NACIONALNO

I EVROPSI(O
PRNO

Naziv djela: Nacionalno i evropsko pravo Autori: Prof. dr. Veljko Trivun, redaktor Prof. dr. Miloš Trifković Mr. Vedad Silajdžić Mr. Jasmin Hošo Izdavač: Ekonomski fakultet Sarajevo Izdavačka djelatnost Fakulteta Glavni i odgovorni urednik: Dekan Prof. dr. Muris Čičić Urednik: Prof. dr. Dževad Šehić Recenzenti: Prof. dr. Milić Simić Prof. dr. Šefkija Čović Grafički urednik i DTP: Velija Hasanbegović Štampa: VMG grafika d.o.o. Mostar Odgovorno lice štamparije: Vencel Pralas
___________________________________________________ CIP- Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 346 (497.6 : 4) (075.8) TRIVUN, Veljko Nacionalno i evropsko pravo / Veljko Trivun... (et al.). – Sarajevo : Ekonomski fakultet, 2007. – 447 str. ; 24 cm Bibliografija: str. 439-447 i uz tekst ISBN 978-9958-605-99-4 1. Trivun, Veljko COBISS. BH-ID 15846150 ___________________________________________________

SADR@AJ Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13 I UGOVOR O PRODAJI I PRAVO JAVNIH NABAVKI . .15 1. 2. 3. 4. 5. 6. 6.1. 6.2. 6.3. 7. 7.1. 7.2. 7.3. 7.4. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. II 1. 2. 3. Pojam ugovora o prodaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15 Osnovni principi ugovornog prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .16 Obilje`ja ugovora o prodaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .19 Postupak zaklju~ivanja ugovora o prodaji . . . . . . . . . . . . . . .20 Posebne tehnike zaklju~ivanja ugovora o prodaji . . . . . . . . .22 Bitni elementi ugovora o prodaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24 Predmet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24 Koli~ina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24 Cijena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .25 Nebitni elementi ugovora o prodaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .26 Pojam i vrste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .26 Kvalitet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .27 Ambala`a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .27 Transportne klauzule . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .27 Obaveze prodavca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .28 Obaveze kupca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .29 Pojam javnih nabavki . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 Istorija prava javnih nabavki . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .31 Javne nabavke u pravu Evropske unije . . . . . . . . . . . . . . . . .32 Osnovni ciljevi javnih nabavki . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .33 Principi javnih nabavki . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .35 Propisi o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini . . . . . . .36 Uloga i zna~aj lex specialis u pravu javnih nabavki . . . . . . .37 Pojedini pojmovi i definicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .38 Postupci u javnim nabavkama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .42 Selekcioni kriteriji dodjele ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .51 Kriteriji dodjele ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .55 @albeni i revizioni postupci i procedure . . . . . . . . . . . . . . . .55 UGOVOR O ME\UNARODNOJ PRODAJI ROBE . . . .59 Pojam i definicija ugovora o prodaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . .59 Vrste prodaje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .60 Pojam prodaje me|unarodnog poslovnog prava . . . . . . . . . .61
5

4. 4.1. 4.2. 5. 5.1. 5.2. 5.3. 5.4. 5.5. 6. 6.1. 6.2. 6.3. 6.3.1. 6.3.2. 6.3.3. 6.4. 6.4.1. 6.4.2. 7. 7.1. 7.1.1. 7.1.2. 7.2. 7.2.1. 7.2.2. 7.2.3. 8. 8.1. 8.1.1. 8.1.2. 8.1.3. 8.1.4. 8.2. 8.3. 8.4. 8.4.1. 8.4.2. 8.4.3. 8.5. 8.6. 8.7.
6

Izvori prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .64 Izvori me|unarodnog privatnog prava . . . . . . . . . . . . . . . . . .64 Izvori dr`avnog poslovnog prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .67 Sopstveni izvori me|unarodnog poslovnog prava . . . . . . . . .69 Me|unarodne konvencije i opšta na~ela me|unarodnog prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .69 Jedinstveni reglmani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .73 Me|unarodno autonomno poslovno pravo . . . . . . . . . . . . . .74 Sudska i arbitra`na praksa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .75 Dr`avni prinudni propisi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .76 Zaklju~ivanje ugovora o me|unarodnoj prodaji . . . . . . . . . .77 Nove tendencije i faze zaklju~ivanja ugovora . . . . . . . . . . . .77 Posebne tehnike zaklju~ivanja ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . .80 Zaklju~ivanje ugovora prema Be~koj konvenciji . . . . . . . . .83 Ciljevi Be~ke konvencije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .83 Ponuda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .84 Prihvat i perfekcija ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .87 Uloga dr`ave u zaklju~ivanju ugovora o me|unarodnoj prodaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .90 Dozvola i/ili odobrenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .90 Pravo BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .93 Elementi ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .96 Bitni elementi ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .96 Predmet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .96 Cijena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .98 Nebitni elementi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .102 Koli~ina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .102 Kvalitet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .103 Transportne klauzule i ambala`a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .104 Obaveze prodavca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .106 Isporuka robe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .106 Pojam isporuke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .106 Mjesto isporuke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .107 Na~in isporuke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .108 Vrijeme isporuke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .109 Predaja dokumenata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .111 Prenos svojine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .113 Garancije saobraznosti isporu~ene robe sa ugovorom . . . .113 Uporednopravni pregled . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .113 Pojam saobraznosti u Be~koj konvenciji . . . . . . . . . . . . . . .115 Garancija saobraznosti robe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .117 Garancija za pravne nedostatke (zaštita od evikcije) . . . . .119 ^uvanje robe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .121 Ostale obaveze . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .123

9. 9.1. 9.2. 9.2.1. 9.2.2. 9.2.3. 9.2.4. 9.3. 9.4. 9.5. 9.5.1. 9.5.2. 9.5.3. 9.5.4. 10. 10.1. 10.2. 10.2.1. 10.2.2. 10.2.3. 10.3. 11. 11.1. 11.2. 12. 12.1. 12.1.1. 12.1.2. 12.1.3. 12.1.4. 12.2. 12.2.1. 12.2.2. 12.2.3. 13. 13.1. 13.1.2. 13.2. 13.2.1 13.2.2. 14.

Obaveze kupca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .124 Davanje specifikacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .124 Provjera saobraznosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .125 Pojam i zna~aj provjere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .125 Vrijeme provjere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .125 Mjesto provjere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .127 Na~in provjere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .128 Prijem isporuke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .129 ^uvanje robe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .130 Pla}anje cijene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .130 Pojam pla}anja i izvori prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .130 Na~in pla}anja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .132 Mjesto pla}anja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .133 Vrijeme pla}anja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .134 Prigovori zbog nesaobraznosti i pravnih nedostataka . . . . .136 Obavještenja i prigovori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .136 Reklamacija/obavještenje o nesaobraznosti robe . . . . . . . .137 Sadr`aj reklamacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .137 Vrijeme reklamacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .138 Mjesto, na~in i dejstvo reklamacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . .139 Prigovor/obavještenje o pravnim nedostacima . . . . . . . . . .140 Sistem odgovornosti u Be~koj konvenciji . . . . . . . . . . . . . .141 Povreda ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .141 Pojam i principi odgovornosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .143 Odgovornost prodavca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .146 Odgovornost za docnju sa isporukom . . . . . . . . . . . . . . . . .146 Sistem odgovornosti za docnju sa isporukom . . . . . . . . . . .146 Odgovornost za docnju sa jednokratnom isporukom . . . . .147 Odgovornost za docnju sa sukcesivnom isporukom . . . . . .152 ^iš}enje od zadocnjenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .153 Odgovornost za nesaobraznost stvari i prava ili potra`ivanja tre}ih lica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .154 Sistem odgovornosti za nesaobraznost i pravne nedostatke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .154 Prava kupca kada ostaje pri ugovoru . . . . . . . . . . . . . . . . . .155 Prava kupca kada raskida ugovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .158 Odgovornost kupca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .160 Odgovornost za docnju sa prijemom isporuke . . . . . . . . . .160 Pojedina prava prodavca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .161 Odgovornost za docnju sa pla}anjem . . . . . . . . . . . . . . . . .162 Sistem odgovornosti za docnju sa pla}anjem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .162 Pojedina prava prodavca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .163 Prelazak rizika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .164
7

. . . . . . . . . . . Uvod . . . .1. .3. . .184 3. Evropski model EDI sporazum . . . . . . . . . . .179 2. . .196 3. . . .3. . . . . III Pojam rizika i uporednopravni pregled . . . . . . . Direktiva Evropskog parlamenta i Savjeta o okviru Zajednice o elektronskim potpisima . . . Me|unarodni pomorski komitet (CMI) . . . .1. . . . . . . . . . . . . . . .193 3. . . . . . . . . . . 14.171 2. . .3. . . . . .3. .4.1. . . .182 3. . . . . . Zaklju~ivanje ugovora prema Be~koj konvenciji . . . . . . . . . Zaklju~ivanje ugovora po Zakonu o obligacionim odnosima u Federaciji BiH i Republici Srpskoj . . . . . . .191 3. . . Izvori prava relevantni za zaklju~ivanje ugovora elektronskim porukama.4. .192 3. . . . . . . . . . . . . . . . .164 Opšta pravila o prelasku rizika po Konvenciji . . Ekonomska komisija UN za Evropu–RG 4–CEFACT . . . . . Pravni vodi~ o elektronskom prenosu sredstava . . . . . . . . . . . . . . . . . .1. . . . . . . . . . . . . 14. . . . . . . . . . . . . . . .2. . . . . .1.2. . . . .187 3. . . . Izvori prava u Evropskoj Uniji . . . . . .171 2.14. . . . . . .1.5. . Izvori prava vezani za zaklju~ivanje ugovora . .1. . Zaklju~ivanje ugovora po Na~elima evropskog ugovornog prava (Landova na~ela) . . .169 2. . . .1. . Opšti uslovi formularnih ugovora . .172 2. .198 3. . .1. . . Zaklju~ivanje ugovora po UNIDROIT principima .2. . . . . . . .183 3. . . . . .1. .2. .3. . . . . . . .167 ZAKLJU^IVANJE UGOVORA ELEKTRONSKIM PUTEM .2. . . . . . Zakon o elektronskom potpisu Bosne i Hercegovine . . . .1. . .1. .185 3. . Me|unarodna trgovinska komora (ICC) . . . . . . . . . . . . . . . . . .190 3. . . . . . . . . . . . . .2. .2. . .194 3. . . . . UNCITRAL Model zakon o elektronskim potpisima . . .3. . . . . . . . . .4. . . . . . . .190 3. . . . . . .2. . . . . . . . . .185 3. . . . . . . . . . . . . . . . . Komisija UN za me|unarodno trgovinsko pravo (UNCITRAL) . . . . . .3.189 3. Izvori prava u Bosni i Hercegovini . . .3. . . . . . . . . . . odnosno upotrebom IKT . . . . . . . . . . . . . . . . . .195 3. . . . Direktiva o odre|enim pravnim aspektima elektronske trgovine na unutrašnjem tr`ištu E-Commerce Direktiva) . . . . . . . . . . . .3. . Opšte karakteristike rada me|unarodnih organizacija i njihove regulative elektronske trgovine . Zakon o zaštiti potroša~a u BiH . . . .1. . . . . .173 2. Model zakon UNCITRAL-a o elektronskoj trgovini . . . . . . . . . . . . . . . .2.176 2. . . . . . . . . .2. . . . . .184 3. . . . . . Nastanak ugovora po Na~elima evropskog ugovornog prava . . . . . .3. .1. .3.169 1. . . . . Odluka Centralne banke BiH o reguliranju pravila za utvr|ivanje elemenata za vjerodostojnost elektronskog potpisa . . . . . . . . . . .1. . . .201 8 . .188 3. . . . . . Odluka Centralne banke BiH o minimalnim uvjetima koje mora ispunjavati kvalificirano certifikaciono tijelo koje izdaje kvalificirane certifikate za elektronski potpis . . . .1. . . . . . . . .1.165 Pravila za distancionu prodaju . . . .1.2. . . . . . .

6. .8. . . . Zaklju~ivanje ugovora elektronskim proukama. . Struktura budu}e e-legislative BiH . EDI ugovori . . . . . . . . . . Zaklju~ci . . . . . . . . . . . . . . . . .4. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3. . .3.257 6.1. . . . . . . . .1. .222 4. . . . . . . .6. Isporuku ili na~in izvršenja ugovorne obveze . .1. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1. Elementi zaklju~enja ugovora . .1. . . . . . . Nacrt Uredbe o ustrojstvu i vo|enju evidencija davaoca usluga certificiranja . . . . .4.4. . . . . . Nacrt Uredbe o uslovima za povezivanje evidencija izdanih i opozvanih certifikata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3. Digitalni potpis . . . . . . . . . . . . Kriptografija . . . . .1. . . . . . .233 4. . . . . . . . . .5. Zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu u entitetu RS . . . . . . . . . . . . . . . . . . .258 9 . . .1.2. . . . . . valuta i na~in pla}anja . . . . . . . . . . . . . . . Klauzula o opštim uslovima poslovanja . . . . . . . . . . .3. . . . . . . . .1.4. . . . . . . . . . . . . . . . . . .1. . . . . . . . . .223 4. . . . . odnosno upotrebom IKT u pravu BiH . .2. . . . .254 5. . . . . . .5.3. . . . . . . . . . . . . . .3. . . .217 4. . Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa . . . . . . . . . . . . . . . .3. . . . . . . . . . . . . . .7.213 4. . . . . . . . . . . . . . .1. XML standard . . . . . . . .1. Punktacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .232 4. .3. .236 4. .7. Elektronski potpis i enkripcija . . . . . . . . . .226 4. . . . .227 4. odnosno putem IKT u pravu Evropske unije . . .217 4. . . . . . . . . . . . .229 4. Mjesto i vrijeme zaklju~enja ugovora . . Elektronsko poslovanje u Nacrtu novog Zakona o obligacionim odnosima Federacije BiH i Republike Srpske . . . . . . . Klauzula o ograni~enju ili isklju~enju odgovornosti za odre|ene slu~ajeve . . Preliminarni kontakti (reklamiranje na internetu) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .227 4. . . . .217 4. . . . . .248 5. . . . Ponuda . . . . . . . . . . . . .239 5. . . .211 4. . . . . . Prihvat . . . . . . . . . . Geografske limitacije . Mjerodavno pravo . .219 4. . . . .3.222 4. . . . . . . . . . .2. . . .1. .250 5. . . Elektronski potpis–problemi primjene elektronskog potpisa . . . . . . . . . . . . . . . . . .5. . .219 4.7. . . . .1. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .230 4. . Distinkcija izme|u ponude i poziva na davanje ponuda . .1. . . . . .1.223 4.6. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Novi trendovi u zaklju~ivanju ugovora .7.239 5. . . . . .2. . Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa .231 4. . .220 4. . . . . . . . . . . . . . . . . Na~in zaklju~enja ugovora . . . . . . . . . .239 5. . . . .212 4. . . . . Tehnologija zaklju~ivanja ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1. . . . . .3. . . . . . . . . . . . . . .2. . . . .1. .4. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .212 4. .8. .3. . . . .2. . .238 5. . . . . . . . . . . . . . . . . .256 5. . . . . . . . . . . Zaklju~ivanja ugovora elektronskim porukama. . .3. . . . . . . . . .9. Cijena. . . . . . . . . . . . .1.3. . . . . . . . . . . . . . . . . Nacrt zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH . . . . . . . . . . . . . .7. . .1. . . . . . . . . . .1. . .

. . . . . . . prava srodnih autorskim pravima i prava industrijske svojine . .293 Harmonizacija pravne zaštite potroša~a u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine . . 7. . . . . . . . .279 Sociološki. . . . . . . . . . . . . . .1. . . . . . . . . .276 Zaštita potroša~a kao sredstvo i mjera ekonomske i ekološke politike . . . . .pravna zaštita autorskih prava . . . . . . . . . . . . . . . . . 6. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7. . . . . . . . . .295 Pravna zaštita potroša~a u okviru trgovine na daljinu i sa aspekta korištenja informaciono-komunikacionih tehnologija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2. . . . . .264 Zaštita potroša~a u pravu Evropske unije-istorijski razvoj . . . . . . .268 Istorijat i izvori prava zaštite potroša~a u pravu Bosne i Hercegovine . .274 Pravo potroša~a na zdravu okolinu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .312 Postoje}a zakonodavna regulativa/pravna vrela i pristup . . . . . 2. . . .315 Autorsko. .7. kulturološki i politi~ki aspekti zaštite potroša~a . .pravna/gra|ansko. . . . . .263 Istorijski razvoj prava zaštite potroša~a . . . .275 Pravo potroša~a na organizovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5. . . . . . . . . . . . . . . . . 2. . . . . . . . . . . . .309 Uvod . . . . . . . . . . 10. . . .303 Perspektive razvoja prava potroša~a u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine . . . . . . . . .1. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .267 Odnos potroša~kog prava Evropske unije i ostalih pravnih sistema ~lanica . . .272 Pravo potroša~a na informisanje i obrazovanje . . . . . . . . . . . . . . . 3. . . . .263 Uvod . . . . . 9. . . . . 7. . . 11. . IV 7. .281 Aspekti pravne zaštite potroša~a putem pravila o nelojalnoj konkurenciji i opštih pravila obligacionog prava . . . . . . . . . . . .266 Faze razvoja politike zaštite potroša~a u Evropskoj uniji . . . . . . . . . . 10 V PRAVNA ZAŠTITA POTROŠA^A . . . . . . . . . . .283 Institucionalna organizacija zaštite prava potroša~a u pravu Bosne i Hercegovine . . 5. . . . . . . . . .6. . . . . . . . . . .270 Pojedina prava i pojam potroša~a . . . . . . . . . .331 . . . . . . . . . . . . 13. .2. . . . . . 1. . . . . 3. . . . . . . . 7. . . . . . . .321 Krivi~no-pravna i administrativno-pravna zaštita autorskih prava . . . . . .275 Pravo potroša~a na glas i zastupljenost . . . .309 Zajedni~ki pravni propisi na nivou Bosne i Hercegovine i pravni osnov za zajedni~ko zakonodavstvo na nivou BiH 310 Zajedni~ki pravni propisi u oblasti autorskih prava. . . . . . 4.276 Pravo potroša~a na nadoknadu štete . . . .306 PRAVO INTELEKTUALNE SVOJINE . . . . 7. . . 7.292 Harmonizacija pravne zaštite potroša~a prema pravilima komunitarnog prava . . . . . . 13. 5. . . . . . . . . 12. . . . . . 8.4. . . . . . . . . . . . . . . . . . .3. . . 4. . . . . .276 Ostala prava potroša~a . . . .1. . .273 Pravo potroša~ na zaštitu zdravlja i sigurnosti potroša~a . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13. . . . . . . . . . . . . 7. . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Organi za sprovo|enje ste~ajnog postupka . . . . . . . . . .355 4. . . . . . .3. . . . . . . .5. . . . . . . . . . . . .7. Pojam prava privrednih društava . . . Odgovornost privrednih društava za obaveze drugih pravnih subjekata . . . . . . . . . . . . . . . . . . Odgovornost osniva~a za obaveze privrednih društava . . . . .401 11 . . . . . . . . . .385 4. . . . . . . . . . .1. . . . . . . . . . .353 3. . . . . . . . . . . . . . . . . .378 4. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .347 3. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1. . . . . Organi za sprovo|enje likvidacionog postupka . . . . . . 8. . . . . . Odgovornost privrednih društava za obaveze . .397 7. . . . . . . . . . .340 VI TIPOVI PRIVREDNIH DRUŠTAVA I OBLICI KORPORATIVNE ODGOVORNOSTI . . Privredno društvo . . . . . . . . . . . . . . . . . .341 1. . . . . .2. . . . . . . . . . . . . . . Odgovornost društava kapitala za obaveze . . . .382 4. . . . .349 3. . . . Pravne posljedice otvaranja ste~ajnog postupka . . . . . . . . . . . . .2. . . . . . . Opšte pravne posljedice otvaranja ste~ajnog postupka .1. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Posebni organizacioni oblici privrednih društava . . . . . . Odgovornost personalnih privrednih društava za obaveze . . . . . . ste~ajni povjerioci i vo|enje ste~ajnog postupka . . . . .342 2. Skupština povjerilaca . . . . .345 3. . . . . . . . . . . Razlika privrednih društava od drugih oblika organizovanja . . .394 7. . . . . . . . . . . .397 7. . . . . .386 4. . .2. . . . . . .363 4. . . . . . . . .376 3. . . . . . . .1. . . Ste~ajni sudija . . . . .341 1. . . . . . . . .4. . . . . . . . . Pojam privrednog društva . . Uvod . . . . . Pravne posljedice otvaranja ste~ajnog postupka vezane za ispunjenje pravnih poslova . . . . . . . . . . .4. . . Privredno društvo i javno preduze}e . .368 VII STE^AJNO PRAVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Društva kapitala . . . . . . . . . .1. . . . . . 9. . . . . . . . . . . .1. .3. . .375 1. . . . .383 4. . . . . . . . . .5. . .1. . . . Sistematika privrednih društava . . . . . . . . . . . . . .392 6. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .359 4. . . . . . . . . . . Ste~ajni upravnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . Privremeni ste~ajni upravnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .335 Radno-pravna zaštita autorskih prava . .1. . . Odgovornost za obaveze u osniva~koj fazi privrednog društva . . . . Ste~ajno pravo i njegove posljedice .337 Primjeri pojedinih klauzula o zabrani povreda autorskih prava . . . Pravo privrednih društava . . . . . . . . . . . . Otvaranje ste~ajnog postupka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .349 3. . . . . . . . . . . . . . . Probijanje pravne li~nosti .353 3. . . .2. . . . . . . . . . . .367 4. . . . . . . .354 4. . . . . .3. . .345 2. . . . . . . . . . . . . . . . . .6. . . . . .390 4. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Odbor povjerilaca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Upravno-pravna zaštita autorskih prava . . . . . . . . . . . . .364 4. . . . . . . . . . . . . . .391 5. . . .375 2. . . . . . . . . . . . . . . . . . .354 4. Personalna društva . . . . . . . . . . . . . . . Ste~ajni du`nik. . . .4. . . .

. . . . . . . . . . . . .4. . Uloga Evropske komisije u provedbenom postupku . . . . . . . . . .432 4. . . .435 IX KORIŠTENA LITERATURA . .403 8. . . . . . .426 2. . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sloboda pru`anja usluga . . . . Primarno i sekundarno pravo Zajednice . . . .5. . . . . . . .439 12 . . . . . . . . . . . . .2. . . . . . . . . . . .6. . . .1. Zaklju~enje ste~ajnog postupka . . . . . . . U~inci potvr|enog ste~ajnog plana . . . . . . . . .2. . . . . . . . . . . . . . Harmonizacija legislative Bosne i Hercegovine sa komunitarnim pravom EU . . . . . . . . Direktive po pojedinim oblastima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .428 2. . . . . . . .1. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5. . . . . . . . . . . . . . . . . . . Direktive o cestama i sigurnosti saobra}aja . me|unarodno obi~ajno pravo i op}i pravni principi . . . . . . . . . . . .428 2. .plan reorganizacije u ste~ajnom postupku . . . .3. . . . . .6. . . . . . . .415 13. . .430 3. . . . . Sloboda poslovnog nastanjivanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .420 15. . . . . . . . . . . . . . . . . . Sloboda kretanja i boravka . . . . .418 14. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Direktive . . . Izvori evropskog prava . . . . . .429 2. . . . . . . .430 3.422 VIII KOMUNITARNO PRAVO EVROPSKE UNIJE . . . . . . . . . . . . . . . Slobodan promet robe . . . . . . . . . .430 3. . . . . . . . . . . .435 5. . . .1. . Direktive o zaštiti voda . . . . . Pravne posljedice otvaranja ste~ajnog postupka koje se odnose na pobijanje . . . . . . . . . . . Namirenje povjerilaca . . . .433 4.4. . . . . . .431 3. . . . .1. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .432 4. . . . . . . . .7. . Nadzor nad ispunjenjem ste~ajnog plana . . . . . . . Preporuke i mišljenja . . . . . . . . Priprema reorganizacije ste~ajnog du`nika . .3. . . .432 4. . . . . . . . Primarni izvori prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .427 2. . . . . . . . .426 1. . . . . . . . . . Pravne posljedice otvaranja ste~ajnog postupka koje se odnose na prebijanje . . . . . . . . . .430 3. . . . . .3. . . . . . . . . . . . . . . . . . .433 4. . . . .409 11. . . . . . . . . .2. . . . . . . . . . . . . Direktive o o~uvanju ~isto}e zraka . . . . . . . . . . .404 9. . . . . . . .434 4.426 2. Direktive o okolišu . . . . . .428 2.434 4. . . . . . . . . . . . . Direktive o energetskoj politici . . Direktive o zaštiti potroša~a . . . . . . . . . . . . . . Direktive o upravljanju otpadom . . . . . .4. Prihvatanje i potvrda plana . . . . . . . .429 3 Pojedine slobode u okviru komunitarnog prava EU . . . . . . . . . . . . . . . . . Odluke . . . . . . . . . . Me|unarodni sporazumi. . . . .425 1. . . . . . . . . . . . . . Sloboda kretanja kapitala i pla}anja . .407 10. . . . . .410 12. . . . . . . . . . .431 4. . Sekundarni izvori prava . . .2. . . . .7. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . .5. . . . . . . Uredbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .425 1. . . . . . . . . . . . . . . . . . .3. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Radi se o obaveznom predmetu koji se izvodi na postdiplomskom MBA studiju organizovanom zajedni~ki od strane Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Univerziteta u Torinu 13 . Nadalje sve više je prisutna ~injenica primjene me|unarodnog prava u poslovanju uva`avaju}i ~injenicu da se poslovanje svakim danom sve više internacionalizuje. komunitarnim pravom Evropske unije. Situacija se nadalje uslo`njava sa pojavom preuzete obaveze da se doma}e zakonodavstvo harmonizira sa. pokušaju obraditi najva`nija pitanja i pravni problemi sa kojima se danas privrednici susre}u u svom svakodnevnom radu i poslovanju. u zadnje vrijeme. te se ~ak i nazivaju na taj na~in. I ne samo sa komunitarnim pravom Evropske unije ve} i sa brojnim konvencijama pojedinih me|unarodnih i regionalnih organizacija. Naredne stranice predstavljaju pokušaj da se za potrebe studenata postdiplomskog studija Ekonomskog fakulteta u Sarajevu (MBA studij posebno) i Pravnog fakulteta u Sarajevu.Predgovor Pravni poredak Bosne i Hercegovine predstavlja primjer jednog od najslo`enijih oblika pravnih ure|enja koji proizilazi iz osnovnih postulata Dejtonskog mirovnog sporazuma. Potom na red dolaze brojne ratifikovane me|unarodne konvencije kao i domašaji evropskog komunitarnog prava. te kantona u okviru Federacije Bosne i Hercegovine dovodi i do mogu}nosti i realnosti pojave sukoba zakona u okviru jednog suvereniteta. prije svega. pojavljuje sve ve}i broj zakonskih i podzakonskih akata koji ure|uju pojedina pitanja. U ovakvoj situaciji uslovi poslovanja za privrednike postali su izuzetno slo`eni. Prvi su tzv. Drugi su zajedni~ki zakoni koji va`e jedinstveno za oba entiteta. Kreiranje sadr`aja je izvršeno prilikom kreiranja syllabus-a za predmet: „Nacionalno i evropsko poslovno pravo“. Javljaju se dvije vrste zakonskih akata. Postojanje entiteta. okvirni zakonski akti koji daju zajedni~ke osnove za entitetsko zakonodavstvo. Sve to predstavlja preduslov punopravnog ~lanstva i pristupanja Bosne i Hercegovine ovim integracijama. Prosto je nemogu}e danas na jednom mjestu sublimirati ili samo popisati sve one zakonske i podzakonske akte koji se kao imperativni susre}u na nacionalnom planu. Iz ovih obaveza proizišla je i jedna posebna situacija da se na dr`avnom nivou Bosne i Hercegovine.

Pored svake od obra|enih pravnih tema navedeni su autori i autori i koautori ponaosob. a posebno kod me|unarodne prodaje. Profesor dr. Ujedno se prof. te elektronskog poslovanje i osnova evropskog komunitarnog prava. Izbor je fokusiran na slijede}e teme: ugovor o prodaji i pravo javnih nabavki. Elemenat internacionalizacije je prakti~no prisutan u svim odabranim oblastima. Iz samog odabira tema vidljivo je da u njima preovladavaju teme koje najviše dodirnih ta~aka imaju sa poslovnim pravom. pravne zaštite potroša~a. pravo intelektualne svojine. godine 14 . dr Veljko Trivun pojavljuje i kao redaktor cjelokupnog teksta i samostalan obra|iva~ pojedinih tema. tipovi privrednih društava i oblici korporativne odgovornosti. te da su iste obra|ene s obzirom na pozitivno stanje doma}e i me|unarodne legislative. Radi se o pokušaju da se obrade najva`nija pitanja i pravni problemi sa kojima se danas privrednici susre}u u svom svakodnevnom radu i poslovanju. Izbor materije je izvršio prof. ali i aspektima me|unarodnog poslovanja.Scuola di Amministrazione Aziendalle. Veljko Trivun Sarajevo. Redaktor i autori se nadaju da je izvršen adekvatan odabir oblasti i tema. te u razradu pojedinih dijelova uveo pojedine autore samostalno ili je to ura|eno zajedni~ki. elektronsko poslovanje. a što više daje na njihovom zna~aju i aktuelnosti. pravna zaštita potroša~a. ste~ajno pravo i komunitarno pravo Evropske unije. ugovor o me|unarodnoj prodaji robe. juni 2007. elektronskog poslovanja. dr Veljko Trivun.

3 Prof. a kupac se obavezuje da prodavcu isplati cijenu. Sarajevo. godine strana 21. prof. Savremeni poslovni `ivot unio je u posao prodaje neke nove elemente koji su rezultat kako primjene novih tehnika zaklju~enja pravnih poslova tako i rezultat potrebe da se poslovni promet odvija što br`e. 2 Zakon o obligacionim odnosima („Sl. 15 . prof. on je ipak u`i pravni institut. Sarajevo. prodaja je neposredni izraz procesa razmjene R . Ugovor o prodaji je rezultat sporazuma stranaka o razmjeni robe za novac. dr Veljka Trivun. s tim što je prvi dio koji se odnosi na tradicionalne oblike ugovora o prodaji preuzet u skra}enoj verziji iz univerzitetskog ud`benika: „Poslovno pravo. vrijedonosni papiri i pravo konkurencije“. Pravno. posmatrano sa stanovišta legislative. ugovori. U slu~aju da je predmet prodaje pravo prodavac se obavezuje da kupcu pribavi prodato pravo. prodaja predstavlja posao kojim se normativno ure|uje i pod zaštitu dr`ave stavlja razmjena robe za novac. U prvom slu~aju govorimo o 1 Ovo poglavlje predstavlja samostalnu obradu re`ima javnih nabavki od strane prof. Ekonomski fakultet u Sarajevu.I UGOVOR O PRODAJI I PRAVO JAVNIH NABAVKI1 1. Pored ovog trenda postoji i ve} je i u nas za`ivjela u praksi jedna nova tendencija. godine. dr Miloš Trifkovi}. a to je da se prodaja koja se vrši od strane „dr`avnih organa“ ili tzv. ugovori. predstavlja ugovor kojim se prodavac obavezuje da stvar preda kupcu tako da kupac stekne pravo raspolaganja. broj 2/92. Ugovor o prodaji je neodvojivo povezan sa drugim ugovorima koji mogu da ~ine njegov sastavni dio ili pak da se prodaja pojavljuje kao pravni posao u okviru drugih kompleksnijih ugovora. dr Veljko Trivun. odnosno pravo svojine. Iako ugovor predstavlja ki~mu posla prodaje.R1.2 Ekonomski posmatrano.N1 . ugovornih organa potpada pod poseban pravni ekonomski re`im koji je neovisan od klasi~nih postulata ugovornog prava. Svi oni su ~esto sastavni dio kompleksnijih poslovnih i pravnih operacija. Sarajevo 2004. dr Mili} Simi} i doc. a kada vršenje tog prava zahtijeva i dr`anje stvari. Pojam ugovora o prodaji 1. prof. 13/93 i 13/94).N . „Poslovno pravo. Ugovor o prodaji. vrijedonosni papiri i pravo konkurenicje“. da mu preda i stvar. Ekonomksi fakultet Univerziteta u Sarajevu. dr Mili} Simi} i docent dr Veljko Trivun. ~lan 454. Ona je osnovni posao prometa robe i sastoji se u razmjeni robe za novac.3 2. 2004. Posao prodaje obuhvata ukupnu pravnu regulativu ekonomskog odnosa stranaka. list R BiH“. dr Miloš Trifkovi}.

te upotreba razli~itih sredstava komunikacije koja se koriste prilikom zaklju~ivanja ugovora. elektronski ugovori. javljaju i fizi~ka lica isklju~ivo sa svojstvom kupca i to u onim slu~ajevima kada se javljaju kao kupci roba kod privrednih društava koji iste stavljaju u promet u okviru svoje registrovane djelatnosti. 3. ~lan 8-18.poslovanju upotrebom informaciono-komunkacionih tehnologija ili elektronskom poslovanju. Danas mo`emo govoriti o egzistiranju razli~itih tipova ugovora o prodaji. pravni re`im u~esnika prodaje. kao i drugi pojavni oblici. Razlikovanje pojedinih oblika prodaje mo`e se vršiti po osnovu razli~itih kriterija. prodaja od vrata do vrata. Ugovorno pravo je zasnovano na odre|enim principima. prodaja po uzorku ili modelu. Kao subjekti poslovne prodaje danas se. Osnovni principi ugovornog prava 5. sve ~eš}e. Sam princip pacta sunt servanda Zakonom je regulisan ~lanom 17 na sijede}i na~in: „U~esnici u obligacionom odnosu su du`ni da izvrše svoju obavezu i odgovorni su za njeno ispunjenje. U odnosu na osnovnu verziju ugovora o prodaji pojavljuju se i prodaje sa posebnima utana~enjima. str. 5 Zakon o obligacionim odnosima. Svaki od principa je imanentan suštini ugovornog prava. 6 Zakon obligacionim odnosima. te prodaji uz upotrebu informaciono-komuniakcionih tehnologija (e-ugovori). Osnovi razlikovanja su: subjekti ugovora. ~lan 527-551.5 Radi se o slijede}im posebnim vrstama ugovora o prodaji: prodaja sa pravom pre~e kupnje. predmet ugovora. a u drugom slu~aju o pravu javnih nabavki. Mo`e se govoriti o prodaji gra|anskog. 2. a u ovisnosti od fakti~kog stanja domašaji su mu razli~iti. Poslovnopravna prodaja se zaklju~uje masovno. a njen osnovni cilj jeste sticanje prometnih vrijednosti stvari i dobiti. kupovina investicione opreme. prodaja sa zadr`avanjem prava raspolaganja. te sredstva koja se koriste pri zaklju~enju ugovora. pokretne stvari kao predmet. prava javnih nabavki. Naravno da je najinteresantnija prodaja poslovnog prava koju kakaterišu privredna društva kao subjekti prodaje. odnosno prava svojine i prodaja sa obro~nim otplatama cijene. 23.4 4. prodaja sa specifikacijom. Zbog toga je u njoj podjednaka pa`nja posve}ena i prelasku svojinskih prava i prelasku rizika.6 Ugovorno 4 Ibidem. prodaja internetom. trajno i profesionalno. 16 . me|unarodnog poslovnog prava. Obaveza se mo`e ugasiti samo saglasnoš}u volja u~esnika u obligacionom odnosu ili na osnovu zakona“. Radi se o klasi~nim principima obligacionog prava koji su osnov i zaklju~ivanja pojedinih ugovora. 20 i 25. kupovina na probu. poslovnog prava. Savremeni promet stvara nove neimenovane slu~ajeve ugovora o prodaji ili druge vrste izvedenih ugovora: lizing.

koju odgovorno lice bez svoje krivice ne mo`e izvršiti. ~ije je ispunjenje bez njene krivice postalo nemogu}e. Princip pacta sunt servanda svoje porijeklo vodi iz rimskog prava i njegova suština izra`ava se njegovim doslovnim prevodom da je ugovor zakon za ugovorne strane. a ravnopravnost proisti~e iz rješenja koja su prisutna u pozitivnom zakonodavstvu. osloba|a obaveze (lex non cogit ad impossibilia) va`ilo je pravilo „niste trebali da budete toliko ludi da stvarate apsolutnu obavezu i morate platiti za svoju ludost“.pravo polazi od osnovnog principa slobode ure|ivanja obligacionih odnosa. Iz ovog perioda poti~u i elementi koji su vezani za nastanak teorije i pravnog instituta zelenaškog ugovora. takvo lice ne}e odgovarati za neis7 „Razgovor je razgovor a ugovor je zakon strankama“. on je morao opraviti i onda kad bi izgorjela u po`aru ili bila porušena od neprijatelja… Umjesto da se ide za pravilom kontinentalnog pravnog sistema da se stranka. Beograd 1967. godine strana 48. dopušteni. ako je zakupac ugovorio da opravi ku}u. na prvi pogled. ona je du`na da to izvrši uprkos ma kakvom doga|aju koji je nastupio sa neminovnoš}u. Me|usobni odnosi ne smiju biti contra legem. „Kada jedna strana sopstvenim ugovorom stvori za sebe obavezu ili teret. Uzajamnost me|usobnih davanja ili na~elo ekvivalencije. moraju biti ravnopravni. citat iz presude u slu~aju Paradine Jane iz 1647. ne bi bilo imanentno tr`išnom privre|ivanju. jer se on mogao protiv toga obezbijediti ugovorom koji je zaklju~io“. od strane pravnog poretka.7 Bez obzira što pravni princip pacta sunt servanda poti~e iz rimskog prava suština njegovog domašaja najbolje se ogleda kroz primjere iz sudske prakse u Engleskoj i Francuskoj u XVII vijeku. 6. 7. Ure|ivanje me|usobnih odnosa odvija se u skladu sa na~elom autonomije volje. odnosno moraju biti.8 Ovako postavljen princip apsolutnosti obaveze podrazumijevao je da ako je neka obaveza ustanovljena zakonom. Me|utim. time i ugovornim odnosima. Prema tome. Kao specifi~ni izdvajaju se i principi uzajamnosti me|usobnih davanja kao i princip pacta sunt servanda. Domašaji principa ravnopravnosti se`u sve do klauzule nacionalnog tretmana u okviru re`ima direktnih stranih ulaganja. Razlog je taj što se u ove dvije zemlje najdu`e i u apsolutnoj formi zadr`alo dejstvo principa pacta sunt servanda. 17 . ali u duhu osnovnih pretpostavki obligacionog odnosa. U duhu prednjeg su i principi zabrane stvaranja i iskorištavanja monoploskog pola`aja. 8 Citat prema Krulj dr Vrleta: „Promijenjene okolnosti i ugovorna odgvornost“. bez obzira kako posmatrali ovaj princip on ide za tim da nije dozvoljeno pretjerano se bogatiti na ra~un drugog. ~lan 1020 Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru. godine. U~esnici u obligacionim. Radi se o postulatu koji svoju egzistenciju duguje u~enju kanonskog prava koje se`e iz srednjeg vijeka još od vremena Tome Akvinskog. kao i prekomjernog ošte}enja.

da uzme u obzir vrijeme i okolnosti u cilju izmjene onog što su stranke ugovorile i zamijene novim klauzulama one koju su stranke slobodno prihvatile … Ovakav stav je podr`ala i francuska pravna teorija kroz mišljenje da … pravda. Postojalo je i pravilo da du`nik ne odgovara ako obavezu nije mogao ispuniti zbog više sile (vis maior). Isto stanovište je zauzela i francuska sudska praksa u „vode}em slu~aju“ u sporu oko Kraponskog kanala. 25. cit. odnosno ako ugovorna obaveza nije ispunjena onako kako glasi (in forma specifica). Ali. tako|er. za sud mo`e biti mjerodavno samo jedno pravilo: poštovanje obe}ane vjere“. Kasacioni sud je u ovom slu~aju zauzeo stav „da ni u kom slu~aju ne spada u nadle`nost sudova. odnosno o dva principa u vezi sa primjenom klauzule rebus sic stantibus. ako bi se to lice ugovorom bezuslovno obavezalo da }e nešto u~initi. Kanonsko pravo srednjeg vijeka. Ispunjenje obaveze moralo je biti mogu}e u momentu zaklju~enja ugovora.9 U francuskoj sudskoj praksi kasnije je došlo do ubla`avanja ovakvog stava donošenjem Zakona Faillat 1916. op. pod promijenjenim okolnostima. Iako pravni princip pacta sunt servanda korijene vu~e iz rimskog prava i ono je poznavalo izuzetke koji su ubla`avali krutost ovog pravila. moral i društveni poredak zahtijevaju da ~ovjek dr`i rije~ koju je dao. kao i za slu~aj propasti individualno odre|ene stvari bez krivice du`nika.punjenje. str. neka zakonodavac interveniše po potrebi u vanrednim periodima krize. godine. Ova rješenja iz rimskog prava svoje ishodište nalaze u ideji da se od du`nika ne mo`e zahtijevati da ispuni ono što nije mogu}e. Ovakvi stavovi su zaokru`eni sa shvatanjima postglasatora (Andrea Aliati i De Luca) koji govore o „nastupanju nekih nepredvi|enih uzroka. 18 . Ugovor je bio ništav ako je ~inidba bila nemogu}a (npr. res sacra ili res extra commercium). ono ne mo`e izbje}i odgovornost dokazuju}i da je ispunjenje s obzirom na razvoj doga|aja postalo nemogu}e. a u bitnom su uticale na izvršavanje ugovornih obaveza. to ne zna~i da ne treba uva`avati okolnosti koje su nastupile po zaklju~enju ugovora. Ovakav stav se susre}e i kod Svetog Tome Akvinskog: „… da bi jedan ~ovjek bio du`an da ~ini ono što je obe}ao treba da su sve okolnosti ostale iste… on nije nevjeran ako ne ispuni ono što je obe}ao jer su se uslovi promijenili“ (Suma Theologica Sancti Thomae Aquinatis). povla~i za jednu stranu takvu štetu da bi to predstavljalo „fla9 Krulj dr Vrleta. ma koliko izgledala pravedna takva odluka. prodaja stvari koja ne postoji) ili pravno nemogu}a (prodaja stvari koje su bile npr. Tako se u Gratiani Decretum navodi „da nema ni dvoli~nosti ni la`i ako se ne odr`i obe}anje zbog toga što je neka nepredvi|ena okolnost u~inila da njegovo izvršenje postane opasno ili posebno štetno za obvezno lice“. a koja se primjenjuje kod ugovora sa du`im rokom trajanja ili kada postoje obaveze sa sukcesivnim prestacijama i ako izvršenje neke obaveze. je uva`avalo odstupanja od pravnog principa pacta sunt servanda. takvih da stranke ništa sli~no nisu mogle zamisliti“.

stav 2 Zakona o obligacionim odnosima (dalje: ZOO). zakon za pojedine vrste prodaje propisuje pisanu formu ugovora. 19 . i srpski Gra|anski zakonik (paragraf 538 i 912) „ugovor se mo`e samo o onim stvarima u~initi koje me|u ljudima prolaze i koje su mogu}e i dozvoljene… ako stvar jedna opredeljena. ~lan 462. No. još neka komparativna rješenja iz prošlosti. Time je on i lukrativne prirode. treba imati u vidu da se ova osobina ja~e ispoljava kod osnovnih.. du`nik treba da povrati što god je primio u ime onoga što bi trebalo da izvrši. Izuzetno. taki dug i sam prestaje (~lan 623)… kada je izvršenje slu~ajem postalo nemogu}e. ako li je nešto ve} izvršio tad }e se to srazmjerno ura~unati njemu u korist“ (~lan 624). Ugovor se zaklju~uje sporazumom stranaka i konsenzualan je.10 Ilustrativna su. strana 18. nego kod prava i obaveza koja ih prate. što pak još primio nije ne mo`e više tra`iti. ali uz pomenute izuzetke (~lan 914) tipa „što nije mogu}e nijesi ni du`an … kad se du`nik podvezao da }e dati ili u~initi nešto što je zasebno odre|eno. stav 2 ZOO ka`e: „Ponuda u~injena telefonom. da ni u ceni du`nik stvar propalu du`an naknaditi nije“. Obilje`ja ugovora o prodaji 8. prestaje obaveza sasvim lako. tako da ugovor postoji i kad cijena nije odre|ena sporazumom stranaka.grantnu nepravdu“. Komutativnost ozna~ava uzajamnu podudarnost obaveza i prava stranaka: ono što je obaveza jedne. op. dvostrano obavezan i komutativan. 3. Opšti imovinski zakonik za Crnu Goru je propisivao da ugovor treba ispuniti onako kako glasi (~lan 1020). ct. Ugovor o prodaji je teretan. posti`e u bilo kojoj formi. pravo je druge stranke. Sli~na pravila sadr`i i austrijski Gra|anski zakonik (paragraf 878 i 1447) … „što je upravo nemogu}e ne mo`e biti predmet punova`nog ugovora… kad kakva odre|ena stvar sasvim slu~ajno propadne prestaje svaka obaveza i du`nik nije ni obavezan ni vrijednost iste stvari naknaditi…“ Isto tako. teleprinterom ili neposrednom radio vezom smatra se kao ponuda prisutnom licu“. u ovom pogledu. Forma tada dobija svojstvo bitnog elementa. Fakti~ko je pitanje kako }e se dokazivati pojedini elementi ovog ugovora ukoliko je isti zaklju~en nekim od savremenih sredstava komunikacije. pa bez njegove krivice to postane nemogu}e. u na~elu. Sporazum stranaka se. a dug dolazio od uzajamnog ugovora. Za njegov nastanak ili dejstvo nije potrebna predaja stvari koja je predmet ugovora.11 10 Citat prema Krulj dr Vrleta. slu~ajno propadne. na koju se ko kao du`nik podvezao. Teretnost se kod privredne prodaje pretpostavlja. U vrijeme izrade ZOO kao sredstva komunikacije pobrojana su ona koja su bila poznata u tom momentu. 11 Tako ~lan 40. Naše pravo ne poznaje dokaznu formu (ad solemnitatem) i ugovor prodaje poslovnog prava tretira se kao neformalan pravni posao.

9. Dejstvo ugovora predstavljaju pravne i ekonomske posljedice koje on proizvodi. Te posljedice mogu biti prelazak svojine sa prodavca na kupca ili nastanak obaveze na isporuku stvari, ali i nastanak obaveze da se izvrši prijem stvari. Ugovor o prodaji ima stvarnopravna i obligacionopravna dejstva i ista mogu biti razli~ita u ovisnosti koje su stvari predmet prodaje. Ove stvari se tako dijele na: pokretne i nepokretne; generi~ke i individualizirane; sadašnje i budu}e; tu|e i propale stvari. Svaka od pobrojanih stvari nosi sa sobom specifi~nosti vezane za me|usobna prava i obaveze. Kao predmet ugovora o prodaji navedene su i nekretnine. Ovo nije karakteristika ugovora o prodaji izuzev kada se kao predmet prodaje javljaju nekretnine koje se stavljaju u promet na tr`ištu pravnim i fizi~kim licima kao krajnjim korisnicima. Tako bi se moglo govoriti o prodaji stanova i poslovnih prostora za tr`ište.12

4. Postupak zaklju~ivanja ugovora o prodaji
10. Savremeno pravo pod pritiskom potreba prakse i pod uticajem teorije prevazilazi koncept zaklju~ivanja ugovora o prodaji i drugih ugovora koji ovaj proces ograni~ava samo na radnje ponude i prihvata. Pravno zašti}eni pregovori predstavljaju posljednji legislativni izraz proširivanja postupka zaklju~ivanja posla (~lan 30 ZOO). Danas ona obuhvata sljede}e etape: eventualne faze, nu`ne faze, perfekciju ugovora13 i eventualnu intervenciju dr`ave u domenu nastanka pojedinih ugovora. Ova zadnja situacija je karakteristi~na za domen prava javnih nabavki. U eventualne faze zaklju~ivanja ugovora ubrajamo najprije, preliminarne kontakte. To su jednostrane fakti~ke, komercijalne radnje kojima jedno lice poziva drugo na pregovaranje ili tra`i informacije radi donošenja odluke o otpo~injanju pregovora. Drugu etapu predstavljaju pregovori kao dvostrani kontakti stranaka sa jasno izra`enim ciljem da se otpo~ne proces utvr|ivanja namjere u~esnika u pogledu budu}eg ugovora. Pismeno fiksirana saglasnost strana do koje se do|e u toku pregovora, a koja se ti~e pojedinih dijelova ugovora, naziva se punktacija (punktacije). Završnu, tre}u etapu, ~ini tzv. pripremni ugovor. On predstavlja projekat ugovora do koga se došlo pregovorima. Pripremni ugovor daje osnovu za upu}ivanje „~vrste ponude”. Nu`ne faze zaklju~ivanja ugovora su davanje ponude i prihvata. Obje etape su slo`ene i me|usobno povezane. Njihovu uslovljenost najbolje ilustruje institut kontraponude (~lan 41. ZOO).
12 U Francuskoj prema shvatanju jednog dijela doktrine, ako izvo|a~ pored rada daje i svoj materijal u pitanju je ugovor o kupoprodaji. Ovi autori se pozivaju na odredbu francuskog Gra|anskog zakonika prema kojem “ugovor kojim je na osnovu jedini~nih cijena ili za globalnu cijenu ugovorena izgradnja jedne gra|evine smatra se ugovorom o djelu i onda kada materijal daje lice za koga se gra|evina radi, a kada materijal daje poslenik, onda više nije ugovor o djelu ve} ugovor o prodaji”. 13 Do ove faze se radi o sistematici preuzetoj iz monografije Draški} dr Mladena: „Zaklju~ivanje ugovora o prodaji“, CRS, II izd., Beograd 1986, str. 16 - 21.

20

11. Po svojoj pravnoj prirodi ponuda je jednostrani gra|ansko pravni posao; nastaje izjavom samo jednog subjekta i stvara obavezu samo za njega. Obaveza ponudioca se sastoji u tome da se unutar perioda ozna~enog u ponudi ili, ako toga nema, u dispozitivnom propisu ostane pri ponudi. Ta obaveza u izjavi o ponudi mo`e biti izri~ito isklju~ena. Isklju~enje je mogu}e i na osnovu okolnosti posla (~lan 36 ZOO). Pošto ponuda u na~elu stvara strogu obavezu za ponudioca, razvili su se posebni postupci kojima se lice koje je ponudilac u ekonomskom smislu stavlja u pravnu poziciju ponu|enog. Ti posebni postupci su: licitacije, licitacije o podobnosti, tenderske procedure i prikupljanje ponuda. Svi ovi postupci se, kod slo`enijih ugovora, i kod ugovora ve}e vrijednosti obavljaju na osnovu prethodno izra|enog tendera. Tender izra|uje ili pribavlja lice koje je ponudilac u ekonomskom smislu, a ponu|eni u pravnom zna~enju rije~i. Tender predstavlja veoma detaljno sa~injen i obavezan obrazac ponude u kome su sadr`ani svi elementi koje ona mora da ima, osim cijene. Tender ne predstavlja ništa drugo nego poziv za davanje ponude. Onaj poslovni subjekt koji raspisuje tender u stvari vrši poziv za dostavljanje ponuda, te se fakti~ki nalazi u ulozi ponu|enog. 12. Prihvat je izjava ili ponašanje ponu|enog koje nesumnjivo ukazuje na saglasnost ponu|enog sa ponudom. Uzansa 3414 navodi neke primjere zaklju~ivanja ugovora o prodaji konkludentnim radnjama: raspolaganje primaoca robom u svoje ime i za svoj ra~un, ukoliko on ne zna da je roba poslana u druge svrhe; prijem dokumenata na osnovu kojih se mo`e raspolagati robom, ako primalac ne zna da su mu dokumenta predata u drugu svrhu; propuštanje kupca da robu predatu „na ogled“, „na probu“, vrati po isteku roka u kome je trabalo da da izjavu o tome da li `eli ili ne `eli zaklju~enje ugovora. Pod uslovima predvi|enim u Zakonu o obligacionim odnosima (~lan 42) ugovor o prodaji mo`e biti zaklju~en i šutnjom. Pošto šutnja predstavlja potpuno pasivno dr`anje ponu|enog, ona se mo`e smatrati prihvatom samo ako postoje sljede}e pretpostavke: stalna poslovna veza ponudioca i ponu|enog i to u pogledu odre|ene, a ne bilo koje robe, i propuštanje ponu|enog da se u ostavljenom roku ili odmah izjavi da ponudu odbija.15 13. Pod perfekcijom ugovora o prodaji podrazumijevaju se pravila koja odre|uju mjesto i vrijeme njegovog nastanka. Ona se razlikuju prema tome da li su stranke bile prisutne, ili su pak, bile odsutne kada je saglasnost postignuta. Tehnike komuniciranja kod kojih su stranke u neposrednoj vezi, iako su prostorno udaljene (telefon, telefaks, tele14 Opšte Uzanse za promet robom Glavne dr`avne arbitra`e iz 1954. godine („Sl. list FNRJ“, broj 15/54). 15 O va`enju i pravnim domašajima uzansi, kako posebnih tako i opštih, vidjeti kod: Simi} dr Mili} i Trifkovi} dr Miloš, „Poslovno pravo“, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 1999. godine, strana 87-88.

21

vizuelne veze, elektronska pošta, video telefon, mobilni telefon) kombinuju primjenu normi koje va`e me|u odsutnim (za mjesto zaklju~enja) i me|u prisutnim (za vrijeme nastanka ugovora). 14. Potpisivanje ugovora mo`e predstavljati etapu njegovog zaklju~enja u tri slu~aja. Prva dva obuhvataju situacije u kojima je prodaja po zakonu ili po sporazumu stranaka formalan pravni posao. Tre}i slu~aj regulisan je ~lanom 69, stav 3 ZOO koji ka`e: „Ako su ugovorne strane predvidjele posebnu formu samo da osiguraju dokaz svoga ugovora, ili da postignu što drugo, ugovor je zaklju~en kad je postignuta saglasnost o njegovoj sadr`ini, a za ugovara~e je u isto vrijeme nastala obaveza da ugovoru dadnu predvi|enu formu“. Forma mo`e biti zadovoljena zajedni~kim potpisom jednog ili odvojenim potpisima dva dokumenta identi~nog sadr`aja.16 Pravnu kvalifikaciju pisane forme ugovora o prodaji va`no je uvijek izvršiti zato što se za nju ve`u zna~ajne pravne posljedice u pogledu posebno usmeno dogovorenih nebitnih elemenata i na~ina kasnijih izmjena i dopuna ugovora.17

5. Posebne tehnike zaklju~ivanja ugovora o prodaji
15. Poslovnopravna prodaja se uvijek obavlja profesionalno, a njen naj~eš}i predmet su pokretne stvari odre|ene po rodu. Ove osobine, u uslovima masovnog prometa, po pravilu, dovode do tipizacije pojedinih elemenata i rješenja u ugovorima iste vrste. Na toj osnovi nastaje veliki broj tipskih i formularnih obrazaca i opštih uslova poslovanja, koji se po tendenciji primjenjuju jednako na sve u~esnike u poslu.18 Zato se nazivaju standardnim ili tipiziranim ili formularnim ugovorima. Ako se trgovina vrši inetrentom onda su to, u najve}em broju slu~ajeva, adhezioni ugovori. U njima su unaprijed dati tipizirani nebitni elementi ugovora. Bitni elementi se odre|uju u mjeri u kojoj je to mogu}e. Naj~eš}e se posebno sporazumijeva o koli~ini kao odrednici predmeta i o cijeni. Primjena standardnih kupoprodajnih ugovora uvodi u ovu oblast cjelokupnu problematiku formularnog prava.19 Ovdje je potrebno posebnu pa`nju skrenuti na re`im opštih uslova poslovanja (~lanovi 142 - 144 ZOO) i na zabranu stvaranja i iskorištavanja monopolskog ili dominantnog polo`aja na tr`ištu.20
16 Vidjeti Perovi} dr Slobodan: „Formalni ugovori gra|anskog prava“, Savez udru`enja pravnika Jugoslavije, Beograd 1964, str. 62 – 63. i Draški} dr Mladen: „Zaklju~ivanje ugovora o prodaji“, str. 295 296. 17 ^lan 67 i 71 ZOO naro~ito. 18 Sve ~eš}e se pominje termin „Beatl of Form“. 19 Vilus dr Jelena: „Opšti uslovi formularnih ugovora“, Institut za uporedno pravo, Beograd 1976. 20 ^lan 38 - 42 Zakona o trgovini („Sl. novine FBiH“, broj 2/95).

22

16. Zaklju~nica je pismena potvrda o usmeno zaklju~enom ugovoru. Daje se na unaprijed utvr|enom i odštampanom formularu ili na ad hoc sastavljenom obrascu. Pošto zaklju~nica ne predstavlja pismenu formu ugovora, on je punova`an i kada zaklju~nica nije izdata, odnosno potpisana. Zaklju~nici mo`e biti pridodato svojstvo obavezne ugovorne forme pravnog posla prodaje, samo nesumnjivim sporazumom stranaka. U sadr`aj zaklju~nice uvijek ulaze bitni elementi ugovora bez obzira na to da li su oni odre|eni zakonom, sporazumom stranaka ili prirodom posla. Pitanje je konkretnih okolnosti i stepena standardizacije posla u kojoj mjeri }e nebitni sastojci ugovora biti navedeni u zaklju~nici. Zaklju~nice veoma ~esto sadr`e izvode iz opštih uslova poslovanja ili klauzulu kojom ih stranke uklju~uju u svoj ugovor. Sve što se nalazi iznad potpisa stranaka, bilo u tekstu, bilo na margini, obavezuje stranke. Sadr`aj zaklju~nice u svemu mora „odgovarati usmeno zaklju~enom ugovoru”.21 Svaka stranka mo`e od druge zahtijevati ispostavljanje ili potpisivanje zaklju~nice, sve dok druga strana nije ispunila svoje ugovorne obaveze.22 Zaklju~nica se sastavlja najmanje u dva ravnoglasna primjerka. Stranka koja ju je sa~inila i potpisala, dostavlja zaklju~nicu drugom partneru oba primjerka na potpis sa zahtjevom da „joj vrati jedan primjerak pošto ga potpiše“. Opšte uzanse su za vra}anje potpisane zaklju~nice predvidjele rok od tri dana.23 Ako druga strana ne}e da potpiše ili vrati zaklju~nicu, spor }e se najprije rješavati „mirnim putem”, razgovorom stranaka. Ukoliko on ne da rezultate, strana koja je sastavila i potpisala zaklju~nicu mo`e tu`bom tra`iti od suda da utvrdi postojanje ugovora i njegov sadr`aj. Sud u parni~nom postupku, dakle uz izjašnjavanje druge strane, rješava spor. Ako usvoji tu`bene zahtjeve donije}e deklaratornu presudu kojom konstatuje da je ugovor zaklju~en i šta je njegov sadr`aj. Ovakva presuda, u svim slu~ajevima, predstavlja izuzetno jako dokazno sredstvo. Paralelno sa zahtjevom za utvr|ivanje ili nakon dobijanja povoljne presude, strana koja je potpisala zaklju~nicu mo`e od druge strane tra`iti naknadu štete koju je pretrpjela zato što nije imala zaklju~nicu. 17. Porud`bina ili narud`benica je poslovni naziv za komercijalni dokument sa razli~itim polo`ajem i funkcijama u postupku zaklju~ivanja i dokazivanja ugovora. Te ~injenice opredjeljuju njegovu pravnu kvalifikaciju. Porud`bina predstavlja ponudu kada kupac na osnovu prethodno pribavljenih informacija njome izra`ava ozbiljnu namjeru da zaklju~i odre|eni, u dokumentu definisani ugovor. Ako kupac šalje porud`binu na osnovu ve} primljene ponude prodavca, tada ona ima pravni karakter prihvata. Takva porud`bina mora u svemu biti saglasna sa ponudom. Postoje
21 Opšta uzansa broj 16. 22 Opšta uzansa 15. 23 Opšta uzansa 17.

23

li u porud`bini razlike u odnosu na ponudu, ona ima pravna svojstva kontraponude. Napokon, kada je ugovor ve} sklopljen, porud`bina ima svojstvo dokaznog sredstva i knjigovodstvenog dokumenta.

6. Bitni elementi ugovora o prodaji
18. Bitni elementi ugovora su oni sastojci koji ugovoru daju bilo osobine jednog definisanog tipa pravnog posla, bilo specifi~an sadr`aj i karakteristike koji odgovaraju zajedni~koj namjeri stranaka. Bitni elementi ugovora o prodaji dijele se na: propisane, utana~ene sporazumom stranaka i one koji u ugovor ulaze na osnovu njegove ekonomske suštine, odnosno po prirodi posla. Mi }emo se zadr`ati samo na posljednjoj vrsti elemenata i to u našem pravu. Kod prodaje poslovnog prava to su uvijek predmet i stvar, a koli~ina i cijena imaju ovo svojstvo samo pod odre|enim uslovima. 6.1. Predmet 19. Karakteristi~an predmet trgova~ke prodaje su pokretne stvari. To mogu biti: roba, energije i hartije od vrijednosti. Posebni pravni re`imi predvi|eni su za prodaju energija. Prodaja hartija od vrijednosti vrši se prema pravilima predvi|enim za pojedine vrste. Njihovu osnovu pre-dstavljaju re`imi mjeni~nog i dioni~arskog prava. Predmet prodaje poslovnog prava su pokretne tjelesne stvari koje se nalaze u pravnom i ekonomskom prometu. Predmet prodaje poslovnog prava mogu biti i stvari koje se nalaze u ograni~enom pravnom i poslovnom prometu. Obi~no se radi o stvarima koje se ti~u bezbjednosti kao i zaštite zdravlja stanovništva. Ograni~enja mogu biti subjektivne prirode, s obzirom na vrstu stvari, i objektivne prirode, s obzirom na preduslove koje moraju ispunjavati privredna društva da bi se bavila prometom pojedinih od ovih stvari. O pojedinim vrstama stvari je bilo govora u smislu njihovog nabrajanja. 6.2. Koli~ina 20. Koli~ina predstavlja fizi~ko, prostorno i kvantitativno odre|ivanje stvari koja je predmet prodaje. Koli~ina je uvijek sastavni dio predmeta prodaje. Njena pravna kvalifikacija zavisi od zna~aja koli~ine za ostvarivanje svrhe posla i od posljedica koje proizvodi neuredno ispunjenje ugovora u pogledu koli~ine. Koli~ina je bitan elemenat ugovora ako je tako izri~ito ugovoreno, ako na to upu}uje priroda stvari i kada to zahtijevaju specifi~ne okolnosti konkretnog posla. U svim ostalim slu~ajevima, koli~ina je nebitan elemenat ugovora. Bez obzira na pravnu
24

kvalifikaciju, koli~ina se uvijek odre|uje ugovorom. Prinudnih ili dispozitivnih propisa koji bi mogli da zamijene sporazum stranaka nema. Koli~ina najprije mo`e biti odre|ena ugovorom. Odre|ivanje se vrši nesumnjivim definisanjem u okviru usvojenog sistema mjera. To mo`e, ali i ne mora da bude metarsko-decimalni sistem. Na osnovu Uzanse 117 i zakonodavstva kojim se ure|uje sistem mjera, metarsko-decimalni sistem se pretpostavlja, ukoliko stranke nisu izri~ito navele neki drugi sistem. Prvi na~in odre|ivanja koli~ine jeste njeno numeri~ko preciziranje. Ako koli~ina nije bitan element posla ili ako se ne utvr|uje prema broju komada, odstupanje isporu~ene od ugovorene koli~ine za ± 2% smatra se urednom isporukom.24 Precizno odre|ivanje koli~ine mo`e se posti}i i upotrebom tehni~kih termina. Prema Uzansi 118, izraz „vagon”, bez bli`eg ozna~enja, zna~i deset hiljada kilograma bruto, a „cisterna” deset hiljada kilograma neto te`ine. Drugi na~in svodi se na pribli`no odre|ivanje koli~ine. Ako je uz naznaku koli~ine naveden izraz „circa“ ili sli~an, tolerancija u koli~ini iznosi ± 5%. Navo|enje koli~ine u rasponu, upotrebom izraza „od ... do“ ili „najmanje ... najviše“, zna~i da je predmet ugovora bilo koja koli~ina unutar datih granica.25 Tre}i metod sastoji se u upotrebi izraza „|uture”, „kako padne”, „vi|eno - odobreno” ili njima sli~nih. Njima se kao ugovorna koli~ina odre|uje ona koja se dobija uvidom u robu na odre|enom lokalitetu. Da bi ugovor o prodaji postojao, koli~ina mora biti barem odrediva. A to zna~i da u sporazumu stranaka moraju biti navedeni elementi koji omogu}avaju da se utvrdi šta one ta~no `ele u pogledu koli~ine. Konkretizacija ovih elemenata je i pravno i fakti~ko pitanje. 6.3. Cijena 21. Ekonomski posmatrano, cijena je vrijedonosna naknada za ustupljenu stvar i preneseno svojinsko pravo na njoj. U pravnom smislu, cijena je bitan elemenat ugovora koji predstavlja prete`no nov~anu protuvrijednost predmeta prodaje i svojinskog prava na njemu. U gra|anskoj prodaji cijena mo`e biti izra`ena ve}im dijelom u novcu, a manjim u stvarima. Ako se cijena iskazuje isklju~ivo u stvarima, postoji poseban ugovor o razmjeni, trampi.26 U poslovnoj praksi se ovo naziva pla}anje kompenzacijom. Za prodaju poslovnog prava karakteristi~no je iskazivanje cijene isklju~ivo u novcu. Struktura cijene veoma je slo`ena. O toj ~injenici treba voditi ra~una i prilikom kalkulacije i kod ugovornog odre|ivanja cijene. U cijenu, najprije, ulazi nov~ana protuvrijednost neto te`ine robe, ukoliko ugovorom nije izri~ito predvi|eno da ona obuhvata i te`inu ambala`e „bruto za neto”.27 Pošto je prema dispozitivnim pravi24 Opšta uzansa 121. 25 Opšta uzansa 119. 26 Vidjeti Zakon o obligacionim odnosima, ~lanove 552 i 553. 27 Uzansa 161.

25

lima pribavljanje ambala`e obaveza prodavca, to troškovi koje ona izaziva, tako|er, moraju biti uklju~eni u cijenu. Ovo pravilo se ne}e primijeniti, ako postoji izri~it suprotan sporazum stranaka ili kada to zahtijevaju osobine ambala`e. Troškovi robnog prometa u u`em smislu: porezi, takse, vozarine, izdaci povodom pripreme za isporuku ili uskladištenje itd., po pravilu, ulaze u cijenu u iznosima koje prodavac mora da snosi do mjesta i vremena isporuke.28 Ostali „zavisni troškovi” uklju~uju se u cijenu prema istom kriteriju. No, postoje i pravila za pojedine me|u njima, koja odvajaju obavezu izvršavanja odre|enih radnji od snošenja troškova koje te radnje izazivaju. Prema Uzansi 160 to je slu~aj sa pribavljanjem uvjerenja o porijeklu robe i sa njegovim legalizovanjem. Ako se prodavac pojavljuje kao izvoznik, on u cijenu mora da uklju~i izvozne carine zajedno sa troškovima izvoznog carinjenja.29 Prodavac koji je ujedno i uvoznik robe u cijenu mora da ukalkuliše uvozne carine i troškove uvoznog carinjenja, te da obra~una porez na dodanu vrijednost.30 Pored toga, na njega padaju i druge uvozne da`bine, što mora imati odraza u cijeni. Treba napomenuti da posebni propisi o porezima, carinama, te drugim procedurama vezanim za promet robom, mogu sadr`avati rješenja druk~ija od do sada izlo`enih. 22. Ovaj ugovor poslovnog prava postoji i onda kada u njemu nije odre|ena cijena, odnosno i kada nema elemenata na osnovu kojih bi ista bila barem odrediva. Ona se tada u krajnjoj liniji konstatuje na osnovu pravila dispozitivnog karaktera. Stoga smatramo opravdanim stav da cijena u ugovoru mora biti odre|ena ili bar odrediva. Na~ini na koje se cijena odre|uje su prinudni propis, ugovor i dispozitivni propis.

7. Nebitni elementi ugovora o prodaji
7.1. Pojam i vrste 23. Nebitni elementi posla prodaje su oni sastojci ugovora koji se u njemu ne moraju nalaziti niti po prirodi posla, niti radi sa~injavanja ugovora shodno klju~nim ciljevima stranaka. Ipak, odre|ivanje nebitnih elemenata izuzetno je zna~ajno i u ekonomskom i u pravnom smislu. Njima stranke posti`u potpunu prilago|enost ugovora svojim konkretnim potrebama. Upravo zbog toga nebitni elementi su ~est uzrok sporova. Osim bitnih elemenata prodaje, svi ostali sastojci posla pravno imaju karakter nebitnih elemenata ve} po pretpostavci. Suprotno mo`e biti propisano ili ugovoreno. Na osnovu izlo`enog je jasno da je broj nebi28 Uzansa 168. 29 Opšta uzansa 165. 30 Opšta uzansa 164.

26

tnih elemenata izuzetno velik. Ovdje }emo se zadr`ati na onima koji još nisu izlo`eni, ili o kojima ne}e ni kasnije biti posebno rije~i. Ti elementi su: kvalitet, transportne klauzule i ambala`a. 7.2. Kvalitet 24. Kvalitet je skup hemijskih, fizi~kih, estetskih, funkcionalnih i drugih svojstava stvari koje je ~ine upotrebljivom bilo za svrhe za koje se uobi~ajeno koristi, bilo za posebne namjene koje proisti~u iz ugovora ili okolnosti posla. To je, dakle, skup svojstava robe usljed kojih se ona mo`e korisno upotrijebiti. Ovakve definicije jasno ukazuju na ekonomski zna~aj i na pravnu slo`enost kvaliteta kao elementa ugovora. Zbog njih je kvalitet jedan od naj~eš}ih razloga za sporove me|u strankama. Kvalitet se odre|uje: ugovorom, dispozitivnim propisom ili imperativnim propisom. U ovisnosti od vrste robe koja je predmet ugovora o prodaji ovisi}e i na~in utvr|ivanja kvaliteta. 7.3. Ambala`a 25. Ambala`a je stvar, sredstvo pakovanja, a time i imovinska vrijednost.31 Mo`e se definisati i kao zaštitni omot robe. Ambala`u je mogu}e podijeliti na razli~ite na~ine.32 Juridi~ki su najva`nije podjele na potrošnu i nepotrošnu ambala`u, te obi~nu i originalnu („originalno pakovanje”). Prema ~lanu 75 Zakona o standardizaciji, „proizvodi u originalnom pakovanju”, su oni „koji su prije stavljanja u promet na tr`ištu upakovani na na~in koji osigurava da se sadr`aj pakovanja ne mo`e izmijeniti, utrošiti, odnosno upotrijebiti bez otvaranja ili ošte}ivanja pakovanja, a u cilju da se tako upakovan proizvod ponudi neposrednom potroša~u, odnosno korisniku”. Od ambala`e treba razlikovati zaštitu robe koja se ne pakuje. Ambala`a je bitan elemenat ugovora, ako je to propisano ili izri~ito ugovoreno. U svim ostalim slu~ajevima ona je nebitan sastojak. No, uprkos tome potrebno joj je posvetiti posebnu pa`nju. Obezbje|enje ambala`e i pakovanje robe je po dispozitivnim propisima obaveza prodavca. Isti pravni tretman ima i obaveza zaštite robe koja se posebno ne pakuje. Suprotna rješenja moraju biti nesumnjivo utana~ena. 7.4. Transportne klauzule 26. Transportne klauzule su tehni~ki trgova~ki termini kojima se prodavac i kupac na skra}en na~in dogovaraju o nizu pitanja od zna~aja za izvršavanje ugovora o prodaji. U ta pitanja spadaju: organizacija
31 Bukljaš dr Ivo: „Pravne norme i trgova~ki obi~aji za ambala`u”, Progres, Zagreb 1962, str. 5. 32 Bukljaš dr Ivo, isto djelo, str. 6-8 navodi sljede}e vrste ambala`e: neodvojiva i odvojiva, potrošna i nepotrošna, zamjenljiva i nezamjenljiva, investiciona i neinvesticiona, te sitna i krupna.

27

isporuke. Posljednja revizija je u sebe uklju~ila zahtjeve novih transportnih tehnologija (multimodalni i rollov/rollott prevozi). Pored ovih. organizacija transporta. transportne klauzule nikada neposredno ne ure|uju odnose izme|u prodavca ili kupca sa vršiocima usluga. Zbog toga se mo`e smatrati da ona ima karakter opšte obaveze prodavca. transportnim klauzulama mogu se urediti i druga kao što su: pla}anje carina. Revizije INCOTERMS-a izvršene su 1953. Obaveza ~uvanja stvari je zajedni~ka du`nost saugovaratelja (~lan 520 . Rješenja transportne klauzule unesene u ugovor o prodaji bitno uti~u na sadr`aje ugovora koje prodavac ili kupac zaklju~uju sa špediterom. njihova zastupljenost u dispozitivnom zakonodavstvu i zna~aj u praksi su mjerila prema kojima se du`nosti prodavca mogu podijeliti na osnovne i sporedne. prevoznikom. Obaveze prodavca 28. a potrebno je posebno ista}i dvije: ~uvanje stvari i obavještavanje. U osnovne du`nosti ubrajaju se isporuka. Obaveze prodavca su du`nosti izvršavanja odre|enih radnji koje za njega proisti~u iz ugovora o prodaji. iako je relevantne zakonske odredbe o prodaji regulišu samo spo28 . Sporedne obaveze su vezane za izvršavanje glavnih obaveza i za re`im odgovornosti prodavca. 1990. te prelaz rizika sa prodavca na kupca. osigurava~em i drugim vršiocima usluga u prometu robe. Akt kojim je to u~injeno nosi naziv INCOTERMS (International Commercial Terms). INCOTERMS je. sklapanje ugovora o transportnom osiguranju i snošenje troškova tog osiguranja. Postoje razli~ite klasifikacije ove grupe obaveza. 27. Ona le`i na prodavcu onda kada je zbog kup~eve docnje sa prijemom isporuke rizik prešao na kupca. a dr`avina (posjed) stvari ostala kod prodavca (~lan 520. zavisno od vrste klauzule i izvora za odre|ivanje njenog sadr`aja. 8. snošenje troškova isporuke i transporta. Ove obaveze bi}e predmet posebnog izlaganja. stav 1 ZOO). 1980. te sve ~eš}e elektronske obrade podataka.522 ZOO). i 2000. Ali. Du`nost obavještavanja kupca o svim momentima relevantnim za zaklju~enje i izvršavnje ugovora kod nas predstavlja konkretizaciju na~ela poštenja i savjesnosti. 29. danas. garancija za pravne nedostatke i ispostavljanje fakture. Vezanost pojedinih obaveza za ekonomsku suštinu posla prodaje. g. garancija za materijalne nedostatke. pribavljanje dozvola i sli~no. prakti~no postao dokumenat sa univerzalnom primjenom. 1976. 1967. Me|unarodna privredna komora u Parizu (1936) kodifikovala je najva`nije transportne klauzule.

Ukorijenjenost prodaje u osnovni prometni odnos i bogatstvo veza kroz koje se zadovoljavaju razli~ite potrebe stranaka. Pošto se reklamacijom materijalnih nedostataka obezbje|uje realizacija obaveza prodavca po osnovu garancije. Oni ozna~avaju vrste radnji koje treba preduzeti i na~in na koji to valja u~initi da bi se konkretna du`nost smatrala uredno ispunjenom. 9. Osnovne du`nosti neposredno proisti~u iz bitnih sastojaka prodaje. u na~elu. njegova odgovornost. Uporedno posmatrano. Ali. Svaka od njih se sastoji od ve}eg broja relativno samostalnih radnji za koje va`e posebna pravila i za ~ije izvršenje moraju biti ispunjene predvi|ene pretpostavke. ako on postoji. obaveza reklamiranja ulazi u vanredan tok posla. Najkarakteristi~niji primjeri su pregled robe i obavještavanje o nedostacima. oni se u zakonodavstvu odre|uju ili kao obaveza ili kao pravo kupca. Osnov obaveza kupca i faktori koji uslovljavaju njihov pojedina~ni izgled. Zbog toga su obaveze prodavca istovremeno i prava kupca. 29 . Sporednih obaveza kupca tako|e ima više. postoji i jedan dodatni elemenat. Na~ini izvršavanja obaveza tipizirani su kroz njihove modalitete. Ugovor o prodaji je sinalagmati~an. 32. du`nosti su povezane i sa odgovornoš}u prodavca za neizvršenje ili neuredno izvršenje ugovora. Posljednja obaveza je uslovljena. Uprkos ovome. Ostale sporedne obaveze mogu biti fundirane u dispozitivnim propisima33 ili na ugovoru. obaveza i odgovornosti postoje bitne pojmovne i funkcionalne razlike. 30. su isti kao i kod obaveza prodavca. izme|u elemenata.radi~no. prijem isporuke. pla}anje cijene i obavještavanje o materijalnom nedostatku (reklamacija). Obaveze prodavca tijesno su povezane sa elementima ugovora. ova varijabla dovodi do razli~ite kvalifikacije pojedinih radnji koje kupac kao poslovni subjekt preduzima. a to je ~injenica da je kupac povjerilac za karakteristi~nu obavezu isporuke i ujedno aktualni ili potencijalni vlasnik stvari koja je predmet ugovora. Od onih koje su zasnovane na dispozitivnim odredbama Zakona o obligacionim odnosima treba ista}i obavezu ~uvanja stvari. Obaveze kupca su njegove du`nosti izvršavanja radnji koje proisti~u iz ugovora o prodaji. Zbog toga njihovo pravno regulisanje treba uvijek precizno razgrani~iti. Obaveze kupca 31. tj. Organizovanje prevoza. Pored toga. Ona le`i na kupcu kada mu je stvar 33 ^lan 473 ZOO. ~ine od obaveza prodavca izuzetno slo`ene pojave. Osnovne obaveze kupca u našem pravu su: pregled robe (provjera da li roba ima materijalnih nedostataka).

John Linarelli.. transparentnost. Pored toga.34 Radi se o potrebi da se pod nadzor stave svi oblici raspolaganja prilikom potrošnje bud`etskog. Sadr`aj obaveze je isti kao i kod prodav~eve istovrsne du`nosti. Uva`avaju}i procese koji su prisutni u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine akcenat }e biti na re`imu javnih nabavki prava Evropske unije. omogu}uje da podvrgnemo kontroli utrošak javnih sredstava.35 34. Od du`nosti zasnovanih na ugovoru isti~u se: slanje ambala`e i dostavljanje specifikacije.uru~ena. Sarajevo 2006. Napokon. 30 . strana 1. u ovim slu~ajevima stavlja na pijedestal. 10. sankcije za neizvršenje osnovnih obaveza nisu uvijek precizirane. svjedoci smo te`nji Bosne i Hercegovine za punopravnim ~lanstvom u ovoj zajednici. a on `eli da je vrati prodavcu bilo zbog nedostataka. Procjene govore da se u razvijenim zemljama pribli`no troši 17% GDP na javne nabavke. Don Wallace Jr. One. odnosno novca kojim raspola`u tzv. postoje i obilje`ja koja su donekle specifi~na. Konkurentnost. ugovorni organi. Kluwer Law International. odnosno javnosti.pla}anje uz poštovanje na~ela istovremenosti). Stoga }e pojedina rješenja iz našeg prava javnih nabavki biti prezentovana 34 O samom pojmu javnih nabavki pobli`e kod: Sue Arrowsmith. izme|u ostalog. te je u toku jedan proces koji nazivamo harmonizacija našeg pravnog sistema sa komunitarnim pravom Evropske unije. strana 15. prvo. ali njegov zna~aj ima svoje posebno mjesto.prijem isporuke) i funkcionalno (isporuka . Re`im javnih nabavki predstavlja jedan zaseban pravni okvir koji nam. To je samo jedan od razloga obezbje|enja efikasne javne potrošnje. Drugo. Opšte karakteristike obaveza kupca iste su kao i osobine du`nosti prodavca. Cijenovni kriterij. Kako bi se to obezbijedilo potrebno je bilo uvo|enje konkurentnosti kako bi se isti ili bolji kvalitet ostvario po ni`oj cijeni. Krajnji cilj je efikasna i racionalna potrošnja novca koji je prikupljen od poreza. bilo zbog raskida ugovora (~lan 520. 35 O principima javnih nabavki bli`e kod: Marian Lemke. Sve ve}i pritisak javnosti doveo je do toga da se ~esto korišteni princip transparentnosti. Pojam javnih nabavki 33. ne smije biti jedini. stav 2 ZOO). Direktive Evropske unije o javnim nabavkama. Naime. otvorenost i nediskriminatorski karakter javnih nabavki su osnovni zahtijevi i prioriteti. EUPPP. godine. Rregulating Public Procurement. odgovornost za neizvršenje sporednih obaveza je u velikoj mjeri izjedna~ena sa opštim re`imom odgovornosti za neizvršenje ili neuredno izvršenje ugovora. ^esto se sastoje u gubitku nekih kup~evih prava. predstavljaju komplementarne pojmove povezane i sadr`inski (isporuka . pri tome. Obaveze kupca su tijesno vezane za obaveze prodavca. 2000.

odbrambenih utvrda. on je bez sumnje široko rasprostranjen i svakako onaj o kome se najviše piše. Sve do pojave modernih dr`ava ne mo`emo govoriti o mogu}nosti poštivanja pojedinih pravila kakva danas poznajemo. dr`avne uprave. Rashodi se vremenom višestruko uve}avaju. oblika finansijske kontrole i posebno bilo kog oblika odgovornosti.i uporedo sa rješenjima iz prava javnih nabavki Eropske unije. a naj~eš}e u smislu pojavnih oblika korupcije. Koji su osnovni razlozi sve intenzivnijeg izu~avanja javnih nabavki. Pojedini usko pravni aspekti ove discipline imaju svoje mjesto i u okvirima upravnog prava. Javne nabavke su i u vrijeme kapitalizma ~esto bile izvor spoticanja. Ti skandali su bili povod za brojna otpuštanja visokih javnih slu`benika. a da se negdje u svijetu ne otkrije još jedan veliki skandal u vezi sa nabavkama roba ili usluga za potrebe javnog sektora. Prije svega to su ekonomski razlozi pošto je neophodno uva`avati ~injenicu obima potrošnje javnih sredstava. izgradnje infrastrukture. socijalnog i penzijskog osiguranja. Naravno da su ti radovi obavljani besplatno ali je nesporno da se novac koristio za izgradnju pojedinih infrastrukturnih objekata tipa puteva. Razlozi su dvojake prirode. sudstva. ali samo u onom domenu koji se odnosi na na~ine dodjele ugovora i rješavanje sporova povodom javnih nabavki. kulture i socijalnog staranja bili su u domenu crkve. Na svakom nivou vlasti i u svim njenim organizacionim oblicima sprovode se nabavke roba i usluga. Javlja se potreba za organizovanim finasiranjem: vojnih potreba. Istorija prava javnih nabavki 35. 11. Na~elo javnosti prihoda i rashoda na dr`avnom nivou postaje pravilo s kraja 18. ~ak i za raspuštanje vlada pojedinih zemalja. ~esto u koli~inama i iznosima koji prevazilaze o~ekivanja.36 Tek poslije II svjetskog rata mo`emo govoriti da se 36 Na sam pomen korupcije u dr`avnim organima ve}ina odmah ima na umu podmi}ivanje radi sklapanja poslova sa dr`avom koji obuhvataju isporuku roba i usluga. Javne nabavke danas predstavljaju simbol korupcije. Istorijski posmatrano neki rudimentarni oblici javnih nabavki su postojali i u robovlasni~ko i feudalno doba. Naime. energetskih i drugih objekata za potrebe stanovništva. obrazovanja. akvadukta i sl. Teško da pro|e i dan. Vladari su koristili novac i prihode koji su pribavljeni ubiranjem poreza i raznih nameta za razne oblike javnih radova. Korupcija u javnim nabavkama je izvor astronomskog rasipanja 31 . Pravo raspolaganja sa prihodima dr`ava bilo je u rukama vladara. zadovoljenje ekoloških standarda itd. Rashodi obrazovanja. Pravo javnih nabavki izrasta u jednu novu pravnu disciplinu koju metodološki mo`emo postaviti u okvire tradicionalnog ugovornog prava ili u okvire poslovnog prava. ili da upotrijebimo izraz javne nabavke. Javni rashodi su se finansirali na fondovski na~in bez postojanja nekog posebnog plana. Iako je pitanje da li je ovo stvarno naj~eš}i oblik korupcije u javnom sektoru. vijeka. Malo je djelatnosti koje toliko izazivaju javne slu`benike da budu korumpirani i koje stvaraju toliko prilika za korupciju kao što su javne nabavke. prisutan je zavidan nivo uticaja adminstrativnog prava i njegovih procedura. Pravni razlozi le`e u ~injenici da se radi o posebnom pravnom re`imu koji u bitnome odstupa od tradicionalnih postulata ugovornog prava.

The Law of Public and Utilities Procurement. Poslednjih godina su i najrazvijenije zemlje pru`ile obilje dokaza da praksa korupcije u javnim nabavkama prijeti da postane sastavni dio njihovog na~ina poslovanja. dr`avne i društvene svojine podrazumijevao stroge oblike kontrole utroška svih sredstava. Sistem javnih tendera o kome se govori u stavu 1 treba da obezbedi pošteno i javno nadmetanje. Zna~aj javnih nabavki je toliki da im je Ju`na Afrika posvetila posebnu pa`nju u Ustavu iz 1994. ali i ~injenica s obzirom da je re`im tzv. postavljene su osnove pravnom re`imu javnih nabavki. 2004. U odeljku 187 se ka`e: 1. a tenderske komisije na zahtjev zainteresovanih strana obrazlo`i}e svoje odluke. Nijedan dr`avni organ i nijedan dr`avni funkcioner niti bilo ko drugi ne}e se na neprimjeren na~in miješati u donošenje odluka i u rad tenderske komisije. Regulating Procurement. ne samo ekonomski zna~ajnoj oblasti posveti odgovaraju}a pa`nja. Ova ~injenica govori u prilog pokušaja da se ovoj. jer pri javnim nabavkama troše novac institucije za koju rade. Ovaj se problem mora rješavati sa posebnom pa`njom. 37 O javnim nabavkama u pravu Evropske unije pobli`e kod: Peter Trepte. a ne svoj. O svim odlukama tenderskih komisija vodi}e se zapisnik. sa slabim vladama i loše pla}enim javnim slu`benicima. U oba ova slu~aja pravo pitanje je. 32 . posebno firmi koje dolaze iz drugih zemalja. 12. Temelji javnih nabavki su postavljeni sa uvo|enjem principa slobodne razmjene roba i slobodnog pru`anja i primanja usluga. Chapter 4. Oni koji se u takvim okolnostima dobro snalaze i koji su spremni da pomo}u korupcije ostvare svoje ciljeve lako nalaze saradnike na drugoj strani. Javne nabavke koje postoje u današnjem savremenom obliku susre}emo tek u zadnjih desetak godina. Nabavljanje roba i usluga na bilo kom nivou vlasti bi}e regulisano zakonima donijetim u parlamentu dr`ave i zakonima pokrajina koji }e obezbijediti izbor nezavisnih i nepristrasnih komisija za razmatranje ponuda na tenderima u procesu javnih nabavki. a posebno u dr`avnom. Zabranom bilo kog oblika diskriminacije. naravno.pa se njima mo`e manipulisati na bezbroj na~ina bez velike opasnosti da nepravilnosti slu~ajno budu otkrivene. Javne nabavke u pravu Evropske unije 37. Na korupciju u javnim nabavkama ponekad se gleda kao na pojavu tipi~nu samo za zemlje u razvoju. Ovo je vrlo interesantna tvrdnja. Oxford University Press. Koordinacija postupaka javnih nabavki pri utrošku. šta se mo`e u~initi da bi se korupcija sprije~ila. Inicijativa lako mo`e da potekne i od ponu|a~a ili njihovih opunomo}enika koji šalju ponude i prije nego što su tra`ene. 36. 2005. Jedino su na nivou tadašjih republika postojali propisi koji su nalagali obavezno sprovo|enje nekog oblika javnog tendera prilikom investiranja sredstava u društvenoj svojini. kako u privrednom sektoru. 3.37 Norme koje bi se direktno primjenjivale još ne postoje. Nestru~nim licima poslovi javnih nabavki izgledaju komplikovano i tajanstveno što oni ~esto i jesu .postepeno izgra|uje jedan zaokru`en i konzistentan sistem pravnih normi koji reguliše oblast javnih nabavki. godine. Korupcija u nabavci roba i usluga ne zavisi samo od kupca u ~ijim je rukama novac. Istorijski posmatrano re`im javnih nabavki u pravu SFRJ je bio nepoznat. Sporazum Evropske zajednice iz 1957. 2. Thomson Sweet Mawwell. strana 342-368 i Professor Sue Arrowsmith. 4. godine daje samo neke osnovne principe vezane za re`im javnih nabavki. jer i oni koji nabavljaju i oni koji takve nabavke odobravaju ili o njima odlu~uju mo`da ne}e to raditi doma}inski.

pri ~emu se isti definišu posebnim propisima kojima se regulišu javne nabavke. godine Direktiva 2004/18/EC regulisala je koordinaciju postupaka za dodjelu ugovora o javnoj nabavci radova. 33 . Pored ovih direktiva na snazi su i: Direktiva 92/13/EEC koja uskla|uje zakone. Obaveza je bila svih dr`ava ~lanica da ove Direktive inkorporiraju u pravne re`ime svojih zemalja do 31.po~inje od 1971. Posebni pravni re`im javnih nabavki je imanentan za uporedne pravne sisteme. godine. godine regulisanjem javnih radova da bi 1976. Pravo javnih nabavki BiH u sebi uklju~uje i posebnu komponentu harmonizacije BiH legislative sa komunitarnim pravom Evropske unije. odnosno subjekata koji su obavezni na upotrebu i trošenje javog novca prema procedurama propisanim pozitivnim zakonodavstvom. energije. U cilju prevazila`enja prenormiranosti ne samo ove nego i drugih oblasti komunitarnog prava u toku 2004. usluge i radovi. Predmet javnih nabavki su: robe. Evropski sud pravde o javnim nabavkama-Izvod iz prakse. 13. klasi~ne direktive. saobra}aja i telekomunikacija i Direktiva Savjeta 89/665/EEC o usaglašavanju zakona. prevoza i poštanskih usluga zamijenila je tzv. propisa i administrativnih odredbi u domenu primjene postupaka revizije kod dodjele ugovora o javnim nabavkama i javnim radovima.38 U skladu sa osnovnim postulatima komunitarnog prava vezano za primjenu direktiva njihova primjena u nacionalnim zakonodavstvima zemalja ~lanica Unije se vrši njihovim adaptiranjem u nacionalne pravne sisteme. radovi ili usluge. roba i usluga. a dvije revizione i `albene postupke. Predmet javnih nabavki mo`e se odrediti i definisanjem ugovornih organa. Dvije Direktive regulišu oblast javnih nabavki. a neovisno od vrste javnih nabavki ista }e se regulisati u okviru ovog posebnog pravnog re`ima. 2006. godine bila normirana i oblast javnih nabavki roba. 38 U vezi sa praksom Evropske unije oko nadle`nosti pojedinih organa i praksom Evropskog suda pravde pobli`e: Dariusz Piasta. EUPPP. To je slu~aj i sa Bosnom i Hercegovinom (dalje: BiH). godine. Direktiva 2004/17/EC koja koordinira postupke nabavki organa koji su ekonomski operateri u sektorima voda.01. Javne nabavke predstavljaju nezaobilazan faktor kontrole trošenja javnih sredstava bez obzira da li su predmet istih robe. Sarajevo. propise i administrativne odredbe koje se odnose na primjenu pravila Zajednice na postupke nabavke subjekata koji posluju u sektorima vode. energije. ~etiri konsolidovane direktive. Ova Direktiva je zamijenila tzv.2006. Prakti~no danas se pravo javnih nabavki u Evropskoj uniji svelo na tzv. Osnovni ciljevi javnih nabavki 38. „komunalnu direktivu“.

. odnosno harmonizacija doma}eg nacionalnog zakonodavstva sa zahtjevima me|unarodne zajednice. transparentnost i javna odgovornost su komplementarni ciljevi koji u cijelosti podr`avaju sveukupne te`nje da se za javni novac dobije najbolja vrijednost. su ovisni od vrste nabavke. Za dr`avnu ekonomiju veoma je va`na sama veli~ina javne nabavke. Ugovorni organi i porezni obveznici `ele da dobiju najbolju vrijednost za javni novac. Kao komplementarni ciljevi name}u se: promocija doma}e industrije i zapošljavanje. jedinstveni i zajedni~ki revizioni organi i zakonitost. ali se. kvalitet. Postojanje potrebe za zadovoljavanjem posebnih ciljeva dovodi do toga da pojedine vrste roba zaslu`uju i poseban tretman. 42. obilje`ja prema nacionalnim ili me|unarodnim standardima). socijalna pravednost i zaštita zdravlja stanovništva. postojanje nekih posebnih ka34 . 41. Efikasnost je glavni cilj javne nabavke na dr`avnom nivou. socijalna sigurnost. otvaranje tr`išta. kao primarni ciljevi name}u: dobijanje najbolje vrijednosti za javni novac. 43. sigurnost proizvoda). zaštita `ivota i zdravlja ljudi i drugo. jedinstven re`im i sistem odgovornosti. zakonitost postupanja i procedura. prije svega Evropske unije. odnosno za javna sredstva potrošena na nabavku roba ili usluga. ipak. Pobrojani ciljevi ~ine sastavni dio politike javnih nabavki zbog toga što ugovorni organi imaju obavezu jednakog tretmana svih strana. radove ili usluge koji su klasifikovani kao tajni ili onda kada nabavke moraju biti popra}ene specijalnim mjerama sigurnosti. pouzdanost. stvaranje tr`išne konkurencije. Pored ovih name}u se i slijede}i ciljevi: privredna sigurnost.kvalitet proizvoda (npr. Izuze}a od uobi~ajenih postupaka javne nabavke dozvoljavaju se za robe.primjerenost svrsi javne nabavke (npr.39. Jednak odnos prema svim stranama. Ekonomski kriteriji javnih nabavki su fokusirani na cijenu ili ekonomski najpovoljniju ponudu kada se obavezno uklju~uju i drugi kriteriji koji obezbje|uju ekonomsku korist za ugovorni organ. sigurnost zajednice. sigurnost okoline. transparentnost u sprovo|enju javnih nabavki. zakonskih i podzakonskih akata. Nezaobilazan cilj je i uskla|enost. 40. Rezultat je zakonodavstvo koje je uskla|eno sa direktivama Evropske unije iz oblasti javnih nabavki. Ciljevi propisa o javnoj nabavci. transparentnost.pouzdanost i sigurnost proizvoda (npr. kao što su: . te odgovornost prema javnosti. . regionalni razvoj.

Najekonomi~niji ugovor samim tim ne zna~i uvijek i najni`u cijenu. 45.prate}i troškovi (npr. transparentnost.izvršenja nabavke i dodjeljivanja ugovora o javnoj nabavci. dok je istovremeno otvoren prema potrebama korisnika u ovisnosti od vrste roba koje se nabavljaju. . uz ostvarivanje jednakog tretmana. . 14. 46.najefikasniji na~in korištenja javnih sredstava. pravi~na i otvorena konkurencija. transport. Navedeni principi se primjenjuju za sve ugovore o javnim nabavkama koji su predmet Zakona o javnim nabavkama BiH (dalje: ZJN). manipulacija i sl. 39 Citat prema: Priru~nik programa EUPPP . prava.) i . pravi kvalitet. kako je definisano ~lanom 1.isporuka i dostupnost proizvoda i usluga ugovornom organu u odre|enom vremenskom periodu. obaveze i odgovornost svih u~esnika u postupku javnih nabavki i postupka za kontrolu javnih nabavki sa ciljevima kako bi se osiguralo slijede}e: . a bez obzira na njihovu vrijednost. ekonomi~nost (razmjena vrijednosti za novac) i zakonitost.ugovorni organi treba da preduzmu sve potrebne mjere kako bi se osigurala pravi~na i aktivna konkurencija me|u potencijalnim dobavlja~ima.rakteristika utvr|enih pozitivnim zakonskim i podzakonskim aktima). . po pravoj cijeni. koji vrše ugovorni organi u skladu s postupcima utvr|enim ZJN i podzakonskim aktima. Principi javnih nabavki 44.39 Efikasna javna nabavka podrazumijeva sistem koji funkcioniše na vrijeme. .ukupni troškovi vezani za eksploataciju predmeta javne nabavke (npr.I dio. prema pozitivnoj legislativi u BiH podrazumijeva slijede}e principe: princip jednakog tretmana (nediskriminacija). Prilikom dodjele ugovora o javnim nabavkama ugovorni organi treba da poštuju osnovne principe ZJN. Dobijanje vrijednosti za novac obi~no je sa`eto u slijede}ih „5 pravih ~inilaca“: kupiti pravu koli~inu. troškovi odr`avanja i teku}i troškovi). nediskriminacije i transparentnosti (~lan 1 ZJN). troškovi rada komisija. .operativni troškovi javne nabavke (troškovi oglašavanja. uz minimum birokratije. za pravo mjesto i u pravo vrijeme. troškovi umno`avanja i drugo). 35 . Svrha ZJN jeste uspostavljanje sistema javnih nabavki u BiH. Re`im javnih nabavki. skladištenje. Efikasnost se postavlja kao jedan od osnovnih principa.

15. Transparentan sistem ima jasna pravila i mehanizme koji osiguravaju uskla|enost sa tim pravilima. 49/04. izme|u potencijalnih dobavlja~a. Zabranjeno je diskriminatorsko ponašanje ili uvo|enje kriterija koji diskvalifikuju pojedine ponu|a~e. Poštivanje ovog principa treba da bude osigurano od faze oglašavanja javne nabavke pa sve do okon~anja postupka dodjele ugovora. a bez obzira što nisu u~estvovali u postupku javne nabavke. to ne sprje~ava ugovorni organ da insistira na tome da samo kvalifikovane kompanije mogu da se natje~u ili da postave stroge standarde posebno kvaliteta i sigurnosti proizvoda koji treba da se nabave. 49. du`na da sprovode sve propise vezano za javne nabavke. Pa ~ak i dalje ovaj zahtjev se prote`e i na fazu revizije kao i izvršavanja ugovora. Odgovornost i zakonitost podrazumijevaju obavezu poštivanja i primjenjivanja pozitivnih propisa od strane onih koji provode nabavku u ime javnih tijela kao ugovornih organa kao i podnošenje negativnih posljedica-sankcija. 92/05. 19/05. 8/06 i 24/06) se mo`e okarakterisati kao Zakon koji: . 52/05. kao što su neuspješni ponu|a~i ili potencijalni ponu|a~i koji su imali legitiman interes za ulaganjem prigovora nadle`nom dr`avnom organu. ispred ugovornog organa. Misli se na kriterije same dodjele ugovora.47. Primjenjuju se jednistvena pravila upravnog postupka. odaberu oni koji su najpodobniji i tr`išno najsposobniji pošto su „prošli“ prvi krug dodjele ugovora. Eliminacioni. Jedinstveni i zajedni~ki organi kao i jedinstveni revizioni organi podrazumijevaju postojanje zajedni~kih tijela dr`avnog karaktera koji su jedini nadle`ni za rješavanje po prigovorima. br.obezbje|uje jedinstvene procedure i postupke iz oblasti javnih naba36 . odnosno selekcioni kriteriji su ti koji omou}avaju da se. Jednak odnos prema svim subjektima zna~i da se ne postavljaju nikakva neprikladna ograni~enja prilikom takmi~enja za odre|eni ugovor. Propisi o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini 52. 51. Odgovorna lica su ta koja su. a protiv kona~nih upravnih akata dr`avnih tijela utvr|ena je nadle`nost Suda Bosne i Hercegovine. 48. 50. Zakon o javnim nabavkama („Slu`beni glasnik BiH“. Radi se o primjeni propisa vezanih za javne nabavke i posebno lex specialis ~ija se primjena procjenjuje od slu~aja do slu~aja i ovisna je od predmeta javne nabavke. Stoga arhive treba da su dostupne inspekciji od strane javnih revizora i drugih strana. Me|utim. 94/05.

17/05) . 16.uvodi transparentnost po pitanju oblika i postupaka javnih nabavki. Uloga i zna~aj lex specialis u pravu javnih nabavki 54. U svakoj od tih faza mogu se 37 . koje kvalifikujemo kao lex specialis.pooštrava poštivanje zakonitosti. postoje i drugi zakoni koji se primjenjuju u oblasti javnih nabavki. br. predstavljaju. ZJN je ra|en po uzoru na Direktive o javnim nabavkama Evropske unije i relevantne presude Evropskog suda pravde. a naspram propisa iz oblasti javnih nabavki koji su procesno pravne prirode.promoviše ekonomi~ne javne nabavke i ekonomi~nu javnu potrošnju kao jedne od osnovnih principa. relevantne izvore prava. . . tako|er. . br. Osim ZJN. . . . legislativa vezana za javne nabavke. .vki na nivou BiH.uvodi jedinstven re`im organa za `albene i revizione postupke. sastoji se od podzakonskih akata koji su ura|eni na osnovu ZJN. Ostali zakoni.Uputstvo o na~inu pripreme obavještenja o nabavci. Radi se o propisima koji su materijalno pravne prirode. 53.uskla|en je sa Direktivama Evropske unije. Ovi materijalni propisi se odnose na razli~ite pravne oblasti.ustanovljava odgovornost ugovornih organa za sprovo|enje re`ima javnih nabavki.reguliše sve vrste postupaka javnih nabavki.Lista ugovornih organa po kategorijama koji su obavezni primjenjivati Zakon o javnim nabavkama BiH („Slu`beni glasnik BiH“. obzirom na postojanje razli~itih faza u postupku dodjele ugovora. 55.Uputstvo o na~inu vo|enja Zapisnika o otvaranju ponuda („Slu`beni glasnik BiH“. Krajnji rezultat je da ZJN sadr`i odredbe po uzoru na komunitarno pravo Evropske unije. ZJN zajedno sa podzakonskim provedbenim aktima predstavljaju propise procesno pravne prirode.Uputstvo o primjeni Zakona o javnim nabavkama BiH („Slu`beni glasnik BiH“. 3/05). 17/05). . i to: . dodjeli ugovora i poništenju postupka nabavke („Slu`beni glasnik BiH“. br. Podjela se. 3/05) . Propisi koje karakterišemo kao lex specialis se mogu podijeliti u nekoliko grupa. Generalno se mogu podijeliti na propise procesno pravne prirode i propise materijalno pravne prirode. mo`e vršiti u odnosu na predmet javne nabavke. br. Pored ZJN.

br. („Sl. 37/04). Zakon o upravnom postupku. 7/03-185. Odnos Zakona o javnim nabavkama ZJN. kao relevantni procesno pravni i materijalno pravni propisi. 7/05).). br. br. („Sl. 30/01). a koje dodjeljuju ugovorni organi prema ~lanu 3. glasnik BiH“. glasnik BiH“. Zakon o ministarskim i vladinim imenovanjima Bosne i Hercegovine (Visoki predstavnik za BiH) objavljen je u „Sl. Ministarstvo finansija FBiH. Zakon o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine. 37/03). izvršenje ugovora-upravljanje ugovorom. 12/04). glasnik BiH“. 37/03). `albeni postupak. br. Zakon o zaštiti potroša~a u Bosni i Hercegovini („Sl. 45/04). („Sl.).Entiteta (npr. Ministarstvo pravde RS. post`albeni postupak. Ministarstvo sigurnosti. 39/85 -1129 (izmj. .pojaviti. („Sl. 13/94 -189. ZJN-om je obuhva}ena dodjela ugovora ~iji je predmet nabavka roba. 16/02. listu SFRJ“. glasnik BiH“. novine FBiH“. br. („Sl. 25/06). Ministarstvo pravde. glasnik BiH“. br. Zakon o obligacionim odnosima FBiH („Slu`beni list“ 2/92 -102. . 40 Ta podjela izgleda na slijede}i na~in.Br~ko Distrikta (Gradona~elnik Br~ko Distrikta).BiH (npr. („Sl. faza potpisa ugovora. 19/02). br. Pojedini pojmovi i definicije 56. Eti~ki kodeks za dr`avne slu`benike u Federaciji Bosne i Hercegovine („Sl. glasnik BiH“. glasnik BiH“. Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine. 41 Tako. glasnik BiH“. br. glasnik BiH“. Ustavni sud Jugoslavije broj 363/86 -89.41 17. br. Agencija za dr`avnu slu`bu. prema pojedinim fazama dodjele ugovora o javnim nabavkama. Krivi~ni zakon Bosne i Hercegovine. br. glasnik BiH“. Zakon o ministarskim imenovanjima. 64/04). br. Zakon o opštoj sigurnosti proizvoda („Sl. Ministarstvo vanjskih poslova. 57/89 -1428. 12/04). imenovanjima Vije}a ministara i drugim imenovanjima Bosne i Hercegvine.Kantona (npr. ZJN. 17/04-1652. Zavodi za zdravstveno osiguranje itd. br. 399 i 410). novine FBiH“. 26/04-2337. 38 . br.zakona: Zakon o konkurenciji („Sl. ~lanovi 109. 45/04). 19/02.). 45/89 -1195. 36/03). u obzir naj~eš}e dolazi primjena slijede}ih pravnih akata . glasnik BiH“. Ministarstvo pravde Livanjskog kantona. itd. broj 29/78 -1181. Zakon o trgovini. Krivi~ni zakon Federacije Bosne i Hercegovine.40 Zaklju~ak je da bez obzira na vrstu i obim javnih nabavki u obzir dolazi primjena ve}eg broja zakonskih i pozakonskih akata i to u svima fazama sprovo|enja samog postupka. („Sl. novine FBiH“. br. 29/02-783. mo`e se posmatrati na slijede}i na~in: faza pripreme tenderske dokumentacije. Ministarstvo finansija i trezora BiH. („Sl. 180. Tri su kategorije ugovornih organa: Organi na dr`avnom ili lokalnim nivoima uprave definisani ~lanom 3 stav 1 ZJN Organi uprave na nivou: . Ministarstvo finansija KS. Zakon o tehni~kim zahtijevima za proizvode i ocjenjivanje uskla|enosti („Sl. faza dodjele ugovora. Zakon o nadzoru nad tr`ištem u Bosni i Hercegovini („Sl. 4/04-293. Ministarstvo finansija FBiH. primjera radi. 45/04). Zakon o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine. glasnik BiH“. Direkcija za evropske integracije itd. Objavljen u „Sl. . br. Ministarstvo unutrašnjih poslova RS. usluga i radova.

profesionalna udru`enja.Socijalno osiguranje – fondovi za zdravstveno osiguranje. Lista ugovornih organa je dodatni instrument za ugovorne organe koji su du`ni da primjenjuju ZJN.Nauka. medicinski centri. upravlja~ki ili nadzorni odbor u kojem su više od polovine ~lanova imenovali organi na dr`avnom ili lokalnom nivou uprave ili drugi javni subjekti definisani u ovom stavu.Grada (npr. . Grad Sarajevo. obdaništa. .Zdravstvo – bolnice. tehnologiju i inovacije. Javni subjekti definisani u ~lanu 3.Opštine (dr`avne škole. osiguranje prilikom nezgoda. osnovne i srednje škole. . a nema industrijski ili komercijalni karakter.Ve}inskim dijelom ga finansiraju organi na dr`avnom ili lokalnom nivou uprave ili drugi javni subjekti definisani u ovom stavu. itd.Poslovanje i ekonomija – poslovna. zoološki i botani~ki vrtovi i zaštita prirodnog i kulturnog naslije|a. . Prema listi. stav 2 ZJN Javni subjekt je svaki subjekt koji kumulativno zadovoljava slijede}e uslove: . organizacije koje promovišu poduzetništvo i ekonomski razvoj. Lista sadr`i samo primjere kategorija ugovornih organa. istra`ivanje i razvoj – subjekti koji se bave istra`ivanjem. muzeji. industrijske i trgova~ke komore. . Grad Banja Luka itd. . gimnazije.Obrazovanje – univerziteti. bankarska i trgova~ka udru`enja. Op}ina Usora.Ima svojstvo pravnog lica i .Osnovan je u posebnu svrhu zadovoljavanja potreba od opšteg interesa. javni organi dijele se na sljede}e kategorije: . rekreacioni cen39 . to ne isklju~uje obavezu ugovornog organa da primjenjuje ZJN ako ispunjava uslove definisane ~lanom 3 ZJN. institucije koje promovišu nauku. nau~na društva i udru`enja. organizacije koje promovišu turizam i sli~ne organizacije. 2. orkestri. penziono osiguranje i druge institucije za socijalno osiguranje. kako je ve} re~eno. Ako dati organ nije definisan u listi.). moraju biti ispunjeni kumulativno.) ili .Kultura – pozorišta. ili u kome nadzor nad upravljanjem vrše organi ili subjekti definisani u ovom stavu. arhive. dr`avne bolnice. domovi za djecu. . istra`iva~ka.. biblioteke. Ovi uslovi. ili koji ima upravni. institucije za medicinsko istra`ivanje i druge zdravstvene institucije. centri za obuku i sli~ne obrazovne institucije. druge umjetni~ke i kulturne institucije. poljoprivredna i zanatska udru`enja.Socijalna skrb – jaslice.

ugovorni organ je obavezan imenovati Komisiju za nabavku. . sa ili bez opcije otkupa roba. lizing.ugovori koji se odnose na dr`avne tajne. u skladu sa Poglavljem II ZJN. drugi spasila~ke i hitne slu`be. agencije za izgradnju stambenih jedinica. proizvodi.. Ugovor o javnoj nabavci roba je definisan prema ZJN kao ugovor u pisanoj formi koji se zaklju~uje radi ostvarivanja finansijske koristi i odnosi se na kupovinu. U skladu sa ~lanom 7 ZJN.Sport – sportski centri i objekti. .Zaštita potroša~a – Udru`enje potroša~a. . . predstavljaju koncesioni ugovori. u skladu s relevantnim zakonima. . Za ovih 5 kategorija nabavki ZJN daje mogu}nost da isti budu izuzeti iz re`ima javnih nabavki. postoje i drugi ugovori o javnoj nabavci koji ne predstavljaju predmet ZJN.Vodoprivreda – objekti za regulaciju vode gra|evinski radovi odvodnjavanja i navodnjavanja. vojnom opremom ili namjenskim materijalom.ugovori iz oblasti odbrane koji se odnose na proizvodnju ili trgovinu oru`jem. uklju~uju}i neophodnu pripremu mjesta izvo|enja radova i usluga ugradnje. . . centri zajednica i gra|ana. drugim propisima i upravnim odredbama va`e}im u BiH.Zaštita okoliša – odr`avanje parkova i zelenih površina. . nacionalni parkovi i sl. Spisak tih izuzetaka se nalazi u ~lanu 5 ZJN. Robe se definišu kao: sirovine. . Ugovorni organi nisu obavezni da se pridr`avaju odredbi ZJN prilikom slIjede}ih ugovora o nabavkama: .Šumarstvo – ustanove za gazdovanje šumama. centri za nezbrinute. u odnosu na prethodno pobrojane.Odr`avanje puteva – odr`avanje i popravka puteva. . kao što je definisano relevantnim zakonima. odlaganje otpada i kanalizacija. drugim propisima i upravnim odredbama va`e}im u BiH. Pored usluga navedenih u Aneksu II dio C ZJN.tri. . oprema i drugi artikli svih oblika i veli~ina.Izgradnja. .Odlagališta sme}a – ~iš}enje ulica.ugovori ~ije izvršenje mora biti popra}eno posebnim mjerama sigurnosti.Sigurnost – vatrogasne brigade. 57.ugovori koji se dodjeljuju u skladu sa procedurama me|unarodnih kreditnih ili donatorskih subjekata. urbani razvoj. .kupovina ili iznajmljivanje nekretnina. za provo|enje postupaka javne nabavke. stara~ki domovi. Posebnu vrstu izuzetka. 58. gra|evinarstvo i stambena pitanja – urbano planiranje. zakup ili najamnu kupovinu. Za provo|enje postupaka javne nabavke vrije40 .

bez obzira na radno-pravni status. mo`e u~estvovati u radu 41 . a u slu~aju ugovora ~ija procijenjena vrijednost odgovara propisanom me|unarodnom vrijednosnom razredu.dnosti manje od doma}eg vrijednosnog razreda. Ukoliko ugovorni organ ne prihvati preporuku Komisije. Odluke Komisije unose se u zapisnik. imenuje predsjedavaju}eg Komisije koji }e usmjeravati rad i osigurati pridr`avanje odredbi ZJN i Uputstva o primjeni ZJN. Kona~nu odluku o dodjeli ugovora donosi ugovorni organ. a u ovisnosti od karaktera njihovog zadatka. Uvijek je potreban neparan broj ~lanova koji glasaju. daje ugovornom organu preporuku. U zapisniku se navode razlozi na osnovu kojih je Komisija donijela odluku. primjena Poglavlja III. Komisija je odgovorna za ispunjavanje zadataka i obavlja samo one zadatke ili obaveze koje je ugovorni organ dostavio u pismenoj formi. a nakon okon~anog postupka. me|u ~lanovima Komisije. Ugovorni organ postavlja zadatke koje Komisija obavlja i daje joj ovlaštenja za ispunjenje tih zadataka. ugovorni organ mo`e imenovati Komisiju za nabavku. U slu~aju kada su neki ~lanovi zaposleni na osnovu ugovora o povremenim i privremenim poslovima oni ne mogu ~initi ve}inu ~lanova Komisije. a ne postoji druga alternativa u okviru ugovornog organa. zajedno s izvještajem o radu i razlozima izdavanja takve preporuke. priprema zapisnike sa sastanaka i izvještava o njenom radu. Ugovorni organ mo`e prihvatiti ili odbaciti preporuku Komisije za javne nabavke. Zapisnik potpisuju svi ~lanovi Komisije koji su u~estvovali u radu i koji su prisutni. Komisija djeluje u ime ugovornog organa. on je du`an sastaviti zapisnik o razlozima neprihvatanja preporuke Komisije te da isto obrazlo`i. koji pru`a administrativnu podršku Komisiji. Ugovorni organ tako|er imenuje i sekretara Komisije. Ugovorni organ ima pravo da pozove eksperte kada se zahtijeva specifi~no znanje za predmet nabavke. Komisija odluke donosi na sastancima prostom ve}inom glasova javnim glasanjem. Odredbe koje se odnose na osnivanje i rad Komisije za nabavku su definisane ~lanom 5 i 6 Uputstva o primjeni ZJN. od najmanje 5 ~lanova. Sekretar komisije je osoba koja se obavezno nalazi u radnom odnosu kod ugovornog organa. kao i stru~njak anga`iran izvan ugovornog organa. u granicama datog ovlaštenja. ugovorni organ mora osigurati da su odabrana lica upoznata sa ZJN i podzakonskim aktima i da barem jedno lice posjeduje stru~no znanje o datoj javnoj nabavci. koji snosi odgovornost za javnu nabavku. a u skladu sa ZJN. arhivira dokumentaciju i obavlja ostale zadatke po nalogu predsjedavaju}eg Komisije. Ovi eksperti nemaju pravo glasa i svoje zadatake obavljaju po osnovu ugovora o djelu ili autorskog ugovora. Komisija se osniva aktom ovlaštenog lica ugovornog organa i sastoji se od najmanje 3 ~lana. Prilikom imenovanja ~lanova Komisije. isti se obrazla`u i u zapisnik se unosi stav svakog ~lana Komisije s izdvojenim mišljenjem. bez prava glasa. Svaki ~lan Komisije. Ugovorni organ je obavezan da. ako za to postoje objektivni razlozi.

18. usluga ili radova se dodjeljuje pomo}u jednog od slijede}ih postupaka pod uslovima koji su izlo`eni u ~lanu 11 ZJN: . Postupci u javnim nabavkama 59. Otvoreni postupak je u potpunosti otvoren za natjecanje izme|u potencijalnih dobavlja~a pod uslovom da isti zadovolje selekcione kriterije. selekcionih ili eliminacionih kriterija. Odjeljkom I Poglavlja II ZJN specificirane su vrste postupaka dodjele ugovora o javnim nabavkama. Sprovo|enje otvorenog postupka je detaljnije opisano ~lanom 28 ZJN. treba da bude usaglašen odredbama posebnih podzakonskih akata. ZJN uspostavlja pet razli~itih primarnih postupaka dodjele ugovora. Prema ZJN izbor postupka koji ugovorni organ mo`e koristiti podlo`an je ograni~enjima definisanim ~lanom 11 ZJN. Rad komisija. Ugovorni organ utvr|uje koji su to sve zahtjevi u pogledu ponu|a~a koje moraju ispunjavati kao i tamo gdje je to primjereno. prilikom sprovo|enja javnih nabavki. .otvoreni postupak. . Ugovor o javnoj nabavci roba. Otvoreni postupak se uvijek pokre}e objavljivanjem obavještenja o nabavci. Radi se o primjeni tzv.pregovara~ki postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci. . kao i izjavu o povjerljivosti rada Komisije.ograni~eni postupak sa pretkvalifikacijom.Komisije tek nakon što potpiše izjavu o nepristrasnosti. pozivaju da podnesu zahtjev za tendersku dokumentaciju kako bi stekli uslove da podnesu ponudu. . osim u slu~ajevima nabavke konsultantskih usluga koje se dodjeljuju putem ograni~enog postupka. Otvoreni postupak je primarni postupak dodjele ugovora. Otvoreni postupak predstavlja postupak po kojem svaki zainteresovani dobavlja~ mo`e podnijeti ponudu. posebno prilikom raspisivanja tendera prema odredbama Poglavlja II ZJN. 42 . ~ime se potencijalni dobavlja~i obavještavaju da ugovorni organ namjerava dodijeliti ugovor korištenjem otvorenog postupka te se. ujedno. a ugovorni organ svojstvo ponu|enog.pregovara~ki postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci. 60. uslovi za korištenje postupka dodjele i mogu}e razloge za prestanak postupka dodjele ugovora. Otvoreni postupak ne zna~i da se dozvoljava svim potencijalnim dobavlja~ima da se natje~u za dodjelu ugovora. dok potencijalni ponu|a~i daju ponudu i imaju svojstvo ponu|a~a. Objavljivanje obavještenja o javnoj nabavci ima pravni karakter poziva za davanjem ponude/a.konkurs za izradu idejnog rješenja.

a primjereno predmetu javne nabavke. Ograni~eni postupak je samo uslovno ograni~en. Ova vrsta postupka je du`a u odnosu na otvoreni postupak i o~igledno je da se radi o slo`enim nabavkama. Pretkvalifikacija je otvorena za sve zainteresovane dobavlja~e. Razlike se ogledaju u slijede}em.61. biti proveden kao ubrzani postupak sa skra}enim vremenskim rokovima. koji `eli postati kandidat. Otvaranje ponuda je javno. imaju pravo biti pozvani da podnesu ponudu. tenderska dokumentacija mo`e se pripremiti u dva dijela. oni kandidati koji su zadovoljili selekcione kriterije. Samo oni kandidati ~ije kvalifikacije ispunjavaju kriterije izbora. Razli~iti su vremenski rokovi i za dodjelu ugovora koji je iznad me|unarodnih vrijednosnih razreda. Primjena ograni~enog postupka sa pretkvalifikacijom je obavezna za dodjele ugovora o pru`anju konsultantskih usluga. a metode ocjene ponuda i kriteriji za dodjelu ugovora su isti. i koji su specificirani u obavještenju o nabavci. Ograni~eni postupak se uvijek pokre}e objavljivanjem obavještenja o nabavci. O kojim se vrstama nabavki radi procjenjuje ugovorni organ. To su. Bilo koji oblici pregovoranja izme|u ugovornog organa i dobavlja~a na tenderu su zabranjeni. Ograni~eni postupak mo`e. ~ime se potencijalni dobavlja~i obavještavaju da ugovorni organ namjerava dodijeliti ugovor korištenjem ograni~enog postupka. u odre|enim slu~ajevima. mo`e zatra`iti u~eš}e. Oba postupka se pokre}u objavljivanjem obavještenja. a koji odgovaraju pretkvalifikacijskoj fazi i fazi prikupljanja ponuda. Postupak se sastoji iz dvije faze: otvorena pretkvalifikaciona faza i ograni~ena faza prikupljanja ponuda. Provo|enje ograni~enog postupka je detaljnije opisano ~lanom 29 ZJN. na osnovu istih kriterija izbora koji se koriste u otvorenom postupku. U ograni~enom postupku. U ograni~enom postupku ugovorni organ prima ponude samo od kvalificiranih ponu|a~a. Ovaj postupak se koristi kod obimnih i slo`enih nabavki. Zbog razli~itih vremenskih rokova ograni~eni postupak traje du`e od otvorenog postupka. Ponuda se podnosi u drugoj fazi. te se pozivaju da podnesu zahtjev za u~eš}e u postupku. Ograni~eni postupak sa pretkvalifikacijom predstavlja postupak u kojem svaki dobavlja~. Provjera kvalifikacija kandidata vrši se u pretkvalifikacijskom procesu. U oba postupka svi zainteresirani dobavlja~i mogu u~estvovati. Pretkvalifikacija ozna~ava postupak u kojem ugovorni organ vrši odabir. Ograni~eni postupak je po mnogo ~emu sli~an otvorenom postupku. a ugovorni organ poziva samo kvalifikovane kandidate da podnesu ponudu. U svim ostalim 43 . Ugovorni organ u prethodnom postupku eleminiše dobavlja~e koji ne ispunjavaju selekcione kriterije. U otvorenom postupku ugovorni organ mo`e primiti ponude od dobavlja~a koji ne ispunjavaju zahtjeve kvalifikacije. Ne primaju se ponude nekvalifikovanih ponu|a~a. de facto.

na osnovu kriterija za odabir koji su isti kao i za odabir koji se koristi kod otvorenog i ograni~enog postupka. U fazi pregovaranja i prikupljanja ponuda. Pravila vezana za sprovo|enje pregovara~kog postupka propisana su ~lanom 30 ZJN. te da se donese kona~na odluka o dodjeli ugovora jednom dobavlja~u. ekonomskim. odnosno zahtjevi vezani za vo|enje pregovora. Nabavka roba ili usluga u pojedinim oblastima koje se brzo razvijaju i gdje u potpunosti nije mogu}e definisati predmet ugovora kako u pogledu njegovog obima. Osnovna razlika kod pregovara~kih postupaka u pore|enju s otvorenim i ograni~enim postupkom je ta što se dozvoljava vo|enje pregovora izme|u ugovornog organa i kvalificiranih dobavlja~a o tehni~kim. Pregovara~ki postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci predstavlja postupak u kojem ugovorni organ pregovara o uslovima ugovora sa jednim ili više dobavlja~a koje je pozvao. pravnim i drugim aspektima ugovora. Pregovara~ki postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci sastoji se iz dvije faze: otvorena pretkvalifikacijska faza i faza pregovaranja i prikupljanja ponuda. Pregovara~ki postupak za dodjelu ugovora je manje transparentan od otvorenog ili ograni~enog postupka tako da se isti treba koristi u manjem broju slu~ajeva. ulaganje know-how u pronala`enju rješenja za pojedini problem. te vodi pregovore sa ponu|a~ima u vezi sa njihovim prijedlozima. kandidati se pozivaju da uzmu u~eš}e u pregovorima sa ugovornim organom. U pretkvalifikacijskoj fazi ugovorni organ.slu~ajevima ugovorni organ cijeni da li }e dodjelu ugovora o javnoj nabavci vršiti primjenom pravila ovog postupka. koji su odabrani u otvorenom pretkvalifikacionom postupku. Pregovara~ki postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci predstavlja postupak u kojem ugovorni organ pregovara o uslovima ugovora sa pozvanim. potrebom da se kroz pregovore omogu}i najoptimalnije definisanje predmeta javne nabavke. Na osnovu ~lana 11. vrši izbor kandidata koji su kvalificirani da dobiju poziv za u~eš}e u pregovorima. stav 3 ZJN pregovara~ki postupak se mo`e sprovoditi sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci. Opravdanje za izuze}e od otvorenog postupka mo`e da se opravda: nedostupnost znanja o stanju u nekoj oblasti. kvalificiranim kandidatima. kvaliteta. cijene i sli~no podlije`e primjeni pregovara~kog postupka. Kod pregovara~kog postupka ugovornom organu se dopušta da uputi pozive za prijedloge od odabrane grupe ponu|a~a. s ciljem da se postave egzaktni uslovi ugovora. dok je ~lanom 31 propisana procedura. a gdje nije potrebno prethodno objaviti obavještenje o nabavci. Pregovara~ki postupak bez objavljivanja obav44 . a prema stavu 4 istog ~lana bez objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci. vrste. 62.

Ugovornim organima nije dopušteno korištenje okvirnih sporazuma na nepropisan na~in ili na na~in kojim se sprje~ava. obima ili koli~ine. Okvirni sporazumi se dodjeljuju u slijede}im slu~ajevima: . Dodjeljivanje okvirnih sporazuma se propisuje ~lanom 32 ZJN. i u pogledu predvi|enih vrijednosti. te u ~lanu 31 ZJN. tokom perioda trajanja sporazuma. Nakon što je okvirni sporazum na taj na~in zaklju~en. . bez primjene postupaka javne nabavke. a kada je to primjereno. a njegova je svrha utvr|ivanje okvira za ugovore koji }e se dodjeljivati u tom periodu. kao i cijene.ještenja o nabavci predvi|en je za primjenu samo u vanrednim slu~ajevima. ograni~ava ili ugro`ava konkurencija.pru`anje roba ili usluga ~ije se cijene ~esto mijenjaju. Javne nabavke II dio. ali sasvim za sigurno i mjeru u primjeni i strogosti pojedinih procedura. a okvirnim sporazumom bi se omogu}ilo smanjenje troškova nabavke. formularnog prava. .kada ugovorni organ treba dodijeliti više identi~nih ugovora u roku od jedne godine.stalne popravke ili radovi na odr`avanju. 63. 42 Vizuelni prikaz preuzet iz Priru~nika EUPPP. . Ugovorni organ dodjeljuje okvirne sporazume putem otvorenog ili ograni~enog postupka.pru`anje svakodnevnih usluga ili potrošne robe. Ti vanredni slu~ajevi su pobli`e opisani ~lanom 11 stav 4 ZJN. Datim grafi~kim prikazima mo`e se vidjeti kako izgledaju dva postupka (otvoreni i ograni~eni) predstavljeni vizuelno sa zakonskim rokovima po pojedinim fazama. Neka srednja vrijednost odnosno moderiranje predstavlja jedan stav koji bi trebao da pomiri ove dvije krajnosti. odnosno zaklju~ivanja ugovora o pojedinim vrstama javnih nabavki. Okvirni sporazum podrazumijeva sporazum ograni~enog trajanja. Provo|enje pregovara~kog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci dalje je opisano u ~lanu 30. Neophodno je praviti razliku izme|u forme i formalizma u njenom suštinskom zna~enju. Na ovim primjerima mo`e se vidjeti uticaj tzv. ugovorni organ ima pravo.42 Vizuelni prikazi mogu se koristiti kao model prilikom dodjele ugovora. U nemalom broju slu~ajeva pokazalo se da strogo poštivanje ovakvih procedura ~esto dovodi do izigravanja same suštine javnih nabavki. ali i narastaju}i problemi vezani za strogo poštivanje pojedinih procedura. stav 2. da sa najuspješnijim ponu|a~em zaklju~i ugovore dodijeljene na osnovu okvirnog sporazuma. 45 . naro~ito u pogledu predmeta ugovora.

biti upotrijebljeni ovisi}e od predmeta javne nabavke. realizuje posebna komisija. Koji }e materijalno pravni propisi. Ovu fazu. Ova stalna komisija se bira za neki mandatni period što je uvijek po`eljno kako bi se zadovoljio zahtjev vezan za rotaciju pojedinih zaposlenika po komisijama ovakve vrste. a time i lex specialis. U obzir dolazi primjena pravila procesnog karaktera. u skladu sa osnovnim principima javnih nabavki. naredbi. tehni~kih standarda i sli~no.Dodjela ugovora treba da se odvija u skladu sa pravilima koja su propisana odredbama ZJN. kao i materijalno pravnih propisa. Izrada tehni~kih specifikacija predstavlja prvu fazu javne nabavke. Mo`e se raditi o zakonskim i podzakonskim aktima tipa: pravilnika. kao i utvr|ivanja pojedinih selekcionih kriterija. Postojanje više komisija po pojedinim fazama javne nabavke opravdano je kod slo`enijih javnih nabavki i javnih nabavki ve}e vrijednosti. prije svega. 46 . Za pojedine privredne subjekte koji se u cijelosti nalaze u re`imu javnih nabavki obi~no se formira više ad hoc komisija. uredbi. a ~esto postoji i jedna stalna komisija. Primjena materijalno pravnih propisa dolazi u obzir prilikom izrade tenderske dokumenatcija i to: definisanja tehni~kih specifikacija. Istom se opredjeljuju kvantitativni i kvalitativni elementi predmeta nabavke te postavljaju osnove za odre|ivanje selekcionih kriterija i kriterija dodjele ugovora. ali. po pravilu. neovisna od komisije ili komisija koje }e vršiti kasniju tehi~ku i/ili komercijalno finansijsku evaluaciju ponuda. poslovnika.

47 .

48 .

^lan 14 ZJN sadr`i pravila o tome kako ugovorni organi postavljaju tehni~ke specifikacije predmeta predvi|enog ugovora i principe za procjenu toga da li primljene ponude ispunjavaju utvr|ene tehni~ke specifikacije. superkolaudacija. usluge ili metode koji su ekvivalenti u pogledu njihovih osobina dodavanjem izraza „ili ekvivalent“ (~lan 14. izvršenje. zaštitu robe. dimenzije. Tehni~ke specifikacije za radove uklju~uju pravila u vezi sa idejnim rješenjem i izra~unavanjem cijene koštanja. stav 5 ZJN). Tehni~ke specifikacije treba da na objektivan i nediskriminatoran na~in. ili na robne marke. terminologiju. a sve kako bi se došlo do ekonomski najpovoljnije ponude. Tehni~ke specifikacije u slu~aju ugovora o pru`anju usluga su ~esto sadr`ane u sveukupnom opisu predmetne usluge. tehnike i metode gradnje. Ugovorni organ je obavezan osigurati da su tehni~ke specifikacije usmjerene na to da obezbijede najbolji mogu}i pristup svim potencijalno zainteresiranim dobavlja~ima. Zabranjeno je pozivanje na robe odre|ene izrade ili izvore snabdijevanja ili na odre|eni proces. tipove ili odre|eno porijeklo ili proizvodnju radi favorizovanja ili eliminisanja odre|enih dobavlja~a. u pravilu. Tehni~ke specifikacije 49 . amabala`iranje. ozna~avanje. test. etiketiranje i drugo. Tehni~ke specifikacije moraju se postaviti objektivno u odnosu na svakog potencijalnog dobavlja~a na taj na~in da ni u kom pogledu ne mogu favorizirati niti stavljati u nepovoljan polo`aj bilo kog potencijalnog dobavlja~a. posebne tehni~ke karakteristike i drugo. proizvoda ili metoda. patente. inspekciju i uslove tehni~kog prijema radova. zahtjeve za idejno rješenje. U ovom slu~aju ugovorni organ je obavezan da navede da }e prihvatiti proizvode. Nije dozvoljeno da se postavljaju tehni~ke specifikacije koje favoriziju ili stavljaju u nepovoljan polo`aj pojedine dobavlja~e. testiranje i metode testova. kolaudacija. tako da se ispuni svrha javne nabavke. osiguranje kvaliteta. kako bi ispunili svoje obaveze kao javni organi ili subjekti. posebna svojstva. odnose na: kvalitet. kao i sve ostale tehni~ke uslove u vezi sa završnim radovima i materijalima ili dijelovima koji se koriste pri gradnji. Tehni~ke specifikacije ~ine va`an dio tenderske dokumentacije i iste moraju da uva`avaju principe jednakog tretmana i nediskriminacije. One se. Ugovorni organ postavljanjem tehni~kih specifikacija definiše odgovaraju}i nivo kvaliteta predmeta ugovora. simbole. Tehni~ke specifikacije moraju osiguravati i pravednu i aktivnu konkurenciju. posebno pakovanje. Ugovorni organi imaju slobodu da postave svoje zahtjeve za stvari koje treba nabaviti. funkcionalne karakteristike. na nivou i do obima koje oni `ele. opišu karakteristike predmeta ugovora. sigurnost.64. Ova situacija je jedino legalna kada je ugovorni organ u nemogu}nosti da korištenjem objektivnih tehni~kih specifikacija navede opis predmeta ugovora koji je dovoljno precizan i u potpunosti razumljiv.

U obzir mogu do}i sve vrste proizvoda. na razli~ite oblike pravilnika i drugih podzakonskih akata kojima se definiše odgovaraju}i propisani ili minamalni nivo kvaliteta proizvoda. prije svega. od konkursa za najbolje idejno rješenje. da fizi~ko lice. a u periodu od najmanje 6 mjeseci po zaklju~enju ugovora. Posebno je pravilo da ugovorni organ postavlja uslov dobavlja~u kome je dodjeljen ugovor o javnoj nabavci da nema pravo da zapošljava. navode}i razloge u slu~aju odbijanja. Ugovornom organu je dato ovlaštenje da odbije sve ponude kojima se nude robe. nafta. Svaki potencijalni ponu|a~ mo`e u~estvovati u postupku javne nabavke. Ne smije se praviti diskriminacija izme|u pravnih i fizi~kih lica. kao subjekt prava. te da se ovdje radi o specifkacijama koje se odnose i na druge vrste roba. sirovine za proizvodnju itd. Ugovorni organ obavijesti}e dobavlja~a o svojoj odluci u roku od 15 dana nakon prijema saopštenja. Uspostavljen je i poredak po va`nosti standarda što zna~i da }e se pozivanje vršiti na standarde s pravom prednosti prema redosljedu nabrajanja prema ~lanu 14 stav 2 ZJN. naftni derivati. a ne samo na tehni~ke robe. svi prehrambeni proizvodi. Pitanje je kako se tuma~i pojam tehni~kih specifikacija. u svrhu izvršavanja ugovora o javnoj nabavci. standarde koji su definisani u zakonima o standardizaciji u Bosni i Hercegovini. arhitektonskih projekata i sl. 65. privatno pravnih i javno pravnih subjekata.uva`avaju obavezne tehni~ke propise i bh. a posebno standarda. On to mo`e da radi jedino kada ima registrovano svojstvo obrtnika. Pozivanje na standarde implicira da se pojam tehni~kih specifikacija shvata šire. ZJN sadr`i neke odredbe koje se odnose na podugovaranje. 50 . Naravno. Elementi ugovora koji se podugovaraju i identitet podugovara~a obavezno se saopštavaju ugovornom organu blagovremeno prije sklapanja podugovora. npr. usluge ili radovi koji suštinski ne ispunjavaju tehni~ke specifikacije sadr`ane u tenderskoj dokumentaciji. Ovdje stoji samo ograda kod definisanja pojma fizi~kog lica. ^lanom 14 ZJN opisano je na koje se standarde mo`e pozivati ugovorni organ. Osnovno pravilo je da dobavlja~ kojem je dodijeljen ugovor ne}e sklapati podugovor ni o jednom bitnom dijelu ugovora bez prethodnog pismenog odobrenja ugovornog organa. fizi~ka ili pravna lica koja su u~estvovala u pripremi tenderske dokumentacije. ne mo`e u takvom obliku da pristupi javnim nabavkma. Ovo se odnosi i na slu~ajeve anga`mana lica u komisiji za nabavke. Misli se. Pojava samog fizi~kog lica bi bila mogu}a npr. Dobavlja~ kojem je dodijeljen ugovor snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora. doma}ih i inostranih u~esnika u postupku javne nabavke. Me|utim i u ovim slu~ajevima oni posjeduju neki organizacioni oblik. odnosno pojavni oblik pravnog lica.

Odredbe vezane za ocjenu i verifikaciju kvalifikacijskih uslova nalaze se u Dijelu IV Odjeljka II. ili je ušao u odre|eni aran`man s povjeriocem. . do 26. u tenderskoj dokumentaciji. Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji navodi kriterije za kvalifikaciju dobavlja~a u pogledu: . . Minimalni kvalifikacioni uslovi koje je ugovorni organ odredio za kandidate i ponu|a~e obavezno trebaju biti srazmjerni predmetu ugovora i uskla|eni s istim. a koji su utvr|eni u tenderskoj dokumentaciji. Ugovorni organ }e od dobavlja~a zahtijevati samo one informacije koje su neophodne da bi se utvrdilo da li dobavlja~ zadovoljava kvalifikacione uslove koje je postavio ugovorni organ. U svakom postupku javne nabavke ugovorni organ ocjenjuje i provjerava da li je kandidat ili ponu|a~ kompetentan. ili je obustavio ili ograni~io poslovne aktivnosti. jasni i precizni. Ovi uslovi ne smiju onemogu}avati ostvarivanje prava dobavlja~a na zaštitu intelektualne svojine i poslovnih tajni. odnosno ponu|a~: .njihovog ekonomskog i finansijskog stanja (~lan 25).19. Stoga ZJN zahtijeva od ugovornog organa da predvidi u tenderskoj dokumentaciji da zahtjev za u~eš}e u ograni~enom postupku ili ponuda moraju biti odbijeni u slu~aju da je kandidat. Ugovor o javnoj nabavci se ne dodjeljuje dobavlja~u koji nije pouzdan ili kompetentan. Samo onim kandidatima ili ponu|a~ima ~ije kvalifikacije zadovoljavaju selekcione kriterije uspostavljene u tenderskoj dokumentaciji bi}e dozvoljeno da nastave postupak javne nabavke. da zahtijeva dokumente u skladu s ~lanovima 23. . ili je u 51 .te njihove tehni~ke i/ili profesionalne sposobnosti (~lan 26). pouzdan i sposoban da izvrši ugovor. Oni ne smiju imati ograni~avaju}i efekat na konkurenciju i moraju biti razumni. Procjena i provjera se vrši u skladu s minimumom zahtjevanih kvalifikacionih uslova koje kandidati i ponu|a~i treba da ispunjavaju.njihove li~ne situacije (~lan 23). Selekcioni kriteriji dodjele ugovora 66. Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji od kandidata i ponu|a~a tra`i obaveznu dostavu informacija i dokumenata o njihovoj kvalifikaciji.njihove podobnosti za obavljanje profesionalne djelatnosti (~lan 24). 67. Ugovorni organ ne mo`e samo navesti. Kandidati koji ne zadovolje selekcione kriterije ne mogu ni da pristupe procjeni ponude po osnovu kriterija dodjele ugovora.pod ste~ajem ili pred likvidacijom. ve} i eksplicitno navesti koji dokumenti se zahtijevaju od dobavlja~a.

ili bilo kojeg drugog sli~nog postupka u skladu s relevantnim zakonima i propisima u BiH ili u zemlji u kojoj je registrovan.u slu~ajevima navedenim pod e) ili f). ili u zemlji porijekla ili zemlje iz koje to lice dolazi. ugovorni organ du`an je da kao zadovoljavaju}e prihvati slijede}e dokaze: .nije ispunio obaveze u vezi s pla}anjem doprinosa za socijalno osiguranje u skladu s relevantnim zakonskim odredbama u BiH ili zemlji u kojoj je registrovan. . . 68. c). mo`e od ponu|a~a zahtijevati da doka`u svoju registraciju poslovne djelatnosti u odgovaraju}em sudskom ili drugom registru. prema tenderskoj dokumentaciji.proglašen krivim za ozbiljan profesionalni prekršaj od strane nadle`nog suda u periodu od pet godina i da je taj prekršaj prethodio datumu podnošenja zahtjeva ili ponude. .predmet postupaka za proglašenje ste~aja. e) ili f) ne odnosi na njih. uvjerenje koje nije starije od tri mjeseca.osu|en u sudskom postupku za kršenje zakona u smislu njegovog poslovnog ponašanja u periodu od pet godina. b). a u ovisnosti od toga koji se dr`avni organ javlja kao registracioni organ. 52 .analognoj situaciji koja proisti~e iz sli~nog postupka u skladu s relevantnim zakonima i propisima u BiH ili u zemlji u kojoj je registrovan. Agencija za javne nabavke sastavit }e listu organa u BiH koji su nadle`ni za izdavanje prethodno navedenih dokumenata. koji je prethodio datumu podnošenja zahtjeva ili ponude. a koji pokazuje da su postavljeni zahtjevi ispunjeni.propustio da dostavi ili dostavio pogrešne informacije na tra`enje prema ~lanovima 23 do 26 ZJN. . a izdao ga je nadle`ni organ u BiH ili nadle`ni organ odnosne dr`ave. . Ugovorni organ. za izdavanje naloga za prisilnu likvidaciju ili postizanja sporazuma/aran`mana s povjeriocima. U slu~ajevima kada ugovorni organ od kandidata ili ponu|a~a zahtijeva da pru`i dokaze da se nijedan slu~aj navedenog pod a). takvi dokumenti ne mogu biti stariji od tri mjeseca. .u slu~ajevima navedenim pod: a). Posebno se mo`e zahtijevati posebna izjava ili referenca kojom se dokazuje pravo na obavljanje odre|ene profesionalne djelatnosti. . b) ili c) osiguranje izvoda iz sudskog registra ili ekvivalentnog dokumenta koji je izdao nadle`ni sudski ili upravni organ u BiH.nije ispunio obaveze u vezi s pla}anjem poreza u skladu s relevantnim zakonskim odredbama u BiH ili zemlji u kojoj je registrovan.

3 i 4 ZJN. sa vrijednostima. Stoga ZJN zahtijeva da ugovorni organ utvr|uje minimalne zahtjeve u pogledu tehni~ke. za period ne du`i od tri posljednje finansijske godine za koje se raspola`e podacima. 70.lista glavnih isporuka dobavlja~a izvršenih u posljednje dvije do tri godine. 71. mogu}e vršiti.bilans uspjeha za period ne du`i od tri posljednje finansijske godine za koje se raspola`e podacima. kao dokaz da su ti uslovi ispunjeni. odnosno po~etka poslovanja u predmetnom segmentu. Lista dokumenata koji se navode u ~lanu 25 ZJN je kona~na što zna~i da ugovorni organi ne mogu zahtijevati od dobavlja~a dokaze koji se ne spominju u ovoj odredbi. kada je to primjereno. Kvantifikacije pojedinih selekcionih kriterija je.izjavu o ukupnom prometu dobavlja~a i. odnosno po~eo s radom prije manje od tri godine. odnosno ova lista se ne mo`e proširivati. . ili od datuma registracije. ugovorni organ utvr|uje minimalne uslove u pogledu ekonomske i finansijske podobnosti kandidata ili ponu|a~a i. poslovne bilanse ili izvodi iz poslovnih bilansa. tako|er. Ugovori o javnim nabavkama se dodjeluju samo dobavlja~u koji je profesionalno i tehni~ki pripremljen i opremljen da ga adekvatno izvršava. U postupcima za dodjelu ugovora o javnoj nabavci dokazi o tehni~koj sposobnosti kandidata. od njih mo`e zahtijevati da osiguraju jednu ili više od ni`e navedenih referenci: odgovaraju}a bankovna pisma ili. odnosno po~eo s radom prije manje od tri godine. ako je dobavlja~ registrovan. o prometu u segmentu poslovanja koji je predmet ugovora. dokaz o postojanju odgovaraju}eg osiguranja od profesionalnog rizika. odnosno profesionalne sposobnosti kandidata ili ponu|a~a koje oni treba da ispunjavaju i da od njih zahtijeva da dostave jedan ili više dokaza koji su navedeni odredbama ~lana 26. Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji precizira koju referencu ili reference kandidati.69. stav 2. datumima i primaocima uz osiguranje dokumenata u formi potvrda izvršenih isporuka koje su izdali pri53 . ako je to primjereno. kada je to primjereno. 72. ako je dobavlja~ registrovan. . odnosno ponu|a~a mogu se osigurati na jedan ili više od slijede}ih na~ina: . ili od datuma registracije. u dijelu tenderske dokumentacije koji se odnosi na pretkvalifikaciju. U tenderskoj dokumentaciji ili. odnosno ponu|a~i moraju osigurati da bi dokazali svoju ekonomsku i finansijsku podobnost. odnosno po~etka poslovanja u predmetnom segmentu. ukoliko je objavljivanje poslovnog bilanca zakonska obaveza u zemlji u kojoj je dobavlja~ registrovan.

saopštenje/naznake elemenata ugovora koje dobavlja~ namjerava podugovarati. ili odnosnim internim pravilima. .u slu~aju kada su proizvodi koji se nabavljaju slo`eni ili ukoliko se.uvjerenja koja su izdata od agencija za kontrolu kvaliteta ~ija je kompetentnost priznata. samo uz izjavu dobavlja~a o izvršenim isporukama. 73. a ~iju je vrijednost dobavlja~ obavezan potvrditi ukoliko to ugovorni organ zahtijeva.maoci ili. 54 . a kojima se. kao i mjera za kontrolu kvaliteta koju provodi ugovorni organ ili koju u njegovo ime provodi nadle`ni zvani~ni organ zemlje u kojoj je dobavlja~ registrovan. Lista dokumenata koji se navode u ~lanu 26 kona~na je. izuzetno.navode o anga`ovanom tehni~kom osoblju ili tehni~kim organima. i njegovih kapaciteta za prou~avanje i istra`ivanje. ugovorni organ }e. bez obzira na to da li neposredno pripadaju dobavlja~u. U slu~aju da zahtjevi ili ponude koje je ugovorni organ primio u toku postupka javne nabavke prouzrokuju ili mogu prouzrokovati bilo kakav sukob interesa. kao pokušaj radi ostvarivanja uticaja na radnju ili odluku ili tok postupka javne nabavke. te to konstatovati u izvještaju o postupku javne nabavke.uzorke. . za posebne namjene. osigurati efektivnu zaštitu svrsishodnog provo|enja ovog zakona. ako je to potrebno. . djeluju}i u skladu s relevantnim zakonskim propisima u BiH. Ugovorni organ }e u pisanoj formi informisati ponu|a~a i direktora Agencije za javne nabavke o odbijanju takvog zahtjeva ili ponude i o razlozima odbijanja. mjere za osiguranje kvaliteta i njegovu opremljenost i osposobljenost za ispitivanje i istra`ivanje. . jasno utvr|enim referentnim navo|enjem odgovaraju}ih specifikacija ili standarda. te. što zna~i da ugovorni organi ne mogu zahtijevati od dobavlja~a dokaze koji se ne spominju u ovoj odredbi. opise i/ili fotografije proizvoda koji su predmet isporuke.opis tehni~ke opremljenosti i osposbljenosti dobavlja~a. . . U ~lanu 27 ZJN se zahtijeva da ugovorni organ odbije zahtjev za u~eš}e u postupku javne nabavke ili ponudu ukoliko je kandidat ili ponu|a~ sadašnjem ili bivšem zaposleniku ugovornog organa dao ili je spreman dati mito. ukoliko se takve potvrde ne mogu osigurati iz razloga izvan dobavlja~eve kontrole. potvr|uje podobnost proizvoda. u vidu nov~anih sredstava ili u bilo kojem nenov~anom obliku. osigurava provjera proizvodnih kapaciteta dobavlja~a. Radi se samo o obavezi dosljedne primjene zakona BiH o dr`avnoj slu`bi kao i drugih relevantnih propisa u BiH koji regulišu materiju sukoba interesa.

datum isporuke i period isporuke ili period izvršenja. uvo|enje novih kriterija ili. Uglavnom se radi o primjeni pravila upravnog postupka. u praksi. Kriteriji koji ne udovoljavaju gornjim zahtjevima mogu da dovedu do ulaganja opravdanog prigovora. @albeni postupci u re`imu prava javnih nabavki imaju dosta specifi~nosti.20. Radi se o Uredu za `albe (dalje: Ured) koji je formiran kao dr`avni organ uprave na nivou BiH. izmjena njihovih mjerila. operativni troškovi. a koji se biraju javnim konkursom. Pored ovih mogu se u obzir uzeti i drugi kriteriji koji udovoljavaju gore spomenutim zahtjevima. ekonomi~nost. postprodajni servis i tehni~ka pomo}. 76. stav 1. Ova odredba ZJN se. odnosno ponderisanih veli~ina. 77. ZJN je ~lanom 34. Tako. cijena. pak. Kriteriji dodjele ugovora su definisani ~lanom 34 ZJN kao ekonomski najpovoljnija ponuda ili kao najni`a cijena. legitimni interes za konkretan ugovor o javnoj nabavci ima pravo ulo`iti prigovor ugovornom organu. te da su u tijesnoj vezi sa predmetom javne nabavke. prigovor mo`e da ulo`i i subjekt koji 55 . tehni~ka sposobnost. Druga tri ~lana se biraju iz reda stru~njaka iz podru~ja izvo|enja radova. Kriteriji dodjele ugovora moraju biti u tijesnoj vezi sa predmetom nabavke i drugi uslov da se u kriterijima dodjele ugovora ne smiju ponavljati kriteriji koji su ve} bili definisani kao selekcioni. Prilikom definisanja kriterija dodjele ugovora ostavljena je sloboda ugovornom organu da definiše kriterije. Potrebno je da se zadovolje dva uslova. nediskriminatorski. U pogledu `albenih postupaka ZJN propisuje da svaki dobavlja~ koji ima tzv. transporta i strateškog poslovnog planiranja. moraju biti objektivni. ?lanove Ureda imenuje Parlamentarna skupština BiH. funkcionalne i ekološke karakteristike. Isklju~ena je bila kakva naknadna izmjena ve} objavljenih kriterija. ta~ka a) predvidio slijede}e kriterije: kvalitet. Ured se sastoji od 6 ~lanova od kojih se tri biraju iz reda priznatih stru~njaka upravnog prava ili upravnog postupka i koji imaju svojstvo nezavisnih sudija. Kriteriji dodjele ugovora 74. @albeni i revizioni postupci i procedure 75. odnosno poništavanja postupka dodjele ugovora. tuima~i vrlo ekstenzivno. 21. U slu~aju da se kao kriterij dodjele ugovora uzima ekonomski najpovoljnija ponuda kriteriji. Radom Ureda rukovodi Predsjednik koji donosi i Pravilnik o unturašnjoj organizaciji Ureda. u tom slu~aju. javnih nabava. kao i o posebnom pravnom re`imu u okviru koga je izvršen izbor da o `albama na dodjele ugovora rješava poseban organ uprave. odnosno upravna organizacija sa statusom pravnog lica.

