NACIONALNO

I EVROPSI(O
PRNO

Naziv djela: Nacionalno i evropsko pravo Autori: Prof. dr. Veljko Trivun, redaktor Prof. dr. Miloš Trifković Mr. Vedad Silajdžić Mr. Jasmin Hošo Izdavač: Ekonomski fakultet Sarajevo Izdavačka djelatnost Fakulteta Glavni i odgovorni urednik: Dekan Prof. dr. Muris Čičić Urednik: Prof. dr. Dževad Šehić Recenzenti: Prof. dr. Milić Simić Prof. dr. Šefkija Čović Grafički urednik i DTP: Velija Hasanbegović Štampa: VMG grafika d.o.o. Mostar Odgovorno lice štamparije: Vencel Pralas
___________________________________________________ CIP- Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 346 (497.6 : 4) (075.8) TRIVUN, Veljko Nacionalno i evropsko pravo / Veljko Trivun... (et al.). – Sarajevo : Ekonomski fakultet, 2007. – 447 str. ; 24 cm Bibliografija: str. 439-447 i uz tekst ISBN 978-9958-605-99-4 1. Trivun, Veljko COBISS. BH-ID 15846150 ___________________________________________________

SADR@AJ Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13 I UGOVOR O PRODAJI I PRAVO JAVNIH NABAVKI . .15 1. 2. 3. 4. 5. 6. 6.1. 6.2. 6.3. 7. 7.1. 7.2. 7.3. 7.4. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. II 1. 2. 3. Pojam ugovora o prodaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15 Osnovni principi ugovornog prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .16 Obilje`ja ugovora o prodaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .19 Postupak zaklju~ivanja ugovora o prodaji . . . . . . . . . . . . . . .20 Posebne tehnike zaklju~ivanja ugovora o prodaji . . . . . . . . .22 Bitni elementi ugovora o prodaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24 Predmet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24 Koli~ina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24 Cijena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .25 Nebitni elementi ugovora o prodaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .26 Pojam i vrste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .26 Kvalitet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .27 Ambala`a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .27 Transportne klauzule . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .27 Obaveze prodavca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .28 Obaveze kupca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .29 Pojam javnih nabavki . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 Istorija prava javnih nabavki . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .31 Javne nabavke u pravu Evropske unije . . . . . . . . . . . . . . . . .32 Osnovni ciljevi javnih nabavki . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .33 Principi javnih nabavki . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .35 Propisi o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini . . . . . . .36 Uloga i zna~aj lex specialis u pravu javnih nabavki . . . . . . .37 Pojedini pojmovi i definicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .38 Postupci u javnim nabavkama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .42 Selekcioni kriteriji dodjele ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .51 Kriteriji dodjele ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .55 @albeni i revizioni postupci i procedure . . . . . . . . . . . . . . . .55 UGOVOR O ME\UNARODNOJ PRODAJI ROBE . . . .59 Pojam i definicija ugovora o prodaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . .59 Vrste prodaje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .60 Pojam prodaje me|unarodnog poslovnog prava . . . . . . . . . .61
5

4. 4.1. 4.2. 5. 5.1. 5.2. 5.3. 5.4. 5.5. 6. 6.1. 6.2. 6.3. 6.3.1. 6.3.2. 6.3.3. 6.4. 6.4.1. 6.4.2. 7. 7.1. 7.1.1. 7.1.2. 7.2. 7.2.1. 7.2.2. 7.2.3. 8. 8.1. 8.1.1. 8.1.2. 8.1.3. 8.1.4. 8.2. 8.3. 8.4. 8.4.1. 8.4.2. 8.4.3. 8.5. 8.6. 8.7.
6

Izvori prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .64 Izvori me|unarodnog privatnog prava . . . . . . . . . . . . . . . . . .64 Izvori dr`avnog poslovnog prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .67 Sopstveni izvori me|unarodnog poslovnog prava . . . . . . . . .69 Me|unarodne konvencije i opšta na~ela me|unarodnog prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .69 Jedinstveni reglmani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .73 Me|unarodno autonomno poslovno pravo . . . . . . . . . . . . . .74 Sudska i arbitra`na praksa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .75 Dr`avni prinudni propisi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .76 Zaklju~ivanje ugovora o me|unarodnoj prodaji . . . . . . . . . .77 Nove tendencije i faze zaklju~ivanja ugovora . . . . . . . . . . . .77 Posebne tehnike zaklju~ivanja ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . .80 Zaklju~ivanje ugovora prema Be~koj konvenciji . . . . . . . . .83 Ciljevi Be~ke konvencije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .83 Ponuda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .84 Prihvat i perfekcija ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .87 Uloga dr`ave u zaklju~ivanju ugovora o me|unarodnoj prodaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .90 Dozvola i/ili odobrenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .90 Pravo BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .93 Elementi ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .96 Bitni elementi ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .96 Predmet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .96 Cijena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .98 Nebitni elementi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .102 Koli~ina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .102 Kvalitet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .103 Transportne klauzule i ambala`a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .104 Obaveze prodavca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .106 Isporuka robe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .106 Pojam isporuke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .106 Mjesto isporuke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .107 Na~in isporuke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .108 Vrijeme isporuke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .109 Predaja dokumenata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .111 Prenos svojine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .113 Garancije saobraznosti isporu~ene robe sa ugovorom . . . .113 Uporednopravni pregled . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .113 Pojam saobraznosti u Be~koj konvenciji . . . . . . . . . . . . . . .115 Garancija saobraznosti robe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .117 Garancija za pravne nedostatke (zaštita od evikcije) . . . . .119 ^uvanje robe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .121 Ostale obaveze . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .123

9. 9.1. 9.2. 9.2.1. 9.2.2. 9.2.3. 9.2.4. 9.3. 9.4. 9.5. 9.5.1. 9.5.2. 9.5.3. 9.5.4. 10. 10.1. 10.2. 10.2.1. 10.2.2. 10.2.3. 10.3. 11. 11.1. 11.2. 12. 12.1. 12.1.1. 12.1.2. 12.1.3. 12.1.4. 12.2. 12.2.1. 12.2.2. 12.2.3. 13. 13.1. 13.1.2. 13.2. 13.2.1 13.2.2. 14.

Obaveze kupca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .124 Davanje specifikacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .124 Provjera saobraznosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .125 Pojam i zna~aj provjere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .125 Vrijeme provjere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .125 Mjesto provjere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .127 Na~in provjere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .128 Prijem isporuke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .129 ^uvanje robe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .130 Pla}anje cijene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .130 Pojam pla}anja i izvori prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .130 Na~in pla}anja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .132 Mjesto pla}anja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .133 Vrijeme pla}anja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .134 Prigovori zbog nesaobraznosti i pravnih nedostataka . . . . .136 Obavještenja i prigovori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .136 Reklamacija/obavještenje o nesaobraznosti robe . . . . . . . .137 Sadr`aj reklamacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .137 Vrijeme reklamacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .138 Mjesto, na~in i dejstvo reklamacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . .139 Prigovor/obavještenje o pravnim nedostacima . . . . . . . . . .140 Sistem odgovornosti u Be~koj konvenciji . . . . . . . . . . . . . .141 Povreda ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .141 Pojam i principi odgovornosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .143 Odgovornost prodavca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .146 Odgovornost za docnju sa isporukom . . . . . . . . . . . . . . . . .146 Sistem odgovornosti za docnju sa isporukom . . . . . . . . . . .146 Odgovornost za docnju sa jednokratnom isporukom . . . . .147 Odgovornost za docnju sa sukcesivnom isporukom . . . . . .152 ^iš}enje od zadocnjenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .153 Odgovornost za nesaobraznost stvari i prava ili potra`ivanja tre}ih lica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .154 Sistem odgovornosti za nesaobraznost i pravne nedostatke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .154 Prava kupca kada ostaje pri ugovoru . . . . . . . . . . . . . . . . . .155 Prava kupca kada raskida ugovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .158 Odgovornost kupca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .160 Odgovornost za docnju sa prijemom isporuke . . . . . . . . . .160 Pojedina prava prodavca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .161 Odgovornost za docnju sa pla}anjem . . . . . . . . . . . . . . . . .162 Sistem odgovornosti za docnju sa pla}anjem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .162 Pojedina prava prodavca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .163 Prelazak rizika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .164
7

. . . . . . Direktiva o odre|enim pravnim aspektima elektronske trgovine na unutrašnjem tr`ištu E-Commerce Direktiva) .2. . . . . . . . . .164 Opšta pravila o prelasku rizika po Konvenciji .2. . . . .2.184 3. Nastanak ugovora po Na~elima evropskog ugovornog prava . Opšte karakteristike rada me|unarodnih organizacija i njihove regulative elektronske trgovine . . Zaklju~ivanje ugovora po Zakonu o obligacionim odnosima u Federaciji BiH i Republici Srpskoj . . . . .171 2. . . . Me|unarodni pomorski komitet (CMI) . . . . . .193 3. . . . . . . . . . . . . . . .2. . . odnosno upotrebom IKT . . . .187 3. . . . . . . . . . .182 3. . . . . . . .3.190 3.198 3. . . . . . . . . . . . . . . . .173 2.3. . . . . . . . Zakon o elektronskom potpisu Bosne i Hercegovine . . Odluka Centralne banke BiH o reguliranju pravila za utvr|ivanje elemenata za vjerodostojnost elektronskog potpisa . . .4. . . . . . . . . . .14. . .2. . . . . . . . . Komisija UN za me|unarodno trgovinsko pravo (UNCITRAL) . .3. . . . .1. . Uvod . .1. . Ekonomska komisija UN za Evropu–RG 4–CEFACT . . Zaklju~ivanje ugovora po Na~elima evropskog ugovornog prava (Landova na~ela) . . . . Evropski model EDI sporazum . . Zaklju~ivanje ugovora prema Be~koj konvenciji . .195 3.4. . . .2. .1. .185 3. . . . . . . .1. . . . . .3. . . .189 3.179 2. . . . . . . Izvori prava vezani za zaklju~ivanje ugovora . . . . .1. . . . . . . . . . . . . . . . . Odluka Centralne banke BiH o minimalnim uvjetima koje mora ispunjavati kvalificirano certifikaciono tijelo koje izdaje kvalificirane certifikate za elektronski potpis . . . . . . . . .165 Pravila za distancionu prodaju . . . Me|unarodna trgovinska komora (ICC) .1. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3. . . . . . . . . . . .201 8 . . .194 3. . Model zakon UNCITRAL-a o elektronskoj trgovini . . . 14. .1. .172 2. . .1. .1. . .185 3. . .196 3. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1. . . .183 3. . . . . .2. . . . .1. . . . . . .188 3.190 3. . . .1. . . . . . . Zaklju~ivanje ugovora po UNIDROIT principima . . . .1. . . . . . .3. . . . . .5. . . . Izvori prava u Bosni i Hercegovini . . . . .1. . . . . . 14.191 3. . . . .2. .192 3. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Izvori prava u Evropskoj Uniji . . .1. . . . . . . . . .2.3. . . . . .167 ZAKLJU^IVANJE UGOVORA ELEKTRONSKIM PUTEM . Izvori prava relevantni za zaklju~ivanje ugovora elektronskim porukama. . . . . . . . .1. . Opšti uslovi formularnih ugovora .171 2. . . . . . . .1. .2. . . . . . . . . . . .1. .169 1. . . . . . . . .184 3. . . . . . . . . . . .3. . . . . . .3. . III Pojam rizika i uporednopravni pregled . Zakon o zaštiti potroša~a u BiH . . . .3. . . . . . . . . . . . . . . . . Pravni vodi~ o elektronskom prenosu sredstava . . . UNCITRAL Model zakon o elektronskim potpisima . . . . .3. . . .4. . . Direktiva Evropskog parlamenta i Savjeta o okviru Zajednice o elektronskim potpisima . . . . . . . . . . . . .169 2. . . . .176 2. . . . .2. . .

. . . . . .3. . . . . . . . . .8. . .2.1. .1.2. . . . . . . . . . . . . . . .1. . . . . . . . . . . . . . .3. Zaklju~ci . . Nacrt Uredbe o uslovima za povezivanje evidencija izdanih i opozvanih certifikata .212 4. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2.213 4. . . . . . Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa . . . . . .3. . Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa . . . . .1. . Preliminarni kontakti (reklamiranje na internetu) . . .223 4. . . .4. . . . . . . . . . . . . . . . .1.7. .223 4. . . Zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu u entitetu RS .226 4. . Cijena. . . .231 4. . . . . . . . . . . . . . . . . odnosno upotrebom IKT u pravu BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . .250 5. .5. Mjerodavno pravo . .219 4. . . . . . . Elektronski potpis i enkripcija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1. . . . . .2.227 4. . . . . . .3. . . . . . . .3.7.2. Prihvat . . . . . . .7. . . . . . . .239 5. . . . .1. . . . . . . . . . . . . . . . . .1.4. .4. . . . . .1.211 4. . . . . . . . EDI ugovori .1. . . . . . . . . . . . .1. . . . . .2. .3. . . . . . .257 6. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .238 5.3. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9. . . .233 4. . Nacrt Uredbe o ustrojstvu i vo|enju evidencija davaoca usluga certificiranja . . . .7. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Klauzula o opštim uslovima poslovanja . . . . .248 5. .3. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Novi trendovi u zaklju~ivanju ugovora . . . . Geografske limitacije . . . .1. . . . . . . . . . . . . . . . . . . Elektronsko poslovanje u Nacrtu novog Zakona o obligacionim odnosima Federacije BiH i Republike Srpske . . . . . .1. . . . . . . .217 4. . . valuta i na~in pla}anja . . . . . . . . . odnosno putem IKT u pravu Evropske unije . . . . . . . . . . . .1. . . . . . . . . . . . . . . . .229 4. . . . . . . . . . . . . . .6.222 4. . . . . . . . . . Kriptografija . . . . . .7. .1. . . . . . . . .5. . .6. . . . . .3. Distinkcija izme|u ponude i poziva na davanje ponuda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .232 4. . . . . .3. . . .220 4. . . . . . . . . . . . . . Elementi zaklju~enja ugovora . . . . . .3. . . . . . . . . . . . . . . .1.1. .227 4. Zaklju~ivanja ugovora elektronskim porukama. . . . . . . .8. . . . . . . . . XML standard . . . . . . . . . . . . Na~in zaklju~enja ugovora . . . . . . Digitalni potpis . . . . .4. . . Klauzula o ograni~enju ili isklju~enju odgovornosti za odre|ene slu~ajeve . . . .1. . . . .236 4. . . .5. . . . Punktacije . . . . . . . . . . . . . . .4. Mjesto i vrijeme zaklju~enja ugovora .217 4. . . . . . . . . Nacrt zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH . . .219 4. . .254 5. . . . . . . .3. . . .256 5. . . . . . .3. . . .239 5. . . .6. . . . . . . . . . . . . . . . . .239 5. . . . . Elektronski potpis–problemi primjene elektronskog potpisa . . .230 4. . . Zaklju~ivanje ugovora elektronskim proukama. . . . . Ponuda . . . . . . . .222 4. . . . . . . . . . . Isporuku ili na~in izvršenja ugovorne obveze . . . . . . . Struktura budu}e e-legislative BiH . . . . . . . . . .1. . . . . . .212 4. . . .258 9 . .1. Tehnologija zaklju~ivanja ugovora . . . . .217 4. . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . .275 Pravo potroša~a na glas i zastupljenost .309 Zajedni~ki pravni propisi na nivou Bosne i Hercegovine i pravni osnov za zajedni~ko zakonodavstvo na nivou BiH 310 Zajedni~ki pravni propisi u oblasti autorskih prava. . . . . 4. . . .263 Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .292 Harmonizacija pravne zaštite potroša~a prema pravilima komunitarnog prava . . . 7.267 Odnos potroša~kog prava Evropske unije i ostalih pravnih sistema ~lanica . . 7. . . . . .7. . 13. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11. .303 Perspektive razvoja prava potroša~a u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . .276 Ostala prava potroša~a . .1. 7. . . . . 4. . . . . . . . . . . . . . . . . .5. . 6. . . . . .295 Pravna zaštita potroša~a u okviru trgovine na daljinu i sa aspekta korištenja informaciono-komunikacionih tehnologija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .276 Zaštita potroša~a kao sredstvo i mjera ekonomske i ekološke politike . . . . . . . . . . . . . 10 V PRAVNA ZAŠTITA POTROŠA^A . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5.293 Harmonizacija pravne zaštite potroša~a u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine . . . . . . . . . . . . . . . . . .266 Faze razvoja politike zaštite potroša~a u Evropskoj uniji . . . . . . .2. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. . .1. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .306 PRAVO INTELEKTUALNE SVOJINE . . . . . . . . . . IV 7. . . . . . . . . . . .1. 10. . . . . . . . .2. .3. . . . . . . . . . . . . 7. .270 Pojedina prava i pojam potroša~a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .264 Zaštita potroša~a u pravu Evropske unije-istorijski razvoj . . . . . . . . . .279 Sociološki. . . . . . . . 12. . 13. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .268 Istorijat i izvori prava zaštite potroša~a u pravu Bosne i Hercegovine . . . . . . 8.4. .275 Pravo potroša~a na organizovanje . . . . . . . . . 7. . . . .263 Istorijski razvoj prava zaštite potroša~a . . . . . . . . . . prava srodnih autorskim pravima i prava industrijske svojine . . . . . . . . . . 3. . . . . .283 Institucionalna organizacija zaštite prava potroša~a u pravu Bosne i Hercegovine . . . . . . . .309 Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6. . 9.273 Pravo potroša~ na zaštitu zdravlja i sigurnosti potroša~a . . . . . . . . . . . 7. . . . kulturološki i politi~ki aspekti zaštite potroša~a . . . . . . . . . . . 3. . . . . . . . . . 13. . . . . . . .6. . . . . . . . . . . . .276 Pravo potroša~a na nadoknadu štete . . . . 2. . . . . . . . . .274 Pravo potroša~a na zdravu okolinu . . .312 Postoje}a zakonodavna regulativa/pravna vrela i pristup . . . . 7. . . . . . . . . . .315 Autorsko. . . . . . . . .321 Krivi~no-pravna i administrativno-pravna zaštita autorskih prava . .272 Pravo potroša~a na informisanje i obrazovanje . . . . . 2.331 .pravna/gra|ansko. . . . . . . . . . . . . . . .281 Aspekti pravne zaštite potroša~a putem pravila o nelojalnoj konkurenciji i opštih pravila obligacionog prava . . . . . . . .pravna zaštita autorskih prava . 5. . . . .

. . . . . . .401 11 . . .1. . . . . . . . . . . . . . . . . .335 Radno-pravna zaštita autorskih prava .5. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .391 5.3. . . . . . . . . . . . . . .340 VI TIPOVI PRIVREDNIH DRUŠTAVA I OBLICI KORPORATIVNE ODGOVORNOSTI . Pravne posljedice otvaranja ste~ajnog postupka . . . . Ste~ajni sudija . . . . . . . Razlika privrednih društava od drugih oblika organizovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . Odgovornost privrednih društava za obaveze drugih pravnih subjekata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .392 6. . . . . . . .2. . . . . . . . .2. . .386 4. . . . . . . . . .1. Pravne posljedice otvaranja ste~ajnog postupka vezane za ispunjenje pravnih poslova . .3. . . . . Pojam prava privrednih društava .378 4. Organi za sprovo|enje ste~ajnog postupka . . . . .4. . . . . .390 4. Ste~ajno pravo i njegove posljedice . . .1. . . .345 2. . . . . Organi za sprovo|enje likvidacionog postupka . . . . . . . . . . .364 4. . . . . . . . . . . . Upravno-pravna zaštita autorskih prava . . . .345 3. . . . . . .394 7. . . . . . .363 4. . . . . .367 4. . . . . . . . . . . . . . .382 4. . . . . . . . . . . . . . . . Probijanje pravne li~nosti . . . Odgovornost za obaveze u osniva~koj fazi privrednog društva . . . . . . . . . . . . Odgovornost osniva~a za obaveze privrednih društava . . . . . . .341 1. . . .4. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Opšte pravne posljedice otvaranja ste~ajnog postupka . . . . . . . . . . .375 2. . . . . . . . . . . . . . . . . . .354 4. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .354 4. . . . . . . . . . .2. . . . . . . Otvaranje ste~ajnog postupka . . . . .1. .355 4. . . . . . . . . . Odbor povjerilaca . . . . . . . . . . . .342 2. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Privredno društvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . Posebni organizacioni oblici privrednih društava . . . . . . . . . . . . . Sistematika privrednih društava . . . . . Društva kapitala . ste~ajni povjerioci i vo|enje ste~ajnog postupka . . . .349 3. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Pojam privrednog društva . . .397 7. . . . . . .337 Primjeri pojedinih klauzula o zabrani povreda autorskih prava . . . . . . . . . . . . . .7. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9.5. . . . . .397 7. . .4. . . . . . . . . . . . . . .1. . . . . . . . .353 3. . . . . . . . Skupština povjerilaca . . . . . . . . . .349 3. .383 4. . . . . Pravo privrednih društava . . . . . . . . .347 3. . . . . . . . . . . Odgovornost društava kapitala za obaveze . . . . .376 3.1. . . . . Personalna društva . . . Privredno društvo i javno preduze}e . . . . . . . . . .341 1. . . . . . . . . . . . . .6. . . . . . . . . . . . . . . . . .368 VII STE^AJNO PRAVO . . . . . .359 4. . . . . . . . .385 4. . . . . .353 3. . . . .375 1. . . . . Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1. . . . . . Odgovornost privrednih društava za obaveze . . . . . . Ste~ajni du`nik. . . . . . . . . . . . 8. . . . . . . . . Privremeni ste~ajni upravnik . . . . Ste~ajni upravnik . . . . Odgovornost personalnih privrednih društava za obaveze . .1. .3. . . . . . . . .

2. . . . . . Direktive o zaštiti voda . . . .2. . . . . . . . . . . . . . . . .428 2. . .7. . . Uvod . . . . . . . Direktive o upravljanju otpadom . .5. Primarno i sekundarno pravo Zajednice . . . . . . . Me|unarodni sporazumi. . . . . . .3. . . . . .431 3. . .6. . . . . . . . . . . . . . . . .5. . . . .433 4. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .404 9. .403 8. . . . . . . . . . .428 2. . . .425 1. . . . . . . . . . . . . . . . . Direktive o zaštiti potroša~a . . . .433 4. . . . . . . . . . . . . .4. .429 2. . . . . .2. . . . .415 13. . . Direktive o o~uvanju ~isto}e zraka . . . . Priprema reorganizacije ste~ajnog du`nika . . . . .430 3. . . . . . . . . . . . . Sloboda pru`anja usluga . .409 11. . . . . . . . . . . . . . . . . . .1. . . . . . . Pravne posljedice otvaranja ste~ajnog postupka koje se odnose na prebijanje . . . . . . Harmonizacija legislative Bosne i Hercegovine sa komunitarnim pravom EU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Zaklju~enje ste~ajnog postupka . Direktive o okolišu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .410 12. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .432 4. . . . . . . . . . . . .426 2. . . . . . . Direktive o cestama i sigurnosti saobra}aja . . . . . . . . . . . . . . .7. . .426 1. Slobodan promet robe . . . . . . . . . . .4. . . . . . . . . . . . . . Direktive . .435 5. . . . . . . . . . . . . Izvori evropskog prava . . . . . . . . . . . . . . . . Pravne posljedice otvaranja ste~ajnog postupka koje se odnose na pobijanje . . . . . . . . . . .434 4. . . . .4. . . . . Sloboda kretanja kapitala i pla}anja . . . . . . . . . . . . . .1. . . . . . . . me|unarodno obi~ajno pravo i op}i pravni principi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Primarni izvori prava . .434 4. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Namirenje povjerilaca . . . . . . .2.439 12 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Nadzor nad ispunjenjem ste~ajnog plana . . . . . .3. . . . . . . . . . . . . Odluke . .430 3.1. . . . . . . . . .427 2. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .407 10. . . . .5. . . .425 1. . U~inci potvr|enog ste~ajnog plana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .430 3. . . . . . . . . . . .6. . . . . . . . . . . . Direktive po pojedinim oblastima . . . . . . . .432 4. . . . . . . . .418 14. . . . . . . .3. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .426 2. . . . . . . . . . . . . .428 2. . . . .422 VIII KOMUNITARNO PRAVO EVROPSKE UNIJE . . . . . . . . . . . . . . Sekundarni izvori prava . . . .plan reorganizacije u ste~ajnom postupku . .435 IX KORIŠTENA LITERATURA . . . . . . . .420 15. Uredbe . . . . . . .3. . . . .430 3. Direktive o energetskoj politici . . . .432 4. . . . . . Preporuke i mišljenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sloboda poslovnog nastanjivanja . Sloboda kretanja i boravka . . . Uloga Evropske komisije u provedbenom postupku . . . . . . . . . . . . . .429 3 Pojedine slobode u okviru komunitarnog prava EU . . . . . . . . . . . . Prihvatanje i potvrda plana .1. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .431 4. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Naredne stranice predstavljaju pokušaj da se za potrebe studenata postdiplomskog studija Ekonomskog fakulteta u Sarajevu (MBA studij posebno) i Pravnog fakulteta u Sarajevu. I ne samo sa komunitarnim pravom Evropske unije ve} i sa brojnim konvencijama pojedinih me|unarodnih i regionalnih organizacija. Kreiranje sadr`aja je izvršeno prilikom kreiranja syllabus-a za predmet: „Nacionalno i evropsko poslovno pravo“. Radi se o obaveznom predmetu koji se izvodi na postdiplomskom MBA studiju organizovanom zajedni~ki od strane Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Univerziteta u Torinu 13 . Potom na red dolaze brojne ratifikovane me|unarodne konvencije kao i domašaji evropskog komunitarnog prava. Situacija se nadalje uslo`njava sa pojavom preuzete obaveze da se doma}e zakonodavstvo harmonizira sa. U ovakvoj situaciji uslovi poslovanja za privrednike postali su izuzetno slo`eni. pokušaju obraditi najva`nija pitanja i pravni problemi sa kojima se danas privrednici susre}u u svom svakodnevnom radu i poslovanju. pojavljuje sve ve}i broj zakonskih i podzakonskih akata koji ure|uju pojedina pitanja. prije svega. Sve to predstavlja preduslov punopravnog ~lanstva i pristupanja Bosne i Hercegovine ovim integracijama. komunitarnim pravom Evropske unije. Javljaju se dvije vrste zakonskih akata. Prosto je nemogu}e danas na jednom mjestu sublimirati ili samo popisati sve one zakonske i podzakonske akte koji se kao imperativni susre}u na nacionalnom planu. Drugi su zajedni~ki zakoni koji va`e jedinstveno za oba entiteta. te se ~ak i nazivaju na taj na~in. Postojanje entiteta. te kantona u okviru Federacije Bosne i Hercegovine dovodi i do mogu}nosti i realnosti pojave sukoba zakona u okviru jednog suvereniteta. Prvi su tzv.Predgovor Pravni poredak Bosne i Hercegovine predstavlja primjer jednog od najslo`enijih oblika pravnih ure|enja koji proizilazi iz osnovnih postulata Dejtonskog mirovnog sporazuma. Nadalje sve više je prisutna ~injenica primjene me|unarodnog prava u poslovanju uva`avaju}i ~injenicu da se poslovanje svakim danom sve više internacionalizuje. Iz ovih obaveza proizišla je i jedna posebna situacija da se na dr`avnom nivou Bosne i Hercegovine. u zadnje vrijeme. okvirni zakonski akti koji daju zajedni~ke osnove za entitetsko zakonodavstvo.

tipovi privrednih društava i oblici korporativne odgovornosti. ali i aspektima me|unarodnog poslovanja. a posebno kod me|unarodne prodaje. Iz samog odabira tema vidljivo je da u njima preovladavaju teme koje najviše dodirnih ta~aka imaju sa poslovnim pravom. dr Veljko Trivun pojavljuje i kao redaktor cjelokupnog teksta i samostalan obra|iva~ pojedinih tema. Elemenat internacionalizacije je prakti~no prisutan u svim odabranim oblastima. te elektronskog poslovanje i osnova evropskog komunitarnog prava. juni 2007. Profesor dr. Radi se o pokušaju da se obrade najva`nija pitanja i pravni problemi sa kojima se danas privrednici susre}u u svom svakodnevnom radu i poslovanju. te da su iste obra|ene s obzirom na pozitivno stanje doma}e i me|unarodne legislative. Pored svake od obra|enih pravnih tema navedeni su autori i autori i koautori ponaosob. Redaktor i autori se nadaju da je izvršen adekvatan odabir oblasti i tema. pravna zaštita potroša~a. a što više daje na njihovom zna~aju i aktuelnosti. ste~ajno pravo i komunitarno pravo Evropske unije. pravo intelektualne svojine. Izbor materije je izvršio prof. ugovor o me|unarodnoj prodaji robe.Scuola di Amministrazione Aziendalle. dr Veljko Trivun. Ujedno se prof. Izbor je fokusiran na slijede}e teme: ugovor o prodaji i pravo javnih nabavki. elektronskog poslovanja. elektronsko poslovanje. te u razradu pojedinih dijelova uveo pojedine autore samostalno ili je to ura|eno zajedni~ki. Veljko Trivun Sarajevo. pravne zaštite potroša~a. godine 14 .

Ugovor o prodaji je rezultat sporazuma stranaka o razmjeni robe za novac. ugovori. U slu~aju da je predmet prodaje pravo prodavac se obavezuje da kupcu pribavi prodato pravo.N . ~lan 454. U prvom slu~aju govorimo o 1 Ovo poglavlje predstavlja samostalnu obradu re`ima javnih nabavki od strane prof. vrijedonosni papiri i pravo konkurencije“. 2004. vrijedonosni papiri i pravo konkurenicje“. Pored ovog trenda postoji i ve} je i u nas za`ivjela u praksi jedna nova tendencija. Iako ugovor predstavlja ki~mu posla prodaje. prof. Pravno. godine strana 21. a kada vršenje tog prava zahtijeva i dr`anje stvari. dr Veljka Trivun. Pojam ugovora o prodaji 1. prof. Ekonomksi fakultet Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo 2004. „Poslovno pravo. predstavlja ugovor kojim se prodavac obavezuje da stvar preda kupcu tako da kupac stekne pravo raspolaganja. Ona je osnovni posao prometa robe i sastoji se u razmjeni robe za novac. posmatrano sa stanovišta legislative. prof.I UGOVOR O PRODAJI I PRAVO JAVNIH NABAVKI1 1.2 Ekonomski posmatrano. Sarajevo. Ugovor o prodaji je neodvojivo povezan sa drugim ugovorima koji mogu da ~ine njegov sastavni dio ili pak da se prodaja pojavljuje kao pravni posao u okviru drugih kompleksnijih ugovora. broj 2/92. list R BiH“. dr Mili} Simi} i docent dr Veljko Trivun. Svi oni su ~esto sastavni dio kompleksnijih poslovnih i pravnih operacija. a kupac se obavezuje da prodavcu isplati cijenu. ugovori. dr Miloš Trifkovi}. a to je da se prodaja koja se vrši od strane „dr`avnih organa“ ili tzv. godine. Ugovor o prodaji. dr Mili} Simi} i doc. on je ipak u`i pravni institut. Savremeni poslovni `ivot unio je u posao prodaje neke nove elemente koji su rezultat kako primjene novih tehnika zaklju~enja pravnih poslova tako i rezultat potrebe da se poslovni promet odvija što br`e. dr Veljko Trivun. Sarajevo. prodaja predstavlja posao kojim se normativno ure|uje i pod zaštitu dr`ave stavlja razmjena robe za novac. ugovornih organa potpada pod poseban pravni ekonomski re`im koji je neovisan od klasi~nih postulata ugovornog prava. 13/93 i 13/94). 3 Prof. 15 . 2 Zakon o obligacionim odnosima („Sl.3 2. prodaja je neposredni izraz procesa razmjene R . da mu preda i stvar. s tim što je prvi dio koji se odnosi na tradicionalne oblike ugovora o prodaji preuzet u skra}enoj verziji iz univerzitetskog ud`benika: „Poslovno pravo.R1.N1 . odnosno pravo svojine. dr Miloš Trifkovi}. Posao prodaje obuhvata ukupnu pravnu regulativu ekonomskog odnosa stranaka. Ekonomski fakultet u Sarajevu.

Mo`e se govoriti o prodaji gra|anskog. Radi se o klasi~nim principima obligacionog prava koji su osnov i zaklju~ivanja pojedinih ugovora. te sredstva koja se koriste pri zaklju~enju ugovora. Osnovi razlikovanja su: subjekti ugovora. str. te prodaji uz upotrebu informaciono-komuniakcionih tehnologija (e-ugovori). Svaki od principa je imanentan suštini ugovornog prava. 6 Zakon obligacionim odnosima. prodaja sa specifikacijom. Kao subjekti poslovne prodaje danas se.4 4. 2. predmet ugovora. elektronski ugovori. te upotreba razli~itih sredstava komunikacije koja se koriste prilikom zaklju~ivanja ugovora. 5 Zakon o obligacionim odnosima. 20 i 25. U odnosu na osnovnu verziju ugovora o prodaji pojavljuju se i prodaje sa posebnima utana~enjima. sve ~eš}e. a u drugom slu~aju o pravu javnih nabavki. a njen osnovni cilj jeste sticanje prometnih vrijednosti stvari i dobiti. ~lan 8-18. odnosno prava svojine i prodaja sa obro~nim otplatama cijene. Razlikovanje pojedinih oblika prodaje mo`e se vršiti po osnovu razli~itih kriterija. kupovina investicione opreme. prodaja sa zadr`avanjem prava raspolaganja. pravni re`im u~esnika prodaje. Ugovorno pravo je zasnovano na odre|enim principima. pokretne stvari kao predmet. trajno i profesionalno. prodaja internetom. Savremeni promet stvara nove neimenovane slu~ajeve ugovora o prodaji ili druge vrste izvedenih ugovora: lizing. javljaju i fizi~ka lica isklju~ivo sa svojstvom kupca i to u onim slu~ajevima kada se javljaju kao kupci roba kod privrednih društava koji iste stavljaju u promet u okviru svoje registrovane djelatnosti. Osnovni principi ugovornog prava 5. 16 . 23. Poslovnopravna prodaja se zaklju~uje masovno. Sam princip pacta sunt servanda Zakonom je regulisan ~lanom 17 na sijede}i na~in: „U~esnici u obligacionom odnosu su du`ni da izvrše svoju obavezu i odgovorni su za njeno ispunjenje. Danas mo`emo govoriti o egzistiranju razli~itih tipova ugovora o prodaji. kao i drugi pojavni oblici. prodaja od vrata do vrata.5 Radi se o slijede}im posebnim vrstama ugovora o prodaji: prodaja sa pravom pre~e kupnje. Obaveza se mo`e ugasiti samo saglasnoš}u volja u~esnika u obligacionom odnosu ili na osnovu zakona“. Zbog toga je u njoj podjednaka pa`nja posve}ena i prelasku svojinskih prava i prelasku rizika.6 Ugovorno 4 Ibidem. poslovnog prava. kupovina na probu. prodaja po uzorku ili modelu. prava javnih nabavki. Naravno da je najinteresantnija prodaja poslovnog prava koju kakaterišu privredna društva kao subjekti prodaje. a u ovisnosti od fakti~kog stanja domašaji su mu razli~iti. me|unarodnog poslovnog prava. 3. ~lan 527-551.poslovanju upotrebom informaciono-komunkacionih tehnologija ili elektronskom poslovanju.

Domašaji principa ravnopravnosti se`u sve do klauzule nacionalnog tretmana u okviru re`ima direktnih stranih ulaganja. ako je zakupac ugovorio da opravi ku}u. godine. takvo lice ne}e odgovarati za neis7 „Razgovor je razgovor a ugovor je zakon strankama“. Beograd 1967. on je morao opraviti i onda kad bi izgorjela u po`aru ili bila porušena od neprijatelja… Umjesto da se ide za pravilom kontinentalnog pravnog sistema da se stranka. Me|utim. „Kada jedna strana sopstvenim ugovorom stvori za sebe obavezu ili teret. Me|usobni odnosi ne smiju biti contra legem. moraju biti ravnopravni. godine strana 48. a ravnopravnost proisti~e iz rješenja koja su prisutna u pozitivnom zakonodavstvu. kao i prekomjernog ošte}enja. Uzajamnost me|usobnih davanja ili na~elo ekvivalencije. Iz ovog perioda poti~u i elementi koji su vezani za nastanak teorije i pravnog instituta zelenaškog ugovora.7 Bez obzira što pravni princip pacta sunt servanda poti~e iz rimskog prava suština njegovog domašaja najbolje se ogleda kroz primjere iz sudske prakse u Engleskoj i Francuskoj u XVII vijeku. Radi se o postulatu koji svoju egzistenciju duguje u~enju kanonskog prava koje se`e iz srednjeg vijeka još od vremena Tome Akvinskog. 8 Citat prema Krulj dr Vrleta: „Promijenjene okolnosti i ugovorna odgvornost“. Kao specifi~ni izdvajaju se i principi uzajamnosti me|usobnih davanja kao i princip pacta sunt servanda. U~esnici u obligacionim.pravo polazi od osnovnog principa slobode ure|ivanja obligacionih odnosa. ali u duhu osnovnih pretpostavki obligacionog odnosa. odnosno moraju biti. bez obzira kako posmatrali ovaj princip on ide za tim da nije dozvoljeno pretjerano se bogatiti na ra~un drugog. koju odgovorno lice bez svoje krivice ne mo`e izvršiti. ona je du`na da to izvrši uprkos ma kakvom doga|aju koji je nastupio sa neminovnoš}u. U duhu prednjeg su i principi zabrane stvaranja i iskorištavanja monoploskog pola`aja. od strane pravnog poretka. ne bi bilo imanentno tr`išnom privre|ivanju. osloba|a obaveze (lex non cogit ad impossibilia) va`ilo je pravilo „niste trebali da budete toliko ludi da stvarate apsolutnu obavezu i morate platiti za svoju ludost“. 6. jer se on mogao protiv toga obezbijediti ugovorom koji je zaklju~io“.8 Ovako postavljen princip apsolutnosti obaveze podrazumijevao je da ako je neka obaveza ustanovljena zakonom. Ure|ivanje me|usobnih odnosa odvija se u skladu sa na~elom autonomije volje. na prvi pogled. ~ije je ispunjenje bez njene krivice postalo nemogu}e. time i ugovornim odnosima. dopušteni. Princip pacta sunt servanda svoje porijeklo vodi iz rimskog prava i njegova suština izra`ava se njegovim doslovnim prevodom da je ugovor zakon za ugovorne strane. Razlog je taj što se u ove dvije zemlje najdu`e i u apsolutnoj formi zadr`alo dejstvo principa pacta sunt servanda. 17 . ~lan 1020 Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru. citat iz presude u slu~aju Paradine Jane iz 1647. 7. Prema tome.

Ali. ako bi se to lice ugovorom bezuslovno obavezalo da }e nešto u~initi. Ovakvi stavovi su zaokru`eni sa shvatanjima postglasatora (Andrea Aliati i De Luca) koji govore o „nastupanju nekih nepredvi|enih uzroka. res sacra ili res extra commercium). ono ne mo`e izbje}i odgovornost dokazuju}i da je ispunjenje s obzirom na razvoj doga|aja postalo nemogu}e. moral i društveni poredak zahtijevaju da ~ovjek dr`i rije~ koju je dao. Ugovor je bio ništav ako je ~inidba bila nemogu}a (npr. odnosno o dva principa u vezi sa primjenom klauzule rebus sic stantibus. Postojalo je i pravilo da du`nik ne odgovara ako obavezu nije mogao ispuniti zbog više sile (vis maior). za sud mo`e biti mjerodavno samo jedno pravilo: poštovanje obe}ane vjere“. takvih da stranke ništa sli~no nisu mogle zamisliti“. neka zakonodavac interveniše po potrebi u vanrednim periodima krize. Kanonsko pravo srednjeg vijeka. Ispunjenje obaveze moralo je biti mogu}e u momentu zaklju~enja ugovora. Ova rješenja iz rimskog prava svoje ishodište nalaze u ideji da se od du`nika ne mo`e zahtijevati da ispuni ono što nije mogu}e. Ovakav stav se susre}e i kod Svetog Tome Akvinskog: „… da bi jedan ~ovjek bio du`an da ~ini ono što je obe}ao treba da su sve okolnosti ostale iste… on nije nevjeran ako ne ispuni ono što je obe}ao jer su se uslovi promijenili“ (Suma Theologica Sancti Thomae Aquinatis). Kasacioni sud je u ovom slu~aju zauzeo stav „da ni u kom slu~aju ne spada u nadle`nost sudova. Iako pravni princip pacta sunt servanda korijene vu~e iz rimskog prava i ono je poznavalo izuzetke koji su ubla`avali krutost ovog pravila. godine. a koja se primjenjuje kod ugovora sa du`im rokom trajanja ili kada postoje obaveze sa sukcesivnim prestacijama i ako izvršenje neke obaveze. povla~i za jednu stranu takvu štetu da bi to predstavljalo „fla9 Krulj dr Vrleta. Tako se u Gratiani Decretum navodi „da nema ni dvoli~nosti ni la`i ako se ne odr`i obe}anje zbog toga što je neka nepredvi|ena okolnost u~inila da njegovo izvršenje postane opasno ili posebno štetno za obvezno lice“. to ne zna~i da ne treba uva`avati okolnosti koje su nastupile po zaklju~enju ugovora. tako|er. 25. Isto stanovište je zauzela i francuska sudska praksa u „vode}em slu~aju“ u sporu oko Kraponskog kanala. odnosno ako ugovorna obaveza nije ispunjena onako kako glasi (in forma specifica). str. a u bitnom su uticale na izvršavanje ugovornih obaveza. 18 . ma koliko izgledala pravedna takva odluka. prodaja stvari koja ne postoji) ili pravno nemogu}a (prodaja stvari koje su bile npr. cit.punjenje. kao i za slu~aj propasti individualno odre|ene stvari bez krivice du`nika. je uva`avalo odstupanja od pravnog principa pacta sunt servanda. pod promijenjenim okolnostima. op. da uzme u obzir vrijeme i okolnosti u cilju izmjene onog što su stranke ugovorile i zamijene novim klauzulama one koju su stranke slobodno prihvatile … Ovakav stav je podr`ala i francuska pravna teorija kroz mišljenje da … pravda.9 U francuskoj sudskoj praksi kasnije je došlo do ubla`avanja ovakvog stava donošenjem Zakona Faillat 1916.

u ovom pogledu. Teretnost se kod privredne prodaje pretpostavlja. i srpski Gra|anski zakonik (paragraf 538 i 912) „ugovor se mo`e samo o onim stvarima u~initi koje me|u ljudima prolaze i koje su mogu}e i dozvoljene… ako stvar jedna opredeljena. Obilje`ja ugovora o prodaji 8. 11 Tako ~lan 40.11 10 Citat prema Krulj dr Vrleta. teleprinterom ili neposrednom radio vezom smatra se kao ponuda prisutnom licu“.10 Ilustrativna su. No. Naše pravo ne poznaje dokaznu formu (ad solemnitatem) i ugovor prodaje poslovnog prava tretira se kao neformalan pravni posao. Sporazum stranaka se.. stav 2 ZOO ka`e: „Ponuda u~injena telefonom. U vrijeme izrade ZOO kao sredstva komunikacije pobrojana su ona koja su bila poznata u tom momentu.grantnu nepravdu“. ako li je nešto ve} izvršio tad }e se to srazmjerno ura~unati njemu u korist“ (~lan 624). 3. ct. zakon za pojedine vrste prodaje propisuje pisanu formu ugovora. op. treba imati u vidu da se ova osobina ja~e ispoljava kod osnovnih. ali uz pomenute izuzetke (~lan 914) tipa „što nije mogu}e nijesi ni du`an … kad se du`nik podvezao da }e dati ili u~initi nešto što je zasebno odre|eno. Forma tada dobija svojstvo bitnog elementa. strana 18. nego kod prava i obaveza koja ih prate. pa bez njegove krivice to postane nemogu}e. Za njegov nastanak ili dejstvo nije potrebna predaja stvari koja je predmet ugovora. du`nik treba da povrati što god je primio u ime onoga što bi trebalo da izvrši. Time je on i lukrativne prirode. Ugovor se zaklju~uje sporazumom stranaka i konsenzualan je. slu~ajno propadne. posti`e u bilo kojoj formi. ~lan 462. Ugovor o prodaji je teretan. stav 2 Zakona o obligacionim odnosima (dalje: ZOO). Fakti~ko je pitanje kako }e se dokazivati pojedini elementi ovog ugovora ukoliko je isti zaklju~en nekim od savremenih sredstava komunikacije. a dug dolazio od uzajamnog ugovora. taki dug i sam prestaje (~lan 623)… kada je izvršenje slu~ajem postalo nemogu}e. na koju se ko kao du`nik podvezao. još neka komparativna rješenja iz prošlosti. 19 . pravo je druge stranke. da ni u ceni du`nik stvar propalu du`an naknaditi nije“. Opšti imovinski zakonik za Crnu Goru je propisivao da ugovor treba ispuniti onako kako glasi (~lan 1020). što pak još primio nije ne mo`e više tra`iti. Sli~na pravila sadr`i i austrijski Gra|anski zakonik (paragraf 878 i 1447) … „što je upravo nemogu}e ne mo`e biti predmet punova`nog ugovora… kad kakva odre|ena stvar sasvim slu~ajno propadne prestaje svaka obaveza i du`nik nije ni obavezan ni vrijednost iste stvari naknaditi…“ Isto tako. prestaje obaveza sasvim lako. Izuzetno. dvostrano obavezan i komutativan. u na~elu. tako da ugovor postoji i kad cijena nije odre|ena sporazumom stranaka. Komutativnost ozna~ava uzajamnu podudarnost obaveza i prava stranaka: ono što je obaveza jedne.

9. Dejstvo ugovora predstavljaju pravne i ekonomske posljedice koje on proizvodi. Te posljedice mogu biti prelazak svojine sa prodavca na kupca ili nastanak obaveze na isporuku stvari, ali i nastanak obaveze da se izvrši prijem stvari. Ugovor o prodaji ima stvarnopravna i obligacionopravna dejstva i ista mogu biti razli~ita u ovisnosti koje su stvari predmet prodaje. Ove stvari se tako dijele na: pokretne i nepokretne; generi~ke i individualizirane; sadašnje i budu}e; tu|e i propale stvari. Svaka od pobrojanih stvari nosi sa sobom specifi~nosti vezane za me|usobna prava i obaveze. Kao predmet ugovora o prodaji navedene su i nekretnine. Ovo nije karakteristika ugovora o prodaji izuzev kada se kao predmet prodaje javljaju nekretnine koje se stavljaju u promet na tr`ištu pravnim i fizi~kim licima kao krajnjim korisnicima. Tako bi se moglo govoriti o prodaji stanova i poslovnih prostora za tr`ište.12

4. Postupak zaklju~ivanja ugovora o prodaji
10. Savremeno pravo pod pritiskom potreba prakse i pod uticajem teorije prevazilazi koncept zaklju~ivanja ugovora o prodaji i drugih ugovora koji ovaj proces ograni~ava samo na radnje ponude i prihvata. Pravno zašti}eni pregovori predstavljaju posljednji legislativni izraz proširivanja postupka zaklju~ivanja posla (~lan 30 ZOO). Danas ona obuhvata sljede}e etape: eventualne faze, nu`ne faze, perfekciju ugovora13 i eventualnu intervenciju dr`ave u domenu nastanka pojedinih ugovora. Ova zadnja situacija je karakteristi~na za domen prava javnih nabavki. U eventualne faze zaklju~ivanja ugovora ubrajamo najprije, preliminarne kontakte. To su jednostrane fakti~ke, komercijalne radnje kojima jedno lice poziva drugo na pregovaranje ili tra`i informacije radi donošenja odluke o otpo~injanju pregovora. Drugu etapu predstavljaju pregovori kao dvostrani kontakti stranaka sa jasno izra`enim ciljem da se otpo~ne proces utvr|ivanja namjere u~esnika u pogledu budu}eg ugovora. Pismeno fiksirana saglasnost strana do koje se do|e u toku pregovora, a koja se ti~e pojedinih dijelova ugovora, naziva se punktacija (punktacije). Završnu, tre}u etapu, ~ini tzv. pripremni ugovor. On predstavlja projekat ugovora do koga se došlo pregovorima. Pripremni ugovor daje osnovu za upu}ivanje „~vrste ponude”. Nu`ne faze zaklju~ivanja ugovora su davanje ponude i prihvata. Obje etape su slo`ene i me|usobno povezane. Njihovu uslovljenost najbolje ilustruje institut kontraponude (~lan 41. ZOO).
12 U Francuskoj prema shvatanju jednog dijela doktrine, ako izvo|a~ pored rada daje i svoj materijal u pitanju je ugovor o kupoprodaji. Ovi autori se pozivaju na odredbu francuskog Gra|anskog zakonika prema kojem “ugovor kojim je na osnovu jedini~nih cijena ili za globalnu cijenu ugovorena izgradnja jedne gra|evine smatra se ugovorom o djelu i onda kada materijal daje lice za koga se gra|evina radi, a kada materijal daje poslenik, onda više nije ugovor o djelu ve} ugovor o prodaji”. 13 Do ove faze se radi o sistematici preuzetoj iz monografije Draški} dr Mladena: „Zaklju~ivanje ugovora o prodaji“, CRS, II izd., Beograd 1986, str. 16 - 21.

20

11. Po svojoj pravnoj prirodi ponuda je jednostrani gra|ansko pravni posao; nastaje izjavom samo jednog subjekta i stvara obavezu samo za njega. Obaveza ponudioca se sastoji u tome da se unutar perioda ozna~enog u ponudi ili, ako toga nema, u dispozitivnom propisu ostane pri ponudi. Ta obaveza u izjavi o ponudi mo`e biti izri~ito isklju~ena. Isklju~enje je mogu}e i na osnovu okolnosti posla (~lan 36 ZOO). Pošto ponuda u na~elu stvara strogu obavezu za ponudioca, razvili su se posebni postupci kojima se lice koje je ponudilac u ekonomskom smislu stavlja u pravnu poziciju ponu|enog. Ti posebni postupci su: licitacije, licitacije o podobnosti, tenderske procedure i prikupljanje ponuda. Svi ovi postupci se, kod slo`enijih ugovora, i kod ugovora ve}e vrijednosti obavljaju na osnovu prethodno izra|enog tendera. Tender izra|uje ili pribavlja lice koje je ponudilac u ekonomskom smislu, a ponu|eni u pravnom zna~enju rije~i. Tender predstavlja veoma detaljno sa~injen i obavezan obrazac ponude u kome su sadr`ani svi elementi koje ona mora da ima, osim cijene. Tender ne predstavlja ništa drugo nego poziv za davanje ponude. Onaj poslovni subjekt koji raspisuje tender u stvari vrši poziv za dostavljanje ponuda, te se fakti~ki nalazi u ulozi ponu|enog. 12. Prihvat je izjava ili ponašanje ponu|enog koje nesumnjivo ukazuje na saglasnost ponu|enog sa ponudom. Uzansa 3414 navodi neke primjere zaklju~ivanja ugovora o prodaji konkludentnim radnjama: raspolaganje primaoca robom u svoje ime i za svoj ra~un, ukoliko on ne zna da je roba poslana u druge svrhe; prijem dokumenata na osnovu kojih se mo`e raspolagati robom, ako primalac ne zna da su mu dokumenta predata u drugu svrhu; propuštanje kupca da robu predatu „na ogled“, „na probu“, vrati po isteku roka u kome je trabalo da da izjavu o tome da li `eli ili ne `eli zaklju~enje ugovora. Pod uslovima predvi|enim u Zakonu o obligacionim odnosima (~lan 42) ugovor o prodaji mo`e biti zaklju~en i šutnjom. Pošto šutnja predstavlja potpuno pasivno dr`anje ponu|enog, ona se mo`e smatrati prihvatom samo ako postoje sljede}e pretpostavke: stalna poslovna veza ponudioca i ponu|enog i to u pogledu odre|ene, a ne bilo koje robe, i propuštanje ponu|enog da se u ostavljenom roku ili odmah izjavi da ponudu odbija.15 13. Pod perfekcijom ugovora o prodaji podrazumijevaju se pravila koja odre|uju mjesto i vrijeme njegovog nastanka. Ona se razlikuju prema tome da li su stranke bile prisutne, ili su pak, bile odsutne kada je saglasnost postignuta. Tehnike komuniciranja kod kojih su stranke u neposrednoj vezi, iako su prostorno udaljene (telefon, telefaks, tele14 Opšte Uzanse za promet robom Glavne dr`avne arbitra`e iz 1954. godine („Sl. list FNRJ“, broj 15/54). 15 O va`enju i pravnim domašajima uzansi, kako posebnih tako i opštih, vidjeti kod: Simi} dr Mili} i Trifkovi} dr Miloš, „Poslovno pravo“, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 1999. godine, strana 87-88.

21

vizuelne veze, elektronska pošta, video telefon, mobilni telefon) kombinuju primjenu normi koje va`e me|u odsutnim (za mjesto zaklju~enja) i me|u prisutnim (za vrijeme nastanka ugovora). 14. Potpisivanje ugovora mo`e predstavljati etapu njegovog zaklju~enja u tri slu~aja. Prva dva obuhvataju situacije u kojima je prodaja po zakonu ili po sporazumu stranaka formalan pravni posao. Tre}i slu~aj regulisan je ~lanom 69, stav 3 ZOO koji ka`e: „Ako su ugovorne strane predvidjele posebnu formu samo da osiguraju dokaz svoga ugovora, ili da postignu što drugo, ugovor je zaklju~en kad je postignuta saglasnost o njegovoj sadr`ini, a za ugovara~e je u isto vrijeme nastala obaveza da ugovoru dadnu predvi|enu formu“. Forma mo`e biti zadovoljena zajedni~kim potpisom jednog ili odvojenim potpisima dva dokumenta identi~nog sadr`aja.16 Pravnu kvalifikaciju pisane forme ugovora o prodaji va`no je uvijek izvršiti zato što se za nju ve`u zna~ajne pravne posljedice u pogledu posebno usmeno dogovorenih nebitnih elemenata i na~ina kasnijih izmjena i dopuna ugovora.17

5. Posebne tehnike zaklju~ivanja ugovora o prodaji
15. Poslovnopravna prodaja se uvijek obavlja profesionalno, a njen naj~eš}i predmet su pokretne stvari odre|ene po rodu. Ove osobine, u uslovima masovnog prometa, po pravilu, dovode do tipizacije pojedinih elemenata i rješenja u ugovorima iste vrste. Na toj osnovi nastaje veliki broj tipskih i formularnih obrazaca i opštih uslova poslovanja, koji se po tendenciji primjenjuju jednako na sve u~esnike u poslu.18 Zato se nazivaju standardnim ili tipiziranim ili formularnim ugovorima. Ako se trgovina vrši inetrentom onda su to, u najve}em broju slu~ajeva, adhezioni ugovori. U njima su unaprijed dati tipizirani nebitni elementi ugovora. Bitni elementi se odre|uju u mjeri u kojoj je to mogu}e. Naj~eš}e se posebno sporazumijeva o koli~ini kao odrednici predmeta i o cijeni. Primjena standardnih kupoprodajnih ugovora uvodi u ovu oblast cjelokupnu problematiku formularnog prava.19 Ovdje je potrebno posebnu pa`nju skrenuti na re`im opštih uslova poslovanja (~lanovi 142 - 144 ZOO) i na zabranu stvaranja i iskorištavanja monopolskog ili dominantnog polo`aja na tr`ištu.20
16 Vidjeti Perovi} dr Slobodan: „Formalni ugovori gra|anskog prava“, Savez udru`enja pravnika Jugoslavije, Beograd 1964, str. 62 – 63. i Draški} dr Mladen: „Zaklju~ivanje ugovora o prodaji“, str. 295 296. 17 ^lan 67 i 71 ZOO naro~ito. 18 Sve ~eš}e se pominje termin „Beatl of Form“. 19 Vilus dr Jelena: „Opšti uslovi formularnih ugovora“, Institut za uporedno pravo, Beograd 1976. 20 ^lan 38 - 42 Zakona o trgovini („Sl. novine FBiH“, broj 2/95).

22

16. Zaklju~nica je pismena potvrda o usmeno zaklju~enom ugovoru. Daje se na unaprijed utvr|enom i odštampanom formularu ili na ad hoc sastavljenom obrascu. Pošto zaklju~nica ne predstavlja pismenu formu ugovora, on je punova`an i kada zaklju~nica nije izdata, odnosno potpisana. Zaklju~nici mo`e biti pridodato svojstvo obavezne ugovorne forme pravnog posla prodaje, samo nesumnjivim sporazumom stranaka. U sadr`aj zaklju~nice uvijek ulaze bitni elementi ugovora bez obzira na to da li su oni odre|eni zakonom, sporazumom stranaka ili prirodom posla. Pitanje je konkretnih okolnosti i stepena standardizacije posla u kojoj mjeri }e nebitni sastojci ugovora biti navedeni u zaklju~nici. Zaklju~nice veoma ~esto sadr`e izvode iz opštih uslova poslovanja ili klauzulu kojom ih stranke uklju~uju u svoj ugovor. Sve što se nalazi iznad potpisa stranaka, bilo u tekstu, bilo na margini, obavezuje stranke. Sadr`aj zaklju~nice u svemu mora „odgovarati usmeno zaklju~enom ugovoru”.21 Svaka stranka mo`e od druge zahtijevati ispostavljanje ili potpisivanje zaklju~nice, sve dok druga strana nije ispunila svoje ugovorne obaveze.22 Zaklju~nica se sastavlja najmanje u dva ravnoglasna primjerka. Stranka koja ju je sa~inila i potpisala, dostavlja zaklju~nicu drugom partneru oba primjerka na potpis sa zahtjevom da „joj vrati jedan primjerak pošto ga potpiše“. Opšte uzanse su za vra}anje potpisane zaklju~nice predvidjele rok od tri dana.23 Ako druga strana ne}e da potpiše ili vrati zaklju~nicu, spor }e se najprije rješavati „mirnim putem”, razgovorom stranaka. Ukoliko on ne da rezultate, strana koja je sastavila i potpisala zaklju~nicu mo`e tu`bom tra`iti od suda da utvrdi postojanje ugovora i njegov sadr`aj. Sud u parni~nom postupku, dakle uz izjašnjavanje druge strane, rješava spor. Ako usvoji tu`bene zahtjeve donije}e deklaratornu presudu kojom konstatuje da je ugovor zaklju~en i šta je njegov sadr`aj. Ovakva presuda, u svim slu~ajevima, predstavlja izuzetno jako dokazno sredstvo. Paralelno sa zahtjevom za utvr|ivanje ili nakon dobijanja povoljne presude, strana koja je potpisala zaklju~nicu mo`e od druge strane tra`iti naknadu štete koju je pretrpjela zato što nije imala zaklju~nicu. 17. Porud`bina ili narud`benica je poslovni naziv za komercijalni dokument sa razli~itim polo`ajem i funkcijama u postupku zaklju~ivanja i dokazivanja ugovora. Te ~injenice opredjeljuju njegovu pravnu kvalifikaciju. Porud`bina predstavlja ponudu kada kupac na osnovu prethodno pribavljenih informacija njome izra`ava ozbiljnu namjeru da zaklju~i odre|eni, u dokumentu definisani ugovor. Ako kupac šalje porud`binu na osnovu ve} primljene ponude prodavca, tada ona ima pravni karakter prihvata. Takva porud`bina mora u svemu biti saglasna sa ponudom. Postoje
21 Opšta uzansa broj 16. 22 Opšta uzansa 15. 23 Opšta uzansa 17.

23

li u porud`bini razlike u odnosu na ponudu, ona ima pravna svojstva kontraponude. Napokon, kada je ugovor ve} sklopljen, porud`bina ima svojstvo dokaznog sredstva i knjigovodstvenog dokumenta.

6. Bitni elementi ugovora o prodaji
18. Bitni elementi ugovora su oni sastojci koji ugovoru daju bilo osobine jednog definisanog tipa pravnog posla, bilo specifi~an sadr`aj i karakteristike koji odgovaraju zajedni~koj namjeri stranaka. Bitni elementi ugovora o prodaji dijele se na: propisane, utana~ene sporazumom stranaka i one koji u ugovor ulaze na osnovu njegove ekonomske suštine, odnosno po prirodi posla. Mi }emo se zadr`ati samo na posljednjoj vrsti elemenata i to u našem pravu. Kod prodaje poslovnog prava to su uvijek predmet i stvar, a koli~ina i cijena imaju ovo svojstvo samo pod odre|enim uslovima. 6.1. Predmet 19. Karakteristi~an predmet trgova~ke prodaje su pokretne stvari. To mogu biti: roba, energije i hartije od vrijednosti. Posebni pravni re`imi predvi|eni su za prodaju energija. Prodaja hartija od vrijednosti vrši se prema pravilima predvi|enim za pojedine vrste. Njihovu osnovu pre-dstavljaju re`imi mjeni~nog i dioni~arskog prava. Predmet prodaje poslovnog prava su pokretne tjelesne stvari koje se nalaze u pravnom i ekonomskom prometu. Predmet prodaje poslovnog prava mogu biti i stvari koje se nalaze u ograni~enom pravnom i poslovnom prometu. Obi~no se radi o stvarima koje se ti~u bezbjednosti kao i zaštite zdravlja stanovništva. Ograni~enja mogu biti subjektivne prirode, s obzirom na vrstu stvari, i objektivne prirode, s obzirom na preduslove koje moraju ispunjavati privredna društva da bi se bavila prometom pojedinih od ovih stvari. O pojedinim vrstama stvari je bilo govora u smislu njihovog nabrajanja. 6.2. Koli~ina 20. Koli~ina predstavlja fizi~ko, prostorno i kvantitativno odre|ivanje stvari koja je predmet prodaje. Koli~ina je uvijek sastavni dio predmeta prodaje. Njena pravna kvalifikacija zavisi od zna~aja koli~ine za ostvarivanje svrhe posla i od posljedica koje proizvodi neuredno ispunjenje ugovora u pogledu koli~ine. Koli~ina je bitan elemenat ugovora ako je tako izri~ito ugovoreno, ako na to upu}uje priroda stvari i kada to zahtijevaju specifi~ne okolnosti konkretnog posla. U svim ostalim slu~ajevima, koli~ina je nebitan elemenat ugovora. Bez obzira na pravnu
24

kvalifikaciju, koli~ina se uvijek odre|uje ugovorom. Prinudnih ili dispozitivnih propisa koji bi mogli da zamijene sporazum stranaka nema. Koli~ina najprije mo`e biti odre|ena ugovorom. Odre|ivanje se vrši nesumnjivim definisanjem u okviru usvojenog sistema mjera. To mo`e, ali i ne mora da bude metarsko-decimalni sistem. Na osnovu Uzanse 117 i zakonodavstva kojim se ure|uje sistem mjera, metarsko-decimalni sistem se pretpostavlja, ukoliko stranke nisu izri~ito navele neki drugi sistem. Prvi na~in odre|ivanja koli~ine jeste njeno numeri~ko preciziranje. Ako koli~ina nije bitan element posla ili ako se ne utvr|uje prema broju komada, odstupanje isporu~ene od ugovorene koli~ine za ± 2% smatra se urednom isporukom.24 Precizno odre|ivanje koli~ine mo`e se posti}i i upotrebom tehni~kih termina. Prema Uzansi 118, izraz „vagon”, bez bli`eg ozna~enja, zna~i deset hiljada kilograma bruto, a „cisterna” deset hiljada kilograma neto te`ine. Drugi na~in svodi se na pribli`no odre|ivanje koli~ine. Ako je uz naznaku koli~ine naveden izraz „circa“ ili sli~an, tolerancija u koli~ini iznosi ± 5%. Navo|enje koli~ine u rasponu, upotrebom izraza „od ... do“ ili „najmanje ... najviše“, zna~i da je predmet ugovora bilo koja koli~ina unutar datih granica.25 Tre}i metod sastoji se u upotrebi izraza „|uture”, „kako padne”, „vi|eno - odobreno” ili njima sli~nih. Njima se kao ugovorna koli~ina odre|uje ona koja se dobija uvidom u robu na odre|enom lokalitetu. Da bi ugovor o prodaji postojao, koli~ina mora biti barem odrediva. A to zna~i da u sporazumu stranaka moraju biti navedeni elementi koji omogu}avaju da se utvrdi šta one ta~no `ele u pogledu koli~ine. Konkretizacija ovih elemenata je i pravno i fakti~ko pitanje. 6.3. Cijena 21. Ekonomski posmatrano, cijena je vrijedonosna naknada za ustupljenu stvar i preneseno svojinsko pravo na njoj. U pravnom smislu, cijena je bitan elemenat ugovora koji predstavlja prete`no nov~anu protuvrijednost predmeta prodaje i svojinskog prava na njemu. U gra|anskoj prodaji cijena mo`e biti izra`ena ve}im dijelom u novcu, a manjim u stvarima. Ako se cijena iskazuje isklju~ivo u stvarima, postoji poseban ugovor o razmjeni, trampi.26 U poslovnoj praksi se ovo naziva pla}anje kompenzacijom. Za prodaju poslovnog prava karakteristi~no je iskazivanje cijene isklju~ivo u novcu. Struktura cijene veoma je slo`ena. O toj ~injenici treba voditi ra~una i prilikom kalkulacije i kod ugovornog odre|ivanja cijene. U cijenu, najprije, ulazi nov~ana protuvrijednost neto te`ine robe, ukoliko ugovorom nije izri~ito predvi|eno da ona obuhvata i te`inu ambala`e „bruto za neto”.27 Pošto je prema dispozitivnim pravi24 Opšta uzansa 121. 25 Opšta uzansa 119. 26 Vidjeti Zakon o obligacionim odnosima, ~lanove 552 i 553. 27 Uzansa 161.

25

lima pribavljanje ambala`e obaveza prodavca, to troškovi koje ona izaziva, tako|er, moraju biti uklju~eni u cijenu. Ovo pravilo se ne}e primijeniti, ako postoji izri~it suprotan sporazum stranaka ili kada to zahtijevaju osobine ambala`e. Troškovi robnog prometa u u`em smislu: porezi, takse, vozarine, izdaci povodom pripreme za isporuku ili uskladištenje itd., po pravilu, ulaze u cijenu u iznosima koje prodavac mora da snosi do mjesta i vremena isporuke.28 Ostali „zavisni troškovi” uklju~uju se u cijenu prema istom kriteriju. No, postoje i pravila za pojedine me|u njima, koja odvajaju obavezu izvršavanja odre|enih radnji od snošenja troškova koje te radnje izazivaju. Prema Uzansi 160 to je slu~aj sa pribavljanjem uvjerenja o porijeklu robe i sa njegovim legalizovanjem. Ako se prodavac pojavljuje kao izvoznik, on u cijenu mora da uklju~i izvozne carine zajedno sa troškovima izvoznog carinjenja.29 Prodavac koji je ujedno i uvoznik robe u cijenu mora da ukalkuliše uvozne carine i troškove uvoznog carinjenja, te da obra~una porez na dodanu vrijednost.30 Pored toga, na njega padaju i druge uvozne da`bine, što mora imati odraza u cijeni. Treba napomenuti da posebni propisi o porezima, carinama, te drugim procedurama vezanim za promet robom, mogu sadr`avati rješenja druk~ija od do sada izlo`enih. 22. Ovaj ugovor poslovnog prava postoji i onda kada u njemu nije odre|ena cijena, odnosno i kada nema elemenata na osnovu kojih bi ista bila barem odrediva. Ona se tada u krajnjoj liniji konstatuje na osnovu pravila dispozitivnog karaktera. Stoga smatramo opravdanim stav da cijena u ugovoru mora biti odre|ena ili bar odrediva. Na~ini na koje se cijena odre|uje su prinudni propis, ugovor i dispozitivni propis.

7. Nebitni elementi ugovora o prodaji
7.1. Pojam i vrste 23. Nebitni elementi posla prodaje su oni sastojci ugovora koji se u njemu ne moraju nalaziti niti po prirodi posla, niti radi sa~injavanja ugovora shodno klju~nim ciljevima stranaka. Ipak, odre|ivanje nebitnih elemenata izuzetno je zna~ajno i u ekonomskom i u pravnom smislu. Njima stranke posti`u potpunu prilago|enost ugovora svojim konkretnim potrebama. Upravo zbog toga nebitni elementi su ~est uzrok sporova. Osim bitnih elemenata prodaje, svi ostali sastojci posla pravno imaju karakter nebitnih elemenata ve} po pretpostavci. Suprotno mo`e biti propisano ili ugovoreno. Na osnovu izlo`enog je jasno da je broj nebi28 Uzansa 168. 29 Opšta uzansa 165. 30 Opšta uzansa 164.

26

tnih elemenata izuzetno velik. Ovdje }emo se zadr`ati na onima koji još nisu izlo`eni, ili o kojima ne}e ni kasnije biti posebno rije~i. Ti elementi su: kvalitet, transportne klauzule i ambala`a. 7.2. Kvalitet 24. Kvalitet je skup hemijskih, fizi~kih, estetskih, funkcionalnih i drugih svojstava stvari koje je ~ine upotrebljivom bilo za svrhe za koje se uobi~ajeno koristi, bilo za posebne namjene koje proisti~u iz ugovora ili okolnosti posla. To je, dakle, skup svojstava robe usljed kojih se ona mo`e korisno upotrijebiti. Ovakve definicije jasno ukazuju na ekonomski zna~aj i na pravnu slo`enost kvaliteta kao elementa ugovora. Zbog njih je kvalitet jedan od naj~eš}ih razloga za sporove me|u strankama. Kvalitet se odre|uje: ugovorom, dispozitivnim propisom ili imperativnim propisom. U ovisnosti od vrste robe koja je predmet ugovora o prodaji ovisi}e i na~in utvr|ivanja kvaliteta. 7.3. Ambala`a 25. Ambala`a je stvar, sredstvo pakovanja, a time i imovinska vrijednost.31 Mo`e se definisati i kao zaštitni omot robe. Ambala`u je mogu}e podijeliti na razli~ite na~ine.32 Juridi~ki su najva`nije podjele na potrošnu i nepotrošnu ambala`u, te obi~nu i originalnu („originalno pakovanje”). Prema ~lanu 75 Zakona o standardizaciji, „proizvodi u originalnom pakovanju”, su oni „koji su prije stavljanja u promet na tr`ištu upakovani na na~in koji osigurava da se sadr`aj pakovanja ne mo`e izmijeniti, utrošiti, odnosno upotrijebiti bez otvaranja ili ošte}ivanja pakovanja, a u cilju da se tako upakovan proizvod ponudi neposrednom potroša~u, odnosno korisniku”. Od ambala`e treba razlikovati zaštitu robe koja se ne pakuje. Ambala`a je bitan elemenat ugovora, ako je to propisano ili izri~ito ugovoreno. U svim ostalim slu~ajevima ona je nebitan sastojak. No, uprkos tome potrebno joj je posvetiti posebnu pa`nju. Obezbje|enje ambala`e i pakovanje robe je po dispozitivnim propisima obaveza prodavca. Isti pravni tretman ima i obaveza zaštite robe koja se posebno ne pakuje. Suprotna rješenja moraju biti nesumnjivo utana~ena. 7.4. Transportne klauzule 26. Transportne klauzule su tehni~ki trgova~ki termini kojima se prodavac i kupac na skra}en na~in dogovaraju o nizu pitanja od zna~aja za izvršavanje ugovora o prodaji. U ta pitanja spadaju: organizacija
31 Bukljaš dr Ivo: „Pravne norme i trgova~ki obi~aji za ambala`u”, Progres, Zagreb 1962, str. 5. 32 Bukljaš dr Ivo, isto djelo, str. 6-8 navodi sljede}e vrste ambala`e: neodvojiva i odvojiva, potrošna i nepotrošna, zamjenljiva i nezamjenljiva, investiciona i neinvesticiona, te sitna i krupna.

27

1976. Revizije INCOTERMS-a izvršene su 1953. njihova zastupljenost u dispozitivnom zakonodavstvu i zna~aj u praksi su mjerila prema kojima se du`nosti prodavca mogu podijeliti na osnovne i sporedne. i 2000. Obaveze prodavca 28. osigurava~em i drugim vršiocima usluga u prometu robe. a potrebno je posebno ista}i dvije: ~uvanje stvari i obavještavanje. transportnim klauzulama mogu se urediti i druga kao što su: pla}anje carina. U osnovne du`nosti ubrajaju se isporuka. Obaveze prodavca su du`nosti izvršavanja odre|enih radnji koje za njega proisti~u iz ugovora o prodaji. prevoznikom.isporuke. te prelaz rizika sa prodavca na kupca. 1980. Ove obaveze bi}e predmet posebnog izlaganja. 8. iako je relevantne zakonske odredbe o prodaji regulišu samo spo28 . snošenje troškova isporuke i transporta. transportne klauzule nikada neposredno ne ure|uju odnose izme|u prodavca ili kupca sa vršiocima usluga. a dr`avina (posjed) stvari ostala kod prodavca (~lan 520. organizacija transporta. Rješenja transportne klauzule unesene u ugovor o prodaji bitno uti~u na sadr`aje ugovora koje prodavac ili kupac zaklju~uju sa špediterom. INCOTERMS je. Posljednja revizija je u sebe uklju~ila zahtjeve novih transportnih tehnologija (multimodalni i rollov/rollott prevozi). Postoje razli~ite klasifikacije ove grupe obaveza. Zbog toga se mo`e smatrati da ona ima karakter opšte obaveze prodavca. sklapanje ugovora o transportnom osiguranju i snošenje troškova tog osiguranja. 1967. Sporedne obaveze su vezane za izvršavanje glavnih obaveza i za re`im odgovornosti prodavca. Me|unarodna privredna komora u Parizu (1936) kodifikovala je najva`nije transportne klauzule. Akt kojim je to u~injeno nosi naziv INCOTERMS (International Commercial Terms). garancija za pravne nedostatke i ispostavljanje fakture. Ali. stav 1 ZOO). zavisno od vrste klauzule i izvora za odre|ivanje njenog sadr`aja. prakti~no postao dokumenat sa univerzalnom primjenom. Vezanost pojedinih obaveza za ekonomsku suštinu posla prodaje. 1990. danas. g. Du`nost obavještavanja kupca o svim momentima relevantnim za zaklju~enje i izvršavnje ugovora kod nas predstavlja konkretizaciju na~ela poštenja i savjesnosti. garancija za materijalne nedostatke. pribavljanje dozvola i sli~no.522 ZOO). 29. Pored ovih. te sve ~eš}e elektronske obrade podataka. Obaveza ~uvanja stvari je zajedni~ka du`nost saugovaratelja (~lan 520 . 27. Ona le`i na prodavcu onda kada je zbog kup~eve docnje sa prijemom isporuke rizik prešao na kupca.

Pošto se reklamacijom materijalnih nedostataka obezbje|uje realizacija obaveza prodavca po osnovu garancije. obaveza i odgovornosti postoje bitne pojmovne i funkcionalne razlike. pla}anje cijene i obavještavanje o materijalnom nedostatku (reklamacija). Uprkos ovome. Svaka od njih se sastoji od ve}eg broja relativno samostalnih radnji za koje va`e posebna pravila i za ~ije izvršenje moraju biti ispunjene predvi|ene pretpostavke. Zbog toga su obaveze prodavca istovremeno i prava kupca. Sporednih obaveza kupca tako|e ima više. Na~ini izvršavanja obaveza tipizirani su kroz njihove modalitete. ova varijabla dovodi do razli~ite kvalifikacije pojedinih radnji koje kupac kao poslovni subjekt preduzima. Uporedno posmatrano. Od onih koje su zasnovane na dispozitivnim odredbama Zakona o obligacionim odnosima treba ista}i obavezu ~uvanja stvari. 9. 29 . Obaveze kupca 31. u na~elu. Posljednja obaveza je uslovljena. a to je ~injenica da je kupac povjerilac za karakteristi~nu obavezu isporuke i ujedno aktualni ili potencijalni vlasnik stvari koja je predmet ugovora. ~ine od obaveza prodavca izuzetno slo`ene pojave. izme|u elemenata. Pored toga. Obaveze kupca su njegove du`nosti izvršavanja radnji koje proisti~u iz ugovora o prodaji. Najkarakteristi~niji primjeri su pregled robe i obavještavanje o nedostacima. Organizovanje prevoza. 32. Osnov obaveza kupca i faktori koji uslovljavaju njihov pojedina~ni izgled. ako on postoji. Ugovor o prodaji je sinalagmati~an. oni se u zakonodavstvu odre|uju ili kao obaveza ili kao pravo kupca. postoji i jedan dodatni elemenat. Ukorijenjenost prodaje u osnovni prometni odnos i bogatstvo veza kroz koje se zadovoljavaju razli~ite potrebe stranaka. du`nosti su povezane i sa odgovornoš}u prodavca za neizvršenje ili neuredno izvršenje ugovora. Osnovne du`nosti neposredno proisti~u iz bitnih sastojaka prodaje. Ostale sporedne obaveze mogu biti fundirane u dispozitivnim propisima33 ili na ugovoru. Obaveze prodavca tijesno su povezane sa elementima ugovora. Oni ozna~avaju vrste radnji koje treba preduzeti i na~in na koji to valja u~initi da bi se konkretna du`nost smatrala uredno ispunjenom. njegova odgovornost. Osnovne obaveze kupca u našem pravu su: pregled robe (provjera da li roba ima materijalnih nedostataka).radi~no. obaveza reklamiranja ulazi u vanredan tok posla. 30. tj. prijem isporuke. su isti kao i kod obaveza prodavca. Ali. Zbog toga njihovo pravno regulisanje treba uvijek precizno razgrani~iti. Ona le`i na kupcu kada mu je stvar 33 ^lan 473 ZOO.

Re`im javnih nabavki predstavlja jedan zaseban pravni okvir koji nam. Cijenovni kriterij.34 Radi se o potrebi da se pod nadzor stave svi oblici raspolaganja prilikom potrošnje bud`etskog. 10. John Linarelli. prvo. Rregulating Public Procurement. Napokon. u ovim slu~ajevima stavlja na pijedestal. stav 2 ZOO). ne smije biti jedini. 35 O principima javnih nabavki bli`e kod: Marian Lemke. svjedoci smo te`nji Bosne i Hercegovine za punopravnim ~lanstvom u ovoj zajednici. odgovornost za neizvršenje sporednih obaveza je u velikoj mjeri izjedna~ena sa opštim re`imom odgovornosti za neizvršenje ili neuredno izvršenje ugovora. Obaveze kupca su tijesno vezane za obaveze prodavca. godine.uru~ena. te je u toku jedan proces koji nazivamo harmonizacija našeg pravnog sistema sa komunitarnim pravom Evropske unije. transparentnost. ali njegov zna~aj ima svoje posebno mjesto. Od du`nosti zasnovanih na ugovoru isti~u se: slanje ambala`e i dostavljanje specifikacije. strana 15. bilo zbog raskida ugovora (~lan 520. Konkurentnost. a on `eli da je vrati prodavcu bilo zbog nedostataka. One. Kako bi se to obezbijedilo potrebno je bilo uvo|enje konkurentnosti kako bi se isti ili bolji kvalitet ostvario po ni`oj cijeni. Sarajevo 2006. odnosno javnosti. Uva`avaju}i procese koji su prisutni u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine akcenat }e biti na re`imu javnih nabavki prava Evropske unije. Don Wallace Jr. Drugo. Pored toga. predstavljaju komplementarne pojmove povezane i sadr`inski (isporuka . izme|u ostalog. ^esto se sastoje u gubitku nekih kup~evih prava. odnosno novca kojim raspola`u tzv. pri tome. otvorenost i nediskriminatorski karakter javnih nabavki su osnovni zahtijevi i prioriteti. Krajnji cilj je efikasna i racionalna potrošnja novca koji je prikupljen od poreza. 30 . ugovorni organi. Sadr`aj obaveze je isti kao i kod prodav~eve istovrsne du`nosti.. strana 1.pla}anje uz poštovanje na~ela istovremenosti). To je samo jedan od razloga obezbje|enja efikasne javne potrošnje. Stoga }e pojedina rješenja iz našeg prava javnih nabavki biti prezentovana 34 O samom pojmu javnih nabavki pobli`e kod: Sue Arrowsmith.prijem isporuke) i funkcionalno (isporuka . 2000. Pojam javnih nabavki 33. sankcije za neizvršenje osnovnih obaveza nisu uvijek precizirane. EUPPP. postoje i obilje`ja koja su donekle specifi~na. Naime. Procjene govore da se u razvijenim zemljama pribli`no troši 17% GDP na javne nabavke. omogu}uje da podvrgnemo kontroli utrošak javnih sredstava. Sve ve}i pritisak javnosti doveo je do toga da se ~esto korišteni princip transparentnosti. Opšte karakteristike obaveza kupca iste su kao i osobine du`nosti prodavca.35 34. Direktive Evropske unije o javnim nabavkama. Kluwer Law International.

~ak i za raspuštanje vlada pojedinih zemalja. ili da upotrijebimo izraz javne nabavke. Naime.36 Tek poslije II svjetskog rata mo`emo govoriti da se 36 Na sam pomen korupcije u dr`avnim organima ve}ina odmah ima na umu podmi}ivanje radi sklapanja poslova sa dr`avom koji obuhvataju isporuku roba i usluga. obrazovanja. energetskih i drugih objekata za potrebe stanovništva. Koji su osnovni razlozi sve intenzivnijeg izu~avanja javnih nabavki. Javne nabavke danas predstavljaju simbol korupcije. Razlozi su dvojake prirode. Javni rashodi su se finansirali na fondovski na~in bez postojanja nekog posebnog plana. vijeka. a naj~eš}e u smislu pojavnih oblika korupcije. zadovoljenje ekoloških standarda itd. Pravo javnih nabavki izrasta u jednu novu pravnu disciplinu koju metodološki mo`emo postaviti u okvire tradicionalnog ugovornog prava ili u okvire poslovnog prava. a da se negdje u svijetu ne otkrije još jedan veliki skandal u vezi sa nabavkama roba ili usluga za potrebe javnog sektora. Teško da pro|e i dan. Pojedini usko pravni aspekti ove discipline imaju svoje mjesto i u okvirima upravnog prava. Pravni razlozi le`e u ~injenici da se radi o posebnom pravnom re`imu koji u bitnome odstupa od tradicionalnih postulata ugovornog prava. Na svakom nivou vlasti i u svim njenim organizacionim oblicima sprovode se nabavke roba i usluga. Na~elo javnosti prihoda i rashoda na dr`avnom nivou postaje pravilo s kraja 18. Malo je djelatnosti koje toliko izazivaju javne slu`benike da budu korumpirani i koje stvaraju toliko prilika za korupciju kao što su javne nabavke. prisutan je zavidan nivo uticaja adminstrativnog prava i njegovih procedura. oblika finansijske kontrole i posebno bilo kog oblika odgovornosti. on je bez sumnje široko rasprostranjen i svakako onaj o kome se najviše piše. Vladari su koristili novac i prihode koji su pribavljeni ubiranjem poreza i raznih nameta za razne oblike javnih radova. Sve do pojave modernih dr`ava ne mo`emo govoriti o mogu}nosti poštivanja pojedinih pravila kakva danas poznajemo. Iako je pitanje da li je ovo stvarno naj~eš}i oblik korupcije u javnom sektoru. dr`avne uprave. Rashodi obrazovanja. Naravno da su ti radovi obavljani besplatno ali je nesporno da se novac koristio za izgradnju pojedinih infrastrukturnih objekata tipa puteva. Pravo raspolaganja sa prihodima dr`ava bilo je u rukama vladara. odbrambenih utvrda. Javne nabavke su i u vrijeme kapitalizma ~esto bile izvor spoticanja. Korupcija u javnim nabavkama je izvor astronomskog rasipanja 31 . akvadukta i sl. Istorija prava javnih nabavki 35. Rashodi se vremenom višestruko uve}avaju. ali samo u onom domenu koji se odnosi na na~ine dodjele ugovora i rješavanje sporova povodom javnih nabavki. Prije svega to su ekonomski razlozi pošto je neophodno uva`avati ~injenicu obima potrošnje javnih sredstava. Ti skandali su bili povod za brojna otpuštanja visokih javnih slu`benika. sudstva. ~esto u koli~inama i iznosima koji prevazilaze o~ekivanja. Javlja se potreba za organizovanim finasiranjem: vojnih potreba. kulture i socijalnog staranja bili su u domenu crkve. Istorijski posmatrano neki rudimentarni oblici javnih nabavki su postojali i u robovlasni~ko i feudalno doba.i uporedo sa rješenjima iz prava javnih nabavki Eropske unije. 11. socijalnog i penzijskog osiguranja. izgradnje infrastrukture.

Chapter 4. 2004. Javne nabavke u pravu Evropske unije 37. 2. Ovaj se problem mora rješavati sa posebnom pa`njom. kako u privrednom sektoru. O svim odlukama tenderskih komisija vodi}e se zapisnik. šta se mo`e u~initi da bi se korupcija sprije~ila. Oxford University Press. sa slabim vladama i loše pla}enim javnim slu`benicima. dr`avne i društvene svojine podrazumijevao stroge oblike kontrole utroška svih sredstava. Temelji javnih nabavki su postavljeni sa uvo|enjem principa slobodne razmjene roba i slobodnog pru`anja i primanja usluga. godine daje samo neke osnovne principe vezane za re`im javnih nabavki. Ova ~injenica govori u prilog pokušaja da se ovoj. godine. 36. Na korupciju u javnim nabavkama ponekad se gleda kao na pojavu tipi~nu samo za zemlje u razvoju.postepeno izgra|uje jedan zaokru`en i konzistentan sistem pravnih normi koji reguliše oblast javnih nabavki. 12. 37 O javnim nabavkama u pravu Evropske unije pobli`e kod: Peter Trepte.37 Norme koje bi se direktno primjenjivale još ne postoje. Javne nabavke koje postoje u današnjem savremenom obliku susre}emo tek u zadnjih desetak godina. U odeljku 187 se ka`e: 1. naravno. Ovo je vrlo interesantna tvrdnja. Jedino su na nivou tadašjih republika postojali propisi koji su nalagali obavezno sprovo|enje nekog oblika javnog tendera prilikom investiranja sredstava u društvenoj svojini. Inicijativa lako mo`e da potekne i od ponu|a~a ili njihovih opunomo}enika koji šalju ponude i prije nego što su tra`ene. jer pri javnim nabavkama troše novac institucije za koju rade. 2005. Nestru~nim licima poslovi javnih nabavki izgledaju komplikovano i tajanstveno što oni ~esto i jesu . ne samo ekonomski zna~ajnoj oblasti posveti odgovaraju}a pa`nja. Oni koji se u takvim okolnostima dobro snalaze i koji su spremni da pomo}u korupcije ostvare svoje ciljeve lako nalaze saradnike na drugoj strani. jer i oni koji nabavljaju i oni koji takve nabavke odobravaju ili o njima odlu~uju mo`da ne}e to raditi doma}inski. U oba ova slu~aja pravo pitanje je. Poslednjih godina su i najrazvijenije zemlje pru`ile obilje dokaza da praksa korupcije u javnim nabavkama prijeti da postane sastavni dio njihovog na~ina poslovanja. Regulating Procurement. 3. Korupcija u nabavci roba i usluga ne zavisi samo od kupca u ~ijim je rukama novac. a ne svoj. Sistem javnih tendera o kome se govori u stavu 1 treba da obezbedi pošteno i javno nadmetanje. The Law of Public and Utilities Procurement. Zna~aj javnih nabavki je toliki da im je Ju`na Afrika posvetila posebnu pa`nju u Ustavu iz 1994. a tenderske komisije na zahtjev zainteresovanih strana obrazlo`i}e svoje odluke. Sporazum Evropske zajednice iz 1957.pa se njima mo`e manipulisati na bezbroj na~ina bez velike opasnosti da nepravilnosti slu~ajno budu otkrivene. 32 . strana 342-368 i Professor Sue Arrowsmith. Nabavljanje roba i usluga na bilo kom nivou vlasti bi}e regulisano zakonima donijetim u parlamentu dr`ave i zakonima pokrajina koji }e obezbijediti izbor nezavisnih i nepristrasnih komisija za razmatranje ponuda na tenderima u procesu javnih nabavki. Istorijski posmatrano re`im javnih nabavki u pravu SFRJ je bio nepoznat. Zabranom bilo kog oblika diskriminacije. Thomson Sweet Mawwell. a posebno u dr`avnom. 4. Nijedan dr`avni organ i nijedan dr`avni funkcioner niti bilo ko drugi ne}e se na neprimjeren na~in miješati u donošenje odluka i u rad tenderske komisije. ali i ~injenica s obzirom da je re`im tzv. postavljene su osnove pravnom re`imu javnih nabavki. posebno firmi koje dolaze iz drugih zemalja. Koordinacija postupaka javnih nabavki pri utrošku.

a neovisno od vrste javnih nabavki ista }e se regulisati u okviru ovog posebnog pravnog re`ima. propise i administrativne odredbe koje se odnose na primjenu pravila Zajednice na postupke nabavke subjekata koji posluju u sektorima vode. energije. 38 U vezi sa praksom Evropske unije oko nadle`nosti pojedinih organa i praksom Evropskog suda pravde pobli`e: Dariusz Piasta. Pored ovih direktiva na snazi su i: Direktiva 92/13/EEC koja uskla|uje zakone. Sarajevo. usluge i radovi. godine Direktiva 2004/18/EC regulisala je koordinaciju postupaka za dodjelu ugovora o javnoj nabavci radova. U cilju prevazila`enja prenormiranosti ne samo ove nego i drugih oblasti komunitarnog prava u toku 2004. propisa i administrativnih odredbi u domenu primjene postupaka revizije kod dodjele ugovora o javnim nabavkama i javnim radovima. „komunalnu direktivu“.po~inje od 1971. Javne nabavke predstavljaju nezaobilazan faktor kontrole trošenja javnih sredstava bez obzira da li su predmet istih robe. 2006. Predmet javnih nabavki su: robe. roba i usluga.01. Evropski sud pravde o javnim nabavkama-Izvod iz prakse. 33 . To je slu~aj i sa Bosnom i Hercegovinom (dalje: BiH). Pravo javnih nabavki BiH u sebi uklju~uje i posebnu komponentu harmonizacije BiH legislative sa komunitarnim pravom Evropske unije. Predmet javnih nabavki mo`e se odrediti i definisanjem ugovornih organa. godine. odnosno subjekata koji su obavezni na upotrebu i trošenje javog novca prema procedurama propisanim pozitivnim zakonodavstvom. godine bila normirana i oblast javnih nabavki roba.2006. energije. Prakti~no danas se pravo javnih nabavki u Evropskoj uniji svelo na tzv. 13. Ova Direktiva je zamijenila tzv. godine. pri ~emu se isti definišu posebnim propisima kojima se regulišu javne nabavke.38 U skladu sa osnovnim postulatima komunitarnog prava vezano za primjenu direktiva njihova primjena u nacionalnim zakonodavstvima zemalja ~lanica Unije se vrši njihovim adaptiranjem u nacionalne pravne sisteme. EUPPP. Direktiva 2004/17/EC koja koordinira postupke nabavki organa koji su ekonomski operateri u sektorima voda. klasi~ne direktive. Posebni pravni re`im javnih nabavki je imanentan za uporedne pravne sisteme. a dvije revizione i `albene postupke. Obaveza je bila svih dr`ava ~lanica da ove Direktive inkorporiraju u pravne re`ime svojih zemalja do 31. prevoza i poštanskih usluga zamijenila je tzv. ~etiri konsolidovane direktive. radovi ili usluge. godine regulisanjem javnih radova da bi 1976. Dvije Direktive regulišu oblast javnih nabavki. saobra}aja i telekomunikacija i Direktiva Savjeta 89/665/EEC o usaglašavanju zakona. Osnovni ciljevi javnih nabavki 38.

kao primarni ciljevi name}u: dobijanje najbolje vrijednosti za javni novac. kao što su: . kvalitet. jedinstven re`im i sistem odgovornosti. Ciljevi propisa o javnoj nabavci. te odgovornost prema javnosti. jedinstveni i zajedni~ki revizioni organi i zakonitost. zakonitost postupanja i procedura. 41.kvalitet proizvoda (npr. sigurnost proizvoda). su ovisni od vrste nabavke.primjerenost svrsi javne nabavke (npr. Ekonomski kriteriji javnih nabavki su fokusirani na cijenu ili ekonomski najpovoljniju ponudu kada se obavezno uklju~uju i drugi kriteriji koji obezbje|uju ekonomsku korist za ugovorni organ.pouzdanost i sigurnost proizvoda (npr. odnosno za javna sredstva potrošena na nabavku roba ili usluga. socijalna sigurnost. Pobrojani ciljevi ~ine sastavni dio politike javnih nabavki zbog toga što ugovorni organi imaju obavezu jednakog tretmana svih strana. obilje`ja prema nacionalnim ili me|unarodnim standardima). transparentnost. 40. Izuze}a od uobi~ajenih postupaka javne nabavke dozvoljavaju se za robe. 42. Jednak odnos prema svim stranama. prije svega Evropske unije. regionalni razvoj. 43. odnosno harmonizacija doma}eg nacionalnog zakonodavstva sa zahtjevima me|unarodne zajednice. Ugovorni organi i porezni obveznici `ele da dobiju najbolju vrijednost za javni novac.39. otvaranje tr`išta. Efikasnost je glavni cilj javne nabavke na dr`avnom nivou. . Rezultat je zakonodavstvo koje je uskla|eno sa direktivama Evropske unije iz oblasti javnih nabavki. Postojanje potrebe za zadovoljavanjem posebnih ciljeva dovodi do toga da pojedine vrste roba zaslu`uju i poseban tretman. sigurnost zajednice. socijalna pravednost i zaštita zdravlja stanovništva. zaštita `ivota i zdravlja ljudi i drugo. ipak. sigurnost okoline. . pouzdanost. Za dr`avnu ekonomiju veoma je va`na sama veli~ina javne nabavke. radove ili usluge koji su klasifikovani kao tajni ili onda kada nabavke moraju biti popra}ene specijalnim mjerama sigurnosti. ali se. transparentnost u sprovo|enju javnih nabavki. stvaranje tr`išne konkurencije. Kao komplementarni ciljevi name}u se: promocija doma}e industrije i zapošljavanje. Nezaobilazan cilj je i uskla|enost. transparentnost i javna odgovornost su komplementarni ciljevi koji u cijelosti podr`avaju sveukupne te`nje da se za javni novac dobije najbolja vrijednost. zakonskih i podzakonskih akata. postojanje nekih posebnih ka34 . Pored ovih name}u se i slijede}i ciljevi: privredna sigurnost.

