dozvola. broj 22/98). Zaklju~ivanje ugovora o prodaji. nego zavisi od okolnosti slu~aja koje su podlo`ne dokazivanju. ugovaranjem pojedinih transportnih klauzula219 i pre}utno .kada se utvr|uje tuma~enjem. 87-92. Radi se o dozvolama u pravno-tehni~kom smislu. Zbog toga se rješenje najprije treba potra`iti u ugovoru. 218 Schmitthoff. 315-216 i 318-319. „prethodna saglasnost” (~lan 10) i „saglasnost” (~lan 57). 319-320. FAS . Terminologija ZVTP FBiH je razli~ita: „dozvola” (~lan 9). str. Prema publikaciji MTK „Viša sila i promijenjene okolnosti”.A2.Ministarstva trgovine entiteta su du`na da do desetog dana teku}eg mjeseca dostave Ministarstvu vanjske trgovine izvještaj o izdanim dozvolama sa precizno odre|enim podacima. Naro~ito su zna~ajne strane 71.221 Napokon. i princip pravi~nosti upu}uje na izlo`enu soluciju. isto djelo. Usvajanje ovog zaklju~ka u engleskom pravu se ne pretpostavlja. s tim da je njegovo va`enje uslovljeno okolnostima svakog konkretnog slu~aja. FAS . 49.B2. 95 .216 Na ovaj na~in posti`e se objedinjavanje podataka i stvaranje osnove Vije}u ministara za vo|enje politike vanjskotrgovinske razmjene BiH. aktu koji djeluje ubudu}e (pro futuro).220 Isti zaklju~ak se mo`e izvu}i i tuma~enjem tipskih ugovora i opštih uslova poslovanja EEK. Zna~enje je u suštini isto. 223 Vidjeti Goldštajn dr Aleksandar. Zaklju~ivanje ugovora o prodaji. Dr`avni akti. str. 1037-1038. tj. odgovor se mora potra`iti najprije u autonomnom MNPP. str. Pregled je dat i kod Draški} dr Mladen. FCA ..218 U doma}em zakonodavstvu nije izri~ito re~eno ko treba da pribavi dozvolu. Vidjeti ta~ku 3. 220 Vidjeti ta~ku 3. CFR . str.. glasnik BiH“. 219 Vidjeti. sljede}e klauzule INCOTERMS-a: EXW .A2 i B2 itd. 110-111 . ako nije druk~ije ugovoreno.A2. te 91-92. prodavac obezbje|uje izvozne. 222 „Benjamin’s Sale of Goods”. Me|utim. i doktrina i ranija sudska praksa223 ~vrsto su stajale na poziciji da administrativni akti. X Ed. nedobivanje dozvole ili drugog akta javne vlasti ne predstavlja višu silu. 221 Detaljnija analiza se nalazi kod Draški} dr Mladen. a kupac uvozne dozvole i druge administrativnim pravom predvi|ene dokumente.217 Sli~an stav zauzima i engleska sudska praksa. str. na primjer. Terminološka i nomotehni~ka preciziranja izvršena u nacrtu ZOO zahtijeva}e da se ubudu}e „saglasnost“ tretira kao „odobrenje“ u smislu ~lana 24 Nacrta. uklju~uju}i i dozvole. 216 ^lan V Odluke o klasifikaciji na re`ime izvoza i uvoza („Sl. 217 Publikaciju je bez navo|enja broja i godine izdavanja izdao Nacionalni odbor MTK bivše SFRJ.

str. prinudni propisi ili me|unarodni ugovori tra`e da ti dokumenti budu ovjereni od bh. I dalje. tako i komercijalnih. ukoliko stranke suprotno ne ugovore. a ~esto i sa koordiniranim djelovanjem dr`avnih i nedr`avnih subjekata privrednih komora na primjer. a nadle`no ministarstvo Entiteta mokrim `igom i potpisom. 90 – 94. 05-054-40/92. odnosno nemogu}nost njegovog izvršenja. Bitni elementi ugovora 7.225 Neki od njih imaju privatni.1992. nego samo na mogu}nost..1. Bitni elementi ugovora su oni sastojci koji ugovoru daju osobine bilo jednog definisanog tipa pravnog posla. isto djelo. 226 ^lan 8 ZVTP BiH. Mora se razlikovati obaveza izvršavanja radnji pribavljanja dozvole od pla}anja za to.1. Na kraju. vlasti. Karakteristi~an primjer za to je bila Prior Import Licence. Vlada RBiH je prihvatila ovu odluku aktom br. Ministarstvo vanjske trgovine je ovlašteno da donese i podzakonski akt kojim se utvr|uju subjekti. izlo`eni sistem uticaja dr`ave na me|unarodnu prodaju predstavlja samo osnovni model. ZVTP BiH zahtijeva da Ministarstvo vanjske trgovine to u~ini suhim `igom i potpisom. Gildeggen R. Bitni elementi se 224 Odlukom Savjeta i Komisije EU br. 2656/92 od 8. Pribavljanje dozvola. Predmet 51.1. tj. valja dodati još dvije napomene. procedure i ovjera ovih dokumenata. Izdavanje Prior Import Licence je sa stanovišta doma}ih uvoznika de facto bila uvozna dozvola. uvedena je dozvola za izvoz iz zemalja ~lanica Unije. odobrenja i drugih administrativnih akata koji prate me|unarodnu prodaju uvijek je vezano sa velikim brojem dokumenata koje treba obezbijediti.9. bilo specifi~ne karakteristike i sadr`aj koji odgovaraju zajedni~koj namjeri stranaka. Ukoliko ugovor sa stranim partnerom. 96 . Drugi vid komplikovanja izlo`enog modela postoji onda kada se u njega uklju~i više dr`ava.ne uti~u na nastanak ili postojanje ugovora. od snošenja troškova kako administrativnih. Treba ista}i da su i naše pozitivno pravo i Nacrt ZOO tako koncipirani da njihovo sistemsko tuma~enje i ne dozvoljava druk~ije rješenje. Elementi ugovora 7.226 7. 225 Vidjeti. a drugi javni karakter. U praksi je on povezan sa nizom drugih dokumenata. npr.224 50. Na podru~ju bivše Jugoslavije odre|ena rezolucijama SB UN 757 i 820. A to zna~i da strana na kojoj le`i obaveza obezbje|ivanja konkretne dozvole odgovara drugoj za štetu prouzrokovanu nemogu}noš}u ispunjenja ili urednog izvršenja ugovora zbog nedostatka dozvole.

^lan 6 KoZ sadr`i isto rješenje. pravni re`im predmeta zavisi}e od ugovora. ponudi.. izuzev ako naru~ilac ne daje bitan dio materijala. . isporuci i pla}anju. Teorija ovo rješenje veoma široko interpretira: dovoljno je „malo više od puke indikacije. Analiza njenog teksta pokazuje da se bitni elementi odre|uju posredno. str. Ugovor o prodaji robe.dijele na propisane. str. bilo od kupca.231 227 Opširnije o ovome vidjeti Sultanovi} dr Aziz-Trifkovi} dr Miloš-Simi} dr Mili}: “Ugovor o prodaji robe u uporednom.227 Mi }emo se zadr`ati samo na posljednjoj vrsti elemenata i to kod ugovora o me|unarodnoj prodaji po Be~koj konvenciji. bilo od prodavca”. 1990. tj. 231 Pregled vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. . tjelesna pokretna stvar odre|ena prema vrsti i koli~ini. U predmet ugovora. me|utim. Pošto daljnjih konvencijskih odrednica nema. Prvi bitan element po prirodi posla je predmet. ako se ne radi o investicionoj opremi.predmeti za li~nu i porodi~nu upotrebu. str. 14-15. no on nema isto zna~enje kao „roba” u smislu opšte ekonomske teorije. odre|ene sporazumom stranaka i one koje u odre|eni posao ulaze po njegovoj prirodi. 228 Nacrt ZOO u ~lanovima 567 – 575 nije promijenio rješenja va`e}eg Zakona o obligacionim odnosima 229 Do sada navedeni slu~ajevi sadr`ani su u ~lanu 2 BK.elektri~na energija. Sarajevo..brodovi i vazduhoplovi. Predmet je dovoljno definisan i ako su u ugovoru samo odre|eni kriteriji prema kojima se on mo`e odrediti (~lan 14 i ~lan 35 BK). obuhva}ene Konvencijom.228 52..stvari koje tek treba da se proizvedu. Sve tjelesne pokretne stvari nisu. 15-18 i Draški} dr Mladen..229 . dakle.vrijednosni papiri i novac. što je posebno va`no. Pod robom se podrazumijeva „tjelesna pokretna stvar”. Za predmet Konvencija ve} u naslovu koristi termin „roba”.230 Predmet ugovora o me|unarodnoj prodaji je. To je u~injeno prvenstveno kroz odredbe o oblasti primjene Konvencije.. Me|unarodna prodaja prema. 29-30. pa ni u „robu” ne spadaju: . Ekonomski fakultet. te . .stvari kod kojih se prete`an dio obaveza isporu~ioca sastoji u pru`anju usluga ili izvršavanju nekog rada. od dr`avnog prava koje se prema pravilima me|unarodnog privatnog prava primjenjuje kao sekundarni izvor. Sli~nost rješenja u uporednom pravu dozvoljava da se ovdje izlo`e neke karakteristike predmeta prodaje u pravnom smislu. doma}em i me|unarodnom pravu”. . Dalje }e se citirati kao: Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.stvari koje se prodaju na javnoj dra`bi ili pod drugim prinudnim administrativnim re`imom.. Zbog toga analiza bitnih elemenata po prirodi posla mora voditi ra~una i o rješenjima uporednog prava. 230 Vidjeti ~lan 3 BK. Ugovor o prodaji robe. Isto i ~lan 4 KoZ. te o stavovima našeg Zakona o obligacionim odnosima. kao i ~lan 2 BK. poslovnih obi~aja i. 97 .

ugovor o prodaji se pretvara u ugovor o razmjeni iz ~lanova 552 – 553 ZOO. str.Cijena 53. str. odnosno samo u stvarima. zavisi od nacionalnog prava koje se primjenjuje kao sekundaran izvor. na Konvenciji odr`avaju razli~iti po~etni stavovi nacionalnih zakonodavstava po rimskom principu po kome bez cijene nema prodaje (sine praetio non est venditio) i tendencije njihovog pribli`avanja putem sudske prakse. ili mo`e biti odre|ena u novcu i stvarima. u stvari. slo`enost cijele 232 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Me|unarodna prodaja prema.Predmet ugovora o me|unarodnoj prodaji mo`e biti tjelesna pokretna stvar: . Me|unarodna prodaja prema… str. 237 Vidjeti Draški} dr Mladen. O mogu}im rješenjima i teorijskim stavovima povodom odnosa ~lanova 14 i 55 BK. 2 BK). isto djelo. 234 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 132-133. 17. Ugovor o prodaji robe..236 Cijena kao vrijednosna naknada za ustupljenu stvar nije strukturalno odre|ena u Konvenciji. 16-17. tu|e ili nepostoje}e stvari obavezuju prodavca.koja se nalazi u slobodnom ili ograni~enom prometu (in commercio).propala. odredba ~lana 55 BK koja predvi|a na~in odre|ivanja cijene.svoja ili tu|a. . Ugovori nastali povodom stvari izvan prometa.235 Na ovaj na~in se.1.. str. smatra se da je posrijedi povreda ugovora za koju se odgovara u skladu sa Konvencijom.233 . 2 BK). No.. ako ona nije u ugovoru fiksirana..postoje}a ili budu}a (~lan 31. 231. 233. 235 Vidjeti Draški} dr Mladen. Cijena je u principu naknada vrijednosti robe. 233 U anglosaksonskim pravima se razlikuje ugovor o prodaji od sporazuma o budu}oj prodaji (Draški} dr Mladen. Me|unarodna prodaja prema… str. Vidjeti ~lan 2 (6) Zakona o prodaji robe Velike Britanije). pod uslovom da vrijednost novca bude ve}a od polovine cijene.. 29-30. Vidjeti Caemmerer/ Schlechtriem. . 33-35. str. 33-35. Stoga odgovor na pitanje da li se ona mora sastojati samo u novcu. 236 Pregled se nalazi kod Draški} dr Mladen.234 7. On je tada du`an da do vremena isporuke pribavi stvar shodno ugovoru.232 . Sa njim je u kontradikciji. Me|unarodna prodaja prema… str. shodno relevantnom dr`avnom pravu.2.. barem na prvi pogled. Tretman cijene kao bitnog elementa po prirodi posla za Be~ku konvenciju proizlazi prvenstveno iz ~lana 14 koji definiše „dovoljnu odre|enost ponude”. Ne u~ini li tako. Ugovor o prodaji robe. U suprotnom.generi~ka ili individualizirana (~lan 31.237 Kod nas je usvojen stav da se cijena mo`e odrediti u novcu i u stvarima. 98 .

Na drugom mjestu nalazi se ugovor.troškove robnog prometa („zavisni troškovi”). cijena ne obuhvata vrijednost ambala`e. . 238 Opširnije o njima vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.240 Treba imati na umu da ~lan 463 ZOO.241 me|unarodni trgova~ki obi~aji i konkretna praksa izme|u stranaka u datom ugovoru (~lan 9 BK). uz vo|enje ra~una o mogu}em razli~itom tretmanu izvoznih i uvoznih da`bina. . “Pravni aspekti kalkulacije u me|unarodnim ugovaranjima”. ~lan 464 ZOO (~lan 573 Nacrta ZOO) daje zakonsku definiciju „teku}e cijene“ 99 . str. Bez obzira na to u ~emu se izra`avala i šta sadr`avala. 239 Vidjeti Trifkovi} dr Miloš. Tre}i metod odre|ivanja cijene predstavlja dispozitivni propis sadr`an u ~lanu 55 Konvencije. ukoliko cijena nije u ugovoru odre|ena ili odrediva „u odsustvu bilo kakve indikacije o suprotnom”.3. dakle.da`bine. 134-150.. 241 Na prijer.238 Me|u njima izdvajamo: . 54.transakcije u me|unarodnom prometu zahtijeva da se u nju uklju~e i drugi elementi.8. 22-23. kao i za druge elemente i na~ine odre|ivanja cijena nazna~ene u ugovoru bi}e relevantni mjerodavni nacionalni poredak.ambala`a. Neum 7. „fabri~ka cijena” i sli~ni interpretiraju se prvenstveno prema mjestu zaklju~enja ugovora. Na~ini odre|ivanja cijene su raznovrsni. smatra}e se da „su strane pre}utno pristale na cijenu koja se u trenutku zaklju~enja ugovora redovno napla}ivala u odnosnoj trgova~koj struci za takvu robu prodanu pod sli~nim okolnostima“. Materijal za simpozij SRFR. Prema njemu.1987. O tome na koga padaju navedeni i drugi troškovi posebnu pa`nju treba posvetiti prilikom kalkulisanja cijene u spoljnotrgovinskom poslovanju. 19-21. 240 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. odnosno maksimalnu. str. na~elno do mjesta i vremena isporuke.. Ugovor o prodaji robe. „razumna cijena”. pod odre|enim uslovima. Oni cijenu mogu odrediti fiksno.carine. str. „cijena konkurencije”. Ugovor o prodaji robe. Izrazi „teku}a cijena”.. odnosno ~lan 572 Nacrta ZOO. Za njih. U njemu se mo`e primijeniti metod preciziranja svote ili korištenja razli~itih tehni~kih termina. cijena mora biti odre|ena ili bar odrediva. polaze od pretpostavke da je cijena propisana kao fiksna.239 Ako je cijena utvr|ena prema te`ini robe. u rasponu ili samo kao minimalnu. U ovoj varijanti.. Prema pravnoj snazi na prvom mjestu nalaze se nacionalni prinudni propisi. u slu~aju sumnje se uzima da ona va`i za netto te`inu (~lan 56 BK). .

str. isto djelo. 44. naveš}emo samo sistemske odgovore koje smatramo prihvatljivim. 408. isto djelo.Dogmati~ka analiza pokazuje da je u ~lanu 55 potrebno ista}i nekoliko momenata: . str. 519-520. prihvatanje cjenovnika). Prvo. 406-407: “^lan 55 va`i upravo za slu~ajeve gdje cijena nije odrediva”. Drugo. U odsustvu bilo kakve suprotne indicije. isto djelo. Ne ulaze}i u dublju analizu pojedinih doktrinarnih stavova. Barem dva elementa pri tome igraju klju~nu ulogu: stanje cijena u danoj trgova~koj struci i konkretna obilje`ja transakcije (koli~ina. 520. na~in pla}anja i sli~no). str. njegovo isklju~ivanje na osnovu autonomije volje stranaka ili poslovnih obi~aja i prakse stranaka. posljednja ima prednost.Redovna trgova~ka cijena utvr|uje se objektivizirano. isto djelo. 521. Utvr|ivanje zna~enja ~lana 55 je od po~etka rada na kodifikaciji bilo daleko manje sporno od njegovog odnosa sa regulativom odre|enosti ponude u ~lanu 14 BK. u slu~aju sumnje ili sukoba te cijene sa „svjetskom” cijenom. U njegovoj konkretizaciji mora se voditi ra~una i o mjestu zaklju~enja ugovora. U ~emu je promjena? Polaze}i od principa novog me|unarodnog 242 Eorsi u Bianca . Razlozi za to mogu biti: neratifikovanje Dijela II od strane relevantne dr`ave. str. str. pošto ~lan 55 va`i samo za ugovore koji su „valjano zaklju~eni” i ulaze u domen va`enja Konvencije. str. Suprotan stav zauzima Eorsi u Bianca-Bonell.242 . 401-405 i Caemmerer/Schlechtriem. ve}u pravnu snagu nesumnjivo ima zahtjev za odre|enoš}u ponude iz ~lana 14. 408-409. Jedan element iz pregovora ili stav u ugovoru su dovoljni (upu}ivanje na ranije ugovore. 245 Caemmerer/Schlechtriem. str. ukoliko konvencijska pravila o zaklju~ivanju ugovora va`e. Usvojeno dispozitivno odre|ivanje cijene u Konvenciji predstavlja jedno od njenih najve}ih odstupanja u odnosu na haški Jednoobrazni zakon o me|unarodnoj prodaji tjelesnih pokretnih stvari. isto djelo. 246 Caemmerer/Schlechtriem. isto djelo. No.244 Rasprave još traju. sukob izme|u ~lanova 14 i 55 mora se riješiti širokim tuma~enjem sadr`aja ugovora u skladu sa ~lanom 8 Konvencije.246 Ne manji sporovi od ve} izlo`enih postojali su povodom ~lana 55 BK i na pravno-politi~kom nivou. 244 Istorijat vidjeti kod Eorsi u Bianca-Bonell. isto djelo. krajnji ishod interpretacije mo`e se svesti na prešutni sporazum stranaka da se cijena odredi u skladu sa ~lanom 55.Bonell. Gabriel Henry. 243 Eorsi u Bianca . najprije. isto djelo. mjesto isporuke. 100 . zna~i da }e ~lan 55 BK samostalno ure|ivati cijenu u onim ugovorima za koje ne va`e odredbe Dijela II Konvencije.245 A to.Ne zahtijeva se postojanje više argumenata – „indicija” protiv primjene ovog dispozitivnog rješenja. 1 BK.243 55.Bonell.Mjesto utvr|ivanja cijene nije odre|eno. .

ona se ravna prema doma}im propisima na koje upu}uje me|unarodno privatno pravo. Po drugome. str.249 dok tre}i smatraju da se i tada imaju primijeniti dispozitivna pravila o odre|ivanju cijene. Pri tome treba imati u vidu da romanska i anglosaksonska prava striktno poštuju princip Pacta sunt servanda i da ne uva`avaju 247 ^lan 2-305 UCC... 249 ^lan 1473 talijanskog Codice civile. 248 Opširnije kod Draški} dr Mladen. Pošto je Nacrt ZOO u ~lanu 571 zadr`ao redovnu prodav~evu cijenu. 24. ugovor ne postoji. Ugovor o prodaji robe. Ako se stranke nisu sporazumjele o promjeni cijene. 250 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. treba napomenuti da je ~lan 55 BK u~inio ~lan 462.. Na kraju.250 Napokon. Obrasci ovih klauzula sadr`ani u tipskim ugovorima i opštim uslovima EEK pri tome mogu biti od znatne pomo}i. a ako nje nema razumnu cijenu kao dispozitivna rješenja za odre|ivanje cijene. Prema prvima. koji je zasnovan na haškom Jednoobraznom zakonu. Prema prvome. Stoga i ovo pitanje mora biti riješeno uzimaju}i u obzir nadle`no nacionalno pravo. str. u koji spada poredak USA.248 Konvencija ne sadr`i ni odredbe o tome šta }e biti ako tre}e lice koje su odredile stranke ne}e ili ne mo`e da utvrdi cijenu. strana kojoj je prepušteno odre|ivanje cijene mora to urediti u granicama „razumnosti i poštenja”. Iz citiranih odredbi o ponudi jasno je da je primarno rješenje ono po kome to ~ine prodavac i kupac zajedni~ki.. kao što su klizna skala. U uporednom pravu postoje tri sistema. smatra se da cijena nije ni ugovorena i da treba primijeniti pravila koja va`e za tu situaciju (~lan 466 ZOO). indeksna skala i drugi su dopušteni i zato ih treba koristiti u poslovima prodaje koji su podvrgnuti Konvenciji.ekonomskog poretka. Po drugima. tre}e lice imenuje predsjednik suda. kao predstavniku tre}e grupe prava. ~lan 55 BK zamjenjuje „redovnu prodav~evu cijenu” kao subjektivisti~ki postavljen kriterij sa objektiviziranim tr`išnim mjerilom redovne cijene „u odnosnoj trgova~koj struci”. ugovor ne postoji jer nema sporazuma stranaka o jednom od dva bitna elemenata posla. str. zavisi od nacionalnog prava koje slu`i kao supsidijaran izvor. Interesi kupaca iz nerazvijenih zemalja time su dobili ve}u zaštitu. 101 . A ono mo`e spadati u jednu od tri grupe sistema. Da li }e biti pravovaljan ugovor u kome je cijenu odredilo samo jedno lice.. 56. Konvencija ne rješava ni pitanje ko odre|uje cijenu. 23-24. jasno je da }e BiH i dalje imati nejednak dispozitivni re`im cijene za doma}e i me|unarodne prodaje. ugovorni metodi promjene cijene. Ugovor o prodaji robe. 36-38 i Sultanovi}-Trifkovi}Simi}.247 U našem sistemu. Me|unarodna prodaja prema. neusaglašenim sa me|unarodnim poslovnim pravom. stav 2 našeg ZOO. Naše pravo spada u posljednju grupu..

kvalitet. Nebitni elementi su oni sastojci ugovora koji se u njemu ne moraju nalaziti niti po prirodi posla.priroda stvari. pribli`no (circa. Koli~ina 57.okolnosti posla ili . uz posebno isticanje elemenata na koje ukazuje Be~ka konvencija.koli~inu. Pri ugovaranju treba imati na umu da najve}i broj sporova iz ugovora o prodaji nastaje upravo povodom nebitnih elemenata. Koli~ina mora u ugovoru biti odre|ena ili odrediva. sporno je da li je koli~ina bitan ili nebitan sastojak ugovora. koli~ina mo`e da se odredi bilo kao bitan. 7.sporazum stranaka. No. 102 . Germanski pravni sistemi. .do 251 ^lanovi 133 – 136 ZOO.transportne klauzule i .2. od .ambala`u. . Odre|ivanje nebitnih elemenata ipak je izuzetno zna~ajno i u ekonomskom i u pravnom smislu. niti radi definisanja ugovora shodno klju~nim ciljevima stranaka. 58. bilo kao nebitan element. Nacrt ZOO u ~lanovima 176 – 179 zadr`ava ovaj institut. Njima stranke posti`u potpunu prilago|enost ugovora svojim konkretnim potrebama. Jasno je da ona kao odrednica predmeta uvijek ulazi u bitne elemente (~lanovi 14 i 35 BK). uklju~uju}i i naš. Prvi nebitan element je koli~ina. Pri tome }emo se pridr`avati sistema koji uspostavljaju nacionalna prava i teorija. . Koli~ina je bitan sastojak ako na to upu}uju: . Kvalifikacija koli~ine je va`na za kvalifikaciju ove povrede ugovora kao nebitne ili bitne i za posljedice djelomi~nog ispunjenja. ali u njega uvodi izvjesne izmjene. Nebitni elementi 7. U zakonodavstvu. Odre|ivanje se vrši izri~ito. Od nebitnih elemenata posebno }emo razmotriti: . U svim ostalim slu~ajevima koli~ina je nebitan element. u pravnom smislu.1.djelovanje promijenjenih okolnosti i prekomjernog ošte}enja na cijenu. pa i u Konvenciji.2.251 priznaju dejstvo klauzule o promijenjenim okolnostima i u ugovorima poslovnog prava. sa stanovišta zna~aja za stranke i posljedica po ugovor.

Zna~aj kvalifikacije je isti kao kod koli~ine. Kvalitet 59. prema Konvenciji uzorak ili model su pravno ja~i na~ini odre|ivanja kvaliteta ugovorom (~lan 35. str. Treba imati na umu da je osnov obaveznosti ovdje doma}i propis. 321.). ako na to ukazuju priroda stvari ili okolnosti posla. str. 103 . bilo za promet (merchantibility). propisani izvozni standardi i sli~no)..254 On tada obavezuje stranke bez obzira na pravnu tehniku kojom je to u~injeno (minimalni kvalitet. U suprotnom . 256 Caemmerer/Schlechtriem. isto djelo. odnosno model pokazuje samo radi pribli`nog odre|ivanja kvaliteta (~lan 35 (2) BK).” str. 75 – 86) u kojoj je njema~ki kupac mušula bio obavezan da plati švajcarskom prodavcu isporuku mušula koje su sadr`avale koli~inu kadmijuma iznad propisanih u BRD zato što u ugovoru nije bilo nazna~eno gdje }e kupac dalje preprodavati robu (navedeno prema Gildeggen R.uzorak ili model . Vidjeti slu~aj „Kadmium mušula“ (BGHZ 129.nebitan.itd. isto djelo.opis robe . hemijskih. stav 2. na primjer) stavio do znanja i ovaj kriterij za utvr|ivanje kvaliteta.255 Drugi na~in odre|ivanja kvaliteta je ugovor. str. 28-34. 257 Rješenje našeg prava i teorijska razmatranja vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Postoji izuzetno veliki broj metoda na koje to mo`e biti u~injeno. Da bi postojala odgovornost prodavca za nesaobraznost robe sa prinudnim propisima. Caemmerer /Schlechtriem.2. te Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. a ne sama Konvencija. Kvalitet je skup fizi~kih.Bonell.2. kvalitet je bitan element ugovora. 254 Vilus dr Jelena. 30-31. 113. Kada je izri~ito ugovoreno. potrebno je da mu je kupac barem pre}utno (odre|ivanjem zemlje u kojoj }e se roba koristiti. isto djelo. U Be~koj konvenciji specifikacija je ure|ena 252 Neka pravna pitanja vidjeti kod Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. Ugovor o prodaji. isto djelo.) i pojedinim tehni~kim terminima („cisterna”.253 bilo za svrhe koje su prodavcu izri~ito ili pre}utno stavljene do znanja u vrijeme zaklju~ivanja ugovora (~lan 35 (2) BK).. . 59 – 60). funkcionalnih i drugih osobina robe koji je ~ine upotrebljivom bilo za svrhe za koje se roba uobi~ajeno upotrebljava. Kvalitet mo`e biti odre|en najprije prinudnim propisom nadle`nog nacionalnog prava.. str.. 18-19.i u nacionalnim pravima i u me|unarodnom saobra}aju ugovaranje kvaliteta specifikacijom vodi posebnoj vrsti prodaje specifikacionoj prodaji. 60.u doma}em pravu opis ima prednost nad svim drugim na~inima sa kojima je u sukobu.specifikacija .256 ili nije u vezi sa pregovorima nesumnjivo ukazao kupcu da uzorak. 282-283. „vagon” itd.. S. str.. str. isto djelo.. Navodimo najva`nije: . ta~ka c) BK).257 . 255 Bianca u Bianca . Ugovor o prodaji.252 7. 253 Isto.odstupanje od uzorka ili modela ne smije biti osim ukoliko prodavac nije u ugovoru izri~it. obavezni standardi. 323. str.

” str.263 258 Draški} dr Mladen..3. 344. 32.upotrebom razli~itih tehni~kih termina (kakva . Isto i Bianca u Bianca-Bonell. Ukoliko se desi.258 Na ovakva rješenja posredno upu}uje i ~lan 35 BK tra`e}i da kvalitet „odgovara zahtjevima ugovora”. isto djelo. ukoliko je ta namjera (upotreba robe u našem slu~aju) bila poznata drugoj strani. Vidjeti: Bianca u Bianca-Bonell. Recht der Internationalen Wirtschaft (RIW) 7/2000. .posebnim ~lanom (~lan 65).. Pri tome posebnu pa`nju treba posvetiti ~lanovima 8 i 9 BK. prodavac je du`an o svojoj specifikaciji obavijestiti kupca i ako on u razumnom roku ne dadne drugu . 261 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema.261 Ipak. 262 Profesor Piltz dr Burghard: “INCOTERMS 2000-ein Praxisueberblick”.takva. ovaj autor skre}e pa`nju da navedeni stav nije u Konvenciji izri~ito izra`en (str. da se isporu~uje roba koja odgovora poznatoj svrsi za koju }e kupac koristiti stvar. 280-281). Izjedna~enost (harmonizacija) INCOTERMS-a sa Spoljnotrgovinskim definicijama SAD iz 1942.odobreno i sli~no).. . Tre}i na~in ugovaranja kvaliteta jeste oslonac na dispozitivne propise. 263 Vidjeti i izlaganja o sopstvenim izvorima me|unarodnog poslovnog prava. a ako se to ne mo`e znati.2. Transportne klauzule i ambala`a 61. naj~eš}e. U nacionalnim pravima oni predvi|aju. Ipak. 274. “Me|unarodna prodaja prema.mustra . str. onda .posebnu pa`nju treba posvetiti autenti~noj mustri i mustri koju kod sebe ~uva posrednik. 275.prodav~eva specifikacija postaje obavezna. Zbog toga on mora biti korišten oprezno. Zna~enje tehni~kih izraza odre|uje se prema mjestu i vremenu zaklju~ivanja. Prema Konvenciji je odre|ivanje specifikacije ugovorna du`nost kupca ~ije neispunjenje u sporazumom utvr|enom roku ili u razumnom roku po prijemu zahtjeva prodavca za slanjem specifikacije vodi stvaranju prava prodavca da sam sa~ini specifikaciju. pa ni o INCOTERMS-u. . str.tip. potrebno je posebno utvr|ivati da li u skladu sa ~lanom 9 BK primjena INCOTERMS 2000 ujedno predstavlja i utvr|en poslovni obi~aj. vi|eno . 104 .” str. nesumnjivo je da }e se ova pravila primjenjivati kad god je neka transportna klauzula unesena u ugovor uz naznaku INCOTERMS 2000. .262 Smatramo da }e to naj~eš}e biti slu~aj. 487. Tipi~no zna~enje transportnih klauzula je utvr|eno u INCOTERMS-u 2000 koji je ve} generalno obra|en u ovome materijalu. str..260 Be~ka konvencija ne sadr`i odredbu o trgova~kim terminima uopšte. na osnovu va`enja obi~aja. 259 U prilog ovome rješenju govori i ~lan 8 BK prema kome se izjave jedne strane interpretiraju po njenoj namjeri.standard. Ukoliko se samo navede skra}ena oznaka klauzule.259 7. 260 Vidjeti izlaganja o izvorima me|unarodnog poslovnog prava. samo potvr|uju opravdanost ovog zaklju~ka.srednji kvalitet. isto djelo.

Pod kategorijom „ambala`a” mo`e se podrazumijevati i svaki drugi vid zaštite robe. Ovakva situacija postoji i u našem pravu. obi~aj i dispozitivna pravila. Sli~no postupa i ~lan 35(2) ta~ka d) Konvencije. pa i u našem. pa i našeg. Time se odstupa od rješenja koja vladaju u mnogim sistemima. komentar uz ~lan 35 BK. 270 Sulatnovi}-Trifkovi}-Simi}. str.. isto djelo.267 Praksa stranaka mo`e i kod ovog elementa biti izvor za odre|ivanje na~ina na koji prodavac treba da ispuni svoju obavezu (~lan 9. X Ed.. tako i u pogledu cijene. 105 . X Ed. te kod Trifkovi} dr Miloš. „što se procenjuje prema ustaljenom na~inu pakovanja u konkretnoj grani trgovine“. isto djelo.. 35. 223-224. U ostalim slu~ajevima je obazbje|enje ambala`e u na~elu obaveza prodavca. isto djelo. 265 Perovi} J. Ako je koli~ina odre|ena po te`ini.264 U ostalim slu~ajevima izvori su: ugovor. ne primjenjuju se automatski.265 „Ustaljeni na~in pakovanja“ procjenjuje se prema globalnim poslovnim obi~ajima. Zbog toga se pretpostavlja da je ukalkulisana u cijenu. stav 1 BK). Ambala`a se u nacionalnim pravima samo izuzetno odre|uje prinudnim propisima. Ugovor o prodaji.. ako ugovorom nije druk~ije odre|eno. Pošto su u pitanju pravni standardi. kako u pogledu sigurnosti. Ugovor o prodaji. str. Na ovome posebno insistira ~lan 35 (1) BK. 268 Uporedni pregled vidjeti kod Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. (1) BK) Reguliše je isklju~ivo u okviru nesaobraznosti robe (~lan 25 (2) BK). Ako ambala`a nije ugovorena. 144-146.266 Ukoliko ni jedan obi~aj ne postoji.. str.62. s tim da odredbe Opštih uzansi još va`e. prodavac treba da obezbijedi uobi~ajenu ambala`u. Ambala`a je zaštitni omot robe.. 269 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}..268 Pla}anje ambala`e zavisi od toga šta je ugovoreno. str. 130-131. To se ~ini uglavnom onda kada tako tra`e razlozi zaštite zdravlja i bezbijednosti. str. Pri tome uvijek treba uzimati u obzir i zahtjeve transporta. str. isto djelo.269 Ukoliko prodavac `eli vra}anje ambala`e. Rješenja nacionalnih prava.. 267 Schmitthoff. realna obaveza prodavca zavisi od okolnosti slu~aja. onda prodavac mora da obezbijedi ambala`u koja je podobna „da sa~uva i zaštiti robu”. po ~lanu 56 BK smatra se da ambala`a nije ura~unata u cijenu. 34-35. budu}i da ona va`i za netto koli~inu robe. a sporazum stranaka ne indicira druk~ije. a ako njih nema prema obi~ajima u sjedištu prodavca.” str.270 264 Isto Schmitthoff.. 138 266 Bianca – Bonell. 128 ne spominje cijenu transporta robe kao element za utvr|ivanje da li je pakovanje odgovaraju}e. potrebno je da to izri~ito ugovori. Be~ka konvencija smatra obezbje|enje odgovaraju}e ambala`e samostalnom obavezom prodavca (~lan 35. Pravni aspekt kalkulacije u me|unarodnim ugovaranjima.

276 I tre}e. 271 Vidjeti Vilus dr Jelena..1. I tre}e. u Konvenciji predvi|enim pravima. 272 Draški} dr Mladen. X Ed. odvojeno se regulišu distanciona i nedistanciona isporuka. 99-101.... isporuka se ne mo`e reducirati samo na tu vrstu ~inidbi. potrebna je njena teorijska definicija.8. isto djelo. 277 Schmitthoff. 275 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. isto djelo. isporuka se mora sastojati barem iz jedne fakti~ke radnje i jedne pravne radnje .2. 276 Draški} dr Mladen.272 Pošto Be~ka konvencija ne odre|uje pojam isporuke. No.. str. Obaveze prodavca 8.277 Predmet isporuke ne mora biti identi~an predmetu ugovora. 127.. Ugovor o prodaji.273 Ona predstavlja „sistem fakti~kih i pravnih radnji koje prodavac mora da izvrši prema svim relevantnim izvorima da bi kupac mogao ste}i posjed stvari i najja~e stvarno pravo na njoj”. Me|unarodna prodaja prema. Me|unarodna prodaja prema. 41. Kupac se tada mo`e koristiti odre|enim.1. 274 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Isporuka robe 8. str.274 Tri momenta iz ove definicije treba posebno ista}i. Tako je prodavac du`an da prema našem pravu pored predmeta ugovora u ispravnom stanju preda i pripatke stvari.. str. Prvo. 40-41. Najprije. str. 273 ^lan 31 BK kroz odre|ivanje mjesta isporuke posredno odre|uje i njen sadr`aj (Caemmerer/ Schlechtriem. Drugo. str. fakti~ke i pravne radnje moraju biti izvršene dobrovoljno. odnosno u stavljanju kupca u mogu}nost da preuzme posjed.. Pojam isporuke 63. iz sistema prava kupca kod nesaobraznosti isporuke vidi se da se ona smatra izvršenom i kad u svemu ne odgovora ugovoru. 68-69.koja objašnjava razlog vršenja materijalnih ~inidbi. str.izjave volje date izri~ito ili pre}utno . str. te plodove i koristi nastale od vremena u kome je trebalo izvršiti isporuku (~lan 468 ZOO). ~lan 473 ZOO.275 To posebno nije mogu}e kod me|unarodnih prodaja sa otpremom stvari ili sa prodajom u mjestu opredjeljenja. ne daje se definicija isporuke. ^lanu 19 haškog Jednoobraznog zakona o me|unarodnoj prodaji (ULIS) sadr`i slijede}u definiciju: „Isporuka se sastoji u predaji stvari saobrazne ugovoru”. Drugo. isto djelo. fakti~ke radnje se naj~eš}e sastoje u stavljanju robe u posjed kupcu. Sli~no rješenje postoji i u drugim sistemima. Problemi koji su postojali u vezi sa ovakvim odre|enjem271 naveli su redaktore Be~ke konvencije da u tri zna~ajne ta~ke odstupe od haškog Jednoobraznog zakona. 106 . Ugovor o prodaji. nego se ona samo navodi kao prva obaveza prodavca (~lan 30 BK). 252). 130 i 131.

pošto odre|ivanje relevantnog prava zavisi dobrim dijelom od isporuke robe. i 18.. Kod translativnih (romanska prava) svojina prelazi na kupca zaklju~ivanjem ugovora o prodaji. što je krajnji cilj ugovora o prodaji..1. opravdano je tvrditi da je isporuka „centralna os celog sistema prava prodaje” u me|unarodnim relacijama.64. Ugovor o prodaji... što omogu}uje relativno lako odvijanje me|unarodne trgovine.prodaja sa otpremom (distanciona) i . 284 Draški} dr Mladen. 125-126. str.prodaja u mjestu opredjeljenja (distanciona). prelaz troškova i pravila koja regulišu modalitete isporuke. 280 Draški} dr Mladen. Mjesto isporuke 65. 281 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 125. 5-7. Shodno tom kriteriju one mogu biti: . naro~ito u me|unarodnom privrednom poslovanju. str. str. Vidjeti naro~ito ~lanove 17.. a potom i neka pravno-tehni~ka rješenja zavise od odnosa isporuke i prelaska svojine.278 Prelaz svojine ure|uje se mjerodavnim nacionalnim pravom. 6. Me|unarodna prodaja prema... Zbog toga i isporuka u njima mo`e imati dvostruki pravni karakter. Stoga primarna posljedica isporuke u doma}em i me|unarodnom poslovnom pravu jeste prelazak rizika sa prodavca na kupca. 43-46. onih gdje je za prenos svojine potrebno i uru~enje stvari. Mjesto isporuke je geografska lokacija ili lokalitet na kojima sve radnje koje u konkretnom slu~aju ulaze u isporuku moraju biti završene.283 Otuda je zna~aj mjesta isporuke veliki. .284 278 Vidjeti ~lanove 66-71 Be~ke konvencije.2.. U common law sistemima se prelazak svojine ure|uje ugovorom i to na jedan od izlo`enih na~ina. 283 Opšta rješenja vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 107 . U Konvenciji je izri~ito istaknuto da ona ne reguliše „dejstvo koje bi ugovor mogao imati na svojinu prodate robe” (~lan 4 BK). Me|unarodna prodaja prema. britanskog Sale of Goods Act iz 1979. U kontinentalnim pravima razlikuju se translativni. pa isporuka ima karakter ostvarivanja vlasni~kih ovlaštenja kupca.281 Treba ista}i da su razlike u praksi daleko manje od konceptualnih. ukoliko nisu ure|ene ugovorom. tradicioni i mješoviti sistemi prelaska svojine sa prodavca na kupca. isporuka je obaveza prodavca i sredstvo prenosa svojine. Za mjesto isporuke se vezuju: prelaz rizika.279 Pravni karakter isporuke. Ugovor o prodaji .. No. str. a tradicioni na generi~ke stvari.282 8. Kod tradicionalnih sistema (germanski i naš).. 279 Draški} dr Mladen.. Me|unarodna prodaja prema. Ugovor o prodaji.. Mjesto isporuke odre|uje i tip prodaje. str.prodaja u mjestu (nedistanciona). str.280 Kod mješovitih sistema (švajcarski) translativni sistem se primjenjuje na individualizirane. 282 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 127.

U ostalim slu~ajevima distancione prodaje i kod nedistancione prodaje mjesto isporuke je mjesto „u kome je prodavac u trenutku zaklju~enja ugovora imao svoje sjedište” (~lan 31. na osnovu ~lana 31 (a) Konvencije. (c) BK). te poslovna praksa izme|u konkretnih subjekata me|unarodne prodaje. str.Mjesto isporuke odre|uje se prvenstveno ugovorom. 46-49.1. (b) BK). 286 Vidjeti i Vilus dr Jelena.287 Dajemo teorijsku podjelu: . Konvencije. Za njega mogu va`iti i poslovni obi~aji.Simi}. Izri~ito odre|ivanje naj~eš}e se vrši transportnim klauzulama. Na~in isporuke obuhvata sve vrste radnji i modalitete tih radnji koje prodavac treba da izvrši da bi predmet isporuke stavio na raspolaganje kupcu.285 Ako o mjestu isporuke u ugovoru ništa nije re~eno. primijeni}e se dopunsko (supletorno) pravilo . str. 108 . Ona zavise od vrste robe.Prema na~inu predaje stvari isporuka mo`e biti: realna. Ugovor o prodaji. dakle. dokumentarna i simboli~ka. U slu~aju distancione prodaje mora se. 104. Individualizirane stvari. shodno ~lanu 9. a potom dispozitivna pravila Konvencije.286 8.. Kod generi~ke robe razlikuje se distanciona od nedistancione prodaje. stvar predati u mjestu u kome djeluje. za njegovo odre|ivanje primijeni}e se najprije mjerodavni poslovni obi~aji i praksa konkretnih stranaka (~lan 9 BK). nije dovoljna mogu}nost ili obaveza znanja. isto djelo.. 252. a izvori prava. 287 Vidjeti teorijska razmatranja kod Sultanovi}-Trifkovi}. Na~in isporuke 67. Be~ka konvencija od predaje dokumenata koji se 285 Caemmerer/Schleshtriem. Ukoliko stranke nisu znale za to mjesto. generi~ke stvari koje se moraju izdvojiti iz odre|ene mase i budu}e stvari moraju se isporu~iti u mjestu u kome se nalaze odnosno u kome }e se „proizvesti ili izraditi” (~lan 31. Sistematizacija ima teorijski karakter. Sporazumom stranaka to mo`e biti u~injeno izri~ito ili pre}utno. str. isto djelo. uklju~uju}i i Be~ku konvenciju je priznaju kroz regulisanje specifi~nih odnosa. prvi samostalni prevoznik ukoliko to zahtijeva priroda transporta (`eljeznica. Ovdje. brodar) i ako ugovor ne upu}uje na nešto drugo. Posljednje pravilo ujedno je i opšte pravilo.3. Na~in isporuke zavisi od vrste robe i od ugovora. Isporuke se prema na~inu izvršenja mogu razli~ito podijeliti.ono koje va`i za stvari odre|ene po rodu. Uslov za to je da su stranke u trenutku zaklju~enja ugovora znale za to mjesto. Bude li mjesto isporuke navedeno u posebnoj odredbi suprotno mjestu koje je dodano transportnoj klauzuli. ve}u pravnu snagu ima specijalni uglavak. 66.

262-263. .290 Ako je ugovorom izri~ito predvi|ena prodaja u mjestu opredjeljenja. osim prethodno izlo`enog. Ukoliko roba nije jasno identifikovana kao roba namijenjena za izvršenje konkretnog ugovora. str. te rješenja mjerodavnog nacionalnog prava. prije svega. 290 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. 291 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. onda }e pravila o predaji robe od strane vozara primaocu biti ujedno i izvor za odre|ivanje na~ina isporuke. prakse strana.288 prvenstveno od toga da li špediter sam vrši prevoz ili anga`uje druga lica da to u~ine. Kod nedistancionih prodaja i u svim drugim slu~ajevima. 253 i ovaj autor insistira na nezavisnom prevozniku.. njihovo zna~enje se konstatuje i prema poslovnim obi~ajima. Na~in isporuke kod distancione prodaje sastoji se „u predaji robe prvom prevoziocu u cilju dostavljanja kupcu” (~lan 31 (a) BK).. 128. Predaja posjeda nad robom prevoznika je u svakom slu~aju minimum koji mora biti ispunjen. isto djelo.4.291 Vrijeme isporuke odre|uje se ugovorom.” str. Radnje kojima }e se predaja prevozniku obaviti. „prodavac je du`an poslati kupcu obavještenje o otpremi kojim se bli`e odre|uje roba” (~lan 32 (a) BK). odre|ivanje na~ina isporuke je stvar obi~aja.Prema vremenu predaje cijele koli~ine isporuke su: jednokratne i sukcesivne. Da li špediter spada u „prevoznike” je i fakti~ko i pravno pitanje.. Ako se vrijeme odre|uje pravnim standardima. 109 .odnose na robu ~ini posebnu obavezu prodavca i ve`e za njeno izvršenje i specifi~na rješenja (~lan 34). poslovnim obi~ajima i praksom ili dispozitivnim propisima. Vrijeme isporuke 69. To je “trenutak vremena po~evši od koga kupac mo`e zahtjevati izvršenje isporuke”. Ovo obavještenje je neopozivo289 zato da nesavjesni prodavac ne bi mogao da na teret kupca kalkuliše u pogledu mogu}ih transportnih rizika. Opšte je rješenje uporednog i me|unarodnog poslovnog prava da se vrijeme isporuke ugovorom mo`e utvrditi: 288 Opširno kod Caemmerer/Schlechtriem. isto djelo. 291.1.” str. kao i modaliteti tih postupaka zavise od vrste robe i na~ina transporta. „Prvi prevozilac” mora biti transportno preduze}e nezavisno od prodavca. a ta~no utvr|ivanje njihovog sporazuma vrši se prema dispozitivnim pravilima. 253-255. London u Binaca-Bonell. 68. str. 131 definiše druk~ije rok isporuke. isto djelo. Vrijeme isporuke je trenutak ili period u kome sve radnje koje predstavljaju isporuku treba da budu završene. str. U poslovanju prevladavaju situacije u kojima se stranke sporazumijevaju o vremenu isporuke.. Odgovor na njega zavisi od tuma~enja svih relevantnih okolnosti datog slu~aja. Na str. 8. 289 Caemmerer/Schlechtriem.

pa }e se izlo`ena rješenja shodno primjenjivati i za pojedine obroke. str. 49-54.292 Be~ka konvencija je preuzela rješenje common law sistema. 70. usvojena u suštini ve} u haškom Jednoobraznom zakonu (~lan 22). str.294 Ova mogu}nost kupcu ne stoji na raspolaganju kada datum isporuke odre|uje prodavac.” str.). Odre|ivanje perioda vrši se izri~itim navo|enjem datuma koji determinišu period ili upotrebom tehni~kih termina (od-do. 293 Sli~no je i rješenje ~lana 470 ZOO. po kome prodavac treba da izvrši isporuku „u razumnom roku poslije zaklju~enja ugovora” (~lan 33 (c) BK). Ona se u uporednom pravu razlikuju. Ukoliko stranke stoje u trajnijem poslovnom odnosu. 107. mo`e se smatrati da su rješenja Be~ke konvencije jasna.fiksno odre|enim ili iz ugovora odredivim datumom (~lan 33 (a) BK) i . U slu~aju distancione prodaje ovo svoje ovlaštenje 292 Pregled vidjeti kod Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. 110 . ili od zaklju~enja ugovora. Jedino pravno pitanje se otvara u slu~aju u kome je vrijeme isporuke odre|eno periodom. Rok po~inje te}i od ugovorenog datuma po~etka perioda. on o tome mora blagovremeno obavijestiti prodavca.ta~no odre|enim ili iz ugovora odredivim vremenskim periodom (~lan 33 (b) BK).. mada poslovni obi~aji u mnogim strukama zahtijevaju da se sve potrebne radnje obave do kraja uobi~ajenog radnog vremena odre|enog datuma. Za naše pravo vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 294 Vilus dr Jelena. Bude li kupac ovlašten da odredi datum isporuke.. sredinom mjeseca itd. Izuzev kada okolnosti posla (na primjer: obezbje|enje broda od strane kupca) ili ugovor ukazuju na to da je kupac ovlašten da odredi datum isporuke. Ukoliko ugovor i obi~aji šute o vremenu isporuke.293 ali i prema obi~ajima. U prvom slu~aju datum se shva}a u kalendarskom smislu. isto djelo. pravo izbora pripada prodavcu (~lan 33 (b) BK). Razuman rok odre|uje se prema okolnostima posla i prirodi stvari. ^lan 58 (1) BK izri~ito predvi|a ovlaštenje prodavca da uslovi „predaju robe ili dokumenta pla}anjem cijene”. Ako to nije mogu}e. Sva izlo`ena pravila }e se primijeniti pod uslovom poštovanja principa jednovremenosti isporuke i pla}anja.. va`i}e mjerodavno nacionalno pravo.. i njihova me|usobna praksa mo`e po Be~koj konvenciji da uti~e na utvr|ivanje du`ine razumnog roka. Za sukcesivne isporuke nema posebnih pravila. prodavac mo`e dokazivati da je zadocnio zbog smetnje „van njegove kontrole” i da stoga ne odgovara za docnju.. Ugovor o prodaji. 133. primijeni}e se pravila dispozitivnih propisa. Ne u~ini li tako. Iako u uporednom pravu i teoriji postoji spor oko toga od kada rok isporuke te~e.

Prodavac mo`e zadr`ati isporuku (suspend the performance) pod slijede}im uslovima: . a ne neznatna povreda ugovora. . Me|unarodna prodaja prema.Kupac ne}e mo}i da izvrši „bitan dio” svojih obaveza. Prodavac je du`an da odmah (immediately) obavijesti kupca o zadr`avanju isporuke. 8. 296 Draški} dr Mladen.2. Ugovor o prodaji. Da bi izbjegla sporove oko tuma~enja ovog momenta. Dakle. Ona je zasnovana na opštem pravilu o ovlaštenju na zadr`avanje ispunjenja iz ~lana 71 BK. 111 . Svoje pravo zadr`avanja isporuke prodavac mo`e izvršiti najprije tako što isporuku ne}e izvršiti. Drugi je ponašanje kupca „u pripremama za izvršenje ili u izvršenju ugovora” (~lan 71.295 Postoji još jedna situacija u kojoj prodavac ima pravo da bez štetnih posljedica odgodi izvršenje isporuke. No.. 1. 53-55.dokumenti koji u sebi sadr`e pravo vlasništva na robi i slu`e njegov295 O jednovremenosti vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Prodavac ova dva prava ima ~ak i onda kada kupac ve} dr`i dokumente koji ga ovlaš}uju da raspola`e robom. te uvjerenje o porijeklu robe i fitopatolška potvrda.. Teret dokazivanja svih relevantnih ~inioca le`i na prodavcu. bilo spre~avanjem njenog uru~enja kupcu. Oni se mogu podijeliti na dokumente koji proisti~u iz dr`avne intervencije i one koji interesuju samo stranke.Obaveza je nastala na osnovu ugovora. Pri tome prava tre}ih lica ne mogu biti ošte}ena. . str. ali još nije dospjela. Predaja dokumenata 71. Ugovor o me|unarodnoj prodaji prati ve}i broj dokumenata od onih koji se sre}u u trgova~kim prodajama unutar zemlje.296 Me|u javno-pravnim dokumentima najve}u ulogu imaju oni koje izdaju carinske vlasti.. Me|u robnim razlikujemo tri osnovne vrste: . 214. Privatnopravne dokumente mogu}e je dalje klasifikovati na finansijske i robne. ukoliko je robu otpremio prije nego što je postala o~ita nesposobnost druge strane. predstoji fundamentalna. Prvi je „ozbiljan nedostatak” sposobnosti da se obaveza izvrši ili kreditna nesposobnost (~lan 71 1 BK). prodavac mo`e svoje ovlaštenje realizovati bilo zadr`avanjem robe u transportu. Konvencija taksativno navodi dio osnova po kojima se on utvr|uje. b) BK).prodavac mo`e ostvariti zadr`avanjem predaje robe i dokumenata kupcu dok on ne plati cijenu. ~lana 71 BK mo`e se zaklju~iti da je cilj obavještavanja omogu}avanje kupcu da pru`i adekvatna sredstva obezbje|enja urednog izvršenja svojih obaveza.Budu}a povreda je „o~ita”. Iz stava 3.. str. što zna~i nesumnjiva.

72. 302 Gildeggen R. 108. tako i na predaju dokumenata kao samostalnu obavezu. 298 Vidjeti Glavu III. Koje robne dokumente treba predati. tovarni list i drugi sli~ni dokumenti. Na to upu}uje i mogu}nost ispravke i dopune nesaobraznih dokumenata ukoliko su predani prije ugovorenog roka (~lan 34 BK). isto djelo. Napokon. 215-216. ~lanove 50 i 51 haškog akta. razli~ite pravne prirode i diverzificiranih funkcija dokumenata u me|unarodnoj prodaji. razne vrste faktura.transportni dokumenti koji ne daju vlasništvo na robi (špediterska potvrda o prijemu robe. bilo izme|u kupca i tre}ih lica (uputstva o upotrebi. odsjek II. zbog toga „što se nije napravila razlika izme|u tako va`nih dokumenata kao što su konosman. haški Jednoobrazni zakon je predaju dokumenata jasno izdvojio u posebnu obavezu prodavca. isto djelo.om prenosu (teretnica.. str. otpremnica itd. Polaze}i od velikog broja.. garantni listovi za robu namijenjenu trajnoj upotrebi i drugo). 90. odredbe o isporuci ne sadr`e posebna pravila o dokumentarnoj isporuci.). isti~e da se u ovoj grupi prepli}u re`imi trgova~kog i prava vrijednosnih papira. Dalje. prenosivi tovarni list. Me|unarodna prodaja prema. 91. ali je ona uzeta u obzir u dijelu koji govori o kup~evoj obavezi pla}anja (~lan 58 BK). Strankama se preporu~uje da budu detaljne u ugovornom nabrajanju dokumenata.301 odredbe ~lana 34 BK mogu da se primijene kako u sklopu dokumentarne isporuke.komercijalni dokumenti. Ukoliko to nije u~injeno.. Glava II.. 304 Pregled vidjeti kod Draški} dr Mladen. U tipskim ugovorima i opštim uslovima EEK navo|enju dokumenata posve}ena je mnogo ve}a pa`nja. Me|unarodna prodaja prema. isto djelo. 303 Draški} dr Mladen.304 Mjesto i vrijeme predaje dokumenata se odre|uju ugovorom. str.. Ugovorna rješenja se dopunjuju trgovinskim obi~ajima303 i prinudno-pravnim re`imima vanjske trgovine koji su relevantni za konkretni posao. police transportnog osiguranja itd. str. skladišnica i sli~ni).300 ali u posebnom ~lanu (~lan 34 BK). Odsjek II Be~ke konvencije.298 Stav Be~ke konvencije o ovom pitanju nije tako jasan. prodavac mora da vodi ra~una najprije o zahtjevima prin297 Gildeggen R. Obaveza predaje dokumenata ure|ena je u istom odsjeku sa isporukom. 216. str. To je prepušteno najprije ugovoru. str.. s jedne strane i ostalih”. 300 Vidjeti Dio III. 308 smatraju da nema bitnih razlika izme|u haškog Jednoobraznog zakona o me|unarodnoj prodaji i BK.302 To }e biti naro~ito va`no onda kada je ugovoreno obezbje|enje pla}anja dokumentarnim akreditivom. 301 Vilus dr Jelena. nije precizirano u Konvenciji.) i . isto djelo. ~iji je osnovni zadatak da omogu}e i olakšaju promet robom bilo izme|u stranaka (potvrda o koli~ini i kvalitetu. 299 Caemmerer/Schlechtriem. 112 .299 On je u izvjesnoj mjeri ~ak i protivrje~an.297 . str.

str.306 8. 306 Caemmerer/Schlechtriem. Ipak. On je definisan mjerodavnim nacionalnim pravom. 1949. pravo na raskid ugovora mu ne pripada. Prenos svojine 73.308 8. a sve drugo se razlikuje”. 102. Ukoliko nesaobrazni dokumenti budu predati prije roka za izvršenje ove obaveze. 309 Vidjeti Eisner dr Bertold . isto djelo. Ipak. U izlaganjima o izvorima prava i isporuci utvr|eno je da Konvencija ne reguliše prenos svojine. 308 Vilus dr Jelena.309 Današnje 305 Caemmerer/Schlechtriem. ^ovi} dr Šefkija: “Saobraznost isporuke robe sa ugovorom o me|unarodnoj prodaji”. 102. 425-429. Zagreb. 310. Sarajevo 1977. U doba carstva se u trgovini stokom i robovima pojavljuje na pretorskom ediktu zasnovana odgovornost prodavca za skrivene mane. osim ako druk~ije nije bilo utvr|eno ugovorom (Caveat emptor). 307 Vilus dr Jelena. Od ishoda ove analize zavise i pravne posljedice neispunjenja ili neurednog ispunjenja prodav~eve obaveze da preda dokumenta.307 74.1. Garancije saobraznosti isporu~ene robe sa ugovorom 8. Starije rimsko pravo po~ivalo je na principima neodgovornosti prodavca za osobine prodate stvari. isto djelo. me|usobna praksa i kasnija ponašanja obje stranke). kao bitne ili nebitne povrede odre|uje se prema uslovima konkretnog slu~aja. Ovo pravo nije bezuslovno. sinalagmati~ne ugovore. Ako su nesaobrazni dokumenti predati na vrijeme. Njime se mo`e koristiti samo ako se time kupcu ne prouzrokuju „ni nerazumne nepogodnosti ni nerazumni troškovi” (~lan 34 BK). Kako shvatiti postojanje ove du`nosti u ~lanu 30 BK? Konvencija uspostavlja obavezu prenosa svojine na kupca. Svjetlost. kupac zadr`ava pravo na naknadu štete predvi|ene Konvencijom. str. Uporednopravni pregled 75.3. pregovori. prodavac mo`e do tog roka da ispravi nedostatke. u ~lanu 30 BK se kao tre}a du`nost prodavca predvi|a prenos svojine na kupca. stav 3 BK (okolnosti slu~aja.4. str. ~ak i kad je to slu~aj. Ovako se moralo postupiti budu}i da je samo „to osnovna obaveza prodavca zajedni~ka svim pravnim sistemima. No. ali ne reguliše na~in na koji }e se to izvršiti. 96-97.udnih propisa. isto djelo. str. Justinijanovom kodifikacijom je ona protegnuta na sve dvostrano obavezuju}e. 314. a potom i o kriterijima uspostavljenim u ~lanu 8.Horvat dr Marjan: “Rimsko pravo”. 113 . Treba imati na umu da su u me|unarodnom poslovnom pravu rokovi za predaju dokumenata po pravilu veoma kratki. str.4. u pitanju je povreda ugovora. Njen zna~aj. str. isto djelo.305 Dokumenti moraju biti predati saobrazno ugovoru.

stanje uporednog prava rezultat je razli~ite recepcije rimskih rješenja i specifi~ne pravne tehnike svakog od sistema. i 14. To podvla~e i ~lanovi 13.. Odredbe koje su bitne za ostvarivanje namjere stranaka i ~ije kršenje zadire u sam „korijen sporazuma” nazivaju se condition („uslov“). Da bi prevazišao ove razlike i pribli`io doma}e pravo haškom Jednoobraznom zakonu o prodaji. 62-64.310 Zadr`ava je i Nacrt ZOO311 Anglosaksonski sistemi slu~ajeve neizvršenja ili neurednog izvršenja ugovora ne dijele prema njihovim fakti~kim obilje`jima. ZOO uvodi kategoriju „materijalnih nedostataka” (~lan 479). X Ed. Oni se nalaze izme|u uslova i garancija. Da bi se prevazišle razlike izme|u kontinentalnih i common law sistema. Naslov odsjeka je „Odgovornost za materijalne nedostatke“. Svaki „condition“ uklju~uje u sebe i „warranty“. pa se stoga odgovornost za njihove prekršaje mo`e procjenjivati prema fakti~kim okolnostima i te`ini povrede ugovora.. nego prema zna~aju za ostvarivanje ciljeva ugovora. Ugovor o prodaji.313 76. Sale of Goods Act. jasno je da i koli~inski nedostaci uvijek predstavljaju prekršaj ugovora. Ugovor o prodaji. Ta garancija u kontinentalnim sistemima ima zakonski karakter. a u anglosaksonskim samo jedan . „mane”. isto djelo. U kontinentalnim postoje dva: za docnju i za „mane”. str. 312 Prema Schmitthoff. 62-64.. 114 . 311 Vidjeti ~lan 587 i dalje. 313 Opširnije kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. a u common law pravima – ugovorni. budu}i da se pretpostavlja da su stranke klauzulu o garanciji unijele u ugovor i kada ona nije izri~ito ili posredno navedena (implied term). U obje velike grupe sistema rezultat povrede ugovora je i povreda te garancije i vodi odgovornosti prodavca. Podjela slu~ajeva neizvršenja ugovora uslovila je izgled sistema odgovornosti za nepoštivanje ugovora. odnosno neurednog izvršenja ugovora o prodaji: docnju sa isporukom i isporuku stvari sa fizi~kim ili pravnim nedostacima. naj~eš}e se manifestuje kao isporuka neodgovaraju}eg kvaliteta.. Zbog toga je sudska praksa razvila i tre}i tip ugovornih elemenata – „neimenovane uslove“ (innominate terms ili intermediate terms). str. Ono što je zajedni~ko za obje grupe poredaka jeste postojanje garancije prodavca da }e ugovor ispuniti uredno. u me|unarodnoj regulativi prodaje je od samog po~etka rada pri310 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. obrnuto nije slu~aj. Na osnovu svega izlo`enog.isti za sve povrede ugovora. 87-89. Fizi~ki nedostaci. ali se mo`e manifestovati i kao koli~inski nedostatak.312 Na ovaj na~in podjela prekršaja ugovora prema njihovom zna~aju postaje još va`nija. Kontinentalni sistemi poznaju dva slu~aja neizvršenja. Ovako kruta podjela ne odgovara više trgova~kim potrebama. a one koje nemaju taj zna~aj – waranty („garancija“). str.

315 8.. U odnosu na haški Jednoobrazni zakon o prodaji. kvalitetu i vrsti kako je to predvi|eno ugovorom i pakovanu ili zašti}enu na na~in predvi|en ugovorom. mada se u njima polazi od mana robe i njihove podele na vidljive i skrivene”. dakle. Pojam saobraznosti u Be~koj konvenciji 77. smatra se da roba nije saobrazna ugovoru ukoliko: . isto djelo. 273. str. Njegovo definisanje se „indirektno bazira na common law sistemu”.. isto djelo. njenih ~lanova 36 i 37 naro~ito. 17-36. „(1) Prodavac je du`an isporu~iti robu u koli~ini. 111. 318 Vidjeti Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. 320 Raspravu o ovome “testu” vidjeti kod Bianca u Bianca . 163. 319 Vilus dr Jelena..2. lat).” str. Za to je potrebno i sistemsko tuma~enje Konvencije.garancija za saobraznost („conformity of the goods“). Institut saobraznosti poti~e iz prava USA316 Njegov istorijat pokazuje da mu se zna~enje mijenjalo.4.hva}en novi koncept . isto djelo. povezano tuma~enje ~lana 35. Prvi je predaja druge stvari ili stvari drugog roda (aliud. 317 Pregled vidjeti kod ^ovi} dr Šefkija.318 I ~lan 35 BK se mo`e tuma~iti na isti na~in. Zbog njihovog zna~aja u cjelini }emo citirati prva dva stava ovog ~lana. isto djelo. str..321 Ovo utoliko prije što siguran kriterij „za odre|ivanje granica izme|u mane i 314 Vilus dr Jelena.nije pakovana ili zašti}ena na na~in uobi~ajen za takvu robu. str. (2) Izuzev ako su se strane druk~ije sporazumjele. stava 1 i stava 2 daje osnova i za svrstavanje razmatranog slu~aja u „nesaobraznost robe”. . isto djelo. 134. U ve}ini nacionalnih prava ovo se smatra neizvršenjem isporuke i ne povezuje se sa odgovornoš}u za mane. str. ali „ono nije suprotno ni sistemu kontinentalnih prava. na na~in koji je podoban da sa~uva i zaštiti robu”. 110.. 115 . i Perovi} J. umjesto ugovorene stvari (aliud). Na osnovu stilizacije usvojene u Konvenciji još se ne mo`e izvu}i definitivna sistematika slu~ajeva koji ulaze u nedostatak saobraznosti. ili ako takav na~in ne postoji..314 On je sadr`an i u ~lanu 35 Be~ke konvencije. str.. str. 164. Saobraznost isporuke. 100. Koji se. 321 Isto i Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja.319 To }e posebno biti slu~aj onda kada isporu~ena roba ne odgovara ni opštem opisu predmeta u ugovoru. isto djelo. str. 111. str..” str.ne posjeduje kvalitete robe koje je prodavac kupcu predo~io u vidu uzorka ili modela. nedostaci mogu svrstati u „nesaobraznost isporuke”? 78. 316 Vidjeti Perovi} J. Be~ka konvencija ne predvi|a kao nesaobraznost nedostatke u koli~ini i predaju druge. To je u~injeno u ~lanu 35 BK.Bonell. .nije podobna za svrhe za koje se roba uobi~ajeno koristi.317 Zbog toga je kategoriju „saobraznost robe” neophodno odrediti pozitivno pravno. O tome vidjeti Vilus dr Jelena. 135. isto djelo.320 No. 315 Vilus dr Jelena.

u prilog svrstavanju u „nesaobraznost robe” govore isti razlozi kao i kod aliud. izri~ito ili pre}utno ugovorenu svrhu (~lan 35. Ona je razra|ena u ~lanu 35. 135. 167. Od rezultata toga postupka zavisi}e i pravna pozicija kupca u svakom konkretnom slu~aju. On je u svakom slu~aju izuzetno te`ak i u tom smislu je odgovornost prodavca za ovaj slu~aj nesaobraznosti ograni~ena.. isto djelo. koji nesumnjivo predstavljaju „manu” i ulaze u „nesaobraznost robe” je i u nacionalnim pravima relativna.324 Ovakvo odre|enje odgovara funkcionalnom i objektivnom pojmu mane. stav 2 BK.” str. 168 i Vilus dr Jelena. govori o „probatio diabolica“. Ako je koli~ina bitan element ugovora.. Nesaobraznost. Tu spadaju: Nepodobnost stvari za uobi~ajene svrhe u koje se roba iste vrste upotrebljava (~lan 35. str. odnosno mana ne}e postojati ako se prema okolnostima slu~aja doka`e da se kupac nije oslonio niti se mogao osloniti na stru~nost i prosu|ivanje prodavca.325 U teoriji se smatra da „prodavac nije obavezan da poznaje ”imperativne“ propise kup~eve zemlje”326 i da stoga ne odgovara za nepodobnost stvari.327 322 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. stav 2 Zakona o obligacionim odnosima bolja od one koja je usvojena u BK. 116 .” str. 326 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. isto djelo. ta~ka (b) BK). Oni postoje bilo da je isporu~ena ve}a. ta~ka (b) BK. Drugi slu~aj su nedostaci u koli~ini ili kvantitativni nedostaci. Perovi} J. Opravdan je i stav da je formulacija ~lana 479. onda je isporuka robe sa kvantitativnim nedostacima nesumnjivo i „nesaobraznost robe” iz ~lana 35.aliud nije utvr|en”.. ta~ka (a) BK). stav 1. Tre}a manifestacija „nesaobraznost robe” jeste postojanje kvalitativnih nedostataka.” str. a njeno odre|ivanje je slo`eno. No. Zato je va`no ista}i da se Nacrt ZOO u ovom slu~aju nije poveo za BK.” str.322 U praksi je stoga korisno provjeriti da li se isporuka druge stvari ili stvari drugog roda iz ~lana 35. stav 2.. 111-112.. isto djelo. tako i nemogu}nost iskorištavanja u trgovini (merchantibility) anglosaksonskih prava. bilo manja koli~ina od ugovorene. str. razlika izme|u kvantitativnih i kvalitativnih nedostataka. odnosno „fizi~kih mana robe”. Pod njima se podrazumijevaju kako nepodobnost za redovnu upotrebu kontinentalnih sistema. mo`e kvalifikovati i kao neka od situacija navedenih u ~lanu 35. Tako i Gabriel Henry. stav 2. Teret dokazivanja le`i na strani koja se poziva na oslanjanje kupca na prodav~evu stru~nost...169. 106 pozivom na UCC 2-314. stava 2.. 327 Vilus dr Jelena. 112. stav 2.. 323 Isto Perovi} J. 163. Nepodobnost za naro~itu. 325 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. isto djelo. osim u slu~aju kada mu je kupac na imperativne propise skrenuo pa`nju.323 Ni kvantitativni nedostaci nisu izri~ito spomenuti u ~lanu 35. Pored toga. str. str. stav 2 BK.. 324 Vidjeti Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema.

isto djelo.” str.Svrha mora biti vidljiva iz ugovora. ta~ka (d)).. O problemima vidjeti i str. 326. str.. pa i u našem. 328 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. stav 2. 8.3. Na ovakvo pribli`avanje anglosaksonskim sistemima upu}uje stilizacija ~lana 35 BK.. tj.333 Iako je sadr`ana u Konvenciji. 329 Vilus dr Jelena... ^etvrti pojavni oblik kvalitativnog nedostatka jeste nesaobraznost u pakovanju ili zaštiti robe (~lan 35.. 171. Garancija saobraznosti robe 79. Garancija za postojanje saobraznosti robe ugovoru mo`e se definisati kao jam~enje prodavca savjesnom kupcu da }e isporu~ena roba biti saobrazna onome što je ugovoreno. „materijalne nedostatke” po ZOO. pokazuje još jednom da su prakti~ne razlike manje od konceptualnih. 117 . Roba u na~elu mora u svemu da bude podudarna uzorku ili modelu. 330 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. I on je porijeklom iz prava USA331 Nesaobraznost postoji ako roba nije upakovana ili zašti}ena na ugovoreni na~in. koji se u odre|ivanju saobraznosti osvr}e isklju~ivo na ugovor. Mogu}nost prodavca u kontinentalnim sistemima. 331 Perovi} J. str. 171-173 citiranog djela. U mnogim nacionalnim pravima ovaj propust predstavlja posebnu povredu ugovora. 113.znao za tu neuskla|enost ili mu ona nije mogla ostati nepoznata“.. 174. Ugovor o prodaji.4. str. 137. stav 2. 334 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}... 65. Tretman nedostataka u pakovanju kao posebnog slu~aja nesaobraznosti same robe rezultat je ~injenice da cijela Konvencija ima prvenstveno u vidu distancionu prodaju..329 odnosno ako se radi o tipskom uzorku. isto djelo. str. 332 Prema ~lanu 35 (3) BK nesavjestan kupac je onaj koji je „u vrijeme sklapanja ugovora . ta~ka (c) BK). To je rješenje usvojeno i kod nas. na na~in koji je uobi~ajen ili onaj koji je „podoban da sa~uva i zaštiti robu” (~lan 35. prodavac jam~i kupcu za svaki „nedostatak saobraznosti koji je postojao u trenutku prelaska rizika” (~lan 36 BK).330 te o uzorku koji je pokazan samo radi obavještenja.” str. jednostranog ili dvostranog akta stranaka.334 da ugovorom isklju~i ili ograni~i svoju odgovornost za „mane”. garancija saobraznosti ima ugovorni karakter. Nepoštivanje ovoga jamstva povla~i za sobom odgovornost u skladu sa ~lanom 36 Konvencije. ne iz nekog drugog. a ne radi odre|ivanja kvaliteta. Suprotno Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja. 333 Caemmerer/Schlechtriem. 174. stav 2. izuzeci su dopušteni ako je nešto u ugovoru izri~ito promijenjeno..” str.332 Drugim rije~ima. bez obzira na eventualno odsustvo krivice prodavca.328 Nesaobraznost sa uzorkom ili modelom koje je prodavac predo~io kupcu (~lan 35. ta~ka (d) BK).

Prodav~eva garancija saobraznosti robe sa ugovorom ne postoji „ukoliko je kupac u vrijeme zaklju~enja ugovora znao za tu nesaobraznost ili mu ona nije mogla biti nepoznata” (~lan 35. 336 Gabriel Henry. (~lanovi 587 – 610) nije promijenio sistem iako su unesene neke pravno-tehni~ke novine. Uslovi. Navedeni standard je „veoma blizu” stvarnom znanju u pogledu postojanja nedostataka. Nacrt ZOO u Odsjeku II „Odgovornost za materijalne nedostatke“. Prvi uslov jeste da se radi o ugovoru o prodaji na koji se primjenjuje Be~ka konvencija. A to zna~i da ni otklanjanje nesaobraznosti robe ne smije kupcu prouzrokovati nerazumne nepogodnosti i troškove..do datuma odre|enog za isporuku prodavac mo`e otkloniti nedostatke saobraznosti koji postoje na ranije ve} isporu~enoj robi. tj. tj. Ovdje je potrebno primijetiti dvije stvari. nedostatak saobraznosti mora da postoji u ~asu prelaska rizika sa prodavca na kupca. . uklju~ivo i naš.80. 337 Vilus dr Jelena.336 Ovo pravilo se ne odnosi na situacije iz ~lana 35. stav 1 BK. Najprije. njegovo znanje ili mogu}nost 335 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Tada garantuje i za nedostatke koji se pojave nakon prelaska rizika. posredno je uva`ena kontinentalna koncepcija „mane” i njene podjele na vidljive i skrivene. s tim što kupac uvijek zadr`ava pravo na naknadu štete prema Konvenciji (~lan 37 BK). U Be~koj konvenciji sadr`ane su.. 108.337 Savjesnost prodavca. imaju kumulativan karakter. isto djelo. Vršenje ovog prava uslovljeno je na isti na~in kao i kod otklanjanja nesaobraznosti dokumenata. Pravo na raskid ugovora kupac nema ni u ovom slu~aju. ali ne kasnije od isteka garantnog roka (~lan 11 KoZ). 65-67. a dijelom se dobijaju njenom sistemskom interpretacijom. str. me|utim. I dalje. Ugovor o prodaji. stav 2 BK).prodavac mo`e ugovorom dati posebnu garanciju da }e „roba za neko vrijeme ostati podobna za njenu redovnu ili naro~itu svrhu ili da }e zadr`ati odre|ena svojstva ili karakteristike” (~lan 36. Drugo. str. isto djelo. i dvije dopunske varijante: .335 Sastoji se od pet elemenata koji moraju postojati istovremeno. dakle. moraju biti ispunjeni uslovi predvi|eni Konvencijom. stav 1 BK). „~ak i ako je nedostatak saobraznosti postao o~it kasnije” (~lan 36. stav 3 BK). Tre}i uslov jeste savjesnost kupca. Oni su dijelom izri~ito navedeni u Konvenciji. Da bi obaveza garancije za saobraznost postojala. str. Teret dokazivanja le`i na kupcu. Njihov sustav veoma je sli~an onome koji postoji u pravu BiH kod garancije za materijalne nedostatke. 118 . pravilo identi~no izlo`enom postoji u svim dr`avnim pravnim porecima. On je ve} detaljno ispitan. na osobine robe izri~ito predvi|ene ugovorom. U ovom slu~aju ~etverogodišnji rok zastarjelosti te~e od dana u kome je kupac obavijestio prodavca o postojanju nesaobraznosti kao osnova svog zahtjeva. 114.

znanja su pravo irelevantni.. slobodno od bilo kakvih tereta. objektivna. Prodavac je odgovoran za nedostatak saobraznosti i kad nije kriv za njihovo postojanje. 71-74.. Isti sistem odgovornosti za dvije povrede ugovora nije razlog za njihovo konceptualno izjedna~avanje. Zbog toga i garancija za pravne nedostatke mora biti prirodan sastojak ugovora. Na ovoj osnovi. Prenos svojine na kupca jedna je od osnovnih obaveza prodavca prema Be~koj konvenciji (~lan 30). 119 .339 Razlike izme|u ove dvije grupe poredaka zahtijevale su da Konvencija posebno uredi i ovu obavezu prodavca. 8. Fakti~ke razlike izme|u ovog i drugih slu~ajeva neizvršenja ugovora dovele su do nekih specifi~nih rješenja. isto djelo. Razlikovanje subjektivnih 338 ^lan 6 Konvencije. ona je priznata i postavljena kao specifi~an vid odgovornosti prodavca. 82.. dakle. razvili su se u kontinentalnim i anglosaksonskim sistemima re`imi garancije za preneseno pravo veoma sli~ni onima koji postoje kod garantovanja za svojstva stvari. Osnovne argumente za naš stav vidimo u sistematici Konvencije i posebnom regulisanju pravnih nedostataka u ~lanovima 41-44 BK. odgovornosti za pravne nedostatke. str.340 Pravni nedostaci se u Konvenciji se definišu kao „prava ili potra`ivanja tre}ih lica” na stvari koja je predmet ugovora. potrebno je da garancija saobraznosti nije u ugovoru izri~ito ili pre}utno isklju~ena. 179. tj. o njoj }e kasnije biti više rije~i. Ovaj uslov nije eksplicitno sadr`an u Konvenciji. Zaklju~enjem ugovora kupac `eli da stekne mirnu i nesmetanu dr`avinu stvari i najja~e. On se mo`e ukratko izraziti kao postojanje urednog obavještenja prodavca od strane kupca o postojanju saobraznosti (~lan 39 BK). Draški} dr Mladen. Pravni nedostaci ne spadaju u „nesaobraznost robe“. str. Garancija za pravne nedostatke (za{tita od evikcije) 81. 340 U teoriji su mišljenja o ovom pitanju podijeljena (vidjeti Perovi} J. Odgovornost prodavca za nesaobraznost je. 201 – 203). I peto. ali proizilazi iz njene dispozitivne prirode338 i ugovornog karaktera odgovornosti po BK.. po~evši od rimskog prava. Me|unarodna prodaja prema. Ona su koncentrisana u oblasti kategorijalnog aparata i uslova za nastanak obaveza po osnovu garancije. Pošto je u pitanju reklamacija. Ugovor o prodaji. str. U Konvenciji.. vlasni~ko pravo na njoj. ^etvrti uslov ti~e se odr`avanja garancije saobraznosti robe sa ugovorom na snazi. Zbog toga su za njega osobine primljenog prava isto tako va`ne.5. 339 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. ako ne i va`nije od osobina stvari.

spre~avaju nesmetano korištenje prava koja su prenesena u skladu sa ugovorom. str. 123. nisu obuhva}eni ~lanom 41 BK. Polaze}i od navedene sistematizacije slu~ajeva. Shodno izlo`enim stavovima Konvencije. Rok zastarjelosti u slu~aju nesavjesnog prodavca po~inje te}i od trenutka u kome se prevara (fraud) mogla razumno otkriti. Ti uslovi su brojni i slo`eni. ako su to stranke imale u vidu pri zaklju~ivanju ugovora. definisati kao jam~enje prodavca kupcu da preneseno pravo nema ni jedan od spomenutih nedostataka. “trivijalni zahtjevi”. str. Procjena postojanja nedostataka vrši se naj~eš}e prema pravu zemlje prodavca.prava (rights) i potra`ivanja (claims) je zna~ajno jer se njime proširuje domen zaštite. 120 . str. 344 Analizu ovih prava iz ugla ~lana 42 BK vidjeti kod Caemmerer/Schlechtriem. garancija za pravne nedostatke se mo`e.onemogu}avaju nastanak prava kupca shodno ugovoru i . Navedeni uslovi u stvari zna~e stvaranje 341 Vilus dr Jelena. ne odgovara se samo za postoje}a subjektivna prava tre}ih lica ili za ta prava koja su tre}a lica uspješno ostvarila prema kupcu.spre~avaju nastanak prava kupca u predvi|enom obimu. 342 Vilus dr Jelena. isto djelo.342 jeste poseban tretman prava industrijske svojine u funkciji „prava ili potra`ivanja tre}e strane”. . str. Ve} i samo ozbiljno potra`ivanje. 346.spre~avaju nastanak prava kupca. Upravo na ovu situaciju odnosi se ~lan 10. Suprotno ve}ini nacionalnih prava.343 83. pravni nedostatak postoji onda kada se tre}e lice javlja sa stvarno-pravnim ili obligacionim pravom ili potra`ivanjem koji: .341 Druga zna~ajna specifi~nost Konvencije. isto djelo. isto djelo. Ona to svojstvo ima isklju~ivo ako se radi o pravu industrijske svojine i ako su ispunjeni uslovi iz ~lana 42 Konvencije. . 343 Caemmerer/Schlechtrem. Za razliku od garancije za osobine stvari. ~ak i u odnosu na haški Jednoobrazni zakon. Nesavjesnost se mora odnositi na pravni poredak zemlje u kojoj }e se roba dalje prodavati ili koristiti. isto djelo. str. koje za kupca mo`e da predstavlja zna~ajne probleme i štete. 353-357. Caemmerer/Schlechtriem. 122. tzv. isto djelo. 3 KoZ. te na pravo dr`ave u kojoj kupac ima sjedište u svim drugim situacijama. prvi uslov za realizaciju garancije za neke vrste pravnih nedostataka je nesavjesnost prodavca. Uslovi za nastanak garancije za pravne nedostatke i za odgovornost prodavca za njih su odre|eni u Konvenciji zavisno od toga da li su u pitanju prava industrijske svojine344 ili druga prava. 346 isti~u da sasvim neosnovana potra`ivanja. ~ini osnov za korištenje pravima iz garancije.

217 ukazuje na skandinavska prava kao izvor ovih rješenja.346 ^etvrti zahtjev odnosi se na nepostojanje ugovornog isklju~enja ili ograni~enja garancije za pravne nedostatke.. Drugi postoji kod jednovremene isporuke i pla}anja ako kupac ne plati cijenu u skladu sa ugovorom (~lan 85 BK). Caemmerer/Schlechtriem. 356. 346 Vilus dr Jelena. Prvi je docnja kupca sa preuzimanjem isporuke. Drugi uslov jeste nepostojanje pristanka kupca da stvar uzme sa pravnim nedostatkom (~lan 41). 8. ali ne mora da bude zahtjev tre}eg ili sudsko obavještavanje o sporu. Obavještenje mora da se odnosi na prirodu nedostatka i da bude dostavljeno prodavcu „u razumnom roku” pošto je kupac „saznao ili morao da sazna za postojanje takvog prava ili zahtjeva” (~lan 43). 121 . ali proisti~e iz njenog dispozitivnog karaktera.obaveze prodavca da se informiše o stanju prava industrijske svojine povodom robe u navedenim zemljama. Konvencija ne postavlja nikakve zahtjeve u pogledu na~ina saznanja.345 Ovi uslovi se ne}e primijeniti ako je kupac znao za nedostatak ili ako je dao planove i naloge prodavcu koji su doveli do postojanja povrede industrijske svojine. 125.6. isto djelo. Bez obzira na razlog. Na tre}em mjestu je obavještenje (reklamacija) na pravne nedostatke (~lan 43). prodavac je du`an da 345 Caemmerer/Schlechtriem. To mo`e. Dispozitivni karakter Konvencije je došao do izra`aja i u ovome rješenju. Ta obaveza mo`e ugovorom biti prenesena na kupca. str. U svim ostalim slu~ajevima i kod svih ostalih prava savjesnost prodavca je irelevantna (~lan 42 BK). Me|unarodna prodaja prema. Taj uslov nije izri~ito predvi|en u Konvenciji. Posljednje rješenje je kritikovano kao i ista solucija kod nedostatka saobraznosti. ^uvanje robe 84.. ali ne i izmakle dobiti (~lan 44 BK). ^uvanje robe je i u uporednom pravu347 i prema Be~koj konvenciji zajedni~ka du`nost ugovara~a. Prodavac je prema Konvenciji du`an u dva slu~aja da ~uva stvari (custodia). str. str. Kada kupac „ima razumno opravdanje što nije poslao tra`eno obavještenje”. str. Le`i na svakoj od stranaka onda kada su posjed robe i snošenje rizika na njoj podijeljeni. isto djelo. Reklamacija nije uslov za realizaciju obaveze iz ove garancije ako je prodavac bio nesavjestan (~lan 43 (2) BK). mo`e sniziti cijenu srazmjerno pravnom nedostatku ili zahtijevati naknadu stvarno pretrpljene štete. 718. Dakle. isto djelo. i ova vrsta garancije prodavca ima ugovornu prirodu. 347 Draški} dr Mladen. Sastoji se u obavezi o~uvanja stvari u na~elno nepromijenjenom stanju. Ona postoji i u ~lanu 520 ZOO.

Ko mo`e biti to tre}e lice. 122 . str. Sudski depozit je malo vjerovatan. One se najprije odre|uju prema svim okolnostima slu~aja. izbor prava }e zavisiti od mjerodavnog dr`avnog sistema. Konvencija ne 348 ^lan 85 BK. prodavac ima pravo zaloge i/ili retencije na ~uvanim stvarima sve dok njegovi izdaci ne budu namireni. Granicu naknade predstavlja „razumnost” tih troškova (~lanovi 85 i 87 BK). Ugovor o prodaji. 352 Za sredstva obezbje|enja u našem pravu vidjeti Trifkovi} dr Miloš: “Sredstva obezbje|enja pla}anja”. na trošak i rizik kupca. 85. Njihova konkretizacija zavisi od okolnosti slu~aja i od nadle`nog prava.351 Pošto se ~uvanje vrši za ra~un kupca. Prodavac mo`e najprije da robu ~uva sam pa`njom dobrog privrednika. Sa obaveznom ~uvanja povezana je. Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. pod odre|enim uslovima i du`nost prodaje robe koju prodavac ~uva.352 86. Ugovor o prodaji prema. 2. potrebno je da prodavac ima ili posjed robe ili da mo`e njome raspolagati svojim pravnim radnjama (~lan 85 BK).preduzme razumne mjere za o~uvanje stvari.. S obzirom na stilizaciju ~lana 88.. Ako su troškovi razumni.350 ali je u praksi uvijek korisno. mada nije isklju~en.. 349 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Iz stilizacije ~lana 87 se ipak mo`e zaklju~iti da se radi o subjektima koji u sklopu svoje redovne djelatnosti dr`e robna skladišta. 52-57. prodavac mora preduzeti „razumne mjere” da robu proda (~lan 88. 353 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 170. Da bi ova obaveza nastala i postojala.ako bi „njeno ~uvanje iziskivalo nerazumne troškove” (~lan 88.. Konvencija izri~ito ne odre|uje. 169-170.. prodavac ima pravo na naknadu troškova za ~uvanje. isto djelo. To }e na prvom mjestu biti javna skladišta. u “Nastavne teme škole za samostalne ra~unovo|e”. 729. str. 350 Caemmerer/Schleschtriem.. Ona postoji u dva slu~aja: . 43-67. knjiga. Sarajevo 1995. naro~ito str. isto djelo. stav 2 BK). str. ali se kao „~uvari” mogu pojaviti špediteri. 171-172.ako je roba podlo`na „brzom kvarenju” ili . Schlechtriem. stav 2 BK). Ugovor o prodaji. U principu u obzir dolaze: javna sudska prodaja. prodaja preko privatnih aukcijskih firmi i neposredna prodaja. koja koristi termin „da robu zadr`i”. 351 Caemmerer. a potom i od mogu}nosti koje pru`a mjerodavno dr`avno pravo.353 Ako je to mogu}e. Postoji više na~ina na koje se ova du`nost mo`e izvršiti. prodavac je du`an obavijestiti drugu stranu „o svojoj namjeri da robu proda” (~lan 88. stav 2 BK). str. Kada su uslovi ispunjeni. 728. preduze}a luka i drugi sli~ni subjekti.348 Roba se mo`e predati nekom tre}em na ~uvanje ako troškovi ~uvanja nisu nerazumno visoki (~lan 87 BK). str.349 Obavještenje kupcu da je roba uskladištena nije obaveza prodavca. str. Deponovanje robe kod tre}eg ne zna~i izvršenje isporuke.

Konvencije. str. ukoliko ih blagovremeno dobije.354 Kada je prodaja tre}em licu izvršena. 123 . . U faktore zna~ajne za odluku o izboru ulaze po pravilu: osobine robe. po pravilu. Ostale obaveze 87. Pada u o~i veliki broj upotrijebljenih pravnih standarda. Zbog toga je Konvencija regulisala samo obaveze prodavca ako nije du`an da robu osigura. prodavac je ovlašten da od dobijene sume zadr`i iznos razumnih troškova koje je imao. isto djelo. rizik sa prodavca prelazi na kupca. str. stav 2 BK. To je ujedno i mjesto u kome. Tu }e naj~eš}e biti uklju~eni: ugovor o špediciji. Naj~eš}e se navode sljede}e: pakovanje robe. mjesta opredjeljenja. Ona se tada ravna prema sporazumu stranaka i relevantnim pravilima osiguranja. 355 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Obaveza osiguranja robe le`i na prodavcu kada je to izri~ito ugovoreno ili ako na nju upu}uju transportne klauzule. vrsta prevoza se odre|uje prema okolnostima konkretnog slu~aja i to tako da bude „odgovaraju}a”. Ugovor o prodaji. a ne samo ugovor o prevozu. stav 3 BK). ali je o~ito da je on ovdje. Neke su sporadi~no obuhva}ene Konvencijom.Uslovi ugovora moraju biti „uobi~ajeni za tu vrstu prevoza”. otprema robe i transportno osiguranje. „On je du`an višak predati drugoj strani” (~lan 88.Ako nije ugovorena. 171-172. uskladištenju i osiguranju. gospodar posla (dominus negotii) i da se prodavac mora pridr`avati njegovih uputstava. budu}i da su ostale ve} obra|ene na odgovaraju}im mjestima. tehnološke karakteristike pojedinih vrsta transporta i rokovi i .. mada to ne mora uvijek biti slu~aj. dok druge proisti~u iz konkretnog ugovora i okolnosti posla. Prema njima postoje ~etiri obilje`ja ove obaveze: . 733. A to zna~i da }e u njenom konkretnom utvr|ivanju veliku ulogu imati interpretativni kriteriji iz ~lana 8. obavještavanje druge strane o relevantnim ~injenicama. odnosno staviti joj ga na raspolaganje. Pored navedenih. kao vlasnik. 88. Ako nije ure|ena izri~itim sporazumom ili navo|enjem transportne klauzule. 354 Suprotno: Caemmerer/Schlechtriem.Prodavac mora zaklju~iti sve potrebne ugovore „za prevoz”. prodavac ima i niz drugih obaveza. .. primijeni}e se dispozitivna rješenja sadr`ana u ~lanu 32.Prevoz se organizuje do odre|enog mjesta. 8.govori o reakcijama kupca. Tada mora na zahtjev kupca da mu dostavi sve „raspolo`ive podatke koji su mu potrebni za izvršenje osiguranja“ (~lan 32.7.355 Zadr`a}emo se samo na posljednje dvije. Obaveza organizovanja transporta javlja se kod distancionih prodaja.

Njen pravni re`im u Konvenciji i ZOO je gotovo identi~an. Nepoštovanje ove obaveze povla~i pravo prodavca da sam sa~ini specifikaciju „u skladu sa kup~evim potrebama koje su mu mogle biti poznate” (~lan 65. o~ito je da oni moraju biti detaljniji od obi~ne ugovorne klauzule kojom se bli`e definiše predmet posla. Generalna odredba da }e kupac specificirati poru~enu robu je bez ikakvih pravnih efekata. te standard pa`nje dobrog privrednika zahtijevaju da se dostave i podaci koji nisu izri~ito tra`eni. Konvencija mu name}e obavezu da obavijesti kupca o pojedinostima specifikacije i da mu ostavi razuman rok u kome kupac ima pravo da sa~ini sopstvenu specifikaciju. Na~elo poštenja i savjesnosti.1. Uporedno pravo se sla`e u tome da nespecificirane osobine moraju odgovarati kako specifikaciji. tako i onome što je u prometu uobi~ajeno. str.Bonell.357 Iako Konvencija ne govori o obimu i tehnici odre|ivanja obilje`ja robe. „specifikacija koju je u~inio prodavac je obavezna” (~lan 65. str. 31. 9. 358 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.stav 3 BK). Davanje specifikacije 89. Svojstva robe koja nisu odre|ena specifikacijom ravna}e se prema mjerodavnom pravu. U skladu sa ~lanom 64.356 Zadr`a}emo se samo na rješenjima Be~ke konvencije. stav 1 BK). Obaveze kupca 9. Obaveza kupca da prodavcu dostavi specifikaciju ~ini od posla prodaje opšteg tipa posebnu vrstu . ni precizno. ali mogu biti od zna~aja za zaklju~ivanje ugovora o datom transportnom osiguranju... stav 2 BK). Ne odgovori li kupac u ostavljenom roku.358 90. Pošto znanje prodavca za potrebe kupca ne mora biti ni aktualno. Kupac je du`an da specifikaciju obezbijedi do ugovorenog datuma. 356 ^lan 539 ZOO govori o specifikacionoj prodaji samo ako kupac ima pravo da “kasnije” odredi specifikaciju. 1 BK prodavac u ovom slu~aju ima i pravo na raskid ugovora. mjere i druga obilje`ja robe” (~lan 65. Ako on nije ozna~en u ugovoru. 124 .specifikacionu prodaju. 357 Knapp u Bianca . Pod specifikacijom se podrazumijeva svaki ugovorni uglavak ili jednostrana izjava jedne od stranaka kojima se bli`e odre|uju „oblik. stav 1 BK). specifikacija se mora dati „do isteka razumnog roka” od prijema prodav~evog zahtjeva za specifikaciju. Ugovor o prodaji. 477. Izjava prodavca djeluje od dana u kome ju je kupac primio. isto djelo.

Naš sistem. 81-94. tipi~an je primjer. str. str.361 U postupke obavezne kontrole robe spada i grani~na kontrola. Prinudni propisi velikog broja zemalja zahtijevaju da se roba koja }e se uvesti provjeri prije otposlanja (pre-shipment inspection). oli~en u Opštim uzansama. 92. koji je zaklju~en u okviru GATT/ WTO. X Ed. 361 Vidjeti i Schmitthoff.2. U uporednom pravu je provjera u najve}em broju sistema pravo kupca. Provjeru }emo izlo`iti tako da se dobije sistem sli~an doma}em. Ono mo`e biti odre|eno prinudnim propisom ili ugovorom. 360 Vidjeti opširno kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. koje treba preduzeti da bi kupac došao do relativno sigurnog stava o tome da li isporu~ena roba odgovara onome što je ugovoreno.359 Taj stav ne izuzima i ZOO. snosi i troškove pregleda.” str. na~in i troškovi. 91 naro~ito.360 Regulativa Be~ke konvencije je takva da provjera saobraznosti predstavlja posredno konstituisanu obavezu kupca... ili ukoliko drugi na~in isporuke i pla}anja. Zna~aj pregleda je po Konvenciji isti kao i u nacionalnim pravima. Ugovor o prodaji. Nacionalna prava ovdje imaju razli~ite pristupe. o kojima su se stranke saglasile.1. prema opštim pravilima Konvencije da zahtijeva u vidu naknade stvarno pretrpljene štete. uslov za valjano reklamiranje i jednu od pretpostavki o~uvanja prava na naknadu štete. Vrijeme provjere 93. Prema ~lanu 58.2. Ako se poka`e da je roba nesaobrazna. on. X Ed. Pored navedenog. 182. Na me|unarodnom 359 Vidjeti Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. prema Konvenciji.. isto djelo. Pri tome }emo obuhvatiti sljede}e modalitete ove obaveze: vrijeme. Provjera saobraznosti 9. zajedno sa njihovim modalitetima. stav 1 ZOO. Tako i Schmitthoff. isklju~uje mogu}nost pregleda robe. str. Vrijeme provjere je najslo`eniji pravni modalitet ovog postupka. Izuzeci su tako|er odre|eni. isto djelo. Obaveza pla}anja i prije pregleda postoji ako na to upu}uju dokumentarni na~in isporuke. mjesto.. uredan pregled je i fakti~ka i pravna pretpostavka uspješne reklamacije. 81. stav 3 BK: „Kupac nije du`an isplatiti cijenu prije nego što je imao mogu}nost da robu pregleda”. 125 . Provjera (ne)saobraznosti je sistem fakti~kih i pravnih radnji.2. 9. Modaliteti ove provjere ure|eni su posebnim Sporazumom o inspekciji prije otposlanja.9. Pojam i zna~aj provjere 91. odnosno dispozitivnim propisom. kupac mo`e troškove pregleda. S obzirom na to da je pregled obaveza kupca. ^lan 481.2.

koje se odre|uje ugovorom ili dispozitivnim propisom. tj. 126 . list RBiH“. broj 2/92. Pregled (provjera) vidljivih nedostataka mora se izvršiti „u što je mogu}e kra}em roku zavisno od okolnosti” (~lan 38 (1) BK). isto djelo. str. i sli~no. „Pregled se mo`e odgoditi do stizanja robe u mjesto opredjeljenja” (~lan 38 (2) BK). Kada je prodavac nesavjestan. tj. isto djelo. konkretne okolnosti su unesene u ~lanu 38 (1) BK da bi se ubla`ila strogost stilizacije i roka koju on sadr`i. 365 Caemmerer/Schlechtriem. . Ako je prodavac bio savjestan. Slo`enost rješenja zahtijeva da se posebno izlo`e. 120 smatra da je CISG i u ovom slu~aju uspostavila “standard aktuelnog znanja” za nedostatak saobraznosti. isto djelo.stranke mogu vrijeme pregleda uvijek posebno ugovoriti ne pridr`avaju}i se dispozitivnih rješenja Konvencije. .razlikovanje pregleda radi izvršenje ugovora o prodaji od pregleda radi izvršenja ugovora o prevozu.363 vrijeme utvr|ivanja nesaobraznosti nije ni~im ograni~eno. Posebna rješenja za vrijeme provjere tako|er postoje u Konvenciji. list SFRJ – Me|unarodni ugovori“ od 5. vrijeme utvr|ivanja se odre|uje zavisno od toga da li je nedostatak saobraznosti bio vidljiv ili skriven. 333. 363 Gabriel Henry. vrijeme provjere odre|uje se na dva na~ina: generalno i za neke posebne situacije. kada se „nedostatak saobraznosti odnosi na ~injenice koje su mu bile poznate ili mu nisu mogle biti nepoznate. Niko se ne mo`e pozivati na posljedice svojih nesavjesnih radnji (Nemo turpitudinem suam alegans!). 364 Vilus dr Jelena. Iako se ocjena pravnih standarda uvijek vrši i prema okolnostima konkretnog slu~aja. To zna~i da se vrijeme pregleda odga|a za period transporta i da kupac mora dokazivati da eventualna nesaobraznost nije nastala u toku prevoza. U ovom kontekstu zna~ajno je nekoliko momenata: .364 Ovo je osnovno rješenje. str.362 Vrijeme provjere privatnopravnog karaktera. 115. Posebno }emo ih izlo`iti. Prvo se ti~e distancione prodaje.365 95. takav da se mogao utvrditi tek posebnim pregledom ili upotrebom stvari. Upravo zbog toga se u teoriji smatra da je i „štih proba” dovoljna za odr`avanje rokova pregleda. str.ako ništa nije ugovoreno. str.4. a on ih nije otkrio kupcu” (~lan 40 BK). tako|er ima dva osnovna slu~aja: kada je prodavac savjestan i kada nije savjestan. isto djelo. Sli~no Gabriel Herny. 94. nego prije predaje za transport. 117. Pravilima o jednovremenosti isporuke i pla}anja iz ~lana 58 Konvencije u praksi se posti`e da se vrijeme provjere (ne)saobraznosti ve`e za vrijeme isporuke. kupac ima pravo opcije u pogledu odre|ivanja (mjesta) vremena provjere i 362 Dodatak „Sl.planu je ure|ena Konvencijom o uskla|ivanju grani~nih kontrola robe. U slu~aju vidljive nesaobraznosti.1985 i „Sl.

Ovaj zaklju~ak se dobija tuma~enjem. 367 Vilus dr Jelena. tj. izuzev kada je taj rok nesaglasan sa ugovornim garantnim rokom” (~lan 39 (2) BK). “Me|unarodna prodaja prema. Primjenom ovog kriterija mo`e se dobiti sljede}a nomenklatura: . Kod reekspedicije pregled mo`e da se odgodi „do prispije}a robe u novo mjesto opredjeljenja” (~lan 38 (3) BK).” str. 184. 366 Bianca u Bianca .368 . Bio je predmet velikih sporova prilikom usvajanje Konvencije. Pod reekspedicijom se podrazumijeva promjena pravca ili destinacije robe bez postojanja razumne mogu}nosti da se roba prije toga pregleda. 368 Draški} dr Mladen. Pregled se mo`e odgoditi dok prodavac kupcu ne stavi na raspolaganje „dokumenta na osnovu kojih se mo`e raspolagati robom” (~lan 58 (1) BK). isto djelo. pod uslovom da je prodavac u trenutku zaklju~enja ugovora znao ili morao znati za dalju otpremu. kao što to ~ine haški Jednoobrazni zakon i naš ZOO. 119-120.366 U Konvenciji nema zahtjeva da se mjesto opredjeljenja mijenja „bez pretovara”. Prema dispozitivnim odredbama Konvencije.kona~na destinacija kod reekspedicije i . Tre}i slu~aj obuhvata jednovremenosti isporuke i pla}anja. 127 . Caemmerer/Schlechrtiem. Kod skrivene nesaobraznosti (skrivenih nedostataka) provjera se mo`e izvršiti u krajnjem roku od dvije godine „ra~unaju}i od dana stvarne predaje robe kupcu. a to prakti~no zna~i za vrijeme produ`enog transporta.mjesto opredjeljenja. naro~ito ako su u pitanju generi~ke stvari. Mjesto provjere 97. ako je u pitanju skrivena nesaobraznost.3.Bonell.u mjestu opredjeljenja kupac tako|er ima obavezu da u skladu sa okolnostima da robu na provjeru „u što je mogu}e kra}em roku”. .. isto djelo.mjesto isporuke. 336. On ugovorom mo`e biti isklju~en (~lan 58 (1) BK). U ovom slu~aju va`e i druga rješenja iz prethodnog slu~aja. str. str. . a po~iva na uslovljenosti provjere nesaobraznosti i reklamacije. isto djelo.. 96.. mjesto provjere se odre|uje prema vremenu provjere. str. Drugo specifi~no rješenje se odnosi na reekspediciju (~lan 38(3) BK). 9. 298. Rok je objektivan i prekluzivan.2.mjesto gdje se stvari nalaze. od nesaobraznosti koja nije vidljiva prilikom prijema robe.mjesto predaje prvom prevozniku radi prevoza kod distancionih prodaja.367 Namijenjen je prvenstveno zaštiti od skrivenih nedostataka.

str.371 Drugo mišljenje je zasnovano na širem tuma~enju Be~ke konvencije i zato nam se ~ini prihvatljivim. kod na~ina provjere uvijek treba pa`ljivo razlikovati tehni~ke od društvenih procedura. Posebno se isti~e da ovo pravilo va`i i kad lokalni obi~aji ne postoje.370 Me|unarodna prodaja ima prete`no distancioni karakter.. prema pojedinim autorima. bilo o sekundarnom. Drugo. Stoga. Ovo rješenje odgovara dominiraju}em stavu u uporednom pravu. Na~in provjere 99. 116. rješenja izvora prava se moraju striktno poštovati. a ukoliko njih nema. 186. Prvo. Zna~ajno je napomenuti da jedinstvena me|unarodna pravila za kontrolu još ne postoje.” st. Beograd.. Schmitthoff. va`i pravilo Haškog zakona o prodaji po kome se „na pregled primenjuju pravila mesta na kome se kontrola vrši”. Ukoliko va`i pravo BiH. IUP. “Me|unarodna prodaja prema. isto djelo. Analiza teksta Konvencije pokazuje da ona te`ište stavlja na mjesto opredjeljenja. va`i}e odredbe ZOO o provjeri materijalnih nedostataka. valja ista}i da se prema ~lanu 20 našeg Zakona o sukobu zakona ne mo`e do}i do stava koji bi bio podudaran sa rješenjima Konvencije. 370 Draški} dr Mladen. 374 Vidjeti Vilus dr Jelena: “Odre|ivanje i kontrola kvaliteta robe kod ugovora o prodaji”. Samo rezultati dobi369 Vilus dr Jelena. isto djelo.4. Na~in pregleda obuhvata sve vrste radnji i njihove modalitete koje kupac treba da izvrši radi provjere saobraznosti isporuke. primijeni}e se odredbe Glave XXIII ZOO – „Ugovor o kontroli robe i usluga” za situaciju u kojoj je provjera prepuštena tre}im licima. 371 Vilus dr Jelena. 128 .98. 373 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. 297-298.374 Ukoliko kontrolu saobraznosti robe vrši kupac. Zbog toga je u praksi veoma prisutno i mjesto predaje robe prvom prevozniku kao lokacija na kojoj se vrši provjera. 372 Bianca u Bianca-Bonell.372 Takav na~in provjere mo`e. Za na~in pregleda su prvenstveno mjerodavni me|unarodni poslovni obi~aji. ako su bilo tehni~ki. bilo društveni postupci propisani prinudnim propisima ili fiksirani u ugovoru. onom koje se pojavljuje kod reekspedicije. 9. U vezi sa na~inom provjere tri momenta su u praksi posebno zna~ajna. kupac mora da ispita robu na razuman na~in. 1970. a da se rješenja uporednog prava me|u sobom zna~ajno razlikuju. ali ne mora da bude podudaran sa pravilima provjere u mjestu isporuke. 89-90 naro~ito.373 Tako|er. str. 183..” str. isto djelo. Na~in pregleda zavisi prvenstveno od vrste robe i sporazuma stranaka. pa mu Konvencija ne posve}uje posebnu pa`nju.369 bilo da se radi o primarnom mjestu upu}ivanja. u slu~aju šutnje ugovora. X Ed.. isto djelo. 100. str.2. str. 117.

str. postupak provjere se danas u mnogim slu~ajevima (zlo)upotrebljava i kao na~in posrednog isklju~ivanja ili ograni~avanja odgovornosti prodavca. odnosno postojanje ili nepostojanje pomo}nog pravnog posla kao elementa prijema. Ovo nije slu~aj sa pravom USA.381 Kada je isporuka izvršena. stavljanje robe na raspolaganje. 535. U prvom slu~aju se izdaju standardni certifikati (in rem). Prijem isporuke 101.378 Preuzimanje isporuke je pandan isporuci i ~esto se radnje ispunjavanja ove dvije obaveze prepli}u..380 102. Sarajevo. Schmitthoff. str. No. naro~ito kod reekspedicije.379 ZOO je zauzeo stav da se radi o njegovoj obavezi i time se priklonio rješenjima me|unarodnog poslovnog prava. Ve}ina dr`avnih poredaka izri~ito smatraju da je u pitanju pravo kupca. 380 ^lan 519 je smješten u odsjek o obavezama kupca. Za me|unarodnu prodaju je va`no da svako preuzimanje robe ne mora da zna~i i njen prijem. X Ed. isto djelo. ~lan 2 -606 i 2-607 UCC.“ Ekonomski institut Sarajevo. isto djelo. Ukoliko to nije u~injeno.376 9. Sastoji se iz najmanje jedne fakti~ke i jedne pravne radnje i zato predstavlja pomo}ni pravni posao. 1988. isto djelo. Nacrt ZOO je u ~lanovima 630 – 632 prihvatio isto rješenje.3. Konvencija zahtijeva od 375 Vidjeti kod Schmitthoff.. Preuzimanje isporuke je sistem fakti~kih i pravnih radnji koje kupac prema ugovoru i drugim izvorima prava mora da izvrši da bi „omogu}io prodavcu da izvrši isporuku” (~lan 60 BK)377 i da bi on sam preuzeo robu. str. str. ~lan 91 ŠZO. 379 ^lan 2 Sale of Goods Act.. 376 Vidjeti Trifkovi} dr Miloš: “Analiza ugovornog regulisanja poslovne saradnje izvozne privrede . rizik je prešao na kupca. Kao primjere navode: slanje ambala`e. 378 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. U uporednom pravu je pravna priroda preuzimanja isporuke sporna. str. Radnje preuzimanja isporuke odnose se na period prije i u toku isporuke. 173-174. to nimalo ne uti~e na njihovu pravnu samostalnost. davanje instrukcija za otpremu robe. str. 92–93. isto djelo. Njihovo navo|enje mo`e se izvršiti u ugovoru ili drugim izvorima.. 129 . zaklju~ivanje ugovora o prevozu i davanje specifikacije.jeni na taj na~in su juridi~ki relevantni i mogu da poslu`e kao osnova za urednu reklamaciju. Ugovor o prodaji. Sa ovoga stanovišta se svi na~ini provjere i njihovi rezultati mogu podijeliti na one koji se ti~u utvr|ivanja standardnog kvaliteta i drugih zahtjeva vezanih za robu i one koji odgovaraju specifi~no ugovorenim klauzulama. shodno ~lanu 8 BK. Ovakve situacije su ~este. 381 Vidjeti Schmitthoff. Test za kvalifikovanje fakti~kog preuzimanja robe kao prijema isporuke je stanje volje kupca. Opširnije vidjeti kod Gabriel Henry. Usprkos tome.375 I tre}e. ^lan 2-301 UCC sadr`i rješenja koja su podudarna sa CISG. 377 Caemmerer/Schlechtriem. 78–79. Interesantno je da linija podjele ne ide izme|u kontinentalnih i common law sistema. 95. X Ed. X Ed. isto djelo. a u drugom posebni (in personam). 91-93. kupac mora obaviti sve radnje „koje se razumno od njega o~ekuju” (~lan 60 BK).