Ove odredbe se ne primjenjuju u slu~ajevima dodjele ugovora na osnovu direktnog sporazuma. doka`e da su uslovi tendera ili pak kriteriji dodjele ugovora bili diskriminatorske prirode. Po prijemu prigovora ugovorni organ je u obavezi da odmah obustavi postupak dodjele ugovora sve do donošenja odluke po prigovoru. ugovornoga organa ili ponu|a~a. onda rok po~inje te}i od datuma kada je ugovorni organ obavijestio podnosioca prigovora o njegovom odbijanju. 78. te da najkasnije narednog radnog dana obavijesti podnosioca prigovora o donešenoj odluci. Prigovor se podnosi u pisanoj formi u roku od 5 dana od dana kada je podnosilac prigovora saznao ili je trebao saznati za povredu zakona. uvjeren da }e `alba biti riješena u korist `albenika i . Izuzetak je prijem pismene intrukcije Ureda. ukoliko smatra da je odluka ili radnja ugovornog organa. a po~ev od prvog radnog dana nakon isteka prvobitnog roka od 5 dana. Prije zaklju~enja samog ugovora Ured je ovlašten da. Nadle`ni organ ugovornog organa du`an je da razmotri ulo`eni prigovor i donese obrazlo`enu odluku u roku od 5 dana od dana prijema prigovora.ako je. ali ne i kasnije od godine dana od navodne povrede zakona. Ured ima ovlaštenje da prije isteka roka od 5 dana donese odluku o izdavanju tzv. Odnosno. ako je prigovor odbijen. Prijemom prigovora u Uredu. privremenog naloga. Uslov je da se doka`e postojanje legitimnog interesa. 79.ako bi dalje sprovo|enje postupka prouzrokovalo nesrazmjernu štetu na ra~un javnoga interesa.na~ini izjavu u vezi s pravnim pravilima ili na~elima koji se odnose na predmet `albe. 56 . isti je u obavezi da obustavi dodjelu ugovora za narednih 5 dana. s obzirom na informacije kojima raspola`e. pošto se jedan primjerak dostavlja i ugovornom organu. U slu~aju da ugovorni organ propusti da u zakonom utvr|enom roku odlu~i o prigovoru ili ako prigovor odbije. podnosilac prigovora mo`e ulo`iti pismenu `albu Uredu u roku od 5 dana. Po prijemu prigovra Ured treba da se uvjeri da je ugovorni organ obustavio postupak dodjele ugovora na 5 dana osim uoliko Ured nije nalo`io nešto drugo. narušila bilo koju obavezu iz ZJN. Legitimni interes bi postojao kada neko npr. Privremenim nalogom Ured ima ovlaštenje da obustavi postupak dodjele ugovora ili da obustavi provo|enje bilo koje odluke ili radnje ugovornog organa u slijede}im slu~ajevima: . u~ini slijede}e: . 80.uopšte nije u~estvovao u postupku nui|enjea nekog oblika javne nabavke. ili da se vršilo skra}ivanje Zakonom odre|enih minimalnih rokova.

što podrazumijeva i ovlast za otklanjanje bilo koje tehni~ke ili druge specifikacije koja nije u skladu sa ZJN.dodijeli naknadu štete `albeniku koji je. Ured mo`e.00 KM. kao ponu|a~. a zbog po~injene povrede ZJN. koja se dodjeljuje ograni~ena je do iznosa troškova pripreme ponude.izda ugovornom organu nalog da otkloni svaku povredu i da nastavi postupak dodjele ugovora u skladu sa nalogom. Ovo pitenje je nesporno. 83. 82. . . ovisno o tome koji je od ova dva iznosa ve}i. Rok za pokretanje spora iznosi 45 dana od dana kada je kona~na odluka upu}ena podnosiocu `albe. Odluka Ureda je podlo`na preispitivanju u upravnom postupku i protiv nje se mo`e jedino voditi upravni spor. U slu~aju da smatra da je slu`bena osoba ugovornoga organa izvršila promišljenu i namjernu povredu ZJN.izda nalog za prekid postupka dodjele ugovora. pretrpio gubitak ili štetu. . odluka Ureda je kona~na. ukoliko je to opravdano. Korištenje ovih mogu}nosti sigurno }e biti vrlo interesantno sa stanovišta poštivanja i pitanja obaveznosti primjene ZJN za ugovorne organe..000. kao ponu|a~. pretrpio gubitak ili štetu. ugro`avaju}i time njegovu svrhu Ured. pored naprijed pobrojanih ovlaštenja ima pravo i: podnijeti prekršajnu ili krivi~nu prijavu mjerodavnom sudu ili izre}i nov~ane kazne u iznosu do 4. 81. a zbog po~injene povrede ovoga zakona.u cijelosti ili djelimi~no poništi bilo koji akt ili odluku ugovornoga organa koji nisu u skladu sa ZJN. . ili do 10% ponu|a~eve ponu|ene cijene. U slu~aju da tu`ba nije podnesena sudu u predvi|enom roku. ukoliko smatra da je odluka ili radnja ugovornog tijela narušila bilo koju obvezu iz ZJN. Poslije zaklju~enog ugovora o javnoj nabavi Ured ukoliko smatra da je radnja ili odluka ugovornog organa narušila bilo koju obavezu iz ZJN ima slijede}a ovlaštenja: . Visina odštete. Zakonska je obaveza ugovornih organa da ako potpadaju pod neku od definicija ZJN imaju zakonsku obavezu prim57 . Za rješavanje upravnog spora stvrano nadle`an je Sud Bosne i Hercegovine.sa~ini izjavu u vezi s pravnim pravilima ili na~elima koja se odnose na predmet `albe i.donese odluku o naknadi štete `albeniku koji je. nalo`iti ugovornome organu da `albeniku nadoknadi troškove `albenoga postupka.

Ured za `albe. 783. str. i njegovih ~lanova pojedina~no ne bi mogla izbje}i. str. 29/02. nesumnjivo. tradicionalne kategorije. 12/04. Pored ovih akata u obzir dolazi primjena i odredbi svih procesnih propisa koji regulišu procedure upravnog postupka. u okviru `albenog postupka. kao i odredbe i pravila parni~nog postupka. da ih nazovemo. ali samo u onoj situaciji ako se za pojedine slu~ajeve ne na|e dovoljno osnova za primjenu pravila upravnog postupka. 58 . Koja primjena procesnih propisa dolazi u obzir? Prije svega to su odredbe ZJN i svih ostalh podzakonskih akata. Budu}nost treba da poka`e u kojoj mjeri }e ova vrlo zna~ajna odredba ZJN da za`ivi. Samo izricanje nov~anih sankcija bi se primjenjivalo u onim slu~ajevima kada je ugovorni organ prekršio pravila vezana za sprovo|enje procedura javnih nabavki na taj na~in što nije ispoštovana odluka ili rješenje Ureda. glasnik BiH“. da postoje elementi prekršajne ili krivi~ne odgvornosti kod ugovornog organa prilikom sprovo|enja procedura javnih nabavki. U slu~aju primjene materijalnih propisa Ured ima sve kompetencije i ovlaštenja da ulazi u primjenu materijalnih propisa koji se tretiraju kao lex specialis.43 Ove konstatacije. Ovo bi posebno bilo izra`eno u situaciji kada se vrši suspenizija zaklju~enja ugovora. a ugovorni organ mimo izri~ite zabrane zaklju~i predmetni ugovor. kod definisanja uslova vezano za selekcione kriterije. Da li bi ovo bila zakonska obaveza Ureda? Mišljenja sam da se ova obaveza Ureda.jene pravila i procedura propisanih ZJN i podzakonskim aktima. Što se ti~e mogu}nosti. kao i primjena ovih procesnih propisa u obzir dolazi samo u slu~ajevima procjene zakonitosti primjene procedura kako u smislu rokova tako i u smislu zakonitosti sprov|enja samih procedura dodjele ugovora o javnim nabavkama. kao i kriterije dodjele ugovora. Kod primjene pravila upravnog postupka pošto se radi o dr`avnom zakonu i dr`avnom organu uprave. u obzir bi dolazila primjena propisa koji regulišu ovu oblast na dr`avnom nivou. kao lex specilais. I još jedno interesantno pitanje. Druga situacija bi se odnosila na slu~aj kada Ured za `albe procijeni da je nastupila šteta po nekog od u~esnika u postupku javne nabavke na taj na~in da je ugovor dodijeljen drugom ugovornom subjektu mimo nalaza i rješenja Ureda. mora da u svom radu primjenjuje kako odredbe procesnih propisa tako i materijalnih propisa. Ova konstatacija se odnosi na sve slu~ajeve kada je predmet preispitivanja primjena materijalnih propisa. 43 Vidjeti Zakon o opšte upravnom postupku („Sl. 1191). ali i obaveze podnošenja prekršajne ili krivi~ne prijave ovo bi dolazilo u obzir u onim situacijama kada Ured za `albe zaklju~i. Da li Ured ima ovlaštenja da ulazi i u procjenu validnosti primjene materijalnih propisa? Ured za `albe kao upravni organ formiran na dr`avnom nivou ima ovlaštenja koja se nalaze na sredini izme|u redovnih sudova i organa uprave koji egzistiraju kao. kao kolektivnog organa. br.

i da mu prenese najja~e stvarno pravo na njoj.2003. 2. posao nazivaju „kupovinom i prodajom”.prodavac . 45 „Sl. govori o „kupovini”. preuzet i u sistem Bosne i Hercegovine. U daljem tekstu koristi}e se i kratica ZOO. anglosaksonski kao i kontinentalni sistemi razli~ito nazivaju ovaj posao. Bez obzira na veliki broj vrsta i tipova prodaje mogu}e je dati opštu teorijsku definiciju posla kojima se oni pravno uobli~avaju. Na engleskom se koristi izraz „Sale” .45 kao termin usvaja „prodaja”.obavezuje da odre|enu stvar povodom koje posao nastaje preda (isporu~i) drugoj strani . Opšti imovinski zakon za Crnu Goru iz 1888.46 Na ovaj na~in je doma}a terminologija usaglašena sa onom koja dominira ne samo u uporednom pravu nego i u me|unarodnim izvorima. stav 1: „Ugovorom o prodaji obavezuje se prodavalac da stvar koju prodaje preda kupcu tako da kupac stekne pravo raspolaganja. odnosno pravo vlasništva. a kupac 44 Autor ovog poglavlja u cijelosti je Prof. Slijede}i latinski naziv „emptio-venditio” (kupovina-prodaja).list RBiH“. Ugovor o prodaji je rezultat sporazuma stranaka kojim se jedna od njih . prodaja predstavlja pravni posao kojim se normativno ure|uje i pod zaštitu dr`ave stavlja razmjena robe za novac.prodaja. Pojam i definicija ugovora o prodaji 1.II UGOVOR O ME\UNARODNOJ PRODAJI ROBE44 1. Ova teorijska definicija suštinski odgovara pojmu prodaje koji daje naš Zakon o obligacionim odnosima u ~lanu 454. Dalje }e se citirati kao Nacrt ZOO. U ekonomskom smislu posao prodaje se sastoji u razmjeni robe za novac. Opšte uzanse za promet robe iz 1954.kupcu . Objavljen je 16. dr Milš Trifkovi}. a Zakon o obligacionim odnosima. U porecima relevantnim za naše pravo postojale su razli~ite tradicije.06. Na ovaj na~in ekonomski promet biva nadgra|en pravnim . dok se u njema~kom upotrebljava rije~ „der Kauf” kupovina. 46 Nacrt je izradila njema~ka GTZ. broj 2/92. Juridi~ki posmatrano.razmjenom vlasni~kih prava na robi za vlasništvo na novcu. francuski naziv je „la vente” . 59 . „Prodaja“ je termin koji korisiti i Nacrt Zakona o obligacionim odnosima FBiH/RS.prodaja. a kupac se obavezuje da prodavcu preda odre|enu sumu novca i prenese najja~e stvarno pravo na njoj.

52 Izdanje MTK. 188. 5 (Dalje: Draški} dr Mladen. Nau~na knjiga. drveni trupci i rezana gra|a itd. 60 . Osnovni je svakako mobilnost stvari i on daje osnov za osnovnu klasifikaciju na prodaju nepokretnih stvari i prodaju pokretnih stvari. 574B. 48 ^lan 564 (1) Nacrta ZOO. 574D. Najva`nije su: FOB i CIF prodaje. Osvrnu}emo se na najva`nije razrede. Njegov predmet je individualno odre|ena. 420. Pariz. 17 naro~ito. 1987.51 4. one doma}eg poslovnog prava i ugovore o prodaji me|unarodnog poslovnog prava. Uz ostale garancije. godine. Ukoliko se kao predmet prodaje javlja investiciona oprema. Exportpress.48 2. Me|unarodna prodaja. Beograd.. Beograd. 188B.49 Ovaj ugovor posebno je regulisan autonomnim izvorima me|unarodnog poslovnog prava. posljednja revizija 2000. 188A. br. 49 Vidjeti Popov dr Danica: “Ugovor o kupoprodaji investicione opreme”. 574. ugovor o njenoj prodaji dobija specifi~na obilje`ja koja ovaj posao izdvajaju u poseban tip ugovora. 188D. citrusovo vo}e.). Vrste prodaje 3.47 Nacrt ZOO prilago|ava definiciju ugovora o prodaji novom ekonomskom i pravnom sistemu: „Ugovorom o prodaji obavezuje se prodavac da prenese na kupca pravo vlasništva na prodatoj stvari i da mu je u tu svrhu preda. a kupac se obavezuje da plati cijenu u novcu i preuzme stvar“. Obaveza isporuke ~esto je povezana sa monta`om i drugim radnjama povodom opreme. Druga grupa mo`e se dalje razli~ito dijeliti. po pravilu budu}a stvar. str.52 Uticaj ova dva faktora je takav da se danas me|unarodne prodaje naro~ito sistematizuju i prema upotrijebljenoj INCOTERMS klauzuli.se obavezuje da prodavcu plati cijenu”. ~vrsta goriva. koja je nezamjenjiva i nedjeljiva ~ak i kada se sastoji iz više pojedina~nih stvari. str.. Ona je sintetizovana u Me|unarodnim pravilima za tuma~enje trgovinskih termina . 50 Opšti uvjeti poslovanja Evropske ekonomske komisije. Njihov me|usobni odnos prikaza}emo šemom. Komercijalna tehnologija prodaje tako|er je podlo`na tipizaciji. 51 Opšti uvjeti poslovanja EEK. Subjekti i skup ekonomsko-pravnih karakteristika posla predstavljaju jedinstven kriterij za podjelu ugovora o prodaji na gra|anskopravne. br. prodavac jam~i kupcu i ispravno funkcionisanje opreme. 312. 410. Ugovore o prodaji je mogu}e klasifikovati prema razli~itim kriterijima. 1989.INCOTERMS-u.50 Pored opreme i druge stvari mogu biti podvrgnute posebnom trgova~kom i pravnom re`imu: trajna potrošna dobra. 5. 47 Uporedni pregled zakonodavstva vidjeti kod Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema uniformnim pravilima i uporednom pravu”. Re`im prodaje generi~kih stvari razli~it je od pravila koja va`e individualno za odre|ene stvari.

Me|unarodna prodaja.3. str. Pojam prodaje me|unarodnog poslovnog prava 6..54 Mješovita teorija polazi od jednog kriterija . 56 Vidjeti tekst u “Me|unarodno trgova~ko pravo”. Druga. Prema prvoj. 61 . 1970. 54 Draški} dr Mladen. str... Ovaj dokument se ne primjenjuje od raspada Varšavskog pakta i Organizacije za me|usobnu ekonomsku pomo} socijalistiških zemalja (SEV). 7-8.56 i u Haškim jednoobraznim 53 Draški} dr Mladen.naj~eš}e subjektivnog . objektivna teorija smatra da je za me|unarodni karakter posla bitno da u zaklju~enju ili izvršenju ugovora postoji „dodir teritorija pod raznim suverenitetima”. subjektivnoj koncepciji.. Me|unarodna prodaja. Zagreb.53 U na~inu odre|ivanja i izbora elementa inostranosti kod ugovora o me|unarodnoj prodaji formirale su se tri koncepcije: subjektivna. urednik Goldštajn dr Aleksandar. 55 Diskusiju o ovom kriteriju vidjeti kod Draški} dr Mladen. Me|unarodna prodaja. str. Informator. a njegove negativne posljedice koriguje sekundarnom primjenom drugih kriterija. On mo`e biti izra`en „u subjektu ugovora... 7-8. ugovor je me|unarodni ako u trenutku zaklju~enja ugovora stranke imaju pripadnost razli~itim dr`avno-pravnim porecima.kao dominantnog.55 Mješovita teorija je bila primijenjena u Opštim uslovima isporuke SEV-a iz 1968. njegovom objektu ili pravima i obavezama”. 7. objektivna i mješovita. Izvršeno upore|ivanje jasno pokazuje da se prodaja me|unarodnog poslovnog prava (dalje i MNPP) od prodaje doma}eg poslovnog prava razlikuje po postojanju elementa inostranosti.

te u Be~koj Konvenciji UN o me|unarodnoj prodaji robe iz 1980. UN KoZ. Ono mora biti poznato stranama iz ugovora. odnosno o zaklju~ivanju tog ugovora. a RBiH joj je pristupila kao dr`ava slijednica.60 odnosno ono u kome postoji „stalna i stabilna poslovna organizacija. Informator Zagreb. 61 E. januara 1988. Stupila je na snagu 1. Kao kriterij je uzeto sjedište stranaka.”61 Upravo zbog zna~aja sjedišta. 58 U originalu: “places of business”. CISG) posve}uje veliku pa`nju sjedištu. 7. U teoriji se sjedištem smatra ono mjesto u kome stranka izvjesno vrijeme samostalno i nezavisno obavlja privrednu djelatnost. Doslovan prevod je “mjesta poslovanja”. 60 Caemmerer/Schlechtriem: “Kommentar zum Einheitlichen UN-Kaufrecht”. isto djelo. Milan 1987.zakonima o me|unarodnoj prodaji tjelesnih pokretnih stvari.kad su te dr`ave ugovornice. urednik Goldštajn dr Aleksandar. djelo. Isto mjerilo primijenjeno je i u Konvenciji o zastarjelosti. 1970.M. Giuffre. „mjesto poslovanja”.Bonell M. a ne njihovo dr`avljanstvo. Bivša Jugoslavija je ratifikovala ovu konvenciju. str.H. se ne izjašnjava o ovom pitanju. Vienna Sales Convention”. U uslovima djelovanja transnacionalnih korporacija i slobode kretanja fizi~kih lica ovo rješenje nudi više pravne sigurnosti od dr`avljanstva/pripadnosti partnera. a drugi „indirektna primjena“. . Jayme u Bianca C. i u Protokolu o izmjeni ove Konvencije iz 1980. Izme|u ovog termina i izraza “sjedište” i teorijski i fakti~ki mogu postojati bitne razlike. str. the 1980. U doktrini se prvi slu~aj naziva „direktna primjena“.59 O~ito je da je ugovor definisan polaze}i isklju~ivo od subjektivne teorije. izmijenjeni ~lanovi 3. BK. 59 Isto i Protokolom iz 1980. ili . tj. Konvencija UN o me|unarodnoj prodaji robe (dalje: Konvencija. 56 – 58 navodi da je indirektna primjena u sudskoj i arbitra`noj praksi zatupljenija od direktne primjene. 49.kad pravila me|unarodnog privatnog prava upu}uju na primjenu prava jedne dr`ave ugovornice”.: “Commentary on the International Sales Law. odnosno pripadnost.J. 30. str. Beck. Verlag C. Prema njenom ~lanu 1: „Ova konvencija primjenjuje se na ugovore o prodaji robe zaklju~ene izme|u strana koje imaju sjedišta58 na teritorijima razli~itih dr`ava: . a ne “seat”. ili u vrijeme zaklju~enja 57 Vidjeti ~lan 1 svake od konvencija kod “Me|unarodno trgova~ko pravo”. ranije poslovne prakse ili posebnih obavještenja datih prije. 3 i 35. Perovi} J. Konvencija o pravu koja se primjenjuje na prelazak svojine u slu~aju me|unarodne prodaje tjelesnih pokretnih stvari iz 1958. stav 1. Muenchen 1990.57 Subjektivna teorija je danas usvojena u konvenciji o zastarjelosti u oblasti me|unarodne prodaje iz 1974. Kod fizi~kih lica ovu funkciju ima mjesto „uobi~ajenog boravka”. Be~ka konvencija UN o me|unarodnoj prodaji je donesena 1980. str. 62 . Ova interpretacija je va`na jer Konvencija upotrebljava izraz “place of business”.

i Perovi} J. budu}i da on u prometu djeluje u svoje ime. stav 2). javne prodaje i prodaje pod sna`nim administrativno-pravnim re`imom.. str. 3-9. str. novca. str. me|unarodna prodaja za koju Konvencija va`i jasno je odvojena od ugovora o investicionoj izgradnji i ugovora o djelu uopšte. 64 Opširnije vidjeti kod Vilus dr Jelena: “Komentar Konvencije UN o me|unarodnoj prodaji robe”. stav 2). Ako neka od strana ima više sjedišta. 1981.) 63 O common law institutu „Agency“ vidjeti Trifkovi} dr Miloš: „Me|unarodno poslovno pravo“. str. a time i me|unarodnog karaktera posla. 65 Vidjeti Vilus dr Jelena. mjerodavno je za me|unarodni karakter prodaje ono „koje ima najtješnju vezu sa ugovorom i njegovim izvršenjem. isto djelo.. Jelena: „Bitna povreda ugovora . a ne na rad i usluge (~lan 3. Zbog toga smatramo da se „najtješnja veza“. ili o zatvorenoj agenciji (closed agency) kod koje tre}i ne zna za koga agent stvarno radi.65 Konvencija }e se primijeniti i na mješovite ugovore kod kojih je prete`an dio obaveza i prava stranaka usmjeren na robu. javljaju se kod ugovora o prodaji koji su zaklju~eni djelovanjem trgovinskog zastupnika ili komisionara kontinentalnih sistema. isto djelo.66 62 Vidjeti Perovi} dr. str. ono što su strane imale „na umu“ i izbor izme|u mjesta zaklju~enja i izvršenja ugovora moraju utvr|ivati tuma~enjem na osnovu konkretnih okolnosti svakog spornog slu~aja.64 Pored toga. Slu`beni list SCG. U prvom slu~aju }e za me|unarodni karakter prodaje i primjenu BK biti mjerodavno sjedište komitenta (prodavca ili kupca). „Prete`nost” se ocjenjuje prema privrednim. stav 2 i ~lan 10. te elektri~ne energije. za definisanje me|unarodne prodaje po Konvenciji zna~ajna su i obilje`ja objekta. dalje. Pri tome se moraju imati „na umu okolnosti koje su bile poznate stranama ili koje su strane imale na umu u bilo koje vrijeme prije ili u trenutku sklapanja ugovora“ (~lan 10 (a)).62 U common law porecima }e odgovor na prethodno pitanje zavisiti od toga da li se radi o otvorenoj agenciji (disclosed agency) kod koje tre}e lice zna li~nost nalogodavca.. brodova i zrakoplova. Posebni problemi u odre|ivanju sjedišta.ugovora (~lan 1. Zagreb.1. str. U ~lanu 2 Konvencije njena primjena je isklju~ena za ugovore o prodaji robe za li~nu potrošnju. hartija od vrijednosti.. a ne fakti~kim obilje`jima. 66 Caemmerer/Schlechtriem. isto djelo.44 – 46 (dalje }e se citirati kao Perovi} J. isto djelo. Informator. 47. ~lanom 3. Sarajevo 2001. 9-13. 64 -72. U ugovor o me|unarodnoj prodaji ne spadaju. Beograd 2004. Slabost ovakvog rješenja le`i u potenciranju subjektivnih elemenata svijesti svake od involviranih strana.. mada za tu|i ra~un.63 Pored sjedišta. str. 325 – 359 i tamo citiranu literaturu. 63 . a u drugom sjedište komisionara.Me|unarodna prodaja robe“. Ekonomski fakultet Sarajevo.

69 Ova konvencija reguliše ~etiri pitanja: . Od me|unarodnih konvencija na prvom mjestu je Konvencija o pravu koja se primjenjuje na prelaz svojine u slu~aju me|unarodne prodaje tjelesnih pokretnih stvari i zaklju~ena je 15.1. potpisalo devet zemalja.trenutak do koga prodavac snosi rizike povodom prodate stvari.status&cid=31). Izvori me|unarodnog privatnog prava 8. njegovim izvorima i izvorima me|unarodnog poslovnog prava generalno.Aufl. Ona još nije stupila na snagu. 69 Vidjeti ~lan 1.2006. Kod dokumentarne prodaje vlasnik je onaj kome je to pravo priznato sistemom dr`ave u kojoj su dokumenti primljeni. u Hagu. 68 Prema Uniform Law Review 1/1996 do po~etka 1996. Sarajevo 2001. Uloga me|unarodnog privatnog prava (MPP) je od neposredne va`nosti za me|unarodnu prodaju. Zadovolji}emo se time da najva`nije konvencije ove vrste navedemo na odgovaraju}im mjestima. 7.12. pokazuju da je i Gr~ka ratifikovala ovu Konvenciju (http://www. Ekonomski fakultet u Sarajevu. ovu konvenciju su potpisale jedino Gr~ka i Italija. Zbog toga su izvori MNJP od posrednog zna~aja i za me|unarodno poslovno pravo.71 Ipak. . pa i me|unarodnu prodaju. Konvencije. 64 . Drugi izvori daju razli~ite podatke. str.php?act=conventions. Verlag C.4. Prema «Internationales Privat-und Verfahrensrecht». 47 – 69. 70 ^lan 2. pa }emo se ovdje zadr`ati samo na izvorima ove grane.vrijednost klauzula o rezervisanju prava vlasništva u korist prodavca. dakle u trenutku zaklju~enja ugovora. Izvori prava 4.04. ove konvencije. vidjeti kod Trifkovi} dr Miloš: „Me|unarodno poslovno pravo“. kupac kome je priznato pravo vlasništva na osnovu internog poretka zemlje u kojoj su se stvari ranije nalazile ostaje i dalje vlasnik. Konvencije. Muenchen . 71 ^lan 3.120. 67 Opšta izlaganja o me|unarodnom javnom pravu.1958. 9.net/index_en. ratifkovala samo Italija.moment do koga prodavac ima pravo na plodove prodate stvari.moment do koga prodavac ima pravo zahtijevati naknadu štete koju je pretrpjela stvar i . str. Konvenciju je do 1972. .70 Prema tre}im licima se kao vlasnik pojavljuje onaj na koga upu}uje pravo zemlje u kojoj se nalazi stvar „u momentu u kome se daju izjave povodom nje”. Me|unarodno javno pravo (MNJP)67 postavlja osnove i okvir za ekonomske odnose sa elementom inostranosti u koje stupaju privredni subjekti.H.hcch. Herausgegeben von Jayme Erik/ Hausmann Reiner. Podaci zaklju~no sa 31. Beck.68 Domen njene primjene u suštini se podudara sa va`enjem Be~ke konvencije UN iz 1980.

pojavi pred sudom neke od dr`ava ~lanica konvencije.1958. Tre}a. suprotno ugovoru. Konvenciji je pristupila još jedino Moldova (www. Potpisale su je ~etiri evropske dr`ave (Austrija. Ona priznaje isklju~ivo nadle`nost suda koju su stranke ugovorile ukoliko je to u~injeno pismeno. To se ogleda naro~ito u slijede}im rješenjima: . .10. na primjer. prelaz svojine. Šar}evi}. efekti ugovora prema tre}im i arbitra`e. zrakoplove i elektri~nu energiju (~lan 3) i aukcione prodaje (~lan 9).75 Predstavlja bitno promijenjenu verziju istoimene Haške konvencije koja je stupila na snagu 1964. 75 Usvojena je na Diplomatskoj konferenciji odr`anoj u Hagu izme|u 14. naro~ito.net/e/status/stat31 e. i bila ratifikovana od dvanaest zemalja.10. U slu~aju usmenih ugovora.1985.4.ugovori koji su isklju~eni iz domena ove Konvencije podudarni su sa onim na koje se odnosi Be~ka Konvencija (~lanovi 2 i 4). smatra}e se da je tu`eni prihvatio nadle`nost tog suda. kojoj su prisustvovale i zemlje ~lanice UNCITRAL-a.html. ali nije do`ivjela nijednu ratifikaciju.2001.Nijhoff. Tu spadaju. . Treba napomenuti da HK ’85 ipak kao predmet prodaje uklju~uje brodove.tamo gdje postoje posebne konvencije vezane za me|unarodnu prodaju. ali kao kriterij za njeno odre|ivanje uzima sjedište stranaka u razli~itim dr`avama (~lan 1. Belgija. je Haška konvencija o pravu koja se primjenjuje na ugovor o me|unarodnoj prodaji robe iz 1985. Konvencije. hcch.status&cid=31 73 U ~lanu 1. 76 Mati} @eljko: “The Hague Comention on the Law Applicable to Contracts for the International Sale of Goods . Do 8. Ako se tu`ena strana.net/index_en.hcch. 72 Navedena prema Uniform Law Review 1/1996. agencija i druga pitanja zastupanja.php?act=conventions.HK ’85 ne sadr`i svoju definiciju me|unarodne prodaje. u Hagu. London . i 30.72 Bez obzira na razlike u na~inu definisanja me|unarodne prodaje73 i ova konvencija je u cjelini primjenjiva na prodaje ure|ene Be~kom konvencijom. Druga je Konvencija o nadle`nosti ugovorenog suda u slu~aju me|unarodne prodaje tjelesnih pokretnih stvari. Graham and Trotman/ M. mora se dati naknadna pisana potvrda u vidu posebne izjave.76 Osnovni cilj razmatrane konvencije jeste da bude komplementarna Be~koj konvenciji i stavljena u njenu funkciju.Boston.Rules on the Applicable Law” u “International Contracts and Conflicts of Law” ed: P. HK ’85 je ura|ena pod sna`nim uticajem rješenja EZ Konvencije o pravu primjenjivom na ugovorne obligacije iz 1980. (a)). 65 . godine (dalje: HK ’85). ali ne najmanje va`na. HK ’85 isklju~uje svoju nadle`nost.12. a ratifikovala samo Argentina (prema Uniform Law Review 1/1996). 74 ^lan 3. 1990. Stanje je isto i 31. str. potpisale su je 4 dr`ave.) Nije stupila na snagu.74 11.2006. (http://www. Njema~ka i Gr~ka). zaklju~ena 15.1.8.1996. 52-53. kome doma}e pravo dozvoljava da se proglasi nadle`nim. Do 1.Dordrecht . stav 4 primijenjeno je i negativno definisanje me|unarodne prodaje: samo ugovaranje nadle`nosti suda ili mjerodavnog prava ne ~ini prodaju me|unarodnom.

posredno i prešutnim radnjama. stav 1). str. isto djelo. 78 Mati} @eljko. .ugovor izri~ito predvi|a da }e prodavac svoje obaveze. kada specijalne okolnosti „pokazuju da je pravo zemlje u kojoj kupac ima sjedište” tješnje povezano sa ugovorom nego pravo prodav~evog sjedišta.. za ugovor }e biti mjerodavno pravo sjedište kupca. 77 Mati} @eljko.ugovor je zaklju~en prema uslovima koje je odredio poglavito kupac i to u javnom pozivu na slanje ponuda (a call for tenders). Isto rješenje postoji i u našem pravu.Konvencija iz Haga se ne primjenjuje ni na pitanja koja su riješena u Be~koj konvenciji ukoliko je ona va`ila u zemljama sjedišta prodavca i kupca u vrijeme zaklju~enja ugovora (~lan 5). tre}e. 57. na ugovor }e se primijeniti pravila “dr`ave u kojoj prodavac ima sjedište (place of business) u vrijeme zaklju~enja ugovora” (~lan 8. U tom pogledu naše je pravo izjedna~eno sa me|unarodnim. stav 2) izri~ito predvi|a tri takva slu~aja. ugovor sasvim jasno više vezan za pravo koje nije pravo koje bi se ina~e trebalo primijeniti (~lan 8. 66 . str. O~ito je. 57-58. . Prisustvo mora biti li~no. „kao izuzetak”. isto djelo.pregovori su bar djelomi~no ra|eni u sjedištu kupca i ugovor je tu zaklju~en uz prisustvo obje strane. isporuku prvenstveno. a ne preko agenta ili zastupnika..77 Strankama je dozvoljeno da nadle`no pravo odrede i samo za dio ugovora („cijepanje ugovora”)78 i da kasnije promijene svoju odluku u pogledu ve} izabranog dr`avno-pravnog poretka (~lan 7. isto djelo. Navodimo ih: . ~lan 8. dakle. 79 Mati} @eljko. Autonomija volje stranaka osnovni je princip u odre|ivanju mjerodavnog prava. Ona su primjera radi izri~ito navedena u ~lanu 12. Napokon. stav 1). Prvo. 65. izvršiti u zemlji kup~evog sjedišta.. ne}e se primijeniti nijedno od prethodnih pravila „ako je u svjetlu svih okolnosti. Kolizione norme su postavljene u tri nehijerarhijski ustrojena nivoa. Drugo. Ozna~avanje kup~eve zemlje imenom mjesta uz INCOTERMS klauzule nije dovoljno.79 Da bi izbjegli nesporazum (HK ’85. str. U posljednja dva slu~aja volja stranaka mora biti nesumnjiva (~lan 7. stav 3). Izbor mo`e biti u~injen izri~ito. da se Konvencija zadr`ala samo na sukobu zakona koji se ti~e materijalno-pravnih pitanja me|unarodne prodaje. ako ništa nije ugovoreno. Ovo rješenje sasvim jasno zahtijeva ispitivanje konkretnih osobenosti svakog pojedinog ugovora. stav 2).

isto djelo. U praksi postoji konvergencija ova dva velika sistema. isto djelo.. javnog poretka i dobrih obi~aja.. str. list SFRJ“. Vidjeti detaljno kod Dika dr.Trifkovi} .Kne`evi} – Stojanovi}. 87 Sale of Goods Act 1979. 67 . odnosno tradicionalnih prava. Obi~aj mo`e imati interpretativno svojstvo ili djelovati kao izvor onda kada zakon ne postoji.. pod uslovom da se ona ispoljava u okviru prinudnih propisa.Simi}.23. Izvori dr`avnog poslovnog prava 13. Sarajevo. str. mesto zaklju~enja.87 dok je obi~aj zajedno sa sudskom praksom nezamjenjiv instrument aktualizacije velikih starih kodifikacija trgova~kog prava. stav 1. uzimaju se u obzir sve geografske (sedište stranaka . str. isto djelo. broj 43/82. V. pa i za prodaju zavise prvenstveno od vrste pravnog sistema u koju konkretni poredak spada.) 82 ^lanovi 3 – 5 ZRSZ. 81 Izabrano pravo se naziva i „lex contractus“. Sr|an: „Komentar Zakona o me|unarodnom i privatnom i procesnom pravu“.. 72 – 77 (dalje: Dika. 79 ukazuju na to da je sud „du`an da kvantifikuje veze ugovora u pitanju sa pojedinim zemljama. str. odnosno sjedište prodavca”. Aziz-Trifkovi} dr Miloš-Simi} dr Mili}: “Teorija dr`ave i prava. jezik ugovora . Beograd. broj 2/92. isto djelo. ta~ka 1 ZRSZ. Masleša.85 4. list RBiH“. mesto izvršenja ugovora itd.88 80 Objavljen u „Sl. str. Mihajlo – Kne`evi} dr. 146-149 i 153-159. statusnog i obligacionog prava”.. Najva`niji doma}i izvor me|unarodnog privatnog prava je Zakon o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odre|enim odnosima..12. usvojen u pravni sistem RBiH u „Sl. str. 83 Dika – Kne`evi} – Stojanovi}. 86-87.83 za ugovor o prodaji pokretnih stvari mjerodavno je „pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema ponude nalazilo prebivalište. 12 . ali ih mora (što je posebno bitno) i vrednovati.84 kao vršioca karakteristi~ne ~inidbe. 1984. U kontinentalnim sistemima je zakon primaran izvor prava. Nadle`nost suda BiH mo`e se ugovoriti ako je bar jedna stranka naš dr`avljanin. ako ne postoji po zakonu isklju~iva nadle`nost doma}eg suda.). Uniform Commercial Code u USA. U istoj konstelaciji stranke se mogu sporazumjeti i o nadle`nosti stranog suda. Tako da danas Velika Britanija i USA imaju posebne zakone posve}ene prodaji. Kriterij vrednovanja je prepušten sudu. 88 Sultanovi} .. Gašo – Stojanovi} dr. Citira}emo ga kao ZRSZ.80 U odre|ivanju nadle`nog materijalnog prava ZRSZ polazi od autonomije volje (~lan 19)81.2.. Obrazlo`enja vidjeti kod Dika.86 Za anglosaksonske sisteme je karakteristi~na dominacija obi~aja utvr|enog sudskom odlukom sa osobinom precedenta. Ovako odre|en i konstatovan obi~aj primjenjuje se i u tuma~enju zakona.82 Ukoliko mjerodavno pravo nije izabrano „i ako posebne okolnosti slu~aja ne upu}uju na drugo pravo”. 86 Sultanovi} dr.. Izvori dr`avnog poslovnog prava uopšte. Oni se mogu podijeliti na kontinentalne. Nomos. anglosaksonske i sisteme vjerskih.)“ 84 ^lan 20.. ali i druge veze (valuta ugovora. odnosno pravno lice sa sjedištem na podru~ju Bosne i Hercegovine.Kne`evi} – Stojanovi}. 1991. 85 ^lan 49 ZRSZ.

On je primijenjen ne samo u vertikalnom smislu (me|unarodna konvencija . obi~aji. Opširnije kod Mati} @eljko.zakon) nego i u horizontalnom zna~enju (zakon . na primjer. broj 16/96 i 52/01 91 Opširnije vidjeti kod Trifkovi} dr Miloš: “Aktuelna pitanja pravne i samoupravne regulative spoljnotrgovinskih odnosa organizacija udru`enog rada”. 14. te odluke sudskih i upravnih organa. zakoni. tako i pojedina~ni pravni akti. jasno su odvojena pravila za gra|ansku i za trgova~ku prodaju.kolizione norme. uzanse. broj 64/04 i „Sl.92 89 Opširnije o ovome vidjeti Mlikotin-Tomi} dr Deša: “Ugovor o me|unarodnoj prodaji”. Regulativa trgova~ke prodaje je u velikoj mjeri prilago|ena rješenjima haškog Jednoobraznog zakonika o me|unarodnoj prodaji. ratifikovane me|unarodne konvencije. Po na~elima ustavnosti i zakonitosti oni se hijerarhijski organizuju u neprotivrje~nu cjelinu. Opredjeljenja 9/1987. Prvi osnov primjenjuje se naro~ito na one doma}e izvore u kojima je koncentrisan javni interes.Pored zakona. ali ne i identi~an. Za funkcionisanje ZOO u oblasti me|unarodnog trgova~kog prometa zna~ajne su tri njegove karakteristike. novine FBiH“. str.91 Isti zaklju~ak se dobija i analizom izmijenjenih i dopunjenih odredbi Nacrta ZOO o ugovoru o prodaji. izvršena je komercijalizacija zajedni~kog fonda normi za obje vrste prodaje. ~lanove 581. Drugo. 591 i 596 Nacrta ZOO 68 . 588. Druga dva osnova slu`e uklju~ivanju doma}ih dispozitivnih propisa u regulativu ekonomskih odnosa sa ino-elementom. isto djelo. 4. ugovori. str. str. Tre}a osobina je unifikatorski metod. Eklatantan primjer je Zakon o obaveznim odnosima (dalje: ZOO). Isto i ~lan 17. 59-61. U našem pravu se mo`e uspostaviti sljede}i sistem: ustav. glasnik RS“. 92 Vidjeti. Ovakav pristup odgovara tendencijama u uporednom pravu i omogu}ava nesmetano funkcionisanje ZOO u me|unarodnoj razmjeni i nakon stupanja na snagu Be~ke konvencije. opšti akti privrednih subjekata.zakon). To su: imperativni propis doma}eg prava. Zbog svega navedenog ZOO mo`e da se koristi kao opšti vodi~ za tra`enje i ugovaranje rješenja u me|unarodnoj prodaji. Treba napomenuti da su iz teorijskih i prakti~nih razloga u hijerarhiju uklju~eni kako opšti. Prvo. entiteta90 tako|er mogu biti iskorišteni u ovu svrhu. Zakoni o trgovini bh. Kao primjeri mogu se navesti zakoni o organizaciji sudstva i o kontroli cijena. 90 „Sl. postoje i drugi izvori. 18-20.89 autonomija volje stranaka i pravila me|unarodnog privatnog prava . One su prilago|ene prije svega potrebama i praksi privrednika profesionalnih u~esnika u prometu. 63-64. Haške konvencije o pravu primjenjivan na ugovor o me|unarodnoj prodaji robe iz 1985. travnja 1994. Postoje tri osnova po kojima se dr`avni izvori uklju~uju u sistem vrela MNPP. podzakonski akti. Ra~unovodstvo i financije br. a time i anglosaksonskim sistemima. Njen izgled je u kontinentalnim sistemima pribli`no jednak. gra|ansko pravo.

Franz Vahlen. pa je izraz „me|unarodno zakonodavstvo” koji upotrebljava Schmitthoff u ovom slu~aju potpuno opravdan. str.Konvencija UN o zastarjelosti u me|unarodnoj prodaji robe..Konvencija o agenciji u me|unarodnoj prodaji robe. Ona nije kona~na. 93 Schmitthoff Clive: “The Law and Practice of International Trade”. 48 (dalje }e se citirati kao Gildeggen R. ..5. New York 1974.Konvencija o jednoobraznom zakonu u me|unarodnoj prodaji tjelesnih pokretnih stvari. Oni se. 9-th Ed.Konvencija o jednoobraznom zakonu za zaklju~ivanje ugovora o me|unarodnoj prodaji tjelesnih pokretnih stvari (dalje: ULFIS). str. .1.94 U te konvencije spadaju: . Muenchen. 94 Gildeggen Reiner: „Internationale Handeslgeschaefte – Eine Einfuerung in das Reecht des grenzueberschreitenden Handels“. najprije. @eneva 1983. Njihov zajedni~ki nazivnik je te`nja da se obezbijedi neutralan pravni re`im koji vodi ra~una o interesima obje strane. Veza izme|u opštih izvora i vrela za prodaju je dvostruka. Sopstveni izvori me|unarodnog poslovnog prava obuhvataju niz vrela nastalih prvenstveno radi regulisanja odnosa koji su karakteristi~ni za me|unarodnu prodaju. 2000. Njihov zna~aj je u oblasti prodaje ogroman. Stevens. me|unarodna prodaja kao središnja ta~ka me|unarodne poslovne operacije. . tako i na izvore drugih instituta ove grane. izmijenjena Protokolom u Be~u 1980 (dalje: KoZ). me|unarodno poslovno pravo ima specifi~nu i relativno nerazu|enu hijerarhiju sopstvenih izvora. Kako u teoriji ne postoji jedinstvena klasifikacija. isto djelo. Me|unarodne konvencije i op{ta na~ela me|unarodnog prava 15. Sopstveni izvori me|unarodnog poslovnog prava 5. a broj znatan. U tom kontekstu se stanje izvora prava za me|unarodnu prodaju mo`e smatrati zadovoljavaju}im. 64-65 o Be~koj konvenciji. str. mi }emo se pridr`avati sistematike koja je usvojena u MNPP uopšte. .) 69 .. Postoji ve}i broj multilateralnih me|unarodnih konvencija koje ure|uju materijalno-pravna pitanja prodaje robe sa elementom inostranosti. Be~ 1980 (dalje: CISG). . Kao grana prava u razvoju. nadopunjavaju.93 Konvencije mogu biti multilateralne i bilateralne. Hag 1964. 16. S druge strane. Uloga prve podgrupe je ve}a.Konvencija UN o ugovorima o me|unarodnoj prodaji robe. Na prvom mjestu se nalaze me|unarodne konvencije. svojim rješenjima sna`no uti~e kako na izvore me|unarodnog poslovnog prava uopšte. Hag 1964 (dalje: ULIS). London.

unidroit.97 17.2006.htm) je sljede}e: Konvenciju zajedno sa Protokolom iz 1980. Iako su ULIS i ULFIS stupile na snagu. UN Konvencija o me|unarodnoj prodaji robe je imala 70 ~lanica (www. potpisalo 12. je ratifikovalo 19 dr`ava. tj.2006. „mjesta poslovanja” kupca i prodavca. Zato }emo se u daljim izlaganjima zadr`ati samo na Konvenciji o zastarjelosti i Konvenciji UN o me|unarodnoj prodaji robe. Konvenciji su pristupile 3 dr`ave (www.nuklearne štete prouzrokovane predmetom ugovora. (www. Ostale štete izazvane neispravnim funkcionisanjem prodane stvari ostaju u domenu KoZ.uncitral.12. ratifikovale 9 zemalja. broj ratifikacija je ostao veoma mali. KoZ ne va`i za iste one ugovore o prodaji na koje se ne primjenjuje ni BK. To je u~injeno Protokolom o izmjeni KoZ u Be~u 1980.smrti ili tjelesnih povreda bilo koje osobe.htm. Vidjeti www.2006.95 Dvije haške konvencije bivša Jugoslavija nije ratifikovala niti je to u~inila BiH.org/english/status/status-e. 98 Stanje 31./english/implement/i-64ulf. 97 Do 31. 95 Do 31. 99 Uporediti ~lanove 4 i 6 KoZ sa ~lanovima 2 i 3 BK. U slu~aju više sjedišta jedne strane i ovdje je mjerodavno ono koje sa ugovorom ima najtješnju vezu (~lan 2 KoZ).Konvencija o agenciji ne ure|uje pitanje prodaje direktno.12.12. Njena namjena je bila da uredi pitanja zastare potra`ivanja iz ugovora o prodaji onako kako je on bio ure|en haškim Jednoobraznim zakonom o me|unarodnoj prodaji tjelesnih pokretnih stvari iz 1964. Prema ~lanu 5 KoZ izuzeti su zahtjevi po osnovu: . 70 . hipoteke i drugih sredstava obezbje|enja.zaloga.htm. ratifikovale 9 i pristupila jedna dr`ava.org/english/implement/i-64ulis. Konvencija UN o zastarjelosti u me|unarodnoj prodaji robe donesena je u New Yorku 1974. ULFIS je sa 31.2006.htm).unidroit. jer za njih va`i poseban pravni re`im.htm) 96 ULIS je sa 31.12. Ovi zahtjevi imaju deliktni karakter i specifi~an na~in obra~una visine naknade. a ratifikovale 5.99 Ukoliko ugovor ulazi u domen KoZ.org/english/implement/i-83. godine Konvenciju je potpisalo 6 dr`ava. . Preispitivanja UN Konvencije o zastarjelosti potra`ivanja (dalje: KoZ) prilikom izrade Be~ke konvencije pokazali su da je potrebno izvršiti samo manja usaglašavanja. godine. Vidjeti www.org/english/status/status-e.98 U odre|ivanju pojma ugovora o me|unarodnoj prodaji izme|u dvije razmatrane konvencije nema razlike. Ni jedna dr`ava slijednica bivše SFRJ nije ~lanica ove konvencije.96 Pored toga. KoZ usvaja subjektivnu teoriju zasnovanu na razli~itosti sjedišta. potpisalo 12. dok je Gambia pristupila Konvenciji. .org.uncitral.unidroit. ali samo onda kada to proizlazi iz ugovora ili pregovora i izjava danih prije zaklju~ivanja ugovora. njihova rješenja su velikim dijelom preuzeta u Be~ku konvenciju.2006.12. ona se ipak ne primjenjuje na sve zahtjeve koji mogu da se pojave. Pored toga.

te o produ`enju rokova koje mogu da izvrše stranke (~lan 22). str. Na najva`nija me|u ovim pitanjima skrenu}emo pa`nju kod izlaganja pojedinih rješenja Be~ke konvencije. Rok po~inje u principu te}i od dospjelosti potra`ivanja. isto djelo. isto djelo.mjenica. str. Prema ~lanu 23. 80 – 83 za doktrinarne i sudske. Odredbe konvencije su prete`no prinudnog karaktera. 19. tj. ure|uje pitanja zastare materijalnih obligacionih prava zasnovanih na neurednom izvršenju ili raskidu ugovora o prodaji. 2003. 74 – 85. Stranke ih mogu izri~ito ili pre}utno mijenjati.. 102 Zeller Bruno: „The parole evidence rule and the CISG – a compartive analysis“ . odnosno arbitra`ne dileme. Napokon. 101 Vidjeti Perovi} J. Be~ka konvencija je de facto uspostavila jedinstveno pravo prodaje Evropske Unije. Vidjeti i Perovi} J.. Razumije se da su fakti~ka obilje`ja specifi~nih situacija dovela do posebnih pravila o po~etku toka zastarjelosti. od trenutka pada du`nika u docnju. 56 smatra da su tipi~ni slu~ajevi isklju~enja primjene Konvencije: ugovaranje prava dr`ave koja nije ~lanica BK ili ugovaranje rješenja razli~itih od onih u Konvenciji. U KoZ su data pravila o spre~avanju i prekidu zastarjelosti (~lan 13-21). 309. KoZ ne dozvoljava suviše dugo trajanje perioda zastare.dokumenata koji su po pravu nadle`ne zemlje odmah izvršni i . No 3. odnosno od dana raskida ugovora. rok zastare ne mo`e trajati du`e od deset godina od dana njegovog otpo~injanja u skladu sa ovom konvencijom. sud ili arbitra`a }e uva`iti zastarjelost zahtjeva samo ako se tu`eni na to pozove. Vol XXXVI. ~ekova i drugih obveznica (promisory note). str.101 Prakti~ne posljedice ovakvog rješenja su velike. The Comparative and International Law Journal of Southern Africa. str. Prva karakteristika Be~ke konvencije (dalje BK ili CISG) jeste da ona predstavlja napor za daljim izjedna~avanjem prava u ovoj oblasti radi ubrzavanja globalizacije i ostvarivanja na~ela novog me|unarodnog ekonomskog poretka.sudske ili arbitra`ne odluke budu}i da su predmet izvršnog postupka.102 Za BiH. dakle. ukoliko to normom Konvencije nije izri~ito zabranjeno (~lan 6). Da bi se i u ovakvim uslovima obezbijedila pravna sigurnost. KoZ. . Mehanizam funkcionisanja zastarjelosti isti je kao i u pojedinim dr`avno-pravnim porecima.. Autonomna prava stranaka tako|er se moraju vršiti u skladu sa pravilima koja su za to predvi|ena. odredbe Konvencije su ogromnim dijelom dispozitivne. Drugo. 18. Za njih va`i jedinstven opšti zastarni rok od ~etiri godine (~lan 8 KoZ). odnosno isklju~iti. Isti autor navodi da je BK bitno uticala na novo ugovorno pravo Kine. a ne odredaba nacionalnih trgova~kih ili gra|anskih propisa koji regulišu ugovor o prodaji. 71 . u ugovorima o prodaji njenih subjekata sa licima koje imaju sjedište 100 Bonell u Bianca-Bonell. isto djelo. Karakteristike KoZ koje su ovdje od posebnog interesa su naro~ito sljede}e.100 Pri tome treba imati na umu da }e ugovorni izbor prava dr`ave ~lanice BK po pravilu zna~iti primjenu pravila Konvencije.

Be~ka konvencija va`i kad god nije u samom sporazumu stranaka druk~ije riješeno. Ipak. a ako njih nema .b.. Informator.prema pravu koje je shodno me|unarodnom privatnom pravu mjerodavno za konkretni ugovor (~lan 7 (2) BK). general editor Guest A. U Velikoj Britaniji se Konvenciji posebno zamjera to što se ne bavi standardnim tipovima prekomorske prodaje kao što su c. Vidjeti i Vilus dr Jelena.o.G.. 105 Opširnije o ovim pitanjima vidjeti Goldštajn dr Aleksandar: “Uvod” za “Komentar Konvencije UN. .prelazak svojine (~lan 4). isto djelo. Jedna od najva`nijih ti~e se dispozitivnih pravila o na~inu odre|ivanja cijene u ugovoru o prodaji. Konvencija ne ~ini razliku izme|u gra|anske i trgova~ke prodaje. dakle. str.. str.” autora Vilus dr Jelene. Tre}e.104 Peto. str. Me|unarodna prodaja.105 Šesto.106 To su ujedno glavni razlozi zbog kojih ova dr`ava nije ratifikovala Konvenciju. potroša~ke prodaje su izri~ito isklju~ene iz domena BK (~lan 2 (1).deliktnu odgovornost za štete od stvari (~lan 5). Sweet and Maxwell. ugovori. 48. str.pitanja ure|ena ranijim me|unarodnim sporazumima. isto djelo. u odnosu na haške Jednoobrazne zakone. ograni~enost javnim prinudnim propisima ~lanica.. a time i u odnosu na ZOO. 103 ^lan 1(b) CISG omogu}ava i primjenu Konvencije na osnovu pravila me|unarodnog privatnog prava. ali se njen Dio II (zaklju~ivanje ugovora) i Dio III (prodaja robe) mogu posebno ratifikovati. V-XI. To su u~inile USA (Vidjeti Gabriel Henry “Practicioners Guide to the Convention on Contracts for International Sale of Goods (CISG) and the Uniform Commercial Code (UCC)”. 104 ^lan 92. Nedostatak se vidi i u tome što dispozitivni karakter konvencije stvara probleme u prodajama koje se zaklju~uju na osnovu standardnih formulara. . 7 i 8.f. Oceana Publications Inc.prodaje koje su zbog svog karaktera u ve}oj mjeri podvrgnute re`imu imperativnih nacionalnih propisa (~lanovi 2 i 3). u vanjskotrgovinskoj razmjeni funkcioniše na isti na~in na koji ZOO djeluje u doma}em prometu robe. str. 5. 17-19. 72 . .i. stati~nost. isto djelo. Be~ke konvencije. ^etvrto. odnosno na drugi na~in usvojiti. Tako i Gildeggen. kao ni za pitanja na koja su pojedine potpisnice stavile rezerve. Ona ne reguliše: . Najva`nijim smatramo: nepotpunost ili nedore~enost pojedinih rješenja.opšti dio obligacionog prava...103 Ona. 1994. 4 ed. Konvencija je jedinstven akt. str. . mogu}nost razli~itog shvatanja pojedinih termina i veliku upotrebu pravnih standarda. No.punova`nost ugovora (~lan 4).74 106 „Benjamin’s Sale of Goods”. O odnosu izme|u haških Jednoobraznih zakona i Be~ke konvencije vidjeti Draški} dr Mladen. New York-London-Rome.u zemljama koje su naši najve}i spoljnotrgovinski partneri. dr`ave na ovo mogu staviti rezervu. London 1992. komentari uz pojedine citirane ~lanove. domen va`enja Be~ke konvencije je ograni~en u predmetnom smislu. (a)). . i f. 72 . Razradu pojedinih isklju~enih instituta vidjeti kod Perovi} J. Zagreb. I sedmo. Konvencija ima i nedostataka.. 919 – 920. 1981. ali je komercijalizacija rješenja u njoj o~ita. supsidijarna rješenja utvr|uju se prema opštim na~elima na kojima Konvencija po~iva. Be~ka konvencija ispoljava odre|ene pravno-tehni~ke razlike.

str. Drugo.akti Me|unarodne trgova~ke komore u Parizu (dalje: MTK).uncitral . Prvo. a ne izme|u nekog od njih i vozara.2.org 108 „Sl.1980.4.107 20. Drugi 107 Vidjeti www. list RBiH“.111 Tu su najzna~ajnije dvije vrste akata: . isto djelo. Dodataka: Me|unarodni ugovori. koje pripremaju pojedine nevladine institucije ili organizacije UN i . 110 „Sl.1.Konvencija u ugovorima o me|unarodnoj prodaji robe je potpisana 11. od kojih je za ugovor o prodaji najva`niji INCOTERMS. Jedinstveni reglmani 21. godine CISG je ratifikovana u 70 zemalja. 13 – 17.. godine sve dr`ave nastale disolucijom bivše SFRJ su postale ~lanice Konvencije. X ed.4. izdaci za administrativne procedure i prelaz rizika sa prodavca na kupca. INCOTERMS ure|uje odnose izme|u prodavca i kupca. odnosno me|unarodnog poslovnog prava. RBiH je sa Malezijom potpisala i ratifikovala sporazum o trgovinskoj saradnji. Na prodaju se primjenjuju shodno. Drugu veliku podgrupu izvora ~ine bilateralne konvencije.108 Sli~an akt je potpisan sa Republikom Hrvatskom. bilo pozivom na odre|enu klauzulu. Do kraja 2006.model zakoni. Me|u njima su USA i najva`niji vanjskotrgovinski partneri BiH iz Evrope.1988. U ovu grupu ulaze jedinstveni reglmani nedr`avnog karaktera. Proces pregovaranja o zaklju~ivanju ovih sporazuma sa velikim brojem ostalih zemalja je u toku. uniformno pravo kojim se nastoje prevazi}i razlike izme|u nacionalnih sistema i otkloniti juridi~ke prepreke odvijanja me|unarodne trgovine. 5. a stupila je na snagu nakon desete ratifikacije 1. Sljede}u skupinu izvora predstavljaju opšta na~ela me|unarodnog prava. Treba ipak napomenuti da Belgija i Ujedinjeno Kraljevstvo nisu na listi ~lanica. broj 13/94. revizija 2000. Tre}e. 7-52. 109 Zagreb 23. pa ih ovdje nema potrebe detaljno izlagati. u ovome reglmanu su riješena sljede}a pitanja: organizovanje i troškovi isporuke. glasnik BiH“. zadovolji}emo se time da ovdje skrenemo pa`nju na neke njegove osobine va`ne za svakodnevnu upotrebu. 22. 112 Detaljno vidjeti kod Schmitthoff. INOCTERMS se u ugovor uklju~uje bilo preuzimanjem pojedinih odredbi u tekst ugovora. Pošto se INCOTERMS mo`e smatrati poznatim112. 9/02 111 Vidjeti Perovi} J. Oni spadaju u tzv. Do februara 2007.109 Republikom Slovenijom110 i nizom drugih dr`ava. str.1995. snošenje troškova transporta i transportnog osiguranja. isto djelo. 73 .

Sve to isklju~uje primjenu INCOTERMS-a napamet i na bazi iskustva. 114 Gabriel Henry: “Practicioner’s Guide to Convention on Contracts for International Sale of Goods (CISG) and the Uniform Commercial Code (UCC)”. Šesto. Informator. Zbog toga je klasifikacija izuzetno teška i uvijek subjektivnog karaktera.Opšti uslovi poslovanja. terminologija INCOTERMS 2000 je prilago|ena terminologiji Be~ke konvencije. a i u dogledno vrijeme „glavni izvori prava za regulisanje odnosa u~esnika u me|unarodnom prometu”. Zagreb. bilo sre|eni u sistem tehnikom koja se ugleda na zakonodavnu. Napokon. str. unaprijed („me|unarodne kodifikacije”) i a posteriori ili unazad („unifikacija metodom me|unarodne normalizacije”). tj. Sljede}u grupu predstavljaju izvori me|unarodnog autonomnog poslovnog prava. zna~enje pojedinih transportnih klauzula u Opštim uzansama za promet robe i u INCOTERMS-u se zna~ajno razlikuje. 1970. Navodimo one koji su. tzv. Pored toga.114 5. Oceana Publications. bilo u obliku spiska ugovornih klauzula. „`enevski ugovori”. 24. 117 Tekst “`enevskih ugovora” nalazi se u zbirci “Me|unarodno trgova~ko pravo-Konvencije-Pravila-Op}i uvjeti poslovanja”.116 Sve navedene osobine pokazuju da su i odre|ivanje vrsta ovih izvora i njihova sistematizacija u velikoj mjeri stvar shvatanja i konvencije. 2-321. New York .metod je bolji jer je precizniji. Ova grupa pravnih vrela je izuzetno dinami~na. Oni postaju sve va`niji.London . 16. stranke mogu ugovoriti i druga prava i obaveze.3. Metod primijenjen za regulisanje mo`e biti a priori. . sadr`aj pojedinih klauzula je veoma opse`an i slo`en. po našem mišljenju. 113 Vidjeti UCC 2-319. Peto. isto djelo. tako da se smatra da su ovi akti danas.117 te tipski ugovori pojedinih trgova~kih asocijacija.Rome. I UCC daje svoje definicije tri naj~eš}e transportne klauzule: FAS. 115 Vilus dr Jelena. U prvom slu~aju u~eš}e mogu uzeti me|uvladine i nevladine organizacije. Me|unarodno autonomno poslovno pravo 23. u poslovanju sa firmama iz SAD se danas u ve}oj mjeri nego ranije mo`e osloniti na zna~enje klauzula u INCOTERMS-u. Zato uvijek treba imati na umu da se u me|unarodnom saobra}aju podrazumijeva primjena INCOTERMS-a.115 Mogu biti formirani na organizovan i spontan na~in. 1994. FOB i CIF. str. najva`niji: . 2-320.113 Treba imati na umu da one nisu potpuno podudarne sa istoimenim klauzulama INCOTERMS-a. budu}i da je on posljednjom revizijom pribli`an Spoljnotrgovinskim definicijama SAD iz 1941. 116 Opširna izlaganja o ovim pravnim vrelima nalaze se u svakom od do sada citiranih djela iz oblasti me|unarodnog privrednog prava. 202. 74 . ^etvrto.Tipski ugovori: me|u njima su za prodaju naro~ito zna~ajnii oni koje je utvrdila Ekonomska komisija UN za Evropu.

cisg. kao ugovorni instrumenti. odnosno ustanovljavanjem prakse i konvencijskom pretpostavkom o pristanku stranaka na primjenu ovih vrela.. stav 1).jura.119 118 Vidjeti: Caemmerer/Schlechtriem. Tipski ugovor i opšti uslovi poslovanja ne mogu se. Pojmovno oni odgovaraju trgovinskim poslovnim obi~ajima doma}eg prava. Poslovna praksa se mora uspostaviti izme|u konkretnih stranaka.edu/cases/. ustaljena i razumna.Poslovna praksa konkretnih stranaka i . 5. kako bi je Konvencija priznala kao izvor prava. http//www. stav 2 BK). To se posti`e po dva osnova: izri~itim prihvatanjem. 119 Vidjeti na primjer http//www.Me|unarodni trgova~ki obi~aji. uzanse i standardi neposredno }e funkcionisati kao izvor prava za me|unarodnu prodaju na osnovu ~lana 9 CISG.pace. stranke su vezane i „praksom uspostavljenom me|u njima“ (~lan 9. U slu~aju sukoba obi~aja formiranih u me|unarodnoj trgovini sa obi~ajima koji nastaju unutar pojedinih regija ili lokalno.Me|unarodni poslovni i proizvodni standardi.118 . Osnov njihovog va`enja u me|unarodnoj prodaji je ili izri~iti pristanak stranaka ili konvencijska pretpostavka o prešutnom prihvatanju poslovnih obi~aja konkretne branše koji su im bili poznati ili nisu mogli ostati nepoznati (~lan 8. koje po predmetu i metodu regulisanja.edu. sami tvorci Konvencije su dali smjernice za unifikaciju sudske i arbitra`ne prakse.4.de/ipr1/cisg/urteile/text/thtm.cisg3.unifreiburg. Svjesni potrebe stvaranja i o~uvanja pravne sigurnosti. Ova pretpostavka se odnosi samo na me|unarodne. te po na~inu nastanka odgovaraju našim posebnim uzansama. Osobine ovih obi~aja su: razumnost. Ovome cilju slu`i i zna~ajan broj baza podataka o sudskim i arbitra`nim odlukama koje se odnose na Konvenciju.pace. notornost i široka prihva}enost od strane privrednika u trgova~koj struci (~lan 9. www. isto djelo. Pored prihva}enih obi~aja. Sudska i arbitra`na praksa 25. Ona mora biti legalna. smatramo da prednost imaju obi~aji karakteristi~ni za me|unarodnu prodaju. ^lan 7 BK zahtijeva da se u tuma~enju i primjeni vodi „ra~una o njezinu me|unarodnom karakteru i potrebi da se unaprijedi jednakost njene primjene i poštovanja savjesnosti u me|unarodnoj trgovini“. stav 2 BK).html 75 . 103. izvjesnost.law. direktno podvesti pod ~lan 9. str. ne i na doma}e poslovne obi~aje. Zato je potrebno da su stranke znale ili trebalo da znaju za trgova~ke obi~aje u konkretnoj vrsti prodaje (~lan 9 (2) CISG). O~ito je da se zahtjevi za priznavanjem normativne snage fakti~kog isti u doma}oj i u me|unarodnoj trgovini. U pogledu postojanja i sadr`aja obi~aja i prakse oni mogu imati samo interpretativnu i dokaznu funkciju. http//www.uncitral.Me|unarodne uzanse.law. Me|unarodni trgova~ki obi~aji.org/uncitral/en/case_law/digest/cisg. . Petu grupu sa~injava sudska i arbitra`na praksa.

str.120 Upravo zato arbitra`na praksa funkcioniše i kao jedan od najva`nijih stvaralaca novog lex mercatoria.11. broj 13/03 125 „Sl. principi i problemi pravne regulative vanjske trgovine”. novine FBiH“.5. glasnik BiH“. broj 2/95 (dalje: ZVTP). Obje grupe u sistemu BiH imaju karakter akata kojima se uspostavlja re`im ekonomske razmjene sa inostranstvom. Zagreb. nema razlike u ulozi institucionalnih i ad hoc arbitra`a. str. Informator. 76 . U principu. 5. list RBiH“. glasnik BiH“. Prema donosiocu prinudni propisi se mogu podijeliti na dr`avne i entitetske. Ekonomski fakultet Sarajevo. U nomotehni~kom smislu sve citirane odredbe dijele opšte osobine spoljnotrgovinske regulative. 42 . Od zakonskih akata su najva`niji Zakon o vanjskotrgovinskoj politici BiH122 i entitetski Zakon o vanjskotrgovinskom poslovanju123. Dr`avni prinudni propisi 27. Oni se mogu podijeliti na zakone i podzakonske akte. dok je RS to u~inila 2006. FBiH nije ukinula entitetski Zakon o vanjskotrgovinskom poslovanju. oktobar 1995. Najva`nije akte prve skupine smo ve} razmotrili.46 122 „Sl. 4-6 i opšta izlaganja o izvorima me|unarodnog poslovnog prava u prvom dijelu ove knjige. 26. Sarajevo. Na ovaj na~in zahtjevi za ujedna~avanjem sudovanja i ja~anjem pravne sigurnosti mogu efikasno da budu ostvareni i u me|unarodnoj prodaji. Sarajevo 2001. Zbog toga }emo se osvrnuti na relevantne akte FBiH. 1987.1998.125 ^lan 5 FBiH Zakona o tr`išnoj inspekciji odre|uje nadle`nost tr`išne inspekcije za kontrolu kvaliteta proizvoda pri uvozu i izvozu. Materijal za savjetovanje.Kod sudske prakse treba imati u vidu da su odluke sudova ja~i izvor prava u anglosaksonskim. 126 Vidjeti Trifkovi} dr Miloš: “Pregled. Na drugom mjestu je Zakon o nadzoru kvaliteta odre|enih proizvoda pri uvozu i izvozu124. U ZVTP FBiH je za prodaju najva`niji odsjek III – „Oblici izvoza i uvoza” (~lanovi 9-19). Arbitra`na praksa kao izvor prava vu~e svoju snagu iz ovlaštenja stranaka da biraju nadle`nu sudsku instituciju. Ovu prazninu nacionalni sudovi nastoje da popune me|usobnim ujedna~avanjem sopstvene prakse u mjeri u kojoj to granice dr`avno-pravnih poredaka dopuštaju. godine. U ovu skupinu se mogu uvrstiti i entitetski Zakoni o tr`išnoj inspekciji. Druga grupa zakona u domenu me|unarodne prodaje ima operativni karakter. broj 2/95. nego u kontinentalnim sistemima. broj 20/95 i „Sl. 124 „Sl. Prema ~lanu 45 Zakona o vanjskotrgovinskoj politici BiH citirani entitetski zakoni trebalo je da prestanu da va`e 11.121 Na~ini na koje se to posti`e bi}e izlo`eni kasnije. 121 O Lex mercatoria vidjeti Trifkovi} dr. PKBiH. Miloš „Me|unarodno poslovno pravo“. te nacionalnih i nadnacionalnih. broj 7/98 123 „Sl. U sopstvene izvore MNPP ulaze i doma}i prinudni propisi. novine FBiH“. Me|unarodne sudske institucije nadle`ne za poslovno-pravne sporove za sada ne postoje.126 120 Teorijsku obradu i izvore arbitra`nog prava vidjeti kod Goldštajn Aleksandar-Triva Siniša: “Me|unarodna trgova~ka arbitra`a”.

isto djelo. tj.1. Uslovi koje moraju da ispune: stranke. CRS. Me|u podzakonskim aktima moraju se ista}i dva: .128 6. 130 Detaljna monografska obrada zaklju~ivanja ugovora data je kod Draški} dr Mladen: “Zaklju~ivanje ugovora o prodaji”. razlog posla. 7.onako kako bi ih shvatila „razumna osoba istih svojstava . stvarnu volju druge strane. Ugovor je rezultat sporazuma stranaka do koga dolazi saglasnoš}u volja stranaka. 128 Trifkovi} dr Miloš. govore ovdje o “objektivnom sadr`aju izjave koji }e biti utvr|en tuma~enjem”. te procedure postizanja saglasnosti regulisani su obligacionim pravom. objekt ugovora. na~inu u~estvovanja preduze}a u raspodjeli izvoznih i uvoznih kontingenata. uklju~uju}i i me|unarodnu prodaju. ili . Zaklju~ivanje ugovora o me|unarodnoj prodaji 6. Ukoliko jedna strana nije znala niti mogla znati „namjeru“. 131 Vidjeti ~lan 8 Be~ke konvencije. I podzakonski akti se mogu podijeliti na isti na~in kao i zakoni. dok se postupci unutar upravnih organa regulišu Zakonom o opštem upravnom postupku i pravilima internog karaktera. te .Pravilnik o kriterijima. 1986.Odluka za uvoz robe radi izvoza. str. 97. Nove tendencije i faze zaklju~ivanja ugovora 29. isto djelo. 77 .. u istim okolnostima“. 129 Vidjeti ~lan 26-78 ZOO. Caemmerer/Schlechtriem. izjave volje se u me|unarodnoj prodaji u krajnjoj liniji interpretiraju objektivizirano .28.saglasnoš}u njihovih izjava volja.. Naveš}emo najva`nije me|u njima: . broj 3/99.130 Evolucija ekonomskih odnosa i komercijalnih tehnologija odra`ava se i na procesu nastanka ugovora. Ona je naro~ito prisutna u oblasti me|unarodne prodaje. glasnik BiH“. Njima se ure|uju odnosi upravnih organa i stranaka. kao i postupak u vezi sa dodjeljivanjem tih kontingenata. Zbog toga se u ovoj oblasti posebno jasno uo~avaju promjene u zna~enju pojedinih principa i pojava novih rješenja.127 Od svih karakteristika podzakonskih akata naveš}emo samo jednu.131 Pri tome }e se voditi „ra~una o svim va`nim okolnosti127 „Sl.129 Ta opšta pravila vrijede i za ugovor o prodaji. str.preciznije . Beograd.volja stranaka ostaje klju~ni i polazni element za nastanak i tuma~enje ugovora.

pregovore. 78 .134 . isto djelo. javne nabavke. navedeni pristup je bli`i kontinentalnim133 nego common law sistemima u kojima postoji pravilo da se usmeni dokazi ne mogu koristiti u tuma~enju i promjeni pisanih ugovora ukoliko im protivrije~e ili ih mijenjaju (parol evidence rule). str. Gildeggen R. Izlo`eno rješenje ima tri zna~ajne posljedice.58.stvaraju se nova obligaciono-pravna rješenja: opoziva ponuda. Fakultativna faza dijeli se na nekoliko relativno samostalnih etapa ~iji je krajnji cilj definisanje ponude . smatramo da odgovornost za ove akte ne postoji. Pošto se radi o unilateralnim komercijalnim postupcima. danas tvore obaveznu fazu postupka zaklju~ivanja ugovora o prodaji. isto djelo. obi~aje i svako kasnije ponašanje strana“. III Novela ABGB). Nacrt ZOO u ~lanovima 135–138 ide korak dalje u pribli`avanju rješenjima koja su usvojena i u BK. str. Konvencija je usvojila „jednostavniji pristup u utvr|ivanju namjere stranaka i shodno tome davanju zna~enja ugovoru“. „Zaklju~ivanje ugovora o prodaji“. Njihova suština jeste ili pribavljanje informacija o mogu}im strankama i budu}em ugovoru ili poziv na pregovaranje. R. isto djelo... praksu koju su strane me|usobno uspostavile. isto djelo. 914. 15-37.135 . 17.ma slu~aja.autonomija volje ostaje fundamentalni princip ugovaranja. . kroz ius cogens i neposredno. str. upotreba telefaksa i elektronskih poruka136.319 naro~ito 135 Vidjeti Schmitthoff. str. ali se sve više ograni~ava prinudnim propisima... 137 Vidjeti Draški} dr Mladen. 139 Suprotno tvrdi Draški} dr Mladen. Najprije.. relativizacija pismene forme itd. Njema~ke (p. uklju~uju}i . te druge. X Ed. 1156 – 1160 Code civil) . 17.132 Drugo. Rezultat ukupnih promjena u procesu ugovaranja jeste i nova podjela radnji i faza ugovaranja. str.137 30. 134 Opširnije vidjeti kod ZellerB. 133 Vidjeti npr.razvijaju se nove tehnike ugovaranja i dokazivanja: formularni ugovori i opšti uslovi poslovanja prvenstveno. 313 . Nacrt ZOO u ~lanu 33 posebno reguliše „Narud`be elektronskim putem“ imaju}i u vidu isklju~ivo poslovno-pravne ugovore. 157 BGB) itd. davanjem odobrenja i dozvola postaje „tre}a stranka”. ~lan 99-100 ZOO.139 132 Zeller B. sa svim svojim modifikacijama. 54 smatra da uticaj e-mail komunikacije na mjesto i vrijeme zaklju~enja ugovora o prodaji prema BK još nije definitivno riješen. Prva me|u njima naziva se preliminarni kontakti. 64-65. isto djelo. koji otvaraju niz novih problema – “sukob formulara” (Battle of forms) naro~ito. isto djelo. Sastoji od jednostranih138 fakti~kih radnji bilo koga od potencijalnih stranaka. 136 Gildeggen. Ponuda i prihvat.. naro~ito u ugovorima o prodaji. 138 Vidjeti Draški} dr Mladen. Rješenja sli~na našima postoje u pravu Austrije (p. str. isto djelo.ultimatuma. šutnje kao prihvat. 57. str. dr`ava posredno. . str.. tvorci Konvencije su se izjasnili za dinami~ko. Francuske (pp. a ne za stati~ko shvatanje ugovora. I tre}e. Njoj prethodi veoma slo`ena eventualna ili fakultativna faza pregovaranja. 319.afirmisane su nove procedure zaklju~ivanja ugovora: privatno-pravne ofertalne licitacije.

obi~aje i svako docnije ponašanje stranaka” (~lan 8.129. i Merkt Dr. Informator. tj. pregovore svaka „strana mo`e prekinuti kad ho}e” bez ikakvih sankcija (~lan 30. stav 3 Be~ke konvencije). one se 140 O problemima vezanim za ovu vrstu dokumenata vidjeti Lake Ralph – Draetta Ugo: “Letters of Intent and Other Precontractual Documents–Comparative Analysis and Forms”. naj~eš}e kao ponude. 284 286 142 Nacrt ZOO u ~lanu 26. zaštiti putem culpa in contrahendno i stanju u uporednom pravu vidjeti Draški} dr Mladen. Koeln. Odsustvo namjere se teško dokazuje. str. . 282 – 284 (dalje }e se citirati kao Merkt H. zadr`ava ista rješenja. Pregovori i punktacije imaju i zna~ajnu interpretativnu funkciju: „prilikom utvr|ivanja namjere jedne strane ili shvatanja koje bi imalo razumno lice. Vukmir dr Branko: “Ugovori o zajedni~kim ulaganjima”. praksu koju su me|usobno uspostavile.. isto djelo . Butterworths. ozbiljno izra`ena namjera oba u~esnika da razgovaraju o elementima i mogu}nostima zaklju~enja konkretnog ugovora. uklju~uju}i njihove pregovore.143 Tre}a faza su punktacije. Stranka koja „je vodila pregovore bez namjere da sklopi ugovor. U njegovom formulisanju potrebna je velika pa`nja. isto djelo. RWS Verlag Kommunikationsforum GmbH. 143 O deliktnoj zaštiti. du`ina pregovora i rezervisanje kapaciteta pojedinog partnera naveli su tvorca ZOO da pregovore zaštiti. str. stav 3 ZOO). isto djelo. isto djelo.141 Ogromna sredstva.Druga faza su pregovori. sastavljanju aneksa ili formulacijama termina. 2003.) 141 O Confidentiality letter vidjeti Lake-Draetta. Ovim rješenjima se naš zakonodavac opredijelio za zakonsku i ugovornu zaštitu pregovora. 79 . kako bi se izbjegla mogu}nost tuma~enja ovoga pisma kao obavezuju}eg dokumenta. stav 2 ZOO)142. Confidentiality agreement). 121-123. Upravo zbog toga se u pripremi slo`enijih ugovora sre}e i pismeno obavezivanje stranaka da }e sve podatke koje saznaju u toku pregovora ~uvati kao poslovnu tajnu (Secreecy agreement. One se sastoje u pisanom fiksiranju pojedinih klauzula ugovora. odgovara za štetu nastalu vo|enjem pregovora” (~lan 30. 23-37. Hano: „Internationaler Unternehmenskauf“.. vodi}e se ra~una o relevantnim okolnostima slu~aja. Razumije se da ovakav sporazum ili klauzula mogu biti uneseni i u pismo namjere. 2 neubearbeitete Auflage. str. Njih karakteriše bilateralnost. str. Sa~injavanje punktacija je krajnji trenutak za uklju~ivanje pravnika u proces zaklju~ivanja ugovora. London. Naj~eš}i me|u njima je „pismo namjere” ili Letter of intent.. Ova namjera se ~esto uobli~ava i potvr|uje posebnim dokumentima. Pored toga.. Merkt H.140 Budu}i da se namjera stranaka ne odnosi na obvezivanje. str.. Informacije i dokumenti iz faze pregovora mo}i }e se koristiti za utvr|ivanje namjere stranke ili stranaka samo ako ih one nisu svojim sporazumom stavile van snage (~lan 8 BK) Ovakve klauzule su ~este naro~ito u ve}im i slo`enijim poslovima. pa je zato sa njom izjedna~en prekid pregovora bez osnovanog razloga (~lan 30. Zagreb 1995. Njene radnje se po pravilu prepli}u sa fazom pregovora. str. stav 1 ZOO).

145 Vidjeti ~lan 32-43 ZOO. Prema ~lanu 7 ZRSZ. Vrijeme perfekcije je zna~ajno jer se po njemu odre|uje sjedište prodavca kao ta~ka vezivanja nadle`nog nacionalnog prava (~lan 20 ZRSZ). 31.zbog postojanja parol evidence rule sre}u i u poslovima sa partnerima ~ije doma}e pravo spada u common law sisteme. `elja da se izbjegnu kruta pravila o vezanosti ponudom i postojanje javnog. Ukoliko to ne u~ine. ^etvrtu etapu ~ini sastavljanje „pripremnih ugovora”. str. pa „mo`e dovesti do ugovora na osnovu prostog pristanka druge strane”. 80 . navodi i druge razloge.147 6. 236-262. „Zaklju~ivanje ugovora o prodaji“. Pod njom se podrazumijevaju mjesto i vrijeme nastanka ugovora kao posebne sociološke. odnosno pravna radnja preduzeta. jedne ili više verzija prednacrta ugovora. Ova faza po~inje davanjem ~vrste ponude ili „ponude ultimatuma”. Dakle.146 Uspješnim završetkom obavezne faze zaklju~ivanja posla dolazi do perfekcije ugovora.148 144 Draški} dr Mladen: „Zaklju~ivanje ugovora o prodaji“. ekonomske i pravne tvorevine. „smatra se da su pravni posao i pravna radnja u pogledu oblika punova`ni ako su punova`ni bilo po pravu mjesta gdje je pravni posao sklopljen. „Zaklju~ivanje ugovora o prodaji“. 147 Opširnije kod Draški} dr Mladen. 40. 9/403 od 19. 148 Preambula UNCITRAL-ovog modela Zakona za nabavku robe. str. odnosno pravne radnje”. tj.144 Za ponudu i prihvat va`e opšta pravila nadle`nog nacionalnog prava.8. Zbog toga se o ovim pitanjima ne}e ovdje više raspravljati. doveli su do izgradnje posebnih tehnika kojima se prevazilazi zatvorenost postupka pregovaranja i ugovaranja na samo dva subjekta. Obavezna faza zaklju~ivanja ugovora obuhvata radnje davanja ponude i prihvata. potreba da se me|u zainteresovanim partnerima uspostavi konkurentski odnos. A/CN. 146 Opširnije vidjeti kod Draški} dr Mladen. 19. Rezultat ove faze je tekst prijedloga ugovora koji predstavlja ponudu-ultimatum. Velika vrijednost poslova prodaje. Be~ka konvencija je uredila postupak zaklju~ivanja ugovora o me|unarodnoj prodaji u svom Dijelu II. str. Ponuda ultimatum „predstavlja sintezu prethodnog rada u toku pregovora”.1994. dr`avnog interesa.145 Pored toga. primijeni}e se rješenja pravnog poretka na koji upu}uju kolizione norme.2. mjesto zaklju~enja ugovora (lex loci contractus) je jedno od alternativnih pravila za procjenu vrijednosti forme ugovora o prodaji. bilo po pravu koje je mjerodavno za sadr`inu pravnog posla. Posebne tehnike zaklju~ivanja ugovora 32. izgradnju objekata i usluga. Stranke mogu ugovorom o prodaji odrediti mjesto i vrijeme njegovog nastanka. ona „ve} sadr`i sporazumno utvr|ene neophodne elemente za zaklju~enje”.

156 Da bi ova procedura imala me|unarodni karakter. broj 66/85) je sadr`avao ovakve odredbe. Odre|ivanje sadr`aja `eljenog ugovora mo`e se izvršiti opisom u pozivu. potrebno je da sjedište pozvanih bude u drugoj dr`avi. njihova je primjena ~eš}a u masovnijim i slo`enijim procedurama zaklju~enja ugovora. Posebne tehnike zaklju~ivanja ugovora razvijene su prvenstveno u me|unarodnoj prodaji investicione opreme i kod ugovora o investicionoj izgradnji. na osnovu tipskog formulara i/ili opštih uslova. robe. FBiH je donijela Uredbu o postupku nabavke robe.154 Slijede}i njegova rješenja. 153 Odluka o uvozu robe na osnovu prethodno odr`anog javnog nadmetanja ili na osnovu prikupljanja ponuda. U prvoj grupi naro~ito su zna~ajna pravila velikih me|unarodnih financijskih organizacija kao što su Svjetska banka za obnovu i razvoj (IBRD) i Me|unarodno udru`enje za razvoj. 155 „Sl. str. 33.155 koja je detaljno uredila posebne tehnike zaklju~ivanja ugovora. isto kao i neposredno ugovaranje. isto djelo. novine FBiH“.000.153 Kako drugi propisi nisu doneseni..00 KM. Vidi i str. 152 Zakon o prometu robe i usluga sa inostranstvom („Sl.Ovi postupci. Prikupljanje ponuda je upu}ivanje nejavnog poziva odre|enom broju potencijalnih partnera da dostave svoje ponude za prodaju odre|enog objekta. 154 Opširno vidjeti kod Bovis. Ukoliko je kupac dr`ava koja djeluje iure gestionis. Izvori prava u ovoj oblasti mogu biti me|unarodni i dr`avni. str. 151 U Uvodu za ovaj akt je riješeno da je njegov cilj da poslu`i kao model dr`avama u evaluaciji. Vrela doma}eg prava mogu se podijeliti na dr`avna i autonomna. Pravo EZ izuzetno precizno reguliše ovu oblast. broj 31/98 (dalje: Uredba o postupku nabavke…). 41-45. izbor i primjena posebnih tehnika ugovaranja prepušteni su autonomiji volje velikih privatnih kupaca. 150 Opširnije kod Popov dr Danica. 157-159. dakle kao me|unarodni „trgovac”. („Sl. javna ili ofertalna licitacija i licitacija za utvr|ivanje podobnosti. 156 Vidjeti ~lan 4 . 81 .7 Uredbe o postupku nabavke… Ova procedura mora se provesti kada je vrijednost robe koja se nabavlja iznad 50. 97-143.152 Zbog toga više ne va`e ni raniji podzakonski akti. isto djelo. modernizaciji i eventualnom uvo|enju zakonodavstva o nabavkama. mogu ali ne moraju biti zasnovani na opštim uslovima i tipskim formularima.150 UNCITRAL-ov model Zakona za nabavku robe. Svode se na tri osnovne vrste: prikupljanje ponuda.149 Ipak. list SFRJ2. list SFRJ“. Zakoni u BiH posve}eni vanjskotrgovinskom poslovanju više ne sadr`e odredbe o obavezi uvoznika da primijene neku od ovih tehnika.. broj 34/86). situacija je radikalno druk~ija. izgradnju objekata i usluga151 predstavlja prelaz od me|unarodne ka unificiranoj nacionalnoj regulativi. uslugama i ustupanju radova. isto djelo. te na bazi te149 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 41.

te . Umjesto takmi~enja ponu|enih u brzini dostave ponude. Sponu izme|u njih predstavljaju tender i postupak ofertalne licitacije. . ako je potrebno izvršiti prilago|avanje ugovora specifi~nostima konkretnog posla. Ofertalna licitacija je jednostrani gra|anskopravni posao kojim se kupac javno obavezuje da }e primiti i razmotriti sve ponude za zaklju~enje odre|enog ugovora o me|unarodnoj prodaji koje odgovaraju uslovima javnog poziva i da }e preduzeti i druge radnje vezane za eventualno zaklju~enje konkretnog ugovora. Takav prijedlog „va`i kao ponuda ako druga~ije ne proizlazi iz okolnosti slu~aja ili obi~aja”.zbirke dokumenata. obi~no bez prisustva ponudilaca”. mo`e biti odre|en i manji broj. onoj koja se po pravilu javno upu}uje neodre|enom broju osoba. U suštini. Tender se sastoji od: . Postupak ima više faza. 45. propisi. te postupak investitora sa ponudama. isto djelo. .opštih uslova ugovora kojima se determiniše sadr`aj ugovora. 34.posebnih uslova.tehni~kih planova sa specifikacijama. Ofertalna ili ponudbena licitacija predstavlja odstupanje od opšte ponude.uputstava ponu|a~ima. str. „U postupku izbora najpovoljnijeg ponu|a~a u~estvuje samo komisija koja sprovodi postupak. objavljivanje javnog poziva na slanje ponuda. pravno dobija polo`aj ponu|enog. koji je u ekonomskom smislu ponudilac. ona je i stvorena sa namjerom da se izbjegne kvalifikovanje javnog prijedloga za zaklju~enje ugovora kao ponude. uklju~uju}i obrasce ugovora i garanciju. To su: donošenje odluke o ofertalnoj licitaciji. Tender je skup dokumenata kojim su precizno i detaljno odre|eni: sadr`aj `eljene ponude .ndera. Ovom tehnikom odabira prodavca kupac. .157 Upravo u tome le`i jedna od najva`nijih razlika izme|u ove procedure i ofertalne licitacije. kupac me|u ponudiocima otvara konkurenciju u cijenama i drugim uslovima ugovora. Ovdje ih je dovoljno samo nabrojati. na bazi autonomije volje privatnog kupca. Da bi se prikupljanje smatralo uspjelim. ZOO u ~lanu 33 govori o op}oj ponudi. stavljanje dokumentacije na uvid i dodatno informisanje 157 Popov dr Danica. Sama procedura predstavlja kompromis izme|u zahtjeva za brzinom i sigurnoš}u zaklju~enja ugovora. 82 . uklju~uju}i i Uredbu o postupku nabavke… obi~no zahtijevaju da se jave barem tri ponu|a~a.osim cijene. U našim uslovima. Time je i njegova poslovna pozicija znatno poboljšana. Rok i na~in dostavljanja ponude moraju biti navedeni.

20. Zaklju~ivanje ugovora prema Be~koj konvenciji 6. 159 Vidjeti ~lan 7 UNICTRAL-ovog modela Zakona iz 1994. poslovne veze itd. izbor najpovoljnijeg ili najpovoljnijih ponu|a~a. str. Me|unarodna prodaja prema . Ishod je nešto druk~iji. razmatranje ponuda. . javno otvaranje ponuda. kupac dostavlja ponude ili ih poziva da otkupe tender i u~estvuju u ofertalnoj licitaciji. On po pravilu obuhvata navode sli~nih obavljenih poslova (referens lista). str. S obzirom na to da je ovaj postupak relativno dug i skup. daljnji pregovori sa izabranim ponu|a~ima i zaklju~enje ugovora sa najpovoljnijim od njih. bez obzira na to kome sistemu pripadaju i .prevazila`enje razlika izme|u anglosaksonskih i kontinentalnih sistema u ovoj oblasti. podatke o finansijskom bonitetu.159 Prijem ponude i eventualno zaklju~enje ugovora sa subjektom koji se nije kvalifikovao predstavlja osnov za tu`bu za naknadu poništenje poziva. davanje odgovora na eventualne prigovore u~esnika u javnoj licitaciji ponudama. odnosno zaklju~enog ugovora i naknadu štete kvalifikovanim ponudiocima. odnosno donošenje odluke da se ugovor ne zaklju~i.3. godina 1981.stvaranje jedinstvenog sistema zaklju~ivanja ugovora koji mo`e da neutrališe razlike u nacionalnim pravima. Popov dr Danica..integrisanje dva haška jednoobrazna zakona u jedinstven akt.1. isto djelo.prevazila`enje problema koji mogu nastati uslijed toga što sukcesivnost ponude i prihvata nije nu`an uslov (conditio sine qua non) nastanka ugovora”. Da bi se on riješio. 6.3. ne utvr|uju se samo najkvalifikovaniji nego svi oni koji su ispunili uslove iz javnog oglasa i licitacione dokumentacije.interesenata. podnošenje ponuda u skladu sa javnim pozivom i uputstvima ponu|a~ima. Ekonomski glasnik br. str. stanje kadrova i opreme. otkup tendera. Naime.160 158 Vidjeti ^ovi} dr Šefkija: “Zaklju~ivanje kupoprodajnog ugovora putem javne licitacije i prikupljanja ponuda”.. Kvalifikovanim prodavcima i samo njima. Pored detaljnog opisa robe ili ~ak kompletne tenderske dokumentacije. Postupak je isti kao i kod ofertalne licitacije. 99-112. 160 Draški} dr Mladen. Problem kvalifikovanosti ponu|a~a mo`e se postaviti i kod zaklju~ivanja ugovora prikupljanjem ponuda i pri izboru ofertalne licitacije. javni poziv sadr`i i detaljan spisak uslova koje treba da ispunjava u~esnik na konkursu. . primijeni}e se kod slo`enije robe ili zahtjeva za neuobi~ajeno velikim koli~inama. 83 .. Ciljevi Be~ke konvencije 36.158 35. Redaktori Dijela II Be~ke konvencije imali su ~etiri osnovna zadatka: . provodi se licitacija o podobnosti. 37-44: ~lanovi 23-36 UNICTRAL-ovog modela Zakona iz 1994. 29-30.

prema pravilima me|unarodnog privatnog prava (~lan 7. Pitanja koja nisu obuhva}ena odredbama Dijela II riješi}e se najprije prema opštim principima na kojima po~iva konvencijska regulativa zaklju~ivanja ugovora. Konvencija. prihvat i perfekcija ugovora. 43-44. 84 . ona je ostala otvorena prema rješenjima iz fakultativnih etapa pregovaranja. Tome je potrebno prilagoditi na~in djelovanja stranaka u postupku pregovora i pri zaklju~ivanju ugovora. Izlo`i}emo detaljnije tri osnovna instituta. zaklju~nicu. isto djelo.3. Konvencije). „Prijedlog za zaklju~enje ugovora upu}en jednom ili više odre|enih lica predstavlja ponudu ako je dovoljno odre|en i ako upu}uje na namjeru ponudioca da se obave`e u slu~aju prihvatanja” (~lan 14.A UCC ne dozvoljava sudsko ostvarivanje zahtjeva iz ugovora o prodaji ~ija je cijena iznad 500 UDS. dalje. ako njih nema . Danas je relevantan za druge zemlje koje imaju administrativno-planski privredni sistem. treba imati u vidu da }e i sudovi i arbitra`e prednost dati pisanim dokazima.165 Bez obzira na ograni~avanje regulative na obaveznu fazu zaklju~ivanja. ~lanovi 2-201 U. 164 ^lan 96 Konvencije 165 Caemmerer/Schlechtriem. 166 Istorijat ove definicije vidjeti kod Vilus dr Jelene. niti je podvrgnut bilo kojim drugim zahtjevima što se ti~e oblika ugovora“. „ugovor o prodaji ne mora se sklopiti niti potvrditi pismeno.163 Kako bi proširila domene svoje primjene. Zbog toga je i dozvoljeno posebno ratifikovanje Dijela II i Dijela III (~lan 92 BK). dozvoljava da se pri ratifikaciji Dijela II stavi rezerva na primjenu odredaba ~lanova 11 i 29 koji se ti~u same forme ugovora. str.Bez obzira na uspješnost u ostvarivanju postavljenih ciljeva. isto djelo. Pri tome }e biti nu`no korištenje i uporednopravnog metoda.166 Ovom definicijom su odre|eni i bitni konvencijski elementi ponude kao jednostranog pravnog posla. 163 Vidjeti ~lan 92 Konvencije. str. Ovako liberalan pristup162 je još jedan od razloga zbog kojih je Konvencija dozvolila dr`avama da je ratifikuju uz izuzimanje Dijela II. stav 1 BK). ukoliko nisu sa~injeni u pisanoj formi. Ukoliko je prijedlog u~injen neo161 Ustupak je u~injen ondašnjem Sovjetskom Savezu. isto djelo. Ipak. Ponuda 38. 185. 6. Zna~ajno je da mogu}nost neratifkovanja postoji i za Dio III.2. To su: Odre|enost ponu|enog ili ponu|enih. 123 kao primjere odstupanja od “tradicionalne teorije” navode ukrštene ponude i “trgova~ku pisanu potvrdu”. Prema dispozitivnom pravilu ~lana 11. 162 Suprotno BK. U skladu sa tim je dozvoljeno dokazivanje postojanja i sadr`aja ugovora bilo kojim sredstvima „uklju~uju}i i svjedoke“. Konvencija nije mogla da zadovolji sve interese. Vidjeti i Vilus dr Jelena. Tu su ure|ena tri glavna instituta: ponuda.164 Konvencija reguliše obaveznu fazu zaklju~ivanja ugovora u Dijelu II. Be~ka konvencija polazi od veoma široko formulisanog principa neformalnosti ugovora. ~lanovi 14 – 24. onaj koji reguliše odnose povodom ve} zaklju~enog ugovora o me|unarodnoj prodaji. tj.S.161 37. str.2.

To su eksplicitno ozna~avanje robe. 169 Vilus dr Jelena. odnosno elemenata za njihovo odre|ivanje (~lan 14.u periodu od prispije}a ponude do nastanka ugovora.172 O~ito je da su navedena rješenja mogu}a jedino na osnovama teorije prijema. 2 BK. Konvencija se kod ponuda javnosti opredijelila za shvatanje da se radi o pozivu na direktno slanje ponuda ili na ofertalnu licitaciju. str. 130. „Povla~enje”. 85 . dakle. Razli~ito. 170 Caemmerer/Schlechtriem. str. Prema ~lanu 15 BK „Ponuda proizvodi pravno dejstvo od trenutka kada stigne ponu|enom”. odre|enost robe po vrsti i odredivost koli~ine i cijene. Da bi ubla`ila opasnost ovako široko postavljenog pravnog standarda. ne i ugovora. što mo`e da izazove probleme u praksi jer se radi o unutrašnjem.dre|enom broju lica. Prilikom konstatovanja da li su koli~ina i cijena dovoljno uredni. 172 Eorgi u Bianca-Bonell.168 Namjera na obavezivanje (animus contrahendi). Treba uo~iti da je rješenje doma}eg prava uslovljeno zahtjevom da iz okolnosti slu~aja ili obi~aja ne proizlazi da se radi o pozivu na slanje ponuda. od našeg zakonodavstva167. djeluje u prvoj fazi zaklju~ivanja ugovora. A to zna~i da je za punova`nost otposlane171 ponude. isto djelo. Njime se ponudilac „osloba|a od ponude” ~ak i kad je ponudu odredio kao „neopozivu“. 171 Caemmerer/Schlechtriem. 133. isto djelo. ipak. Ustupak anglosaksonskim sistemima u~injen je razlikovanjem „povla~enja” i „opoziva” ponude. stav 2 BK). subjektivnom elementu. Ponuda se mo`e povu}i ako izjava o tome stigne ponu|enom „prije ili u isto vrijeme kada i ponuda” (~lan 15. morala da ih prevazi|e. „smatra}e se samo kao poziv da se u~ine ponude. izuzev ako lice koje ~ini takav prijedlog jasno uka`e na suprotno” (~lan 14. isto djelo. Tada se smatra da ponuda nije ni data. ZOO i ~lan 29. Konvencija je. radi se o pozivu na davanje ponuda. str. pa i u Konvenciji. stav 2 BK). Minimalni zahtjevi su. str. 167 ^lan 33. „Opoziv” se pojavljuje u drugoj fazi zaklju~enja ugovora . te izri~ito ili pre}utno utvr|ivanje koli~ine i cijene. str. jeste vezanost ponu|a~a svojim odre|enim i ozbiljnim prijedlogom za zaklju~enje ugovora. str. 147. isto djelo. Ako se namjera za obavezivanje ni ovako ne mo`e utvrditi. Eorsi u Bianca-Bonell. prihva}ena kontinentalna teorija prijema izjave. Standardi za njeno odre|ivanje nisu uspostavljeni u Konvenciji.169 Upravo zbog toga se teorija zala`e za objektivizirana shvatanja zna~enja izjave koje treba da predstavlja ponudu. koristi}e se naro~ito obi~aji i praksa me|u strankama. 168 Caemmerer/Schlechtriem. Vidjeti ~lan 8. a ne ponudi. Nacrta ZOO. dakle.170 39. Od ove ta~ke pa dalje postoje ozbiljne razlike u uporednom pravu. Sadr`aj ponude mora biti dovoljno odre|en. Pravno dejstvo ponude u svim pravnim sistemima. Konvencija precizira njegove elemente. te okvirni ugovori. 139. stav 1 BK). 137. isto djelo. 47. Iako su one u krajnjoj instanci više teorijske nego prakti~ne prirode. isto djelo. Opoziv zna~i da ponudilac „`eli da poništi ponudu”. ponuda koju je ponu|eni dobio na neovlašten na~in je neva`e}a. dakle.

Gabriel Henry. 179 Vilus dr Jelena.Zbog ovog. str. ^lan 37 ZOO i ~lan 35 Nacrta ZOO. Opoziv predstavlja gašenje ponude izjavom ponudioca. ~ak i kad je neopoziva. str. 175 Vilus dr Jelena. isto djelo. „Sve dok se ugovor ne zaklju~i. Zbog stavova pojedinih prava da neopozive ponude ne prestaju odbijanjem. Be~ka konvencija polazi od principa opozivosti ponude. 177 Vilus dr Jelena. odbijanjem i zaklju~ivanjem ugovora. 155. U sistemu BK ova situacija se naziva „povla~enje“ ponude. 174 ?lan 18. stav 1 BK). odnosno poštanske adrese. str. 56. Treba zapaziti da relevantnu vremensku granicu predstavlja trenutak slanja prihvata. stav 1 BK: “Prihvat ponude proizvodi dejstvo od trenutka kada izjava o saglasnosti stigne ponudiocu”. BK je odredila kada smatra da je bilo koje izra`avanje namjere „stiglo” primaocu. a ne moment njegovog prispije}a i nastanka ugovora. Za razliku od našeg173 i brojnih drugih sistema. 40. “neopoziva” itd. str. 176 Koriste se izrazi: “~vrsta”. U svjetlu opšteg pravila o opozivosti ponude. ponuda mo`e da se opozove ukoliko opoziv stigne ponu|enom prije nego što je on otposlao svoj prihvat” (~lan 16. isto djelo str.180 Konvencija je svoje 173 ^lan 36. 180 Vilus dr Jelena. str. str.178 Ponuda je neopoziva „ako je ponu|eni razumno vjerovao da je ponuda neopoziva i ponašao se saglasno tome” (~lan 16.174 Ovakvo rješenje odstupa od stavova nacionalnih prava. 50.176 Najkarakteristi~niji primjer je navo|enje roka va`enja ponude. isto djelo. Razlog le`i u ~injenici da kompromis po sistemu “fifty-fifty” nije mogu} u suštinskom smislu. Zbog toga što ovakav postupak mo`e ozbiljno da remeti poslovnu i pravnu sigurnost i dr`avno-pravni poreci i Be~ka konvencija su mu posvetili posebnu pa`nju. isto djelo. smatra da ~lan 16 (2) ipak ne usvaja koncept “~vrste ponude” prema UCC. prestaje da va`i kada izjava o njenom odbijanju stigne primaocu” (~lan 17 BK). stav 1 BK mo`e smatrati suvišnim. 9 th Ed. Schmitthoff Clive. Zna~enje drugih izraza bi}e mjerodavni i poslovni obi~aji odre|enog kruga privrednika. isto djelo. Caemmerer/Schlechtriem isto djelo.Bonell. ali i drugih slu~ajeva zasnovanih na teoriji prijema. 90 za anglosaksonske sisteme. isto djelo. jasno je da se oba slu~aja neopozivosti mogu realizirati „jedino ako ponuda nije poslana neposrednim sredstvima saopštavanja”. ili ako nema sjedišta. stav 2. 58-59. 56. Prvi postoji kada je u ponudi izri~ito nazna~eno da je ponuda neopoziva. ta~ka (b) BK). ili na drugi na~in uru~eno njemu li~no ili predato u njegovom sjedištu ili na njegovu poštansku adresu. u njegovom redovnom boravištu” (~lan 24 BK). Isto i ~lan 34 Nacrta ZOO.175 Opoziv ponude nije mogu} u dva slu~aja. Zbog toga se prvi dio re~enice u ~lanu 16. 61. Ovo rješenje je ustupak kontinentalnim sistemima.179 „Ponuda. 86 .177 Drugi slu~aj je koncesija anglosaksonskim sistemima. isto djelo. 178 Eorgi u Bianca . str. 142-148. Treba zapaziti da su uslovi u drugom slu~aju postavljeni kumulativno i da to zna~i objektivizaciju kriterija za procjenu unutrašnjih psihi~kih stanja ponu|enog. Ponuda prestaje opozivom. To }e biti trenutak u kome mu je ono „saopšteno usmeno. stav 1 ZOO: “Ponudilac je vezan ponudom izuzev ako je svoju obavezu da odr`i ponudu isklju~io ili ako to isklju~enje proizlazi iz okolnosti posla”.

ako se odbijanje ne u~ini odmah ili u ostavljenom roku. te obi~aji (~lan 8 BK). na primjer. Tre}i na~in davanja izjave jeste .rješenje eksplicitno navela. 152-153. Dejstvo urednog prihvata jeste nastanak ugovora. isto djelo. 62. pregovori. ranije uspostavljena praksa izme|u istih stranaka ili njihovo ponašanje nakon faze pregovora. str. Njime se ponu|ena strana štiti od posljedica zakasnjelog saznanja ponudioca za izvršenje radnje. zaklju~enjem ugovora. prestaje da postoji i njenim prihvatanjem. Ovo }e se desiti onda kada na šutnju kao prihvat ukazuju okolnosti posla. str. Opšte je pravilo da se ponuda gasi. Prihvat i perfekcija ugovora 41. 184 Vidjeti ~lan 42 ZOO i ~lan 40 Nacrta ZOO. Opširnije vidjeti str. stav 1 BK).Bonell. Izjava mora biti jasna. neutralno obavještenje o prispije}u i razmatranju ponude. 124). U njema~kom pravu relativizacija se obavlja kroz dejstvo trgova~kih obi~aja (Caemmerer/Schlechtriem. Kao najo~itiji primjeri u Konvenciji su navedeni odašiljanje robe i pla}anje cijene. samo po sebi ne zna~i prihvat.šutnja. ali postoje i druge ~inidbe. 6. 87 . 166. otvaranje akreditiva ili slanje dokumenata”. nije dovoljno. tj. Ukoliko je ponudilac u ponudi odredio na~in davanja prihvata. 63 navodi kao primjere i: “otpo~injanje proizvodnje. on je obavezan za ponu|enog. Po stavu 3 šutnja je prihvat u datim okolnostima. Konvencija ne odre|uje na~in na koji se mora otposlati ponudiocu. stav 3 BK). kao i ne~injenje. utvr|uje se na osnovu ponude. isto djelo.3. isto djelo. str. Ona prakti~no zna~i da ponu|eni mo`e da opozove svoje odbijanje dok ono ne „stigne” ponudiocu u skladu sa odredbama ~lana 24 BK.184 42.3. 182 Eorgi u Bianca . ali da je u praksi veoma korisno.182 Drugi na~in davanja prihvata su konkludentne radnje. u pojedinim slu~ajevima mo`e imati i takav efekt. Zbog toga ovo rješenje nije posebno istaknuto u tekstu Konvencije. prakse izme|u stranaka ili obi~aja (~lan 18. Da radnja „ukazuje na saglasnost”.181 ponu|eni mora da ga izabere vode}i ra~una o potrebi odr`avanja blagovremenosti prihvata. str. Za trenutak njegovog nastanka usvojena je teorija prijema: „prihvat ponude proizvodi 181 Vilus dr Jelena. Kako je to prepušteno praksi. Prihvat je „izjava ili drugo ponašanje ponu|enog koje ukazuje na saglasnost s ponudom i smatra se prihvatanjem” (~lan 18.183 Bitno je ista}i da posebno obavještavanje ponudioca o izvršenju navedenih radnji nije po Konvenciji obavezno. Na ovaj na~in je relativiziran princip da se ne sla`e onaj koji šuti (Qui tacet consentire non videtur). 183 Vilus dr Jelena isto djelo. Iako ona. Interesantno je da je za va`enje izjave o odbijanju usvojena teorija prijema.

170. Rok za prihvatanje usmenih ponuda. pa se zbog toga obavještenje o prihvatu ne mo`e uru~iti.189 Potrebe prometa i na~elo dobre vjere (bona fides) zahtijevali su ubla`avanje stroge primjene pravila o blagovremenosti prihvata. po~inje te}i od trenutka u kome ponuda stigne ponu|enom. 188 Vilus dr Jelena. Zbog toga je ovo pitanje detaljno ure|eno u ~lanu 20 BK. str. Usmene ponude moraju biti prihva}ene odmah.187 Odr`avanje rokova koji se odnose na prihvat zavisi od odre|ivanja trenutka u kome oni po~inju te}i. stav 3 ZOO “Ponuda u~injena telefonom. Da bi 185 ^lan 42. pravo da procijeni blagovremenost prihvata. on najprije mora biti blagovremen.). radio). „uklju~uju}i brzinu sredstava komunikacije koja je koristio ponudilac” (~lan 18. Zvani~ni praznici i neradni dani ura~unavaju se u rok ako padaju na po~etak ili unutar roka. str. 189 Caemmerer/ Schlechtriem. teleprinterom ili neposrednom radio-vezom smatra se kao ponuda prisutnoj osobi”. Odluka o sudbini prihvata tada je u rukama ponudioca. isto djelo. Isto rješenje zadr`ano je i u ~lanu 38.prihvatanje mora sti}i u razumnom roku koji se odre|uje po okolnostima posla. te odredi sudbinu ugovora pripada ponudiocu. isto djelo. 74. isto djelo.185 Za pisani prihvat postoje dva alternativna rješenja. 88 . U nejasnim slu~ajevima ili u onima u kojima rok nije odre|en. 28. Prva postoji kada je ponu|eni kriv za zadocnjenje. prihvat mora sti}i u tom roku. str. Elektronski prenesene poruke ne smatraju se usmenim. Blagovremenost zavisi od na~ina komuniciranja stranaka. stav 2 BK). 186 Caemmerer/Schlechtriem. Tehnika usmenog komuniciranja stranaka ovdje je irelevantna (direktno. Radi zaštite ponudioca188 mjerodavan je najprije datum na pismu.dejstvo od trenutka kad izjava saglasnosti stigne ponudiocu” (~lan 18. ^lanom 21 BK ure|ene su dvije osnovne situacije ove vrste. izuzev ako okolnosti ne upu}uju na druk~ije rješenje. On mo`e odlu~iti da uva`i zadocnjenje ponu|enog. Ako je ponudilac izri~ito ili opisno186 odredio rok do koga se smatra vezanim. U praksi ovo zna~i da ponu|eni mora prihvat poslati istim ili br`im sredstvom. telefon. str. Nacrta ZOO. za valjanost ponude potrebno je poslati i posebno obavještenje. Ako nije . Ukoliko se nalaze na kraju perioda. npr. „rok se produ`ava do prvog narednog radnog dana”. Da bi prihvat bio uredan. U slu~ajevima u kojim radnje sa efektom prihvata nisu same po sebi i obavještenje ponudioca (slanje robe brodom. Ukoliko su oni poštovani. Telegramske ponude imaju kao mjerodavan trenutak u kome je „telegram predat za odašiljanje”. ali i ponuda u~injenih „drugim neposrednim sredstvom saopštavanja”. 154-155. 187 Forinsmartli u Bianca-Bonell. datum preduzimanja radnje smatra se datumom zaklju~enja ugovora. stav 2 BK). Navedeni rokovi va`e i za prihvat u~injen konkludentnim radnjama. isto djelo. a ako njega nema datum na koverti. Rješenja za pismom upu}ene ponude su nešto slo`enija.

mora u svemu biti saglasan sa ponudom.192 Pošto u ~lanu 22 BK ne govori o opozivu prihvata. 196 U jednom britanskom slu~aju sud je zauzeo stav da odre|ivanje uslova pla}anja i preciziranje roka isporuke izjavu ponu|enog od prihvata pretvaraju u kontraponudu (Northland Airelines Ltd v. a koji sadr`i dodatke. str. naime. zbog zakašnjenja. on nije mogu}. X Ed. dakle.se izbjegla pravna nesigurnost. ograni~enje ili druge izmjene je odbijanje ponude i predstavlja kontraponudu” (~lan 19. 67-73. obaveze pla}anja. 45. isto djelo. Po ~lanu 43 ZOO zakasnjeli prihvat se smatra novom ponudom. stav 1 BK).196 Neprakti~nost 190 Neka sporna pitanja vidjeti kod Vilus dr Jelena. ponudilac mora bez odga|anja o svome pozitivnom stavu obavijestiti ponu|enog sredstvima neposrednog saopštavanja ili pismeno. modaliteta isporuke. Navedeno prema Schmitthoff. 178 govori o: pravilu “slike u ogledalu”. Dennis Ferranti Metere. str.194 Strogost navedenog principa je poslije dugih rasprava195 ubla`ena u pravu me|unarodne prodaje. isto djelo. nastao. 54). 195 Vidjeti raspravu kod Vilus dr Jelene. isto djelo. ne smije da odstupa od bitnih elemenata ponude. Vidjeti Caemmerer/Schechtrime. isto djelo.193 Ovaj pristanak u svim pravima. 179. 192 Caemmerer/Schechtriem. osim ameri~kog. Zaklju~ivanje ugovora o prodaji. isto djelo. obima odgovornosti i na~ina rješavanja sporova (~lan 19. str. desiti da se prihvatilac smatra vezanim ugovorom i djeluje u skladu sa tim i prije nego što je ugovor. 194 Vilus dr Jelena.191 Ovo rješenje ne mora uvijek biti u skladu sa ~lanom 27 BK koji formuliše „teoriju odašiljanja” za potrebe me|unarodne prodaje. postoji pretpostavka o blagovremenosti prihvata. str. isto djelo. a ne od momenta u kome je po redovnom roku stvari trebalo da stigne. str. 191 Vilus dr Jelena. str. 161. kritikuje rješenje CISG zato što ono “dozvoljava ponudiocu da vlada ponudom”. 77. str. 77. Prihvat. Opravdani interesi ponudioca zahtijevali su da mu se ostavi mogu}nost da bez odga|anja obavijesti ponu|enog o tome da smatra da se ponuda ugasila. Drugi uslov urednosti prihvata je njegov sadr`aj. str. stav 3 BK). str. 193 Draški} dr Mladen. Zadocnjeli prihvat ove vrste proizvodi pravno dejstvo od trenutka u kome je stigao ponudiocu. Gabriel Henry. odnosno od onih koji predstavljaju samu suštinu projektovanog i predlo`enog posla. Prihvat se. Mo`e se. isto djelo. 43. mo`e povu}i. On se mo`e odrediti kao „pristanak na klauzule ugovora projektovanog u ponudi”. Ve} po samoj Konvenciji ovo }e biti slu~aj sa dopunom ili izmjenama ponude koji se ti~u koli~ine. Povla~enje je pravovaljano ukoliko izjava o njemu stigne ponudiocu prije ili u trenutku u kome bi prihvat proizveo pravno dejstvo. str. pa i u Be~koj konvenciji.190 Ako je ponu|eni na vrijeme poslao prihvat i ako nije kriv za njegovo prispije}e sa zadocnjenjem. 89 . kao i ponuda. 175. 77. cijene. Prihvat u~injen konkludentnim radnjama ne mo`e se povu}i. Isto i ~lan 41 ZOO Farnsworth u Bianca-Bonell. isto djelo. „Odgovor na ponudu koji ukazuje na prihvatanje.

posebno za formu ugovora. Dodatna su. isto djelo. isto djelo. Kada je prihvat stigao.4. str. 178-179 smatra rješenja ~lana 19 BK sredstvom za rješavanje “bitke formulara ponudioca i ponu|enog”. str. isto djelo. Dozvola i/ili odobrenje 45. Sli~no Caemmerer/Schlechtriem. str. odnosno rizici stranaka. 44. ugovaranje uslova izme|u stranaka (~lan 74-76 ZOO). A to zna~i da je ugovor zaklju~en u trenutku u kome uredan prihvat blagovremeno „stigne” do ponudioca. ugovor se smatra zaklju~enim sa sadr`ajem koji je naveden u prihvatu (~lan 19. Ako propisi o saglasnosti imaju 197 Farnsworth Bianca-Bonell. odre|eno je u ~lanu 24 BK uz puno uva`anje teorije prijema izjave. 90 . Konvencija nije uzela u obzir uticaj administrativnih dozvola i odobrenja na nastanak ugovora. stav 2 BK). Vidjeti i Gabriel Henry. To su: uslovljavanje ovlaštenja zastupnika da potpiše ugovor zasnovano na opštem aktu pravnog lica (~lan 55 ZOO).198 Konvencija uopšte ne sadr`i pravila o mjestu perfekcije iako su ona veoma zna~ajna. dva ~lana koja govore o zaštiti uslovnog prava. Dopunski ili razli~iti uslovi koji suštinski ne mijenjaju uslove ponude ne mijenjaju karakter izjave o prihvatu. 59-62.4. Za zaklju~ivanje ugovora o me|unarodnoj prodaji relevantan je ~etvrti vid uslovljavanja.1. tuma~enjem se mora utvrditi koja od njih u konkretnom slu~aju ima to svojstvo. 79. 79. Ukoliko postoji više izjava sa obilje`jima prihvata. 200 Nacrt ZOO u ~lanu 84 – 87 nije promijenio rješenja ZOO. budu}i da su one tretirane kao obaveze. str. me|utim. isto djelo. 200: odre|ivanje mjesta zaklju~enja ugovora uopšte nije predmet Konvencije. Vrijeme perfekcije se mora utvrditi shodno ~lanu 24 Konvencije. Uloga dr`ave u zaklju~ivanju ugovora o me|unarodnoj prodaji 6. 182. Pošlo se od toga da vrijeme zaklju~enja determiniše i mjesto nastanka ugovora i da stoga nema potrebe za ure|ivanjem ovog pitanja. str. Postoje ~etiri na~ina uslovljavanja nastanka ili dejstva ugovora.197 Ukoliko ponudilac bez odga|anja usmeno ili pismeno ne obavijesti ponu|enog da ne prihvata izmjene elemenata ponude. Suprotno Farnsworth u Bianca-Bonell. pa se izmjena ne mo`e tuma~enjem ni utvr|ivati. 198 Vilus dr Jelena. isto djelo.200 unošenje u registre zasnovane na posebnim propisima (lex specialis) i zakonsko odre|ivanje saglasnosti tre}e osobe kao uslova za zaklju~ivanje ili dejstvo ugovora (~lan 29 ZOO). str.199 6. 199 Vilus dr Jelena. On se ravna najprije prema prinudnim propisima zemlje koja je predvidjela saglasnost. „Ugovor o prodaji je zaklju~en u trenutku prihvatanja ponude u skladu sa odredbama ove konvencije” (~lan 23 BK). isto djelo.ovakvog rješenja kod manjih i nebitnih promjena navela je redaktore da ubla`e izlo`eni princip.

Dr`avni organi pojavljuju se kao davaoci saglasnosti naro~ito u oblasti me|unarodnog poslovnog i finansijskog prometa. a to zna~i u nekom prinudom propisu doma}eg prava. a to zna~i do zaklju~enja ugovora o me|unarodnoj prodaji. Tuma~enjem se dolazi do zaklju~ka da subjekti odobrenog ugovora ne mogu tra`iti restituciju od dr`ave za oduzetu robu ili pla}ene da`bine i poreze. Dozvolu dr`avni organ daje prije zaklju~ivanja ugovora i ona djeluje ubudu}e. 46. 154-183. ukoliko su te radnje dr`ave uslijedile u periodu izme|u zaklju~enja posla i dobivenog odobrenja. a njihovo uvo|enje je naj~eš}e motivisano razlozima nacionalne bezbijednosti. Pored toga . Saglasnost mo`e biti vezana za nedr`avne ili dr`avne subjekte. 91 . 1966.201 Teorijski se dozvola i odobrenje jasno razlikuju. Sa stanovišta me|unarodne trgovine je interesantno da se prema Nacrtu ZOO opoziv dozvole mo`e izjaviti bilo kojoj strani. U me|unarodnoj trgovini dominiraju uvozne dozvole. a ako bi stranke ipak postigle sporazum prije dobijanja dozvole. Zakonom mo`e biti propisano i tra`enje mišljenja tre}eg lica o ugovoru. sporazum je punova`an i djeluje od trenutka u kome je postignut. Informator. ako zakonom nije propisano što drugo” (~lan 29 ZOO). pošto je ugovor ve} sklopljen. dakle i kupcu. Isto rješenje sadr`i i ~lan 21 Nacrta ZOO. „Retroaktivno dejstvo odobrenja ne uti~e na punova`nost raspolaganja preduzetih prije danog odobrenja na predmetu pravnog posla od strane davaoca odobrenja ili putem mjera prinudnog izvršenja“. Odobrenje dr`avni organ daje naknadno. Jedini izuzetak od pravila opozivosti dozvole mo`e se nalaziti u pravnom odnosu na osnovu koga je dozvola data. ili poslije njegova sklapanja. 201 Nešto stariji pregled vidjeti kod Goldštajn dr Aleksandar: “Dr`avni akti i vanjskotrgovinski ugovori”. str. Nacrt ZOO dozvoljava da u samom odobrenju moment punova`nosti posla bude druk~ije odre|en. naro~ito. U skladu s tim ~lan 23 Nacrta ZOO predvi|a da se dozvola „mo`e opozvati sve do zaklju~enja pravnog posla“. Ovdje }emo razmotriti slu~ajeve koji se ti~u me|unarodne prodaje. on bi bio apsolutno ništav. kao odobrenje. odnosno prodavcu sa sjedištem u inostranstvu. Izvozne dozvole su rje|e.dispozitivni karakter. kao dozvola. a u ~lanu 24 retroaktivno dejstvo odobrenja. Nacrt ZOO u ~lanu 23 reguliše opozivost dozvole. Takvo „mišljenje” pravno ne obavezuje i zato se ne uvrštava u sredstva uslovljavanja ugovora. Dejstvo odobrenja je retroaktivno. Zagreb. sva relevantna pitanja uredi}e se poretkom one dr`ave na koji upu}uju pravila me|unarodnog privatnog prava. Ugovor se bez dozvole ne mo`e zaklju~iti. Saglasnost tre}e osobe na zaklju~enje ugovora „mo`e biti dana prije sklapanja ugovora. Forma ugovora odre|uje i formu saglasnosti.

203 Naknadnim dobijanjem dozvole ugovor se smatra zaklju~enim od trenutka postizanja sporazuma. str. ima retroaktivno dejstvo. „ugovor o prodaji mo`e biti apsolutan ili uslovljen”. Uporedni pregled dozvoljava da se utvrde tri osnovna sistema davanja i djelovanja dr`avnih administrativnih akata na ugovor o me|unarodnoj prodaji. Zaklju~ivanje ugovora o prodaji.Retroaktivno dejstvo dozvola i druge pravne tehnike relativizirale su podjelu saglasnosti na odobrenja i dozvole. Drugi sistem postoji u Velikoj Britaniji. 318. dakle. str. Strogost i neprakti~nost ovakvog rješenja ubla`ena je stavom da se radi o uslovnoj ili pendentnoj nepunova`nosti „s kojom je povezana du`nost suradnje na dobivanju dozvole”. Prema 3(2) Sale of Goods Act iz 1979. Broj diskrecionih akata proporcionalan je mjeri dr`avne intervencije u me|unarodnu razmjenu robe. 1041 i dalje. Postojanje uvoznih i izvoznih dozvola utvr|uje se propisom. 161. ukoliko se 202 Draški} dr Mladen.. Ako je ugovor uslovljen dobijanjem dozvole (subject to licence. quota). što nije slu~aj sa mogu}noš}u vo|enja upravnog spora.206 Prakti~no. Dvostepenost u odlu~ivanju o ovoj vrsti upravnih akata je uvijek obezbije|ena. akt kojim se oni daju jeste upravni akt sa obilje`jima rješenja. Prvi je sistem dozvole u pravno-tehni~kom zna~enju. 204 Draški} dr Mladen. jasno je da }e naše pravo usvojiti prvi dio njema~kog sistema. str.204 Dozvola. One ne uti~u na punova`nost ugovora. U njihovoj osnovi uvijek le`i `elja dr`ave „da podvrgne kontroli materijalne operacije izvoza i uvoza robe koje su predmet punova`nog ugovora”. Iz izlaganja o Nacrtu ZOO. a stranke same svojim sporazumom ure|uju odnose povodom dobijanja dozvole i posljedice propusta da se one obezbijede. 205 O standardu „du`ne pa`nje“ vidjeti „Benjamin’s Sale of Goods”. 1044: obavezna strana u ovoj situaciji „obviously does not warrant that one will be obtained“. Mogu}e su dvije situacije. Administrativnoj i sudskoj praksi ostaje da se izjasne o tome da li }e prihvatiti pendentnu punova`nost.205 Pretpostavlja se preuzimanje apsolutne obaveze. Ono mo`e biti vezano ili diskreciono. Zaklju~ivanje ugovora o prodaji. dozvola se mora pribaviti unaprijed. str. Prema ~lanu 31 Zakona o vanjskoj trgovini. 92 . 203 Goldštajn dr Aleksandar. ispituje se da li je du`na stranka preuzela apsolutnu obavezu da pribavi dozvolu ili se samo obavezala da }e ulo`iti svu du`nu pa`nju u njenom dobijanju. 47. 318. On je karakteristi~an za njema~ko pravo. Dr`avni akti.202 a ne da ograni~i autonomiju volje stranaka. koja znatno ubla`ava krutost ovoga sistema.. str. Sporazum stranaka postignut prije dobijanja dozvole ne smatra se ugovorom i nije punova`an. 206 Suprotno „Benjamin’s Sale of Goods“. Bez obzira na to dali se radi o odobrenju ili dozvoli. godine.

171. sudovi }e po pravilu smatrati da je preduzeta apsolutna garancija i da prodavac. 318. London. str. 212 ^lan 1 Odluke o klasifikaciji roba na re`ime izvoza i uvoza („Sl. 208 Goldštajn dr Aleksandar. Schmitthoff. 211 Vidjeti ~lan 9 stav 1 Zakona (Dalje }e se citirati i kao ZVTP FBiH). Samim tim ona snosi i odgovaraju}u vrstu ugovorne odgovornosti.208 Kad je ugovorena apsolutna garancija izvršenja. moraju pridr`avati i i GATT/ WTO Sporazuma za izdavanje uvoznih dozvola. odnosno strana koja je bila du`na da pribavi dozvolu odgovara za neispunjenje ugovora. Njihov cilj jeste zaštita vitalnih interesa dr`ave i potrebe kontrole nad ekonomskim bilansima u razmjeni sa inostranstvom. Kako bi se postavljeni zadatak ostvario. X Ed. Dr`avni akti. 209 Goldštajn dr Aleksandar. Nepribavljanje dozvole ili njeno neblagovremeno pribavljanje zna~e nemogu}nost ili zadocnjenje u izvršenju ugovora one strane koja je imala du`nost da obezbijedi dozvolu. nisu prepreka zadr`avanju postoje}e sudske prakse u BiH. sva roba je posebnom odlukom Vije}a ministara klasifikovana na onu koja se uvozi i izvozi slobodno – re`im LB i onu za ~iji je spoljnotrgovinski promet potrebna dozvola – re`im D. str. str. list RBiH“.`eli druga solucija. 36-37. koja smo izlo`ili.212 Prilikom izdavanja dozvola organi vlasti u BiH se. 114 –116. str.. Zaklju~ivanje ugovora o prodaji.. 210 Draški} dr Mladen: Zaklju~ivanje ugovora o prodaji. 318. broj 13/81. nije ni unesena u ugovor. Uvozne ili izvozne dozvole ne uti~u na nastanak i punova`nost ugovora. glasnik BiH“.2. Distribution and Licensing Agreements”.207 U drugom slu~aju „prodavalac je oslobo|en isporuke ako mo`e dokazati da unato~ du`ne pa`nje i poduzetih svih razumnih koraka nije bio u mogu}nosti pribaviti dozvolu ili postupiti u skladu sa propisima”.209 Tre}i sistem dominira u uporednom pravu. 6. str. ali djeluju na mogu}nost njegovog izvršenja. pored doma}ih propisa. Zakon o vanjskotrgovinskom poslovanju FBiH tako|er polazi od na~ela slobode izvoza i uvoza. str.. Ukoliko klauzula „subject to licence“.. a primjenjuje se na osnovu odgovaraju}eg Zakona RBiH o preuzimanju i primjenjivanju saveznih zakona koji se u Bosni i Hercegovini primjenjuju kao republi~ki zakoni („Sl. broj 22/98) 213 Sporazum je objavljen u „Sl. ili sli~na. a to zna~i i od slobode u zaklju~ivanju ugovora o me|unarodnoj prodaji. odnosno odsustvo krivice. Vidjeti i izlaganja o izvorima prava u ovoj knjizi. Pravo BiH 48. Osnovni princip Zakona o vanjskotrgovinskoj politici BiH je slobodan protok robe i usluga. Longman. Dr`avni akti. isto djelo. to mora biti izri~ito i precizno navedeno u ugovoru kao klauzula osloba|anja du`nika od odgovornosti (egzoneracija). prodavac se ne osloba|a odgovornosti ni kad doka`e svoje korektno postupanje. Draški} dr Mladen. broj 2/92 i 13/94).211 Mogu}a ograni~enja predvi|ena su u zakonima. 170. a usvojen je kroz sudsku praksu i kod nas. list SFRJ – Me|unarodni ugovori“.4.213 207 Christian Richard: “International Agency. 1986.210 Nova rješenja Nacrta ZOO. 93 .

Kontrolu poštovanja ovog re`ima vrše carinski organi. 94 . a za vrijeme ratnog stanja i u slu~aju a) „kontingenti”. broj 22/98). Zaštitne mjere ekonomske prirode uspostavljaju se po prethodno pribavljanom mišljenju nadle`nih organa entiteta. . 214 Vidjeti ~lanove II. `ivotinja ili biljaka.odre|ivanje koli~ina koje se mogu uvesti ili izvesti (~lan 9. mogu}nost uvo|enja ovih mjera }e od 2010. glasnik BiH“.214 Zaštita ekonomskih interesa nacionalne privrede usmjerena na ograni~avanje uvoza ure|ena je u ~lanu 31 ZVTP. apsolutno ili relativno u odnosu na doma}u proizvodnju i pod takvim uslovima pod kojima se prouzrokuje ili prijeti opasnost ozbiljnije povrede doma}e proizvodnje istih ili sli~nih proizvoda”. stav 2 ZVTP BiH. godine biti znatno ote`ana. Za ostale proizvode na re`imu dozvole nadle`na ministarstva samo daju mišljenje. d) i e). Vije}e ministara mo`e. te industrijsko-komercijalne svojine. ove mjere se mogu primijeniti radi eliminacije droga i štetnih otpadnih materijala.Prema ~lanu 6.stavljanje robe na re`im dozvole (~lan 9. stav 3 ZVTP FBiH). Ove kategorije su precizirane u daljem nabrajanju kao zaštita: zdravlja i `ivota ljudi. . slobodan promet robe u izvozu i uvozu mo`e biti ograni~en ako to zahtijevaju razlozi javnog morala. nacionalnog kulturnog bogatstva. stav 6). Budu}i da ZVTP FBiH još nije formalno ukinut. Vije}e ministara izdaje jedinstvene kriterije za izdavanje odobrenja za uvoz i izvoz. a dozvolu izdaje ministarstvo trgovine entiteta. donijeti neku od zaštitnih mjera. . na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine. `ivotinje ili biljke izdaju nadle`na ministarstva entiteta. uklju~uju}i i dozvolu za uvoz.privremene mjere radi otklanjanja poreme}aja u spoljnotrgovinskoj razmjeni i platnom bilansu zemlje (~lan 57 ZVTP FBiH). Odobrenja za proizvode koji mogu biti štetni po ljude. 215 RS je krajem 2006. Potpisivanjem Sporazuma o CEFTA 2006. Ista rješenja vrijede i za zaštitu od subvencioniranog uvoza (~lan 40).zabrana uvoza radi zaštite zdravlja stanovništva (~lan 11. godine ukinula svoj Zakon o vanjsko-trgovinskom poslovanju. stav 2 i ~lanovi 14-16 ZVTP FBiH).regionalno usmjeravanje uvoza i izvoza (~lan 10) i . Administrativni akt sa pravno-tehni~kim obilje`jima „dozvole” pojavljuje se u slu~ajevima b). Ako se neki proizvod „uvozi u Bosnu i Hercegovinu u pove}anim koli~inama. Napokon.215 u zakonodavstvu FBiH postoji pet instrumenata kojima se mo`e ostvariti uticaj dr`ave na robnu razmjenu: . Ispita}emo njihov pravni re`im u doma}oj legislativi. III i IV Odluke o klasifikaciji roba na re`ime uvoza i izvoza („Sl. javne politike ili javne sigurnosti.

218 Schmitthoff. Vidjeti ta~ku 3. str. Ukoliko ugovor šuti o ovom pitanju. FAS .. broj 22/98). Zbog toga se rješenje najprije treba potra`iti u ugovoru. Zna~enje je u suštini isto.A2. Prema publikaciji MTK „Viša sila i promijenjene okolnosti”. FAS . str.Ministarstva trgovine entiteta su du`na da do desetog dana teku}eg mjeseca dostave Ministarstvu vanjske trgovine izvještaj o izdanim dozvolama sa precizno odre|enim podacima.222 Naši zakoni ne sadr`e ni odredbe o posljedicama propuštanja da se pribavi potrebna dozvola. X Ed. Usvajanje ovog zaklju~ka u engleskom pravu se ne pretpostavlja. 49. i princip pravi~nosti upu}uje na izlo`enu soluciju.A2. 1037-1038. te 91-92. Zaklju~ivanje ugovora o prodaji.221 Napokon. 217 Publikaciju je bez navo|enja broja i godine izdavanja izdao Nacionalni odbor MTK bivše SFRJ.216 Na ovaj na~in posti`e se objedinjavanje podataka i stvaranje osnove Vije}u ministara za vo|enje politike vanjskotrgovinske razmjene BiH.kada se utvr|uje tuma~enjem.220 Isti zaklju~ak se mo`e izvu}i i tuma~enjem tipskih ugovora i opštih uslova poslovanja EEK. na primjer. str.B2. odgovor se mora potra`iti najprije u autonomnom MNPP. Dr`avni akti. s tim da je njegovo va`enje uslovljeno okolnostima svakog konkretnog slu~aja. uklju~uju}i i dozvole. i doktrina i ranija sudska praksa223 ~vrsto su stajale na poziciji da administrativni akti. 315-216 i 318-319. str.218 U doma}em zakonodavstvu nije izri~ito re~eno ko treba da pribavi dozvolu.. prodavac obezbje|uje izvozne. 110-111 . Me|utim. sljede}e klauzule INCOTERMS-a: EXW . 220 Vidjeti ta~ku 3. aktu koji djeluje ubudu}e (pro futuro). CFR . Radi se o dozvolama u pravno-tehni~kom smislu. str. tj. Terminologija ZVTP FBiH je razli~ita: „dozvola” (~lan 9). 319-320. nedobivanje dozvole ili drugog akta javne vlasti ne predstavlja višu silu.A2 i B2 itd. 221 Detaljnija analiza se nalazi kod Draški} dr Mladen. Terminološka i nomotehni~ka preciziranja izvršena u nacrtu ZOO zahtijeva}e da se ubudu}e „saglasnost“ tretira kao „odobrenje“ u smislu ~lana 24 Nacrta. 223 Vidjeti Goldštajn dr Aleksandar. FCA . Prakti~no. Publikacija MTK „Viša sila i promijenjene okolnosti” upu}uje na ugovornu stranu koja ima sjedište ili boravište u zemlji ~ija javna vlast treba da izda dozvolu ili drugi administrativni akt. Pregled je dat i kod Draški} dr Mladen. 87-92. „prethodna saglasnost” (~lan 10) i „saglasnost” (~lan 57). ugovaranjem pojedinih transportnih klauzula219 i pre}utno . isto djelo.A2. Naro~ito su zna~ajne strane 71. nego zavisi od okolnosti slu~aja koje su podlo`ne dokazivanju. 216 ^lan V Odluke o klasifikaciji na re`ime izvoza i uvoza („Sl.217 Sli~an stav zauzima i engleska sudska praksa. glasnik BiH“. 222 „Benjamin’s Sale of Goods”. ako nije druk~ije ugovoreno. Zaklju~ivanje ugovora o prodaji. a kupac uvozne dozvole i druge administrativnim pravom predvi|ene dokumente. Ono mo`e biti stipulisano: izri~ito. 95 . 219 Vidjeti.

Bitni elementi ugovora 7. nego samo na mogu}nost. prinudni propisi ili me|unarodni ugovori tra`e da ti dokumenti budu ovjereni od bh. valja dodati još dvije napomene. Izdavanje Prior Import Licence je sa stanovišta doma}ih uvoznika de facto bila uvozna dozvola. odnosno nemogu}nost njegovog izvršenja. str.1. odobrenja i drugih administrativnih akata koji prate me|unarodnu prodaju uvijek je vezano sa velikim brojem dokumenata koje treba obezbijediti. Mora se razlikovati obaveza izvršavanja radnji pribavljanja dozvole od pla}anja za to. Karakteristi~an primjer za to je bila Prior Import Licence. uvedena je dozvola za izvoz iz zemalja ~lanica Unije.. Pribavljanje dozvola. Elementi ugovora 7.225 Neki od njih imaju privatni. Na kraju. bilo specifi~ne karakteristike i sadr`aj koji odgovaraju zajedni~koj namjeri stranaka. Vlada RBiH je prihvatila ovu odluku aktom br. Bitni elementi se 224 Odlukom Savjeta i Komisije EU br. 05-054-40/92. I dalje. 96 . a ~esto i sa koordiniranim djelovanjem dr`avnih i nedr`avnih subjekata privrednih komora na primjer. Gildeggen R. izlo`eni sistem uticaja dr`ave na me|unarodnu prodaju predstavlja samo osnovni model. 225 Vidjeti. Treba ista}i da su i naše pozitivno pravo i Nacrt ZOO tako koncipirani da njihovo sistemsko tuma~enje i ne dozvoljava druk~ije rješenje. ZVTP BiH zahtijeva da Ministarstvo vanjske trgovine to u~ini suhim `igom i potpisom. npr. U praksi je on povezan sa nizom drugih dokumenata. Na podru~ju bivše Jugoslavije odre|ena rezolucijama SB UN 757 i 820.224 50. a nadle`no ministarstvo Entiteta mokrim `igom i potpisom. a drugi javni karakter. 226 ^lan 8 ZVTP BiH. tako i komercijalnih.9.1. Ministarstvo vanjske trgovine je ovlašteno da donese i podzakonski akt kojim se utvr|uju subjekti. od snošenja troškova kako administrativnih. Ukoliko ugovor sa stranim partnerom. isto djelo. Drugi vid komplikovanja izlo`enog modela postoji onda kada se u njega uklju~i više dr`ava. Predmet 51.1. 2656/92 od 8.226 7.1992. tj. A to zna~i da strana na kojoj le`i obaveza obezbje|ivanja konkretne dozvole odgovara drugoj za štetu prouzrokovanu nemogu}noš}u ispunjenja ili urednog izvršenja ugovora zbog nedostatka dozvole. procedure i ovjera ovih dokumenata. ukoliko stranke suprotno ne ugovore. 90 – 94.ne uti~u na nastanak ili postojanje ugovora. vlasti. Bitni elementi ugovora su oni sastojci koji ugovoru daju osobine bilo jednog definisanog tipa pravnog posla.

^lan 6 KoZ sadr`i isto rješenje.vrijednosni papiri i novac. što je posebno va`no. .230 Predmet ugovora o me|unarodnoj prodaji je. kao i ~lan 2 BK. Predmet je dovoljno definisan i ako su u ugovoru samo odre|eni kriteriji prema kojima se on mo`e odrediti (~lan 14 i ~lan 35 BK). ako se ne radi o investicionoj opremi. . 1990. pa ni u „robu” ne spadaju: . ponudi. str. str. Ekonomski fakultet.. tj. 29-30. te . izuzev ako naru~ilac ne daje bitan dio materijala. bilo od kupca. Ugovor o prodaji robe.stvari kod kojih se prete`an dio obaveza isporu~ioca sastoji u pru`anju usluga ili izvršavanju nekog rada.. pravni re`im predmeta zavisi}e od ugovora.. 15-18 i Draški} dr Mladen.228 52. me|utim. odre|ene sporazumom stranaka i one koje u odre|eni posao ulaze po njegovoj prirodi. Me|unarodna prodaja prema. Pod robom se podrazumijeva „tjelesna pokretna stvar”. Isto i ~lan 4 KoZ.. doma}em i me|unarodnom pravu”. poslovnih obi~aja i.231 227 Opširnije o ovome vidjeti Sultanovi} dr Aziz-Trifkovi} dr Miloš-Simi} dr Mili}: “Ugovor o prodaji robe u uporednom. no on nema isto zna~enje kao „roba” u smislu opšte ekonomske teorije. Ugovor o prodaji robe. bilo od prodavca”. dakle. . Sli~nost rješenja u uporednom pravu dozvoljava da se ovdje izlo`e neke karakteristike predmeta prodaje u pravnom smislu.. Za predmet Konvencija ve} u naslovu koristi termin „roba”. Dalje }e se citirati kao: Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 14-15. Prvi bitan element po prirodi posla je predmet.elektri~na energija. tjelesna pokretna stvar odre|ena prema vrsti i koli~ini. isporuci i pla}anju. 97 .229 . 228 Nacrt ZOO u ~lanovima 567 – 575 nije promijenio rješenja va`e}eg Zakona o obligacionim odnosima 229 Do sada navedeni slu~ajevi sadr`ani su u ~lanu 2 BK. obuhva}ene Konvencijom. Sarajevo. Analiza njenog teksta pokazuje da se bitni elementi odre|uju posredno. str. Sve tjelesne pokretne stvari nisu.dijele na propisane.brodovi i vazduhoplovi. U predmet ugovora. te o stavovima našeg Zakona o obligacionim odnosima.stvari koje tek treba da se proizvedu.predmeti za li~nu i porodi~nu upotrebu. Zbog toga analiza bitnih elemenata po prirodi posla mora voditi ra~una i o rješenjima uporednog prava. . od dr`avnog prava koje se prema pravilima me|unarodnog privatnog prava primjenjuje kao sekundarni izvor.227 Mi }emo se zadr`ati samo na posljednjoj vrsti elemenata i to kod ugovora o me|unarodnoj prodaji po Be~koj konvenciji. 230 Vidjeti ~lan 3 BK. To je u~injeno prvenstveno kroz odredbe o oblasti primjene Konvencije..stvari koje se prodaju na javnoj dra`bi ili pod drugim prinudnim administrativnim re`imom. Teorija ovo rješenje veoma široko interpretira: dovoljno je „malo više od puke indikacije. 231 Pregled vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Pošto daljnjih konvencijskih odrednica nema.