. Najekonomi~niji ugovor samim tim ne zna~i uvijek i najni`u cijenu. pravi kvalitet. transparentnost. pravi~na i otvorena konkurencija. prava.ugovorni organi treba da preduzmu sve potrebne mjere kako bi se osigurala pravi~na i aktivna konkurencija me|u potencijalnim dobavlja~ima. . troškovi odr`avanja i teku}i troškovi). dok je istovremeno otvoren prema potrebama korisnika u ovisnosti od vrste roba koje se nabavljaju. Dobijanje vrijednosti za novac obi~no je sa`eto u slijede}ih „5 pravih ~inilaca“: kupiti pravu koli~inu.rakteristika utvr|enih pozitivnim zakonskim i podzakonskim aktima). manipulacija i sl.najefikasniji na~in korištenja javnih sredstava. 46. Re`im javnih nabavki. 39 Citat prema: Priru~nik programa EUPPP . prema pozitivnoj legislativi u BiH podrazumijeva slijede}e principe: princip jednakog tretmana (nediskriminacija). Svrha ZJN jeste uspostavljanje sistema javnih nabavki u BiH. 45. za pravo mjesto i u pravo vrijeme.) i . 35 . a bez obzira na njihovu vrijednost. uz ostvarivanje jednakog tretmana. Principi javnih nabavki 44.operativni troškovi javne nabavke (troškovi oglašavanja. ekonomi~nost (razmjena vrijednosti za novac) i zakonitost. Efikasnost se postavlja kao jedan od osnovnih principa. nediskriminacije i transparentnosti (~lan 1 ZJN). . . .izvršenja nabavke i dodjeljivanja ugovora o javnoj nabavci.isporuka i dostupnost proizvoda i usluga ugovornom organu u odre|enom vremenskom periodu. troškovi rada komisija. po pravoj cijeni. transport.ukupni troškovi vezani za eksploataciju predmeta javne nabavke (npr. Navedeni principi se primjenjuju za sve ugovore o javnim nabavkama koji su predmet Zakona o javnim nabavkama BiH (dalje: ZJN). obaveze i odgovornost svih u~esnika u postupku javnih nabavki i postupka za kontrolu javnih nabavki sa ciljevima kako bi se osiguralo slijede}e: . 14. Prilikom dodjele ugovora o javnim nabavkama ugovorni organi treba da poštuju osnovne principe ZJN. skladištenje. koji vrše ugovorni organi u skladu s postupcima utvr|enim ZJN i podzakonskim aktima.prate}i troškovi (npr. troškovi umno`avanja i drugo).39 Efikasna javna nabavka podrazumijeva sistem koji funkcioniše na vrijeme. kako je definisano ~lanom 1.I dio. uz minimum birokratije.

ispred ugovornog organa. Poštivanje ovog principa treba da bude osigurano od faze oglašavanja javne nabavke pa sve do okon~anja postupka dodjele ugovora. Stoga arhive treba da su dostupne inspekciji od strane javnih revizora i drugih strana.obezbje|uje jedinstvene procedure i postupke iz oblasti javnih naba36 . 94/05. 15. odnosno selekcioni kriteriji su ti koji omou}avaju da se. Zakon o javnim nabavkama („Slu`beni glasnik BiH“. Eliminacioni. 8/06 i 24/06) se mo`e okarakterisati kao Zakon koji: . izme|u potencijalnih dobavlja~a. Odgovornost i zakonitost podrazumijevaju obavezu poštivanja i primjenjivanja pozitivnih propisa od strane onih koji provode nabavku u ime javnih tijela kao ugovornih organa kao i podnošenje negativnih posljedica-sankcija. 51. 92/05. Propisi o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini 52. br. Zabranjeno je diskriminatorsko ponašanje ili uvo|enje kriterija koji diskvalifikuju pojedine ponu|a~e.47. Jedinstveni i zajedni~ki organi kao i jedinstveni revizioni organi podrazumijevaju postojanje zajedni~kih tijela dr`avnog karaktera koji su jedini nadle`ni za rješavanje po prigovorima. 52/05. 50. Primjenjuju se jednistvena pravila upravnog postupka. du`na da sprovode sve propise vezano za javne nabavke. 19/05. 48. kao što su neuspješni ponu|a~i ili potencijalni ponu|a~i koji su imali legitiman interes za ulaganjem prigovora nadle`nom dr`avnom organu. 49/04. 49. Misli se na kriterije same dodjele ugovora. Me|utim. a bez obzira što nisu u~estvovali u postupku javne nabavke. Radi se o primjeni propisa vezanih za javne nabavke i posebno lex specialis ~ija se primjena procjenjuje od slu~aja do slu~aja i ovisna je od predmeta javne nabavke. odaberu oni koji su najpodobniji i tr`išno najsposobniji pošto su „prošli“ prvi krug dodjele ugovora. Odgovorna lica su ta koja su. Pa ~ak i dalje ovaj zahtjev se prote`e i na fazu revizije kao i izvršavanja ugovora. a protiv kona~nih upravnih akata dr`avnih tijela utvr|ena je nadle`nost Suda Bosne i Hercegovine. Transparentan sistem ima jasna pravila i mehanizme koji osiguravaju uskla|enost sa tim pravilima. Jednak odnos prema svim subjektima zna~i da se ne postavljaju nikakva neprikladna ograni~enja prilikom takmi~enja za odre|eni ugovor. to ne sprje~ava ugovorni organ da insistira na tome da samo kvalifikovane kompanije mogu da se natje~u ili da postave stroge standarde posebno kvaliteta i sigurnosti proizvoda koji treba da se nabave.

promoviše ekonomi~ne javne nabavke i ekonomi~nu javnu potrošnju kao jedne od osnovnih principa.uvodi jedinstven re`im organa za `albene i revizione postupke.Uputstvo o primjeni Zakona o javnim nabavkama BiH („Slu`beni glasnik BiH“. br. Podjela se. br. 17/05). . Osim ZJN. Ovi materijalni propisi se odnose na razli~ite pravne oblasti. 3/05) . mo`e vršiti u odnosu na predmet javne nabavke. Uloga i zna~aj lex specialis u pravu javnih nabavki 54.reguliše sve vrste postupaka javnih nabavki.ustanovljava odgovornost ugovornih organa za sprovo|enje re`ima javnih nabavki. . 53. . koje kvalifikujemo kao lex specialis. . sastoji se od podzakonskih akata koji su ura|eni na osnovu ZJN. tako|er. . relevantne izvore prava. . 3/05). dodjeli ugovora i poništenju postupka nabavke („Slu`beni glasnik BiH“. 16.pooštrava poštivanje zakonitosti. i to: .vki na nivou BiH.uskla|en je sa Direktivama Evropske unije. predstavljaju. 55. obzirom na postojanje razli~itih faza u postupku dodjele ugovora. Krajnji rezultat je da ZJN sadr`i odredbe po uzoru na komunitarno pravo Evropske unije. br. . 17/05) . Propisi koje karakterišemo kao lex specialis se mogu podijeliti u nekoliko grupa.Uputstvo o na~inu pripreme obavještenja o nabavci. ZJN je ra|en po uzoru na Direktive o javnim nabavkama Evropske unije i relevantne presude Evropskog suda pravde. postoje i drugi zakoni koji se primjenjuju u oblasti javnih nabavki. br.Uputstvo o na~inu vo|enja Zapisnika o otvaranju ponuda („Slu`beni glasnik BiH“. Ostali zakoni.Lista ugovornih organa po kategorijama koji su obavezni primjenjivati Zakon o javnim nabavkama BiH („Slu`beni glasnik BiH“. . legislativa vezana za javne nabavke. a naspram propisa iz oblasti javnih nabavki koji su procesno pravne prirode.uvodi transparentnost po pitanju oblika i postupaka javnih nabavki. Radi se o propisima koji su materijalno pravne prirode. U svakoj od tih faza mogu se 37 . ZJN zajedno sa podzakonskim provedbenim aktima predstavljaju propise procesno pravne prirode. Pored ZJN. Generalno se mogu podijeliti na propise procesno pravne prirode i propise materijalno pravne prirode.

br. 38 . („Sl. prema pojedinim fazama dodjele ugovora o javnim nabavkama. ZJN. br. glasnik BiH“. Ministarstvo sigurnosti. Krivi~ni zakon Federacije Bosne i Hercegovine. 19/02). a koje dodjeljuju ugovorni organi prema ~lanu 3.). glasnik BiH“. glasnik BiH“. Eti~ki kodeks za dr`avne slu`benike u Federaciji Bosne i Hercegovine („Sl. Odnos Zakona o javnim nabavkama ZJN.). br. Ministarstvo finansija KS.41 17. 16/02. („Sl.zakona: Zakon o konkurenciji („Sl. 39/85 -1129 (izmj.Br~ko Distrikta (Gradona~elnik Br~ko Distrikta). broj 29/78 -1181. („Sl. Zakon o ministarskim i vladinim imenovanjima Bosne i Hercegovine (Visoki predstavnik za BiH) objavljen je u „Sl. 4/04-293. 37/03). 41 Tako. Zakon o opštoj sigurnosti proizvoda („Sl. br. br. .pojaviti. 36/03). 45/89 -1195. Agencija za dr`avnu slu`bu. Ministarstvo finansija FBiH. 45/04). glasnik BiH“. Zakon o zaštiti potroša~a u Bosni i Hercegovini („Sl. Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine. br. Ustavni sud Jugoslavije broj 363/86 -89. primjera radi. 12/04). Zakon o tehni~kim zahtijevima za proizvode i ocjenjivanje uskla|enosti („Sl. 45/04). Direkcija za evropske integracije itd. kao relevantni procesno pravni i materijalno pravni propisi. 64/04). 37/04). 45/04). („Sl. glasnik BiH“. Zakon o upravnom postupku. 26/04-2337. glasnik BiH“. Ministarstvo unutrašnjih poslova RS. br.). br. glasnik BiH“. 25/06). glasnik BiH“. 19/02. faza potpisa ugovora. `albeni postupak. („Sl. Ministarstvo pravde. ~lanovi 109. Ministarstvo pravde Livanjskog kantona. („Sl. Krivi~ni zakon Bosne i Hercegovine. 30/01). mo`e se posmatrati na slijede}i na~in: faza pripreme tenderske dokumentacije. („Sl. br. br. glasnik BiH“. 29/02-783. listu SFRJ“. br. usluga i radova. br. („Sl. 13/94 -189. itd. novine FBiH“.BiH (npr. 17/04-1652. Ministarstvo finansija i trezora BiH. novine FBiH“.Kantona (npr. 7/05). Zakon o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine. Tri su kategorije ugovornih organa: Organi na dr`avnom ili lokalnim nivoima uprave definisani ~lanom 3 stav 1 ZJN Organi uprave na nivou: . br. novine FBiH“. 57/89 -1428. Zakon o nadzoru nad tr`ištem u Bosni i Hercegovini („Sl. u obzir naj~eš}e dolazi primjena slijede}ih pravnih akata . 40 Ta podjela izgleda na slijede}i na~in. Ministarstvo pravde RS. . Pojedini pojmovi i definicije 56. . glasnik BiH“. br. post`albeni postupak. imenovanjima Vije}a ministara i drugim imenovanjima Bosne i Hercegvine. 399 i 410). Ministarstvo finansija FBiH. 12/04). izvršenje ugovora-upravljanje ugovorom. Zakon o obligacionim odnosima FBiH („Slu`beni list“ 2/92 -102.Entiteta (npr. Objavljen u „Sl. br. Zakon o ministarskim imenovanjima. 37/03). glasnik BiH“. faza dodjele ugovora. Zakon o trgovini. Zakon o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine. 7/03-185. 180.40 Zaklju~ak je da bez obzira na vrstu i obim javnih nabavki u obzir dolazi primjena ve}eg broja zakonskih i pozakonskih akata i to u svima fazama sprovo|enja samog postupka. Zavodi za zdravstveno osiguranje itd. Ministarstvo vanjskih poslova. ZJN-om je obuhva}ena dodjela ugovora ~iji je predmet nabavka roba. glasnik BiH“.

Osnovan je u posebnu svrhu zadovoljavanja potreba od opšteg interesa. biblioteke. 2. moraju biti ispunjeni kumulativno. poljoprivredna i zanatska udru`enja. druge umjetni~ke i kulturne institucije. Lista ugovornih organa je dodatni instrument za ugovorne organe koji su du`ni da primjenjuju ZJN.. osnovne i srednje škole. Grad Banja Luka itd. . istra`ivanje i razvoj – subjekti koji se bave istra`ivanjem. bankarska i trgova~ka udru`enja. . ili koji ima upravni. zoološki i botani~ki vrtovi i zaštita prirodnog i kulturnog naslije|a.Ve}inskim dijelom ga finansiraju organi na dr`avnom ili lokalnom nivou uprave ili drugi javni subjekti definisani u ovom stavu. . institucije za medicinsko istra`ivanje i druge zdravstvene institucije. javni organi dijele se na sljede}e kategorije: . Ovi uslovi. organizacije koje promovišu turizam i sli~ne organizacije. Grad Sarajevo.Kultura – pozorišta. ili u kome nadzor nad upravljanjem vrše organi ili subjekti definisani u ovom stavu. stav 2 ZJN Javni subjekt je svaki subjekt koji kumulativno zadovoljava slijede}e uslove: . gimnazije. dr`avne bolnice. a nema industrijski ili komercijalni karakter. . institucije koje promovišu nauku. organizacije koje promovišu poduzetništvo i ekonomski razvoj. nau~na društva i udru`enja. profesionalna udru`enja. penziono osiguranje i druge institucije za socijalno osiguranje. istra`iva~ka.).Obrazovanje – univerziteti. Op}ina Usora.Ima svojstvo pravnog lica i . upravlja~ki ili nadzorni odbor u kojem su više od polovine ~lanova imenovali organi na dr`avnom ili lokalnom nivou uprave ili drugi javni subjekti definisani u ovom stavu.Poslovanje i ekonomija – poslovna.) ili . . Javni subjekti definisani u ~lanu 3. to ne isklju~uje obavezu ugovornog organa da primjenjuje ZJN ako ispunjava uslove definisane ~lanom 3 ZJN. arhive. orkestri.Socijalna skrb – jaslice.Grada (npr. Ako dati organ nije definisan u listi. kako je ve} re~eno. osiguranje prilikom nezgoda. Prema listi. itd.Socijalno osiguranje – fondovi za zdravstveno osiguranje. industrijske i trgova~ke komore. tehnologiju i inovacije. Lista sadr`i samo primjere kategorija ugovornih organa. rekreacioni cen39 . muzeji. .Zdravstvo – bolnice. centri za obuku i sli~ne obrazovne institucije. . domovi za djecu.Nauka. medicinski centri.Opštine (dr`avne škole. obdaništa.

za provo|enje postupaka javne nabavke. . . proizvodi. u skladu sa Poglavljem II ZJN. agencije za izgradnju stambenih jedinica. . drugim propisima i upravnim odredbama va`e}im u BiH. .Izgradnja. uklju~uju}i neophodnu pripremu mjesta izvo|enja radova i usluga ugradnje. 57. . vojnom opremom ili namjenskim materijalom. zakup ili najamnu kupovinu. . . centri za nezbrinute. . drugi spasila~ke i hitne slu`be. lizing.Sigurnost – vatrogasne brigade. stara~ki domovi. 58. Spisak tih izuzetaka se nalazi u ~lanu 5 ZJN. drugim propisima i upravnim odredbama va`e}im u BiH. kao što je definisano relevantnim zakonima. u odnosu na prethodno pobrojane. . .Vodoprivreda – objekti za regulaciju vode gra|evinski radovi odvodnjavanja i navodnjavanja. ugovorni organ je obavezan imenovati Komisiju za nabavku.tri.Zaštita potroša~a – Udru`enje potroša~a. Posebnu vrstu izuzetka.ugovori iz oblasti odbrane koji se odnose na proizvodnju ili trgovinu oru`jem.Odr`avanje puteva – odr`avanje i popravka puteva. Robe se definišu kao: sirovine. sa ili bez opcije otkupa roba.Sport – sportski centri i objekti..ugovori koji se odnose na dr`avne tajne. oprema i drugi artikli svih oblika i veli~ina. Ugovor o javnoj nabavci roba je definisan prema ZJN kao ugovor u pisanoj formi koji se zaklju~uje radi ostvarivanja finansijske koristi i odnosi se na kupovinu. Pored usluga navedenih u Aneksu II dio C ZJN. . nacionalni parkovi i sl. postoje i drugi ugovori o javnoj nabavci koji ne predstavljaju predmet ZJN. Za ovih 5 kategorija nabavki ZJN daje mogu}nost da isti budu izuzeti iz re`ima javnih nabavki. odlaganje otpada i kanalizacija. centri zajednica i gra|ana.ugovori koji se dodjeljuju u skladu sa procedurama me|unarodnih kreditnih ili donatorskih subjekata. Ugovorni organi nisu obavezni da se pridr`avaju odredbi ZJN prilikom slIjede}ih ugovora o nabavkama: . . gra|evinarstvo i stambena pitanja – urbano planiranje.Zaštita okoliša – odr`avanje parkova i zelenih površina. U skladu sa ~lanom 7 ZJN. u skladu s relevantnim zakonima.Odlagališta sme}a – ~iš}enje ulica. urbani razvoj.Šumarstvo – ustanove za gazdovanje šumama.ugovori ~ije izvršenje mora biti popra}eno posebnim mjerama sigurnosti. Za provo|enje postupaka javne nabavke vrije40 . . predstavljaju koncesioni ugovori.kupovina ili iznajmljivanje nekretnina.

isti se obrazla`u i u zapisnik se unosi stav svakog ~lana Komisije s izdvojenim mišljenjem. Komisija se osniva aktom ovlaštenog lica ugovornog organa i sastoji se od najmanje 3 ~lana. kao i stru~njak anga`iran izvan ugovornog organa. Ugovorni organ postavlja zadatke koje Komisija obavlja i daje joj ovlaštenja za ispunjenje tih zadataka. Zapisnik potpisuju svi ~lanovi Komisije koji su u~estvovali u radu i koji su prisutni. a ne postoji druga alternativa u okviru ugovornog organa. Ugovorni organ mo`e prihvatiti ili odbaciti preporuku Komisije za javne nabavke. Prilikom imenovanja ~lanova Komisije. a nakon okon~anog postupka. Ugovorni organ je obavezan da. Komisija djeluje u ime ugovornog organa. Komisija je odgovorna za ispunjavanje zadataka i obavlja samo one zadatke ili obaveze koje je ugovorni organ dostavio u pismenoj formi. me|u ~lanovima Komisije. koji snosi odgovornost za javnu nabavku. Uvijek je potreban neparan broj ~lanova koji glasaju. ugovorni organ mo`e imenovati Komisiju za nabavku. U slu~aju kada su neki ~lanovi zaposleni na osnovu ugovora o povremenim i privremenim poslovima oni ne mogu ~initi ve}inu ~lanova Komisije. primjena Poglavlja III. a u skladu sa ZJN. on je du`an sastaviti zapisnik o razlozima neprihvatanja preporuke Komisije te da isto obrazlo`i. mo`e u~estvovati u radu 41 . U zapisniku se navode razlozi na osnovu kojih je Komisija donijela odluku. Odluke Komisije unose se u zapisnik. Odredbe koje se odnose na osnivanje i rad Komisije za nabavku su definisane ~lanom 5 i 6 Uputstva o primjeni ZJN. a u ovisnosti od karaktera njihovog zadatka. od najmanje 5 ~lanova. koji pru`a administrativnu podršku Komisiji. ugovorni organ mora osigurati da su odabrana lica upoznata sa ZJN i podzakonskim aktima i da barem jedno lice posjeduje stru~no znanje o datoj javnoj nabavci. Ugovorni organ ima pravo da pozove eksperte kada se zahtijeva specifi~no znanje za predmet nabavke. priprema zapisnike sa sastanaka i izvještava o njenom radu.dnosti manje od doma}eg vrijednosnog razreda. zajedno s izvještajem o radu i razlozima izdavanja takve preporuke. Kona~nu odluku o dodjeli ugovora donosi ugovorni organ. u granicama datog ovlaštenja. Ovi eksperti nemaju pravo glasa i svoje zadatake obavljaju po osnovu ugovora o djelu ili autorskog ugovora. imenuje predsjedavaju}eg Komisije koji }e usmjeravati rad i osigurati pridr`avanje odredbi ZJN i Uputstva o primjeni ZJN. daje ugovornom organu preporuku. a u slu~aju ugovora ~ija procijenjena vrijednost odgovara propisanom me|unarodnom vrijednosnom razredu. bez prava glasa. Ugovorni organ tako|er imenuje i sekretara Komisije. Ukoliko ugovorni organ ne prihvati preporuku Komisije. ako za to postoje objektivni razlozi. arhivira dokumentaciju i obavlja ostale zadatke po nalogu predsjedavaju}eg Komisije. Svaki ~lan Komisije. bez obzira na radno-pravni status. Sekretar komisije je osoba koja se obavezno nalazi u radnom odnosu kod ugovornog organa. Komisija odluke donosi na sastancima prostom ve}inom glasova javnim glasanjem.

Komisije tek nakon što potpiše izjavu o nepristrasnosti.otvoreni postupak. osim u slu~ajevima nabavke konsultantskih usluga koje se dodjeljuju putem ograni~enog postupka. . Objavljivanje obavještenja o javnoj nabavci ima pravni karakter poziva za davanjem ponude/a. Ugovorni organ utvr|uje koji su to sve zahtjevi u pogledu ponu|a~a koje moraju ispunjavati kao i tamo gdje je to primjereno. treba da bude usaglašen odredbama posebnih podzakonskih akata.konkurs za izradu idejnog rješenja. Radi se o primjeni tzv. 42 . Rad komisija. Postupci u javnim nabavkama 59. Otvoreni postupak je u potpunosti otvoren za natjecanje izme|u potencijalnih dobavlja~a pod uslovom da isti zadovolje selekcione kriterije. .ograni~eni postupak sa pretkvalifikacijom. Odjeljkom I Poglavlja II ZJN specificirane su vrste postupaka dodjele ugovora o javnim nabavkama. a ugovorni organ svojstvo ponu|enog. ZJN uspostavlja pet razli~itih primarnih postupaka dodjele ugovora. Ugovor o javnoj nabavci roba. .pregovara~ki postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci. Sprovo|enje otvorenog postupka je detaljnije opisano ~lanom 28 ZJN. kao i izjavu o povjerljivosti rada Komisije. 60. 18. ~ime se potencijalni dobavlja~i obavještavaju da ugovorni organ namjerava dodijeliti ugovor korištenjem otvorenog postupka te se. dok potencijalni ponu|a~i daju ponudu i imaju svojstvo ponu|a~a. ujedno. posebno prilikom raspisivanja tendera prema odredbama Poglavlja II ZJN.pregovara~ki postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci. . Otvoreni postupak je primarni postupak dodjele ugovora. usluga ili radova se dodjeljuje pomo}u jednog od slijede}ih postupaka pod uslovima koji su izlo`eni u ~lanu 11 ZJN: . Otvoreni postupak predstavlja postupak po kojem svaki zainteresovani dobavlja~ mo`e podnijeti ponudu. uslovi za korištenje postupka dodjele i mogu}e razloge za prestanak postupka dodjele ugovora. Prema ZJN izbor postupka koji ugovorni organ mo`e koristiti podlo`an je ograni~enjima definisanim ~lanom 11 ZJN. Otvoreni postupak se uvijek pokre}e objavljivanjem obavještenja o nabavci. pozivaju da podnesu zahtjev za tendersku dokumentaciju kako bi stekli uslove da podnesu ponudu. Otvoreni postupak ne zna~i da se dozvoljava svim potencijalnim dobavlja~ima da se natje~u za dodjelu ugovora. prilikom sprovo|enja javnih nabavki. selekcionih ili eliminacionih kriterija.

Ugovorni organ u prethodnom postupku eleminiše dobavlja~e koji ne ispunjavaju selekcione kriterije. Postupak se sastoji iz dvije faze: otvorena pretkvalifikaciona faza i ograni~ena faza prikupljanja ponuda. a primjereno predmetu javne nabavke. biti proveden kao ubrzani postupak sa skra}enim vremenskim rokovima. Razlike se ogledaju u slijede}em. de facto. U ograni~enom postupku. i koji su specificirani u obavještenju o nabavci. ~ime se potencijalni dobavlja~i obavještavaju da ugovorni organ namjerava dodijeliti ugovor korištenjem ograni~enog postupka. Provo|enje ograni~enog postupka je detaljnije opisano ~lanom 29 ZJN. Zbog razli~itih vremenskih rokova ograni~eni postupak traje du`e od otvorenog postupka. Samo oni kandidati ~ije kvalifikacije ispunjavaju kriterije izbora. U otvorenom postupku ugovorni organ mo`e primiti ponude od dobavlja~a koji ne ispunjavaju zahtjeve kvalifikacije. Ograni~eni postupak sa pretkvalifikacijom predstavlja postupak u kojem svaki dobavlja~. tenderska dokumentacija mo`e se pripremiti u dva dijela. Ograni~eni postupak je po mnogo ~emu sli~an otvorenom postupku. Primjena ograni~enog postupka sa pretkvalifikacijom je obavezna za dodjele ugovora o pru`anju konsultantskih usluga. Razli~iti su vremenski rokovi i za dodjelu ugovora koji je iznad me|unarodnih vrijednosnih razreda. Provjera kvalifikacija kandidata vrši se u pretkvalifikacijskom procesu. U svim ostalim 43 . Otvaranje ponuda je javno. To su. U ograni~enom postupku ugovorni organ prima ponude samo od kvalificiranih ponu|a~a. Ograni~eni postupak se uvijek pokre}e objavljivanjem obavještenja o nabavci. Pretkvalifikacija je otvorena za sve zainteresovane dobavlja~e. Ograni~eni postupak mo`e. Oba postupka se pokre}u objavljivanjem obavještenja. Ne primaju se ponude nekvalifikovanih ponu|a~a. koji `eli postati kandidat. a koji odgovaraju pretkvalifikacijskoj fazi i fazi prikupljanja ponuda. mo`e zatra`iti u~eš}e. a metode ocjene ponuda i kriteriji za dodjelu ugovora su isti. Ponuda se podnosi u drugoj fazi. Ova vrsta postupka je du`a u odnosu na otvoreni postupak i o~igledno je da se radi o slo`enim nabavkama.61. oni kandidati koji su zadovoljili selekcione kriterije. Ovaj postupak se koristi kod obimnih i slo`enih nabavki. U oba postupka svi zainteresirani dobavlja~i mogu u~estvovati. a ugovorni organ poziva samo kvalifikovane kandidate da podnesu ponudu. u odre|enim slu~ajevima. Ograni~eni postupak je samo uslovno ograni~en. Bilo koji oblici pregovoranja izme|u ugovornog organa i dobavlja~a na tenderu su zabranjeni. O kojim se vrstama nabavki radi procjenjuje ugovorni organ. imaju pravo biti pozvani da podnesu ponudu. Pretkvalifikacija ozna~ava postupak u kojem ugovorni organ vrši odabir. te se pozivaju da podnesu zahtjev za u~eš}e u postupku. na osnovu istih kriterija izbora koji se koriste u otvorenom postupku.

Pregovara~ki postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci predstavlja postupak u kojem ugovorni organ pregovara o uslovima ugovora sa pozvanim. kvalificiranim kandidatima. ekonomskim. dok je ~lanom 31 propisana procedura. Pravila vezana za sprovo|enje pregovara~kog postupka propisana su ~lanom 30 ZJN. koji su odabrani u otvorenom pretkvalifikacionom postupku. cijene i sli~no podlije`e primjeni pregovara~kog postupka. potrebom da se kroz pregovore omogu}i najoptimalnije definisanje predmeta javne nabavke. Na osnovu ~lana 11. te da se donese kona~na odluka o dodjeli ugovora jednom dobavlja~u. Opravdanje za izuze}e od otvorenog postupka mo`e da se opravda: nedostupnost znanja o stanju u nekoj oblasti. vrši izbor kandidata koji su kvalificirani da dobiju poziv za u~eš}e u pregovorima. Pregovara~ki postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci predstavlja postupak u kojem ugovorni organ pregovara o uslovima ugovora sa jednim ili više dobavlja~a koje je pozvao. kandidati se pozivaju da uzmu u~eš}e u pregovorima sa ugovornim organom. Nabavka roba ili usluga u pojedinim oblastima koje se brzo razvijaju i gdje u potpunosti nije mogu}e definisati predmet ugovora kako u pogledu njegovog obima. Osnovna razlika kod pregovara~kih postupaka u pore|enju s otvorenim i ograni~enim postupkom je ta što se dozvoljava vo|enje pregovora izme|u ugovornog organa i kvalificiranih dobavlja~a o tehni~kim. U fazi pregovaranja i prikupljanja ponuda. na osnovu kriterija za odabir koji su isti kao i za odabir koji se koristi kod otvorenog i ograni~enog postupka. Pregovara~ki postupak bez objavljivanja obav44 . a prema stavu 4 istog ~lana bez objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci. Pregovara~ki postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci sastoji se iz dvije faze: otvorena pretkvalifikacijska faza i faza pregovaranja i prikupljanja ponuda. kvaliteta. stav 3 ZJN pregovara~ki postupak se mo`e sprovoditi sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci. pravnim i drugim aspektima ugovora. odnosno zahtjevi vezani za vo|enje pregovora. 62. ulaganje know-how u pronala`enju rješenja za pojedini problem. s ciljem da se postave egzaktni uslovi ugovora. Kod pregovara~kog postupka ugovornom organu se dopušta da uputi pozive za prijedloge od odabrane grupe ponu|a~a. U pretkvalifikacijskoj fazi ugovorni organ.slu~ajevima ugovorni organ cijeni da li }e dodjelu ugovora o javnoj nabavci vršiti primjenom pravila ovog postupka. Pregovara~ki postupak za dodjelu ugovora je manje transparentan od otvorenog ili ograni~enog postupka tako da se isti treba koristi u manjem broju slu~ajeva. a gdje nije potrebno prethodno objaviti obavještenje o nabavci. te vodi pregovore sa ponu|a~ima u vezi sa njihovim prijedlozima. vrste.

pru`anje svakodnevnih usluga ili potrošne robe. naro~ito u pogledu predmeta ugovora. ograni~ava ili ugro`ava konkurencija. Ugovornim organima nije dopušteno korištenje okvirnih sporazuma na nepropisan na~in ili na na~in kojim se sprje~ava. Neophodno je praviti razliku izme|u forme i formalizma u njenom suštinskom zna~enju. Na ovim primjerima mo`e se vidjeti uticaj tzv. tokom perioda trajanja sporazuma.ještenja o nabavci predvi|en je za primjenu samo u vanrednim slu~ajevima.pru`anje roba ili usluga ~ije se cijene ~esto mijenjaju.kada ugovorni organ treba dodijeliti više identi~nih ugovora u roku od jedne godine. ugovorni organ ima pravo. Ugovorni organ dodjeljuje okvirne sporazume putem otvorenog ili ograni~enog postupka. stav 2. Neka srednja vrijednost odnosno moderiranje predstavlja jedan stav koji bi trebao da pomiri ove dvije krajnosti. a okvirnim sporazumom bi se omogu}ilo smanjenje troškova nabavke. Okvirni sporazum podrazumijeva sporazum ograni~enog trajanja. 42 Vizuelni prikaz preuzet iz Priru~nika EUPPP. Datim grafi~kim prikazima mo`e se vidjeti kako izgledaju dva postupka (otvoreni i ograni~eni) predstavljeni vizuelno sa zakonskim rokovima po pojedinim fazama. i u pogledu predvi|enih vrijednosti. odnosno zaklju~ivanja ugovora o pojedinim vrstama javnih nabavki. obima ili koli~ine.42 Vizuelni prikazi mogu se koristiti kao model prilikom dodjele ugovora. . kao i cijene. bez primjene postupaka javne nabavke. da sa najuspješnijim ponu|a~em zaklju~i ugovore dodijeljene na osnovu okvirnog sporazuma. Dodjeljivanje okvirnih sporazuma se propisuje ~lanom 32 ZJN. Okvirni sporazumi se dodjeljuju u slijede}im slu~ajevima: . 63. 45 . U nemalom broju slu~ajeva pokazalo se da strogo poštivanje ovakvih procedura ~esto dovodi do izigravanja same suštine javnih nabavki. te u ~lanu 31 ZJN. . Provo|enje pregovara~kog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci dalje je opisano u ~lanu 30. ali sasvim za sigurno i mjeru u primjeni i strogosti pojedinih procedura. formularnog prava. Nakon što je okvirni sporazum na taj na~in zaklju~en. Ti vanredni slu~ajevi su pobli`e opisani ~lanom 11 stav 4 ZJN. a njegova je svrha utvr|ivanje okvira za ugovore koji }e se dodjeljivati u tom periodu. ali i narastaju}i problemi vezani za strogo poštivanje pojedinih procedura. Javne nabavke II dio.stalne popravke ili radovi na odr`avanju. . a kada je to primjereno.

ali. u skladu sa osnovnim principima javnih nabavki. biti upotrijebljeni ovisi}e od predmeta javne nabavke. Mo`e se raditi o zakonskim i podzakonskim aktima tipa: pravilnika. tehni~kih standarda i sli~no. 46 . Postojanje više komisija po pojedinim fazama javne nabavke opravdano je kod slo`enijih javnih nabavki i javnih nabavki ve}e vrijednosti. Izrada tehni~kih specifikacija predstavlja prvu fazu javne nabavke. neovisna od komisije ili komisija koje }e vršiti kasniju tehi~ku i/ili komercijalno finansijsku evaluaciju ponuda. Ova stalna komisija se bira za neki mandatni period što je uvijek po`eljno kako bi se zadovoljio zahtjev vezan za rotaciju pojedinih zaposlenika po komisijama ovakve vrste. prije svega. Za pojedine privredne subjekte koji se u cijelosti nalaze u re`imu javnih nabavki obi~no se formira više ad hoc komisija. Ovu fazu. naredbi. poslovnika. uredbi. realizuje posebna komisija. Istom se opredjeljuju kvantitativni i kvalitativni elementi predmeta nabavke te postavljaju osnove za odre|ivanje selekcionih kriterija i kriterija dodjele ugovora. a time i lex specialis. a ~esto postoji i jedna stalna komisija. Koji }e materijalno pravni propisi. kao i materijalno pravnih propisa. U obzir dolazi primjena pravila procesnog karaktera. po pravilu.Dodjela ugovora treba da se odvija u skladu sa pravilima koja su propisana odredbama ZJN. kao i utvr|ivanja pojedinih selekcionih kriterija. Primjena materijalno pravnih propisa dolazi u obzir prilikom izrade tenderske dokumenatcija i to: definisanja tehni~kih specifikacija.

47 .

48 .

Tehni~ke specifikacije 49 . testiranje i metode testova. usluge ili metode koji su ekvivalenti u pogledu njihovih osobina dodavanjem izraza „ili ekvivalent“ (~lan 14. Tehni~ke specifikacije moraju se postaviti objektivno u odnosu na svakog potencijalnog dobavlja~a na taj na~in da ni u kom pogledu ne mogu favorizirati niti stavljati u nepovoljan polo`aj bilo kog potencijalnog dobavlja~a. terminologiju. na nivou i do obima koje oni `ele. kao i sve ostale tehni~ke uslove u vezi sa završnim radovima i materijalima ili dijelovima koji se koriste pri gradnji. amabala`iranje. posebne tehni~ke karakteristike i drugo. etiketiranje i drugo. ili na robne marke. tehnike i metode gradnje. Nije dozvoljeno da se postavljaju tehni~ke specifikacije koje favoriziju ili stavljaju u nepovoljan polo`aj pojedine dobavlja~e. u pravilu. odnose na: kvalitet. opišu karakteristike predmeta ugovora. izvršenje. kako bi ispunili svoje obaveze kao javni organi ili subjekti. a sve kako bi se došlo do ekonomski najpovoljnije ponude. One se. U ovom slu~aju ugovorni organ je obavezan da navede da }e prihvatiti proizvode. Tehni~ke specifikacije ~ine va`an dio tenderske dokumentacije i iste moraju da uva`avaju principe jednakog tretmana i nediskriminacije. Ugovorni organ postavljanjem tehni~kih specifikacija definiše odgovaraju}i nivo kvaliteta predmeta ugovora. tipove ili odre|eno porijeklo ili proizvodnju radi favorizovanja ili eliminisanja odre|enih dobavlja~a. tako da se ispuni svrha javne nabavke. Ova situacija je jedino legalna kada je ugovorni organ u nemogu}nosti da korištenjem objektivnih tehni~kih specifikacija navede opis predmeta ugovora koji je dovoljno precizan i u potpunosti razumljiv. Tehni~ke specifikacije za radove uklju~uju pravila u vezi sa idejnim rješenjem i izra~unavanjem cijene koštanja. kolaudacija. Zabranjeno je pozivanje na robe odre|ene izrade ili izvore snabdijevanja ili na odre|eni proces. Tehni~ke specifikacije u slu~aju ugovora o pru`anju usluga su ~esto sadr`ane u sveukupnom opisu predmetne usluge. Tehni~ke specifikacije treba da na objektivan i nediskriminatoran na~in. osiguranje kvaliteta. superkolaudacija. patente. Ugovorni organ je obavezan osigurati da su tehni~ke specifikacije usmjerene na to da obezbijede najbolji mogu}i pristup svim potencijalno zainteresiranim dobavlja~ima. posebna svojstva. dimenzije. stav 5 ZJN). proizvoda ili metoda. ozna~avanje. ^lan 14 ZJN sadr`i pravila o tome kako ugovorni organi postavljaju tehni~ke specifikacije predmeta predvi|enog ugovora i principe za procjenu toga da li primljene ponude ispunjavaju utvr|ene tehni~ke specifikacije. Ugovorni organi imaju slobodu da postave svoje zahtjeve za stvari koje treba nabaviti. zahtjeve za idejno rješenje. sigurnost. test. posebno pakovanje.64. simbole. funkcionalne karakteristike. Tehni~ke specifikacije moraju osiguravati i pravednu i aktivnu konkurenciju. zaštitu robe. inspekciju i uslove tehni~kog prijema radova.

navode}i razloge u slu~aju odbijanja. Ne smije se praviti diskriminacija izme|u pravnih i fizi~kih lica. Dobavlja~ kojem je dodijeljen ugovor snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora. arhitektonskih projekata i sl. Elementi ugovora koji se podugovaraju i identitet podugovara~a obavezno se saopštavaju ugovornom organu blagovremeno prije sklapanja podugovora. privatno pravnih i javno pravnih subjekata. naftni derivati. U obzir mogu do}i sve vrste proizvoda. fizi~ka ili pravna lica koja su u~estvovala u pripremi tenderske dokumentacije. Misli se. Osnovno pravilo je da dobavlja~ kojem je dodijeljen ugovor ne}e sklapati podugovor ni o jednom bitnom dijelu ugovora bez prethodnog pismenog odobrenja ugovornog organa. 65. Ovdje stoji samo ograda kod definisanja pojma fizi~kog lica. u svrhu izvršavanja ugovora o javnoj nabavci. doma}ih i inostranih u~esnika u postupku javne nabavke. svi prehrambeni proizvodi. ne mo`e u takvom obliku da pristupi javnim nabavkma. Pozivanje na standarde implicira da se pojam tehni~kih specifikacija shvata šire. Naravno. usluge ili radovi koji suštinski ne ispunjavaju tehni~ke specifikacije sadr`ane u tenderskoj dokumentaciji. npr. a ne samo na tehni~ke robe. Ovo se odnosi i na slu~ajeve anga`mana lica u komisiji za nabavke. prije svega. odnosno pojavni oblik pravnog lica. a posebno standarda. 50 . Svaki potencijalni ponu|a~ mo`e u~estvovati u postupku javne nabavke. od konkursa za najbolje idejno rješenje. Pojava samog fizi~kog lica bi bila mogu}a npr. Pitanje je kako se tuma~i pojam tehni~kih specifikacija.uva`avaju obavezne tehni~ke propise i bh. ZJN sadr`i neke odredbe koje se odnose na podugovaranje. Uspostavljen je i poredak po va`nosti standarda što zna~i da }e se pozivanje vršiti na standarde s pravom prednosti prema redosljedu nabrajanja prema ~lanu 14 stav 2 ZJN. na razli~ite oblike pravilnika i drugih podzakonskih akata kojima se definiše odgovaraju}i propisani ili minamalni nivo kvaliteta proizvoda. nafta. standarde koji su definisani u zakonima o standardizaciji u Bosni i Hercegovini. da fizi~ko lice. Ugovorni organ obavijesti}e dobavlja~a o svojoj odluci u roku od 15 dana nakon prijema saopštenja. Me|utim i u ovim slu~ajevima oni posjeduju neki organizacioni oblik. sirovine za proizvodnju itd. kao subjekt prava. Ugovornom organu je dato ovlaštenje da odbije sve ponude kojima se nude robe. ^lanom 14 ZJN opisano je na koje se standarde mo`e pozivati ugovorni organ. Posebno je pravilo da ugovorni organ postavlja uslov dobavlja~u kome je dodjeljen ugovor o javnoj nabavci da nema pravo da zapošljava. te da se ovdje radi o specifkacijama koje se odnose i na druge vrste roba. a u periodu od najmanje 6 mjeseci po zaklju~enju ugovora. On to mo`e da radi jedino kada ima registrovano svojstvo obrtnika.

Selekcioni kriteriji dodjele ugovora 66. Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji od kandidata i ponu|a~a tra`i obaveznu dostavu informacija i dokumenata o njihovoj kvalifikaciji. Minimalni kvalifikacioni uslovi koje je ugovorni organ odredio za kandidate i ponu|a~e obavezno trebaju biti srazmjerni predmetu ugovora i uskla|eni s istim. u tenderskoj dokumentaciji. Ugovor o javnoj nabavci se ne dodjeljuje dobavlja~u koji nije pouzdan ili kompetentan. . Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji navodi kriterije za kvalifikaciju dobavlja~a u pogledu: . U svakom postupku javne nabavke ugovorni organ ocjenjuje i provjerava da li je kandidat ili ponu|a~ kompetentan. ili je obustavio ili ograni~io poslovne aktivnosti. Stoga ZJN zahtijeva od ugovornog organa da predvidi u tenderskoj dokumentaciji da zahtjev za u~eš}e u ograni~enom postupku ili ponuda moraju biti odbijeni u slu~aju da je kandidat. da zahtijeva dokumente u skladu s ~lanovima 23. jasni i precizni.pod ste~ajem ili pred likvidacijom. Kandidati koji ne zadovolje selekcione kriterije ne mogu ni da pristupe procjeni ponude po osnovu kriterija dodjele ugovora. Ugovorni organ ne mo`e samo navesti. . Procjena i provjera se vrši u skladu s minimumom zahtjevanih kvalifikacionih uslova koje kandidati i ponu|a~i treba da ispunjavaju. a koji su utvr|eni u tenderskoj dokumentaciji. ili je ušao u odre|eni aran`man s povjeriocem. . Oni ne smiju imati ograni~avaju}i efekat na konkurenciju i moraju biti razumni. Samo onim kandidatima ili ponu|a~ima ~ije kvalifikacije zadovoljavaju selekcione kriterije uspostavljene u tenderskoj dokumentaciji bi}e dozvoljeno da nastave postupak javne nabavke.njihove podobnosti za obavljanje profesionalne djelatnosti (~lan 24). 67. odnosno ponu|a~: . pouzdan i sposoban da izvrši ugovor.te njihove tehni~ke i/ili profesionalne sposobnosti (~lan 26).njihove li~ne situacije (~lan 23).njihovog ekonomskog i finansijskog stanja (~lan 25). do 26. Ugovorni organ }e od dobavlja~a zahtijevati samo one informacije koje su neophodne da bi se utvrdilo da li dobavlja~ zadovoljava kvalifikacione uslove koje je postavio ugovorni organ. ili je u 51 . Odredbe vezane za ocjenu i verifikaciju kvalifikacijskih uslova nalaze se u Dijelu IV Odjeljka II. Ovi uslovi ne smiju onemogu}avati ostvarivanje prava dobavlja~a na zaštitu intelektualne svojine i poslovnih tajni.19. ve} i eksplicitno navesti koji dokumenti se zahtijevaju od dobavlja~a.

. takvi dokumenti ne mogu biti stariji od tri mjeseca. 52 . mo`e od ponu|a~a zahtijevati da doka`u svoju registraciju poslovne djelatnosti u odgovaraju}em sudskom ili drugom registru. . U slu~ajevima kada ugovorni organ od kandidata ili ponu|a~a zahtijeva da pru`i dokaze da se nijedan slu~aj navedenog pod a). koji je prethodio datumu podnošenja zahtjeva ili ponude. e) ili f) ne odnosi na njih.u slu~ajevima navedenim pod: a). . 68. b). a u ovisnosti od toga koji se dr`avni organ javlja kao registracioni organ. uvjerenje koje nije starije od tri mjeseca. a koji pokazuje da su postavljeni zahtjevi ispunjeni. za izdavanje naloga za prisilnu likvidaciju ili postizanja sporazuma/aran`mana s povjeriocima. Ugovorni organ. Posebno se mo`e zahtijevati posebna izjava ili referenca kojom se dokazuje pravo na obavljanje odre|ene profesionalne djelatnosti.predmet postupaka za proglašenje ste~aja. b) ili c) osiguranje izvoda iz sudskog registra ili ekvivalentnog dokumenta koji je izdao nadle`ni sudski ili upravni organ u BiH. c).u slu~ajevima navedenim pod e) ili f). . ugovorni organ du`an je da kao zadovoljavaju}e prihvati slijede}e dokaze: . ili bilo kojeg drugog sli~nog postupka u skladu s relevantnim zakonima i propisima u BiH ili u zemlji u kojoj je registrovan. .propustio da dostavi ili dostavio pogrešne informacije na tra`enje prema ~lanovima 23 do 26 ZJN.analognoj situaciji koja proisti~e iz sli~nog postupka u skladu s relevantnim zakonima i propisima u BiH ili u zemlji u kojoj je registrovan.osu|en u sudskom postupku za kršenje zakona u smislu njegovog poslovnog ponašanja u periodu od pet godina. ili u zemlji porijekla ili zemlje iz koje to lice dolazi.nije ispunio obaveze u vezi s pla}anjem doprinosa za socijalno osiguranje u skladu s relevantnim zakonskim odredbama u BiH ili zemlji u kojoj je registrovan. . . Agencija za javne nabavke sastavit }e listu organa u BiH koji su nadle`ni za izdavanje prethodno navedenih dokumenata. prema tenderskoj dokumentaciji. a izdao ga je nadle`ni organ u BiH ili nadle`ni organ odnosne dr`ave.proglašen krivim za ozbiljan profesionalni prekršaj od strane nadle`nog suda u periodu od pet godina i da je taj prekršaj prethodio datumu podnošenja zahtjeva ili ponude.nije ispunio obaveze u vezi s pla}anjem poreza u skladu s relevantnim zakonskim odredbama u BiH ili zemlji u kojoj je registrovan.

odnosno po~eo s radom prije manje od tri godine. Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji precizira koju referencu ili reference kandidati. ukoliko je objavljivanje poslovnog bilanca zakonska obaveza u zemlji u kojoj je dobavlja~ registrovan. odnosno po~etka poslovanja u predmetnom segmentu. U postupcima za dodjelu ugovora o javnoj nabavci dokazi o tehni~koj sposobnosti kandidata. 72. odnosno ponu|a~a mogu se osigurati na jedan ili više od slijede}ih na~ina: . ako je to primjereno. poslovne bilanse ili izvodi iz poslovnih bilansa.lista glavnih isporuka dobavlja~a izvršenih u posljednje dvije do tri godine. za period ne du`i od tri posljednje finansijske godine za koje se raspola`e podacima. kao dokaz da su ti uslovi ispunjeni. odnosno po~eo s radom prije manje od tri godine. Ugovori o javnim nabavkama se dodjeluju samo dobavlja~u koji je profesionalno i tehni~ki pripremljen i opremljen da ga adekvatno izvršava. 3 i 4 ZJN. Kvantifikacije pojedinih selekcionih kriterija je. Lista dokumenata koji se navode u ~lanu 25 ZJN je kona~na što zna~i da ugovorni organi ne mogu zahtijevati od dobavlja~a dokaze koji se ne spominju u ovoj odredbi. . . stav 2. U tenderskoj dokumentaciji ili. sa vrijednostima.izjavu o ukupnom prometu dobavlja~a i. odnosno profesionalne sposobnosti kandidata ili ponu|a~a koje oni treba da ispunjavaju i da od njih zahtijeva da dostave jedan ili više dokaza koji su navedeni odredbama ~lana 26. 70.bilans uspjeha za period ne du`i od tri posljednje finansijske godine za koje se raspola`e podacima. od njih mo`e zahtijevati da osiguraju jednu ili više od ni`e navedenih referenci: odgovaraju}a bankovna pisma ili. tako|er. o prometu u segmentu poslovanja koji je predmet ugovora. 71.69. ili od datuma registracije. Stoga ZJN zahtijeva da ugovorni organ utvr|uje minimalne zahtjeve u pogledu tehni~ke. kada je to primjereno. odnosno ponu|a~i moraju osigurati da bi dokazali svoju ekonomsku i finansijsku podobnost. kada je to primjereno. dokaz o postojanju odgovaraju}eg osiguranja od profesionalnog rizika. u dijelu tenderske dokumentacije koji se odnosi na pretkvalifikaciju. ako je dobavlja~ registrovan. ugovorni organ utvr|uje minimalne uslove u pogledu ekonomske i finansijske podobnosti kandidata ili ponu|a~a i. ako je dobavlja~ registrovan. mogu}e vršiti. ili od datuma registracije. odnosno po~etka poslovanja u predmetnom segmentu. datumima i primaocima uz osiguranje dokumenata u formi potvrda izvršenih isporuka koje su izdali pri53 . odnosno ova lista se ne mo`e proširivati.

kao pokušaj radi ostvarivanja uticaja na radnju ili odluku ili tok postupka javne nabavke.opis tehni~ke opremljenosti i osposbljenosti dobavlja~a. Radi se samo o obavezi dosljedne primjene zakona BiH o dr`avnoj slu`bi kao i drugih relevantnih propisa u BiH koji regulišu materiju sukoba interesa. a ~iju je vrijednost dobavlja~ obavezan potvrditi ukoliko to ugovorni organ zahtijeva. . za posebne namjene. te to konstatovati u izvještaju o postupku javne nabavke. . potvr|uje podobnost proizvoda. ako je to potrebno. samo uz izjavu dobavlja~a o izvršenim isporukama. . .navode o anga`ovanom tehni~kom osoblju ili tehni~kim organima. te. a kojima se. ukoliko se takve potvrde ne mogu osigurati iz razloga izvan dobavlja~eve kontrole. izuzetno. jasno utvr|enim referentnim navo|enjem odgovaraju}ih specifikacija ili standarda. ugovorni organ }e.maoci ili. ili odnosnim internim pravilima. osigurava provjera proizvodnih kapaciteta dobavlja~a.uvjerenja koja su izdata od agencija za kontrolu kvaliteta ~ija je kompetentnost priznata. mjere za osiguranje kvaliteta i njegovu opremljenost i osposobljenost za ispitivanje i istra`ivanje. što zna~i da ugovorni organi ne mogu zahtijevati od dobavlja~a dokaze koji se ne spominju u ovoj odredbi. osigurati efektivnu zaštitu svrsishodnog provo|enja ovog zakona. u vidu nov~anih sredstava ili u bilo kojem nenov~anom obliku. opise i/ili fotografije proizvoda koji su predmet isporuke.uzorke. . 73. i njegovih kapaciteta za prou~avanje i istra`ivanje. Ugovorni organ }e u pisanoj formi informisati ponu|a~a i direktora Agencije za javne nabavke o odbijanju takvog zahtjeva ili ponude i o razlozima odbijanja.u slu~aju kada su proizvodi koji se nabavljaju slo`eni ili ukoliko se. 54 . U slu~aju da zahtjevi ili ponude koje je ugovorni organ primio u toku postupka javne nabavke prouzrokuju ili mogu prouzrokovati bilo kakav sukob interesa. djeluju}i u skladu s relevantnim zakonskim propisima u BiH. kao i mjera za kontrolu kvaliteta koju provodi ugovorni organ ili koju u njegovo ime provodi nadle`ni zvani~ni organ zemlje u kojoj je dobavlja~ registrovan. bez obzira na to da li neposredno pripadaju dobavlja~u. Lista dokumenata koji se navode u ~lanu 26 kona~na je. U ~lanu 27 ZJN se zahtijeva da ugovorni organ odbije zahtjev za u~eš}e u postupku javne nabavke ili ponudu ukoliko je kandidat ili ponu|a~ sadašnjem ili bivšem zaposleniku ugovornog organa dao ili je spreman dati mito.saopštenje/naznake elemenata ugovora koje dobavlja~ namjerava podugovarati. .

Kriteriji dodjele ugovora 74. Kriteriji dodjele ugovora su definisani ~lanom 34 ZJN kao ekonomski najpovoljnija ponuda ili kao najni`a cijena. Pored ovih mogu se u obzir uzeti i drugi kriteriji koji udovoljavaju gore spomenutim zahtjevima. Potrebno je da se zadovolje dva uslova. tuima~i vrlo ekstenzivno. Kriteriji dodjele ugovora moraju biti u tijesnoj vezi sa predmetom nabavke i drugi uslov da se u kriterijima dodjele ugovora ne smiju ponavljati kriteriji koji su ve} bili definisani kao selekcioni. odnosno upravna organizacija sa statusom pravnog lica. u praksi. U slu~aju da se kao kriterij dodjele ugovora uzima ekonomski najpovoljnija ponuda kriteriji. odnosno poništavanja postupka dodjele ugovora. Isklju~ena je bila kakva naknadna izmjena ve} objavljenih kriterija. Uglavnom se radi o primjeni pravila upravnog postupka. Ured se sastoji od 6 ~lanova od kojih se tri biraju iz reda priznatih stru~njaka upravnog prava ili upravnog postupka i koji imaju svojstvo nezavisnih sudija. ?lanove Ureda imenuje Parlamentarna skupština BiH. 77. operativni troškovi. kao i o posebnom pravnom re`imu u okviru koga je izvršen izbor da o `albama na dodjele ugovora rješava poseban organ uprave. stav 1. prigovor mo`e da ulo`i i subjekt koji 55 . javnih nabava. uvo|enje novih kriterija ili. datum isporuke i period isporuke ili period izvršenja. tehni~ka sposobnost. te da su u tijesnoj vezi sa predmetom javne nabavke. Tako. izmjena njihovih mjerila. Kriteriji koji ne udovoljavaju gornjim zahtjevima mogu da dovedu do ulaganja opravdanog prigovora. 76. transporta i strateškog poslovnog planiranja. funkcionalne i ekološke karakteristike. moraju biti objektivni. a koji se biraju javnim konkursom. Prilikom definisanja kriterija dodjele ugovora ostavljena je sloboda ugovornom organu da definiše kriterije. cijena. legitimni interes za konkretan ugovor o javnoj nabavci ima pravo ulo`iti prigovor ugovornom organu. u tom slu~aju. odnosno ponderisanih veli~ina. postprodajni servis i tehni~ka pomo}. ekonomi~nost. U pogledu `albenih postupaka ZJN propisuje da svaki dobavlja~ koji ima tzv. nediskriminatorski. @albeni i revizioni postupci i procedure 75. 21.20. Ova odredba ZJN se. @albeni postupci u re`imu prava javnih nabavki imaju dosta specifi~nosti. Radi se o Uredu za `albe (dalje: Ured) koji je formiran kao dr`avni organ uprave na nivou BiH. Druga tri ~lana se biraju iz reda stru~njaka iz podru~ja izvo|enja radova. ta~ka a) predvidio slijede}e kriterije: kvalitet. Radom Ureda rukovodi Predsjednik koji donosi i Pravilnik o unturašnjoj organizaciji Ureda. ZJN je ~lanom 34. pak.

privremenog naloga. Prigovor se podnosi u pisanoj formi u roku od 5 dana od dana kada je podnosilac prigovora saznao ili je trebao saznati za povredu zakona. isti je u obavezi da obustavi dodjelu ugovora za narednih 5 dana. ako je prigovor odbijen. 79. Prijemom prigovora u Uredu. 78. u~ini slijede}e: . 56 . a po~ev od prvog radnog dana nakon isteka prvobitnog roka od 5 dana. Po prijemu prigovora ugovorni organ je u obavezi da odmah obustavi postupak dodjele ugovora sve do donošenja odluke po prigovoru. ugovornoga organa ili ponu|a~a. ukoliko smatra da je odluka ili radnja ugovornog organa. Legitimni interes bi postojao kada neko npr. Ured ima ovlaštenje da prije isteka roka od 5 dana donese odluku o izdavanju tzv. onda rok po~inje te}i od datuma kada je ugovorni organ obavijestio podnosioca prigovora o njegovom odbijanju. uvjeren da }e `alba biti riješena u korist `albenika i . Po prijemu prigovra Ured treba da se uvjeri da je ugovorni organ obustavio postupak dodjele ugovora na 5 dana osim uoliko Ured nije nalo`io nešto drugo. Ove odredbe se ne primjenjuju u slu~ajevima dodjele ugovora na osnovu direktnog sporazuma.na~ini izjavu u vezi s pravnim pravilima ili na~elima koji se odnose na predmet `albe. doka`e da su uslovi tendera ili pak kriteriji dodjele ugovora bili diskriminatorske prirode. Odnosno. Nadle`ni organ ugovornog organa du`an je da razmotri ulo`eni prigovor i donese obrazlo`enu odluku u roku od 5 dana od dana prijema prigovora. s obzirom na informacije kojima raspola`e. ali ne i kasnije od godine dana od navodne povrede zakona.uopšte nije u~estvovao u postupku nui|enjea nekog oblika javne nabavke. narušila bilo koju obavezu iz ZJN. Uslov je da se doka`e postojanje legitimnog interesa.ako bi dalje sprovo|enje postupka prouzrokovalo nesrazmjernu štetu na ra~un javnoga interesa. Prije zaklju~enja samog ugovora Ured je ovlašten da.ako je. Privremenim nalogom Ured ima ovlaštenje da obustavi postupak dodjele ugovora ili da obustavi provo|enje bilo koje odluke ili radnje ugovornog organa u slijede}im slu~ajevima: . 80. Izuzetak je prijem pismene intrukcije Ureda. podnosilac prigovora mo`e ulo`iti pismenu `albu Uredu u roku od 5 dana. pošto se jedan primjerak dostavlja i ugovornom organu. te da najkasnije narednog radnog dana obavijesti podnosioca prigovora o donešenoj odluci. ili da se vršilo skra}ivanje Zakonom odre|enih minimalnih rokova. U slu~aju da ugovorni organ propusti da u zakonom utvr|enom roku odlu~i o prigovoru ili ako prigovor odbije.

Ovo pitenje je nesporno. kao ponu|a~. Zakonska je obaveza ugovornih organa da ako potpadaju pod neku od definicija ZJN imaju zakonsku obavezu prim57 .donese odluku o naknadi štete `albeniku koji je. pretrpio gubitak ili štetu. Ured mo`e. odluka Ureda je kona~na. Za rješavanje upravnog spora stvrano nadle`an je Sud Bosne i Hercegovine.000. Rok za pokretanje spora iznosi 45 dana od dana kada je kona~na odluka upu}ena podnosiocu `albe. Odluka Ureda je podlo`na preispitivanju u upravnom postupku i protiv nje se mo`e jedino voditi upravni spor. Korištenje ovih mogu}nosti sigurno }e biti vrlo interesantno sa stanovišta poštivanja i pitanja obaveznosti primjene ZJN za ugovorne organe. U slu~aju da smatra da je slu`bena osoba ugovornoga organa izvršila promišljenu i namjernu povredu ZJN. ukoliko smatra da je odluka ili radnja ugovornog tijela narušila bilo koju obvezu iz ZJN. pored naprijed pobrojanih ovlaštenja ima pravo i: podnijeti prekršajnu ili krivi~nu prijavu mjerodavnom sudu ili izre}i nov~ane kazne u iznosu do 4.izda nalog za prekid postupka dodjele ugovora. . 82.u cijelosti ili djelimi~no poništi bilo koji akt ili odluku ugovornoga organa koji nisu u skladu sa ZJN. 81. .. pretrpio gubitak ili štetu.sa~ini izjavu u vezi s pravnim pravilima ili na~elima koja se odnose na predmet `albe i. . ukoliko je to opravdano.dodijeli naknadu štete `albeniku koji je. ugro`avaju}i time njegovu svrhu Ured.izda ugovornom organu nalog da otkloni svaku povredu i da nastavi postupak dodjele ugovora u skladu sa nalogom. 83. a zbog po~injene povrede ovoga zakona. Poslije zaklju~enog ugovora o javnoj nabavi Ured ukoliko smatra da je radnja ili odluka ugovornog organa narušila bilo koju obavezu iz ZJN ima slijede}a ovlaštenja: . ili do 10% ponu|a~eve ponu|ene cijene. kao ponu|a~. ovisno o tome koji je od ova dva iznosa ve}i. . Visina odštete. nalo`iti ugovornome organu da `albeniku nadoknadi troškove `albenoga postupka. što podrazumijeva i ovlast za otklanjanje bilo koje tehni~ke ili druge specifikacije koja nije u skladu sa ZJN. a zbog po~injene povrede ZJN.00 KM. koja se dodjeljuje ograni~ena je do iznosa troškova pripreme ponude. U slu~aju da tu`ba nije podnesena sudu u predvi|enom roku.

29/02. Budu}nost treba da poka`e u kojoj mjeri }e ova vrlo zna~ajna odredba ZJN da za`ivi. ali samo u onoj situaciji ako se za pojedine slu~ajeve ne na|e dovoljno osnova za primjenu pravila upravnog postupka.jene pravila i procedura propisanih ZJN i podzakonskim aktima. br. Što se ti~e mogu}nosti. 783. tradicionalne kategorije. u okviru `albenog postupka. kao i primjena ovih procesnih propisa u obzir dolazi samo u slu~ajevima procjene zakonitosti primjene procedura kako u smislu rokova tako i u smislu zakonitosti sprov|enja samih procedura dodjele ugovora o javnim nabavkama.43 Ove konstatacije. Pored ovih akata u obzir dolazi primjena i odredbi svih procesnih propisa koji regulišu procedure upravnog postupka. 58 . mora da u svom radu primjenjuje kako odredbe procesnih propisa tako i materijalnih propisa. Samo izricanje nov~anih sankcija bi se primjenjivalo u onim slu~ajevima kada je ugovorni organ prekršio pravila vezana za sprovo|enje procedura javnih nabavki na taj na~in što nije ispoštovana odluka ili rješenje Ureda. nesumnjivo. a ugovorni organ mimo izri~ite zabrane zaklju~i predmetni ugovor. Ured za `albe. I još jedno interesantno pitanje. kao i odredbe i pravila parni~nog postupka. Da li bi ovo bila zakonska obaveza Ureda? Mišljenja sam da se ova obaveza Ureda. i njegovih ~lanova pojedina~no ne bi mogla izbje}i. Kod primjene pravila upravnog postupka pošto se radi o dr`avnom zakonu i dr`avnom organu uprave. u obzir bi dolazila primjena propisa koji regulišu ovu oblast na dr`avnom nivou. da postoje elementi prekršajne ili krivi~ne odgvornosti kod ugovornog organa prilikom sprovo|enja procedura javnih nabavki. 1191). Druga situacija bi se odnosila na slu~aj kada Ured za `albe procijeni da je nastupila šteta po nekog od u~esnika u postupku javne nabavke na taj na~in da je ugovor dodijeljen drugom ugovornom subjektu mimo nalaza i rješenja Ureda. da ih nazovemo. kod definisanja uslova vezano za selekcione kriterije. kao i kriterije dodjele ugovora. 12/04. str. 43 Vidjeti Zakon o opšte upravnom postupku („Sl. Da li Ured ima ovlaštenja da ulazi i u procjenu validnosti primjene materijalnih propisa? Ured za `albe kao upravni organ formiran na dr`avnom nivou ima ovlaštenja koja se nalaze na sredini izme|u redovnih sudova i organa uprave koji egzistiraju kao. U slu~aju primjene materijalnih propisa Ured ima sve kompetencije i ovlaštenja da ulazi u primjenu materijalnih propisa koji se tretiraju kao lex specialis. kao lex specilais. Ova konstatacija se odnosi na sve slu~ajeve kada je predmet preispitivanja primjena materijalnih propisa. str. Ovo bi posebno bilo izra`eno u situaciji kada se vrši suspenizija zaklju~enja ugovora. glasnik BiH“. kao kolektivnog organa. ali i obaveze podnošenja prekršajne ili krivi~ne prijave ovo bi dolazilo u obzir u onim situacijama kada Ured za `albe zaklju~i. Koja primjena procesnih propisa dolazi u obzir? Prije svega to su odredbe ZJN i svih ostalh podzakonskih akata.

Pojam i definicija ugovora o prodaji 1. U daljem tekstu koristi}e se i kratica ZOO. a kupac se obavezuje da prodavcu preda odre|enu sumu novca i prenese najja~e stvarno pravo na njoj. 45 „Sl. Bez obzira na veliki broj vrsta i tipova prodaje mogu}e je dati opštu teorijsku definiciju posla kojima se oni pravno uobli~avaju. a kupac 44 Autor ovog poglavlja u cijelosti je Prof. Slijede}i latinski naziv „emptio-venditio” (kupovina-prodaja).obavezuje da odre|enu stvar povodom koje posao nastaje preda (isporu~i) drugoj strani .list RBiH“. Opšti imovinski zakon za Crnu Goru iz 1888.i da mu prenese najja~e stvarno pravo na njoj. Na ovaj na~in ekonomski promet biva nadgra|en pravnim .45 kao termin usvaja „prodaja”.prodavac . preuzet i u sistem Bosne i Hercegovine. Ugovor o prodaji je rezultat sporazuma stranaka kojim se jedna od njih . Opšte uzanse za promet robe iz 1954.06. odnosno pravo vlasništva. govori o „kupovini”. „Prodaja“ je termin koji korisiti i Nacrt Zakona o obligacionim odnosima FBiH/RS. 2. U porecima relevantnim za naše pravo postojale su razli~ite tradicije.46 Na ovaj na~in je doma}a terminologija usaglašena sa onom koja dominira ne samo u uporednom pravu nego i u me|unarodnim izvorima. a Zakon o obligacionim odnosima. 59 . Objavljen je 16. Dalje }e se citirati kao Nacrt ZOO. anglosaksonski kao i kontinentalni sistemi razli~ito nazivaju ovaj posao.II UGOVOR O ME\UNARODNOJ PRODAJI ROBE44 1.kupcu . U ekonomskom smislu posao prodaje se sastoji u razmjeni robe za novac.2003. dok se u njema~kom upotrebljava rije~ „der Kauf” kupovina. 46 Nacrt je izradila njema~ka GTZ. broj 2/92. Na engleskom se koristi izraz „Sale” . prodaja predstavlja pravni posao kojim se normativno ure|uje i pod zaštitu dr`ave stavlja razmjena robe za novac. Ova teorijska definicija suštinski odgovara pojmu prodaje koji daje naš Zakon o obligacionim odnosima u ~lanu 454. francuski naziv je „la vente” .razmjenom vlasni~kih prava na robi za vlasništvo na novcu. stav 1: „Ugovorom o prodaji obavezuje se prodavalac da stvar koju prodaje preda kupcu tako da kupac stekne pravo raspolaganja. Juridi~ki posmatrano. posao nazivaju „kupovinom i prodajom”.prodaja.prodaja. dr Milš Trifkovi}.

. posljednja revizija 2000. Subjekti i skup ekonomsko-pravnih karakteristika posla predstavljaju jedinstven kriterij za podjelu ugovora o prodaji na gra|anskopravne. Druga grupa mo`e se dalje razli~ito dijeliti. 60 . 47 Uporedni pregled zakonodavstva vidjeti kod Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema uniformnim pravilima i uporednom pravu”. 50 Opšti uvjeti poslovanja Evropske ekonomske komisije. Ona je sintetizovana u Me|unarodnim pravilima za tuma~enje trgovinskih termina . 420. Njegov predmet je individualno odre|ena. 188A. Pariz. Njihov me|usobni odnos prikaza}emo šemom. koja je nezamjenjiva i nedjeljiva ~ak i kada se sastoji iz više pojedina~nih stvari. a kupac se obavezuje da plati cijenu u novcu i preuzme stvar“. 51 Opšti uvjeti poslovanja EEK. str. 48 ^lan 564 (1) Nacrta ZOO. Uz ostale garancije.48 2. Vrste prodaje 3.50 Pored opreme i druge stvari mogu biti podvrgnute posebnom trgova~kom i pravnom re`imu: trajna potrošna dobra. 410. 1989.se obavezuje da prodavcu plati cijenu”. drveni trupci i rezana gra|a itd.49 Ovaj ugovor posebno je regulisan autonomnim izvorima me|unarodnog poslovnog prava. Osvrnu}emo se na najva`nije razrede. 5 (Dalje: Draški} dr Mladen. Najva`nije su: FOB i CIF prodaje. 312. 574B. citrusovo vo}e. Ugovore o prodaji je mogu}e klasifikovati prema razli~itim kriterijima. 1987. 52 Izdanje MTK. 188D. 574. 17 naro~ito. br. Me|unarodna prodaja. ugovor o njenoj prodaji dobija specifi~na obilje`ja koja ovaj posao izdvajaju u poseban tip ugovora. Osnovni je svakako mobilnost stvari i on daje osnov za osnovnu klasifikaciju na prodaju nepokretnih stvari i prodaju pokretnih stvari.. one doma}eg poslovnog prava i ugovore o prodaji me|unarodnog poslovnog prava. prodavac jam~i kupcu i ispravno funkcionisanje opreme.).47 Nacrt ZOO prilago|ava definiciju ugovora o prodaji novom ekonomskom i pravnom sistemu: „Ugovorom o prodaji obavezuje se prodavac da prenese na kupca pravo vlasništva na prodatoj stvari i da mu je u tu svrhu preda. Nau~na knjiga. po pravilu budu}a stvar. ~vrsta goriva. 5.52 Uticaj ova dva faktora je takav da se danas me|unarodne prodaje naro~ito sistematizuju i prema upotrijebljenoj INCOTERMS klauzuli. godine. Ukoliko se kao predmet prodaje javlja investiciona oprema. Re`im prodaje generi~kih stvari razli~it je od pravila koja va`e individualno za odre|ene stvari. Obaveza isporuke ~esto je povezana sa monta`om i drugim radnjama povodom opreme. br.INCOTERMS-u. Komercijalna tehnologija prodaje tako|er je podlo`na tipizaciji. Beograd.51 4. Beograd. 188. Exportpress. 188B. str. 574D. 49 Vidjeti Popov dr Danica: “Ugovor o kupoprodaji investicione opreme”.

kao dominantnog.54 Mješovita teorija polazi od jednog kriterija . 7. ugovor je me|unarodni ako u trenutku zaklju~enja ugovora stranke imaju pripadnost razli~itim dr`avno-pravnim porecima. subjektivnoj koncepciji.56 i u Haškim jednoobraznim 53 Draški} dr Mladen. objektivna teorija smatra da je za me|unarodni karakter posla bitno da u zaklju~enju ili izvršenju ugovora postoji „dodir teritorija pod raznim suverenitetima”.55 Mješovita teorija je bila primijenjena u Opštim uslovima isporuke SEV-a iz 1968. 61 . njegovom objektu ili pravima i obavezama”. Me|unarodna prodaja.53 U na~inu odre|ivanja i izbora elementa inostranosti kod ugovora o me|unarodnoj prodaji formirale su se tri koncepcije: subjektivna. str. Me|unarodna prodaja..naj~eš}e subjektivnog . 55 Diskusiju o ovom kriteriju vidjeti kod Draški} dr Mladen. On mo`e biti izra`en „u subjektu ugovora. Informator. 7-8.. urednik Goldštajn dr Aleksandar. Izvršeno upore|ivanje jasno pokazuje da se prodaja me|unarodnog poslovnog prava (dalje i MNPP) od prodaje doma}eg poslovnog prava razlikuje po postojanju elementa inostranosti. Pojam prodaje me|unarodnog poslovnog prava 6. 54 Draški} dr Mladen. str.. a njegove negativne posljedice koriguje sekundarnom primjenom drugih kriterija... 1970. Prema prvoj. Druga. Me|unarodna prodaja. 7-8. objektivna i mješovita. Zagreb. Ovaj dokument se ne primjenjuje od raspada Varšavskog pakta i Organizacije za me|usobnu ekonomsku pomo} socijalistiških zemalja (SEV).3.. 56 Vidjeti tekst u “Me|unarodno trgova~ko pravo”. str.

i u Protokolu o izmjeni ove Konvencije iz 1980. Stupila je na snagu 1. 56 – 58 navodi da je indirektna primjena u sudskoj i arbitra`noj praksi zatupljenija od direktne primjene.60 odnosno ono u kome postoji „stalna i stabilna poslovna organizacija.”61 Upravo zbog zna~aja sjedišta. str. UN KoZ. Isto mjerilo primijenjeno je i u Konvenciji o zastarjelosti. 60 Caemmerer/Schlechtriem: “Kommentar zum Einheitlichen UN-Kaufrecht”.J. Jayme u Bianca C.H. 49. Perovi} J. the 1980.59 O~ito je da je ugovor definisan polaze}i isklju~ivo od subjektivne teorije. ili . ranije poslovne prakse ili posebnih obavještenja datih prije. Konvencija UN o me|unarodnoj prodaji robe (dalje: Konvencija. Prema njenom ~lanu 1: „Ova konvencija primjenjuje se na ugovore o prodaji robe zaklju~ene izme|u strana koje imaju sjedišta58 na teritorijima razli~itih dr`ava: . se ne izjašnjava o ovom pitanju. izmijenjeni ~lanovi 3. isto djelo. te u Be~koj Konvenciji UN o me|unarodnoj prodaji robe iz 1980. tj. a ne njihovo dr`avljanstvo. Doslovan prevod je “mjesta poslovanja”.Bonell M.M. Ova interpretacija je va`na jer Konvencija upotrebljava izraz “place of business”. odnosno pripadnost. 59 Isto i Protokolom iz 1980. Beck. 58 U originalu: “places of business”. ili u vrijeme zaklju~enja 57 Vidjeti ~lan 1 svake od konvencija kod “Me|unarodno trgova~ko pravo”. Konvencija o pravu koja se primjenjuje na prelazak svojine u slu~aju me|unarodne prodaje tjelesnih pokretnih stvari iz 1958. Giuffre. 1970. Muenchen 1990. 7. a ne “seat”. Vienna Sales Convention”. Verlag C. U doktrini se prvi slu~aj naziva „direktna primjena“.kad pravila me|unarodnog privatnog prava upu}uju na primjenu prava jedne dr`ave ugovornice”. Kao kriterij je uzeto sjedište stranaka. 3 i 35. januara 1988. Milan 1987.kad su te dr`ave ugovornice. 62 . a RBiH joj je pristupila kao dr`ava slijednica. 61 E. stav 1. Informator Zagreb. a drugi „indirektna primjena“. str.57 Subjektivna teorija je danas usvojena u konvenciji o zastarjelosti u oblasti me|unarodne prodaje iz 1974.zakonima o me|unarodnoj prodaji tjelesnih pokretnih stvari. Izme|u ovog termina i izraza “sjedište” i teorijski i fakti~ki mogu postojati bitne razlike.: “Commentary on the International Sales Law. BK. str. U uslovima djelovanja transnacionalnih korporacija i slobode kretanja fizi~kih lica ovo rješenje nudi više pravne sigurnosti od dr`avljanstva/pripadnosti partnera. urednik Goldštajn dr Aleksandar. Kod fizi~kih lica ovu funkciju ima mjesto „uobi~ajenog boravka”. 30. djelo. Bivša Jugoslavija je ratifikovala ovu konvenciju. str. Ono mora biti poznato stranama iz ugovora. CISG) posve}uje veliku pa`nju sjedištu. odnosno o zaklju~ivanju tog ugovora. „mjesto poslovanja”. . Be~ka konvencija UN o me|unarodnoj prodaji je donesena 1980. U teoriji se sjedištem smatra ono mjesto u kome stranka izvjesno vrijeme samostalno i nezavisno obavlja privrednu djelatnost.

str. 3-9. te elektri~ne energije. stav 2). javljaju se kod ugovora o prodaji koji su zaklju~eni djelovanjem trgovinskog zastupnika ili komisionara kontinentalnih sistema. ~lanom 3. Pri tome se moraju imati „na umu okolnosti koje su bile poznate stranama ili koje su strane imale na umu u bilo koje vrijeme prije ili u trenutku sklapanja ugovora“ (~lan 10 (a)).62 U common law porecima }e odgovor na prethodno pitanje zavisiti od toga da li se radi o otvorenoj agenciji (disclosed agency) kod koje tre}e lice zna li~nost nalogodavca. U ~lanu 2 Konvencije njena primjena je isklju~ena za ugovore o prodaji robe za li~nu potrošnju. a time i me|unarodnog karaktera posla. novca. isto djelo. str. Zbog toga smatramo da se „najtješnja veza“. Ako neka od strana ima više sjedišta. str. ili o zatvorenoj agenciji (closed agency) kod koje tre}i ne zna za koga agent stvarno radi. Informator. 66 Caemmerer/Schlechtriem. stav 2).1. mjerodavno je za me|unarodni karakter prodaje ono „koje ima najtješnju vezu sa ugovorom i njegovim izvršenjem. Sarajevo 2001. str. hartija od vrijednosti. 64 -72.Me|unarodna prodaja robe“. Slu`beni list SCG. za definisanje me|unarodne prodaje po Konvenciji zna~ajna su i obilje`ja objekta. brodova i zrakoplova. mada za tu|i ra~un. 325 – 359 i tamo citiranu literaturu. Zagreb. budu}i da on u prometu djeluje u svoje ime. isto djelo.44 – 46 (dalje }e se citirati kao Perovi} J. U prvom slu~aju }e za me|unarodni karakter prodaje i primjenu BK biti mjerodavno sjedište komitenta (prodavca ili kupca). dalje. javne prodaje i prodaje pod sna`nim administrativno-pravnim re`imom. Beograd 2004. isto djelo. ono što su strane imale „na umu“ i izbor izme|u mjesta zaklju~enja i izvršenja ugovora moraju utvr|ivati tuma~enjem na osnovu konkretnih okolnosti svakog spornog slu~aja.. U ugovor o me|unarodnoj prodaji ne spadaju.. stav 2 i ~lan 10. me|unarodna prodaja za koju Konvencija va`i jasno je odvojena od ugovora o investicionoj izgradnji i ugovora o djelu uopšte. i Perovi} J. „Prete`nost” se ocjenjuje prema privrednim. 9-13. 47. str.65 Konvencija }e se primijeniti i na mješovite ugovore kod kojih je prete`an dio obaveza i prava stranaka usmjeren na robu. str..ugovora (~lan 1. Slabost ovakvog rješenja le`i u potenciranju subjektivnih elemenata svijesti svake od involviranih strana. 1981. 63 . Jelena: „Bitna povreda ugovora .63 Pored sjedišta. isto djelo. 65 Vidjeti Vilus dr Jelena. a ne na rad i usluge (~lan 3. Posebni problemi u odre|ivanju sjedišta. a ne fakti~kim obilje`jima.) 63 O common law institutu „Agency“ vidjeti Trifkovi} dr Miloš: „Me|unarodno poslovno pravo“. 64 Opširnije vidjeti kod Vilus dr Jelena: “Komentar Konvencije UN o me|unarodnoj prodaji robe”. a u drugom sjedište komisionara.66 62 Vidjeti Perovi} dr.. str.64 Pored toga.. Ekonomski fakultet Sarajevo.

71 ^lan 3.php?act=conventions. 67 Opšta izlaganja o me|unarodnom javnom pravu.net/index_en.04.2006.status&cid=31). Kod dokumentarne prodaje vlasnik je onaj kome je to pravo priznato sistemom dr`ave u kojoj su dokumenti primljeni. ratifkovala samo Italija. 70 ^lan 2.12. Sarajevo 2001. Konvenciju je do 1972.trenutak do koga prodavac snosi rizike povodom prodate stvari. Beck.1. Ona još nije stupila na snagu. 9. potpisalo devet zemalja.moment do koga prodavac ima pravo na plodove prodate stvari. 64 . Izvori me|unarodnog privatnog prava 8. 68 Prema Uniform Law Review 1/1996 do po~etka 1996. njegovim izvorima i izvorima me|unarodnog poslovnog prava generalno. . str. 47 – 69. Muenchen . dakle u trenutku zaklju~enja ugovora.120. Konvencije. u Hagu.Aufl. Od me|unarodnih konvencija na prvom mjestu je Konvencija o pravu koja se primjenjuje na prelaz svojine u slu~aju me|unarodne prodaje tjelesnih pokretnih stvari i zaklju~ena je 15. Izvori prava 4. Zbog toga su izvori MNJP od posrednog zna~aja i za me|unarodno poslovno pravo.moment do koga prodavac ima pravo zahtijevati naknadu štete koju je pretrpjela stvar i .70 Prema tre}im licima se kao vlasnik pojavljuje onaj na koga upu}uje pravo zemlje u kojoj se nalazi stvar „u momentu u kome se daju izjave povodom nje”. kupac kome je priznato pravo vlasništva na osnovu internog poretka zemlje u kojoj su se stvari ranije nalazile ostaje i dalje vlasnik. ovu konvenciju su potpisale jedino Gr~ka i Italija.hcch. ove konvencije. Podaci zaklju~no sa 31. 7. pa i me|unarodnu prodaju. Ekonomski fakultet u Sarajevu. Drugi izvori daju razli~ite podatke. str.1958.68 Domen njene primjene u suštini se podudara sa va`enjem Be~ke konvencije UN iz 1980.4. pa }emo se ovdje zadr`ati samo na izvorima ove grane.vrijednost klauzula o rezervisanju prava vlasništva u korist prodavca. pokazuju da je i Gr~ka ratifikovala ovu Konvenciju (http://www. Uloga me|unarodnog privatnog prava (MPP) je od neposredne va`nosti za me|unarodnu prodaju. Prema «Internationales Privat-und Verfahrensrecht». . Herausgegeben von Jayme Erik/ Hausmann Reiner. Verlag C. 69 Vidjeti ~lan 1. Me|unarodno javno pravo (MNJP)67 postavlja osnove i okvir za ekonomske odnose sa elementom inostranosti u koje stupaju privredni subjekti.H.69 Ova konvencija reguliše ~etiri pitanja: . vidjeti kod Trifkovi} dr Miloš: „Me|unarodno poslovno pravo“. Zadovolji}emo se time da najva`nije konvencije ove vrste navedemo na odgovaraju}im mjestima.71 Ipak. Konvencije.

suprotno ugovoru. zrakoplove i elektri~nu energiju (~lan 3) i aukcione prodaje (~lan 9). u Hagu. Šar}evi}. ali kao kriterij za njeno odre|ivanje uzima sjedište stranaka u razli~itim dr`avama (~lan 1. pojavi pred sudom neke od dr`ava ~lanica konvencije. agencija i druga pitanja zastupanja. 52-53. Potpisale su je ~etiri evropske dr`ave (Austrija.1958.1996. str.72 Bez obzira na razlike u na~inu definisanja me|unarodne prodaje73 i ova konvencija je u cjelini primjenjiva na prodaje ure|ene Be~kom konvencijom. Stanje je isto i 31.76 Osnovni cilj razmatrane konvencije jeste da bude komplementarna Be~koj konvenciji i stavljena u njenu funkciju. Do 8.Dordrecht . Treba napomenuti da HK ’85 ipak kao predmet prodaje uklju~uje brodove. Graham and Trotman/ M. zaklju~ena 15. Konvenciji je pristupila još jedino Moldova (www. kojoj su prisustvovale i zemlje ~lanice UNCITRAL-a. . Konvencije.12. . godine (dalje: HK ’85). Do 1. 1990.4.tamo gdje postoje posebne konvencije vezane za me|unarodnu prodaju. ali ne najmanje va`na. HK ’85 isklju~uje svoju nadle`nost.Rules on the Applicable Law” u “International Contracts and Conflicts of Law” ed: P. 75 Usvojena je na Diplomatskoj konferenciji odr`anoj u Hagu izme|u 14. HK ’85 je ura|ena pod sna`nim uticajem rješenja EZ Konvencije o pravu primjenjivom na ugovorne obligacije iz 1980. 65 .HK ’85 ne sadr`i svoju definiciju me|unarodne prodaje.2001.net/e/status/stat31 e. (a)). U slu~aju usmenih ugovora. i 30. Ona priznaje isklju~ivo nadle`nost suda koju su stranke ugovorile ukoliko je to u~injeno pismeno. mora se dati naknadna pisana potvrda u vidu posebne izjave.74 11. ali nije do`ivjela nijednu ratifikaciju.html.1. 76 Mati} @eljko: “The Hague Comention on the Law Applicable to Contracts for the International Sale of Goods .8. Ako se tu`ena strana.hcch. smatra}e se da je tu`eni prihvatio nadle`nost tog suda. Druga je Konvencija o nadle`nosti ugovorenog suda u slu~aju me|unarodne prodaje tjelesnih pokretnih stvari. 74 ^lan 3. na primjer. efekti ugovora prema tre}im i arbitra`e. London . Tre}a. kome doma}e pravo dozvoljava da se proglasi nadle`nim. Njema~ka i Gr~ka). prelaz svojine.10.php?act=conventions. a ratifikovala samo Argentina (prema Uniform Law Review 1/1996).status&cid=31 73 U ~lanu 1.net/index_en. Tu spadaju.Boston.Nijhoff. naro~ito. potpisale su je 4 dr`ave. je Haška konvencija o pravu koja se primjenjuje na ugovor o me|unarodnoj prodaji robe iz 1985.1985. Belgija. To se ogleda naro~ito u slijede}im rješenjima: .ugovori koji su isklju~eni iz domena ove Konvencije podudarni su sa onim na koje se odnosi Be~ka Konvencija (~lanovi 2 i 4). i bila ratifikovana od dvanaest zemalja. hcch.2006. 72 Navedena prema Uniform Law Review 1/1996. stav 4 primijenjeno je i negativno definisanje me|unarodne prodaje: samo ugovaranje nadle`nosti suda ili mjerodavnog prava ne ~ini prodaju me|unarodnom.) Nije stupila na snagu. (http://www.10.75 Predstavlja bitno promijenjenu verziju istoimene Haške konvencije koja je stupila na snagu 1964.

kada specijalne okolnosti „pokazuju da je pravo zemlje u kojoj kupac ima sjedište” tješnje povezano sa ugovorom nego pravo prodav~evog sjedišta. 65. Prisustvo mora biti li~no. za ugovor }e biti mjerodavno pravo sjedište kupca. ~lan 8. Ozna~avanje kup~eve zemlje imenom mjesta uz INCOTERMS klauzule nije dovoljno. O~ito je. isporuku prvenstveno. ne}e se primijeniti nijedno od prethodnih pravila „ako je u svjetlu svih okolnosti. da se Konvencija zadr`ala samo na sukobu zakona koji se ti~e materijalno-pravnih pitanja me|unarodne prodaje. isto djelo. U tom pogledu naše je pravo izjedna~eno sa me|unarodnim. . str.ugovor izri~ito predvi|a da }e prodavac svoje obaveze.77 Strankama je dozvoljeno da nadle`no pravo odrede i samo za dio ugovora („cijepanje ugovora”)78 i da kasnije promijene svoju odluku u pogledu ve} izabranog dr`avno-pravnog poretka (~lan 7.. stav 3). izvršiti u zemlji kup~evog sjedišta. str. isto djelo. Autonomija volje stranaka osnovni je princip u odre|ivanju mjerodavnog prava. 77 Mati} @eljko. Ovo rješenje sasvim jasno zahtijeva ispitivanje konkretnih osobenosti svakog pojedinog ugovora. ako ništa nije ugovoreno.ugovor je zaklju~en prema uslovima koje je odredio poglavito kupac i to u javnom pozivu na slanje ponuda (a call for tenders). Izbor mo`e biti u~injen izri~ito. a ne preko agenta ili zastupnika. tre}e. 57. Kolizione norme su postavljene u tri nehijerarhijski ustrojena nivoa.79 Da bi izbjegli nesporazum (HK ’85. Ona su primjera radi izri~ito navedena u ~lanu 12. 78 Mati} @eljko. str. 66 . Isto rješenje postoji i u našem pravu. Prvo. na ugovor }e se primijeniti pravila “dr`ave u kojoj prodavac ima sjedište (place of business) u vrijeme zaklju~enja ugovora” (~lan 8. stav 1). ugovor sasvim jasno više vezan za pravo koje nije pravo koje bi se ina~e trebalo primijeniti (~lan 8. stav 1). Drugo.. U posljednja dva slu~aja volja stranaka mora biti nesumnjiva (~lan 7. isto djelo. posredno i prešutnim radnjama. stav 2) izri~ito predvi|a tri takva slu~aja. stav 2). „kao izuzetak”. 57-58. 79 Mati} @eljko. Navodimo ih: . Napokon.Konvencija iz Haga se ne primjenjuje ni na pitanja koja su riješena u Be~koj konvenciji ukoliko je ona va`ila u zemljama sjedišta prodavca i kupca u vrijeme zaklju~enja ugovora (~lan 5). . dakle..pregovori su bar djelomi~no ra|eni u sjedištu kupca i ugovor je tu zaklju~en uz prisustvo obje strane.

Trifkovi} . str. str. U istoj konstelaciji stranke se mogu sporazumjeti i o nadle`nosti stranog suda.). jezik ugovora .82 Ukoliko mjerodavno pravo nije izabrano „i ako posebne okolnosti slu~aja ne upu}uju na drugo pravo”. Nadle`nost suda BiH mo`e se ugovoriti ako je bar jedna stranka naš dr`avljanin. 88 Sultanovi} . isto djelo. anglosaksonske i sisteme vjerskih. 146-149 i 153-159. U kontinentalnim sistemima je zakon primaran izvor prava.23. 87 Sale of Goods Act 1979. 1984. 86 Sultanovi} dr.. mesto izvršenja ugovora itd. pod uslovom da se ona ispoljava u okviru prinudnih propisa. 83 Dika – Kne`evi} – Stojanovi}. broj 2/92.. 1991. odnosno sjedište prodavca”.80 U odre|ivanju nadle`nog materijalnog prava ZRSZ polazi od autonomije volje (~lan 19)81. Mihajlo – Kne`evi} dr. isto djelo. 67 ..12. 85 ^lan 49 ZRSZ. pa i za prodaju zavise prvenstveno od vrste pravnog sistema u koju konkretni poredak spada. 12 . ali ih mora (što je posebno bitno) i vrednovati. 86-87. odnosno pravno lice sa sjedištem na podru~ju Bosne i Hercegovine.. Beograd. Aziz-Trifkovi} dr Miloš-Simi} dr Mili}: “Teorija dr`ave i prava..85 4. Ovako odre|en i konstatovan obi~aj primjenjuje se i u tuma~enju zakona. isto djelo. statusnog i obligacionog prava”.83 za ugovor o prodaji pokretnih stvari mjerodavno je „pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema ponude nalazilo prebivalište. list SFRJ“. str..Kne`evi} – Stojanovi}. uzimaju se u obzir sve geografske (sedište stranaka . ako ne postoji po zakonu isklju~iva nadle`nost doma}eg suda. Najva`niji doma}i izvor me|unarodnog privatnog prava je Zakon o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odre|enim odnosima. mesto zaklju~enja. Masleša.. Sr|an: „Komentar Zakona o me|unarodnom i privatnom i procesnom pravu“. Citira}emo ga kao ZRSZ.88 80 Objavljen u „Sl. str.) 82 ^lanovi 3 – 5 ZRSZ. Sarajevo. U praksi postoji konvergencija ova dva velika sistema. str. stav 1. Oni se mogu podijeliti na kontinentalne. ali i druge veze (valuta ugovora.. Vidjeti detaljno kod Dika dr.Kne`evi} – Stojanovi}. Izvori dr`avnog poslovnog prava uopšte.2. list RBiH“. isto djelo. V.84 kao vršioca karakteristi~ne ~inidbe. 79 ukazuju na to da je sud „du`an da kvantifikuje veze ugovora u pitanju sa pojedinim zemljama.. Obi~aj mo`e imati interpretativno svojstvo ili djelovati kao izvor onda kada zakon ne postoji. Uniform Commercial Code u USA.87 dok je obi~aj zajedno sa sudskom praksom nezamjenjiv instrument aktualizacije velikih starih kodifikacija trgova~kog prava.. Izvori dr`avnog poslovnog prava 13.86 Za anglosaksonske sisteme je karakteristi~na dominacija obi~aja utvr|enog sudskom odlukom sa osobinom precedenta. 81 Izabrano pravo se naziva i „lex contractus“.)“ 84 ^lan 20. Kriterij vrednovanja je prepušten sudu. Tako da danas Velika Britanija i USA imaju posebne zakone posve}ene prodaji. ta~ka 1 ZRSZ. Nomos. usvojen u pravni sistem RBiH u „Sl. odnosno tradicionalnih prava. Obrazlo`enja vidjeti kod Dika. broj 43/82. 72 – 77 (dalje: Dika. str.Simi}. javnog poretka i dobrih obi~aja. Gašo – Stojanovi} dr.