Postoje dvije osnovne situacije. Druga situacija postoji kod distancione prodaje. ako su ispunjeni Konvencijom predvi|eni uslovi. a isporuke i prenosa vlasništva posebno. da je ~uva. str. Pla}anje cijene je klju~na obaveza kupca. ^uvanje robe 103.5. a u common law sistemima razlog (consideration) za preuzimanje du`nosti prodavca uopšte. ne i obavezu da se njime koristi. Kao i prodavac. Mjere ~uvanja i zadr`avanja robe ure|ene su na isti na~in kao i u prvom slu~aju. Analiza teksta Konvencije pokazuje da prva tri uslova moraju biti ispunjeni kumulativno. fakti~ki ili posredstvom dokumenata. kupac u ovom slu~aju ima pravo da zadr`i robu dok mu se ne naknade razumni troškovi koje je imao povodom ~uvanja. Pojam pla}anja i izvori prava 105. 130 . bilo o ugovornom partneru (špediter. Pla}anje cijene 9. Ona.preuzimanje i ~uvanje robe ne prouzrokuju kupcu nerazumne troškove. 9.1.5.preuzimanje robe je mogu}e bez isplate njene cijene.kupca i da preuzme robu. . stav 1 BK). Analogno isporuci 382 Caemmerer/Schlechtriem isto djelo. Kupac je u mjestu opredjeljenja du`an da preuzme robu „za ra~un prodavca”. bilo da se radi o sopstvenom slu`beniku.382 Kad god je ovlašten da odbije robu koja se ve} nalazi u njegovom posjedu.4. Cilj ovakvog rješenja je osloba|anje prodavca od obaveze da se o njoj stara.u mjestu opredjeljenja prodavac nema lice ovlašteno da preuzme brigu o robi. . agent). Ima ih ukupno ~etiri: . ^etvrti uslov je samostalan i kupac ima pravo. 723 smatraju da va`enje ~lana 86. . kao razlog.1 BK za distancione poslove sporno mo`e biti. Prva ima opšti karakter. Ve} je navedeno da je i u uporednom pravu i prema Be~koj konvenciji ~uvanje robe zajedni~ka du`nost obje stranke. u kontinentalnim sistemima predstavlja kauzu (causa). 9. 104. kupac je du`an „da preduzme sve mjere za ~uvanje robe koje su prema okolnostima razumne” (~lan 86. Specifi~nosti ipak postoje i vezane su za pravo kupca da robu odbije. Stoga za kupca na koga pada ova obaveza u principu va`i isti re`im kao i za prodavca.preuzimanje i ~uvanje robe ne stvaraju kupcu nerazumne nepogodnosti.

ukoliko to nije suprotno mjerodavnim deviznim propisima. obezbje|enje bankarske garancije.386 Pravna priroda obaveze pla}anja u me|unarodnoj prodaji je dvostruka. Obaveza pla}anja izvršava se u ugovorenoj valuti. prinudnim propisima i drugim izvorima. dispozitivnim i prinudnim propisima. 387 Vidjeti Zakon o deviznom poslovanju FBiH. 398. da bi prodavcu prenio odre|enu koli~inu novca i najja~e stvarno pravo na njoj. a potom o deviznom zakonodavstvu i pridru`enim podzakonskim aktima. kupac treba da zadovolji i propise zemlje u kojoj se pla}anje vrši. Od izvora me|unarodnog poslovnog prava za ure|ivanje ove obaveze na prvom mjestu se nalazi Be~ka konvencija. mjerodavni su najprije propisi zemlje iz koje se pla}anje vrši. isto djelo. Engleski tekst govori samo o zakonima (“laws”). 384 Maskow u Bianca-Bonell. str. Da bi omogu}io prodavcu da do|e u posjed novca.. 131 . Pored toga. izdaci robnog prometa i sami troškovi pla}anja. ona kod nas ulazi u „pla}anje po teku}im transakcijama sa inozemstvom”. No.384 Naj~eš}e formalnosti vezane za ispunjenje du`nosti pla}anja su: pribavljanje dozvole za pla}anje. 399-400.. Ako ništa drugo nije izri~ito ili prešutno ugovoreno. U predmet obaveza pla}anja ulaze cijena predmeta prodaje. ni sporazumnom stranaka. ukoliko nije isklju~ena ugovorom.pla}anje se mo`e definisati kao sistem fakti~kih i pravnih radnji koje kupac mora da preduzme u skladu sa ugovorom. Ugovor o prodaji. 385 Vidjeti Zakon o deviznom poslovanju FBiH 10/94. ukoliko ih je znao ili morao znati. Od prinudnih propisa ove grane najprije treba voditi ra~una o ratifikovanim bilateralnim ugovorima. izdavanje i prenos mjenice. isto djelo. utvrdi}e se tuma~enjem u skladu sa ~lanovima 8 i 9 BK. str. U teoriji se sa pravom isti~e da posljednja obaveza nije teška za kupca budu}i da su formalnosti prijema pla}anja znatno manje od onih koje postoje kod izvršenja nov~anih obaveza. kupac mora da izvrši niz radnji ure|enih ugovorom.388 Pošto ovdje ne postoji mogu}nost da se mjerodavno pravo odredi bilo sporazumom stranke. 386 Maskow u Bianca-Bonell. bilo kolizionom normom.383 Be~ka konvencija u ~lanu 54 sadr`i sli~nu definiciju ove du`nosti: „Kup~eva obaveza da isplati cijenu podrazumijeva preduzimanje mjera i ispunjavanje formalnosti predvi|enih ugovorom ili odgovaraju}im zakonima i propisima da bi se omogu}ilo izvršenje pla}anja”. 388 Na podzakonske akte izri~ito upu}uje francuski original ~lana 54 BK. Ona je najprije ugovorna du`nost kupca. za kupca }e biti mjerodavni 383 Opširnije vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. naj~eš}e dr`ave kup~evog sjedišta. sa stanovišta javnog prava. 106. str. otvaranje akreditiva. 98-98.385 Ako valuta nije predvi|ena ni prinudnim propisima.387 Isto stanje postoji i u uporednom pravu.

str.org) 132 . 395 Mlikotin-Tomi} dr Deša: “Pravo me|unarodne trgovine”. str. Zagreb 1994. 100-101. Draški} dr Mladen. mada su oni po svojoj ekonomskoj funkciji i pravnoj prirodi instrumenti obezbje|enja pla}anja. str. ali obje pojave zadr`avaju svoju pravnu samostalnost.2. nacionalna prava nisu saglasna u tome da li se pla}anje mo`e uopšte ili bar djelomi~no ugovoriti i izvršiti u stvarima. Njihova sadr`ina odre|ena je posebnim propisima. a za prodavca pravo dr`ave u kojoj se nalazi mjesto pla}anja. Najprije... 394 ^lanovi 552-553 ZOO. Institut za uporedno pravo. str. 108.390 Na~in pla}anja u Be~koj konvenciji nije konkretno regulisan. Beograd. 59-67 o bankarskim garancijama. godine je UNCITRAL izradio Legal Guide on International Countertrade Transactions (vidjeti www. 271 – 281. Pitanja koja nisu riješena prethodno navedenim izvorima ure|uju se mjerodavnim doma}im pravom. Zbornik sa Savjetovanja u Beogradu 16. 525 isti~u da je pla}anje nalogom izjedna~eno sa pla}anjem u gotovini. str. Markovi}Bajalovi} mr Dijana: „Pravna forma me|unarodnih kompenzacionih poslova“ u „“Novi ugovori od zna~aja za privredni razvoj Jugoslavije“.394 odnosno kompenzacija.393 Stilizacija ~lana 54 BK ne isklju~uje mogu}nost pla}anja robom.. 392 Caemmerer/Schlechtriem.. Na~in pla}anja 107. 19-20. radnje koje se povodom njih moraju izvršiti i modalitete tih radnji.5. ako je pla}anje unaprijed i u cjelini ugovoreno u robi. knjiga 2. 393 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Ipak. Me|unarodna prodaja prema. potrebno je ista}i da Zakon o deviznom poslovanju (dalje i ZDP) zahtijeva da se platni promet sa inozemstvom obavlja preko banaka. skripta. 1995. Na~in pla}anja se po pravilu kombinuje sa instrumentima obezbje|enja pla}anja. na~in upotrebe tako|er. str.uncitral. Naj~eš}i instrumenti pla}anja su nalog banke kupca banci prodavca392 i izdavanje ~eka. 1995. Dalje. 85-90. 102-108 i Draški} dr Mladen. 391 Uporedni pregled i rješenja doma}eg prava vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. te izdavanje i prenos mjenice. Pla}anje robom otvara niz osjetljivih pravnih pitanja. i 17.propisi njegove zemlje. str.. Tada za njih va`e kako opšta pravila o izvršenju nov~anih obaveza. 236-241.. pa }e se na ugovorna rješenja primijeniti relevantna me|unarodna regulativa391 i pravila mjerodavnog dr`avnog prava..395 389 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}..389 9.razmjena. 231. Me|unarodna prodaja prema. Sarajevo.. Ugovor o prodaji. postoji specifi~an posao .. tako i posebne odredbe o pla}anju cijene u ugovoru o prodaji. str. Ugovor o prodaji. Na~in pla}anja obuhvata instrumente pla}anja. isto djelo. tako|er smatraju instrumentima pla}anja. countertrade ili barter. ako samim tim zakonom nije druk~ije odre|eno. 1995. 390 Trifkovi} dr Miloš: “Sredstva obezbje|enja pla}anja” u “Nastavne teme škole za ra~unovo|e”. str. Ugovor o prodaji. Zbog toga se ovdje na njima ne}emo zadr`avati. 1992. U praksi se dokumentarni akreditiv.

397 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.3. 112-114 i Draški} dr Mladen. Smatramo da navedena rješenja va`e i onda kada prodavac jednostrano promijeni mjesto pla}anja. glasnik BiH“. Prodavac snosi pove}ane troškove pla}anja koji nastanu zato što je. Ugovor o prodaji. Me|unarodna prodaja prema.Kod nas je kompenzacioni posao definisan ~lanom 22 ZVTP BiH: „Preduze}e mo`e zaklju~ivati ugovore o izvozu roba i usluga koje se pla}aju uvozom roba i usluga». Prva je da li se izvoz robe mora napla}ivati isklju~ivo uvozom robe ili se cijena mo`e naplatiti uvozom usluga? Sa stanovišta vanjskotrgovinskog re`ima smatramo da su obje varijante dozvoljene. Povezano tuma~enje stava 1 sa stavovima 2 i 3 istog ~lana i sa generalnom odredbom o slobodi protoka robe iz ~lana 1. naziv i tarifna oznaka.. 398 ^lan 516. broj 22/98. stav 2 ZOO. Pošto izme|u kontinentalnih i anglosaksonskih prava u ovom pogledu ne postoje bitne razlike. Do desetog dana teku}eg mjeseca podaci za prethodni mjesec se moraju dostaviti Ministarstvu vanjske trgovine BiH. radi objedinjavanja evidencija. promijenio svoje sjedište (~lan 57. a postupak ure|en posebnim Uputstvom Vije}a ministara o evidenciji izvršenog kompenzacionog posla. Mjesto pla}anja 109. odnosno preciznije.396 Preduze}e je du`no u roku od 15 dana po izvršenju posla evidentirati kompenzaciju kod ministarstva trgovine entiteta. a da 396 „Sl.. Mjesto pla}anja je lokacija na kojoj sve radnje pla}anja moraju biti završene.5. 2 BK)... Tuma~enje ove odredbe otvara neke dileme. 133 . nalazi se pod uticajem pravila o vremenu i na~inu pla}anja i vezana je za na~elo uzajamnosti ispunjenja. te vrijednost robe koja se izvozi i uvozi iskazana u DEM. str. 9. Spoljnotrgovinski efekti barter aran`mana ipak su zahtijevali da se njihovo obavljanje organizovano evidentira. Dostavljaju se podaci o robi. No privatnopravni posao bartera sa elementom inostranosti postoji samo onda ako se vrši razmjena robe za robu. nakon zaklju~enja ugovora. 238-239. Zadatak je povjeren ministarstvima trgovine entiteta (~lan 22 ZVTP BiH). U uporednom397 i u našem pravu398 tri principa dominiraju odre|ivanjem mjesta pla}anja: obaveza je donosiva. Ovo ministarstvo ima obavezu da sastavlja polugodišnje i godišnje analize o kompenzacionoj razmjeni sa inostranstvom. str. stav 2 jasno pokazuje da posao bartera nije više podvrgnut re`imu administrativnih dozvola. Drugo sporno pitanje se ti~e uslova pod kojim se ovaj posao mo`e obavljati. Troškove pla}anja u pravilu snosi kupac. lokacija na kojoj cijena mora biti stavljena prodavcu na raspolaganje. Be~ka konvencija nije imala razloga za stvaranje posebnih rješenja.

525. Kod distancione prodaje }e pla}anje uz predaju robe ili dokumenata biti mogu}e samo ako prevoznik ima pravo da naplati cijenu od primaoca (pouze}e). Sarajevo: 2005. isto djelo. me|unarodni simpozij JAFIS. Ostali rizici izvršenja nov~ane obaveze ostaju na kupcu. Vrijeme pla}anja 111. mjesto pla}anja je ono u kome se izvrši uru~enje robe. Ovo mjesto pla}anja bi}e mjerodavno za prodaje kod kojih je ugovoreno slanje robe sa otvorenim ra~unom („na otvoreno“). 3 ZOO. Miloš – Trivun dr Veljko: „Pravni okvir faktoring posla u legislativi Bosne i Hercegovine“. konfirmiraju}a ili banka platac ima svoje sjedište. Vrijeme pla}anja treba razlikovati od trenutka u kome 399 Caemmerer/Schlechtriem. 37 – 41. Isto i Maskow u BiancaBonell.404 te kod dokumentarnih isporuka u kojima papiri pru`aju kupcu dovoljno garancije o saobraznosti robe (skladišnica. 526-527. isto djelo.pri tome ne mijenja svoje sjedište (mjesto poslovanja). 401 Moskow u Bianca-Bonell. 134 . i Svjetska Banka i SEED projekt „Faktoring .400 ne mijenja sama po sebi mjesto pla}anja. smatramo da je mjesto pla}anja ono u kome akreditivna. Analiza pojedinih komercijalnih vrsta prodaje pokazuje da }e izlo`ena rješenja ~lana 57. za prodaje „putuju}e” i „plivaju}e” robe. „netto kasa”.405 9. mjesto pla}anja je sjedište prodavca (~lan 57. 110.402 Kada je pla}anje ugovoreno uz isporuku robe ili predaju dokumenata. Ukoliko prodavac treba da isporuku robe izvrši kao svoju prethodnu obavezu. Ako se pla}anje vrši dokumentarnim akreditivom. npr. istog ~lana dolazi se do zaklju~ka da je to mjesto u kome prodavac ima sjedište u trenutku zaklju~enja ugovora.procjena pravnog okvira i njegovo unapre|enje“. Vidjeti Trifkovi} dr. 405 Caemmerer/Schlechtriem. 524. 413. str. isto djelo. 367 – 394 i „Osnovni pravni aspekti faktoring posla“. str. Vrijeme pla}anja je trenutak u kome ili period unutar koga sve radnje pla}anja moraju biti završene i dugovana cijena stavljena na raspolaganje prodavcu. isto djelo. „neto kasa po prijemu i provjeri”. str. str. str. 6. Ovo rješenje se mo`e prihvatiti samo ako je avizo banka sporazumom stranaka odre|ena kao isplatno mjesto (platište). str. 403 Ovo rješenje postoji i u našem pravu.403 odnosno dokumenata. Osnovni rezultati projekata su objavljeni. str. 419.). kod faktoringa. Moskow u Bianca-Bonell. 402 Slu~ajevi su navedeni prema Caemmerer/Schlechtriem. isto djelo. stav 1. 528 navode i sjedište aviziraju}e banke kao mjesto pla}anja. Prizma. maj 2005.401 niti uti~e na pravila o tome ko snosi troškove isplate. isto djelo. 400 O mogu}nostima faktoringa u BiH vidjeti WB – SEED projekt: „On Establishment of a Factoring Company in Bosnia and Herzegovina“. str. ta~ka (b) biti primjenjiva kod nedistancione prodaje. prenosivi tovarni list `eljeznice itd. 404 Vidjeti Caemmerer/Schlechtriem. isto djelo. Vidi ~lan 516. Sarajevo 2004.4. 415. za prodaju uskladištene robe i za distancionu prodaju kod koje nije ugovoreno pouze}e. str. Sistemskim povezivanjem ove odredbe sa stavom 2.399 Cesija prava na naplatu. stav 1.5. ta~ka (a) BK). juli-august 2005.

238. 411 „Sl.408 te zato što kupca stavlja u veoma te`ak polo`aj kada je pla}anje povezano sa isporukom ~ije vrijeme kupac ne mo`e da predvidi.B. Ako je ovo slu~aj. Druga navedena kategorija je fakti~ke prirode i slu`i ocjeni urednosti pla}anja. 146. 534.406 Rješenja Konvencije su analogna onim u nacionalnim pravima. Ono mo`e biti utvr|eno tako da pada prije isporuke. stav 1 BK). Rimsko na~elo po kome rok opominje umjesto du`nika (Dies interpelat pro homine) ovdje je dosljedno primijenjeno..se smatra da je pla}anje izvršeno. „pla}anje po prijemu fakture” (Kasse gegen Faktura). 146. Me|unarodna prodaja prema. Zakon o deviznom poslovanju (dalje i ZDP)411 u ~lanu 39 zahtijeva od doma}ih pravnih lica da pla}enu robu uvezu u roku od 90 dana od dana kad je banka izvršila nalog za pla}anje prema inozemstvu. 410 Draški} dr Mladen. 409 Caemmerer/Schlechtriem. Osnovni princip je jednovremenost isporuke i pla}anja.D.” (Cash before Delivery). isto djelo. str. U ~lanu 59 Konvencije sadr`ano je jedno rješenje koje odstupa od nekih nacionalnih prava. p. Ukoliko vrijeme pla}anja nije ugovoreno. ~lan 28 Sale of Goods Act. str. odnosno utvr|ivanju da li docnja kupca postoji ili ne.409 112. ono mora biti ugovoreno i izvršeno unutar perioda od 90 dana po isporuci. ukoliko je zadovoljen uslov da je kupac mogao pregledati robu. isto djelo. Naj~eš}e klauzule kojima se to ~ini su „pla}anje po pozivu” (Zahlung bei Abruf). Ako pla}anje pada nakon isporuke. 1062 AGZ.407 Kada se dan pla}anja utvrdi ne samo ugovorom nego i na osnovu izlo`enih rješenja Konvencije. Izuzetak ipak postoji. kupac je du`an platiti bez posebnog zahtjeva „ili neke druge formalnosti” od strane prodavca. str. isto djelo. u skladu sa ugovorom i ovom konvencijom. ~lan 1489 talijanskog Codice civile. bilo dokumenta na osnovu kojih se robom mo`e 406 ^lan 1651 francuskog Code civile. U uporednom pravu nema bitnih razlika u pogledu vremena pla}anja. „C. novine FBiH“. 408 Vilus dr Jelena. U oba razmatrana slu~aja uobi~ajeno je tra`enje sredstava obezbje|enja pla}anja. shodno našim deviznim propisima. U suprotnom se smatra da se radi o davanju kredita stranom kupcu i tada se naplata mora izvršiti u rokovima koji su predvi|eni ugovorom o kreditu (~lan 38 ZDP). Vrijeme pla}anja odre|uje se najprije ugovorom (~lan 58. obaveza kupca dospijeva „kad prodavac. str.. 407 Vilus dr Jelena. ~lanovi 2-511 UCC. Kod izvoznih poslova naših firmi situacija je nešto druk~ija. stavi kupcu na raspolaganje bilo robu. Teorija je kritikovala ovo rješenje utoliko što ne sadr`i pozivanje na obi~aje. broj 35/98 135 .410 „pla}anje uz dokumenta” (Kasse gegen Dokumenten).

od informacija koje nose i od pravnih posljedica vezanih za propuštanje obavještenja. bilo od njegovih punomo}nika. odnosno uredno izvršenim i da ima namjeru da se koristi nekim od prava koja mu po tom osnovu pripadaju. Ukoliko je davanje obavještenja uslov za o~uvanje i za ostvarivanje nekih prava davaoca. „Stavljanje na raspolaganje” obuhvata fakti~ke i pravne radnje prodavca kojima se kupcu omogu}ava preuzimanje posjeda robe. U praksi dominira primanje obavještenja bilo od prodavca. Potreba za nesmetanim odvijanjem trgovine. Ukoliko se radi o distancionoj prodaji. stav 1 BK). On mo`e zabraniti predaju dokumenata kupcu u mjestu opredjeljenja dok kupac ne isplati cijenu. Prigovori zbog nesaobraznosti i pravnih nedostataka 10. Ovaj slu~aj se naziva i naplata pouze}em. primjenjene komercijalne tehnike i na~in transporta uti~u i ovdje na izgled konkretnih rješenja. 530-532. str. Ako se one svode samo na obavezu naknade štete prouzrokovane propuštanjem ili neblagovremenim davanjem obavještenja. Ugovor o prodaji. izuzev ako na~in isporuke ili pla}anja sa kojim su se strane saglasile isklju~uje takvu mogu}nost” (~lan 85. Pod prigovorom podrazumijevamo izjavu ugovornog povjerioca kojom on ukazuje du`niku na ~injenicu da ugovor ne smatra izvršenim. isto djelo. Prodaja uskladištene robe se tako realizira kao dokumentarna prodaja.. kupac „nije du`an isplatiti cijenu prije nego što je imao mogu}osti da robu pregleda.413 412 Opširnije vidjeti Caemmerer-Schlechtriem. str. stav 1 BK). S druge strane. o „prigovorima”. „Prodavac mo`e usloviti predaju robe ili dokumenata pla}anjem cijene” (~lan 85. zaštita pravne sigurnosti i na~elo poštenja i savjesnosti kreirali su i u uporednom pravu i u Be~koj konvenciji velike obaveze na davanje razli~itih obavještenja drugoj strani. a trgovina „plivaju}om” robom kao prodaja „roba za novac” s tim da brodar ima funkciju izvršioca isporuke. Obaveza kupca dospijeva ~im je za to saznao na bilo koji na~in.412 Sigurnost stranaka se ovdje posti`e uslovljavanjem isporuke. Neizvršavanje obaveze davanja ovakvih „obavještenja“ je po svojoj pravnoj prirodi gra|anski delikt. Njihova pravna kvalifikacija zavisi od sadr`aja. 10. odnosno dokumenata. prodavac ima i jedan dodatni na~in obezbje|enja pla}anja. 413 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. tada se mo`e govoriti o „obavještenju” u u`em pravno-tehni~kom smislu. odnosno isplate. stav 3).raspolagati” (~lan 58. Vrste prodaje. tada se radi o posebnom institutu.1.. tj. Obavje{tenja i prigovori 113. 116 136 .

116. str. stav 2 BK) i . a potom i opšta pravila o svim obavještenjima koje stranke daju jedna drugoj (~lanovi 8 i 9 BK). pravna radnja kojom kupac obavještava prodavca da isporu~ena roba ima po njegovom mišljenju i nalazima konkretan nedostatak i kojom mu stavlja do znanja da ima namjeru da se koristi nekim od prava koja po tom osnovu ima. mada sa razli~itim dejstvom. „Obavještenje” je drugi termin za „reklamaciju” koju poznaju sva kontinentalna prava. ^lan 39 (1) Konvencije govori o „obavještavanju” koje kupac mora da pošalje prodavcu „o prirodi nedostatka” ako `eli da se koristi nekim pravom koje mu po tom osnovu pripada.2. U romanskim pravima reklamacija nije uslov za ostvarivanja prava na naknadu štete zbog vidljivih nedostataka. stav 1 BK).prigovor zbog nesaobraznosti robe (~lan 32. Sadr`aj reklamacije odre|en je Konvencijom.. Njih }emo posebno razmotriti. stav 1 BK). . To su: . Ugovor o prodaji.. stav 1 BK) i .2.1.obavještavanje jedne strane dato drugoj o nastupanju više sile koja onemogu}ava izvršenje ugovora (~lan 79. ako ne dobije dovoljno obezbje|enje za izvršenje obaveza druge strane (~lan 72. Be~ka konvencija poznaje više slu~ajeva obavještenja u u`em pravno-tehni~kom zna~enju.prigovor zbog postojanja pravnog nedostatka (~lan 43. 188. Reklamacija/obavje{tenje o nesaobraznosti robe 10.obavještavanje jedne strane dato drugoj da }e odgoditi izvršenje svojih obaveza jer je jasno da druga strana ne}e izvršiti bitan dio svojih obaveza (~lan 71. Sadr`aj reklamacije 115. 415 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. On mora da obuhvati 414 Vidjeti Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. Konvencija poznaje i dva slu~aja prigovora u pravno-tehni~kom zna~enju toga pojma: . 137 . stav 4 BK)... 117-119. mada uti~e na rokove za tu`bu.” str. .414 Reklamacija je pomo}ni pravni posao. Po svojoj pravnoj prirodi reklamacija je obaveza kupca i neformalan pravni akt.114.415 Na „obavještenje” o nesaobraznosti po Be~koj konvenciji se primjenjuju najprije specijalna pravila o ovom institutu.obavještenje jedne strane dato drugoj da ima namjeru da raskine ugovor. 10. stav 1 BK).obavještavanje kupca od strane prodavca da je roba otpremljena radi isporuke (~lan 32.

420 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. 192. U praksi to zna~i pozivanje na bitne rezultate izvršenog pregleda robe. Be~ka konvencija ne zahtijeva ni odre|enje prava kojim kupac `eli da se koristi. str. trgova~ka praksa poznaje. U suprotnom.2. 192. 191-192. U suštini. odnosno arbitra`nog spora. vrijeme reklamiranja se odre|uje prema tome da li je nedostatak vidljiv ili skriven. 418 To mo`e biti u~injeno i u opštim uslovima poslovanja (Caemmerer/Schlechtriem.2.. a arbitra`e i sudovi uva`avaju i opšte izjave o reklamaciji ukoliko su u razumnom roku potkrijepljene potrebnim konkretnim izjavama i dokumentima. Draški} dr Mladen. vidjeli smo. Vrijeme reklamacije 117. isto djelo.420 Kod nas. 417 Draški} dr Mladen: Me|unarodna prodaja prema. Be~ka konvencija ne tra`i da kupac pozove prodavca da se uvjeri u postojanje nedostatka. a to zna~i da mora da bude dovoljno konkretan..” str.419 Izuzetak je sadr`an u ~lanu 46 (3) Konvencije: „Zahtjev za popravku mora da se u~ini bilo istovremeno sa obavještenjem poslanim na osnovu ~lana 39.. 138 . Zbog toga se utvr|ivanje vremena uredne reklamacije mo`e izlo`iti bez pretjeranih ula`enja u detalje.. kao što to ~ini naš ZOO. Ako je prodavac nesavjestan.417 U ovakvim slu~ajevima uopštena izjava slu`i prvenstveno obavještavanju prodavca o problemima i o~uvanju kup~evih prava koja mu pripadaju po ugovoru i Konvenciji. 191. 338) 419 Tu spadaju isto~noevropska prava. ili u razumnom roku poslije tog obavještenja”. Pored toga. na~in legalizacije shodno ~lanu 8 ZVTP BiH vrše Ministarstvo vanjske trgovine i ministarstvo trgovine odgovaraju}eg entiteta.. 188.. Kupac treba da sa~uva originale radi eventualnog sudskog.418 mora se striktno poštovati.. bilo u poslovnim obi~ajima uopšte (~lan 9 BK).” str. „Opšta izjava o postojanju nedostatka nije dovoljna”. u „obavještenju” se mora nalaziti i ono što je uobi~ajeno bilo me|u konkretnim strankama. Bude li sadr`aj reklamacije preciziran u ugovoru. kupac mo`e obavještenje o nedostacima saobraznosti poslati pravovaljano bez ikakvih vremenskih ograni~enja. 421 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema.” str. str. Sistem odre|ivanja blagovremenosti reklamacije analogan je sistemu utvr|ivanja blagovremenosti provjere saobraznosti..” str.416 jer bi na taj na~in kupac bio stavljen u povoljniji polo`aj. Dokumenti se po pravilu prila`u reklamaciji. ali ona vrijede i bez njih. reklamacija tada nije ni potrebna. 10. 416 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. Svi prate}i papiri moraju biti legalizovani. reklamacija je neva`e}a. Ipak.421 Kada je prodavac savjestan. Razlozi za ovaj „propust” su prakti~ne prirode i proizlaze iz potrebe prilago|avanja zakonskih rješenja uslovima distancione prodaje.„prirodu nedostatka”.

Pod istim uslovima vrijedi i obavještenje koje prodavac uopšte nije primio. isto djelo. Zadocnjelo prispije}e obavještenja o nesaobraznosti va`i ako su ispunjeni uslovi iz ~lana 27 Konvencije. 423 Caemmerer/Schlechtriem. str. str. 120. 93. Ni na~in slanja obavještenja o nesaobraznosti nije posebno regulisan.424 Na protek objektivnog roka sud. Ovaj rok je prekluzivan. str. ili od trenutka kada je ona prema okolnostima konkretnog slu~aja morala biti završena.425 jasno je da je po Be~koj konvenciji sjedište kupca odre|eno kao mjesto reklamiranja. Du`ina razumnog roka se odre|uje prema okolnostima slu~aja..” str. Odgovor je u 422 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema.objektivnom – „najkasnije u roku od dvije godine ra~unaju}i od dana stvarne predaje robe kupcu” (~lan 39 (2) BK).422 Rok stvarno po~inje te}i od trenutka blagovremeno provedene provjere saobraznosti. 425 Vilus dr Jelena. Vidljivi nedostaci se moraju reklamirati „u razumnom roku” od trenutka kada ih je kupac „otkrio ili morao otkriti” (~lan 39 (1) BK). 10..Bowell. Shodno ~lanu 27 on se mo`e odrediti kao: neformalan i „odgovaraju}i datim okolnostima”. Ovo prakti~no zna~i da rizici prenosa obavještenja padaju na prodavca. isto djelo. A to je fakti~ko pitanje. Prema tome. Pošto je u njemu prihva}ena teorija odašiljanja. 424 Sono u Bianca . odnosno arbitra`a paze po slu`benoj du`nosti. kupac mo`e reklamaciju izvršiti. pa ne podlije`e produ`avanju ili prekidu. uz poštovanje subjektivnog roka. Odredbe Konvencije o nesaobraznosti i obavještavanju o njoj ne sadr`e rješenja o mjestu na kome reklamiranje treba da bude izvršeno. A to zna~i da reklamacija koju prodavac primi nakon isteka konvencijskih rokova proizvodi pravna dejstva ako je kupac reklamirao u skladu sa odredbama Konvencije i „na na~in koji se smatra odgovaraju}im u datim okolnostima”. isto djelo. Mjesto.subjektivnom – „razumnom” po otkrivanju ili nastanku uslova u kojima se nedostatak „morao otkriti” (~lan 39 (1)) i . primijeni}e se dispozitivna odredba ~lana 27 istog akta.423 Ako je u skladu sa ~lanom 36 BK prodavac dao kupcu poseban garantni rok du`i od dvije godine. 190. sve do isteka garantnog perioda.2. 312. 139 . Skriveni nedostatak mora se reklamirati u dva roka: .118. Pri tome i vrsta prodaje ima veliku ulogu. 339. na~in i dejstvo reklamacije 119.3. „Razuman rok” se kvalifikuje u pravnoj teoriji kao rok koji je du`i od „kratkog” i koji treba da omogu}i „kupcu da proceni svoje interese i donese odluku bez velike `urbe“.

Upravo zbog toga naš ZOO zahtijeva da se u sadr`aj ovog prigovora unese i pravo kojim kupac namjerava da se koristi. Propuštanje reklamacije ili njeno zadocnjelo slanje u principu zna~e gubitak prava na raskid ugovora i na popravljanje štete izazvane nesaobraznoš}u..429 U nacionalnim sistemima se pravni re`imi prigovora na materijalne i pravne nedostatke donekle razlikuju.427 Izuzetak od ovog pravila unesen je u Konvenciju na samoj konferenciji o njenom usvajanju. uz zadr`avanje obaveze kupca na pla}anje cijene. 429 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. str. odgovor na pitanje šta je uredan na~in reklamiranja zavisi i od poslovnih obi~aja. Pa`ljivo ispitivanje obi~aja je potrebno i zato što je za reklamiranje na „odgovaraju}i na~in” predvi|ena pozitivna sankcija. Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. str. Caemmerer/Schlechtriem. 427 Caemmerer/Schlechtriem. str. 191.3. Ona se sastoji u tome da se kupac mo`e pozivati na obavještenje o nesaobraznosti ~ak i kad ga prodavac nije primio (~lan 27 BK). Ugovor o prodaji. isto djelo. odnosno da nije konstituisano na na~in i u obimu predvi|enom u ugovoru i kojim mu daje na znanje da namjerava da se koristi nekim od prava koja proisti~u iz ovakve situacije.velikoj mjeri determinisan vrstom prodaje i njenim komercijalnim modalitetima (npr. str. isto djelo. Ugovor o prodaji.431 426 Za naše pravo vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. mo`e sniziti cijenu ili zahtijevati naknadu štete. Samo reklamacija data u skladu sa sporazumom stranaka vodi o~uvanju prava kupca po osnovu nesaobraznosti robe. 140 . Caemmerer/Schlechtriem. nedistanciona ili distanciona prodaja). str. mora biti striktno poštovan. 326. isto djelo.428 10. Osnovno dejstvo uredne i blagovremene reklamacije jeste o~uvanje prava kupca na popravljanje štete (~lan 44 BK). U osnovi njenog koncepta le`i izjedna~avanje prigovora zbog nesaobraznosti stvari sa prigovorom zbog nesaobraznosti prenesenog prava. te prakse konkretnih ugovornih stranaka.. isto djelo. Sono u Bianca-Bonell. 430 ^lan 509 ZOO.430 Be~ka konvencija odstupa od rješenja poznatih u dr`avnim porecima. str. 431 Isto i: Vilus dr Jelena. Prigovor na pravne nedostatke je izjava kojom kupac obavještava prodavca da pravo koje je trebalo biti preneseno nije uopšte konstituisano. 1. 125. isto djelo. izuzev izgubljene dobiti. te zbog pravnih problema u vezi sa protivzahtjevima prodavca. Ako kupac ima „razumno opravdanje” što nije poslao tra`eno obavještenje. ako se ona izme|u njih ve} razvila. 119-126. I on je sadr`an u ~lanu 44... 336. U teoriji je ovo rješenje kritikovano zbog reme}enja brzine prometa i pravne sigurnosti. Osnov za to predstavlja ~injenica da tre}e lice dokazuje kupcu vjerodostojnost svoga prava. 338. 428 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. str..426 121. 120-121. str.. 360. Bude li na~in reklamiranja odre|en u ugovoru. Prigovor/ obavje{tenje o pravnim nedostacima 122. Pored toga.” str.

kupac propuštanjem uredne reklamacije ne gubi sva svoja prava. isto djelo. str. na~in na koje ono to ~ini. U stvari. ovdje ne postoji dvogodišnji prekluzivni rok. 435 Vidjeti ~lan 262 ZOO. „Ako ima razumno opravdanje što nije poslao tra`eno obavještenje”.435 dijele povrede ugovora prema fakti~kim obilje`jima.1. isto djelo. stav 2 BK). 141 . 433 Caemmerer/Schlechtriem. sadr`aj prigovora mora biti takav da omogu}ava prodavcu preduzimanje mjera protiv zahtjeva ili pretenzija tre}eg lica. ^ak i kada je prodavac savjestan.432 Prigovor mora biti upu}en prodavcu „u razumnom roku” pošto je kupac „saznao ili morao da sazna za postojanje takvog prava ili zahtjeva”. Prema ~lanu 43. Po~etak njegovog toka pokazuje da Konvencija zahtijeva pove}anu pa`nju kupca u pogledu sudbine prava koje je stekao ugovorom o me|unarodnoj prodaji. kupac mo`e sniziti cijenu srazmjerno nedostatku ili zahtijevati naknadu stvarne štete. eventualno pokretanje spora itd. Sistem odgovornosti u Be~koj konvenciji 11. 361. tre}e lice koje osporava kup~eva prava. 11. 434 Vilus dr Jelena. str. Za razliku od prigovora zbog nesaobraznosti robe. ali ne i izgubljene dobiti (~lan 44 BK). stav 1 BK. Polaze}i od ~injenice da se pravni nedostaci otkrivaju kasnije nego materijalni433 i da se mnogi sastoje u apsolutnim pravima industrijske svojine tre}ih lica.434 Njime se uva`avaju fakti~ki organizacioni i kadrovski problemi privrednih subjekata u velikom broju nedovoljno razvijenih dr`ava. Nedostatak mora biti ozna~en po vrsti. onome koji nije znao za pravo ili potra`ivanje tre}eg i njihovu prirodu (~lan 43. navedenu formulaciju ne treba shvatiti doslovno. Iako se Konvencija o tome izri~ito ne izjašnjava. reklamacija mora da sadr`i prirodu pravnog nedostatka. 361. Nesavjestan prodavac odgovara za pravne nedostatke bez obzira na to što je reklamacija izostala. Potrebno je navesti. ali ne samo po njoj. isto djelo.123. Povreda ugovora 124. Konvencija sadr`i i jedno neuobi~ajeno ograni~enje dejstva prigovora na pravne nedostatke. 126. Vidjeti ~lan 587 i dalje. odre|ivanje zastarjelosti prepušteno je dr`avnom poretku na koji upu}uje me|unarodno privatno pravo. I ovo je jedno od rješenja na liniji ostvarivanja novog me|unarodnog ekonomskog poretka. Najva`niji kriteriji su obim i na~in povrede. mada 432 Caemmerer/Schlechtriem. Razuman rok je pravni standard koji zavisi od okolnosti slu~aja i pravila tuma~enja Konvencije. ako je mogu}e. ali samo prema savjesnom prodavcu. str. Kontinentalni sistemi. Izostavljanje prigovora ili njegovo neblagovremeno slanje zna~e gubitak prava kupca. Nacrt ZOO nije promijenio na~in odre|ivanja nedostataka. pa i naš.

ili da se ugovorne obaveze izvrše u cjelini.dovo|enje du`nika u situaciju da ne mo`e ispuniti ugovor i to sopstvenim radnjama.djelomi~no neizvršenje ugovora. 438 Cheshire . I u tom slu~aju povjerilac ima pravo na naknadu štete. London.440 Problem nastaje onda kada u odsustvu izri~ite izjave du`nika treba procijeniti da li je prekršaj ugovora „vitalan” ili nije. isto djelo. tj. neuredno izvršavanje du`nosti ugovorne strane. .Fifoot. Butterworths. Sudska praksa je razvila niz „metafora”. 441 Cheshire . str. ovaj put zbog raskida ugovora.i zna~aj povrede ponekad igra va`nu ulogu. osnovno je pravilo kontinentalnih sistema da nevina strana mo`e zahtijevati naknadno ispunjenje ugovora u primjerenom roku i naknadu štete zbog neurednog ispunjenja.437 125. 530. 436 Primjeri su fiksni poslovi.Fifoot. propuštanje da se izvrše neke ugovorne obaveze.439 U slu~aju prekršaja ugovora nevina strana i u common law sistemima mo`e ostati pri ugovoru i tra`iti naknadu štete. Vidjeti ~lanove 125 i 126 ZOO. 1969. str. francuskom naro~ito. isto djelo. docnja npr. nevina strana mo`e raskinuti ugovor. bilo propuštanjem izvršavanja svih obaveza. 142 .). str. Protekne li naknadni primjereni rok bez uspjeha. oni kod kojih je rok bitan element posla. isto djelo. 530. str.neispunjenje ugovorne obaveze u roku.potpuno neizvršenje ugovora.neizvršenje obaveza povredom ostalih modaliteta (mjesto izvršenja. povrede ugovora se mogu klasifikovati na sljede}i na~in: . 111 – 121. Ako nastupi neka od navedenih povreda. 439 Cheshire . str. Oni operišu sa kategorijom „prekršaj ugovora” koji se dešava onda kada „stranka odbije ili propusti da izvrši jednu ili više obaveza koje su joj nametnute ugovorom”. odnosno „fundamentalan“ za ugovor kao cjelinu. . „potpuna promjena izvršenja ugovora“ itd. 437 ^lan 124 ZOO. Ako druga strana izjavi izri~ito ili prešutno da ne}e ispuniti svoju obavezu.438 Prekršaj ugovora se pojavljuje u jednom od tri na~ina: .Fifoot: “The Law of Contract”.436 Teorijski posmatrano. 531. 531 navode: ”zadiranje u korijen i konsideraciju (“consideration”) ugovora”. ..Fifoot.izri~ita izjava du`nika da ne}e ispuniti ugovor i . 440 Cheshire . “frustriranje cilja poduhvata”. 7-th Ed. Anglosaksonski sistemi istu sadr`inu izra`avaju na druk~iji pravno-tehni~ki na~in. ukoliko se on ve} po samom zakonu ne smatra raskinutim i tra`iti naknadu štete zbog raskida. vidjeti kod Perovi} J. bilo izjavom du`nika da to ne}e u~initi.441 tj. tj.zadocnjenje i . isto djelo. Evoluciju teorije o raskidu ugovora zbog neispunjenja u kontinentalnim pravima. ili ako je prekršaj „vitalan”. nevina strana mo`e raskinuti ugovor.

UCC koji govore o “Substantial Impairment”. isto djelo. a ne na pojedinoj obavezi i njenoj povredi. Ono insistira na ugovoru kao cjelini. 124 – 125. 205. Njihovo „razlikovanje je od kardinalne va`nosti za sistem pravnih lijekova. zavisno od karaktera prekršaja ugovora razlikuju se na~ini odgovornosti stranaka. str. 443 Will u Bianca-Bonell. 205-221. 448 Perovi} J. 74-79. 160 navodi razli~ite momente na koje ukazuje doktrina: zaklju~enje ugovora.kriterija kojima se pokušava dati odgovor na postavljeno pitanje. 126. Relevantne povrede ugovora povla~e za sobom odgovornosti du`nika. isto djelo. str. 445 Raspravu vidjeti kod Vilus dr Jelena.2.. 83-92 i Will u Bianca-Bonell.443 Ona sve povrede ugovora dijeli na bitne i nebitne. 74 za pravo USA. tako i subjektivno . isto djelo. 209 opominje da doktrina “Fundamental Breach” u BK nema ništa zajedni~ko sa istoimenim institutom u common law. prekršaji ugovora smatraju se nebitnim i daju samo pravo na naknadu štete. str.Fifoot. Be~ka konvencija je kao svoje osnovno polazište usvojila common law koncept. Odgovornost je jednostrano obvezni obligacioni odnos u kome jedno lice. str. 532.. str. zna~aj povrede se procjenjuje kako objektivizirano. Pojam i principi odgovornosti 127. jer mo`e da odlu~i o `ivotu ili smrti ugovora”. str. Ova autorica se opredijelila za vrijeme zaklju~enja ugovora.446 Unošenje subjektivnog kriterija kroz element „predvidljivosti“ nastanka štete u teoriji je s pravom kritikovano. ima pravo da od štetnika ili du`nika zahtijeva ljudsku radnju popravljanja štete u novcu i/ili naturi.445 Treba ista}i dvije zna~ajne karakteristike ovog rješenja. Ovako definisana imovinsko442 Cheshire . isto djelo. Mislimo da se kao kriterij mo`e uzeti i vrijeme izvršenja isporuke. Detaljno vidjeti str. a druga strana ima obavezu da te radnje u~ini. str. izuzev ako takvu posljedicu nije predvidjela strana koja ~ini povredu. isto djelo. isto djelo. Oni su u teoriji rezimirani na sljede}i na~in: “.448 Zbog teško}a dokazivanja u praksi }e. vrijeme povrede. str. niti bi je predvidjelo razumno lice istih svojstava u istim okolnostima. str. 11. 447 Vidjeti Perovi} J.447 Primjedbe su utoliko opravdanije kada se zna da Konvencija ne odre|uje trenutak prema kome se „predvidivost“ ocjenjuje. prevladavati primjena objektiviziranog kriterija ocjene prekršaja ugovora. Tako i Perovi} J. 446 Will u Bianca-Bonell.prema shva}anju štetnika ili ošte}enog. 143 . 152 – 165. Isto i Grabriel Henry. iz ugla „razumne osobe”. isto djelo. sankcije kojima su izlo`ene i postupak kojim nevina strana ostvaruje svoja prava. ipak. isto djelo. tj. ošte}eni ili povjerilac. I drugo. 206. obavještenje druge strane itd.444 Dakle.. prekršaj koji spre~ava bitno izvršenje je razlog za raskid”. 444 Will u Bianca-Bonell.442 Ostale povrede. isto djelo. Zato treba citirati ~lan 25 BK: „Povreda ugovora koju ~ini jedna strana smatra}e se bitnom ukoliko se njome prouzrokuje takva šteta drugoj strani da je suštinski lišava onog što je opravdano o~ekivala od ugovora. isto djelo. str. tj.

144 . Zbog toga je primjena Konvencije mogu}a pred nacionalnim sudovima pojedinih dr`ava. 379. Na ovaj na~in je pravno pokriveno cijelo podru~je odgovornosti u oblasti me|unarodne prodaje. u osnovi sistema odgovornosti po Konvenciji nalazi se povreda ugovora. došle su do izra`aja i u Konvenciji. Iako je po ugledu na common law sisteme Konvencija ovu odgovornost ~vrsto vezala za ugovor. 450 Tallon u Binaca-Bonell. 576 isti~e da je ovo u skladu sa globalnom koncepcijom Konvencije. isto djelo. str. a za one na stvarima posebno.pravna odgovornost mo`e nastati povredom ugovora (ugovorna odgovornost) ili prouzrokovanjem štete bez postojanja prethodnog imovinskog odnosa izme|u strana (gra|anski delikt). a ne iz diferenciranja komercijalnih i pravnih pozicija prodavca i kupca.449 Razlike u obavezama proisti~u iz fakti~kog karaktera povrije|ene du`nosti. odnosno njegov “prekršaj” shodno anglosaksonskoj terminologiji. u Konvenciji su posebno ure|eni najva`niji slu~ajevi povreda obaveza svake strane. Pored formalnog. To se u punoj mjeri odrazilo i u pojedinim rješenjima. jedinstvo sistema je obezbije|eno i na suštinskom nivou. a kod deliktne na ošte}enom. Odgovornost za deliktne štete koje jedna strana nanese drugoj povodom ugovora uopšte. instrumente koji u analognoj situaciji stoje na raspolaganju prodavcu (~lanovi 61-65) i zajedni~ke odredbe za obje vrste subjekata (~lanovi 7184). 128. Teret dokazivanja (onus probandi) kod ugovorne odgovornosti le`i na štetniku. Ovo je u~injeno kako zbog njihovog zna~aja. Te`ina tereta dokazivanja naro~ito je zna~ajna kod konstituisanja osnova odgovornosti. Tre}e. Razlika izme|u ove dvije vrste odgovornosti nije samo akademska. ipak je uticaj kontinentalnih sistema jasno vidljiv u njenim dispozitivnim rješenjima. Za svaku od ovih vrsta odgovornosti nacionalna prava imaju niz posebnih rješenja. isto djelo. str. 449 Sli~no Caemmerer/Schlechtriem. ravna se prema pravilima mjerodavnog nacionalnog prava. Iako se povrede ugovora u principu dijele na bitne i nebitne.450 ^etvrto. Konvencija u posebnim odsjecima ure|uje sredstva kojim raspola`e kupac u slu~aju povrede obaveze od strane prodavca (~lanovi 4552). Na ostale obaveze se primjenjuju opšta pravila sadr`ana u zajedni~kim odredbama o odgovornosti obje strane. bez obzira na to da li je njihov pravni poredak anglosaksonskog ili kontinentalnog tipa. razlike izme|u pojedinih povreda. Drugo. Prvo principijelno rješenje o odgovornosti prema Be~koj konvenciji jeste da ona ima ugovornu pravnu prirodu. tako i zbog fakti~kih razlika u pojedinim slu~ajevima. kako ih vide kontinentalni sistemi.

Na ovaj na~in je stepen pravne sigurnosti 451 ^lan 79. str. str. 240-242. ona ne}e biti odgovorna ako doka`e da je do neizvršenja došlo zbog smetnje koja je bila van njene kontrole i da od nje nije bilo razumno o~ekivati da u vrijeme zaklju~enja ugovora smetnju uzme u obzir.456 Šesto. 658. str. 104 i 106). X Ed. 453 Opširnije kod Caemmerer/Schlechtriem. isto djelo. 1972. isto djelo. 51-68. 456 Teorijsku raspravu vidjeti kod Caemmerer/Schlechtriem str.453 Krivica du`nika . IUP. Zna~ajna su i izlaganja na str. u kome su ure|ena prava prodavca kada kupac ne izvrši svoje obaveze uredno. Budu}i da je frustriraju}i doga|aj takvog intenziteta da “efektivno “ubija” ugovor”. da izbjegne ili savlada takvu smetnju i njene posljedice”. (2) b). Pri ocjeni postojanja povrede ugovora i uzro~ne veze treba imati u vidu da se du`nik ne mo`e koristiti neispunjenjem obaveza druge strane kao osloba|aju}im. te upore|ivanje CISG i UCC koje je izvršio Gabriel Henry. 578 isti~e da “ovi elementi konstituišu tradicionalne elemente više sile”. 454 Isto Caemmerer/Schlechtriem. ona ipak bitno odstupa od rješenja uporednog prava. 655666. Teorijska razmatranja kod Trifkovi} dr Miloš: “Odgovornost prevoznika za neizvršenje obaveze iz opšteg tipa ugovora o prevozu stvari drumom u doma}em transportu”. odnosno prekršaj ugovora.propuštanjem pa`nje koja se o~ekuje od stru~njaka ili zanemarivanjem pa`nje koja se razumno o~ekivala od du`nika.452 A to zna~i da je Konvencija usvojila princip ili sistem objektivne odgovornosti. 455 Kao ilustraciju vidjeti izlaganje o povredi ugovora.štetnika se ne zahtijeva kao pretpostavka odgovornosti. i kontinentalni i common law sistemi odgovornost ugovornog du`nika za nenov~ane obaveze zasnivaju na krivici.454 Dvije napomene su ipak neophodne. Definisanje jedinog osnova osloba|anja od odgovornosti u ~lanu 79 BK451 odgovara pojmu više sile u kontinentalnim i anglosaksonskim sistemima. U takvim porecima }e procjena krivice biti svedena na elemente ~lana 79 i znatno objektivizirana. (str. a) BK koji govori o pravu kupca da raskine ugovor u slu~aju da druga strana ne ispuni svoje obaveze i ~lan 64. Krivica je psihi~ki odnos u~inioca povrede ugovora prema štetnoj radnji i šteti kao njenoj posljedici. 578-584. Najprije. ekskulpiraju}im osnovom. Pretpostavke za njen nastanak su: povreda. 452 Vidjeti ~lan 177 ZOO. formulacija ~lana 70 BK su tako date da se mogu primijeniti i u sistemima koji odgovornost ve`u isklju~ivo za krivicu. ukoliko je sam du`nik prouzrokovao neispunjenje (~lan 80 BK). Beograd. 383-384. Iako se standard razumnog o~ekivanja. str. Schmitthoff. odsustvo krivice bilo koje strane i nepredvidivost doga|aja (str. sporadi~na rješenja Konvencije koja putem usvajanja subjektiviziranih elemenata djelovanja ukazuju na usvajanje krivice kao osnova odgovornosti imaju prvenstveno ekskulpatornu funkciju i zadatak o~uvanja principa pravi~nosti. 384-385 i 679-680.Peto. Na isti zaklju~ak upu}uje i analiza koju daje Tallon u Bianca-Bonell. stav 1: “Ako jedna strana ne izvrši neku od svojih obaveza. isto djelo. 104 i dalje u izlaganju povezuje klasi~nu common law doktrinu o frustration i kategoriju više sile. šteta kod povjerioca i uzro~na veza izme|u povrede ugovora i štete. 654. vidjeli smo da se u slu~aju bilo kakve povrede ugovora on ne raskida po samoj Konvenciji. str. isto djelo. te ~lan 49. (2). Tallon u Binaca-Bonell. Sastoji se od elemenata svijesti i volje. predvi|anja i ponašanja ~esto spominje u Konvenciji. str. 145 .455 I drugo. 104) i element njegove neotklonjivosti je posredno prisutan. Oba elementa cijene se objektivizirano . Od elemenata se izri~ito spominju: spoljni doga|aj. str. isto djelo. isto djelo.

Odgovornost za docnju je odnos koji nastaje povodom radnji popravljanja štete izazvane vremenski neurednim ispunjenjem ugovora. ali se tra`i da ona bude data „na na~in koji se smatra odgovaraju}im u danim okolnostima“ (~lan 27 BK). Sistem odgovornosti za docnju sa isporukom 129. Forma izjave nije propisana. barem na nivou izuzetaka.1. Odgovornost prodavca 12. a ako toga nema. obešte}enje se vrši kombinacijom alternativnih i kumulativnih vidova naknade. 115. prekršaja ugovora (breach of contract)“.459 Padanjem prodavca u docnju po~inje da te~e ~etverogodišnji zastarni rok (~lanovi 8 i 10. fakti~ka obilje`ja docnje zahtijevala su njeno posebno regulisanje i sa stanovišta odgovornosti.. No.458 Docnja je ~injenica koja se sa stanovišta odgovornosti kvalifikuje kao štetna radnja povrede ugovora. str.što je zna~ajan ustupak kontinentalnim sistemima. Pošto izjava ima pravni u~inak ako je o njoj obaviještena druga strana (~lan 26 BK). 132-144. str. isto djelo. 458 ^lan 33 BK predvi|a odre|ivanje roka isporuke ugovorom (datum i period). 387. 461 Vidjeti ~lanove 49 i 52 Konvencije na primjer. 1 KoZ).. 459 Uporedni pregled vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. teret dokazivanja u praksi dovodi do dominacije pisanih izjava o raskidu. Napokon. Za nastanak odgovornosti je potrebno da se uz štetnu radnju ostvare i druge pretpostavke. 146 .457 Ukoliko je prekršaj ugovora bitan.1. kupac za bilo koju povredu obaveze prodavca mo`e: 457 Teorijske dileme vidjeti kod Perovi} J. 300 – 308. Caemmerer/Schlechtriem. Docnja sa isporukom je neizvršenje svih radnji predaje robe u ugovorenom ili u roku odre|enom Be~kom konvencijom. za raskid nije potrebno prethodno dati naknadni rok za ispunjenje. Ugovor o prodaji. Doma}e pravo je izlo`eno na str. sedmo.1. ipak.461 Sistem odgovornosti je. str. „vitalan”. 131. isto djelo.podignut u odnosu na pravne sisteme koji u slu~aju neispunjenja obaveza poznaju raskid ugovora ipso iure. onda „u razumnom roku poslije zaklju~enja ugovora”. Utvr|en je ~lanom 45 Konvencije. Oni se mogu sastojati u novcu i/ili naturi . Kod nebitnih povreda mora se dati naknadan razuman rok. Prema njemu... 460 Draški} dr Mladen: „Me|unarodna prodaja prema..” str. Odgovornost za docnju sa isporukom 12. „Be~ka konvencija polazi od jedinstvenog pojma povrede. 12. jedinstven.460 Ona stoga docnju sa isporukom ne izdvaja u posebnu vrstu povreda. Za raskid je uvijek potrebna i posebna izjava povjerioca kao nevine strane.

pa i za ekskulpaciju za docnju je radnja druge strane. Iako tada nastaje slo`en sistem povezanih prava i obaveza obje stranke. dokumentarna i simboli~ka. Odgovornost za docnju sa jednokratnom isporukom 131. isporuka mo`e biti fiksna ili nefiksna. Razmotri}emo razli~ite situacije koje nastaju kombinacijom prethodnih elemenata. Sistem prava kupca u slu~aju docnje sa isporukom zavisi od toga kakvi su: . i osloba|anje od odgovornosti je postavljeno jedinstveno za sve povrede. Ono se u suštini svodi na odre|ivanje više sile putem elemenata: smetnje kao spoljnog djelovanja. Po kriteriju vremena isporu~ivanja cijele koli~ine isporuka mo`e biti jednokratna i sukcesivna. odnosno karakter povrede ugovora docnjom sa isporukom.2. 12.vrsta isporuke i . Kao i odgovornost. u ovom slu~aju kupca (~lan 80). . Napokon. neizbje`nosti i neotklonjivosti (~lan 79). odnosno prema bitnom ili nebitnom karakteru roka. Razmotri}emo najprije slu~aj odgovornosti za docnju sa jednokratnom isporukom. pa i sa docnjom.1. 147 . Pored toga. naima izjedna~ena sa ostalim povredama ugovora. u sistemu Be~ke konvencije nema potrebe za njenim posebnim razmatranjem sa stanovišta odgovornosti za docnju.„zahtijevati naknadu štete predvi|enu u ~lanovima 74 do 77“ i .zahtjev za izvršenje isporuke u naknadnom razumnom roku. Pošto se predaja dokumenata tretira kao jedna od osnovnih obaveza prodavca.„koristiti se pravom predvi|enim u ~lanovima 46 do 52“. 130. Prema na~inu predaje stvari isporuka mo`e biti: realna. Razrada iznesenih rješenja Konvencije daje rezultate koji su veoma sli~ni odgovornosti za docnju sa isporukom u uporednom pravu i kod nas. I za ovu varijantu Be~ka konvencija predvi|a posebne solucije.karakter roka. Ona je. Prava kupca mogu se svrstati u ~etiri osnovne grupe: . u izlaganjima }emo po}i od osnovnih prava koje kupac ima u ovome slu~aju. . nepredvidivosti.raskid ugovora. osnov za osloba|anje uopšte.zahtijevati naknadu štete „i ako se poslu`io drugim sredstvom“.. prema zna~aju povrede ugovora docnjom sa isporukom. Za ove dvije situacije u Konvenciji postoje posebna rješenja.

stav 1 Konvencije. to je nesumnjivo slu~aj kada du`nik izjavi da ne}e izvršiti svoju obligaciju.Obaveza druge strane nije dospjela. osloba|anjem povjerioca od ispunjenja njegovih obaveza i umanjenjem štete koju predstoje}e neispunjenje mo`e da prouzrokuje (Perovi} J. isto djelo. isto djelo. Njome je Konvencija pribli`ena velikoj grupi kontinentalnih prava koja imaju sli~an sistem. kupcu. Pravo na prijevremeni raskid se ne mo`e vršiti ako je u izgledu nebitna povreda. isto djelo. .. str.. 251. isto djelo.467 Teret dokazivanja le`i na povjeriocu. 132. bilo raskidom i . Zbog toga Glava V Konvencije ova prava u potpuno istom obliku daje i kupcu i prodavcu 467 Perovi} J. 387: Ovo je jedini slu~aj u kome bezuspješan protok naknadnog roka automatski vodi pravu na raskid ugovora. Tra`eni uslovi moraju biti ispunjeni kumulativno: . Raskid ugovora je veoma slo`en institut. str. 133. kako generalno. isto djelo.Budu}a bitna povreda mora biti „jasna”. 148 . str. tako i u slu~aju docnje sa isporukom. druga strane mo`e izjaviti da ugovor raskida” (~lan 72. predvi|a dvije osnovne situacije. kada su za to ispunjeni uslovi Konvencije.463 Ova mogu}nost stoga se ispoljava i kao privilegija i kao obaveza kupca.Predstoji bitna povreda ugovora.465 To ni u kom slu~aju ne}e biti novi cjelovit rok za isporuku. kupac ne mo`e zahtijevati raskid ugovora dok dodatni razuman rok ne protekne bez uspjeha. isto djelo. U drugim slu~ajevima se izvjesnost budu}e povrede i njena „bitnost” moraju utvr|ivati tuma~enjem ugovora i svih okolnosti konkretnog posla. 248). Konvencija za sve obaveze. 132. .popravljanje štete izazvane bilo docnjom. Prva je konkretna manifestacija opšteg prava povjerioca na raskid ugovora prije dospjelosti obaveze du`nika (anticipatory breach): „Ako je prije datuma izvršenja ugovora jasno da }e jedna strana izvršiti bitan prekršaj ugovora. tj.462 Ako se ne radi o bitnoj povredi ugovora. 446-451.” str.466 Postoji više uslova pod kojima izlo`ena mogu}nost va`i. 464 Pregled uporedno pravne prirode vidjeti kod Draški} dr Mladen: „Me|unarodna prodaja prema. str. pa i za blagovremeno izvršenje isporuke. 145. str. nego vrijeme koje je urednom prodavcu potrebno da isporu~i u osnovi ve} pripremljenu robu. 463 Caemmerer/Schlechtriem. Caemmerer/Schlechtriem. 465 Vilus dr Jelena.464 Dodatni razuman rok „zavisi}e od okolnosti slu~aja”...restitucija eventualno pla}enih iznosa. 466 Pravo na raskid ugovora prije isteka roka za ispunjenje obaveze je motivisano zaštitom povjerioca od sigurne budu}e povrede. Prema stavu 3 istog ~lana. 386 upu}uju na njema~ko pravo kao izvor spomenutog rješenja. Te okolnosti mogu biti objektivne i/ili subjektivne. 1 BK). 462 Opširna izlaganja o naknadnom roku nalaze se kod Caemmerer/Schlechtriem. Zahtjev za izvršenje isporuke u dodatnom razumnom roku zasnovan je na ~lanu 47. str..

Pošto teorija prijema dominira Be~kom konvencijom. Druga situacija se odnosi na raskid ugovora uopšte. pošto je obaveza ve} dospjela. U prvoj varijanti se ugovor raskida prije nego što je prodavac isporu~io robu. Davanje dodatnog roka ne podrazumijeva i izjavu o raskidu ugovora. kad ga prodavac obavijesti da ugovor ne}e ispuniti (~lan 47. 469 Vilus dr Jelena. Dalja izlaganja koncentrisa}emo na odgovornost prodavca u slu~aju raskida ugovora zbog neblagovremene isporuke. kupac ne smije vršiti nijedno svoje pravo po osnovu raskida ugovora. ~ime je jasno naglašeno da „nema automatskog raskida ugovora”.. 1.. Smatramo da se „razumnost“ obavještenja odnosi isklju~ivo na njegov komercijalni sadr`aj. 93. ali zadr`ava pravo na naknadu štete zbog zadocnjenja. kako bi du`nik mogao da pru`i adekvatna sredstva obezbje|enja urednog ispunjenja. pa i kad du`nik izjavi da ne}e ispuniti ugovor. Obavještenje djeluje od trenutka u kome ga je du`nik primio. Bez obzira na raspolo`ivo vrijeme. Ako je izjava o raskidu u~injena. Zastarjelost po~inje te}i od datuma u kome je obavezu trebalo izvršiti (~lan 12. pa i zbog neblagovremenog ispunjenja isporuke. raskid je mogu} tek poslije bezuspješnog proteka naknadnog razumnog roka za isporuku (~lan 49. str. rokovi zastare bilo kakvih zahtjeva po osnovu raskida ugovora po~inju te}i onoga „datuma na koji je izjava o raskidu u~injena drugoj strani” (~lan 12. 1 KoZ). Unutar nje postoje dvije situacije: . Izjava djeluje od dana kada ju je du`nik primio. 1 BK). 2 BK).„Ako vrijeme dozvoljava” (~lan 72. .469 468 Teorijske dileme vidjeti kod Perovi} J. obzirom da je vremenska mogu}nost obavještavanja ve} istaknuta u tekstu Konvencije.Izjava povjerioca o raskidu. 149 . povjerilac mora du`niku dati „razumno obavještenje” o namjeri raskida. 254 – 255.468 Ovim se ne štiti samo du`nik. Prije isteka naknadnog roka kupac mo`e izuzetno raskinuti ugovor i tra`iti popravljanje štete. povjerilac ovu izjavu ne mora dati kada je du`nik ve} izjavio da ne}e ispuniti ugovor. smatramo da je to datum u kome je du`niku i stiglo povjerio~evo obavještenje o prijevremenom raskidu. I tu postoje dvije osnovne varijante. nego i princip realnog ispunjenja ugovora. Ona je potrebna u svim slu~ajevima.Ako docnja ne predstavlja bitnu povredu ugovora. isto djelo. ona se uvijek mora posebno dati i to predstavlja obavezu kupca (~lan 49 u vezi sa ~lanom 26 BK). Dok dodatni rok te~e. „Izjava o raskidu ima pravno dejstvo jedino ako je o njoj obaviještena druga strana“ (~lan 26 BK). b) i ~lan 41. str. stav 2). 1 KoZ).

U drugoj situaciji docnja predstavlja bitnu povredu ugovora.. isto djelo.. isto djelo. Popravljanje šteta izazvanih bilo docnjom. isto djelo. 150 . kupac ima pravo na naknadu štete. Sistem naknade je u Konvenciji postavljen u skladu sa opštim pravilima reparacije koja postaje kako u anglosaksonskim. da prodavac ima pravo da „povu~e svoju izjavu o odbijanju izvršenja isporuke“ prije nego što kupac izjavi da raskida ugovor. 194. Druga varijanta postoji onda kada je prodavac izvršio isporuku. 458. str.475 Usvojena rješenja omogu}avaju premoš}ivanje razlika koje postoji izme|u ove dvije grupe sistema. odnosno da li docnja predstavlja bitnu ili nebitnu povredu ugovora. isto djelo.. Vidjeti ~lan 87 BK. 134. polo`aj kupca je isti kao u prethodnom slu~aju.. To }e najprije biti slu~aj ugovaranja fiksnog roka isporuke. „logi~no bi bilo o~ekivati da }e kupac odrediti prodavcu naknadni rok razumne du`ine za izvršenje njegovih obaveza“. izra`en na str. „s obzirom na ~injenice koje su. 608-626. Granicu naknade predstavlja predvidivost tih šteta kao mogu}ih posljedica povrede ugovora u trenutku zaklju~enja ugovora. str. isto djelo. 194. tada bile poznate ili morale biti poznate” (~lan 74 BK). Ako isporuka bude izvršena u dodatnom razumnom roku. stav 2. sastoji u nadokna|ivanju proste štete i izgubljene dobiti. shodno ~lanu 74 BK. Kupac i tada mo`e raskinuti ugovor. mo`e odmah raskinuti davanjem izjave o raskidu. str. Naknada štete u novcu ovdje ima samostalan karakter i ne kumulira se sa drugim vidovima popravljanja štete koje 470 Isto i Perovi} J. str.471 U situacijama u kojima mo`e biti sporno da li je rok isporuke bitan ili nebitan element ugovora. 475 Opširan pregled vidjeti kod Caemmerer/Schlechtriem. davanje dodatnog roka nije potrebno. 191 473 Posredno se ovo mo`e zaklju~iti na osnovu izlaganja kod Caemmerer/Schlechtriem. odnosno prava kupca. I kod naknade štete postoje dvije osnovne situacije: docnja i raskid.472 Ukoliko je naknadni dodatni rok dat. ako izjavu o raskidu da „u razumnom roku ra~unaju}i od trenutka kad je saznao da je isporuka izvršena” (~lan 49. bilo raskidom ugovora tako|er predstavlja slo`en podsistem obaveza prodavca. 474 Perovi} J.473 Drugi karakteristi~an i teorijski nesporan slu~aj bitne povrede ugovora predstavlja „ozbiljna i kona~na“474 izjava prodavca da ne}e izvršiti isporuku. tako i kontinentalnim pravnim porecima.. mada sa zadocnjenjem.470 Ako docnja predstavlja bitnu povredu ugovora. Primljenu robu mora ~uvati. str. analogno anglosaksonskim sistemima. ta~ka a). Iz komercijalnih razloga smatramo spornim stav citiranog autora.. Ona se. 471 Ne postoji automatski raskid ugovora. i ugovor se. U svim ostalim slu~ajevima je neophodno prema konkretnim okolnostima kvalifikovati docnju kao bitnu povredu ugovora. U nedostatku odgovaraju}e klauzule zaklju~ak o fiksnosti roka mora se izvu}i tuma~enjem ugovora i okolnosti u kojima je on zaklju~en. 148. 472 Perovi} J.

151 .479 135. U slu~aju da je jedna strana vratila više. isto djelo. 479 Obaveza obavještavanja mo`e se ipak konstituisati na osnovu ~lana 77 BK. 633).480 476 Caemmerer/Schlechtriem. Ako je dio isporuke primljen. Isto i Knapp u Bianca . str.Naknada razlike u cijeni . 477 Caemmerer/Schlechtriem. str.Konvencija omogu}ava. str. kupac mo`e zahtijevati naknadu stvarne štete kao i izgubljene dobiti u svojstvu jedinog reparatornog zahtjeva. Prestaju da va`e prava i obaveze stranaka. str. kupac mo`e svoje pravo restitucije ostvariti samo istovremeno sa vra}anjem stvari koje je preuzeo po osnovu ugovora (~lan 81 BK).478 ili . Ostala prava koja stoje na raspolaganju kupcu su: .Kupovina radi pokri}a . Ukoliko se vrši druga prava koja sti~e raskidom ugovora. ima pravo na restituciju. 480 Caemmerer/Schlechtriem. Upravo zbog toga i postoji zahtjev u Konvenciji da se u periodu dodatnog roka kupac ne mo`e koristiti drugim sredstvima predvi|enim za povredu ugovora (~lan 47. strana koja je ugovor izvršila u cjelini ili djelomi~no. Konvencija ne predvi|a obra~un i prebijanje onoga što stranke moraju da vrate. 690. te prema okolnostima konkretnog slu~aja. 478 Ova rješenja su bila predmet velikih sporova na samoj Konferenciji u Be~u (vidjeti Caemmerer/ Schlechtriem. ^etvrto pravo kupca u slu~aju raskida jeste vra}anje iznosa koje je po osnovu ugovora ve} platio prodavcu. nastupaju najprije opšte posljedice iz ~lana 81 BK. str. Bude li ugovor raskinut pošto je isporuka ve} izvršena. restitucija se vrši istovremeno. isto djelo. osim onih koji se odnose na: na~in rješavanja sporova (arbitra`ne klauzule npr. 533. za razliku }e se primijeniti nov~ana restitucija po sistemu prebijanja koristi na osnovu ~lana 84. I drugo. Kada do|e do raskida ugovora.Bonell. stav 1 BK). „primijeni}e se teku}a cijena u trenutku preuzimanja” (~lan 76. isto djelo. odnose stranaka nakon raskida ugovora i na naknadu štete. 690. onda u razumnom mjestu . Kada su stvari nepotrošene ili nepromijenjene. 634: obra~unava se na bazi hipoteti~ke kupovine radi pokri}a.supstitutu (~lan 76 BK).476 Dalje. Ukoliko su obje strane izvršile ugovor barem djelomi~no.). U tom slu~aju pored razlike u cijeni kupac ima pravo i na naknadu štete (~lan 75 BK).ona se kao vid apstraktne štete477 utvr|uje tako da se od ugovorne cijene odbije teku}a tr`išna cijena u trenutku raskida ugovora u mjestu u kome je isporuka trebalo da bude izvršena. kupac mo`e zahtijevati naknadu štete u novcu samo da bi postigao potpuno obešte}enje. isto djelo. isto djelo.kupovina radi pokri}a mora se izvršiti u razumnom roku i na razuman na~in. Obaveza obavještavanja o namjeravanoj kupovini ne postoji. Stoga }e se opravdanost ovakvog zahtjeva jedne strane cijeniti prema poslovnim obi~ajima i praksi partnera. stav 2 BK). a ako tu nema cijene.

mogu}nost tra`enja garancija za dalju urednu isporuku obroka se i ne spominje. 12. No. Shodno tome. stav 3 BK). Kada je koli~ina nebitan element ugovora. npr). Ona se razlikuju prema tome da li je koli~ina nebitan ili bitan element ugovora. kupac mo`e svojom izjavom raskinuti ugovor za budu}e obroke i bez insistiranja na dopunskim garancijama urednog izvršenja ugovora. str. Smatramo da ovu formulaciju treba tuma~iti u duhu teorije prijema koja dominira Be~kom konvencijom (~lan 24.483 tj. Mislimo da izme|u dva razmatrana pod-instituta postoji suviše pravo-tehni~kih razlika da bi se oni mogli izjedna~iti. Smatramo da je tra`enje obezbje|enja za urednu isporuku budu}ih obroka pravo.481 Centar izlaganja bi}e upravo na njima.3. U na~elu.Docnja sa isporukom obroka sama po sebi ne predstavlja bitnu povredu ugovora. mogu u slu~aju docnje sa isporukom obroka nastati dvije situacije: . kada postoji me|uzavisnost svih obroka s obzirom na „svrhu koju su stranke imale u vidu prilikom zaklju~ivanja ugovora” (~lan 73.Sva do sada navedena prava kupca u slu~aju raskida ugovora po~inju te}i od dana u kome je „izjava u~injena drugoj strani” (~lan 12. kupac tada mo`e bez davanja dodatnog roka raskinuti ugovor. BK je neznatno modifikovala njegova rješenja. Odgovornost za docnju sa sukcesivnom isporukom 136.. ali samo za obrok sa kojim je prodavac u docnji. Za razliku od nacionalnih prava i od opšteg rješenja ~lana 72 BK. Kupac tada mo`e u razumnom roku izjaviti da ugovor raskida „za ubudu}e”. tj. ali kupac mo`e osnovano zaklju~iti „da }e do}i do bitne povrede ugovora u odnosu na budu}e isporuke” (~lan 73.Docnja sa isporukom obroka predstavlja bitnu povredu ugovora. 482 Perovi} J. i za još nedospjele obroke. 606: „Ciljna zavisnost” izme|u obroka procjenjuje se po objektivnim i subjektivnim elementima. isto djelo. ima i zna~ajnih specifi~nosti. 152 . stav 2 BK). 483 Caemmerer/Schlechrtiem. Posebna rješenja koncentrisana su u pravu kupca da raskine ugovor. Drugi veliki kriterij podjele posljedica docnje sa isporukom jeste postojanje obaveze na sukcesivnu isporuku. 137. 274 – 275. kupac mo`e izjaviti da 481 Specifi~nosti o kojima }emo govoriti prvi put su na me|unarodnom nivou ure|ene haškim Jednoobraznim zakonom o me|unarodnoj prodaji robe. isto djelo. za ovu situaciju va`e osnovna rješenja koja smo ve} izlo`ili kod jednokratne isporuke. . odnosno da li zadocnjenje sa isporukom obroka predstavlja ili ne predstavlja bitnu povredu ugovora. 1 KoZ). Detaljno upore|ivanje dva akta vidjeti kod Perovi} J. str. Kriterij procjene je “razuman ~ovjek”. a ne obaveza kupca. 280 smatra da ovaj slu~aj de facto predstavlja jednu vrstu raskida ugovora „pre isteka ugovornog roka – anticipatory breach“. str.. Izjava o odustanku je i ovdje potrebna. isto djelo.1.482 Kada je koli~ina bitan element ugovora.

tj. 461 isti~u da se ovo sredstvo koristi prvenstveno kod isporuke nesaobrazne robe. Uva`avaju}i princip realnog ispunjenja ugovora. dakle od teorije otposlanja koja kao opšti princip va`i za druge akte obavještavanja i zahtjeve (~lan 27 BK). ^iš}enje od zadocnjenja 138. po sili Konvencije.484 S obzirom na princip Pacta sunt servanda. na prava kupca da raskine ugovor i na princip zaštite opravdanih interesa kupca.naknadna isporuka mora se izvršiti „bez nerazumnog odga|anja”. 484 Caemmerer/Schlechtriem.potrebno je da kupac ve} nije raskinuo ugovor.naknadnu isporuku prodavac mora da izvrši o svom trošku. naveli su redaktore Konvencije da u nju unesu rješenja koja }e doprinijeti izvjesnosti kod prodavca u pogledu po`eljnosti njegovog ~iš}enja od zadocnjenja. (1) BK). i zahtjev kupcu da prodavcu saopšti svoju odluku. Brojnost uslova pod kojim je naknadno izvršenje po inicijativi prodavca dopušteno. da naknadno i bez zahtjeva kupca ispuni zadocnjelu isporuku (~lan 48 BK). uz pravo na naknadu štete. .naknadna isporuka mora se izvršiti „bez nerazumnih nepogodnosti za kupca”. Zahtjev za obavještenje djeluje „samo ako ga je kupac primio”. ne mo`e se koristiti drugim sredstvima koja su suprotna izvršenju ugovora od strane prodavca (~lan 48. . Kupac mora u razumnom roku odgovoriti na zahtjev. 139. stav 2 BK). njihova kumulativna primjena i široko polje dejstva determinsano brojnim pravnim standardima. Ne u~ini li to. isto djelo.ugovor raskida u cjelini. . . Ni ovdje kupac ne mora tra`iti obezbje|enje uredne isporuke budu}ih obroka. ima pravo i obavezu restitucije svega što je po osnovu raskinutog ugovora primljeno (~lan 82. str. Odstupa se.4.1. 12. 153 .naknadna isporuka ne smije stvoriti neizvjesnost kod kupaca u pogledu mogu}ih budu}ih troškova. Obavještenje prodavca o namjeravanom naknadnom izvršenju ugovora sadr`i u sebi. A to zna~i i za ve} primljene obroke i za obrok sa kojim je prodavac u docnji i za budu}e obroke. za vršenje ovog prava prodavca predvi|eni su brojni i strogi uslovi: . Svi ovi uslovi moraju biti ispunjeni kumulativno. stav 2 BK). Konvencija predvi|a mogu}nost da se prodavac „o~isti od zadocnjenja” (purgatio morae). Taj instrument je zahtjev prodavca kupcu da se izjasni da li prihvata naknadno izvršenje ugovora (~lan 48. U tom slu~aju kupac.

2. Kada se povreda ugovora manifestuje kao vidljiv nedostatak saobraznosti. Odgovornost za nesaobraznost stvari i prava ili potra`ivanja tre}ih lica 12. Nedostatak saobraznosti ili pravni nedostatak..485 ne}emo se na njemu ovdje zadr`avati. rokovi zastarjelosti zahtjeva za popravljanje štete po~inju te}i od momenta isporuke. „Reklamacija/ obavještenja o nesaobraznosti” i „Pojam i principi odgovornosti“ u ovom tekstu. 487 Prema Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema.. Uslovi za nastanak odgovornosti za nedostatak saobraznosti i pravne nedostatke su: uredno utvr|ivanje postojanja nesaobraznosti pregledom robe i uredna reklamacija. Fakti~ke razlike izme|u docnje sa isporukom robe saobrazne ugovoru i blagovremene isporuke nesaobrazne robe.12. mo`e da predstavlja bitnu ili nebitnu povredu ugovora.2. Rok zastare u slu~aju skrivene nesaobraznosti te~e od momenta u kome se nedostatak mogao otkriti. te sporost i neizvjesnost zahtjeva za naknadu štete zbog raskida487 navele su redaktore Be~ke konvencije da u nju unesu posebna rješenja u pogledu odgovornosti za nedostatak saobraznosti. Isto va`i i za opšte pretpostavke za nastanak odgovornosti u ovome slu~aju prekršaja ugovora.. stav 2 KoZ).“ str. 486 Vidjeti naslov naveden pod 1. Stoga „ni Be~ka konvencija. Pošto je teorijski ve} obra|en. Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke isporu~ene stvari je u Be~koj konvenciji uklju~ena u širi institut odgovornosti za bitne povrede ugovora. odnosno od trenutka u kome je roba ili stvarno uru~ena kupcu ili od onog u kome je kupac odbio da primi ponu|enu robu (~lan 10.193. kao i docnja. opasnost od prekida kruga „koji treba da slijedi roba”. u kojoj je te`nja za jedinstvenim regulisanjem sankcija protiv svih obaveza prodavca jedno od njenih osnovnih obele`ja. Zbog toga je i sistem odgovornosti u ovome slu~aju u principu podudaran onome koji postoji kod docnje. Njegovo odre|enje dato je u ~lanu 25 Konvencije. Ova dva uslova ve} su obra|ena. Uslov za to je nesavjesnost prodavca (~lan 10. 154 . nije uspela da asimilira u potpunosti odgovornost za nesaobraznost sa odgovornoš}u za neizvršenje drugih obveza prodavca. Sistem odgovornosti za nesaobraznost i pravne nedostatke 140. 488 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema.”488 U daljim izlaganjima }emo te`ište staviti na specifi~nosti sistema sankcija za nedostatak saobraznosti bilo robe bilo prava svojine.. Pri tome }emo nastojati 485 Vidjeti naslove „Provjera saobraznosti”.486 141. „obavještenje”. 194.” str.1. odnosno pravni nedostatak. stav 3 KoZ).

potrebno je da nedostatak predstavlja bitnu povredu ugovora (~lan 46. Prava kupca kada ostaje pri ugovoru 142. Prva tri prava se koriste alternativno. 4 th ed. 490 Caemmerer/Schlechtriem. Uvo|enje ovog ograni~enja Perovi} J. na primjer. Konvencija ne poznaje ni raskid ugovora po samom pravu ukoliko je evikcija potpuna.491 Drugo.naknada štete koja nije pokrivena nekim od prethodnih ovlaštenja. onda pod uslovima iz Konvencije kupac ima mogu}nost da bira izme|u sljede}ih prava: . Analogno izlaganje o odgovornosti za pravne nedostatke nije mogu}e (vidi str.. 1 BK).. Pravo kupca da zahtijeva zamjenu nesaobrazne stvari je ograni~eno kako fakti~ki. Ugovor o prodaji.489 12. ukoliko se ne koristi nekim sredstvom koje bi bilo suprotno takvom zahtjevu” (~lan 46 (1) BK).da ih izlo`imo analogno re`imu odgovornosti za materijalne nedostatke u doma}em pravu. Zamjena se ne mo`e tra`iti ako je kupac ve} po~eo da se koristi nekim drugim odštetnim pravom koje je nespojivo sa zamjenom (~lan 46. Oxford – N.zamjena robe. 169). 159-164). Gabriel Henry. Prva opšta mogu}nost koju kupac ima jeste da ostane pri ugovoru i da zahtijeva „od prodavca izvršenje njegovih obaveza. str. Be~ka konvencija. Prvi uslov ima generalnu prirodu.490 Zamjena se mo`e zahtijevati samo ako su predmet ugovora stvari odre|ene po rodu (genus). 1997. . Osnovni pravno-politi~ki razlog za ovakvo rješenje le`i u potrebi ograni~avanja ili izbjegavanja duplih transportnih troškova. Naknadu štete u ovom slu~aju kupac mo`e zahtijevati samo kumulativno sa nekim od tri prva ovlaštenja. 145-146. 491 Estoppel je „pravilo dokazivanja ili materijalnog prava koje spre~ava osobu da pori~e istinitost izjave koju je sama dala ili da pori~e ~injenicu za koju je tvrdila da postoji“ („Oxford Dictionary of Law“. kod CIF prodaja na primjer. 489 O uporednom i doma}em pravu vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. ne pravi razliku izme|u potpune i djelomi~ne evikcje. Shodno tome. 2 BK). kao što to ~ini naš ZOO i brojni drugi nacionalni poreci. tako i pravno.. isto djelo. isto djelo. 418.492 onda kada su u pitanju manje ili nebitne povrede ugovora.2. str. U ovom slu~aju bi se radilo o estoppel–u koji je izvršen radnjama ili propuštanjem nekih radnji koje je trebalo u~initi. str. str. 155 . Ovdje je vidljiv uticaj anglosaksonskog instituta „estoppel”. 212 smatra instrumentom zaštite prodavca. Oxfords University Press.2. S obzirom na ovlaštenje suda da u skladu sa ~lanom 28 CISG odbije ovaj vid naknade. Tre}e. 143.. Konvencija postavlja brojne uslove juridi~kog karaktera.srazmjerno sni`enje cijene i . Ako ostaje pri ugovoru. isto djelo. Naknada štete se izra`ava u novcu i slu`i potpunom obešte}enju kupca. Zbog toga se u praksi koristi manje od ovlaštenja da se tra`i popravak stvari. I kada je to slu~aj. . 133 smatra da ~lan 46 CISG “izra`ava kup~evo pravo da dobije specifi~no izvršenje” (Specific performance). jasno je da }e se on rje|e pojavljivati u common law sistemima. uz razumljivo uva`avanje pravno-tehni~kih razlika.Y. str.otklanjanje nedostatka.

zahtjev mora biti postavljen blagovremeno. kupac ima pravo da zahtijeva raskid ugovora (~lan 82 BK).494 Napokon. Ukoliko zahtjev za zamjenu ne bude usvojen ili se ne mo`e postaviti jer nisu ispunjeni svi potrebni uslovi. 1 BK). isto djelo. isto djelo. kupac mo`e zahtijevati zamjenu samo ako stvari mo`e vratiti „u suštinski istom stanju u kome ih je primio” (~lan 82. . To su prema stavu 2 istog ~lana: . ovo zna~i da rizici slu~aja i više sile le`e isklju~ivo na prodavcu. onoga koji je izvršen radi provjere saobraznosti. na druga kup~eva prava koja nisu sa njim inkompatibilna. Pored toga. odnosno ~ija restitucija nije mogu}a.prema normalnom toku poslovanja ili upotrebi stvari roba je dalje prodana. 497 Caemmerer/Schlechtriem. str. Kao i u nacionalnim pravima495 i u Konvenciji su predvi|eni zna~ajni496 izuzeci od ovog uslova. str. 498 Caemmerer/Schlechtriem. str. str. Ugovor o prodaji. Ista obaveza le`i na kupcu i onda kada se ugovor ne raskida nego uredno izvršava isporukom nove saobrazne stvari (~lan 84 BK). 612. 493 Ovo je izuzetak od pravila uporednog prava po kome reklamacija ne mora sadr`avati izabrano pravo kupca. 2 BK daje dvije alternativne mogu}osti ispunjenja ovog uslova: zamjena se mora tra`iti ili ve} u reklamaciji493 ili „u razumnom roku poslije toga”. 501 Tallon u Bianca-Bonell. 699. isto djelo.501 492 Caemmer/Schlechtriem. Vidjeti ZOO. 499 Caemmerer/Schlechtriem.roba je u cjelini ili djelomi~no propala ili ošte}ena uslijed „opravdanog pregleda”. ~etvrto. 710-711. isto djelo. 500 Caemmerer/Schlechtriem.... 494 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. isto djelo.500 Na~in njihovog obra~una utvr|uje se prema pravilima nadle`nog dr`avnog prava. Napokon.497 .. 429. ono je i iz pravno-sistemskih razloga oštro kritikovano u teoriji. zamjena se mo`e tra`iti i kao sekundarno rješenje . str. str. vršenje ovog ovlaštenja ne uti~e. 495 Vidjeti ZOO i Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.onda kada popravak stvari ne uspije. 697. 156 . Jasno je da je ovo rješenje veoma povoljno za kupca. 204. prera|ena ili potrošena prije nego što je nesaobraznost otkrivena ili trebalo da bude otkrivena.499 Dalje. ako je ugovor raskinut. Na ovaj na~in se prvobitni zahtjev za vra}anje mo`e pretvoriti u prebijanje koristi i šteta. Za odre|ivanje razumnog roka va`e opšta pravila. ^lan 46. isto djelo. Tako kupac mo`e zahtijevati naknadu ostalih šteta i kad zamjena bude uredno izvršena.498 tj. str. isto djelo. 426. kupac mora prodavcu naknaditi sve koristi koje je imao od stvari koja se djelimi~no ili u cjelini vra}a. 496 Caemmerer/Schlechtriem. Tri dalje napomene su potrebe uz prava kupca da tra`i zamjenu. Najprije.” str. 695-696.nemogu}nost restitucije nije prouzrokovana radnjom ili propuštanjem radnje od strane kupca.

str.” str.. U uporednom pravu postoje tri metoda. Po ~lanu 46 (3) zahtjev za popravku mora biti razuman „uzimaju}i u obzir sve okolnosti”. str. kao ni onda kada je odbio da primi isporuku (~lan 50).505 Kupac ne mo`e da se koristi ovim pravom ako je prodavac prije ili poslije isporuke otklonio nesaobraznost (~lan 37 ili 48 BK). onako kako je on ve} interpretiran.. 505 Will u Bianca-Bonell. str. Specificiranje uslova je izvršeno zato što institut popravka stvari. bilo u razumnom roku poslije nje. 157 . isto djelo. Zbog toga je i ovo rješenje Konvencije kritikovano. 506 Vidjeti temu “Provjera saobraznosti” u ovom tekstu. Will u Bianca-Bonell. 145.144. Isto Caemmerer/Schlechtriem. moraju se ste}i i one iz Konvencije. str. 504 Vidjeti pregled kod Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. Ono je u Konvenciju ušlo iz kontinentalnih. 507 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema . 372. 440. 198. ovaj zahtjev tako|er mora biti upu}en bilo u reklamaciji.506 a to zna~i za isporuku druge stvari (aliud). isto djelo. 438-439: oba ovlaštenja su suštinski zasnovana na stavu 1 ~lana 46. str..502 Popravak najprije treba da bude tehni~ki mogu} s obzirom na prirodu stvari i na osobine nesaobraznosti. 198. 503 Caemmerer/Schlechtriem. 499. kupac mo`e srazmjerno sni`enje cijene tra`iti za široko shva}en nedostatak saobraznosti. djelomi~nu isporuku kvalitativna i kvantitativna odstupanja. Kada fakti~ke pretpostavke postoje.507 Najve}i problem kod ovog prava predstavlja uspostavljanje kriterija po kojima }e se utvr|ivati srazmjernost sni`enja cijena. isto djelo. Srazmjerno sni`enje cijene je tre}e mogu}e pravo kupca u ovom slu~aju. tako i na sud.504 Koncipirano je tako da kupca stavlja u izrazito povoljan polo`aj. odnosno ako po isteku roka za isporuku kupac još nije stekao pravo da raskine ugovor ili ga nije raskinuo premda pravo na raskid ve} ima. 370. Ne postoje ni vremenska ograni~enja kojima se mora povinovati.” str. 498. Ako su uslovi ispunjeni.503 Pored toga. njema~kom npr. isto djelo. Konvencija usvaja relativni metod508 i definiše ga na sljede}i na~in: srazmjerno sni`enje jednako je „razlici izme|u vrijednosti stvarno isporu~ene robe u vrijeme isporuke i vrijednosti koju bi 502 Caemmerer/Schlechtriem.. povoljniji ~ak od onog koji ima po pojedinim nacionalnim pravima. „Razumnost” zahtjeva se cijeni sa stanovišta prodavca. ne iz anglosaksonskih sistema koji posljedice neizvršenja saniraju gotovo isklju~ivo nov~anom naknadom štete. isto djelo. ne postoji u nekim nacionalnim pravima prodaje. str. 508 Isto: Caemmerer/Schlechtriem. I pravo kupca da zahtijeva popravak stvari je ograni~eno na isti na~in kao i ovlaštenje na zamjenu. isto djelo. Naj~eš}e }e se smatrati da je izbor kupca „nerazuman” ako je otklanjanje nedostatka „nesrazmjerno” skupo. Kupac ovo pravo mo`e vršiti samostalno kako u odnosu na prodavca. Pri tome ne treba izgubiti iz vida i ~injenicu da i prodavac ima pravo da izvrši zamjenu ili da otkloni nedostatak ako je robu isporu~io prije roka.

Pošto se umanjenje vrijednosti robe procjenjuje sa stanovišta interesa kupca. 137 isti~e da je mjesto utvr|ivanja razlike u cijeni relativno neva`no. stav 1. 503 daju sljede}e formule za obra~un umanjenja cijene: smanjenje cijena vrijednost isporu~ene robe —————————— = —————————————————————— x umanjena cijena ugovorna cijena hipoteti~ka vrijednost robe bez nedostatka ili vrijednost isporu~ene robe x ugovorna cijena smanjenje cijena = ————————————————————————————— hipoteti~ka vrijednost robe bez nedostatka” Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema.” str. isto djelo. imaju}i u vidu prvenstveno distancione prodaje. ^lan 74. 511 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. Ono je dopunsko pravo za slu~aj da se kupac koristio nekim od prethodnih ovlaštenja. 200. Konvencije je tako stilizovan da se ovo pravo mo`e koristiti i samostalno. 501 smatraju da je va`nost ovog prava relativno mala. (a) i stav 2 BK). Caemmerer/Schlechtriem. Bitan kriterij za sistematizaciju polo`aja stranaka u ovom slu~aju je karakter povrede koja se sastoji u nesaobraznosti izvršenje. primijeni}e se ~lan 49. str. str.512 146. Prava kupca kada raskida ugovor 147. restitucija) va`e i ovdje. 512 Vilus dr Jelena. Treba ista}i da teorija o ovom pitanju nije jedinstvena.3. postoje i specifi~na rješenja. Pored toga. odnosno neizvršenje isporuke. 158 . isto djelo. odluku }e u krajnjoj liniji donijeti sud. 12. Opšte posljedice raskida iz ~lanova 82 i 84 Konvencije (prestanak obaveza. smatramo da se mjesto isporuke mo`e uzeti kao mjerodavno. Naknada štete po opštim pravilima se smatra va`nijim sredstvom u rukama kupca. isto djelo. str...” str. 504 insistiraju na mjestu opredjeljenja (“Bestimmungsort”).510 Ako to nije tr`išna cijena. ^etvrto pravo je pravo na naknadu štete shodno odredbama ~lanova 74 -77 Konvencije. stav 1 Konvencije. odnosno arbitra`a.511 Mjesto u kome se cijena odre|uje nije predvi|eno u Konvenciji. Ako je nesaobraznost bitna povreda ugovora. Po njemu. kupac koji je odbio da primi robu mo`e u bilo koje vrijeme i bez posebnih temporalnih ograni~enja izjaviti da 509 Caemmerer/Schlechtriem. isto djelo. Njegovi pravni moraliteti ve} su izlo`eni kod odgovornosti za docnju. Utoliko je odre|ivanje relevantne cijene va`nije. Druga generalna mogu}nost koja stoji na raspolaganju kupcu jeste raskid ugovora (~lan 49. Ovim se mjesto procjene ve`e za vrijeme isporuke na koje se poziva ~lan 50 BK.. daje sljede}u formulu: vrijednost isporu~ene robe x 100 Razlika u cijeni = ——————————————————————vrijednost robe saobrazne ugovoru 510 Caemmerer/Schlechtriem.u to vrijeme imala roba saobrazna ugovoru” (~lan 50 BK)509 Na ovo sni`enje cijene kupac ima pravo i kad je prodavac oslobo|en odgovornosti za neizvršenje ugovora i obaveze naknade štete. 200..2. str.

159 . . kupac ima pravo na popravljanje štete jedino u onom dijelu koji nije saobrazan ugovoru. a to zna~i od dana u kome je izjava o raskidu stigla prodavcu.1. 513 Razlog za ovakav stav su ~injenice da ni ~lan 25. X Ed. . kupac nema pravo da ga raskine. usprkos ~injenici da je izvršena bitna povreda ugovora. 516 Opširnije kod Caemmerer/Schlechtriem. Smatramo da kupac ima ovo pravo bez obzira na to da li je bitan nedostatak neotklonjiv ili otklonjiv513. isto djelo. str. str..2 Konvencije ima najve}i zna~aj upravo u ovom slu~aju. 196 – 198. isto djelo. a koji se ti~e izjave kupca o prihvatanju ili odbijanju izvršenja ugovora. 94. Tada se mo`e koristiti samo pravima na naknadu štete koju ima po osnovu nesaobraznog ispunjenja ugovora.514 Tada kupac mo`e da se koristi pravima za slu~aj raskida koja su ve} izlo`ena kod docnje.od isteka dodatnog roka koji je kupac dao prodavcu za uredno izvršenje obaveze u skladu sa ~lanom 47 ili pošto je prodavac izjavio da ne}e izvršiti urednu isporuku. ta~ka b). str. Njihovo naknadno unošenje u Konvenciju putem interpretacije mo`e bitno da ote`a polo`aj kupca kao nevine strane. 492-496. Raskinuti cijeli ugovor i zahtijevati naknadu neispunjenja u cjelini i onda kada nije saobrazan samo jedan dio robe.516 U oba slu~aja rokovi zastarjelosti potra`ivanja po osnovu naknade štete po~inju te}i od dana u kome su potra`ivanja dospjela (~lan 9. str. 514 Schmitthoff. Bez obzira na to da li ostaje pri ugovoru ili ga raskida. 148. stav 2. 515 Caemmerer/Schlechtriem. ~lan 49.515 Tad. isto djelo. odnos se ravna prema stavu 2 istog ~lana. Ako je kupac primio isporuku. kupac mo`e odustati od ugovora samo pod uslovom da u razumnom roku izjavi da ugovor raskida. Kupac mo`e izjaviti da odbija prijem i prije prispije}a robe.pošto je kupac saznao ili morao saznati za nedostatak (~lan 49. isto djelo. Raspravu o razli~itom polo`aju kupca kod neotklonjive i otklonjive bitne nesaobraznosti vidjeti kod Perovi} J.raskida ugovor. Bude li nesaobraznost nebitna povreda ugovora. kupac mo`e samo onda ako „djelomi~no neizvršenje ili nedostatak saobraznosti predstavlja bitnu povredu ugovora” (~lan 51 BK). ako je iz okolnosti posla jasno da roba ne}e biti saobrazna ugovoru. Taj razuman rok te~e: . 493. ni ~lan 49 BK ne spominju otklonjivost ili neotklonjivost nedostataka.po isteku svakog dodatnog roka koji je prodavac odredio kupcu u skladu sa ~lanom 48. KoZ).

No. Odgovornosti kupca je u Konvenciji ure|ena ~lanovima 61-65.1.tra`iti naknadu štete. Okolnosti pojedinog slu~aja mogu ukazivati na suprotno. .519 Sli~no je i u švajcarskom pravu. prodavac ima tri osnovne grupe prava:522 . 150.13.1. pravna sredstva koja se priznaju prodavcu „manje su komplikovana”.517 On nema sljede}a prava: . str.521 Be~ka konvencija u osnovi usvaja anglosaksonski re`im. 547. ~lan 1657 Codice civile 520 ^lan 519 ZOO. 147. smatraju da docnja sa prijemom isporuke po pravilu nije bitna povreda ugovora. Njegove posljedice se procjenjuju prema tome da li je povreda bitna ili nebitna.523 .da odbije prijevremenu isporuku.. Odgovornost kupca 13. Sistem odgovornosti za docnju sa prijemom isporuke 149.na djelomi~ni raskid ugovora i . 255-256. isto djelo.520 prijem isporuke je obaveza kupca. Kod translativnih (romanska prava) prijem isporuke je pravo kupca i zato se prodavac mo`e osloboditi obaveze deponovanjem stvari kod tre}ih lica. Oni uspostavljaju sistem koji je uglavnom analogan re`imu odgovornosti prodavca. uklju~ivo i naš. str. Zbog fakti~kih okolnosti. str. Me|unarodna prodaja prema.na srazmjerno smanjenje cijene. str. 522 ^lan 61 BK 523 Caemmerer/Schlechtriem.518 Rješenja o odgovornosti kupca na~elno su ista za povrede svih obaveza.. 167-169 i Draški} dr Mladen. 517 Vilus dr Jelena. Ugovor o prodaji. privredne osobine pojedinih du`nosti dozvoljavaju da se re`im odgovornosti izlo`i kroz dvije karakteristi~ne obaveze. 160 .ostati pri ugovoru i tra`iti njegovo uredno ispunjenje. isto djelo. str.raskinuti ugovor i . 519 ^lan 1264 Code civile. prijem isporuke. U tradicionim sistemima.. Common law poreci tretiraju odbijanje prijema isporuke kao i svaki drugi prekršaj ugovora. isto djelo. U slu~aju docnje sa prijemom isporuke. 521 Uporedni pregled vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Pravni tretman docnje sa prijemom isporuke unutar kontinentalnih sistema zavisi od toga da li pojedini poredak spada u translativne ili tradicione.1.. 518 Vilus dr Jelena. Odgovornost za docnju sa prijemom isporuke 13. Prva je docnja sa prijemom isporuke. sa ili bez dozvole suda. tj. 147.

U teoriji postoji stav da je definitivno odbijanje preuzimanja robe bitna povreda ugovora. njegovo „vezuju}e dejstvo” slu`i i zaštiti kupca. 150 527 Perovi} J. 149. prije isteka roka za prijem isporuke (~lan 72 BK) ili naknadno. ako je cijena pla}ena (~lan 64. 544. Kritiku ovog rješenja BK vidjeti na str. ugovor više ne mo`e biti raskinut“. 526 Perovi} J. ugovor se mo`e raskinuti izjavom prodavca tek pošto bez uspjeha protekne naknadni rok razumne du`ine (~lan 64. ~im kupac izvrši svoju obavezu preuzimanja i ~im prodavac za to sazna. Vršenje ovih prava nije ni~im uslovljeno ukoliko kupac nije platio cijenu. Kod bitnih povreda prodavac ugovor mo`e raskinuti odmah. str. a ne samo na docnju sa prijemom isporuke koja je ure|ena ta~kom “a”. prodavac gubi pravo na raskid ukoliko to nije u~inio kod docnje sa prijemom isporuke prije nego što je saznao da je kupac ipak primio isporuku. isto djelo. a potom da li je kupac cijenu platio ili nije. Me|utim. Bitno je ista}i da „prodavac ne gubi svoje pravo da raskine ugovor sve dok cena u celini ne bude pla}ena”. on „mo`e odrediti kupcu dodatni rok razumne du`ine za izvršenje njegove obaveze” (~lan 63 BK).528 recimo kod djelomi~nog prijema.525 152. str. isto djelo. 151. stav 2 BK).2. I ono mo`e biti anticipativno. pravo na raskid postoji dok prodavac ne sazna ili dok nije morao saznati za povredu. Pošto za anticipativni raskid va`e opšta pravila. davanjem posebnog obavještenja (~lan 64. isto djelo. Ovim se ne dira u pravo prodavca na naknadu štete zbog docnje kupca (~lan 63. stav 1). da li se radi o bitnoj ili nebitnoj povredi ugovora. Razmotri}emo svaku od spomenutih mogu}nosti. isto djelo. stav 2 primjenjuje na sve povrede ugovora. Navedeno rješenje je usvojeno zbog toga što se pretpostavlja da u toku razumnog roka prodavac još nije siguran da li se radi o bitnoj povredi ugovora. 548 utvr|uju da se ~lan 64.526 Ako je docnja sa prijemom isporuke nebitna povreda ugovora. 529 Vilus dr Jelena.527 Kod drugih povreda. „sud ili arbitra`a ne mo`e odobriti kupcu produ`enje roka” za prijem isporuke (~lan 61. 161 . 152: „Drugim re~ima. prodavac ne mo`e izjaviti da odustaje od ugovora. ovdje }emo se zadr`ati samo na drugoj varijanti. isto djelo str. str. Najprije. stav 3 BK). str.2 (a) BK). 528 Caemmerer/Schlechtriem.Kada se prodavac koristi bilo kojim od navedenih sredstava. isto djelo. str.529 524 Vilus dr Jelena. 1 i ~lan 26 BK). . Drugo prodav~evo pravo jeste raskid ugovora. 525 Caemmerer/Schlechtriem. Ona je determinisana sa dva faktora. odnosno dok ne dobije izjavu kupca da svoju obavezu ne}e izvršiti. Pojedina prava prodavca 151. Dok taj rok traje i/ili dok kupac unutar njega ne izjavi da ne}e primiti isporuku. Ukoliko se prodavac nije ve} opredijelio za neko sredstvo suprotno zahtjevu za naknadni prijem isporuke. kada je rok za ispunjenje prodav~evih obaveza ve} prošao..524 Pored toga. 235. 13.1.

533 Stevens and Borrie. isto djelo. Ono postoji paralelno sa ostalim. 13. str. Talijansko pravo dozvoljava i vansudsku opomenu. str. Ako je rok ugovoren.1.2. London 76. stav 2 BK). usvojen je princip Dies interpellat pro homine (rok opominje za ~ovjeka). 532 Njema~ko pravo ne dozvoljava raskid ugovora kada je kupac ve} postao vlasnik. str. izjedna~ava re`im odgovornosti za povredu ove sa na~inom odgovornosti za povrede ostalih obaveza kupca (~lan 61 BK). 162 . U teoriji se smatra da dilema ne postoji jedino onda kada je rok pla}anja bitan element posla. 174-175. Treba podvu}i da su rješenja prava USA u ovom domenu razra|enija od onih koja postoje u engleskom poretku. Docnja sa pla}anjem postoji kada kupac ne izvrši svoju dospjelu obavezu isplate cijene.530 U tradicionim sistemima dovoljna je bilo kakva. pa i „privatna opomena” koju daje prodavac. Codice civile.2. do sada izlo`enim ovlaštenjima i prodavac ga ne gubi time „što koristi svoja prava u pogledu drugih sredstava” (~lan 61.. 237. Ugovor o prodaji.. Be~ka konvencija u ovom domenu bitno odstupa od nacionalnih prava.153. ne pravi se nikakva razlika izme|u situacija u kojima kupac nije postao vlasnik robe i u kojima je to svojstvo ve} stekao.533 Mogu}nost raskida ugovora zavisi od toga da li je kupac ve} postao vlasnik ili nije. Ako ugovor šuti o ovom pitanju.532 ili za urednim izvršenjem pla}anja i naknadom štete zbog docnje. Vidjeti Sultanovi}Trifkovi}-Simi}. Odgovornost za docnju sa pla}anjem 13. 530 Code civile. Posljedice raskida ugovora i pravila o naknadi štete zajedni~ka su za odgovornost prodavca i kupca. 531 ^lan 284 BKB. ~lan 1139. 534 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. st. U anglosaksonskim sistemima docnja sa pla}anjem se po pravilu ne smatra bitnom povredom ugovora.534 155. 260.531 U principu su dozvoljeni zahtjevi za raskidom ugovora.535 I drugo. 176. Ugovor o prodaji. kako kontinentalnih. Pošto su izlo`eni kod odgovornosti prodavca za docnju sa isporukom. najprije. translativni sistemi zahtijevaju sudsku opomenu za pla}anje. Stevens. ovdje ih nema potrebe posebno izlagati. Ovo izme|u ostalog zna~i da u svakom konkretnom slu~aju nepla}anja treba utvr|ivati da li se radi o bitnoj ili nebitnoj povredi ugovora. tako i anglosaksonskih. ~lan 1219 i 1183. Ona. Tre}e pravo jeste naknada štete prema opštim i zajedni~kim pravilima ~lanova 74 do 77 BK. Mercantile Law.. Sistem odgovornosti za docnju sa pla}anjem 154.. 535 Perovi} J.. ~lan 102 SZO. Postupak ostvarivanja prava prodavca na naplatu cijene razli~ito je ure|en u kontinentalnim sistemima. Naknada štete u sebe uvijek uklju~uje i iznos zatezne kamate.

sud i arbitra`a ne mogu odobriti kupcu rok za produ`enje pla}anja. 644-645. ako raspola`e potrebnim dokumentima za to. ono niti zavisi od naknade štete. Po osnovu prigovora neispunjenja ugovora.2. str. Budu}i da je zatezna kamata po svojoj pravnoj priro536 Vilus dr Jelena. tj.2. Prvo. prodavac mo`e odbiti da isporu~i robu ako postane jasno da kupac ne}e izvršiti bitan dio svojih obaveza zbog nedostatka kreditne sposobnosti. 645. a neispla}eno potra`ivanje. isto djelo. 13.ostati pri ugovoru i tra`iti njegovo uredno ispunjenje. 163. isto djelo. 539 Caemmerer/Schlechtriem. Tada mora obavijestiti kupca o odga|anju isporuke i zatra`iti od njega dovoljno obezbje|enja pla}anja. Prvo. pa }emo se na njih posebno osvrnuti. str.Osnovni princip koji dominira obavezom pla}anja jeste jednovremenost isporuke i pla}anja. pravo na kamatu je potpuno samostalno. Izuzetak predstavljaju fiskni rokovi pla}anja naro~ito ~esti kod jakih fluktuacija kurseva. str. 537 Caemerer/Schlechtriem. niti uti~e na nju. str. „Ako jedna strana ne plati cijenu ili neki drugi iznos sa kojim je u zaostatku. druga strana ima pravo na kamatu na takav iznos. isto djelo. Ukoliko nemogu}nost kupca da izvrši pla}anje postane jasna nakon otpreme robe. 2 BK). 546-547 isti~u da docnja sa pla}anjem u principu nije bitna povreda ugovora. isto djelo. Pojedina prava prodavca 156.536 Ni kupac ne odgovara za docnju ako na osnovu principa jednovremenosti pla}anja i isporuke ne izvrši i svoju obavezu pla}anja onda kada je ona po ugovoru dospjela.537 . nije precizirano na koju vrstu kamate se misli. 163 . Caemmerer/Schlechtriem. prava. Obavještenje se mora poslati nezavisno od toga da li je roba još kod prodavca ili je ve} u transportu. I kod docnje za pla}anjem prodavac ima tri osnovna prava shodno ~lanu 61 BK: .zahtijevati naknadu štete kao dopunski ili samostalni vid obešte}enja (~lan 61. prodavac ima pravo na kamatu. Ovo je manifestacija opšteg rješenja Konvencije po kome svaka strana ima pravo na naplatu kamate za bilo koje dospjelo.raskinuti ugovor i . Ako je prodavac po~eo sa korištenjem navedenih. Iz pravila tuma~enja Konvencije sadr`ana u ~lanu 7 i iz ~injenica da ~lan 78 BK izri~ito spominje docnju sa pla}anjem.538 Analiza citiranog ~lana pokazuje dvije stvari. a da time ne gubi pravo da tra`i naknadu štete koja joj pripada na osnovu ~lana 74” (~lan 78 BK). jasno je da se ovdje radi o zateznoj kamati.539 I drugo. pla}anje cijene. Ovlaštenja prodavca u slu~aju docnje kupca sa pla}anjem cijene imaju neke specifi~nosti koje proisti~u iz karaktera nov~ane obaveze. prodavac ima pravo da sprije~i njeno izru~enje. 538 Prilikom usvajanja Konvencije ovo rješenje je bilo veoma sporno.