On je tada du`an da do vremena isporuke pribavi stvar shodno ugovoru.. Me|unarodna prodaja prema… str. Ne u~ini li tako. 2 BK). 33-35. Ugovor o prodaji robe.232 . str. tu|e ili nepostoje}e stvari obavezuju prodavca. 237 Vidjeti Draški} dr Mladen.. ako ona nije u ugovoru fiksirana. str.. Stoga odgovor na pitanje da li se ona mora sastojati samo u novcu. Tretman cijene kao bitnog elementa po prirodi posla za Be~ku konvenciju proizlazi prvenstveno iz ~lana 14 koji definiše „dovoljnu odre|enost ponude”. shodno relevantnom dr`avnom pravu.svoja ili tu|a. str.koja se nalazi u slobodnom ili ograni~enom prometu (in commercio). Me|unarodna prodaja prema… str. u stvari. Me|unarodna prodaja prema. . 29-30.. Cijena je u principu naknada vrijednosti robe. O mogu}im rješenjima i teorijskim stavovima povodom odnosa ~lanova 14 i 55 BK. 233 U anglosaksonskim pravima se razlikuje ugovor o prodaji od sporazuma o budu}oj prodaji (Draški} dr Mladen.postoje}a ili budu}a (~lan 31. 2 BK). na Konvenciji odr`avaju razli~iti po~etni stavovi nacionalnih zakonodavstava po rimskom principu po kome bez cijene nema prodaje (sine praetio non est venditio) i tendencije njihovog pribli`avanja putem sudske prakse. barem na prvi pogled.237 Kod nas je usvojen stav da se cijena mo`e odrediti u novcu i u stvarima.propala.234 7. 17. isto djelo. smatra se da je posrijedi povreda ugovora za koju se odgovara u skladu sa Konvencijom. 233. No.236 Cijena kao vrijednosna naknada za ustupljenu stvar nije strukturalno odre|ena u Konvenciji. Vidjeti Caemmerer/ Schlechtriem.generi~ka ili individualizirana (~lan 31. 231. Ugovor o prodaji robe. U suprotnom. 235 Vidjeti Draški} dr Mladen. 234 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 132-133. str. ugovor o prodaji se pretvara u ugovor o razmjeni iz ~lanova 552 – 553 ZOO.1. odredba ~lana 55 BK koja predvi|a na~in odre|ivanja cijene. Sa njim je u kontradikciji. 236 Pregled se nalazi kod Draški} dr Mladen. ili mo`e biti odre|ena u novcu i stvarima. zavisi od nacionalnog prava koje se primjenjuje kao sekundaran izvor.Cijena 53. Vidjeti ~lan 2 (6) Zakona o prodaji robe Velike Britanije). slo`enost cijele 232 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}... 33-35.2. pod uslovom da vrijednost novca bude ve}a od polovine cijene. odnosno samo u stvarima.235 Na ovaj na~in se. Ugovori nastali povodom stvari izvan prometa.233 . Me|unarodna prodaja prema… str. .Predmet ugovora o me|unarodnoj prodaji mo`e biti tjelesna pokretna stvar: . 16-17. 98 .

str. 238 Opširnije o njima vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. dakle. Prema pravnoj snazi na prvom mjestu nalaze se nacionalni prinudni propisi. odnosno maksimalnu.. u slu~aju sumnje se uzima da ona va`i za netto te`inu (~lan 56 BK).transakcije u me|unarodnom prometu zahtijeva da se u nju uklju~e i drugi elementi. 19-21. Neum 7. U njemu se mo`e primijeniti metod preciziranja svote ili korištenja razli~itih tehni~kih termina. uz vo|enje ra~una o mogu}em razli~itom tretmanu izvoznih i uvoznih da`bina. Bez obzira na to u ~emu se izra`avala i šta sadr`avala.. Ugovor o prodaji robe. odnosno ~lan 572 Nacrta ZOO. 134-150. ukoliko cijena nije u ugovoru odre|ena ili odrediva „u odsustvu bilo kakve indikacije o suprotnom”. na~elno do mjesta i vremena isporuke.240 Treba imati na umu da ~lan 463 ZOO. str. „razumna cijena”. U ovoj varijanti. pod odre|enim uslovima. Za njih.ambala`a. Prema njemu. Na~ini odre|ivanja cijene su raznovrsni. „cijena konkurencije”. 240 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Izrazi „teku}a cijena”.239 Ako je cijena utvr|ena prema te`ini robe.238 Me|u njima izdvajamo: . cijena ne obuhvata vrijednost ambala`e. polaze od pretpostavke da je cijena propisana kao fiksna. ~lan 464 ZOO (~lan 573 Nacrta ZOO) daje zakonsku definiciju „teku}e cijene“ 99 . cijena mora biti odre|ena ili bar odrediva.8. . str.carine.. Ugovor o prodaji robe. Na drugom mjestu nalazi se ugovor. kao i za druge elemente i na~ine odre|ivanja cijena nazna~ene u ugovoru bi}e relevantni mjerodavni nacionalni poredak. Tre}i metod odre|ivanja cijene predstavlja dispozitivni propis sadr`an u ~lanu 55 Konvencije.troškove robnog prometa („zavisni troškovi”). . O tome na koga padaju navedeni i drugi troškovi posebnu pa`nju treba posvetiti prilikom kalkulisanja cijene u spoljnotrgovinskom poslovanju. 22-23. 54. “Pravni aspekti kalkulacije u me|unarodnim ugovaranjima”. 241 Na prijer.da`bine. .241 me|unarodni trgova~ki obi~aji i konkretna praksa izme|u stranaka u datom ugovoru (~lan 9 BK)..3. „fabri~ka cijena” i sli~ni interpretiraju se prvenstveno prema mjestu zaklju~enja ugovora. u rasponu ili samo kao minimalnu. smatra}e se da „su strane pre}utno pristale na cijenu koja se u trenutku zaklju~enja ugovora redovno napla}ivala u odnosnoj trgova~koj struci za takvu robu prodanu pod sli~nim okolnostima“. 239 Vidjeti Trifkovi} dr Miloš. Oni cijenu mogu odrediti fiksno. Materijal za simpozij SRFR.1987.

100 . str. U njegovoj konkretizaciji mora se voditi ra~una i o mjestu zaklju~enja ugovora. str. U odsustvu bilo kakve suprotne indicije. str. pošto ~lan 55 va`i samo za ugovore koji su „valjano zaklju~eni” i ulaze u domen va`enja Konvencije. Gabriel Henry. isto djelo.242 . 1 BK. isto djelo. str. .246 Ne manji sporovi od ve} izlo`enih postojali su povodom ~lana 55 BK i na pravno-politi~kom nivou. 521. posljednja ima prednost. Drugo. Prvo. ukoliko konvencijska pravila o zaklju~ivanju ugovora va`e. mjesto isporuke. Razlozi za to mogu biti: neratifikovanje Dijela II od strane relevantne dr`ave.Redovna trgova~ka cijena utvr|uje se objektivizirano.Bonell. 406-407: “^lan 55 va`i upravo za slu~ajeve gdje cijena nije odrediva”. na~in pla}anja i sli~no). Suprotan stav zauzima Eorsi u Bianca-Bonell.243 55.Dogmati~ka analiza pokazuje da je u ~lanu 55 potrebno ista}i nekoliko momenata: . njegovo isklju~ivanje na osnovu autonomije volje stranaka ili poslovnih obi~aja i prakse stranaka.Ne zahtijeva se postojanje više argumenata – „indicija” protiv primjene ovog dispozitivnog rješenja. najprije. prihvatanje cjenovnika). 401-405 i Caemmerer/Schlechtriem. Ne ulaze}i u dublju analizu pojedinih doktrinarnih stavova. 408. 408-409. 44. isto djelo. isto djelo. krajnji ishod interpretacije mo`e se svesti na prešutni sporazum stranaka da se cijena odredi u skladu sa ~lanom 55. str.244 Rasprave još traju.245 A to. str. Barem dva elementa pri tome igraju klju~nu ulogu: stanje cijena u danoj trgova~koj struci i konkretna obilje`ja transakcije (koli~ina. 246 Caemmerer/Schlechtriem. U ~emu je promjena? Polaze}i od principa novog me|unarodnog 242 Eorsi u Bianca . isto djelo.Bonell. Jedan element iz pregovora ili stav u ugovoru su dovoljni (upu}ivanje na ranije ugovore. 519-520. 243 Eorsi u Bianca .Mjesto utvr|ivanja cijene nije odre|eno. 244 Istorijat vidjeti kod Eorsi u Bianca-Bonell. isto djelo. 245 Caemmerer/Schlechtriem. isto djelo. sukob izme|u ~lanova 14 i 55 mora se riješiti širokim tuma~enjem sadr`aja ugovora u skladu sa ~lanom 8 Konvencije. naveš}emo samo sistemske odgovore koje smatramo prihvatljivim. No. 520. Usvojeno dispozitivno odre|ivanje cijene u Konvenciji predstavlja jedno od njenih najve}ih odstupanja u odnosu na haški Jednoobrazni zakon o me|unarodnoj prodaji tjelesnih pokretnih stvari. u slu~aju sumnje ili sukoba te cijene sa „svjetskom” cijenom. isto djelo. str. ve}u pravnu snagu nesumnjivo ima zahtjev za odre|enoš}u ponude iz ~lana 14. zna~i da }e ~lan 55 BK samostalno ure|ivati cijenu u onim ugovorima za koje ne va`e odredbe Dijela II Konvencije. Utvr|ivanje zna~enja ~lana 55 je od po~etka rada na kodifikaciji bilo daleko manje sporno od njegovog odnosa sa regulativom odre|enosti ponude u ~lanu 14 BK.

24. ugovor ne postoji. Konvencija ne rješava ni pitanje ko odre|uje cijenu. kao što su klizna skala.ekonomskog poretka. 248 Opširnije kod Draški} dr Mladen. a ako nje nema razumnu cijenu kao dispozitivna rješenja za odre|ivanje cijene. str. 36-38 i Sultanovi}-Trifkovi}Simi}. Na kraju. Prema prvima. jasno je da }e BiH i dalje imati nejednak dispozitivni re`im cijene za doma}e i me|unarodne prodaje. Interesi kupaca iz nerazvijenih zemalja time su dobili ve}u zaštitu. Po drugome. 56. Naše pravo spada u posljednju grupu. strana kojoj je prepušteno odre|ivanje cijene mora to urediti u granicama „razumnosti i poštenja”. ugovorni metodi promjene cijene. smatra se da cijena nije ni ugovorena i da treba primijeniti pravila koja va`e za tu situaciju (~lan 466 ZOO). indeksna skala i drugi su dopušteni i zato ih treba koristiti u poslovima prodaje koji su podvrgnuti Konvenciji. 249 ^lan 1473 talijanskog Codice civile. zavisi od nacionalnog prava koje slu`i kao supsidijaran izvor. stav 2 našeg ZOO. str.. 101 . Pri tome treba imati u vidu da romanska i anglosaksonska prava striktno poštuju princip Pacta sunt servanda i da ne uva`avaju 247 ^lan 2-305 UCC. koji je zasnovan na haškom Jednoobraznom zakonu. Obrasci ovih klauzula sadr`ani u tipskim ugovorima i opštim uslovima EEK pri tome mogu biti od znatne pomo}i. Ugovor o prodaji robe.249 dok tre}i smatraju da se i tada imaju primijeniti dispozitivna pravila o odre|ivanju cijene. neusaglašenim sa me|unarodnim poslovnim pravom. Ugovor o prodaji robe... A ono mo`e spadati u jednu od tri grupe sistema... tre}e lice imenuje predsjednik suda. 250 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Po drugima. Da li }e biti pravovaljan ugovor u kome je cijenu odredilo samo jedno lice. u koji spada poredak USA. Ako se stranke nisu sporazumjele o promjeni cijene. Iz citiranih odredbi o ponudi jasno je da je primarno rješenje ono po kome to ~ine prodavac i kupac zajedni~ki. Me|unarodna prodaja prema. 23-24. ugovor ne postoji jer nema sporazuma stranaka o jednom od dva bitna elemenata posla..247 U našem sistemu. kao predstavniku tre}e grupe prava. U uporednom pravu postoje tri sistema.250 Napokon.248 Konvencija ne sadr`i ni odredbe o tome šta }e biti ako tre}e lice koje su odredile stranke ne}e ili ne mo`e da utvrdi cijenu. Prema prvome. Stoga i ovo pitanje mora biti riješeno uzimaju}i u obzir nadle`no nacionalno pravo. treba napomenuti da je ~lan 55 BK u~inio ~lan 462. Pošto je Nacrt ZOO u ~lanu 571 zadr`ao redovnu prodav~evu cijenu. ~lan 55 BK zamjenjuje „redovnu prodav~evu cijenu” kao subjektivisti~ki postavljen kriterij sa objektiviziranim tr`išnim mjerilom redovne cijene „u odnosnoj trgova~koj struci”. str. ona se ravna prema doma}im propisima na koje upu}uje me|unarodno privatno pravo.

Njima stranke posti`u potpunu prilago|enost ugovora svojim konkretnim potrebama. U zakonodavstvu.1. Nacrt ZOO u ~lanovima 176 – 179 zadr`ava ovaj institut. 102 . U svim ostalim slu~ajevima koli~ina je nebitan element. Nebitni elementi 7. Odre|ivanje se vrši izri~ito.ambala`u. od . Koli~ina je bitan sastojak ako na to upu}uju: . Nebitni elementi su oni sastojci ugovora koji se u njemu ne moraju nalaziti niti po prirodi posla. koli~ina mo`e da se odredi bilo kao bitan.djelovanje promijenjenih okolnosti i prekomjernog ošte}enja na cijenu. Od nebitnih elemenata posebno }emo razmotriti: . ali u njega uvodi izvjesne izmjene. Germanski pravni sistemi. Koli~ina 57. Koli~ina mora u ugovoru biti odre|ena ili odrediva. Odre|ivanje nebitnih elemenata ipak je izuzetno zna~ajno i u ekonomskom i u pravnom smislu. .okolnosti posla ili . uklju~uju}i i naš.251 priznaju dejstvo klauzule o promijenjenim okolnostima i u ugovorima poslovnog prava. Prvi nebitan element je koli~ina. Jasno je da ona kao odrednica predmeta uvijek ulazi u bitne elemente (~lanovi 14 i 35 BK).2. No. .koli~inu. niti radi definisanja ugovora shodno klju~nim ciljevima stranaka. sa stanovišta zna~aja za stranke i posljedica po ugovor. pa i u Konvenciji.transportne klauzule i .do 251 ^lanovi 133 – 136 ZOO. 58.priroda stvari. Pri tome }emo se pridr`avati sistema koji uspostavljaju nacionalna prava i teorija.2.kvalitet.sporazum stranaka. u pravnom smislu. Kvalifikacija koli~ine je va`na za kvalifikaciju ove povrede ugovora kao nebitne ili bitne i za posljedice djelomi~nog ispunjenja. . sporno je da li je koli~ina bitan ili nebitan sastojak ugovora. Pri ugovaranju treba imati na umu da najve}i broj sporova iz ugovora o prodaji nastaje upravo povodom nebitnih elemenata. bilo kao nebitan element. 7. uz posebno isticanje elemenata na koje ukazuje Be~ka konvencija. pribli`no (circa.

Treba imati na umu da je osnov obaveznosti ovdje doma}i propis.. 30-31. Kvalitet mo`e biti odre|en najprije prinudnim propisom nadle`nog nacionalnog prava. str. 59 – 60). isto djelo. 321. prema Konvenciji uzorak ili model su pravno ja~i na~ini odre|ivanja kvaliteta ugovorom (~lan 35.. Ugovor o prodaji.odstupanje od uzorka ili modela ne smije biti osim ukoliko prodavac nije u ugovoru izri~it.) i pojedinim tehni~kim terminima („cisterna”. 282-283. Zna~aj kvalifikacije je isti kao kod koli~ine. 75 – 86) u kojoj je njema~ki kupac mušula bio obavezan da plati švajcarskom prodavcu isporuku mušula koje su sadr`avale koli~inu kadmijuma iznad propisanih u BRD zato što u ugovoru nije bilo nazna~eno gdje }e kupac dalje preprodavati robu (navedeno prema Gildeggen R. 113.itd. Vidjeti slu~aj „Kadmium mušula“ (BGHZ 129. Kada je izri~ito ugovoreno. bilo za promet (merchantibility).. isto djelo.” str.2. str. 253 Isto.257 . Caemmerer /Schlechtriem.). Kvalitet je skup fizi~kih. stav 2. 255 Bianca u Bianca .nebitan.u doma}em pravu opis ima prednost nad svim drugim na~inima sa kojima je u sukobu. . odnosno model pokazuje samo radi pribli`nog odre|ivanja kvaliteta (~lan 35 (2) BK). ta~ka c) BK). potrebno je da mu je kupac barem pre}utno (odre|ivanjem zemlje u kojoj }e se roba koristiti. na primjer) stavio do znanja i ovaj kriterij za utvr|ivanje kvaliteta.i u nacionalnim pravima i u me|unarodnom saobra}aju ugovaranje kvaliteta specifikacijom vodi posebnoj vrsti prodaje specifikacionoj prodaji. 323.252 7.256 ili nije u vezi sa pregovorima nesumnjivo ukazao kupcu da uzorak. „vagon” itd. str. Ugovor o prodaji. obavezni standardi.. 60. str. Da bi postojala odgovornost prodavca za nesaobraznost robe sa prinudnim propisima.. U suprotnom . S. propisani izvozni standardi i sli~no). ako na to ukazuju priroda stvari ili okolnosti posla. 254 Vilus dr Jelena. 103 .254 On tada obavezuje stranke bez obzira na pravnu tehniku kojom je to u~injeno (minimalni kvalitet. a ne sama Konvencija. Kvalitet 59. str. str. 28-34. hemijskih. 18-19. te Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 257 Rješenje našeg prava i teorijska razmatranja vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.uzorak ili model . isto djelo. Navodimo najva`nije: . U Be~koj konvenciji specifikacija je ure|ena 252 Neka pravna pitanja vidjeti kod Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. isto djelo..Bonell.255 Drugi na~in odre|ivanja kvaliteta je ugovor. Postoji izuzetno veliki broj metoda na koje to mo`e biti u~injeno.. isto djelo. kvalitet je bitan element ugovora.253 bilo za svrhe koje su prodavcu izri~ito ili pre}utno stavljene do znanja u vrijeme zaklju~ivanja ugovora (~lan 35 (2) BK).specifikacija . funkcionalnih i drugih osobina robe koji je ~ine upotrebljivom bilo za svrhe za koje se roba uobi~ajeno upotrebljava.2. str.opis robe . 256 Caemmerer/Schlechtriem.

.posebnim ~lanom (~lan 65).263 258 Draški} dr Mladen. “Me|unarodna prodaja prema. 32. 274. str. prodavac je du`an o svojoj specifikaciji obavijestiti kupca i ako on u razumnom roku ne dadne drugu .” str.takva..upotrebom razli~itih tehni~kih termina (kakva . 262 Profesor Piltz dr Burghard: “INCOTERMS 2000-ein Praxisueberblick”.259 7. .posebnu pa`nju treba posvetiti autenti~noj mustri i mustri koju kod sebe ~uva posrednik. Ukoliko se samo navede skra}ena oznaka klauzule. vi|eno . Prema Konvenciji je odre|ivanje specifikacije ugovorna du`nost kupca ~ije neispunjenje u sporazumom utvr|enom roku ili u razumnom roku po prijemu zahtjeva prodavca za slanjem specifikacije vodi stvaranju prava prodavca da sam sa~ini specifikaciju. isto djelo. a ako se to ne mo`e znati.odobreno i sli~no). str. 104 .261 Ipak. Vidjeti: Bianca u Bianca-Bonell. str. na osnovu va`enja obi~aja. 260 Vidjeti izlaganja o izvorima me|unarodnog poslovnog prava. . .” str. 344.tip.258 Na ovakva rješenja posredno upu}uje i ~lan 35 BK tra`e}i da kvalitet „odgovara zahtjevima ugovora”. naj~eš}e. ovaj autor skre}e pa`nju da navedeni stav nije u Konvenciji izri~ito izra`en (str. 259 U prilog ovome rješenju govori i ~lan 8 BK prema kome se izjave jedne strane interpretiraju po njenoj namjeri. 280-281). Isto i Bianca u Bianca-Bonell. Zbog toga on mora biti korišten oprezno. Pri tome posebnu pa`nju treba posvetiti ~lanovima 8 i 9 BK. Tre}i na~in ugovaranja kvaliteta jeste oslonac na dispozitivne propise.srednji kvalitet.3. Zna~enje tehni~kih izraza odre|uje se prema mjestu i vremenu zaklju~ivanja. U nacionalnim pravima oni predvi|aju. Ipak. nesumnjivo je da }e se ova pravila primjenjivati kad god je neka transportna klauzula unesena u ugovor uz naznaku INCOTERMS 2000. onda . samo potvr|uju opravdanost ovog zaklju~ka. Izjedna~enost (harmonizacija) INCOTERMS-a sa Spoljnotrgovinskim definicijama SAD iz 1942. Transportne klauzule i ambala`a 61. .. 487. pa ni o INCOTERMS-u.standard. 275. da se isporu~uje roba koja odgovora poznatoj svrsi za koju }e kupac koristiti stvar. Recht der Internationalen Wirtschaft (RIW) 7/2000. 261 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema.262 Smatramo da }e to naj~eš}e biti slu~aj. Ukoliko se desi. Tipi~no zna~enje transportnih klauzula je utvr|eno u INCOTERMS-u 2000 koji je ve} generalno obra|en u ovome materijalu.mustra .. ukoliko je ta namjera (upotreba robe u našem slu~aju) bila poznata drugoj strani.prodav~eva specifikacija postaje obavezna. isto djelo.260 Be~ka konvencija ne sadr`i odredbu o trgova~kim terminima uopšte. potrebno je posebno utvr|ivati da li u skladu sa ~lanom 9 BK primjena INCOTERMS 2000 ujedno predstavlja i utvr|en poslovni obi~aj. 263 Vidjeti i izlaganja o sopstvenim izvorima me|unarodnog poslovnog prava.2.

prodavac treba da obezbijedi uobi~ajenu ambala`u. str. 105 . isto djelo.270 264 Isto Schmitthoff. Ambala`a je zaštitni omot robe.. Pravni aspekt kalkulacije u me|unarodnim ugovaranjima.. ako ugovorom nije druk~ije odre|eno. budu}i da ona va`i za netto koli~inu robe. Ambala`a se u nacionalnim pravima samo izuzetno odre|uje prinudnim propisima. pa i u našem. ne primjenjuju se automatski. potrebno je da to izri~ito ugovori. Ovakva situacija postoji i u našem pravu.. Time se odstupa od rješenja koja vladaju u mnogim sistemima.. s tim da odredbe Opštih uzansi još va`e. a ako njih nema prema obi~ajima u sjedištu prodavca.. Ugovor o prodaji. Ako je koli~ina odre|ena po te`ini. isto djelo. 223-224. 270 Sulatnovi}-Trifkovi}-Simi}.267 Praksa stranaka mo`e i kod ovog elementa biti izvor za odre|ivanje na~ina na koji prodavac treba da ispuni svoju obavezu (~lan 9. str. Be~ka konvencija smatra obezbje|enje odgovaraju}e ambala`e samostalnom obavezom prodavca (~lan 35. str. To se ~ini uglavnom onda kada tako tra`e razlozi zaštite zdravlja i bezbijednosti. a sporazum stranaka ne indicira druk~ije. (1) BK) Reguliše je isklju~ivo u okviru nesaobraznosti robe (~lan 25 (2) BK). str. U ostalim slu~ajevima je obazbje|enje ambala`e u na~elu obaveza prodavca. Ako ambala`a nije ugovorena. X Ed. kako u pogledu sigurnosti.. komentar uz ~lan 35 BK.269 Ukoliko prodavac `eli vra}anje ambala`e. 130-131. Ugovor o prodaji. Sli~no postupa i ~lan 35(2) ta~ka d) Konvencije.” str. obi~aj i dispozitivna pravila. isto djelo.265 „Ustaljeni na~in pakovanja“ procjenjuje se prema globalnim poslovnim obi~ajima. X Ed. stav 1 BK).. tako i u pogledu cijene. isto djelo. te kod Trifkovi} dr Miloš. Pošto su u pitanju pravni standardi. 144-146..268 Pla}anje ambala`e zavisi od toga šta je ugovoreno. 265 Perovi} J. 267 Schmitthoff.264 U ostalim slu~ajevima izvori su: ugovor.. 268 Uporedni pregled vidjeti kod Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. po ~lanu 56 BK smatra se da ambala`a nije ura~unata u cijenu. 128 ne spominje cijenu transporta robe kao element za utvr|ivanje da li je pakovanje odgovaraju}e. 34-35. Pri tome uvijek treba uzimati u obzir i zahtjeve transporta. Na ovome posebno insistira ~lan 35 (1) BK. realna obaveza prodavca zavisi od okolnosti slu~aja.62. str. str. Rješenja nacionalnih prava. 269 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 35. onda prodavac mora da obezbijedi ambala`u koja je podobna „da sa~uva i zaštiti robu”. „što se procenjuje prema ustaljenom na~inu pakovanja u konkretnoj grani trgovine“. Zbog toga se pretpostavlja da je ukalkulisana u cijenu.266 Ukoliko ni jedan obi~aj ne postoji. 138 266 Bianca – Bonell. Pod kategorijom „ambala`a” mo`e se podrazumijevati i svaki drugi vid zaštite robe. pa i našeg.

u Konvenciji predvi|enim pravima. 68-69. 272 Draški} dr Mladen. iz sistema prava kupca kod nesaobraznosti isporuke vidi se da se ona smatra izvršenom i kad u svemu ne odgovora ugovoru.. ^lanu 19 haškog Jednoobraznog zakona o me|unarodnoj prodaji (ULIS) sadr`i slijede}u definiciju: „Isporuka se sastoji u predaji stvari saobrazne ugovoru”.8. 99-101. potrebna je njena teorijska definicija.. Najprije. isto djelo. isto djelo.272 Pošto Be~ka konvencija ne odre|uje pojam isporuke. 271 Vidjeti Vilus dr Jelena. Obaveze prodavca 8.273 Ona predstavlja „sistem fakti~kih i pravnih radnji koje prodavac mora da izvrši prema svim relevantnim izvorima da bi kupac mogao ste}i posjed stvari i najja~e stvarno pravo na njoj”. Problemi koji su postojali u vezi sa ovakvim odre|enjem271 naveli su redaktore Be~ke konvencije da u tri zna~ajne ta~ke odstupe od haškog Jednoobraznog zakona. 276 Draški} dr Mladen. ~lan 473 ZOO. 130 i 131. str. Drugo. 275 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 252). str. I tre}e. Isporuka robe 8. 106 .1. Drugo. 277 Schmitthoff. 41. Prvo. Kupac se tada mo`e koristiti odre|enim. 40-41. odvojeno se regulišu distanciona i nedistanciona isporuka. te plodove i koristi nastale od vremena u kome je trebalo izvršiti isporuku (~lan 468 ZOO). Ugovor o prodaji. isporuka se ne mo`e reducirati samo na tu vrstu ~inidbi. str. str.276 I tre}e. ne daje se definicija isporuke. isto djelo. str.koja objašnjava razlog vršenja materijalnih ~inidbi. odnosno u stavljanju kupca u mogu}nost da preuzme posjed. 274 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Me|unarodna prodaja prema. Tako je prodavac du`an da prema našem pravu pored predmeta ugovora u ispravnom stanju preda i pripatke stvari. fakti~ke radnje se naj~eš}e sastoje u stavljanju robe u posjed kupcu.izjave volje date izri~ito ili pre}utno .. 127. Pojam isporuke 63. fakti~ke i pravne radnje moraju biti izvršene dobrovoljno..1. Ugovor o prodaji. Sli~no rješenje postoji i u drugim sistemima.2. str. isporuka se mora sastojati barem iz jedne fakti~ke radnje i jedne pravne radnje . Me|unarodna prodaja prema. nego se ona samo navodi kao prva obaveza prodavca (~lan 30 BK). str...274 Tri momenta iz ove definicije treba posebno ista}i.277 Predmet isporuke ne mora biti identi~an predmetu ugovora. 273 ^lan 31 BK kroz odre|ivanje mjesta isporuke posredno odre|uje i njen sadr`aj (Caemmerer/ Schlechtriem. X Ed.. No..275 To posebno nije mogu}e kod me|unarodnih prodaja sa otpremom stvari ili sa prodajom u mjestu opredjeljenja.

1. 280 Draški} dr Mladen.. što omogu}uje relativno lako odvijanje me|unarodne trgovine. isporuka je obaveza prodavca i sredstvo prenosa svojine.prodaja sa otpremom (distanciona) i .280 Kod mješovitih sistema (švajcarski) translativni sistem se primjenjuje na individualizirane...278 Prelaz svojine ure|uje se mjerodavnim nacionalnim pravom. 6. str. Ugovor o prodaji . Ugovor o prodaji. što je krajnji cilj ugovora o prodaji. 125. 5-7.64. Shodno tom kriteriju one mogu biti: .282 8. 43-46. U kontinentalnim pravima razlikuju se translativni. Me|unarodna prodaja prema. Mjesto isporuke 65. a potom i neka pravno-tehni~ka rješenja zavise od odnosa isporuke i prelaska svojine.. prelaz troškova i pravila koja regulišu modalitete isporuke.279 Pravni karakter isporuke. Mjesto isporuke je geografska lokacija ili lokalitet na kojima sve radnje koje u konkretnom slu~aju ulaze u isporuku moraju biti završene. 283 Opšta rješenja vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.. 282 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.prodaja u mjestu (nedistanciona)..284 278 Vidjeti ~lanove 66-71 Be~ke konvencije..prodaja u mjestu opredjeljenja (distanciona). tradicioni i mješoviti sistemi prelaska svojine sa prodavca na kupca. 284 Draški} dr Mladen. U common law sistemima se prelazak svojine ure|uje ugovorom i to na jedan od izlo`enih na~ina. . Mjesto isporuke odre|uje i tip prodaje.... pošto odre|ivanje relevantnog prava zavisi dobrim dijelom od isporuke robe. pa isporuka ima karakter ostvarivanja vlasni~kih ovlaštenja kupca.283 Otuda je zna~aj mjesta isporuke veliki. i 18. onih gdje je za prenos svojine potrebno i uru~enje stvari. Me|unarodna prodaja prema. 107 . 127. Vidjeti naro~ito ~lanove 17. Kod translativnih (romanska prava) svojina prelazi na kupca zaklju~ivanjem ugovora o prodaji. Ugovor o prodaji.. britanskog Sale of Goods Act iz 1979. Kod tradicionalnih sistema (germanski i naš). str. str. Me|unarodna prodaja prema. naro~ito u me|unarodnom privrednom poslovanju.. 281 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.2.281 Treba ista}i da su razlike u praksi daleko manje od konceptualnih. No. U Konvenciji je izri~ito istaknuto da ona ne reguliše „dejstvo koje bi ugovor mogao imati na svojinu prodate robe” (~lan 4 BK). 279 Draški} dr Mladen. Zbog toga i isporuka u njima mo`e imati dvostruki pravni karakter. Za mjesto isporuke se vezuju: prelaz rizika. ukoliko nisu ure|ene ugovorom. Stoga primarna posljedica isporuke u doma}em i me|unarodnom poslovnom pravu jeste prelazak rizika sa prodavca na kupca. str. opravdano je tvrditi da je isporuka „centralna os celog sistema prava prodaje” u me|unarodnim relacijama. str. 125-126. a tradicioni na generi~ke stvari. str.

te poslovna praksa izme|u konkretnih subjekata me|unarodne prodaje. (b) BK).ono koje va`i za stvari odre|ene po rodu. 287 Vidjeti teorijska razmatranja kod Sultanovi}-Trifkovi}. 286 Vidjeti i Vilus dr Jelena. Na~in isporuke 67. Be~ka konvencija od predaje dokumenata koji se 285 Caemmerer/Schleshtriem.. za njegovo odre|ivanje primijeni}e se najprije mjerodavni poslovni obi~aji i praksa konkretnih stranaka (~lan 9 BK). Na~in isporuke obuhvata sve vrste radnji i modalitete tih radnji koje prodavac treba da izvrši da bi predmet isporuke stavio na raspolaganje kupcu. brodar) i ako ugovor ne upu}uje na nešto drugo. generi~ke stvari koje se moraju izdvojiti iz odre|ene mase i budu}e stvari moraju se isporu~iti u mjestu u kome se nalaze odnosno u kome }e se „proizvesti ili izraditi” (~lan 31. Ona zavise od vrste robe. Uslov za to je da su stranke u trenutku zaklju~enja ugovora znale za to mjesto. Isporuke se prema na~inu izvršenja mogu razli~ito podijeliti. dokumentarna i simboli~ka. ve}u pravnu snagu ima specijalni uglavak. Za njega mogu va`iti i poslovni obi~aji. 104. Izri~ito odre|ivanje naj~eš}e se vrši transportnim klauzulama..287 Dajemo teorijsku podjelu: . Sporazumom stranaka to mo`e biti u~injeno izri~ito ili pre}utno. a potom dispozitivna pravila Konvencije. Individualizirane stvari. Na~in isporuke zavisi od vrste robe i od ugovora.3. 66. Bude li mjesto isporuke navedeno u posebnoj odredbi suprotno mjestu koje je dodano transportnoj klauzuli. na osnovu ~lana 31 (a) Konvencije. Ukoliko stranke nisu znale za to mjesto. Ugovor o prodaji. Sistematizacija ima teorijski karakter.Mjesto isporuke odre|uje se prvenstveno ugovorom. prvi samostalni prevoznik ukoliko to zahtijeva priroda transporta (`eljeznica. a izvori prava. Posljednje pravilo ujedno je i opšte pravilo. Ovdje. Konvencije. 252. U slu~aju distancione prodaje mora se. str. 46-49. 108 . primijeni}e se dopunsko (supletorno) pravilo . str. isto djelo. isto djelo. stvar predati u mjestu u kome djeluje. U ostalim slu~ajevima distancione prodaje i kod nedistancione prodaje mjesto isporuke je mjesto „u kome je prodavac u trenutku zaklju~enja ugovora imao svoje sjedište” (~lan 31. nije dovoljna mogu}nost ili obaveza znanja.285 Ako o mjestu isporuke u ugovoru ništa nije re~eno.Simi}. str.286 8.Prema na~inu predaje stvari isporuka mo`e biti: realna.1. uklju~uju}i i Be~ku konvenciju je priznaju kroz regulisanje specifi~nih odnosa. shodno ~lanu 9. (c) BK). dakle. Kod generi~ke robe razlikuje se distanciona od nedistancione prodaje.

isto djelo. prije svega. 131 definiše druk~ije rok isporuke. te rješenja mjerodavnog nacionalnog prava. 109 . kao i modaliteti tih postupaka zavise od vrste robe i na~ina transporta. Ako se vrijeme odre|uje pravnim standardima. Ovo obavještenje je neopozivo289 zato da nesavjesni prodavac ne bi mogao da na teret kupca kalkuliše u pogledu mogu}ih transportnih rizika. Predaja posjeda nad robom prevoznika je u svakom slu~aju minimum koji mora biti ispunjen. 290 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema.” str. U poslovanju prevladavaju situacije u kojima se stranke sporazumijevaju o vremenu isporuke. 253 i ovaj autor insistira na nezavisnom prevozniku. prakse strana. „prodavac je du`an poslati kupcu obavještenje o otpremi kojim se bli`e odre|uje roba” (~lan 32 (a) BK).4.. str.. Vrijeme isporuke 69. osim prethodno izlo`enog. njihovo zna~enje se konstatuje i prema poslovnim obi~ajima.291 Vrijeme isporuke odre|uje se ugovorom.1. Kod nedistancionih prodaja i u svim drugim slu~ajevima. 289 Caemmerer/Schlechtriem.Prema vremenu predaje cijele koli~ine isporuke su: jednokratne i sukcesivne. 291. onda }e pravila o predaji robe od strane vozara primaocu biti ujedno i izvor za odre|ivanje na~ina isporuke. 8. odre|ivanje na~ina isporuke je stvar obi~aja. Opšte je rješenje uporednog i me|unarodnog poslovnog prava da se vrijeme isporuke ugovorom mo`e utvrditi: 288 Opširno kod Caemmerer/Schlechtriem. Na str. Odgovor na njega zavisi od tuma~enja svih relevantnih okolnosti datog slu~aja.288 prvenstveno od toga da li špediter sam vrši prevoz ili anga`uje druga lica da to u~ine. isto djelo. Vrijeme isporuke je trenutak ili period u kome sve radnje koje predstavljaju isporuku treba da budu završene. Radnje kojima }e se predaja prevozniku obaviti. poslovnim obi~ajima i praksom ili dispozitivnim propisima. London u Binaca-Bonell.290 Ako je ugovorom izri~ito predvi|ena prodaja u mjestu opredjeljenja. Ukoliko roba nije jasno identifikovana kao roba namijenjena za izvršenje konkretnog ugovora.odnose na robu ~ini posebnu obavezu prodavca i ve`e za njeno izvršenje i specifi~na rješenja (~lan 34). isto djelo. 68. 253-255.” str. 291 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. Na~in isporuke kod distancione prodaje sastoji se „u predaji robe prvom prevoziocu u cilju dostavljanja kupcu” (~lan 31 (a) BK). a ta~no utvr|ivanje njihovog sporazuma vrši se prema dispozitivnim pravilima. To je “trenutak vremena po~evši od koga kupac mo`e zahtjevati izvršenje isporuke”.. . 128.. 262-263. Da li špediter spada u „prevoznike” je i fakti~ko i pravno pitanje. „Prvi prevozilac” mora biti transportno preduze}e nezavisno od prodavca. str. str.

Za sukcesivne isporuke nema posebnih pravila.” str. pa }e se izlo`ena rješenja shodno primjenjivati i za pojedine obroke. str.). 110 . po kome prodavac treba da izvrši isporuku „u razumnom roku poslije zaklju~enja ugovora” (~lan 33 (c) BK).293 ali i prema obi~ajima. isto djelo. Ne u~ini li tako. Odre|ivanje perioda vrši se izri~itim navo|enjem datuma koji determinišu period ili upotrebom tehni~kih termina (od-do. Sva izlo`ena pravila }e se primijeniti pod uslovom poštovanja principa jednovremenosti isporuke i pla}anja.ta~no odre|enim ili iz ugovora odredivim vremenskim periodom (~lan 33 (b) BK). Ona se u uporednom pravu razlikuju.292 Be~ka konvencija je preuzela rješenje common law sistema. Ukoliko ugovor i obi~aji šute o vremenu isporuke. 49-54. pravo izbora pripada prodavcu (~lan 33 (b) BK). on o tome mora blagovremeno obavijestiti prodavca.fiksno odre|enim ili iz ugovora odredivim datumom (~lan 33 (a) BK) i .. Bude li kupac ovlašten da odredi datum isporuke. ^lan 58 (1) BK izri~ito predvi|a ovlaštenje prodavca da uslovi „predaju robe ili dokumenta pla}anjem cijene”. va`i}e mjerodavno nacionalno pravo. primijeni}e se pravila dispozitivnih propisa. U prvom slu~aju datum se shva}a u kalendarskom smislu. Razuman rok odre|uje se prema okolnostima posla i prirodi stvari.. Za naše pravo vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Ukoliko stranke stoje u trajnijem poslovnom odnosu. Jedino pravno pitanje se otvara u slu~aju u kome je vrijeme isporuke odre|eno periodom. sredinom mjeseca itd. Iako u uporednom pravu i teoriji postoji spor oko toga od kada rok isporuke te~e. mada poslovni obi~aji u mnogim strukama zahtijevaju da se sve potrebne radnje obave do kraja uobi~ajenog radnog vremena odre|enog datuma. U slu~aju distancione prodaje ovo svoje ovlaštenje 292 Pregled vidjeti kod Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. i njihova me|usobna praksa mo`e po Be~koj konvenciji da uti~e na utvr|ivanje du`ine razumnog roka. 107. Ugovor o prodaji. Izuzev kada okolnosti posla (na primjer: obezbje|enje broda od strane kupca) ili ugovor ukazuju na to da je kupac ovlašten da odredi datum isporuke.294 Ova mogu}nost kupcu ne stoji na raspolaganju kada datum isporuke odre|uje prodavac. str. Rok po~inje te}i od ugovorenog datuma po~etka perioda. mo`e se smatrati da su rješenja Be~ke konvencije jasna. 293 Sli~no je i rješenje ~lana 470 ZOO. 294 Vilus dr Jelena. 133. ili od zaklju~enja ugovora. 70.. usvojena u suštini ve} u haškom Jednoobraznom zakonu (~lan 22)... prodavac mo`e dokazivati da je zadocnio zbog smetnje „van njegove kontrole” i da stoga ne odgovara za docnju. Ako to nije mogu}e.

Me|u robnim razlikujemo tri osnovne vrste: . 296 Draški} dr Mladen. Da bi izbjegla sporove oko tuma~enja ovog momenta. str. 8.2. što zna~i nesumnjiva. str. Drugi je ponašanje kupca „u pripremama za izvršenje ili u izvršenju ugovora” (~lan 71. Ugovor o me|unarodnoj prodaji prati ve}i broj dokumenata od onih koji se sre}u u trgova~kim prodajama unutar zemlje.295 Postoji još jedna situacija u kojoj prodavac ima pravo da bez štetnih posljedica odgodi izvršenje isporuke. Prodavac je du`an da odmah (immediately) obavijesti kupca o zadr`avanju isporuke.dokumenti koji u sebi sadr`e pravo vlasništva na robi i slu`e njegov295 O jednovremenosti vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. prodavac mo`e svoje ovlaštenje realizovati bilo zadr`avanjem robe u transportu. Prodavac mo`e zadr`ati isporuku (suspend the performance) pod slijede}im uslovima: .. Ona je zasnovana na opštem pravilu o ovlaštenju na zadr`avanje ispunjenja iz ~lana 71 BK.296 Me|u javno-pravnim dokumentima najve}u ulogu imaju oni koje izdaju carinske vlasti. Predaja dokumenata 71. 111 .Obaveza je nastala na osnovu ugovora. Konvencija taksativno navodi dio osnova po kojima se on utvr|uje. . Me|unarodna prodaja prema. Prodavac ova dva prava ima ~ak i onda kada kupac ve} dr`i dokumente koji ga ovlaš}uju da raspola`e robom. Ugovor o prodaji. ali još nije dospjela. 53-55. ~lana 71 BK mo`e se zaklju~iti da je cilj obavještavanja omogu}avanje kupcu da pru`i adekvatna sredstva obezbje|enja urednog izvršenja svojih obaveza. Pri tome prava tre}ih lica ne mogu biti ošte}ena.prodavac mo`e ostvariti zadr`avanjem predaje robe i dokumenata kupcu dok on ne plati cijenu. . Oni se mogu podijeliti na dokumente koji proisti~u iz dr`avne intervencije i one koji interesuju samo stranke. ukoliko je robu otpremio prije nego što je postala o~ita nesposobnost druge strane. Teret dokazivanja svih relevantnih ~inioca le`i na prodavcu.. Svoje pravo zadr`avanja isporuke prodavac mo`e izvršiti najprije tako što isporuku ne}e izvršiti. te uvjerenje o porijeklu robe i fitopatolška potvrda. No. Prvi je „ozbiljan nedostatak” sposobnosti da se obaveza izvrši ili kreditna nesposobnost (~lan 71 1 BK). Dakle. 1. a ne neznatna povreda ugovora.Budu}a povreda je „o~ita”. Iz stava 3.. predstoji fundamentalna. Privatnopravne dokumente mogu}e je dalje klasifikovati na finansijske i robne.Kupac ne}e mo}i da izvrši „bitan dio” svojih obaveza. 214. b) BK).. bilo spre~avanjem njenog uru~enja kupcu.

str.297 .298 Stav Be~ke konvencije o ovom pitanju nije tako jasan. isto djelo. 90. zbog toga „što se nije napravila razlika izme|u tako va`nih dokumenata kao što su konosman. s jedne strane i ostalih”. Odsjek II Be~ke konvencije. 108. ali je ona uzeta u obzir u dijelu koji govori o kup~evoj obavezi pla}anja (~lan 58 BK).komercijalni dokumenti. 303 Draški} dr Mladen.. prenosivi tovarni list. haški Jednoobrazni zakon je predaju dokumenata jasno izdvojio u posebnu obavezu prodavca. 112 . To je prepušteno najprije ugovoru. Obaveza predaje dokumenata ure|ena je u istom odsjeku sa isporukom. Na to upu}uje i mogu}nost ispravke i dopune nesaobraznih dokumenata ukoliko su predani prije ugovorenog roka (~lan 34 BK). str. Me|unarodna prodaja prema. skladišnica i sli~ni). isto djelo. 72. isto djelo. otpremnica itd. odsjek II. police transportnog osiguranja itd. str. 216. 91. isti~e da se u ovoj grupi prepli}u re`imi trgova~kog i prava vrijednosnih papira. tovarni list i drugi sli~ni dokumenti... ~lanove 50 i 51 haškog akta. 302 Gildeggen R.. garantni listovi za robu namijenjenu trajnoj upotrebi i drugo).transportni dokumenti koji ne daju vlasništvo na robi (špediterska potvrda o prijemu robe. 304 Pregled vidjeti kod Draški} dr Mladen. Me|unarodna prodaja prema. Strankama se preporu~uje da budu detaljne u ugovornom nabrajanju dokumenata. bilo izme|u kupca i tre}ih lica (uputstva o upotrebi. Polaze}i od velikog broja. razne vrste faktura.302 To }e biti naro~ito va`no onda kada je ugovoreno obezbje|enje pla}anja dokumentarnim akreditivom. nije precizirano u Konvenciji. 301 Vilus dr Jelena. 300 Vidjeti Dio III. Koje robne dokumente treba predati. str. Glava II. str. 298 Vidjeti Glavu III. odredbe o isporuci ne sadr`e posebna pravila o dokumentarnoj isporuci. isto djelo.. Napokon. Ugovorna rješenja se dopunjuju trgovinskim obi~ajima303 i prinudno-pravnim re`imima vanjske trgovine koji su relevantni za konkretni posao.). 299 Caemmerer/Schlechtriem. 308 smatraju da nema bitnih razlika izme|u haškog Jednoobraznog zakona o me|unarodnoj prodaji i BK.301 odredbe ~lana 34 BK mogu da se primijene kako u sklopu dokumentarne isporuke.304 Mjesto i vrijeme predaje dokumenata se odre|uju ugovorom. tako i na predaju dokumenata kao samostalnu obavezu.om prenosu (teretnica..) i .300 ali u posebnom ~lanu (~lan 34 BK). ~iji je osnovni zadatak da omogu}e i olakšaju promet robom bilo izme|u stranaka (potvrda o koli~ini i kvalitetu. str. 215-216. razli~ite pravne prirode i diverzificiranih funkcija dokumenata u me|unarodnoj prodaji. prodavac mora da vodi ra~una najprije o zahtjevima prin297 Gildeggen R. U tipskim ugovorima i opštim uslovima EEK navo|enju dokumenata posve}ena je mnogo ve}a pa`nja. Dalje.299 On je u izvjesnoj mjeri ~ak i protivrje~an. Ukoliko to nije u~injeno.

Od ishoda ove analize zavise i pravne posljedice neispunjenja ili neurednog ispunjenja prodav~eve obaveze da preda dokumenta. 113 . 96-97.305 Dokumenti moraju biti predati saobrazno ugovoru. str. Sarajevo 1977. isto djelo. 102. Starije rimsko pravo po~ivalo je na principima neodgovornosti prodavca za osobine prodate stvari. 310. isto djelo. 425-429. 102. ^ovi} dr Šefkija: “Saobraznost isporuke robe sa ugovorom o me|unarodnoj prodaji”. isto djelo. str. str.Horvat dr Marjan: “Rimsko pravo”. stav 3 BK (okolnosti slu~aja. Garancije saobraznosti isporu~ene robe sa ugovorom 8. a potom i o kriterijima uspostavljenim u ~lanu 8. Ovo pravo nije bezuslovno. Ovako se moralo postupiti budu}i da je samo „to osnovna obaveza prodavca zajedni~ka svim pravnim sistemima. a sve drugo se razlikuje”. On je definisan mjerodavnim nacionalnim pravom.udnih propisa. str.309 Današnje 305 Caemmerer/Schlechtriem. ~ak i kad je to slu~aj. Ukoliko nesaobrazni dokumenti budu predati prije roka za izvršenje ove obaveze. 307 Vilus dr Jelena. Uporednopravni pregled 75. 308 Vilus dr Jelena. Ako su nesaobrazni dokumenti predati na vrijeme. u pitanju je povreda ugovora. Zagreb. 1949.4. osim ako druk~ije nije bilo utvr|eno ugovorom (Caveat emptor). Kako shvatiti postojanje ove du`nosti u ~lanu 30 BK? Konvencija uspostavlja obavezu prenosa svojine na kupca. 306 Caemmerer/Schlechtriem. str.3. isto djelo. pregovori. kao bitne ili nebitne povrede odre|uje se prema uslovima konkretnog slu~aja. kupac zadr`ava pravo na naknadu štete predvi|ene Konvencijom. Njen zna~aj.4. 309 Vidjeti Eisner dr Bertold . Svjetlost. u ~lanu 30 BK se kao tre}a du`nost prodavca predvi|a prenos svojine na kupca. sinalagmati~ne ugovore. Prenos svojine 73. Njime se mo`e koristiti samo ako se time kupcu ne prouzrokuju „ni nerazumne nepogodnosti ni nerazumni troškovi” (~lan 34 BK). No. U doba carstva se u trgovini stokom i robovima pojavljuje na pretorskom ediktu zasnovana odgovornost prodavca za skrivene mane. U izlaganjima o izvorima prava i isporuci utvr|eno je da Konvencija ne reguliše prenos svojine. 314. prodavac mo`e do tog roka da ispravi nedostatke. Ipak.307 74. me|usobna praksa i kasnija ponašanja obje stranke).306 8.308 8. Justinijanovom kodifikacijom je ona protegnuta na sve dvostrano obavezuju}e.1. ali ne reguliše na~in na koji }e se to izvršiti. str. Ipak. pravo na raskid ugovora mu ne pripada. Treba imati na umu da su u me|unarodnom poslovnom pravu rokovi za predaju dokumenata po pravilu veoma kratki.

str. jasno je da i koli~inski nedostaci uvijek predstavljaju prekršaj ugovora. u me|unarodnoj regulativi prodaje je od samog po~etka rada pri310 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.stanje uporednog prava rezultat je razli~ite recepcije rimskih rješenja i specifi~ne pravne tehnike svakog od sistema. Ovako kruta podjela ne odgovara više trgova~kim potrebama. ali se mo`e manifestovati i kao koli~inski nedostatak. obrnuto nije slu~aj. Kontinentalni sistemi poznaju dva slu~aja neizvršenja. 87-89. i 14. Ugovor o prodaji. To podvla~e i ~lanovi 13. str.. Da bi se prevazišle razlike izme|u kontinentalnih i common law sistema.. budu}i da se pretpostavlja da su stranke klauzulu o garanciji unijele u ugovor i kada ona nije izri~ito ili posredno navedena (implied term). Zbog toga je sudska praksa razvila i tre}i tip ugovornih elemenata – „neimenovane uslove“ (innominate terms ili intermediate terms). Oni se nalaze izme|u uslova i garancija. 62-64. naj~eš}e se manifestuje kao isporuka neodgovaraju}eg kvaliteta. str. Svaki „condition“ uklju~uje u sebe i „warranty“. Podjela slu~ajeva neizvršenja ugovora uslovila je izgled sistema odgovornosti za nepoštivanje ugovora.. a u anglosaksonskim samo jedan . U kontinentalnim postoje dva: za docnju i za „mane”. Odredbe koje su bitne za ostvarivanje namjere stranaka i ~ije kršenje zadire u sam „korijen sporazuma” nazivaju se condition („uslov“). ZOO uvodi kategoriju „materijalnih nedostataka” (~lan 479). Ugovor o prodaji. Na osnovu svega izlo`enog. isto djelo. pa se stoga odgovornost za njihove prekršaje mo`e procjenjivati prema fakti~kim okolnostima i te`ini povrede ugovora. odnosno neurednog izvršenja ugovora o prodaji: docnju sa isporukom i isporuku stvari sa fizi~kim ili pravnim nedostacima.312 Na ovaj na~in podjela prekršaja ugovora prema njihovom zna~aju postaje još va`nija. 312 Prema Schmitthoff. U obje velike grupe sistema rezultat povrede ugovora je i povreda te garancije i vodi odgovornosti prodavca. a one koje nemaju taj zna~aj – waranty („garancija“). Da bi prevazišao ove razlike i pribli`io doma}e pravo haškom Jednoobraznom zakonu o prodaji. Fizi~ki nedostaci. Naslov odsjeka je „Odgovornost za materijalne nedostatke“.313 76.isti za sve povrede ugovora. Ta garancija u kontinentalnim sistemima ima zakonski karakter. nego prema zna~aju za ostvarivanje ciljeva ugovora.310 Zadr`ava je i Nacrt ZOO311 Anglosaksonski sistemi slu~ajeve neizvršenja ili neurednog izvršenja ugovora ne dijele prema njihovim fakti~kim obilje`jima. 311 Vidjeti ~lan 587 i dalje. 313 Opširnije kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Ono što je zajedni~ko za obje grupe poredaka jeste postojanje garancije prodavca da }e ugovor ispuniti uredno. „mane”. Sale of Goods Act. 62-64. a u common law pravima – ugovorni.. 114 . X Ed.

321 Ovo utoliko prije što siguran kriterij „za odre|ivanje granica izme|u mane i 314 Vilus dr Jelena.315 8. Koji se.. str.nije pakovana ili zašti}ena na na~in uobi~ajen za takvu robu. 17-36. smatra se da roba nije saobrazna ugovoru ukoliko: . O tome vidjeti Vilus dr Jelena. Zbog njihovog zna~aja u cjelini }emo citirati prva dva stava ovog ~lana.2. 111.317 Zbog toga je kategoriju „saobraznost robe” neophodno odrediti pozitivno pravno. i Perovi} J. mada se u njima polazi od mana robe i njihove podele na vidljive i skrivene”. 273.nije podobna za svrhe za koje se roba uobi~ajeno koristi. Prvi je predaja druge stvari ili stvari drugog roda (aliud. 321 Isto i Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja. ali „ono nije suprotno ni sistemu kontinentalnih prava. njenih ~lanova 36 i 37 naro~ito.314 On je sadr`an i u ~lanu 35 Be~ke konvencije. lat). 111.. 320 Raspravu o ovome “testu” vidjeti kod Bianca u Bianca . „(1) Prodavac je du`an isporu~iti robu u koli~ini.” str. 318 Vidjeti Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. Njegovo definisanje se „indirektno bazira na common law sistemu”. stava 1 i stava 2 daje osnova i za svrstavanje razmatranog slu~aja u „nesaobraznost robe”. 319 Vilus dr Jelena. str. 316 Vidjeti Perovi} J. 100. Institut saobraznosti poti~e iz prava USA316 Njegov istorijat pokazuje da mu se zna~enje mijenjalo. isto djelo.. str. 315 Vilus dr Jelena.” str. povezano tuma~enje ~lana 35. str. Saobraznost isporuke.. isto djelo. 163...Bonell. (2) Izuzev ako su se strane druk~ije sporazumjele.320 No. . na na~in koji je podoban da sa~uva i zaštiti robu”. 317 Pregled vidjeti kod ^ovi} dr Šefkija. U odnosu na haški Jednoobrazni zakon o prodaji. dakle. Pojam saobraznosti u Be~koj konvenciji 77. nedostaci mogu svrstati u „nesaobraznost isporuke”? 78. str. str. Na osnovu stilizacije usvojene u Konvenciji još se ne mo`e izvu}i definitivna sistematika slu~ajeva koji ulaze u nedostatak saobraznosti.. U ve}ini nacionalnih prava ovo se smatra neizvršenjem isporuke i ne povezuje se sa odgovornoš}u za mane. ili ako takav na~in ne postoji. isto djelo. 135. isto djelo.. . 110. Za to je potrebno i sistemsko tuma~enje Konvencije. To je u~injeno u ~lanu 35 BK. umjesto ugovorene stvari (aliud).hva}en novi koncept . 115 .ne posjeduje kvalitete robe koje je prodavac kupcu predo~io u vidu uzorka ili modela. isto djelo. Be~ka konvencija ne predvi|a kao nesaobraznost nedostatke u koli~ini i predaju druge. isto djelo. 164.319 To }e posebno biti slu~aj onda kada isporu~ena roba ne odgovara ni opštem opisu predmeta u ugovoru.garancija za saobraznost („conformity of the goods“). isto djelo. str. str. kvalitetu i vrsti kako je to predvi|eno ugovorom i pakovanu ili zašti}enu na na~in predvi|en ugovorom.4.318 I ~lan 35 BK se mo`e tuma~iti na isti na~in. 134.

324 Vidjeti Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. u prilog svrstavanju u „nesaobraznost robe” govore isti razlozi kao i kod aliud. stav 2. koji nesumnjivo predstavljaju „manu” i ulaze u „nesaobraznost robe” je i u nacionalnim pravima relativna.169. 326 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema.. Ona je razra|ena u ~lanu 35. Pod njima se podrazumijevaju kako nepodobnost za redovnu upotrebu kontinentalnih sistema.. tako i nemogu}nost iskorištavanja u trgovini (merchantibility) anglosaksonskih prava. mo`e kvalifikovati i kao neka od situacija navedenih u ~lanu 35. stav 1. No. 325 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. isto djelo. odnosno mana ne}e postojati ako se prema okolnostima slu~aja doka`e da se kupac nije oslonio niti se mogao osloniti na stru~nost i prosu|ivanje prodavca. On je u svakom slu~aju izuzetno te`ak i u tom smislu je odgovornost prodavca za ovaj slu~aj nesaobraznosti ograni~ena. Tre}a manifestacija „nesaobraznost robe” jeste postojanje kvalitativnih nedostataka.. str. 112. ta~ka (b) BK). isto djelo.” str.. 168 i Vilus dr Jelena. izri~ito ili pre}utno ugovorenu svrhu (~lan 35. bilo manja koli~ina od ugovorene.” str. Oni postoje bilo da je isporu~ena ve}a. razlika izme|u kvantitativnih i kvalitativnih nedostataka. 111-112.. Nesaobraznost. osim u slu~aju kada mu je kupac na imperativne propise skrenuo pa`nju.327 322 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. 327 Vilus dr Jelena.” str.324 Ovakvo odre|enje odgovara funkcionalnom i objektivnom pojmu mane. Nepodobnost za naro~itu. stav 2. govori o „probatio diabolica“. 106 pozivom na UCC 2-314. 163.aliud nije utvr|en”.. Zato je va`no ista}i da se Nacrt ZOO u ovom slu~aju nije poveo za BK. stav 2 BK. Tako i Gabriel Henry. 323 Isto Perovi} J. Teret dokazivanja le`i na strani koja se poziva na oslanjanje kupca na prodav~evu stru~nost. Tu spadaju: Nepodobnost stvari za uobi~ajene svrhe u koje se roba iste vrste upotrebljava (~lan 35. str. Opravdan je i stav da je formulacija ~lana 479.. isto djelo. onda je isporuka robe sa kvantitativnim nedostacima nesumnjivo i „nesaobraznost robe” iz ~lana 35. stav 2. ta~ka (b) BK. 167.. str.323 Ni kvantitativni nedostaci nisu izri~ito spomenuti u ~lanu 35. Ako je koli~ina bitan element ugovora. stav 2 BK. Od rezultata toga postupka zavisi}e i pravna pozicija kupca u svakom konkretnom slu~aju. Drugi slu~aj su nedostaci u koli~ini ili kvantitativni nedostaci.” str. isto djelo. ta~ka (a) BK).. a njeno odre|ivanje je slo`eno. str.. odnosno „fizi~kih mana robe”.322 U praksi je stoga korisno provjeriti da li se isporuka druge stvari ili stvari drugog roda iz ~lana 35. Perovi} J. 135. Pored toga.325 U teoriji se smatra da „prodavac nije obavezan da poznaje ”imperativne“ propise kup~eve zemlje”326 i da stoga ne odgovara za nepodobnost stvari. stava 2. 116 . stav 2 Zakona o obligacionim odnosima bolja od one koja je usvojena u BK.

. ta~ka (d) BK).. 332 Prema ~lanu 35 (3) BK nesavjestan kupac je onaj koji je „u vrijeme sklapanja ugovora . 174.. isto djelo. str. 117 . 329 Vilus dr Jelena.” str. ta~ka (d)).328 Nesaobraznost sa uzorkom ili modelom koje je prodavac predo~io kupcu (~lan 35. pa i u našem. str.332 Drugim rije~ima. na na~in koji je uobi~ajen ili onaj koji je „podoban da sa~uva i zaštiti robu” (~lan 35. 334 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 328 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. pokazuje još jednom da su prakti~ne razlike manje od konceptualnih. Suprotno Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja. ta~ka (c) BK). stav 2. Garancija saobraznosti robe 79. a ne radi odre|ivanja kvaliteta. Na ovakvo pribli`avanje anglosaksonskim sistemima upu}uje stilizacija ~lana 35 BK. koji se u odre|ivanju saobraznosti osvr}e isklju~ivo na ugovor.. To je rješenje usvojeno i kod nas. garancija saobraznosti ima ugovorni karakter. Mogu}nost prodavca u kontinentalnim sistemima. bez obzira na eventualno odsustvo krivice prodavca..Svrha mora biti vidljiva iz ugovora. Roba u na~elu mora u svemu da bude podudarna uzorku ili modelu. 326. 65.4. Garancija za postojanje saobraznosti robe ugovoru mo`e se definisati kao jam~enje prodavca savjesnom kupcu da }e isporu~ena roba biti saobrazna onome što je ugovoreno..3.333 Iako je sadr`ana u Konvenciji. tj..329 odnosno ako se radi o tipskom uzorku.330 te o uzorku koji je pokazan samo radi obavještenja.334 da ugovorom isklju~i ili ograni~i svoju odgovornost za „mane”.. 331 Perovi} J. jednostranog ili dvostranog akta stranaka. „materijalne nedostatke” po ZOO. izuzeci su dopušteni ako je nešto u ugovoru izri~ito promijenjeno.” str. 171-173 citiranog djela. 174. 333 Caemmerer/Schlechtriem.. str. ne iz nekog drugog.. 137. U mnogim nacionalnim pravima ovaj propust predstavlja posebnu povredu ugovora. stav 2. 8. 113.” str. Nepoštivanje ovoga jamstva povla~i za sobom odgovornost u skladu sa ~lanom 36 Konvencije. isto djelo. Tretman nedostataka u pakovanju kao posebnog slu~aja nesaobraznosti same robe rezultat je ~injenice da cijela Konvencija ima prvenstveno u vidu distancionu prodaju. ^etvrti pojavni oblik kvalitativnog nedostatka jeste nesaobraznost u pakovanju ili zaštiti robe (~lan 35. stav 2. Ugovor o prodaji.. O problemima vidjeti i str. 171.znao za tu neuskla|enost ili mu ona nije mogla ostati nepoznata“. prodavac jam~i kupcu za svaki „nedostatak saobraznosti koji je postojao u trenutku prelaska rizika” (~lan 36 BK). 330 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. str. I on je porijeklom iz prava USA331 Nesaobraznost postoji ako roba nije upakovana ili zašti}ena na ugovoreni na~in.

. tj. U ovom slu~aju ~etverogodišnji rok zastarjelosti te~e od dana u kome je kupac obavijestio prodavca o postojanju nesaobraznosti kao osnova svog zahtjeva.337 Savjesnost prodavca. s tim što kupac uvijek zadr`ava pravo na naknadu štete prema Konvenciji (~lan 37 BK). str.335 Sastoji se od pet elemenata koji moraju postojati istovremeno. dakle. nedostatak saobraznosti mora da postoji u ~asu prelaska rizika sa prodavca na kupca. njegovo znanje ili mogu}nost 335 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. tj. Tada garantuje i za nedostatke koji se pojave nakon prelaska rizika. Oni su dijelom izri~ito navedeni u Konvenciji. Da bi obaveza garancije za saobraznost postojala. Navedeni standard je „veoma blizu” stvarnom znanju u pogledu postojanja nedostataka. 337 Vilus dr Jelena. stav 1 BK). 114. stav 2 BK). Pravo na raskid ugovora kupac nema ni u ovom slu~aju. stav 1 BK. Vršenje ovog prava uslovljeno je na isti na~in kao i kod otklanjanja nesaobraznosti dokumenata. 118 . str. Drugo. str. (~lanovi 587 – 610) nije promijenio sistem iako su unesene neke pravno-tehni~ke novine. 108.prodavac mo`e ugovorom dati posebnu garanciju da }e „roba za neko vrijeme ostati podobna za njenu redovnu ili naro~itu svrhu ili da }e zadr`ati odre|ena svojstva ili karakteristike” (~lan 36.336 Ovo pravilo se ne odnosi na situacije iz ~lana 35. isto djelo.80. ali ne kasnije od isteka garantnog roka (~lan 11 KoZ). Prodav~eva garancija saobraznosti robe sa ugovorom ne postoji „ukoliko je kupac u vrijeme zaklju~enja ugovora znao za tu nesaobraznost ili mu ona nije mogla biti nepoznata” (~lan 35. me|utim. Najprije. Ovdje je potrebno primijetiti dvije stvari. Tre}i uslov jeste savjesnost kupca. i dvije dopunske varijante: . Ugovor o prodaji. 65-67. „~ak i ako je nedostatak saobraznosti postao o~it kasnije” (~lan 36. na osobine robe izri~ito predvi|ene ugovorom.. stav 3 BK). isto djelo. Njihov sustav veoma je sli~an onome koji postoji u pravu BiH kod garancije za materijalne nedostatke. pravilo identi~no izlo`enom postoji u svim dr`avnim pravnim porecima. I dalje. moraju biti ispunjeni uslovi predvi|eni Konvencijom.do datuma odre|enog za isporuku prodavac mo`e otkloniti nedostatke saobraznosti koji postoje na ranije ve} isporu~enoj robi. U Be~koj konvenciji sadr`ane su. imaju kumulativan karakter. 336 Gabriel Henry. a dijelom se dobijaju njenom sistemskom interpretacijom. posredno je uva`ena kontinentalna koncepcija „mane” i njene podjele na vidljive i skrivene. . Teret dokazivanja le`i na kupcu. On je ve} detaljno ispitan. uklju~ivo i naš. Prvi uslov jeste da se radi o ugovoru o prodaji na koji se primjenjuje Be~ka konvencija. Uslovi. Nacrt ZOO u Odsjeku II „Odgovornost za materijalne nedostatke“. A to zna~i da ni otklanjanje nesaobraznosti robe ne smije kupcu prouzrokovati nerazumne nepogodnosti i troškove.

Fakti~ke razlike izme|u ovog i drugih slu~ajeva neizvršenja ugovora dovele su do nekih specifi~nih rješenja. Ovaj uslov nije eksplicitno sadr`an u Konvenciji. o njoj }e kasnije biti više rije~i. 339 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. isto djelo. Me|unarodna prodaja prema. Razlikovanje subjektivnih 338 ^lan 6 Konvencije. 179. Prenos svojine na kupca jedna je od osnovnih obaveza prodavca prema Be~koj konvenciji (~lan 30). 71-74. 201 – 203).. str. Garancija za pravne nedostatke (za{tita od evikcije) 81. po~evši od rimskog prava.. tj. 119 . Odgovornost prodavca za nesaobraznost je. Draški} dr Mladen. str. Isti sistem odgovornosti za dvije povrede ugovora nije razlog za njihovo konceptualno izjedna~avanje.5. Zaklju~enjem ugovora kupac `eli da stekne mirnu i nesmetanu dr`avinu stvari i najja~e. Zbog toga su za njega osobine primljenog prava isto tako va`ne. 340 U teoriji su mišljenja o ovom pitanju podijeljena (vidjeti Perovi} J. 82. Osnovne argumente za naš stav vidimo u sistematici Konvencije i posebnom regulisanju pravnih nedostataka u ~lanovima 41-44 BK. ona je priznata i postavljena kao specifi~an vid odgovornosti prodavca. 8. Pravni nedostaci ne spadaju u „nesaobraznost robe“. Ona su koncentrisana u oblasti kategorijalnog aparata i uslova za nastanak obaveza po osnovu garancije.340 Pravni nedostaci se u Konvenciji se definišu kao „prava ili potra`ivanja tre}ih lica” na stvari koja je predmet ugovora. potrebno je da garancija saobraznosti nije u ugovoru izri~ito ili pre}utno isklju~ena.. Zbog toga i garancija za pravne nedostatke mora biti prirodan sastojak ugovora. objektivna. Prodavac je odgovoran za nedostatak saobraznosti i kad nije kriv za njihovo postojanje. ako ne i va`nije od osobina stvari. str. U Konvenciji. Ugovor o prodaji. I peto. Pošto je u pitanju reklamacija. ^etvrti uslov ti~e se odr`avanja garancije saobraznosti robe sa ugovorom na snazi. ali proizilazi iz njene dispozitivne prirode338 i ugovornog karaktera odgovornosti po BK. On se mo`e ukratko izraziti kao postojanje urednog obavještenja prodavca od strane kupca o postojanju saobraznosti (~lan 39 BK). odgovornosti za pravne nedostatke. vlasni~ko pravo na njoj. dakle..znanja su pravo irelevantni. slobodno od bilo kakvih tereta.. Na ovoj osnovi. razvili su se u kontinentalnim i anglosaksonskim sistemima re`imi garancije za preneseno pravo veoma sli~ni onima koji postoje kod garantovanja za svojstva stvari.339 Razlike izme|u ove dvije grupe poredaka zahtijevale su da Konvencija posebno uredi i ovu obavezu prodavca.

342 jeste poseban tretman prava industrijske svojine u funkciji „prava ili potra`ivanja tre}e strane”. . ~ini osnov za korištenje pravima iz garancije. tzv. str. str. 344 Analizu ovih prava iz ugla ~lana 42 BK vidjeti kod Caemmerer/Schlechtriem.341 Druga zna~ajna specifi~nost Konvencije. str. str. isto djelo. 346 isti~u da sasvim neosnovana potra`ivanja. Suprotno ve}ini nacionalnih prava. Shodno izlo`enim stavovima Konvencije. 3 KoZ. 343 Caemmerer/Schlechtrem.prava (rights) i potra`ivanja (claims) je zna~ajno jer se njime proširuje domen zaštite. ~ak i u odnosu na haški Jednoobrazni zakon. Caemmerer/Schlechtriem. 346. str. “trivijalni zahtjevi”. isto djelo. Za razliku od garancije za osobine stvari. isto djelo. garancija za pravne nedostatke se mo`e.onemogu}avaju nastanak prava kupca shodno ugovoru i . Uslovi za nastanak garancije za pravne nedostatke i za odgovornost prodavca za njih su odre|eni u Konvenciji zavisno od toga da li su u pitanju prava industrijske svojine344 ili druga prava. 353-357. Upravo na ovu situaciju odnosi se ~lan 10. Rok zastarjelosti u slu~aju nesavjesnog prodavca po~inje te}i od trenutka u kome se prevara (fraud) mogla razumno otkriti. isto djelo. Ve} i samo ozbiljno potra`ivanje. pravni nedostatak postoji onda kada se tre}e lice javlja sa stvarno-pravnim ili obligacionim pravom ili potra`ivanjem koji: . te na pravo dr`ave u kojoj kupac ima sjedište u svim drugim situacijama. isto djelo. ne odgovara se samo za postoje}a subjektivna prava tre}ih lica ili za ta prava koja su tre}a lica uspješno ostvarila prema kupcu. Procjena postojanja nedostataka vrši se naj~eš}e prema pravu zemlje prodavca. koje za kupca mo`e da predstavlja zna~ajne probleme i štete. Nesavjesnost se mora odnositi na pravni poredak zemlje u kojoj }e se roba dalje prodavati ili koristiti.spre~avaju nesmetano korištenje prava koja su prenesena u skladu sa ugovorom. 123. Ti uslovi su brojni i slo`eni.spre~avaju nastanak prava kupca u predvi|enom obimu. definisati kao jam~enje prodavca kupcu da preneseno pravo nema ni jedan od spomenutih nedostataka. ako su to stranke imale u vidu pri zaklju~ivanju ugovora. 120 .343 83. 122. Ona to svojstvo ima isklju~ivo ako se radi o pravu industrijske svojine i ako su ispunjeni uslovi iz ~lana 42 Konvencije. Polaze}i od navedene sistematizacije slu~ajeva. . 342 Vilus dr Jelena. prvi uslov za realizaciju garancije za neke vrste pravnih nedostataka je nesavjesnost prodavca.spre~avaju nastanak prava kupca. nisu obuhva}eni ~lanom 41 BK. Navedeni uslovi u stvari zna~e stvaranje 341 Vilus dr Jelena.

121 . Obavještenje mora da se odnosi na prirodu nedostatka i da bude dostavljeno prodavcu „u razumnom roku” pošto je kupac „saznao ili morao da sazna za postojanje takvog prava ili zahtjeva” (~lan 43). 125. Me|unarodna prodaja prema. str. isto djelo. To mo`e. Dispozitivni karakter Konvencije je došao do izra`aja i u ovome rješenju. Prvi je docnja kupca sa preuzimanjem isporuke. 346 Vilus dr Jelena. 217 ukazuje na skandinavska prava kao izvor ovih rješenja. Posljednje rješenje je kritikovano kao i ista solucija kod nedostatka saobraznosti. str. Bez obzira na razlog. str. Taj uslov nije izri~ito predvi|en u Konvenciji. mo`e sniziti cijenu srazmjerno pravnom nedostatku ili zahtijevati naknadu stvarno pretrpljene štete. Le`i na svakoj od stranaka onda kada su posjed robe i snošenje rizika na njoj podijeljeni. Caemmerer/Schlechtriem. Ona postoji i u ~lanu 520 ZOO. ali ne i izmakle dobiti (~lan 44 BK). 356. Reklamacija nije uslov za realizaciju obaveze iz ove garancije ako je prodavac bio nesavjestan (~lan 43 (2) BK). 718.6. str. Konvencija ne postavlja nikakve zahtjeve u pogledu na~ina saznanja.346 ^etvrti zahtjev odnosi se na nepostojanje ugovornog isklju~enja ili ograni~enja garancije za pravne nedostatke. ali proisti~e iz njenog dispozitivnog karaktera. ^uvanje robe 84.. Prodavac je prema Konvenciji du`an u dva slu~aja da ~uva stvari (custodia). Ta obaveza mo`e ugovorom biti prenesena na kupca. ali ne mora da bude zahtjev tre}eg ili sudsko obavještavanje o sporu. ^uvanje robe je i u uporednom pravu347 i prema Be~koj konvenciji zajedni~ka du`nost ugovara~a.. 8.obaveze prodavca da se informiše o stanju prava industrijske svojine povodom robe u navedenim zemljama. Na tre}em mjestu je obavještenje (reklamacija) na pravne nedostatke (~lan 43).345 Ovi uslovi se ne}e primijeniti ako je kupac znao za nedostatak ili ako je dao planove i naloge prodavcu koji su doveli do postojanja povrede industrijske svojine. Dakle. isto djelo. 347 Draški} dr Mladen. prodavac je du`an da 345 Caemmerer/Schlechtriem. i ova vrsta garancije prodavca ima ugovornu prirodu. Sastoji se u obavezi o~uvanja stvari u na~elno nepromijenjenom stanju. Drugi uslov jeste nepostojanje pristanka kupca da stvar uzme sa pravnim nedostatkom (~lan 41). Kada kupac „ima razumno opravdanje što nije poslao tra`eno obavještenje”. isto djelo. U svim ostalim slu~ajevima i kod svih ostalih prava savjesnost prodavca je irelevantna (~lan 42 BK). Drugi postoji kod jednovremene isporuke i pla}anja ako kupac ne plati cijenu u skladu sa ugovorom (~lan 85 BK).

43-67. 351 Caemmerer.. 2. u “Nastavne teme škole za samostalne ra~unovo|e”. One se najprije odre|uju prema svim okolnostima slu~aja. Ugovor o prodaji prema.. Iz stilizacije ~lana 87 se ipak mo`e zaklju~iti da se radi o subjektima koji u sklopu svoje redovne djelatnosti dr`e robna skladišta. Ako su troškovi razumni. potrebno je da prodavac ima ili posjed robe ili da mo`e njome raspolagati svojim pravnim radnjama (~lan 85 BK). 169-170. prodavac mora preduzeti „razumne mjere” da robu proda (~lan 88. S obzirom na stilizaciju ~lana 88. str. Ugovor o prodaji. preduze}a luka i drugi sli~ni subjekti. Postoji više na~ina na koje se ova du`nost mo`e izvršiti.. 122 . a potom i od mogu}nosti koje pru`a mjerodavno dr`avno pravo. mada nije isklju~en. Ona postoji u dva slu~aja: . izbor prava }e zavisiti od mjerodavnog dr`avnog sistema. prodavac je du`an obavijestiti drugu stranu „o svojoj namjeri da robu proda” (~lan 88. To }e na prvom mjestu biti javna skladišta.350 ali je u praksi uvijek korisno. str. Sarajevo 1995.. str. Kada su uslovi ispunjeni. Konvencija izri~ito ne odre|uje.349 Obavještenje kupcu da je roba uskladištena nije obaveza prodavca. U principu u obzir dolaze: javna sudska prodaja. 85. 729.ako bi „njeno ~uvanje iziskivalo nerazumne troškove” (~lan 88. 349 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. stav 2 BK).. isto djelo. naro~ito str. na trošak i rizik kupca. ali se kao „~uvari” mogu pojaviti špediteri.351 Pošto se ~uvanje vrši za ra~un kupca. prodaja preko privatnih aukcijskih firmi i neposredna prodaja.352 86. prodavac ima pravo zaloge i/ili retencije na ~uvanim stvarima sve dok njegovi izdaci ne budu namireni. Schlechtriem. 171-172. 352 Za sredstva obezbje|enja u našem pravu vidjeti Trifkovi} dr Miloš: “Sredstva obezbje|enja pla}anja”. stav 2 BK). Da bi ova obaveza nastala i postojala. pod odre|enim uslovima i du`nost prodaje robe koju prodavac ~uva.preduzme razumne mjere za o~uvanje stvari. Sa obaveznom ~uvanja povezana je. prodavac ima pravo na naknadu troškova za ~uvanje. Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Prodavac mo`e najprije da robu ~uva sam pa`njom dobrog privrednika. isto djelo. Sudski depozit je malo vjerovatan. Ugovor o prodaji. 353 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. stav 2 BK). Konvencija ne 348 ^lan 85 BK. 728.. str.348 Roba se mo`e predati nekom tre}em na ~uvanje ako troškovi ~uvanja nisu nerazumno visoki (~lan 87 BK).353 Ako je to mogu}e. Ko mo`e biti to tre}e lice. str. Deponovanje robe kod tre}eg ne zna~i izvršenje isporuke. knjiga. str.ako je roba podlo`na „brzom kvarenju” ili . 170. Granicu naknade predstavlja „razumnost” tih troškova (~lanovi 85 i 87 BK). Njihova konkretizacija zavisi od okolnosti slu~aja i od nadle`nog prava. 350 Caemmerer/Schleschtriem. 52-57. koja koristi termin „da robu zadr`i”.

rizik sa prodavca prelazi na kupca. primijeni}e se dispozitivna rješenja sadr`ana u ~lanu 32. „On je du`an višak predati drugoj strani” (~lan 88. mjesta opredjeljenja. Zbog toga je Konvencija regulisala samo obaveze prodavca ako nije du`an da robu osigura. Prema njima postoje ~etiri obilje`ja ove obaveze: . 171-172. tehnološke karakteristike pojedinih vrsta transporta i rokovi i . dok druge proisti~u iz konkretnog ugovora i okolnosti posla. 88. Pada u o~i veliki broj upotrijebljenih pravnih standarda.. stav 3 BK). gospodar posla (dominus negotii) i da se prodavac mora pridr`avati njegovih uputstava. budu}i da su ostale ve} obra|ene na odgovaraju}im mjestima. . .354 Kada je prodaja tre}em licu izvršena. prodavac ima i niz drugih obaveza. 123 . kao vlasnik.Prevoz se organizuje do odre|enog mjesta. Naj~eš}e se navode sljede}e: pakovanje robe. Obaveza osiguranja robe le`i na prodavcu kada je to izri~ito ugovoreno ili ako na nju upu}uju transportne klauzule. ali je o~ito da je on ovdje. po pravilu. 355 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. To je ujedno i mjesto u kome. odnosno staviti joj ga na raspolaganje. uskladištenju i osiguranju. 354 Suprotno: Caemmerer/Schlechtriem. vrsta prevoza se odre|uje prema okolnostima konkretnog slu~aja i to tako da bude „odgovaraju}a”. Neke su sporadi~no obuhva}ene Konvencijom. Ako nije ure|ena izri~itim sporazumom ili navo|enjem transportne klauzule. prodavac je ovlašten da od dobijene sume zadr`i iznos razumnih troškova koje je imao. a ne samo ugovor o prevozu.Ako nije ugovorena. ukoliko ih blagovremeno dobije.govori o reakcijama kupca. 8.Prodavac mora zaklju~iti sve potrebne ugovore „za prevoz”. str. Pored navedenih. Ugovor o prodaji.355 Zadr`a}emo se samo na posljednje dvije. obavještavanje druge strane o relevantnim ~injenicama.. Ona se tada ravna prema sporazumu stranaka i relevantnim pravilima osiguranja.7. 733. Obaveza organizovanja transporta javlja se kod distancionih prodaja. U faktore zna~ajne za odluku o izboru ulaze po pravilu: osobine robe. stav 2 BK. otprema robe i transportno osiguranje. str. mada to ne mora uvijek biti slu~aj. isto djelo. A to zna~i da }e u njenom konkretnom utvr|ivanju veliku ulogu imati interpretativni kriteriji iz ~lana 8. Tada mora na zahtjev kupca da mu dostavi sve „raspolo`ive podatke koji su mu potrebni za izvršenje osiguranja“ (~lan 32. Ostale obaveze 87. Tu }e naj~eš}e biti uklju~eni: ugovor o špediciji.Uslovi ugovora moraju biti „uobi~ajeni za tu vrstu prevoza”. Konvencije.

„specifikacija koju je u~inio prodavac je obavezna” (~lan 65. isto djelo. Obaveza kupca da prodavcu dostavi specifikaciju ~ini od posla prodaje opšteg tipa posebnu vrstu .specifikacionu prodaju. stav 2 BK)..1. 9. tako i onome što je u prometu uobi~ajeno. specifikacija se mora dati „do isteka razumnog roka” od prijema prodav~evog zahtjeva za specifikaciju. Ugovor o prodaji. Obaveze kupca 9. Izjava prodavca djeluje od dana u kome ju je kupac primio. mjere i druga obilje`ja robe” (~lan 65.356 Zadr`a}emo se samo na rješenjima Be~ke konvencije. o~ito je da oni moraju biti detaljniji od obi~ne ugovorne klauzule kojom se bli`e definiše predmet posla.. U skladu sa ~lanom 64. Na~elo poštenja i savjesnosti. Ne odgovori li kupac u ostavljenom roku. Uporedno pravo se sla`e u tome da nespecificirane osobine moraju odgovarati kako specifikaciji. 124 .stav 3 BK). Generalna odredba da }e kupac specificirati poru~enu robu je bez ikakvih pravnih efekata. Nepoštovanje ove obaveze povla~i pravo prodavca da sam sa~ini specifikaciju „u skladu sa kup~evim potrebama koje su mu mogle biti poznate” (~lan 65. 477.357 Iako Konvencija ne govori o obimu i tehnici odre|ivanja obilje`ja robe. Svojstva robe koja nisu odre|ena specifikacijom ravna}e se prema mjerodavnom pravu. 31. Konvencija mu name}e obavezu da obavijesti kupca o pojedinostima specifikacije i da mu ostavi razuman rok u kome kupac ima pravo da sa~ini sopstvenu specifikaciju. Pod specifikacijom se podrazumijeva svaki ugovorni uglavak ili jednostrana izjava jedne od stranaka kojima se bli`e odre|uju „oblik. 357 Knapp u Bianca . ali mogu biti od zna~aja za zaklju~ivanje ugovora o datom transportnom osiguranju. Kupac je du`an da specifikaciju obezbijedi do ugovorenog datuma. 1 BK prodavac u ovom slu~aju ima i pravo na raskid ugovora.358 90. stav 1 BK). Davanje specifikacije 89. str. 358 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. ni precizno. stav 1 BK). Njen pravni re`im u Konvenciji i ZOO je gotovo identi~an. Ako on nije ozna~en u ugovoru. te standard pa`nje dobrog privrednika zahtijevaju da se dostave i podaci koji nisu izri~ito tra`eni. 356 ^lan 539 ZOO govori o specifikacionoj prodaji samo ako kupac ima pravo da “kasnije” odredi specifikaciju. str. Pošto znanje prodavca za potrebe kupca ne mora biti ni aktualno.Bonell.

Nacionalna prava ovdje imaju razli~ite pristupe.361 U postupke obavezne kontrole robe spada i grani~na kontrola. on. Provjera (ne)saobraznosti je sistem fakti~kih i pravnih radnji. Obaveza pla}anja i prije pregleda postoji ako na to upu}uju dokumentarni na~in isporuke. Naš sistem.359 Taj stav ne izuzima i ZOO. X Ed. uredan pregled je i fakti~ka i pravna pretpostavka uspješne reklamacije. o kojima su se stranke saglasile. Modaliteti ove provjere ure|eni su posebnim Sporazumom o inspekciji prije otposlanja.” str. Tako i Schmitthoff. Provjeru }emo izlo`iti tako da se dobije sistem sli~an doma}em. Ugovor o prodaji. Pri tome }emo obuhvatiti sljede}e modalitete ove obaveze: vrijeme. ili ukoliko drugi na~in isporuke i pla}anja. oli~en u Opštim uzansama.2. stav 1 ZOO. na~in i troškovi. Ono mo`e biti odre|eno prinudnim propisom ili ugovorom. 182. Pored navedenog. stav 3 BK: „Kupac nije du`an isplatiti cijenu prije nego što je imao mogu}nost da robu pregleda”.2. tipi~an je primjer. 361 Vidjeti i Schmitthoff. S obzirom na to da je pregled obaveza kupca. isto djelo. str. 91 naro~ito.9. Zna~aj pregleda je po Konvenciji isti kao i u nacionalnim pravima. isklju~uje mogu}nost pregleda robe. mjesto. Vrijeme provjere 93. X Ed. kupac mo`e troškove pregleda. 360 Vidjeti opširno kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. zajedno sa njihovim modalitetima.. odnosno dispozitivnim propisom..1. Na me|unarodnom 359 Vidjeti Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. 92. 9. isto djelo. ^lan 481. str. Prema ~lanu 58.. Prinudni propisi velikog broja zemalja zahtijevaju da se roba koja }e se uvesti provjeri prije otposlanja (pre-shipment inspection). 125 . Provjera saobraznosti 9.2. Ako se poka`e da je roba nesaobrazna. prema Konvenciji.. Pojam i zna~aj provjere 91. koji je zaklju~en u okviru GATT/ WTO. Vrijeme provjere je najslo`eniji pravni modalitet ovog postupka. 81.2. snosi i troškove pregleda. uslov za valjano reklamiranje i jednu od pretpostavki o~uvanja prava na naknadu štete. U uporednom pravu je provjera u najve}em broju sistema pravo kupca. Izuzeci su tako|er odre|eni. str. 81-94. koje treba preduzeti da bi kupac došao do relativno sigurnog stava o tome da li isporu~ena roba odgovara onome što je ugovoreno. prema opštim pravilima Konvencije da zahtijeva u vidu naknade stvarno pretrpljene štete.360 Regulativa Be~ke konvencije je takva da provjera saobraznosti predstavlja posredno konstituisanu obavezu kupca.

list SFRJ – Me|unarodni ugovori“ od 5. 363 Gabriel Henry. Slo`enost rješenja zahtijeva da se posebno izlo`e.stranke mogu vrijeme pregleda uvijek posebno ugovoriti ne pridr`avaju}i se dispozitivnih rješenja Konvencije. isto djelo. Posebna rješenja za vrijeme provjere tako|er postoje u Konvenciji. tj.364 Ovo je osnovno rješenje. . broj 2/92. i sli~no. Prvo se ti~e distancione prodaje. Ako je prodavac bio savjestan. isto djelo. str. vrijeme provjere odre|uje se na dva na~ina: generalno i za neke posebne situacije. 120 smatra da je CISG i u ovom slu~aju uspostavila “standard aktuelnog znanja” za nedostatak saobraznosti. U ovom kontekstu zna~ajno je nekoliko momenata: . konkretne okolnosti su unesene u ~lanu 38 (1) BK da bi se ubla`ila strogost stilizacije i roka koju on sadr`i. tj. str.4. nego prije predaje za transport. isto djelo. a on ih nije otkrio kupcu” (~lan 40 BK). str. Kada je prodavac nesavjestan. 115. „Pregled se mo`e odgoditi do stizanja robe u mjesto opredjeljenja” (~lan 38 (2) BK). vrijeme utvr|ivanja se odre|uje zavisno od toga da li je nedostatak saobraznosti bio vidljiv ili skriven.363 vrijeme utvr|ivanja nesaobraznosti nije ni~im ograni~eno. Niko se ne mo`e pozivati na posljedice svojih nesavjesnih radnji (Nemo turpitudinem suam alegans!).razlikovanje pregleda radi izvršenje ugovora o prodaji od pregleda radi izvršenja ugovora o prevozu. 94. Pravilima o jednovremenosti isporuke i pla}anja iz ~lana 58 Konvencije u praksi se posti`e da se vrijeme provjere (ne)saobraznosti ve`e za vrijeme isporuke.365 95. 364 Vilus dr Jelena. . Sli~no Gabriel Herny. str. 365 Caemmerer/Schlechtriem. U slu~aju vidljive nesaobraznosti. kupac ima pravo opcije u pogledu odre|ivanja (mjesta) vremena provjere i 362 Dodatak „Sl.1985 i „Sl. koje se odre|uje ugovorom ili dispozitivnim propisom. To zna~i da se vrijeme pregleda odga|a za period transporta i da kupac mora dokazivati da eventualna nesaobraznost nije nastala u toku prevoza.planu je ure|ena Konvencijom o uskla|ivanju grani~nih kontrola robe. takav da se mogao utvrditi tek posebnim pregledom ili upotrebom stvari. Upravo zbog toga se u teoriji smatra da je i „štih proba” dovoljna za odr`avanje rokova pregleda. 126 .362 Vrijeme provjere privatnopravnog karaktera. 333. kada se „nedostatak saobraznosti odnosi na ~injenice koje su mu bile poznate ili mu nisu mogle biti nepoznate. Iako se ocjena pravnih standarda uvijek vrši i prema okolnostima konkretnog slu~aja. list RBiH“. Posebno }emo ih izlo`iti. Pregled (provjera) vidljivih nedostataka mora se izvršiti „u što je mogu}e kra}em roku zavisno od okolnosti” (~lan 38 (1) BK). isto djelo. 117.ako ništa nije ugovoreno. tako|er ima dva osnovna slu~aja: kada je prodavac savjestan i kada nije savjestan.

Bio je predmet velikih sporova prilikom usvajanje Konvencije.368 . 119-120. Primjenom ovog kriterija mo`e se dobiti sljede}a nomenklatura: . a po~iva na uslovljenosti provjere nesaobraznosti i reklamacije. Caemmerer/Schlechrtiem.. 96.3. tj. Pregled se mo`e odgoditi dok prodavac kupcu ne stavi na raspolaganje „dokumenta na osnovu kojih se mo`e raspolagati robom” (~lan 58 (1) BK).Bonell. ako je u pitanju skrivena nesaobraznost.” str.. str. 184.u mjestu opredjeljenja kupac tako|er ima obavezu da u skladu sa okolnostima da robu na provjeru „u što je mogu}e kra}em roku”. naro~ito ako su u pitanju generi~ke stvari. isto djelo. pod uslovom da je prodavac u trenutku zaklju~enja ugovora znao ili morao znati za dalju otpremu. On ugovorom mo`e biti isklju~en (~lan 58 (1) BK). Drugo specifi~no rješenje se odnosi na reekspediciju (~lan 38(3) BK). . izuzev kada je taj rok nesaglasan sa ugovornim garantnim rokom” (~lan 39 (2) BK).kona~na destinacija kod reekspedicije i . . 366 Bianca u Bianca .mjesto opredjeljenja. Mjesto provjere 97.. 368 Draški} dr Mladen.mjesto predaje prvom prevozniku radi prevoza kod distancionih prodaja.mjesto gdje se stvari nalaze. Rok je objektivan i prekluzivan. od nesaobraznosti koja nije vidljiva prilikom prijema robe.367 Namijenjen je prvenstveno zaštiti od skrivenih nedostataka. Pod reekspedicijom se podrazumijeva promjena pravca ili destinacije robe bez postojanja razumne mogu}nosti da se roba prije toga pregleda. isto djelo.2. 336. isto djelo. 298. 127 . Prema dispozitivnim odredbama Konvencije. kao što to ~ine haški Jednoobrazni zakon i naš ZOO. a to prakti~no zna~i za vrijeme produ`enog transporta.366 U Konvenciji nema zahtjeva da se mjesto opredjeljenja mijenja „bez pretovara”. Kod skrivene nesaobraznosti (skrivenih nedostataka) provjera se mo`e izvršiti u krajnjem roku od dvije godine „ra~unaju}i od dana stvarne predaje robe kupcu. “Me|unarodna prodaja prema. U ovom slu~aju va`e i druga rješenja iz prethodnog slu~aja. Ovaj zaklju~ak se dobija tuma~enjem. Tre}i slu~aj obuhvata jednovremenosti isporuke i pla}anja. Kod reekspedicije pregled mo`e da se odgodi „do prispije}a robe u novo mjesto opredjeljenja” (~lan 38 (3) BK). str. str. 9.mjesto isporuke. mjesto provjere se odre|uje prema vremenu provjere. 367 Vilus dr Jelena.

pa mu Konvencija ne posve}uje posebnu pa`nju. rješenja izvora prava se moraju striktno poštovati.374 Ukoliko kontrolu saobraznosti robe vrši kupac. bilo društveni postupci propisani prinudnim propisima ili fiksirani u ugovoru. 116. Na~in provjere 99.98. Zbog toga je u praksi veoma prisutno i mjesto predaje robe prvom prevozniku kao lokacija na kojoj se vrši provjera. kupac mora da ispita robu na razuman na~in. a ukoliko njih nema. bilo o sekundarnom. primijeni}e se odredbe Glave XXIII ZOO – „Ugovor o kontroli robe i usluga” za situaciju u kojoj je provjera prepuštena tre}im licima. onom koje se pojavljuje kod reekspedicije.372 Takav na~in provjere mo`e. isto djelo. Analiza teksta Konvencije pokazuje da ona te`ište stavlja na mjesto opredjeljenja. ali ne mora da bude podudaran sa pravilima provjere u mjestu isporuke. 183. str. ako su bilo tehni~ki. 186. va`i}e odredbe ZOO o provjeri materijalnih nedostataka. Schmitthoff. 100. prema pojedinim autorima.. 371 Vilus dr Jelena. Ukoliko va`i pravo BiH.” st. 374 Vidjeti Vilus dr Jelena: “Odre|ivanje i kontrola kvaliteta robe kod ugovora o prodaji”. Stoga. Beograd. Prvo. str..369 bilo da se radi o primarnom mjestu upu}ivanja. U vezi sa na~inom provjere tri momenta su u praksi posebno zna~ajna. 1970. str. isto djelo. 373 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. 372 Bianca u Bianca-Bonell.4. “Me|unarodna prodaja prema. Ovo rješenje odgovara dominiraju}em stavu u uporednom pravu. isto djelo. 117.371 Drugo mišljenje je zasnovano na širem tuma~enju Be~ke konvencije i zato nam se ~ini prihvatljivim.370 Me|unarodna prodaja ima prete`no distancioni karakter. 370 Draški} dr Mladen.373 Tako|er. Posebno se isti~e da ovo pravilo va`i i kad lokalni obi~aji ne postoje. a da se rješenja uporednog prava me|u sobom zna~ajno razlikuju. Za na~in pregleda su prvenstveno mjerodavni me|unarodni poslovni obi~aji.” str. 128 . Samo rezultati dobi369 Vilus dr Jelena. va`i pravilo Haškog zakona o prodaji po kome se „na pregled primenjuju pravila mesta na kome se kontrola vrši”. X Ed. kod na~ina provjere uvijek treba pa`ljivo razlikovati tehni~ke od društvenih procedura. 297-298. str. isto djelo. 9.. u slu~aju šutnje ugovora.2. Na~in pregleda zavisi prvenstveno od vrste robe i sporazuma stranaka. Drugo. 89-90 naro~ito. IUP. Na~in pregleda obuhvata sve vrste radnji i njihove modalitete koje kupac treba da izvrši radi provjere saobraznosti isporuke. Zna~ajno je napomenuti da jedinstvena me|unarodna pravila za kontrolu još ne postoje.. valja ista}i da se prema ~lanu 20 našeg Zakona o sukobu zakona ne mo`e do}i do stava koji bi bio podudaran sa rješenjima Konvencije.

~lan 2 -606 i 2-607 UCC. Sa ovoga stanovišta se svi na~ini provjere i njihovi rezultati mogu podijeliti na one koji se ti~u utvr|ivanja standardnog kvaliteta i drugih zahtjeva vezanih za robu i one koji odgovaraju specifi~no ugovorenim klauzulama. Njihovo navo|enje mo`e se izvršiti u ugovoru ili drugim izvorima. isto djelo.3. No. 535. to nimalo ne uti~e na njihovu pravnu samostalnost. 377 Caemmerer/Schlechtriem. str. Preuzimanje isporuke je sistem fakti~kih i pravnih radnji koje kupac prema ugovoru i drugim izvorima prava mora da izvrši da bi „omogu}io prodavcu da izvrši isporuku” (~lan 60 BK)377 i da bi on sam preuzeo robu.“ Ekonomski institut Sarajevo. Test za kvalifikovanje fakti~kog preuzimanja robe kao prijema isporuke je stanje volje kupca. str. isto djelo. X Ed. 381 Vidjeti Schmitthoff. Kao primjere navode: slanje ambala`e.378 Preuzimanje isporuke je pandan isporuci i ~esto se radnje ispunjavanja ove dvije obaveze prepli}u. Prijem isporuke 101. ~lan 91 ŠZO. zaklju~ivanje ugovora o prevozu i davanje specifikacije..jeni na taj na~in su juridi~ki relevantni i mogu da poslu`e kao osnova za urednu reklamaciju. Sarajevo. 78–79. U prvom slu~aju se izdaju standardni certifikati (in rem). 1988. X Ed. Usprkos tome. stavljanje robe na raspolaganje. 173-174. kupac mora obaviti sve radnje „koje se razumno od njega o~ekuju” (~lan 60 BK). odnosno postojanje ili nepostojanje pomo}nog pravnog posla kao elementa prijema. isto djelo. U uporednom pravu je pravna priroda preuzimanja isporuke sporna.376 9. Za me|unarodnu prodaju je va`no da svako preuzimanje robe ne mora da zna~i i njen prijem. Ve}ina dr`avnih poredaka izri~ito smatraju da je u pitanju pravo kupca. shodno ~lanu 8 BK. str. str. davanje instrukcija za otpremu robe. isto djelo. isto djelo. Sastoji se iz najmanje jedne fakti~ke i jedne pravne radnje i zato predstavlja pomo}ni pravni posao. 379 ^lan 2 Sale of Goods Act. a u drugom posebni (in personam). 92–93. rizik je prešao na kupca. ^lan 2-301 UCC sadr`i rješenja koja su podudarna sa CISG. Konvencija zahtijeva od 375 Vidjeti kod Schmitthoff. 380 ^lan 519 je smješten u odsjek o obavezama kupca.. Nacrt ZOO je u ~lanovima 630 – 632 prihvatio isto rješenje.379 ZOO je zauzeo stav da se radi o njegovoj obavezi i time se priklonio rješenjima me|unarodnog poslovnog prava. 129 . Radnje preuzimanja isporuke odnose se na period prije i u toku isporuke.. 378 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 95.381 Kada je isporuka izvršena. postupak provjere se danas u mnogim slu~ajevima (zlo)upotrebljava i kao na~in posrednog isklju~ivanja ili ograni~avanja odgovornosti prodavca. str. Schmitthoff.375 I tre}e. Interesantno je da linija podjele ne ide izme|u kontinentalnih i common law sistema. X Ed. Ovakve situacije su ~este. Opširnije vidjeti kod Gabriel Henry.380 102. 91-93. Ovo nije slu~aj sa pravom USA. Ukoliko to nije u~injeno. Ugovor o prodaji. naro~ito kod reekspedicije.. 376 Vidjeti Trifkovi} dr Miloš: “Analiza ugovornog regulisanja poslovne saradnje izvozne privrede . str.

Pla}anje cijene 9. u kontinentalnim sistemima predstavlja kauzu (causa). agent). .preuzimanje i ~uvanje robe ne prouzrokuju kupcu nerazumne troškove. Prva ima opšti karakter.5. Ima ih ukupno ~etiri: . a u common law sistemima razlog (consideration) za preuzimanje du`nosti prodavca uopšte. 130 . kupac je du`an „da preduzme sve mjere za ~uvanje robe koje su prema okolnostima razumne” (~lan 86. Analogno isporuci 382 Caemmerer/Schlechtriem isto djelo. 9. . bilo da se radi o sopstvenom slu`beniku. Analiza teksta Konvencije pokazuje da prva tri uslova moraju biti ispunjeni kumulativno.u mjestu opredjeljenja prodavac nema lice ovlašteno da preuzme brigu o robi.preuzimanje robe je mogu}e bez isplate njene cijene. Pla}anje cijene je klju~na obaveza kupca. Ona. ne i obavezu da se njime koristi. fakti~ki ili posredstvom dokumenata. Ve} je navedeno da je i u uporednom pravu i prema Be~koj konvenciji ~uvanje robe zajedni~ka du`nost obje stranke. a isporuke i prenosa vlasništva posebno. bilo o ugovornom partneru (špediter. 723 smatraju da va`enje ~lana 86.1.4. ^etvrti uslov je samostalan i kupac ima pravo.kupca i da preuzme robu. Cilj ovakvog rješenja je osloba|anje prodavca od obaveze da se o njoj stara. Kupac je u mjestu opredjeljenja du`an da preuzme robu „za ra~un prodavca”. Postoje dvije osnovne situacije. Pojam pla}anja i izvori prava 105. Mjere ~uvanja i zadr`avanja robe ure|ene su na isti na~in kao i u prvom slu~aju. ^uvanje robe 103.382 Kad god je ovlašten da odbije robu koja se ve} nalazi u njegovom posjedu. stav 1 BK). str. Kao i prodavac. 104.5. ako su ispunjeni Konvencijom predvi|eni uslovi.preuzimanje i ~uvanje robe ne stvaraju kupcu nerazumne nepogodnosti. Specifi~nosti ipak postoje i vezane su za pravo kupca da robu odbije. kupac u ovom slu~aju ima pravo da zadr`i robu dok mu se ne naknade razumni troškovi koje je imao povodom ~uvanja.1 BK za distancione poslove sporno mo`e biti. Stoga za kupca na koga pada ova obaveza u principu va`i isti re`im kao i za prodavca. . Druga situacija postoji kod distancione prodaje. kao razlog. 9. da je ~uva.

izdaci robnog prometa i sami troškovi pla}anja. Da bi omogu}io prodavcu da do|e u posjed novca. Obaveza pla}anja izvršava se u ugovorenoj valuti.386 Pravna priroda obaveze pla}anja u me|unarodnoj prodaji je dvostruka. kupac mora da izvrši niz radnji ure|enih ugovorom. obezbje|enje bankarske garancije. ni sporazumnom stranaka. 385 Vidjeti Zakon o deviznom poslovanju FBiH 10/94.385 Ako valuta nije predvi|ena ni prinudnim propisima. ukoliko to nije suprotno mjerodavnim deviznim propisima. 131 . 388 Na podzakonske akte izri~ito upu}uje francuski original ~lana 54 BK. str. a potom o deviznom zakonodavstvu i pridru`enim podzakonskim aktima.388 Pošto ovdje ne postoji mogu}nost da se mjerodavno pravo odredi bilo sporazumom stranke. U predmet obaveza pla}anja ulaze cijena predmeta prodaje. Engleski tekst govori samo o zakonima (“laws”). otvaranje akreditiva. prinudnim propisima i drugim izvorima.. da bi prodavcu prenio odre|enu koli~inu novca i najja~e stvarno pravo na njoj. 106. Ona je najprije ugovorna du`nost kupca. 398. str.383 Be~ka konvencija u ~lanu 54 sadr`i sli~nu definiciju ove du`nosti: „Kup~eva obaveza da isplati cijenu podrazumijeva preduzimanje mjera i ispunjavanje formalnosti predvi|enih ugovorom ili odgovaraju}im zakonima i propisima da bi se omogu}ilo izvršenje pla}anja”. 399-400. sa stanovišta javnog prava. Od izvora me|unarodnog poslovnog prava za ure|ivanje ove obaveze na prvom mjestu se nalazi Be~ka konvencija. 384 Maskow u Bianca-Bonell. 98-98.pla}anje se mo`e definisati kao sistem fakti~kih i pravnih radnji koje kupac mora da preduzme u skladu sa ugovorom. bilo kolizionom normom. Ugovor o prodaji. 387 Vidjeti Zakon o deviznom poslovanju FBiH. Pored toga. No. izdavanje i prenos mjenice. mjerodavni su najprije propisi zemlje iz koje se pla}anje vrši.384 Naj~eš}e formalnosti vezane za ispunjenje du`nosti pla}anja su: pribavljanje dozvole za pla}anje. 386 Maskow u Bianca-Bonell.387 Isto stanje postoji i u uporednom pravu. isto djelo. utvrdi}e se tuma~enjem u skladu sa ~lanovima 8 i 9 BK. ona kod nas ulazi u „pla}anje po teku}im transakcijama sa inozemstvom”. za kupca }e biti mjerodavni 383 Opširnije vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. U teoriji se sa pravom isti~e da posljednja obaveza nije teška za kupca budu}i da su formalnosti prijema pla}anja znatno manje od onih koje postoje kod izvršenja nov~anih obaveza. kupac treba da zadovolji i propise zemlje u kojoj se pla}anje vrši.. isto djelo. Ako ništa drugo nije izri~ito ili prešutno ugovoreno. ukoliko nije isklju~ena ugovorom. Od prinudnih propisa ove grane najprije treba voditi ra~una o ratifikovanim bilateralnim ugovorima. naj~eš}e dr`ave kup~evog sjedišta. dispozitivnim i prinudnim propisima. str. ukoliko ih je znao ili morao znati.

.394 odnosno kompenzacija. Pla}anje robom otvara niz osjetljivih pravnih pitanja.. Njihova sadr`ina odre|ena je posebnim propisima. 390 Trifkovi} dr Miloš: “Sredstva obezbje|enja pla}anja” u “Nastavne teme škole za ra~unovo|e”.. U praksi se dokumentarni akreditiv. Ipak. Me|unarodna prodaja prema. Zbornik sa Savjetovanja u Beogradu 16..395 389 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Na~in pla}anja obuhvata instrumente pla}anja. 391 Uporedni pregled i rješenja doma}eg prava vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Ugovor o prodaji. Institut za uporedno pravo. str. Me|unarodna prodaja prema.2. 395 Mlikotin-Tomi} dr Deša: “Pravo me|unarodne trgovine”.389 9. str. Na~in pla}anja se po pravilu kombinuje sa instrumentima obezbje|enja pla}anja. 59-67 o bankarskim garancijama.393 Stilizacija ~lana 54 BK ne isklju~uje mogu}nost pla}anja robom.propisi njegove zemlje.5. skripta. a za prodavca pravo dr`ave u kojoj se nalazi mjesto pla}anja. isto djelo. 393 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. str.. 1995. Najprije. Beograd.. 231. Zbog toga se ovdje na njima ne}emo zadr`avati. str. te izdavanje i prenos mjenice. str. i 17. 392 Caemmerer/Schlechtriem. 100-101.. ako je pla}anje unaprijed i u cjelini ugovoreno u robi. Tada za njih va`e kako opšta pravila o izvršenju nov~anih obaveza. ali obje pojave zadr`avaju svoju pravnu samostalnost.. 525 isti~u da je pla}anje nalogom izjedna~eno sa pla}anjem u gotovini. ako samim tim zakonom nije druk~ije odre|eno. 1995. pa }e se na ugovorna rješenja primijeniti relevantna me|unarodna regulativa391 i pravila mjerodavnog dr`avnog prava. countertrade ili barter. str. tako i posebne odredbe o pla}anju cijene u ugovoru o prodaji. Naj~eš}i instrumenti pla}anja su nalog banke kupca banci prodavca392 i izdavanje ~eka. 1992. Dalje. Sarajevo. mada su oni po svojoj ekonomskoj funkciji i pravnoj prirodi instrumenti obezbje|enja pla}anja. 271 – 281.390 Na~in pla}anja u Be~koj konvenciji nije konkretno regulisan. radnje koje se povodom njih moraju izvršiti i modalitete tih radnji.razmjena. Zagreb 1994. 236-241. 85-90. knjiga 2. na~in upotrebe tako|er. Draški} dr Mladen.. str.. godine je UNCITRAL izradio Legal Guide on International Countertrade Transactions (vidjeti www. Ugovor o prodaji. str. 19-20. 394 ^lanovi 552-553 ZOO.org) 132 . nacionalna prava nisu saglasna u tome da li se pla}anje mo`e uopšte ili bar djelomi~no ugovoriti i izvršiti u stvarima. 1995. postoji specifi~an posao . str. tako|er smatraju instrumentima pla}anja. 108. Na~in pla}anja 107. 102-108 i Draški} dr Mladen. Ugovor o prodaji.uncitral. Markovi}Bajalovi} mr Dijana: „Pravna forma me|unarodnih kompenzacionih poslova“ u „“Novi ugovori od zna~aja za privredni razvoj Jugoslavije“. Pitanja koja nisu riješena prethodno navedenim izvorima ure|uju se mjerodavnim doma}im pravom. potrebno je ista}i da Zakon o deviznom poslovanju (dalje i ZDP) zahtijeva da se platni promet sa inozemstvom obavlja preko banaka.

397 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. naziv i tarifna oznaka. Be~ka konvencija nije imala razloga za stvaranje posebnih rješenja. 2 BK). nalazi se pod uticajem pravila o vremenu i na~inu pla}anja i vezana je za na~elo uzajamnosti ispunjenja.396 Preduze}e je du`no u roku od 15 dana po izvršenju posla evidentirati kompenzaciju kod ministarstva trgovine entiteta. No privatnopravni posao bartera sa elementom inostranosti postoji samo onda ako se vrši razmjena robe za robu. Ugovor o prodaji. stav 2 ZOO. 112-114 i Draški} dr Mladen. Dostavljaju se podaci o robi. te vrijednost robe koja se izvozi i uvozi iskazana u DEM. Mjesto pla}anja je lokacija na kojoj sve radnje pla}anja moraju biti završene. odnosno preciznije. stav 2 jasno pokazuje da posao bartera nije više podvrgnut re`imu administrativnih dozvola. broj 22/98. 238-239. Spoljnotrgovinski efekti barter aran`mana ipak su zahtijevali da se njihovo obavljanje organizovano evidentira.3. 398 ^lan 516. a da 396 „Sl. Smatramo da navedena rješenja va`e i onda kada prodavac jednostrano promijeni mjesto pla}anja. 9. str. lokacija na kojoj cijena mora biti stavljena prodavcu na raspolaganje. Prva je da li se izvoz robe mora napla}ivati isklju~ivo uvozom robe ili se cijena mo`e naplatiti uvozom usluga? Sa stanovišta vanjskotrgovinskog re`ima smatramo da su obje varijante dozvoljene. str. Mjesto pla}anja 109. Drugo sporno pitanje se ti~e uslova pod kojim se ovaj posao mo`e obavljati. Troškove pla}anja u pravilu snosi kupac. radi objedinjavanja evidencija. Tuma~enje ove odredbe otvara neke dileme.5. Do desetog dana teku}eg mjeseca podaci za prethodni mjesec se moraju dostaviti Ministarstvu vanjske trgovine BiH..Kod nas je kompenzacioni posao definisan ~lanom 22 ZVTP BiH: „Preduze}e mo`e zaklju~ivati ugovore o izvozu roba i usluga koje se pla}aju uvozom roba i usluga».. Pošto izme|u kontinentalnih i anglosaksonskih prava u ovom pogledu ne postoje bitne razlike. 133 .. nakon zaklju~enja ugovora. Me|unarodna prodaja prema. a postupak ure|en posebnim Uputstvom Vije}a ministara o evidenciji izvršenog kompenzacionog posla. U uporednom397 i u našem pravu398 tri principa dominiraju odre|ivanjem mjesta pla}anja: obaveza je donosiva.. Povezano tuma~enje stava 1 sa stavovima 2 i 3 istog ~lana i sa generalnom odredbom o slobodi protoka robe iz ~lana 1. Zadatak je povjeren ministarstvima trgovine entiteta (~lan 22 ZVTP BiH). Ovo ministarstvo ima obavezu da sastavlja polugodišnje i godišnje analize o kompenzacionoj razmjeni sa inostranstvom. promijenio svoje sjedište (~lan 57. glasnik BiH“. Prodavac snosi pove}ane troškove pla}anja koji nastanu zato što je.

mjesto pla}anja je sjedište prodavca (~lan 57. 134 .401 niti uti~e na pravila o tome ko snosi troškove isplate.402 Kada je pla}anje ugovoreno uz isporuku robe ili predaju dokumenata. 415. str. 3 ZOO. 405 Caemmerer/Schlechtriem.403 odnosno dokumenata. isto djelo. Ovo rješenje se mo`e prihvatiti samo ako je avizo banka sporazumom stranaka odre|ena kao isplatno mjesto (platište).400 ne mijenja sama po sebi mjesto pla}anja. me|unarodni simpozij JAFIS. prenosivi tovarni list `eljeznice itd. Vrijeme pla}anja treba razlikovati od trenutka u kome 399 Caemmerer/Schlechtriem. npr. 401 Moskow u Bianca-Bonell. „neto kasa po prijemu i provjeri”. 404 Vidjeti Caemmerer/Schlechtriem. ta~ka (b) biti primjenjiva kod nedistancione prodaje. ta~ka (a) BK). stav 1.5. isto djelo. 110. 419. smatramo da je mjesto pla}anja ono u kome akreditivna. Sarajevo: 2005.pri tome ne mijenja svoje sjedište (mjesto poslovanja). istog ~lana dolazi se do zaklju~ka da je to mjesto u kome prodavac ima sjedište u trenutku zaklju~enja ugovora. Analiza pojedinih komercijalnih vrsta prodaje pokazuje da }e izlo`ena rješenja ~lana 57. str. Ovo mjesto pla}anja bi}e mjerodavno za prodaje kod kojih je ugovoreno slanje robe sa otvorenim ra~unom („na otvoreno“). Vrijeme pla}anja je trenutak u kome ili period unutar koga sve radnje pla}anja moraju biti završene i dugovana cijena stavljena na raspolaganje prodavcu. za prodaje „putuju}e” i „plivaju}e” robe. 525.4.procjena pravnog okvira i njegovo unapre|enje“. i Svjetska Banka i SEED projekt „Faktoring . Ukoliko prodavac treba da isporuku robe izvrši kao svoju prethodnu obavezu. „netto kasa”. juli-august 2005. str. Vrijeme pla}anja 111. 37 – 41.405 9. Miloš – Trivun dr Veljko: „Pravni okvir faktoring posla u legislativi Bosne i Hercegovine“.399 Cesija prava na naplatu. str. 413. 528 navode i sjedište aviziraju}e banke kao mjesto pla}anja. 402 Slu~ajevi su navedeni prema Caemmerer/Schlechtriem. isto djelo. 524. str. Vidi ~lan 516. Moskow u Bianca-Bonell. za prodaju uskladištene robe i za distancionu prodaju kod koje nije ugovoreno pouze}e. 6.). mjesto pla}anja je ono u kome se izvrši uru~enje robe. Osnovni rezultati projekata su objavljeni. isto djelo. stav 1. kod faktoringa. str. isto djelo. str. 367 – 394 i „Osnovni pravni aspekti faktoring posla“. konfirmiraju}a ili banka platac ima svoje sjedište. 403 Ovo rješenje postoji i u našem pravu. maj 2005. Prizma.404 te kod dokumentarnih isporuka u kojima papiri pru`aju kupcu dovoljno garancije o saobraznosti robe (skladišnica. 400 O mogu}nostima faktoringa u BiH vidjeti WB – SEED projekt: „On Establishment of a Factoring Company in Bosnia and Herzegovina“. isto djelo. Sarajevo 2004. Kod distancione prodaje }e pla}anje uz predaju robe ili dokumenata biti mogu}e samo ako prevoznik ima pravo da naplati cijenu od primaoca (pouze}e). Isto i Maskow u BiancaBonell. isto djelo. str. 526-527. Vidjeti Trifkovi} dr. str. Sistemskim povezivanjem ove odredbe sa stavom 2. Ostali rizici izvršenja nov~ane obaveze ostaju na kupcu. Ako se pla}anje vrši dokumentarnim akreditivom.

u skladu sa ugovorom i ovom konvencijom. isto djelo.409 112. „C. str. Teorija je kritikovala ovo rješenje utoliko što ne sadr`i pozivanje na obi~aje. Naj~eš}e klauzule kojima se to ~ini su „pla}anje po pozivu” (Zahlung bei Abruf). shodno našim deviznim propisima.408 te zato što kupca stavlja u veoma te`ak polo`aj kada je pla}anje povezano sa isporukom ~ije vrijeme kupac ne mo`e da predvidi. U ~lanu 59 Konvencije sadr`ano je jedno rješenje koje odstupa od nekih nacionalnih prava. 534. 409 Caemmerer/Schlechtriem. bilo dokumenta na osnovu kojih se robom mo`e 406 ^lan 1651 francuskog Code civile. Ako je ovo slu~aj. Druga navedena kategorija je fakti~ke prirode i slu`i ocjeni urednosti pla}anja.410 „pla}anje uz dokumenta” (Kasse gegen Dokumenten).. stav 1 BK).. odnosno utvr|ivanju da li docnja kupca postoji ili ne. ~lan 28 Sale of Goods Act. 407 Vilus dr Jelena. „pla}anje po prijemu fakture” (Kasse gegen Faktura). 238. 1062 AGZ.se smatra da je pla}anje izvršeno. Zakon o deviznom poslovanju (dalje i ZDP)411 u ~lanu 39 zahtijeva od doma}ih pravnih lica da pla}enu robu uvezu u roku od 90 dana od dana kad je banka izvršila nalog za pla}anje prema inozemstvu. 408 Vilus dr Jelena. Izuzetak ipak postoji. Osnovni princip je jednovremenost isporuke i pla}anja. U suprotnom se smatra da se radi o davanju kredita stranom kupcu i tada se naplata mora izvršiti u rokovima koji su predvi|eni ugovorom o kreditu (~lan 38 ZDP). Kod izvoznih poslova naših firmi situacija je nešto druk~ija. Me|unarodna prodaja prema. 411 „Sl. 146.” (Cash before Delivery).B. Ono mo`e biti utvr|eno tako da pada prije isporuke. ukoliko je zadovoljen uslov da je kupac mogao pregledati robu. U oba razmatrana slu~aja uobi~ajeno je tra`enje sredstava obezbje|enja pla}anja. isto djelo. novine FBiH“. broj 35/98 135 .D.407 Kada se dan pla}anja utvrdi ne samo ugovorom nego i na osnovu izlo`enih rješenja Konvencije. ~lanovi 2-511 UCC. str. ~lan 1489 talijanskog Codice civile. ono mora biti ugovoreno i izvršeno unutar perioda od 90 dana po isporuci. 146. Ako pla}anje pada nakon isporuke.406 Rješenja Konvencije su analogna onim u nacionalnim pravima. U uporednom pravu nema bitnih razlika u pogledu vremena pla}anja. Vrijeme pla}anja odre|uje se najprije ugovorom (~lan 58. p. Rimsko na~elo po kome rok opominje umjesto du`nika (Dies interpelat pro homine) ovdje je dosljedno primijenjeno. 410 Draški} dr Mladen. kupac je du`an platiti bez posebnog zahtjeva „ili neke druge formalnosti” od strane prodavca. stavi kupcu na raspolaganje bilo robu. isto djelo. str. obaveza kupca dospijeva „kad prodavac. str. Ukoliko vrijeme pla}anja nije ugovoreno.

a trgovina „plivaju}om” robom kao prodaja „roba za novac” s tim da brodar ima funkciju izvršioca isporuke.raspolagati” (~lan 58. Obavje{tenja i prigovori 113. odnosno isplate. od informacija koje nose i od pravnih posljedica vezanih za propuštanje obavještenja. Prodaja uskladištene robe se tako realizira kao dokumentarna prodaja. isto djelo. Neizvršavanje obaveze davanja ovakvih „obavještenja“ je po svojoj pravnoj prirodi gra|anski delikt. bilo od njegovih punomo}nika. Ovaj slu~aj se naziva i naplata pouze}em.1. Pod prigovorom podrazumijevamo izjavu ugovornog povjerioca kojom on ukazuje du`niku na ~injenicu da ugovor ne smatra izvršenim. Njihova pravna kvalifikacija zavisi od sadr`aja.. odnosno dokumenata.. stav 1 BK). prodavac ima i jedan dodatni na~in obezbje|enja pla}anja. U praksi dominira primanje obavještenja bilo od prodavca. primjenjene komercijalne tehnike i na~in transporta uti~u i ovdje na izgled konkretnih rješenja. On mo`e zabraniti predaju dokumenata kupcu u mjestu opredjeljenja dok kupac ne isplati cijenu. Ako se one svode samo na obavezu naknade štete prouzrokovane propuštanjem ili neblagovremenim davanjem obavještenja.413 412 Opširnije vidjeti Caemmerer-Schlechtriem. Ukoliko se radi o distancionoj prodaji. zaštita pravne sigurnosti i na~elo poštenja i savjesnosti kreirali su i u uporednom pravu i u Be~koj konvenciji velike obaveze na davanje razli~itih obavještenja drugoj strani. Ugovor o prodaji. „Stavljanje na raspolaganje” obuhvata fakti~ke i pravne radnje prodavca kojima se kupcu omogu}ava preuzimanje posjeda robe. stav 3). 10. tj. Potreba za nesmetanim odvijanjem trgovine. odnosno uredno izvršenim i da ima namjeru da se koristi nekim od prava koja mu po tom osnovu pripadaju. 413 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.412 Sigurnost stranaka se ovdje posti`e uslovljavanjem isporuke. Ukoliko je davanje obavještenja uslov za o~uvanje i za ostvarivanje nekih prava davaoca. o „prigovorima”. str. tada se mo`e govoriti o „obavještenju” u u`em pravno-tehni~kom smislu. tada se radi o posebnom institutu. 530-532. Obaveza kupca dospijeva ~im je za to saznao na bilo koji na~in. str. S druge strane. Prigovori zbog nesaobraznosti i pravnih nedostataka 10. stav 1 BK). kupac „nije du`an isplatiti cijenu prije nego što je imao mogu}osti da robu pregleda. izuzev ako na~in isporuke ili pla}anja sa kojim su se strane saglasile isklju~uje takvu mogu}nost” (~lan 85. „Prodavac mo`e usloviti predaju robe ili dokumenata pla}anjem cijene” (~lan 85. 116 136 . Vrste prodaje.

.2.1.obavještenje jedne strane dato drugoj da ima namjeru da raskine ugovor. stav 1 BK). mada sa razli~itim dejstvom. .prigovor zbog nesaobraznosti robe (~lan 32. Reklamacija/obavje{tenje o nesaobraznosti robe 10. On mora da obuhvati 414 Vidjeti Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. a potom i opšta pravila o svim obavještenjima koje stranke daju jedna drugoj (~lanovi 8 i 9 BK). 117-119. stav 1 BK) i . . 415 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.obavještavanje jedne strane dato drugoj o nastupanju više sile koja onemogu}ava izvršenje ugovora (~lan 79. To su: . Sadr`aj reklamacije 115. stav 1 BK). mada uti~e na rokove za tu`bu. Po svojoj pravnoj prirodi reklamacija je obaveza kupca i neformalan pravni akt. 116. 188.” str.414 Reklamacija je pomo}ni pravni posao. U romanskim pravima reklamacija nije uslov za ostvarivanja prava na naknadu štete zbog vidljivih nedostataka. ako ne dobije dovoljno obezbje|enje za izvršenje obaveza druge strane (~lan 72. Sadr`aj reklamacije odre|en je Konvencijom.114. stav 1 BK). Ugovor o prodaji. Konvencija poznaje i dva slu~aja prigovora u pravno-tehni~kom zna~enju toga pojma: . stav 4 BK). Njih }emo posebno razmotriti.2.prigovor zbog postojanja pravnog nedostatka (~lan 43. pravna radnja kojom kupac obavještava prodavca da isporu~ena roba ima po njegovom mišljenju i nalazima konkretan nedostatak i kojom mu stavlja do znanja da ima namjeru da se koristi nekim od prava koja po tom osnovu ima.obavještavanje jedne strane dato drugoj da }e odgoditi izvršenje svojih obaveza jer je jasno da druga strana ne}e izvršiti bitan dio svojih obaveza (~lan 71. „Obavještenje” je drugi termin za „reklamaciju” koju poznaju sva kontinentalna prava. 137 . stav 2 BK) i .415 Na „obavještenje” o nesaobraznosti po Be~koj konvenciji se primjenjuju najprije specijalna pravila o ovom institutu..obavještavanje kupca od strane prodavca da je roba otpremljena radi isporuke (~lan 32. str. 10. Be~ka konvencija poznaje više slu~ajeva obavještenja u u`em pravno-tehni~kom zna~enju... ^lan 39 (1) Konvencije govori o „obavještavanju” koje kupac mora da pošalje prodavcu „o prirodi nedostatka” ako `eli da se koristi nekim pravom koje mu po tom osnovu pripada.

trgova~ka praksa poznaje..” str. a to zna~i da mora da bude dovoljno konkretan. Bude li sadr`aj reklamacije preciziran u ugovoru.2.418 mora se striktno poštovati.420 Kod nas. Zbog toga se utvr|ivanje vremena uredne reklamacije mo`e izlo`iti bez pretjeranih ula`enja u detalje. 192. Pored toga. reklamacija je neva`e}a. „Opšta izjava o postojanju nedostatka nije dovoljna”. 418 To mo`e biti u~injeno i u opštim uslovima poslovanja (Caemmerer/Schlechtriem. 188.„prirodu nedostatka”. 338) 419 Tu spadaju isto~noevropska prava. 138 .417 U ovakvim slu~ajevima uopštena izjava slu`i prvenstveno obavještavanju prodavca o problemima i o~uvanju kup~evih prava koja mu pripadaju po ugovoru i Konvenciji. 420 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. kao što to ~ini naš ZOO.416 jer bi na taj na~in kupac bio stavljen u povoljniji polo`aj. U praksi to zna~i pozivanje na bitne rezultate izvršenog pregleda robe. Dokumenti se po pravilu prila`u reklamaciji. kupac mo`e obavještenje o nedostacima saobraznosti poslati pravovaljano bez ikakvih vremenskih ograni~enja. 421 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. Ipak.” str.421 Kada je prodavac savjestan.” str. Be~ka konvencija ne tra`i da kupac pozove prodavca da se uvjeri u postojanje nedostatka. u „obavještenju” se mora nalaziti i ono što je uobi~ajeno bilo me|u konkretnim strankama.. Svi prate}i papiri moraju biti legalizovani. bilo u poslovnim obi~ajima uopšte (~lan 9 BK). Be~ka konvencija ne zahtijeva ni odre|enje prava kojim kupac `eli da se koristi. 191-192. 416 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. vrijeme reklamiranja se odre|uje prema tome da li je nedostatak vidljiv ili skriven. reklamacija tada nije ni potrebna...419 Izuzetak je sadr`an u ~lanu 46 (3) Konvencije: „Zahtjev za popravku mora da se u~ini bilo istovremeno sa obavještenjem poslanim na osnovu ~lana 39. odnosno arbitra`nog spora. U suprotnom. 192. Razlozi za ovaj „propust” su prakti~ne prirode i proizlaze iz potrebe prilago|avanja zakonskih rješenja uslovima distancione prodaje. 191. na~in legalizacije shodno ~lanu 8 ZVTP BiH vrše Ministarstvo vanjske trgovine i ministarstvo trgovine odgovaraju}eg entiteta. ali ona vrijede i bez njih. str. Sistem odre|ivanja blagovremenosti reklamacije analogan je sistemu utvr|ivanja blagovremenosti provjere saobraznosti. a arbitra`e i sudovi uva`avaju i opšte izjave o reklamaciji ukoliko su u razumnom roku potkrijepljene potrebnim konkretnim izjavama i dokumentima. U suštini. Draški} dr Mladen. isto djelo.. Ako je prodavac nesavjestan.” str. 417 Draški} dr Mladen: Me|unarodna prodaja prema.. 10.. ili u razumnom roku poslije tog obavještenja”. Vrijeme reklamacije 117. str. vidjeli smo. Kupac treba da sa~uva originale radi eventualnog sudskog.2..

str. 424 Sono u Bianca .objektivnom – „najkasnije u roku od dvije godine ra~unaju}i od dana stvarne predaje robe kupcu” (~lan 39 (2) BK). Du`ina razumnog roka se odre|uje prema okolnostima slu~aja.2.423 Ako je u skladu sa ~lanom 36 BK prodavac dao kupcu poseban garantni rok du`i od dvije godine. pa ne podlije`e produ`avanju ili prekidu. Vidljivi nedostaci se moraju reklamirati „u razumnom roku” od trenutka kada ih je kupac „otkrio ili morao otkriti” (~lan 39 (1) BK). Pri tome i vrsta prodaje ima veliku ulogu. Pošto je u njemu prihva}ena teorija odašiljanja.subjektivnom – „razumnom” po otkrivanju ili nastanku uslova u kojima se nedostatak „morao otkriti” (~lan 39 (1)) i . Zadocnjelo prispije}e obavještenja o nesaobraznosti va`i ako su ispunjeni uslovi iz ~lana 27 Konvencije. str. 10. Ni na~in slanja obavještenja o nesaobraznosti nije posebno regulisan. primijeni}e se dispozitivna odredba ~lana 27 istog akta. str.Bowell. isto djelo. 190... Odgovor je u 422 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. 139 . A to zna~i da reklamacija koju prodavac primi nakon isteka konvencijskih rokova proizvodi pravna dejstva ako je kupac reklamirao u skladu sa odredbama Konvencije i „na na~in koji se smatra odgovaraju}im u datim okolnostima”. Pod istim uslovima vrijedi i obavještenje koje prodavac uopšte nije primio. Mjesto. A to je fakti~ko pitanje.422 Rok stvarno po~inje te}i od trenutka blagovremeno provedene provjere saobraznosti. sve do isteka garantnog perioda.3. Shodno ~lanu 27 on se mo`e odrediti kao: neformalan i „odgovaraju}i datim okolnostima”. odnosno arbitra`a paze po slu`benoj du`nosti. 93. kupac mo`e reklamaciju izvršiti. isto djelo.424 Na protek objektivnog roka sud. uz poštovanje subjektivnog roka. ili od trenutka kada je ona prema okolnostima konkretnog slu~aja morala biti završena.425 jasno je da je po Be~koj konvenciji sjedište kupca odre|eno kao mjesto reklamiranja. 423 Caemmerer/Schlechtriem. Ovaj rok je prekluzivan. 120. 339. Ovo prakti~no zna~i da rizici prenosa obavještenja padaju na prodavca.118. Odredbe Konvencije o nesaobraznosti i obavještavanju o njoj ne sadr`e rješenja o mjestu na kome reklamiranje treba da bude izvršeno. na~in i dejstvo reklamacije 119. „Razuman rok” se kvalifikuje u pravnoj teoriji kao rok koji je du`i od „kratkog” i koji treba da omogu}i „kupcu da proceni svoje interese i donese odluku bez velike `urbe“.” str. isto djelo. Skriveni nedostatak mora se reklamirati u dva roka: . 425 Vilus dr Jelena. 312. Prema tome.

. isto djelo.. Osnov za to predstavlja ~injenica da tre}e lice dokazuje kupcu vjerodostojnost svoga prava. 326. 125. isto djelo. nedistanciona ili distanciona prodaja). Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.. 140 . isto djelo. Caemmerer/Schlechtriem. Ugovor o prodaji. Pored toga. Ona se sastoji u tome da se kupac mo`e pozivati na obavještenje o nesaobraznosti ~ak i kad ga prodavac nije primio (~lan 27 BK). Bude li na~in reklamiranja odre|en u ugovoru. Prigovor/ obavje{tenje o pravnim nedostacima 122. 427 Caemmerer/Schlechtriem. 191. str. 119-126. str. 431 Isto i: Vilus dr Jelena. Caemmerer/Schlechtriem. 428 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. 120-121. Samo reklamacija data u skladu sa sporazumom stranaka vodi o~uvanju prava kupca po osnovu nesaobraznosti robe... Upravo zbog toga naš ZOO zahtijeva da se u sadr`aj ovog prigovora unese i pravo kojim kupac namjerava da se koristi.426 121.429 U nacionalnim sistemima se pravni re`imi prigovora na materijalne i pravne nedostatke donekle razlikuju. 336. isto djelo.431 426 Za naše pravo vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. te zbog pravnih problema u vezi sa protivzahtjevima prodavca. Sono u Bianca-Bonell.428 10.427 Izuzetak od ovog pravila unesen je u Konvenciju na samoj konferenciji o njenom usvajanju. odnosno da nije konstituisano na na~in i u obimu predvi|enom u ugovoru i kojim mu daje na znanje da namjerava da se koristi nekim od prava koja proisti~u iz ovakve situacije. Osnovno dejstvo uredne i blagovremene reklamacije jeste o~uvanje prava kupca na popravljanje štete (~lan 44 BK). te prakse konkretnih ugovornih stranaka.3. Pa`ljivo ispitivanje obi~aja je potrebno i zato što je za reklamiranje na „odgovaraju}i na~in” predvi|ena pozitivna sankcija. odgovor na pitanje šta je uredan na~in reklamiranja zavisi i od poslovnih obi~aja. ako se ona izme|u njih ve} razvila. 360.. str. Ugovor o prodaji. I on je sadr`an u ~lanu 44. U teoriji je ovo rješenje kritikovano zbog reme}enja brzine prometa i pravne sigurnosti. mo`e sniziti cijenu ili zahtijevati naknadu štete. Ako kupac ima „razumno opravdanje” što nije poslao tra`eno obavještenje. uz zadr`avanje obaveze kupca na pla}anje cijene.velikoj mjeri determinisan vrstom prodaje i njenim komercijalnim modalitetima (npr. U osnovi njenog koncepta le`i izjedna~avanje prigovora zbog nesaobraznosti stvari sa prigovorom zbog nesaobraznosti prenesenog prava. 429 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. str. 430 ^lan 509 ZOO. Propuštanje reklamacije ili njeno zadocnjelo slanje u principu zna~e gubitak prava na raskid ugovora i na popravljanje štete izazvane nesaobraznoš}u. str. isto djelo. mora biti striktno poštovan. izuzev izgubljene dobiti. 1. 338. str.” str. Prigovor na pravne nedostatke je izjava kojom kupac obavještava prodavca da pravo koje je trebalo biti preneseno nije uopšte konstituisano. str. str.430 Be~ka konvencija odstupa od rješenja poznatih u dr`avnim porecima.

435 dijele povrede ugovora prema fakti~kim obilje`jima. reklamacija mora da sadr`i prirodu pravnog nedostatka. isto djelo. Nedostatak mora biti ozna~en po vrsti. odre|ivanje zastarjelosti prepušteno je dr`avnom poretku na koji upu}uje me|unarodno privatno pravo.432 Prigovor mora biti upu}en prodavcu „u razumnom roku” pošto je kupac „saznao ili morao da sazna za postojanje takvog prava ili zahtjeva”. eventualno pokretanje spora itd. 434 Vilus dr Jelena. Sistem odgovornosti u Be~koj konvenciji 11. U stvari. „Ako ima razumno opravdanje što nije poslao tra`eno obavještenje”. kupac propuštanjem uredne reklamacije ne gubi sva svoja prava. Iako se Konvencija o tome izri~ito ne izjašnjava. 435 Vidjeti ~lan 262 ZOO. 361. Vidjeti ~lan 587 i dalje. onome koji nije znao za pravo ili potra`ivanje tre}eg i njihovu prirodu (~lan 43. pa i naš. Prema ~lanu 43.434 Njime se uva`avaju fakti~ki organizacioni i kadrovski problemi privrednih subjekata u velikom broju nedovoljno razvijenih dr`ava. isto djelo. 361.123. ali ne i izgubljene dobiti (~lan 44 BK). stav 2 BK). 433 Caemmerer/Schlechtriem. Povreda ugovora 124. Nesavjestan prodavac odgovara za pravne nedostatke bez obzira na to što je reklamacija izostala. I ovo je jedno od rješenja na liniji ostvarivanja novog me|unarodnog ekonomskog poretka. Za razliku od prigovora zbog nesaobraznosti robe. Nacrt ZOO nije promijenio na~in odre|ivanja nedostataka. Konvencija sadr`i i jedno neuobi~ajeno ograni~enje dejstva prigovora na pravne nedostatke. str. str. 126. 141 . str. kupac mo`e sniziti cijenu srazmjerno nedostatku ili zahtijevati naknadu stvarne štete. navedenu formulaciju ne treba shvatiti doslovno. isto djelo. Polaze}i od ~injenice da se pravni nedostaci otkrivaju kasnije nego materijalni433 i da se mnogi sastoje u apsolutnim pravima industrijske svojine tre}ih lica. ali ne samo po njoj.1. Po~etak njegovog toka pokazuje da Konvencija zahtijeva pove}anu pa`nju kupca u pogledu sudbine prava koje je stekao ugovorom o me|unarodnoj prodaji. ali samo prema savjesnom prodavcu. Potrebno je navesti. Najva`niji kriteriji su obim i na~in povrede. ovdje ne postoji dvogodišnji prekluzivni rok. tre}e lice koje osporava kup~eva prava. stav 1 BK. Razuman rok je pravni standard koji zavisi od okolnosti slu~aja i pravila tuma~enja Konvencije. ^ak i kada je prodavac savjestan. 11. Kontinentalni sistemi. na~in na koje ono to ~ini. Izostavljanje prigovora ili njegovo neblagovremeno slanje zna~e gubitak prava kupca. mada 432 Caemmerer/Schlechtriem. ako je mogu}e. sadr`aj prigovora mora biti takav da omogu}ava prodavcu preduzimanje mjera protiv zahtjeva ili pretenzija tre}eg lica.

Fifoot: “The Law of Contract”. odnosno „fundamentalan“ za ugovor kao cjelinu..437 125. Evoluciju teorije o raskidu ugovora zbog neispunjenja u kontinentalnim pravima. isto djelo. Ako druga strana izjavi izri~ito ili prešutno da ne}e ispuniti svoju obavezu. bilo izjavom du`nika da to ne}e u~initi. Ako nastupi neka od navedenih povreda. Vidjeti ~lanove 125 i 126 ZOO.440 Problem nastaje onda kada u odsustvu izri~ite izjave du`nika treba procijeniti da li je prekršaj ugovora „vitalan” ili nije. London. 142 . vidjeti kod Perovi} J. propuštanje da se izvrše neke ugovorne obaveze. str. isto djelo. ovaj put zbog raskida ugovora. 531 navode: ”zadiranje u korijen i konsideraciju (“consideration”) ugovora”.438 Prekršaj ugovora se pojavljuje u jednom od tri na~ina: . 438 Cheshire . ili da se ugovorne obaveze izvrše u cjelini.neispunjenje ugovorne obaveze u roku.izri~ita izjava du`nika da ne}e ispuniti ugovor i . str. “frustriranje cilja poduhvata”.neizvršenje obaveza povredom ostalih modaliteta (mjesto izvršenja. ili ako je prekršaj „vitalan”. ukoliko se on ve} po samom zakonu ne smatra raskinutim i tra`iti naknadu štete zbog raskida. tj. 439 Cheshire . docnja npr. tj.djelomi~no neizvršenje ugovora.441 tj. Sudska praksa je razvila niz „metafora”. isto djelo. neuredno izvršavanje du`nosti ugovorne strane.439 U slu~aju prekršaja ugovora nevina strana i u common law sistemima mo`e ostati pri ugovoru i tra`iti naknadu štete. .Fifoot. 436 Primjeri su fiksni poslovi. nevina strana mo`e raskinuti ugovor. Butterworths.Fifoot. Protekne li naknadni primjereni rok bez uspjeha. .zadocnjenje i . 437 ^lan 124 ZOO.). Oni operišu sa kategorijom „prekršaj ugovora” koji se dešava onda kada „stranka odbije ili propusti da izvrši jednu ili više obaveza koje su joj nametnute ugovorom”.dovo|enje du`nika u situaciju da ne mo`e ispuniti ugovor i to sopstvenim radnjama. oni kod kojih je rok bitan element posla. osnovno je pravilo kontinentalnih sistema da nevina strana mo`e zahtijevati naknadno ispunjenje ugovora u primjerenom roku i naknadu štete zbog neurednog ispunjenja. 440 Cheshire .Fifoot.i zna~aj povrede ponekad igra va`nu ulogu. 1969. 441 Cheshire . . „potpuna promjena izvršenja ugovora“ itd. bilo propuštanjem izvršavanja svih obaveza. str. isto djelo. nevina strana mo`e raskinuti ugovor. povrede ugovora se mogu klasifikovati na sljede}i na~in: . str. 7-th Ed.potpuno neizvršenje ugovora. 111 – 121. 530. str. Anglosaksonski sistemi istu sadr`inu izra`avaju na druk~iji pravno-tehni~ki na~in. francuskom naro~ito. 530. 531.436 Teorijski posmatrano. I u tom slu~aju povjerilac ima pravo na naknadu štete.

445 Treba ista}i dvije zna~ajne karakteristike ovog rješenja. UCC koji govore o “Substantial Impairment”.446 Unošenje subjektivnog kriterija kroz element „predvidljivosti“ nastanka štete u teoriji je s pravom kritikovano. prekršaji ugovora smatraju se nebitnim i daju samo pravo na naknadu štete. 446 Will u Bianca-Bonell. a druga strana ima obavezu da te radnje u~ini. 205-221. Tako i Perovi} J. str. Pojam i principi odgovornosti 127. prevladavati primjena objektiviziranog kriterija ocjene prekršaja ugovora. 209 opominje da doktrina “Fundamental Breach” u BK nema ništa zajedni~ko sa istoimenim institutom u common law. isto djelo. I drugo. Be~ka konvencija je kao svoje osnovno polazište usvojila common law koncept. 444 Will u Bianca-Bonell. Ova autorica se opredijelila za vrijeme zaklju~enja ugovora. 532. isto djelo. str. 11. isto djelo.2. Detaljno vidjeti str. 143 . 126. 206. isto djelo. str. a ne na pojedinoj obavezi i njenoj povredi. str. isto djelo. Oni su u teoriji rezimirani na sljede}i na~in: “. str. Zato treba citirati ~lan 25 BK: „Povreda ugovora koju ~ini jedna strana smatra}e se bitnom ukoliko se njome prouzrokuje takva šteta drugoj strani da je suštinski lišava onog što je opravdano o~ekivala od ugovora. 445 Raspravu vidjeti kod Vilus dr Jelena. ošte}eni ili povjerilac.. 443 Will u Bianca-Bonell. 448 Perovi} J. vrijeme povrede. tj. Ono insistira na ugovoru kao cjelini. Njihovo „razlikovanje je od kardinalne va`nosti za sistem pravnih lijekova. tako i subjektivno . isto djelo. zna~aj povrede se procjenjuje kako objektivizirano. ipak. str. str. Relevantne povrede ugovora povla~e za sobom odgovornosti du`nika. 124 – 125. Mislimo da se kao kriterij mo`e uzeti i vrijeme izvršenja isporuke.444 Dakle.Fifoot.kriterija kojima se pokušava dati odgovor na postavljeno pitanje. Ovako definisana imovinsko442 Cheshire . niti bi je predvidjelo razumno lice istih svojstava u istim okolnostima. zavisno od karaktera prekršaja ugovora razlikuju se na~ini odgovornosti stranaka.448 Zbog teško}a dokazivanja u praksi }e. str. isto djelo. tj. iz ugla „razumne osobe”. prekršaj koji spre~ava bitno izvršenje je razlog za raskid”. jer mo`e da odlu~i o `ivotu ili smrti ugovora”. 160 navodi razli~ite momente na koje ukazuje doktrina: zaklju~enje ugovora. izuzev ako takvu posljedicu nije predvidjela strana koja ~ini povredu. isto djelo. sankcije kojima su izlo`ene i postupak kojim nevina strana ostvaruje svoja prava. isto djelo.. obavještenje druge strane itd. 205. str. 74 za pravo USA. ima pravo da od štetnika ili du`nika zahtijeva ljudsku radnju popravljanja štete u novcu i/ili naturi. 152 – 165.442 Ostale povrede. 74-79.. 447 Vidjeti Perovi} J. Odgovornost je jednostrano obvezni obligacioni odnos u kome jedno lice.447 Primjedbe su utoliko opravdanije kada se zna da Konvencija ne odre|uje trenutak prema kome se „predvidivost“ ocjenjuje.443 Ona sve povrede ugovora dijeli na bitne i nebitne.prema shva}anju štetnika ili ošte}enog. 83-92 i Will u Bianca-Bonell. Isto i Grabriel Henry. str. isto djelo.

a ne iz diferenciranja komercijalnih i pravnih pozicija prodavca i kupca. u Konvenciji su posebno ure|eni najva`niji slu~ajevi povreda obaveza svake strane. Konvencija u posebnim odsjecima ure|uje sredstva kojim raspola`e kupac u slu~aju povrede obaveze od strane prodavca (~lanovi 4552). isto djelo. Iako je po ugledu na common law sisteme Konvencija ovu odgovornost ~vrsto vezala za ugovor. Odgovornost za deliktne štete koje jedna strana nanese drugoj povodom ugovora uopšte. Drugo. došle su do izra`aja i u Konvenciji. ipak je uticaj kontinentalnih sistema jasno vidljiv u njenim dispozitivnim rješenjima. isto djelo. instrumente koji u analognoj situaciji stoje na raspolaganju prodavcu (~lanovi 61-65) i zajedni~ke odredbe za obje vrste subjekata (~lanovi 7184). Na ostale obaveze se primjenjuju opšta pravila sadr`ana u zajedni~kim odredbama o odgovornosti obje strane. Iako se povrede ugovora u principu dijele na bitne i nebitne. Zbog toga je primjena Konvencije mogu}a pred nacionalnim sudovima pojedinih dr`ava. Tre}e.449 Razlike u obavezama proisti~u iz fakti~kog karaktera povrije|ene du`nosti. 379. odnosno njegov “prekršaj” shodno anglosaksonskoj terminologiji. Prvo principijelno rješenje o odgovornosti prema Be~koj konvenciji jeste da ona ima ugovornu pravnu prirodu. Razlika izme|u ove dvije vrste odgovornosti nije samo akademska. kako ih vide kontinentalni sistemi. Na ovaj na~in je pravno pokriveno cijelo podru~je odgovornosti u oblasti me|unarodne prodaje. tako i zbog fakti~kih razlika u pojedinim slu~ajevima. 144 . 450 Tallon u Binaca-Bonell. 128. 576 isti~e da je ovo u skladu sa globalnom koncepcijom Konvencije. str. To se u punoj mjeri odrazilo i u pojedinim rješenjima. Pored formalnog. u osnovi sistema odgovornosti po Konvenciji nalazi se povreda ugovora. Ovo je u~injeno kako zbog njihovog zna~aja. a za one na stvarima posebno. bez obzira na to da li je njihov pravni poredak anglosaksonskog ili kontinentalnog tipa.pravna odgovornost mo`e nastati povredom ugovora (ugovorna odgovornost) ili prouzrokovanjem štete bez postojanja prethodnog imovinskog odnosa izme|u strana (gra|anski delikt). Za svaku od ovih vrsta odgovornosti nacionalna prava imaju niz posebnih rješenja. ravna se prema pravilima mjerodavnog nacionalnog prava. str.450 ^etvrto. a kod deliktne na ošte}enom. 449 Sli~no Caemmerer/Schlechtriem. Teret dokazivanja (onus probandi) kod ugovorne odgovornosti le`i na štetniku. jedinstvo sistema je obezbije|eno i na suštinskom nivou. razlike izme|u pojedinih povreda. Te`ina tereta dokazivanja naro~ito je zna~ajna kod konstituisanja osnova odgovornosti.