59-61. gra|ansko pravo. Ra~unovodstvo i financije br. Regulativa trgova~ke prodaje je u velikoj mjeri prilago|ena rješenjima haškog Jednoobraznog zakonika o me|unarodnoj prodaji. Treba napomenuti da su iz teorijskih i prakti~nih razloga u hijerarhiju uklju~eni kako opšti. 90 „Sl. opšti akti privrednih subjekata. Isto i ~lan 17. str. 588. Ovakav pristup odgovara tendencijama u uporednom pravu i omogu}ava nesmetano funkcionisanje ZOO u me|unarodnoj razmjeni i nakon stupanja na snagu Be~ke konvencije. Tre}a osobina je unifikatorski metod. ~lanove 581. ali ne i identi~an. str. 14. obi~aji. broj 16/96 i 52/01 91 Opširnije vidjeti kod Trifkovi} dr Miloš: “Aktuelna pitanja pravne i samoupravne regulative spoljnotrgovinskih odnosa organizacija udru`enog rada”. Prvo. te odluke sudskih i upravnih organa. str. Zbog svega navedenog ZOO mo`e da se koristi kao opšti vodi~ za tra`enje i ugovaranje rješenja u me|unarodnoj prodaji. 92 Vidjeti. Prvi osnov primjenjuje se naro~ito na one doma}e izvore u kojima je koncentrisan javni interes. U našem pravu se mo`e uspostaviti sljede}i sistem: ustav.kolizione norme.zakon) nego i u horizontalnom zna~enju (zakon . Zakoni o trgovini bh. Po na~elima ustavnosti i zakonitosti oni se hijerarhijski organizuju u neprotivrje~nu cjelinu.92 89 Opširnije o ovome vidjeti Mlikotin-Tomi} dr Deša: “Ugovor o me|unarodnoj prodaji”.89 autonomija volje stranaka i pravila me|unarodnog privatnog prava . Za funkcionisanje ZOO u oblasti me|unarodnog trgova~kog prometa zna~ajne su tri njegove karakteristike. ratifikovane me|unarodne konvencije. Drugo. novine FBiH“. 63-64. zakoni. Njen izgled je u kontinentalnim sistemima pribli`no jednak. entiteta90 tako|er mogu biti iskorišteni u ovu svrhu. 18-20. broj 64/04 i „Sl. Eklatantan primjer je Zakon o obaveznim odnosima (dalje: ZOO). 4. a time i anglosaksonskim sistemima. postoje i drugi izvori. jasno su odvojena pravila za gra|ansku i za trgova~ku prodaju. izvršena je komercijalizacija zajedni~kog fonda normi za obje vrste prodaje. na primjer. travnja 1994. isto djelo. On je primijenjen ne samo u vertikalnom smislu (me|unarodna konvencija . Kao primjeri mogu se navesti zakoni o organizaciji sudstva i o kontroli cijena.91 Isti zaklju~ak se dobija i analizom izmijenjenih i dopunjenih odredbi Nacrta ZOO o ugovoru o prodaji. Postoje tri osnova po kojima se dr`avni izvori uklju~uju u sistem vrela MNPP. Haške konvencije o pravu primjenjivan na ugovor o me|unarodnoj prodaji robe iz 1985.zakon). Druga dva osnova slu`e uklju~ivanju doma}ih dispozitivnih propisa u regulativu ekonomskih odnosa sa ino-elementom. One su prilago|ene prije svega potrebama i praksi privrednika profesionalnih u~esnika u prometu. Opredjeljenja 9/1987. podzakonski akti. glasnik RS“. 591 i 596 Nacrta ZOO 68 . To su: imperativni propis doma}eg prava. ugovori. tako i pojedina~ni pravni akti.Pored zakona. Opširnije kod Mati} @eljko. uzanse.

pa je izraz „me|unarodno zakonodavstvo” koji upotrebljava Schmitthoff u ovom slu~aju potpuno opravdan. me|unarodna prodaja kao središnja ta~ka me|unarodne poslovne operacije. .Konvencija UN o ugovorima o me|unarodnoj prodaji robe.Konvencija o agenciji u me|unarodnoj prodaji robe. tako i na izvore drugih instituta ove grane.Konvencija o jednoobraznom zakonu za zaklju~ivanje ugovora o me|unarodnoj prodaji tjelesnih pokretnih stvari (dalje: ULFIS).. 9-th Ed. Na prvom mjestu se nalaze me|unarodne konvencije. nadopunjavaju.93 Konvencije mogu biti multilateralne i bilateralne. Sopstveni izvori me|unarodnog poslovnog prava obuhvataju niz vrela nastalih prvenstveno radi regulisanja odnosa koji su karakteristi~ni za me|unarodnu prodaju. izmijenjena Protokolom u Be~u 1980 (dalje: KoZ). 16. najprije. str. Be~ 1980 (dalje: CISG). London. 93 Schmitthoff Clive: “The Law and Practice of International Trade”. U tom kontekstu se stanje izvora prava za me|unarodnu prodaju mo`e smatrati zadovoljavaju}im. str. Oni se. svojim rješenjima sna`no uti~e kako na izvore me|unarodnog poslovnog prava uopšte. S druge strane. Njihov zna~aj je u oblasti prodaje ogroman. Hag 1964. str. Postoji ve}i broj multilateralnih me|unarodnih konvencija koje ure|uju materijalno-pravna pitanja prodaje robe sa elementom inostranosti.. mi }emo se pridr`avati sistematike koja je usvojena u MNPP uopšte.94 U te konvencije spadaju: . Sopstveni izvori me|unarodnog poslovnog prava 5. Uloga prve podgrupe je ve}a.1.Konvencija UN o zastarjelosti u me|unarodnoj prodaji robe. Hag 1964 (dalje: ULIS). Franz Vahlen. . New York 1974. .Konvencija o jednoobraznom zakonu u me|unarodnoj prodaji tjelesnih pokretnih stvari. 2000. Stevens. Kao grana prava u razvoju. Kako u teoriji ne postoji jedinstvena klasifikacija. Me|unarodne konvencije i op{ta na~ela me|unarodnog prava 15. 94 Gildeggen Reiner: „Internationale Handeslgeschaefte – Eine Einfuerung in das Reecht des grenzueberschreitenden Handels“. Muenchen. Ona nije kona~na. isto djelo. Veza izme|u opštih izvora i vrela za prodaju je dvostruka. Njihov zajedni~ki nazivnik je te`nja da se obezbijedi neutralan pravni re`im koji vodi ra~una o interesima obje strane. 64-65 o Be~koj konvenciji.5. @eneva 1983. .) 69 . me|unarodno poslovno pravo ima specifi~nu i relativno nerazu|enu hijerarhiju sopstvenih izvora.. 48 (dalje }e se citirati kao Gildeggen R. a broj znatan. .

potpisalo 12.org/english/implement/i-64ulis.unidroit.nuklearne štete prouzrokovane predmetom ugovora.95 Dvije haške konvencije bivša Jugoslavija nije ratifikovala niti je to u~inila BiH. U slu~aju više sjedišta jedne strane i ovdje je mjerodavno ono koje sa ugovorom ima najtješnju vezu (~lan 2 KoZ).12. Preispitivanja UN Konvencije o zastarjelosti potra`ivanja (dalje: KoZ) prilikom izrade Be~ke konvencije pokazali su da je potrebno izvršiti samo manja usaglašavanja.97 17. „mjesta poslovanja” kupca i prodavca. Prema ~lanu 5 KoZ izuzeti su zahtjevi po osnovu: . KoZ ne va`i za iste one ugovore o prodaji na koje se ne primjenjuje ni BK. ULFIS je sa 31.org/english/status/status-e.zaloga.htm. njihova rješenja su velikim dijelom preuzeta u Be~ku konvenciju. Pored toga. 95 Do 31. hipoteke i drugih sredstava obezbje|enja.htm.12.2006. UN Konvencija o me|unarodnoj prodaji robe je imala 70 ~lanica (www. ratifikovale 9 i pristupila jedna dr`ava. broj ratifikacija je ostao veoma mali.96 Pored toga. To je u~injeno Protokolom o izmjeni KoZ u Be~u 1980. Ovi zahtjevi imaju deliktni karakter i specifi~an na~in obra~una visine naknade. 98 Stanje 31. unidroit.2006. potpisalo 12.org/english/status/status-e. Konvencija UN o zastarjelosti u me|unarodnoj prodaji robe donesena je u New Yorku 1974.smrti ili tjelesnih povreda bilo koje osobe. Zato }emo se u daljim izlaganjima zadr`ati samo na Konvenciji o zastarjelosti i Konvenciji UN o me|unarodnoj prodaji robe. Vidjeti www.2006. tj.htm) 96 ULIS je sa 31. godine. ona se ipak ne primjenjuje na sve zahtjeve koji mogu da se pojave. ali samo onda kada to proizlazi iz ugovora ili pregovora i izjava danih prije zaklju~ivanja ugovora. .12.Konvencija o agenciji ne ure|uje pitanje prodaje direktno. Njena namjena je bila da uredi pitanja zastare potra`ivanja iz ugovora o prodaji onako kako je on bio ure|en haškim Jednoobraznim zakonom o me|unarodnoj prodaji tjelesnih pokretnih stvari iz 1964.99 Ukoliko ugovor ulazi u domen KoZ.12.uncitral. KoZ usvaja subjektivnu teoriju zasnovanu na razli~itosti sjedišta. 70 . 97 Do 31.htm).uncitral. 99 Uporediti ~lanove 4 i 6 KoZ sa ~lanovima 2 i 3 BK. ratifikovale 9 zemalja.org. dok je Gambia pristupila Konvenciji.98 U odre|ivanju pojma ugovora o me|unarodnoj prodaji izme|u dvije razmatrane konvencije nema razlike.unidroit. . a ratifikovale 5.2006. (www. Ni jedna dr`ava slijednica bivše SFRJ nije ~lanica ove konvencije. Ostale štete izazvane neispravnim funkcionisanjem prodane stvari ostaju u domenu KoZ.12. Konvenciji su pristupile 3 dr`ave (www.htm) je sljede}e: Konvenciju zajedno sa Protokolom iz 1980.org/english/implement/i-83. godine Konvenciju je potpisalo 6 dr`ava./english/implement/i-64ulf. jer za njih va`i poseban pravni re`im.2006. je ratifikovalo 19 dr`ava. Iako su ULIS i ULFIS stupile na snagu. Vidjeti www.

80 – 83 za doktrinarne i sudske.. 74 – 85. U KoZ su data pravila o spre~avanju i prekidu zastarjelosti (~lan 13-21). Vidjeti i Perovi} J. dakle. str. isto djelo. odnosno isklju~iti. str. 71 . 56 smatra da su tipi~ni slu~ajevi isklju~enja primjene Konvencije: ugovaranje prava dr`ave koja nije ~lanica BK ili ugovaranje rješenja razli~itih od onih u Konvenciji. te o produ`enju rokova koje mogu da izvrše stranke (~lan 22). 18. 19.. u ugovorima o prodaji njenih subjekata sa licima koje imaju sjedište 100 Bonell u Bianca-Bonell. odnosno od dana raskida ugovora. KoZ ne dozvoljava suviše dugo trajanje perioda zastare. Mehanizam funkcionisanja zastarjelosti isti je kao i u pojedinim dr`avno-pravnim porecima. Isti autor navodi da je BK bitno uticala na novo ugovorno pravo Kine. sud ili arbitra`a }e uva`iti zastarjelost zahtjeva samo ako se tu`eni na to pozove. isto djelo. Odredbe konvencije su prete`no prinudnog karaktera. od trenutka pada du`nika u docnju.. Prema ~lanu 23. Rok po~inje u principu te}i od dospjelosti potra`ivanja. The Comparative and International Law Journal of Southern Africa. tj. odredbe Konvencije su ogromnim dijelom dispozitivne. odnosno arbitra`ne dileme. Na najva`nija me|u ovim pitanjima skrenu}emo pa`nju kod izlaganja pojedinih rješenja Be~ke konvencije. Da bi se i u ovakvim uslovima obezbijedila pravna sigurnost. isto djelo.mjenica. Vol XXXVI. Karakteristike KoZ koje su ovdje od posebnog interesa su naro~ito sljede}e. 101 Vidjeti Perovi} J. Napokon.sudske ili arbitra`ne odluke budu}i da su predmet izvršnog postupka. . str. str. Stranke ih mogu izri~ito ili pre}utno mijenjati. ukoliko to normom Konvencije nije izri~ito zabranjeno (~lan 6).100 Pri tome treba imati na umu da }e ugovorni izbor prava dr`ave ~lanice BK po pravilu zna~iti primjenu pravila Konvencije. Autonomna prava stranaka tako|er se moraju vršiti u skladu sa pravilima koja su za to predvi|ena. ure|uje pitanja zastare materijalnih obligacionih prava zasnovanih na neurednom izvršenju ili raskidu ugovora o prodaji. 102 Zeller Bruno: „The parole evidence rule and the CISG – a compartive analysis“ . KoZ.dokumenata koji su po pravu nadle`ne zemlje odmah izvršni i . Razumije se da su fakti~ka obilje`ja specifi~nih situacija dovela do posebnih pravila o po~etku toka zastarjelosti. No 3. ~ekova i drugih obveznica (promisory note).101 Prakti~ne posljedice ovakvog rješenja su velike. 309.102 Za BiH. Prva karakteristika Be~ke konvencije (dalje BK ili CISG) jeste da ona predstavlja napor za daljim izjedna~avanjem prava u ovoj oblasti radi ubrzavanja globalizacije i ostvarivanja na~ela novog me|unarodnog ekonomskog poretka. Drugo. 2003. rok zastare ne mo`e trajati du`e od deset godina od dana njegovog otpo~injanja u skladu sa ovom konvencijom. a ne odredaba nacionalnih trgova~kih ili gra|anskih propisa koji regulišu ugovor o prodaji. Be~ka konvencija je de facto uspostavila jedinstveno pravo prodaje Evropske Unije. Za njih va`i jedinstven opšti zastarni rok od ~etiri godine (~lan 8 KoZ).

dakle.G.f. Be~ke konvencije. Ona ne reguliše: . 105 Opširnije o ovim pitanjima vidjeti Goldštajn dr Aleksandar: “Uvod” za “Komentar Konvencije UN. dr`ave na ovo mogu staviti rezervu.punova`nost ugovora (~lan 4). Konvencija ne ~ini razliku izme|u gra|anske i trgova~ke prodaje. str.prodaje koje su zbog svog karaktera u ve}oj mjeri podvrgnute re`imu imperativnih nacionalnih propisa (~lanovi 2 i 3).prema pravu koje je shodno me|unarodnom privatnom pravu mjerodavno za konkretni ugovor (~lan 7 (2) BK). Tako i Gildeggen. isto djelo. potroša~ke prodaje su izri~ito isklju~ene iz domena BK (~lan 2 (1). . London 1992.. 104 ^lan 92. u odnosu na haške Jednoobrazne zakone. Nedostatak se vidi i u tome što dispozitivni karakter konvencije stvara probleme u prodajama koje se zaklju~uju na osnovu standardnih formulara. Oceana Publications Inc. (a)). U Velikoj Britaniji se Konvenciji posebno zamjera to što se ne bavi standardnim tipovima prekomorske prodaje kao što su c. supsidijarna rješenja utvr|uju se prema opštim na~elima na kojima Konvencija po~iva. 48. isto djelo.b. . kao ni za pitanja na koja su pojedine potpisnice stavile rezerve.u zemljama koje su naši najve}i spoljnotrgovinski partneri. Konvencija ima i nedostataka.104 Peto. 1981. str. 103 ^lan 1(b) CISG omogu}ava i primjenu Konvencije na osnovu pravila me|unarodnog privatnog prava. ograni~enost javnim prinudnim propisima ~lanica. 1994.74 106 „Benjamin’s Sale of Goods”. Vidjeti i Vilus dr Jelena. general editor Guest A. 72 . a ako njih nema . 4 ed.deliktnu odgovornost za štete od stvari (~lan 5).o..prelazak svojine (~lan 4). Konvencija je jedinstven akt. str.103 Ona. Me|unarodna prodaja. a time i u odnosu na ZOO. 5. odnosno na drugi na~in usvojiti.. ali je komercijalizacija rješenja u njoj o~ita. 7 i 8.i.106 To su ujedno glavni razlozi zbog kojih ova dr`ava nije ratifikovala Konvenciju. New York-London-Rome.opšti dio obligacionog prava. Be~ka konvencija va`i kad god nije u samom sporazumu stranaka druk~ije riješeno. Be~ka konvencija ispoljava odre|ene pravno-tehni~ke razlike. I sedmo. Najva`nijim smatramo: nepotpunost ili nedore~enost pojedinih rješenja. Ipak. str. ^etvrto.. No. ali se njen Dio II (zaklju~ivanje ugovora) i Dio III (prodaja robe) mogu posebno ratifikovati. str. ugovori. . mogu}nost razli~itog shvatanja pojedinih termina i veliku upotrebu pravnih standarda. isto djelo. Tre}e. i f.pitanja ure|ena ranijim me|unarodnim sporazumima. u vanjskotrgovinskoj razmjeni funkcioniše na isti na~in na koji ZOO djeluje u doma}em prometu robe.. O odnosu izme|u haških Jednoobraznih zakona i Be~ke konvencije vidjeti Draški} dr Mladen. 919 – 920. domen va`enja Be~ke konvencije je ograni~en u predmetnom smislu. . 17-19. Razradu pojedinih isklju~enih instituta vidjeti kod Perovi} J. Zagreb. Jedna od najva`nijih ti~e se dispozitivnih pravila o na~inu odre|ivanja cijene u ugovoru o prodaji. . To su u~inile USA (Vidjeti Gabriel Henry “Practicioners Guide to the Convention on Contracts for International Sale of Goods (CISG) and the Uniform Commercial Code (UCC)”. Sweet and Maxwell.” autora Vilus dr Jelene. Informator. komentari uz pojedine citirane ~lanove.. str.105 Šesto. stati~nost. 72 . V-XI..

Konvencija u ugovorima o me|unarodnoj prodaji robe je potpisana 11. X ed. bilo pozivom na odre|enu klauzulu.2. 110 „Sl.org 108 „Sl. 13 – 17. godine sve dr`ave nastale disolucijom bivše SFRJ su postale ~lanice Konvencije. Oni spadaju u tzv. str. Me|u njima su USA i najva`niji vanjskotrgovinski partneri BiH iz Evrope. isto djelo.4. Tre}e. od kojih je za ugovor o prodaji najva`niji INCOTERMS. 7-52. Pošto se INCOTERMS mo`e smatrati poznatim112. Proces pregovaranja o zaklju~ivanju ovih sporazuma sa velikim brojem ostalih zemalja je u toku. 112 Detaljno vidjeti kod Schmitthoff. u ovome reglmanu su riješena sljede}a pitanja: organizovanje i troškovi isporuke. 9/02 111 Vidjeti Perovi} J. 109 Zagreb 23. 73 . INOCTERMS se u ugovor uklju~uje bilo preuzimanjem pojedinih odredbi u tekst ugovora.. broj 13/94.108 Sli~an akt je potpisan sa Republikom Hrvatskom. izdaci za administrativne procedure i prelaz rizika sa prodavca na kupca. Treba ipak napomenuti da Belgija i Ujedinjeno Kraljevstvo nisu na listi ~lanica. Do kraja 2006. Sljede}u skupinu izvora predstavljaju opšta na~ela me|unarodnog prava. 22. glasnik BiH“. RBiH je sa Malezijom potpisala i ratifikovala sporazum o trgovinskoj saradnji. odnosno me|unarodnog poslovnog prava. zadovolji}emo se time da ovdje skrenemo pa`nju na neke njegove osobine va`ne za svakodnevnu upotrebu.111 Tu su najzna~ajnije dvije vrste akata: . 5. Do februara 2007. a stupila je na snagu nakon desete ratifikacije 1. str.1.1995. Drugu veliku podgrupu izvora ~ine bilateralne konvencije.1988. Drugi 107 Vidjeti www. a ne izme|u nekog od njih i vozara. Prvo.109 Republikom Slovenijom110 i nizom drugih dr`ava. snošenje troškova transporta i transportnog osiguranja. isto djelo.akti Me|unarodne trgova~ke komore u Parizu (dalje: MTK).uncitral . pa ih ovdje nema potrebe detaljno izlagati.model zakoni. koje pripremaju pojedine nevladine institucije ili organizacije UN i .4. list RBiH“. U ovu grupu ulaze jedinstveni reglmani nedr`avnog karaktera. INCOTERMS ure|uje odnose izme|u prodavca i kupca. Drugo. uniformno pravo kojim se nastoje prevazi}i razlike izme|u nacionalnih sistema i otkloniti juridi~ke prepreke odvijanja me|unarodne trgovine. Dodataka: Me|unarodni ugovori. godine CISG je ratifikovana u 70 zemalja. Jedinstveni reglmani 21. revizija 2000.107 20. Na prodaju se primjenjuju shodno.1980.

tako da se smatra da su ovi akti danas. 117 Tekst “`enevskih ugovora” nalazi se u zbirci “Me|unarodno trgova~ko pravo-Konvencije-Pravila-Op}i uvjeti poslovanja”. bilo u obliku spiska ugovornih klauzula. 74 . najva`niji: . Napokon. 16. 2-321. bilo sre|eni u sistem tehnikom koja se ugleda na zakonodavnu. zna~enje pojedinih transportnih klauzula u Opštim uzansama za promet robe i u INCOTERMS-u se zna~ajno razlikuje. Navodimo one koji su. budu}i da je on posljednjom revizijom pribli`an Spoljnotrgovinskim definicijama SAD iz 1941. 202. 1970.London .Rome. str. stranke mogu ugovoriti i druga prava i obaveze. 113 Vidjeti UCC 2-319. 2-320. I UCC daje svoje definicije tri naj~eš}e transportne klauzule: FAS. 1994.113 Treba imati na umu da one nisu potpuno podudarne sa istoimenim klauzulama INCOTERMS-a. Oni postaju sve va`niji. „`enevski ugovori”. Zbog toga je klasifikacija izuzetno teška i uvijek subjektivnog karaktera.117 te tipski ugovori pojedinih trgova~kih asocijacija. Metod primijenjen za regulisanje mo`e biti a priori. Zagreb. tj.metod je bolji jer je precizniji. isto djelo. sadr`aj pojedinih klauzula je veoma opse`an i slo`en. terminologija INCOTERMS 2000 je prilago|ena terminologiji Be~ke konvencije. FOB i CIF.114 5. Ova grupa pravnih vrela je izuzetno dinami~na. Šesto.3. ^etvrto. unaprijed („me|unarodne kodifikacije”) i a posteriori ili unazad („unifikacija metodom me|unarodne normalizacije”). New York . 24. Oceana Publications. str. tzv. Informator.116 Sve navedene osobine pokazuju da su i odre|ivanje vrsta ovih izvora i njihova sistematizacija u velikoj mjeri stvar shvatanja i konvencije. Sljede}u grupu predstavljaju izvori me|unarodnog autonomnog poslovnog prava. Peto. U prvom slu~aju u~eš}e mogu uzeti me|uvladine i nevladine organizacije. 116 Opširna izlaganja o ovim pravnim vrelima nalaze se u svakom od do sada citiranih djela iz oblasti me|unarodnog privrednog prava. po našem mišljenju.Tipski ugovori: me|u njima su za prodaju naro~ito zna~ajnii oni koje je utvrdila Ekonomska komisija UN za Evropu.115 Mogu biti formirani na organizovan i spontan na~in. 114 Gabriel Henry: “Practicioner’s Guide to Convention on Contracts for International Sale of Goods (CISG) and the Uniform Commercial Code (UCC)”. Zato uvijek treba imati na umu da se u me|unarodnom saobra}aju podrazumijeva primjena INCOTERMS-a. Sve to isklju~uje primjenu INCOTERMS-a napamet i na bazi iskustva. .Opšti uslovi poslovanja. Pored toga. u poslovanju sa firmama iz SAD se danas u ve}oj mjeri nego ranije mo`e osloniti na zna~enje klauzula u INCOTERMS-u. 115 Vilus dr Jelena. a i u dogledno vrijeme „glavni izvori prava za regulisanje odnosa u~esnika u me|unarodnom prometu”. Me|unarodno autonomno poslovno pravo 23.

To se posti`e po dva osnova: izri~itim prihvatanjem. Tipski ugovor i opšti uslovi poslovanja ne mogu se. kao ugovorni instrumenti.de/ipr1/cisg/urteile/text/thtm. koje po predmetu i metodu regulisanja. izvjesnost. 5. isto djelo. stav 1).119 118 Vidjeti: Caemmerer/Schlechtriem. Svjesni potrebe stvaranja i o~uvanja pravne sigurnosti.edu. U pogledu postojanja i sadr`aja obi~aja i prakse oni mogu imati samo interpretativnu i dokaznu funkciju. str.edu/cases/. www.Me|unarodni trgova~ki obi~aji.118 .. Osobine ovih obi~aja su: razumnost. Osnov njihovog va`enja u me|unarodnoj prodaji je ili izri~iti pristanak stranaka ili konvencijska pretpostavka o prešutnom prihvatanju poslovnih obi~aja konkretne branše koji su im bili poznati ili nisu mogli ostati nepoznati (~lan 8.law.unifreiburg. smatramo da prednost imaju obi~aji karakteristi~ni za me|unarodnu prodaju. stranke su vezane i „praksom uspostavljenom me|u njima“ (~lan 9. ^lan 7 BK zahtijeva da se u tuma~enju i primjeni vodi „ra~una o njezinu me|unarodnom karakteru i potrebi da se unaprijedi jednakost njene primjene i poštovanja savjesnosti u me|unarodnoj trgovini“. uzanse i standardi neposredno }e funkcionisati kao izvor prava za me|unarodnu prodaju na osnovu ~lana 9 CISG.org/uncitral/en/case_law/digest/cisg. direktno podvesti pod ~lan 9.pace. Sudska i arbitra`na praksa 25.jura. Pojmovno oni odgovaraju trgovinskim poslovnim obi~ajima doma}eg prava. te po na~inu nastanka odgovaraju našim posebnim uzansama.uncitral.cisg3. sami tvorci Konvencije su dali smjernice za unifikaciju sudske i arbitra`ne prakse.4. U slu~aju sukoba obi~aja formiranih u me|unarodnoj trgovini sa obi~ajima koji nastaju unutar pojedinih regija ili lokalno. 103.pace. http//www. Ova pretpostavka se odnosi samo na me|unarodne.Me|unarodni poslovni i proizvodni standardi. . Pored prihva}enih obi~aja.Me|unarodne uzanse. odnosno ustanovljavanjem prakse i konvencijskom pretpostavkom o pristanku stranaka na primjenu ovih vrela. 119 Vidjeti na primjer http//www. O~ito je da se zahtjevi za priznavanjem normativne snage fakti~kog isti u doma}oj i u me|unarodnoj trgovini. ustaljena i razumna. http//www. ne i na doma}e poslovne obi~aje.Poslovna praksa konkretnih stranaka i . Petu grupu sa~injava sudska i arbitra`na praksa.cisg. Zato je potrebno da su stranke znale ili trebalo da znaju za trgova~ke obi~aje u konkretnoj vrsti prodaje (~lan 9 (2) CISG). notornost i široka prihva}enost od strane privrednika u trgova~koj struci (~lan 9.law. Poslovna praksa se mora uspostaviti izme|u konkretnih stranaka. kako bi je Konvencija priznala kao izvor prava. Me|unarodni trgova~ki obi~aji.html 75 . stav 2 BK). stav 2 BK). Ona mora biti legalna. Ovome cilju slu`i i zna~ajan broj baza podataka o sudskim i arbitra`nim odlukama koje se odnose na Konvenciju.

broj 20/95 i „Sl. 5. str. U sopstvene izvore MNPP ulaze i doma}i prinudni propisi. Prema donosiocu prinudni propisi se mogu podijeliti na dr`avne i entitetske. 1987. novine FBiH“. FBiH nije ukinula entitetski Zakon o vanjskotrgovinskom poslovanju. Zbog toga }emo se osvrnuti na relevantne akte FBiH. Na drugom mjestu je Zakon o nadzoru kvaliteta odre|enih proizvoda pri uvozu i izvozu124.11. 126 Vidjeti Trifkovi} dr Miloš: “Pregled. Na ovaj na~in zahtjevi za ujedna~avanjem sudovanja i ja~anjem pravne sigurnosti mogu efikasno da budu ostvareni i u me|unarodnoj prodaji. 121 O Lex mercatoria vidjeti Trifkovi} dr. Ekonomski fakultet Sarajevo. nego u kontinentalnim sistemima.126 120 Teorijsku obradu i izvore arbitra`nog prava vidjeti kod Goldštajn Aleksandar-Triva Siniša: “Me|unarodna trgova~ka arbitra`a”. Me|unarodne sudske institucije nadle`ne za poslovno-pravne sporove za sada ne postoje. 124 „Sl. broj 13/03 125 „Sl. U ZVTP FBiH je za prodaju najva`niji odsjek III – „Oblici izvoza i uvoza” (~lanovi 9-19). 4-6 i opšta izlaganja o izvorima me|unarodnog poslovnog prava u prvom dijelu ove knjige. te nacionalnih i nadnacionalnih.121 Na~ini na koje se to posti`e bi}e izlo`eni kasnije.5. glasnik BiH“.1998. Od zakonskih akata su najva`niji Zakon o vanjskotrgovinskoj politici BiH122 i entitetski Zakon o vanjskotrgovinskom poslovanju123. Druga grupa zakona u domenu me|unarodne prodaje ima operativni karakter. U ovu skupinu se mogu uvrstiti i entitetski Zakoni o tr`išnoj inspekciji. Obje grupe u sistemu BiH imaju karakter akata kojima se uspostavlja re`im ekonomske razmjene sa inostranstvom. Oni se mogu podijeliti na zakone i podzakonske akte. godine. novine FBiH“. 26. U principu. broj 7/98 123 „Sl. Materijal za savjetovanje. 76 . oktobar 1995.120 Upravo zato arbitra`na praksa funkcioniše i kao jedan od najva`nijih stvaralaca novog lex mercatoria.125 ^lan 5 FBiH Zakona o tr`išnoj inspekciji odre|uje nadle`nost tr`išne inspekcije za kontrolu kvaliteta proizvoda pri uvozu i izvozu.Kod sudske prakse treba imati u vidu da su odluke sudova ja~i izvor prava u anglosaksonskim. Prema ~lanu 45 Zakona o vanjskotrgovinskoj politici BiH citirani entitetski zakoni trebalo je da prestanu da va`e 11. Sarajevo 2001. Arbitra`na praksa kao izvor prava vu~e svoju snagu iz ovlaštenja stranaka da biraju nadle`nu sudsku instituciju. str. Informator. Najva`nije akte prve skupine smo ve} razmotrili. Dr`avni prinudni propisi 27. U nomotehni~kom smislu sve citirane odredbe dijele opšte osobine spoljnotrgovinske regulative. 42 . list RBiH“. Ovu prazninu nacionalni sudovi nastoje da popune me|usobnim ujedna~avanjem sopstvene prakse u mjeri u kojoj to granice dr`avno-pravnih poredaka dopuštaju. broj 2/95 (dalje: ZVTP). dok je RS to u~inila 2006. glasnik BiH“. PKBiH. broj 2/95. Miloš „Me|unarodno poslovno pravo“. Zagreb. nema razlike u ulozi institucionalnih i ad hoc arbitra`a. Sarajevo. principi i problemi pravne regulative vanjske trgovine”.46 122 „Sl.

str..130 Evolucija ekonomskih odnosa i komercijalnih tehnologija odra`ava se i na procesu nastanka ugovora. Ukoliko jedna strana nije znala niti mogla znati „namjeru“.volja stranaka ostaje klju~ni i polazni element za nastanak i tuma~enje ugovora. te . 131 Vidjeti ~lan 8 Be~ke konvencije. 130 Detaljna monografska obrada zaklju~ivanja ugovora data je kod Draški} dr Mladen: “Zaklju~ivanje ugovora o prodaji”. dok se postupci unutar upravnih organa regulišu Zakonom o opštem upravnom postupku i pravilima internog karaktera. tj. kao i postupak u vezi sa dodjeljivanjem tih kontingenata. na~inu u~estvovanja preduze}a u raspodjeli izvoznih i uvoznih kontingenata. isto djelo. 128 Trifkovi} dr Miloš.onako kako bi ih shvatila „razumna osoba istih svojstava .131 Pri tome }e se voditi „ra~una o svim va`nim okolnosti127 „Sl. Naveš}emo najva`nije me|u njima: . str. Zbog toga se u ovoj oblasti posebno jasno uo~avaju promjene u zna~enju pojedinih principa i pojava novih rješenja.127 Od svih karakteristika podzakonskih akata naveš}emo samo jednu. broj 3/99. govore ovdje o “objektivnom sadr`aju izjave koji }e biti utvr|en tuma~enjem”. Njima se ure|uju odnosi upravnih organa i stranaka. objekt ugovora. 97. stvarnu volju druge strane. 77 .1.. Zaklju~ivanje ugovora o me|unarodnoj prodaji 6.preciznije . uklju~uju}i i me|unarodnu prodaju. 129 Vidjeti ~lan 26-78 ZOO. isto djelo. ili . te procedure postizanja saglasnosti regulisani su obligacionim pravom. izjave volje se u me|unarodnoj prodaji u krajnjoj liniji interpretiraju objektivizirano . glasnik BiH“.129 Ta opšta pravila vrijede i za ugovor o prodaji. 7. Ona je naro~ito prisutna u oblasti me|unarodne prodaje. 1986. Beograd. u istim okolnostima“. Uslovi koje moraju da ispune: stranke. Me|u podzakonskim aktima moraju se ista}i dva: .Pravilnik o kriterijima.128 6.28. Caemmerer/Schlechtriem. Ugovor je rezultat sporazuma stranaka do koga dolazi saglasnoš}u volja stranaka. Nove tendencije i faze zaklju~ivanja ugovora 29. I podzakonski akti se mogu podijeliti na isti na~in kao i zakoni. razlog posla.saglasnoš}u njihovih izjava volja. CRS.Odluka za uvoz robe radi izvoza.

tvorci Konvencije su se izjasnili za dinami~ko. str. Nacrt ZOO u ~lanu 33 posebno reguliše „Narud`be elektronskim putem“ imaju}i u vidu isklju~ivo poslovno-pravne ugovore.stvaraju se nova obligaciono-pravna rješenja: opoziva ponuda. isto djelo. Najprije. „Zaklju~ivanje ugovora o prodaji“. relativizacija pismene forme itd. isto djelo. te druge.. 17. 1156 – 1160 Code civil) . str. sa svim svojim modifikacijama. 64-65. Konvencija je usvojila „jednostavniji pristup u utvr|ivanju namjere stranaka i shodno tome davanju zna~enja ugovoru“. III Novela ABGB). danas tvore obaveznu fazu postupka zaklju~ivanja ugovora o prodaji. 78 . str. Rezultat ukupnih promjena u procesu ugovaranja jeste i nova podjela radnji i faza ugovaranja. Rješenja sli~na našima postoje u pravu Austrije (p. obi~aje i svako kasnije ponašanje strana“. naro~ito u ugovorima o prodaji. . Sastoji od jednostranih138 fakti~kih radnji bilo koga od potencijalnih stranaka. 15-37. str.. R. Pošto se radi o unilateralnim komercijalnim postupcima.razvijaju se nove tehnike ugovaranja i dokazivanja: formularni ugovori i opšti uslovi poslovanja prvenstveno. kroz ius cogens i neposredno. str. ~lan 99-100 ZOO. smatramo da odgovornost za ove akte ne postoji. Fakultativna faza dijeli se na nekoliko relativno samostalnih etapa ~iji je krajnji cilj definisanje ponude . Francuske (pp. isto djelo.. str. 57. isto djelo.ultimatuma. praksu koju su strane me|usobno uspostavile.autonomija volje ostaje fundamentalni princip ugovaranja. isto djelo.afirmisane su nove procedure zaklju~ivanja ugovora: privatno-pravne ofertalne licitacije. 136 Gildeggen. 157 BGB) itd. a ne za stati~ko shvatanje ugovora.ma slu~aja.135 . 914. Izlo`eno rješenje ima tri zna~ajne posljedice. uklju~uju}i .58. 17. dr`ava posredno. davanjem odobrenja i dozvola postaje „tre}a stranka”.. isto djelo. javne nabavke. X Ed. 137 Vidjeti Draški} dr Mladen. šutnje kao prihvat.139 132 Zeller B.. isto djelo.132 Drugo. Njoj prethodi veoma slo`ena eventualna ili fakultativna faza pregovaranja.137 30. 138 Vidjeti Draški} dr Mladen.. upotreba telefaksa i elektronskih poruka136. str. Gildeggen R. koji otvaraju niz novih problema – “sukob formulara” (Battle of forms) naro~ito. . Prva me|u njima naziva se preliminarni kontakti. Nacrt ZOO u ~lanovima 135–138 ide korak dalje u pribli`avanju rješenjima koja su usvojena i u BK. navedeni pristup je bli`i kontinentalnim133 nego common law sistemima u kojima postoji pravilo da se usmeni dokazi ne mogu koristiti u tuma~enju i promjeni pisanih ugovora ukoliko im protivrije~e ili ih mijenjaju (parol evidence rule). 313 . I tre}e. Ponuda i prihvat. ali se sve više ograni~ava prinudnim propisima. Njema~ke (p. 133 Vidjeti npr. 139 Suprotno tvrdi Draški} dr Mladen. 54 smatra da uticaj e-mail komunikacije na mjesto i vrijeme zaklju~enja ugovora o prodaji prema BK još nije definitivno riješen. Njihova suština jeste ili pribavljanje informacija o mogu}im strankama i budu}em ugovoru ili poziv na pregovaranje.. 134 Opširnije vidjeti kod ZellerB. str. pregovore.134 . 319.319 naro~ito 135 Vidjeti Schmitthoff.

sastavljanju aneksa ili formulacijama termina. uklju~uju}i njihove pregovore. str. 2003. 284 286 142 Nacrt ZOO u ~lanu 26. Njih karakteriše bilateralnost. London.. Njene radnje se po pravilu prepli}u sa fazom pregovora. Naj~eš}i me|u njima je „pismo namjere” ili Letter of intent. i Merkt Dr. du`ina pregovora i rezervisanje kapaciteta pojedinog partnera naveli su tvorca ZOO da pregovore zaštiti.143 Tre}a faza su punktacije. Merkt H. str. Stranka koja „je vodila pregovore bez namjere da sklopi ugovor. 121-123. zadr`ava ista rješenja. praksu koju su me|usobno uspostavile.140 Budu}i da se namjera stranaka ne odnosi na obvezivanje. 2 neubearbeitete Auflage. pa je zato sa njom izjedna~en prekid pregovora bez osnovanog razloga (~lan 30.. Informacije i dokumenti iz faze pregovora mo}i }e se koristiti za utvr|ivanje namjere stranke ili stranaka samo ako ih one nisu svojim sporazumom stavile van snage (~lan 8 BK) Ovakve klauzule su ~este naro~ito u ve}im i slo`enijim poslovima. str. Upravo zbog toga se u pripremi slo`enijih ugovora sre}e i pismeno obavezivanje stranaka da }e sve podatke koje saznaju u toku pregovora ~uvati kao poslovnu tajnu (Secreecy agreement. isto djelo . U njegovom formulisanju potrebna je velika pa`nja.. pregovore svaka „strana mo`e prekinuti kad ho}e” bez ikakvih sankcija (~lan 30. stav 2 ZOO)142. Confidentiality agreement). odgovara za štetu nastalu vo|enjem pregovora” (~lan 30.. stav 1 ZOO). Pregovori i punktacije imaju i zna~ajnu interpretativnu funkciju: „prilikom utvr|ivanja namjere jedne strane ili shvatanja koje bi imalo razumno lice. Hano: „Internationaler Unternehmenskauf“. 79 . obi~aje i svako docnije ponašanje stranaka” (~lan 8. Butterworths. Vukmir dr Branko: “Ugovori o zajedni~kim ulaganjima”.) 141 O Confidentiality letter vidjeti Lake-Draetta. zaštiti putem culpa in contrahendno i stanju u uporednom pravu vidjeti Draški} dr Mladen. ozbiljno izra`ena namjera oba u~esnika da razgovaraju o elementima i mogu}nostima zaklju~enja konkretnog ugovora. 282 – 284 (dalje }e se citirati kao Merkt H. str. Ova namjera se ~esto uobli~ava i potvr|uje posebnim dokumentima. tj.129. isto djelo. Sa~injavanje punktacija je krajnji trenutak za uklju~ivanje pravnika u proces zaklju~ivanja ugovora. stav 3 ZOO).. Koeln. Razumije se da ovakav sporazum ili klauzula mogu biti uneseni i u pismo namjere. isto djelo.141 Ogromna sredstva. RWS Verlag Kommunikationsforum GmbH.Druga faza su pregovori. 143 O deliktnoj zaštiti. stav 3 Be~ke konvencije). Zagreb 1995. 23-37. Ovim rješenjima se naš zakonodavac opredijelio za zakonsku i ugovornu zaštitu pregovora. kako bi se izbjegla mogu}nost tuma~enja ovoga pisma kao obavezuju}eg dokumenta. naj~eš}e kao ponude. one se 140 O problemima vezanim za ovu vrstu dokumenata vidjeti Lake Ralph – Draetta Ugo: “Letters of Intent and Other Precontractual Documents–Comparative Analysis and Forms”. One se sastoje u pisanom fiksiranju pojedinih klauzula ugovora. . Pored toga. Odsustvo namjere se teško dokazuje. isto djelo. vodi}e se ra~una o relevantnim okolnostima slu~aja. str. str. Informator.

„smatra se da su pravni posao i pravna radnja u pogledu oblika punova`ni ako su punova`ni bilo po pravu mjesta gdje je pravni posao sklopljen. doveli su do izgradnje posebnih tehnika kojima se prevazilazi zatvorenost postupka pregovaranja i ugovaranja na samo dva subjekta.zbog postojanja parol evidence rule sre}u i u poslovima sa partnerima ~ije doma}e pravo spada u common law sisteme. 40.144 Za ponudu i prihvat va`e opšta pravila nadle`nog nacionalnog prava.147 6. Pod njom se podrazumijevaju mjesto i vrijeme nastanka ugovora kao posebne sociološke. 236-262. Velika vrijednost poslova prodaje. Ukoliko to ne u~ine. str. ona „ve} sadr`i sporazumno utvr|ene neophodne elemente za zaklju~enje”. Stranke mogu ugovorom o prodaji odrediti mjesto i vrijeme njegovog nastanka. 146 Opširnije vidjeti kod Draški} dr Mladen. A/CN. potreba da se me|u zainteresovanim partnerima uspostavi konkurentski odnos. Posebne tehnike zaklju~ivanja ugovora 32.8. „Zaklju~ivanje ugovora o prodaji“.146 Uspješnim završetkom obavezne faze zaklju~ivanja posla dolazi do perfekcije ugovora. odnosno pravne radnje”. ekonomske i pravne tvorevine. 19. odnosno pravna radnja preduzeta. ^etvrtu etapu ~ini sastavljanje „pripremnih ugovora”. 145 Vidjeti ~lan 32-43 ZOO. mjesto zaklju~enja ugovora (lex loci contractus) je jedno od alternativnih pravila za procjenu vrijednosti forme ugovora o prodaji.148 144 Draški} dr Mladen: „Zaklju~ivanje ugovora o prodaji“. primijeni}e se rješenja pravnog poretka na koji upu}uju kolizione norme. „Zaklju~ivanje ugovora o prodaji“. 31. Vrijeme perfekcije je zna~ajno jer se po njemu odre|uje sjedište prodavca kao ta~ka vezivanja nadle`nog nacionalnog prava (~lan 20 ZRSZ). Be~ka konvencija je uredila postupak zaklju~ivanja ugovora o me|unarodnoj prodaji u svom Dijelu II.2. 9/403 od 19.145 Pored toga. navodi i druge razloge. 148 Preambula UNCITRAL-ovog modela Zakona za nabavku robe. Dakle. 147 Opširnije kod Draški} dr Mladen. Rezultat ove faze je tekst prijedloga ugovora koji predstavlja ponudu-ultimatum. Zbog toga se o ovim pitanjima ne}e ovdje više raspravljati. str. Prema ~lanu 7 ZRSZ. `elja da se izbjegnu kruta pravila o vezanosti ponudom i postojanje javnog. izgradnju objekata i usluga. pa „mo`e dovesti do ugovora na osnovu prostog pristanka druge strane”. bilo po pravu koje je mjerodavno za sadr`inu pravnog posla. 80 . dr`avnog interesa. str. jedne ili više verzija prednacrta ugovora. Ova faza po~inje davanjem ~vrste ponude ili „ponude ultimatuma”. Ponuda ultimatum „predstavlja sintezu prethodnog rada u toku pregovora”. tj. Obavezna faza zaklju~ivanja ugovora obuhvata radnje davanja ponude i prihvata.1994.

153 Odluka o uvozu robe na osnovu prethodno odr`anog javnog nadmetanja ili na osnovu prikupljanja ponuda. broj 66/85) je sadr`avao ovakve odredbe. 41-45. str. isto djelo. 81 . Prikupljanje ponuda je upu}ivanje nejavnog poziva odre|enom broju potencijalnih partnera da dostave svoje ponude za prodaju odre|enog objekta. isto djelo. izbor i primjena posebnih tehnika ugovaranja prepušteni su autonomiji volje velikih privatnih kupaca.155 koja je detaljno uredila posebne tehnike zaklju~ivanja ugovora.Ovi postupci. broj 31/98 (dalje: Uredba o postupku nabavke…). na osnovu tipskog formulara i/ili opštih uslova. 155 „Sl.000.156 Da bi ova procedura imala me|unarodni karakter. izgradnju objekata i usluga151 predstavlja prelaz od me|unarodne ka unificiranoj nacionalnoj regulativi. modernizaciji i eventualnom uvo|enju zakonodavstva o nabavkama. („Sl. Odre|ivanje sadr`aja `eljenog ugovora mo`e se izvršiti opisom u pozivu. str. 156 Vidjeti ~lan 4 .150 UNCITRAL-ov model Zakona za nabavku robe. novine FBiH“. mogu ali ne moraju biti zasnovani na opštim uslovima i tipskim formularima. 151 U Uvodu za ovaj akt je riješeno da je njegov cilj da poslu`i kao model dr`avama u evaluaciji. 150 Opširnije kod Popov dr Danica..7 Uredbe o postupku nabavke… Ova procedura mora se provesti kada je vrijednost robe koja se nabavlja iznad 50.. 152 Zakon o prometu robe i usluga sa inostranstvom („Sl. U prvoj grupi naro~ito su zna~ajna pravila velikih me|unarodnih financijskih organizacija kao što su Svjetska banka za obnovu i razvoj (IBRD) i Me|unarodno udru`enje za razvoj. javna ili ofertalna licitacija i licitacija za utvr|ivanje podobnosti. isto djelo. 154 Opširno vidjeti kod Bovis. Vidi i str.154 Slijede}i njegova rješenja. situacija je radikalno druk~ija. Svode se na tri osnovne vrste: prikupljanje ponuda. 97-143. 33. isto kao i neposredno ugovaranje.00 KM. njihova je primjena ~eš}a u masovnijim i slo`enijim procedurama zaklju~enja ugovora. dakle kao me|unarodni „trgovac”. uslugama i ustupanju radova.153 Kako drugi propisi nisu doneseni. FBiH je donijela Uredbu o postupku nabavke robe. Zakoni u BiH posve}eni vanjskotrgovinskom poslovanju više ne sadr`e odredbe o obavezi uvoznika da primijene neku od ovih tehnika. list SFRJ2. Posebne tehnike zaklju~ivanja ugovora razvijene su prvenstveno u me|unarodnoj prodaji investicione opreme i kod ugovora o investicionoj izgradnji.152 Zbog toga više ne va`e ni raniji podzakonski akti. broj 34/86). 41. Vrela doma}eg prava mogu se podijeliti na dr`avna i autonomna. robe. Ukoliko je kupac dr`ava koja djeluje iure gestionis. 157-159. list SFRJ“. te na bazi te149 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. potrebno je da sjedište pozvanih bude u drugoj dr`avi.149 Ipak. Izvori prava u ovoj oblasti mogu biti me|unarodni i dr`avni. Pravo EZ izuzetno precizno reguliše ovu oblast.

34.zbirke dokumenata. onoj koja se po pravilu javno upu}uje neodre|enom broju osoba. uklju~uju}i i Uredbu o postupku nabavke… obi~no zahtijevaju da se jave barem tri ponu|a~a. 45. str. na bazi autonomije volje privatnog kupca.tehni~kih planova sa specifikacijama. Takav prijedlog „va`i kao ponuda ako druga~ije ne proizlazi iz okolnosti slu~aja ili obi~aja”. stavljanje dokumentacije na uvid i dodatno informisanje 157 Popov dr Danica. To su: donošenje odluke o ofertalnoj licitaciji. Sponu izme|u njih predstavljaju tender i postupak ofertalne licitacije. ako je potrebno izvršiti prilago|avanje ugovora specifi~nostima konkretnog posla. U suštini. Umjesto takmi~enja ponu|enih u brzini dostave ponude. Tender je skup dokumenata kojim su precizno i detaljno odre|eni: sadr`aj `eljene ponude . uklju~uju}i obrasce ugovora i garanciju. mo`e biti odre|en i manji broj. propisi. . Ovom tehnikom odabira prodavca kupac. te . koji je u ekonomskom smislu ponudilac. te postupak investitora sa ponudama. Da bi se prikupljanje smatralo uspjelim. Postupak ima više faza.157 Upravo u tome le`i jedna od najva`nijih razlika izme|u ove procedure i ofertalne licitacije. kupac me|u ponudiocima otvara konkurenciju u cijenama i drugim uslovima ugovora.uputstava ponu|a~ima. 82 . Ofertalna licitacija je jednostrani gra|anskopravni posao kojim se kupac javno obavezuje da }e primiti i razmotriti sve ponude za zaklju~enje odre|enog ugovora o me|unarodnoj prodaji koje odgovaraju uslovima javnog poziva i da }e preduzeti i druge radnje vezane za eventualno zaklju~enje konkretnog ugovora. ona je i stvorena sa namjerom da se izbjegne kvalifikovanje javnog prijedloga za zaklju~enje ugovora kao ponude. . pravno dobija polo`aj ponu|enog.ndera. objavljivanje javnog poziva na slanje ponuda. „U postupku izbora najpovoljnijeg ponu|a~a u~estvuje samo komisija koja sprovodi postupak. Ovdje ih je dovoljno samo nabrojati. Sama procedura predstavlja kompromis izme|u zahtjeva za brzinom i sigurnoš}u zaklju~enja ugovora. Tender se sastoji od: . Rok i na~in dostavljanja ponude moraju biti navedeni. isto djelo. U našim uslovima. Ofertalna ili ponudbena licitacija predstavlja odstupanje od opšte ponude. . obi~no bez prisustva ponudilaca”.osim cijene. ZOO u ~lanu 33 govori o op}oj ponudi. Time je i njegova poslovna pozicija znatno poboljšana.posebnih uslova.opštih uslova ugovora kojima se determiniše sadr`aj ugovora.

Redaktori Dijela II Be~ke konvencije imali su ~etiri osnovna zadatka: .3.3. . 159 Vidjeti ~lan 7 UNICTRAL-ovog modela Zakona iz 1994. daljnji pregovori sa izabranim ponu|a~ima i zaklju~enje ugovora sa najpovoljnijim od njih. otkup tendera.. kupac dostavlja ponude ili ih poziva da otkupe tender i u~estvuju u ofertalnoj licitaciji. 37-44: ~lanovi 23-36 UNICTRAL-ovog modela Zakona iz 1994. javni poziv sadr`i i detaljan spisak uslova koje treba da ispunjava u~esnik na konkursu. Da bi se on riješio. razmatranje ponuda. ne utvr|uju se samo najkvalifikovaniji nego svi oni koji su ispunili uslove iz javnog oglasa i licitacione dokumentacije. . str. provodi se licitacija o podobnosti.prevazila`enje razlika izme|u anglosaksonskih i kontinentalnih sistema u ovoj oblasti. 29-30. izbor najpovoljnijeg ili najpovoljnijih ponu|a~a. 20. Postupak je isti kao i kod ofertalne licitacije. Me|unarodna prodaja prema . podnošenje ponuda u skladu sa javnim pozivom i uputstvima ponu|a~ima. Naime. podatke o finansijskom bonitetu. Kvalifikovanim prodavcima i samo njima. isto djelo.1.integrisanje dva haška jednoobrazna zakona u jedinstven akt. Popov dr Danica.interesenata. Zaklju~ivanje ugovora prema Be~koj konvenciji 6. S obzirom na to da je ovaj postupak relativno dug i skup. poslovne veze itd. primijeni}e se kod slo`enije robe ili zahtjeva za neuobi~ajeno velikim koli~inama.prevazila`enje problema koji mogu nastati uslijed toga što sukcesivnost ponude i prihvata nije nu`an uslov (conditio sine qua non) nastanka ugovora”. Problem kvalifikovanosti ponu|a~a mo`e se postaviti i kod zaklju~ivanja ugovora prikupljanjem ponuda i pri izboru ofertalne licitacije. Ishod je nešto druk~iji. davanje odgovora na eventualne prigovore u~esnika u javnoj licitaciji ponudama. 6. str.160 158 Vidjeti ^ovi} dr Šefkija: “Zaklju~ivanje kupoprodajnog ugovora putem javne licitacije i prikupljanja ponuda”. godina 1981. stanje kadrova i opreme. Pored detaljnog opisa robe ili ~ak kompletne tenderske dokumentacije. Ciljevi Be~ke konvencije 36. 83 . bez obzira na to kome sistemu pripadaju i . odnosno zaklju~enog ugovora i naknadu štete kvalifikovanim ponudiocima. str. Ekonomski glasnik br.. 160 Draški} dr Mladen. On po pravilu obuhvata navode sli~nih obavljenih poslova (referens lista). odnosno donošenje odluke da se ugovor ne zaklju~i.stvaranje jedinstvenog sistema zaklju~ivanja ugovora koji mo`e da neutrališe razlike u nacionalnim pravima. 99-112. javno otvaranje ponuda.159 Prijem ponude i eventualno zaklju~enje ugovora sa subjektom koji se nije kvalifikovao predstavlja osnov za tu`bu za naknadu poništenje poziva..158 35.

123 kao primjere odstupanja od “tradicionalne teorije” navode ukrštene ponude i “trgova~ku pisanu potvrdu”. Tome je potrebno prilagoditi na~in djelovanja stranaka u postupku pregovora i pri zaklju~ivanju ugovora. Prema dispozitivnom pravilu ~lana 11. 166 Istorijat ove definicije vidjeti kod Vilus dr Jelene. Izlo`i}emo detaljnije tri osnovna instituta. isto djelo. ona je ostala otvorena prema rješenjima iz fakultativnih etapa pregovaranja. 163 Vidjeti ~lan 92 Konvencije.163 Kako bi proširila domene svoje primjene. niti je podvrgnut bilo kojim drugim zahtjevima što se ti~e oblika ugovora“. ako njih nema . Ovako liberalan pristup162 je još jedan od razloga zbog kojih je Konvencija dozvolila dr`avama da je ratifikuju uz izuzimanje Dijela II. To su: Odre|enost ponu|enog ili ponu|enih. treba imati u vidu da }e i sudovi i arbitra`e prednost dati pisanim dokazima. Ipak. 162 Suprotno BK. Tu su ure|ena tri glavna instituta: ponuda.A UCC ne dozvoljava sudsko ostvarivanje zahtjeva iz ugovora o prodaji ~ija je cijena iznad 500 UDS.S. dalje. str.prema pravilima me|unarodnog privatnog prava (~lan 7.2.166 Ovom definicijom su odre|eni i bitni konvencijski elementi ponude kao jednostranog pravnog posla. zaklju~nicu. „ugovor o prodaji ne mora se sklopiti niti potvrditi pismeno. Vidjeti i Vilus dr Jelena.165 Bez obzira na ograni~avanje regulative na obaveznu fazu zaklju~ivanja. isto djelo. Be~ka konvencija polazi od veoma široko formulisanog principa neformalnosti ugovora. 43-44. ~lanovi 14 – 24. Konvencija. Ukoliko je prijedlog u~injen neo161 Ustupak je u~injen ondašnjem Sovjetskom Savezu. dozvoljava da se pri ratifikaciji Dijela II stavi rezerva na primjenu odredaba ~lanova 11 i 29 koji se ti~u same forme ugovora. U skladu sa tim je dozvoljeno dokazivanje postojanja i sadr`aja ugovora bilo kojim sredstvima „uklju~uju}i i svjedoke“. str. str.164 Konvencija reguliše obaveznu fazu zaklju~ivanja ugovora u Dijelu II. tj. stav 1 BK). onaj koji reguliše odnose povodom ve} zaklju~enog ugovora o me|unarodnoj prodaji. Pitanja koja nisu obuhva}ena odredbama Dijela II riješi}e se najprije prema opštim principima na kojima po~iva konvencijska regulativa zaklju~ivanja ugovora. 84 .Bez obzira na uspješnost u ostvarivanju postavljenih ciljeva. Konvencije). 185. Zbog toga je i dozvoljeno posebno ratifikovanje Dijela II i Dijela III (~lan 92 BK). prihvat i perfekcija ugovora. 6. Konvencija nije mogla da zadovolji sve interese. Danas je relevantan za druge zemlje koje imaju administrativno-planski privredni sistem. „Prijedlog za zaklju~enje ugovora upu}en jednom ili više odre|enih lica predstavlja ponudu ako je dovoljno odre|en i ako upu}uje na namjeru ponudioca da se obave`e u slu~aju prihvatanja” (~lan 14. 164 ^lan 96 Konvencije 165 Caemmerer/Schlechtriem. ~lanovi 2-201 U. Pri tome }e biti nu`no korištenje i uporednopravnog metoda.161 37. Ponuda 38.3. Zna~ajno je da mogu}nost neratifkovanja postoji i za Dio III.2. isto djelo. ukoliko nisu sa~injeni u pisanoj formi.

167 ^lan 33. 85 . te izri~ito ili pre}utno utvr|ivanje koli~ine i cijene. isto djelo. Eorsi u Bianca-Bonell. A to zna~i da je za punova`nost otposlane171 ponude. Od ove ta~ke pa dalje postoje ozbiljne razlike u uporednom pravu. dakle. isto djelo. odnosno elemenata za njihovo odre|ivanje (~lan 14. Prilikom konstatovanja da li su koli~ina i cijena dovoljno uredni. a ne ponudi. 170 Caemmerer/Schlechtriem. Standardi za njeno odre|ivanje nisu uspostavljeni u Konvenciji. str. koristi}e se naro~ito obi~aji i praksa me|u strankama. 137. Nacrta ZOO. djeluje u prvoj fazi zaklju~ivanja ugovora. ponuda koju je ponu|eni dobio na neovlašten na~in je neva`e}a.u periodu od prispije}a ponude do nastanka ugovora. 169 Vilus dr Jelena. Konvencija je. Tada se smatra da ponuda nije ni data. „Opoziv” se pojavljuje u drugoj fazi zaklju~enja ugovora . str. str. 47. dakle. Njime se ponudilac „osloba|a od ponude” ~ak i kad je ponudu odredio kao „neopozivu“.172 O~ito je da su navedena rješenja mogu}a jedino na osnovama teorije prijema. str. „Povla~enje”. Konvencija se kod ponuda javnosti opredijelila za shvatanje da se radi o pozivu na direktno slanje ponuda ili na ofertalnu licitaciju. radi se o pozivu na davanje ponuda. Pravno dejstvo ponude u svim pravnim sistemima. isto djelo. Ustupak anglosaksonskim sistemima u~injen je razlikovanjem „povla~enja” i „opoziva” ponude. dakle.dre|enom broju lica. subjektivnom elementu. ZOO i ~lan 29. 147. str. Prema ~lanu 15 BK „Ponuda proizvodi pravno dejstvo od trenutka kada stigne ponu|enom”. 133. 130. stav 2 BK). Treba uo~iti da je rješenje doma}eg prava uslovljeno zahtjevom da iz okolnosti slu~aja ili obi~aja ne proizlazi da se radi o pozivu na slanje ponuda. isto djelo. odre|enost robe po vrsti i odredivost koli~ine i cijene. isto djelo. Vidjeti ~lan 8. jeste vezanost ponu|a~a svojim odre|enim i ozbiljnim prijedlogom za zaklju~enje ugovora. stav 1 BK). stav 2 BK). pa i u Konvenciji. 171 Caemmerer/Schlechtriem. To su eksplicitno ozna~avanje robe.168 Namjera na obavezivanje (animus contrahendi). Da bi ubla`ila opasnost ovako široko postavljenog pravnog standarda. te okvirni ugovori.170 39. izuzev ako lice koje ~ini takav prijedlog jasno uka`e na suprotno” (~lan 14. Sadr`aj ponude mora biti dovoljno odre|en. prihva}ena kontinentalna teorija prijema izjave. ne i ugovora. isto djelo. ipak. Iako su one u krajnjoj instanci više teorijske nego prakti~ne prirode. što mo`e da izazove probleme u praksi jer se radi o unutrašnjem. morala da ih prevazi|e. Konvencija precizira njegove elemente. 168 Caemmerer/Schlechtriem.169 Upravo zbog toga se teorija zala`e za objektivizirana shvatanja zna~enja izjave koje treba da predstavlja ponudu. Opoziv zna~i da ponudilac „`eli da poništi ponudu”. Razli~ito. str. 139. 2 BK. Minimalni zahtjevi su. od našeg zakonodavstva167. „smatra}e se samo kao poziv da se u~ine ponude. Ponuda se mo`e povu}i ako izjava o tome stigne ponu|enom „prije ili u isto vrijeme kada i ponuda” (~lan 15. 172 Eorgi u Bianca-Bonell. Ako se namjera za obavezivanje ni ovako ne mo`e utvrditi.

Treba zapaziti da su uslovi u drugom slu~aju postavljeni kumulativno i da to zna~i objektivizaciju kriterija za procjenu unutrašnjih psihi~kih stanja ponu|enog. smatra da ~lan 16 (2) ipak ne usvaja koncept “~vrste ponude” prema UCC. isto djelo. Zbog stavova pojedinih prava da neopozive ponude ne prestaju odbijanjem. stav 1 BK). isto djelo. Ponuda prestaje opozivom. stav 1 BK mo`e smatrati suvišnim. stav 2. odnosno poštanske adrese. To }e biti trenutak u kome mu je ono „saopšteno usmeno. odbijanjem i zaklju~ivanjem ugovora. Isto i ~lan 34 Nacrta ZOO. 90 za anglosaksonske sisteme. 174 ?lan 18. 61. isto djelo. 180 Vilus dr Jelena. 179 Vilus dr Jelena. isto djelo str. 175 Vilus dr Jelena. prestaje da va`i kada izjava o njenom odbijanju stigne primaocu” (~lan 17 BK).179 „Ponuda. U svjetlu opšteg pravila o opozivosti ponude.175 Opoziv ponude nije mogu} u dva slu~aja. ali i drugih slu~ajeva zasnovanih na teoriji prijema.176 Najkarakteristi~niji primjer je navo|enje roka va`enja ponude. Caemmerer/Schlechtriem isto djelo. Prvi postoji kada je u ponudi izri~ito nazna~eno da je ponuda neopoziva.177 Drugi slu~aj je koncesija anglosaksonskim sistemima. 9 th Ed. Zbog toga se prvi dio re~enice u ~lanu 16. ili na drugi na~in uru~eno njemu li~no ili predato u njegovom sjedištu ili na njegovu poštansku adresu.Bonell.174 Ovakvo rješenje odstupa od stavova nacionalnih prava. 142-148. str. str. a ne moment njegovog prispije}a i nastanka ugovora.178 Ponuda je neopoziva „ako je ponu|eni razumno vjerovao da je ponuda neopoziva i ponašao se saglasno tome” (~lan 16. Ovo rješenje je ustupak kontinentalnim sistemima. Be~ka konvencija polazi od principa opozivosti ponude.Zbog ovog. 176 Koriste se izrazi: “~vrsta”. str. Zna~enje drugih izraza bi}e mjerodavni i poslovni obi~aji odre|enog kruga privrednika. ^lan 37 ZOO i ~lan 35 Nacrta ZOO. U sistemu BK ova situacija se naziva „povla~enje“ ponude. 58-59. isto djelo.180 Konvencija je svoje 173 ^lan 36. str. isto djelo. ta~ka (b) BK). stav 1 ZOO: “Ponudilac je vezan ponudom izuzev ako je svoju obavezu da odr`i ponudu isklju~io ili ako to isklju~enje proizlazi iz okolnosti posla”. jasno je da se oba slu~aja neopozivosti mogu realizirati „jedino ako ponuda nije poslana neposrednim sredstvima saopštavanja”. isto djelo. 178 Eorgi u Bianca . “neopoziva” itd. Gabriel Henry. 86 . Treba zapaziti da relevantnu vremensku granicu predstavlja trenutak slanja prihvata. 155. u njegovom redovnom boravištu” (~lan 24 BK). ponuda mo`e da se opozove ukoliko opoziv stigne ponu|enom prije nego što je on otposlao svoj prihvat” (~lan 16. Schmitthoff Clive. str. 40. ~ak i kad je neopoziva. 177 Vilus dr Jelena. „Sve dok se ugovor ne zaklju~i. 50. stav 1 BK: “Prihvat ponude proizvodi dejstvo od trenutka kada izjava o saglasnosti stigne ponudiocu”. 56. str. Za razliku od našeg173 i brojnih drugih sistema. Opoziv predstavlja gašenje ponude izjavom ponudioca. 56. BK je odredila kada smatra da je bilo koje izra`avanje namjere „stiglo” primaocu. Razlog le`i u ~injenici da kompromis po sistemu “fifty-fifty” nije mogu} u suštinskom smislu. Zbog toga što ovakav postupak mo`e ozbiljno da remeti poslovnu i pravnu sigurnost i dr`avno-pravni poreci i Be~ka konvencija su mu posvetili posebnu pa`nju. str. ili ako nema sjedišta.

ranije uspostavljena praksa izme|u istih stranaka ili njihovo ponašanje nakon faze pregovora. utvr|uje se na osnovu ponude. Za trenutak njegovog nastanka usvojena je teorija prijema: „prihvat ponude proizvodi 181 Vilus dr Jelena. stav 1 BK). 124). Tre}i na~in davanja izjave jeste .šutnja. u pojedinim slu~ajevima mo`e imati i takav efekt.183 Bitno je ista}i da posebno obavještavanje ponudioca o izvršenju navedenih radnji nije po Konvenciji obavezno. Ukoliko je ponudilac u ponudi odredio na~in davanja prihvata. 166. samo po sebi ne zna~i prihvat. ako se odbijanje ne u~ini odmah ili u ostavljenom roku. 63 navodi kao primjere i: “otpo~injanje proizvodnje. Ovo }e se desiti onda kada na šutnju kao prihvat ukazuju okolnosti posla. prakse izme|u stranaka ili obi~aja (~lan 18. Njime se ponu|ena strana štiti od posljedica zakasnjelog saznanja ponudioca za izvršenje radnje. otvaranje akreditiva ili slanje dokumenata”. str. Da radnja „ukazuje na saglasnost”. Zbog toga ovo rješenje nije posebno istaknuto u tekstu Konvencije. isto djelo.184 42. ali postoje i druge ~inidbe. nije dovoljno. Prihvat je „izjava ili drugo ponašanje ponu|enog koje ukazuje na saglasnost s ponudom i smatra se prihvatanjem” (~lan 18.Bonell. 6.3.181 ponu|eni mora da ga izabere vode}i ra~una o potrebi odr`avanja blagovremenosti prihvata. 182 Eorgi u Bianca . on je obavezan za ponu|enog. Konvencija ne odre|uje na~in na koji se mora otposlati ponudiocu. 62. Po stavu 3 šutnja je prihvat u datim okolnostima. kao i ne~injenje. neutralno obavještenje o prispije}u i razmatranju ponude. Opširnije vidjeti str. isto djelo. pregovori. Kako je to prepušteno praksi. na primjer. str. Na ovaj na~in je relativiziran princip da se ne sla`e onaj koji šuti (Qui tacet consentire non videtur). te obi~aji (~lan 8 BK).rješenje eksplicitno navela. zaklju~enjem ugovora. str. Prihvat i perfekcija ugovora 41. U njema~kom pravu relativizacija se obavlja kroz dejstvo trgova~kih obi~aja (Caemmerer/Schlechtriem. prestaje da postoji i njenim prihvatanjem. str.182 Drugi na~in davanja prihvata su konkludentne radnje. tj. Kao najo~itiji primjeri u Konvenciji su navedeni odašiljanje robe i pla}anje cijene. 183 Vilus dr Jelena isto djelo. Opšte je pravilo da se ponuda gasi. Ona prakti~no zna~i da ponu|eni mo`e da opozove svoje odbijanje dok ono ne „stigne” ponudiocu u skladu sa odredbama ~lana 24 BK. Interesantno je da je za va`enje izjave o odbijanju usvojena teorija prijema. ali da je u praksi veoma korisno. Dejstvo urednog prihvata jeste nastanak ugovora. isto djelo. stav 3 BK). 184 Vidjeti ~lan 42 ZOO i ~lan 40 Nacrta ZOO. 87 . 152-153.3. Izjava mora biti jasna. Iako ona.

Nacrta ZOO. Radi zaštite ponudioca188 mjerodavan je najprije datum na pismu. isto djelo. za valjanost ponude potrebno je poslati i posebno obavještenje.prihvatanje mora sti}i u razumnom roku koji se odre|uje po okolnostima posla. Usmene ponude moraju biti prihva}ene odmah. str. isto djelo. on najprije mora biti blagovremen. Odluka o sudbini prihvata tada je u rukama ponudioca. Da bi 185 ^lan 42. 186 Caemmerer/Schlechtriem. npr. Zvani~ni praznici i neradni dani ura~unavaju se u rok ako padaju na po~etak ili unutar roka. telefon. „rok se produ`ava do prvog narednog radnog dana”. stav 2 BK). Zbog toga je ovo pitanje detaljno ure|eno u ~lanu 20 BK. radio). U slu~ajevima u kojim radnje sa efektom prihvata nisu same po sebi i obavještenje ponudioca (slanje robe brodom.185 Za pisani prihvat postoje dva alternativna rješenja. Elektronski prenesene poruke ne smatraju se usmenim.). a ako njega nema datum na koverti. Tehnika usmenog komuniciranja stranaka ovdje je irelevantna (direktno. Telegramske ponude imaju kao mjerodavan trenutak u kome je „telegram predat za odašiljanje”. stav 3 ZOO “Ponuda u~injena telefonom. pravo da procijeni blagovremenost prihvata. „uklju~uju}i brzinu sredstava komunikacije koja je koristio ponudilac” (~lan 18.dejstvo od trenutka kad izjava saglasnosti stigne ponudiocu” (~lan 18. ^lanom 21 BK ure|ene su dvije osnovne situacije ove vrste. Rok za prihvatanje usmenih ponuda. 154-155. izuzev ako okolnosti ne upu}uju na druk~ije rješenje. prihvat mora sti}i u tom roku. On mo`e odlu~iti da uva`i zadocnjenje ponu|enog. stav 2 BK). Ukoliko se nalaze na kraju perioda. str.189 Potrebe prometa i na~elo dobre vjere (bona fides) zahtijevali su ubla`avanje stroge primjene pravila o blagovremenosti prihvata. Isto rješenje zadr`ano je i u ~lanu 38. ali i ponuda u~injenih „drugim neposrednim sredstvom saopštavanja”. 170. isto djelo. po~inje te}i od trenutka u kome ponuda stigne ponu|enom. Ukoliko su oni poštovani. pa se zbog toga obavještenje o prihvatu ne mo`e uru~iti. U nejasnim slu~ajevima ili u onima u kojima rok nije odre|en. Blagovremenost zavisi od na~ina komuniciranja stranaka. 88 . Ako nije . teleprinterom ili neposrednom radio-vezom smatra se kao ponuda prisutnoj osobi”.187 Odr`avanje rokova koji se odnose na prihvat zavisi od odre|ivanja trenutka u kome oni po~inju te}i. Rješenja za pismom upu}ene ponude su nešto slo`enija. 189 Caemmerer/ Schlechtriem. Ako je ponudilac izri~ito ili opisno186 odredio rok do koga se smatra vezanim. Da bi prihvat bio uredan. isto djelo. U praksi ovo zna~i da ponu|eni mora prihvat poslati istim ili br`im sredstvom. 28. str. Navedeni rokovi va`e i za prihvat u~injen konkludentnim radnjama. str. 74. 187 Forinsmartli u Bianca-Bonell. Prva postoji kada je ponu|eni kriv za zadocnjenje. 188 Vilus dr Jelena. te odredi sudbinu ugovora pripada ponudiocu. datum preduzimanja radnje smatra se datumom zaklju~enja ugovora.

a ne od momenta u kome je po redovnom roku stvari trebalo da stigne. Dennis Ferranti Metere. str. Prihvat u~injen konkludentnim radnjama ne mo`e se povu}i. dakle. isto djelo. on nije mogu}. 195 Vidjeti raspravu kod Vilus dr Jelene. isto djelo. isto djelo. str. Gabriel Henry. isto djelo. desiti da se prihvatilac smatra vezanim ugovorom i djeluje u skladu sa tim i prije nego što je ugovor. Prihvat se. X Ed. 77.190 Ako je ponu|eni na vrijeme poslao prihvat i ako nije kriv za njegovo prispije}e sa zadocnjenjem. str. On se mo`e odrediti kao „pristanak na klauzule ugovora projektovanog u ponudi”. „Odgovor na ponudu koji ukazuje na prihvatanje. a koji sadr`i dodatke. Povla~enje je pravovaljano ukoliko izjava o njemu stigne ponudiocu prije ili u trenutku u kome bi prihvat proizveo pravno dejstvo. Mo`e se. stav 3 BK). ne smije da odstupa od bitnih elemenata ponude. str. zbog zakašnjenja. osim ameri~kog. 45. 193 Draški} dr Mladen. naime. cijene. str. kao i ponuda. mora u svemu biti saglasan sa ponudom. 67-73. str. isto djelo. str.se izbjegla pravna nesigurnost. 192 Caemmerer/Schechtriem. postoji pretpostavka o blagovremenosti prihvata. modaliteta isporuke. str. 43. 178 govori o: pravilu “slike u ogledalu”. 179. 175. 196 U jednom britanskom slu~aju sud je zauzeo stav da odre|ivanje uslova pla}anja i preciziranje roka isporuke izjavu ponu|enog od prihvata pretvaraju u kontraponudu (Northland Airelines Ltd v.191 Ovo rješenje ne mora uvijek biti u skladu sa ~lanom 27 BK koji formuliše „teoriju odašiljanja” za potrebe me|unarodne prodaje. 77. Prihvat. 191 Vilus dr Jelena. str. Opravdani interesi ponudioca zahtijevali su da mu se ostavi mogu}nost da bez odga|anja obavijesti ponu|enog o tome da smatra da se ponuda ugasila. str. nastao. 194 Vilus dr Jelena.192 Pošto u ~lanu 22 BK ne govori o opozivu prihvata. 161. obaveze pla}anja. 77. Drugi uslov urednosti prihvata je njegov sadr`aj. isto djelo. ograni~enje ili druge izmjene je odbijanje ponude i predstavlja kontraponudu” (~lan 19. obima odgovornosti i na~ina rješavanja sporova (~lan 19. stav 1 BK).193 Ovaj pristanak u svim pravima. Ve} po samoj Konvenciji ovo }e biti slu~aj sa dopunom ili izmjenama ponude koji se ti~u koli~ine. Po ~lanu 43 ZOO zakasnjeli prihvat se smatra novom ponudom. Isto i ~lan 41 ZOO Farnsworth u Bianca-Bonell.194 Strogost navedenog principa je poslije dugih rasprava195 ubla`ena u pravu me|unarodne prodaje. Zaklju~ivanje ugovora o prodaji. 89 . isto djelo. isto djelo. kritikuje rješenje CISG zato što ono “dozvoljava ponudiocu da vlada ponudom”. mo`e povu}i. Zadocnjeli prihvat ove vrste proizvodi pravno dejstvo od trenutka u kome je stigao ponudiocu. pa i u Be~koj konvenciji. 54). Vidjeti Caemmerer/Schechtrime. odnosno od onih koji predstavljaju samu suštinu projektovanog i predlo`enog posla. Navedeno prema Schmitthoff. ponudilac mora bez odga|anja o svome pozitivnom stavu obavijestiti ponu|enog sredstvima neposrednog saopštavanja ili pismeno.196 Neprakti~nost 190 Neka sporna pitanja vidjeti kod Vilus dr Jelena.

Kada je prihvat stigao. 79. 198 Vilus dr Jelena. 178-179 smatra rješenja ~lana 19 BK sredstvom za rješavanje “bitke formulara ponudioca i ponu|enog”. Ukoliko postoji više izjava sa obilje`jima prihvata.4. Suprotno Farnsworth u Bianca-Bonell.ovakvog rješenja kod manjih i nebitnih promjena navela je redaktore da ubla`e izlo`eni princip. str. 200 Nacrt ZOO u ~lanu 84 – 87 nije promijenio rješenja ZOO. posebno za formu ugovora. isto djelo. 79.197 Ukoliko ponudilac bez odga|anja usmeno ili pismeno ne obavijesti ponu|enog da ne prihvata izmjene elemenata ponude. Sli~no Caemmerer/Schlechtriem. ugovaranje uslova izme|u stranaka (~lan 74-76 ZOO). me|utim. 44. Konvencija nije uzela u obzir uticaj administrativnih dozvola i odobrenja na nastanak ugovora. odnosno rizici stranaka. Pošlo se od toga da vrijeme zaklju~enja determiniše i mjesto nastanka ugovora i da stoga nema potrebe za ure|ivanjem ovog pitanja. isto djelo. Vidjeti i Gabriel Henry. str.200 unošenje u registre zasnovane na posebnim propisima (lex specialis) i zakonsko odre|ivanje saglasnosti tre}e osobe kao uslova za zaklju~ivanje ili dejstvo ugovora (~lan 29 ZOO).4. str. isto djelo. A to zna~i da je ugovor zaklju~en u trenutku u kome uredan prihvat blagovremeno „stigne” do ponudioca.1. Dodatna su. isto djelo. Uloga dr`ave u zaklju~ivanju ugovora o me|unarodnoj prodaji 6. Za zaklju~ivanje ugovora o me|unarodnoj prodaji relevantan je ~etvrti vid uslovljavanja. tuma~enjem se mora utvrditi koja od njih u konkretnom slu~aju ima to svojstvo. str. Dozvola i/ili odobrenje 45. On se ravna najprije prema prinudnim propisima zemlje koja je predvidjela saglasnost. „Ugovor o prodaji je zaklju~en u trenutku prihvatanja ponude u skladu sa odredbama ove konvencije” (~lan 23 BK). 59-62. Dopunski ili razli~iti uslovi koji suštinski ne mijenjaju uslove ponude ne mijenjaju karakter izjave o prihvatu. str. To su: uslovljavanje ovlaštenja zastupnika da potpiše ugovor zasnovano na opštem aktu pravnog lica (~lan 55 ZOO). budu}i da su one tretirane kao obaveze. 182. str. Postoje ~etiri na~ina uslovljavanja nastanka ili dejstva ugovora. stav 2 BK). odre|eno je u ~lanu 24 BK uz puno uva`anje teorije prijema izjave. 90 . Ako propisi o saglasnosti imaju 197 Farnsworth Bianca-Bonell. 200: odre|ivanje mjesta zaklju~enja ugovora uopšte nije predmet Konvencije. pa se izmjena ne mo`e tuma~enjem ni utvr|ivati. dva ~lana koja govore o zaštiti uslovnog prava. isto djelo. Vrijeme perfekcije se mora utvrditi shodno ~lanu 24 Konvencije.198 Konvencija uopšte ne sadr`i pravila o mjestu perfekcije iako su ona veoma zna~ajna. 199 Vilus dr Jelena. isto djelo. ugovor se smatra zaklju~enim sa sadr`ajem koji je naveden u prihvatu (~lan 19.199 6.

Odobrenje dr`avni organ daje naknadno. a to zna~i u nekom prinudom propisu doma}eg prava. odnosno prodavcu sa sjedištem u inostranstvu. a to zna~i do zaklju~enja ugovora o me|unarodnoj prodaji. Dozvolu dr`avni organ daje prije zaklju~ivanja ugovora i ona djeluje ubudu}e. Nacrt ZOO dozvoljava da u samom odobrenju moment punova`nosti posla bude druk~ije odre|en. pošto je ugovor ve} sklopljen. Isto rješenje sadr`i i ~lan 21 Nacrta ZOO. dakle i kupcu. Saglasnost mo`e biti vezana za nedr`avne ili dr`avne subjekte. sporazum je punova`an i djeluje od trenutka u kome je postignut. Izvozne dozvole su rje|e. Takvo „mišljenje” pravno ne obavezuje i zato se ne uvrštava u sredstva uslovljavanja ugovora. Saglasnost tre}e osobe na zaklju~enje ugovora „mo`e biti dana prije sklapanja ugovora.201 Teorijski se dozvola i odobrenje jasno razlikuju. Informator. kao odobrenje. on bi bio apsolutno ništav. 1966. Dejstvo odobrenja je retroaktivno. U skladu s tim ~lan 23 Nacrta ZOO predvi|a da se dozvola „mo`e opozvati sve do zaklju~enja pravnog posla“. str. Nacrt ZOO u ~lanu 23 reguliše opozivost dozvole. ukoliko su te radnje dr`ave uslijedile u periodu izme|u zaklju~enja posla i dobivenog odobrenja. Ovdje }emo razmotriti slu~ajeve koji se ti~u me|unarodne prodaje. Pored toga . a u ~lanu 24 retroaktivno dejstvo odobrenja. a ako bi stranke ipak postigle sporazum prije dobijanja dozvole. kao dozvola. Ugovor se bez dozvole ne mo`e zaklju~iti. U me|unarodnoj trgovini dominiraju uvozne dozvole. ako zakonom nije propisano što drugo” (~lan 29 ZOO). Jedini izuzetak od pravila opozivosti dozvole mo`e se nalaziti u pravnom odnosu na osnovu koga je dozvola data. sva relevantna pitanja uredi}e se poretkom one dr`ave na koji upu}uju pravila me|unarodnog privatnog prava.dispozitivni karakter. Zagreb. 154-183. „Retroaktivno dejstvo odobrenja ne uti~e na punova`nost raspolaganja preduzetih prije danog odobrenja na predmetu pravnog posla od strane davaoca odobrenja ili putem mjera prinudnog izvršenja“. a njihovo uvo|enje je naj~eš}e motivisano razlozima nacionalne bezbijednosti. Tuma~enjem se dolazi do zaklju~ka da subjekti odobrenog ugovora ne mogu tra`iti restituciju od dr`ave za oduzetu robu ili pla}ene da`bine i poreze. Dr`avni organi pojavljuju se kao davaoci saglasnosti naro~ito u oblasti me|unarodnog poslovnog i finansijskog prometa. ili poslije njegova sklapanja. 91 . Forma ugovora odre|uje i formu saglasnosti. Zakonom mo`e biti propisano i tra`enje mišljenja tre}eg lica o ugovoru. 46. 201 Nešto stariji pregled vidjeti kod Goldštajn dr Aleksandar: “Dr`avni akti i vanjskotrgovinski ugovori”. Sa stanovišta me|unarodne trgovine je interesantno da se prema Nacrtu ZOO opoziv dozvole mo`e izjaviti bilo kojoj strani. naro~ito.

quota). što nije slu~aj sa mogu}noš}u vo|enja upravnog spora. Prema ~lanu 31 Zakona o vanjskoj trgovini. ima retroaktivno dejstvo.204 Dozvola. 206 Suprotno „Benjamin’s Sale of Goods“. Zaklju~ivanje ugovora o prodaji. ukoliko se 202 Draški} dr Mladen. Strogost i neprakti~nost ovakvog rješenja ubla`ena je stavom da se radi o uslovnoj ili pendentnoj nepunova`nosti „s kojom je povezana du`nost suradnje na dobivanju dozvole”. Ono mo`e biti vezano ili diskreciono. Dr`avni akti. Zaklju~ivanje ugovora o prodaji. Sporazum stranaka postignut prije dobijanja dozvole ne smatra se ugovorom i nije punova`an.. 47. koja znatno ubla`ava krutost ovoga sistema.206 Prakti~no. str. 161. Postojanje uvoznih i izvoznih dozvola utvr|uje se propisom. ispituje se da li je du`na stranka preuzela apsolutnu obavezu da pribavi dozvolu ili se samo obavezala da }e ulo`iti svu du`nu pa`nju u njenom dobijanju. Prvi je sistem dozvole u pravno-tehni~kom zna~enju. U njihovoj osnovi uvijek le`i `elja dr`ave „da podvrgne kontroli materijalne operacije izvoza i uvoza robe koje su predmet punova`nog ugovora”. godine. „ugovor o prodaji mo`e biti apsolutan ili uslovljen”. Mogu}e su dvije situacije. Administrativnoj i sudskoj praksi ostaje da se izjasne o tome da li }e prihvatiti pendentnu punova`nost.. dozvola se mora pribaviti unaprijed. str. 205 O standardu „du`ne pa`nje“ vidjeti „Benjamin’s Sale of Goods”. 92 . Bez obzira na to dali se radi o odobrenju ili dozvoli.203 Naknadnim dobijanjem dozvole ugovor se smatra zaklju~enim od trenutka postizanja sporazuma. dakle. 318. On je karakteristi~an za njema~ko pravo. Ako je ugovor uslovljen dobijanjem dozvole (subject to licence.205 Pretpostavlja se preuzimanje apsolutne obaveze. 1041 i dalje. 204 Draški} dr Mladen. akt kojim se oni daju jeste upravni akt sa obilje`jima rješenja. Broj diskrecionih akata proporcionalan je mjeri dr`avne intervencije u me|unarodnu razmjenu robe. One ne uti~u na punova`nost ugovora. Dvostepenost u odlu~ivanju o ovoj vrsti upravnih akata je uvijek obezbije|ena. 203 Goldštajn dr Aleksandar. Drugi sistem postoji u Velikoj Britaniji. a stranke same svojim sporazumom ure|uju odnose povodom dobijanja dozvole i posljedice propusta da se one obezbijede. str. Iz izlaganja o Nacrtu ZOO. str. Uporedni pregled dozvoljava da se utvrde tri osnovna sistema davanja i djelovanja dr`avnih administrativnih akata na ugovor o me|unarodnoj prodaji. Prema 3(2) Sale of Goods Act iz 1979. str.202 a ne da ograni~i autonomiju volje stranaka. jasno je da }e naše pravo usvojiti prvi dio njema~kog sistema.Retroaktivno dejstvo dozvola i druge pravne tehnike relativizirale su podjelu saglasnosti na odobrenja i dozvole. 1044: obavezna strana u ovoj situaciji „obviously does not warrant that one will be obtained“. 318.

str. X Ed. 212 ^lan 1 Odluke o klasifikaciji roba na re`ime izvoza i uvoza („Sl. London.207 U drugom slu~aju „prodavalac je oslobo|en isporuke ako mo`e dokazati da unato~ du`ne pa`nje i poduzetih svih razumnih koraka nije bio u mogu}nosti pribaviti dozvolu ili postupiti u skladu sa propisima”. Longman. str. 210 Draški} dr Mladen: Zaklju~ivanje ugovora o prodaji. a to zna~i i od slobode u zaklju~ivanju ugovora o me|unarodnoj prodaji.. ali djeluju na mogu}nost njegovog izvršenja. broj 22/98) 213 Sporazum je objavljen u „Sl. pored doma}ih propisa.2. 211 Vidjeti ~lan 9 stav 1 Zakona (Dalje }e se citirati i kao ZVTP FBiH). 171.209 Tre}i sistem dominira u uporednom pravu. Samim tim ona snosi i odgovaraju}u vrstu ugovorne odgovornosti. Njihov cilj jeste zaštita vitalnih interesa dr`ave i potrebe kontrole nad ekonomskim bilansima u razmjeni sa inostranstvom. Vidjeti i izlaganja o izvorima prava u ovoj knjizi. broj 13/81. 209 Goldštajn dr Aleksandar. Nepribavljanje dozvole ili njeno neblagovremeno pribavljanje zna~e nemogu}nost ili zadocnjenje u izvršenju ugovora one strane koja je imala du`nost da obezbijedi dozvolu. str. to mora biti izri~ito i precizno navedeno u ugovoru kao klauzula osloba|anja du`nika od odgovornosti (egzoneracija). sva roba je posebnom odlukom Vije}a ministara klasifikovana na onu koja se uvozi i izvozi slobodno – re`im LB i onu za ~iji je spoljnotrgovinski promet potrebna dozvola – re`im D. Osnovni princip Zakona o vanjskotrgovinskoj politici BiH je slobodan protok robe i usluga.212 Prilikom izdavanja dozvola organi vlasti u BiH se. a primjenjuje se na osnovu odgovaraju}eg Zakona RBiH o preuzimanju i primjenjivanju saveznih zakona koji se u Bosni i Hercegovini primjenjuju kao republi~ki zakoni („Sl. str. Dr`avni akti.208 Kad je ugovorena apsolutna garancija izvršenja. a usvojen je kroz sudsku praksu i kod nas.213 207 Christian Richard: “International Agency. 318. Schmitthoff. nije ni unesena u ugovor. glasnik BiH“. 93 . 208 Goldštajn dr Aleksandar. prodavac se ne osloba|a odgovornosti ni kad doka`e svoje korektno postupanje. str.4. Draški} dr Mladen. odnosno odsustvo krivice. Dr`avni akti. Pravo BiH 48. sudovi }e po pravilu smatrati da je preduzeta apsolutna garancija i da prodavac. list SFRJ – Me|unarodni ugovori“. odnosno strana koja je bila du`na da pribavi dozvolu odgovara za neispunjenje ugovora. Uvozne ili izvozne dozvole ne uti~u na nastanak i punova`nost ugovora. Zaklju~ivanje ugovora o prodaji. Distribution and Licensing Agreements”. ili sli~na. 6. 114 –116. 170.. 36-37. 1986. Ukoliko klauzula „subject to licence“.`eli druga solucija.. str.210 Nova rješenja Nacrta ZOO. broj 2/92 i 13/94). 318. list RBiH“. isto djelo. Zakon o vanjskotrgovinskom poslovanju FBiH tako|er polazi od na~ela slobode izvoza i uvoza. nisu prepreka zadr`avanju postoje}e sudske prakse u BiH.211 Mogu}a ograni~enja predvi|ena su u zakonima.. koja smo izlo`ili. Kako bi se postavljeni zadatak ostvario. moraju pridr`avati i i GATT/ WTO Sporazuma za izdavanje uvoznih dozvola.

stav 6). Napokon. glasnik BiH“. Ispita}emo njihov pravni re`im u doma}oj legislativi. Vije}e ministara mo`e.privremene mjere radi otklanjanja poreme}aja u spoljnotrgovinskoj razmjeni i platnom bilansu zemlje (~lan 57 ZVTP FBiH).odre|ivanje koli~ina koje se mogu uvesti ili izvesti (~lan 9. javne politike ili javne sigurnosti. mogu}nost uvo|enja ovih mjera }e od 2010.zabrana uvoza radi zaštite zdravlja stanovništva (~lan 11. apsolutno ili relativno u odnosu na doma}u proizvodnju i pod takvim uslovima pod kojima se prouzrokuje ili prijeti opasnost ozbiljnije povrede doma}e proizvodnje istih ili sli~nih proizvoda”. Kontrolu poštovanja ovog re`ima vrše carinski organi. Za ostale proizvode na re`imu dozvole nadle`na ministarstva samo daju mišljenje.regionalno usmjeravanje uvoza i izvoza (~lan 10) i . Zaštitne mjere ekonomske prirode uspostavljaju se po prethodno pribavljanom mišljenju nadle`nih organa entiteta. godine ukinula svoj Zakon o vanjsko-trgovinskom poslovanju. a za vrijeme ratnog stanja i u slu~aju a) „kontingenti”. Administrativni akt sa pravno-tehni~kim obilje`jima „dozvole” pojavljuje se u slu~ajevima b).Prema ~lanu 6. `ivotinje ili biljke izdaju nadle`na ministarstva entiteta. ove mjere se mogu primijeniti radi eliminacije droga i štetnih otpadnih materijala. Ako se neki proizvod „uvozi u Bosnu i Hercegovinu u pove}anim koli~inama. Potpisivanjem Sporazuma o CEFTA 2006. godine biti znatno ote`ana. na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine. Vije}e ministara izdaje jedinstvene kriterije za izdavanje odobrenja za uvoz i izvoz. te industrijsko-komercijalne svojine. nacionalnog kulturnog bogatstva. donijeti neku od zaštitnih mjera. III i IV Odluke o klasifikaciji roba na re`ime uvoza i izvoza („Sl. `ivotinja ili biljaka. uklju~uju}i i dozvolu za uvoz.stavljanje robe na re`im dozvole (~lan 9. Ove kategorije su precizirane u daljem nabrajanju kao zaštita: zdravlja i `ivota ljudi. 215 RS je krajem 2006. . stav 2 i ~lanovi 14-16 ZVTP FBiH). stav 2 ZVTP BiH.215 u zakonodavstvu FBiH postoji pet instrumenata kojima se mo`e ostvariti uticaj dr`ave na robnu razmjenu: . Ista rješenja vrijede i za zaštitu od subvencioniranog uvoza (~lan 40). a dozvolu izdaje ministarstvo trgovine entiteta.214 Zaštita ekonomskih interesa nacionalne privrede usmjerena na ograni~avanje uvoza ure|ena je u ~lanu 31 ZVTP. Odobrenja za proizvode koji mogu biti štetni po ljude. Budu}i da ZVTP FBiH još nije formalno ukinut. . 94 . d) i e). 214 Vidjeti ~lanove II. . broj 22/98). stav 3 ZVTP FBiH). slobodan promet robe u izvozu i uvozu mo`e biti ograni~en ako to zahtijevaju razlozi javnog morala.

Ono mo`e biti stipulisano: izri~ito. 315-216 i 318-319.A2 i B2 itd. a kupac uvozne dozvole i druge administrativnim pravom predvi|ene dokumente. 217 Publikaciju je bez navo|enja broja i godine izdavanja izdao Nacionalni odbor MTK bivše SFRJ.216 Na ovaj na~in posti`e se objedinjavanje podataka i stvaranje osnove Vije}u ministara za vo|enje politike vanjskotrgovinske razmjene BiH.217 Sli~an stav zauzima i engleska sudska praksa. 219 Vidjeti. str.A2. Zbog toga se rješenje najprije treba potra`iti u ugovoru. i princip pravi~nosti upu}uje na izlo`enu soluciju. nego zavisi od okolnosti slu~aja koje su podlo`ne dokazivanju. FAS . na primjer. Vidjeti ta~ku 3. Zna~enje je u suštini isto.. 49.. prodavac obezbje|uje izvozne. Prema publikaciji MTK „Viša sila i promijenjene okolnosti”. 221 Detaljnija analiza se nalazi kod Draški} dr Mladen.kada se utvr|uje tuma~enjem. 222 „Benjamin’s Sale of Goods”.222 Naši zakoni ne sadr`e ni odredbe o posljedicama propuštanja da se pribavi potrebna dozvola. Ukoliko ugovor šuti o ovom pitanju. 218 Schmitthoff. CFR . 87-92. s tim da je njegovo va`enje uslovljeno okolnostima svakog konkretnog slu~aja.Ministarstva trgovine entiteta su du`na da do desetog dana teku}eg mjeseca dostave Ministarstvu vanjske trgovine izvještaj o izdanim dozvolama sa precizno odre|enim podacima. uklju~uju}i i dozvole. 1037-1038. Dr`avni akti. isto djelo. Pregled je dat i kod Draški} dr Mladen. str. Zaklju~ivanje ugovora o prodaji. Terminološka i nomotehni~ka preciziranja izvršena u nacrtu ZOO zahtijeva}e da se ubudu}e „saglasnost“ tretira kao „odobrenje“ u smislu ~lana 24 Nacrta. aktu koji djeluje ubudu}e (pro futuro). Radi se o dozvolama u pravno-tehni~kom smislu. te 91-92. 223 Vidjeti Goldštajn dr Aleksandar. str. FAS . tj. 216 ^lan V Odluke o klasifikaciji na re`ime izvoza i uvoza („Sl. „prethodna saglasnost” (~lan 10) i „saglasnost” (~lan 57). 110-111 . X Ed. 95 . Zaklju~ivanje ugovora o prodaji. 220 Vidjeti ta~ku 3.218 U doma}em zakonodavstvu nije izri~ito re~eno ko treba da pribavi dozvolu. Prakti~no. str. broj 22/98). Naro~ito su zna~ajne strane 71. Publikacija MTK „Viša sila i promijenjene okolnosti” upu}uje na ugovornu stranu koja ima sjedište ili boravište u zemlji ~ija javna vlast treba da izda dozvolu ili drugi administrativni akt. ako nije druk~ije ugovoreno.220 Isti zaklju~ak se mo`e izvu}i i tuma~enjem tipskih ugovora i opštih uslova poslovanja EEK. nedobivanje dozvole ili drugog akta javne vlasti ne predstavlja višu silu. str.A2. Terminologija ZVTP FBiH je razli~ita: „dozvola” (~lan 9).B2.221 Napokon. FCA .A2. odgovor se mora potra`iti najprije u autonomnom MNPP. Usvajanje ovog zaklju~ka u engleskom pravu se ne pretpostavlja. glasnik BiH“. ugovaranjem pojedinih transportnih klauzula219 i pre}utno . i doktrina i ranija sudska praksa223 ~vrsto su stajale na poziciji da administrativni akti. sljede}e klauzule INCOTERMS-a: EXW . 319-320. Me|utim.