543 Druga skupina autora. isto djelo.di naknada apstraktne pretpostavljene štete. 484. pravo/obaveza na naknadu štete i ostala prava i obaveze predvi|eni za slu~aj raskida (~lan 81).. Beograd. Isto i Nicholas u BiancaBonell. str. prelaz svojine kod translativnih sistema i prelaz rizika. Drugo. isto djelo. „Me|unarodna prodaja prema. ugovor o prodaji mo`e imati tri dejstva: nastanak prava i obaveza. s obzirom na ~injenice koje su joj tada bile poznate ili morale biti poznate” (~lan 74 BK). Tako na snazi ostaju klauzule o rješavanju sporova. rizik. Budu}i da je u prodajama robe doma}eg i me|unarodnog poslovnog prava akcent upravo na prelasku rizika i da Be~ka konvencija ovome posve}uje posebnu pa`nju (~lanovi 66-70). Zna~ajna grupa pisaca „slu~aj” kao pravno-tehni~ku kategoriju koja predstavlja rizik ve`e samo za neskrivljenu radnju jedne od stranaka u poslu prodaje. ~lan 2-509 UCC. kao opšte pravilo za sve dato i primljeno po osnovu ugovora.540 Tek tako dobijen iznos je mjerodavan za ocjenu da li prodavcu pripada i dodatno pravo na naknadu proste štete i izgubljene dobiti „koji je druga strana koja je povrijedila ugovor predvidjela ili morala predvidjeti u trenutku zaklju~enja ugovora. 541 ^lan 1138 Code civile. dobijeno rješenje relativizira teorijski stav o punoj odvojenosti ovog instituta od naknade štete. Ostala dejstva raskida su ista kao i u drugim slu~ajevima. Spor postoji i u teoriji. 164 . str. Kriteriji za odre|ivanje stope (zatezne) kamate nisu navedeni. str.544 Smatramo da rizik treba definisati polaze}i od opšteg 540 Nicholas u Bianca-Bonell. str. Pojam rizika i uporednopravni pregled 158. 570 sugeriše da se u nedostatku pravila u mjerodavnom sistemu sud osloni na pravila zemlje u kojoj povjerilac ima svoje “mjesto poslovanja”.1.542 Be~ka konvencija ne zauzima jasan stav o ovom pitanju. 237. 14. 121-122. 544 Caemmerer/Schlechtriem. dejstva raskida su donekle specifi~na. Teorijski posmatrano. pojam rizika ve`e i za opšti pojam slu~aja. pa se ona utvr|uju prema mjerodavnom nacionalnom pravu. isto djelo. Na prakti~nom nivou stanje je daleko jasnije. }e se ovdje rje|e primjenjivati (~lan 81 BK). cena”. Zbog na~ela jednovremenosti ispunjenja. Prelazak rizika 14. Krulj dr Vrleta: “Dejstva ugovora o kupoprodaji . Neka nacionalna prava definišu rizik. obradi}emo ovo pitanje detaljnije. Prva dva dejstva ugovora su do sada ve} razmotrena. predaja. restitucija. 323-324. Isto i ~lan 565. Tako i Gabriel Henry. 1972. a s predajom stvari rizik prelazi na kupca”.Svojina. 556. IUP. isto djelo.541 dok druga to ne ~ine..“ str. 542 ^lan 456 ZOO: “Do predaje stvari kupcu rizik slu~ajne propasti ili ošte}enja stvari snosi prodavalac. stav 1 Nacrta ZOO 543 Draški} dr Mladen. str. 157.

dakle za stvari. Ostali poslovni rizici nisu uklju~eni u ovu kategoriju U uporednom pravu postoje tri sistema prelaska rizika i svi su dispozitivnog karaktera. Tu na prvom mjestu stoje oni koji su povezani s aktima javne vlasti. 56. 159. str. Potrebno je ista}i da navedena klasifikacija sistema ne ide ni linijom razgrani~enja translativnih i tradicionalnih poredaka. niti granicom izme|u kontinentalnih i anglosaksonskih prava. isto djelo. str. isto djelo. 546 Caemmerer/Schlechtriem. 547 ^lan 185 ŠZO. 550 Schmitthoff. Ugovor o prodaji.. Ugovor o prodaji. Be~ka konvencija zauzima stav „po kome se dr`avina (posjed) i svojina potpuno odvajaju”. 557.547 Drugu. i najve}u grupu predstavljaju prava u kojima se rizik prenosi zajedno sa svojinom (Res perit domino). 549 Pregled vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Be~ka konvencija je morala voditi ra~una i o upotrebi INCOTERMS klauzula prema kojima. isto djelo. 548 ^lan 20 engleskog Sale of Goods Act iz 1979. ali samo u slu~aju da je roba u tranzitu ošte}ena usljed nenormalnih uslova prevoza. (Vidjeti Schmitthoff. U prvom rizik prelazi zaklju~enjem ugovora ~ak i onda kada se svojina sti~e isporukom. skra}eno izra`eno. 77.551 Da bi rizik mogao da se prenese. rizik prelazi na kupca kada prodavac više nema obavezu da ~uva robu. isto djelo .. 14. Ovakav stav se sre}e i u sudskoj praksi Engleske.545 159. 56-57. „rizik” obuhvata one doga|aje opasne za robu koji se mogu pokriti redovnim (transportnim) osiguranjem. str.546 Drugim rije~ima. mogu}nost nastupanja štete na predmetu prodaje koja bi bila izazvana neskrivljenom štetnom radnjom bilo kojeg lica ili štetnim doga|ajem za koji niko ne odgovara. 165 . X Ed. Izraz „identifikovana” se koristi kako bi se istaknulo da se pravilo odnosi i na generi~ke i na individualizirane stvari. roba mora biti „jasno identifikovana kao roba namijenjena za izvršenje ugovora” (~lan 69. Kra}a definicija rizika glasi: „mogu}nost nastupanja štete na predmetu prodaje za koju niko ne odgovara”. Identifikacija se mo`e izvršiti u toku isporuke ili naknadno.550 Sve to je rješenja BK u~inilo slo`enim.teorijskog koncepta slu~aja. 77–78). dakle. Ona se mogu klasifikovati na opšta rješenja i pravila koja va`e za distancionu prodaju. 551 Vilus dr Jelena.548 U tre}u skupinu ulaze oni sistemi koji prelaz rizika ve`u sa isporukom. str.2. ^lan 66 BK pojam rizika vezuje isklju~ivo za „propast ili ošte}enje robe”. str. Rizik je.549 Tu spada i naše pravo (~lan 456 ZOO). Op{ta pravila o prelasku rizika po Konvenciji 160. Ako su okolnosti slu~aja takve da kupac ne mo`e sigurno znati koja roba je namijenjena isporuci. 545 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. X Ed. stav 3 BK). on mora biti i posebno obaviješten o izvršenoj identifikaciji robe. str. Pored svih istaknutih razlika.

str. ovaj je du`an platiti cijenu bez obzira na gubitke ili ošte}enja robe. U osnovi ovakvog rješenja. Ako se gubitak ili ošte}enje robe. odnosno sa momentom u kome kupac treba da preuzme isporuku. 554 Vilus dr Jelena. a on ~ini povredu ugovora time što je ne preuzme” (~lan 69. rizik prelazi u stvari sa preuzimanjem isporuke. u ~asu kada je roba stavljena na raspolaganje. Sama mogu}nost znanja kupca za mjesto u kome se roba nalazi nije dovoljna za primjenu ove odredbe. 568. le`i i ideja stavljanja neurednog kupca u nepovoljan polo`aj sa stanovišta snošenja štetnih posljedica slu~aja propasti stvari. isto djelo. 77. str. 556 Caemmerer/Schlechtriem. ne mogu pripisati prodavcu. ~lana 69 predvi|en upravo za prodaju robe koja se nalazi u javnom skladištu. izuzev kad su gubitak ili ošte}enje posljedica radnje ili propusta prodavca” (~lan 66 BK). u javnom skladištu na primjer. ali da pokriva i slu~ajeve distancione prodaje. 568 smatraju da je stav 2. 553 Caemmerer/Schlechtriem. Drugim rije~ima. bilo po pravilima za distancionu prodaju. Dva su uslova za va`enje ove norme. iako on propuštanjem preuzimanja ne ~ini povredu ugovora. isto djelo. isto djelo. isto djelo. 503 smatra da je ovaj stav orijentisan na prodavca. Prvo. isto djelo. kupcu mora biti poznato „da mu je roba stavljena na raspolaganje u tom mjestu” (~lan 69. Bitno je ista}i da ova pravila va`e i kada je rije~ o generi~koj robi koja još nije jasno identifikovana radi isporuke. str. isto djelo. „On bi. ako kupac ne preuzme isporuku. dakle. citirana rješenja Konvencije pretpostavljaju da se isporuka vrši u sjedištu prodavca. mogao da zahti552 Nicholas u Bianca-Bonell. str. ili ako to ne u~ini blagovremeno. „rizik prelazi na kupca od ~asa kada je on preuzeo robu. 555 Schmitthoff. a rizik je ipak prešao na kupca bilo po opštim.553 Drugo. 568. Roba se naj~eš}e nalazi kod tre}eg. str. isto djelo. „Pošto je rizik prešao na kupca.Kada je roba identifikovana. Najprije. str. stav 1 BK). pored logi~nog vezivanja posjeda i rizika. X Ed.557 Ukoliko je prodavac u~inio bitnu povredu ugovora. ako su gubitak ili ošte}enje posljedica povreda ugovora ili bilo koje druge radnje556 koju u~ini prodavac. 166 . str. rizik prelazi na njega u ~asu kada mu je roba stavljena na raspolaganje. ~ime ~ini povredu ugovora.554 I drugo. 159.555 161. Caemmerer/Schlechtriem. Postoji posebno ure|ena situacija u kojoj rizik prelazi na kupca u trenutku „kad je isporuka trebalo da se izvrši”. to ne spre~ava „kupca da se koristi sredstvima koja mu stoje na raspolaganju u slu~aju takve povrede” (~lan 70 BK). kupac ne snosi rizik za robu i ne mora platiti cijenu. pak. 557 Vilus dr Jelena. sve štete snosi kupac i uz to mora da plati i cijenu.552 Tri momenta se ovdje moraju posebno ista}i. stav 2 BK). mjesto isporuke nije i sjedište prodavca. I tre}e. 153-150 o problemima u formulisanju ovog rješenja.

3. 497. U ovom slu~aju rizik prelazi sa prodavca na kupca retroaktivno. 561 Caemmerer/Schlechtriem. U`i lokalitet prelaska rizika i na~in predaje po pravilu se odre|uju transportnim klauzulama. Distanciona prodaja je ona kod koje se roba mora transportovati radi izvršenja ugovora. dokumentima o prevozu. stav 1 BK). Okolnosti posla. Zadr`avanje dokumenata na osnovu kojih se mo`e raspolagati robom ne uti~e na rješenja o prelasku rizika (~lan 67. mogu da uka`u da je rizik prešao na kupca u trenutku predaje robe vozaru koji je izdao transportne dokumente.559 U okviru distancione prodaje postoje tri situacije koje su posebno ure|ene Konvencijom. Nicholas u Bianca-Bonell. 14. stav 1 BK „rizik prelazi na kupca kada je roba predata prvom prevoziocu da je preveze kupcu u skladu sa ugovorom o prodaji.560 Drugo.jeva izvršenje ugovora ili bi mogao da raskine ugovor bez obzira na to što je rizik prešao na njega”.. rizik prelazi na kupca „tek kada je roba predata prevoziocu u tom mjestu” (~lan 67.. isto djelo. isto djelo. Navedeno rješenje je usvojeno iz prakti~nih razloga. str. Nicholas u Bianca-Bonell. str. Prema ~lanu 67. Prva postoji kada je potrebno izvršiti transport. Tada je mjesto isporuke i prelaska rizika mjesto predaje robe vozaru. Pravila za distancionu prodaju 162. ako se roba u trenutku prodaje nalazi na putu („plivaju}a”. 167 . obavještenjem koje je poslano kupcu ili na drugi na~in” (~lan 67 BK). isto djelo. 163. 560 ukazuju na to da transportne klauzule imaju zna~aj ~lana 67 za praksu. „na vagonu“ ili sli~no). Zbog toga Konvencija sadr`i rezervno 558 Vilus dr Jelena. I tre}e.” Da bi ovo pravilo va`ilo. „rizik”. a ne špediteru ili drugim agentima prodavca. str.558 U obje situacije primijeni}e se zajedni~ka pravila o odgovornosti prodavca i kupca koja se ti~u povrede ugovora. budu}i da je kod navedene vrste prodaje teško utvrditi stvarno mjesto nastupanja štetnog doga|aja. 560 Caemmerer/Schlechtriem. ako se roba mora predati nezavisnom prevozniku u odre|enom mjestu. a to zna~i skladište prodavca. isto djelo. 559 Caemmerer/Schlechtriem. raskida i njegovih posljedica. a prodavac nije obavezan da robu preda prevozniku o u odre|enom mjestu. str. 490. isto djelo.561 O~ito je da u ovakvim situacijama kupac preuzima znatan rizik na sebe. Rizik prevoza do tog odre|enog mjesta snosi prodavac. stav 1 BK). 560-561. prelazi na kupca u trenutku zaklju~enja ugovora” (~lan 68 BK). roba mora biti predana nezavisnom prevozniku. me|utim. razli~itom od sjedišta prodavca. potrebno je da roba bude „jasno idnetifikovana kao roba namijenjena za izvršenje ugovora obilje`avanjem na njoj. 160. 564. str. Da bi se posebna pravila o prelasku rizika u ovoj vrsti prodaje primijenila. isto djelo str.

rizik za takav gubitak ili ošte}enje snosi prodavac” (~lan 68 BK). Ovo jasno normativno rješenje u praksi nosi sa sobom brojne probleme562 budu}i da se primjenjuje naj~eš}e u situacijama u kojima posrednik organizuje prevoz i vrši prodaju robe koja se nalazi u tranzitu. dakle. str. pak. 168 . 211-212. 563 Gabriel Henry. isto djelo. ne mo`e pozivati na pravila o retroaktivnom prelasku rizika. u trenutku zaklju~enja ugovora o prodaji prodavac znao ili morao znati da je roba izgubljena ili ošte}ena.563 562 Vidjeti Nicholas u Bianca-Bonell. str. i tu ~injenicu nije saopštio kupcu. isto djelo. 499-500. „Ako je.pravilo. Nesavjestan prodavac se.

dr Veljko Trivun. i to me|u kompanijama. Uvod 1. Elektronsko poslovanje je opšti koncept koji obuhva}a sve oblike poslovnih transakcija ili razmjene informacija koje se izvode korištenjem informacione i komunikacione tehnologije. EFT) koji se odvija izme|u banaka putem sigurnih privatnih mre`a. Sa stanovišta usluga elektronsko poslovanje je alat koji omogu}uje smanjenje troškova poslovanja uz istovremeno pove}anje kvalitete i brzine pru`anja usluga. elektronska razmjena podataka (engl. Sa poslovne perspektive to je primjena tehnologije u svrhu automatizacije poslovnih transakcija i poslovanja. U ve}em dijelu radi se o prilago|enoj i a`uriranoj magistarskoj tezi mr Vedada Silajd`i}a na temu: „Zaklju~ivanje ugovora putem elektronskih poruka i primjenom informaciono-komunikacionih tehnologija u pravima Evropske unije i Bosne i Hercegovine“.) i pove}anje automatizaci564 Kao autori ovog poglavlja pojavljuju se mr Vedad Siljadzic i prof. Elektronsko poslovanje ima korijene u sedamdesetim godinama. Ono uklju~uje elektronsku trgovinu dobrima i uslugama. Obje ove tehnologije omogu}ile su znatno smanjenje koli~ine papira u upotrebi (npr. proizvoda i usluga. godine 55% svih pla}anja ameri~ke vlade napravljeno korištenjem EFT-a. narud`bi itd. nastankom elektronskog prijenosa gotovine (engl. izme|u kompanija i njihovih kupaca ili u okviru samih kompanija. EDI) i elektronska pošta (engl. Sa stanovišta komunikacija elektronsko poslovanje predstavlja elektronsku isporuku informacija. ~ekova. Elektronsko poslovanje mo`e se promatrati sa razli~itih aspekata. EFT danas ima više ina~ica.III ZAKLJU^IVANJE UGOVORA ELEKTRONSKIM PUTEM564 1. Kasnih sedamdesetih i ranih osamdesetih razvila su se i po~ela koristiti dva nova oblika elektornskog poslovanja. 169 . Email). te elektronsko pla}anje korištenjem kompjuterskih i drugih komunikacijskih mre`a. Electronic fund transfer. Electronic data Interchange. uklju~uju}i tu i pla}anje kreditnim karticama u maloprodaji. Procjenjuje se da je 1995. Autori su se koristili i iskustvima ste~enim kroz rukovo|enje i u~estvovanje u projektu UNDP e-legislation.

Ugovorno pravo je osnov svakog privrednog sistema. Drugi i konkretniji rezultat razvoja e-legislative treba da bude percepcija rješenja poznatih na svjetskom nivou i u 170 . Radi se o re`imu poslovanja pod poznatijim nazivom paperless. Omogu}eni su raznovrsni oblici relativno jeftinog poslovanja. tj. E-legislativa ozna~ava normativno ure|enje specifi~nosti koje upotreba Informaciono komunikacionih tehnologija (dalje: IKT) prouzrokuje u pojedinim pravnim institutima i granama. Pravna regulativa primjene IKT ima izrazito povoljne efekte. sticajem istorijskih okolnosti. treba da omogu}i nesmetanu percepciju i nadgradnju svjetskih dostignu}a ne samo u oblasti IKT. bila izlo`ena. 3. Elektronska razmjena podataka omogu}uje kompanijama slanje i primanje poslovnih dokumenata u standardizovanom elektronskom obliku. nego i kreiranju informati~kog društva. u okviru Interneta. Ugovorno pravo koje je tradicionalno vezano za ugovore u pisanoj formi materijalizovane na papiru i li~no potpisane od ugovornih strana stavljeno je pred novi izazov. kao i u upotrebi hardverskih i softverskih sredstava koji se koriste kod izjavljivanja volje za sklapanje ugovora (elektronske poruke. Svaka prodaja robe ili usluga kao i prenos svojine su bazirani na ugovorima. Ona. Zna~aj e-legislative za Bosnu i Hercegovinu se ogleda u tome da ona slu`i kao preduslov razvoja i prevazila`enja zaostajanja kome je Bosna i Hercegovina (dalje: BiH). 2. na~ina pregovaranja.je poslovanja. zaštita podataka od neovlaštenog pristupa i promjena sadr`aja. Devedesetih godina pojava World Wide Weba. elektronski pe~ati pravnih lica). za ~ije }e otklanjanje biti potrebni veliki napori i dugi vremenski period. Male firme su tako dobile mogu}nost korištenja elektronskog poslovanja na isti na~in kao i veliki privredni subjekti. prvi je put omogu}ila jednostavan rad na mre`i i jeftino publiciranje i širenje informacija. Razvojna uloga e-legislative je višestruka. U tome le`i njena propulzivna snaga i sinergi~nost. najprije. Tehnika zaklju~ivanja elektronskog ugovora postaje specifi~na naro~ito zbog medija u kojem se elektronski ugovor manifestuje (pojava Interneta). To je izazov ugovaranja u novoj digitalnoj sferi razmjenom elektronskih poruka posredstvom IKT. što zna~ajno unapre|uje poslovanje kompanija. i to putem sigurnih privatnih mre`a. zaštita kreditnih kartica prilikom kupovine putem mre`e i sl. elektronski potpisi. U ovoj oblasti je posebno vidljiva zakonitost neprekidnog pove}anja slo`enosti i strogosti standarda elektronskog poslovanja. Prvi korak u obezbje|enju sigurnosti predstavlja veoma slo`eno pitanje adekvatne pravne regulative ili tako zvane e-legislative. Najve}i problem je sigurnost poslovanja na Internetu. Pored ogromnih prednosti u elektronskom poslovanju postoji nekoliko barijera.

Zaklju~ivanje ugovora prema Be~koj konvenciji 5. Stupila je na snagu 1988. ali ne najmanje va`an rezultat razvoja e-legislative bi}e ja~anje jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH.1. tako i u ugovornom pravu BiH. Najva`niji problemi elektronskog poslovanja odnose se na: tehniku zaklju~ivanja ugovora putem elektronskih poruka uz primjenu IKT. identifikaciju potpisnika i potvr|ivanje vjerodostojnosti potpisanog elektronskog zapisa u slu~aju spora. Izvori prava vezani za zaklju~ivanje ugovora mogu se podijeliti na razli~ite na~ine. Navedeni problemi postoje u pravu EU i BiH. Pored ekonomskih prednosti. da se kao poseban izvor ugovornog prava javljaju pravila u okviru evropskog komunitarnog prava. godine. Pore|enjem ova dva na~ina bi}e jasno povu~ene granice i utvr|ene razlike koje postoje izme|u njih. godine. Ova konvencija primjenjuje se na ugovore o prodaji robe 171 .Evropskoj uniji (dalje: EU) posebno. Smanjenje rizika na najmanju mogu}u mjeru. Kroz prikaz prijedloga BiH legislative u ovoj oblasti posebno }e se prezentovati rješenja koja namjeravaju da se u BiH legislativi implementiraju. S obzirom na postojanje razlika izme|u ova dva na~ina zaklju~ivanja ugovora poseban predmet obrade }e biti izvori prava vezani za elektronsko zaklju~ivanje ugovora. kao npr. 2. Ugovor zaklju~en putem elektronskih poruka i primjenom IKT (dalje }e se koristiti izraz „elektronski ugovor“ koji se naj~eš}e koristi u uporednom pravu) ima sasvim posebnu tehniku zaklju~ivanja koja se razlikuje od tehnike standardnog zaklju~ivanja ugovora. postojanje entitetskih i drugih parcijalnih tr`išta. Globalni domet IKT i univerzalni karakter e-poslovanja. kako u evropskom. ovakav ishod ima i zna~ajne pozitivne politi~ke posljedice: ubrzano pribli`avanje ka EU i prijem u ~lanstvo WTO. Bez obzira na razlike koje postoje u pojedinim re`imima zaklju~ivanja ugovora cilj je da se uka`e na razlike koje egzistiraju izme|u „tradicionalnih“ oblika zaklju~ivanja ugovora i zaklju~ivanja ugovora upotrebom IKT. Naravno. Krajnji cilj je da se uka`e na rješenja koja treba da omogu}e najsigurniji na~in zaklju~enja ugovora upotrebom IKT. Distrikta Br~ko mogu da u~ine izlišnim i skupim. kod zaklju~ivanja ugovora u elektronskom obliku. Izvori prava vezani za zaklju~ivanje ugovora 4. Cilj je da se izvrši njihova sistematizacija i podjela na me|unarodne i doma}e. Be~ka konvencija Ujedinjenih nacija o me|unarodnoj prodaji (dalje: Konvencija) je donesena 1980. je jedan od osnovnih ciljeva. Tre}i. 2.

a drugi sa sjedištem izvan EU. (2001). kao jedan od ciljeva i uskla|ivanje pravnih propisa u mjeri u kojoj je to potrebno za uspješno djelovanje zajedni~kog tr`išta.565 Ona se ne primjenjuje na ugovore o prodaji: robe za li~nu potrošnju. Magistrat. „Pravo EEZ”. brodova i zrakoplova. (2001). Northwestern Journal of enc. a ako njih nema prema pravilima me|unarodnog privatnog prava. 172 . Osnovni ciljevi Konvencije su: integrisanje dva haška Jednoobrazna zakona u jedinstven akt. i to: kada su te dr`ave ugovornice ili kada je samo jedna dr`ava ~lanica Konvencije. Sve ovo je potanje izlo`eno u prethodnom poglavlju. 6. „The Interpretive Turn in International Sales Law”. 2. 565 Vidjeti Larry A. Be~ka konvencija dispozitivnim pravilima reguliše obaveznu fazu zaklju~ivanja ugovora. Sarajevo. DiMatteo. prevazila`enje problema koji mogu nastati usljed toga što sukcesivnost ponude i prihvata nije nu`an uslov nastanka ugovora. prihvat i perfekcija ugovora. bez obzira kom sistemu pripadaju. Zaklju~ivanje ugovora po Na~elima evropskog ugovornog prava (Landova na~ela) 8. str.567 U tom cilju Komisija Evropske zajednice je podr`ala osnivanje posebne Komisije za evropsko ugovorno pravo poznate kao Landova komisija. str. U skladu sa tim smatrali su da je njihov zadatak da komparativnom metodom otkriju podudarnosti i da nakon upore|ivanja iz zajedni~kog jezgra formulišu konkretne odredbe u Na~elima. a naro~ito u oblasti privatnog prava. ^lanovi Komisije su u svom radu pošli od pretpostavke da izme|u nacionalnih prava dr`ava ~lanica postoje zna~ajne sli~nosti. Pošto je ve}ina evropskih dr`ava potpisnica ove konvencije njena primjena je zna~ajna u EU za ugovore o prodaji izme|u subjekata sa sjedištima u razli~itim dr`avama ~lanicama EU. stvaranje jedinstvenog sistema zaklju~ivanja ugovora koji mo`e da neutrališe razlike u nacionalnim pravima.7-63. 567 Vidjeti Hartley B. hartija od vrijednosti. 7. Pitanja koja nisu regulisana ovim odredbama rješavaju se najprije prema opštim principima Konvencije. prevazila`enje razlika izme|u anglosaksonskih i kontinentalnih sistema u ovoj oblasti.zaklju~ene izme|u strana koje imaju sjedište na teritorijama razli~itih dr`ava. „Pravo EEZ”.2. Sarajevo. a pravila me|unarodnog privatnog prava upu}uju na primjenu prava te dr`ave ugovornice. Rimskim Ugovorom o osnivanju Evropske ekonomske zajednice566 pred Zajednicu je postavljen. 566 Vidjeti Nevenko Misita. kao i u poslovanju subjekata od kojih je jedan sa sjedištem u EU. novca. Unutar njih su ure|ena tri glavna instituta: ponuda. te elektri~ne energije. 9-30..

. Na~ela se.osnova za kasnije formulisanje jedinstvenog Evropskog zakona o privatnom pravu. ni komunitarnog prava. Njihova primjena se jedino preporu~uje. me|utim. ovlaštenja agenata. 173 . Ugovor je zaklju~en ako ugovorne strane imaju namjeru da se pravno obave`u i postignu dovoljnu saglasnost bez ikakvih daljih uslo568 Opširnije Irena Banov~anin. Rezultati rada prva dva saziva ove Komisije su Na~ela evropskog ugovornog prava. nego i na stvaranje novih pravila. 9. Na~ela sadr`e devet djelova koji su naslovljeni kao: opšte odredbe. na primjer na ameri~kom Jednoobraznom trgova~kom zakoniku ili na drugom izdanju Restatements of Contracts (sistematizovana zajedni~ka pravila zasnovana prvenstveno na sudskoj praksi a potom i na postoje}im propisima iz 1981. Vukadinovi}. valjanost. sadr`ina i dejstvo ugovora. a ovi u ~lanove. godine). .pravni vodi~ EU za pripremu sopstvenih zakona i drugih propisa.1. 2. Kragujevac. tuma~enje. str. Na~ela predstavljaju set pravila koja nemaju snagu ni nacionalnog.pravo koje }e primjenjivati sudovi na ugovore u okviru EU. neizvršenje i pravna sredstva uopšte i posebna pravna sredstva zbog neizvršenja569. „Da li je Evropa spremna za zakonik evropskog prava”?. „Na~ela Evropskog ugovornog prava i jugoslovensko pravo“. 41-63. Beograd (2002).2. Pravni fakultet u Kragujevcu. . mogu primjeniti i kad su ugovorne strane ugovorile da }e za ugovor biti mjerodavna „opšta pravna na~ela“. Djelovi su podjeljeni u poglavlja. bio baziran samo na konstatovanju postoje}ih sli~nosti568. nastanak ugovora. Nova pravila su bazirana na rješenjima iz prava evropskih dr`ava. U tom pogledu Na~ela se primjenjuju kao opšta pravila ugovornog prava EU. Na~ela se mogu primjenjivati na sve ugovore. Udru`enje za pravo Evropske unije. „lex mercatoria“ i sl. Svrha Na~ela je višestruka i mogu slu`iti kao: . Ona izra`avaju savremeno lex mercatoria ili soft law. i kao takva ona predstavljaju polaznu ta~ku za usvajanje jedinstvenog Evropskog gra|anskog zakonika. U njima se ne pravi razlika izme|u gra|anskih i trgovinskih ugovora kao ni na unutrašnje i me|unarodne ugovore. Revija za Evropsko pravo. Ona }e se primjeniti u slu~ajevima kada su se ugovorne strane sporazumjele da ih u~ine sastavnim djelom ugovora ili kada su se sporazumjele da }e ta na~ela biti mjerodavna za ugovor.osnova za budu}e kodifikacije gra|anskog prava u dr`avama ~lanicama. ni me|unarodnog. a neka ~ak i na rješenjima izvan evropskog pravnog kruga. 29-57. (2001). Nastanak ugovora po Na~elima evropskog ugovornog prava 10.izabrano pravo koje }e se primjenjivati na ugovore od strane i izme|u evropskih ugovornih strana. . str. dalje. 569 Vidjeti Radovan D.Rad komisije nije.

ukoliko jedna od ugovornih strana izjavi da ne}e zaklju~iti ugovor ukoliko se ne postigne saglasnost o odre|enom pitanju. (2001). a u kojoj se navodi da su svi uslovi ugovora obuhva}eni u tom pismenu (klauzula stapanja) sadr`i samo ono što je u tekstu izri~ito navedeno. Prethodne izjave ugovornih strana mogu se koristiti za tuma~enje ugovora.572 Obe}anje koje je u~injeno u namjeri da pravno obave`e obe}avaoca i bez prihvatanja ponude. 257-330. str. uklju~uju}i i svjedoke (~lan 2:101). Pravni fakultet u Kragujevcu. Ugovorne strane mogu svojim kasnijim izjavama ili radnjama sebe lišiti prava da se pozovu na klauzulu stapanja ukoliko se druga strana razumno oslonila na te izjave. Vukadinovi}. ~ak i ako je druga strana potpisala ispravu. samo ako je strana koja se na te uslove poziva preduzela razumne korake da o njima obavijesti drugu stranu u trenutku zaklju~enja ugovora ili prije toga. Me|utim. niti postoje neki drugi zahtjevi u pogledu forme. Dovoljna saglasnost postoji. Pismeno zaklju~eni ugovor sa klauzulom koja je bila predmet posebnih pregovora. str. Postojanje ugovora mo`e se dokazivati svim dokaznim sredstvima.va. 257-330. ne ulaze u sastav ugovora. ugovor ne nastaje sve dok se ne postigne saglasnost o tom pitanju. Ugovorne strane ne mogu isklju~iti niti ograni~iti primjenu ove odredbe. odnosno radnje (~lan 2:105). On ne mora biti zaklju~en u pismenoj formi. 572 Vidjeti Radovan D. obavezuje ga kao jednostrani pravni posao. 11. ona samo stvara predpostavku da strane nisu imale namjeru da njihove prethodne izjave. „Na~ela Evropskog ugovornog prava i jugoslovensko pravo“. Kragujevac.571 Ako klauzula stapanja nije bila predmet posebnih pregovora. Eventualne prethodne izjave. obaveze ili sporazumi koji nisu preto~eni u pismeno. 257-330. ukoliko ga druga strana prihvati i ako sadr`i 570 Ibid. Uslovi ugovora o kojima se nije pojedina~no pregovaralo mogu se ista}i u odnosu na drugu stranu koja za te uslove nije znala. obaveze i sporazumi postanu sastavni dio ugovora. ako su ugovorne strane u dovoljnoj mjeri odredile uslove ugovora da bi se ugovor mogao izvršiti. str. 571 Ibid. Ova odredba preuzeta je iz ameri~kog Jednoobraznog trgova~kog zakonika. Ponuda predstavlja prijedlog ugovora ako je u~injena u namjeri da dovede do ugovora. 174 .570 Namjera ugovorne strane da bude pravno vezana ugovorom utvr|uje se na osnovu izjava ili ponašanja te strane kao i smisla koje im druga strana razumno pridaje (objektivni princip tuma~enja). Ne smatra se da je drugoj strani na odgovaraju}i na~in skrenuta pa`nja na uslove ako se isprava u kojoj je sadr`an ugovor samo poziva na te uslove.

ali on mora o tome bez odlaganja da obavijesti ponu|enog. Ova odredba predstavlja posebno rješenje Na~ela koja na sasvim druga~iji na~in rješava pitanje ponude reklamiranjem. prakse koju su ugovornice me|u sobom uspostavile ili obi~aja.573 12. Ova rješenja su identi~na ve} opšte prihva}enim stavovima Be~ke konvencije o me|unarodnoj prodaji i UNIDROIT na~ela. Prihvatanje ponude se sastoji od bilo koje izjave ili radnje ponu|enog kojom se izra`ava pristanak na ponudu. Do sada je ponuda javnosti. 175 . Opozivanje ponude je identi~no rješeno kao kod Be~ke konvencije. ^utanje ili ne~injenje ponu|enog samo po sebi ne zna~i prihvatanje ponude. sve dok se zalihe robe ne iscrpe. a u slu~aju da takvog roka nema onda u razumnom vremenu. U slu~aju ponude konkludentnim radnjama opoziv je mogu} prije momenta u kome se smatra da je ugovor zaklju~en. Tada se smatra da je ugovor zaklju~en u momentu kada ponu|eni otpo~ne preduzimanje radnje. odnosno odre|enim licima ili javnosti. ukoliko to ne proizilazi iz prakse ugovornih stranaka ili iz obi~aja. Nastanak ugovora ne vezuju se za postojanje kauze. smatra se kao ponuda za prodaju ili isporuku po toj cijeni. Ponuda prestaje da va`i kada odbijanje ponude bude dostavljeno ponudiocu. Smatra se da je ugovor zaklju~en kada prihvat bude dostavljen ponudiocu. Prijedlog da se isporu~e robe ili usluge po odre|enoj cijeni u~injen u javnom oglasu ili katalogu. ili izlaganjem robe. U slu~aju neblagovremenosti ako je ponu|eni zakasnio svojom krivicom ponudilac ima mogu}nost da i takav prihvat dozvoli.dovoljno odre|ene uslove da ugovor nastane ~inom prihvata. Ponuda se mo`e uputiti odre|enom licu. str. Slijede}a karakteristika Na~ela je da u pogledu opoziva ponude prihvata riješenje iz anglosaksonskog prava prema kome ponuda mo`e biti opozvana ako opoziv stigne ponu|enom prije nego što je on otposlao svoj prihvat. Za odre|ivanje vremena zaklju~enja ugovora prihva}ena je teorija prijema. Ako je ponu|eni na vrijeme 573 Ibid. Potiskivanje zna~aja kauze predstavlja savremenu tendenciju u globalizaciji privatnog prava i prihva}ena je i u UNIDROIT na~elima. odnosno ponude u~injene u javnom oglasu ili katalogu. odnosno dok isporu~ilac mo`e da pru`a navedene usluge. ponu|eni mo`e prihvatiti ponudu izvršenjem neke radnje bez slanja obavještenja. ugovor je zaklju~en kada obavještenje o toj radnji bude dostavljeno ponudiocu ili ako na osnovu ponude. u skoro svim pravnim školama. Da bi prihvat proizveo dejstvo on mora biti u~injen i dostavljen u roku koji je ponudioc odredio. predstavljalo poziv da se u~ini ponuda. 27. U slu~aju prihvatanja koje se sastoji u nekoj radnji. ili izlaganjem robe.

Ako su ugovorne stranke postigle saglasnost. Uslov urednosti prihvata je podudarnost njegovog sadr`aja sa ponudom. ali koje sadr`i dodatne ili razli~ite uslove. osim u tome što se svaka od ugovornih strana poziva na druga~ije opšte uslove poslovanja smatra se da je ugovor zaklju~en.com.ponu|eni je uslovio svoje prihvatanje prijemom obavještenja od ponudica da je saglasan sa dodatnim ili razli~itim uslovima. a koji sadr`i dodatke. 176 .law.ponudilac je bez odlaganja usmeno ili pismeno obavjesti ponu|enog da ne prihvata nebitne izmjene elemenata ponude. str.poslao svoj prihvat i ako nije kriv za njegovo prispje}e sa zadocnjenjem postoji predpostavka o blagovremenosti prihvata.575 Ona se primjenjuju u slu~ajevima kada su se ugovorne strane sporazumjele da ih u~ine 574 Vidjeti Radovan D. pa jedan od njih bez odlaganja pošalje pismeno koje treba da bude potvrda ugovora.574 Prihvat. 575 Vidjeti http://www. UNIDROIT principi me|unarodnih trgovinskih ugovora. Izjava koja bitno ne mijenja uslove ponude ipak ne}e biti prihvat u nekim taksativno odre|enim slu~ajevima: . a ponudilac ne dostavi takvo obavještenje u odre|enom ili razumnom roku. Vukadinovi}. predstavljaju rješenja specijalno izra|ena za potrebe me|unarodnih trgovinskih transakcija. dakle. Budu li profesionalni trgovci zaklju~ili ugovor koji nisu sastavili u vidu kona~ne isprave. kada ti uslovi suštinski mjenjaju uslove ugovora ili kad primalac bez odlaganja stavi prigovor na te uslove. Kragujevac.u ponudi je izri~ito navedeno da se mo`e prihvatiti samo pod uslovima koji su u njoj navedeni. ograni~enja ili druge izmjene je odbijanje ponude i predstavlja kontraponudu“. „Na~ela Evropskog ugovornog prava i jugoslovensko pravo“. (2001).2005. Dopunski ili razli~iti uslovi koji suštinski ne mjenjaju ponudu ne mijenjaju karakter izjave o prihvatu. Ona ne djeluje ako ponudilac bez odlaganja obavijesti ponu|enog o tome da smatra da se ponuda ugasila.03. ne smije da odstupa od bitnih elemenata ponude. . posljednji posjet 12. Pravni fakultet u Kragujevcu. Oni imaju za cilj da uspostave set pravnih pravila koja }e omogu}iti pravi~nost i sigurnost u me|unarodnim transakcijama. . Zaklju~ivanje ugovora po UNIDROIT principima 13. 2. UNIDROIT principi slu`e kao opšta pravila za me|unarodne trgovinske ugovore. Na~ela evropskog ugovornog prava prihvataju elasti~no i komerecijalizovano rješenje moderne teorije: „odgovor na ponudu koji ukazuje na prihvatanje. izuzev ako je jedna ugovorna strana unaprijed izjavila da se ne}e smatrati obavezanom ugovorom ili ako bez odlaganja obavjesti drugu ugovornu stranu da se ne smatra obavezanom ugovorom. 257-330. ti uslovi }e se smatrati sastavnim dijelom ugovora. izuzev u slu~aju.3.

. Ovo rješenje je tako|er preuzeto iz anglosaksonskog sistema. prihvat. Ukoliko je ponudilac izri~ito ili opisno odredio rok do kad se smatra vezanim ponudom.). što se odre|uje prema okolnostima posla.). Na usmene ponude prihvat se mora dati odmah.autonomija ugovornih stranaka. Ponuda se smatra odbijenom kada odbijanje ponude bude dostavljeno ponudiocu.ja~anje zna~aja poslovne prakse izme|u ugovornih stranaka. prihvat mora biti dostavljen ponudiocu u razumnom roku. izuzev ako okolnosti slu~aja ukazuju druga~ije. Da bi prihvat proizveo dejstvo on mora biti u~injen i dostavljen u roku koji je ponudioc odredio. . U praksi ovo zna~i 576 Vidjeti http://www. Prihvat je izjava ili drugo ponašanje ponu|enog koje ukazuje na saglasnost s ponudom (~lan 2. . a u slu~aju da takvog roka nema onda u razumnom vremenu (~lan 2.za valjanost ugovora nije predvi|ena posebna forma. Ne bude li u ponudi odre|en rok prihvata.prijedlog za zaklju~enje ugovora predstavlja ponudu ukoliko sadr`i sve bitne elemente i ukazuje na namjeru da se pravno obave`e ako druga strana prihvati te uslove ( ~lan 2. prije momenta kada se smatra da je ugovor zaklju~en. . U pogledu opoziva ponude prihva}eno je riješenje iz anglosaksonskog prava prema kome ponuda mo`e biti opozvana ako opoziv stigne ponu|enom prije nego što je on otposlao svoj prihvat ili u slu~aju konkludentnih radnji.com.).6. .ugovor se mo`e dokazivati svim sredstvima.1. Za pisani prihvat postoje dva alternativna rješenja.).law.2.ugovor se smatra zaklju~enim prihvatom ponude ili konkludentnim radnjama koje ukazuju na prihvat ponu|enog (~lan 2. Suština principa koji se ti~u zaklju~ivanja ugovora su sljede}e: . Osnovne karakteristike ovih principa su: . uklju~uju}i i svjedocima. obavještenja itd.7.576 Opoziv ponude nije mogu} ako je u ponudi nazna~eno da je neopoziva ili ako je ponu|eni razumno vjerovao da je ponuda neopoziva i ponašao se u skladu s tim. 177 .). ona moraju odgovarati brzini sredstava koje je koristio ponudilac. ili u situacijama u kojima nije izri~ito izabrano mjerodavne pravo ili sistem pravnih pravila. „lex mercatoria“ i sl.sastavnim djelom ugovora ili kad su stranke predvidjele da }e za ugovor biti mjerodavna „opšta pravna na~ela“. prihvat mora sti}i u tom roku.2005. posljednji posjet 12. Ako sredstva otposlanja prihvata nisu odre|ena ponudom. 14.generalno je prihva}en princip prijema u svim vidovima komunikacije izme|u stranaka (ponuda.03.

). Odr`avanje rokova koji se odnose na prihvat zavisi od odre|ivanja trenutka u kome oni po~inju te}i.13. Dopunski ili razli~iti uslovi. Kada ugovor zaklju~en u pismenoj formi sadr`i klauzulu koja je bila predmet posebnih pregovora. a jedan stranka bez odlaganja pošalje pismenu potvrdu ugovora koja sadr`i dodatne ili razli~ite uslove. Ako je ugovor ve} zaklju~en. osim ako je 178 .11.). Klauzula stapanja koja nije bila predmet posebnih pregovora.da ponu|eni mora prihvat poslati istim ili br`im sredstvom.).9. Izuzeci postoje kada uslovi iz pisane potvrde suštinski mjenjaju uslove ugovora ili kad primalac bez odlaganja stavi prigovor na te uslove (~lan 2.11. ograni~enja ili druge izmjene je odbijanje ponude i predstavlja kontraponudu (~lan 2. predstavlja samo osnov za pretpostavku da strane nisu imale namjeru da njihove prethodne izjave.). Rok za prihvat usmenih ponuda ili ponuda u~injenih neposrednim sredstvima saopštavanja te~e od trenutka kada ponuda stigne ponu|enom. Bude li u toku pregovara jedna od strana insistirala da se ugovor ne}e smatrati zaklju~enim sve dok se ne postigne saglasnost o specifi~nim stvarima ili u specijalnoj formi. obaveze i sporazumi postanu sastavni dio ugovora. Ako su ugovorne stranke postigle saglasnost.). koji suštinski ne mjenjaju ponudu. Ako je ponu|eni na vrijeme poslao svoj prihvat i ako nije kriv za njegovo prispje}e sa zadocnjenjem postoji pretpostavka o blagovremenosti prihvata. Ukoliko ponudilac bez odlaganja usmeno ili pismeno ne obavijesti ponu|enog da ne prihvata izmjene elemenata ponude sadr`ane u prihvatu.12. dakle.). obaveze ili sporazumi koji nisu preto~eni u pismeno. Vrijeme za prihvat telegramski upu}enih ponuda po~inje od trenutka u kome je telegram predat na odašiljanje. eventualne prethodne izjave. a u kojoj se navodi da su svi uslovi ugovora obuhva}eni u tom pismenu (klauzula stapanja). Prihvat. Zadocnjeli prihvat uzrokovan krivicom ponu|enog je riješen na na~in da se mo`e smatrati kao blagovremen ako ponudilac takav prihvat dozvoli. smatra}e se da ugovor nije zaklju~en dok se takva saglasnost ne postigne (~lan 2. ne ulaze u sastav ugovora. osim u tome što se svaka od ugovornih strana poziva na druga~ije opšte uslove poslovanja smatra se da je ugovor zaklju~en. 15. a ako njega nema onda od datuma na koverti (~lan 2. ne smije da odstupa od bitnih elemenata ponude. Sli~no je i kod ponuda podnesenih pismom: rok te~e od datuma na pismu. Tada on mora bez odlaganja da obavijesti ponu|enog. ugovor se smatra zaklju~enim sa sadr`ajem koji je naveden u prihvatu (~lan 2. ne mijenjaju njen karakter prihvata. Prihvat koji sadr`i dodatke. Ponudilac je mo`e staviti van snage tako što }e bez odlaganja da obavijesti ponu|enog o tome da smatra da se ponuda ugasila (~lan 2.8. ti uslovi }e se u principu smatrati sastavnim dijelom ugovora.

“The Internet and E-Commerce Legal Handbook“. vidljivim oglašavanjem na mjestu zaklju~ivanja ugovora uputi na njih. Opšti uslovi formularnih ugovora postaju sastavni dio nekog ugovora samo onda ako odre|iva~ prilikom zaklju~ivanja ugovora: drugu ugovornu stranu izri~ito uputi ili.stavlja u situaciju koja znatnije odstupa od njegovog opravdanog o~ekivanja ili .579 Opšti uslovi formularnih ugovora su svi uslovi ugovora unaprijed formulisani za ve}i broj ugovora koje jedna ugovorna strana (odre|iva~) postavlja drugoj ugovornoj strani kod zaklju~ivanja ugovora. 179 .2005. str.dovodi u zna~ajno nejednak polo`aj u pogledu prava i obaveza ili . str. Op{ti uslovi formularnih ugovora 16. ne postaju sastavni dio ugovora. Odredbe u opštim uslovima formularnih ugovora koje su prema okolnostima. Narodne novine Zagreb (2002).jedna ugovorna strana unaprijed izjavila da se ne}e smatrati obavezanom ugovorom ili ako bez odlaganja obavjesti drugu ugovornu stranu da se ne smatra obavezanom ugovorom (~lan 2. Ugovori koji se zaklju~uju putem elektronskih poruka577 i primjenom IKT se naj~eš}e sklapaju u re`imu formularnih ugovora.law.4. a posebno prema vanjskom izgledu ugovora.578 Zbog toga }e se ukratko izlo`iti opšti uslove formularnih ugovora. Smatra se da znatnije ošte}enje postoji ako neka odredba opštih uslova ugovornog partnera odre|iva~a: .com. ako je izri~ita uputa zbog na~ina zaklju~ivanja ugovora mogu}a samo uz nesrazmjerne poteško}e. suprotno na~elima savjesnosti i poštenja. 2. bilo da se na njih ugovor poziva. U slu~aju neslaganja opštih uslova i posebnih pogodbi va`e posebne pogodbe. obezbijedi mogu}nost drugoj ugovornoj strani da se na prihvatljiv na~in upozna sa njihovim sadr`ajem i ako je druga ugovorna strana saglasna sa njihovom primjenom. Nisu punova`ne ni klauzule formularnih ugovora koje ugovornog partnera odre|iva~a znatnije ošte}uju. kao i Yee Fen Lim.tako ograni~ava bitna prava i obaveze koje proizilaze iz prirode ugov577 Opširnije Scott W. Ugovorne strane mogu za odre|enu vrstu pravnih poslova unaprijed dogovoriti va`enje odre|enih opštih uslova formularnih ugovora. 33. 17. uz poštovanje gore navedenih zahtjeva. 578 Vidjeti @eljko Panian. Oxford University Press (2002). “Cyberspace Law“. 373-431.). Prima Lifestyles (2001). tako neobi~ne da ugovorni partner odre|iva~a sa njima ne mora ra~unati. te dobrim poslovnim obi~ajima. “Izazovi elektroni~kog poslovanja“. Pink. posljednji posjet 12. bilo da su sadr`ani u ispravi ugovora. 579 Vidjeti http://www.03. Opšti uslovi formularnih ugovora dopunjuju posebne pogodbe utvr|ene me|u strankama i po pravilu obavezuju kao i ove.22.

koje ugovornom partneru odre|iva~a pripada po pravilima o istovremenom ispunjenju obaveza.zadr`ava pravo da se oslobodi obaveze na ispunjenje ugovora kod nemogu}nosti raspolaganja ~inidbom.predvi|a pove}anje nov~ane naknade za robe ili ~inidbe koje su trebale biti isporu~ene ili ispunjene u roku od ~etiri mjeseca nakon zaklju~enja ugovora.predvi|a da izjava odre|iva~a od posebnog zna~aja va`i kao da ju je druga ugovorna strana primila.pridr`ava pravo na neprimjereno duge ili nedovoljno odre|ene rokove za prihvatanje ili odbijanje neke ponude ili obavljanja neke ~inidbe. . . .oduzima ugovornom partneru ovlaštenje da izvrši prebijanje sa vremenski neograni~enim ili pravosna`no utvr|enim potra`ivanjem.predvi|a da obe}anu ~inidbu mo`e izmijeniti ili od nje odstupiti isklju~ivo uzimaju}i u obzir svoj interes. pridr`ava pravo na neprimjereno dug ili nedovoljno odre|en dodatni rok za ~inidbu na koju je obavezan. . U opštim uslovima formularnih ugovora nisu punova`ne odredbe kojima odre|iva~: .ugovara paušalni iznos naknade štete ili naknade umanjene vrijednosti. .ora da je ugro`eno postizanje svrhe ugovora.sebe osloba|a zakonske obaveze da drugu ugovornu stranu opomene ili da rok za ispunjenje ~inidbe.utvr|uje da izjava ugovornog partnera odre|iva~a kod preduzimanja ili propuštanja odre|ene radnje va`i kao da je od njega data ili kao da nije data. . ili drugoj ugovornoj strani onemogu}ava dokaz o tome da šteta ili umanjenje vrijednosti uopšte nisu ni nastali ili da su znatno manji od paušala. . .odstupaju}i od pravnih propisa.predvi|a da sebe bez stvarno opravdanog i u ugovoru navedenog razloga oslobodi od obaveze izvršenja.isklju~uje ili ograni~ava pravo odbijanja ~inidbe ili pravo zadr`avanja. . ako paušalni iznos prelazi štetu koja se u propisanim slu~ajevima i prema uobi~ajenom toku stvari mo`e o~ekivati ili prelazi umanjenje vrijednosti koje uobi~ajeno nastaje. . .mo`e zahtijevati neprimjereno visoku naknadu za korištenje ili upotrebu neke stvari ili nekog prava ili za izvršene ~inidbe ili mo`e zahtijevati neprimjereno visoku naknadu za izdatke u slu~aju da druga ugovorna strana odustane od ugovora ili otka`e ugovor. bez obaveze da bez odlaganja informiše ugovornog partnera o nemogu}nosti raspolaganja i da nadoknadi protu~inidbe ugovornog partnera bez odlaganja. osim. ako je ugovornom partneru odobren primjereni rok za davanje izri~ite izjave i ako se odre|iva~ obavezuje da ugovornog partnera kod po~etka roka uputi na predvi|eni zna~aj njegovog ponašanja. 180 . .za slu~aj neprimanja ili zadocnjelog primanja ~inidbe. .

bez posebne izri~ite izjave koja je na to usmjerena. Ako opšti uslovi nisu potpuno ili djelimi~no postali sastavni dio ugovo181 .otklanjenje nedostataka.ograni~ava zahtjeve protiv sebe samo na naknadno ispunjenje . . . osim ako je u toj odredbi tre}i naveden po imenu.skrati rok za stavljanje prigovora zbog nedostataka stvari ili za prava na raskid ugovora odnosno smanjenja obaveze na rok kra}i od jedne godine.otklanjanja nedostataka. te name}e pretpostavku da je druga ugovorna strana potvrdila postojanje odre|enih ~injenica i bez njene izri~ite izjave. . nesrazmjernog nedostacima. . . a naro~ito na taj na~in što nametne odgovornost za okolnosti za koje po zakonu odgovara odre|iva~. odredi da ugovor vezuje drugu stranu du`e od dvije godine. . .isklju~uje ili ograni~ava obaveza odre|iva~a da snosi potrebne troškove naknadnog ispunjenja .isklju~uje pravo druge ugovorne strane da zahtijeva naknadu štete zbog neispunjenja cijelog ugovora ili da raskine cjelokupni ugovor.predvidi da neko tre}i umjesto odre|iva~a mo`e preuzeti prava i obaveze iz kupoprodajnih ugovora ili ugovora o djelu. odnosno ograni~ava prethodnim upu}ivanjem da se prava prema tre}im licima (proizvo|a~ima dijelova) ostvare sudskim putem.u slu~aju skrivljene povrede ugovorne obaveze odre|iva~a isklju~uje ili ograni~ava pravo druge ugovorne strane da raskine ugovor ili da zahtijeva naknadu štete zbog neispunjenja ugovora..mijenja obavezu dokazivanja na štetu druge ugovorne strane. ili u slu~aju zastupanja bez punomo}i nametne odgovornost koja prelazi odgovornost propisanu ovim zakonom za takav slu~aj. . u slu~aju da je odre|iva~ djelimi~no odgovoran za povredu ugovorne obaveze. ako djelimi~no ispunjenje ugovora za nju ne predstavlja nikakav interes.stipuliše da su izjave koje se imaju dati odre|iva~u ili nekom tre}em vezane za stro`iju formu od pismene ili od zakonom propisane za posebne slu~ajeve. koji ima za predmet redovnu isporuku roba ili redovno obavljanje usluga ili proizvodnih ~inidbi od strane odre|iva~a.uslovljava naknadno ispunjenje . . ako ugovorom nije izri~ito druga~ije predvi|eno.ugovorni odnos koji drugu stranu vezuje pre}utno produ`ava za više od godinu dana.od ugovora o isporukama novoproizvedenih stvari i ~inidbi svoju odgovornost za nedostatke u cjelini ili djelimi~no isklju~uje. .na teret druge ugovorne strane odredi otkazni rok du`i od tri mjeseca prije isteka ranije dogovorenog ili pre}utno produ`enog trajanja ugovora.kojom odre|iva~ zastupniku druge ugovorne strane nametne vlastitu odgovornost ili obavezu preuzimanja posljedica. .otklanjanje nedostataka prethodnom isplatom cjelokupne ugovorene cijene ili njenog ve}eg dijela. .drugoj ugovornoj strani ne prizna pravo da raskine ugovor. .kod nekog ugovornog odnosa. .

broj 2/92). Zakon je u ~lanu 30 predvidio da se ugovara~i u ovoj fazi zaklju~ivanja ugovora ponašaju u skladu sa na~elima savjesnosti i poštenja. 131. nu`ne faze u postupku zaklju~ivanja ugovora. Ponuda i prihvat ponude predstavljaju tzv.582 Zaklju~ivanju ugovora obi~no prethode neke predradnje. str.581 Pošto su rješenja entitetskih Zakona o obligacionim odnosima u pogledu zaklju~ivanja ugovora ista. Malik Had`iomerovi}. Norstedts Juridik. kao npr. odnosno slobode ugovaranja i ona trpi jedino ograni~enja upravljena na zaštitu „javnog poretka“. Norstedts Juridik. 182 . pregovori koji su neobavezna faza ugovaranja. Zaklju~ivanje ugovora po Zakonu o obligacionim odnosima u Federaciji BiH i Republici Srpskoj 18. (1999). i svaka ih strana mo`e prekinuti kada to `eli. Zabranjeno je svo|enje neke nepunova`ne odredbe opštih uslova na njen preostali dopušteni sadr`aj (isklju~enje redukcije kojom se zadr`ava va`enje). Malik Had`iomerovi}. Zakon o obligacionim odnosima (dalje: Zakon) je kao polazno na~elo prihvatio sistem jedinstvenog ure|ivanja pojedinih odnosa izme|u fizi~kih i pravnih lica. Ponuda predstavlja jednostranu izjavu volje koja obavezuje samo ponudioca da ostane pri ponudi u periodu vremena koji je sam odredio.5. Radi se o tzv.580 Bitno obilje`je odredbi Zakona je i njihova dispozitivnost što zna~i da se primjenjuju ukoliko voljom ugovornih stranaka nije šta druga~ije utana~eno. Tadija Bublovi}. Ugovor je zaklju~en kada su se ugovorne strane saglasile o bitnim sastojcima ugovora (~lan 26 Zakona).” Zakoni Bosne i Hercegovine”. Iste norme se va`e i za fizi~ka i za pravna lica. ugovor u preostalom dijelu ostaje punova`an. sa izuzetkom da se kod privrednih odnosa pojedina pitanja mogu urediti i na druga~iji na~in. Ipak. nadalje su citirana i parafrazirana zajedno. 150. Ponuda je prijedlog za zaklju~enje ugovora u~injen 580 Dubravka Alagi}. Tadija Bublovi}. to pravilo trpi odre|eno ograni~enje. (1999). 19.ra ili su nepunova`ni. Iz ovog razloga postoji odgovornost za naknadu štete zbog vo|enje pregovora bez namjere da se zaklju~i ugovor ili odustajanja od pregovora bez opravdanog razoga. 581 Dubravka Alagi}. negativnom ugovornom interesu. kao i poštivanje osnovnog principa ugovornog prava pacta sut servanda. Ugovor predstavlja rezultat saglasnosti izjava volja koja proizvodi odgovaraju}e pravno i ekonomsko dejstvo. Ugovor ne}e opstati ni kao djelimi~no punova`an ako bi to znatno ote`avalo polo`aj jedne od ugovornih strana ili se ne bi mogla ostvariti svrha ugovora. str. Pregovori ne obavezuju. Ovim je prihva}en princip autonomije volje. 2.” Zakoni Bosne i Hercegovine”. 582 Zakon o obligacionim obnosima FBiH („Slu`bene novine RBiH”.

588 Vidjeti Jelena Vilus. Commission Staff Working Paper. Izmjena bitnih uslova u ponudi od strane ponu|enog predstavlja kontraponudu i on se tada nalazi u ulozi ponudioca. str. „Elektronsko trgova~ko pravo“. uzima se momenat prijema izjave ponu|enog da prihvata ponudu (teorija prihvata ponude). 3. str. Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN. me|u njima i nepostojanje adekvatne pravne regulative. 183 . 585 Dubravka Alagi}. Izvori prava relevantni za zaklju~ivanje ugovora elektronskim porukama. Ovo predstavlja specifi~nost rješenja Zakona jer u svim ostalim analiziranim izvorima ponuda u~injena neodre|enom broju lica smatra}e se pozivom da se u~ini ponuda. 22-130.odre|enom licu. po dispozitivnim pravilima iz Zakona. Vrijeme i mjesto zaklju~enja ugovora je definisano ~lanom 31 Zakona. odmah su uo~ene brojne barijere. Norstedts Juridik. koji sadr`i bitne sastojke ugovora ~ijem je zaklju~enju namijenjen ukoliko drug~ije ne proizilazi iz okolnosti slu~aja ili obi~aja.584 Zna~aj kontraponude je u tome što se kao mjesto zaklju~enja ugovora. E-bankarstvo. Elektronsko poslovanje posljednjih godina uzima izuzetno veliki zamah. Mjesto zaklju~enja ugovora je sjedište. E-pla}anje.588 Najva`niji predmet normiranju su: komercijalni dokumenti. (1999).586 Da bi se otklonile pravne prepreke587 i ubrzao razvoj elektronskog poslovanja. U pogledu vremena zaklju~enja ugovora. ugovor o prometu nekretnina podlije`e pismenoj formi i ovjeri potpisa kod nadle`nog suda)585 ili ako same stranke nisu odredile posebnu formu. a ponudilac u ulozi ponu|enog (~lan 41 Zakona). Prihvat ponude teko|er predstavlja izjavu volje ponu|enog da u svemu prihvata ponudu.583 Zakon poznaje i opštu ponudu koja je definisana kao prijedlog za zaklju~enje ugovora u~injen neodre|enom broju lica. 5-56. Tadija Bublovi}. koje sadr`i sve bitne sastojke ugovora tako da bi se njegovim prihvatanjem mogao zaklju~iti ugovor (~lan 32 Zakona). E-ugovori. 587 Vidjeti Legal Barriers in E-business. E-potpisi. Brussels. 584 Ibid. „Izazovi elektroni~kog poslovanja“. veliki broj me|unarodnih organizacija je po~eo da regulatorno djeluje u ovome domenu. (2000). 20. Beograd. odnosno prebivalište ponudioca u trenutku kad je u~inio ponudu. 586 Opširnije @eljko Panian. „Zakoni Bosne i Hercegovine”. Narodne novine Zagreb (2002). Kako se radi o globaloj trgovini koja ne poznaje granice. uzima mjesto otposlanja ponude. E-ra~uni. Naravno da ovim nisu obuhva}eni svi pojavni 583 Ibid. Malik Had`iomerovi}. str. 152. (2004). odnosno upotrebom IKT 21. Zakon je u principu stao na stajalište da zaklju~ivanje ugovora ne podlje`e nikakvoj formi osim ako Zakon nije za pojedine ugovore druga~ije odredio (npr.

Direktiva Evropskog parlamenta i Savjeta o okviru zajednice o elektronskim potpisima. Od me|unarodnih organizacija koje djeluju u ovome domenu moraju se spomenuti naro~ito: Komisija UN za me|unarodno trgovinsko pravo (UNCITRAL). Legal Infrastructure of Information Society“. pla}anje putem kreditnih kartica usluga i roba. Ekonomska komisija za Evropu– RG. Conference material. pla}anje otvaranjem bankarske garancije itd. Conference material.591 Najzna~ajniji dokumenti kojima je to u~injeno su: Pravni vodi~ o elektronskom preno589 UNDP ICT. Beograd.03. pla}anje izme|u gra|ana. Sarajevo. Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN. 7-45. 3.org. UNCITRAL je osnovan Rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija broj 2205 (XXI) 1966. Op{te karakteristike rada me|unarodnih organizacija i njihove regulative elektronske trgovine 22.uncitral. Najva`niji propisi vezani za elektronsku trgovinu na me|unarodnom i regionalnom planu su:589 Model zakona Uncitral-a o elektronskoj trgovini.Forum. Oblast E-pla}anja mo`emo razdvojiti na: pla}anje izme|u privrednih subjekata u zatvorenim bankarskim sistemima. „Infrastructure of An Information Society. Pravila Me|unarodnog pomorskog komiteta za elektronske konosmane. Model zakona Uncitral-a o me|unarodnom prenosu sredstava. (2003). Sarajevo. (2003) „Infrastructure of An Information Society. Evropski kodeks ponašanja u oblasti elektronskih pla}anja. od prije desetak godina.oblici elektronskog biznisa. Legal Infrastructure of Information Society“. Glavne oblasti rada UNCITRAL-a su: me|unarodna prodaja robe. posljednji posjet 23. Komisija je usmjerila svoje aktivnosti i u druge oblasti od kojih je u kontekstu ovog rada svakako najinteresantnija unifikacija pravnih pravila u oblasti elektronske trgovine.1. 7-45. Svaka od pobrojanih kategorija u sebi nosi posebnu sistematiku i podjelu prema pojedinim specifi~nim vrstama pojedinih poslova. godine. 3. 184 .2005. 591 Jelena Vilus.Forum. Me|unarodna trgovinska komora (ICC).1. Direktiva EU o odre|enim pravnim aspektima elektronske trgovine na unutrašnjem tr`ištu. „Elektronsko trgova~ko pravo“. pla}anje korporativnim karticma od strane ovlaštenih lica u privrednim društvima.Evropska Unija.1. (2000). pla}anje dokumentiranim akreditivom. 590 Vidjeti http://www. str. Komisija UN za me|unarodno trgovinsko pravo (UNCITRAL) 23. kao i UNDP ICT. Me|unarodni pomorski komitet (CMI).4 (CEFACT) i Evropska ekonomska zajednica. me|unarodni instrumenti pla}anja.590 Pored ovih. me|unarodni prevoz i me|unarodna arbitra`a. Pravila Me|unarodne trgovinske komore o standby akreditivima i Model zakona Uncitral-a o elektronskim potpisima. str.

„Informacioni sistem” je sistem za generisanje. slanje.2.1. .2005. godine. odnosno šifriranih. kona~nosti prenosa sredstava i pravna pitanja koja se javljaju u vezi sa prenosom. . Model zakona o elekronskoj trgovini593 Komisija je usvojila 1996. ali ne obuhvata lice koje je djelovalo kao posrednik u odnosu na tu poruku. elektronsku poštu. . Tako zna~enje pojedinih izraza izgleda: . greškama.594 ^lanom 1 je istaknuto da se ovaj Zakon primjenjuje na sve informacije u obliku poruke koja se koristi u kontekstu trgova~kih aktivnosti.03.org. 594 Vidjeti http://www.1.„Nalogodavac poruke“ je lice ~ija je.1.uncitral. www. primanje. Sadr`i pet poglavlja koja se odnose na: opšta pitanja elektronskog prenosa sredstava. Model zakona UNCITRAL-a o elektronskoj trgovini 25. posljednji posjet 23.„Poruka“ ozna~ava informaciju koja je generisana.org. Pravni vodi~ je objavljen kao posebna publikacija UNCITRAL-a 1987.„Elektronska razmjena podataka“ (EDI) ozna~ava elektronski prenos informacije od ra~unara do ra~unara koriš}enjem ugovornog standarda kojim je informacija struktuirana. ali ne obuhvata lice koje je djelovalo kao posrednik u odnosu na tu poruku.592 3. . 3. ~uvanje ili drugu obradu poruka.uncitral. .1. 593 Vidjeti UNCITRAL Model Law on Electronic Signatures Wth Guide to Enactment 2001.uncitral. primljena ili sa~uvana elektronskim. nepravilnom rukovanju i postupanju po uputstvima o prenosu kao i odgovornost s tim u vezi. prevarama. teleks ili faks.org. opti~kim ili sli~nim na~inom i obuhvata. Pravni vodi~ o elektronskom prenosu sredstava 24.„Posrednik” u odnosu na konkretnu poruku je lice koje za ra~un drugog lica šalje.1. ali se ne ograni~ava na elektronsku razmjenu podataka (EDI).su sredstava i Model zakona UNCITRAL-a o elektronskoj trgovini. prima i ~uva tu poruku ili obezbje|uje druge usluge u odnosu na tu poruku. ^lan 2 je posve}en definicijama pojmova svojstvenih elektronskoj trgovini koje Model zakona koristi“. 592 Vidjeti UNCITRAL Model Law on Electronic Signatures With Guide to Enactment 2001. sporazum o prenosu sredstava i uputstvo o prenosu. poruka generisana prije nego što je eventualno sa~uvana.„Adresat poruke“ je lice koje nalogodavac smatra da je primalac poruke. poslata. 185 . ili u ~ije ime se smatra da je. struktuiranih kodova (UN/EDIFACT standarda). www. telegram. godine i on bi trebalo da poslu`i nacionalnim zakonodavcima prilikom izrade propisa kojima bi se regulisala materija zaklju~ivanja ugovora koriš}enjem elektronske tehnologije.

org. (2003) „Infrastructure of An Information Society. Pravno priznanje poruka ure|eno je ~lanom 5 ovog akta. vrijeme i mjesto slanja i prijema poruke.596 Kada se Zakonom zahtjeva da informacija bude data u pisanom obliku. Pismeni oblik informacije.ako je on tu poruku li~no poslao ili . Adresat je ovlašten da smatra poruku kao da pripada nalogodavcu i da postupa u tom uvjerenju. Taj metod mora biti pouzdan u mjeri koja se smatra odgovaraju}om za svrhu za koju je poruka generisana ili komunicirana u svjetlu svih okolnosti. 7 i 8. 186 . potpisa i originala informacije Model zakona je riješio u ~lanovima 6. Smatra se da poruka pripada nalogodavcu: . Conference material. U slu~aju da Zakon zahtijeva potpis jednog lica.ako je poslata preko informacionog sistema koji je programirao nalogodavac ili neko drugi u njegovo ime da djeluje automatski. ~lan 9 zabranjuje da se u bilo kojim pravnim postupcima predvide rješenja koja bi zna~ila negiranje dopuštenosti poruke kao dokaza (isklju~ivo na osnovu toga što je poruka).ako je poslata od strane lica koje je imalo ovlaštenje da postupa u ime nalogodavca u odnosu na tu poruku ili . posljednji posjet 23.uncitral. nalogodavac zahtjeva ili se slo`io sa adresatom da se prijem poruke potvrdi. 27. ukoliko je pravilno primjenio postupak koji je u tom cilju prethodno ugovoren sa nalogodavcem ili je poruka koju je primio adresat rezultat djelovanja lica ~iji odnosi sa nalogodavcem ili sa bilo kojim zastupnikom nalogodavca omogu}avaju takvom licu da ima pristup metodu koji koristi nalogodavac da bi identifikovao poruku kao njegovu. 7-45.03. onako kako je definiše Model zakona. Ako se poruka koristi prilikom zaklju~enja ugovora. te da }e se informaciji u obliku poruke dati odgovaraju}a dokazna snaga. 596 Vidjeti http://www. Legal Infrastructure of Information Society“. takvom ugovoru se ne}e oduzeti valjanost ili izvršnost isklju~ivo na osnovu ~injenice što je za tu svrhu korištena poruka (~lan 11). uklju~uju}i svaki relevantni sporazum.595 Pored toga. Vrijeme i mjesto slanja i prijema poruke Model zakona je riješio 595 UNDP ICT. Ostala pitanja vezana za: slanje poruke. Sarajevo. Model zakona je riješio u svojim ~lanovima 11-15. valjanost ili izvršnost koji se zasnivaju samo na tome što je data u obliku „poruke“.26. osim u slu~ajevima kada u vrijeme ili prije slanja poruke. ili putem takve poruke. str. zaklju~enje i valjnost ugovora. on se smatra pravovaljanim ukoliko je korišten metod kojim se identifikuje to lice i njegova saglasnost sa informacijom koju poruka sadr`i.2005. poruka ispunjava taj uslov ako je informacija koja je u njoj sadr`ana pristupa~na i iskoristiva u kasnijim referencama. Predvi|eno je da se informaciji ne}e oduzeti pravno dejstvo.Forum.

str. . Legal Infrastructure of Information Society“. UNCITRAL Model zakon o elektronskim potpisima 28. Ukoliko se Zakonom zahtjeva pismena forma bilo koje radnje ili korištenjem papirne isprave. primljena ili sa~uvana elektronskim.ukoliko je adresat odredio informacioni sistem u cilju prijema poruka. Conference material.597 Ukoliko nije druga~ije dogovoreno izme|u nalogodavca i adresata. taj zahtjev je ispunjen bude li radnja obavljena korištenjem jedne ili više poruka. 29. ali se ne ograni~ava na elektronsku razmjenu podataka (EDI).1. certifikacioni servis provajder itd. 598 Jelena Vilus.uncitral. 3. u trenutku kada je adresat poruku primio. Ovaj Zakon se primjenjuje kad se elektronski potpisi koriste u kontekstu trgova~kih aktivnosti (~lN . ^lanom 2 elektronski potpis je definisan kao poruka u elektronskom obliku koja je prilo`ena ili se logi~ki povezuje sa drugim elektronskim porukama i slu`i da identifikuje potpisnika poruke i njegovu saglasnost sa sadr`ajem poruke. Re`im prevoznih isprava regulisan je ~lanovima 16 i 17 Model zakona.599 godine i sadr`i 12 ~lanova. teleks ili faks. Model zakona o elektronskim potpisima usvojen je 2001. posljednji posjet 23. Klju~ne definicije utvr|ene Zakonom su: . opti~kim ili sli~nim na~inom i obuhvata.03. (2003) „Infrastructure of An Information Society.2005. .ako adresat nije odredio neki informacioni sistem. Pored elektronskog potpisa istim ~lanom su definisani i drugih relevantni pojmovi kao što su: certifikat. .1. kao i UNDP ICT.„Poruka² ozna~ava informaciju koja je generisana.3.598 Trenutak prijema poruke se utvr|uje na slijede}i na~in: . telegram.org. 597 Vidjeti UNCITRAL Model Law on Electronic Signatures Wth Guide to Enactment 2001. 187 . elektronska poruka. (2000).„Certificirani servis provajder” predstavlja lice koje izdaje certifikate i obezbje|uje druge usluge koje se odnose na elektronske potpise. potpisnik.~lanom 15. prijem je ostvaren u trenutku kada poruka u|e u informacioni sistem adresata.„Certifikat” predstavlja elektronsku poruku koja potvr|uje vezu izme|u potpisnika i njegovog elektronskog potpisa.org. Beograd. poslata. www. Sarajevo. a ako poruka nije poslata preko odre|enog informacionog sistema. „Elektronsko trgova~ko pravo“. elektronsku poštu. smatra se da je poruka poslata u trenutku kada je ušla u informacioni sistem koji je van kontrole nalogodavca ili lica koje poruku šalje u ime nalogodavca. prijem nastupa u trenutku kad poruka u|e u odre|eni informacioni sistem.1).Forum. 7-45 599 Vidjeti http://www.uncitral. Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN.

e-terms i digitalnoj autentikaciji. a ne nekog drugog. godine sa sjedištem u Parizu.org. ukoliko je korišten metod kojim se identifikuje potpisnik i njegova saglasnost sa informacijom koju poruka sadr`i. odnosno da postoji mogu}nost da je certifikat kompromitovan.obezbje|ena pouzdanost i integritet poruke na koju se odnosi. 7-45. . Legal Infrastructure of Information Society“. Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN. 188 . Na planu elektronske trgovine MTK je pokrenula tzv. Sarajevo.. bez obzira na geografsku lokaciju izdavanja ure|ena je ~lanom 12 Zakona. Beograd. Obzirom na globalni karakter elektronske trgovine. taj uslov se smatra ispunjenim u odnosu na datu poruku.elektronski potpis povezan sa potpisnikom a ne nekom drugom osobom. www. Pravno dejstvo elektronskog potpisa je ure|eno ~lanom 6 Model zakona.„Potpisnik” poruke je lice koje posjeduje elektronski potpis i djeluje u svoje ime ili u ime osobe koju predstavlja. informati~ka sigurnost i uloga tijela za izdavanje certifikata.elektronski potpis u vrijeme potpisa bio pod kontrolom potpisnika. elektronskom transportu. 30. (2003) „Infrastructure of An Information Society. str. Njime su obuhva}ene radne grupe (RG) o: elektronskom kreditu. te sa odre|enim kvalitetnim hardverskim i softverskim sistemima (~lan 10). one se sastoje u djelovanju po pravilima struke i svojih propisa.601 U cilju razvijanja povjerenja certifikat servis provajder mora da raspola`e sa odre|enim finansijskim i ljudskim resursima.1.2. Conference material. Ukratko. Me|unarodna trgovinska komora (dalje: MTK) je osnovana 1919.Forum. obezbje|ivanju sigurnosti elektronskog potpisa i a`urnom unošenju u sistem svih relevantnih promjena. Ujedno se tra`i da taj metod bude pouzdan u mjeri koja se smatra odgovaraju}om za svrhu za koju je poruka generisana ili komunicirana u svjetlu svih okolnosti. Obaveza priznavanja stranih certifikata i elektronskog potpisa. uklju~uju}i svaki relevantni sporazum. 3. dokumentima.uncitral. (2000). ova odredba je izuzetno zna~ajna. Me|unarodna trgovinska komora (ICC) 31. . „Elektronsko trgova~ko pravo“. U okviru ovog projekta pa`ljivo se izu~ava praksa elektronske trgovine. 601 Jelena Vilus. Metod }e se smatrati pouzdanim kad je: . Obaveze potpisnika su sadr`ane u ~lanu 8 Zakona.600 Ako se Zakonom zahtjeva potpis jednog lica. One se sastoje prvenstveno u savjesnoj upotrebi i obavještavanju certifikat servis provajdera da je certifikat kompromitovan. E-1000 projekat. Du`nosti certifikat servis provajdera su sadr`ane u ~lanu 9 Zakona. kao i UNDP ICT. Najva`niji donešeni dokument su Jednoobrazna 600 Vidjeti UNCITRAL Model Law on Electronic Signatures Wth Guide to Enactment 2001.

602 Opširnije Jelena Vilus. Drugi dokument su Opšte uzanse o bezbjednoj digitalnoj trgovini. oblik i sadr`aj poruke o prijemu. Ovlaštenje postoji za neke ili sve podatke koji su me|usobno razmjenjuju. Legal Infrastructure of Information Society“. Ovaj akt je donešen 1988. zaštite i ~uvanja podataka kao i tuma~enja. 7-45. Me|unarodni pomorski komitet (CMI) 33. godine i ona sadr`e jedanaest ~lanova. Me|unarodni pomorski komitet je osnovan u Antverpenu 1896. Pravila za elektronske konosmane su donesena 1990. Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN. 189 . 32. privatni klju~ i predaja. Jednoobrazna pravila upu}uju na protokole o primjeni razmjene trgova~kih poruka (APTDI-AP). šifrovanjem ili na drugi na~in. Beograd. definicije. ^lan 6 zahtijeva da poruka identifikuje pošiljaoca i primaoca tehnikom koja se primjenjuje za sam prenos. godine i sadr`i 11 pravila. primjene. Njima se ure|uju: podru~je primjene.602 3.pravila ponašanja za telekomunikacione prenose. Ovaj dokument je zasnovan na UNCITRAL-ovom Model zakonu. (2000).Forum.3. Sarajevo. Conference material. ^lanom 9 daje se strankama mogu}nost dogovora o primjeni posebne zaštite. potvrde prijema i prenosa. (2003) „Infrastructure of An Information Society. str. Treba napomenuti da CMI pravila za elektronske konosmane nemaju snagu zakona i da se primjenjuju samo ukoliko se ugovorni partneri na njih pozovu. Ure|eni su: definicije. potrebna pa`nja. zahtjev je ispunjen ako je radnja obavljena korištenjem jedne ili više poruka”. godine kao me|unarodna nevladina organizacija u kojoj su zastupljeni trgova~ki interesi na polju pomorskog transporta. On se koristi javnim klju~em. pravo raspolaganja i prijenosa. potvrde sadr`aja. Donijet je u cilju stvaranja opšteg harmonizovanog okvira za obezbje|enje sigurnih digitalnih poruka koje se baziraju na postoje}em pravu i praksi u razli~itim društvenim sistemima. kada je to dopušteno. „Elektronsko trgova~ko pravo“. ili na drugi na~in koji je predvi|en odnosnim TDI-AP koji sadr`i na~ine provjere formata o potpunosti i vjerodostojnosti formata prenosa. Najzna~ajnija novina ovih Pravila je sadr`ana u ~lanu 4: „U svim slu~ajevima u kojima zakon predvi|a obavljanje radnje u pismenoj formi ili koriš}enjem papirne isprave. kao i UNDP ICT. Zna~ajno je napomenuti da su ova pravila u potpunosti kompatibilna sa drugim dijelom UNCITRAL Model zakona o elektronskoj trgovini. poruka i prenos. prava prijema pismenog dokumenta i konstataciju da elektronski podaci odgovaraju pismenom obliku. mjerodavno pravo. kriptografijom za digitalne potpise i ulogom povjerljivih tre}ih lica koja se nazivaju „certifikatori”. pravila postupka. Njegova uloga na polju elektronske trgovine se najbolje ogleda u izradi pravila za elektronske konosmane.1.

603 Zna~ajan broj drugih standarda je u pripremi. godine. .Forum. Za razliku od pristupa koji postoji kod drugih me|unarodnih organizacija karakteristike ujedna~avanja nacionalnih prava na kojima insistira EU su: obaveznost. Osnovana je 1947. .Forum. Na pravnom planu ECE je svoj najve}i doprinos dala izradom tipskih ugovora i opštih uslova poslovanja kao i izradom pravila o arbitra`i. 7-45.DOCINF (informacija o dokumentarnom akreditivu). U domenu e-biznisa najzna~ajniji su standardi UN/EDI-FACT. (2003) „Infrastructure of An Information Society. 7-45. Conference material. uspostavljanje minimalnog zajedni~kog sadr`aja. „Elektronsko trgova~ko pravo“. Legal Infrastructure of Information Society“.2. (2000). Conference material. Sarajevo. kao i UNDP ICT. (2003) „Infrastructure of An Information Society. Sarajevo. 603 Jelena Vilus. Do sada je prihva}eno šest standarda: . Evropska unija posvetila je veliki broj direktiva/smjernica vezanih za elektronsko poslovanje. Zbog toga je ECE izradila sedam poruka u EDIFACT standardu. Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN. .3.DOCADV (avizo o dokumentarnom akreditivu). horizontalno dejstvo.605 Pravna filozofija koja stoji iza ove regulative je horizontalna unifikacija. Legal Infrastructure of Information Society“.DOCAPP (zahtjev za izdavanje dokumentarnog akreditiva).1. 190 . Oni treba da omogu}e uspješno funkcionisanje elektronske trgovine. Odnosi vezani za dokumentarni akreditiv ure|eni su Jednoobraznim pravilima i obi~ajima za dokumentarne akreditive (JOP 500) MTK. str.DOCAMI (informacija o izmjeni dokumentarnog akreditiva). Ekonomska komisija za Evropu jedna je od ~etiri regionalne ekonomske komisije UN-a koje su osnovane sa ciljem podizanja privredne djelatnosti u njihovim regijama i u~vrš}enja ekonomskih odnosa na intraregionalnom i interregionalnom planu.DOCARE (odgovor na izmjenu dokumentarnog akreditiva). Dokumentarni akreditiv je pravni posao koji pretpostavlja postojanje papirnih dokumenta.4. 604 Vidjeti: A Guide for Business to The Electronic Commerce (EC Directive)Regulations 2002. Ovi standardi su usaglašeni sa JOP 500 MTK. str. Department of Trade and Industry. . July 2002. Beograd. 605 Vidjeti: UNDP ICT. Ekonomska komisija UN za Evropu–RG 4–CEFACT 34. e-business i intelektualna svojina. . 3.DOCAMA (obavještenje o izmjeni dokumentarnog akreditiva). Nove ICT i njima generisana ekonomska praksa su zahtijevale iznala`enje elektronskog ekvivalenta papirnim dokumentima.604 One se mogu grubo podijeliti u tri oblasti: regulativa IKT. Izvori prava u Evropskoj Uniji 35.

izmjene. Bezbjednost EDI poruke je rješena ~lanom 6: stranke }e primjenjivati i odr`avati postupke i mjere kojima se obezbje|uje zaštita poruka od rizika neovlaštenog pristupa. docnje. te Pripremni dokumenti Akcionog plana e-Europe 2005. mjerodavno pravo i dejstvo. godine i predstavlja Preporuku Komisije EEZ o pravnim aspektima elektronske razmjene podataka (EDI). 141-211. uništenja ili gubitka. 191 . tehni~ke specifikacije i zahtjeve. A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing. “E-Commerce Law and Practice in Europe“. bezbjednost poruka. 608 Vidjeti http://english.610 Model sporazum ukazuje na korištenje UN/EDIFACT standarda. Evropski model EDI sporazum 36.607 Najzna~ajniji primjer te vrste je Evropski EDI sporazum608 koji predstavlja preporuku Evropske komisije o ure|ivanju elektronske razmjene podataka. Izdava~ka djelatnost.1. „Me|unarodno poslovno pravo“. 211-256. pa tako oni ne obavezuju tre}a lica koja nisu stranke u transakciji niti su u primjeni na Internetu.2. valjanost i sklapanje ugovora. str. A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing (2000).609 3. Evropski model EDI sporazum je donesen 1994. u slu~aju kad su takva docnja ili propust posljedice smetnje koja je van kontrole te stranke. obradu i potvrdu prijema poruke. 609 Ian Walden. dopustivost podataka kao dokaza. „The New Legal Framework for E-Commerce in Europe” .606 Interesantno je napomenuti da se ni EU nije odrekla primjene soft law tehnike u ovom domenu. rješavanje sporova. ^lanom 9 je predvi|eno da ni jedna strana ne}e odgovarati za bilo koji gubitak ili štetu nastalu drugoj strani. 611Vidjeti Ian Walden. odgovornost. Akcioni plan e-Europe 2002. str. te „niz segmenata struktuiranih korištenjem dogovorenih standarda u kompjuterizovano ~itljivom formatu koji su podobni da budu automatski i nedvosmisleno obra|eni”. “ E-Commerce Law and Practice in Europe“.2005. posljednji posjet 12. 37. str.net. Ekonomski fakultet u Sarajevu. 607 Lillian Edwards.611 EDI sporazumi imaju i nedostataka. “The New Legal Framework for E-Commerce in Europe” Hart Publishing (2004). do koje je došlo usljed docnje ili propusta izvršavanja. Julia Hornie. Definicija EDI-a data je u ~lanu 2 kao „elektronski prenos od ra~unara do ra~unara trgova~kih i administrativnih podataka korištenjem kompjutera“. izmjene i djeljivost. Sporazum sadr`i 14 ~lanova koji se odnose na sljede}a pitanja: predmet i obim. povjerljivost i zaštitu li~nih podataka. Julia Hornie. Ovo odre|enje odgovara kategoriji više sile koja se koristi kao opšti ugovorni osnov osloba|anja od odgovornosti. 606 Miloš Trifkovi}. (2001). definicije.02. Sarajevo. (2000). 610Opširnije Lillian Edwards. 223-311. Hart Publishing (2004). a za koju nije razumno da o~ekuje da se uzme u obzir vrijeme zaklju~enja sporazuma i ~ije posljedice nije bilo mogu}e izbje}i ili prevazi}i. 60-70.sloboda u izboru metoda usaglašavanja i mogu}nost da se na osnovu direktnog dejstva na ove smjernice pozovu i privatni subjekti.vipgroup. operativne zahtjeve za EDI.

Prispje}e narud`be poduzetnik je du`an bez odlaganja potvrditi korisniku elektronskim putem.pravilima ponašanja. Ovom Direktivom se pokušao urediti pravni okvir za odre|ene aspekte elektronskog pravnog i poslovnog prometa. kao i o mogu}nostima elektronskog pristupa ovim pravilima. zaklju~ivanje on-line poslovnih transakcija. Sarajevo. Julia Hornie. „E-Commerce Law and Practice in Europe“. odgovornost posrednika i primjena. „Infrastructure of Information Society“. barem o: . U njoj je obra|eno pet osnovnih problema: osnivanje informati~kog društva.3. str. Najva`nija novina prijedloga ove direktive je osnivanje Informati~kog društva servis provajdera. A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing. 613 Opširnije Steve Hedly. E-Commerce Direktiva (2000/31/EC) ne odnosi se na cjelovito elektronsko poslovanje ve} prevashodno na Pru`aoce usluga informacionog društva. . „Statutes on IT and E-Commerce“. utvr|ivanje pojma trgova~ke komunikacije. July 2002. . str. Ovom direktivom se zahtijeva od dr`ava ~lanica da osiguraju u nacionalnim zakonodavstvima mogu}nost zaklju~ivanja i pravno priznavanje ugovora zaklju~enih elektronskim putem. 192 . (2000). Ova rješenja se ne odnose na ugovore zaklju~ene isklju~ivo putem razmjene e-maila ili sli~ne individualne komunikacije. Tanja Aplin.612 Korisniku treba na raspolaganje staviti uslove ugovora uklju~uju}i opšte uslove poslovanja tako da ih mo`e memorisati i reprodukovati. zaklju~ivanje ugovora i odgovornost davaoca usluga.tehni~kim sredstvima za prepoznavanje i korekciju grešaka kod unošenja podataka prije predaje narud`be. Department of Trade and Industry. koji prevashodno obuhvata preduzimanje i pru`anje usluga informacionog društva. kojima podlije`e poduzetnik. 7-45.614 612 Vidjeti: Ian Walden. 223-311. Kod ugovora zaklju~enih elektronskim putem Pru`alac usluga informacionog društva du`an je na jasan na~in informisati kupca.613 Ove odredbe se odnose na ugovore zaklju~ene preko web stranica. Oxford University Press (2002).da li se nakon zaklju~ivanja ugovora tekst ugovora memoriše i da li je on pristupa~an korisniku. Direktiva o odre|enim pravnim aspektima elektronske trgovine na unutrašnjem tr`ištu (E-Commerce Direktiva) 38. . 33-67.pojedina~nim tehni~kim koracima koji vode zaklju~ivanju ugovora.jezicima koji stoje na raspolaganju za zaklju~ivanje ugovora i . Conference material.2. str. 614 Vidjeti A Guide for Business to The Electronic Commerce (EC Directive)Regulations 2002. obaveze davaoca usluga u vezi informisanja.2.

. 193 . 33-67. Naprednom elektronskom potpisu priznat }e se u odnosu na podatke u elektronskoj formi u~inak jednak svojeru~nom potpisu na papirnom dokumentu (~lan 5 Direktive). Ian Walden. 616 Vidjeti opširnije http://www. 620 Opširnije Steve Hedly.da se na osnovu potpisa mo`e pouzdano utvrditi identitet potpisnika. 619 Vidjeti Ian Walden.11. Tanja Aplin. posljednji posjet 12. 123-211. 618 Vidjeti Chris Reed.3. posljednji posjet 10. str.616 Ova Direktiva se temelji na tehnološki neutralnim standardima u obezbje|enju uslova za sigurnost potpisa i certifikacionoj instituciji.620 Ona predstavlja „entitet. str.3. John Angel.2005. A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing (2000). godine. str.618 Napredni elektronski potpis se definiše funkcionalno.eurunion.da postoje takve mjere zaštite da se ne mo`e koristi bez volje potpisnika za ~iji je identitet povezan. Julia Hornie. .2004. pravno ili fizi~ko lice koje izdaje cer615 Vidjeti opširnije http://europa.619 ^lan 2 Direktive predvi|a da napredni. str. 617 Vidjeti A Guide for Business to The Electronic Commerce (EC Directive)Regulations 2002. Prema ovoj Direkivi elektronski potpis ozna~ava poruke u elektronskom obliku koje su prilo`ene ili se logi~ki povezuju sa drugim elektronskim porukama i slu`e kao metod za svrhe autentifikacije (utvr|ivanja vjerodostojnosti). Department of Trade and Industry. utvr|ivanjem zahtjeva koje elektronski potpis mora ispuniti da bi se kvalificirao kao napredni. Direktiva Evropskog parlamenta i Savjeta o okviru Zajednice o elektronskim potpisima usvojena je 1999. Direktiva Evropskog parlamenta i Savjeta o okviru Zajednice o elektronskim potpisima 39. Zbog uspostavljanja pravne sigurnosti u~esnika u elektronskoj trgovini kroz primjenu elektronskog potpisa uvodi se i tre}a strana koja se naziva provajderom certifikacione usluge (dalje certifikaciona institucija). str. 40. „E-Commerce Law and Practice in Europe“.da je ovjeren od strane ovlaštenog davaoca usluge certificiranja. July 2002. Opširnije Lillian Edwards. „The New Legal Framework for E-Commerce in Europe” Hart Publishing (2004). Oxford University Press (2003).2.da se promjena na podacima za koje je potpis vezan mo`e otkriti i . 211-256. „Statutes on IT and E-Commerce“.615 Izra|ena je pod velikim uticajem Vodi~a Ameri~kog udru`enja pravnika vezanog za digitalne potpise i UNCITRAL Model Zakona o elektronskom potpisu. . „Computer Law“. A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing (2000).617 Direktivom su utvr|ena dva oblika elektronskog potpisa: elektronski potpis i napredni elektronski potpis. Julia Hornie. elektronski potpis ozna~ava elektronski potpis koji ispunjava slijede}e uslove: . Oxford University Press (2002). Zahtjevi koje treba da ispuni napredni elektronski potpis odnose se na odnos potpisa i potpisnika i potpisa i podataka.01.da je kreiran koriste}i sistem bez poznatih slabosti koje bi mogle ugroziti njegovu autenti~nost.int.eu. 123-211.org. “E-Commerce Law and Practice in Europe“. 334.

godine („Slu`beni glasnik BiH“. Imaju}i u vidu nejedinstvenost pravnog podru~ja BiH navedeni pragmatizam mo`e znatno ote`ati rad na izgradnji pravnog sistema koji je je pogodan za razvoj e-biznisa. odnosno nadle`nosti Centralne banke za donošenje predmetnih Odluka. 194 . Ono mo`e otvoriti praksu donošenja „ikakvih“ propisa od nenadle`nih organa. Ovim Zakonom ure|uju se osnove formiranja i upotrebe elektronskog potpisa i pru`anja usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. str 7-45. zbog vremena nastanka. kantonalnim zakonodavstvom i donošenjem propisa dr`ave BiH. kantona i BiH u pojedinim oblastima zahtijevaju upotrebu IKT. domen primjene odluke mo`e biti sporan od trenutka kada se ona primijeni izvan domena poslovanja banaka. Prvo pitanje se ti~e pravnog osnova. bili dizajnirani prema potrebama IKT. Novi propisi entiteta.621 U BiH je donesen Zakon o elektronskom potpisu na dr`avnom nivou 14. 621 Vidjeti UNDP ICT. Povodom ovih odluka se u postoje}em pravnom okru`enju postavilo više pitanja. Izvori prava u Bosni i Hercegovini 41. novembra 2006. Prije donošenja ovog zakona Centralna banka je donijela dvije odluke koje se ti~u certifikacije i autorizacije potpisa. 3.tifikate i obezbje|uje druge usluge koje se odnose na elektronske potpise. Drugi problem je materijalne prirode: da li su pitanja koja se ure|uju ovim odlukama uopšte pitanja koja se mogu ure|ivati odlukom ili trebaju da se ure|uju zakonom.622 Napokon. (2003) „Infrastructure of An Information Society. Pravni okvir u BiH formirao se na ~etiri osnovna na~ina: preuzimanjem propisa ex-SFRJ. Obavezni uslovi se odnose na: odgovaraju}e osoblje. legislativnom djelatnoš}u entiteta. kao u drugim zemljama. Tre}e.3. Sarajevo.Forum. 622 Ibid. Certifikaciono tijelo izdavanjem certifikata postaje odgovorno za štetu koju bi imalo bilo koje pravno ili fizi~ko lice koje se oslonilo na certifikat (~lan 6 Direktive). ~etvrto pitanje je pravno-politi~ke i filozofske prirode. Smatramo da se navedeno opravdanje ne mo`e prihvatiti. Conference material.” Da bi se certifikaciona institucija smatrala pouzdanom ona mora da ispuni odre|ene zahtjeve prije i nakon izdavanja certifikata. finansijske izvore dovoljne da pokriju rizik od odgovornosti za štetu. a stupa na snagu u roku šest mjeseci od dana objavljivanja. Preuzeti propisi nisu. tehni~ku sigurnost. Donošenje ovih Odluka je ~esto pravdano sintagmom „bolje je imati ikakav propis nego nikakav”. broj 91/06). Legal Infrastructure of Information Society“.

3.3.1. Odluka Centralne banke BiH o minimalnim uvjetima koje mora ispunjavati kvalificirano certifikaciono tijelo koje izdaje kvalificirane certifikate za elektronski potpis

42. Odluka o minimalnim uvjetima koje mora ispunjavati certifikaciono tijelo koje izdaje kvalificirane certifikate za elektronski potpis (dalje: Odluka) donešena je 27. marta 2002. godine.623 Ovom Odlukom propisuju se minimalni uslovi koje mora ispunjavati kvalificirano certifikaciono tijelo koje `eli izdavati certifikate za kvalificirani elektronski potpis, kojim se potpisuju nalozi za pla}anje izdati u elektronskoj formi prilikom obavljanja platnih transakcija u konvertibilnim markama i elementi koje mora sadr`avati kvalificirani elektronski certifikat.624 Ovom Odlukom regulišu se pitanja: kvalificiranog certifikacionog tijela, vezano za poslove platnog prometa, dok isto to pitanje vezano za komercijalne transakcije ostaje neriješeno.625 Firma koja ima namjeru da obavlja poslove kvalificiranog certifikacionog tijela koje izdaje kvalificirane certifikate za elektronski potpis, kojim se potpisuju nalozi za pla}anje izdati u elektronskoj formi prilikom obavljanja platnih transakcija u konvertibilnim markama je, shodno ~lanu 2 Odluke, du`na da: - Pouzdano obezbijedi sve potrebne elemente za izdavanje kvalificiranog elektronskog certifikata; - Pouzdano obezbijedi servis prikaza lista va`e}ih i povu~enih certifikata; - Obezbijedi neophodnu preciznost vezano za datum i vrijeme izdavanja ili povla~enja certifikata; - Pouzdano verifikuje identitet vlasnika certifikata i ako je potrebno bilo koji drugi specifi~an atribut vlasnika; - Zapošljava radnike koji posjeduju ekspertna znanja, iskustva i kvalifikacije neophodne za servise koje obezbje|uje. Posebno na upravnom nivou, ekspertizu u oblasti elektronskog potpisa i dobro poznavanje svih procedura kojima se propisuju mjere bezbjednosti i sigurnosti kojima se obezbje|uje zaštita elektronskog potpisa; - Koristi provjerene sustave i proizvode koji obezbje|uju tehni~ku i kriptografsku bezbjednost procesa koji se podr`avaju primjenom ovih sustava; - Primjenjuju mjere protiv kompromitacije certifikata i garantira tajnost procesa kreiranja kvalificiranog elektronskog potpisa; - Ima dovoljno finansijskih sredstava koja obezbje|uju siguran i bezbjedan rad;
623 Vidjeti UNDP ICT- Forum, (2003), „Infrastructure of An Information Society, Legal Infrastructure of Information Society“, Conference material, Sarajevo, str. 7-45. 624 Odluka Centralne banke BiH o minimalnim uvjetima koje mora ispunjavati kvalificirano certificiono tijelo koje izdaje kvalificirane certifikate za elektronski potpis, („Slu`beni glasnik BiH“, broj, 10/02). 625 Vidjeti UNDP ICT- Forum, (2003), “Infrastructure of An Information Society, Legal Infrastructure of Information Society“, Conference material, Sarajevo, str. 7-45.

195

- Ima evidenciju svih relevantnih informacija koje se ti~u certifikata u odgovaraju}em razdoblju (posebno za slu~ajeve kada se zahtjeva uvid u evidenciju certifikata u pravne svrhe). Ove evidencije mogu biti elektronske; - Ne ~uva ili kopira podatke za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa vlasnika certifikata za koje obezbje|uje servis upravljanja klju~evima; - Da precizno upozna osobu koja zahtjeva certifikat sa svim uvjetima korištenja certifikata; - Koristi provjerene sustave za ~uvanje certifikata u formi koja se mo`e verificirati sa sljede}im karakteristikama: - Isklju~ivo autorizovane osobe mogu pristupati sustavu i vršiti izmjene; - Mogu}nost provjeravanja autenti~nosti informacija; - Javna dostupnost informacija o certifikatima; - Operater ne mo`e vršiti bilo kakve tehni~ke promjene koje mogu uticati na - Kompromitaciju bezbjednosnih zahtjeva operatera. Kvalificirani elektronski certifikat mora sadr`avati sljede}e elemente: - Indikaciju da je elektronski certifikat izdat kao kvalificirani elektronski certifikat; - Indikaciju kvalificiranog certifikacionog tijela koje je izdalo dati certifikat i dr`avu u kojoj je to realizirano; - Ime i pseudonim vlasnika certifikata; - Obezbje|enje mogu}nosti uklju~ivanja specifi~nog atributa vlasnika certifikata koji mo`e biti relevantan za odre|enu svrhu za koju je dati certifikat namjenjen; - Podatke za verifikaciju kvalificiranog elektronskog potpisa koji odgovaraju podacima za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa pod punom kontrolom potpisnika; - Indikaciju po~etka i kraja validnosti certifikata; - Kvalificirani elektronski potpis svih podataka u certifikatu kreiran od strane kvalificiranog certifikacionog tijela; - Odre|ena ograni~enja za korištenje izdatog certifikata ako je potrebno; - Odre|ena ograni~enja vezano za vrijednost transakcija za koje izdati certifikat mo`e biti korišten ako je potrebno. Centralna banka vodi registar kvalificiranih certifikacionih tijela koja na teritoriji Bosne i Hercegovine izdaju kvalificirane certifikate i podatke o podobnosti takvih tijela. Registar se objavljuje na Web stranici Centralne banke.
3.2.2. Odluka Centralne banke BiH o reguliranju pravila za utvr|ivanje elemenata za vjerodostojnost elektronskog potpisa

43. Odluka o reguliranju pravila za utvr|ivanje elemenata za vjerodostojnost elektronskog potpisa (dalje: Odluka) donijeta je radi obezbje|enja
196

sigurnosti pri obavljanju platnih transakcija u unutrašnjem platnom prometu elektronskim sredstvima. Bez obzira na ~injenicu da se taj promet obavlja u okviru zatvorenih sistema zasnovanih na ugovorima izme|u odre|enog broja ugovornih strana, propisuju se uslovi kojima se ure|uje vjerodostojnost elektronskog potpisa na nalogu za pla}anje.626 Navodimo najva`nija rješenja ove Odluke. Nalog za pla}anje izdat u elektronskoj formi mora biti potpisan kvalificiranim elektronskim potpisom.627 Elektronski potpis ima jednaku validnost kao i pisani potpis ovjeren pe~atom. Ne mo`e mu se pore}i pravosna`nost ili prihvatljivost u smislu dokaza samo iz razloga što je u elektronskoj formi ili što nije zasnovan na kvalificiranom certifikatu ili certifikatu izdatom od kvalificiranog certifikacionog tijela ili što nije kreiran putem sredstava za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa. Kvalificirani elektronski potpis, verificiran kvalificiranim certifikatom, jednak je autografskom potpisu i ima jednaku pravosna`nost i prihvatljivost kao dokaz. Fizi~ka lica ili pravni subjekti koji proizvode sredstva za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa, moraju odgovaraju}im tehni~kim i proceduralnim sredstvima, minimalno obezbjediti ili korištenjem infrastrukture osigurati da: - su podaci za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa unikatni i da je njihova tajnost obezbje|ena na odgovaraju}i na~in; - podatke za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa nije mogu}e u odgovaraju}e vrijeme i odgovaraju}im sredstvima izvesti ili falsfikovati na temelju raspolo`ive tehnologije; - se podaci za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa mogu pouzdano zaštititi od neovlaštenog pristupa; - se sredstvima za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa ne smiju mijenjati potpisani podaci, a potpisnik se obavezno mora upoznati sa podacima za potpisivanje prije procesa potpisivanja. Procedurama kojima se ure|uje verifikacija elektronskog potpisa mora se osigurati da: - podaci korišteni za provjeru elektronskog potpisa odgovaraju podacima pokazanim verifikatoru; - je potpis pouzdano verifikovan i da je rezultat verifikacije korektno prikazan; - verifikator mo`e, ako je neophodno, da pouzdano ustanovi sadr`aj potpisanih podataka;
626 Vidjeti UNDP ICT- Forum, (2003), „Infrastructure of An Information Society, Legal Infrastructure of Information Society“, Conference material, Sarajevo, str. 31-45. 627 Odluka Centralne banke BiH o reguliranju pravila za utvr|ivanje elemenata za vjerodostojnost elektronskog potpisa, („Slu`beni glasnik BiH“, broj 10/02).

197

- je vjerodostojnost potpisnika pouzdano verifikovana i da je njegov identitet korektno prikazan; - je korištenje pseudonima jasno indicirano; - bilo koje promjene u podacima budu pouzdano detektovane.
3.3.3. Zakon o zaštiti potroša~a u BiH

44. Zakon o zaštiti potroša~a u BiH („Slu`beni glasnik BiH“, br. 25/06 od 04.04.2006. godine) posvetio je du`nu pa`nju elektronskom poslovanju. U Glavi X, odnosno Glavi XIII Zakon o zaštiti potroša~a u BiH (dalje: Zakon) utvrdio je mogu}nost prodaje na daljinu kao i mogu}nosti pla}anja nekim od elektronskih sredstava pla}anja. Kao ugovor o prodaji na daljinu definisan je svaki ugovor koji se odnosi na prodaju proizvoda ili usluga, organiziranu od trgovca putem nekog sredstva za prodaju na daljinu,628 a zaklju~uje se izme|u trgovca i potroša~a. Kao sredstvo na daljinu ili daljinsku komunikaciju definišu se sva sredstva bez stvarnog fizi~kog prisustva trgovca i potroša~a. Kao primjer navode se: štampani materijali, pisma, štampana reklamna poruka, poruka sa narud`benicom, katalog, telefon, video telefon sa ekranom, telefaks, radio, tv, kablovska televizija, elektronska pošta i drugo. O~igledno je da je zakonodavac prilikom definisanja sredstava za komunikaciju na daljinu koristio i mogu}nost da se ovakve vrste ugovora mogu zaklju~iti i nekim drugim sredstvima veze i komunikacije koja se mogu pojaviti u budu}nosti. Ovo je neovisno od mišljenja da se prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima (~lan 40, stav 2) ugovor mo`e zaklju~iti i sredstvima veze tipa elektronske pošte. 45. Odredbe Zakona vezane za zaklju~ivanje ugovora na daljinu ne odnose se na: ugovore zaklju~ene putem prodajnih automata, ugovore o prodaji nekretnina izuzev njihovog najma i ugovore zaklju~ene na licitacijama. Prilikom zaklju~enja ugovora na daljinu trgovac ima zakonsku obavezu da potroša~a, putem sredstava za komunikaciju, obavijesti o slijede}em: - svim podacima samog trgovca koji su relevantni za njegovu identifikaciju (mati~ni broj, poreski broj, adresa itd.), - imenu proizvoda koji se prodaje, odnosno usluge koja se koristi, - glavnim svojstvima robe, odnosno usluge koja se nudi, - cijeni, prate}im troškovima i porezu proizvoda tj. usluge koja se nudi, - na~in pla}anja, - rokovi isporuke, - uslovi ispunjenja i raskida ugovora,
628 Vidjeti UNDP ICT- Forum, (2003), „Infrastructure of An Information Society, Legal Infrastructure of Information Society“, Conference material, Sarajevo, str. 7-45.

198

- podatke o garancijama, garantnim rokovima i servisnoj mre`i, - pravu na odustanak od ugovora, - opciji ponude i cijene, - najkra}em trajanju ugovora i - sudskoj nadle`nosti i primjeni materijalnog prava u slu~aju rješavanja spora. Svi gore navedeni podaci moraju biti, prije isporuke, dostavljeni potroša~u u trajnoj formi, a zakonska je obaveza da prije svake komunikacije trgovac treba da sopšti svoj identitet i jasnu trgova~ku namjeru. Pravo je potroša~a da bez troškova i obrazlo`enja odustane od ugovora u roku 15 dana i tada je potroša~ u obavezi da samo nadoknadi troškove vra}anja proizvoda. Rok od 15 dana po~inje te}i od dana kada je potroša~ primio robu. Kod usluga ovaj rok po~inje te}i od dana zaklju~enja ugovora. Odustajanje od ugovora proizvodi i kontraobavezu kupca da vrati potroša~u kupoprodajnu cijenu najkasnije 15 dana od dana kada je primio obavijest o raskidu ugovora. Radi se o dosljednoj primjeni opštih pravila obligacionog prava o vra}anju onog što je dato, odnosno primljeno u slu~aju raskida ugovora (~lan 132 Zakona o obligacionim odnosima). Iz stilizacije odredbi ~lana 48 Zakona proizilazi da potroša~ mo`e da odsutane od prava na raskid ugovora. Ovo bi moralo biti posebno ugovoreno i naravno da bi dejstvo ovakvog ugovornog utana~enja podrazumjevalo savjesnost ugovornih strana. Ako druga~ije nije ugovoreno potroša~ ne mo`e odustati od prava na raskid u vezi sa ugovorima: - o pru`anju usluga ako je uz njihov pristanak po~eo sa radom prije nego što je istekao rok od 15 dana za odustajanje od ugovora, - o uslugama igara na sre}u, - o prodaji proizvoda ili usluga ako cijena proizvoda ili usluga zavisi od promjena na finansijskom tr`ištu na koje potroša~ ne mo`e uticati, - o prodaji robe kada se proizvod zbog njegove prirode ne mo`e vratiti, - kod isporuka audio i video snimaka ili ra~unarskog uputstva koje je potroša~ upotrijebio i - kod isporuke štampe, periodike i ~asopisa. Stilizacija i jezi~ko zna~enje gornjih odredbi Zakona (~lan 48) nije do kraja jasno. S obzirom na sadr`inu obaveza, koje su numerus clausus pobrojane, norma bi trebala da glasi da potroša~ u pobrojanim slu~ajevima nema pravo na odustanak od ugovora. Jezi~kim tuma~enjem sti~e se sasvim obrnut dojam. Obaveza je trgovca da isporuku naru~ene robe ili usluge izvrši u roku od 15 dana od dana kada je potroša~ poslao narud`bu. Zabranjeno je isporu~ivan199

je roba ili usluga koje potroša~ nije naru~io iako takva isporuka zahtijeva pla}anje. Potroša~ koji primi proizvod ili uslugu koju nije naru~io ima prvo da ih zadr`i bez obaveze pla}anja ili obavještavanja trgovca. Šutnja se ne mo`e tretirati kao pristanak potroša~a. Ujedno je zabranjeno da, bez prethodnog pristanka potroša~a, trgovac mo`e da prema potroša~u upotrijebi pojedina~na sredstva za daljinsku komunikaciju. 46. U poglavlju XIII ovog Zakona govori se o elektronskim instrumentima pla}anja (dalje: EIP). Kao EIP se smatraju instrumenti pla}anja na daljinu koji korisniku i vlasniku omogu}uju pristup finansijskim sredstvima na njihovom ra~unu kod neke nov~ane ustanove, radi obavljanja prijenosa nov~ane vrijednosti (transakcije). Prilikom EIP transakcije redovno se tra`i identifikacijski broj i/ili sli~an dokaz identiteta. Prema ~lanu 71 Zakona, postoje tri vrste lica koji su u odnosu sa EIP-om, i to: - Izdavalac EIP-a je lice koje je drugom licu, u okviru svog poslovanja stavilo na raspolaganje EIP na osnovu me|usobno zaklju~enog ugovora u pisanoj formi; - Vlasnik EIP-a je osoba koja je, na osnovu ugovora s izdavaocem, zaklju~enog u pisanoj formi vlasnik EIP-a; - Korisnik EIP-a je lice koje na osnovu ugovora zaklju~enog s vlasnikom u pisanoj formi raspola`e EIP-om, s tim što korisnik mo`e biti i sam vlasnik EIP-a. Interesantno je da je ~lanom 72629 propisano da izdavalac EIP treba, prilikom zaklju~enja ugovora, a u svakom slu~aju prije isporuke EIP-a, u pisanom, a po mogu}nosti i u elektronskom obliku, zainteresiranoj stranci saopštiti veliki broj podataka: od opisa EIP-a, preko tehni~kih zahtjeva koji se odnose na primjenu odgovaraju}e komunikacione opreme, pa sve do prava koje se primjenjuje na ugovor.630 Ukoliko se EIP mo`e upotrijebiti za poslove s inozemstvom, izdavalac }e vlasniku ili korisniku EIP-a saopštiti iznos svih taksi i cijena za zamjenu stranog sredstva pla}anja, a po potrebi i devizni kurs, te referentni kurs za obra~un posla, uklju~uju}i i datum deviznog kursa. Zakon je predvidio obaveze vlasnika i korisnika EIP-a. Obzirom na poseban status izdavaoca EIP-a, zakonom su razdvojene obaveze od odgovornosti izdavaoca EIP-a. Izdavalac EIP-a brine se da korisnik EIPa mo`e u svako doba dana i no}i prijaviti gubitak ili kra|u EIP-a, a funkcionalne greške ure|aja ili EIP-a ne smiju za vlasnika ili korisnika EIP-a prouzrokovati štetu koju izdavalac EIP-a ne bi razumno nadoknadio. Nepostupanje na na~in kako je to predvidio ovaj Zakon predstavlja prekršaj ka`njiv nov~anom kaznom.
629 Ibid 630 Ibid.