145 . stav 1: “Ako jedna strana ne izvrši neku od svojih obaveza. 104) i element njegove neotklonjivosti je posredno prisutan.455 I drugo. 658. X Ed. IUP. 452 Vidjeti ~lan 177 ZOO. odnosno prekršaj ugovora. isto djelo. sporadi~na rješenja Konvencije koja putem usvajanja subjektiviziranih elemenata djelovanja ukazuju na usvajanje krivice kao osnova odgovornosti imaju prvenstveno ekskulpatornu funkciju i zadatak o~uvanja principa pravi~nosti. te upore|ivanje CISG i UCC koje je izvršio Gabriel Henry. i kontinentalni i common law sistemi odgovornost ugovornog du`nika za nenov~ane obaveze zasnivaju na krivici. Pretpostavke za njen nastanak su: povreda. str.452 A to zna~i da je Konvencija usvojila princip ili sistem objektivne odgovornosti. str. isto djelo. 655666. Na ovaj na~in je stepen pravne sigurnosti 451 ^lan 79. 453 Opširnije kod Caemmerer/Schlechtriem. da izbjegne ili savlada takvu smetnju i njene posljedice”. Zna~ajna su i izlaganja na str. 578-584. (str. šteta kod povjerioca i uzro~na veza izme|u povrede ugovora i štete. isto djelo.štetnika se ne zahtijeva kao pretpostavka odgovornosti. ekskulpiraju}im osnovom. ukoliko je sam du`nik prouzrokovao neispunjenje (~lan 80 BK). 454 Isto Caemmerer/Schlechtriem. str. 104 i 106). Od elemenata se izri~ito spominju: spoljni doga|aj. Definisanje jedinog osnova osloba|anja od odgovornosti u ~lanu 79 BK451 odgovara pojmu više sile u kontinentalnim i anglosaksonskim sistemima. str. Krivica je psihi~ki odnos u~inioca povrede ugovora prema štetnoj radnji i šteti kao njenoj posljedici. 104 i dalje u izlaganju povezuje klasi~nu common law doktrinu o frustration i kategoriju više sile. isto djelo. 456 Teorijsku raspravu vidjeti kod Caemmerer/Schlechtriem str. Teorijska razmatranja kod Trifkovi} dr Miloš: “Odgovornost prevoznika za neizvršenje obaveze iz opšteg tipa ugovora o prevozu stvari drumom u doma}em transportu”. vidjeli smo da se u slu~aju bilo kakve povrede ugovora on ne raskida po samoj Konvenciji. str. Sastoji se od elemenata svijesti i volje. 384-385 i 679-680. Oba elementa cijene se objektivizirano . Na isti zaklju~ak upu}uje i analiza koju daje Tallon u Bianca-Bonell. ona ipak bitno odstupa od rješenja uporednog prava.456 Šesto. 383-384. 578 isti~e da “ovi elementi konstituišu tradicionalne elemente više sile”. str. 654. Budu}i da je frustriraju}i doga|aj takvog intenziteta da “efektivno “ubija” ugovor”. a) BK koji govori o pravu kupca da raskine ugovor u slu~aju da druga strana ne ispuni svoje obaveze i ~lan 64. formulacija ~lana 70 BK su tako date da se mogu primijeniti i u sistemima koji odgovornost ve`u isklju~ivo za krivicu.454 Dvije napomene su ipak neophodne. U takvim porecima }e procjena krivice biti svedena na elemente ~lana 79 i znatno objektivizirana. Pri ocjeni postojanja povrede ugovora i uzro~ne veze treba imati u vidu da se du`nik ne mo`e koristiti neispunjenjem obaveza druge strane kao osloba|aju}im. Beograd. Iako se standard razumnog o~ekivanja. isto djelo. u kome su ure|ena prava prodavca kada kupac ne izvrši svoje obaveze uredno. 1972. te ~lan 49. (2) b). 455 Kao ilustraciju vidjeti izlaganje o povredi ugovora. Najprije. predvi|anja i ponašanja ~esto spominje u Konvenciji. 240-242. odsustvo krivice bilo koje strane i nepredvidivost doga|aja (str. Schmitthoff. str. Tallon u Binaca-Bonell.Peto. isto djelo. (2).propuštanjem pa`nje koja se o~ekuje od stru~njaka ili zanemarivanjem pa`nje koja se razumno o~ekivala od du`nika. 51-68. ona ne}e biti odgovorna ako doka`e da je do neizvršenja došlo zbog smetnje koja je bila van njene kontrole i da od nje nije bilo razumno o~ekivati da u vrijeme zaklju~enja ugovora smetnju uzme u obzir.453 Krivica du`nika .

457 Ukoliko je prekršaj ugovora bitan. Kod nebitnih povreda mora se dati naknadan razuman rok. isto djelo. ali se tra`i da ona bude data „na na~in koji se smatra odgovaraju}im u danim okolnostima“ (~lan 27 BK). barem na nivou izuzetaka..458 Docnja je ~injenica koja se sa stanovišta odgovornosti kvalifikuje kao štetna radnja povrede ugovora. Za nastanak odgovornosti je potrebno da se uz štetnu radnju ostvare i druge pretpostavke.. kupac za bilo koju povredu obaveze prodavca mo`e: 457 Teorijske dileme vidjeti kod Perovi} J. str. Napokon. onda „u razumnom roku poslije zaklju~enja ugovora”.1. obešte}enje se vrši kombinacijom alternativnih i kumulativnih vidova naknade. prekršaja ugovora (breach of contract)“. 300 – 308. 12. teret dokazivanja u praksi dovodi do dominacije pisanih izjava o raskidu. Utvr|en je ~lanom 45 Konvencije. a ako toga nema. 115. Prema njemu. Caemmerer/Schlechtriem. za raskid nije potrebno prethodno dati naknadni rok za ispunjenje. 459 Uporedni pregled vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Za raskid je uvijek potrebna i posebna izjava povjerioca kao nevine strane. 1 KoZ). Pošto izjava ima pravni u~inak ako je o njoj obaviještena druga strana (~lan 26 BK). 146 . 461 Vidjeti ~lanove 49 i 52 Konvencije na primjer. jedinstven. 387. str. str.što je zna~ajan ustupak kontinentalnim sistemima.461 Sistem odgovornosti je. Doma}e pravo je izlo`eno na str. Forma izjave nije propisana. ipak.459 Padanjem prodavca u docnju po~inje da te~e ~etverogodišnji zastarni rok (~lanovi 8 i 10. Odgovornost prodavca 12. sedmo. „Be~ka konvencija polazi od jedinstvenog pojma povrede..” str. 132-144..podignut u odnosu na pravne sisteme koji u slu~aju neispunjenja obaveza poznaju raskid ugovora ipso iure. Docnja sa isporukom je neizvršenje svih radnji predaje robe u ugovorenom ili u roku odre|enom Be~kom konvencijom. 131. Sistem odgovornosti za docnju sa isporukom 129. No. 460 Draški} dr Mladen: „Me|unarodna prodaja prema.460 Ona stoga docnju sa isporukom ne izdvaja u posebnu vrstu povreda. 458 ^lan 33 BK predvi|a odre|ivanje roka isporuke ugovorom (datum i period).. Oni se mogu sastojati u novcu i/ili naturi . Odgovornost za docnju sa isporukom 12. isto djelo. fakti~ka obilje`ja docnje zahtijevala su njeno posebno regulisanje i sa stanovišta odgovornosti.1. „vitalan”. Odgovornost za docnju je odnos koji nastaje povodom radnji popravljanja štete izazvane vremenski neurednim ispunjenjem ugovora.1. Ugovor o prodaji.

Iako tada nastaje slo`en sistem povezanih prava i obaveza obje stranke. Razmotri}emo razli~ite situacije koje nastaju kombinacijom prethodnih elemenata. u sistemu Be~ke konvencije nema potrebe za njenim posebnim razmatranjem sa stanovišta odgovornosti za docnju. Ona je. Pored toga.karakter roka. u izlaganjima }emo po}i od osnovnih prava koje kupac ima u ovome slu~aju. Sistem prava kupca u slu~aju docnje sa isporukom zavisi od toga kakvi su: . u ovom slu~aju kupca (~lan 80).zahtjev za izvršenje isporuke u naknadnom razumnom roku.raskid ugovora. Kao i odgovornost. neizbje`nosti i neotklonjivosti (~lan 79). naima izjedna~ena sa ostalim povredama ugovora. dokumentarna i simboli~ka. i osloba|anje od odgovornosti je postavljeno jedinstveno za sve povrede. 130. odnosno karakter povrede ugovora docnjom sa isporukom. 12. Prava kupca mogu se svrstati u ~etiri osnovne grupe: .„koristiti se pravom predvi|enim u ~lanovima 46 do 52“. Razrada iznesenih rješenja Konvencije daje rezultate koji su veoma sli~ni odgovornosti za docnju sa isporukom u uporednom pravu i kod nas. odnosno prema bitnom ili nebitnom karakteru roka. pa i za ekskulpaciju za docnju je radnja druge strane.„zahtijevati naknadu štete predvi|enu u ~lanovima 74 do 77“ i . prema zna~aju povrede ugovora docnjom sa isporukom. Ono se u suštini svodi na odre|ivanje više sile putem elemenata: smetnje kao spoljnog djelovanja. I za ovu varijantu Be~ka konvencija predvi|a posebne solucije. Napokon. Pošto se predaja dokumenata tretira kao jedna od osnovnih obaveza prodavca. . Prema na~inu predaje stvari isporuka mo`e biti: realna. Po kriteriju vremena isporu~ivanja cijele koli~ine isporuka mo`e biti jednokratna i sukcesivna. 147 .vrsta isporuke i . . osnov za osloba|anje uopšte.2. nepredvidivosti. Odgovornost za docnju sa jednokratnom isporukom 131. Za ove dvije situacije u Konvenciji postoje posebna rješenja. pa i sa docnjom. isporuka mo`e biti fiksna ili nefiksna.1..zahtijevati naknadu štete „i ako se poslu`io drugim sredstvom“. Razmotri}emo najprije slu~aj odgovornosti za docnju sa jednokratnom isporukom.

465 Vilus dr Jelena. 148 . str.restitucija eventualno pla}enih iznosa. 132. osloba|anjem povjerioca od ispunjenja njegovih obaveza i umanjenjem štete koju predstoje}e neispunjenje mo`e da prouzrokuje (Perovi} J. nego vrijeme koje je urednom prodavcu potrebno da isporu~i u osnovi ve} pripremljenu robu. Zbog toga Glava V Konvencije ova prava u potpuno istom obliku daje i kupcu i prodavcu 467 Perovi} J.. 464 Pregled uporedno pravne prirode vidjeti kod Draški} dr Mladen: „Me|unarodna prodaja prema. . predvi|a dvije osnovne situacije. Caemmerer/Schlechtriem. 132. pa i za blagovremeno izvršenje isporuke. kupac ne mo`e zahtijevati raskid ugovora dok dodatni razuman rok ne protekne bez uspjeha. Pravo na prijevremeni raskid se ne mo`e vršiti ako je u izgledu nebitna povreda. . isto djelo.. str. Prva je konkretna manifestacija opšteg prava povjerioca na raskid ugovora prije dospjelosti obaveze du`nika (anticipatory breach): „Ako je prije datuma izvršenja ugovora jasno da }e jedna strana izvršiti bitan prekršaj ugovora.Budu}a bitna povreda mora biti „jasna”. str. Prema stavu 3 istog ~lana. bilo raskidom i . isto djelo. to je nesumnjivo slu~aj kada du`nik izjavi da ne}e izvršiti svoju obligaciju.464 Dodatni razuman rok „zavisi}e od okolnosti slu~aja”. 251. isto djelo.466 Postoji više uslova pod kojima izlo`ena mogu}nost va`i. U drugim slu~ajevima se izvjesnost budu}e povrede i njena „bitnost” moraju utvr|ivati tuma~enjem ugovora i svih okolnosti konkretnog posla. 462 Opširna izlaganja o naknadnom roku nalaze se kod Caemmerer/Schlechtriem. Zahtjev za izvršenje isporuke u dodatnom razumnom roku zasnovan je na ~lanu 47. kako generalno. str. 446-451. Te okolnosti mogu biti objektivne i/ili subjektivne. tako i u slu~aju docnje sa isporukom.463 Ova mogu}nost stoga se ispoljava i kao privilegija i kao obaveza kupca.. Njome je Konvencija pribli`ena velikoj grupi kontinentalnih prava koja imaju sli~an sistem. 1 BK). isto djelo. isto djelo. 463 Caemmerer/Schlechtriem. 466 Pravo na raskid ugovora prije isteka roka za ispunjenje obaveze je motivisano zaštitom povjerioca od sigurne budu}e povrede.” str. Konvencija za sve obaveze. Tra`eni uslovi moraju biti ispunjeni kumulativno: .462 Ako se ne radi o bitnoj povredi ugovora. 386 upu}uju na njema~ko pravo kao izvor spomenutog rješenja. str. isto djelo..popravljanje štete izazvane bilo docnjom. kupcu. kada su za to ispunjeni uslovi Konvencije. tj. 145.Obaveza druge strane nije dospjela..467 Teret dokazivanja le`i na povjeriocu. druga strane mo`e izjaviti da ugovor raskida” (~lan 72. str.465 To ni u kom slu~aju ne}e biti novi cjelovit rok za isporuku. Raskid ugovora je veoma slo`en institut. 133. 248). stav 1 Konvencije. 387: Ovo je jedini slu~aj u kome bezuspješan protok naknadnog roka automatski vodi pravu na raskid ugovora.Predstoji bitna povreda ugovora.

Izjava djeluje od dana kada ju je du`nik primio. str. stav 2). obzirom da je vremenska mogu}nost obavještavanja ve} istaknuta u tekstu Konvencije. Pošto teorija prijema dominira Be~kom konvencijom. 254 – 255. Bez obzira na raspolo`ivo vrijeme. kako bi du`nik mogao da pru`i adekvatna sredstva obezbje|enja urednog ispunjenja.Izjava povjerioca o raskidu. pa i kad du`nik izjavi da ne}e ispuniti ugovor.Ako docnja ne predstavlja bitnu povredu ugovora. smatramo da je to datum u kome je du`niku i stiglo povjerio~evo obavještenje o prijevremenom raskidu. Davanje dodatnog roka ne podrazumijeva i izjavu o raskidu ugovora. pa i zbog neblagovremenog ispunjenja isporuke. . Obavještenje djeluje od trenutka u kome ga je du`nik primio. I tu postoje dvije osnovne varijante. 149 .469 468 Teorijske dileme vidjeti kod Perovi} J. pošto je obaveza ve} dospjela. Dok dodatni rok te~e. Zastarjelost po~inje te}i od datuma u kome je obavezu trebalo izvršiti (~lan 12. 469 Vilus dr Jelena. kupac ne smije vršiti nijedno svoje pravo po osnovu raskida ugovora. 1 KoZ). 2 BK). ~ime je jasno naglašeno da „nema automatskog raskida ugovora”.. povjerilac mora du`niku dati „razumno obavještenje” o namjeri raskida. Prije isteka naknadnog roka kupac mo`e izuzetno raskinuti ugovor i tra`iti popravljanje štete. Ako je izjava o raskidu u~injena. Smatramo da se „razumnost“ obavještenja odnosi isklju~ivo na njegov komercijalni sadr`aj. nego i princip realnog ispunjenja ugovora. 93.468 Ovim se ne štiti samo du`nik. „Izjava o raskidu ima pravno dejstvo jedino ako je o njoj obaviještena druga strana“ (~lan 26 BK). U prvoj varijanti se ugovor raskida prije nego što je prodavac isporu~io robu. b) i ~lan 41.„Ako vrijeme dozvoljava” (~lan 72. kad ga prodavac obavijesti da ugovor ne}e ispuniti (~lan 47. 1 KoZ). ona se uvijek mora posebno dati i to predstavlja obavezu kupca (~lan 49 u vezi sa ~lanom 26 BK). 1 BK). Druga situacija se odnosi na raskid ugovora uopšte. Dalja izlaganja koncentrisa}emo na odgovornost prodavca u slu~aju raskida ugovora zbog neblagovremene isporuke. ali zadr`ava pravo na naknadu štete zbog zadocnjenja. isto djelo. str.. rokovi zastare bilo kakvih zahtjeva po osnovu raskida ugovora po~inju te}i onoga „datuma na koji je izjava o raskidu u~injena drugoj strani” (~lan 12. Unutar nje postoje dvije situacije: . Ona je potrebna u svim slu~ajevima. 1. povjerilac ovu izjavu ne mora dati kada je du`nik ve} izjavio da ne}e ispuniti ugovor. raskid je mogu} tek poslije bezuspješnog proteka naknadnog razumnog roka za isporuku (~lan 49.

„logi~no bi bilo o~ekivati da }e kupac odrediti prodavcu naknadni rok razumne du`ine za izvršenje njegovih obaveza“. Ona se. sastoji u nadokna|ivanju proste štete i izgubljene dobiti. Vidjeti ~lan 87 BK. ta~ka a). 608-626. 150 . shodno ~lanu 74 BK. 191 473 Posredno se ovo mo`e zaklju~iti na osnovu izlaganja kod Caemmerer/Schlechtriem.473 Drugi karakteristi~an i teorijski nesporan slu~aj bitne povrede ugovora predstavlja „ozbiljna i kona~na“474 izjava prodavca da ne}e izvršiti isporuku. isto djelo. isto djelo. To }e najprije biti slu~aj ugovaranja fiksnog roka isporuke. I kod naknade štete postoje dvije osnovne situacije: docnja i raskid. i ugovor se. Popravljanje šteta izazvanih bilo docnjom. Druga varijanta postoji onda kada je prodavac izvršio isporuku. isto djelo. odnosno da li docnja predstavlja bitnu ili nebitnu povredu ugovora. 148. stav 2. kupac ima pravo na naknadu štete. 472 Perovi} J. str. 194.. U nedostatku odgovaraju}e klauzule zaklju~ak o fiksnosti roka mora se izvu}i tuma~enjem ugovora i okolnosti u kojima je on zaklju~en.471 U situacijama u kojima mo`e biti sporno da li je rok isporuke bitan ili nebitan element ugovora. isto djelo. 475 Opširan pregled vidjeti kod Caemmerer/Schlechtriem.472 Ukoliko je naknadni dodatni rok dat. Naknada štete u novcu ovdje ima samostalan karakter i ne kumulira se sa drugim vidovima popravljanja štete koje 470 Isto i Perovi} J. analogno anglosaksonskim sistemima. 134.U drugoj situaciji docnja predstavlja bitnu povredu ugovora. str.. U svim ostalim slu~ajevima je neophodno prema konkretnim okolnostima kvalifikovati docnju kao bitnu povredu ugovora. 194. Kupac i tada mo`e raskinuti ugovor. 458. mo`e odmah raskinuti davanjem izjave o raskidu.. davanje dodatnog roka nije potrebno. str. Sistem naknade je u Konvenciji postavljen u skladu sa opštim pravilima reparacije koja postaje kako u anglosaksonskim. str. Primljenu robu mora ~uvati.. da prodavac ima pravo da „povu~e svoju izjavu o odbijanju izvršenja isporuke“ prije nego što kupac izjavi da raskida ugovor. polo`aj kupca je isti kao u prethodnom slu~aju.. ako izjavu o raskidu da „u razumnom roku ra~unaju}i od trenutka kad je saznao da je isporuka izvršena” (~lan 49. Ako isporuka bude izvršena u dodatnom razumnom roku. bilo raskidom ugovora tako|er predstavlja slo`en podsistem obaveza prodavca. mada sa zadocnjenjem. Granicu naknade predstavlja predvidivost tih šteta kao mogu}ih posljedica povrede ugovora u trenutku zaklju~enja ugovora. odnosno prava kupca. isto djelo. izra`en na str. str. tada bile poznate ili morale biti poznate” (~lan 74 BK). 471 Ne postoji automatski raskid ugovora. Iz komercijalnih razloga smatramo spornim stav citiranog autora.475 Usvojena rješenja omogu}avaju premoš}ivanje razlika koje postoji izme|u ove dvije grupe sistema. tako i kontinentalnim pravnim porecima.470 Ako docnja predstavlja bitnu povredu ugovora.. 474 Perovi} J. „s obzirom na ~injenice koje su.

Kada su stvari nepotrošene ili nepromijenjene. U tom slu~aju pored razlike u cijeni kupac ima pravo i na naknadu štete (~lan 75 BK). ^etvrto pravo kupca u slu~aju raskida jeste vra}anje iznosa koje je po osnovu ugovora ve} platio prodavcu.kupovina radi pokri}a mora se izvršiti u razumnom roku i na razuman na~in. I drugo. Konvencija ne predvi|a obra~un i prebijanje onoga što stranke moraju da vrate. Obaveza obavještavanja o namjeravanoj kupovini ne postoji. str. 479 Obaveza obavještavanja mo`e se ipak konstituisati na osnovu ~lana 77 BK.Konvencija omogu}ava. Stoga }e se opravdanost ovakvog zahtjeva jedne strane cijeniti prema poslovnim obi~ajima i praksi partnera. isto djelo. isto djelo. „primijeni}e se teku}a cijena u trenutku preuzimanja” (~lan 76. onda u razumnom mjestu .Kupovina radi pokri}a . 633). osim onih koji se odnose na: na~in rješavanja sporova (arbitra`ne klauzule npr. te prema okolnostima konkretnog slu~aja. nastupaju najprije opšte posljedice iz ~lana 81 BK. restitucija se vrši istovremeno. kupac mo`e zahtijevati naknadu stvarne štete kao i izgubljene dobiti u svojstvu jedinog reparatornog zahtjeva. Isto i Knapp u Bianca . str.478 ili . isto djelo. isto djelo.). 480 Caemmerer/Schlechtriem. 690. Ukoliko se vrši druga prava koja sti~e raskidom ugovora. 533. za razliku }e se primijeniti nov~ana restitucija po sistemu prebijanja koristi na osnovu ~lana 84. U slu~aju da je jedna strana vratila više. odnose stranaka nakon raskida ugovora i na naknadu štete. Ako je dio isporuke primljen.Bonell. str. str.ona se kao vid apstraktne štete477 utvr|uje tako da se od ugovorne cijene odbije teku}a tr`išna cijena u trenutku raskida ugovora u mjestu u kome je isporuka trebalo da bude izvršena. a ako tu nema cijene. Upravo zbog toga i postoji zahtjev u Konvenciji da se u periodu dodatnog roka kupac ne mo`e koristiti drugim sredstvima predvi|enim za povredu ugovora (~lan 47. str.supstitutu (~lan 76 BK). Prestaju da va`e prava i obaveze stranaka. kupac mo`e zahtijevati naknadu štete u novcu samo da bi postigao potpuno obešte}enje. Ostala prava koja stoje na raspolaganju kupcu su: . 690. Ukoliko su obje strane izvršile ugovor barem djelomi~no. strana koja je ugovor izvršila u cjelini ili djelomi~no. 151 . 634: obra~unava se na bazi hipoteti~ke kupovine radi pokri}a.476 Dalje. Bude li ugovor raskinut pošto je isporuka ve} izvršena. 478 Ova rješenja su bila predmet velikih sporova na samoj Konferenciji u Be~u (vidjeti Caemmerer/ Schlechtriem. Kada do|e do raskida ugovora. stav 1 BK). ima pravo na restituciju. 477 Caemmerer/Schlechtriem. isto djelo.480 476 Caemmerer/Schlechtriem. kupac mo`e svoje pravo restitucije ostvariti samo istovremeno sa vra}anjem stvari koje je preuzeo po osnovu ugovora (~lan 81 BK).479 135. stav 2 BK).Naknada razlike u cijeni .

Docnja sa isporukom obroka sama po sebi ne predstavlja bitnu povredu ugovora. Kriterij procjene je “razuman ~ovjek”. 274 – 275. isto djelo.1. mogu u slu~aju docnje sa isporukom obroka nastati dvije situacije: . Smatramo da je tra`enje obezbje|enja za urednu isporuku budu}ih obroka pravo. ima i zna~ajnih specifi~nosti. isto djelo. Izjava o odustanku je i ovdje potrebna.. Detaljno upore|ivanje dva akta vidjeti kod Perovi} J. 483 Caemmerer/Schlechrtiem. 482 Perovi} J. Kupac tada mo`e u razumnom roku izjaviti da ugovor raskida „za ubudu}e”. mogu}nost tra`enja garancija za dalju urednu isporuku obroka se i ne spominje. str. kupac mo`e izjaviti da 481 Specifi~nosti o kojima }emo govoriti prvi put su na me|unarodnom nivou ure|ene haškim Jednoobraznim zakonom o me|unarodnoj prodaji robe. Odgovornost za docnju sa sukcesivnom isporukom 136. Drugi veliki kriterij podjele posljedica docnje sa isporukom jeste postojanje obaveze na sukcesivnu isporuku.Docnja sa isporukom obroka predstavlja bitnu povredu ugovora. a ne obaveza kupca. . U na~elu. kupac tada mo`e bez davanja dodatnog roka raskinuti ugovor. kada postoji me|uzavisnost svih obroka s obzirom na „svrhu koju su stranke imale u vidu prilikom zaklju~ivanja ugovora” (~lan 73. ali samo za obrok sa kojim je prodavac u docnji. kupac mo`e svojom izjavom raskinuti ugovor za budu}e obroke i bez insistiranja na dopunskim garancijama urednog izvršenja ugovora.481 Centar izlaganja bi}e upravo na njima. 1 KoZ).482 Kada je koli~ina bitan element ugovora. Ona se razlikuju prema tome da li je koli~ina nebitan ili bitan element ugovora. Za razliku od nacionalnih prava i od opšteg rješenja ~lana 72 BK.3. No.. za ovu situaciju va`e osnovna rješenja koja smo ve} izlo`ili kod jednokratne isporuke. npr). str. 12. i za još nedospjele obroke. str. Mislimo da izme|u dva razmatrana pod-instituta postoji suviše pravo-tehni~kih razlika da bi se oni mogli izjedna~iti. ali kupac mo`e osnovano zaklju~iti „da }e do}i do bitne povrede ugovora u odnosu na budu}e isporuke” (~lan 73. BK je neznatno modifikovala njegova rješenja. isto djelo. tj. stav 2 BK). Smatramo da ovu formulaciju treba tuma~iti u duhu teorije prijema koja dominira Be~kom konvencijom (~lan 24. Shodno tome. 606: „Ciljna zavisnost” izme|u obroka procjenjuje se po objektivnim i subjektivnim elementima. Posebna rješenja koncentrisana su u pravu kupca da raskine ugovor.Sva do sada navedena prava kupca u slu~aju raskida ugovora po~inju te}i od dana u kome je „izjava u~injena drugoj strani” (~lan 12. 280 smatra da ovaj slu~aj de facto predstavlja jednu vrstu raskida ugovora „pre isteka ugovornog roka – anticipatory breach“. 152 . 137. odnosno da li zadocnjenje sa isporukom obroka predstavlja ili ne predstavlja bitnu povredu ugovora. stav 3 BK). Kada je koli~ina nebitan element ugovora.483 tj.

. 139.potrebno je da kupac ve} nije raskinuo ugovor. . A to zna~i i za ve} primljene obroke i za obrok sa kojim je prodavac u docnji i za budu}e obroke. Taj instrument je zahtjev prodavca kupcu da se izjasni da li prihvata naknadno izvršenje ugovora (~lan 48. dakle od teorije otposlanja koja kao opšti princip va`i za druge akte obavještavanja i zahtjeve (~lan 27 BK). Uva`avaju}i princip realnog ispunjenja ugovora. ne mo`e se koristiti drugim sredstvima koja su suprotna izvršenju ugovora od strane prodavca (~lan 48.484 S obzirom na princip Pacta sunt servanda. za vršenje ovog prava prodavca predvi|eni su brojni i strogi uslovi: .naknadna isporuka mora se izvršiti „bez nerazumnog odga|anja”. 461 isti~u da se ovo sredstvo koristi prvenstveno kod isporuke nesaobrazne robe. da naknadno i bez zahtjeva kupca ispuni zadocnjelu isporuku (~lan 48 BK). 484 Caemmerer/Schlechtriem. njihova kumulativna primjena i široko polje dejstva determinsano brojnim pravnim standardima. i zahtjev kupcu da prodavcu saopšti svoju odluku. Svi ovi uslovi moraju biti ispunjeni kumulativno. U tom slu~aju kupac.ugovor raskida u cjelini. naveli su redaktore Konvencije da u nju unesu rješenja koja }e doprinijeti izvjesnosti kod prodavca u pogledu po`eljnosti njegovog ~iš}enja od zadocnjenja. stav 2 BK). Odstupa se. Obavještenje prodavca o namjeravanom naknadnom izvršenju ugovora sadr`i u sebi. Konvencija predvi|a mogu}nost da se prodavac „o~isti od zadocnjenja” (purgatio morae). stav 2 BK). uz pravo na naknadu štete. (1) BK). .naknadna isporuka ne smije stvoriti neizvjesnost kod kupaca u pogledu mogu}ih budu}ih troškova. Brojnost uslova pod kojim je naknadno izvršenje po inicijativi prodavca dopušteno.1. po sili Konvencije. str. Ni ovdje kupac ne mora tra`iti obezbje|enje uredne isporuke budu}ih obroka. Zahtjev za obavještenje djeluje „samo ako ga je kupac primio”.naknadna isporuka mora se izvršiti „bez nerazumnih nepogodnosti za kupca”. isto djelo. 12. ^iš}enje od zadocnjenja 138. 153 . tj. Ne u~ini li to. .naknadnu isporuku prodavac mora da izvrši o svom trošku. Kupac mora u razumnom roku odgovoriti na zahtjev. ima pravo i obavezu restitucije svega što je po osnovu raskinutog ugovora primljeno (~lan 82.4. na prava kupca da raskine ugovor i na princip zaštite opravdanih interesa kupca.

Isto va`i i za opšte pretpostavke za nastanak odgovornosti u ovome slu~aju prekršaja ugovora. te sporost i neizvjesnost zahtjeva za naknadu štete zbog raskida487 navele su redaktore Be~ke konvencije da u nju unesu posebna rješenja u pogledu odgovornosti za nedostatak saobraznosti.193. Uslov za to je nesavjesnost prodavca (~lan 10. Uslovi za nastanak odgovornosti za nedostatak saobraznosti i pravne nedostatke su: uredno utvr|ivanje postojanja nesaobraznosti pregledom robe i uredna reklamacija.. 486 Vidjeti naslov naveden pod 1. u kojoj je te`nja za jedinstvenim regulisanjem sankcija protiv svih obaveza prodavca jedno od njenih osnovnih obele`ja. Rok zastare u slu~aju skrivene nesaobraznosti te~e od momenta u kome se nedostatak mogao otkriti.. mo`e da predstavlja bitnu ili nebitnu povredu ugovora. nije uspela da asimilira u potpunosti odgovornost za nesaobraznost sa odgovornoš}u za neizvršenje drugih obveza prodavca. Sistem odgovornosti za nesaobraznost i pravne nedostatke 140. stav 3 KoZ). Fakti~ke razlike izme|u docnje sa isporukom robe saobrazne ugovoru i blagovremene isporuke nesaobrazne robe.2. Kada se povreda ugovora manifestuje kao vidljiv nedostatak saobraznosti.“ str. Zbog toga je i sistem odgovornosti u ovome slu~aju u principu podudaran onome koji postoji kod docnje. odnosno pravni nedostatak. Pri tome }emo nastojati 485 Vidjeti naslove „Provjera saobraznosti”.12. rokovi zastarjelosti zahtjeva za popravljanje štete po~inju te}i od momenta isporuke.485 ne}emo se na njemu ovdje zadr`avati. Nedostatak saobraznosti ili pravni nedostatak. „Reklamacija/ obavještenja o nesaobraznosti” i „Pojam i principi odgovornosti“ u ovom tekstu. 488 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. Odgovornost za nesaobraznost stvari i prava ili potra`ivanja tre}ih lica 12.2. 154 .” str. Ova dva uslova ve} su obra|ena. Pošto je teorijski ve} obra|en.. odnosno od trenutka u kome je roba ili stvarno uru~ena kupcu ili od onog u kome je kupac odbio da primi ponu|enu robu (~lan 10.1. Stoga „ni Be~ka konvencija. „obavještenje”. Njegovo odre|enje dato je u ~lanu 25 Konvencije.486 141. stav 2 KoZ). Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke isporu~ene stvari je u Be~koj konvenciji uklju~ena u širi institut odgovornosti za bitne povrede ugovora. opasnost od prekida kruga „koji treba da slijedi roba”. kao i docnja.”488 U daljim izlaganjima }emo te`ište staviti na specifi~nosti sistema sankcija za nedostatak saobraznosti bilo robe bilo prava svojine.. 194. 487 Prema Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema.

491 Drugo.. str. 169). str. Tre}e. jasno je da }e se on rje|e pojavljivati u common law sistemima.2. Oxford – N.2. Ovdje je vidljiv uticaj anglosaksonskog instituta „estoppel”.da ih izlo`imo analogno re`imu odgovornosti za materijalne nedostatke u doma}em pravu. 489 O uporednom i doma}em pravu vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 159-164). Ugovor o prodaji. Prava kupca kada ostaje pri ugovoru 142. 1997. str. 4 th ed. Pravo kupca da zahtijeva zamjenu nesaobrazne stvari je ograni~eno kako fakti~ki.489 12. onda pod uslovima iz Konvencije kupac ima mogu}nost da bira izme|u sljede}ih prava: . Ako ostaje pri ugovoru. . Uvo|enje ovog ograni~enja Perovi} J. Naknada štete se izra`ava u novcu i slu`i potpunom obešte}enju kupca.. . kao što to ~ini naš ZOO i brojni drugi nacionalni poreci. ukoliko se ne koristi nekim sredstvom koje bi bilo suprotno takvom zahtjevu” (~lan 46 (1) BK). tako i pravno. 155 .Y. Shodno tome. Zbog toga se u praksi koristi manje od ovlaštenja da se tra`i popravak stvari. kod CIF prodaja na primjer. str. Prvi uslov ima generalnu prirodu. na primjer.490 Zamjena se mo`e zahtijevati samo ako su predmet ugovora stvari odre|ene po rodu (genus). isto djelo. 143. Oxfords University Press.otklanjanje nedostatka.. Osnovni pravno-politi~ki razlog za ovakvo rješenje le`i u potrebi ograni~avanja ili izbjegavanja duplih transportnih troškova. Zamjena se ne mo`e tra`iti ako je kupac ve} po~eo da se koristi nekim drugim odštetnim pravom koje je nespojivo sa zamjenom (~lan 46. isto djelo.srazmjerno sni`enje cijene i . ne pravi razliku izme|u potpune i djelomi~ne evikcje. str. Konvencija ne poznaje ni raskid ugovora po samom pravu ukoliko je evikcija potpuna. I kada je to slu~aj. uz razumljivo uva`avanje pravno-tehni~kih razlika. 1 BK).zamjena robe. S obzirom na ovlaštenje suda da u skladu sa ~lanom 28 CISG odbije ovaj vid naknade. 490 Caemmerer/Schlechtriem. Gabriel Henry. Naknadu štete u ovom slu~aju kupac mo`e zahtijevati samo kumulativno sa nekim od tri prva ovlaštenja. Prva opšta mogu}nost koju kupac ima jeste da ostane pri ugovoru i da zahtijeva „od prodavca izvršenje njegovih obaveza.. U ovom slu~aju bi se radilo o estoppel–u koji je izvršen radnjama ili propuštanjem nekih radnji koje je trebalo u~initi. Konvencija postavlja brojne uslove juridi~kog karaktera. Be~ka konvencija. potrebno je da nedostatak predstavlja bitnu povredu ugovora (~lan 46. 2 BK).492 onda kada su u pitanju manje ili nebitne povrede ugovora. Analogno izlaganje o odgovornosti za pravne nedostatke nije mogu}e (vidi str. Prva tri prava se koriste alternativno. 418.naknada štete koja nije pokrivena nekim od prethodnih ovlaštenja. 491 Estoppel je „pravilo dokazivanja ili materijalnog prava koje spre~ava osobu da pori~e istinitost izjave koju je sama dala ili da pori~e ~injenicu za koju je tvrdila da postoji“ („Oxford Dictionary of Law“. 133 smatra da ~lan 46 CISG “izra`ava kup~evo pravo da dobije specifi~no izvršenje” (Specific performance). isto djelo. 212 smatra instrumentom zaštite prodavca. 145-146.

497 . Za odre|ivanje razumnog roka va`e opšta pravila.. isto djelo. isto djelo. kupac mora prodavcu naknaditi sve koristi koje je imao od stvari koja se djelimi~no ili u cjelini vra}a. isto djelo. Vidjeti ZOO. str. onoga koji je izvršen radi provjere saobraznosti. ovo zna~i da rizici slu~aja i više sile le`e isklju~ivo na prodavcu. prera|ena ili potrošena prije nego što je nesaobraznost otkrivena ili trebalo da bude otkrivena. 429. str. 695-696. 204.onda kada popravak stvari ne uspije. 493 Ovo je izuzetak od pravila uporednog prava po kome reklamacija ne mora sadr`avati izabrano pravo kupca. ^lan 46. odnosno ~ija restitucija nije mogu}a. ako je ugovor raskinut. Ista obaveza le`i na kupcu i onda kada se ugovor ne raskida nego uredno izvršava isporukom nove saobrazne stvari (~lan 84 BK).499 Dalje. 2 BK daje dvije alternativne mogu}osti ispunjenja ovog uslova: zamjena se mora tra`iti ili ve} u reklamaciji493 ili „u razumnom roku poslije toga”.498 tj. str. Jasno je da je ovo rješenje veoma povoljno za kupca. kupac mo`e zahtijevati zamjenu samo ako stvari mo`e vratiti „u suštinski istom stanju u kome ih je primio” (~lan 82. 699. To su prema stavu 2 istog ~lana: .” str.. Tako kupac mo`e zahtijevati naknadu ostalih šteta i kad zamjena bude uredno izvršena. isto djelo. Ugovor o prodaji. str. 494 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. isto djelo.zahtjev mora biti postavljen blagovremeno.501 492 Caemmer/Schlechtriem. str. 612. . 710-711. zamjena se mo`e tra`iti i kao sekundarno rješenje . 500 Caemmerer/Schlechtriem. 501 Tallon u Bianca-Bonell. Tri dalje napomene su potrebe uz prava kupca da tra`i zamjenu. Ukoliko zahtjev za zamjenu ne bude usvojen ili se ne mo`e postaviti jer nisu ispunjeni svi potrebni uslovi. vršenje ovog ovlaštenja ne uti~e. Najprije. 499 Caemmerer/Schlechtriem. 497 Caemmerer/Schlechtriem.. 495 Vidjeti ZOO i Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.nemogu}nost restitucije nije prouzrokovana radnjom ili propuštanjem radnje od strane kupca. 426. ~etvrto. Kao i u nacionalnim pravima495 i u Konvenciji su predvi|eni zna~ajni496 izuzeci od ovog uslova. 156 . Pored toga. Napokon. 1 BK). ono je i iz pravno-sistemskih razloga oštro kritikovano u teoriji. isto djelo. 498 Caemmerer/Schlechtriem. na druga kup~eva prava koja nisu sa njim inkompatibilna. str. 697. isto djelo. 496 Caemmerer/Schlechtriem. kupac ima pravo da zahtijeva raskid ugovora (~lan 82 BK).494 Napokon. Na ovaj na~in se prvobitni zahtjev za vra}anje mo`e pretvoriti u prebijanje koristi i šteta.roba je u cjelini ili djelomi~no propala ili ošte}ena uslijed „opravdanog pregleda”..500 Na~in njihovog obra~una utvr|uje se prema pravilima nadle`nog dr`avnog prava.prema normalnom toku poslovanja ili upotrebi stvari roba je dalje prodana. str.

isto djelo.502 Popravak najprije treba da bude tehni~ki mogu} s obzirom na prirodu stvari i na osobine nesaobraznosti.. Ako su uslovi ispunjeni. Kada fakti~ke pretpostavke postoje. str. I pravo kupca da zahtijeva popravak stvari je ograni~eno na isti na~in kao i ovlaštenje na zamjenu. 503 Caemmerer/Schlechtriem. 508 Isto: Caemmerer/Schlechtriem. Naj~eš}e }e se smatrati da je izbor kupca „nerazuman” ako je otklanjanje nedostatka „nesrazmjerno” skupo. onako kako je on ve} interpretiran. djelomi~nu isporuku kvalitativna i kvantitativna odstupanja. tako i na sud. str. isto djelo.” str.. povoljniji ~ak od onog koji ima po pojedinim nacionalnim pravima. Kupac ovo pravo mo`e vršiti samostalno kako u odnosu na prodavca.503 Pored toga. 372. Srazmjerno sni`enje cijene je tre}e mogu}e pravo kupca u ovom slu~aju.505 Kupac ne mo`e da se koristi ovim pravom ako je prodavac prije ili poslije isporuke otklonio nesaobraznost (~lan 37 ili 48 BK). ne postoji u nekim nacionalnim pravima prodaje. kupac mo`e srazmjerno sni`enje cijene tra`iti za široko shva}en nedostatak saobraznosti. isto djelo.507 Najve}i problem kod ovog prava predstavlja uspostavljanje kriterija po kojima }e se utvr|ivati srazmjernost sni`enja cijena. Po ~lanu 46 (3) zahtjev za popravku mora biti razuman „uzimaju}i u obzir sve okolnosti”. 504 Vidjeti pregled kod Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. 198. 506 Vidjeti temu “Provjera saobraznosti” u ovom tekstu. 157 . isto djelo. 370.144. 498. Ne postoje ni vremenska ograni~enja kojima se mora povinovati. 507 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema . 145. bilo u razumnom roku poslije nje. str. U uporednom pravu postoje tri metoda. 198. Konvencija usvaja relativni metod508 i definiše ga na sljede}i na~in: srazmjerno sni`enje jednako je „razlici izme|u vrijednosti stvarno isporu~ene robe u vrijeme isporuke i vrijednosti koju bi 502 Caemmerer/Schlechtriem. isto djelo. str. odnosno ako po isteku roka za isporuku kupac još nije stekao pravo da raskine ugovor ili ga nije raskinuo premda pravo na raskid ve} ima. ovaj zahtjev tako|er mora biti upu}en bilo u reklamaciji.. Will u Bianca-Bonell.506 a to zna~i za isporuku druge stvari (aliud). Specificiranje uslova je izvršeno zato što institut popravka stvari. str.. moraju se ste}i i one iz Konvencije. 505 Will u Bianca-Bonell. isto djelo. kao ni onda kada je odbio da primi isporuku (~lan 50). Ono je u Konvenciju ušlo iz kontinentalnih. 499.” str. 438-439: oba ovlaštenja su suštinski zasnovana na stavu 1 ~lana 46. Isto Caemmerer/Schlechtriem. str. 440. Pri tome ne treba izgubiti iz vida i ~injenicu da i prodavac ima pravo da izvrši zamjenu ili da otkloni nedostatak ako je robu isporu~io prije roka. njema~kom npr. „Razumnost” zahtjeva se cijeni sa stanovišta prodavca. ne iz anglosaksonskih sistema koji posljedice neizvršenja saniraju gotovo isklju~ivo nov~anom naknadom štete. Zbog toga je i ovo rješenje Konvencije kritikovano.504 Koncipirano je tako da kupca stavlja u izrazito povoljan polo`aj.

. Utoliko je odre|ivanje relevantne cijene va`nije. 501 smatraju da je va`nost ovog prava relativno mala. Bitan kriterij za sistematizaciju polo`aja stranaka u ovom slu~aju je karakter povrede koja se sastoji u nesaobraznosti izvršenje. 200. isto djelo. Caemmerer/Schlechtriem. kupac koji je odbio da primi robu mo`e u bilo koje vrijeme i bez posebnih temporalnih ograni~enja izjaviti da 509 Caemmerer/Schlechtriem. isto djelo.2. Konvencije je tako stilizovan da se ovo pravo mo`e koristiti i samostalno. 12. Pored toga. ^lan 74. 158 . stav 1 Konvencije. (a) i stav 2 BK).3.. odluku }e u krajnjoj liniji donijeti sud. Opšte posljedice raskida iz ~lanova 82 i 84 Konvencije (prestanak obaveza. 503 daju sljede}e formule za obra~un umanjenja cijene: smanjenje cijena vrijednost isporu~ene robe —————————— = —————————————————————— x umanjena cijena ugovorna cijena hipoteti~ka vrijednost robe bez nedostatka ili vrijednost isporu~ene robe x ugovorna cijena smanjenje cijena = ————————————————————————————— hipoteti~ka vrijednost robe bez nedostatka” Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. Druga generalna mogu}nost koja stoji na raspolaganju kupcu jeste raskid ugovora (~lan 49.. stav 1.. Ono je dopunsko pravo za slu~aj da se kupac koristio nekim od prethodnih ovlaštenja. Prava kupca kada raskida ugovor 147. Naknada štete po opštim pravilima se smatra va`nijim sredstvom u rukama kupca. Ako je nesaobraznost bitna povreda ugovora. primijeni}e se ~lan 49. Po njemu. Treba ista}i da teorija o ovom pitanju nije jedinstvena. 504 insistiraju na mjestu opredjeljenja (“Bestimmungsort”). Njegovi pravni moraliteti ve} su izlo`eni kod odgovornosti za docnju. smatramo da se mjesto isporuke mo`e uzeti kao mjerodavno. isto djelo. ^etvrto pravo je pravo na naknadu štete shodno odredbama ~lanova 74 -77 Konvencije. str.512 146. 137 isti~e da je mjesto utvr|ivanja razlike u cijeni relativno neva`no.510 Ako to nije tr`išna cijena. str. 512 Vilus dr Jelena. str. str.u to vrijeme imala roba saobrazna ugovoru” (~lan 50 BK)509 Na ovo sni`enje cijene kupac ima pravo i kad je prodavac oslobo|en odgovornosti za neizvršenje ugovora i obaveze naknade štete. odnosno arbitra`a. Pošto se umanjenje vrijednosti robe procjenjuje sa stanovišta interesa kupca. daje sljede}u formulu: vrijednost isporu~ene robe x 100 Razlika u cijeni = ——————————————————————vrijednost robe saobrazne ugovoru 510 Caemmerer/Schlechtriem. restitucija) va`e i ovdje. isto djelo.” str. Ovim se mjesto procjene ve`e za vrijeme isporuke na koje se poziva ~lan 50 BK. odnosno neizvršenje isporuke. 511 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. 200. imaju}i u vidu prvenstveno distancione prodaje. postoje i specifi~na rješenja.” str.511 Mjesto u kome se cijena odre|uje nije predvi|eno u Konvenciji.

Bez obzira na to da li ostaje pri ugovoru ili ga raskida. 515 Caemmerer/Schlechtriem. str. Raskinuti cijeli ugovor i zahtijevati naknadu neispunjenja u cjelini i onda kada nije saobrazan samo jedan dio robe. kupac ima pravo na popravljanje štete jedino u onom dijelu koji nije saobrazan ugovoru. 159 . .po isteku svakog dodatnog roka koji je prodavac odredio kupcu u skladu sa ~lanom 48.pošto je kupac saznao ili morao saznati za nedostatak (~lan 49. KoZ).2 Konvencije ima najve}i zna~aj upravo u ovom slu~aju. kupac mo`e samo onda ako „djelomi~no neizvršenje ili nedostatak saobraznosti predstavlja bitnu povredu ugovora” (~lan 51 BK). kupac mo`e odustati od ugovora samo pod uslovom da u razumnom roku izjavi da ugovor raskida. isto djelo. 148. str. 493. odnos se ravna prema stavu 2 istog ~lana. 196 – 198.1. Njihovo naknadno unošenje u Konvenciju putem interpretacije mo`e bitno da ote`a polo`aj kupca kao nevine strane. Ako je kupac primio isporuku. ako je iz okolnosti posla jasno da roba ne}e biti saobrazna ugovoru. Smatramo da kupac ima ovo pravo bez obzira na to da li je bitan nedostatak neotklonjiv ili otklonjiv513. .514 Tada kupac mo`e da se koristi pravima za slu~aj raskida koja su ve} izlo`ena kod docnje. ta~ka b). isto djelo. 516 Opširnije kod Caemmerer/Schlechtriem. a to zna~i od dana u kome je izjava o raskidu stigla prodavcu. 492-496.od isteka dodatnog roka koji je kupac dao prodavcu za uredno izvršenje obaveze u skladu sa ~lanom 47 ili pošto je prodavac izjavio da ne}e izvršiti urednu isporuku.516 U oba slu~aja rokovi zastarjelosti potra`ivanja po osnovu naknade štete po~inju te}i od dana u kome su potra`ivanja dospjela (~lan 9. X Ed. Tada se mo`e koristiti samo pravima na naknadu štete koju ima po osnovu nesaobraznog ispunjenja ugovora. ni ~lan 49 BK ne spominju otklonjivost ili neotklonjivost nedostataka. ~lan 49.515 Tad. str. Taj razuman rok te~e: . kupac nema pravo da ga raskine. isto djelo. 513 Razlog za ovakav stav su ~injenice da ni ~lan 25. 514 Schmitthoff. str. isto djelo. usprkos ~injenici da je izvršena bitna povreda ugovora.. Raspravu o razli~itom polo`aju kupca kod neotklonjive i otklonjive bitne nesaobraznosti vidjeti kod Perovi} J. stav 2. Bude li nesaobraznost nebitna povreda ugovora.raskida ugovor. 94. Kupac mo`e izjaviti da odbija prijem i prije prispije}a robe. a koji se ti~e izjave kupca o prihvatanju ili odbijanju izvršenja ugovora.

518 Vilus dr Jelena. 255-256. Kod translativnih (romanska prava) prijem isporuke je pravo kupca i zato se prodavac mo`e osloboditi obaveze deponovanjem stvari kod tre}ih lica.da odbije prijevremenu isporuku.1. 147. isto djelo. 517 Vilus dr Jelena. ~lan 1657 Codice civile 520 ^lan 519 ZOO.517 On nema sljede}a prava: .13. 522 ^lan 61 BK 523 Caemmerer/Schlechtriem. Njegove posljedice se procjenjuju prema tome da li je povreda bitna ili nebitna.518 Rješenja o odgovornosti kupca na~elno su ista za povrede svih obaveza.na srazmjerno smanjenje cijene.ostati pri ugovoru i tra`iti njegovo uredno ispunjenje. No. prijem isporuke. isto djelo. uklju~ivo i naš. smatraju da docnja sa prijemom isporuke po pravilu nije bitna povreda ugovora. 167-169 i Draški} dr Mladen.1.. 147. U tradicionim sistemima. Zbog fakti~kih okolnosti.523 .521 Be~ka konvencija u osnovi usvaja anglosaksonski re`im.tra`iti naknadu štete.. Me|unarodna prodaja prema. Common law poreci tretiraju odbijanje prijema isporuke kao i svaki drugi prekršaj ugovora. Odgovornost kupca 13. prodavac ima tri osnovne grupe prava:522 . 519 ^lan 1264 Code civile. Odgovornost za docnju sa prijemom isporuke 13. str.. pravna sredstva koja se priznaju prodavcu „manje su komplikovana”. Odgovornosti kupca je u Konvenciji ure|ena ~lanovima 61-65. Ugovor o prodaji. isto djelo. str. 547. Okolnosti pojedinog slu~aja mogu ukazivati na suprotno. tj.1. privredne osobine pojedinih du`nosti dozvoljavaju da se re`im odgovornosti izlo`i kroz dvije karakteristi~ne obaveze. str. 150.na djelomi~ni raskid ugovora i . sa ili bez dozvole suda. U slu~aju docnje sa prijemom isporuke. Sistem odgovornosti za docnju sa prijemom isporuke 149.520 prijem isporuke je obaveza kupca.. str. Pravni tretman docnje sa prijemom isporuke unutar kontinentalnih sistema zavisi od toga da li pojedini poredak spada u translativne ili tradicione. 521 Uporedni pregled vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.raskinuti ugovor i . 160 . . Oni uspostavljaju sistem koji je uglavnom analogan re`imu odgovornosti prodavca.519 Sli~no je i u švajcarskom pravu. str. Prva je docnja sa prijemom isporuke.

Drugo prodav~evo pravo jeste raskid ugovora. Ovim se ne dira u pravo prodavca na naknadu štete zbog docnje kupca (~lan 63. a potom da li je kupac cijenu platio ili nije. 149. stav 1).. isto djelo. Bitno je ista}i da „prodavac ne gubi svoje pravo da raskine ugovor sve dok cena u celini ne bude pla}ena”. Kod bitnih povreda prodavac ugovor mo`e raskinuti odmah.526 Ako je docnja sa prijemom isporuke nebitna povreda ugovora. prije isteka roka za prijem isporuke (~lan 72 BK) ili naknadno. kada je rok za ispunjenje prodav~evih obaveza ve} prošao. a ne samo na docnju sa prijemom isporuke koja je ure|ena ta~kom “a”. Me|utim. ugovor se mo`e raskinuti izjavom prodavca tek pošto bez uspjeha protekne naknadni rok razumne du`ine (~lan 64. „sud ili arbitra`a ne mo`e odobriti kupcu produ`enje roka” za prijem isporuke (~lan 61. I ono mo`e biti anticipativno. stav 2 primjenjuje na sve povrede ugovora. 235. ovdje }emo se zadr`ati samo na drugoj varijanti.2 (a) BK). isto djelo. Navedeno rješenje je usvojeno zbog toga što se pretpostavlja da u toku razumnog roka prodavac još nije siguran da li se radi o bitnoj povredi ugovora. njegovo „vezuju}e dejstvo” slu`i i zaštiti kupca. pravo na raskid postoji dok prodavac ne sazna ili dok nije morao saznati za povredu. prodavac ne mo`e izjaviti da odustaje od ugovora. 529 Vilus dr Jelena. . 152: „Drugim re~ima. 525 Caemmerer/Schlechtriem. 151. isto djelo. Razmotri}emo svaku od spomenutih mogu}nosti. isto djelo str.529 524 Vilus dr Jelena.Kada se prodavac koristi bilo kojim od navedenih sredstava. Pošto za anticipativni raskid va`e opšta pravila. Ona je determinisana sa dva faktora. davanjem posebnog obavještenja (~lan 64. 544. isto djelo. 528 Caemmerer/Schlechtriem. odnosno dok ne dobije izjavu kupca da svoju obavezu ne}e izvršiti. da li se radi o bitnoj ili nebitnoj povredi ugovora. stav 3 BK). 13. Dok taj rok traje i/ili dok kupac unutar njega ne izjavi da ne}e primiti isporuku.1. 150 527 Perovi} J. Kritiku ovog rješenja BK vidjeti na str.2. Ukoliko se prodavac nije ve} opredijelio za neko sredstvo suprotno zahtjevu za naknadni prijem isporuke. str. Najprije. ugovor više ne mo`e biti raskinut“. str. 1 i ~lan 26 BK). Vršenje ovih prava nije ni~im uslovljeno ukoliko kupac nije platio cijenu. Pojedina prava prodavca 151. 526 Perovi} J. stav 2 BK). isto djelo. 548 utvr|uju da se ~lan 64.527 Kod drugih povreda. prodavac gubi pravo na raskid ukoliko to nije u~inio kod docnje sa prijemom isporuke prije nego što je saznao da je kupac ipak primio isporuku. 161 . U teoriji postoji stav da je definitivno odbijanje preuzimanja robe bitna povreda ugovora. ~im kupac izvrši svoju obavezu preuzimanja i ~im prodavac za to sazna. on „mo`e odrediti kupcu dodatni rok razumne du`ine za izvršenje njegove obaveze” (~lan 63 BK).528 recimo kod djelomi~nog prijema. str. ako je cijena pla}ena (~lan 64.524 Pored toga. str.525 152. str.

ovdje ih nema potrebe posebno izlagati. 531 ^lan 284 BKB. 176. Talijansko pravo dozvoljava i vansudsku opomenu. ~lan 1219 i 1183. ne pravi se nikakva razlika izme|u situacija u kojima kupac nije postao vlasnik robe i u kojima je to svojstvo ve} stekao. kako kontinentalnih. str. Tre}e pravo jeste naknada štete prema opštim i zajedni~kim pravilima ~lanova 74 do 77 BK. str.532 ili za urednim izvršenjem pla}anja i naknadom štete zbog docnje. Be~ka konvencija u ovom domenu bitno odstupa od nacionalnih prava. Ono postoji paralelno sa ostalim.531 U principu su dozvoljeni zahtjevi za raskidom ugovora. Ona. Ako ugovor šuti o ovom pitanju. U anglosaksonskim sistemima docnja sa pla}anjem se po pravilu ne smatra bitnom povredom ugovora. st.153.1. usvojen je princip Dies interpellat pro homine (rok opominje za ~ovjeka). 162 . Posljedice raskida ugovora i pravila o naknadi štete zajedni~ka su za odgovornost prodavca i kupca. Naknada štete u sebe uvijek uklju~uje i iznos zatezne kamate. 534 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Stevens. Ovo izme|u ostalog zna~i da u svakom konkretnom slu~aju nepla}anja treba utvr|ivati da li se radi o bitnoj ili nebitnoj povredi ugovora. str. 530 Code civile. ~lan 102 SZO..535 I drugo. Ugovor o prodaji. Pošto su izlo`eni kod odgovornosti prodavca za docnju sa isporukom.. Ugovor o prodaji.. izjedna~ava re`im odgovornosti za povredu ove sa na~inom odgovornosti za povrede ostalih obaveza kupca (~lan 61 BK). pa i „privatna opomena” koju daje prodavac.534 155. 237. 260. isto djelo. najprije. Treba podvu}i da su rješenja prava USA u ovom domenu razra|enija od onih koja postoje u engleskom poretku. 532 Njema~ko pravo ne dozvoljava raskid ugovora kada je kupac ve} postao vlasnik. London 76.2. Ako je rok ugovoren. U teoriji se smatra da dilema ne postoji jedino onda kada je rok pla}anja bitan element posla.. 535 Perovi} J. tako i anglosaksonskih. ~lan 1139. Codice civile. Mercantile Law. 174-175. Odgovornost za docnju sa pla}anjem 13. Postupak ostvarivanja prava prodavca na naplatu cijene razli~ito je ure|en u kontinentalnim sistemima. translativni sistemi zahtijevaju sudsku opomenu za pla}anje. Vidjeti Sultanovi}Trifkovi}-Simi}.2.530 U tradicionim sistemima dovoljna je bilo kakva. Sistem odgovornosti za docnju sa pla}anjem 154. stav 2 BK).533 Mogu}nost raskida ugovora zavisi od toga da li je kupac ve} postao vlasnik ili nije. 13. do sada izlo`enim ovlaštenjima i prodavac ga ne gubi time „što koristi svoja prava u pogledu drugih sredstava” (~lan 61. 533 Stevens and Borrie.. Docnja sa pla}anjem postoji kada kupac ne izvrši svoju dospjelu obavezu isplate cijene.

raskinuti ugovor i . pla}anje cijene. „Ako jedna strana ne plati cijenu ili neki drugi iznos sa kojim je u zaostatku. a da time ne gubi pravo da tra`i naknadu štete koja joj pripada na osnovu ~lana 74” (~lan 78 BK).ostati pri ugovoru i tra`iti njegovo uredno ispunjenje. tj. Prvo. Ako je prodavac po~eo sa korištenjem navedenih. isto djelo. Iz pravila tuma~enja Konvencije sadr`ana u ~lanu 7 i iz ~injenica da ~lan 78 BK izri~ito spominje docnju sa pla}anjem.537 . Ovlaštenja prodavca u slu~aju docnje kupca sa pla}anjem cijene imaju neke specifi~nosti koje proisti~u iz karaktera nov~ane obaveze. niti uti~e na nju. isto djelo. nije precizirano na koju vrstu kamate se misli. 537 Caemerer/Schlechtriem. pravo na kamatu je potpuno samostalno. I kod docnje za pla}anjem prodavac ima tri osnovna prava shodno ~lanu 61 BK: . sud i arbitra`a ne mogu odobriti kupcu rok za produ`enje pla}anja. isto djelo. jasno je da se ovdje radi o zateznoj kamati. Budu}i da je zatezna kamata po svojoj pravnoj priro536 Vilus dr Jelena. prodavac ima pravo na kamatu. Obavještenje se mora poslati nezavisno od toga da li je roba još kod prodavca ili je ve} u transportu. Prvo.Osnovni princip koji dominira obavezom pla}anja jeste jednovremenost isporuke i pla}anja. a neispla}eno potra`ivanje.zahtijevati naknadu štete kao dopunski ili samostalni vid obešte}enja (~lan 61. str. ono niti zavisi od naknade štete. 644-645. 645. ako raspola`e potrebnim dokumentima za to. prodavac ima pravo da sprije~i njeno izru~enje. prodavac mo`e odbiti da isporu~i robu ako postane jasno da kupac ne}e izvršiti bitan dio svojih obaveza zbog nedostatka kreditne sposobnosti.536 Ni kupac ne odgovara za docnju ako na osnovu principa jednovremenosti pla}anja i isporuke ne izvrši i svoju obavezu pla}anja onda kada je ona po ugovoru dospjela. 163. prava. Tada mora obavijestiti kupca o odga|anju isporuke i zatra`iti od njega dovoljno obezbje|enja pla}anja. 546-547 isti~u da docnja sa pla}anjem u principu nije bitna povreda ugovora. 13. str. Izuzetak predstavljaju fiskni rokovi pla}anja naro~ito ~esti kod jakih fluktuacija kurseva. 163 .539 I drugo. Pojedina prava prodavca 156. pa }emo se na njih posebno osvrnuti. Ovo je manifestacija opšteg rješenja Konvencije po kome svaka strana ima pravo na naplatu kamate za bilo koje dospjelo. 2 BK).2.538 Analiza citiranog ~lana pokazuje dvije stvari. str. Ukoliko nemogu}nost kupca da izvrši pla}anje postane jasna nakon otpreme robe. 538 Prilikom usvajanja Konvencije ovo rješenje je bilo veoma sporno.2. str. druga strana ima pravo na kamatu na takav iznos. isto djelo. Caemmerer/Schlechtriem. 539 Caemmerer/Schlechtriem. Po osnovu prigovora neispunjenja ugovora.

. str. rizik. Zbog na~ela jednovremenosti ispunjenja. 237.“ str. str. isto djelo.Svojina. Krulj dr Vrleta: “Dejstva ugovora o kupoprodaji . Prelazak rizika 14. kao opšte pravilo za sve dato i primljeno po osnovu ugovora. Drugo. 544 Caemmerer/Schlechtriem. str.541 dok druga to ne ~ine. obradi}emo ovo pitanje detaljnije. 121-122. 556. 323-324. pravo/obaveza na naknadu štete i ostala prava i obaveze predvi|eni za slu~aj raskida (~lan 81). a s predajom stvari rizik prelazi na kupca”. prelaz svojine kod translativnih sistema i prelaz rizika. Kriteriji za odre|ivanje stope (zatezne) kamate nisu navedeni. Beograd. 542 ^lan 456 ZOO: “Do predaje stvari kupcu rizik slu~ajne propasti ili ošte}enja stvari snosi prodavalac. cena”. ugovor o prodaji mo`e imati tri dejstva: nastanak prava i obaveza. pa se ona utvr|uju prema mjerodavnom nacionalnom pravu. Isto i Nicholas u BiancaBonell. str. Zna~ajna grupa pisaca „slu~aj” kao pravno-tehni~ku kategoriju koja predstavlja rizik ve`e samo za neskrivljenu radnju jedne od stranaka u poslu prodaje. Tako i Gabriel Henry. isto djelo. stav 1 Nacrta ZOO 543 Draški} dr Mladen.544 Smatramo da rizik treba definisati polaze}i od opšteg 540 Nicholas u Bianca-Bonell. isto djelo.540 Tek tako dobijen iznos je mjerodavan za ocjenu da li prodavcu pripada i dodatno pravo na naknadu proste štete i izgubljene dobiti „koji je druga strana koja je povrijedila ugovor predvidjela ili morala predvidjeti u trenutku zaklju~enja ugovora. 541 ^lan 1138 Code civile. }e se ovdje rje|e primjenjivati (~lan 81 BK).542 Be~ka konvencija ne zauzima jasan stav o ovom pitanju. Pojam rizika i uporednopravni pregled 158. „Me|unarodna prodaja prema. Teorijski posmatrano. Prva dva dejstva ugovora su do sada ve} razmotrena. 164 .543 Druga skupina autora. IUP. 1972. isto djelo. Spor postoji i u teoriji. pojam rizika ve`e i za opšti pojam slu~aja. 157. predaja. s obzirom na ~injenice koje su joj tada bile poznate ili morale biti poznate” (~lan 74 BK).1. 484. Isto i ~lan 565. restitucija. ~lan 2-509 UCC. Budu}i da je u prodajama robe doma}eg i me|unarodnog poslovnog prava akcent upravo na prelasku rizika i da Be~ka konvencija ovome posve}uje posebnu pa`nju (~lanovi 66-70). str. Tako na snazi ostaju klauzule o rješavanju sporova. dobijeno rješenje relativizira teorijski stav o punoj odvojenosti ovog instituta od naknade štete. dejstva raskida su donekle specifi~na.. Na prakti~nom nivou stanje je daleko jasnije.di naknada apstraktne pretpostavljene štete. Neka nacionalna prava definišu rizik. 570 sugeriše da se u nedostatku pravila u mjerodavnom sistemu sud osloni na pravila zemlje u kojoj povjerilac ima svoje “mjesto poslovanja”. 14. Ostala dejstva raskida su ista kao i u drugim slu~ajevima.

Rizik je.545 159. mogu}nost nastupanja štete na predmetu prodaje koja bi bila izazvana neskrivljenom štetnom radnjom bilo kojeg lica ili štetnim doga|ajem za koji niko ne odgovara. Ostali poslovni rizici nisu uklju~eni u ovu kategoriju U uporednom pravu postoje tri sistema prelaska rizika i svi su dispozitivnog karaktera. niti granicom izme|u kontinentalnih i anglosaksonskih prava. stav 3 BK). 546 Caemmerer/Schlechtriem. 547 ^lan 185 ŠZO.teorijskog koncepta slu~aja. on mora biti i posebno obaviješten o izvršenoj identifikaciji robe. 77. 159. (Vidjeti Schmitthoff. „rizik” obuhvata one doga|aje opasne za robu koji se mogu pokriti redovnim (transportnim) osiguranjem. str.547 Drugu. X Ed. 56-57. Potrebno je ista}i da navedena klasifikacija sistema ne ide ni linijom razgrani~enja translativnih i tradicionalnih poredaka. Izraz „identifikovana” se koristi kako bi se istaknulo da se pravilo odnosi i na generi~ke i na individualizirane stvari. 14. roba mora biti „jasno identifikovana kao roba namijenjena za izvršenje ugovora” (~lan 69. 550 Schmitthoff. 77–78). Identifikacija se mo`e izvršiti u toku isporuke ili naknadno.546 Drugim rije~ima.. Ugovor o prodaji. i najve}u grupu predstavljaju prava u kojima se rizik prenosi zajedno sa svojinom (Res perit domino). 548 ^lan 20 engleskog Sale of Goods Act iz 1979. str. X Ed. str. Tu na prvom mjestu stoje oni koji su povezani s aktima javne vlasti. 165 . 549 Pregled vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. U prvom rizik prelazi zaklju~enjem ugovora ~ak i onda kada se svojina sti~e isporukom.548 U tre}u skupinu ulaze oni sistemi koji prelaz rizika ve`u sa isporukom. str. isto djelo . isto djelo. Be~ka konvencija je morala voditi ra~una i o upotrebi INCOTERMS klauzula prema kojima. rizik prelazi na kupca kada prodavac više nema obavezu da ~uva robu. dakle.. 557.2.550 Sve to je rješenja BK u~inilo slo`enim. Ona se mogu klasifikovati na opšta rješenja i pravila koja va`e za distancionu prodaju.549 Tu spada i naše pravo (~lan 456 ZOO). dakle za stvari.551 Da bi rizik mogao da se prenese. Op{ta pravila o prelasku rizika po Konvenciji 160. str. Ugovor o prodaji. str. isto djelo. Kra}a definicija rizika glasi: „mogu}nost nastupanja štete na predmetu prodaje za koju niko ne odgovara”. 56. Ovakav stav se sre}e i u sudskoj praksi Engleske. Be~ka konvencija zauzima stav „po kome se dr`avina (posjed) i svojina potpuno odvajaju”. 551 Vilus dr Jelena. ali samo u slu~aju da je roba u tranzitu ošte}ena usljed nenormalnih uslova prevoza. Pored svih istaknutih razlika. Ako su okolnosti slu~aja takve da kupac ne mo`e sigurno znati koja roba je namijenjena isporuci. 545 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. skra}eno izra`eno. ^lan 66 BK pojam rizika vezuje isklju~ivo za „propast ili ošte}enje robe”. isto djelo.

553 Caemmerer/Schlechtriem. mogao da zahti552 Nicholas u Bianca-Bonell. a on ~ini povredu ugovora time što je ne preuzme” (~lan 69. Dva su uslova za va`enje ove norme. ne mogu pripisati prodavcu. „On bi. u ~asu kada je roba stavljena na raspolaganje. isto djelo. isto djelo. Roba se naj~eš}e nalazi kod tre}eg. ako su gubitak ili ošte}enje posljedica povreda ugovora ili bilo koje druge radnje556 koju u~ini prodavac. Drugim rije~ima.557 Ukoliko je prodavac u~inio bitnu povredu ugovora.552 Tri momenta se ovdje moraju posebno ista}i. Prvo. ~ime ~ini povredu ugovora. citirana rješenja Konvencije pretpostavljaju da se isporuka vrši u sjedištu prodavca. str. 554 Vilus dr Jelena. isto djelo. bilo po pravilima za distancionu prodaju. Najprije. 166 . Postoji posebno ure|ena situacija u kojoj rizik prelazi na kupca u trenutku „kad je isporuka trebalo da se izvrši”. Sama mogu}nost znanja kupca za mjesto u kome se roba nalazi nije dovoljna za primjenu ove odredbe. 568. str. str. rizik prelazi na njega u ~asu kada mu je roba stavljena na raspolaganje. ili ako to ne u~ini blagovremeno.555 161. le`i i ideja stavljanja neurednog kupca u nepovoljan polo`aj sa stanovišta snošenja štetnih posljedica slu~aja propasti stvari. isto djelo. kupcu mora biti poznato „da mu je roba stavljena na raspolaganje u tom mjestu” (~lan 69. odnosno sa momentom u kome kupac treba da preuzme isporuku. 568 smatraju da je stav 2.Kada je roba identifikovana. pak. 556 Caemmerer/Schlechtriem. ovaj je du`an platiti cijenu bez obzira na gubitke ili ošte}enja robe. 159. ~lana 69 predvi|en upravo za prodaju robe koja se nalazi u javnom skladištu. I tre}e. Caemmerer/Schlechtriem. str. pored logi~nog vezivanja posjeda i rizika. 153-150 o problemima u formulisanju ovog rješenja. rizik prelazi u stvari sa preuzimanjem isporuke. stav 2 BK). iako on propuštanjem preuzimanja ne ~ini povredu ugovora. sve štete snosi kupac i uz to mora da plati i cijenu. str. isto djelo. 568. „rizik prelazi na kupca od ~asa kada je on preuzeo robu. kupac ne snosi rizik za robu i ne mora platiti cijenu. str. isto djelo. X Ed. „Pošto je rizik prešao na kupca.554 I drugo. Bitno je ista}i da ova pravila va`e i kada je rije~ o generi~koj robi koja još nije jasno identifikovana radi isporuke. stav 1 BK). izuzev kad su gubitak ili ošte}enje posljedica radnje ili propusta prodavca” (~lan 66 BK). 557 Vilus dr Jelena. ako kupac ne preuzme isporuku. mjesto isporuke nije i sjedište prodavca. 77. to ne spre~ava „kupca da se koristi sredstvima koja mu stoje na raspolaganju u slu~aju takve povrede” (~lan 70 BK). dakle. 503 smatra da je ovaj stav orijentisan na prodavca. U osnovi ovakvog rješenja. isto djelo. str. u javnom skladištu na primjer. ali da pokriva i slu~ajeve distancione prodaje. a rizik je ipak prešao na kupca bilo po opštim. Ako se gubitak ili ošte}enje robe. 555 Schmitthoff.553 Drugo.

. isto djelo.559 U okviru distancione prodaje postoje tri situacije koje su posebno ure|ene Konvencijom. Prema ~lanu 67. I tre}e. 564. U`i lokalitet prelaska rizika i na~in predaje po pravilu se odre|uju transportnim klauzulama. U ovom slu~aju rizik prelazi sa prodavca na kupca retroaktivno. prelazi na kupca u trenutku zaklju~enja ugovora” (~lan 68 BK).560 Drugo. obavještenjem koje je poslano kupcu ili na drugi na~in” (~lan 67 BK). 163.3. 560 Caemmerer/Schlechtriem. rizik prelazi na kupca „tek kada je roba predata prevoziocu u tom mjestu” (~lan 67. stav 1 BK).561 O~ito je da u ovakvim situacijama kupac preuzima znatan rizik na sebe. Prva postoji kada je potrebno izvršiti transport. „na vagonu“ ili sli~no). 160. a ne špediteru ili drugim agentima prodavca.558 U obje situacije primijeni}e se zajedni~ka pravila o odgovornosti prodavca i kupca koja se ti~u povrede ugovora. stav 1 BK). 14. raskida i njegovih posljedica. 497.” Da bi ovo pravilo va`ilo. 560 ukazuju na to da transportne klauzule imaju zna~aj ~lana 67 za praksu. str. „rizik”.jeva izvršenje ugovora ili bi mogao da raskine ugovor bez obzira na to što je rizik prešao na njega”. str. isto djelo. a to zna~i skladište prodavca. a prodavac nije obavezan da robu preda prevozniku o u odre|enom mjestu. Tada je mjesto isporuke i prelaska rizika mjesto predaje robe vozaru. ako se roba mora predati nezavisnom prevozniku u odre|enom mjestu. ako se roba u trenutku prodaje nalazi na putu („plivaju}a”. isto djelo. Okolnosti posla. potrebno je da roba bude „jasno idnetifikovana kao roba namijenjena za izvršenje ugovora obilje`avanjem na njoj. razli~itom od sjedišta prodavca. str. Navedeno rješenje je usvojeno iz prakti~nih razloga. Rizik prevoza do tog odre|enog mjesta snosi prodavac. mogu da uka`u da je rizik prešao na kupca u trenutku predaje robe vozaru koji je izdao transportne dokumente. Pravila za distancionu prodaju 162. 560-561.. 561 Caemmerer/Schlechtriem. Distanciona prodaja je ona kod koje se roba mora transportovati radi izvršenja ugovora. str. Da bi se posebna pravila o prelasku rizika u ovoj vrsti prodaje primijenila. Nicholas u Bianca-Bonell. dokumentima o prevozu. 490. Zadr`avanje dokumenata na osnovu kojih se mo`e raspolagati robom ne uti~e na rješenja o prelasku rizika (~lan 67. Zbog toga Konvencija sadr`i rezervno 558 Vilus dr Jelena. me|utim. isto djelo. stav 1 BK „rizik prelazi na kupca kada je roba predata prvom prevoziocu da je preveze kupcu u skladu sa ugovorom o prodaji. Nicholas u Bianca-Bonell. 167 . isto djelo. isto djelo str. str. 559 Caemmerer/Schlechtriem. roba mora biti predana nezavisnom prevozniku. budu}i da je kod navedene vrste prodaje teško utvrditi stvarno mjesto nastupanja štetnog doga|aja.

499-500. i tu ~injenicu nije saopštio kupcu. „Ako je. 563 Gabriel Henry. u trenutku zaklju~enja ugovora o prodaji prodavac znao ili morao znati da je roba izgubljena ili ošte}ena. isto djelo. 168 . dakle. str.pravilo. Nesavjestan prodavac se. pak. 211-212. Ovo jasno normativno rješenje u praksi nosi sa sobom brojne probleme562 budu}i da se primjenjuje naj~eš}e u situacijama u kojima posrednik organizuje prevoz i vrši prodaju robe koja se nalazi u tranzitu. str. rizik za takav gubitak ili ošte}enje snosi prodavac” (~lan 68 BK). isto djelo. ne mo`e pozivati na pravila o retroaktivnom prelasku rizika.563 562 Vidjeti Nicholas u Bianca-Bonell.

godine 55% svih pla}anja ameri~ke vlade napravljeno korištenjem EFT-a. i to me|u kompanijama. Electronic fund transfer. nastankom elektronskog prijenosa gotovine (engl. EFT danas ima više ina~ica.III ZAKLJU^IVANJE UGOVORA ELEKTRONSKIM PUTEM564 1. Obje ove tehnologije omogu}ile su znatno smanjenje koli~ine papira u upotrebi (npr. Elektronsko poslovanje ima korijene u sedamdesetim godinama. ~ekova. Kasnih sedamdesetih i ranih osamdesetih razvila su se i po~ela koristiti dva nova oblika elektornskog poslovanja. izme|u kompanija i njihovih kupaca ili u okviru samih kompanija. Sa stanovišta usluga elektronsko poslovanje je alat koji omogu}uje smanjenje troškova poslovanja uz istovremeno pove}anje kvalitete i brzine pru`anja usluga. dr Veljko Trivun. Sa poslovne perspektive to je primjena tehnologije u svrhu automatizacije poslovnih transakcija i poslovanja. 169 . Ono uklju~uje elektronsku trgovinu dobrima i uslugama. uklju~uju}i tu i pla}anje kreditnim karticama u maloprodaji.) i pove}anje automatizaci564 Kao autori ovog poglavlja pojavljuju se mr Vedad Siljadzic i prof. Elektronsko poslovanje mo`e se promatrati sa razli~itih aspekata. narud`bi itd. elektronska razmjena podataka (engl. EFT) koji se odvija izme|u banaka putem sigurnih privatnih mre`a. proizvoda i usluga. Sa stanovišta komunikacija elektronsko poslovanje predstavlja elektronsku isporuku informacija. U ve}em dijelu radi se o prilago|enoj i a`uriranoj magistarskoj tezi mr Vedada Silajd`i}a na temu: „Zaklju~ivanje ugovora putem elektronskih poruka i primjenom informaciono-komunikacionih tehnologija u pravima Evropske unije i Bosne i Hercegovine“. Elektronsko poslovanje je opšti koncept koji obuhva}a sve oblike poslovnih transakcija ili razmjene informacija koje se izvode korištenjem informacione i komunikacione tehnologije. Autori su se koristili i iskustvima ste~enim kroz rukovo|enje i u~estvovanje u projektu UNDP e-legislation. Email). Uvod 1. Electronic data Interchange. te elektronsko pla}anje korištenjem kompjuterskih i drugih komunikacijskih mre`a. Procjenjuje se da je 1995. EDI) i elektronska pošta (engl.

3. treba da omogu}i nesmetanu percepciju i nadgradnju svjetskih dostignu}a ne samo u oblasti IKT. i to putem sigurnih privatnih mre`a. Zna~aj e-legislative za Bosnu i Hercegovinu se ogleda u tome da ona slu`i kao preduslov razvoja i prevazila`enja zaostajanja kome je Bosna i Hercegovina (dalje: BiH). Radi se o re`imu poslovanja pod poznatijim nazivom paperless. U tome le`i njena propulzivna snaga i sinergi~nost. Ugovorno pravo je osnov svakog privrednog sistema. Pored ogromnih prednosti u elektronskom poslovanju postoji nekoliko barijera. Razvojna uloga e-legislative je višestruka. Prvi korak u obezbje|enju sigurnosti predstavlja veoma slo`eno pitanje adekvatne pravne regulative ili tako zvane e-legislative. u okviru Interneta. za ~ije }e otklanjanje biti potrebni veliki napori i dugi vremenski period. Omogu}eni su raznovrsni oblici relativno jeftinog poslovanja. Najve}i problem je sigurnost poslovanja na Internetu. Svaka prodaja robe ili usluga kao i prenos svojine su bazirani na ugovorima. Male firme su tako dobile mogu}nost korištenja elektronskog poslovanja na isti na~in kao i veliki privredni subjekti. zaštita podataka od neovlaštenog pristupa i promjena sadr`aja. nego i kreiranju informati~kog društva. To je izazov ugovaranja u novoj digitalnoj sferi razmjenom elektronskih poruka posredstvom IKT. zaštita kreditnih kartica prilikom kupovine putem mre`e i sl. E-legislativa ozna~ava normativno ure|enje specifi~nosti koje upotreba Informaciono komunikacionih tehnologija (dalje: IKT) prouzrokuje u pojedinim pravnim institutima i granama. bila izlo`ena. Devedesetih godina pojava World Wide Weba. kao i u upotrebi hardverskih i softverskih sredstava koji se koriste kod izjavljivanja volje za sklapanje ugovora (elektronske poruke. Ona. Elektronska razmjena podataka omogu}uje kompanijama slanje i primanje poslovnih dokumenata u standardizovanom elektronskom obliku. Tehnika zaklju~ivanja elektronskog ugovora postaje specifi~na naro~ito zbog medija u kojem se elektronski ugovor manifestuje (pojava Interneta). najprije. Ugovorno pravo koje je tradicionalno vezano za ugovore u pisanoj formi materijalizovane na papiru i li~no potpisane od ugovornih strana stavljeno je pred novi izazov. tj. elektronski pe~ati pravnih lica). elektronski potpisi. što zna~ajno unapre|uje poslovanje kompanija. U ovoj oblasti je posebno vidljiva zakonitost neprekidnog pove}anja slo`enosti i strogosti standarda elektronskog poslovanja. prvi je put omogu}ila jednostavan rad na mre`i i jeftino publiciranje i širenje informacija. Pravna regulativa primjene IKT ima izrazito povoljne efekte.je poslovanja. Drugi i konkretniji rezultat razvoja e-legislative treba da bude percepcija rješenja poznatih na svjetskom nivou i u 170 . sticajem istorijskih okolnosti. 2. na~ina pregovaranja.

kod zaklju~ivanja ugovora u elektronskom obliku.1. 2. Izvori prava vezani za zaklju~ivanje ugovora 4. Smanjenje rizika na najmanju mogu}u mjeru. Be~ka konvencija Ujedinjenih nacija o me|unarodnoj prodaji (dalje: Konvencija) je donesena 1980. kako u evropskom. tako i u ugovornom pravu BiH. Cilj je da se izvrši njihova sistematizacija i podjela na me|unarodne i doma}e. Globalni domet IKT i univerzalni karakter e-poslovanja. Tre}i. Zaklju~ivanje ugovora prema Be~koj konvenciji 5. godine. 2. Stupila je na snagu 1988. Krajnji cilj je da se uka`e na rješenja koja treba da omogu}e najsigurniji na~in zaklju~enja ugovora upotrebom IKT. Ova konvencija primjenjuje se na ugovore o prodaji robe 171 . ali ne najmanje va`an rezultat razvoja e-legislative bi}e ja~anje jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH. godine. Ugovor zaklju~en putem elektronskih poruka i primjenom IKT (dalje }e se koristiti izraz „elektronski ugovor“ koji se naj~eš}e koristi u uporednom pravu) ima sasvim posebnu tehniku zaklju~ivanja koja se razlikuje od tehnike standardnog zaklju~ivanja ugovora. Naravno. identifikaciju potpisnika i potvr|ivanje vjerodostojnosti potpisanog elektronskog zapisa u slu~aju spora. Izvori prava vezani za zaklju~ivanje ugovora mogu se podijeliti na razli~ite na~ine. da se kao poseban izvor ugovornog prava javljaju pravila u okviru evropskog komunitarnog prava. S obzirom na postojanje razlika izme|u ova dva na~ina zaklju~ivanja ugovora poseban predmet obrade }e biti izvori prava vezani za elektronsko zaklju~ivanje ugovora. kao npr.Evropskoj uniji (dalje: EU) posebno. je jedan od osnovnih ciljeva. Pored ekonomskih prednosti. Bez obzira na razlike koje postoje u pojedinim re`imima zaklju~ivanja ugovora cilj je da se uka`e na razlike koje egzistiraju izme|u „tradicionalnih“ oblika zaklju~ivanja ugovora i zaklju~ivanja ugovora upotrebom IKT. Najva`niji problemi elektronskog poslovanja odnose se na: tehniku zaklju~ivanja ugovora putem elektronskih poruka uz primjenu IKT. ovakav ishod ima i zna~ajne pozitivne politi~ke posljedice: ubrzano pribli`avanje ka EU i prijem u ~lanstvo WTO. Pore|enjem ova dva na~ina bi}e jasno povu~ene granice i utvr|ene razlike koje postoje izme|u njih. Kroz prikaz prijedloga BiH legislative u ovoj oblasti posebno }e se prezentovati rješenja koja namjeravaju da se u BiH legislativi implementiraju. Distrikta Br~ko mogu da u~ine izlišnim i skupim. postojanje entitetskih i drugih parcijalnih tr`išta. Navedeni problemi postoje u pravu EU i BiH.

„Pravo EEZ”. i to: kada su te dr`ave ugovornice ili kada je samo jedna dr`ava ~lanica Konvencije. novca. a naro~ito u oblasti privatnog prava. brodova i zrakoplova. hartija od vrijednosti. te elektri~ne energije.zaklju~ene izme|u strana koje imaju sjedište na teritorijama razli~itih dr`ava. stvaranje jedinstvenog sistema zaklju~ivanja ugovora koji mo`e da neutrališe razlike u nacionalnim pravima. 172 . „Pravo EEZ”. str. (2001). Northwestern Journal of enc. U skladu sa tim smatrali su da je njihov zadatak da komparativnom metodom otkriju podudarnosti i da nakon upore|ivanja iz zajedni~kog jezgra formulišu konkretne odredbe u Na~elima. a ako njih nema prema pravilima me|unarodnog privatnog prava. (2001). kao jedan od ciljeva i uskla|ivanje pravnih propisa u mjeri u kojoj je to potrebno za uspješno djelovanje zajedni~kog tr`išta. „The Interpretive Turn in International Sales Law”. 6. Zaklju~ivanje ugovora po Na~elima evropskog ugovornog prava (Landova na~ela) 8. a drugi sa sjedištem izvan EU. 2. Sarajevo. ^lanovi Komisije su u svom radu pošli od pretpostavke da izme|u nacionalnih prava dr`ava ~lanica postoje zna~ajne sli~nosti. Sve ovo je potanje izlo`eno u prethodnom poglavlju. prihvat i perfekcija ugovora. DiMatteo. a pravila me|unarodnog privatnog prava upu}uju na primjenu prava te dr`ave ugovornice.2. Unutar njih su ure|ena tri glavna instituta: ponuda. Be~ka konvencija dispozitivnim pravilima reguliše obaveznu fazu zaklju~ivanja ugovora. kao i u poslovanju subjekata od kojih je jedan sa sjedištem u EU.. bez obzira kom sistemu pripadaju. Rimskim Ugovorom o osnivanju Evropske ekonomske zajednice566 pred Zajednicu je postavljen.7-63. Osnovni ciljevi Konvencije su: integrisanje dva haška Jednoobrazna zakona u jedinstven akt. Pošto je ve}ina evropskih dr`ava potpisnica ove konvencije njena primjena je zna~ajna u EU za ugovore o prodaji izme|u subjekata sa sjedištima u razli~itim dr`avama ~lanicama EU. Pitanja koja nisu regulisana ovim odredbama rješavaju se najprije prema opštim principima Konvencije. str. prevazila`enje problema koji mogu nastati usljed toga što sukcesivnost ponude i prihvata nije nu`an uslov nastanka ugovora. 567 Vidjeti Hartley B. 566 Vidjeti Nevenko Misita.565 Ona se ne primjenjuje na ugovore o prodaji: robe za li~nu potrošnju. Magistrat. 7. Sarajevo.567 U tom cilju Komisija Evropske zajednice je podr`ala osnivanje posebne Komisije za evropsko ugovorno pravo poznate kao Landova komisija. 9-30. prevazila`enje razlika izme|u anglosaksonskih i kontinentalnih sistema u ovoj oblasti. 565 Vidjeti Larry A.

41-63.pravo koje }e primjenjivati sudovi na ugovore u okviru EU. godine). valjanost. str. Ona izra`avaju savremeno lex mercatoria ili soft law. i kao takva ona predstavljaju polaznu ta~ku za usvajanje jedinstvenog Evropskog gra|anskog zakonika. dalje. 569 Vidjeti Radovan D. Na~ela sadr`e devet djelova koji su naslovljeni kao: opšte odredbe. Ugovor je zaklju~en ako ugovorne strane imaju namjeru da se pravno obave`u i postignu dovoljnu saglasnost bez ikakvih daljih uslo568 Opširnije Irena Banov~anin. Udru`enje za pravo Evropske unije. Nastanak ugovora po Na~elima evropskog ugovornog prava 10. Njihova primjena se jedino preporu~uje. sadr`ina i dejstvo ugovora. . 173 . neizvršenje i pravna sredstva uopšte i posebna pravna sredstva zbog neizvršenja569. U njima se ne pravi razlika izme|u gra|anskih i trgovinskih ugovora kao ni na unutrašnje i me|unarodne ugovore. 2.izabrano pravo koje }e se primjenjivati na ugovore od strane i izme|u evropskih ugovornih strana. Na~ela se mogu primjenjivati na sve ugovore. Pravni fakultet u Kragujevcu. . Ona }e se primjeniti u slu~ajevima kada su se ugovorne strane sporazumjele da ih u~ine sastavnim djelom ugovora ili kada su se sporazumjele da }e ta na~ela biti mjerodavna za ugovor. Djelovi su podjeljeni u poglavlja.osnova za kasnije formulisanje jedinstvenog Evropskog zakona o privatnom pravu. Na~ela se. Beograd (2002). . mogu primjeniti i kad su ugovorne strane ugovorile da }e za ugovor biti mjerodavna „opšta pravna na~ela“. a ovi u ~lanove.2. . a neka ~ak i na rješenjima izvan evropskog pravnog kruga.osnova za budu}e kodifikacije gra|anskog prava u dr`avama ~lanicama. Kragujevac. nego i na stvaranje novih pravila.Rad komisije nije. 9. 29-57. tuma~enje. ni me|unarodnog. Nova pravila su bazirana na rješenjima iz prava evropskih dr`ava. „lex mercatoria“ i sl. (2001).1. Revija za Evropsko pravo. Svrha Na~ela je višestruka i mogu slu`iti kao: . „Na~ela Evropskog ugovornog prava i jugoslovensko pravo“.pravni vodi~ EU za pripremu sopstvenih zakona i drugih propisa. Rezultati rada prva dva saziva ove Komisije su Na~ela evropskog ugovornog prava. Vukadinovi}. me|utim. ni komunitarnog prava. nastanak ugovora. „Da li je Evropa spremna za zakonik evropskog prava”?. U tom pogledu Na~ela se primjenjuju kao opšta pravila ugovornog prava EU. str. bio baziran samo na konstatovanju postoje}ih sli~nosti568. na primjer na ameri~kom Jednoobraznom trgova~kom zakoniku ili na drugom izdanju Restatements of Contracts (sistematizovana zajedni~ka pravila zasnovana prvenstveno na sudskoj praksi a potom i na postoje}im propisima iz 1981. ovlaštenja agenata. Na~ela predstavljaju set pravila koja nemaju snagu ni nacionalnog.

samo ako je strana koja se na te uslove poziva preduzela razumne korake da o njima obavijesti drugu stranu u trenutku zaklju~enja ugovora ili prije toga.571 Ako klauzula stapanja nije bila predmet posebnih pregovora. str. Vukadinovi}. Ponuda predstavlja prijedlog ugovora ako je u~injena u namjeri da dovede do ugovora. Dovoljna saglasnost postoji. ukoliko ga druga strana prihvati i ako sadr`i 570 Ibid. obaveze i sporazumi postanu sastavni dio ugovora. (2001). On ne mora biti zaklju~en u pismenoj formi. 257-330. Me|utim.va. Pravni fakultet u Kragujevcu. 572 Vidjeti Radovan D. Postojanje ugovora mo`e se dokazivati svim dokaznim sredstvima.572 Obe}anje koje je u~injeno u namjeri da pravno obave`e obe}avaoca i bez prihvatanja ponude. ona samo stvara predpostavku da strane nisu imale namjeru da njihove prethodne izjave. 257-330. „Na~ela Evropskog ugovornog prava i jugoslovensko pravo“. Eventualne prethodne izjave. str. ugovor ne nastaje sve dok se ne postigne saglasnost o tom pitanju. a u kojoj se navodi da su svi uslovi ugovora obuhva}eni u tom pismenu (klauzula stapanja) sadr`i samo ono što je u tekstu izri~ito navedeno. Kragujevac. Pismeno zaklju~eni ugovor sa klauzulom koja je bila predmet posebnih pregovora. ukoliko jedna od ugovornih strana izjavi da ne}e zaklju~iti ugovor ukoliko se ne postigne saglasnost o odre|enom pitanju. str. Ugovorne strane mogu svojim kasnijim izjavama ili radnjama sebe lišiti prava da se pozovu na klauzulu stapanja ukoliko se druga strana razumno oslonila na te izjave. obaveze ili sporazumi koji nisu preto~eni u pismeno. ne ulaze u sastav ugovora. 11. niti postoje neki drugi zahtjevi u pogledu forme. Prethodne izjave ugovornih strana mogu se koristiti za tuma~enje ugovora.570 Namjera ugovorne strane da bude pravno vezana ugovorom utvr|uje se na osnovu izjava ili ponašanja te strane kao i smisla koje im druga strana razumno pridaje (objektivni princip tuma~enja). 257-330. Uslovi ugovora o kojima se nije pojedina~no pregovaralo mogu se ista}i u odnosu na drugu stranu koja za te uslove nije znala. Ugovorne strane ne mogu isklju~iti niti ograni~iti primjenu ove odredbe. 571 Ibid. 174 . odnosno radnje (~lan 2:105). obavezuje ga kao jednostrani pravni posao. uklju~uju}i i svjedoke (~lan 2:101). Ova odredba preuzeta je iz ameri~kog Jednoobraznog trgova~kog zakonika. Ne smatra se da je drugoj strani na odgovaraju}i na~in skrenuta pa`nja na uslove ako se isprava u kojoj je sadr`an ugovor samo poziva na te uslove. ako su ugovorne strane u dovoljnoj mjeri odredile uslove ugovora da bi se ugovor mogao izvršiti. ~ak i ako je druga strana potpisala ispravu.

str. Ova rješenja su identi~na ve} opšte prihva}enim stavovima Be~ke konvencije o me|unarodnoj prodaji i UNIDROIT na~ela. Ponuda prestaje da va`i kada odbijanje ponude bude dostavljeno ponudiocu. ili izlaganjem robe.573 12. smatra se kao ponuda za prodaju ili isporuku po toj cijeni. U slu~aju ponude konkludentnim radnjama opoziv je mogu} prije momenta u kome se smatra da je ugovor zaklju~en. ponu|eni mo`e prihvatiti ponudu izvršenjem neke radnje bez slanja obavještenja. Nastanak ugovora ne vezuju se za postojanje kauze. Prijedlog da se isporu~e robe ili usluge po odre|enoj cijeni u~injen u javnom oglasu ili katalogu. Ako je ponu|eni na vrijeme 573 Ibid. odnosno odre|enim licima ili javnosti. ukoliko to ne proizilazi iz prakse ugovornih stranaka ili iz obi~aja. 175 . ^utanje ili ne~injenje ponu|enog samo po sebi ne zna~i prihvatanje ponude. Smatra se da je ugovor zaklju~en kada prihvat bude dostavljen ponudiocu. Prihvatanje ponude se sastoji od bilo koje izjave ili radnje ponu|enog kojom se izra`ava pristanak na ponudu. U slu~aju prihvatanja koje se sastoji u nekoj radnji. prakse koju su ugovornice me|u sobom uspostavile ili obi~aja. U slu~aju neblagovremenosti ako je ponu|eni zakasnio svojom krivicom ponudilac ima mogu}nost da i takav prihvat dozvoli. u skoro svim pravnim školama. sve dok se zalihe robe ne iscrpe. ugovor je zaklju~en kada obavještenje o toj radnji bude dostavljeno ponudiocu ili ako na osnovu ponude. odnosno ponude u~injene u javnom oglasu ili katalogu. Opozivanje ponude je identi~no rješeno kao kod Be~ke konvencije. ali on mora o tome bez odlaganja da obavijesti ponu|enog. Potiskivanje zna~aja kauze predstavlja savremenu tendenciju u globalizaciji privatnog prava i prihva}ena je i u UNIDROIT na~elima. Ponuda se mo`e uputiti odre|enom licu. Ova odredba predstavlja posebno rješenje Na~ela koja na sasvim druga~iji na~in rješava pitanje ponude reklamiranjem. Za odre|ivanje vremena zaklju~enja ugovora prihva}ena je teorija prijema. Slijede}a karakteristika Na~ela je da u pogledu opoziva ponude prihvata riješenje iz anglosaksonskog prava prema kome ponuda mo`e biti opozvana ako opoziv stigne ponu|enom prije nego što je on otposlao svoj prihvat. a u slu~aju da takvog roka nema onda u razumnom vremenu. ili izlaganjem robe. 27. Do sada je ponuda javnosti.dovoljno odre|ene uslove da ugovor nastane ~inom prihvata. Tada se smatra da je ugovor zaklju~en u momentu kada ponu|eni otpo~ne preduzimanje radnje. Da bi prihvat proizveo dejstvo on mora biti u~injen i dostavljen u roku koji je ponudioc odredio. predstavljalo poziv da se u~ini ponuda. odnosno dok isporu~ilac mo`e da pru`a navedene usluge.

poslao svoj prihvat i ako nije kriv za njegovo prispje}e sa zadocnjenjem postoji predpostavka o blagovremenosti prihvata.ponudilac je bez odlaganja usmeno ili pismeno obavjesti ponu|enog da ne prihvata nebitne izmjene elemenata ponude. kada ti uslovi suštinski mjenjaju uslove ugovora ili kad primalac bez odlaganja stavi prigovor na te uslove. Budu li profesionalni trgovci zaklju~ili ugovor koji nisu sastavili u vidu kona~ne isprave. Vukadinovi}. osim u tome što se svaka od ugovornih strana poziva na druga~ije opšte uslove poslovanja smatra se da je ugovor zaklju~en. 176 . predstavljaju rješenja specijalno izra|ena za potrebe me|unarodnih trgovinskih transakcija. Dopunski ili razli~iti uslovi koji suštinski ne mjenjaju ponudu ne mijenjaju karakter izjave o prihvatu. ne smije da odstupa od bitnih elemenata ponude. posljednji posjet 12. str. Kragujevac. ograni~enja ili druge izmjene je odbijanje ponude i predstavlja kontraponudu“. ti uslovi }e se smatrati sastavnim dijelom ugovora. Na~ela evropskog ugovornog prava prihvataju elasti~no i komerecijalizovano rješenje moderne teorije: „odgovor na ponudu koji ukazuje na prihvatanje. Ako su ugovorne stranke postigle saglasnost.com. Zaklju~ivanje ugovora po UNIDROIT principima 13.u ponudi je izri~ito navedeno da se mo`e prihvatiti samo pod uslovima koji su u njoj navedeni. Uslov urednosti prihvata je podudarnost njegovog sadr`aja sa ponudom. ali koje sadr`i dodatne ili razli~ite uslove.3. 575 Vidjeti http://www. . 2.03.2005.ponu|eni je uslovio svoje prihvatanje prijemom obavještenja od ponudica da je saglasan sa dodatnim ili razli~itim uslovima. UNIDROIT principi slu`e kao opšta pravila za me|unarodne trgovinske ugovore.575 Ona se primjenjuju u slu~ajevima kada su se ugovorne strane sporazumjele da ih u~ine 574 Vidjeti Radovan D. UNIDROIT principi me|unarodnih trgovinskih ugovora. dakle. Oni imaju za cilj da uspostave set pravnih pravila koja }e omogu}iti pravi~nost i sigurnost u me|unarodnim transakcijama.574 Prihvat. Izjava koja bitno ne mijenja uslove ponude ipak ne}e biti prihvat u nekim taksativno odre|enim slu~ajevima: . (2001). „Na~ela Evropskog ugovornog prava i jugoslovensko pravo“. pa jedan od njih bez odlaganja pošalje pismeno koje treba da bude potvrda ugovora. izuzev ako je jedna ugovorna strana unaprijed izjavila da se ne}e smatrati obavezanom ugovorom ili ako bez odlaganja obavjesti drugu ugovornu stranu da se ne smatra obavezanom ugovorom.law. a ponudilac ne dostavi takvo obavještenje u odre|enom ili razumnom roku. Pravni fakultet u Kragujevcu. izuzev u slu~aju. 257-330. . Ona ne djeluje ako ponudilac bez odlaganja obavijesti ponu|enog o tome da smatra da se ponuda ugasila. a koji sadr`i dodatke.

što se odre|uje prema okolnostima posla. Ponuda se smatra odbijenom kada odbijanje ponude bude dostavljeno ponudiocu. .ugovor se mo`e dokazivati svim sredstvima. uklju~uju}i i svjedocima. „lex mercatoria“ i sl.). ona moraju odgovarati brzini sredstava koje je koristio ponudilac. posljednji posjet 12.03. . U praksi ovo zna~i 576 Vidjeti http://www. .ja~anje zna~aja poslovne prakse izme|u ugovornih stranaka. Osnovne karakteristike ovih principa su: . prihvat. . prihvat mora sti}i u tom roku.). ili u situacijama u kojima nije izri~ito izabrano mjerodavne pravo ili sistem pravnih pravila.sastavnim djelom ugovora ili kad su stranke predvidjele da }e za ugovor biti mjerodavna „opšta pravna na~ela“. Za pisani prihvat postoje dva alternativna rješenja.7.).6. Ukoliko je ponudilac izri~ito ili opisno odredio rok do kad se smatra vezanim ponudom. izuzev ako okolnosti slu~aja ukazuju druga~ije.576 Opoziv ponude nije mogu} ako je u ponudi nazna~eno da je neopoziva ili ako je ponu|eni razumno vjerovao da je ponuda neopoziva i ponašao se u skladu s tim.2. Prihvat je izjava ili drugo ponašanje ponu|enog koje ukazuje na saglasnost s ponudom (~lan 2. a u slu~aju da takvog roka nema onda u razumnom vremenu (~lan 2.law.generalno je prihva}en princip prijema u svim vidovima komunikacije izme|u stranaka (ponuda. prihvat mora biti dostavljen ponudiocu u razumnom roku.za valjanost ugovora nije predvi|ena posebna forma. Da bi prihvat proizveo dejstvo on mora biti u~injen i dostavljen u roku koji je ponudioc odredio. 177 . Na usmene ponude prihvat se mora dati odmah.1.). U pogledu opoziva ponude prihva}eno je riješenje iz anglosaksonskog prava prema kome ponuda mo`e biti opozvana ako opoziv stigne ponu|enom prije nego što je on otposlao svoj prihvat ili u slu~aju konkludentnih radnji. .autonomija ugovornih stranaka. prije momenta kada se smatra da je ugovor zaklju~en.).2005. Ne bude li u ponudi odre|en rok prihvata.com. obavještenja itd. Ovo rješenje je tako|er preuzeto iz anglosaksonskog sistema. Ako sredstva otposlanja prihvata nisu odre|ena ponudom.prijedlog za zaklju~enje ugovora predstavlja ponudu ukoliko sadr`i sve bitne elemente i ukazuje na namjeru da se pravno obave`e ako druga strana prihvati te uslove ( ~lan 2.ugovor se smatra zaklju~enim prihvatom ponude ili konkludentnim radnjama koje ukazuju na prihvat ponu|enog (~lan 2. 14. Suština principa koji se ti~u zaklju~ivanja ugovora su sljede}e: .

ti uslovi }e se u principu smatrati sastavnim dijelom ugovora. 15. Dopunski ili razli~iti uslovi. osim u tome što se svaka od ugovornih strana poziva na druga~ije opšte uslove poslovanja smatra se da je ugovor zaklju~en. osim ako je 178 . Izuzeci postoje kada uslovi iz pisane potvrde suštinski mjenjaju uslove ugovora ili kad primalac bez odlaganja stavi prigovor na te uslove (~lan 2.). Tada on mora bez odlaganja da obavijesti ponu|enog. obaveze i sporazumi postanu sastavni dio ugovora. Ponudilac je mo`e staviti van snage tako što }e bez odlaganja da obavijesti ponu|enog o tome da smatra da se ponuda ugasila (~lan 2. predstavlja samo osnov za pretpostavku da strane nisu imale namjeru da njihove prethodne izjave.12. Prihvat koji sadr`i dodatke. a jedan stranka bez odlaganja pošalje pismenu potvrdu ugovora koja sadr`i dodatne ili razli~ite uslove. Klauzula stapanja koja nije bila predmet posebnih pregovora.8.).11. obaveze ili sporazumi koji nisu preto~eni u pismeno. ograni~enja ili druge izmjene je odbijanje ponude i predstavlja kontraponudu (~lan 2. Bude li u toku pregovara jedna od strana insistirala da se ugovor ne}e smatrati zaklju~enim sve dok se ne postigne saglasnost o specifi~nim stvarima ili u specijalnoj formi.da ponu|eni mora prihvat poslati istim ili br`im sredstvom. Ako je ugovor ve} zaklju~en.). ne ulaze u sastav ugovora. dakle.). ugovor se smatra zaklju~enim sa sadr`ajem koji je naveden u prihvatu (~lan 2. Kada ugovor zaklju~en u pismenoj formi sadr`i klauzulu koja je bila predmet posebnih pregovora. Zadocnjeli prihvat uzrokovan krivicom ponu|enog je riješen na na~in da se mo`e smatrati kao blagovremen ako ponudilac takav prihvat dozvoli. Ako je ponu|eni na vrijeme poslao svoj prihvat i ako nije kriv za njegovo prispje}e sa zadocnjenjem postoji pretpostavka o blagovremenosti prihvata. Rok za prihvat usmenih ponuda ili ponuda u~injenih neposrednim sredstvima saopštavanja te~e od trenutka kada ponuda stigne ponu|enom. smatra}e se da ugovor nije zaklju~en dok se takva saglasnost ne postigne (~lan 2. Prihvat.11.). Vrijeme za prihvat telegramski upu}enih ponuda po~inje od trenutka u kome je telegram predat na odašiljanje.9. Ukoliko ponudilac bez odlaganja usmeno ili pismeno ne obavijesti ponu|enog da ne prihvata izmjene elemenata ponude sadr`ane u prihvatu. koji suštinski ne mjenjaju ponudu. a ako njega nema onda od datuma na koverti (~lan 2. ne smije da odstupa od bitnih elemenata ponude.13.). ne mijenjaju njen karakter prihvata. a u kojoj se navodi da su svi uslovi ugovora obuhva}eni u tom pismenu (klauzula stapanja). Ako su ugovorne stranke postigle saglasnost. eventualne prethodne izjave. Odr`avanje rokova koji se odnose na prihvat zavisi od odre|ivanja trenutka u kome oni po~inju te}i. Sli~no je i kod ponuda podnesenih pismom: rok te~e od datuma na pismu.

dovodi u zna~ajno nejednak polo`aj u pogledu prava i obaveza ili . Narodne novine Zagreb (2002). 179 .03. Opšti uslovi formularnih ugovora dopunjuju posebne pogodbe utvr|ene me|u strankama i po pravilu obavezuju kao i ove. te dobrim poslovnim obi~ajima. “Cyberspace Law“. “Izazovi elektroni~kog poslovanja“.4. Nisu punova`ne ni klauzule formularnih ugovora koje ugovornog partnera odre|iva~a znatnije ošte}uju. Ugovorne strane mogu za odre|enu vrstu pravnih poslova unaprijed dogovoriti va`enje odre|enih opštih uslova formularnih ugovora. 373-431. Odredbe u opštim uslovima formularnih ugovora koje su prema okolnostima. Opšti uslovi formularnih ugovora postaju sastavni dio nekog ugovora samo onda ako odre|iva~ prilikom zaklju~ivanja ugovora: drugu ugovornu stranu izri~ito uputi ili. Oxford University Press (2002). “The Internet and E-Commerce Legal Handbook“. Smatra se da znatnije ošte}enje postoji ako neka odredba opštih uslova ugovornog partnera odre|iva~a: .22. 579 Vidjeti http://www. obezbijedi mogu}nost drugoj ugovornoj strani da se na prihvatljiv na~in upozna sa njihovim sadr`ajem i ako je druga ugovorna strana saglasna sa njihovom primjenom. bilo da su sadr`ani u ispravi ugovora.com. bilo da se na njih ugovor poziva. tako neobi~ne da ugovorni partner odre|iva~a sa njima ne mora ra~unati. 33. Prima Lifestyles (2001). 578 Vidjeti @eljko Panian. kao i Yee Fen Lim.). 17. a posebno prema vanjskom izgledu ugovora. uz poštovanje gore navedenih zahtjeva. suprotno na~elima savjesnosti i poštenja. 2.tako ograni~ava bitna prava i obaveze koje proizilaze iz prirode ugov577 Opširnije Scott W.law. str.jedna ugovorna strana unaprijed izjavila da se ne}e smatrati obavezanom ugovorom ili ako bez odlaganja obavjesti drugu ugovornu stranu da se ne smatra obavezanom ugovorom (~lan 2. U slu~aju neslaganja opštih uslova i posebnih pogodbi va`e posebne pogodbe. posljednji posjet 12. ne postaju sastavni dio ugovora.578 Zbog toga }e se ukratko izlo`iti opšti uslove formularnih ugovora. str.579 Opšti uslovi formularnih ugovora su svi uslovi ugovora unaprijed formulisani za ve}i broj ugovora koje jedna ugovorna strana (odre|iva~) postavlja drugoj ugovornoj strani kod zaklju~ivanja ugovora. Ugovori koji se zaklju~uju putem elektronskih poruka577 i primjenom IKT se naj~eš}e sklapaju u re`imu formularnih ugovora.2005. Op{ti uslovi formularnih ugovora 16. Pink.stavlja u situaciju koja znatnije odstupa od njegovog opravdanog o~ekivanja ili . ako je izri~ita uputa zbog na~ina zaklju~ivanja ugovora mogu}a samo uz nesrazmjerne poteško}e. vidljivim oglašavanjem na mjestu zaklju~ivanja ugovora uputi na njih.

ako je ugovornom partneru odobren primjereni rok za davanje izri~ite izjave i ako se odre|iva~ obavezuje da ugovornog partnera kod po~etka roka uputi na predvi|eni zna~aj njegovog ponašanja. . .predvi|a da izjava odre|iva~a od posebnog zna~aja va`i kao da ju je druga ugovorna strana primila. koje ugovornom partneru odre|iva~a pripada po pravilima o istovremenom ispunjenju obaveza. .predvi|a da sebe bez stvarno opravdanog i u ugovoru navedenog razloga oslobodi od obaveze izvršenja.ugovara paušalni iznos naknade štete ili naknade umanjene vrijednosti.za slu~aj neprimanja ili zadocnjelog primanja ~inidbe.sebe osloba|a zakonske obaveze da drugu ugovornu stranu opomene ili da rok za ispunjenje ~inidbe.oduzima ugovornom partneru ovlaštenje da izvrši prebijanje sa vremenski neograni~enim ili pravosna`no utvr|enim potra`ivanjem. U opštim uslovima formularnih ugovora nisu punova`ne odredbe kojima odre|iva~: . .predvi|a pove}anje nov~ane naknade za robe ili ~inidbe koje su trebale biti isporu~ene ili ispunjene u roku od ~etiri mjeseca nakon zaklju~enja ugovora. ako paušalni iznos prelazi štetu koja se u propisanim slu~ajevima i prema uobi~ajenom toku stvari mo`e o~ekivati ili prelazi umanjenje vrijednosti koje uobi~ajeno nastaje.utvr|uje da izjava ugovornog partnera odre|iva~a kod preduzimanja ili propuštanja odre|ene radnje va`i kao da je od njega data ili kao da nije data. .mo`e zahtijevati neprimjereno visoku naknadu za korištenje ili upotrebu neke stvari ili nekog prava ili za izvršene ~inidbe ili mo`e zahtijevati neprimjereno visoku naknadu za izdatke u slu~aju da druga ugovorna strana odustane od ugovora ili otka`e ugovor.isklju~uje ili ograni~ava pravo odbijanja ~inidbe ili pravo zadr`avanja.predvi|a da obe}anu ~inidbu mo`e izmijeniti ili od nje odstupiti isklju~ivo uzimaju}i u obzir svoj interes. . pridr`ava pravo na neprimjereno dug ili nedovoljno odre|en dodatni rok za ~inidbu na koju je obavezan. osim. . . . . ili drugoj ugovornoj strani onemogu}ava dokaz o tome da šteta ili umanjenje vrijednosti uopšte nisu ni nastali ili da su znatno manji od paušala. 180 . .ora da je ugro`eno postizanje svrhe ugovora.odstupaju}i od pravnih propisa.zadr`ava pravo da se oslobodi obaveze na ispunjenje ugovora kod nemogu}nosti raspolaganja ~inidbom. . bez obaveze da bez odlaganja informiše ugovornog partnera o nemogu}nosti raspolaganja i da nadoknadi protu~inidbe ugovornog partnera bez odlaganja. .pridr`ava pravo na neprimjereno duge ili nedovoljno odre|ene rokove za prihvatanje ili odbijanje neke ponude ili obavljanja neke ~inidbe.

ili u slu~aju zastupanja bez punomo}i nametne odgovornost koja prelazi odgovornost propisanu ovim zakonom za takav slu~aj. .isklju~uje ili ograni~ava obaveza odre|iva~a da snosi potrebne troškove naknadnog ispunjenja .isklju~uje pravo druge ugovorne strane da zahtijeva naknadu štete zbog neispunjenja cijelog ugovora ili da raskine cjelokupni ugovor. bez posebne izri~ite izjave koja je na to usmjerena.uslovljava naknadno ispunjenje .otklanjenje nedostataka. . . a naro~ito na taj na~in što nametne odgovornost za okolnosti za koje po zakonu odgovara odre|iva~.stipuliše da su izjave koje se imaju dati odre|iva~u ili nekom tre}em vezane za stro`iju formu od pismene ili od zakonom propisane za posebne slu~ajeve. . nesrazmjernog nedostacima. .otklanjanje nedostataka prethodnom isplatom cjelokupne ugovorene cijene ili njenog ve}eg dijela. .kojom odre|iva~ zastupniku druge ugovorne strane nametne vlastitu odgovornost ili obavezu preuzimanja posljedica.ugovorni odnos koji drugu stranu vezuje pre}utno produ`ava za više od godinu dana. .predvidi da neko tre}i umjesto odre|iva~a mo`e preuzeti prava i obaveze iz kupoprodajnih ugovora ili ugovora o djelu.mijenja obavezu dokazivanja na štetu druge ugovorne strane. . . . .kod nekog ugovornog odnosa. u slu~aju da je odre|iva~ djelimi~no odgovoran za povredu ugovorne obaveze.otklanjanja nedostataka. te name}e pretpostavku da je druga ugovorna strana potvrdila postojanje odre|enih ~injenica i bez njene izri~ite izjave.od ugovora o isporukama novoproizvedenih stvari i ~inidbi svoju odgovornost za nedostatke u cjelini ili djelimi~no isklju~uje. Ako opšti uslovi nisu potpuno ili djelimi~no postali sastavni dio ugovo181 . odnosno ograni~ava prethodnim upu}ivanjem da se prava prema tre}im licima (proizvo|a~ima dijelova) ostvare sudskim putem.na teret druge ugovorne strane odredi otkazni rok du`i od tri mjeseca prije isteka ranije dogovorenog ili pre}utno produ`enog trajanja ugovora. .skrati rok za stavljanje prigovora zbog nedostataka stvari ili za prava na raskid ugovora odnosno smanjenja obaveze na rok kra}i od jedne godine. odredi da ugovor vezuje drugu stranu du`e od dvije godine. koji ima za predmet redovnu isporuku roba ili redovno obavljanje usluga ili proizvodnih ~inidbi od strane odre|iva~a.drugoj ugovornoj strani ne prizna pravo da raskine ugovor. ako ugovorom nije izri~ito druga~ije predvi|eno.u slu~aju skrivljene povrede ugovorne obaveze odre|iva~a isklju~uje ili ograni~ava pravo druge ugovorne strane da raskine ugovor ili da zahtijeva naknadu štete zbog neispunjenja ugovora. osim ako je u toj odredbi tre}i naveden po imenu. . ako djelimi~no ispunjenje ugovora za nju ne predstavlja nikakav interes. .ograni~ava zahtjeve protiv sebe samo na naknadno ispunjenje ..

Ovim je prihva}en princip autonomije volje. 131. Norstedts Juridik. kao npr. 2. Pregovori ne obavezuju. Norstedts Juridik. Zakon o obligacionim odnosima (dalje: Zakon) je kao polazno na~elo prihvatio sistem jedinstvenog ure|ivanja pojedinih odnosa izme|u fizi~kih i pravnih lica. ugovor u preostalom dijelu ostaje punova`an. str. Ponuda predstavlja jednostranu izjavu volje koja obavezuje samo ponudioca da ostane pri ponudi u periodu vremena koji je sam odredio. Malik Had`iomerovi}. 582 Zakon o obligacionim obnosima FBiH („Slu`bene novine RBiH”. Ugovor je zaklju~en kada su se ugovorne strane saglasile o bitnim sastojcima ugovora (~lan 26 Zakona).5. sa izuzetkom da se kod privrednih odnosa pojedina pitanja mogu urediti i na druga~iji na~in. Ugovor predstavlja rezultat saglasnosti izjava volja koja proizvodi odgovaraju}e pravno i ekonomsko dejstvo. broj 2/92). odnosno slobode ugovaranja i ona trpi jedino ograni~enja upravljena na zaštitu „javnog poretka“. 182 . Iz ovog razloga postoji odgovornost za naknadu štete zbog vo|enje pregovora bez namjere da se zaklju~i ugovor ili odustajanja od pregovora bez opravdanog razoga. nu`ne faze u postupku zaklju~ivanja ugovora. Zaklju~ivanje ugovora po Zakonu o obligacionim odnosima u Federaciji BiH i Republici Srpskoj 18. i svaka ih strana mo`e prekinuti kada to `eli.582 Zaklju~ivanju ugovora obi~no prethode neke predradnje. Ugovor ne}e opstati ni kao djelimi~no punova`an ako bi to znatno ote`avalo polo`aj jedne od ugovornih strana ili se ne bi mogla ostvariti svrha ugovora. Ponuda je prijedlog za zaklju~enje ugovora u~injen 580 Dubravka Alagi}. negativnom ugovornom interesu. 581 Dubravka Alagi}. 150.” Zakoni Bosne i Hercegovine”. 19. Tadija Bublovi}. Zakon je u ~lanu 30 predvidio da se ugovara~i u ovoj fazi zaklju~ivanja ugovora ponašaju u skladu sa na~elima savjesnosti i poštenja.ra ili su nepunova`ni. Iste norme se va`e i za fizi~ka i za pravna lica. str. (1999). Radi se o tzv.” Zakoni Bosne i Hercegovine”. nadalje su citirana i parafrazirana zajedno.581 Pošto su rješenja entitetskih Zakona o obligacionim odnosima u pogledu zaklju~ivanja ugovora ista. pregovori koji su neobavezna faza ugovaranja. Zabranjeno je svo|enje neke nepunova`ne odredbe opštih uslova na njen preostali dopušteni sadr`aj (isklju~enje redukcije kojom se zadr`ava va`enje).580 Bitno obilje`je odredbi Zakona je i njihova dispozitivnost što zna~i da se primjenjuju ukoliko voljom ugovornih stranaka nije šta druga~ije utana~eno. Ponuda i prihvat ponude predstavljaju tzv. kao i poštivanje osnovnog principa ugovornog prava pacta sut servanda. Tadija Bublovi}. to pravilo trpi odre|eno ograni~enje. Malik Had`iomerovi}. Ipak. (1999).

Brussels. 587 Vidjeti Legal Barriers in E-business. Ovo predstavlja specifi~nost rješenja Zakona jer u svim ostalim analiziranim izvorima ponuda u~injena neodre|enom broju lica smatra}e se pozivom da se u~ini ponuda. Izvori prava relevantni za zaklju~ivanje ugovora elektronskim porukama. (1999). Mjesto zaklju~enja ugovora je sjedište. Malik Had`iomerovi}. 5-56. po dispozitivnim pravilima iz Zakona. veliki broj me|unarodnih organizacija je po~eo da regulatorno djeluje u ovome domenu. uzima se momenat prijema izjave ponu|enog da prihvata ponudu (teorija prihvata ponude). Vrijeme i mjesto zaklju~enja ugovora je definisano ~lanom 31 Zakona. E-potpisi. Prihvat ponude teko|er predstavlja izjavu volje ponu|enog da u svemu prihvata ponudu. 183 . 22-130. „Elektronsko trgova~ko pravo“. str. 584 Ibid.588 Najva`niji predmet normiranju su: komercijalni dokumenti. U pogledu vremena zaklju~enja ugovora. E-ugovori. str. odnosno upotrebom IKT 21. (2000). 586 Opširnije @eljko Panian. Beograd. 585 Dubravka Alagi}. 588 Vidjeti Jelena Vilus. koji sadr`i bitne sastojke ugovora ~ijem je zaklju~enju namijenjen ukoliko drug~ije ne proizilazi iz okolnosti slu~aja ili obi~aja. uzima mjesto otposlanja ponude. me|u njima i nepostojanje adekvatne pravne regulative. E-ra~uni. E-bankarstvo.584 Zna~aj kontraponude je u tome što se kao mjesto zaklju~enja ugovora. Kako se radi o globaloj trgovini koja ne poznaje granice. 3. „Zakoni Bosne i Hercegovine”. Izmjena bitnih uslova u ponudi od strane ponu|enog predstavlja kontraponudu i on se tada nalazi u ulozi ponudioca. Narodne novine Zagreb (2002). „Izazovi elektroni~kog poslovanja“. E-pla}anje. Zakon je u principu stao na stajalište da zaklju~ivanje ugovora ne podlje`e nikakvoj formi osim ako Zakon nije za pojedine ugovore druga~ije odredio (npr. a ponudilac u ulozi ponu|enog (~lan 41 Zakona). odmah su uo~ene brojne barijere. odnosno prebivalište ponudioca u trenutku kad je u~inio ponudu.odre|enom licu. 152. str. Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN. Commission Staff Working Paper.586 Da bi se otklonile pravne prepreke587 i ubrzao razvoj elektronskog poslovanja. Norstedts Juridik. Tadija Bublovi}. 20. (2004). ugovor o prometu nekretnina podlije`e pismenoj formi i ovjeri potpisa kod nadle`nog suda)585 ili ako same stranke nisu odredile posebnu formu. Elektronsko poslovanje posljednjih godina uzima izuzetno veliki zamah. koje sadr`i sve bitne sastojke ugovora tako da bi se njegovim prihvatanjem mogao zaklju~iti ugovor (~lan 32 Zakona).583 Zakon poznaje i opštu ponudu koja je definisana kao prijedlog za zaklju~enje ugovora u~injen neodre|enom broju lica. Naravno da ovim nisu obuhva}eni svi pojavni 583 Ibid.

Legal Infrastructure of Information Society“. pla}anje putem kreditnih kartica usluga i roba. Legal Infrastructure of Information Society“. Najva`niji propisi vezani za elektronsku trgovinu na me|unarodnom i regionalnom planu su:589 Model zakona Uncitral-a o elektronskoj trgovini. 3. Od me|unarodnih organizacija koje djeluju u ovome domenu moraju se spomenuti naro~ito: Komisija UN za me|unarodno trgovinsko pravo (UNCITRAL). Model zakona Uncitral-a o me|unarodnom prenosu sredstava. kao i UNDP ICT. Komisija je usmjerila svoje aktivnosti i u druge oblasti od kojih je u kontekstu ovog rada svakako najinteresantnija unifikacija pravnih pravila u oblasti elektronske trgovine.uncitral. Pravila Me|unarodne trgovinske komore o standby akreditivima i Model zakona Uncitral-a o elektronskim potpisima.1. Me|unarodni pomorski komitet (CMI). 591 Jelena Vilus. Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN. Svaka od pobrojanih kategorija u sebi nosi posebnu sistematiku i podjelu prema pojedinim specifi~nim vrstama pojedinih poslova.Forum.org. „Infrastructure of An Information Society.1.oblici elektronskog biznisa. godine. pla}anje korporativnim karticma od strane ovlaštenih lica u privrednim društvima. „Elektronsko trgova~ko pravo“. me|unarodni prevoz i me|unarodna arbitra`a. Conference material. posljednji posjet 23. str. 3.Evropska Unija. (2003).1. Evropski kodeks ponašanja u oblasti elektronskih pla}anja.590 Pored ovih. 7-45. od prije desetak godina. Ekonomska komisija za Evropu– RG. pla}anje otvaranjem bankarske garancije itd. UNCITRAL je osnovan Rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija broj 2205 (XXI) 1966.4 (CEFACT) i Evropska ekonomska zajednica. 184 .03. (2003) „Infrastructure of An Information Society. Beograd. Op{te karakteristike rada me|unarodnih organizacija i njihove regulative elektronske trgovine 22. Pravila Me|unarodnog pomorskog komiteta za elektronske konosmane. Conference material.591 Najzna~ajniji dokumenti kojima je to u~injeno su: Pravni vodi~ o elektronskom preno589 UNDP ICT. 7-45.2005. 590 Vidjeti http://www. Direktiva EU o odre|enim pravnim aspektima elektronske trgovine na unutrašnjem tr`ištu. Me|unarodna trgovinska komora (ICC). Direktiva Evropskog parlamenta i Savjeta o okviru zajednice o elektronskim potpisima. Komisija UN za me|unarodno trgovinsko pravo (UNCITRAL) 23. (2000). Sarajevo. Sarajevo. Glavne oblasti rada UNCITRAL-a su: me|unarodna prodaja robe. pla}anje izme|u gra|ana. Oblast E-pla}anja mo`emo razdvojiti na: pla}anje izme|u privrednih subjekata u zatvorenim bankarskim sistemima. me|unarodni instrumenti pla}anja. str. pla}anje dokumentiranim akreditivom.Forum.

ili u ~ije ime se smatra da je. telegram.org. godine i on bi trebalo da poslu`i nacionalnim zakonodavcima prilikom izrade propisa kojima bi se regulisala materija zaklju~ivanja ugovora koriš}enjem elektronske tehnologije. opti~kim ili sli~nim na~inom i obuhvata. Pravni vodi~ je objavljen kao posebna publikacija UNCITRAL-a 1987.594 ^lanom 1 je istaknuto da se ovaj Zakon primjenjuje na sve informacije u obliku poruke koja se koristi u kontekstu trgova~kih aktivnosti. slanje.„Informacioni sistem” je sistem za generisanje. .org. Pravni vodi~ o elektronskom prenosu sredstava 24.org.2005. Tako zna~enje pojedinih izraza izgleda: . poruka generisana prije nego što je eventualno sa~uvana.„Adresat poruke“ je lice koje nalogodavac smatra da je primalac poruke. godine.1.1. 593 Vidjeti UNCITRAL Model Law on Electronic Signatures Wth Guide to Enactment 2001. Model zakona UNCITRAL-a o elektronskoj trgovini 25.03.2. ali se ne ograni~ava na elektronsku razmjenu podataka (EDI). www. primljena ili sa~uvana elektronskim. 592 Vidjeti UNCITRAL Model Law on Electronic Signatures With Guide to Enactment 2001. 594 Vidjeti http://www. prevarama.1. .„Posrednik” u odnosu na konkretnu poruku je lice koje za ra~un drugog lica šalje. odnosno šifriranih.1. ali ne obuhvata lice koje je djelovalo kao posrednik u odnosu na tu poruku. posljednji posjet 23.uncitral. Model zakona o elekronskoj trgovini593 Komisija je usvojila 1996. greškama. poslata. 185 . www. .„Elektronska razmjena podataka“ (EDI) ozna~ava elektronski prenos informacije od ra~unara do ra~unara koriš}enjem ugovornog standarda kojim je informacija struktuirana. . .1. struktuiranih kodova (UN/EDIFACT standarda). sporazum o prenosu sredstava i uputstvo o prenosu. 3. kona~nosti prenosa sredstava i pravna pitanja koja se javljaju u vezi sa prenosom.„Nalogodavac poruke“ je lice ~ija je. ^lan 2 je posve}en definicijama pojmova svojstvenih elektronskoj trgovini koje Model zakona koristi“. teleks ili faks.592 3.„Poruka“ ozna~ava informaciju koja je generisana. ~uvanje ili drugu obradu poruka. prima i ~uva tu poruku ili obezbje|uje druge usluge u odnosu na tu poruku. elektronsku poštu. primanje. nepravilnom rukovanju i postupanju po uputstvima o prenosu kao i odgovornost s tim u vezi.su sredstava i Model zakona UNCITRAL-a o elektronskoj trgovini.uncitral. Sadr`i pet poglavlja koja se odnose na: opšta pitanja elektronskog prenosa sredstava.uncitral. ali ne obuhvata lice koje je djelovalo kao posrednik u odnosu na tu poruku.

~lan 9 zabranjuje da se u bilo kojim pravnim postupcima predvide rješenja koja bi zna~ila negiranje dopuštenosti poruke kao dokaza (isklju~ivo na osnovu toga što je poruka). Model zakona je riješio u svojim ~lanovima 11-15. 596 Vidjeti http://www. 186 . onako kako je definiše Model zakona.ako je poslata od strane lica koje je imalo ovlaštenje da postupa u ime nalogodavca u odnosu na tu poruku ili . Pismeni oblik informacije. takvom ugovoru se ne}e oduzeti valjanost ili izvršnost isklju~ivo na osnovu ~injenice što je za tu svrhu korištena poruka (~lan 11). Adresat je ovlašten da smatra poruku kao da pripada nalogodavcu i da postupa u tom uvjerenju. Taj metod mora biti pouzdan u mjeri koja se smatra odgovaraju}om za svrhu za koju je poruka generisana ili komunicirana u svjetlu svih okolnosti. osim u slu~ajevima kada u vrijeme ili prije slanja poruke. vrijeme i mjesto slanja i prijema poruke.Forum. zaklju~enje i valjnost ugovora. 7 i 8. Ostala pitanja vezana za: slanje poruke. Smatra se da poruka pripada nalogodavcu: . ili putem takve poruke. valjanost ili izvršnost koji se zasnivaju samo na tome što je data u obliku „poruke“. posljednji posjet 23. uklju~uju}i svaki relevantni sporazum.ako je poslata preko informacionog sistema koji je programirao nalogodavac ili neko drugi u njegovo ime da djeluje automatski.2005. Legal Infrastructure of Information Society“.uncitral.596 Kada se Zakonom zahtjeva da informacija bude data u pisanom obliku. str. nalogodavac zahtjeva ili se slo`io sa adresatom da se prijem poruke potvrdi.26. Sarajevo. Vrijeme i mjesto slanja i prijema poruke Model zakona je riješio 595 UNDP ICT. Ako se poruka koristi prilikom zaklju~enja ugovora.org. potpisa i originala informacije Model zakona je riješio u ~lanovima 6.595 Pored toga. U slu~aju da Zakon zahtijeva potpis jednog lica. (2003) „Infrastructure of An Information Society. Conference material. 27. on se smatra pravovaljanim ukoliko je korišten metod kojim se identifikuje to lice i njegova saglasnost sa informacijom koju poruka sadr`i. poruka ispunjava taj uslov ako je informacija koja je u njoj sadr`ana pristupa~na i iskoristiva u kasnijim referencama.03. 7-45.ako je on tu poruku li~no poslao ili . Pravno priznanje poruka ure|eno je ~lanom 5 ovog akta. Predvi|eno je da se informaciji ne}e oduzeti pravno dejstvo. ukoliko je pravilno primjenio postupak koji je u tom cilju prethodno ugovoren sa nalogodavcem ili je poruka koju je primio adresat rezultat djelovanja lica ~iji odnosi sa nalogodavcem ili sa bilo kojim zastupnikom nalogodavca omogu}avaju takvom licu da ima pristup metodu koji koristi nalogodavac da bi identifikovao poruku kao njegovu. te da }e se informaciji u obliku poruke dati odgovaraju}a dokazna snaga.

03.„Poruka² ozna~ava informaciju koja je generisana. prijem je ostvaren u trenutku kada poruka u|e u informacioni sistem adresata.ukoliko je adresat odredio informacioni sistem u cilju prijema poruka. ^lanom 2 elektronski potpis je definisan kao poruka u elektronskom obliku koja je prilo`ena ili se logi~ki povezuje sa drugim elektronskim porukama i slu`i da identifikuje potpisnika poruke i njegovu saglasnost sa sadr`ajem poruke. UNCITRAL Model zakon o elektronskim potpisima 28. potpisnik. elektronska poruka. „Elektronsko trgova~ko pravo“. u trenutku kada je adresat poruku primio.2005. opti~kim ili sli~nim na~inom i obuhvata. prijem nastupa u trenutku kad poruka u|e u odre|eni informacioni sistem. (2000). telegram.uncitral.597 Ukoliko nije druga~ije dogovoreno izme|u nalogodavca i adresata. (2003) „Infrastructure of An Information Society.ako adresat nije odredio neki informacioni sistem. teleks ili faks. 3.uncitral.Forum. Model zakona o elektronskim potpisima usvojen je 2001.1). Pored elektronskog potpisa istim ~lanom su definisani i drugih relevantni pojmovi kao što su: certifikat.„Certificirani servis provajder” predstavlja lice koje izdaje certifikate i obezbje|uje druge usluge koje se odnose na elektronske potpise. a ako poruka nije poslata preko odre|enog informacionog sistema. smatra se da je poruka poslata u trenutku kada je ušla u informacioni sistem koji je van kontrole nalogodavca ili lica koje poruku šalje u ime nalogodavca.598 Trenutak prijema poruke se utvr|uje na slijede}i na~in: .org. 598 Jelena Vilus. Beograd. Klju~ne definicije utvr|ene Zakonom su: . 597 Vidjeti UNCITRAL Model Law on Electronic Signatures Wth Guide to Enactment 2001.3. Re`im prevoznih isprava regulisan je ~lanovima 16 i 17 Model zakona. taj zahtjev je ispunjen bude li radnja obavljena korištenjem jedne ili više poruka. elektronsku poštu. Legal Infrastructure of Information Society“. Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN.599 godine i sadr`i 12 ~lanova. 7-45 599 Vidjeti http://www. Ukoliko se Zakonom zahtjeva pismena forma bilo koje radnje ili korištenjem papirne isprave. poslata. ali se ne ograni~ava na elektronsku razmjenu podataka (EDI).~lanom 15. posljednji posjet 23.„Certifikat” predstavlja elektronsku poruku koja potvr|uje vezu izme|u potpisnika i njegovog elektronskog potpisa. 29. Ovaj Zakon se primjenjuje kad se elektronski potpisi koriste u kontekstu trgova~kih aktivnosti (~lN . primljena ili sa~uvana elektronskim. . str. www.1. certifikacioni servis provajder itd. . .org. Sarajevo. 187 .1. kao i UNDP ICT. Conference material.

2. Metod }e se smatrati pouzdanim kad je: . Najva`niji donešeni dokument su Jednoobrazna 600 Vidjeti UNCITRAL Model Law on Electronic Signatures Wth Guide to Enactment 2001. str.1. Obaveze potpisnika su sadr`ane u ~lanu 8 Zakona. 3. 7-45. One se sastoje prvenstveno u savjesnoj upotrebi i obavještavanju certifikat servis provajdera da je certifikat kompromitovan.elektronski potpis u vrijeme potpisa bio pod kontrolom potpisnika. Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN.obezbje|ena pouzdanost i integritet poruke na koju se odnosi. godine sa sjedištem u Parizu. Legal Infrastructure of Information Society“. dokumentima. one se sastoje u djelovanju po pravilima struke i svojih propisa. U okviru ovog projekta pa`ljivo se izu~ava praksa elektronske trgovine. Njime su obuhva}ene radne grupe (RG) o: elektronskom kreditu. obezbje|ivanju sigurnosti elektronskog potpisa i a`urnom unošenju u sistem svih relevantnih promjena. Me|unarodna trgovinska komora (ICC) 31. Sarajevo. Obaveza priznavanja stranih certifikata i elektronskog potpisa. „Elektronsko trgova~ko pravo“. Pravno dejstvo elektronskog potpisa je ure|eno ~lanom 6 Model zakona. te sa odre|enim kvalitetnim hardverskim i softverskim sistemima (~lan 10).. Ujedno se tra`i da taj metod bude pouzdan u mjeri koja se smatra odgovaraju}om za svrhu za koju je poruka generisana ili komunicirana u svjetlu svih okolnosti. Obzirom na globalni karakter elektronske trgovine. . 30. odnosno da postoji mogu}nost da je certifikat kompromitovan.600 Ako se Zakonom zahtjeva potpis jednog lica. ova odredba je izuzetno zna~ajna. Ukratko.601 U cilju razvijanja povjerenja certifikat servis provajder mora da raspola`e sa odre|enim finansijskim i ljudskim resursima. bez obzira na geografsku lokaciju izdavanja ure|ena je ~lanom 12 Zakona. Me|unarodna trgovinska komora (dalje: MTK) je osnovana 1919.Forum.elektronski potpis povezan sa potpisnikom a ne nekom drugom osobom. a ne nekog drugog. www. Du`nosti certifikat servis provajdera su sadr`ane u ~lanu 9 Zakona. 601 Jelena Vilus. Na planu elektronske trgovine MTK je pokrenula tzv. E-1000 projekat.uncitral. Beograd. elektronskom transportu. ukoliko je korišten metod kojim se identifikuje potpisnik i njegova saglasnost sa informacijom koju poruka sadr`i.org. kao i UNDP ICT. (2000). informati~ka sigurnost i uloga tijela za izdavanje certifikata. . (2003) „Infrastructure of An Information Society. uklju~uju}i svaki relevantni sporazum. Conference material. taj uslov se smatra ispunjenim u odnosu na datu poruku. e-terms i digitalnoj autentikaciji. 188 .„Potpisnik” poruke je lice koje posjeduje elektronski potpis i djeluje u svoje ime ili u ime osobe koju predstavlja.

definicije. Legal Infrastructure of Information Society“. godine i ona sadr`e jedanaest ~lanova. „Elektronsko trgova~ko pravo“. zaštite i ~uvanja podataka kao i tuma~enja. oblik i sadr`aj poruke o prijemu. Conference material. Beograd. kriptografijom za digitalne potpise i ulogom povjerljivih tre}ih lica koja se nazivaju „certifikatori”. mjerodavno pravo.Forum. primjene. pravila postupka. poruka i prenos. Me|unarodni pomorski komitet je osnovan u Antverpenu 1896. Njima se ure|uju: podru~je primjene. Jednoobrazna pravila upu}uju na protokole o primjeni razmjene trgova~kih poruka (APTDI-AP). potvrde sadr`aja. godine i sadr`i 11 pravila. Zna~ajno je napomenuti da su ova pravila u potpunosti kompatibilna sa drugim dijelom UNCITRAL Model zakona o elektronskoj trgovini. Donijet je u cilju stvaranja opšteg harmonizovanog okvira za obezbje|enje sigurnih digitalnih poruka koje se baziraju na postoje}em pravu i praksi u razli~itim društvenim sistemima. privatni klju~ i predaja. Sarajevo. 602 Opširnije Jelena Vilus. On se koristi javnim klju~em. šifrovanjem ili na drugi na~in. ^lanom 9 daje se strankama mogu}nost dogovora o primjeni posebne zaštite. 189 . ili na drugi na~in koji je predvi|en odnosnim TDI-AP koji sadr`i na~ine provjere formata o potpunosti i vjerodostojnosti formata prenosa.1. kada je to dopušteno. 7-45. 32. Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN.pravila ponašanja za telekomunikacione prenose.602 3. Ovaj akt je donešen 1988. Njegova uloga na polju elektronske trgovine se najbolje ogleda u izradi pravila za elektronske konosmane. Drugi dokument su Opšte uzanse o bezbjednoj digitalnoj trgovini. str. pravo raspolaganja i prijenosa. Najzna~ajnija novina ovih Pravila je sadr`ana u ~lanu 4: „U svim slu~ajevima u kojima zakon predvi|a obavljanje radnje u pismenoj formi ili koriš}enjem papirne isprave. zahtjev je ispunjen ako je radnja obavljena korištenjem jedne ili više poruka”. potvrde prijema i prenosa. ^lan 6 zahtijeva da poruka identifikuje pošiljaoca i primaoca tehnikom koja se primjenjuje za sam prenos. Treba napomenuti da CMI pravila za elektronske konosmane nemaju snagu zakona i da se primjenjuju samo ukoliko se ugovorni partneri na njih pozovu. (2000). potrebna pa`nja. Me|unarodni pomorski komitet (CMI) 33. prava prijema pismenog dokumenta i konstataciju da elektronski podaci odgovaraju pismenom obliku. godine kao me|unarodna nevladina organizacija u kojoj su zastupljeni trgova~ki interesi na polju pomorskog transporta. kao i UNDP ICT. Ure|eni su: definicije. Pravila za elektronske konosmane su donesena 1990. (2003) „Infrastructure of An Information Society. Ovlaštenje postoji za neke ili sve podatke koji su me|usobno razmjenjuju. Ovaj dokument je zasnovan na UNCITRAL-ovom Model zakonu.3.

. July 2002. (2003) „Infrastructure of An Information Society. 7-45. „Elektronsko trgova~ko pravo“.Forum. Zbog toga je ECE izradila sedam poruka u EDIFACT standardu. 605 Vidjeti: UNDP ICT. Conference material. Izvori prava u Evropskoj Uniji 35. 190 . e-business i intelektualna svojina.DOCADV (avizo o dokumentarnom akreditivu). Ovi standardi su usaglašeni sa JOP 500 MTK. Beograd. (2003) „Infrastructure of An Information Society. Za razliku od pristupa koji postoji kod drugih me|unarodnih organizacija karakteristike ujedna~avanja nacionalnih prava na kojima insistira EU su: obaveznost. Conference material. Nove ICT i njima generisana ekonomska praksa su zahtijevale iznala`enje elektronskog ekvivalenta papirnim dokumentima.DOCAMI (informacija o izmjeni dokumentarnog akreditiva). Ekonomska komisija za Evropu jedna je od ~etiri regionalne ekonomske komisije UN-a koje su osnovane sa ciljem podizanja privredne djelatnosti u njihovim regijama i u~vrš}enja ekonomskih odnosa na intraregionalnom i interregionalnom planu. Na pravnom planu ECE je svoj najve}i doprinos dala izradom tipskih ugovora i opštih uslova poslovanja kao i izradom pravila o arbitra`i. kao i UNDP ICT. uspostavljanje minimalnog zajedni~kog sadr`aja.603 Zna~ajan broj drugih standarda je u pripremi. 604 Vidjeti: A Guide for Business to The Electronic Commerce (EC Directive)Regulations 2002.DOCARE (odgovor na izmjenu dokumentarnog akreditiva).605 Pravna filozofija koja stoji iza ove regulative je horizontalna unifikacija.604 One se mogu grubo podijeliti u tri oblasti: regulativa IKT.2.1.DOCAPP (zahtjev za izdavanje dokumentarnog akreditiva). (2000). 3. godine. Do sada je prihva}eno šest standarda: . Oni treba da omogu}e uspješno funkcionisanje elektronske trgovine. Evropska unija posvetila je veliki broj direktiva/smjernica vezanih za elektronsko poslovanje. . Department of Trade and Industry. . str. Dokumentarni akreditiv je pravni posao koji pretpostavlja postojanje papirnih dokumenta. Legal Infrastructure of Information Society“. Sarajevo. Osnovana je 1947. str. 7-45.Forum. 603 Jelena Vilus. horizontalno dejstvo.DOCINF (informacija o dokumentarnom akreditivu). Sarajevo. Legal Infrastructure of Information Society“. . Ekonomska komisija UN za Evropu–RG 4–CEFACT 34. Odnosi vezani za dokumentarni akreditiv ure|eni su Jednoobraznim pravilima i obi~ajima za dokumentarne akreditive (JOP 500) MTK. Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN. U domenu e-biznisa najzna~ajniji su standardi UN/EDI-FACT.4.DOCAMA (obavještenje o izmjeni dokumentarnog akreditiva).3. .