2656/92 od 8. Pribavljanje dozvola. Elementi ugovora 7. I dalje.9.. Ministarstvo vanjske trgovine je ovlašteno da donese i podzakonski akt kojim se utvr|uju subjekti. tj. Izdavanje Prior Import Licence je sa stanovišta doma}ih uvoznika de facto bila uvozna dozvola.1. odobrenja i drugih administrativnih akata koji prate me|unarodnu prodaju uvijek je vezano sa velikim brojem dokumenata koje treba obezbijediti.225 Neki od njih imaju privatni.224 50. ukoliko stranke suprotno ne ugovore. U praksi je on povezan sa nizom drugih dokumenata. 225 Vidjeti. npr. Karakteristi~an primjer za to je bila Prior Import Licence. nego samo na mogu}nost. a nadle`no ministarstvo Entiteta mokrim `igom i potpisom. procedure i ovjera ovih dokumenata. odnosno nemogu}nost njegovog izvršenja. Treba ista}i da su i naše pozitivno pravo i Nacrt ZOO tako koncipirani da njihovo sistemsko tuma~enje i ne dozvoljava druk~ije rješenje. Bitni elementi se 224 Odlukom Savjeta i Komisije EU br. izlo`eni sistem uticaja dr`ave na me|unarodnu prodaju predstavlja samo osnovni model. bilo specifi~ne karakteristike i sadr`aj koji odgovaraju zajedni~koj namjeri stranaka.226 7. valja dodati još dvije napomene. Ukoliko ugovor sa stranim partnerom. uvedena je dozvola za izvoz iz zemalja ~lanica Unije. 226 ^lan 8 ZVTP BiH. 96 .1. vlasti. A to zna~i da strana na kojoj le`i obaveza obezbje|ivanja konkretne dozvole odgovara drugoj za štetu prouzrokovanu nemogu}noš}u ispunjenja ili urednog izvršenja ugovora zbog nedostatka dozvole.1992. Na podru~ju bivše Jugoslavije odre|ena rezolucijama SB UN 757 i 820. Drugi vid komplikovanja izlo`enog modela postoji onda kada se u njega uklju~i više dr`ava. tako i komercijalnih. Gildeggen R. Vlada RBiH je prihvatila ovu odluku aktom br. ZVTP BiH zahtijeva da Ministarstvo vanjske trgovine to u~ini suhim `igom i potpisom. 90 – 94. prinudni propisi ili me|unarodni ugovori tra`e da ti dokumenti budu ovjereni od bh.1. a ~esto i sa koordiniranim djelovanjem dr`avnih i nedr`avnih subjekata privrednih komora na primjer. 05-054-40/92. od snošenja troškova kako administrativnih. Predmet 51. isto djelo. str.ne uti~u na nastanak ili postojanje ugovora. Mora se razlikovati obaveza izvršavanja radnji pribavljanja dozvole od pla}anja za to. a drugi javni karakter. Na kraju. Bitni elementi ugovora su oni sastojci koji ugovoru daju osobine bilo jednog definisanog tipa pravnog posla. Bitni elementi ugovora 7.

231 227 Opširnije o ovome vidjeti Sultanovi} dr Aziz-Trifkovi} dr Miloš-Simi} dr Mili}: “Ugovor o prodaji robe u uporednom.stvari koje se prodaju na javnoj dra`bi ili pod drugim prinudnim administrativnim re`imom. Sli~nost rješenja u uporednom pravu dozvoljava da se ovdje izlo`e neke karakteristike predmeta prodaje u pravnom smislu. što je posebno va`no. Ekonomski fakultet. ako se ne radi o investicionoj opremi. bilo od prodavca”. .. Sarajevo. str. 15-18 i Draški} dr Mladen. kao i ~lan 2 BK. Ugovor o prodaji robe. bilo od kupca. no on nema isto zna~enje kao „roba” u smislu opšte ekonomske teorije.vrijednosni papiri i novac.stvari koje tek treba da se proizvedu..brodovi i vazduhoplovi.dijele na propisane. 231 Pregled vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Analiza njenog teksta pokazuje da se bitni elementi odre|uju posredno. te o stavovima našeg Zakona o obligacionim odnosima. Dalje }e se citirati kao: Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 228 Nacrt ZOO u ~lanovima 567 – 575 nije promijenio rješenja va`e}eg Zakona o obligacionim odnosima 229 Do sada navedeni slu~ajevi sadr`ani su u ~lanu 2 BK. ponudi. me|utim. Predmet je dovoljno definisan i ako su u ugovoru samo odre|eni kriteriji prema kojima se on mo`e odrediti (~lan 14 i ~lan 35 BK).elektri~na energija. Pod robom se podrazumijeva „tjelesna pokretna stvar”.. dakle. str. te . od dr`avnog prava koje se prema pravilima me|unarodnog privatnog prava primjenjuje kao sekundarni izvor. Isto i ~lan 4 KoZ.predmeti za li~nu i porodi~nu upotrebu.. tjelesna pokretna stvar odre|ena prema vrsti i koli~ini. Pošto daljnjih konvencijskih odrednica nema. Me|unarodna prodaja prema.stvari kod kojih se prete`an dio obaveza isporu~ioca sastoji u pru`anju usluga ili izvršavanju nekog rada. poslovnih obi~aja i. ^lan 6 KoZ sadr`i isto rješenje. .227 Mi }emo se zadr`ati samo na posljednjoj vrsti elemenata i to kod ugovora o me|unarodnoj prodaji po Be~koj konvenciji. izuzev ako naru~ilac ne daje bitan dio materijala. Ugovor o prodaji robe.. . U predmet ugovora. isporuci i pla}anju. 1990. Teorija ovo rješenje veoma široko interpretira: dovoljno je „malo više od puke indikacije. doma}em i me|unarodnom pravu”. tj. pravni re`im predmeta zavisi}e od ugovora. To je u~injeno prvenstveno kroz odredbe o oblasti primjene Konvencije.230 Predmet ugovora o me|unarodnoj prodaji je. odre|ene sporazumom stranaka i one koje u odre|eni posao ulaze po njegovoj prirodi. 230 Vidjeti ~lan 3 BK.. str. Prvi bitan element po prirodi posla je predmet. . Zbog toga analiza bitnih elemenata po prirodi posla mora voditi ra~una i o rješenjima uporednog prava. 97 . pa ni u „robu” ne spadaju: . Sve tjelesne pokretne stvari nisu. obuhva}ene Konvencijom.229 . Za predmet Konvencija ve} u naslovu koristi termin „roba”. 29-30. 14-15.228 52.

No. 236 Pregled se nalazi kod Draški} dr Mladen.Cijena 53. str. str.232 . 233 U anglosaksonskim pravima se razlikuje ugovor o prodaji od sporazuma o budu}oj prodaji (Draški} dr Mladen. ili mo`e biti odre|ena u novcu i stvarima. slo`enost cijele 232 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. str.. isto djelo...postoje}a ili budu}a (~lan 31. Vidjeti ~lan 2 (6) Zakona o prodaji robe Velike Britanije). Me|unarodna prodaja prema… str. ugovor o prodaji se pretvara u ugovor o razmjeni iz ~lanova 552 – 553 ZOO. u stvari. zavisi od nacionalnog prava koje se primjenjuje kao sekundaran izvor.233 . O mogu}im rješenjima i teorijskim stavovima povodom odnosa ~lanova 14 i 55 BK. 29-30. Me|unarodna prodaja prema… str. ako ona nije u ugovoru fiksirana. Me|unarodna prodaja prema… str. 2 BK). 33-35. 2 BK). U suprotnom. Ugovori nastali povodom stvari izvan prometa. Vidjeti Caemmerer/ Schlechtriem. . Me|unarodna prodaja prema.generi~ka ili individualizirana (~lan 31. pod uslovom da vrijednost novca bude ve}a od polovine cijene. 98 . 237 Vidjeti Draški} dr Mladen. tu|e ili nepostoje}e stvari obavezuju prodavca.235 Na ovaj na~in se. Tretman cijene kao bitnog elementa po prirodi posla za Be~ku konvenciju proizlazi prvenstveno iz ~lana 14 koji definiše „dovoljnu odre|enost ponude”. 17. odredba ~lana 55 BK koja predvi|a na~in odre|ivanja cijene.Predmet ugovora o me|unarodnoj prodaji mo`e biti tjelesna pokretna stvar: .1.koja se nalazi u slobodnom ili ograni~enom prometu (in commercio).236 Cijena kao vrijednosna naknada za ustupljenu stvar nije strukturalno odre|ena u Konvenciji.2.237 Kod nas je usvojen stav da se cijena mo`e odrediti u novcu i u stvarima. str. 235 Vidjeti Draški} dr Mladen. 33-35. 233.234 7.. 16-17. shodno relevantnom dr`avnom pravu. na Konvenciji odr`avaju razli~iti po~etni stavovi nacionalnih zakonodavstava po rimskom principu po kome bez cijene nema prodaje (sine praetio non est venditio) i tendencije njihovog pribli`avanja putem sudske prakse. Ugovor o prodaji robe.. Ugovor o prodaji robe. Ne u~ini li tako. 231. Cijena je u principu naknada vrijednosti robe.propala. Sa njim je u kontradikciji.svoja ili tu|a. 132-133. smatra se da je posrijedi povreda ugovora za koju se odgovara u skladu sa Konvencijom. odnosno samo u stvarima. On je tada du`an da do vremena isporuke pribavi stvar shodno ugovoru. barem na prvi pogled. 234 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Stoga odgovor na pitanje da li se ona mora sastojati samo u novcu.. .

Prema pravnoj snazi na prvom mjestu nalaze se nacionalni prinudni propisi. Materijal za simpozij SRFR. odnosno maksimalnu. str.240 Treba imati na umu da ~lan 463 ZOO.238 Me|u njima izdvajamo: . Na~ini odre|ivanja cijene su raznovrsni. 240 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.239 Ako je cijena utvr|ena prema te`ini robe. cijena ne obuhvata vrijednost ambala`e.1987. Na drugom mjestu nalazi se ugovor. . O tome na koga padaju navedeni i drugi troškovi posebnu pa`nju treba posvetiti prilikom kalkulisanja cijene u spoljnotrgovinskom poslovanju.ambala`a. kao i za druge elemente i na~ine odre|ivanja cijena nazna~ene u ugovoru bi}e relevantni mjerodavni nacionalni poredak. „cijena konkurencije”. 22-23. ~lan 464 ZOO (~lan 573 Nacrta ZOO) daje zakonsku definiciju „teku}e cijene“ 99 . U njemu se mo`e primijeniti metod preciziranja svote ili korištenja razli~itih tehni~kih termina. pod odre|enim uslovima... Za njih. Izrazi „teku}a cijena”. .transakcije u me|unarodnom prometu zahtijeva da se u nju uklju~e i drugi elementi. Oni cijenu mogu odrediti fiksno. Ugovor o prodaji robe. 54.8. „fabri~ka cijena” i sli~ni interpretiraju se prvenstveno prema mjestu zaklju~enja ugovora. str. Bez obzira na to u ~emu se izra`avala i šta sadr`avala.da`bine. str.. odnosno ~lan 572 Nacrta ZOO. Ugovor o prodaji robe. 134-150. „razumna cijena”.241 me|unarodni trgova~ki obi~aji i konkretna praksa izme|u stranaka u datom ugovoru (~lan 9 BK). 241 Na prijer.carine. cijena mora biti odre|ena ili bar odrediva. dakle. smatra}e se da „su strane pre}utno pristale na cijenu koja se u trenutku zaklju~enja ugovora redovno napla}ivala u odnosnoj trgova~koj struci za takvu robu prodanu pod sli~nim okolnostima“. . 238 Opširnije o njima vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. polaze od pretpostavke da je cijena propisana kao fiksna. Prema njemu. u slu~aju sumnje se uzima da ona va`i za netto te`inu (~lan 56 BK).troškove robnog prometa („zavisni troškovi”). uz vo|enje ra~una o mogu}em razli~itom tretmanu izvoznih i uvoznih da`bina. u rasponu ili samo kao minimalnu. U ovoj varijanti. Tre}i metod odre|ivanja cijene predstavlja dispozitivni propis sadr`an u ~lanu 55 Konvencije. 239 Vidjeti Trifkovi} dr Miloš. ukoliko cijena nije u ugovoru odre|ena ili odrediva „u odsustvu bilo kakve indikacije o suprotnom”. 19-21..3. Neum 7. “Pravni aspekti kalkulacije u me|unarodnim ugovaranjima”. na~elno do mjesta i vremena isporuke.

Redovna trgova~ka cijena utvr|uje se objektivizirano. 246 Caemmerer/Schlechtriem.Mjesto utvr|ivanja cijene nije odre|eno. u slu~aju sumnje ili sukoba te cijene sa „svjetskom” cijenom. zna~i da }e ~lan 55 BK samostalno ure|ivati cijenu u onim ugovorima za koje ne va`e odredbe Dijela II Konvencije. No. njegovo isklju~ivanje na osnovu autonomije volje stranaka ili poslovnih obi~aja i prakse stranaka. krajnji ishod interpretacije mo`e se svesti na prešutni sporazum stranaka da se cijena odredi u skladu sa ~lanom 55. . pošto ~lan 55 va`i samo za ugovore koji su „valjano zaklju~eni” i ulaze u domen va`enja Konvencije. 521. najprije.Dogmati~ka analiza pokazuje da je u ~lanu 55 potrebno ista}i nekoliko momenata: . Ne ulaze}i u dublju analizu pojedinih doktrinarnih stavova. 408. mjesto isporuke. 244 Istorijat vidjeti kod Eorsi u Bianca-Bonell. str. na~in pla}anja i sli~no). 243 Eorsi u Bianca . str. isto djelo. prihvatanje cjenovnika). 1 BK. isto djelo. 401-405 i Caemmerer/Schlechtriem. Suprotan stav zauzima Eorsi u Bianca-Bonell. 520. str. 44.Bonell. U njegovoj konkretizaciji mora se voditi ra~una i o mjestu zaklju~enja ugovora. 100 . Jedan element iz pregovora ili stav u ugovoru su dovoljni (upu}ivanje na ranije ugovore. 408-409. str.244 Rasprave još traju.242 . 406-407: “^lan 55 va`i upravo za slu~ajeve gdje cijena nije odrediva”.Ne zahtijeva se postojanje više argumenata – „indicija” protiv primjene ovog dispozitivnog rješenja. Utvr|ivanje zna~enja ~lana 55 je od po~etka rada na kodifikaciji bilo daleko manje sporno od njegovog odnosa sa regulativom odre|enosti ponude u ~lanu 14 BK. isto djelo. isto djelo. Gabriel Henry. Razlozi za to mogu biti: neratifikovanje Dijela II od strane relevantne dr`ave. Usvojeno dispozitivno odre|ivanje cijene u Konvenciji predstavlja jedno od njenih najve}ih odstupanja u odnosu na haški Jednoobrazni zakon o me|unarodnoj prodaji tjelesnih pokretnih stvari. naveš}emo samo sistemske odgovore koje smatramo prihvatljivim. isto djelo. U ~emu je promjena? Polaze}i od principa novog me|unarodnog 242 Eorsi u Bianca . isto djelo. str. Drugo.245 A to. Prvo. isto djelo. isto djelo. sukob izme|u ~lanova 14 i 55 mora se riješiti širokim tuma~enjem sadr`aja ugovora u skladu sa ~lanom 8 Konvencije.Bonell. 519-520. Barem dva elementa pri tome igraju klju~nu ulogu: stanje cijena u danoj trgova~koj struci i konkretna obilje`ja transakcije (koli~ina.246 Ne manji sporovi od ve} izlo`enih postojali su povodom ~lana 55 BK i na pravno-politi~kom nivou.243 55. str. str. U odsustvu bilo kakve suprotne indicije. ukoliko konvencijska pravila o zaklju~ivanju ugovora va`e. ve}u pravnu snagu nesumnjivo ima zahtjev za odre|enoš}u ponude iz ~lana 14. posljednja ima prednost. 245 Caemmerer/Schlechtriem.

Pri tome treba imati u vidu da romanska i anglosaksonska prava striktno poštuju princip Pacta sunt servanda i da ne uva`avaju 247 ^lan 2-305 UCC. Ugovor o prodaji robe. Da li }e biti pravovaljan ugovor u kome je cijenu odredilo samo jedno lice. 56. ugovor ne postoji. Konvencija ne rješava ni pitanje ko odre|uje cijenu. Ugovor o prodaji robe. Stoga i ovo pitanje mora biti riješeno uzimaju}i u obzir nadle`no nacionalno pravo. indeksna skala i drugi su dopušteni i zato ih treba koristiti u poslovima prodaje koji su podvrgnuti Konvenciji. A ono mo`e spadati u jednu od tri grupe sistema. str. zavisi od nacionalnog prava koje slu`i kao supsidijaran izvor. 36-38 i Sultanovi}-Trifkovi}Simi}. Prema prvima.248 Konvencija ne sadr`i ni odredbe o tome šta }e biti ako tre}e lice koje su odredile stranke ne}e ili ne mo`e da utvrdi cijenu. Ako se stranke nisu sporazumjele o promjeni cijene. neusaglašenim sa me|unarodnim poslovnim pravom. Obrasci ovih klauzula sadr`ani u tipskim ugovorima i opštim uslovima EEK pri tome mogu biti od znatne pomo}i. 250 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 248 Opširnije kod Draški} dr Mladen. Naše pravo spada u posljednju grupu. str.ekonomskog poretka.247 U našem sistemu. strana kojoj je prepušteno odre|ivanje cijene mora to urediti u granicama „razumnosti i poštenja”. 23-24. Na kraju. Prema prvome. ~lan 55 BK zamjenjuje „redovnu prodav~evu cijenu” kao subjektivisti~ki postavljen kriterij sa objektiviziranim tr`išnim mjerilom redovne cijene „u odnosnoj trgova~koj struci”. str. stav 2 našeg ZOO.249 dok tre}i smatraju da se i tada imaju primijeniti dispozitivna pravila o odre|ivanju cijene. tre}e lice imenuje predsjednik suda. smatra se da cijena nije ni ugovorena i da treba primijeniti pravila koja va`e za tu situaciju (~lan 466 ZOO). jasno je da }e BiH i dalje imati nejednak dispozitivni re`im cijene za doma}e i me|unarodne prodaje. kao što su klizna skala.. a ako nje nema razumnu cijenu kao dispozitivna rješenja za odre|ivanje cijene.. ugovorni metodi promjene cijene. Interesi kupaca iz nerazvijenih zemalja time su dobili ve}u zaštitu. Me|unarodna prodaja prema. U uporednom pravu postoje tri sistema.. Po drugome. 24.250 Napokon.. kao predstavniku tre}e grupe prava.. 101 . 249 ^lan 1473 talijanskog Codice civile. u koji spada poredak USA. ugovor ne postoji jer nema sporazuma stranaka o jednom od dva bitna elemenata posla. ona se ravna prema doma}im propisima na koje upu}uje me|unarodno privatno pravo.. treba napomenuti da je ~lan 55 BK u~inio ~lan 462. Po drugima. Pošto je Nacrt ZOO u ~lanu 571 zadr`ao redovnu prodav~evu cijenu. koji je zasnovan na haškom Jednoobraznom zakonu. Iz citiranih odredbi o ponudi jasno je da je primarno rješenje ono po kome to ~ine prodavac i kupac zajedni~ki.

Prvi nebitan element je koli~ina.transportne klauzule i .1. u pravnom smislu. U zakonodavstvu. Koli~ina mora u ugovoru biti odre|ena ili odrediva.251 priznaju dejstvo klauzule o promijenjenim okolnostima i u ugovorima poslovnog prava. koli~ina mo`e da se odredi bilo kao bitan. Njima stranke posti`u potpunu prilago|enost ugovora svojim konkretnim potrebama. Od nebitnih elemenata posebno }emo razmotriti: . uz posebno isticanje elemenata na koje ukazuje Be~ka konvencija. Odre|ivanje se vrši izri~ito. . Jasno je da ona kao odrednica predmeta uvijek ulazi u bitne elemente (~lanovi 14 i 35 BK). Nacrt ZOO u ~lanovima 176 – 179 zadr`ava ovaj institut.priroda stvari. pribli`no (circa. Odre|ivanje nebitnih elemenata ipak je izuzetno zna~ajno i u ekonomskom i u pravnom smislu. Kvalifikacija koli~ine je va`na za kvalifikaciju ove povrede ugovora kao nebitne ili bitne i za posljedice djelomi~nog ispunjenja.2. Pri ugovaranju treba imati na umu da najve}i broj sporova iz ugovora o prodaji nastaje upravo povodom nebitnih elemenata.kvalitet. Germanski pravni sistemi. No. Nebitni elementi su oni sastojci ugovora koji se u njemu ne moraju nalaziti niti po prirodi posla.ambala`u. sporno je da li je koli~ina bitan ili nebitan sastojak ugovora. Pri tome }emo se pridr`avati sistema koji uspostavljaju nacionalna prava i teorija. 7.koli~inu. od .do 251 ^lanovi 133 – 136 ZOO. uklju~uju}i i naš. . U svim ostalim slu~ajevima koli~ina je nebitan element. ali u njega uvodi izvjesne izmjene. 58. . Koli~ina 57.okolnosti posla ili . sa stanovišta zna~aja za stranke i posljedica po ugovor.2. Koli~ina je bitan sastojak ako na to upu}uju: . Nebitni elementi 7. niti radi definisanja ugovora shodno klju~nim ciljevima stranaka. bilo kao nebitan element. pa i u Konvenciji.sporazum stranaka. 102 .djelovanje promijenjenih okolnosti i prekomjernog ošte}enja na cijenu.

Postoji izuzetno veliki broj metoda na koje to mo`e biti u~injeno. str. str. 59 – 60). 257 Rješenje našeg prava i teorijska razmatranja vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. ako na to ukazuju priroda stvari ili okolnosti posla. stav 2. 255 Bianca u Bianca . Kvalitet 59.opis robe .2..256 ili nije u vezi sa pregovorima nesumnjivo ukazao kupcu da uzorak.).) i pojedinim tehni~kim terminima („cisterna”. 282-283. 103 . a ne sama Konvencija. na primjer) stavio do znanja i ovaj kriterij za utvr|ivanje kvaliteta. Ugovor o prodaji...252 7. Kada je izri~ito ugovoreno. 75 – 86) u kojoj je njema~ki kupac mušula bio obavezan da plati švajcarskom prodavcu isporuku mušula koje su sadr`avale koli~inu kadmijuma iznad propisanih u BRD zato što u ugovoru nije bilo nazna~eno gdje }e kupac dalje preprodavati robu (navedeno prema Gildeggen R. hemijskih. ta~ka c) BK).nebitan. Navodimo najva`nije: . Ugovor o prodaji.253 bilo za svrhe koje su prodavcu izri~ito ili pre}utno stavljene do znanja u vrijeme zaklju~ivanja ugovora (~lan 35 (2) BK). str. str.” str. Da bi postojala odgovornost prodavca za nesaobraznost robe sa prinudnim propisima. 254 Vilus dr Jelena. 60. isto djelo. Caemmerer /Schlechtriem. str. Kvalitet je skup fizi~kih. . kvalitet je bitan element ugovora.specifikacija . funkcionalnih i drugih osobina robe koji je ~ine upotrebljivom bilo za svrhe za koje se roba uobi~ajeno upotrebljava. bilo za promet (merchantibility). 253 Isto. Kvalitet mo`e biti odre|en najprije prinudnim propisom nadle`nog nacionalnog prava. U Be~koj konvenciji specifikacija je ure|ena 252 Neka pravna pitanja vidjeti kod Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema.itd. str. 321.uzorak ili model . „vagon” itd. S. 256 Caemmerer/Schlechtriem. 18-19. isto djelo.. 113. odnosno model pokazuje samo radi pribli`nog odre|ivanja kvaliteta (~lan 35 (2) BK). U suprotnom .257 . 323..2.. te Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.u doma}em pravu opis ima prednost nad svim drugim na~inima sa kojima je u sukobu.. obavezni standardi. 30-31. potrebno je da mu je kupac barem pre}utno (odre|ivanjem zemlje u kojoj }e se roba koristiti. Vidjeti slu~aj „Kadmium mušula“ (BGHZ 129. 28-34.odstupanje od uzorka ili modela ne smije biti osim ukoliko prodavac nije u ugovoru izri~it. propisani izvozni standardi i sli~no).Bonell.255 Drugi na~in odre|ivanja kvaliteta je ugovor.254 On tada obavezuje stranke bez obzira na pravnu tehniku kojom je to u~injeno (minimalni kvalitet. prema Konvenciji uzorak ili model su pravno ja~i na~ini odre|ivanja kvaliteta ugovorom (~lan 35. Treba imati na umu da je osnov obaveznosti ovdje doma}i propis. str. isto djelo. Zna~aj kvalifikacije je isti kao kod koli~ine. isto djelo. isto djelo.i u nacionalnim pravima i u me|unarodnom saobra}aju ugovaranje kvaliteta specifikacijom vodi posebnoj vrsti prodaje specifikacionoj prodaji.

ovaj autor skre}e pa`nju da navedeni stav nije u Konvenciji izri~ito izra`en (str. vi|eno . Pri tome posebnu pa`nju treba posvetiti ~lanovima 8 i 9 BK.. a ako se to ne mo`e znati.mustra . 274. Izjedna~enost (harmonizacija) INCOTERMS-a sa Spoljnotrgovinskim definicijama SAD iz 1942. Transportne klauzule i ambala`a 61. nesumnjivo je da }e se ova pravila primjenjivati kad god je neka transportna klauzula unesena u ugovor uz naznaku INCOTERMS 2000. isto djelo. onda .2. 259 U prilog ovome rješenju govori i ~lan 8 BK prema kome se izjave jedne strane interpretiraju po njenoj namjeri. 280-281). Ukoliko se desi. Vidjeti: Bianca u Bianca-Bonell.tip.” str. str.upotrebom razli~itih tehni~kih termina (kakva . naj~eš}e. Prema Konvenciji je odre|ivanje specifikacije ugovorna du`nost kupca ~ije neispunjenje u sporazumom utvr|enom roku ili u razumnom roku po prijemu zahtjeva prodavca za slanjem specifikacije vodi stvaranju prava prodavca da sam sa~ini specifikaciju. na osnovu va`enja obi~aja. 262 Profesor Piltz dr Burghard: “INCOTERMS 2000-ein Praxisueberblick”. str. 260 Vidjeti izlaganja o izvorima me|unarodnog poslovnog prava.posebnim ~lanom (~lan 65). U nacionalnim pravima oni predvi|aju. Zbog toga on mora biti korišten oprezno. Zna~enje tehni~kih izraza odre|uje se prema mjestu i vremenu zaklju~ivanja.takva. samo potvr|uju opravdanost ovog zaklju~ka. 344.posebnu pa`nju treba posvetiti autenti~noj mustri i mustri koju kod sebe ~uva posrednik. 261 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. .. 263 Vidjeti i izlaganja o sopstvenim izvorima me|unarodnog poslovnog prava.262 Smatramo da }e to naj~eš}e biti slu~aj. 275. Tipi~no zna~enje transportnih klauzula je utvr|eno u INCOTERMS-u 2000 koji je ve} generalno obra|en u ovome materijalu.263 258 Draški} dr Mladen.standard.prodav~eva specifikacija postaje obavezna. Ukoliko se samo navede skra}ena oznaka klauzule. da se isporu~uje roba koja odgovora poznatoj svrsi za koju }e kupac koristiti stvar.. 32.srednji kvalitet. str. 104 . . Recht der Internationalen Wirtschaft (RIW) 7/2000.258 Na ovakva rješenja posredno upu}uje i ~lan 35 BK tra`e}i da kvalitet „odgovara zahtjevima ugovora”. . “Me|unarodna prodaja prema.259 7. potrebno je posebno utvr|ivati da li u skladu sa ~lanom 9 BK primjena INCOTERMS 2000 ujedno predstavlja i utvr|en poslovni obi~aj. prodavac je du`an o svojoj specifikaciji obavijestiti kupca i ako on u razumnom roku ne dadne drugu . pa ni o INCOTERMS-u.. . Isto i Bianca u Bianca-Bonell.260 Be~ka konvencija ne sadr`i odredbu o trgova~kim terminima uopšte. 487. ukoliko je ta namjera (upotreba robe u našem slu~aju) bila poznata drugoj strani. Tre}i na~in ugovaranja kvaliteta jeste oslonac na dispozitivne propise. isto djelo. Ipak.odobreno i sli~no).” str.261 Ipak.3.

str. Ugovor o prodaji. Na ovome posebno insistira ~lan 35 (1) BK.. Pošto su u pitanju pravni standardi. str. Be~ka konvencija smatra obezbje|enje odgovaraju}e ambala`e samostalnom obavezom prodavca (~lan 35. Ugovor o prodaji. 34-35. 270 Sulatnovi}-Trifkovi}-Simi}.. 130-131. Pod kategorijom „ambala`a” mo`e se podrazumijevati i svaki drugi vid zaštite robe. isto djelo. stav 1 BK).. 144-146. isto djelo. te kod Trifkovi} dr Miloš. isto djelo. ne primjenjuju se automatski. 138 266 Bianca – Bonell. s tim da odredbe Opštih uzansi još va`e.270 264 Isto Schmitthoff. 35. (1) BK) Reguliše je isklju~ivo u okviru nesaobraznosti robe (~lan 25 (2) BK). a ako njih nema prema obi~ajima u sjedištu prodavca.. str. Ambala`a je zaštitni omot robe.265 „Ustaljeni na~in pakovanja“ procjenjuje se prema globalnim poslovnim obi~ajima. obi~aj i dispozitivna pravila. Zbog toga se pretpostavlja da je ukalkulisana u cijenu. Ako je koli~ina odre|ena po te`ini.267 Praksa stranaka mo`e i kod ovog elementa biti izvor za odre|ivanje na~ina na koji prodavac treba da ispuni svoju obavezu (~lan 9. komentar uz ~lan 35 BK. potrebno je da to izri~ito ugovori. str. X Ed. U ostalim slu~ajevima je obazbje|enje ambala`e u na~elu obaveza prodavca. 223-224.. „što se procenjuje prema ustaljenom na~inu pakovanja u konkretnoj grani trgovine“. To se ~ini uglavnom onda kada tako tra`e razlozi zaštite zdravlja i bezbijednosti. 265 Perovi} J. Ako ambala`a nije ugovorena.. 268 Uporedni pregled vidjeti kod Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. a sporazum stranaka ne indicira druk~ije. Pri tome uvijek treba uzimati u obzir i zahtjeve transporta. 105 . prodavac treba da obezbijedi uobi~ajenu ambala`u. X Ed. 128 ne spominje cijenu transporta robe kao element za utvr|ivanje da li je pakovanje odgovaraju}e. Time se odstupa od rješenja koja vladaju u mnogim sistemima. 267 Schmitthoff. ako ugovorom nije druk~ije odre|eno. Rješenja nacionalnih prava.264 U ostalim slu~ajevima izvori su: ugovor.. 269 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Ambala`a se u nacionalnim pravima samo izuzetno odre|uje prinudnim propisima.268 Pla}anje ambala`e zavisi od toga šta je ugovoreno. isto djelo.. tako i u pogledu cijene.269 Ukoliko prodavac `eli vra}anje ambala`e. po ~lanu 56 BK smatra se da ambala`a nije ura~unata u cijenu. Sli~no postupa i ~lan 35(2) ta~ka d) Konvencije. onda prodavac mora da obezbijedi ambala`u koja je podobna „da sa~uva i zaštiti robu”.266 Ukoliko ni jedan obi~aj ne postoji. pa i našeg. str. budu}i da ona va`i za netto koli~inu robe. pa i u našem. str. kako u pogledu sigurnosti.” str..62. Pravni aspekt kalkulacije u me|unarodnim ugovaranjima. Ovakva situacija postoji i u našem pravu. realna obaveza prodavca zavisi od okolnosti slu~aja.

te plodove i koristi nastale od vremena u kome je trebalo izvršiti isporuku (~lan 468 ZOO). Ugovor o prodaji. 252). 127. iz sistema prava kupca kod nesaobraznosti isporuke vidi se da se ona smatra izvršenom i kad u svemu ne odgovora ugovoru. 99-101. isto djelo. 272 Draški} dr Mladen...koja objašnjava razlog vršenja materijalnih ~inidbi. odnosno u stavljanju kupca u mogu}nost da preuzme posjed. Najprije.1. str. Isporuka robe 8. No. 40-41. isporuka se mora sastojati barem iz jedne fakti~ke radnje i jedne pravne radnje .. str. I tre}e. 274 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. str.273 Ona predstavlja „sistem fakti~kih i pravnih radnji koje prodavac mora da izvrši prema svim relevantnim izvorima da bi kupac mogao ste}i posjed stvari i najja~e stvarno pravo na njoj”.275 To posebno nije mogu}e kod me|unarodnih prodaja sa otpremom stvari ili sa prodajom u mjestu opredjeljenja. 277 Schmitthoff. nego se ona samo navodi kao prva obaveza prodavca (~lan 30 BK). u Konvenciji predvi|enim pravima..izjave volje date izri~ito ili pre}utno .274 Tri momenta iz ove definicije treba posebno ista}i.. ne daje se definicija isporuke. potrebna je njena teorijska definicija. 271 Vidjeti Vilus dr Jelena. ~lan 473 ZOO..276 I tre}e. odvojeno se regulišu distanciona i nedistanciona isporuka. str. 275 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Me|unarodna prodaja prema. 68-69. Tako je prodavac du`an da prema našem pravu pored predmeta ugovora u ispravnom stanju preda i pripatke stvari. isto djelo. fakti~ke radnje se naj~eš}e sastoje u stavljanju robe u posjed kupcu. 273 ^lan 31 BK kroz odre|ivanje mjesta isporuke posredno odre|uje i njen sadr`aj (Caemmerer/ Schlechtriem. X Ed. str. isto djelo. Ugovor o prodaji. Prvo. fakti~ke i pravne radnje moraju biti izvršene dobrovoljno.1. Drugo. 106 ..272 Pošto Be~ka konvencija ne odre|uje pojam isporuke.277 Predmet isporuke ne mora biti identi~an predmetu ugovora.2. Problemi koji su postojali u vezi sa ovakvim odre|enjem271 naveli su redaktore Be~ke konvencije da u tri zna~ajne ta~ke odstupe od haškog Jednoobraznog zakona. Me|unarodna prodaja prema. ^lanu 19 haškog Jednoobraznog zakona o me|unarodnoj prodaji (ULIS) sadr`i slijede}u definiciju: „Isporuka se sastoji u predaji stvari saobrazne ugovoru”. 130 i 131. Sli~no rješenje postoji i u drugim sistemima. Drugo. isporuka se ne mo`e reducirati samo na tu vrstu ~inidbi.. 41. Kupac se tada mo`e koristiti odre|enim. str.8. Pojam isporuke 63. 276 Draški} dr Mladen. Obaveze prodavca 8. str.

278 Prelaz svojine ure|uje se mjerodavnim nacionalnim pravom. Ugovor o prodaji... 43-46. Vidjeti naro~ito ~lanove 17.282 8. Za mjesto isporuke se vezuju: prelaz rizika. 125. Mjesto isporuke je geografska lokacija ili lokalitet na kojima sve radnje koje u konkretnom slu~aju ulaze u isporuku moraju biti završene. 127. . Me|unarodna prodaja prema. što omogu}uje relativno lako odvijanje me|unarodne trgovine. str. 125-126. Kod translativnih (romanska prava) svojina prelazi na kupca zaklju~ivanjem ugovora o prodaji. naro~ito u me|unarodnom privrednom poslovanju.284 278 Vidjeti ~lanove 66-71 Be~ke konvencije. U common law sistemima se prelazak svojine ure|uje ugovorom i to na jedan od izlo`enih na~ina. Mjesto isporuke 65. Ugovor o prodaji . pa isporuka ima karakter ostvarivanja vlasni~kih ovlaštenja kupca. No.283 Otuda je zna~aj mjesta isporuke veliki. opravdano je tvrditi da je isporuka „centralna os celog sistema prava prodaje” u me|unarodnim relacijama. isporuka je obaveza prodavca i sredstvo prenosa svojine.. i 18. Kod tradicionalnih sistema (germanski i naš).prodaja u mjestu opredjeljenja (distanciona). a tradicioni na generi~ke stvari. Me|unarodna prodaja prema. str.. 107 . pošto odre|ivanje relevantnog prava zavisi dobrim dijelom od isporuke robe.280 Kod mješovitih sistema (švajcarski) translativni sistem se primjenjuje na individualizirane.prodaja u mjestu (nedistanciona). a potom i neka pravno-tehni~ka rješenja zavise od odnosa isporuke i prelaska svojine. str.. britanskog Sale of Goods Act iz 1979.1. Mjesto isporuke odre|uje i tip prodaje. str.prodaja sa otpremom (distanciona) i . str. 6. prelaz troškova i pravila koja regulišu modalitete isporuke... U kontinentalnim pravima razlikuju se translativni. što je krajnji cilj ugovora o prodaji. 5-7. 283 Opšta rješenja vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}... onih gdje je za prenos svojine potrebno i uru~enje stvari. Me|unarodna prodaja prema..2. 280 Draški} dr Mladen.. 282 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Stoga primarna posljedica isporuke u doma}em i me|unarodnom poslovnom pravu jeste prelazak rizika sa prodavca na kupca. Zbog toga i isporuka u njima mo`e imati dvostruki pravni karakter. U Konvenciji je izri~ito istaknuto da ona ne reguliše „dejstvo koje bi ugovor mogao imati na svojinu prodate robe” (~lan 4 BK).279 Pravni karakter isporuke. str. tradicioni i mješoviti sistemi prelaska svojine sa prodavca na kupca. 284 Draški} dr Mladen. Shodno tom kriteriju one mogu biti: . Ugovor o prodaji. 281 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. ukoliko nisu ure|ene ugovorom.64..281 Treba ista}i da su razlike u praksi daleko manje od konceptualnih. 279 Draški} dr Mladen.

. shodno ~lanu 9. 104. Uslov za to je da su stranke u trenutku zaklju~enja ugovora znale za to mjesto. Ona zavise od vrste robe. Sporazumom stranaka to mo`e biti u~injeno izri~ito ili pre}utno. 46-49. a izvori prava. U slu~aju distancione prodaje mora se. str. isto djelo.Prema na~inu predaje stvari isporuka mo`e biti: realna. nije dovoljna mogu}nost ili obaveza znanja. dakle. Ugovor o prodaji. 287 Vidjeti teorijska razmatranja kod Sultanovi}-Trifkovi}. Be~ka konvencija od predaje dokumenata koji se 285 Caemmerer/Schleshtriem. U ostalim slu~ajevima distancione prodaje i kod nedistancione prodaje mjesto isporuke je mjesto „u kome je prodavac u trenutku zaklju~enja ugovora imao svoje sjedište” (~lan 31. Ukoliko stranke nisu znale za to mjesto. Kod generi~ke robe razlikuje se distanciona od nedistancione prodaje.286 8. primijeni}e se dopunsko (supletorno) pravilo . Bude li mjesto isporuke navedeno u posebnoj odredbi suprotno mjestu koje je dodano transportnoj klauzuli. ve}u pravnu snagu ima specijalni uglavak. Izri~ito odre|ivanje naj~eš}e se vrši transportnim klauzulama. Isporuke se prema na~inu izvršenja mogu razli~ito podijeliti. Na~in isporuke zavisi od vrste robe i od ugovora. Posljednje pravilo ujedno je i opšte pravilo.. na osnovu ~lana 31 (a) Konvencije. Za njega mogu va`iti i poslovni obi~aji. Sistematizacija ima teorijski karakter.Mjesto isporuke odre|uje se prvenstveno ugovorom. Individualizirane stvari.3. (b) BK). isto djelo. Ovdje. prvi samostalni prevoznik ukoliko to zahtijeva priroda transporta (`eljeznica. dokumentarna i simboli~ka.285 Ako o mjestu isporuke u ugovoru ništa nije re~eno. te poslovna praksa izme|u konkretnih subjekata me|unarodne prodaje. 66. (c) BK). a potom dispozitivna pravila Konvencije. Konvencije.Simi}. 286 Vidjeti i Vilus dr Jelena. za njegovo odre|ivanje primijeni}e se najprije mjerodavni poslovni obi~aji i praksa konkretnih stranaka (~lan 9 BK). str. 108 . str. stvar predati u mjestu u kome djeluje.ono koje va`i za stvari odre|ene po rodu. uklju~uju}i i Be~ku konvenciju je priznaju kroz regulisanje specifi~nih odnosa. Na~in isporuke obuhvata sve vrste radnji i modalitete tih radnji koje prodavac treba da izvrši da bi predmet isporuke stavio na raspolaganje kupcu.287 Dajemo teorijsku podjelu: . Na~in isporuke 67. 252. generi~ke stvari koje se moraju izdvojiti iz odre|ene mase i budu}e stvari moraju se isporu~iti u mjestu u kome se nalaze odnosno u kome }e se „proizvesti ili izraditi” (~lan 31. brodar) i ako ugovor ne upu}uje na nešto drugo.1.

poslovnim obi~ajima i praksom ili dispozitivnim propisima. Opšte je rješenje uporednog i me|unarodnog poslovnog prava da se vrijeme isporuke ugovorom mo`e utvrditi: 288 Opširno kod Caemmerer/Schlechtriem. odre|ivanje na~ina isporuke je stvar obi~aja. str. te rješenja mjerodavnog nacionalnog prava.Prema vremenu predaje cijele koli~ine isporuke su: jednokratne i sukcesivne. „prodavac je du`an poslati kupcu obavještenje o otpremi kojim se bli`e odre|uje roba” (~lan 32 (a) BK). prije svega. Na~in isporuke kod distancione prodaje sastoji se „u predaji robe prvom prevoziocu u cilju dostavljanja kupcu” (~lan 31 (a) BK). 291 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. Na str. 128. isto djelo. osim prethodno izlo`enog..” str. 290 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. Kod nedistancionih prodaja i u svim drugim slu~ajevima. kao i modaliteti tih postupaka zavise od vrste robe i na~ina transporta. Ako se vrijeme odre|uje pravnim standardima. 109 .290 Ako je ugovorom izri~ito predvi|ena prodaja u mjestu opredjeljenja. 253-255. Odgovor na njega zavisi od tuma~enja svih relevantnih okolnosti datog slu~aja.. 8. str. 262-263. U poslovanju prevladavaju situacije u kojima se stranke sporazumijevaju o vremenu isporuke.” str. To je “trenutak vremena po~evši od koga kupac mo`e zahtjevati izvršenje isporuke”.1.4. 253 i ovaj autor insistira na nezavisnom prevozniku.. Ovo obavještenje je neopozivo289 zato da nesavjesni prodavac ne bi mogao da na teret kupca kalkuliše u pogledu mogu}ih transportnih rizika. 131 definiše druk~ije rok isporuke. prakse strana. njihovo zna~enje se konstatuje i prema poslovnim obi~ajima.288 prvenstveno od toga da li špediter sam vrši prevoz ili anga`uje druga lica da to u~ine. Vrijeme isporuke je trenutak ili period u kome sve radnje koje predstavljaju isporuku treba da budu završene. Ukoliko roba nije jasno identifikovana kao roba namijenjena za izvršenje konkretnog ugovora.odnose na robu ~ini posebnu obavezu prodavca i ve`e za njeno izvršenje i specifi~na rješenja (~lan 34). Predaja posjeda nad robom prevoznika je u svakom slu~aju minimum koji mora biti ispunjen. str.. Radnje kojima }e se predaja prevozniku obaviti. . isto djelo. London u Binaca-Bonell.291 Vrijeme isporuke odre|uje se ugovorom. a ta~no utvr|ivanje njihovog sporazuma vrši se prema dispozitivnim pravilima. 68. 291. isto djelo. Da li špediter spada u „prevoznike” je i fakti~ko i pravno pitanje. onda }e pravila o predaji robe od strane vozara primaocu biti ujedno i izvor za odre|ivanje na~ina isporuke. 289 Caemmerer/Schlechtriem. „Prvi prevozilac” mora biti transportno preduze}e nezavisno od prodavca. Vrijeme isporuke 69.

293 ali i prema obi~ajima. 110 . 294 Vilus dr Jelena. Bude li kupac ovlašten da odredi datum isporuke. mada poslovni obi~aji u mnogim strukama zahtijevaju da se sve potrebne radnje obave do kraja uobi~ajenog radnog vremena odre|enog datuma. mo`e se smatrati da su rješenja Be~ke konvencije jasna. va`i}e mjerodavno nacionalno pravo. 70. 133. Rok po~inje te}i od ugovorenog datuma po~etka perioda.” str. Iako u uporednom pravu i teoriji postoji spor oko toga od kada rok isporuke te~e. primijeni}e se pravila dispozitivnih propisa. Odre|ivanje perioda vrši se izri~itim navo|enjem datuma koji determinišu period ili upotrebom tehni~kih termina (od-do. Ne u~ini li tako.294 Ova mogu}nost kupcu ne stoji na raspolaganju kada datum isporuke odre|uje prodavac.. isto djelo. prodavac mo`e dokazivati da je zadocnio zbog smetnje „van njegove kontrole” i da stoga ne odgovara za docnju.. pa }e se izlo`ena rješenja shodno primjenjivati i za pojedine obroke.. on o tome mora blagovremeno obavijestiti prodavca. U slu~aju distancione prodaje ovo svoje ovlaštenje 292 Pregled vidjeti kod Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. Ugovor o prodaji. pravo izbora pripada prodavcu (~lan 33 (b) BK). Izuzev kada okolnosti posla (na primjer: obezbje|enje broda od strane kupca) ili ugovor ukazuju na to da je kupac ovlašten da odredi datum isporuke. 49-54.). ^lan 58 (1) BK izri~ito predvi|a ovlaštenje prodavca da uslovi „predaju robe ili dokumenta pla}anjem cijene”. str. ili od zaklju~enja ugovora. Ako to nije mogu}e. Ukoliko stranke stoje u trajnijem poslovnom odnosu. po kome prodavac treba da izvrši isporuku „u razumnom roku poslije zaklju~enja ugovora” (~lan 33 (c) BK). i njihova me|usobna praksa mo`e po Be~koj konvenciji da uti~e na utvr|ivanje du`ine razumnog roka. 293 Sli~no je i rješenje ~lana 470 ZOO.. 107. Jedino pravno pitanje se otvara u slu~aju u kome je vrijeme isporuke odre|eno periodom. usvojena u suštini ve} u haškom Jednoobraznom zakonu (~lan 22). sredinom mjeseca itd. Za sukcesivne isporuke nema posebnih pravila. Razuman rok odre|uje se prema okolnostima posla i prirodi stvari. U prvom slu~aju datum se shva}a u kalendarskom smislu.292 Be~ka konvencija je preuzela rješenje common law sistema. Sva izlo`ena pravila }e se primijeniti pod uslovom poštovanja principa jednovremenosti isporuke i pla}anja. Ona se u uporednom pravu razlikuju. str. Za naše pravo vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Ukoliko ugovor i obi~aji šute o vremenu isporuke.fiksno odre|enim ili iz ugovora odredivim datumom (~lan 33 (a) BK) i .ta~no odre|enim ili iz ugovora odredivim vremenskim periodom (~lan 33 (b) BK)..

8. Prodavac je du`an da odmah (immediately) obavijesti kupca o zadr`avanju isporuke. . Prvi je „ozbiljan nedostatak” sposobnosti da se obaveza izvrši ili kreditna nesposobnost (~lan 71 1 BK). Ugovor o me|unarodnoj prodaji prati ve}i broj dokumenata od onih koji se sre}u u trgova~kim prodajama unutar zemlje. bilo spre~avanjem njenog uru~enja kupcu. Dakle. 53-55. 111 . ~lana 71 BK mo`e se zaklju~iti da je cilj obavještavanja omogu}avanje kupcu da pru`i adekvatna sredstva obezbje|enja urednog izvršenja svojih obaveza. Ona je zasnovana na opštem pravilu o ovlaštenju na zadr`avanje ispunjenja iz ~lana 71 BK.Kupac ne}e mo}i da izvrši „bitan dio” svojih obaveza. Drugi je ponašanje kupca „u pripremama za izvršenje ili u izvršenju ugovora” (~lan 71. te uvjerenje o porijeklu robe i fitopatolška potvrda. ukoliko je robu otpremio prije nego što je postala o~ita nesposobnost druge strane. str. 214. Konvencija taksativno navodi dio osnova po kojima se on utvr|uje. Teret dokazivanja svih relevantnih ~inioca le`i na prodavcu. Svoje pravo zadr`avanja isporuke prodavac mo`e izvršiti najprije tako što isporuku ne}e izvršiti. .Obaveza je nastala na osnovu ugovora. a ne neznatna povreda ugovora. Oni se mogu podijeliti na dokumente koji proisti~u iz dr`avne intervencije i one koji interesuju samo stranke. Me|unarodna prodaja prema. ali još nije dospjela. predstoji fundamentalna. Ugovor o prodaji. Prodavac mo`e zadr`ati isporuku (suspend the performance) pod slijede}im uslovima: .2.. Privatnopravne dokumente mogu}e je dalje klasifikovati na finansijske i robne.Budu}a povreda je „o~ita”. str.prodavac mo`e ostvariti zadr`avanjem predaje robe i dokumenata kupcu dok on ne plati cijenu. Prodavac ova dva prava ima ~ak i onda kada kupac ve} dr`i dokumente koji ga ovlaš}uju da raspola`e robom. što zna~i nesumnjiva. Predaja dokumenata 71. Iz stava 3. No. 1.. Me|u robnim razlikujemo tri osnovne vrste: . Da bi izbjegla sporove oko tuma~enja ovog momenta.295 Postoji još jedna situacija u kojoj prodavac ima pravo da bez štetnih posljedica odgodi izvršenje isporuke.296 Me|u javno-pravnim dokumentima najve}u ulogu imaju oni koje izdaju carinske vlasti.. 296 Draški} dr Mladen.dokumenti koji u sebi sadr`e pravo vlasništva na robi i slu`e njegov295 O jednovremenosti vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.. b) BK). Pri tome prava tre}ih lica ne mogu biti ošte}ena. prodavac mo`e svoje ovlaštenje realizovati bilo zadr`avanjem robe u transportu.

308 smatraju da nema bitnih razlika izme|u haškog Jednoobraznog zakona o me|unarodnoj prodaji i BK.) i . otpremnica itd. str. 90. Koje robne dokumente treba predati. str. isti~e da se u ovoj grupi prepli}u re`imi trgova~kog i prava vrijednosnih papira. isto djelo. Ugovorna rješenja se dopunjuju trgovinskim obi~ajima303 i prinudno-pravnim re`imima vanjske trgovine koji su relevantni za konkretni posao. razli~ite pravne prirode i diverzificiranih funkcija dokumenata u me|unarodnoj prodaji. ~lanove 50 i 51 haškog akta. ali je ona uzeta u obzir u dijelu koji govori o kup~evoj obavezi pla}anja (~lan 58 BK). Me|unarodna prodaja prema.. 108. 91. Strankama se preporu~uje da budu detaljne u ugovornom nabrajanju dokumenata. tako i na predaju dokumenata kao samostalnu obavezu. s jedne strane i ostalih”. Odsjek II Be~ke konvencije.. str. Napokon.. prenosivi tovarni list. 215-216.. odsjek II.304 Mjesto i vrijeme predaje dokumenata se odre|uju ugovorom. 301 Vilus dr Jelena. odredbe o isporuci ne sadr`e posebna pravila o dokumentarnoj isporuci.). razne vrste faktura.komercijalni dokumenti. isto djelo. 302 Gildeggen R. Glava II.297 . Me|unarodna prodaja prema.299 On je u izvjesnoj mjeri ~ak i protivrje~an. skladišnica i sli~ni). Dalje. police transportnog osiguranja itd. 300 Vidjeti Dio III. garantni listovi za robu namijenjenu trajnoj upotrebi i drugo). isto djelo. str. ~iji je osnovni zadatak da omogu}e i olakšaju promet robom bilo izme|u stranaka (potvrda o koli~ini i kvalitetu. U tipskim ugovorima i opštim uslovima EEK navo|enju dokumenata posve}ena je mnogo ve}a pa`nja.302 To }e biti naro~ito va`no onda kada je ugovoreno obezbje|enje pla}anja dokumentarnim akreditivom. 72. 299 Caemmerer/Schlechtriem.298 Stav Be~ke konvencije o ovom pitanju nije tako jasan. zbog toga „što se nije napravila razlika izme|u tako va`nih dokumenata kao što su konosman.transportni dokumenti koji ne daju vlasništvo na robi (špediterska potvrda o prijemu robe. Obaveza predaje dokumenata ure|ena je u istom odsjeku sa isporukom. Ukoliko to nije u~injeno. tovarni list i drugi sli~ni dokumenti. 303 Draški} dr Mladen.300 ali u posebnom ~lanu (~lan 34 BK).301 odredbe ~lana 34 BK mogu da se primijene kako u sklopu dokumentarne isporuke. bilo izme|u kupca i tre}ih lica (uputstva o upotrebi. prodavac mora da vodi ra~una najprije o zahtjevima prin297 Gildeggen R. isto djelo. 112 . str. Na to upu}uje i mogu}nost ispravke i dopune nesaobraznih dokumenata ukoliko su predani prije ugovorenog roka (~lan 34 BK). To je prepušteno najprije ugovoru.om prenosu (teretnica. nije precizirano u Konvenciji. 298 Vidjeti Glavu III. Polaze}i od velikog broja. str. 216... haški Jednoobrazni zakon je predaju dokumenata jasno izdvojio u posebnu obavezu prodavca. 304 Pregled vidjeti kod Draški} dr Mladen.

str. 307 Vilus dr Jelena. 1949. kao bitne ili nebitne povrede odre|uje se prema uslovima konkretnog slu~aja. Ako su nesaobrazni dokumenti predati na vrijeme. Zagreb. Od ishoda ove analize zavise i pravne posljedice neispunjenja ili neurednog ispunjenja prodav~eve obaveze da preda dokumenta.305 Dokumenti moraju biti predati saobrazno ugovoru.4. pravo na raskid ugovora mu ne pripada. Ipak. u pitanju je povreda ugovora. Starije rimsko pravo po~ivalo je na principima neodgovornosti prodavca za osobine prodate stvari. Prenos svojine 73.306 8. str. isto djelo. Ipak. 102. str. stav 3 BK (okolnosti slu~aja.307 74. str. Njen zna~aj. osim ako druk~ije nije bilo utvr|eno ugovorom (Caveat emptor).308 8. isto djelo.1. pregovori. U doba carstva se u trgovini stokom i robovima pojavljuje na pretorskom ediktu zasnovana odgovornost prodavca za skrivene mane. Njime se mo`e koristiti samo ako se time kupcu ne prouzrokuju „ni nerazumne nepogodnosti ni nerazumni troškovi” (~lan 34 BK). a potom i o kriterijima uspostavljenim u ~lanu 8. Justinijanovom kodifikacijom je ona protegnuta na sve dvostrano obavezuju}e. str. prodavac mo`e do tog roka da ispravi nedostatke. sinalagmati~ne ugovore. Kako shvatiti postojanje ove du`nosti u ~lanu 30 BK? Konvencija uspostavlja obavezu prenosa svojine na kupca. ~ak i kad je to slu~aj. 425-429. On je definisan mjerodavnim nacionalnim pravom. 113 .Horvat dr Marjan: “Rimsko pravo”.udnih propisa. isto djelo. Ovako se moralo postupiti budu}i da je samo „to osnovna obaveza prodavca zajedni~ka svim pravnim sistemima. Ukoliko nesaobrazni dokumenti budu predati prije roka za izvršenje ove obaveze. u ~lanu 30 BK se kao tre}a du`nost prodavca predvi|a prenos svojine na kupca. str. me|usobna praksa i kasnija ponašanja obje stranke). 310. a sve drugo se razlikuje”. ^ovi} dr Šefkija: “Saobraznost isporuke robe sa ugovorom o me|unarodnoj prodaji”.3. ali ne reguliše na~in na koji }e se to izvršiti. 308 Vilus dr Jelena. kupac zadr`ava pravo na naknadu štete predvi|ene Konvencijom. U izlaganjima o izvorima prava i isporuci utvr|eno je da Konvencija ne reguliše prenos svojine. 306 Caemmerer/Schlechtriem. 314. Ovo pravo nije bezuslovno. 102. Uporednopravni pregled 75. Svjetlost. 96-97. Sarajevo 1977.4.309 Današnje 305 Caemmerer/Schlechtriem. 309 Vidjeti Eisner dr Bertold . No. Treba imati na umu da su u me|unarodnom poslovnom pravu rokovi za predaju dokumenata po pravilu veoma kratki. isto djelo. Garancije saobraznosti isporu~ene robe sa ugovorom 8.

Odredbe koje su bitne za ostvarivanje namjere stranaka i ~ije kršenje zadire u sam „korijen sporazuma” nazivaju se condition („uslov“).. str. Da bi prevazišao ove razlike i pribli`io doma}e pravo haškom Jednoobraznom zakonu o prodaji. Oni se nalaze izme|u uslova i garancija. odnosno neurednog izvršenja ugovora o prodaji: docnju sa isporukom i isporuku stvari sa fizi~kim ili pravnim nedostacima. str. str. ali se mo`e manifestovati i kao koli~inski nedostatak. Na osnovu svega izlo`enog. pa se stoga odgovornost za njihove prekršaje mo`e procjenjivati prema fakti~kim okolnostima i te`ini povrede ugovora. Ono što je zajedni~ko za obje grupe poredaka jeste postojanje garancije prodavca da }e ugovor ispuniti uredno. nego prema zna~aju za ostvarivanje ciljeva ugovora. 87-89. Ovako kruta podjela ne odgovara više trgova~kim potrebama. isto djelo. Sale of Goods Act. i 14. Svaki „condition“ uklju~uje u sebe i „warranty“. jasno je da i koli~inski nedostaci uvijek predstavljaju prekršaj ugovora.310 Zadr`ava je i Nacrt ZOO311 Anglosaksonski sistemi slu~ajeve neizvršenja ili neurednog izvršenja ugovora ne dijele prema njihovim fakti~kim obilje`jima. U obje velike grupe sistema rezultat povrede ugovora je i povreda te garancije i vodi odgovornosti prodavca. 62-64. Ugovor o prodaji. To podvla~e i ~lanovi 13.312 Na ovaj na~in podjela prekršaja ugovora prema njihovom zna~aju postaje još va`nija. a u common law pravima – ugovorni. U kontinentalnim postoje dva: za docnju i za „mane”. X Ed. Kontinentalni sistemi poznaju dva slu~aja neizvršenja.isti za sve povrede ugovora. naj~eš}e se manifestuje kao isporuka neodgovaraju}eg kvaliteta. 114 . a u anglosaksonskim samo jedan .stanje uporednog prava rezultat je razli~ite recepcije rimskih rješenja i specifi~ne pravne tehnike svakog od sistema. a one koje nemaju taj zna~aj – waranty („garancija“). Ugovor o prodaji. 312 Prema Schmitthoff. 62-64. 313 Opširnije kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. obrnuto nije slu~aj. Da bi se prevazišle razlike izme|u kontinentalnih i common law sistema.. Fizi~ki nedostaci. 311 Vidjeti ~lan 587 i dalje.313 76. Ta garancija u kontinentalnim sistemima ima zakonski karakter. budu}i da se pretpostavlja da su stranke klauzulu o garanciji unijele u ugovor i kada ona nije izri~ito ili posredno navedena (implied term). Zbog toga je sudska praksa razvila i tre}i tip ugovornih elemenata – „neimenovane uslove“ (innominate terms ili intermediate terms). u me|unarodnoj regulativi prodaje je od samog po~etka rada pri310 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. „mane”. Podjela slu~ajeva neizvršenja ugovora uslovila je izgled sistema odgovornosti za nepoštivanje ugovora. ZOO uvodi kategoriju „materijalnih nedostataka” (~lan 479).. Naslov odsjeka je „Odgovornost za materijalne nedostatke“..

ne posjeduje kvalitete robe koje je prodavac kupcu predo~io u vidu uzorka ili modela. str.nije podobna za svrhe za koje se roba uobi~ajeno koristi. 100. str. stava 1 i stava 2 daje osnova i za svrstavanje razmatranog slu~aja u „nesaobraznost robe”. isto djelo. 111. smatra se da roba nije saobrazna ugovoru ukoliko: .” str. „(1) Prodavac je du`an isporu~iti robu u koli~ini. dakle.. isto djelo. str. Koji se. 111. 17-36. Be~ka konvencija ne predvi|a kao nesaobraznost nedostatke u koli~ini i predaju druge. isto djelo. umjesto ugovorene stvari (aliud).. ili ako takav na~in ne postoji. 134. 315 Vilus dr Jelena. 319 Vilus dr Jelena. povezano tuma~enje ~lana 35. Njegovo definisanje se „indirektno bazira na common law sistemu”.nije pakovana ili zašti}ena na na~in uobi~ajen za takvu robu. mada se u njima polazi od mana robe i njihove podele na vidljive i skrivene”. na na~in koji je podoban da sa~uva i zaštiti robu”. str. Zbog njihovog zna~aja u cjelini }emo citirati prva dva stava ovog ~lana. Institut saobraznosti poti~e iz prava USA316 Njegov istorijat pokazuje da mu se zna~enje mijenjalo..314 On je sadr`an i u ~lanu 35 Be~ke konvencije. Saobraznost isporuke..320 No. U odnosu na haški Jednoobrazni zakon o prodaji.garancija za saobraznost („conformity of the goods“)..321 Ovo utoliko prije što siguran kriterij „za odre|ivanje granica izme|u mane i 314 Vilus dr Jelena. isto djelo. 163. isto djelo. 316 Vidjeti Perovi} J.2. isto djelo. Za to je potrebno i sistemsko tuma~enje Konvencije. 321 Isto i Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja.. njenih ~lanova 36 i 37 naro~ito. U ve}ini nacionalnih prava ovo se smatra neizvršenjem isporuke i ne povezuje se sa odgovornoš}u za mane. Na osnovu stilizacije usvojene u Konvenciji još se ne mo`e izvu}i definitivna sistematika slu~ajeva koji ulaze u nedostatak saobraznosti.317 Zbog toga je kategoriju „saobraznost robe” neophodno odrediti pozitivno pravno. . 115 . 320 Raspravu o ovome “testu” vidjeti kod Bianca u Bianca . 273.315 8. str. str.319 To }e posebno biti slu~aj onda kada isporu~ena roba ne odgovara ni opštem opisu predmeta u ugovoru. (2) Izuzev ako su se strane druk~ije sporazumjele.318 I ~lan 35 BK se mo`e tuma~iti na isti na~in. kvalitetu i vrsti kako je to predvi|eno ugovorom i pakovanu ili zašti}enu na na~in predvi|en ugovorom. ali „ono nije suprotno ni sistemu kontinentalnih prava..4. 110. nedostaci mogu svrstati u „nesaobraznost isporuke”? 78. isto djelo.hva}en novi koncept . 318 Vidjeti Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. lat). O tome vidjeti Vilus dr Jelena. Pojam saobraznosti u Be~koj konvenciji 77. 164.” str. 135. str. i Perovi} J. .. Prvi je predaja druge stvari ili stvari drugog roda (aliud. str.Bonell. 317 Pregled vidjeti kod ^ovi} dr Šefkija. To je u~injeno u ~lanu 35 BK.

Ako je koli~ina bitan element ugovora. razlika izme|u kvantitativnih i kvalitativnih nedostataka. Nepodobnost za naro~itu. stav 2. u prilog svrstavanju u „nesaobraznost robe” govore isti razlozi kao i kod aliud. 324 Vidjeti Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. No. bilo manja koli~ina od ugovorene.327 322 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. isto djelo. isto djelo. ta~ka (a) BK). 135. Nesaobraznost.aliud nije utvr|en”..” str. 167. Teret dokazivanja le`i na strani koja se poziva na oslanjanje kupca na prodav~evu stru~nost. isto djelo. Opravdan je i stav da je formulacija ~lana 479. ta~ka (b) BK). str. Oni postoje bilo da je isporu~ena ve}a. stav 2 BK.324 Ovakvo odre|enje odgovara funkcionalnom i objektivnom pojmu mane. 327 Vilus dr Jelena..323 Ni kvantitativni nedostaci nisu izri~ito spomenuti u ~lanu 35... str. Tu spadaju: Nepodobnost stvari za uobi~ajene svrhe u koje se roba iste vrste upotrebljava (~lan 35. isto djelo. Tako i Gabriel Henry. stav 2. Pored toga. stava 2. a njeno odre|ivanje je slo`eno. osim u slu~aju kada mu je kupac na imperativne propise skrenuo pa`nju.. 163..” str. stav 2 BK. stav 1. Drugi slu~aj su nedostaci u koli~ini ili kvantitativni nedostaci.” str. 112. 168 i Vilus dr Jelena. mo`e kvalifikovati i kao neka od situacija navedenih u ~lanu 35. 325 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. str. 106 pozivom na UCC 2-314. Od rezultata toga postupka zavisi}e i pravna pozicija kupca u svakom konkretnom slu~aju. 111-112. Tre}a manifestacija „nesaobraznost robe” jeste postojanje kvalitativnih nedostataka. stav 2 Zakona o obligacionim odnosima bolja od one koja je usvojena u BK.” str.. odnosno mana ne}e postojati ako se prema okolnostima slu~aja doka`e da se kupac nije oslonio niti se mogao osloniti na stru~nost i prosu|ivanje prodavca. stav 2. tako i nemogu}nost iskorištavanja u trgovini (merchantibility) anglosaksonskih prava.169. ta~ka (b) BK. Zato je va`no ista}i da se Nacrt ZOO u ovom slu~aju nije poveo za BK.. 326 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. izri~ito ili pre}utno ugovorenu svrhu (~lan 35. govori o „probatio diabolica“.325 U teoriji se smatra da „prodavac nije obavezan da poznaje ”imperativne“ propise kup~eve zemlje”326 i da stoga ne odgovara za nepodobnost stvari.322 U praksi je stoga korisno provjeriti da li se isporuka druge stvari ili stvari drugog roda iz ~lana 35. Ona je razra|ena u ~lanu 35. 323 Isto Perovi} J. On je u svakom slu~aju izuzetno te`ak i u tom smislu je odgovornost prodavca za ovaj slu~aj nesaobraznosti ograni~ena. odnosno „fizi~kih mana robe”. onda je isporuka robe sa kvantitativnim nedostacima nesumnjivo i „nesaobraznost robe” iz ~lana 35.. Pod njima se podrazumijevaju kako nepodobnost za redovnu upotrebu kontinentalnih sistema. Perovi} J. str.. 116 . koji nesumnjivo predstavljaju „manu” i ulaze u „nesaobraznost robe” je i u nacionalnim pravima relativna.

171. isto djelo. 333 Caemmerer/Schlechtriem. O problemima vidjeti i str.. 329 Vilus dr Jelena. 171-173 citiranog djela. Nepoštivanje ovoga jamstva povla~i za sobom odgovornost u skladu sa ~lanom 36 Konvencije. ta~ka (d)). pa i u našem. 65.” str. pokazuje još jednom da su prakti~ne razlike manje od konceptualnih. prodavac jam~i kupcu za svaki „nedostatak saobraznosti koji je postojao u trenutku prelaska rizika” (~lan 36 BK).. ta~ka (d) BK). 8. 113. 330 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. bez obzira na eventualno odsustvo krivice prodavca. na na~in koji je uobi~ajen ili onaj koji je „podoban da sa~uva i zaštiti robu” (~lan 35. „materijalne nedostatke” po ZOO. izuzeci su dopušteni ako je nešto u ugovoru izri~ito promijenjeno. Suprotno Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja.329 odnosno ako se radi o tipskom uzorku.334 da ugovorom isklju~i ili ograni~i svoju odgovornost za „mane”... tj.. str. Na ovakvo pribli`avanje anglosaksonskim sistemima upu}uje stilizacija ~lana 35 BK. I on je porijeklom iz prava USA331 Nesaobraznost postoji ako roba nije upakovana ili zašti}ena na ugovoreni na~in. 334 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. str.. To je rješenje usvojeno i kod nas. Garancija saobraznosti robe 79. stav 2. str. jednostranog ili dvostranog akta stranaka. 326..328 Nesaobraznost sa uzorkom ili modelom koje je prodavac predo~io kupcu (~lan 35. ne iz nekog drugog. 174. 117 .330 te o uzorku koji je pokazan samo radi obavještenja. garancija saobraznosti ima ugovorni karakter.znao za tu neuskla|enost ili mu ona nije mogla ostati nepoznata“. a ne radi odre|ivanja kvaliteta.3. str. 328 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema.” str.” str. stav 2. ta~ka (c) BK).. Ugovor o prodaji.. Roba u na~elu mora u svemu da bude podudarna uzorku ili modelu.. stav 2.Svrha mora biti vidljiva iz ugovora. Garancija za postojanje saobraznosti robe ugovoru mo`e se definisati kao jam~enje prodavca savjesnom kupcu da }e isporu~ena roba biti saobrazna onome što je ugovoreno..4. koji se u odre|ivanju saobraznosti osvr}e isklju~ivo na ugovor. 174. Tretman nedostataka u pakovanju kao posebnog slu~aja nesaobraznosti same robe rezultat je ~injenice da cijela Konvencija ima prvenstveno u vidu distancionu prodaju. ^etvrti pojavni oblik kvalitativnog nedostatka jeste nesaobraznost u pakovanju ili zaštiti robe (~lan 35. Mogu}nost prodavca u kontinentalnim sistemima. isto djelo.332 Drugim rije~ima.333 Iako je sadr`ana u Konvenciji. U mnogim nacionalnim pravima ovaj propust predstavlja posebnu povredu ugovora. 137. 332 Prema ~lanu 35 (3) BK nesavjestan kupac je onaj koji je „u vrijeme sklapanja ugovora . 331 Perovi} J.

Tre}i uslov jeste savjesnost kupca.do datuma odre|enog za isporuku prodavac mo`e otkloniti nedostatke saobraznosti koji postoje na ranije ve} isporu~enoj robi. ali ne kasnije od isteka garantnog roka (~lan 11 KoZ). uklju~ivo i naš. Vršenje ovog prava uslovljeno je na isti na~in kao i kod otklanjanja nesaobraznosti dokumenata.. moraju biti ispunjeni uslovi predvi|eni Konvencijom. 336 Gabriel Henry. Uslovi. isto djelo. Teret dokazivanja le`i na kupcu. Prvi uslov jeste da se radi o ugovoru o prodaji na koji se primjenjuje Be~ka konvencija. Pravo na raskid ugovora kupac nema ni u ovom slu~aju.prodavac mo`e ugovorom dati posebnu garanciju da }e „roba za neko vrijeme ostati podobna za njenu redovnu ili naro~itu svrhu ili da }e zadr`ati odre|ena svojstva ili karakteristike” (~lan 36. njegovo znanje ili mogu}nost 335 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Da bi obaveza garancije za saobraznost postojala. Ovdje je potrebno primijetiti dvije stvari. str. Tada garantuje i za nedostatke koji se pojave nakon prelaska rizika. 118 . Ugovor o prodaji.335 Sastoji se od pet elemenata koji moraju postojati istovremeno. Drugo. Navedeni standard je „veoma blizu” stvarnom znanju u pogledu postojanja nedostataka.80. posredno je uva`ena kontinentalna koncepcija „mane” i njene podjele na vidljive i skrivene. stav 2 BK).. (~lanovi 587 – 610) nije promijenio sistem iako su unesene neke pravno-tehni~ke novine. 108. On je ve} detaljno ispitan. str. 114. I dalje. tj. Njihov sustav veoma je sli~an onome koji postoji u pravu BiH kod garancije za materijalne nedostatke. stav 3 BK). . me|utim. i dvije dopunske varijante: . 337 Vilus dr Jelena. Najprije. isto djelo. Nacrt ZOO u Odsjeku II „Odgovornost za materijalne nedostatke“. a dijelom se dobijaju njenom sistemskom interpretacijom. U Be~koj konvenciji sadr`ane su. tj. stav 1 BK). stav 1 BK. pravilo identi~no izlo`enom postoji u svim dr`avnim pravnim porecima.336 Ovo pravilo se ne odnosi na situacije iz ~lana 35.337 Savjesnost prodavca. nedostatak saobraznosti mora da postoji u ~asu prelaska rizika sa prodavca na kupca. Oni su dijelom izri~ito navedeni u Konvenciji. imaju kumulativan karakter. U ovom slu~aju ~etverogodišnji rok zastarjelosti te~e od dana u kome je kupac obavijestio prodavca o postojanju nesaobraznosti kao osnova svog zahtjeva. na osobine robe izri~ito predvi|ene ugovorom. „~ak i ako je nedostatak saobraznosti postao o~it kasnije” (~lan 36. dakle. str. A to zna~i da ni otklanjanje nesaobraznosti robe ne smije kupcu prouzrokovati nerazumne nepogodnosti i troškove. 65-67. Prodav~eva garancija saobraznosti robe sa ugovorom ne postoji „ukoliko je kupac u vrijeme zaklju~enja ugovora znao za tu nesaobraznost ili mu ona nije mogla biti nepoznata” (~lan 35. s tim što kupac uvijek zadr`ava pravo na naknadu štete prema Konvenciji (~lan 37 BK).

U Konvenciji. ali proizilazi iz njene dispozitivne prirode338 i ugovornog karaktera odgovornosti po BK. 339 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 201 – 203).339 Razlike izme|u ove dvije grupe poredaka zahtijevale su da Konvencija posebno uredi i ovu obavezu prodavca. Odgovornost prodavca za nesaobraznost je.5. tj. Ugovor o prodaji. Pošto je u pitanju reklamacija. 71-74. Razlikovanje subjektivnih 338 ^lan 6 Konvencije. On se mo`e ukratko izraziti kao postojanje urednog obavještenja prodavca od strane kupca o postojanju saobraznosti (~lan 39 BK). slobodno od bilo kakvih tereta. isto djelo. dakle. Garancija za pravne nedostatke (za{tita od evikcije) 81.znanja su pravo irelevantni. razvili su se u kontinentalnim i anglosaksonskim sistemima re`imi garancije za preneseno pravo veoma sli~ni onima koji postoje kod garantovanja za svojstva stvari. Fakti~ke razlike izme|u ovog i drugih slu~ajeva neizvršenja ugovora dovele su do nekih specifi~nih rješenja. str. Pravni nedostaci ne spadaju u „nesaobraznost robe“. Ona su koncentrisana u oblasti kategorijalnog aparata i uslova za nastanak obaveza po osnovu garancije. Draški} dr Mladen. Zbog toga i garancija za pravne nedostatke mora biti prirodan sastojak ugovora. ^etvrti uslov ti~e se odr`avanja garancije saobraznosti robe sa ugovorom na snazi. objektivna. Isti sistem odgovornosti za dvije povrede ugovora nije razlog za njihovo konceptualno izjedna~avanje. Me|unarodna prodaja prema. vlasni~ko pravo na njoj. 8. Zbog toga su za njega osobine primljenog prava isto tako va`ne. ako ne i va`nije od osobina stvari.. po~evši od rimskog prava. Ovaj uslov nije eksplicitno sadr`an u Konvenciji. Zaklju~enjem ugovora kupac `eli da stekne mirnu i nesmetanu dr`avinu stvari i najja~e.. o njoj }e kasnije biti više rije~i. Osnovne argumente za naš stav vidimo u sistematici Konvencije i posebnom regulisanju pravnih nedostataka u ~lanovima 41-44 BK. odgovornosti za pravne nedostatke. Na ovoj osnovi.. 82. str..340 Pravni nedostaci se u Konvenciji se definišu kao „prava ili potra`ivanja tre}ih lica” na stvari koja je predmet ugovora. potrebno je da garancija saobraznosti nije u ugovoru izri~ito ili pre}utno isklju~ena. 340 U teoriji su mišljenja o ovom pitanju podijeljena (vidjeti Perovi} J. I peto. 119 . 179. Prodavac je odgovoran za nedostatak saobraznosti i kad nije kriv za njihovo postojanje. ona je priznata i postavljena kao specifi~an vid odgovornosti prodavca. Prenos svojine na kupca jedna je od osnovnih obaveza prodavca prema Be~koj konvenciji (~lan 30). str..

Polaze}i od navedene sistematizacije slu~ajeva. 122.spre~avaju nesmetano korištenje prava koja su prenesena u skladu sa ugovorom. 120 . koje za kupca mo`e da predstavlja zna~ajne probleme i štete. isto djelo. Ona to svojstvo ima isklju~ivo ako se radi o pravu industrijske svojine i ako su ispunjeni uslovi iz ~lana 42 Konvencije. definisati kao jam~enje prodavca kupcu da preneseno pravo nema ni jedan od spomenutih nedostataka. Suprotno ve}ini nacionalnih prava. ~ini osnov za korištenje pravima iz garancije. ~ak i u odnosu na haški Jednoobrazni zakon. Ti uslovi su brojni i slo`eni. pravni nedostatak postoji onda kada se tre}e lice javlja sa stvarno-pravnim ili obligacionim pravom ili potra`ivanjem koji: .prava (rights) i potra`ivanja (claims) je zna~ajno jer se njime proširuje domen zaštite. Nesavjesnost se mora odnositi na pravni poredak zemlje u kojoj }e se roba dalje prodavati ili koristiti. 353-357. Uslovi za nastanak garancije za pravne nedostatke i za odgovornost prodavca za njih su odre|eni u Konvenciji zavisno od toga da li su u pitanju prava industrijske svojine344 ili druga prava. ne odgovara se samo za postoje}a subjektivna prava tre}ih lica ili za ta prava koja su tre}a lica uspješno ostvarila prema kupcu. str. isto djelo. Ve} i samo ozbiljno potra`ivanje. prvi uslov za realizaciju garancije za neke vrste pravnih nedostataka je nesavjesnost prodavca. 123. 343 Caemmerer/Schlechtrem. ako su to stranke imale u vidu pri zaklju~ivanju ugovora. str. Upravo na ovu situaciju odnosi se ~lan 10. isto djelo. str. Shodno izlo`enim stavovima Konvencije. isto djelo. Procjena postojanja nedostataka vrši se naj~eš}e prema pravu zemlje prodavca. Caemmerer/Schlechtriem. Za razliku od garancije za osobine stvari. nisu obuhva}eni ~lanom 41 BK. 346. 342 Vilus dr Jelena.onemogu}avaju nastanak prava kupca shodno ugovoru i . Navedeni uslovi u stvari zna~e stvaranje 341 Vilus dr Jelena. “trivijalni zahtjevi”. 3 KoZ.343 83. tzv. garancija za pravne nedostatke se mo`e. te na pravo dr`ave u kojoj kupac ima sjedište u svim drugim situacijama.342 jeste poseban tretman prava industrijske svojine u funkciji „prava ili potra`ivanja tre}e strane”. . isto djelo. 344 Analizu ovih prava iz ugla ~lana 42 BK vidjeti kod Caemmerer/Schlechtriem. str.spre~avaju nastanak prava kupca.341 Druga zna~ajna specifi~nost Konvencije. 346 isti~u da sasvim neosnovana potra`ivanja.spre~avaju nastanak prava kupca u predvi|enom obimu. str. Rok zastarjelosti u slu~aju nesavjesnog prodavca po~inje te}i od trenutka u kome se prevara (fraud) mogla razumno otkriti. .

345 Ovi uslovi se ne}e primijeniti ako je kupac znao za nedostatak ili ako je dao planove i naloge prodavcu koji su doveli do postojanja povrede industrijske svojine. Obavještenje mora da se odnosi na prirodu nedostatka i da bude dostavljeno prodavcu „u razumnom roku” pošto je kupac „saznao ili morao da sazna za postojanje takvog prava ili zahtjeva” (~lan 43). Ta obaveza mo`e ugovorom biti prenesena na kupca. isto djelo.6. Caemmerer/Schlechtriem. str. i ova vrsta garancije prodavca ima ugovornu prirodu. ^uvanje robe 84. Drugi postoji kod jednovremene isporuke i pla}anja ako kupac ne plati cijenu u skladu sa ugovorom (~lan 85 BK). Prodavac je prema Konvenciji du`an u dva slu~aja da ~uva stvari (custodia).obaveze prodavca da se informiše o stanju prava industrijske svojine povodom robe u navedenim zemljama. Sastoji se u obavezi o~uvanja stvari u na~elno nepromijenjenom stanju. 217 ukazuje na skandinavska prava kao izvor ovih rješenja. ali ne mora da bude zahtjev tre}eg ili sudsko obavještavanje o sporu.. Dakle.. 8. Taj uslov nije izri~ito predvi|en u Konvenciji. ali ne i izmakle dobiti (~lan 44 BK). Dispozitivni karakter Konvencije je došao do izra`aja i u ovome rješenju. 121 . Konvencija ne postavlja nikakve zahtjeve u pogledu na~ina saznanja. Prvi je docnja kupca sa preuzimanjem isporuke. Le`i na svakoj od stranaka onda kada su posjed robe i snošenje rizika na njoj podijeljeni. str. ^uvanje robe je i u uporednom pravu347 i prema Be~koj konvenciji zajedni~ka du`nost ugovara~a. Reklamacija nije uslov za realizaciju obaveze iz ove garancije ako je prodavac bio nesavjestan (~lan 43 (2) BK). Na tre}em mjestu je obavještenje (reklamacija) na pravne nedostatke (~lan 43). prodavac je du`an da 345 Caemmerer/Schlechtriem. Posljednje rješenje je kritikovano kao i ista solucija kod nedostatka saobraznosti. mo`e sniziti cijenu srazmjerno pravnom nedostatku ili zahtijevati naknadu stvarno pretrpljene štete. isto djelo. Bez obzira na razlog. isto djelo. To mo`e.346 ^etvrti zahtjev odnosi se na nepostojanje ugovornog isklju~enja ili ograni~enja garancije za pravne nedostatke. Drugi uslov jeste nepostojanje pristanka kupca da stvar uzme sa pravnim nedostatkom (~lan 41). 346 Vilus dr Jelena. 125. ali proisti~e iz njenog dispozitivnog karaktera. str. Ona postoji i u ~lanu 520 ZOO. Kada kupac „ima razumno opravdanje što nije poslao tra`eno obavještenje”. Me|unarodna prodaja prema. 356. 347 Draški} dr Mladen. str. 718. U svim ostalim slu~ajevima i kod svih ostalih prava savjesnost prodavca je irelevantna (~lan 42 BK).

.. u “Nastavne teme škole za samostalne ra~unovo|e”. S obzirom na stilizaciju ~lana 88. 353 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 350 Caemmerer/Schleschtriem. Da bi ova obaveza nastala i postojala. koja koristi termin „da robu zadr`i”. Ugovor o prodaji.. ali se kao „~uvari” mogu pojaviti špediteri. 170. Ugovor o prodaji. U principu u obzir dolaze: javna sudska prodaja. Iz stilizacije ~lana 87 se ipak mo`e zaklju~iti da se radi o subjektima koji u sklopu svoje redovne djelatnosti dr`e robna skladišta. 349 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.351 Pošto se ~uvanje vrši za ra~un kupca. Ona postoji u dva slu~aja: . isto djelo. a potom i od mogu}nosti koje pru`a mjerodavno dr`avno pravo. Konvencija izri~ito ne odre|uje. str. Ugovor o prodaji prema. 85. Ako su troškovi razumni. mada nije isklju~en.348 Roba se mo`e predati nekom tre}em na ~uvanje ako troškovi ~uvanja nisu nerazumno visoki (~lan 87 BK)..353 Ako je to mogu}e. prodavac je du`an obavijestiti drugu stranu „o svojoj namjeri da robu proda” (~lan 88. str.ako je roba podlo`na „brzom kvarenju” ili . Konvencija ne 348 ^lan 85 BK. str. 729.349 Obavještenje kupcu da je roba uskladištena nije obaveza prodavca. Sudski depozit je malo vjerovatan. Kada su uslovi ispunjeni. 352 Za sredstva obezbje|enja u našem pravu vidjeti Trifkovi} dr Miloš: “Sredstva obezbje|enja pla}anja”.ako bi „njeno ~uvanje iziskivalo nerazumne troškove” (~lan 88. Granicu naknade predstavlja „razumnost” tih troškova (~lanovi 85 i 87 BK). Postoji više na~ina na koje se ova du`nost mo`e izvršiti. 169-170. isto djelo. stav 2 BK). Prodavac mo`e najprije da robu ~uva sam pa`njom dobrog privrednika. 351 Caemmerer.. 122 .352 86. Deponovanje robe kod tre}eg ne zna~i izvršenje isporuke. 2. naro~ito str. na trošak i rizik kupca. 43-67. To }e na prvom mjestu biti javna skladišta. preduze}a luka i drugi sli~ni subjekti. prodavac ima pravo na naknadu troškova za ~uvanje. One se najprije odre|uju prema svim okolnostima slu~aja. Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 52-57. stav 2 BK). potrebno je da prodavac ima ili posjed robe ili da mo`e njome raspolagati svojim pravnim radnjama (~lan 85 BK).preduzme razumne mjere za o~uvanje stvari. Njihova konkretizacija zavisi od okolnosti slu~aja i od nadle`nog prava. prodavac mora preduzeti „razumne mjere” da robu proda (~lan 88. Sa obaveznom ~uvanja povezana je. str. prodaja preko privatnih aukcijskih firmi i neposredna prodaja.350 ali je u praksi uvijek korisno. prodavac ima pravo zaloge i/ili retencije na ~uvanim stvarima sve dok njegovi izdaci ne budu namireni. Schlechtriem. 728. knjiga. izbor prava }e zavisiti od mjerodavnog dr`avnog sistema. Sarajevo 1995.. pod odre|enim uslovima i du`nost prodaje robe koju prodavac ~uva. 171-172. str. str. stav 2 BK). Ko mo`e biti to tre}e lice.

U faktore zna~ajne za odluku o izboru ulaze po pravilu: osobine robe. 8. a ne samo ugovor o prevozu. budu}i da su ostale ve} obra|ene na odgovaraju}im mjestima. otprema robe i transportno osiguranje. „On je du`an višak predati drugoj strani” (~lan 88. Neke su sporadi~no obuhva}ene Konvencijom. odnosno staviti joj ga na raspolaganje.7. Ugovor o prodaji. 354 Suprotno: Caemmerer/Schlechtriem.Prodavac mora zaklju~iti sve potrebne ugovore „za prevoz”. prodavac je ovlašten da od dobijene sume zadr`i iznos razumnih troškova koje je imao. isto djelo.354 Kada je prodaja tre}em licu izvršena. 733. Naj~eš}e se navode sljede}e: pakovanje robe. 171-172. vrsta prevoza se odre|uje prema okolnostima konkretnog slu~aja i to tako da bude „odgovaraju}a”. . Ako nije ure|ena izri~itim sporazumom ili navo|enjem transportne klauzule. stav 3 BK). stav 2 BK. primijeni}e se dispozitivna rješenja sadr`ana u ~lanu 32. Pada u o~i veliki broj upotrijebljenih pravnih standarda. Ostale obaveze 87. str. str.. Tada mora na zahtjev kupca da mu dostavi sve „raspolo`ive podatke koji su mu potrebni za izvršenje osiguranja“ (~lan 32.Uslovi ugovora moraju biti „uobi~ajeni za tu vrstu prevoza”.. Konvencije. rizik sa prodavca prelazi na kupca. uskladištenju i osiguranju. 355 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Pored navedenih. 88. mada to ne mora uvijek biti slu~aj. Obaveza organizovanja transporta javlja se kod distancionih prodaja. po pravilu. obavještavanje druge strane o relevantnim ~injenicama. kao vlasnik. A to zna~i da }e u njenom konkretnom utvr|ivanju veliku ulogu imati interpretativni kriteriji iz ~lana 8. dok druge proisti~u iz konkretnog ugovora i okolnosti posla. Ona se tada ravna prema sporazumu stranaka i relevantnim pravilima osiguranja. prodavac ima i niz drugih obaveza. Zbog toga je Konvencija regulisala samo obaveze prodavca ako nije du`an da robu osigura. . Obaveza osiguranja robe le`i na prodavcu kada je to izri~ito ugovoreno ili ako na nju upu}uju transportne klauzule. gospodar posla (dominus negotii) i da se prodavac mora pridr`avati njegovih uputstava. tehnološke karakteristike pojedinih vrsta transporta i rokovi i .govori o reakcijama kupca. mjesta opredjeljenja. ali je o~ito da je on ovdje. 123 . Prema njima postoje ~etiri obilje`ja ove obaveze: .355 Zadr`a}emo se samo na posljednje dvije.Ako nije ugovorena.Prevoz se organizuje do odre|enog mjesta. Tu }e naj~eš}e biti uklju~eni: ugovor o špediciji. To je ujedno i mjesto u kome. ukoliko ih blagovremeno dobije.

Ako on nije ozna~en u ugovoru. tako i onome što je u prometu uobi~ajeno. 9.. isto djelo. U skladu sa ~lanom 64. Izjava prodavca djeluje od dana u kome ju je kupac primio. Na~elo poštenja i savjesnosti. Generalna odredba da }e kupac specificirati poru~enu robu je bez ikakvih pravnih efekata. stav 1 BK). Kupac je du`an da specifikaciju obezbijedi do ugovorenog datuma.specifikacionu prodaju. Obaveze kupca 9. Ugovor o prodaji. str. 357 Knapp u Bianca . 356 ^lan 539 ZOO govori o specifikacionoj prodaji samo ako kupac ima pravo da “kasnije” odredi specifikaciju. 1 BK prodavac u ovom slu~aju ima i pravo na raskid ugovora. Svojstva robe koja nisu odre|ena specifikacijom ravna}e se prema mjerodavnom pravu. o~ito je da oni moraju biti detaljniji od obi~ne ugovorne klauzule kojom se bli`e definiše predmet posla. 358 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 477.Bonell.358 90. Uporedno pravo se sla`e u tome da nespecificirane osobine moraju odgovarati kako specifikaciji. mjere i druga obilje`ja robe” (~lan 65.. Pošto znanje prodavca za potrebe kupca ne mora biti ni aktualno.1. ali mogu biti od zna~aja za zaklju~ivanje ugovora o datom transportnom osiguranju.stav 3 BK). stav 2 BK). Obaveza kupca da prodavcu dostavi specifikaciju ~ini od posla prodaje opšteg tipa posebnu vrstu . ni precizno. Pod specifikacijom se podrazumijeva svaki ugovorni uglavak ili jednostrana izjava jedne od stranaka kojima se bli`e odre|uju „oblik. Njen pravni re`im u Konvenciji i ZOO je gotovo identi~an. Ne odgovori li kupac u ostavljenom roku. stav 1 BK). str. Konvencija mu name}e obavezu da obavijesti kupca o pojedinostima specifikacije i da mu ostavi razuman rok u kome kupac ima pravo da sa~ini sopstvenu specifikaciju. Davanje specifikacije 89. 31.357 Iako Konvencija ne govori o obimu i tehnici odre|ivanja obilje`ja robe. specifikacija se mora dati „do isteka razumnog roka” od prijema prodav~evog zahtjeva za specifikaciju. „specifikacija koju je u~inio prodavac je obavezna” (~lan 65. Nepoštovanje ove obaveze povla~i pravo prodavca da sam sa~ini specifikaciju „u skladu sa kup~evim potrebama koje su mu mogle biti poznate” (~lan 65. 124 .356 Zadr`a}emo se samo na rješenjima Be~ke konvencije. te standard pa`nje dobrog privrednika zahtijevaju da se dostave i podaci koji nisu izri~ito tra`eni.

stav 1 ZOO.360 Regulativa Be~ke konvencije je takva da provjera saobraznosti predstavlja posredno konstituisanu obavezu kupca.. Pored navedenog. 81. koji je zaklju~en u okviru GATT/ WTO. str. stav 3 BK: „Kupac nije du`an isplatiti cijenu prije nego što je imao mogu}nost da robu pregleda”. Ugovor o prodaji. ^lan 481. Provjera saobraznosti 9. koje treba preduzeti da bi kupac došao do relativno sigurnog stava o tome da li isporu~ena roba odgovara onome što je ugovoreno. isklju~uje mogu}nost pregleda robe. na~in i troškovi.. 81-94. str. o kojima su se stranke saglasile. odnosno dispozitivnim propisom.2. snosi i troškove pregleda. Prinudni propisi velikog broja zemalja zahtijevaju da se roba koja }e se uvesti provjeri prije otposlanja (pre-shipment inspection). mjesto. 92. Zna~aj pregleda je po Konvenciji isti kao i u nacionalnim pravima. Provjera (ne)saobraznosti je sistem fakti~kih i pravnih radnji. 125 . 9. Ako se poka`e da je roba nesaobrazna. ili ukoliko drugi na~in isporuke i pla}anja. kupac mo`e troškove pregleda. 360 Vidjeti opširno kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. U uporednom pravu je provjera u najve}em broju sistema pravo kupca. prema Konvenciji. prema opštim pravilima Konvencije da zahtijeva u vidu naknade stvarno pretrpljene štete. on.2. str. S obzirom na to da je pregled obaveza kupca. X Ed. X Ed. oli~en u Opštim uzansama. Naš sistem.9. Pri tome }emo obuhvatiti sljede}e modalitete ove obaveze: vrijeme. Vrijeme provjere 93. Modaliteti ove provjere ure|eni su posebnim Sporazumom o inspekciji prije otposlanja. 361 Vidjeti i Schmitthoff. tipi~an je primjer. Ono mo`e biti odre|eno prinudnim propisom ili ugovorom.1. Prema ~lanu 58. Na me|unarodnom 359 Vidjeti Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. isto djelo. Izuzeci su tako|er odre|eni. zajedno sa njihovim modalitetima. Nacionalna prava ovdje imaju razli~ite pristupe.” str. uslov za valjano reklamiranje i jednu od pretpostavki o~uvanja prava na naknadu štete. Tako i Schmitthoff. Provjeru }emo izlo`iti tako da se dobije sistem sli~an doma}em.359 Taj stav ne izuzima i ZOO. Obaveza pla}anja i prije pregleda postoji ako na to upu}uju dokumentarni na~in isporuke.361 U postupke obavezne kontrole robe spada i grani~na kontrola. 91 naro~ito. 182.. Pojam i zna~aj provjere 91. Vrijeme provjere je najslo`eniji pravni modalitet ovog postupka. uredan pregled je i fakti~ka i pravna pretpostavka uspješne reklamacije..2. isto djelo.2.