200

47. Radi ostvarenja pravne zaštite, shodno odredbama u Glavi XIX, protiv trgovca se mo`e podnijeti tu`ba nadle`nom sudu kako bi sud svojim aktom naredio prestanak bilo kog ~ina ili prakse, koja je u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona ili drugih propisa, a koji štete zajedni~kim interesima potroša~a. Na pokretanje spora su ovlašteni subjekti pobrojani ~lanom 98 Zakona. To su slijede}e institucije i udru`enja: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ombdusman za zaštitu potroša~a BiH, Vije}e za zaštitu potroša~a BiH, Konkurencijsko vije}e BiH, nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta BiH, Ured za konkurenciju i zaštitu potroša~a u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, Udru`enje potroša~a, obrazovne institucije i mediji, inspekcijski i drugi organi u skladu sa zakonom. Postupak se smatra hitnim, a sud ima ovlaštenje da nalo`i objavljivanje presude u cijelosti ili djelimi~no u medijima ili da zatra`i korektivnu izjavu od tu`ene strane. Sud ima ovlaštenje da odlu~i o nametanju finansijskih sankcija za svaki dan zakašnjenja u izvršenju sudske odluke. Odre|enu dilemu i zabunu stvara nemogu}nost vo|enja spora vezano za zaštitu potroša~a od strane samih potroša~a kao pojedinaca. Samim tuma~enjem odredbi Zakona nedvosmisleno je da aktvinu legitimaciju imaju samo pobrojani subjekti, odnosno institucije. Izgleda donekle nelogi~no da se zaštita potroša~a, kao pojedinaca, prepusti samo institucijama koje za to nisu osposobljene ili pak institucijama koje još ni ne postoje. U svakom slu~aju pravila vezana za pravo konkurencije, kao i opšta pravila obligacionog prava, vezana za nadoknadu štete su ta koja omogu}uju individualnu zaštitu potroša~a.
3.3.4. Zakon o elektronskom potpisu Bosne i Hercegovine

48. Zakon o elektronskom potpisu BiH donešen je 14. novembra 2006. godine („Slu`beni glasnik BiH“, broj 91/06; dalje: Zakon), a stupa na snagu u roku šest mjeseci od dana objavljivanja. Ovim Zakonom ure|uju se osnove formiranja i upotrebe elektronskog potpisa i pru`anja usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. Odredbe ovog Zakona se mogu primjenjivati i u zatvorenim sistemima, koji su u potpunosti ure|eni govorima izme|u poznatog broja ugovornih strana, ako se njihova primjena ugovori.631 Odredbe ovog Zakona se primjenjuju i u otvorenoj elektronskoj komunikaciji sa sudom i drugim institucijama, osim ako posebnim zakonom nije druga~ije odre|eno. 49. ^lanom 3 ovog zakona definisani su izrazi/pojmovi koji su upotrebljeni i to: - Eelektronski potpis su podaci u elektronskom obliku koji prate druge podatke u elektronskom obliku ili su s njima logi~ki povezani i omogu}avaju utvr|ivanje identiteta potpisnika;
631 ^lan 2 Zakona o elektronskom potpisu BiH.

201

- Potpisnik je fizi~ko lice kojem su dodijeljeni podaci za formiranje potpisa i odgovaraju}i podaci za provjeru potpisa i kojem je, u njegovo ili u ime tre}eg lica, formiran elektronski potpis, ili ovjerilac koji koristi potvrdu za pru`anje usluga u vezi s elektronskim potpisom ili ovjeravanjem; Siguran elektronski potpis je elektronski potpis koji je: - dodijeljen isklju~ivo potpisniku, - omogu}ava identificiranje potpisnika, - formiran upotrebom sredstava koja su u potpunosti pod kontrolom potpisnika, - povezan s podacima na koje se odnosi tako da se mo`e utvrditi svaka naknadna promjena tih podataka, - zasnovan na kvalificiranoj potvrdi i formiran upotrebom tehni~kih sredstava i postupaka koji su u skladu sa sigurnosnim zahtjevima ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa; - Podaci za formiranje potpisa su jedinstveni podaci, kao što su šifre ili posebni šifrirani klju~evi koje potpisnik koristi za formiranje elektronskog potpisa; - Sredstva za formiranje potpisa su software ili hardware koji se koristi za obradu podataka za formiranje potpisa; - Podaci za provjeru potpisa su jedinstveni podaci, kao što su šifre ili posebni šifrirani klju~evi koji se koriste za provjeru elektronskog potpisa; - Sredstva za provjeru potpisa su software ili hardware koji se koristi za provjeru elektronskog potpisa; - Potvrda je elektronska potvrda, s podacima za provjeru potpisa koji su dodijeljeni odre|enom licu ~iji je identitet utvr|en; - Kvalificirana potvrda je potvrda koja sadr`i slijede}e podatke:632 - oznaku da se radi o kvalificiranoj potvrdi, - ime ili firmu i naziv dr`ave prebivališta ili sjedišta ovjerioca, - ime, odnosno pseudonim potpisnika, uz obavezno nazna~avanje da se radi o pseudonimu, - dodatne podatke o potpisniku, koji su propisani za namjenu za koju se potvrda upotrebljava, a koji ne smiju biti u suprotnosti s namjenom upotrebe pseudonima, - podatke za provjeru potpisa koji odgovaraju podacima za formiranje potpisa koji su pod kontrolom potpisnika, - podatke o po~etku i prestanku va`enja potvrde, - jedinstvenu oznaku potvrde, - ograni~enja u vezi s upotrebom potvrde, ako ih ima, - ograni~enja u pogledu vrijednosti transakcija za koje se potvrda mo`e upotrijebiti, ako ih ima. Kvalificirana potvrda mora biti potpisana sigurnim elektronskim potpisom povjerioca, pri ~emu je:
632 ^lan 6 Zakona o elektronskom potpisu BiH.

202

izjava volje. ako posebnim zakonom ili sporazumom ugovornih strana nije druga~ije odre|eno. Ovim Zakonom je predvi|eno da se elektronski potpis mo`e koristiti u pravnom i poslovnom prometu koji je formiran postupcima razli~itih nivoa sigurnosti i zasnovan na potvrdama razli~itih klasa. vremenskog pe~ata. obnavljanje i upravljanje potvrdama. ili kvalificiranoj potvrdi akreditiranog ovjerioca. . . . sudsku ili notarsku provjeru autenti~nosti ili notarsku ispravu.. u odre|enom momentu.Usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem su stavljanje na raspolaganje proizvoda i postupaka povezanih s elektronskim potpisom. .Kompromitiranje je narušavanje sigurnosnih mjera ili sigurnosne tehnike. . 633 ^lan 4 Zakona o elektronskom potpisu BiH. registar potvrda. ugovora zaklju~enog primjenom IKT u slu~aju sudskog spora. 50. .633 ^lanom 5 ovog Zakona je predvi|eno da siguran elektronski potpis zadovoljava pravne zahtjeve za svojeru~ni potpis i naro~ito pisanu formu.pravnih poslova iz oblasti porodi~nog i nasljednog prava koji zahtijevaju pisanu formu ili ispunjavanje stro`ijih zahtjeva forme. Ovo se mo`e smatrati jednom od najva`nijih odredbi ovog Zakona jer se ovim odredbom garantuje da }e sudovi prihvatati elektronske dokumente potpisane sigurnim elektronskim potpisom kao dokumente u pisanoj formi svojeru~no potpisane i time olakšati dokazivost elektronskog ugovora. pri kojem ovjerilac ne mo`e zadr`ati osnovni zahtijevani nivo sigurnosti.Povjerilac fizi~ko ili pravno lice koje izdaje potvrde ili vremenski pe~at ili obavlja druge usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. ili koje ovjerilac koristi za pru`anje usluga u vezi s elektronskim potpisom i potvrdama. 203 .Proizvod je software ili hardware ~ije se specifi~ne komponente koriste za formiranje ili provjeru elektronskog potpisa.drugih izjava volje ili pravnih poslova za ~ije se va`enje zahtijeva slu`bena ovjera. ili zbog toga što nije formiran upotrebom tehni~kih sredstava i postupaka iz ovog Zakona. izdavanje. Siguran elektronski potpis nema pravno djelovanje pisane forme kod: . sudska ili notarska provjera autenti~nosti ili notarska isprava.Vremenski pe~at je elektronski potpisana potvrda ovjerioca koja potvr|uje da su odre|eni podaci bili prisutni u elektronskom dokumentu. kao i ra~unarske i savjetodavne usluge u vezi s elektronskim potpisom. pravnih poslova ili podnesaka koji zahtijevaju slu`benu ovjeru. tj. 51. pru`anje usluga opoziva. Pravno djelovanje elektronskog potpisa i njegova upotreba kao dokaznog sredstva ne mo`e se isklju~iti zbog ~injenice da je elektronski potpis dostupan jedino u elektronskoj formi ili zbog toga što nije zasnovan na kvalificiranoj potvrdi.

Ovjerilac je du`an. prilikom po~etka rada. Zakon je predvidio da za po~etak rada i pru`anje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem ovjeriocu nije potrebna posebna dozvola. . kao i prilikom bilo koje promjene u vezi s pru`anjem usluga. i primjenjuju administrativne i upravlja~ke postupke i propise. .634 Ako izdaje potvrde du`an je u sigurnosnom konceptu opisati u kojoj formi se vodi registar potvrda. . bez odlaganja. bez odlaganja. broj 91/06) 204 . iskustvo i stru~ne kvalifikacije i naro~ito upravlja~ke sposobnosti i poznavanje tehnologije elektronskog potpisa i odgovaraju}ih sigurnosnih postupaka.imati finansijsku sposobnost za obavljanje djelatnosti u skladu s ovim zakonom i na osnovu njega donesenim podzakonskim propisima.izjava garancija koje su izdala lica iz oblasti svog zanatskog.zapošljavati pouzdana lica. obavijestiti nadzorni organ o po~etku rada. ili drugi slu`beni registar. siguran vremenski pe~at) i osigurati za sve slu~ajeve da se datum i vrijeme izdavanja ili opoziva potvrde mogu ta~no utvrditi. poslovnog ili stru~nog svojstva.evidentirati sve okolnosti i ~injenice zna~ajne za kvalificirane 634 ^lan 7 Zakona o elektronskom potpisu BiH („Slu`beni glasnik BiH”. kao i dostaviti interna pravila o pru`anju usluga i sigurnosni koncept za svaku uslugu u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem koju pru`a. . a mo`e koristiti potvrde koje je sam izdao samo ako je to neophodno za pru`anje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem.za kvalificirane potvrde.pouzdano provjeriti identitet i. koja za pru`anje usluga imaju potrebna specijalisti~ka znanja. bilo koja druga zna~ajna pravna obilje`ja lica koje tra`i potvrdu. . koristiti podatak o vremenu koji je nesumnjivo kvalitetan (npr. Ako koristi postupke za siguran elektronski potpis du`an je u sigurnosnom konceptu utvrditi na koji }e na~in zadovoljiti sigurnosne zahtjeve propisane ovim zakonom i na osnovu ovog Zakona donesenim podzakonskim propisima. . kao i za pokri}e eventualnih zahtjeva za naknadu štete. 52. . obavijestiti nadzorni organ o svim okolnostima koje ga spre~avaju ili mu onemogu}avaju obavljanje djelatnosti u skladu s internim pravilima o pru`anju usluga i sigurnosnim konceptom. Ovjerilac je du`an. kao i za registar potvrda i pru`anje usluga opoziva. u skladu s va`e}im pravilima struke.radi unosa u zemljišne knjige.demonstrirati pouzdanost koja se zahtijeva za pru`anje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. Zakon je predvidio da je ovjerilac koji izdaje kvalificirane potvrde du`an: . gdje je to primjenjivo.voditi brz i siguran registar potvrda i osigurati pru`anje neodgodive i sigurne usluge opoziva.

. tako da se ne mogu izvesti. tako da se ovjeravanje mo`e dokazati. samo uz pristanak potpisnika. 205 .potpisani podaci nisu promijenjeni. dostupne javnosti. za pru`anje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. i da u slu~aju upotrebe pseudonima. a njihova pouzdanost mora biti zagarantirana. Podaci za formiranje potpisa moraju biti osigurani.Tehni~ka sredstva i postupci koji se koriste za provjeru sigurno potpisanih podataka moraju osigurati da: . tako|er.lice koje radi provjeru mo`e pouzdano utvrditi potpisnika ~iji je elektronski potpis ostvaren.preduzeti odgovaraju}e mjere. kao i za formiranje i ~uvanje potvrda.Tehni~ka sredstva i postupci koji se koriste za formiranje sigurnog elektronskog potpisa moraju osigurati da podaci koji se potpisuju nisu promijenjeni i da podaci koji se potpisuju budu prikazani potpisniku prije potpisivanja. 635 ^lan 14 Zakona o elektronskom potpisu BiH. vjerovatno}a da }e se pojaviti samo jednom mora biti blizu sigurnosti.potvrde. . Ovjerilac koji izdaje kvalificirane potvrde du`an je.elektronski potpis mora biti pouzdano provjeren i rezultati provjere korektno prikazani licu koje radi provjeru. . . Du`an je. preduzeti odgovaraju}e mjere kojima se osigurava tajnost podataka za formiranje potpisa. Za generiranje i ~uvanje podataka za formiranje potpisa i za formiranje i ~uvanje kvalificiranih potvrda ovjerilac je du`an koristiti tehni~ka sredstva i postupke koji zadovoljavaju slijed}e uslove:635 .Za generiranje i ~uvanje podataka za formiranje potpisa te za formiranje sigurnog elektronskog potpisa moraju se koristiti tehni~ka sredstva koja omogu}avaju pouzdano otkrivanje falsificiranja potpisanih podataka i pouzdano spre~avaju neovlašteno koriš}enje postupaka formiranja podataka za elektronski potpis.lice koje radi provjeru mo`e utvrditi podatake na koje se elektronski potpis odnosi. da se podaci za kvalificirane potvrde ne mogu neopa`eno iskonstruirati ili falsificirati i da su ove potvrde. proizvode i postupke koji su tehni~ki zašti}eni od izmjena i koji pru`aju tehni~ku i kriptografsku sigurnost. te ~uvati ove podatke trajno i u elektronskom obliku. tokom vremena njihove primjene. . tako da ovjerilac ili tre}a lica ne mogu ~uvati ili kopirati podatke za formiranje potpisa. 53. naro~ito u sudskom postupku. koristiti pouzdane sisteme. . njegova upotreba uvijek bude nazna~ena.Za formiranje i ~uvanje kvalificiranih potvrda moraju se koristiti tehni~ka sredstva i postupci koji spre~avaju konstruiranje i falsificiranje potvrda. .

. prihvataju se kao i potvrde tijela iz ovog Zakona. br. Pseudonim ne smije biti uvrjedljiv ili o~igledno zbunjuju}i u vezi s imenom ili potpisom. Tehni~ka sredstva i postupci koje. uti~e na sigurnost potpisanih podataka bude vidljiva. u ~lanu 9. navesti u kvalificiranoj potvrdi podatke o ovlaštenju za zastupanje ili druge va`ne pravne informacije. Njihovo zadovoljavanje sigurnosnih zahtjeva ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa mora potvrditi posebno tijelo. o okviru Zajednice za elektronski potpis. a registar potvrda i pru`anje usluga opozi206 . januara 2000. da je ovjerilac du`an. . o okviru Zajednice za elektronski potpis („Sl. decembra 1999. decembra 1999. umro. ovjerilac je du`an provjeriti siguran elektronski potpis zasnovan na kvalificiranoj potvrdi. Opoziv potvrde je regulisan na na~in da je ovjerilac du`an. Ovo pravno lice du`no je provjeriti identitet lica koje tra`i kvalificiranu potvrdu. ovjerilac mo`e u potvrdi.. 12). u skladu s internim pravilima o pru`anju usluga. i ako lice koje tra`i kvalificiranu potvrdu doka`e te podatke ovjeriocu.je potvrda izdata na osnovu neta~nih podataka. na bilo koji na~in. navesti pseudonim umjesto imena potpisnika. ako se to zahtijeva. opozvati potvrdu ako: .prestane obavljati djelatnost. pomo}u zvani~nog identifikacionog dokumenta s fotografijom za fizi~ka lica. pouzdano utvrditi identitet i druge potrebne podatke lica koje tra`i kvalificiranu potvrdu. Na zahtjev lica koje tra`i potvrdu. 56. Na zahtjev suda ili druge institucije. Tehni~ka sredstva i postupci za formiranje sigurnog elektronskog potpisa moraju se. Kod izdavanje kvalificiranih potvrda Zakon je predvidio. u skladu s internim pravilima o pru`anju usluga. na osnovu ~lana 3 stav 5 Direktive 1999/93 EZ Evropskog parlamenta i Vije}a od 13. list Evropskih zajednica“. a potvrde o zadovoljavanju sigurnosnih zahtjeva. str. Ovjerilac je du`an. bez odlaganja. 54. ili uredno ovjerenim dokumentima za pravno lice. zavisno od stanja tehnike. . utvrdi Evropska komisija zadovoljavaju sigurnosne zahtjeve ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa. koja. koje su izdala tijela dr`ava ~lanica Evropske unije ili ~lanica Evropskog ekonomskog prostora iz ~lana 3 stav 4 Direktive 1999/93 EZ Evropskog parlamenta i Vije}a od 13. sveobuhvatno i redovno provjeravati. L 13 od 19. 55. Zahtjev za kvalificiranu potvrdu mo`e biti podnesen pravnom licu koje ovlasti ovjerilac.opoziv potvrde zahtijeva potpisnik ili u potvrdi imenovani ovlaštenik.svaka promjena.sazna da je potpisnik izgubio poslovnu sposobnost. ili je prestao postojati ili da su se promijenile ~injenice potvr|ene u potvrdi.

suspenziju i opoziv potvrda. Ako ovjerilac ne osigura pru`anje usluge opoziva. i pru`anje usluga opoziva. Ako ovjerilac pru`a usluge vremenskog pe~ata. Ovjerilac je du`an. djelovanje proizvode od momenta kad se unesu u registar potvrda. Za pru`anje usluga sigurnog vremenskog pe~ata. bez odlaganja. Izdavanje potvrda o ispunjavanju sigurnosnih zahtjeva mo`e izdavati javno ili privatno tijelo koje je za tu svrhu akreditirano kod Instituta za akreditiranje Bosne i Hercegovine.opoziv naredi nadzorni organ. a njegov registar potvrda i pru`anje usluga opoziva nije preuzeo drugi ovjerilac. Ako je postupak opoziva ili suspenzije proveden. bez odlaganja. 57. opozvati va`e}e potvrde. bez odlaganja. Suspenzija i opoziv moraju sadr`avati datum i vrijeme od kada proizvode djelovanje. a njegov registar potvrda i pru`anje usluga opoziva nije preuzeo drugi ovjerilac ili . pru`anje usluge opoziva. Nadzorni organ du`an je. Ako se gore navedene ~injenice ne mogu odmah nesumnjivo utvrditi. Opoziv i suspenzija s povratnim djelovanjem nisu dozvoljeni. osigura}e nadzorni organ.va nije preuzeo drugi ovjerilac. 636 ^lan 11 Zakona o elektronskom potpisu BiH („Slu`beni glasnik BiH”.ovjerilac prestane obavljati djelatnost. du`an je u svojim internim pravilima o pru`anju usluga i sigurnosnom konceptu utvrditi na koji na~in }e zadovoljiti zahtjeve za pru`anje usluge utvr|ene ovim zakonom i na osnovu njega donesenim podzakonskim propisima. . ili osigurati da najmanje registar potvrda.je ovjeriocu zabranjeno obavljanje djelatnosti. suspendirati potvrdu. . bez odlaganja.636 Povjerilac je du`an dokumentirati sigurnosne mjere koje je preduzeo u skladu s odredbama ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa. ovjerilac mora koristiti tehni~ka sredstva i postupke koji osiguravaju da je navedeno vrijeme ta~no i autenti~no. na teret ovjerioca. ovjerilac je du`an. kao i izdavanje. Ovjerilac je tako|er du`an. broj 91/06) 207 . bez odlaganja. obavijestiti nadzorni organ o prestanku obavljanja djelatnosti. te trenutak njihovog upisivanja u sistem protokola moraju biti uvijek dostupni provjeri. U slu~ajevima prestanka obavljanja djelatnosti ovjerilac je du`an. obavijestiti potpisnika o suspenziji ili opozivu. preuzme drugi ovjerilac. kao i osigurati da se usluga opoziva pru`a i ako su potvrde opozvane.postoji opasnost od zloupotrebe potvrde. obavijestiti potpisnike o prestanku obavljanja djelatnosti i opozivu ili preuzimanju. u trenutku prestanka obavljanja djelatnosti. opozvati potvrde ako: . Podaci i njihova vjerodostojnost. Ovjerilac je du`an.

i gdje je to primjenjivo.637 Kao obaveze potpisnika Zakon je naveo da je potpisnik du`an ~uvati podatke za formiranje elektronskog potpisa. iskustvo i stru~ne kvalifikacije. ako: . Prilikom izdavanja kvalificirane potvrde ovjerilac je tako|er du`an upoznati imaoca potvrde s uvjetima upotrebe. zatra`i opoziv potvrde ako su podaci za formiranje elektronskog potpisa neta~ni ili ako postoji osnovana sumnja da su kopirani ili da su neovlaštena lica došla u posjed ovih podataka. i napomenuti dobrovoljnu akreditaciju. }e podzakonskim propisom objaviti ove kriterije. kriptografije. koja za obavljanje aktivnosti imaju specijalisti~ka znanja.zapošljava pouzdana lica. komunikacionih i „smart-card“ tehnologija i tehni~ke evaluacije ovih sredstava. kao i da bez odlaganja.ima zadovoljavaju}a tehni~ka sredstva i ure|aje i finansijsku i ekonomsku sposobnost za obavljanje aktivnosti i . 208 . ili ako su se ~injenice potvr|ene u potvrdi promijenile. prije zaklju~ivanja ugovora. i bilo koje posebne postupke za rješavanje sporova. On je du`an. kao što su ograni~enja u vezi s upotrebom ili ograni~enja u pogledu vrijednosti transakcija za koje se potvrda mo`e upotrijebiti. . kao i upoznati lice koje tra`i potvrdu s mogu}im pravnim djelovanjem postupka za elektronski potpis koji je upotrijebljen. u pisanoj formi ili upotrebom trajnog nosa~a podataka. na prijedlog ministra nadle`nog za informaciono društvo. decembra 1999 godine o okviru Zajednice za elektronski potpis. ovjeriocu dostaviti sve potrebne podatke i informacije o promjenama koje uti~u ili mogu uticati na ta~nost utvr|ivanja potpisnika. Vije}e ministara Bosne i Hercegovine. 637 ^lan 16 Zakona o elektronskom potpisu BiH. obavezama potpisnika i specifi~noj odgovornosti ovjerioca. . bez odlaganja. na osnovu ~lana 3 stav 4 Direktive 1999/93 EZ Evropskog parlamenta i Vije}a od 13.garantira potrebnu nezavisnost i nepristrasnost. suzdr`ati se od njihovog proslje|ivanja i sprije~iti neovlašten pristup tim podacima u mjeri u kojoj je to mogu}e o~ekivati. koja tehni~ka sredstva i postupci i drugi ure|aji zadovoljavaju odredbe ovog Zakona o formiranju i provjeri sigurnog elektronskog potpisa.demonstrira pouzdanost potrebnu za obavljanje svojih aktivnosti. naro~ito poznavanje elektronskog potpisa i odgovaraju}ih sigurnosnih postupaka. Podnosilac zahtjeva za akreditaciju mora ispunjavati i kriterije koje utvrdi Evropska komisija. Institut za akreditiranje Bosne i Hercegovine akreditirat }e javno ili privatno tijelo na njegov zahtjev.58. Ovjerilac je nadalje du`an upoznati lice koje tra`i potvrdu o tome koja su tehni~ka sredstva i postupci podesni za potpisivanje. Zakon je kao opšte obaveze ovjerioca naveo da je ovjerilac du`an upoznati lice koje tra`i potvrdu jasno i sveobuhvatno s internim pravilima o pru`anju usluga i sigurnosnim konceptom.

.ta~nost podataka u kvalificiranoj potvrdi u trenutku njenog izdavanja.da su podaci za formiranje potpisa i s njima usaglašeni podaci za provjeru potpisa zajedno. koji odgovaraju podacima za provjeru potpisa sadr`anim u potvrdi. prilikom primjene proizvoda i postupaka koje mu je ovjerilac stavio na raspolaganje ili. . u trenutku izdavanja potvrde bio u posjedu svih podataka za formiranje potpisa. odgovaraju}i u komplementarnom smislu. A ako je korišten pseudonim.da je potpisnik. ovjerilac }e dostaviti podatke o potpisnikovom identitetu ako za utvr|ivanje identiteta postoji preovla|uju}i pravni interes u smislu odredbi propisa kojima se ure|uje zaštita podataka. ekvivalentnih koje sam koristi. i da su za generiranje i ~uvanje podataka za formiranje potpisa i formiranje i ~uvanje kvalificiranih potvrda korištena tehni~ka sredstva i postupci koji zadovoljavaju odredbe ovog Zakona. tako|er je odgovoran da proizvodi. . 59. Ovjerilac je du`an dokumentirati dostavljanje. po ulaganju odgovaraju}eg zahtjeva. zadovoljavaju odredbe ovog zakona. Ovi podaci mogu se pribaviti samo neposredno od lica o kojem se radi ili uz njegovu saglasnost. Kao Nadzorni organ Zakon je odredio Ured za nadzor i akreditaciju ovjerilaca pri ministarstvu nadle`nom za informaciono društvo.?lanom 18 Zakon je predvidio da ovjerilac mo`e koristiti samo one li~ne podatke koji su potrebni da bi se usluga pru`ila. Ako kvalificirana potvrda sadr`i ograni~enja u pogledu vrijednosti transakcija za koje se mo`e upotrijebiti. i da potvrda sadr`i sve podatke propisane za kvalificiranu potvrdu. Ovjerilac koji koristi postupke za siguran elektronski potpis.provjerava da li su interna pravila o pru`anju usluga i sigurnosni koncept ovjerilaca u skladu s odredbama ovog Zakona i na osnovu njega 209 . A ako je upotreba kvalificirane potvrde ograni~ena. za sljede}e: . ovjerilac se ne}e smatrati odgovornim za štetu koja je nastala u vezi s upotrebom potvrde izvan ograni~enja. koje koristi ili preporu~uje kao odgovaraju}e za formiranje elektronskog potpisa i prikaz podataka koji se potpisuju. ako ne doka`e da je šteta nastala bez njegove krivice. naveden u kvalificiranoj potvrdi. Nadzorni organ u okviru inspekcijskog nadzora: . postupci i drugi ure|aji. ovjerilac se ne}e smatrati odgovornim za štetu nastalu u vezi s upotrebom potvrde za transakcije ~ija je vrijednost izvan ovih ograni~enja.opoziv potvrde bez odlaganja. On je odgovoran. . od tre}e strane.da su zadovoljene odredbe ovog Zakona. i da je postupak opoziva raspolo`iv. Što se ti~e odgovornosti ovjerilaca za prouzrokovanu štetu Zakon je predvidio da ovjerilac koji izdaje potvrde kao kvalificirane ili garantira za takve potvrde u skladu s ovim Zakonom odgovoran je za štetu svakom licu koje se pouzda u potvrdu.

U ovim slu~ajevima ovjerioci su obavezni nadoknaditi troškove aktivnosti nadzornog organa u skladu s propisima donesenim na osnovu ovog Zakona.pru`a uslugu opoziva. nadzorni organ vodi registar potvrda ovjerilaca koji sadr`i kvalificirane potvrde ovjerilaca za pru`anje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. Potvrda Nadzornog organa objavljuje se u „Slu`benom glasniku BiH“. On mo`e zabraniti upotrebu neodgovaraju}ih tehni~kih sredstava i postupaka ili pru`anje svih ili pojedinih usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. generalno. zadovoljava odredbe ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa i svojih internih pravila o pru`anju usluga i sigurnosnog koncepta. stalno dostupni upotrebom sredstava informacionih i komunikacionih tehnologija. Nadzorni organ vodi elektronski registar ovjerilaca sa sjedištem u Bosni i Hercegovini. Prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora. . Nadzorni organ ovlašten je preduzeti mjere kojima se osigurava da su obaveze odre|ene ovim zakonom i na osnovu njega donesenim podzakonskim propisima ispunjene. ili narediti ovjeriocu opoziv potvrda638. 210 . akreditiranih ovjerilaca i ovjerilaca sa sjedištem u tre}im dr`avama za ~ije potvrde garantira ovjerilac sa sjedištem u Bosni i Hercegovini u skladu s odredbama ovog Zakona. Tako|er. Ovakve potvrde mo`e izdavati i Nadzorni organ. Nadzorni organ stavlja svoj sigurni elektronski potpis na registre koje vodi. Nadzorni organ }e ovjeriocu zabraniti pru`anje svih ili pojedinih usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem ako: 638 ^lan 21 Zakona o elektronskom potpisu BiH. kao i izvršiti opoziv potvrda ovjerioca ili potpisnika. ako je ovjerilac prestao pru`ati usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem ili mu je pru`anje usluga zabranjeno.provjerava da li ovjerilac.utvr|uje ekvivalentnost izvještaja o provjeri iz tre}ih dr`ava. .registrira ovjerioce koji podnesu obavještenje o po~etku rada i akreditira ovjerioce u skladu s odredbama ovog Zakona. .ako ovjerilac pru`a usluge u vezi sa sigurnim elektronskim potpisom. a pru`anje usluge opoziva nije preuzeo drugi ovjerilac u smislu ovog Zakona. sve vrijeme obavljanja djelatnosti. Ovi registri moraju biti. . .donesenih podzakonskih propisa.provjerava da li tijelo akreditirano za izdavanje potvrda o ispunjavanju sigurnosnih zahtjeva ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa ispunjava organizacione kriterije iz ovog Zakona. . nadzire upotrebu tehni~kih sredstava i postupaka iz ovog Zakona. 60.

(2003) „Infrastructure of An Information Society. Potvrde koje su izdali ovjerioci sa sjedištem u dr`avi ~lanici Evropske unije ili dr`avi koja je ~lanica Evropskog ekonomskog prostora i ~iju validnost Bosna i Hercegovina mo`e provjeriti tretiraju se isto kao i doma}e potvrde. broj 36/02). me|usobni odnosi. prava. Conference material. primjena elektronskog potpisa u pravnom prometu. korištenje podataka u elektronskom obliku. 31-45. Sarajevo. 3. . kao i elektronsko poslovanje u sudskim. Ovjerioce. Legal Infrastructure of Information Society“. pod istim uvjetima.ne pru`a usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem u skladu s internim pravilima o pru`anju usluga i sigurnosnim konceptom.ovjerilac ili njegova zaposlena lica ne demonstriraju pouzdanost koja se zahtijeva za usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem koje pru`aju. Iznije}emo najva`nije karakteristike ovoga zakona. Entitet RS donio je Zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu (dalje: Zakon RS).639 Njime su ure|eni osnovni elementi elektronskog poslovanja. Nadzorni organ mo`e.ne ispunjava obaveze u vezi s opozivom i suspenzijom. u skladu s odredbama ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa. Citiranim Zakonom RS ure|uje se elektronsko poslovanje. 61. koji koriste postupke za siguran elektronski potpis i koji doka`u da zadovoljavaju odredbe ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa. A potvrde koje su izdali ovjerioci sa sjedištem u tre}im dr`avama i ~iju validnost Bosna i Hercegovina mo`e provjeriti bit }e priznate u Bosni i Hercegovini. akreditirati i ovjerioce sa sjedištem izvan Bosne i Hercegovine. Zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu u entitetu Republika Srpska 62.nema na raspolaganju potrebna finansijska sredstva. .Forum. . Akreditiranje ovjerilaca regulisano je ~lanom 23 Zakona. .640 Ve} iz sadr`aja Zakona RS vidljivo je da je primjena elektronskog poslovanja veoma široko posmatrana.ovjerilac ili njegova zaposlena lica nemaju potrebna specijalisti~ka znanja.3.ne vodi registar potvrda u skladu s odredbama ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa. 211 . iskustvo i stru~ne kvalifikacije.. Nadzorni organ akreditirat }e na njihov zahtjev. str. 639 Zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu Republike Srpske („Slu`beni glasnik RS”. 640 Vidjeti UNDP ICT. upravnim i drugim postupcima. . ako su ispunjeni uvjeti za priznavanje njihovih potvrda u Bosni i Hercegovini. Kvalificirane potvrde ovih ovjerilaca imaju isto pravno djelovanje kao doma}e kvalificirane potvrde.5. obaveze i odgovornosti subjekata koji u~estvuju u elektronskom pravnom prometu.

ovaj Zakon se primjenjuje na sve vrste odnosa izme|u subjekata koji u~estvuju u elektronskom pravnom prometu.1. Beograd. u cilju njihove valjanosti. broj 36/02). odnosno putem IKT u pravu Evropske unije 4. (2004). 644 Opširnije Steve Hedly. 123-211. (2000). Razumije se da se citirana odredba ne primjenjuje na ugovore koji. 645 Opširnije Mladen Draški}. Opširnije Lillian Edwards. Osim ovoga. koja utvr|uje da je elektronski oblik ravnopravan sa pismenom formom kada je zakonom ili drugim propisom odre|ena pismena forma. „Statutes on IT and E-Commerce“. A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing. (2004). Ian Walden. na ugovore iz oblasti porodi~nog prava i na ugovore iz nasljednog prava. 212 . moraju da se registriraju kod organa sa javnim ovlaštenjima. str. koje se primjenjuju samo na platni promet. Brussels. „E-Commerce Law and Practice in Europe“.Za razliku od naprijed navedenih odluka Centralne banke. 4. (2002). U njemu je nazna~eno da se elektronskim dokumentima i porukama nemo`e pore}i punova`nost ili dokazna snaga samo zato što su u elektronskom obliku. str. (1986). 8-111. Ugovor je rezultat sporazuma stranaka do koga dolazi saglasnoš}u volja stranaka. „The New Legal Framework for E-Commerce in Europe”. 642 Ibid. 33-67. Oxford University Press. Julia Hornie. Smatrati neku odredbu u Zakonu manje ili više va`nom je nezahvalno.643 Evolucija ekonomskih odnosa i komercijalnih tehnologija odra`ava se i na procesu nastanka ugovora. str. Tanja Aplin. Commission Staff Working Paper. objekt ugovora.642 Donošenjem dr`avnog Zakona o elektronskom potpisu rješenja ovog entitetskog Zakona u segmentu regulisanja elektronskog potpisa prestaju da va`e. te procedure postizanja saglasnosti regulisani su nacionalnim ugovornim pravom ili u slu~aju me|unarodnih ugovora mjerodavnim izvorima opštih pravila ugovornog prava. ili preciznije saglasnoš}u njihovih izjava volja. ugovoru zaklju~enom elektronskim putem ne mo`e se oduzeti valjanost ili izvršnost isklju~vo na osnovu ~injenice što je u elektronskom obliku. Hart Publishing. ali je sigurno da je jedan od najzna~ajni~jih postulata elektronskog poslovanja sa stanovišta zaklju~enja ugovora utvr|en u ~lanu 5.641 Na ovu odredbu se nadovezuje i odredba ~lana 8. str. Novi trendovi u zaklju~ivanju ugovora 63. osnov radi koga se posao stvara. 211-256. Zaklju~ivanje ugovora elektronskim proukama. „Zaklju~ivanje ugovora o prodaji“.644 Ona je naro~ito prisutna u zaklju~ivanju ugovora645 641 Zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu Republike Srpske („Slu`beni glasnik RS“. 643Vidjeti Legal Barriers in E-business. Uslovi koji moraju da se ispune: stranke.

Primjena IKT otvorila je najviše novih pitanja u oblasti preliminarnih kontakata. Zahvaljuju}i njima poruke ne slu`e samo kao jednostrano reklamiranje nego i kao sredstvo.2005. (2004).650 Mnoge kompanije su prepoznale navedene potencijale Interneta. Fakultativne faze se dijele na: preliminarne kontakte. 650 Vidjeti Scott W. „The Interpretive Turn in International Sales Law”. Mathew Bender New York . str. marke646 Vidjeti Larry A. relativizacija pismene forme. Preliminarni kontakti (reklamiranje na Internetu) 64. Njoj predhodi eventualna ili fakultativna faza pregovaranja. Northwestern Journal of International Law and Business.646 Zbog toga se u ovoj oblasti posebno jasno uo~avaju promjene u zna~enju pojedinih principa i pojava novih rješenja. (1995). Kao i samo zaklju~ivanje ugovora. Na Internetu reklamiranje to jeste. 647 Vidjeti David Bender. pa }emo se dalje zadr`ati samo na njima. Akcenat se sa volje prenosi na izjavu volje a ista se intrepretira objektivizirano. 213 . Autonomija volje ostaje fudamentalni princip ugovaranja uz imanentno uva`avanje principa pacta sunt servnda. šutnje kao prihvata.putem elektronskih poruka primjenom informaciono komunikacionih tehnologija. Razvijaju se nova obligaciono pravna rješenja: opoziva ponude.net. „Law of Contract“. pregovaranje.ebusinesslex.01. ali su najva`niji interaktivnosti web stranica i e-pisama. punktacije i ponekad pripremne ugovore. Afirmisane su nove procedure zaklju~ivanja ugovora: zaklju~ivanje ugovora putem elektronskih poruka i primjenom informaciono komunikacionih tehnologija.647 Naveš}emo najva`nije me|u njima. (1982). Ponuda i prihvat sa svim svojim modifikacijama danas tvore obaveznu fazu postupka zaklju~ivanja ugovora. Rezultat ukupnih promjena u procesu ugovaranja648 jeste i nova podjela radnji i faza ugovaranja. DiMatteo.H. „The Internet and E-Commerce Legal Handbook“. u skladu sa standardima koji se primjenjuju u poslovnom prometu. 23-47.649 Najve}a promjena desila se u pravnom tretmanu reklamiranja. uvo|enje elektronske forme ugovaranja itd. Prima Lifestyles (2001). Prema rije~ima renomiranog stru~njaka za marketing Seth Godina. 4. tako se i preliminarni kontakti u novom mediju razlikuju od klasi~nog na~ina poslovanja. Više razloga zahtijevalo je ovakvo rješenje. Sweet and Maxwell London.2. 373-431. posljednji posjet 12. Pink. 648 Vidjeti G. U klasi~nom na~inu poslovanja reklamiranje ne predstavlja preliminarne kontakte. 1-28. Razvijaju se i nove tehnike ugovaranja i dokazivanja: formularni ugovori i opšti uslovi poslovanja na web stranicama ponudioca i sl. „Compjuter Law: Evidence and Procedure“. Treitel. 649 Vidjeti opširnije http://www. str. str. mjesto i na~in za dobijanje svih potrebnih informacija prije zapo~injanja pregovaranja i samog zaklju~ivanja ugovora.

„E-Commerce and the Law: the Legal Implications of Doing Business Online“ (FT Managements Briefings). str.mcgraw-hill. 2002. tj. Affiliate marketing se mo`e definirati kao svojevrsni oblik zajedni~kog brandinga putem Interneta.2004.652 Takav pristup u odre|enoj mjeri ostvaruje svoj cilj jer se oglašiva~i rukovode logikom prema kojoj je bolje ostaviti bilo kakav dojam nego ne ostvariti ga uopšte. uslugama i prilikama za zaradu.tinške taktike mo`emo podijeliti u dvije kategorije. Drugu kategoriju ~ini oglašavanje koje se temelji na dobrovoljnom prihva}anju kao rezultatu izgradnje konstruktivnog odnosa izme|u oglašiva~a i klijenta. 47-93. 65. Jeftina elektronska komunikacija osloba|a potrebe za fizi~kom prisutnoš}u u obavljanju marketing djelatnosti. te neovisno o mediju skrenuti pa`nju na svoj oglas. Problem se me|utim javlja kada se taj pristup primjenjuje do neu~inkovitosti zbog averzije koju razvija kod potroša~a. Budu}i da ne djeluje na volju potencijalnih partnera ovom na~inu Internet oglašavanja se ne mo`e pridati dejstvo preliminarnih kontakata. Digital and Ehical Environment“. te tra`enjem dopuštenja da se te potrebe zadovolje. Umjesto uznemiravanja ne`eljenim ponudama ugovorne strane se me|usobno upoznavaju i zatim pristupaju daljnjim kontaktima.wien..ac. 654 Henry Cheeseman. (2003). Pošto potencijalni klijent dobrovoljno ulazi u razmjenu informacija o mogu}em ugovoru. posljednja posjeta 23.651 Prvu kategoriju ~ini nametljivo oglašavanje koje ima za cilj uhvatiti kupca spuštena garda.2005. 7 dana tjedno (“24/7’’). Prentice Hall. “The Emerging Role of Eletronic Market places on The Internet”. kao i od opasnosti od tu`bi zbog zabranjenog spam marketinga. prekinuti ga u njegovim aktivnostima. U affiliate marketingu tvrtka dijeli profit od prodaje sa svojim posrednikom (affiliate) koji je oglašavanjem putem 651 Andrew Sparrow. Koncept mre`nog marketinga temelji se na komunikaciji. elektronsko poslovanje svakako predstavlja konkurentnu prednost u fazi preliminarnih kontakata.653 Taj se odnos ostvaruje prikupljanjem informacija o potrebama i `eljama klijentele.12. a naj~eš}e i za direktno (bez daljih pregovora) zaklju~ivanje ugovora. a od prijatelja klijenti“. 652 Vidjeti opširnije http://highered.02. http.654 U odnosu na spori i nisko u~inkovit tradicionalni na~in prenosa informacija od osobe osobi. širenju informacija o proizvodima. Tim pristupom se prema Godinu „od stranaca stvaraju prijatelji. Tako distributer sve potrebne informacije mo`e staviti na raspolaganje potencijalnim kupcima 24 sata dnevno. 653 Vidjeti Bakos Y. ova se kategorija oglašavanja mo`e smatrati i preliminarnim kontaktima. Global.wu. posljednji posjet 21. Financial Times Prentice Hall. „Contemporary Business and E-Commerce Law: The Legal.com.at. Na taj na~in izgra|uje se povjerenje koje predstavlja savršenu podlogu za dalje pregovore. 214 .

uio. odgovore na anketu i sl. str. 215 . Potrebno je sa~ekati da korisnici šalju e-mailove svojim prijateljima i suradnicima.com-a.02. Prentice Hall. Internet omogu}uje pristup velikom broju potencijalnih kupaca.bannera i linkova smještenih na svojim web stranicama. newsletter izdanja ili pla}ene oglase na Internet tra`ilicama i na taj na~in usmjeravaju surfere na web stranice kompanije.) zamijenjeni su tzv. Osim što sni`ava ulo`eni napor i trošak posrednika. takve strategije imaju karakteristiku brzog multipliciranja daljnjim proslje|ivanjem poruke hiljadama i milionima drugih primaoca.no/lm/electronic. i to na globalnoj razini. Ukoliko oni ispune `eljenu akciju od strane tvrtke (ispune neki formular. Poput virusa. Digital and Ehical Environment“. Strategija je imala sljede}i koncept. Klasi~ni primjer primjene virusnog marketinga mo`emo vidjeti analiziraju}i strategiju Hotmail.com. newsletterima. u raznim tr`išnim sektorima. „Contemporary Business and E-Commerce Law: The Legal. virusnim marketingom.hotmail. provode affiliate marketing i pla}aju Internet posrednicima za dovo|enje kupaca na njihove web stranice. jednog od prvih besplatnih pru`atelja besplatnih e-mail usluga na Internetu. kupe nešto. Global. 656 Henry Cheeseman. U Internet eri. 321-509. odlaze na web stranicu kompanije.com. Zbog toga mnoge kompanije.commerce.jus. Partnerstvo funkcionira na na~in da posrednici postavljaju link kompanije ~ije proizvode oglašavaju.657 66. koji }e potom vidjeti poruku na dnu e-maila. na svoje web stranice.) posrednik zara|uje unaprijed ugovorenu proviziju. Time se umanjuje problem mre`nog marketinga – nesposobnost ili nemogu}nost tradicionalnih posrednika da osiguraju dovoljan broj osoba koje }e poslušati njihovu prodajnu prezentaciju. „lan~ana pisma” i sl.656 Affiliate program poslu`itelji omogu}uju sklapanje partnerstva kompaniji i posredniku.2005. 321-509. Affiliate program poslu`itelji upravljaju svim tim akcijama na na~in da prate klikove i sve elemente akcija putem sofisticiranih softvera i kodova smještenih u linku.hotmail. Prvi korak je ponuditi besplatan web e-mail servis na http://www. 657 Vidjeti http://www. Na dno svakog poslanog e-maila sa njihovog besplatnog servisa automatski dodati re~enicu: „Otvorite besplatni privatni e-mail na http://www. toj tvrtki usmjerio kupce i ostvario sa njima preliminarne kontakte655. tradicionalni na~ini tr`išnog komuniciranja („poruke od uha do uha“. kliknuti na link u poruci koji }e ih odvesti 655 Ibid. stvaraju}i pri tome potencijal za eksponencijalni rast izlo`enosti marketinškoj poruci i njenom utjecaju na primatelje. e-mailu ili pla}enim oglasima na internetskim pretra`iva~ima. posljednji posjet 12. 2002. Virusni marketing podrazumijeva marketinške strategije koje poti~u korisnike da proslje|uju dobivenu poruku tre}im osobama. a za vrijeme njenog trajanja ponešto i kupiti. Kada potencijalni kupci kliknu na takav link. str.

Ciljevi kampanje su: pove}anje online prazni~ne prodaje putem e-mail marketinga. bilo dnevne. Kompanija West Marine je vode}i ameri~ki dobavlja~ opreme i servisa za plovila. 2002. osigurava povezivanje sa ~itateljima i stvaranje lojalnih posjetitelja web stranice. Digital and Ehical Environment“. Prednost virusnog marketinga je u tomu što se lako komponuje u ostale marketinške Internet akcije658 i time postaje va`an dio ukupnog plana marketinga i ostvarivanja preliminarnih kontakata. Jedan od na~ina preliminarnih kontakata. ^im su newsletter izdanja originalnija i informativnija to }e izdava~ lakše pove}avati broj potencijalnih klijenata. str. 659 Henry Cheeseman. South Western College Publishing. Kompanija West Marine poslala je e-mailom personaliziran newsletter (uklju~ivao ime. Digital and Ehical Environment“.com. 216 . 2002. Global. a istra`ivanja pokazuju da pove}ava i brand awereness (prisutnost trgova~kog `iga). str. promocije i ponovnog privla~enja posjetitelja na web stranice je i izdavanje redovnog newslettera. „Law for E-Commerce“. str. tj. HTML oblikovan newsletter u~itao se u e-mail klijent primaoca za samo 5 658 Roger Miller. Zbog toga }emo se kratko osvrnuti ovaj slu~aj. „Contemporary Business and E-Commerce Law: The Legal. Kvalitetna izdanja newslettera osigura}e zadovoljstvo primaoca i njihovu lojalnost izdava~u newslettera. Virusni marketing ima pozitivne rezultate kada korisnik razumije i prihva}a virusnu poruku i kada je motiviran da je proslje|uje dalje.hotmail. gdje }e potom otvoriti svoj besplatni privatni e-mail i zatim šalju}i e-mailove sa novootvorenog „besplatnog“ web maila proslje|ivati poruke tre}im osobama. da li }e se ostvariti svrha preliminarnog kontakta. prona}i jednostavan.659 Izdavanje kvalitetnog newslettera. 2001. 67. Odnosno. te dati primaocima dodatnu vrijednost. Prentice Hall. prezime i dr. Global. Prvo va`no pitanje jeste..na http://www. 77-154. Strategija se sastoji u testiranju prihva}enosti prazni~nog e-maila koji sadr`i kompanijin e-katalog proizvoda i usluga. tjedne ili mjese~ne cirkulacije. Jasan cilj newslettera olakša}e proces osmišljavanja sadr`aja newslettera. 660 Opširnije o ovom slu~aju Henry Cheeseman. Prentice Hall. „Contemporary Business and E-Commerce Law: The Legal.) koji je sadr`avao u sebi i elektronski katalog. troškovno nizak. Ona nudi široku paletu proizvoda i servisa kreiranih s ciljem promoviranja zabavne vo`nje plovilima. 373-391. pru`iti dovoljno potrebnih informacija i pota}i dobrovoljna reakcija primaoca ponude. da li }e pošiljalac poruke putem newslettera edukovati primaoce. Kkampanja ima slijede}i tok. na~in distribucije kompanijinih kataloga i pri tome ponuditi posjetiteljima web trgovine ugodno iskustvo pri kupnji i pretvoriti katalog kupce u online kupce. kataloga proizvoda i web stranica.660 Njena marketing strategija se mo`e uzeti kao najbolji primjer razvijanja preliminarnih kontakta dobrom upotrebom newsletter-a. 373-391.

44-190. Nakon testnog e-maila i zadovoljavaju}ih rezultata. 662 Opširnije John Bagby. Sadr`aj ponude mora imati obilje`ja odre|enosti ili odredivosti. Primaoci e-maila mogli su listati. 2002.4.000 adresa svojih kupaca i klijenata. 661 Opširnije Andrew Sparrow.662 Ovom definicijom su odre|eni bitni elementi ponude kao jednostranog pravnog posla. Ponuda 69.4. „The Legal and Regulatory Environment of E-Business Law for the Converging Economy“. Financial Times Prentice Hall. Ugovori se zaklju~uju automatizovano (npr. South Western College Publishing. Kao ponuda se smatra svaka izjava ili ponašanje koje razumna osoba mo`e shva}atiti kao ponudu. Elementi zaklju~enja ugovora 4. Rezultati kampanje su bili vidljivi nakon dvije sedmice slanja ponuda-kataloga. Analizom rezultata utvr|eno je da je 5. bez obzira da li je ponudilac imao namjeru da njegovo ponašanje ili izjava budu tuma~eni na taj na~in.600 osoba od ukupno poslanih emailova otvorilo email. te da je njih 900 kliknulo na `eljeni proizvod iz e-kataloga i kupilo proizvod. Elektronsko ugovaranje je prevashodno bazirano na zaklju~ivanju ugovora putem formularnih tipiziranih ugovora gdje pregovaranje nije mogu}e. str.661 4.1. 217 . Mogu}e je ponudu dati i neodre|enom broju lica. Na prvom mjestu to je odre|enost ponu|enog ili ponu|enih. Punktacije 68.3. 4. duplim klikom na postavljeno pitanje na web stranici da li prihvatate ponudu). što tako|e isklju~uje preciziranje i posebno formulisanje pojedinih klauzula. 12-33. ali se onda mora izri~ito naglasiti da se radi o ponudi jer u suprotnom smatra}e se da je dat poziv na davanje ponuda (prihva}ena rješenja iz Be~ke konvencije). Ako je preko web stranice u~injen poziv na slanje ponuda te ponude moraju biti u standardizovanoj formi koja nije ništa drugo do tipizirani formularni ugovor koji se nalazi na web stranici i koju ponudilac mora da popuni. str. kompanija West Marine poslala je prazni~ni Newsletter email na više od 250. (2003). “E-Commerce and the Law: The Legal Implications of Doing Business Online“ (FT Managements Briefings). pretra`ivati i kupiti `eljeni proizvod direktno iz njihovog e-mail klijenta sigurno i jednostavno.sekundi (broadband Internet) iako je sadr`avao 64 stranice e-kataloga. Pregovaranja i stvaranja punktacija je teoretski mogu}e i mo`e se pojaviti jedino kod zaklju~ivanja ugovora putem elektronske pošte. Prijedlog za zaklju~enje ugovora upu}en jednom ili više odre|enih lica predstavlja ponudu ako je dovoljno odre|en i ako upu}uje na namjeru punudioca da se obave`e u slu~aju prihvatanja.

. Prentice Hall. 7-9. za elektronske poruke sem bitnih elemenata ponude treba na jasan na~in odrediti: . 666 Vidjeti Sid L. ponudilac mo`e biti obvezan ne`eljenim ugovorima. Scot Schneberger. Ali. McGraw-Hill Education. 45-65. Da bi se izbjegla ta opasnost. Huff. South Western College Publishing 2002. „Business Law: Legal. Peter Newson.distinkciju izme|u ponude i poziva na davanje ponuda. Pošto nije bilo rije~i o ponudi ve} o pozivu na slanje ponuda. US. kao i Henry Cheeseman. (2000). Canton.99 £ umjesto 299 £. Michael Wade. South Western College Publishing 2001.665 70. „E-Commerce Law: Issues for Business“. odnosno narud`be i automatski slao potvrde o prijemu narud`bi putem e-maila koje su imale sojstvo prihvata primljenih ponuda. zbog brzine i jednostavnosti zaklju~ivanja ugovora elektronskim porukama. Jedan od najboljih primjera ne`eljenih ugovora nastalih lošom elektronskom materijalizacijom volje je slu~aj Argos. Ethical and International Environments“. str. 665 David B. Michael Parent. 664 Roger Miller. John E. Irwin McGraw-Hill.666 Kompanija Argos je na svojoj web stranici reklamirala prodaju televizora. na web stranici Argosa je postojao softverski sistem koji je automatski obra|ivao primljene ponude. 321-509. E-Commerce. 663 Vidjeti John Bagby. str. 218 . Zbog tipografske greške cijena proizvoda je ozna~ena 2.Ono što je specifi~no za elektronsko zaklju~ivanje ugovora i u ~emu le`i njegova najve}a opasnost nije tuma~enje volje stranaka.664 Nepa`ljivo davanje izjava na ovaj na~in ili slabo konstruisana web stranica mo`e prouzrokovati stvaranje ne`eljenih ponuda upu}enih cijelom svijetu kod otvorenih sistema ili ve}em broju lica kod zatvorenih sistema. „Legal Landmines in E-Commerce“. ve} pitanje materijalizacije njihovih izjava volje u elektronskom obliku. „Law for E-Commerce“. kao i ~injenice da je mogu}e da takva ponuda bude u~injena cijelom svijetu. u klasi~nom na~inu komuniciranja ugovor još ne bi bio zaklju~en. Argos bi mogao odbiti zaklju~enje ugovora odbijanjem ponude koju mu je poslao svaki potencijalni kupac ili jednostavno šutnjom. (2002). Spor je na`alost završen vansudskom nagodbom tako da nemamo presudu koja bi mogla biti korisna sudska praksa za druge sudove pri rješavanju sporova u vezi sa elektronskim poslovanjem. autentifikacija poruke i identifikacija pošiljaoca kod elektronskih poruka poslatih elektronskom poštom (otvoreni sistemi) ili na neki drugi na~in koji su stranke dogovorile za slanje i primanje elektronskih poruka (zatvoreni sistemi) su pitanja od zna~aja. 2003. Kao što smo vidjeli iz prethodnog primjera. “Cases in Electronic Commerce”. Samim time je Argos postao obvezan za ispunjavanje na taj na~in zaklju~enih ugovora.663 Objavljivanje elektronskog dokumenta na web stranici. Shodno tome. Preko milion ponuda je došlo na njegovu stranicu. To dalje mo`e prouzrokovati obvezivanje ne`eljenim ugovorima koji su nastali kada ponu|eni da prihvat na u~injenu ponudu.

South Western College Publishing. tj. poslati poruku elektronskom poštom. a samim tim moraju biti jasno vidljivi u ponudi. Pošto su uvjek nametnuti od jedne strane.cijenu.3. u ovom slu~aju ispoštovanom procedurom za zaklju~ivanje ugovora (npr.isporuku ili na~in izvršenja ugovorne obveze.1. 33-44.mjerodavno pravo. 668 Vidjeti opširnije John Bagby..1. modem.geografska ograni~enja. Copenhagen Business School Press. nisu rezultat pregovaranja oni su pod strogom kontrolom vezanom za nefer klauzule. ako se doka`e da je rje~ o nefer klauzuli mogu da im oduzmu pravno dejstvo. str. . 219 . . bilo putem elektronske pošte ili web stranice nazna~iti da li se radi o ponudi ili pozivu na davanje ponuda.klauzulu o opštim uslovima poslovanja. To nije zatvoreni sistem kao kod telefaksa. ve} otvoreni sistem razli~itih mre`a i sistema. Ako je u pitanju poziv na slanje ponuda ili poziv na pregovaranje pošiljalac zadr`ava pravo izbora ugovornog partnera. . 4. „E-Commerce Law: Issues for Business“. . Standardni uslovi poslovanja su skoro uvjek inkorporisani u sam ugovor. Pozivom na davanje ponuda smatra se slanje elektronskih kataloga proizvoda i usluga. . slanje reklama i drugih promotivnih dokumenata. 4. Internet koristi modernu digitalnu tehnologiju. 667 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons.1. Da bi se minimalizirao rizik od ne`eljenih sudskih presuda ponudilac mora jasno na svojoj elektronskoj poruci ili dokumentu.667 Pod tim se misli da korisnik mo`e pristupiti informacijama sa web stranice. .3. valutu i na~in pla}anja. Za ovaj na~in elektronskog poslovanja naj~eš}e se koristi elektronska pošta. Distinkcija izme|u ponude i poziva na davanje ponuda 71. ponu|eni prostim prihvatom. na primjer. (2002).na~in zaklju~enja ugovora. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. Klauzula o opštim uslovima poslovanja 72. tako da sudovi. naj~eš}e telefonske linije.668 Ako sadr`aj elektronske pošte ili web stranice ukazuje da je rje~ o ponudi. Svako ko ima moderni kompjuter. Za ovo bi bilo potrebno izdejstvovati sudsku presudu.2. odgovaraju}i program i konekciju na Internet putem jednog od pru`aoca Internet usluga (dalje: ISP) mo`e pristupiti sistemu. duplim klikom na postavljeno pitanje na web stranici da li prihvatate ponudu) sklapa ugovor i ponudilac je obavezan na taj na~in zaklju~enim ugovorom. naru~iti robu i usluge ili davanjem prihvata sklopiti ugovor razmjenom elektronskih poruka. (2003).klauzulu o ograni~enju ili isklju~enju odgovornosti za odre|ene slu~ajeve.

pa va`e i u situacijama elektronskog zaklju~ivanja ugovora.Postoje tri tipizirana na~ina za prezentaciju standardnih uslova ponude na web stranici: . Japanu i Norveškoj.napadima kompjuterskih virusa. Klauzula o ograni~enju ili isklju~enju odgovornosti za odre|ene slu~ajeve je ugovoreni dozvoljeni na~in ograni~enja odgovornosti ponudioca za doga|aje koji se mogu desiti a bez krivice i odgovornosti ponudioca.3. (2003). South Western College Publishing (2002). „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“.670 Sem uobi~ajenih klauzula o ograni~enju ili isklju~enju odgovornosti u elektronskom poslovanju putem web stranica pojavljuju se klauzule isklju~enja odgovornosti za štetu pruzrokovanu:671 . Da bi klauzula proizvodila efekte ona mora proizi}i iz pregovora ugovornih strana. 220 . „E-Commerce Law: Issues for Business“. 4. a ne nametanjem. (2004). . . 33-44. Na primjer. Zbog toga je preporu~ljivo da elektronska ponuda odredi mjerodavno pravo. 669 Vidjeti Legal Barriers in E-business. 670 Ibid.1. Brussels. ponudilac sa sjedištem u EU šalje ponudu elektronskom poštom klijentima u SAD. Copenhagen Business School Press. str. trojanskih konja i drugih destruktivnih programa.hiperlink u sentenci koja bi izgledala: klikom na dugme „prihvatam“ potvrdili ste da ste upoznati i da prihvatate uslove iz ponude. 671 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons.3. tj. klauzula egzoneracije u pravima dr`ava ~iji dr`avljani se mogu pojaviti kao ugovorne strane. iskorištavanjem nekog oblika dominantnog polo`aja jedne od ugovornih strana. Dodatnu komplikaciju unošenju klauzula o ograni~enju ili isklju~enju odgovornosti ~ini razli~itost pravnog regulisanja.hiperlink prikazan na dnu stranice preko kojeg se jednostavnim klikom na njega dolazi do standardnih uslova iz ponude. Ukoliko to nije slu~aj.669 Ova pravila su opšte prihva}ena. ponudilac mora znati da li nacionalna prava dr`ava u kojima njegovi potencijalni klijenti imaju sjedište dozvoljavaju klauzule egzoneracije. crva. Commission Staff Working Paper. Klauzula o ograni~enju ili isklju~enju odgovornosti za odre|ene slu~ajeve 73. Internet i elektronsko poslovanje ne poznaju pojam dr`avnih granica. te u kojem obimu i za koji slu~aj se one eventualno mogu ugovoriti.dio ponude koja se prvo mora pro~itati da bi se došlo do mogu}nosti da kliknete na dugme „prihvatam“ i da tako zaklju~ite ugovor. kao i John Bagby. Zbog toga odre|ivanje mjerodavnog prava mo`e predstavljati veliku teško}u.

672 David B. Samim tim postoji opasnost da kompjuteri klijenata koji pristupaju web sajtu ponudioca usljed sigurnosnih propusta od strane ponudioca budu napadnuti bilo virusima bilo nekim drugim destruktivnim programima. kao i zaštitu hardvera i softvera tre}ih lica koji imaju pristup korisnikovom sistemu“.promjenama specifikacije robe u~injene na web stranici. . McGraw-Hill Education. Kompanija ne preuzima odgovornost za obezbje|enje poruka od postupaka neovlaštenih tre}ih lica“.. Njena uobi~ajena formulacija glasi: „Korisnik preuzima punu odgovornost za zaštitu svog kompjutera i kompjuterskog sistema uklju~uju}i hardver i softver.presretanjem primljenih poruka. trojanskih konja i drugih destruktivnih programa. crva. „Legal Landmines in E-Commerce“.. Zbog toga ponudioci na svoje web stranice postavljaju klauzulu o isklju~enju rizika od napada kompjuterskih virusa.promjenama uslova na web stranici ili sadr`aja web stranice. str.672 Zbog toga ponudilac na svojoj web stranici po pravilu postavlja klauzulu o isklju~ivanju odgovornosti za štete nastale navedenim nedozvoljenim postupcima tre}ih lica. Jedna od standardizovanih verzija takve klauzule glasi: „Kompanija }e preuzeti razumne mjere da obezbijedi da elektronske poruke primljene putem web stranice ne}e biti dostupne neovlaštenim tre}im osobama. Izdvajamo formulaciju iz prakse koja sintetizira egzonerativne napore ponudioca: „Informacije sadr`ane na web stranici mogu sadr`avati odre|ene tehni~ke neta~nosti ili tipografske greške. Korisnik prihvata rizik da poslata poruka kompaniji mo`e biti presretena prije primitka od strane kompanije kao i da njegova poruka koja je primljena od kompanije mo`e biti neovlašteno iskorištena od tre}eg lica. John E. Otvorenost poslovanja preko Interneta mo`e rezultirati presretanjem poruka i dostupnoš}u klijentovih podataka neovlaštenim osobama na neki drugi na~in. . 221 . Razmotri}emo svaku od ovih klauzula posebno budu}i da su one karakteristi~ne jedino za davanje ponuda i zaklju~ivanje ugovora elektronskim putem. (2002). Pri tome se mogu potkrasti greške tipografske ili sadr`ajne prirode pogodne da dovedu korisnika u zabludu. 74. Korisnik tako|er preuzima odgovornost za štete nastale zbog toga što snimljeni ili na drugi na~in primljeni dokumenti sa web stranice ponudioca sadr`e viruse ili druge destruktivne programe. Internet kao medij u kojem se naj~eš}e obavlja elektronsko poslovanje je baziran na korištenju kompjutera. Radi predupre|ivanja svoje odgovornosti za takve propuste ponudilac na svojoj web stranici postavlja klauzulu o isklju~ivanju odgovornosti zbog štete u~injene promjenama uslova na web stranici ili sadr`aja web stranice. 7-9. zaštitu baza podataka u svom sistemu. Zbog dinami~nosti elektronskog poslovanja kao i specifi~nosti medija u kojem se pojavljuje potrebno je konstantno nadopunjavati i mjenjati sadr`aj web stranice. Canton.

str.3. (2004). Kompanija zadr`ava pravo modifikacije specifikacije bilo kojeg proizvoda ako nije u mogu}nosti da nabavi taj proizvod. Ove kaluzule imaju osoba|aju}i efekat samo u pogledu predmeta obaveze. odre|ivanje mjerodavnog prava je va`nije u elektronskom. forma sadr`aj. Library Association Publishing (1999). Armstrong.674 4. U literaturi se kao dobar primjer navodi slijede}a formulacija: „Ugovor zaklju~en preko ove web stranice je u potpunosti podlo`an pravu sjedišta ponudioca-engleskom pravu i smatra se da je zaklju~en u Engleskoj. Metod i procedura za prihvat ponude. ispunjenje i validnost ovog ugovora se procjenjuje po engleskom pravu i engleski sud }e imati isklju~ivu jurisdikciju za rješavanje sporova povodom ugovora zaklju~enog putem ove web stranice. 77-92.5. Vergleichende Rechts-Wissenschaft. 75. 222 . 133-187. kao i spora nastalog korištenjem ove web stranice“. Kao standardna mo`e se navesti sljede}a kaluzula: „Sve robe prodaju su po specifikaciji koja se nalazi na web stranici. „The Grean Paper on a Future Rome I Regulation-on the Road to Renewed European Private International Law of Contracts”. ponudioci ~esto na svoje web stranice unose klauzulu kojom obezbje|uju pravo da ugovor izvrše isporukom supstituta. Na~in zaklju~enja ugovora 77. Hamburg. nego u klasi~nom na~inu poslovanja.Informacije mogu biti promjenjene ili nadopunjene bez prethodnog obavještenja. One ne osloba|aju ponudioca du`nosti da svoje obaveze izvrši na vrijeme i uredno. va`enje i uslovi ponude su obavezni dio elektronske ponude. Zbog toga što Internet ne poznaje geografske ni dr`avne granice. J. 674 Opširnije. Sve informacije koje su dostupne na web stranici su date sa svrhom informisanja i ne sadr`avaju nikakvu garanciju za njihovu ta~nost“. Peter Mankovski. „Staying Legal: A Guide to Issues and Practice for Users and Publishers of Electronic Resources“. str. kao prethodna pitanja }e se otvoriti sukob zakona i jurisdikcija. pravo da umjesto proizvoda isporu~i njegov supstitut ukoliko on po svojim materijalnim svojstvima odgovara upotrebi za koju je namjenjen.673 Zbog toga ponudilac naj~eš}e na svojoj web stranici ili u poruci putem elektronske pošte postavlja klauzulu o mjerodavnom pravu. Ukoliko za robu postoji supstitut. Mjerodavno pravo 76. Ukoliko mjerodavno pravo nije navedeno u samoj ponudi. prilikom eventualnog spora povodom ugovora.1. nastalog na ovaj na~in. 4. Zbog velikog broja klijenata kojima se elektronska ponuda šalje postoji realna mogu}nost da prodavac ne mo`e da odgovori svima onima koji su poslali prihvat. C. a po kvalitetu je isti ili bolji od specifikacije u~injene na web stranici“.1.3. Zbog razli~itih stavova nacionalnih 673 Ulrich Magnus.4.

duplim klikom na postavljeno pitanje na web stranici da li prihvatate ponudu). Predstavljanje realnog novca u elektronskom obliku nu`no zahtijeva pres675 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons.3. a realno ispunjenje ugovornih obaveza zahtijevaju da ponudilac u ponudi precizira i mjesto. Isporuka ili na~in izvršenja ugovorne obveze 78.” 4. „E-Commerce Law: Issues for Business“. Rizik i pravo vlasništva nad robom }e prilikom isporuke u fabrici pre}i na kupca. elektronske ponude sadr`e i objašnjenja same procedure davanja prihvata (npr. valutu i na~in pla}anja kao i sve poreze koji su uklju~eni u cijenu proizvoda ili usluge. notifikacija }e biti poslana elektronski pošiljaocu prihvata. ponuda u~injena elektronski obavezno sadr`i i podatak.(2002). Library Association Publishing (1999). “Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“.675 Kada kompanija primi prihvat u ponudom nalo`enoj standardizovanoj formi sa web stranice. smatra}e se da je dat prihvat kada ponudilac da nalog za elektronsko pla}anje. 677 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons. Virtualna elektronska forma ponude i prihvata. South Western College Publishing (2002). kao i John Bagby. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. Copenhagen Business School Press. Napokon. Digitalne nov~anice677 za razliku od tradicionalnih (papirnih i metalnih) sastoje se od izvesnog broja bitova. Kupac }e snositi sve troškove doma}ih i inostranih poreza. str. zbog svojstava Interneta kao medija i sredstava (hardver i softver) putem kojih se ponuda šalje. Ponuda u~injena elektronskim porukama mora sadr`avati cijenu.3. Pri tome je poslovni standard da su modaliteti ispunjenja ponudio~evih obaveza povezani modalitetima pla}anja kao osnovnom obavezom prihvatioca. Jedna od karakteristika elektronskog poslovanja je i elektronsko pla}anje koje nekad ima i funkciju davanja prihvata konkludentnim radnjama. vrijeme i na~in isporuke. odnosno izvršenja druge ugovorne radnje. Copenhagen Business School Press. elektronskih podataka. 4.C. tj. odnosno pošiljaocu narud`benice. J. „Staying Legal: A Guide to Issues and Practice for Users and Publishers of Electronic Resources“.1. Klauzula o na~inu zaklju~enja ugovora po pravilu odre|uje da sve narud`be moraju biti date u standardizovanoj formi koja se nalazi na web stranici (formularni ugovor). 676 Opširnije. Armstrong.1. kao i troškove transporta robe i njenog osiguranja. str.prava o tome kada je ponuda primljena. kada se smatra da je ugovor zaklju~en. Dalje se utvr|uje da prihvat ne obavezuje kompaniju dok ga ona ne primi. Cijena. 6-26. 133-194. 77-92. tj. (2003). 223 . str. valuta i na~in pla}anja 79. Primjer: “Roba }e biti isporu~ena kupcu u prodav~evoj fabrici.676 Kao naj~eš}i instrument elektronskog pla}anja pojavljuje se digitalni novac.6.7.

Najpoznatiji on–line sistemi su E-Cash firme DigiCash i Net Cash. E–Cash sistem razvila je firma DigiCash. Postoji razlika izme|u on–line i off–line pla}anja. Da bi se sprije~ila dvostruka potrošnja. Finansijska institucija mora da provjeri autenti~nost koriš}enjem spiska svih nov~anica koje su emitovane. potroša~ daje digitalne nov~anice trgovcu.678 Najpoznatiji of–lajn sistemi su Mondex i VisaCash. Finansijska institucija zna kom potroša~u su nov~anice prenijete na po~etku. Klijent zatim dešifruje serijski broj. U suštini. Prvi je upotrebom specifi~nih kriptografskih metoda ~ime se mo`e posti}i anonimnost digitalnog novca.679 Potroša~i povla~e digitalni novac sa svog E–Cash ra~una upotrebom tzv. godine nudi ga Mark Twain Bank iz Sent Luisa. U tom slu~aju ni finansijska institucija. Trgovac odmah 678 Ibid. postoje dvije razli~ite vrste novca zasnovanog na digitalnim nov~anicama. finansijska institucija mora da evidentira serijske brojeve svih prispjelih digitalnih nov~anica. a finansijska institucija }e koristiti ove informacije samo u slu~aju otkrivanja dvostrukog trošenja. U slu~aju off–line pla}anja digitalne nov~anice se mogu koristiti više puta.11. što garantuje anonimnost.com. E–Cash je anonimni digitalni novac ~ija se ispravnost provjerava on-line. ni trgovac. „slijepe metode“ i skladište ga na fiksnom disku svog ra~unara. Anonimnost mo`e biti garantovana. posljednji posjet 12.2004. Klijent šalje digitalnu nov~anicu. sa šifriranim serijskim brojem. ne mogu uspostaviti vezu izme|u potroša~a i nov~anica koje je on koristio. kao što su anonimnost. 80. Osvrnu}emo se na njih. 679 Vidjeti poširnije http://www. Kada je u pitanju on–line pla}anje autenti~nost nov~anica mora biti provjerena odmah. autenti~nost i mogu}nost sitnih pla}anja. serijski broj nije poznat finansijskoj instituciji. Trenutno na Internetu postoji nekoliko sistema elektronskog novca zasnovanih na „digitalnim nov~anicama“ (digitalni novac). Pri svakoj kupovini preko Interneta. a od strane odgovaraju}e finansijske institucije. u okviru pilot-projekta. a od 1995. 224 . Drugi slu~aj su nov~anice sa mogu}noš}u identifikacije potroša~a koje omogu}avaju finansijskoj instituciji da identifikuje potroša~a i da prati pla}anja u kojima je data nov~anica bila koriš}ena. Prema tome. finansijskoj instituciji.swlearning. To zna~i da se neka digitalna nov~anica koristi samo jednom.likavanje karakteristika realnog novca. Finansijska institucija „ovjerava“ nov~anicu i šalje je nazad klijentu. „Slijepa metoda“ funkcioniše na slijede}i na~in. U cilju izbjegavanja dvostrukog trošenja neophodno je smjestiti informacije o korisniku ili korisnicima na samu nov~anicu kako bi se provjera mogla obaviti kasnije. E–Cash je ponudila i DeutsheBank AG iz Frankfurta. od oktobra 1997. Pored toga.

2005. godine. koji treba da potvrdi zadu`enje svog ra~una. posljednji posjet 23. str. Kona~no. ako je sve u redu. Umjesto koriš}enja brojeva kreditnih/debitnih kartica. (2002). saldo na ra~unu trgovca pove}ava se za dati iznos. Trgov~eva banka registruje brojeve emitovanih digitalnih nov~anica. Ako imate pristup elektronskoj pošti preko Interneta. ~ime je ukinuta bilo kakva mogu}nost pra}enja transakcija. First Virtual (FV) je jedan od prvih platnih sistema na Internetu.682 Od kupaca i prodavaca ne zahtjeva se instaliranje novog softvera mada im je na raspolaganju softver za automatsku obradu prodaje. 225 . Osnovna filozofija njihovog platnog sistema jeste da izvjesne informacije ne treba da „putuju“ Internetom. kako bi provjerio da li su ispravne.prebacuje ove nov~anice u svoju banku.com.netlitigation. Danas se E–Cash–om obavlja velika ve}ina digitalnih transakcija na Internetu. zbog toga što je on otvorena mre`a. First Virtual platni sistem jedinstven je po tome što ne koristi enkripciju. mo`ete prodavati ili kupovati preko Interneta upotrebom First Virtual sistema. 81. jer provjera treba da se obavi on-line. Copenhagen Business School Press.680 Pristup ra~unu mo`e dodatno biti zašti}en upotrebom li~nih lozinki. ne mogu da se koriste za zadu`ivanje kup~evog ra~una.681 ali je njegova budu}nost neizvjesna zbog odlu~nog insistiranja na potpunoj anonimnosti. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. 682 Vidjeti http://www. Svaka osoba koja ima E–Cash ra~un mo`e da prima E–Cash nov~anice. Glavni cilj kompanije First Virtual Holdings bio je da se stvori platni sistem na Internetu koji je jednostavan za upotrebu. transakcije se obavljaju upotrebom First Virtual-ovog li~nog identifikacionog broja (FV PIN) koji se odnosi na kup~ev ra~un kod First Virtual-a.02. Troškovi provjere autenti~nosti digitalnih nov~anica su relativno veliki. „E-Commerce Law: Issues for Business“. bez mogu}nosti identifikacije potroša~a koji ih je utrošio. Prodavci koriste elektronsku poštu. To zna~i da je pogodnost ovog sistema za mikro-pla}anja (pla}anja u veoma malim iznosima) pod znakom pitanja. 82. 134 -163. a trgovac isporu~uje proizvode/usluge. 681 John Bagby. First Virtual koristi elektronsku poštu za komunikaciju sa kupcem. First Virtual platni sistem zasnovan je na postoje}im Internet protokolima. ne potvrdi da prihvata zadu`enje. 27-36. a sa radom je otpo~eo oktobra 1994. South Western College Publishing (2002). Registrovanjem serijskih brojeva digitalnih nov~anica sprje~ava se dvostruko trošenje digitalnog novca. 680 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons. Ovi li~ni identifikacioni brojevi mogu da se šalju preko Interneta jer. ~ak i kada nisu šifrirani. Ra~un neke osobe se nikada ne zadu`uje dok ona. Bezbjednost E–Casha posti`e se upotrebom asimetri~nog kriptografskog algoritma. str. putem elektronske pošte. a okosnicu sistema ~ini Internet elektronska pošta i MIME standard.

684 Ibid. 53-59.685 SET je grupa protokola dizajniranih za sigurno pla}anje kreditnom karticom preko Interneta. “The Internet and E-Commerce Legal Handbook“. Veoma je lako postati trgovac. „E-Commerce and the Law: The Legal Implications of Doing Business Online“ (FT Managements Briefings) Financial Times Prentice Hall. odnosno ugovorima koje ne mo`e izvršiti i samim tim snosi naknadu štete zbog neizvršenja ugovora. niti od njih zahtijeva da imaju posebne poslovne ra~une kod ove banke. 685 Vidjeti http://www. 222-231.weblaw.Telnet ili automatizovane programe koji koriste First Virtual-ov SMXP protokol za provjeru ra~una i iniciranje transakcije pla}anja. str. 686 Vidjeti Andrew Sparrow. „The New Legal Framework for E-Commerce in Europe” Hart Publishing (2004).8. Ni kupac ni prodavac ne moraju da instaliraju dodatni softver da bi koristili ovaj sistem. Ukoliko su roba i usluge koji se nude dostupni samo u nekim dr`avama ponudilac u svojoj ponudi mora unijeti klauzulu „geografske limitacije” u kojoj }e odrediti za koje klijente i iz kojih zemalja se ponuda odnosi.3. 83. A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing. str. Julia Hornie. Geografske limitacije 84. 226 .684 Osnovni nedostatak ovog sistema je taj što trgovac snosi sav rizik. First Virtual ima vrlo male provizije u pore|enju sa drugim platnim modelima na Internetu. što je izuzetno duga~ak period. Kupovina je. (2003). Ovaj se na~in naj~eš}e 683 Vidjeti Ian Walden. Pink. period izme|u momenta prodaje i momenta deponovanja sredstava na ra~un trgovca iznosi 91 dan. Kona~no. (2000). First Virtual sistem ima dosta dobrih strana.2005. Sve što je potrebno da bi neka osoba prodavala robu/usluge preko Interneta je obi~an ~ekovni ra~un.686 4. kao i Lillian Edwards. Ukoliko je ponudilac u ponudi odredio na~in davanja prihvata on je obavezan za ponu|enog. ponudilac rizikuje da bude obavezan ne`eljenim ugovorima. 4. Posluju}i preko Interneta posluje se sa cijelim svijetom. pa ~ak i u odnosu na direktnu obradu kreditnih/debitnih kartica. 178-190.4. Prihvat je izjava ili drugo ponašanje ponu|enog koje ukazuje na saglasnost sa ponudom.uk zadni posjet 12. 123.02. 687 Opširnije Scott W. 222-231.co. str. ili prodavac u First Virtual sistemu jer First Virtual ne provjerava trgovce.1. str. Prihvat 85. Prima Lifestyles (2001). „E-Commerce Law and Practice in Europe“.683 Kupci su skoro stoprocentno zašti}eni od prevare jer se njihov ra~un ne zadu`uje bez njihovog odobrenja. SET (Secure Electronic Tramnsaction) PAYMENT PROTOKOL je industrijski standard sponzoriran od strane MasterCarda i VISA za siguran (šifrovan) „end-to-end” proces pla}anja. anonimna budu}i da trgovac od First Virtual-a nikada ne dobija ime kupca.687 Ako ova klauzula ne postoji. u suštini. Osim toga.

str. Mjesto i vrijeme zaklju~enja ugovora 86. Analogno tome. vrijeme prijema elektronske poruke je vrijeme kada elektronska poruka u|e u informacioni sistem primaoca. tj. Ponudilac odre|uje na~in za davanje prihvata. elektronska poruka poslana iz mjesta u kome pošiljalac ima boravište u vrijeme slanja poruke. str.691 Ako je primalac odredio informacioni sistem za svrhu primanja elektronskih poruka. Dejstvo urednog prihvata je nastanak ugovora. (2002). odre|uje softversku aplikaciju preko koje se daje prihvat (npr. Copenhagen Business School Press. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. 56 691 Ibid. str. 54. postoji i pretpostavka da je poruka primljena u mjestu gdje primalac ima sjedište ili prebivalište u vrijeme prijema poruke. 688 Lillian Edwards.688 4. odnosno prebivalište u vrijeme slanja elektronske poruke. Za trenutak njegovog nastanka usvojena je teorija prijema. poruka je primljena u trenutku u kome elektronska poruka u|e u odre|eni informacioni sistem. str. smatra se da je slanje elektronske poruke izvršeno iz mjesta gdje pošiljalac ima svoje sjedište. smatra se primljenom kada primalac elektronske poruke otvori poruku.689 U skladu sa prethodnim stavom riješeno je i pitanje mjesta slanja i prijema elektronskih poruka u slu~aju da pošiljalac ili primalac nemaju stalno prebivalište.5. 689 Ibid.690 Ne bude li dogovoreno druga~ije. kao i Simmons&Simmons. Tehnološka revolucija je ovu mogu}nost u~inila specifi~nom i ona se naj~eš}e pojavljuje u obliku kup~evog davanja naloga za pla}anje preko web stranice prodavca koja se ima smatrati prihvatom. 690 Ibid. 227 . odnosno kad elektronska poruka koja predstavlja prihvat u|e u informacioni sistem ponudica. pravno posmatrano. “The New Legal Framework for E-Commerce in Europe” Hart Publishing (2004). 54. Ako nije dogovoreno druga~ije. dupli klik na kvadrati} na kojem piše da se prihvataju uslovi iz ponude i da ste u potpunosti saglasni sa elementima ponude ili prosto davanjem naloga za pla}anje što predstavlja prihvat konkludentnim radnjama). Davanje prihvata konkludentnim radnjama nije rijetkost u elektronskom poslovanju. Smatra se da elektronska poruka dolazi od pošiljaoca ako je poslana od strane pošiljaoca ili od strane osobe koju ovlasti pošiljalac. Tada je. Smatra se da je elektronska poruka primljena u mjestu u kome primalac ima boravište u trenutku prijema poruke.primjenjuje u elektronskom poslovanju. Ukoliko je elektronska poruka poslana na informacioni sistem koji se razlikuje od odre|enog informacionog sistema. 56.

96-123. 228 . postupaju}i sa pa`njom koja se u prometu zahtjeva.692 Pošiljalac. Slanje elektronske poruke je izvršeno kada ona u|e u informacioni sistem koji je van kontrole pošiljaoca. Kada pošiljalac dobije primao~evu potvrdu prijema. Izuzetak postoji ako je primatelj. ima pravo da od primaoca u razumnom roku zatra`i potvrdu o prijemu poruke. pretpostavlja se da je primalac primio odnosnu elektronsku poruku. Ova pretpostavka ne podrazumijeva da poslana elektronska poruka odgovara primljenoj elektronskoj poruci. odnosno koji je programiran nalogom pošiljaoca da djeluje automatski ili ako je primalac utvrdio porijeklo poruke primjenom postupka ili tehnologije koja je unaprijed dogovorena izme|u pošiljaoca i primaoca.kada je primatelj primio obavijest od pošiljaoca da elektronska poruka ne potje~e od pošiljaoca i imao razumno vrijeme da djeluje u skladu sa tim ili . (2000). u svakom slu~aju. Primalac ima pravo da svaku primljenu elektronsku poruku smatra samostalnom i da djeluje na osnovu te pretpostavke. Tako }e se pretpostaviti da elektronska poruka dolazi od pošiljaoca i onda ako je poruka poslana od strane informacionog sistema kojeg je programirao sam pošiljalac. smatra}e se da elektronska poruka nikada nije ni bila poslana. A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing. Smatra se da elektronska poruka ~ije je va`enje uslovljeno prijemom potvrde nije primljena dok pošiljaoc od primaoca ne dobije tra`enu potvrdu o prijemu. potvrda se mo`e dati na bilo koji na~in. odnosno osobe koja je poslala elektronsku poruku u ime pošiljaoca.ako je primatelj znao ili je postupaju}i sa pa`njom koja se u prometu zahtijeva mogao znati da elektronska poruka ne potje~e od pošiljaoca ili nije koristio dogovorenu tehnologiju ili postupke. osim ako druga~ije nije ugovoreno. „E-Commerce Law and Practice in Europe“. Prethodno se ne odnosi na slijede}e slu~ajeve: . kako bi se pravna rješenja prilagodila mogu}nostima IKT. znao ili mogao znati.87. Julia Hornie. Ako primalac u razumnom roku ne pošalje potvrdu prijema. Ukoliko pošiljalac nije sa primaocem dogovorio odre|eni oblik potvrde prijema elektronske poruke. Izlo`ena osnovna pravila dalje su precizirana. 692 Opširnije Ian Walden. Ovim rješenjima pokušali su se riješiti nesigurnost i strah od automatizovanog slanja poruka. da se radi o ponovljenoj poruci. gdje nekad bez krivice mo`e do}i do ponavljanja poruka i do obvezivanja ne`eljenim ugovorima. uklju~uju}i i radnje koje su dovoljne da uka`u pošiljaocu da je elektronska poruka primljena. str.

autorizaciju pla}anja i samo pla}anje kao na~in prihvat konkludentnim radnjama. uklju~uju}i opis proizvoda ili usluga i ukupnu cijenu. 229 . Department of Trade and Industry. „A Three-layer Architecture fo E-Contract Enforcement in an E-Service Environment”.695 Ovaj zahtjev tra`i kopiju prodav~evog certifikata koji sadr`i njegov javni klju~ i kopiju certifikata provjerava~a koji sadr`i njegov javni klju~ – klju~ razmjene. uklju~uju}i dvostruki potpis. odgovora i digitalno je potpisuje provla~e}i odgovor kroz hash funkciju 693 C.694 Kupac pristupa web stranici prodavaca.W. Softver kupca kreira zahtjev za iniciranje kupovine (purchase initiate). (1999).4. odnosno prihvata. koju zahtjeva kupac. Zaklju~ivanje ugovora putem elektronskih poruka i primjenom IKT uklju~uje procese pretra`ivanja (npr. Softver instaliran na web stranici prodavca prima informaciju o narud`bi. Certifikat prodavca bit }e korišten za zaštitu instrukcije narud`be koja mu se šalje. Potom prodavac prima zahtjev za iniciranje kupovine. July. Kupac prima certifikate i generiše zahtjev za kupovinu koji }e poslati prodavcu. Zahtjev za iniciranje kupovine kupac šalje prodavcu. pretra`uje podatke o proizvodima i uslugama i priprema narud`bu koja mora biti u standardizovanoj formi sa web stranice (formularni ugovor). 89. 2002. J.693 davanja ponude. 695 Vidjeti Dickson K. koji sadr`i naziv kreditne kartice (dalje kartice) koju vlasnik koristi. Zahtjev za kupovinu je elektronska poruka koja se sastoji iz dva dijela. Proces zaklju~ivanja ugovora po~inje kada kupac prodavcu pošalje zahtjev iniciranja (PINIT). Chiu. Tehnologija zaklju~ivanja ugovora 88. Prodavac generiše poruku. odnosno pošiljaocu narud`benice i dati instrukciju pla}anja. prevoz i isporuku. Dva dijela poruke su instrukcija narud`be (O). koju zavisno od formulacije na web stranici prodavca mo`e dati u obliku ponude ili prihvata (u zavisnosti da li je data ponuda ili je u~injen poziv da se daju ponude). (2004). Prodavac je spojen sa sistemom provjerava~a i taj sistem obezbijedit }e mu kopiju certifikata provjerava~a. Armstrong. Nakon toga daje narud`bu.6. „Staying Legal: A Guide to Issues and Practice for Users and Publishers of Electronic Resources“. obavještenje o primljenoj narud`bi (notifikacija) }e biti poslana elektronski pošiljaocu prihvata. Prodavac prima zahtjev kupca za iniciranje kupovine i vra}a odgovor koji sadr`i certifikate. Certfikat provjerava~a bit }e korišten za zaštitu informacije pla}anja koja mu se šalje. IEEE. 694 Vidjeti A Guide for Business to The Electronic Commerce (EC Directive)Regulations 2002. Kad prodavac primi prihvat u propisanoj standardizovanoj formi koja se nalazi na web stranici. Prodavac prima ovaj zahtjev i šalje odgovor. koju zahtijeva trgovac i instrukcija pla}anja (PI). Library Association Publishing. pretra`ivanje web stranice ponudioca). Odgovor uklju~uje certifikate prodavca koji }e se kasnije koristiti za enkripciju poruka.

”A Three-layer Architecture fo E-Contract Enforcement in an E-Service Environment”. šifruje se privatnim klju~em prodavca.. Proces za ostvarivanje autorizacije pla}anja po~inje kada prodavac pošalje zahtjev za autorizaciju. U~esnici koji su uklju~eni u transakciju mogu identitet drugog 696 Vidjeti Dickson K.697 Ova dva dijela su povezana korištenjem dvostrukog potpisa. (2004).”B2B eContract Handling-A Survey of Projects. U tradicionalnom okru`enju transakcije se obavljaju direktno „licem u lice“. koji sadr`i ‘capture token’ koji }e prodavac koristiti za zahtjev izvršenja pla}anja.klju~ razmjene.. 699 Vidjeti Dickson K. Kratak prikaz.. 2003. elektronski potpis.(funkcija koja poruku melje.. Kao I. Grefen P.7. Ako je zahtjev odobren. The Netherlands. tj. Elektronski potpis . 2003.696 90. kupljeni proizvodi }e biti dostavljeni ili }e naru~ene usluge biti izvršene. Ovo odobrenje garantuje prodavcu da }e primiti novac za naru~ene proizvode ili usluge i on onda mo`e nastaviti sa isporukom proizvoda ili izvo|enjem usluga koje je tra`io kupac. koju procesira prodavac i instrukcija pla}anja. Papers and Standards”.. University of Twente. Prodavac kupcu šalje odgovor. (2004).. ”B2B eContract Handling”. ukoliko na ra~unu ima dovoljno novca. on verificira konzistentnost izme|u dva dijela zahtjeva koriste}i dvostruki potpis i idenetifikator transakcije. Chiu. Papers and Standards”. Chiu. Grefen P. što kao rezultat daje elektronski potpis. Kada provjerava~ primi zahtjev za autorizaciju. IEEE. 4.698 Kupac prima odgovor od prodavca.problemi primjene elektronskog potpisa 91. Provjerava~ odabire odgovaraju}u mre`u bankovne kartice (private bank card network) za odre|enu kreditnu karticu i šalje zahtjev za autorizaciju koriste}i protokol odgovaraju}i za tu mre`u. Ovaj zahtjev se sastoji iz dva dijela. „B2B eContract Handling-A Survey of Projects. 698 Vidjeti Angelov S.W. The Netherlands. kao što je ranije objašnjeno. Slijede}i je korak da kupac prodavcu šalje zahtjev za pla}anje. izvod poruke koji se dobije na ovaj na~in. Angelov S.W. Prodavac procesira poruku zahtjeva za kupovinu. 230 . provjerava~ prodavcu šalje odgovor za autorizaciju. Grefen P.”A Three-layer Architecture fo E-Contract Enforcement in an E-Service Environment”.699 Ukoliko je transkacija odobrena. svoj certifikat koji sadr`i javni klju~ i certifikat provjerava~a koji sadr`i javni klju~ . pretvara u algoritam). 697 Vidjeti Angelov S. Poruka pla}anja koju je prvobitno poslao kupac u okviru zahtjeva za kupovinu i poruka autorizacije koju je kreirao prodavac. koju procesira provjerava~. koji mu govori da je zahtjev za kupovinu prihva}en. Ova poruka se sastoji iz dva dijela: instrukcija narud`be. te da on mo`e o~ekivati isporuku proizvoda. University of Twente. Autorizacija pla}anja obezbje|uje odobrenje transkacije od strane izdava~a kreditne kartice (finasijske institucije vlasnika kartice). Prodavac ~uva ovaj capture token sve dok naru~eni proizvodi ili usluge ne budu isporu~eni. IEEE.

McGraw-Hill Education.706 Tako|er se zahtjeva da su komunikacije izme|u kupca i aplikacije sigurne i povjerljive. 231 . The European Parliament.7. voza~ke dozvole. 707 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons.1. posljednji posjet 22. broj kreditne kartice. University of Twente. The Netherlands.partnera verificirati na razli~ite na~ine (npr. 4. ali se oni moraju raditi na druga~iji na~in.. 704 Vidjeti http://www.. 27-36. Papers and Standards”. a sve sa aspekta povjerljivosti i integriteta. (2002). John E. “Legal Landmines in E-Commerce“. 703 Vidjeti Adapting E-business Policies in a Changing Environment . „Staying Legal: A Guide to Issues and Practice for Users and Publishers of Electronic Resources“. (2004) 706 Vidjeti opširnije David B.nytimes. uklju~uju}i sisteme. The European Economic and Social Committee and The Committee of the Regions. no tra`i neke druga~ije tehnike. Communication from The Commission to The Council. identitet i sli~no) ne mogu biti otkriveni ili korišteni od strane neautorizovanih osoba.03.702 Implementacija i odr`avanje sigurnog elektronskog poslovanja jedan je od najizazovnijih zadataka današnjice. Pojam elektronskog potpisa je generi~ki pojam koji u sebi obuhvata razli~ite na~ine na koji se elektronski dokument707 mo`e potpisati.The Lessons of the Go Digital Initiative and the Chalenges Ahead. Commission Staff Working Paper. str. „Legal Landmines in E-Commerce“. (2002). (1999). McGraw-Hill Education. Pojam obuhvata: otipkano ne~ije ime na kraju elektronskog pisma..700 Samim tim sigurnost se podrazumijeva. putem li~ne karte. Canton. Elektronski potpis i enkripcija 92. U~esnici u pravnom prometu `ele biti sigurni da njihovi podaci (npr.701 Elektronsko okru`enje zahtijeva isti nivo sigurnosti. (2003). 700 Vidjeti Angelov S.2005.704 mre`e i podatke. elektronski potpis koji u sebi uklju~uje postupak enkripcije i digitalnog certifikata i biometri~ki potpis–identifikaciju koja se sastoji u sposobnosti kompjutera odnosno kompjuterskog sistema da prepoznaje DNK o~nu mre`nja~u ili drugu li~nu osobinu potpisnika. 2003. U elektronskom poslovanju. Brussels. te obezbijediti objekte organizacije. (2002). još uvijek se moraju izvršavati tradicionalni zadaci.com. 701 Vidjeti opširnije David B. ”B2B eContract Handling-A Survey of Projects. zaštiti baze podataka i aplikacije. ocrtavanje ne~ije e-mail adrese na vrhu elektronskog pisma. esencijalno je da se u vo|enju elektronskog poslovanja fokusiramo na centraliziranu autentifikaciju i autorizaciju. 702 Opširnije.. J. ne~iji kompjuterom skenirani potpis. 77-92. C. Brussels. str. 705 Vidjeti Legal barriers in E-business. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. John E.705 To uklju~uje zaštitu mre`e i sistema kompnije od razli~itih oblika napada. Canton. putne isprave i sl. Library Association Publishing. Grefen P. Armstrong.703 Elektronsko poslovanje mora jam~iti sigurnost i zaštitu za infrastrukturu i aplikacije.). Izazovi sigurnosti e-commerca su: prepoznati u~esnike u transakciji. Prema tome. Copenhagen Business School Press.

Armstrong. „Legal Landmines in E-Commerce“. 710 Vidjeti Angelov S. Internet je otvorena javna mre`a dostupna svima.03. 715 Vidjeti Dickson K. „A Three-layer Architecture fo E-Contract Enforcement in an E-Service Environment”. 711 Ibid. „B2B eContract Handling-A Survey of Projects.net. 716 Ibid. Library Association Publishing. Do e-commerce”.J.03. “Don’t Panic. 713 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons.713 Prije nego što se pre|e na prikaz i objašnjenje razli~itih sistema šifrovanja podataka koji su danas u upotrebi. „Staying Legal: A Guide to Issues and Practice for Users and Publishers of Electronic Resources“. 2003. C.gc. posljednji posjet 23. potrebno je objasniti osnovne elemente kriptografije. (2002). osoba „A“ `eli da pošalje osobi „B“ poruku (fakturu. (1999).justice. 77-92. Kada primi poruku „B“ je mo`e dešifrovati 708 Opširnije. Canton. (2004). pojam elektronski potpis se naj~eš}e koristi za ozna~avanje elektronskog potpisa koji u sebi uklju~uje postupak enkripcije i digitalnog certifikata. Chiu. (2002)..Trenutno. 709 Vidjeti opširnije David B. John E.2005. Copenhagen Business School Press. 718 Vidjeti Dickson K. The Netherlands. „A Three-layer Architecture fo E-Contract Enforcement in an E-Service Environment”. 232 . str.1. str..ca.718 Ako npr. Chiu. University of Twente. 27-36.709 Zbog toga se u cilju ozbiljne primjene Interneta u savremenom poslovanju mora prona}i mehanizam koji }e obezbediti zaštitu tajnosti informacija (spre~avanje otkrivanja njihovog sadr`aja)..717 To zna~i da i pošiljalac i primalac poruke koriste isti tajni klju~. www.7.710 integritet informacija (spre~avanje neovlaš}ene izmjene informacija)711 i autenti~nost informacija (definisanje i provjera identiteta pošiljaoca). IEEE. 94.715 Dešifrovanje je postupak vra}anja šifrovanog teksta u ~itljiv oblik716 i klju~ je za po~etnu vrijednost algoritma kojim se vrši šifrovanje. European Commission Electronic Commerce Team.W. posljednja posjeta 22. Grefen P.2005. (2004).1.714 Šifrovanje je postupak transformacije ~itljivog teksta u oblik ne~itljiv za onoga kome taj tekst nije namjenjen. 714 Vidjeti http://canada.708 Ispitat }emo ih posebno. McGraw-Hill Education. podatke o kreditnoj kartici) on }e je šifrovati svojim tajnim klju~em. Papers and Standards”.712 Kriptografija je nauka koja se bavi metodama o~uvanja tajnosti informacija i koja pru`a rješenje ovog problema.W. 712 Ibid. Uvijek postoji mogu}nost da neko neovlaš}eno prati komunikaciju korisnika i to kasnije zloupotrebi. Prvi sistem je metod šifrovanja tajnim klju~em. Internetpolicy. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. Šifrovanje tajnim klju~em („Simetri~no šifrovanje“) je šifarski sistem kod koga je klju~ za šifrovanje identi~an klju~u za dešifrovanje. IEEE. 717 Vidjeti Schulze C. 4. Kriptografija 93. ra~un..

719 Vidjeti opširnije David B. a da to ostane neprimje}eno. Ako ponovo pogledamo prethodni primjer sada je situacija bitno druga~ija. svojim tajnim klju~em mo`e da dešifruje poruku. „Staying Legal: A Guide to Issues and Practice for Users and Publishers of Electronic Resources“. 720 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons. (2002). Rješenje ovih problema je prona|eno u vidu sistema šifrovanja javnim klju~em („Asimetri~ni šifarski sistem“). definisanje i provjera identiteta pošiljaoca posti`e se upotrebom digitalnih potpisa i digitalnih certifikata. 77-92. Najbitnije je da se tajni klju~ u cjelom postupku komunikacije nigde ne šalje jer ne postoji potreba da bilo ko sem njegovog vlasnika bude upoznat s njim. a samo primalac. Copenhagen Business School Press.2. „A“ šifruje poruku „B“ upotrebom njegovog javnog klju~a. Tajnost i autenti~nost poruke kod ovog sistema zasnivaju se na tajnosti klju~a. kako bi se izbjegla mogu}nost da bilo koji primalac ~ita poruke koje mu nisu namjenjene. tj. 27-36. 721 Opširnije. John E.J. klju~evi su me|usobno povezani odre|enim transformacijama.. 22. Canton. Ovaj sistem predstavlja rješenje za prva dva zahtjeva koja smo na po~etku postavili . Iako su razli~iti. (2002).719 To zna~i da pošiljalac mo`e bilo kome da pošalje šifrovanu poruku ako zna javni klju~ osobe kojoj dokument šalje.720 koji je svima dostupan (mogao ga je dobiti putem email-a.samo ako posjeduje kopiju tog klju~a. str.721 4. Postoji još jedan problem. Library Association Publishing. Svrha digitalnog potpisa je da potvrdi autenti~nost sadr`aja poruke (dokaz da poruka nije promjenjena na putu od pošiljaoca do primaoca). McGraw-Hill Education. Poruku mo`e dešifrovati samo „B“ koriš}enjem svog tajnog klju~a. Bilo ko. Ukoliko „A“ `eli da komunicira sa više poslovnih partnera mora da obezbjedi razli~it klju~ za svakog primaoca. U njemu svaki u~esnik u komunikaciji koristi dva klju~a. 233 .zaštitu tajnosti informacija i o~uvanje njihovog integriteta. dok je drugi tajni i dostupan je samo njegovom vlasniku. Poznavanje jednog klju~a i algoritma transformacije ne omogu}ava dobijanje drugog klju~a. (1999). „Legal Landmines in E-Commerce“. Digitalni potpis 95.C. str.Armstrong. ko presretne ovu komunikaciju i pored toga što poznaje javni klju~ osobe „B“ ne mo`e otkriti sadr`aj poruke. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. Jedan klju~ je javni i mo`e se slobodno distribuirati. Obezbje|enje autenti~nosti informacija.7. str. Svako ko na bilo koji na~in sazna njegovu algoritamsku vrijednost mogao bi da ~ita i modifikuje sve poruke koje me|usobno razmjenjuju „A“ i „B“. Ostaje otvoreno pitanje kako da „B“ bude siguran da je poruka koju je primio zaista poslao A. preuzeti sa njegovog web sajta i sl). Ako se „A“ i „B“ nalaze na fizi~ki udaljenim lokacijama javlja se problem obezbje|enja sigurnog kanala za distribuciju tajnog klju~a.

723 96. Neko je mogao poslati primaocu „B“ svoj javni klju~ tvrde}i da je od pošiljaoca „A“. Šifruje ga svojim tajnim klju~em i šalje zajedno sa porukom. 512 ili 1024 bita) koji u potpunosti oslikava sadr`aj poruke. Ako su potpisi identi~ni. McGraw-Hill Education. posljednja posjeta 22. Canton. Primjer: pošiljalac „A“ kreira digitalni potpis na osnovu poruke koju `eli da pošalje primaocu „B“. Pošiljalac primjenom odre|enih kriptografskih algoritama prvo od svoje poruke koja je proizvoljne du`ine stvara zapis fiksne du`ine (pr. 27-36. Chiu. i dalje postoji mogu}nost prevare.725 Kako to funkcioniše u praksi? Lice „A“ podnosi zahtjev za izdavanje certifikata CA kompaniji. str. sredstvo kojim }e pošiljalac i osoba sa kojom se komunicira dokazati identitet na Internetu. Rješenje ovog problema pru`a upotreba digitalnih certifikata. Do e-commerce”. Ako je sve u redu. IEEE. John E. str.digitalna li~na karta u syber prostoru. (2004). (2002). 725 Vidjeti opširnije David B. European Commission Electronic Commerce Team. 234 . Digitalni certifikat mo`emo nazvati i digitalnom li~nom kartom.W. koja je certitikacioni autoritet. (2002). Zadatak CA je da provjere i utvrde ne~iji identitet i nakon toga mu izdaju digitalni certifikat.To prakti~no zna~i da svaka promjena u sadr`aju poruke dovodi do promjene potpisa. www.03. „Legal Landmines in E-Commerce“. Ako 722 Schulze C.724 Pošto na Internetu nema policije koja bi provjerila podatke i izdala li~nu kartu. Nakon toga CA izdaje certifikat kojim se potvr|uje da taj javni klju~ zaista pripada licu „A“.722 Osnovu digitalnog potpisa ~ini sadr`aj same poruke. a zatim slati poruke za koje bi on mislio da ih šalje pošiljalac „A“. Primalac „B“ po prijemu poruke dešifruje potpis pošiljaoca „A“ njegovim javnim klju~em. 25. I pored velike sigurnosti koju pru`a ovaj metod zaštite.2005.kao i da obezbijedi garantovanje identiteta pošiljaoca poruke. primalac „B“. „A Three-layer Architecture fo E-Contract Enforcement in an E-Service Environment”. 724 Vidjeti Dickson K. lice „A“ kompaniji. jer on to zaista i jest . Copenhagen Business School Press.net. Zatim primjenom istog postupka kao i pošiljalac „A“ i primalac „B“ kreira potpis na osnovu poruke koju je primio i upore|uje ga sa primljenim potpisom. CA provjerava njegov identitet na osnovu li~nih dokumenata koje im je prikazao pri podnošenju zahtjeva. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“.. pojavile su se kompanije koje imaju ulogu „tre}e strane“ .Certifikacioni autoritet (CA). Ovako dobijen zapis on dalje šifruje svojim tajnim klju~em i tako formira digitalni potpis koji se šalje zajedno sa porukom. proslje|uje svoj javni klju~ za koji CA kreira digitalni potpis.Internetpolicy.Certificate Authority . 723 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons.. mo`e biti siguran da je poruku zaista poslao pošiljalac „A““(jer je njegovim javnim klju~em uspješno dešifrovao potpis) i da je ona stigla do „B“ nepromjenjena (jer je utvrdio da su potpisi identi~ni). “Don’t Panic.

728 Sva opisana rješenja vezana za kriptografiju i digatilni potpis nisu bila dovoljna za punu sigurnost e-businessa. Zbog toga }emo u nastavku spomenuti još neke na~ine obezbje|enja e-businessa. Ovdje je opisan samo jedan dio primjene digitalnih certifikata. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. 729 Vidjeti opširnije David B.skrivanje adrese da se obezbijedi nivo povjerljivosti. Naj~eš}e koriš}eni standard za digitalne certifikate je X.. fault tolerance-a i . S obzirom da svi poznatiji komunikacioni programi u sebi ve} imaju uklju~ene javne klju~eve CA kompanija kojima se vjeruje. John E. Canton. Prvi je osiguranje e-businessa korištenjem filtriranja paketa i aplikacijskih firewalla. primalac po prijemu ove poruke lako utvr|uje validnost tog certifikata. IEEE.dostupnost komponenti preko redudantnosti. (2002). beckup/recovery-a. Postoje dvije sigurnosne komponente firewalla koje se koriste za zaštitu aplikacija i baza podataka kompanije od potencijalnih vanjskih kradljivaca preko Interneta. dodatne podatke za identifikaciju.jedinstven sign-on za autentifikaciju korištenjem listi za kontrolu pristupa. . 728 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons. 27-36. 98. ime CA koji je izdao digitalni certifikat i jedinstveni serijski broj.729 Screening routers su programi koji obavl726 Vidjeti Dickson K. mo`e biti siguran u ispravnost certifikata. 97. Ako korisnik ima povjerenja u CA i ima CA javni klju~.zaštita integriteta kompanije protiv napada zlonamjernim kodom.727 Digitalni certifikat servera izdat od strane CA mora da sadr`i sljede}e: naziv organizacije. Copenhagen Business School Press. „A Three-layer Architecture fo E-Contract Enforcement in an E-Service Environment”. Sigurnosni zahtjevi i upravljanje uklju~uju: . (2004). njegov web server (server na kome se nalazi prezentacija) mora imati mogu}nosti da radi kao Secure Web Server. 727 Ibid.lice „A“ kasnije `eli da komunicira sa drugim subjektom pri prvom kontaktu mu šalje digitalni certifikat i svoj javni klju~. 235 .509. Chiu. „Legal Landmines in E-Commerce“. datum do koga va`i javni klju~.726 Neophodan uslov za sve ovo je da privredni subjekt zatra`i i dobije digitalni certifikat za svoj server od nekog Certifikacionog autoriteta (CA). Svi navedeni podaci formiraju certifikat koji se na kraju šifruje koriste}i tajni klju~ CA. McGraw-Hill Education. 45. str. . javni klju~.W. (2002). Veoma je vjerovatno da Web browser koji korisnik posjeduje ve} sadr`i javni klju~ CA jer su Netscape i Microsoft procijenili kojim se CA mo`e najviše vjerovati tako da su njihove javne klju~eve uklju~ili u svoje browsere. str. Ako privredni subjekt `eli da na svojoj web stranici (prodavnici) omogu}i kupcima pla}anje kreditnim karticama ili prodaju i pru`anje povjerljivih informacija. Postoje i drugi na~ini koji se koriste.

Sigurnosni zahtjevi i upravljanje su: sna`na enkripcija da se osigura povjerljivost. Do e-commerce”. IP tuneliranje uvedeno je izme|u dvije intranet mre`e ili gatewaya.net. a kako bi se izbjegli nesporazumi.732 Ova vrsta sporazuma specificira termine i uslove pod kojima }e 730 Opširnije. Sigurnosne komponente corporate firewall-a bazirane su na SET protokolu.8. Industrial Management-Data Systems. kontrolu pristupa uklju~uje filtriranje paketa.Internetpolicy. Mre`ni saobra}aj je jedostavno tuneliran izme|u klijenta i destinacijskog gatewaya.731 U ovom scenariju.. zaštita integriteta kompanije protiv napada zlonamjernim kodom. Aplikacijski proxy su programi koji proširuju zaštitu analiziraju}i pakete da bi zaštitili podatke i aplikacije kompanije od neautorizovnih pristupa. “Don’t Panic. Library Association Publishing (1999).. Volume 104. kao tip korištene operacije. backup/recovery-a. str. (2004). zaštitu integriteta kompanije protiv napada zlonamjernim kodom. Tre}i na~in osiguranja e-businessa posti`e se korištenjem VPN-a (Virtual Private Network). 732 Vidjeti Hsieh C. oni koriste IPSec transport mode. „Staying Legal: A Guide to Issues and Practice for Users and Publishers of Electronic Resources“. aplikacijski gateway i listu kontrole pristupa. Kada udaljeni korisnici zahtjevaju pristup aplikacijama i bazama podataka kompanije. Drugi metod je osiguranje e-businessa korištenjem SET-a (Secure Electronic Transactions). fault tolerance-a i digitalni certifikati za autentifikaciju.03. Armstrong. C. European Commission Electronic Commerce Team. www. 4. „Impact of Standardization on EDI in B2B Development”. Na ovaj na~in je host adresa (adresa doma}ina) uvijek zašti}ena od vanjskih u~esnika jer se vidi samo adresa gatewaya. Corporate Web server obavlja ulogu autentificiranja klijenata preko digitalnih potpisa i certifikata.2005. 236 . dostupnost komponenti preko redudantnosti. back/recovery-a. Najrazvijeniji i najsigurniji na~in elektronskog ugovaranja je postizanje sporazuma putem elektronskog trgova~kog partnerskog sporazuma (TPA). dostupnost komponenti preko redudantnosti. 731 Vidjeti Schulze C. 77-92.jaju efektivno filtriranje paketa. EDI ugovori 99. posljednja posjeta 22. J. fault tolerance-a. aplikacijske proxyje i circuitlevel gateway. Lin B. Sigurnosni zahtjevi i upravljanje uklju~uju: sna`nu enkripciju i IP tuneliranje da bi se osigurala povjerljivost. Postoji Certificate Authority koji vodi ra~una da su u~esnici u transakciji zaista oni za koje se predstavljaju.730 Komponente firewall-a korištene su da obezbijede sigurno okru`enje i uklju~uju sreening routere.. Number 1.