A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing (2000). 608 Vidjeti http://english. str. mjerodavno pravo i dejstvo. str.611 EDI sporazumi imaju i nedostataka. Hart Publishing (2004). Sarajevo. 37. 141-211. Akcioni plan e-Europe 2002. odgovornost. „Me|unarodno poslovno pravo“. 211-256. tehni~ke specifikacije i zahtjeve. te Pripremni dokumenti Akcionog plana e-Europe 2005. „The New Legal Framework for E-Commerce in Europe” . definicije. Julia Hornie. Sporazum sadr`i 14 ~lanova koji se odnose na sljede}a pitanja: predmet i obim.609 3. Julia Hornie. 611Vidjeti Ian Walden. Bezbjednost EDI poruke je rješena ~lanom 6: stranke }e primjenjivati i odr`avati postupke i mjere kojima se obezbje|uje zaštita poruka od rizika neovlaštenog pristupa. (2000). 223-311. Ekonomski fakultet u Sarajevu.606 Interesantno je napomenuti da se ni EU nije odrekla primjene soft law tehnike u ovom domenu. posljednji posjet 12. rješavanje sporova. 609 Ian Walden. “The New Legal Framework for E-Commerce in Europe” Hart Publishing (2004). 191 . Ovo odre|enje odgovara kategoriji više sile koja se koristi kao opšti ugovorni osnov osloba|anja od odgovornosti. A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing. te „niz segmenata struktuiranih korištenjem dogovorenih standarda u kompjuterizovano ~itljivom formatu koji su podobni da budu automatski i nedvosmisleno obra|eni”. 610Opširnije Lillian Edwards. u slu~aju kad su takva docnja ili propust posljedice smetnje koja je van kontrole te stranke. Evropski model EDI sporazum je donesen 1994. docnje.1. pa tako oni ne obavezuju tre}a lica koja nisu stranke u transakciji niti su u primjeni na Internetu. 607 Lillian Edwards. operativne zahtjeve za EDI.02.vipgroup. bezbjednost poruka. povjerljivost i zaštitu li~nih podataka.607 Najzna~ajniji primjer te vrste je Evropski EDI sporazum608 koji predstavlja preporuku Evropske komisije o ure|ivanju elektronske razmjene podataka.610 Model sporazum ukazuje na korištenje UN/EDIFACT standarda.net. obradu i potvrdu prijema poruke. 606 Miloš Trifkovi}. “E-Commerce Law and Practice in Europe“. Evropski model EDI sporazum 36.2005. Izdava~ka djelatnost. 60-70. (2001). ^lanom 9 je predvi|eno da ni jedna strana ne}e odgovarati za bilo koji gubitak ili štetu nastalu drugoj strani. izmjene i djeljivost. izmjene. valjanost i sklapanje ugovora. str. do koje je došlo usljed docnje ili propusta izvršavanja. a za koju nije razumno da o~ekuje da se uzme u obzir vrijeme zaklju~enja sporazuma i ~ije posljedice nije bilo mogu}e izbje}i ili prevazi}i.2. godine i predstavlja Preporuku Komisije EEZ o pravnim aspektima elektronske razmjene podataka (EDI). Definicija EDI-a data je u ~lanu 2 kao „elektronski prenos od ra~unara do ra~unara trgova~kih i administrativnih podataka korištenjem kompjutera“. “ E-Commerce Law and Practice in Europe“. uništenja ili gubitka. dopustivost podataka kao dokaza.sloboda u izboru metoda usaglašavanja i mogu}nost da se na osnovu direktnog dejstva na ove smjernice pozovu i privatni subjekti.

zaklju~ivanje ugovora i odgovornost davaoca usluga. 192 . Julia Hornie. „Infrastructure of Information Society“. kojima podlije`e poduzetnik. . Ova rješenja se ne odnose na ugovore zaklju~ene isklju~ivo putem razmjene e-maila ili sli~ne individualne komunikacije.614 612 Vidjeti: Ian Walden. kao i o mogu}nostima elektronskog pristupa ovim pravilima. str. str. (2000). Prispje}e narud`be poduzetnik je du`an bez odlaganja potvrditi korisniku elektronskim putem. utvr|ivanje pojma trgova~ke komunikacije.da li se nakon zaklju~ivanja ugovora tekst ugovora memoriše i da li je on pristupa~an korisniku. 613 Opširnije Steve Hedly. Ovom direktivom se zahtijeva od dr`ava ~lanica da osiguraju u nacionalnim zakonodavstvima mogu}nost zaklju~ivanja i pravno priznavanje ugovora zaklju~enih elektronskim putem. 33-67.2. E-Commerce Direktiva (2000/31/EC) ne odnosi se na cjelovito elektronsko poslovanje ve} prevashodno na Pru`aoce usluga informacionog društva. obaveze davaoca usluga u vezi informisanja. „Statutes on IT and E-Commerce“. Conference material.pravilima ponašanja. Kod ugovora zaklju~enih elektronskim putem Pru`alac usluga informacionog društva du`an je na jasan na~in informisati kupca. „E-Commerce Law and Practice in Europe“. 7-45. Tanja Aplin. 614 Vidjeti A Guide for Business to The Electronic Commerce (EC Directive)Regulations 2002. koji prevashodno obuhvata preduzimanje i pru`anje usluga informacionog društva.jezicima koji stoje na raspolaganju za zaklju~ivanje ugovora i . A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing. barem o: . Sarajevo. Najva`nija novina prijedloga ove direktive je osnivanje Informati~kog društva servis provajdera.pojedina~nim tehni~kim koracima koji vode zaklju~ivanju ugovora.612 Korisniku treba na raspolaganje staviti uslove ugovora uklju~uju}i opšte uslove poslovanja tako da ih mo`e memorisati i reprodukovati.613 Ove odredbe se odnose na ugovore zaklju~ene preko web stranica. Oxford University Press (2002). . str. 223-311.3. U njoj je obra|eno pet osnovnih problema: osnivanje informati~kog društva. odgovornost posrednika i primjena. zaklju~ivanje on-line poslovnih transakcija. Ovom Direktivom se pokušao urediti pravni okvir za odre|ene aspekte elektronskog pravnog i poslovnog prometa.2.tehni~kim sredstvima za prepoznavanje i korekciju grešaka kod unošenja podataka prije predaje narud`be. July 2002. Direktiva o odre|enim pravnim aspektima elektronske trgovine na unutrašnjem tr`ištu (E-Commerce Direktiva) 38. Department of Trade and Industry. .

Naprednom elektronskom potpisu priznat }e se u odnosu na podatke u elektronskoj formi u~inak jednak svojeru~nom potpisu na papirnom dokumentu (~lan 5 Direktive). „E-Commerce Law and Practice in Europe“.org. July 2002. 616 Vidjeti opširnije http://www. .616 Ova Direktiva se temelji na tehnološki neutralnim standardima u obezbje|enju uslova za sigurnost potpisa i certifikacionoj instituciji. 211-256. str. John Angel. A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing (2000). „Statutes on IT and E-Commerce“. Tanja Aplin. 619 Vidjeti Ian Walden. Department of Trade and Industry.da se promjena na podacima za koje je potpis vezan mo`e otkriti i .da se na osnovu potpisa mo`e pouzdano utvrditi identitet potpisnika. A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing (2000). Julia Hornie. str. . 618 Vidjeti Chris Reed.2. Zbog uspostavljanja pravne sigurnosti u~esnika u elektronskoj trgovini kroz primjenu elektronskog potpisa uvodi se i tre}a strana koja se naziva provajderom certifikacione usluge (dalje certifikaciona institucija). 617 Vidjeti A Guide for Business to The Electronic Commerce (EC Directive)Regulations 2002. Oxford University Press (2002). „Computer Law“.619 ^lan 2 Direktive predvi|a da napredni.da je kreiran koriste}i sistem bez poznatih slabosti koje bi mogle ugroziti njegovu autenti~nost. 40. 620 Opširnije Steve Hedly. pravno ili fizi~ko lice koje izdaje cer615 Vidjeti opširnije http://europa.01. elektronski potpis ozna~ava elektronski potpis koji ispunjava slijede}e uslove: . 193 . 123-211. str.3. posljednji posjet 12. str.da postoje takve mjere zaštite da se ne mo`e koristi bez volje potpisnika za ~iji je identitet povezan.2005.2004. Zahtjevi koje treba da ispuni napredni elektronski potpis odnose se na odnos potpisa i potpisnika i potpisa i podataka. godine. str. 334. Julia Hornie. Opširnije Lillian Edwards.618 Napredni elektronski potpis se definiše funkcionalno. Oxford University Press (2003). Ian Walden. “E-Commerce Law and Practice in Europe“.eurunion.int.620 Ona predstavlja „entitet. „The New Legal Framework for E-Commerce in Europe” Hart Publishing (2004). 33-67.11.eu.da je ovjeren od strane ovlaštenog davaoca usluge certificiranja. . 123-211. Direktiva Evropskog parlamenta i Savjeta o okviru Zajednice o elektronskim potpisima usvojena je 1999. Direktiva Evropskog parlamenta i Savjeta o okviru Zajednice o elektronskim potpisima 39. Prema ovoj Direkivi elektronski potpis ozna~ava poruke u elektronskom obliku koje su prilo`ene ili se logi~ki povezuju sa drugim elektronskim porukama i slu`e kao metod za svrhe autentifikacije (utvr|ivanja vjerodostojnosti). utvr|ivanjem zahtjeva koje elektronski potpis mora ispuniti da bi se kvalificirao kao napredni.615 Izra|ena je pod velikim uticajem Vodi~a Ameri~kog udru`enja pravnika vezanog za digitalne potpise i UNCITRAL Model Zakona o elektronskom potpisu. posljednji posjet 10.617 Direktivom su utvr|ena dva oblika elektronskog potpisa: elektronski potpis i napredni elektronski potpis.3.

(2003) „Infrastructure of An Information Society. Prvo pitanje se ti~e pravnog osnova. Certifikaciono tijelo izdavanjem certifikata postaje odgovorno za štetu koju bi imalo bilo koje pravno ili fizi~ko lice koje se oslonilo na certifikat (~lan 6 Direktive). Povodom ovih odluka se u postoje}em pravnom okru`enju postavilo više pitanja. Tre}e. kantona i BiH u pojedinim oblastima zahtijevaju upotrebu IKT. Ono mo`e otvoriti praksu donošenja „ikakvih“ propisa od nenadle`nih organa. Obavezni uslovi se odnose na: odgovaraju}e osoblje. tehni~ku sigurnost.” Da bi se certifikaciona institucija smatrala pouzdanom ona mora da ispuni odre|ene zahtjeve prije i nakon izdavanja certifikata. Donošenje ovih Odluka je ~esto pravdano sintagmom „bolje je imati ikakav propis nego nikakav”. Pravni okvir u BiH formirao se na ~etiri osnovna na~ina: preuzimanjem propisa ex-SFRJ. Sarajevo. domen primjene odluke mo`e biti sporan od trenutka kada se ona primijeni izvan domena poslovanja banaka. zbog vremena nastanka. Conference material. kantonalnim zakonodavstvom i donošenjem propisa dr`ave BiH. odnosno nadle`nosti Centralne banke za donošenje predmetnih Odluka. 622 Ibid. Drugi problem je materijalne prirode: da li su pitanja koja se ure|uju ovim odlukama uopšte pitanja koja se mogu ure|ivati odlukom ili trebaju da se ure|uju zakonom. str 7-45.621 U BiH je donesen Zakon o elektronskom potpisu na dr`avnom nivou 14.Forum. Smatramo da se navedeno opravdanje ne mo`e prihvatiti. Izvori prava u Bosni i Hercegovini 41. a stupa na snagu u roku šest mjeseci od dana objavljivanja. ~etvrto pitanje je pravno-politi~ke i filozofske prirode. godine („Slu`beni glasnik BiH“. Legal Infrastructure of Information Society“. Prije donošenja ovog zakona Centralna banka je donijela dvije odluke koje se ti~u certifikacije i autorizacije potpisa. broj 91/06). 194 . Novi propisi entiteta. kao u drugim zemljama. bili dizajnirani prema potrebama IKT.tifikate i obezbje|uje druge usluge koje se odnose na elektronske potpise. Ovim Zakonom ure|uju se osnove formiranja i upotrebe elektronskog potpisa i pru`anja usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. Imaju}i u vidu nejedinstvenost pravnog podru~ja BiH navedeni pragmatizam mo`e znatno ote`ati rad na izgradnji pravnog sistema koji je je pogodan za razvoj e-biznisa. legislativnom djelatnoš}u entiteta.3.622 Napokon. finansijske izvore dovoljne da pokriju rizik od odgovornosti za štetu. novembra 2006. 621 Vidjeti UNDP ICT. Preuzeti propisi nisu. 3.

3.3.1. Odluka Centralne banke BiH o minimalnim uvjetima koje mora ispunjavati kvalificirano certifikaciono tijelo koje izdaje kvalificirane certifikate za elektronski potpis

42. Odluka o minimalnim uvjetima koje mora ispunjavati certifikaciono tijelo koje izdaje kvalificirane certifikate za elektronski potpis (dalje: Odluka) donešena je 27. marta 2002. godine.623 Ovom Odlukom propisuju se minimalni uslovi koje mora ispunjavati kvalificirano certifikaciono tijelo koje `eli izdavati certifikate za kvalificirani elektronski potpis, kojim se potpisuju nalozi za pla}anje izdati u elektronskoj formi prilikom obavljanja platnih transakcija u konvertibilnim markama i elementi koje mora sadr`avati kvalificirani elektronski certifikat.624 Ovom Odlukom regulišu se pitanja: kvalificiranog certifikacionog tijela, vezano za poslove platnog prometa, dok isto to pitanje vezano za komercijalne transakcije ostaje neriješeno.625 Firma koja ima namjeru da obavlja poslove kvalificiranog certifikacionog tijela koje izdaje kvalificirane certifikate za elektronski potpis, kojim se potpisuju nalozi za pla}anje izdati u elektronskoj formi prilikom obavljanja platnih transakcija u konvertibilnim markama je, shodno ~lanu 2 Odluke, du`na da: - Pouzdano obezbijedi sve potrebne elemente za izdavanje kvalificiranog elektronskog certifikata; - Pouzdano obezbijedi servis prikaza lista va`e}ih i povu~enih certifikata; - Obezbijedi neophodnu preciznost vezano za datum i vrijeme izdavanja ili povla~enja certifikata; - Pouzdano verifikuje identitet vlasnika certifikata i ako je potrebno bilo koji drugi specifi~an atribut vlasnika; - Zapošljava radnike koji posjeduju ekspertna znanja, iskustva i kvalifikacije neophodne za servise koje obezbje|uje. Posebno na upravnom nivou, ekspertizu u oblasti elektronskog potpisa i dobro poznavanje svih procedura kojima se propisuju mjere bezbjednosti i sigurnosti kojima se obezbje|uje zaštita elektronskog potpisa; - Koristi provjerene sustave i proizvode koji obezbje|uju tehni~ku i kriptografsku bezbjednost procesa koji se podr`avaju primjenom ovih sustava; - Primjenjuju mjere protiv kompromitacije certifikata i garantira tajnost procesa kreiranja kvalificiranog elektronskog potpisa; - Ima dovoljno finansijskih sredstava koja obezbje|uju siguran i bezbjedan rad;
623 Vidjeti UNDP ICT- Forum, (2003), „Infrastructure of An Information Society, Legal Infrastructure of Information Society“, Conference material, Sarajevo, str. 7-45. 624 Odluka Centralne banke BiH o minimalnim uvjetima koje mora ispunjavati kvalificirano certificiono tijelo koje izdaje kvalificirane certifikate za elektronski potpis, („Slu`beni glasnik BiH“, broj, 10/02). 625 Vidjeti UNDP ICT- Forum, (2003), “Infrastructure of An Information Society, Legal Infrastructure of Information Society“, Conference material, Sarajevo, str. 7-45.

195

- Ima evidenciju svih relevantnih informacija koje se ti~u certifikata u odgovaraju}em razdoblju (posebno za slu~ajeve kada se zahtjeva uvid u evidenciju certifikata u pravne svrhe). Ove evidencije mogu biti elektronske; - Ne ~uva ili kopira podatke za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa vlasnika certifikata za koje obezbje|uje servis upravljanja klju~evima; - Da precizno upozna osobu koja zahtjeva certifikat sa svim uvjetima korištenja certifikata; - Koristi provjerene sustave za ~uvanje certifikata u formi koja se mo`e verificirati sa sljede}im karakteristikama: - Isklju~ivo autorizovane osobe mogu pristupati sustavu i vršiti izmjene; - Mogu}nost provjeravanja autenti~nosti informacija; - Javna dostupnost informacija o certifikatima; - Operater ne mo`e vršiti bilo kakve tehni~ke promjene koje mogu uticati na - Kompromitaciju bezbjednosnih zahtjeva operatera. Kvalificirani elektronski certifikat mora sadr`avati sljede}e elemente: - Indikaciju da je elektronski certifikat izdat kao kvalificirani elektronski certifikat; - Indikaciju kvalificiranog certifikacionog tijela koje je izdalo dati certifikat i dr`avu u kojoj je to realizirano; - Ime i pseudonim vlasnika certifikata; - Obezbje|enje mogu}nosti uklju~ivanja specifi~nog atributa vlasnika certifikata koji mo`e biti relevantan za odre|enu svrhu za koju je dati certifikat namjenjen; - Podatke za verifikaciju kvalificiranog elektronskog potpisa koji odgovaraju podacima za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa pod punom kontrolom potpisnika; - Indikaciju po~etka i kraja validnosti certifikata; - Kvalificirani elektronski potpis svih podataka u certifikatu kreiran od strane kvalificiranog certifikacionog tijela; - Odre|ena ograni~enja za korištenje izdatog certifikata ako je potrebno; - Odre|ena ograni~enja vezano za vrijednost transakcija za koje izdati certifikat mo`e biti korišten ako je potrebno. Centralna banka vodi registar kvalificiranih certifikacionih tijela koja na teritoriji Bosne i Hercegovine izdaju kvalificirane certifikate i podatke o podobnosti takvih tijela. Registar se objavljuje na Web stranici Centralne banke.
3.2.2. Odluka Centralne banke BiH o reguliranju pravila za utvr|ivanje elemenata za vjerodostojnost elektronskog potpisa

43. Odluka o reguliranju pravila za utvr|ivanje elemenata za vjerodostojnost elektronskog potpisa (dalje: Odluka) donijeta je radi obezbje|enja
196

sigurnosti pri obavljanju platnih transakcija u unutrašnjem platnom prometu elektronskim sredstvima. Bez obzira na ~injenicu da se taj promet obavlja u okviru zatvorenih sistema zasnovanih na ugovorima izme|u odre|enog broja ugovornih strana, propisuju se uslovi kojima se ure|uje vjerodostojnost elektronskog potpisa na nalogu za pla}anje.626 Navodimo najva`nija rješenja ove Odluke. Nalog za pla}anje izdat u elektronskoj formi mora biti potpisan kvalificiranim elektronskim potpisom.627 Elektronski potpis ima jednaku validnost kao i pisani potpis ovjeren pe~atom. Ne mo`e mu se pore}i pravosna`nost ili prihvatljivost u smislu dokaza samo iz razloga što je u elektronskoj formi ili što nije zasnovan na kvalificiranom certifikatu ili certifikatu izdatom od kvalificiranog certifikacionog tijela ili što nije kreiran putem sredstava za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa. Kvalificirani elektronski potpis, verificiran kvalificiranim certifikatom, jednak je autografskom potpisu i ima jednaku pravosna`nost i prihvatljivost kao dokaz. Fizi~ka lica ili pravni subjekti koji proizvode sredstva za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa, moraju odgovaraju}im tehni~kim i proceduralnim sredstvima, minimalno obezbjediti ili korištenjem infrastrukture osigurati da: - su podaci za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa unikatni i da je njihova tajnost obezbje|ena na odgovaraju}i na~in; - podatke za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa nije mogu}e u odgovaraju}e vrijeme i odgovaraju}im sredstvima izvesti ili falsfikovati na temelju raspolo`ive tehnologije; - se podaci za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa mogu pouzdano zaštititi od neovlaštenog pristupa; - se sredstvima za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa ne smiju mijenjati potpisani podaci, a potpisnik se obavezno mora upoznati sa podacima za potpisivanje prije procesa potpisivanja. Procedurama kojima se ure|uje verifikacija elektronskog potpisa mora se osigurati da: - podaci korišteni za provjeru elektronskog potpisa odgovaraju podacima pokazanim verifikatoru; - je potpis pouzdano verifikovan i da je rezultat verifikacije korektno prikazan; - verifikator mo`e, ako je neophodno, da pouzdano ustanovi sadr`aj potpisanih podataka;
626 Vidjeti UNDP ICT- Forum, (2003), „Infrastructure of An Information Society, Legal Infrastructure of Information Society“, Conference material, Sarajevo, str. 31-45. 627 Odluka Centralne banke BiH o reguliranju pravila za utvr|ivanje elemenata za vjerodostojnost elektronskog potpisa, („Slu`beni glasnik BiH“, broj 10/02).

197

- je vjerodostojnost potpisnika pouzdano verifikovana i da je njegov identitet korektno prikazan; - je korištenje pseudonima jasno indicirano; - bilo koje promjene u podacima budu pouzdano detektovane.
3.3.3. Zakon o zaštiti potroša~a u BiH

44. Zakon o zaštiti potroša~a u BiH („Slu`beni glasnik BiH“, br. 25/06 od 04.04.2006. godine) posvetio je du`nu pa`nju elektronskom poslovanju. U Glavi X, odnosno Glavi XIII Zakon o zaštiti potroša~a u BiH (dalje: Zakon) utvrdio je mogu}nost prodaje na daljinu kao i mogu}nosti pla}anja nekim od elektronskih sredstava pla}anja. Kao ugovor o prodaji na daljinu definisan je svaki ugovor koji se odnosi na prodaju proizvoda ili usluga, organiziranu od trgovca putem nekog sredstva za prodaju na daljinu,628 a zaklju~uje se izme|u trgovca i potroša~a. Kao sredstvo na daljinu ili daljinsku komunikaciju definišu se sva sredstva bez stvarnog fizi~kog prisustva trgovca i potroša~a. Kao primjer navode se: štampani materijali, pisma, štampana reklamna poruka, poruka sa narud`benicom, katalog, telefon, video telefon sa ekranom, telefaks, radio, tv, kablovska televizija, elektronska pošta i drugo. O~igledno je da je zakonodavac prilikom definisanja sredstava za komunikaciju na daljinu koristio i mogu}nost da se ovakve vrste ugovora mogu zaklju~iti i nekim drugim sredstvima veze i komunikacije koja se mogu pojaviti u budu}nosti. Ovo je neovisno od mišljenja da se prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima (~lan 40, stav 2) ugovor mo`e zaklju~iti i sredstvima veze tipa elektronske pošte. 45. Odredbe Zakona vezane za zaklju~ivanje ugovora na daljinu ne odnose se na: ugovore zaklju~ene putem prodajnih automata, ugovore o prodaji nekretnina izuzev njihovog najma i ugovore zaklju~ene na licitacijama. Prilikom zaklju~enja ugovora na daljinu trgovac ima zakonsku obavezu da potroša~a, putem sredstava za komunikaciju, obavijesti o slijede}em: - svim podacima samog trgovca koji su relevantni za njegovu identifikaciju (mati~ni broj, poreski broj, adresa itd.), - imenu proizvoda koji se prodaje, odnosno usluge koja se koristi, - glavnim svojstvima robe, odnosno usluge koja se nudi, - cijeni, prate}im troškovima i porezu proizvoda tj. usluge koja se nudi, - na~in pla}anja, - rokovi isporuke, - uslovi ispunjenja i raskida ugovora,
628 Vidjeti UNDP ICT- Forum, (2003), „Infrastructure of An Information Society, Legal Infrastructure of Information Society“, Conference material, Sarajevo, str. 7-45.

198

- podatke o garancijama, garantnim rokovima i servisnoj mre`i, - pravu na odustanak od ugovora, - opciji ponude i cijene, - najkra}em trajanju ugovora i - sudskoj nadle`nosti i primjeni materijalnog prava u slu~aju rješavanja spora. Svi gore navedeni podaci moraju biti, prije isporuke, dostavljeni potroša~u u trajnoj formi, a zakonska je obaveza da prije svake komunikacije trgovac treba da sopšti svoj identitet i jasnu trgova~ku namjeru. Pravo je potroša~a da bez troškova i obrazlo`enja odustane od ugovora u roku 15 dana i tada je potroša~ u obavezi da samo nadoknadi troškove vra}anja proizvoda. Rok od 15 dana po~inje te}i od dana kada je potroša~ primio robu. Kod usluga ovaj rok po~inje te}i od dana zaklju~enja ugovora. Odustajanje od ugovora proizvodi i kontraobavezu kupca da vrati potroša~u kupoprodajnu cijenu najkasnije 15 dana od dana kada je primio obavijest o raskidu ugovora. Radi se o dosljednoj primjeni opštih pravila obligacionog prava o vra}anju onog što je dato, odnosno primljeno u slu~aju raskida ugovora (~lan 132 Zakona o obligacionim odnosima). Iz stilizacije odredbi ~lana 48 Zakona proizilazi da potroša~ mo`e da odsutane od prava na raskid ugovora. Ovo bi moralo biti posebno ugovoreno i naravno da bi dejstvo ovakvog ugovornog utana~enja podrazumjevalo savjesnost ugovornih strana. Ako druga~ije nije ugovoreno potroša~ ne mo`e odustati od prava na raskid u vezi sa ugovorima: - o pru`anju usluga ako je uz njihov pristanak po~eo sa radom prije nego što je istekao rok od 15 dana za odustajanje od ugovora, - o uslugama igara na sre}u, - o prodaji proizvoda ili usluga ako cijena proizvoda ili usluga zavisi od promjena na finansijskom tr`ištu na koje potroša~ ne mo`e uticati, - o prodaji robe kada se proizvod zbog njegove prirode ne mo`e vratiti, - kod isporuka audio i video snimaka ili ra~unarskog uputstva koje je potroša~ upotrijebio i - kod isporuke štampe, periodike i ~asopisa. Stilizacija i jezi~ko zna~enje gornjih odredbi Zakona (~lan 48) nije do kraja jasno. S obzirom na sadr`inu obaveza, koje su numerus clausus pobrojane, norma bi trebala da glasi da potroša~ u pobrojanim slu~ajevima nema pravo na odustanak od ugovora. Jezi~kim tuma~enjem sti~e se sasvim obrnut dojam. Obaveza je trgovca da isporuku naru~ene robe ili usluge izvrši u roku od 15 dana od dana kada je potroša~ poslao narud`bu. Zabranjeno je isporu~ivan199

je roba ili usluga koje potroša~ nije naru~io iako takva isporuka zahtijeva pla}anje. Potroša~ koji primi proizvod ili uslugu koju nije naru~io ima prvo da ih zadr`i bez obaveze pla}anja ili obavještavanja trgovca. Šutnja se ne mo`e tretirati kao pristanak potroša~a. Ujedno je zabranjeno da, bez prethodnog pristanka potroša~a, trgovac mo`e da prema potroša~u upotrijebi pojedina~na sredstva za daljinsku komunikaciju. 46. U poglavlju XIII ovog Zakona govori se o elektronskim instrumentima pla}anja (dalje: EIP). Kao EIP se smatraju instrumenti pla}anja na daljinu koji korisniku i vlasniku omogu}uju pristup finansijskim sredstvima na njihovom ra~unu kod neke nov~ane ustanove, radi obavljanja prijenosa nov~ane vrijednosti (transakcije). Prilikom EIP transakcije redovno se tra`i identifikacijski broj i/ili sli~an dokaz identiteta. Prema ~lanu 71 Zakona, postoje tri vrste lica koji su u odnosu sa EIP-om, i to: - Izdavalac EIP-a je lice koje je drugom licu, u okviru svog poslovanja stavilo na raspolaganje EIP na osnovu me|usobno zaklju~enog ugovora u pisanoj formi; - Vlasnik EIP-a je osoba koja je, na osnovu ugovora s izdavaocem, zaklju~enog u pisanoj formi vlasnik EIP-a; - Korisnik EIP-a je lice koje na osnovu ugovora zaklju~enog s vlasnikom u pisanoj formi raspola`e EIP-om, s tim što korisnik mo`e biti i sam vlasnik EIP-a. Interesantno je da je ~lanom 72629 propisano da izdavalac EIP treba, prilikom zaklju~enja ugovora, a u svakom slu~aju prije isporuke EIP-a, u pisanom, a po mogu}nosti i u elektronskom obliku, zainteresiranoj stranci saopštiti veliki broj podataka: od opisa EIP-a, preko tehni~kih zahtjeva koji se odnose na primjenu odgovaraju}e komunikacione opreme, pa sve do prava koje se primjenjuje na ugovor.630 Ukoliko se EIP mo`e upotrijebiti za poslove s inozemstvom, izdavalac }e vlasniku ili korisniku EIP-a saopštiti iznos svih taksi i cijena za zamjenu stranog sredstva pla}anja, a po potrebi i devizni kurs, te referentni kurs za obra~un posla, uklju~uju}i i datum deviznog kursa. Zakon je predvidio obaveze vlasnika i korisnika EIP-a. Obzirom na poseban status izdavaoca EIP-a, zakonom su razdvojene obaveze od odgovornosti izdavaoca EIP-a. Izdavalac EIP-a brine se da korisnik EIPa mo`e u svako doba dana i no}i prijaviti gubitak ili kra|u EIP-a, a funkcionalne greške ure|aja ili EIP-a ne smiju za vlasnika ili korisnika EIP-a prouzrokovati štetu koju izdavalac EIP-a ne bi razumno nadoknadio. Nepostupanje na na~in kako je to predvidio ovaj Zakon predstavlja prekršaj ka`njiv nov~anom kaznom.
629 Ibid 630 Ibid.

200

47. Radi ostvarenja pravne zaštite, shodno odredbama u Glavi XIX, protiv trgovca se mo`e podnijeti tu`ba nadle`nom sudu kako bi sud svojim aktom naredio prestanak bilo kog ~ina ili prakse, koja je u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona ili drugih propisa, a koji štete zajedni~kim interesima potroša~a. Na pokretanje spora su ovlašteni subjekti pobrojani ~lanom 98 Zakona. To su slijede}e institucije i udru`enja: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ombdusman za zaštitu potroša~a BiH, Vije}e za zaštitu potroša~a BiH, Konkurencijsko vije}e BiH, nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta BiH, Ured za konkurenciju i zaštitu potroša~a u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, Udru`enje potroša~a, obrazovne institucije i mediji, inspekcijski i drugi organi u skladu sa zakonom. Postupak se smatra hitnim, a sud ima ovlaštenje da nalo`i objavljivanje presude u cijelosti ili djelimi~no u medijima ili da zatra`i korektivnu izjavu od tu`ene strane. Sud ima ovlaštenje da odlu~i o nametanju finansijskih sankcija za svaki dan zakašnjenja u izvršenju sudske odluke. Odre|enu dilemu i zabunu stvara nemogu}nost vo|enja spora vezano za zaštitu potroša~a od strane samih potroša~a kao pojedinaca. Samim tuma~enjem odredbi Zakona nedvosmisleno je da aktvinu legitimaciju imaju samo pobrojani subjekti, odnosno institucije. Izgleda donekle nelogi~no da se zaštita potroša~a, kao pojedinaca, prepusti samo institucijama koje za to nisu osposobljene ili pak institucijama koje još ni ne postoje. U svakom slu~aju pravila vezana za pravo konkurencije, kao i opšta pravila obligacionog prava, vezana za nadoknadu štete su ta koja omogu}uju individualnu zaštitu potroša~a.
3.3.4. Zakon o elektronskom potpisu Bosne i Hercegovine

48. Zakon o elektronskom potpisu BiH donešen je 14. novembra 2006. godine („Slu`beni glasnik BiH“, broj 91/06; dalje: Zakon), a stupa na snagu u roku šest mjeseci od dana objavljivanja. Ovim Zakonom ure|uju se osnove formiranja i upotrebe elektronskog potpisa i pru`anja usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. Odredbe ovog Zakona se mogu primjenjivati i u zatvorenim sistemima, koji su u potpunosti ure|eni govorima izme|u poznatog broja ugovornih strana, ako se njihova primjena ugovori.631 Odredbe ovog Zakona se primjenjuju i u otvorenoj elektronskoj komunikaciji sa sudom i drugim institucijama, osim ako posebnim zakonom nije druga~ije odre|eno. 49. ^lanom 3 ovog zakona definisani su izrazi/pojmovi koji su upotrebljeni i to: - Eelektronski potpis su podaci u elektronskom obliku koji prate druge podatke u elektronskom obliku ili su s njima logi~ki povezani i omogu}avaju utvr|ivanje identiteta potpisnika;
631 ^lan 2 Zakona o elektronskom potpisu BiH.

201

- Potpisnik je fizi~ko lice kojem su dodijeljeni podaci za formiranje potpisa i odgovaraju}i podaci za provjeru potpisa i kojem je, u njegovo ili u ime tre}eg lica, formiran elektronski potpis, ili ovjerilac koji koristi potvrdu za pru`anje usluga u vezi s elektronskim potpisom ili ovjeravanjem; Siguran elektronski potpis je elektronski potpis koji je: - dodijeljen isklju~ivo potpisniku, - omogu}ava identificiranje potpisnika, - formiran upotrebom sredstava koja su u potpunosti pod kontrolom potpisnika, - povezan s podacima na koje se odnosi tako da se mo`e utvrditi svaka naknadna promjena tih podataka, - zasnovan na kvalificiranoj potvrdi i formiran upotrebom tehni~kih sredstava i postupaka koji su u skladu sa sigurnosnim zahtjevima ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa; - Podaci za formiranje potpisa su jedinstveni podaci, kao što su šifre ili posebni šifrirani klju~evi koje potpisnik koristi za formiranje elektronskog potpisa; - Sredstva za formiranje potpisa su software ili hardware koji se koristi za obradu podataka za formiranje potpisa; - Podaci za provjeru potpisa su jedinstveni podaci, kao što su šifre ili posebni šifrirani klju~evi koji se koriste za provjeru elektronskog potpisa; - Sredstva za provjeru potpisa su software ili hardware koji se koristi za provjeru elektronskog potpisa; - Potvrda je elektronska potvrda, s podacima za provjeru potpisa koji su dodijeljeni odre|enom licu ~iji je identitet utvr|en; - Kvalificirana potvrda je potvrda koja sadr`i slijede}e podatke:632 - oznaku da se radi o kvalificiranoj potvrdi, - ime ili firmu i naziv dr`ave prebivališta ili sjedišta ovjerioca, - ime, odnosno pseudonim potpisnika, uz obavezno nazna~avanje da se radi o pseudonimu, - dodatne podatke o potpisniku, koji su propisani za namjenu za koju se potvrda upotrebljava, a koji ne smiju biti u suprotnosti s namjenom upotrebe pseudonima, - podatke za provjeru potpisa koji odgovaraju podacima za formiranje potpisa koji su pod kontrolom potpisnika, - podatke o po~etku i prestanku va`enja potvrde, - jedinstvenu oznaku potvrde, - ograni~enja u vezi s upotrebom potvrde, ako ih ima, - ograni~enja u pogledu vrijednosti transakcija za koje se potvrda mo`e upotrijebiti, ako ih ima. Kvalificirana potvrda mora biti potpisana sigurnim elektronskim potpisom povjerioca, pri ~emu je:
632 ^lan 6 Zakona o elektronskom potpisu BiH.

202

50. 203 .Kompromitiranje je narušavanje sigurnosnih mjera ili sigurnosne tehnike.drugih izjava volje ili pravnih poslova za ~ije se va`enje zahtijeva slu`bena ovjera. ili koje ovjerilac koristi za pru`anje usluga u vezi s elektronskim potpisom i potvrdama. . tj. .Proizvod je software ili hardware ~ije se specifi~ne komponente koriste za formiranje ili provjeru elektronskog potpisa. sudsku ili notarsku provjeru autenti~nosti ili notarsku ispravu. vremenskog pe~ata. Ovo se mo`e smatrati jednom od najva`nijih odredbi ovog Zakona jer se ovim odredbom garantuje da }e sudovi prihvatati elektronske dokumente potpisane sigurnim elektronskim potpisom kao dokumente u pisanoj formi svojeru~no potpisane i time olakšati dokazivost elektronskog ugovora. .Usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem su stavljanje na raspolaganje proizvoda i postupaka povezanih s elektronskim potpisom. . kao i ra~unarske i savjetodavne usluge u vezi s elektronskim potpisom. Pravno djelovanje elektronskog potpisa i njegova upotreba kao dokaznog sredstva ne mo`e se isklju~iti zbog ~injenice da je elektronski potpis dostupan jedino u elektronskoj formi ili zbog toga što nije zasnovan na kvalificiranoj potvrdi. 51. pru`anje usluga opoziva.633 ^lanom 5 ovog Zakona je predvi|eno da siguran elektronski potpis zadovoljava pravne zahtjeve za svojeru~ni potpis i naro~ito pisanu formu.pravnih poslova iz oblasti porodi~nog i nasljednog prava koji zahtijevaju pisanu formu ili ispunjavanje stro`ijih zahtjeva forme.Vremenski pe~at je elektronski potpisana potvrda ovjerioca koja potvr|uje da su odre|eni podaci bili prisutni u elektronskom dokumentu.Povjerilac fizi~ko ili pravno lice koje izdaje potvrde ili vremenski pe~at ili obavlja druge usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. Siguran elektronski potpis nema pravno djelovanje pisane forme kod: .izjava volje. ako posebnim zakonom ili sporazumom ugovornih strana nije druga~ije odre|eno. u odre|enom momentu. ugovora zaklju~enog primjenom IKT u slu~aju sudskog spora. izdavanje. obnavljanje i upravljanje potvrdama. . sudska ili notarska provjera autenti~nosti ili notarska isprava. ili zbog toga što nije formiran upotrebom tehni~kih sredstava i postupaka iz ovog Zakona. pravnih poslova ili podnesaka koji zahtijevaju slu`benu ovjeru.. registar potvrda. pri kojem ovjerilac ne mo`e zadr`ati osnovni zahtijevani nivo sigurnosti. ili kvalificiranoj potvrdi akreditiranog ovjerioca. . 633 ^lan 4 Zakona o elektronskom potpisu BiH. Ovim Zakonom je predvi|eno da se elektronski potpis mo`e koristiti u pravnom i poslovnom prometu koji je formiran postupcima razli~itih nivoa sigurnosti i zasnovan na potvrdama razli~itih klasa.

kao i za pokri}e eventualnih zahtjeva za naknadu štete. iskustvo i stru~ne kvalifikacije i naro~ito upravlja~ke sposobnosti i poznavanje tehnologije elektronskog potpisa i odgovaraju}ih sigurnosnih postupaka. obavijestiti nadzorni organ o svim okolnostima koje ga spre~avaju ili mu onemogu}avaju obavljanje djelatnosti u skladu s internim pravilima o pru`anju usluga i sigurnosnim konceptom. kao i za registar potvrda i pru`anje usluga opoziva. obavijestiti nadzorni organ o po~etku rada.634 Ako izdaje potvrde du`an je u sigurnosnom konceptu opisati u kojoj formi se vodi registar potvrda. prilikom po~etka rada.imati finansijsku sposobnost za obavljanje djelatnosti u skladu s ovim zakonom i na osnovu njega donesenim podzakonskim propisima.demonstrirati pouzdanost koja se zahtijeva za pru`anje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. .evidentirati sve okolnosti i ~injenice zna~ajne za kvalificirane 634 ^lan 7 Zakona o elektronskom potpisu BiH („Slu`beni glasnik BiH”. kao i dostaviti interna pravila o pru`anju usluga i sigurnosni koncept za svaku uslugu u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem koju pru`a.pouzdano provjeriti identitet i. Ovjerilac je du`an.voditi brz i siguran registar potvrda i osigurati pru`anje neodgodive i sigurne usluge opoziva. poslovnog ili stru~nog svojstva. . . Zakon je predvidio da za po~etak rada i pru`anje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem ovjeriocu nije potrebna posebna dozvola. 52. bez odlaganja.izjava garancija koje su izdala lica iz oblasti svog zanatskog. koristiti podatak o vremenu koji je nesumnjivo kvalitetan (npr.radi unosa u zemljišne knjige. bilo koja druga zna~ajna pravna obilje`ja lica koje tra`i potvrdu. u skladu s va`e}im pravilima struke. kao i prilikom bilo koje promjene u vezi s pru`anjem usluga. . . Ako koristi postupke za siguran elektronski potpis du`an je u sigurnosnom konceptu utvrditi na koji }e na~in zadovoljiti sigurnosne zahtjeve propisane ovim zakonom i na osnovu ovog Zakona donesenim podzakonskim propisima. a mo`e koristiti potvrde koje je sam izdao samo ako je to neophodno za pru`anje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. i primjenjuju administrativne i upravlja~ke postupke i propise. siguran vremenski pe~at) i osigurati za sve slu~ajeve da se datum i vrijeme izdavanja ili opoziva potvrde mogu ta~no utvrditi. Zakon je predvidio da je ovjerilac koji izdaje kvalificirane potvrde du`an: . bez odlaganja. .zapošljavati pouzdana lica. Ovjerilac je du`an. gdje je to primjenjivo. koja za pru`anje usluga imaju potrebna specijalisti~ka znanja. ili drugi slu`beni registar. broj 91/06) 204 .za kvalificirane potvrde. .

53. . koristiti pouzdane sisteme. kao i za formiranje i ~uvanje potvrda. Du`an je.elektronski potpis mora biti pouzdano provjeren i rezultati provjere korektno prikazani licu koje radi provjeru. .lice koje radi provjeru mo`e pouzdano utvrditi potpisnika ~iji je elektronski potpis ostvaren. tako|er. te ~uvati ove podatke trajno i u elektronskom obliku. tako da se ovjeravanje mo`e dokazati. . proizvode i postupke koji su tehni~ki zašti}eni od izmjena i koji pru`aju tehni~ku i kriptografsku sigurnost. za pru`anje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. tako da ovjerilac ili tre}a lica ne mogu ~uvati ili kopirati podatke za formiranje potpisa. . 205 . Ovjerilac koji izdaje kvalificirane potvrde du`an je.Tehni~ka sredstva i postupci koji se koriste za formiranje sigurnog elektronskog potpisa moraju osigurati da podaci koji se potpisuju nisu promijenjeni i da podaci koji se potpisuju budu prikazani potpisniku prije potpisivanja. a njihova pouzdanost mora biti zagarantirana. preduzeti odgovaraju}e mjere kojima se osigurava tajnost podataka za formiranje potpisa. .lice koje radi provjeru mo`e utvrditi podatake na koje se elektronski potpis odnosi.Za formiranje i ~uvanje kvalificiranih potvrda moraju se koristiti tehni~ka sredstva i postupci koji spre~avaju konstruiranje i falsificiranje potvrda. tako da se ne mogu izvesti. da se podaci za kvalificirane potvrde ne mogu neopa`eno iskonstruirati ili falsificirati i da su ove potvrde. . Za generiranje i ~uvanje podataka za formiranje potpisa i za formiranje i ~uvanje kvalificiranih potvrda ovjerilac je du`an koristiti tehni~ka sredstva i postupke koji zadovoljavaju slijed}e uslove:635 . dostupne javnosti.Za generiranje i ~uvanje podataka za formiranje potpisa te za formiranje sigurnog elektronskog potpisa moraju se koristiti tehni~ka sredstva koja omogu}avaju pouzdano otkrivanje falsificiranja potpisanih podataka i pouzdano spre~avaju neovlašteno koriš}enje postupaka formiranja podataka za elektronski potpis. i da u slu~aju upotrebe pseudonima.Tehni~ka sredstva i postupci koji se koriste za provjeru sigurno potpisanih podataka moraju osigurati da: . vjerovatno}a da }e se pojaviti samo jednom mora biti blizu sigurnosti.potvrde. . Podaci za formiranje potpisa moraju biti osigurani.potpisani podaci nisu promijenjeni. samo uz pristanak potpisnika. tokom vremena njihove primjene. 635 ^lan 14 Zakona o elektronskom potpisu BiH.preduzeti odgovaraju}e mjere. naro~ito u sudskom postupku. njegova upotreba uvijek bude nazna~ena.

ovjerilac je du`an provjeriti siguran elektronski potpis zasnovan na kvalificiranoj potvrdi. Kod izdavanje kvalificiranih potvrda Zakon je predvidio. Pseudonim ne smije biti uvrjedljiv ili o~igledno zbunjuju}i u vezi s imenom ili potpisom. Opoziv potvrde je regulisan na na~in da je ovjerilac du`an. koja. o okviru Zajednice za elektronski potpis („Sl. list Evropskih zajednica“.je potvrda izdata na osnovu neta~nih podataka. koje su izdala tijela dr`ava ~lanica Evropske unije ili ~lanica Evropskog ekonomskog prostora iz ~lana 3 stav 4 Direktive 1999/93 EZ Evropskog parlamenta i Vije}a od 13. sveobuhvatno i redovno provjeravati. pouzdano utvrditi identitet i druge potrebne podatke lica koje tra`i kvalificiranu potvrdu. 56. ovjerilac mo`e u potvrdi. L 13 od 19. da je ovjerilac du`an.sazna da je potpisnik izgubio poslovnu sposobnost. decembra 1999. Tehni~ka sredstva i postupci za formiranje sigurnog elektronskog potpisa moraju se.. na bilo koji na~in. Tehni~ka sredstva i postupci koje. Ovjerilac je du`an. prihvataju se kao i potvrde tijela iz ovog Zakona. utvrdi Evropska komisija zadovoljavaju sigurnosne zahtjeve ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa. ako se to zahtijeva.svaka promjena. Na zahtjev lica koje tra`i potvrdu. Na zahtjev suda ili druge institucije. 12). o okviru Zajednice za elektronski potpis. opozvati potvrdu ako: . u skladu s internim pravilima o pru`anju usluga. decembra 1999. . 55. ili je prestao postojati ili da su se promijenile ~injenice potvr|ene u potvrdi. navesti u kvalificiranoj potvrdi podatke o ovlaštenju za zastupanje ili druge va`ne pravne informacije. u ~lanu 9. a potvrde o zadovoljavanju sigurnosnih zahtjeva. Ovo pravno lice du`no je provjeriti identitet lica koje tra`i kvalificiranu potvrdu. . bez odlaganja. i ako lice koje tra`i kvalificiranu potvrdu doka`e te podatke ovjeriocu.prestane obavljati djelatnost. str. umro. januara 2000.opoziv potvrde zahtijeva potpisnik ili u potvrdi imenovani ovlaštenik. navesti pseudonim umjesto imena potpisnika. 54. zavisno od stanja tehnike. na osnovu ~lana 3 stav 5 Direktive 1999/93 EZ Evropskog parlamenta i Vije}a od 13. ili uredno ovjerenim dokumentima za pravno lice. a registar potvrda i pru`anje usluga opozi206 . Zahtjev za kvalificiranu potvrdu mo`e biti podnesen pravnom licu koje ovlasti ovjerilac. uti~e na sigurnost potpisanih podataka bude vidljiva. pomo}u zvani~nog identifikacionog dokumenta s fotografijom za fizi~ka lica. u skladu s internim pravilima o pru`anju usluga. Njihovo zadovoljavanje sigurnosnih zahtjeva ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa mora potvrditi posebno tijelo. . br.

je ovjeriocu zabranjeno obavljanje djelatnosti. U slu~ajevima prestanka obavljanja djelatnosti ovjerilac je du`an. Ako ovjerilac ne osigura pru`anje usluge opoziva. kao i izdavanje. . pru`anje usluge opoziva. 636 ^lan 11 Zakona o elektronskom potpisu BiH („Slu`beni glasnik BiH”. Ovjerilac je du`an. Nadzorni organ du`an je. preuzme drugi ovjerilac. bez odlaganja. broj 91/06) 207 .va nije preuzeo drugi ovjerilac. a njegov registar potvrda i pru`anje usluga opoziva nije preuzeo drugi ovjerilac ili . Ovjerilac je tako|er du`an. suspendirati potvrdu. na teret ovjerioca. Opoziv i suspenzija s povratnim djelovanjem nisu dozvoljeni. obavijestiti potpisnike o prestanku obavljanja djelatnosti i opozivu ili preuzimanju. Ako se gore navedene ~injenice ne mogu odmah nesumnjivo utvrditi. bez odlaganja. Ako ovjerilac pru`a usluge vremenskog pe~ata.postoji opasnost od zloupotrebe potvrde. 57. ovjerilac je du`an. du`an je u svojim internim pravilima o pru`anju usluga i sigurnosnom konceptu utvrditi na koji na~in }e zadovoljiti zahtjeve za pru`anje usluge utvr|ene ovim zakonom i na osnovu njega donesenim podzakonskim propisima. Ovjerilac je du`an. kao i osigurati da se usluga opoziva pru`a i ako su potvrde opozvane. bez odlaganja. Suspenzija i opoziv moraju sadr`avati datum i vrijeme od kada proizvode djelovanje. djelovanje proizvode od momenta kad se unesu u registar potvrda. osigura}e nadzorni organ. Izdavanje potvrda o ispunjavanju sigurnosnih zahtjeva mo`e izdavati javno ili privatno tijelo koje je za tu svrhu akreditirano kod Instituta za akreditiranje Bosne i Hercegovine. opozvati potvrde ako: .opoziv naredi nadzorni organ. obavijestiti nadzorni organ o prestanku obavljanja djelatnosti. suspenziju i opoziv potvrda. ili osigurati da najmanje registar potvrda. Za pru`anje usluga sigurnog vremenskog pe~ata.636 Povjerilac je du`an dokumentirati sigurnosne mjere koje je preduzeo u skladu s odredbama ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa. . ovjerilac mora koristiti tehni~ka sredstva i postupke koji osiguravaju da je navedeno vrijeme ta~no i autenti~no. bez odlaganja.ovjerilac prestane obavljati djelatnost. Podaci i njihova vjerodostojnost. u trenutku prestanka obavljanja djelatnosti. bez odlaganja. a njegov registar potvrda i pru`anje usluga opoziva nije preuzeo drugi ovjerilac. te trenutak njihovog upisivanja u sistem protokola moraju biti uvijek dostupni provjeri. opozvati va`e}e potvrde. Ako je postupak opoziva ili suspenzije proveden. obavijestiti potpisnika o suspenziji ili opozivu. i pru`anje usluga opoziva.

ovjeriocu dostaviti sve potrebne podatke i informacije o promjenama koje uti~u ili mogu uticati na ta~nost utvr|ivanja potpisnika. }e podzakonskim propisom objaviti ove kriterije. prije zaklju~ivanja ugovora. komunikacionih i „smart-card“ tehnologija i tehni~ke evaluacije ovih sredstava. i napomenuti dobrovoljnu akreditaciju. Vije}e ministara Bosne i Hercegovine. naro~ito poznavanje elektronskog potpisa i odgovaraju}ih sigurnosnih postupaka.garantira potrebnu nezavisnost i nepristrasnost. ili ako su se ~injenice potvr|ene u potvrdi promijenile. koja za obavljanje aktivnosti imaju specijalisti~ka znanja.637 Kao obaveze potpisnika Zakon je naveo da je potpisnik du`an ~uvati podatke za formiranje elektronskog potpisa. 637 ^lan 16 Zakona o elektronskom potpisu BiH. koja tehni~ka sredstva i postupci i drugi ure|aji zadovoljavaju odredbe ovog Zakona o formiranju i provjeri sigurnog elektronskog potpisa. Prilikom izdavanja kvalificirane potvrde ovjerilac je tako|er du`an upoznati imaoca potvrde s uvjetima upotrebe.zapošljava pouzdana lica. On je du`an. 208 . suzdr`ati se od njihovog proslje|ivanja i sprije~iti neovlašten pristup tim podacima u mjeri u kojoj je to mogu}e o~ekivati.ima zadovoljavaju}a tehni~ka sredstva i ure|aje i finansijsku i ekonomsku sposobnost za obavljanje aktivnosti i . Institut za akreditiranje Bosne i Hercegovine akreditirat }e javno ili privatno tijelo na njegov zahtjev.58. kriptografije. ako: . kao i upoznati lice koje tra`i potvrdu s mogu}im pravnim djelovanjem postupka za elektronski potpis koji je upotrijebljen. bez odlaganja.demonstrira pouzdanost potrebnu za obavljanje svojih aktivnosti. na prijedlog ministra nadle`nog za informaciono društvo. i bilo koje posebne postupke za rješavanje sporova. . Podnosilac zahtjeva za akreditaciju mora ispunjavati i kriterije koje utvrdi Evropska komisija. kao što su ograni~enja u vezi s upotrebom ili ograni~enja u pogledu vrijednosti transakcija za koje se potvrda mo`e upotrijebiti. Ovjerilac je nadalje du`an upoznati lice koje tra`i potvrdu o tome koja su tehni~ka sredstva i postupci podesni za potpisivanje. zatra`i opoziv potvrde ako su podaci za formiranje elektronskog potpisa neta~ni ili ako postoji osnovana sumnja da su kopirani ili da su neovlaštena lica došla u posjed ovih podataka. obavezama potpisnika i specifi~noj odgovornosti ovjerioca. Zakon je kao opšte obaveze ovjerioca naveo da je ovjerilac du`an upoznati lice koje tra`i potvrdu jasno i sveobuhvatno s internim pravilima o pru`anju usluga i sigurnosnim konceptom. u pisanoj formi ili upotrebom trajnog nosa~a podataka. . iskustvo i stru~ne kvalifikacije. kao i da bez odlaganja. decembra 1999 godine o okviru Zajednice za elektronski potpis. i gdje je to primjenjivo. na osnovu ~lana 3 stav 4 Direktive 1999/93 EZ Evropskog parlamenta i Vije}a od 13.

. A ako je korišten pseudonim. ako ne doka`e da je šteta nastala bez njegove krivice.da su zadovoljene odredbe ovog Zakona. ovjerilac }e dostaviti podatke o potpisnikovom identitetu ako za utvr|ivanje identiteta postoji preovla|uju}i pravni interes u smislu odredbi propisa kojima se ure|uje zaštita podataka. koji odgovaraju podacima za provjeru potpisa sadr`anim u potvrdi. . 59. i da potvrda sadr`i sve podatke propisane za kvalificiranu potvrdu. naveden u kvalificiranoj potvrdi. Ovjerilac je du`an dokumentirati dostavljanje. odgovaraju}i u komplementarnom smislu.provjerava da li su interna pravila o pru`anju usluga i sigurnosni koncept ovjerilaca u skladu s odredbama ovog Zakona i na osnovu njega 209 .opoziv potvrde bez odlaganja. postupci i drugi ure|aji. zadovoljavaju odredbe ovog zakona. Ovjerilac koji koristi postupke za siguran elektronski potpis. Ovi podaci mogu se pribaviti samo neposredno od lica o kojem se radi ili uz njegovu saglasnost. od tre}e strane. Ako kvalificirana potvrda sadr`i ograni~enja u pogledu vrijednosti transakcija za koje se mo`e upotrijebiti. koje koristi ili preporu~uje kao odgovaraju}e za formiranje elektronskog potpisa i prikaz podataka koji se potpisuju. po ulaganju odgovaraju}eg zahtjeva.?lanom 18 Zakon je predvidio da ovjerilac mo`e koristiti samo one li~ne podatke koji su potrebni da bi se usluga pru`ila. A ako je upotreba kvalificirane potvrde ograni~ena. Nadzorni organ u okviru inspekcijskog nadzora: . i da je postupak opoziva raspolo`iv.da je potpisnik. prilikom primjene proizvoda i postupaka koje mu je ovjerilac stavio na raspolaganje ili.ta~nost podataka u kvalificiranoj potvrdi u trenutku njenog izdavanja. Što se ti~e odgovornosti ovjerilaca za prouzrokovanu štetu Zakon je predvidio da ovjerilac koji izdaje potvrde kao kvalificirane ili garantira za takve potvrde u skladu s ovim Zakonom odgovoran je za štetu svakom licu koje se pouzda u potvrdu. . Kao Nadzorni organ Zakon je odredio Ured za nadzor i akreditaciju ovjerilaca pri ministarstvu nadle`nom za informaciono društvo. . tako|er je odgovoran da proizvodi. i da su za generiranje i ~uvanje podataka za formiranje potpisa i formiranje i ~uvanje kvalificiranih potvrda korištena tehni~ka sredstva i postupci koji zadovoljavaju odredbe ovog Zakona. u trenutku izdavanja potvrde bio u posjedu svih podataka za formiranje potpisa. ovjerilac se ne}e smatrati odgovornim za štetu nastalu u vezi s upotrebom potvrde za transakcije ~ija je vrijednost izvan ovih ograni~enja. ovjerilac se ne}e smatrati odgovornim za štetu koja je nastala u vezi s upotrebom potvrde izvan ograni~enja. za sljede}e: .da su podaci za formiranje potpisa i s njima usaglašeni podaci za provjeru potpisa zajedno. On je odgovoran. ekvivalentnih koje sam koristi.

Nadzorni organ stavlja svoj sigurni elektronski potpis na registre koje vodi. zadovoljava odredbe ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa i svojih internih pravila o pru`anju usluga i sigurnosnog koncepta. ako je ovjerilac prestao pru`ati usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem ili mu je pru`anje usluga zabranjeno. 210 . Nadzorni organ vodi elektronski registar ovjerilaca sa sjedištem u Bosni i Hercegovini.provjerava da li tijelo akreditirano za izdavanje potvrda o ispunjavanju sigurnosnih zahtjeva ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa ispunjava organizacione kriterije iz ovog Zakona. akreditiranih ovjerilaca i ovjerilaca sa sjedištem u tre}im dr`avama za ~ije potvrde garantira ovjerilac sa sjedištem u Bosni i Hercegovini u skladu s odredbama ovog Zakona.registrira ovjerioce koji podnesu obavještenje o po~etku rada i akreditira ovjerioce u skladu s odredbama ovog Zakona. . Tako|er. kao i izvršiti opoziv potvrda ovjerioca ili potpisnika. On mo`e zabraniti upotrebu neodgovaraju}ih tehni~kih sredstava i postupaka ili pru`anje svih ili pojedinih usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. nadzorni organ vodi registar potvrda ovjerilaca koji sadr`i kvalificirane potvrde ovjerilaca za pru`anje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem.provjerava da li ovjerilac. ili narediti ovjeriocu opoziv potvrda638. . generalno.donesenih podzakonskih propisa. a pru`anje usluge opoziva nije preuzeo drugi ovjerilac u smislu ovog Zakona. nadzire upotrebu tehni~kih sredstava i postupaka iz ovog Zakona. . Potvrda Nadzornog organa objavljuje se u „Slu`benom glasniku BiH“. sve vrijeme obavljanja djelatnosti. Ovi registri moraju biti. Ovakve potvrde mo`e izdavati i Nadzorni organ. stalno dostupni upotrebom sredstava informacionih i komunikacionih tehnologija. .pru`a uslugu opoziva. Nadzorni organ }e ovjeriocu zabraniti pru`anje svih ili pojedinih usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem ako: 638 ^lan 21 Zakona o elektronskom potpisu BiH. Nadzorni organ ovlašten je preduzeti mjere kojima se osigurava da su obaveze odre|ene ovim zakonom i na osnovu njega donesenim podzakonskim propisima ispunjene. . Prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora. 60.ako ovjerilac pru`a usluge u vezi sa sigurnim elektronskim potpisom. U ovim slu~ajevima ovjerioci su obavezni nadoknaditi troškove aktivnosti nadzornog organa u skladu s propisima donesenim na osnovu ovog Zakona. .utvr|uje ekvivalentnost izvještaja o provjeri iz tre}ih dr`ava.

Conference material.ne pru`a usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem u skladu s internim pravilima o pru`anju usluga i sigurnosnim konceptom. . .. Akreditiranje ovjerilaca regulisano je ~lanom 23 Zakona. 31-45. Zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu u entitetu Republika Srpska 62. kao i elektronsko poslovanje u sudskim. . 640 Vidjeti UNDP ICT. Sarajevo. Ovjerioce.5. 211 . Kvalificirane potvrde ovih ovjerilaca imaju isto pravno djelovanje kao doma}e kvalificirane potvrde. upravnim i drugim postupcima. broj 36/02). 639 Zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu Republike Srpske („Slu`beni glasnik RS”.Forum. A potvrde koje su izdali ovjerioci sa sjedištem u tre}im dr`avama i ~iju validnost Bosna i Hercegovina mo`e provjeriti bit }e priznate u Bosni i Hercegovini. u skladu s odredbama ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa. primjena elektronskog potpisa u pravnom prometu. me|usobni odnosi. pod istim uvjetima. koji koriste postupke za siguran elektronski potpis i koji doka`u da zadovoljavaju odredbe ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa.nema na raspolaganju potrebna finansijska sredstva.3. 61. prava. akreditirati i ovjerioce sa sjedištem izvan Bosne i Hercegovine. Legal Infrastructure of Information Society“. . (2003) „Infrastructure of An Information Society. . str.639 Njime su ure|eni osnovni elementi elektronskog poslovanja. Potvrde koje su izdali ovjerioci sa sjedištem u dr`avi ~lanici Evropske unije ili dr`avi koja je ~lanica Evropskog ekonomskog prostora i ~iju validnost Bosna i Hercegovina mo`e provjeriti tretiraju se isto kao i doma}e potvrde.640 Ve} iz sadr`aja Zakona RS vidljivo je da je primjena elektronskog poslovanja veoma široko posmatrana.ovjerilac ili njegova zaposlena lica nemaju potrebna specijalisti~ka znanja.ne ispunjava obaveze u vezi s opozivom i suspenzijom. Iznije}emo najva`nije karakteristike ovoga zakona. obaveze i odgovornosti subjekata koji u~estvuju u elektronskom pravnom prometu.ne vodi registar potvrda u skladu s odredbama ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa. Nadzorni organ akreditirat }e na njihov zahtjev. iskustvo i stru~ne kvalifikacije. 3. Entitet RS donio je Zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu (dalje: Zakon RS). Nadzorni organ mo`e.ovjerilac ili njegova zaposlena lica ne demonstriraju pouzdanost koja se zahtijeva za usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem koje pru`aju. ako su ispunjeni uvjeti za priznavanje njihovih potvrda u Bosni i Hercegovini. Citiranim Zakonom RS ure|uje se elektronsko poslovanje. korištenje podataka u elektronskom obliku.

ovaj Zakon se primjenjuje na sve vrste odnosa izme|u subjekata koji u~estvuju u elektronskom pravnom prometu. (2004). str. u cilju njihove valjanosti. A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing. (2000). Osim ovoga. 123-211. osnov radi koga se posao stvara. Tanja Aplin. te procedure postizanja saglasnosti regulisani su nacionalnim ugovornim pravom ili u slu~aju me|unarodnih ugovora mjerodavnim izvorima opštih pravila ugovornog prava. Brussels. Ugovor je rezultat sporazuma stranaka do koga dolazi saglasnoš}u volja stranaka. 33-67. ugovoru zaklju~enom elektronskim putem ne mo`e se oduzeti valjanost ili izvršnost isklju~vo na osnovu ~injenice što je u elektronskom obliku. 8-111. ili preciznije saglasnoš}u njihovih izjava volja. Razumije se da se citirana odredba ne primjenjuje na ugovore koji. „E-Commerce Law and Practice in Europe“. koja utvr|uje da je elektronski oblik ravnopravan sa pismenom formom kada je zakonom ili drugim propisom odre|ena pismena forma. na ugovore iz oblasti porodi~nog prava i na ugovore iz nasljednog prava. ali je sigurno da je jedan od najzna~ajni~jih postulata elektronskog poslovanja sa stanovišta zaklju~enja ugovora utvr|en u ~lanu 5. Oxford University Press. Ian Walden. „Statutes on IT and E-Commerce“. (1986). odnosno putem IKT u pravu Evropske unije 4. koje se primjenjuju samo na platni promet. 211-256.642 Donošenjem dr`avnog Zakona o elektronskom potpisu rješenja ovog entitetskog Zakona u segmentu regulisanja elektronskog potpisa prestaju da va`e. Smatrati neku odredbu u Zakonu manje ili više va`nom je nezahvalno. „The New Legal Framework for E-Commerce in Europe”. 645 Opširnije Mladen Draški}. 644 Opširnije Steve Hedly. broj 36/02). Julia Hornie. Zaklju~ivanje ugovora elektronskim proukama. str. Uslovi koji moraju da se ispune: stranke.641 Na ovu odredbu se nadovezuje i odredba ~lana 8. Hart Publishing. str.643 Evolucija ekonomskih odnosa i komercijalnih tehnologija odra`ava se i na procesu nastanka ugovora. Commission Staff Working Paper. 642 Ibid. (2004). Beograd. Opširnije Lillian Edwards.Za razliku od naprijed navedenih odluka Centralne banke.644 Ona je naro~ito prisutna u zaklju~ivanju ugovora645 641 Zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu Republike Srpske („Slu`beni glasnik RS“. moraju da se registriraju kod organa sa javnim ovlaštenjima. (2002). 643Vidjeti Legal Barriers in E-business. „Zaklju~ivanje ugovora o prodaji“. objekt ugovora.1. 4. str. Novi trendovi u zaklju~ivanju ugovora 63. 212 . U njemu je nazna~eno da se elektronskim dokumentima i porukama nemo`e pore}i punova`nost ili dokazna snaga samo zato što su u elektronskom obliku.

net. Razvijaju se i nove tehnike ugovaranja i dokazivanja: formularni ugovori i opšti uslovi poslovanja na web stranicama ponudioca i sl. str.649 Najve}a promjena desila se u pravnom tretmanu reklamiranja. 648 Vidjeti G. Akcenat se sa volje prenosi na izjavu volje a ista se intrepretira objektivizirano. pregovaranje. Njoj predhodi eventualna ili fakultativna faza pregovaranja. 213 . relativizacija pismene forme. ali su najva`niji interaktivnosti web stranica i e-pisama. 1-28. „Law of Contract“. Razvijaju se nova obligaciono pravna rješenja: opoziva ponude. 23-47. „The Internet and E-Commerce Legal Handbook“. 373-431. Pink.646 Zbog toga se u ovoj oblasti posebno jasno uo~avaju promjene u zna~enju pojedinih principa i pojava novih rješenja. pa }emo se dalje zadr`ati samo na njima.H. „Compjuter Law: Evidence and Procedure“. Na Internetu reklamiranje to jeste. Autonomija volje ostaje fudamentalni princip ugovaranja uz imanentno uva`avanje principa pacta sunt servnda. Northwestern Journal of International Law and Business. Više razloga zahtijevalo je ovakvo rješenje. Treitel. str.ebusinesslex. šutnje kao prihvata. Prema rije~ima renomiranog stru~njaka za marketing Seth Godina.2005. (2004). posljednji posjet 12. Preliminarni kontakti (reklamiranje na Internetu) 64. U klasi~nom na~inu poslovanja reklamiranje ne predstavlja preliminarne kontakte. Afirmisane su nove procedure zaklju~ivanja ugovora: zaklju~ivanje ugovora putem elektronskih poruka i primjenom informaciono komunikacionih tehnologija.2. mjesto i na~in za dobijanje svih potrebnih informacija prije zapo~injanja pregovaranja i samog zaklju~ivanja ugovora. (1982).01. Ponuda i prihvat sa svim svojim modifikacijama danas tvore obaveznu fazu postupka zaklju~ivanja ugovora. Mathew Bender New York . 649 Vidjeti opširnije http://www.647 Naveš}emo najva`nije me|u njima. Fakultativne faze se dijele na: preliminarne kontakte. marke646 Vidjeti Larry A.putem elektronskih poruka primjenom informaciono komunikacionih tehnologija. 4. Rezultat ukupnih promjena u procesu ugovaranja648 jeste i nova podjela radnji i faza ugovaranja. str. DiMatteo. u skladu sa standardima koji se primjenjuju u poslovnom prometu. 647 Vidjeti David Bender. (1995). „The Interpretive Turn in International Sales Law”. tako se i preliminarni kontakti u novom mediju razlikuju od klasi~nog na~ina poslovanja. 650 Vidjeti Scott W. Sweet and Maxwell London. Kao i samo zaklju~ivanje ugovora. Zahvaljuju}i njima poruke ne slu`e samo kao jednostrano reklamiranje nego i kao sredstvo.650 Mnoge kompanije su prepoznale navedene potencijale Interneta. punktacije i ponekad pripremne ugovore. Prima Lifestyles (2001). uvo|enje elektronske forme ugovaranja itd. Primjena IKT otvorila je najviše novih pitanja u oblasti preliminarnih kontakata.

uslugama i prilikama za zaradu..wu.02. ova se kategorija oglašavanja mo`e smatrati i preliminarnim kontaktima. 654 Henry Cheeseman. Tim pristupom se prema Godinu „od stranaca stvaraju prijatelji. a naj~eš}e i za direktno (bez daljih pregovora) zaklju~ivanje ugovora. 7 dana tjedno (“24/7’’). Jeftina elektronska komunikacija osloba|a potrebe za fizi~kom prisutnoš}u u obavljanju marketing djelatnosti. 214 . posljednji posjet 21. Financial Times Prentice Hall. „E-Commerce and the Law: the Legal Implications of Doing Business Online“ (FT Managements Briefings). 65. prekinuti ga u njegovim aktivnostima.653 Taj se odnos ostvaruje prikupljanjem informacija o potrebama i `eljama klijentele.tinške taktike mo`emo podijeliti u dvije kategorije.mcgraw-hill. http. 2002.wien. Prentice Hall. 652 Vidjeti opširnije http://highered. Na taj na~in izgra|uje se povjerenje koje predstavlja savršenu podlogu za dalje pregovore. Tako distributer sve potrebne informacije mo`e staviti na raspolaganje potencijalnim kupcima 24 sata dnevno. elektronsko poslovanje svakako predstavlja konkurentnu prednost u fazi preliminarnih kontakata. 653 Vidjeti Bakos Y.com.2004. Drugu kategoriju ~ini oglašavanje koje se temelji na dobrovoljnom prihva}anju kao rezultatu izgradnje konstruktivnog odnosa izme|u oglašiva~a i klijenta. Pošto potencijalni klijent dobrovoljno ulazi u razmjenu informacija o mogu}em ugovoru.2005. “The Emerging Role of Eletronic Market places on The Internet”.ac.652 Takav pristup u odre|enoj mjeri ostvaruje svoj cilj jer se oglašiva~i rukovode logikom prema kojoj je bolje ostaviti bilo kakav dojam nego ne ostvariti ga uopšte. Digital and Ehical Environment“. Umjesto uznemiravanja ne`eljenim ponudama ugovorne strane se me|usobno upoznavaju i zatim pristupaju daljnjim kontaktima.654 U odnosu na spori i nisko u~inkovit tradicionalni na~in prenosa informacija od osobe osobi. Problem se me|utim javlja kada se taj pristup primjenjuje do neu~inkovitosti zbog averzije koju razvija kod potroša~a. te tra`enjem dopuštenja da se te potrebe zadovolje. kao i od opasnosti od tu`bi zbog zabranjenog spam marketinga. te neovisno o mediju skrenuti pa`nju na svoj oglas. 47-93. Affiliate marketing se mo`e definirati kao svojevrsni oblik zajedni~kog brandinga putem Interneta. str. posljednja posjeta 23. a od prijatelja klijenti“. širenju informacija o proizvodima. „Contemporary Business and E-Commerce Law: The Legal. (2003).12.651 Prvu kategoriju ~ini nametljivo oglašavanje koje ima za cilj uhvatiti kupca spuštena garda. U affiliate marketingu tvrtka dijeli profit od prodaje sa svojim posrednikom (affiliate) koji je oglašavanjem putem 651 Andrew Sparrow. Koncept mre`nog marketinga temelji se na komunikaciji. Global. tj.at. Budu}i da ne djeluje na volju potencijalnih partnera ovom na~inu Internet oglašavanja se ne mo`e pridati dejstvo preliminarnih kontakata.

str.hotmail. Prvi korak je ponuditi besplatan web e-mail servis na http://www. Osim što sni`ava ulo`eni napor i trošak posrednika. 657 Vidjeti http://www. U Internet eri. Partnerstvo funkcionira na na~in da posrednici postavljaju link kompanije ~ije proizvode oglašavaju. provode affiliate marketing i pla}aju Internet posrednicima za dovo|enje kupaca na njihove web stranice. Affiliate program poslu`itelji upravljaju svim tim akcijama na na~in da prate klikove i sve elemente akcija putem sofisticiranih softvera i kodova smještenih u linku. „lan~ana pisma” i sl. 321-509. Strategija je imala sljede}i koncept. Time se umanjuje problem mre`nog marketinga – nesposobnost ili nemogu}nost tradicionalnih posrednika da osiguraju dovoljan broj osoba koje }e poslušati njihovu prodajnu prezentaciju.com-a. odlaze na web stranicu kompanije. kupe nešto. Zbog toga mnoge kompanije. newsletterima. Internet omogu}uje pristup velikom broju potencijalnih kupaca. Na dno svakog poslanog e-maila sa njihovog besplatnog servisa automatski dodati re~enicu: „Otvorite besplatni privatni e-mail na http://www. stvaraju}i pri tome potencijal za eksponencijalni rast izlo`enosti marketinškoj poruci i njenom utjecaju na primatelje. Klasi~ni primjer primjene virusnog marketinga mo`emo vidjeti analiziraju}i strategiju Hotmail.2005.656 Affiliate program poslu`itelji omogu}uju sklapanje partnerstva kompaniji i posredniku. tradicionalni na~ini tr`išnog komuniciranja („poruke od uha do uha“. Virusni marketing podrazumijeva marketinške strategije koje poti~u korisnike da proslje|uju dobivenu poruku tre}im osobama. posljednji posjet 12.hotmail.) posrednik zara|uje unaprijed ugovorenu proviziju. 656 Henry Cheeseman. Poput virusa.jus. i to na globalnoj razini. toj tvrtki usmjerio kupce i ostvario sa njima preliminarne kontakte655. Potrebno je sa~ekati da korisnici šalju e-mailove svojim prijateljima i suradnicima.com. Kada potencijalni kupci kliknu na takav link. jednog od prvih besplatnih pru`atelja besplatnih e-mail usluga na Internetu. 2002. 321-509. e-mailu ili pla}enim oglasima na internetskim pretra`iva~ima. a za vrijeme njenog trajanja ponešto i kupiti.bannera i linkova smještenih na svojim web stranicama. „Contemporary Business and E-Commerce Law: The Legal. Digital and Ehical Environment“.uio. newsletter izdanja ili pla}ene oglase na Internet tra`ilicama i na taj na~in usmjeravaju surfere na web stranice kompanije.com. na svoje web stranice. 215 . virusnim marketingom.no/lm/electronic. takve strategije imaju karakteristiku brzog multipliciranja daljnjim proslje|ivanjem poruke hiljadama i milionima drugih primaoca.) zamijenjeni su tzv. koji }e potom vidjeti poruku na dnu e-maila.02. Prentice Hall.commerce. u raznim tr`išnim sektorima. kliknuti na link u poruci koji }e ih odvesti 655 Ibid. str. odgovore na anketu i sl. Global.657 66. Ukoliko oni ispune `eljenu akciju od strane tvrtke (ispune neki formular.

Prvo va`no pitanje jeste. str. na~in distribucije kompanijinih kataloga i pri tome ponuditi posjetiteljima web trgovine ugodno iskustvo pri kupnji i pretvoriti katalog kupce u online kupce. a istra`ivanja pokazuju da pove}ava i brand awereness (prisutnost trgova~kog `iga). 67. Prentice Hall. HTML oblikovan newsletter u~itao se u e-mail klijent primaoca za samo 5 658 Roger Miller. 660 Opširnije o ovom slu~aju Henry Cheeseman.na http://www. promocije i ponovnog privla~enja posjetitelja na web stranice je i izdavanje redovnog newslettera. prezime i dr. Digital and Ehical Environment“. Strategija se sastoji u testiranju prihva}enosti prazni~nog e-maila koji sadr`i kompanijin e-katalog proizvoda i usluga. te dati primaocima dodatnu vrijednost. 2002. 77-154. Ciljevi kampanje su: pove}anje online prazni~ne prodaje putem e-mail marketinga. 373-391. Global.. „Law for E-Commerce“. Digital and Ehical Environment“. „Contemporary Business and E-Commerce Law: The Legal.659 Izdavanje kvalitetnog newslettera. Global. pru`iti dovoljno potrebnih informacija i pota}i dobrovoljna reakcija primaoca ponude. 659 Henry Cheeseman. South Western College Publishing. ^im su newsletter izdanja originalnija i informativnija to }e izdava~ lakše pove}avati broj potencijalnih klijenata. Kompanija West Marine je vode}i ameri~ki dobavlja~ opreme i servisa za plovila.com. 373-391. tjedne ili mjese~ne cirkulacije. Kkampanja ima slijede}i tok. Virusni marketing ima pozitivne rezultate kada korisnik razumije i prihva}a virusnu poruku i kada je motiviran da je proslje|uje dalje. kataloga proizvoda i web stranica. Kvalitetna izdanja newslettera osigura}e zadovoljstvo primaoca i njihovu lojalnost izdava~u newslettera.660 Njena marketing strategija se mo`e uzeti kao najbolji primjer razvijanja preliminarnih kontakta dobrom upotrebom newsletter-a. str. da li }e pošiljalac poruke putem newslettera edukovati primaoce. str. Prentice Hall. osigurava povezivanje sa ~itateljima i stvaranje lojalnih posjetitelja web stranice. troškovno nizak. Zbog toga }emo se kratko osvrnuti ovaj slu~aj. Jedan od na~ina preliminarnih kontakata. „Contemporary Business and E-Commerce Law: The Legal. prona}i jednostavan. Jasan cilj newslettera olakša}e proces osmišljavanja sadr`aja newslettera. Kompanija West Marine poslala je e-mailom personaliziran newsletter (uklju~ivao ime. Prednost virusnog marketinga je u tomu što se lako komponuje u ostale marketinške Internet akcije658 i time postaje va`an dio ukupnog plana marketinga i ostvarivanja preliminarnih kontakata. tj.hotmail.) koji je sadr`avao u sebi i elektronski katalog. 2001. Odnosno. Ona nudi široku paletu proizvoda i servisa kreiranih s ciljem promoviranja zabavne vo`nje plovilima. gdje }e potom otvoriti svoj besplatni privatni e-mail i zatim šalju}i e-mailove sa novootvorenog „besplatnog“ web maila proslje|ivati poruke tre}im osobama. 2002. bilo dnevne. da li }e se ostvariti svrha preliminarnog kontakta. 216 .

2002. što tako|e isklju~uje preciziranje i posebno formulisanje pojedinih klauzula. (2003). Sadr`aj ponude mora imati obilje`ja odre|enosti ili odredivosti. pretra`ivati i kupiti `eljeni proizvod direktno iz njihovog e-mail klijenta sigurno i jednostavno. Ako je preko web stranice u~injen poziv na slanje ponuda te ponude moraju biti u standardizovanoj formi koja nije ništa drugo do tipizirani formularni ugovor koji se nalazi na web stranici i koju ponudilac mora da popuni. 4. duplim klikom na postavljeno pitanje na web stranici da li prihvatate ponudu). Pregovaranja i stvaranja punktacija je teoretski mogu}e i mo`e se pojaviti jedino kod zaklju~ivanja ugovora putem elektronske pošte. „The Legal and Regulatory Environment of E-Business Law for the Converging Economy“. Elementi zaklju~enja ugovora 4.661 4.4. kompanija West Marine poslala je prazni~ni Newsletter email na više od 250. Punktacije 68. Ugovori se zaklju~uju automatizovano (npr. Kao ponuda se smatra svaka izjava ili ponašanje koje razumna osoba mo`e shva}atiti kao ponudu. Ponuda 69. 661 Opširnije Andrew Sparrow.1. 12-33. South Western College Publishing. ali se onda mora izri~ito naglasiti da se radi o ponudi jer u suprotnom smatra}e se da je dat poziv na davanje ponuda (prihva}ena rješenja iz Be~ke konvencije). Mogu}e je ponudu dati i neodre|enom broju lica. Prijedlog za zaklju~enje ugovora upu}en jednom ili više odre|enih lica predstavlja ponudu ako je dovoljno odre|en i ako upu}uje na namjeru punudioca da se obave`e u slu~aju prihvatanja. te da je njih 900 kliknulo na `eljeni proizvod iz e-kataloga i kupilo proizvod. str.4. Primaoci e-maila mogli su listati. bez obzira da li je ponudilac imao namjeru da njegovo ponašanje ili izjava budu tuma~eni na taj na~in.sekundi (broadband Internet) iako je sadr`avao 64 stranice e-kataloga. 217 . “E-Commerce and the Law: The Legal Implications of Doing Business Online“ (FT Managements Briefings). str. Financial Times Prentice Hall. Analizom rezultata utvr|eno je da je 5. Na prvom mjestu to je odre|enost ponu|enog ili ponu|enih. Elektronsko ugovaranje je prevashodno bazirano na zaklju~ivanju ugovora putem formularnih tipiziranih ugovora gdje pregovaranje nije mogu}e. Rezultati kampanje su bili vidljivi nakon dvije sedmice slanja ponuda-kataloga. 662 Opširnije John Bagby.3.662 Ovom definicijom su odre|eni bitni elementi ponude kao jednostranog pravnog posla.000 adresa svojih kupaca i klijenata.600 osoba od ukupno poslanih emailova otvorilo email. 44-190. Nakon testnog e-maila i zadovoljavaju}ih rezultata.

321-509. Michael Parent. 7-9.. u klasi~nom na~inu komuniciranja ugovor još ne bi bio zaklju~en. odnosno narud`be i automatski slao potvrde o prijemu narud`bi putem e-maila koje su imale sojstvo prihvata primljenih ponuda. 666 Vidjeti Sid L. South Western College Publishing 2002. „Law for E-Commerce“. kao i ~injenice da je mogu}e da takva ponuda bude u~injena cijelom svijetu.663 Objavljivanje elektronskog dokumenta na web stranici. Michael Wade. 45-65.99 £ umjesto 299 £. To dalje mo`e prouzrokovati obvezivanje ne`eljenim ugovorima koji su nastali kada ponu|eni da prihvat na u~injenu ponudu. 2003. zbog brzine i jednostavnosti zaklju~ivanja ugovora elektronskim porukama. „Business Law: Legal.distinkciju izme|u ponude i poziva na davanje ponuda. Spor je na`alost završen vansudskom nagodbom tako da nemamo presudu koja bi mogla biti korisna sudska praksa za druge sudove pri rješavanju sporova u vezi sa elektronskim poslovanjem. 218 . Preko milion ponuda je došlo na njegovu stranicu. Huff.Ono što je specifi~no za elektronsko zaklju~ivanje ugovora i u ~emu le`i njegova najve}a opasnost nije tuma~enje volje stranaka. John E. str. E-Commerce. 664 Roger Miller. str. Da bi se izbjegla ta opasnost.666 Kompanija Argos je na svojoj web stranici reklamirala prodaju televizora. Peter Newson. Scot Schneberger. za elektronske poruke sem bitnih elemenata ponude treba na jasan na~in odrediti: . 663 Vidjeti John Bagby. „E-Commerce Law: Issues for Business“. Zbog tipografske greške cijena proizvoda je ozna~ena 2. South Western College Publishing 2001. Kao što smo vidjeli iz prethodnog primjera. 665 David B. na web stranici Argosa je postojao softverski sistem koji je automatski obra|ivao primljene ponude. Prentice Hall. (2002). Ethical and International Environments“.664 Nepa`ljivo davanje izjava na ovaj na~in ili slabo konstruisana web stranica mo`e prouzrokovati stvaranje ne`eljenih ponuda upu}enih cijelom svijetu kod otvorenih sistema ili ve}em broju lica kod zatvorenih sistema. Ali. McGraw-Hill Education. Argos bi mogao odbiti zaklju~enje ugovora odbijanjem ponude koju mu je poslao svaki potencijalni kupac ili jednostavno šutnjom.665 70. Irwin McGraw-Hill. US. Samim time je Argos postao obvezan za ispunjavanje na taj na~in zaklju~enih ugovora. (2000). autentifikacija poruke i identifikacija pošiljaoca kod elektronskih poruka poslatih elektronskom poštom (otvoreni sistemi) ili na neki drugi na~in koji su stranke dogovorile za slanje i primanje elektronskih poruka (zatvoreni sistemi) su pitanja od zna~aja. kao i Henry Cheeseman. ponudilac mo`e biti obvezan ne`eljenim ugovorima. Pošto nije bilo rije~i o ponudi ve} o pozivu na slanje ponuda. “Cases in Electronic Commerce”. Jedan od najboljih primjera ne`eljenih ugovora nastalih lošom elektronskom materijalizacijom volje je slu~aj Argos. ve} pitanje materijalizacije njihovih izjava volje u elektronskom obliku. Shodno tome. „Legal Landmines in E-Commerce“. Canton.

duplim klikom na postavljeno pitanje na web stranici da li prihvatate ponudu) sklapa ugovor i ponudilac je obavezan na taj na~in zaklju~enim ugovorom. South Western College Publishing. Distinkcija izme|u ponude i poziva na davanje ponuda 71.cijenu. Ako je u pitanju poziv na slanje ponuda ili poziv na pregovaranje pošiljalac zadr`ava pravo izbora ugovornog partnera. tj.isporuku ili na~in izvršenja ugovorne obveze. 667 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons. Za ovaj na~in elektronskog poslovanja naj~eš}e se koristi elektronska pošta. ve} otvoreni sistem razli~itih mre`a i sistema. tako da sudovi. 4. Internet koristi modernu digitalnu tehnologiju. valutu i na~in pla}anja.. ako se doka`e da je rje~ o nefer klauzuli mogu da im oduzmu pravno dejstvo.klauzulu o ograni~enju ili isklju~enju odgovornosti za odre|ene slu~ajeve.mjerodavno pravo. str. .geografska ograni~enja. u ovom slu~aju ispoštovanom procedurom za zaklju~ivanje ugovora (npr. modem. Za ovo bi bilo potrebno izdejstvovati sudsku presudu. . „E-Commerce Law: Issues for Business“.668 Ako sadr`aj elektronske pošte ili web stranice ukazuje da je rje~ o ponudi. bilo putem elektronske pošte ili web stranice nazna~iti da li se radi o ponudi ili pozivu na davanje ponuda. . Svako ko ima moderni kompjuter. odgovaraju}i program i konekciju na Internet putem jednog od pru`aoca Internet usluga (dalje: ISP) mo`e pristupiti sistemu. . Klauzula o opštim uslovima poslovanja 72. na primjer. Pozivom na davanje ponuda smatra se slanje elektronskih kataloga proizvoda i usluga. slanje reklama i drugih promotivnih dokumenata.3. Copenhagen Business School Press. Da bi se minimalizirao rizik od ne`eljenih sudskih presuda ponudilac mora jasno na svojoj elektronskoj poruci ili dokumentu.1.2. 4. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. (2002).3. .667 Pod tim se misli da korisnik mo`e pristupiti informacijama sa web stranice. 219 . .na~in zaklju~enja ugovora. nisu rezultat pregovaranja oni su pod strogom kontrolom vezanom za nefer klauzule. (2003).1.1. Standardni uslovi poslovanja su skoro uvjek inkorporisani u sam ugovor. 33-44. To nije zatvoreni sistem kao kod telefaksa. Pošto su uvjek nametnuti od jedne strane. naj~eš}e telefonske linije. a samim tim moraju biti jasno vidljivi u ponudi. poslati poruku elektronskom poštom.klauzulu o opštim uslovima poslovanja. ponu|eni prostim prihvatom. 668 Vidjeti opširnije John Bagby. naru~iti robu i usluge ili davanjem prihvata sklopiti ugovor razmjenom elektronskih poruka.

. a ne nametanjem. . iskorištavanjem nekog oblika dominantnog polo`aja jedne od ugovornih strana. Ukoliko to nije slu~aj. ponudilac sa sjedištem u EU šalje ponudu elektronskom poštom klijentima u SAD. (2004).hiperlink u sentenci koja bi izgledala: klikom na dugme „prihvatam“ potvrdili ste da ste upoznati i da prihvatate uslove iz ponude. „E-Commerce Law: Issues for Business“.dio ponude koja se prvo mora pro~itati da bi se došlo do mogu}nosti da kliknete na dugme „prihvatam“ i da tako zaklju~ite ugovor. klauzula egzoneracije u pravima dr`ava ~iji dr`avljani se mogu pojaviti kao ugovorne strane. Klauzula o ograni~enju ili isklju~enju odgovornosti za odre|ene slu~ajeve 73. Commission Staff Working Paper. pa va`e i u situacijama elektronskog zaklju~ivanja ugovora. 670 Ibid. Klauzula o ograni~enju ili isklju~enju odgovornosti za odre|ene slu~ajeve je ugovoreni dozvoljeni na~in ograni~enja odgovornosti ponudioca za doga|aje koji se mogu desiti a bez krivice i odgovornosti ponudioca. kao i John Bagby. 220 . Zbog toga odre|ivanje mjerodavnog prava mo`e predstavljati veliku teško}u.1.napadima kompjuterskih virusa. trojanskih konja i drugih destruktivnih programa. 4. te u kojem obimu i za koji slu~aj se one eventualno mogu ugovoriti. (2003). South Western College Publishing (2002).3. Zbog toga je preporu~ljivo da elektronska ponuda odredi mjerodavno pravo. tj. str. 669 Vidjeti Legal Barriers in E-business. Dodatnu komplikaciju unošenju klauzula o ograni~enju ili isklju~enju odgovornosti ~ini razli~itost pravnog regulisanja. 33-44. Brussels. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. 671 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons.669 Ova pravila su opšte prihva}ena. ponudilac mora znati da li nacionalna prava dr`ava u kojima njegovi potencijalni klijenti imaju sjedište dozvoljavaju klauzule egzoneracije. Copenhagen Business School Press. crva. Da bi klauzula proizvodila efekte ona mora proizi}i iz pregovora ugovornih strana.3. Internet i elektronsko poslovanje ne poznaju pojam dr`avnih granica.670 Sem uobi~ajenih klauzula o ograni~enju ili isklju~enju odgovornosti u elektronskom poslovanju putem web stranica pojavljuju se klauzule isklju~enja odgovornosti za štetu pruzrokovanu:671 .Postoje tri tipizirana na~ina za prezentaciju standardnih uslova ponude na web stranici: .hiperlink prikazan na dnu stranice preko kojeg se jednostavnim klikom na njega dolazi do standardnih uslova iz ponude. Japanu i Norveškoj. Na primjer.

Korisnik prihvata rizik da poslata poruka kompaniji mo`e biti presretena prije primitka od strane kompanije kao i da njegova poruka koja je primljena od kompanije mo`e biti neovlašteno iskorištena od tre}eg lica. 672 David B. crva.presretanjem primljenih poruka.promjenama specifikacije robe u~injene na web stranici. Korisnik tako|er preuzima odgovornost za štete nastale zbog toga što snimljeni ili na drugi na~in primljeni dokumenti sa web stranice ponudioca sadr`e viruse ili druge destruktivne programe. Pri tome se mogu potkrasti greške tipografske ili sadr`ajne prirode pogodne da dovedu korisnika u zabludu. Internet kao medij u kojem se naj~eš}e obavlja elektronsko poslovanje je baziran na korištenju kompjutera. Zbog dinami~nosti elektronskog poslovanja kao i specifi~nosti medija u kojem se pojavljuje potrebno je konstantno nadopunjavati i mjenjati sadr`aj web stranice. „Legal Landmines in E-Commerce“. kao i zaštitu hardvera i softvera tre}ih lica koji imaju pristup korisnikovom sistemu“. trojanskih konja i drugih destruktivnih programa.. .promjenama uslova na web stranici ili sadr`aja web stranice. zaštitu baza podataka u svom sistemu. 74. 221 . John E. str. Jedna od standardizovanih verzija takve klauzule glasi: „Kompanija }e preuzeti razumne mjere da obezbijedi da elektronske poruke primljene putem web stranice ne}e biti dostupne neovlaštenim tre}im osobama. Samim tim postoji opasnost da kompjuteri klijenata koji pristupaju web sajtu ponudioca usljed sigurnosnih propusta od strane ponudioca budu napadnuti bilo virusima bilo nekim drugim destruktivnim programima. Radi predupre|ivanja svoje odgovornosti za takve propuste ponudilac na svojoj web stranici postavlja klauzulu o isklju~ivanju odgovornosti zbog štete u~injene promjenama uslova na web stranici ili sadr`aja web stranice. Zbog toga ponudioci na svoje web stranice postavljaju klauzulu o isklju~enju rizika od napada kompjuterskih virusa. McGraw-Hill Education. Otvorenost poslovanja preko Interneta mo`e rezultirati presretanjem poruka i dostupnoš}u klijentovih podataka neovlaštenim osobama na neki drugi na~in. Kompanija ne preuzima odgovornost za obezbje|enje poruka od postupaka neovlaštenih tre}ih lica“. Njena uobi~ajena formulacija glasi: „Korisnik preuzima punu odgovornost za zaštitu svog kompjutera i kompjuterskog sistema uklju~uju}i hardver i softver.. Canton. . Izdvajamo formulaciju iz prakse koja sintetizira egzonerativne napore ponudioca: „Informacije sadr`ane na web stranici mogu sadr`avati odre|ene tehni~ke neta~nosti ili tipografske greške.672 Zbog toga ponudilac na svojoj web stranici po pravilu postavlja klauzulu o isklju~ivanju odgovornosti za štete nastale navedenim nedozvoljenim postupcima tre}ih lica. (2002). 7-9. Razmotri}emo svaku od ovih klauzula posebno budu}i da su one karakteristi~ne jedino za davanje ponuda i zaklju~ivanje ugovora elektronskim putem.

„Staying Legal: A Guide to Issues and Practice for Users and Publishers of Electronic Resources“. (2004). a po kvalitetu je isti ili bolji od specifikacije u~injene na web stranici“. forma sadr`aj. pravo da umjesto proizvoda isporu~i njegov supstitut ukoliko on po svojim materijalnim svojstvima odgovara upotrebi za koju je namjenjen. 4. str. Zbog toga što Internet ne poznaje geografske ni dr`avne granice. Na~in zaklju~enja ugovora 77. Ukoliko mjerodavno pravo nije navedeno u samoj ponudi. Armstrong. Zbog razli~itih stavova nacionalnih 673 Ulrich Magnus.674 4. Ove kaluzule imaju osoba|aju}i efekat samo u pogledu predmeta obaveze. Kompanija zadr`ava pravo modifikacije specifikacije bilo kojeg proizvoda ako nije u mogu}nosti da nabavi taj proizvod.1. Vergleichende Rechts-Wissenschaft. Library Association Publishing (1999). U literaturi se kao dobar primjer navodi slijede}a formulacija: „Ugovor zaklju~en preko ove web stranice je u potpunosti podlo`an pravu sjedišta ponudioca-engleskom pravu i smatra se da je zaklju~en u Engleskoj. kao i spora nastalog korištenjem ove web stranice“. Ukoliko za robu postoji supstitut. C. prilikom eventualnog spora povodom ugovora. Peter Mankovski. Zbog velikog broja klijenata kojima se elektronska ponuda šalje postoji realna mogu}nost da prodavac ne mo`e da odgovori svima onima koji su poslali prihvat. 674 Opširnije. 222 .5. 77-92. Sve informacije koje su dostupne na web stranici su date sa svrhom informisanja i ne sadr`avaju nikakvu garanciju za njihovu ta~nost“.4.3. odre|ivanje mjerodavnog prava je va`nije u elektronskom. „The Grean Paper on a Future Rome I Regulation-on the Road to Renewed European Private International Law of Contracts”.3. 133-187. Metod i procedura za prihvat ponude. Kao standardna mo`e se navesti sljede}a kaluzula: „Sve robe prodaju su po specifikaciji koja se nalazi na web stranici. ponudioci ~esto na svoje web stranice unose klauzulu kojom obezbje|uju pravo da ugovor izvrše isporukom supstituta.Informacije mogu biti promjenjene ili nadopunjene bez prethodnog obavještenja. Hamburg.673 Zbog toga ponudilac naj~eš}e na svojoj web stranici ili u poruci putem elektronske pošte postavlja klauzulu o mjerodavnom pravu. J. nego u klasi~nom na~inu poslovanja. str. nastalog na ovaj na~in. One ne osloba|aju ponudioca du`nosti da svoje obaveze izvrši na vrijeme i uredno. Mjerodavno pravo 76. va`enje i uslovi ponude su obavezni dio elektronske ponude.1. kao prethodna pitanja }e se otvoriti sukob zakona i jurisdikcija. 75. ispunjenje i validnost ovog ugovora se procjenjuje po engleskom pravu i engleski sud }e imati isklju~ivu jurisdikciju za rješavanje sporova povodom ugovora zaklju~enog putem ove web stranice.

ponuda u~injena elektronski obavezno sadr`i i podatak.3.676 Kao naj~eš}i instrument elektronskog pla}anja pojavljuje se digitalni novac.” 4. 676 Opširnije. 133-194. Isporuka ili na~in izvršenja ugovorne obveze 78. Cijena. Pri tome je poslovni standard da su modaliteti ispunjenja ponudio~evih obaveza povezani modalitetima pla}anja kao osnovnom obavezom prihvatioca.C.(2002). Armstrong. valuta i na~in pla}anja 79. South Western College Publishing (2002). notifikacija }e biti poslana elektronski pošiljaocu prihvata. elektronskih podataka. “Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. Library Association Publishing (1999). zbog svojstava Interneta kao medija i sredstava (hardver i softver) putem kojih se ponuda šalje. Virtualna elektronska forma ponude i prihvata. str. Copenhagen Business School Press. vrijeme i na~in isporuke. 677 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons.7. Jedna od karakteristika elektronskog poslovanja je i elektronsko pla}anje koje nekad ima i funkciju davanja prihvata konkludentnim radnjama.675 Kada kompanija primi prihvat u ponudom nalo`enoj standardizovanoj formi sa web stranice. Primjer: “Roba }e biti isporu~ena kupcu u prodav~evoj fabrici. valutu i na~in pla}anja kao i sve poreze koji su uklju~eni u cijenu proizvoda ili usluge. Kupac }e snositi sve troškove doma}ih i inostranih poreza. kao i John Bagby. duplim klikom na postavljeno pitanje na web stranici da li prihvatate ponudu). 223 . str. Digitalne nov~anice677 za razliku od tradicionalnih (papirnih i metalnih) sastoje se od izvesnog broja bitova. odnosno izvršenja druge ugovorne radnje. tj. 6-26.6. Predstavljanje realnog novca u elektronskom obliku nu`no zahtijeva pres675 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons. Dalje se utvr|uje da prihvat ne obavezuje kompaniju dok ga ona ne primi. 4. tj. Napokon.prava o tome kada je ponuda primljena. 77-92. Ponuda u~injena elektronskim porukama mora sadr`avati cijenu.3. Rizik i pravo vlasništva nad robom }e prilikom isporuke u fabrici pre}i na kupca. Copenhagen Business School Press. kao i troškove transporta robe i njenog osiguranja.1. „Staying Legal: A Guide to Issues and Practice for Users and Publishers of Electronic Resources“. „E-Commerce Law: Issues for Business“. J.1. Klauzula o na~inu zaklju~enja ugovora po pravilu odre|uje da sve narud`be moraju biti date u standardizovanoj formi koja se nalazi na web stranici (formularni ugovor). odnosno pošiljaocu narud`benice. kada se smatra da je ugovor zaklju~en. elektronske ponude sadr`e i objašnjenja same procedure davanja prihvata (npr. smatra}e se da je dat prihvat kada ponudilac da nalog za elektronsko pla}anje. a realno ispunjenje ugovornih obaveza zahtijevaju da ponudilac u ponudi precizira i mjesto. (2003). „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. str.

„slijepe metode“ i skladište ga na fiksnom disku svog ra~unara. serijski broj nije poznat finansijskoj instituciji.679 Potroša~i povla~e digitalni novac sa svog E–Cash ra~una upotrebom tzv. Klijent zatim dešifruje serijski broj. potroša~ daje digitalne nov~anice trgovcu. 80.swlearning. E–Cash je anonimni digitalni novac ~ija se ispravnost provjerava on-line.likavanje karakteristika realnog novca. U slu~aju off–line pla}anja digitalne nov~anice se mogu koristiti više puta.678 Najpoznatiji of–lajn sistemi su Mondex i VisaCash. E–Cash sistem razvila je firma DigiCash. Pored toga.2004. ni trgovac. kao što su anonimnost. Kada je u pitanju on–line pla}anje autenti~nost nov~anica mora biti provjerena odmah. Postoji razlika izme|u on–line i off–line pla}anja. Trenutno na Internetu postoji nekoliko sistema elektronskog novca zasnovanih na „digitalnim nov~anicama“ (digitalni novac). Da bi se sprije~ila dvostruka potrošnja. postoje dvije razli~ite vrste novca zasnovanog na digitalnim nov~anicama. a finansijska institucija }e koristiti ove informacije samo u slu~aju otkrivanja dvostrukog trošenja. Prvi je upotrebom specifi~nih kriptografskih metoda ~ime se mo`e posti}i anonimnost digitalnog novca. „Slijepa metoda“ funkcioniše na slijede}i na~in. Pri svakoj kupovini preko Interneta. Najpoznatiji on–line sistemi su E-Cash firme DigiCash i Net Cash. Prema tome. 679 Vidjeti poširnije http://www. ne mogu uspostaviti vezu izme|u potroša~a i nov~anica koje je on koristio. Klijent šalje digitalnu nov~anicu. 224 . U suštini. Trgovac odmah 678 Ibid. Finansijska institucija „ovjerava“ nov~anicu i šalje je nazad klijentu. od oktobra 1997. finansijskoj instituciji. a od 1995. autenti~nost i mogu}nost sitnih pla}anja. Osvrnu}emo se na njih. u okviru pilot-projekta. godine nudi ga Mark Twain Bank iz Sent Luisa. E–Cash je ponudila i DeutsheBank AG iz Frankfurta. U tom slu~aju ni finansijska institucija. sa šifriranim serijskim brojem. U cilju izbjegavanja dvostrukog trošenja neophodno je smjestiti informacije o korisniku ili korisnicima na samu nov~anicu kako bi se provjera mogla obaviti kasnije.com.11. Finansijska institucija zna kom potroša~u su nov~anice prenijete na po~etku. To zna~i da se neka digitalna nov~anica koristi samo jednom. a od strane odgovaraju}e finansijske institucije. što garantuje anonimnost. Finansijska institucija mora da provjeri autenti~nost koriš}enjem spiska svih nov~anica koje su emitovane. posljednji posjet 12. Drugi slu~aj su nov~anice sa mogu}noš}u identifikacije potroša~a koje omogu}avaju finansijskoj instituciji da identifikuje potroša~a i da prati pla}anja u kojima je data nov~anica bila koriš}ena. Anonimnost mo`e biti garantovana. finansijska institucija mora da evidentira serijske brojeve svih prispjelih digitalnih nov~anica.

682 Vidjeti http://www. (2002). Copenhagen Business School Press. Osnovna filozofija njihovog platnog sistema jeste da izvjesne informacije ne treba da „putuju“ Internetom. saldo na ra~unu trgovca pove}ava se za dati iznos. To zna~i da je pogodnost ovog sistema za mikro-pla}anja (pla}anja u veoma malim iznosima) pod znakom pitanja. 27-36. Prodavci koriste elektronsku poštu.682 Od kupaca i prodavaca ne zahtjeva se instaliranje novog softvera mada im je na raspolaganju softver za automatsku obradu prodaje. godine. a trgovac isporu~uje proizvode/usluge. a sa radom je otpo~eo oktobra 1994. kako bi provjerio da li su ispravne.2005. 134 -163.02. ne potvrdi da prihvata zadu`enje. 82.681 ali je njegova budu}nost neizvjesna zbog odlu~nog insistiranja na potpunoj anonimnosti. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. ~ime je ukinuta bilo kakva mogu}nost pra}enja transakcija. „E-Commerce Law: Issues for Business“. ne mogu da se koriste za zadu`ivanje kup~evog ra~una. str. Svaka osoba koja ima E–Cash ra~un mo`e da prima E–Cash nov~anice. Danas se E–Cash–om obavlja velika ve}ina digitalnih transakcija na Internetu. South Western College Publishing (2002).netlitigation. putem elektronske pošte. 81. ~ak i kada nisu šifrirani. Glavni cilj kompanije First Virtual Holdings bio je da se stvori platni sistem na Internetu koji je jednostavan za upotrebu. jer provjera treba da se obavi on-line. First Virtual platni sistem zasnovan je na postoje}im Internet protokolima. 225 . Kona~no. ako je sve u redu. First Virtual platni sistem jedinstven je po tome što ne koristi enkripciju. Ovi li~ni identifikacioni brojevi mogu da se šalju preko Interneta jer. Registrovanjem serijskih brojeva digitalnih nov~anica sprje~ava se dvostruko trošenje digitalnog novca. zbog toga što je on otvorena mre`a. mo`ete prodavati ili kupovati preko Interneta upotrebom First Virtual sistema. Ako imate pristup elektronskoj pošti preko Interneta. Trgov~eva banka registruje brojeve emitovanih digitalnih nov~anica. Umjesto koriš}enja brojeva kreditnih/debitnih kartica. transakcije se obavljaju upotrebom First Virtual-ovog li~nog identifikacionog broja (FV PIN) koji se odnosi na kup~ev ra~un kod First Virtual-a. a okosnicu sistema ~ini Internet elektronska pošta i MIME standard. Troškovi provjere autenti~nosti digitalnih nov~anica su relativno veliki. str. Bezbjednost E–Casha posti`e se upotrebom asimetri~nog kriptografskog algoritma. koji treba da potvrdi zadu`enje svog ra~una.680 Pristup ra~unu mo`e dodatno biti zašti}en upotrebom li~nih lozinki. posljednji posjet 23. First Virtual (FV) je jedan od prvih platnih sistema na Internetu. 680 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons.prebacuje ove nov~anice u svoju banku.com. bez mogu}nosti identifikacije potroša~a koji ih je utrošio. First Virtual koristi elektronsku poštu za komunikaciju sa kupcem. Ra~un neke osobe se nikada ne zadu`uje dok ona. 681 John Bagby.

Pink. 685 Vidjeti http://www. str. 178-190. A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing. Ukoliko je ponudilac u ponudi odredio na~in davanja prihvata on je obavezan za ponu|enog.2005. 687 Opširnije Scott W. “The Internet and E-Commerce Legal Handbook“. str. 226 . Osim toga.684 Osnovni nedostatak ovog sistema je taj što trgovac snosi sav rizik. niti od njih zahtijeva da imaju posebne poslovne ra~une kod ove banke. Ni kupac ni prodavac ne moraju da instaliraju dodatni softver da bi koristili ovaj sistem. Prihvat je izjava ili drugo ponašanje ponu|enog koje ukazuje na saglasnost sa ponudom. First Virtual ima vrlo male provizije u pore|enju sa drugim platnim modelima na Internetu.685 SET je grupa protokola dizajniranih za sigurno pla}anje kreditnom karticom preko Interneta. Kona~no.weblaw. odnosno ugovorima koje ne mo`e izvršiti i samim tim snosi naknadu štete zbog neizvršenja ugovora.8. Prihvat 85. period izme|u momenta prodaje i momenta deponovanja sredstava na ra~un trgovca iznosi 91 dan. Veoma je lako postati trgovac. „E-Commerce and the Law: The Legal Implications of Doing Business Online“ (FT Managements Briefings) Financial Times Prentice Hall.686 4. Geografske limitacije 84.683 Kupci su skoro stoprocentno zašti}eni od prevare jer se njihov ra~un ne zadu`uje bez njihovog odobrenja. ili prodavac u First Virtual sistemu jer First Virtual ne provjerava trgovce. str. First Virtual sistem ima dosta dobrih strana. 53-59.uk zadni posjet 12. Kupovina je. ponudilac rizikuje da bude obavezan ne`eljenim ugovorima. 684 Ibid. 686 Vidjeti Andrew Sparrow. (2000). (2003). 83.1. 222-231. str. što je izuzetno duga~ak period. „E-Commerce Law and Practice in Europe“. Prima Lifestyles (2001). Julia Hornie. Sve što je potrebno da bi neka osoba prodavala robu/usluge preko Interneta je obi~an ~ekovni ra~un.4.687 Ako ova klauzula ne postoji. kao i Lillian Edwards. Ovaj se na~in naj~eš}e 683 Vidjeti Ian Walden. SET (Secure Electronic Tramnsaction) PAYMENT PROTOKOL je industrijski standard sponzoriran od strane MasterCarda i VISA za siguran (šifrovan) „end-to-end” proces pla}anja. „The New Legal Framework for E-Commerce in Europe” Hart Publishing (2004). Posluju}i preko Interneta posluje se sa cijelim svijetom. 123. 4.co.02.3. pa ~ak i u odnosu na direktnu obradu kreditnih/debitnih kartica. Ukoliko su roba i usluge koji se nude dostupni samo u nekim dr`avama ponudilac u svojoj ponudi mora unijeti klauzulu „geografske limitacije” u kojoj }e odrediti za koje klijente i iz kojih zemalja se ponuda odnosi. 222-231.Telnet ili automatizovane programe koji koriste First Virtual-ov SMXP protokol za provjeru ra~una i iniciranje transakcije pla}anja. anonimna budu}i da trgovac od First Virtual-a nikada ne dobija ime kupca. u suštini.

poruka je primljena u trenutku u kome elektronska poruka u|e u odre|eni informacioni sistem. Analogno tome. Dejstvo urednog prihvata je nastanak ugovora. kao i Simmons&Simmons. Copenhagen Business School Press. odnosno prebivalište u vrijeme slanja elektronske poruke. tj.690 Ne bude li dogovoreno druga~ije. postoji i pretpostavka da je poruka primljena u mjestu gdje primalac ima sjedište ili prebivalište u vrijeme prijema poruke. Davanje prihvata konkludentnim radnjama nije rijetkost u elektronskom poslovanju. str. pravno posmatrano. 56 691 Ibid. str. vrijeme prijema elektronske poruke je vrijeme kada elektronska poruka u|e u informacioni sistem primaoca. str. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. 54. odnosno kad elektronska poruka koja predstavlja prihvat u|e u informacioni sistem ponudica. elektronska poruka poslana iz mjesta u kome pošiljalac ima boravište u vrijeme slanja poruke. Tada je.688 4. Smatra se da je elektronska poruka primljena u mjestu u kome primalac ima boravište u trenutku prijema poruke. smatra se primljenom kada primalac elektronske poruke otvori poruku. str. Smatra se da elektronska poruka dolazi od pošiljaoca ako je poslana od strane pošiljaoca ili od strane osobe koju ovlasti pošiljalac. dupli klik na kvadrati} na kojem piše da se prihvataju uslovi iz ponude i da ste u potpunosti saglasni sa elementima ponude ili prosto davanjem naloga za pla}anje što predstavlja prihvat konkludentnim radnjama). Za trenutak njegovog nastanka usvojena je teorija prijema. 54. 688 Lillian Edwards.689 U skladu sa prethodnim stavom riješeno je i pitanje mjesta slanja i prijema elektronskih poruka u slu~aju da pošiljalac ili primalac nemaju stalno prebivalište. “The New Legal Framework for E-Commerce in Europe” Hart Publishing (2004). 690 Ibid. Ako nije dogovoreno druga~ije. Ponudilac odre|uje na~in za davanje prihvata. (2002). 227 . odre|uje softversku aplikaciju preko koje se daje prihvat (npr. Mjesto i vrijeme zaklju~enja ugovora 86.691 Ako je primalac odredio informacioni sistem za svrhu primanja elektronskih poruka.5. smatra se da je slanje elektronske poruke izvršeno iz mjesta gdje pošiljalac ima svoje sjedište.primjenjuje u elektronskom poslovanju. 689 Ibid. Ukoliko je elektronska poruka poslana na informacioni sistem koji se razlikuje od odre|enog informacionog sistema. 56. Tehnološka revolucija je ovu mogu}nost u~inila specifi~nom i ona se naj~eš}e pojavljuje u obliku kup~evog davanja naloga za pla}anje preko web stranice prodavca koja se ima smatrati prihvatom.

Julia Hornie. Kada pošiljalac dobije primao~evu potvrdu prijema. znao ili mogao znati. postupaju}i sa pa`njom koja se u prometu zahtjeva. Ako primalac u razumnom roku ne pošalje potvrdu prijema.692 Pošiljalac. odnosno osobe koja je poslala elektronsku poruku u ime pošiljaoca. (2000). osim ako druga~ije nije ugovoreno. potvrda se mo`e dati na bilo koji na~in. kako bi se pravna rješenja prilagodila mogu}nostima IKT. ima pravo da od primaoca u razumnom roku zatra`i potvrdu o prijemu poruke. u svakom slu~aju.87. Smatra se da elektronska poruka ~ije je va`enje uslovljeno prijemom potvrde nije primljena dok pošiljaoc od primaoca ne dobije tra`enu potvrdu o prijemu. 692 Opširnije Ian Walden. Ovim rješenjima pokušali su se riješiti nesigurnost i strah od automatizovanog slanja poruka. gdje nekad bez krivice mo`e do}i do ponavljanja poruka i do obvezivanja ne`eljenim ugovorima. smatra}e se da elektronska poruka nikada nije ni bila poslana. Ova pretpostavka ne podrazumijeva da poslana elektronska poruka odgovara primljenoj elektronskoj poruci. 228 . 96-123. Primalac ima pravo da svaku primljenu elektronsku poruku smatra samostalnom i da djeluje na osnovu te pretpostavke. Izlo`ena osnovna pravila dalje su precizirana. „E-Commerce Law and Practice in Europe“. Tako }e se pretpostaviti da elektronska poruka dolazi od pošiljaoca i onda ako je poruka poslana od strane informacionog sistema kojeg je programirao sam pošiljalac. Slanje elektronske poruke je izvršeno kada ona u|e u informacioni sistem koji je van kontrole pošiljaoca. odnosno koji je programiran nalogom pošiljaoca da djeluje automatski ili ako je primalac utvrdio porijeklo poruke primjenom postupka ili tehnologije koja je unaprijed dogovorena izme|u pošiljaoca i primaoca.ako je primatelj znao ili je postupaju}i sa pa`njom koja se u prometu zahtijeva mogao znati da elektronska poruka ne potje~e od pošiljaoca ili nije koristio dogovorenu tehnologiju ili postupke. A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing.kada je primatelj primio obavijest od pošiljaoca da elektronska poruka ne potje~e od pošiljaoca i imao razumno vrijeme da djeluje u skladu sa tim ili . Prethodno se ne odnosi na slijede}e slu~ajeve: . uklju~uju}i i radnje koje su dovoljne da uka`u pošiljaocu da je elektronska poruka primljena. Ukoliko pošiljalac nije sa primaocem dogovorio odre|eni oblik potvrde prijema elektronske poruke. da se radi o ponovljenoj poruci. str. pretpostavlja se da je primalac primio odnosnu elektronsku poruku. Izuzetak postoji ako je primatelj.

obavještenje o primljenoj narud`bi (notifikacija) }e biti poslana elektronski pošiljaocu prihvata. Prodavac je spojen sa sistemom provjerava~a i taj sistem obezbijedit }e mu kopiju certifikata provjerava~a. odnosno pošiljaocu narud`benice i dati instrukciju pla}anja.695 Ovaj zahtjev tra`i kopiju prodav~evog certifikata koji sadr`i njegov javni klju~ i kopiju certifikata provjerava~a koji sadr`i njegov javni klju~ – klju~ razmjene. odnosno prihvata. 2002. pretra`ivanje web stranice ponudioca). Potom prodavac prima zahtjev za iniciranje kupovine.693 davanja ponude. Chiu. prevoz i isporuku. „Staying Legal: A Guide to Issues and Practice for Users and Publishers of Electronic Resources“. Prodavac generiše poruku. (1999).W. Proces zaklju~ivanja ugovora po~inje kada kupac prodavcu pošalje zahtjev iniciranja (PINIT). uklju~uju}i opis proizvoda ili usluga i ukupnu cijenu. 695 Vidjeti Dickson K. koji sadr`i naziv kreditne kartice (dalje kartice) koju vlasnik koristi.6. 89. IEEE. Certfikat provjerava~a bit }e korišten za zaštitu informacije pla}anja koja mu se šalje. Zahtjev za iniciranje kupovine kupac šalje prodavcu. 229 . „A Three-layer Architecture fo E-Contract Enforcement in an E-Service Environment”. Zaklju~ivanje ugovora putem elektronskih poruka i primjenom IKT uklju~uje procese pretra`ivanja (npr. pretra`uje podatke o proizvodima i uslugama i priprema narud`bu koja mora biti u standardizovanoj formi sa web stranice (formularni ugovor). koju zahtijeva trgovac i instrukcija pla}anja (PI). Tehnologija zaklju~ivanja ugovora 88. Certifikat prodavca bit }e korišten za zaštitu instrukcije narud`be koja mu se šalje. (2004). Odgovor uklju~uje certifikate prodavca koji }e se kasnije koristiti za enkripciju poruka. Kad prodavac primi prihvat u propisanoj standardizovanoj formi koja se nalazi na web stranici. Kupac prima certifikate i generiše zahtjev za kupovinu koji }e poslati prodavcu. uklju~uju}i dvostruki potpis. koju zahtjeva kupac. autorizaciju pla}anja i samo pla}anje kao na~in prihvat konkludentnim radnjama.694 Kupac pristupa web stranici prodavaca. Armstrong. J. Nakon toga daje narud`bu. Department of Trade and Industry. koju zavisno od formulacije na web stranici prodavca mo`e dati u obliku ponude ili prihvata (u zavisnosti da li je data ponuda ili je u~injen poziv da se daju ponude). odgovora i digitalno je potpisuje provla~e}i odgovor kroz hash funkciju 693 C. Prodavac prima zahtjev kupca za iniciranje kupovine i vra}a odgovor koji sadr`i certifikate. Softver kupca kreira zahtjev za iniciranje kupovine (purchase initiate). Library Association Publishing. 694 Vidjeti A Guide for Business to The Electronic Commerce (EC Directive)Regulations 2002. Dva dijela poruke su instrukcija narud`be (O). Zahtjev za kupovinu je elektronska poruka koja se sastoji iz dva dijela. Softver instaliran na web stranici prodavca prima informaciju o narud`bi.4. Prodavac prima ovaj zahtjev i šalje odgovor. July.

kao što je ranije objašnjeno. Angelov S..698 Kupac prima odgovor od prodavca.. Ako je zahtjev odobren. Poruka pla}anja koju je prvobitno poslao kupac u okviru zahtjeva za kupovinu i poruka autorizacije koju je kreirao prodavac. University of Twente.696 90. Papers and Standards”. što kao rezultat daje elektronski potpis.W. „B2B eContract Handling-A Survey of Projects.problemi primjene elektronskog potpisa 91. Prodavac procesira poruku zahtjeva za kupovinu. Kada provjerava~ primi zahtjev za autorizaciju.”A Three-layer Architecture fo E-Contract Enforcement in an E-Service Environment”. tj.. svoj certifikat koji sadr`i javni klju~ i certifikat provjerava~a koji sadr`i javni klju~ . Grefen P. Kratak prikaz. 699 Vidjeti Dickson K. on verificira konzistentnost izme|u dva dijela zahtjeva koriste}i dvostruki potpis i idenetifikator transakcije. The Netherlands. koji mu govori da je zahtjev za kupovinu prihva}en.697 Ova dva dijela su povezana korištenjem dvostrukog potpisa. kupljeni proizvodi }e biti dostavljeni ili }e naru~ene usluge biti izvršene. provjerava~ prodavcu šalje odgovor za autorizaciju. U tradicionalnom okru`enju transakcije se obavljaju direktno „licem u lice“. Papers and Standards”. koju procesira prodavac i instrukcija pla}anja. 698 Vidjeti Angelov S. Prodavac ~uva ovaj capture token sve dok naru~eni proizvodi ili usluge ne budu isporu~eni. The Netherlands. Kao I. koju procesira provjerava~.. (2004). izvod poruke koji se dobije na ovaj na~in. Ovo odobrenje garantuje prodavcu da }e primiti novac za naru~ene proizvode ili usluge i on onda mo`e nastaviti sa isporukom proizvoda ili izvo|enjem usluga koje je tra`io kupac. (2004). 697 Vidjeti Angelov S.. IEEE. 230 .. elektronski potpis. ukoliko na ra~unu ima dovoljno novca.699 Ukoliko je transkacija odobrena. Grefen P. 2003. te da on mo`e o~ekivati isporuku proizvoda. Autorizacija pla}anja obezbje|uje odobrenje transkacije od strane izdava~a kreditne kartice (finasijske institucije vlasnika kartice). IEEE. šifruje se privatnim klju~em prodavca. Chiu. U~esnici koji su uklju~eni u transakciju mogu identitet drugog 696 Vidjeti Dickson K.W. Ovaj zahtjev se sastoji iz dva dijela.klju~ razmjene. Prodavac kupcu šalje odgovor. Ova poruka se sastoji iz dva dijela: instrukcija narud`be. Grefen P. Slijede}i je korak da kupac prodavcu šalje zahtjev za pla}anje. ”A Three-layer Architecture fo E-Contract Enforcement in an E-Service Environment”.(funkcija koja poruku melje. University of Twente. ”B2B eContract Handling”. koji sadr`i ‘capture token’ koji }e prodavac koristiti za zahtjev izvršenja pla}anja. pretvara u algoritam).”B2B eContract Handling-A Survey of Projects. 2003. Proces za ostvarivanje autorizacije pla}anja po~inje kada prodavac pošalje zahtjev za autorizaciju. Chiu. 4. Provjerava~ odabire odgovaraju}u mre`u bankovne kartice (private bank card network) za odre|enu kreditnu karticu i šalje zahtjev za autorizaciju koriste}i protokol odgovaraju}i za tu mre`u.7. Elektronski potpis .

702 Implementacija i odr`avanje sigurnog elektronskog poslovanja jedan je od najizazovnijih zadataka današnjice. no tra`i neke druga~ije tehnike.706 Tako|er se zahtjeva da su komunikacije izme|u kupca i aplikacije sigurne i povjerljive. „Staying Legal: A Guide to Issues and Practice for Users and Publishers of Electronic Resources“. voza~ke dozvole. a sve sa aspekta povjerljivosti i integriteta.7. zaštiti baze podataka i aplikacije. putne isprave i sl. (2002). 705 Vidjeti Legal barriers in E-business. 2003. 27-36. The Netherlands.com. 707 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons.03. posljednji posjet 22.. 231 . str. 4. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. Canton. Communication from The Commission to The Council. Grefen P. Library Association Publishing.partnera verificirati na razli~ite na~ine (npr. 701 Vidjeti opširnije David B. John E.nytimes. Armstrong. 77-92.701 Elektronsko okru`enje zahtijeva isti nivo sigurnosti. ne~iji kompjuterom skenirani potpis. 703 Vidjeti Adapting E-business Policies in a Changing Environment . „Legal Landmines in E-Commerce“. McGraw-Hill Education. ocrtavanje ne~ije e-mail adrese na vrhu elektronskog pisma. Brussels. (2003). putem li~ne karte.2005. Pojam elektronskog potpisa je generi~ki pojam koji u sebi obuhvata razli~ite na~ine na koji se elektronski dokument707 mo`e potpisati. 704 Vidjeti http://www. uklju~uju}i sisteme. ali se oni moraju raditi na druga~iji na~in. te obezbijediti objekte organizacije. The European Parliament. identitet i sli~no) ne mogu biti otkriveni ili korišteni od strane neautorizovanih osoba. elektronski potpis koji u sebi uklju~uje postupak enkripcije i digitalnog certifikata i biometri~ki potpis–identifikaciju koja se sastoji u sposobnosti kompjutera odnosno kompjuterskog sistema da prepoznaje DNK o~nu mre`nja~u ili drugu li~nu osobinu potpisnika. U~esnici u pravnom prometu `ele biti sigurni da njihovi podaci (npr. Papers and Standards”. Izazovi sigurnosti e-commerca su: prepoznati u~esnike u transakciji. ”B2B eContract Handling-A Survey of Projects. U elektronskom poslovanju. The European Economic and Social Committee and The Committee of the Regions. J. “Legal Landmines in E-Commerce“.The Lessons of the Go Digital Initiative and the Chalenges Ahead. Prema tome. University of Twente. C.703 Elektronsko poslovanje mora jam~iti sigurnost i zaštitu za infrastrukturu i aplikacije.1.704 mre`e i podatke. (2004) 706 Vidjeti opširnije David B. McGraw-Hill Education. još uvijek se moraju izvršavati tradicionalni zadaci. esencijalno je da se u vo|enju elektronskog poslovanja fokusiramo na centraliziranu autentifikaciju i autorizaciju.700 Samim tim sigurnost se podrazumijeva. (2002). Canton. (2002). Copenhagen Business School Press.. John E. broj kreditne kartice. Brussels.705 To uklju~uje zaštitu mre`e i sistema kompnije od razli~itih oblika napada..).. (1999). Elektronski potpis i enkripcija 92. 702 Opširnije. str. 700 Vidjeti Angelov S. Commission Staff Working Paper. Pojam obuhvata: otipkano ne~ije ime na kraju elektronskog pisma.

pojam elektronski potpis se naj~eš}e koristi za ozna~avanje elektronskog potpisa koji u sebi uklju~uje postupak enkripcije i digitalnog certifikata.709 Zbog toga se u cilju ozbiljne primjene Interneta u savremenom poslovanju mora prona}i mehanizam koji }e obezbediti zaštitu tajnosti informacija (spre~avanje otkrivanja njihovog sadr`aja). Do e-commerce”. „A Three-layer Architecture fo E-Contract Enforcement in an E-Service Environment”. C. 94. Uvijek postoji mogu}nost da neko neovlaš}eno prati komunikaciju korisnika i to kasnije zloupotrebi. posljednja posjeta 22.713 Prije nego što se pre|e na prikaz i objašnjenje razli~itih sistema šifrovanja podataka koji su danas u upotrebi. Šifrovanje tajnim klju~em („Simetri~no šifrovanje“) je šifarski sistem kod koga je klju~ za šifrovanje identi~an klju~u za dešifrovanje. 712 Ibid.Armstrong.J. Kriptografija 93. University of Twente. Canton. 714 Vidjeti http://canada. podatke o kreditnoj kartici) on }e je šifrovati svojim tajnim klju~em.ca... (1999). McGraw-Hill Education.717 To zna~i da i pošiljalac i primalac poruke koriste isti tajni klju~. 716 Ibid.712 Kriptografija je nauka koja se bavi metodama o~uvanja tajnosti informacija i koja pru`a rješenje ovog problema. 710 Vidjeti Angelov S. John E. „B2B eContract Handling-A Survey of Projects.708 Ispitat }emo ih posebno. Kada primi poruku „B“ je mo`e dešifrovati 708 Opširnije.justice. (2004).gc. Internet je otvorena javna mre`a dostupna svima.net.710 integritet informacija (spre~avanje neovlaš}ene izmjene informacija)711 i autenti~nost informacija (definisanje i provjera identiteta pošiljaoca). IEEE.2005. 717 Vidjeti Schulze C.Trenutno. 4. 711 Ibid. IEEE. str. www. European Commission Electronic Commerce Team.715 Dešifrovanje je postupak vra}anja šifrovanog teksta u ~itljiv oblik716 i klju~ je za po~etnu vrijednost algoritma kojim se vrši šifrovanje. 2003. (2002).W. (2002).03. „Legal Landmines in E-Commerce“. The Netherlands.7. 713 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons.W.. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“.2005. osoba „A“ `eli da pošalje osobi „B“ poruku (fakturu.1. „A Three-layer Architecture fo E-Contract Enforcement in an E-Service Environment”.1.03. 718 Vidjeti Dickson K. Papers and Standards”. Grefen P. Prvi sistem je metod šifrovanja tajnim klju~em. 715 Vidjeti Dickson K. posljednji posjet 23. Chiu.718 Ako npr. „Staying Legal: A Guide to Issues and Practice for Users and Publishers of Electronic Resources“. ra~un. Internetpolicy. (2004). Copenhagen Business School Press. Chiu. potrebno je objasniti osnovne elemente kriptografije.. Library Association Publishing.714 Šifrovanje je postupak transformacije ~itljivog teksta u oblik ne~itljiv za onoga kome taj tekst nije namjenjen. 232 . 77-92. 709 Vidjeti opširnije David B. 27-36. str. “Don’t Panic.

719 Vidjeti opširnije David B. Copenhagen Business School Press. Poznavanje jednog klju~a i algoritma transformacije ne omogu}ava dobijanje drugog klju~a. kako bi se izbjegla mogu}nost da bilo koji primalac ~ita poruke koje mu nisu namjenjene. Iako su razli~iti.721 4. Tajnost i autenti~nost poruke kod ovog sistema zasnivaju se na tajnosti klju~a. U njemu svaki u~esnik u komunikaciji koristi dva klju~a.zaštitu tajnosti informacija i o~uvanje njihovog integriteta. 233 . „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. 27-36. Svako ko na bilo koji na~in sazna njegovu algoritamsku vrijednost mogao bi da ~ita i modifikuje sve poruke koje me|usobno razmjenjuju „A“ i „B“.2. definisanje i provjera identiteta pošiljaoca posti`e se upotrebom digitalnih potpisa i digitalnih certifikata. McGraw-Hill Education. John E. Ukoliko „A“ `eli da komunicira sa više poslovnih partnera mora da obezbjedi razli~it klju~ za svakog primaoca. „Legal Landmines in E-Commerce“. svojim tajnim klju~em mo`e da dešifruje poruku. Ako ponovo pogledamo prethodni primjer sada je situacija bitno druga~ija. Bilo ko. Svrha digitalnog potpisa je da potvrdi autenti~nost sadr`aja poruke (dokaz da poruka nije promjenjena na putu od pošiljaoca do primaoca). str. a da to ostane neprimje}eno. Ako se „A“ i „B“ nalaze na fizi~ki udaljenim lokacijama javlja se problem obezbje|enja sigurnog kanala za distribuciju tajnog klju~a.Armstrong. tj. Obezbje|enje autenti~nosti informacija. Canton. Poruku mo`e dešifrovati samo „B“ koriš}enjem svog tajnog klju~a. (2002). Digitalni potpis 95. „Staying Legal: A Guide to Issues and Practice for Users and Publishers of Electronic Resources“. Najbitnije je da se tajni klju~ u cjelom postupku komunikacije nigde ne šalje jer ne postoji potreba da bilo ko sem njegovog vlasnika bude upoznat s njim. Library Association Publishing. Ovaj sistem predstavlja rješenje za prva dva zahtjeva koja smo na po~etku postavili . (1999). (2002). 720 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons.J. str. klju~evi su me|usobno povezani odre|enim transformacijama. ko presretne ovu komunikaciju i pored toga što poznaje javni klju~ osobe „B“ ne mo`e otkriti sadr`aj poruke. Rješenje ovih problema je prona|eno u vidu sistema šifrovanja javnim klju~em („Asimetri~ni šifarski sistem“). str. a samo primalac. preuzeti sa njegovog web sajta i sl). 22. Jedan klju~ je javni i mo`e se slobodno distribuirati. „A“ šifruje poruku „B“ upotrebom njegovog javnog klju~a.719 To zna~i da pošiljalac mo`e bilo kome da pošalje šifrovanu poruku ako zna javni klju~ osobe kojoj dokument šalje. dok je drugi tajni i dostupan je samo njegovom vlasniku. 77-92.720 koji je svima dostupan (mogao ga je dobiti putem email-a.samo ako posjeduje kopiju tog klju~a. Ostaje otvoreno pitanje kako da „B“ bude siguran da je poruka koju je primio zaista poslao A.7. 721 Opširnije.C. Postoji još jedan problem..

234 . “Don’t Panic. 725 Vidjeti opširnije David B. lice „A“ kompaniji.Internetpolicy. Ako 722 Schulze C. Nakon toga CA izdaje certifikat kojim se potvr|uje da taj javni klju~ zaista pripada licu „A“. Ovako dobijen zapis on dalje šifruje svojim tajnim klju~em i tako formira digitalni potpis koji se šalje zajedno sa porukom.2005. Rješenje ovog problema pru`a upotreba digitalnih certifikata. a zatim slati poruke za koje bi on mislio da ih šalje pošiljalac „A“.725 Kako to funkcioniše u praksi? Lice „A“ podnosi zahtjev za izdavanje certifikata CA kompaniji. „Legal Landmines in E-Commerce“. Ako je sve u redu.. (2004). Do e-commerce”.net. www.To prakti~no zna~i da svaka promjena u sadr`aju poruke dovodi do promjene potpisa. John E. 724 Vidjeti Dickson K. Zadatak CA je da provjere i utvrde ne~iji identitet i nakon toga mu izdaju digitalni certifikat.W. Canton. str. Neko je mogao poslati primaocu „B“ svoj javni klju~ tvrde}i da je od pošiljaoca „A“. Pošiljalac primjenom odre|enih kriptografskih algoritama prvo od svoje poruke koja je proizvoljne du`ine stvara zapis fiksne du`ine (pr. Šifruje ga svojim tajnim klju~em i šalje zajedno sa porukom. 27-36. IEEE. 25. koja je certitikacioni autoritet.. Digitalni certifikat mo`emo nazvati i digitalnom li~nom kartom. sredstvo kojim }e pošiljalac i osoba sa kojom se komunicira dokazati identitet na Internetu. McGraw-Hill Education. proslje|uje svoj javni klju~ za koji CA kreira digitalni potpis.kao i da obezbijedi garantovanje identiteta pošiljaoca poruke. mo`e biti siguran da je poruku zaista poslao pošiljalac „A““(jer je njegovim javnim klju~em uspješno dešifrovao potpis) i da je ona stigla do „B“ nepromjenjena (jer je utvrdio da su potpisi identi~ni). primalac „B“. 512 ili 1024 bita) koji u potpunosti oslikava sadr`aj poruke. European Commission Electronic Commerce Team. Zatim primjenom istog postupka kao i pošiljalac „A“ i primalac „B“ kreira potpis na osnovu poruke koju je primio i upore|uje ga sa primljenim potpisom. „A Three-layer Architecture fo E-Contract Enforcement in an E-Service Environment”. posljednja posjeta 22. Ako su potpisi identi~ni. CA provjerava njegov identitet na osnovu li~nih dokumenata koje im je prikazao pri podnošenju zahtjeva.digitalna li~na karta u syber prostoru. (2002). Chiu. I pored velike sigurnosti koju pru`a ovaj metod zaštite. Primjer: pošiljalac „A“ kreira digitalni potpis na osnovu poruke koju `eli da pošalje primaocu „B“. 723 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons.Certifikacioni autoritet (CA).03. str. (2002). Primalac „B“ po prijemu poruke dešifruje potpis pošiljaoca „A“ njegovim javnim klju~em.722 Osnovu digitalnog potpisa ~ini sadr`aj same poruke.723 96. jer on to zaista i jest .724 Pošto na Internetu nema policije koja bi provjerila podatke i izdala li~nu kartu. Copenhagen Business School Press. pojavile su se kompanije koje imaju ulogu „tre}e strane“ .Certificate Authority . „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. i dalje postoji mogu}nost prevare.

mo`e biti siguran u ispravnost certifikata. Prvi je osiguranje e-businessa korištenjem filtriranja paketa i aplikacijskih firewalla.dostupnost komponenti preko redudantnosti. beckup/recovery-a. 97. 729 Vidjeti opširnije David B. . 98. primalac po prijemu ove poruke lako utvr|uje validnost tog certifikata. Veoma je vjerovatno da Web browser koji korisnik posjeduje ve} sadr`i javni klju~ CA jer su Netscape i Microsoft procijenili kojim se CA mo`e najviše vjerovati tako da su njihove javne klju~eve uklju~ili u svoje browsere.zaštita integriteta kompanije protiv napada zlonamjernim kodom. Zbog toga }emo u nastavku spomenuti još neke na~ine obezbje|enja e-businessa. Copenhagen Business School Press. dodatne podatke za identifikaciju. Postoje dvije sigurnosne komponente firewalla koje se koriste za zaštitu aplikacija i baza podataka kompanije od potencijalnih vanjskih kradljivaca preko Interneta. njegov web server (server na kome se nalazi prezentacija) mora imati mogu}nosti da radi kao Secure Web Server. 727 Ibid. John E. 27-36. Chiu.727 Digitalni certifikat servera izdat od strane CA mora da sadr`i sljede}e: naziv organizacije.728 Sva opisana rješenja vezana za kriptografiju i digatilni potpis nisu bila dovoljna za punu sigurnost e-businessa.. Sigurnosni zahtjevi i upravljanje uklju~uju: . „A Three-layer Architecture fo E-Contract Enforcement in an E-Service Environment”. McGraw-Hill Education.W. Svi navedeni podaci formiraju certifikat koji se na kraju šifruje koriste}i tajni klju~ CA.509. str. . (2002). Ako privredni subjekt `eli da na svojoj web stranici (prodavnici) omogu}i kupcima pla}anje kreditnim karticama ili prodaju i pru`anje povjerljivih informacija. datum do koga va`i javni klju~. Ovdje je opisan samo jedan dio primjene digitalnih certifikata. Postoje i drugi na~ini koji se koriste. Canton. 728 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons. (2002). IEEE. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. Ako korisnik ima povjerenja u CA i ima CA javni klju~.lice „A“ kasnije `eli da komunicira sa drugim subjektom pri prvom kontaktu mu šalje digitalni certifikat i svoj javni klju~. 235 .729 Screening routers su programi koji obavl726 Vidjeti Dickson K. ime CA koji je izdao digitalni certifikat i jedinstveni serijski broj. „Legal Landmines in E-Commerce“. (2004). 45.726 Neophodan uslov za sve ovo je da privredni subjekt zatra`i i dobije digitalni certifikat za svoj server od nekog Certifikacionog autoriteta (CA).jedinstven sign-on za autentifikaciju korištenjem listi za kontrolu pristupa. S obzirom da svi poznatiji komunikacioni programi u sebi ve} imaju uklju~ene javne klju~eve CA kompanija kojima se vjeruje. str.skrivanje adrese da se obezbijedi nivo povjerljivosti. javni klju~. Naj~eš}e koriš}eni standard za digitalne certifikate je X. fault tolerance-a i .

Drugi metod je osiguranje e-businessa korištenjem SET-a (Secure Electronic Transactions). “Don’t Panic. Kada udaljeni korisnici zahtjevaju pristup aplikacijama i bazama podataka kompanije.732 Ova vrsta sporazuma specificira termine i uslove pod kojima }e 730 Opširnije. „Staying Legal: A Guide to Issues and Practice for Users and Publishers of Electronic Resources“. Sigurnosni zahtjevi i upravljanje uklju~uju: sna`nu enkripciju i IP tuneliranje da bi se osigurala povjerljivost. Library Association Publishing (1999).jaju efektivno filtriranje paketa. kontrolu pristupa uklju~uje filtriranje paketa. Number 1. Mre`ni saobra}aj je jedostavno tuneliran izme|u klijenta i destinacijskog gatewaya. Tre}i na~in osiguranja e-businessa posti`e se korištenjem VPN-a (Virtual Private Network).. Industrial Management-Data Systems.2005. 731 Vidjeti Schulze C.03... Lin B. aplikacijski gateway i listu kontrole pristupa. EDI ugovori 99. IP tuneliranje uvedeno je izme|u dvije intranet mre`e ili gatewaya. Najrazvijeniji i najsigurniji na~in elektronskog ugovaranja je postizanje sporazuma putem elektronskog trgova~kog partnerskog sporazuma (TPA). posljednja posjeta 22. Na ovaj na~in je host adresa (adresa doma}ina) uvijek zašti}ena od vanjskih u~esnika jer se vidi samo adresa gatewaya. backup/recovery-a. Armstrong. kao tip korištene operacije.Internetpolicy. Aplikacijski proxy su programi koji proširuju zaštitu analiziraju}i pakete da bi zaštitili podatke i aplikacije kompanije od neautorizovnih pristupa. fault tolerance-a i digitalni certifikati za autentifikaciju. Corporate Web server obavlja ulogu autentificiranja klijenata preko digitalnih potpisa i certifikata. C. 4. Postoji Certificate Authority koji vodi ra~una da su u~esnici u transakciji zaista oni za koje se predstavljaju. Sigurnosni zahtjevi i upravljanje su: sna`na enkripcija da se osigura povjerljivost. 732 Vidjeti Hsieh C. zaštitu integriteta kompanije protiv napada zlonamjernim kodom. (2004).net. back/recovery-a. J. www. Volume 104. „Impact of Standardization on EDI in B2B Development”. 77-92.8. dostupnost komponenti preko redudantnosti. Sigurnosne komponente corporate firewall-a bazirane su na SET protokolu.730 Komponente firewall-a korištene su da obezbijede sigurno okru`enje i uklju~uju sreening routere. dostupnost komponenti preko redudantnosti. oni koriste IPSec transport mode. fault tolerance-a. Do e-commerce”. str. 236 . European Commission Electronic Commerce Team. a kako bi se izbjegli nesporazumi.731 U ovom scenariju. aplikacijske proxyje i circuitlevel gateway. zaštita integriteta kompanije protiv napada zlonamjernim kodom.

733 EDI sistem omogu}ava da ponudilac i ponu|eni elektronskim porukama na siguran na~in u okviru zatvorenog sistema šalju ponudu i prihvat. izjave. administraciji. odnosno elektronskom poslovanju izme|u kompanija.ANSI ASC X12 standardi („American National Standards Institute Accredited Standards Committee X12“) je jedan od utemeljitelja UN/EDIFACT.Forum.Forum.736 Ti sporazumi moraju regulisati:737 733 Ibid. osiguranju. TPA („Trade Partner Agreements“). (2002). 734 Jelena Vilus. trgovini i transportu. Conference material. kao i UNDP ICT. transportu. (2003). „Elektronsko trgova~ko pravo“. Ovaj sistem koristi preko 7. (2000). Sarajevo. Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN.000. tj. Svaki proizvod u EU mora da ima EAN robni kod. . da zaklju~uju ugovore. finansijama. naloge i ostale transakcije koji se vrše u bankarstvu. . finasijama i osiguranju. 737 Vidjeti Steve Hedly. 7-45.EAN („European Article Numbering“) predstavlja sistem standardizovanih elektronskih poruka koji je baziran na UN/EDIFACT standardima. „Infrastructure of An Information Society. Ovi standardi su uspostavljeni radi elektronske razmjene poruka izme|u kompjuterizovanih informacionih sistema i prevashodno se koriste u trgovini robom. kao i UNDP ICT. 237 . 100. Ti sporazumi su zasnovani na primjeni EDI-a (Electronic Data Interchange/Elektronske razmjene poruka) koja omogu}ava automatske elektronske tranasakcije.UN/EDIFACT standardi Ujedinjenih Nacija735 za elektronsku razmjenu poruka u administraciji. Tanja Aplin. 7-45.IATSA („International Air Transport Association“) je standardizovani sistem razmjene elektronskih poruka koji se primjenjuje u avio transportu. (2003). Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN. kao zatvoreni sistemi elektronskog poslovanja obuhvataju mnoge razli~ite forme EDI-a. On u sebi obuhvata standarde koji se koriste u obrazovanju.000 bankarskih institucija. Beograd. Beograd. Sarajevo. „Infrastructure of An Information Society. Legal Infrastructure of Information Society“.000 ovih poruka. vladi. 736 Jelena Vilus. str. distribuciji i skladištenju. Svaki dan se transmituje više od 3. „Elektronsko trgova~ko pravo“. Najrasprostanjeniji EDI standardi su: .734 Ovaj na~in poslovanja dominira u B2B poslovanju. . „Statutes on IT and E-Commerce“. .ugovorne strane zaklju~ivati elektronske ugovore. (2000). Conference material. str.SWIFT („Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunications“) je set standardizovanih elektronskih poruka za me|unarodna pla}anja. naro~ito u segmentu rezervacija i kupovine avio karata. Legal Infrastructure of Information Society“. odnosno elektronski poslovati. Oxford University Press. 735 Ibid.

”Developing an XML Framework for an eletronic document delivery system”. . John Angel. „Computer Law“. Taj razvoj je omogu}io razvoj novog formata i jezika web-a. 238 . 740 Vidjeti XML . . Primjenom XML-a omogu}ava se obrada informacija pomo}u programa za pretra`ivanje Interneta (web browsera). greške kod unosa podataka ili kod transmisije. klijentovog browsera ili bilo koje klijentove aplikacije. (2002). UK. Prva je ljudska greška. juni 2004. Kako je Internet postao osnova elektronskog poslovanja. Svaka strana je odgovorna za greške u svom sistemu ili u sistemu svog provajdera. ..Obuhvat sporazuma (stranke. kao i odre|ivanje kad se poruka smatra primljenom. godine pod pokroviteljstvom World Wide Web konzorcijuma s ciljem rješavanja problema razmjene podataka na Internetu. vrstu EDI standarda koje se odnose na transakcije (UN/EDIFACT ANSI ASC X12. Number 2. 134-176.Odre|ivanje provajdera (pošto se EDI transakcije vrše preko tre}eg lica provajdera. 4. kao i vrijeme trajanja sporazuma). Volume 19. bilo je potrebno prona}i na~in da se razmjenjuju podaci izme|u razli~itih platformi. .Temelj svih temelja. IATSA itd). Blackstone Press.Sigurnosni protokoli (odre|ivanje sigurnosnih mjera koje mora da poduzme svaka strana radi obezbje|enja sigurnog slanja i primanja poruka). potrebni hardver i softver (svaka strana mora imati zahtjevani softverski i hardverski sistem koji je kompatibilan sa sistemom druge strana). str. London. tzv. vrstu transakcija koju obuhvata.Odre|ivanje na~ina za obavještavanje o primljenoj poruci i na~ina arhiviranja tih poruka). Magazin INFO.738 Razvoj XML-a po~eo je 1994.Sistem identifikacije i autentifikacije (uspostavljanje šifri.739 Tako je nastao novi standard za opisivanje podataka koji se prenose Internetom..Opšte uslove poslovanja (sve uslove i ograni~enja koji se odnose na ovaj sistem poslovanja). sporazumom se odre|uje preko kojeg tre}eg lica provajdera }e se to vršiti).Vlasništvo nad podacima (koji podaci koji su primljeni ovim sistemom se mogu koristiti i na koji na~in zbog problema poslovne tajne). enkripcije. . ispravljanje greški. The Electronic Library. . XML. tj.Komunikacione protokole kojima se odre|uje koje vrste dokumenata i poruka se mogu slati ovim sistemom. EDI poznaje dvije vrste greški. (2001).9. XML standard 101.S. .740 XML rješava dva klju~na problema web-a: razmjenu informacija Internetom i pronala`enja odgovaraju}eg formata u kojem su iskazane informacije. a druga vrsta pogreški su kompjuterske greške. 739 Vidjeti Chen R. programskih jezika i programskih koncepcija. 738 Vidjeti Chris Reed. kao i odrešivanje elektronskog potpisa).

te nacrti zakona i podzakonskih akata: Nacrt Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH.nagradne igre i igre na sre}u.zastupanje stranaka i odbrana njegovih interesa pred sudovima. Nacrt Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH 103. Nacrt Uredbe o registru davatelja usluga certificiranja elektronskih potpisa koji izdaju kvalificirane certifikate i Nacrt Uredbe o evidenciji davatelja usluga certificiranja elektronskih potpisa. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH. 239 . Nju sa~injavaju: sada ve} usvojeni Zakon o elektronskom potpisu BiH. dokument usvojen na 69 sjednici Vije}a ministara BiH. . str. Zaklju~ivanja ugovora elektronskim porukama. te propisi koji se odnose na sporazume izme|u preduze}a. odnosno upotrebom IKT u pravu BiH 5.djelatnost javnog bilje`nika ili ekvivalentnih profesija. 741 Strategija razvoja informacionog društva Bosne i Hercegovine. zaštite podataka.742 ^lanom 2 ovog Nacrta zakona je predvi|eno da se odredbe ovog zakona. Struktura budu}e e-legislative BiH 102. Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa. ne primjenjuju na sljede}e usluge informacionog društva: . koji obuhvata preduzimanje i pru`anje usluga informacionog društva.1.741 To je razlog zbog koga je Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojni program Ujedinjenih nacija) izradilo nacrte kompletne e-legislative Bosne i Hercegovine.1. 5.1. obaveze davaoca usluga u vezi informisanja. Nacrt Uredbe o uslovima za povezivanje evidencija izdanih i opozvanih certifikata. za koje se pla}a ulog sa nov~anom vrijednoš}u. zaklju~ivanje ugovora i odgovornost davaoca usluga. Vije}e ministara BiH i Razvojni program Ujedinjenih nacija BiH. 27-30. uklju~uju}i lutrije i kla|enje. Nacrtom ovog zakona ure|uje se pravni okvir za odre|ene aspekte elektronskog pravnog i poslovnog prometa. koje se odnose na usluge informacionog društva. Ovim zakonom se ne mijenjaju propisi iz oblasti oporezivanja. 742 Nacrt Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH. u mjeri u kojoj je uklju~ena direktna i specifi~na veza sa obavljanjem funkcija javnih organa.5. . Pravno regulisanje elektronskog poslovanja treba da bude na dr`avnom nivou.