1985 i „Sl. kupac ima pravo opcije u pogledu odre|ivanja (mjesta) vremena provjere i 362 Dodatak „Sl. vrijeme utvr|ivanja se odre|uje zavisno od toga da li je nedostatak saobraznosti bio vidljiv ili skriven. Posebna rješenja za vrijeme provjere tako|er postoje u Konvenciji. Prvo se ti~e distancione prodaje. Sli~no Gabriel Herny. broj 2/92. . str. i sli~no. „Pregled se mo`e odgoditi do stizanja robe u mjesto opredjeljenja” (~lan 38 (2) BK). 117.365 95.364 Ovo je osnovno rješenje. Posebno }emo ih izlo`iti. 365 Caemmerer/Schlechtriem. U slu~aju vidljive nesaobraznosti. 333.362 Vrijeme provjere privatnopravnog karaktera. tako|er ima dva osnovna slu~aja: kada je prodavac savjestan i kada nije savjestan. 94. isto djelo. list SFRJ – Me|unarodni ugovori“ od 5. Upravo zbog toga se u teoriji smatra da je i „štih proba” dovoljna za odr`avanje rokova pregleda. U ovom kontekstu zna~ajno je nekoliko momenata: . a on ih nije otkrio kupcu” (~lan 40 BK). str. nego prije predaje za transport. isto djelo. str. Pravilima o jednovremenosti isporuke i pla}anja iz ~lana 58 Konvencije u praksi se posti`e da se vrijeme provjere (ne)saobraznosti ve`e za vrijeme isporuke. Iako se ocjena pravnih standarda uvijek vrši i prema okolnostima konkretnog slu~aja. list RBiH“. koje se odre|uje ugovorom ili dispozitivnim propisom. Pregled (provjera) vidljivih nedostataka mora se izvršiti „u što je mogu}e kra}em roku zavisno od okolnosti” (~lan 38 (1) BK). isto djelo. Kada je prodavac nesavjestan. kada se „nedostatak saobraznosti odnosi na ~injenice koje su mu bile poznate ili mu nisu mogle biti nepoznate. isto djelo. konkretne okolnosti su unesene u ~lanu 38 (1) BK da bi se ubla`ila strogost stilizacije i roka koju on sadr`i.363 vrijeme utvr|ivanja nesaobraznosti nije ni~im ograni~eno. Niko se ne mo`e pozivati na posljedice svojih nesavjesnih radnji (Nemo turpitudinem suam alegans!). To zna~i da se vrijeme pregleda odga|a za period transporta i da kupac mora dokazivati da eventualna nesaobraznost nije nastala u toku prevoza. 115. takav da se mogao utvrditi tek posebnim pregledom ili upotrebom stvari. 363 Gabriel Henry. 364 Vilus dr Jelena. . 126 . str.4.planu je ure|ena Konvencijom o uskla|ivanju grani~nih kontrola robe.ako ništa nije ugovoreno.razlikovanje pregleda radi izvršenje ugovora o prodaji od pregleda radi izvršenja ugovora o prevozu. tj. vrijeme provjere odre|uje se na dva na~ina: generalno i za neke posebne situacije.stranke mogu vrijeme pregleda uvijek posebno ugovoriti ne pridr`avaju}i se dispozitivnih rješenja Konvencije. 120 smatra da je CISG i u ovom slu~aju uspostavila “standard aktuelnog znanja” za nedostatak saobraznosti. Ako je prodavac bio savjestan. tj. Slo`enost rješenja zahtijeva da se posebno izlo`e.

izuzev kada je taj rok nesaglasan sa ugovornim garantnim rokom” (~lan 39 (2) BK). od nesaobraznosti koja nije vidljiva prilikom prijema robe. tj. Kod skrivene nesaobraznosti (skrivenih nedostataka) provjera se mo`e izvršiti u krajnjem roku od dvije godine „ra~unaju}i od dana stvarne predaje robe kupcu.u mjestu opredjeljenja kupac tako|er ima obavezu da u skladu sa okolnostima da robu na provjeru „u što je mogu}e kra}em roku”. isto djelo. 336. a po~iva na uslovljenosti provjere nesaobraznosti i reklamacije. 368 Draški} dr Mladen. str.3. isto djelo.. mjesto provjere se odre|uje prema vremenu provjere.366 U Konvenciji nema zahtjeva da se mjesto opredjeljenja mijenja „bez pretovara”. 298.Bonell. Pregled se mo`e odgoditi dok prodavac kupcu ne stavi na raspolaganje „dokumenta na osnovu kojih se mo`e raspolagati robom” (~lan 58 (1) BK). On ugovorom mo`e biti isklju~en (~lan 58 (1) BK). Ovaj zaklju~ak se dobija tuma~enjem. 9. Mjesto provjere 97. Prema dispozitivnim odredbama Konvencije. Bio je predmet velikih sporova prilikom usvajanje Konvencije. isto djelo. 96. 184. kao što to ~ine haški Jednoobrazni zakon i naš ZOO. Primjenom ovog kriterija mo`e se dobiti sljede}a nomenklatura: . Tre}i slu~aj obuhvata jednovremenosti isporuke i pla}anja. . . 366 Bianca u Bianca . str. U ovom slu~aju va`e i druga rješenja iz prethodnog slu~aja. naro~ito ako su u pitanju generi~ke stvari. Pod reekspedicijom se podrazumijeva promjena pravca ili destinacije robe bez postojanja razumne mogu}nosti da se roba prije toga pregleda.mjesto opredjeljenja. str.” str.367 Namijenjen je prvenstveno zaštiti od skrivenih nedostataka. Drugo specifi~no rješenje se odnosi na reekspediciju (~lan 38(3) BK).2. ako je u pitanju skrivena nesaobraznost.. pod uslovom da je prodavac u trenutku zaklju~enja ugovora znao ili morao znati za dalju otpremu. 367 Vilus dr Jelena. 119-120.368 . Rok je objektivan i prekluzivan. a to prakti~no zna~i za vrijeme produ`enog transporta.kona~na destinacija kod reekspedicije i .mjesto predaje prvom prevozniku radi prevoza kod distancionih prodaja. Kod reekspedicije pregled mo`e da se odgodi „do prispije}a robe u novo mjesto opredjeljenja” (~lan 38 (3) BK). “Me|unarodna prodaja prema. Caemmerer/Schlechrtiem.mjesto gdje se stvari nalaze..mjesto isporuke. 127 .

Za na~in pregleda su prvenstveno mjerodavni me|unarodni poslovni obi~aji. onom koje se pojavljuje kod reekspedicije. “Me|unarodna prodaja prema. bilo o sekundarnom. U vezi sa na~inom provjere tri momenta su u praksi posebno zna~ajna. Stoga. str. str.4.370 Me|unarodna prodaja ima prete`no distancioni karakter. rješenja izvora prava se moraju striktno poštovati. Ukoliko va`i pravo BiH.. 100.372 Takav na~in provjere mo`e.98.2. 297-298. Na~in pregleda zavisi prvenstveno od vrste robe i sporazuma stranaka. u slu~aju šutnje ugovora. a da se rješenja uporednog prava me|u sobom zna~ajno razlikuju.” st. Samo rezultati dobi369 Vilus dr Jelena. Zbog toga je u praksi veoma prisutno i mjesto predaje robe prvom prevozniku kao lokacija na kojoj se vrši provjera. Drugo.. primijeni}e se odredbe Glave XXIII ZOO – „Ugovor o kontroli robe i usluga” za situaciju u kojoj je provjera prepuštena tre}im licima. 183. ali ne mora da bude podudaran sa pravilima provjere u mjestu isporuke. 116. IUP. Analiza teksta Konvencije pokazuje da ona te`ište stavlja na mjesto opredjeljenja. 370 Draški} dr Mladen. isto djelo. isto djelo. 117. X Ed. 371 Vilus dr Jelena. Ovo rješenje odgovara dominiraju}em stavu u uporednom pravu.. 1970. prema pojedinim autorima. bilo društveni postupci propisani prinudnim propisima ili fiksirani u ugovoru. Na~in pregleda obuhvata sve vrste radnji i njihove modalitete koje kupac treba da izvrši radi provjere saobraznosti isporuke. ako su bilo tehni~ki. Posebno se isti~e da ovo pravilo va`i i kad lokalni obi~aji ne postoje. Schmitthoff. valja ista}i da se prema ~lanu 20 našeg Zakona o sukobu zakona ne mo`e do}i do stava koji bi bio podudaran sa rješenjima Konvencije. 374 Vidjeti Vilus dr Jelena: “Odre|ivanje i kontrola kvaliteta robe kod ugovora o prodaji”. isto djelo. kod na~ina provjere uvijek treba pa`ljivo razlikovati tehni~ke od društvenih procedura.371 Drugo mišljenje je zasnovano na širem tuma~enju Be~ke konvencije i zato nam se ~ini prihvatljivim.373 Tako|er. 372 Bianca u Bianca-Bonell. Beograd. Prvo. 89-90 naro~ito. pa mu Konvencija ne posve}uje posebnu pa`nju. 186. Na~in provjere 99.. a ukoliko njih nema. str. isto djelo. str. 9. va`i pravilo Haškog zakona o prodaji po kome se „na pregled primenjuju pravila mesta na kome se kontrola vrši”. 128 . kupac mora da ispita robu na razuman na~in.” str.374 Ukoliko kontrolu saobraznosti robe vrši kupac. 373 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. Zna~ajno je napomenuti da jedinstvena me|unarodna pravila za kontrolu još ne postoje.369 bilo da se radi o primarnom mjestu upu}ivanja. va`i}e odredbe ZOO o provjeri materijalnih nedostataka.

91-93. odnosno postojanje ili nepostojanje pomo}nog pravnog posla kao elementa prijema.3. a u drugom posebni (in personam).. isto djelo. zaklju~ivanje ugovora o prevozu i davanje specifikacije.381 Kada je isporuka izvršena. Ovakve situacije su ~este. 92–93. X Ed. davanje instrukcija za otpremu robe. No. Njihovo navo|enje mo`e se izvršiti u ugovoru ili drugim izvorima. shodno ~lanu 8 BK. str. isto djelo. isto djelo. str. 376 Vidjeti Trifkovi} dr Miloš: “Analiza ugovornog regulisanja poslovne saradnje izvozne privrede . postupak provjere se danas u mnogim slu~ajevima (zlo)upotrebljava i kao na~in posrednog isklju~ivanja ili ograni~avanja odgovornosti prodavca. Schmitthoff. Konvencija zahtijeva od 375 Vidjeti kod Schmitthoff. 1988. U prvom slu~aju se izdaju standardni certifikati (in rem). Sa ovoga stanovišta se svi na~ini provjere i njihovi rezultati mogu podijeliti na one koji se ti~u utvr|ivanja standardnog kvaliteta i drugih zahtjeva vezanih za robu i one koji odgovaraju specifi~no ugovorenim klauzulama..375 I tre}e. to nimalo ne uti~e na njihovu pravnu samostalnost. rizik je prešao na kupca. isto djelo. isto djelo.379 ZOO je zauzeo stav da se radi o njegovoj obavezi i time se priklonio rješenjima me|unarodnog poslovnog prava. 95. X Ed. str. Opširnije vidjeti kod Gabriel Henry. Ovo nije slu~aj sa pravom USA. Kao primjere navode: slanje ambala`e. Sarajevo. 378 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 173-174. str. Ve}ina dr`avnih poredaka izri~ito smatraju da je u pitanju pravo kupca. str.jeni na taj na~in su juridi~ki relevantni i mogu da poslu`e kao osnova za urednu reklamaciju. Sastoji se iz najmanje jedne fakti~ke i jedne pravne radnje i zato predstavlja pomo}ni pravni posao. Za me|unarodnu prodaju je va`no da svako preuzimanje robe ne mora da zna~i i njen prijem. Radnje preuzimanja isporuke odnose se na period prije i u toku isporuke. naro~ito kod reekspedicije. 379 ^lan 2 Sale of Goods Act. U uporednom pravu je pravna priroda preuzimanja isporuke sporna. 535.“ Ekonomski institut Sarajevo. Ukoliko to nije u~injeno. ~lan 91 ŠZO. Nacrt ZOO je u ~lanovima 630 – 632 prihvatio isto rješenje. 380 ^lan 519 je smješten u odsjek o obavezama kupca. ~lan 2 -606 i 2-607 UCC.. ^lan 2-301 UCC sadr`i rješenja koja su podudarna sa CISG.380 102. Interesantno je da linija podjele ne ide izme|u kontinentalnih i common law sistema. 381 Vidjeti Schmitthoff. Ugovor o prodaji. Test za kvalifikovanje fakti~kog preuzimanja robe kao prijema isporuke je stanje volje kupca. Usprkos tome. X Ed.. 129 . Preuzimanje isporuke je sistem fakti~kih i pravnih radnji koje kupac prema ugovoru i drugim izvorima prava mora da izvrši da bi „omogu}io prodavcu da izvrši isporuku” (~lan 60 BK)377 i da bi on sam preuzeo robu. str. stavljanje robe na raspolaganje. 377 Caemmerer/Schlechtriem. 78–79.378 Preuzimanje isporuke je pandan isporuci i ~esto se radnje ispunjavanja ove dvije obaveze prepli}u. Prijem isporuke 101. kupac mora obaviti sve radnje „koje se razumno od njega o~ekuju” (~lan 60 BK).376 9.

da je ~uva. Pojam pla}anja i izvori prava 105. Ve} je navedeno da je i u uporednom pravu i prema Be~koj konvenciji ~uvanje robe zajedni~ka du`nost obje stranke. stav 1 BK). Prva ima opšti karakter. Analiza teksta Konvencije pokazuje da prva tri uslova moraju biti ispunjeni kumulativno. ^etvrti uslov je samostalan i kupac ima pravo.u mjestu opredjeljenja prodavac nema lice ovlašteno da preuzme brigu o robi. Postoje dvije osnovne situacije.preuzimanje i ~uvanje robe ne prouzrokuju kupcu nerazumne troškove. Mjere ~uvanja i zadr`avanja robe ure|ene su na isti na~in kao i u prvom slu~aju. ako su ispunjeni Konvencijom predvi|eni uslovi. ne i obavezu da se njime koristi. 104. Analogno isporuci 382 Caemmerer/Schlechtriem isto djelo. . kao razlog. 9. 9. Pla}anje cijene je klju~na obaveza kupca. 723 smatraju da va`enje ~lana 86. Pla}anje cijene 9. . Cilj ovakvog rješenja je osloba|anje prodavca od obaveze da se o njoj stara.preuzimanje i ~uvanje robe ne stvaraju kupcu nerazumne nepogodnosti. Specifi~nosti ipak postoje i vezane su za pravo kupca da robu odbije.kupca i da preuzme robu. a u common law sistemima razlog (consideration) za preuzimanje du`nosti prodavca uopšte. Druga situacija postoji kod distancione prodaje. ^uvanje robe 103. bilo da se radi o sopstvenom slu`beniku. a isporuke i prenosa vlasništva posebno. Stoga za kupca na koga pada ova obaveza u principu va`i isti re`im kao i za prodavca.382 Kad god je ovlašten da odbije robu koja se ve} nalazi u njegovom posjedu.5.5.preuzimanje robe je mogu}e bez isplate njene cijene. 130 . Ona. kupac je du`an „da preduzme sve mjere za ~uvanje robe koje su prema okolnostima razumne” (~lan 86. kupac u ovom slu~aju ima pravo da zadr`i robu dok mu se ne naknade razumni troškovi koje je imao povodom ~uvanja. u kontinentalnim sistemima predstavlja kauzu (causa). agent). str. Ima ih ukupno ~etiri: . Kupac je u mjestu opredjeljenja du`an da preuzme robu „za ra~un prodavca”.4. fakti~ki ili posredstvom dokumenata. Kao i prodavac.1 BK za distancione poslove sporno mo`e biti.1. . bilo o ugovornom partneru (špediter.

str. Ona je najprije ugovorna du`nost kupca. ona kod nas ulazi u „pla}anje po teku}im transakcijama sa inozemstvom”. a potom o deviznom zakonodavstvu i pridru`enim podzakonskim aktima. Ako ništa drugo nije izri~ito ili prešutno ugovoreno. U predmet obaveza pla}anja ulaze cijena predmeta prodaje. U teoriji se sa pravom isti~e da posljednja obaveza nije teška za kupca budu}i da su formalnosti prijema pla}anja znatno manje od onih koje postoje kod izvršenja nov~anih obaveza. str. No. sa stanovišta javnog prava. kupac treba da zadovolji i propise zemlje u kojoj se pla}anje vrši. Engleski tekst govori samo o zakonima (“laws”). isto djelo. ni sporazumnom stranaka. izdaci robnog prometa i sami troškovi pla}anja.. 398. Da bi omogu}io prodavcu da do|e u posjed novca. str. ukoliko to nije suprotno mjerodavnim deviznim propisima. 131 . 384 Maskow u Bianca-Bonell. 385 Vidjeti Zakon o deviznom poslovanju FBiH 10/94. ukoliko nije isklju~ena ugovorom. 98-98.386 Pravna priroda obaveze pla}anja u me|unarodnoj prodaji je dvostruka. izdavanje i prenos mjenice. Obaveza pla}anja izvršava se u ugovorenoj valuti. kupac mora da izvrši niz radnji ure|enih ugovorom. mjerodavni su najprije propisi zemlje iz koje se pla}anje vrši. 399-400.387 Isto stanje postoji i u uporednom pravu. 386 Maskow u Bianca-Bonell.385 Ako valuta nije predvi|ena ni prinudnim propisima. ukoliko ih je znao ili morao znati.384 Naj~eš}e formalnosti vezane za ispunjenje du`nosti pla}anja su: pribavljanje dozvole za pla}anje. obezbje|enje bankarske garancije. utvrdi}e se tuma~enjem u skladu sa ~lanovima 8 i 9 BK. 106. dispozitivnim i prinudnim propisima. Od prinudnih propisa ove grane najprije treba voditi ra~una o ratifikovanim bilateralnim ugovorima.pla}anje se mo`e definisati kao sistem fakti~kih i pravnih radnji koje kupac mora da preduzme u skladu sa ugovorom. Od izvora me|unarodnog poslovnog prava za ure|ivanje ove obaveze na prvom mjestu se nalazi Be~ka konvencija.383 Be~ka konvencija u ~lanu 54 sadr`i sli~nu definiciju ove du`nosti: „Kup~eva obaveza da isplati cijenu podrazumijeva preduzimanje mjera i ispunjavanje formalnosti predvi|enih ugovorom ili odgovaraju}im zakonima i propisima da bi se omogu}ilo izvršenje pla}anja”. naj~eš}e dr`ave kup~evog sjedišta.. 387 Vidjeti Zakon o deviznom poslovanju FBiH. 388 Na podzakonske akte izri~ito upu}uje francuski original ~lana 54 BK. bilo kolizionom normom. otvaranje akreditiva. prinudnim propisima i drugim izvorima. Ugovor o prodaji. Pored toga.388 Pošto ovdje ne postoji mogu}nost da se mjerodavno pravo odredi bilo sporazumom stranke. za kupca }e biti mjerodavni 383 Opširnije vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. da bi prodavcu prenio odre|enu koli~inu novca i najja~e stvarno pravo na njoj. isto djelo.

propisi njegove zemlje.uncitral. str. Pla}anje robom otvara niz osjetljivih pravnih pitanja. str. radnje koje se povodom njih moraju izvršiti i modalitete tih radnji. Draški} dr Mladen. 102-108 i Draški} dr Mladen. Ugovor o prodaji. isto djelo. nacionalna prava nisu saglasna u tome da li se pla}anje mo`e uopšte ili bar djelomi~no ugovoriti i izvršiti u stvarima.393 Stilizacija ~lana 54 BK ne isklju~uje mogu}nost pla}anja robom. str. 525 isti~u da je pla}anje nalogom izjedna~eno sa pla}anjem u gotovini. Na~in pla}anja se po pravilu kombinuje sa instrumentima obezbje|enja pla}anja.. godine je UNCITRAL izradio Legal Guide on International Countertrade Transactions (vidjeti www. na~in upotrebe tako|er. 59-67 o bankarskim garancijama. Ugovor o prodaji. Njihova sadr`ina odre|ena je posebnim propisima. Najprije. Markovi}Bajalovi} mr Dijana: „Pravna forma me|unarodnih kompenzacionih poslova“ u „“Novi ugovori od zna~aja za privredni razvoj Jugoslavije“. 395 Mlikotin-Tomi} dr Deša: “Pravo me|unarodne trgovine”.. str.. 85-90.. tako i posebne odredbe o pla}anju cijene u ugovoru o prodaji.389 9. str. skripta.. 393 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 1995. te izdavanje i prenos mjenice. Zagreb 1994. i 17. Na~in pla}anja 107.2. Ipak. Zbog toga se ovdje na njima ne}emo zadr`avati.org) 132 ..394 odnosno kompenzacija. 1992. 19-20. Dalje. Institut za uporedno pravo. 394 ^lanovi 552-553 ZOO. a za prodavca pravo dr`ave u kojoj se nalazi mjesto pla}anja. Zbornik sa Savjetovanja u Beogradu 16. str.5. Me|unarodna prodaja prema.390 Na~in pla}anja u Be~koj konvenciji nije konkretno regulisan. 391 Uporedni pregled i rješenja doma}eg prava vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. str. knjiga 2. mada su oni po svojoj ekonomskoj funkciji i pravnoj prirodi instrumenti obezbje|enja pla}anja. pa }e se na ugovorna rješenja primijeniti relevantna me|unarodna regulativa391 i pravila mjerodavnog dr`avnog prava. 108. Me|unarodna prodaja prema.razmjena. 236-241. 271 – 281. 392 Caemmerer/Schlechtriem. Ugovor o prodaji. Na~in pla}anja obuhvata instrumente pla}anja. tako|er smatraju instrumentima pla}anja.. 1995. Sarajevo. 1995. ali obje pojave zadr`avaju svoju pravnu samostalnost..395 389 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 231. Pitanja koja nisu riješena prethodno navedenim izvorima ure|uju se mjerodavnim doma}im pravom. U praksi se dokumentarni akreditiv. Beograd.. ako samim tim zakonom nije druk~ije odre|eno. Naj~eš}i instrumenti pla}anja su nalog banke kupca banci prodavca392 i izdavanje ~eka. 390 Trifkovi} dr Miloš: “Sredstva obezbje|enja pla}anja” u “Nastavne teme škole za ra~unovo|e”. postoji specifi~an posao . countertrade ili barter. str. str.. Tada za njih va`e kako opšta pravila o izvršenju nov~anih obaveza. potrebno je ista}i da Zakon o deviznom poslovanju (dalje i ZDP) zahtijeva da se platni promet sa inozemstvom obavlja preko banaka. ako je pla}anje unaprijed i u cjelini ugovoreno u robi. 100-101.

glasnik BiH“. Mjesto pla}anja 109. Zadatak je povjeren ministarstvima trgovine entiteta (~lan 22 ZVTP BiH). 238-239. Troškove pla}anja u pravilu snosi kupac.. Ugovor o prodaji. No privatnopravni posao bartera sa elementom inostranosti postoji samo onda ako se vrši razmjena robe za robu. naziv i tarifna oznaka. Spoljnotrgovinski efekti barter aran`mana ipak su zahtijevali da se njihovo obavljanje organizovano evidentira.Kod nas je kompenzacioni posao definisan ~lanom 22 ZVTP BiH: „Preduze}e mo`e zaklju~ivati ugovore o izvozu roba i usluga koje se pla}aju uvozom roba i usluga». Drugo sporno pitanje se ti~e uslova pod kojim se ovaj posao mo`e obavljati. broj 22/98. odnosno preciznije. nakon zaklju~enja ugovora. te vrijednost robe koja se izvozi i uvozi iskazana u DEM. 2 BK). lokacija na kojoj cijena mora biti stavljena prodavcu na raspolaganje. 133 . Do desetog dana teku}eg mjeseca podaci za prethodni mjesec se moraju dostaviti Ministarstvu vanjske trgovine BiH. Prva je da li se izvoz robe mora napla}ivati isklju~ivo uvozom robe ili se cijena mo`e naplatiti uvozom usluga? Sa stanovišta vanjskotrgovinskog re`ima smatramo da su obje varijante dozvoljene. Pošto izme|u kontinentalnih i anglosaksonskih prava u ovom pogledu ne postoje bitne razlike. nalazi se pod uticajem pravila o vremenu i na~inu pla}anja i vezana je za na~elo uzajamnosti ispunjenja. Be~ka konvencija nije imala razloga za stvaranje posebnih rješenja.5.396 Preduze}e je du`no u roku od 15 dana po izvršenju posla evidentirati kompenzaciju kod ministarstva trgovine entiteta. Ovo ministarstvo ima obavezu da sastavlja polugodišnje i godišnje analize o kompenzacionoj razmjeni sa inostranstvom. promijenio svoje sjedište (~lan 57. Povezano tuma~enje stava 1 sa stavovima 2 i 3 istog ~lana i sa generalnom odredbom o slobodi protoka robe iz ~lana 1. stav 2 jasno pokazuje da posao bartera nije više podvrgnut re`imu administrativnih dozvola. 397 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Dostavljaju se podaci o robi.. str. 9. str. 112-114 i Draški} dr Mladen. U uporednom397 i u našem pravu398 tri principa dominiraju odre|ivanjem mjesta pla}anja: obaveza je donosiva. 398 ^lan 516.. Me|unarodna prodaja prema. Prodavac snosi pove}ane troškove pla}anja koji nastanu zato što je. a postupak ure|en posebnim Uputstvom Vije}a ministara o evidenciji izvršenog kompenzacionog posla. Smatramo da navedena rješenja va`e i onda kada prodavac jednostrano promijeni mjesto pla}anja. a da 396 „Sl.3.. Tuma~enje ove odredbe otvara neke dileme. stav 2 ZOO. Mjesto pla}anja je lokacija na kojoj sve radnje pla}anja moraju biti završene. radi objedinjavanja evidencija.

4.402 Kada je pla}anje ugovoreno uz isporuku robe ili predaju dokumenata. Isto i Maskow u BiancaBonell. isto djelo. 134 . Ovo mjesto pla}anja bi}e mjerodavno za prodaje kod kojih je ugovoreno slanje robe sa otvorenim ra~unom („na otvoreno“). 6. smatramo da je mjesto pla}anja ono u kome akreditivna.405 9. Osnovni rezultati projekata su objavljeni. 415.401 niti uti~e na pravila o tome ko snosi troškove isplate. „neto kasa po prijemu i provjeri”. 110. Sarajevo: 2005. Sistemskim povezivanjem ove odredbe sa stavom 2. isto djelo. juli-august 2005. Analiza pojedinih komercijalnih vrsta prodaje pokazuje da }e izlo`ena rješenja ~lana 57. 401 Moskow u Bianca-Bonell.400 ne mijenja sama po sebi mjesto pla}anja. ta~ka (b) biti primjenjiva kod nedistancione prodaje. str. ta~ka (a) BK). 525. 419. i Svjetska Banka i SEED projekt „Faktoring . me|unarodni simpozij JAFIS. Miloš – Trivun dr Veljko: „Pravni okvir faktoring posla u legislativi Bosne i Hercegovine“. Kod distancione prodaje }e pla}anje uz predaju robe ili dokumenata biti mogu}e samo ako prevoznik ima pravo da naplati cijenu od primaoca (pouze}e). isto djelo. prenosivi tovarni list `eljeznice itd.403 odnosno dokumenata. Ukoliko prodavac treba da isporuku robe izvrši kao svoju prethodnu obavezu. Moskow u Bianca-Bonell. Vidjeti Trifkovi} dr. str. Ako se pla}anje vrši dokumentarnim akreditivom. 3 ZOO. str. „netto kasa”. mjesto pla}anja je ono u kome se izvrši uru~enje robe. npr. 402 Slu~ajevi su navedeni prema Caemmerer/Schlechtriem.). Sarajevo 2004.399 Cesija prava na naplatu. Vrijeme pla}anja treba razlikovati od trenutka u kome 399 Caemmerer/Schlechtriem. 524. str.5. Ostali rizici izvršenja nov~ane obaveze ostaju na kupcu. 367 – 394 i „Osnovni pravni aspekti faktoring posla“. Vrijeme pla}anja je trenutak u kome ili period unutar koga sve radnje pla}anja moraju biti završene i dugovana cijena stavljena na raspolaganje prodavcu.404 te kod dokumentarnih isporuka u kojima papiri pru`aju kupcu dovoljno garancije o saobraznosti robe (skladišnica. isto djelo. Prizma. 37 – 41. 528 navode i sjedište aviziraju}e banke kao mjesto pla}anja. str. Vrijeme pla}anja 111. 400 O mogu}nostima faktoringa u BiH vidjeti WB – SEED projekt: „On Establishment of a Factoring Company in Bosnia and Herzegovina“. stav 1.procjena pravnog okvira i njegovo unapre|enje“. Ovo rješenje se mo`e prihvatiti samo ako je avizo banka sporazumom stranaka odre|ena kao isplatno mjesto (platište). str. za prodaje „putuju}e” i „plivaju}e” robe.pri tome ne mijenja svoje sjedište (mjesto poslovanja). maj 2005. stav 1. 405 Caemmerer/Schlechtriem. 404 Vidjeti Caemmerer/Schlechtriem. kod faktoringa. 526-527. isto djelo. 403 Ovo rješenje postoji i u našem pravu. konfirmiraju}a ili banka platac ima svoje sjedište. str. str. isto djelo. mjesto pla}anja je sjedište prodavca (~lan 57. za prodaju uskladištene robe i za distancionu prodaju kod koje nije ugovoreno pouze}e. isto djelo. Vidi ~lan 516. str. istog ~lana dolazi se do zaklju~ka da je to mjesto u kome prodavac ima sjedište u trenutku zaklju~enja ugovora. 413.

str. bilo dokumenta na osnovu kojih se robom mo`e 406 ^lan 1651 francuskog Code civile. 407 Vilus dr Jelena.D. Izuzetak ipak postoji.408 te zato što kupca stavlja u veoma te`ak polo`aj kada je pla}anje povezano sa isporukom ~ije vrijeme kupac ne mo`e da predvidi. u skladu sa ugovorom i ovom konvencijom. kupac je du`an platiti bez posebnog zahtjeva „ili neke druge formalnosti” od strane prodavca. isto djelo. U ~lanu 59 Konvencije sadr`ano je jedno rješenje koje odstupa od nekih nacionalnih prava. ukoliko je zadovoljen uslov da je kupac mogao pregledati robu. ~lan 28 Sale of Goods Act. 146.407 Kada se dan pla}anja utvrdi ne samo ugovorom nego i na osnovu izlo`enih rješenja Konvencije. 534. 238. ~lanovi 2-511 UCC. 1062 AGZ. stavi kupcu na raspolaganje bilo robu. isto djelo. U oba razmatrana slu~aja uobi~ajeno je tra`enje sredstava obezbje|enja pla}anja. U uporednom pravu nema bitnih razlika u pogledu vremena pla}anja. stav 1 BK). Vrijeme pla}anja odre|uje se najprije ugovorom (~lan 58. str.. p. Kod izvoznih poslova naših firmi situacija je nešto druk~ija. 146. 408 Vilus dr Jelena.410 „pla}anje uz dokumenta” (Kasse gegen Dokumenten). str. U suprotnom se smatra da se radi o davanju kredita stranom kupcu i tada se naplata mora izvršiti u rokovima koji su predvi|eni ugovorom o kreditu (~lan 38 ZDP). Osnovni princip je jednovremenost isporuke i pla}anja. Ukoliko vrijeme pla}anja nije ugovoreno. 409 Caemmerer/Schlechtriem.se smatra da je pla}anje izvršeno. Rimsko na~elo po kome rok opominje umjesto du`nika (Dies interpelat pro homine) ovdje je dosljedno primijenjeno. 410 Draški} dr Mladen.” (Cash before Delivery). 411 „Sl. Teorija je kritikovala ovo rješenje utoliko što ne sadr`i pozivanje na obi~aje.409 112. Me|unarodna prodaja prema. ~lan 1489 talijanskog Codice civile. „pla}anje po prijemu fakture” (Kasse gegen Faktura). Zakon o deviznom poslovanju (dalje i ZDP)411 u ~lanu 39 zahtijeva od doma}ih pravnih lica da pla}enu robu uvezu u roku od 90 dana od dana kad je banka izvršila nalog za pla}anje prema inozemstvu. Naj~eš}e klauzule kojima se to ~ini su „pla}anje po pozivu” (Zahlung bei Abruf).406 Rješenja Konvencije su analogna onim u nacionalnim pravima.. isto djelo. ono mora biti ugovoreno i izvršeno unutar perioda od 90 dana po isporuci. „C. Ono mo`e biti utvr|eno tako da pada prije isporuke.B. obaveza kupca dospijeva „kad prodavac. odnosno utvr|ivanju da li docnja kupca postoji ili ne. novine FBiH“. str. Ako pla}anje pada nakon isporuke. shodno našim deviznim propisima. Druga navedena kategorija je fakti~ke prirode i slu`i ocjeni urednosti pla}anja. Ako je ovo slu~aj. broj 35/98 135 .

10. stav 3). str. 530-532. Prodaja uskladištene robe se tako realizira kao dokumentarna prodaja. 116 136 . stav 1 BK).413 412 Opširnije vidjeti Caemmerer-Schlechtriem.raspolagati” (~lan 58.. Vrste prodaje. Njihova pravna kvalifikacija zavisi od sadr`aja. S druge strane. str. 413 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Ovaj slu~aj se naziva i naplata pouze}em. izuzev ako na~in isporuke ili pla}anja sa kojim su se strane saglasile isklju~uje takvu mogu}nost” (~lan 85. „Stavljanje na raspolaganje” obuhvata fakti~ke i pravne radnje prodavca kojima se kupcu omogu}ava preuzimanje posjeda robe. odnosno dokumenata.412 Sigurnost stranaka se ovdje posti`e uslovljavanjem isporuke. a trgovina „plivaju}om” robom kao prodaja „roba za novac” s tim da brodar ima funkciju izvršioca isporuke. o „prigovorima”. od informacija koje nose i od pravnih posljedica vezanih za propuštanje obavještenja. odnosno uredno izvršenim i da ima namjeru da se koristi nekim od prava koja mu po tom osnovu pripadaju. odnosno isplate. isto djelo. tada se radi o posebnom institutu. U praksi dominira primanje obavještenja bilo od prodavca.1. prodavac ima i jedan dodatni na~in obezbje|enja pla}anja. primjenjene komercijalne tehnike i na~in transporta uti~u i ovdje na izgled konkretnih rješenja. Ako se one svode samo na obavezu naknade štete prouzrokovane propuštanjem ili neblagovremenim davanjem obavještenja. Neizvršavanje obaveze davanja ovakvih „obavještenja“ je po svojoj pravnoj prirodi gra|anski delikt. Pod prigovorom podrazumijevamo izjavu ugovornog povjerioca kojom on ukazuje du`niku na ~injenicu da ugovor ne smatra izvršenim. bilo od njegovih punomo}nika. Potreba za nesmetanim odvijanjem trgovine. Ukoliko se radi o distancionoj prodaji. tj. Prigovori zbog nesaobraznosti i pravnih nedostataka 10. Ukoliko je davanje obavještenja uslov za o~uvanje i za ostvarivanje nekih prava davaoca.. Obavje{tenja i prigovori 113. kupac „nije du`an isplatiti cijenu prije nego što je imao mogu}osti da robu pregleda. Ugovor o prodaji. stav 1 BK). On mo`e zabraniti predaju dokumenata kupcu u mjestu opredjeljenja dok kupac ne isplati cijenu. tada se mo`e govoriti o „obavještenju” u u`em pravno-tehni~kom smislu. „Prodavac mo`e usloviti predaju robe ili dokumenata pla}anjem cijene” (~lan 85. Obaveza kupca dospijeva ~im je za to saznao na bilo koji na~in. zaštita pravne sigurnosti i na~elo poštenja i savjesnosti kreirali su i u uporednom pravu i u Be~koj konvenciji velike obaveze na davanje razli~itih obavještenja drugoj strani.

stav 2 BK) i . stav 1 BK) i .obavještenje jedne strane dato drugoj da ima namjeru da raskine ugovor. ako ne dobije dovoljno obezbje|enje za izvršenje obaveza druge strane (~lan 72. Konvencija poznaje i dva slu~aja prigovora u pravno-tehni~kom zna~enju toga pojma: . Be~ka konvencija poznaje više slu~ajeva obavještenja u u`em pravno-tehni~kom zna~enju.2.2. Ugovor o prodaji.1. 10.. 188. mada sa razli~itim dejstvom. str.114. a potom i opšta pravila o svim obavještenjima koje stranke daju jedna drugoj (~lanovi 8 i 9 BK). . 117-119. Njih }emo posebno razmotriti. „Obavještenje” je drugi termin za „reklamaciju” koju poznaju sva kontinentalna prava. Po svojoj pravnoj prirodi reklamacija je obaveza kupca i neformalan pravni akt.prigovor zbog postojanja pravnog nedostatka (~lan 43. 116. Sadr`aj reklamacije 115. ^lan 39 (1) Konvencije govori o „obavještavanju” koje kupac mora da pošalje prodavcu „o prirodi nedostatka” ako `eli da se koristi nekim pravom koje mu po tom osnovu pripada. To su: .414 Reklamacija je pomo}ni pravni posao.. stav 1 BK). Reklamacija/obavje{tenje o nesaobraznosti robe 10. stav 1 BK). On mora da obuhvati 414 Vidjeti Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema...obavještavanje jedne strane dato drugoj da }e odgoditi izvršenje svojih obaveza jer je jasno da druga strana ne}e izvršiti bitan dio svojih obaveza (~lan 71. 137 . Sadr`aj reklamacije odre|en je Konvencijom.obavještavanje kupca od strane prodavca da je roba otpremljena radi isporuke (~lan 32.” str. 415 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. stav 1 BK). . mada uti~e na rokove za tu`bu. U romanskim pravima reklamacija nije uslov za ostvarivanja prava na naknadu štete zbog vidljivih nedostataka.415 Na „obavještenje” o nesaobraznosti po Be~koj konvenciji se primjenjuju najprije specijalna pravila o ovom institutu. pravna radnja kojom kupac obavještava prodavca da isporu~ena roba ima po njegovom mišljenju i nalazima konkretan nedostatak i kojom mu stavlja do znanja da ima namjeru da se koristi nekim od prava koja po tom osnovu ima.obavještavanje jedne strane dato drugoj o nastupanju više sile koja onemogu}ava izvršenje ugovora (~lan 79. stav 4 BK).prigovor zbog nesaobraznosti robe (~lan 32.

Dokumenti se po pravilu prila`u reklamaciji. ili u razumnom roku poslije tog obavještenja”..421 Kada je prodavac savjestan. a arbitra`e i sudovi uva`avaju i opšte izjave o reklamaciji ukoliko su u razumnom roku potkrijepljene potrebnim konkretnim izjavama i dokumentima.417 U ovakvim slu~ajevima uopštena izjava slu`i prvenstveno obavještavanju prodavca o problemima i o~uvanju kup~evih prava koja mu pripadaju po ugovoru i Konvenciji.. Vrijeme reklamacije 117. u „obavještenju” se mora nalaziti i ono što je uobi~ajeno bilo me|u konkretnim strankama.416 jer bi na taj na~in kupac bio stavljen u povoljniji polo`aj.” str. str. U suštini. 191. 421 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema.420 Kod nas. bilo u poslovnim obi~ajima uopšte (~lan 9 BK). 420 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. a to zna~i da mora da bude dovoljno konkretan..” str.2. U suprotnom.. kao što to ~ini naš ZOO. Pored toga. Be~ka konvencija ne zahtijeva ni odre|enje prava kojim kupac `eli da se koristi. „Opšta izjava o postojanju nedostatka nije dovoljna”.419 Izuzetak je sadr`an u ~lanu 46 (3) Konvencije: „Zahtjev za popravku mora da se u~ini bilo istovremeno sa obavještenjem poslanim na osnovu ~lana 39. Sistem odre|ivanja blagovremenosti reklamacije analogan je sistemu utvr|ivanja blagovremenosti provjere saobraznosti. 10. 188. Kupac treba da sa~uva originale radi eventualnog sudskog. Svi prate}i papiri moraju biti legalizovani. vrijeme reklamiranja se odre|uje prema tome da li je nedostatak vidljiv ili skriven. 192. isto djelo. odnosno arbitra`nog spora.. 191-192.418 mora se striktno poštovati. Ako je prodavac nesavjestan.2. na~in legalizacije shodno ~lanu 8 ZVTP BiH vrše Ministarstvo vanjske trgovine i ministarstvo trgovine odgovaraju}eg entiteta.. kupac mo`e obavještenje o nedostacima saobraznosti poslati pravovaljano bez ikakvih vremenskih ograni~enja. Draški} dr Mladen.” str. Razlozi za ovaj „propust” su prakti~ne prirode i proizlaze iz potrebe prilago|avanja zakonskih rješenja uslovima distancione prodaje. 338) 419 Tu spadaju isto~noevropska prava. Ipak. 192. 417 Draški} dr Mladen: Me|unarodna prodaja prema. 416 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema.” str. reklamacija tada nije ni potrebna. str. U praksi to zna~i pozivanje na bitne rezultate izvršenog pregleda robe. trgova~ka praksa poznaje. Zbog toga se utvr|ivanje vremena uredne reklamacije mo`e izlo`iti bez pretjeranih ula`enja u detalje.. vidjeli smo. 138 .. 418 To mo`e biti u~injeno i u opštim uslovima poslovanja (Caemmerer/Schlechtriem. ali ona vrijede i bez njih. Bude li sadr`aj reklamacije preciziran u ugovoru. Be~ka konvencija ne tra`i da kupac pozove prodavca da se uvjeri u postojanje nedostatka.„prirodu nedostatka”. reklamacija je neva`e}a.

Pod istim uslovima vrijedi i obavještenje koje prodavac uopšte nije primio. primijeni}e se dispozitivna odredba ~lana 27 istog akta. Odredbe Konvencije o nesaobraznosti i obavještavanju o njoj ne sadr`e rješenja o mjestu na kome reklamiranje treba da bude izvršeno. Mjesto. Du`ina razumnog roka se odre|uje prema okolnostima slu~aja. na~in i dejstvo reklamacije 119. A to je fakti~ko pitanje. 425 Vilus dr Jelena. Shodno ~lanu 27 on se mo`e odrediti kao: neformalan i „odgovaraju}i datim okolnostima”. Ovaj rok je prekluzivan. Pošto je u njemu prihva}ena teorija odašiljanja. isto djelo.422 Rok stvarno po~inje te}i od trenutka blagovremeno provedene provjere saobraznosti.objektivnom – „najkasnije u roku od dvije godine ra~unaju}i od dana stvarne predaje robe kupcu” (~lan 39 (2) BK).subjektivnom – „razumnom” po otkrivanju ili nastanku uslova u kojima se nedostatak „morao otkriti” (~lan 39 (1)) i . kupac mo`e reklamaciju izvršiti.” str. isto djelo.423 Ako je u skladu sa ~lanom 36 BK prodavac dao kupcu poseban garantni rok du`i od dvije godine. 424 Sono u Bianca . pa ne podlije`e produ`avanju ili prekidu. 10. Pri tome i vrsta prodaje ima veliku ulogu. sve do isteka garantnog perioda. str. A to zna~i da reklamacija koju prodavac primi nakon isteka konvencijskih rokova proizvodi pravna dejstva ako je kupac reklamirao u skladu sa odredbama Konvencije i „na na~in koji se smatra odgovaraju}im u datim okolnostima”.Bowell. 423 Caemmerer/Schlechtriem. ili od trenutka kada je ona prema okolnostima konkretnog slu~aja morala biti završena. isto djelo.425 jasno je da je po Be~koj konvenciji sjedište kupca odre|eno kao mjesto reklamiranja. „Razuman rok” se kvalifikuje u pravnoj teoriji kao rok koji je du`i od „kratkog” i koji treba da omogu}i „kupcu da proceni svoje interese i donese odluku bez velike `urbe“. 190. Skriveni nedostatak mora se reklamirati u dva roka: . 120. Ni na~in slanja obavještenja o nesaobraznosti nije posebno regulisan. str. 139 . uz poštovanje subjektivnog roka. Prema tome. str.. Odgovor je u 422 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema.2. Vidljivi nedostaci se moraju reklamirati „u razumnom roku” od trenutka kada ih je kupac „otkrio ili morao otkriti” (~lan 39 (1) BK).3. 312.118. odnosno arbitra`a paze po slu`benoj du`nosti. 93..424 Na protek objektivnog roka sud. Zadocnjelo prispije}e obavještenja o nesaobraznosti va`i ako su ispunjeni uslovi iz ~lana 27 Konvencije. 339. Ovo prakti~no zna~i da rizici prenosa obavještenja padaju na prodavca.

Pa`ljivo ispitivanje obi~aja je potrebno i zato što je za reklamiranje na „odgovaraju}i na~in” predvi|ena pozitivna sankcija. 427 Caemmerer/Schlechtriem. U osnovi njenog koncepta le`i izjedna~avanje prigovora zbog nesaobraznosti stvari sa prigovorom zbog nesaobraznosti prenesenog prava. Pored toga. Ugovor o prodaji. Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. isto djelo. nedistanciona ili distanciona prodaja). str. U teoriji je ovo rješenje kritikovano zbog reme}enja brzine prometa i pravne sigurnosti. mora biti striktno poštovan.. Caemmerer/Schlechtriem. 360. 428 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema.” str.431 426 Za naše pravo vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.. 326.430 Be~ka konvencija odstupa od rješenja poznatih u dr`avnim porecima. 191. 120-121. str. Osnovno dejstvo uredne i blagovremene reklamacije jeste o~uvanje prava kupca na popravljanje štete (~lan 44 BK).. 336. izuzev izgubljene dobiti. 1. te prakse konkretnih ugovornih stranaka.. Ona se sastoji u tome da se kupac mo`e pozivati na obavještenje o nesaobraznosti ~ak i kad ga prodavac nije primio (~lan 27 BK). odgovor na pitanje šta je uredan na~in reklamiranja zavisi i od poslovnih obi~aja.3. isto djelo. 429 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. str. uz zadr`avanje obaveze kupca na pla}anje cijene. I on je sadr`an u ~lanu 44. str.428 10. 119-126. Ugovor o prodaji.velikoj mjeri determinisan vrstom prodaje i njenim komercijalnim modalitetima (npr. isto djelo. 430 ^lan 509 ZOO. Samo reklamacija data u skladu sa sporazumom stranaka vodi o~uvanju prava kupca po osnovu nesaobraznosti robe. isto djelo. Caemmerer/Schlechtriem. odnosno da nije konstituisano na na~in i u obimu predvi|enom u ugovoru i kojim mu daje na znanje da namjerava da se koristi nekim od prava koja proisti~u iz ovakve situacije. str. 431 Isto i: Vilus dr Jelena. isto djelo. 125.429 U nacionalnim sistemima se pravni re`imi prigovora na materijalne i pravne nedostatke donekle razlikuju. Bude li na~in reklamiranja odre|en u ugovoru.. ako se ona izme|u njih ve} razvila. Prigovor/ obavje{tenje o pravnim nedostacima 122. Osnov za to predstavlja ~injenica da tre}e lice dokazuje kupcu vjerodostojnost svoga prava. mo`e sniziti cijenu ili zahtijevati naknadu štete. Propuštanje reklamacije ili njeno zadocnjelo slanje u principu zna~e gubitak prava na raskid ugovora i na popravljanje štete izazvane nesaobraznoš}u. Upravo zbog toga naš ZOO zahtijeva da se u sadr`aj ovog prigovora unese i pravo kojim kupac namjerava da se koristi. 338.427 Izuzetak od ovog pravila unesen je u Konvenciju na samoj konferenciji o njenom usvajanju. str. Sono u Bianca-Bonell. str. str..426 121. te zbog pravnih problema u vezi sa protivzahtjevima prodavca. Prigovor na pravne nedostatke je izjava kojom kupac obavještava prodavca da pravo koje je trebalo biti preneseno nije uopšte konstituisano. 140 . Ako kupac ima „razumno opravdanje” što nije poslao tra`eno obavještenje.

361. 435 Vidjeti ~lan 262 ZOO.432 Prigovor mora biti upu}en prodavcu „u razumnom roku” pošto je kupac „saznao ili morao da sazna za postojanje takvog prava ili zahtjeva”. Razuman rok je pravni standard koji zavisi od okolnosti slu~aja i pravila tuma~enja Konvencije. ovdje ne postoji dvogodišnji prekluzivni rok. ali ne samo po njoj. ali ne i izgubljene dobiti (~lan 44 BK). Izostavljanje prigovora ili njegovo neblagovremeno slanje zna~e gubitak prava kupca. Konvencija sadr`i i jedno neuobi~ajeno ograni~enje dejstva prigovora na pravne nedostatke. odre|ivanje zastarjelosti prepušteno je dr`avnom poretku na koji upu}uje me|unarodno privatno pravo. 141 . 11. onome koji nije znao za pravo ili potra`ivanje tre}eg i njihovu prirodu (~lan 43.123. na~in na koje ono to ~ini. navedenu formulaciju ne treba shvatiti doslovno. Potrebno je navesti. pa i naš. isto djelo. mada 432 Caemmerer/Schlechtriem. kupac propuštanjem uredne reklamacije ne gubi sva svoja prava. Najva`niji kriteriji su obim i na~in povrede. str. Nacrt ZOO nije promijenio na~in odre|ivanja nedostataka. ^ak i kada je prodavac savjestan. Prema ~lanu 43. sadr`aj prigovora mora biti takav da omogu}ava prodavcu preduzimanje mjera protiv zahtjeva ili pretenzija tre}eg lica. eventualno pokretanje spora itd. U stvari. Nedostatak mora biti ozna~en po vrsti. str. Povreda ugovora 124. Kontinentalni sistemi. Nesavjestan prodavac odgovara za pravne nedostatke bez obzira na to što je reklamacija izostala. kupac mo`e sniziti cijenu srazmjerno nedostatku ili zahtijevati naknadu stvarne štete.435 dijele povrede ugovora prema fakti~kim obilje`jima. ako je mogu}e.434 Njime se uva`avaju fakti~ki organizacioni i kadrovski problemi privrednih subjekata u velikom broju nedovoljno razvijenih dr`ava. Iako se Konvencija o tome izri~ito ne izjašnjava. I ovo je jedno od rješenja na liniji ostvarivanja novog me|unarodnog ekonomskog poretka. stav 1 BK. Sistem odgovornosti u Be~koj konvenciji 11. 126. str. 361. Vidjeti ~lan 587 i dalje. isto djelo. isto djelo. reklamacija mora da sadr`i prirodu pravnog nedostatka. „Ako ima razumno opravdanje što nije poslao tra`eno obavještenje”. ali samo prema savjesnom prodavcu.1. 434 Vilus dr Jelena. Za razliku od prigovora zbog nesaobraznosti robe. tre}e lice koje osporava kup~eva prava. stav 2 BK). Po~etak njegovog toka pokazuje da Konvencija zahtijeva pove}anu pa`nju kupca u pogledu sudbine prava koje je stekao ugovorom o me|unarodnoj prodaji. Polaze}i od ~injenice da se pravni nedostaci otkrivaju kasnije nego materijalni433 i da se mnogi sastoje u apsolutnim pravima industrijske svojine tre}ih lica. 433 Caemmerer/Schlechtriem.

530. tj. . propuštanje da se izvrše neke ugovorne obaveze.djelomi~no neizvršenje ugovora. 436 Primjeri su fiksni poslovi. 441 Cheshire . str. Ako druga strana izjavi izri~ito ili prešutno da ne}e ispuniti svoju obavezu. “frustriranje cilja poduhvata”. ili da se ugovorne obaveze izvrše u cjelini. Evoluciju teorije o raskidu ugovora zbog neispunjenja u kontinentalnim pravima. . bilo propuštanjem izvršavanja svih obaveza. isto djelo.neizvršenje obaveza povredom ostalih modaliteta (mjesto izvršenja. 437 ^lan 124 ZOO. 531. str. tj. 1969.).436 Teorijski posmatrano.438 Prekršaj ugovora se pojavljuje u jednom od tri na~ina: .Fifoot. Oni operišu sa kategorijom „prekršaj ugovora” koji se dešava onda kada „stranka odbije ili propusti da izvrši jednu ili više obaveza koje su joj nametnute ugovorom”. Anglosaksonski sistemi istu sadr`inu izra`avaju na druk~iji pravno-tehni~ki na~in.potpuno neizvršenje ugovora. nevina strana mo`e raskinuti ugovor.437 125.440 Problem nastaje onda kada u odsustvu izri~ite izjave du`nika treba procijeniti da li je prekršaj ugovora „vitalan” ili nije..441 tj. francuskom naro~ito. 440 Cheshire .dovo|enje du`nika u situaciju da ne mo`e ispuniti ugovor i to sopstvenim radnjama. str. London. docnja npr. osnovno je pravilo kontinentalnih sistema da nevina strana mo`e zahtijevati naknadno ispunjenje ugovora u primjerenom roku i naknadu štete zbog neurednog ispunjenja. Vidjeti ~lanove 125 i 126 ZOO. isto djelo. oni kod kojih je rok bitan element posla.Fifoot. 531 navode: ”zadiranje u korijen i konsideraciju (“consideration”) ugovora”. povrede ugovora se mogu klasifikovati na sljede}i na~in: . 438 Cheshire . bilo izjavom du`nika da to ne}e u~initi.Fifoot: “The Law of Contract”. Protekne li naknadni primjereni rok bez uspjeha. str. vidjeti kod Perovi} J.i zna~aj povrede ponekad igra va`nu ulogu. Ako nastupi neka od navedenih povreda. isto djelo.neispunjenje ugovorne obaveze u roku.439 U slu~aju prekršaja ugovora nevina strana i u common law sistemima mo`e ostati pri ugovoru i tra`iti naknadu štete. Butterworths. ovaj put zbog raskida ugovora. „potpuna promjena izvršenja ugovora“ itd. ili ako je prekršaj „vitalan”. 111 – 121. 142 . str. isto djelo. . 439 Cheshire . 530.zadocnjenje i . I u tom slu~aju povjerilac ima pravo na naknadu štete. neuredno izvršavanje du`nosti ugovorne strane.izri~ita izjava du`nika da ne}e ispuniti ugovor i . nevina strana mo`e raskinuti ugovor. Sudska praksa je razvila niz „metafora”. odnosno „fundamentalan“ za ugovor kao cjelinu. 7-th Ed.Fifoot. ukoliko se on ve} po samom zakonu ne smatra raskinutim i tra`iti naknadu štete zbog raskida.

446 Unošenje subjektivnog kriterija kroz element „predvidljivosti“ nastanka štete u teoriji je s pravom kritikovano. UCC koji govore o “Substantial Impairment”.prema shva}anju štetnika ili ošte}enog.443 Ona sve povrede ugovora dijeli na bitne i nebitne.Fifoot.. izuzev ako takvu posljedicu nije predvidjela strana koja ~ini povredu. str. isto djelo.448 Zbog teško}a dokazivanja u praksi }e. 143 . 74 za pravo USA.kriterija kojima se pokušava dati odgovor na postavljeno pitanje. isto djelo. isto djelo. str. 447 Vidjeti Perovi} J. 445 Raspravu vidjeti kod Vilus dr Jelena. isto djelo. isto djelo. Ono insistira na ugovoru kao cjelini. Tako i Perovi} J. 83-92 i Will u Bianca-Bonell. isto djelo. 448 Perovi} J. str. a druga strana ima obavezu da te radnje u~ini. str. ipak. Oni su u teoriji rezimirani na sljede}i na~in: “. obavještenje druge strane itd.. Pojam i principi odgovornosti 127.2. Ovako definisana imovinsko442 Cheshire . isto djelo. 124 – 125. zavisno od karaktera prekršaja ugovora razlikuju se na~ini odgovornosti stranaka. isto djelo. Relevantne povrede ugovora povla~e za sobom odgovornosti du`nika. a ne na pojedinoj obavezi i njenoj povredi. 443 Will u Bianca-Bonell. tako i subjektivno . 126. Be~ka konvencija je kao svoje osnovno polazište usvojila common law koncept. ošte}eni ili povjerilac. iz ugla „razumne osobe”. 74-79.444 Dakle.445 Treba ista}i dvije zna~ajne karakteristike ovog rješenja. str. 205-221. 205. 444 Will u Bianca-Bonell. 209 opominje da doktrina “Fundamental Breach” u BK nema ništa zajedni~ko sa istoimenim institutom u common law. prekršaj koji spre~ava bitno izvršenje je razlog za raskid”. str. 160 navodi razli~ite momente na koje ukazuje doktrina: zaklju~enje ugovora. zna~aj povrede se procjenjuje kako objektivizirano.447 Primjedbe su utoliko opravdanije kada se zna da Konvencija ne odre|uje trenutak prema kome se „predvidivost“ ocjenjuje. vrijeme povrede. 532. tj. 206. Ova autorica se opredijelila za vrijeme zaklju~enja ugovora. I drugo. prekršaji ugovora smatraju se nebitnim i daju samo pravo na naknadu štete. 446 Will u Bianca-Bonell. jer mo`e da odlu~i o `ivotu ili smrti ugovora”. prevladavati primjena objektiviziranog kriterija ocjene prekršaja ugovora. Odgovornost je jednostrano obvezni obligacioni odnos u kome jedno lice. Mislimo da se kao kriterij mo`e uzeti i vrijeme izvršenja isporuke. isto djelo. Njihovo „razlikovanje je od kardinalne va`nosti za sistem pravnih lijekova.. str. str. Zato treba citirati ~lan 25 BK: „Povreda ugovora koju ~ini jedna strana smatra}e se bitnom ukoliko se njome prouzrokuje takva šteta drugoj strani da je suštinski lišava onog što je opravdano o~ekivala od ugovora. str. sankcije kojima su izlo`ene i postupak kojim nevina strana ostvaruje svoja prava. tj. niti bi je predvidjelo razumno lice istih svojstava u istim okolnostima. isto djelo. 11. Isto i Grabriel Henry.442 Ostale povrede. 152 – 165. ima pravo da od štetnika ili du`nika zahtijeva ljudsku radnju popravljanja štete u novcu i/ili naturi. Detaljno vidjeti str. str.

449 Razlike u obavezama proisti~u iz fakti~kog karaktera povrije|ene du`nosti. u osnovi sistema odgovornosti po Konvenciji nalazi se povreda ugovora.pravna odgovornost mo`e nastati povredom ugovora (ugovorna odgovornost) ili prouzrokovanjem štete bez postojanja prethodnog imovinskog odnosa izme|u strana (gra|anski delikt). Na ovaj na~in je pravno pokriveno cijelo podru~je odgovornosti u oblasti me|unarodne prodaje. a ne iz diferenciranja komercijalnih i pravnih pozicija prodavca i kupca. odnosno njegov “prekršaj” shodno anglosaksonskoj terminologiji. bez obzira na to da li je njihov pravni poredak anglosaksonskog ili kontinentalnog tipa. Konvencija u posebnim odsjecima ure|uje sredstva kojim raspola`e kupac u slu~aju povrede obaveze od strane prodavca (~lanovi 4552). 128. došle su do izra`aja i u Konvenciji. jedinstvo sistema je obezbije|eno i na suštinskom nivou. instrumente koji u analognoj situaciji stoje na raspolaganju prodavcu (~lanovi 61-65) i zajedni~ke odredbe za obje vrste subjekata (~lanovi 7184). Iako se povrede ugovora u principu dijele na bitne i nebitne. razlike izme|u pojedinih povreda. Za svaku od ovih vrsta odgovornosti nacionalna prava imaju niz posebnih rješenja. To se u punoj mjeri odrazilo i u pojedinim rješenjima. Tre}e. Prvo principijelno rješenje o odgovornosti prema Be~koj konvenciji jeste da ona ima ugovornu pravnu prirodu. Zbog toga je primjena Konvencije mogu}a pred nacionalnim sudovima pojedinih dr`ava. isto djelo. 576 isti~e da je ovo u skladu sa globalnom koncepcijom Konvencije. Te`ina tereta dokazivanja naro~ito je zna~ajna kod konstituisanja osnova odgovornosti. u Konvenciji su posebno ure|eni najva`niji slu~ajevi povreda obaveza svake strane. Teret dokazivanja (onus probandi) kod ugovorne odgovornosti le`i na štetniku. kako ih vide kontinentalni sistemi. a za one na stvarima posebno. Drugo. tako i zbog fakti~kih razlika u pojedinim slu~ajevima. isto djelo. ravna se prema pravilima mjerodavnog nacionalnog prava. 144 . Odgovornost za deliktne štete koje jedna strana nanese drugoj povodom ugovora uopšte.450 ^etvrto. a kod deliktne na ošte}enom. str. Iako je po ugledu na common law sisteme Konvencija ovu odgovornost ~vrsto vezala za ugovor. 379. str. ipak je uticaj kontinentalnih sistema jasno vidljiv u njenim dispozitivnim rješenjima. Pored formalnog. 450 Tallon u Binaca-Bonell. Razlika izme|u ove dvije vrste odgovornosti nije samo akademska. Ovo je u~injeno kako zbog njihovog zna~aja. Na ostale obaveze se primjenjuju opšta pravila sadr`ana u zajedni~kim odredbama o odgovornosti obje strane. 449 Sli~no Caemmerer/Schlechtriem.

Najprije. (2) b). str. 453 Opširnije kod Caemmerer/Schlechtriem. 578-584. Na ovaj na~in je stepen pravne sigurnosti 451 ^lan 79. isto djelo. Beograd.456 Šesto. Pri ocjeni postojanja povrede ugovora i uzro~ne veze treba imati u vidu da se du`nik ne mo`e koristiti neispunjenjem obaveza druge strane kao osloba|aju}im. 51-68. Schmitthoff. X Ed. 383-384. vidjeli smo da se u slu~aju bilo kakve povrede ugovora on ne raskida po samoj Konvenciji. Definisanje jedinog osnova osloba|anja od odgovornosti u ~lanu 79 BK451 odgovara pojmu više sile u kontinentalnim i anglosaksonskim sistemima.453 Krivica du`nika . 455 Kao ilustraciju vidjeti izlaganje o povredi ugovora. da izbjegne ili savlada takvu smetnju i njene posljedice”. ona ipak bitno odstupa od rješenja uporednog prava. str. ekskulpiraju}im osnovom. a) BK koji govori o pravu kupca da raskine ugovor u slu~aju da druga strana ne ispuni svoje obaveze i ~lan 64. 145 . 104 i 106). Od elemenata se izri~ito spominju: spoljni doga|aj. Oba elementa cijene se objektivizirano . isto djelo. Zna~ajna su i izlaganja na str. ona ne}e biti odgovorna ako doka`e da je do neizvršenja došlo zbog smetnje koja je bila van njene kontrole i da od nje nije bilo razumno o~ekivati da u vrijeme zaklju~enja ugovora smetnju uzme u obzir.propuštanjem pa`nje koja se o~ekuje od stru~njaka ili zanemarivanjem pa`nje koja se razumno o~ekivala od du`nika. IUP. 456 Teorijsku raspravu vidjeti kod Caemmerer/Schlechtriem str. str. predvi|anja i ponašanja ~esto spominje u Konvenciji. Tallon u Binaca-Bonell. sporadi~na rješenja Konvencije koja putem usvajanja subjektiviziranih elemenata djelovanja ukazuju na usvajanje krivice kao osnova odgovornosti imaju prvenstveno ekskulpatornu funkciju i zadatak o~uvanja principa pravi~nosti. Teorijska razmatranja kod Trifkovi} dr Miloš: “Odgovornost prevoznika za neizvršenje obaveze iz opšteg tipa ugovora o prevozu stvari drumom u doma}em transportu”. (str. str. 104 i dalje u izlaganju povezuje klasi~nu common law doktrinu o frustration i kategoriju više sile. 384-385 i 679-680. str. isto djelo.454 Dvije napomene su ipak neophodne. Krivica je psihi~ki odnos u~inioca povrede ugovora prema štetnoj radnji i šteti kao njenoj posljedici. stav 1: “Ako jedna strana ne izvrši neku od svojih obaveza. i kontinentalni i common law sistemi odgovornost ugovornog du`nika za nenov~ane obaveze zasnivaju na krivici. 240-242. Na isti zaklju~ak upu}uje i analiza koju daje Tallon u Bianca-Bonell. odnosno prekršaj ugovora. (2). 104) i element njegove neotklonjivosti je posredno prisutan. odsustvo krivice bilo koje strane i nepredvidivost doga|aja (str. isto djelo. Iako se standard razumnog o~ekivanja. šteta kod povjerioca i uzro~na veza izme|u povrede ugovora i štete. str.455 I drugo.Peto. Budu}i da je frustriraju}i doga|aj takvog intenziteta da “efektivno “ubija” ugovor”. str. te ~lan 49. te upore|ivanje CISG i UCC koje je izvršio Gabriel Henry. 454 Isto Caemmerer/Schlechtriem. u kome su ure|ena prava prodavca kada kupac ne izvrši svoje obaveze uredno.452 A to zna~i da je Konvencija usvojila princip ili sistem objektivne odgovornosti. formulacija ~lana 70 BK su tako date da se mogu primijeniti i u sistemima koji odgovornost ve`u isklju~ivo za krivicu. isto djelo. 658. 654. isto djelo. Pretpostavke za njen nastanak su: povreda. 1972. 452 Vidjeti ~lan 177 ZOO. Sastoji se od elemenata svijesti i volje. 578 isti~e da “ovi elementi konstituišu tradicionalne elemente više sile”. 655666.štetnika se ne zahtijeva kao pretpostavka odgovornosti. ukoliko je sam du`nik prouzrokovao neispunjenje (~lan 80 BK). U takvim porecima }e procjena krivice biti svedena na elemente ~lana 79 i znatno objektivizirana.

12. Odgovornost prodavca 12. isto djelo. 115. 387.” str. Kod nebitnih povreda mora se dati naknadan razuman rok. jedinstven. Sistem odgovornosti za docnju sa isporukom 129. str. Napokon. Oni se mogu sastojati u novcu i/ili naturi .što je zna~ajan ustupak kontinentalnim sistemima. ipak.. Doma}e pravo je izlo`eno na str. Odgovornost za docnju sa isporukom 12.podignut u odnosu na pravne sisteme koji u slu~aju neispunjenja obaveza poznaju raskid ugovora ipso iure. sedmo. Utvr|en je ~lanom 45 Konvencije.1..1. Docnja sa isporukom je neizvršenje svih radnji predaje robe u ugovorenom ili u roku odre|enom Be~kom konvencijom.. onda „u razumnom roku poslije zaklju~enja ugovora”. Ugovor o prodaji.461 Sistem odgovornosti je. kupac za bilo koju povredu obaveze prodavca mo`e: 457 Teorijske dileme vidjeti kod Perovi} J. teret dokazivanja u praksi dovodi do dominacije pisanih izjava o raskidu. 146 .1. Za nastanak odgovornosti je potrebno da se uz štetnu radnju ostvare i druge pretpostavke. prekršaja ugovora (breach of contract)“. Prema njemu. str. a ako toga nema. Caemmerer/Schlechtriem. isto djelo.458 Docnja je ~injenica koja se sa stanovišta odgovornosti kvalifikuje kao štetna radnja povrede ugovora. 1 KoZ). Odgovornost za docnju je odnos koji nastaje povodom radnji popravljanja štete izazvane vremenski neurednim ispunjenjem ugovora. fakti~ka obilje`ja docnje zahtijevala su njeno posebno regulisanje i sa stanovišta odgovornosti. No. 461 Vidjeti ~lanove 49 i 52 Konvencije na primjer. za raskid nije potrebno prethodno dati naknadni rok za ispunjenje. 460 Draški} dr Mladen: „Me|unarodna prodaja prema. Forma izjave nije propisana. 131. obešte}enje se vrši kombinacijom alternativnih i kumulativnih vidova naknade.460 Ona stoga docnju sa isporukom ne izdvaja u posebnu vrstu povreda. 458 ^lan 33 BK predvi|a odre|ivanje roka isporuke ugovorom (datum i period). barem na nivou izuzetaka.. 300 – 308. „vitalan”. str. „Be~ka konvencija polazi od jedinstvenog pojma povrede. Pošto izjava ima pravni u~inak ako je o njoj obaviještena druga strana (~lan 26 BK). ali se tra`i da ona bude data „na na~in koji se smatra odgovaraju}im u danim okolnostima“ (~lan 27 BK).. 132-144.457 Ukoliko je prekršaj ugovora bitan. Za raskid je uvijek potrebna i posebna izjava povjerioca kao nevine strane.459 Padanjem prodavca u docnju po~inje da te~e ~etverogodišnji zastarni rok (~lanovi 8 i 10. 459 Uporedni pregled vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.

.1. osnov za osloba|anje uopšte. Pored toga. naima izjedna~ena sa ostalim povredama ugovora. Po kriteriju vremena isporu~ivanja cijele koli~ine isporuka mo`e biti jednokratna i sukcesivna. Prema na~inu predaje stvari isporuka mo`e biti: realna. Sistem prava kupca u slu~aju docnje sa isporukom zavisi od toga kakvi su: . neizbje`nosti i neotklonjivosti (~lan 79). 12.zahtijevati naknadu štete „i ako se poslu`io drugim sredstvom“.zahtjev za izvršenje isporuke u naknadnom razumnom roku. Razmotri}emo razli~ite situacije koje nastaju kombinacijom prethodnih elemenata. Razrada iznesenih rješenja Konvencije daje rezultate koji su veoma sli~ni odgovornosti za docnju sa isporukom u uporednom pravu i kod nas. Ona je. odnosno prema bitnom ili nebitnom karakteru roka. 130. Razmotri}emo najprije slu~aj odgovornosti za docnju sa jednokratnom isporukom. pa i za ekskulpaciju za docnju je radnja druge strane.raskid ugovora. 147 . prema zna~aju povrede ugovora docnjom sa isporukom. Za ove dvije situacije u Konvenciji postoje posebna rješenja.vrsta isporuke i . u sistemu Be~ke konvencije nema potrebe za njenim posebnim razmatranjem sa stanovišta odgovornosti za docnju. odnosno karakter povrede ugovora docnjom sa isporukom. u ovom slu~aju kupca (~lan 80). Prava kupca mogu se svrstati u ~etiri osnovne grupe: . Kao i odgovornost. Iako tada nastaje slo`en sistem povezanih prava i obaveza obje stranke. u izlaganjima }emo po}i od osnovnih prava koje kupac ima u ovome slu~aju.2.. dokumentarna i simboli~ka. nepredvidivosti. Pošto se predaja dokumenata tretira kao jedna od osnovnih obaveza prodavca.„koristiti se pravom predvi|enim u ~lanovima 46 do 52“. i osloba|anje od odgovornosti je postavljeno jedinstveno za sve povrede.karakter roka. isporuka mo`e biti fiksna ili nefiksna. Ono se u suštini svodi na odre|ivanje više sile putem elemenata: smetnje kao spoljnog djelovanja. Napokon. Odgovornost za docnju sa jednokratnom isporukom 131. . I za ovu varijantu Be~ka konvencija predvi|a posebne solucije.„zahtijevati naknadu štete predvi|enu u ~lanovima 74 do 77“ i . pa i sa docnjom.

isto djelo.462 Ako se ne radi o bitnoj povredi ugovora.Predstoji bitna povreda ugovora. kupcu.Budu}a bitna povreda mora biti „jasna”. 446-451. isto djelo. str.. Prva je konkretna manifestacija opšteg prava povjerioca na raskid ugovora prije dospjelosti obaveze du`nika (anticipatory breach): „Ako je prije datuma izvršenja ugovora jasno da }e jedna strana izvršiti bitan prekršaj ugovora. 1 BK). str. 386 upu}uju na njema~ko pravo kao izvor spomenutog rješenja. predvi|a dvije osnovne situacije.restitucija eventualno pla}enih iznosa. str. 251.” str. isto djelo. Pravo na prijevremeni raskid se ne mo`e vršiti ako je u izgledu nebitna povreda. U drugim slu~ajevima se izvjesnost budu}e povrede i njena „bitnost” moraju utvr|ivati tuma~enjem ugovora i svih okolnosti konkretnog posla. 464 Pregled uporedno pravne prirode vidjeti kod Draški} dr Mladen: „Me|unarodna prodaja prema. kada su za to ispunjeni uslovi Konvencije. Prema stavu 3 istog ~lana. Raskid ugovora je veoma slo`en institut. 148 . isto djelo. tako i u slu~aju docnje sa isporukom. 248). .popravljanje štete izazvane bilo docnjom. Caemmerer/Schlechtriem. Zbog toga Glava V Konvencije ova prava u potpuno istom obliku daje i kupcu i prodavcu 467 Perovi} J. 462 Opširna izlaganja o naknadnom roku nalaze se kod Caemmerer/Schlechtriem. 466 Pravo na raskid ugovora prije isteka roka za ispunjenje obaveze je motivisano zaštitom povjerioca od sigurne budu}e povrede.Obaveza druge strane nije dospjela. str. nego vrijeme koje je urednom prodavcu potrebno da isporu~i u osnovi ve} pripremljenu robu. . to je nesumnjivo slu~aj kada du`nik izjavi da ne}e izvršiti svoju obligaciju. bilo raskidom i .. Te okolnosti mogu biti objektivne i/ili subjektivne. 387: Ovo je jedini slu~aj u kome bezuspješan protok naknadnog roka automatski vodi pravu na raskid ugovora. tj.463 Ova mogu}nost stoga se ispoljava i kao privilegija i kao obaveza kupca.465 To ni u kom slu~aju ne}e biti novi cjelovit rok za isporuku.466 Postoji više uslova pod kojima izlo`ena mogu}nost va`i. Konvencija za sve obaveze. 132. stav 1 Konvencije. 463 Caemmerer/Schlechtriem. Zahtjev za izvršenje isporuke u dodatnom razumnom roku zasnovan je na ~lanu 47.464 Dodatni razuman rok „zavisi}e od okolnosti slu~aja”.. 132.467 Teret dokazivanja le`i na povjeriocu. Tra`eni uslovi moraju biti ispunjeni kumulativno: . isto djelo... osloba|anjem povjerioca od ispunjenja njegovih obaveza i umanjenjem štete koju predstoje}e neispunjenje mo`e da prouzrokuje (Perovi} J. pa i za blagovremeno izvršenje isporuke. kupac ne mo`e zahtijevati raskid ugovora dok dodatni razuman rok ne protekne bez uspjeha. isto djelo. 133. kako generalno. Njome je Konvencija pribli`ena velikoj grupi kontinentalnih prava koja imaju sli~an sistem. str. druga strane mo`e izjaviti da ugovor raskida” (~lan 72. 145. 465 Vilus dr Jelena. str.

469 Vilus dr Jelena. 1 BK).Ako docnja ne predstavlja bitnu povredu ugovora. povjerilac mora du`niku dati „razumno obavještenje” o namjeri raskida. Izjava djeluje od dana kada ju je du`nik primio. Bez obzira na raspolo`ivo vrijeme. Druga situacija se odnosi na raskid ugovora uopšte. pošto je obaveza ve} dospjela. povjerilac ovu izjavu ne mora dati kada je du`nik ve} izjavio da ne}e ispuniti ugovor.. 2 BK). nego i princip realnog ispunjenja ugovora. kupac ne smije vršiti nijedno svoje pravo po osnovu raskida ugovora. 1 KoZ). str. Dalja izlaganja koncentrisa}emo na odgovornost prodavca u slu~aju raskida ugovora zbog neblagovremene isporuke. . pa i kad du`nik izjavi da ne}e ispuniti ugovor. pa i zbog neblagovremenog ispunjenja isporuke. Davanje dodatnog roka ne podrazumijeva i izjavu o raskidu ugovora. kad ga prodavac obavijesti da ugovor ne}e ispuniti (~lan 47. 254 – 255. Dok dodatni rok te~e. kako bi du`nik mogao da pru`i adekvatna sredstva obezbje|enja urednog ispunjenja. obzirom da je vremenska mogu}nost obavještavanja ve} istaknuta u tekstu Konvencije.„Ako vrijeme dozvoljava” (~lan 72. str. b) i ~lan 41. U prvoj varijanti se ugovor raskida prije nego što je prodavac isporu~io robu. ~ime je jasno naglašeno da „nema automatskog raskida ugovora”. ali zadr`ava pravo na naknadu štete zbog zadocnjenja. Smatramo da se „razumnost“ obavještenja odnosi isklju~ivo na njegov komercijalni sadr`aj. I tu postoje dvije osnovne varijante. Obavještenje djeluje od trenutka u kome ga je du`nik primio. 93.. stav 2). raskid je mogu} tek poslije bezuspješnog proteka naknadnog razumnog roka za isporuku (~lan 49. Zastarjelost po~inje te}i od datuma u kome je obavezu trebalo izvršiti (~lan 12. ona se uvijek mora posebno dati i to predstavlja obavezu kupca (~lan 49 u vezi sa ~lanom 26 BK). Pošto teorija prijema dominira Be~kom konvencijom. 1 KoZ). rokovi zastare bilo kakvih zahtjeva po osnovu raskida ugovora po~inju te}i onoga „datuma na koji je izjava o raskidu u~injena drugoj strani” (~lan 12. smatramo da je to datum u kome je du`niku i stiglo povjerio~evo obavještenje o prijevremenom raskidu.469 468 Teorijske dileme vidjeti kod Perovi} J.Izjava povjerioca o raskidu. 149 . Ona je potrebna u svim slu~ajevima. isto djelo. 1. Unutar nje postoje dvije situacije: . Prije isteka naknadnog roka kupac mo`e izuzetno raskinuti ugovor i tra`iti popravljanje štete.468 Ovim se ne štiti samo du`nik. Ako je izjava o raskidu u~injena. „Izjava o raskidu ima pravno dejstvo jedino ako je o njoj obaviještena druga strana“ (~lan 26 BK).

472 Ukoliko je naknadni dodatni rok dat. ta~ka a). da prodavac ima pravo da „povu~e svoju izjavu o odbijanju izvršenja isporuke“ prije nego što kupac izjavi da raskida ugovor. To }e najprije biti slu~aj ugovaranja fiksnog roka isporuke. analogno anglosaksonskim sistemima. i ugovor se. stav 2. str. isto djelo. 472 Perovi} J.471 U situacijama u kojima mo`e biti sporno da li je rok isporuke bitan ili nebitan element ugovora.470 Ako docnja predstavlja bitnu povredu ugovora. 150 . odnosno prava kupca. Kupac i tada mo`e raskinuti ugovor.. shodno ~lanu 74 BK.. I kod naknade štete postoje dvije osnovne situacije: docnja i raskid. „s obzirom na ~injenice koje su. tako i kontinentalnim pravnim porecima. 148. str. Granicu naknade predstavlja predvidivost tih šteta kao mogu}ih posljedica povrede ugovora u trenutku zaklju~enja ugovora. 608-626. Druga varijanta postoji onda kada je prodavac izvršio isporuku. 458. isto djelo. „logi~no bi bilo o~ekivati da }e kupac odrediti prodavcu naknadni rok razumne du`ine za izvršenje njegovih obaveza“. str. polo`aj kupca je isti kao u prethodnom slu~aju. Naknada štete u novcu ovdje ima samostalan karakter i ne kumulira se sa drugim vidovima popravljanja štete koje 470 Isto i Perovi} J..U drugoj situaciji docnja predstavlja bitnu povredu ugovora. 194. bilo raskidom ugovora tako|er predstavlja slo`en podsistem obaveza prodavca. odnosno da li docnja predstavlja bitnu ili nebitnu povredu ugovora. isto djelo. Iz komercijalnih razloga smatramo spornim stav citiranog autora. isto djelo.. davanje dodatnog roka nije potrebno. 194. Ona se.475 Usvojena rješenja omogu}avaju premoš}ivanje razlika koje postoji izme|u ove dvije grupe sistema. sastoji u nadokna|ivanju proste štete i izgubljene dobiti. isto djelo. Sistem naknade je u Konvenciji postavljen u skladu sa opštim pravilima reparacije koja postaje kako u anglosaksonskim. Vidjeti ~lan 87 BK... str. U nedostatku odgovaraju}e klauzule zaklju~ak o fiksnosti roka mora se izvu}i tuma~enjem ugovora i okolnosti u kojima je on zaklju~en. U svim ostalim slu~ajevima je neophodno prema konkretnim okolnostima kvalifikovati docnju kao bitnu povredu ugovora. 474 Perovi} J. 471 Ne postoji automatski raskid ugovora. tada bile poznate ili morale biti poznate” (~lan 74 BK). 475 Opširan pregled vidjeti kod Caemmerer/Schlechtriem. str. mada sa zadocnjenjem. mo`e odmah raskinuti davanjem izjave o raskidu. 134. kupac ima pravo na naknadu štete. ako izjavu o raskidu da „u razumnom roku ra~unaju}i od trenutka kad je saznao da je isporuka izvršena” (~lan 49. Primljenu robu mora ~uvati. Popravljanje šteta izazvanih bilo docnjom. izra`en na str. 191 473 Posredno se ovo mo`e zaklju~iti na osnovu izlaganja kod Caemmerer/Schlechtriem.473 Drugi karakteristi~an i teorijski nesporan slu~aj bitne povrede ugovora predstavlja „ozbiljna i kona~na“474 izjava prodavca da ne}e izvršiti isporuku. Ako isporuka bude izvršena u dodatnom razumnom roku.

633). Stoga }e se opravdanost ovakvog zahtjeva jedne strane cijeniti prema poslovnim obi~ajima i praksi partnera. 151 . 634: obra~unava se na bazi hipoteti~ke kupovine radi pokri}a.Bonell.kupovina radi pokri}a mora se izvršiti u razumnom roku i na razuman na~in. 477 Caemmerer/Schlechtriem. strana koja je ugovor izvršila u cjelini ili djelomi~no. odnose stranaka nakon raskida ugovora i na naknadu štete.479 135. Kada do|e do raskida ugovora. isto djelo. Ostala prava koja stoje na raspolaganju kupcu su: .ona se kao vid apstraktne štete477 utvr|uje tako da se od ugovorne cijene odbije teku}a tr`išna cijena u trenutku raskida ugovora u mjestu u kome je isporuka trebalo da bude izvršena. Konvencija ne predvi|a obra~un i prebijanje onoga što stranke moraju da vrate. 690. 533.480 476 Caemmerer/Schlechtriem. Isto i Knapp u Bianca . restitucija se vrši istovremeno. ima pravo na restituciju. isto djelo. Obaveza obavještavanja o namjeravanoj kupovini ne postoji. ^etvrto pravo kupca u slu~aju raskida jeste vra}anje iznosa koje je po osnovu ugovora ve} platio prodavcu. 479 Obaveza obavještavanja mo`e se ipak konstituisati na osnovu ~lana 77 BK. nastupaju najprije opšte posljedice iz ~lana 81 BK. str. „primijeni}e se teku}a cijena u trenutku preuzimanja” (~lan 76. kupac mo`e svoje pravo restitucije ostvariti samo istovremeno sa vra}anjem stvari koje je preuzeo po osnovu ugovora (~lan 81 BK). te prema okolnostima konkretnog slu~aja. Ukoliko su obje strane izvršile ugovor barem djelomi~no. Kada su stvari nepotrošene ili nepromijenjene.478 ili .Konvencija omogu}ava.476 Dalje. 690. Bude li ugovor raskinut pošto je isporuka ve} izvršena. I drugo. stav 1 BK). Upravo zbog toga i postoji zahtjev u Konvenciji da se u periodu dodatnog roka kupac ne mo`e koristiti drugim sredstvima predvi|enim za povredu ugovora (~lan 47. kupac mo`e zahtijevati naknadu štete u novcu samo da bi postigao potpuno obešte}enje. 478 Ova rješenja su bila predmet velikih sporova na samoj Konferenciji u Be~u (vidjeti Caemmerer/ Schlechtriem. isto djelo. Prestaju da va`e prava i obaveze stranaka. Ako je dio isporuke primljen.Naknada razlike u cijeni . stav 2 BK). str.). str. za razliku }e se primijeniti nov~ana restitucija po sistemu prebijanja koristi na osnovu ~lana 84.Kupovina radi pokri}a . onda u razumnom mjestu . osim onih koji se odnose na: na~in rješavanja sporova (arbitra`ne klauzule npr. U tom slu~aju pored razlike u cijeni kupac ima pravo i na naknadu štete (~lan 75 BK). U slu~aju da je jedna strana vratila više. kupac mo`e zahtijevati naknadu stvarne štete kao i izgubljene dobiti u svojstvu jedinog reparatornog zahtjeva. isto djelo. a ako tu nema cijene. Ukoliko se vrši druga prava koja sti~e raskidom ugovora. str.supstitutu (~lan 76 BK). isto djelo. str. 480 Caemmerer/Schlechtriem.

Kriterij procjene je “razuman ~ovjek”. 12. mogu u slu~aju docnje sa isporukom obroka nastati dvije situacije: .Sva do sada navedena prava kupca u slu~aju raskida ugovora po~inju te}i od dana u kome je „izjava u~injena drugoj strani” (~lan 12. 137. Smatramo da je tra`enje obezbje|enja za urednu isporuku budu}ih obroka pravo. stav 3 BK). U na~elu. kupac tada mo`e bez davanja dodatnog roka raskinuti ugovor. ali kupac mo`e osnovano zaklju~iti „da }e do}i do bitne povrede ugovora u odnosu na budu}e isporuke” (~lan 73. stav 2 BK). Shodno tome. 606: „Ciljna zavisnost” izme|u obroka procjenjuje se po objektivnim i subjektivnim elementima.Docnja sa isporukom obroka predstavlja bitnu povredu ugovora. isto djelo.481 Centar izlaganja bi}e upravo na njima. kupac mo`e izjaviti da 481 Specifi~nosti o kojima }emo govoriti prvi put su na me|unarodnom nivou ure|ene haškim Jednoobraznim zakonom o me|unarodnoj prodaji robe. 152 .482 Kada je koli~ina bitan element ugovora. za ovu situaciju va`e osnovna rješenja koja smo ve} izlo`ili kod jednokratne isporuke. isto djelo. Kada je koli~ina nebitan element ugovora. kupac mo`e svojom izjavom raskinuti ugovor za budu}e obroke i bez insistiranja na dopunskim garancijama urednog izvršenja ugovora. 274 – 275. tj.1. Smatramo da ovu formulaciju treba tuma~iti u duhu teorije prijema koja dominira Be~kom konvencijom (~lan 24. ima i zna~ajnih specifi~nosti.. Izjava o odustanku je i ovdje potrebna. . Za razliku od nacionalnih prava i od opšteg rješenja ~lana 72 BK. 280 smatra da ovaj slu~aj de facto predstavlja jednu vrstu raskida ugovora „pre isteka ugovornog roka – anticipatory breach“.Docnja sa isporukom obroka sama po sebi ne predstavlja bitnu povredu ugovora.483 tj. npr). Drugi veliki kriterij podjele posljedica docnje sa isporukom jeste postojanje obaveze na sukcesivnu isporuku. isto djelo. str. Detaljno upore|ivanje dva akta vidjeti kod Perovi} J. odnosno da li zadocnjenje sa isporukom obroka predstavlja ili ne predstavlja bitnu povredu ugovora. Posebna rješenja koncentrisana su u pravu kupca da raskine ugovor. 1 KoZ). kada postoji me|uzavisnost svih obroka s obzirom na „svrhu koju su stranke imale u vidu prilikom zaklju~ivanja ugovora” (~lan 73. BK je neznatno modifikovala njegova rješenja. Odgovornost za docnju sa sukcesivnom isporukom 136. Kupac tada mo`e u razumnom roku izjaviti da ugovor raskida „za ubudu}e”. i za još nedospjele obroke. Ona se razlikuju prema tome da li je koli~ina nebitan ili bitan element ugovora. mogu}nost tra`enja garancija za dalju urednu isporuku obroka se i ne spominje. No. 483 Caemmerer/Schlechrtiem.3.. ali samo za obrok sa kojim je prodavac u docnji. str. a ne obaveza kupca. Mislimo da izme|u dva razmatrana pod-instituta postoji suviše pravo-tehni~kih razlika da bi se oni mogli izjedna~iti. str. 482 Perovi} J.

naknadnu isporuku prodavac mora da izvrši o svom trošku. . stav 2 BK). njihova kumulativna primjena i široko polje dejstva determinsano brojnim pravnim standardima. Kupac mora u razumnom roku odgovoriti na zahtjev. Taj instrument je zahtjev prodavca kupcu da se izjasni da li prihvata naknadno izvršenje ugovora (~lan 48. tj. Ni ovdje kupac ne mora tra`iti obezbje|enje uredne isporuke budu}ih obroka. .potrebno je da kupac ve} nije raskinuo ugovor. Odstupa se. ^iš}enje od zadocnjenja 138. uz pravo na naknadu štete. isto djelo. Uva`avaju}i princip realnog ispunjenja ugovora.naknadna isporuka mora se izvršiti „bez nerazumnog odga|anja”. Ne u~ini li to. na prava kupca da raskine ugovor i na princip zaštite opravdanih interesa kupca. . Zahtjev za obavještenje djeluje „samo ako ga je kupac primio”. stav 2 BK). naveli su redaktore Konvencije da u nju unesu rješenja koja }e doprinijeti izvjesnosti kod prodavca u pogledu po`eljnosti njegovog ~iš}enja od zadocnjenja. da naknadno i bez zahtjeva kupca ispuni zadocnjelu isporuku (~lan 48 BK). Konvencija predvi|a mogu}nost da se prodavac „o~isti od zadocnjenja” (purgatio morae).1. 139. U tom slu~aju kupac.naknadna isporuka mora se izvršiti „bez nerazumnih nepogodnosti za kupca”. ne mo`e se koristiti drugim sredstvima koja su suprotna izvršenju ugovora od strane prodavca (~lan 48. dakle od teorije otposlanja koja kao opšti princip va`i za druge akte obavještavanja i zahtjeve (~lan 27 BK).naknadna isporuka ne smije stvoriti neizvjesnost kod kupaca u pogledu mogu}ih budu}ih troškova. Brojnost uslova pod kojim je naknadno izvršenje po inicijativi prodavca dopušteno. i zahtjev kupcu da prodavcu saopšti svoju odluku. str.4.484 S obzirom na princip Pacta sunt servanda. Svi ovi uslovi moraju biti ispunjeni kumulativno. 153 . 12. 461 isti~u da se ovo sredstvo koristi prvenstveno kod isporuke nesaobrazne robe. . Obavještenje prodavca o namjeravanom naknadnom izvršenju ugovora sadr`i u sebi. za vršenje ovog prava prodavca predvi|eni su brojni i strogi uslovi: . ima pravo i obavezu restitucije svega što je po osnovu raskinutog ugovora primljeno (~lan 82.ugovor raskida u cjelini. A to zna~i i za ve} primljene obroke i za obrok sa kojim je prodavac u docnji i za budu}e obroke. 484 Caemmerer/Schlechtriem. (1) BK). po sili Konvencije.

” str. Kada se povreda ugovora manifestuje kao vidljiv nedostatak saobraznosti. stav 3 KoZ). kao i docnja.. 194.”488 U daljim izlaganjima }emo te`ište staviti na specifi~nosti sistema sankcija za nedostatak saobraznosti bilo robe bilo prava svojine. Fakti~ke razlike izme|u docnje sa isporukom robe saobrazne ugovoru i blagovremene isporuke nesaobrazne robe. Zbog toga je i sistem odgovornosti u ovome slu~aju u principu podudaran onome koji postoji kod docnje. Uslovi za nastanak odgovornosti za nedostatak saobraznosti i pravne nedostatke su: uredno utvr|ivanje postojanja nesaobraznosti pregledom robe i uredna reklamacija.“ str. Stoga „ni Be~ka konvencija.2.2. Odgovornost za nesaobraznost stvari i prava ili potra`ivanja tre}ih lica 12. 486 Vidjeti naslov naveden pod 1. Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke isporu~ene stvari je u Be~koj konvenciji uklju~ena u širi institut odgovornosti za bitne povrede ugovora. Ova dva uslova ve} su obra|ena. 154 . Uslov za to je nesavjesnost prodavca (~lan 10. „Reklamacija/ obavještenja o nesaobraznosti” i „Pojam i principi odgovornosti“ u ovom tekstu. rokovi zastarjelosti zahtjeva za popravljanje štete po~inju te}i od momenta isporuke. Njegovo odre|enje dato je u ~lanu 25 Konvencije. opasnost od prekida kruga „koji treba da slijedi roba”. nije uspela da asimilira u potpunosti odgovornost za nesaobraznost sa odgovornoš}u za neizvršenje drugih obveza prodavca. odnosno od trenutka u kome je roba ili stvarno uru~ena kupcu ili od onog u kome je kupac odbio da primi ponu|enu robu (~lan 10. Pri tome }emo nastojati 485 Vidjeti naslove „Provjera saobraznosti”. mo`e da predstavlja bitnu ili nebitnu povredu ugovora.485 ne}emo se na njemu ovdje zadr`avati.. 487 Prema Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. Nedostatak saobraznosti ili pravni nedostatak.12. Sistem odgovornosti za nesaobraznost i pravne nedostatke 140. stav 2 KoZ).193. odnosno pravni nedostatak. Rok zastare u slu~aju skrivene nesaobraznosti te~e od momenta u kome se nedostatak mogao otkriti..486 141. Pošto je teorijski ve} obra|en. u kojoj je te`nja za jedinstvenim regulisanjem sankcija protiv svih obaveza prodavca jedno od njenih osnovnih obele`ja. te sporost i neizvjesnost zahtjeva za naknadu štete zbog raskida487 navele su redaktore Be~ke konvencije da u nju unesu posebna rješenja u pogledu odgovornosti za nedostatak saobraznosti. Isto va`i i za opšte pretpostavke za nastanak odgovornosti u ovome slu~aju prekršaja ugovora.. 488 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. „obavještenje”.1.

Naknada štete se izra`ava u novcu i slu`i potpunom obešte}enju kupca. potrebno je da nedostatak predstavlja bitnu povredu ugovora (~lan 46. ne pravi razliku izme|u potpune i djelomi~ne evikcje. na primjer. Ako ostaje pri ugovoru. 2 BK). str. Analogno izlaganje o odgovornosti za pravne nedostatke nije mogu}e (vidi str. Be~ka konvencija. 491 Estoppel je „pravilo dokazivanja ili materijalnog prava koje spre~ava osobu da pori~e istinitost izjave koju je sama dala ili da pori~e ~injenicu za koju je tvrdila da postoji“ („Oxford Dictionary of Law“. Pravo kupca da zahtijeva zamjenu nesaobrazne stvari je ograni~eno kako fakti~ki. 418. 490 Caemmerer/Schlechtriem. 1997. Ovdje je vidljiv uticaj anglosaksonskog instituta „estoppel”. I kada je to slu~aj.naknada štete koja nije pokrivena nekim od prethodnih ovlaštenja. kod CIF prodaja na primjer.2. isto djelo. str.. 143.489 12. kao što to ~ini naš ZOO i brojni drugi nacionalni poreci. Ugovor o prodaji. Zamjena se ne mo`e tra`iti ako je kupac ve} po~eo da se koristi nekim drugim odštetnim pravom koje je nespojivo sa zamjenom (~lan 46. jasno je da }e se on rje|e pojavljivati u common law sistemima. 133 smatra da ~lan 46 CISG “izra`ava kup~evo pravo da dobije specifi~no izvršenje” (Specific performance). Zbog toga se u praksi koristi manje od ovlaštenja da se tra`i popravak stvari. 1 BK). isto djelo.otklanjanje nedostatka. Shodno tome. . onda pod uslovima iz Konvencije kupac ima mogu}nost da bira izme|u sljede}ih prava: . Tre}e.. 489 O uporednom i doma}em pravu vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. . uz razumljivo uva`avanje pravno-tehni~kih razlika. str. tako i pravno. 212 smatra instrumentom zaštite prodavca. Prva opšta mogu}nost koju kupac ima jeste da ostane pri ugovoru i da zahtijeva „od prodavca izvršenje njegovih obaveza. Konvencija postavlja brojne uslove juridi~kog karaktera. str. U ovom slu~aju bi se radilo o estoppel–u koji je izvršen radnjama ili propuštanjem nekih radnji koje je trebalo u~initi.Y. 145-146. str. Konvencija ne poznaje ni raskid ugovora po samom pravu ukoliko je evikcija potpuna.da ih izlo`imo analogno re`imu odgovornosti za materijalne nedostatke u doma}em pravu. 169). 4 th ed. Naknadu štete u ovom slu~aju kupac mo`e zahtijevati samo kumulativno sa nekim od tri prva ovlaštenja. 159-164).zamjena robe. isto djelo. Prava kupca kada ostaje pri ugovoru 142. Gabriel Henry.2. Osnovni pravno-politi~ki razlog za ovakvo rješenje le`i u potrebi ograni~avanja ili izbjegavanja duplih transportnih troškova.490 Zamjena se mo`e zahtijevati samo ako su predmet ugovora stvari odre|ene po rodu (genus). Uvo|enje ovog ograni~enja Perovi} J. 155 . Prva tri prava se koriste alternativno.492 onda kada su u pitanju manje ili nebitne povrede ugovora.srazmjerno sni`enje cijene i .491 Drugo. Oxfords University Press. S obzirom na ovlaštenje suda da u skladu sa ~lanom 28 CISG odbije ovaj vid naknade.. Oxford – N. ukoliko se ne koristi nekim sredstvom koje bi bilo suprotno takvom zahtjevu” (~lan 46 (1) BK).. Prvi uslov ima generalnu prirodu.

str. 496 Caemmerer/Schlechtriem. isto djelo. 497 Caemmerer/Schlechtriem. Kao i u nacionalnim pravima495 i u Konvenciji su predvi|eni zna~ajni496 izuzeci od ovog uslova. Vidjeti ZOO. str. 1 BK). 493 Ovo je izuzetak od pravila uporednog prava po kome reklamacija ne mora sadr`avati izabrano pravo kupca.. 500 Caemmerer/Schlechtriem. Tri dalje napomene su potrebe uz prava kupca da tra`i zamjenu.498 tj. isto djelo.. Tako kupac mo`e zahtijevati naknadu ostalih šteta i kad zamjena bude uredno izvršena.501 492 Caemmer/Schlechtriem.494 Napokon. 494 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. ako je ugovor raskinut. To su prema stavu 2 istog ~lana: . 695-696. Za odre|ivanje razumnog roka va`e opšta pravila. na druga kup~eva prava koja nisu sa njim inkompatibilna.499 Dalje.roba je u cjelini ili djelomi~no propala ili ošte}ena uslijed „opravdanog pregleda”. ono je i iz pravno-sistemskih razloga oštro kritikovano u teoriji.. 710-711. isto djelo. kupac ima pravo da zahtijeva raskid ugovora (~lan 82 BK). 426. str. 501 Tallon u Bianca-Bonell. 2 BK daje dvije alternativne mogu}osti ispunjenja ovog uslova: zamjena se mora tra`iti ili ve} u reklamaciji493 ili „u razumnom roku poslije toga”. 612.zahtjev mora biti postavljen blagovremeno. 699. kupac mo`e zahtijevati zamjenu samo ako stvari mo`e vratiti „u suštinski istom stanju u kome ih je primio” (~lan 82. zamjena se mo`e tra`iti i kao sekundarno rješenje .onda kada popravak stvari ne uspije. ovo zna~i da rizici slu~aja i više sile le`e isklju~ivo na prodavcu. Jasno je da je ovo rješenje veoma povoljno za kupca. str. kupac mora prodavcu naknaditi sve koristi koje je imao od stvari koja se djelimi~no ili u cjelini vra}a. isto djelo. prera|ena ili potrošena prije nego što je nesaobraznost otkrivena ili trebalo da bude otkrivena. Ugovor o prodaji. Na ovaj na~in se prvobitni zahtjev za vra}anje mo`e pretvoriti u prebijanje koristi i šteta. ~etvrto. Ukoliko zahtjev za zamjenu ne bude usvojen ili se ne mo`e postaviti jer nisu ispunjeni svi potrebni uslovi.497 . odnosno ~ija restitucija nije mogu}a. 204.nemogu}nost restitucije nije prouzrokovana radnjom ili propuštanjem radnje od strane kupca. isto djelo. vršenje ovog ovlaštenja ne uti~e. Napokon. ^lan 46. 429. Najprije. Pored toga.500 Na~in njihovog obra~una utvr|uje se prema pravilima nadle`nog dr`avnog prava. isto djelo. Ista obaveza le`i na kupcu i onda kada se ugovor ne raskida nego uredno izvršava isporukom nove saobrazne stvari (~lan 84 BK).prema normalnom toku poslovanja ili upotrebi stvari roba je dalje prodana. 156 . 499 Caemmerer/Schlechtriem. . onoga koji je izvršen radi provjere saobraznosti. str. str. str. isto djelo. 498 Caemmerer/Schlechtriem.” str.. 495 Vidjeti ZOO i Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 697.