736 Jelena Vilus. tj. 237 . Conference material. (2003). TPA („Trade Partner Agreements“). str. „Infrastructure of An Information Society.000. .736 Ti sporazumi moraju regulisati:737 733 Ibid.Forum. finasijama i osiguranju. 100. trgovini i transportu. kao i UNDP ICT. (2000). odnosno elektronski poslovati.UN/EDIFACT standardi Ujedinjenih Nacija735 za elektronsku razmjenu poruka u administraciji. Ovi standardi su uspostavljeni radi elektronske razmjene poruka izme|u kompjuterizovanih informacionih sistema i prevashodno se koriste u trgovini robom. kao zatvoreni sistemi elektronskog poslovanja obuhvataju mnoge razli~ite forme EDI-a. administraciji.733 EDI sistem omogu}ava da ponudilac i ponu|eni elektronskim porukama na siguran na~in u okviru zatvorenog sistema šalju ponudu i prihvat. Svaki dan se transmituje više od 3. 7-45. . transportu. Tanja Aplin.000 bankarskih institucija. 737 Vidjeti Steve Hedly.734 Ovaj na~in poslovanja dominira u B2B poslovanju.IATSA („International Air Transport Association“) je standardizovani sistem razmjene elektronskih poruka koji se primjenjuje u avio transportu. On u sebi obuhvata standarde koji se koriste u obrazovanju. Sarajevo.EAN („European Article Numbering“) predstavlja sistem standardizovanih elektronskih poruka koji je baziran na UN/EDIFACT standardima. vladi. finansijama. izjave.ANSI ASC X12 standardi („American National Standards Institute Accredited Standards Committee X12“) je jedan od utemeljitelja UN/EDIFACT. naloge i ostale transakcije koji se vrše u bankarstvu.Forum. Conference material. Legal Infrastructure of Information Society“. odnosno elektronskom poslovanju izme|u kompanija. Najrasprostanjeniji EDI standardi su: .ugovorne strane zaklju~ivati elektronske ugovore.000 ovih poruka. . Sarajevo. Ovaj sistem koristi preko 7. „Statutes on IT and E-Commerce“. Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN. str.SWIFT („Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunications“) je set standardizovanih elektronskih poruka za me|unarodna pla}anja. Oxford University Press. Beograd. Legal Infrastructure of Information Society“. „Elektronsko trgova~ko pravo“. osiguranju. da zaklju~uju ugovore. Ti sporazumi su zasnovani na primjeni EDI-a (Electronic Data Interchange/Elektronske razmjene poruka) koja omogu}ava automatske elektronske tranasakcije. kao i UNDP ICT. (2002). Beograd. 7-45. 734 Jelena Vilus. 735 Ibid. „Elektronsko trgova~ko pravo“. „Infrastructure of An Information Society. (2000). naro~ito u segmentu rezervacija i kupovine avio karata. Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN. . (2003). Svaki proizvod u EU mora da ima EAN robni kod. distribuciji i skladištenju.

. 740 Vidjeti XML . Kako je Internet postao osnova elektronskog poslovanja.Odre|ivanje na~ina za obavještavanje o primljenoj poruci i na~ina arhiviranja tih poruka). vrstu EDI standarda koje se odnose na transakcije (UN/EDIFACT ANSI ASC X12. UK.Vlasništvo nad podacima (koji podaci koji su primljeni ovim sistemom se mogu koristiti i na koji na~in zbog problema poslovne tajne). . bilo je potrebno prona}i na~in da se razmjenjuju podaci izme|u razli~itih platformi. sporazumom se odre|uje preko kojeg tre}eg lica provajdera }e se to vršiti). enkripcije. Prva je ljudska greška. EDI poznaje dvije vrste greški. XML standard 101. str. tj.738 Razvoj XML-a po~eo je 1994. potrebni hardver i softver (svaka strana mora imati zahtjevani softverski i hardverski sistem koji je kompatibilan sa sistemom druge strana). XML. „Computer Law“. Volume 19. Number 2. The Electronic Library.Opšte uslove poslovanja (sve uslove i ograni~enja koji se odnose na ovaj sistem poslovanja). Svaka strana je odgovorna za greške u svom sistemu ili u sistemu svog provajdera.Obuhvat sporazuma (stranke. 238 . (2002). IATSA itd).Odre|ivanje provajdera (pošto se EDI transakcije vrše preko tre}eg lica provajdera. London. a druga vrsta pogreški su kompjuterske greške. 738 Vidjeti Chris Reed. Taj razvoj je omogu}io razvoj novog formata i jezika web-a.Temelj svih temelja.S.739 Tako je nastao novi standard za opisivanje podataka koji se prenose Internetom. godine pod pokroviteljstvom World Wide Web konzorcijuma s ciljem rješavanja problema razmjene podataka na Internetu. . kao i vrijeme trajanja sporazuma). 134-176. 739 Vidjeti Chen R. ”Developing an XML Framework for an eletronic document delivery system”. Blackstone Press. Magazin INFO.. . kao i odrešivanje elektronskog potpisa). juni 2004. programskih jezika i programskih koncepcija. klijentovog browsera ili bilo koje klijentove aplikacije. greške kod unosa podataka ili kod transmisije.. kao i odre|ivanje kad se poruka smatra primljenom. (2001). .Komunikacione protokole kojima se odre|uje koje vrste dokumenata i poruka se mogu slati ovim sistemom. . vrstu transakcija koju obuhvata.740 XML rješava dva klju~na problema web-a: razmjenu informacija Internetom i pronala`enja odgovaraju}eg formata u kojem su iskazane informacije. 4.Sigurnosni protokoli (odre|ivanje sigurnosnih mjera koje mora da poduzme svaka strana radi obezbje|enja sigurnog slanja i primanja poruka). tzv. John Angel.Sistem identifikacije i autentifikacije (uspostavljanje šifri. ispravljanje greški.9. Primjenom XML-a omogu}ava se obrada informacija pomo}u programa za pretra`ivanje Interneta (web browsera). .

741 To je razlog zbog koga je Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojni program Ujedinjenih nacija) izradilo nacrte kompletne e-legislative Bosne i Hercegovine. dokument usvojen na 69 sjednici Vije}a ministara BiH. te nacrti zakona i podzakonskih akata: Nacrt Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH. u mjeri u kojoj je uklju~ena direktna i specifi~na veza sa obavljanjem funkcija javnih organa. Zaklju~ivanja ugovora elektronskim porukama.1. 27-30. koji obuhvata preduzimanje i pru`anje usluga informacionog društva. Nacrt Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH 103. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH. Nacrt Uredbe o registru davatelja usluga certificiranja elektronskih potpisa koji izdaju kvalificirane certifikate i Nacrt Uredbe o evidenciji davatelja usluga certificiranja elektronskih potpisa. Vije}e ministara BiH i Razvojni program Ujedinjenih nacija BiH. Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa.zastupanje stranaka i odbrana njegovih interesa pred sudovima. zaklju~ivanje ugovora i odgovornost davaoca usluga.5. odnosno upotrebom IKT u pravu BiH 5. . Nju sa~injavaju: sada ve} usvojeni Zakon o elektronskom potpisu BiH. 741 Strategija razvoja informacionog društva Bosne i Hercegovine. Struktura budu}e e-legislative BiH 102. . zaštite podataka. ne primjenjuju na sljede}e usluge informacionog društva: . obaveze davaoca usluga u vezi informisanja. Nacrt Uredbe o uslovima za povezivanje evidencija izdanih i opozvanih certifikata.1. koje se odnose na usluge informacionog društva. 742 Nacrt Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH. Pravno regulisanje elektronskog poslovanja treba da bude na dr`avnom nivou.1.742 ^lanom 2 ovog Nacrta zakona je predvi|eno da se odredbe ovog zakona. str. 5. Ovim zakonom se ne mijenjaju propisi iz oblasti oporezivanja.nagradne igre i igre na sre}u. uklju~uju}i lutrije i kla|enje. 239 . te propisi koji se odnose na sporazume izme|u preduze}a.djelatnost javnog bilje`nika ili ekvivalentnih profesija. Nacrtom ovog zakona ure|uje se pravni okvir za odre|ene aspekte elektronskog pravnog i poslovnog prometa. za koje se pla}a ulog sa nov~anom vrijednoš}u.

naslovnik elektronske poruke: lice. mašinska.posrednik elektronske poruke: lice koje za drugo lice pošalje. posrednik elektronske poruke se ne smatra za primaoca ove elektronske poruke. na pojedina~ni zahtjev korisnika. .usluga informacionog društva: usluga koja se uobi~ajno obavlja za naknadu. primi. distribuciji.odluke koje donose udru`enja preduze}a ili praksu uskla|enu sa sporazumima u svrhu podjele tr`išta ili fiksiranja cijena (cartel law). u svrhu profesionalnih rezultata ili druga~ije. koje je samo poslalo elektronsku poruku ili je poruka bila poslana u njeno ime. koji su poslani ili primljeni na elektronski na~in.davalac usluga: svako fizi~ko ili pravno lice koje pru`a usluge informacionog društva. . elektronski pretra`iva~i i mogu}nosti tra`enja podataka.elektronska poruka: niz podataka. a naro~ito: on line prodaja roba i usluga. . . 240 . ne ~ine. osnivanje davaoca usluga. pri ~emu prisustvo i korištenje tehni~kih sredstava i tehnologija koje se tra`e radi nu|enja usluge. posrednik elektronske poruke se ne smatra za pošiljaoca ove elektronske poruke. on-line nu|enje informacija.informacioni sistem: programska. Definicije su sadr`ane u ~lanu 3 istog nactra i u smislu ovog zakona zna~e: .osnovani davalac usluga: davalac usluga koji uspješno vodi ekonomsku aktivnost koriste}i odre|eno ure|enje.korisnik: svako fizi~ko ili pravno lice koje. kojem je pošiljalac namijenio elektronsku poruku. sami po sebi. poslani. naro~ito u svrhu da dobije informacije ili ih u~ini dostupnim. ili ~uvaju informacije korisnika. na daljinu. . što uklju~uje prije svega elektronsku razmjenu podataka i elektronsku poštu. elektronskom opremom za obradu (uklju~uju}i i digitalnu kompresiju) i pohranjivanje podataka. . . sa~uva elektronsku poruku ili nudi druge usluge u vezi sa elektronskom porukom. koristi usluge informacionog društva. u skladu sa njenom voljom. . 104. primljeni ili izmjenjivi na elektronski na~in. upotrebi i drugoj obradi podataka u elektronskom obliku. . on-line reklamiranje. na neodre|eni vremenski period. komunikacijska i druga oprema koja djeluje samostalno ili u omre`ju i namijenjena je sakupljanju. procesovanju.primalac elektronske poruke: lice koje je primilo elektronsku poruku.pošiljalac elektronske poruke: lice. kao i usluge kojim se prenose informacije putem elektronskog omre`ja i omogu}ava pristup takvom omre`ju.podaci u elektronskom obliku: podaci koji su formirani. sa~uvani. .

li~no. 241 . upotrijebio. ili ugleda kompanije (poduzetnika).podataka koji omogu}avaju direktan pristup radu poduzetnika. za potvrdu izvora elektronske poruke.. Zakonom je predvi|eno da lica mogu urediti svoje odnose pri stvaranju.ako je naslovnik elektronske poruke.ako je primalac znao ili je mogao znati. ili .komercijalna komunikacija: reklamiranje i druge forme komunikacije koje promovišu. 105.ako je pošalje informacioni sistem kojim upravlja sam pošiljalac ili neko drugi po njegovom nalogu da djeluje samostalno. ili . ili se bavi regulisanom profesijom. organizacije ili lica. . i primalac imao razumno vrijeme da djeluje u skladu s tim. da je postupio sa pa`njom dobrog doma}ina. kao što su domain name ili e-mail adrese. da je postupio sa pa`njom dobrog 743 Nacrt Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH. usluge ili ugled kompanije (poduzetnika). kao i . ili . Zakon je tako|e naveo da primalac ima pravo da svaku primljenu elektronsku poruku smatra samostalnom i da postupa u skladu s tim. poslovnu ili profesionalnu aktivnost. ili iz njenog smisla. odnosno dobrog privrednika. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH. ili da je upotrijebio dogovorenu tehnologiju i postupak. u tu svrhu unaprijed dogovorenu tehnologiju i postupak. koji se odnose na robe. Ove odredbe se ne primjenjuju u slu~aju: . trgovinsku. robe i usluge. direktno ili indirektno. slanju. ako iz pojedine odredbe ovog zakona.743 U odjeljku koji govori o porijeklu elektronske poruke zakon je odredio da }e se smatrati da elektronska poruka poti~e od pošiljaoca elektronske poruke (u daljem tekstu: pošiljalac): . osim ako je znao ili je mogao znati.slobodnih. prijemu. osim: . i naro~ito.ako je pošiljalac obavijestio primaoca da elektronska poruka nije njegova. da elektronska poruka nije pošiljao~eva.ako je pošalje lice koje je pošiljalac ovlastio. industrijsku ili zanatsku djelatnost. 106. ne proizilazi šta drugo. ili . izme|u pošiljaoca i primaoca elektronske poruke (u daljem tekstu: primalac). organizacije ili lica koje vrši komercijalnu. bez finansijske protivusluge ura|enih podataka.ako je pošalje pošiljalac.potroša~: svako fizi~ko lice koje djeluje u svrhu koja ne spada u njegovu ili njenu. ~uvanju ili drugoj obradi elektronskih poruka druk~ije nego što je ovim zakonom odre|eno.

po prethodnom obavještenju primaoca. Kao momenat prijema elektronske poruke smatra se momenat kada elektronska poruka u|e u informacioni sistem primaoca. ako nije druk~ije dogovoreno.744 107.doma}ina. pošiljalac mo`e obavijestiti primaoca da nije primio potvrdu o prijemu i odrediti primjeren naknadni rok u kojem mora primiti potvrdu o prijemu. smatra se da je naslovnik elektronske poruke primio tu elektronsku poruku. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH. da se radi o ponovljenoj elektronskoj poruci. ali se ne smatra da je poslana elektronska poruka jednaka primljenoj elektronskoj poruci. odnosno ponašanje primaoca koje je dovoljno da pošiljalac zna ili mo`e znati da je elektronska poruka primljena. ili da je upotrijebio dogovorenu tehnologiju i postupak. ili je sa primaocem dogovorio da se potvrdi prijem elektronske poruke.ako je elektronska poruka poslana na drugi informacioni sistem. Mjesto slanja i mjesto prijema elektronske poruke regulisano je ~lanom 11 Nacrta zakona i navedeno je da se. bez obzira na gore navedeno. smatra se da je elektronska poruka neposlana. momenat kada primalac preuzme elektronsku poruku.kada elektronska poruka u|e u taj informacioni sistem. odnosno dobrog privrednika. 242 . ako rok nije odre|en ili dogovoren. ili . za mjesto iz kojeg je elektronska poruka poslana. momenat prijema elektronske poruke je momenat: . smatra se da je elektronska poruka poslana u momentu kad u|e u informacioni sistem koji je izvan kontrole pošiljaoca ili lica koje je elektronsku poruku poslalo u ime pošiljaoca i u skladu sa voljom pošiljaoca (~lan 9 Nacrta zakona). potvrdom o prijemu se smatra bilo koja samostalna ili druga potvrda primaoca. Ukoliko pošiljalac ni u tom roku ne primi potvrdu o prijemu. smatra se da elektronska poruka nije bila poslana dok pošiljalac ne primi potvrdu o prijemu. Ako pošiljalac sa primaocem nije dogovorio formu potvrde o prijemu. smatra 744 Nacrt Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH. Ako nije druk~ije dogovoreno. i naveo da elektronsku poruku uslovljava potvrdom o prijemu. Ako je primalac odredio poseban informacioni sistem za prijem elektronskih poruka. A u slu~ajevima da pošiljalac ne navede da elektronsku poruku uslovljava potvrdom o prijemu i ne primi potvrdu o prijemu u odre|enom. Ako je pošiljalac prije ili prilikom slanja elektronske poruke ili u samoj elektronskoj poruci zahtijevao. 108. ako nije druk~ije dogovoreno. dogovorenom roku ili razumnom roku. Ako pošiljalac primi od primaoca potvrdu o prijemu.

mogu se ~uvati u elektronskom obliku: . dostupni i podesni za kasniju upotrebu. kome je poslana. Kada zakon ili drugi propis odre|uje da se odre|eni dokumenti. ugovora zaklju~enog primjenom IKT u slu~aju sudskog spora. Glavom III Nacrta zakona regulisani su pravni aspekti preduzimanje i pru`anje usluga informacionog društva i to na na~in da za preduzimanje i pru`anje usluga. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH. 243 . zapisi ili podaci ~uvaju. Ove odredbe se ne primjenjuju za podatke za koje ovaj zakon propisuje stro`ije ili posebne uslove ~uvanja.ako su podaci sa~uvani u obliku u kojem su bili formirani. ako nije druk~ije dogovoreno. poslani ili primljeni ili u drugom obliku koji vjerodostojno predstavlja formirane. davaocu usluga nije potrebna posebna slu`bena 745 Ibid. 109. . zapisa ili podataka se ne odnosi na podatke ~ija je jedina namjena da omogu}e prijem ili slanje elektronske poruke (komunikacioni podaci). te vrijeme i mjesto slanja ili prijema elektronske poruke i . poslane ili primljene podatke. tj. . 746 Nacrt Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH.mjesto sjedišta ili prebivališta pošiljaoca u momentu slanja elektronske poruke. smatra se mjesto sjedišta ili prebivališta primaoca u momentu prijema elektronske poruke. Kao mjesto prijema elektronske poruke. Kada zakon ili drugi propis odre|uje da se odre|eni podaci predstavljaju ili ~uvaju u izvornom obliku. i to na na~in da se istina ne mo`e isklju~iti zbog ~injenice da su u elektronskom obliku. odnosno daju pouzdanu garanciju u pogledu nepromjenjivosti poruke.746 Ovom odredbom obezbje|uje se da }e sudovi prihvatati elektronske dokumente potpisane sigurnim elektronskim potpisom kao dokumente u pisanoj formi svojeru~no potpisane i time olakšati dokazivost elektronskog ugovora.745 Kao najva`nije rješenje ovog Nacrta zakona je zasigurno ~lan 12 u kome je regulisano pravno dejstvo podataka u elektronskom obliku i njihova upotreba kao dokaznog sredstva.ako su podaci sadr`ani u elektronskom dokumentu ili zapisu.ako upotrebljena tehnologija i postupci u dovoljnoj mjeri onemogu}avaju izmjenu ili brisanje podataka. ukoliko su zadovoljeni gore navedeni uslovi. Obaveza ~uvanja dokumenta. smatra se da je elektronski oblik odgovaraju}i.ako je iz sa~uvane elektronske poruke mogu}e utvrditi od koga poti~e.

identifikacioni broj koji se odnosi na porez na dodanu vrijednost. trgova~kom ili sli~nom javnom registru u kojem su uneseni njegovi podaci. a koji ne vrijede isklju~ivo za usluge informacionog društva. lako i neposredno.ako postoji. saglasnost. stalno dostupne za raspolaganje.dozvola. podaci o nadzornom organu nadle`nom za davaoca usluga. da komercijalna komunikacija. da li su u cijenu uklju~eni porez na dodanu vrijednost. kao i drugi porezi i dodaci. 244 .747 Pravni propisi kojima se ure|uje izdavanje dozvola za preduzimanje ili obavljanje poslovne. .ako djelatnost podlije`e administrativnom nadzoru. one se prikazuju tako da ih prosje~ni posje}uju}i gledalac mo`e lako razumjeti i dodijeliti. jasno i nedvojbeno: 747 Ibid 748 Nacrt Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH. kao i obavijest o pravnim propisima o regulisanim profesijama koji se primijenjuju. profesionalni naziv i dr`avu u kojoj je naziv dodijeljen. . kao i pristupu ovim propisima.ako davalac usluga podlije`e pravnim propisima o regulisanim profesijama. mora biti nedvosmisleno prepoznatljivo. podatke o profesionalnom udru`enju ili drugoj instituciji kod koje je registrovan. ostaju nepromijenjeni. ili ekvivalentno sredstvo identifikacije u navedenom registru. obrtni~ke ili strukovne djelatnosti. koja je dio usluge informacionog društva ili predstavlja takvu uslugu. Isto vrijedi i za pravne propise koji se odnose na obaveze objave ili koncesione obaveze telekomnikacionih usluga. . Tako|e. Informacije koje mora sadr`avati komercijalna komunikacija sadr`ane su u ~lanu 16 i predvi|aju da je davalac usluga du`an obezbjediti.podatke. ili zadovoljavanje drugih zahtjeva jednakog pravnog dejstva.geografsku adresu na kojoj je osnovan. kao i podatke o tom registru. uklju~uju}i svoju elektronsku poštansku adresu. Davalac usluga je du`an korisnicima obezbjediti. odobrenje ili koncesija.ako je registrovan u sudskom. .748 110. . na osnovu kojih korisnik mo`e s njim brzo i neposredno stupiti u kontakt. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH.svoje ime ili svoju firmu. te troškovi dostave. Ako usluga informacionog društva sadr`i cijene. svoj registarski broj. . najmanje sljede}e informacije: .

tehni~kim sredstvima za prepoznavanje i ispravljanje unesenih grešaka prije davanja ugovorne izjave volje. koji ograni~avaju komercijalnu komunikaciju za pripadnike ovih profesija. . nazna~i kao takve. Zaklju~ivanje ugovora regulisano je ~lanovima 19 do 23 Nacrta zakona i to na na~in da je davalac usluga du`an korisnika.nazna~i fizi~ko ili pravno lice na ~iji zahtjev je sa~injena komercijalna komunikacija. ili predstavlja takvu uslugu. . zatim u cilju osiguranja poslovne tajne i pridr`avanja jasnijeg odnosa prema klijentima i drugim pripadnicima profesije.razli~itim tehni~kim koracima koji slijede u postupku davanja njegove ugovorne izjave volje i zaklju~ivanja ugovora. Netra`ena komercijalna komunikacija regulisana je na na~in da davalac usluga koji. bez prethodne saglasnosti primaoca. Pravni propisi o dozvoljenom i nedozvoljenom dostavljanju komercijalne komunikacije putem elektronske pošte ostaju neizmijenjeni. promotivnih takmi~enja i igre. da li }e tekst ugovora koji se zaklju~uje. Ostale obaveze informisanja u vezi sa komercijalnom komunikacijom. šalje komercijalne komunikacijske poruke. .jezicima.promotivne ponude. 245 . . kao što su sni`enje cijena. prije davanja njegove ugovorne izjave volje (ponuda za zaklju~ivanje ugovora ili izjava o prihvatanju ponude). od strane davaoca usluga biti pohranjen.promotivna takmi~enja ili igre. Davaoci su du`ni poštovati ovu listu. kao što su pravni propisi o dopustivosti promotivne ponude. 112. Regulatorna agencija za komunikacije du`na je voditi listu u koju se. kao takva. koji podlije`u pravnim propisima o regulisanim profesijama. sredstvima elektronske pošte. 113. bez naknade.bude prepoznatljiva kao takva. ugleda i ~asti zvanja. . naro~ito u cilju o~uvanja nezavisnosti. razumljivo i nedvosmisleno informisati o: . prilikom njenog prijema kod korisnika. Komercijalna komunikacija u vezi regulisanih profesija ure|ena je na na~in da je davaocima usluga.podatak. mogu upisati sva fizi~ka i pravna lica koja su isklju~ila opciju da im se dostavlja komercijalna komunikacija putem elektronske pošte. kao i mogu}nost pristupa takvom tekstu ugovora. jasno. nazna~i kao takve. koje je sastavni dio njihove usluge informacionog društva. ostaju nepromijenjeni. . dozvoljeno komercijalno komuniciranje. 111. jasno i nedvosmisleno prepoznatljiva. premije i nagrade. kao i uslove koji se moraju ispuniti za njihovo korištenje.. du`an osigurati da je komercijalna komunikacija. na kojima se ugovor mo`e zaklju~iti. ostaju neizmijenjeni. Pravni propisi o regulisanim profesijama. kao i uslove koji se moraju ispuniti da bi se u njima u~estvovalo.

ne inicira prenos tra`enih informacija. ako ovo privremeno pohranjivanje slu`i jedino za proslje|ivanje prenosa u komunikacijskoj mre`i. pod uobi~ajenim okolnostima. smatraju se primljenim. Davalac usluga koji korisnicima stavlja na raspolaganje mašinu za pretrage i druga elektronska pomagala u cilju tra`enja informacija tre}ih lica. prolazno pohranjivanje informacija koje se prenose. tako da ih mo`e sa~uvati i reprodukovati.ne izabere naslovnika prenesenih informacija i .ne inicira prenos. prije davanja svoje ugovorne izjave volje. Davalac usluga je du`an staviti korisniku na raspolaganje ugovorne odredbe i opšte uslove poslovanja. bez odlaganja. nije odgovoran za informacije dobivene na upit. One ne vrijede za ugovore zaklju~ene isklju~ivo putem elektronske pošte ili njoj jednake individualne komunikacije. uklju~uje i automatsko. niti promijeni prenesene informacije. Obaveze informisanja. 115. elektronskim putem. 246 . Davalac usluga du`an je nazna~iti dobrovoljne kodekse poslovanja koje primjenjuje i obezbjediti informacije o elektronskom pristupu ovim kodeksima. . gore navedene. privremeno. kojoj su odre|ene. Odgovornost davaoca usluga regulisana je ~lanovima 23 do 28 Nacrta zakona i to na na~in da davalac usluga koji. Ove obaveze davaoca usluga ne mogu se isklju~iti na štetu potroša~a. ne mogu se isklju~iti na štetu potroša~a. ako on: . kada ih strana. Ove odredbe se ne mogu isklju~iti na štetu potroša~a.ne izabere niti promijeni tra`ene informacije. ako on: . druge pravno zna~ajne elektronske izjave i elektronske potvrde o prijemu. Prenos informacija i osiguravanje pristupa. ili obezbje|uje pristup do komunikacijske mre`e. prenosi u komunikacijskoj mre`i. efikasna i dostupna tehni~ka sredstva. Ove obaveze se ne mogu isklju~iti na štetu potroša~a. Elektronske ugovorne izjave volje.114. pomo}u kojih mo`e. mo`e primiti. One ne vrijede za ugovore koji se zaklju~uju isklju~ivo putem elektronske pošte ili njoj jednake individualne komunikacije. prepoznati i ispraviti unesene greške.ne izabere naslovnika tra`enih informacija i . On je du`an. Davalac usluga je du`an korisniku staviti na raspolaganje adekvatna. nije odgovoran za informacije koje prenosi. od strane korisnika obezbje|ene (unesene) informacije.ne izabere. potvrditi korisniku prijem elektronske ugovorne izjave volje. . i ako se informacije ne ~uvaju du`e nego što je to uobi~ajeno potrebno za prenos.

postupi u skladu sa propisima za a`uriranje informacija. nije odgovoran za informacije pohranjene na zahtjev korisnika. nije upoznat sa ~injenicama ili okolnostima iz kojih je o~igledna protivpravna aktivnost ili informacija. na njihov zahtjev. ili davalac usluga informacije tre}ih lica predstavlja kao svoje.~im je dobio ova saznanja ili upoznat. da je informacija kod prvog izvora prenosa uklonjena iz mre`e ili je pristup do nje bio onemogu}en. Prethodna rješenja se ne primjenjuju. tako|e. Davalac usluga koji.nema pouzdano saznanje o protivpravnoj aktivnosti ili informaciji. utvr|enim opštepriznatim industrijskim standardima u upotrebi. ili . Davalac usluga koji. sredstvima elektronskog povezivanja. Obim obaveza davaoca usluga regulisan je ~lanom 28 i to na na~in da davaoci usluga. ako on: . ako: . nije upoznat sa ~injenicama ili okolnostima iz kojih je o~igledna protivpravna aktivnost ili informacija. ili ~im je dobio ova saznanja ili je upoznat. nije odgovoran za automatsko. ako on: nema pouzdano saznanje o protivpravnoj aktivnosti ili informaciji. nisu obavezni generalno nadgledati informacije koje su pohranili. i iz zahtjeva za naknadu štete. ili 247 . 117. prenosi u komunikacijskoj mre`i. gore navedeni. od strane korisnika obezbje|ne (unesene) informacije. . i iz zahtjeva za naknadu štete. . koje slu`i jedino formiranju u~inkovitijeg prenosa informacija drugim korisnicima.116. utvr|enoj opštepriznatim industrijskim standardima u upotrebi. bez odlaganja pristupi uklanjanju elektronske veze. ili u~inili dostupnim.nije postupio suprotno dopustivoj upotrebi tehnologije za sakupljanje podataka o korištenju informacija.ne promijeni informacije. ako je lice od kojeg informacije poti~u podre|eno davaocu usluga ili je pod njegovim nadzorom. Davalac usluga koji. prolazno pohranjivanje. tako|e. prenijeli. ~im dobije pouzdano saznanje o tome. nije odgovoran za takve informacije. 118.postupi u skladu sa uslovima za pristup informacijama. privremeno. od strane korisnika obezbje|ene (unesene) informacije. . bez odlaganja pristupi uklanjanju ili onemogu}avanju pristupa informaciji. pohrani. ili da je sud ili drugi nadle`ni organ nalo`io uklanjanje ili onemogu}avanje pristupa. .bez odlaganja ukloni informacije koje je pohranio ili onemogu}i pristup do njih. omogu}ava pristup informacijama tre}ih lica.

lica koja su kvalifikovana za obavljanje odgovaraju}ih stru~no-tehni~kih poslova davaoca usluga certifikovanja.organizaciju rada koja garantuje kvalitet izvo|enja usluge certifikovanja. na zahtjev inspektora. dati ime i adresu bilo kojeg korisnika svojih usluga. Davaoci usluga.tehni~ku i programsku osnovu koja podr`ava me|unarodne standarde za provo|enje usluga certifikovanja.sistem fizi~ke zaštite ure|aja. ~ini zna~ajnu pretpostavku za pravno procesuiranje. vo|enje registra potpisnika i zaštite li~nih podataka. omogu}iti pristup u poslovne prostorije u toku radnog vremena. te u~ine vjerovatnim da znanje ovih informacija. pomo}u kojih se korisnici njihovih usluga sa kojima su zaklju~ili sporazume o prenošenju ili pohranjivanju informacija.finansijska i druga materijalna sredstva potrebna za trajnije izvo|enje usluga certifikovanja i pokrivanje mogu}ih šteta. . sa kojima su zaklju~ili sporazume o pohranjivanju informacija. u cilju da se sprije~i. Oni su du`ni. Davalac usluga je du`an odrediti lice koje }e. rasvijetli ili procesuira sudski ka`njivo djelo.2. sa kojim su zaklju~ili sporazum o pohranjivanju informacija. Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona obavljaju inspektori ministarstva nadle`nog za informaciono društvo. Davalac usluga je du`an dostaviti ili pripremiti za inspekciju relevantne poslovne knjige i dokumentaciju i obezbjediti potrebne informacije. dostaviti imena i adrese korisnika svojih usluga.1. du`ni su. ako tre}a lica imaju preovla|uju}i pravni interes za utvr|ivanje identiteta korisnika i odre|enog protivzakonitog ~injeni~nog stanja. . 5. na zahtjev tre}ih lica.samoinicijativno tra`iti oklonosti koje ukazuju na protivpravne radnje. naknada na ime osiguranja i sli~no. ako znanje ovih informacija ~ini zna~ajnu pretpostavku za izvršavanje obaveza tog organa. na osnovu odgovaraju}eg akta za to zakonski ovlaštenog suda. Du`ni su i na osnovu odgovaraju}eg akta organa uprave. omogu}iti pristup ra~unarskoj opremi i ure|ajima i pru`iti bilo koju drugu potrebnu pomo}. . istra`i. opreme i podataka i 248 . gore navedeni. Uredbom je predvi|eno da davalac usluga certifikovanja mo`e obavljati usluge certifikovanja ako ima: . Nacrtom ove uredbe ure|uju se uslovi i postupak izdavanja elektronskih certifikata u BiH. Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa 119. mogu istra`ivati. dostaviti ovom sudu sve informacije. .

749 Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa BiH. . .ostvarene pretpostavke za djelovanje bezbjednog i a`urnog registra potpisnika.pouzdane proizvode i sisteme koji su zašti}eni od neovlaštenih promjena i osiguravaju tehni~ku i kriptografsku bezbjednost procesa. primjenu tehnologija elektronskog potpisa i odgovaraju}ih procedura bezbjednosti. te za provo|enje odgovaraju}ih administrativnih i upravlja~kih postupaka u skladu sa priznatim standardima. Najni`i osigurani iznos sa kojim davalac usluga osigurava odgovornost od šteta je 50. bilo kojih dodatnih obilje`ja lica za koja se izdaje certifikat. posebno za pru`anje evidencije certifikata za potrebe odre|enih postupaka. .sistem informisanja lica koja tra`e uslugu certifikovanja o ta~nim uslovima korištenja usluga. . na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku i }irili~nim/latini~nim pismom. . . budu napisane i pripremljene u razumljivom obliku.. sa specijalisti~kim stru~nim kvalifikacijama.tehni~ke sposobnosti koje dozvoljavaju da informacije. . izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH. .obezbje|eno ta~no utvr|ivanje datuma i vremena (minute i sata) izdavanja ili opoziva certifikata. davalac usluga izdavanja kvalifikovanih certifikata mora ispunjavati i slijede}e uslove:749 . uklju~uju}i bilo koja ograni~enja u korištenju. naro~ito na rukovodnom nivou. naro~ito za pokrivanje rizika odgovornosti za štete. znanjima i iskustvima koja su potrebna za pru`anje usluge certifikovanja.instrumente za propisanu provjeru identiteta i.bezbjedonosni sistem koji onemogu}uje snimanje i kopiranje podataka za izradu potpisa za lica u ime kojih se pru`a uluga certifikovanja. . .00 KM.pouzdane mjere protiv krivotvorenja.000. koje mogu biti dostavljene elektronski. 750 Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa BiH. 249 . te provo|enje bezbjednog i trenutnog prekida.bezbjedonosna rješenja zaštite od neovlaštenog pristupa i ošte}enja informacija. a u slu~ajevima u kojima generiše podatke elektronskog potpisa .zaposlena lica. ako je potrebno. Pored navedenih.dokazanu sposobnost bezbjednog provo|enja usluge certifikovanja. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH.750 .finansijske resurse za rad u saglasnosti sa zahtjevima postavljenim za djelovanje finansijskih institucija.zašti}en i povjerljiv proces generisanja takvih podataka. odnosno opoziva usluge certifikovanja na zahtjev potpisnika.sistem ~uvanja relevantnih informacija o kvalifikovanim certifikatima za odre|eno vrijeme. kao i o postupcima za rješavanje pritu`bi i `albi.

1. informacije mogle biti provjerene u cilju utvr|ivanja autenti~nosti. 751 Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa BiH. obuhvataju i posebne mjere. 5. Certifikaciska institucija }e posebnim pravilnikom propisati vrstu. Smatra se da su me|unarodno priznati standardi i preporuke oni koji su objavljeni i usvojeni od strane IETF. ITU i Evropske unije ili koji su u upotrebi dugi niz godina. Nacrtom ove uredbe utvr|uju se tehni~ka pravila i mjere vezane za osiguranje zaštite elektronskog potpisa. mjere i procedure propisane od strane Nadzornog organa ili nadle`nog ministarstva za informaciono društvo (dalje: Nadzorni organ). iz prethodnog stava ovog ~lana. Na osnovu procjene rizika za svaki objekat uklju~en u procesu stvaranja elektronskog potpisa posebnim pravilima DU moraju biti definisane odgovaraju}e mjere tehni~ke zaštite. softver i procedure u skladu sa ovom Uredbom ako su u skladu sa standardima. Smatra}e se da su hardver. moraju biti u skladu sa: Odlukom i odredbama Agencije za zaštitu podataka BiH i me|unardno priznatim preporukama i sigurnosnim principima. certifikat bio javno raspolo`iv za pretra`ivanje samo u onim slu~ajevima za koje je registrovani potpisnik dobio ovlaštenje i bilo koja tehni~ka promjena koja bi mogla narušiti zahtjeve bezbjednosti i bila poznata davaocu usluga certifikovanja.. u skladu sa odredbama ove Uredbe. Davalac usluga je po ovoj Uredbi u obavezi da primjenjuje sve postupke.dostupnost releventnih dijelova informacija na zahtjev tre}ih lica koja koriste certifikat i .3. 250 . sadr`aj i na~in dostave dokumentacije o ispunjavanju uslova iz ove uredbe.pouzdan sistem pohranjivanja certifikata koji omogu}ava provjeru kako bi: unose promjene radila samo ovlaštena lica. te Evropske norme (dalje: EN) koje se odnose na postupke osiguravanja i zaštite opreme i prostora. DU koristi sigurnosne metodologije bazirane na upravljanju rizikom. pored hardverskih i softverskih. Davalac usluga certificiranja koji izdaje kvalifikovane certifikate (dalje: DU) mora primjenjivati smjernice Evropske unije. Tehni~ka pravila i mjere zaštite. kako fizi~ke tako i elektronske zaštite.751 Predvi|eno je da su svi ovlašteni davaoci usluga certificiranja u obavezi da se pridr`avaju pravila i tehni~kih normativa utvr|enih ovom Uredbom. kriterijima ili uslovima prihva}enim u Evropskoj uniji i objavljenim u Slu`benom glasniku Evropske zajednice. Pravila DU. Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa 120. To uklju~uje realnu procjenu vjerovatno}e da se incident dogodi kao i štete koje bi taj incident mogao prouzrokovati. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH.

Princip „Sigurnog pada“ zahtijeva da. sistem ne smije dozvoliti da njegova sigurnost bude kompromitovana ~ak i po cijenu davanja usluga.Princip „Treba-da-zna” osigurava da su informacije dostupne samo onim licima koje treba da ih imaju. Tokom procesa sigurnosne ovjere moraju se kreirati dokumenti koji detaljno opisuju na~in implemetirane fizi~ke i elektronske zaštite sistema. . Na~in i mjere fizi~ke zaštite bi}e propisane posebnim Pravilnikom od strane Direktora Nadzornog organa. Sistem mora automatski prestati da radi ukoliko se otkrije neka neispravnost koja mo`e kompromitovati sigurnost.Princip „Dubinske zaštite“ tra`i da fizi~ke i elektronske mjere sigurnosti budu implementirane na svim nivoima sistema. Sigurnosna ovjera va`i samo za dati SZS. Taj dokument se naziva: „sigurnosni zapis sistema” (dalje: SZS). . Svi pristupni putevi objektu moraju biti adekvatno fizi~ki i elektronski osigurani. Sigurnosna ovjera se mora ponavljati svaki put kada se promjeni stanje sistema.Princip „Podjele odgovornosti“ name}e razdvajanje izvršne i kontrolne funkcije.Princip „Najmanje privilegije“ obezbje|uje da svaki korisnik sistema treba da ima samo privilegije neophodne da obavlja povjerene zadatke.752 Predvi|eno je da redovna provjera poštovanja propisanih pravila mora biti sprovo|ena od strane ovlaštenog organa pri Nadzornom organu. Sve mjere sigurnosti zajedni~ki ~ine sigurnosni sistem. 753 Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa BiH.753 Agencija za zaštitu podataka BiH }e izdavati ovlaš}enja privrednim subjektima da obavljaju poslove sigurnosne ovjere. moraju pro}i sigurnosnu ovjeru od strane Nadzornog organa. u slu~aju greške u sistemu ili prestanka rada nekih funkcija. 122. uklju~ujivo i backup sistem. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH 251 . DU mora da koristi slijede}e principe pri razvoju sigurnosne politike: . Uredbom je predvi|eno da svi sistemi uklju~eni u izradu elektronskog potpisa. Sistem fizi~ke sigurnosti mora koristiti principu dubinske zaštite. 752 Ibid. . Odgovorna osoba za sprovo|enje sigurnosnih pravila mora biti identifikovana i mora imati ovlaštenja i sredstva da sprovodi propisana sigurnosna pravila. . Fizi~ka zaštita ne smije biti bazirana na samo jednom parametru i ona mora biti organizovana na bazi koncetri~nih krugova zaštitite. odnosno kada postoje}i SZS nije adekvatan postoje}em stanju sistema. u slu~ajevima gdje je procijenjeno da su štete koju bi incident mogao prouzrokovati velike.121. Pri ovome je potrebno osigurati saradnju dvije ili više osoba razli~itih profila i ovlaštenja kako bi se sprije~ila zloupotreba sistema ili da bi se isprovocirao incident.

izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH.registracija korisnika kojima je odobreno da koriste servise. 754 Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa BiH.kontrolisanje i pra}enje certifikata i klju~eva i njihov status. . . 123. . Elementi sistema moraju posjedovati na~in detekcije pokušaja eskaliranja privilegije ili neovlaštenog isklju~ivanja ili mijenjanja sigurnosnih mehanizama. 252 . unutrašnja sigurnost zgrade. .jedinstveno identifikovati svakog korisnika sistema i provjeriti deklarisani identitet prije nego mu dozvole pristup sistemu. vanjsku sigurnost zgrade. . . pravila ponašanja ovlaštenih radnika i pravila ponašanja posjetilaca.dozvoliti ovlaštenom korisniku da koristi samo funkcije sistema za koje korisnik ima ovlaštenja.generisanje kriptografskih asimetri~nih klju~eva. .generisanje certifikata na osnovu narud`be i asimetri~nog klju~a.kreirati zapis o akcijama svih korisnika sistema i sve sigurnosno osjetljive doga|aje i taj zapis mora biti osiguran od promjena ili uništavanja.754 Svi dokumenti. .sigurno uništavanje tajnih klju~eva kada se za to uka`e potreba. koji nisu više potrebni za redovno funkcionisanje sistema moraju se uništiti na na~in koji eliminiše rizik od neovlaštenog korištenja zapisanih informacija.sigurno povla~enja klju~eva koji su kompromitovani ili su izgubljeni. Informaciono-telekomunikacijska infrastruktura Nadzornog organa mora zadovoljavati brojne sigurnosno-funkcionalne zahtjeve. a bez nenajavljenih prekida u servisu. u sistem moraju biti uklju~eni elementi sposobni da otkriju gubitak integriteta podataka ili fajlova. .sigurnu dostavu klju~eva i certifikata korisnicima.zaštiti povjerljivost senzitivne komunikacije izme|u sebe ili sa vanjskim svijetom.onemogu}iti korištenje ve} korištenih podataka za utvr|ivanje identiteta.dodjelu kriptografskih klju~eva ili certifikata.dopustiti ovlaštenom administratoru da upravlja elementima sistema i sigurnosnim funkcijama. . . . . bilo u elektronskoj ili papirnoj formi. Infrastruktura za izradu i dstribuciju certifikata i klju~eva mora u sebi sadr`avati slijede}e funkcije: . . Pored toga.posjedovati na~ine da dozvoli ili onemogu}i protok paketa na nivou aplikacije na osnovu definisane sigurnosne politike.bezbjednu zamjenu klju~eva i certifikata kojima je istekao rok va`enja. Sistem mora: .Predvi|eno je da }e Nadzorni organ propisati posebnim pravilnikom ostale mjere sigurnosti koje najmanje treba da obuhvate slijede}e oblasti: sigurnost okoline.

otkrivanje greške u eksploataciji dijelova sistema i preduprije|ivanje kompromitovanje senzitivnih podataka korištenih za kreiraje e-potpisa ili utvr|ivanje identiteta potpisnika koje ta greška mo`e prouzrokovati. a posebno je 253 . Korisnik elektronskog potpisa du`an je slijediti sve upute vezane za ispravno korištenje certifikata i kriptografskih klju~eva. . Politika upotrebe potpisa mora se iskazivati u dokumentu ~itljivom korisnicima elektronskog potpisa. li~ne podatke. koji se koriste za kreiranje. Implementacija sigurnosnih riješenja mora posti}i slijede}e ciljeve: . 124. uklju~uju}i kriptografske klju~eve. Ispunjavanjem prethodnih zahtjeva obezbje|uje se da certifikat i kvalifikovani certifikat posjeduju atribute koji su kompatibilni sa me|unarodno priznatim standardima. 126. . Oni moraju imati mogu}nost uvida u obaveze i prava koja proizlaze iz sadr`aja koji se potpisuje. Ove procedure ~ini}e sastavni dio SZS. atribute kvalifikovanih certifikata i ostale elektronske proizvode. Elektronski potpis koriste potpisnik i primalac u skladu s utvr|enom politikom upotrebe elektronskog potpisa. certifikate. .onemogu}avanje nedozvoljenog objavljivanja informacija koje su korištene za kreiranje ili utvr|ivanje identiteta vlasnika e-potpisa. uklju~uju}i ra~unarsku memoriju ili smart kartice.pravno funkcionisanje u uslovima redovne eksploatacije svih dijelova sistema. atribute certifikata.zaštitu cijelokupnog sistema i svih dijelova sistema koji se koristi za izradu elektronskog potpisa od neovlaštenog korištenja i specijalno od neovlaštenog potpisivanja. . stvaranje ili utvr|ivanje identita elektronskog potpisa ili potpisnika.potpuno dokumentovanje informacija o stanju svih komponenata sistema koji se koriste da kreiraju ili utvrde identitet elektronskog potpisa ili potpisnika. Sistem za kreiranje klju~eva i certifikata mora omogu}iti izdvajanje podataka elektronskog potpisa i certifikata u formi koja zadovoljava me|unarodno priznate standarde radi kompatibilnosti sa ostalim sistemima. DU }e svojim internim procedurama utvrditi standarde na osnovu kojih }e raditi i generisati klju~eve. 125. biometrijske informacije. Isto va`i i za sistem pohranjivanja certifikata i klju~eva. PINove i pasvorde. a time i sa ostalim sistemima.sigurnosni zahtjevi u oblasti sigurnosti elektronskog potpisa moraju biti postavljeni visoko.. Sistem za kreiranje kriptografskih asimetri~nih klju~eva mora zadovoljavati me|unarodno priznate standarde radi kompatibilnosti sa ostalim sistemima i radi izbjegavanja slabih algoritama koji se mogu lako kompromitovati.

Nacrt Uredbe o uslovima za povezivanje evidencija izdanih i opozvanih certifikata 127.756 5. 757 Nacrt Uredbe o uslovima za povezivanje evidencija izdanih i opozvanih certifikata BiH. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH 756 Ibid. Nacrtom ove uredbe utvr|uju se tehni~ka pravila za osiguranje povezanosti evidencija izdanih i opozvanih certifikata u Bosni i Hercegovini. . koji je ovlašten za izdavanje certifikata du`an razmotriti podatke koje je potpisnik predao u zahtjevu za izda755 Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa BiH.1. Predvi|eno je da Nadzorni organ provodi konstantnu kontrolu sigurnosnih sistema fizi~ke i elektronske zaštite DU. . izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH. Predvi|eno je da lice koje tra`i uslugu certificiranja (potpisnik) mora li~no u odgovaraju}oj slu`bi Nadzornog organa podnijeti zahtjev za dobrovoljnu registraciju. Nadzorni organ je obavezan voditi evidenciju o svemu što ustanovi u toku kontrole. poruke. da li svi sistemi funkcionišu neometano i da li je u me|uvremenu bilo upada ili pokušaja upada u sistem od strane neovlaštenih osoba koje su pokušale pristupiti opremi ili podacima DU izdavanja certifikata. o poduzetim intervencijama i izre~enim kaznama zbog neispunjavanja uslova iz ove Uredbe.du`an da štiti senzitivne podatke od neovlaštenog modifikovanja ili korištenja.upotrebu i provjeru kvalifikovanih certifikata.757 Postupak povezivanja sistema certificiranja bazira se na primjeni dogovorenih obrazaca za slijede}a podru~ja: certifikati. .provjeravanje primljenih certifikata putem liste opozvanih cerifikata. Davalac usluga certificiranja mora obezbijediti jedinstvenost podataka za ovjeru elektronskog potpisa na na~in koji obezbje|uje nedvosmislenu identifikaciju potpisnika.4. Za ta~nost i ispravnost podataka u zahtjevu potpisnik odgovara materijalno i pravno.primanje i slanje kriptiranih zapisa.provjeravanje primljenih certifikata putem najmanje tri nivoa. . razmjena certifikata i poruka i prenos certifikata i poruka. Kontrole sigurnosti uklju~uju provjeru da li je infrastruktura sigurna. .upotrebu smart kartica ili drugih medija za kriptografsku obradu.755 Da bi se to postiglo prema korisniku sistema certificiranja moraju se omogu}iti najmanje slijede}e pretpostavke: . 254 . Zbog toga je davalac usluga certificiranja. Navedene su najzna~ajnije karakteristike ove uredbe.slanje i primanje elektronski potpisanih sadr`aja.

Lista opozvanih certifikata mora sadr`avati najmanje slijede}e elemente: . Kada su uslovi za prestanak va`enja ispunjeni.758 Svaki sistem certificiranja mora omogu}iti trenuta~an i nesmetani uvid u listu opozvanih certifikata kod potvr|ivanja valjanosti (od strane primaoca elektronski potpisanog sadr`aja) certifikata koji je izdao. odnosno ako se pri upotrebi elektronskog potpisa ne postupa na propisani na~in.vanje certifikata te provesti. .ime davaoca usluga certificiranja. odnosno na dan prestanka va`enja. 758 Nacrt Uredbe o uslovima za povezivanje evidencija izdanih i opozvanih certifikata BiH.istekom roka na koji je izdat. u prisustvu potpisnika. odnosno ako nije bilo promjena u roku ne du`em od 30 dana. odnosno pravnog lica kod kojeg je potpisnik zaposlen u momentu podnošenja zahtjeva za opoziv certifikata. Podaci ispravnih i odobrenih zahtjeva za izdavanje certifikata arhiviraju se u informacionom sistemu davaoca usluga certificiranja. Potpisnik kojem je odobreno izdavanje certifikata mora li~no. Lista opozvanih certifikata mora se trenutno obnoviti kod svake nastale izmjene. . a za sve ostale subjekte taj rok je 2 godine. davalac usluga donosi rješenje o opozivu certikata. odgovaraju}eg tijela dr`avne uprave.na zahtjev davaoca usluga certificiranja u slu~ajevima neispunjavanja tehni~kih uslova. . Sadr`aj certifikata se upisuje u Registar izdatih certifikata.kriptografski algoritam korišten pri izradi elektronskog potpisa davaoca usluga certificiranja. Vremensko va`enje izdatog kvalifikovanog certifikata je 3 godine za pravna lica registrovana na teritoriji BiH. 129. . preuzeti certifikat.redni broj radne verzije liste.na zahtjev potpisnika.datum izrade liste. Osnovi za prestanak va`enja certifikata su: . fizi~ku identifikaciju potpisnika na osnovu relevantnog dokumenta kojim se potvr|uje istinitost podataka sadr`anih u zahtjevu za izdavanje certifikata.na slu`beni zahtjev suda.elektronski potpis davaoca usluga certificiranja. . kod davaoca usluga certificiranja ili na drugom za te poslove odre|enom mjestu. Opozvani certifikati moraju se upisati u listu opozvanih certifikata. Ona mora biti dostupna svim subjektima koji imaju pristup sistemu certificiranja. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH 255 . . 128. .

odnosno u skladu sa adekvatnim obrascem u okru`enju i srodnih operacijskih sistema.evidencija pravnih lica kojima su izdati certificirani elektronski potpisi. . izdvojeno od sistema certificiranja u upotrebi.Svaki opozvani certifikat u listi opozvanih certifikata obavezno sadr`i serijski broj dodijeljen certifikatu prilikom izdavanja i datum opoziva. liste opozvanih certifikata kao i tehni~ki podaci nastali bilje`enjem rada sistema certificiranja moraju se arhivirati na medije koji obezbije|uju trajnost zapisa od najmanje 10 godina.evidencija opozvanih certificiranih elektronskih potpisa. Evidencija izdanih i opozvanih certifikata vodi se pri Nadzornom organu u obliku Registra izdatih i Liste opozvanih certifikata. Nazivi subjekata u elektroni~kom imeniku moraju sadr`avati slijede}e podatke: ime subjekta u imeniku – fizi~ko ili pravno lice. njegovo jednozna~no ime. Nacrtom ove uredbe je predvi|eno da se pri Nadzornom organu i nadle`nom ministarstvu za informaciono društvo (dalje: Nadzorni organ) ustanovljavaju i vode slijede}e evidencije: . Svaki elektroni~ki imenik mora sadr`avati dvije grupe podataka.jedini~ni skup podataka o potpisniku. naziv pravnog lica.evidencija izdatih elektronskih pe~ata. njegov certifikat i podatke o listi opozvanih certifikata i . Potpisnik mo`e zatra`iti kod davaoca usluga certificiranja povremeno provjeravanje podataka za izradu kao i podataka za ovjeru elektronskog potpisa.1. Podaci o potpisnicima. dr`ava.evidencija opozvanih elektronskih pe~ata.5.759 U svrhu obezbje|enja ~uvanja ovih zapisa izra|uju se i bezbijednosne kopije koje se smještaju na drugu lokaciju. 5. 256 . i to: . Nacrt Uredbe o ustrojstvu i vo|enju evidencija davaoca usluga certificiranja 130. . . Predvi|eno je da sadr`aj elektroni~kog imenika mora biti izra|en primjenom obrasca kodiranja ISO/IEC 10646-1:2000 Universal Multiple Octet Coded Character Set – Basic Multiple plane. 759 Ibid.jedini~ni skup podataka o davaocu usluga certificiranja. . naziv organizacione jedinice. mjesto i adresa.evidencija izdatih certificiranih elektronskih potpisa. Arhivirani podaci se moraju zaštiti od neovlaštenog pristupa i mogu}ih gubitaka u zapisu. njegovo jednozna~no ime i njegov certifikat. Svi potpisnici i subjekti sistema certificiranja upisuju se u elektroni~ke imenike. izdati certifikati.

.povezanost svih evidencija. . Ne samo nacrt nove e-legislative.povezanost evidencija i podataka izme|u Nadzornog organa i od njega ovlaštenih subjekata. . nego i Nacrt budu}eg Zakona o obligacionim odnosima nagovještava bitne promjene u domenu e-poslo760 Nacrt Zakona o Ceritfikacionoj instituciji BiH.evidencija fizi~kih lica kojima su opozvani certificirani elektoronski potpisi. .preglednost svih podataka vezanih za vo|enje bilo kog oblika evidencija. uz obavezu njihovog trajnog ~uvanja.evidencija subjekata kojima su opozvana ovlaštenja za izdavanje certificiranih elektronskih potpisa i .2. imaju karakter javnih registara i iste su dostupne svim pravnim i fizi~kim licima. . . .evidencija pravnih lica kojima su opozvani certificirani elektronski potpisi. Njegovim odredbama se omogu}uje nesmetano vo|enje svih evidencija iz ove Uredbe.evidencija subjekata kojima su opozvani elektronski pe~ati.pristupa~nost odgovaraju}im evidencijama i podacima koji se vode kod Nadzornog organa ili od nje ovlaštenih subjekata. . Elektronsko poslovanje u Nacrtu novog Zakona o obligacionim odnosima Federacije BiH i Republike Srpske 131. kao i njihove izmjene. Monitoring nad sprovo|enjem i poštivanjem propisanih procedura vrši rukovodilac Nadzornog organa ili od njega ovlašteno lice. Nabrojane evidencije.evidencija subjekata kojima su izdata ovlaštenja za izdavanje certificiranih elektronskih potpisa. . Procedure treba da omogu}e slijede}e: . .a`urnost evidencija i podataka.evidencija subjekata kojima su izre~ene kaznene sankcije. kako u elektronskom. 5. .zaštitu tajnosti evidencija i podataka kada je to propisano pravnim propisom ili normativnim aktom u Nadzornog organa ili od nje ovlaštenih subjekata.evidencija subjekata kojima su izdati elektronski pe~ati. tako i u papirnom mediju. .ta~nost i istinitost svih evidencija.. Rukovodilac Nadzornog organa760 propisuje Pravilnikom procedure vo|enja evidencija. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH 257 . Sve ove evidencije Nadzorni organ vodi i u elektronskoj i u hard copy formi.evidencija fizi~kih lica kojima su izdati certificirani elektronski potpisi.

2003. kao i o mogu}nostima elektronskog pristupa ovim pravilima. 6. Prispje}e narud`be poduzetnik je du`an bez odlaganja potvrditi elektronskim putem. Pri tome }emo se zadr`ati jedino na odredbama koje se odnose na elektronsko zaklju~ivanje ugovora. Mo`e se obavljati me|u kompanijama (B2B). izra|en od strane GTZ. 258 .06. djelotvorne i pristupa~ne tehni~ke mogu}nosti. Nacrt Zakona o obligacionim odnosima za oba entiteta izradio je GTZ. du`an je svojim kupcima staviti na raspolaganje primjerene. .pojedina~nim tehni~kim koracima koji vode zaklju~ivanju ugovora. Ova rješenja ne va`e ako je ugovor zaklju~en isklju~ivo putem razmjene e-maila ili sli~ne individualne komunikacije.2003. Zaklju~ci 133. kojima podlije`e poduzetnik.06. 762 Ibid.761 Po ovom ~lanu Nacrta ZOO poduzetnik koji se radi zaklju~enja ugovora o isporuci roba ili pru`anja usluga poslu`i telekomunikacijskim ili medijskim uslugama (ugovor o elektronskom poslovanju).tome da li se nakon zaklju~ivanja ugovora tekst ugovora memoriše i da li je on .tehni~kim sredstvima za prepoznavanje i korekciju grešaka kod unošenja podataka prije predaje narud`be.vanja. Izme|u va`e}eg Zakona o obligacionim odnosima i Nacrt novog Zakona (dalje: Nacrt ZOO) bitna razlika postoji u ~lanu 33 Nacrta ZOO koji reguliše narud`be elektronskim putem. Poduzetnik je du`an prije predaje takve narud`be informisati kupca barem o: . unutar samih kompanija. ili ako se izme|u poduzetnika dogovori nešto drugo.pravilima ponašanja. uz ~iju pomo} kupac mo`e uo~iti i otkloniti greške unošenja podataka prije predaje narud`be. .pristupa~an korisniku. 761 Nacrt Zakona o obligacionim odnosima za oba entiteta. Elektronsko poslovanje obuhvata elektronsko trgovanje dobrima i uslugama. kao i izme|u kompanija i vlada (B2G i G2B). 132. izme|u kompanija i njihovih kupaca (B2C).762 Naru~iocu treba na raspolaganje staviti uslove ugovora uklju~uju}i opšte uslove poslovanja tako da ih mo`e memorisati i reprodukovati. Elektronsko poslovanje je op}i koncept koji obuhva}a sve oblike poslovnih transakcija ili razmjene informacija koje se izvode korištenjem i upotrebom IKT. korišten sa stanjem Nacrta zakona sa danom 16.jezicima koji stoje na raspolaganju za zaklju~ivanje ugovora i . Koristi}emo se verzijom koja je datirana na 16. .

134. Osnovne. odnosno preko web stranice (Interneta). ovaj zakon je ostao samo mrtvo slovo na papiru jer do danas u RS nije izdat niti jedan elektronski potpis. na dr`avnom nivou postoji jedino Zakon o elektronskom potpisu koji je nedavno donesen. U principu. e-bankarstvo. Nacionalna prava svih razvijenih zemalja su veoma rano po~ela da tra`e odgovore na pravna pitanja koja IKT i elektronsko poslovanje postavljaju. Time je potvr|ena hipoteza da se. 137. šta je sadr`aj ugovora. Pravni re`im potpisa davaoca izjave ili ugovorne strane. e-ugovori. kako izvršiti identifikaciju potpisnika. u slu~aju spora. kako se izvršavaju obaveze i kako. ugovaranje izme|u stranaka je izraz njihove usaglašene volje. pravna rješenja vezana za zaklju~ivanja elektronskih ugovora razlikuju od standardnih na~ina zaklju~ivanja ugovora. odre|ivanju i autentifikaciji sadr`aja ugovora. opšte karakteristike tehnike zaklju~ivanja elektronskih ugovora se navode pojedina~no. elektronski potpisi. da certificira elektronske potpise. iz ~ega proizilazi da su osnovna pitanja u poslovanju primjenom IKT. Standardi elektronskog poslovanja postaju sve slo`eniji i stro`iji. 138. na~inu pregovaranja. nije promijenjen.nacionalnim pravima i u me|unarodnoj regulativi. Najva`niji predmet normiranju su: komercijalni dokument. tj. Dosadašnja legislativa predstavlja samo parcijalno rješavanje goru}ih problema. veliki broj me|unarodnih organizacija po~eo je regulatorno da djeluje u ovom domenu. Na `alost. Tehnika zaklju~ivanja elektronskog ugovora postaje sve specifi~nija zbog medija u kojem se elektronski ugovor manifestuje. e-potpisi. kako dati pravno valjane i relevantne izjave volja u procesu ugovaranja. potvrditi vjerodostojnost potpisanog elektronskog zapisa. Ta zakonitost va`i i u sferi zaklju~ivanja elektronskog ugovora. upotrebi hardverskih i softverskih sredstava koji se koriste kod izjavljivanja volje za sklapanje ugovora (elektronske poruke. U BiH. e-pla}anje. u BiH se nije. prvenstveno zbog Interneta. perfekciji ugovora i pravnom re`imu koji za njega va`i. elektronski pe~ati pravnih lica). Nasuprot trendu u me|unarodnom i uporednom pravu. Ta se specifi~nost ogleda prvenstveno u identifikaciji lica. niti je formirana institucija koja bi mogla da izdaje. U tu svrhu u virtualnom svijetu se koristi elektronski po259 . pratilo kretanje u oblasti elektronskog poslovanja i njegovo pravno regulisanje. 136. Da bi se otklonile prepreke i ubrzao razvoj elektronskog poslovanja. kao uslov za nastanak ugovora i za o~uvanje dokazne snage pisanog dokumenta. Na entitetskom nivou Republika Srpska je donjela Zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu. samo u tehnici zaklju~ivanja ugovora. na adekvatan na~in. e-ra~uni. 135.

tpis. Time na~ela autonomije volje i slobode ugovaranja nisu formalno povrije|ena. Ugovori se zaklju~uju automatizovano (npr. tj. autentifikacije i verifikacije elektronskog potpisa su toliki da su doveli do niza posrednika u izra|ivanju ovog pravnog ~ina. ali je njihov zna~aj u elektronskom ugovaranju bitno ograni~en. Sem uobi~ajenih klauzula o ograni~enju ili isklju~enju odgovornosti u elektronskom poslovanju putem Web stranica pojavljuju se klauzule isklju~enja odgovornosti za štetu prouzrokovanu: napadima destruktivnih programa (kompjujterski virusi. Zbog razli~itih rješenja u pojedinim nacionalnim pravima i unutar me|unarodnih izvora pošiljalac elektronske poruke ili dokumenta mora jasno nazna~iti da li se radi o ponudi ili pozivu na davanje ponuda. duplim klikom na postavljeno pitanje na web stranici da li prihvatate ponudu). presretanju primljenih 260 . Za razliku od klasi~nog prava. nepromjenjenost sadr`aja poruke koja je poslata elektronskim putem. Iako reklamiranje u klasi~nom na~inu poslovanja ne predstavlja preliminarne kontakte. ono na Internetu to jeste. Nacionalna prava i me|unarodni izvori usvajaju razli~ite teorije o vremenu i mjestu prijema ponude i prihvata. crvi itd). Uzimaju}i u obzir karaktreristike Interneta kao medija kojim se šalju. Eventualne faze zaklju~ivanja ugovora su ovim izgubile na zna~aju. Razlog le`i u interaktivnosti web stranica i e-pisama koji ne slu`e samo reklamiranju nego i kao mjesto i na~in za dobijanje svih potrebnih informacija prije zapo~injanja pregovaranja i samog zaklju~ivanja ugovora. tj. U elektronskom poslovanju kontakti se uspostavljaju Internet marketingom. On je sredstvo za identifikaciju ugovornih strana i autentifikaciju. subjekat koji odgovara mora da nazna~i da li se radi samo o daljem tra`enju informacija ili o prihvatu. Ako uopšte postoje uslovi za to. I ne samo to! Potpis kao bivši privatno-pravni akt u~esnika u transakciji sada je podvrgnut veoma sna`noj intervenciji dr`avne sfere oli~ene u administrativnom pravu. tehnološka i proceduralna slo`enost davanja. elektronsko ugovaranje je prevashodno bazirano na zaklju~ivanju ugovora putem formularnih tipiziranih ugovora. reklamiranjem putem Interneta. Ugovori se zaklju~uju razmjenom elektronskih poruka (ponude i prihvata) u~injenih elektronskom poštom ili putem elektronskih poruka u~injenih primjenom XML standarda na web stranici jedne od ugovornih strana. elektronska ponuda obavezno sadr`i i podatak kada se smatra da je ugovor zaklju~en. Isto va`i i za lice koje reaguje na eletronsku ponudu ili poziv. Ovo je jedna od najve}ih komercijalnih i pravnih novina koju donosi primjena IKT. Tehni~ka. Izuzetak je postalo pravilo! Zbog toga pregovaranje u principu nije mogu}e.

Zbog toga drugu veliku grupu pravnih problema predstavljaju oni koji se ti~u odre|ivanja mjerodavnog prava za predmetni ugovorni odnos. 139. Prva oblast u kojoj se harmonizacija ogleda jeste tehnika zaklju~ivanja ugovora elektronskim putem. a potom i pravnim tretmanom dokazne snage elektronske forme ugovora. Kao sredstvo pla}anja pojavljuje se digitalni novac. 261 . te nije ni bilo dileme koji propis }e se primjeniti.poruka promjenama uslova na web stranici ili sadr`aja web stranice. Klasi~na rješenja o isklju~enju i ograni~enju odgovornosti su izdr`ala zahtjeve novih tehnologija. promjenama specifikacije robe u~injene na web stranici itd. naru~ivanja i zaklju~ivanja ugovora o prodaji robe ili usluge se ne zna dr`avna teritorija sa kojih potencijalna ili aktualna stranka djeluje. Ona je u svim izvorima izjedna~ena sa drugim dokaznim sredstvima. Pregled najva`nije regulative koja se bavi elektronskim poslovanjem i elektronskim potpisom jasno pokazuje zakonitost harmonizacije rješenja na me|unarodnom nivou. primiti robu iz tre}e zemlje. ali su u eri elektronskog poslovanja dobila potpuno nove tipizirane sadr`aje. Ova situacija ne zahtijeva promjenu postoje}ih pravila me|unarodnog privatnog prava. Ova regulativa ni na koji na~in nije promjenila opšta rješenja ugovornog prava tako da ona va`e i za ugovore koji su zaklju~eni primjenom IKT. Ona se ostvaruje najprije standardizacijom tehni~kih i tehnoloških zahtjeva i rješenja. tako da sudovi više ne mogu odbijati kao dokaz dokument samo zato što je zaklju~en u elektronskom obliku. Ono što je karakteristi~no za pla}anje kod elektronskih ugovora jeste praksa da je ~in pla}anja uz svojstvo konkludentne radnje dobio i karakateristike uslova za zaklju~ivanje ugovora. U sklopu tradicionalnog na~ina privre|ivanja. digitalne nov~anice. U trenutku kontaktiranja. a pla}anje izvršiti u ~etvrtoj zemlji. prezentaciju na web-sajtu izvršiti u drugoj zemlji. Kao krajnji zaklju~ak se name}e stav da izme|u zaklju~ivanja ugovora razmjenom elektronskih poruka i primjenom IKT i na klasi~an na~in razlika postoji samo u tehnici zaklju~ivanja ugovora i mediju u kojem se to ~ini. tj. U prodaji putem Interneta situacija je bitno razli~ita. Izbor nadle`nog prava potencijalno ote`ava ~injenica da jedna ugovorna strana mo`e imati sjedište u jednoj zemlji. tj. elektronskih podataka. Sistem elektronskog pla}anja nije ništa manje slo`en od na~ina zaklju~ivanja elektronskih ugovora. ve} prilogo|avanje postoje}ih pravila novim tehnikama poslovanja. koje se za razliku od tradicionalnih (papirnih i metalnih) sastoje od izvjesnog broja bitova. U principu je va`ilo pravo mjesta obavljanja posla. Drugo polje harmonizacije ti~e se pravne sigurnosti. poslovni odnosi su naj~eš}e uspostavljani na lokalnom nivou.

Tehnološke osobine Interneta kao medija preko koga se zaklju~uju ovi ugovori.140. Vije}e ministara BiH u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojni program Ujedinjenih nacija) je izradilo kompleksan skup zakona i uredbi koje predstavljaju budu}u e-legislativu BiH. Prate}i opšti razvoj pravne regulative elektronskog poslovanja i potrebe otpo~injanja pregovora o SAA sa Evropskom unijom. Uredbe o mjerama i postupcima upotrebe i zaštite elektronskog potpisa i naprednog elektronskog potpisa. 262 . Uredbe o tehni~kim pravilima i uvjetima povezivanja sistema certificiranja elektronskih potpisa. Nju sa~injavaju ve} usvojeni Zakon o elektronskom potpisu BiH: Nacrti Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH. Zna~aj EU kao partnera Bosne i Hercegovine i proces njenog pribli`avanja Evropskim integracijama name}u potrebu harmonizacije prava BiH sa Acquis communautaire. nego i cjelokupnog BiH društva. Nacrti Zakona i uredbi o elektronskom poslovanju. pri tome. nezaobilazan instrument na tom putu. Razloge za to vidmo u ~injenici da u modernom svijetu samo ure|ena upotreba IKT i solidno konstituisano informati~ko društvo mogu pojedincu obezbijediti bolji i humaniji `ivot. E-legislativa je. sredstava za izradu elektronskog potpisa i naprednog elektronskog potpisa i sistema certificiranja i obaveznog osiguranja davatelja usluga izdavanja kvalificiranih certifikata. Uredbe o evidenciji davatelja usluga certificiranja elektronskih potpisa. koji su ura|eni u okviru UNDP zadovoljavaju upravo ovu potrebu ne samo pravnog poretka. Uredbe o registru davatelja usluga certificiranja elektronskih potpisa koji izdaju kvalificirane certifikate. nego i razvijenim zemljama. Opravdano je o~ekivati da }e usvajanjem i primjenom ove legislative u BiH ubrzati pridru`ivanje ne samo Evropskoj uniji. ~ine tehniku zaklju~ivanje elektronskog ugovora specifi~nom unutar svih pravnih sistema i pravnih tradicija prisutnih u Evropskoj uniji. 141.

Naravno da ovakav koncept ne isklju~uje potrebu postojanja entitetskog zakonodavstva. ovlaštenja i rada Konkurencijskog vije}a Bosne i Hercegovine i entitetskih Ureda za konkurenciju i zaštitu potroša~a. svi oblici zaštite potroša~a po~ev od krivi~no-pravne pa do civilne. Bosna i Hercegovina izabrala je rješenje da osnovi materije zaštite potroša~a budu regulisani na dr`avnom nivou. formiranje udru`enja za zaštitu potroša~a. Prakti~no su sve oblasti privre|ivanja. te u tom kontekstu posebno za`ivljavanje funkcija. kao i interesa vezanih za zaštitu vlastitih nacionalnih ekonomskih interesa. pri ~emu pojedini zakoni koji determinišu ovu materiju tako|er egzistiraju kao dr`avni. postupanje sudova. postaju sve više kategorija koja opredjeljuje izbor roba i usluga. u jednom dijelu. mjere za zaštitu potroša~a u okviru svojih ekonomija. On podrazumijeva njihovo postojanje ali u skladu sa dr`avnim zakonodavstvom. instrumentarij njihove zaštite postaje sve razu|eniji. Javnopravni aspekti ove zaštite su sve zastupljeniji. postale jedan svojevrstan poligon u okviru koga se vodi borba vezana ne samo za zaštitu vlastitih nacionalnih i dr`avnih ekonomskih interesa. odnosno gra|ansko-pravne zaštite. Potroša~i. U cilju zaštite potroša~a. posmatra i u svjetlu mjera ekonomske politike. uklju~ivo i prometnu i sferu pru`anja razli~itih vrsta usluga. na globalnom planu. o a`uriranoj verziji magistarskog rada mr Jasmina Hoše na temu: „Sistem zaštite potroša~a u pravu Evropske Unije i pravu Bosne i Hercegovine“. kao ciljane marketinške kategorije. I ovdje se radi. Slijede}a faza }e biti uskla|ivanje entitetskih zakonodavstava u razli~itim sferama: inspekcijski nadzor. Uvod 1. Prvi korak ka ovom cilju je u~injen donošenjem Zakona o zaštiti potroša~a u Bosni i Hercegovini. Nezaobilazna je i oblast prava konkurencije. Borba za potroša~e sve više postaje i mjerilom ekonomske uspješnosti. 263 . dr Veljko Trivun.IV PRAVNA ZA[TITA POTRO[A^A763 1. ve} i samih potroša~a. dr Veljko Trivun. kompleksniji i u sebi nosi razli~ite oblike organizovane zaštite. Pravne aspekte zaštite prava potroša~a obradio je prof. Bli`e i šire dr`avno i privredno okru`enje. a naro~ito u kontekstu sve 763 Autori ovog poglavlja su mr Jasmin Hošo i prof.

kao nova pravna i ekonomska disciplina u nastajanju. 765 Pobli`e vidjeti kod: Prof. Nesporno je postalo da i Bosna i Hercegovina. ni uz uobi~ajenu pa`nju. „Rimsko pravo“. Ante Romac. Potroša~i i njihova zaštita na svom zna~aju. Ostvarenje ovog zahtjeva ne}e biti samo u funkciji našeg pristupanja Evropskoj uniji i drugim regionalnim i širim integracijama. 2. a posebno kada se posmatra u funkciji ostvarivanja više razli~ito definisanih ekonomskih i drugih ciljeva. pravne i marketinške discipline koja se naziva konzumerizam.ve}eg uticaja dr`ave na nacionalne ekonomije. Zagreb. tvrdilo da ih ta roba i ima. a u slu~aju Evropske unije i jednog jedinstvenog tr`išta. na dr`avnom nivou. str. Pravo zaštite potroša~a. Radilo se o onim manama kada prodana roba nije imala svojstva za koja se. Istorijski razvoj prava za{tite potro{a~a 3. Narodne novine. predstavlja jedno od efikasnih sredstava zaštite ove zna~ajne kategorije. a prije svega mjera ekonomske politike. nije mogao uo~iti.764 ali i one suzdr`anije koji ne idu dalje od kraja prošlog i po~etka ovog stolje}a. Ovo je opredjeljeno i izabranim ekonomskim pristupom zaštiti potroša~a. kao i ~injenicom da su potroša~i. Pisani izvori se susre}u u Lex duodecim tabularum. Ako se zanemare pokušaji da se tragovi prate unazad sve do Hamurabija. godine p. 310311. kao krajnji konzumenti pojedinih dobara i usluga. izgleda da se sve bitno povodom prava zaštite potroša~a. Pravo zaštite potroša~a predstavlja i jednu od poluga i sredstava ekonomije kako bi se u ovoj sferi ispoštovali sve slo`eniji zahtjevi vezani za zaštitu ekonomskih interesa pojedinih dr`ava. kao i zaštite potroša~a koji se kategorijalno javljaju kao najve}i konzument nacinalnih dobara. kategorija koja snosi zna~ajan dio ve} spomenutih poreskih optere}enja. 1989.765 Vremenom su se razvila i pravila tzv. svakim danom dobivaju sve više. Nesumnjivo je da }e ova oblast dobivati sve više na svome zna~aju. 764 Hamurabijev zakonik. 264 . shva}enog u uobi~ajenom zna~enju tog pojma. desilo u proteklih nekoliko desetlje}a. 2. n. Moralo se raditi o takvim svojstvima da ih kupac. kurilskih edila vezanih za potrebu javnog objavljivanja mana prodatih robova i stoke. Rimsko pravo je poznavalo postojanje stvarnih ili fakti~kih nedostataka na prodanoj stvari. dr. treba da usvoji i primjeni moderne obrasce ponašanja u oblasti zaštite potroša~a. ve} }e biti i u funkciji ostvarenja pojedinih privrednih i ekonomskih ciljeva. Svjedoci smo stvaranja jedne zasebne ekonomske. 1780. e. prilikom sklapanja ugovora.

str. u cilju zaštite potroša~a. Ako izuzmemo. Ova shvatanja su se zasnivala na tuma~enju osnovnih normi hriš}anskog morala da je nedopušteno da se. 265 . Razvoj ove teorije doveo je i do toga da se s vremenom po~elo vršiti i administrativno tarifiranje robe i usluga. U pojedinim pravnim sistemima efikasnost zaštite je posredovana dr`avnim i paradr`avnim organima i naglaskom na kolektivnoj zaštiti. potroša~ke zakonike („Consumer code“). Second edition. Ona uklju~uje: ustavne odredbe. kao i smjernice Me|unarodne organizacije saveza potroša~a. prije svega zakonodavaca. artikulacija neo-liberalnog konzumerizma. Pod ovim uticajem.F.768 Pri tome su jasno uo~ljive i odre|ene razlike. Balckstoun Press Limited. 767 U poslanici je posebno istaknuto nekoliko osnovnih prava potroša~a. autonomne pravne regulacije („soft law“) i samoorganizovanju potroša~a. izme|u ostalog. 39/248. Dakle. U tom smislu pravo zaštite potroša~a je prvenstveno dio onog što se naziva socijalnim in`injeringom u okvirima dr`ave blagostanja. zahtijevalo se da za svaku stvar i uslugu bude odre|ena pravi~na cijena (justum pretium). 768 Smjernice Ujedinjenih nacije Rezolucija br. uslovljene kako osobenim pravnim tradicijama. politi~kim i kulturnim specifi~nostima. Ovdje je potrebno spomenuti shvatanja pisaca kanonista o uticaju promijenjenih okolnosti (rebus sic stantibus) na dejstvo ugovora. na posebnoj pravnoj zaštiti potroša~a kao slabijeg partnera u procesu tr`išne razmjene. gdje ga sublimira ~uvena poslanica predsjednika J. Pitanje u kojoj je mjeri poslanica iz 1962. na tr`ištu u~inila neophodnom i po`eljnom. tako i socijalnim. Dok su u nekim zemljama akcentirani metodi i tehnike privatnog prava. tek posljednjih nekoliko desetlje}a svjedo~e akciju. Re~eno prije svega vrijedi za pravo SAD. konstituisanja pravnog institua ošte}enja preko polovine (leasio enormis). ništa se zna~ajnije nije dešavalo. g. U skladu s tim. lepeza pravnih instrumenata kojima se vrši intervencija na strani potroša~a je izuzetno široka i raznolika. posebne zakone 766 Pobli`e vidjeti kod: David Oughton & John Lowry. U drugim je ta uloga prepuštena raznim vidovima tzv. Consumer Law. premda su razlozi njegovog postojanja vezani za nedostatke imanentne kapitalisti~kom proizvodnom i tr`išnom odnosu.766 Tek na tragu ekonomskog poleta nakon II svjetskog rata stvorena je ono što bi se moglo nazvati ekonomsko-socijalnom kriti~nom masom koja je neposrednu pravnu intervenciju. jedna strana bogati na ra~un druge strane. u drugima je šire korišteno upravno.Kennedya ameri~kom Kongresu s po~etka šezdesetih godina u kojoj su interesi potroša~a dobili prominentno mjesto. putem ugovora. London 2000.Srednji vijek nije donio nešta zna~ajno u ovoj sferi. International Organization of Consumers Union-IOCU. i utoliko „retorika potroša~kih prava“. u okviru kanonskog prava. relativno obuhvatnu kodifikaciju u ovoj oblasti tzv. a u kojoj dio socijalne pravde. prekršajno i krivi~no pravo.767 Ilustrativne su i smjernice Ujedinjenih nacija. 12 i 13. a što je ovdje u drugom planu.

Penguin Books. Sarajevo 2001. Sve te mjere su bile sporadi~ne i slu`ile su kao sredstvo za ostvarenje cilja stvaranja zajedni~kog tr`išta Unije.772 Tek Amsterdamskim novelama komunitarna nadle`nost.ac.cl. tzv. 3. a samim tim i njen pravni poredak predstavlja me|unarodno pravni fenomen. Specifi~na nadle`nost za donošenje propisa iz ove oblasti nije bila sadr`ana u osniva~kom ugovoru. 266 . ~lan 129a i u ~lana 95.769 Pod pojmom evropskog prava ili komunitarnog prava podrazumjevamo korpus pravnih pravila koji ure|uje društvene odnose u okviru Evropske zajednice. ex. www. te direktivi Evropske unije vezanu za zaštitu potroša~a.. London 1998. ali to ne zna~i da nije bila razmatrana na Savjetu Ministara i da oni nisu donosili propise koji se ti~u zaštite potroša~a. S obzirom na osnovnu koncepciju rada istorijski razvoj zaštite potroša~a dalje }e se posmatrati isklju~ivo u okvirima njegovog razvoja u pravu Evropske unije. 772 „Green Book on Consumers Protection in the European Union”. g. obrazovanje i samoorganizovanje su sadr`ani u ~lanu 153. je specificirana i u~injena manje spornom i najzad uzdignuta na ustavni 769 Vidjeti opširnije. 770 Vidjeti opširnije.istorijski razvoj 4. dr Miloš Trifkovi} i doc. Blackstone press limited.C. Pravni centar.770 Društveni odnosi koji se ti~u zaštite potroša~a nisu oduvjek bili dio izvorne nadle`nosti komunitarnog prava. 346. www. prof. zakone o zaštiti potroša~a.koji pokrivaju zna~ajnije segmente zaštite potroša~a.org. Evropska unija je po mnogo ~emu osobena. Hartley T. g.771 Slobodno se mo`e re}i da se politika zaštite potroša~a razvijala uporedo sa razvojem zajedni~kog tr`išta Evropske zajednice. te pojedina~ne zakone ili intervenciju u postoje}e opšte propise kojima se reguliše ponašanje na tr`ištu. Potroša~evo pravo na informisanje. odnosno Evropske unije. Wyatt DerickDashwood Alan: “The Substantive Law of the EEC”. U obzir treba uzeti i brojne podzakonske akte kao i uvijek ilustrativnu sudsku praksu. Sweet and Maxwell. 771 Vidjeti opširnije: Dennis Swann: „The Economics of the Common Market”. “Comments to the Green Book”.. 1995.Uvod u ustavno i upravno pravo Evropske zajednice”. ~lan 100a.: „Osnovi prava Evropske zajednice . Nigel Foster: “EC Law”. Ugovora o osnivanju Evropske Unije. London 1987.jussemper. u ovom polju. Sarajevo 1998. ex.cam. dr Sanjin Omanovi}: “Me|unarodno poslovno pravo i arbitra`e”. kao i u propisima sadr`anim u Zelenoj knjizi o zaštiti potroša~a.Izdava~ka djelatnost djelatnost. nadnacionalna tvorevina grupe dr`ava. Ekonomski fakultet u Sarajevu.uk. str. Za{tita potro{a~a u pravu Evropske unije . Zbog toga ne postoji jedinstven stav o njegovoj pravnoj prirodi.

str. Holandija. potroša~kom društvu..o. godine Evropsku povelju o obavještavanju i zaštiti potroša~a s njihovim pravima. 775 Misita. 4.775 Rezolucijom 39/248776 iz 1985. str. U njegovim institucionalnim i pravnim strukturama radilo se primarno na stvaranju slobodno-tr`išnih odnosa ~ime se `elio stvoriti veliki jedinstven prostor za proizvodnju i distribuciju. u EEZ je nastalo bogato i razu|eno zakonodavstvo za zaštitu potroša~a.. transparentnosti tr`išne distribucije i marketinga.774 Osnovni cilj EEZ bio je uspostavljanje zajedni~kog tr`išta. prava na pravnu zaštitu i podršku dr`ave. Beograd . Cilj politike zaštite potroša~a je ja~anje pozicije potroša~a kroz izjedna~avanje tr`išno politi~ke podre|enosti potroša~a i kroz pove}anje transparentnosti na tr`ištu. kao i razvoj institucija koje }e potroša~e obavještavati i pou~avati. g. 6. 3. op. 14. 2002. „Osnovi prava Evropske unije”. prava na zaštitu od opasnosti za `ivot. godine.o. Ja~anje pozicije ne odnosi se samo na potroša~a kao individuum. Sarajevo: Magistrat. Ugovor o osnivanju Evropske ekonomsku zajednice (dalje: EEZ) iz 1957. Norbert. Italija. 64. „Pravna zaštita potroša~a i uporednopravna studija sa posebnim osvrtom na prava potroša~a u Evropskoj uniji”. Baden Baden: Nomos Verlagsgesellschaftstr.nivo. 4 Auflage. 18. 774 Reich. Zemlje ~lanice Evropske zajednice su u šezdesetim i sedamdesetim godinama prošlog stolje}a po~ele da razvijaju koncept za poboljšanje prava potroša~a. donijele su krajem 1973. Francuska.Sremska Mitrovica: Eco Tech d. kao i prava na predstavljanje u tijelima koja odlu~uju o stvarima od interesa za potroša~e. na tim principima. zdravlje i imovinu prilikom stjecanja proizvoda i usluga na tr`ištu. str. 2003. Nevenko. odnosno nepoštivanje elementarnih zahtjeva odr`ive i `ivotnoj okolini primjerene proizvodnje hrane. prava na udru`ivanje sa svrhom zaštite njihovih interesa. a koja se sastoje od: prava na zaštitu ekonomskih interesa. 776 Vilus.773 Mo`e se re}i da je to posljedica „društvene stvarnosti” jer su ove promjene proistekle nakon niza skandala vezanih za proizvodnju hrane. „EU Verbraucherrecht”. Generalna skupština Ujedinjenih nacija donijela je smjernice o zaštiti potroša~a kojima je potaknula zemlje ~lanice na zakonsko ure|ivanje ovog podru~ja. 1996. prava na obavještavanje i školovanje potroša~a. bio je prije svega proizvodno orijentisan. str. te štititi njihova prava. Faze razvoja politike za{tite potro{a~a u Evropskoj uniji 5. ve} i na ukupno ja~anje kolektivne mo}i 773 Vidjeti opširnije: Nevenko Misita. Od tada do danas. cit. Šest zemalja777 potpisnica Ugovora o osnivanju EEZ potpisanog u Rimu 1957. odnosno potroša~kog kolektiva u tzv. Radi se o politi~kom i pravnom odgovoru na specifi~ne uslove djelovanja i rizike individua. Jelena. 777 Njema~ka. Belgija i Luxemburg 267 . .

našla je u zemljama ~lanicama EEZ dosta heterogeno razvijeno pravo zaštite potroša~a. str. „access to justice” prevazilazi politiku zaštite potroša~a. Disseldorf. „Die Rechtsetzungkompetenzen der Europaeischen Gemeinschaft auf dem Gebiet des Verbraucherschutzes. 61(1998) Modern Law Review. zaštita okoliša i ograni~avanje stranaca u ostvarivanju njihovih prava. Do kraja osamdesetih godina Evropska komisija nije uspjela razviti stvarnu politiku zaštite potroša~a. Norbert. Stoga se u tim zemljama zakonima o zaštiti potroša~a štite potroša~i na tr`ištu proizvoda i usluga koje kupuju za svoje li~ne ili porodi~ne potrebe. 1979. 1085. „Access to justice” svoj je vrhunac do`ivio u sedamdesetim godinama. unter besonderer Beruecksichtigung des Werberechtes“. koji sadr`e konkretne mjere. 780 O tome pobli`e: Fontaine/Bourgoignie. tako da su se ve} tada mogla odrediti dva pravna sistema i ~etiri razli~ite pravne škole: sistem i škola common law.778 Zajedni~ko obilje`je svih modernih demokratskih dr`ava je zaštita interesa ekonomski slabije strane u poslovnim transakcijama na tr`ištu. 1982. Odnos potro{a~kog prava Evropske unije i ostalih pravnih sistema ~lanica 7. kao individue i kao kolektiva. Consumer Legislation in The EC Countries. i odnosi se ne samo na interese potroša~a. Legal Irritants: Good Faith in Brits Law or How Unifying Law Ends Up in New Divergentes. 268 . Takozvani skandinavski element bio je zastupljen sa Danskom. Kada je po~etkom sedamdesetih godina Evropska komisija stupila na scenu i postepeno po~ela preuzimati politiku zaštite potroša~a. 5. Zemlje common law pravnog kruga reaguju na potroša~ko-politi~ka pitanja pragmati~no. je centralno pitanje politike zaštite potroša~a. Consumer Legislation in Belgium and Luxembourg.781 Sprovo|enje prava je u rukama dr`avnih ustanova. Ostvarivanje prava potroša~a. 11. str. situacija se zna~ajno mijenja. Dakle. Od EEZ inicirane aktivnosti slijede mogu}nost ostvarenja pristupa pravu potroša~a kao individue i kao grupe. uvo|enjem akcionih planova. Korporacijske strukture su slabo 778 Zischka. 781 Korisno: Teubner. ve} i na ostale difuzne interese u podru~jima kao što su polna diskriminacija.potroša~a. Ulrike. Kroz materijalno pravo obezbje|ena zaštitna pozicija ostaje bezuspješna. cit. str.779 Me|utim. op..780 Krajem šezdesetih i po~etkom sedamdesetih godina EEZ se sastojala od devet ~lanova. germanska i skandinavska. Reich/Micklitz. Oni se zala`u za precizno regulisanje u usko ograni~enim djelatnim poljima i vjeruju osim toga u samoregulaciju. 1997. sve dok se ne obezbjedi efikasan pravni okvir. 779 Reich. evropsko-kontinentalni sistem i u okviru njega pravne škole: romanska. 12.

izgra|ene i to predstavlja razlog što potroša~ke organizacije imaju podre|enu ulogu u promjenama. Input zemalja comon law pravnog kruga u kojima je zaštita potroša~a bila i ostvarena uglavnom se ograni~avao na oblasti prava na sigurnost proizvoda i prava na natjecanje.782 Sa svojim politi~kim na~elima, a vezano za kaznene odredbe, romanske zemlje se dvoume izme|u principa liberalnog kapitalizma (laisses-faire) i intervencionizma. Potroša~ka politika je izlo`ena jakim politi~kim previranjima i usko je vezana sa razli~itim društvenim strujama. Sprovo|enje politike zaštite potroša~a organizovano je centralnobirokratski. Akcije francuske vlade rezultirale su preuzimanjem vode}e uloge romanskih zemalja na poljima informisanosti potroša~a i ugovornog prava potroša~a. Zemlje njema~ke pravne tradicije vjeruju u dugoro~no postavljanje politi~kih polja. Pravno intervencionisti~ka zaštita potroša~a orijentiše se na sistemati~nosti i koherenciji u pravnom sistemu. Sprovo|enje prava je koncentrisano na sudskoj zaštiti. Dominiraju korporacijske strukture u kojima udru`enja za zaštitu potroša~a imaju vode}u ulogu. Njema~ka, odnosno prostori koji su pod pravno-njema~kim uticajem, „zauzeli” su u sedamdesetim godinama samo djelove potroša~kog prava i bavili se uglavnom „vru}om” diskusijom o adekvatnoj kontroli opštih uslova poslovanja, a koja se`e još od Vajmarske republike. Skandinavske zemlje koncipiraju pravo zaštite potroša~a kao samostalno pravo ponašanja na tr`ištu. Regulacijski zahvati se mijenjaju izme|u privatizacije i etatizacije. Kod sprovo|enja dominiraju dr`avno-centralne agencije koje nastaju}a konfliktna polja rješavaju primarno putem kooperacije. Potroša~ke organizacije osiguravaju dr`avno podre|eno pravo zaštite potroša~a. Izra|eni sistem pravnih odredbi pod vodstvom potroša~kog ombdusmena brinuo se za visoki stepen pravila pravne zaštite ne samo u oblasti zaštite proizvoda nego i u oblasti zaštite ekonomskih interesa. Gusta mre`a izvansudskih ustanova garantuje efikasnu pravnu zaštitu. 8. Sa izdavanjem prvog programa za zaštitu potroša~a 1975 godine drasti~no su se promijenili po~etni uslovi izme|u zemalja ~lanica i Evropske komisije. Diskusija o pravnom na~elu jemstva na proizvode ovdje mo`e biti paradigmati~na. Naime, ova tema se od šestdesetih godina nalazila na dnevnom redu svih zemalja ~lanica EEZ. Sa izdavanjem prvog programa o zaštiti potroša~a stvoreno je uvjerenje da se mora na}i rješenje o problematici jemstva na nivou ~itave EEZ. Unutar nekoliko godina Komisija je preuzela politi~ku inicijativu i pokušala putem jedne
782 Whindcup, „Consumer Legislation in The United Kingdom and The Republic of Ireland“, 1980.

269

politi~ke maksimalizacije da ve`e razli~ite pokušaje ure|enja. Zemlje ~lanice su bile politi~ki rastere}ene jer su mogle da predaju Evropskoj komsiji nacionalno, kompleksno, heterogeno i vrlo konfliktno polje potroša~ke politike. Me|utim, desilo se nešto što se nije moglo predvidjeti. Komisija je preuzela zadatak da oblikuje ne samo politiku i pravo zaštite potroša~a nego je vodila i aktivnu politi~ku akciju usmjerenu ka procesu evropske integracije.783 Name}e se pitanje, da li EZ reprezentira sopstveni pravni sistem koji potiskuje spomenute pravne sisteme i pravne škole, odnosno da li je i u kolikoj mjeri sopstveno evropsko komunitarno pravo komplementarno sa nacionalnim pravnim kulturama i tradicijama svojih ~lanica. Hipoteza je da nacionalni pravni sistemi sa svojim razli~itim pravnim kulturama i tradicijama opstaju u sprovo|enju prava dok se komunitarno pravo zaštite potroša~a etablira kao samostalni pravni sistem. Pod vode}im principom strategije maksimalizacije, evropsko pravo zaštite potroša~a ujedinjuje pragmatizam common-law zemalja, centralizam romanskih, njema~ki perfekcionizam, te eficijenciju i efikasnost skandinavskih zemalja.784 Formiranjem Evropskog biroa potroša~kih udru`enja (BEUC) zaokru`en je sistem organizovanja potroša~a na nivou Evropske unije. Slijedilo je formiranje zasebnih evropskih organizacija vezano za pojedina potroša~ka dobra, kao i zasebne organizacije koja koordinira potroša~ke akcije na planu standardizacije (Secretariate de Coordination pour la Normalization-SECO).785 Naravno da uticaja imaju i nevladine organizacije od kojih se sa svojom aktivnoš}u posebno isti~e Grupa za evropsko pravo potroša~a (ECLG) sastavljena od stru~njaka i univerzitetskih profesora. Ova Grupa, izme|u ostalog, publikuje i svoje stavove u eminentnom Journal of Consumer Policy.

6. Istorijat i izvori prava za{tite potro{a~a u pravu Bosne i Hercegovine
9. U zemljama bivše Jugoslavije potroša~ki pokret i njegov uticaj nisu bili posebno izra`eni. Dr`ava se nametala kao institucija koja zna i mo`e podjednako pravi~no da štiti interese svih: proizvo|a~a i trgovaca, potroša~a i naravno dr`ave. Za vrijeme trajanja tzv. administrativnog
783 Hans.- W. Miklitz, „Zur Notwendigkeit eines neuen Konzepts fuer die Fortentwicklung des verbraucherrechts in der EU“; http://www.vur-online.de/beitrag/36.html 784 Ibid; http://www.vur-online.de/beitrag/36.html 785 Pobli`e vidjeti kod: Nevenko Misita, „Osnove prava zaštite potroša~a Evropske zajednice“, Sarajevo: Pravni centar Fond otvoreno društvo Bosne i Hercegovine, 1997, str. 103-109.

270

socijalizma borba protiv nelojalne utakmice, a time i zaštita potroša~a, ne samo da nije bila aktuelna ve} se smatralo da nije ni mogu}a. Osnovni razlog za to je bilo nepostojanje roba, kao i nepostojanje konkurencije me|u preduze}ima. U tom periodu postoje tragovi institucionalnog potroša~kog organizovanja kroz savjete potroša~a koji su bili jedan od organa Saveza socijalisti~kog radnog naroda na republi~kom nivou. Njihovo djelovanje bilo je marginalno, kao i djelovanje Zavoda za doma}instvo. U zakonodavnom pogledu zaštita potroša~a je bila normirana putem pravila o suzbijanju nelojalne utakmice i suzbijanju zaklju~ivanja sporazuma u cilju sticanja monopolskog ili drugog povlaštenog polo`aja na tr`ištu.786 Na istom stanovištu je bila i sudska praksa.787 Kasnijim donošenjem Zakona o suzbijanju nelojalne utakmice i monopolisti~kih sporazuma788 pitanje zaštite potroša~a se potencira u okviru materija nelojalne utakmice. Raspadom SFRJ djelovanje organizacija potroša~a je u potpunosti zamrlo i svelo se samo na ulogu pojedinaca. Izuzetak su Republika Slovenija i Republika Makedonija koje su imale izvjestan napredak u razvoju potroša~kih organizacija, a koje su izrasle upravo iz republi~kih Zavoda za doma}instvo. Istorijat prava zaštite potroša~a na našim prostorima mo`e se posmatrati kroz dvije etape. Prva se odnosi na zaštitu prava potroša~a u okviru pravnog re`ima ex Jugoslavije,789 a druga na poslijeratni razvoj ove pravno-ekonomske discipline u okvirima Bosne i Hercegovine kao samostalne dr`ave. Ova druga faza razvoja limitirana je i oskudna sama po sebi iz više razloga. Pobroja}u samo neke: politi~ke prilike, su`en ustavni a time i pravni okvir, sociološki i kulturološki razlozi itd. U Bosni i Hercegovini postoji nekoliko neformalnih i formalnih grupa koje rade sa potroša~ima i pokušavaju ostvariti uticaj potroša~a (Tuzla, Mostar, Banja Luka, Sarajevo). Rad ovih grupa je još uvijek marginalan, neprepoznatljiv, institucionalno su nepovezani, a bez programa rada na nivou Bosne i Hercegovine. Na pitanje jesu li udru`enja potroša~a u BiH u dovoljnoj mjeri uklju~ena u formulisanje politike koja se bavi zaštitom potroša~a u BiH, ili su pak mišljenja da bi ova udru`enja trebala uzeti ve}e u~eš}e u tom pogledu, potroša~i u BiH pokazuju najve}i
786 Zakon o prometu roba i usluga sa inostranstvom („Sl. list FNRJ“, br. 27/62) i Zakon o regulisanju poslovnih odnosa na tr`ištu („Sl. list FNRJ“, br. 30/62). 787 „Za postojanje djela nelojalne utakmice nije dovoljno da je po~injena radnja protivna dobrim poslovnim obi~ajima i na~elima zdrave utakmice, ve} ista mora da bude podobna da ošteti drugog takmi~arakonkurenta ili da kroz takmi~arski odnos i posredno potroša~a ili privredu zemlje.” Presuda Vrhovnog privrednog suda Pk`-88/65 od 17. 01. 1966. g. Citat prema: Zoltan Biro, Komentar Zakona o suzbijanju nelojalne utakmice i monopolisti~kih sporazuma, Privredna štampa, Beograd 1976. 788 „Sl. list SFRJ“, br. 24/74. 789 O pojedinim etapama pobli`e vidjeti: Miloš dr Trifkovi}, „Pravo konkurencije”, Sarajevo: Svjetlost, 1981, str. 41-44.

271

stupanj uniformnosti mišljenja. Naime, ~ak 82,3% ispitanih gra|ana smatra da udru`enja potroša~a u BiH nisu dovoljno uklju~ena u formuliranje politike zaštite potroša~a, te da bi se u tom pogledu trebala više anga`ovati. U pore|enju sa zemljama ~lanicama Evropske unije, u BiH je za oko 25% ve}i postotak onih koji su ovog mišljenja.790 10. Sasvim je vjerovatno da bi evidentni zastoj na razvoju ove discipline i dalje bio prisutan da se kroz potrebu harmonizacije našeg pravnog sistema sa pravom Evorpske unije nije pojavila i potreba pravnog ure|enja ovog pitanja. Harmonizacijom pravnog sistema Bosne i Hercegovine sa komunitarnim pravom Evropske unije do}i }e do pojave organizacionih formi koje }e baviti zaštitom potroša~a. Nesumnjivo je da }e i uloga dr`ave biti nezaobilazan podsticajni faktor. Sistem izvora za zaštitu potroša~a bavi se kroz: krivi~no pravo, pravo konkurencije, administrativno pravo, gra|ansko pravo, pravo zaštite okoline i pravo za zaštitu potroša~a.

7. Pojedina prava i pojam potro{a~a
11. Pojedina prava potroša~a dalje }e biti razmatrana na dva na~ina. Prvi je izlaganjem osnovnih obilje`ja pojedinih prava potroša~a. Drugi na~in je izlaganjem koje se odnosi na pojedine ”potroša~ke” direktive. Ovaj pristup usvajamo zbog toga što se kroz pojedine direktive prepli}e materija više potroša~kih prava. Posebno }e biti rije~i o rješenjima u našem pravnom sistemu kako bi se komparativnom metodom ukazalo koje smo institute preuzeli iz evropskog prava zaštite potroša~a. Pojam „potroša~“ je prvenstveno dio ekonomskog diskursa i njegovo prenošenje u pravni kontekst podrazumjeva niz kontroverzi. Jedni autori generalno dovode u pitanje mogu}nost pravne definicije potroša~a,791 odnosno upozoravaju da potraga za njom vodi krajnje neprimjerenoj simplifikaciji problema impliciranih ovom pravnom regulativom. Pojedini autori potroša~e smatraju samo krajnjim potroša~ima, ali ipak idu}i tragom doktrinalnih i pozitivnopravnih stavova, jasno su uo~ljivi širi i u`i pristup definisanju potroša~a. Osnovna karakteristika ovog prvog, šireg pristupa je liberalan stav naspram ekstenzije pojma potroša~a na tzv. male i srednje firme, zanatlije, profesionalne djelatnike i razli~ita pravna lica.792 Tako|er, da bi se sagledala ova definicija mora se posmatrati i kroz subjektivni i kroz objektivni pristup, s tim da je u prvom slu~aju naglasak na pravnom statusu subjekata, a u drugom na predmetu pravnog odnosa. I kona~no, za pojmovno odre|enje potroša~a bitnu ulogu igra i kolektivna
790 Detaljan izvještaj na str. 85-95. 791 Definiranje potroša~a je „gotovo nemogu}e“, Goldring, 1990. g.; p. 116; „Indetermination de la notion de consommateur“, Cas/Ferrier. 792 Hodges izra`ava ~u|enje da još ne postoji „kona~na definicija“ potroša~a, Hodges, 1995, str. 51.

272

dimenzija. U ovom smislu tipi~an je nordijski pravni krug u kojem je uo~ljiv naglasak na kolektivnim pravima potroša~a i kolektivnim vidovima zaštite potroša~a – potroša~ki Ombudsman.793 Po~etna ta~ka i ograni~avaju}a znamen mjesta djelovanja direktive je potroša~. Ovdje ne}emo govoriti o tome šta je evropski (i njema~ki, francuski, italijanski i drugi; ali i bosanski i hrvatski) pojam potroša~a, jer se spoznajna vrijednost takve diskusije za ovaj rad ~ini manje zna~ajnom. Pojam potroša~a je ionako, u skoro svim direktivama EZ isti: potroša~ je quasi subtraktivno definisan kao ne-poduzetnik. Evropski sud polazi u „di Pinto“ odluci794 od jednog uskog, apstraktnog pojma potroša~a.795 Zakon o zaštiti potroša~a Bosne i Hercegovine796 (dalje: ZZP BiH) potroša~a definiše na slijede}i na~in: „potroša~ je svako fizi~ko lice koje kupuje, sti~e ili koristi proizvode ili usluge za svoje li~ne potrebe i za potrebe svoga doma}instva“ (u daljem tekstu: potroša~). 797 Kao što se vidi sama definicija potroša~a u našem zakonodavstvu je zapravo „u`a“ definicija potroša~a, opšteprihva}ena u komunitarnom pravu Evropske unije. 7.1. Pravo potro{a~a na informisanje i obrazovanje 12. Na~elo informisanja i obrazovanja potroša~a jedno je od temeljnih na~ela prava zaštite potroša~a Evropske unije. U Bosni i Hercegovini to pitanje nije posebno ure|eno. Zakonom o zaštiti potroša~a u Bosni i Hercegovini, u naše se zakonodavstvo preuzima Direktiva 84/450/EEZ i Direktiva 97/55/EEZ o prevarnoj reklami, te Direktiva 98/6/EEZ o zaštiti potroša~a pri ozna~avanju cijena proizvoda. Tim se direktivama ure|uje pravo potroša~a na potpuno i ta~no informisanje o proizvodu. Što se ti~e obrazovanja potroša~a Zakon o zaštiti potroša~a u BiH, za razliku od Zakona o zaštiti potroša~a Republike Hrvatske,798 ne sadr`i takve odredbe. Naime, prema odredbama ~lana 104 Zakona o zaštiti potroša~a Republike Hrvatske odre|uje se da programi osnovnog i srednjeg školovanja trebaju sadr`avati i osnovna znanja o obavezama, pravima i zaštiti potroša~a. Prema tome, bi se obrazovanje o pravima, obavezama i zaštita potroša~a trebalo bi se provoditi na nekoliko nivoa.
793 Otud u ovim zemljama potroša~ke organizacije imaju gotovo marginalnu ulogu na onu koja im je data, na primjer u Njema~koj ili Francuskoj. Tim povodom: Wilhelmsson 1996. 794 EuGH od 14. 03. 1991. g.; Rs C-361/89 Slg. 1991 I-1189. 795 Opširnije: Remien, Oliver, „AGB-Gesetz und Richtlinie ueber Verbrauchervertragsklauseln“, ZEuP 1994, str. 34, 39ff. 796 „Sl. glasnik BiH“, br. 25/06 797 ZZP Opšte odredbe, ~lan 1. 798 Zakon o zaštiti potroša~a Republike Hrvatske, „Narodne novine“, broj 96/03

273

Po~etak ostvarivanja edukacije nalazi se svakako u školi što zahtijeva anga`man prosvjetnih radnika. Potrebno je imati više znanja o navedenoj problematici. Ukoliko ne bi bili propra}eni adekvatnim akcijama, edukativni programi dali bi samo ograni~ene rezultate. U izvršenju takvih akcija potrebno je anga`iranje svih društvenih faktora od porodice, škole, društvene zajednice, sredstava javnih komunikacija, omladinskih i sportskih organizacija. Upravo tu dolazi do izra`aja odgojna uloga, koja je okrenuta djeci i mladima, a manifestuje se u podizanju opšte kulture, razvijanju smisla za zaštitu potroša~a, društvenoj disciplini i odgovornosti za svoje postupke. 13. Pravo na infomisanje se danas smatra sastavnim djelom slobode informisanja. Klasi~ni oblici informisanja potroša~a su izdavanje stru~nih ~asopisa, letaka i brošura za potroša~e. Sadr`aj takvih ~asopisa, letaka i brošura obuhvata teme bitne za potroša~e. Uz izdavanje stru~nih ~asopisa za potroša~e, va`ni su i drugi oblici informisanja potroša~a, a tu spadaju izdavanje informativnog materijala za potroša~e, seminari, radionice kojima je cilj podizanje nivoa svijesti potroša~a. Zna~aj informisanja potroša~a danas je tako veliki da se u nekim zemljama, kao i u me|unarodnim organizacijama, donose posebni propisi kojima se pitanje infofrmisanja detaljno reguliše.799 7.2. Pravo potro{a~a na za{titu zdravlja i sigurnosti potro{a~a 14. U podru~ju zaštite zdravlja i sigurnosti potroša~a postoji niz propisa EZ, koji su ve}inom tehni~kog karaktera. Pravo je potroša~a da bude zašti}en od proizvoda, proizvodnih procesa i usluga koji su štetni po njegov `ivot i zdravlje. Uskla|ivanje na ovom podru~ju usko je vezano sa uskla|ivanjem tehni~kog zakonodavstva. Od 1985. godine u pravu EEZ postoji tzv. novi pristup tehni~kom ujedna~avanju, prema kojem se direktivama utvr|uju samo opšti ciljevi i osnovni sigurnosni standardi, a detaljna se specifikacija provodi pravilima Zajednice o zajedni~kim standardima. Temelj su zaštite zdravlja i sigurnosti potroša~a Direktive 92/59/EEZ i 2001/95/EZ o opštoj sigurnosti proizvoda. Kao posebne propise o sigurnosti proizvoda potrebno je još navesti Direktivu 89/109/EEZ o ujedna~avanju prava dr`ava ~lanica u pogledu materijala i proizvoda koji dolaze u dodir s prehrambenim proizvodima, Direktive 76/768/EEZ i 94/32/EZ o ujedna~avanju prava dr`ava ~lanica u pogledu kozmeti~kih proizvoda, Direktivu 88/378/EEZ o ujedna~avanju prava dr`ava ~lanica u pogledu sigurnosti igra~aka, Direktivu 87/357/EEZ o ujedna~avanju
799 Vidjeti opširnije: Vilus, Jelena. op. cit., str. 39.

274

prava dr`ava ~lanica u pogledu proizvoda koji, zbog toga što izgledaju kao ono što nisu, ugro`avaju zdravlje i sigurnost potroša~a, te Uredbu Evropske komisije 1873/97 o podacima koji moraju postojati na etiketama prehrambenih proizvoda koji su proizvedeni od sastojaka genetski modificiranih organizama. 7.3. Pravo potro{a~a na zdravu okolinu 15. ^ovjek ima osnovno pravo na slobodu i jednakost u zadovoljavaju}im uslovima `ivota, u okolini ~iji kvalitet treba da mu omogu}i da `ivi u dostojanstvu i blagostanju. Iz ovog proizilazi pravilo humanog korištenja `ivotne okoline prema kome ~ovjek ima pravo na zdravu `ivotnu sredinu. Ovo pravo se svrstava u tzv. tre}u generaciju prava ~ovjeka i kao takvo je ve} razra|eno u mnogim me|unarodnim instrumentima globalne i regionalne prirode.800 Posljednjih decenija potroša~i zahtjevaju od proizvoda ne samo kvalitet u pogledu funkcionalnosti i izdr`ljivosti ve} i ekološki kvalitet. Kupnju ekološki prihvatljivih proizvoda potroša~i prihvataju onda kada im to donosi neposrednu korist, ali u rijetkim slu~ajevima iz razloga posredne koristi. Potroša~i su ona ciljna skupina koja u kona~nici odlu~uje o potra`nji proizvoda, budu}i da potroša~i tako|er moraju brinuti za kvalitetu okoliša, posebno za kvalitetu zdravlja i kvalitetu `ivljenja. Nivo ekološke svijesti mogu}e je podi}i ve}om prisutnoš}u ekoloških tema u medijima, te aktivnostima povezanim sa odgojno obrazovnim procesom. 7.4. Pravo potro{a~a na glas i zastupljenost 16. Potroša~i treba da budu zastupljeni kako u procesu donošenja i sprovo|enja politike vlade, tako i u organima koji se bave razvojem novih proizvoda i usluga. Ova potroša~ka prava proizilaze iz Smjernice 5 Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. U zemljama sa visokim `ivotnim standardom, potroša~i su zastupljeni u samim vrhovima vlasti, dok u mnogim dr`avama potroša~i nisu ni svjesni da im Ujedinjene nacije ova prava priznaju. Svjesni mo}i potroša~kih organizacija, nacionalne, regionalne i me|unarodne organizacije koje se bave pitanjima zaštite potroša~a sve više insistiraju da se potroša~i uklju~e u procese koji su za njih od interesa. Potroša~i se u ove procese uklju~uju preko svojih udru`enja, asocijacija ili organizacija koje su po pravilu, nevladine, neprofitne i nepoliti~ke organizacije.
800 Villus, Jelena. op. cit., str. 141.