. komunikacijska i druga oprema koja djeluje samostalno ili u omre`ju i namijenjena je sakupljanju. . elektronskom opremom za obradu (uklju~uju}i i digitalnu kompresiju) i pohranjivanje podataka. elektronski pretra`iva~i i mogu}nosti tra`enja podataka. poslani. . koji su poslani ili primljeni na elektronski na~in.primalac elektronske poruke: lice koje je primilo elektronsku poruku.osnovani davalac usluga: davalac usluga koji uspješno vodi ekonomsku aktivnost koriste}i odre|eno ure|enje. distribuciji. upotrebi i drugoj obradi podataka u elektronskom obliku. posrednik elektronske poruke se ne smatra za primaoca ove elektronske poruke. posrednik elektronske poruke se ne smatra za pošiljaoca ove elektronske poruke.informacioni sistem: programska.elektronska poruka: niz podataka. kao i usluge kojim se prenose informacije putem elektronskog omre`ja i omogu}ava pristup takvom omre`ju. 240 . osnivanje davaoca usluga. u svrhu profesionalnih rezultata ili druga~ije. pri ~emu prisustvo i korištenje tehni~kih sredstava i tehnologija koje se tra`e radi nu|enja usluge. on-line nu|enje informacija. . Definicije su sadr`ane u ~lanu 3 istog nactra i u smislu ovog zakona zna~e: . naro~ito u svrhu da dobije informacije ili ih u~ini dostupnim. .posrednik elektronske poruke: lice koje za drugo lice pošalje. . procesovanju. na neodre|eni vremenski period. što uklju~uje prije svega elektronsku razmjenu podataka i elektronsku poštu.davalac usluga: svako fizi~ko ili pravno lice koje pru`a usluge informacionog društva.pošiljalac elektronske poruke: lice. na pojedina~ni zahtjev korisnika. a naro~ito: on line prodaja roba i usluga. koje je samo poslalo elektronsku poruku ili je poruka bila poslana u njeno ime. na daljinu. . ili ~uvaju informacije korisnika. koristi usluge informacionog društva. on-line reklamiranje. . u skladu sa njenom voljom. 104. sa~uva elektronsku poruku ili nudi druge usluge u vezi sa elektronskom porukom. sa~uvani.korisnik: svako fizi~ko ili pravno lice koje. mašinska.podaci u elektronskom obliku: podaci koji su formirani.usluga informacionog društva: usluga koja se uobi~ajno obavlja za naknadu.odluke koje donose udru`enja preduze}a ili praksu uskla|enu sa sporazumima u svrhu podjele tr`išta ili fiksiranja cijena (cartel law). sami po sebi. ne ~ine. . primi.naslovnik elektronske poruke: lice. . kojem je pošiljalac namijenio elektronsku poruku. primljeni ili izmjenjivi na elektronski na~in.

. ili . ili . ili . ~uvanju ili drugoj obradi elektronskih poruka druk~ije nego što je ovim zakonom odre|eno. ne proizilazi šta drugo. ili se bavi regulisanom profesijom. ako iz pojedine odredbe ovog zakona.ako je primalac znao ili je mogao znati. trgovinsku. osim ako je znao ili je mogao znati. da je postupio sa pa`njom dobrog doma}ina. . za potvrdu izvora elektronske poruke.potroša~: svako fizi~ko lice koje djeluje u svrhu koja ne spada u njegovu ili njenu. Ove odredbe se ne primjenjuju u slu~aju: . bez finansijske protivusluge ura|enih podataka. i naro~ito. da elektronska poruka nije pošiljao~eva. odnosno dobrog privrednika. ili da je upotrijebio dogovorenu tehnologiju i postupak.ako je pošalje informacioni sistem kojim upravlja sam pošiljalac ili neko drugi po njegovom nalogu da djeluje samostalno. organizacije ili lica koje vrši komercijalnu.743 U odjeljku koji govori o porijeklu elektronske poruke zakon je odredio da }e se smatrati da elektronska poruka poti~e od pošiljaoca elektronske poruke (u daljem tekstu: pošiljalac): . u tu svrhu unaprijed dogovorenu tehnologiju i postupak.ako je pošalje lice koje je pošiljalac ovlastio. kao što su domain name ili e-mail adrese. Zakonom je predvi|eno da lica mogu urediti svoje odnose pri stvaranju. poslovnu ili profesionalnu aktivnost. prijemu.podataka koji omogu}avaju direktan pristup radu poduzetnika. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH. robe i usluge.ako je pošiljalac obavijestio primaoca da elektronska poruka nije njegova. Zakon je tako|e naveo da primalac ima pravo da svaku primljenu elektronsku poruku smatra samostalnom i da postupa u skladu s tim. ili ugleda kompanije (poduzetnika). izme|u pošiljaoca i primaoca elektronske poruke (u daljem tekstu: primalac). 105. 241 . upotrijebio. da je postupio sa pa`njom dobrog 743 Nacrt Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH. osim: . 106. ili .komercijalna komunikacija: reklamiranje i druge forme komunikacije koje promovišu. industrijsku ili zanatsku djelatnost.ako je naslovnik elektronske poruke. organizacije ili lica.slobodnih.ako je pošalje pošiljalac. ili iz njenog smisla. koji se odnose na robe. kao i . li~no. slanju. direktno ili indirektno. i primalac imao razumno vrijeme da djeluje u skladu s tim. usluge ili ugled kompanije (poduzetnika).

ako nije druk~ije dogovoreno. Kao momenat prijema elektronske poruke smatra se momenat kada elektronska poruka u|e u informacioni sistem primaoca. ako rok nije odre|en ili dogovoren. pošiljalac mo`e obavijestiti primaoca da nije primio potvrdu o prijemu i odrediti primjeren naknadni rok u kojem mora primiti potvrdu o prijemu. potvrdom o prijemu se smatra bilo koja samostalna ili druga potvrda primaoca. dogovorenom roku ili razumnom roku. i naveo da elektronsku poruku uslovljava potvrdom o prijemu.ako je elektronska poruka poslana na drugi informacioni sistem. Ako nije druk~ije dogovoreno. Ako je pošiljalac prije ili prilikom slanja elektronske poruke ili u samoj elektronskoj poruci zahtijevao. odnosno dobrog privrednika. bez obzira na gore navedeno. da se radi o ponovljenoj elektronskoj poruci. Mjesto slanja i mjesto prijema elektronske poruke regulisano je ~lanom 11 Nacrta zakona i navedeno je da se. smatra se da je elektronska poruka neposlana. smatra se da elektronska poruka nije bila poslana dok pošiljalac ne primi potvrdu o prijemu. 242 . ili . ili je sa primaocem dogovorio da se potvrdi prijem elektronske poruke. odnosno ponašanje primaoca koje je dovoljno da pošiljalac zna ili mo`e znati da je elektronska poruka primljena. po prethodnom obavještenju primaoca. smatra se da je elektronska poruka poslana u momentu kad u|e u informacioni sistem koji je izvan kontrole pošiljaoca ili lica koje je elektronsku poruku poslalo u ime pošiljaoca i u skladu sa voljom pošiljaoca (~lan 9 Nacrta zakona). 108. Ako pošiljalac sa primaocem nije dogovorio formu potvrde o prijemu. smatra 744 Nacrt Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH. ako nije druk~ije dogovoreno.744 107. za mjesto iz kojeg je elektronska poruka poslana. smatra se da je naslovnik elektronske poruke primio tu elektronsku poruku.doma}ina. momenat prijema elektronske poruke je momenat: . ali se ne smatra da je poslana elektronska poruka jednaka primljenoj elektronskoj poruci. momenat kada primalac preuzme elektronsku poruku. Ukoliko pošiljalac ni u tom roku ne primi potvrdu o prijemu. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH. ili da je upotrijebio dogovorenu tehnologiju i postupak. Ako je primalac odredio poseban informacioni sistem za prijem elektronskih poruka. Ako pošiljalac primi od primaoca potvrdu o prijemu.kada elektronska poruka u|e u taj informacioni sistem. A u slu~ajevima da pošiljalac ne navede da elektronsku poruku uslovljava potvrdom o prijemu i ne primi potvrdu o prijemu u odre|enom.

Kada zakon ili drugi propis odre|uje da se odre|eni podaci predstavljaju ili ~uvaju u izvornom obliku.ako su podaci sadr`ani u elektronskom dokumentu ili zapisu. Glavom III Nacrta zakona regulisani su pravni aspekti preduzimanje i pru`anje usluga informacionog društva i to na na~in da za preduzimanje i pru`anje usluga. . mogu se ~uvati u elektronskom obliku: .ako upotrebljena tehnologija i postupci u dovoljnoj mjeri onemogu}avaju izmjenu ili brisanje podataka. tj. 109. te vrijeme i mjesto slanja ili prijema elektronske poruke i . davaocu usluga nije potrebna posebna slu`bena 745 Ibid. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH. zapisi ili podaci ~uvaju.745 Kao najva`nije rješenje ovog Nacrta zakona je zasigurno ~lan 12 u kome je regulisano pravno dejstvo podataka u elektronskom obliku i njihova upotreba kao dokaznog sredstva.ako je iz sa~uvane elektronske poruke mogu}e utvrditi od koga poti~e. kome je poslana.mjesto sjedišta ili prebivališta pošiljaoca u momentu slanja elektronske poruke. odnosno daju pouzdanu garanciju u pogledu nepromjenjivosti poruke. Ove odredbe se ne primjenjuju za podatke za koje ovaj zakon propisuje stro`ije ili posebne uslove ~uvanja. poslane ili primljene podatke.746 Ovom odredbom obezbje|uje se da }e sudovi prihvatati elektronske dokumente potpisane sigurnim elektronskim potpisom kao dokumente u pisanoj formi svojeru~no potpisane i time olakšati dokazivost elektronskog ugovora. poslani ili primljeni ili u drugom obliku koji vjerodostojno predstavlja formirane. . ugovora zaklju~enog primjenom IKT u slu~aju sudskog spora. ukoliko su zadovoljeni gore navedeni uslovi. Obaveza ~uvanja dokumenta. ako nije druk~ije dogovoreno. Kada zakon ili drugi propis odre|uje da se odre|eni dokumenti. dostupni i podesni za kasniju upotrebu. 243 . zapisa ili podataka se ne odnosi na podatke ~ija je jedina namjena da omogu}e prijem ili slanje elektronske poruke (komunikacioni podaci). 746 Nacrt Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH. i to na na~in da se istina ne mo`e isklju~iti zbog ~injenice da su u elektronskom obliku. smatra se da je elektronski oblik odgovaraju}i.ako su podaci sa~uvani u obliku u kojem su bili formirani. smatra se mjesto sjedišta ili prebivališta primaoca u momentu prijema elektronske poruke. Kao mjesto prijema elektronske poruke.

uklju~uju}i svoju elektronsku poštansku adresu. . jasno i nedvojbeno: 747 Ibid 748 Nacrt Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH. kao i obavijest o pravnim propisima o regulisanim profesijama koji se primijenjuju. trgova~kom ili sli~nom javnom registru u kojem su uneseni njegovi podaci. podaci o nadzornom organu nadle`nom za davaoca usluga.747 Pravni propisi kojima se ure|uje izdavanje dozvola za preduzimanje ili obavljanje poslovne.dozvola. te troškovi dostave. obrtni~ke ili strukovne djelatnosti. Ako usluga informacionog društva sadr`i cijene. na osnovu kojih korisnik mo`e s njim brzo i neposredno stupiti u kontakt. ili ekvivalentno sredstvo identifikacije u navedenom registru.geografsku adresu na kojoj je osnovan. koja je dio usluge informacionog društva ili predstavlja takvu uslugu. kao i drugi porezi i dodaci.svoje ime ili svoju firmu. . . .748 110. kao i pristupu ovim propisima. identifikacioni broj koji se odnosi na porez na dodanu vrijednost.ako postoji. Isto vrijedi i za pravne propise koji se odnose na obaveze objave ili koncesione obaveze telekomnikacionih usluga. Tako|e. stalno dostupne za raspolaganje. ili zadovoljavanje drugih zahtjeva jednakog pravnog dejstva. podatke o profesionalnom udru`enju ili drugoj instituciji kod koje je registrovan. . svoj registarski broj.ako je registrovan u sudskom. odobrenje ili koncesija. .podatke. Informacije koje mora sadr`avati komercijalna komunikacija sadr`ane su u ~lanu 16 i predvi|aju da je davalac usluga du`an obezbjediti. da li su u cijenu uklju~eni porez na dodanu vrijednost. mora biti nedvosmisleno prepoznatljivo. saglasnost. profesionalni naziv i dr`avu u kojoj je naziv dodijeljen. a koji ne vrijede isklju~ivo za usluge informacionog društva. kao i podatke o tom registru.ako djelatnost podlije`e administrativnom nadzoru. 244 . najmanje sljede}e informacije: . one se prikazuju tako da ih prosje~ni posje}uju}i gledalac mo`e lako razumjeti i dodijeliti.ako davalac usluga podlije`e pravnim propisima o regulisanim profesijama. ostaju nepromijenjeni. lako i neposredno. Davalac usluga je du`an korisnicima obezbjediti. da komercijalna komunikacija. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH.

zatim u cilju osiguranja poslovne tajne i pridr`avanja jasnijeg odnosa prema klijentima i drugim pripadnicima profesije. ostaju neizmijenjeni. mogu upisati sva fizi~ka i pravna lica koja su isklju~ila opciju da im se dostavlja komercijalna komunikacija putem elektronske pošte. dozvoljeno komercijalno komuniciranje. . nazna~i kao takve. jasno i nedvosmisleno prepoznatljiva.tehni~kim sredstvima za prepoznavanje i ispravljanje unesenih grešaka prije davanja ugovorne izjave volje. da li }e tekst ugovora koji se zaklju~uje. prije davanja njegove ugovorne izjave volje (ponuda za zaklju~ivanje ugovora ili izjava o prihvatanju ponude). du`an osigurati da je komercijalna komunikacija. razumljivo i nedvosmisleno informisati o: . ostaju nepromijenjeni.nazna~i fizi~ko ili pravno lice na ~iji zahtjev je sa~injena komercijalna komunikacija. Regulatorna agencija za komunikacije du`na je voditi listu u koju se. ugleda i ~asti zvanja.jezicima. bez naknade. koje je sastavni dio njihove usluge informacionog društva. . kao što su sni`enje cijena. jasno. Komercijalna komunikacija u vezi regulisanih profesija ure|ena je na na~in da je davaocima usluga. nazna~i kao takve. kao takva. Netra`ena komercijalna komunikacija regulisana je na na~in da davalac usluga koji. naro~ito u cilju o~uvanja nezavisnosti. koji podlije`u pravnim propisima o regulisanim profesijama. od strane davaoca usluga biti pohranjen. prilikom njenog prijema kod korisnika.promotivne ponude..promotivna takmi~enja ili igre. . 245 . promotivnih takmi~enja i igre. 112. šalje komercijalne komunikacijske poruke. bez prethodne saglasnosti primaoca. kao i uslove koji se moraju ispuniti za njihovo korištenje. . premije i nagrade. Pravni propisi o regulisanim profesijama. .podatak. Zaklju~ivanje ugovora regulisano je ~lanovima 19 do 23 Nacrta zakona i to na na~in da je davalac usluga du`an korisnika. Pravni propisi o dozvoljenom i nedozvoljenom dostavljanju komercijalne komunikacije putem elektronske pošte ostaju neizmijenjeni. Davaoci su du`ni poštovati ovu listu.bude prepoznatljiva kao takva. kao što su pravni propisi o dopustivosti promotivne ponude. ili predstavlja takvu uslugu. kao i mogu}nost pristupa takvom tekstu ugovora. koji ograni~avaju komercijalnu komunikaciju za pripadnike ovih profesija. kao i uslove koji se moraju ispuniti da bi se u njima u~estvovalo. na kojima se ugovor mo`e zaklju~iti. Ostale obaveze informisanja u vezi sa komercijalnom komunikacijom. 113.razli~itim tehni~kim koracima koji slijede u postupku davanja njegove ugovorne izjave volje i zaklju~ivanja ugovora. sredstvima elektronske pošte. . 111.

prenosi u komunikacijskoj mre`i. One ne vrijede za ugovore zaklju~ene isklju~ivo putem elektronske pošte ili njoj jednake individualne komunikacije. One ne vrijede za ugovore koji se zaklju~uju isklju~ivo putem elektronske pošte ili njoj jednake individualne komunikacije. Davalac usluga je du`an staviti korisniku na raspolaganje ugovorne odredbe i opšte uslove poslovanja. smatraju se primljenim. prolazno pohranjivanje informacija koje se prenose.ne izabere. Ove obaveze davaoca usluga ne mogu se isklju~iti na štetu potroša~a. Odgovornost davaoca usluga regulisana je ~lanovima 23 do 28 Nacrta zakona i to na na~in da davalac usluga koji.ne inicira prenos tra`enih informacija.ne inicira prenos. gore navedene. ako ovo privremeno pohranjivanje slu`i jedino za proslje|ivanje prenosa u komunikacijskoj mre`i. nije odgovoran za informacije koje prenosi. efikasna i dostupna tehni~ka sredstva. Elektronske ugovorne izjave volje. kojoj su odre|ene. bez odlaganja. prepoznati i ispraviti unesene greške. uklju~uje i automatsko. 246 . ako on: . pomo}u kojih mo`e. od strane korisnika obezbje|ene (unesene) informacije. Prenos informacija i osiguravanje pristupa. mo`e primiti. ne mogu se isklju~iti na štetu potroša~a. tako da ih mo`e sa~uvati i reprodukovati. kada ih strana. On je du`an. niti promijeni prenesene informacije. Davalac usluga je du`an korisniku staviti na raspolaganje adekvatna. 115.ne izabere niti promijeni tra`ene informacije. .ne izabere naslovnika prenesenih informacija i . elektronskim putem. Davalac usluga koji korisnicima stavlja na raspolaganje mašinu za pretrage i druga elektronska pomagala u cilju tra`enja informacija tre}ih lica.ne izabere naslovnika tra`enih informacija i . Ove obaveze se ne mogu isklju~iti na štetu potroša~a.114. pod uobi~ajenim okolnostima. prije davanja svoje ugovorne izjave volje. ako on: . druge pravno zna~ajne elektronske izjave i elektronske potvrde o prijemu. potvrditi korisniku prijem elektronske ugovorne izjave volje. i ako se informacije ne ~uvaju du`e nego što je to uobi~ajeno potrebno za prenos. . privremeno. Ove odredbe se ne mogu isklju~iti na štetu potroša~a. nije odgovoran za informacije dobivene na upit. Obaveze informisanja. ili obezbje|uje pristup do komunikacijske mre`e. Davalac usluga du`an je nazna~iti dobrovoljne kodekse poslovanja koje primjenjuje i obezbjediti informacije o elektronskom pristupu ovim kodeksima.

Davalac usluga koji. utvr|enoj opštepriznatim industrijskim standardima u upotrebi.ne promijeni informacije. . Obim obaveza davaoca usluga regulisan je ~lanom 28 i to na na~in da davaoci usluga. i iz zahtjeva za naknadu štete.postupi u skladu sa propisima za a`uriranje informacija. Davalac usluga koji. sredstvima elektronskog povezivanja. ili u~inili dostupnim. nije odgovoran za automatsko. bez odlaganja pristupi uklanjanju ili onemogu}avanju pristupa informaciji. . ili . privremeno. . prolazno pohranjivanje. ili ~im je dobio ova saznanja ili je upoznat. da je informacija kod prvog izvora prenosa uklonjena iz mre`e ili je pristup do nje bio onemogu}en.116. na njihov zahtjev. ako on: nema pouzdano saznanje o protivpravnoj aktivnosti ili informaciji. ako: . nije odgovoran za informacije pohranjene na zahtjev korisnika. od strane korisnika obezbje|ne (unesene) informacije. bez odlaganja pristupi uklanjanju elektronske veze. pohrani. . ako je lice od kojeg informacije poti~u podre|eno davaocu usluga ili je pod njegovim nadzorom.postupi u skladu sa uslovima za pristup informacijama. 117. nije odgovoran za takve informacije.nije postupio suprotno dopustivoj upotrebi tehnologije za sakupljanje podataka o korištenju informacija. tako|e. ako on: . utvr|enim opštepriznatim industrijskim standardima u upotrebi. i iz zahtjeva za naknadu štete. Prethodna rješenja se ne primjenjuju. prenosi u komunikacijskoj mre`i. prenijeli. od strane korisnika obezbje|ene (unesene) informacije. ~im dobije pouzdano saznanje o tome. koje slu`i jedino formiranju u~inkovitijeg prenosa informacija drugim korisnicima. omogu}ava pristup informacijama tre}ih lica. nisu obavezni generalno nadgledati informacije koje su pohranili. ili da je sud ili drugi nadle`ni organ nalo`io uklanjanje ili onemogu}avanje pristupa. ili davalac usluga informacije tre}ih lica predstavlja kao svoje. gore navedeni. nije upoznat sa ~injenicama ili okolnostima iz kojih je o~igledna protivpravna aktivnost ili informacija. tako|e. ili 247 . Davalac usluga koji. nije upoznat sa ~injenicama ili okolnostima iz kojih je o~igledna protivpravna aktivnost ili informacija.nema pouzdano saznanje o protivpravnoj aktivnosti ili informaciji.bez odlaganja ukloni informacije koje je pohranio ili onemogu}i pristup do njih.~im je dobio ova saznanja ili upoznat. 118.

5. du`ni su.samoinicijativno tra`iti oklonosti koje ukazuju na protivpravne radnje.2. opreme i podataka i 248 . gore navedeni. rasvijetli ili procesuira sudski ka`njivo djelo. naknada na ime osiguranja i sli~no.finansijska i druga materijalna sredstva potrebna za trajnije izvo|enje usluga certifikovanja i pokrivanje mogu}ih šteta.lica koja su kvalifikovana za obavljanje odgovaraju}ih stru~no-tehni~kih poslova davaoca usluga certifikovanja. Davaoci usluga. sa kojima su zaklju~ili sporazume o pohranjivanju informacija. Nacrtom ove uredbe ure|uju se uslovi i postupak izdavanja elektronskih certifikata u BiH. Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa 119. ako znanje ovih informacija ~ini zna~ajnu pretpostavku za izvršavanje obaveza tog organa. na zahtjev tre}ih lica. u cilju da se sprije~i. sa kojim su zaklju~ili sporazum o pohranjivanju informacija. Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona obavljaju inspektori ministarstva nadle`nog za informaciono društvo.sistem fizi~ke zaštite ure|aja. Du`ni su i na osnovu odgovaraju}eg akta organa uprave. Uredbom je predvi|eno da davalac usluga certifikovanja mo`e obavljati usluge certifikovanja ako ima: .organizaciju rada koja garantuje kvalitet izvo|enja usluge certifikovanja. dostaviti imena i adrese korisnika svojih usluga. istra`i. . ako tre}a lica imaju preovla|uju}i pravni interes za utvr|ivanje identiteta korisnika i odre|enog protivzakonitog ~injeni~nog stanja. vo|enje registra potpisnika i zaštite li~nih podataka. omogu}iti pristup u poslovne prostorije u toku radnog vremena. na zahtjev inspektora. dati ime i adresu bilo kojeg korisnika svojih usluga.1. .tehni~ku i programsku osnovu koja podr`ava me|unarodne standarde za provo|enje usluga certifikovanja. na osnovu odgovaraju}eg akta za to zakonski ovlaštenog suda. . Oni su du`ni. pomo}u kojih se korisnici njihovih usluga sa kojima su zaklju~ili sporazume o prenošenju ili pohranjivanju informacija. dostaviti ovom sudu sve informacije. te u~ine vjerovatnim da znanje ovih informacija. mogu istra`ivati. . ~ini zna~ajnu pretpostavku za pravno procesuiranje. omogu}iti pristup ra~unarskoj opremi i ure|ajima i pru`iti bilo koju drugu potrebnu pomo}. Davalac usluga je du`an odrediti lice koje }e. Davalac usluga je du`an dostaviti ili pripremiti za inspekciju relevantne poslovne knjige i dokumentaciju i obezbjediti potrebne informacije.

249 . .zaposlena lica. posebno za pru`anje evidencije certifikata za potrebe odre|enih postupaka.. . ako je potrebno.bezbjedonosna rješenja zaštite od neovlaštenog pristupa i ošte}enja informacija. naro~ito za pokrivanje rizika odgovornosti za štete. a u slu~ajevima u kojima generiše podatke elektronskog potpisa .instrumente za propisanu provjeru identiteta i. sa specijalisti~kim stru~nim kvalifikacijama. . 750 Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa BiH. . Pored navedenih. bilo kojih dodatnih obilje`ja lica za koja se izdaje certifikat.zašti}en i povjerljiv proces generisanja takvih podataka.00 KM.000. . primjenu tehnologija elektronskog potpisa i odgovaraju}ih procedura bezbjednosti. naro~ito na rukovodnom nivou. koje mogu biti dostavljene elektronski. .sistem ~uvanja relevantnih informacija o kvalifikovanim certifikatima za odre|eno vrijeme. davalac usluga izdavanja kvalifikovanih certifikata mora ispunjavati i slijede}e uslove:749 . kao i o postupcima za rješavanje pritu`bi i `albi. znanjima i iskustvima koja su potrebna za pru`anje usluge certifikovanja. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH. . budu napisane i pripremljene u razumljivom obliku.tehni~ke sposobnosti koje dozvoljavaju da informacije.obezbje|eno ta~no utvr|ivanje datuma i vremena (minute i sata) izdavanja ili opoziva certifikata. .sistem informisanja lica koja tra`e uslugu certifikovanja o ta~nim uslovima korištenja usluga. te provo|enje bezbjednog i trenutnog prekida. 749 Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa BiH.pouzdane proizvode i sisteme koji su zašti}eni od neovlaštenih promjena i osiguravaju tehni~ku i kriptografsku bezbjednost procesa. uklju~uju}i bilo koja ograni~enja u korištenju. odnosno opoziva usluge certifikovanja na zahtjev potpisnika.pouzdane mjere protiv krivotvorenja. . na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku i }irili~nim/latini~nim pismom.finansijske resurse za rad u saglasnosti sa zahtjevima postavljenim za djelovanje finansijskih institucija. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH. te za provo|enje odgovaraju}ih administrativnih i upravlja~kih postupaka u skladu sa priznatim standardima.ostvarene pretpostavke za djelovanje bezbjednog i a`urnog registra potpisnika. Najni`i osigurani iznos sa kojim davalac usluga osigurava odgovornost od šteta je 50. .750 .dokazanu sposobnost bezbjednog provo|enja usluge certifikovanja.bezbjedonosni sistem koji onemogu}uje snimanje i kopiranje podataka za izradu potpisa za lica u ime kojih se pru`a uluga certifikovanja.

To uklju~uje realnu procjenu vjerovatno}e da se incident dogodi kao i štete koje bi taj incident mogao prouzrokovati.dostupnost releventnih dijelova informacija na zahtjev tre}ih lica koja koriste certifikat i . Smatra se da su me|unarodno priznati standardi i preporuke oni koji su objavljeni i usvojeni od strane IETF.751 Predvi|eno je da su svi ovlašteni davaoci usluga certificiranja u obavezi da se pridr`avaju pravila i tehni~kih normativa utvr|enih ovom Uredbom. softver i procedure u skladu sa ovom Uredbom ako su u skladu sa standardima. Davalac usluga certificiranja koji izdaje kvalifikovane certifikate (dalje: DU) mora primjenjivati smjernice Evropske unije.. mjere i procedure propisane od strane Nadzornog organa ili nadle`nog ministarstva za informaciono društvo (dalje: Nadzorni organ). Na osnovu procjene rizika za svaki objekat uklju~en u procesu stvaranja elektronskog potpisa posebnim pravilima DU moraju biti definisane odgovaraju}e mjere tehni~ke zaštite. 250 . Davalac usluga je po ovoj Uredbi u obavezi da primjenjuje sve postupke. te Evropske norme (dalje: EN) koje se odnose na postupke osiguravanja i zaštite opreme i prostora. iz prethodnog stava ovog ~lana. Nacrtom ove uredbe utvr|uju se tehni~ka pravila i mjere vezane za osiguranje zaštite elektronskog potpisa. u skladu sa odredbama ove Uredbe. 5.pouzdan sistem pohranjivanja certifikata koji omogu}ava provjeru kako bi: unose promjene radila samo ovlaštena lica. DU koristi sigurnosne metodologije bazirane na upravljanju rizikom. Smatra}e se da su hardver. Pravila DU. 751 Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa BiH. moraju biti u skladu sa: Odlukom i odredbama Agencije za zaštitu podataka BiH i me|unardno priznatim preporukama i sigurnosnim principima. obuhvataju i posebne mjere.1. kako fizi~ke tako i elektronske zaštite. pored hardverskih i softverskih. informacije mogle biti provjerene u cilju utvr|ivanja autenti~nosti. Certifikaciska institucija }e posebnim pravilnikom propisati vrstu. sadr`aj i na~in dostave dokumentacije o ispunjavanju uslova iz ove uredbe. certifikat bio javno raspolo`iv za pretra`ivanje samo u onim slu~ajevima za koje je registrovani potpisnik dobio ovlaštenje i bilo koja tehni~ka promjena koja bi mogla narušiti zahtjeve bezbjednosti i bila poznata davaocu usluga certifikovanja. ITU i Evropske unije ili koji su u upotrebi dugi niz godina. Tehni~ka pravila i mjere zaštite. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH.3. kriterijima ili uslovima prihva}enim u Evropskoj uniji i objavljenim u Slu`benom glasniku Evropske zajednice. Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa 120.

Tokom procesa sigurnosne ovjere moraju se kreirati dokumenti koji detaljno opisuju na~in implemetirane fizi~ke i elektronske zaštite sistema.121. moraju pro}i sigurnosnu ovjeru od strane Nadzornog organa.Princip „Treba-da-zna” osigurava da su informacije dostupne samo onim licima koje treba da ih imaju. uklju~ujivo i backup sistem. Taj dokument se naziva: „sigurnosni zapis sistema” (dalje: SZS). Fizi~ka zaštita ne smije biti bazirana na samo jednom parametru i ona mora biti organizovana na bazi koncetri~nih krugova zaštitite. . Sistem mora automatski prestati da radi ukoliko se otkrije neka neispravnost koja mo`e kompromitovati sigurnost. odnosno kada postoje}i SZS nije adekvatan postoje}em stanju sistema. Na~in i mjere fizi~ke zaštite bi}e propisane posebnim Pravilnikom od strane Direktora Nadzornog organa. Odgovorna osoba za sprovo|enje sigurnosnih pravila mora biti identifikovana i mora imati ovlaštenja i sredstva da sprovodi propisana sigurnosna pravila. 122.Princip „Najmanje privilegije“ obezbje|uje da svaki korisnik sistema treba da ima samo privilegije neophodne da obavlja povjerene zadatke. Sistem fizi~ke sigurnosti mora koristiti principu dubinske zaštite. .Princip „Sigurnog pada“ zahtijeva da. 753 Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa BiH.753 Agencija za zaštitu podataka BiH }e izdavati ovlaš}enja privrednim subjektima da obavljaju poslove sigurnosne ovjere. Svi pristupni putevi objektu moraju biti adekvatno fizi~ki i elektronski osigurani. . u slu~aju greške u sistemu ili prestanka rada nekih funkcija.752 Predvi|eno je da redovna provjera poštovanja propisanih pravila mora biti sprovo|ena od strane ovlaštenog organa pri Nadzornom organu. 752 Ibid.Princip „Podjele odgovornosti“ name}e razdvajanje izvršne i kontrolne funkcije. u slu~ajevima gdje je procijenjeno da su štete koju bi incident mogao prouzrokovati velike. Sigurnosna ovjera va`i samo za dati SZS. Sve mjere sigurnosti zajedni~ki ~ine sigurnosni sistem. Pri ovome je potrebno osigurati saradnju dvije ili više osoba razli~itih profila i ovlaštenja kako bi se sprije~ila zloupotreba sistema ili da bi se isprovocirao incident. sistem ne smije dozvoliti da njegova sigurnost bude kompromitovana ~ak i po cijenu davanja usluga.Princip „Dubinske zaštite“ tra`i da fizi~ke i elektronske mjere sigurnosti budu implementirane na svim nivoima sistema. DU mora da koristi slijede}e principe pri razvoju sigurnosne politike: . izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH 251 . . Sigurnosna ovjera se mora ponavljati svaki put kada se promjeni stanje sistema. Uredbom je predvi|eno da svi sistemi uklju~eni u izradu elektronskog potpisa.

generisanje kriptografskih asimetri~nih klju~eva.dozvoliti ovlaštenom korisniku da koristi samo funkcije sistema za koje korisnik ima ovlaštenja.Predvi|eno je da }e Nadzorni organ propisati posebnim pravilnikom ostale mjere sigurnosti koje najmanje treba da obuhvate slijede}e oblasti: sigurnost okoline. . Elementi sistema moraju posjedovati na~in detekcije pokušaja eskaliranja privilegije ili neovlaštenog isklju~ivanja ili mijenjanja sigurnosnih mehanizama. . .kreirati zapis o akcijama svih korisnika sistema i sve sigurnosno osjetljive doga|aje i taj zapis mora biti osiguran od promjena ili uništavanja.jedinstveno identifikovati svakog korisnika sistema i provjeriti deklarisani identitet prije nego mu dozvole pristup sistemu. 252 . Sistem mora: . .registracija korisnika kojima je odobreno da koriste servise.bezbjednu zamjenu klju~eva i certifikata kojima je istekao rok va`enja. unutrašnja sigurnost zgrade.zaštiti povjerljivost senzitivne komunikacije izme|u sebe ili sa vanjskim svijetom. pravila ponašanja ovlaštenih radnika i pravila ponašanja posjetilaca.dodjelu kriptografskih klju~eva ili certifikata. . Informaciono-telekomunikacijska infrastruktura Nadzornog organa mora zadovoljavati brojne sigurnosno-funkcionalne zahtjeve.754 Svi dokumenti. Pored toga. koji nisu više potrebni za redovno funkcionisanje sistema moraju se uništiti na na~in koji eliminiše rizik od neovlaštenog korištenja zapisanih informacija. Infrastruktura za izradu i dstribuciju certifikata i klju~eva mora u sebi sadr`avati slijede}e funkcije: . bilo u elektronskoj ili papirnoj formi.posjedovati na~ine da dozvoli ili onemogu}i protok paketa na nivou aplikacije na osnovu definisane sigurnosne politike.generisanje certifikata na osnovu narud`be i asimetri~nog klju~a. . . . .sigurno povla~enja klju~eva koji su kompromitovani ili su izgubljeni.kontrolisanje i pra}enje certifikata i klju~eva i njihov status.onemogu}iti korištenje ve} korištenih podataka za utvr|ivanje identiteta. 123.dopustiti ovlaštenom administratoru da upravlja elementima sistema i sigurnosnim funkcijama. a bez nenajavljenih prekida u servisu. . . u sistem moraju biti uklju~eni elementi sposobni da otkriju gubitak integriteta podataka ili fajlova. . vanjsku sigurnost zgrade.sigurnu dostavu klju~eva i certifikata korisnicima.sigurno uništavanje tajnih klju~eva kada se za to uka`e potreba. 754 Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa BiH. . izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH. .

. Sistem za kreiranje klju~eva i certifikata mora omogu}iti izdvajanje podataka elektronskog potpisa i certifikata u formi koja zadovoljava me|unarodno priznate standarde radi kompatibilnosti sa ostalim sistemima. stvaranje ili utvr|ivanje identita elektronskog potpisa ili potpisnika. atribute kvalifikovanih certifikata i ostale elektronske proizvode. 126. 124. Implementacija sigurnosnih riješenja mora posti}i slijede}e ciljeve: . koji se koriste za kreiranje. atribute certifikata. a posebno je 253 . Korisnik elektronskog potpisa du`an je slijediti sve upute vezane za ispravno korištenje certifikata i kriptografskih klju~eva..otkrivanje greške u eksploataciji dijelova sistema i preduprije|ivanje kompromitovanje senzitivnih podataka korištenih za kreiraje e-potpisa ili utvr|ivanje identiteta potpisnika koje ta greška mo`e prouzrokovati. Ove procedure ~ini}e sastavni dio SZS. .potpuno dokumentovanje informacija o stanju svih komponenata sistema koji se koriste da kreiraju ili utvrde identitet elektronskog potpisa ili potpisnika. Sistem za kreiranje kriptografskih asimetri~nih klju~eva mora zadovoljavati me|unarodno priznate standarde radi kompatibilnosti sa ostalim sistemima i radi izbjegavanja slabih algoritama koji se mogu lako kompromitovati. Ispunjavanjem prethodnih zahtjeva obezbje|uje se da certifikat i kvalifikovani certifikat posjeduju atribute koji su kompatibilni sa me|unarodno priznatim standardima. PINove i pasvorde.onemogu}avanje nedozvoljenog objavljivanja informacija koje su korištene za kreiranje ili utvr|ivanje identiteta vlasnika e-potpisa. uklju~uju}i kriptografske klju~eve.pravno funkcionisanje u uslovima redovne eksploatacije svih dijelova sistema. Isto va`i i za sistem pohranjivanja certifikata i klju~eva. Politika upotrebe potpisa mora se iskazivati u dokumentu ~itljivom korisnicima elektronskog potpisa. . certifikate.zaštitu cijelokupnog sistema i svih dijelova sistema koji se koristi za izradu elektronskog potpisa od neovlaštenog korištenja i specijalno od neovlaštenog potpisivanja. .sigurnosni zahtjevi u oblasti sigurnosti elektronskog potpisa moraju biti postavljeni visoko. uklju~uju}i ra~unarsku memoriju ili smart kartice. Elektronski potpis koriste potpisnik i primalac u skladu s utvr|enom politikom upotrebe elektronskog potpisa. biometrijske informacije. a time i sa ostalim sistemima. DU }e svojim internim procedurama utvrditi standarde na osnovu kojih }e raditi i generisati klju~eve. Oni moraju imati mogu}nost uvida u obaveze i prava koja proizlaze iz sadr`aja koji se potpisuje. li~ne podatke. 125.

koji je ovlašten za izdavanje certifikata du`an razmotriti podatke koje je potpisnik predao u zahtjevu za izda755 Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa BiH. Kontrole sigurnosti uklju~uju provjeru da li je infrastruktura sigurna. Predvi|eno je da lice koje tra`i uslugu certificiranja (potpisnik) mora li~no u odgovaraju}oj slu`bi Nadzornog organa podnijeti zahtjev za dobrovoljnu registraciju. 254 . da li svi sistemi funkcionišu neometano i da li je u me|uvremenu bilo upada ili pokušaja upada u sistem od strane neovlaštenih osoba koje su pokušale pristupiti opremi ili podacima DU izdavanja certifikata. . .provjeravanje primljenih certifikata putem najmanje tri nivoa.1. Navedene su najzna~ajnije karakteristike ove uredbe.4.757 Postupak povezivanja sistema certificiranja bazira se na primjeni dogovorenih obrazaca za slijede}a podru~ja: certifikati.primanje i slanje kriptiranih zapisa. Zbog toga je davalac usluga certificiranja. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH 756 Ibid. Nacrtom ove uredbe utvr|uju se tehni~ka pravila za osiguranje povezanosti evidencija izdanih i opozvanih certifikata u Bosni i Hercegovini.du`an da štiti senzitivne podatke od neovlaštenog modifikovanja ili korištenja.756 5.upotrebu smart kartica ili drugih medija za kriptografsku obradu. Davalac usluga certificiranja mora obezbijediti jedinstvenost podataka za ovjeru elektronskog potpisa na na~in koji obezbje|uje nedvosmislenu identifikaciju potpisnika. Nadzorni organ je obavezan voditi evidenciju o svemu što ustanovi u toku kontrole. Predvi|eno je da Nadzorni organ provodi konstantnu kontrolu sigurnosnih sistema fizi~ke i elektronske zaštite DU. razmjena certifikata i poruka i prenos certifikata i poruka.upotrebu i provjeru kvalifikovanih certifikata. Nacrt Uredbe o uslovima za povezivanje evidencija izdanih i opozvanih certifikata 127. . poruke. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH. o poduzetim intervencijama i izre~enim kaznama zbog neispunjavanja uslova iz ove Uredbe. .slanje i primanje elektronski potpisanih sadr`aja.755 Da bi se to postiglo prema korisniku sistema certificiranja moraju se omogu}iti najmanje slijede}e pretpostavke: . Za ta~nost i ispravnost podataka u zahtjevu potpisnik odgovara materijalno i pravno. 757 Nacrt Uredbe o uslovima za povezivanje evidencija izdanih i opozvanih certifikata BiH. .provjeravanje primljenih certifikata putem liste opozvanih cerifikata.

kod davaoca usluga certificiranja ili na drugom za te poslove odre|enom mjestu.redni broj radne verzije liste.istekom roka na koji je izdat. odgovaraju}eg tijela dr`avne uprave. a za sve ostale subjekte taj rok je 2 godine.na zahtjev davaoca usluga certificiranja u slu~ajevima neispunjavanja tehni~kih uslova. Vremensko va`enje izdatog kvalifikovanog certifikata je 3 godine za pravna lica registrovana na teritoriji BiH. .datum izrade liste. odnosno na dan prestanka va`enja.na slu`beni zahtjev suda. Podaci ispravnih i odobrenih zahtjeva za izdavanje certifikata arhiviraju se u informacionom sistemu davaoca usluga certificiranja. 128. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH 255 . 129.elektronski potpis davaoca usluga certificiranja.ime davaoca usluga certificiranja. 758 Nacrt Uredbe o uslovima za povezivanje evidencija izdanih i opozvanih certifikata BiH. . davalac usluga donosi rješenje o opozivu certikata. Lista opozvanih certifikata mora sadr`avati najmanje slijede}e elemente: . odnosno pravnog lica kod kojeg je potpisnik zaposlen u momentu podnošenja zahtjeva za opoziv certifikata. odnosno ako nije bilo promjena u roku ne du`em od 30 dana. odnosno ako se pri upotrebi elektronskog potpisa ne postupa na propisani na~in. Potpisnik kojem je odobreno izdavanje certifikata mora li~no. u prisustvu potpisnika. Kada su uslovi za prestanak va`enja ispunjeni.na zahtjev potpisnika. Osnovi za prestanak va`enja certifikata su: . . Opozvani certifikati moraju se upisati u listu opozvanih certifikata. preuzeti certifikat. . fizi~ku identifikaciju potpisnika na osnovu relevantnog dokumenta kojim se potvr|uje istinitost podataka sadr`anih u zahtjevu za izdavanje certifikata. . Sadr`aj certifikata se upisuje u Registar izdatih certifikata.758 Svaki sistem certificiranja mora omogu}iti trenuta~an i nesmetani uvid u listu opozvanih certifikata kod potvr|ivanja valjanosti (od strane primaoca elektronski potpisanog sadr`aja) certifikata koji je izdao.kriptografski algoritam korišten pri izradi elektronskog potpisa davaoca usluga certificiranja. Ona mora biti dostupna svim subjektima koji imaju pristup sistemu certificiranja. Lista opozvanih certifikata mora se trenutno obnoviti kod svake nastale izmjene.vanje certifikata te provesti. . .

njegov certifikat i podatke o listi opozvanih certifikata i . liste opozvanih certifikata kao i tehni~ki podaci nastali bilje`enjem rada sistema certificiranja moraju se arhivirati na medije koji obezbije|uju trajnost zapisa od najmanje 10 godina. . Nacrt Uredbe o ustrojstvu i vo|enju evidencija davaoca usluga certificiranja 130. 5. Predvi|eno je da sadr`aj elektroni~kog imenika mora biti izra|en primjenom obrasca kodiranja ISO/IEC 10646-1:2000 Universal Multiple Octet Coded Character Set – Basic Multiple plane. Svaki elektroni~ki imenik mora sadr`avati dvije grupe podataka. Evidencija izdanih i opozvanih certifikata vodi se pri Nadzornom organu u obliku Registra izdatih i Liste opozvanih certifikata. naziv organizacione jedinice. naziv pravnog lica.jedini~ni skup podataka o potpisniku. Nazivi subjekata u elektroni~kom imeniku moraju sadr`avati slijede}e podatke: ime subjekta u imeniku – fizi~ko ili pravno lice. .1. .jedini~ni skup podataka o davaocu usluga certificiranja.evidencija opozvanih certificiranih elektronskih potpisa. mjesto i adresa. njegovo jednozna~no ime i njegov certifikat. Svi potpisnici i subjekti sistema certificiranja upisuju se u elektroni~ke imenike.evidencija izdatih elektronskih pe~ata. Nacrtom ove uredbe je predvi|eno da se pri Nadzornom organu i nadle`nom ministarstvu za informaciono društvo (dalje: Nadzorni organ) ustanovljavaju i vode slijede}e evidencije: .evidencija pravnih lica kojima su izdati certificirani elektronski potpisi. Potpisnik mo`e zatra`iti kod davaoca usluga certificiranja povremeno provjeravanje podataka za izradu kao i podataka za ovjeru elektronskog potpisa.evidencija izdatih certificiranih elektronskih potpisa. . 256 . izdvojeno od sistema certificiranja u upotrebi. Arhivirani podaci se moraju zaštiti od neovlaštenog pristupa i mogu}ih gubitaka u zapisu. i to: .5. 759 Ibid. izdati certifikati.759 U svrhu obezbje|enja ~uvanja ovih zapisa izra|uju se i bezbijednosne kopije koje se smještaju na drugu lokaciju.Svaki opozvani certifikat u listi opozvanih certifikata obavezno sadr`i serijski broj dodijeljen certifikatu prilikom izdavanja i datum opoziva.evidencija opozvanih elektronskih pe~ata. njegovo jednozna~no ime. odnosno u skladu sa adekvatnim obrascem u okru`enju i srodnih operacijskih sistema. Podaci o potpisnicima. dr`ava.

. Elektronsko poslovanje u Nacrtu novog Zakona o obligacionim odnosima Federacije BiH i Republike Srpske 131. . Nabrojane evidencije. Sve ove evidencije Nadzorni organ vodi i u elektronskoj i u hard copy formi.. Rukovodilac Nadzornog organa760 propisuje Pravilnikom procedure vo|enja evidencija. tako i u papirnom mediju. . . .evidencija fizi~kih lica kojima su izdati certificirani elektronski potpisi.povezanost evidencija i podataka izme|u Nadzornog organa i od njega ovlaštenih subjekata. kako u elektronskom.ta~nost i istinitost svih evidencija.evidencija subjekata kojima su izre~ene kaznene sankcije.2.a`urnost evidencija i podataka. . . . .preglednost svih podataka vezanih za vo|enje bilo kog oblika evidencija. kao i njihove izmjene.povezanost svih evidencija. . .pristupa~nost odgovaraju}im evidencijama i podacima koji se vode kod Nadzornog organa ili od nje ovlaštenih subjekata.evidencija fizi~kih lica kojima su opozvani certificirani elektoronski potpisi. Ne samo nacrt nove e-legislative. imaju karakter javnih registara i iste su dostupne svim pravnim i fizi~kim licima. uz obavezu njihovog trajnog ~uvanja. Monitoring nad sprovo|enjem i poštivanjem propisanih procedura vrši rukovodilac Nadzornog organa ili od njega ovlašteno lice. Njegovim odredbama se omogu}uje nesmetano vo|enje svih evidencija iz ove Uredbe.evidencija subjekata kojima su izdata ovlaštenja za izdavanje certificiranih elektronskih potpisa.evidencija subjekata kojima su opozvani elektronski pe~ati.zaštitu tajnosti evidencija i podataka kada je to propisano pravnim propisom ili normativnim aktom u Nadzornog organa ili od nje ovlaštenih subjekata.evidencija subjekata kojima su opozvana ovlaštenja za izdavanje certificiranih elektronskih potpisa i . nego i Nacrt budu}eg Zakona o obligacionim odnosima nagovještava bitne promjene u domenu e-poslo760 Nacrt Zakona o Ceritfikacionoj instituciji BiH. 5.evidencija pravnih lica kojima su opozvani certificirani elektronski potpisi. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH 257 .evidencija subjekata kojima su izdati elektronski pe~ati. Procedure treba da omogu}e slijede}e: . .

kao i o mogu}nostima elektronskog pristupa ovim pravilima. Zaklju~ci 133.pristupa~an korisniku. Izme|u va`e}eg Zakona o obligacionim odnosima i Nacrt novog Zakona (dalje: Nacrt ZOO) bitna razlika postoji u ~lanu 33 Nacrta ZOO koji reguliše narud`be elektronskim putem.762 Naru~iocu treba na raspolaganje staviti uslove ugovora uklju~uju}i opšte uslove poslovanja tako da ih mo`e memorisati i reprodukovati.2003.vanja.jezicima koji stoje na raspolaganju za zaklju~ivanje ugovora i .761 Po ovom ~lanu Nacrta ZOO poduzetnik koji se radi zaklju~enja ugovora o isporuci roba ili pru`anja usluga poslu`i telekomunikacijskim ili medijskim uslugama (ugovor o elektronskom poslovanju). du`an je svojim kupcima staviti na raspolaganje primjerene. 762 Ibid. djelotvorne i pristupa~ne tehni~ke mogu}nosti. korišten sa stanjem Nacrta zakona sa danom 16.06. unutar samih kompanija.06. Mo`e se obavljati me|u kompanijama (B2B). Ova rješenja ne va`e ako je ugovor zaklju~en isklju~ivo putem razmjene e-maila ili sli~ne individualne komunikacije. 258 .pojedina~nim tehni~kim koracima koji vode zaklju~ivanju ugovora. kojima podlije`e poduzetnik. Koristi}emo se verzijom koja je datirana na 16. . ili ako se izme|u poduzetnika dogovori nešto drugo. Poduzetnik je du`an prije predaje takve narud`be informisati kupca barem o: . uz ~iju pomo} kupac mo`e uo~iti i otkloniti greške unošenja podataka prije predaje narud`be.tome da li se nakon zaklju~ivanja ugovora tekst ugovora memoriše i da li je on . 6. izme|u kompanija i njihovih kupaca (B2C). Elektronsko poslovanje je op}i koncept koji obuhva}a sve oblike poslovnih transakcija ili razmjene informacija koje se izvode korištenjem i upotrebom IKT. .2003. kao i izme|u kompanija i vlada (B2G i G2B). Elektronsko poslovanje obuhvata elektronsko trgovanje dobrima i uslugama. .tehni~kim sredstvima za prepoznavanje i korekciju grešaka kod unošenja podataka prije predaje narud`be. Prispje}e narud`be poduzetnik je du`an bez odlaganja potvrditi elektronskim putem. Nacrt Zakona o obligacionim odnosima za oba entiteta izradio je GTZ. 132. 761 Nacrt Zakona o obligacionim odnosima za oba entiteta. izra|en od strane GTZ.pravilima ponašanja. Pri tome }emo se zadr`ati jedino na odredbama koje se odnose na elektronsko zaklju~ivanje ugovora.

Standardi elektronskog poslovanja postaju sve slo`eniji i stro`iji. elektronski pe~ati pravnih lica). e-pla}anje. na dr`avnom nivou postoji jedino Zakon o elektronskom potpisu koji je nedavno donesen. U BiH.134. ugovaranje izme|u stranaka je izraz njihove usaglašene volje. kako izvršiti identifikaciju potpisnika. odre|ivanju i autentifikaciji sadr`aja ugovora. ovaj zakon je ostao samo mrtvo slovo na papiru jer do danas u RS nije izdat niti jedan elektronski potpis. da certificira elektronske potpise. iz ~ega proizilazi da su osnovna pitanja u poslovanju primjenom IKT. kao uslov za nastanak ugovora i za o~uvanje dokazne snage pisanog dokumenta. Tehnika zaklju~ivanja elektronskog ugovora postaje sve specifi~nija zbog medija u kojem se elektronski ugovor manifestuje. samo u tehnici zaklju~ivanja ugovora. šta je sadr`aj ugovora. na~inu pregovaranja. Dosadašnja legislativa predstavlja samo parcijalno rješavanje goru}ih problema. prvenstveno zbog Interneta. Pravni re`im potpisa davaoca izjave ili ugovorne strane. tj. pratilo kretanje u oblasti elektronskog poslovanja i njegovo pravno regulisanje. Ta zakonitost va`i i u sferi zaklju~ivanja elektronskog ugovora. 138. pravna rješenja vezana za zaklju~ivanja elektronskih ugovora razlikuju od standardnih na~ina zaklju~ivanja ugovora. e-ra~uni. e-bankarstvo. Na entitetskom nivou Republika Srpska je donjela Zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu. upotrebi hardverskih i softverskih sredstava koji se koriste kod izjavljivanja volje za sklapanje ugovora (elektronske poruke. Ta se specifi~nost ogleda prvenstveno u identifikaciji lica. 135. na adekvatan na~in. kako dati pravno valjane i relevantne izjave volja u procesu ugovaranja. Da bi se otklonile prepreke i ubrzao razvoj elektronskog poslovanja. u BiH se nije. niti je formirana institucija koja bi mogla da izdaje. odnosno preko web stranice (Interneta). perfekciji ugovora i pravnom re`imu koji za njega va`i. Na `alost. 137. u slu~aju spora. kako se izvršavaju obaveze i kako.nacionalnim pravima i u me|unarodnoj regulativi. e-potpisi. e-ugovori. Nasuprot trendu u me|unarodnom i uporednom pravu. nije promijenjen. U tu svrhu u virtualnom svijetu se koristi elektronski po259 . Nacionalna prava svih razvijenih zemalja su veoma rano po~ela da tra`e odgovore na pravna pitanja koja IKT i elektronsko poslovanje postavljaju. Time je potvr|ena hipoteza da se. Osnovne. Najva`niji predmet normiranju su: komercijalni dokument. veliki broj me|unarodnih organizacija po~eo je regulatorno da djeluje u ovom domenu. elektronski potpisi. potvrditi vjerodostojnost potpisanog elektronskog zapisa. opšte karakteristike tehnike zaklju~ivanja elektronskih ugovora se navode pojedina~no. 136. U principu.

ali je njihov zna~aj u elektronskom ugovaranju bitno ograni~en. autentifikacije i verifikacije elektronskog potpisa su toliki da su doveli do niza posrednika u izra|ivanju ovog pravnog ~ina. Isto va`i i za lice koje reaguje na eletronsku ponudu ili poziv. Iako reklamiranje u klasi~nom na~inu poslovanja ne predstavlja preliminarne kontakte. elektronsko ugovaranje je prevashodno bazirano na zaklju~ivanju ugovora putem formularnih tipiziranih ugovora. subjekat koji odgovara mora da nazna~i da li se radi samo o daljem tra`enju informacija ili o prihvatu.tpis. Eventualne faze zaklju~ivanja ugovora su ovim izgubile na zna~aju. Razlog le`i u interaktivnosti web stranica i e-pisama koji ne slu`e samo reklamiranju nego i kao mjesto i na~in za dobijanje svih potrebnih informacija prije zapo~injanja pregovaranja i samog zaklju~ivanja ugovora. tehnološka i proceduralna slo`enost davanja. nepromjenjenost sadr`aja poruke koja je poslata elektronskim putem. reklamiranjem putem Interneta. Ako uopšte postoje uslovi za to. I ne samo to! Potpis kao bivši privatno-pravni akt u~esnika u transakciji sada je podvrgnut veoma sna`noj intervenciji dr`avne sfere oli~ene u administrativnom pravu. ono na Internetu to jeste. Nacionalna prava i me|unarodni izvori usvajaju razli~ite teorije o vremenu i mjestu prijema ponude i prihvata. tj. U elektronskom poslovanju kontakti se uspostavljaju Internet marketingom. tj. Time na~ela autonomije volje i slobode ugovaranja nisu formalno povrije|ena. Za razliku od klasi~nog prava. Zbog razli~itih rješenja u pojedinim nacionalnim pravima i unutar me|unarodnih izvora pošiljalac elektronske poruke ili dokumenta mora jasno nazna~iti da li se radi o ponudi ili pozivu na davanje ponuda. Uzimaju}i u obzir karaktreristike Interneta kao medija kojim se šalju. crvi itd). Sem uobi~ajenih klauzula o ograni~enju ili isklju~enju odgovornosti u elektronskom poslovanju putem Web stranica pojavljuju se klauzule isklju~enja odgovornosti za štetu prouzrokovanu: napadima destruktivnih programa (kompjujterski virusi. Ugovori se zaklju~uju automatizovano (npr. Ovo je jedna od najve}ih komercijalnih i pravnih novina koju donosi primjena IKT. Tehni~ka. elektronska ponuda obavezno sadr`i i podatak kada se smatra da je ugovor zaklju~en. Izuzetak je postalo pravilo! Zbog toga pregovaranje u principu nije mogu}e. On je sredstvo za identifikaciju ugovornih strana i autentifikaciju. presretanju primljenih 260 . Ugovori se zaklju~uju razmjenom elektronskih poruka (ponude i prihvata) u~injenih elektronskom poštom ili putem elektronskih poruka u~injenih primjenom XML standarda na web stranici jedne od ugovornih strana. duplim klikom na postavljeno pitanje na web stranici da li prihvatate ponudu).

prezentaciju na web-sajtu izvršiti u drugoj zemlji. U prodaji putem Interneta situacija je bitno razli~ita. U trenutku kontaktiranja. te nije ni bilo dileme koji propis }e se primjeniti. ali su u eri elektronskog poslovanja dobila potpuno nove tipizirane sadr`aje. Kao sredstvo pla}anja pojavljuje se digitalni novac. a potom i pravnim tretmanom dokazne snage elektronske forme ugovora. Izbor nadle`nog prava potencijalno ote`ava ~injenica da jedna ugovorna strana mo`e imati sjedište u jednoj zemlji. U principu je va`ilo pravo mjesta obavljanja posla.poruka promjenama uslova na web stranici ili sadr`aja web stranice. primiti robu iz tre}e zemlje. tj. 261 . Pregled najva`nije regulative koja se bavi elektronskim poslovanjem i elektronskim potpisom jasno pokazuje zakonitost harmonizacije rješenja na me|unarodnom nivou. naru~ivanja i zaklju~ivanja ugovora o prodaji robe ili usluge se ne zna dr`avna teritorija sa kojih potencijalna ili aktualna stranka djeluje. tj. U sklopu tradicionalnog na~ina privre|ivanja. 139. Klasi~na rješenja o isklju~enju i ograni~enju odgovornosti su izdr`ala zahtjeve novih tehnologija. Drugo polje harmonizacije ti~e se pravne sigurnosti. tako da sudovi više ne mogu odbijati kao dokaz dokument samo zato što je zaklju~en u elektronskom obliku. Zbog toga drugu veliku grupu pravnih problema predstavljaju oni koji se ti~u odre|ivanja mjerodavnog prava za predmetni ugovorni odnos. ve} prilogo|avanje postoje}ih pravila novim tehnikama poslovanja. Prva oblast u kojoj se harmonizacija ogleda jeste tehnika zaklju~ivanja ugovora elektronskim putem. a pla}anje izvršiti u ~etvrtoj zemlji. Ova situacija ne zahtijeva promjenu postoje}ih pravila me|unarodnog privatnog prava. Ona je u svim izvorima izjedna~ena sa drugim dokaznim sredstvima. Ova regulativa ni na koji na~in nije promjenila opšta rješenja ugovornog prava tako da ona va`e i za ugovore koji su zaklju~eni primjenom IKT. Ona se ostvaruje najprije standardizacijom tehni~kih i tehnoloških zahtjeva i rješenja. elektronskih podataka. Kao krajnji zaklju~ak se name}e stav da izme|u zaklju~ivanja ugovora razmjenom elektronskih poruka i primjenom IKT i na klasi~an na~in razlika postoji samo u tehnici zaklju~ivanja ugovora i mediju u kojem se to ~ini. promjenama specifikacije robe u~injene na web stranici itd. koje se za razliku od tradicionalnih (papirnih i metalnih) sastoje od izvjesnog broja bitova. digitalne nov~anice. Ono što je karakteristi~no za pla}anje kod elektronskih ugovora jeste praksa da je ~in pla}anja uz svojstvo konkludentne radnje dobio i karakateristike uslova za zaklju~ivanje ugovora. Sistem elektronskog pla}anja nije ništa manje slo`en od na~ina zaklju~ivanja elektronskih ugovora. poslovni odnosi su naj~eš}e uspostavljani na lokalnom nivou.

E-legislativa je. ~ine tehniku zaklju~ivanje elektronskog ugovora specifi~nom unutar svih pravnih sistema i pravnih tradicija prisutnih u Evropskoj uniji. nego i cjelokupnog BiH društva. 141. Nju sa~injavaju ve} usvojeni Zakon o elektronskom potpisu BiH: Nacrti Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH.140. Prate}i opšti razvoj pravne regulative elektronskog poslovanja i potrebe otpo~injanja pregovora o SAA sa Evropskom unijom. Nacrti Zakona i uredbi o elektronskom poslovanju. nezaobilazan instrument na tom putu. Vije}e ministara BiH u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojni program Ujedinjenih nacija) je izradilo kompleksan skup zakona i uredbi koje predstavljaju budu}u e-legislativu BiH. sredstava za izradu elektronskog potpisa i naprednog elektronskog potpisa i sistema certificiranja i obaveznog osiguranja davatelja usluga izdavanja kvalificiranih certifikata. pri tome. Uredbe o tehni~kim pravilima i uvjetima povezivanja sistema certificiranja elektronskih potpisa. nego i razvijenim zemljama. Uredbe o evidenciji davatelja usluga certificiranja elektronskih potpisa. Tehnološke osobine Interneta kao medija preko koga se zaklju~uju ovi ugovori. 262 . Opravdano je o~ekivati da }e usvajanjem i primjenom ove legislative u BiH ubrzati pridru`ivanje ne samo Evropskoj uniji. koji su ura|eni u okviru UNDP zadovoljavaju upravo ovu potrebu ne samo pravnog poretka. Uredbe o mjerama i postupcima upotrebe i zaštite elektronskog potpisa i naprednog elektronskog potpisa. Uredbe o registru davatelja usluga certificiranja elektronskih potpisa koji izdaju kvalificirane certifikate. Razloge za to vidmo u ~injenici da u modernom svijetu samo ure|ena upotreba IKT i solidno konstituisano informati~ko društvo mogu pojedincu obezbijediti bolji i humaniji `ivot. Zna~aj EU kao partnera Bosne i Hercegovine i proces njenog pribli`avanja Evropskim integracijama name}u potrebu harmonizacije prava BiH sa Acquis communautaire.

Bli`e i šire dr`avno i privredno okru`enje. On podrazumijeva njihovo postojanje ali u skladu sa dr`avnim zakonodavstvom. Borba za potroša~e sve više postaje i mjerilom ekonomske uspješnosti. Potroša~i. posmatra i u svjetlu mjera ekonomske politike. dr Veljko Trivun. 263 . pri ~emu pojedini zakoni koji determinišu ovu materiju tako|er egzistiraju kao dr`avni. u jednom dijelu. Javnopravni aspekti ove zaštite su sve zastupljeniji. mjere za zaštitu potroša~a u okviru svojih ekonomija. kompleksniji i u sebi nosi razli~ite oblike organizovane zaštite. Nezaobilazna je i oblast prava konkurencije. Bosna i Hercegovina izabrala je rješenje da osnovi materije zaštite potroša~a budu regulisani na dr`avnom nivou. Prvi korak ka ovom cilju je u~injen donošenjem Zakona o zaštiti potroša~a u Bosni i Hercegovini. ovlaštenja i rada Konkurencijskog vije}a Bosne i Hercegovine i entitetskih Ureda za konkurenciju i zaštitu potroša~a. Naravno da ovakav koncept ne isklju~uje potrebu postojanja entitetskog zakonodavstva. uklju~ivo i prometnu i sferu pru`anja razli~itih vrsta usluga. dr Veljko Trivun. odnosno gra|ansko-pravne zaštite. kao ciljane marketinške kategorije.IV PRAVNA ZA[TITA POTRO[A^A763 1. Uvod 1. Slijede}a faza }e biti uskla|ivanje entitetskih zakonodavstava u razli~itim sferama: inspekcijski nadzor. U cilju zaštite potroša~a. instrumentarij njihove zaštite postaje sve razu|eniji. o a`uriranoj verziji magistarskog rada mr Jasmina Hoše na temu: „Sistem zaštite potroša~a u pravu Evropske Unije i pravu Bosne i Hercegovine“. te u tom kontekstu posebno za`ivljavanje funkcija. na globalnom planu. ve} i samih potroša~a. kao i interesa vezanih za zaštitu vlastitih nacionalnih ekonomskih interesa. a naro~ito u kontekstu sve 763 Autori ovog poglavlja su mr Jasmin Hošo i prof. svi oblici zaštite potroša~a po~ev od krivi~no-pravne pa do civilne. postale jedan svojevrstan poligon u okviru koga se vodi borba vezana ne samo za zaštitu vlastitih nacionalnih i dr`avnih ekonomskih interesa. Prakti~no su sve oblasti privre|ivanja. I ovdje se radi. postupanje sudova. formiranje udru`enja za zaštitu potroša~a. Pravne aspekte zaštite prava potroša~a obradio je prof. postaju sve više kategorija koja opredjeljuje izbor roba i usluga.

1780. nije mogao uo~iti.765 Vremenom su se razvila i pravila tzv. Ante Romac. tvrdilo da ih ta roba i ima. pravne i marketinške discipline koja se naziva konzumerizam. a u slu~aju Evropske unije i jednog jedinstvenog tr`išta. predstavlja jedno od efikasnih sredstava zaštite ove zna~ajne kategorije. prilikom sklapanja ugovora. 2. kao nova pravna i ekonomska disciplina u nastajanju. Svjedoci smo stvaranja jedne zasebne ekonomske. 1989. dr. 264 . Pravo zaštite potroša~a predstavlja i jednu od poluga i sredstava ekonomije kako bi se u ovoj sferi ispoštovali sve slo`eniji zahtjevi vezani za zaštitu ekonomskih interesa pojedinih dr`ava. kategorija koja snosi zna~ajan dio ve} spomenutih poreskih optere}enja. a posebno kada se posmatra u funkciji ostvarivanja više razli~ito definisanih ekonomskih i drugih ciljeva. kao i ~injenicom da su potroša~i. 2. svakim danom dobivaju sve više. godine p. Ovo je opredjeljeno i izabranim ekonomskim pristupom zaštiti potroša~a. kao krajnji konzumenti pojedinih dobara i usluga. Potroša~i i njihova zaštita na svom zna~aju. 310311.764 ali i one suzdr`anije koji ne idu dalje od kraja prošlog i po~etka ovog stolje}a. str.ve}eg uticaja dr`ave na nacionalne ekonomije. Istorijski razvoj prava za{tite potro{a~a 3. shva}enog u uobi~ajenom zna~enju tog pojma. Ostvarenje ovog zahtjeva ne}e biti samo u funkciji našeg pristupanja Evropskoj uniji i drugim regionalnim i širim integracijama. Moralo se raditi o takvim svojstvima da ih kupac. ve} }e biti i u funkciji ostvarenja pojedinih privrednih i ekonomskih ciljeva. Rimsko pravo je poznavalo postojanje stvarnih ili fakti~kih nedostataka na prodanoj stvari. ni uz uobi~ajenu pa`nju. Nesumnjivo je da }e ova oblast dobivati sve više na svome zna~aju. n. 764 Hamurabijev zakonik. Nesporno je postalo da i Bosna i Hercegovina. na dr`avnom nivou. Ako se zanemare pokušaji da se tragovi prate unazad sve do Hamurabija. e. 765 Pobli`e vidjeti kod: Prof. desilo u proteklih nekoliko desetlje}a. Pisani izvori se susre}u u Lex duodecim tabularum. kao i zaštite potroša~a koji se kategorijalno javljaju kao najve}i konzument nacinalnih dobara. „Rimsko pravo“. izgleda da se sve bitno povodom prava zaštite potroša~a. Zagreb. kurilskih edila vezanih za potrebu javnog objavljivanja mana prodatih robova i stoke. Pravo zaštite potroša~a. Radilo se o onim manama kada prodana roba nije imala svojstva za koja se. Narodne novine. treba da usvoji i primjeni moderne obrasce ponašanja u oblasti zaštite potroša~a. a prije svega mjera ekonomske politike.

Re~eno prije svega vrijedi za pravo SAD. a što je ovdje u drugom planu. izme|u ostalog. 767 U poslanici je posebno istaknuto nekoliko osnovnih prava potroša~a. Second edition. u drugima je šire korišteno upravno. International Organization of Consumers Union-IOCU.F. 12 i 13. ništa se zna~ajnije nije dešavalo. autonomne pravne regulacije („soft law“) i samoorganizovanju potroša~a. Ona uklju~uje: ustavne odredbe. g.767 Ilustrativne su i smjernice Ujedinjenih nacija. lepeza pravnih instrumenata kojima se vrši intervencija na strani potroša~a je izuzetno široka i raznolika. gdje ga sublimira ~uvena poslanica predsjednika J. premda su razlozi njegovog postojanja vezani za nedostatke imanentne kapitalisti~kom proizvodnom i tr`išnom odnosu. u okviru kanonskog prava. tako i socijalnim. Ovdje je potrebno spomenuti shvatanja pisaca kanonista o uticaju promijenjenih okolnosti (rebus sic stantibus) na dejstvo ugovora. relativno obuhvatnu kodifikaciju u ovoj oblasti tzv. u cilju zaštite potroša~a. artikulacija neo-liberalnog konzumerizma. U pojedinim pravnim sistemima efikasnost zaštite je posredovana dr`avnim i paradr`avnim organima i naglaskom na kolektivnoj zaštiti. Pod ovim uticajem. potroša~ke zakonike („Consumer code“). 265 . prije svega zakonodavaca. 768 Smjernice Ujedinjenih nacije Rezolucija br. politi~kim i kulturnim specifi~nostima. London 2000. U skladu s tim.Srednji vijek nije donio nešta zna~ajno u ovoj sferi. posebne zakone 766 Pobli`e vidjeti kod: David Oughton & John Lowry. Pitanje u kojoj je mjeri poslanica iz 1962. 39/248. Consumer Law. jedna strana bogati na ra~un druge strane. Ako izuzmemo. str. U tom smislu pravo zaštite potroša~a je prvenstveno dio onog što se naziva socijalnim in`injeringom u okvirima dr`ave blagostanja. i utoliko „retorika potroša~kih prava“.766 Tek na tragu ekonomskog poleta nakon II svjetskog rata stvorena je ono što bi se moglo nazvati ekonomsko-socijalnom kriti~nom masom koja je neposrednu pravnu intervenciju. tek posljednjih nekoliko desetlje}a svjedo~e akciju.768 Pri tome su jasno uo~ljive i odre|ene razlike. konstituisanja pravnog institua ošte}enja preko polovine (leasio enormis). a u kojoj dio socijalne pravde. Ova shvatanja su se zasnivala na tuma~enju osnovnih normi hriš}anskog morala da je nedopušteno da se. na posebnoj pravnoj zaštiti potroša~a kao slabijeg partnera u procesu tr`išne razmjene. uslovljene kako osobenim pravnim tradicijama.Kennedya ameri~kom Kongresu s po~etka šezdesetih godina u kojoj su interesi potroša~a dobili prominentno mjesto. putem ugovora. Dok su u nekim zemljama akcentirani metodi i tehnike privatnog prava. kao i smjernice Me|unarodne organizacije saveza potroša~a. prekršajno i krivi~no pravo. Dakle. na tr`ištu u~inila neophodnom i po`eljnom. zahtijevalo se da za svaku stvar i uslugu bude odre|ena pravi~na cijena (justum pretium). Razvoj ove teorije doveo je i do toga da se s vremenom po~elo vršiti i administrativno tarifiranje robe i usluga. Balckstoun Press Limited. U drugim je ta uloga prepuštena raznim vidovima tzv.

Sarajevo 2001.cam.770 Društveni odnosi koji se ti~u zaštite potroša~a nisu oduvjek bili dio izvorne nadle`nosti komunitarnog prava. 3. www. u ovom polju. Wyatt DerickDashwood Alan: “The Substantive Law of the EEC”. g. Pravni centar. London 1987. www. ex.Uvod u ustavno i upravno pravo Evropske zajednice”. Hartley T. Sve te mjere su bile sporadi~ne i slu`ile su kao sredstvo za ostvarenje cilja stvaranja zajedni~kog tr`išta Unije. nadnacionalna tvorevina grupe dr`ava.Izdava~ka djelatnost djelatnost.. je specificirana i u~injena manje spornom i najzad uzdignuta na ustavni 769 Vidjeti opširnije.org. tzv. 770 Vidjeti opširnije.ac. ex. 346. Specifi~na nadle`nost za donošenje propisa iz ove oblasti nije bila sadr`ana u osniva~kom ugovoru. kao i u propisima sadr`anim u Zelenoj knjizi o zaštiti potroša~a. Penguin Books.istorijski razvoj 4.C. g. 1995.jussemper. “Comments to the Green Book”. obrazovanje i samoorganizovanje su sadr`ani u ~lanu 153. te pojedina~ne zakone ili intervenciju u postoje}e opšte propise kojima se reguliše ponašanje na tr`ištu. Blackstone press limited. zakone o zaštiti potroša~a. prof. odnosno Evropske unije. Ugovora o osnivanju Evropske Unije.769 Pod pojmom evropskog prava ili komunitarnog prava podrazumjevamo korpus pravnih pravila koji ure|uje društvene odnose u okviru Evropske zajednice. ali to ne zna~i da nije bila razmatrana na Savjetu Ministara i da oni nisu donosili propise koji se ti~u zaštite potroša~a.772 Tek Amsterdamskim novelama komunitarna nadle`nost.. Potroša~evo pravo na informisanje.cl. London 1998.771 Slobodno se mo`e re}i da se politika zaštite potroša~a razvijala uporedo sa razvojem zajedni~kog tr`išta Evropske zajednice. a samim tim i njen pravni poredak predstavlja me|unarodno pravni fenomen.: „Osnovi prava Evropske zajednice . ~lan 100a. dr Sanjin Omanovi}: “Me|unarodno poslovno pravo i arbitra`e”. ~lan 129a i u ~lana 95. Sarajevo 1998. te direktivi Evropske unije vezanu za zaštitu potroša~a. str. 772 „Green Book on Consumers Protection in the European Union”. dr Miloš Trifkovi} i doc. Zbog toga ne postoji jedinstven stav o njegovoj pravnoj prirodi. 771 Vidjeti opširnije: Dennis Swann: „The Economics of the Common Market”. Nigel Foster: “EC Law”. U obzir treba uzeti i brojne podzakonske akte kao i uvijek ilustrativnu sudsku praksu. Sweet and Maxwell.uk. S obzirom na osnovnu koncepciju rada istorijski razvoj zaštite potroša~a dalje }e se posmatrati isklju~ivo u okvirima njegovog razvoja u pravu Evropske unije. 266 . Ekonomski fakultet u Sarajevu.koji pokrivaju zna~ajnije segmente zaštite potroša~a. Evropska unija je po mnogo ~emu osobena. Za{tita potro{a~a u pravu Evropske unije .

str. Ja~anje pozicije ne odnosi se samo na potroša~a kao individuum. Faze razvoja politike za{tite potro{a~a u Evropskoj uniji 5.Sremska Mitrovica: Eco Tech d.. prava na pravnu zaštitu i podršku dr`ave. Sarajevo: Magistrat. Nevenko. . 777 Njema~ka. Jelena. „Pravna zaštita potroša~a i uporednopravna studija sa posebnim osvrtom na prava potroša~a u Evropskoj uniji”. odnosno potroša~kog kolektiva u tzv. godine. Holandija. bio je prije svega proizvodno orijentisan. Šest zemalja777 potpisnica Ugovora o osnivanju EEZ potpisanog u Rimu 1957. str. op. 2002. „Osnovi prava Evropske unije”. Cilj politike zaštite potroša~a je ja~anje pozicije potroša~a kroz izjedna~avanje tr`išno politi~ke podre|enosti potroša~a i kroz pove}anje transparentnosti na tr`ištu.773 Mo`e se re}i da je to posljedica „društvene stvarnosti” jer su ove promjene proistekle nakon niza skandala vezanih za proizvodnju hrane.o. potroša~kom društvu. str. 6. Norbert. Zemlje ~lanice Evropske zajednice su u šezdesetim i sedamdesetim godinama prošlog stolje}a po~ele da razvijaju koncept za poboljšanje prava potroša~a. transparentnosti tr`išne distribucije i marketinga.. 18. u EEZ je nastalo bogato i razu|eno zakonodavstvo za zaštitu potroša~a. te štititi njihova prava. 4.774 Osnovni cilj EEZ bio je uspostavljanje zajedni~kog tr`išta. zdravlje i imovinu prilikom stjecanja proizvoda i usluga na tr`ištu. prava na udru`ivanje sa svrhom zaštite njihovih interesa. Italija. Belgija i Luxemburg 267 . Ugovor o osnivanju Evropske ekonomsku zajednice (dalje: EEZ) iz 1957. 3. prava na obavještavanje i školovanje potroša~a. kao i razvoj institucija koje }e potroša~e obavještavati i pou~avati. „EU Verbraucherrecht”. 14. prava na zaštitu od opasnosti za `ivot. 1996. U njegovim institucionalnim i pravnim strukturama radilo se primarno na stvaranju slobodno-tr`išnih odnosa ~ime se `elio stvoriti veliki jedinstven prostor za proizvodnju i distribuciju.775 Rezolucijom 39/248776 iz 1985. 776 Vilus. 2003. donijele su krajem 1973. godine Evropsku povelju o obavještavanju i zaštiti potroša~a s njihovim pravima. 775 Misita.o. ve} i na ukupno ja~anje kolektivne mo}i 773 Vidjeti opširnije: Nevenko Misita.nivo. na tim principima. Beograd . Radi se o politi~kom i pravnom odgovoru na specifi~ne uslove djelovanja i rizike individua. 774 Reich. 64. Generalna skupština Ujedinjenih nacija donijela je smjernice o zaštiti potroša~a kojima je potaknula zemlje ~lanice na zakonsko ure|ivanje ovog podru~ja. g. kao i prava na predstavljanje u tijelima koja odlu~uju o stvarima od interesa za potroša~e. Francuska. str. odnosno nepoštivanje elementarnih zahtjeva odr`ive i `ivotnoj okolini primjerene proizvodnje hrane. Od tada do danas. a koja se sastoje od: prava na zaštitu ekonomskih interesa. 4 Auflage. Baden Baden: Nomos Verlagsgesellschaftstr. cit.

je centralno pitanje politike zaštite potroša~a. Korporacijske strukture su slabo 778 Zischka. Reich/Micklitz. Do kraja osamdesetih godina Evropska komisija nije uspjela razviti stvarnu politiku zaštite potroša~a. Takozvani skandinavski element bio je zastupljen sa Danskom. evropsko-kontinentalni sistem i u okviru njega pravne škole: romanska. sve dok se ne obezbjedi efikasan pravni okvir. 779 Reich. Consumer Legislation in The EC Countries.778 Zajedni~ko obilje`je svih modernih demokratskih dr`ava je zaštita interesa ekonomski slabije strane u poslovnim transakcijama na tr`ištu. 1085. 12. Ostvarivanje prava potroša~a. cit. Oni se zala`u za precizno regulisanje u usko ograni~enim djelatnim poljima i vjeruju osim toga u samoregulaciju.779 Me|utim. 1979. 1997. Ulrike. germanska i skandinavska. 5. 780 O tome pobli`e: Fontaine/Bourgoignie. str. Kroz materijalno pravo obezbje|ena zaštitna pozicija ostaje bezuspješna. kao individue i kao kolektiva. „Access to justice” svoj je vrhunac do`ivio u sedamdesetim godinama. Kada je po~etkom sedamdesetih godina Evropska komisija stupila na scenu i postepeno po~ela preuzimati politiku zaštite potroša~a. Od EEZ inicirane aktivnosti slijede mogu}nost ostvarenja pristupa pravu potroša~a kao individue i kao grupe.. uvo|enjem akcionih planova. Consumer Legislation in Belgium and Luxembourg. Norbert. situacija se zna~ajno mijenja. str. tako da su se ve} tada mogla odrediti dva pravna sistema i ~etiri razli~ite pravne škole: sistem i škola common law. Legal Irritants: Good Faith in Brits Law or How Unifying Law Ends Up in New Divergentes. 268 . Stoga se u tim zemljama zakonima o zaštiti potroša~a štite potroša~i na tr`ištu proizvoda i usluga koje kupuju za svoje li~ne ili porodi~ne potrebe. unter besonderer Beruecksichtigung des Werberechtes“. našla je u zemljama ~lanicama EEZ dosta heterogeno razvijeno pravo zaštite potroša~a. ve} i na ostale difuzne interese u podru~jima kao što su polna diskriminacija. Dakle. koji sadr`e konkretne mjere. 61(1998) Modern Law Review. 781 Korisno: Teubner. str.potroša~a. Zemlje common law pravnog kruga reaguju na potroša~ko-politi~ka pitanja pragmati~no. 11.780 Krajem šezdesetih i po~etkom sedamdesetih godina EEZ se sastojala od devet ~lanova. Disseldorf. zaštita okoliša i ograni~avanje stranaca u ostvarivanju njihovih prava. op. 1982. „Die Rechtsetzungkompetenzen der Europaeischen Gemeinschaft auf dem Gebiet des Verbraucherschutzes.781 Sprovo|enje prava je u rukama dr`avnih ustanova. Odnos potro{a~kog prava Evropske unije i ostalih pravnih sistema ~lanica 7. „access to justice” prevazilazi politiku zaštite potroša~a. i odnosi se ne samo na interese potroša~a.

izgra|ene i to predstavlja razlog što potroša~ke organizacije imaju podre|enu ulogu u promjenama. Input zemalja comon law pravnog kruga u kojima je zaštita potroša~a bila i ostvarena uglavnom se ograni~avao na oblasti prava na sigurnost proizvoda i prava na natjecanje.782 Sa svojim politi~kim na~elima, a vezano za kaznene odredbe, romanske zemlje se dvoume izme|u principa liberalnog kapitalizma (laisses-faire) i intervencionizma. Potroša~ka politika je izlo`ena jakim politi~kim previranjima i usko je vezana sa razli~itim društvenim strujama. Sprovo|enje politike zaštite potroša~a organizovano je centralnobirokratski. Akcije francuske vlade rezultirale su preuzimanjem vode}e uloge romanskih zemalja na poljima informisanosti potroša~a i ugovornog prava potroša~a. Zemlje njema~ke pravne tradicije vjeruju u dugoro~no postavljanje politi~kih polja. Pravno intervencionisti~ka zaštita potroša~a orijentiše se na sistemati~nosti i koherenciji u pravnom sistemu. Sprovo|enje prava je koncentrisano na sudskoj zaštiti. Dominiraju korporacijske strukture u kojima udru`enja za zaštitu potroša~a imaju vode}u ulogu. Njema~ka, odnosno prostori koji su pod pravno-njema~kim uticajem, „zauzeli” su u sedamdesetim godinama samo djelove potroša~kog prava i bavili se uglavnom „vru}om” diskusijom o adekvatnoj kontroli opštih uslova poslovanja, a koja se`e još od Vajmarske republike. Skandinavske zemlje koncipiraju pravo zaštite potroša~a kao samostalno pravo ponašanja na tr`ištu. Regulacijski zahvati se mijenjaju izme|u privatizacije i etatizacije. Kod sprovo|enja dominiraju dr`avno-centralne agencije koje nastaju}a konfliktna polja rješavaju primarno putem kooperacije. Potroša~ke organizacije osiguravaju dr`avno podre|eno pravo zaštite potroša~a. Izra|eni sistem pravnih odredbi pod vodstvom potroša~kog ombdusmena brinuo se za visoki stepen pravila pravne zaštite ne samo u oblasti zaštite proizvoda nego i u oblasti zaštite ekonomskih interesa. Gusta mre`a izvansudskih ustanova garantuje efikasnu pravnu zaštitu. 8. Sa izdavanjem prvog programa za zaštitu potroša~a 1975 godine drasti~no su se promijenili po~etni uslovi izme|u zemalja ~lanica i Evropske komisije. Diskusija o pravnom na~elu jemstva na proizvode ovdje mo`e biti paradigmati~na. Naime, ova tema se od šestdesetih godina nalazila na dnevnom redu svih zemalja ~lanica EEZ. Sa izdavanjem prvog programa o zaštiti potroša~a stvoreno je uvjerenje da se mora na}i rješenje o problematici jemstva na nivou ~itave EEZ. Unutar nekoliko godina Komisija je preuzela politi~ku inicijativu i pokušala putem jedne
782 Whindcup, „Consumer Legislation in The United Kingdom and The Republic of Ireland“, 1980.

269

politi~ke maksimalizacije da ve`e razli~ite pokušaje ure|enja. Zemlje ~lanice su bile politi~ki rastere}ene jer su mogle da predaju Evropskoj komsiji nacionalno, kompleksno, heterogeno i vrlo konfliktno polje potroša~ke politike. Me|utim, desilo se nešto što se nije moglo predvidjeti. Komisija je preuzela zadatak da oblikuje ne samo politiku i pravo zaštite potroša~a nego je vodila i aktivnu politi~ku akciju usmjerenu ka procesu evropske integracije.783 Name}e se pitanje, da li EZ reprezentira sopstveni pravni sistem koji potiskuje spomenute pravne sisteme i pravne škole, odnosno da li je i u kolikoj mjeri sopstveno evropsko komunitarno pravo komplementarno sa nacionalnim pravnim kulturama i tradicijama svojih ~lanica. Hipoteza je da nacionalni pravni sistemi sa svojim razli~itim pravnim kulturama i tradicijama opstaju u sprovo|enju prava dok se komunitarno pravo zaštite potroša~a etablira kao samostalni pravni sistem. Pod vode}im principom strategije maksimalizacije, evropsko pravo zaštite potroša~a ujedinjuje pragmatizam common-law zemalja, centralizam romanskih, njema~ki perfekcionizam, te eficijenciju i efikasnost skandinavskih zemalja.784 Formiranjem Evropskog biroa potroša~kih udru`enja (BEUC) zaokru`en je sistem organizovanja potroša~a na nivou Evropske unije. Slijedilo je formiranje zasebnih evropskih organizacija vezano za pojedina potroša~ka dobra, kao i zasebne organizacije koja koordinira potroša~ke akcije na planu standardizacije (Secretariate de Coordination pour la Normalization-SECO).785 Naravno da uticaja imaju i nevladine organizacije od kojih se sa svojom aktivnoš}u posebno isti~e Grupa za evropsko pravo potroša~a (ECLG) sastavljena od stru~njaka i univerzitetskih profesora. Ova Grupa, izme|u ostalog, publikuje i svoje stavove u eminentnom Journal of Consumer Policy.

6. Istorijat i izvori prava za{tite potro{a~a u pravu Bosne i Hercegovine
9. U zemljama bivše Jugoslavije potroša~ki pokret i njegov uticaj nisu bili posebno izra`eni. Dr`ava se nametala kao institucija koja zna i mo`e podjednako pravi~no da štiti interese svih: proizvo|a~a i trgovaca, potroša~a i naravno dr`ave. Za vrijeme trajanja tzv. administrativnog
783 Hans.- W. Miklitz, „Zur Notwendigkeit eines neuen Konzepts fuer die Fortentwicklung des verbraucherrechts in der EU“; http://www.vur-online.de/beitrag/36.html 784 Ibid; http://www.vur-online.de/beitrag/36.html 785 Pobli`e vidjeti kod: Nevenko Misita, „Osnove prava zaštite potroša~a Evropske zajednice“, Sarajevo: Pravni centar Fond otvoreno društvo Bosne i Hercegovine, 1997, str. 103-109.

270

socijalizma borba protiv nelojalne utakmice, a time i zaštita potroša~a, ne samo da nije bila aktuelna ve} se smatralo da nije ni mogu}a. Osnovni razlog za to je bilo nepostojanje roba, kao i nepostojanje konkurencije me|u preduze}ima. U tom periodu postoje tragovi institucionalnog potroša~kog organizovanja kroz savjete potroša~a koji su bili jedan od organa Saveza socijalisti~kog radnog naroda na republi~kom nivou. Njihovo djelovanje bilo je marginalno, kao i djelovanje Zavoda za doma}instvo. U zakonodavnom pogledu zaštita potroša~a je bila normirana putem pravila o suzbijanju nelojalne utakmice i suzbijanju zaklju~ivanja sporazuma u cilju sticanja monopolskog ili drugog povlaštenog polo`aja na tr`ištu.786 Na istom stanovištu je bila i sudska praksa.787 Kasnijim donošenjem Zakona o suzbijanju nelojalne utakmice i monopolisti~kih sporazuma788 pitanje zaštite potroša~a se potencira u okviru materija nelojalne utakmice. Raspadom SFRJ djelovanje organizacija potroša~a je u potpunosti zamrlo i svelo se samo na ulogu pojedinaca. Izuzetak su Republika Slovenija i Republika Makedonija koje su imale izvjestan napredak u razvoju potroša~kih organizacija, a koje su izrasle upravo iz republi~kih Zavoda za doma}instvo. Istorijat prava zaštite potroša~a na našim prostorima mo`e se posmatrati kroz dvije etape. Prva se odnosi na zaštitu prava potroša~a u okviru pravnog re`ima ex Jugoslavije,789 a druga na poslijeratni razvoj ove pravno-ekonomske discipline u okvirima Bosne i Hercegovine kao samostalne dr`ave. Ova druga faza razvoja limitirana je i oskudna sama po sebi iz više razloga. Pobroja}u samo neke: politi~ke prilike, su`en ustavni a time i pravni okvir, sociološki i kulturološki razlozi itd. U Bosni i Hercegovini postoji nekoliko neformalnih i formalnih grupa koje rade sa potroša~ima i pokušavaju ostvariti uticaj potroša~a (Tuzla, Mostar, Banja Luka, Sarajevo). Rad ovih grupa je još uvijek marginalan, neprepoznatljiv, institucionalno su nepovezani, a bez programa rada na nivou Bosne i Hercegovine. Na pitanje jesu li udru`enja potroša~a u BiH u dovoljnoj mjeri uklju~ena u formulisanje politike koja se bavi zaštitom potroša~a u BiH, ili su pak mišljenja da bi ova udru`enja trebala uzeti ve}e u~eš}e u tom pogledu, potroša~i u BiH pokazuju najve}i
786 Zakon o prometu roba i usluga sa inostranstvom („Sl. list FNRJ“, br. 27/62) i Zakon o regulisanju poslovnih odnosa na tr`ištu („Sl. list FNRJ“, br. 30/62). 787 „Za postojanje djela nelojalne utakmice nije dovoljno da je po~injena radnja protivna dobrim poslovnim obi~ajima i na~elima zdrave utakmice, ve} ista mora da bude podobna da ošteti drugog takmi~arakonkurenta ili da kroz takmi~arski odnos i posredno potroša~a ili privredu zemlje.” Presuda Vrhovnog privrednog suda Pk`-88/65 od 17. 01. 1966. g. Citat prema: Zoltan Biro, Komentar Zakona o suzbijanju nelojalne utakmice i monopolisti~kih sporazuma, Privredna štampa, Beograd 1976. 788 „Sl. list SFRJ“, br. 24/74. 789 O pojedinim etapama pobli`e vidjeti: Miloš dr Trifkovi}, „Pravo konkurencije”, Sarajevo: Svjetlost, 1981, str. 41-44.

271

stupanj uniformnosti mišljenja. Naime, ~ak 82,3% ispitanih gra|ana smatra da udru`enja potroša~a u BiH nisu dovoljno uklju~ena u formuliranje politike zaštite potroša~a, te da bi se u tom pogledu trebala više anga`ovati. U pore|enju sa zemljama ~lanicama Evropske unije, u BiH je za oko 25% ve}i postotak onih koji su ovog mišljenja.790 10. Sasvim je vjerovatno da bi evidentni zastoj na razvoju ove discipline i dalje bio prisutan da se kroz potrebu harmonizacije našeg pravnog sistema sa pravom Evorpske unije nije pojavila i potreba pravnog ure|enja ovog pitanja. Harmonizacijom pravnog sistema Bosne i Hercegovine sa komunitarnim pravom Evropske unije do}i }e do pojave organizacionih formi koje }e baviti zaštitom potroša~a. Nesumnjivo je da }e i uloga dr`ave biti nezaobilazan podsticajni faktor. Sistem izvora za zaštitu potroša~a bavi se kroz: krivi~no pravo, pravo konkurencije, administrativno pravo, gra|ansko pravo, pravo zaštite okoline i pravo za zaštitu potroša~a.

7. Pojedina prava i pojam potro{a~a
11. Pojedina prava potroša~a dalje }e biti razmatrana na dva na~ina. Prvi je izlaganjem osnovnih obilje`ja pojedinih prava potroša~a. Drugi na~in je izlaganjem koje se odnosi na pojedine ”potroša~ke” direktive. Ovaj pristup usvajamo zbog toga što se kroz pojedine direktive prepli}e materija više potroša~kih prava. Posebno }e biti rije~i o rješenjima u našem pravnom sistemu kako bi se komparativnom metodom ukazalo koje smo institute preuzeli iz evropskog prava zaštite potroša~a. Pojam „potroša~“ je prvenstveno dio ekonomskog diskursa i njegovo prenošenje u pravni kontekst podrazumjeva niz kontroverzi. Jedni autori generalno dovode u pitanje mogu}nost pravne definicije potroša~a,791 odnosno upozoravaju da potraga za njom vodi krajnje neprimjerenoj simplifikaciji problema impliciranih ovom pravnom regulativom. Pojedini autori potroša~e smatraju samo krajnjim potroša~ima, ali ipak idu}i tragom doktrinalnih i pozitivnopravnih stavova, jasno su uo~ljivi širi i u`i pristup definisanju potroša~a. Osnovna karakteristika ovog prvog, šireg pristupa je liberalan stav naspram ekstenzije pojma potroša~a na tzv. male i srednje firme, zanatlije, profesionalne djelatnike i razli~ita pravna lica.792 Tako|er, da bi se sagledala ova definicija mora se posmatrati i kroz subjektivni i kroz objektivni pristup, s tim da je u prvom slu~aju naglasak na pravnom statusu subjekata, a u drugom na predmetu pravnog odnosa. I kona~no, za pojmovno odre|enje potroša~a bitnu ulogu igra i kolektivna
790 Detaljan izvještaj na str. 85-95. 791 Definiranje potroša~a je „gotovo nemogu}e“, Goldring, 1990. g.; p. 116; „Indetermination de la notion de consommateur“, Cas/Ferrier. 792 Hodges izra`ava ~u|enje da još ne postoji „kona~na definicija“ potroša~a, Hodges, 1995, str. 51.

272

dimenzija. U ovom smislu tipi~an je nordijski pravni krug u kojem je uo~ljiv naglasak na kolektivnim pravima potroša~a i kolektivnim vidovima zaštite potroša~a – potroša~ki Ombudsman.793 Po~etna ta~ka i ograni~avaju}a znamen mjesta djelovanja direktive je potroša~. Ovdje ne}emo govoriti o tome šta je evropski (i njema~ki, francuski, italijanski i drugi; ali i bosanski i hrvatski) pojam potroša~a, jer se spoznajna vrijednost takve diskusije za ovaj rad ~ini manje zna~ajnom. Pojam potroša~a je ionako, u skoro svim direktivama EZ isti: potroša~ je quasi subtraktivno definisan kao ne-poduzetnik. Evropski sud polazi u „di Pinto“ odluci794 od jednog uskog, apstraktnog pojma potroša~a.795 Zakon o zaštiti potroša~a Bosne i Hercegovine796 (dalje: ZZP BiH) potroša~a definiše na slijede}i na~in: „potroša~ je svako fizi~ko lice koje kupuje, sti~e ili koristi proizvode ili usluge za svoje li~ne potrebe i za potrebe svoga doma}instva“ (u daljem tekstu: potroša~). 797 Kao što se vidi sama definicija potroša~a u našem zakonodavstvu je zapravo „u`a“ definicija potroša~a, opšteprihva}ena u komunitarnom pravu Evropske unije. 7.1. Pravo potro{a~a na informisanje i obrazovanje 12. Na~elo informisanja i obrazovanja potroša~a jedno je od temeljnih na~ela prava zaštite potroša~a Evropske unije. U Bosni i Hercegovini to pitanje nije posebno ure|eno. Zakonom o zaštiti potroša~a u Bosni i Hercegovini, u naše se zakonodavstvo preuzima Direktiva 84/450/EEZ i Direktiva 97/55/EEZ o prevarnoj reklami, te Direktiva 98/6/EEZ o zaštiti potroša~a pri ozna~avanju cijena proizvoda. Tim se direktivama ure|uje pravo potroša~a na potpuno i ta~no informisanje o proizvodu. Što se ti~e obrazovanja potroša~a Zakon o zaštiti potroša~a u BiH, za razliku od Zakona o zaštiti potroša~a Republike Hrvatske,798 ne sadr`i takve odredbe. Naime, prema odredbama ~lana 104 Zakona o zaštiti potroša~a Republike Hrvatske odre|uje se da programi osnovnog i srednjeg školovanja trebaju sadr`avati i osnovna znanja o obavezama, pravima i zaštiti potroša~a. Prema tome, bi se obrazovanje o pravima, obavezama i zaštita potroša~a trebalo bi se provoditi na nekoliko nivoa.
793 Otud u ovim zemljama potroša~ke organizacije imaju gotovo marginalnu ulogu na onu koja im je data, na primjer u Njema~koj ili Francuskoj. Tim povodom: Wilhelmsson 1996. 794 EuGH od 14. 03. 1991. g.; Rs C-361/89 Slg. 1991 I-1189. 795 Opširnije: Remien, Oliver, „AGB-Gesetz und Richtlinie ueber Verbrauchervertragsklauseln“, ZEuP 1994, str. 34, 39ff. 796 „Sl. glasnik BiH“, br. 25/06 797 ZZP Opšte odredbe, ~lan 1. 798 Zakon o zaštiti potroša~a Republike Hrvatske, „Narodne novine“, broj 96/03

273

Po~etak ostvarivanja edukacije nalazi se svakako u školi što zahtijeva anga`man prosvjetnih radnika. Potrebno je imati više znanja o navedenoj problematici. Ukoliko ne bi bili propra}eni adekvatnim akcijama, edukativni programi dali bi samo ograni~ene rezultate. U izvršenju takvih akcija potrebno je anga`iranje svih društvenih faktora od porodice, škole, društvene zajednice, sredstava javnih komunikacija, omladinskih i sportskih organizacija. Upravo tu dolazi do izra`aja odgojna uloga, koja je okrenuta djeci i mladima, a manifestuje se u podizanju opšte kulture, razvijanju smisla za zaštitu potroša~a, društvenoj disciplini i odgovornosti za svoje postupke. 13. Pravo na infomisanje se danas smatra sastavnim djelom slobode informisanja. Klasi~ni oblici informisanja potroša~a su izdavanje stru~nih ~asopisa, letaka i brošura za potroša~e. Sadr`aj takvih ~asopisa, letaka i brošura obuhvata teme bitne za potroša~e. Uz izdavanje stru~nih ~asopisa za potroša~e, va`ni su i drugi oblici informisanja potroša~a, a tu spadaju izdavanje informativnog materijala za potroša~e, seminari, radionice kojima je cilj podizanje nivoa svijesti potroša~a. Zna~aj informisanja potroša~a danas je tako veliki da se u nekim zemljama, kao i u me|unarodnim organizacijama, donose posebni propisi kojima se pitanje infofrmisanja detaljno reguliše.799 7.2. Pravo potro{a~a na za{titu zdravlja i sigurnosti potro{a~a 14. U podru~ju zaštite zdravlja i sigurnosti potroša~a postoji niz propisa EZ, koji su ve}inom tehni~kog karaktera. Pravo je potroša~a da bude zašti}en od proizvoda, proizvodnih procesa i usluga koji su štetni po njegov `ivot i zdravlje. Uskla|ivanje na ovom podru~ju usko je vezano sa uskla|ivanjem tehni~kog zakonodavstva. Od 1985. godine u pravu EEZ postoji tzv. novi pristup tehni~kom ujedna~avanju, prema kojem se direktivama utvr|uju samo opšti ciljevi i osnovni sigurnosni standardi, a detaljna se specifikacija provodi pravilima Zajednice o zajedni~kim standardima. Temelj su zaštite zdravlja i sigurnosti potroša~a Direktive 92/59/EEZ i 2001/95/EZ o opštoj sigurnosti proizvoda. Kao posebne propise o sigurnosti proizvoda potrebno je još navesti Direktivu 89/109/EEZ o ujedna~avanju prava dr`ava ~lanica u pogledu materijala i proizvoda koji dolaze u dodir s prehrambenim proizvodima, Direktive 76/768/EEZ i 94/32/EZ o ujedna~avanju prava dr`ava ~lanica u pogledu kozmeti~kih proizvoda, Direktivu 88/378/EEZ o ujedna~avanju prava dr`ava ~lanica u pogledu sigurnosti igra~aka, Direktivu 87/357/EEZ o ujedna~avanju
799 Vidjeti opširnije: Vilus, Jelena. op. cit., str. 39.

274

prava dr`ava ~lanica u pogledu proizvoda koji, zbog toga što izgledaju kao ono što nisu, ugro`avaju zdravlje i sigurnost potroša~a, te Uredbu Evropske komisije 1873/97 o podacima koji moraju postojati na etiketama prehrambenih proizvoda koji su proizvedeni od sastojaka genetski modificiranih organizama. 7.3. Pravo potro{a~a na zdravu okolinu 15. ^ovjek ima osnovno pravo na slobodu i jednakost u zadovoljavaju}im uslovima `ivota, u okolini ~iji kvalitet treba da mu omogu}i da `ivi u dostojanstvu i blagostanju. Iz ovog proizilazi pravilo humanog korištenja `ivotne okoline prema kome ~ovjek ima pravo na zdravu `ivotnu sredinu. Ovo pravo se svrstava u tzv. tre}u generaciju prava ~ovjeka i kao takvo je ve} razra|eno u mnogim me|unarodnim instrumentima globalne i regionalne prirode.800 Posljednjih decenija potroša~i zahtjevaju od proizvoda ne samo kvalitet u pogledu funkcionalnosti i izdr`ljivosti ve} i ekološki kvalitet. Kupnju ekološki prihvatljivih proizvoda potroša~i prihvataju onda kada im to donosi neposrednu korist, ali u rijetkim slu~ajevima iz razloga posredne koristi. Potroša~i su ona ciljna skupina koja u kona~nici odlu~uje o potra`nji proizvoda, budu}i da potroša~i tako|er moraju brinuti za kvalitetu okoliša, posebno za kvalitetu zdravlja i kvalitetu `ivljenja. Nivo ekološke svijesti mogu}e je podi}i ve}om prisutnoš}u ekoloških tema u medijima, te aktivnostima povezanim sa odgojno obrazovnim procesom. 7.4. Pravo potro{a~a na glas i zastupljenost 16. Potroša~i treba da budu zastupljeni kako u procesu donošenja i sprovo|enja politike vlade, tako i u organima koji se bave razvojem novih proizvoda i usluga. Ova potroša~ka prava proizilaze iz Smjernice 5 Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. U zemljama sa visokim `ivotnim standardom, potroša~i su zastupljeni u samim vrhovima vlasti, dok u mnogim dr`avama potroša~i nisu ni svjesni da im Ujedinjene nacije ova prava priznaju. Svjesni mo}i potroša~kih organizacija, nacionalne, regionalne i me|unarodne organizacije koje se bave pitanjima zaštite potroša~a sve više insistiraju da se potroša~i uklju~e u procese koji su za njih od interesa. Potroša~i se u ove procese uklju~uju preko svojih udru`enja, asocijacija ili organizacija koje su po pravilu, nevladine, neprofitne i nepoliti~ke organizacije.
800 Villus, Jelena. op. cit., str. 141.

275

7.5. Pravo potro{a~a na organizovanje 17. U dr`avama koje su donijele posebne propise o pravnoj zaštiti potroša~a naj~eš}e se predvi|a pravo potroša da se udru`uju. Neovisne potroša~ke organizacije imaju jedinstvenu ulogu u identificiranju i koherentnom izra`avanju problema s kojima se potroša~i susre}u, te u zastupanju interesa potroša~a. Sposobne su pridobiti povjerenje potroša~a savjetima, educiranjem, usmjeravanjem i reprezentacijom. Nevladino organizovanje potroša~a karakteristika je modernog civilnog društva, koje u pravilu nema nametnutih institucionalnih oblika. U ve}ini dr`ava, a posebno SAD, te u dr`avama Evropske unije interese potroša~a zastupaju sna`ne udruge potroša~a koje su va`an faktor u razvoju zaštite prava potroša~a. U savjetodavnoj grupi za zaštitu potroša~a kod Evropske komisije zastupljeno je pet evropskih udru`enja za zaštitu potroša~a. Djelovanje dviju organizacija (BEUC i ANEC) finansijski podupire Evropska komisija. BEUC ( Bureau Europaen des Unions dde Consommateurs) je evropska krovna organizacija. ^lanstvo u toj organizaciji je eksluzivno, što zna~i, da njena ~lanica mo`e biti samo jedna od nacionalnih potroša~kih organizacija iz svake dr`ave Evropske unije. Glavna uloga BEUC-a je lobiranje kod Evropske komisije za zakonodavstvo, koja štiti i ja~a polo`aj potroša~a na tr`ištu. 7.6. Pravo potro{a~a na nadoknadu {tete 18. Kada je rije~ o pravu potroša~a na naknadu štete treba razlikovati proizvode koji su uslijed nekog nedostatka pri~inili štetu `ivotu ili zdravlju potroša~a i proizvoda koje uslijed nedostatka potroša~ ne mo`e da koristi na na~in kako je pretpostavljao, pa otud trpi imovinsku štetu. Da bi potroša~ imao pravo na obešte}enje potrebno je utvrditi šta obuhvataju pojmovi kao što su šteta, naknada, opravdani zahtjevi, reklamacije i sl. Iako su ovo u velikoj mjeri teorijska pitanja, ona imaju izuzetno zna~ajne pravne implikacije jer predstavljaju uputstvo sudiji kako da obešteti potroša~a. U zavisnosti od pravnog sistema ova pitanja se razli~ito tuma~e. Me|utim, praksa pokazuje da je sudija gotovo uvijek u stanju da procjeni obim štete i povredu koju je potroša~u nanio proizvod ili usluga, jer pored propisa koji u tom pogledu postoje, sudija uzima u obzir i sve okolnosti slu~aja. 7.7. Ostala prava potro{a~a 19. Ovdje se, tako|er, `eli prikazati kako i u kojim oblastima je „evropski” zakonodavac putem direktiva ure|ivao pojedina prava potroša~a. Potrebno je napraviti pregled do sada izdatih direktiva u okviru EZ, a koje pokrivaju spektar onoga što je do sada ure|eno, odnosno normira276

„Europaeisches Schuldvertragsrecht. godine. 277 . Direktive namjeravaju da usklade pretpostavljenu specifi~nu podre|enost potroša~a. Druga. 1985. 802 Direktiva 84/450/ EWG za uskla|ivanje pravnih i upravnih propisa zemalja ~lanica o prevarnoj reklami od 10. uvela pravo opoziva kod ugovora. kao pravno obavezuju}eg akta. AB1. str.803 a koju pravni propisi zemalja ~lanica u oblasti jemstva proizvoda proširuju sa jednim specifi~nim jemstvom rizika kod feleri~nih proizvoda kako bi time povisili sigurnost proizvoda. Zemlje ~lanice su svojim pristupom u EZ. godine. L 210/29. Direktive EZ upu}uju se zakonodavcu zemalja ~lanica i obavezuju iste u pogledu implementacije unutar vremenskog okvira koji je ~esto odre|en samom direktivom.. Nr. L 250/17. Das europaeische Recht der Unternehmensgeschaefte“. cit. To ne podrazumijeva da se ujedna~avanje prava vrši isklju~ivo putem direktiva. 09. godine804 koja je. AB1. Samo na ovaj na~in mo`e se odrediti trenutno mjesto direktive. 804 Direktiva 85/577/EWG koja se ti~e zaštite potroša~a u slu~aju sklopljenih ugovora izvan poslovnih prostorija od 20. Nakon toga je uslijedila Direktiva o prodaji na vratima stana iz 1985. direktiva je ona o jemstvu proizvoda iz 1985. 1985. op. godine. 801 Grundmann. koji je npr. Prva direktiva koja se mo`e pripisati zaštiti potroša~a je Direktiva o prevarnoj reklami802 iz 1984. odnosno saglasnoš}u sa promjenom osniva~kih ugovora prihvatile ovo ograni~enje. zaklju~en sa kupcem pri posjeti zastupnika u vlastitoj ku}i ili na radnom mjestu. AB1. Stefan. 100 Ugovora o osnivanju EEZ. te da osigurava njegov pristup pravu. 803 Direktiva 84/374/ EWG za uskla|ivanje pravnih i upravnih propisa zemalja ~lanica o jamstvu feleri~nih proizvoda od 25. da osigura pouzdanu informisanost potroša~a. i ~lana 94. 12. L 371/31 805 Vidi opširno: Grundmann. Osim toga evropsko pravo zaštite potroša~a treba da doprinese pravednijoj raspodjeli rizika i jemstva. da štiti njegovo zdravlje. ex.no. 1984.805 Cilj direktive je bio da štiti potroša~a u jednoj tipi~noj situaciji od zaklju~ivanja nepromišljenih poslova. 206ff.801 što se izvodi iz ~lana 95. Nr. Obaveza implementacije se objašnjava odgovaraju}im ograni~enjima suvereniteta zemalja ~lanica EZ. godine. str. godine. u evropskom potroša~kom pravu. 07. Stefan. 89ff. Ve}ina pravno-potroša~kih direktiva i time evropsko pravo zaštite potroša~a polaze od premise da je potroša~ strukturalno podre|en. Nr. izme|u ostalog. 1999. ~l. Prema ~lanu 1 i ~lanu 4 stav 1 svrha Direktive je da štiti potroša~a od zavaravaju}e reklame i njenih štetnih posljedica. Direktiva je najprikladniji instrument uskla|ivanja prava EZ. Bosna i Hercegovina je do svog pristupa EZ još djelimi~no suverena u svojim odlukama koje se ti~u implementacije direktiva i pri implementaciji imaju ve}u slobodu.

1990. cit. cit. EG Nr. op. 812 Direktiva 94/47/EWG za zaštitu stjecatelja s pogledom na odre|ene aspekte ugovora o stjecanju prava djelomi~nog korištenja nekretnina od 26. 04. 06. Nr. godine813 treba da štiti potroša~a kod ugovora koji su zaklju~eni izme|u prodavca. 1993. L 158/59 809 Grundmann. str. 1994. 1990. kao prvo potencijalno loše svojstvo uslova ugovora. 246ff.. 251. Odatle proizilazi problem da potroša~ nemo}no stoji naspram „sitno kucanog”. kao i Direktiva o potroša~kom kreditu. Stefan. AB1. tako što je uvedena obaveza za davaoce kredita da primaoca kredita ta~no informiše o njegovim ugovornim obavezama npr. str. 278 . Nr. L 144/19 814 Prema rije~ima direktive („unesre}en“.Slijede}a Direktiva o potroša~kom kreditu iz 1987. Direktiva o distancionoj prodaji od 20.. DZWir 1997. od 22. godine.. 02. str. bez 806 Direktiva 87/102/EWG za uskla|ivanje pravnih i upravnih propisa zemalja ~lanica o potroša~kom kreditu. Stefan. godine812 reguliše tipi~an ugovor o pravu korištenja nepokretne imovine u odre|enom vremenu tokom godine i to naj~eš}e u zemljama sredozemlja gdje je velika koncentracija turisti~kih objekata. Stefan. L 61/14 807 Grundmann. 3). godine. 815 Misita. Nr.809 Odgovaraju}i tome ova Direktiva obavezuje turisti~kog agenta da informiše potroša~e. godine. 813 AB1. koji name}e uslove ugovora i to naj~eš}e u svoju korist. 1997. AB1. godine. Direktiva o time sharing ugovorima iz 1994. op. 1986. 808 Direktiva 90/314/EWG o paket turisti~kim aran`manima od 13. godine806 ima za cilj da štiti potroša~a pri zaklju~ivanju ugovora o kreditiranju. Direktiva o nepravi~nim ugovornim odredbama810 ne reguliše neki specijalni tip ugovora nego va`i za sve ugovore gdje sudjeluje potroša~ sa upotrebom prethodno formulisanih klauzula. op. te da je bio iskorišten od strane putni~kih agencija. AB1. promijenjeno sa Direktivom 90/88/EWG od 22. AB1. op. Zaštita potroša~a se posti`e tako što se prodavac obave`e na opširno informisanje potroša~a. cit. odre|eni tip ugovora kod kojeg se empirijski pokazalo da je prosje~ni potroša~ bio u podre|enoj ulozi. 05. odnosno davaoca usluge814 i potroša~a. 810 Direktiva 93/13/EWG o nepravi~nim odredbama u potroša~kim ugovorima od 05. 602ff. 1993 L 95/29. Nr. 12.. a kada obje ugovorne strane nisu bile prisutne pri zaklju~ivanju ugovora. a kao drugo mora sklopiti ugovor jer ga prodava~ samo pod tim uslovima zaklju~uje. str. godine. ova direktiva tretira ugovornu neravnote`u izme|u potroša~a i prodava~a. u engleskom izdanju je korišten pojam „Supplier“. a potroša~u daje dodatna prava. cit. da ga upozna sa kamatnim stopama i sl. 655ff. Bodewig Theo. 10. Nova evropska Direktiva za tr`ište na daljinu. AB1. te da to naj~eš}e nepromijenjeno prihvati zato što ne prepoznaje. 811 Grundmann. a potroša~u se omogu}i otkazni rok od sedam dana815 nakon dostavljanja dobara.811 Tako|er.807 Direktiva o paket turisti~kim uslugama iz 1990 godine808 reguliše. Nevenko.447 Fn. s. L 42/48. L 280/83.

videotexta.). zaklju~eni ugovori. Ipak. grubo i obezli~eno nazvanim „potroša~em“ koji svakog dana rukuje nizom potencijalno opasnih proizvoda.navo|enja razloga i bez mogu}ih posljedica. Na taj na~in se stepen rizika pokušava svesti na minimum. Dok su prije samo dva vijeka globalne katastrofe. ali i ugovori koji se zaklju~uju na tradicionalan na~in (trgovina pošiljkom. konzumira potencijalno opasnu hranu i koristi proizvode sumnjivog porijekla? Kako da se nadoknadi gubitak u slu~aju da ipak pretrpi štetu ili povredu? 279 . interneta. pismena pošta i sl. bile skoro nemogu}e. da upravo svjesni mogu}ih katastrofalnih posljedica najve}i broj proizvo|a~a slo`enih tehni~kih sistema u njih ugra|uje ~itav niz zaštitnih sklopova i ure|aja koji zna~ajno podi`u stepen sigurnosti. Odsustvo generalne suglasnosti o mjestu i ulozi kapitalisti~kog tr`išnog mehanizma u postindustrijskom okru`enju svoj refleks ima i u pravno-doktrinalnoj analizi potrebe. Ova konstatacija va`i kako na globalnom. tako i na lokalnom nivou. u jedno mo`emo biti sigurni. Oblasti djelovanja direktiva su iskorištavanjem tehnike obavještavanja. Da li je situacija na mikro planu nešto druga~ija? Koji mehanizmi zaštite stoje na raspolaganju obi~nom gra|aninu. današnje stanje je mnogo druga~ije. odnosno da je komunitarno pravo zaštite potroša~a tek „hirovito koncipirana“ skupina komunitarnog pravnog materijala. Lepeza mišljenja iznijetih ovim povodom je krajnje razu|ena i kre}e od negiranja posebne zaštite potroša~a kao neprihvatljive intervencije u kapitalisti~ko tr`išno tkivo. kao e-mail. Savremeno tehnološko društvo karakteriše sve ve}a zavisnost od sigurnosti funkcionisanja raznih kategorija proizvoda. odnosno evropskog „ius commune“. a da dostavlja~ i potroša~ nisu imali direktan kontakt. na~ina i ciljeva institucionalne podrške potroša~ima. telefaxa itd. preko vjere da se s njom mo`e ispravljati ono što se naziva „nedostatkom“ kapitalisti~kog tr`išta. Postavlja se pitanje da li isticati da to vrijedi samo na “normativnom planu”. uzrokovane tehni~kom neispravnoš}u proizvoda. 8. Za{tita potro{a~a kao sredstvo i mjera ekonomske i ekolo{ke politike 20. Iako na specifi~an na~in isto vrijedi i povodom komunitarnog prava i tu je mogu}e tvrditi da smo ve} svjedoci „acquis communautaire de consommation“. i utoliko posebnog „evropskog prava zaštite potroša~a“. do nastojanja da se zaštita potroša~a iskoristi kao još jedan povod za radikalnu kritiku ovog posljednjeg i njegovog pravnog okvira. odnosno da su se elementi ovog posljednjeg ve} dovoljno jasno uo~ljivi kao dio neizbje`nog „common law“ EZ. teleshoping-a.

ulice i male privatne prodajne jedinice sa neodgovaraju}im uslovima za primjenu propisa iz oblasti prometa. budu}i je broj onih koji se osje}aju zašti}enima kao potroša~ima u svojoj zemlji oko 4 puta ve}i me|u ispitanicima u istra`ivanju koje je sprovedeno od strane European Opinion Research Group (EEIG). osje}aju znatno manje zašti}enima sa stanovišta potroša~a.Rezultati sprovedenog istra`ivanja jasno ukazuju na to da se ve}ina gra|ana BiH ne osje}e dovoljno zašti}enima sa stanovišta potroša~a. ograni~avaju rizici upotrebe slo`enih tehni~kih sredstava i obezbje|uju mehanizmi za nadoknadu štete. Da bismo u ovom kontekstu mogli razaznati polo`aj BiH. Prosje~an kupac naj~eš}e ne zna ~ime je ta jeftino}a pla}ena. Veliki pad kupovne mo}i najve}eg dijela stanovništva potisnuo je pitanje kvalitete proizvoda u drugi plan. a sve je to pra}eno padom poslovnog morala. cvjetanju šverca i preseljenje prodaje širokog spektra roba na pijace. u odnosu na neki referentni okvir. ~ak ¾ svih ispitanika potvrdilo je da kao potroša~i u BiH ne osje}aju visok nivo zaštite. Uo~avaju}i va`nost ovog pitanja. poslednjih godina. Opšte politi~ko ekonomsko stanje u BiH uslovilo je. a koje su izazvane defektnim proizvodima i uslugama. organizovanje potroša~a tako|er. Na taj na~in je otvoren put za proizvode sumnjivog porijekla i još sumnjivijeg kvaliteta. Naime. Intervencija dr`ave }e biti neophodna. ponudi robe ~esto nepoznatog i sumnjivog porijekla i kvaliteta gdje je u prvom planu li~na korist na ra~un društvenih interesa i interesa potroša~a. kao i neodlo`na primjena usvojenih standarda. Za nas u BiH odbrana od proizvoda neodgovaraju}eg kvaliteta predstavlja problem ~ije rješenje ne trpi odlaganje. velike promjene na tr`ištu. Ovakva situacija uslovila je i drasti~an pad ionako minimalnih standarda vezanih za zaštitu potroša~a. jasno je da se gra|ani BiH. u usporedbi sa gra|anima razli~itih zemalja ~lanica Evropske unije. ove smo podatke usporedili sa stavovima gra|ana zemalja ~lanica Evropske unije o istom pitanju. ali zato za proizvode koji su jeftiniji. nego me|u ispitanicima u istra`ivanju sprovedenom u BiH. Harmonizacija potroša~kog prava sa komunitarnim pravom Evropske unije samo je prvi korak na tom putu. 280 . U tom pogledu. mnoge dr`ave svijeta donose propise kojima se štite potroša~i. 21. Te promjene se ogledaju prije svega u osiromašenju širokih slojeva potroša~a i svo|enje zahtjeva kod kupovine na pokrivanje elementarnih `ivotnih potreba sa cijenom u prvom planu. dok je cijena postala gotovo jedini faktor koji odlu~uje o kupovini.

„Consumer law”. Ove posljedice po~inju sa proizvodnjom dobara. Ali. Skoro sve što ljudi u svojoj svakodnevnici kupe od dobara ili usluga ima posljedice na okoliš. ekonomsku (osiguravanje privredne sposobnosti i funkcionisanja kao osnove) kao i institucionalnu dimenziju (ne samo zadovoljavanje potreba oblikovanja društvenih organizacija nego i neformalnih institucija. Drugim rije~ima.9. nivo i podjela prihoda. „Consumerism – Search for the Consumer Interest”. kulturolo{ki i politi~ki aspekti za{tite potro{a~a 22. nego zajedni~ki pravac za mnoge razli~ite kulture i `ivotne stilove. Trajna potrošnja. a koje ostalim privrednim akterima? 816 Oughton/Lowry. 1982.816 Ipak na odluke potroša~a danas i ubudu}e uti~u okvirni uslovi. što se ne osporava u scenarijima trajnog na~ina `ivota. te odabirom proizvoda i usluga. društvene norme i grupno specifi~ne slike vodilje.). Radi se dakle o normativnom konceptu. ovdje shva}ena kao potrošnja doma}instava je tek onda trajna kada tome pridonese da se gore navedeni kompleksni ciljevi sprovedu onoliko koliko je to u mogu}nosti doma}instava i njihovih odluka. sadr`e tako|er i socijalnu dimenziju sa zahtjevom za osiguranje sklada društva u najširem smislu. Sociolo{ki. kao i uticaj reklame i marketinga. U njih se ubrajaju politi~ko postavljanje granica. kako }e se obuhvatiti relevantnost okoliša kod potrošnje iznad pojedina~nih primjera? Koje posljedice za okolinu se mogu pripisati potroša~u.. ne postoji trajni model potrošnje. nastavljaju se kroz upotrebu istih i djeluju nakon toga još dugo vremena nakon što je proizvod izgubio svoju svrhu. socijalna je. Day. Pored ~esto citirane ekološke dimenzije okvirni uslovi koji uti~u na odluke potroša~a. a s druge strane sposobnost da se `ivi sa suprotnostima. dostupne tehnologije. cijene. Aker/ George S. što tako|er spada u trajni `ivotni stil. demokratskog i pluralisti~kog društva.817 U svakoj od ove ~etiri dimenzije mogu se oblikovati glavni ciljevi koji ne mogu i ne trebaju dati detaljne upute djelovanja. o jednom konceptu u kojem se na osnovu društveno definiranih ciljeva zaklju~uju mjere koje se trebaju poduzeti. Potroša~i na stanje okoliša utje~u stepenom i na~inom potrošnje. tj. 281 . 817 David A. kao što su navike. nije štetna za okoliš. dakle. Individualnost odluka potroša~a je konstitutivni element modernog. 4th Edition. London: Blackstone Press Ltd. predstave vrijednosti i sl. Zna~aj doma}instava u odnosu prema kvaliteti okoliša ne ogleda se samo u njihovom direktnom uticaju na okoliš. New York: The Free Press. Potrošnja. kao i oblici sprovo|enja zahtijevaju s jedne strane postavljanje prioriteta. 2000. ekonomska i participativna. ali mogu dati pravce u smjeru ve}e trajnosti. ve} i u uticaju na druge privredne grane u smislu izbora potroša~kih dobara. Upravo ova razli~itost strategijskih po~etaka.

str.23. op. istra`ivanja i razvoja. Ipak redukcija potrošnje resursa pridonosi i u ovakvim slu~ajevima rješavanju problema. U scenarijima razvijenih tr`išnih privreda obuhva}ene su strategije koje pri razli~itom oblikovanju pojedina~no predstavljaju. razgradnja spolne diskriminacije. 818 Neosporno je da opasni materijali zahtijevaju pravnu regulaciju.818 Svaka ljudska aktivnost zahtijeva materijal za konkretizaciju. 819 Reich. Neka od strateških polja djelovanja mo`emo identificirati. energiju za njeno sprovo|enje. Kako bi se potencijalne štete za okolinu i time optere}enje za ~ovjeka odr`ale na najmanjem nivou nudi se da se ve} smanjivanjem iskorištavanja okoline na input-strani cjelokupnog optere}enja tako smanji i ugro`avanje na output-strani. onda je smanjivanje osnovnog optere}enja dugoro~ni zadatak trajne potrošnje. podr`avanje inovacija putem obrazovanja. eko-porez). ali tako|er mogu} i isplativ. pri ~emu ipak postoji bitan stepen slobode od konkretnog politi~kog oblikovanja. kako sa ekološkog tako i sa ekonomskog i radno-znanstvenog-sociološkog stajališta strateška polja djelovanja. koji }e se obratiti razli~itim grupama društva na odgovaraju}i na~in. Kako bi se postigli uspjesi u smislu jedne trajne potrošnje specifi~ni problemi razli~itih grupa moraju biti ciljano obra|ivani. Ekologizacija potrošnje se odnosi na objektivno optere}enje okoliša integrisano preko svih kategorija optere}enja. Za jednu tako integrisanu trajnu strategiju nije dovoljno da se osloni na jedno politi~ko polje (bilo to potrošnja ili neko drugo) ili na jedan ograni~eni instrument (npr. obu~avaju}ih organizacija i preokret potrošnje koji prije svega nastaje putem ekoloških i socijalnih posljedi~nih troškova sa izra`enim oblikovanjem cijena. izvan i unatar pogonske participacije. kao i obilje`avanjem i ponudom alternativa. Odgovaraju}i tome sve više se uzima potrošnja resursa radi ocjenjivanja i mjerenja optere}ivanja okoline. 282 . Svakom od ovih polja pripada jedan broj klju~nih strategija bez kojih jedna sveobuhvatna socijalno-ekološka reforma nije mogu}a. socijalno oblikovanje strukturalnog preokreta putem ja~anja socijalne sigurnosti. cit. Po|e li se od toga da se i budu}e korištenje zdravstveno i za okoliš štetnih pojedinih materijala mora kratkoro~no pravno regulisati.819 kvalifikacijske mjere. Norbert. klju~ni resursi.. što zna~i da su prije obuhva}eni dr`avnim djelovanjem nego putem doma}instava. kao i mjesto gdje }e se sve to odr`ati kao tzv. 425. jer manji kvanititet sumnjivog materijala nosi manji potencijal štete. Umjesto toga je potreban jedan politi~ki i metodi~ki pluralizam. Centralna polja djelovanja su: ekološko oblikovanje strukturnog preokreta putem fiskalnih instrumenta i informacija. a vezano za unapre|enje ekoloških zahtijeva.

kao i vrijeme potrebno da se one prerade i sprovedu. odnosno jedinstvenog gra|anskog zakonika. Skandinavski pravni realizam je i u tom smislu plasti~na ilustracija. cit. kao npr. sudskoj interpretaciji i doktrinarnoj analizi. pouzdane informacije koje mogu slu`iti kao osnova za potroša~ke odluke. postaje mnogo le`erniji. aktuelni prehrambeni proizvodi iz ekološke proizvodnje. Za one koji su neodlu~ni i koji se ne mogu pridobiti samo argumentacijom (iako obrazovanje korisnika igra va`nu ulogu). standardiziranim. Ukoliko su ova tri uslova ispunjena onda se mo`e ubrzo ra~unati na ja~u ekologizaciju potrošnje. Aspekti pravne za{tite potro{a~a putem pravila o nelojalnoj konkurenciji i op{tih pravila obligacionog prava 25. Za one koji sumnjaju va`ne su. Sa jedne strane rije~ je društvenom i pravnom fenomenu novijeg datuma. trajno vezanim i neovisno kontrolisanim oznakama. ta~nije njegovoj legislativnoj obradi. str. da je rije~ o amalgamu Markt-und Verbraucherrecht. prije svega. status ove pravne regulacije još uvijek je predmet spora. npr. da se radi o pravilima koja mogu biti nazvana pravom zaštite potroša~a. Iako mnogi pravo zaštite potroša~a tretiraju kao posebnu granu. i koliko je mogu}e socijalno optimiziranih dobara i usluga.820 Drugi primjer je savjetovanje potroša~a koje ukazuje na mogu}nost zamjene dobara. 283 . op. 413. odnosno disciplinu prava. a sa druge izdvajanje pojedinih segmenata iz onog što prete`an dio kontinentalne pravne tradicije još uvijek tretira kao pitanje jedinstva privatnopravnog tkiva. odnosno o „tematskom okviru“ koji obuhvata propise opšeg trgova~kog prava. izgradi sa ekonomski opravdanim cijenama. pristup pravu zaštite potroša~a. 820 Reich. kako bi se ekološki smisao pokazao i ekonomski povoljnijim. Da bi pojedinci kao potroša~i mogli ispuniti svoje zada}e moraju biti ispunjneni slijede}i uslovi. tj. moraju se rezultati jedne odgovaraju}e oblikovane ekološke financijske reforme za to pobrinuti.24. Potrebno je da se dobro dostupna ponuda ekološko. Norbert. Slijede}e. Jedan daljnji uslov takvog preokreta potrošnje nije samo postojanje informacija nego i njihov pristup (ovdje nadaleko nisu iscrpljene mogu}nosti novih medija). Otud je mogu}e dokazivati da je pravo zaštite potroša~a dio trgova~kog prava. 10. Po prirodi stvari ne mo`e se ra~unati na doktrinarni konsenzus. da je pravo zaštite potroša~a „više proces“ nego koherentan skup pravila. ili bar kao novo podru~je prava. što se više udaljavamo od kontinentalnog kodifikatorskog i pravno-sistemskog epicentra. od Francuske i Njema~ke.

ZOT uvodi novine vezane za: obavljanje i uslove za obavljenje trgovine. uklju~uju}i i njenu ideološku artikulaciju. 16/96). uslijedi}e donošenje ve}eg broja podzakonskih akata. Donošenjem Zakona o trgovini822 u odnosu na raniju verziju ovog Zakona pitanje zaštite potroša~a se podi`e na kvalitativniji nivo. vašara i sajmova. Ipak. nazivaju evropskim pravnim teoriteziranjem. 26. franšizing. komisione usluge. glasnik RS“.. trgovinskih centara. 284 . Pravo konkurencije. narušavanje konkurencije. nadzor i druga pitanja koja su od zna~aja za obavljanje trgovine na teritoriji Federacije BiH. usluge kontrole kvaliteta i kvantiteta robe. 27. a koje dovode u pitanje slobodu ugovora. dalje }e se citirati kao: ZOT). obavljanje i uslove za pru`anje trgovinskih usluga. ne samo u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine. osnivanje i prestanak rada trgova~kih radnji. A to zna~i da ovisi o doktrinarnom i vrijednosnom polazištu. gotovo sa nipodaštavanjem. o engleskim pravnicima koji pravo zaštite potroša~a shvataju „. zastupni~ke usluge. forma. nesvjesni da i sami de facto elaboriraju teoriju821 prava zaštite potroša~a. rad tr`nica na veliko. na tragu common law tradicije. a ne suština. usluge otpremanja i dopremanja robe. marketing usluga. 64/04. predstavlja jedan od osnovnih izvora prava vezano za zaštitu potroša~a. Slijedom ZOT-a. a u cilju njegove implementacije. pravno sistemski status zaštite potroša~a i njegovo mjesto u okviru pravnog studija dijeli sudbinu mnogih segmenata prava. br. br. Atiyah. ali ono što je zna~ajno je propisivanje osnovnih pretpostavki za obavljanje pojedinih vrsta usluga vezano za organizacione oblike. zaštita potroša~a. tr`nica na malo. 823 Zakon o trgovini RS („Sl. Pojedina od ovih pitanja regulisana su i Zakonom o obligacionim odnosima. Posebno se. 1987..Kona~no. 822 Zakon o trgovini FBiH („Slu`bene novine Federacije BiH“. protive}i se tako onom što ve}ina common law pravnika smatra nepotrebnim stegama pravno sistemske obrade. Zakon o trgovini RS823 nudi sli~na rješenja tako da }e se u nastavku izlaganja koristiti rješenja Zakona o trgovini FBiH. Ovako posmatrano. 821 Sve što je potrebno u~initi da bi se došlo do nje jeste „zaviriti ispod površine“. u okviru odjeljka vezanog za obavljanje i uslove za pru`anje trgovinskih usluga. sto~nih pijaca. usluge skladištenja. mogu}e je negirati potrebu bilo kakve „teorije“ u ovom kontekstu. posebno pojedine vrste ugovora. kada je rije~ o common law tradiciji. str. sti~e se dojam da mnogima kao da više smeta na~in. mjere privremenog ograni~avanja tr`išta.as a distinct subject“. Tako se ZOT-om ure|uje: obavljanje i uslovi za obavljanje trgovine i trgovinskih usluga. 143. Ovo vrijedi za one koji povodom prava zaštite potroša~a brane „common sence“ i slobodu ugovora od neprimjerenog upada onog što. ali i propisivanju uslova vezano za obavljanje istih. tretiraju pitanja vezana za: posredni~ke usluge. Istina da se više radi samo o definisanju pojedinih oblika i vrsta trgovinskih usluga.

u vezi sa zaštitom potroša~a. 827 Ovdje je potrebno napomenuti da su svi pobrojani pravni instituti u potpunosti preuzeti iz ranijeg Zakona o trgovini („Sl. iz samih zakonskih tekstova. Nije samo donošenje podzakonskih akata simptomati~no i potrebno za implementaciju ZOT-a. prodaju na kredit. ili posebo u generalne klauzule. glasnik BiH“. Cilj svih njih je dalje „usavršavanje“ sistema i mjera zaštite potroša~a. špekulacije i ograni~avanja tr`išta. dalja poglavlja ZOT-a ure|uju materiju prava konkurencije kroz pravne institute: monopolisti~kog djelovanja. kao i imenovane slu~ajeve nesporno je da je jedan od osnovnih ciljeva ove. 825 Tako ~lanom 3 Zakona o tehni~kim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanje uskla|enosti vrši se pozivanje na harmonizirane evropske standarde neke od evropskih organizacija za standardizaciju (CEN) ili standarde Evropskog komiteta za elektrotehni~ke standarde (CENELEC). 826 Zakon o zaštiti potroša~a u Bosni i Hercegovini („Sl. dalje }e se citirati kao: ZZP). br. kao i Evropskog telekomunikacionog instituta (ETSI). primjenjiva}e se Zakon o zaštiti potroša~a u Bosni i Hercegovini. Radi se. 824 Tako: Zakon o opštoj sigurnosti proizvoda („Sl. sanitarne i druge uslove za obavljanje pojedinih djelatnosti. odnosno koji treba da propišu tehni~ke. 45/04). Ono što je interesantno.825 Sam ZOT. vidi standardna upotreba termina koji se koriste u okviru prava zaštite potroša~a Evropske unije. Ovo posebno kada se. glasnik BiH“. br. elektronske instrumente pla}anja. uklju~ivo i ~injenicu da ova materija ne mo`e da trpi entitetske granice. vezanih posebno za: deklarisnje proizvoda. o potrebi donošenja propisa koji su „tehni~ke prirode“. 17/02. sve više izdi`e na dr`avni nivo.826 Oblast zaštite potroša~a.posebno na kantonalnom nivou u Federaciji BiH. oglašavanje.827 Ne ulaze}i u enumeraciju pojedinih instituta prava konkurencije. Zakon o nadzoru nad tr`ištem u Bosni i Hercegovini („Sl. donošenjem zajedni~kih zakona. a ono što nije regulisano ovim Zakonom. prodaja na daljinu. daje samo naznaku da sve što je u vezi sa zaštitom potroša~a. 45/04). garancije i garantne rokove. danas zasebne grane prava. odnosila bi se na sektore pru`anja komunalnih usluga. 2/95 i 19/96). a sve u ovisnosti od vrste materije koja se ure|uje. br. 285 . Brojni su i drugi zakonski projekti i akti koji su karakteristi~ni za ovu oblast. prije svega. nelojalne konkurencije. ve} i tehi~kih roba postaje imanentno našem pravnom sistemu. usluge osiguranja. u svom esencijalnom pogledu. br.824 Zajedni~ko ure|ivanje oblasti zaštite potroša~a. a kako bi se pristupilo njegovoj potpunoj implementaciji. glasnik BiH“. novine Federacije BiH“. glasnik BiH“. br. ali u obzir dolazi i pru`anje drugih vrsta usluga. gra|anima kao potroša~ima. Zakon o tehni~kim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanje uskla|enosti („Sl. kroz primjenu odredbi Zakona o zaštiti potroša~a. turisti~ke paket aran`mane i vremenski zakup turisti~kih objekata (time sharing). i zaštita potroša~a kao pojedinaca. 45/04) i Zakon o flaširanim pitkim vodama Bosne i Herecgovine („Sl. prodaju od vrata do vrata (direktna prodaja). ne samo u sferi korištenja prehrambenih proizvoda. 45/04). br. glasnik BiH“. Ova materija se. potroša~ke kredite.

bitna i vezana. Ovakva praksa je. 444. a odnose se na usaglašavanje ove materije sa brojnim me|unarodnim konvencijama. str. kao i eksplicitno spominjanje zaštite potroša~a na prvom mjestu. ~lan 3-8 ZOK-a. bitnih ili opštih preptostavki ove grane prava. op. u po~etku. br. izuzetno bitna. Mili} Simi} i doc. Ekonomski fakultet u SarajevuIzdava~ka djelatnost. 2004. a potom i za sve potroša~e. a to su: sloboda organizovanja privrednih subjekata. Sarajevo: Ekonomski fakultet u Sarajevu-Izdava~ka djelatnost. karakteriše: uklju~enost društvenih i pravnih sankcija. „Me|unarodno poslovno pravo i arbitra`e“.. Miloš Trifkovi}.831 Ove se pretpostavke odnose na inostrane privredne subjekte tako da je konzistentno ure|ivanje materije zaštite potroša~a i pretpostavke zaštite potroša~a od nelojalnog nastupanja inostranih subjekata. br. str. U odnosu na materiju ZOT-a. 444-450. i na me|unarodnom planu. „Poslovno pravo . a time i zaštite prava potroša~a. prije svega. dr. dr.. Svi pojedina~ni instituti usmjerni su. 831 Trifkovi} dr Miloš.. glasnik BiH“. dovode u neravnopravan polo`aj korisnici roba i usluga (potroša~i). Miloš Trifkovi}. za privredne entitete. 286 . prof.833 Radi se o posebnim obilje`jima metoda prava konkurencije koje. Zakon o konkurenciji828 unosi odre|ene novine. kao i njihova kumulacija. 2001. Osnove ovog usaglašavanja ugra|ene su u Zakon o vanjskotrgovinskoj politici. na zabranu restriktivne poslovne prakse. Poslovno pravo. konkurenciji i ugovorima ili pojedinim odredbama ugovora izme|u privrednih subjekata kojim se. str. bez obzira da li su isti donešeni na dr`avnom ili entitetskom nivou. 30/01. glasnik BiH“. Radi se o slijede}im kategorijama: monopolskom djelovanju.830 Bosna i Hercegovina i na ovom planu prati intencije koje su prisutne i u ranije pobrojanim propisima.ugovori. 830 Pobli`e vidjeti kod: Trifkovi} dr Miloš i Omanovi} dr Sanjin.28. vrijedonosni papiri i pravo konkurencije“. naspram ove ciljane kategorije. 829 Poglavlje II. dr. prete`no represivan karakter sankcija i postojanje specifi~nosti u podsistemu sankcija za svaki institut prava konkurencije ponaosob. 834 Citat prema: Prof. 829 Specifi~nost pojedinih od pobrojanih pravnih instituta jeste njihovo regulisanje na dr`avnom nivou.832 ali i u sve. dr. cit. Osnovni ciljevi brojnih me|unarodnih konvencija usmjereni su. na ostvarivanje osnovnih.. prije svega. 459-503. Sarajevo. cit. mogu}nost kumulativne primjene pojedinih vrsta sankcija za isto po~injeno djelo. do sada pobrojane zakonske akte. Pravo konkurencije karakteriše izuzetno slo`en sistem sankcija. u pogledu re`ima sankcija. Veljko Trivun. 460 832 Zakon o vanjsko-trgovinskoj politici Bosne i Herecgovine („Sl. 12/97)..834 Pravo konkurencije ne poznaje postojanje posebne tu`be o ništavosti 828 Zakon o konkurenciji („Sl. 833 Pobli`e o ovom pitanju vidjeti kod: Prof. op. str. dalje }e se citirati kao: ZOK). sloboda ugovaranja i sloboda utakmice. 29.

To ne isklju~uje mogu}nost primjene opštih pravila obligacionog prava. ~lanove 47 i 51. Ni ZOT. g. Za podnošenje tu`be ovlašteno je poslovno udru`enje ili komora kod koje je trgovac u~lanjen.835 Umjesto primjene opštih pravila obligacionog prava sa novim zakonodavstvom mogu}a je primjena pravila prema ZZP-u.839 Zna~i da bi konkretan tu`beni zahtjev bio usmjeren na zabranu daljnjeg vršenja djela protivnog pravilima vezanim za pravo konkurencije. str. zatvaranja poslovnog prostora. poznavao je postojanje tri specifi~ne konkurencijske tu`be. Radilo bi se o primjeni pravila vezanih za apsolutnu ništavost pojedinih pravnih akata ili obligacija u konkretnom slu~aju. 30. 131-142 i 150-152. 1981.838 Na prvom mjestu se nalazi zahtjev da se otkloni izvor opasnosti. a s obzirom da se radi o nedopuštenim obligacijama. 837 ^lanovi 54-60 ZOT-a.. a koja su u nadle`nosti inspekcijskih dr`avnih organa. Miloš Trifkovi}. a koje posluje najmanje godinu dana prije pokretanja sudskog spora. Ovu tu`bu mo`e da podnese svako pravno lice u ~ijoj je nadle`nosti zaštita prava i interesa potroša~a. 287 . oduzimanju robe. 447-448.836 ZOT poznaje samo mjere iz upravnog postupka koje mogu da preduzimaju tr`išni inspektori i to u okviru obavljanja svoje nadzorne funkcije nad primjenom odredbi zakona.837 Neovisno od ovih rješenja. odnosno fizi~kog lica. prema kome se protiv trgovca mo`e podnijeti tu`ba nadle`nom sudu ako: u pravnom prometu sa potroša~ima primjenjuje naprihvatljive opšte uslove poslovanja ili prilikom zaklju~enja ugovora ponudi formularne ugovore koji sadr`e odredbe nepovoljne za potroša~a ili su u suprotnosti sa dobrim poslovnim obi~ajima i odredbama ovog zakona. a ni ZZP ne poznaju postojanje posebnih konkurencijskih tu`bi koje je poznavalo zakonodavstvo ex SFRJ. Sarajevo: Svjetlost. „Pravo konkurencije“. Mjere koje se mogu primjeniti kre}u se od: zabrane obavljanja trgovine do otklanjanja nepravilnosti. stavljanje robe van prometa i njeno uništenje. posebno nas interesuju tu`be . 835 Vidjeti Zakon o obligacionim odnosima. cit. dr. pa do podnošenja prijave Uredu za konkurenciju i zaštitu potroša~a. 836 Pobli`e o ovome vidjeti kod: Trifkovi} dr. Miloš.Poslovno pravo. Zakon o suzbijanju nelojalne utakmice i monopolisti~kih sporazuma iz 1974. Presude donešene u ovim slu~ajevima imaju dejstvo erga omnes.pravnih akata vezanih za nedopuštena konkurencijska djela. i to: zabrana daljnjeg vršenja djela nelojalne utakmice i/ili monopolisti~kog sporazuma. posebno sa stanovišta podnošenja tu`be od strane potroša~a kao pojedinca. op. otklanjanje stanja stvorenog tim djelima i objavljivanje presude u sredstvima javnog informisanja. Dometi ove tu`be nisu upotrebljivi u punoj mjeri u pravu konkurencije tako da se i dalje treba zadr`ati mogu}nost pozivanja na opšta pravila obligacionog prava. 839 ^lan 154 ZOO.. Odgovornost za ova djela bi bila objektivne prirode. 838 O ovome posebno vidjeti: Prof. str.pravna sredstva sa kojima raspola`u potroša~i.