440. 370. onako kako je on ve} interpretiran. Will u Bianca-Bonell. ne iz anglosaksonskih sistema koji posljedice neizvršenja saniraju gotovo isklju~ivo nov~anom naknadom štete.503 Pored toga. str. Ako su uslovi ispunjeni. Srazmjerno sni`enje cijene je tre}e mogu}e pravo kupca u ovom slu~aju.” str. U uporednom pravu postoje tri metoda. 503 Caemmerer/Schlechtriem. str. ne postoji u nekim nacionalnim pravima prodaje. kao ni onda kada je odbio da primi isporuku (~lan 50). str.. 504 Vidjeti pregled kod Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. isto djelo. 157 . Po ~lanu 46 (3) zahtjev za popravku mora biti razuman „uzimaju}i u obzir sve okolnosti”. Kupac ovo pravo mo`e vršiti samostalno kako u odnosu na prodavca.506 a to zna~i za isporuku druge stvari (aliud). 507 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema . 145.502 Popravak najprije treba da bude tehni~ki mogu} s obzirom na prirodu stvari i na osobine nesaobraznosti. 508 Isto: Caemmerer/Schlechtriem. odnosno ako po isteku roka za isporuku kupac još nije stekao pravo da raskine ugovor ili ga nije raskinuo premda pravo na raskid ve} ima. Konvencija usvaja relativni metod508 i definiše ga na sljede}i na~in: srazmjerno sni`enje jednako je „razlici izme|u vrijednosti stvarno isporu~ene robe u vrijeme isporuke i vrijednosti koju bi 502 Caemmerer/Schlechtriem. moraju se ste}i i one iz Konvencije. kupac mo`e srazmjerno sni`enje cijene tra`iti za široko shva}en nedostatak saobraznosti. I pravo kupca da zahtijeva popravak stvari je ograni~eno na isti na~in kao i ovlaštenje na zamjenu.505 Kupac ne mo`e da se koristi ovim pravom ako je prodavac prije ili poslije isporuke otklonio nesaobraznost (~lan 37 ili 48 BK). 198. str. „Razumnost” zahtjeva se cijeni sa stanovišta prodavca. isto djelo. 505 Will u Bianca-Bonell. str. ovaj zahtjev tako|er mora biti upu}en bilo u reklamaciji..507 Najve}i problem kod ovog prava predstavlja uspostavljanje kriterija po kojima }e se utvr|ivati srazmjernost sni`enja cijena. Ne postoje ni vremenska ograni~enja kojima se mora povinovati. bilo u razumnom roku poslije nje. isto djelo. isto djelo. njema~kom npr. Pri tome ne treba izgubiti iz vida i ~injenicu da i prodavac ima pravo da izvrši zamjenu ili da otkloni nedostatak ako je robu isporu~io prije roka. 438-439: oba ovlaštenja su suštinski zasnovana na stavu 1 ~lana 46. 499. Zbog toga je i ovo rješenje Konvencije kritikovano. Naj~eš}e }e se smatrati da je izbor kupca „nerazuman” ako je otklanjanje nedostatka „nesrazmjerno” skupo. 498.504 Koncipirano je tako da kupca stavlja u izrazito povoljan polo`aj. str.” str. Specificiranje uslova je izvršeno zato što institut popravka stvari.. 506 Vidjeti temu “Provjera saobraznosti” u ovom tekstu. 372. tako i na sud.144. 198. djelomi~nu isporuku kvalitativna i kvantitativna odstupanja. isto djelo. Kada fakti~ke pretpostavke postoje. Ono je u Konvenciju ušlo iz kontinentalnih. povoljniji ~ak od onog koji ima po pojedinim nacionalnim pravima. isto djelo.. Isto Caemmerer/Schlechtriem.

isto djelo. restitucija) va`e i ovdje. odnosno arbitra`a. str.. Opšte posljedice raskida iz ~lanova 82 i 84 Konvencije (prestanak obaveza.2. 137 isti~e da je mjesto utvr|ivanja razlike u cijeni relativno neva`no.3. odluku }e u krajnjoj liniji donijeti sud.” str. str. stav 1. stav 1 Konvencije. isto djelo. 512 Vilus dr Jelena. Treba ista}i da teorija o ovom pitanju nije jedinstvena. Caemmerer/Schlechtriem.. kupac koji je odbio da primi robu mo`e u bilo koje vrijeme i bez posebnih temporalnih ograni~enja izjaviti da 509 Caemmerer/Schlechtriem.. 511 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. 12. 504 insistiraju na mjestu opredjeljenja (“Bestimmungsort”). 200. str. Konvencije je tako stilizovan da se ovo pravo mo`e koristiti i samostalno.511 Mjesto u kome se cijena odre|uje nije predvi|eno u Konvenciji. odnosno neizvršenje isporuke. (a) i stav 2 BK).u to vrijeme imala roba saobrazna ugovoru” (~lan 50 BK)509 Na ovo sni`enje cijene kupac ima pravo i kad je prodavac oslobo|en odgovornosti za neizvršenje ugovora i obaveze naknade štete.512 146. Bitan kriterij za sistematizaciju polo`aja stranaka u ovom slu~aju je karakter povrede koja se sastoji u nesaobraznosti izvršenje. str. Naknada štete po opštim pravilima se smatra va`nijim sredstvom u rukama kupca. Po njemu. 200. Njegovi pravni moraliteti ve} su izlo`eni kod odgovornosti za docnju. smatramo da se mjesto isporuke mo`e uzeti kao mjerodavno. Ovim se mjesto procjene ve`e za vrijeme isporuke na koje se poziva ~lan 50 BK.” str.510 Ako to nije tr`išna cijena. Druga generalna mogu}nost koja stoji na raspolaganju kupcu jeste raskid ugovora (~lan 49. Ako je nesaobraznost bitna povreda ugovora. Utoliko je odre|ivanje relevantne cijene va`nije. ^etvrto pravo je pravo na naknadu štete shodno odredbama ~lanova 74 -77 Konvencije. Pored toga. primijeni}e se ~lan 49. Pošto se umanjenje vrijednosti robe procjenjuje sa stanovišta interesa kupca. isto djelo. imaju}i u vidu prvenstveno distancione prodaje.. ^lan 74. 503 daju sljede}e formule za obra~un umanjenja cijene: smanjenje cijena vrijednost isporu~ene robe —————————— = —————————————————————— x umanjena cijena ugovorna cijena hipoteti~ka vrijednost robe bez nedostatka ili vrijednost isporu~ene robe x ugovorna cijena smanjenje cijena = ————————————————————————————— hipoteti~ka vrijednost robe bez nedostatka” Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. Prava kupca kada raskida ugovor 147. 158 . Ono je dopunsko pravo za slu~aj da se kupac koristio nekim od prethodnih ovlaštenja. 501 smatraju da je va`nost ovog prava relativno mala. daje sljede}u formulu: vrijednost isporu~ene robe x 100 Razlika u cijeni = ——————————————————————vrijednost robe saobrazne ugovoru 510 Caemmerer/Schlechtriem. postoje i specifi~na rješenja. isto djelo.

Raskinuti cijeli ugovor i zahtijevati naknadu neispunjenja u cjelini i onda kada nije saobrazan samo jedan dio robe. 513 Razlog za ovakav stav su ~injenice da ni ~lan 25. kupac mo`e odustati od ugovora samo pod uslovom da u razumnom roku izjavi da ugovor raskida.pošto je kupac saznao ili morao saznati za nedostatak (~lan 49. Bez obzira na to da li ostaje pri ugovoru ili ga raskida. str. isto djelo. KoZ).2 Konvencije ima najve}i zna~aj upravo u ovom slu~aju.1.515 Tad. str. Taj razuman rok te~e: . 196 – 198. 492-496. Tada se mo`e koristiti samo pravima na naknadu štete koju ima po osnovu nesaobraznog ispunjenja ugovora. Raspravu o razli~itom polo`aju kupca kod neotklonjive i otklonjive bitne nesaobraznosti vidjeti kod Perovi} J. usprkos ~injenici da je izvršena bitna povreda ugovora.raskida ugovor. 159 .514 Tada kupac mo`e da se koristi pravima za slu~aj raskida koja su ve} izlo`ena kod docnje. str. stav 2.516 U oba slu~aja rokovi zastarjelosti potra`ivanja po osnovu naknade štete po~inju te}i od dana u kome su potra`ivanja dospjela (~lan 9. 514 Schmitthoff. 94. isto djelo. kupac mo`e samo onda ako „djelomi~no neizvršenje ili nedostatak saobraznosti predstavlja bitnu povredu ugovora” (~lan 51 BK). ni ~lan 49 BK ne spominju otklonjivost ili neotklonjivost nedostataka. 148. Ako je kupac primio isporuku. kupac nema pravo da ga raskine. 516 Opširnije kod Caemmerer/Schlechtriem. ako je iz okolnosti posla jasno da roba ne}e biti saobrazna ugovoru. Smatramo da kupac ima ovo pravo bez obzira na to da li je bitan nedostatak neotklonjiv ili otklonjiv513. 493.od isteka dodatnog roka koji je kupac dao prodavcu za uredno izvršenje obaveze u skladu sa ~lanom 47 ili pošto je prodavac izjavio da ne}e izvršiti urednu isporuku. X Ed. 515 Caemmerer/Schlechtriem. Bude li nesaobraznost nebitna povreda ugovora. ta~ka b). isto djelo. kupac ima pravo na popravljanje štete jedino u onom dijelu koji nije saobrazan ugovoru. Njihovo naknadno unošenje u Konvenciju putem interpretacije mo`e bitno da ote`a polo`aj kupca kao nevine strane. .po isteku svakog dodatnog roka koji je prodavac odredio kupcu u skladu sa ~lanom 48.. a to zna~i od dana u kome je izjava o raskidu stigla prodavcu. Kupac mo`e izjaviti da odbija prijem i prije prispije}a robe. a koji se ti~e izjave kupca o prihvatanju ili odbijanju izvršenja ugovora. . ~lan 49. str. isto djelo. odnos se ravna prema stavu 2 istog ~lana.

167-169 i Draški} dr Mladen.523 . str. Zbog fakti~kih okolnosti. Me|unarodna prodaja prema. Ugovor o prodaji.518 Rješenja o odgovornosti kupca na~elno su ista za povrede svih obaveza. Kod translativnih (romanska prava) prijem isporuke je pravo kupca i zato se prodavac mo`e osloboditi obaveze deponovanjem stvari kod tre}ih lica.raskinuti ugovor i .520 prijem isporuke je obaveza kupca. ~lan 1657 Codice civile 520 ^lan 519 ZOO. 518 Vilus dr Jelena. isto djelo. prijem isporuke..tra`iti naknadu štete. Sistem odgovornosti za docnju sa prijemom isporuke 149. isto djelo.13.1. prodavac ima tri osnovne grupe prava:522 . Odgovornost kupca 13. 521 Uporedni pregled vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.da odbije prijevremenu isporuku. pravna sredstva koja se priznaju prodavcu „manje su komplikovana”. No. 547.. Odgovornost za docnju sa prijemom isporuke 13. str. 160 . Pravni tretman docnje sa prijemom isporuke unutar kontinentalnih sistema zavisi od toga da li pojedini poredak spada u translativne ili tradicione. 522 ^lan 61 BK 523 Caemmerer/Schlechtriem. Prva je docnja sa prijemom isporuke. tj. Njegove posljedice se procjenjuju prema tome da li je povreda bitna ili nebitna.. smatraju da docnja sa prijemom isporuke po pravilu nije bitna povreda ugovora.519 Sli~no je i u švajcarskom pravu. U slu~aju docnje sa prijemom isporuke. U tradicionim sistemima.517 On nema sljede}a prava: .521 Be~ka konvencija u osnovi usvaja anglosaksonski re`im. isto djelo. str.na djelomi~ni raskid ugovora i . 147. Oni uspostavljaju sistem koji je uglavnom analogan re`imu odgovornosti prodavca.. 519 ^lan 1264 Code civile.1.na srazmjerno smanjenje cijene. 255-256. 147. Common law poreci tretiraju odbijanje prijema isporuke kao i svaki drugi prekršaj ugovora. str. sa ili bez dozvole suda. uklju~ivo i naš.1. Okolnosti pojedinog slu~aja mogu ukazivati na suprotno. str.ostati pri ugovoru i tra`iti njegovo uredno ispunjenje. . Odgovornosti kupca je u Konvenciji ure|ena ~lanovima 61-65. 150. 517 Vilus dr Jelena. privredne osobine pojedinih du`nosti dozvoljavaju da se re`im odgovornosti izlo`i kroz dvije karakteristi~ne obaveze.

1 i ~lan 26 BK). prodavac gubi pravo na raskid ukoliko to nije u~inio kod docnje sa prijemom isporuke prije nego što je saznao da je kupac ipak primio isporuku.1. U teoriji postoji stav da je definitivno odbijanje preuzimanja robe bitna povreda ugovora. Bitno je ista}i da „prodavac ne gubi svoje pravo da raskine ugovor sve dok cena u celini ne bude pla}ena”. kada je rok za ispunjenje prodav~evih obaveza ve} prošao. 151. 525 Caemmerer/Schlechtriem. Drugo prodav~evo pravo jeste raskid ugovora.526 Ako je docnja sa prijemom isporuke nebitna povreda ugovora. da li se radi o bitnoj ili nebitnoj povredi ugovora. str. Vršenje ovih prava nije ni~im uslovljeno ukoliko kupac nije platio cijenu.527 Kod drugih povreda. njegovo „vezuju}e dejstvo” slu`i i zaštiti kupca. stav 2 BK). Pošto za anticipativni raskid va`e opšta pravila. ugovor više ne mo`e biti raskinut“. Ukoliko se prodavac nije ve} opredijelio za neko sredstvo suprotno zahtjevu za naknadni prijem isporuke. 528 Caemmerer/Schlechtriem. stav 3 BK). Kritiku ovog rješenja BK vidjeti na str. Pojedina prava prodavca 151. 152: „Drugim re~ima. str. str. on „mo`e odrediti kupcu dodatni rok razumne du`ine za izvršenje njegove obaveze” (~lan 63 BK).. davanjem posebnog obavještenja (~lan 64. Najprije. stav 2 primjenjuje na sve povrede ugovora. . prije isteka roka za prijem isporuke (~lan 72 BK) ili naknadno. isto djelo.529 524 Vilus dr Jelena. 544. isto djelo str.Kada se prodavac koristi bilo kojim od navedenih sredstava. odnosno dok ne dobije izjavu kupca da svoju obavezu ne}e izvršiti. 548 utvr|uju da se ~lan 64. Ona je determinisana sa dva faktora.2 (a) BK). pravo na raskid postoji dok prodavac ne sazna ili dok nije morao saznati za povredu. 149. „sud ili arbitra`a ne mo`e odobriti kupcu produ`enje roka” za prijem isporuke (~lan 61. Ovim se ne dira u pravo prodavca na naknadu štete zbog docnje kupca (~lan 63.2. a potom da li je kupac cijenu platio ili nije. str. isto djelo. ~im kupac izvrši svoju obavezu preuzimanja i ~im prodavac za to sazna. 529 Vilus dr Jelena. 526 Perovi} J.524 Pored toga.525 152. 13. isto djelo. 235. ovdje }emo se zadr`ati samo na drugoj varijanti. stav 1).528 recimo kod djelomi~nog prijema. ugovor se mo`e raskinuti izjavom prodavca tek pošto bez uspjeha protekne naknadni rok razumne du`ine (~lan 64. Navedeno rješenje je usvojeno zbog toga što se pretpostavlja da u toku razumnog roka prodavac još nije siguran da li se radi o bitnoj povredi ugovora. isto djelo. 150 527 Perovi} J. isto djelo. Razmotri}emo svaku od spomenutih mogu}nosti. Kod bitnih povreda prodavac ugovor mo`e raskinuti odmah. ako je cijena pla}ena (~lan 64. a ne samo na docnju sa prijemom isporuke koja je ure|ena ta~kom “a”. str. 161 . I ono mo`e biti anticipativno. Dok taj rok traje i/ili dok kupac unutar njega ne izjavi da ne}e primiti isporuku. Me|utim. prodavac ne mo`e izjaviti da odustaje od ugovora.

531 U principu su dozvoljeni zahtjevi za raskidom ugovora.534 155. usvojen je princip Dies interpellat pro homine (rok opominje za ~ovjeka). Stevens. izjedna~ava re`im odgovornosti za povredu ove sa na~inom odgovornosti za povrede ostalih obaveza kupca (~lan 61 BK). Ono postoji paralelno sa ostalim. Ako je rok ugovoren. pa i „privatna opomena” koju daje prodavac.2. 162 . Treba podvu}i da su rješenja prava USA u ovom domenu razra|enija od onih koja postoje u engleskom poretku.535 I drugo. Ona. ne pravi se nikakva razlika izme|u situacija u kojima kupac nije postao vlasnik robe i u kojima je to svojstvo ve} stekao. Codice civile.1. 534 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Odgovornost za docnju sa pla}anjem 13.. str. 174-175. 531 ^lan 284 BKB. ovdje ih nema potrebe posebno izlagati.2.153. Tre}e pravo jeste naknada štete prema opštim i zajedni~kim pravilima ~lanova 74 do 77 BK. isto djelo. Ako ugovor šuti o ovom pitanju. st. str. London 76. Sistem odgovornosti za docnju sa pla}anjem 154. najprije. U teoriji se smatra da dilema ne postoji jedino onda kada je rok pla}anja bitan element posla. 13. 237. Ugovor o prodaji.. stav 2 BK). str.. Vidjeti Sultanovi}Trifkovi}-Simi}. 260. ~lan 1139. Postupak ostvarivanja prava prodavca na naplatu cijene razli~ito je ure|en u kontinentalnim sistemima. Naknada štete u sebe uvijek uklju~uje i iznos zatezne kamate. translativni sistemi zahtijevaju sudsku opomenu za pla}anje. Be~ka konvencija u ovom domenu bitno odstupa od nacionalnih prava. ~lan 1219 i 1183. Mercantile Law. Pošto su izlo`eni kod odgovornosti prodavca za docnju sa isporukom.532 ili za urednim izvršenjem pla}anja i naknadom štete zbog docnje. Posljedice raskida ugovora i pravila o naknadi štete zajedni~ka su za odgovornost prodavca i kupca. Ugovor o prodaji.. 535 Perovi} J. ~lan 102 SZO. 176.533 Mogu}nost raskida ugovora zavisi od toga da li je kupac ve} postao vlasnik ili nije. 530 Code civile. 532 Njema~ko pravo ne dozvoljava raskid ugovora kada je kupac ve} postao vlasnik. Talijansko pravo dozvoljava i vansudsku opomenu. 533 Stevens and Borrie. Ovo izme|u ostalog zna~i da u svakom konkretnom slu~aju nepla}anja treba utvr|ivati da li se radi o bitnoj ili nebitnoj povredi ugovora. do sada izlo`enim ovlaštenjima i prodavac ga ne gubi time „što koristi svoja prava u pogledu drugih sredstava” (~lan 61.. tako i anglosaksonskih. Docnja sa pla}anjem postoji kada kupac ne izvrši svoju dospjelu obavezu isplate cijene.530 U tradicionim sistemima dovoljna je bilo kakva. kako kontinentalnih. U anglosaksonskim sistemima docnja sa pla}anjem se po pravilu ne smatra bitnom povredom ugovora.

546-547 isti~u da docnja sa pla}anjem u principu nije bitna povreda ugovora.Osnovni princip koji dominira obavezom pla}anja jeste jednovremenost isporuke i pla}anja. Obavještenje se mora poslati nezavisno od toga da li je roba još kod prodavca ili je ve} u transportu. Po osnovu prigovora neispunjenja ugovora. Ovlaštenja prodavca u slu~aju docnje kupca sa pla}anjem cijene imaju neke specifi~nosti koje proisti~u iz karaktera nov~ane obaveze. Ako je prodavac po~eo sa korištenjem navedenih. a neispla}eno potra`ivanje. str.zahtijevati naknadu štete kao dopunski ili samostalni vid obešte}enja (~lan 61. niti uti~e na nju. 645. 163 . 538 Prilikom usvajanja Konvencije ovo rješenje je bilo veoma sporno. tj. I kod docnje za pla}anjem prodavac ima tri osnovna prava shodno ~lanu 61 BK: . prodavac mo`e odbiti da isporu~i robu ako postane jasno da kupac ne}e izvršiti bitan dio svojih obaveza zbog nedostatka kreditne sposobnosti. Caemmerer/Schlechtriem. 537 Caemerer/Schlechtriem.539 I drugo.raskinuti ugovor i . sud i arbitra`a ne mogu odobriti kupcu rok za produ`enje pla}anja. isto djelo. 2 BK). Iz pravila tuma~enja Konvencije sadr`ana u ~lanu 7 i iz ~injenica da ~lan 78 BK izri~ito spominje docnju sa pla}anjem. Izuzetak predstavljaju fiskni rokovi pla}anja naro~ito ~esti kod jakih fluktuacija kurseva.537 . str. jasno je da se ovdje radi o zateznoj kamati. nije precizirano na koju vrstu kamate se misli. a da time ne gubi pravo da tra`i naknadu štete koja joj pripada na osnovu ~lana 74” (~lan 78 BK). isto djelo. isto djelo. Ukoliko nemogu}nost kupca da izvrši pla}anje postane jasna nakon otpreme robe. 644-645. Prvo. „Ako jedna strana ne plati cijenu ili neki drugi iznos sa kojim je u zaostatku. pla}anje cijene. 539 Caemmerer/Schlechtriem. ono niti zavisi od naknade štete. isto djelo.ostati pri ugovoru i tra`iti njegovo uredno ispunjenje.538 Analiza citiranog ~lana pokazuje dvije stvari. prava. 163. str.2. prodavac ima pravo na kamatu. ako raspola`e potrebnim dokumentima za to. str. prodavac ima pravo da sprije~i njeno izru~enje. Pojedina prava prodavca 156. Budu}i da je zatezna kamata po svojoj pravnoj priro536 Vilus dr Jelena. druga strana ima pravo na kamatu na takav iznos.536 Ni kupac ne odgovara za docnju ako na osnovu principa jednovremenosti pla}anja i isporuke ne izvrši i svoju obavezu pla}anja onda kada je ona po ugovoru dospjela. pa }emo se na njih posebno osvrnuti. pravo na kamatu je potpuno samostalno.2. 13. Ovo je manifestacija opšteg rješenja Konvencije po kome svaka strana ima pravo na naplatu kamate za bilo koje dospjelo. Tada mora obavijestiti kupca o odga|anju isporuke i zatra`iti od njega dovoljno obezbje|enja pla}anja. Prvo.

323-324. predaja. str. pa se ona utvr|uju prema mjerodavnom nacionalnom pravu. s obzirom na ~injenice koje su joj tada bile poznate ili morale biti poznate” (~lan 74 BK). Pojam rizika i uporednopravni pregled 158.Svojina.541 dok druga to ne ~ine. isto djelo. Isto i Nicholas u BiancaBonell. Ostala dejstva raskida su ista kao i u drugim slu~ajevima. pojam rizika ve`e i za opšti pojam slu~aja.di naknada apstraktne pretpostavljene štete.1. 484. }e se ovdje rje|e primjenjivati (~lan 81 BK). Prva dva dejstva ugovora su do sada ve} razmotrena. 544 Caemmerer/Schlechtriem. kao opšte pravilo za sve dato i primljeno po osnovu ugovora.. isto djelo. obradi}emo ovo pitanje detaljnije. Drugo.540 Tek tako dobijen iznos je mjerodavan za ocjenu da li prodavcu pripada i dodatno pravo na naknadu proste štete i izgubljene dobiti „koji je druga strana koja je povrijedila ugovor predvidjela ili morala predvidjeti u trenutku zaklju~enja ugovora. 157. Neka nacionalna prava definišu rizik.. 237. rizik. str.“ str. Tako na snazi ostaju klauzule o rješavanju sporova. Spor postoji i u teoriji. Na prakti~nom nivou stanje je daleko jasnije. str. 556. „Me|unarodna prodaja prema. Kriteriji za odre|ivanje stope (zatezne) kamate nisu navedeni. isto djelo.543 Druga skupina autora. Tako i Gabriel Henry. 164 . Zbog na~ela jednovremenosti ispunjenja. str. 542 ^lan 456 ZOO: “Do predaje stvari kupcu rizik slu~ajne propasti ili ošte}enja stvari snosi prodavalac. 1972. ~lan 2-509 UCC. stav 1 Nacrta ZOO 543 Draški} dr Mladen. dejstva raskida su donekle specifi~na. 570 sugeriše da se u nedostatku pravila u mjerodavnom sistemu sud osloni na pravila zemlje u kojoj povjerilac ima svoje “mjesto poslovanja”. restitucija. Prelazak rizika 14. Krulj dr Vrleta: “Dejstva ugovora o kupoprodaji . Isto i ~lan 565. isto djelo.544 Smatramo da rizik treba definisati polaze}i od opšteg 540 Nicholas u Bianca-Bonell. Zna~ajna grupa pisaca „slu~aj” kao pravno-tehni~ku kategoriju koja predstavlja rizik ve`e samo za neskrivljenu radnju jedne od stranaka u poslu prodaje. ugovor o prodaji mo`e imati tri dejstva: nastanak prava i obaveza. prelaz svojine kod translativnih sistema i prelaz rizika. Beograd. str. cena”. pravo/obaveza na naknadu štete i ostala prava i obaveze predvi|eni za slu~aj raskida (~lan 81). a s predajom stvari rizik prelazi na kupca”.542 Be~ka konvencija ne zauzima jasan stav o ovom pitanju. dobijeno rješenje relativizira teorijski stav o punoj odvojenosti ovog instituta od naknade štete. IUP. 14. 541 ^lan 1138 Code civile. Teorijski posmatrano. 121-122. Budu}i da je u prodajama robe doma}eg i me|unarodnog poslovnog prava akcent upravo na prelasku rizika i da Be~ka konvencija ovome posve}uje posebnu pa`nju (~lanovi 66-70).

56. 557.551 Da bi rizik mogao da se prenese. mogu}nost nastupanja štete na predmetu prodaje koja bi bila izazvana neskrivljenom štetnom radnjom bilo kojeg lica ili štetnim doga|ajem za koji niko ne odgovara.549 Tu spada i naše pravo (~lan 456 ZOO). Ona se mogu klasifikovati na opšta rješenja i pravila koja va`e za distancionu prodaju. Ostali poslovni rizici nisu uklju~eni u ovu kategoriju U uporednom pravu postoje tri sistema prelaska rizika i svi su dispozitivnog karaktera. Identifikacija se mo`e izvršiti u toku isporuke ili naknadno. ^lan 66 BK pojam rizika vezuje isklju~ivo za „propast ili ošte}enje robe”. stav 3 BK). i najve}u grupu predstavljaju prava u kojima se rizik prenosi zajedno sa svojinom (Res perit domino). 56-57. Izraz „identifikovana” se koristi kako bi se istaknulo da se pravilo odnosi i na generi~ke i na individualizirane stvari. dakle za stvari.. (Vidjeti Schmitthoff.550 Sve to je rješenja BK u~inilo slo`enim. 551 Vilus dr Jelena. str. dakle. str. 77–78).teorijskog koncepta slu~aja. str. ali samo u slu~aju da je roba u tranzitu ošte}ena usljed nenormalnih uslova prevoza. Ako su okolnosti slu~aja takve da kupac ne mo`e sigurno znati koja roba je namijenjena isporuci. str. isto djelo. Be~ka konvencija zauzima stav „po kome se dr`avina (posjed) i svojina potpuno odvajaju”. roba mora biti „jasno identifikovana kao roba namijenjena za izvršenje ugovora” (~lan 69. Ovakav stav se sre}e i u sudskoj praksi Engleske. 77. Ugovor o prodaji. 165 . Kra}a definicija rizika glasi: „mogu}nost nastupanja štete na predmetu prodaje za koju niko ne odgovara”.2. Potrebno je ista}i da navedena klasifikacija sistema ne ide ni linijom razgrani~enja translativnih i tradicionalnih poredaka. X Ed. U prvom rizik prelazi zaklju~enjem ugovora ~ak i onda kada se svojina sti~e isporukom. rizik prelazi na kupca kada prodavac više nema obavezu da ~uva robu. Be~ka konvencija je morala voditi ra~una i o upotrebi INCOTERMS klauzula prema kojima. 14. 547 ^lan 185 ŠZO. niti granicom izme|u kontinentalnih i anglosaksonskih prava. Op{ta pravila o prelasku rizika po Konvenciji 160.. isto djelo. str. 545 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.548 U tre}u skupinu ulaze oni sistemi koji prelaz rizika ve`u sa isporukom. Pored svih istaknutih razlika. isto djelo. 546 Caemmerer/Schlechtriem. „rizik” obuhvata one doga|aje opasne za robu koji se mogu pokriti redovnim (transportnim) osiguranjem. skra}eno izra`eno. 159.545 159.547 Drugu. Tu na prvom mjestu stoje oni koji su povezani s aktima javne vlasti. str. X Ed. Rizik je. 549 Pregled vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Ugovor o prodaji. isto djelo . 550 Schmitthoff.546 Drugim rije~ima. on mora biti i posebno obaviješten o izvršenoj identifikaciji robe. 548 ^lan 20 engleskog Sale of Goods Act iz 1979.

„Pošto je rizik prešao na kupca. izuzev kad su gubitak ili ošte}enje posljedica radnje ili propusta prodavca” (~lan 66 BK). 568. isto djelo. X Ed. 77. str. mogao da zahti552 Nicholas u Bianca-Bonell. pored logi~nog vezivanja posjeda i rizika. le`i i ideja stavljanja neurednog kupca u nepovoljan polo`aj sa stanovišta snošenja štetnih posljedica slu~aja propasti stvari. Prvo. 166 . „rizik prelazi na kupca od ~asa kada je on preuzeo robu. Ako se gubitak ili ošte}enje robe. 503 smatra da je ovaj stav orijentisan na prodavca. iako on propuštanjem preuzimanja ne ~ini povredu ugovora. str. bilo po pravilima za distancionu prodaju. stav 1 BK). ~ime ~ini povredu ugovora. u javnom skladištu na primjer. kupac ne snosi rizik za robu i ne mora platiti cijenu. ali da pokriva i slu~ajeve distancione prodaje. Sama mogu}nost znanja kupca za mjesto u kome se roba nalazi nije dovoljna za primjenu ove odredbe. rizik prelazi na njega u ~asu kada mu je roba stavljena na raspolaganje. Bitno je ista}i da ova pravila va`e i kada je rije~ o generi~koj robi koja još nije jasno identifikovana radi isporuke.555 161. mjesto isporuke nije i sjedište prodavca.552 Tri momenta se ovdje moraju posebno ista}i. Drugim rije~ima. isto djelo. isto djelo. ako su gubitak ili ošte}enje posljedica povreda ugovora ili bilo koje druge radnje556 koju u~ini prodavac. 553 Caemmerer/Schlechtriem. to ne spre~ava „kupca da se koristi sredstvima koja mu stoje na raspolaganju u slu~aju takve povrede” (~lan 70 BK). Dva su uslova za va`enje ove norme. isto djelo. „On bi. str. Postoji posebno ure|ena situacija u kojoj rizik prelazi na kupca u trenutku „kad je isporuka trebalo da se izvrši”. str. 557 Vilus dr Jelena.554 I drugo. dakle. Caemmerer/Schlechtriem. a rizik je ipak prešao na kupca bilo po opštim. kupcu mora biti poznato „da mu je roba stavljena na raspolaganje u tom mjestu” (~lan 69. pak. ili ako to ne u~ini blagovremeno. ~lana 69 predvi|en upravo za prodaju robe koja se nalazi u javnom skladištu.553 Drugo. str. sve štete snosi kupac i uz to mora da plati i cijenu. 554 Vilus dr Jelena. isto djelo. U osnovi ovakvog rješenja. a on ~ini povredu ugovora time što je ne preuzme” (~lan 69. str. isto djelo. 555 Schmitthoff. isto djelo. str. 568. 556 Caemmerer/Schlechtriem. 568 smatraju da je stav 2.557 Ukoliko je prodavac u~inio bitnu povredu ugovora. citirana rješenja Konvencije pretpostavljaju da se isporuka vrši u sjedištu prodavca. Roba se naj~eš}e nalazi kod tre}eg. ne mogu pripisati prodavcu. I tre}e. u ~asu kada je roba stavljena na raspolaganje. 153-150 o problemima u formulisanju ovog rješenja.Kada je roba identifikovana. Najprije. 159. rizik prelazi u stvari sa preuzimanjem isporuke. stav 2 BK). ako kupac ne preuzme isporuku. ovaj je du`an platiti cijenu bez obzira na gubitke ili ošte}enja robe. odnosno sa momentom u kome kupac treba da preuzme isporuku.

str. Pravila za distancionu prodaju 162. potrebno je da roba bude „jasno idnetifikovana kao roba namijenjena za izvršenje ugovora obilje`avanjem na njoj. dokumentima o prevozu. isto djelo str. 559 Caemmerer/Schlechtriem. rizik prelazi na kupca „tek kada je roba predata prevoziocu u tom mjestu” (~lan 67. str.” Da bi ovo pravilo va`ilo..559 U okviru distancione prodaje postoje tri situacije koje su posebno ure|ene Konvencijom. mogu da uka`u da je rizik prešao na kupca u trenutku predaje robe vozaru koji je izdao transportne dokumente.3. 564. roba mora biti predana nezavisnom prevozniku. isto djelo. me|utim. razli~itom od sjedišta prodavca. str. Zadr`avanje dokumenata na osnovu kojih se mo`e raspolagati robom ne uti~e na rješenja o prelasku rizika (~lan 67. Zbog toga Konvencija sadr`i rezervno 558 Vilus dr Jelena. raskida i njegovih posljedica. U ovom slu~aju rizik prelazi sa prodavca na kupca retroaktivno. 560 ukazuju na to da transportne klauzule imaju zna~aj ~lana 67 za praksu. I tre}e. „na vagonu“ ili sli~no). str. Nicholas u Bianca-Bonell. isto djelo. a prodavac nije obavezan da robu preda prevozniku o u odre|enom mjestu. Da bi se posebna pravila o prelasku rizika u ovoj vrsti prodaje primijenila. 490. 163. 560 Caemmerer/Schlechtriem. str. stav 1 BK „rizik prelazi na kupca kada je roba predata prvom prevoziocu da je preveze kupcu u skladu sa ugovorom o prodaji. isto djelo.560 Drugo. Prva postoji kada je potrebno izvršiti transport. a ne špediteru ili drugim agentima prodavca. 14. 560-561. 497. Rizik prevoza do tog odre|enog mjesta snosi prodavac. 160. isto djelo. obavještenjem koje je poslano kupcu ili na drugi na~in” (~lan 67 BK). isto djelo.. stav 1 BK). Nicholas u Bianca-Bonell. Tada je mjesto isporuke i prelaska rizika mjesto predaje robe vozaru. Okolnosti posla. 561 Caemmerer/Schlechtriem.561 O~ito je da u ovakvim situacijama kupac preuzima znatan rizik na sebe. „rizik”.558 U obje situacije primijeni}e se zajedni~ka pravila o odgovornosti prodavca i kupca koja se ti~u povrede ugovora. stav 1 BK). prelazi na kupca u trenutku zaklju~enja ugovora” (~lan 68 BK). budu}i da je kod navedene vrste prodaje teško utvrditi stvarno mjesto nastupanja štetnog doga|aja. Distanciona prodaja je ona kod koje se roba mora transportovati radi izvršenja ugovora. 167 . ako se roba u trenutku prodaje nalazi na putu („plivaju}a”. U`i lokalitet prelaska rizika i na~in predaje po pravilu se odre|uju transportnim klauzulama.jeva izvršenje ugovora ili bi mogao da raskine ugovor bez obzira na to što je rizik prešao na njega”. a to zna~i skladište prodavca. ako se roba mora predati nezavisnom prevozniku u odre|enom mjestu. Prema ~lanu 67. Navedeno rješenje je usvojeno iz prakti~nih razloga.

563 Gabriel Henry. pak. Nesavjestan prodavac se. Ovo jasno normativno rješenje u praksi nosi sa sobom brojne probleme562 budu}i da se primjenjuje naj~eš}e u situacijama u kojima posrednik organizuje prevoz i vrši prodaju robe koja se nalazi u tranzitu.pravilo. ne mo`e pozivati na pravila o retroaktivnom prelasku rizika.563 562 Vidjeti Nicholas u Bianca-Bonell. str. „Ako je. i tu ~injenicu nije saopštio kupcu. u trenutku zaklju~enja ugovora o prodaji prodavac znao ili morao znati da je roba izgubljena ili ošte}ena. 211-212. isto djelo. dakle. rizik za takav gubitak ili ošte}enje snosi prodavac” (~lan 68 BK). 499-500. 168 . str. isto djelo.

Elektronsko poslovanje mo`e se promatrati sa razli~itih aspekata.III ZAKLJU^IVANJE UGOVORA ELEKTRONSKIM PUTEM564 1. narud`bi itd. EFT) koji se odvija izme|u banaka putem sigurnih privatnih mre`a. te elektronsko pla}anje korištenjem kompjuterskih i drugih komunikacijskih mre`a. 169 . nastankom elektronskog prijenosa gotovine (engl. Sa poslovne perspektive to je primjena tehnologije u svrhu automatizacije poslovnih transakcija i poslovanja. godine 55% svih pla}anja ameri~ke vlade napravljeno korištenjem EFT-a. Uvod 1. ~ekova. elektronska razmjena podataka (engl. Electronic data Interchange. Procjenjuje se da je 1995. Email). Electronic fund transfer. uklju~uju}i tu i pla}anje kreditnim karticama u maloprodaji. Autori su se koristili i iskustvima ste~enim kroz rukovo|enje i u~estvovanje u projektu UNDP e-legislation. EFT danas ima više ina~ica. Elektronsko poslovanje ima korijene u sedamdesetim godinama. dr Veljko Trivun. Sa stanovišta usluga elektronsko poslovanje je alat koji omogu}uje smanjenje troškova poslovanja uz istovremeno pove}anje kvalitete i brzine pru`anja usluga. Obje ove tehnologije omogu}ile su znatno smanjenje koli~ine papira u upotrebi (npr. Elektronsko poslovanje je opšti koncept koji obuhva}a sve oblike poslovnih transakcija ili razmjene informacija koje se izvode korištenjem informacione i komunikacione tehnologije. i to me|u kompanijama. izme|u kompanija i njihovih kupaca ili u okviru samih kompanija. EDI) i elektronska pošta (engl. Sa stanovišta komunikacija elektronsko poslovanje predstavlja elektronsku isporuku informacija. Kasnih sedamdesetih i ranih osamdesetih razvila su se i po~ela koristiti dva nova oblika elektornskog poslovanja. proizvoda i usluga.) i pove}anje automatizaci564 Kao autori ovog poglavlja pojavljuju se mr Vedad Siljadzic i prof. Ono uklju~uje elektronsku trgovinu dobrima i uslugama. U ve}em dijelu radi se o prilago|enoj i a`uriranoj magistarskoj tezi mr Vedada Silajd`i}a na temu: „Zaklju~ivanje ugovora putem elektronskih poruka i primjenom informaciono-komunikacionih tehnologija u pravima Evropske unije i Bosne i Hercegovine“.

bila izlo`ena. najprije. E-legislativa ozna~ava normativno ure|enje specifi~nosti koje upotreba Informaciono komunikacionih tehnologija (dalje: IKT) prouzrokuje u pojedinim pravnim institutima i granama. tj. sticajem istorijskih okolnosti. To je izazov ugovaranja u novoj digitalnoj sferi razmjenom elektronskih poruka posredstvom IKT. Pravna regulativa primjene IKT ima izrazito povoljne efekte. na~ina pregovaranja. Svaka prodaja robe ili usluga kao i prenos svojine su bazirani na ugovorima. Ugovorno pravo koje je tradicionalno vezano za ugovore u pisanoj formi materijalizovane na papiru i li~no potpisane od ugovornih strana stavljeno je pred novi izazov. Male firme su tako dobile mogu}nost korištenja elektronskog poslovanja na isti na~in kao i veliki privredni subjekti. Omogu}eni su raznovrsni oblici relativno jeftinog poslovanja. Devedesetih godina pojava World Wide Weba. kao i u upotrebi hardverskih i softverskih sredstava koji se koriste kod izjavljivanja volje za sklapanje ugovora (elektronske poruke. U tome le`i njena propulzivna snaga i sinergi~nost. u okviru Interneta. treba da omogu}i nesmetanu percepciju i nadgradnju svjetskih dostignu}a ne samo u oblasti IKT. što zna~ajno unapre|uje poslovanje kompanija. Prvi korak u obezbje|enju sigurnosti predstavlja veoma slo`eno pitanje adekvatne pravne regulative ili tako zvane e-legislative. Tehnika zaklju~ivanja elektronskog ugovora postaje specifi~na naro~ito zbog medija u kojem se elektronski ugovor manifestuje (pojava Interneta). Drugi i konkretniji rezultat razvoja e-legislative treba da bude percepcija rješenja poznatih na svjetskom nivou i u 170 . Najve}i problem je sigurnost poslovanja na Internetu. Ugovorno pravo je osnov svakog privrednog sistema. prvi je put omogu}ila jednostavan rad na mre`i i jeftino publiciranje i širenje informacija. 2.je poslovanja. Elektronska razmjena podataka omogu}uje kompanijama slanje i primanje poslovnih dokumenata u standardizovanom elektronskom obliku. Pored ogromnih prednosti u elektronskom poslovanju postoji nekoliko barijera. za ~ije }e otklanjanje biti potrebni veliki napori i dugi vremenski period. Ona. 3. Radi se o re`imu poslovanja pod poznatijim nazivom paperless. i to putem sigurnih privatnih mre`a. zaštita kreditnih kartica prilikom kupovine putem mre`e i sl. elektronski pe~ati pravnih lica). elektronski potpisi. zaštita podataka od neovlaštenog pristupa i promjena sadr`aja. Razvojna uloga e-legislative je višestruka. U ovoj oblasti je posebno vidljiva zakonitost neprekidnog pove}anja slo`enosti i strogosti standarda elektronskog poslovanja. Zna~aj e-legislative za Bosnu i Hercegovinu se ogleda u tome da ona slu`i kao preduslov razvoja i prevazila`enja zaostajanja kome je Bosna i Hercegovina (dalje: BiH). nego i kreiranju informati~kog društva.

Navedeni problemi postoje u pravu EU i BiH. 2. Distrikta Br~ko mogu da u~ine izlišnim i skupim. Izvori prava vezani za zaklju~ivanje ugovora 4. ali ne najmanje va`an rezultat razvoja e-legislative bi}e ja~anje jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH. identifikaciju potpisnika i potvr|ivanje vjerodostojnosti potpisanog elektronskog zapisa u slu~aju spora. Cilj je da se izvrši njihova sistematizacija i podjela na me|unarodne i doma}e. Ova konvencija primjenjuje se na ugovore o prodaji robe 171 . Smanjenje rizika na najmanju mogu}u mjeru. postojanje entitetskih i drugih parcijalnih tr`išta. tako i u ugovornom pravu BiH. 2. Ugovor zaklju~en putem elektronskih poruka i primjenom IKT (dalje }e se koristiti izraz „elektronski ugovor“ koji se naj~eš}e koristi u uporednom pravu) ima sasvim posebnu tehniku zaklju~ivanja koja se razlikuje od tehnike standardnog zaklju~ivanja ugovora. godine. Bez obzira na razlike koje postoje u pojedinim re`imima zaklju~ivanja ugovora cilj je da se uka`e na razlike koje egzistiraju izme|u „tradicionalnih“ oblika zaklju~ivanja ugovora i zaklju~ivanja ugovora upotrebom IKT. Najva`niji problemi elektronskog poslovanja odnose se na: tehniku zaklju~ivanja ugovora putem elektronskih poruka uz primjenu IKT. ovakav ishod ima i zna~ajne pozitivne politi~ke posljedice: ubrzano pribli`avanje ka EU i prijem u ~lanstvo WTO. Izvori prava vezani za zaklju~ivanje ugovora mogu se podijeliti na razli~ite na~ine.1. kao npr. Naravno. S obzirom na postojanje razlika izme|u ova dva na~ina zaklju~ivanja ugovora poseban predmet obrade }e biti izvori prava vezani za elektronsko zaklju~ivanje ugovora. Stupila je na snagu 1988. Pored ekonomskih prednosti. Be~ka konvencija Ujedinjenih nacija o me|unarodnoj prodaji (dalje: Konvencija) je donesena 1980.Evropskoj uniji (dalje: EU) posebno. Pore|enjem ova dva na~ina bi}e jasno povu~ene granice i utvr|ene razlike koje postoje izme|u njih. Kroz prikaz prijedloga BiH legislative u ovoj oblasti posebno }e se prezentovati rješenja koja namjeravaju da se u BiH legislativi implementiraju. godine. Globalni domet IKT i univerzalni karakter e-poslovanja. Krajnji cilj je da se uka`e na rješenja koja treba da omogu}e najsigurniji na~in zaklju~enja ugovora upotrebom IKT. je jedan od osnovnih ciljeva. kod zaklju~ivanja ugovora u elektronskom obliku. Tre}i. kako u evropskom. Zaklju~ivanje ugovora prema Be~koj konvenciji 5. da se kao poseban izvor ugovornog prava javljaju pravila u okviru evropskog komunitarnog prava.

a pravila me|unarodnog privatnog prava upu}uju na primjenu prava te dr`ave ugovornice.zaklju~ene izme|u strana koje imaju sjedište na teritorijama razli~itih dr`ava. Pošto je ve}ina evropskih dr`ava potpisnica ove konvencije njena primjena je zna~ajna u EU za ugovore o prodaji izme|u subjekata sa sjedištima u razli~itim dr`avama ~lanicama EU. (2001). „The Interpretive Turn in International Sales Law”. 566 Vidjeti Nevenko Misita. Northwestern Journal of enc.7-63. 172 .565 Ona se ne primjenjuje na ugovore o prodaji: robe za li~nu potrošnju.. 7. 2. hartija od vrijednosti. (2001). U skladu sa tim smatrali su da je njihov zadatak da komparativnom metodom otkriju podudarnosti i da nakon upore|ivanja iz zajedni~kog jezgra formulišu konkretne odredbe u Na~elima. Unutar njih su ure|ena tri glavna instituta: ponuda. kao jedan od ciljeva i uskla|ivanje pravnih propisa u mjeri u kojoj je to potrebno za uspješno djelovanje zajedni~kog tr`išta. stvaranje jedinstvenog sistema zaklju~ivanja ugovora koji mo`e da neutrališe razlike u nacionalnim pravima. kao i u poslovanju subjekata od kojih je jedan sa sjedištem u EU. str. 565 Vidjeti Larry A. Magistrat. Pitanja koja nisu regulisana ovim odredbama rješavaju se najprije prema opštim principima Konvencije. prihvat i perfekcija ugovora. prevazila`enje problema koji mogu nastati usljed toga što sukcesivnost ponude i prihvata nije nu`an uslov nastanka ugovora. Zaklju~ivanje ugovora po Na~elima evropskog ugovornog prava (Landova na~ela) 8. 9-30. a ako njih nema prema pravilima me|unarodnog privatnog prava. novca. Sarajevo. te elektri~ne energije. 6. 567 Vidjeti Hartley B. DiMatteo.567 U tom cilju Komisija Evropske zajednice je podr`ala osnivanje posebne Komisije za evropsko ugovorno pravo poznate kao Landova komisija.2. „Pravo EEZ”. prevazila`enje razlika izme|u anglosaksonskih i kontinentalnih sistema u ovoj oblasti. a naro~ito u oblasti privatnog prava. Rimskim Ugovorom o osnivanju Evropske ekonomske zajednice566 pred Zajednicu je postavljen. a drugi sa sjedištem izvan EU. i to: kada su te dr`ave ugovornice ili kada je samo jedna dr`ava ~lanica Konvencije. brodova i zrakoplova. Sve ovo je potanje izlo`eno u prethodnom poglavlju. Be~ka konvencija dispozitivnim pravilima reguliše obaveznu fazu zaklju~ivanja ugovora. str. bez obzira kom sistemu pripadaju. Sarajevo. Osnovni ciljevi Konvencije su: integrisanje dva haška Jednoobrazna zakona u jedinstven akt. ^lanovi Komisije su u svom radu pošli od pretpostavke da izme|u nacionalnih prava dr`ava ~lanica postoje zna~ajne sli~nosti. „Pravo EEZ”.

pravni vodi~ EU za pripremu sopstvenih zakona i drugih propisa.Rad komisije nije. 29-57. 173 . . mogu primjeniti i kad su ugovorne strane ugovorile da }e za ugovor biti mjerodavna „opšta pravna na~ela“. 9. U njima se ne pravi razlika izme|u gra|anskih i trgovinskih ugovora kao ni na unutrašnje i me|unarodne ugovore. U tom pogledu Na~ela se primjenjuju kao opšta pravila ugovornog prava EU. valjanost. Djelovi su podjeljeni u poglavlja. „Na~ela Evropskog ugovornog prava i jugoslovensko pravo“. . Beograd (2002). str. me|utim. „lex mercatoria“ i sl. „Da li je Evropa spremna za zakonik evropskog prava”?. neizvršenje i pravna sredstva uopšte i posebna pravna sredstva zbog neizvršenja569. Nova pravila su bazirana na rješenjima iz prava evropskih dr`ava. sadr`ina i dejstvo ugovora. Njihova primjena se jedino preporu~uje. Svrha Na~ela je višestruka i mogu slu`iti kao: .1. 41-63. Vukadinovi}.2. . Rezultati rada prva dva saziva ove Komisije su Na~ela evropskog ugovornog prava. 569 Vidjeti Radovan D. a neka ~ak i na rješenjima izvan evropskog pravnog kruga. Ugovor je zaklju~en ako ugovorne strane imaju namjeru da se pravno obave`u i postignu dovoljnu saglasnost bez ikakvih daljih uslo568 Opširnije Irena Banov~anin.izabrano pravo koje }e se primjenjivati na ugovore od strane i izme|u evropskih ugovornih strana. Ona }e se primjeniti u slu~ajevima kada su se ugovorne strane sporazumjele da ih u~ine sastavnim djelom ugovora ili kada su se sporazumjele da }e ta na~ela biti mjerodavna za ugovor.osnova za budu}e kodifikacije gra|anskog prava u dr`avama ~lanicama. nego i na stvaranje novih pravila. Udru`enje za pravo Evropske unije. i kao takva ona predstavljaju polaznu ta~ku za usvajanje jedinstvenog Evropskog gra|anskog zakonika.pravo koje }e primjenjivati sudovi na ugovore u okviru EU. bio baziran samo na konstatovanju postoje}ih sli~nosti568. (2001). Nastanak ugovora po Na~elima evropskog ugovornog prava 10. a ovi u ~lanove. ovlaštenja agenata. 2. dalje. nastanak ugovora.osnova za kasnije formulisanje jedinstvenog Evropskog zakona o privatnom pravu. Revija za Evropsko pravo. ni me|unarodnog. Kragujevac. ni komunitarnog prava. Na~ela se mogu primjenjivati na sve ugovore. godine). . tuma~enje. str. na primjer na ameri~kom Jednoobraznom trgova~kom zakoniku ili na drugom izdanju Restatements of Contracts (sistematizovana zajedni~ka pravila zasnovana prvenstveno na sudskoj praksi a potom i na postoje}im propisima iz 1981. Na~ela se. Ona izra`avaju savremeno lex mercatoria ili soft law. Na~ela sadr`e devet djelova koji su naslovljeni kao: opšte odredbe. Pravni fakultet u Kragujevcu. Na~ela predstavljaju set pravila koja nemaju snagu ni nacionalnog.

(2001).571 Ako klauzula stapanja nije bila predmet posebnih pregovora. ona samo stvara predpostavku da strane nisu imale namjeru da njihove prethodne izjave. Ugovorne strane mogu svojim kasnijim izjavama ili radnjama sebe lišiti prava da se pozovu na klauzulu stapanja ukoliko se druga strana razumno oslonila na te izjave. Vukadinovi}. ne ulaze u sastav ugovora. Me|utim. str. 257-330. Postojanje ugovora mo`e se dokazivati svim dokaznim sredstvima. obaveze i sporazumi postanu sastavni dio ugovora. Ne smatra se da je drugoj strani na odgovaraju}i na~in skrenuta pa`nja na uslove ako se isprava u kojoj je sadr`an ugovor samo poziva na te uslove. ugovor ne nastaje sve dok se ne postigne saglasnost o tom pitanju. ukoliko jedna od ugovornih strana izjavi da ne}e zaklju~iti ugovor ukoliko se ne postigne saglasnost o odre|enom pitanju. str. obaveze ili sporazumi koji nisu preto~eni u pismeno. str. ako su ugovorne strane u dovoljnoj mjeri odredile uslove ugovora da bi se ugovor mogao izvršiti. 571 Ibid.572 Obe}anje koje je u~injeno u namjeri da pravno obave`e obe}avaoca i bez prihvatanja ponude. samo ako je strana koja se na te uslove poziva preduzela razumne korake da o njima obavijesti drugu stranu u trenutku zaklju~enja ugovora ili prije toga. On ne mora biti zaklju~en u pismenoj formi. „Na~ela Evropskog ugovornog prava i jugoslovensko pravo“. ukoliko ga druga strana prihvati i ako sadr`i 570 Ibid. Kragujevac. 174 . ~ak i ako je druga strana potpisala ispravu. 572 Vidjeti Radovan D. uklju~uju}i i svjedoke (~lan 2:101). 11. niti postoje neki drugi zahtjevi u pogledu forme. Ova odredba preuzeta je iz ameri~kog Jednoobraznog trgova~kog zakonika. 257-330. Pravni fakultet u Kragujevcu. Ugovorne strane ne mogu isklju~iti niti ograni~iti primjenu ove odredbe. a u kojoj se navodi da su svi uslovi ugovora obuhva}eni u tom pismenu (klauzula stapanja) sadr`i samo ono što je u tekstu izri~ito navedeno. Ponuda predstavlja prijedlog ugovora ako je u~injena u namjeri da dovede do ugovora.va. 257-330. Dovoljna saglasnost postoji. Uslovi ugovora o kojima se nije pojedina~no pregovaralo mogu se ista}i u odnosu na drugu stranu koja za te uslove nije znala. Prethodne izjave ugovornih strana mogu se koristiti za tuma~enje ugovora. Pismeno zaklju~eni ugovor sa klauzulom koja je bila predmet posebnih pregovora. odnosno radnje (~lan 2:105).570 Namjera ugovorne strane da bude pravno vezana ugovorom utvr|uje se na osnovu izjava ili ponašanja te strane kao i smisla koje im druga strana razumno pridaje (objektivni princip tuma~enja). Eventualne prethodne izjave. obavezuje ga kao jednostrani pravni posao.

Tada se smatra da je ugovor zaklju~en u momentu kada ponu|eni otpo~ne preduzimanje radnje. odnosno dok isporu~ilac mo`e da pru`a navedene usluge. Ponuda prestaje da va`i kada odbijanje ponude bude dostavljeno ponudiocu. Ponuda se mo`e uputiti odre|enom licu. ali on mora o tome bez odlaganja da obavijesti ponu|enog. smatra se kao ponuda za prodaju ili isporuku po toj cijeni. Ako je ponu|eni na vrijeme 573 Ibid. ugovor je zaklju~en kada obavještenje o toj radnji bude dostavljeno ponudiocu ili ako na osnovu ponude. ponu|eni mo`e prihvatiti ponudu izvršenjem neke radnje bez slanja obavještenja.573 12.dovoljno odre|ene uslove da ugovor nastane ~inom prihvata. 27. U slu~aju neblagovremenosti ako je ponu|eni zakasnio svojom krivicom ponudilac ima mogu}nost da i takav prihvat dozvoli. Da bi prihvat proizveo dejstvo on mora biti u~injen i dostavljen u roku koji je ponudioc odredio. ^utanje ili ne~injenje ponu|enog samo po sebi ne zna~i prihvatanje ponude. Za odre|ivanje vremena zaklju~enja ugovora prihva}ena je teorija prijema. U slu~aju prihvatanja koje se sastoji u nekoj radnji. ili izlaganjem robe. str. Prihvatanje ponude se sastoji od bilo koje izjave ili radnje ponu|enog kojom se izra`ava pristanak na ponudu. Smatra se da je ugovor zaklju~en kada prihvat bude dostavljen ponudiocu. Slijede}a karakteristika Na~ela je da u pogledu opoziva ponude prihvata riješenje iz anglosaksonskog prava prema kome ponuda mo`e biti opozvana ako opoziv stigne ponu|enom prije nego što je on otposlao svoj prihvat. u skoro svim pravnim školama. Prijedlog da se isporu~e robe ili usluge po odre|enoj cijeni u~injen u javnom oglasu ili katalogu. 175 . odnosno odre|enim licima ili javnosti. Ova rješenja su identi~na ve} opšte prihva}enim stavovima Be~ke konvencije o me|unarodnoj prodaji i UNIDROIT na~ela. a u slu~aju da takvog roka nema onda u razumnom vremenu. Ova odredba predstavlja posebno rješenje Na~ela koja na sasvim druga~iji na~in rješava pitanje ponude reklamiranjem. Opozivanje ponude je identi~no rješeno kao kod Be~ke konvencije. predstavljalo poziv da se u~ini ponuda. ukoliko to ne proizilazi iz prakse ugovornih stranaka ili iz obi~aja. Potiskivanje zna~aja kauze predstavlja savremenu tendenciju u globalizaciji privatnog prava i prihva}ena je i u UNIDROIT na~elima. ili izlaganjem robe. odnosno ponude u~injene u javnom oglasu ili katalogu. sve dok se zalihe robe ne iscrpe. Nastanak ugovora ne vezuju se za postojanje kauze. U slu~aju ponude konkludentnim radnjama opoziv je mogu} prije momenta u kome se smatra da je ugovor zaklju~en. prakse koju su ugovornice me|u sobom uspostavile ili obi~aja. Do sada je ponuda javnosti.

ali koje sadr`i dodatne ili razli~ite uslove. Na~ela evropskog ugovornog prava prihvataju elasti~no i komerecijalizovano rješenje moderne teorije: „odgovor na ponudu koji ukazuje na prihvatanje. Pravni fakultet u Kragujevcu. Ako su ugovorne stranke postigle saglasnost. ograni~enja ili druge izmjene je odbijanje ponude i predstavlja kontraponudu“. ti uslovi }e se smatrati sastavnim dijelom ugovora. pa jedan od njih bez odlaganja pošalje pismeno koje treba da bude potvrda ugovora. kada ti uslovi suštinski mjenjaju uslove ugovora ili kad primalac bez odlaganja stavi prigovor na te uslove.u ponudi je izri~ito navedeno da se mo`e prihvatiti samo pod uslovima koji su u njoj navedeni. posljednji posjet 12. dakle.03. izuzev ako je jedna ugovorna strana unaprijed izjavila da se ne}e smatrati obavezanom ugovorom ili ako bez odlaganja obavjesti drugu ugovornu stranu da se ne smatra obavezanom ugovorom. 2. Dopunski ili razli~iti uslovi koji suštinski ne mjenjaju ponudu ne mijenjaju karakter izjave o prihvatu. . osim u tome što se svaka od ugovornih strana poziva na druga~ije opšte uslove poslovanja smatra se da je ugovor zaklju~en. 257-330. ne smije da odstupa od bitnih elemenata ponude.2005. Kragujevac.ponudilac je bez odlaganja usmeno ili pismeno obavjesti ponu|enog da ne prihvata nebitne izmjene elemenata ponude. Vukadinovi}.575 Ona se primjenjuju u slu~ajevima kada su se ugovorne strane sporazumjele da ih u~ine 574 Vidjeti Radovan D. UNIDROIT principi me|unarodnih trgovinskih ugovora. predstavljaju rješenja specijalno izra|ena za potrebe me|unarodnih trgovinskih transakcija. Uslov urednosti prihvata je podudarnost njegovog sadr`aja sa ponudom. izuzev u slu~aju.ponu|eni je uslovio svoje prihvatanje prijemom obavještenja od ponudica da je saglasan sa dodatnim ili razli~itim uslovima. 575 Vidjeti http://www. Oni imaju za cilj da uspostave set pravnih pravila koja }e omogu}iti pravi~nost i sigurnost u me|unarodnim transakcijama. Budu li profesionalni trgovci zaklju~ili ugovor koji nisu sastavili u vidu kona~ne isprave. Izjava koja bitno ne mijenja uslove ponude ipak ne}e biti prihvat u nekim taksativno odre|enim slu~ajevima: . UNIDROIT principi slu`e kao opšta pravila za me|unarodne trgovinske ugovore. „Na~ela Evropskog ugovornog prava i jugoslovensko pravo“.poslao svoj prihvat i ako nije kriv za njegovo prispje}e sa zadocnjenjem postoji predpostavka o blagovremenosti prihvata. Zaklju~ivanje ugovora po UNIDROIT principima 13.3. a ponudilac ne dostavi takvo obavještenje u odre|enom ili razumnom roku. Ona ne djeluje ako ponudilac bez odlaganja obavijesti ponu|enog o tome da smatra da se ponuda ugasila.574 Prihvat. (2001).com. a koji sadr`i dodatke. str. . 176 .law.

Osnovne karakteristike ovih principa su: . U praksi ovo zna~i 576 Vidjeti http://www. .6.). . ili u situacijama u kojima nije izri~ito izabrano mjerodavne pravo ili sistem pravnih pravila.com.1. prihvat.). Ovo rješenje je tako|er preuzeto iz anglosaksonskog sistema. prihvat mora sti}i u tom roku.03. Na usmene ponude prihvat se mora dati odmah.576 Opoziv ponude nije mogu} ako je u ponudi nazna~eno da je neopoziva ili ako je ponu|eni razumno vjerovao da je ponuda neopoziva i ponašao se u skladu s tim.ugovor se smatra zaklju~enim prihvatom ponude ili konkludentnim radnjama koje ukazuju na prihvat ponu|enog (~lan 2.ugovor se mo`e dokazivati svim sredstvima. a u slu~aju da takvog roka nema onda u razumnom vremenu (~lan 2. obavještenja itd. prihvat mora biti dostavljen ponudiocu u razumnom roku. Prihvat je izjava ili drugo ponašanje ponu|enog koje ukazuje na saglasnost s ponudom (~lan 2. Ako sredstva otposlanja prihvata nisu odre|ena ponudom. „lex mercatoria“ i sl.sastavnim djelom ugovora ili kad su stranke predvidjele da }e za ugovor biti mjerodavna „opšta pravna na~ela“. 177 . posljednji posjet 12.). prije momenta kada se smatra da je ugovor zaklju~en. što se odre|uje prema okolnostima posla. .za valjanost ugovora nije predvi|ena posebna forma.autonomija ugovornih stranaka. uklju~uju}i i svjedocima.7.generalno je prihva}en princip prijema u svim vidovima komunikacije izme|u stranaka (ponuda.). 14. Suština principa koji se ti~u zaklju~ivanja ugovora su sljede}e: . Ponuda se smatra odbijenom kada odbijanje ponude bude dostavljeno ponudiocu. Za pisani prihvat postoje dva alternativna rješenja.2005.ja~anje zna~aja poslovne prakse izme|u ugovornih stranaka. . ona moraju odgovarati brzini sredstava koje je koristio ponudilac. izuzev ako okolnosti slu~aja ukazuju druga~ije. Da bi prihvat proizveo dejstvo on mora biti u~injen i dostavljen u roku koji je ponudioc odredio. Ukoliko je ponudilac izri~ito ili opisno odredio rok do kad se smatra vezanim ponudom.2. Ne bude li u ponudi odre|en rok prihvata. .). U pogledu opoziva ponude prihva}eno je riješenje iz anglosaksonskog prava prema kome ponuda mo`e biti opozvana ako opoziv stigne ponu|enom prije nego što je on otposlao svoj prihvat ili u slu~aju konkludentnih radnji.law.prijedlog za zaklju~enje ugovora predstavlja ponudu ukoliko sadr`i sve bitne elemente i ukazuje na namjeru da se pravno obave`e ako druga strana prihvati te uslove ( ~lan 2.

a ako njega nema onda od datuma na koverti (~lan 2. Zadocnjeli prihvat uzrokovan krivicom ponu|enog je riješen na na~in da se mo`e smatrati kao blagovremen ako ponudilac takav prihvat dozvoli. obaveze ili sporazumi koji nisu preto~eni u pismeno.).11. smatra}e se da ugovor nije zaklju~en dok se takva saglasnost ne postigne (~lan 2. ne mijenjaju njen karakter prihvata. Dopunski ili razli~iti uslovi.11. Kada ugovor zaklju~en u pismenoj formi sadr`i klauzulu koja je bila predmet posebnih pregovora. ugovor se smatra zaklju~enim sa sadr`ajem koji je naveden u prihvatu (~lan 2. Ponudilac je mo`e staviti van snage tako što }e bez odlaganja da obavijesti ponu|enog o tome da smatra da se ponuda ugasila (~lan 2. Rok za prihvat usmenih ponuda ili ponuda u~injenih neposrednim sredstvima saopštavanja te~e od trenutka kada ponuda stigne ponu|enom. Vrijeme za prihvat telegramski upu}enih ponuda po~inje od trenutka u kome je telegram predat na odašiljanje.13. Klauzula stapanja koja nije bila predmet posebnih pregovora.).9. eventualne prethodne izjave.). koji suštinski ne mjenjaju ponudu.). a jedan stranka bez odlaganja pošalje pismenu potvrdu ugovora koja sadr`i dodatne ili razli~ite uslove.). a u kojoj se navodi da su svi uslovi ugovora obuhva}eni u tom pismenu (klauzula stapanja). Ako je ugovor ve} zaklju~en. 15. Odr`avanje rokova koji se odnose na prihvat zavisi od odre|ivanja trenutka u kome oni po~inju te}i. obaveze i sporazumi postanu sastavni dio ugovora. Ako je ponu|eni na vrijeme poslao svoj prihvat i ako nije kriv za njegovo prispje}e sa zadocnjenjem postoji pretpostavka o blagovremenosti prihvata. Prihvat koji sadr`i dodatke. ne ulaze u sastav ugovora. Ako su ugovorne stranke postigle saglasnost.12. ne smije da odstupa od bitnih elemenata ponude. Izuzeci postoje kada uslovi iz pisane potvrde suštinski mjenjaju uslove ugovora ili kad primalac bez odlaganja stavi prigovor na te uslove (~lan 2. dakle.da ponu|eni mora prihvat poslati istim ili br`im sredstvom. Bude li u toku pregovara jedna od strana insistirala da se ugovor ne}e smatrati zaklju~enim sve dok se ne postigne saglasnost o specifi~nim stvarima ili u specijalnoj formi.8. Tada on mora bez odlaganja da obavijesti ponu|enog. ograni~enja ili druge izmjene je odbijanje ponude i predstavlja kontraponudu (~lan 2. Prihvat. ti uslovi }e se u principu smatrati sastavnim dijelom ugovora. Ukoliko ponudilac bez odlaganja usmeno ili pismeno ne obavijesti ponu|enog da ne prihvata izmjene elemenata ponude sadr`ane u prihvatu. Sli~no je i kod ponuda podnesenih pismom: rok te~e od datuma na pismu. osim ako je 178 . predstavlja samo osnov za pretpostavku da strane nisu imale namjeru da njihove prethodne izjave. osim u tome što se svaka od ugovornih strana poziva na druga~ije opšte uslove poslovanja smatra se da je ugovor zaklju~en.).

Ugovori koji se zaklju~uju putem elektronskih poruka577 i primjenom IKT se naj~eš}e sklapaju u re`imu formularnih ugovora.22. 2.dovodi u zna~ajno nejednak polo`aj u pogledu prava i obaveza ili . 179 . Opšti uslovi formularnih ugovora postaju sastavni dio nekog ugovora samo onda ako odre|iva~ prilikom zaklju~ivanja ugovora: drugu ugovornu stranu izri~ito uputi ili.03. Smatra se da znatnije ošte}enje postoji ako neka odredba opštih uslova ugovornog partnera odre|iva~a: .2005.578 Zbog toga }e se ukratko izlo`iti opšti uslove formularnih ugovora. ne postaju sastavni dio ugovora. 17.). Narodne novine Zagreb (2002). vidljivim oglašavanjem na mjestu zaklju~ivanja ugovora uputi na njih.com. kao i Yee Fen Lim. Op{ti uslovi formularnih ugovora 16. te dobrim poslovnim obi~ajima. Nisu punova`ne ni klauzule formularnih ugovora koje ugovornog partnera odre|iva~a znatnije ošte}uju. Odredbe u opštim uslovima formularnih ugovora koje su prema okolnostima. str. U slu~aju neslaganja opštih uslova i posebnih pogodbi va`e posebne pogodbe. obezbijedi mogu}nost drugoj ugovornoj strani da se na prihvatljiv na~in upozna sa njihovim sadr`ajem i ako je druga ugovorna strana saglasna sa njihovom primjenom. “Izazovi elektroni~kog poslovanja“. 373-431. Pink.stavlja u situaciju koja znatnije odstupa od njegovog opravdanog o~ekivanja ili . Ugovorne strane mogu za odre|enu vrstu pravnih poslova unaprijed dogovoriti va`enje odre|enih opštih uslova formularnih ugovora.tako ograni~ava bitna prava i obaveze koje proizilaze iz prirode ugov577 Opširnije Scott W. suprotno na~elima savjesnosti i poštenja. posljednji posjet 12. bilo da se na njih ugovor poziva. Prima Lifestyles (2001). Opšti uslovi formularnih ugovora dopunjuju posebne pogodbe utvr|ene me|u strankama i po pravilu obavezuju kao i ove. uz poštovanje gore navedenih zahtjeva. ako je izri~ita uputa zbog na~ina zaklju~ivanja ugovora mogu}a samo uz nesrazmjerne poteško}e. 578 Vidjeti @eljko Panian.jedna ugovorna strana unaprijed izjavila da se ne}e smatrati obavezanom ugovorom ili ako bez odlaganja obavjesti drugu ugovornu stranu da se ne smatra obavezanom ugovorom (~lan 2.4. 33.law. “The Internet and E-Commerce Legal Handbook“. 579 Vidjeti http://www. str.579 Opšti uslovi formularnih ugovora su svi uslovi ugovora unaprijed formulisani za ve}i broj ugovora koje jedna ugovorna strana (odre|iva~) postavlja drugoj ugovornoj strani kod zaklju~ivanja ugovora. bilo da su sadr`ani u ispravi ugovora. a posebno prema vanjskom izgledu ugovora. Oxford University Press (2002). tako neobi~ne da ugovorni partner odre|iva~a sa njima ne mora ra~unati. “Cyberspace Law“.

. .sebe osloba|a zakonske obaveze da drugu ugovornu stranu opomene ili da rok za ispunjenje ~inidbe.predvi|a pove}anje nov~ane naknade za robe ili ~inidbe koje su trebale biti isporu~ene ili ispunjene u roku od ~etiri mjeseca nakon zaklju~enja ugovora.isklju~uje ili ograni~ava pravo odbijanja ~inidbe ili pravo zadr`avanja. .ugovara paušalni iznos naknade štete ili naknade umanjene vrijednosti.utvr|uje da izjava ugovornog partnera odre|iva~a kod preduzimanja ili propuštanja odre|ene radnje va`i kao da je od njega data ili kao da nije data. . ako paušalni iznos prelazi štetu koja se u propisanim slu~ajevima i prema uobi~ajenom toku stvari mo`e o~ekivati ili prelazi umanjenje vrijednosti koje uobi~ajeno nastaje.oduzima ugovornom partneru ovlaštenje da izvrši prebijanje sa vremenski neograni~enim ili pravosna`no utvr|enim potra`ivanjem. koje ugovornom partneru odre|iva~a pripada po pravilima o istovremenom ispunjenju obaveza. pridr`ava pravo na neprimjereno dug ili nedovoljno odre|en dodatni rok za ~inidbu na koju je obavezan. 180 . .ora da je ugro`eno postizanje svrhe ugovora.mo`e zahtijevati neprimjereno visoku naknadu za korištenje ili upotrebu neke stvari ili nekog prava ili za izvršene ~inidbe ili mo`e zahtijevati neprimjereno visoku naknadu za izdatke u slu~aju da druga ugovorna strana odustane od ugovora ili otka`e ugovor. ili drugoj ugovornoj strani onemogu}ava dokaz o tome da šteta ili umanjenje vrijednosti uopšte nisu ni nastali ili da su znatno manji od paušala. U opštim uslovima formularnih ugovora nisu punova`ne odredbe kojima odre|iva~: . osim. ako je ugovornom partneru odobren primjereni rok za davanje izri~ite izjave i ako se odre|iva~ obavezuje da ugovornog partnera kod po~etka roka uputi na predvi|eni zna~aj njegovog ponašanja. . . bez obaveze da bez odlaganja informiše ugovornog partnera o nemogu}nosti raspolaganja i da nadoknadi protu~inidbe ugovornog partnera bez odlaganja. .predvi|a da izjava odre|iva~a od posebnog zna~aja va`i kao da ju je druga ugovorna strana primila. . . . .za slu~aj neprimanja ili zadocnjelog primanja ~inidbe.odstupaju}i od pravnih propisa.zadr`ava pravo da se oslobodi obaveze na ispunjenje ugovora kod nemogu}nosti raspolaganja ~inidbom.predvi|a da obe}anu ~inidbu mo`e izmijeniti ili od nje odstupiti isklju~ivo uzimaju}i u obzir svoj interes. .pridr`ava pravo na neprimjereno duge ili nedovoljno odre|ene rokove za prihvatanje ili odbijanje neke ponude ili obavljanja neke ~inidbe.predvi|a da sebe bez stvarno opravdanog i u ugovoru navedenog razloga oslobodi od obaveze izvršenja.

. bez posebne izri~ite izjave koja je na to usmjerena.otklanjanje nedostataka prethodnom isplatom cjelokupne ugovorene cijene ili njenog ve}eg dijela.uslovljava naknadno ispunjenje . ako djelimi~no ispunjenje ugovora za nju ne predstavlja nikakav interes.ograni~ava zahtjeve protiv sebe samo na naknadno ispunjenje .kod nekog ugovornog odnosa.skrati rok za stavljanje prigovora zbog nedostataka stvari ili za prava na raskid ugovora odnosno smanjenja obaveze na rok kra}i od jedne godine.kojom odre|iva~ zastupniku druge ugovorne strane nametne vlastitu odgovornost ili obavezu preuzimanja posljedica.otklanjenje nedostataka.drugoj ugovornoj strani ne prizna pravo da raskine ugovor.u slu~aju skrivljene povrede ugovorne obaveze odre|iva~a isklju~uje ili ograni~ava pravo druge ugovorne strane da raskine ugovor ili da zahtijeva naknadu štete zbog neispunjenja ugovora..isklju~uje pravo druge ugovorne strane da zahtijeva naknadu štete zbog neispunjenja cijelog ugovora ili da raskine cjelokupni ugovor.isklju~uje ili ograni~ava obaveza odre|iva~a da snosi potrebne troškove naknadnog ispunjenja . ili u slu~aju zastupanja bez punomo}i nametne odgovornost koja prelazi odgovornost propisanu ovim zakonom za takav slu~aj. koji ima za predmet redovnu isporuku roba ili redovno obavljanje usluga ili proizvodnih ~inidbi od strane odre|iva~a.stipuliše da su izjave koje se imaju dati odre|iva~u ili nekom tre}em vezane za stro`iju formu od pismene ili od zakonom propisane za posebne slu~ajeve. . a naro~ito na taj na~in što nametne odgovornost za okolnosti za koje po zakonu odgovara odre|iva~. odredi da ugovor vezuje drugu stranu du`e od dvije godine. nesrazmjernog nedostacima.mijenja obavezu dokazivanja na štetu druge ugovorne strane. . te name}e pretpostavku da je druga ugovorna strana potvrdila postojanje odre|enih ~injenica i bez njene izri~ite izjave. . .predvidi da neko tre}i umjesto odre|iva~a mo`e preuzeti prava i obaveze iz kupoprodajnih ugovora ili ugovora o djelu. . . . odnosno ograni~ava prethodnim upu}ivanjem da se prava prema tre}im licima (proizvo|a~ima dijelova) ostvare sudskim putem. u slu~aju da je odre|iva~ djelimi~no odgovoran za povredu ugovorne obaveze.na teret druge ugovorne strane odredi otkazni rok du`i od tri mjeseca prije isteka ranije dogovorenog ili pre}utno produ`enog trajanja ugovora. osim ako je u toj odredbi tre}i naveden po imenu. . . .ugovorni odnos koji drugu stranu vezuje pre}utno produ`ava za više od godinu dana. Ako opšti uslovi nisu potpuno ili djelimi~no postali sastavni dio ugovo181 . ako ugovorom nije izri~ito druga~ije predvi|eno.otklanjanja nedostataka. . .od ugovora o isporukama novoproizvedenih stvari i ~inidbi svoju odgovornost za nedostatke u cjelini ili djelimi~no isklju~uje. .

kao i poštivanje osnovnog principa ugovornog prava pacta sut servanda. i svaka ih strana mo`e prekinuti kada to `eli. odnosno slobode ugovaranja i ona trpi jedino ograni~enja upravljena na zaštitu „javnog poretka“. Malik Had`iomerovi}. 131. Ugovor je zaklju~en kada su se ugovorne strane saglasile o bitnim sastojcima ugovora (~lan 26 Zakona). nadalje su citirana i parafrazirana zajedno. Norstedts Juridik.581 Pošto su rješenja entitetskih Zakona o obligacionim odnosima u pogledu zaklju~ivanja ugovora ista.582 Zaklju~ivanju ugovora obi~no prethode neke predradnje. (1999). Pregovori ne obavezuju. str. Norstedts Juridik. Tadija Bublovi}.5. Ovim je prihva}en princip autonomije volje. to pravilo trpi odre|eno ograni~enje. Zakon je u ~lanu 30 predvidio da se ugovara~i u ovoj fazi zaklju~ivanja ugovora ponašaju u skladu sa na~elima savjesnosti i poštenja. Ugovor predstavlja rezultat saglasnosti izjava volja koja proizvodi odgovaraju}e pravno i ekonomsko dejstvo.” Zakoni Bosne i Hercegovine”. 150. (1999).” Zakoni Bosne i Hercegovine”. 19. Iz ovog razloga postoji odgovornost za naknadu štete zbog vo|enje pregovora bez namjere da se zaklju~i ugovor ili odustajanja od pregovora bez opravdanog razoga. Zaklju~ivanje ugovora po Zakonu o obligacionim odnosima u Federaciji BiH i Republici Srpskoj 18. nu`ne faze u postupku zaklju~ivanja ugovora.ra ili su nepunova`ni. sa izuzetkom da se kod privrednih odnosa pojedina pitanja mogu urediti i na druga~iji na~in. Zakon o obligacionim odnosima (dalje: Zakon) je kao polazno na~elo prihvatio sistem jedinstvenog ure|ivanja pojedinih odnosa izme|u fizi~kih i pravnih lica. Radi se o tzv. Tadija Bublovi}. Ponuda predstavlja jednostranu izjavu volje koja obavezuje samo ponudioca da ostane pri ponudi u periodu vremena koji je sam odredio.580 Bitno obilje`je odredbi Zakona je i njihova dispozitivnost što zna~i da se primjenjuju ukoliko voljom ugovornih stranaka nije šta druga~ije utana~eno. negativnom ugovornom interesu. Zabranjeno je svo|enje neke nepunova`ne odredbe opštih uslova na njen preostali dopušteni sadr`aj (isklju~enje redukcije kojom se zadr`ava va`enje). Ponuda je prijedlog za zaklju~enje ugovora u~injen 580 Dubravka Alagi}. 582 Zakon o obligacionim obnosima FBiH („Slu`bene novine RBiH”. ugovor u preostalom dijelu ostaje punova`an. Iste norme se va`e i za fizi~ka i za pravna lica. broj 2/92). Malik Had`iomerovi}. 182 . kao npr. 2. 581 Dubravka Alagi}. Ugovor ne}e opstati ni kao djelimi~no punova`an ako bi to znatno ote`avalo polo`aj jedne od ugovornih strana ili se ne bi mogla ostvariti svrha ugovora. str. Ponuda i prihvat ponude predstavljaju tzv. pregovori koji su neobavezna faza ugovaranja. Ipak.

Naravno da ovim nisu obuhva}eni svi pojavni 583 Ibid. Narodne novine Zagreb (2002). E-ugovori. koji sadr`i bitne sastojke ugovora ~ijem je zaklju~enju namijenjen ukoliko drug~ije ne proizilazi iz okolnosti slu~aja ili obi~aja. E-pla}anje. Beograd. Brussels. 588 Vidjeti Jelena Vilus. Ovo predstavlja specifi~nost rješenja Zakona jer u svim ostalim analiziranim izvorima ponuda u~injena neodre|enom broju lica smatra}e se pozivom da se u~ini ponuda. veliki broj me|unarodnih organizacija je po~eo da regulatorno djeluje u ovome domenu. 22-130. 3. Zakon je u principu stao na stajalište da zaklju~ivanje ugovora ne podlje`e nikakvoj formi osim ako Zakon nije za pojedine ugovore druga~ije odredio (npr. Tadija Bublovi}. „Izazovi elektroni~kog poslovanja“. Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN. „Zakoni Bosne i Hercegovine”. Elektronsko poslovanje posljednjih godina uzima izuzetno veliki zamah. Commission Staff Working Paper. Izvori prava relevantni za zaklju~ivanje ugovora elektronskim porukama. Prihvat ponude teko|er predstavlja izjavu volje ponu|enog da u svemu prihvata ponudu. 586 Opširnije @eljko Panian. Kako se radi o globaloj trgovini koja ne poznaje granice.588 Najva`niji predmet normiranju su: komercijalni dokumenti. E-ra~uni. 5-56. (2000).583 Zakon poznaje i opštu ponudu koja je definisana kao prijedlog za zaklju~enje ugovora u~injen neodre|enom broju lica. Mjesto zaklju~enja ugovora je sjedište. 152. ugovor o prometu nekretnina podlije`e pismenoj formi i ovjeri potpisa kod nadle`nog suda)585 ili ako same stranke nisu odredile posebnu formu. uzima mjesto otposlanja ponude. odnosno upotrebom IKT 21.584 Zna~aj kontraponude je u tome što se kao mjesto zaklju~enja ugovora. str. U pogledu vremena zaklju~enja ugovora. E-potpisi. E-bankarstvo. uzima se momenat prijema izjave ponu|enog da prihvata ponudu (teorija prihvata ponude). „Elektronsko trgova~ko pravo“. str. 20. str. 584 Ibid.586 Da bi se otklonile pravne prepreke587 i ubrzao razvoj elektronskog poslovanja. Malik Had`iomerovi}. 587 Vidjeti Legal Barriers in E-business. Norstedts Juridik. koje sadr`i sve bitne sastojke ugovora tako da bi se njegovim prihvatanjem mogao zaklju~iti ugovor (~lan 32 Zakona). odnosno prebivalište ponudioca u trenutku kad je u~inio ponudu. Vrijeme i mjesto zaklju~enja ugovora je definisano ~lanom 31 Zakona. 585 Dubravka Alagi}. 183 . me|u njima i nepostojanje adekvatne pravne regulative. a ponudilac u ulozi ponu|enog (~lan 41 Zakona). odmah su uo~ene brojne barijere. (1999). Izmjena bitnih uslova u ponudi od strane ponu|enog predstavlja kontraponudu i on se tada nalazi u ulozi ponudioca. (2004).odre|enom licu. po dispozitivnim pravilima iz Zakona.

1. pla}anje izme|u gra|ana. Ekonomska komisija za Evropu– RG. 3. 3.2005. Beograd. Glavne oblasti rada UNCITRAL-a su: me|unarodna prodaja robe. Od me|unarodnih organizacija koje djeluju u ovome domenu moraju se spomenuti naro~ito: Komisija UN za me|unarodno trgovinsko pravo (UNCITRAL). Svaka od pobrojanih kategorija u sebi nosi posebnu sistematiku i podjelu prema pojedinim specifi~nim vrstama pojedinih poslova. 7-45. Me|unarodna trgovinska komora (ICC). Conference material. Model zakona Uncitral-a o me|unarodnom prenosu sredstava. Najva`niji propisi vezani za elektronsku trgovinu na me|unarodnom i regionalnom planu su:589 Model zakona Uncitral-a o elektronskoj trgovini. UNCITRAL je osnovan Rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija broj 2205 (XXI) 1966. posljednji posjet 23. 7-45. pla}anje dokumentiranim akreditivom. Komisija UN za me|unarodno trgovinsko pravo (UNCITRAL) 23. pla}anje otvaranjem bankarske garancije itd. pla}anje korporativnim karticma od strane ovlaštenih lica u privrednim društvima. Op{te karakteristike rada me|unarodnih organizacija i njihove regulative elektronske trgovine 22. „Elektronsko trgova~ko pravo“.03. Conference material. Direktiva EU o odre|enim pravnim aspektima elektronske trgovine na unutrašnjem tr`ištu.Evropska Unija. Sarajevo. Pravila Me|unarodne trgovinske komore o standby akreditivima i Model zakona Uncitral-a o elektronskim potpisima.oblici elektronskog biznisa. Legal Infrastructure of Information Society“. 591 Jelena Vilus.1. Legal Infrastructure of Information Society“. Sarajevo.Forum.4 (CEFACT) i Evropska ekonomska zajednica. godine.590 Pored ovih.591 Najzna~ajniji dokumenti kojima je to u~injeno su: Pravni vodi~ o elektronskom preno589 UNDP ICT.org. (2003) „Infrastructure of An Information Society. 590 Vidjeti http://www. Oblast E-pla}anja mo`emo razdvojiti na: pla}anje izme|u privrednih subjekata u zatvorenim bankarskim sistemima. (2000). Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN. (2003). Komisija je usmjerila svoje aktivnosti i u druge oblasti od kojih je u kontekstu ovog rada svakako najinteresantnija unifikacija pravnih pravila u oblasti elektronske trgovine. Evropski kodeks ponašanja u oblasti elektronskih pla}anja. me|unarodni prevoz i me|unarodna arbitra`a. Direktiva Evropskog parlamenta i Savjeta o okviru zajednice o elektronskim potpisima.Forum. me|unarodni instrumenti pla}anja.1. str. od prije desetak godina. „Infrastructure of An Information Society. pla}anje putem kreditnih kartica usluga i roba.uncitral. Pravila Me|unarodnog pomorskog komiteta za elektronske konosmane. Me|unarodni pomorski komitet (CMI). kao i UNDP ICT. str. 184 .

org. . poruka generisana prije nego što je eventualno sa~uvana. poslata. ali ne obuhvata lice koje je djelovalo kao posrednik u odnosu na tu poruku. 594 Vidjeti http://www. 593 Vidjeti UNCITRAL Model Law on Electronic Signatures Wth Guide to Enactment 2001. 592 Vidjeti UNCITRAL Model Law on Electronic Signatures With Guide to Enactment 2001. kona~nosti prenosa sredstava i pravna pitanja koja se javljaju u vezi sa prenosom.592 3.„Posrednik” u odnosu na konkretnu poruku je lice koje za ra~un drugog lica šalje.uncitral. Pravni vodi~ o elektronskom prenosu sredstava 24. ~uvanje ili drugu obradu poruka. telegram.1. .2005. godine. 3. godine i on bi trebalo da poslu`i nacionalnim zakonodavcima prilikom izrade propisa kojima bi se regulisala materija zaklju~ivanja ugovora koriš}enjem elektronske tehnologije. greškama.594 ^lanom 1 je istaknuto da se ovaj Zakon primjenjuje na sve informacije u obliku poruke koja se koristi u kontekstu trgova~kih aktivnosti. primljena ili sa~uvana elektronskim.„Adresat poruke“ je lice koje nalogodavac smatra da je primalac poruke. . ili u ~ije ime se smatra da je.„Poruka“ ozna~ava informaciju koja je generisana.1. nepravilnom rukovanju i postupanju po uputstvima o prenosu kao i odgovornost s tim u vezi.1.2. struktuiranih kodova (UN/EDIFACT standarda). prevarama. ali ne obuhvata lice koje je djelovalo kao posrednik u odnosu na tu poruku.03. .1.su sredstava i Model zakona UNCITRAL-a o elektronskoj trgovini.„Informacioni sistem” je sistem za generisanje. elektronsku poštu. . sporazum o prenosu sredstava i uputstvo o prenosu.org. Sadr`i pet poglavlja koja se odnose na: opšta pitanja elektronskog prenosa sredstava. odnosno šifriranih. primanje. Tako zna~enje pojedinih izraza izgleda: . teleks ili faks. Model zakona o elekronskoj trgovini593 Komisija je usvojila 1996. ^lan 2 je posve}en definicijama pojmova svojstvenih elektronskoj trgovini koje Model zakona koristi“.„Nalogodavac poruke“ je lice ~ija je.1. Model zakona UNCITRAL-a o elektronskoj trgovini 25.uncitral. www.org. posljednji posjet 23. www. Pravni vodi~ je objavljen kao posebna publikacija UNCITRAL-a 1987.uncitral. opti~kim ili sli~nim na~inom i obuhvata. prima i ~uva tu poruku ili obezbje|uje druge usluge u odnosu na tu poruku. 185 . slanje.„Elektronska razmjena podataka“ (EDI) ozna~ava elektronski prenos informacije od ra~unara do ra~unara koriš}enjem ugovornog standarda kojim je informacija struktuirana. ali se ne ograni~ava na elektronsku razmjenu podataka (EDI).

~lan 9 zabranjuje da se u bilo kojim pravnim postupcima predvide rješenja koja bi zna~ila negiranje dopuštenosti poruke kao dokaza (isklju~ivo na osnovu toga što je poruka). Predvi|eno je da se informaciji ne}e oduzeti pravno dejstvo. Ostala pitanja vezana za: slanje poruke. 7 i 8. zaklju~enje i valjnost ugovora.03. Taj metod mora biti pouzdan u mjeri koja se smatra odgovaraju}om za svrhu za koju je poruka generisana ili komunicirana u svjetlu svih okolnosti. 27.ako je on tu poruku li~no poslao ili . on se smatra pravovaljanim ukoliko je korišten metod kojim se identifikuje to lice i njegova saglasnost sa informacijom koju poruka sadr`i.595 Pored toga.596 Kada se Zakonom zahtjeva da informacija bude data u pisanom obliku.2005. poruka ispunjava taj uslov ako je informacija koja je u njoj sadr`ana pristupa~na i iskoristiva u kasnijim referencama. Pravno priznanje poruka ure|eno je ~lanom 5 ovog akta. 7-45. Vrijeme i mjesto slanja i prijema poruke Model zakona je riješio 595 UNDP ICT. posljednji posjet 23. te da }e se informaciji u obliku poruke dati odgovaraju}a dokazna snaga. Adresat je ovlašten da smatra poruku kao da pripada nalogodavcu i da postupa u tom uvjerenju. onako kako je definiše Model zakona. Model zakona je riješio u svojim ~lanovima 11-15. ili putem takve poruke. U slu~aju da Zakon zahtijeva potpis jednog lica. nalogodavac zahtjeva ili se slo`io sa adresatom da se prijem poruke potvrdi. 596 Vidjeti http://www. valjanost ili izvršnost koji se zasnivaju samo na tome što je data u obliku „poruke“. Legal Infrastructure of Information Society“. potpisa i originala informacije Model zakona je riješio u ~lanovima 6. osim u slu~ajevima kada u vrijeme ili prije slanja poruke.26.uncitral. takvom ugovoru se ne}e oduzeti valjanost ili izvršnost isklju~ivo na osnovu ~injenice što je za tu svrhu korištena poruka (~lan 11). Sarajevo. uklju~uju}i svaki relevantni sporazum.org. Conference material. vrijeme i mjesto slanja i prijema poruke. str.ako je poslata od strane lica koje je imalo ovlaštenje da postupa u ime nalogodavca u odnosu na tu poruku ili . ukoliko je pravilno primjenio postupak koji je u tom cilju prethodno ugovoren sa nalogodavcem ili je poruka koju je primio adresat rezultat djelovanja lica ~iji odnosi sa nalogodavcem ili sa bilo kojim zastupnikom nalogodavca omogu}avaju takvom licu da ima pristup metodu koji koristi nalogodavac da bi identifikovao poruku kao njegovu. (2003) „Infrastructure of An Information Society.Forum. 186 .ako je poslata preko informacionog sistema koji je programirao nalogodavac ili neko drugi u njegovo ime da djeluje automatski. Pismeni oblik informacije. Ako se poruka koristi prilikom zaklju~enja ugovora. Smatra se da poruka pripada nalogodavcu: .