275

7.5. Pravo potro{a~a na organizovanje 17. U dr`avama koje su donijele posebne propise o pravnoj zaštiti potroša~a naj~eš}e se predvi|a pravo potroša da se udru`uju. Neovisne potroša~ke organizacije imaju jedinstvenu ulogu u identificiranju i koherentnom izra`avanju problema s kojima se potroša~i susre}u, te u zastupanju interesa potroša~a. Sposobne su pridobiti povjerenje potroša~a savjetima, educiranjem, usmjeravanjem i reprezentacijom. Nevladino organizovanje potroša~a karakteristika je modernog civilnog društva, koje u pravilu nema nametnutih institucionalnih oblika. U ve}ini dr`ava, a posebno SAD, te u dr`avama Evropske unije interese potroša~a zastupaju sna`ne udruge potroša~a koje su va`an faktor u razvoju zaštite prava potroša~a. U savjetodavnoj grupi za zaštitu potroša~a kod Evropske komisije zastupljeno je pet evropskih udru`enja za zaštitu potroša~a. Djelovanje dviju organizacija (BEUC i ANEC) finansijski podupire Evropska komisija. BEUC ( Bureau Europaen des Unions dde Consommateurs) je evropska krovna organizacija. ^lanstvo u toj organizaciji je eksluzivno, što zna~i, da njena ~lanica mo`e biti samo jedna od nacionalnih potroša~kih organizacija iz svake dr`ave Evropske unije. Glavna uloga BEUC-a je lobiranje kod Evropske komisije za zakonodavstvo, koja štiti i ja~a polo`aj potroša~a na tr`ištu. 7.6. Pravo potro{a~a na nadoknadu {tete 18. Kada je rije~ o pravu potroša~a na naknadu štete treba razlikovati proizvode koji su uslijed nekog nedostatka pri~inili štetu `ivotu ili zdravlju potroša~a i proizvoda koje uslijed nedostatka potroša~ ne mo`e da koristi na na~in kako je pretpostavljao, pa otud trpi imovinsku štetu. Da bi potroša~ imao pravo na obešte}enje potrebno je utvrditi šta obuhvataju pojmovi kao što su šteta, naknada, opravdani zahtjevi, reklamacije i sl. Iako su ovo u velikoj mjeri teorijska pitanja, ona imaju izuzetno zna~ajne pravne implikacije jer predstavljaju uputstvo sudiji kako da obešteti potroša~a. U zavisnosti od pravnog sistema ova pitanja se razli~ito tuma~e. Me|utim, praksa pokazuje da je sudija gotovo uvijek u stanju da procjeni obim štete i povredu koju je potroša~u nanio proizvod ili usluga, jer pored propisa koji u tom pogledu postoje, sudija uzima u obzir i sve okolnosti slu~aja. 7.7. Ostala prava potro{a~a 19. Ovdje se, tako|er, `eli prikazati kako i u kojim oblastima je „evropski” zakonodavac putem direktiva ure|ivao pojedina prava potroša~a. Potrebno je napraviti pregled do sada izdatih direktiva u okviru EZ, a koje pokrivaju spektar onoga što je do sada ure|eno, odnosno normira276

Stefan. Zemlje ~lanice su svojim pristupom u EZ. 803 Direktiva 84/374/ EWG za uskla|ivanje pravnih i upravnih propisa zemalja ~lanica o jamstvu feleri~nih proizvoda od 25. AB1. te da osigurava njegov pristup pravu. 802 Direktiva 84/450/ EWG za uskla|ivanje pravnih i upravnih propisa zemalja ~lanica o prevarnoj reklami od 10. kao pravno obavezuju}eg akta. AB1. 1985.805 Cilj direktive je bio da štiti potroša~a u jednoj tipi~noj situaciji od zaklju~ivanja nepromišljenih poslova. Direktive namjeravaju da usklade pretpostavljenu specifi~nu podre|enost potroša~a. da osigura pouzdanu informisanost potroša~a. AB1. koji je npr. 100 Ugovora o osnivanju EEZ. To ne podrazumijeva da se ujedna~avanje prava vrši isklju~ivo putem direktiva. 1999. direktiva je ona o jemstvu proizvoda iz 1985. Prema ~lanu 1 i ~lanu 4 stav 1 svrha Direktive je da štiti potroša~a od zavaravaju}e reklame i njenih štetnih posljedica. Stefan. Samo na ovaj na~in mo`e se odrediti trenutno mjesto direktive. „Europaeisches Schuldvertragsrecht.no. L 371/31 805 Vidi opširno: Grundmann. str. godine. Das europaeische Recht der Unternehmensgeschaefte“. op. godine. Obaveza implementacije se objašnjava odgovaraju}im ograni~enjima suvereniteta zemalja ~lanica EZ. 07. uvela pravo opoziva kod ugovora. 09. Osim toga evropsko pravo zaštite potroša~a treba da doprinese pravednijoj raspodjeli rizika i jemstva. Ve}ina pravno-potroša~kih direktiva i time evropsko pravo zaštite potroša~a polaze od premise da je potroša~ strukturalno podre|en. godine. Prva direktiva koja se mo`e pripisati zaštiti potroša~a je Direktiva o prevarnoj reklami802 iz 1984. ex. 801 Grundmann. u evropskom potroša~kom pravu. 206ff. godine804 koja je. Nr. Nakon toga je uslijedila Direktiva o prodaji na vratima stana iz 1985. Direktive EZ upu}uju se zakonodavcu zemalja ~lanica i obavezuju iste u pogledu implementacije unutar vremenskog okvira koji je ~esto odre|en samom direktivom. L 210/29. 277 .803 a koju pravni propisi zemalja ~lanica u oblasti jemstva proizvoda proširuju sa jednim specifi~nim jemstvom rizika kod feleri~nih proizvoda kako bi time povisili sigurnost proizvoda. odnosno saglasnoš}u sa promjenom osniva~kih ugovora prihvatile ovo ograni~enje. zaklju~en sa kupcem pri posjeti zastupnika u vlastitoj ku}i ili na radnom mjestu. izme|u ostalog. str. godine. 804 Direktiva 85/577/EWG koja se ti~e zaštite potroša~a u slu~aju sklopljenih ugovora izvan poslovnih prostorija od 20. Nr. 1985. Bosna i Hercegovina je do svog pristupa EZ još djelimi~no suverena u svojim odlukama koje se ti~u implementacije direktiva i pri implementaciji imaju ve}u slobodu. 89ff. da štiti njegovo zdravlje. Druga. godine.801 što se izvodi iz ~lana 95. 1984. L 250/17. Direktiva je najprikladniji instrument uskla|ivanja prava EZ.. i ~lana 94. cit. ~l. 12. Nr.

odre|eni tip ugovora kod kojeg se empirijski pokazalo da je prosje~ni potroša~ bio u podre|enoj ulozi. a kada obje ugovorne strane nisu bile prisutne pri zaklju~ivanju ugovora. 278 .. da ga upozna sa kamatnim stopama i sl. 1986. godine806 ima za cilj da štiti potroša~a pri zaklju~ivanju ugovora o kreditiranju. AB1.. koji name}e uslove ugovora i to naj~eš}e u svoju korist.. u engleskom izdanju je korišten pojam „Supplier“. te da je bio iskorišten od strane putni~kih agencija. L 144/19 814 Prema rije~ima direktive („unesre}en“. odnosno davaoca usluge814 i potroša~a. godine. a potroša~u se omogu}i otkazni rok od sedam dana815 nakon dostavljanja dobara. a kao drugo mora sklopiti ugovor jer ga prodava~ samo pod tim uslovima zaklju~uje. 812 Direktiva 94/47/EWG za zaštitu stjecatelja s pogledom na odre|ene aspekte ugovora o stjecanju prava djelomi~nog korištenja nekretnina od 26. 655ff.807 Direktiva o paket turisti~kim uslugama iz 1990 godine808 reguliše. 251. cit. 1993. Bodewig Theo.809 Odgovaraju}i tome ova Direktiva obavezuje turisti~kog agenta da informiše potroša~e. 02.. cit. 10. Nr. godine813 treba da štiti potroša~a kod ugovora koji su zaklju~eni izme|u prodavca. EG Nr. op. Direktiva o time sharing ugovorima iz 1994. godine. Nr. L 158/59 809 Grundmann. od 22. 3). 1997. DZWir 1997. Nova evropska Direktiva za tr`ište na daljinu. godine. AB1. godine. godine. str. Stefan.Slijede}a Direktiva o potroša~kom kreditu iz 1987. Zaštita potroša~a se posti`e tako što se prodavac obave`e na opširno informisanje potroša~a. Stefan. 1990. 06. Direktiva o distancionoj prodaji od 20. ova direktiva tretira ugovornu neravnote`u izme|u potroša~a i prodava~a. 1994. Stefan. op. op. 05. s. 810 Direktiva 93/13/EWG o nepravi~nim odredbama u potroša~kim ugovorima od 05. Direktiva o nepravi~nim ugovornim odredbama810 ne reguliše neki specijalni tip ugovora nego va`i za sve ugovore gdje sudjeluje potroša~ sa upotrebom prethodno formulisanih klauzula. L 61/14 807 Grundmann. AB1. str. kao i Direktiva o potroša~kom kreditu.447 Fn. Nevenko. L 42/48. str.811 Tako|er. 04. bez 806 Direktiva 87/102/EWG za uskla|ivanje pravnih i upravnih propisa zemalja ~lanica o potroša~kom kreditu. 602ff. te da to naj~eš}e nepromijenjeno prihvati zato što ne prepoznaje. AB1. kao prvo potencijalno loše svojstvo uslova ugovora. 813 AB1. 246ff. str. godine812 reguliše tipi~an ugovor o pravu korištenja nepokretne imovine u odre|enom vremenu tokom godine i to naj~eš}e u zemljama sredozemlja gdje je velika koncentracija turisti~kih objekata. Nr. 12. 811 Grundmann. Odatle proizilazi problem da potroša~ nemo}no stoji naspram „sitno kucanog”. AB1. op. promijenjeno sa Direktivom 90/88/EWG od 22. 815 Misita. 1993 L 95/29. tako što je uvedena obaveza za davaoce kredita da primaoca kredita ta~no informiše o njegovim ugovornim obavezama npr. 1990. L 280/83. 808 Direktiva 90/314/EWG o paket turisti~kim aran`manima od 13. cit. a potroša~u daje dodatna prava. Nr. cit.

odnosno da je komunitarno pravo zaštite potroša~a tek „hirovito koncipirana“ skupina komunitarnog pravnog materijala. preko vjere da se s njom mo`e ispravljati ono što se naziva „nedostatkom“ kapitalisti~kog tr`išta. kao e-mail.navo|enja razloga i bez mogu}ih posljedica. da upravo svjesni mogu}ih katastrofalnih posljedica najve}i broj proizvo|a~a slo`enih tehni~kih sistema u njih ugra|uje ~itav niz zaštitnih sklopova i ure|aja koji zna~ajno podi`u stepen sigurnosti. interneta. Postavlja se pitanje da li isticati da to vrijedi samo na “normativnom planu”.). odnosno evropskog „ius commune“. teleshoping-a. Odsustvo generalne suglasnosti o mjestu i ulozi kapitalisti~kog tr`išnog mehanizma u postindustrijskom okru`enju svoj refleks ima i u pravno-doktrinalnoj analizi potrebe. 8. a da dostavlja~ i potroša~ nisu imali direktan kontakt. uzrokovane tehni~kom neispravnoš}u proizvoda. Za{tita potro{a~a kao sredstvo i mjera ekonomske i ekolo{ke politike 20. Oblasti djelovanja direktiva su iskorištavanjem tehnike obavještavanja. ali i ugovori koji se zaklju~uju na tradicionalan na~in (trgovina pošiljkom. Savremeno tehnološko društvo karakteriše sve ve}a zavisnost od sigurnosti funkcionisanja raznih kategorija proizvoda. telefaxa itd. Ipak. pismena pošta i sl. Iako na specifi~an na~in isto vrijedi i povodom komunitarnog prava i tu je mogu}e tvrditi da smo ve} svjedoci „acquis communautaire de consommation“. bile skoro nemogu}e. Da li je situacija na mikro planu nešto druga~ija? Koji mehanizmi zaštite stoje na raspolaganju obi~nom gra|aninu. grubo i obezli~eno nazvanim „potroša~em“ koji svakog dana rukuje nizom potencijalno opasnih proizvoda. tako i na lokalnom nivou. videotexta. Dok su prije samo dva vijeka globalne katastrofe. na~ina i ciljeva institucionalne podrške potroša~ima. Lepeza mišljenja iznijetih ovim povodom je krajnje razu|ena i kre}e od negiranja posebne zaštite potroša~a kao neprihvatljive intervencije u kapitalisti~ko tr`išno tkivo. i utoliko posebnog „evropskog prava zaštite potroša~a“. konzumira potencijalno opasnu hranu i koristi proizvode sumnjivog porijekla? Kako da se nadoknadi gubitak u slu~aju da ipak pretrpi štetu ili povredu? 279 . u jedno mo`emo biti sigurni. zaklju~eni ugovori. Ova konstatacija va`i kako na globalnom. odnosno da su se elementi ovog posljednjeg ve} dovoljno jasno uo~ljivi kao dio neizbje`nog „common law“ EZ. današnje stanje je mnogo druga~ije. do nastojanja da se zaštita potroša~a iskoristi kao još jedan povod za radikalnu kritiku ovog posljednjeg i njegovog pravnog okvira. Na taj na~in se stepen rizika pokušava svesti na minimum.

dok je cijena postala gotovo jedini faktor koji odlu~uje o kupovini. cvjetanju šverca i preseljenje prodaje širokog spektra roba na pijace. Uo~avaju}i va`nost ovog pitanja. Za nas u BiH odbrana od proizvoda neodgovaraju}eg kvaliteta predstavlja problem ~ije rješenje ne trpi odlaganje. organizovanje potroša~a tako|er. poslednjih godina. ponudi robe ~esto nepoznatog i sumnjivog porijekla i kvaliteta gdje je u prvom planu li~na korist na ra~un društvenih interesa i interesa potroša~a. u odnosu na neki referentni okvir. u usporedbi sa gra|anima razli~itih zemalja ~lanica Evropske unije. Harmonizacija potroša~kog prava sa komunitarnim pravom Evropske unije samo je prvi korak na tom putu. Na taj na~in je otvoren put za proizvode sumnjivog porijekla i još sumnjivijeg kvaliteta. Ovakva situacija uslovila je i drasti~an pad ionako minimalnih standarda vezanih za zaštitu potroša~a. ulice i male privatne prodajne jedinice sa neodgovaraju}im uslovima za primjenu propisa iz oblasti prometa. Intervencija dr`ave }e biti neophodna. Opšte politi~ko ekonomsko stanje u BiH uslovilo je. a sve je to pra}eno padom poslovnog morala. velike promjene na tr`ištu. Veliki pad kupovne mo}i najve}eg dijela stanovništva potisnuo je pitanje kvalitete proizvoda u drugi plan. mnoge dr`ave svijeta donose propise kojima se štite potroša~i. ali zato za proizvode koji su jeftiniji. ove smo podatke usporedili sa stavovima gra|ana zemalja ~lanica Evropske unije o istom pitanju. Naime. Da bismo u ovom kontekstu mogli razaznati polo`aj BiH. osje}aju znatno manje zašti}enima sa stanovišta potroša~a. 21. 280 . jasno je da se gra|ani BiH. nego me|u ispitanicima u istra`ivanju sprovedenom u BiH. kao i neodlo`na primjena usvojenih standarda. U tom pogledu. a koje su izazvane defektnim proizvodima i uslugama.Rezultati sprovedenog istra`ivanja jasno ukazuju na to da se ve}ina gra|ana BiH ne osje}e dovoljno zašti}enima sa stanovišta potroša~a. budu}i je broj onih koji se osje}aju zašti}enima kao potroša~ima u svojoj zemlji oko 4 puta ve}i me|u ispitanicima u istra`ivanju koje je sprovedeno od strane European Opinion Research Group (EEIG). ~ak ¾ svih ispitanika potvrdilo je da kao potroša~i u BiH ne osje}aju visok nivo zaštite. Te promjene se ogledaju prije svega u osiromašenju širokih slojeva potroša~a i svo|enje zahtjeva kod kupovine na pokrivanje elementarnih `ivotnih potreba sa cijenom u prvom planu. ograni~avaju rizici upotrebe slo`enih tehni~kih sredstava i obezbje|uju mehanizmi za nadoknadu štete. Prosje~an kupac naj~eš}e ne zna ~ime je ta jeftino}a pla}ena.

„Consumerism – Search for the Consumer Interest”. 2000. Zna~aj doma}instava u odnosu prema kvaliteti okoliša ne ogleda se samo u njihovom direktnom uticaju na okoliš. New York: The Free Press.816 Ipak na odluke potroša~a danas i ubudu}e uti~u okvirni uslovi. o jednom konceptu u kojem se na osnovu društveno definiranih ciljeva zaklju~uju mjere koje se trebaju poduzeti. nego zajedni~ki pravac za mnoge razli~ite kulture i `ivotne stilove. Ove posljedice po~inju sa proizvodnjom dobara. ali mogu dati pravce u smjeru ve}e trajnosti. kao i uticaj reklame i marketinga. ve} i u uticaju na druge privredne grane u smislu izbora potroša~kih dobara. London: Blackstone Press Ltd. kao i oblici sprovo|enja zahtijevaju s jedne strane postavljanje prioriteta. a koje ostalim privrednim akterima? 816 Oughton/Lowry. što tako|er spada u trajni `ivotni stil. dakle. Trajna potrošnja. sadr`e tako|er i socijalnu dimenziju sa zahtjevom za osiguranje sklada društva u najširem smislu. kao što su navike. 281 . Drugim rije~ima.). Day. ovdje shva}ena kao potrošnja doma}instava je tek onda trajna kada tome pridonese da se gore navedeni kompleksni ciljevi sprovedu onoliko koliko je to u mogu}nosti doma}instava i njihovih odluka. društvene norme i grupno specifi~ne slike vodilje. kulturolo{ki i politi~ki aspekti za{tite potro{a~a 22. 817 David A. dostupne tehnologije.817 U svakoj od ove ~etiri dimenzije mogu se oblikovati glavni ciljevi koji ne mogu i ne trebaju dati detaljne upute djelovanja. nije štetna za okoliš. 1982. demokratskog i pluralisti~kog društva. Radi se dakle o normativnom konceptu.. predstave vrijednosti i sl. tj. što se ne osporava u scenarijima trajnog na~ina `ivota. nastavljaju se kroz upotrebu istih i djeluju nakon toga još dugo vremena nakon što je proizvod izgubio svoju svrhu. kako }e se obuhvatiti relevantnost okoliša kod potrošnje iznad pojedina~nih primjera? Koje posljedice za okolinu se mogu pripisati potroša~u. te odabirom proizvoda i usluga. Sociolo{ki. Individualnost odluka potroša~a je konstitutivni element modernog. Skoro sve što ljudi u svojoj svakodnevnici kupe od dobara ili usluga ima posljedice na okoliš. Upravo ova razli~itost strategijskih po~etaka. nivo i podjela prihoda. Ali. ekonomsku (osiguravanje privredne sposobnosti i funkcionisanja kao osnove) kao i institucionalnu dimenziju (ne samo zadovoljavanje potreba oblikovanja društvenih organizacija nego i neformalnih institucija. socijalna je. Pored ~esto citirane ekološke dimenzije okvirni uslovi koji uti~u na odluke potroša~a. a s druge strane sposobnost da se `ivi sa suprotnostima.9. 4th Edition. Potroša~i na stanje okoliša utje~u stepenom i na~inom potrošnje. „Consumer law”. ekonomska i participativna. ne postoji trajni model potrošnje. Potrošnja. U njih se ubrajaju politi~ko postavljanje granica. Aker/ George S. cijene.

kako sa ekološkog tako i sa ekonomskog i radno-znanstvenog-sociološkog stajališta strateška polja djelovanja. socijalno oblikovanje strukturalnog preokreta putem ja~anja socijalne sigurnosti. kao i obilje`avanjem i ponudom alternativa.819 kvalifikacijske mjere. podr`avanje inovacija putem obrazovanja. koji }e se obratiti razli~itim grupama društva na odgovaraju}i na~in. Kako bi se postigli uspjesi u smislu jedne trajne potrošnje specifi~ni problemi razli~itih grupa moraju biti ciljano obra|ivani. jer manji kvanititet sumnjivog materijala nosi manji potencijal štete. 425. Odgovaraju}i tome sve više se uzima potrošnja resursa radi ocjenjivanja i mjerenja optere}ivanja okoline. istra`ivanja i razvoja. kao i mjesto gdje }e se sve to odr`ati kao tzv. U scenarijima razvijenih tr`išnih privreda obuhva}ene su strategije koje pri razli~itom oblikovanju pojedina~no predstavljaju.. Umjesto toga je potreban jedan politi~ki i metodi~ki pluralizam. Ekologizacija potrošnje se odnosi na objektivno optere}enje okoliša integrisano preko svih kategorija optere}enja. Neka od strateških polja djelovanja mo`emo identificirati. Za jednu tako integrisanu trajnu strategiju nije dovoljno da se osloni na jedno politi~ko polje (bilo to potrošnja ili neko drugo) ili na jedan ograni~eni instrument (npr. cit. energiju za njeno sprovo|enje. Svakom od ovih polja pripada jedan broj klju~nih strategija bez kojih jedna sveobuhvatna socijalno-ekološka reforma nije mogu}a. Centralna polja djelovanja su: ekološko oblikovanje strukturnog preokreta putem fiskalnih instrumenta i informacija. što zna~i da su prije obuhva}eni dr`avnim djelovanjem nego putem doma}instava. pri ~emu ipak postoji bitan stepen slobode od konkretnog politi~kog oblikovanja. a vezano za unapre|enje ekoloških zahtijeva.23. Kako bi se potencijalne štete za okolinu i time optere}enje za ~ovjeka odr`ale na najmanjem nivou nudi se da se ve} smanjivanjem iskorištavanja okoline na input-strani cjelokupnog optere}enja tako smanji i ugro`avanje na output-strani. 282 . onda je smanjivanje osnovnog optere}enja dugoro~ni zadatak trajne potrošnje.818 Svaka ljudska aktivnost zahtijeva materijal za konkretizaciju. 819 Reich. obu~avaju}ih organizacija i preokret potrošnje koji prije svega nastaje putem ekoloških i socijalnih posljedi~nih troškova sa izra`enim oblikovanjem cijena. Norbert. ali tako|er mogu} i isplativ. str. izvan i unatar pogonske participacije. Ipak redukcija potrošnje resursa pridonosi i u ovakvim slu~ajevima rješavanju problema. klju~ni resursi. 818 Neosporno je da opasni materijali zahtijevaju pravnu regulaciju. Po|e li se od toga da se i budu}e korištenje zdravstveno i za okoliš štetnih pojedinih materijala mora kratkoro~no pravno regulisati. razgradnja spolne diskriminacije. eko-porez). op.

Da bi pojedinci kao potroša~i mogli ispuniti svoje zada}e moraju biti ispunjneni slijede}i uslovi. kao i vrijeme potrebno da se one prerade i sprovedu. a sa druge izdvajanje pojedinih segmenata iz onog što prete`an dio kontinentalne pravne tradicije još uvijek tretira kao pitanje jedinstva privatnopravnog tkiva. kao npr. što se više udaljavamo od kontinentalnog kodifikatorskog i pravno-sistemskog epicentra. od Francuske i Njema~ke. tj. Norbert. Slijede}e. moraju se rezultati jedne odgovaraju}e oblikovane ekološke financijske reforme za to pobrinuti. Jedan daljnji uslov takvog preokreta potrošnje nije samo postojanje informacija nego i njihov pristup (ovdje nadaleko nisu iscrpljene mogu}nosti novih medija). 10. da je pravo zaštite potroša~a „više proces“ nego koherentan skup pravila. 413. odnosno disciplinu prava. str. 283 . Otud je mogu}e dokazivati da je pravo zaštite potroša~a dio trgova~kog prava. odnosno o „tematskom okviru“ koji obuhvata propise opšeg trgova~kog prava. Za one koji sumnjaju va`ne su. op. da se radi o pravilima koja mogu biti nazvana pravom zaštite potroša~a. postaje mnogo le`erniji. pouzdane informacije koje mogu slu`iti kao osnova za potroša~ke odluke. Iako mnogi pravo zaštite potroša~a tretiraju kao posebnu granu. Po prirodi stvari ne mo`e se ra~unati na doktrinarni konsenzus. kako bi se ekološki smisao pokazao i ekonomski povoljnijim. status ove pravne regulacije još uvijek je predmet spora. pristup pravu zaštite potroša~a. ili bar kao novo podru~je prava. Skandinavski pravni realizam je i u tom smislu plasti~na ilustracija. Potrebno je da se dobro dostupna ponuda ekološko. Za one koji su neodlu~ni i koji se ne mogu pridobiti samo argumentacijom (iako obrazovanje korisnika igra va`nu ulogu).820 Drugi primjer je savjetovanje potroša~a koje ukazuje na mogu}nost zamjene dobara. izgradi sa ekonomski opravdanim cijenama. prije svega. Aspekti pravne za{tite potro{a~a putem pravila o nelojalnoj konkurenciji i op{tih pravila obligacionog prava 25. aktuelni prehrambeni proizvodi iz ekološke proizvodnje. sudskoj interpretaciji i doktrinarnoj analizi. npr. i koliko je mogu}e socijalno optimiziranih dobara i usluga. Ukoliko su ova tri uslova ispunjena onda se mo`e ubrzo ra~unati na ja~u ekologizaciju potrošnje. cit. trajno vezanim i neovisno kontrolisanim oznakama. ta~nije njegovoj legislativnoj obradi.24. 820 Reich. Sa jedne strane rije~ je društvenom i pravnom fenomenu novijeg datuma. odnosno jedinstvenog gra|anskog zakonika. da je rije~ o amalgamu Markt-und Verbraucherrecht. standardiziranim.

Atiyah.Kona~no. a u cilju njegove implementacije. ali i propisivanju uslova vezano za obavljanje istih. rad tr`nica na veliko. Pravo konkurencije. narušavanje konkurencije. obavljanje i uslove za pru`anje trgovinskih usluga. Istina da se više radi samo o definisanju pojedinih oblika i vrsta trgovinskih usluga. mogu}e je negirati potrebu bilo kakve „teorije“ u ovom kontekstu. 821 Sve što je potrebno u~initi da bi se došlo do nje jeste „zaviriti ispod površine“. usluge otpremanja i dopremanja robe. franšizing. tretiraju pitanja vezana za: posredni~ke usluge. gotovo sa nipodaštavanjem. sti~e se dojam da mnogima kao da više smeta na~in. uslijedi}e donošenje ve}eg broja podzakonskih akata. usluge skladištenja. usluge kontrole kvaliteta i kvantiteta robe. sto~nih pijaca. zastupni~ke usluge. dalje }e se citirati kao: ZOT). br. 27. Zakon o trgovini RS823 nudi sli~na rješenja tako da }e se u nastavku izlaganja koristiti rješenja Zakona o trgovini FBiH. 284 . 143. pravno sistemski status zaštite potroša~a i njegovo mjesto u okviru pravnog studija dijeli sudbinu mnogih segmenata prava. predstavlja jedan od osnovnih izvora prava vezano za zaštitu potroša~a. u okviru odjeljka vezanog za obavljanje i uslove za pru`anje trgovinskih usluga. 16/96).. 64/04. br. ZOT uvodi novine vezane za: obavljanje i uslove za obavljenje trgovine. nesvjesni da i sami de facto elaboriraju teoriju821 prava zaštite potroša~a.. Donošenjem Zakona o trgovini822 u odnosu na raniju verziju ovog Zakona pitanje zaštite potroša~a se podi`e na kvalitativniji nivo. Pojedina od ovih pitanja regulisana su i Zakonom o obligacionim odnosima. 26. 822 Zakon o trgovini FBiH („Slu`bene novine Federacije BiH“. vašara i sajmova. zaštita potroša~a. Slijedom ZOT-a. posebno pojedine vrste ugovora. Ovo vrijedi za one koji povodom prava zaštite potroša~a brane „common sence“ i slobodu ugovora od neprimjerenog upada onog što. str. 1987. Posebno se. osnivanje i prestanak rada trgova~kih radnji. glasnik RS“. forma. protive}i se tako onom što ve}ina common law pravnika smatra nepotrebnim stegama pravno sistemske obrade. tr`nica na malo. 823 Zakon o trgovini RS („Sl. o engleskim pravnicima koji pravo zaštite potroša~a shvataju „. komisione usluge. trgovinskih centara. a ne suština. uklju~uju}i i njenu ideološku artikulaciju. ne samo u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine. nadzor i druga pitanja koja su od zna~aja za obavljanje trgovine na teritoriji Federacije BiH. nazivaju evropskim pravnim teoriteziranjem. Ipak. marketing usluga. a koje dovode u pitanje slobodu ugovora. kada je rije~ o common law tradiciji. mjere privremenog ograni~avanja tr`išta. ali ono što je zna~ajno je propisivanje osnovnih pretpostavki za obavljanje pojedinih vrsta usluga vezano za organizacione oblike. na tragu common law tradicije. A to zna~i da ovisi o doktrinarnom i vrijednosnom polazištu. Ovako posmatrano. Tako se ZOT-om ure|uje: obavljanje i uslovi za obavljanje trgovine i trgovinskih usluga.as a distinct subject“.

potroša~ke kredite. garancije i garantne rokove. i zaštita potroša~a kao pojedinaca. 45/04). Zakon o tehni~kim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanje uskla|enosti („Sl. turisti~ke paket aran`mane i vremenski zakup turisti~kih objekata (time sharing). daje samo naznaku da sve što je u vezi sa zaštitom potroša~a. uklju~ivo i ~injenicu da ova materija ne mo`e da trpi entitetske granice.posebno na kantonalnom nivou u Federaciji BiH. o potrebi donošenja propisa koji su „tehni~ke prirode“. vezanih posebno za: deklarisnje proizvoda. 45/04). glasnik BiH“. Ova materija se. br. br. glasnik BiH“. Zakon o nadzoru nad tr`ištem u Bosni i Hercegovini („Sl. elektronske instrumente pla}anja. iz samih zakonskih tekstova. odnosila bi se na sektore pru`anja komunalnih usluga. 827 Ovdje je potrebno napomenuti da su svi pobrojani pravni instituti u potpunosti preuzeti iz ranijeg Zakona o trgovini („Sl. nelojalne konkurencije. prije svega. dalja poglavlja ZOT-a ure|uju materiju prava konkurencije kroz pravne institute: monopolisti~kog djelovanja. prodaju od vrata do vrata (direktna prodaja). sanitarne i druge uslove za obavljanje pojedinih djelatnosti.824 Zajedni~ko ure|ivanje oblasti zaštite potroša~a. prodaju na kredit. oglašavanje. vidi standardna upotreba termina koji se koriste u okviru prava zaštite potroša~a Evropske unije. Brojni su i drugi zakonski projekti i akti koji su karakteristi~ni za ovu oblast. dalje }e se citirati kao: ZZP). glasnik BiH“. Cilj svih njih je dalje „usavršavanje“ sistema i mjera zaštite potroša~a.827 Ne ulaze}i u enumeraciju pojedinih instituta prava konkurencije. br. novine Federacije BiH“. glasnik BiH“. danas zasebne grane prava. Ono što je interesantno. 17/02. Nije samo donošenje podzakonskih akata simptomati~no i potrebno za implementaciju ZOT-a. prodaja na daljinu. špekulacije i ograni~avanja tr`išta. a ono što nije regulisano ovim Zakonom. kao i Evropskog telekomunikacionog instituta (ETSI). 285 . glasnik BiH“. donošenjem zajedni~kih zakona. Ovo posebno kada se. 825 Tako ~lanom 3 Zakona o tehni~kim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanje uskla|enosti vrši se pozivanje na harmonizirane evropske standarde neke od evropskih organizacija za standardizaciju (CEN) ili standarde Evropskog komiteta za elektrotehni~ke standarde (CENELEC). br. 45/04) i Zakon o flaširanim pitkim vodama Bosne i Herecgovine („Sl.826 Oblast zaštite potroša~a. primjenjiva}e se Zakon o zaštiti potroša~a u Bosni i Hercegovini. br. ali u obzir dolazi i pru`anje drugih vrsta usluga. 826 Zakon o zaštiti potroša~a u Bosni i Hercegovini („Sl. 824 Tako: Zakon o opštoj sigurnosti proizvoda („Sl. gra|anima kao potroša~ima. u vezi sa zaštitom potroša~a. sve više izdi`e na dr`avni nivo. odnosno koji treba da propišu tehni~ke. usluge osiguranja. ne samo u sferi korištenja prehrambenih proizvoda. Radi se. u svom esencijalnom pogledu. kao i imenovane slu~ajeve nesporno je da je jedan od osnovnih ciljeva ove. kroz primjenu odredbi Zakona o zaštiti potroša~a. a sve u ovisnosti od vrste materije koja se ure|uje. ili posebo u generalne klauzule. br.825 Sam ZOT. a kako bi se pristupilo njegovoj potpunoj implementaciji. 45/04). 2/95 i 19/96). ve} i tehi~kih roba postaje imanentno našem pravnom sistemu.

444.. 834 Citat prema: Prof. bitnih ili opštih preptostavki ove grane prava. 29. cit. str. a time i zaštite prava potroša~a.ugovori. izuzetno bitna. ~lan 3-8 ZOK-a. bez obzira da li su isti donešeni na dr`avnom ili entitetskom nivou. cit. 830 Pobli`e vidjeti kod: Trifkovi} dr Miloš i Omanovi} dr Sanjin.. 286 . 833 Pobli`e o ovom pitanju vidjeti kod: Prof.833 Radi se o posebnim obilje`jima metoda prava konkurencije koje. karakteriše: uklju~enost društvenih i pravnih sankcija. za privredne entitete.832 ali i u sve. prete`no represivan karakter sankcija i postojanje specifi~nosti u podsistemu sankcija za svaki institut prava konkurencije ponaosob. str. Radi se o slijede}im kategorijama: monopolskom djelovanju. konkurenciji i ugovorima ili pojedinim odredbama ugovora izme|u privrednih subjekata kojim se. 12/97). Ovakva praksa je. Miloš Trifkovi}. dovode u neravnopravan polo`aj korisnici roba i usluga (potroša~i). 30/01. br. Veljko Trivun. do sada pobrojane zakonske akte. na ostvarivanje osnovnih. U odnosu na materiju ZOT-a. „Poslovno pravo . kao i njihova kumulacija. dalje }e se citirati kao: ZOK).28. Svi pojedina~ni instituti usmjerni su. mogu}nost kumulativne primjene pojedinih vrsta sankcija za isto po~injeno djelo. 829 Poglavlje II. i na me|unarodnom planu. glasnik BiH“. bitna i vezana. Miloš Trifkovi}. kao i eksplicitno spominjanje zaštite potroša~a na prvom mjestu. 460 832 Zakon o vanjsko-trgovinskoj politici Bosne i Herecgovine („Sl. a to su: sloboda organizovanja privrednih subjekata. Zakon o konkurenciji828 unosi odre|ene novine. Mili} Simi} i doc.. sloboda ugovaranja i sloboda utakmice. Pravo konkurencije karakteriše izuzetno slo`en sistem sankcija. 444-450. 2004. vrijedonosni papiri i pravo konkurencije“. Poslovno pravo.834 Pravo konkurencije ne poznaje postojanje posebne tu`be o ništavosti 828 Zakon o konkurenciji („Sl.830 Bosna i Hercegovina i na ovom planu prati intencije koje su prisutne i u ranije pobrojanim propisima. dr. 2001.. a potom i za sve potroša~e. str. na zabranu restriktivne poslovne prakse. dr.831 Ove se pretpostavke odnose na inostrane privredne subjekte tako da je konzistentno ure|ivanje materije zaštite potroša~a i pretpostavke zaštite potroša~a od nelojalnog nastupanja inostranih subjekata. op. dr. Osnovni ciljevi brojnih me|unarodnih konvencija usmjereni su. Sarajevo: Ekonomski fakultet u Sarajevu-Izdava~ka djelatnost. 459-503. u po~etku. Sarajevo.. prof. glasnik BiH“. str. naspram ove ciljane kategorije. a odnose se na usaglašavanje ove materije sa brojnim me|unarodnim konvencijama. br. „Me|unarodno poslovno pravo i arbitra`e“. u pogledu re`ima sankcija. 829 Specifi~nost pojedinih od pobrojanih pravnih instituta jeste njihovo regulisanje na dr`avnom nivou. prije svega. op. dr. prije svega. Osnove ovog usaglašavanja ugra|ene su u Zakon o vanjskotrgovinskoj politici. 831 Trifkovi} dr Miloš. Ekonomski fakultet u SarajevuIzdava~ka djelatnost.

pa do podnošenja prijave Uredu za konkurenciju i zaštitu potroša~a. Radilo bi se o primjeni pravila vezanih za apsolutnu ništavost pojedinih pravnih akata ili obligacija u konkretnom slu~aju..837 Neovisno od ovih rješenja. 131-142 i 150-152. stavljanje robe van prometa i njeno uništenje. Miloš Trifkovi}. zatvaranja poslovnog prostora. a ni ZZP ne poznaju postojanje posebnih konkurencijskih tu`bi koje je poznavalo zakonodavstvo ex SFRJ. a koja su u nadle`nosti inspekcijskih dr`avnih organa. 30. „Pravo konkurencije“. 287 .. Dometi ove tu`be nisu upotrebljivi u punoj mjeri u pravu konkurencije tako da se i dalje treba zadr`ati mogu}nost pozivanja na opšta pravila obligacionog prava. 1981. oduzimanju robe. ~lanove 47 i 51. Zakon o suzbijanju nelojalne utakmice i monopolisti~kih sporazuma iz 1974. a s obzirom da se radi o nedopuštenim obligacijama.838 Na prvom mjestu se nalazi zahtjev da se otkloni izvor opasnosti.835 Umjesto primjene opštih pravila obligacionog prava sa novim zakonodavstvom mogu}a je primjena pravila prema ZZP-u. g. str. cit. a koje posluje najmanje godinu dana prije pokretanja sudskog spora. Ovu tu`bu mo`e da podnese svako pravno lice u ~ijoj je nadle`nosti zaštita prava i interesa potroša~a. poznavao je postojanje tri specifi~ne konkurencijske tu`be. odnosno fizi~kog lica. Sarajevo: Svjetlost. 836 Pobli`e o ovome vidjeti kod: Trifkovi} dr. 835 Vidjeti Zakon o obligacionim odnosima. Mjere koje se mogu primjeniti kre}u se od: zabrane obavljanja trgovine do otklanjanja nepravilnosti.pravna sredstva sa kojima raspola`u potroša~i. str. posebno sa stanovišta podnošenja tu`be od strane potroša~a kao pojedinca. dr.836 ZOT poznaje samo mjere iz upravnog postupka koje mogu da preduzimaju tr`išni inspektori i to u okviru obavljanja svoje nadzorne funkcije nad primjenom odredbi zakona. otklanjanje stanja stvorenog tim djelima i objavljivanje presude u sredstvima javnog informisanja. Odgovornost za ova djela bi bila objektivne prirode. posebno nas interesuju tu`be .839 Zna~i da bi konkretan tu`beni zahtjev bio usmjeren na zabranu daljnjeg vršenja djela protivnog pravilima vezanim za pravo konkurencije. To ne isklju~uje mogu}nost primjene opštih pravila obligacionog prava. 838 O ovome posebno vidjeti: Prof. prema kome se protiv trgovca mo`e podnijeti tu`ba nadle`nom sudu ako: u pravnom prometu sa potroša~ima primjenjuje naprihvatljive opšte uslove poslovanja ili prilikom zaklju~enja ugovora ponudi formularne ugovore koji sadr`e odredbe nepovoljne za potroša~a ili su u suprotnosti sa dobrim poslovnim obi~ajima i odredbama ovog zakona. Presude donešene u ovim slu~ajevima imaju dejstvo erga omnes. 447-448.pravnih akata vezanih za nedopuštena konkurencijska djela. i to: zabrana daljnjeg vršenja djela nelojalne utakmice i/ili monopolisti~kog sporazuma. 837 ^lanovi 54-60 ZOT-a. Miloš. Za podnošenje tu`be ovlašteno je poslovno udru`enje ili komora kod koje je trgovac u~lanjen. Ni ZOT.Poslovno pravo. op. 839 ^lan 154 ZOO.

radi se o pitanju koje. To bi zaslu`ivalo pa`nju posebnog rada. ali i primjene principa lex loci delicti commisi. a kada se na doma}em tr`ištu pojave inostrani subjekti. Drugi zahtjev bi se odnosio na prestanak povrede prava li~nosti. Me|unarodno. u slu~aju spora došlo do sukoba zakona.op. te da je i proizvelo negativne posljedice.. Djela nelojalne konkurencije u sebi nose poseban stepen društvene opasnosti.844 Me|utim. 842 ^lanovi 154 i 185 ZOO. 31. To je jedan od razloga što ova djela u sebi mogu da nose i elemente bi}a pojedinih krivi~nih djela. a sve do okon~anja sudskog postupka. Razlog le`i u ve} izlo`enoj ~injenici da pravo konkurencije više ne poznaje postojanje posebnih konkurencijskih tu`bi. 288 .841 ^etvrta tu`ba bi se odnosila na nadoknadu nov~ane štete.. odnosila na imenovane slu~ajeve nelojalne konkurencije. Iz ovog dijela izlaganja vidljivo je zašto se o modalitetima zaštite prava potroša~a govori kroz pravila vezana za pravo konkurencije. Ovo je posebno interesantno sa stanovišta direktnih stranih ulaganja. Posljednja bi bila posebna konstitutivna tu`ba koja bi bila upravljena na utvr|ivanje postojanja izvršenog djela. Ovdje u obzir mogu do}i i pravila vezana za eksteritorijalnu primjenu antitrustovskog prava. a što podrazumijeva da je djelo protivno pravilima lojalne konkurencije ve} u~injeno. uz svaku od tu`bi. 841 ^lanovi 165 i 185 ZOO. odnosno našeg nacionalnog prava.samo što bi se teret dokazivanja nalazio na tu`iocu. 844 Posebno vidjeti kod Trifkovi} dr Miloš. u obzir bi došla i primjena odredbi ~lanova 199-205 ZOO.843 Posebno. u sebi inkorporiše više problema. opet. na taj na~in. Radilo bi se o tu`bi kojom bi se tra`io povrat u pre|ašnje stanje. Ova tu`ba ima opšte dejstvo. a koja u sebi uklju~uju opšti re`im zaštite.840 Radi se o širenju i pronošenju neistinitih navoda tako da bi se ova tu`ba. Njen domašaj }e ovisiti od na~ina preciziranja konkretnog tu`benog zahtjeva. str. a u ovisnosti od fakti~kog stanja i konkretnog tu`benog zahtjeva bi se. jedinstveno posmatraju i pravna sredstva vezana za zaštitu po opštim pravilima obligacionog prava. Zna~i u obzir bi došla primjena doma}eg.842 Ova šteta. 32. najprije. kao i zaštitu od nelojalnog postupanja kako trgovaca tako i potroša~a. a ovdje se ovo pitanje spominje iz razloga što bi. prema pravilima me|unarodnog privatnog prava. Posebna je tu`ba za naturalnom restitucijom. Radi se o devijantnim oblicima 840 ^lanovi 157 i 198 ZOO. cit. a u vezi sa pravilima oko nadoknade nematerijalne štete. Pravila vezana za privremene mjere }e se prosu|ivati po pravilima vezanim za parni~ni i izvršni postupak. u tom slu~aju. 843 Za razliku od prethodnih tu`bi u ovom slu~aju osnov za podnošenje iste ja Zakon o parni~nom postupku ~lan 187. 503. Nepostojanje posebnih konkurencijskih tu`bi dovodi do toga da se ova pitanja ure|uju kroz opšta pravila obligacija ~ime se. mogla deifinisati kao obi~na šteta i izmakla dobit. mo`e se tra`iti i izricanje privremene mjere.

kako za pravna lica. Od daljnjih sankcija ZOT tako poznaje privredne prestupe za povrede pravila vezanih za lojalno konkurisanje pri ~emu su zaprije~ene nov~ane sankcije. Prema Krivi~nom zakonu Federacije BiH846 zaprije~ena je povreda ravnopravnosti u vršenju privredne djelatnosti. usluga i kapitala ovdje se odnosi na privredni saobra}aj izme|u entiteta i Distrikta Br~ko.ponašanja u~esnika u privrednom prometu. Radi se o krivi~nom djelu gdje se susre}emo sa zloupotrebom slu`benog ili uticajnog polo`aja kojim se ograni~ava slobodno kretanje ljudi.. „Kada zajednica ne bi dr`ala u ruci odgovornost za štete.850 Cijelo obligaciono pravo se zasnivalo na ugovoru. Odgovornost za prouzrokovanu štetu ima svoje i društveno i zaštitno zna~enje. 850 Zakon o obligacionim odnosima preuzet je u pravni re`im Bosne i Hercegovine („Sl. 3/03. glasnik BiH“. br. tako i odgovorna lica u pravnom licu.849 Radi se o pandanu privrednih prestupa. str. novine Federacije BiH“. br. Primjena ZOO bi. odnosno u obligacionom pravu je vladao svojevrstan monizam. Kao osnovni izvor prava pojavljuje se Zakon o obligacionim odnosima. Zaprije~ena je zatvorska kazna od 6 mjeseci do 5 godina. 448. novine R BiH“. 849 Zakon o prekršajima Bosne i Hercegovine („Sl.845 Radi se o krivi~nim djelima protiv privrede. 289 . br. odnosno o povredi pravila materijalnog i finansijskog poslovanja. dok drugo polje obuhvata opšti re`im odgovornosti za naknadu štete.848 Novinu predstavlja uvo|enje pojma prekršaja na dr`avnom nivou. S obzirom na specifi~nost materije pitanja zaštite potroša~a se ~esto posmatraju izvan konteksta klasi~nih pravila obligacionog prava.. 846 Krivi~ni zakon Federacije BiH („Sl.. ~lan 241. roba.847 Ograni~avanje slobodnog kretanja ljudi. cit. 47/03).Me|unarodno. odnosno njenih posebnih slu~ajeva. u obzir dolazila na dva polja. U ovom drugom slu~aju se mora povu}i razlika izme|u deliktne subjektivne odgovornosti naspram objektivne odgovornosti. br.. Štete se dešavaju kako pravnim licima tako i pojedincima. Ova koncepcija je zadr`ana do danas i istu je usvojio i ZOO. 37/03). dualizam.op. glasnik BiH“.. poslovanja i sigurnosti platnog prometa. roba i kapitala na teritoriji Fedracije BiH. Prvo se odnosi na re`im ugovorne odgovornosti. u daljem tekstu: ZOO). dr Miloš Trifkovi}. kod zaštite potroša~a. Vremenom se struktuiraju razlike izme|u ugovornog i vanugovornog prava ~ime u obligacionom pravu dolazi do cijepanja prava u tzv. Skoro istovjetnu stilizaciju sadr`i i ~lan 204 Krivi~nog zakona Bosne i Hercegovine. U nedostatku pojedinih zakonodavnih rješenja ostaje otvorena mogu}nost korištenja instituta ove grane prava. 848 ^lan 55 ZOT-a. Zaprije~ene su nov~ane sankcije. 20/04). Krivi~na djela su posebno taksativno pobrojana i ova materija je ure|ena na dr`avnom i entitetskom nivou. 847 Krivi~ni zakon Bosne i Hercegovine („Sl. štete bi se 845 Pobli`e kod: Prof.

imala isklju~ivo ugovorni karakter. a u smislu krajnjih konzumenata potroša~kih dobara i usluga. Glava I Osnovna na~ela. kao zasebna kategorija isti~e u ~lanu 8 i ~lanu 9 ZOO gdje se u~esnicima u prometu name}e obaveza da ne smiju da nanose štetu drugim u~esnicima na tr`ištu. 852 ZOO. treba posebno izdvojiti slijede}a: ravnopravnost u~esnika u obligacionim odnosima.851 Istorijski posmatrano odgovornost za štete je. u obzir uvijek treba uzeti i poštivanje osnovnih principa obligacionog prava. punomo}stva. Dvostrani ugovori i Odsjek 6. Zajedni~ko. kao i dijelova koji se odnose na: zaklju~ivanje ugovora i opšta dejstva ugovora. a koja su u funkciji zaštite potroša~a. manifestuje šteta i odgovornost za istu. Radi se. prvobitno.pretvorile u nasilje i pravo ja~ega“. Ona su primjenljiva i na potroša~e. opšta obilje`ja ugovora kao izvora obligacije. pravna nauka. za oba oblika odgovornosti jesu osnovna na~ela obligacionog prava. na~in zaklju~enja ugovora.852 Ovo je. obilje`ja predmeta obaveze. zabrana zloupotrebe prava. o opštim postulatima ugovornog prava koji su. potroša~ima i društvenoj zajednici u cjelini. Ovo posebno s obzirom na princip jedinstvenosti pravnih normi iz ZOO na postupanja pravnih i fizi~kih lica. prema ZOO. Odsjek 2 ZOO posebno tretira pitanja: zastupanja. Zagreb: Prosvjeta. odnosno realizaciju svog subjektivnog prava prinudnim putem. kao takvi. 33. kao prvi osnov zaštite potroša~a. U okviru ovih na~ela potroša~ se. Opšta dejstva ugovora. str. 1971. Osnovni instituti su: sposobnost ugovornih strana. sudska i arbitra`na praksa. i polazni osnov za odre|ivanje ugovorne odgovornosti. kao u~esnike u prometu. primjenljivi i na potroša~e. a sa stanovišta zaštite potroša~a? Osnovi te zaštite nalaze se u osnovama obligacionih odnosa i to u okviru osnovnih na~ela. jednaka vrijednost uzajamnih davanja. Ugovorna odgovornost zaštite potroša~a definisana je u okviru odjeljka vezanog za zaklju~ivanje ugovora. Na~ela obligacionog prava svoj zna~aj imaju u ~injenici da ista uvijek mogu da predstavljaju pravni osnov za podizanje tu`benog zahtjeva. savjesnost i poštenje. Neva`nost ugovora. Radi se o principima i pravilima koja se danas mogu posmatrati kao univerzalna. zabrana prouzrokovanja štete. Naime i dalje se zadr`ao stav da se kao kriterij ponašanja u~esnika u prometu.Odsjek 1. mane volje i forma za pojedine vrste ugovora. Odsjek 4. Od ostalih na~ela. Time se. ujedno. Glava II Nastanak obaveza . zabrana stvaranja i iskorištavanja monopolskog polo`aja. 9. poslovnog punomo}ja. Zaklju~ivanje ugovora. Odsjek 5. tako|er. du`nost ispunjavanja obaveza i ponašanje u~esnika na tr`ištu u izvršavanju obaveza i ostvarivanju prava. opšti principi i pravna na~ela itd. ovlaštenja trgovinskog putnika i ovlaštenja lica koja oba851 Mihajlo Vukovi}. pored propisa mogu upotrebljavati i: dobri poslovni obi~aji. Kako se. „Odgovornost za štete“. 290 .

291 .854 Zakonodavac je išao logikom da se i ugovor i delikt tretiraju kao posebni izvori obligacije. prekomjernog ošte}enja. dejstvo promijenjenih okolnosti. u okviru ove glave svoje mjesto su našli i ostali izvori obligacija. Sa stanovišta pravne zaštite potroša~a u obzir bi dolazila subjektivna koncepcija kada je proizvo|a~ i/ili pravno lice koje pru`a usluge štetu prouzrokovalo namjerno ili nekim od oblika nepa`nje. kao i odgovornost u vezi sa vršenjem poslova od opšteg interesa. raskidanje ugovora zbog njegovog neispunjenja. mogao bi biti predmet posebne obrade.853 Bez obzira što materija vanugovorne odgovornosti sistematikom ZOO svoje mjesto nalazi u okviru iste Glave II . Odgovornost za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti i Odsjek 6. organizovanje putovanja. Poseban zna~aj imaju pravila vezana za ništave i rušljive ugovore. kao i opštih uslova ugovora. poseban zna~aj imaju odredbe vezane za: odgovornost za materijalne i pravne nedostatke ispunjenja ugovorne obaveze. zelenaških ugovora. licenca. Materijalna šteta se definiše na razli~ite na~ine i obi~no se tretira kao umanjenje postoje}e 853 Izuzeci bi se odnosili na: prodaju. 855 ^lanovi 179 i 184 ZOO. odnosno pravnih instituta. 854 Odjeljak 2. Odsjek 5. Odgovornost po osnovu krivice. zajam.vljaju odre|ene poslove. zajam i djelo. a time i poslovnog prava. djelo. Odgovornost preduze}a i drugih pravnih lica prema tre}em. Odsjek 2. nesporno je da se radi o posebnim pravnim institutima. Mimo posebnih odredbi ZOO. Radi se o klasi~nim pravilima obligacionog prava gdje se odgovornost dijeli na: subjektivnu ili odgovornost po osnovu krivice za štete prouzrokovane namjerno ili nepa`njom i odgovornost objektivne prirode za štete od opasne stvari ili opasne djelatnosti. U pogledu posebnih odredbi ZOO poseban interes zaslu`uju odredbe vezane za slijede}e imenovane ugovore: prodaja. prevoz. nemogu}nost ispunjenja. Odsjek 1. Ve}ina ovih ugovora su posebno obra|eni i u Zakonu o zaštiti potroša~a Bosne i Hercegovine kao lex specialis. prigovor neispunjenja ugovora. Odsjek 4. Sljedstveno tome. Svaka od pobrojanih pravnih kategorija. Opšta na~ela. Prouzrokovanje štete.855 34.nastanak obaveza. ostava. U pogledu nadoknade štete zadr`a}emo se na osnovnoj podjeli na nadoknadu materijalne i nematerijalne štete. osiguranje i bankarski ugovori. odnosno obaveza. ali to cilj ovog rada ne zahtjeva. koje se odnose na pojedine imenovane ugovore obligacionog. Od posebnih oblika odgovornosti pa`nju zavrje|uje odgovornost preduze}a i drugih pravnih lica prema tre}em. Njegova pravila }emo detaljno ishoditi. kontrola roba i usluga. Kod objektivne odgovornosti u obzir bi dolazila primjena posebnih pravila vezanih za odgovornost proizvo|a~a stvari sa nedostatkom. Posebni slu~ajevi odgovornosti.

imaju jako razvijene. Kao što }e se vidjeti. Nematerijalna šteta bi bila ona šteta koja ne poga|a pojedinca u imovini ili tijelu. str. sud potroša~a i mišljenje javnosti vrlo je bitno i odre|uje tr`išnu poziciju proizvo|a~a i distributera svih proizvoda. nego i osobenog na~ina na koji se elemenat zajedništva iskazuje u komunitarnom pravu. bilo kao supsidijarna rješenja. 11. ali i doktrinu supremacije komunitarnog prava i njegove izravne primjene i izravnog dejstva povodom nadle`nosti EZ i efe856 Pobli`e o vrstama šteta i njihovoj nadoknadi kod: Obren Stankovi}. U slu~aju postojanja posebnih rješenja obligaciono-pravni postulati }e uvijek na}i svoje mjesto za primjenu bilo kao principi. mo}ne i uticajne. koliko god da je posebna cjelina. 23-39. Vezano za nematerijalnu štetu. Visokorazvijene zemlje i tr`išne ekonomije.856 Nematerijalna šteta uvijek egzistira u onim situacijama kada naknada u naturi ili nov~ana nadoknada nisu adekvatne šteti. a posebno prehrambenih. Iz ovog dijela izlaganja jasno je da su klasi~ni instituti obligacionog prava nezaobilazan obrazac ponašanja u svim oblastima `ivljenja pa tako i na polju pravne zaštite potroša~a. kao i naknada budu}e predvidljive štete. organizacije i udru`enja za zaštitu potroša~a. odnosno davalaca usluga. I prva i druga situacija su primjenljive na zaštitu potroša~a. to prije svega vrijedi za princip subsidijarnosti. 1998. 292 . kao i paleta rješenja koja nam daje ZOO. nov~ana naknada za pretrpljene fizi~ke bolove i umanjenje `ivotne aktivnosti. neminovno je i refleks ne samo nacionalnih pravnih rješenja. Beograd: Nomos. Institucionalna organizacija za{tite prava potro{a~a u pravu Bosne i Hercegovine 35. razvijaju se razli~iti oblici organizovanja potroša~a i razli~iti instrumenti zaštite potroša~a. Danas postoje razvijeni i usaglašeni parametri i instrumenti kontrole kvaliteta proizvoda i usluga. kao i kodeksi ponašanja proizvo|a~a. Njihova „mo}“ normirana je u propisima i institucionalizirana u organizacijama za zaštitu potroša~a. U slu~aju nepostojanja legislativnih rješenja lex specialis priorode uvijek nam na raspolaganju ostaje korištenje nekog od pravnih instituta obligacionog prava. „Naknada štete“. komunitarno pravo zaštite potroša~a. kao nad i transnacionalnoj tvorevini.imovine (prosta šteta) ili nenastupanje njenog pove}anja koje se redovno moglo o~ekivati (izgubljena dobit). Pored toga. U isto vrijeme. Potroša~i imaju svijest o „mo}i“ kojom raspola`u. nov~ana naknada za slu~aj smrti. odnosno kada naturalna restitucija ili ispla}eni novac nisu dovoljan ekvivalent za prouzrokovanu štetu. najprimjernija bi bila primjena: objavljivanja presude o trošku štetnika. kod zaštite potroša~a. Brojni su pravni osnovi. Razvojem robne proizvodnje i razvojem agresivnih metoda prodaje.

brojnost pozitivnih propisa. drugi na kantonalnom. ostvarivanju jedinstva komunitarnog prava i prava u EU slu`e principi negativne i minimalne harmonizacije. potom postoje entitetski. Posebnim propisima. Posebno mjesto zauzima pravo za naknadu pretrpljene štete jer pravno na~elo jemstva za proizvode cilja na potpunu harmonizaciju. Harmonizacija pravne za{tite potro{a~a prema pravilima komunitarnog prava 37. tu`ilaštva kod postojanja obilje`ja krivi~nog djela i arbitra`e kao nedr`avni sudovi. Prema odredbama Zakona o opštoj sigurnosti proizvoda to su: dr`avno i entitetska ministarstva trgovine. inspekcijski i drugi organi u skladu sa zakonom. Vije}e za zaštitu potroša~a Bosne i Hercegovine. 36. glavni su od razloga postojanja velikog broja kontrolnih i regulatornih organa u ovoj oblasti. Prema odredbama ZZP-a to su: organi prema odredbama ZOK-a i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. Ministarstvo trgovine Federacije BiH. obrazovne institucije. Komisija je dobila sa Jedinstvenim evropskim aktom nadle`nosti u oblastima potroša~kog prava koje su bile oja~ane 293 . Neki od njih djeluju na lokalnomopštinskom planu. Misli se na entitetske zakone. Ministarstvo trgovine i turizma RS. Kada je rije~ o njegovom sadr`inskom oblikovanju. sva pravna na~ela za zaštitu ekonomskih interesa potroša~a. kao organi koji se nalaze direktno u slu`bi zaštite interesa potroša~a. Subjekti odgovorni za zaštitu potroša~a u Bosni i Hercegovini prema ZOK su: Konkurencijsko vije}e na nivou Bosne i Hercegovine i Uredi za konkurenciju i zaštitu potroša~a na entiteskom nivou. mediji i štampane publikacije. kao i na kantonalne propise u Federaciji BiH. slo`ena dr`avna struktura Bosne i Hercegovine.kta komunitarnog prava. kako zakonskih tako i podzakonskih. udru`enja potroša~a. 12. Brojnost instituta u okviru prava potroša~a. Prema odredbama Zakona o trgovini to su: Ministartsvo trgovine Federacije BiH i tr`išni i inspekcijski organi organizovani prema posebnim zakonima. a zemljama ~lanicama ostavlja samo ograni~eni prostor djelovanja. Pravno–politi~ki gledano formula minimalne harmonizacije ima kompromisni karakter. kao i oni koji egzistiraju na dr`avnom nivou. za informisanje i obrazovanje i za pravo na predstavljanje etabliraju samo minimalnu zaštitu. Sa iznimkom mjera koje je obuhvatila EZ kako bi ostvarila pravo potroša~a na zaštitu zdravlja i sigurnosti. ali i drugih u~esnika u poslovnim odnosima su: nadle`ni redovni sudovi.

Dosadašnja diskusija se previše koncentriše na nivo materijalnog prava. do sada. pa tako i u oblasti potroša~kog prava. Komisija je vjerovala fleksibilnijim pravilnicima. Evropska komisija se programski prebacuje na novi politi~ki cilj potpune harmonizacije. da li razli~itosti u sprovo|enju prava izazivaju daleko ve}e posljedice nego razli~iti materijalni pravni standardi. 08. Pored pravno obavezuju}ih akata ~lana 249 stav 5. a bez direktnih sankcija za njihove prestupe. Uz pomo} ovog principa se odr`avaju nacionalne tradicije i kulture naspram pristupa komunitarnog prava. kao u SAD. Evropska komisija se. ex. 100a.ugovorima iz Mastriha i Amsterdama. O~igledno da na taj na~in. 294 . sa kojima je zemlje ~lanice. odnosno sudjeluju}e krugove. Što intenzivnije EZ bude forsirala jedinstveno tr`ište utoliko }e manje trpiti samostalne akcije. bazirala na direktive kao najprikladnije sredstvo ujedna~avanja prava Zajednice. rije~ je o spajanju obligacionih prava sa neobavezuju}im pravilima. Razvijena pravna ure|enja. Komisija više ne}e dozvoljavati da zemlje ~lanice i dalje njeguju svoje „potroša~ke baštice”. Zemlje ~lanice brane svoje nacionalne. a ne samo direktivama. Kao uistinu novi pravni instrument pojavljuje se u diskusiji o evropskom pravu koregulacija. onda se treba razjasniti. nejednako upotrebljavaju. 06. 2002. govore o mjerama. ~l. Vjerovatno se zna~aj principa o minimalnoj harmonizaciji pravno teoretski. `ive sa divergentnim pravnim odredbama. 05. 858 KOM (2002) 278. Ona zanemaruje da se ~ak i jednaki pravni standardi. U suštini. Komisija ni u jednom momentu nije ozbiljno razmotrila mogu}nost da putem uredbi zadire u pravno ure|enje zaštite potroša~a zemalja ~lanica. pravne i kulturne tradicije pozivaju}i se na na~ela minimalne harmonizacije. u razli~itim pravnim krugovima i razli~itim pravnim kulturama. ~l. pozivala na djelovanje.857 Potpuna harmonizacija pretpostavlja i gašenje nacionalnih prava zaštite potroša~a zemalja ~lanica. temeljene na stvaranju 857 COM (2002) 208 final. Ako je to tako. Iako odredbe ~lana 95. ex. 38. odnosno sa razli~itim intenzitetom upotrebe. UEZ. 06. 189 stav 5 poznaje preporuke kao pravno neobavezuju}e akte. kao i pravno dogmatski precjenjuje. 2002.858 Naj~eš}e mjere politike zaštite potroša~a.

2000.10. Dalje. godine na sjednici Pralamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Nacionalni sudovi sve ~eš}e pozivaju Evropski sud. a) Ustava Bosne i Hercegovine. nalaze svoje uporište u ~lanu 95 UEZ. jer radi se o modernom zakonu zasnovanom na direktivama Evropske unije o zaštiti potroša~a. Unutar njemu odre|ene jurisdikcije Evropskom sudu preostaje samo. Harmonizacija pravne za{tite potro{a~a u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine 39. juna 2002. Posebno }e biti rije~i o pravnim sredstvima vezanim za zaštitu prava potroša~a. do sada je Komisija koristila ~lan 95. proizvo|a~a. 5. 13. na sjednici Predstavni~kog doma. Norbert. Na osnovu ~lana IV. da odre|enom zajedni~ko-pravnom stanju regulacije nacionalnom sudu da pravce koje u budu}nosti mo`e samostalno slijediti. odnosno ~lanom 95. kako bi sprovela pravna na~ela za zaštitu potroša~a. 10. C-376/98. u tekstu opštih odredbi se daju definicije: trgovca. Posebno su pobrojana 859 EuGH. odnoso davaoca usluga. Nova verzija Zakona o zaštiti potroša~a usvojena je 04. Iza visokog nivoa ustavne podjele nadle`nosti krije se daljnji problem koji nastaje iz rastu}e prakti~ne va`nosti komunitarnog prava.jedinstvenog tr`išta. op. godine. kao i pojam proizvoda. odr`anoj 20. godine i na sjednici Doma naroda. što potvr|uje Evropski sud Tabak-presudom od 05. 33. 860 Reich. juna 2002. str.4 ZZP-a potroša~ se definiše na ve} opisani na~in.860 Dakle. nego i „tehni~kih rješenja“ vezano za usaglašavanje ove materije sa pravom Evropske unije. 2000.04. Ova nadle`nost nije neograni~ena. kako bi im pomogao pri tuma~enju komunitarnog prava. U nastavku izlaganja vezanog za sam ZZP napravi}e se kratak osvrt na zna~ajnije detalje. U ~lanovima 1. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. Rs.. godine usvojila je Zakon o zaštiti potroša~a u Bosni i Hercegovini. cit. Diskusija dobija oblike u raspravi oko nosivosti i dalekose`nosti strukturne nadle`nosti po pitanju da li i dokle se mo`e podr`avati evropsko ugovorno pravo sa ~lanom 153.859 Evropski sud je otkrio sa tabak-presudom krhku osnovu strukture nadle`nosti u pravu zaštite potroša~a.2006. 4. 295 . To izlaganje }e indirektno uputiti i na rješenja u okviru prava konkurencije i klasi~nih pravila obligacionog prava o kojima je ve} bilo rije~i. odr`anoj 25. Pošto nam je ZZP temeljni zakon dalje se nedaje samo pregled pojednih instituta. Sam sadr`aj je jako sli~an sadr`aju prethodno navedenih i pojašnjenih direktiva. ako se na to ograni~ava.

tehni~kim i drugim propisima. . ovim poglavljem da proizvodi moraju imati deklaraciju u skladu sa Zakonom. Ovo poglavlje definiše i pojam rasprodaja i na~in oglašavanja i sprovo|enja iste. napisanu na jednom od slu`benih jezika u upotrebi u BiH. Nesumnjivo je da se. a prodaja roba i pru`anje usluga mora da se odvija pod istim uslovima prema svim potroša~ima. U svakom slu~aju radi}e se o primjeni pravila o objektivnoj i subjektivnoj odgovornosti. u kontekstu tvrdnje da zaštita potroša~a pred sudovima mo`e da se odvija i po osnovu individualnih zahtjeva potroša~a. 40. .pravo na sigurnost i zaštitu zdravlja ljudi. Odgovornost za promovisanje i implementaciju prava potroša~a odgovorni su nadle`ni organi u Bosni i Hercegovini. Tre}i dio ZZP je posve}en prodaji proizvoda i pru`anju usluga. te nedostataka proizvoda. a ne samo institucija pobrojanih u ZZP. O njima }e biti rije~i kod poglavlja vezano za sudsku zaštitu prava potroša~a. Radi se o slijede}im pravima: .pravo na informisanje.pojedina osnovna prava potroša~a. . 41. radi o entitetskim zakonima o obligacionim odnosima. Deklarisanju proizvoda je posve}ena posebna ~etvrta glava ZZP. O kom obliku odgovornosti }e se raditi u ovisnosti je od slu~aja da li se radi o odgovornosti za puštanje u promet tehni~kog proizvoda sa nedostatkom ili drugih potroša~kih dobara.pravo na obrazovanje o pitanjima potroša~a.pravo na izbor. Ova odredba ZZP je. . Nala`e se. 43. Drugi dio je vezan za obavezu obavljanja trgovinske djelatnosti na pošten na~in. . odnosno standardima. .pravo pristupa osnovnim robama i uslugama. Glava peta samo jednim ~lanom reguliše pojam odgvornosti za proizvod. tako|er. ZZP reguliše da }e proizvo|a~ biti odgovoran za štetu prouzrokovanu greškom u njegovom proizvodu u skladu sa odredbama zakona kojim se ure|uju obligacioni odnosi u Bosni i Hercegovini. u ovom slu~aju. 296 . ambala`iranje roba. ozna~avanje svojstava proizvoda. 42. Prodaja proizvoda i pru`anje usluga mora se odvijati u skladu sa dobrim poslovnim obi~ajima. .pravo da bude saslušan i zastupan.pravo na naknadu štete i kompenzaciju. Zabranjena je diskriminacija potroša~a po bilo kom osnovu. Ovo poglavlje definiše: isticanje cijene proizvoda.pravo na `ivot i rad u zdravoj i odr`ivoj okolini.

Radi se o pokušaju da se na jednom mjestu utvrde prava i obaveze potroša~a i davaoca usluga koji na tr`ištu BiH i dalje imaju legalno formirani dominantan polo`aj. Posebno se propisuju uslovi vezani za uporedno oglašavanje i uslove pod kojim je istim dozvoljeno. nezakonitog uporednog oglašavanja ili u slu~ajevima nekorektnog oglašavanja. Samo uporedno oglašavanje je svako oglašavanje koje eksplicitno ili implicitno identifikuje konkurenta ili robe ili usluge ponu|ene od konkurenata. odnosno 5 godina za druge slo`ene tehni~ke proizvode. organiziranu od trgovca putem nekog sredstva za prodaju na 297 . Glava šesta je posve}ena garanciji za proizvod ili uslugu. ne smije da krši osnovna ljudska. Samo oglašavanje proizvoda ili usluga ne smije biti u suprotnosti sa zakonima i drugim propisima. društvena i kulturna prava. Prema ovim odredbama prodavac je odgovoran za nedostatke na robi koji postoje u trenutku prenosa rizika na potroša~e. Ovaj rok ne smije biti kra}i od 3 godine za ku}anske aparate. 46. Ovim uslugama je posve}ena glava osma ZZP. tj. telekomunikacione usluge. Oglasi ne smiju dovoditi potroša~e u zabludu. dvosmisleno i treba poštivati dobre poslovne obi~aje. Novinu predstavlja i uvo|enje odgovornosti za oglašiva~e i njihove agencije za oglašavanje u slu~ajevima prevarnog oglašavanja. Kao ugovor o prodaji na daljinu. Ovom glavom su utvr|ene osnovne obaveze davaoca pobrojanih usluga. kao i prava potroša~a kao korisnika usluga. Rok za osiguranje rezervnih dijelova za tehni~ki slo`ene proizvode ne mo`e biti kra}i od 10 godina od prestanka proizvodnje predmetnih proizvoda. Ispunjavanje osnovnih potreba potroša~a. kome je posve}ena glava X ZZP. grijanje). privredna. 45. ne smije biti prevarno. definisan je svaki ugovor koji se odnosi na prodaju proizvoda ili usluga.44. Oglašavanju proizvoda i usluga posve}ena je sedma glava ZZP. vode. nedoli~no upotrebljavati rezultate istra`ivanja. Pod oglašavanjem se podrazumijeva bilo koji oblik komunikacije u vezi sa trgovinom. poslovanjem. 47. poštanske usluge i javni transport se defini~u kao „ekonomske usluge od opšteg inetersa“. Ugovori zaklju~eni izvan poslovnih prostorija predstavljaju ugovore koje trgovac zaklju~i tokom poslovnog puta ili tokom posjete ku}i potroša~u ili na njegovom radnom mjestu ili je pak rezultat neo~ekivanog pristupa trgovca potroša~u u sredstvima javnog prevoza ili na bilo kom drugom javnom mjestu. zanatom ili profesijom kako bi se promovisala nabavka roba i usluga uklju~ivo i sve oblike prometa nekretninama. plin. Posebno se nala`e za tehni~ki slo`ene proizvode da se u tehni~kom uputstvu navede rok osiguranja servisa i snabdjevanje tr`išta rezervnim dijelovima. isporuka energije (struja.

.svim podacima samog trgovca koji su relevantni za njegovu identifikaciju (mati~ni broj.pravu na odustanak od ugovora. odnosno usluge koja se koristi. elektronska pošta i drugo.Forum. Pravo je potroša~a da bez troškova i obrazlo`enja odustane od ugovora u roku 15 dana i tada je potroša~ u obavezi da samo nadoknadi troškove vra}anja proizvoda. str. 298 . katalog. prate}im troškovima i porezu proizvoda. O~igledno je da je zakonodavac prilikom definisanja sredstava za komunikaciju na daljinu koristio i mogu}nost da se ovakve vrste ugovora mogu zaklju~iti i nekim drugim sredstvima veze i komunkacije koja se mogu pojaviti u budu}osti. . Sarajevo.sudskoj nadle`nosti i primjeni materijalnog prava u slu~aju rješavanja spora. .najkra}em trajanju ugovora i . Conference material. . dostavljeni potrša~u u trajnoj formi.cijeni.rokovi isporuke.). Odredbe Zakona vezane za zaklju~ivanje ugovora na daljinu ne odnose se na: ugovore zaklju~ene putem prodajnih automata.daljinu.imenu proizvoda koji se prodaje. putem sredstava za komunikaciju. „Infrastructure of An Information Society. poruka sa narud`benicom. . obvijesti o slijede}em: . štampana reklamna poruka. Prilikom zaklju~enja ugovora na daljinu trgovac ima zakonsku obavezu da potroša~a. Kao primjer navode se: štampani materijali. pisma. garantnim rokovima i servisnoj mre`i. radio. a zakonska je obaveza da prije svake komunikacije trgovac treba da sopšti svoj identitet i jasnu trgova~ku namjeru. poreski broj. tv. telefon.podatke o garancijama. stav 2) ugovor mo`e zaklju~iti i sredstvima veze tipa elektronske pošte. video telefon sa ekranom. Legal Infrastructure of Information Society“. kablovska televizija. ugovore o prodaji nekretnina izuzev njihovog najma i ugovore zaklju~ene na licitacijama.na~in pla}anja. Ovo je neovisno od mišljenja da se prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima (~lan 40. adresa itd. (2003). telefaks. Svi gore navedeni podaci moraju biti. .861 a zaklju~uje se izme|u trgovca i potroša~a.opciji ponude i cijene. . Rok od 15 dana po~inje te}i od dana kada je 861 Vidjeti UNDP ICT. . .glavnim svojstvima robe.uslovi ispunjenja i raskida ugovora. odnosno usluge koja se nudi. usluge koja se nudi. Kao sredstvo na daljinu ili daljinsku komunikaciju definišu se sva sredstva bez stvarnog fizi~kog prisustva trgovca i potroša~a. 7-45. . tj. prije isporuke.

Pod ugovorima o kreditu se smatra ugovor kojima kreditor dodjeljuje ili obe}ava da }e dodijeliti potroša~u kredit u formi odgo|enog pla}anja. odnosno primljeno u slu~aju raskida ugovora (~lan 132 Zakona o obligacionim odnosima). Jezi~kim tuma~enjem sti~e se sasvim obrnut dojam. periodike i ~asopisa. Poglavlje XI posve}eno je kategoriji potroša~kih kredita. Iz stilizacije odredbi ~lana 48 Zakona proizilazi da potroša~ mo`e da odsutane od prava na raskid ugovora. Obaveza je trgovca da isporuku naru~ene robe ili usluge izvrši u roku od 15 dana od dana kada je potroša~ poslao narud`bu.o prodaji robe kada se proizvod zbog njegove prirode ne mo`e vratiti. Zakonodavac uvodi niz obaveza za kreditore u pogle299 .o pru`anju usluga ako je uz njihov pristanak po~eo sa radom prije nego što je istekao rok od 15 dana za odustajanje od ugovora. Šutnja se ne mo`e tretirati kao pristanak potroša~a. Stilizacija i jezi~ko zna~enje gornjih odredbi Zakona (~lan 48) nije do kraja jasno. trgovac mo`e da prema potroša~u upotrijebi pojedina~na sredstva za daljinsku komunikaciju. .kod isporuke štampe. Ako druga~ije nije ugovoreno potroša~ ne mo`e odustati od prava na raskid u vezi sa ugovorima: .kod isporuka audio i video snimaka ili ra~unarskog uputstva koje je potroša~ upotrijebio i . zajma ili sli~ne finansijske pogodnosti.o prodaji proizvoda ili usluga ako cijena proizvoda ili usluga zavisi od promjena na finansijskom tr`ištu na koje potroša~ ne mo`e uticati. Kod usluga ovaj rok po~inje te}i od dana zaklju~enja ugovora. Ujedno je zabranjeno da. bez prethodnog pristanka potroša~a. po prvi put. .potroša~ primio robu. . Potroša~ koji primi proizvod ili uslugu koju nije naru~io ima prvo da ih zadr`i bez obaveze pla}anja ili obavještavanja trgovca.o uslugama igara na sre}u. Specifi~nost ovih odredbi je što se. S obzirom na sadr`inu obaveza koje su numerus clausus pobrojane norma bi trebao da glasi da potroša~ u pobrojanim slu~ajevima nema pravo na odustanak od ugovora. . Zabranjeno je isporu~ivanje roba ili usluga koje potroša~ nije naru~io iako takva isporuka zahtijeva pla}anje. Ovo bi moralo biti posebno ugovoreno i naravno da bi dejstvo ovakvog ugovornog utana~enja podrazumijevalo savjesnost ugovornih strana. Odustajanje od ugovora proizvodi i kontra obavezu kupca da vrati potroša~u kupoprodajnu cijenu najkasnije 15 dana od dana kada je primio obavijest o raskidu ugovora. Radi se o dosljednoj primjeni opštih pravila obligacionog prava o vra}anju onog što je dato. jednim zakonskim aktom utvr|uje pojam realne godišnje kamate na kredit. 48.

. Obzirom na poseban status izdavaoca EIP-a. bez navo|enja razloga. Kao EIP se smatraju instrumenti pla}anja na daljinu koji korisniku i vlasniku omogu}uju pristup finansijskim sredstvima na njihovom ra~unu kod neke nov~ane ustanove.863 Ukoliko se EIP mo`e upotrijebiti za poslove s inozemstvom. Izdavalac EIP-a brine se da korisnik EIP-a 862 Ibid 863 Ibid. Zakon je predvidio obaveze vlasnika i korisnika EIP-a. u okviru svog poslovanja stavilo na raspolaganje EIP na osnovu me|usobno zaklju~enog ugovora u pisanoj formi.Korisnik EIP-a je lice koje na osnovu ugovora zaklju~enog s vlasnikom u pisanoj formi raspola`e EIP-om. uklju~uju}i i datum deviznog kursa. pa sve do prava koje se primjenjuje na ugovor. preko tehni~kih zahtjeva koji se odnose na primjenu odgovaraju}e komunikacione opreme. te referentni kurs za obra~un posla. 49. zainteresiranoj stranci saopštiti veliki broj podataka: od opisa EIP-a. U poglavljem XIII ovog zakona govori se o elektronskim instrumentima pla}anja (dalje: EIP). Prilikom EIP transakcije redovno se tra`i identifikacijski broj i/ili sli~an dokaz identiteta. u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora.du obavještavanja potroša~a o: uslovima kreditiranja. i to: . 300 . Novom verzijom ZZP osiguranju su posve}ena samo dva ~lana glave dvanaeste. svakoj promjeni kamatne stope i troškova. Interesantno je da je odredbom ~lana 72862 propisano da izdavalac EIP treba prilikom zaklju~enja ugovora. Jedini uslov koji se mora ispoštovati je pismena notifikacija osiguravatelja. radi obavljanja prijenosa nov~ane vrijednosti (transakcije). kao i sa posebnim propisima o osiguranju. a po mogu}nosti i u elektronskom obliku. kao i na pravne lijekove. . a po potrebi i devizni kurs. Prema ~lanu 71 Zakona. s tim što korisnik mo`e biti i sam vlasnik EIP-a.Vlasnik EIP-a je osoba koja je. postoje tri vrste lica koji su u odnosu sa EIP-om.Izdavalac EIP-a je lice koje je drugom licu. izdavalac }e vlasniku ili korisniku EIP-a saop}iti iznos svih taksi i cijena za zamjenu stranog sredstva pla}anja. Utvr|eno je samo da ovi ugovori moraju biti u skladu sa propisima kojima su regulisani obligacioni odnosi u BiH. Kao zasebno definisano je samo pravo potroša~a na raskid ugovora. zakonom su razdvojene obaveze od odgovornosti izdavaoca EIP-a. 50. na osnovu ugovora s izdavaocem zaklju~enog u pisanoj formi vlasnik EIP-a. a u svakom slu~aju prije isporuke EIP-a. u pisanom.

Ured za konkurenciju i zaštitu potroša~a u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. To su institucije i udru`enja: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Radi ostvarenja pravne zaštite. pak. 53. U slu~aju nedoumice vezano za zna~enje pojedinih odredbi ugovora ide se sa zna~enjem koje je povoljnije za potroša~a. odustajanju od ugovora. protiv trgovca se mo`e podnijeti tu`ba nadle`nom sudu kako bi sud svojim aktom naredio prestanak bilo kog ~ina ili prakse. Tao odredbe ugovora obavezuju potroša~a samo ako je bio upoznat sa istima prije zaklju~enja ugovora. uslove pru`anja usluga. udru`enje potroša~a. a koji štete zajedni~kim interesima potroša~a. nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta BiH. 52. Glava ~etrnaesta ZZP je posve}ena turisti~kim paketima-aran`manima. obrazovne institucije i mediji. inspekcijski i drugi organi u skladu sa zakonom. odnosno institucije. U svakom slu~aju pravila vezana za pravo konkurenicje. donekle nelogi~no da se zaštita potroša~a kao pojedinaca prepusti samo institucijama koje za to nisu osposobljene ili. Odredbe ugovora koje su nepravedne ili koje bi prouzrokovale šetu potroša~u ništave su. Samim tuma~enjem odredbi Zakona nedvosmisleno je da aktvinu legitimaciju imaju samo pobrojani subjekti. Konkurencijsko vije}e BiH. odnosno ako su mu ugovoreni uslovi trebali biti poznati prije zaklju~enja ugovora. Sud ima ovlaštenje da odlu~i o nametanju finansijskih sankcija za svaki dan zakašnjenja u izvršenju sudske odluke. Postupak se smatra hitnim. koja je u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona ili drugih propisa. Vije}e za zaštitu potroša~a BiH. informisanju potroša~a. Ombdusman za zaštitu potroša~a BiH. kao i opšta pravila obligacionog prava vezana za nadoknadu štete su ta koja omogu}uju individualnu zaštitu potroša~a. kao i opštim uslovima formularnih ugovora. Nepostupanje na na~in kako je to predvidio ovaj Zakon predstavlja prekršaj ka`njiv nov~anom kaznom. Nepravedne odredbe u potroša~kim ugovorima su regulisane odredbama glave šesnaeste ZZP. 51. Izgleda. Na pokretanje spora su ovlašteni subjekti pobrojani ~lanom 98 Zakona. raskidu ugovora. Ova poglavlja daju: pojam ugovora. Odre|enu dilemu i zabunu stvara nemogu}nost vo|enja spora vezano za zaštitu potroša~a od strane samih potroša~a kao pojedinaca. a glava XV vremenskom zakupu turisti~kih objekata. a funkcionalne greške ure|aja ili EIP-a ne smiju za vlasnika ili korisnika EIP-a prouzrokovati štetu koju izdavalac EIP-a ne bi razumno nadoknadio.mo`e u svako doba dana i no}i prijaviti gubitak ili kra|u EIP-a. a sud ima ovlaštenje da nalo`i objavljivanje presude u cijelosti ili djelimi~no u medijima ili da zatra`i korektivnu izjavu od tu`ene strane. institucijama koje još ni ne postoje. shodno odredbama u Glavi XIX. Posebno je ~lanom 96 ZZP definisano koje odredbe opštih uslova formularnih 301 .

pak. Ured za konkurenciju i zaštitu potroša~a u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. udru`enje potroša~a. Izgleda. Samim tuma~enjem odredbi zakona nedvosmisleno je da akitvnu legitimaciju imaju samo pobrojani subjekti. Kao što se moglo vidjeti iz prethodnih elemenata. Odredbe ovog ~lana su primjenljive na više vrsta ugovora. odnosno prava potroša~a. sve vrste bankarskih usluga. Domašaji odredbe ~lana 96 po prvi put detaljno definišu uslove i klauzule formularnih ugovora koje nisu punova`ne. 54. Ombdusman za zaštitu potroša~a BiH. koja je u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona ili drugih propisa. ugovori o pru`anju telefonskih i poštanskih usluga i drugi ugovori imaju karakter formularnih ugovora. potpuno zasnovana na direktivama i savremenim rješenjima iz uporednih pravnih sistema. shodno odredbama u Glavi XIX. Na pokretanje spora su ovlašteni subjekti pobrojani ~lanom 98 Zakona. 55. Ono što je specifi~no to je situacija u kojoj se javlja jako širok krug organa vezanih za nadzor i zaštitu potroša~a. ugovori o isporuci elektri~ne enrgije. Glave sedmnaest i osmnaest posve}ene su nosiocima zaštite potroša~a. a koji štete zajedni~kim interesima potroša~a. odnosno institucije. obrazovne institucije i mediji. kao i opšta pravila obligacionog prava vezana za nadoknadu štete su ta koja omogu}uju individualnu zaštitu potroša~a.ugovora nisu punova`ne. To su institucije i udru`enja: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Postupak se smatra hitnim. protiv trgovca se mo`e podnijeti tu`ba nadle`nom sudu kako bi sud svojim aktom naredio prestanak bilo kog ~ina ili prakse. Radi se o organima od dr`avnog do opštinskog nivoa. U svakom slu~aju pravila vezana za pravo konkurencije. ZZP je koristio tehniku kojom je 302 . nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta BiH. sve vrste trgova~kih ugovora. Sud ima ovlaštenje da odlu~i o nametanju finansijskih sankcija za svaki dan zakašnjenja u izvršenju sudske odluke. Odre|enu dilemu i zabunu stvara nemogu}nost vo|enja spora vezano za zaštitu potroša~a od strane samih potroša~a kao pojedinaca. donekle nelogi~no da se zaštita potroša~a kao pojedinaca prepusti samo institucijama koje za to nisu osposobljene ili. Ugovori o osiguranju. inspekcijski i drugi organi u skladu sa zakonom. institucijama koje još ni ne postoje. Konkurencijsko vije}e BiH. Vije}e za zaštitu potroša~a BiH. 56. Radi ostvarenja pravne zaštite. Kaznene odredbe su utvrdile brojne oblike kršenja pojedinih odredbu ZZP. a sud ima ovlaštenje da nalo`i objavljivanje presude u cijelosti ili djelimi~no u medijima ili da zatra`i korektivnu izjavu od tu`ene strane. Vrste mjera su brojne i kompleksne. Sigurno je da }e se sa~ekati sa njihovom punom implementacijom s obzirom na to da pojedini organi nisu ni formirani. ZZP je jedna moderna tvorevina. odnosno nadzoru nad tr`ištem i upravnim mjerama koje se preduzimaju u postupku zaštite potroša~a. te za to predvidjele samo nov~ane sankcije.

865 Model Zakona UNCITRAL-a o elektronskoj trgovini jedan je od najzna~ajnih akata u ovoj oblasti. Svjedoci smo. Tre}im dijelom utvr|ena je slo`ena struktura organa i mjera koje se mogu preduzeti u cilju zaštite pojedinih potroša~kih prava. 866 Radi se o mre`i GAMA .komunikacionih tehnologija 57.Komisija Ujedinjenih nacija za me|unarodno trgovinsko pravo. radnom vremenu i geografskoj lokaciji. ali je u stalnom porastu. Broj Online-sklopljenih ugovora izme|u potroša~a je još na niskom nivou.866 58. 864 O pojedinim aspektima elektronske trgovine pobli`e: Prof. Najve}i doprinos tome daje UNCITRAL .Me|unarodni komitet za pomorsko pravo. Bez obzira što nema zna~aja za ovaj rad kao ilustracija se mo`e spomenuti postojanje mogu}nosti i obavljanja trgova~ke arbitra`e putem interneta. dr. 2000. Drugim dijelom ZZP utvr|ena su prava potroša~a kod pojedinih vrsta ugovora.Ekonomska komisija Ujedinjenih nacija za Evropu i Evropska ekonomska zajednica sa svojim brojnim tijelima. „Elektronsko trgova~ko pravo”. Poslovanje na ovaj na~in briše granice. Istina ova vrsta trgovine i saobra}aja dominantnija je u oblasti rada privrednih društava. Pravna za{tita potro{a~a u okviru trgovine na daljinu i sa aspekta kori{tenja informaciono . Internet nudi potroša~ima bezbroj mogu}nosti za brzo i jednostavno sticanje roba i usluga svake vrste neovisno o vremenu. ECE .definisao osnovna prava potroša~a pri ~emu je ostavio mogu}nost uvo|enja i drugih instituta. 13. CMI .865 Pored nje isti~u se i: ICC . pobli`e na site: http://www. a posebno su utvr|eni uslovi u vezi sa formularnim ugovorima. uklanja razne vrste barijera. Me|utim statistike pokazuju da 80% E-commerce aktivnosti potje~u iz Business-to-Businness (B2B) podru~ja. Ovo je bitno iz razloga što se formularni ugovori danas javljaju kao naj~eš}i oblik ugovora prilikom prodaje proizvoda i/ili pru`anja usluga. Bez obzira na zna~ajne prednosti trgovine elektronskim putem ona u sebi nosi i brojne zamke i prepreke. te istovremeno doprinosi br`em i sigurnijem obavljanju poslova po principu „paperless“.Me|unarodna trgovinska komora. ali je sve prisutnija i kod potroša~a kao fizi~kih lica. I dalje se o~ekuje dominacija prvog. a samo preostalih 20% iz podru~ja Business-to-Consumer (B2C). brzog razvoja elektronske trgovine. mjestu.Global Arbitrationand Mediation Assocation. Jelena Vilus.864 Va`nost ove oblasti doveo je do toga da se najve}i broj pravila vezano za elektronsko poslovanje unificira na me|unarodnom planu.com/ 303 .gama. Beograd: Evropski centar za mir i razvoj. Sektor koji je interesantan sa stanovišta zaštite potroša~a je i sektor pru`anja bankarskih usluga i obavljanja transakcija pla}anja roba i usluga elektronskim putem. Elektronska trgovina se ne javlja samo u trgovinskoj sferi.1.

Ako neki proizvod koji je kupac izabrao iz kataloga. Osnovni razlog le`i u tome što ne postoji mogu}nost prethodnog razgledavanja i isprobavanja robe. Ovdje se posebno misli na trgovanje na daljinu. U takvim se slu~ajevima lako mo`e zamisliti da se potroša~ tek nakon pritiskanja tipke „kupiti“ pita. odnosno pravo zamjene. da je za uobi~ajeno trgovanje na daljinu i za naru~ivanje preko kataloga karakteristi~no da se ugovor sklapa s odre|ene prostorne udaljenosti. U praksi }e potroša~ mo}i odustati od takvog ugovora samo ako je E-commerce-preduze}e takav odustanak ve} ugovorom predvidjelo ili ako na njega naknadno pristane. da li se potroša~ mo`e pozvati na neku zakonsku podlogu za takvo pravo odustanka. postoji problem da potroša~ u pravilu nema mogu}nosti stvoriti objektivnu sliku o proizvodu prije davanja svoje ugovorne izjave. Prije toga je bitno napomenuti. Me|utim. što zna~i da se ugovorne strane ne susre}u neposredno i li~no. dok su negativne naj~eš}e skrivene. donose sa sobom mnoge rizike. naru~ivanje robe telefonom ili preko TV-a. Zbog toga je potrebno zaštititi potroša~e od takve opasnosti posebnim pravnim normama. treba u`ivati odre|enu pravnu zaštitu. op}enito priznato da potroša~ kod svakog oblika pravnog trgovanja (bilo elektronskog ili uobi~ajenog) s nekim preduze}em. Navo|enje na nepromišljenu narud`bu na temelju dojmljivog predstavljanja proizvoda u nekom Web-katalogu ne razlikuje se bitno od narud`be na uobi~ajen na~in u trgovanju na daljinu kao npr. to pitanje postaje problemati~no u slu~aju kad posjetilac neke Web-stranice ponu|enu robu mo`e kupiti jednostavnim pritiskom na dugme i time se ugovor smatra sklopljenim. gdje preduze}a ne navode cijene svojih proizvoda samo na papiru.Za potroša~e. mo`e zavesti potroša~a na nepromišljeno sklapanje ugovora. koja je povezana s mogu}noš}u trenutnog naru~ivanja. Ovakav oblik naru~ivanja je isproban i ne predstavlja ve}e probleme u praksi korištenja Interneta. Zato zaštita potroša~a u elektronskom trgovanju predstavlja jedno od najva`nijih podru~ja pravne zaštite na globalnoj mre`i. stoga. Problemi koji se ovdje ~esto javljaju su zakašnjelo pla}anje naru~ene robe i sa tim povezani visoki troškovi opomena. Svim do sada donesenim nacionalnim zakonima na tom podru~ju su zajedni~ka neka 304 . Neka spretna prezentacija proizvoda na monitoru. od ve}ine nacionalnih pravnih poredaka. nego i na Web-stranicama svojih Online-kataloga. u stvarnosti ne ispunjava njegova o~ekivanja. da li on taj proizvod uopšte `eli imati. Pitanje koje se ovdje javlja je. mnoga preduze}a mu odobravaju pravo povrata unutar 14 dana. elektronskim putem sklopljeni poslovi. Posljednjih godina je. Upravo kod trgovanja na daljinu. Prezentacije na televiziji ili PC-u potroša~a su izvrsno prikazane s naglašenim pozitivnim osobinama.

u velikoj mjeri. npr. treba da ostvare pove}ani pristup robama i uslugama boljeg kvaliteta.869 Pored trgovinske sfere elektronski prenos novca i oblici elektronskog pla}anja su.00 KM. novine Federacije BiH“. g.1979/index.tradingstandards. godine donešena Direktiva o pravnim aspektima elektronske trgovine na unutrašnjem tr`ištu. Mogu}nosti prevara i zloupotreba su brojne u ovoj sferi.net/pages/safety. ra~unarsko krivotvorenje. 1978. I u BiH postoje razli~ite inicijative da se navedeni slu~ajevi preduprijede. odnosno prevarnih klauzula. izuzetno osjetljiva oblast. Entitetskim krivi~nim zakonima zaprije~ena su posebna djela protiv elektronske obrade podataka. tako|er.867 Postojanje brojnih prednosti i izazova dovelo je do toga da je u Evropskoj uniji još 1998. da se uka`e na cijene i njihov kvalitet. 867 Usp.of. Tako su kao krivi~na djela zaprije~ena: ošte}enje ra~unarskih podataka i programa.00 KM. 870 Posebno vidjeti ~lan 51 ZZP-a koji kao sredstvo daljinske komunikacije spominje i elektronsku poštu. U Bosni i Hercegovini. godine o zaštiti potroša~a u vezi sa distancionim ugovorima.html. pravo opoziva. za~eci elektronske trgovine se nalaze u ZZP i to u okviru odredbi o: prodaji na daljinu870 i elektronskim instrumentima pla}anja.sale. 36/03) posve}uje Glavu XXXII . Francuski zakon od 10.000. Ilustrativno je da za neke vrste ovih krivi~nih djela zaprije~ena i zatvorska kazna u trajanju do 12 godina. Naravno da postoje i mjere bezbjednosti. Ono što je za nas interesantno je da ova direktiva obezbje|uje da: svi gra|ani Evropske unije. 59.edu/uscode/15/ch41.act. a posebno potroša~i.cornell. Elektronsko bankarstvo postaje sve više interesantno za krajnje potroša~e. kao i da se obezbijedi bolji kvalitet `ivota. u Engleskoj: Sale of Goods Act 1979: http://www. Ovo se posebno odnosi na ra~unarske prevare ako pribavljena protivpravna imovinska korist prelazi 50. obaveza garancije i sl.Svetske organizacije za zaštitu intetelektualne svojine o izradi digitalne agende koja bi promovisala razvoj elektronske trgovine ali i utvr|ivala odgovornost On-line service provajdera u slu~aju sporova oko prava intelektualne svojine.no/lm/england. Consumer protection Act 1987: http://www. i u ovoj oblasti. o zaštiti potroša~a od pru`anja usluga. Ujedno pojedine nov~ane sankcije idu i do 500. Art 1641-1645 Code civil. prisutni tzv.868 Tako je naše krivi~no zakonodavstvo pretrpilo zna~ajne izmjene i u ovoj oblasti. Ovdje su.law.000. odnosno investicionih grupacija. neovlašteni pristup zašti}enom sistemu i mre`i elektronske obrade podataka i ra~unarska sabota`a. Na niovou Evropske unije. br. zatvoreni sistemi u okviru pojedinih poslovnih banaka. postoji posebna Direktiva iz 1997.goods. ra~unarska prevara. u SAD-u: Consumer Credit Protection Act: http://www4. 869 Krivi~ni zakon Federacije BiH („Sl.htm#two. 01.jus. 305 . zaštita od zloupotrebe i od neprikladnih.odre|enja.uio.Krivi~na djela protiv sistema elektronske obrade podataka. a koje se sastoje u oduzimanju predmeta kojima je po~injeno predmetno krivi~no djelo. 868 Tako je interesantna inicijativa WIPO . Greške i prevare posebno su vrlo ~este. odnosno da se otkriju i sankcionišu kada ve} nastupe. ometanje rada sistema i mre`e elektronske obrade podataka.html.

prodaja energije. rasprodaje. vremenski zakup turisti~kog objekta (time sharing). na prvom mjestu inspekcijskih organa. po prvi put. garantni list. pravo zaštite potroša~a kao zasebno pravo ili se pak prou~ava u okviru prava konkurencije. prodaja na daljinu. telekomunikacione. Zakon o zaštiti potroša~a Bosne i Hercegovine obavezuje i „tjera” i entitetske i dr`avne zakonodavne organe da ubrzaju sa procesima donošenja ostalih zakona kojima bi bio uokviren jedinstven ekonomski prostor Bosne i Hercegovine. komunalnih i drugih usluga. oglašavanje proizvoda i usluga. jednim pravnim propisom. nacionalno ili vjerski.2.871 Prema zahtjevima savremenog poslovanja zakonodavna materija je podjeljena po pojedinim oblastima. pri tome. telekomunikacijskih. deklarisanje (ozna~avanje proizvoda). str. nosioci zaštite potroša~a. Jelena. „Pravna zaštita potroša~a. prije svega. kao i potroša~a naspram pojedinih davaoca usluga. garancija za zdravstvenu ispravnost `ivotnih namirnica i predmeta opšte upotrebe. potroša~ki krediti. Implemenatcija samog ZZP-a. Ova vrlo zna~ajna materija je ure|ena jedinstvenim zakonom za teritoriju BiH. turisti~ki paket aran`mani.13. i to: prodaja proizvoda i pru`anje usluga. vode. inspekcijski nadzor i upravne mjere i pravna zaštita potroša~a. komunalne i druge usluge. Misli se. Beograd: Eco-Tech. vode. a istim se na jednom mjestu na moderan na~in ure|uju sva pitanja vezana za uslove i na~in pod kojim se prodaju potroša~ima ili isporu~uju proizvodi. 1996. elektronski instrumenti pla}anja. na prodaju energije. Perspektive razvoja prava potro}a~a u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine 60. se konstituiše tzv. organizacioni ili vlasni~ki oblik. garancija za proizvod ili uslugu. prodaja od vrata do vrata (direktna prodaja). u razvijenim zemljama. Kao zasebna pravna disciplina u nastajanju. 3-38. entitetski. nije samo u nadle`nosti dr`avnih. Potrebno je podvu}i da je. ugovorne odredbe. odgovornost za proizvod. 306 . pravovremeno novelirao. bez dijeljenja kantonalno. uveden oblik zaštite potroša~a naspram javnih korporacija koje na monopolskoj osnovi pru`aju pojedine vrste usluga. osiguranje. Pozivaju}i se na zaštitu svih potroša~a u BiH. prodaju ili pru`aju usluge u okviru registrovane djelatnosti. ve} i u sferi interesa 871 O me|unarodnim izvorima za oblast potroša~kog prava pobli`e vidjeti: Vilus. Za ostvarivanje ZZP-a potrebno je kontinuirano pratiti njegovu primjenu kao bi se isti. bez obzira na njihov pravni. Sam ZZP u sebi sadr`i odredbe koje svojim sadr`ajem odre|uju obligacione odnose izme|u kupaca – potroša~a i prodavaca. ukoliko se poka`e potrebnim.

Donošenje ovih zakona je samo zakonodavna strana odre|ivanja tr`išta. kao i da se podignu institucije za njihovu implementaciju. Na`alost. ali implementacija tih zakona je mnogo te`a i ozbiljnija obaveza pred kojom se nalazimo. Evropska unija ula`e posebne napore da se ubrza proces donošenja ovih zakona.samih potroša~a. još nisu donešeni odgovaraju}i podzakonski akti koji bi sa ve} pobrojanim zakonima ~inili set pravnih propisa kojima se reguliše prostor jedinstvenog tr`išta Bosne i Hercegovine. 307 . Naravno da organizovanost potroša~a kroz udru`enja ne}e biti mogu}a bez jasne i nedvosmislene podrške institucija BiH. U mjeri u kojoj potroša~i budu organizovani uveliko }e ovisiti i krajnji efekti primjene ovog pravnog propisa.

.

njegove kompetencije su i nadalje ograni~ene. Iz ovako zadatog oblika slo`enog dr`avnog ure|enja proistekle su i brojne specifi~nosti u pogledu raspodjele zakonodavnih ovlaštenja. kao posebnu specifi~nost. ono što je bitno za ovaj rad su zajedni~ki zakoni na nivou BiH. zakoni koji postoje na nivou Republike Srpske. odnosno ustavna rješenja koja proizilaze iz Dejtonskog mirovnog sporazuma. treba ista}i i ulogu Visokog predstavnika za BiH. Uvod 1. 309 . a što se sve name}e kao jedan od preduslova za pristup me|unarodnim integracijama. na nivou BiH. Bez obzira na tendencije me|unarodne zajednice da se ovlaštenja Vije}a ministara prošire. 2. Pravni sistem Bosne i Hercegovine (dalje: PS BiH) determinisan je specifi~nostima koje sa sobom nosi naše ustavno ure|enje. Pored ovoga. odnosno razli~itih me|unarodnih organizacija i asocijacija. Federacije BiH i u deset kantona zasebno. kao i njihova uskla|enost sa zahtjevima me|unarodne zajednice. a u pogledu zakonodavnih kompetencija. je pove}an sa tri na osam. Tek sa donošenjem novog Zakona o vije}u ministara broj zajedni~kih ministarstava. a što implicira druge poteško}e vezane za zajedni~ki nastup naspram me|unarodne zajednice. a sama Federacija BiH objedinjuje deset kantona sa zna~ajnim nivoom zakonodavnih ovlaštenja. a u okviru same Federacije BiH. bez koje ne bi postojao ni sadašnji nivo zajedni~kog ure|enja pojedinih vitalnih pitanja privrednog i poli872 Autor ovog poglavlja je u cijelosti prof. Daljnja specifi~nost ure|enja PS BiH je u tome što je broj pravnih propisa jedinstvenih za teritoriju cjelokupne BiH i dalje minoran. Tako egzistiraju zakoni koji su jedinstveni za cijelu teritoriju BiH. dr Veljko Trivun. Kako bi se ovakva situacija prevazišla bi}e potrebno još mnogo rada na daljnjoj dogradnji PS BiH. Posebnu pa`nju zaslu`uje ste~ajno zakonodavstvo koje egzistira na entitetskom nivou. Ne ulaze}i u brojnost propisa. Na prvom mjestu radi se o vrsti slo`enog dr`avnog ure|enja gdje je BiH dr`ava sastavljena od dva entiteta: Federacije BiH i Republike Srpske.V PRAVO INTELEKTUALNE SVOJINE872 1. ali predstavlja pozitivan primjer uskla|enosti zajedni~kih rješenja.

Zakon o koncesijama u Bosni i Hecegovini („Sl. regulatoru i operateru sistema elektri~ne energije u Bosni i Hercegovini („Sl. br. br. glasnik BiH“. Zakon o zaštiti potroša~a u BiH (dalje: ZOP). g. glasnik BiH“. godini donešeni ili proglašeni od strane Visokog predstavnika slijede}i zakoni: Zakon o me|unarodnom i me|uentitetskom drumskom prevozu („Sl. Zakon o industrijskom vlasništvu (dalje: ZIV). 21/98). br. glasnik BiH“. glasnik BiH“.873 4. glasnik BiH“. glasnik BiH“. 1/00). Predmet ovog rada time je ome|en postoje}om pravnom i fakti~kom situacijom i odnosi se na dva ve} istaknuta problema: zajedni~ki pravni propisi na nivou BiH kao dr`ave i uskla|enost ovih propisa sa zahtjevima koji su u vezi sa pristupanjem me|unarodnim integracijama.zakona na nivou Bosne i Hercegovine egzistira i odgovaraju}i broj zakonskih i podzakonskih akata usvojen i proglašen od strane Vije}a ministara. 310 . br. glasnik BiH“. glasnik BiH“. glasnik BiH“. 32/02) i Zakon o savjetu ministara BiH („Sl. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (dalje: ZAP). Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u Bosni i Hercegovini („Sl. 12/00). kao i one koji su donešeni ranije. glasnik BiH“. Zakon o 873 Izvori: „Slu`bene novine FBiH“ i „Slu`beni glasnik BiH“. treba spomenuti: Zakon o politici direktnih stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini („Sl. Zakon o vanjsko trgovinskoj politici („Sl. 32/02). 7/00). br. br. Zakon o zaštiti potroša~a u Bosni i Hercegovini („Sl. 3/00). glasnik BiH“. Zakon o osnovama Javnog radio televizijskog sistema i o Javnom radio televizijskom servisu u Bosni i Hercegovini („Sl. Zakon o slobodnim zonama u Bosni i Hercegovini („Sl. br. 7/98) i Zakon o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Sl. 7/00). glasnik BiH“. 13/00 ). glasnik BiH“. Zakon o slobodnim zonama (dalje: ZOS). br. Zakon o prenosu. Zakon o industrijskom vlasništvu u Bosni i Hercegovini („Sl. Zakon o vazduhoplovstvu u BiH („Sl. 2. godini ovdje }emo za po~etak samo pobrojati sve zajedni~ke propise koji su doneseni na nivou Bosne i Hercegovine u 2002. 17/02). Od zna~ajnijih zakona u periodu do 2002. br. br. 3/02). br. Zajedni~ki pravni propisi na nivou Bosne i Hercegovine i ravni osnov za zajedni~ko zakonodavstvo na nivou BiH 3. br. 38/02). Tako su u 2002.ti~kog `ivota. glasnik BiH“. Kao posebno interesantni zakoni izdvajaju se: Zakon o politici direktnih stranih ulaganja (dalje: ZDSU). Pored pobrojanih pravnih propisa. Zakon o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine („Sl. a imaju zna~aja za privredne tokove. S obzirom da je ova materija postala aktuelna tek u 2002. br. br. a koji su u funkciji provedbenih akata ve} pobrojanih zakona. NIO JP Slu`beni list. 1/97).