Njen domašaj }e ovisiti od na~ina preciziranja konkretnog tu`benog zahtjeva. mogla deifinisati kao obi~na šteta i izmakla dobit. To je jedan od razloga što ova djela u sebi mogu da nose i elemente bi}a pojedinih krivi~nih djela. odnosila na imenovane slu~ajeve nelojalne konkurencije. u obzir bi došla i primjena odredbi ~lanova 199-205 ZOO. Radi se o devijantnim oblicima 840 ^lanovi 157 i 198 ZOO. prema pravilima me|unarodnog privatnog prava. najprije.op. u sebi inkorporiše više problema.. 288 . Radilo bi se o tu`bi kojom bi se tra`io povrat u pre|ašnje stanje. Posljednja bi bila posebna konstitutivna tu`ba koja bi bila upravljena na utvr|ivanje postojanja izvršenog djela. 32.. u tom slu~aju.841 ^etvrta tu`ba bi se odnosila na nadoknadu nov~ane štete. a ovdje se ovo pitanje spominje iz razloga što bi. 31. jedinstveno posmatraju i pravna sredstva vezana za zaštitu po opštim pravilima obligacionog prava. u slu~aju spora došlo do sukoba zakona. Ovdje u obzir mogu do}i i pravila vezana za eksteritorijalnu primjenu antitrustovskog prava. na taj na~in. te da je i proizvelo negativne posljedice. cit. Posebna je tu`ba za naturalnom restitucijom. a sve do okon~anja sudskog postupka.844 Me|utim. Djela nelojalne konkurencije u sebi nose poseban stepen društvene opasnosti. mo`e se tra`iti i izricanje privremene mjere. str. opet. 843 Za razliku od prethodnih tu`bi u ovom slu~aju osnov za podnošenje iste ja Zakon o parni~nom postupku ~lan 187. a u ovisnosti od fakti~kog stanja i konkretnog tu`benog zahtjeva bi se.samo što bi se teret dokazivanja nalazio na tu`iocu.842 Ova šteta. radi se o pitanju koje. ali i primjene principa lex loci delicti commisi. Razlog le`i u ve} izlo`enoj ~injenici da pravo konkurencije više ne poznaje postojanje posebnih konkurencijskih tu`bi. 503. kao i zaštitu od nelojalnog postupanja kako trgovaca tako i potroša~a. To bi zaslu`ivalo pa`nju posebnog rada. Zna~i u obzir bi došla primjena doma}eg. uz svaku od tu`bi.840 Radi se o širenju i pronošenju neistinitih navoda tako da bi se ova tu`ba. a kada se na doma}em tr`ištu pojave inostrani subjekti. Nepostojanje posebnih konkurencijskih tu`bi dovodi do toga da se ova pitanja ure|uju kroz opšta pravila obligacija ~ime se. a što podrazumijeva da je djelo protivno pravilima lojalne konkurencije ve} u~injeno.843 Posebno. Ovo je posebno interesantno sa stanovišta direktnih stranih ulaganja. Drugi zahtjev bi se odnosio na prestanak povrede prava li~nosti. Ova tu`ba ima opšte dejstvo. 844 Posebno vidjeti kod Trifkovi} dr Miloš. odnosno našeg nacionalnog prava. Me|unarodno. Iz ovog dijela izlaganja vidljivo je zašto se o modalitetima zaštite prava potroša~a govori kroz pravila vezana za pravo konkurencije. a u vezi sa pravilima oko nadoknade nematerijalne štete. Pravila vezana za privremene mjere }e se prosu|ivati po pravilima vezanim za parni~ni i izvršni postupak. 842 ^lanovi 154 i 185 ZOO. a koja u sebi uklju~uju opšti re`im zaštite. 841 ^lanovi 165 i 185 ZOO.

846 Krivi~ni zakon Federacije BiH („Sl. br. S obzirom na specifi~nost materije pitanja zaštite potroša~a se ~esto posmatraju izvan konteksta klasi~nih pravila obligacionog prava. dok drugo polje obuhvata opšti re`im odgovornosti za naknadu štete. Odgovornost za prouzrokovanu štetu ima svoje i društveno i zaštitno zna~enje. Zaprije~ene su nov~ane sankcije.. Štete se dešavaju kako pravnim licima tako i pojedincima... odnosno u obligacionom pravu je vladao svojevrstan monizam. u daljem tekstu: ZOO). 289 . Prema Krivi~nom zakonu Federacije BiH846 zaprije~ena je povreda ravnopravnosti u vršenju privredne djelatnosti. 20/04)..850 Cijelo obligaciono pravo se zasnivalo na ugovoru.Me|unarodno. 850 Zakon o obligacionim odnosima preuzet je u pravni re`im Bosne i Hercegovine („Sl. 3/03. kod zaštite potroša~a. novine Federacije BiH“. Vremenom se struktuiraju razlike izme|u ugovornog i vanugovornog prava ~ime u obligacionom pravu dolazi do cijepanja prava u tzv.847 Ograni~avanje slobodnog kretanja ljudi. Ova koncepcija je zadr`ana do danas i istu je usvojio i ZOO. 47/03). Kao osnovni izvor prava pojavljuje se Zakon o obligacionim odnosima. Primjena ZOO bi. U ovom drugom slu~aju se mora povu}i razlika izme|u deliktne subjektivne odgovornosti naspram objektivne odgovornosti. glasnik BiH“. usluga i kapitala ovdje se odnosi na privredni saobra}aj izme|u entiteta i Distrikta Br~ko. dr Miloš Trifkovi}.849 Radi se o pandanu privrednih prestupa. cit. tako i odgovorna lica u pravnom licu. 37/03). br. roba. 847 Krivi~ni zakon Bosne i Hercegovine („Sl. „Kada zajednica ne bi dr`ala u ruci odgovornost za štete.845 Radi se o krivi~nim djelima protiv privrede. 849 Zakon o prekršajima Bosne i Hercegovine („Sl. Krivi~na djela su posebno taksativno pobrojana i ova materija je ure|ena na dr`avnom i entitetskom nivou. odnosno o povredi pravila materijalnog i finansijskog poslovanja. str. novine R BiH“. odnosno njenih posebnih slu~ajeva. poslovanja i sigurnosti platnog prometa. glasnik BiH“. br. U nedostatku pojedinih zakonodavnih rješenja ostaje otvorena mogu}nost korištenja instituta ove grane prava. ~lan 241. Skoro istovjetnu stilizaciju sadr`i i ~lan 204 Krivi~nog zakona Bosne i Hercegovine. 448. kako za pravna lica. roba i kapitala na teritoriji Fedracije BiH. 848 ^lan 55 ZOT-a. štete bi se 845 Pobli`e kod: Prof. u obzir dolazila na dva polja. br. dualizam..848 Novinu predstavlja uvo|enje pojma prekršaja na dr`avnom nivou. Radi se o krivi~nom djelu gdje se susre}emo sa zloupotrebom slu`benog ili uticajnog polo`aja kojim se ograni~ava slobodno kretanje ljudi.ponašanja u~esnika u privrednom prometu. Prvo se odnosi na re`im ugovorne odgovornosti.op. Zaprije~ena je zatvorska kazna od 6 mjeseci do 5 godina. Od daljnjih sankcija ZOT tako poznaje privredne prestupe za povrede pravila vezanih za lojalno konkurisanje pri ~emu su zaprije~ene nov~ane sankcije.

852 ZOO. U okviru ovih na~ela potroša~ se. prvobitno. na~in zaklju~enja ugovora. i polazni osnov za odre|ivanje ugovorne odgovornosti. Od ostalih na~ela.pretvorile u nasilje i pravo ja~ega“. punomo}stva.852 Ovo je. ujedno. Ovo posebno s obzirom na princip jedinstvenosti pravnih normi iz ZOO na postupanja pravnih i fizi~kih lica. manifestuje šteta i odgovornost za istu. Ugovorna odgovornost zaštite potroša~a definisana je u okviru odjeljka vezanog za zaklju~ivanje ugovora. Na~ela obligacionog prava svoj zna~aj imaju u ~injenici da ista uvijek mogu da predstavljaju pravni osnov za podizanje tu`benog zahtjeva. prema ZOO. „Odgovornost za štete“. a koja su u funkciji zaštite potroša~a. pravna nauka. kao u~esnike u prometu. o opštim postulatima ugovornog prava koji su. Time se. sudska i arbitra`na praksa. odnosno realizaciju svog subjektivnog prava prinudnim putem. str. a sa stanovišta zaštite potroša~a? Osnovi te zaštite nalaze se u osnovama obligacionih odnosa i to u okviru osnovnih na~ela. treba posebno izdvojiti slijede}a: ravnopravnost u~esnika u obligacionim odnosima. obilje`ja predmeta obaveze. zabrana stvaranja i iskorištavanja monopolskog polo`aja. Glava I Osnovna na~ela. 9.Odsjek 1. Odsjek 2 ZOO posebno tretira pitanja: zastupanja.851 Istorijski posmatrano odgovornost za štete je. Ona su primjenljiva i na potroša~e. kao i dijelova koji se odnose na: zaklju~ivanje ugovora i opšta dejstva ugovora. Zaklju~ivanje ugovora. pored propisa mogu upotrebljavati i: dobri poslovni obi~aji. kao takvi. du`nost ispunjavanja obaveza i ponašanje u~esnika na tr`ištu u izvršavanju obaveza i ostvarivanju prava. kao prvi osnov zaštite potroša~a. kao zasebna kategorija isti~e u ~lanu 8 i ~lanu 9 ZOO gdje se u~esnicima u prometu name}e obaveza da ne smiju da nanose štetu drugim u~esnicima na tr`ištu. mane volje i forma za pojedine vrste ugovora. Radi se o principima i pravilima koja se danas mogu posmatrati kao univerzalna. imala isklju~ivo ugovorni karakter. primjenljivi i na potroša~e. Zajedni~ko. Osnovni instituti su: sposobnost ugovornih strana. u obzir uvijek treba uzeti i poštivanje osnovnih principa obligacionog prava. a u smislu krajnjih konzumenata potroša~kih dobara i usluga. poslovnog punomo}ja. ovlaštenja trgovinskog putnika i ovlaštenja lica koja oba851 Mihajlo Vukovi}. savjesnost i poštenje. Opšta dejstva ugovora. zabrana prouzrokovanja štete. opšti principi i pravna na~ela itd. opšta obilje`ja ugovora kao izvora obligacije. zabrana zloupotrebe prava. potroša~ima i društvenoj zajednici u cjelini. Zagreb: Prosvjeta. Neva`nost ugovora. Odsjek 5. Glava II Nastanak obaveza . 1971. Odsjek 4. Kako se. tako|er. Naime i dalje se zadr`ao stav da se kao kriterij ponašanja u~esnika u prometu. jednaka vrijednost uzajamnih davanja. 33. Radi se. 290 . Dvostrani ugovori i Odsjek 6. za oba oblika odgovornosti jesu osnovna na~ela obligacionog prava.

licenca. koje se odnose na pojedine imenovane ugovore obligacionog. Mimo posebnih odredbi ZOO. odnosno obaveza. 854 Odjeljak 2. a time i poslovnog prava.nastanak obaveza. 291 . u okviru ove glave svoje mjesto su našli i ostali izvori obligacija. Njegova pravila }emo detaljno ishoditi. Odsjek 5. Prouzrokovanje štete. Opšta na~ela. ostava. kontrola roba i usluga. Sljedstveno tome.vljaju odre|ene poslove. 855 ^lanovi 179 i 184 ZOO. Kod objektivne odgovornosti u obzir bi dolazila primjena posebnih pravila vezanih za odgovornost proizvo|a~a stvari sa nedostatkom. Odgovornost preduze}a i drugih pravnih lica prema tre}em. prevoz. Ve}ina ovih ugovora su posebno obra|eni i u Zakonu o zaštiti potroša~a Bosne i Hercegovine kao lex specialis.854 Zakonodavac je išao logikom da se i ugovor i delikt tretiraju kao posebni izvori obligacije. Posebni slu~ajevi odgovornosti. Odgovornost po osnovu krivice. nemogu}nost ispunjenja. U pogledu posebnih odredbi ZOO poseban interes zaslu`uju odredbe vezane za slijede}e imenovane ugovore: prodaja. zajam. raskidanje ugovora zbog njegovog neispunjenja. osiguranje i bankarski ugovori. odnosno pravnih instituta. kao i odgovornost u vezi sa vršenjem poslova od opšteg interesa.853 Bez obzira što materija vanugovorne odgovornosti sistematikom ZOO svoje mjesto nalazi u okviru iste Glave II . Od posebnih oblika odgovornosti pa`nju zavrje|uje odgovornost preduze}a i drugih pravnih lica prema tre}em. Odsjek 1. Poseban zna~aj imaju pravila vezana za ništave i rušljive ugovore. poseban zna~aj imaju odredbe vezane za: odgovornost za materijalne i pravne nedostatke ispunjenja ugovorne obaveze. mogao bi biti predmet posebne obrade. zajam i djelo. Odgovornost za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti i Odsjek 6. organizovanje putovanja. kao i opštih uslova ugovora. U pogledu nadoknade štete zadr`a}emo se na osnovnoj podjeli na nadoknadu materijalne i nematerijalne štete. Radi se o klasi~nim pravilima obligacionog prava gdje se odgovornost dijeli na: subjektivnu ili odgovornost po osnovu krivice za štete prouzrokovane namjerno ili nepa`njom i odgovornost objektivne prirode za štete od opasne stvari ili opasne djelatnosti. dejstvo promijenjenih okolnosti.855 34. Materijalna šteta se definiše na razli~ite na~ine i obi~no se tretira kao umanjenje postoje}e 853 Izuzeci bi se odnosili na: prodaju. prigovor neispunjenja ugovora. Sa stanovišta pravne zaštite potroša~a u obzir bi dolazila subjektivna koncepcija kada je proizvo|a~ i/ili pravno lice koje pru`a usluge štetu prouzrokovalo namjerno ili nekim od oblika nepa`nje. Svaka od pobrojanih pravnih kategorija. djelo. Odsjek 2. nesporno je da se radi o posebnim pravnim institutima. ali to cilj ovog rada ne zahtjeva. Odsjek 4. zelenaških ugovora. prekomjernog ošte}enja.

I prva i druga situacija su primjenljive na zaštitu potroša~a. Brojni su pravni osnovi. komunitarno pravo zaštite potroša~a. nov~ana naknada za pretrpljene fizi~ke bolove i umanjenje `ivotne aktivnosti. 11. kao i kodeksi ponašanja proizvo|a~a. neminovno je i refleks ne samo nacionalnih pravnih rješenja. bilo kao supsidijarna rješenja. Iz ovog dijela izlaganja jasno je da su klasi~ni instituti obligacionog prava nezaobilazan obrazac ponašanja u svim oblastima `ivljenja pa tako i na polju pravne zaštite potroša~a. Vezano za nematerijalnu štetu. koliko god da je posebna cjelina. kao i naknada budu}e predvidljive štete. Kao što }e se vidjeti. nov~ana naknada za slu~aj smrti. mo}ne i uticajne. U isto vrijeme. a posebno prehrambenih. kao i paleta rješenja koja nam daje ZOO. Danas postoje razvijeni i usaglašeni parametri i instrumenti kontrole kvaliteta proizvoda i usluga. sud potroša~a i mišljenje javnosti vrlo je bitno i odre|uje tr`išnu poziciju proizvo|a~a i distributera svih proizvoda. Institucionalna organizacija za{tite prava potro{a~a u pravu Bosne i Hercegovine 35. 292 . nego i osobenog na~ina na koji se elemenat zajedništva iskazuje u komunitarnom pravu. Razvojem robne proizvodnje i razvojem agresivnih metoda prodaje. Njihova „mo}“ normirana je u propisima i institucionalizirana u organizacijama za zaštitu potroša~a. organizacije i udru`enja za zaštitu potroša~a. „Naknada štete“. najprimjernija bi bila primjena: objavljivanja presude o trošku štetnika. ali i doktrinu supremacije komunitarnog prava i njegove izravne primjene i izravnog dejstva povodom nadle`nosti EZ i efe856 Pobli`e o vrstama šteta i njihovoj nadoknadi kod: Obren Stankovi}. Nematerijalna šteta bi bila ona šteta koja ne poga|a pojedinca u imovini ili tijelu. Beograd: Nomos. 1998. razvijaju se razli~iti oblici organizovanja potroša~a i razli~iti instrumenti zaštite potroša~a. Potroša~i imaju svijest o „mo}i“ kojom raspola`u. odnosno kada naturalna restitucija ili ispla}eni novac nisu dovoljan ekvivalent za prouzrokovanu štetu. U slu~aju nepostojanja legislativnih rješenja lex specialis priorode uvijek nam na raspolaganju ostaje korištenje nekog od pravnih instituta obligacionog prava. imaju jako razvijene. to prije svega vrijedi za princip subsidijarnosti.imovine (prosta šteta) ili nenastupanje njenog pove}anja koje se redovno moglo o~ekivati (izgubljena dobit). kao nad i transnacionalnoj tvorevini. Visokorazvijene zemlje i tr`išne ekonomije. odnosno davalaca usluga. str. Pored toga.856 Nematerijalna šteta uvijek egzistira u onim situacijama kada naknada u naturi ili nov~ana nadoknada nisu adekvatne šteti. kod zaštite potroša~a. 23-39. U slu~aju postojanja posebnih rješenja obligaciono-pravni postulati }e uvijek na}i svoje mjesto za primjenu bilo kao principi.

kao i na kantonalne propise u Federaciji BiH. inspekcijski i drugi organi u skladu sa zakonom. kako zakonskih tako i podzakonskih. Prema odredbama Zakona o trgovini to su: Ministartsvo trgovine Federacije BiH i tr`išni i inspekcijski organi organizovani prema posebnim zakonima. udru`enja potroša~a. 12. Vije}e za zaštitu potroša~a Bosne i Hercegovine. brojnost pozitivnih propisa. Ministarstvo trgovine i turizma RS. kao organi koji se nalaze direktno u slu`bi zaštite interesa potroša~a. Prema odredbama ZZP-a to su: organi prema odredbama ZOK-a i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. Posebnim propisima. Misli se na entitetske zakone. slo`ena dr`avna struktura Bosne i Hercegovine. glavni su od razloga postojanja velikog broja kontrolnih i regulatornih organa u ovoj oblasti. potom postoje entitetski. Ministarstvo trgovine Federacije BiH. mediji i štampane publikacije. a zemljama ~lanicama ostavlja samo ograni~eni prostor djelovanja. Sa iznimkom mjera koje je obuhvatila EZ kako bi ostvarila pravo potroša~a na zaštitu zdravlja i sigurnosti. drugi na kantonalnom. ali i drugih u~esnika u poslovnim odnosima su: nadle`ni redovni sudovi. Komisija je dobila sa Jedinstvenim evropskim aktom nadle`nosti u oblastima potroša~kog prava koje su bile oja~ane 293 . tu`ilaštva kod postojanja obilje`ja krivi~nog djela i arbitra`e kao nedr`avni sudovi. obrazovne institucije. sva pravna na~ela za zaštitu ekonomskih interesa potroša~a. za informisanje i obrazovanje i za pravo na predstavljanje etabliraju samo minimalnu zaštitu.kta komunitarnog prava. Harmonizacija pravne za{tite potro{a~a prema pravilima komunitarnog prava 37. kao i oni koji egzistiraju na dr`avnom nivou. Brojnost instituta u okviru prava potroša~a. Pravno–politi~ki gledano formula minimalne harmonizacije ima kompromisni karakter. Kada je rije~ o njegovom sadr`inskom oblikovanju. Neki od njih djeluju na lokalnomopštinskom planu. Subjekti odgovorni za zaštitu potroša~a u Bosni i Hercegovini prema ZOK su: Konkurencijsko vije}e na nivou Bosne i Hercegovine i Uredi za konkurenciju i zaštitu potroša~a na entiteskom nivou. Prema odredbama Zakona o opštoj sigurnosti proizvoda to su: dr`avno i entitetska ministarstva trgovine. 36. ostvarivanju jedinstva komunitarnog prava i prava u EU slu`e principi negativne i minimalne harmonizacije. Posebno mjesto zauzima pravo za naknadu pretrpljene štete jer pravno na~elo jemstva za proizvode cilja na potpunu harmonizaciju.

U suštini. 294 .ugovorima iz Mastriha i Amsterdama. odnosno sa razli~itim intenzitetom upotrebe. 08. Evropska komisija se. ex. odnosno sudjeluju}e krugove. Uz pomo} ovog principa se odr`avaju nacionalne tradicije i kulture naspram pristupa komunitarnog prava. govore o mjerama. `ive sa divergentnim pravnim odredbama. a bez direktnih sankcija za njihove prestupe.857 Potpuna harmonizacija pretpostavlja i gašenje nacionalnih prava zaštite potroša~a zemalja ~lanica. 06. Vjerovatno se zna~aj principa o minimalnoj harmonizaciji pravno teoretski. onda se treba razjasniti. da li razli~itosti u sprovo|enju prava izazivaju daleko ve}e posljedice nego razli~iti materijalni pravni standardi. Pored pravno obavezuju}ih akata ~lana 249 stav 5. 100a. 2002. Komisija ni u jednom momentu nije ozbiljno razmotrila mogu}nost da putem uredbi zadire u pravno ure|enje zaštite potroša~a zemalja ~lanica. u razli~itim pravnim krugovima i razli~itim pravnim kulturama. O~igledno da na taj na~in. 38. temeljene na stvaranju 857 COM (2002) 208 final. Razvijena pravna ure|enja. do sada. kao i pravno dogmatski precjenjuje. 2002. Što intenzivnije EZ bude forsirala jedinstveno tr`ište utoliko }e manje trpiti samostalne akcije. Zemlje ~lanice brane svoje nacionalne. pravne i kulturne tradicije pozivaju}i se na na~ela minimalne harmonizacije. a ne samo direktivama. ex. Evropska komisija se programski prebacuje na novi politi~ki cilj potpune harmonizacije. Komisija više ne}e dozvoljavati da zemlje ~lanice i dalje njeguju svoje „potroša~ke baštice”. nejednako upotrebljavaju. ~l. sa kojima je zemlje ~lanice. pa tako i u oblasti potroša~kog prava. UEZ. Komisija je vjerovala fleksibilnijim pravilnicima. rije~ je o spajanju obligacionih prava sa neobavezuju}im pravilima. Iako odredbe ~lana 95. Kao uistinu novi pravni instrument pojavljuje se u diskusiji o evropskom pravu koregulacija. kao u SAD.858 Naj~eš}e mjere politike zaštite potroša~a. 06. Ona zanemaruje da se ~ak i jednaki pravni standardi. 858 KOM (2002) 278. Ako je to tako. bazirala na direktive kao najprikladnije sredstvo ujedna~avanja prava Zajednice. ~l. pozivala na djelovanje. 189 stav 5 poznaje preporuke kao pravno neobavezuju}e akte. 05. Dosadašnja diskusija se previše koncentriše na nivo materijalnog prava.

nalaze svoje uporište u ~lanu 95 UEZ. odr`anoj 20. Diskusija dobija oblike u raspravi oko nosivosti i dalekose`nosti strukturne nadle`nosti po pitanju da li i dokle se mo`e podr`avati evropsko ugovorno pravo sa ~lanom 153. Nacionalni sudovi sve ~eš}e pozivaju Evropski sud. godine na sjednici Pralamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Posebno }e biti rije~i o pravnim sredstvima vezanim za zaštitu prava potroša~a. Ova nadle`nost nije neograni~ena. op. odr`anoj 25. U ~lanovima 1.2006. ako se na to ograni~ava. do sada je Komisija koristila ~lan 95. kako bi sprovela pravna na~ela za zaštitu potroša~a.jedinstvenog tr`išta. 4. To izlaganje }e indirektno uputiti i na rješenja u okviru prava konkurencije i klasi~nih pravila obligacionog prava o kojima je ve} bilo rije~i. Dalje. str. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.859 Evropski sud je otkrio sa tabak-presudom krhku osnovu strukture nadle`nosti u pravu zaštite potroša~a.04. Unutar njemu odre|ene jurisdikcije Evropskom sudu preostaje samo. da odre|enom zajedni~ko-pravnom stanju regulacije nacionalnom sudu da pravce koje u budu}nosti mo`e samostalno slijediti. u tekstu opštih odredbi se daju definicije: trgovca. a) Ustava Bosne i Hercegovine.860 Dakle. 5. Pošto nam je ZZP temeljni zakon dalje se nedaje samo pregled pojednih instituta. godine usvojila je Zakon o zaštiti potroša~a u Bosni i Hercegovini. Harmonizacija pravne za{tite potro{a~a u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine 39. 860 Reich. 295 . Rs.2000. Sam sadr`aj je jako sli~an sadr`aju prethodno navedenih i pojašnjenih direktiva.. na sjednici Predstavni~kog doma. što potvr|uje Evropski sud Tabak-presudom od 05. Na osnovu ~lana IV. odnosno ~lanom 95. proizvo|a~a. kao i pojam proizvoda. U nastavku izlaganja vezanog za sam ZZP napravi}e se kratak osvrt na zna~ajnije detalje. Posebno su pobrojana 859 EuGH. 13. 2000. kako bi im pomogao pri tuma~enju komunitarnog prava. Iza visokog nivoa ustavne podjele nadle`nosti krije se daljnji problem koji nastaje iz rastu}e prakti~ne va`nosti komunitarnog prava. Norbert. 10. juna 2002.10. odnoso davaoca usluga. juna 2002. jer radi se o modernom zakonu zasnovanom na direktivama Evropske unije o zaštiti potroša~a. Nova verzija Zakona o zaštiti potroša~a usvojena je 04. C-376/98. godine. cit.4 ZZP-a potroša~ se definiše na ve} opisani na~in. 33. godine i na sjednici Doma naroda. nego i „tehni~kih rješenja“ vezano za usaglašavanje ove materije sa pravom Evropske unije.

. 296 . Radi se o slijede}im pravima: . ZZP reguliše da }e proizvo|a~ biti odgovoran za štetu prouzrokovanu greškom u njegovom proizvodu u skladu sa odredbama zakona kojim se ure|uju obligacioni odnosi u Bosni i Hercegovini. . napisanu na jednom od slu`benih jezika u upotrebi u BiH. . a prodaja roba i pru`anje usluga mora da se odvija pod istim uslovima prema svim potroša~ima.pojedina osnovna prava potroša~a. Nala`e se. Zabranjena je diskriminacija potroša~a po bilo kom osnovu. 41. a ne samo institucija pobrojanih u ZZP. odnosno standardima. Deklarisanju proizvoda je posve}ena posebna ~etvrta glava ZZP. Nesumnjivo je da se. 40. . u kontekstu tvrdnje da zaštita potroša~a pred sudovima mo`e da se odvija i po osnovu individualnih zahtjeva potroša~a. te nedostataka proizvoda.pravo na izbor. Ovo poglavlje definiše: isticanje cijene proizvoda. Tre}i dio ZZP je posve}en prodaji proizvoda i pru`anju usluga. 43. Ovo poglavlje definiše i pojam rasprodaja i na~in oglašavanja i sprovo|enja iste.pravo na obrazovanje o pitanjima potroša~a.pravo na informisanje. Ova odredba ZZP je. 42. Odgovornost za promovisanje i implementaciju prava potroša~a odgovorni su nadle`ni organi u Bosni i Hercegovini.pravo na `ivot i rad u zdravoj i odr`ivoj okolini.pravo pristupa osnovnim robama i uslugama.pravo da bude saslušan i zastupan. Drugi dio je vezan za obavezu obavljanja trgovinske djelatnosti na pošten na~in. O njima }e biti rije~i kod poglavlja vezano za sudsku zaštitu prava potroša~a. radi o entitetskim zakonima o obligacionim odnosima. . u ovom slu~aju. . ovim poglavljem da proizvodi moraju imati deklaraciju u skladu sa Zakonom. Glava peta samo jednim ~lanom reguliše pojam odgvornosti za proizvod.pravo na sigurnost i zaštitu zdravlja ljudi. ambala`iranje roba. U svakom slu~aju radi}e se o primjeni pravila o objektivnoj i subjektivnoj odgovornosti. ozna~avanje svojstava proizvoda. tako|er.pravo na naknadu štete i kompenzaciju. Prodaja proizvoda i pru`anje usluga mora se odvijati u skladu sa dobrim poslovnim obi~ajima. tehni~kim i drugim propisima. O kom obliku odgovornosti }e se raditi u ovisnosti je od slu~aja da li se radi o odgovornosti za puštanje u promet tehni~kog proizvoda sa nedostatkom ili drugih potroša~kih dobara. .

plin. nedoli~no upotrebljavati rezultate istra`ivanja.44. kome je posve}ena glava X ZZP. odnosno 5 godina za druge slo`ene tehni~ke proizvode. društvena i kulturna prava. tj. Ovom glavom su utvr|ene osnovne obaveze davaoca pobrojanih usluga. Pod oglašavanjem se podrazumijeva bilo koji oblik komunikacije u vezi sa trgovinom. Rok za osiguranje rezervnih dijelova za tehni~ki slo`ene proizvode ne mo`e biti kra}i od 10 godina od prestanka proizvodnje predmetnih proizvoda. Ovaj rok ne smije biti kra}i od 3 godine za ku}anske aparate. Ugovori zaklju~eni izvan poslovnih prostorija predstavljaju ugovore koje trgovac zaklju~i tokom poslovnog puta ili tokom posjete ku}i potroša~u ili na njegovom radnom mjestu ili je pak rezultat neo~ekivanog pristupa trgovca potroša~u u sredstvima javnog prevoza ili na bilo kom drugom javnom mjestu. grijanje). Kao ugovor o prodaji na daljinu. Prema ovim odredbama prodavac je odgovoran za nedostatke na robi koji postoje u trenutku prenosa rizika na potroša~e. poštanske usluge i javni transport se defini~u kao „ekonomske usluge od opšteg inetersa“. ne smije biti prevarno. kao i prava potroša~a kao korisnika usluga. Oglasi ne smiju dovoditi potroša~e u zabludu. Novinu predstavlja i uvo|enje odgovornosti za oglašiva~e i njihove agencije za oglašavanje u slu~ajevima prevarnog oglašavanja. Posebno se nala`e za tehni~ki slo`ene proizvode da se u tehni~kom uputstvu navede rok osiguranja servisa i snabdjevanje tr`išta rezervnim dijelovima. Glava šesta je posve}ena garanciji za proizvod ili uslugu. Posebno se propisuju uslovi vezani za uporedno oglašavanje i uslove pod kojim je istim dozvoljeno. Ovim uslugama je posve}ena glava osma ZZP. 47. isporuka energije (struja. nezakonitog uporednog oglašavanja ili u slu~ajevima nekorektnog oglašavanja. privredna. organiziranu od trgovca putem nekog sredstva za prodaju na 297 . Oglašavanju proizvoda i usluga posve}ena je sedma glava ZZP. zanatom ili profesijom kako bi se promovisala nabavka roba i usluga uklju~ivo i sve oblike prometa nekretninama. poslovanjem. Ispunjavanje osnovnih potreba potroša~a. vode. Radi se o pokušaju da se na jednom mjestu utvrde prava i obaveze potroša~a i davaoca usluga koji na tr`ištu BiH i dalje imaju legalno formirani dominantan polo`aj. 45. ne smije da krši osnovna ljudska. Samo uporedno oglašavanje je svako oglašavanje koje eksplicitno ili implicitno identifikuje konkurenta ili robe ili usluge ponu|ene od konkurenata. Samo oglašavanje proizvoda ili usluga ne smije biti u suprotnosti sa zakonima i drugim propisima. 46. dvosmisleno i treba poštivati dobre poslovne obi~aje. telekomunikacione usluge. definisan je svaki ugovor koji se odnosi na prodaju proizvoda ili usluga.

imenu proizvoda koji se prodaje. . kablovska televizija. Svi gore navedeni podaci moraju biti.glavnim svojstvima robe. pisma. tv. putem sredstava za komunikaciju. . adresa itd. . str. Sarajevo. usluge koja se nudi.opciji ponude i cijene. Prilikom zaklju~enja ugovora na daljinu trgovac ima zakonsku obavezu da potroša~a. Kao sredstvo na daljinu ili daljinsku komunikaciju definišu se sva sredstva bez stvarnog fizi~kog prisustva trgovca i potroša~a. Rok od 15 dana po~inje te}i od dana kada je 861 Vidjeti UNDP ICT. . (2003). telefaks.na~in pla}anja. . . Ovo je neovisno od mišljenja da se prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima (~lan 40.rokovi isporuke. radio. odnosno usluge koja se koristi. Pravo je potroša~a da bez troškova i obrazlo`enja odustane od ugovora u roku 15 dana i tada je potroša~ u obavezi da samo nadoknadi troškove vra}anja proizvoda. . a zakonska je obaveza da prije svake komunikacije trgovac treba da sopšti svoj identitet i jasnu trgova~ku namjeru. katalog.cijeni. Legal Infrastructure of Information Society“. dostavljeni potrša~u u trajnoj formi. 298 . garantnim rokovima i servisnoj mre`i.uslovi ispunjenja i raskida ugovora. .Forum. Conference material. poreski broj.861 a zaklju~uje se izme|u trgovca i potroša~a.podatke o garancijama. telefon. video telefon sa ekranom.pravu na odustanak od ugovora.svim podacima samog trgovca koji su relevantni za njegovu identifikaciju (mati~ni broj. obvijesti o slijede}em: . stav 2) ugovor mo`e zaklju~iti i sredstvima veze tipa elektronske pošte. . 7-45.). prije isporuke. poruka sa narud`benicom. Kao primjer navode se: štampani materijali.sudskoj nadle`nosti i primjeni materijalnog prava u slu~aju rješavanja spora. . Odredbe Zakona vezane za zaklju~ivanje ugovora na daljinu ne odnose se na: ugovore zaklju~ene putem prodajnih automata. odnosno usluge koja se nudi. štampana reklamna poruka. tj.najkra}em trajanju ugovora i .daljinu. prate}im troškovima i porezu proizvoda. O~igledno je da je zakonodavac prilikom definisanja sredstava za komunikaciju na daljinu koristio i mogu}nost da se ovakve vrste ugovora mogu zaklju~iti i nekim drugim sredstvima veze i komunkacije koja se mogu pojaviti u budu}osti. ugovore o prodaji nekretnina izuzev njihovog najma i ugovore zaklju~ene na licitacijama. „Infrastructure of An Information Society. elektronska pošta i drugo.

o pru`anju usluga ako je uz njihov pristanak po~eo sa radom prije nego što je istekao rok od 15 dana za odustajanje od ugovora. Stilizacija i jezi~ko zna~enje gornjih odredbi Zakona (~lan 48) nije do kraja jasno. Iz stilizacije odredbi ~lana 48 Zakona proizilazi da potroša~ mo`e da odsutane od prava na raskid ugovora. Zakonodavac uvodi niz obaveza za kreditore u pogle299 . Kod usluga ovaj rok po~inje te}i od dana zaklju~enja ugovora. periodike i ~asopisa.potroša~ primio robu.kod isporuke štampe. po prvi put. Pod ugovorima o kreditu se smatra ugovor kojima kreditor dodjeljuje ili obe}ava da }e dodijeliti potroša~u kredit u formi odgo|enog pla}anja. Odustajanje od ugovora proizvodi i kontra obavezu kupca da vrati potroša~u kupoprodajnu cijenu najkasnije 15 dana od dana kada je primio obavijest o raskidu ugovora. Ovo bi moralo biti posebno ugovoreno i naravno da bi dejstvo ovakvog ugovornog utana~enja podrazumijevalo savjesnost ugovornih strana. Šutnja se ne mo`e tretirati kao pristanak potroša~a.o prodaji proizvoda ili usluga ako cijena proizvoda ili usluga zavisi od promjena na finansijskom tr`ištu na koje potroša~ ne mo`e uticati. Zabranjeno je isporu~ivanje roba ili usluga koje potroša~ nije naru~io iako takva isporuka zahtijeva pla}anje. Ako druga~ije nije ugovoreno potroša~ ne mo`e odustati od prava na raskid u vezi sa ugovorima: .o prodaji robe kada se proizvod zbog njegove prirode ne mo`e vratiti. Ujedno je zabranjeno da. 48.o uslugama igara na sre}u. bez prethodnog pristanka potroša~a. Specifi~nost ovih odredbi je što se. Radi se o dosljednoj primjeni opštih pravila obligacionog prava o vra}anju onog što je dato.kod isporuka audio i video snimaka ili ra~unarskog uputstva koje je potroša~ upotrijebio i . . Jezi~kim tuma~enjem sti~e se sasvim obrnut dojam. . . odnosno primljeno u slu~aju raskida ugovora (~lan 132 Zakona o obligacionim odnosima). Potroša~ koji primi proizvod ili uslugu koju nije naru~io ima prvo da ih zadr`i bez obaveze pla}anja ili obavještavanja trgovca. Poglavlje XI posve}eno je kategoriji potroša~kih kredita. trgovac mo`e da prema potroša~u upotrijebi pojedina~na sredstva za daljinsku komunikaciju. zajma ili sli~ne finansijske pogodnosti. S obzirom na sadr`inu obaveza koje su numerus clausus pobrojane norma bi trebao da glasi da potroša~ u pobrojanim slu~ajevima nema pravo na odustanak od ugovora. jednim zakonskim aktom utvr|uje pojam realne godišnje kamate na kredit. . Obaveza je trgovca da isporuku naru~ene robe ili usluge izvrši u roku od 15 dana od dana kada je potroša~ poslao narud`bu.

Izdavalac EIP-a brine se da korisnik EIP-a 862 Ibid 863 Ibid. u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora. Prema ~lanu 71 Zakona. a po mogu}nosti i u elektronskom obliku. Prilikom EIP transakcije redovno se tra`i identifikacijski broj i/ili sli~an dokaz identiteta. Zakon je predvidio obaveze vlasnika i korisnika EIP-a. Kao EIP se smatraju instrumenti pla}anja na daljinu koji korisniku i vlasniku omogu}uju pristup finansijskim sredstvima na njihovom ra~unu kod neke nov~ane ustanove.Izdavalac EIP-a je lice koje je drugom licu. a po potrebi i devizni kurs. pa sve do prava koje se primjenjuje na ugovor. Kao zasebno definisano je samo pravo potroša~a na raskid ugovora. kao i na pravne lijekove. zakonom su razdvojene obaveze od odgovornosti izdavaoca EIP-a. u pisanom. preko tehni~kih zahtjeva koji se odnose na primjenu odgovaraju}e komunikacione opreme. U poglavljem XIII ovog zakona govori se o elektronskim instrumentima pla}anja (dalje: EIP). Jedini uslov koji se mora ispoštovati je pismena notifikacija osiguravatelja. kao i sa posebnim propisima o osiguranju. postoje tri vrste lica koji su u odnosu sa EIP-om.du obavještavanja potroša~a o: uslovima kreditiranja. izdavalac }e vlasniku ili korisniku EIP-a saop}iti iznos svih taksi i cijena za zamjenu stranog sredstva pla}anja. . svakoj promjeni kamatne stope i troškova. te referentni kurs za obra~un posla. bez navo|enja razloga. 50. radi obavljanja prijenosa nov~ane vrijednosti (transakcije). uklju~uju}i i datum deviznog kursa. i to: .Korisnik EIP-a je lice koje na osnovu ugovora zaklju~enog s vlasnikom u pisanoj formi raspola`e EIP-om. u okviru svog poslovanja stavilo na raspolaganje EIP na osnovu me|usobno zaklju~enog ugovora u pisanoj formi. na osnovu ugovora s izdavaocem zaklju~enog u pisanoj formi vlasnik EIP-a. Utvr|eno je samo da ovi ugovori moraju biti u skladu sa propisima kojima su regulisani obligacioni odnosi u BiH. zainteresiranoj stranci saopštiti veliki broj podataka: od opisa EIP-a. Novom verzijom ZZP osiguranju su posve}ena samo dva ~lana glave dvanaeste. Interesantno je da je odredbom ~lana 72862 propisano da izdavalac EIP treba prilikom zaklju~enja ugovora. s tim što korisnik mo`e biti i sam vlasnik EIP-a. 49.863 Ukoliko se EIP mo`e upotrijebiti za poslove s inozemstvom. .Vlasnik EIP-a je osoba koja je. a u svakom slu~aju prije isporuke EIP-a. Obzirom na poseban status izdavaoca EIP-a. 300 .

protiv trgovca se mo`e podnijeti tu`ba nadle`nom sudu kako bi sud svojim aktom naredio prestanak bilo kog ~ina ili prakse. Odre|enu dilemu i zabunu stvara nemogu}nost vo|enja spora vezano za zaštitu potroša~a od strane samih potroša~a kao pojedinaca. Nepostupanje na na~in kako je to predvidio ovaj Zakon predstavlja prekršaj ka`njiv nov~anom kaznom. To su institucije i udru`enja: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta BiH. shodno odredbama u Glavi XIX. Samim tuma~enjem odredbi Zakona nedvosmisleno je da aktvinu legitimaciju imaju samo pobrojani subjekti. a glava XV vremenskom zakupu turisti~kih objekata. odustajanju od ugovora. U svakom slu~aju pravila vezana za pravo konkurenicje. 51. pak. inspekcijski i drugi organi u skladu sa zakonom. Konkurencijsko vije}e BiH. institucijama koje još ni ne postoje. 52. a sud ima ovlaštenje da nalo`i objavljivanje presude u cijelosti ili djelimi~no u medijima ili da zatra`i korektivnu izjavu od tu`ene strane. Vije}e za zaštitu potroša~a BiH. Ova poglavlja daju: pojam ugovora. odnosno institucije. Nepravedne odredbe u potroša~kim ugovorima su regulisane odredbama glave šesnaeste ZZP. uslove pru`anja usluga.mo`e u svako doba dana i no}i prijaviti gubitak ili kra|u EIP-a. Na pokretanje spora su ovlašteni subjekti pobrojani ~lanom 98 Zakona. a koji štete zajedni~kim interesima potroša~a. U slu~aju nedoumice vezano za zna~enje pojedinih odredbi ugovora ide se sa zna~enjem koje je povoljnije za potroša~a. Postupak se smatra hitnim. Ured za konkurenciju i zaštitu potroša~a u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. kao i opštim uslovima formularnih ugovora. Posebno je ~lanom 96 ZZP definisano koje odredbe opštih uslova formularnih 301 . obrazovne institucije i mediji. Glava ~etrnaesta ZZP je posve}ena turisti~kim paketima-aran`manima. informisanju potroša~a. udru`enje potroša~a. a funkcionalne greške ure|aja ili EIP-a ne smiju za vlasnika ili korisnika EIP-a prouzrokovati štetu koju izdavalac EIP-a ne bi razumno nadoknadio. Sud ima ovlaštenje da odlu~i o nametanju finansijskih sankcija za svaki dan zakašnjenja u izvršenju sudske odluke. donekle nelogi~no da se zaštita potroša~a kao pojedinaca prepusti samo institucijama koje za to nisu osposobljene ili. Tao odredbe ugovora obavezuju potroša~a samo ako je bio upoznat sa istima prije zaklju~enja ugovora. kao i opšta pravila obligacionog prava vezana za nadoknadu štete su ta koja omogu}uju individualnu zaštitu potroša~a. koja je u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona ili drugih propisa. raskidu ugovora. Radi ostvarenja pravne zaštite. Ombdusman za zaštitu potroša~a BiH. odnosno ako su mu ugovoreni uslovi trebali biti poznati prije zaklju~enja ugovora. Izgleda. Odredbe ugovora koje su nepravedne ili koje bi prouzrokovale šetu potroša~u ništave su. 53.

te za to predvidjele samo nov~ane sankcije. a sud ima ovlaštenje da nalo`i objavljivanje presude u cijelosti ili djelimi~no u medijima ili da zatra`i korektivnu izjavu od tu`ene strane. koja je u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona ili drugih propisa. protiv trgovca se mo`e podnijeti tu`ba nadle`nom sudu kako bi sud svojim aktom naredio prestanak bilo kog ~ina ili prakse. Glave sedmnaest i osmnaest posve}ene su nosiocima zaštite potroša~a. Ombdusman za zaštitu potroša~a BiH. sve vrste trgova~kih ugovora. odnosno institucije.ugovora nisu punova`ne. Ured za konkurenciju i zaštitu potroša~a u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. ZZP je jedna moderna tvorevina. Kaznene odredbe su utvrdile brojne oblike kršenja pojedinih odredbu ZZP. 55. Ono što je specifi~no to je situacija u kojoj se javlja jako širok krug organa vezanih za nadzor i zaštitu potroša~a. Sigurno je da }e se sa~ekati sa njihovom punom implementacijom s obzirom na to da pojedini organi nisu ni formirani. sve vrste bankarskih usluga. 56. Kao što se moglo vidjeti iz prethodnih elemenata. Radi se o organima od dr`avnog do opštinskog nivoa. Ugovori o osiguranju. kao i opšta pravila obligacionog prava vezana za nadoknadu štete su ta koja omogu}uju individualnu zaštitu potroša~a. Domašaji odredbe ~lana 96 po prvi put detaljno definišu uslove i klauzule formularnih ugovora koje nisu punova`ne. odnosno prava potroša~a. Vije}e za zaštitu potroša~a BiH. institucijama koje još ni ne postoje. inspekcijski i drugi organi u skladu sa zakonom. Izgleda. Radi ostvarenja pravne zaštite. a koji štete zajedni~kim interesima potroša~a. Odredbe ovog ~lana su primjenljive na više vrsta ugovora. ZZP je koristio tehniku kojom je 302 . Odre|enu dilemu i zabunu stvara nemogu}nost vo|enja spora vezano za zaštitu potroša~a od strane samih potroša~a kao pojedinaca. U svakom slu~aju pravila vezana za pravo konkurencije. ugovori o isporuci elektri~ne enrgije. To su institucije i udru`enja: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. ugovori o pru`anju telefonskih i poštanskih usluga i drugi ugovori imaju karakter formularnih ugovora. potpuno zasnovana na direktivama i savremenim rješenjima iz uporednih pravnih sistema. Sud ima ovlaštenje da odlu~i o nametanju finansijskih sankcija za svaki dan zakašnjenja u izvršenju sudske odluke. nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta BiH. Postupak se smatra hitnim. 54. udru`enje potroša~a. Vrste mjera su brojne i kompleksne. pak. donekle nelogi~no da se zaštita potroša~a kao pojedinaca prepusti samo institucijama koje za to nisu osposobljene ili. Konkurencijsko vije}e BiH. shodno odredbama u Glavi XIX. Na pokretanje spora su ovlašteni subjekti pobrojani ~lanom 98 Zakona. obrazovne institucije i mediji. odnosno nadzoru nad tr`ištem i upravnim mjerama koje se preduzimaju u postupku zaštite potroša~a. Samim tuma~enjem odredbi zakona nedvosmisleno je da akitvnu legitimaciju imaju samo pobrojani subjekti.

Broj Online-sklopljenih ugovora izme|u potroša~a je još na niskom nivou. Beograd: Evropski centar za mir i razvoj. ali je sve prisutnija i kod potroša~a kao fizi~kih lica. „Elektronsko trgova~ko pravo”. mjestu. Bez obzira na zna~ajne prednosti trgovine elektronskim putem ona u sebi nosi i brojne zamke i prepreke. Tre}im dijelom utvr|ena je slo`ena struktura organa i mjera koje se mogu preduzeti u cilju zaštite pojedinih potroša~kih prava. Istina ova vrsta trgovine i saobra}aja dominantnija je u oblasti rada privrednih društava.definisao osnovna prava potroša~a pri ~emu je ostavio mogu}nost uvo|enja i drugih instituta.gama.Komisija Ujedinjenih nacija za me|unarodno trgovinsko pravo. ali je u stalnom porastu. ECE .866 58. 866 Radi se o mre`i GAMA .1. 864 O pojedinim aspektima elektronske trgovine pobli`e: Prof. Svjedoci smo. Bez obzira što nema zna~aja za ovaj rad kao ilustracija se mo`e spomenuti postojanje mogu}nosti i obavljanja trgova~ke arbitra`e putem interneta. dr.com/ 303 . Ovo je bitno iz razloga što se formularni ugovori danas javljaju kao naj~eš}i oblik ugovora prilikom prodaje proizvoda i/ili pru`anja usluga. 13. Jelena Vilus. Poslovanje na ovaj na~in briše granice. radnom vremenu i geografskoj lokaciji. uklanja razne vrste barijera. Pravna za{tita potro{a~a u okviru trgovine na daljinu i sa aspekta kori{tenja informaciono . brzog razvoja elektronske trgovine. Sektor koji je interesantan sa stanovišta zaštite potroša~a je i sektor pru`anja bankarskih usluga i obavljanja transakcija pla}anja roba i usluga elektronskim putem.Me|unarodna trgovinska komora. 865 Model Zakona UNCITRAL-a o elektronskoj trgovini jedan je od najzna~ajnih akata u ovoj oblasti. te istovremeno doprinosi br`em i sigurnijem obavljanju poslova po principu „paperless“.komunikacionih tehnologija 57.865 Pored nje isti~u se i: ICC . a posebno su utvr|eni uslovi u vezi sa formularnim ugovorima. Internet nudi potroša~ima bezbroj mogu}nosti za brzo i jednostavno sticanje roba i usluga svake vrste neovisno o vremenu. Drugim dijelom ZZP utvr|ena su prava potroša~a kod pojedinih vrsta ugovora. a samo preostalih 20% iz podru~ja Business-to-Consumer (B2C). pobli`e na site: http://www.864 Va`nost ove oblasti doveo je do toga da se najve}i broj pravila vezano za elektronsko poslovanje unificira na me|unarodnom planu. I dalje se o~ekuje dominacija prvog. Me|utim statistike pokazuju da 80% E-commerce aktivnosti potje~u iz Business-to-Businness (B2B) podru~ja.Ekonomska komisija Ujedinjenih nacija za Evropu i Evropska ekonomska zajednica sa svojim brojnim tijelima. Najve}i doprinos tome daje UNCITRAL . 2000.Global Arbitrationand Mediation Assocation.Me|unarodni komitet za pomorsko pravo. CMI . Elektronska trgovina se ne javlja samo u trgovinskoj sferi.

postoji problem da potroša~ u pravilu nema mogu}nosti stvoriti objektivnu sliku o proizvodu prije davanja svoje ugovorne izjave. mo`e zavesti potroša~a na nepromišljeno sklapanje ugovora. U takvim se slu~ajevima lako mo`e zamisliti da se potroša~ tek nakon pritiskanja tipke „kupiti“ pita. Ako neki proizvod koji je kupac izabrao iz kataloga. op}enito priznato da potroša~ kod svakog oblika pravnog trgovanja (bilo elektronskog ili uobi~ajenog) s nekim preduze}em. Problemi koji se ovdje ~esto javljaju su zakašnjelo pla}anje naru~ene robe i sa tim povezani visoki troškovi opomena. nego i na Web-stranicama svojih Online-kataloga. donose sa sobom mnoge rizike. naru~ivanje robe telefonom ili preko TV-a. koja je povezana s mogu}noš}u trenutnog naru~ivanja. Zato zaštita potroša~a u elektronskom trgovanju predstavlja jedno od najva`nijih podru~ja pravne zaštite na globalnoj mre`i. što zna~i da se ugovorne strane ne susre}u neposredno i li~no. Neka spretna prezentacija proizvoda na monitoru. Svim do sada donesenim nacionalnim zakonima na tom podru~ju su zajedni~ka neka 304 . stoga. da li on taj proizvod uopšte `eli imati. odnosno pravo zamjene. U praksi }e potroša~ mo}i odustati od takvog ugovora samo ako je E-commerce-preduze}e takav odustanak ve} ugovorom predvidjelo ili ako na njega naknadno pristane. u stvarnosti ne ispunjava njegova o~ekivanja. Osnovni razlog le`i u tome što ne postoji mogu}nost prethodnog razgledavanja i isprobavanja robe. Upravo kod trgovanja na daljinu. Prezentacije na televiziji ili PC-u potroša~a su izvrsno prikazane s naglašenim pozitivnim osobinama. Prije toga je bitno napomenuti. da je za uobi~ajeno trgovanje na daljinu i za naru~ivanje preko kataloga karakteristi~no da se ugovor sklapa s odre|ene prostorne udaljenosti. Ovakav oblik naru~ivanja je isproban i ne predstavlja ve}e probleme u praksi korištenja Interneta. Pitanje koje se ovdje javlja je. od ve}ine nacionalnih pravnih poredaka. dok su negativne naj~eš}e skrivene. elektronskim putem sklopljeni poslovi. gdje preduze}a ne navode cijene svojih proizvoda samo na papiru.Za potroša~e. to pitanje postaje problemati~no u slu~aju kad posjetilac neke Web-stranice ponu|enu robu mo`e kupiti jednostavnim pritiskom na dugme i time se ugovor smatra sklopljenim. Navo|enje na nepromišljenu narud`bu na temelju dojmljivog predstavljanja proizvoda u nekom Web-katalogu ne razlikuje se bitno od narud`be na uobi~ajen na~in u trgovanju na daljinu kao npr. Posljednjih godina je. Me|utim. da li se potroša~ mo`e pozvati na neku zakonsku podlogu za takvo pravo odustanka. Ovdje se posebno misli na trgovanje na daljinu. Zbog toga je potrebno zaštititi potroša~e od takve opasnosti posebnim pravnim normama. mnoga preduze}a mu odobravaju pravo povrata unutar 14 dana. treba u`ivati odre|enu pravnu zaštitu.

Ovdje su. 869 Krivi~ni zakon Federacije BiH („Sl. Elektronsko bankarstvo postaje sve više interesantno za krajnje potroša~e. Francuski zakon od 10.00 KM.goods.of. npr.jus.odre|enja. novine Federacije BiH“. Ovo se posebno odnosi na ra~unarske prevare ako pribavljena protivpravna imovinska korist prelazi 50. prisutni tzv. odnosno da se otkriju i sankcionišu kada ve} nastupe.act.htm#two. godine donešena Direktiva o pravnim aspektima elektronske trgovine na unutrašnjem tr`ištu.cornell. neovlašteni pristup zašti}enom sistemu i mre`i elektronske obrade podataka i ra~unarska sabota`a. tako|er. U Bosni i Hercegovini.869 Pored trgovinske sfere elektronski prenos novca i oblici elektronskog pla}anja su. Naravno da postoje i mjere bezbjednosti. godine o zaštiti potroša~a u vezi sa distancionim ugovorima. 1978. 305 . Ono što je za nas interesantno je da ova direktiva obezbje|uje da: svi gra|ani Evropske unije. Entitetskim krivi~nim zakonima zaprije~ena su posebna djela protiv elektronske obrade podataka. obaveza garancije i sl.tradingstandards. Consumer protection Act 1987: http://www.no/lm/england. postoji posebna Direktiva iz 1997.uio.law. ra~unarska prevara. zatvoreni sistemi u okviru pojedinih poslovnih banaka. da se uka`e na cijene i njihov kvalitet.html. Mogu}nosti prevara i zloupotreba su brojne u ovoj sferi. ometanje rada sistema i mre`e elektronske obrade podataka. Tako su kao krivi~na djela zaprije~ena: ošte}enje ra~unarskih podataka i programa. u Engleskoj: Sale of Goods Act 1979: http://www. zaštita od zloupotrebe i od neprikladnih.1979/index. izuzetno osjetljiva oblast.867 Postojanje brojnih prednosti i izazova dovelo je do toga da je u Evropskoj uniji još 1998.sale. 01. Art 1641-1645 Code civil. I u BiH postoje razli~ite inicijative da se navedeni slu~ajevi preduprijede. Ilustrativno je da za neke vrste ovih krivi~nih djela zaprije~ena i zatvorska kazna u trajanju do 12 godina. 36/03) posve}uje Glavu XXXII . Ujedno pojedine nov~ane sankcije idu i do 500.html. ra~unarsko krivotvorenje. 870 Posebno vidjeti ~lan 51 ZZP-a koji kao sredstvo daljinske komunikacije spominje i elektronsku poštu.868 Tako je naše krivi~no zakonodavstvo pretrpilo zna~ajne izmjene i u ovoj oblasti. odnosno investicionih grupacija.000. 867 Usp. 868 Tako je interesantna inicijativa WIPO . Greške i prevare posebno su vrlo ~este. Na niovou Evropske unije. i u ovoj oblasti.Svetske organizacije za zaštitu intetelektualne svojine o izradi digitalne agende koja bi promovisala razvoj elektronske trgovine ali i utvr|ivala odgovornost On-line service provajdera u slu~aju sporova oko prava intelektualne svojine.Krivi~na djela protiv sistema elektronske obrade podataka. a koje se sastoje u oduzimanju predmeta kojima je po~injeno predmetno krivi~no djelo. o zaštiti potroša~a od pru`anja usluga.00 KM. a posebno potroša~i. za~eci elektronske trgovine se nalaze u ZZP i to u okviru odredbi o: prodaji na daljinu870 i elektronskim instrumentima pla}anja. br.000. pravo opoziva. kao i da se obezbijedi bolji kvalitet `ivota. u SAD-u: Consumer Credit Protection Act: http://www4.net/pages/safety. u velikoj mjeri. g. 59.edu/uscode/15/ch41. odnosno prevarnih klauzula. treba da ostvare pove}ani pristup robama i uslugama boljeg kvaliteta.

ugovorne odredbe. pravo zaštite potroša~a kao zasebno pravo ili se pak prou~ava u okviru prava konkurencije. a istim se na jednom mjestu na moderan na~in ure|uju sva pitanja vezana za uslove i na~in pod kojim se prodaju potroša~ima ili isporu~uju proizvodi. Kao zasebna pravna disciplina u nastajanju.13. osiguranje. kao i potroša~a naspram pojedinih davaoca usluga. Zakon o zaštiti potroša~a Bosne i Hercegovine obavezuje i „tjera” i entitetske i dr`avne zakonodavne organe da ubrzaju sa procesima donošenja ostalih zakona kojima bi bio uokviren jedinstven ekonomski prostor Bosne i Hercegovine. Jelena. ve} i u sferi interesa 871 O me|unarodnim izvorima za oblast potroša~kog prava pobli`e vidjeti: Vilus. garantni list. Implemenatcija samog ZZP-a. garancija za proizvod ili uslugu. „Pravna zaštita potroša~a. Potrebno je podvu}i da je.2. u razvijenim zemljama. komunalne i druge usluge. se konstituiše tzv. nosioci zaštite potroša~a. turisti~ki paket aran`mani. telekomunikacione. inspekcijski nadzor i upravne mjere i pravna zaštita potroša~a. prodaja od vrata do vrata (direktna prodaja). vode. Za ostvarivanje ZZP-a potrebno je kontinuirano pratiti njegovu primjenu kao bi se isti. nacionalno ili vjerski.871 Prema zahtjevima savremenog poslovanja zakonodavna materija je podjeljena po pojedinim oblastima. str. deklarisanje (ozna~avanje proizvoda). prije svega. prodaja energije. Perspektive razvoja prava potro}a~a u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine 60. 3-38. na prvom mjestu inspekcijskih organa. i to: prodaja proizvoda i pru`anje usluga. Misli se. elektronski instrumenti pla}anja. jednim pravnim propisom. Pozivaju}i se na zaštitu svih potroša~a u BiH. garancija za zdravstvenu ispravnost `ivotnih namirnica i predmeta opšte upotrebe. potroša~ki krediti. Beograd: Eco-Tech. 306 . pri tome. telekomunikacijskih. vremenski zakup turisti~kog objekta (time sharing). vode. uveden oblik zaštite potroša~a naspram javnih korporacija koje na monopolskoj osnovi pru`aju pojedine vrste usluga. komunalnih i drugih usluga. prodaju ili pru`aju usluge u okviru registrovane djelatnosti. organizacioni ili vlasni~ki oblik. ukoliko se poka`e potrebnim. Sam ZZP u sebi sadr`i odredbe koje svojim sadr`ajem odre|uju obligacione odnose izme|u kupaca – potroša~a i prodavaca. bez obzira na njihov pravni. 1996. Ova vrlo zna~ajna materija je ure|ena jedinstvenim zakonom za teritoriju BiH. na prodaju energije. oglašavanje proizvoda i usluga. nije samo u nadle`nosti dr`avnih. entitetski. pravovremeno novelirao. po prvi put. odgovornost za proizvod. prodaja na daljinu. bez dijeljenja kantonalno. rasprodaje.

Evropska unija ula`e posebne napore da se ubrza proces donošenja ovih zakona. kao i da se podignu institucije za njihovu implementaciju. Na`alost. 307 . ali implementacija tih zakona je mnogo te`a i ozbiljnija obaveza pred kojom se nalazimo. U mjeri u kojoj potroša~i budu organizovani uveliko }e ovisiti i krajnji efekti primjene ovog pravnog propisa. još nisu donešeni odgovaraju}i podzakonski akti koji bi sa ve} pobrojanim zakonima ~inili set pravnih propisa kojima se reguliše prostor jedinstvenog tr`išta Bosne i Hercegovine.samih potroša~a. Naravno da organizovanost potroša~a kroz udru`enja ne}e biti mogu}a bez jasne i nedvosmislene podrške institucija BiH. Donošenje ovih zakona je samo zakonodavna strana odre|ivanja tr`išta.

.

Uvod 1. odnosno ustavna rješenja koja proizilaze iz Dejtonskog mirovnog sporazuma. Na prvom mjestu radi se o vrsti slo`enog dr`avnog ure|enja gdje je BiH dr`ava sastavljena od dva entiteta: Federacije BiH i Republike Srpske. dr Veljko Trivun. zakoni koji postoje na nivou Republike Srpske. ono što je bitno za ovaj rad su zajedni~ki zakoni na nivou BiH. bez koje ne bi postojao ni sadašnji nivo zajedni~kog ure|enja pojedinih vitalnih pitanja privrednog i poli872 Autor ovog poglavlja je u cijelosti prof. Kako bi se ovakva situacija prevazišla bi}e potrebno još mnogo rada na daljnjoj dogradnji PS BiH. Daljnja specifi~nost ure|enja PS BiH je u tome što je broj pravnih propisa jedinstvenih za teritoriju cjelokupne BiH i dalje minoran. kao i njihova uskla|enost sa zahtjevima me|unarodne zajednice. Federacije BiH i u deset kantona zasebno. treba ista}i i ulogu Visokog predstavnika za BiH. Tako egzistiraju zakoni koji su jedinstveni za cijelu teritoriju BiH. Tek sa donošenjem novog Zakona o vije}u ministara broj zajedni~kih ministarstava. Pravni sistem Bosne i Hercegovine (dalje: PS BiH) determinisan je specifi~nostima koje sa sobom nosi naše ustavno ure|enje. na nivou BiH. Iz ovako zadatog oblika slo`enog dr`avnog ure|enja proistekle su i brojne specifi~nosti u pogledu raspodjele zakonodavnih ovlaštenja. njegove kompetencije su i nadalje ograni~ene. Bez obzira na tendencije me|unarodne zajednice da se ovlaštenja Vije}a ministara prošire. Pored ovoga. a što implicira druge poteško}e vezane za zajedni~ki nastup naspram me|unarodne zajednice. Ne ulaze}i u brojnost propisa.V PRAVO INTELEKTUALNE SVOJINE872 1. ali predstavlja pozitivan primjer uskla|enosti zajedni~kih rješenja. kao posebnu specifi~nost. Posebnu pa`nju zaslu`uje ste~ajno zakonodavstvo koje egzistira na entitetskom nivou. a u pogledu zakonodavnih kompetencija. 2. odnosno razli~itih me|unarodnih organizacija i asocijacija. je pove}an sa tri na osam. a sama Federacija BiH objedinjuje deset kantona sa zna~ajnim nivoom zakonodavnih ovlaštenja. a što se sve name}e kao jedan od preduslova za pristup me|unarodnim integracijama. a u okviru same Federacije BiH. 309 .

br. 17/02). br. 32/02). g. godini donešeni ili proglašeni od strane Visokog predstavnika slijede}i zakoni: Zakon o me|unarodnom i me|uentitetskom drumskom prevozu („Sl. glasnik BiH“. Kao posebno interesantni zakoni izdvajaju se: Zakon o politici direktnih stranih ulaganja (dalje: ZDSU). 3/00). godini ovdje }emo za po~etak samo pobrojati sve zajedni~ke propise koji su doneseni na nivou Bosne i Hercegovine u 2002. glasnik BiH“. glasnik BiH“. 1/00). 1/97). br. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u Bosni i Hercegovini („Sl. glasnik BiH“. Zakon o prenosu. Zakon o zaštiti potroša~a u BiH (dalje: ZOP). 32/02) i Zakon o savjetu ministara BiH („Sl. Zakon o industrijskom vlasništvu u Bosni i Hercegovini („Sl. 13/00 ). br.zakona na nivou Bosne i Hercegovine egzistira i odgovaraju}i broj zakonskih i podzakonskih akata usvojen i proglašen od strane Vije}a ministara. a imaju zna~aja za privredne tokove. br. a koji su u funkciji provedbenih akata ve} pobrojanih zakona. Zakon o koncesijama u Bosni i Hecegovini („Sl. 3/02). glasnik BiH“. Zakon o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine („Sl. regulatoru i operateru sistema elektri~ne energije u Bosni i Hercegovini („Sl.873 4. br. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (dalje: ZAP). treba spomenuti: Zakon o politici direktnih stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini („Sl. glasnik BiH“. br. Predmet ovog rada time je ome|en postoje}om pravnom i fakti~kom situacijom i odnosi se na dva ve} istaknuta problema: zajedni~ki pravni propisi na nivou BiH kao dr`ave i uskla|enost ovih propisa sa zahtjevima koji su u vezi sa pristupanjem me|unarodnim integracijama. glasnik BiH“. Od zna~ajnijih zakona u periodu do 2002. NIO JP Slu`beni list. 7/98) i Zakon o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Sl. glasnik BiH“. Zakon o 873 Izvori: „Slu`bene novine FBiH“ i „Slu`beni glasnik BiH“. 7/00). 12/00). br. br. 7/00). kao i one koji su donešeni ranije. br. 21/98). glasnik BiH“.ti~kog `ivota. glasnik BiH“. 310 . Zakon o slobodnim zonama u Bosni i Hercegovini („Sl. glasnik BiH“. glasnik BiH“. Tako su u 2002. Zakon o slobodnim zonama (dalje: ZOS). br. S obzirom da je ova materija postala aktuelna tek u 2002. Zakon o vazduhoplovstvu u BiH („Sl. Zajedni~ki pravni propisi na nivou Bosne i Hercegovine i ravni osnov za zajedni~ko zakonodavstvo na nivou BiH 3. glasnik BiH“. 2. br. Pored pobrojanih pravnih propisa. Zakon o vanjsko trgovinskoj politici („Sl. 38/02). Zakon o zaštiti potroša~a u Bosni i Hercegovini („Sl. glasnik BiH“. Zakon o osnovama Javnog radio televizijskog sistema i o Javnom radio televizijskom servisu u Bosni i Hercegovini („Sl. br. br. Zakon o industrijskom vlasništvu (dalje: ZIV).

izme|u ostalog. br. 17-19. str. drugih propisa i smjernica koje se odnose na izvršenje poslova koje je BiH du`na poduzimati kako bi se uklju~ila u procese evropske integracije. 5/03) za svako od resornih ministarstava u okviru njegovih nadle`nosti propisan je i odgovaraju}ni nivo me|unarodne saradnje. izbjeglice i azil.1 Ustava BiH kao nadle`nost institucija BiH utvr|ena su slijede}a pitanja: vanjska politika. spoljnotrgovinska politika. ^lanom III. uspostavljanje i funkcionisanje zajedni~kih i me|unarodnih komunikacija.875 6. utvr|ena obaveza saradnje sa me|unarodnim organizacijama i pra}enje stanja i razvoj me|unarodnih odnosa BiH sa 874 Izvori kao pod 1. imigracija. kao jedan pravni okvir i osnov posebno mjesto zauzimaju Ustav BiH i Zakon o vije}u ministara BiH. zakona. teritorijalnog integriteta. finansiranje institucija i pla}anje me|unarodnih obaveza BiH. regulisanje me|uentitetskog transporta i kontrola zra~nog prometa. Pored ovog Direkcija obavlja i druge poslove koji se odnose na pokretanje inicijativa i savjetovanje o pitanjima uskla|ivanja ukupnih procesa i aktivnosti tijela vlasti u BiH na ispunjenju obaveza prema evropskim integracijama.4 za donošenje zakona za sprovo|enje odluka Predsjedništva BiH ili za sprovo|enje nadle`nosti skupštine po Ustavu BiH. Prvi i najviši pravni osnov za zajedni~ko zakonodavstvo na nivou Bosne i Hercegovine (dalje: BiH) predstavlja Ustav BiH iz 1995. godine kao sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma. kao što su korištenje energetskih resursa i zajedni~ki ekonomski projekti. u~estvovanje u aktivnostima ili izradi nacrta i prijedloga politika. carinska politika. Sweet and Maxwell Ltd. monetarna politika. politi~ke nezavisnosti i me|unarodnog subjektiviteta BiH. glasnik BiH“. Kao zasebna egzistiraju ovlaštenja Visokog predstavnika za BiH u pogledu njegove zakonodavne nadle`nosti. Pod ta~kom 5 ~lana III Ustava BiH predvi|ene su dodatne nadle`nosti. U pogledu proceduralnih ovlaštenja Parlamentarna skupština BiH je ovlaštena ~lanom IV. Ovaj zakon je time i polazna osnova za sve ostale pobrojane zakone donešene na nivou Bosne i Hercegovine. 875 Izvori kao pod 1. Zasebnim Zakonom o vije}u ministara BiH kao zna~ajna novina uvodi se institucija pod nazivom Direkcija za EU integracije (~lan 23 Zakona). Tako je za Ministarstvo vanjskih poslova.876 Zasebnim pravnim propisom Zakonom o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine („Sl. Business Law in the European Union.874 5. provo|enje me|unarodnih i me|uentiteskih politika.javnim nabavkama i Zakon o elektronskom potpisu. Naravno. a koja naro~ito vrši poslove koji se odnose na uskla|ivanje aktivnosti tijela vlasti u BiH. 876 Pobli`e o harmonizaciji pravnih sistema u okviru Evropske unije vidjeti: Cristopher Bovis. a u cilju o~uvanja suvereniteta. 1997. Ujedno je drugim stavom ovog ~lana predvi|eno uklju~ivanje i drugih pitanja unutar nadle`nosti institucija BiH. 311 .

a s obzirom na ~injenicu da u oblasti prava intetelektualne svojine postoji visok stepen unifikacije rješenja na me|unarodnom planu. Ova Direkcija je zadu`ena. Oblast autorskih prava. Ministarstvo pravde BiH ima obavezu obezbje|ivanja da zakonodavstvo BiH i njegova provedba na svim nivoima budu u skladu sa oabvezama BiH koje proizilaze iz me|unarodnih sporazuma. Prava 312 . a ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice za pra}enje i provo|enje me|unarodnih konvencija i drugih dokumenata iz oblasti ljudskih prava i osnovnih sloboda. entiteta i Br~ko Distrikta BiH u odnosu na sve aktivnosti potrebne za evropske integracije. Naravno da je za sprovo|enje ovog postupka osnovna pretpostavka donošenje zajedni~kih propisa na nivou BiH. za kontakte sa Evropskom komisijom. potom u~estvovanje u aktivnostima ili izradi nacrta zakona. kao i me|usobna uskla|enost entitetskih propisa. Direkcija za evropske integracije je nadle`na i za koordinaciju nad provo|enjem odluka koje donose nadle`ni organi i institucije BiH. Ministarstvo finansija i trezora nadle`no je za odnose sa me|unarodnim finansijskim institucijama. prava srodnih autorskim pravima i prava industrijske svojine jedna je od najinteresantnijih vezano za temu ovog rada. Zajedni~ki pravni propisi u oblasti autorskih prava. Na osnovu citiranog vidimo da je ovaj posljednji pravni propis u potpunosti zaokru`io pravni okvir vezan za uvo|enje obaveze na uskla|ivanju pravnih propisa BiH sa zahtjevima me|unarodne zajednice. prava srodnih autorskim pravima i prava industrijske svojine 7. ma|unarodnim organizacijama i drugim subjektima me|unarodnog prava. Dalje je ustanovljena i obaveza uskla|ivanja aktivnosti organa i institucija u BiH koje se odnose na odgovaraju}e aktivnosti potrebne za evropske integracije. Nadle`nost Direkcije za evropske integracije ovim Zakonom je pobli`e definisana tako što je utvr|eno da je Direkcija nadle`na za koordiniranje poslova na uskla|ivanju pravnog sistema BiH sa standardima za pristupanje Evropskoj uniji (komunitarno pravo). drugih propisa i smjernica koje se odnose na poslove koje je BiH du`na preduzimati u procesu uklju~ivanja u evropske integracije. kao tehni~ko operativno tijelo. djelovanje kao glavni operativni partner institucija Evropske komisije u procesu stabilizacije i pridru`ivanja.drugim dr`avama. 3. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je nadle`no za odnose sa me|unarodnim organizacijama i institucijama iz oblasti vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. provjeru uskla|enosti svih nacrta zakona koje Vije}u ministara dostavljaju ministarstva i upravne organizacije sa direktivama Bijele knjige – Pripreme pridru`enih zemalja Centralne i Isto~ne Evrope za integraciju u unutrašnje tr`ište Unije i procedurama zadovoljavanja zahtijeva relevantne direktive. kao i koordinacija pomo}i Evropske unije BiH.

Produ`eno je trajanje autorskih imovinskih prava na 70 godina. .Izvršeno je uskla|ivanje prekršajnih sankcija prema novim oblicima povrede autorskih prava i prava srodnih autorskom pravu. Prema ZAP osnovna pitanja koja su ure|ena prema zahtjevima me|unarodne zajednice su slijede}a: .Ukinuto je pravo na prevo|enje djela bez odobrenja autora. . pravo stavljanja u promet. 8. a kompjuterski programi sada su svrstani u posebno zašti}eno djelo koje se tretira kao pisano knji`evno djelo. odnosno gra|ansko pravne zaštite. kao zbirki autorskih djela. . kao i iz razloga suzbijanja nezakonitog umno`avanja i stavljanja u promet pojedinih prava intelektualne svojine. kao sporazuma o trgovinskim aspektima intelektualnog vlasništva. izvršena je na taj na~in da su donešena dva ve} citirana zakona jedinstveno za prostor BiH. Reforma BiH zakonodavstva.Ukinuto je pravo emitovanja autorskih djela bez odobrenja autora i izvedbi bez odobrenja izvo|a~a. „Intelektualna svojina“. str. 313 . a posebno kada se radi o ra~unarskim programima i bazama podataka. ^igoj štampa.Adekvatnije su formulisana osnovna imovinska prava autora. Vesan Besarovi}. i to prava proizvo|a~a fonograma i organizacija za radio difuziju. 218-232 i 350-365.Uvedeno je pravo iznajmljivanja kako to nala`e TRIPS. . . .Uvedena je zaštita baza podataka. .Na adekvatniji na~in se tretira autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu.Kao zasebne uvedene su kaznene sankcije i to za krivi~na djela prema fizi~kim licima i posebno sankcije za prekršaje prema pravnim lici877 Pobli`e o me|unarodno-pravnoj zaštiti vidjeti: Prof.Izvršeno je preciziranje civilne.Izvršeno je uskla|ivanje kaznenih sankcija prema novim oblicima povrede autorskih prava i prava srodnih autorskom pravu.Uvedene su zasebne mjere carinskog nadzora nad uvozom autorskih djela. . Jedinstveno regulisanje prava intelektualne svojine dobija na va`nosti zbog njihove velike uloge i u~eš}a u svjetskoj trgovinskoj razmjeni. . a posebno autorskih prava. odnosno oni su time inkorporisani u dio jedinstvenog PS BiH. pravo javnog saopštavanja i pravo emitovanja.intelektualne svojine jedna su od temeljnih ljudskih prava koja su neodvojivo vezana uz li~nost ~ovjeka i kao takva zašti}ena su po najvišim me|unarodnim standardima o ljudskim pravima.Uvedena su i regulisana sva prava srodna autorskim pravima prema Rimskoj konvenciji. . . . u ovoj oblasti. kao i nosilaca ostalih srodnih prava.dr. . Beograd 2000.877 Reforma BiH zakonodavstva u ovoj oblasti je bila neophodna kao preduslov pristupanja BiH Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i potpisivanju TRIPS sporazuma. pravo umno`avanja.Produ`eni su rokovi trajanja prava umjetnika izvo|a~a.

odnosno autora industrijskog dizajna. kontura. reputacija ili 314 . I raniji pojam oznake porijekla proizvoda je redefinisan i sada se ozna~ava kao geografska oznaka. postavljen prema ZAP. ili uz primjenu reciprociteta ~ije se postojanje pretpostavlja dok se protivno ne doka`e.Znak koji je podoban za razlikovanje roba. 10. ambala`u. Strana pravna i fizi~ka lica. oblika. regije ili mjesta na toj teritoriji. 9.Novi oblik proizvoda ili njegovog dijela štiti se industrijskim dizajnom i . isklju~uju}i ra~unarske programe i poluprovodne proizvode. linija. odnosno materijala proizvoda samog po sebi ili njegovih ornamenata. ZIS je u znatnoj mjeri redizajnirao pojedina prava industrijske svojine. odnosno koje je ratifikovala BiH. na kojoj se odre|eni kvalitet. u`ivaju ista prava kao i doma}a fizi~ka i pravna lica i sa njima izjedna~ena lica. odnosno usluga štiti se `igom. odnosno registracijom prava industrijskog vlasništva. Izuzetak se odnosi na autorska prava i prava srodna autorskim kod kojih se problemima vezanim za njihovu zaštitu mo`e baviti i ovlaštena agencija registrovana za te poslove. Za autorska prava i srodna prava i za prava industrijske svojine sticanje i zaštita ovih prava vrši se putem jedinstvene institucije na nivou BiH. grupe ili kompozicije proizvoda. Moralna prava pronalaza~a. Jedini uslov.Oznaka koja ozna~ava geografsko porijeklo proizvoda štiti se geografskom oznakom. je da se radi o agenciji koja je za te poslove dobila ovlaštenje. odnosno industrijski dizajn. prema ZIS. . u pogledu zaštite prava industrijskog vlasništva u BiH. u smislu prethodne definicije. kao druge kategorije prava intelektualne svojine.Pronalazak koji se štiti patentom. Materijalna prava industrijskog vlasništva obuhvataju isklju~iva prava privrednog iskorištavanja i raspolaganja u skladu sa zakonom. ZIS-om su prihva}ena savremena rješenja. Novinu u ZIS predstavlja definisanje industrijskog dizajna kojim se štiti izgled cijelog ili dijela proizvoda koji je nov i ~iji je individualni karakter rezultat posebnih obilje`ja. uklju~uju}i dijelove za sastavljanje u kompleksan proizvod. odnosno odobrenje Instituta. Pod proizvodom. odnosno patentom sa skra}enim trajanjem. boja. U pogledu prava industrijske svojine. Prava koja se sti~u. a pod istom se podrazumjevaju oznake koje ozna~avaju da roba poti~e sa odre|ene teritorije. . su prava da bude nazna~en u prijavi i u svim ispravama koje se odnose na patent. tako da su predmet zaštite slijede}e kategorije: . podrazumjeva se bilo koji industrijski ili zanatski proizvod. a to je Institut za standarde. ako to proizilazi iz me|unarodnih konvencija i ugovora kojima je pristupila. dijele se na materijalna i moralna prava i ista se sti~u priznanjem.ma i odgovornim licima u pravnom licu i .Uvedena je nadle`nost Suda BiH za krivi~na djela i prekršaje utvr|ena ovim zakonom. mjere i intelektualno vlasništvo BiH (dalje: Institut). modne krojeve. grafi~ke simbole i topografske oznake.

Kao doma}i izvori prava javljaju se još Zakon o radu („Sl. U pogledu vo|enja postupka za prekršaje. isklju~enje iz prometa ili uništavanje uvezene robe a kada se u~ini vjerovatnim da bi uvozom odre|ene robe u dr`avu bila povrije|ena isklju~iva prava nosioca prava industrijske svojine. odnosno gra|ansko pravne zaštite. g. Kao zasebna grupa kaznenih mjera zaprije~ena su krivi~na djela i to kao blanketna krivi~na djela s obzirom da ista nisu sadr`ana u krivi~nom zakonodavstvu. br. glasnik BiH”. novine F BiH” br.2002. 43/99). list R BiH”. 2/95). br. Posebna novina kod prava industrijske svojine. Geografska oznaka. 7/02) koji je stupio na snagu 18. Osnovni doma}i izvor prava za ovu nau~nu disciplinu je Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u Bosni i Hercegovini („Sl. kao i mjere carinskih organa vezane za oduzimanje. Pored klasi~ne civilne.03. novine F BiH”. br. kao i odgovaraju}i procesni propisi koji se primjenjuju u slu~aju spora i/ili vo|enja odgovaraju}eg postupka vezano za zaštitu autorskih prava.04. Kao autonomni izvori prava za ovu nau~nu disciplinu javljaju se svi normativni akti pravnih lica kojima se reguliše postupak zaštite autorskih prava uklju~ivo i pojedina~ne autorske i izdava~ke ugovore.neka druga karakteristika robe mo`e dovesti u vezu sa njenim geografskim porijeklom. 6/95 i 14/97). Novine F BiH”. Zakon o obligacionim odnosima („Sl. utvr|ene ovim zakonom. registrovati za naziv robe koji je dugom upotrebom u privrednom prometu postao poznat kao znak da roba poti~e sa odre|enog lokaliteta ili regije. 315 . jesu posebni i poja~ani oblici zaštite ovih prava. industrijske ili zanatske proizvode. novine F BiH”. br. Autorska i njima srodna prava su jedne od rijetkih pravnih disciplina koje su pravno ure|ene jedinstveno za prostor BiH. geografska oznaka se mo`e upotrebljavati za ozna~avanje prirodnih proizvoda. Svojim prelaznim odredbama ZIS je zadr`ao validnost prava industrijske svojine koja su priznata odlukama Saveznog zavoda za patente bivše SFRJ do 01. a to su privredni prestupi. nadle`ni su entitetski sudovi. Zakon o tr`išnoj inspekciji („Sl. posebno se predvi|ene privremene mjere i mjere vezane za osiguranje dokaza. uklju~uju}i poljoprivredne. Zakon o trgovini („Sl. kao i ugovore o radu sa zaposlenicima. 4. godine. tako|er. 23/93 i 13/94). se mo`e. Pored krivi~nih djela posebno egzistira i zasebna kategorija kaznenih djela. 2/95 i 14/97). br. 2/92. Postoje}a zakonodavna regulativa/pravna vrela i pristup 11. Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga („Sl. isto kao i kod autorskih i srodnih prava. pod uslovom da je upravni postupak okon~an pred Institutom ili da je u skladu sa Madridskim sporazumom o me|unarodnom registrovanju `igova pred Svjetskom organizacijom za intelektualno vlasništvo. odnosno za pravna lica i odgovorna lica u pravnom licu. kao i za donošenje rješenja u drugom stepenu za prekršaje nadle`an Sud BiH.1992. koji uvode nov~ane kazne za prekršioce. Pored pobrojanog. Za ovu grupu prava industrijske svojine jedinstveno je i rješenje da je za vo|enje postupka za krivi~na djela utvr|ena ovim zakonom.

direktiva o harmonizaciji roka trajanja autorskog prava i odre|enih srodnih prava i . 13.. Tako su vladari odobravali privilegije u cilju stimulacije ove privredne aktivnosti. 2001. Informator. Vesan Besarovi}. i pobli`e Ivan Henneberg. a u cilju osavremenjavanja Bernske konvencije. str. Beograd 2000. „Opomena štamparima”.unifikacija nacionalnih prava zemalja ~lanica u cilju stvaranja nadnacionalnog prava u ovoj oblasti i . Izdavanje knjiga postaje privredna aktivnost s kraja 15-og vijeka. 316 . Zagreb 2002. „Pravni propisi – autorsko pravo”. god. Koriste}i povod kra|u jednog njegovog manusskripta iz štamparije u Vitembergu i njegovog izdavanja u Nirnbergu Martin Luter se zala`e za zaštitu rada i troškova izdava~a.direktiva o pravnoj zaštiti ra~unarskih programa. Zagreb. Univerzalna konvencija o autorskom pravu iz 1952. a putem odgovaraju}ih direktiva. god.879 12. Zna~aj ovih direktiva je u tome što je njihova sadr`ina na odgovaraju}i na~in inkorporisana i u naš Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u Bosni i Hercegovini.harmonizacija postoje}ih nacionalnih propisa zemalja ~lanica. na nivou Evropske unije. ^igoj štampa. Za razliku od evropsko-kontinentalnog prava gdje u`ivanje autorskih prava ne podlije`e nikakvim formalnostima. Kao zna~ajan korektiv u ovoj oblasti bio je rad Martina Lutera iz 1525. god. 365-366.direktiva o pravu davanja u zakup i na poslugu primjeraka autorskih djela i primjeraka prava srodnih pravima industrijske svojine. . u pravu SAD 878 Tekst konvencija vidjeti prema: Igor Gliha. Informator. Na nivou Evropske unije ovaj proces se odvija u dva smjera. a autori su ostvarivali samo pravo na nov~anu naknadu. ali su dobijali i nadoknadu od izdava~a i imali su mogu}nost uvida u izdava~ku djelatnost uklju~ivo i pravo na cenzuru. i to: . . . Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine iz 1994. je i regulativa iz oblasti autorskog prava u okviru Evropske unije. U sferi autorskog prava pravna regulativa. god. ali i za zaštitu autora od saka}enja njihovih djela. i Ugovor o autorskom pravu koji je usvojila Svjetska organizacija za intelektualnu svojinu 1996.878 Kao ilustrativna za ovu nau~nu disciplinu. Za oblast autorskog prava doneseno je pet direktiva. ima karakter harmonizacije nacionalnih propisa. 879 Podrobnije vidjeti: dr.direktiva o uskla|ivanju odre|enih autorskih i srodnih propisa koji se odnose na satelitsko emitovanje i kablovsku reemisiju... „Intelektualna svojina – industrijska svojina i autorska prava”. Radi se o slijede}im direktivama: . god.Na me|unarodnom planu kao izvori prava za ovu nau~nu disciplinu javljaju se Bernska konvencija za zaštitu knji`evnih i umjetni~kih djela iz 1886.direktiva o pravnoj zaštiti baze podataka. Ove privilegije su bile uvedene u cilju zaštite izdava~a. „Autorsko pravo”.

topografske karte i sl. Ako se po proteku ovog roka ne ispune zakonom tra`eni uslovi djelo pada u javni domen. nacionalni propisi. Vrste autorskih djela su naro~ito: .djela svih grana primijenjenih umjetnosti i industrijskog oblikovanja.koreografska i pantomimska djela. s rije~ima ili bez rije~i. . Pojmovi koji }e se dalje koristiti imaju slijede}e zna~enje: Autorsko djelo predstavlja individualnu duhovnu tvorevinu iz oblasti knji`evnosti.dramska i dramsko-muzi~ka djela.zadr`ane su formalnosti koje se ogledaju u: obavezi stavljanja oznake „copyright“. bez obzira na materijal od kojeg su na~injena. . koncepti. topografiku. govori i druga djela iste prirode). .pisana djela (knjige. Predmet interesa su nam doma}i.zvani~ni tekstovi iz oblasti zakonodavstva. Predmet autorsko-pravne zaštite ne mogu biti: .fotografska djela i djela proizvedena postupkom sli~nim fotografskom. brošure. 14.) i .govorna djela (predavanja.djela iz oblasti slikarstva.ideje. U svakom slu~aju ovo pitanje treba urediti izdava~kim ugovorom. . knji`evni tekstovi.kartografska djela (geografske karte. . . . otkri}a. radne metode.). uprave i sudstva. te ostala djela likovnih umjetnosti. sudska praksa i pravna nauka koji tako|er imaju znatan uticaj na stvaranje. umjetnosti i drugih oblasti stvaralaštva bez obzira na vrstu. Potom pravni obi~aji (npr. 317 . zbornici i sli~no) gdje je taj broj autorskih primjeraka manji.muzi~ka djela. Autor mo`e objaviti djelo i bez ispunjavanja formalnih uslova i djelo u`iva zakonsku zaštitu (statutary protection) za period od 5 godina.filmska djela i djela stvorena na na~in sli~an filmskim djelima. Izuzetak bi bila kolektivna djela (npr. . nauke. izmjenu i primjenu odgovaraju}ih pravnih propisa u ovoj oblasti. 880 U izdava~koj praksi je obi~aj da autoru pripada odre|eni broj besplatnih primjeraka i taj broj se kre}e u rasponu od 5 do 15 primjeraka. po narud`bi i kolektivno autorsko djelo (~lanovi 24-28 Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima u BiH (u daljem tekstu: ZAP). depozit i registracija djela. pravo autora na odre|eni broj besplatnih autorskih primjeraka ili ~asopisa u kom je objavljen autorski prilog i sl. ~lanci i ostali natpisi i kompjuterski programi). matemati~ke operacije. na~ela. i to su zakonski i podzakonski pravni akti koji definišu pojedine pravne institute ove nau~ne discipline. . .880 Kao posebno interesantna oblast javljaju se autorska djela stvorena u radnom odnosu. enciklopedije. postupci. Radi se o odnosima koji moraju biti regulisani autorskim i izdava~kim ugovorom. arhitekture i grafike. koja se odnose na geografiju. arhitekturu ili drugu nau~nu ili umjetni~ku oblast. vajarstva. skice i plasti~na djela.planovi. na~in i oblik izra`avanja (~lan 6 stav 1 ZAP-a).

fotografske zbirke i sl. god. što zna~i i pravo da bude priznat i ozna~en kao tvorac djela“.stru~ni izvještaj.Autorskim djelom se smatraju i zbirke autorskih djela.882 . knjiga 7. koje.Autor djela je fizi~ko lice koje je stvorilo djelo i ~ije je ime i prezime ili pseudonim ozna~en na djelu dok se suprotno ne doka`e (~lanovi 12 i 13 ZAP-a). str. Bilten sudske prakse br. str. 9. referat. prilago|avanja. 631/61 od 05.Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu je ono djelo koje je stvorio posloprimac u izvršavanju svojih obaveza ili po uputstvima poslodavca (~lan 24 ZAP-a). 823/66 od 14. „Radnik – autor djela stvorenog u radnom odnosu. predstavljaju samostalne individualne duhovne tvorevine. sudskih odluka.881 .1966. 318 .04. muzi~ke obrade i druge prerade izvornih autorskih djela koja predstavljaju samostalnu individualnu tvorevinu. antologije. zbornici. onda organ. god. privredna i društvena organizacija u ~ijoj slu`bi je autorsko djelo stvoreno. predstavljaju samostalne individualne duhovne tvorevine. bez tra`enja posebne dozvole od autora i bez pla}anja naknade za korištenje.06.1985. 53. kao i baze podataka bilo da su ~itke mašinski ili u drugoj formi.07. 29/86. i ne mo`e se smatrati originalnom tvorevinom. pa po pravilu ne predstavlja duhovnu tvorevinu koja bi se mogla smatrati autorskim djelom. 882 „Da bi se radilo o koautorstvu potrebno bi bilo da postoji zajedni~ko intelektualno stvaranje koje je potaknuto zajedni~kom inspiracijom.1969. 13-14/81. s obzirom na izbor ili raspored i na~in izlaganja gra|e. muzi~ke zbirke.Kaoautori su tvorci autorskog djela kao nedjeljive cjeline koje je stvoreno saradnjom dva ili više fizi~kih lica i gdje svim koautorima pripada nedjeljivo autorsko pravo (~lan 15 ZAP-a). dok autor djela zadr`ava na tom djelu ostala autorska prava ukoliko ta prava Zakonom nisu ograni~ena“. Odluka Vrhovnog suda Srbije Rev-1678/81. kao što su: enciklopedije. Presuda Okru`nog suda u Beogradu P-4461/79. pa prema tome to nije autorsko djelo i pored toga što je za isti rad potrebna odre|ena stru~nost“. Obrasci mogu predstavljati autorsko djelo samo ako se pomo}u njih. ve} tehni~ki posao. . ili zbirke druge sli~ne gra|e. zadr`ava autorska moralna prava na tom djelu. Odluka Vrhovnog privrednog suda Sl. zahvaljuju}i stvarala~koj aktivnosti sastavlja~a. Bilten sudske prakse br. 190. 14/65. dokumenata. „Koautorima objavljene drame pripada nedjeljivo autorsko pravo. s obzirom na izbor ili raspored gra|e. pa je tu`ena izdava~ka organizacija u obavezi da svakom od njih isplati polovinu od odre|enog iznosa po autorskom tabku“. . 115. Prijevodi. Zbirka odluka Vrhovnih sudova 1963. Autorskim djelom smatraju se i zbirke narodnih knji`evnih i umjetni~kih tvorevina. na originalan na~in rješavaju odre|eni problemi“. ukoliko predstavlja uobi~ajen na~in sre|ivanja odre|enog zakonskog materijala.883 881 „Zbirka propisa. 883 „Kada je autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu. slu`beni akt ili sli~an rad nastao u vršenju radnih obaveza u privrednoj ili drugoj djelatnosti.. Odluka Vrhovnog suda Jugoslavije Rev-2825/64 od 30. zašti}eni su kao i autorsko djelo. te da je spomenuto djelo iz oblasti arhitekture rezultat zajedni~ke zamisli koja bi dovela do njihove tijesne saradnje u kojoj bi svaki od njih dao svoj doprinos“.12.. koje same po sebi ne predstavljaju zašti}ena autorska djela ako te zbirke. nije stvarala~ki rad. koji se štampa kao jedna cjelina u cilju olakšavanja upotrebe istog. str. „Sastavljanje obrazaca je stru~no tehni~ki posao. Pregled sudske prakse br. str. god. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-17/84 od 11. ima isklju~ivo pravo da to djelo iskorištava u okviru svojih zadataka.1961. god. Odluka Vrhovnog privrednog suda Sl.

tu`ilac nema pravo na isplatu naknade na ime autorskog honorara jer poslodavac u ~ijoj je slu`bi autorsko djelo stvoreno od strane tu`ioca u radnom odnosu. 75. 319 . „Kada je tu`ilac. 1976. . . a ne o du`nosti izdava~a da o tome vodi ra~una na što ukazuje izravno i tekst norme da je autor du`an prethodno naknaditi štetu korisniku. str. . uklju~uju}i njihov uvoz. 884 „Autor mo`e u svako doba povu}i iz prometa odnosno otkupiti primjerke svog objavljenog djela (pravo pokajanja). Odluka Privrednog suda Hrvatske P`-2460/87 od 12. god. Bilten sudske prakse br. kao lice u radnom odnosu sa tu`enikom. zbornici. str. saka}enju ili drugom mijenjanju djela.odlu~iti kada }e i u kojoj formi njegovo djelo biti prvi put objavljeno. ~lan 29 ZAP-a. pod pseudonimom ili na njegovo ime ili anonimno.884 .javno predstavljanje.biti priznat i ozna~en kao stvaralac djela pod svojim imenom. 40/89.Autor zbirke autorskih djela je fizi~ko lice koje je tu zbirku sa~inilo (~lan 14 ZAP-a).Autorsko djelo po narud`bi je ono djelo koje se stvoreno na osnovu ugovora o djelu i gdje sva autorska prava pripadaju autoru ako ugovorom druga~ije nije odre|eno (~lan 27 ZAP-a).1982. .Moralna prava autora su neotu|iva i neprenosiva ovlaštenja da mo`e: . . stav 1 ZAP-a) kao: .Autorska prava su imovinsko pravna ovlaštenja autora (imovinska prava) i li~no-pravna ovlaštenja (moralna prava). god. Proizilazi iz dikcije norme da je rije~ o pravu pokajanja – droit de repentir autora.prevo|enje. Bilten Okru`nog suda u Beogradu br. Beograd. Odluka Vrhovnog suda Jugoslavije Rev-814/62 od 22. Odluka Vrhovnog suda Srbije G`-1695/81. 149.1988.Kolektivno autorsko djelo je djelo stvoreno na podsticaj i u organizaciji fizi~kog ili pravnog lica.javno izvo|enje. ne sti~e nikakva autorska ovlaštenja na tim radovima“.stavljanje u promet originala ili umno`enih primjeraka. . kao enciklopedije. Pregled sudske prakse br. Savremena administracija. . „Radnik koji u izvršenju svojih obaveza izradi stru~ni izvještaj. . ..01. referat ili stru~ni rad. 11-12/81.. . ra~unarski programi.prilago|avanje ili iskorištavanje u bilo kom drugom obliku. 15-16/82. emitovanje. saopštavanje javnosti. . odnosno vlasniku djela”. Citat prema: Jezdimir Mitrovi}: “Autorsko pravo i pravo industrijske svojine kroz sudsku praksu”. . 25.suprotstaviti se svakom deformisanju.davanje odobrenja za objavljivanje. ima isklju~ivo pravo da to djelo iskorištava“. god. . 43. baze podataka (~lan 28 ZAP-a). izradio uputni eleborat i kada je tu`eni za rad u saglasnosti sa tu`iocem primio izradu tog elaborata za ra~un naru~ioca.Imovinska prava autora su isklju~ivo ovlaštenje autora na ekonomsko i drugo iskorištavanje (upotrebu) djela (~lan 30.suprotstaviti se svakoj upotrebi djela koja bi vrije|ala njegovu ~ast ili ugled (~lan 31 ZAP-a). u ~ijem stvaranju je u~estvovao ve}i broj lica i koje se koristi pod imenom naru~ioca.povla~enje iz prometa i uskra}ivanje daljeg korištenja djela ako za to postoje ozbiljni moralni razlozi (~lanovi 33 i 34 ZAP-a). str. str.08.

Tako Vrhovni sud SAD (Odluka od 20. odnosno umno`avanjem (npr. stav 1.) u sporu „Horper & Raw v. odnosno umno`avanjem (~lan 64.585/92 od 13.) . Obavezno se zaklju~uje u pismenoj formi u pro885 U autorskom pravu SAD ovo pitanje je ure|eno na specifi~an na~in. stav 1. 53. Rješenje Vrhovnog suda Srbije G`. koji je našao mjesto i u Zakonu o autorskom pravu SAD (~lan 107) nije uvijek potvr|en i u sudskoj praksi.).. stav 1 ZAR-u. 886 „Postoji povreda autorskog moralnog prava iz Zakona o autorskom pravu i u slu~ajevima kada se tu|e autorsko djelo koristi sa manje od 1/4 djela. dr`avno tijelo.doslovno navo|enje odlomaka – citata (vidi ta~ku 13.).Izdava~ka djelatnost je osnovna ili sporedna djelatnost registrovana prema va`e}im propisima kod nadle`nog suda. .Citiranje autorskog djela je doslovno navo|enje odlomaka iz djela koje je na zakonit na~in postalo pristupa~no javnosti uz uslov da bude u skladu sa dobrim obi~ajima i u mjeri opravdanoj svrhom koja se ima posti}i. . Fer korištenje autorskog djela nije povreda autorskog prava ali se za tu ocjenu. stav 1 ZAP-a). Citat prema Dimitrije Mili}: „Komentar zakona o autorskom pravu i srodnim pravima sa sudskom praksom”. str.davanje kra}ih izvještaja o predavanjima u dnevnoj i povremenoj štampi i putem radio difuzije.10.Izdava~ki ugovor je vrsta autorskog ugovora zaklju~enog u pismenoj formi kojim autor prenosi na izdava~a pravo objavljivanja autorskog djela štampanjem. .objavljivanje izvještaja o objavljenim nau~nim djelima u kojima se sadr`aj tih djela reprodukuje na originalan i skra}en na~in (~lan 51. te da se prilikom citiranja nazna~i izvor i ime autora ako se njegovo ime nalazi u izvoru (~lan 51. god. u obzir uzimaju slijede}i kriteriji: svrha i priroda korištenja autorskog djela. u svakom konkretnom slu~aju. Nomos. Ovakav fleksibilan stav. god. ta~ka a) ZAP-a). veli~ina i zna~aj korištenja dijelova autorskog djela i posljedice korištenja na tr`ištu.1992. Radi se o doktrini fer korištenja djela (fair use doctrine). . a koja je upravljena na objavljivanje autorskog djela štampanjem. udru`enje. govori namijenjeni javnosti. 1998. Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu . 320 .Korištenje autorskog djela bez dozvole autora na teritoriji BiH je mogu}e u slijede}im slu~ajevima: .885 . . ta~ka 3 ZAP-a). te objavljivanje na javnim sastancima i slu`benim sve~anostima (~lan.1985. fondacija. zadu`bina i sl.Izdava~ je pravno lice kome je izdavanje autorskih djela djelatnost ili pravno lice koje je ovlašteno na izdavanje autorskog djela (npr. Njema~ka doktrina poznaje teoriju „nadzakonskog stanja nu`de“ po kojoj je u odre|enim slu~ajevima mogu}e pozivanje na javni interes u vezi sa slobodom informisanja ili nau~nog istra`ivanja da bi se isklju~ila protivpravnost korištenja predmeta zaštite.organizaciona jedinica Izdava~ka djelatnost). stav 2 ZAR-a).05. (~lan 53. Nation Enterprises“ nije prihvatio doktrinu o fer korištenju djela u tom smislu da se dozvoli neovlašteno korištenje memoara Predsjednika Geralda Forda.objavljivanje putem štampe i radio-televizije radi obavještavanja o teku}im doga|ajima. ali se ne ozna~e ime i prezime autora izvornog djela i porijeklo pozajmice“.886 . ta~ka g) ZAP-a). stav 1.Autorski ugovor je ugovor kojim autor svoja prava na iskorištavanje djela prenosi na drugo lice. Beograd.reprodukovanje nau~nog djela ili takvog djela manjeg obima u ~itankama i ud`benicima u svrhe nastave i nau~nog rada (~lan 29. 82. .

I ovo pitanje se u Federaciji BiH rješava odgovaraju}im Zakonom o redovnim sudovima na nivou Kantona. god.str. Nadle`nost suda u Federaciji BiH odre|ena je Zakonom o parni~nom postupku („Sl. Odluka Vrhovnog suda Srbije G` 167/88. u sporu se nalaze pravno lice kao nosilac autorskih prava za autorska djela stvorena u radnom odnosu naspram drugog pravnog lica koje ima svojstvo izdava~a) nadle`nost suda }e ovisiti i od vrijednosti predmeta spora. „Istovremeno štampanje monografije na srpskom i engleskom jeziku bez promjene. Gra|ansko-pravna zaštita autorskih prava predstavlja najobuhvatniju zaštitu autorskih prava a do koje dolazi zbog povrede imovinskih ili moralnih prava autora. 321 .pravna/gra|ansko . godine pod naslovom „Pet svjedoka” a autorski honorar nije pla}en tu`itelju. 83.887 5. br. br. Bitni elementi su mu: ugovorne strane. citat prema Jezdimir Mitrovi}. u Njema~koj jednim izdanjem se smatra tira` od 1. na~in korištenja autorskog djela i naknada. Dešava se da se ovo pitanje rješava u praksi.pravna za{tita autorskih prava 15. ovo pitanje nadle`nosti redovnih sudova rješava se Zakonom o parni~nom postupku („Sl. ako se djelo koristi uz naknadu. knji`evnici iz Londona na ime autorskog honorara po osnovu pismeno zaklju~enog ugovora po kom je tu`eni na osnovu ovlaštenja tu`itelja objavio na srpskohrvatskom jeziku djela pod imenom „Five Litle Pigs” u jednom izdanju uz pla}anje ugovorenog autorskog honorara. Odluka Okru`nog suda u Beogradu P 873/61 od 11. niti broj izdanja kao bitan elemenat ugovora. Tako. Primjera radi u skandinavskim zemljama predvi|ena je maksimalna visina tira`a za knji`evna djela – 2. Republici Srpskoj. „Jednovremeno umno`avanje i stavljanje u promet jednog broja primjeraka na }irilici i jednog broja primjeraka na latinici predstavlja dva izdanja”. Povreda autorskog prava mo`e nastati zbog povrede zakona ili autorskog. predstavlja dva izdanja pa autor ima pravo na autorsku naknadu za svako izdanje posebno”. „Tu`eni Kosmos” iz Beograda obavezan je da isplati tu`itelju Agati Kristi. Odluka Vrhovnog privrednog suda Gs 2/56 od 26.cit. Kako je djelo objavljeno tokom 1959. Zbirka sudskih odluka knjiga I str.tivnom ne proizvodi pravno dejstvo. Autorsko. Tako ako broj izdanja nije odre|en ugovorom.000 primjeraka. 164. (~lanovi 57-63. novine F BiH“. Sud donosi odluku i obavezuje tu`enog da tu`itelju isplati sa kamatom i troškovima spora tra`eni autorski honorar.1961.. onda se smatra da se mislilo samo na jedno izdanje djela. op.000 primjeraka. ili npr. 373. cit.05. U prvom stepenu u Federaciji nadle`ni su opštinski ili kantonalni sudovi. Naravno da ovo pitanje ovisi i od vrste i namjene djela. s obzirom na druga~iji sitem teritorijalnog ustrojstva. U pogle887 Zakonodavac nije propisao tira`. god. str. 32/94). op. naziv autorskog djela. glasnik RS”. 42/98) i s obzirom na kantonalno ustrojstvo Zakonom o redovnim sudovima nekog od Kantona. U drugom entitetu. U pogledu broja izdanja ilustrativani su i primjeri iz sudske prakse. U slu~aju da autorski spor ima karakter privrednog spora (npr.04. Postupak za zaštitu autorskog prava pokre}e se tu`bom kod nadle`nog suda. Citat prema Dimitrije Mili}. ako su u pitanju nastavni ud`enici za osnovne i srednje škole „uobi~ajeni” tira` }e biti znatno ve}i. odnosno izdava~kog ugovora. kao podvrste autorskog ugovora. ZAP-a). a ako nije odre|ena visina tira`a onda je to 500 primjeraka.1956.

nadle`nost sudova i postupak pokretanja zaštite. a ZOO propis kojim se utvr|uje vrsta štete. bit }e izlo`en posebno za svaki oblik autorsko-pravne zaštite. tako. primjerke izvo|enja ili drugih predmeta zašti}enih ovim zakonom. Sud na zahtjev tu`ioca. stav 2 ZAP). ZAP-om su jedinstveno nomirane povrede autorskih. predvidio da lice ~ije je autorsko pravo povrije|eno mo`e zahtijevati zaštitu tog prava zahtjevima predvi|enim ZAP-om i naknadu štete predvi|enu zakonom koji reguliše obligacione odnose. 322 . kao i budu}e povrede prava. Posebno su odre|ene privremene mjere koje sud mo`e izre}i u slu~ajevima kada ovlašteno lice u~ini vjerovatnim da je neko njegovo isklju~ivo pravo povrije|eno. imovinskih i moralnih prava (Glava XIV ~lan 112 ZAP-a). Ova mogu}nost izricanja privremene mjere postoji i kada se povreda isklju~ivog prava u~ini vjerovatnom (~lan 113 ZAP-a). pored procesnih propisa. Zakonodavac je. mo`e zbog povrede njegovih moralnih prava dosuditi i pravednu nov~anu naknadu u smislu odredbi ZOO o nov~anoj naknadi nematerijalne štete. tu`ilac mo`e zahtijevati pla}anje ugovorenog ili za tu vrstu korištenja uobi~ajenog honorara ili naknade za tu vrstu korištenja uve}anu do 200% bez obzira da li mu je zbog u~injene povrede nastala imovinska šteta ili nije (~lan 113. Izvori prava za gra|ansko-pravnu zaštitu autorskih prava. U odnosu na pravilo da se vrsta štete utvr|uje putem ZOO postoji izuzetak u ~lanu 114 ZAP-a koji normira da sud autoru. stav 1 ZAP-a). Prilikom odlu~ivanja o pla}anju i visini nadoknade štete sud }e u obzir uzeti naro~ito stepen krivice. Izuzeci su predvi|eni ZAP-om pa tako u slu~aju povrede autorskog imovinskog ili drugog prava koja je izvršena namjerno ili iz nepa`nje. s tim što postoje odre|ene specifi~nosti kod zaštite autorskih moralnih prava (~lan 113) i kod postupanja prekršioca iz namjere ili krajnje nepa`nje (~lan 113 ZAP-a). su materijalni propisi i to: ZAP i Zakon o obligacionim odnosima (dalje: ZOO). kao ovlaštenog lica za tra`enje autorsko-pravne zaštite.da tu`eni ukloni stanje nastalo izvršenom povredom i uspostavi stanje koje je bilo prije nego što je povreda izvršena. kao i preventivnu svrhu civilne kazne (~lan 113.du ostalih na~ina zaštite. Zna~i ZAP predstavlja propis kojim su utvr|ene mjere koje nadle`ni sud mo`e preduzeti u pogledu zaštite autorskih prava. izvrši povreda. . visinu ugovorenog ili uobi~ajenog honorara.da se tu`enom zabrane radnje kojima se priprema povreda. 16. dok obim naknade predstavlja fakti~ko pitanje i visinu štete utvr|uje nadle`ni sud u ovisnosti od okolnosti slu~aja. pored naknade imovinske štete. mo`e presudom narediti slijede}e: . .da uništi ili preina~i protupravno proizvedene primjerke i ambala`u djela.

da se objavi presuda na trošak tu`enog u javnim glasilima na na~in i u obimu koji odredi sud. 889 „Prema Zakonu o autorskom pravu sud mo`e na zahtjev lica koje u~ini vjerovatnim da je njegovo autorsko pravo povrije|eno. str. 235. plo~e. Odluka Vrhovnog suda Srbije. str.09. .cit. 44/90 str. negativi. pošto se jedino na takav na~in mo`e u potpunosti zaštititi autorsko pravo tu`ioca“. 174. i presuda se ima objaviti u dnevnim listovima koji izlaze u mjestima gdje se nalaze sjedišta tu`enika. kalupi ili druga sredstva kojima je po~injena povreda. koriste se i pravila izvršnog postupka.09. a koje se nalaze u vlasništvu prekršioca. plo~e. G`-449/91 od 15.da se privremeno oduzmu ili isklju~e iz prometa predmeti. ili bez ikakvog ugovora. br.888 Izuzetak predstavlja mogu}nost tu`ioca da. negativi. Citat prema: Dimitrije Mili}. G`-67/95 od 19. a kao suspidijaran propis u njihovom izricanju. „Osnovano je objavljivanje sudske odluke zbog povreda nanijetih tu`iocu kao prire|iva~u i isplata moralne štete. god. Presuda Vrhovnog suda Srbije. a pri tome je dao razlog koje ovaj sud prihvata“.05. te da zahtijeva da mu tu`eni ili vlasnik ustupi primjerke djela ili sprave uz naknadu troškova proizvodnje. koji mogu biti postavljeni bilo pojedina~no bilo kumulativno. op. op. 16/92). kalupi ili druga sredstva kojima je po~injena povreda. odnosno primjenjuju se odredbe Zakona o izvršnom postupku („Sl.. 226. Pregled sudske prakse br. god. 323 . Sud mo`e izre}i slijede}e privremene mjere: .god. Pored pobrojanih zahtjeva prema sudu.1991.1985. pored ZAP-a. autor ima pravo zahtijevati da sud takvom neovlaštenom korisniku djela zabrani svaku dalju neovlaštenu upotrebu autorskog djela i da se takva sudska odluka javno objavi na tu`enikov trošak“. Odluka Privrednog suda Hrvatske P`-632/85 od 05. Postupak izricanja privremenih mjera je hitan.889 U slu~aju da se izreknu ove mjere }e va`iti do pravosna`nog okon~anja sudskog spora – parnice. tu`ilac mo`e tra`iti i izricanje spomenutih privremenih mjera. list R BiH”.da se unište ili preina~e matrice.1995. Prvostepeni sud je postupio po ovoj odredbi kada je osporenim rješenjem zabranio tu`enom dalju distribuciju XVI-og izdanja Zbirke propisa.cit. umjesto zahtjeva za uništavanjem ili preina~avanjem protiv-pravno proizvedenih primjeraka i ambala`e djela zahtijeva i da se unište ili preina~e matrice. odnosno sredstva kojima se povre|uje autorsko ili srodno pravo ili koja slu`e za povredu prava ili koja su nastala kao posljedica povrede autorskog 888 „Ako neko koristi autorsko djelo izvan ili iznad okvira iz autorskog ugovora sklopljenog u autorskom djelu.da se unište ili preina~e sprave koje su isklju~ivo ili prete`no namijenjene za provo|enje prava zašti}enog zakonom. . Citat prema: Dimitrije Mili}. privremenom mjerom isklju~iti iz prometa predmetne povrede ili zabraniti nastavljanje zapo~ete radnje povrede.

odustanku ili raskidu zaklju~enog predugovora.890 U slu~aju da postoji opasnost da bi kasnije izvo|enje dokaza o povredi autorskog prava moglo biti ote`ano ili onemogu}eno ili ako postoji opasnost nastupanju teško nadoknadive štete ili ako postoji opasnost da izre~ene privremene mjere ne}e biti djelotvorne. kao i vo|enjem pregovora bez namjere da se zaklju~i ugovor ili kada se od vo|enja pregovora odustane bez osnovanog razloga (~lan 30 ZOO). kao i sve ustanove koje imaju fotokopir aparate du`ne da pla}aju odre|enu nadoknadu za svaku na~injenu kopiju. radi se o predugovornoj odgovornosti koja je u pogledu vrste štete izjedna~ena sa ugovornom odgovornoš}u. 324 . . Citat prema: Dimitrije Mili}. Ova naknada se od strane autora mo`e ostvariti samo preko organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnog prava. Presuda Vrhovnog suda Srbije G`-333/81 od 25. 17. presu|uje se po opštim pravilima obligacionog prava.da se zabrani nastavljanje zapo~etih radova kojima bi se mogla nanijeti povreda autorskom ili srodnom pravu ili da se zabrani nastavljanje radnji kojima se povre|uje autorsko ili srodno pravo. Posebno bi moglo biti govora u vezi sa predugovornom odgovornoš}u (~lan 45 ZOO). gdje povredu mo`e da u~ini samo ugovorna strana. bez osnovanog razloga ili njihovog vo|enja bez namjere da se zaklju~i ugovor. odnosno sredstva koja mogu slu`iti kao dokazi o u~injenoj povredi autorskog ili srodnog prava. Odgovornost štetnika zbog nezaklju~ivanja glavnog ugovora. sud mo`e da odredi takve mjere i bez obavještavanja tu`enog. uvoznika i prodavca kao solidarnih du`nika i naknadu od pravnog ili fizi~kog lica koje uz naplatu pru`a usluge fotokopiranja. Povredu autorskog prava mo`e u~initi bilo koje lice s obzirom da su autorska prava aspolutna i djeluju prema svima. Kod odustanka od pregovora.891 890 „Vrlo akutelan je problem neovlaštenog umno`avanja fotokopiranjem autorskih djela. str. bilo fizi~ka. a kada postoji zaklju~en predugovor. Izuzetak od ovog pravila predstavlja povreda izdava~kog ili nekog drugog oblika autorskog ugovora. U pogledu legitimacije za pokretanje i vo|enje parnice zbog povrede autorskih prava pasivno legitimisana je svaka osoba. U prvom slu~aju. ili odustanka od pregovora na jedan od opisanih na~ina. Interesantno rješenje sadr`i Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima SRJ (~lan 35) koji ustanovljava obavezu naknade na osnovu prodatog ure|aja za fotokopiranje od strane proizvo|a~a.ili srodnog prava ili predmeti.cit. U uporednom pravu ovo se naziva reprografsko umno`avanje. op. Radi se o povredi ugovorne discipline koja se prosu|uje po odredbama ZAP-a i ZOO i radi se o ugovornoj odgovornosti a u pogledu nadoknade štete u obzir se uzima pozitivni ugovorni interes – nadoknada obi~ne štete i izgubljene dobiti. bilo pravna.06. 891 „Imaju}i u vidu ~injeni~no stanje Okru`ni sud je pravilno zaklju~io da se tu`ilac po datoj ponudi ponašao u dobroj vjeri i da je preduzeo sve potrebne mjere da do|e do zaklju~enja ugovora i izdavanja njegovog djela. Nadokna|uje se i obi~na šteta i izgubljena dobit – pozitivni ugovorni interes. god. dok su vlasnici kopirnica.1981. koja je prouzrokovala povredu. nadokna|uje se samo obi~na šteta–negativni ugovorni interes. te da je tu`enik du`an da shodno pravilima gra|anskog prava o predugovornoj odgovornosti tu`iocu naknaditi štetu“. 127. Tako i u Njema~koj prodaja svakog fotokopir aparata podlije`e obavezi pla}anja autorske naknade. ali da do toga nije došlo krivicom tu`enika.

zbornici. ra~una se rok zaštite ako je nosilac autorskog prava pravno lice ali samo za ra~unarske programe i baze podataka koji su stvoreni u radnom odnosu (~lan 26 ZAP-a) i na osnovu ugovora o djelu (~lan 27. s obzirom da je pravo iskorištavanja autorskog djela na njega preneseno ex lege (~lan 27 ZAP-a). Rokovi u kojim se mo`e podi}i tu`ba. zna~i od dana objavljivanja autorskog djela. Ovaj rok se ra~una od 1-og januara naredne godine od godine u kojoj je umro autor. u pogledu ra~unanja rokova. kod kojih rok od 70 godina po~inje te}i od dana objavljivanja autorskog djela. ili da ovlaste jednog od koautora ili tre}e lice da istupa pred sudom u njihovo ime i za njihov ra~un na osnovu posebne pismene punomo}i. ZAP-om je propisano da autorska prava traju za `ivota autora i 70 godina nakon njegove smrti (~lan 84. Istekom zakonskog roka trajanja autorsko-pravne zaštite za pla}anje 325 . stav 2 ZAP-a). odnosno tu`beni zahtjev za zaštitu autorskih prava. odnosi se na anonimna autorska djela i djela objavljena pod pseudonimom. Kod autorskih djela stvorenih po narud`bi. stav 2 ZAP-a). mjere i intelektualnu svojinu BiH (~lanovi 87-90 ZAP-a). stav 1 ZAP-a). odnosno po osnovu ugovora o djelu sva imovinska ovlaštenja pripadaju autoru (~lan 27. Ako se radi o koautorskom djelu svi koautori su aktivno legitimisani i mogu svi zajedno da vode spor. ako ugovorom nije odre|eno nešto drugo (~lan 27. Radi se o posebnoj vrsti specijalizovanih organizacija koji za djelatnost imaju ostvarivanje autorskih prava. Radi se o kolektivnom autorskom djelu kao što su enciklopedije. Ra~unarski programi i baze podataka stvoreni u radnom odnosu daju poslodavcu pravo na ostvarivanje imovinskih prava bez vremenskog ograni~enja (~lan 26 ZAP-a). Ovo pravo poslodavca je vremenski ograni~eno i ono isti~e protekom vremenskog perioda od 5 godina od dana završetka ove vrste autorskog djela (~lan 25. Specifi~nost i izuzetak se susre}e kod ra~unarskih programa i baza podataka kao posebne vrste autorskih djela.U pogledu pokretanja parnice kao aktivno legitimisano lice javlja se autor djela li~no ili njegov zastupnik. stav 2 ZAP-a). Ovaj izuzetak se odnosi i na djela stvorena na podsticaj i u organizaciji fizi~kog ili pravnog lica. stav 1 ZAP-a). su razli~iti u ovisnosti da li se radi o zaštiti imovinskih ili moralnih autorskih prava. pri ~emu imaju svojstvo odgovaraju}ih suparni~ara. Na prethodni na~in. a uz odobrenje Instituta za standarde. stav 1 ZAP-a) s tim što i ovdje postoji izuzetak u odnosu na ra~unarske programe gdje autorska imovinska prava pripadaju naru~iocu djela. ra~unarski programi i baze podataka (~lan 28. U slu~aju da se radi o koautorskom djelu rok od 70 godina se ra~una od smrti koautora koji je umro posljednji. Izuzetak. Ako se radi o autorskom djelu koje je stvoreno u radnom odnosu kao aktivno legitimisan za vo|enje parnice javlja se poslodavac. u ~ijem stvaranju je u~estvovao ve}i broj lica i koje se koristi pod imenom naru~ioca. Posebna punomo} je potrebna i ako se zaštita autorskih prava ostvaruje putem specijalizovanih organizacija autora za zaštitu autorskih prava.

Poseban rok je desetogodišnji rok za potra`ivanja koja su utvr|ena pravosna`nom sudskom odlukom ili odlukom drugog dr`avnog organa. ZAP-a). Na~elni stav 17-te zajedni~ke sjednice Saveznog suda. 326 . Radi se o roku od 5 godina kao opštem roku zastarjelosti (~lan 371 ZOO). Tu`ba za zaštitu ovih prava mo`e se podi}i i poslije isteka roka od 70 godina.) primjenjuju se klasi~na pravila obligacionog prava. prekid. bez obzira da li se naknada zahtijeva za ve} nastalu štetu ili za štetu za koju je po redovnom toku stvari izvjesno da }e sukcesivno nastojati u budu}nosti”. str. 18. 7-8. Posebno bi se moglo govoriti o vreme892 „Zastarjelost zahtjeva za naknadu štete ravna se prema propisu ~lanovi 376 i 377 ZOO. list SR BiH”. Istekom roka od 70 godina post mortem auctoris imovinsko-pravni zahtjevi bi se mogli postavljati jedino u slu~aju da su u skladu sa odredbama ~lana 85. Ovi se rokovi primjenjuju kod ostvarivanja zaštite imovinskih autorskih prava s obzirom da se radi o obligacionim-relativnim pravima koja zastarjevaju. odnosno od dana kada je povjerilac imao pravo da zahtijeva ispunjenje obaveze. U pogledu samog roka za zaštitu imovinskih prava. odnosno nasljednici poslije smrti. zaštita se mo`e tra`iti u rokovima koji su odre|eni ZOO (~lanovi 360-393 Odjeljak 4 Zastarjelost). pravne posljedice proteka roka zastare itd. posebnom roku od 3 godine za potra`ivanja naknade štete (~lan 376 ZOO). 9-10/81. autorska imovinska prava se prenose na nasljednike. republi~kih i pokrajinskih vrhovnih sudova i Vrhovnog vojnog suda. u okviru generalnog roka od 70 godina post mortem auctoris. posebnom roku od 3 godine izme|u pravnih lica po osnovu ugovora o prometu roba i usluga (~lan 374 ZOO).nadoknade od strane izdava~a mo`e se posebnim zakonom uvesti poseban doprinos (~lan 85 ZAP-a). odnosno odredbe ZOO. U hipoteti~koj situaciji ovaj bi se posebni rok zastare imao primijeniti kada se kao nosilac autorskih imovinskih prava javlja pravno lice (npr. ali je iz stilizacije odredbi Zakona vidljivo da se kao predmet javljaju i ugovori o pru`anju usluga. br. te organizacija autora kojoj je umrli autor pripadao ili kojoj bi pripadao s obzirom na vrstu autorskog djela (~lan 83. a u skladu sa odredbama Zakona o naslje|ivanju („Sl. Što se ti~e zaštite autorskih moralnih prava radi se o apsolutnim pravima koja djeluju prema svima tako da ista ne zastarjevaju. ZAP-a uvede posebna nadoknada –„doprinos” za imovinsko iskorištavanje autorskih prava. 7/80). javljaju se autor za `ivota. Svi ovi rokovi se ra~unaju od dana nastupanja štetnog doga|aja. autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu ili ra~unarski programi i baze podataka) a njihovo iskorištavanje se prenosi posebnim ugovorom na izdava~a.892 U pogledu ostalih pravila vezanih za institut zastare (npr. Ovaj rok je specifi~an. kod ovog vida autorsko-pravne zaštite. Kao aktivno legitimisani. ili poravnanjem pred sudom ili drugim nadle`nim organom (~lan 379 ZOO). zastoj. Bilten sudske prakse br. Što se ti~e situacije poslije smrti autora.

str. kao njegov tvorac ima na njemu apsolutno i isklju~ivo pravo svojine. op.na utvr|ivanje odre|enih autorskih prava ili .na naturalnu restituciju. . Zna~i da su apsolutna i da djeluju erga omnes – prema svima.kondemnatorna tu`ba upravljena: . 19. 327 .nskom trajanju zaštite autorskih moralnih prava kada se i po isteku roka od 70 godina pojavi imovinski zahtjev za naknadu nematerijalne štete zbog povrede autorskih moralnih prava. 94. str. „Poslije smrti autora. Howell H.na raskid ili izmjenu ve} zaklju~enog ugovora zbog postojanja okolnosti 893 „Za svako iskorištavanje autorskog djela od strane drugog lica. . Pravo na naknadu štete nastale povredom autorskih moralnih prava prelazi na nasljednike i kad u momentu smrti autora nije utvr|eno pravosna`nom odlukom ili pismenim sporazumom”. . u pravilu. 80. 138. onda izvršilac autorskog testamenta. odnosno prenosu iskorištavanja autorskog djela.na zaklju~enje glavnog ugovora po predugovoru.cit. G`-16/86. zahtjev za obnovu copyright-a za novi rok od 28 godina mo`e podnijeti bra~ni drug ili djeca autora. The copyright law. op. str.na utvr|ivanje povrede autorskog prava.cit. „Moralna prava autora. god. Autorska prava se. a ako oni nisu u `ivotu. „Izdava~ autorskog djela du`an je da nasljednicima autora naknadi štetu u visini autorskog honorara. Presuda Vrhovnog suda Makedonije.893 Još u vrijeme liberalnog kapitalizma nastala je teorija svojine. Tri su osnovna modela gra|ansko-pravnih tu`bi: . . Prema ovoj teoriji i autor djela.. Citat prema: Jezdimir Mitrovi}. god.cit. a koje je predstavljala reakciju na dotadašnje privilegije izdava~a.na naknadu materijalne i nematerijalne štete i .na utvr|ivanje odre|enog lica kao autora autorskog djela. pripada naknada”. . odnosno njegovog nasljednika vezana su za li~nost pa ne mogu pre}i na drugog ugovorom o iskorištavanju. a u skladu sa zahtjevima i obavezama preuzetim po osnovu me|unarodnih konvencija. Vašington 1948. odnosno njegovim nasljednicima. a ako testament ne postoji onda najbli`i srodnici”. Rev. Citat prema: Dimitrije Mili}. 87/94 od 01.09. Citat prema: Jezdimir Mitrovi}. Ovo iz razloga što je obim i predmet zaštite autorskih prava postavljen dosta ekstenzivno.1994.cit. U ostvarivanju gra|ansko-pravne zaštite autorskih prava mogu se koristiti svi oblici tu`benih zahtjeva koje poznaje procesno pravo.na zabranu daljnje povrede autorskih prava. dok ovo pravo traje. op. str. 323. Polazište za ovu teoriju je u~enje D`ona Loka o svojini kao posljedici rada. str. ukoliko je djelo izdao bez ugovora sa njima”. op. 97. ve`u za li~nost autora i smatraju se neodvojivim od njegove li~nosti.konstitutivna tu`ba radi ostvarivanja prava autora: . Odluka Vrhovnog suda Srbije G`-635/84. Citat prema: Vesna Besarevi}. Odluka Vrhovnog suda Srbije.deklaratorna tu`ba upravljena: . autoru.

ZOO). da štetnik isplati manju naknadu nego što je visina utvr|ene štete. Svaka skrivljena povreda autorskog prava povla~i za sobom odgovornost štetnika za naknadu materijalne štete nosiocu autorskog prava.koje su utvr|ene Zakonom (npr. a po osnovu zaklju~enog predugovora. Osnov odgovornosti za povredu autorskih prava je krivica (~lanovi 158-163. . . .tu`beni zahtjev za zabranu radnje kojom se priprema povreda autorskog prava. uz ispunjavanje ostalih pretpostavki koje tra`i zakonodavac. Jedino treba razlikovati kod nepa`nje njena dva pojavna oblika: krajnju i obi~nu nepa`nju. . Dalje 328 . tako da }e se i u ovom slu~aju odgovarati za oba stepena krivice: i namjeru i nepa`nju.tu`beni zahtjev za uništenje sprava i opreme ili preina~enje predmeta kojim je u~injena povreda autorskih prava.tu`beni zahtjev za prestanak vršenja povrede prava.tu`beni zahtjev za izmjenu-reviziju zaklju~enog autorskog ugovora. Štetnik treba da doka`e da šteta nije prouzrokovana njegovom krivicom. U vezi sa pitanjem nadoknade štete postavljaju se dva osnovna pitanja: vrsta štete i utvr|ivanje visine štete. Skrivljeno ponašanje podrazumijeva povredu autorskog prava namjerno ili iz nepa`nje. 20.tu`beni zahtjev za naknadu štete i . . Pored pobrojanih kao posredni tu`beni zahtjevi vezani za ostvarivanje i adekvatnu zaštitu autora i autorskih prava mogu se pojaviti i: . . . Ovu razliku podvla~i zakonodavac (~lan 191. stav 1 ZOO).tu`beni zahtjev za naturalnom restitucijom. odnosno uspostavljanjem stanja koje je postojalo prije povrede autorskog prava. Vrste šteta su kao takve utvr|ene odredbama ZOO (~lanovi 154-209 ZOO). ošte}enje preko polovine.tu`beni zahtjev za utvr|ivanje postojanja povrede autorskog prava. U pogledu vrste krivice zakonodavac je usvojio sistem pretpostavljene krivice (~lan 154. što zna~i da tu`ena strana trpi teret dokazivanja. dok visina njene naknade predstavlja za svaki konkretan slu~aj fakti~ko pitanje.tu`beni zahtjev za zaklju~enje glavnog ugovora. zelenaški ugovor.tu`beni zahtjev za raskid zaklju~enog autorskog ugovora i . U odnosu na tri osnovna modela tu`bi tu`beni zahtjevi se mogu definisati šire.tu`beni zahtjev zbog neosnovanog boga}enja. stav 2 ZOO) daju}i mogu}nost.tu`beni zahtjev za utvr|ivanje da je odre|eno lice autor odre|enog autorskog djela. .tu`beni zahtjev za objavljivanje presude na trošak tu`enog u javnim glasilima. promijenjene okolnosti. Tako tu`beni zahtjevi mogu biti upravljeni prema: . nemogu}nost ispunjenja).

o ~emu je bilo rije~i kod pasivne legitimacije. mogao pozivati na neki od pobrojanih razloga za osloba|anje od odgovornosti. odnosno lice koje je povrijedilo autorsko pravo. nemogu}nost ispunjenja (~lanovi 137-138 ZOO). 329 . zelenaški ugovor (~lan 141 ZOO) i viša sila (~lan 177. . izuzev nastupanja doga|aja koji se kvalifikuje kao nemogu}nost ispunjenja i viša sila.štetnik.uzro~na veza kao veza izme|u štetne radnje i prouzrokovane štete. dozvoljena samopomo} (~lan 162 ZOO) i pristanak ošte}enika (~lan 163 ZOO). i to mo`e biti svako fizi~ko i pravno lice. . u pravilu. autorima. prekomjerno ošte}enje (~lan 139 ZOO). opšta pravila obligacija sadr`ana u ZOO. poslovna nesposobnost (~lan 159 ZOO). Teško je pretpostaviti da bi se neki od štetnika. str. To su: godine `ivota (~lan 160 ZOO). a u odre|enim situacijama samo pravno lice. otklanjanje štete od drugog (~lan 161 ZOO). Ujedno to su one okolnosti koje se uva`avaju jedino uz intervenciju nadle`nog suda. .je potrebno da se ispune opšte pretpostavke obligacionog prava da bi se pristupilo utvr|ivanju visine štete: . po jednom autorskom tabaku od dinara 500 isplati po jednom autorskom tabaku po dinara 8.šteta kao promjena u spoljnjem svijetu u vidu imovinske štete koja opet mo`e biti obi~na šteta i izgubljena dobit i kao nematerijalna šteta usljed povrede autorskih moralnih prava. stanje nu`de. Radi se o specifi~nim pravnim situacijama koje mogu biti predmet posebnog projekta. 21. tako|er. tako|er. bilo pravna lica. Kod povrede ugovorne discipline do osloba|anja od odgovornosti mo`e. tako da šteta treba da bude posljedica štetne radnje koju je preduzeo štetnik.1985. Presuda Okru`nog suda u Beogradu P-904/82-84 od 21. da do|e uslijed razli~itih okolnosti koje su utvr|ene zakonom.protivpravnost štetne radnje je sadr`ana u krivici samog štetnika i povredi pravne norme i to zakonske i/ili ugovorne.000 za izdanje iz 1980. godine i za naredna izdanja”. umjesto ugovorenog autorskog honorara u 1969. Razlozi za tra`enje izmjene (revizije) ugovornih odredbi ili raskidanja ugovora su: promijenjene okolnosti (~lanovi 133-136 ZOO). nu`na odbrana.cit. u slu~aju povrede autorskog prava. Citat prema: Dimitrije Mili}. god. 115-118. . a njihov uticaj treba da se procjenjuje od slu~aja do slu~aja.11.štetna radnja ili gra|anski delikt koji se mo`e sastojati bilo u povredi zakona i/ili u povredi ugovornog odnosa i ugovorne discipline. a s obzirom da i nosilac autorskog prava i pretpostavljeni štetnik. za redigovanje i dopunu teksta knjige Vase Pelagi}a “Narodni u~itelj” koja je do`ivjela više izdanja. U pogledu osloba|anja od odgovornosti za prouzrokovanu štetu va`e. stav 1 ZOO).894 894 „Mijenjaju se odredbe autorskog ugovora o djelu koji se odnosi na visinu autorskog honorara i obavezuje tu`ena izdava~ka organizacija da tu`iocima. god. Razlozi za osloba|anje od odgovornosti kod gra|anskih delikta su vrlo specifi~ni u odnosu na oblast autorskog prava. op. posjeduju posebna svojstva u odnosu na druga bilo fizi~ka.

41/98. da. Drugi metod se sastoji u utvr|ivanju tzv. god.896 Prilikom odre|ivanja visine naknade štete mogu se koristiti razli~ite metode. prema okolnostima slu~aja.1955. tako|er. kao i pripadaju}e kamate. a radi se o iznosu koji je potreban da se ošte}enikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kome bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja. U slu~aju da se potra`uje nov~ani iznos (npr. str. na ime naknade štete isplatit }e se odgovaraju}i iznos novca. 330 . U slu~aju.10. koristiti i u slu~aju povrede ugovorne discipline. Kada naturalna restitucija ne mo`e da dovede do potpunog otklanjanja štete. Pregled sudske prakse br.cit. Naturalna restitucija je. str. op. 896 „Osoba ~ije je autorsko pravo povrije|eno mo`e zahtijevati isplatu naknade štete kako po pravilima o uzrokovanju štete tako i po pravilima o sticanju bez osnova ako su ispunjeni uslovi za podnošenje oba zahtjeva. Presuda Vrhovnog privrednog suda br. Posebna je metoda koja se zasniva na premisi da dobit koju je ostvario štetnik povredom autorskog prava. Nosiocu autorskog prava pripada pravo na potpunu naknadu štete (~lan 190 ZOO). u vrijeme donošenja sudske odluke. odgovorno lice je u obavezi da ostatak štete nadoknadi u novcu. u pogledu vremena. Naravno da se metoda prisutna kod utvr|ivanja konkretne štete mo`e. ima pravo na naknadu štete i po ovom osnovu (nematerijalna naknada štete)”. s tim što se naknada za isti gubitak ne mo`e po oba zahtjeva kumulirati”. 289. kamata }e se obra~unavati od dana podnošenja tu`be sudu. Ujedno se mo`e koristiti metoda putem koje se obra~unava iznos 895 Tako se kao troškovi mogu pojaviti i troškovi otkrivanja povrede autorskog prava i po~inioca povrede. a u slu~aju da se radi o tu`benom zahtjevu za naknadu štete. neispla}eni autorski honorar) kamata se ra~una od dana kada se isplata odre|ene sume novca trebala izvršiti. Diferencijalna metoda podrazumijeva da se utvrdi i nov~ano iska`e razlika u imovini tu`ioca koja postoji kada se uporedi stanje u kom bi se njegova imovina nalazila da nije došlo do povrede autorskog prava sa stanjem u kome se njegova imovina nalazi poslije povrede autorskog prava. kod povrede autorskih prava. Visina naknade štete se utvr|uje. 93. odnosno autoru.Visina naknade štete obuhvata obi~nu štetu i izmaklu dobit.895 Zakonodavac. mogu}a u odre|enim situacijama a što }e ovisiti od vrste autorskog djela i vrste protivpravne radnje. odnosno uspostavljanja stanja koje je postojalo prije nego što je šteta nastala. godine. pripada ošte}enom. konkretnoj šteti.09. troškovi informisanja saradnika i poslovnih partnera i drugo. „Autor ~ije je autorsko pravo povrije|eno na na~in koji škodi njegovom ugledu ili ~asti. pored potpune naknade štete. naturalna restitucija nije mogu}a.. 506/55 od 08. propisuje i obavezu naturalne restitucije. apstraktne štete i on se mo`e koristiti kod povrede autorskog prava uslijed povrede ugovorne discipline. Ovdje se radi o tzv. Citat prema: Vesna Basarovi}. Ovaj vid štete se sastoji u razlici vrijednosti ugovorne obaveze u vrijeme zaklju~enja ugovora i vrijednosti u vrijeme neispunjenja ugovora.1988. Na~elni stav 39-te zajedni~ke sjednice svih sudova od 26.

110/98) govori o „Povredi prava autora ili umjetnika izvo|a~a”. 898 Isti pristup ima i SRJ u Zakonu o autorskim i srodnim pravima („Sl. Zakonodavac je kao krivi~no djelo povrede autorskih prava predvidio slijede}a ponašanja: . prika`e. Ovim se metodom direktno sankcionišu odre|ene radnje. i pri ~emu ta krivi~na djela predstavljaju sastavni dio krivi~nog zakonodavstva. kao posebna grupa krivi~nih djela. s obzirom da iste najviše odgovaraju zahtjevu zakonodavca iz ~lana 190 ZOO. u`ivaju odgovaraju}i stepen krivi~no-pravne zaštite. ta~ka a) . Tako je materija krivi~nog zakonodavstva regulisana na entitetskom nivou. prenese ili na drugi na~in saopšti javnosti tu|e autorsko djelo na kojem je ozna~eno ime ili pseudonim autora ili na nedozvoljen na~in 897 Tako Kazneni zakon Republike Hrvatske (Narodne novine br. ~lanovi 229-231. Kaznene odredbe ZAP-a su sadr`ane u 16-oj glavi (~lanovi 120-123) i iste se odnose na zaštitu i autorskih i srodnih prava. gledano komparativno. a koje imaju obilje`je bi}a krivi~nog djela. Krivi~no . a u vezi sa potpunom naknadom štete. izvode.kod pod svojim imenom ili pod imenom drugog objavi. koje se u skladu sa ZAP-om. izvode. prenese ili na drugi na~in saopšti javnosti tu|e djelo. predstavljaju i sastavni dio entitetskih krivi~nih zakonodavstava. Autorska prava.ko bez navo|enja imena ili pseudonima autora objavi. s tim što se isti reguliše na dva na~ina. list SRJ“. ona djela koja se odnose na povredu prava autora i autora srodnih prava. s tim da slo`enost pravnog sistema na nivou cijele BiH uzrokuje odre|ene specifi~nosti. Prvi na~in je da se u postoje}em krivi~nom zakonodavstvu regulišu.pravna i administrativno-pravna za{tita autorskih prava 22. 6.uobi~ajene naknade koju bi tu`eni platio tu`iocu da je legalno iskorištavao autorsko djelo. br. Pošto se ZAP primjenjuje jedinstveno na teritoriji BiH onda u svakom slu~aju treba prihvatiti rješenje da blanketna krivi~na djela. Radi se o tzv.897 Drugi pristup ide za tim da se samim zakonom koji reguliše materiju autorskih i srodnih prava utvrde krivi~na djela koja predstavljaju povredu autorskih i srodnih prava. 331 .898 Ovaj drugi metod je prisutan u našem pravnom sistemu. Zadr`a}emo se samo na autorskim pravima. blanketnim krivi~nim djelima koja su utvr|ena putem lex specialis (u ovom slu~aju i ZAP). stav 1. utvr|ena u ZAP-u. Ova posljednja metoda utvr|ivanja konkretne štete ~ini se najpribli`nijom i najadekvatnijom za primjenu u pogledu obra~unavanja visine prouzrokovane štete. a materija autorskih i srodnih prava jedinstveno za cijelu teritoriju BiH. smatra autorskim djelom ili dozvoli da se to u~ini (~lan 120. prika`e. 24/98).

dok su po drugima to „upravno-kaznena djela“. odnosno kvalifikovani oblik ovih djela }e postojati u slu~aju da se njihovim izvršenjem pribavi znatna imovinska korist ili se prouzro~i znatna šteta. Kao sankcija predvi|ena je nov~ana kazna u rasponu od 5. prilagodi. izmijeni tu|e djelo (~lan 120. umno`i. 1085-1091. odnosno lica koje je ovlašteno dati odobrenje kada je to odobrenje potrebno. 1979. zakonodavac je predvidio da }e se predmeti koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za izvršenje krivi~nog djela. 332 . Za ovu grupu krivi~nih djela zakonodavac je zaprije~io nov~anu kaznu u iznosu od 5. prevede. a po~inilac krivi~nog djela je postupao sa ciljem pribavljanja imovinske koristi ili prouzrokovanja štete. stav 1.ko uništi. Savremena administracija. ili su nastali izvršenjem krivi~nog djela.000. obradi ili na drugi na~in upotrijebi autorsko djelo. U oblasti autorskih prava zakonodavac je kao krivi~no djelo predvidio još jedno ponašanje (~lan 121. oduzeti i uništiti (~lan 121.000. izobli~i. a koje je to znalo. stav 1. reprodukuje.000. kod izvršenja ovog krivi~nog djela. ta~ka b) i . Nov~ane sankcije za kvalifikovani oblik pobrojanih krivi~nih djela nisu predvi|ene. ta~ka a). Ono se odnosi na lica koja bez odobrenja autora ili drugog nosioca autorskog prava.00 KM do 50. Za ovaj kvalifikovani oblik protivpravnog ponašanja predvi|eno je izricanje kazne zatvora u trajanju od 6 mjeseci do 5 godina.899 Njihova pravna priroda je sporna s obzirom da ih jedni smatraju „specijalnim krivi~nim djelima“ ili najlakšom vrstom krivi~nih djela. Kvalifikovani oblik opisanog krivi~nog djela postoja}e u onim slu~ajevima kada je izvršenjem krivi~nog djela pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzrokovana znatna šteta.00 KM ili kaznu zatvora do 3 godine. suprotno njihovoj zabrani. stav 4).000. Beograd.000.00 KM. stavi u promet. Za ovaj kvalifikovani oblik protivpravnog ponašanja zaprije~ena je kazna zatvora u trajanju do 6 mjeseci (~lan 121. stav 3). Za ovaj oblik protivpravnog ponašanja zaprije~ena je sankcija u vidu nov~ane kazne od 5. Za ovo krivi~no djelo zakonodavac je predvidio i sankciju za lice kod koga se zateknu predmeti koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za izvršenje ili su nastali izvršenjem opisanog krivi~nog djela. Kao posebnu posljedicu. Posebna grupa zaprije~enih i sankcionisanih djela su prekršaji.000. stav 1. a po~inilac je postupao sa ciljem pribavljanja te imovinske koristi ili prouzrokovanju te znatne štete.00 KM ili kazna zatvora do 3 godine. moglo ili bilo du`no da zna. Prekršaj predstavlja vrstu posebnog deli899 Pobli`e vidjeti: „Pravna enciklopedija”.unese dijelove tu|eg djela u svoje autorsko djelo ili dozvoli da se to u~ini (~lan 120. uveze. nagrdi ili na drugi na~in bez odobrenja autora. u~ini dostupnim javnosti.00 KM do 50. str. Te`i. iznajmi. ta~ka c).00 KM do 10.

saop}i sredstvima javnog saop}avanja. bez autorizacije i u skra}enom obliku po~inio je takvim postupanjem povredu autorskih moralnih prava. kada je takvo odobrenje prema odredbama ovog zakona potrebno ili suprotno njihovoj zabrani.. 95. Razlika u odnosu na krivi~na djela je i u tome što se kod krivi~nih djela kao odgovorna.900 . izobli~i. iznajmi 900 „Osoba koja je objavila djelo bez dozvole autora i bez oznake autorova imena povrijedila je time autorsko pravo bez obzira na to što je to u~inila na temelju ugovora sklopljenog sa osobom na koju je autor prenio pravo iskorištavanja djela”. Kada je nesporno da je tu`enik sa`etak objavio bez dozvole i znanja autora. osim ako autor `eli ostati nepoznat. nagrdi ili na drugi na~in izmijeni autorsko djelo ili upotrijebi djelo na na~in kojim se vrije|a ~ast ili ugled autora. . izvede ili na bilo koji drugi na~in saop}i javnosti njegovo autorsko djelo. Prekršaji se od krivi~nih djela razlikuju po tome što je za njih zaprije~ena isklju~ivo imovinska sankcija (nov~ana kazna kao bud`etski prihod u korist dr`ave) i u pojedinim slu~ajevima zaštitne mjere. prenese ili na drugi na~in saop}i javnosti tu|e autorsko djelo ili dopusti da se to u~ini. 333 . 901 „Autorska prava ~ine pravo autora da se usprotivi svakom deformisanju. Citat prema: Jezdimir Mitrovi}. kada je takvo odobrenje prema odredbama ovog zakona potrebno ili.1985. objavi. Razlike se ogledaju i u stepenu društvene opasnosti. . dok su to kod prekršaja pravno lice i fizi~ko lice. uveze ili stavi u promet original ili umno`ene primjerke djela. izvede. suprotno njihovoj zabrani. skra}enju ili drugom mijenjanju djela.kta koji su propisani odgovaraju}im zakonom i za koje su predvi|ene prekršajne kazne i zaštitne mjere. snimi. op. Dosljedno tome tu`iteljica ima pravo na naknadu štete zbog tako u~injene povrede u smislu ~lana 200 stav 1 ZOO. 155. kao odgovorno lice u pravnom licu. objavi. Radi se o specifi~noj vrsti kaznenih djela koje se uvode kako bi se i u sferi autorskih prava postigla adekvatna zaštita.901 .cit. prilagodi. obradi ili na drugi na~in preradi autorsko djelo ili iskoristi djelo u bilo kojem drugom obliku. reprodukuje ili umno`i. 29/86. god.bez odobrenja autora ili drugog nosioca autorskih prava organizacije autora ili drugog pravnog lica specijalizovanog za ostvarivanje autorskih prava iz ~lana 87. sistemu odgovornosti i funkciji gonjenja. javljaju isklju~ivo fizi~ka lica. prika`e.bez odobrenja autora uništi.04.bez odobrenja autora ili drugog nosioca autorskih prava. Pregled sudske prakse br. izvede. str. prika`e. Ovakav zaklju~ak proizilazi i iz same stilizacije odredbi ZAP-a.bez navo|enja imena ili pseudonima autora. odnosno opisa bi}a ove vrste kaznenih djela. Odluka Privrednog suda Hrvatske P` 782/90. Presuda Višeg privrednog suda Hrvatske P`-478/85 od 23. prika`e. emituje. organizacije autora ili drugog pravnog lica specijalizovanog za ostvarivanje autorskih prava iz ~lana 87. prevede. a u slu~ajevima kada se kao prekršioci javljaju pravna lica. Tako }e se za prekršaj kazniti pravno lice ako: . str.bez odobrenja autora pod svojim imenom ili imenom drugog lica objavi..

s tim što }e ostvarivati pravo na regres prema pravilima obligacionog prava. U ovom slu~aju zaprije~ene su slijede}e sankcije: . . Pošto je oblast autorskih i srodnih prava o~igledno oblast od posebnog društvenog interesa kao prekršaj je sankcionisano i sprovo|enje zaštite autorskih i srodnih prava bez odobrenja Instituta (~lan 132 ZAP-a).00 KM do 50.nov~ana kazna za odgovorno lice u pravnom licu u rasponu od 20.00 KM do 20.000. U svakom slu~aju radi se o direktoru u pravnom licu. Ako je povredu autorskog prava prouzrokovao radnik na radu u pravnom licu. Ako je prekršilac pravne norme fizi~ko lice.00 KM. ako su imali odgovaraju}a ovlaštenja. u tom slu~aju odgovorno lice je to fizi~ko lice ili lice koje odgovara za to lice u slu~aju da to fizi~ko lice nema odgovaraju}u sposobnost (npr.a ako prekršaj po~ini fizi~ko lice nov~ana kazna u rasponu od 5.000. eventualno izvršnim direktorima.000.00 KM.000.000. godine `ivota. i to: .za fizi~ko lice je zadr`an isti iznos nov~ane kazne i za ovaj kvalifikovani oblik protivpravnog ponašanja.000. odnosno predsjedniku uprave i.nov~ana kazna za pravno lice u rasponu od 20.000.00 KM.nov~ana kazna za pravno lice u rasponu od 5. U slu~aju da je prekršilac pravne norme pravno lice. ograni~ena poslovna sposobnost. Zakonodavac je predvidio i izricanje zaštitinih mjera (~lan 129 ZAP-a) koje se sastoje u oduzimanju predmeta koji su bili namijenjeni ili koji su bili upotrijebljeni za izvršenje prekršaja ili su nastali izvršenjem prekršaja i njihovom uništavanju bez obzira u ~ijem se vlasništvu nalaze.00 KM do 200.original ili umno`ene primjerke ra~unarskog programa. odnosno zakonski zastupnik tog pravnog lica. Pojam odgovornog lica se posmatra dvojako. Ista situacija }e postojati i u slu~aju da 334 .00 KM za odgovorno lice u pravnom licu i za fizi~ko lice. pa u okviru datih ovlaštenja izvršili povredu nekog autorskog prava.00 KM do 20. Kvalifikovani oblik prekršaja }e postojati kada je neko od opisanih kaznenih djela u~injeno radi sticanja imovinske koristi (~lan 133 ZAP-a). . starateljstvo i sl.000.00 KM do 20. za takve delikte }e odgovarati pravno lice. Izricanje nov~ane kazne za ovakvo ponašanje predvi|eno je u jedinstvenom rasponu od 5.nov~ana kazna za odgovorno lice u pravnom licu u rasponu od 5. odgovorno lice }e biti statutarni. filmskog ili s njime izjedna~enog djela ili djela ugra|enog na fonogram.000. Sankcije su za opisana protivpravna ponašanja razdvojene.00 KM do 50.000.). .00 KM i . S obzirom na prirodu autorskih djela mala je vjerovatno}a da se kao prekršioci jave lica koja nemaju poslovnu sposobnost. 23.000.00 KM.000.

novinskog urednika i slovoslaga~a. Upravno . Upravno-pravna zaštita autorskih prava je onaj vid zaštite koji preduzimaju organi uprave. Ovaj vid zaštite se preduzima i preventivno i represivno. “Primjera radi pasivno su legitimisani kod izdavanja plagijata: lice koje je sa~inilo plagijat. br. str. Za ova dva vida protivpravnog ponašanja utvr|ena je. Ovu zaštitu obezbje|uju nadle`ni inspekcijski organi na opštinskom i kantonalnom nivou. a u cilju zaštite autorskih prava. Pored ZAP-a i ovdje se primjenjuje specijalni zakon. televizijskog urednika i kamermana. lice koje je izvršilo kopiranje. 43/98). tj. pitanjem da li je on znao ili bio du`an da zna da rastura primjerke novina kojima se vrije|a tu|e autorsko pravo. 7. Odgovornost za povredu autorskih i srodnih prava nije uslovljena krivicom.pravna za{tita autorskih prava 24.je povreda autorskog prava izvršena na osnovu odluke nadle`nog organa u pravnom licu. ZAP i opštih (kao zajedni~kih) odredbi Krivi~nog zakona („Sl. Bitno je da se razumije da nedostatak pasivne legitimacije raznosa~a novina u slu~aju povrede autorskog prava stavljanjem u promet primjeraka novina nema veze s pitanjem vinosti. 363.902 Zakonodavac je u pogledu nadle`nosti suda za vo|enje postupka za krivi~na djela i prekršaje uveo jednu novinu. urednik i glavni i odgovorni urednik…. raznosa~a novina. nadle`nost Suda Bosne i Hercegovine (~lan 134 ZAP-a). novine F BiH“. inspekcijskom ili nekom drugom kontrolnom organu ili nadle`nom ministarstvu unutrašnjih poslova. vjerovatno}a postojanja pasivne legitimacije zaposlenog proporcionalna je stepenu njihove samostalnosti u donošenju odluka prilikom izvršavanja njegovih radnih zadataka. štampar i izdava~. br. 47/98). Ovdje je nedostatak pasivne legitimacije zasnovan isklju~ivo na terenu doktrine o adekvatnoj uzro~nosti. vlasnika knji`are i prodavca. Carinski zakon. Beograd 1999. Uopšteno govore}i. a kada je rije~ o povredi prava protivpravnim ponašanjem i stavljanjem u promet autorskog djela. kod neovlaštenog umno`avanja filmskih djela na videotrake: lice koje je naru~ilo kopiranje. Dalji postupak se vodi po slu`benoj du`nosti u skladu sa odredbama Zakona o krivi~nom postupku („Sl. Carinske mjere se preduzimaju u slu~aju sumnje da predstoji uvoz ili izvoz robe proizve902 Interesantan stav se sre}e kod Slobodan Markovi} „Autorsko pravo i srodna prava”. u principu smatra se da prodavac bioskopskih ili pozorišnih karata. Ovakvo rješenje govori i u prilog tvrdnje da su privredni prestupi samo jedna vrsta kaznenih djela koja se uvodi da bi se postigla i odgovornost pravnih lica za povredu autorskih prava. Sam postupak se pokre}e na osnovu prijave lica koje ima pravni interes. novine F BiH“. jasno je da postoji ogromna razlika izme|u npr. a podnesene nadle`nom tu`ilaštvu. razvodnik u pozorištu ili bioskopu. kod neovlaštenog izvo|enja: izvo|a~i i organizator izvo|enja. Ista va`i i za slovoslaga~a u štampariji. u prvom stepenu. 335 . Nadle`nost ovih organa i mjere koje poduzimaju odre|eni su Zakonom o tr`išnoj inspekciji. prodavca na kiosku i sli~no. Radi se specijalnim zakonima u pogledu njihove primjene pošto je na nivou BiH ZAP-om predvi|eno preduzimanje odgovaraju}ih imovinskih mjera (~lanovi 116-119 ZAP-a). Slu`beni glasnik. operater projektora u bioskopu nisu po~inioci povrede prava koja je po~injena protivpravnim predstavljanjem djela ili prikazivanjem filma. kod neovlaštenog objavljivanja i izdavanja autorskog djela u novinama: izdava~. U tom smislu.