„Poruka² ozna~ava informaciju koja je generisana. primljena ili sa~uvana elektronskim.1. Beograd. poslata.599 godine i sadr`i 12 ~lanova. . Conference material.ukoliko je adresat odredio informacioni sistem u cilju prijema poruka.„Certificirani servis provajder” predstavlja lice koje izdaje certifikate i obezbje|uje druge usluge koje se odnose na elektronske potpise. 7-45 599 Vidjeti http://www. ali se ne ograni~ava na elektronsku razmjenu podataka (EDI).2005.~lanom 15.uncitral. smatra se da je poruka poslata u trenutku kada je ušla u informacioni sistem koji je van kontrole nalogodavca ili lica koje poruku šalje u ime nalogodavca. . Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN.1. 29.Forum. prijem nastupa u trenutku kad poruka u|e u odre|eni informacioni sistem.598 Trenutak prijema poruke se utvr|uje na slijede}i na~in: . (2000).org.ako adresat nije odredio neki informacioni sistem. Pored elektronskog potpisa istim ~lanom su definisani i drugih relevantni pojmovi kao što su: certifikat. 3. taj zahtjev je ispunjen bude li radnja obavljena korištenjem jedne ili više poruka. elektronsku poštu.1).„Certifikat” predstavlja elektronsku poruku koja potvr|uje vezu izme|u potpisnika i njegovog elektronskog potpisa. certifikacioni servis provajder itd. ^lanom 2 elektronski potpis je definisan kao poruka u elektronskom obliku koja je prilo`ena ili se logi~ki povezuje sa drugim elektronskim porukama i slu`i da identifikuje potpisnika poruke i njegovu saglasnost sa sadr`ajem poruke. 187 . teleks ili faks.3.03.597 Ukoliko nije druga~ije dogovoreno izme|u nalogodavca i adresata.uncitral. UNCITRAL Model zakon o elektronskim potpisima 28. kao i UNDP ICT. Klju~ne definicije utvr|ene Zakonom su: . 597 Vidjeti UNCITRAL Model Law on Electronic Signatures Wth Guide to Enactment 2001. Model zakona o elektronskim potpisima usvojen je 2001. u trenutku kada je adresat poruku primio. posljednji posjet 23. (2003) „Infrastructure of An Information Society. Legal Infrastructure of Information Society“. potpisnik. a ako poruka nije poslata preko odre|enog informacionog sistema. str. Ovaj Zakon se primjenjuje kad se elektronski potpisi koriste u kontekstu trgova~kih aktivnosti (~lN . . www. opti~kim ili sli~nim na~inom i obuhvata. Re`im prevoznih isprava regulisan je ~lanovima 16 i 17 Model zakona. „Elektronsko trgova~ko pravo“.org. prijem je ostvaren u trenutku kada poruka u|e u informacioni sistem adresata. telegram. Ukoliko se Zakonom zahtjeva pismena forma bilo koje radnje ili korištenjem papirne isprave. elektronska poruka. 598 Jelena Vilus. Sarajevo.

1. Metod }e se smatrati pouzdanim kad je: . Na planu elektronske trgovine MTK je pokrenula tzv. ukoliko je korišten metod kojim se identifikuje potpisnik i njegova saglasnost sa informacijom koju poruka sadr`i.„Potpisnik” poruke je lice koje posjeduje elektronski potpis i djeluje u svoje ime ili u ime osobe koju predstavlja. 30.org. (2003) „Infrastructure of An Information Society. . uklju~uju}i svaki relevantni sporazum. Ujedno se tra`i da taj metod bude pouzdan u mjeri koja se smatra odgovaraju}om za svrhu za koju je poruka generisana ili komunicirana u svjetlu svih okolnosti. Njime su obuhva}ene radne grupe (RG) o: elektronskom kreditu. one se sastoje u djelovanju po pravilima struke i svojih propisa. dokumentima.elektronski potpis u vrijeme potpisa bio pod kontrolom potpisnika. elektronskom transportu. 601 Jelena Vilus. Ukratko.obezbje|ena pouzdanost i integritet poruke na koju se odnosi. Obzirom na globalni karakter elektronske trgovine. bez obzira na geografsku lokaciju izdavanja ure|ena je ~lanom 12 Zakona. 7-45.. 3. U okviru ovog projekta pa`ljivo se izu~ava praksa elektronske trgovine. „Elektronsko trgova~ko pravo“. Legal Infrastructure of Information Society“.600 Ako se Zakonom zahtjeva potpis jednog lica. 188 . informati~ka sigurnost i uloga tijela za izdavanje certifikata. . Du`nosti certifikat servis provajdera su sadr`ane u ~lanu 9 Zakona. Obaveze potpisnika su sadr`ane u ~lanu 8 Zakona. Beograd. Pravno dejstvo elektronskog potpisa je ure|eno ~lanom 6 Model zakona. Me|unarodna trgovinska komora (ICC) 31. a ne nekog drugog. One se sastoje prvenstveno u savjesnoj upotrebi i obavještavanju certifikat servis provajdera da je certifikat kompromitovan.601 U cilju razvijanja povjerenja certifikat servis provajder mora da raspola`e sa odre|enim finansijskim i ljudskim resursima. kao i UNDP ICT. godine sa sjedištem u Parizu. te sa odre|enim kvalitetnim hardverskim i softverskim sistemima (~lan 10). E-1000 projekat. Obaveza priznavanja stranih certifikata i elektronskog potpisa.elektronski potpis povezan sa potpisnikom a ne nekom drugom osobom. (2000). Conference material. Me|unarodna trgovinska komora (dalje: MTK) je osnovana 1919.uncitral. ova odredba je izuzetno zna~ajna. taj uslov se smatra ispunjenim u odnosu na datu poruku. www. Najva`niji donešeni dokument su Jednoobrazna 600 Vidjeti UNCITRAL Model Law on Electronic Signatures Wth Guide to Enactment 2001. Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN. str. Sarajevo. odnosno da postoji mogu}nost da je certifikat kompromitovan. e-terms i digitalnoj autentikaciji.2.Forum. obezbje|ivanju sigurnosti elektronskog potpisa i a`urnom unošenju u sistem svih relevantnih promjena.

Ure|eni su: definicije. Beograd. mjerodavno pravo. Njima se ure|uju: podru~je primjene. privatni klju~ i predaja. Jednoobrazna pravila upu}uju na protokole o primjeni razmjene trgova~kih poruka (APTDI-AP). Sarajevo. Me|unarodni pomorski komitet je osnovan u Antverpenu 1896. (2000).pravila ponašanja za telekomunikacione prenose. 32. godine kao me|unarodna nevladina organizacija u kojoj su zastupljeni trgova~ki interesi na polju pomorskog transporta.1. zaštite i ~uvanja podataka kao i tuma~enja. Ovaj akt je donešen 1988. Donijet je u cilju stvaranja opšteg harmonizovanog okvira za obezbje|enje sigurnih digitalnih poruka koje se baziraju na postoje}em pravu i praksi u razli~itim društvenim sistemima. pravo raspolaganja i prijenosa. zahtjev je ispunjen ako je radnja obavljena korištenjem jedne ili više poruka”. str. Ovlaštenje postoji za neke ili sve podatke koji su me|usobno razmjenjuju. Me|unarodni pomorski komitet (CMI) 33.Forum. primjene. kao i UNDP ICT. potvrde sadr`aja. pravila postupka. potvrde prijema i prenosa. „Elektronsko trgova~ko pravo“.3. 7-45. kriptografijom za digitalne potpise i ulogom povjerljivih tre}ih lica koja se nazivaju „certifikatori”. Conference material. Drugi dokument su Opšte uzanse o bezbjednoj digitalnoj trgovini. Njegova uloga na polju elektronske trgovine se najbolje ogleda u izradi pravila za elektronske konosmane. Legal Infrastructure of Information Society“. Pravila za elektronske konosmane su donesena 1990.602 3. 189 . definicije. šifrovanjem ili na drugi na~in. prava prijema pismenog dokumenta i konstataciju da elektronski podaci odgovaraju pismenom obliku. godine i ona sadr`e jedanaest ~lanova. Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN. Najzna~ajnija novina ovih Pravila je sadr`ana u ~lanu 4: „U svim slu~ajevima u kojima zakon predvi|a obavljanje radnje u pismenoj formi ili koriš}enjem papirne isprave. kada je to dopušteno. ^lanom 9 daje se strankama mogu}nost dogovora o primjeni posebne zaštite. 602 Opširnije Jelena Vilus. potrebna pa`nja. oblik i sadr`aj poruke o prijemu. Zna~ajno je napomenuti da su ova pravila u potpunosti kompatibilna sa drugim dijelom UNCITRAL Model zakona o elektronskoj trgovini. On se koristi javnim klju~em. poruka i prenos. Ovaj dokument je zasnovan na UNCITRAL-ovom Model zakonu. godine i sadr`i 11 pravila. Treba napomenuti da CMI pravila za elektronske konosmane nemaju snagu zakona i da se primjenjuju samo ukoliko se ugovorni partneri na njih pozovu. ili na drugi na~in koji je predvi|en odnosnim TDI-AP koji sadr`i na~ine provjere formata o potpunosti i vjerodostojnosti formata prenosa. (2003) „Infrastructure of An Information Society. ^lan 6 zahtijeva da poruka identifikuje pošiljaoca i primaoca tehnikom koja se primjenjuje za sam prenos.

Sarajevo. godine. „Elektronsko trgova~ko pravo“. July 2002. 604 Vidjeti: A Guide for Business to The Electronic Commerce (EC Directive)Regulations 2002. U domenu e-biznisa najzna~ajniji su standardi UN/EDI-FACT. Dokumentarni akreditiv je pravni posao koji pretpostavlja postojanje papirnih dokumenta. str.DOCINF (informacija o dokumentarnom akreditivu). 605 Vidjeti: UNDP ICT. Legal Infrastructure of Information Society“. 603 Jelena Vilus. Sarajevo.603 Zna~ajan broj drugih standarda je u pripremi. Osnovana je 1947. Odnosi vezani za dokumentarni akreditiv ure|eni su Jednoobraznim pravilima i obi~ajima za dokumentarne akreditive (JOP 500) MTK. 7-45. .Forum.1. Legal Infrastructure of Information Society“. (2003) „Infrastructure of An Information Society.605 Pravna filozofija koja stoji iza ove regulative je horizontalna unifikacija. . kao i UNDP ICT. horizontalno dejstvo. . Ovi standardi su usaglašeni sa JOP 500 MTK. Za razliku od pristupa koji postoji kod drugih me|unarodnih organizacija karakteristike ujedna~avanja nacionalnih prava na kojima insistira EU su: obaveznost. Na pravnom planu ECE je svoj najve}i doprinos dala izradom tipskih ugovora i opštih uslova poslovanja kao i izradom pravila o arbitra`i. 3.DOCAPP (zahtjev za izdavanje dokumentarnog akreditiva). Oni treba da omogu}e uspješno funkcionisanje elektronske trgovine.DOCAMI (informacija o izmjeni dokumentarnog akreditiva). (2003) „Infrastructure of An Information Society.Forum. Izvori prava u Evropskoj Uniji 35. str. Nove ICT i njima generisana ekonomska praksa su zahtijevale iznala`enje elektronskog ekvivalenta papirnim dokumentima. Beograd.3. Conference material. 190 . (2000). uspostavljanje minimalnog zajedni~kog sadr`aja.2. Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN.DOCADV (avizo o dokumentarnom akreditivu). Evropska unija posvetila je veliki broj direktiva/smjernica vezanih za elektronsko poslovanje. Department of Trade and Industry. . e-business i intelektualna svojina. 7-45. . Ekonomska komisija UN za Evropu–RG 4–CEFACT 34. Conference material. Do sada je prihva}eno šest standarda: .DOCAMA (obavještenje o izmjeni dokumentarnog akreditiva).4. Zbog toga je ECE izradila sedam poruka u EDIFACT standardu.DOCARE (odgovor na izmjenu dokumentarnog akreditiva).604 One se mogu grubo podijeliti u tri oblasti: regulativa IKT. Ekonomska komisija za Evropu jedna je od ~etiri regionalne ekonomske komisije UN-a koje su osnovane sa ciljem podizanja privredne djelatnosti u njihovim regijama i u~vrš}enja ekonomskih odnosa na intraregionalnom i interregionalnom planu.

net. do koje je došlo usljed docnje ili propusta izvršavanja. izmjene.sloboda u izboru metoda usaglašavanja i mogu}nost da se na osnovu direktnog dejstva na ove smjernice pozovu i privatni subjekti. 608 Vidjeti http://english. rješavanje sporova. 211-256. valjanost i sklapanje ugovora. u slu~aju kad su takva docnja ili propust posljedice smetnje koja je van kontrole te stranke. obradu i potvrdu prijema poruke. “E-Commerce Law and Practice in Europe“.02. te Pripremni dokumenti Akcionog plana e-Europe 2005.2005. Akcioni plan e-Europe 2002. 191 .610 Model sporazum ukazuje na korištenje UN/EDIFACT standarda. „The New Legal Framework for E-Commerce in Europe” . (2000). 609 Ian Walden. str. “The New Legal Framework for E-Commerce in Europe” Hart Publishing (2004). dopustivost podataka kao dokaza. Ovo odre|enje odgovara kategoriji više sile koja se koristi kao opšti ugovorni osnov osloba|anja od odgovornosti. 606 Miloš Trifkovi}. bezbjednost poruka. Evropski model EDI sporazum je donesen 1994. A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing (2000). povjerljivost i zaštitu li~nih podataka. str. a za koju nije razumno da o~ekuje da se uzme u obzir vrijeme zaklju~enja sporazuma i ~ije posljedice nije bilo mogu}e izbje}i ili prevazi}i. definicije. Ekonomski fakultet u Sarajevu. 141-211. A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing. (2001).vipgroup. pa tako oni ne obavezuju tre}a lica koja nisu stranke u transakciji niti su u primjeni na Internetu.606 Interesantno je napomenuti da se ni EU nije odrekla primjene soft law tehnike u ovom domenu. Bezbjednost EDI poruke je rješena ~lanom 6: stranke }e primjenjivati i odr`avati postupke i mjere kojima se obezbje|uje zaštita poruka od rizika neovlaštenog pristupa.607 Najzna~ajniji primjer te vrste je Evropski EDI sporazum608 koji predstavlja preporuku Evropske komisije o ure|ivanju elektronske razmjene podataka. Julia Hornie. “ E-Commerce Law and Practice in Europe“. 37. godine i predstavlja Preporuku Komisije EEZ o pravnim aspektima elektronske razmjene podataka (EDI). str. odgovornost. te „niz segmenata struktuiranih korištenjem dogovorenih standarda u kompjuterizovano ~itljivom formatu koji su podobni da budu automatski i nedvosmisleno obra|eni”. Sarajevo. Julia Hornie.609 3. Izdava~ka djelatnost. mjerodavno pravo i dejstvo. Definicija EDI-a data je u ~lanu 2 kao „elektronski prenos od ra~unara do ra~unara trgova~kih i administrativnih podataka korištenjem kompjutera“.1.611 EDI sporazumi imaju i nedostataka. uništenja ili gubitka. 60-70. Evropski model EDI sporazum 36. Sporazum sadr`i 14 ~lanova koji se odnose na sljede}a pitanja: predmet i obim. 223-311. tehni~ke specifikacije i zahtjeve. operativne zahtjeve za EDI. izmjene i djeljivost. Hart Publishing (2004). posljednji posjet 12.2. docnje. 610Opširnije Lillian Edwards. „Me|unarodno poslovno pravo“. ^lanom 9 je predvi|eno da ni jedna strana ne}e odgovarati za bilo koji gubitak ili štetu nastalu drugoj strani. 611Vidjeti Ian Walden. 607 Lillian Edwards.

U njoj je obra|eno pet osnovnih problema: osnivanje informati~kog društva.614 612 Vidjeti: Ian Walden. 7-45. Julia Hornie. Ova rješenja se ne odnose na ugovore zaklju~ene isklju~ivo putem razmjene e-maila ili sli~ne individualne komunikacije. Najva`nija novina prijedloga ove direktive je osnivanje Informati~kog društva servis provajdera. E-Commerce Direktiva (2000/31/EC) ne odnosi se na cjelovito elektronsko poslovanje ve} prevashodno na Pru`aoce usluga informacionog društva. kojima podlije`e poduzetnik. Oxford University Press (2002). 614 Vidjeti A Guide for Business to The Electronic Commerce (EC Directive)Regulations 2002. July 2002. Kod ugovora zaklju~enih elektronskim putem Pru`alac usluga informacionog društva du`an je na jasan na~in informisati kupca. .da li se nakon zaklju~ivanja ugovora tekst ugovora memoriše i da li je on pristupa~an korisniku. Department of Trade and Industry. Conference material. zaklju~ivanje on-line poslovnih transakcija. (2000). odgovornost posrednika i primjena. 613 Opširnije Steve Hedly.2. . 33-67. koji prevashodno obuhvata preduzimanje i pru`anje usluga informacionog društva.jezicima koji stoje na raspolaganju za zaklju~ivanje ugovora i . utvr|ivanje pojma trgova~ke komunikacije. zaklju~ivanje ugovora i odgovornost davaoca usluga. kao i o mogu}nostima elektronskog pristupa ovim pravilima. „E-Commerce Law and Practice in Europe“.pravilima ponašanja.613 Ove odredbe se odnose na ugovore zaklju~ene preko web stranica. obaveze davaoca usluga u vezi informisanja. „Statutes on IT and E-Commerce“. Tanja Aplin.tehni~kim sredstvima za prepoznavanje i korekciju grešaka kod unošenja podataka prije predaje narud`be. A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing. Direktiva o odre|enim pravnim aspektima elektronske trgovine na unutrašnjem tr`ištu (E-Commerce Direktiva) 38.3.pojedina~nim tehni~kim koracima koji vode zaklju~ivanju ugovora. „Infrastructure of Information Society“. str.2. Sarajevo. Prispje}e narud`be poduzetnik je du`an bez odlaganja potvrditi korisniku elektronskim putem. 192 . str. str. Ovom Direktivom se pokušao urediti pravni okvir za odre|ene aspekte elektronskog pravnog i poslovnog prometa. 223-311. Ovom direktivom se zahtijeva od dr`ava ~lanica da osiguraju u nacionalnim zakonodavstvima mogu}nost zaklju~ivanja i pravno priznavanje ugovora zaklju~enih elektronskim putem.612 Korisniku treba na raspolaganje staviti uslove ugovora uklju~uju}i opšte uslove poslovanja tako da ih mo`e memorisati i reprodukovati. . barem o: .

str. „Computer Law“. 617 Vidjeti A Guide for Business to The Electronic Commerce (EC Directive)Regulations 2002. 620 Opširnije Steve Hedly. Ian Walden. str.616 Ova Direktiva se temelji na tehnološki neutralnim standardima u obezbje|enju uslova za sigurnost potpisa i certifikacionoj instituciji.01.615 Izra|ena je pod velikim uticajem Vodi~a Ameri~kog udru`enja pravnika vezanog za digitalne potpise i UNCITRAL Model Zakona o elektronskom potpisu.618 Napredni elektronski potpis se definiše funkcionalno. „E-Commerce Law and Practice in Europe“. Direktiva Evropskog parlamenta i Savjeta o okviru Zajednice o elektronskim potpisima 39. 616 Vidjeti opširnije http://www.da je kreiran koriste}i sistem bez poznatih slabosti koje bi mogle ugroziti njegovu autenti~nost. “E-Commerce Law and Practice in Europe“. posljednji posjet 12.3. godine. str. 123-211. .11.int.3. Zahtjevi koje treba da ispuni napredni elektronski potpis odnose se na odnos potpisa i potpisnika i potpisa i podataka.org.eu. 193 . Oxford University Press (2003). A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing (2000). Oxford University Press (2002). Julia Hornie.da se na osnovu potpisa mo`e pouzdano utvrditi identitet potpisnika. 123-211. July 2002.da je ovjeren od strane ovlaštenog davaoca usluge certificiranja. „Statutes on IT and E-Commerce“.617 Direktivom su utvr|ena dva oblika elektronskog potpisa: elektronski potpis i napredni elektronski potpis. „The New Legal Framework for E-Commerce in Europe” Hart Publishing (2004). pravno ili fizi~ko lice koje izdaje cer615 Vidjeti opširnije http://europa.619 ^lan 2 Direktive predvi|a da napredni. Department of Trade and Industry. A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing (2000).da postoje takve mjere zaštite da se ne mo`e koristi bez volje potpisnika za ~iji je identitet povezan. Direktiva Evropskog parlamenta i Savjeta o okviru Zajednice o elektronskim potpisima usvojena je 1999. Opširnije Lillian Edwards.620 Ona predstavlja „entitet.2005. posljednji posjet 10. 33-67. str.2. Julia Hornie.2004. str. Prema ovoj Direkivi elektronski potpis ozna~ava poruke u elektronskom obliku koje su prilo`ene ili se logi~ki povezuju sa drugim elektronskim porukama i slu`e kao metod za svrhe autentifikacije (utvr|ivanja vjerodostojnosti). 40.da se promjena na podacima za koje je potpis vezan mo`e otkriti i . . Naprednom elektronskom potpisu priznat }e se u odnosu na podatke u elektronskoj formi u~inak jednak svojeru~nom potpisu na papirnom dokumentu (~lan 5 Direktive). 211-256. . Tanja Aplin. 334. utvr|ivanjem zahtjeva koje elektronski potpis mora ispuniti da bi se kvalificirao kao napredni. 619 Vidjeti Ian Walden. Zbog uspostavljanja pravne sigurnosti u~esnika u elektronskoj trgovini kroz primjenu elektronskog potpisa uvodi se i tre}a strana koja se naziva provajderom certifikacione usluge (dalje certifikaciona institucija). elektronski potpis ozna~ava elektronski potpis koji ispunjava slijede}e uslove: . 618 Vidjeti Chris Reed. John Angel.eurunion.

Povodom ovih odluka se u postoje}em pravnom okru`enju postavilo više pitanja. zbog vremena nastanka. Novi propisi entiteta.622 Napokon. domen primjene odluke mo`e biti sporan od trenutka kada se ona primijeni izvan domena poslovanja banaka.621 U BiH je donesen Zakon o elektronskom potpisu na dr`avnom nivou 14. Sarajevo.tifikate i obezbje|uje druge usluge koje se odnose na elektronske potpise.Forum. Prije donošenja ovog zakona Centralna banka je donijela dvije odluke koje se ti~u certifikacije i autorizacije potpisa. Certifikaciono tijelo izdavanjem certifikata postaje odgovorno za štetu koju bi imalo bilo koje pravno ili fizi~ko lice koje se oslonilo na certifikat (~lan 6 Direktive). Preuzeti propisi nisu. kantona i BiH u pojedinim oblastima zahtijevaju upotrebu IKT. Donošenje ovih Odluka je ~esto pravdano sintagmom „bolje je imati ikakav propis nego nikakav”. finansijske izvore dovoljne da pokriju rizik od odgovornosti za štetu. legislativnom djelatnoš}u entiteta.3. broj 91/06). (2003) „Infrastructure of An Information Society. Ovim Zakonom ure|uju se osnove formiranja i upotrebe elektronskog potpisa i pru`anja usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. ~etvrto pitanje je pravno-politi~ke i filozofske prirode. kao u drugim zemljama. Prvo pitanje se ti~e pravnog osnova. Tre}e. godine („Slu`beni glasnik BiH“. 621 Vidjeti UNDP ICT. 194 . Legal Infrastructure of Information Society“. Conference material. tehni~ku sigurnost. a stupa na snagu u roku šest mjeseci od dana objavljivanja. bili dizajnirani prema potrebama IKT. kantonalnim zakonodavstvom i donošenjem propisa dr`ave BiH. Pravni okvir u BiH formirao se na ~etiri osnovna na~ina: preuzimanjem propisa ex-SFRJ. Smatramo da se navedeno opravdanje ne mo`e prihvatiti. str 7-45. 622 Ibid. Imaju}i u vidu nejedinstvenost pravnog podru~ja BiH navedeni pragmatizam mo`e znatno ote`ati rad na izgradnji pravnog sistema koji je je pogodan za razvoj e-biznisa. odnosno nadle`nosti Centralne banke za donošenje predmetnih Odluka. Obavezni uslovi se odnose na: odgovaraju}e osoblje. Ono mo`e otvoriti praksu donošenja „ikakvih“ propisa od nenadle`nih organa. 3. Drugi problem je materijalne prirode: da li su pitanja koja se ure|uju ovim odlukama uopšte pitanja koja se mogu ure|ivati odlukom ili trebaju da se ure|uju zakonom.” Da bi se certifikaciona institucija smatrala pouzdanom ona mora da ispuni odre|ene zahtjeve prije i nakon izdavanja certifikata. Izvori prava u Bosni i Hercegovini 41. novembra 2006.

3.3.1. Odluka Centralne banke BiH o minimalnim uvjetima koje mora ispunjavati kvalificirano certifikaciono tijelo koje izdaje kvalificirane certifikate za elektronski potpis

42. Odluka o minimalnim uvjetima koje mora ispunjavati certifikaciono tijelo koje izdaje kvalificirane certifikate za elektronski potpis (dalje: Odluka) donešena je 27. marta 2002. godine.623 Ovom Odlukom propisuju se minimalni uslovi koje mora ispunjavati kvalificirano certifikaciono tijelo koje `eli izdavati certifikate za kvalificirani elektronski potpis, kojim se potpisuju nalozi za pla}anje izdati u elektronskoj formi prilikom obavljanja platnih transakcija u konvertibilnim markama i elementi koje mora sadr`avati kvalificirani elektronski certifikat.624 Ovom Odlukom regulišu se pitanja: kvalificiranog certifikacionog tijela, vezano za poslove platnog prometa, dok isto to pitanje vezano za komercijalne transakcije ostaje neriješeno.625 Firma koja ima namjeru da obavlja poslove kvalificiranog certifikacionog tijela koje izdaje kvalificirane certifikate za elektronski potpis, kojim se potpisuju nalozi za pla}anje izdati u elektronskoj formi prilikom obavljanja platnih transakcija u konvertibilnim markama je, shodno ~lanu 2 Odluke, du`na da: - Pouzdano obezbijedi sve potrebne elemente za izdavanje kvalificiranog elektronskog certifikata; - Pouzdano obezbijedi servis prikaza lista va`e}ih i povu~enih certifikata; - Obezbijedi neophodnu preciznost vezano za datum i vrijeme izdavanja ili povla~enja certifikata; - Pouzdano verifikuje identitet vlasnika certifikata i ako je potrebno bilo koji drugi specifi~an atribut vlasnika; - Zapošljava radnike koji posjeduju ekspertna znanja, iskustva i kvalifikacije neophodne za servise koje obezbje|uje. Posebno na upravnom nivou, ekspertizu u oblasti elektronskog potpisa i dobro poznavanje svih procedura kojima se propisuju mjere bezbjednosti i sigurnosti kojima se obezbje|uje zaštita elektronskog potpisa; - Koristi provjerene sustave i proizvode koji obezbje|uju tehni~ku i kriptografsku bezbjednost procesa koji se podr`avaju primjenom ovih sustava; - Primjenjuju mjere protiv kompromitacije certifikata i garantira tajnost procesa kreiranja kvalificiranog elektronskog potpisa; - Ima dovoljno finansijskih sredstava koja obezbje|uju siguran i bezbjedan rad;
623 Vidjeti UNDP ICT- Forum, (2003), „Infrastructure of An Information Society, Legal Infrastructure of Information Society“, Conference material, Sarajevo, str. 7-45. 624 Odluka Centralne banke BiH o minimalnim uvjetima koje mora ispunjavati kvalificirano certificiono tijelo koje izdaje kvalificirane certifikate za elektronski potpis, („Slu`beni glasnik BiH“, broj, 10/02). 625 Vidjeti UNDP ICT- Forum, (2003), “Infrastructure of An Information Society, Legal Infrastructure of Information Society“, Conference material, Sarajevo, str. 7-45.

195

- Ima evidenciju svih relevantnih informacija koje se ti~u certifikata u odgovaraju}em razdoblju (posebno za slu~ajeve kada se zahtjeva uvid u evidenciju certifikata u pravne svrhe). Ove evidencije mogu biti elektronske; - Ne ~uva ili kopira podatke za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa vlasnika certifikata za koje obezbje|uje servis upravljanja klju~evima; - Da precizno upozna osobu koja zahtjeva certifikat sa svim uvjetima korištenja certifikata; - Koristi provjerene sustave za ~uvanje certifikata u formi koja se mo`e verificirati sa sljede}im karakteristikama: - Isklju~ivo autorizovane osobe mogu pristupati sustavu i vršiti izmjene; - Mogu}nost provjeravanja autenti~nosti informacija; - Javna dostupnost informacija o certifikatima; - Operater ne mo`e vršiti bilo kakve tehni~ke promjene koje mogu uticati na - Kompromitaciju bezbjednosnih zahtjeva operatera. Kvalificirani elektronski certifikat mora sadr`avati sljede}e elemente: - Indikaciju da je elektronski certifikat izdat kao kvalificirani elektronski certifikat; - Indikaciju kvalificiranog certifikacionog tijela koje je izdalo dati certifikat i dr`avu u kojoj je to realizirano; - Ime i pseudonim vlasnika certifikata; - Obezbje|enje mogu}nosti uklju~ivanja specifi~nog atributa vlasnika certifikata koji mo`e biti relevantan za odre|enu svrhu za koju je dati certifikat namjenjen; - Podatke za verifikaciju kvalificiranog elektronskog potpisa koji odgovaraju podacima za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa pod punom kontrolom potpisnika; - Indikaciju po~etka i kraja validnosti certifikata; - Kvalificirani elektronski potpis svih podataka u certifikatu kreiran od strane kvalificiranog certifikacionog tijela; - Odre|ena ograni~enja za korištenje izdatog certifikata ako je potrebno; - Odre|ena ograni~enja vezano za vrijednost transakcija za koje izdati certifikat mo`e biti korišten ako je potrebno. Centralna banka vodi registar kvalificiranih certifikacionih tijela koja na teritoriji Bosne i Hercegovine izdaju kvalificirane certifikate i podatke o podobnosti takvih tijela. Registar se objavljuje na Web stranici Centralne banke.
3.2.2. Odluka Centralne banke BiH o reguliranju pravila za utvr|ivanje elemenata za vjerodostojnost elektronskog potpisa

43. Odluka o reguliranju pravila za utvr|ivanje elemenata za vjerodostojnost elektronskog potpisa (dalje: Odluka) donijeta je radi obezbje|enja
196

sigurnosti pri obavljanju platnih transakcija u unutrašnjem platnom prometu elektronskim sredstvima. Bez obzira na ~injenicu da se taj promet obavlja u okviru zatvorenih sistema zasnovanih na ugovorima izme|u odre|enog broja ugovornih strana, propisuju se uslovi kojima se ure|uje vjerodostojnost elektronskog potpisa na nalogu za pla}anje.626 Navodimo najva`nija rješenja ove Odluke. Nalog za pla}anje izdat u elektronskoj formi mora biti potpisan kvalificiranim elektronskim potpisom.627 Elektronski potpis ima jednaku validnost kao i pisani potpis ovjeren pe~atom. Ne mo`e mu se pore}i pravosna`nost ili prihvatljivost u smislu dokaza samo iz razloga što je u elektronskoj formi ili što nije zasnovan na kvalificiranom certifikatu ili certifikatu izdatom od kvalificiranog certifikacionog tijela ili što nije kreiran putem sredstava za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa. Kvalificirani elektronski potpis, verificiran kvalificiranim certifikatom, jednak je autografskom potpisu i ima jednaku pravosna`nost i prihvatljivost kao dokaz. Fizi~ka lica ili pravni subjekti koji proizvode sredstva za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa, moraju odgovaraju}im tehni~kim i proceduralnim sredstvima, minimalno obezbjediti ili korištenjem infrastrukture osigurati da: - su podaci za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa unikatni i da je njihova tajnost obezbje|ena na odgovaraju}i na~in; - podatke za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa nije mogu}e u odgovaraju}e vrijeme i odgovaraju}im sredstvima izvesti ili falsfikovati na temelju raspolo`ive tehnologije; - se podaci za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa mogu pouzdano zaštititi od neovlaštenog pristupa; - se sredstvima za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa ne smiju mijenjati potpisani podaci, a potpisnik se obavezno mora upoznati sa podacima za potpisivanje prije procesa potpisivanja. Procedurama kojima se ure|uje verifikacija elektronskog potpisa mora se osigurati da: - podaci korišteni za provjeru elektronskog potpisa odgovaraju podacima pokazanim verifikatoru; - je potpis pouzdano verifikovan i da je rezultat verifikacije korektno prikazan; - verifikator mo`e, ako je neophodno, da pouzdano ustanovi sadr`aj potpisanih podataka;
626 Vidjeti UNDP ICT- Forum, (2003), „Infrastructure of An Information Society, Legal Infrastructure of Information Society“, Conference material, Sarajevo, str. 31-45. 627 Odluka Centralne banke BiH o reguliranju pravila za utvr|ivanje elemenata za vjerodostojnost elektronskog potpisa, („Slu`beni glasnik BiH“, broj 10/02).

197

- je vjerodostojnost potpisnika pouzdano verifikovana i da je njegov identitet korektno prikazan; - je korištenje pseudonima jasno indicirano; - bilo koje promjene u podacima budu pouzdano detektovane.
3.3.3. Zakon o zaštiti potroša~a u BiH

44. Zakon o zaštiti potroša~a u BiH („Slu`beni glasnik BiH“, br. 25/06 od 04.04.2006. godine) posvetio je du`nu pa`nju elektronskom poslovanju. U Glavi X, odnosno Glavi XIII Zakon o zaštiti potroša~a u BiH (dalje: Zakon) utvrdio je mogu}nost prodaje na daljinu kao i mogu}nosti pla}anja nekim od elektronskih sredstava pla}anja. Kao ugovor o prodaji na daljinu definisan je svaki ugovor koji se odnosi na prodaju proizvoda ili usluga, organiziranu od trgovca putem nekog sredstva za prodaju na daljinu,628 a zaklju~uje se izme|u trgovca i potroša~a. Kao sredstvo na daljinu ili daljinsku komunikaciju definišu se sva sredstva bez stvarnog fizi~kog prisustva trgovca i potroša~a. Kao primjer navode se: štampani materijali, pisma, štampana reklamna poruka, poruka sa narud`benicom, katalog, telefon, video telefon sa ekranom, telefaks, radio, tv, kablovska televizija, elektronska pošta i drugo. O~igledno je da je zakonodavac prilikom definisanja sredstava za komunikaciju na daljinu koristio i mogu}nost da se ovakve vrste ugovora mogu zaklju~iti i nekim drugim sredstvima veze i komunikacije koja se mogu pojaviti u budu}nosti. Ovo je neovisno od mišljenja da se prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima (~lan 40, stav 2) ugovor mo`e zaklju~iti i sredstvima veze tipa elektronske pošte. 45. Odredbe Zakona vezane za zaklju~ivanje ugovora na daljinu ne odnose se na: ugovore zaklju~ene putem prodajnih automata, ugovore o prodaji nekretnina izuzev njihovog najma i ugovore zaklju~ene na licitacijama. Prilikom zaklju~enja ugovora na daljinu trgovac ima zakonsku obavezu da potroša~a, putem sredstava za komunikaciju, obavijesti o slijede}em: - svim podacima samog trgovca koji su relevantni za njegovu identifikaciju (mati~ni broj, poreski broj, adresa itd.), - imenu proizvoda koji se prodaje, odnosno usluge koja se koristi, - glavnim svojstvima robe, odnosno usluge koja se nudi, - cijeni, prate}im troškovima i porezu proizvoda tj. usluge koja se nudi, - na~in pla}anja, - rokovi isporuke, - uslovi ispunjenja i raskida ugovora,
628 Vidjeti UNDP ICT- Forum, (2003), „Infrastructure of An Information Society, Legal Infrastructure of Information Society“, Conference material, Sarajevo, str. 7-45.

198

- podatke o garancijama, garantnim rokovima i servisnoj mre`i, - pravu na odustanak od ugovora, - opciji ponude i cijene, - najkra}em trajanju ugovora i - sudskoj nadle`nosti i primjeni materijalnog prava u slu~aju rješavanja spora. Svi gore navedeni podaci moraju biti, prije isporuke, dostavljeni potroša~u u trajnoj formi, a zakonska je obaveza da prije svake komunikacije trgovac treba da sopšti svoj identitet i jasnu trgova~ku namjeru. Pravo je potroša~a da bez troškova i obrazlo`enja odustane od ugovora u roku 15 dana i tada je potroša~ u obavezi da samo nadoknadi troškove vra}anja proizvoda. Rok od 15 dana po~inje te}i od dana kada je potroša~ primio robu. Kod usluga ovaj rok po~inje te}i od dana zaklju~enja ugovora. Odustajanje od ugovora proizvodi i kontraobavezu kupca da vrati potroša~u kupoprodajnu cijenu najkasnije 15 dana od dana kada je primio obavijest o raskidu ugovora. Radi se o dosljednoj primjeni opštih pravila obligacionog prava o vra}anju onog što je dato, odnosno primljeno u slu~aju raskida ugovora (~lan 132 Zakona o obligacionim odnosima). Iz stilizacije odredbi ~lana 48 Zakona proizilazi da potroša~ mo`e da odsutane od prava na raskid ugovora. Ovo bi moralo biti posebno ugovoreno i naravno da bi dejstvo ovakvog ugovornog utana~enja podrazumjevalo savjesnost ugovornih strana. Ako druga~ije nije ugovoreno potroša~ ne mo`e odustati od prava na raskid u vezi sa ugovorima: - o pru`anju usluga ako je uz njihov pristanak po~eo sa radom prije nego što je istekao rok od 15 dana za odustajanje od ugovora, - o uslugama igara na sre}u, - o prodaji proizvoda ili usluga ako cijena proizvoda ili usluga zavisi od promjena na finansijskom tr`ištu na koje potroša~ ne mo`e uticati, - o prodaji robe kada se proizvod zbog njegove prirode ne mo`e vratiti, - kod isporuka audio i video snimaka ili ra~unarskog uputstva koje je potroša~ upotrijebio i - kod isporuke štampe, periodike i ~asopisa. Stilizacija i jezi~ko zna~enje gornjih odredbi Zakona (~lan 48) nije do kraja jasno. S obzirom na sadr`inu obaveza, koje su numerus clausus pobrojane, norma bi trebala da glasi da potroša~ u pobrojanim slu~ajevima nema pravo na odustanak od ugovora. Jezi~kim tuma~enjem sti~e se sasvim obrnut dojam. Obaveza je trgovca da isporuku naru~ene robe ili usluge izvrši u roku od 15 dana od dana kada je potroša~ poslao narud`bu. Zabranjeno je isporu~ivan199

je roba ili usluga koje potroša~ nije naru~io iako takva isporuka zahtijeva pla}anje. Potroša~ koji primi proizvod ili uslugu koju nije naru~io ima prvo da ih zadr`i bez obaveze pla}anja ili obavještavanja trgovca. Šutnja se ne mo`e tretirati kao pristanak potroša~a. Ujedno je zabranjeno da, bez prethodnog pristanka potroša~a, trgovac mo`e da prema potroša~u upotrijebi pojedina~na sredstva za daljinsku komunikaciju. 46. U poglavlju XIII ovog Zakona govori se o elektronskim instrumentima pla}anja (dalje: EIP). Kao EIP se smatraju instrumenti pla}anja na daljinu koji korisniku i vlasniku omogu}uju pristup finansijskim sredstvima na njihovom ra~unu kod neke nov~ane ustanove, radi obavljanja prijenosa nov~ane vrijednosti (transakcije). Prilikom EIP transakcije redovno se tra`i identifikacijski broj i/ili sli~an dokaz identiteta. Prema ~lanu 71 Zakona, postoje tri vrste lica koji su u odnosu sa EIP-om, i to: - Izdavalac EIP-a je lice koje je drugom licu, u okviru svog poslovanja stavilo na raspolaganje EIP na osnovu me|usobno zaklju~enog ugovora u pisanoj formi; - Vlasnik EIP-a je osoba koja je, na osnovu ugovora s izdavaocem, zaklju~enog u pisanoj formi vlasnik EIP-a; - Korisnik EIP-a je lice koje na osnovu ugovora zaklju~enog s vlasnikom u pisanoj formi raspola`e EIP-om, s tim što korisnik mo`e biti i sam vlasnik EIP-a. Interesantno je da je ~lanom 72629 propisano da izdavalac EIP treba, prilikom zaklju~enja ugovora, a u svakom slu~aju prije isporuke EIP-a, u pisanom, a po mogu}nosti i u elektronskom obliku, zainteresiranoj stranci saopštiti veliki broj podataka: od opisa EIP-a, preko tehni~kih zahtjeva koji se odnose na primjenu odgovaraju}e komunikacione opreme, pa sve do prava koje se primjenjuje na ugovor.630 Ukoliko se EIP mo`e upotrijebiti za poslove s inozemstvom, izdavalac }e vlasniku ili korisniku EIP-a saopštiti iznos svih taksi i cijena za zamjenu stranog sredstva pla}anja, a po potrebi i devizni kurs, te referentni kurs za obra~un posla, uklju~uju}i i datum deviznog kursa. Zakon je predvidio obaveze vlasnika i korisnika EIP-a. Obzirom na poseban status izdavaoca EIP-a, zakonom su razdvojene obaveze od odgovornosti izdavaoca EIP-a. Izdavalac EIP-a brine se da korisnik EIPa mo`e u svako doba dana i no}i prijaviti gubitak ili kra|u EIP-a, a funkcionalne greške ure|aja ili EIP-a ne smiju za vlasnika ili korisnika EIP-a prouzrokovati štetu koju izdavalac EIP-a ne bi razumno nadoknadio. Nepostupanje na na~in kako je to predvidio ovaj Zakon predstavlja prekršaj ka`njiv nov~anom kaznom.
629 Ibid 630 Ibid.

200

47. Radi ostvarenja pravne zaštite, shodno odredbama u Glavi XIX, protiv trgovca se mo`e podnijeti tu`ba nadle`nom sudu kako bi sud svojim aktom naredio prestanak bilo kog ~ina ili prakse, koja je u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona ili drugih propisa, a koji štete zajedni~kim interesima potroša~a. Na pokretanje spora su ovlašteni subjekti pobrojani ~lanom 98 Zakona. To su slijede}e institucije i udru`enja: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ombdusman za zaštitu potroša~a BiH, Vije}e za zaštitu potroša~a BiH, Konkurencijsko vije}e BiH, nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta BiH, Ured za konkurenciju i zaštitu potroša~a u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, Udru`enje potroša~a, obrazovne institucije i mediji, inspekcijski i drugi organi u skladu sa zakonom. Postupak se smatra hitnim, a sud ima ovlaštenje da nalo`i objavljivanje presude u cijelosti ili djelimi~no u medijima ili da zatra`i korektivnu izjavu od tu`ene strane. Sud ima ovlaštenje da odlu~i o nametanju finansijskih sankcija za svaki dan zakašnjenja u izvršenju sudske odluke. Odre|enu dilemu i zabunu stvara nemogu}nost vo|enja spora vezano za zaštitu potroša~a od strane samih potroša~a kao pojedinaca. Samim tuma~enjem odredbi Zakona nedvosmisleno je da aktvinu legitimaciju imaju samo pobrojani subjekti, odnosno institucije. Izgleda donekle nelogi~no da se zaštita potroša~a, kao pojedinaca, prepusti samo institucijama koje za to nisu osposobljene ili pak institucijama koje još ni ne postoje. U svakom slu~aju pravila vezana za pravo konkurencije, kao i opšta pravila obligacionog prava, vezana za nadoknadu štete su ta koja omogu}uju individualnu zaštitu potroša~a.
3.3.4. Zakon o elektronskom potpisu Bosne i Hercegovine

48. Zakon o elektronskom potpisu BiH donešen je 14. novembra 2006. godine („Slu`beni glasnik BiH“, broj 91/06; dalje: Zakon), a stupa na snagu u roku šest mjeseci od dana objavljivanja. Ovim Zakonom ure|uju se osnove formiranja i upotrebe elektronskog potpisa i pru`anja usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. Odredbe ovog Zakona se mogu primjenjivati i u zatvorenim sistemima, koji su u potpunosti ure|eni govorima izme|u poznatog broja ugovornih strana, ako se njihova primjena ugovori.631 Odredbe ovog Zakona se primjenjuju i u otvorenoj elektronskoj komunikaciji sa sudom i drugim institucijama, osim ako posebnim zakonom nije druga~ije odre|eno. 49. ^lanom 3 ovog zakona definisani su izrazi/pojmovi koji su upotrebljeni i to: - Eelektronski potpis su podaci u elektronskom obliku koji prate druge podatke u elektronskom obliku ili su s njima logi~ki povezani i omogu}avaju utvr|ivanje identiteta potpisnika;
631 ^lan 2 Zakona o elektronskom potpisu BiH.

201

- Potpisnik je fizi~ko lice kojem su dodijeljeni podaci za formiranje potpisa i odgovaraju}i podaci za provjeru potpisa i kojem je, u njegovo ili u ime tre}eg lica, formiran elektronski potpis, ili ovjerilac koji koristi potvrdu za pru`anje usluga u vezi s elektronskim potpisom ili ovjeravanjem; Siguran elektronski potpis je elektronski potpis koji je: - dodijeljen isklju~ivo potpisniku, - omogu}ava identificiranje potpisnika, - formiran upotrebom sredstava koja su u potpunosti pod kontrolom potpisnika, - povezan s podacima na koje se odnosi tako da se mo`e utvrditi svaka naknadna promjena tih podataka, - zasnovan na kvalificiranoj potvrdi i formiran upotrebom tehni~kih sredstava i postupaka koji su u skladu sa sigurnosnim zahtjevima ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa; - Podaci za formiranje potpisa su jedinstveni podaci, kao što su šifre ili posebni šifrirani klju~evi koje potpisnik koristi za formiranje elektronskog potpisa; - Sredstva za formiranje potpisa su software ili hardware koji se koristi za obradu podataka za formiranje potpisa; - Podaci za provjeru potpisa su jedinstveni podaci, kao što su šifre ili posebni šifrirani klju~evi koji se koriste za provjeru elektronskog potpisa; - Sredstva za provjeru potpisa su software ili hardware koji se koristi za provjeru elektronskog potpisa; - Potvrda je elektronska potvrda, s podacima za provjeru potpisa koji su dodijeljeni odre|enom licu ~iji je identitet utvr|en; - Kvalificirana potvrda je potvrda koja sadr`i slijede}e podatke:632 - oznaku da se radi o kvalificiranoj potvrdi, - ime ili firmu i naziv dr`ave prebivališta ili sjedišta ovjerioca, - ime, odnosno pseudonim potpisnika, uz obavezno nazna~avanje da se radi o pseudonimu, - dodatne podatke o potpisniku, koji su propisani za namjenu za koju se potvrda upotrebljava, a koji ne smiju biti u suprotnosti s namjenom upotrebe pseudonima, - podatke za provjeru potpisa koji odgovaraju podacima za formiranje potpisa koji su pod kontrolom potpisnika, - podatke o po~etku i prestanku va`enja potvrde, - jedinstvenu oznaku potvrde, - ograni~enja u vezi s upotrebom potvrde, ako ih ima, - ograni~enja u pogledu vrijednosti transakcija za koje se potvrda mo`e upotrijebiti, ako ih ima. Kvalificirana potvrda mora biti potpisana sigurnim elektronskim potpisom povjerioca, pri ~emu je:
632 ^lan 6 Zakona o elektronskom potpisu BiH.

202

. ako posebnim zakonom ili sporazumom ugovornih strana nije druga~ije odre|eno. .633 ^lanom 5 ovog Zakona je predvi|eno da siguran elektronski potpis zadovoljava pravne zahtjeve za svojeru~ni potpis i naro~ito pisanu formu. pri kojem ovjerilac ne mo`e zadr`ati osnovni zahtijevani nivo sigurnosti. Ovo se mo`e smatrati jednom od najva`nijih odredbi ovog Zakona jer se ovim odredbom garantuje da }e sudovi prihvatati elektronske dokumente potpisane sigurnim elektronskim potpisom kao dokumente u pisanoj formi svojeru~no potpisane i time olakšati dokazivost elektronskog ugovora.pravnih poslova iz oblasti porodi~nog i nasljednog prava koji zahtijevaju pisanu formu ili ispunjavanje stro`ijih zahtjeva forme. vremenskog pe~ata.izjava volje. 51. . obnavljanje i upravljanje potvrdama. 633 ^lan 4 Zakona o elektronskom potpisu BiH. .Kompromitiranje je narušavanje sigurnosnih mjera ili sigurnosne tehnike.. registar potvrda. 50. u odre|enom momentu. ugovora zaklju~enog primjenom IKT u slu~aju sudskog spora. izdavanje.drugih izjava volje ili pravnih poslova za ~ije se va`enje zahtijeva slu`bena ovjera.Vremenski pe~at je elektronski potpisana potvrda ovjerioca koja potvr|uje da su odre|eni podaci bili prisutni u elektronskom dokumentu. ili zbog toga što nije formiran upotrebom tehni~kih sredstava i postupaka iz ovog Zakona. pru`anje usluga opoziva. .Usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem su stavljanje na raspolaganje proizvoda i postupaka povezanih s elektronskim potpisom.Povjerilac fizi~ko ili pravno lice koje izdaje potvrde ili vremenski pe~at ili obavlja druge usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. pravnih poslova ili podnesaka koji zahtijevaju slu`benu ovjeru. Pravno djelovanje elektronskog potpisa i njegova upotreba kao dokaznog sredstva ne mo`e se isklju~iti zbog ~injenice da je elektronski potpis dostupan jedino u elektronskoj formi ili zbog toga što nije zasnovan na kvalificiranoj potvrdi. . ili koje ovjerilac koristi za pru`anje usluga u vezi s elektronskim potpisom i potvrdama. Ovim Zakonom je predvi|eno da se elektronski potpis mo`e koristiti u pravnom i poslovnom prometu koji je formiran postupcima razli~itih nivoa sigurnosti i zasnovan na potvrdama razli~itih klasa. ili kvalificiranoj potvrdi akreditiranog ovjerioca. sudsku ili notarsku provjeru autenti~nosti ili notarsku ispravu. Siguran elektronski potpis nema pravno djelovanje pisane forme kod: . 203 . tj. kao i ra~unarske i savjetodavne usluge u vezi s elektronskim potpisom.Proizvod je software ili hardware ~ije se specifi~ne komponente koriste za formiranje ili provjeru elektronskog potpisa. sudska ili notarska provjera autenti~nosti ili notarska isprava.

imati finansijsku sposobnost za obavljanje djelatnosti u skladu s ovim zakonom i na osnovu njega donesenim podzakonskim propisima. broj 91/06) 204 . . obavijestiti nadzorni organ o svim okolnostima koje ga spre~avaju ili mu onemogu}avaju obavljanje djelatnosti u skladu s internim pravilima o pru`anju usluga i sigurnosnim konceptom. ili drugi slu`beni registar. kao i za registar potvrda i pru`anje usluga opoziva. koja za pru`anje usluga imaju potrebna specijalisti~ka znanja.634 Ako izdaje potvrde du`an je u sigurnosnom konceptu opisati u kojoj formi se vodi registar potvrda. Ovjerilac je du`an. bez odlaganja. gdje je to primjenjivo. siguran vremenski pe~at) i osigurati za sve slu~ajeve da se datum i vrijeme izdavanja ili opoziva potvrde mogu ta~no utvrditi. poslovnog ili stru~nog svojstva. kao i dostaviti interna pravila o pru`anju usluga i sigurnosni koncept za svaku uslugu u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem koju pru`a. . iskustvo i stru~ne kvalifikacije i naro~ito upravlja~ke sposobnosti i poznavanje tehnologije elektronskog potpisa i odgovaraju}ih sigurnosnih postupaka. . prilikom po~etka rada.pouzdano provjeriti identitet i. kao i za pokri}e eventualnih zahtjeva za naknadu štete. 52.voditi brz i siguran registar potvrda i osigurati pru`anje neodgodive i sigurne usluge opoziva. Ovjerilac je du`an. obavijestiti nadzorni organ o po~etku rada. . Zakon je predvidio da za po~etak rada i pru`anje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem ovjeriocu nije potrebna posebna dozvola. kao i prilikom bilo koje promjene u vezi s pru`anjem usluga. bilo koja druga zna~ajna pravna obilje`ja lica koje tra`i potvrdu. i primjenjuju administrativne i upravlja~ke postupke i propise. .radi unosa u zemljišne knjige. Zakon je predvidio da je ovjerilac koji izdaje kvalificirane potvrde du`an: .demonstrirati pouzdanost koja se zahtijeva za pru`anje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. u skladu s va`e}im pravilima struke. a mo`e koristiti potvrde koje je sam izdao samo ako je to neophodno za pru`anje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem.zapošljavati pouzdana lica.evidentirati sve okolnosti i ~injenice zna~ajne za kvalificirane 634 ^lan 7 Zakona o elektronskom potpisu BiH („Slu`beni glasnik BiH”.izjava garancija koje su izdala lica iz oblasti svog zanatskog.za kvalificirane potvrde. . bez odlaganja. . Ako koristi postupke za siguran elektronski potpis du`an je u sigurnosnom konceptu utvrditi na koji }e na~in zadovoljiti sigurnosne zahtjeve propisane ovim zakonom i na osnovu ovog Zakona donesenim podzakonskim propisima. koristiti podatak o vremenu koji je nesumnjivo kvalitetan (npr.

. tako da se ovjeravanje mo`e dokazati. . Za generiranje i ~uvanje podataka za formiranje potpisa i za formiranje i ~uvanje kvalificiranih potvrda ovjerilac je du`an koristiti tehni~ka sredstva i postupke koji zadovoljavaju slijed}e uslove:635 . proizvode i postupke koji su tehni~ki zašti}eni od izmjena i koji pru`aju tehni~ku i kriptografsku sigurnost. koristiti pouzdane sisteme. Podaci za formiranje potpisa moraju biti osigurani. . tokom vremena njihove primjene. .potvrde. njegova upotreba uvijek bude nazna~ena. dostupne javnosti. te ~uvati ove podatke trajno i u elektronskom obliku. naro~ito u sudskom postupku.lice koje radi provjeru mo`e utvrditi podatake na koje se elektronski potpis odnosi. a njihova pouzdanost mora biti zagarantirana. samo uz pristanak potpisnika. preduzeti odgovaraju}e mjere kojima se osigurava tajnost podataka za formiranje potpisa. za pru`anje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem.Za generiranje i ~uvanje podataka za formiranje potpisa te za formiranje sigurnog elektronskog potpisa moraju se koristiti tehni~ka sredstva koja omogu}avaju pouzdano otkrivanje falsificiranja potpisanih podataka i pouzdano spre~avaju neovlašteno koriš}enje postupaka formiranja podataka za elektronski potpis. .potpisani podaci nisu promijenjeni. . . Ovjerilac koji izdaje kvalificirane potvrde du`an je. tako da se ne mogu izvesti. Du`an je. 53. kao i za formiranje i ~uvanje potvrda.elektronski potpis mora biti pouzdano provjeren i rezultati provjere korektno prikazani licu koje radi provjeru.preduzeti odgovaraju}e mjere. tako|er.Tehni~ka sredstva i postupci koji se koriste za provjeru sigurno potpisanih podataka moraju osigurati da: . da se podaci za kvalificirane potvrde ne mogu neopa`eno iskonstruirati ili falsificirati i da su ove potvrde.lice koje radi provjeru mo`e pouzdano utvrditi potpisnika ~iji je elektronski potpis ostvaren.Tehni~ka sredstva i postupci koji se koriste za formiranje sigurnog elektronskog potpisa moraju osigurati da podaci koji se potpisuju nisu promijenjeni i da podaci koji se potpisuju budu prikazani potpisniku prije potpisivanja.Za formiranje i ~uvanje kvalificiranih potvrda moraju se koristiti tehni~ka sredstva i postupci koji spre~avaju konstruiranje i falsificiranje potvrda. 635 ^lan 14 Zakona o elektronskom potpisu BiH. tako da ovjerilac ili tre}a lica ne mogu ~uvati ili kopirati podatke za formiranje potpisa. 205 . vjerovatno}a da }e se pojaviti samo jednom mora biti blizu sigurnosti. i da u slu~aju upotrebe pseudonima.

na osnovu ~lana 3 stav 5 Direktive 1999/93 EZ Evropskog parlamenta i Vije}a od 13. str. . prihvataju se kao i potvrde tijela iz ovog Zakona. Tehni~ka sredstva i postupci koje. opozvati potvrdu ako: . koje su izdala tijela dr`ava ~lanica Evropske unije ili ~lanica Evropskog ekonomskog prostora iz ~lana 3 stav 4 Direktive 1999/93 EZ Evropskog parlamenta i Vije}a od 13. zavisno od stanja tehnike. sveobuhvatno i redovno provjeravati. Na zahtjev lica koje tra`i potvrdu. decembra 1999. . januara 2000. bez odlaganja. na bilo koji na~in.prestane obavljati djelatnost. 55. ili je prestao postojati ili da su se promijenile ~injenice potvr|ene u potvrdi. Na zahtjev suda ili druge institucije. umro. list Evropskih zajednica“. Njihovo zadovoljavanje sigurnosnih zahtjeva ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa mora potvrditi posebno tijelo. ovjerilac je du`an provjeriti siguran elektronski potpis zasnovan na kvalificiranoj potvrdi. 54. Pseudonim ne smije biti uvrjedljiv ili o~igledno zbunjuju}i u vezi s imenom ili potpisom. a potvrde o zadovoljavanju sigurnosnih zahtjeva.je potvrda izdata na osnovu neta~nih podataka. . u skladu s internim pravilima o pru`anju usluga. koja.. ovjerilac mo`e u potvrdi. 56. Opoziv potvrde je regulisan na na~in da je ovjerilac du`an. a registar potvrda i pru`anje usluga opozi206 . Ovjerilac je du`an. Tehni~ka sredstva i postupci za formiranje sigurnog elektronskog potpisa moraju se.opoziv potvrde zahtijeva potpisnik ili u potvrdi imenovani ovlaštenik. pouzdano utvrditi identitet i druge potrebne podatke lica koje tra`i kvalificiranu potvrdu. Kod izdavanje kvalificiranih potvrda Zakon je predvidio. Zahtjev za kvalificiranu potvrdu mo`e biti podnesen pravnom licu koje ovlasti ovjerilac. Ovo pravno lice du`no je provjeriti identitet lica koje tra`i kvalificiranu potvrdu. pomo}u zvani~nog identifikacionog dokumenta s fotografijom za fizi~ka lica. o okviru Zajednice za elektronski potpis.svaka promjena. ako se to zahtijeva. br. L 13 od 19.sazna da je potpisnik izgubio poslovnu sposobnost. o okviru Zajednice za elektronski potpis („Sl. utvrdi Evropska komisija zadovoljavaju sigurnosne zahtjeve ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa. u skladu s internim pravilima o pru`anju usluga. decembra 1999. 12). navesti u kvalificiranoj potvrdi podatke o ovlaštenju za zastupanje ili druge va`ne pravne informacije. ili uredno ovjerenim dokumentima za pravno lice. u ~lanu 9. da je ovjerilac du`an. uti~e na sigurnost potpisanih podataka bude vidljiva. navesti pseudonim umjesto imena potpisnika. i ako lice koje tra`i kvalificiranu potvrdu doka`e te podatke ovjeriocu.

Ako se gore navedene ~injenice ne mogu odmah nesumnjivo utvrditi. ovjerilac je du`an. opozvati potvrde ako: . Podaci i njihova vjerodostojnost. obavijestiti potpisnike o prestanku obavljanja djelatnosti i opozivu ili preuzimanju. bez odlaganja. 636 ^lan 11 Zakona o elektronskom potpisu BiH („Slu`beni glasnik BiH”. . a njegov registar potvrda i pru`anje usluga opoziva nije preuzeo drugi ovjerilac ili . i pru`anje usluga opoziva.postoji opasnost od zloupotrebe potvrde. du`an je u svojim internim pravilima o pru`anju usluga i sigurnosnom konceptu utvrditi na koji na~in }e zadovoljiti zahtjeve za pru`anje usluge utvr|ene ovim zakonom i na osnovu njega donesenim podzakonskim propisima. preuzme drugi ovjerilac. . Ako ovjerilac ne osigura pru`anje usluge opoziva. Ovjerilac je du`an. suspendirati potvrdu. bez odlaganja. Opoziv i suspenzija s povratnim djelovanjem nisu dozvoljeni. obavijestiti nadzorni organ o prestanku obavljanja djelatnosti. te trenutak njihovog upisivanja u sistem protokola moraju biti uvijek dostupni provjeri.va nije preuzeo drugi ovjerilac. u trenutku prestanka obavljanja djelatnosti. Za pru`anje usluga sigurnog vremenskog pe~ata. na teret ovjerioca. djelovanje proizvode od momenta kad se unesu u registar potvrda. osigura}e nadzorni organ. 57. Suspenzija i opoziv moraju sadr`avati datum i vrijeme od kada proizvode djelovanje. Ovjerilac je tako|er du`an. kao i izdavanje. Ako je postupak opoziva ili suspenzije proveden. ovjerilac mora koristiti tehni~ka sredstva i postupke koji osiguravaju da je navedeno vrijeme ta~no i autenti~no. broj 91/06) 207 .opoziv naredi nadzorni organ. U slu~ajevima prestanka obavljanja djelatnosti ovjerilac je du`an.je ovjeriocu zabranjeno obavljanje djelatnosti. a njegov registar potvrda i pru`anje usluga opoziva nije preuzeo drugi ovjerilac. Izdavanje potvrda o ispunjavanju sigurnosnih zahtjeva mo`e izdavati javno ili privatno tijelo koje je za tu svrhu akreditirano kod Instituta za akreditiranje Bosne i Hercegovine. ili osigurati da najmanje registar potvrda. bez odlaganja. bez odlaganja. opozvati va`e}e potvrde. kao i osigurati da se usluga opoziva pru`a i ako su potvrde opozvane. Ako ovjerilac pru`a usluge vremenskog pe~ata. bez odlaganja. pru`anje usluge opoziva.ovjerilac prestane obavljati djelatnost. Nadzorni organ du`an je.636 Povjerilac je du`an dokumentirati sigurnosne mjere koje je preduzeo u skladu s odredbama ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa. suspenziju i opoziv potvrda. Ovjerilac je du`an. obavijestiti potpisnika o suspenziji ili opozivu.

i napomenuti dobrovoljnu akreditaciju.zapošljava pouzdana lica. kao i da bez odlaganja. kao i upoznati lice koje tra`i potvrdu s mogu}im pravnim djelovanjem postupka za elektronski potpis koji je upotrijebljen. . prije zaklju~ivanja ugovora.58. 208 .demonstrira pouzdanost potrebnu za obavljanje svojih aktivnosti. kao što su ograni~enja u vezi s upotrebom ili ograni~enja u pogledu vrijednosti transakcija za koje se potvrda mo`e upotrijebiti. zatra`i opoziv potvrde ako su podaci za formiranje elektronskog potpisa neta~ni ili ako postoji osnovana sumnja da su kopirani ili da su neovlaštena lica došla u posjed ovih podataka. Prilikom izdavanja kvalificirane potvrde ovjerilac je tako|er du`an upoznati imaoca potvrde s uvjetima upotrebe. }e podzakonskim propisom objaviti ove kriterije. koja za obavljanje aktivnosti imaju specijalisti~ka znanja. suzdr`ati se od njihovog proslje|ivanja i sprije~iti neovlašten pristup tim podacima u mjeri u kojoj je to mogu}e o~ekivati. komunikacionih i „smart-card“ tehnologija i tehni~ke evaluacije ovih sredstava. ili ako su se ~injenice potvr|ene u potvrdi promijenile. na prijedlog ministra nadle`nog za informaciono društvo. bez odlaganja. i gdje je to primjenjivo. obavezama potpisnika i specifi~noj odgovornosti ovjerioca. . Institut za akreditiranje Bosne i Hercegovine akreditirat }e javno ili privatno tijelo na njegov zahtjev. Vije}e ministara Bosne i Hercegovine. Ovjerilac je nadalje du`an upoznati lice koje tra`i potvrdu o tome koja su tehni~ka sredstva i postupci podesni za potpisivanje. decembra 1999 godine o okviru Zajednice za elektronski potpis. koja tehni~ka sredstva i postupci i drugi ure|aji zadovoljavaju odredbe ovog Zakona o formiranju i provjeri sigurnog elektronskog potpisa. kriptografije. na osnovu ~lana 3 stav 4 Direktive 1999/93 EZ Evropskog parlamenta i Vije}a od 13. On je du`an. u pisanoj formi ili upotrebom trajnog nosa~a podataka. ovjeriocu dostaviti sve potrebne podatke i informacije o promjenama koje uti~u ili mogu uticati na ta~nost utvr|ivanja potpisnika.637 Kao obaveze potpisnika Zakon je naveo da je potpisnik du`an ~uvati podatke za formiranje elektronskog potpisa. iskustvo i stru~ne kvalifikacije. Podnosilac zahtjeva za akreditaciju mora ispunjavati i kriterije koje utvrdi Evropska komisija. ako: . 637 ^lan 16 Zakona o elektronskom potpisu BiH. naro~ito poznavanje elektronskog potpisa i odgovaraju}ih sigurnosnih postupaka. Zakon je kao opšte obaveze ovjerioca naveo da je ovjerilac du`an upoznati lice koje tra`i potvrdu jasno i sveobuhvatno s internim pravilima o pru`anju usluga i sigurnosnim konceptom.ima zadovoljavaju}a tehni~ka sredstva i ure|aje i finansijsku i ekonomsku sposobnost za obavljanje aktivnosti i . i bilo koje posebne postupke za rješavanje sporova.garantira potrebnu nezavisnost i nepristrasnost.

naveden u kvalificiranoj potvrdi. koje koristi ili preporu~uje kao odgovaraju}e za formiranje elektronskog potpisa i prikaz podataka koji se potpisuju. On je odgovoran. tako|er je odgovoran da proizvodi. i da su za generiranje i ~uvanje podataka za formiranje potpisa i formiranje i ~uvanje kvalificiranih potvrda korištena tehni~ka sredstva i postupci koji zadovoljavaju odredbe ovog Zakona. odgovaraju}i u komplementarnom smislu. i da je postupak opoziva raspolo`iv. Što se ti~e odgovornosti ovjerilaca za prouzrokovanu štetu Zakon je predvidio da ovjerilac koji izdaje potvrde kao kvalificirane ili garantira za takve potvrde u skladu s ovim Zakonom odgovoran je za štetu svakom licu koje se pouzda u potvrdu. A ako je upotreba kvalificirane potvrde ograni~ena.da su zadovoljene odredbe ovog Zakona. za sljede}e: .da je potpisnik. postupci i drugi ure|aji. Ovjerilac je du`an dokumentirati dostavljanje. prilikom primjene proizvoda i postupaka koje mu je ovjerilac stavio na raspolaganje ili. i da potvrda sadr`i sve podatke propisane za kvalificiranu potvrdu.da su podaci za formiranje potpisa i s njima usaglašeni podaci za provjeru potpisa zajedno. Ako kvalificirana potvrda sadr`i ograni~enja u pogledu vrijednosti transakcija za koje se mo`e upotrijebiti. Kao Nadzorni organ Zakon je odredio Ured za nadzor i akreditaciju ovjerilaca pri ministarstvu nadle`nom za informaciono društvo. zadovoljavaju odredbe ovog zakona. ovjerilac }e dostaviti podatke o potpisnikovom identitetu ako za utvr|ivanje identiteta postoji preovla|uju}i pravni interes u smislu odredbi propisa kojima se ure|uje zaštita podataka. koji odgovaraju podacima za provjeru potpisa sadr`anim u potvrdi. od tre}e strane. Ovi podaci mogu se pribaviti samo neposredno od lica o kojem se radi ili uz njegovu saglasnost.?lanom 18 Zakon je predvidio da ovjerilac mo`e koristiti samo one li~ne podatke koji su potrebni da bi se usluga pru`ila. Nadzorni organ u okviru inspekcijskog nadzora: .provjerava da li su interna pravila o pru`anju usluga i sigurnosni koncept ovjerilaca u skladu s odredbama ovog Zakona i na osnovu njega 209 . 59. ekvivalentnih koje sam koristi. u trenutku izdavanja potvrde bio u posjedu svih podataka za formiranje potpisa. ovjerilac se ne}e smatrati odgovornim za štetu koja je nastala u vezi s upotrebom potvrde izvan ograni~enja. .opoziv potvrde bez odlaganja.ta~nost podataka u kvalificiranoj potvrdi u trenutku njenog izdavanja. . A ako je korišten pseudonim. po ulaganju odgovaraju}eg zahtjeva. . Ovjerilac koji koristi postupke za siguran elektronski potpis. ako ne doka`e da je šteta nastala bez njegove krivice. . ovjerilac se ne}e smatrati odgovornim za štetu nastalu u vezi s upotrebom potvrde za transakcije ~ija je vrijednost izvan ovih ograni~enja.

nadzorni organ vodi registar potvrda ovjerilaca koji sadr`i kvalificirane potvrde ovjerilaca za pru`anje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. On mo`e zabraniti upotrebu neodgovaraju}ih tehni~kih sredstava i postupaka ili pru`anje svih ili pojedinih usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem.donesenih podzakonskih propisa. Potvrda Nadzornog organa objavljuje se u „Slu`benom glasniku BiH“. . Nadzorni organ vodi elektronski registar ovjerilaca sa sjedištem u Bosni i Hercegovini. akreditiranih ovjerilaca i ovjerilaca sa sjedištem u tre}im dr`avama za ~ije potvrde garantira ovjerilac sa sjedištem u Bosni i Hercegovini u skladu s odredbama ovog Zakona. kao i izvršiti opoziv potvrda ovjerioca ili potpisnika. . . zadovoljava odredbe ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa i svojih internih pravila o pru`anju usluga i sigurnosnog koncepta. Nadzorni organ ovlašten je preduzeti mjere kojima se osigurava da su obaveze odre|ene ovim zakonom i na osnovu njega donesenim podzakonskim propisima ispunjene. Ovakve potvrde mo`e izdavati i Nadzorni organ.provjerava da li ovjerilac. a pru`anje usluge opoziva nije preuzeo drugi ovjerilac u smislu ovog Zakona. U ovim slu~ajevima ovjerioci su obavezni nadoknaditi troškove aktivnosti nadzornog organa u skladu s propisima donesenim na osnovu ovog Zakona. Tako|er. . Nadzorni organ }e ovjeriocu zabraniti pru`anje svih ili pojedinih usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem ako: 638 ^lan 21 Zakona o elektronskom potpisu BiH.provjerava da li tijelo akreditirano za izdavanje potvrda o ispunjavanju sigurnosnih zahtjeva ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa ispunjava organizacione kriterije iz ovog Zakona. ako je ovjerilac prestao pru`ati usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem ili mu je pru`anje usluga zabranjeno.ako ovjerilac pru`a usluge u vezi sa sigurnim elektronskim potpisom. Ovi registri moraju biti. ili narediti ovjeriocu opoziv potvrda638. generalno. nadzire upotrebu tehni~kih sredstava i postupaka iz ovog Zakona. 210 .pru`a uslugu opoziva.registrira ovjerioce koji podnesu obavještenje o po~etku rada i akreditira ovjerioce u skladu s odredbama ovog Zakona. 60. Nadzorni organ stavlja svoj sigurni elektronski potpis na registre koje vodi. .utvr|uje ekvivalentnost izvještaja o provjeri iz tre}ih dr`ava. sve vrijeme obavljanja djelatnosti. Prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora. stalno dostupni upotrebom sredstava informacionih i komunikacionih tehnologija. .

ovjerilac ili njegova zaposlena lica nemaju potrebna specijalisti~ka znanja. akreditirati i ovjerioce sa sjedištem izvan Bosne i Hercegovine.Forum. 640 Vidjeti UNDP ICT. A potvrde koje su izdali ovjerioci sa sjedištem u tre}im dr`avama i ~iju validnost Bosna i Hercegovina mo`e provjeriti bit }e priznate u Bosni i Hercegovini.. Ovjerioce. Nadzorni organ akreditirat }e na njihov zahtjev. ako su ispunjeni uvjeti za priznavanje njihovih potvrda u Bosni i Hercegovini. Citiranim Zakonom RS ure|uje se elektronsko poslovanje. 3. str. Entitet RS donio je Zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu (dalje: Zakon RS).ne vodi registar potvrda u skladu s odredbama ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa. Conference material. broj 36/02). u skladu s odredbama ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa. obaveze i odgovornosti subjekata koji u~estvuju u elektronskom pravnom prometu.ne ispunjava obaveze u vezi s opozivom i suspenzijom.640 Ve} iz sadr`aja Zakona RS vidljivo je da je primjena elektronskog poslovanja veoma široko posmatrana. Zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu u entitetu Republika Srpska 62. Kvalificirane potvrde ovih ovjerilaca imaju isto pravno djelovanje kao doma}e kvalificirane potvrde.639 Njime su ure|eni osnovni elementi elektronskog poslovanja.5. 61.nema na raspolaganju potrebna finansijska sredstva. Sarajevo. Akreditiranje ovjerilaca regulisano je ~lanom 23 Zakona. Potvrde koje su izdali ovjerioci sa sjedištem u dr`avi ~lanici Evropske unije ili dr`avi koja je ~lanica Evropskog ekonomskog prostora i ~iju validnost Bosna i Hercegovina mo`e provjeriti tretiraju se isto kao i doma}e potvrde. Legal Infrastructure of Information Society“. 639 Zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu Republike Srpske („Slu`beni glasnik RS”. kao i elektronsko poslovanje u sudskim. . primjena elektronskog potpisa u pravnom prometu. . upravnim i drugim postupcima. pod istim uvjetima.ne pru`a usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem u skladu s internim pravilima o pru`anju usluga i sigurnosnim konceptom. iskustvo i stru~ne kvalifikacije. koji koriste postupke za siguran elektronski potpis i koji doka`u da zadovoljavaju odredbe ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa.3. . prava. . 31-45. korištenje podataka u elektronskom obliku. 211 . me|usobni odnosi. Nadzorni organ mo`e.ovjerilac ili njegova zaposlena lica ne demonstriraju pouzdanost koja se zahtijeva za usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem koje pru`aju. (2003) „Infrastructure of An Information Society. Iznije}emo najva`nije karakteristike ovoga zakona. .

(1986). na ugovore iz oblasti porodi~nog prava i na ugovore iz nasljednog prava. „Zaklju~ivanje ugovora o prodaji“. Opširnije Lillian Edwards. Commission Staff Working Paper. koja utvr|uje da je elektronski oblik ravnopravan sa pismenom formom kada je zakonom ili drugim propisom odre|ena pismena forma. 644 Opširnije Steve Hedly. 212 . str. (2000). ovaj Zakon se primjenjuje na sve vrste odnosa izme|u subjekata koji u~estvuju u elektronskom pravnom prometu. ali je sigurno da je jedan od najzna~ajni~jih postulata elektronskog poslovanja sa stanovišta zaklju~enja ugovora utvr|en u ~lanu 5. Razumije se da se citirana odredba ne primjenjuje na ugovore koji. broj 36/02). Ian Walden.641 Na ovu odredbu se nadovezuje i odredba ~lana 8. U njemu je nazna~eno da se elektronskim dokumentima i porukama nemo`e pore}i punova`nost ili dokazna snaga samo zato što su u elektronskom obliku. 642 Ibid. (2004). koje se primjenjuju samo na platni promet. Julia Hornie. 211-256. odnosno putem IKT u pravu Evropske unije 4. Brussels. 8-111. 643Vidjeti Legal Barriers in E-business. 123-211. „The New Legal Framework for E-Commerce in Europe”. str.643 Evolucija ekonomskih odnosa i komercijalnih tehnologija odra`ava se i na procesu nastanka ugovora. Smatrati neku odredbu u Zakonu manje ili više va`nom je nezahvalno.Za razliku od naprijed navedenih odluka Centralne banke. „Statutes on IT and E-Commerce“. osnov radi koga se posao stvara. A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing. u cilju njihove valjanosti. str. Zaklju~ivanje ugovora elektronskim proukama. Osim ovoga. te procedure postizanja saglasnosti regulisani su nacionalnim ugovornim pravom ili u slu~aju me|unarodnih ugovora mjerodavnim izvorima opštih pravila ugovornog prava. 4. objekt ugovora. Novi trendovi u zaklju~ivanju ugovora 63. Hart Publishing. moraju da se registriraju kod organa sa javnim ovlaštenjima. Beograd. (2004). Ugovor je rezultat sporazuma stranaka do koga dolazi saglasnoš}u volja stranaka. ili preciznije saglasnoš}u njihovih izjava volja. Tanja Aplin. ugovoru zaklju~enom elektronskim putem ne mo`e se oduzeti valjanost ili izvršnost isklju~vo na osnovu ~injenice što je u elektronskom obliku.1. 645 Opširnije Mladen Draški}. str. 33-67.644 Ona je naro~ito prisutna u zaklju~ivanju ugovora645 641 Zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu Republike Srpske („Slu`beni glasnik RS“. „E-Commerce Law and Practice in Europe“.642 Donošenjem dr`avnog Zakona o elektronskom potpisu rješenja ovog entitetskog Zakona u segmentu regulisanja elektronskog potpisa prestaju da va`e. (2002). Oxford University Press. Uslovi koji moraju da se ispune: stranke.

649 Vidjeti opširnije http://www. ali su najva`niji interaktivnosti web stranica i e-pisama.net. pregovaranje. 1-28. 213 . tako se i preliminarni kontakti u novom mediju razlikuju od klasi~nog na~ina poslovanja. uvo|enje elektronske forme ugovaranja itd. (2004). Više razloga zahtijevalo je ovakvo rješenje. pa }emo se dalje zadr`ati samo na njima. „The Interpretive Turn in International Sales Law”.650 Mnoge kompanije su prepoznale navedene potencijale Interneta. U klasi~nom na~inu poslovanja reklamiranje ne predstavlja preliminarne kontakte. Razvijaju se nova obligaciono pravna rješenja: opoziva ponude. Northwestern Journal of International Law and Business. Preliminarni kontakti (reklamiranje na Internetu) 64. 647 Vidjeti David Bender.646 Zbog toga se u ovoj oblasti posebno jasno uo~avaju promjene u zna~enju pojedinih principa i pojava novih rješenja. Zahvaljuju}i njima poruke ne slu`e samo kao jednostrano reklamiranje nego i kao sredstvo. Kao i samo zaklju~ivanje ugovora. Primjena IKT otvorila je najviše novih pitanja u oblasti preliminarnih kontakata. (1982).01. „Law of Contract“. Autonomija volje ostaje fudamentalni princip ugovaranja uz imanentno uva`avanje principa pacta sunt servnda.2. 4. str. Rezultat ukupnih promjena u procesu ugovaranja648 jeste i nova podjela radnji i faza ugovaranja. Fakultativne faze se dijele na: preliminarne kontakte. „Compjuter Law: Evidence and Procedure“. Sweet and Maxwell London.649 Najve}a promjena desila se u pravnom tretmanu reklamiranja. DiMatteo. (1995).H. str. relativizacija pismene forme. Razvijaju se i nove tehnike ugovaranja i dokazivanja: formularni ugovori i opšti uslovi poslovanja na web stranicama ponudioca i sl.647 Naveš}emo najva`nije me|u njima.2005. u skladu sa standardima koji se primjenjuju u poslovnom prometu. Prema rije~ima renomiranog stru~njaka za marketing Seth Godina.ebusinesslex. punktacije i ponekad pripremne ugovore. Prima Lifestyles (2001). str. Njoj predhodi eventualna ili fakultativna faza pregovaranja. Ponuda i prihvat sa svim svojim modifikacijama danas tvore obaveznu fazu postupka zaklju~ivanja ugovora. mjesto i na~in za dobijanje svih potrebnih informacija prije zapo~injanja pregovaranja i samog zaklju~ivanja ugovora. Treitel. Mathew Bender New York . Akcenat se sa volje prenosi na izjavu volje a ista se intrepretira objektivizirano. 373-431. Afirmisane su nove procedure zaklju~ivanja ugovora: zaklju~ivanje ugovora putem elektronskih poruka i primjenom informaciono komunikacionih tehnologija. marke646 Vidjeti Larry A. Pink. 23-47. „The Internet and E-Commerce Legal Handbook“. Na Internetu reklamiranje to jeste. šutnje kao prihvata. posljednji posjet 12. 648 Vidjeti G. 650 Vidjeti Scott W.putem elektronskih poruka primjenom informaciono komunikacionih tehnologija.

654 U odnosu na spori i nisko u~inkovit tradicionalni na~in prenosa informacija od osobe osobi. (2003). 214 .com. te tra`enjem dopuštenja da se te potrebe zadovolje.tinške taktike mo`emo podijeliti u dvije kategorije. U affiliate marketingu tvrtka dijeli profit od prodaje sa svojim posrednikom (affiliate) koji je oglašavanjem putem 651 Andrew Sparrow. Umjesto uznemiravanja ne`eljenim ponudama ugovorne strane se me|usobno upoznavaju i zatim pristupaju daljnjim kontaktima. Tim pristupom se prema Godinu „od stranaca stvaraju prijatelji. http. 47-93. str. posljednja posjeta 23. 653 Vidjeti Bakos Y. Na taj na~in izgra|uje se povjerenje koje predstavlja savršenu podlogu za dalje pregovore. elektronsko poslovanje svakako predstavlja konkurentnu prednost u fazi preliminarnih kontakata. širenju informacija o proizvodima.653 Taj se odnos ostvaruje prikupljanjem informacija o potrebama i `eljama klijentele.wien.2005. Tako distributer sve potrebne informacije mo`e staviti na raspolaganje potencijalnim kupcima 24 sata dnevno.02.mcgraw-hill.652 Takav pristup u odre|enoj mjeri ostvaruje svoj cilj jer se oglašiva~i rukovode logikom prema kojoj je bolje ostaviti bilo kakav dojam nego ne ostvariti ga uopšte.ac. Jeftina elektronska komunikacija osloba|a potrebe za fizi~kom prisutnoš}u u obavljanju marketing djelatnosti. a naj~eš}e i za direktno (bez daljih pregovora) zaklju~ivanje ugovora. 65. ova se kategorija oglašavanja mo`e smatrati i preliminarnim kontaktima. Digital and Ehical Environment“. Drugu kategoriju ~ini oglašavanje koje se temelji na dobrovoljnom prihva}anju kao rezultatu izgradnje konstruktivnog odnosa izme|u oglašiva~a i klijenta. tj. “The Emerging Role of Eletronic Market places on The Internet”. te neovisno o mediju skrenuti pa`nju na svoj oglas. kao i od opasnosti od tu`bi zbog zabranjenog spam marketinga.12. a od prijatelja klijenti“. posljednji posjet 21.. „Contemporary Business and E-Commerce Law: The Legal. 652 Vidjeti opširnije http://highered. 654 Henry Cheeseman. „E-Commerce and the Law: the Legal Implications of Doing Business Online“ (FT Managements Briefings). Budu}i da ne djeluje na volju potencijalnih partnera ovom na~inu Internet oglašavanja se ne mo`e pridati dejstvo preliminarnih kontakata. Financial Times Prentice Hall.651 Prvu kategoriju ~ini nametljivo oglašavanje koje ima za cilj uhvatiti kupca spuštena garda. Problem se me|utim javlja kada se taj pristup primjenjuje do neu~inkovitosti zbog averzije koju razvija kod potroša~a. 2002.at. Global.wu. uslugama i prilikama za zaradu. Koncept mre`nog marketinga temelji se na komunikaciji. prekinuti ga u njegovim aktivnostima. Pošto potencijalni klijent dobrovoljno ulazi u razmjenu informacija o mogu}em ugovoru.2004. Prentice Hall. Affiliate marketing se mo`e definirati kao svojevrsni oblik zajedni~kog brandinga putem Interneta. 7 dana tjedno (“24/7’’).

02. str. u raznim tr`išnim sektorima. odlaze na web stranicu kompanije.com-a. 321-509. Prentice Hall. Kada potencijalni kupci kliknu na takav link. Affiliate program poslu`itelji upravljaju svim tim akcijama na na~in da prate klikove i sve elemente akcija putem sofisticiranih softvera i kodova smještenih u linku. Strategija je imala sljede}i koncept. jednog od prvih besplatnih pru`atelja besplatnih e-mail usluga na Internetu. newsletterima. Zbog toga mnoge kompanije. posljednji posjet 12. kupe nešto.2005.commerce.jus. 656 Henry Cheeseman.uio.com. Virusni marketing podrazumijeva marketinške strategije koje poti~u korisnike da proslje|uju dobivenu poruku tre}im osobama. takve strategije imaju karakteristiku brzog multipliciranja daljnjim proslje|ivanjem poruke hiljadama i milionima drugih primaoca. Ukoliko oni ispune `eljenu akciju od strane tvrtke (ispune neki formular. str. stvaraju}i pri tome potencijal za eksponencijalni rast izlo`enosti marketinškoj poruci i njenom utjecaju na primatelje. virusnim marketingom. Na dno svakog poslanog e-maila sa njihovog besplatnog servisa automatski dodati re~enicu: „Otvorite besplatni privatni e-mail na http://www. Partnerstvo funkcionira na na~in da posrednici postavljaju link kompanije ~ije proizvode oglašavaju.hotmail. a za vrijeme njenog trajanja ponešto i kupiti. e-mailu ili pla}enim oglasima na internetskim pretra`iva~ima. na svoje web stranice. provode affiliate marketing i pla}aju Internet posrednicima za dovo|enje kupaca na njihove web stranice. 657 Vidjeti http://www. 215 . newsletter izdanja ili pla}ene oglase na Internet tra`ilicama i na taj na~in usmjeravaju surfere na web stranice kompanije. Poput virusa.657 66. Potrebno je sa~ekati da korisnici šalju e-mailove svojim prijateljima i suradnicima. „lan~ana pisma” i sl. toj tvrtki usmjerio kupce i ostvario sa njima preliminarne kontakte655.bannera i linkova smještenih na svojim web stranicama. „Contemporary Business and E-Commerce Law: The Legal. i to na globalnoj razini.) zamijenjeni su tzv. odgovore na anketu i sl.no/lm/electronic. Global. Time se umanjuje problem mre`nog marketinga – nesposobnost ili nemogu}nost tradicionalnih posrednika da osiguraju dovoljan broj osoba koje }e poslušati njihovu prodajnu prezentaciju.) posrednik zara|uje unaprijed ugovorenu proviziju. kliknuti na link u poruci koji }e ih odvesti 655 Ibid. Osim što sni`ava ulo`eni napor i trošak posrednika. Digital and Ehical Environment“. Internet omogu}uje pristup velikom broju potencijalnih kupaca. Prvi korak je ponuditi besplatan web e-mail servis na http://www.hotmail. 2002. koji }e potom vidjeti poruku na dnu e-maila. Klasi~ni primjer primjene virusnog marketinga mo`emo vidjeti analiziraju}i strategiju Hotmail. U Internet eri. tradicionalni na~ini tr`išnog komuniciranja („poruke od uha do uha“.com. 321-509.656 Affiliate program poslu`itelji omogu}uju sklapanje partnerstva kompaniji i posredniku.

te dati primaocima dodatnu vrijednost. 2001. tjedne ili mjese~ne cirkulacije. Prvo va`no pitanje jeste. gdje }e potom otvoriti svoj besplatni privatni e-mail i zatim šalju}i e-mailove sa novootvorenog „besplatnog“ web maila proslje|ivati poruke tre}im osobama. str. kataloga proizvoda i web stranica.659 Izdavanje kvalitetnog newslettera. „Contemporary Business and E-Commerce Law: The Legal. 67. Jasan cilj newslettera olakša}e proces osmišljavanja sadr`aja newslettera. Odnosno. Strategija se sastoji u testiranju prihva}enosti prazni~nog e-maila koji sadr`i kompanijin e-katalog proizvoda i usluga. 2002. Prednost virusnog marketinga je u tomu što se lako komponuje u ostale marketinške Internet akcije658 i time postaje va`an dio ukupnog plana marketinga i ostvarivanja preliminarnih kontakata. Ciljevi kampanje su: pove}anje online prazni~ne prodaje putem e-mail marketinga. Kompanija West Marine poslala je e-mailom personaliziran newsletter (uklju~ivao ime. 659 Henry Cheeseman. a istra`ivanja pokazuju da pove}ava i brand awereness (prisutnost trgova~kog `iga). Global. 77-154. Digital and Ehical Environment“. bilo dnevne. str.na http://www. Virusni marketing ima pozitivne rezultate kada korisnik razumije i prihva}a virusnu poruku i kada je motiviran da je proslje|uje dalje. troškovno nizak. Global. osigurava povezivanje sa ~itateljima i stvaranje lojalnih posjetitelja web stranice. tj. prezime i dr. 2002.com. Zbog toga }emo se kratko osvrnuti ovaj slu~aj.. promocije i ponovnog privla~enja posjetitelja na web stranice je i izdavanje redovnog newslettera. Kompanija West Marine je vode}i ameri~ki dobavlja~ opreme i servisa za plovila. South Western College Publishing. Prentice Hall. HTML oblikovan newsletter u~itao se u e-mail klijent primaoca za samo 5 658 Roger Miller. Ona nudi široku paletu proizvoda i servisa kreiranih s ciljem promoviranja zabavne vo`nje plovilima. Prentice Hall. Digital and Ehical Environment“.hotmail. 660 Opširnije o ovom slu~aju Henry Cheeseman. prona}i jednostavan. str. Kkampanja ima slijede}i tok. da li }e pošiljalac poruke putem newslettera edukovati primaoce. 216 . ^im su newsletter izdanja originalnija i informativnija to }e izdava~ lakše pove}avati broj potencijalnih klijenata. pru`iti dovoljno potrebnih informacija i pota}i dobrovoljna reakcija primaoca ponude. Kvalitetna izdanja newslettera osigura}e zadovoljstvo primaoca i njihovu lojalnost izdava~u newslettera. 373-391.660 Njena marketing strategija se mo`e uzeti kao najbolji primjer razvijanja preliminarnih kontakta dobrom upotrebom newsletter-a. Jedan od na~ina preliminarnih kontakata.) koji je sadr`avao u sebi i elektronski katalog. 373-391. da li }e se ostvariti svrha preliminarnog kontakta. na~in distribucije kompanijinih kataloga i pri tome ponuditi posjetiteljima web trgovine ugodno iskustvo pri kupnji i pretvoriti katalog kupce u online kupce. „Law for E-Commerce“. „Contemporary Business and E-Commerce Law: The Legal.

662 Ovom definicijom su odre|eni bitni elementi ponude kao jednostranog pravnog posla. Elektronsko ugovaranje je prevashodno bazirano na zaklju~ivanju ugovora putem formularnih tipiziranih ugovora gdje pregovaranje nije mogu}e. pretra`ivati i kupiti `eljeni proizvod direktno iz njihovog e-mail klijenta sigurno i jednostavno.3. kompanija West Marine poslala je prazni~ni Newsletter email na više od 250. Ako je preko web stranice u~injen poziv na slanje ponuda te ponude moraju biti u standardizovanoj formi koja nije ništa drugo do tipizirani formularni ugovor koji se nalazi na web stranici i koju ponudilac mora da popuni. Ugovori se zaklju~uju automatizovano (npr. Prijedlog za zaklju~enje ugovora upu}en jednom ili više odre|enih lica predstavlja ponudu ako je dovoljno odre|en i ako upu}uje na namjeru punudioca da se obave`e u slu~aju prihvatanja. duplim klikom na postavljeno pitanje na web stranici da li prihvatate ponudu). Nakon testnog e-maila i zadovoljavaju}ih rezultata. str.600 osoba od ukupno poslanih emailova otvorilo email.4. Elementi zaklju~enja ugovora 4. 662 Opširnije John Bagby. (2003). 4.sekundi (broadband Internet) iako je sadr`avao 64 stranice e-kataloga. 217 . Kao ponuda se smatra svaka izjava ili ponašanje koje razumna osoba mo`e shva}atiti kao ponudu. South Western College Publishing. Punktacije 68.4.661 4. 44-190. 12-33. Pregovaranja i stvaranja punktacija je teoretski mogu}e i mo`e se pojaviti jedino kod zaklju~ivanja ugovora putem elektronske pošte.1.000 adresa svojih kupaca i klijenata. str. Ponuda 69. ali se onda mora izri~ito naglasiti da se radi o ponudi jer u suprotnom smatra}e se da je dat poziv na davanje ponuda (prihva}ena rješenja iz Be~ke konvencije). Sadr`aj ponude mora imati obilje`ja odre|enosti ili odredivosti. Na prvom mjestu to je odre|enost ponu|enog ili ponu|enih. Financial Times Prentice Hall. „The Legal and Regulatory Environment of E-Business Law for the Converging Economy“. “E-Commerce and the Law: The Legal Implications of Doing Business Online“ (FT Managements Briefings). što tako|e isklju~uje preciziranje i posebno formulisanje pojedinih klauzula. Mogu}e je ponudu dati i neodre|enom broju lica. Analizom rezultata utvr|eno je da je 5. 2002. bez obzira da li je ponudilac imao namjeru da njegovo ponašanje ili izjava budu tuma~eni na taj na~in. te da je njih 900 kliknulo na `eljeni proizvod iz e-kataloga i kupilo proizvod. 661 Opširnije Andrew Sparrow. Rezultati kampanje su bili vidljivi nakon dvije sedmice slanja ponuda-kataloga. Primaoci e-maila mogli su listati.

str. US. John E. Ali.. ve} pitanje materijalizacije njihovih izjava volje u elektronskom obliku. str. (2002). na web stranici Argosa je postojao softverski sistem koji je automatski obra|ivao primljene ponude. „E-Commerce Law: Issues for Business“. Da bi se izbjegla ta opasnost. zbog brzine i jednostavnosti zaklju~ivanja ugovora elektronskim porukama. Irwin McGraw-Hill.664 Nepa`ljivo davanje izjava na ovaj na~in ili slabo konstruisana web stranica mo`e prouzrokovati stvaranje ne`eljenih ponuda upu}enih cijelom svijetu kod otvorenih sistema ili ve}em broju lica kod zatvorenih sistema.Ono što je specifi~no za elektronsko zaklju~ivanje ugovora i u ~emu le`i njegova najve}a opasnost nije tuma~enje volje stranaka. u klasi~nom na~inu komuniciranja ugovor još ne bi bio zaklju~en.663 Objavljivanje elektronskog dokumenta na web stranici.665 70. E-Commerce.distinkciju izme|u ponude i poziva na davanje ponuda. Jedan od najboljih primjera ne`eljenih ugovora nastalih lošom elektronskom materijalizacijom volje je slu~aj Argos. Pošto nije bilo rije~i o ponudi ve} o pozivu na slanje ponuda. 666 Vidjeti Sid L. 2003. To dalje mo`e prouzrokovati obvezivanje ne`eljenim ugovorima koji su nastali kada ponu|eni da prihvat na u~injenu ponudu. Preko milion ponuda je došlo na njegovu stranicu. kao i ~injenice da je mogu}e da takva ponuda bude u~injena cijelom svijetu. Kao što smo vidjeli iz prethodnog primjera. South Western College Publishing 2001. ponudilac mo`e biti obvezan ne`eljenim ugovorima. “Cases in Electronic Commerce”. Shodno tome. Ethical and International Environments“.666 Kompanija Argos je na svojoj web stranici reklamirala prodaju televizora. Scot Schneberger. South Western College Publishing 2002. „Legal Landmines in E-Commerce“. Samim time je Argos postao obvezan za ispunjavanje na taj na~in zaklju~enih ugovora. Prentice Hall. odnosno narud`be i automatski slao potvrde o prijemu narud`bi putem e-maila koje su imale sojstvo prihvata primljenih ponuda. „Law for E-Commerce“. Peter Newson. McGraw-Hill Education. za elektronske poruke sem bitnih elemenata ponude treba na jasan na~in odrediti: . 665 David B. Michael Parent. 321-509. kao i Henry Cheeseman.99 £ umjesto 299 £. (2000). Michael Wade. 45-65. Zbog tipografske greške cijena proizvoda je ozna~ena 2. Argos bi mogao odbiti zaklju~enje ugovora odbijanjem ponude koju mu je poslao svaki potencijalni kupac ili jednostavno šutnjom. Spor je na`alost završen vansudskom nagodbom tako da nemamo presudu koja bi mogla biti korisna sudska praksa za druge sudove pri rješavanju sporova u vezi sa elektronskim poslovanjem. 7-9. Canton. „Business Law: Legal. 664 Roger Miller. 218 . Huff. 663 Vidjeti John Bagby. autentifikacija poruke i identifikacija pošiljaoca kod elektronskih poruka poslatih elektronskom poštom (otvoreni sistemi) ili na neki drugi na~in koji su stranke dogovorile za slanje i primanje elektronskih poruka (zatvoreni sistemi) su pitanja od zna~aja.