4 za donošenje zakona za sprovo|enje odluka Predsjedništva BiH ili za sprovo|enje nadle`nosti skupštine po Ustavu BiH.876 Zasebnim pravnim propisom Zakonom o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine („Sl.874 5. drugih propisa i smjernica koje se odnose na izvršenje poslova koje je BiH du`na poduzimati kako bi se uklju~ila u procese evropske integracije. Pored ovog Direkcija obavlja i druge poslove koji se odnose na pokretanje inicijativa i savjetovanje o pitanjima uskla|ivanja ukupnih procesa i aktivnosti tijela vlasti u BiH na ispunjenju obaveza prema evropskim integracijama. U pogledu proceduralnih ovlaštenja Parlamentarna skupština BiH je ovlaštena ~lanom IV.javnim nabavkama i Zakon o elektronskom potpisu. carinska politika. 875 Izvori kao pod 1. provo|enje me|unarodnih i me|uentiteskih politika. 17-19. kao jedan pravni okvir i osnov posebno mjesto zauzimaju Ustav BiH i Zakon o vije}u ministara BiH.875 6. spoljnotrgovinska politika. godine kao sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma. zakona. teritorijalnog integriteta. a koja naro~ito vrši poslove koji se odnose na uskla|ivanje aktivnosti tijela vlasti u BiH. 311 . monetarna politika. kao što su korištenje energetskih resursa i zajedni~ki ekonomski projekti. Tako je za Ministarstvo vanjskih poslova. uspostavljanje i funkcionisanje zajedni~kih i me|unarodnih komunikacija. ^lanom III. Ovaj zakon je time i polazna osnova za sve ostale pobrojane zakone donešene na nivou Bosne i Hercegovine. 5/03) za svako od resornih ministarstava u okviru njegovih nadle`nosti propisan je i odgovaraju}ni nivo me|unarodne saradnje. imigracija. regulisanje me|uentitetskog transporta i kontrola zra~nog prometa. br. politi~ke nezavisnosti i me|unarodnog subjektiviteta BiH. izme|u ostalog. Naravno. Sweet and Maxwell Ltd. Ujedno je drugim stavom ovog ~lana predvi|eno uklju~ivanje i drugih pitanja unutar nadle`nosti institucija BiH. utvr|ena obaveza saradnje sa me|unarodnim organizacijama i pra}enje stanja i razvoj me|unarodnih odnosa BiH sa 874 Izvori kao pod 1. finansiranje institucija i pla}anje me|unarodnih obaveza BiH. u~estvovanje u aktivnostima ili izradi nacrta i prijedloga politika. Prvi i najviši pravni osnov za zajedni~ko zakonodavstvo na nivou Bosne i Hercegovine (dalje: BiH) predstavlja Ustav BiH iz 1995. Zasebnim Zakonom o vije}u ministara BiH kao zna~ajna novina uvodi se institucija pod nazivom Direkcija za EU integracije (~lan 23 Zakona). Kao zasebna egzistiraju ovlaštenja Visokog predstavnika za BiH u pogledu njegove zakonodavne nadle`nosti. glasnik BiH“. Business Law in the European Union. a u cilju o~uvanja suvereniteta. 1997. Pod ta~kom 5 ~lana III Ustava BiH predvi|ene su dodatne nadle`nosti.1 Ustava BiH kao nadle`nost institucija BiH utvr|ena su slijede}a pitanja: vanjska politika. 876 Pobli`e o harmonizaciji pravnih sistema u okviru Evropske unije vidjeti: Cristopher Bovis. str. izbjeglice i azil.

drugim dr`avama. kao i koordinacija pomo}i Evropske unije BiH. Oblast autorskih prava. Prava 312 . drugih propisa i smjernica koje se odnose na poslove koje je BiH du`na preduzimati u procesu uklju~ivanja u evropske integracije. ma|unarodnim organizacijama i drugim subjektima me|unarodnog prava. Dalje je ustanovljena i obaveza uskla|ivanja aktivnosti organa i institucija u BiH koje se odnose na odgovaraju}e aktivnosti potrebne za evropske integracije. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je nadle`no za odnose sa me|unarodnim organizacijama i institucijama iz oblasti vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Na osnovu citiranog vidimo da je ovaj posljednji pravni propis u potpunosti zaokru`io pravni okvir vezan za uvo|enje obaveze na uskla|ivanju pravnih propisa BiH sa zahtjevima me|unarodne zajednice. Ova Direkcija je zadu`ena. Ministarstvo pravde BiH ima obavezu obezbje|ivanja da zakonodavstvo BiH i njegova provedba na svim nivoima budu u skladu sa oabvezama BiH koje proizilaze iz me|unarodnih sporazuma. 3. Ministarstvo finansija i trezora nadle`no je za odnose sa me|unarodnim finansijskim institucijama. entiteta i Br~ko Distrikta BiH u odnosu na sve aktivnosti potrebne za evropske integracije. potom u~estvovanje u aktivnostima ili izradi nacrta zakona. kao tehni~ko operativno tijelo. a ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice za pra}enje i provo|enje me|unarodnih konvencija i drugih dokumenata iz oblasti ljudskih prava i osnovnih sloboda. a s obzirom na ~injenicu da u oblasti prava intetelektualne svojine postoji visok stepen unifikacije rješenja na me|unarodnom planu. kao i me|usobna uskla|enost entitetskih propisa. provjeru uskla|enosti svih nacrta zakona koje Vije}u ministara dostavljaju ministarstva i upravne organizacije sa direktivama Bijele knjige – Pripreme pridru`enih zemalja Centralne i Isto~ne Evrope za integraciju u unutrašnje tr`ište Unije i procedurama zadovoljavanja zahtijeva relevantne direktive. za kontakte sa Evropskom komisijom. Zajedni~ki pravni propisi u oblasti autorskih prava. Naravno da je za sprovo|enje ovog postupka osnovna pretpostavka donošenje zajedni~kih propisa na nivou BiH. Direkcija za evropske integracije je nadle`na i za koordinaciju nad provo|enjem odluka koje donose nadle`ni organi i institucije BiH. prava srodnih autorskim pravima i prava industrijske svojine 7. Nadle`nost Direkcije za evropske integracije ovim Zakonom je pobli`e definisana tako što je utvr|eno da je Direkcija nadle`na za koordiniranje poslova na uskla|ivanju pravnog sistema BiH sa standardima za pristupanje Evropskoj uniji (komunitarno pravo). prava srodnih autorskim pravima i prava industrijske svojine jedna je od najinteresantnijih vezano za temu ovog rada. djelovanje kao glavni operativni partner institucija Evropske komisije u procesu stabilizacije i pridru`ivanja.

pravo javnog saopštavanja i pravo emitovanja.Izvršeno je uskla|ivanje kaznenih sankcija prema novim oblicima povrede autorskih prava i prava srodnih autorskom pravu. . izvršena je na taj na~in da su donešena dva ve} citirana zakona jedinstveno za prostor BiH.Izvršeno je uskla|ivanje prekršajnih sankcija prema novim oblicima povrede autorskih prava i prava srodnih autorskom pravu. Vesan Besarovi}. u ovoj oblasti. 8. odnosno gra|ansko pravne zaštite. pravo umno`avanja.Adekvatnije su formulisana osnovna imovinska prava autora. 218-232 i 350-365. . .Uvedena je zaštita baza podataka. a posebno autorskih prava. . .Produ`eno je trajanje autorskih imovinskih prava na 70 godina. „Intelektualna svojina“.Ukinuto je pravo emitovanja autorskih djela bez odobrenja autora i izvedbi bez odobrenja izvo|a~a.877 Reforma BiH zakonodavstva u ovoj oblasti je bila neophodna kao preduslov pristupanja BiH Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i potpisivanju TRIPS sporazuma.Uvedene su zasebne mjere carinskog nadzora nad uvozom autorskih djela. . odnosno oni su time inkorporisani u dio jedinstvenog PS BiH.Ukinuto je pravo na prevo|enje djela bez odobrenja autora.Produ`eni su rokovi trajanja prava umjetnika izvo|a~a. Prema ZAP osnovna pitanja koja su ure|ena prema zahtjevima me|unarodne zajednice su slijede}a: . . kao zbirki autorskih djela. . a posebno kada se radi o ra~unarskim programima i bazama podataka. str. kao sporazuma o trgovinskim aspektima intelektualnog vlasništva.Uvedeno je pravo iznajmljivanja kako to nala`e TRIPS. i to prava proizvo|a~a fonograma i organizacija za radio difuziju.Uvedena su i regulisana sva prava srodna autorskim pravima prema Rimskoj konvenciji. 313 . Jedinstveno regulisanje prava intelektualne svojine dobija na va`nosti zbog njihove velike uloge i u~eš}a u svjetskoj trgovinskoj razmjeni. . . kao i nosilaca ostalih srodnih prava. ^igoj štampa.intelektualne svojine jedna su od temeljnih ljudskih prava koja su neodvojivo vezana uz li~nost ~ovjeka i kao takva zašti}ena su po najvišim me|unarodnim standardima o ljudskim pravima.Na adekvatniji na~in se tretira autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu. pravo stavljanja u promet.Izvršeno je preciziranje civilne. Beograd 2000. a kompjuterski programi sada su svrstani u posebno zašti}eno djelo koje se tretira kao pisano knji`evno djelo. Reforma BiH zakonodavstva. . . .Kao zasebne uvedene su kaznene sankcije i to za krivi~na djela prema fizi~kim licima i posebno sankcije za prekršaje prema pravnim lici877 Pobli`e o me|unarodno-pravnoj zaštiti vidjeti: Prof. kao i iz razloga suzbijanja nezakonitog umno`avanja i stavljanja u promet pojedinih prava intelektualne svojine.dr.

ambala`u. isklju~uju}i ra~unarske programe i poluprovodne proizvode. I raniji pojam oznake porijekla proizvoda je redefinisan i sada se ozna~ava kao geografska oznaka. Jedini uslov. reputacija ili 314 . boja. Prava koja se sti~u. 10. Strana pravna i fizi~ka lica. a pod istom se podrazumjevaju oznake koje ozna~avaju da roba poti~e sa odre|ene teritorije. linija. a to je Institut za standarde. U pogledu prava industrijske svojine. oblika. postavljen prema ZAP.Novi oblik proizvoda ili njegovog dijela štiti se industrijskim dizajnom i . tako da su predmet zaštite slijede}e kategorije: .Znak koji je podoban za razlikovanje roba. Moralna prava pronalaza~a. odnosno registracijom prava industrijskog vlasništva. Materijalna prava industrijskog vlasništva obuhvataju isklju~iva prava privrednog iskorištavanja i raspolaganja u skladu sa zakonom. odnosno industrijski dizajn. ili uz primjenu reciprociteta ~ije se postojanje pretpostavlja dok se protivno ne doka`e. Izuzetak se odnosi na autorska prava i prava srodna autorskim kod kojih se problemima vezanim za njihovu zaštitu mo`e baviti i ovlaštena agencija registrovana za te poslove. je da se radi o agenciji koja je za te poslove dobila ovlaštenje. modne krojeve. dijele se na materijalna i moralna prava i ista se sti~u priznanjem. podrazumjeva se bilo koji industrijski ili zanatski proizvod.ma i odgovornim licima u pravnom licu i .Oznaka koja ozna~ava geografsko porijeklo proizvoda štiti se geografskom oznakom. 9. .Pronalazak koji se štiti patentom. ZIS je u znatnoj mjeri redizajnirao pojedina prava industrijske svojine. prema ZIS. u smislu prethodne definicije. kao druge kategorije prava intelektualne svojine. uklju~uju}i dijelove za sastavljanje u kompleksan proizvod. Novinu u ZIS predstavlja definisanje industrijskog dizajna kojim se štiti izgled cijelog ili dijela proizvoda koji je nov i ~iji je individualni karakter rezultat posebnih obilje`ja. odnosno usluga štiti se `igom. na kojoj se odre|eni kvalitet.Uvedena je nadle`nost Suda BiH za krivi~na djela i prekršaje utvr|ena ovim zakonom. odnosno materijala proizvoda samog po sebi ili njegovih ornamenata. odnosno patentom sa skra}enim trajanjem. grupe ili kompozicije proizvoda. u pogledu zaštite prava industrijskog vlasništva u BiH. regije ili mjesta na toj teritoriji. kontura. u`ivaju ista prava kao i doma}a fizi~ka i pravna lica i sa njima izjedna~ena lica. grafi~ke simbole i topografske oznake. ako to proizilazi iz me|unarodnih konvencija i ugovora kojima je pristupila. odnosno autora industrijskog dizajna. ZIS-om su prihva}ena savremena rješenja. Pod proizvodom. Za autorska prava i srodna prava i za prava industrijske svojine sticanje i zaštita ovih prava vrši se putem jedinstvene institucije na nivou BiH. . odnosno odobrenje Instituta. odnosno koje je ratifikovala BiH. su prava da bude nazna~en u prijavi i u svim ispravama koje se odnose na patent. mjere i intelektualno vlasništvo BiH (dalje: Institut).

Pored klasi~ne civilne. industrijske ili zanatske proizvode. Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga („Sl. posebno se predvi|ene privremene mjere i mjere vezane za osiguranje dokaza. 6/95 i 14/97).04. a to su privredni prestupi. glasnik BiH”. kao i ugovore o radu sa zaposlenicima. br. kao i za donošenje rješenja u drugom stepenu za prekršaje nadle`an Sud BiH. 315 . Geografska oznaka. br.1992. uklju~uju}i poljoprivredne. Autorska i njima srodna prava su jedne od rijetkih pravnih disciplina koje su pravno ure|ene jedinstveno za prostor BiH. pod uslovom da je upravni postupak okon~an pred Institutom ili da je u skladu sa Madridskim sporazumom o me|unarodnom registrovanju `igova pred Svjetskom organizacijom za intelektualno vlasništvo. g. odnosno gra|ansko pravne zaštite. novine F BiH” br. utvr|ene ovim zakonom. odnosno za pravna lica i odgovorna lica u pravnom licu. se mo`e. Kao autonomni izvori prava za ovu nau~nu disciplinu javljaju se svi normativni akti pravnih lica kojima se reguliše postupak zaštite autorskih prava uklju~ivo i pojedina~ne autorske i izdava~ke ugovore. list R BiH”.2002. 2/95). Zakon o obligacionim odnosima („Sl.03. Za ovu grupu prava industrijske svojine jedinstveno je i rješenje da je za vo|enje postupka za krivi~na djela utvr|ena ovim zakonom. novine F BiH”. 2/92. 23/93 i 13/94). br. Pored pobrojanog. Postoje}a zakonodavna regulativa/pravna vrela i pristup 11. nadle`ni su entitetski sudovi. novine F BiH”. Osnovni doma}i izvor prava za ovu nau~nu disciplinu je Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u Bosni i Hercegovini („Sl. 43/99). Zakon o tr`išnoj inspekciji („Sl. Posebna novina kod prava industrijske svojine. Zakon o trgovini („Sl. geografska oznaka se mo`e upotrebljavati za ozna~avanje prirodnih proizvoda. isto kao i kod autorskih i srodnih prava. koji uvode nov~ane kazne za prekršioce. Novine F BiH”. Kao doma}i izvori prava javljaju se još Zakon o radu („Sl. Svojim prelaznim odredbama ZIS je zadr`ao validnost prava industrijske svojine koja su priznata odlukama Saveznog zavoda za patente bivše SFRJ do 01. registrovati za naziv robe koji je dugom upotrebom u privrednom prometu postao poznat kao znak da roba poti~e sa odre|enog lokaliteta ili regije. 7/02) koji je stupio na snagu 18. U pogledu vo|enja postupka za prekršaje. Kao zasebna grupa kaznenih mjera zaprije~ena su krivi~na djela i to kao blanketna krivi~na djela s obzirom da ista nisu sadr`ana u krivi~nom zakonodavstvu. kao i odgovaraju}i procesni propisi koji se primjenjuju u slu~aju spora i/ili vo|enja odgovaraju}eg postupka vezano za zaštitu autorskih prava.neka druga karakteristika robe mo`e dovesti u vezu sa njenim geografskim porijeklom. isklju~enje iz prometa ili uništavanje uvezene robe a kada se u~ini vjerovatnim da bi uvozom odre|ene robe u dr`avu bila povrije|ena isklju~iva prava nosioca prava industrijske svojine. jesu posebni i poja~ani oblici zaštite ovih prava. br. 2/95 i 14/97). tako|er. br. 4. kao i mjere carinskih organa vezane za oduzimanje. Pored krivi~nih djela posebno egzistira i zasebna kategorija kaznenih djela. godine.

879 Podrobnije vidjeti: dr. U sferi autorskog prava pravna regulativa. je i regulativa iz oblasti autorskog prava u okviru Evropske unije. 13. god.. „Opomena štamparima”. „Autorsko pravo”. god. i to: . . Koriste}i povod kra|u jednog njegovog manusskripta iz štamparije u Vitembergu i njegovog izdavanja u Nirnbergu Martin Luter se zala`e za zaštitu rada i troškova izdava~a.direktiva o pravnoj zaštiti baze podataka. u pravu SAD 878 Tekst konvencija vidjeti prema: Igor Gliha.direktiva o harmonizaciji roka trajanja autorskog prava i odre|enih srodnih prava i . Zna~aj ovih direktiva je u tome što je njihova sadr`ina na odgovaraju}i na~in inkorporisana i u naš Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u Bosni i Hercegovini. Informator. a u cilju osavremenjavanja Bernske konvencije. ima karakter harmonizacije nacionalnih propisa. 365-366. .Na me|unarodnom planu kao izvori prava za ovu nau~nu disciplinu javljaju se Bernska konvencija za zaštitu knji`evnih i umjetni~kih djela iz 1886. i Ugovor o autorskom pravu koji je usvojila Svjetska organizacija za intelektualnu svojinu 1996. str. Vesan Besarovi}. .direktiva o pravnoj zaštiti ra~unarskih programa.879 12. Univerzalna konvencija o autorskom pravu iz 1952. ali i za zaštitu autora od saka}enja njihovih djela.harmonizacija postoje}ih nacionalnih propisa zemalja ~lanica. Za razliku od evropsko-kontinentalnog prava gdje u`ivanje autorskih prava ne podlije`e nikakvim formalnostima. i pobli`e Ivan Henneberg. Kao zna~ajan korektiv u ovoj oblasti bio je rad Martina Lutera iz 1525. Zagreb. god. god. ^igoj štampa. god. Izdavanje knjiga postaje privredna aktivnost s kraja 15-og vijeka. „Intelektualna svojina – industrijska svojina i autorska prava”. Ove privilegije su bile uvedene u cilju zaštite izdava~a. Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine iz 1994. 316 . ali su dobijali i nadoknadu od izdava~a i imali su mogu}nost uvida u izdava~ku djelatnost uklju~ivo i pravo na cenzuru.878 Kao ilustrativna za ovu nau~nu disciplinu.direktiva o pravu davanja u zakup i na poslugu primjeraka autorskih djela i primjeraka prava srodnih pravima industrijske svojine. Tako su vladari odobravali privilegije u cilju stimulacije ove privredne aktivnosti.. „Pravni propisi – autorsko pravo”.direktiva o uskla|ivanju odre|enih autorskih i srodnih propisa koji se odnose na satelitsko emitovanje i kablovsku reemisiju. Na nivou Evropske unije ovaj proces se odvija u dva smjera. 2001.unifikacija nacionalnih prava zemalja ~lanica u cilju stvaranja nadnacionalnog prava u ovoj oblasti i . Radi se o slijede}im direktivama: .. Beograd 2000. Za oblast autorskog prava doneseno je pet direktiva. Zagreb 2002. a autori su ostvarivali samo pravo na nov~anu naknadu. a putem odgovaraju}ih direktiva. na nivou Evropske unije. Informator.

nacionalni propisi.pisana djela (knjige. . govori i druga djela iste prirode). skice i plasti~na djela. otkri}a. umjetnosti i drugih oblasti stvaralaštva bez obzira na vrstu. brošure. . . . te ostala djela likovnih umjetnosti.djela iz oblasti slikarstva. po narud`bi i kolektivno autorsko djelo (~lanovi 24-28 Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima u BiH (u daljem tekstu: ZAP). Radi se o odnosima koji moraju biti regulisani autorskim i izdava~kim ugovorom. koja se odnose na geografiju.) i . uprave i sudstva. arhitekturu ili drugu nau~nu ili umjetni~ku oblast.djela svih grana primijenjenih umjetnosti i industrijskog oblikovanja.filmska djela i djela stvorena na na~in sli~an filmskim djelima. nauke. Predmet interesa su nam doma}i. U svakom slu~aju ovo pitanje treba urediti izdava~kim ugovorom. . ~lanci i ostali natpisi i kompjuterski programi). 880 U izdava~koj praksi je obi~aj da autoru pripada odre|eni broj besplatnih primjeraka i taj broj se kre}e u rasponu od 5 do 15 primjeraka. na~ela. topografiku.). izmjenu i primjenu odgovaraju}ih pravnih propisa u ovoj oblasti.ideje. . arhitekture i grafike. sudska praksa i pravna nauka koji tako|er imaju znatan uticaj na stvaranje. koncepti. matemati~ke operacije. zbornici i sli~no) gdje je taj broj autorskih primjeraka manji. 14.kartografska djela (geografske karte.muzi~ka djela. . Potom pravni obi~aji (npr. topografske karte i sl.fotografska djela i djela proizvedena postupkom sli~nim fotografskom. radne metode. pravo autora na odre|eni broj besplatnih autorskih primjeraka ili ~asopisa u kom je objavljen autorski prilog i sl. Vrste autorskih djela su naro~ito: . Izuzetak bi bila kolektivna djela (npr. na~in i oblik izra`avanja (~lan 6 stav 1 ZAP-a).planovi.zadr`ane su formalnosti koje se ogledaju u: obavezi stavljanja oznake „copyright“. knji`evni tekstovi.880 Kao posebno interesantna oblast javljaju se autorska djela stvorena u radnom odnosu. i to su zakonski i podzakonski pravni akti koji definišu pojedine pravne institute ove nau~ne discipline.govorna djela (predavanja. . Ako se po proteku ovog roka ne ispune zakonom tra`eni uslovi djelo pada u javni domen.koreografska i pantomimska djela.zvani~ni tekstovi iz oblasti zakonodavstva. Pojmovi koji }e se dalje koristiti imaju slijede}e zna~enje: Autorsko djelo predstavlja individualnu duhovnu tvorevinu iz oblasti knji`evnosti. enciklopedije. s rije~ima ili bez rije~i. vajarstva. Autor mo`e objaviti djelo i bez ispunjavanja formalnih uslova i djelo u`iva zakonsku zaštitu (statutary protection) za period od 5 godina.dramska i dramsko-muzi~ka djela. bez obzira na materijal od kojeg su na~injena. Predmet autorsko-pravne zaštite ne mogu biti: . . depozit i registracija djela. 317 . postupci. .

„Sastavljanje obrazaca je stru~no tehni~ki posao. predstavljaju samostalne individualne duhovne tvorevine. fotografske zbirke i sl. 13-14/81. zbornici. koji se štampa kao jedna cjelina u cilju olakšavanja upotrebe istog. prilago|avanja.04. 882 „Da bi se radilo o koautorstvu potrebno bi bilo da postoji zajedni~ko intelektualno stvaranje koje je potaknuto zajedni~kom inspiracijom. „Koautorima objavljene drame pripada nedjeljivo autorsko pravo. str.12.07. muzi~ke obrade i druge prerade izvornih autorskih djela koja predstavljaju samostalnu individualnu tvorevinu. dokumenata. 53.883 881 „Zbirka propisa. pa po pravilu ne predstavlja duhovnu tvorevinu koja bi se mogla smatrati autorskim djelom. koje same po sebi ne predstavljaju zašti}ena autorska djela ako te zbirke. god. god. onda organ. s obzirom na izbor ili raspored gra|e. kao što su: enciklopedije. Odluka Vrhovnog suda Jugoslavije Rev-2825/64 od 30. kao i baze podataka bilo da su ~itke mašinski ili u drugoj formi. Odluka Vrhovnog suda Srbije Rev-1678/81. sudskih odluka. Prijevodi. str. ukoliko predstavlja uobi~ajen na~in sre|ivanja odre|enog zakonskog materijala. dok autor djela zadr`ava na tom djelu ostala autorska prava ukoliko ta prava Zakonom nisu ograni~ena“. zašti}eni su kao i autorsko djelo. muzi~ke zbirke. 823/66 od 14. Autorskim djelom smatraju se i zbirke narodnih knji`evnih i umjetni~kih tvorevina. privredna i društvena organizacija u ~ijoj slu`bi je autorsko djelo stvoreno.. na originalan na~in rješavaju odre|eni problemi“. što zna~i i pravo da bude priznat i ozna~en kao tvorac djela“. Zbirka odluka Vrhovnih sudova 1963. pa je tu`ena izdava~ka organizacija u obavezi da svakom od njih isplati polovinu od odre|enog iznosa po autorskom tabku“. slu`beni akt ili sli~an rad nastao u vršenju radnih obaveza u privrednoj ili drugoj djelatnosti. . 29/86. 631/61 od 05. Odluka Vrhovnog privrednog suda Sl.Kaoautori su tvorci autorskog djela kao nedjeljive cjeline koje je stvoreno saradnjom dva ili više fizi~kih lica i gdje svim koautorima pripada nedjeljivo autorsko pravo (~lan 15 ZAP-a).882 . 14/65.stru~ni izvještaj. . 190. te da je spomenuto djelo iz oblasti arhitekture rezultat zajedni~ke zamisli koja bi dovela do njihove tijesne saradnje u kojoj bi svaki od njih dao svoj doprinos“.Autorskim djelom se smatraju i zbirke autorskih djela. Bilten sudske prakse br. Pregled sudske prakse br. bez tra`enja posebne dozvole od autora i bez pla}anja naknade za korištenje.. pa prema tome to nije autorsko djelo i pored toga što je za isti rad potrebna odre|ena stru~nost“. knjiga 7. koje. Odluka Vrhovnog privrednog suda Sl. ili zbirke druge sli~ne gra|e.Autor djela je fizi~ko lice koje je stvorilo djelo i ~ije je ime i prezime ili pseudonim ozna~en na djelu dok se suprotno ne doka`e (~lanovi 12 i 13 ZAP-a). predstavljaju samostalne individualne duhovne tvorevine. zadr`ava autorska moralna prava na tom djelu. 883 „Kada je autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu. ima isklju~ivo pravo da to djelo iskorištava u okviru svojih zadataka. referat. 9.881 . i ne mo`e se smatrati originalnom tvorevinom. str.Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu je ono djelo koje je stvorio posloprimac u izvršavanju svojih obaveza ili po uputstvima poslodavca (~lan 24 ZAP-a). nije stvarala~ki rad. antologije.1985. str. zahvaljuju}i stvarala~koj aktivnosti sastavlja~a.06. Obrasci mogu predstavljati autorsko djelo samo ako se pomo}u njih.1966.1961. Bilten sudske prakse br. 115. ve} tehni~ki posao. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-17/84 od 11. god. Presuda Okru`nog suda u Beogradu P-4461/79. s obzirom na izbor ili raspored i na~in izlaganja gra|e. 318 . god. „Radnik – autor djela stvorenog u radnom odnosu.1969.

.prevo|enje. Pregled sudske prakse br. Bilten Okru`nog suda u Beogradu br.Autor zbirke autorskih djela je fizi~ko lice koje je tu zbirku sa~inilo (~lan 14 ZAP-a). Citat prema: Jezdimir Mitrovi}: “Autorsko pravo i pravo industrijske svojine kroz sudsku praksu”. 75. pod pseudonimom ili na njegovo ime ili anonimno.suprotstaviti se svakoj upotrebi djela koja bi vrije|ala njegovu ~ast ili ugled (~lan 31 ZAP-a). saopštavanje javnosti. izradio uputni eleborat i kada je tu`eni za rad u saglasnosti sa tu`iocem primio izradu tog elaborata za ra~un naru~ioca.Kolektivno autorsko djelo je djelo stvoreno na podsticaj i u organizaciji fizi~kog ili pravnog lica. kao lice u radnom odnosu sa tu`enikom.prilago|avanje ili iskorištavanje u bilo kom drugom obliku. str. 40/89. tu`ilac nema pravo na isplatu naknade na ime autorskog honorara jer poslodavac u ~ijoj je slu`bi autorsko djelo stvoreno od strane tu`ioca u radnom odnosu. ra~unarski programi.stavljanje u promet originala ili umno`enih primjeraka. . Odluka Vrhovnog suda Srbije G`-1695/81.biti priznat i ozna~en kao stvaralac djela pod svojim imenom. „Radnik koji u izvršenju svojih obaveza izradi stru~ni izvještaj. 11-12/81. „Kada je tu`ilac. zbornici.Autorsko djelo po narud`bi je ono djelo koje se stvoreno na osnovu ugovora o djelu i gdje sva autorska prava pripadaju autoru ako ugovorom druga~ije nije odre|eno (~lan 27 ZAP-a). . . Odluka Privrednog suda Hrvatske P`-2460/87 od 12. god.Autorska prava su imovinsko pravna ovlaštenja autora (imovinska prava) i li~no-pravna ovlaštenja (moralna prava).884 . god.povla~enje iz prometa i uskra}ivanje daljeg korištenja djela ako za to postoje ozbiljni moralni razlozi (~lanovi 33 i 34 ZAP-a). god. Bilten sudske prakse br. uklju~uju}i njihov uvoz.1982. .javno izvo|enje. . 319 . str. Savremena administracija. odnosno vlasniku djela”. . stav 1 ZAP-a) kao: . . referat ili stru~ni rad.1988. a ne o du`nosti izdava~a da o tome vodi ra~una na što ukazuje izravno i tekst norme da je autor du`an prethodno naknaditi štetu korisniku.01. Odluka Vrhovnog suda Jugoslavije Rev-814/62 od 22. baze podataka (~lan 28 ZAP-a). emitovanje. saka}enju ili drugom mijenjanju djela. . 15-16/82. u ~ijem stvaranju je u~estvovao ve}i broj lica i koje se koristi pod imenom naru~ioca. 149.. ~lan 29 ZAP-a. .Imovinska prava autora su isklju~ivo ovlaštenje autora na ekonomsko i drugo iskorištavanje (upotrebu) djela (~lan 30. ne sti~e nikakva autorska ovlaštenja na tim radovima“.. 25. . 884 „Autor mo`e u svako doba povu}i iz prometa odnosno otkupiti primjerke svog objavljenog djela (pravo pokajanja). .odlu~iti kada }e i u kojoj formi njegovo djelo biti prvi put objavljeno. Beograd.suprotstaviti se svakom deformisanju. 1976. Proizilazi iz dikcije norme da je rije~ o pravu pokajanja – droit de repentir autora.javno predstavljanje. str.davanje odobrenja za objavljivanje.08. 43.Moralna prava autora su neotu|iva i neprenosiva ovlaštenja da mo`e: . . str. kao enciklopedije. ima isklju~ivo pravo da to djelo iskorištava“.

fondacija. govori namijenjeni javnosti. odnosno umno`avanjem (~lan 64..1985. str. (~lan 53. .).objavljivanje izvještaja o objavljenim nau~nim djelima u kojima se sadr`aj tih djela reprodukuje na originalan i skra}en na~in (~lan 51. . ta~ka a) ZAP-a). a koja je upravljena na objavljivanje autorskog djela štampanjem. stav 1. stav 1 ZAP-a). 1998. 320 . veli~ina i zna~aj korištenja dijelova autorskog djela i posljedice korištenja na tr`ištu.) u sporu „Horper & Raw v.).1992. 53. . u obzir uzimaju slijede}i kriteriji: svrha i priroda korištenja autorskog djela. Beograd. Nation Enterprises“ nije prihvatio doktrinu o fer korištenju djela u tom smislu da se dozvoli neovlašteno korištenje memoara Predsjednika Geralda Forda. koji je našao mjesto i u Zakonu o autorskom pravu SAD (~lan 107) nije uvijek potvr|en i u sudskoj praksi. stav 1. dr`avno tijelo. Tako Vrhovni sud SAD (Odluka od 20.objavljivanje putem štampe i radio-televizije radi obavještavanja o teku}im doga|ajima. ali se ne ozna~e ime i prezime autora izvornog djela i porijeklo pozajmice“. Radi se o doktrini fer korištenja djela (fair use doctrine).886 . Citat prema Dimitrije Mili}: „Komentar zakona o autorskom pravu i srodnim pravima sa sudskom praksom”. 82.885 . stav 1.05. zadu`bina i sl. Obavezno se zaklju~uje u pismenoj formi u pro885 U autorskom pravu SAD ovo pitanje je ure|eno na specifi~an na~in. odnosno umno`avanjem (npr. Rješenje Vrhovnog suda Srbije G`. Nomos. Njema~ka doktrina poznaje teoriju „nadzakonskog stanja nu`de“ po kojoj je u odre|enim slu~ajevima mogu}e pozivanje na javni interes u vezi sa slobodom informisanja ili nau~nog istra`ivanja da bi se isklju~ila protivpravnost korištenja predmeta zaštite. u svakom konkretnom slu~aju.585/92 od 13.Korištenje autorskog djela bez dozvole autora na teritoriji BiH je mogu}e u slijede}im slu~ajevima: .Izdava~ je pravno lice kome je izdavanje autorskih djela djelatnost ili pravno lice koje je ovlašteno na izdavanje autorskog djela (npr.Izdava~ki ugovor je vrsta autorskog ugovora zaklju~enog u pismenoj formi kojim autor prenosi na izdava~a pravo objavljivanja autorskog djela štampanjem. stav 1 ZAR-u. Ovakav fleksibilan stav.Citiranje autorskog djela je doslovno navo|enje odlomaka iz djela koje je na zakonit na~in postalo pristupa~no javnosti uz uslov da bude u skladu sa dobrim obi~ajima i u mjeri opravdanoj svrhom koja se ima posti}i.organizaciona jedinica Izdava~ka djelatnost).davanje kra}ih izvještaja o predavanjima u dnevnoj i povremenoj štampi i putem radio difuzije.10. god. 886 „Postoji povreda autorskog moralnog prava iz Zakona o autorskom pravu i u slu~ajevima kada se tu|e autorsko djelo koristi sa manje od 1/4 djela. te objavljivanje na javnim sastancima i slu`benim sve~anostima (~lan.doslovno navo|enje odlomaka – citata (vidi ta~ku 13. . .Autorski ugovor je ugovor kojim autor svoja prava na iskorištavanje djela prenosi na drugo lice. udru`enje. . Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu .reprodukovanje nau~nog djela ili takvog djela manjeg obima u ~itankama i ud`benicima u svrhe nastave i nau~nog rada (~lan 29. ta~ka g) ZAP-a). Fer korištenje autorskog djela nije povreda autorskog prava ali se za tu ocjenu. ta~ka 3 ZAP-a).) . stav 2 ZAR-a).Izdava~ka djelatnost je osnovna ili sporedna djelatnost registrovana prema va`e}im propisima kod nadle`nog suda. god. te da se prilikom citiranja nazna~i izvor i ime autora ako se njegovo ime nalazi u izvoru (~lan 51.

Sud donosi odluku i obavezuje tu`enog da tu`itelju isplati sa kamatom i troškovima spora tra`eni autorski honorar. Kako je djelo objavljeno tokom 1959. Odluka Vrhovnog suda Srbije G` 167/88. br. Odluka Okru`nog suda u Beogradu P 873/61 od 11. s obzirom na druga~iji sitem teritorijalnog ustrojstva. I ovo pitanje se u Federaciji BiH rješava odgovaraju}im Zakonom o redovnim sudovima na nivou Kantona. Primjera radi u skandinavskim zemljama predvi|ena je maksimalna visina tira`a za knji`evna djela – 2. U prvom stepenu u Federaciji nadle`ni su opštinski ili kantonalni sudovi. 42/98) i s obzirom na kantonalno ustrojstvo Zakonom o redovnim sudovima nekog od Kantona. niti broj izdanja kao bitan elemenat ugovora.000 primjeraka. 164. ako su u pitanju nastavni ud`enici za osnovne i srednje škole „uobi~ajeni” tira` }e biti znatno ve}i. U drugom entitetu. Odluka Vrhovnog privrednog suda Gs 2/56 od 26. u sporu se nalaze pravno lice kao nosilac autorskih prava za autorska djela stvorena u radnom odnosu naspram drugog pravnog lica koje ima svojstvo izdava~a) nadle`nost suda }e ovisiti i od vrijednosti predmeta spora. str.str.1956. citat prema Jezdimir Mitrovi}. knji`evnici iz Londona na ime autorskog honorara po osnovu pismeno zaklju~enog ugovora po kom je tu`eni na osnovu ovlaštenja tu`itelja objavio na srpskohrvatskom jeziku djela pod imenom „Five Litle Pigs” u jednom izdanju uz pla}anje ugovorenog autorskog honorara. ako se djelo koristi uz naknadu. „Jednovremeno umno`avanje i stavljanje u promet jednog broja primjeraka na }irilici i jednog broja primjeraka na latinici predstavlja dva izdanja”. 321 . cit. Naravno da ovo pitanje ovisi i od vrste i namjene djela.. kao podvrste autorskog ugovora. Postupak za zaštitu autorskog prava pokre}e se tu`bom kod nadle`nog suda. glasnik RS”.pravna za{tita autorskih prava 15. „Istovremeno štampanje monografije na srpskom i engleskom jeziku bez promjene. Citat prema Dimitrije Mili}. Tako. br. U slu~aju da autorski spor ima karakter privrednog spora (npr. „Tu`eni Kosmos” iz Beograda obavezan je da isplati tu`itelju Agati Kristi. 32/94).04. U pogle887 Zakonodavac nije propisao tira`. ovo pitanje nadle`nosti redovnih sudova rješava se Zakonom o parni~nom postupku („Sl.pravna/gra|ansko . Autorsko. odnosno izdava~kog ugovora. 373. ili npr. Bitni elementi su mu: ugovorne strane. Republici Srpskoj. a ako nije odre|ena visina tira`a onda je to 500 primjeraka. novine F BiH“. onda se smatra da se mislilo samo na jedno izdanje djela. Povreda autorskog prava mo`e nastati zbog povrede zakona ili autorskog.tivnom ne proizvodi pravno dejstvo. Nadle`nost suda u Federaciji BiH odre|ena je Zakonom o parni~nom postupku („Sl. Dešava se da se ovo pitanje rješava u praksi.000 primjeraka. god. 83. (~lanovi 57-63. U pogledu broja izdanja ilustrativani su i primjeri iz sudske prakse. Gra|ansko-pravna zaštita autorskih prava predstavlja najobuhvatniju zaštitu autorskih prava a do koje dolazi zbog povrede imovinskih ili moralnih prava autora. naziv autorskog djela. predstavlja dva izdanja pa autor ima pravo na autorsku naknadu za svako izdanje posebno”. Tako ako broj izdanja nije odre|en ugovorom. god.05.887 5. u Njema~koj jednim izdanjem se smatra tira` od 1. Zbirka sudskih odluka knjiga I str. op. na~in korištenja autorskog djela i naknada.cit. op. godine pod naslovom „Pet svjedoka” a autorski honorar nije pla}en tu`itelju.1961. ZAP-a).

Zna~i ZAP predstavlja propis kojim su utvr|ene mjere koje nadle`ni sud mo`e preduzeti u pogledu zaštite autorskih prava. mo`e presudom narediti slijede}e: . kao i budu}e povrede prava. Izvori prava za gra|ansko-pravnu zaštitu autorskih prava. dok obim naknade predstavlja fakti~ko pitanje i visinu štete utvr|uje nadle`ni sud u ovisnosti od okolnosti slu~aja. ZAP-om su jedinstveno nomirane povrede autorskih. U odnosu na pravilo da se vrsta štete utvr|uje putem ZOO postoji izuzetak u ~lanu 114 ZAP-a koji normira da sud autoru. 16. su materijalni propisi i to: ZAP i Zakon o obligacionim odnosima (dalje: ZOO). Ova mogu}nost izricanja privremene mjere postoji i kada se povreda isklju~ivog prava u~ini vjerovatnom (~lan 113 ZAP-a). predvidio da lice ~ije je autorsko pravo povrije|eno mo`e zahtijevati zaštitu tog prava zahtjevima predvi|enim ZAP-om i naknadu štete predvi|enu zakonom koji reguliše obligacione odnose.da tu`eni ukloni stanje nastalo izvršenom povredom i uspostavi stanje koje je bilo prije nego što je povreda izvršena. primjerke izvo|enja ili drugih predmeta zašti}enih ovim zakonom. Posebno su odre|ene privremene mjere koje sud mo`e izre}i u slu~ajevima kada ovlašteno lice u~ini vjerovatnim da je neko njegovo isklju~ivo pravo povrije|eno. tu`ilac mo`e zahtijevati pla}anje ugovorenog ili za tu vrstu korištenja uobi~ajenog honorara ili naknade za tu vrstu korištenja uve}anu do 200% bez obzira da li mu je zbog u~injene povrede nastala imovinska šteta ili nije (~lan 113. 322 . pored naknade imovinske štete. Prilikom odlu~ivanja o pla}anju i visini nadoknade štete sud }e u obzir uzeti naro~ito stepen krivice. s tim što postoje odre|ene specifi~nosti kod zaštite autorskih moralnih prava (~lan 113) i kod postupanja prekršioca iz namjere ili krajnje nepa`nje (~lan 113 ZAP-a). kao i preventivnu svrhu civilne kazne (~lan 113. Izuzeci su predvi|eni ZAP-om pa tako u slu~aju povrede autorskog imovinskog ili drugog prava koja je izvršena namjerno ili iz nepa`nje. a ZOO propis kojim se utvr|uje vrsta štete. Zakonodavac je. Sud na zahtjev tu`ioca. bit }e izlo`en posebno za svaki oblik autorsko-pravne zaštite. . visinu ugovorenog ili uobi~ajenog honorara. tako. kao ovlaštenog lica za tra`enje autorsko-pravne zaštite.da uništi ili preina~i protupravno proizvedene primjerke i ambala`u djela. imovinskih i moralnih prava (Glava XIV ~lan 112 ZAP-a). . mo`e zbog povrede njegovih moralnih prava dosuditi i pravednu nov~anu naknadu u smislu odredbi ZOO o nov~anoj naknadi nematerijalne štete. izvrši povreda. nadle`nost sudova i postupak pokretanja zaštite.du ostalih na~ina zaštite. stav 1 ZAP-a). pored procesnih propisa.da se tu`enom zabrane radnje kojima se priprema povreda. stav 2 ZAP).

ili bez ikakvog ugovora. Prvostepeni sud je postupio po ovoj odredbi kada je osporenim rješenjem zabranio tu`enom dalju distribuciju XVI-og izdanja Zbirke propisa. 235. god.1991. kalupi ili druga sredstva kojima je po~injena povreda.da se privremeno oduzmu ili isklju~e iz prometa predmeti. 16/92).888 Izuzetak predstavlja mogu}nost tu`ioca da. plo~e. pošto se jedino na takav na~in mo`e u potpunosti zaštititi autorsko pravo tu`ioca“.da se unište ili preina~e matrice.cit. G`-449/91 od 15. .god.09. Presuda Vrhovnog suda Srbije.889 U slu~aju da se izreknu ove mjere }e va`iti do pravosna`nog okon~anja sudskog spora – parnice.05. plo~e.da se unište ili preina~e sprave koje su isklju~ivo ili prete`no namijenjene za provo|enje prava zašti}enog zakonom. G`-67/95 od 19. „Osnovano je objavljivanje sudske odluke zbog povreda nanijetih tu`iocu kao prire|iva~u i isplata moralne štete. Postupak izricanja privremenih mjera je hitan. negativi. Pored pobrojanih zahtjeva prema sudu. .da se objavi presuda na trošak tu`enog u javnim glasilima na na~in i u obimu koji odredi sud. pored ZAP-a. privremenom mjerom isklju~iti iz prometa predmetne povrede ili zabraniti nastavljanje zapo~ete radnje povrede. op. 226. odnosno sredstva kojima se povre|uje autorsko ili srodno pravo ili koja slu`e za povredu prava ili koja su nastala kao posljedica povrede autorskog 888 „Ako neko koristi autorsko djelo izvan ili iznad okvira iz autorskog ugovora sklopljenog u autorskom djelu. Odluka Vrhovnog suda Srbije. a pri tome je dao razlog koje ovaj sud prihvata“. autor ima pravo zahtijevati da sud takvom neovlaštenom korisniku djela zabrani svaku dalju neovlaštenu upotrebu autorskog djela i da se takva sudska odluka javno objavi na tu`enikov trošak“. 44/90 str. god.1985. 323 .1995.09. Sud mo`e izre}i slijede}e privremene mjere: . 174. umjesto zahtjeva za uništavanjem ili preina~avanjem protiv-pravno proizvedenih primjeraka i ambala`e djela zahtijeva i da se unište ili preina~e matrice. Odluka Privrednog suda Hrvatske P`-632/85 od 05. i presuda se ima objaviti u dnevnim listovima koji izlaze u mjestima gdje se nalaze sjedišta tu`enika. a kao suspidijaran propis u njihovom izricanju. list R BiH”. te da zahtijeva da mu tu`eni ili vlasnik ustupi primjerke djela ili sprave uz naknadu troškova proizvodnje. koji mogu biti postavljeni bilo pojedina~no bilo kumulativno.cit. op. br. koriste se i pravila izvršnog postupka. str. odnosno primjenjuju se odredbe Zakona o izvršnom postupku („Sl.. tu`ilac mo`e tra`iti i izricanje spomenutih privremenih mjera. Citat prema: Dimitrije Mili}. negativi. Pregled sudske prakse br. str. Citat prema: Dimitrije Mili}. a koje se nalaze u vlasništvu prekršioca. kalupi ili druga sredstva kojima je po~injena povreda. 889 „Prema Zakonu o autorskom pravu sud mo`e na zahtjev lica koje u~ini vjerovatnim da je njegovo autorsko pravo povrije|eno.

17.890 U slu~aju da postoji opasnost da bi kasnije izvo|enje dokaza o povredi autorskog prava moglo biti ote`ano ili onemogu}eno ili ako postoji opasnost nastupanju teško nadoknadive štete ili ako postoji opasnost da izre~ene privremene mjere ne}e biti djelotvorne. U pogledu legitimacije za pokretanje i vo|enje parnice zbog povrede autorskih prava pasivno legitimisana je svaka osoba. god. Izuzetak od ovog pravila predstavlja povreda izdava~kog ili nekog drugog oblika autorskog ugovora. gdje povredu mo`e da u~ini samo ugovorna strana. odustanku ili raskidu zaklju~enog predugovora. koja je prouzrokovala povredu.891 890 „Vrlo akutelan je problem neovlaštenog umno`avanja fotokopiranjem autorskih djela. Radi se o povredi ugovorne discipline koja se prosu|uje po odredbama ZAP-a i ZOO i radi se o ugovornoj odgovornosti a u pogledu nadoknade štete u obzir se uzima pozitivni ugovorni interes – nadoknada obi~ne štete i izgubljene dobiti. radi se o predugovornoj odgovornosti koja je u pogledu vrste štete izjedna~ena sa ugovornom odgovornoš}u. Kod odustanka od pregovora. sud mo`e da odredi takve mjere i bez obavještavanja tu`enog. kao i sve ustanove koje imaju fotokopir aparate du`ne da pla}aju odre|enu nadoknadu za svaku na~injenu kopiju.ili srodnog prava ili predmeti. 891 „Imaju}i u vidu ~injeni~no stanje Okru`ni sud je pravilno zaklju~io da se tu`ilac po datoj ponudi ponašao u dobroj vjeri i da je preduzeo sve potrebne mjere da do|e do zaklju~enja ugovora i izdavanja njegovog djela. Tako i u Njema~koj prodaja svakog fotokopir aparata podlije`e obavezi pla}anja autorske naknade. kao i vo|enjem pregovora bez namjere da se zaklju~i ugovor ili kada se od vo|enja pregovora odustane bez osnovanog razloga (~lan 30 ZOO). .1981. Posebno bi moglo biti govora u vezi sa predugovornom odgovornoš}u (~lan 45 ZOO). str. odnosno sredstva koja mogu slu`iti kao dokazi o u~injenoj povredi autorskog ili srodnog prava. Nadokna|uje se i obi~na šteta i izgubljena dobit – pozitivni ugovorni interes. bilo fizi~ka. ili odustanka od pregovora na jedan od opisanih na~ina. Citat prema: Dimitrije Mili}. te da je tu`enik du`an da shodno pravilima gra|anskog prava o predugovornoj odgovornosti tu`iocu naknaditi štetu“. a kada postoji zaklju~en predugovor. Presuda Vrhovnog suda Srbije G`-333/81 od 25. bez osnovanog razloga ili njihovog vo|enja bez namjere da se zaklju~i ugovor. Ova naknada se od strane autora mo`e ostvariti samo preko organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnog prava. 324 . 127. presu|uje se po opštim pravilima obligacionog prava.06. nadokna|uje se samo obi~na šteta–negativni ugovorni interes. U prvom slu~aju. Povredu autorskog prava mo`e u~initi bilo koje lice s obzirom da su autorska prava aspolutna i djeluju prema svima. Interesantno rješenje sadr`i Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima SRJ (~lan 35) koji ustanovljava obavezu naknade na osnovu prodatog ure|aja za fotokopiranje od strane proizvo|a~a. dok su vlasnici kopirnica. bilo pravna.da se zabrani nastavljanje zapo~etih radova kojima bi se mogla nanijeti povreda autorskom ili srodnom pravu ili da se zabrani nastavljanje radnji kojima se povre|uje autorsko ili srodno pravo. U uporednom pravu ovo se naziva reprografsko umno`avanje. Odgovornost štetnika zbog nezaklju~ivanja glavnog ugovora. uvoznika i prodavca kao solidarnih du`nika i naknadu od pravnog ili fizi~kog lica koje uz naplatu pru`a usluge fotokopiranja. ali da do toga nije došlo krivicom tu`enika. op.cit.

Rokovi u kojim se mo`e podi}i tu`ba. Specifi~nost i izuzetak se susre}e kod ra~unarskih programa i baza podataka kao posebne vrste autorskih djela. u pogledu ra~unanja rokova. kod kojih rok od 70 godina po~inje te}i od dana objavljivanja autorskog djela. Posebna punomo} je potrebna i ako se zaštita autorskih prava ostvaruje putem specijalizovanih organizacija autora za zaštitu autorskih prava. ili da ovlaste jednog od koautora ili tre}e lice da istupa pred sudom u njihovo ime i za njihov ra~un na osnovu posebne pismene punomo}i. stav 2 ZAP-a). Izuzetak. Ovo pravo poslodavca je vremenski ograni~eno i ono isti~e protekom vremenskog perioda od 5 godina od dana završetka ove vrste autorskog djela (~lan 25. odnosi se na anonimna autorska djela i djela objavljena pod pseudonimom. stav 2 ZAP-a). Kod autorskih djela stvorenih po narud`bi. stav 1 ZAP-a) s tim što i ovdje postoji izuzetak u odnosu na ra~unarske programe gdje autorska imovinska prava pripadaju naru~iocu djela. Ra~unarski programi i baze podataka stvoreni u radnom odnosu daju poslodavcu pravo na ostvarivanje imovinskih prava bez vremenskog ograni~enja (~lan 26 ZAP-a). U slu~aju da se radi o koautorskom djelu rok od 70 godina se ra~una od smrti koautora koji je umro posljednji. s obzirom da je pravo iskorištavanja autorskog djela na njega preneseno ex lege (~lan 27 ZAP-a). su razli~iti u ovisnosti da li se radi o zaštiti imovinskih ili moralnih autorskih prava. stav 1 ZAP-a). stav 2 ZAP-a). Radi se o posebnoj vrsti specijalizovanih organizacija koji za djelatnost imaju ostvarivanje autorskih prava. zna~i od dana objavljivanja autorskog djela. Ako se radi o koautorskom djelu svi koautori su aktivno legitimisani i mogu svi zajedno da vode spor. u ~ijem stvaranju je u~estvovao ve}i broj lica i koje se koristi pod imenom naru~ioca. odnosno po osnovu ugovora o djelu sva imovinska ovlaštenja pripadaju autoru (~lan 27. Radi se o kolektivnom autorskom djelu kao što su enciklopedije. a uz odobrenje Instituta za standarde. mjere i intelektualnu svojinu BiH (~lanovi 87-90 ZAP-a). ako ugovorom nije odre|eno nešto drugo (~lan 27. Istekom zakonskog roka trajanja autorsko-pravne zaštite za pla}anje 325 . Ako se radi o autorskom djelu koje je stvoreno u radnom odnosu kao aktivno legitimisan za vo|enje parnice javlja se poslodavac. ra~una se rok zaštite ako je nosilac autorskog prava pravno lice ali samo za ra~unarske programe i baze podataka koji su stvoreni u radnom odnosu (~lan 26 ZAP-a) i na osnovu ugovora o djelu (~lan 27. Ovaj izuzetak se odnosi i na djela stvorena na podsticaj i u organizaciji fizi~kog ili pravnog lica. zbornici. pri ~emu imaju svojstvo odgovaraju}ih suparni~ara. stav 1 ZAP-a). Na prethodni na~in. ZAP-om je propisano da autorska prava traju za `ivota autora i 70 godina nakon njegove smrti (~lan 84. Ovaj rok se ra~una od 1-og januara naredne godine od godine u kojoj je umro autor. odnosno tu`beni zahtjev za zaštitu autorskih prava. ra~unarski programi i baze podataka (~lan 28.U pogledu pokretanja parnice kao aktivno legitimisano lice javlja se autor djela li~no ili njegov zastupnik.

posebnom roku od 3 godine za potra`ivanja naknade štete (~lan 376 ZOO). u okviru generalnog roka od 70 godina post mortem auctoris. kod ovog vida autorsko-pravne zaštite. javljaju se autor za `ivota. autorska imovinska prava se prenose na nasljednike. a u skladu sa odredbama Zakona o naslje|ivanju („Sl. Tu`ba za zaštitu ovih prava mo`e se podi}i i poslije isteka roka od 70 godina. Radi se o roku od 5 godina kao opštem roku zastarjelosti (~lan 371 ZOO). Posebno bi se moglo govoriti o vreme892 „Zastarjelost zahtjeva za naknadu štete ravna se prema propisu ~lanovi 376 i 377 ZOO. Ovi se rokovi primjenjuju kod ostvarivanja zaštite imovinskih autorskih prava s obzirom da se radi o obligacionim-relativnim pravima koja zastarjevaju. Kao aktivno legitimisani. odnosno od dana kada je povjerilac imao pravo da zahtijeva ispunjenje obaveze. prekid. zaštita se mo`e tra`iti u rokovima koji su odre|eni ZOO (~lanovi 360-393 Odjeljak 4 Zastarjelost). 326 . Ovaj rok je specifi~an. U pogledu samog roka za zaštitu imovinskih prava. br. 7/80). Što se ti~e zaštite autorskih moralnih prava radi se o apsolutnim pravima koja djeluju prema svima tako da ista ne zastarjevaju. Poseban rok je desetogodišnji rok za potra`ivanja koja su utvr|ena pravosna`nom sudskom odlukom ili odlukom drugog dr`avnog organa. autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu ili ra~unarski programi i baze podataka) a njihovo iskorištavanje se prenosi posebnim ugovorom na izdava~a.nadoknade od strane izdava~a mo`e se posebnim zakonom uvesti poseban doprinos (~lan 85 ZAP-a). 9-10/81. Što se ti~e situacije poslije smrti autora. 7-8. Svi ovi rokovi se ra~unaju od dana nastupanja štetnog doga|aja. str. ZAP-a uvede posebna nadoknada –„doprinos” za imovinsko iskorištavanje autorskih prava. ZAP-a). te organizacija autora kojoj je umrli autor pripadao ili kojoj bi pripadao s obzirom na vrstu autorskog djela (~lan 83. ili poravnanjem pred sudom ili drugim nadle`nim organom (~lan 379 ZOO). zastoj. pravne posljedice proteka roka zastare itd. odnosno nasljednici poslije smrti. Istekom roka od 70 godina post mortem auctoris imovinsko-pravni zahtjevi bi se mogli postavljati jedino u slu~aju da su u skladu sa odredbama ~lana 85. republi~kih i pokrajinskih vrhovnih sudova i Vrhovnog vojnog suda. U hipoteti~koj situaciji ovaj bi se posebni rok zastare imao primijeniti kada se kao nosilac autorskih imovinskih prava javlja pravno lice (npr. Bilten sudske prakse br. 18. list SR BiH”. ali je iz stilizacije odredbi Zakona vidljivo da se kao predmet javljaju i ugovori o pru`anju usluga. odnosno odredbe ZOO. posebnom roku od 3 godine izme|u pravnih lica po osnovu ugovora o prometu roba i usluga (~lan 374 ZOO).) primjenjuju se klasi~na pravila obligacionog prava. Na~elni stav 17-te zajedni~ke sjednice Saveznog suda. bez obzira da li se naknada zahtijeva za ve} nastalu štetu ili za štetu za koju je po redovnom toku stvari izvjesno da }e sukcesivno nastojati u budu}nosti”.892 U pogledu ostalih pravila vezanih za institut zastare (npr.

na naknadu materijalne i nematerijalne štete i . op.na naturalnu restituciju. u pravilu.nskom trajanju zaštite autorskih moralnih prava kada se i po isteku roka od 70 godina pojavi imovinski zahtjev za naknadu nematerijalne štete zbog povrede autorskih moralnih prava. .na zaklju~enje glavnog ugovora po predugovoru.na raskid ili izmjenu ve} zaklju~enog ugovora zbog postojanja okolnosti 893 „Za svako iskorištavanje autorskog djela od strane drugog lica. str. 97.konstitutivna tu`ba radi ostvarivanja prava autora: .na utvr|ivanje odre|enog lica kao autora autorskog djela. G`-16/86. . op. Presuda Vrhovnog suda Makedonije. a ako testament ne postoji onda najbli`i srodnici”. str. . dok ovo pravo traje.1994. kao njegov tvorac ima na njemu apsolutno i isklju~ivo pravo svojine.09.cit. Citat prema: Vesna Besarevi}. Citat prema: Dimitrije Mili}.cit. Autorska prava se. 80. Prema ovoj teoriji i autor djela. The copyright law. Ovo iz razloga što je obim i predmet zaštite autorskih prava postavljen dosta ekstenzivno. . „Izdava~ autorskog djela du`an je da nasljednicima autora naknadi štetu u visini autorskog honorara. „Moralna prava autora. 94. Pravo na naknadu štete nastale povredom autorskih moralnih prava prelazi na nasljednike i kad u momentu smrti autora nije utvr|eno pravosna`nom odlukom ili pismenim sporazumom”. . ukoliko je djelo izdao bez ugovora sa njima”. god.kondemnatorna tu`ba upravljena: . ve`u za li~nost autora i smatraju se neodvojivim od njegove li~nosti. str.cit.na utvr|ivanje povrede autorskog prava. Odluka Vrhovnog suda Srbije G`-635/84. god. odnosno njegovim nasljednicima. U ostvarivanju gra|ansko-pravne zaštite autorskih prava mogu se koristiti svi oblici tu`benih zahtjeva koje poznaje procesno pravo. 138. 87/94 od 01.deklaratorna tu`ba upravljena: . 323. odnosno prenosu iskorištavanja autorskog djela. 19. a u skladu sa zahtjevima i obavezama preuzetim po osnovu me|unarodnih konvencija.893 Još u vrijeme liberalnog kapitalizma nastala je teorija svojine. Citat prema: Jezdimir Mitrovi}. Zna~i da su apsolutna i da djeluju erga omnes – prema svima. Odluka Vrhovnog suda Srbije. 327 . Vašington 1948. Citat prema: Jezdimir Mitrovi}.cit. a koje je predstavljala reakciju na dotadašnje privilegije izdava~a. zahtjev za obnovu copyright-a za novi rok od 28 godina mo`e podnijeti bra~ni drug ili djeca autora. pripada naknada”.na zabranu daljnje povrede autorskih prava. Tri su osnovna modela gra|ansko-pravnih tu`bi: . autoru. a ako oni nisu u `ivotu.na utvr|ivanje odre|enih autorskih prava ili . Polazište za ovu teoriju je u~enje D`ona Loka o svojini kao posljedici rada. str. odnosno njegovog nasljednika vezana su za li~nost pa ne mogu pre}i na drugog ugovorom o iskorištavanju. op. Rev. Howell H. „Poslije smrti autora. op. str. onda izvršilac autorskog testamenta..

zelenaški ugovor. Tako tu`beni zahtjevi mogu biti upravljeni prema: . U odnosu na tri osnovna modela tu`bi tu`beni zahtjevi se mogu definisati šire. . Svaka skrivljena povreda autorskog prava povla~i za sobom odgovornost štetnika za naknadu materijalne štete nosiocu autorskog prava. Štetnik treba da doka`e da šteta nije prouzrokovana njegovom krivicom. odnosno uspostavljanjem stanja koje je postojalo prije povrede autorskog prava.tu`beni zahtjev zbog neosnovanog boga}enja. U pogledu vrste krivice zakonodavac je usvojio sistem pretpostavljene krivice (~lan 154.tu`beni zahtjev za naknadu štete i .tu`beni zahtjev za zaklju~enje glavnog ugovora. stav 2 ZOO) daju}i mogu}nost.tu`beni zahtjev za izmjenu-reviziju zaklju~enog autorskog ugovora. .tu`beni zahtjev za zabranu radnje kojom se priprema povreda autorskog prava.koje su utvr|ene Zakonom (npr. da štetnik isplati manju naknadu nego što je visina utvr|ene štete.tu`beni zahtjev za uništenje sprava i opreme ili preina~enje predmeta kojim je u~injena povreda autorskih prava. Dalje 328 .tu`beni zahtjev za utvr|ivanje postojanja povrede autorskog prava. Pored pobrojanih kao posredni tu`beni zahtjevi vezani za ostvarivanje i adekvatnu zaštitu autora i autorskih prava mogu se pojaviti i: . U vezi sa pitanjem nadoknade štete postavljaju se dva osnovna pitanja: vrsta štete i utvr|ivanje visine štete. . 20. Osnov odgovornosti za povredu autorskih prava je krivica (~lanovi 158-163. što zna~i da tu`ena strana trpi teret dokazivanja. uz ispunjavanje ostalih pretpostavki koje tra`i zakonodavac.tu`beni zahtjev za objavljivanje presude na trošak tu`enog u javnim glasilima. a po osnovu zaklju~enog predugovora. dok visina njene naknade predstavlja za svaki konkretan slu~aj fakti~ko pitanje. ZOO). ošte}enje preko polovine. . promijenjene okolnosti. .tu`beni zahtjev za raskid zaklju~enog autorskog ugovora i . . stav 1 ZOO). Jedino treba razlikovati kod nepa`nje njena dva pojavna oblika: krajnju i obi~nu nepa`nju. tako da }e se i u ovom slu~aju odgovarati za oba stepena krivice: i namjeru i nepa`nju. . Skrivljeno ponašanje podrazumijeva povredu autorskog prava namjerno ili iz nepa`nje. Vrste šteta su kao takve utvr|ene odredbama ZOO (~lanovi 154-209 ZOO). Ovu razliku podvla~i zakonodavac (~lan 191. .tu`beni zahtjev za naturalnom restitucijom. nemogu}nost ispunjenja).tu`beni zahtjev za prestanak vršenja povrede prava.tu`beni zahtjev za utvr|ivanje da je odre|eno lice autor odre|enog autorskog djela.

godine i za naredna izdanja”. tako da šteta treba da bude posljedica štetne radnje koju je preduzeo štetnik. da do|e uslijed razli~itih okolnosti koje su utvr|ene zakonom. po jednom autorskom tabaku od dinara 500 isplati po jednom autorskom tabaku po dinara 8. posjeduju posebna svojstva u odnosu na druga bilo fizi~ka.894 894 „Mijenjaju se odredbe autorskog ugovora o djelu koji se odnosi na visinu autorskog honorara i obavezuje tu`ena izdava~ka organizacija da tu`iocima. Presuda Okru`nog suda u Beogradu P-904/82-84 od 21. Razlozi za tra`enje izmjene (revizije) ugovornih odredbi ili raskidanja ugovora su: promijenjene okolnosti (~lanovi 133-136 ZOO). u slu~aju povrede autorskog prava. . otklanjanje štete od drugog (~lan 161 ZOO). stav 1 ZOO). u pravilu. opšta pravila obligacija sadr`ana u ZOO. zelenaški ugovor (~lan 141 ZOO) i viša sila (~lan 177. tako|er. mogao pozivati na neki od pobrojanih razloga za osloba|anje od odgovornosti. U pogledu osloba|anja od odgovornosti za prouzrokovanu štetu va`e.je potrebno da se ispune opšte pretpostavke obligacionog prava da bi se pristupilo utvr|ivanju visine štete: . Ujedno to su one okolnosti koje se uva`avaju jedino uz intervenciju nadle`nog suda. tako|er. Citat prema: Dimitrije Mili}. i to mo`e biti svako fizi~ko i pravno lice. Razlozi za osloba|anje od odgovornosti kod gra|anskih delikta su vrlo specifi~ni u odnosu na oblast autorskog prava. god.uzro~na veza kao veza izme|u štetne radnje i prouzrokovane štete. stanje nu`de. str.cit.štetna radnja ili gra|anski delikt koji se mo`e sastojati bilo u povredi zakona i/ili u povredi ugovornog odnosa i ugovorne discipline. . god. a njihov uticaj treba da se procjenjuje od slu~aja do slu~aja. odnosno lice koje je povrijedilo autorsko pravo. prekomjerno ošte}enje (~lan 139 ZOO). . 115-118.protivpravnost štetne radnje je sadr`ana u krivici samog štetnika i povredi pravne norme i to zakonske i/ili ugovorne. izuzev nastupanja doga|aja koji se kvalifikuje kao nemogu}nost ispunjenja i viša sila. umjesto ugovorenog autorskog honorara u 1969. Kod povrede ugovorne discipline do osloba|anja od odgovornosti mo`e.000 za izdanje iz 1980. bilo pravna lica. To su: godine `ivota (~lan 160 ZOO). Teško je pretpostaviti da bi se neki od štetnika. 21. a u odre|enim situacijama samo pravno lice. autorima.šteta kao promjena u spoljnjem svijetu u vidu imovinske štete koja opet mo`e biti obi~na šteta i izgubljena dobit i kao nematerijalna šteta usljed povrede autorskih moralnih prava. poslovna nesposobnost (~lan 159 ZOO). dozvoljena samopomo} (~lan 162 ZOO) i pristanak ošte}enika (~lan 163 ZOO). op. a s obzirom da i nosilac autorskog prava i pretpostavljeni štetnik. 329 . nemogu}nost ispunjenja (~lanovi 137-138 ZOO). Radi se o specifi~nim pravnim situacijama koje mogu biti predmet posebnog projekta.štetnik. nu`na odbrana. .1985. za redigovanje i dopunu teksta knjige Vase Pelagi}a “Narodni u~itelj” koja je do`ivjela više izdanja.11. o ~emu je bilo rije~i kod pasivne legitimacije.

propisuje i obavezu naturalne restitucije.09. na ime naknade štete isplatit }e se odgovaraju}i iznos novca. troškovi informisanja saradnika i poslovnih partnera i drugo. odnosno autoru. u pogledu vremena.cit. god. pripada ošte}enom. pored potpune naknade štete. 506/55 od 08. U slu~aju da se potra`uje nov~ani iznos (npr. Nosiocu autorskog prava pripada pravo na potpunu naknadu štete (~lan 190 ZOO). prema okolnostima slu~aja.1955. Ovdje se radi o tzv. s tim što se naknada za isti gubitak ne mo`e po oba zahtjeva kumulirati”. 896 „Osoba ~ije je autorsko pravo povrije|eno mo`e zahtijevati isplatu naknade štete kako po pravilima o uzrokovanju štete tako i po pravilima o sticanju bez osnova ako su ispunjeni uslovi za podnošenje oba zahtjeva. Pregled sudske prakse br. mogu}a u odre|enim situacijama a što }e ovisiti od vrste autorskog djela i vrste protivpravne radnje. Na~elni stav 39-te zajedni~ke sjednice svih sudova od 26. konkretnoj šteti. Drugi metod se sastoji u utvr|ivanju tzv. „Autor ~ije je autorsko pravo povrije|eno na na~in koji škodi njegovom ugledu ili ~asti.896 Prilikom odre|ivanja visine naknade štete mogu se koristiti razli~ite metode. Presuda Vrhovnog privrednog suda br. Posebna je metoda koja se zasniva na premisi da dobit koju je ostvario štetnik povredom autorskog prava. koristiti i u slu~aju povrede ugovorne discipline. apstraktne štete i on se mo`e koristiti kod povrede autorskog prava uslijed povrede ugovorne discipline.Visina naknade štete obuhvata obi~nu štetu i izmaklu dobit. kao i pripadaju}e kamate. godine. kamata }e se obra~unavati od dana podnošenja tu`be sudu. Naturalna restitucija je. Citat prema: Vesna Basarovi}. odgovorno lice je u obavezi da ostatak štete nadoknadi u novcu. u vrijeme donošenja sudske odluke.10. 289. a u slu~aju da se radi o tu`benom zahtjevu za naknadu štete. str.. naturalna restitucija nije mogu}a. tako|er. Visina naknade štete se utvr|uje. U slu~aju. da. Diferencijalna metoda podrazumijeva da se utvrdi i nov~ano iska`e razlika u imovini tu`ioca koja postoji kada se uporedi stanje u kom bi se njegova imovina nalazila da nije došlo do povrede autorskog prava sa stanjem u kome se njegova imovina nalazi poslije povrede autorskog prava. odnosno uspostavljanja stanja koje je postojalo prije nego što je šteta nastala. 93. Naravno da se metoda prisutna kod utvr|ivanja konkretne štete mo`e. a radi se o iznosu koji je potreban da se ošte}enikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kome bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja. 41/98. str. kod povrede autorskih prava. Kada naturalna restitucija ne mo`e da dovede do potpunog otklanjanja štete. 330 . op. Ovaj vid štete se sastoji u razlici vrijednosti ugovorne obaveze u vrijeme zaklju~enja ugovora i vrijednosti u vrijeme neispunjenja ugovora.1988.895 Zakonodavac. ima pravo na naknadu štete i po ovom osnovu (nematerijalna naknada štete)”. Ujedno se mo`e koristiti metoda putem koje se obra~unava iznos 895 Tako se kao troškovi mogu pojaviti i troškovi otkrivanja povrede autorskog prava i po~inioca povrede. neispla}eni autorski honorar) kamata se ra~una od dana kada se isplata odre|ene sume novca trebala izvršiti.

prenese ili na drugi na~in saopšti javnosti tu|e autorsko djelo na kojem je ozna~eno ime ili pseudonim autora ili na nedozvoljen na~in 897 Tako Kazneni zakon Republike Hrvatske (Narodne novine br. s tim da slo`enost pravnog sistema na nivou cijele BiH uzrokuje odre|ene specifi~nosti. kao posebna grupa krivi~nih djela. Ova posljednja metoda utvr|ivanja konkretne štete ~ini se najpribli`nijom i najadekvatnijom za primjenu u pogledu obra~unavanja visine prouzrokovane štete. s tim što se isti reguliše na dva na~ina. utvr|ena u ZAP-u. blanketnim krivi~nim djelima koja su utvr|ena putem lex specialis (u ovom slu~aju i ZAP).pravna i administrativno-pravna za{tita autorskih prava 22. smatra autorskim djelom ili dozvoli da se to u~ini (~lan 120. gledano komparativno. Ovim se metodom direktno sankcionišu odre|ene radnje. Krivi~no . Tako je materija krivi~nog zakonodavstva regulisana na entitetskom nivou. Zakonodavac je kao krivi~no djelo povrede autorskih prava predvidio slijede}a ponašanja: .898 Ovaj drugi metod je prisutan u našem pravnom sistemu. ~lanovi 229-231. u`ivaju odgovaraju}i stepen krivi~no-pravne zaštite. prenese ili na drugi na~in saopšti javnosti tu|e djelo. stav 1. izvode. izvode.uobi~ajene naknade koju bi tu`eni platio tu`iocu da je legalno iskorištavao autorsko djelo. Zadr`a}emo se samo na autorskim pravima. 6. a koje imaju obilje`je bi}a krivi~nog djela. s obzirom da iste najviše odgovaraju zahtjevu zakonodavca iz ~lana 190 ZOO. ta~ka a) . koje se u skladu sa ZAP-om. 331 . prika`e. a materija autorskih i srodnih prava jedinstveno za cijelu teritoriju BiH.ko bez navo|enja imena ili pseudonima autora objavi. 110/98) govori o „Povredi prava autora ili umjetnika izvo|a~a”. prika`e. Kaznene odredbe ZAP-a su sadr`ane u 16-oj glavi (~lanovi 120-123) i iste se odnose na zaštitu i autorskih i srodnih prava. list SRJ“. 24/98). Radi se o tzv. a u vezi sa potpunom naknadom štete. br. i pri ~emu ta krivi~na djela predstavljaju sastavni dio krivi~nog zakonodavstva.897 Drugi pristup ide za tim da se samim zakonom koji reguliše materiju autorskih i srodnih prava utvrde krivi~na djela koja predstavljaju povredu autorskih i srodnih prava. Prvi na~in je da se u postoje}em krivi~nom zakonodavstvu regulišu.kod pod svojim imenom ili pod imenom drugog objavi. 898 Isti pristup ima i SRJ u Zakonu o autorskim i srodnim pravima („Sl. Autorska prava. predstavljaju i sastavni dio entitetskih krivi~nih zakonodavstava. Pošto se ZAP primjenjuje jedinstveno na teritoriji BiH onda u svakom slu~aju treba prihvatiti rješenje da blanketna krivi~na djela. ona djela koja se odnose na povredu prava autora i autora srodnih prava.

obradi ili na drugi na~in upotrijebi autorsko djelo. Nov~ane sankcije za kvalifikovani oblik pobrojanih krivi~nih djela nisu predvi|ene.00 KM. Posebna grupa zaprije~enih i sankcionisanih djela su prekršaji. 1085-1091. 332 . suprotno njihovoj zabrani. Kao posebnu posljedicu. stavi u promet. iznajmi.000.00 KM ili kaznu zatvora do 3 godine. Prekršaj predstavlja vrstu posebnog deli899 Pobli`e vidjeti: „Pravna enciklopedija”. izobli~i. stav 3).000. a po~inilac je postupao sa ciljem pribavljanja te imovinske koristi ili prouzrokovanju te znatne štete.000. Ono se odnosi na lica koja bez odobrenja autora ili drugog nosioca autorskog prava. nagrdi ili na drugi na~in bez odobrenja autora. Za ovaj oblik protivpravnog ponašanja zaprije~ena je sankcija u vidu nov~ane kazne od 5. stav 4). Beograd. a po~inilac krivi~nog djela je postupao sa ciljem pribavljanja imovinske koristi ili prouzrokovanja štete.00 KM do 50.00 KM do 50. ta~ka b) i . reprodukuje. stav 1.899 Njihova pravna priroda je sporna s obzirom da ih jedni smatraju „specijalnim krivi~nim djelima“ ili najlakšom vrstom krivi~nih djela. stav 1. u~ini dostupnim javnosti. 1979. ta~ka c). Za ovo krivi~no djelo zakonodavac je predvidio i sankciju za lice kod koga se zateknu predmeti koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za izvršenje ili su nastali izvršenjem opisanog krivi~nog djela. odnosno lica koje je ovlašteno dati odobrenje kada je to odobrenje potrebno. ta~ka a). moglo ili bilo du`no da zna. ili su nastali izvršenjem krivi~nog djela. Za ovaj kvalifikovani oblik protivpravnog ponašanja predvi|eno je izricanje kazne zatvora u trajanju od 6 mjeseci do 5 godina. Za ovaj kvalifikovani oblik protivpravnog ponašanja zaprije~ena je kazna zatvora u trajanju do 6 mjeseci (~lan 121. prilagodi. uveze. kod izvršenja ovog krivi~nog djela. Te`i.000. U oblasti autorskih prava zakonodavac je kao krivi~no djelo predvidio još jedno ponašanje (~lan 121. Kao sankcija predvi|ena je nov~ana kazna u rasponu od 5. stav 1.00 KM ili kazna zatvora do 3 godine. a koje je to znalo.000.ko uništi. Za ovu grupu krivi~nih djela zakonodavac je zaprije~io nov~anu kaznu u iznosu od 5. Savremena administracija. str. oduzeti i uništiti (~lan 121. dok su po drugima to „upravno-kaznena djela“. odnosno kvalifikovani oblik ovih djela }e postojati u slu~aju da se njihovim izvršenjem pribavi znatna imovinska korist ili se prouzro~i znatna šteta. izmijeni tu|e djelo (~lan 120. prevede.000. umno`i.unese dijelove tu|eg djela u svoje autorsko djelo ili dozvoli da se to u~ini (~lan 120.00 KM do 10. Kvalifikovani oblik opisanog krivi~nog djela postoja}e u onim slu~ajevima kada je izvršenjem krivi~nog djela pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzrokovana znatna šteta. zakonodavac je predvidio da }e se predmeti koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za izvršenje krivi~nog djela.

prika`e. kada je takvo odobrenje prema odredbama ovog zakona potrebno ili. snimi.. izvede. skra}enju ili drugom mijenjanju djela.04. 155. Razlike se ogledaju i u stepenu društvene opasnosti. iznajmi 900 „Osoba koja je objavila djelo bez dozvole autora i bez oznake autorova imena povrijedila je time autorsko pravo bez obzira na to što je to u~inila na temelju ugovora sklopljenog sa osobom na koju je autor prenio pravo iskorištavanja djela”. 901 „Autorska prava ~ine pravo autora da se usprotivi svakom deformisanju.901 . Odluka Privrednog suda Hrvatske P` 782/90. god. objavi. Dosljedno tome tu`iteljica ima pravo na naknadu štete zbog tako u~injene povrede u smislu ~lana 200 stav 1 ZOO. . obradi ili na drugi na~in preradi autorsko djelo ili iskoristi djelo u bilo kojem drugom obliku. javljaju isklju~ivo fizi~ka lica. suprotno njihovoj zabrani. Pregled sudske prakse br.bez odobrenja autora ili drugog nosioca autorskih prava organizacije autora ili drugog pravnog lica specijalizovanog za ostvarivanje autorskih prava iz ~lana 87. sistemu odgovornosti i funkciji gonjenja. dok su to kod prekršaja pravno lice i fizi~ko lice. Razlika u odnosu na krivi~na djela je i u tome što se kod krivi~nih djela kao odgovorna. Radi se o specifi~noj vrsti kaznenih djela koje se uvode kako bi se i u sferi autorskih prava postigla adekvatna zaštita. bez autorizacije i u skra}enom obliku po~inio je takvim postupanjem povredu autorskih moralnih prava.bez odobrenja autora pod svojim imenom ili imenom drugog lica objavi. uveze ili stavi u promet original ili umno`ene primjerke djela. izvede ili na bilo koji drugi na~in saop}i javnosti njegovo autorsko djelo. izobli~i. . Citat prema: Jezdimir Mitrovi}.kta koji su propisani odgovaraju}im zakonom i za koje su predvi|ene prekršajne kazne i zaštitne mjere. op. objavi. kada je takvo odobrenje prema odredbama ovog zakona potrebno ili suprotno njihovoj zabrani. osim ako autor `eli ostati nepoznat. emituje. Presuda Višeg privrednog suda Hrvatske P`-478/85 od 23.bez navo|enja imena ili pseudonima autora. organizacije autora ili drugog pravnog lica specijalizovanog za ostvarivanje autorskih prava iz ~lana 87. odnosno opisa bi}a ove vrste kaznenih djela.. prika`e. prevede. 29/86. saop}i sredstvima javnog saop}avanja.900 . 333 . str. Ovakav zaklju~ak proizilazi i iz same stilizacije odredbi ZAP-a.bez odobrenja autora uništi. nagrdi ili na drugi na~in izmijeni autorsko djelo ili upotrijebi djelo na na~in kojim se vrije|a ~ast ili ugled autora. prilagodi. kao odgovorno lice u pravnom licu. 95. a u slu~ajevima kada se kao prekršioci javljaju pravna lica. reprodukuje ili umno`i.bez odobrenja autora ili drugog nosioca autorskih prava.cit. prika`e. Prekršaji se od krivi~nih djela razlikuju po tome što je za njih zaprije~ena isklju~ivo imovinska sankcija (nov~ana kazna kao bud`etski prihod u korist dr`ave) i u pojedinim slu~ajevima zaštitne mjere. Tako }e se za prekršaj kazniti pravno lice ako: . Kada je nesporno da je tu`enik sa`etak objavio bez dozvole i znanja autora.1985. str. izvede. prenese ili na drugi na~in saop}i javnosti tu|e autorsko djelo ili dopusti da se to u~ini.

pa u okviru datih ovlaštenja izvršili povredu nekog autorskog prava.000.000. eventualno izvršnim direktorima. s tim što }e ostvarivati pravo na regres prema pravilima obligacionog prava.original ili umno`ene primjerke ra~unarskog programa.a ako prekršaj po~ini fizi~ko lice nov~ana kazna u rasponu od 5.000. za takve delikte }e odgovarati pravno lice.nov~ana kazna za pravno lice u rasponu od 20. odgovorno lice }e biti statutarni.000. Kvalifikovani oblik prekršaja }e postojati kada je neko od opisanih kaznenih djela u~injeno radi sticanja imovinske koristi (~lan 133 ZAP-a).000. godine `ivota.00 KM do 20.nov~ana kazna za odgovorno lice u pravnom licu u rasponu od 5.00 KM.000.00 KM i . odnosno predsjedniku uprave i. .000. U ovom slu~aju zaprije~ene su slijede}e sankcije: . odnosno zakonski zastupnik tog pravnog lica.000.).00 KM do 200. Izricanje nov~ane kazne za ovakvo ponašanje predvi|eno je u jedinstvenom rasponu od 5. Zakonodavac je predvidio i izricanje zaštitinih mjera (~lan 129 ZAP-a) koje se sastoje u oduzimanju predmeta koji su bili namijenjeni ili koji su bili upotrijebljeni za izvršenje prekršaja ili su nastali izvršenjem prekršaja i njihovom uništavanju bez obzira u ~ijem se vlasništvu nalaze.000. 23.00 KM do 50. ograni~ena poslovna sposobnost. . .000.00 KM do 50. S obzirom na prirodu autorskih djela mala je vjerovatno}a da se kao prekršioci jave lica koja nemaju poslovnu sposobnost. U svakom slu~aju radi se o direktoru u pravnom licu. U slu~aju da je prekršilac pravne norme pravno lice. filmskog ili s njime izjedna~enog djela ili djela ugra|enog na fonogram.00 KM za odgovorno lice u pravnom licu i za fizi~ko lice.00 KM. Ako je prekršilac pravne norme fizi~ko lice.00 KM do 20.00 KM do 20.00 KM.00 KM.nov~ana kazna za odgovorno lice u pravnom licu u rasponu od 20.000. i to: . Ako je povredu autorskog prava prouzrokovao radnik na radu u pravnom licu.za fizi~ko lice je zadr`an isti iznos nov~ane kazne i za ovaj kvalifikovani oblik protivpravnog ponašanja. u tom slu~aju odgovorno lice je to fizi~ko lice ili lice koje odgovara za to lice u slu~aju da to fizi~ko lice nema odgovaraju}u sposobnost (npr. starateljstvo i sl.nov~ana kazna za pravno lice u rasponu od 5. ako su imali odgovaraju}a ovlaštenja. Ista situacija }e postojati i u slu~aju da 334 . Pošto je oblast autorskih i srodnih prava o~igledno oblast od posebnog društvenog interesa kao prekršaj je sankcionisano i sprovo|enje zaštite autorskih i srodnih prava bez odobrenja Instituta (~lan 132 ZAP-a). Pojam odgovornog lica se posmatra dvojako.000. Sankcije su za opisana protivpravna ponašanja razdvojene.

kod neovlaštenog umno`avanja filmskih djela na videotrake: lice koje je naru~ilo kopiranje. Beograd 1999. a kada je rije~ o povredi prava protivpravnim ponašanjem i stavljanjem u promet autorskog djela. štampar i izdava~. razvodnik u pozorištu ili bioskopu. 363. tj. prodavca na kiosku i sli~no. a podnesene nadle`nom tu`ilaštvu. inspekcijskom ili nekom drugom kontrolnom organu ili nadle`nom ministarstvu unutrašnjih poslova. Carinske mjere se preduzimaju u slu~aju sumnje da predstoji uvoz ili izvoz robe proizve902 Interesantan stav se sre}e kod Slobodan Markovi} „Autorsko pravo i srodna prava”. kod neovlaštenog izvo|enja: izvo|a~i i organizator izvo|enja. pitanjem da li je on znao ili bio du`an da zna da rastura primjerke novina kojima se vrije|a tu|e autorsko pravo. Ista va`i i za slovoslaga~a u štampariji. Ovu zaštitu obezbje|uju nadle`ni inspekcijski organi na opštinskom i kantonalnom nivou. kod neovlaštenog objavljivanja i izdavanja autorskog djela u novinama: izdava~. br. “Primjera radi pasivno su legitimisani kod izdavanja plagijata: lice koje je sa~inilo plagijat. Sam postupak se pokre}e na osnovu prijave lica koje ima pravni interes. Ovdje je nedostatak pasivne legitimacije zasnovan isklju~ivo na terenu doktrine o adekvatnoj uzro~nosti. 7. televizijskog urednika i kamermana. Uopšteno govore}i. vjerovatno}a postojanja pasivne legitimacije zaposlenog proporcionalna je stepenu njihove samostalnosti u donošenju odluka prilikom izvršavanja njegovih radnih zadataka. Carinski zakon. urednik i glavni i odgovorni urednik…. U tom smislu. operater projektora u bioskopu nisu po~inioci povrede prava koja je po~injena protivpravnim predstavljanjem djela ili prikazivanjem filma. lice koje je izvršilo kopiranje.pravna za{tita autorskih prava 24. novine F BiH“. Ovakvo rješenje govori i u prilog tvrdnje da su privredni prestupi samo jedna vrsta kaznenih djela koja se uvodi da bi se postigla i odgovornost pravnih lica za povredu autorskih prava. novinskog urednika i slovoslaga~a. a u cilju zaštite autorskih prava. u prvom stepenu. br. Upravno . vlasnika knji`are i prodavca. Radi se specijalnim zakonima u pogledu njihove primjene pošto je na nivou BiH ZAP-om predvi|eno preduzimanje odgovaraju}ih imovinskih mjera (~lanovi 116-119 ZAP-a). Za ova dva vida protivpravnog ponašanja utvr|ena je. Slu`beni glasnik. str. Ovaj vid zaštite se preduzima i preventivno i represivno. Odgovornost za povredu autorskih i srodnih prava nije uslovljena krivicom.902 Zakonodavac je u pogledu nadle`nosti suda za vo|enje postupka za krivi~na djela i prekršaje uveo jednu novinu. 47/98). jasno je da postoji ogromna razlika izme|u npr. Bitno je da se razumije da nedostatak pasivne legitimacije raznosa~a novina u slu~aju povrede autorskog prava stavljanjem u promet primjeraka novina nema veze s pitanjem vinosti. novine F BiH“. 335 . nadle`nost Suda Bosne i Hercegovine (~lan 134 ZAP-a). Upravno-pravna zaštita autorskih prava je onaj vid zaštite koji preduzimaju organi uprave. Pored ZAP-a i ovdje se primjenjuje specijalni zakon. Nadle`nost ovih organa i mjere koje poduzimaju odre|eni su Zakonom o tr`išnoj inspekciji. raznosa~a novina.je povreda autorskog prava izvršena na osnovu odluke nadle`nog organa u pravnom licu. 43/98). Dalji postupak se vodi po slu`benoj du`nosti u skladu sa odredbama Zakona o krivi~nom postupku („Sl. u principu smatra se da prodavac bioskopskih ili pozorišnih karata. ZAP i opštih (kao zajedni~kih) odredbi Krivi~nog zakona („Sl.

i to u opštini.pregled poslovnih i pripadaju}ih prostorija. .dene protivpravno. isprava. Takva roba podlije`e prodaji putem javne licitacije. odnosno odobrenje za rad (~lan 11. a analogijom se mo`e zaklju~iti da se pod ovim podrazumijeva i nadzor nad radom organizacija koje su dobile odobrenje Instituta da se bave zaštitom autorskih prava u skladu sa odredbama ZAP-a. Koji organ bi konkretno bio zadu`en za zaštitu autorskih prava. ure|aja i opreme. stav 1. stav 1). a ostvarena sredstva od prodaje predstavljaju bud`etski prihod. privredne prestupe (~lanovi 339341) i prekršaje (~lanovi 342-369). novine F BiH“. ali je propisano da Federalni organ tr`išne inspekcije obavlja neposredni nadzor i u oblasti zaštite i izuma. 3/95 i 9/96). br. i to kao: privredna društva. 5/96). dokumenata i ugovora. izme|u ostalog. bilo kantonalnom inspekcijskom organu u formi prijave. poslovnih knjiga. kod povrede autorskih prava. prava industrijske svojine i drugih potencijalnih i licencnih prava (~lan 11. Nadzor. zate~ene predmete i robu…. stav 1). diskova sa informacijama. Sam postupak i procedure vezane za prodaju zaplijenjene robne regulisan je posebnim propisom Odlukom o na~inu prodaje carinske robe i rasporedu sredstava dobijenih prodajom te robe („Sl. Ovlaštenja inspekcijskih organa su brojna pa. samostalne radnje i druga pravna i fizi~ka lica. alineja 2) . zahtjev bi se mogao uputiti bilo opštinskom. 2/95. stav 1.uvid i u sve druge objekte i dokumenta koji su po ocjeni tr`išnog inspektora od zna~aja za inspekcijski nadzor (~lan 11. gradu. kantonu i Federaciji. nadle`na carinarnica }e izvršiti pljenidbu zadr`ane robe. Upravno-pravne mjere u vezi sa zaštitom autorskih prava najefikasnije treba da sprovode inspekcijski organi. U svakom slu~aju. stav 1. 336 . Za pretpostaviti je da se radi o nadzoru nad radom Instituta. Zakon o tr`išnoj inspekciji je propisao inspekcijski nadzor od strane tr`išnih inspekcija i u oblasti zaštite autorskih prava (~lan 1). tehni~kih unapre|enja i znakova kvaliteta (~lan 5. (~lan 11. Kaznene odredbe Carinskog zakona spadaju uopšte me|u najbrojnije i odnose se na krivi~na djela (~lanovi 334-338). alineja 7) . U slu~aju da se prednje u~ini vjerovatnim. Postupak sa zaplijenjenom robom je regulisan odredbama Carinskog zakona („Sl. novine F BiH“. Zakonom nije odre|eno.uvid u rješenje o upisu u sudski registar.izricanje upravnih i drugih mjera (~lan 7. ostvaruju pravo na: . br. stav 1) . alineja 10). kao organi uprave koje se formiraju na svim nivoima dr`avnog – entitetskog organizovanja.uvid u dokaze o pravu na korištenje autorskih prava. Predmetna roba se mo`e zadr`ati od strane nadle`nog carinskog organa pod uslovom da nosilac autorskog prava u~ini vjerovatnim da bi uvozom ili izvozom robe bilo povrije|eno isklju~ivo autorsko pravo. odnosno kontrolu obavljaju tr`išne inspekcije. Subjekti koji mogu biti kontrolisani odre|eni su u najširem obimu.

br.privremeno oduzmu novac. a najkasnije u roku 3 dana podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. stav 1. Iz ovih ovlaštenja tr`išnih inspektora vidljivo je da se. alineja 8).00 KM. a vezano za ostvarivanje imovinsko-pravnih ovlaštenja za autorska djela stvorena u radnom odnosu.zabrane vršenje odre|enih radnji (~lan 9. stav 1 Zakona). u svakom slu~aju. privredni prestup ili krivi~no djelo. odnosno krivi~nog djela (~lan 21. tr`išni inspektor je u obavezi da odmah. novine F BiH“. alineja 2). Tako su inspektori Finansijske policije ovlašteni da: . I ovaj vid upravno-pravnih mjera mo`e biti direktno upravljen na zaštitu autorskih prava.privremeno zabrane obavljanje djelatnosti (~lan 12.000.privremeno oduzmu robu (~lan 9. alineja 1). . odnosno prijavu za pokretanje postupka zbog privrednog prestupa. . a u skladu sa odredbama Zakona o finansijskoj policiji („Sl. Radno. odnosno ako se radi o davanju neta~nih podataka (~lanovi 28-31). stav 1. alineja 6). privredni prestup ili prekršaj (~lan 22. . .pravna za{tita autorskih prava 25. odnosno u drugom slu~aju od 1. stav 1). 8. 2/95). Pod upravno-pravne mjere zaštite autorskih prava mogu se podvesti i mjere i aktivnosti koje je ovlaštena da preduzima i Finansijska policija. .00 KM. Kazne su zaprije~ene u raspon od 2.000.izvrše pregled prostorija. Tr`išni inspektori su ovlašteni i na privremeno oduzimanje predmeta kojim je po~injeno krivi~no djelo. stav 1. ona odnose i na ona djela koja su upravljena na povredu autorskih prava. Prvi se odnosi na zaštitu koja se ostvaruje u okviru pravnih lica. ure|aja i opreme (~lan 9.00 – 4.000. vrijednosne papire.U slu~aju da se prilikom vršenja kontrole utvrdi da je povredom propisa u~injen prekršaj. Drugi pravac se odnosi na preduzimanje 337 . stav 1.000. da prilikom vršenja kontrole utvrde da uo~ene protivpravne radnje imaju obilje`je krivi~nog djela (~lan 17). stav 1) Pored pobrojanog inspektori Finansijske policije su ovlašteni i na podizanje krivi~ne prijave u slu~aju. Vrlo širok dijapazon mjera i ovlaštenja inspektora Finansijske policije daje mogu}nost vrlo efikasne zaštite isto kao u slu~ajevima postupanja tr`išnih inspektora. stav 1). robe.privremeno zatvore radnju (~lan 2. Radno-pravna zaštita autorskih prava mo`e se posmatrati u dva pravca.00 do 8. predmete i drugu dokumentaciju koja mo`e u prekršajnom ili krivi~nom postupku poslu`iti kao dokaz (~lan 11. U pogledu nov~anih kazni Zakon propisuje kazne za prekršaje ako se tr`išnom inspektoru ne omogu}i nadzor i ako se uskrati davanje tra`enih podataka.

pri objavljivanju svojih sabranih djela. Ovakav zaklju~ak proizilazi iz odredbi Zakona (~lan 27. Kod „ostalih“ autorskih djela. i po preteku roka od 5 godina. koja su stvorena po osnovu ugovora o djelu. Kod ovoga vida radno-pravne 338 . ono je zaprije~eno kao krivi~no djelo (~lan 121 ZAP-a) o ~emu je ve} bilo govora. kao momenat stvaranja autorskog djela mo`e se uzeti momenat kada je autor predao djelo poslodavcu. a s obzirom da postoji realna mogu}nost da se vrši neovlašteno umno`avanje autorskih djela i njihovo stavljanje u promet. s obzirom da je propisano da i kod ugovora o djelu autorska imovinska prava pripadaju naru~iocu. Prvi aspekt radno-pravne zaštite odnosi se na autorska djela stvorena u radnom odnosu. U vezi sa ra~unanjem roka od 5 godina. Imovinska autorska ovlaštenja poslodavca prestaju protekom roka od 5 godina od dana kada je djelo stvoreno. Mnoga autorska djela se stvaraju u radnom odnosu. Radi se. Imovinska prava po osnovu autorskog djela stvorenog u radnom odnosu pripadaju poslodavcu. ako to ugovorom nije isklju~eno. Radi se o zakonskoj pretpostavci ukoliko ugovorom o radu nije nešto druga~ije ure|eno. ako to ugovorom nije druga~ije utvr|eno. o onim pravnim subjektima koji se bave stavljanjem u promet autorskih djela (npr. izdava~i). sva autorska prava pripadaju autoru. U pogledu ovakvog postupanja od strane fizi~kih lica. javlja kao subjekt koji neovlašteno umno`ava i stavlja u promet autorska djela. štampanja i sli~nog. Izuzetak od prethodnih pravila predstavljaju dva specifi~na autorska djela. i takvo djelo je stvoreno za pravno lice kod koje je autor u radno-pravnom statusu (odnosu) i koje ga za to pla}a. na ra~unarskim programima i bazama podataka. a pod uslovom da su ispunjene sve pretpostavke za njegovo izdavanje. Pod ovom vrstom djela se ne podrazumijevaju djela koja su stvorena po osnovu ugovora o djelu. Drugi izuzetak ide u prilog autora i on se odnosi na sabrana djela. ali vremenski ograni~eno za period od 5 godina od dana kada je autorsko djelo završeno. pri ~emu se radi o djelu koje je stvorio posloprimac u izvršavanju svojih radnih obaveza ili po uputstvima poslodavca. pa autor djela koje je stvoreno u radnom odnosu. a vezano za zaštitu autorskih prava. Što se ti~e autorskih moralnih prava ona ostaju nepromijenjena.odgovaraju}e zaštite u okviru specijalizovanih pravnih subjekata. mo`e da koristi to djelo i bez saglasnosti poslodavca. Ovaj problem se posmatra neovisno od problema kada se samo pravno lice. Ovaj aspekt radnopravne zaštite autorskih prava odnosio bi se i na ona pravna lica koja se bave poslovima umno`avanja (kopiranja). Ovakva mogu}nost se mo`e isklju~iti ugovorom o radu. s obzirom da u takvoj situaciji postoji pove}an stepen opasnosti da do|e do neovlaštene upotrebe autorskih djela. Tako je poslodavac nosilac imovinskih prava. a na osnovu analogije. obi~no. stav 2 ZAP-a). ili neki drugi oblik uslu`nog organizovanja. a nemaju svojstvo izdava~a.

u okviru roka od 5 godina. pa je pretpostavka da je to djelo stvoreno u izvršavanju redovnih radnih obaveza. Druga je situacija ako radnik u takvom pravnom licu. Odgovorno lice u pravnom licu bi. Pravno lice }e imati pravo regresa prema svom radniku. Ugovor o autorskom djelu ne bi mogao sadr`avati takvu odredbu. tako da poslodavcu za period od 5 godina pripadaju sva imovinska prava. potpadao pod drugi re`im ostvarivanja imovinskih autorskih prava. a koji bi. prema zakonskim odredbama. štampanja i drugih oblika umno`avanja pisanih materijala. u ovisnosti od karaktera djela mo`e da odgovara u krivi~nom ili prekršajnom postupku. Predmetni rok se ugovorom o radu ne bi mogao produ`iti i takva odredba ne bi proizvodila pravno dejstvo. da autor ostvaruje dio svojih imovinskih prava. Posmatrano striktno poslodavac ima pravo na sva imovinska ovlaštenja u periodu od 5 godina tako da mu na raspolaganju stoje sva zakonska sredstva zaštite njegovih prava. U tom slu~aju opet }e postojati opisana odgovornost pravnog lica i odgovornog lica. tj. krivi~no-pravnim i upravno-pravnim ovlaštenjima a u pogledu zaštite imovinskih prava.zaštite zakonska je pretpostavka da je autorsko djelo stvoreno na osnovu rada u okviru radnog odnosa. 339 . a sam radnik. Drugi aspekt radno-pravne zaštite odnosio bi se na mjere koje treba da se preduzimaju u okviru specijalizovanih pravnih lica koja se bave poslovima izdavaštva. Pretpostavka je da ta pravna lica raspola`u sa tehni~kim mogu}nostima koje im omogu}avaju da izvrše neovlašteno umno`avanje autorskog djela. rok skratiti. ukoliko se ispune zakonske pretpostavke. U slu~aju da se takvom nedozvoljenom aktivnoš}u bavi samo pravno lice postoja}e prekršajna odgovornost i upravno-pravna odgovornost pravnog lica i odgovornog lica u pravnom licu. bez obzira na zakonsku formulaciju. a od strane pravnog lica. U protivnom radilo bi se o ugovoru o djelu. jer se radi o specifi~nom djelu koje je nastalo uslijed propuštanja. kao što i ne postoji smetnja. materijalnim sredstvima poslodavca. Generalno posmatrano ne postoji zakonska smetnja da se autor odrekne svojih imovinskih prava u korist poslodavca ili izdava~a. Radi se o autorskom djelu stvorenom u radnom odnosu. Ugovorom o radu taj bi se rok. pošto za zaklju~enjem istog nema potrebe. U pogledu prava regresa pravnog lica prema odgovornom radniku primjenjivat }e se klasi~na pravila obligacionog prava vezano za odgovornost i naknadu štete. mogli isklju~iti. Što se ti~e radno-pravnih mjera iste trebaju biti normirane u pojedina~nom ugovoru o radu zaklju~enom izme|u poslodavca i autora (zaposlenika). moglo da podlije`e i krivi~no-pravnoj odgovornosti. odnosno radno-pravno prema pravnom licu u kome je bio zaposlen. neovlaštenom upotrebom opreme. povrijedi autorska prava. Ova sredstva stoje na raspolaganju naspram autora i svih tre}ih lica. odnosno dejstvo ove zakonske odredbe. Radi se o autorsko-pravnim (gra|ansko-pravnim).

umno`avanje. .Bilo koji oblik neovlaštene upotrebe ovog autorskog djela predstavlja krivi~no djelo. stavljanje u promet bez saglasnosti autora) predstavlja krivi~no djelo.Reprodukcija. . umno`avanje i stavljanje u promet ovog djela bez saglasnosti izdava~a predstavlja krivi~no djelo.Reprodukcija. izuzev pod uslovima iz ~lan 50. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima u BiH.Sva imovinska autorska prava po ovom djelu pripadaju izdava~u. . . štampanje. Primjeri pojedinih klauzula o zabrani povreda autorskih prava 26. . Niti jedan dio ove publikacije ne mo`e biti reprodukovan u bilo kom obliku bez prethodne pismene dozvole autora.Autor zadr`ava sva prava po osnovu ovog djela. stav 1 ta~ka a) i ~lan 51. . Ni`e se daju primjeri pojedinih vrsta klauzula vezano za upozorenje. stav 1. umno`avanje i stavljanje u promet ovog djela bez saglasnosti autora predstavlja krivi~no djelo.Svaka neovlaštena upotreba ovog djela (kopiranje.Sva autorska prava po ovom djelu su zadr`ana.Iskorištavanje ovog autorskog djela bez saglasnosti autora predstavlja krivi~no djelo. neozna~avanje autora. Bilo koji oblik upotrebe ovog djela bez saglasnosti autora predstavlja krivi~no djelo.9. ta~ka g). 340 . Niti jedan dio ove publikacije ne mo`e biti reprodukovan u bilo kom obliku bez prethodne pismene dozvole izdava~a. odnosno zabranu neovlaštene upotrebe autorskih prava. . .

Obavljanje bilo kog oblika organizovane aktivnosti koja za posljedicu ima potrebu pravnog ure|enje obavljanja takve aktivnosti povla~i za sobom potrebu normiranja takvog ljudskog djela. Ono što se doima bitnim jeste potreba da se u tr`išnoj privredi pojedini poslovni poduhvati ne mogu izvesti sa svojstvom fizi~kog lica. str. 906 Radomir Luki}.905 Sa stanovišta ove pravne discipline nisu nam tako interesantne. „Slu`beni list SR“. 904 Martin Vedriš i Petar Klari}. Napuštanjem koncepcije organizovanja privredne aktivnosti u re`imu društvene svojine putem organizacija udru`enog rada stvorile su se pre903 Autor ovog poglavlja je u cijelosti prof. Postojanje organizovanih oblika obavljanja ljudske aktivnosti je i istorijska kategorija. U vezi sa pravnom prirodom pravnih lica postoje brojne teorije. 905 Pobli`e vidjeti. iako je takva tvorevina potpuno razli~ita od ~ovjeka. Beograd 2001. Budimir Košuti}. „Gra|ansko pravo“. ali tako da odre|ene pravne posljedice nisu ura~unate njima nego cijeloj organizaciji koja se naziva pravno lice. Zagreb. 341 . ali i zahtjeva koji se mogu okarakterisati kao sociloški jer su vezani za potrebu politi~ke vlasti da stavi pod kontrolu sve ove oblike organizovanja kako bi se isti posmatrali i tretirali i sa fiskalnog aspekta. Suština pravnog lica sastoji se u tome što su to društvene organizacije u kojima u~estvuje više ljudi koji vrše izvjesna ovlaštenja i du`nosti. Pravo privrednih dru{tava 1. 1998. Dragan Mitroiv}: „Uvod u pravo“.906 2. 40-47. a posmatrano istorijski ni socijalisti~ki oblici društvenog i dr`avnog ure|enja nisu mogli zaobi}i ovaj na~in organizovanog vo|enja privrednih aktivnosti. 437. dr Veljko Trivun. 37. str.VI TIPOVI PRIVREDNIH DRU[TAVA I OBLICI KORPORATIVNE ODGOVORNOSTI903 1. nositelja prava i obaveza. Narodne novine. Ibidem. Pravni poredak mo`e nekoj društvenoj tvorevini priznati svojstvo pravnog subjekta. Ovo se odnosi na sve oblike vo|enja biznisa. str.904 Priznavanje svojstva pravnog lica pojedinim ljudskim tvorevinama i kreacijama je rezultat zahtjeva privredne prirode. od fizi~ke osobe. Samo fizi~ko lice nije sposobno da izvede takve poduhvate. tj.

re`im odgovornosti. a koji su na ovim prostorima u periodu iza drugog svjetskog rata bili nepoznanica. doktrine. Poznavanje osnovnih rješenja u zakonodavstvu poslovnog okru`enja postalo je jedan od imperativa svih onih koji se danas bave. Pravo privrednih društava time obuhvata skup pravila kojima se ure|uju: pravila vezana za njihovo organizovanje. egzistiranje posebnih oblika organizovanja koji se podvode pod re`im lex speicalis su samo neki od razloga koji daju za pravo da ova meterija zavrje|uje zasebnu obradu. Zagreb. 907 O pojedinim istorijskim aspektima prava društava pobli`e vidjeti u: Jakša Barbi}. pojava privatizacionih i investicionih fondova. 4.tpostavke da se pravo privrednih društava tretira kao zasebna pravna disciplina. 1999. Reforma privrednog zakondavstva koja je zapo~ela s kraja prošlog vijeka dovela je do toga da su se po~eli konstituisati novi pravni instituti. Sve ve}a internacionalizacija poslovanja name}e nu`nu potrebu da se posebno analiziraju. „Pravo društava“. razvoj berzanskog poslovanja. ali brojna zakonska rješenja. ili. Pravo privrednih društava ure|uje sistem i re`im normi kojim se propisuju na~in organizovanja i zaštite interesa lica koja su se organizovala u formi privrednog društva radi obavljanja zakonom dopuštene djelatnosti. Vrste privrednih društava su odre|ene principom numerus clausus. odnosno razdvajanje pojedinih pravnih materija uslovilo je potrebu sveobuhvatnog tretiranja isklju~ivo privrednih društava. Organizator. Pojedina rješenja se pojavljuju. Razlog le`i u ~injenici da i jedno~lana društva prilikom njihovog organizovanja prolaze sve faze. Razli~itost pojavnih oblika privrednih društava. kao i pravila vezana za organizovanje društava sa više ~lanova. Op}i dio. a da se ne pozna ni osnovni ratio donošenja pojedinih zakonskih i podzakonskih akata. 342 . pak.907 Najburniji razvoj do`ivjela je zakonodavna meterija. imaju namjeru da se bave vo|enjem nekog oblika biznisa. Period razvoja prava društava je dosta kratak da bi mogli govoriti o njegovoj ekstenzivnosti. jedno~lanog društva. odnosno da se da osvrt na uporednopravna rješenja. stavovi. odnosno rješenja. 1. Ova konstatacija se odnosi i na slu~ajeve kada se organizovanje vrši i u formi tzv.1 Pojam prava privrednih dru{tava 3. knjiga prva. sudske prakse govore nam u prilog tvrdnje da su sasvim opravdani napori da se pravo društava tretira kao jedna zasebna pravna disciplina ne u nastajanju nego u njenom punom razvoju.društvo ograni~ene odgovornosti. organizaciju. rad. Izdvajanje iz materije poslovnog ili privrednog prava.dioni~ko društvo. . i to kao: . kao i uslovi i na~in prestanka njihovog postojanja.

6/02 i 29/03). bi}e citiran kao: ZOP („Sl.komanditno društvo. zakonima koji se imaju smatrati za lex specialis. sektoru osiguranja i investicionim fondovima. 910 Pored ovog pojma koristi se i pojam javno trgov~ako društvo. 36/99. glasnik RS“. kao i posebnih oblika organizovanja. prije svega. br. Posebni zakoni su.društvo sa ograni~enom odgovornoš}u. bez obzira na postojanje lex specialis i ti oblici moraju biti organizovani u jednoj od ~etiri pobrojane forme. 48/01 i 58/02). Radi se. 44/02. 911 Zakon o bankama („Sl. bi}e citiran kao: ZOPD („Sl. 62/02. Sistematika entitetskih zakona je ista samo što je orta~ko društvo u ZOP-u pandan društvu neograni~ene solidarne odgovornosti910 prema ZOPD i razlika je u tome što ZOP ne poznaje postojanje komanditnog društva na dionice. Za ove oblike organizovanja zna~i postoje posebni propisi. 45/00. odnosno akcije.akcionarsko društvo i . 23/99.društvo neograni~ene solidarne odgovornosti i .komanditno društvo koje mo`e biti „obi~no“ komanditno društvo i komanditno društvo na dionice ako mu je osnovni kapital izdjeljen na dionice. br. novine Federacije BiH“. br. Klasifikacija privrednih društava bi}e posebno izlo`ena u okviru odjeljka vezano za pojam javnog preduze}a. a društva lica kao: . br. Društva kapitala se osnivaju kao: . 62/02.orta~ko društvo i . 5. Poseban je slu~aj organizovanje privrednih društava prema posebnim propisima. 32/00. Privredna društva se osnivaju kao društva lica ili kao društva kapitala. 24/05). 2/02. i 38/03) 909 Zakon o preduze}ima. Zakon o mikrokreditnim organizacijama („Sl. 27/02. novine Federacije BiH“. broj 24/00). bi}e citiran kao: ZOP („Sl. novine Federacije BiH“. propisali i njihov obavezni oblik organizovanja u formi dioni~kog društava. o finansijskom sektoru. br. Zakon opreduze}ima. 24/98. Zašto baš dioni~kog društva bi}e posebno rije~i. No. U Republici Srpskoj909 Zakonom je predvi|eno postojanje dva oblika preduze}a i to: privredno društvo i javno preduze}e. glasnik RS“. 50/03. br. ~ak.911 Pojam privrednog društva treba razlikovati od pojma društva koji je puno širi pojam koji u sebi uklju~uje i druge oblike organizovanja više ljudi u formi pravnog lica kako bi se 908 Zakon o privrednim društvima. 24/98. 41/98. 39/98. 66/02. i to o depozitnim organizacijama-bankama. novine Federacije BiH“. Postojanje ili uvo|enje nekog drugog tipa društva izvan onih koji su kao takvi utvr|eni Zakonom908 nije mogu}e.. Zakon o društvima za osiguranje u privatnome osiguranju („Sl. Zakon o privatizacionim investicionim fondovima („Sl. 70/04) 343 . i 38/03). novine Federacije BiH“. 36/00. 66/02.

društvo za uzajamno osiguranje i njegovo preddruštvo prema Zakonu o osiguranju i zadruga i zadru`ni savez i njihova preddruštva prema Zakonu o zadrugama. dr Mili} Simi} i prof.zadovoljili odre|eni interesi. trgova~aka društva prema Zakonu o trgova~kim društvima. „Poslovno pravo . Sarajevo 2003. društava kapitala. U`e poimanje privrednih društava je opravdano iz više razloga. 8/05) 915 O oblicima privrednih društava vidjeti kod profesor Šefkija ^ovi}. Ekonomski fakultet u Sarajevu. 914 Zakon o javnim preduze}ima u Federaciji BiH („Sl. dr Miloš Trifkovi}. odgvornost za obaveze. pravila vezana za finansijsko poslovanje. dok drugo odre|enje govori u kojoj organizacionoj formi je to preduze}e organizovano i registrovano. na~in funkcionisanja i nadle`nosti pojedinih organa. prava i obaveze ~lanova. javnim preduze}ima914 koja su organizovana radi zadovoljavanja odre|enih javnih servisa ili su organizovana zbog potrebe jedinstvenog funkcionisanja odre|enih tehnoloških i tehni~kih sistema ili se. strana 5 koji pod društvima podrazumijeva: ortakluk prema Zakonu o obligacionim odnosima. Radi se o tzv. na~in organizovanja. motivi osnivanja. Cilj ili misija zbog kog se osniva pojedino društvo je osnov razlikovanja privrednih od ostalih vrsta društava. Obavljanje privredne djelatnosti na komercijalnoj osnovi je dodatni razlog koji je prisutan i kod onih oblika organizovanja koji u svojoj vlasni~koj strukturi imaju dominantan dr`avni kapital. radi o preduze}ima koja još nisu privatizovana.913 Osnovni cilj organizovanja privrednih društava je sticanje profita dok je kod ostalih tipova društava cilj zadovoljavanje odre|enih interesa koji nemaju karakter sticanja zarade. cit. Materija treba da obuhvati sva relevantna pitanja. privredna/trgova~ka društva“. I ova preduze}a posluju u formi privrednog društva samo što imaju i posebnu odrednicu da se radi o javnim preduze}ima samo u jednoj od formi tzv. kod tre}e kategorije. op. Ova društva time imaju dvostruko ozna~avanje: javno preduze}e dioni~ko društvo ili društvo ograni~ene odgovornosti. „Poslovno pravo“. novine Federacije BiH“. Svi ovi elementi bi}e izlo`eni posebno. br. pravila vezana za ste~aj i redovnu likvidaciju su neki od razloga koji opravdavju distinkciju. 39. Predmet ove pravne discipline su pravila vezana za: organizovanje. 344 .915 7. poreske obaveze. ustrojstvo organa. korporativno upravljanje. Prvo obilje`je da se radi o javnom preduze}u govori nam da se radi o takvom obliku organizovanja sa dominantno dr`avnim kapitalom. str. Pravni faklutet Univerziteta u Sarajevu. iskazivanje i obra~un dobiti. Njihovo organizovanje u nekom od oblika personalnih društava je neprihvatljivo s obzirom na osnovnu „filozofiju“ osnivanja ovih društava i njihov dominantno personalni karakter.912 6. 913 O osnovnim kriterijima za odre|ivanje subjekata u doma}em pravu vidjeti kod prof. 1999. tajno društvo prema Zakonu o trgova~kim društvima. Bez namjere da se ve} sada ulazi u sisematizaciju privrednih društava mo`e se zaklju~iti da pravo privrednih društava predstavlja samostalnu pravnu disciplinu kojom se ure|uju sva bitna pitanja za osnivanje. str. Njegova misija. statusne promjene i na~in prestanka postojanja privrednih društava.osnovi prava i obligacija. rad i prestanak privrednih društava. 912 Vidjeti kod Jakša Barbi}. 95. Iskazivanje dobiti se time name}e kao jedan od osnovnih i temeljnih kriterija njihove distinkcije u odnosu na ostala društva.

karakter osniva~kog kapitala i ciljevi osnivanja privrednog društva. S toga je. javnih kompanija koje imaju tzv. U tom kontekstu je mo`da prijem~ljiviji pojam trgova~kog društva. npr. ^injenica je da se danas. o~igledno. U obzir mogu do}i npr. Ovakvo poimanje pojma privrednog društva je danas prevazi|eno s obzirom da je klasi~na podjela na privredne i neprivredne djelatnosti prevazi|ena. ili da to radite kao javno pravna ustanova organizovana sa svojstvom pravog lica ali ne radi sticanja profita. u ovom drugom slu~aju. a u cilju sticanja profita. Naravno. strana 107 pod pojmom društva podrazumijeva privatno pravnu zajednicu za koje moraju biti ispunjene tri kumulativne pretpostavke: da je posrijedi udru`enje osoba kao pravna zajednica.1. Pojam privrednog dru{tva 8. pru`anje usluga javnog prevoza itd.917 Da bi dobili svojstvo privrednog društva subjekt prava se mo`e baviti i djelatnoš}u koja se mo`e smatrati kao proizvodna. Posebno je pitanje tzv. 9. Da bi odre|eni subjekt prava dobio karakter privrednog društva irelevantno je koju vrstu djelatnosti obavlja. op. Ona mogu biti organizovana kao privatno pravna ili javno pravna privredna društva u ovisnosti od ~injenice ko im se javlja kao osniva~ te koju vrstu djelatnosti obavljaju. Opredijeljenost terminu privredno društvo je više posljedica korištenja legislativne terminologije nego suštinskog opredjeljenja. obavljaju radi sticanja profita. da se temelji na pravnom poslu kao osnovi udru`ivanja i da je usmjerena postizanju zajedni~kog cilja.916 Pojam privrednog društva mo`emo posmatrati u u`em i u širem smislu. poslovima visokog obrazovanja mo`ete da se bavite kao privredno društvo tipa npr. novine Federacije BiH“. Pru`anjem npr. predškolski odgoj. U u`em smislu. danas prihvatljivije korištenje pojma privrednog društva u njegovom širem smislu. dioni~ko društvo ili društvo ograni~ene odgovornosti. Tako Jakša Barbi}. kao opšti pojam naspram pojma privredno društvo. dopušteni dom916 Postoje razli~ite definicije i shvatanja pojma privrednog društva.2. komunalnih usluga se mogu baviti javne kompanije ili „privatna“ privredna društva kojima su ti poslovi povjereni na osnovu koncesije ili u re`imu javnih nabavki. Lege artis posmatrano bitno je jedino da li je upisana djelatnost u skladu sa nomenklaturom djelatnosti. broj 6/95. 917 Pobli`e vidjeti Nomenklaturu djelatnosti u Federaciji BiH („Sl. Privredno društvo je subjekt prava koji je organizovan po posebnim pravnim propisima. 22/04). Osnovni od njih su: vrsta djelatnosti. uslu`na ili neka druga vrsta. Šta sve podrazumijeva ovaj širi pojam ovisno je od više faktora. konsalting usluge. vrsta osniva~a. Privredno dru{tvo 2. koji su organizovani radi obavljanja privredne djelatnosti i sticanja profita. da se takve vrste poslova. privredno društvo je takav oblik organizovanja koji je organizovan radi obavljanja privredne djelatnosti. cit. obrazovanje. 345 .