Zakonom nije odre|eno. gradu. Za pretpostaviti je da se radi o nadzoru nad radom Instituta. kod povrede autorskih prava. Kaznene odredbe Carinskog zakona spadaju uopšte me|u najbrojnije i odnose se na krivi~na djela (~lanovi 334-338).pregled poslovnih i pripadaju}ih prostorija. i to kao: privredna društva. stav 1). (~lan 11. novine F BiH“. zahtjev bi se mogao uputiti bilo opštinskom. novine F BiH“.uvid i u sve druge objekte i dokumenta koji su po ocjeni tr`išnog inspektora od zna~aja za inspekcijski nadzor (~lan 11.dene protivpravno. br. Nadzor. stav 1. Ovlaštenja inspekcijskih organa su brojna pa. stav 1) . a ostvarena sredstva od prodaje predstavljaju bud`etski prihod. 2/95.uvid u dokaze o pravu na korištenje autorskih prava. isprava.uvid u rješenje o upisu u sudski registar. ali je propisano da Federalni organ tr`išne inspekcije obavlja neposredni nadzor i u oblasti zaštite i izuma. br. poslovnih knjiga. odnosno odobrenje za rad (~lan 11. odnosno kontrolu obavljaju tr`išne inspekcije. stav 1. stav 1. a analogijom se mo`e zaklju~iti da se pod ovim podrazumijeva i nadzor nad radom organizacija koje su dobile odobrenje Instituta da se bave zaštitom autorskih prava u skladu sa odredbama ZAP-a. alineja 2) . tehni~kih unapre|enja i znakova kvaliteta (~lan 5. alineja 7) . Postupak sa zaplijenjenom robom je regulisan odredbama Carinskog zakona („Sl. i to u opštini. kantonu i Federaciji. Upravno-pravne mjere u vezi sa zaštitom autorskih prava najefikasnije treba da sprovode inspekcijski organi. 5/96). Takva roba podlije`e prodaji putem javne licitacije. bilo kantonalnom inspekcijskom organu u formi prijave. ostvaruju pravo na: . nadle`na carinarnica }e izvršiti pljenidbu zadr`ane robe. zate~ene predmete i robu…. Sam postupak i procedure vezane za prodaju zaplijenjene robne regulisan je posebnim propisom Odlukom o na~inu prodaje carinske robe i rasporedu sredstava dobijenih prodajom te robe („Sl.izricanje upravnih i drugih mjera (~lan 7. 336 . dokumenata i ugovora. U slu~aju da se prednje u~ini vjerovatnim. Predmetna roba se mo`e zadr`ati od strane nadle`nog carinskog organa pod uslovom da nosilac autorskog prava u~ini vjerovatnim da bi uvozom ili izvozom robe bilo povrije|eno isklju~ivo autorsko pravo. kao organi uprave koje se formiraju na svim nivoima dr`avnog – entitetskog organizovanja. ure|aja i opreme. prava industrijske svojine i drugih potencijalnih i licencnih prava (~lan 11. Subjekti koji mogu biti kontrolisani odre|eni su u najširem obimu. 3/95 i 9/96). . U svakom slu~aju. privredne prestupe (~lanovi 339341) i prekršaje (~lanovi 342-369). diskova sa informacijama. samostalne radnje i druga pravna i fizi~ka lica. izme|u ostalog. Koji organ bi konkretno bio zadu`en za zaštitu autorskih prava. Zakon o tr`išnoj inspekciji je propisao inspekcijski nadzor od strane tr`išnih inspekcija i u oblasti zaštite autorskih prava (~lan 1). stav 1). alineja 10).

predmete i drugu dokumentaciju koja mo`e u prekršajnom ili krivi~nom postupku poslu`iti kao dokaz (~lan 11.privremeno zatvore radnju (~lan 2.00 KM. alineja 8). stav 1. stav 1) Pored pobrojanog inspektori Finansijske policije su ovlašteni i na podizanje krivi~ne prijave u slu~aju.000. a u skladu sa odredbama Zakona o finansijskoj policiji („Sl. Radno-pravna zaštita autorskih prava mo`e se posmatrati u dva pravca. alineja 2). stav 1. . Prvi se odnosi na zaštitu koja se ostvaruje u okviru pravnih lica.U slu~aju da se prilikom vršenja kontrole utvrdi da je povredom propisa u~injen prekršaj. odnosno prijavu za pokretanje postupka zbog privrednog prestupa. privredni prestup ili prekršaj (~lan 22.privremeno zabrane obavljanje djelatnosti (~lan 12. stav 1. ure|aja i opreme (~lan 9. ona odnose i na ona djela koja su upravljena na povredu autorskih prava. Tako su inspektori Finansijske policije ovlašteni da: . robe. I ovaj vid upravno-pravnih mjera mo`e biti direktno upravljen na zaštitu autorskih prava. Radno.zabrane vršenje odre|enih radnji (~lan 9. odnosno u drugom slu~aju od 1.000. . stav 1 Zakona). stav 1).00 KM. odnosno ako se radi o davanju neta~nih podataka (~lanovi 28-31). Kazne su zaprije~ene u raspon od 2. alineja 6). da prilikom vršenja kontrole utvrde da uo~ene protivpravne radnje imaju obilje`je krivi~nog djela (~lan 17).000.privremeno oduzmu robu (~lan 9.pravna za{tita autorskih prava 25. Iz ovih ovlaštenja tr`išnih inspektora vidljivo je da se. Tr`išni inspektori su ovlašteni i na privremeno oduzimanje predmeta kojim je po~injeno krivi~no djelo. tr`išni inspektor je u obavezi da odmah. U pogledu nov~anih kazni Zakon propisuje kazne za prekršaje ako se tr`išnom inspektoru ne omogu}i nadzor i ako se uskrati davanje tra`enih podataka. Pod upravno-pravne mjere zaštite autorskih prava mogu se podvesti i mjere i aktivnosti koje je ovlaštena da preduzima i Finansijska policija. Drugi pravac se odnosi na preduzimanje 337 . u svakom slu~aju. .privremeno oduzmu novac. 2/95). stav 1). br.000. . a vezano za ostvarivanje imovinsko-pravnih ovlaštenja za autorska djela stvorena u radnom odnosu. vrijednosne papire. odnosno krivi~nog djela (~lan 21.00 do 8. privredni prestup ili krivi~no djelo.00 – 4.izvrše pregled prostorija. alineja 1). a najkasnije u roku 3 dana podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. . novine F BiH“. Vrlo širok dijapazon mjera i ovlaštenja inspektora Finansijske policije daje mogu}nost vrlo efikasne zaštite isto kao u slu~ajevima postupanja tr`išnih inspektora. stav 1. 8.

Mnoga autorska djela se stvaraju u radnom odnosu. U pogledu ovakvog postupanja od strane fizi~kih lica. Imovinska prava po osnovu autorskog djela stvorenog u radnom odnosu pripadaju poslodavcu. stav 2 ZAP-a). na ra~unarskim programima i bazama podataka. i po preteku roka od 5 godina. kao momenat stvaranja autorskog djela mo`e se uzeti momenat kada je autor predao djelo poslodavcu. Ovaj aspekt radnopravne zaštite autorskih prava odnosio bi se i na ona pravna lica koja se bave poslovima umno`avanja (kopiranja). mo`e da koristi to djelo i bez saglasnosti poslodavca. Pod ovom vrstom djela se ne podrazumijevaju djela koja su stvorena po osnovu ugovora o djelu. Radi se o zakonskoj pretpostavci ukoliko ugovorom o radu nije nešto druga~ije ure|eno. Kod ovoga vida radno-pravne 338 . Tako je poslodavac nosilac imovinskih prava. Prvi aspekt radno-pravne zaštite odnosi se na autorska djela stvorena u radnom odnosu. a nemaju svojstvo izdava~a. Radi se.odgovaraju}e zaštite u okviru specijalizovanih pravnih subjekata. a s obzirom da postoji realna mogu}nost da se vrši neovlašteno umno`avanje autorskih djela i njihovo stavljanje u promet. sva autorska prava pripadaju autoru. Imovinska autorska ovlaštenja poslodavca prestaju protekom roka od 5 godina od dana kada je djelo stvoreno. Drugi izuzetak ide u prilog autora i on se odnosi na sabrana djela. ako to ugovorom nije isklju~eno. U vezi sa ra~unanjem roka od 5 godina. pri objavljivanju svojih sabranih djela. Ovaj problem se posmatra neovisno od problema kada se samo pravno lice. pri ~emu se radi o djelu koje je stvorio posloprimac u izvršavanju svojih radnih obaveza ili po uputstvima poslodavca. Ovakav zaklju~ak proizilazi iz odredbi Zakona (~lan 27. Kod „ostalih“ autorskih djela. i takvo djelo je stvoreno za pravno lice kod koje je autor u radno-pravnom statusu (odnosu) i koje ga za to pla}a. Što se ti~e autorskih moralnih prava ona ostaju nepromijenjena. a na osnovu analogije. ono je zaprije~eno kao krivi~no djelo (~lan 121 ZAP-a) o ~emu je ve} bilo govora. ali vremenski ograni~eno za period od 5 godina od dana kada je autorsko djelo završeno. ako to ugovorom nije druga~ije utvr|eno. a pod uslovom da su ispunjene sve pretpostavke za njegovo izdavanje. koja su stvorena po osnovu ugovora o djelu. s obzirom da u takvoj situaciji postoji pove}an stepen opasnosti da do|e do neovlaštene upotrebe autorskih djela. Ovakva mogu}nost se mo`e isklju~iti ugovorom o radu. pa autor djela koje je stvoreno u radnom odnosu. javlja kao subjekt koji neovlašteno umno`ava i stavlja u promet autorska djela. Izuzetak od prethodnih pravila predstavljaju dva specifi~na autorska djela. ili neki drugi oblik uslu`nog organizovanja. o onim pravnim subjektima koji se bave stavljanjem u promet autorskih djela (npr. obi~no. štampanja i sli~nog. a vezano za zaštitu autorskih prava. s obzirom da je propisano da i kod ugovora o djelu autorska imovinska prava pripadaju naru~iocu. izdava~i).

Radi se o autorskom djelu stvorenom u radnom odnosu. Generalno posmatrano ne postoji zakonska smetnja da se autor odrekne svojih imovinskih prava u korist poslodavca ili izdava~a. Ova sredstva stoje na raspolaganju naspram autora i svih tre}ih lica. štampanja i drugih oblika umno`avanja pisanih materijala. tj. Posmatrano striktno poslodavac ima pravo na sva imovinska ovlaštenja u periodu od 5 godina tako da mu na raspolaganju stoje sva zakonska sredstva zaštite njegovih prava. U pogledu prava regresa pravnog lica prema odgovornom radniku primjenjivat }e se klasi~na pravila obligacionog prava vezano za odgovornost i naknadu štete. u okviru roka od 5 godina. Ugovor o autorskom djelu ne bi mogao sadr`avati takvu odredbu. tako da poslodavcu za period od 5 godina pripadaju sva imovinska prava. rok skratiti. a sam radnik. U slu~aju da se takvom nedozvoljenom aktivnoš}u bavi samo pravno lice postoja}e prekršajna odgovornost i upravno-pravna odgovornost pravnog lica i odgovornog lica u pravnom licu. Odgovorno lice u pravnom licu bi. Radi se o autorsko-pravnim (gra|ansko-pravnim). a koji bi. u ovisnosti od karaktera djela mo`e da odgovara u krivi~nom ili prekršajnom postupku. Što se ti~e radno-pravnih mjera iste trebaju biti normirane u pojedina~nom ugovoru o radu zaklju~enom izme|u poslodavca i autora (zaposlenika). moglo da podlije`e i krivi~no-pravnoj odgovornosti. jer se radi o specifi~nom djelu koje je nastalo uslijed propuštanja. U tom slu~aju opet }e postojati opisana odgovornost pravnog lica i odgovornog lica. Pretpostavka je da ta pravna lica raspola`u sa tehni~kim mogu}nostima koje im omogu}avaju da izvrše neovlašteno umno`avanje autorskog djela. 339 . neovlaštenom upotrebom opreme. U protivnom radilo bi se o ugovoru o djelu. Predmetni rok se ugovorom o radu ne bi mogao produ`iti i takva odredba ne bi proizvodila pravno dejstvo. ukoliko se ispune zakonske pretpostavke. materijalnim sredstvima poslodavca. Druga je situacija ako radnik u takvom pravnom licu.zaštite zakonska je pretpostavka da je autorsko djelo stvoreno na osnovu rada u okviru radnog odnosa. pa je pretpostavka da je to djelo stvoreno u izvršavanju redovnih radnih obaveza. kao što i ne postoji smetnja. mogli isklju~iti. Drugi aspekt radno-pravne zaštite odnosio bi se na mjere koje treba da se preduzimaju u okviru specijalizovanih pravnih lica koja se bave poslovima izdavaštva. prema zakonskim odredbama. odnosno dejstvo ove zakonske odredbe. a od strane pravnog lica. da autor ostvaruje dio svojih imovinskih prava. bez obzira na zakonsku formulaciju. odnosno radno-pravno prema pravnom licu u kome je bio zaposlen. potpadao pod drugi re`im ostvarivanja imovinskih autorskih prava. Pravno lice }e imati pravo regresa prema svom radniku. povrijedi autorska prava. krivi~no-pravnim i upravno-pravnim ovlaštenjima a u pogledu zaštite imovinskih prava. Ugovorom o radu taj bi se rok. pošto za zaklju~enjem istog nema potrebe.

.Reprodukcija.Iskorištavanje ovog autorskog djela bez saglasnosti autora predstavlja krivi~no djelo. odnosno zabranu neovlaštene upotrebe autorskih prava. . stav 1. stav 1 ta~ka a) i ~lan 51.Autor zadr`ava sva prava po osnovu ovog djela. Ni`e se daju primjeri pojedinih vrsta klauzula vezano za upozorenje. .9. umno`avanje i stavljanje u promet ovog djela bez saglasnosti izdava~a predstavlja krivi~no djelo. 340 . Niti jedan dio ove publikacije ne mo`e biti reprodukovan u bilo kom obliku bez prethodne pismene dozvole autora. . . .Reprodukcija. Niti jedan dio ove publikacije ne mo`e biti reprodukovan u bilo kom obliku bez prethodne pismene dozvole izdava~a. izuzev pod uslovima iz ~lan 50. umno`avanje.Bilo koji oblik neovlaštene upotrebe ovog autorskog djela predstavlja krivi~no djelo. neozna~avanje autora. ta~ka g).Sva autorska prava po ovom djelu su zadr`ana.Sva imovinska autorska prava po ovom djelu pripadaju izdava~u. umno`avanje i stavljanje u promet ovog djela bez saglasnosti autora predstavlja krivi~no djelo. Primjeri pojedinih klauzula o zabrani povreda autorskih prava 26. . štampanje. Bilo koji oblik upotrebe ovog djela bez saglasnosti autora predstavlja krivi~no djelo. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima u BiH.Svaka neovlaštena upotreba ovog djela (kopiranje. . stavljanje u promet bez saglasnosti autora) predstavlja krivi~no djelo.

dr Veljko Trivun. Pravni poredak mo`e nekoj društvenoj tvorevini priznati svojstvo pravnog subjekta.904 Priznavanje svojstva pravnog lica pojedinim ljudskim tvorevinama i kreacijama je rezultat zahtjeva privredne prirode. iako je takva tvorevina potpuno razli~ita od ~ovjeka. nositelja prava i obaveza. Ono što se doima bitnim jeste potreba da se u tr`išnoj privredi pojedini poslovni poduhvati ne mogu izvesti sa svojstvom fizi~kog lica. ali tako da odre|ene pravne posljedice nisu ura~unate njima nego cijeloj organizaciji koja se naziva pravno lice. Samo fizi~ko lice nije sposobno da izvede takve poduhvate. Postojanje organizovanih oblika obavljanja ljudske aktivnosti je i istorijska kategorija. Obavljanje bilo kog oblika organizovane aktivnosti koja za posljedicu ima potrebu pravnog ure|enje obavljanja takve aktivnosti povla~i za sobom potrebu normiranja takvog ljudskog djela. tj. str. Narodne novine. Zagreb. „Gra|ansko pravo“. 437.905 Sa stanovišta ove pravne discipline nisu nam tako interesantne. str. 40-47. Suština pravnog lica sastoji se u tome što su to društvene organizacije u kojima u~estvuje više ljudi koji vrše izvjesna ovlaštenja i du`nosti. a posmatrano istorijski ni socijalisti~ki oblici društvenog i dr`avnog ure|enja nisu mogli zaobi}i ovaj na~in organizovanog vo|enja privrednih aktivnosti. 37. „Slu`beni list SR“. Budimir Košuti}. 341 . U vezi sa pravnom prirodom pravnih lica postoje brojne teorije. od fizi~ke osobe. str. 1998. Ibidem.VI TIPOVI PRIVREDNIH DRU[TAVA I OBLICI KORPORATIVNE ODGOVORNOSTI903 1. Dragan Mitroiv}: „Uvod u pravo“. 904 Martin Vedriš i Petar Klari}.906 2. Beograd 2001. Ovo se odnosi na sve oblike vo|enja biznisa. Napuštanjem koncepcije organizovanja privredne aktivnosti u re`imu društvene svojine putem organizacija udru`enog rada stvorile su se pre903 Autor ovog poglavlja je u cijelosti prof. Pravo privrednih dru{tava 1. ali i zahtjeva koji se mogu okarakterisati kao sociloški jer su vezani za potrebu politi~ke vlasti da stavi pod kontrolu sve ove oblike organizovanja kako bi se isti posmatrali i tretirali i sa fiskalnog aspekta. 905 Pobli`e vidjeti. 906 Radomir Luki}.

odnosno razdvajanje pojedinih pravnih materija uslovilo je potrebu sveobuhvatnog tretiranja isklju~ivo privrednih društava. sudske prakse govore nam u prilog tvrdnje da su sasvim opravdani napori da se pravo društava tretira kao jedna zasebna pravna disciplina ne u nastajanju nego u njenom punom razvoju. organizaciju. Pravo privrednih društava ure|uje sistem i re`im normi kojim se propisuju na~in organizovanja i zaštite interesa lica koja su se organizovala u formi privrednog društva radi obavljanja zakonom dopuštene djelatnosti. 342 . Pravo privrednih društava time obuhvata skup pravila kojima se ure|uju: pravila vezana za njihovo organizovanje. Sve ve}a internacionalizacija poslovanja name}e nu`nu potrebu da se posebno analiziraju.dioni~ko društvo.tpostavke da se pravo privrednih društava tretira kao zasebna pravna disciplina. i to kao: . Razlog le`i u ~injenici da i jedno~lana društva prilikom njihovog organizovanja prolaze sve faze. Pojedina rješenja se pojavljuju. a koji su na ovim prostorima u periodu iza drugog svjetskog rata bili nepoznanica. odnosno da se da osvrt na uporednopravna rješenja. pojava privatizacionih i investicionih fondova. rad. jedno~lanog društva. Razli~itost pojavnih oblika privrednih društava. ili. kao i uslovi i na~in prestanka njihovog postojanja. odnosno rješenja. 4. re`im odgovornosti. doktrine.društvo ograni~ene odgovornosti. stavovi. pak. a da se ne pozna ni osnovni ratio donošenja pojedinih zakonskih i podzakonskih akata. 907 O pojedinim istorijskim aspektima prava društava pobli`e vidjeti u: Jakša Barbi}. egzistiranje posebnih oblika organizovanja koji se podvode pod re`im lex speicalis su samo neki od razloga koji daju za pravo da ova meterija zavrje|uje zasebnu obradu. Period razvoja prava društava je dosta kratak da bi mogli govoriti o njegovoj ekstenzivnosti. Reforma privrednog zakondavstva koja je zapo~ela s kraja prošlog vijeka dovela je do toga da su se po~eli konstituisati novi pravni instituti. . knjiga prva. imaju namjeru da se bave vo|enjem nekog oblika biznisa.1 Pojam prava privrednih dru{tava 3. Vrste privrednih društava su odre|ene principom numerus clausus. Poznavanje osnovnih rješenja u zakonodavstvu poslovnog okru`enja postalo je jedan od imperativa svih onih koji se danas bave. Op}i dio. ali brojna zakonska rješenja. 1. Ova konstatacija se odnosi i na slu~ajeve kada se organizovanje vrši i u formi tzv. Organizator. Izdvajanje iz materije poslovnog ili privrednog prava. 1999. „Pravo društava“. razvoj berzanskog poslovanja.907 Najburniji razvoj do`ivjela je zakonodavna meterija. Zagreb. kao i pravila vezana za organizovanje društava sa više ~lanova.

Zašto baš dioni~kog društva bi}e posebno rije~i. br.društvo neograni~ene solidarne odgovornosti i . propisali i njihov obavezni oblik organizovanja u formi dioni~kog društava. 32/00. U Republici Srpskoj909 Zakonom je predvi|eno postojanje dva oblika preduze}a i to: privredno društvo i javno preduze}e.. prije svega. glasnik RS“. ~ak. Klasifikacija privrednih društava bi}e posebno izlo`ena u okviru odjeljka vezano za pojam javnog preduze}a. 24/98.komanditno društvo koje mo`e biti „obi~no“ komanditno društvo i komanditno društvo na dionice ako mu je osnovni kapital izdjeljen na dionice. zakonima koji se imaju smatrati za lex specialis. 41/98.akcionarsko društvo i . Za ove oblike organizovanja zna~i postoje posebni propisi. novine Federacije BiH“. novine Federacije BiH“. sektoru osiguranja i investicionim fondovima. br. 44/02. i 38/03). 24/98.911 Pojam privrednog društva treba razlikovati od pojma društva koji je puno širi pojam koji u sebi uklju~uje i druge oblike organizovanja više ljudi u formi pravnog lica kako bi se 908 Zakon o privrednim društvima. novine Federacije BiH“.orta~ko društvo i . br. bi}e citiran kao: ZOPD („Sl. novine Federacije BiH“. bi}e citiran kao: ZOP („Sl. Radi se. 5. 66/02. novine Federacije BiH“. 45/00. 66/02. 50/03.komanditno društvo. 39/98. Zakon opreduze}ima. Sistematika entitetskih zakona je ista samo što je orta~ko društvo u ZOP-u pandan društvu neograni~ene solidarne odgovornosti910 prema ZOPD i razlika je u tome što ZOP ne poznaje postojanje komanditnog društva na dionice. glasnik RS“. 36/00. 910 Pored ovog pojma koristi se i pojam javno trgov~ako društvo. 911 Zakon o bankama („Sl. Zakon o privatizacionim investicionim fondovima („Sl. br. 62/02. i 38/03) 909 Zakon o preduze}ima. 70/04) 343 . a društva lica kao: . bez obzira na postojanje lex specialis i ti oblici moraju biti organizovani u jednoj od ~etiri pobrojane forme. bi}e citiran kao: ZOP („Sl. Posebni zakoni su. 23/99. Zakon o mikrokreditnim organizacijama („Sl. Postojanje ili uvo|enje nekog drugog tipa društva izvan onih koji su kao takvi utvr|eni Zakonom908 nije mogu}e. 48/01 i 58/02). br. 27/02. 6/02 i 29/03). odnosno akcije. i to o depozitnim organizacijama-bankama. 2/02. 36/99. Društva kapitala se osnivaju kao: . br. broj 24/00). o finansijskom sektoru.društvo sa ograni~enom odgovornoš}u. 24/05). Poseban je slu~aj organizovanje privrednih društava prema posebnim propisima. Privredna društva se osnivaju kao društva lica ili kao društva kapitala. kao i posebnih oblika organizovanja. 62/02. No. Zakon o društvima za osiguranje u privatnome osiguranju („Sl.

1999. I ova preduze}a posluju u formi privrednog društva samo što imaju i posebnu odrednicu da se radi o javnim preduze}ima samo u jednoj od formi tzv. dok drugo odre|enje govori u kojoj organizacionoj formi je to preduze}e organizovano i registrovano. na~in funkcionisanja i nadle`nosti pojedinih organa. Obavljanje privredne djelatnosti na komercijalnoj osnovi je dodatni razlog koji je prisutan i kod onih oblika organizovanja koji u svojoj vlasni~koj strukturi imaju dominantan dr`avni kapital. Ova društva time imaju dvostruko ozna~avanje: javno preduze}e dioni~ko društvo ili društvo ograni~ene odgovornosti.913 Osnovni cilj organizovanja privrednih društava je sticanje profita dok je kod ostalih tipova društava cilj zadovoljavanje odre|enih interesa koji nemaju karakter sticanja zarade. pravila vezana za finansijsko poslovanje. odgvornost za obaveze. tajno društvo prema Zakonu o trgova~kim društvima. U`e poimanje privrednih društava je opravdano iz više razloga. str. strana 5 koji pod društvima podrazumijeva: ortakluk prema Zakonu o obligacionim odnosima. op. Materija treba da obuhvati sva relevantna pitanja. Njegova misija. korporativno upravljanje. društava kapitala. Njihovo organizovanje u nekom od oblika personalnih društava je neprihvatljivo s obzirom na osnovnu „filozofiju“ osnivanja ovih društava i njihov dominantno personalni karakter.915 7. iskazivanje i obra~un dobiti. prava i obaveze ~lanova. br. Bez namjere da se ve} sada ulazi u sisematizaciju privrednih društava mo`e se zaklju~iti da pravo privrednih društava predstavlja samostalnu pravnu disciplinu kojom se ure|uju sva bitna pitanja za osnivanje. cit. 95. radi o preduze}ima koja još nisu privatizovana. statusne promjene i na~in prestanka postojanja privrednih društava. Svi ovi elementi bi}e izlo`eni posebno. 913 O osnovnim kriterijima za odre|ivanje subjekata u doma}em pravu vidjeti kod prof.zadovoljili odre|eni interesi. ustrojstvo organa. pravila vezana za ste~aj i redovnu likvidaciju su neki od razloga koji opravdavju distinkciju. 344 . dr Mili} Simi} i prof. „Poslovno pravo . javnim preduze}ima914 koja su organizovana radi zadovoljavanja odre|enih javnih servisa ili su organizovana zbog potrebe jedinstvenog funkcionisanja odre|enih tehnoloških i tehni~kih sistema ili se. kod tre}e kategorije. motivi osnivanja. str. Pravni faklutet Univerziteta u Sarajevu.osnovi prava i obligacija. privredna/trgova~ka društva“. Cilj ili misija zbog kog se osniva pojedino društvo je osnov razlikovanja privrednih od ostalih vrsta društava. društvo za uzajamno osiguranje i njegovo preddruštvo prema Zakonu o osiguranju i zadruga i zadru`ni savez i njihova preddruštva prema Zakonu o zadrugama. Iskazivanje dobiti se time name}e kao jedan od osnovnih i temeljnih kriterija njihove distinkcije u odnosu na ostala društva. 912 Vidjeti kod Jakša Barbi}. dr Miloš Trifkovi}.912 6. „Poslovno pravo“. poreske obaveze. 8/05) 915 O oblicima privrednih društava vidjeti kod profesor Šefkija ^ovi}. Prvo obilje`je da se radi o javnom preduze}u govori nam da se radi o takvom obliku organizovanja sa dominantno dr`avnim kapitalom. Predmet ove pravne discipline su pravila vezana za: organizovanje. rad i prestanak privrednih društava. na~in organizovanja. 914 Zakon o javnim preduze}ima u Federaciji BiH („Sl. Ekonomski fakultet u Sarajevu. Radi se o tzv. trgova~aka društva prema Zakonu o trgova~kim društvima. Sarajevo 2003. 39. novine Federacije BiH“.

9. Pru`anjem npr. cit. poslovima visokog obrazovanja mo`ete da se bavite kao privredno društvo tipa npr. dioni~ko društvo ili društvo ograni~ene odgovornosti. Osnovni od njih su: vrsta djelatnosti. konsalting usluge. broj 6/95.917 Da bi dobili svojstvo privrednog društva subjekt prava se mo`e baviti i djelatnoš}u koja se mo`e smatrati kao proizvodna. ili da to radite kao javno pravna ustanova organizovana sa svojstvom pravog lica ali ne radi sticanja profita. o~igledno. obavljaju radi sticanja profita. Opredijeljenost terminu privredno društvo je više posljedica korištenja legislativne terminologije nego suštinskog opredjeljenja. da se temelji na pravnom poslu kao osnovi udru`ivanja i da je usmjerena postizanju zajedni~kog cilja. da se takve vrste poslova. U u`em smislu. komunalnih usluga se mogu baviti javne kompanije ili „privatna“ privredna društva kojima su ti poslovi povjereni na osnovu koncesije ili u re`imu javnih nabavki. predškolski odgoj. pru`anje usluga javnog prevoza itd. 345 . Tako Jakša Barbi}. novine Federacije BiH“.916 Pojam privrednog društva mo`emo posmatrati u u`em i u širem smislu. U obzir mogu do}i npr. Privredno dru{tvo 2. Pojam privrednog dru{tva 8. karakter osniva~kog kapitala i ciljevi osnivanja privrednog društva. Šta sve podrazumijeva ovaj širi pojam ovisno je od više faktora.2. Ovakvo poimanje pojma privrednog društva je danas prevazi|eno s obzirom da je klasi~na podjela na privredne i neprivredne djelatnosti prevazi|ena. vrsta osniva~a.1. a u cilju sticanja profita. danas prihvatljivije korištenje pojma privrednog društva u njegovom širem smislu. S toga je. Naravno. koji su organizovani radi obavljanja privredne djelatnosti i sticanja profita. Privredno društvo je subjekt prava koji je organizovan po posebnim pravnim propisima. strana 107 pod pojmom društva podrazumijeva privatno pravnu zajednicu za koje moraju biti ispunjene tri kumulativne pretpostavke: da je posrijedi udru`enje osoba kao pravna zajednica. Lege artis posmatrano bitno je jedino da li je upisana djelatnost u skladu sa nomenklaturom djelatnosti. obrazovanje. u ovom drugom slu~aju. npr. op. kao opšti pojam naspram pojma privredno društvo. privredno društvo je takav oblik organizovanja koji je organizovan radi obavljanja privredne djelatnosti. Ona mogu biti organizovana kao privatno pravna ili javno pravna privredna društva u ovisnosti od ~injenice ko im se javlja kao osniva~ te koju vrstu djelatnosti obavljaju. uslu`na ili neka druga vrsta. ^injenica je da se danas. 917 Pobli`e vidjeti Nomenklaturu djelatnosti u Federaciji BiH („Sl. javnih kompanija koje imaju tzv. Posebno je pitanje tzv. U tom kontekstu je mo`da prijem~ljiviji pojam trgova~kog društva. Da bi odre|eni subjekt prava dobio karakter privrednog društva irelevantno je koju vrstu djelatnosti obavlja. 22/04). dopušteni dom916 Postoje razli~ite definicije i shvatanja pojma privrednog društva.

javnih privrednih društava koji posluju kao bud`etske institucije. Iz ovih obilje`ja proizilaze ona koja su imanentna za sve subjekte prava koji imaju svojstvo pravnog lica. o~igledno. a ne profitabilnost. Njihov osnovni cilj je sticanje profita. Naravno. Privredno društvo je subjekt prava organizovan radi obavljanja zakonom dopuštene djelanosti u cilju sticanja dobiti. Na njihov rad i poslovanje primjenjuju se istovjetni pravni propisi vezani za iskazivanje rezultata poslovanja i oporezivanje kao i kod ostalih privrednih društava. Osnovno obilje`je razlikovanja je cilj njegovog osnivanja.inantni polo`aj. U svemu poseban tretman i mjesto zauzima i jedan poseban pravni odnos izme|u ~lanova.920 10. da se postojanje ovih oblika organizovanja subjekata prava ne mo`e zanemariti. Oni. a pod djelatnoš}u se podrazumijeva proizvodnja i promet robe i vršenje usluga na tr`ištu. javnim kompanijama koje imaju dominantno dopušteni polo`aj. Naime. Ovim se cilj osnivanja pojavljuje kao osnovno pravno obilje`je privrednog društva. poslovanje i uopšte ponašanje odvija pod posebnim pravnim propisima i pravilima u odnosu na rad i ponašanje fizi~kih lica. Ono što je još interesantno da i ovi subjekti posluju i rade pod istim pravnim propisima kao i kod ostalih privrednih društava. 11. Ovaj odnos je donekle specifi~an kod jedno~lanih društava. stav 1 i 5 ZOP. samostalnosti i imovinskog supstrata su ostala pravna obilje`ja pojedinog privrednog društva.918 One tako|er posluju kao i ostala privredna društva a radi sticanja profita. O~igledno je da se radi o opštim elementima pravnog lica kao subjekta prava. Isto je i sa ve} pomenutim tzv. Ova obilje`ja moraju biti ispunjena kumulativno.919 ZOP to ~ini na kra}i na~i definišu}i da je preduze}e pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobiti. imaju isti tretman kao i ostala privredna društva. ali bez obzira na ~injenicu sve ~eš}eg osnivanja jedno~lanih društava radi se o odnosu korporativne prirode kada se rad. ZOPD je društvo definisao kao pravno lice koje samostalno obavlja djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i vršenja usluga na tr`ištu radi sticanja dobiti. Pitanje profitabilnosti poslovanja mo`e biti predmet posebnog razmatranja iz razloga postojanja sve ve}eg broja tzv. 346 . To su: organizacija i imovinski supstrat. 919 ^lan 2 ZOPD 920 ^lan 1. 921 Ovo se posebno odnosi kod iskazivanja rezultata poslovanja i kod obra~una i izmirivanja poreskih obaveza. No. bez obzira na tu ~injenicu ovi pravni subjekti sve ~eš}e dio svojih aktivnosti obavljaju i za potrebe tr`išta. poštanskim uslugama i uslugama telekom operatera.921 Postojanje organizacije. odnosno za tre}a lica. odnosno osniva~a privrednog društva. njihov osnovni cilj je zadovoljenje odre|enih potreba stanovništva i dr`avne zajednice. 918 Radi se poslovima proizvodnje i distribucije elektri~ne energije. odnosno dobiti.

odnosno privredno društvo. Osnov razlikovanja od ostalih oblika organizovanja pravnih lica jeste cilj njihovog osnivanja. U anglosaksonskom pravnom krugu ne postoji jedinstveno definisanje pojma trgova~kog društva. ali i ne moraju da imaju lukrativni cilj osnivanja. dok se za gra|ansko pravna društva koristi termin „association“. Pojmu „company“ odgovara pojam „corporation“ s tim što ovi oblici organizovanja mogu. Za trgova~ko društvo se koristi termin „societe“. i to pod realnim ili personalnim imenom sa ciljem ostvarivanja dobiti. Romanski sistem za postojanje trgova~kog društva pretpostavlja postojanje udru`ivanja više pravnih i/ili fizi~kih lica radi obavljanja trgovinske djelatnosti. One se kre}u od razlike u nazivu zakona do razlike u poimanju privrednog društva od pojma preduze}a. Uporedno posmatrano u zemljama germanskog pravnog kruga koriste termine „gesellschaft“ i „verein“ za trgova~ko. Za ovaj oblik privrednog organizovanja mo`e se susresti i naziv „unlimited partnership“ pošto izme|u njegovih ~lanova nema razlike u pogledu vrste i obima odgovornosti za obaveze ovog tipa privrednog društva. Razlika mo`e biti samo jezi~ke prirode. Tako zakonodavstvo Velike Britanije koristi tri zakonska akta radi definisanja osnivanja i rada razli~itih oblika trgova~kih društava. ali u suštini ona bi se sastojala od toga da je pojam preduze}a ipak širi od pojma privrednog društva. Cilj ovakvog oblika organizovanja mora biti lukrativne prirode. 3. Romanski sistem.12. tj. Ono što nedostaje gra|ansko pravnim društvima jeste lukrativni karakter. U slu~aju da ovi oblici organizovanja nemaju lukrativni cilj osnivanja onda se radi o gra|ansko pravnim društvima. Pojam preduze}a obuhvata svaki pojavni oblik preduzetništva. Ovaj pojam najviše odgovara kontinentalnom pojmu društva ograni~ene odgovornosti i dioni~kog društva kao društava kapitala. odnosno postojanje lukrativnog cilja osnivanja je osnov i njihovog razlikovanja. podrazumijeva postojanje ugovora o osnivanju trgova~kog društva. Profitni karakter. I za ove oblike privrednog organizovanja se podrazumijeva da je cilj njihovog osnivanja isklju~ivo lukrativne prirode. ukulju~ivo i privatnog preduzetnika. Prvi pojam koji se koristi je pojam „partnership“. Iz ovog zakonskog akta proizilaze i dva naj~eš}a oblika organizovanja. a koji najviše odgovara pojmu javnog trgova~kog društva ili kako se u našem pravnom sistemu ovaj oblik organizovanja naziva društvo neograni~ene solidarne odgovornosti. I tre}i pojam koji se korisiti u anglosaksonskom pravnom krugu je pojam „limited partnership“. privrednih 347 . prije svega francuska pravna škola. Sistematika privrednih dru{tava 13. Ve} smo spomenuli podjelu privrednih društava koja postoji u doma}em-entitetskom zakonodavstvu. cilj osnivanja. Na prvi pogled sistematika privrednih društava bi trebala biti dosta ujedna~ena ili jednoobrazna.

Dalje }emo se ograni~iti na izlaganje o privrednim društvima uz nezaobilazno razgrani~enje pojma privrednih društava od ostalih pojavnih oblika preduze}a koja.. Baš iz razloga nepostojanja pravne sposobnosti na strani preduze}a u pravne i poslovne odnose sa tre}im licima ulazi nosilac preduze}a. 923 O ovome posebno vidjeti kod: Jakša Barbi}. strana 189-204. strana 26-27. U svakom slu~aju pod pojmom koji se nekada nazivao privredna djelatnost podrazumijeva se kako proizvodnja tako i promet proizvoda. Nosioci preduze}a nisu ništa drugo nego preduzetnici kao trgovci i fizi~ka lica. U subjektivne elemente bi spadali motivi i ciljevi osnivanja preduze}a. ali i potrebna kvalifikaciona svojstva ukoliko osniva~i obavljaju i neku odgovornu funkciju u posebnim oblicima organizovanja. Stoga je danas mogu}e da se u obliku preduze}a na tr`ištu bavite pru`anjem usluga špedicije ili obrazovanja i isto tako da se bavite nekim oblikom proizvodnih aktivnosti. Pojam preduze}a treba uzimati kao generi~ki pojam prema kome bi npr. Preduze}e predstavlja zakonom organizovani oblik koji slu`i za obavljanje zakonom dopuštene djelatnosti i koji je istim pravnim aktom konkretizovan. svoju djelatnost obavljaju sa ciljem sticanja dobiti na odre|enom tr`ištu. op. broj osniva~a. Pored objektivnih elemenata odre|enih zakonom. Pravo društava.923 U osnovi sve ih povezuje obavljanje privredne ili trgova~ke ili gospodarske djelatnosti. Klasi~ni pojam preduze}a koji je podrazumijevao obavljanje privredne djelatnosti je odavno prevazi|en. cit. cit. privredna ili trgova~ka društva bila samo jedna vrsta preduze}a.922 U svom širem smislu preduze}e bi obuhvatilo sve objektivne elemente koji se nalaze u vlasništvu samog preduze}a. kao i vršenje usluga. 348 . 922 Pobli`e kod: Mirko Vasiljevi}. Sistematika ZOPD je ograni~ena samo na privredna društva u u`em smislu rije~i. a kao što su: visina osnovnog kapitala. Ono što je osnovni cilj svih pojavnih oblika preduze}a na tr`ištu jeste obavljanje zakonom dopuštene djelatnosti radi sticanja dobiti. Poslovno pravo. O kojoj bi se djelatnosti radilo obi~no se definiše zakonskim ili podzakonskim aktima kojima se odre|uje nomenklatura djelatnosti. O posebnim objektivnim i subjektivnim elementima kod posebnih oblika privrednih društava bi}e posebno govora. javnih preduze}a i pojavnih oblika povezanih ili zavisnih društava.društava. tehni~ki uslovi preduze}a imaju i svoje subjektivne elemente. Kod ovih pojmova radi se o sinonimima. Kod ovoga se razvio u pravnoj teoriji i pojam tzv.. nosioca preduze}a. privredna društva i javna preduze}a.op. tako|er. U samoj pravnoj teoriji preduze}e nema svojstvo subjekta prava ve} predstvalja oblik preduzetništva pri ~emu je veoma blizak sa ekonomskom kategorijom.

izme|u ostalog. Osnov njihovog razlikovanja je u motivima osnivanja. donekle.1. Privredno društvo i javno preduze}e 15. To. karitativnim aktivnostima. Radi se o kapitalu koji je u vlasništvu nekog dr`vanog organizacionog oblika. odnosno djelatnostima koje se tretiraju kao djelatnosti koje se obavljaju u interesu svih gra|ana. nadalje. entitetskom. da se obavljaju na jedinstvenim tehni~ko-tehnološkim osnovama. Iskazivanje njihovih rezultata rada je zakonska obaveza. Ciljevi kod ovih oblika pravnih lica nisu ostvarivanje zarade nego prosto zadovoljenje odre|enih potreba koje mogu biti razli~ite vrste. Mo`e se raditi o intencijama ekološke naravi. Povu}i razliku izme|u privrednih društava i drugih oblika organizovanja nije teško. Njihovi organi su organizovani na druga~iji na~in. Ovdje se radi i o djelatnostima koje treba. Ovo pravilo se.1. te }e se kroz ukazivanje na razlike povu}i paralela i ukazati na neke specifi~nosti njihovog organizovanja. a to je sticanje dobiti. Tako ovi oblici organizovanja. a na~in kontrole rada i poslovanja obavljaju drugi organi. O kojem }e se organizacionom obliku i nivou dr`avnog organizovanja raditi ovisi od njene komunalne organizacije. Pod ovim se misli na razliku koja postoji izme|u „profitabilnih i neprofitabilnih“ oblika organizovanja. pokazalo prevazi|enim posebno u 349 . kao što je to slu~aj u Bosni i Hercegovini. Radi se o djelatnostima tzv. Ovi oblici organizovanja svoje aktivnosti obvaljaju prema sasvim drugoj vrsti pravnih propisa. Motivi osnivanja privrednih društava su ostvarenje zacrtanih ciljeva u smislu udru`ivanja kako bi se na zajedni~koj osnovi i razli~itim doprinosom ostvario osnovni cilj. javnog sektora. ovisi i od vrste privredne aktivnosti koja se obavlja. Mo`e biti govora o preduze}ima na opštinskom. npr. Za preduzimanje odre|enih akcija njima je potrebno i da imaju svojstvo pravnog lica. a obra~un poslovanja vrše po drugim pravilima u odnosu na privredna društva. kao i dr`avnom nivou. zaštitom ineteresa odre|ene populacije. ne iskazuju dobit. Oni se sastoje u `elji i namjeri da se grupa ljudi ili osniva~a na organizovan na~in bave odre|enim aktivnostima. Javna preduze}a predstavljaju onaj oblik privrednog organizovanja u ~ijoj vlasni~koj strukturi je dominantan dr`avni kapital. penzionera. Razlikovanje privrednih dru{tava od drugih oblika organizovanja 14. O ovim oblicima organizovanja bi}e posebno rije~i kada se budu obra|ivala društva kapitala.1. 3. Bez ovog zahtjeva ni njihovo adekvtano obavljanje ne bi dolazilo u obzir.3. Neprofitabilni oblici organizovanja imaju sasvim druge motive njihovog organizovanja. ali se to radi na sasvim drugi na~in i na drugim osnovama. u pravilu. a bez namjere da se ostvari dobit. kao i ciljevima koji se `ele posti}i. kantonalnom.

350 . Osnivanje javnih preduze}a se vrši dvojako. Prvi na~in je dodjelom koncesije za odre|eni vremenski period. a koje osniva dr`ava. nisu više u mogu}nosti da udovolje brojnim potrebama i zahtjevima njenih podanika. Danas je najprisutnije shvatanje o simbiozi javnog i privatnog sektora ili ideja o njihovom partnerstvu. Vidimo da privredno zakonodavstvo u Republici Srpskoj ostavlja mogu}nost da tzv. Djelatnosti od opšteg interesa mogu da obavljaju i drugi oblici preduze}a utvr|eni ZOP-om. U ovoj oblasti su. javnih djelatnosti ili javnih servisa kako se još nazivaju su u oblastima proizvodnje i distribucije elektri~ne enrgije. postojao prvo period velikih nacionalizacija da bi iza toga nastupila sasvim druga ekonomska politika koja je išla ka sveobuhvatnoj privatizaciji. odnosno preduze}a u privatnoj svojini. registrovane kompanije.924 16. U Federaciji BiH javno preduze}e se definiše posebnim zakonskim aktom. Javno preduze}e se u bh. 925 ^lanovi 386 i 387 ZOP-a. Zakonom o javnim preduze}ima. Tako privatizovanim dijelom javnog sektora upravljaju tzv. ZOPD ne sadr`i odredbe vezano za pravni status javnog preduze}a. distribucija gasa i vode. tokom ekonomske istorije. i one ekonomski najmo}nije. kako je ve} re~eno. Nesumnjivo je da }e naredne godine obilje`iti partnerstvo dr`ave i privatnog preduzetni~kog sektora tako da }e i pravna nauka i legislativa morati dati odgovore na njihove zahtjeve. postojali razli~iti trendovi.925 Javno preduze}e je preduze}e koje obavlja djelatnost od opšteg interesa. Tako je. što zna~i oni oblici privrednog organizovanja koje nazivamo privredna društva. Danas je nesumnjivo to da dr`ava ima nezobilaznu ulogu u kreiranju pravila tr`išne utakmice. posebno u gradovima. a bez obzira ~iji se kapital iza toga nalazio. a drugi na~in je dodjeljivanjem pojedinog javnog preduze}a na upravljanje privatnom preduze}u. One kompanije koje nisu privatizovane povjeravaju se privatnim kompanijama na upravljanje putem posebnih upravlja~kih ugovora. poslove od opšteg interesa obavljaju privredna društva. Dr`ave. i to: prema odredbama ZOP-a i odredbama posebnog zakonskog akta kojim se definišu uslovi i na~in obavljanja djelatnosti od opšteg interesa. usluge telefonskih operatera. legislativi definiše na slijede}i na~in. To se mo`e raditi na dva na~ina. 17. privatni ili dr`avni. a pri ~emu se fiskalna izdvajanja samo uve}avaju. infrastrukturni radovi i sli~no. Prema odredbama ZJP pod javnim preduze}em se podrazumijeva preduze}e. pored posebnog zakonskog akta sadr`i norme kojima se vrši opšte odre|enje pojma javno preduze}e. odnosno jedinica lokalne samouprave. `eljezni~ki transport. odnosno pravno lice 924 Iskustvo javnog sektora u Engleskoj je kreiralo razli~ita rješenja u ovoj oblasti. Naravno. ZOP.današnjim uslovima kada tehnološki progres omogu}uje tehni~ka dostignu}a koja nam do unazad desetak godina nisu bila poznata. javni transport. Naj~eš}i oblici tzv. u prošlom vijeku. razli~ite komunalne usluge. da se radilo o krajnostima od kojih ni jedna nije mogla dati optimalne rezultate.

927 Zakon o javnim nabvakama Bosne i Hercegovine („Sl.926 Javna preduze}a se mogu organizovati samo kao društva kapitala i to kao dioni~ko društvo ili kao društvo ograni~ene odgovornosti. drugi spasila~ke i hitne slu`be. organizacije koje promovišu turizam i sli~ne organizacije. odnosno udio. obdaništa. Sigurnost – vatrogasne brigade. Zakon postavlja i posebne uslove. Odlagališta sme}a – ~iš}enje ulica. Posebnima zakonskim aktom na dr`avnom nivou Zakonom o javnim nabavkama (dalje: ZJN) definisani su tzv. odlaganje otpada i kanalizacija. organizacije koje promovišu poduzetništvo i ekonomski razvoj. istra`iva~ka. zoološki i botani~ki vrtovi i zaštita prirodnog i kulturnog naslije|a. istra`ivanje i razvoj – subjekti koji se bave istra`ivanjem. a to je da takvo javno preduze}e upošljava najmanje 50 radnika. komunikacije. penziono osiguranje i druge institucije za socijalno osiguranje. Razlog je u ~injenici što se pod pojmom ugovornih organa podrazumijevaju i pojedini privredni subjekti koji imaju svojstvo javnog preduze}a. javni organi dijele se na sljede}e kategorije: Obrazovanje – univerziteti. Zdravstvo – bolnice. rekreacioni centri. centri za obuku i sli~ne obrazovne institucije. glasnik BiH“. Socijalna skrb – jaslice. broj 49/04). osiguranje prilikom nezgoda. centri zajednica i gra|ana. Tri su kategorije ugovornih organa. kao i preduze}e u kojem opština. Lista sadr`i samo primjere kategorija ugovornih organa. stara~ki domovi. to ne isklju~uje obavezu ugovornog organa da primjenjuje ZJN ako ispunjava uslove definisane ~lanom 3 ZJN. Ako dati organ nije definisan u listi. Socijalno osiguranje – fondovi za zdravstveno osiguranje. tehnologiju i inovacije. Nauka. domovi za djecu. 18. Radi se o dr`avnim organima koji troše}i bud`etski novac prikupljen od fiskalnih prihoda imaju zakonsku obavezu da taj novac troše transparentno i po posebnim pravilima. institucije za medicinsko istra`ivanje i druge zdravstvene. Na prvom mjestu to su organi na dr`avnom ili lokalnim nivoima uprave definisani ~lanom 3 stav 1 ZJN i koji nam nisu interesantni sa stanovišta prava privrednih društava. gimnazije. upravljanje javnim dobrima) i druge djelatnosti od javnog društvenog interesa. Sport – sportski centri i objekti. poljoprivredna i zanatska udru`enja. centri za nezbrinute. 351 . pru`anju usluga i ustupanju gra|evinskih radova.upisano u sudski registar kao privrendo društvo definisano kao takvo posebnim propisom. kanton ili Federacija BiH ima udio u vlasništvu u iznosu od najmanje 50% plus jedna dionica.928 Drugi su javni subjekti definisani u ~lanu 3 stav 2 926 ^lan 2 ZJP. Iz ove odredbe ~lana 3 ZJP nedvosmisleno proizilazi da je pojam preduze}e samo teorijske prirode i generi~ki pojam za sve pojavne oblike obavljanja neke preduzetni~ke aktivnosti. institucije koje promovišu nauku. grad. opštine itd. osnovne i srednje škole.927 Zašto se ovdje spominje kategorija javnih nabavki. nau~na društva i udru`enja. Radi se o dodjeli ugovora o kupovini roba. Zaštita okoliša – odr`avanje parkova i zelenih površina. Prema listi. nacionalni parkovi i sl. Nadalje. bankarska i trgova~ka udru`enja. ugovorni organi. industrijske i trgova~ke komore. Radi se o obliku organa dr`avne uprave tipa: ministartstva. nezavisno od toga kojom se djelatnosti bavi. komunalne djelatnosti. medicinski centri. koje obavlja djelatnsoti od javnog društvenog interesa (energetika. Poslovanje i ekonomija – poslovna. 928 Lista ugovornih organa je dodatni instrument za ugovorne organe koji su du`ni da primjenjuju ZJN. gradovi. profesionalna udru`enja.

Ona }e. morske ili rije~ne luke ili drugih terminala za prevoznike u zra~nom.rada mre`a koje pru`aju usluge javnog prevoza putem `eljeznice. a prema odredbama ZJP. gazdovanje šumama ili pak odr`avanja javnih cesta vrši od strane „komunalnih“ javnih preduze}a organizovanih bilo kao dioni~ko društvo bilo kao društvo ograni~ene odgovornosti. elektri~ne energije ili plina ili toplotne energije ili snabdjevanja takvih mre`a vodom.Ve}inskim dijelom ga finansiraju organi na dr`avnom ili lokalnom nivou uprave ili drugi javni subjekti definisani u ovom stavu. Dalje je prisutna tendencija Odr`avanje puteva – odr`avanje i popravka puteva. . . Vodoprivreda – objekti za regulaciju vode. ili u kome nadzor nad upravljanjem vrše organi ili subjekti definisani u ovom stavu. ili drugih ~vrstih goriva ili smještaja zra~ne. plina. Takva se društva susre}u u pravu Federacije BiH na kantonalnom nivou. Postala je sasvim uobi~ajena stvar da se npr. 352 . sasvim zasigurno. urbani razvoj. neke komunalne usluge. ZJN. Vidimo da su javna preduze}a nezaobilazan privredni faktor. agencije za izgradnju stambenih jedinica.ZJN koji kumulativno zadovoljava slijede}e uslove: . a nema industrijski ili komercijalni karakter. gra|evinski radovi odvodnjavanja i navodnjavanja.Ima svojstvo pravnog lica i . predmetne djelatnosti se sastoje od: . Dr`ava se. autobusa ili `i~are. metroa.Osnovan je u posebnu svrhu zadovoljavanja potreba od opšteg interesa. 19. tramvaja. Vidljivo je i iz ove liste da se u ovim slu~ajevima pod pojmom ugovornog organa mogu na}i privredna društva. Šumarstvo – ustanove za gazdovanje šumama. trolejbusa. Radi se o djelatnostima koje obavljaju javna društva (preduze}a). morskom ili rije~nom saobra}aju. Zaštita potroša~a – Udru`enje potroša~a. ni u kom slu~aju. uglja. Ovo su i uporedna rješenja i iskustva. Izgradnja.osiguranja ili rada fiksnih mre`a sa ciljem pru`anja javnih usluga u vezi sa proizvodnjom. transportom ili distribucijom: vode. elektri~nom energijom. upravlja~ki ili nadzorni odbor u kojem su više od polovine ~lanova imenovali organi na dr`avnom ili lokalnom nivou uprave ili drugi javni subjekti definisani u ovom stavu. Iza ove kategorije se nalaze privredna društva koja obavljaju djelatnosti u obliku nekog od društava kapitala. egzistirati i u doglednoj budu}nosti. ili koji ima upravni. .eksploatacije geografske lokacije sa svrhom: istra`ivanja ili crpljenja nafte. Tre}a kategorija su djelatnosti koje obavljaju javna društva prema odredbama ~lana 3. gra|evinarstvo i stambena pitanja – urbano planiranje. I ove djelatnosti se zna~i obavljaju u nekom od kapitalnih oblika privrednih društava. plinom ili toplotnom energijom. ne}e odre}i barem svoje regulatorne uloge u pobrojanim sektorima.

Naime. na razli~ite oblike regulatornih organa. Njihova uloga sve više dobiva na zna~aju i najzamjetnija je u sektorima energije i svih oblika komunikacija. komanditno društvo i komanditno društvo na dionice. na osnovu zakona. Personalna društva su: društvo neograni~ene solidarne odgovornosti.3. Pojedine ekonomske i tehni~ke funkcije prelaze. U kom obliku }e se obavljati. Ona se obi~no zasniva na rodbinskim ili u`im porodi~nim odnosima. Osnovni je u tome što dr`ava mo`e da ostvaruje dodatne koristi na tr`ištu kapitala posebno kada se radi o profitabilnim javnim preduze}ima. uvede novog operatera ili. Društva kapitala predstavljaju poseban oblik organizovanja privrednih društava kod kojih su izra`eni imovinski interesi ili elementi.uvo|enja mehanizama kod onih preduze}a koja treba da onemogu}e bilo koji oblik politizacije kod obavljanja ovih djelatnosti. odnosno osniva~a privrednog društva. Ovdje je nu`an jedan osvrt. pak. posebno u slu~aju ukoliko ima `elju da izvrši njegovu prodaju. Personalna dru{tva 22. 3. Kod onih javnih preduze}a koja su organizovana na dr`avnom nivou sasvim je zasigurno da je dioni~arski oblik organizovanja mnogo prihvaljiviji. prije svega uslu`ne. Dru{tva kapitala 21. Dodatni razlog le`i u ~injenici da dr`ava mo`e da „licitira“ sa svojim kontrolnim paketom dionica. odnosno akcije. 3. ZOP koristi termi353 . Imovinski interesi su izra`eni i kod privrednih društava personalnog tipa samo što je kod njih veza izme|u ~lanova samog personalnog društva znatno tješnja. što ne zna~i da kod pojedinih od ovih oblika organizovanja ne mogu postojati i ovi elementi. 20. U svakom slu~aju to }e biti kapitalni oblici organizovanja: dioni~ka društva i društva ograni~ene odgovornosti. dovrši proces privatizacije prodajom svog paketa dionica. Koji }e se od ova dva oblika izabrati ovisi}e i od ciljeva koje sebi postavlja ve}inski vlasnik kapitala. Podjela privrednih društava na društva kapitala i personalna društva predstavlja tradicionalnu podjelu. Ovaj element nedostaje kod društava kapitala. društvo ograni~ene odgovornosti se nalazi negdje ne sredini izme|u društva kapitala i personalnog društva. Ovo je sistematika koja je primjenjena u ZOPD. To je bio povod da se ova tradicionalna klasifikacija privrednih društava dovodila u sumnju.2. ali i privredne funkcije ovisi od više faktora. ali se ona zadr`ala i do danas. Kao društva kapitala postoje: dioni~ko ili akcionarsko društvo i društvo ograni~ene odgovornosti. Razloga je više. Interesi kapitala su dominantniji u odnosu na personalna obilje`ja ~lanova.

je u re`imu odgovornosti za obaveze u pravnom. Odgovornost privrednog društva za obaveze podrazumijeva više pravnih i ekonomskih aspekata. bez obzira na njihove posebnosti oni se ipak klasifikuju u neki od pobrojanih pet oblika privrednih društava. a to je sticanje dobiti. Ono što je za ove oblike organizovanja specifi~no je to da je ZOPD. Odgovornost privrednih dru{tava za obaveze 24.nologiju orta~ko društvo za društvo neograni~ene solidarne odgovornosti. Osnovna razlika. U ove specijalizovane oblike bi spadali svi oni oblici organizovanja na koje se primjenjuje neki lex specialis. Pored ovog termina za ovaj oblik personalnog organizovanja koristi se i pojam javno trgova~ko društvo. Tu spadaju: poslovne banke. Postojanje personalnih elemenata ne zna~i da je cilj osnivanja ovih privrednih društava razli~it od ciljeva koji su prisutni kod privrednih društava kapitalnog tipa. Ovo su opšte forme privrednih društva. Me|utim. Odgovornost podrazumijeva više pojavnih oblika kako s obzirom na vrste društva tako i za pojedine faze njegovog egzistiranja. I ako neko pitanje nije ure|eno sa lex specialis. polo`aja ~lana društva. osiguravaju}a društva. Posebni organizacioni oblici privrednih dru{tava 23. a pojavljuju se i posebni organizacioni oblici. mikrokreditne organizacije. To }e ovisiti od tipa privrednog društva. odnosno ZOP. odnosno poslovnom prometu. 3. I ovdje egzistira osnovni cilj. Pored pobrojanih podjela koje obuhvataju 5 razli~itih oblika privrednog organizovanja poznate su i neke druge podjele. Odgovornost je imanentna za cjelokupan rad društva i to po~ev od njegovog osnivanja pa sve do prestanka postojanja. Odgovornost privrednog društva za obaveze je njemu imanentna kategorija s obzirom da ono u cilju 354 . javna preduze}a. analogijom }e se primjenjivati odredbe ZOPD. Da li }e za obaveze privrednog društva odgovarati samo društvo. odnosno bivših vlasnika privrednog društva. odnosno ZOP opšti pravni akt koji se primjenjuje na re`im njihovog osnivanja i rada.4. njegovo odgovorno lice ili }e postojati i kumulativna odgovornost ovisi}e od više faktora. berze. 4. u odnosu na privredna društva kapitalnog tipa. kao i samih fakti~kih okolnosti pod kojima je nastupila odgovornost privrednog društva za obaveze. Sam prestanak postojanja mo`e da dovede i do posebnog oblika odgovornosti osniva~a. U slu~aju da ZOPD. odnosno ZOP na razli~it na~in tretiraju pojedino pitanje primjeni}e se lex speicialis. investicioni fondovi. Bez obzira na razli~ite nazive za ovaj tip privrednih društava karakteristi~no je postojanje personalnih elemenata koji su preovla|uju}i.

a koji su rezultat tr`išnih okolnosti. Razlika postoji izme|u odgovornosti privrednog društva za obaveze od odgovornosti za obaveze njegovih ~lanova. 355 . ali koje je ipak u uporednim pravnim re`imima rješeno na druga~iji na~in. Ovom pitanju ZOPD ne pridaje potrebnu va`nost. Odgovornost za obaveze u osniva~koj fazi privrednog dru{tva 25. Nadle`ni sud bi odabcio tu`bu pošto tu`ena strana još nije upisana u registar privrednih društava. zaklju~ivanju ugovora npr. Ovakvo postupanje neminovno dovodi do toga da se neko u prakti~nim slu~ajevima i primjerima legitimiše. a ako nastupa više lica za preuzete obaveze odgovaraju neograni~eno solidarno. odnosno drugim privrednim društvima.sticanja dobiti stupa u poslovne odnose sa tre}im licima. Pojam i elemente odgovornosti treba odvojeno posmatrati u odnosu na poslovni rizik i gubitke koji se ostvare tokom poslovanja privrednog društva. stav 1 ta~ka 14 ZOPD. nabavci odre|ene opreme. Da bi se osnovalo jedno privredno društvo potrebno je da se prije samog ~ina registracije preduzme niz obaveza koje su nu`ne da bi se uopšte moglo osnovati samo privredno društvo. kao i fizi~kim licima. Rješenje ZOPD ide logikom da ako još nemate svojstvo pravnog lica nemate ni pasivnu legitimaciju za rješavanje odre|enog sudskog spora. odnosno osnovati. Poseban re`im odgovornosti postoji kod kapitalnih društava u odnosu na društva personalnog karaktera. Posmatrano u u`em smislu.1. te samim tim ne mo`e ni biti tu`ena pošto još ne egzistira. 930 ^lan 110. o zakupu poslovnog prostora itd. 4. Odredbe ZOPD ipak govore o ovoj mogu}nosti. Jedino je normirano da društvo sti~e svojstvo pravnog lica danom upisa u registar društava. te da prije upisa u registar društava niko ne mo`e istupati u ime društva. odnosno osniva~a. Posljedi~no ovome rješenju ZOPD posebno propisuje da lice koje postupi suprotno ovoj odredbi odgovara za stvorene obaveze cjelokupno svojom imovinom. domašaj ove odredbe bi mogao imati negativno dejstvo u tom smislu da bi se zbog strogog oblika odgovornosti izbjegavalo preuzimanje obaveza koje su nu`ne kako bi se privredno društvo registrovalo. Stoga je zakonodavac i pribjegao opisanom rješenju.930 ZOPD kod osniva~kog akta dioni~kog 929 ^lan 5 ZOPD. Mo`e se raditi o podizanju zajmova.929 Pošto za preuzete obaveze prema tre}im licima neko mora da odgovara ZOPD je izabrao jedno logi~no rješenje. I postoji pomenuta razlika u pogledu odgovornosti privrednog društva u njegovim razli~itim fazama egzistiranja. pri ~emu preuzima razli~ite obaveze. a kod personalnog društva tipa komanditnog društva opet postoji razlika u odgovornosti izme|u dvije vrste njegovih ~lanova. da istupa ispred privrednog društva koje }e se tek regostrovati. kao i li~ne uspješnosti u vo|enju poslovanja.

Pošto se radi o odgovornosti fizi~kih lica onda je spominjanje u samom tekstu ZOPD neograni~ene solidarne odgovornosti nepotrebno. Analogijom ova odredba se mo`e primijeniti i na osnivanje društva ograni~ene odgovornosti. za preuzete obaveze. odnosno preuzeli osniva~i prelaze na preduze}e bez saglasnosti povjerioca. a za razilku od pravnog posla zastupanja. 932 ^lanovi 5 i 6 ZOP-a. predstavljao pojam predstavljanja. 26. Zastupstvo bi postojalo kada bi se tre}em licu na osnovu posebne punomo}i povjerilo obavljanje pojedinih pravnih poslova usmjerenih isklju~ivo na registrovanje privrednog društva. Fizi~ko lice }e uvijek za preuzete obaveze odgovarati svom svojom imovinom. S obzirom na strog re`im odgovornosti za obaveze koje se preuzimaju u osniva~koj fazi privrednog duštva skloniji smo u`em tuma~enju ovog pojma.društva govori da osniva~ki ugovor sadr`i i odredbu o imenu i prezimenu lica koje predstavlja dioni~ko društvo u postupku njegovog osnivanja. Predstavljanje se tretira kao postupanje u ime i za ra~un privrednog društva u odnosima neimovinske prirode.931 Šta bi. a da upisom preduze}a u sudski registar prava i obaveze koje su stekli. Bilo bi nelogi~no da samo odre|eno lice na sebe preuzima cjelokupnu odgovornost. u ovim situacijama javiti kada ne bi došlo do registracije privrednog društva ili se ne bi izvršavale preuzete obaveze. Problem }e se. 356 . a posebno kada se zna da zastupnik postupa u tu|e ime i za tu|i ra~un. Propisano je da preduze}e sti~e svojstvo pravnog lica upisom u sudski regsitar. a koje su preduzete u ime i za ra~un privrednog društva koje }e tek ste}i svojstvo pravnog lica. ZOP sadr`i posebno rješenje za odgovornost u osniva~koj fazi preduze}a. te da tre}a lica upoznaje sa ~injenicom da se pojedine aktivnosti vrše kako bi se privredno društvo registrovalo i time steklo pravni subjektivitet. u ovom slu~aju. privrednog društva. a osniva~i odgovaraju saglasno odredbama ugovora sa tre}im licem. poslije registracije. U tom slu~aju problem bi se rješavao primjenom opštih pravila obligacionog prava vezanim za ispunjenje ugovornih obaveza. Radilo bi se o licu koje je ovlašteno od strane drugih osniva~a da se legitimiše da postupa i u njihovo ime. moraju 931 Radi se primjeni ~lana 310 ZOPD koji predvi|a da se odredbe ZOPD o dioni~kom društvu primjenjuju na društvo sa ograni~enom odgovornoš}u ako posebnim odredbama Zakona nije druga~ije odre|eno.932 Zna~i da se kod ovog rješenja radi o prostoj sukcesiji obaveza koje. U praksi je neizvodljivo da se izvrši registracija privrednog društva i stekne pravna i poslovna sposobnost. Pošto se radi o poslovima i obavezama koje se preuzimaju u ime budu}eg pravnog lica onda bi bila dovoljna i samo odredba da osniva~i odgovaraju. a de se ne preduzmu odre|ene radnje preduzete od strane osniva~a. solidarno. Ovdje bi se radilo o zajedni~kom predstavniku koji mo`e biti i zastupnik ukoliko raspola`e sa sposobnostima da preduzima pravne radnje pred sudovima i eventualno drugim dr`avnim organima koje su isklju~ivo upravljene ka registraciji privrednog društva.

Kako bi se ovo realizovalo u praksi.. predugovoru ili privrednom društvu u osnivanju ili. pak. Ovakvi i sli~ni ugovori mogli bi se zaklju~ivati i pod suspenzivnim uslovom tako da bi proizvodili pravno djestvo tek po registraciji preduze}a. bez obzira koja se koncepcija kod ovog oblika odgovornosti prihvata. Situacija bi se rješavala na isti na~in kao i u prethodno opisanom slu~aju. njema~ko pravo. strana 38 i 39. me|usobne odnose izme|u samih osniva~a. 27. Mogu}e je zaklju~iti ugovor kojim se recimo iznajmljuje poslovni prostor i da se u istom navede de se ovo radi u ime preduze}a koje }e tek biti osnovano.. 934 O pojedinim pravnim shvatanjima vezano za pravni re`im preddruštva pobli`e vidjeti kod: Mirko Vasiljevi}. Društvo koje postoji od sklapanja pravnog posla na kojemu se temelji društvo do njegovog upisa u sudski registar. I ovdje se postavlja pitanje šta }e se dešavati ako se preduze}e iz nekog razloga ne registruje. Primjenjivala bi se opšta pravila obligacionog prava vezano za odgovornost kod neizvršavanja ugovornih obaveza. Mo`e se re}i i da je ovo oblik cesije koji nastaje na osnovu zakona.biti evidenitrane kao poslovne promjene koje su preuzete u ime i za ra~un preduze}a.934 Mo`e se govoriti i da se radi o jednoj posebnoj pravnoj konstrukciji ili. naziva se preddruštvo. strana 148.op. odnosno knji`enjem nema prakti~nog zna~aja u smislu pravnih posljedica. cit.933 Postoje brojna i razli~ita pravna shvatanja o tome o kakvoj se pravnoj konstrukciji radi. o ugovoru koji se zaklju~uje u korist tre}eg lica. odnosno do prestanka društva odgovaraju}om primjenom odredbi o prestanku onog društva koje tek treba nastati kao pravna osoba. francusko pravo. odnosno donošenjem osniva~kog akta u slu~aju da se radi o jedno~lanom privrednom društvu. Uporedni pravni sistemi poznaju jednu posebnu pravnu formu koja se naziva preddruštvo. 357 . Ovo je naro~ito zna~ajno u onim uporednim pravnim sistemima u koji933 Tako Zakon o trgova~kim društvima Republike Hrvatske. Registracijom preduze}a taj bi se ugovor ex lege smatrao ugovorom kod koga su ugovorne strane preduze}e i zakupodavac. austrijsko pravo i razlike izme|u njih postoje samo u tome kojim se zakonskim aktom definiše pravni status preddruštva. Poslovno pravo. op. pak. Ovo rješenje izgleda prakti~nije i ono se nalazi na sredini izme|u rješenja iz ZOPD i rješenja koje je u uporednom pravu poznato kao pravni institut preddruštva. vidu pravne fikcije gdje se fingira postojanje društva koje je gra|anskog karaktera i koje nastaje momentom zaklju~enja pravnog posla koji predstavlja zakonsku osnovu za registrovanje privrenog društva.935 Preddruštvo nastaje zaklju~enjem ugovora o osnivanju privrednog društva. Za razliku od ovog englesko pravo poznaje fiducijarnu du`nost osniva~a u odnosu na privredno drušvo koje }e tek biti registrovano. 935 Jakša Barbi}. cit. Osniva~kim ugovorom potrebno je urediti. Tako ima govora da se radi o gra|anskom ortakluku. Nesaglasnost vremena nastanka obaveze ili prava sa njenim poslovnim evidentiranjem. Pravo SAD govori o li~noj odgovornosti ~lanova budu}eg privrednog društva ukoliko se ugovor sa tre}im licem zaklju~i prije upisa drušva u registar. Pravo društava.

Ako se kao ulaga~ pojavljuje strano pravno ili fizi~ko lice koje unosi. Posmatrano na ovaj na~in proizilazi da je egzistencija preddruštva neophodna kako bi privredno društvo ili preduze}e steklo ~inom upisa u sudski registar i pravnu sposobnost. te potrebi evidentiranja svih ste~enih prava. ne mo`e u slu~aju vo|enja sudskog spora. Ukoliko ovo pitanje nije ure|eno ili se radi o jedno~lanom privrednom društvu na odgovornost }emo primjenjivati na ve} opisani na~in. a ne odvojenu imovinu pojedinih ~lanova budu}eg privrednog društva. vrlo ~esto. u ovom slu~aju. u pravnim sistemima koji poznaju preddruštvo su pravno valjani. a ako je obavezu preuzelo više lica onda oni za preuzete obaveze odgovaraju solidarno. Ovi pravni poslovi. odre|enu opremu u privredno društvo. pak. 358 . odnosno privrednih društava personalnog tipa.ma se poznaje zakonska forma preddruštva. odnosno koje je u osniva~koj fazi. kao i preuzetih obaveza. 936 O posebnim aspektima svojine preddruštva vidjeti kod: Jakša Barbi}. a bez obzira o kojoj se formi uloga radi. Posebno bi se moglo govoriti o brojnim obavezama kod sukcesivnog osnivanja dioni~kog društva. a po osnovu re`ima direktnih stranih ulaganja. Osnovni cilj postojanja forme preddruštva je regulisanje pitanja preuzimanja prava i obaveza u osniva~koj fazi privrednog društva. imati svojstvo parni~ne stranke pošto ne mo`e ni biti pasivno legitimisano. sada se postavlja pitanje zašto uopšte postoje preddruštva kada im se ne priznaje svojstvo pravnog lica. Pravo društava. U pogledu obaveza koje se preuzmu odgovaraju ona lica koja su preuzela konkretnu obavezu. Razlozi se nalaze u potrebi davanja pravne valjajnosti pravim poslovima koji se zaklju~e u osniva~koj fazi privrednog društva. opšta pravila obligacionog prava o ugovornoj odgovornosti. cit.936 Ono što je još specifi~no za pravni re`im predruštva jeste da ono u pravnom prometu istupa u ime i za ra~un privrednog društva koje }e se tek osnovati. te konsekventno tome rješavanja pitanja odgovornosti za preuzete obaveze. preuzele brojne obaveze nov~ane prirode. Postojanje preddruštva daje mogu}nost da ono u~estvuje u pravnom i poslovnom prometu. Prema tre}im licima bi se. Posljedi~no. odnosno svojstvo pravnog lica. Prava i obaveze koja se steknu tokom egzistencije preddruštva predstavlja njegovu imovinu. Preddruštvo prestaje da postoji upisom privrednog društva u sudski regsitar. Iz izlo`enog proizlazi da ni preddruštvo. odbijanjem suda da izvrši registraciju privrednog društva zbog neispunjavanja zakonom propisanih uslova. Ovo posebno dolazi do izra`aja kada se u budu}e privredno društvo unose osniva~ki ulozi. odnosno odustankom od njegovog osnivanja ili. pošto nema svojstvo pravnog lica. strana 156-169. Posebno se razgrani~ava odgovornost preddruštava kod privrednih društava kapitala. nu`no je sprovesti carinski postupak vezan za osloba|anje pla}anja carinskih pristojbi. op.

pojam nedodirljive aktive ili good-will kojim se izra`ava najviše tr`išna pozicija pojedinog privrednog društva. Osniva~i dioni~kih društava i društava ograni~ene odgovornosti za obaveze privrednih društava odgovaraju do visine vrijednosti svojih dionica. Odgovornost dru{tava kapitala za obaveze 28. Nadalje. kao i udjeli ili dionice u drugim privrednim društvima. Poslovanjem privrednog društva i njegova imovina mo`e da se smanjuje ili pove}ava. Ovdje je potrebno razlikovati odre|ene pojmove. bez ozira na tip. nenapla}ena potra`ivanja. Od odgovornosti iz obaveze privrednog društva treba odvojiti poslovni rizik osniva~a privrednog društva koji je ve} spomenut. Imovina time ne mo`e pripadati ve}em broju lica. 359 . potra`ivanja po osnovu hartija od vrijednosti. imovinu obuhvataju i prava intelektualne svojine: autorska prava i prava industrijske svojine. za svoje obaveze odgovaraju cjelokupnom imovinom društva. Odgovornost se prote`e na sve vrste obaveza koje su nastale bez obzira da li im je osnov ugovorne prirode ili se radi o vanugovornoj odgovornosti. I sve se ove pravne i ekonomske kategorije izra`avaju se nov~ano u poslovnim knjigama koje se vode po posebnim zakonskim i podzakonskim aktima. izraz veli~ine njihovog u~eš}a u imovini privrednog društva. Izuzetak se odnosi kod susvojine i zajedni~ke svojine kao posebne pravne kategorije gra|anskog prava. Ona se mo`e pove}avati i smanjivati. Bez obzira što vlasnici privrednog društva za obaveze odgovaraju samo do visine svojih kontribucija posredno }e biti pogo|en i njihov imovinski udio u cjelokupnoj knjigovodstvenoj vrijednosti imovine privrednog društva. Izuzetak je primjena pravila vezanih za pravni institut probijanja pravne li~nosti. Njeno smanjenje ili pove}anje ima}e reperkusije i na knjigovodstvenu i tr`išnu vrijednost kontribucija ~lanova privrednog društva. ipak. Na kraju dolazi tzv. Pojam imovine je dosta slo`ena kategorija i zavrje|uje posebnu pa`nju. 29. bilo pravno lice. Imovina ima obilje`je jedinstvenosti tako da ona predstavlja jedinstvo prava i obaveza. Nju obuhvataju ne samo stvari pokretne i nepokretne nego i nov~ana sredstva. bez obzira što vlasnici privrednog društva posjedovanjem dionica ili udjela ne sti~u vlasništvo nad privrednim društvom ta kontribucija je. ZOPD na nekoliko mjesta koristi pojam 937 ^lan 6 ZOPD i ~lan 53 ZOP-a koji dodatno reguliše da preduzetnik za svoje obaveze odgovara svojom cjelokupnom imovinom.4. bilo fizi~ko. Imovina je vidimo jedna ukupnost prava koja pripadaju jednom bilo pravnom bilo fizi~kom licu. Ova konstatacija se odnosi na cjelokupnu imovinu. Odgovornost se odnosi na sve vrste obaveza bez obzira na njihovo prorijeklo i osnov. odnosno udjela.937 Ovo se odnosi i na one ~lanove koji su naknadno pristupili privrednom društvu.2. Sva privredna društva. ali je uvijek vezana zajedno subjekta prava. Naime.

usljed dejstva razli~itih okolnosti. ako prepostavimo da je cjelokupna imovina dr`avnog preduze}a bila u dr`avnoj svojini.knjigovodstvene imovine privrednog društva. 360 . Vrijednost knjigovodstveno iskazane imovine treba razlikovati od njene stvarne ili tr`išne vrijednosti. bez obzira u kojoj fazi egzistiranja privrednog društva se desila ne mo`e da vodi stvaranju identiteta izme|u li~ne i imovine privrednog društva. Jedino stvarno pravo koje on sti~e 938 Tako ~lan 246 ZOPD. Ne radi se o stvarnom pravu gra|anskog prava bez obzira na ulo`eni kapital. Stoga je identifikovanje vlasništva nad dionicama ili udjelima sa pravom svojine na imovinom privrednog društva nespojivo. ali nikada ne smije da se spusti ispod minimuma odre|enog zakonom. principu integriteta osnovnog kapitala. O ovome }e se odlu~ivati odlukom nadle`nog redovnog suda. onda se njena knjigovodstveno izra`ena vrijednost dijeli sa odre|enom nov~anom vrijednoš}u (naj~eš}e sa 10 ili 100) kako bi se dobio ukupan broj dionica. Kada se imovinski supstrat smanji ispod minimuma odre|enog zakonom nala`e se da se sprovede likvidacioni postupak ili ste~ajni postupak a u ovisnosti od stanja u poslovnim knjigama. a u ovisnosti od stanja u poslovnim knjigama. Osnovni kapital se. Prodajom dionica na tr`ištu kapitala oni ne prodaju dio imovine nego samo odre|eno obligaciono ili tra`beno pravo. Jedina situacija koja bi se pribli`avala ovakvom stavu jeste situacija koja se javlja prilikom sprovo|enja privatizacije dr`avnih preduze}a. Radi se o tzv. Tako neka imovina koja je amortizovana i mo`e. Prodajom dionica ne sti~e novi vlasnik pravo stavrnopravne prirode. mo`e smanjivati i pove}avati. Razloga za ovakav stav je više. bez obzira na izmjenu vrijednosti npr. Poslije ovoga slijedio je upis dionica na jedan od zakonom propisanih na~ina. Sve dok postoji imovina egizstira i samo privredno društvo. Uplata udjela ili kupovina dionica. Privredno društvo se. da se otpiše na tr`ištu mo`e. U ovom slu~aju. Vrijednost njihovih dionica je nešto sasvim drugo u odnosu na imovinu privednog društva. prema stanju u poslovnim knjigama.938 Ova kategorija obuhvata cjelokupnu imovinu privrednog društva na opisani na~in koja je knjigovodstveno evidentirana i koja je evidentirana i u drugim poslovnim dokumentima. No ova tehnika im ne daje za pravo da smatraju da su vlasnici idealnog dijela preduze}a. imati sasvim drugu vrijednost. ekonomskom i fiskalnom re`imu. Kakva }e vrijednost imovine biti uvijek je fakti~ko pitanje i ovisi}e od tr`išnih okolnosti. u toku poslovanja privrednog društva. Upisnici su time pravno tehni~ki kupovinom odre|enog broja dionica postajali vlasnici i alikvotne protivvrijednosti cjelokupne imovine sada ve} dioni~kog društva. Ta imovina se sada nalazi u sasvim drugom pravnom. ^esta je i obrnuta situacija da. ~esto posmatra kao neki predmet ili stvar kojim raspola`u njegovi vlasnici. Stvarna ili tr`išna vrijednost mo`e biti viša ili ni`a u odnosu na vrijednost izra`enu u poslovnim knjigama. neke opreme u poslovnim knjigama na tr`ištu ista nema pro|u. u ovom kontekstu.

Cjelokupna imovina privrednog društva se u svim poznatim registrima evidentira isklju~ivo na njegovu firmu. Radi se o tr`išnoj protivvrijednosti udjela na dan prestanka ~lanstva u društvu ograni~ene odgovornosti. naredne emisije. na nekretninama koje su u vlasništvu isklju~ivo privrednog društva. Naravno.941 U sklopu odredbi o zaštiti prava manjine i ZOP sadr`i jedno rješenje. Novac je investiran i mi mo`emo da sa njime raspola`emo samo na na~in odre|en zakonom. a u ovisnosti od tr`išne vrijednosti te dionice. U slu~aju smrti njihovog vlasnika dionice i poslovni udjeli ulaze u ostavinsku masu.940 Postoji u ZOPD još jedno specifi~no rješenje koje u potpunosti ide u prilog prednjih shvatanja. pove}at }e se vrijednost imovinske mase bivših ~lanova privrednog društva. 361 .jeste pravo svojine nad dionicom kao prostom hartijom od vrijednosti. Ova obaveza se ima realizovati u roku od tri mjeseca od dana prijema zahtjeva uz isplatu po pravi~noj tr`išnoj vrijednosti. društvo ima obavezu da otkupi njegove dionice.939 Sli~no je riješeno i pitanje kod obaveze dioni~kog društva da obavezno otkupi dionice zaposlenih (radni~ke dionice) isplatom po pravi~noj tr`išnoj vrijednosti na dan prestanka svojstva zaposlenog. Ista situacija je i sa udjelima u društvu ograni~ene odgovornosti. 941 ^lan 255 ZOPD. Uplatom tog iznosa mi zasnivamo ~lansko pravo u tom dioni~kom društvu i ostvarujemo pravo da trgujemo sa tim dionicama. Naime akcioniari koji imaju ili predstavljaju najmanje jednu desetinu osnovnog kapitala mogu od upravnog odbora zahtijevati sazi939 Tako ~lan 342 ZOPD. Vlasništvo nad dionicama i poslovnim udjelima u privrednom društvu je nasljedna kategorija. izvrši povrat novca. kao korporativna hartija od vrijednosti. Radi se o rješenju po kome dioni~ar koji je nadzornom odboru dao pisanu izjavu da se protivi prijedlogu odluka skupštine koje prouzrokuju zna~ajne promjene u društvu ili pravima dioni~ara. Kada ne bi bilo ove logike onda bi vlasnici dionica i udjela mogli da tra`e civilnu diobu i da se upiše njihov idelani dio vlasništva npr. da ni u kom slu~aju ne raspola`emo sa mogu}noš}u da nam emitent. ali sada kao fizi~kih lica. odnosno udjela. Da li }e takav prihod biti oporeziv drugo je pitanje. Dionice i udjeli u privrednim društvima kapitalnog tipa dio njihove imovinske mase kao fizi~kih lica samo što se sa njom upravlja po posebnim propisima koji se odnose na rad i poslovanje privrednih društava. Ono što on sti~e u suštinskom pogledu jeste potra`ivanje odgovaraju}eg iznosa novca. Da su ~lanovi privrednog društva vlasnici njegove imovine govore i odredbe npr. kod istupanja ~lana društva ograni~ene odgovornosti iz društva. na naš zahtjev. Ako uzmemo drugu situaciju da recimo uplatimo odre|eni broj dionica na osnovu javnog poziva za upisom dionaca npr. u sebi nosi i ~lanska prava ali o tome posebno. Dionica. Društvo je u obavezi da isplati adekvatnu protivvrijednost njegovog udjela. U slu~aju prodaje dionica. 940 ^lan 218 ZOPD.

u naturalnom obliku. Pri tome zadr`avaju svoju svojinsku ulogu ~ime uvijek. po ovom zahtjevu. Dionice i poslovni udjeli se mogu zalagati. ali samo u vidu novca. danas.vanje skupštine uz navo|enje razloga za njeno sazivanje. Ukoliko. ukoliko je to ugovoreno ili predvi|eno zakonom. 30. ali pod uslovom da se izmire eventualne fiskalne obaveze. Mogu to da ~ine sami. Prilikom osnivanja privrednog društva njegovi budu}i ~lanovi se slobodno opredjeljuju da li }e osnovati privredno društvo. ovo je je samo teoretski mogu}e. I iz ovog je sasvim jasno i nedvosmisleno vidljiva imovinska razdvojenost ~lanova kao osniva~a privrednog društva od ~lanova kao fizi~kih lica. 943 ^lan 371 ZOP-a. Kada bi postojalo jedinstvo imovine privrednog društva sa imovinom njenih ~lanova. 362 . s obzirom da se ste~aj sprovodi zbog nelikvidnosti ili prezadu`enosti privrednog društva. davalac kredita mo`e da na sebe. Imovinu privrednog društva još u jednom slu~aju mo`emo prenijeti u naš li~ni imovinski supstrat kao fizi~kog lica. Jedan poseban vid analogije se mo`e. ili pak mogu da poslove upravljanja i rukovo|enja povjere tre}im licima.943 Do protivvrijednosti imovine privrednog društva. radi uzimanja kredita. preostane neka imovina. Pored pobrojanih razloga i ~injenica egzistira još jedna mogu}nost. Istina. slobodno odlu~uju i o upravljanju društvom. Mogu se zalagati npr. skupština ne sastane u roku od 15 dana akcionarsko društvo ovim akcionarima ima obavezu da otkupi akcije u skladu sa odredbama ZOP-a. postoji i odredba vezano za rad i poslovanje društva ograni~ene odovornosti.942 Skoro identi~na odredba. u granicama odre|enim zakonom. posebno kod privrednih društava kapitalnog tipa. bez obzira što zakon predvi|a ovu mogu}nost. vlasnici je mogu preuzeti i prenijeti u svoj imovinski supstrat. radi po osnovu posebnih menad`erskih ugovora. posebno se to radi u po~etnoj fazi poslovanja. po izmirenju svih obaveza. ^lanovi privrednog društva imaju slobodu i 942 ^lan 247 ZOP-a. vlasnici privrednog društva. te koju }e djelatnost obavljati. tako|er u vezi sa zaštitom prava manjine. onda bi se sam izvršni postupak mogao sprovoditi i nad imovinom privrednog društva. Isto se odnosi i u slu~aju da poslije sprovo|enja ste~ajnog postupka nešto preostane u imovinskoj masi ste~ajnog du`nika. ex lege. mogu da izmijene uslove i re`im upravljanja i rukovo|enja. To se. kroz odlu~ivanje u organima. Tako se dionice mogu prodati ili. Ukoliko se. Radi se o slu~aju sprovo|enja postupka redovne likvidacije. prenese vlasništvo nad istim. Ujedno privredno društve ne mo`e ni odgovarati za obaveze svog ~lana koje je on preuzeo kao fizi~ko lice. mo`emo do}i kada prodamo svoje dionice ili svoj udio. koji tip društva }e odabrati. odnositi na sprovo|enje izvršenja na imovini ~lana društva kao fizi~kog lica. ^lanovi. U slu~aju neredovne otplate kredita nastupi}e posljedice koje su ure|ene zakonom.

a dio reinvestirati ili }e se cjelokupna dobit reinvestirati ovisi od njihove odluke. vrstu djelatnosti. Ovaj strogi re`im odgovornosti svoje opravdanje nalazi u ~injenici da kod ovog tipa privrednog društava preovla|uju persona363 . Kod ovog oblika odgovornosti izjedna~eni su svi ~lanovi društva neograni~ene solidarne odgovornosti. odnosno udjelima. kao javni drugari. kao i po opštim pravilima obligacionog prava. odnosno orta~kog društva. 4. U pogledu u~eš}a ~lanova privrednog društva u rezultatima njegovog poslovanja slobodni su u izboru podjele dobiti i pokri}u gubitaka. fiskalnih i ostalih ekonomskih i pravnih posljedica. Privredna društva personalnog tipa za svoje obaveze odgovaraju svom imovinom društva. Koji }e re`im odgovornosti postojati. ^lanovima privrednog društva je na volju ostavljeno da društvo i likvidiraju ukoliko ne `ele više da se bave nekom privrednom djelatnoš}u. neograni~eno solidarno. Da li }e se dobit podijeliti ili }e dio podijeliti. U slu~aju nesaglasnosti ~lanova oko ove odluke pitanje }e se rješavati na na~in odre|en osniva~kim ugovorom. Ta odluka samo treba da je rezultat njihove slobodno izra`ene volje. Da li }e pokriti gubitke ili }e i}i u ste~aj tako|er im je ostavljeno na volju. za obaveze društva odgovaraju kao i ~lanovi društva neograni~ene solidarne odgovornosti. Koji su motivi i razlozi donošenja njihove takve odluke sasvim je irelevantno. tako|er.da izmijene po~etne uslove vezane za obavljanje djelatnosti. U ovoj imovinskoj sferi ~lanovi privrednih društava kapitalnog tipa ostvaruju svoja prava u privrednom društvu na osnovi vlasništva nad dionicama. 31. odgovaraju samo do visine svog uloga. Preko ovoga se ne mo`e i}i izuzev ako se ne dobije punomo} od strane drugih ~lanova da zastupaju njihove interese u odre|enim stvarima. organizacionu strukturu i drugo. Tako koplementari. U ovisnosti od tipa privrednog društva ovisi}e i na~in povjeravanja funkcija upravljanja i rukovo|enja. Razlika postoji kod komanditnog društva s obzirom da njegovi ~lanovi imaju razli~it polo`aj u društvu. Ove pravne kategorije prati i poseban re`im odgovornosti za ~lanove uprave i nadzornog odbora. Time sami vrše izbor zakonskih. ovisi od tipa privrednog društva kao i od ~injenice da li postoji zakonska obaveza formiranja pojedinih organa. Ovaj oblik odgovornosti se još naziva i neograni~ena solidarna odgovornost.3. a u slu~aju da isti ne sadr`i takve odredbe onda po opštim pravilma sadr`anim u privredno pravnim zakonskim aktima. Koje }e to posljedice proizvesti po samo privredno društvo i ovdje }e ovisiti od volje njegovih ~lanova. a ~lanovi ovih društava za obaveze samog društva odgovaraju i svom svojom li~nom neunešenom imovinom u društvo. kao tajni drugari. Odgovornost personalnih privrednih dru{tava za obaveze 32. dok komanditori.

samo po sebi podrazumijeva. ne postoje za zakonodavca. Njihova odgovornost je solidarna. oni i dalje. Drugi izuzetak je zajedni~ka imovina bra~nih drugova. a prilikom izmirenja neke obaveze ili u slu~aju sprovo|enja ste~ajnog postupka ili nekog oblika izvršenja u izvršnom postupku. Ste~ajni postupak poznaje samo izuzimanje od izvršenja res publice. Ona ima poseban re`im i mo`e biti predmet izvršenja tek u dvije situacije.4. pa do podjele rizika izme|u njih postoji pravo na regres. Prva je situacija kada bra~ni drugovi imaju svojstvo ~lanova društva neograni~ene solidarne odgovornosti. Oni se odnose na imovinu koja po pravilima izvršnog postupka ne mo`e biti predmet izvršenja. 33. Odgovornost privrednih dru{tava za obaveze drugih pravnih subjekata 34. te ne istupaju pred javnoš}u niti u poslovnim odnosima. To je imperativna sopstvena odgovornost koja se još naziva i potpuna odgovornost. odnosno dobra u opštoj upotrebi. Ova odgovornost obuhvata cjelokupnu imovinu izuzev sredsatva koja su po pravilima izvršnog postupka izuzeta od izvršenja. u formalnom smislu. 364 . Ovdje je jedino mjerodavna ~injenica njihovog upisa u registar privrednih društava. podjele dobiti. zastupanja. uloga. a druga je situacija kada bra~ni drugovi imaju svojstvo komplementara ili javnih drugara. I kada ne postoji ova naznaka pošto se radi o imperativnoj normi ovo se. 4. Zajedni~ka te~evina bra~nih drugova. postojala bi kada bi se izvršilo razvrgnu}e zajedni~ke imovine. Tek na tako podijeljenoj imovini moglo bi se sprovoditi izvršenje. predstavljanja. Zašto su izuzeti komanditori od ove odgovornosti? Razlog le`i u ~injenici da su oni tajni drugari. uz saglasnost svih komplementara. a s obzirom na ~injenicu da su oni ravnopravni u svemu od zajedni~kog upravljanja.lni elementi. a u slu~aju ako ta imovina ne bi bila dostatna onda bi se išlo na namirenje i iz li~ne neunešene imovine ~lanova ovog društva. Kako }e se povjerioci namirivati u slu~aju sprovo|enja izvršenja ili ste~ajnog postupka? Redosljed namirenja bi išao prvo sa naplatom iz imovine privrednog društva. a što predstavlja i glavni razlog da se za obaveze odgovara na ovaj na~in. Bez obzira što postoji zakonska mogu}nost da im se povjeri funkcija zastupanja. Regresno pravo bi se aktiviralo u slu~aju kada bi jedan ili neki od ~lanova platio nešto više u odnosu na druge. Osnovni oblik odgovornosti za obaveze je odgovornost za sopstvene obaveze. da se ne upisuju u sudski regsitar. Od ovih pravila postoje i odre|eni izuzeci. ^esta je praksa da se u sami naziv firma stavlja i oznaka privredno društva sa potpunom odgovornoš}u. kada bra~ni drugovi nisu oba ~lanovi nekog privrednog društva personalnog tipa.

Preduslov za postojanje ovog strogog oblika odgovornosti je ako je ste~aj prouzrokovan izvršavanjem obavezuju}ih pisanih uputstava ve}inskog privrednog društva. U obzir ne treba uzimati poslovni rizik. Ko bi sve obuhvatao pojam drugih subjekata prava? Na prvom mjestu radilo bi se o tzv. ukoliko je ve}insko društvo 944 ^lan 50 ZOPD.944 Kako odgovara ve}insko privredno društvo? Odgovara neograni~eno solidarno. što zna~i cjelokupnom imovinom privrednog društva. Zakon je izri~it kada govori da ovaj oblik odgovornosti postoji samo onda kada je zavisno privredno društvo izvršavalo obavezuju}a pismena uputstva ve}inskog društva. komercijalne i marketinške aktivnosti. Kod ovih pitanja nema nekih posebnih teorijskih stavova niti sudske prakse.35.945 U procesnom pogledu ovo bi zna~ilo da se tu`ba mo`e podnositi alternativno i to protiv supsidijarnog društva i drugotu`enog ve}inskog društva. Pored ove odgovornosti u ste~ajnom postupku ve}insko društvo odgovara neograni~eno solidarno i za ostale obaveze koje su preuzete u pravnom i poslovnom promet. 945 ^lan 48 ZOPD. povezanim licima ili drugim privrednim društvima koja imaju svojstvo zavisnog privrednog društva. Kao interesantno bi se moglo pojaviti šire shvatanje ovog pojma. nema. Naime. Sigurno je da se kod procjenjivanja ovog oblika odgovornosti treba i}i za restriktivnim tuma~enjem pravne norme te njenu primjenu usloviti sa slu~ajem kada se doka`e da postoji direktna veza izme|u obavezuju}ih pisanih uputstava i prouzrokovane štete ili ste~aja. ukoliko se povjerioci ne namire za ostatak obaveza odgovara ve}insko društvo. Kao prvo se postavlja pitanje kada }e se aktivirati ovi strogi mehanizmi odgovornosti. razvojni planovi i programi. Povratne sprege. Radi se odgovornosti tzv. Me|utim u ovom slu~aju radi se o poslovnom riziku koji je imanentan poslovanju na tr`ištu. 365 . Ili da se u izvršenom postupku. u slu~aju sprovo|enja ste~aja nad ve}inskim privrednim društvom. Poslovni rizik se ne mo`e pokriti nekim oblikom odgovornosti bilo sopstvene bilo odgovornosti za obaveze drugog subjekta. Šta bi sve moglo da se podvede pod pojam obavezuju}ih pismenih uputstava? Ako bi se šire tuma~io ovaj pojam onda bi se pod njim podrazumijevali i npr. pa gubici nastupe kao rezultat loše tr`išne procjene. U slu~aju sprovo|enja ste~ajnog postupka nad zavisnim preduze}em. Samostalna odgovornost privrednog društva za sopstvene obaveze mo`e biti „poja~ana“ na taj na~in da se odgovara i za obaveze drugih subjekata prava. mati~nog preduze}a ili preduze}a koje ima ve}inski paket dionica u dioni~kom društvu ili ve}inski udio u društvu ograni~ene odgovornosti. proizvodna i uslu`na orjentacija. Ve} je napomenuto da svako sam snosi posljedice lošeg poslovanja koje mogu da nastupe iz razli~itih razloga. ako supsidijarno privredno društvo nema nov~anih sredstava na ra~unu da se izvršenje upravi ka sredstvima ve}inskog privrednog društva.

Naime.i ve}inski vlasnik onda zasigurno uprava supsidijarnog društva radi po nalozima vlasnika. podjeli ili promjeni oblika privrednog društva donosi se na osnovu plana reorganizacije koji priprema uprava i nadzorni odbor ili drugi organ svakog u~esnika ako je ovlašten osniva~kim aktom. kao i dometima bi}e posebno govora kod statusnih promjena kod privrednih društava. Odgovornost za drugog postoji i u slu~aju preduzimanja statusnih promjena. a bez obzira na vrstu statusne promjene. I kod statusne promjene podjele nova privredna društva odgovaraju neograni~eno solidarno za obaveze privrednog društva koje se ovom statusnom promjenom gasi. pripajanju. Stvar je ovlaštenog organa u privrednom društvu kome }e povjeriti izradu plana reorganizacije. usvajanjem. Kao poseban slu~aj odgovornosti za obaveze drugih subjekata mo`e se javiti odgovornost za obaveze koje su preuzete u poslovnom prometu prema drugim privrednim društvima. Radi se o solidarnoj odgovornosti i u slu~aju aktiviranja obaveza pravna pitanja }e se rješavati po opštim pravilima obligacionog prava o solidarnoj odgovornosti. Ovaj oblik odgovornosti obuhvata samo one obaveze koje su nastale do momenta statusne promjene. nastaje po osnovu pravnog sljedništva ili univerzalne sukcesije. Kod statusne promjene pripajanja obaveze pripojenog društva prelaze na ono privredno društvo prema kome je izvršeno pripajanje. U vezi sa njegovom sadr`inom. odnosno od slu~aja do slu~aja. Ova odgovornost je solidarna i neograni~ena i predstavlja oblik odgovornosti utvr|ene zakonom tako da bi ugovorna odredba koja bi istu isklju~ila bila apsolutno ništava. Ovo isto se odnosi i na slu~ajeve preuzimanja mjeni~nog jemstva samo što je odgovornost stro`ija u smislu br`e i naplate potra`ivanja. odluka o spajanju. Pozitivno zakonodavstvo dozvoljava da se daju jemstva i mjeni~ni avali za druga privredna društva. Naj~eš}i oblik ove transformacije 946 ^lanovi 64-68 ZOPD. Kod statusne promjene spajanja novo društvo preuzima sve obaveze privrednih društava koja se spajaju. Me|utim i u ovoj situaciji dolazimo u sferu poslovnog rizika pa bi se i ovaj dio ovog problema morao rješavati kao fakti~ko pitanje. 366 . Odgovornost za drugog mo`e biti i po osnovu promjene oblika privrednog društva. 37.946 Zakon propisuje obaveznu sadr`inu ovog plana. Pošto se radi o planu koji po svojoj sadr`ini zahtijeva posebne vještine naro~ito iz ekonomske sfere po`eljno bi bilo da ovaj plan izra|uje neovisna revizorska ku}a koja je specijalizovana i za ove vrste poslova. 38. Ova odgovornost. ZOPD je kod statusnih promjena unio jednu novinu. Radi se o svojevrsnoj transformaciji privrednog društva iz jednog u drugi organizacioni oblik. 36.

odnosno raskinuti ugovor o radu dok se ~lanu organa.5. Razloga za ovo je više. odnosno briše iz sudskog registra. Poseban oblik odgovornosti je i odgovornost privrednog društva za štete koje prouzorkuju njegovi radnici i organi samog privrednog društva. O kojim se oblicima jemstava radi? To mogu biti jemstva po osnovu kredita. oni uporedno snose cjelokupan rizik na taj na~in što }e cjelokupna imovina privrednog društva biti predmet generalne egzekucije. 4. njegovi ~lanovi. ali ne i prema organu privrednog društva. Kod odgovornosti privrednih društava kapitalnog tipa. Razdvojena je odgovornost osniva~a kod privrednih društava kapitalnog tipa u odnosu na privredna društva personalnog tipa. Pitanje naknade štete posebno je ure|eno. Privredno društvo }e za ove obaveze odgovarati kao solidarni jemac i opet }e se primjenjivati opšta pravila obligacionog prava. ako nije zaposlenik. Tre}e lice tu`beni zahtjev upravlja prema privrednom društvu kome ostaje mogu}nost regresiranja prema zaposleniku i ~lanovima organa. Bilo kakvo stvaranje privida ili identiteta izme|u ove dvije imovinski i pravno odvojene kategorije vodilo bi ka mogu}oj primjeni 367 . 39. fakultativnost obrazovanja organa i manji troškovi koji su potrebni za finansiranje rada obaveznih organa u dioni~kom društvu. Kod ove transformacije novo privredno društvo preuzima u potpunosti sve obaveze prethodnog društva koje se gasi.susre}emo kod transformisanja dioni~kih društava u društva ograni~ene odgovornosti. Organi. Koje }e posljedice snositi zaposlenik ili ~lan nekog organa ovisi}e od njegovog radno pravnog statusa. bez obzira na ~injenicu da osniva~i odgovaraju samo do visine svojih uloga. Osniva~i za obaveze privrednog društva odgovaraju na ve} opisani na~in. Ova mogu}nost nije isklju~ena pozitivnim zakonodavstvom izuzev za javna preduze}a. kao i sami zaposlenici rade u ime i za ra~un privrednog društva. Za štete koje nastupe po tre}a lica na osnovu njihovih nezakonitih odluka ili recimo nestru~nog rada zaposlenika odgovara privredno društvo. Ranije privredno društvo se ne likvidira pošto njegov cjelokupan imovinski supstrat u cijelosti prelazi na novoformnirano privredno društvo. Osnovni su jednostavniji re`im upravljanja. Oblik odgovornosti ~lana organa privrednog društva ovisi}e od vrste i na~ina prouzrokovane štete. Odgovornost za drugog mo`e postojati i u onim slu~ajevima kada se izda jemstvo za fizi~ko lice kao subjekta prava. Zaposleniku se mo`e otkazati. avala po mjenicama i drugo. Odgovornost osniva~a za obaveze privrednih dru{tava 41. Ovo rješenje samo podcrtava razdvojenost li~ne imovine od imovine privrednog društva. mo`e otkazati ugovor o njegovom anga`ovanju za mandatni period. Novo privredno društvo je univerzalni pravni sljedbenik prethodnog privrednog društva. 40.

000 funti što su mu ostali neobezbeje|eni povjerioci osporavali. grad. Salomon Co.. Ve} slijede}e godine društvo je zapalo u krizu i pokrenut je ste~ajni postupak.000 funti obezbje|enih tzv. godine. na kraju. op. Imovina dioni~kog društva bila je procijenjena na 6. U prvom stepenu sud je dao za pravo povjerioicma uz obrazlo`enje da je dioni~ko društvo samo punomo}nik Salomona kao stvarnog osniva~a. Ukoliko je osniva~ privrednog društva „dr`ava“. Njegova uska veza sa drugim pravnim institutima. ali sa drugim osnovom i obrazlo`enjem da se radilo o prevarnom postupanju. strana 54. onda je ona odgovorna za njegove obaveze s obzirom da ima svojstvo pravnog lica i svojstvo osniva~a. Ukoliko je osniva~ privrednog društva privredno društvo onda }e ono na ve} opisani na~in odgovarati za obaveze supsidijarnog ili zavisnog privrednog društva. Dom lordova. Me|utim kada se privredno društvo 947 Ovaj pravni institut se joša naziva i lifting the veil ili piercing the corporate veil pošto poti~e iz anglo saksonskog pravnog kruga. a ne povjerioci industrijlalca Salomona. u funkciji Vrhovnog suda. Probijanje pravne li~nosti 42. Motiv se nalazi i u ~injenici da je re`im odgovornosti mnogo povoljniji.000 otpla}enih dionica od po jednu funtu. lebde}om zalogom. a to mo`e biti opština. 4. Pod prednjim se mislilo na odgvornost fizi~kih lica za obaveze privrednog društva ~iji su oni osniva~i. U slu~aju da osniva~ privrednog društva dolazi iz drugog suvereniteta on je odgovoran za obaveze privrednog društva na ve} opisani na~in i bez obzira da li se radi o fizi~kom ili pravnom licu. Povjerioci koji nisu imali obezbje|ena potra`ivanja zahtijevali su od suda da pored društva odgovara i stvarni osniva~ Salomon budu}i da se radi samo o takozvanim kompanijama..pravila vezanih za pravni institut probijanja pravne li~nosti. Pošto su tadašnji engleski propisi zahtijevali za osnivanje dioni~kog društva najmanje sedam osniva~a on je u to društvo pored sebe uklju~io suprugu i njihovo petoro djece. Salomonu je dato i pravo da se prioritetno naplati. Neobezbje|eni povjerioci su. Unosom dotadašnje imovine u dioni~ko društvo dobio je 20. Nadalje zaklju~eno je da Salomon nije prevario povjerioce pošto su se ve} naplatili povjerioci koji su imali obezbje|ena potra`ivanja.000 funti. 368 . Ltd. Odlu~io je da svoje svojstvo trgovca transformiše u dioni~ko društvo. zauzeo je stav da je registrovano dioni~ko društvo sa svojom imovinom odvojeno od imovine osniva~a.6. Imovina ovog tipa privrednih društava ima se smatrati odvojenom od li~ne imovine osniva~a. te da osniva~ ne odgovara za obaveze društva. vezanim za odgovornost osniva~a za obaveze privrednih društava kapitalnog tipa pove}ava zaniteresovanost za njegovim podrobnijim i obaveznim izu~avanjem. distrikt ili sama dr`ava. te da je ona radila samo kao Salomonov agent. U ovom sporu Salomon se pojavio kao zalo`ni povjerilac prema kompaniji po osnovu svojih obveznica koje su bile obezbje|ene lebde}om zalogom tra`e}i pri tom prvenstveno namirenje za iznos od 10. iz 1897.. bili tretirani kao povjerioci dioni~kog društava. entitet. cit. Odgovara se samo do visine vrijednosti uloga. prilikom odabira tipa privrednog društva. kanton. Stvarni osniva~ je bio samo industrijalac Salomon pošto su ostali osniva~i imali samo po jednu dionicu nominalne vrijednosti po jednu funtu.000 funti dok su potra`ivanja neobezbje|enih potra`ivanja iznosila 8. Industrijalac Salomon je bio trgovac ko`om i proizvo|a~ ~izama.947 Odgovornost za obaveze je jedan od osnovnih obilje`ja privrednog društva.000 funti u gotovini i 10. prije svega. se opredjeljuju za kapitalna društva. @albeni sud je potvrdio prvostepenu presudu. Me|utim. a privrednici dominantno. a od novog društva primio je 9. odnosno dionica. Porijeklo ovog pravnog instituta poti~e iz sudske prakse i vezan je za slu~aj Salomon v. Poslovno pravo. Probijanje pravne li~nosti predstavlja zaseban pravni institut koji iz više razloga zaslu`uje posebnu pa`nju. Citat prema: Mirko Vasiljevi}.

naj~eš}e javlja kod privrednih društava kapitalnog tipa koja su jedno~lanog karaktera. Privredno društvo. Ono je. od slu~aja do slu~aja. izigravanje zakonskih akata. Probijanje pravne li~nosti je mnogo jednostavnije u jedno~lanim društvima nego u „izraslim“ korporacijama koje posluju du`i vremenski period na legalnoj osnovi i gdje postoji su~eljavanje poslovnih interesa i sli~no. U uporednim zakonodavstvima ovo se pitanje rješava u pravilu na dva na~ina. Ovo se. u principu mnogo lakše. pak. odnosno da se u pobrojanim i sli~nim slu~ajevima odgovara samo do visine kontribucija u privrednom društvu.koristi za postizanje nezakonitih ciljeva dolazi do aktiviranja pravnog instituta probijanja pravne li~nosti. te samim tim ~inom garantuje i ve}i stepen zakonitosti prilikom odlu~ivanja. Prvi je slu~aj korištenjem metoda generalne klauzule ili. Ovo je ve} pitanje fakti~kih okolnosti. prije svega. Kao 369 . Oni odgovaraju isto kao i vlasnici društava personalnog tipa. nego što je to slu~aj sa dioni~kim društvima. te se ulazi na teren neograni~ene solidarne odgovornosti. Podizanje pravnog vela je mnogo lakše kod jedno~lanih društava. kod društava ograni~ene odgovornosti. u praksi. kao subjekt prava. Ni u kom slu~aju se ne misli o redovnim radnjama koje preduzimaju nadle`ne dr`avne institucije nadle`ne za kontrolu. Nepostojanje iole ozbiljnih oblika kontrole rada društava ograni~ene odgovornosti doprinosi potvrdama ovakvog stava. U nekim zemljama ovaj pravni institut se uopšte ne tretira ve} se njegovo rješavanje prepušta sudskoj praksi. Misli se na oblike kontrole u smislu revizijskih izvještaja i obavezne revizije poslovanja od strane ovlaštenih revizijskih „ku}a“. te posebno preduzimanje radnji koje u sebi imaju obilje`ja bi}a nekog krivi~nog djela. Naravno. Mogu}nost eventualnih pojavnih obilika probijanja pravne li~nosti ne mo`e se eksplicitno odrediti. te da se sprije~e zloupotrebe kod vješta~ki „postavljenih“ ili „instaliranih“ privrednih društava. drugi slu~aj. ?injenica razdvojenosti odgovornosti ne mora da zna~i da se mogu vršiti radnje koje imaju za cilj prikrivanje pravih namjera vlasnika privrednog društava ili. te stvar procjene suda. da ako se i kod ovih vidova kontrola zakonitosti poslovanja utvrde nezakonitosti da postoji obaveza procesuiranja istih. odvojen je od pravnog subjektiviteta svojih ~lanova. Ovakve radnje ne bi mogle da dovedu do ekskulpacije u smislu odgovornosti. da se ide metodom numerus clausus. Osnovni cilj je da se sprije~e prevare tre}ih savjesnih lica. Ona predstavljaju najpogodniji oblik manipulacije tako da nije bezrazlo`no uporedno pravno rješenje i sudska praksa da se kod jedno~lanih društava za preuzete obaveze u pravnom i poslovnom prometu odgovara neograni~eno solidarno cjelokupnom li~nom imovinom. Stroga pravila i posebni podzakonski akti rada regulatornih dr`avnih organa koji reglišu rad i poslovanje dioni~kih društava vode ka zaklju~ku da su mogu}nosti zloupotrebe znatno su`ene. Osnovni razlog le`i u ~injenici što je upravlja~ka struktura dioni~kih društava sa obligatornim postojanjem organa mnogo slo`enija. U ovom slu~aju prestaje djelovanje prednosti vlasnika kapitalnih privrednih društava. ispunjavanja fiskalnih obaveza.

Razlozi su neracionalni. Ovo je naj~eš}i slu~aj u kome se vrši svojevrsna simbioza privatne sa korportivnom imovinom. Ovi interesi ne mogu biti u suprotnosti sa interesima tre}ih savjesnih lica. Uvo|enjem jedinstvene obaveze pla}anja poreza na dodanu vrijednost mogu}nosti vezane za manipulacije su znatno su`ene. Ovdje u obzir dolaze svi razlozi na koje se odnosi primjena pravnog instituta pobojnih radnji u ste~ajnom postupku. 44.948 U obzir dolazi i primjena mogu}nosti vezane za stavljanje u ugovor klauzule vezane za isklju~ivanje odgovornosti za pravne i materijalne nedostatake. Da spomenemo samo neke. Kakve }e krajnje posljedice biti sasvim je drugo pitanje. Šta se dešava sa tzv. Ona se praktikuje u slu~ajevima kada se nabavka roba i opreme mogla vršiti bez obaveze pla}anja poreza na promet. u ovom slu~aju radi o odredbama ugovora o prodaji. U obzir potom dolaze svi oblici davanja bilo kog oblika jemstva za osniva~e ili sa njima povezana lica. Bez obzira što se.primjer se mo`e uzeti vrlo ~est slu~aj korištenja privrednog društva da bi se zadobili odre|eni privatni ciljevi. Pojavni oblici vezani za primjenu instituta probijanja pravne li~nosti su brojni. kao i dr`ave koja se pojavljuje 948 Ovo je naro~ito prisutno kod tzv. subjektivnom zloupotrebom ovlaštenja ili zloupotrebom pojedinih prava vezanih za zastupanje? 43. Ova situacija je tako|er vezana za sprovo|enje ste~ajnog postupka kada }e se posebno elaborirati. Poseban je slu~aj iz sfere ste~ajnog zakonodavstva vezan za ~inidbu ~lana društva koja nadomješta kapital privrednog društva. davanje nekog oblika pozajmica ~lanovima društva ili povezanim licima. one se analogijom legis mogu primijeniti i na prodaju udjela i dionica sa korištenjem ove klauzule. Ina~e ste~ajno zakonodavstvo je zoran primjer vezan za prakti~ne aspekte ovog posebnog pravnog instituta. odnosno ~lanova. Izuzeci se mogu koristiti jedino u slu~aju kada je druga strana bila nesavjesna. U našoj praksi dominira stanovište po kome uvijek postoji identitet izme|u privatne i korporativne imovine. Naj~eš}e se radi o slu~ajevima korištenja firme i imena privrednog društva kako bi se postigli samo li~ni ciljevi. Svaki od njih treba da podlije`e pored sudske provjere i provjeri suda javnosti. prenijela na drugog privrednog subjekta ili na fizi~ko lice kako bi se postoje}a imovina umanjila ili svela na neku ni`u vrijednost. Poseban primjer mo`e biti i korištenje pozicije ve}inskog vlasnika u pojedinom privrednom društvu kapitalnog tipa kako bi se dio ili cijela imovina „otu|ila“. odnosno ciljevi koji nisu kompatibilni sa ciljevima privrednog društva. odnosno kada je znala ili mogla znati za pravo stanje stvari. Ova situacija je vrlo ~esto u praksi. O svakom bi moglo biti posebno rije~i. Ina~e pojavnih oblika je ima više. Privredno društvo ima za jedan od ciljeva da se zadovolje interesi njegovih osniva~a. komisionih kredita. a posljedice razli~ite i uglavnom negativne. 370 .

Tek poslije opisanog slu~aja Salomon v. One se mogu kretati od obaveze naknade štete po opštim pravilima obligacionog prava pa sve do isklju~enja ~lana iz ~lanstva u privrednom društvu. Posebni su slu~ajevi prevarnog postupanja. stav 1 Zakona o ste~ajnom postupku. Salomon ovaj pravni institut je na mala vrata polako ušao u sudsku praksu i primjenu. Neke zaslu`uju da se spomenu.950 Dometi ove odredbe još nisu poznati u našoj sudskoj praksi. Primjer za to je sprovo|enje ste~ajnog postupka. Uvo|enje re`ima neograni~ene solidarne odgovornosti uvodi se iz više razloga. poseban tretman imaju jedno~lana društva. odnosno nekog drugog oblika nezakonitog postupanja. odnosno sudije pojedinca. a koja posluju du`e od šest mjeseci odgovornost osniva~a je neograni~ene solidarne prirode. Na prvom mjestu postoji odgovornost osniva~a za unošenje uloga u privredno društvo na na~in utvr|en osniva~kim aktom. Prilikom otvaranja ste~ajnog postupka postoji zakonska obaveza ste~ajnog suda.i sa svojstvom povjerioca naspram privrednog društva. Ovdje treba spomenuti i jednu specifi~nu odredbu Zakona o ste~ajnom postupku. ~ak i u o~iglednim slu~ajevima prevarnog postupanja. Pored pobrojanih razloga u obzir u uporednoj sudskoj praksi dolaze i slu~ajevi: po~etak poslovanja prije dobivanja rješenja o registraciji privrednog društva. 950 ^lan 127. Zašto je uvedeno ovakvo rješenje? Razlog le`i u ~injenici da je. Iskustva Bosne i Hercegovine u ovoj oblasti su pionirske prirode. prouzrokovanje ste~aja rezultat nezakonitih radnji. Inostrana sudska praksa je bogatija posebno u zemljama ~ija privreda ima dugu tradiciju tr`išne orjentacije. Isto se ne odnosi samo na obavezu uplate novca nego i unošenja stvari. Radi se o odredbi koja propisuje da ste~ajni povjerioci mogu nakon zaklju~enja ste~ajnog postupka ostvarivati svoja preostala potra`ivanja prema opštim pravilima gra|anskog prava. Ubjedljivo je najbogatija sudska praksa Engleske i SAD. Sudovi se ustru~avaju da koriste postulate ovog pravnog instituta. 371 . Prvo. stav 4 Zakona o ste~ajnom postupku. vrlo ~esto. da primjerak rješenja o otvaranju ste~ajnog postupka dostavi i nadle`nom javnom tu`ilaštvu. Teret dokazivanja na postojanju prevarne radnje je na onome ko tvrdi da postoji prevarno postupanje. Jednom upla}eni novac po onovu kupovine dionica ne mo`e biti predmet povrata od strane emitenta.949 Ova obaveza postoji i u slu~aju kada se ste~ajni postupak ne otvara iz razloga nepostojanja imovinske mase. Dionice mogu samo biti predmet prometa. Neunošenje uloga mo`e imati razli~ite posljedice. To ne mora uvijek biti slu~aj. 45. odgovornosti za supsidijarna društva kod 949 ^lan 48. prava kao i dodatnih ~inidbi kod društava ograni~ene odgovornosti. Više je odredbi pozitivnog zakonodavstva koje idu u prilog ovih tvrdnji. Jedan od osnovnih principa kod rada i poslovanja dioni~kih društava javlja se princip nemogu}nosti povla~enja uplata po osnovu dionica.

^ak je i numeracija ~lana ista. stvaranja privida pravne li~nosti. evazija poreza. odnosno povoda.tzv. Rješenja koja su primjenjena u ZOPD se mogu smatrati kao moderna rješenja.uti~e na smanjenje imovine društva u svoju korist ili korist tre}ih lica. a tek onda iz li~ne imovine. stvaranje privida pravne li~nosti. prikrivanja stvarnog stanja u privrednom društvu. 46. drugog oblika nezakonitog postupanja. djelovanje diskvalifikovanih ~lanova uprave privrednog društva. Ovdje imovinski supstrat ne treba procjenjivati prema visini osnovnog kapitala nego prema ukupnoj knjigovodstvenoj vrijednosti imovine privrednog društva. U pogledu zakonskog okvira ZOPD je ovo pitanje uredio korištenjem principa numerus clausus. miješanja privatne sa korporativnom imovinom. Normirano je da svaki ~lan društva sa neograni~enom solidarnom odgovornoš}u i komplementar u komanditnom društvu odgovara za obaveze društva neograni~eno solidarno cjelokupnom svojom imovinom. kao i ~lanove privrednih društava personalnog tipa. 951 ^lan 6 ZOPD i ~lan 6 Zakona o trgova~kim društvima Rebuplike Slovenije. . 372 . Istovrsno rješenje postoji i u Zakonu o trgova~kim društvima Republike Slovenije. vlasnik udjela u društvu sa ograni~enom odgovornoš}u i komanditor u komanditnom društvu ne odgovaraju osim kada: . Posebno bi se moglo govoriti o preuzimanju obaveza za koje ne postoji dovoljan imovinski supstrat. Pa ako uzmemo za primjer i komentar slu~aj pod ta~kom d) on u sebi mo`e imati razli~tih elemenata. Bez obzira što se radi o primjeni rješenja da se ide sa pobrojavanjem razloga za primjenu pravnog instituta probijanja pravne li~nosti svaki od pobrojanih slu~ajeva mo`e se šire tuma~iti na taj na~in da svaki od njih ~ini. nefer postupanja. kao i neotkrivanje ~injenice da se postupa u ime i za ra~un privrednog društva.koristi društvo za prevaru ili ošte}enje svojih povjerilaca. la`nog prikazivanja pojedinih ~injenica i sl. generalnu klauzulu.951 ZOPD jednim ~lanom ure|uje odgovornost ~lanova privrednih društava kapitalnog tipa. ili uti~e da društvo preuzme obaveze iako je znao ili morao znati da društvo nije ili ne}e biti sposobno da izvršava svoje obaveze. . To mo`e biti rezultat prevarnog postupanja. djelovanje putem društva koje predstavlja samo zastupnika. Dioni~ar u dioni~kom društvu.koristi društvo za postizanje li~nog cilja koji nije saglasan ciljevima drugih ~lanova i društva u cjelini. Podrazumijeva se da }e se potra`ivanja prvenstveno namirivati iz imovine privrednog društva. sam za sebe.upravlja imovinom društva kao sa svojom imovinom. . ostaci primjene postulata pravnog instituta ultra vires.

Ovdje u obzir dolaze. odredbe ste~ajnog i likvidacionog zakondavstva. Od posebnih propisa mo`e se spomenuti Zakon o preuzimanju dioni~kih društava kao i svi podzakonski akti i pravila vezana za rad dioni~kih društava koje propisuje Komisija za hartije od vrijednosti. prije svega. a posebno dijelovi koji se odnose na pobojne radnje ili radnje koje su preduzete prije otvaranja ste~ajnog postupka bez naknade ili uz neznatnu naknadu. Posebni vidovi zloupotrebe mogu da se jave u onim slu~ajevima koji su odre|eni posebnim zakonskim aktima.47. Interesantna su i pojedina rješenje vezana za konstituisanje razlu~nih prava. 373 . te odredbe koje se odnose na radnje propuštanja preduzete od strane ovlaštenih lica kod ste~ajnog du`nika.

.

odnosno Federacije BiH. kao i uskla|ivanje doma}eg zakonodavstva prema zahtjevima me|unarodnih institucija i integracija. Uvod 1. U pravnom sistemu Bosne i Hercegovine 1992. Preuzet je Zakon o ste~aju i likvidaciji iz pravnog sistema SFRJ. kao i brojnim institucijama koje neizbje`no prate normalno odvijanje privrednih tokova. Pored ovog u obzir dolazi i primjena pojedinih ex specialis po na~elu lex specialis 952 Autor ovog poglavlja je u cijelosti prof. Izmjene Zakona o privrednim društvima (u daljem tekstu: ZOPD) vršene su i iz drugih razloga. Donošenjem novih Zakona o ste~ajnom postupku i Zakona o likvidacionom postupku u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine. 953 „Slu`beni list Federacije BiH“ broj 29/03.953 U pogledu procesnih pravila za pitanja koja nisu ure|ena ZOS-om supsidijarno se primjenjuju odredbe Zakona o parni~nom postupku (u daljem tekstu: ZPP). 375 . odnosno izrada novog zakona je izvršena 1998. Zbog postojanja nesaglasnosti ranijeg Zakona o ste~aju i likvidaciji u odnosu na rješenja iz Zakona o privrednim društvima izvršene su i odgovaraju}e izmjene Zakona o privrednim društvima. Odgovaraju}e izmjene. a u toku 2002. s obzirom da se radi o pravnim disciplinama ~ija se pravila supsidijarno primjenjuju u materiji ste~ajnog prava..VII STE^AJNO PRAVO952 1. g. Izradu predmetnih zakona su pratile i odgovaraju}e izmjene. tako da su usvojena dva potpuno nova zakona: Zakon o ste~ajnom postupku (u daljem tekstu: ZOS) i Zakon o likvidacionom postupku (u daljem tekstu: ZOL). 32/04 i 42/06. pristupilo se izradi potpuno novih zakona. 2. a posebno odredbe procesnog karaktera koje se odnose na sprovo|enje likvidacije privrednih društava. dr Veljko Trivun. Jedan od ciljeva svih ovih izmjena je pove}anje efikasnosti u sprovo|enju ste~aja. nastupile su izmjene u oblasti ste~ajnog i likvidacionog prava koje }e zahtijevati i zna~ajne promjene u privrednom `ivotu. pravosu|u. g. odnosno usvajanje novih zakona u materiji parni~nog i izvršnog postupka. Sada je u potpunosti razdvojena materija ste~aja i likvidacije. a što je opet jedan od preduslova za pristup Bosne i Hercegovine ovim integracijama.

Takav sistem rada doveo je do visokog stepena uskla|enosti ve}ine pravnih instituta u zakonodavstvu oba entiteta. obzirom da je ste~aj. opet kao zasebnih pravnih disciplina. a sadr`ane su isklju~ivo u okviru ste~ajnog prava. 5. o primjeni nekih posebnih pravila vezanih za sprovo|enje ste~ajnog i/ili likvadaiconog postupka poslovnih banaka i osiguravaju}ih društava. a u cilju namirenja povjerilaca na na~in i po postupku 954 U obzir bi se kao lex specialis uzela pravila iz Zakona o bankama i Zakona o osiguranju imovine i lica. Pored ovoga. u okviru ste~ajnog prava. treba napomenuti da su u oblasti ste~ajnog prava usvojena osnovna rješenja i principi germanske pravne škole. s obzirom da u sebi uklju~uje pravne norme i institute iz više pravnih disciplina i grana prava. prije svega. Njihova izrada je tekla u organizaciji njema~kog privrednog društva GTZ zajedno sa lokalnim ekspertima iz oba entiteta i predstavnicima njema~kih advokata specijalista za ste~ajno pravo. Samo sprovo|enje ste~ajnog postupka zahtijeva visoku stru~nost i profesionalnost ne samo od strane ste~ajnog suda. g. Ovaj problem je riješen kroz izbor medijatora i nosioca aktivnosti u izradi ovih zakona. Radi se. na ste~ajnog upravnika i stalne sudske vještake. kao i sa svim propisima finansijske prirode. S obzirom da je materija ste~ajnog prava u entitetskoj nadle`nosti postavlja se pitanje uskla|enosti ovih zakona na nivou entiteta. Misli se.954 3. Ste~ajno pravo predstavlja slo`enu pravnu kategoriju. ve} i svih onih drugih subjekata ste~ajnog postupka koji u~estvuju u njegovom sprovo|enju. generalne egzekucije nad imovinom ste~ajnog du`nika koji je plate`no nesposoban. Predmetni zakoni su u drugom entitetu usvojeni u toku 2002. 376 . prije svega. Pored normi materijalno-pravnog karaktera tu su i norme koje su imaju procesni karakter. Sam ste~aj predstavlja oblik tzv. a u cilju realizacije ste~ajnog postupka.derogat legis generali. u vremenu odre|enom zakonom. u velikom broju slu~ajeva je i posljedica razli~itih oblika nezakonitosti koje imaju obilje`ja bi}a krivi~nog djela. nisu dovoljna to se u okviru materije ste~ajnog prava supsidijarno primjenjuju i odredbe parni~nog i izvršnog postupka. Pošto zasebna procesna pravila. Ovo su samo neki od razloga koji govore u prilog ~injenice da ste~ajno pravo predstavlja jednu od najslo`enijih pravnih disciplina koja u sebi neizbje`no uklju~uje i ekonomske discipline. Nerijetko ova materija zadire i u sferu krivi~nog prava. Ste~ajno pravo i njegove posljedice 4. 2. kao i one zaposlenike sa kojima je ste~ajni upravnik zaklju~io ugovor o radu. Pored toga susre}emo se sa primjenom pravnih propisa vezanih za osnivanje i rad privrednih društava.

kako bi se. i ne javlja se problem plate`ne nesposobnosti. Ukoliko se u toku sprovo|enja likvidacije privrednog društva poka`e da imovina ne mo`e da podmiri obaveze. Sprovo|enjem izvršenja ne dolazi u pitanje daljnji rad i opstanak privrednog društva kao pravnog lica. a po njihovom okon~anju. zna~i. odredbama ZOPD. Ukoliko dio imovine preostane ista }e pripasti osniva~ima. Ste~aj treba razlikovati od izvršnog postupka. a izvršenje se sprovodi kada se radi o prinudnoj naplati samo odre|enog potra`ivanja iz okvira redovnog privrednog poslovanja. Same ekonomske posljedice kod ste~aja se ogledaju u prodaji cjelokupne imovine prezadu`enog i insolventnog ste~ajnog du`nika i naplati njegovih eventualnih potra`ivanja radi namirenja povjerilaca putem isplatnih redova koji su utvr|eni zakonom. Predmet prodaje po pravilima izvršnog postupka ne mora biti cjelokupna imovina likvidacionog subjekta te }e obim izvršenja ovisti od vrijednosti imovine naspram dospjelih i nepla}enih potra`ivanja. Likvidacija predstavlja takav na~in prestanka rada i postojanja privrednog društva gdje u obzir ne dolazi pitanje i problem namirenja povjerilaca. postupak }e se nastaviti po pravilima koja va`e za ste~aj. U pogledu pravnih i ekonomskih posljedica sprovo|enja ste~aja i/ili likvidacije nekog privrednog društva. Likvidacija se.utvr|enom zakonom. utvr|enih zakonom. cjelokupne imovine ste~ajnog du`nika. Ste~aj treba razlikovati i od postupka likvidacije s obzirom da se ovi termini ~esto miješaju u svakodnevnom govoru. odnosno prezadu`enosti privrednog subjekta. s obzirom da se kod izvršnog postupka sprovodi izvršenje samo na dijelu imovine du`nika. a ostatak imovine da preuzme vlasnik ili vlasnici tog subjekta. ~ime se ono briše iz sudskog registra. sprovodi iz nekih drugih razloga. Cilj oba ova postupka je prestanak postojanja pravnog lica. Ste~aj se sprovodi kada prezadu`eni privredni subjekt ne mo`e više da ispunjava svoju privrednu funkciju uopšte. odnosno vlasnicima privrednog društva koje se likvidira. a radi realizacije odre|enog potra`ivanja. tako da se u pogledu razloga. odnosno osnova za sprovo|enje likvidacionog postupka supsidijarno primjenjuju i odredbe ovog zakona. odnosno subjekta koji se likvidira. krajnji cilj je prodaja. Kod likvidacije procijenjena vrijednost imovine privrednog subjekta je ve}a od povjerila~kih potra`ivanja. Posebna materijalna pravila vezana za sprovo|enje likvidacionog postupka propisana su. u prvom slu~aju. 7. ali i u praksi. odnosno unov~avanje. 377 . odnosno u drugom slu~aju da se namire povjerioci. odnosno subjekat prava. 6. namirili povjerioci. Ekonomski cilj likvidacije je tako|er prodaja imovine privrednog subjekta radi podmirenja eventualnih potra`ivanja povjerilaca. za svaki pojedini oblik privrednog društva. Ovo je bio i jedan od razloga za razdvajanjem materije ste~aja od materije likvidacije u dva odvojena zakonska projekta.

Ste~ajni zakon. gradova i javnih fondova koji se djelimi~no ili u cjelini finansiraju iz bud`eta. Zakon ste~ajnog du`nika definiše kao pravno lice nad ~ijom se imovinom sprovodi ste~ajni postupak. O~igledno da je pojam ste~ajnog du`nika sada šire odre|en. Ste~ajni postupak se ne mo`e sprovoditi nad imovinom Federacije BiH.) koji se registruju sa svojstvom pravnog lica po posebnim propisima. odnosno vlasnici udjela u društvu neograni~ene solidarne odgovornosti. sprovoditi po pravilima izvršnog postupka. odnosno javni drugar u komanditnom društvu i osniva~. mart 2004. Saglasnost koja se ne da u roku 30 dana. ali se tu svrstavaju i drugi oblici organizovanja (npr. Ste~ajni du`nik. odnosno u skladu sa odredbama Zakona o izvršnom postupku (u daljem tekstu: ZIP). prijete}a plate`na nesposobnost. Ranije se ste~ajni du`nik definisao kao preduze}e i drugo pravno lice koje obavlja registrovanu privrednu djelatnost na teritoriji Federacije BiH prema propisima o standardnoj klasifikaciji djelatnosti. opština. Kao razlog za otvaranje ste~ajnog postupka uzima se plate`na nesposobnost ste~ajnog du`nika. 378 . Što se ti~e odnosa naspram ste~ajnog du`nika koji proizvodi predmete naoru`anja i vojnu opremu za sprovo|enje ovog postupka potrebna je prethodna saglasnost federalnog ministra odbrane. Bez obzira na vrstu i oblik organizovanja ste~ajnog du`nika ste~ajni postupak }e se. od dana dobivanja obavijesti od strane ste~ajnog sudije. razni oblici zadruga. U ovom dijelu ovo je preuzeto rješenje iz ranijeg zakonodavstva. u pogledu unov~avanja imovine. ste~ajni povjerioci i vo|enje ste~ajnog postupka955 8. Posebno je definisana situacija kada federalni ministar odbrane odbije davanje saglasnosti. jedina izmjena se odnosi na to što je. Prema terminologiji ZOPD radilo bi se o sva ~etiri oblika privrednih društava. Zagreb. strana 14-65. Pod prednjom definicijom subjekata nad kojima se ne mo`e sprovoditi ste~ajni postupak treba podrazumjevati i kantone u Federaciji BiH. u ovom slu~aju to je ZOS. ovo pravo je prenešeno u nadle`nost federalnog ministra energije. odnosno kao du`nika pojedinca pod kojim se podrazumijeva komplementar. kao i tzv. godine. Izmjenama ZOS-a. a sada se ova odgovornost prenosi na imenovanog funkcionera. smatra}e se kao izdata saglasnost. rudarstva i industrije. bila potrebna saglasnost Federalnog ministarstva odbrane. a u okviru reforme u oru`anim snagama Bosne i Hercegovine. Radi se zakonskom obliku solidarne odgovornosti koja se uvodi na osnovu posebnog propisa. u tom slu~aju za obaveze ste~ajnog du`nika solidarno odgovara Federacija BiH. pogotovu kada je uvedena i novina da se ste~aj mo`e sprovoditi i nad javnim korporacijama. odnosno javnim preduze}ima. individualni trgovci i sl.3. Plate`na nesposobnost po955 Pobli`e o ovim pojmovima kod: Zdravko Juna~ko. za sprovo|enje ste~ajnog postupka nad ovim subjektima.Komentar i sudska praksa.

odnosno radi pogodovanja pojedinih povjerilaca. probijanja pravne li~nosti moglo tra`iti i izvršenje na privatnoj imovini vlasnika privrednog društva. Postojala je inicijativa i prijedlog u~esnika u izradi ZOS-a da se krug ste~ajnih du`nika proširi i na fizi~ko lice kao pojedinca. Radilo bi se o prodaji imovine prezadu`enog fizi~kog lica. Novim rješenjem ZOS-a otvara se mogu}nost za primjenu ovog pravnog instituta. Radi se o davanju mogu}nosti da se osniva~i. pogotovu kada je posebno izvršeno definisanje šta se sve podrazumjeva pod pojmom tzv. Radi se o jednom zasebnom pravnom institutu koji poznaju zemlje tr`išne ekonomije i koji ima svoju istorijsku tradiciju u instituciji du`ni~kog zatvora. Zaklju~eno je da bi ovakvo rješenje bilo preuranjeno tako da nije ni našlo svoje mjesto u prijedlogu ZOS-a. odnosno zajedni~ka imovina bra~nih drugova. odnosno tzv. a od dana podnošenja prijedloga za otvaranje ste~ajnog postupka. Što se ti~e novog rješenja iz ZOS-a naspram izvršenja na imovini komplementara u komanditnom društvu i vlasnika uloga u društvu neograni~ene solidarne odgovornosti radi se samo o dodatnom pojašnjenju primjene odredbi ZOPD vezano za imovinsku odgovornost vlasnika u društvima lica. 9. izuzev ako je bra~ni drug pristao da i ta imovina bude 379 . Rok za preduzimanje pobojnih radnji za raspolaganja bez naknade ili uz minimalnu naknadu produ`en je na 5 godina unazad. ono što je uvedeno kao novina jeste rješenje iz ZOS-a po kom poslije zaklju~enja ste~ajnog postupka ste~ajni povjerioci mogu ostvarivati svoja preostala potra`ivanja prema du`niku pojedincu prema opštim pravilima gra|anskog prava. Ova mogu}nost je postojala i ranije i njenu primjenu je omogu}avala odredba ~lana 6 ZOPD gdje se kroz dokazivanje postojanja tzv. Me|utim. povezanog lica. Ovaj problem se u našem pravu rješava kroz pravila izvršnog postupka. Prijete}a plate`na nesposobnost postoji kada ste~ajni du`nik prema predvi|anjima ne}e. Vidimo da se kao novina u ZOS-u javlja širi krug subjekata nad kojima se mo`e sprovoditi ste~ajni postupak. Nije poznato da je ovo rješenje do sada korišteno u našoj sudskoj praksi. koje nije u mogu}nosti da izmiruje svoje dospjele obaveze po raznim osnovama. a na osnovu pravosna`nih sudskih odluka. mo}i da izvršava svoje obaveze. Iz ovog razloga ste~ajni postupak mo`e da pokrene samo ste~ajni du`nik. Od ovog oblika odgovornosti izuzeta je zajedni~ka te~evina.stoji kada ste~ajni du`nik nije u stanju izvršavati svoje dospjele nov~ane obaveze u neprekidnom trajanju od 30 dana. tj. Jednoobrazno je rješenje i u uporednom pravu da oni odgovaraju za obaveze društva i svom svojom neunesenom imovinom u društvo. odnosno drugih isprava koje imaju svojstvo izvršne isprave. odnosno vlasnici kroz parni~ni postupak tu`e kako bi se pljenidbom njihove privatne imovine namirila potra`ivanja ste~ajnih povjerioca. orta~kim društvima. u vrijeme dospjelosti. Pored ovoga i dalje je zadr`ana mogu}nost pobijanja pravnih radnji ste~ajnog du`nika