Naravno. No. odnosno dobiti. odnosno osniva~a privrednog društva.920 10. U svemu poseban tretman i mjesto zauzima i jedan poseban pravni odnos izme|u ~lanova.921 Postojanje organizacije. ali bez obzira na ~injenicu sve ~eš}eg osnivanja jedno~lanih društava radi se o odnosu korporativne prirode kada se rad. Ovaj odnos je donekle specifi~an kod jedno~lanih društava. 921 Ovo se posebno odnosi kod iskazivanja rezultata poslovanja i kod obra~una i izmirivanja poreskih obaveza. O~igledno je da se radi o opštim elementima pravnog lica kao subjekta prava. njihov osnovni cilj je zadovoljenje odre|enih potreba stanovništva i dr`avne zajednice. da se postojanje ovih oblika organizovanja subjekata prava ne mo`e zanemariti. Ova obilje`ja moraju biti ispunjena kumulativno. samostalnosti i imovinskog supstrata su ostala pravna obilje`ja pojedinog privrednog društva. 346 . javnih privrednih društava koji posluju kao bud`etske institucije. Iz ovih obilje`ja proizilaze ona koja su imanentna za sve subjekte prava koji imaju svojstvo pravnog lica.inantni polo`aj.919 ZOP to ~ini na kra}i na~i definišu}i da je preduze}e pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobiti. Na njihov rad i poslovanje primjenjuju se istovjetni pravni propisi vezani za iskazivanje rezultata poslovanja i oporezivanje kao i kod ostalih privrednih društava. Isto je i sa ve} pomenutim tzv. Ovim se cilj osnivanja pojavljuje kao osnovno pravno obilje`je privrednog društva. Njihov osnovni cilj je sticanje profita. ZOPD je društvo definisao kao pravno lice koje samostalno obavlja djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i vršenja usluga na tr`ištu radi sticanja dobiti. a pod djelatnoš}u se podrazumijeva proizvodnja i promet robe i vršenje usluga na tr`ištu. bez obzira na tu ~injenicu ovi pravni subjekti sve ~eš}e dio svojih aktivnosti obavljaju i za potrebe tr`išta. stav 1 i 5 ZOP. Oni. Naime.918 One tako|er posluju kao i ostala privredna društva a radi sticanja profita. Pitanje profitabilnosti poslovanja mo`e biti predmet posebnog razmatranja iz razloga postojanja sve ve}eg broja tzv. javnim kompanijama koje imaju dominantno dopušteni polo`aj. 919 ^lan 2 ZOPD 920 ^lan 1. imaju isti tretman kao i ostala privredna društva. poštanskim uslugama i uslugama telekom operatera. 918 Radi se poslovima proizvodnje i distribucije elektri~ne energije. o~igledno. Ono što je još interesantno da i ovi subjekti posluju i rade pod istim pravnim propisima kao i kod ostalih privrednih društava. odnosno za tre}a lica. To su: organizacija i imovinski supstrat. a ne profitabilnost. 11. Privredno društvo je subjekt prava organizovan radi obavljanja zakonom dopuštene djelanosti u cilju sticanja dobiti. Osnovno obilje`je razlikovanja je cilj njegovog osnivanja. poslovanje i uopšte ponašanje odvija pod posebnim pravnim propisima i pravilima u odnosu na rad i ponašanje fizi~kih lica.

3. Ve} smo spomenuli podjelu privrednih društava koja postoji u doma}em-entitetskom zakonodavstvu.12. Iz ovog zakonskog akta proizilaze i dva naj~eš}a oblika organizovanja. Razlika mo`e biti samo jezi~ke prirode. tj. odnosno postojanje lukrativnog cilja osnivanja je osnov i njihovog razlikovanja. dok se za gra|ansko pravna društva koristi termin „association“. ali i ne moraju da imaju lukrativni cilj osnivanja. a koji najviše odgovara pojmu javnog trgova~kog društva ili kako se u našem pravnom sistemu ovaj oblik organizovanja naziva društvo neograni~ene solidarne odgovornosti. Uporedno posmatrano u zemljama germanskog pravnog kruga koriste termine „gesellschaft“ i „verein“ za trgova~ko. I za ove oblike privrednog organizovanja se podrazumijeva da je cilj njihovog osnivanja isklju~ivo lukrativne prirode. U anglosaksonskom pravnom krugu ne postoji jedinstveno definisanje pojma trgova~kog društva. Pojmu „company“ odgovara pojam „corporation“ s tim što ovi oblici organizovanja mogu. Pojam preduze}a obuhvata svaki pojavni oblik preduzetništva. Romanski sistem. ali u suštini ona bi se sastojala od toga da je pojam preduze}a ipak širi od pojma privrednog društva. ukulju~ivo i privatnog preduzetnika. Tako zakonodavstvo Velike Britanije koristi tri zakonska akta radi definisanja osnivanja i rada razli~itih oblika trgova~kih društava. Profitni karakter. Na prvi pogled sistematika privrednih društava bi trebala biti dosta ujedna~ena ili jednoobrazna. podrazumijeva postojanje ugovora o osnivanju trgova~kog društva. privrednih 347 . Romanski sistem za postojanje trgova~kog društva pretpostavlja postojanje udru`ivanja više pravnih i/ili fizi~kih lica radi obavljanja trgovinske djelatnosti. Cilj ovakvog oblika organizovanja mora biti lukrativne prirode. i to pod realnim ili personalnim imenom sa ciljem ostvarivanja dobiti. Za ovaj oblik privrednog organizovanja mo`e se susresti i naziv „unlimited partnership“ pošto izme|u njegovih ~lanova nema razlike u pogledu vrste i obima odgovornosti za obaveze ovog tipa privrednog društva. cilj osnivanja. Prvi pojam koji se koristi je pojam „partnership“. Osnov razlikovanja od ostalih oblika organizovanja pravnih lica jeste cilj njihovog osnivanja. Ovaj pojam najviše odgovara kontinentalnom pojmu društva ograni~ene odgovornosti i dioni~kog društva kao društava kapitala. Ono što nedostaje gra|ansko pravnim društvima jeste lukrativni karakter. Za trgova~ko društvo se koristi termin „societe“. prije svega francuska pravna škola. One se kre}u od razlike u nazivu zakona do razlike u poimanju privrednog društva od pojma preduze}a. odnosno privredno društvo. Sistematika privrednih dru{tava 13. U slu~aju da ovi oblici organizovanja nemaju lukrativni cilj osnivanja onda se radi o gra|ansko pravnim društvima. I tre}i pojam koji se korisiti u anglosaksonskom pravnom krugu je pojam „limited partnership“.

Kod ovih pojmova radi se o sinonimima. Pored objektivnih elemenata odre|enih zakonom. O posebnim objektivnim i subjektivnim elementima kod posebnih oblika privrednih društava bi}e posebno govora. O kojoj bi se djelatnosti radilo obi~no se definiše zakonskim ili podzakonskim aktima kojima se odre|uje nomenklatura djelatnosti. privredna ili trgova~ka društva bila samo jedna vrsta preduze}a. Pravo društava. strana 189-204. 922 Pobli`e kod: Mirko Vasiljevi}.. Sistematika ZOPD je ograni~ena samo na privredna društva u u`em smislu rije~i. Klasi~ni pojam preduze}a koji je podrazumijevao obavljanje privredne djelatnosti je odavno prevazi|en. cit. Baš iz razloga nepostojanja pravne sposobnosti na strani preduze}a u pravne i poslovne odnose sa tre}im licima ulazi nosilac preduze}a. Poslovno pravo. tako|er. Preduze}e predstavlja zakonom organizovani oblik koji slu`i za obavljanje zakonom dopuštene djelatnosti i koji je istim pravnim aktom konkretizovan. tehni~ki uslovi preduze}a imaju i svoje subjektivne elemente. a kao što su: visina osnovnog kapitala. privredna društva i javna preduze}a. Nosioci preduze}a nisu ništa drugo nego preduzetnici kao trgovci i fizi~ka lica.922 U svom širem smislu preduze}e bi obuhvatilo sve objektivne elemente koji se nalaze u vlasništvu samog preduze}a. op. U svakom slu~aju pod pojmom koji se nekada nazivao privredna djelatnost podrazumijeva se kako proizvodnja tako i promet proizvoda. ali i potrebna kvalifikaciona svojstva ukoliko osniva~i obavljaju i neku odgovornu funkciju u posebnim oblicima organizovanja. svoju djelatnost obavljaju sa ciljem sticanja dobiti na odre|enom tr`ištu. broj osniva~a.društava. Ono što je osnovni cilj svih pojavnih oblika preduze}a na tr`ištu jeste obavljanje zakonom dopuštene djelatnosti radi sticanja dobiti. U subjektivne elemente bi spadali motivi i ciljevi osnivanja preduze}a. javnih preduze}a i pojavnih oblika povezanih ili zavisnih društava. Stoga je danas mogu}e da se u obliku preduze}a na tr`ištu bavite pru`anjem usluga špedicije ili obrazovanja i isto tako da se bavite nekim oblikom proizvodnih aktivnosti. Pojam preduze}a treba uzimati kao generi~ki pojam prema kome bi npr. 923 O ovome posebno vidjeti kod: Jakša Barbi}. nosioca preduze}a. Kod ovoga se razvio u pravnoj teoriji i pojam tzv. Dalje }emo se ograni~iti na izlaganje o privrednim društvima uz nezaobilazno razgrani~enje pojma privrednih društava od ostalih pojavnih oblika preduze}a koja. cit. strana 26-27. kao i vršenje usluga. U samoj pravnoj teoriji preduze}e nema svojstvo subjekta prava ve} predstvalja oblik preduzetništva pri ~emu je veoma blizak sa ekonomskom kategorijom.op.923 U osnovi sve ih povezuje obavljanje privredne ili trgova~ke ili gospodarske djelatnosti. 348 ..

Pod ovim se misli na razliku koja postoji izme|u „profitabilnih i neprofitabilnih“ oblika organizovanja. Motivi osnivanja privrednih društava su ostvarenje zacrtanih ciljeva u smislu udru`ivanja kako bi se na zajedni~koj osnovi i razli~itim doprinosom ostvario osnovni cilj. kao i dr`avnom nivou. a bez namjere da se ostvari dobit. ovisi i od vrste privredne aktivnosti koja se obavlja. a na~in kontrole rada i poslovanja obavljaju drugi organi. donekle.1. Za preduzimanje odre|enih akcija njima je potrebno i da imaju svojstvo pravnog lica. da se obavljaju na jedinstvenim tehni~ko-tehnološkim osnovama. javnog sektora. To. Ovdje se radi i o djelatnostima koje treba. Iskazivanje njihovih rezultata rada je zakonska obaveza. Radi se o djelatnostima tzv. izme|u ostalog. kao i ciljevima koji se `ele posti}i. Privredno društvo i javno preduze}e 15.1. kao što je to slu~aj u Bosni i Hercegovini. Ciljevi kod ovih oblika pravnih lica nisu ostvarivanje zarade nego prosto zadovoljenje odre|enih potreba koje mogu biti razli~ite vrste. karitativnim aktivnostima. Njihovi organi su organizovani na druga~iji na~in. kantonalnom. Neprofitabilni oblici organizovanja imaju sasvim druge motive njihovog organizovanja. Mo`e se raditi o intencijama ekološke naravi. Razlikovanje privrednih dru{tava od drugih oblika organizovanja 14. Bez ovog zahtjeva ni njihovo adekvtano obavljanje ne bi dolazilo u obzir. te }e se kroz ukazivanje na razlike povu}i paralela i ukazati na neke specifi~nosti njihovog organizovanja. entitetskom. ali se to radi na sasvim drugi na~in i na drugim osnovama. pokazalo prevazi|enim posebno u 349 . penzionera. 3. odnosno djelatnostima koje se tretiraju kao djelatnosti koje se obavljaju u interesu svih gra|ana. Povu}i razliku izme|u privrednih društava i drugih oblika organizovanja nije teško. Mo`e biti govora o preduze}ima na opštinskom. a to je sticanje dobiti. u pravilu. nadalje. ne iskazuju dobit.1. Osnov njihovog razlikovanja je u motivima osnivanja. Oni se sastoje u `elji i namjeri da se grupa ljudi ili osniva~a na organizovan na~in bave odre|enim aktivnostima. Javna preduze}a predstavljaju onaj oblik privrednog organizovanja u ~ijoj vlasni~koj strukturi je dominantan dr`avni kapital. npr. Ovo pravilo se. Tako ovi oblici organizovanja.3. O ovim oblicima organizovanja bi}e posebno rije~i kada se budu obra|ivala društva kapitala. Ovi oblici organizovanja svoje aktivnosti obvaljaju prema sasvim drugoj vrsti pravnih propisa. O kojem }e se organizacionom obliku i nivou dr`avnog organizovanja raditi ovisi od njene komunalne organizacije. Radi se o kapitalu koji je u vlasništvu nekog dr`vanog organizacionog oblika. zaštitom ineteresa odre|ene populacije. a obra~un poslovanja vrše po drugim pravilima u odnosu na privredna društva.

da se radilo o krajnostima od kojih ni jedna nije mogla dati optimalne rezultate. odnosno preduze}a u privatnoj svojini. poslove od opšteg interesa obavljaju privredna društva. tokom ekonomske istorije. U Federaciji BiH javno preduze}e se definiše posebnim zakonskim aktom. 925 ^lanovi 386 i 387 ZOP-a. nisu više u mogu}nosti da udovolje brojnim potrebama i zahtjevima njenih podanika. postojali razli~iti trendovi. infrastrukturni radovi i sli~no. Javno preduze}e se u bh. Djelatnosti od opšteg interesa mogu da obavljaju i drugi oblici preduze}a utvr|eni ZOP-om. odnosno jedinica lokalne samouprave. legislativi definiše na slijede}i na~in. Tako je. a drugi na~in je dodjeljivanjem pojedinog javnog preduze}a na upravljanje privatnom preduze}u. i to: prema odredbama ZOP-a i odredbama posebnog zakonskog akta kojim se definišu uslovi i na~in obavljanja djelatnosti od opšteg interesa. a bez obzira ~iji se kapital iza toga nalazio. i one ekonomski najmo}nije. Naravno. kako je ve} re~eno. U ovoj oblasti su. a pri ~emu se fiskalna izdvajanja samo uve}avaju. `eljezni~ki transport.924 16. registrovane kompanije. što zna~i oni oblici privrednog organizovanja koje nazivamo privredna društva. a koje osniva dr`ava. Danas je najprisutnije shvatanje o simbiozi javnog i privatnog sektora ili ideja o njihovom partnerstvu. Dr`ave. One kompanije koje nisu privatizovane povjeravaju se privatnim kompanijama na upravljanje putem posebnih upravlja~kih ugovora. pored posebnog zakonskog akta sadr`i norme kojima se vrši opšte odre|enje pojma javno preduze}e. ZOP. Vidimo da privredno zakonodavstvo u Republici Srpskoj ostavlja mogu}nost da tzv. posebno u gradovima. To se mo`e raditi na dva na~ina. Zakonom o javnim preduze}ima. Prvi na~in je dodjelom koncesije za odre|eni vremenski period. razli~ite komunalne usluge. distribucija gasa i vode. usluge telefonskih operatera. javnih djelatnosti ili javnih servisa kako se još nazivaju su u oblastima proizvodnje i distribucije elektri~ne enrgije. Prema odredbama ZJP pod javnim preduze}em se podrazumijeva preduze}e. Danas je nesumnjivo to da dr`ava ima nezobilaznu ulogu u kreiranju pravila tr`išne utakmice. postojao prvo period velikih nacionalizacija da bi iza toga nastupila sasvim druga ekonomska politika koja je išla ka sveobuhvatnoj privatizaciji. privatni ili dr`avni. Naj~eš}i oblici tzv. Nesumnjivo je da }e naredne godine obilje`iti partnerstvo dr`ave i privatnog preduzetni~kog sektora tako da }e i pravna nauka i legislativa morati dati odgovore na njihove zahtjeve. odnosno pravno lice 924 Iskustvo javnog sektora u Engleskoj je kreiralo razli~ita rješenja u ovoj oblasti. Tako privatizovanim dijelom javnog sektora upravljaju tzv. u prošlom vijeku. 350 . 17. ZOPD ne sadr`i odredbe vezano za pravni status javnog preduze}a.925 Javno preduze}e je preduze}e koje obavlja djelatnost od opšteg interesa.današnjim uslovima kada tehnološki progres omogu}uje tehni~ka dostignu}a koja nam do unazad desetak godina nisu bila poznata. Osnivanje javnih preduze}a se vrši dvojako. javni transport.

rekreacioni centri. nacionalni parkovi i sl. grad. Lista sadr`i samo primjere kategorija ugovornih organa. Iz ove odredbe ~lana 3 ZJP nedvosmisleno proizilazi da je pojam preduze}e samo teorijske prirode i generi~ki pojam za sve pojavne oblike obavljanja neke preduzetni~ke aktivnosti. Tri su kategorije ugovornih organa.928 Drugi su javni subjekti definisani u ~lanu 3 stav 2 926 ^lan 2 ZJP. Na prvom mjestu to su organi na dr`avnom ili lokalnim nivoima uprave definisani ~lanom 3 stav 1 ZJN i koji nam nisu interesantni sa stanovišta prava privrednih društava. centri za obuku i sli~ne obrazovne institucije. to ne isklju~uje obavezu ugovornog organa da primjenjuje ZJN ako ispunjava uslove definisane ~lanom 3 ZJN. organizacije koje promovišu turizam i sli~ne organizacije. tehnologiju i inovacije. domovi za djecu. bankarska i trgova~ka udru`enja. 18. odnosno udio. industrijske i trgova~ke komore. Nadalje. a to je da takvo javno preduze}e upošljava najmanje 50 radnika. organizacije koje promovišu poduzetništvo i ekonomski razvoj. Radi se o dr`avnim organima koji troše}i bud`etski novac prikupljen od fiskalnih prihoda imaju zakonsku obavezu da taj novac troše transparentno i po posebnim pravilima. istra`ivanje i razvoj – subjekti koji se bave istra`ivanjem. kanton ili Federacija BiH ima udio u vlasništvu u iznosu od najmanje 50% plus jedna dionica. javni organi dijele se na sljede}e kategorije: Obrazovanje – univerziteti. poljoprivredna i zanatska udru`enja. osiguranje prilikom nezgoda. pru`anju usluga i ustupanju gra|evinskih radova. stara~ki domovi. koje obavlja djelatnsoti od javnog društvenog interesa (energetika. Zaštita okoliša – odr`avanje parkova i zelenih površina. Sigurnost – vatrogasne brigade. Poslovanje i ekonomija – poslovna. institucije koje promovišu nauku. drugi spasila~ke i hitne slu`be. Prema listi. Zdravstvo – bolnice. medicinski centri. osnovne i srednje škole. Ako dati organ nije definisan u listi. komunikacije. ugovorni organi. odlaganje otpada i kanalizacija. broj 49/04). centri zajednica i gra|ana. nezavisno od toga kojom se djelatnosti bavi. Sport – sportski centri i objekti. komunalne djelatnosti. Socijalna skrb – jaslice. 927 Zakon o javnim nabvakama Bosne i Hercegovine („Sl. Razlog je u ~injenici što se pod pojmom ugovornih organa podrazumijevaju i pojedini privredni subjekti koji imaju svojstvo javnog preduze}a. Radi se o dodjeli ugovora o kupovini roba. 928 Lista ugovornih organa je dodatni instrument za ugovorne organe koji su du`ni da primjenjuju ZJN.927 Zašto se ovdje spominje kategorija javnih nabavki. opštine itd. upravljanje javnim dobrima) i druge djelatnosti od javnog društvenog interesa. zoološki i botani~ki vrtovi i zaštita prirodnog i kulturnog naslije|a. Posebnima zakonskim aktom na dr`avnom nivou Zakonom o javnim nabavkama (dalje: ZJN) definisani su tzv.upisano u sudski registar kao privrendo društvo definisano kao takvo posebnim propisom. profesionalna udru`enja. institucije za medicinsko istra`ivanje i druge zdravstvene. Zakon postavlja i posebne uslove. Radi se o obliku organa dr`avne uprave tipa: ministartstva. Nauka. kao i preduze}e u kojem opština. istra`iva~ka. centri za nezbrinute.926 Javna preduze}a se mogu organizovati samo kao društva kapitala i to kao dioni~ko društvo ili kao društvo ograni~ene odgovornosti. glasnik BiH“. Socijalno osiguranje – fondovi za zdravstveno osiguranje. Odlagališta sme}a – ~iš}enje ulica. 351 . gradovi. nau~na društva i udru`enja. obdaništa. penziono osiguranje i druge institucije za socijalno osiguranje. gimnazije.

metroa.Ima svojstvo pravnog lica i . ZJN. Dr`ava se. Vodoprivreda – objekti za regulaciju vode. ne}e odre}i barem svoje regulatorne uloge u pobrojanim sektorima. Tre}a kategorija su djelatnosti koje obavljaju javna društva prema odredbama ~lana 3.osiguranja ili rada fiksnih mre`a sa ciljem pru`anja javnih usluga u vezi sa proizvodnjom. Ovo su i uporedna rješenja i iskustva. a prema odredbama ZJP.eksploatacije geografske lokacije sa svrhom: istra`ivanja ili crpljenja nafte. Ona }e. predmetne djelatnosti se sastoje od: . gra|evinski radovi odvodnjavanja i navodnjavanja. sasvim zasigurno.Ve}inskim dijelom ga finansiraju organi na dr`avnom ili lokalnom nivou uprave ili drugi javni subjekti definisani u ovom stavu. agencije za izgradnju stambenih jedinica. gazdovanje šumama ili pak odr`avanja javnih cesta vrši od strane „komunalnih“ javnih preduze}a organizovanih bilo kao dioni~ko društvo bilo kao društvo ograni~ene odgovornosti. Vidljivo je i iz ove liste da se u ovim slu~ajevima pod pojmom ugovornog organa mogu na}i privredna društva.ZJN koji kumulativno zadovoljava slijede}e uslove: . ni u kom slu~aju. neke komunalne usluge. Radi se o djelatnostima koje obavljaju javna društva (preduze}a). egzistirati i u doglednoj budu}nosti. 352 . Dalje je prisutna tendencija Odr`avanje puteva – odr`avanje i popravka puteva. a nema industrijski ili komercijalni karakter. autobusa ili `i~are.Osnovan je u posebnu svrhu zadovoljavanja potreba od opšteg interesa. urbani razvoj.rada mre`a koje pru`aju usluge javnog prevoza putem `eljeznice. plinom ili toplotnom energijom. . 19. trolejbusa. elektri~nom energijom. ili u kome nadzor nad upravljanjem vrše organi ili subjekti definisani u ovom stavu. elektri~ne energije ili plina ili toplotne energije ili snabdjevanja takvih mre`a vodom. Iza ove kategorije se nalaze privredna društva koja obavljaju djelatnosti u obliku nekog od društava kapitala. I ove djelatnosti se zna~i obavljaju u nekom od kapitalnih oblika privrednih društava. ili drugih ~vrstih goriva ili smještaja zra~ne. Šumarstvo – ustanove za gazdovanje šumama. . transportom ili distribucijom: vode. Izgradnja. Takva se društva susre}u u pravu Federacije BiH na kantonalnom nivou. Vidimo da su javna preduze}a nezaobilazan privredni faktor. tramvaja. upravlja~ki ili nadzorni odbor u kojem su više od polovine ~lanova imenovali organi na dr`avnom ili lokalnom nivou uprave ili drugi javni subjekti definisani u ovom stavu. Zaštita potroša~a – Udru`enje potroša~a. morske ili rije~ne luke ili drugih terminala za prevoznike u zra~nom. gra|evinarstvo i stambena pitanja – urbano planiranje. . ili koji ima upravni. uglja. Postala je sasvim uobi~ajena stvar da se npr. plina. morskom ili rije~nom saobra}aju.

Koji }e se od ova dva oblika izabrati ovisi}e i od ciljeva koje sebi postavlja ve}inski vlasnik kapitala. Ovo je sistematika koja je primjenjena u ZOPD.uvo|enja mehanizama kod onih preduze}a koja treba da onemogu}e bilo koji oblik politizacije kod obavljanja ovih djelatnosti. ali se ona zadr`ala i do danas. društvo ograni~ene odgovornosti se nalazi negdje ne sredini izme|u društva kapitala i personalnog društva. pak. 20. na razli~ite oblike regulatornih organa. To je bio povod da se ova tradicionalna klasifikacija privrednih društava dovodila u sumnju. Pojedine ekonomske i tehni~ke funkcije prelaze. dovrši proces privatizacije prodajom svog paketa dionica.2. odnosno osniva~a privrednog društva. 3. Naime. ali i privredne funkcije ovisi od više faktora. odnosno akcije. prije svega uslu`ne. Osnovni je u tome što dr`ava mo`e da ostvaruje dodatne koristi na tr`ištu kapitala posebno kada se radi o profitabilnim javnim preduze}ima. Ovaj element nedostaje kod društava kapitala. Imovinski interesi su izra`eni i kod privrednih društava personalnog tipa samo što je kod njih veza izme|u ~lanova samog personalnog društva znatno tješnja. što ne zna~i da kod pojedinih od ovih oblika organizovanja ne mogu postojati i ovi elementi. Razloga je više. Personalna društva su: društvo neograni~ene solidarne odgovornosti. Dodatni razlog le`i u ~injenici da dr`ava mo`e da „licitira“ sa svojim kontrolnim paketom dionica. Podjela privrednih društava na društva kapitala i personalna društva predstavlja tradicionalnu podjelu. komanditno društvo i komanditno društvo na dionice. Ovdje je nu`an jedan osvrt. na osnovu zakona. Personalna dru{tva 22.3. Društva kapitala predstavljaju poseban oblik organizovanja privrednih društava kod kojih su izra`eni imovinski interesi ili elementi. Interesi kapitala su dominantniji u odnosu na personalna obilje`ja ~lanova. ZOP koristi termi353 . U kom obliku }e se obavljati. Dru{tva kapitala 21. Kod onih javnih preduze}a koja su organizovana na dr`avnom nivou sasvim je zasigurno da je dioni~arski oblik organizovanja mnogo prihvaljiviji. U svakom slu~aju to }e biti kapitalni oblici organizovanja: dioni~ka društva i društva ograni~ene odgovornosti. 3. Kao društva kapitala postoje: dioni~ko ili akcionarsko društvo i društvo ograni~ene odgovornosti. uvede novog operatera ili. posebno u slu~aju ukoliko ima `elju da izvrši njegovu prodaju. Njihova uloga sve više dobiva na zna~aju i najzamjetnija je u sektorima energije i svih oblika komunikacija. Ona se obi~no zasniva na rodbinskim ili u`im porodi~nim odnosima.

je u re`imu odgovornosti za obaveze u pravnom.4. Posebni organizacioni oblici privrednih dru{tava 23. berze. Odgovornost podrazumijeva više pojavnih oblika kako s obzirom na vrste društva tako i za pojedine faze njegovog egzistiranja. mikrokreditne organizacije. a pojavljuju se i posebni organizacioni oblici. Odgovornost privrednog društva za obaveze je njemu imanentna kategorija s obzirom da ono u cilju 354 . odnosno ZOP opšti pravni akt koji se primjenjuje na re`im njihovog osnivanja i rada. investicioni fondovi. polo`aja ~lana društva. Odgovornost je imanentna za cjelokupan rad društva i to po~ev od njegovog osnivanja pa sve do prestanka postojanja. njegovo odgovorno lice ili }e postojati i kumulativna odgovornost ovisi}e od više faktora. To }e ovisiti od tipa privrednog društva. kao i samih fakti~kih okolnosti pod kojima je nastupila odgovornost privrednog društva za obaveze. Me|utim. odnosno bivših vlasnika privrednog društva. U ove specijalizovane oblike bi spadali svi oni oblici organizovanja na koje se primjenjuje neki lex specialis. Postojanje personalnih elemenata ne zna~i da je cilj osnivanja ovih privrednih društava razli~it od ciljeva koji su prisutni kod privrednih društava kapitalnog tipa. odnosno ZOP na razli~it na~in tretiraju pojedino pitanje primjeni}e se lex speicialis. I ovdje egzistira osnovni cilj. u odnosu na privredna društva kapitalnog tipa. Da li }e za obaveze privrednog društva odgovarati samo društvo. I ako neko pitanje nije ure|eno sa lex specialis. Odgovornost privrednog društva za obaveze podrazumijeva više pravnih i ekonomskih aspekata. 4.nologiju orta~ko društvo za društvo neograni~ene solidarne odgovornosti. analogijom }e se primjenjivati odredbe ZOPD. Odgovornost privrednih dru{tava za obaveze 24. osiguravaju}a društva. Pored pobrojanih podjela koje obuhvataju 5 razli~itih oblika privrednog organizovanja poznate su i neke druge podjele. 3. odnosno ZOP. Sam prestanak postojanja mo`e da dovede i do posebnog oblika odgovornosti osniva~a. Osnovna razlika. Bez obzira na razli~ite nazive za ovaj tip privrednih društava karakteristi~no je postojanje personalnih elemenata koji su preovla|uju}i. a to je sticanje dobiti. bez obzira na njihove posebnosti oni se ipak klasifikuju u neki od pobrojanih pet oblika privrednih društava. odnosno poslovnom prometu. Tu spadaju: poslovne banke. Ono što je za ove oblike organizovanja specifi~no je to da je ZOPD. U slu~aju da ZOPD. javna preduze}a. Pored ovog termina za ovaj oblik personalnog organizovanja koristi se i pojam javno trgova~ko društvo. Ovo su opšte forme privrednih društva.

kao i fizi~kim licima. domašaj ove odredbe bi mogao imati negativno dejstvo u tom smislu da bi se zbog strogog oblika odgovornosti izbjegavalo preuzimanje obaveza koje su nu`ne kako bi se privredno društvo registrovalo. Da bi se osnovalo jedno privredno društvo potrebno je da se prije samog ~ina registracije preduzme niz obaveza koje su nu`ne da bi se uopšte moglo osnovati samo privredno društvo. te da prije upisa u registar društava niko ne mo`e istupati u ime društva. Pojam i elemente odgovornosti treba odvojeno posmatrati u odnosu na poslovni rizik i gubitke koji se ostvare tokom poslovanja privrednog društva. Odgovornost za obaveze u osniva~koj fazi privrednog dru{tva 25. Mo`e se raditi o podizanju zajmova. odnosno osniva~a. te samim tim ne mo`e ni biti tu`ena pošto još ne egzistira. Razlika postoji izme|u odgovornosti privrednog društva za obaveze od odgovornosti za obaveze njegovih ~lanova. odnosno osnovati. zaklju~ivanju ugovora npr.929 Pošto za preuzete obaveze prema tre}im licima neko mora da odgovara ZOPD je izabrao jedno logi~no rješenje. ali koje je ipak u uporednim pravnim re`imima rješeno na druga~iji na~in. pri ~emu preuzima razli~ite obaveze. Stoga je zakonodavac i pribjegao opisanom rješenju. Poseban re`im odgovornosti postoji kod kapitalnih društava u odnosu na društva personalnog karaktera. kao i li~ne uspješnosti u vo|enju poslovanja.1. Rješenje ZOPD ide logikom da ako još nemate svojstvo pravnog lica nemate ni pasivnu legitimaciju za rješavanje odre|enog sudskog spora. o zakupu poslovnog prostora itd. nabavci odre|ene opreme. a kod personalnog društva tipa komanditnog društva opet postoji razlika u odgovornosti izme|u dvije vrste njegovih ~lanova. stav 1 ta~ka 14 ZOPD. Ovakvo postupanje neminovno dovodi do toga da se neko u prakti~nim slu~ajevima i primjerima legitimiše. 4. Nadle`ni sud bi odabcio tu`bu pošto tu`ena strana još nije upisana u registar privrednih društava. a ako nastupa više lica za preuzete obaveze odgovaraju neograni~eno solidarno. odnosno drugim privrednim društvima. Ovom pitanju ZOPD ne pridaje potrebnu va`nost. Posljedi~no ovome rješenju ZOPD posebno propisuje da lice koje postupi suprotno ovoj odredbi odgovara za stvorene obaveze cjelokupno svojom imovinom. I postoji pomenuta razlika u pogledu odgovornosti privrednog društva u njegovim razli~itim fazama egzistiranja.930 ZOPD kod osniva~kog akta dioni~kog 929 ^lan 5 ZOPD. da istupa ispred privrednog društva koje }e se tek regostrovati.sticanja dobiti stupa u poslovne odnose sa tre}im licima. 355 . 930 ^lan 110. Jedino je normirano da društvo sti~e svojstvo pravnog lica danom upisa u registar društava. Odredbe ZOPD ipak govore o ovoj mogu}nosti. Posmatrano u u`em smislu. a koji su rezultat tr`išnih okolnosti.

U praksi je neizvodljivo da se izvrši registracija privrednog društva i stekne pravna i poslovna sposobnost. a koje su preduzete u ime i za ra~un privrednog društva koje }e tek ste}i svojstvo pravnog lica. za preuzete obaveze. Problem }e se.931 Šta bi. Zastupstvo bi postojalo kada bi se tre}em licu na osnovu posebne punomo}i povjerilo obavljanje pojedinih pravnih poslova usmjerenih isklju~ivo na registrovanje privrednog društva. solidarno. Ovdje bi se radilo o zajedni~kom predstavniku koji mo`e biti i zastupnik ukoliko raspola`e sa sposobnostima da preduzima pravne radnje pred sudovima i eventualno drugim dr`avnim organima koje su isklju~ivo upravljene ka registraciji privrednog društva. Pošto se radi o odgovornosti fizi~kih lica onda je spominjanje u samom tekstu ZOPD neograni~ene solidarne odgovornosti nepotrebno. 932 ^lanovi 5 i 6 ZOP-a. a posebno kada se zna da zastupnik postupa u tu|e ime i za tu|i ra~un.932 Zna~i da se kod ovog rješenja radi o prostoj sukcesiji obaveza koje. moraju 931 Radi se primjeni ~lana 310 ZOPD koji predvi|a da se odredbe ZOPD o dioni~kom društvu primjenjuju na društvo sa ograni~enom odgovornoš}u ako posebnim odredbama Zakona nije druga~ije odre|eno. Fizi~ko lice }e uvijek za preuzete obaveze odgovarati svom svojom imovinom. ZOP sadr`i posebno rješenje za odgovornost u osniva~koj fazi preduze}a. u ovim situacijama javiti kada ne bi došlo do registracije privrednog društva ili se ne bi izvršavale preuzete obaveze. u ovom slu~aju. odnosno preuzeli osniva~i prelaze na preduze}e bez saglasnosti povjerioca. poslije registracije. 356 . Pošto se radi o poslovima i obavezama koje se preuzimaju u ime budu}eg pravnog lica onda bi bila dovoljna i samo odredba da osniva~i odgovaraju. Bilo bi nelogi~no da samo odre|eno lice na sebe preuzima cjelokupnu odgovornost. S obzirom na strog re`im odgovornosti za obaveze koje se preuzimaju u osniva~koj fazi privrednog duštva skloniji smo u`em tuma~enju ovog pojma. te da tre}a lica upoznaje sa ~injenicom da se pojedine aktivnosti vrše kako bi se privredno društvo registrovalo i time steklo pravni subjektivitet. a da upisom preduze}a u sudski registar prava i obaveze koje su stekli. Radilo bi se o licu koje je ovlašteno od strane drugih osniva~a da se legitimiše da postupa i u njihovo ime. a de se ne preduzmu odre|ene radnje preduzete od strane osniva~a. predstavljao pojam predstavljanja. a za razilku od pravnog posla zastupanja.društva govori da osniva~ki ugovor sadr`i i odredbu o imenu i prezimenu lica koje predstavlja dioni~ko društvo u postupku njegovog osnivanja. privrednog društva. 26. a osniva~i odgovaraju saglasno odredbama ugovora sa tre}im licem. Predstavljanje se tretira kao postupanje u ime i za ra~un privrednog društva u odnosima neimovinske prirode. Analogijom ova odredba se mo`e primijeniti i na osnivanje društva ograni~ene odgovornosti. U tom slu~aju problem bi se rješavao primjenom opštih pravila obligacionog prava vezanim za ispunjenje ugovornih obaveza. Propisano je da preduze}e sti~e svojstvo pravnog lica upisom u sudski regsitar.

naziva se preddruštvo. Pravo društava. cit.933 Postoje brojna i razli~ita pravna shvatanja o tome o kakvoj se pravnoj konstrukciji radi. Ovo rješenje izgleda prakti~nije i ono se nalazi na sredini izme|u rješenja iz ZOPD i rješenja koje je u uporednom pravu poznato kao pravni institut preddruštva.biti evidenitrane kao poslovne promjene koje su preuzete u ime i za ra~un preduze}a.934 Mo`e se govoriti i da se radi o jednoj posebnoj pravnoj konstrukciji ili. odnosno donošenjem osniva~kog akta u slu~aju da se radi o jedno~lanom privrednom društvu. Mogu}e je zaklju~iti ugovor kojim se recimo iznajmljuje poslovni prostor i da se u istom navede de se ovo radi u ime preduze}a koje }e tek biti osnovano. pak. cit.935 Preddruštvo nastaje zaklju~enjem ugovora o osnivanju privrednog društva. Društvo koje postoji od sklapanja pravnog posla na kojemu se temelji društvo do njegovog upisa u sudski registar. vidu pravne fikcije gdje se fingira postojanje društva koje je gra|anskog karaktera i koje nastaje momentom zaklju~enja pravnog posla koji predstavlja zakonsku osnovu za registrovanje privrenog društva. Mo`e se re}i i da je ovo oblik cesije koji nastaje na osnovu zakona. 934 O pojedinim pravnim shvatanjima vezano za pravni re`im preddruštva pobli`e vidjeti kod: Mirko Vasiljevi}. o ugovoru koji se zaklju~uje u korist tre}eg lica.op. njema~ko pravo. austrijsko pravo i razlike izme|u njih postoje samo u tome kojim se zakonskim aktom definiše pravni status preddruštva. Situacija bi se rješavala na isti na~in kao i u prethodno opisanom slu~aju. Ovakvi i sli~ni ugovori mogli bi se zaklju~ivati i pod suspenzivnim uslovom tako da bi proizvodili pravno djestvo tek po registraciji preduze}a. me|usobne odnose izme|u samih osniva~a. pak. odnosno knji`enjem nema prakti~nog zna~aja u smislu pravnih posljedica. Tako ima govora da se radi o gra|anskom ortakluku.. Uporedni pravni sistemi poznaju jednu posebnu pravnu formu koja se naziva preddruštvo. odnosno do prestanka društva odgovaraju}om primjenom odredbi o prestanku onog društva koje tek treba nastati kao pravna osoba. I ovdje se postavlja pitanje šta }e se dešavati ako se preduze}e iz nekog razloga ne registruje. bez obzira koja se koncepcija kod ovog oblika odgovornosti prihvata. Pravo SAD govori o li~noj odgovornosti ~lanova budu}eg privrednog društva ukoliko se ugovor sa tre}im licem zaklju~i prije upisa drušva u registar. Za razliku od ovog englesko pravo poznaje fiducijarnu du`nost osniva~a u odnosu na privredno drušvo koje }e tek biti registrovano. op. Osniva~kim ugovorom potrebno je urediti. 27. strana 38 i 39. predugovoru ili privrednom društvu u osnivanju ili. Registracijom preduze}a taj bi se ugovor ex lege smatrao ugovorom kod koga su ugovorne strane preduze}e i zakupodavac.. 935 Jakša Barbi}. Kako bi se ovo realizovalo u praksi. francusko pravo. Poslovno pravo. Ovo je naro~ito zna~ajno u onim uporednim pravnim sistemima u koji933 Tako Zakon o trgova~kim društvima Republike Hrvatske. 357 . Primjenjivala bi se opšta pravila obligacionog prava vezano za odgovornost kod neizvršavanja ugovornih obaveza. strana 148. Nesaglasnost vremena nastanka obaveze ili prava sa njenim poslovnim evidentiranjem.

odnosno privrednih društava personalnog tipa. te konsekventno tome rješavanja pitanja odgovornosti za preuzete obaveze. strana 156-169. op. te potrebi evidentiranja svih ste~enih prava. Ovi pravni poslovi. a ne odvojenu imovinu pojedinih ~lanova budu}eg privrednog društva. pak. Osnovni cilj postojanja forme preddruštva je regulisanje pitanja preuzimanja prava i obaveza u osniva~koj fazi privrednog društva. Ovo posebno dolazi do izra`aja kada se u budu}e privredno društvo unose osniva~ki ulozi. Prava i obaveze koja se steknu tokom egzistencije preddruštva predstavlja njegovu imovinu. Prema tre}im licima bi se. Pravo društava. Posebno se razgrani~ava odgovornost preddruštava kod privrednih društava kapitala. pošto nema svojstvo pravnog lica. preuzele brojne obaveze nov~ane prirode. nu`no je sprovesti carinski postupak vezan za osloba|anje pla}anja carinskih pristojbi. vrlo ~esto. U pogledu obaveza koje se preuzmu odgovaraju ona lica koja su preuzela konkretnu obavezu. Posebno bi se moglo govoriti o brojnim obavezama kod sukcesivnog osnivanja dioni~kog društva. ne mo`e u slu~aju vo|enja sudskog spora. odre|enu opremu u privredno društvo. Razlozi se nalaze u potrebi davanja pravne valjajnosti pravim poslovima koji se zaklju~e u osniva~koj fazi privrednog društva. sada se postavlja pitanje zašto uopšte postoje preddruštva kada im se ne priznaje svojstvo pravnog lica. 358 . Posljedi~no. cit. a bez obzira o kojoj se formi uloga radi. odbijanjem suda da izvrši registraciju privrednog društva zbog neispunjavanja zakonom propisanih uslova. a ako je obavezu preuzelo više lica onda oni za preuzete obaveze odgovaraju solidarno. Preddruštvo prestaje da postoji upisom privrednog društva u sudski regsitar. imati svojstvo parni~ne stranke pošto ne mo`e ni biti pasivno legitimisano. odnosno odustankom od njegovog osnivanja ili. u ovom slu~aju. kao i preuzetih obaveza.936 Ono što je još specifi~no za pravni re`im predruštva jeste da ono u pravnom prometu istupa u ime i za ra~un privrednog društva koje }e se tek osnovati. u pravnim sistemima koji poznaju preddruštvo su pravno valjani. Ako se kao ulaga~ pojavljuje strano pravno ili fizi~ko lice koje unosi. Ukoliko ovo pitanje nije ure|eno ili se radi o jedno~lanom privrednom društvu na odgovornost }emo primjenjivati na ve} opisani na~in. a po osnovu re`ima direktnih stranih ulaganja.ma se poznaje zakonska forma preddruštva. odnosno svojstvo pravnog lica. Postojanje preddruštva daje mogu}nost da ono u~estvuje u pravnom i poslovnom prometu. Iz izlo`enog proizlazi da ni preddruštvo. Posmatrano na ovaj na~in proizilazi da je egzistencija preddruštva neophodna kako bi privredno društvo ili preduze}e steklo ~inom upisa u sudski registar i pravnu sposobnost. 936 O posebnim aspektima svojine preddruštva vidjeti kod: Jakša Barbi}. opšta pravila obligacionog prava o ugovornoj odgovornosti. odnosno koje je u osniva~koj fazi.

Naime. Sva privredna društva. 359 . Imovina je vidimo jedna ukupnost prava koja pripadaju jednom bilo pravnom bilo fizi~kom licu. ZOPD na nekoliko mjesta koristi pojam 937 ^lan 6 ZOPD i ~lan 53 ZOP-a koji dodatno reguliše da preduzetnik za svoje obaveze odgovara svojom cjelokupnom imovinom. izraz veli~ine njihovog u~eš}a u imovini privrednog društva. Njeno smanjenje ili pove}anje ima}e reperkusije i na knjigovodstvenu i tr`išnu vrijednost kontribucija ~lanova privrednog društva. bilo pravno lice. bez ozira na tip. za svoje obaveze odgovaraju cjelokupnom imovinom društva. Na kraju dolazi tzv. Nju obuhvataju ne samo stvari pokretne i nepokretne nego i nov~ana sredstva. Od odgovornosti iz obaveze privrednog društva treba odvojiti poslovni rizik osniva~a privrednog društva koji je ve} spomenut. bilo fizi~ko.4. Imovina ima obilje`je jedinstvenosti tako da ona predstavlja jedinstvo prava i obaveza. 29. ali je uvijek vezana zajedno subjekta prava. imovinu obuhvataju i prava intelektualne svojine: autorska prava i prava industrijske svojine. odnosno udjela. Odgovornost dru{tava kapitala za obaveze 28. pojam nedodirljive aktive ili good-will kojim se izra`ava najviše tr`išna pozicija pojedinog privrednog društva. potra`ivanja po osnovu hartija od vrijednosti. ipak. kao i udjeli ili dionice u drugim privrednim društvima. Poslovanjem privrednog društva i njegova imovina mo`e da se smanjuje ili pove}ava. Izuzetak se odnosi kod susvojine i zajedni~ke svojine kao posebne pravne kategorije gra|anskog prava. I sve se ove pravne i ekonomske kategorije izra`avaju se nov~ano u poslovnim knjigama koje se vode po posebnim zakonskim i podzakonskim aktima. Odgovornost se prote`e na sve vrste obaveza koje su nastale bez obzira da li im je osnov ugovorne prirode ili se radi o vanugovornoj odgovornosti. Nadalje. Bez obzira što vlasnici privrednog društva za obaveze odgovaraju samo do visine svojih kontribucija posredno }e biti pogo|en i njihov imovinski udio u cjelokupnoj knjigovodstvenoj vrijednosti imovine privrednog društva. Imovina time ne mo`e pripadati ve}em broju lica. Ona se mo`e pove}avati i smanjivati. Pojam imovine je dosta slo`ena kategorija i zavrje|uje posebnu pa`nju. Odgovornost se odnosi na sve vrste obaveza bez obzira na njihovo prorijeklo i osnov.2. Ovdje je potrebno razlikovati odre|ene pojmove. Ova konstatacija se odnosi na cjelokupnu imovinu.937 Ovo se odnosi i na one ~lanove koji su naknadno pristupili privrednom društvu. Osniva~i dioni~kih društava i društava ograni~ene odgovornosti za obaveze privrednih društava odgovaraju do visine vrijednosti svojih dionica. bez obzira što vlasnici privrednog društva posjedovanjem dionica ili udjela ne sti~u vlasništvo nad privrednim društvom ta kontribucija je. nenapla}ena potra`ivanja. Izuzetak je primjena pravila vezanih za pravni institut probijanja pravne li~nosti.

O ovome }e se odlu~ivati odlukom nadle`nog redovnog suda. Kada se imovinski supstrat smanji ispod minimuma odre|enog zakonom nala`e se da se sprovede likvidacioni postupak ili ste~ajni postupak a u ovisnosti od stanja u poslovnim knjigama. Ne radi se o stvarnom pravu gra|anskog prava bez obzira na ulo`eni kapital. Privredno društvo se. ^esta je i obrnuta situacija da. 360 . u ovom kontekstu. bez obzira u kojoj fazi egzistiranja privrednog društva se desila ne mo`e da vodi stvaranju identiteta izme|u li~ne i imovine privrednog društva. bez obzira na izmjenu vrijednosti npr. Uplata udjela ili kupovina dionica. da se otpiše na tr`ištu mo`e. u toku poslovanja privrednog društva. prema stanju u poslovnim knjigama. Prodajom dionica na tr`ištu kapitala oni ne prodaju dio imovine nego samo odre|eno obligaciono ili tra`beno pravo. a u ovisnosti od stanja u poslovnim knjigama.938 Ova kategorija obuhvata cjelokupnu imovinu privrednog društva na opisani na~in koja je knjigovodstveno evidentirana i koja je evidentirana i u drugim poslovnim dokumentima. neke opreme u poslovnim knjigama na tr`ištu ista nema pro|u. imati sasvim drugu vrijednost. onda se njena knjigovodstveno izra`ena vrijednost dijeli sa odre|enom nov~anom vrijednoš}u (naj~eš}e sa 10 ili 100) kako bi se dobio ukupan broj dionica. ~esto posmatra kao neki predmet ili stvar kojim raspola`u njegovi vlasnici. Kakva }e vrijednost imovine biti uvijek je fakti~ko pitanje i ovisi}e od tr`išnih okolnosti. U ovom slu~aju. principu integriteta osnovnog kapitala. No ova tehnika im ne daje za pravo da smatraju da su vlasnici idealnog dijela preduze}a. Osnovni kapital se. Jedino stvarno pravo koje on sti~e 938 Tako ~lan 246 ZOPD.knjigovodstvene imovine privrednog društva. Prodajom dionica ne sti~e novi vlasnik pravo stavrnopravne prirode. Radi se o tzv. usljed dejstva razli~itih okolnosti. Tako neka imovina koja je amortizovana i mo`e. Stoga je identifikovanje vlasništva nad dionicama ili udjelima sa pravom svojine na imovinom privrednog društva nespojivo. Poslije ovoga slijedio je upis dionica na jedan od zakonom propisanih na~ina. ali nikada ne smije da se spusti ispod minimuma odre|enog zakonom. Sve dok postoji imovina egizstira i samo privredno društvo. Jedina situacija koja bi se pribli`avala ovakvom stavu jeste situacija koja se javlja prilikom sprovo|enja privatizacije dr`avnih preduze}a. Upisnici su time pravno tehni~ki kupovinom odre|enog broja dionica postajali vlasnici i alikvotne protivvrijednosti cjelokupne imovine sada ve} dioni~kog društva. Stvarna ili tr`išna vrijednost mo`e biti viša ili ni`a u odnosu na vrijednost izra`enu u poslovnim knjigama. Razloga za ovakav stav je više. ako prepostavimo da je cjelokupna imovina dr`avnog preduze}a bila u dr`avnoj svojini. Vrijednost njihovih dionica je nešto sasvim drugo u odnosu na imovinu privednog društva. ekonomskom i fiskalnom re`imu. Ta imovina se sada nalazi u sasvim drugom pravnom. Vrijednost knjigovodstveno iskazane imovine treba razlikovati od njene stvarne ili tr`išne vrijednosti. mo`e smanjivati i pove}avati.

odnosno udjela. 941 ^lan 255 ZOPD. Ako uzmemo drugu situaciju da recimo uplatimo odre|eni broj dionica na osnovu javnog poziva za upisom dionaca npr. Radi se o rješenju po kome dioni~ar koji je nadzornom odboru dao pisanu izjavu da se protivi prijedlogu odluka skupštine koje prouzrokuju zna~ajne promjene u društvu ili pravima dioni~ara. društvo ima obavezu da otkupi njegove dionice. Cjelokupna imovina privrednog društva se u svim poznatim registrima evidentira isklju~ivo na njegovu firmu. 361 . Radi se o tr`išnoj protivvrijednosti udjela na dan prestanka ~lanstva u društvu ograni~ene odgovornosti. U slu~aju smrti njihovog vlasnika dionice i poslovni udjeli ulaze u ostavinsku masu. izvrši povrat novca. Uplatom tog iznosa mi zasnivamo ~lansko pravo u tom dioni~kom društvu i ostvarujemo pravo da trgujemo sa tim dionicama. Ista situacija je i sa udjelima u društvu ograni~ene odgovornosti. u sebi nosi i ~lanska prava ali o tome posebno. Kada ne bi bilo ove logike onda bi vlasnici dionica i udjela mogli da tra`e civilnu diobu i da se upiše njihov idelani dio vlasništva npr. na naš zahtjev. U slu~aju prodaje dionica. da ni u kom slu~aju ne raspola`emo sa mogu}noš}u da nam emitent. Dionica.939 Sli~no je riješeno i pitanje kod obaveze dioni~kog društva da obavezno otkupi dionice zaposlenih (radni~ke dionice) isplatom po pravi~noj tr`išnoj vrijednosti na dan prestanka svojstva zaposlenog. Naime akcioniari koji imaju ili predstavljaju najmanje jednu desetinu osnovnog kapitala mogu od upravnog odbora zahtijevati sazi939 Tako ~lan 342 ZOPD. Dionice i udjeli u privrednim društvima kapitalnog tipa dio njihove imovinske mase kao fizi~kih lica samo što se sa njom upravlja po posebnim propisima koji se odnose na rad i poslovanje privrednih društava. kao korporativna hartija od vrijednosti. Vlasništvo nad dionicama i poslovnim udjelima u privrednom društvu je nasljedna kategorija. pove}at }e se vrijednost imovinske mase bivših ~lanova privrednog društva. kod istupanja ~lana društva ograni~ene odgovornosti iz društva. Društvo je u obavezi da isplati adekvatnu protivvrijednost njegovog udjela.941 U sklopu odredbi o zaštiti prava manjine i ZOP sadr`i jedno rješenje. Naravno. Novac je investiran i mi mo`emo da sa njime raspola`emo samo na na~in odre|en zakonom. Da su ~lanovi privrednog društva vlasnici njegove imovine govore i odredbe npr. Ova obaveza se ima realizovati u roku od tri mjeseca od dana prijema zahtjeva uz isplatu po pravi~noj tr`išnoj vrijednosti. 940 ^lan 218 ZOPD.940 Postoji u ZOPD još jedno specifi~no rješenje koje u potpunosti ide u prilog prednjih shvatanja.jeste pravo svojine nad dionicom kao prostom hartijom od vrijednosti. ali sada kao fizi~kih lica. naredne emisije. Ono što on sti~e u suštinskom pogledu jeste potra`ivanje odgovaraju}eg iznosa novca. Da li }e takav prihod biti oporeziv drugo je pitanje. na nekretninama koje su u vlasništvu isklju~ivo privrednog društva. a u ovisnosti od tr`išne vrijednosti te dionice.

danas. Mogu to da ~ine sami.vanje skupštine uz navo|enje razloga za njeno sazivanje. ^lanovi. radi po osnovu posebnih menad`erskih ugovora. radi uzimanja kredita. 943 ^lan 371 ZOP-a. onda bi se sam izvršni postupak mogao sprovoditi i nad imovinom privrednog društva. I iz ovog je sasvim jasno i nedvosmisleno vidljiva imovinska razdvojenost ~lanova kao osniva~a privrednog društva od ~lanova kao fizi~kih lica. Prilikom osnivanja privrednog društva njegovi budu}i ~lanovi se slobodno opredjeljuju da li }e osnovati privredno društvo. te koju }e djelatnost obavljati. Dionice i poslovni udjeli se mogu zalagati. Mogu se zalagati npr. vlasnici je mogu preuzeti i prenijeti u svoj imovinski supstrat. po izmirenju svih obaveza. Ujedno privredno društve ne mo`e ni odgovarati za obaveze svog ~lana koje je on preuzeo kao fizi~ko lice. skupština ne sastane u roku od 15 dana akcionarsko društvo ovim akcionarima ima obavezu da otkupi akcije u skladu sa odredbama ZOP-a. ukoliko je to ugovoreno ili predvi|eno zakonom. ovo je je samo teoretski mogu}e.942 Skoro identi~na odredba. ali pod uslovom da se izmire eventualne fiskalne obaveze. Radi se o slu~aju sprovo|enja postupka redovne likvidacije. u granicama odre|enim zakonom. slobodno odlu~uju i o upravljanju društvom. kroz odlu~ivanje u organima. s obzirom da se ste~aj sprovodi zbog nelikvidnosti ili prezadu`enosti privrednog društva. bez obzira što zakon predvi|a ovu mogu}nost. Pored pobrojanih razloga i ~injenica egzistira još jedna mogu}nost. odnositi na sprovo|enje izvršenja na imovini ~lana društva kao fizi~kog lica. Tako se dionice mogu prodati ili. U slu~aju neredovne otplate kredita nastupi}e posljedice koje su ure|ene zakonom. Jedan poseban vid analogije se mo`e. ali samo u vidu novca. ex lege. To se. ^lanovi privrednog društva imaju slobodu i 942 ^lan 247 ZOP-a. vlasnici privrednog društva. preostane neka imovina. Kada bi postojalo jedinstvo imovine privrednog društva sa imovinom njenih ~lanova. koji tip društva }e odabrati. Isto se odnosi i u slu~aju da poslije sprovo|enja ste~ajnog postupka nešto preostane u imovinskoj masi ste~ajnog du`nika. Imovinu privrednog društva još u jednom slu~aju mo`emo prenijeti u naš li~ni imovinski supstrat kao fizi~kog lica. Ukoliko. Pri tome zadr`avaju svoju svojinsku ulogu ~ime uvijek.943 Do protivvrijednosti imovine privrednog društva. u naturalnom obliku. posebno kod privrednih društava kapitalnog tipa. prenese vlasništvo nad istim. mogu da izmijene uslove i re`im upravljanja i rukovo|enja. po ovom zahtjevu. mo`emo do}i kada prodamo svoje dionice ili svoj udio. posebno se to radi u po~etnoj fazi poslovanja. ili pak mogu da poslove upravljanja i rukovo|enja povjere tre}im licima. postoji i odredba vezano za rad i poslovanje društva ograni~ene odovornosti. Istina. davalac kredita mo`e da na sebe. 30. 362 . tako|er u vezi sa zaštitom prava manjine. Ukoliko se.

^lanovima privrednog društva je na volju ostavljeno da društvo i likvidiraju ukoliko ne `ele više da se bave nekom privrednom djelatnoš}u. kao i po opštim pravilima obligacionog prava. neograni~eno solidarno. U ovisnosti od tipa privrednog društva ovisi}e i na~in povjeravanja funkcija upravljanja i rukovo|enja. U slu~aju nesaglasnosti ~lanova oko ove odluke pitanje }e se rješavati na na~in odre|en osniva~kim ugovorom. a u slu~aju da isti ne sadr`i takve odredbe onda po opštim pravilma sadr`anim u privredno pravnim zakonskim aktima. Koje }e to posljedice proizvesti po samo privredno društvo i ovdje }e ovisiti od volje njegovih ~lanova. Odgovornost personalnih privrednih dru{tava za obaveze 32. fiskalnih i ostalih ekonomskih i pravnih posljedica.3. Kod ovog oblika odgovornosti izjedna~eni su svi ~lanovi društva neograni~ene solidarne odgovornosti. odnosno udjelima. Razlika postoji kod komanditnog društva s obzirom da njegovi ~lanovi imaju razli~it polo`aj u društvu. tako|er. Koji su motivi i razlozi donošenja njihove takve odluke sasvim je irelevantno. odnosno orta~kog društva. Preko ovoga se ne mo`e i}i izuzev ako se ne dobije punomo} od strane drugih ~lanova da zastupaju njihove interese u odre|enim stvarima. Ovaj strogi re`im odgovornosti svoje opravdanje nalazi u ~injenici da kod ovog tipa privrednog društava preovla|uju persona363 .da izmijene po~etne uslove vezane za obavljanje djelatnosti. kao tajni drugari. Koji }e re`im odgovornosti postojati. Da li }e se dobit podijeliti ili }e dio podijeliti. organizacionu strukturu i drugo. a ~lanovi ovih društava za obaveze samog društva odgovaraju i svom svojom li~nom neunešenom imovinom u društvo. U ovoj imovinskoj sferi ~lanovi privrednih društava kapitalnog tipa ostvaruju svoja prava u privrednom društvu na osnovi vlasništva nad dionicama. Privredna društva personalnog tipa za svoje obaveze odgovaraju svom imovinom društva. 31. odgovaraju samo do visine svog uloga. kao javni drugari. Time sami vrše izbor zakonskih. 4. Ove pravne kategorije prati i poseban re`im odgovornosti za ~lanove uprave i nadzornog odbora. ovisi od tipa privrednog društva kao i od ~injenice da li postoji zakonska obaveza formiranja pojedinih organa. a dio reinvestirati ili }e se cjelokupna dobit reinvestirati ovisi od njihove odluke. Ta odluka samo treba da je rezultat njihove slobodno izra`ene volje. U pogledu u~eš}a ~lanova privrednog društva u rezultatima njegovog poslovanja slobodni su u izboru podjele dobiti i pokri}u gubitaka. Tako koplementari. Da li }e pokriti gubitke ili }e i}i u ste~aj tako|er im je ostavljeno na volju. za obaveze društva odgovaraju kao i ~lanovi društva neograni~ene solidarne odgovornosti. dok komanditori. vrstu djelatnosti. Ovaj oblik odgovornosti se još naziva i neograni~ena solidarna odgovornost.

Osnovni oblik odgovornosti za obaveze je odgovornost za sopstvene obaveze. Bez obzira što postoji zakonska mogu}nost da im se povjeri funkcija zastupanja. Oni se odnose na imovinu koja po pravilima izvršnog postupka ne mo`e biti predmet izvršenja. Ste~ajni postupak poznaje samo izuzimanje od izvršenja res publice. da se ne upisuju u sudski regsitar. a u slu~aju ako ta imovina ne bi bila dostatna onda bi se išlo na namirenje i iz li~ne neunešene imovine ~lanova ovog društva. To je imperativna sopstvena odgovornost koja se još naziva i potpuna odgovornost. a prilikom izmirenja neke obaveze ili u slu~aju sprovo|enja ste~ajnog postupka ili nekog oblika izvršenja u izvršnom postupku. Odgovornost privrednih dru{tava za obaveze drugih pravnih subjekata 34. odnosno dobra u opštoj upotrebi. zastupanja. Od ovih pravila postoje i odre|eni izuzeci. podjele dobiti.lni elementi. kada bra~ni drugovi nisu oba ~lanovi nekog privrednog društva personalnog tipa. a što predstavlja i glavni razlog da se za obaveze odgovara na ovaj na~in. 364 . u formalnom smislu. a druga je situacija kada bra~ni drugovi imaju svojstvo komplementara ili javnih drugara. samo po sebi podrazumijeva. Kako }e se povjerioci namirivati u slu~aju sprovo|enja izvršenja ili ste~ajnog postupka? Redosljed namirenja bi išao prvo sa naplatom iz imovine privrednog društva. pa do podjele rizika izme|u njih postoji pravo na regres. Ova odgovornost obuhvata cjelokupnu imovinu izuzev sredsatva koja su po pravilima izvršnog postupka izuzeta od izvršenja. ne postoje za zakonodavca.4. uz saglasnost svih komplementara. a s obzirom na ~injenicu da su oni ravnopravni u svemu od zajedni~kog upravljanja. te ne istupaju pred javnoš}u niti u poslovnim odnosima. Tek na tako podijeljenoj imovini moglo bi se sprovoditi izvršenje. Regresno pravo bi se aktiviralo u slu~aju kada bi jedan ili neki od ~lanova platio nešto više u odnosu na druge. 4. uloga. Njihova odgovornost je solidarna. oni i dalje. Zajedni~ka te~evina bra~nih drugova. I kada ne postoji ova naznaka pošto se radi o imperativnoj normi ovo se. 33. Zašto su izuzeti komanditori od ove odgovornosti? Razlog le`i u ~injenici da su oni tajni drugari. Ona ima poseban re`im i mo`e biti predmet izvršenja tek u dvije situacije. predstavljanja. Drugi izuzetak je zajedni~ka imovina bra~nih drugova. ^esta je praksa da se u sami naziv firma stavlja i oznaka privredno društva sa potpunom odgovornoš}u. Prva je situacija kada bra~ni drugovi imaju svojstvo ~lanova društva neograni~ene solidarne odgovornosti. postojala bi kada bi se izvršilo razvrgnu}e zajedni~ke imovine. Ovdje je jedino mjerodavna ~injenica njihovog upisa u registar privrednih društava.

Kod ovih pitanja nema nekih posebnih teorijskih stavova niti sudske prakse. Preduslov za postojanje ovog strogog oblika odgovornosti je ako je ste~aj prouzrokovan izvršavanjem obavezuju}ih pisanih uputstava ve}inskog privrednog društva. u slu~aju sprovo|enja ste~aja nad ve}inskim privrednim društvom. Kao interesantno bi se moglo pojaviti šire shvatanje ovog pojma. Ve} je napomenuto da svako sam snosi posljedice lošeg poslovanja koje mogu da nastupe iz razli~itih razloga. nema. razvojni planovi i programi. Poslovni rizik se ne mo`e pokriti nekim oblikom odgovornosti bilo sopstvene bilo odgovornosti za obaveze drugog subjekta. 945 ^lan 48 ZOPD. Ko bi sve obuhvatao pojam drugih subjekata prava? Na prvom mjestu radilo bi se o tzv. Kao prvo se postavlja pitanje kada }e se aktivirati ovi strogi mehanizmi odgovornosti. komercijalne i marketinške aktivnosti. Samostalna odgovornost privrednog društva za sopstvene obaveze mo`e biti „poja~ana“ na taj na~in da se odgovara i za obaveze drugih subjekata prava. Ili da se u izvršenom postupku. mati~nog preduze}a ili preduze}a koje ima ve}inski paket dionica u dioni~kom društvu ili ve}inski udio u društvu ograni~ene odgovornosti.945 U procesnom pogledu ovo bi zna~ilo da se tu`ba mo`e podnositi alternativno i to protiv supsidijarnog društva i drugotu`enog ve}inskog društva. Šta bi sve moglo da se podvede pod pojam obavezuju}ih pismenih uputstava? Ako bi se šire tuma~io ovaj pojam onda bi se pod njim podrazumijevali i npr. proizvodna i uslu`na orjentacija. U slu~aju sprovo|enja ste~ajnog postupka nad zavisnim preduze}em. pa gubici nastupe kao rezultat loše tr`išne procjene. Radi se odgovornosti tzv. Zakon je izri~it kada govori da ovaj oblik odgovornosti postoji samo onda kada je zavisno privredno društvo izvršavalo obavezuju}a pismena uputstva ve}inskog društva. ako supsidijarno privredno društvo nema nov~anih sredstava na ra~unu da se izvršenje upravi ka sredstvima ve}inskog privrednog društva. Sigurno je da se kod procjenjivanja ovog oblika odgovornosti treba i}i za restriktivnim tuma~enjem pravne norme te njenu primjenu usloviti sa slu~ajem kada se doka`e da postoji direktna veza izme|u obavezuju}ih pisanih uputstava i prouzrokovane štete ili ste~aja. Naime. ukoliko je ve}insko društvo 944 ^lan 50 ZOPD. što zna~i cjelokupnom imovinom privrednog društva. ukoliko se povjerioci ne namire za ostatak obaveza odgovara ve}insko društvo. U obzir ne treba uzimati poslovni rizik.944 Kako odgovara ve}insko privredno društvo? Odgovara neograni~eno solidarno. Me|utim u ovom slu~aju radi se o poslovnom riziku koji je imanentan poslovanju na tr`ištu. Pored ove odgovornosti u ste~ajnom postupku ve}insko društvo odgovara neograni~eno solidarno i za ostale obaveze koje su preuzete u pravnom i poslovnom promet.35. 365 . povezanim licima ili drugim privrednim društvima koja imaju svojstvo zavisnog privrednog društva. Povratne sprege.

U vezi sa njegovom sadr`inom. a bez obzira na vrstu statusne promjene. Stvar je ovlaštenog organa u privrednom društvu kome }e povjeriti izradu plana reorganizacije. Ovaj oblik odgovornosti obuhvata samo one obaveze koje su nastale do momenta statusne promjene. Kod statusne promjene spajanja novo društvo preuzima sve obaveze privrednih društava koja se spajaju. I kod statusne promjene podjele nova privredna društva odgovaraju neograni~eno solidarno za obaveze privrednog društva koje se ovom statusnom promjenom gasi.i ve}inski vlasnik onda zasigurno uprava supsidijarnog društva radi po nalozima vlasnika. Odgovornost za drugog mo`e biti i po osnovu promjene oblika privrednog društva. Pozitivno zakonodavstvo dozvoljava da se daju jemstva i mjeni~ni avali za druga privredna društva. Naime. Pošto se radi o planu koji po svojoj sadr`ini zahtijeva posebne vještine naro~ito iz ekonomske sfere po`eljno bi bilo da ovaj plan izra|uje neovisna revizorska ku}a koja je specijalizovana i za ove vrste poslova. odnosno od slu~aja do slu~aja. Ova odgovornost. nastaje po osnovu pravnog sljedništva ili univerzalne sukcesije. kao i dometima bi}e posebno govora kod statusnih promjena kod privrednih društava. Ova odgovornost je solidarna i neograni~ena i predstavlja oblik odgovornosti utvr|ene zakonom tako da bi ugovorna odredba koja bi istu isklju~ila bila apsolutno ništava. Me|utim i u ovoj situaciji dolazimo u sferu poslovnog rizika pa bi se i ovaj dio ovog problema morao rješavati kao fakti~ko pitanje. odluka o spajanju. Naj~eš}i oblik ove transformacije 946 ^lanovi 64-68 ZOPD. 366 . Kao poseban slu~aj odgovornosti za obaveze drugih subjekata mo`e se javiti odgovornost za obaveze koje su preuzete u poslovnom prometu prema drugim privrednim društvima. 37. pripajanju. Kod statusne promjene pripajanja obaveze pripojenog društva prelaze na ono privredno društvo prema kome je izvršeno pripajanje. usvajanjem. Radi se o solidarnoj odgovornosti i u slu~aju aktiviranja obaveza pravna pitanja }e se rješavati po opštim pravilima obligacionog prava o solidarnoj odgovornosti. podjeli ili promjeni oblika privrednog društva donosi se na osnovu plana reorganizacije koji priprema uprava i nadzorni odbor ili drugi organ svakog u~esnika ako je ovlašten osniva~kim aktom. ZOPD je kod statusnih promjena unio jednu novinu. Ovo isto se odnosi i na slu~ajeve preuzimanja mjeni~nog jemstva samo što je odgovornost stro`ija u smislu br`e i naplate potra`ivanja. 36. Odgovornost za drugog postoji i u slu~aju preduzimanja statusnih promjena. 38. Radi se o svojevrsnoj transformaciji privrednog društva iz jednog u drugi organizacioni oblik.946 Zakon propisuje obaveznu sadr`inu ovog plana.

5. ali ne i prema organu privrednog društva. Bilo kakvo stvaranje privida ili identiteta izme|u ove dvije imovinski i pravno odvojene kategorije vodilo bi ka mogu}oj primjeni 367 . Organi. 40. Razloga za ovo je više. Ova mogu}nost nije isklju~ena pozitivnim zakonodavstvom izuzev za javna preduze}a. Privredno društvo }e za ove obaveze odgovarati kao solidarni jemac i opet }e se primjenjivati opšta pravila obligacionog prava. Kod odgovornosti privrednih društava kapitalnog tipa. odnosno raskinuti ugovor o radu dok se ~lanu organa. bez obzira na ~injenicu da osniva~i odgovaraju samo do visine svojih uloga. njegovi ~lanovi. Tre}e lice tu`beni zahtjev upravlja prema privrednom društvu kome ostaje mogu}nost regresiranja prema zaposleniku i ~lanovima organa. Novo privredno društvo je univerzalni pravni sljedbenik prethodnog privrednog društva. odnosno briše iz sudskog registra. ako nije zaposlenik. Odgovornost osniva~a za obaveze privrednih dru{tava 41. 4. Razdvojena je odgovornost osniva~a kod privrednih društava kapitalnog tipa u odnosu na privredna društva personalnog tipa. Za štete koje nastupe po tre}a lica na osnovu njihovih nezakonitih odluka ili recimo nestru~nog rada zaposlenika odgovara privredno društvo. mo`e otkazati ugovor o njegovom anga`ovanju za mandatni period. Osniva~i za obaveze privrednog društva odgovaraju na ve} opisani na~in. Koje }e posljedice snositi zaposlenik ili ~lan nekog organa ovisi}e od njegovog radno pravnog statusa. Odgovornost za drugog mo`e postojati i u onim slu~ajevima kada se izda jemstvo za fizi~ko lice kao subjekta prava. Oblik odgovornosti ~lana organa privrednog društva ovisi}e od vrste i na~ina prouzrokovane štete. O kojim se oblicima jemstava radi? To mogu biti jemstva po osnovu kredita. Zaposleniku se mo`e otkazati. fakultativnost obrazovanja organa i manji troškovi koji su potrebni za finansiranje rada obaveznih organa u dioni~kom društvu. Kod ove transformacije novo privredno društvo preuzima u potpunosti sve obaveze prethodnog društva koje se gasi. Pitanje naknade štete posebno je ure|eno. kao i sami zaposlenici rade u ime i za ra~un privrednog društva. 39.susre}emo kod transformisanja dioni~kih društava u društva ograni~ene odgovornosti. Ranije privredno društvo se ne likvidira pošto njegov cjelokupan imovinski supstrat u cijelosti prelazi na novoformnirano privredno društvo. Osnovni su jednostavniji re`im upravljanja. oni uporedno snose cjelokupan rizik na taj na~in što }e cjelokupna imovina privrednog društva biti predmet generalne egzekucije. avala po mjenicama i drugo. Poseban oblik odgovornosti je i odgovornost privrednog društva za štete koje prouzorkuju njegovi radnici i organi samog privrednog društva. Ovo rješenje samo podcrtava razdvojenost li~ne imovine od imovine privrednog društva.

prije svega. Probijanje pravne li~nosti 42. op. bili tretirani kao povjerioci dioni~kog društava. Neobezbje|eni povjerioci su. Ve} slijede}e godine društvo je zapalo u krizu i pokrenut je ste~ajni postupak. na kraju. zauzeo je stav da je registrovano dioni~ko društvo sa svojom imovinom odvojeno od imovine osniva~a. a od novog društva primio je 9. vezanim za odgovornost osniva~a za obaveze privrednih društava kapitalnog tipa pove}ava zaniteresovanost za njegovim podrobnijim i obaveznim izu~avanjem.000 funti. a to mo`e biti opština. 368 . Nadalje zaklju~eno je da Salomon nije prevario povjerioce pošto su se ve} naplatili povjerioci koji su imali obezbje|ena potra`ivanja. Dom lordova. grad.000 otpla}enih dionica od po jednu funtu.6. Me|utim. ali sa drugim osnovom i obrazlo`enjem da se radilo o prevarnom postupanju. Pošto su tadašnji engleski propisi zahtijevali za osnivanje dioni~kog društva najmanje sedam osniva~a on je u to društvo pored sebe uklju~io suprugu i njihovo petoro djece.000 funti obezbje|enih tzv. Ukoliko je osniva~ privrednog društva privredno društvo onda }e ono na ve} opisani na~in odgovarati za obaveze supsidijarnog ili zavisnog privrednog društva. Ltd. onda je ona odgovorna za njegove obaveze s obzirom da ima svojstvo pravnog lica i svojstvo osniva~a. U ovom sporu Salomon se pojavio kao zalo`ni povjerilac prema kompaniji po osnovu svojih obveznica koje su bile obezbje|ene lebde}om zalogom tra`e}i pri tom prvenstveno namirenje za iznos od 10. odnosno dionica. Pod prednjim se mislilo na odgvornost fizi~kih lica za obaveze privrednog društva ~iji su oni osniva~i.000 funti u gotovini i 10. a privrednici dominantno. Motiv se nalazi i u ~injenici da je re`im odgovornosti mnogo povoljniji. Citat prema: Mirko Vasiljevi}. U slu~aju da osniva~ privrednog društva dolazi iz drugog suvereniteta on je odgovoran za obaveze privrednog društva na ve} opisani na~in i bez obzira da li se radi o fizi~kom ili pravnom licu. strana 54. Salomon Co. Industrijalac Salomon je bio trgovac ko`om i proizvo|a~ ~izama. lebde}om zalogom. cit.pravila vezanih za pravni institut probijanja pravne li~nosti. Unosom dotadašnje imovine u dioni~ko društvo dobio je 20.947 Odgovornost za obaveze je jedan od osnovnih obilje`ja privrednog društva. Povjerioci koji nisu imali obezbje|ena potra`ivanja zahtijevali su od suda da pored društva odgovara i stvarni osniva~ Salomon budu}i da se radi samo o takozvanim kompanijama.000 funti što su mu ostali neobezbeje|eni povjerioci osporavali. u funkciji Vrhovnog suda. Ukoliko je osniva~ privrednog društva „dr`ava“. Me|utim kada se privredno društvo 947 Ovaj pravni institut se joša naziva i lifting the veil ili piercing the corporate veil pošto poti~e iz anglo saksonskog pravnog kruga. te da je ona radila samo kao Salomonov agent. Imovina ovog tipa privrednih društava ima se smatrati odvojenom od li~ne imovine osniva~a. Salomonu je dato i pravo da se prioritetno naplati. a ne povjerioci industrijlalca Salomona. Imovina dioni~kog društva bila je procijenjena na 6. Poslovno pravo. te da osniva~ ne odgovara za obaveze društva. distrikt ili sama dr`ava. Odgovara se samo do visine vrijednosti uloga. entitet. Stvarni osniva~ je bio samo industrijalac Salomon pošto su ostali osniva~i imali samo po jednu dionicu nominalne vrijednosti po jednu funtu.000 funti dok su potra`ivanja neobezbje|enih potra`ivanja iznosila 8.. prilikom odabira tipa privrednog društva.. Porijeklo ovog pravnog instituta poti~e iz sudske prakse i vezan je za slu~aj Salomon v. Probijanje pravne li~nosti predstavlja zaseban pravni institut koji iz više razloga zaslu`uje posebnu pa`nju. se opredjeljuju za kapitalna društva. Njegova uska veza sa drugim pravnim institutima. 4. godine. iz 1897.. Odlu~io je da svoje svojstvo trgovca transformiše u dioni~ko društvo. U prvom stepenu sud je dao za pravo povjerioicma uz obrazlo`enje da je dioni~ko društvo samo punomo}nik Salomona kao stvarnog osniva~a. @albeni sud je potvrdio prvostepenu presudu. kanton.

u praksi. Naravno. Ona predstavljaju najpogodniji oblik manipulacije tako da nije bezrazlo`no uporedno pravno rješenje i sudska praksa da se kod jedno~lanih društava za preuzete obaveze u pravnom i poslovnom prometu odgovara neograni~eno solidarno cjelokupnom li~nom imovinom. od slu~aja do slu~aja. te se ulazi na teren neograni~ene solidarne odgovornosti. Ovo se. Osnovni cilj je da se sprije~e prevare tre}ih savjesnih lica. odnosno da se u pobrojanim i sli~nim slu~ajevima odgovara samo do visine kontribucija u privrednom društvu. Privredno društvo. u principu mnogo lakše. izigravanje zakonskih akata. da ako se i kod ovih vidova kontrola zakonitosti poslovanja utvrde nezakonitosti da postoji obaveza procesuiranja istih. Osnovni razlog le`i u ~injenici što je upravlja~ka struktura dioni~kih društava sa obligatornim postojanjem organa mnogo slo`enija. Stroga pravila i posebni podzakonski akti rada regulatornih dr`avnih organa koji reglišu rad i poslovanje dioni~kih društava vode ka zaklju~ku da su mogu}nosti zloupotrebe znatno su`ene. ispunjavanja fiskalnih obaveza. Nepostojanje iole ozbiljnih oblika kontrole rada društava ograni~ene odgovornosti doprinosi potvrdama ovakvog stava. kao subjekt prava. odvojen je od pravnog subjektiviteta svojih ~lanova. ?injenica razdvojenosti odgovornosti ne mora da zna~i da se mogu vršiti radnje koje imaju za cilj prikrivanje pravih namjera vlasnika privrednog društava ili. te samim tim ~inom garantuje i ve}i stepen zakonitosti prilikom odlu~ivanja. te da se sprije~e zloupotrebe kod vješta~ki „postavljenih“ ili „instaliranih“ privrednih društava. nego što je to slu~aj sa dioni~kim društvima. Kao 369 . Ono je. Mogu}nost eventualnih pojavnih obilika probijanja pravne li~nosti ne mo`e se eksplicitno odrediti. kod društava ograni~ene odgovornosti. U ovom slu~aju prestaje djelovanje prednosti vlasnika kapitalnih privrednih društava. prije svega. te stvar procjene suda. Ovo je ve} pitanje fakti~kih okolnosti. da se ide metodom numerus clausus.koristi za postizanje nezakonitih ciljeva dolazi do aktiviranja pravnog instituta probijanja pravne li~nosti. Misli se na oblike kontrole u smislu revizijskih izvještaja i obavezne revizije poslovanja od strane ovlaštenih revizijskih „ku}a“. Podizanje pravnog vela je mnogo lakše kod jedno~lanih društava. te posebno preduzimanje radnji koje u sebi imaju obilje`ja bi}a nekog krivi~nog djela. naj~eš}e javlja kod privrednih društava kapitalnog tipa koja su jedno~lanog karaktera. U nekim zemljama ovaj pravni institut se uopšte ne tretira ve} se njegovo rješavanje prepušta sudskoj praksi. Probijanje pravne li~nosti je mnogo jednostavnije u jedno~lanim društvima nego u „izraslim“ korporacijama koje posluju du`i vremenski period na legalnoj osnovi i gdje postoji su~eljavanje poslovnih interesa i sli~no. pak. U uporednim zakonodavstvima ovo se pitanje rješava u pravilu na dva na~ina. Ovakve radnje ne bi mogle da dovedu do ekskulpacije u smislu odgovornosti. Ni u kom slu~aju se ne misli o redovnim radnjama koje preduzimaju nadle`ne dr`avne institucije nadle`ne za kontrolu. Prvi je slu~aj korištenjem metoda generalne klauzule ili. Oni odgovaraju isto kao i vlasnici društava personalnog tipa. drugi slu~aj.

O svakom bi moglo biti posebno rije~i. 370 . Ova situacija je tako|er vezana za sprovo|enje ste~ajnog postupka kada }e se posebno elaborirati. Da spomenemo samo neke. U našoj praksi dominira stanovište po kome uvijek postoji identitet izme|u privatne i korporativne imovine. Privredno društvo ima za jedan od ciljeva da se zadovolje interesi njegovih osniva~a. kao i dr`ave koja se pojavljuje 948 Ovo je naro~ito prisutno kod tzv. Ova situacija je vrlo ~esto u praksi. Poseban primjer mo`e biti i korištenje pozicije ve}inskog vlasnika u pojedinom privrednom društvu kapitalnog tipa kako bi se dio ili cijela imovina „otu|ila“. Uvo|enjem jedinstvene obaveze pla}anja poreza na dodanu vrijednost mogu}nosti vezane za manipulacije su znatno su`ene. a posljedice razli~ite i uglavnom negativne. Ina~e pojavnih oblika je ima više. subjektivnom zloupotrebom ovlaštenja ili zloupotrebom pojedinih prava vezanih za zastupanje? 43. Ovi interesi ne mogu biti u suprotnosti sa interesima tre}ih savjesnih lica. Ovo je naj~eš}i slu~aj u kome se vrši svojevrsna simbioza privatne sa korportivnom imovinom. Svaki od njih treba da podlije`e pored sudske provjere i provjeri suda javnosti. Poseban je slu~aj iz sfere ste~ajnog zakonodavstva vezan za ~inidbu ~lana društva koja nadomješta kapital privrednog društva. odnosno ciljevi koji nisu kompatibilni sa ciljevima privrednog društva.primjer se mo`e uzeti vrlo ~est slu~aj korištenja privrednog društva da bi se zadobili odre|eni privatni ciljevi. u ovom slu~aju radi o odredbama ugovora o prodaji. Bez obzira što se. odnosno ~lanova. U obzir potom dolaze svi oblici davanja bilo kog oblika jemstva za osniva~e ili sa njima povezana lica.948 U obzir dolazi i primjena mogu}nosti vezane za stavljanje u ugovor klauzule vezane za isklju~ivanje odgovornosti za pravne i materijalne nedostatake. komisionih kredita. davanje nekog oblika pozajmica ~lanovima društva ili povezanim licima. Ovdje u obzir dolaze svi razlozi na koje se odnosi primjena pravnog instituta pobojnih radnji u ste~ajnom postupku. Ina~e ste~ajno zakonodavstvo je zoran primjer vezan za prakti~ne aspekte ovog posebnog pravnog instituta. Izuzeci se mogu koristiti jedino u slu~aju kada je druga strana bila nesavjesna. 44. prenijela na drugog privrednog subjekta ili na fizi~ko lice kako bi se postoje}a imovina umanjila ili svela na neku ni`u vrijednost. Naj~eš}e se radi o slu~ajevima korištenja firme i imena privrednog društva kako bi se postigli samo li~ni ciljevi. one se analogijom legis mogu primijeniti i na prodaju udjela i dionica sa korištenjem ove klauzule. Ona se praktikuje u slu~ajevima kada se nabavka roba i opreme mogla vršiti bez obaveze pla}anja poreza na promet. Razlozi su neracionalni. odnosno kada je znala ili mogla znati za pravo stanje stvari. Pojavni oblici vezani za primjenu instituta probijanja pravne li~nosti su brojni. Šta se dešava sa tzv. Kakve }e krajnje posljedice biti sasvim je drugo pitanje.

odnosno sudije pojedinca. ~ak i u o~iglednim slu~ajevima prevarnog postupanja. prava kao i dodatnih ~inidbi kod društava ograni~ene odgovornosti. Pored pobrojanih razloga u obzir u uporednoj sudskoj praksi dolaze i slu~ajevi: po~etak poslovanja prije dobivanja rješenja o registraciji privrednog društva. poseban tretman imaju jedno~lana društva. 371 . da primjerak rješenja o otvaranju ste~ajnog postupka dostavi i nadle`nom javnom tu`ilaštvu. Dionice mogu samo biti predmet prometa. Prilikom otvaranja ste~ajnog postupka postoji zakonska obaveza ste~ajnog suda. Više je odredbi pozitivnog zakonodavstva koje idu u prilog ovih tvrdnji. Neke zaslu`uju da se spomenu. Zašto je uvedeno ovakvo rješenje? Razlog le`i u ~injenici da je. Ovdje treba spomenuti i jednu specifi~nu odredbu Zakona o ste~ajnom postupku. Iskustva Bosne i Hercegovine u ovoj oblasti su pionirske prirode. Sudovi se ustru~avaju da koriste postulate ovog pravnog instituta. To ne mora uvijek biti slu~aj. prouzrokovanje ste~aja rezultat nezakonitih radnji. a koja posluju du`e od šest mjeseci odgovornost osniva~a je neograni~ene solidarne prirode. Jedan od osnovnih principa kod rada i poslovanja dioni~kih društava javlja se princip nemogu}nosti povla~enja uplata po osnovu dionica. vrlo ~esto. Na prvom mjestu postoji odgovornost osniva~a za unošenje uloga u privredno društvo na na~in utvr|en osniva~kim aktom. Isto se ne odnosi samo na obavezu uplate novca nego i unošenja stvari. 950 ^lan 127. Radi se o odredbi koja propisuje da ste~ajni povjerioci mogu nakon zaklju~enja ste~ajnog postupka ostvarivati svoja preostala potra`ivanja prema opštim pravilima gra|anskog prava. Tek poslije opisanog slu~aja Salomon v. stav 1 Zakona o ste~ajnom postupku. Inostrana sudska praksa je bogatija posebno u zemljama ~ija privreda ima dugu tradiciju tr`išne orjentacije. Neunošenje uloga mo`e imati razli~ite posljedice. Salomon ovaj pravni institut je na mala vrata polako ušao u sudsku praksu i primjenu. odnosno nekog drugog oblika nezakonitog postupanja. Uvo|enje re`ima neograni~ene solidarne odgovornosti uvodi se iz više razloga. Primjer za to je sprovo|enje ste~ajnog postupka. Ubjedljivo je najbogatija sudska praksa Engleske i SAD. One se mogu kretati od obaveze naknade štete po opštim pravilima obligacionog prava pa sve do isklju~enja ~lana iz ~lanstva u privrednom društvu. Posebni su slu~ajevi prevarnog postupanja. Jednom upla}eni novac po onovu kupovine dionica ne mo`e biti predmet povrata od strane emitenta. Prvo. odgovornosti za supsidijarna društva kod 949 ^lan 48. Teret dokazivanja na postojanju prevarne radnje je na onome ko tvrdi da postoji prevarno postupanje.950 Dometi ove odredbe još nisu poznati u našoj sudskoj praksi. 45. stav 4 Zakona o ste~ajnom postupku.949 Ova obaveza postoji i u slu~aju kada se ste~ajni postupak ne otvara iz razloga nepostojanja imovinske mase.i sa svojstvom povjerioca naspram privrednog društva.

kao i ~lanove privrednih društava personalnog tipa. ili uti~e da društvo preuzme obaveze iako je znao ili morao znati da društvo nije ili ne}e biti sposobno da izvršava svoje obaveze.koristi društvo za prevaru ili ošte}enje svojih povjerilaca. Rješenja koja su primjenjena u ZOPD se mogu smatrati kao moderna rješenja. odnosno povoda.951 ZOPD jednim ~lanom ure|uje odgovornost ~lanova privrednih društava kapitalnog tipa. vlasnik udjela u društvu sa ograni~enom odgovornoš}u i komanditor u komanditnom društvu ne odgovaraju osim kada: . ^ak je i numeracija ~lana ista.upravlja imovinom društva kao sa svojom imovinom. kao i neotkrivanje ~injenice da se postupa u ime i za ra~un privrednog društva. a tek onda iz li~ne imovine. prikrivanja stvarnog stanja u privrednom društvu. 951 ^lan 6 ZOPD i ~lan 6 Zakona o trgova~kim društvima Rebuplike Slovenije. To mo`e biti rezultat prevarnog postupanja. 372 . 46. Pa ako uzmemo za primjer i komentar slu~aj pod ta~kom d) on u sebi mo`e imati razli~tih elemenata.uti~e na smanjenje imovine društva u svoju korist ili korist tre}ih lica. djelovanje diskvalifikovanih ~lanova uprave privrednog društva. drugog oblika nezakonitog postupanja. sam za sebe. Istovrsno rješenje postoji i u Zakonu o trgova~kim društvima Republike Slovenije.koristi društvo za postizanje li~nog cilja koji nije saglasan ciljevima drugih ~lanova i društva u cjelini. U pogledu zakonskog okvira ZOPD je ovo pitanje uredio korištenjem principa numerus clausus. stvaranje privida pravne li~nosti. . . Normirano je da svaki ~lan društva sa neograni~enom solidarnom odgovornoš}u i komplementar u komanditnom društvu odgovara za obaveze društva neograni~eno solidarno cjelokupnom svojom imovinom. Bez obzira što se radi o primjeni rješenja da se ide sa pobrojavanjem razloga za primjenu pravnog instituta probijanja pravne li~nosti svaki od pobrojanih slu~ajeva mo`e se šire tuma~iti na taj na~in da svaki od njih ~ini. la`nog prikazivanja pojedinih ~injenica i sl. generalnu klauzulu. Podrazumijeva se da }e se potra`ivanja prvenstveno namirivati iz imovine privrednog društva. Dioni~ar u dioni~kom društvu.tzv. miješanja privatne sa korporativnom imovinom. nefer postupanja. djelovanje putem društva koje predstavlja samo zastupnika. evazija poreza. ostaci primjene postulata pravnog instituta ultra vires. stvaranja privida pravne li~nosti. Posebno bi se moglo govoriti o preuzimanju obaveza za koje ne postoji dovoljan imovinski supstrat. Ovdje imovinski supstrat ne treba procjenjivati prema visini osnovnog kapitala nego prema ukupnoj knjigovodstvenoj vrijednosti imovine privrednog društva. .

Od posebnih propisa mo`e se spomenuti Zakon o preuzimanju dioni~kih društava kao i svi podzakonski akti i pravila vezana za rad dioni~kih društava koje propisuje Komisija za hartije od vrijednosti. a posebno dijelovi koji se odnose na pobojne radnje ili radnje koje su preduzete prije otvaranja ste~ajnog postupka bez naknade ili uz neznatnu naknadu.47. prije svega. Interesantna su i pojedina rješenje vezana za konstituisanje razlu~nih prava. 373 . Posebni vidovi zloupotrebe mogu da se jave u onim slu~ajevima koji su odre|eni posebnim zakonskim aktima. Ovdje u obzir dolaze. te odredbe koje se odnose na radnje propuštanja preduzete od strane ovlaštenih lica kod ste~ajnog du`nika. odredbe ste~ajnog i likvidacionog zakondavstva.

.

Preuzet je Zakon o ste~aju i likvidaciji iz pravnog sistema SFRJ. Odgovaraju}e izmjene. a u toku 2002. Jedan od ciljeva svih ovih izmjena je pove}anje efikasnosti u sprovo|enju ste~aja. kao i uskla|ivanje doma}eg zakonodavstva prema zahtjevima me|unarodnih institucija i integracija. U pravnom sistemu Bosne i Hercegovine 1992. Uvod 1. g.. pravosu|u. tako da su usvojena dva potpuno nova zakona: Zakon o ste~ajnom postupku (u daljem tekstu: ZOS) i Zakon o likvidacionom postupku (u daljem tekstu: ZOL). odnosno izrada novog zakona je izvršena 1998. dr Veljko Trivun. 2.VII STE^AJNO PRAVO952 1.953 U pogledu procesnih pravila za pitanja koja nisu ure|ena ZOS-om supsidijarno se primjenjuju odredbe Zakona o parni~nom postupku (u daljem tekstu: ZPP). g. 32/04 i 42/06. a posebno odredbe procesnog karaktera koje se odnose na sprovo|enje likvidacije privrednih društava. pristupilo se izradi potpuno novih zakona. Izradu predmetnih zakona su pratile i odgovaraju}e izmjene. 953 „Slu`beni list Federacije BiH“ broj 29/03. kao i brojnim institucijama koje neizbje`no prate normalno odvijanje privrednih tokova. Donošenjem novih Zakona o ste~ajnom postupku i Zakona o likvidacionom postupku u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine. Pored ovog u obzir dolazi i primjena pojedinih ex specialis po na~elu lex specialis 952 Autor ovog poglavlja je u cijelosti prof. odnosno Federacije BiH. Sada je u potpunosti razdvojena materija ste~aja i likvidacije. s obzirom da se radi o pravnim disciplinama ~ija se pravila supsidijarno primjenjuju u materiji ste~ajnog prava. odnosno usvajanje novih zakona u materiji parni~nog i izvršnog postupka. Izmjene Zakona o privrednim društvima (u daljem tekstu: ZOPD) vršene su i iz drugih razloga. Zbog postojanja nesaglasnosti ranijeg Zakona o ste~aju i likvidaciji u odnosu na rješenja iz Zakona o privrednim društvima izvršene su i odgovaraju}e izmjene Zakona o privrednim društvima. nastupile su izmjene u oblasti ste~ajnog i likvidacionog prava koje }e zahtijevati i zna~ajne promjene u privrednom `ivotu. 375 . a što je opet jedan od preduslova za pristup Bosne i Hercegovine ovim integracijama.

u okviru ste~ajnog prava. Pored toga susre}emo se sa primjenom pravnih propisa vezanih za osnivanje i rad privrednih društava. s obzirom da u sebi uklju~uje pravne norme i institute iz više pravnih disciplina i grana prava. opet kao zasebnih pravnih disciplina. u vremenu odre|enom zakonom. treba napomenuti da su u oblasti ste~ajnog prava usvojena osnovna rješenja i principi germanske pravne škole. Ste~ajno pravo i njegove posljedice 4. 2. Ovo su samo neki od razloga koji govore u prilog ~injenice da ste~ajno pravo predstavlja jednu od najslo`enijih pravnih disciplina koja u sebi neizbje`no uklju~uje i ekonomske discipline. Pošto zasebna procesna pravila. u velikom broju slu~ajeva je i posljedica razli~itih oblika nezakonitosti koje imaju obilje`ja bi}a krivi~nog djela. Samo sprovo|enje ste~ajnog postupka zahtijeva visoku stru~nost i profesionalnost ne samo od strane ste~ajnog suda.954 3. o primjeni nekih posebnih pravila vezanih za sprovo|enje ste~ajnog i/ili likvadaiconog postupka poslovnih banaka i osiguravaju}ih društava. prije svega. Njihova izrada je tekla u organizaciji njema~kog privrednog društva GTZ zajedno sa lokalnim ekspertima iz oba entiteta i predstavnicima njema~kih advokata specijalista za ste~ajno pravo. obzirom da je ste~aj. Takav sistem rada doveo je do visokog stepena uskla|enosti ve}ine pravnih instituta u zakonodavstvu oba entiteta. S obzirom da je materija ste~ajnog prava u entitetskoj nadle`nosti postavlja se pitanje uskla|enosti ovih zakona na nivou entiteta. kao i one zaposlenike sa kojima je ste~ajni upravnik zaklju~io ugovor o radu.derogat legis generali. g. Sam ste~aj predstavlja oblik tzv. Pored normi materijalno-pravnog karaktera tu su i norme koje su imaju procesni karakter. na ste~ajnog upravnika i stalne sudske vještake. a u cilju realizacije ste~ajnog postupka. nisu dovoljna to se u okviru materije ste~ajnog prava supsidijarno primjenjuju i odredbe parni~nog i izvršnog postupka. a sadr`ane su isklju~ivo u okviru ste~ajnog prava. a u cilju namirenja povjerilaca na na~in i po postupku 954 U obzir bi se kao lex specialis uzela pravila iz Zakona o bankama i Zakona o osiguranju imovine i lica. Ovaj problem je riješen kroz izbor medijatora i nosioca aktivnosti u izradi ovih zakona. Predmetni zakoni su u drugom entitetu usvojeni u toku 2002. Misli se. ve} i svih onih drugih subjekata ste~ajnog postupka koji u~estvuju u njegovom sprovo|enju. Nerijetko ova materija zadire i u sferu krivi~nog prava. generalne egzekucije nad imovinom ste~ajnog du`nika koji je plate`no nesposoban. kao i sa svim propisima finansijske prirode. Ste~ajno pravo predstavlja slo`enu pravnu kategoriju. 376 . 5. Pored ovoga. Radi se. prije svega.

Ste~aj se sprovodi kada prezadu`eni privredni subjekt ne mo`e više da ispunjava svoju privrednu funkciju uopšte. za svaki pojedini oblik privrednog društva. Ste~aj treba razlikovati od izvršnog postupka. Ste~aj treba razlikovati i od postupka likvidacije s obzirom da se ovi termini ~esto miješaju u svakodnevnom govoru. Predmet prodaje po pravilima izvršnog postupka ne mora biti cjelokupna imovina likvidacionog subjekta te }e obim izvršenja ovisti od vrijednosti imovine naspram dospjelih i nepla}enih potra`ivanja. zna~i. odredbama ZOPD. 7. u prvom slu~aju. Cilj oba ova postupka je prestanak postojanja pravnog lica. odnosno subjekat prava. Likvidacija predstavlja takav na~in prestanka rada i postojanja privrednog društva gdje u obzir ne dolazi pitanje i problem namirenja povjerilaca. ali i u praksi. Ovo je bio i jedan od razloga za razdvajanjem materije ste~aja od materije likvidacije u dva odvojena zakonska projekta. odnosno u drugom slu~aju da se namire povjerioci. odnosno vlasnicima privrednog društva koje se likvidira. cjelokupne imovine ste~ajnog du`nika. Kod likvidacije procijenjena vrijednost imovine privrednog subjekta je ve}a od povjerila~kih potra`ivanja. Posebna materijalna pravila vezana za sprovo|enje likvidacionog postupka propisana su. s obzirom da se kod izvršnog postupka sprovodi izvršenje samo na dijelu imovine du`nika. tako da se u pogledu razloga. a po njihovom okon~anju. Sprovo|enjem izvršenja ne dolazi u pitanje daljnji rad i opstanak privrednog društva kao pravnog lica. krajnji cilj je prodaja. odnosno subjekta koji se likvidira. namirili povjerioci. Same ekonomske posljedice kod ste~aja se ogledaju u prodaji cjelokupne imovine prezadu`enog i insolventnog ste~ajnog du`nika i naplati njegovih eventualnih potra`ivanja radi namirenja povjerilaca putem isplatnih redova koji su utvr|eni zakonom. Ukoliko dio imovine preostane ista }e pripasti osniva~ima. Ekonomski cilj likvidacije je tako|er prodaja imovine privrednog subjekta radi podmirenja eventualnih potra`ivanja povjerilaca. 6.utvr|enom zakonom. odnosno osnova za sprovo|enje likvidacionog postupka supsidijarno primjenjuju i odredbe ovog zakona. postupak }e se nastaviti po pravilima koja va`e za ste~aj. a radi realizacije odre|enog potra`ivanja. U pogledu pravnih i ekonomskih posljedica sprovo|enja ste~aja i/ili likvidacije nekog privrednog društva. 377 . kako bi se. Ukoliko se u toku sprovo|enja likvidacije privrednog društva poka`e da imovina ne mo`e da podmiri obaveze. odnosno prezadu`enosti privrednog subjekta. i ne javlja se problem plate`ne nesposobnosti. odnosno unov~avanje. Likvidacija se. utvr|enih zakonom. sprovodi iz nekih drugih razloga. ~ime se ono briše iz sudskog registra. a ostatak imovine da preuzme vlasnik ili vlasnici tog subjekta. a izvršenje se sprovodi kada se radi o prinudnoj naplati samo odre|enog potra`ivanja iz okvira redovnog privrednog poslovanja.

odnosno u skladu sa odredbama Zakona o izvršnom postupku (u daljem tekstu: ZIP). Posebno je definisana situacija kada federalni ministar odbrane odbije davanje saglasnosti. Ranije se ste~ajni du`nik definisao kao preduze}e i drugo pravno lice koje obavlja registrovanu privrednu djelatnost na teritoriji Federacije BiH prema propisima o standardnoj klasifikaciji djelatnosti. ovo pravo je prenešeno u nadle`nost federalnog ministra energije. za sprovo|enje ste~ajnog postupka nad ovim subjektima. ste~ajni povjerioci i vo|enje ste~ajnog postupka955 8. mart 2004. a u okviru reforme u oru`anim snagama Bosne i Hercegovine. bila potrebna saglasnost Federalnog ministarstva odbrane. sprovoditi po pravilima izvršnog postupka. Bez obzira na vrstu i oblik organizovanja ste~ajnog du`nika ste~ajni postupak }e se. u tom slu~aju za obaveze ste~ajnog du`nika solidarno odgovara Federacija BiH. Ste~ajni postupak se ne mo`e sprovoditi nad imovinom Federacije BiH. Izmjenama ZOS-a. prijete}a plate`na nesposobnost. odnosno javnim preduze}ima. opština. pogotovu kada je uvedena i novina da se ste~aj mo`e sprovoditi i nad javnim korporacijama. odnosno kao du`nika pojedinca pod kojim se podrazumijeva komplementar. u pogledu unov~avanja imovine. od dana dobivanja obavijesti od strane ste~ajnog sudije. Saglasnost koja se ne da u roku 30 dana. godine. jedina izmjena se odnosi na to što je. odnosno vlasnici udjela u društvu neograni~ene solidarne odgovornosti. Prema terminologiji ZOPD radilo bi se o sva ~etiri oblika privrednih društava. Kao razlog za otvaranje ste~ajnog postupka uzima se plate`na nesposobnost ste~ajnog du`nika. strana 14-65. gradova i javnih fondova koji se djelimi~no ili u cjelini finansiraju iz bud`eta. smatra}e se kao izdata saglasnost. odnosno javni drugar u komanditnom društvu i osniva~. Radi se zakonskom obliku solidarne odgovornosti koja se uvodi na osnovu posebnog propisa. Ste~ajni zakon. rudarstva i industrije. razni oblici zadruga. Što se ti~e odnosa naspram ste~ajnog du`nika koji proizvodi predmete naoru`anja i vojnu opremu za sprovo|enje ovog postupka potrebna je prethodna saglasnost federalnog ministra odbrane. a sada se ova odgovornost prenosi na imenovanog funkcionera. individualni trgovci i sl.) koji se registruju sa svojstvom pravnog lica po posebnim propisima. u ovom slu~aju to je ZOS. ali se tu svrstavaju i drugi oblici organizovanja (npr. Zakon ste~ajnog du`nika definiše kao pravno lice nad ~ijom se imovinom sprovodi ste~ajni postupak. U ovom dijelu ovo je preuzeto rješenje iz ranijeg zakonodavstva. 378 .3. Ste~ajni du`nik.Komentar i sudska praksa. kao i tzv. Pod prednjom definicijom subjekata nad kojima se ne mo`e sprovoditi ste~ajni postupak treba podrazumjevati i kantone u Federaciji BiH. O~igledno da je pojam ste~ajnog du`nika sada šire odre|en. Plate`na nesposobnost po955 Pobli`e o ovim pojmovima kod: Zdravko Juna~ko. Zagreb.

Pored ovoga i dalje je zadr`ana mogu}nost pobijanja pravnih radnji ste~ajnog du`nika koje je on preduzeo radi ošte}enja povjerilaca. Me|utim. pogotovu kada je posebno izvršeno definisanje šta se sve podrazumjeva pod pojmom tzv.stoji kada ste~ajni du`nik nije u stanju izvršavati svoje dospjele nov~ane obaveze u neprekidnom trajanju od 30 dana. Nije poznato da je ovo rješenje do sada korišteno u našoj sudskoj praksi. izuzev ako je bra~ni drug pristao da i ta imovina bude 379 . Radi se o jednom zasebnom pravnom institutu koji poznaju zemlje tr`išne ekonomije i koji ima svoju istorijsku tradiciju u instituciji du`ni~kog zatvora. Jednoobrazno je rješenje i u uporednom pravu da oni odgovaraju za obaveze društva i svom svojom neunesenom imovinom u društvo. odnosno tzv. Od ovog oblika odgovornosti izuzeta je zajedni~ka te~evina. probijanja pravne li~nosti moglo tra`iti i izvršenje na privatnoj imovini vlasnika privrednog društva. Radilo bi se o prodaji imovine prezadu`enog fizi~kog lica. odnosno radi pogodovanja pojedinih povjerilaca. Ovaj problem se u našem pravu rješava kroz pravila izvršnog postupka. ono što je uvedeno kao novina jeste rješenje iz ZOS-a po kom poslije zaklju~enja ste~ajnog postupka ste~ajni povjerioci mogu ostvarivati svoja preostala potra`ivanja prema du`niku pojedincu prema opštim pravilima gra|anskog prava. Što se ti~e novog rješenja iz ZOS-a naspram izvršenja na imovini komplementara u komanditnom društvu i vlasnika uloga u društvu neograni~ene solidarne odgovornosti radi se samo o dodatnom pojašnjenju primjene odredbi ZOPD vezano za imovinsku odgovornost vlasnika u društvima lica. Postojala je inicijativa i prijedlog u~esnika u izradi ZOS-a da se krug ste~ajnih du`nika proširi i na fizi~ko lice kao pojedinca. odnosno vlasnici kroz parni~ni postupak tu`e kako bi se pljenidbom njihove privatne imovine namirila potra`ivanja ste~ajnih povjerioca. Zaklju~eno je da bi ovakvo rješenje bilo preuranjeno tako da nije ni našlo svoje mjesto u prijedlogu ZOS-a. Ova mogu}nost je postojala i ranije i njenu primjenu je omogu}avala odredba ~lana 6 ZOPD gdje se kroz dokazivanje postojanja tzv. povezanog lica. odnosno drugih isprava koje imaju svojstvo izvršne isprave. u vrijeme dospjelosti. Novim rješenjem ZOS-a otvara se mogu}nost za primjenu ovog pravnog instituta. Rok za preduzimanje pobojnih radnji za raspolaganja bez naknade ili uz minimalnu naknadu produ`en je na 5 godina unazad. odnosno zajedni~ka imovina bra~nih drugova. Prijete}a plate`na nesposobnost postoji kada ste~ajni du`nik prema predvi|anjima ne}e. Iz ovog razloga ste~ajni postupak mo`e da pokrene samo ste~ajni du`nik. neograni~eno solidarno. mo}i da izvršava svoje obaveze. Vidimo da se kao novina u ZOS-u javlja širi krug subjekata nad kojima se mo`e sprovoditi ste~ajni postupak. tj. Radi se o davanju mogu}nosti da se osniva~i. a na osnovu pravosna`nih sudskih odluka. orta~kim društvima. a od dana podnošenja prijedloga za otvaranje ste~ajnog postupka. 9. koje nije u mogu}nosti da izmiruje svoje dospjele obaveze po raznim osnovama.

Ovim je zadr`ano rješenje iz ranijeg zakona. 11. koji nisu ostali u radnom odnosu. Cilj ove odredbe koja je i ranije egzistirala je dosljednije sprovo|enje na~ela monetarnog nominalizma. odnosno