Pošto su uvjek nametnuti od jedne strane. (2002). a samim tim moraju biti jasno vidljivi u ponudi. To nije zatvoreni sistem kao kod telefaksa. duplim klikom na postavljeno pitanje na web stranici da li prihvatate ponudu) sklapa ugovor i ponudilac je obavezan na taj na~in zaklju~enim ugovorom.cijenu. Svako ko ima moderni kompjuter. bilo putem elektronske pošte ili web stranice nazna~iti da li se radi o ponudi ili pozivu na davanje ponuda. Standardni uslovi poslovanja su skoro uvjek inkorporisani u sam ugovor. 4. odgovaraju}i program i konekciju na Internet putem jednog od pru`aoca Internet usluga (dalje: ISP) mo`e pristupiti sistemu. Pozivom na davanje ponuda smatra se slanje elektronskih kataloga proizvoda i usluga.2. Da bi se minimalizirao rizik od ne`eljenih sudskih presuda ponudilac mora jasno na svojoj elektronskoj poruci ili dokumentu. u ovom slu~aju ispoštovanom procedurom za zaklju~ivanje ugovora (npr. ako se doka`e da je rje~ o nefer klauzuli mogu da im oduzmu pravno dejstvo. . „E-Commerce Law: Issues for Business“. valutu i na~in pla}anja. ponu|eni prostim prihvatom. 33-44. nisu rezultat pregovaranja oni su pod strogom kontrolom vezanom za nefer klauzule. Distinkcija izme|u ponude i poziva na davanje ponuda 71. Copenhagen Business School Press. .1. (2003).667 Pod tim se misli da korisnik mo`e pristupiti informacijama sa web stranice. 667 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons. Ako je u pitanju poziv na slanje ponuda ili poziv na pregovaranje pošiljalac zadr`ava pravo izbora ugovornog partnera. Klauzula o opštim uslovima poslovanja 72. naru~iti robu i usluge ili davanjem prihvata sklopiti ugovor razmjenom elektronskih poruka. Za ovo bi bilo potrebno izdejstvovati sudsku presudu.1. Za ovaj na~in elektronskog poslovanja naj~eš}e se koristi elektronska pošta. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“.geografska ograni~enja.isporuku ili na~in izvršenja ugovorne obveze. ve} otvoreni sistem razli~itih mre`a i sistema. tako da sudovi.668 Ako sadr`aj elektronske pošte ili web stranice ukazuje da je rje~ o ponudi.3.klauzulu o ograni~enju ili isklju~enju odgovornosti za odre|ene slu~ajeve.klauzulu o opštim uslovima poslovanja. . 4. na primjer. modem. .mjerodavno pravo. str.1. South Western College Publishing. 668 Vidjeti opširnije John Bagby. slanje reklama i drugih promotivnih dokumenata. . naj~eš}e telefonske linije. poslati poruku elektronskom poštom. 219 .. tj.3. . Internet koristi modernu digitalnu tehnologiju.na~in zaklju~enja ugovora.

te u kojem obimu i za koji slu~aj se one eventualno mogu ugovoriti. 671 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons. 669 Vidjeti Legal Barriers in E-business. 670 Ibid. tj. Da bi klauzula proizvodila efekte ona mora proizi}i iz pregovora ugovornih strana.Postoje tri tipizirana na~ina za prezentaciju standardnih uslova ponude na web stranici: .670 Sem uobi~ajenih klauzula o ograni~enju ili isklju~enju odgovornosti u elektronskom poslovanju putem web stranica pojavljuju se klauzule isklju~enja odgovornosti za štetu pruzrokovanu:671 . ponudilac mora znati da li nacionalna prava dr`ava u kojima njegovi potencijalni klijenti imaju sjedište dozvoljavaju klauzule egzoneracije.napadima kompjuterskih virusa. a ne nametanjem. str. (2004).hiperlink u sentenci koja bi izgledala: klikom na dugme „prihvatam“ potvrdili ste da ste upoznati i da prihvatate uslove iz ponude. crva. (2003). Internet i elektronsko poslovanje ne poznaju pojam dr`avnih granica. iskorištavanjem nekog oblika dominantnog polo`aja jedne od ugovornih strana.dio ponude koja se prvo mora pro~itati da bi se došlo do mogu}nosti da kliknete na dugme „prihvatam“ i da tako zaklju~ite ugovor. . ponudilac sa sjedištem u EU šalje ponudu elektronskom poštom klijentima u SAD. Copenhagen Business School Press. Commission Staff Working Paper. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. trojanskih konja i drugih destruktivnih programa.hiperlink prikazan na dnu stranice preko kojeg se jednostavnim klikom na njega dolazi do standardnih uslova iz ponude. Zbog toga odre|ivanje mjerodavnog prava mo`e predstavljati veliku teško}u. pa va`e i u situacijama elektronskog zaklju~ivanja ugovora. Na primjer. kao i John Bagby. 33-44.3. „E-Commerce Law: Issues for Business“.3.1. Brussels. 220 . Klauzula o ograni~enju ili isklju~enju odgovornosti za odre|ene slu~ajeve 73. Japanu i Norveškoj.669 Ova pravila su opšte prihva}ena. . South Western College Publishing (2002). Klauzula o ograni~enju ili isklju~enju odgovornosti za odre|ene slu~ajeve je ugovoreni dozvoljeni na~in ograni~enja odgovornosti ponudioca za doga|aje koji se mogu desiti a bez krivice i odgovornosti ponudioca. Dodatnu komplikaciju unošenju klauzula o ograni~enju ili isklju~enju odgovornosti ~ini razli~itost pravnog regulisanja. Zbog toga je preporu~ljivo da elektronska ponuda odredi mjerodavno pravo. Ukoliko to nije slu~aj. 4. klauzula egzoneracije u pravima dr`ava ~iji dr`avljani se mogu pojaviti kao ugovorne strane.

promjenama specifikacije robe u~injene na web stranici. Zbog toga ponudioci na svoje web stranice postavljaju klauzulu o isklju~enju rizika od napada kompjuterskih virusa.presretanjem primljenih poruka. Korisnik tako|er preuzima odgovornost za štete nastale zbog toga što snimljeni ili na drugi na~in primljeni dokumenti sa web stranice ponudioca sadr`e viruse ili druge destruktivne programe.promjenama uslova na web stranici ili sadr`aja web stranice. (2002).672 Zbog toga ponudilac na svojoj web stranici po pravilu postavlja klauzulu o isklju~ivanju odgovornosti za štete nastale navedenim nedozvoljenim postupcima tre}ih lica. Internet kao medij u kojem se naj~eš}e obavlja elektronsko poslovanje je baziran na korištenju kompjutera. Samim tim postoji opasnost da kompjuteri klijenata koji pristupaju web sajtu ponudioca usljed sigurnosnih propusta od strane ponudioca budu napadnuti bilo virusima bilo nekim drugim destruktivnim programima. crva. Korisnik prihvata rizik da poslata poruka kompaniji mo`e biti presretena prije primitka od strane kompanije kao i da njegova poruka koja je primljena od kompanije mo`e biti neovlašteno iskorištena od tre}eg lica.. kao i zaštitu hardvera i softvera tre}ih lica koji imaju pristup korisnikovom sistemu“. 221 . . „Legal Landmines in E-Commerce“. McGraw-Hill Education. John E. zaštitu baza podataka u svom sistemu. str. Razmotri}emo svaku od ovih klauzula posebno budu}i da su one karakteristi~ne jedino za davanje ponuda i zaklju~ivanje ugovora elektronskim putem. 74. Njena uobi~ajena formulacija glasi: „Korisnik preuzima punu odgovornost za zaštitu svog kompjutera i kompjuterskog sistema uklju~uju}i hardver i softver. Canton. 7-9. Izdvajamo formulaciju iz prakse koja sintetizira egzonerativne napore ponudioca: „Informacije sadr`ane na web stranici mogu sadr`avati odre|ene tehni~ke neta~nosti ili tipografske greške.. Jedna od standardizovanih verzija takve klauzule glasi: „Kompanija }e preuzeti razumne mjere da obezbijedi da elektronske poruke primljene putem web stranice ne}e biti dostupne neovlaštenim tre}im osobama. Pri tome se mogu potkrasti greške tipografske ili sadr`ajne prirode pogodne da dovedu korisnika u zabludu. trojanskih konja i drugih destruktivnih programa. Otvorenost poslovanja preko Interneta mo`e rezultirati presretanjem poruka i dostupnoš}u klijentovih podataka neovlaštenim osobama na neki drugi na~in. Radi predupre|ivanja svoje odgovornosti za takve propuste ponudilac na svojoj web stranici postavlja klauzulu o isklju~ivanju odgovornosti zbog štete u~injene promjenama uslova na web stranici ili sadr`aja web stranice. . Kompanija ne preuzima odgovornost za obezbje|enje poruka od postupaka neovlaštenih tre}ih lica“. 672 David B. Zbog dinami~nosti elektronskog poslovanja kao i specifi~nosti medija u kojem se pojavljuje potrebno je konstantno nadopunjavati i mjenjati sadr`aj web stranice.

ponudioci ~esto na svoje web stranice unose klauzulu kojom obezbje|uju pravo da ugovor izvrše isporukom supstituta. Kao standardna mo`e se navesti sljede}a kaluzula: „Sve robe prodaju su po specifikaciji koja se nalazi na web stranici. 222 . va`enje i uslovi ponude su obavezni dio elektronske ponude.3. 674 Opširnije. kao i spora nastalog korištenjem ove web stranice“. Vergleichende Rechts-Wissenschaft. Armstrong. „The Grean Paper on a Future Rome I Regulation-on the Road to Renewed European Private International Law of Contracts”. 75. Peter Mankovski. Sve informacije koje su dostupne na web stranici su date sa svrhom informisanja i ne sadr`avaju nikakvu garanciju za njihovu ta~nost“. odre|ivanje mjerodavnog prava je va`nije u elektronskom. 77-92. One ne osloba|aju ponudioca du`nosti da svoje obaveze izvrši na vrijeme i uredno.5. J. forma sadr`aj. U literaturi se kao dobar primjer navodi slijede}a formulacija: „Ugovor zaklju~en preko ove web stranice je u potpunosti podlo`an pravu sjedišta ponudioca-engleskom pravu i smatra se da je zaklju~en u Engleskoj. nego u klasi~nom na~inu poslovanja. Ukoliko za robu postoji supstitut. „Staying Legal: A Guide to Issues and Practice for Users and Publishers of Electronic Resources“. Hamburg. kao prethodna pitanja }e se otvoriti sukob zakona i jurisdikcija.1. Na~in zaklju~enja ugovora 77. a po kvalitetu je isti ili bolji od specifikacije u~injene na web stranici“. Ukoliko mjerodavno pravo nije navedeno u samoj ponudi. 4. nastalog na ovaj na~in. Library Association Publishing (1999). 133-187. Zbog toga što Internet ne poznaje geografske ni dr`avne granice. pravo da umjesto proizvoda isporu~i njegov supstitut ukoliko on po svojim materijalnim svojstvima odgovara upotrebi za koju je namjenjen. ispunjenje i validnost ovog ugovora se procjenjuje po engleskom pravu i engleski sud }e imati isklju~ivu jurisdikciju za rješavanje sporova povodom ugovora zaklju~enog putem ove web stranice. str. Zbog razli~itih stavova nacionalnih 673 Ulrich Magnus. C. Zbog velikog broja klijenata kojima se elektronska ponuda šalje postoji realna mogu}nost da prodavac ne mo`e da odgovori svima onima koji su poslali prihvat. str.673 Zbog toga ponudilac naj~eš}e na svojoj web stranici ili u poruci putem elektronske pošte postavlja klauzulu o mjerodavnom pravu. Ove kaluzule imaju osoba|aju}i efekat samo u pogledu predmeta obaveze.1.4. Mjerodavno pravo 76. (2004). Metod i procedura za prihvat ponude.674 4. prilikom eventualnog spora povodom ugovora.Informacije mogu biti promjenjene ili nadopunjene bez prethodnog obavještenja.3. Kompanija zadr`ava pravo modifikacije specifikacije bilo kojeg proizvoda ako nije u mogu}nosti da nabavi taj proizvod.

tj. Copenhagen Business School Press. 77-92. Isporuka ili na~in izvršenja ugovorne obveze 78.675 Kada kompanija primi prihvat u ponudom nalo`enoj standardizovanoj formi sa web stranice. valutu i na~in pla}anja kao i sve poreze koji su uklju~eni u cijenu proizvoda ili usluge. zbog svojstava Interneta kao medija i sredstava (hardver i softver) putem kojih se ponuda šalje. Predstavljanje realnog novca u elektronskom obliku nu`no zahtijeva pres675 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons.(2002). kao i John Bagby.1. kada se smatra da je ugovor zaklju~en. vrijeme i na~in isporuke. (2003).prava o tome kada je ponuda primljena.7. 676 Opširnije.3. 4. South Western College Publishing (2002). Dalje se utvr|uje da prihvat ne obavezuje kompaniju dok ga ona ne primi. „E-Commerce Law: Issues for Business“. Armstrong. ponuda u~injena elektronski obavezno sadr`i i podatak. 133-194. notifikacija }e biti poslana elektronski pošiljaocu prihvata. Virtualna elektronska forma ponude i prihvata. Library Association Publishing (1999). Copenhagen Business School Press. “Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. J. 223 . str. Pri tome je poslovni standard da su modaliteti ispunjenja ponudio~evih obaveza povezani modalitetima pla}anja kao osnovnom obavezom prihvatioca.” 4. Jedna od karakteristika elektronskog poslovanja je i elektronsko pla}anje koje nekad ima i funkciju davanja prihvata konkludentnim radnjama. Rizik i pravo vlasništva nad robom }e prilikom isporuke u fabrici pre}i na kupca. Klauzula o na~inu zaklju~enja ugovora po pravilu odre|uje da sve narud`be moraju biti date u standardizovanoj formi koja se nalazi na web stranici (formularni ugovor). „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. smatra}e se da je dat prihvat kada ponudilac da nalog za elektronsko pla}anje. elektronskih podataka. Cijena.676 Kao naj~eš}i instrument elektronskog pla}anja pojavljuje se digitalni novac. 6-26. duplim klikom na postavljeno pitanje na web stranici da li prihvatate ponudu). a realno ispunjenje ugovornih obaveza zahtijevaju da ponudilac u ponudi precizira i mjesto. „Staying Legal: A Guide to Issues and Practice for Users and Publishers of Electronic Resources“. odnosno izvršenja druge ugovorne radnje. valuta i na~in pla}anja 79. 677 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons.C.6. str.3. str. elektronske ponude sadr`e i objašnjenja same procedure davanja prihvata (npr. kao i troškove transporta robe i njenog osiguranja. Primjer: “Roba }e biti isporu~ena kupcu u prodav~evoj fabrici.1. Ponuda u~injena elektronskim porukama mora sadr`avati cijenu. odnosno pošiljaocu narud`benice. tj. Napokon. Digitalne nov~anice677 za razliku od tradicionalnih (papirnih i metalnih) sastoje se od izvesnog broja bitova. Kupac }e snositi sve troškove doma}ih i inostranih poreza.

postoje dvije razli~ite vrste novca zasnovanog na digitalnim nov~anicama. 224 .679 Potroša~i povla~e digitalni novac sa svog E–Cash ra~una upotrebom tzv.2004. posljednji posjet 12. Pored toga. sa šifriranim serijskim brojem. serijski broj nije poznat finansijskoj instituciji. U slu~aju off–line pla}anja digitalne nov~anice se mogu koristiti više puta. Anonimnost mo`e biti garantovana. Pri svakoj kupovini preko Interneta. Finansijska institucija mora da provjeri autenti~nost koriš}enjem spiska svih nov~anica koje su emitovane. Postoji razlika izme|u on–line i off–line pla}anja. Trgovac odmah 678 Ibid. a od strane odgovaraju}e finansijske institucije. Finansijska institucija zna kom potroša~u su nov~anice prenijete na po~etku. Finansijska institucija „ovjerava“ nov~anicu i šalje je nazad klijentu. „slijepe metode“ i skladište ga na fiksnom disku svog ra~unara. E–Cash sistem razvila je firma DigiCash. finansijskoj instituciji.678 Najpoznatiji of–lajn sistemi su Mondex i VisaCash. Prema tome. u okviru pilot-projekta. godine nudi ga Mark Twain Bank iz Sent Luisa. Klijent šalje digitalnu nov~anicu.com. To zna~i da se neka digitalna nov~anica koristi samo jednom. a finansijska institucija }e koristiti ove informacije samo u slu~aju otkrivanja dvostrukog trošenja.swlearning. Prvi je upotrebom specifi~nih kriptografskih metoda ~ime se mo`e posti}i anonimnost digitalnog novca. Da bi se sprije~ila dvostruka potrošnja. E–Cash je anonimni digitalni novac ~ija se ispravnost provjerava on-line.likavanje karakteristika realnog novca. potroša~ daje digitalne nov~anice trgovcu. U cilju izbjegavanja dvostrukog trošenja neophodno je smjestiti informacije o korisniku ili korisnicima na samu nov~anicu kako bi se provjera mogla obaviti kasnije. Osvrnu}emo se na njih. Najpoznatiji on–line sistemi su E-Cash firme DigiCash i Net Cash. finansijska institucija mora da evidentira serijske brojeve svih prispjelih digitalnih nov~anica. E–Cash je ponudila i DeutsheBank AG iz Frankfurta. kao što su anonimnost. autenti~nost i mogu}nost sitnih pla}anja. što garantuje anonimnost. a od 1995. od oktobra 1997. „Slijepa metoda“ funkcioniše na slijede}i na~in. ne mogu uspostaviti vezu izme|u potroša~a i nov~anica koje je on koristio. U tom slu~aju ni finansijska institucija. 679 Vidjeti poširnije http://www. Drugi slu~aj su nov~anice sa mogu}noš}u identifikacije potroša~a koje omogu}avaju finansijskoj instituciji da identifikuje potroša~a i da prati pla}anja u kojima je data nov~anica bila koriš}ena. U suštini. Trenutno na Internetu postoji nekoliko sistema elektronskog novca zasnovanih na „digitalnim nov~anicama“ (digitalni novac). Klijent zatim dešifruje serijski broj. Kada je u pitanju on–line pla}anje autenti~nost nov~anica mora biti provjerena odmah. 80.11. ni trgovac.

02.680 Pristup ra~unu mo`e dodatno biti zašti}en upotrebom li~nih lozinki. posljednji posjet 23. zbog toga što je on otvorena mre`a. Trgov~eva banka registruje brojeve emitovanih digitalnih nov~anica. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. ~ak i kada nisu šifrirani. Bezbjednost E–Casha posti`e se upotrebom asimetri~nog kriptografskog algoritma. a trgovac isporu~uje proizvode/usluge.682 Od kupaca i prodavaca ne zahtjeva se instaliranje novog softvera mada im je na raspolaganju softver za automatsku obradu prodaje. Danas se E–Cash–om obavlja velika ve}ina digitalnih transakcija na Internetu. godine. Copenhagen Business School Press.netlitigation.com. Ako imate pristup elektronskoj pošti preko Interneta. „E-Commerce Law: Issues for Business“. Prodavci koriste elektronsku poštu. koji treba da potvrdi zadu`enje svog ra~una.2005. ako je sve u redu. mo`ete prodavati ili kupovati preko Interneta upotrebom First Virtual sistema. Glavni cilj kompanije First Virtual Holdings bio je da se stvori platni sistem na Internetu koji je jednostavan za upotrebu. 681 John Bagby. First Virtual koristi elektronsku poštu za komunikaciju sa kupcem. transakcije se obavljaju upotrebom First Virtual-ovog li~nog identifikacionog broja (FV PIN) koji se odnosi na kup~ev ra~un kod First Virtual-a. a sa radom je otpo~eo oktobra 1994. a okosnicu sistema ~ini Internet elektronska pošta i MIME standard. Osnovna filozofija njihovog platnog sistema jeste da izvjesne informacije ne treba da „putuju“ Internetom. Umjesto koriš}enja brojeva kreditnih/debitnih kartica. 81. str. str. Troškovi provjere autenti~nosti digitalnih nov~anica su relativno veliki. 225 . jer provjera treba da se obavi on-line. Ovi li~ni identifikacioni brojevi mogu da se šalju preko Interneta jer. Kona~no.prebacuje ove nov~anice u svoju banku. First Virtual (FV) je jedan od prvih platnih sistema na Internetu. ne potvrdi da prihvata zadu`enje. 682 Vidjeti http://www.681 ali je njegova budu}nost neizvjesna zbog odlu~nog insistiranja na potpunoj anonimnosti. To zna~i da je pogodnost ovog sistema za mikro-pla}anja (pla}anja u veoma malim iznosima) pod znakom pitanja. 82. First Virtual platni sistem zasnovan je na postoje}im Internet protokolima. South Western College Publishing (2002). 27-36. bez mogu}nosti identifikacije potroša~a koji ih je utrošio. putem elektronske pošte. Ra~un neke osobe se nikada ne zadu`uje dok ona. kako bi provjerio da li su ispravne. Svaka osoba koja ima E–Cash ra~un mo`e da prima E–Cash nov~anice. ne mogu da se koriste za zadu`ivanje kup~evog ra~una. saldo na ra~unu trgovca pove}ava se za dati iznos. ~ime je ukinuta bilo kakva mogu}nost pra}enja transakcija. First Virtual platni sistem jedinstven je po tome što ne koristi enkripciju. Registrovanjem serijskih brojeva digitalnih nov~anica sprje~ava se dvostruko trošenje digitalnog novca. 680 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons. (2002). 134 -163.

SET (Secure Electronic Tramnsaction) PAYMENT PROTOKOL je industrijski standard sponzoriran od strane MasterCarda i VISA za siguran (šifrovan) „end-to-end” proces pla}anja. Prima Lifestyles (2001). Kupovina je. (2003). First Virtual ima vrlo male provizije u pore|enju sa drugim platnim modelima na Internetu. str. 226 . 685 Vidjeti http://www. Pink. ili prodavac u First Virtual sistemu jer First Virtual ne provjerava trgovce. što je izuzetno duga~ak period. 53-59. 83.685 SET je grupa protokola dizajniranih za sigurno pla}anje kreditnom karticom preko Interneta. str.4.co. 222-231. „E-Commerce and the Law: The Legal Implications of Doing Business Online“ (FT Managements Briefings) Financial Times Prentice Hall. 687 Opširnije Scott W. „The New Legal Framework for E-Commerce in Europe” Hart Publishing (2004).2005.684 Osnovni nedostatak ovog sistema je taj što trgovac snosi sav rizik.weblaw.683 Kupci su skoro stoprocentno zašti}eni od prevare jer se njihov ra~un ne zadu`uje bez njihovog odobrenja. period izme|u momenta prodaje i momenta deponovanja sredstava na ra~un trgovca iznosi 91 dan. Kona~no. 686 Vidjeti Andrew Sparrow. First Virtual sistem ima dosta dobrih strana.686 4.8. 178-190. 222-231. (2000). Ukoliko je ponudilac u ponudi odredio na~in davanja prihvata on je obavezan za ponu|enog. “The Internet and E-Commerce Legal Handbook“. u suštini. Prihvat 85. kao i Lillian Edwards.1.uk zadni posjet 12. 4. A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing.Telnet ili automatizovane programe koji koriste First Virtual-ov SMXP protokol za provjeru ra~una i iniciranje transakcije pla}anja. pa ~ak i u odnosu na direktnu obradu kreditnih/debitnih kartica. Sve što je potrebno da bi neka osoba prodavala robu/usluge preko Interneta je obi~an ~ekovni ra~un. Veoma je lako postati trgovac. ponudilac rizikuje da bude obavezan ne`eljenim ugovorima. 123. „E-Commerce Law and Practice in Europe“. Ukoliko su roba i usluge koji se nude dostupni samo u nekim dr`avama ponudilac u svojoj ponudi mora unijeti klauzulu „geografske limitacije” u kojoj }e odrediti za koje klijente i iz kojih zemalja se ponuda odnosi. Ovaj se na~in naj~eš}e 683 Vidjeti Ian Walden. Prihvat je izjava ili drugo ponašanje ponu|enog koje ukazuje na saglasnost sa ponudom. Posluju}i preko Interneta posluje se sa cijelim svijetom. 684 Ibid. Geografske limitacije 84.3. str.687 Ako ova klauzula ne postoji.02. Ni kupac ni prodavac ne moraju da instaliraju dodatni softver da bi koristili ovaj sistem. niti od njih zahtijeva da imaju posebne poslovne ra~une kod ove banke. odnosno ugovorima koje ne mo`e izvršiti i samim tim snosi naknadu štete zbog neizvršenja ugovora. anonimna budu}i da trgovac od First Virtual-a nikada ne dobija ime kupca. Osim toga. str. Julia Hornie.

Za trenutak njegovog nastanka usvojena je teorija prijema. 54.690 Ne bude li dogovoreno druga~ije.primjenjuje u elektronskom poslovanju. dupli klik na kvadrati} na kojem piše da se prihvataju uslovi iz ponude i da ste u potpunosti saglasni sa elementima ponude ili prosto davanjem naloga za pla}anje što predstavlja prihvat konkludentnim radnjama). 227 . 56. pravno posmatrano. Tada je.689 U skladu sa prethodnim stavom riješeno je i pitanje mjesta slanja i prijema elektronskih poruka u slu~aju da pošiljalac ili primalac nemaju stalno prebivalište. str. str. Ako nije dogovoreno druga~ije. 688 Lillian Edwards. Ponudilac odre|uje na~in za davanje prihvata. elektronska poruka poslana iz mjesta u kome pošiljalac ima boravište u vrijeme slanja poruke. smatra se primljenom kada primalac elektronske poruke otvori poruku. Mjesto i vrijeme zaklju~enja ugovora 86. Dejstvo urednog prihvata je nastanak ugovora. postoji i pretpostavka da je poruka primljena u mjestu gdje primalac ima sjedište ili prebivalište u vrijeme prijema poruke. Copenhagen Business School Press. Smatra se da je elektronska poruka primljena u mjestu u kome primalac ima boravište u trenutku prijema poruke. str. poruka je primljena u trenutku u kome elektronska poruka u|e u odre|eni informacioni sistem. odnosno prebivalište u vrijeme slanja elektronske poruke. Analogno tome. Smatra se da elektronska poruka dolazi od pošiljaoca ako je poslana od strane pošiljaoca ili od strane osobe koju ovlasti pošiljalac.5. str. smatra se da je slanje elektronske poruke izvršeno iz mjesta gdje pošiljalac ima svoje sjedište. (2002). 690 Ibid. Tehnološka revolucija je ovu mogu}nost u~inila specifi~nom i ona se naj~eš}e pojavljuje u obliku kup~evog davanja naloga za pla}anje preko web stranice prodavca koja se ima smatrati prihvatom. Davanje prihvata konkludentnim radnjama nije rijetkost u elektronskom poslovanju. 54. 689 Ibid. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. kao i Simmons&Simmons. 56 691 Ibid. tj. odre|uje softversku aplikaciju preko koje se daje prihvat (npr. vrijeme prijema elektronske poruke je vrijeme kada elektronska poruka u|e u informacioni sistem primaoca. “The New Legal Framework for E-Commerce in Europe” Hart Publishing (2004). odnosno kad elektronska poruka koja predstavlja prihvat u|e u informacioni sistem ponudica.688 4. Ukoliko je elektronska poruka poslana na informacioni sistem koji se razlikuje od odre|enog informacionog sistema.691 Ako je primalac odredio informacioni sistem za svrhu primanja elektronskih poruka.

Primalac ima pravo da svaku primljenu elektronsku poruku smatra samostalnom i da djeluje na osnovu te pretpostavke. gdje nekad bez krivice mo`e do}i do ponavljanja poruka i do obvezivanja ne`eljenim ugovorima. Kada pošiljalac dobije primao~evu potvrdu prijema. da se radi o ponovljenoj poruci. uklju~uju}i i radnje koje su dovoljne da uka`u pošiljaocu da je elektronska poruka primljena.692 Pošiljalac.87. 228 . A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing. 692 Opširnije Ian Walden. ima pravo da od primaoca u razumnom roku zatra`i potvrdu o prijemu poruke. osim ako druga~ije nije ugovoreno.kada je primatelj primio obavijest od pošiljaoca da elektronska poruka ne potje~e od pošiljaoca i imao razumno vrijeme da djeluje u skladu sa tim ili . 96-123. Tako }e se pretpostaviti da elektronska poruka dolazi od pošiljaoca i onda ako je poruka poslana od strane informacionog sistema kojeg je programirao sam pošiljalac. Ovim rješenjima pokušali su se riješiti nesigurnost i strah od automatizovanog slanja poruka.ako je primatelj znao ili je postupaju}i sa pa`njom koja se u prometu zahtijeva mogao znati da elektronska poruka ne potje~e od pošiljaoca ili nije koristio dogovorenu tehnologiju ili postupke. Julia Hornie. potvrda se mo`e dati na bilo koji na~in. kako bi se pravna rješenja prilagodila mogu}nostima IKT. odnosno osobe koja je poslala elektronsku poruku u ime pošiljaoca. Izuzetak postoji ako je primatelj. (2000). str. postupaju}i sa pa`njom koja se u prometu zahtjeva. Slanje elektronske poruke je izvršeno kada ona u|e u informacioni sistem koji je van kontrole pošiljaoca. znao ili mogao znati. smatra}e se da elektronska poruka nikada nije ni bila poslana. Ako primalac u razumnom roku ne pošalje potvrdu prijema. pretpostavlja se da je primalac primio odnosnu elektronsku poruku. Ova pretpostavka ne podrazumijeva da poslana elektronska poruka odgovara primljenoj elektronskoj poruci. Prethodno se ne odnosi na slijede}e slu~ajeve: . „E-Commerce Law and Practice in Europe“. odnosno koji je programiran nalogom pošiljaoca da djeluje automatski ili ako je primalac utvrdio porijeklo poruke primjenom postupka ili tehnologije koja je unaprijed dogovorena izme|u pošiljaoca i primaoca. u svakom slu~aju. Ukoliko pošiljalac nije sa primaocem dogovorio odre|eni oblik potvrde prijema elektronske poruke. Izlo`ena osnovna pravila dalje su precizirana. Smatra se da elektronska poruka ~ije je va`enje uslovljeno prijemom potvrde nije primljena dok pošiljaoc od primaoca ne dobije tra`enu potvrdu o prijemu.

uklju~uju}i opis proizvoda ili usluga i ukupnu cijenu. Kad prodavac primi prihvat u propisanoj standardizovanoj formi koja se nalazi na web stranici. Softver instaliran na web stranici prodavca prima informaciju o narud`bi. pretra`uje podatke o proizvodima i uslugama i priprema narud`bu koja mora biti u standardizovanoj formi sa web stranice (formularni ugovor).693 davanja ponude.695 Ovaj zahtjev tra`i kopiju prodav~evog certifikata koji sadr`i njegov javni klju~ i kopiju certifikata provjerava~a koji sadr`i njegov javni klju~ – klju~ razmjene. Certfikat provjerava~a bit }e korišten za zaštitu informacije pla}anja koja mu se šalje.4. J. Zaklju~ivanje ugovora putem elektronskih poruka i primjenom IKT uklju~uje procese pretra`ivanja (npr. 229 . uklju~uju}i dvostruki potpis. obavještenje o primljenoj narud`bi (notifikacija) }e biti poslana elektronski pošiljaocu prihvata. koji sadr`i naziv kreditne kartice (dalje kartice) koju vlasnik koristi. koju zahtijeva trgovac i instrukcija pla}anja (PI). Potom prodavac prima zahtjev za iniciranje kupovine. Zahtjev za kupovinu je elektronska poruka koja se sastoji iz dva dijela.W. Softver kupca kreira zahtjev za iniciranje kupovine (purchase initiate). Prodavac je spojen sa sistemom provjerava~a i taj sistem obezbijedit }e mu kopiju certifikata provjerava~a. Odgovor uklju~uje certifikate prodavca koji }e se kasnije koristiti za enkripciju poruka. Prodavac prima ovaj zahtjev i šalje odgovor. odnosno prihvata. 694 Vidjeti A Guide for Business to The Electronic Commerce (EC Directive)Regulations 2002. Armstrong. prevoz i isporuku. 89. koju zavisno od formulacije na web stranici prodavca mo`e dati u obliku ponude ili prihvata (u zavisnosti da li je data ponuda ili je u~injen poziv da se daju ponude). Chiu. odnosno pošiljaocu narud`benice i dati instrukciju pla}anja. Tehnologija zaklju~ivanja ugovora 88. Nakon toga daje narud`bu. „A Three-layer Architecture fo E-Contract Enforcement in an E-Service Environment”. Prodavac generiše poruku. Kupac prima certifikate i generiše zahtjev za kupovinu koji }e poslati prodavcu.6. Department of Trade and Industry. odgovora i digitalno je potpisuje provla~e}i odgovor kroz hash funkciju 693 C. 695 Vidjeti Dickson K. Zahtjev za iniciranje kupovine kupac šalje prodavcu. Library Association Publishing. koju zahtjeva kupac. Proces zaklju~ivanja ugovora po~inje kada kupac prodavcu pošalje zahtjev iniciranja (PINIT). July. Dva dijela poruke su instrukcija narud`be (O). Certifikat prodavca bit }e korišten za zaštitu instrukcije narud`be koja mu se šalje. autorizaciju pla}anja i samo pla}anje kao na~in prihvat konkludentnim radnjama. Prodavac prima zahtjev kupca za iniciranje kupovine i vra}a odgovor koji sadr`i certifikate. „Staying Legal: A Guide to Issues and Practice for Users and Publishers of Electronic Resources“. pretra`ivanje web stranice ponudioca).694 Kupac pristupa web stranici prodavaca. IEEE. 2002. (1999). (2004).

Autorizacija pla}anja obezbje|uje odobrenje transkacije od strane izdava~a kreditne kartice (finasijske institucije vlasnika kartice). 697 Vidjeti Angelov S. The Netherlands. Papers and Standards”. Prodavac kupcu šalje odgovor. Provjerava~ odabire odgovaraju}u mre`u bankovne kartice (private bank card network) za odre|enu kreditnu karticu i šalje zahtjev za autorizaciju koriste}i protokol odgovaraju}i za tu mre`u. 230 .. koju procesira prodavac i instrukcija pla}anja. (2004). tj. Chiu. ”B2B eContract Handling”.7. Elektronski potpis . „B2B eContract Handling-A Survey of Projects. Ova poruka se sastoji iz dva dijela: instrukcija narud`be. Proces za ostvarivanje autorizacije pla}anja po~inje kada prodavac pošalje zahtjev za autorizaciju.699 Ukoliko je transkacija odobrena..”A Three-layer Architecture fo E-Contract Enforcement in an E-Service Environment”. šifruje se privatnim klju~em prodavca. izvod poruke koji se dobije na ovaj na~in. IEEE. koji sadr`i ‘capture token’ koji }e prodavac koristiti za zahtjev izvršenja pla}anja. Grefen P. Chiu. Poruka pla}anja koju je prvobitno poslao kupac u okviru zahtjeva za kupovinu i poruka autorizacije koju je kreirao prodavac. pretvara u algoritam). 4.696 90. kupljeni proizvodi }e biti dostavljeni ili }e naru~ene usluge biti izvršene.klju~ razmjene.W.problemi primjene elektronskog potpisa 91. Grefen P... Prodavac ~uva ovaj capture token sve dok naru~eni proizvodi ili usluge ne budu isporu~eni. što kao rezultat daje elektronski potpis. Angelov S. Kada provjerava~ primi zahtjev za autorizaciju. kao što je ranije objašnjeno. svoj certifikat koji sadr`i javni klju~ i certifikat provjerava~a koji sadr`i javni klju~ .698 Kupac prima odgovor od prodavca. Kratak prikaz. ”A Three-layer Architecture fo E-Contract Enforcement in an E-Service Environment”. (2004). elektronski potpis. Ovaj zahtjev se sastoji iz dva dijela. Papers and Standards”. 698 Vidjeti Angelov S. Prodavac procesira poruku zahtjeva za kupovinu. University of Twente.W. koji mu govori da je zahtjev za kupovinu prihva}en. on verificira konzistentnost izme|u dva dijela zahtjeva koriste}i dvostruki potpis i idenetifikator transakcije. U tradicionalnom okru`enju transakcije se obavljaju direktno „licem u lice“. 2003. Slijede}i je korak da kupac prodavcu šalje zahtjev za pla}anje. The Netherlands. Grefen P. Kao I..(funkcija koja poruku melje. IEEE. U~esnici koji su uklju~eni u transakciju mogu identitet drugog 696 Vidjeti Dickson K. 2003.”B2B eContract Handling-A Survey of Projects. 699 Vidjeti Dickson K. koju procesira provjerava~. ukoliko na ra~unu ima dovoljno novca.697 Ova dva dijela su povezana korištenjem dvostrukog potpisa. provjerava~ prodavcu šalje odgovor za autorizaciju. Ovo odobrenje garantuje prodavcu da }e primiti novac za naru~ene proizvode ili usluge i on onda mo`e nastaviti sa isporukom proizvoda ili izvo|enjem usluga koje je tra`io kupac.. te da on mo`e o~ekivati isporuku proizvoda. Ako je zahtjev odobren. University of Twente.

zaštiti baze podataka i aplikacije. (2002). „Staying Legal: A Guide to Issues and Practice for Users and Publishers of Electronic Resources“. ne~iji kompjuterom skenirani potpis.1. Izazovi sigurnosti e-commerca su: prepoznati u~esnike u transakciji. a sve sa aspekta povjerljivosti i integriteta. (2003).. Copenhagen Business School Press. The European Parliament. broj kreditne kartice.03. J. te obezbijediti objekte organizacije.The Lessons of the Go Digital Initiative and the Chalenges Ahead. str. identitet i sli~no) ne mogu biti otkriveni ili korišteni od strane neautorizovanih osoba. Elektronski potpis i enkripcija 92. Prema tome. (1999). putne isprave i sl. 27-36.. Brussels.nytimes.partnera verificirati na razli~ite na~ine (npr.700 Samim tim sigurnost se podrazumijeva. Papers and Standards”. U elektronskom poslovanju. Armstrong. no tra`i neke druga~ije tehnike. ali se oni moraju raditi na druga~iji na~in. The European Economic and Social Committee and The Committee of the Regions. 4. 703 Vidjeti Adapting E-business Policies in a Changing Environment . “Legal Landmines in E-Commerce“. 704 Vidjeti http://www. putem li~ne karte. (2002).706 Tako|er se zahtjeva da su komunikacije izme|u kupca i aplikacije sigurne i povjerljive.7.704 mre`e i podatke. 77-92.. „Legal Landmines in E-Commerce“.. U~esnici u pravnom prometu `ele biti sigurni da njihovi podaci (npr. još uvijek se moraju izvršavati tradicionalni zadaci. uklju~uju}i sisteme. elektronski potpis koji u sebi uklju~uje postupak enkripcije i digitalnog certifikata i biometri~ki potpis–identifikaciju koja se sastoji u sposobnosti kompjutera odnosno kompjuterskog sistema da prepoznaje DNK o~nu mre`nja~u ili drugu li~nu osobinu potpisnika.com.702 Implementacija i odr`avanje sigurnog elektronskog poslovanja jedan je od najizazovnijih zadataka današnjice. University of Twente.703 Elektronsko poslovanje mora jam~iti sigurnost i zaštitu za infrastrukturu i aplikacije. 700 Vidjeti Angelov S. The Netherlands. Library Association Publishing. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. ”B2B eContract Handling-A Survey of Projects. 701 Vidjeti opširnije David B. Commission Staff Working Paper. Pojam obuhvata: otipkano ne~ije ime na kraju elektronskog pisma. C. str. 702 Opširnije. 2003. Grefen P. Communication from The Commission to The Council. Pojam elektronskog potpisa je generi~ki pojam koji u sebi obuhvata razli~ite na~ine na koji se elektronski dokument707 mo`e potpisati.2005.705 To uklju~uje zaštitu mre`e i sistema kompnije od razli~itih oblika napada. 231 . Brussels. McGraw-Hill Education. (2004) 706 Vidjeti opširnije David B. McGraw-Hill Education. John E. John E. (2002). voza~ke dozvole.). Canton. esencijalno je da se u vo|enju elektronskog poslovanja fokusiramo na centraliziranu autentifikaciju i autorizaciju. Canton.701 Elektronsko okru`enje zahtijeva isti nivo sigurnosti. 705 Vidjeti Legal barriers in E-business. ocrtavanje ne~ije e-mail adrese na vrhu elektronskog pisma. posljednji posjet 22. 707 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons.

(2002).708 Ispitat }emo ih posebno. Canton. 714 Vidjeti http://canada. Chiu. European Commission Electronic Commerce Team. „Staying Legal: A Guide to Issues and Practice for Users and Publishers of Electronic Resources“. 94. Library Association Publishing. IEEE. Kriptografija 93. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. “Don’t Panic.W. Internet je otvorena javna mre`a dostupna svima. „B2B eContract Handling-A Survey of Projects. 709 Vidjeti opširnije David B. „Legal Landmines in E-Commerce“.ca. 716 Ibid.709 Zbog toga se u cilju ozbiljne primjene Interneta u savremenom poslovanju mora prona}i mehanizam koji }e obezbediti zaštitu tajnosti informacija (spre~avanje otkrivanja njihovog sadr`aja).justice.Trenutno.gc.714 Šifrovanje je postupak transformacije ~itljivog teksta u oblik ne~itljiv za onoga kome taj tekst nije namjenjen. Internetpolicy.. str.710 integritet informacija (spre~avanje neovlaš}ene izmjene informacija)711 i autenti~nost informacija (definisanje i provjera identiteta pošiljaoca). 712 Ibid. Do e-commerce”.1. (2002).1. Šifrovanje tajnim klju~em („Simetri~no šifrovanje“) je šifarski sistem kod koga je klju~ za šifrovanje identi~an klju~u za dešifrovanje.J.713 Prije nego što se pre|e na prikaz i objašnjenje razli~itih sistema šifrovanja podataka koji su danas u upotrebi. „A Three-layer Architecture fo E-Contract Enforcement in an E-Service Environment”..2005. Uvijek postoji mogu}nost da neko neovlaš}eno prati komunikaciju korisnika i to kasnije zloupotrebi.. Kada primi poruku „B“ je mo`e dešifrovati 708 Opširnije. „A Three-layer Architecture fo E-Contract Enforcement in an E-Service Environment”. The Netherlands. 27-36. Copenhagen Business School Press. IEEE.2005. 717 Vidjeti Schulze C. podatke o kreditnoj kartici) on }e je šifrovati svojim tajnim klju~em. posljednji posjet 23. McGraw-Hill Education.717 To zna~i da i pošiljalac i primalac poruke koriste isti tajni klju~.Armstrong. 718 Vidjeti Dickson K.712 Kriptografija je nauka koja se bavi metodama o~uvanja tajnosti informacija i koja pru`a rješenje ovog problema.W. 2003. Papers and Standards”. 713 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons. pojam elektronski potpis se naj~eš}e koristi za ozna~avanje elektronskog potpisa koji u sebi uklju~uje postupak enkripcije i digitalnog certifikata. Prvi sistem je metod šifrovanja tajnim klju~em.net. Chiu.718 Ako npr. University of Twente. C. 232 .03. osoba „A“ `eli da pošalje osobi „B“ poruku (fakturu. potrebno je objasniti osnovne elemente kriptografije. 711 Ibid. posljednja posjeta 22. (1999).715 Dešifrovanje je postupak vra}anja šifrovanog teksta u ~itljiv oblik716 i klju~ je za po~etnu vrijednost algoritma kojim se vrši šifrovanje. 77-92. ra~un. 4. www.7. (2004). str.03. John E. 715 Vidjeti Dickson K.. (2004). 710 Vidjeti Angelov S. Grefen P.

Library Association Publishing.7. Poznavanje jednog klju~a i algoritma transformacije ne omogu}ava dobijanje drugog klju~a. Jedan klju~ je javni i mo`e se slobodno distribuirati. Svrha digitalnog potpisa je da potvrdi autenti~nost sadr`aja poruke (dokaz da poruka nije promjenjena na putu od pošiljaoca do primaoca). 27-36. Bilo ko.zaštitu tajnosti informacija i o~uvanje njihovog integriteta. Ovaj sistem predstavlja rješenje za prva dva zahtjeva koja smo na po~etku postavili .720 koji je svima dostupan (mogao ga je dobiti putem email-a.samo ako posjeduje kopiju tog klju~a. str. 721 Opširnije. svojim tajnim klju~em mo`e da dešifruje poruku. Ako ponovo pogledamo prethodni primjer sada je situacija bitno druga~ija. tj. kako bi se izbjegla mogu}nost da bilo koji primalac ~ita poruke koje mu nisu namjenjene. Canton..2. a samo primalac. 719 Vidjeti opširnije David B. klju~evi su me|usobno povezani odre|enim transformacijama. Najbitnije je da se tajni klju~ u cjelom postupku komunikacije nigde ne šalje jer ne postoji potreba da bilo ko sem njegovog vlasnika bude upoznat s njim. Ukoliko „A“ `eli da komunicira sa više poslovnih partnera mora da obezbjedi razli~it klju~ za svakog primaoca. Poruku mo`e dešifrovati samo „B“ koriš}enjem svog tajnog klju~a. definisanje i provjera identiteta pošiljaoca posti`e se upotrebom digitalnih potpisa i digitalnih certifikata. McGraw-Hill Education.719 To zna~i da pošiljalac mo`e bilo kome da pošalje šifrovanu poruku ako zna javni klju~ osobe kojoj dokument šalje. Tajnost i autenti~nost poruke kod ovog sistema zasnivaju se na tajnosti klju~a. str. str. Svako ko na bilo koji na~in sazna njegovu algoritamsku vrijednost mogao bi da ~ita i modifikuje sve poruke koje me|usobno razmjenjuju „A“ i „B“. Obezbje|enje autenti~nosti informacija.J.721 4.C. Ostaje otvoreno pitanje kako da „B“ bude siguran da je poruka koju je primio zaista poslao A. Copenhagen Business School Press. „Staying Legal: A Guide to Issues and Practice for Users and Publishers of Electronic Resources“. a da to ostane neprimje}eno.Armstrong. „Legal Landmines in E-Commerce“. (2002). U njemu svaki u~esnik u komunikaciji koristi dva klju~a. 77-92. 233 . preuzeti sa njegovog web sajta i sl). 22. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. Iako su razli~iti. Rješenje ovih problema je prona|eno u vidu sistema šifrovanja javnim klju~em („Asimetri~ni šifarski sistem“). Ako se „A“ i „B“ nalaze na fizi~ki udaljenim lokacijama javlja se problem obezbje|enja sigurnog kanala za distribuciju tajnog klju~a. dok je drugi tajni i dostupan je samo njegovom vlasniku. ko presretne ovu komunikaciju i pored toga što poznaje javni klju~ osobe „B“ ne mo`e otkriti sadr`aj poruke. Postoji još jedan problem. Digitalni potpis 95. John E. (1999). „A“ šifruje poruku „B“ upotrebom njegovog javnog klju~a. (2002). 720 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons.

W. Neko je mogao poslati primaocu „B“ svoj javni klju~ tvrde}i da je od pošiljaoca „A“.. IEEE. Nakon toga CA izdaje certifikat kojim se potvr|uje da taj javni klju~ zaista pripada licu „A“.03. 27-36. European Commission Electronic Commerce Team. 512 ili 1024 bita) koji u potpunosti oslikava sadr`aj poruke..Internetpolicy. Ako je sve u redu. Primalac „B“ po prijemu poruke dešifruje potpis pošiljaoca „A“ njegovim javnim klju~em. i dalje postoji mogu}nost prevare. „A Three-layer Architecture fo E-Contract Enforcement in an E-Service Environment”. Do e-commerce”.725 Kako to funkcioniše u praksi? Lice „A“ podnosi zahtjev za izdavanje certifikata CA kompaniji. I pored velike sigurnosti koju pru`a ovaj metod zaštite. Digitalni certifikat mo`emo nazvati i digitalnom li~nom kartom. 234 . sredstvo kojim }e pošiljalac i osoba sa kojom se komunicira dokazati identitet na Internetu. 723 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons. Zatim primjenom istog postupka kao i pošiljalac „A“ i primalac „B“ kreira potpis na osnovu poruke koju je primio i upore|uje ga sa primljenim potpisom. str. Ako 722 Schulze C.724 Pošto na Internetu nema policije koja bi provjerila podatke i izdala li~nu kartu. (2002).kao i da obezbijedi garantovanje identiteta pošiljaoca poruke. Canton. (2004). Copenhagen Business School Press. 25. Pošiljalac primjenom odre|enih kriptografskih algoritama prvo od svoje poruke koja je proizvoljne du`ine stvara zapis fiksne du`ine (pr. a zatim slati poruke za koje bi on mislio da ih šalje pošiljalac „A“. proslje|uje svoj javni klju~ za koji CA kreira digitalni potpis. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“.722 Osnovu digitalnog potpisa ~ini sadr`aj same poruke. Ako su potpisi identi~ni. Šifruje ga svojim tajnim klju~em i šalje zajedno sa porukom. lice „A“ kompaniji. str.net. „Legal Landmines in E-Commerce“. John E.digitalna li~na karta u syber prostoru. “Don’t Panic.Certifikacioni autoritet (CA). Rješenje ovog problema pru`a upotreba digitalnih certifikata. pojavile su se kompanije koje imaju ulogu „tre}e strane“ .2005. primalac „B“. posljednja posjeta 22. jer on to zaista i jest . www. koja je certitikacioni autoritet. mo`e biti siguran da je poruku zaista poslao pošiljalac „A““(jer je njegovim javnim klju~em uspješno dešifrovao potpis) i da je ona stigla do „B“ nepromjenjena (jer je utvrdio da su potpisi identi~ni). Ovako dobijen zapis on dalje šifruje svojim tajnim klju~em i tako formira digitalni potpis koji se šalje zajedno sa porukom. Chiu. CA provjerava njegov identitet na osnovu li~nih dokumenata koje im je prikazao pri podnošenju zahtjeva.Certificate Authority .To prakti~no zna~i da svaka promjena u sadr`aju poruke dovodi do promjene potpisa. (2002). Zadatak CA je da provjere i utvrde ne~iji identitet i nakon toga mu izdaju digitalni certifikat. 725 Vidjeti opširnije David B. Primjer: pošiljalac „A“ kreira digitalni potpis na osnovu poruke koju `eli da pošalje primaocu „B“. 724 Vidjeti Dickson K. McGraw-Hill Education.723 96.

235 . Prvi je osiguranje e-businessa korištenjem filtriranja paketa i aplikacijskih firewalla. . Naj~eš}e koriš}eni standard za digitalne certifikate je X. S obzirom da svi poznatiji komunikacioni programi u sebi ve} imaju uklju~ene javne klju~eve CA kompanija kojima se vjeruje.W. (2004).skrivanje adrese da se obezbijedi nivo povjerljivosti. 97. beckup/recovery-a. Copenhagen Business School Press. dodatne podatke za identifikaciju. John E. Ako korisnik ima povjerenja u CA i ima CA javni klju~.509. (2002). Canton.727 Digitalni certifikat servera izdat od strane CA mora da sadr`i sljede}e: naziv organizacije. Zbog toga }emo u nastavku spomenuti još neke na~ine obezbje|enja e-businessa. Veoma je vjerovatno da Web browser koji korisnik posjeduje ve} sadr`i javni klju~ CA jer su Netscape i Microsoft procijenili kojim se CA mo`e najviše vjerovati tako da su njihove javne klju~eve uklju~ili u svoje browsere. ime CA koji je izdao digitalni certifikat i jedinstveni serijski broj. McGraw-Hill Education. 98. „Legal Landmines in E-Commerce“. 728 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons. IEEE. (2002). Postoje i drugi na~ini koji se koriste.726 Neophodan uslov za sve ovo je da privredni subjekt zatra`i i dobije digitalni certifikat za svoj server od nekog Certifikacionog autoriteta (CA). 27-36. Svi navedeni podaci formiraju certifikat koji se na kraju šifruje koriste}i tajni klju~ CA. str.lice „A“ kasnije `eli da komunicira sa drugim subjektom pri prvom kontaktu mu šalje digitalni certifikat i svoj javni klju~. 45. Postoje dvije sigurnosne komponente firewalla koje se koriste za zaštitu aplikacija i baza podataka kompanije od potencijalnih vanjskih kradljivaca preko Interneta.728 Sva opisana rješenja vezana za kriptografiju i digatilni potpis nisu bila dovoljna za punu sigurnost e-businessa. fault tolerance-a i .zaštita integriteta kompanije protiv napada zlonamjernim kodom. njegov web server (server na kome se nalazi prezentacija) mora imati mogu}nosti da radi kao Secure Web Server. mo`e biti siguran u ispravnost certifikata. datum do koga va`i javni klju~. primalac po prijemu ove poruke lako utvr|uje validnost tog certifikata. Sigurnosni zahtjevi i upravljanje uklju~uju: . Ovdje je opisan samo jedan dio primjene digitalnih certifikata.. 727 Ibid. javni klju~. Ako privredni subjekt `eli da na svojoj web stranici (prodavnici) omogu}i kupcima pla}anje kreditnim karticama ili prodaju i pru`anje povjerljivih informacija. 729 Vidjeti opširnije David B. .729 Screening routers su programi koji obavl726 Vidjeti Dickson K. Chiu. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“.dostupnost komponenti preko redudantnosti. „A Three-layer Architecture fo E-Contract Enforcement in an E-Service Environment”.jedinstven sign-on za autentifikaciju korištenjem listi za kontrolu pristupa. str.

Na ovaj na~in je host adresa (adresa doma}ina) uvijek zašti}ena od vanjskih u~esnika jer se vidi samo adresa gatewaya. “Don’t Panic. 731 Vidjeti Schulze C. European Commission Electronic Commerce Team. str. J. IP tuneliranje uvedeno je izme|u dvije intranet mre`e ili gatewaya.03. Aplikacijski proxy su programi koji proširuju zaštitu analiziraju}i pakete da bi zaštitili podatke i aplikacije kompanije od neautorizovnih pristupa.Internetpolicy. Do e-commerce”. back/recovery-a. Postoji Certificate Authority koji vodi ra~una da su u~esnici u transakciji zaista oni za koje se predstavljaju. Corporate Web server obavlja ulogu autentificiranja klijenata preko digitalnih potpisa i certifikata.. www. dostupnost komponenti preko redudantnosti.2005. a kako bi se izbjegli nesporazumi. Sigurnosni zahtjevi i upravljanje uklju~uju: sna`nu enkripciju i IP tuneliranje da bi se osigurala povjerljivost.730 Komponente firewall-a korištene su da obezbijede sigurno okru`enje i uklju~uju sreening routere. oni koriste IPSec transport mode..731 U ovom scenariju. Volume 104. 4. EDI ugovori 99. „Impact of Standardization on EDI in B2B Development”.8. zaštitu integriteta kompanije protiv napada zlonamjernim kodom. Tre}i na~in osiguranja e-businessa posti`e se korištenjem VPN-a (Virtual Private Network). zaštita integriteta kompanije protiv napada zlonamjernim kodom. (2004). dostupnost komponenti preko redudantnosti. aplikacijski gateway i listu kontrole pristupa. posljednja posjeta 22. kao tip korištene operacije. C. Mre`ni saobra}aj je jedostavno tuneliran izme|u klijenta i destinacijskog gatewaya. kontrolu pristupa uklju~uje filtriranje paketa. Armstrong..net. 236 . Sigurnosni zahtjevi i upravljanje su: sna`na enkripcija da se osigura povjerljivost. backup/recovery-a. Number 1. fault tolerance-a. „Staying Legal: A Guide to Issues and Practice for Users and Publishers of Electronic Resources“. Sigurnosne komponente corporate firewall-a bazirane su na SET protokolu. Lin B. Drugi metod je osiguranje e-businessa korištenjem SET-a (Secure Electronic Transactions). Najrazvijeniji i najsigurniji na~in elektronskog ugovaranja je postizanje sporazuma putem elektronskog trgova~kog partnerskog sporazuma (TPA). aplikacijske proxyje i circuitlevel gateway. 77-92. Kada udaljeni korisnici zahtjevaju pristup aplikacijama i bazama podataka kompanije. 732 Vidjeti Hsieh C. Library Association Publishing (1999).jaju efektivno filtriranje paketa. fault tolerance-a i digitalni certifikati za autentifikaciju. Industrial Management-Data Systems.732 Ova vrsta sporazuma specificira termine i uslove pod kojima }e 730 Opširnije.

ugovorne strane zaklju~ivati elektronske ugovore. Legal Infrastructure of Information Society“. kao i UNDP ICT. odnosno elektronskom poslovanju izme|u kompanija. kao i UNDP ICT. Legal Infrastructure of Information Society“. (2003). 734 Jelena Vilus.000 bankarskih institucija. Tanja Aplin. izjave. finansijama. Sarajevo. Ovaj sistem koristi preko 7. transportu. .Forum.733 EDI sistem omogu}ava da ponudilac i ponu|eni elektronskim porukama na siguran na~in u okviru zatvorenog sistema šalju ponudu i prihvat. . naro~ito u segmentu rezervacija i kupovine avio karata. distribuciji i skladištenju. (2000). Oxford University Press. . „Infrastructure of An Information Society. Sarajevo. .Forum. 237 . naloge i ostale transakcije koji se vrše u bankarstvu. (2000). trgovini i transportu.ANSI ASC X12 standardi („American National Standards Institute Accredited Standards Committee X12“) je jedan od utemeljitelja UN/EDIFACT. 100.000 ovih poruka.SWIFT („Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunications“) je set standardizovanih elektronskih poruka za me|unarodna pla}anja. 737 Vidjeti Steve Hedly. 736 Jelena Vilus. „Elektronsko trgova~ko pravo“. str. str.UN/EDIFACT standardi Ujedinjenih Nacija735 za elektronsku razmjenu poruka u administraciji. Najrasprostanjeniji EDI standardi su: . On u sebi obuhvata standarde koji se koriste u obrazovanju. finasijama i osiguranju. kao zatvoreni sistemi elektronskog poslovanja obuhvataju mnoge razli~ite forme EDI-a. da zaklju~uju ugovore. 7-45. odnosno elektronski poslovati. „Elektronsko trgova~ko pravo“. Beograd. Ti sporazumi su zasnovani na primjeni EDI-a (Electronic Data Interchange/Elektronske razmjene poruka) koja omogu}ava automatske elektronske tranasakcije. Svaki proizvod u EU mora da ima EAN robni kod. Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN. Conference material. vladi.IATSA („International Air Transport Association“) je standardizovani sistem razmjene elektronskih poruka koji se primjenjuje u avio transportu. 735 Ibid. administraciji. (2003).EAN („European Article Numbering“) predstavlja sistem standardizovanih elektronskih poruka koji je baziran na UN/EDIFACT standardima. osiguranju. Ovi standardi su uspostavljeni radi elektronske razmjene poruka izme|u kompjuterizovanih informacionih sistema i prevashodno se koriste u trgovini robom. Beograd. „Infrastructure of An Information Society.000. Conference material. 7-45. Svaki dan se transmituje više od 3. (2002). Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN. „Statutes on IT and E-Commerce“. TPA („Trade Partner Agreements“).734 Ovaj na~in poslovanja dominira u B2B poslovanju. tj.736 Ti sporazumi moraju regulisati:737 733 Ibid.

.S. (2001). ”Developing an XML Framework for an eletronic document delivery system”. EDI poznaje dvije vrste greški. ispravljanje greški. godine pod pokroviteljstvom World Wide Web konzorcijuma s ciljem rješavanja problema razmjene podataka na Internetu.Sigurnosni protokoli (odre|ivanje sigurnosnih mjera koje mora da poduzme svaka strana radi obezbje|enja sigurnog slanja i primanja poruka). str.739 Tako je nastao novi standard za opisivanje podataka koji se prenose Internetom. John Angel. 238 . tzv.Opšte uslove poslovanja (sve uslove i ograni~enja koji se odnose na ovaj sistem poslovanja). a druga vrsta pogreški su kompjuterske greške.. . bilo je potrebno prona}i na~in da se razmjenjuju podaci izme|u razli~itih platformi. Volume 19.Temelj svih temelja. sporazumom se odre|uje preko kojeg tre}eg lica provajdera }e se to vršiti). „Computer Law“. .Sistem identifikacije i autentifikacije (uspostavljanje šifri. Kako je Internet postao osnova elektronskog poslovanja. klijentovog browsera ili bilo koje klijentove aplikacije.Obuhvat sporazuma (stranke. . vrstu transakcija koju obuhvata. potrebni hardver i softver (svaka strana mora imati zahtjevani softverski i hardverski sistem koji je kompatibilan sa sistemom druge strana).9. . . XML. programskih jezika i programskih koncepcija. kao i odrešivanje elektronskog potpisa). Blackstone Press. Taj razvoj je omogu}io razvoj novog formata i jezika web-a. 4.740 XML rješava dva klju~na problema web-a: razmjenu informacija Internetom i pronala`enja odgovaraju}eg formata u kojem su iskazane informacije. (2002).. XML standard 101.Odre|ivanje na~ina za obavještavanje o primljenoj poruci i na~ina arhiviranja tih poruka). . vrstu EDI standarda koje se odnose na transakcije (UN/EDIFACT ANSI ASC X12. enkripcije. 738 Vidjeti Chris Reed. 740 Vidjeti XML . Magazin INFO.Komunikacione protokole kojima se odre|uje koje vrste dokumenata i poruka se mogu slati ovim sistemom. London.Vlasništvo nad podacima (koji podaci koji su primljeni ovim sistemom se mogu koristiti i na koji na~in zbog problema poslovne tajne).738 Razvoj XML-a po~eo je 1994. IATSA itd). kao i odre|ivanje kad se poruka smatra primljenom. 134-176. The Electronic Library. Prva je ljudska greška.Odre|ivanje provajdera (pošto se EDI transakcije vrše preko tre}eg lica provajdera. 739 Vidjeti Chen R. tj. UK. Primjenom XML-a omogu}ava se obrada informacija pomo}u programa za pretra`ivanje Interneta (web browsera). greške kod unosa podataka ili kod transmisije. Svaka strana je odgovorna za greške u svom sistemu ili u sistemu svog provajdera. juni 2004. kao i vrijeme trajanja sporazuma). Number 2.

742 Nacrt Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH. Nacrt Uredbe o registru davatelja usluga certificiranja elektronskih potpisa koji izdaju kvalificirane certifikate i Nacrt Uredbe o evidenciji davatelja usluga certificiranja elektronskih potpisa. . dokument usvojen na 69 sjednici Vije}a ministara BiH. zaštite podataka. u mjeri u kojoj je uklju~ena direktna i specifi~na veza sa obavljanjem funkcija javnih organa. 741 Strategija razvoja informacionog društva Bosne i Hercegovine. koji obuhvata preduzimanje i pru`anje usluga informacionog društva. odnosno upotrebom IKT u pravu BiH 5. obaveze davaoca usluga u vezi informisanja.djelatnost javnog bilje`nika ili ekvivalentnih profesija. Nju sa~injavaju: sada ve} usvojeni Zakon o elektronskom potpisu BiH.1. zaklju~ivanje ugovora i odgovornost davaoca usluga. . te propisi koji se odnose na sporazume izme|u preduze}a. Nacrt Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH 103. Vije}e ministara BiH i Razvojni program Ujedinjenih nacija BiH. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH.742 ^lanom 2 ovog Nacrta zakona je predvi|eno da se odredbe ovog zakona. za koje se pla}a ulog sa nov~anom vrijednoš}u.1. te nacrti zakona i podzakonskih akata: Nacrt Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH. str.zastupanje stranaka i odbrana njegovih interesa pred sudovima. 239 . uklju~uju}i lutrije i kla|enje. Struktura budu}e e-legislative BiH 102. Nacrtom ovog zakona ure|uje se pravni okvir za odre|ene aspekte elektronskog pravnog i poslovnog prometa.nagradne igre i igre na sre}u. Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa. 5. Zaklju~ivanja ugovora elektronskim porukama.1. Nacrt Uredbe o uslovima za povezivanje evidencija izdanih i opozvanih certifikata. Ovim zakonom se ne mijenjaju propisi iz oblasti oporezivanja. ne primjenjuju na sljede}e usluge informacionog društva: . koje se odnose na usluge informacionog društva. Pravno regulisanje elektronskog poslovanja treba da bude na dr`avnom nivou.5.741 To je razlog zbog koga je Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojni program Ujedinjenih nacija) izradilo nacrte kompletne e-legislative Bosne i Hercegovine. 27-30.

a naro~ito: on line prodaja roba i usluga. . mašinska.elektronska poruka: niz podataka. ili ~uvaju informacije korisnika.davalac usluga: svako fizi~ko ili pravno lice koje pru`a usluge informacionog društva. u skladu sa njenom voljom.pošiljalac elektronske poruke: lice. sa~uvani. .odluke koje donose udru`enja preduze}a ili praksu uskla|enu sa sporazumima u svrhu podjele tr`išta ili fiksiranja cijena (cartel law). . posrednik elektronske poruke se ne smatra za primaoca ove elektronske poruke. na neodre|eni vremenski period. primljeni ili izmjenjivi na elektronski na~in. . osnivanje davaoca usluga.naslovnik elektronske poruke: lice. koristi usluge informacionog društva. .informacioni sistem: programska. na daljinu. kojem je pošiljalac namijenio elektronsku poruku. poslani. . distribuciji.usluga informacionog društva: usluga koja se uobi~ajno obavlja za naknadu. . komunikacijska i druga oprema koja djeluje samostalno ili u omre`ju i namijenjena je sakupljanju. što uklju~uje prije svega elektronsku razmjenu podataka i elektronsku poštu. kao i usluge kojim se prenose informacije putem elektronskog omre`ja i omogu}ava pristup takvom omre`ju. primi. na pojedina~ni zahtjev korisnika. upotrebi i drugoj obradi podataka u elektronskom obliku.osnovani davalac usluga: davalac usluga koji uspješno vodi ekonomsku aktivnost koriste}i odre|eno ure|enje. 240 . pri ~emu prisustvo i korištenje tehni~kih sredstava i tehnologija koje se tra`e radi nu|enja usluge.korisnik: svako fizi~ko ili pravno lice koje. procesovanju. . posrednik elektronske poruke se ne smatra za pošiljaoca ove elektronske poruke. sami po sebi. on-line nu|enje informacija. .primalac elektronske poruke: lice koje je primilo elektronsku poruku. on-line reklamiranje. elektronski pretra`iva~i i mogu}nosti tra`enja podataka. elektronskom opremom za obradu (uklju~uju}i i digitalnu kompresiju) i pohranjivanje podataka.podaci u elektronskom obliku: podaci koji su formirani. naro~ito u svrhu da dobije informacije ili ih u~ini dostupnim. koje je samo poslalo elektronsku poruku ili je poruka bila poslana u njeno ime. koji su poslani ili primljeni na elektronski na~in. . Definicije su sadr`ane u ~lanu 3 istog nactra i u smislu ovog zakona zna~e: . sa~uva elektronsku poruku ili nudi druge usluge u vezi sa elektronskom porukom. u svrhu profesionalnih rezultata ili druga~ije. 104.posrednik elektronske poruke: lice koje za drugo lice pošalje. ne ~ine.

ako je pošalje informacioni sistem kojim upravlja sam pošiljalac ili neko drugi po njegovom nalogu da djeluje samostalno.slobodnih. organizacije ili lica. ili . 106. ili ugleda kompanije (poduzetnika).potroša~: svako fizi~ko lice koje djeluje u svrhu koja ne spada u njegovu ili njenu.podataka koji omogu}avaju direktan pristup radu poduzetnika. Zakonom je predvi|eno da lica mogu urediti svoje odnose pri stvaranju. li~no. bez finansijske protivusluge ura|enih podataka. ili da je upotrijebio dogovorenu tehnologiju i postupak. koji se odnose na robe. organizacije ili lica koje vrši komercijalnu.ako je naslovnik elektronske poruke. Zakon je tako|e naveo da primalac ima pravo da svaku primljenu elektronsku poruku smatra samostalnom i da postupa u skladu s tim. za potvrdu izvora elektronske poruke. prijemu.743 U odjeljku koji govori o porijeklu elektronske poruke zakon je odredio da }e se smatrati da elektronska poruka poti~e od pošiljaoca elektronske poruke (u daljem tekstu: pošiljalac): . da elektronska poruka nije pošiljao~eva. ili . industrijsku ili zanatsku djelatnost. i naro~ito. trgovinsku. poslovnu ili profesionalnu aktivnost.ako je primalac znao ili je mogao znati. kao što su domain name ili e-mail adrese. izme|u pošiljaoca i primaoca elektronske poruke (u daljem tekstu: primalac).ako je pošalje lice koje je pošiljalac ovlastio. osim: .. ili . da je postupio sa pa`njom dobrog 743 Nacrt Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH. Ove odredbe se ne primjenjuju u slu~aju: . osim ako je znao ili je mogao znati. direktno ili indirektno. odnosno dobrog privrednika. ~uvanju ili drugoj obradi elektronskih poruka druk~ije nego što je ovim zakonom odre|eno.ako je pošalje pošiljalac. 241 . kao i . robe i usluge. ili se bavi regulisanom profesijom. usluge ili ugled kompanije (poduzetnika). i primalac imao razumno vrijeme da djeluje u skladu s tim. ne proizilazi šta drugo. ili iz njenog smisla. ili .ako je pošiljalac obavijestio primaoca da elektronska poruka nije njegova. slanju. upotrijebio. . ako iz pojedine odredbe ovog zakona. u tu svrhu unaprijed dogovorenu tehnologiju i postupak.komercijalna komunikacija: reklamiranje i druge forme komunikacije koje promovišu. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH. da je postupio sa pa`njom dobrog doma}ina. 105.

Kao momenat prijema elektronske poruke smatra se momenat kada elektronska poruka u|e u informacioni sistem primaoca.kada elektronska poruka u|e u taj informacioni sistem. ili . bez obzira na gore navedeno. smatra se da elektronska poruka nije bila poslana dok pošiljalac ne primi potvrdu o prijemu. odnosno ponašanje primaoca koje je dovoljno da pošiljalac zna ili mo`e znati da je elektronska poruka primljena.doma}ina. Mjesto slanja i mjesto prijema elektronske poruke regulisano je ~lanom 11 Nacrta zakona i navedeno je da se. ako nije druk~ije dogovoreno. ali se ne smatra da je poslana elektronska poruka jednaka primljenoj elektronskoj poruci. odnosno dobrog privrednika. po prethodnom obavještenju primaoca. potvrdom o prijemu se smatra bilo koja samostalna ili druga potvrda primaoca. i naveo da elektronsku poruku uslovljava potvrdom o prijemu. Ako je pošiljalac prije ili prilikom slanja elektronske poruke ili u samoj elektronskoj poruci zahtijevao. Ako pošiljalac primi od primaoca potvrdu o prijemu. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH. Ako nije druk~ije dogovoreno. da se radi o ponovljenoj elektronskoj poruci. smatra se da je elektronska poruka neposlana. ili je sa primaocem dogovorio da se potvrdi prijem elektronske poruke. smatra se da je naslovnik elektronske poruke primio tu elektronsku poruku. Ako je primalac odredio poseban informacioni sistem za prijem elektronskih poruka. smatra se da je elektronska poruka poslana u momentu kad u|e u informacioni sistem koji je izvan kontrole pošiljaoca ili lica koje je elektronsku poruku poslalo u ime pošiljaoca i u skladu sa voljom pošiljaoca (~lan 9 Nacrta zakona). ili da je upotrijebio dogovorenu tehnologiju i postupak. Ukoliko pošiljalac ni u tom roku ne primi potvrdu o prijemu. 108.744 107. smatra 744 Nacrt Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH. A u slu~ajevima da pošiljalac ne navede da elektronsku poruku uslovljava potvrdom o prijemu i ne primi potvrdu o prijemu u odre|enom. 242 . momenat kada primalac preuzme elektronsku poruku. pošiljalac mo`e obavijestiti primaoca da nije primio potvrdu o prijemu i odrediti primjeren naknadni rok u kojem mora primiti potvrdu o prijemu.ako je elektronska poruka poslana na drugi informacioni sistem. za mjesto iz kojeg je elektronska poruka poslana. momenat prijema elektronske poruke je momenat: . Ako pošiljalac sa primaocem nije dogovorio formu potvrde o prijemu. dogovorenom roku ili razumnom roku. ako rok nije odre|en ili dogovoren. ako nije druk~ije dogovoreno.

davaocu usluga nije potrebna posebna slu`bena 745 Ibid. . smatra se mjesto sjedišta ili prebivališta primaoca u momentu prijema elektronske poruke. ako nije druk~ije dogovoreno. zapisa ili podataka se ne odnosi na podatke ~ija je jedina namjena da omogu}e prijem ili slanje elektronske poruke (komunikacioni podaci). 243 . te vrijeme i mjesto slanja ili prijema elektronske poruke i . mogu se ~uvati u elektronskom obliku: .ako su podaci sa~uvani u obliku u kojem su bili formirani. zapisi ili podaci ~uvaju. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH. Ove odredbe se ne primjenjuju za podatke za koje ovaj zakon propisuje stro`ije ili posebne uslove ~uvanja. tj. Kao mjesto prijema elektronske poruke. . Obaveza ~uvanja dokumenta. smatra se da je elektronski oblik odgovaraju}i. Kada zakon ili drugi propis odre|uje da se odre|eni dokumenti.ako je iz sa~uvane elektronske poruke mogu}e utvrditi od koga poti~e.ako upotrebljena tehnologija i postupci u dovoljnoj mjeri onemogu}avaju izmjenu ili brisanje podataka. odnosno daju pouzdanu garanciju u pogledu nepromjenjivosti poruke.mjesto sjedišta ili prebivališta pošiljaoca u momentu slanja elektronske poruke.745 Kao najva`nije rješenje ovog Nacrta zakona je zasigurno ~lan 12 u kome je regulisano pravno dejstvo podataka u elektronskom obliku i njihova upotreba kao dokaznog sredstva. i to na na~in da se istina ne mo`e isklju~iti zbog ~injenice da su u elektronskom obliku. Glavom III Nacrta zakona regulisani su pravni aspekti preduzimanje i pru`anje usluga informacionog društva i to na na~in da za preduzimanje i pru`anje usluga. poslani ili primljeni ili u drugom obliku koji vjerodostojno predstavlja formirane. 746 Nacrt Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH. 109. Kada zakon ili drugi propis odre|uje da se odre|eni podaci predstavljaju ili ~uvaju u izvornom obliku. kome je poslana. poslane ili primljene podatke.746 Ovom odredbom obezbje|uje se da }e sudovi prihvatati elektronske dokumente potpisane sigurnim elektronskim potpisom kao dokumente u pisanoj formi svojeru~no potpisane i time olakšati dokazivost elektronskog ugovora. ugovora zaklju~enog primjenom IKT u slu~aju sudskog spora. ukoliko su zadovoljeni gore navedeni uslovi. dostupni i podesni za kasniju upotrebu.ako su podaci sadr`ani u elektronskom dokumentu ili zapisu.

na osnovu kojih korisnik mo`e s njim brzo i neposredno stupiti u kontakt. . profesionalni naziv i dr`avu u kojoj je naziv dodijeljen. .ako postoji. ili zadovoljavanje drugih zahtjeva jednakog pravnog dejstva. stalno dostupne za raspolaganje. najmanje sljede}e informacije: .geografsku adresu na kojoj je osnovan. a koji ne vrijede isklju~ivo za usluge informacionog društva.dozvola. trgova~kom ili sli~nom javnom registru u kojem su uneseni njegovi podaci. Ako usluga informacionog društva sadr`i cijene. Tako|e. . Davalac usluga je du`an korisnicima obezbjediti. te troškovi dostave.ako djelatnost podlije`e administrativnom nadzoru. jasno i nedvojbeno: 747 Ibid 748 Nacrt Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH. saglasnost.747 Pravni propisi kojima se ure|uje izdavanje dozvola za preduzimanje ili obavljanje poslovne. . kao i obavijest o pravnim propisima o regulisanim profesijama koji se primijenjuju.svoje ime ili svoju firmu. odobrenje ili koncesija. . kao i podatke o tom registru. identifikacioni broj koji se odnosi na porez na dodanu vrijednost. ostaju nepromijenjeni. koja je dio usluge informacionog društva ili predstavlja takvu uslugu. Informacije koje mora sadr`avati komercijalna komunikacija sadr`ane su u ~lanu 16 i predvi|aju da je davalac usluga du`an obezbjediti.ako je registrovan u sudskom. ili ekvivalentno sredstvo identifikacije u navedenom registru.ako davalac usluga podlije`e pravnim propisima o regulisanim profesijama.748 110. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH. kao i drugi porezi i dodaci. kao i pristupu ovim propisima. podatke o profesionalnom udru`enju ili drugoj instituciji kod koje je registrovan. svoj registarski broj. .podatke. 244 . one se prikazuju tako da ih prosje~ni posje}uju}i gledalac mo`e lako razumjeti i dodijeliti. da komercijalna komunikacija. obrtni~ke ili strukovne djelatnosti. podaci o nadzornom organu nadle`nom za davaoca usluga. Isto vrijedi i za pravne propise koji se odnose na obaveze objave ili koncesione obaveze telekomnikacionih usluga. da li su u cijenu uklju~eni porez na dodanu vrijednost. uklju~uju}i svoju elektronsku poštansku adresu. lako i neposredno. mora biti nedvosmisleno prepoznatljivo.

koji ograni~avaju komercijalnu komunikaciju za pripadnike ovih profesija. koje je sastavni dio njihove usluge informacionog društva. Davaoci su du`ni poštovati ovu listu. prije davanja njegove ugovorne izjave volje (ponuda za zaklju~ivanje ugovora ili izjava o prihvatanju ponude). naro~ito u cilju o~uvanja nezavisnosti. Pravni propisi o regulisanim profesijama. prilikom njenog prijema kod korisnika. .bude prepoznatljiva kao takva. Netra`ena komercijalna komunikacija regulisana je na na~in da davalac usluga koji. . dozvoljeno komercijalno komuniciranje. zatim u cilju osiguranja poslovne tajne i pridr`avanja jasnijeg odnosa prema klijentima i drugim pripadnicima profesije.podatak. jasno. kao takva.tehni~kim sredstvima za prepoznavanje i ispravljanje unesenih grešaka prije davanja ugovorne izjave volje. Pravni propisi o dozvoljenom i nedozvoljenom dostavljanju komercijalne komunikacije putem elektronske pošte ostaju neizmijenjeni. bez naknade. Regulatorna agencija za komunikacije du`na je voditi listu u koju se. . Ostale obaveze informisanja u vezi sa komercijalnom komunikacijom. bez prethodne saglasnosti primaoca. sredstvima elektronske pošte. od strane davaoca usluga biti pohranjen. ostaju nepromijenjeni.nazna~i fizi~ko ili pravno lice na ~iji zahtjev je sa~injena komercijalna komunikacija. promotivnih takmi~enja i igre.promotivna takmi~enja ili igre. jasno i nedvosmisleno prepoznatljiva.. 111.jezicima. . šalje komercijalne komunikacijske poruke. Zaklju~ivanje ugovora regulisano je ~lanovima 19 do 23 Nacrta zakona i to na na~in da je davalac usluga du`an korisnika. kao što su pravni propisi o dopustivosti promotivne ponude. da li }e tekst ugovora koji se zaklju~uje. kao i mogu}nost pristupa takvom tekstu ugovora. 112. kao što su sni`enje cijena. kao i uslove koji se moraju ispuniti za njihovo korištenje. du`an osigurati da je komercijalna komunikacija. premije i nagrade. ugleda i ~asti zvanja. na kojima se ugovor mo`e zaklju~iti. . koji podlije`u pravnim propisima o regulisanim profesijama. Komercijalna komunikacija u vezi regulisanih profesija ure|ena je na na~in da je davaocima usluga. ili predstavlja takvu uslugu. . mogu upisati sva fizi~ka i pravna lica koja su isklju~ila opciju da im se dostavlja komercijalna komunikacija putem elektronske pošte.razli~itim tehni~kim koracima koji slijede u postupku davanja njegove ugovorne izjave volje i zaklju~ivanja ugovora. kao i uslove koji se moraju ispuniti da bi se u njima u~estvovalo. nazna~i kao takve. 245 . ostaju neizmijenjeni. 113. nazna~i kao takve.promotivne ponude. razumljivo i nedvosmisleno informisati o: .

Davalac usluga je du`an korisniku staviti na raspolaganje adekvatna. pod uobi~ajenim okolnostima. 115. uklju~uje i automatsko. druge pravno zna~ajne elektronske izjave i elektronske potvrde o prijemu. One ne vrijede za ugovore zaklju~ene isklju~ivo putem elektronske pošte ili njoj jednake individualne komunikacije.ne izabere niti promijeni tra`ene informacije. ako on: .ne izabere naslovnika prenesenih informacija i . Obaveze informisanja. prenosi u komunikacijskoj mre`i.ne izabere. nije odgovoran za informacije dobivene na upit.114. Odgovornost davaoca usluga regulisana je ~lanovima 23 do 28 Nacrta zakona i to na na~in da davalac usluga koji. . smatraju se primljenim. ne mogu se isklju~iti na štetu potroša~a.ne inicira prenos tra`enih informacija. gore navedene. One ne vrijede za ugovore koji se zaklju~uju isklju~ivo putem elektronske pošte ili njoj jednake individualne komunikacije. ili obezbje|uje pristup do komunikacijske mre`e. On je du`an. nije odgovoran za informacije koje prenosi. Davalac usluga je du`an staviti korisniku na raspolaganje ugovorne odredbe i opšte uslove poslovanja. Ove obaveze se ne mogu isklju~iti na štetu potroša~a. Elektronske ugovorne izjave volje. 246 . efikasna i dostupna tehni~ka sredstva. bez odlaganja. privremeno.ne inicira prenos. od strane korisnika obezbje|ene (unesene) informacije. elektronskim putem. kojoj su odre|ene. mo`e primiti. . prije davanja svoje ugovorne izjave volje. Davalac usluga koji korisnicima stavlja na raspolaganje mašinu za pretrage i druga elektronska pomagala u cilju tra`enja informacija tre}ih lica. Ove odredbe se ne mogu isklju~iti na štetu potroša~a. kada ih strana. prolazno pohranjivanje informacija koje se prenose. niti promijeni prenesene informacije. tako da ih mo`e sa~uvati i reprodukovati. ako ovo privremeno pohranjivanje slu`i jedino za proslje|ivanje prenosa u komunikacijskoj mre`i. i ako se informacije ne ~uvaju du`e nego što je to uobi~ajeno potrebno za prenos. prepoznati i ispraviti unesene greške. Ove obaveze davaoca usluga ne mogu se isklju~iti na štetu potroša~a.ne izabere naslovnika tra`enih informacija i . Prenos informacija i osiguravanje pristupa. pomo}u kojih mo`e. ako on: . Davalac usluga du`an je nazna~iti dobrovoljne kodekse poslovanja koje primjenjuje i obezbjediti informacije o elektronskom pristupu ovim kodeksima. potvrditi korisniku prijem elektronske ugovorne izjave volje.

tako|e. ili 247 . Davalac usluga koji. od strane korisnika obezbje|ne (unesene) informacije.116. gore navedeni. ili u~inili dostupnim. bez odlaganja pristupi uklanjanju elektronske veze. Davalac usluga koji. ako: . od strane korisnika obezbje|ene (unesene) informacije. ili davalac usluga informacije tre}ih lica predstavlja kao svoje. ako on: . ~im dobije pouzdano saznanje o tome. utvr|enim opštepriznatim industrijskim standardima u upotrebi. i iz zahtjeva za naknadu štete. nije upoznat sa ~injenicama ili okolnostima iz kojih je o~igledna protivpravna aktivnost ili informacija. privremeno. tako|e. na njihov zahtjev. ako je lice od kojeg informacije poti~u podre|eno davaocu usluga ili je pod njegovim nadzorom.ne promijeni informacije.postupi u skladu sa propisima za a`uriranje informacija.nema pouzdano saznanje o protivpravnoj aktivnosti ili informaciji. 117. da je informacija kod prvog izvora prenosa uklonjena iz mre`e ili je pristup do nje bio onemogu}en. . koje slu`i jedino formiranju u~inkovitijeg prenosa informacija drugim korisnicima. ili . 118. pohrani. Obim obaveza davaoca usluga regulisan je ~lanom 28 i to na na~in da davaoci usluga.nije postupio suprotno dopustivoj upotrebi tehnologije za sakupljanje podataka o korištenju informacija.postupi u skladu sa uslovima za pristup informacijama. nisu obavezni generalno nadgledati informacije koje su pohranili. nije odgovoran za informacije pohranjene na zahtjev korisnika. omogu}ava pristup informacijama tre}ih lica. .bez odlaganja ukloni informacije koje je pohranio ili onemogu}i pristup do njih. Davalac usluga koji. prenosi u komunikacijskoj mre`i. nije odgovoran za automatsko. Prethodna rješenja se ne primjenjuju. ili ~im je dobio ova saznanja ili je upoznat. prolazno pohranjivanje. . bez odlaganja pristupi uklanjanju ili onemogu}avanju pristupa informaciji.~im je dobio ova saznanja ili upoznat. sredstvima elektronskog povezivanja. ili da je sud ili drugi nadle`ni organ nalo`io uklanjanje ili onemogu}avanje pristupa. nije upoznat sa ~injenicama ili okolnostima iz kojih je o~igledna protivpravna aktivnost ili informacija. utvr|enoj opštepriznatim industrijskim standardima u upotrebi. prenijeli. . i iz zahtjeva za naknadu štete. nije odgovoran za takve informacije. ako on: nema pouzdano saznanje o protivpravnoj aktivnosti ili informaciji.

opreme i podataka i 248 . Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa 119. ako tre}a lica imaju preovla|uju}i pravni interes za utvr|ivanje identiteta korisnika i odre|enog protivzakonitog ~injeni~nog stanja. sa kojima su zaklju~ili sporazume o pohranjivanju informacija. vo|enje registra potpisnika i zaštite li~nih podataka. . pomo}u kojih se korisnici njihovih usluga sa kojima su zaklju~ili sporazume o prenošenju ili pohranjivanju informacija. gore navedeni.1.finansijska i druga materijalna sredstva potrebna za trajnije izvo|enje usluga certifikovanja i pokrivanje mogu}ih šteta. na zahtjev tre}ih lica. omogu}iti pristup ra~unarskoj opremi i ure|ajima i pru`iti bilo koju drugu potrebnu pomo}. na zahtjev inspektora. Du`ni su i na osnovu odgovaraju}eg akta organa uprave. Nacrtom ove uredbe ure|uju se uslovi i postupak izdavanja elektronskih certifikata u BiH.samoinicijativno tra`iti oklonosti koje ukazuju na protivpravne radnje. naknada na ime osiguranja i sli~no. dati ime i adresu bilo kojeg korisnika svojih usluga. mogu istra`ivati. istra`i. ako znanje ovih informacija ~ini zna~ajnu pretpostavku za izvršavanje obaveza tog organa. . . dostaviti imena i adrese korisnika svojih usluga. te u~ine vjerovatnim da znanje ovih informacija.tehni~ku i programsku osnovu koja podr`ava me|unarodne standarde za provo|enje usluga certifikovanja. sa kojim su zaklju~ili sporazum o pohranjivanju informacija. . u cilju da se sprije~i.sistem fizi~ke zaštite ure|aja.2. Davalac usluga je du`an odrediti lice koje }e. Oni su du`ni.lica koja su kvalifikovana za obavljanje odgovaraju}ih stru~no-tehni~kih poslova davaoca usluga certifikovanja. dostaviti ovom sudu sve informacije. Davaoci usluga. Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona obavljaju inspektori ministarstva nadle`nog za informaciono društvo. Uredbom je predvi|eno da davalac usluga certifikovanja mo`e obavljati usluge certifikovanja ako ima: . du`ni su. na osnovu odgovaraju}eg akta za to zakonski ovlaštenog suda. rasvijetli ili procesuira sudski ka`njivo djelo.organizaciju rada koja garantuje kvalitet izvo|enja usluge certifikovanja. 5. Davalac usluga je du`an dostaviti ili pripremiti za inspekciju relevantne poslovne knjige i dokumentaciju i obezbjediti potrebne informacije. omogu}iti pristup u poslovne prostorije u toku radnog vremena. ~ini zna~ajnu pretpostavku za pravno procesuiranje.

sistem informisanja lica koja tra`e uslugu certifikovanja o ta~nim uslovima korištenja usluga.ostvarene pretpostavke za djelovanje bezbjednog i a`urnog registra potpisnika. .tehni~ke sposobnosti koje dozvoljavaju da informacije.750 .obezbje|eno ta~no utvr|ivanje datuma i vremena (minute i sata) izdavanja ili opoziva certifikata.00 KM. bilo kojih dodatnih obilje`ja lica za koja se izdaje certifikat. koje mogu biti dostavljene elektronski. primjenu tehnologija elektronskog potpisa i odgovaraju}ih procedura bezbjednosti. ako je potrebno. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH.instrumente za propisanu provjeru identiteta i.bezbjedonosni sistem koji onemogu}uje snimanje i kopiranje podataka za izradu potpisa za lica u ime kojih se pru`a uluga certifikovanja. 750 Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa BiH. a u slu~ajevima u kojima generiše podatke elektronskog potpisa . .zašti}en i povjerljiv proces generisanja takvih podataka. . budu napisane i pripremljene u razumljivom obliku. posebno za pru`anje evidencije certifikata za potrebe odre|enih postupaka. sa specijalisti~kim stru~nim kvalifikacijama. Najni`i osigurani iznos sa kojim davalac usluga osigurava odgovornost od šteta je 50. uklju~uju}i bilo koja ograni~enja u korištenju. davalac usluga izdavanja kvalifikovanih certifikata mora ispunjavati i slijede}e uslove:749 . . kao i o postupcima za rješavanje pritu`bi i `albi. naro~ito za pokrivanje rizika odgovornosti za štete.pouzdane proizvode i sisteme koji su zašti}eni od neovlaštenih promjena i osiguravaju tehni~ku i kriptografsku bezbjednost procesa. te za provo|enje odgovaraju}ih administrativnih i upravlja~kih postupaka u skladu sa priznatim standardima.dokazanu sposobnost bezbjednog provo|enja usluge certifikovanja.finansijske resurse za rad u saglasnosti sa zahtjevima postavljenim za djelovanje finansijskih institucija. . .pouzdane mjere protiv krivotvorenja..000. . izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH. 249 . . . te provo|enje bezbjednog i trenutnog prekida.zaposlena lica. odnosno opoziva usluge certifikovanja na zahtjev potpisnika. znanjima i iskustvima koja su potrebna za pru`anje usluge certifikovanja.bezbjedonosna rješenja zaštite od neovlaštenog pristupa i ošte}enja informacija. 749 Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa BiH. . naro~ito na rukovodnom nivou. na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku i }irili~nim/latini~nim pismom.sistem ~uvanja relevantnih informacija o kvalifikovanim certifikatima za odre|eno vrijeme. Pored navedenih.

3. certifikat bio javno raspolo`iv za pretra`ivanje samo u onim slu~ajevima za koje je registrovani potpisnik dobio ovlaštenje i bilo koja tehni~ka promjena koja bi mogla narušiti zahtjeve bezbjednosti i bila poznata davaocu usluga certifikovanja. moraju biti u skladu sa: Odlukom i odredbama Agencije za zaštitu podataka BiH i me|unardno priznatim preporukama i sigurnosnim principima. obuhvataju i posebne mjere. ITU i Evropske unije ili koji su u upotrebi dugi niz godina.1. informacije mogle biti provjerene u cilju utvr|ivanja autenti~nosti. Davalac usluga je po ovoj Uredbi u obavezi da primjenjuje sve postupke. Certifikaciska institucija }e posebnim pravilnikom propisati vrstu. kriterijima ili uslovima prihva}enim u Evropskoj uniji i objavljenim u Slu`benom glasniku Evropske zajednice. 5. Na osnovu procjene rizika za svaki objekat uklju~en u procesu stvaranja elektronskog potpisa posebnim pravilima DU moraju biti definisane odgovaraju}e mjere tehni~ke zaštite. iz prethodnog stava ovog ~lana.. sadr`aj i na~in dostave dokumentacije o ispunjavanju uslova iz ove uredbe. 751 Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa BiH. DU koristi sigurnosne metodologije bazirane na upravljanju rizikom.dostupnost releventnih dijelova informacija na zahtjev tre}ih lica koja koriste certifikat i . kako fizi~ke tako i elektronske zaštite. Nacrtom ove uredbe utvr|uju se tehni~ka pravila i mjere vezane za osiguranje zaštite elektronskog potpisa. To uklju~uje realnu procjenu vjerovatno}e da se incident dogodi kao i štete koje bi taj incident mogao prouzrokovati. Pravila DU. mjere i procedure propisane od strane Nadzornog organa ili nadle`nog ministarstva za informaciono društvo (dalje: Nadzorni organ). Smatra se da su me|unarodno priznati standardi i preporuke oni koji su objavljeni i usvojeni od strane IETF. 250 . Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa 120. pored hardverskih i softverskih. Tehni~ka pravila i mjere zaštite. u skladu sa odredbama ove Uredbe. Smatra}e se da su hardver. softver i procedure u skladu sa ovom Uredbom ako su u skladu sa standardima. te Evropske norme (dalje: EN) koje se odnose na postupke osiguravanja i zaštite opreme i prostora.751 Predvi|eno je da su svi ovlašteni davaoci usluga certificiranja u obavezi da se pridr`avaju pravila i tehni~kih normativa utvr|enih ovom Uredbom. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH. Davalac usluga certificiranja koji izdaje kvalifikovane certifikate (dalje: DU) mora primjenjivati smjernice Evropske unije.pouzdan sistem pohranjivanja certifikata koji omogu}ava provjeru kako bi: unose promjene radila samo ovlaštena lica.

. Uredbom je predvi|eno da svi sistemi uklju~eni u izradu elektronskog potpisa. Sve mjere sigurnosti zajedni~ki ~ine sigurnosni sistem. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH 251 . moraju pro}i sigurnosnu ovjeru od strane Nadzornog organa. odnosno kada postoje}i SZS nije adekvatan postoje}em stanju sistema. Taj dokument se naziva: „sigurnosni zapis sistema” (dalje: SZS). uklju~ujivo i backup sistem. Tokom procesa sigurnosne ovjere moraju se kreirati dokumenti koji detaljno opisuju na~in implemetirane fizi~ke i elektronske zaštite sistema. . Pri ovome je potrebno osigurati saradnju dvije ili više osoba razli~itih profila i ovlaštenja kako bi se sprije~ila zloupotreba sistema ili da bi se isprovocirao incident. 753 Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa BiH. u slu~ajevima gdje je procijenjeno da su štete koju bi incident mogao prouzrokovati velike. . u slu~aju greške u sistemu ili prestanka rada nekih funkcija. Sistem mora automatski prestati da radi ukoliko se otkrije neka neispravnost koja mo`e kompromitovati sigurnost.753 Agencija za zaštitu podataka BiH }e izdavati ovlaš}enja privrednim subjektima da obavljaju poslove sigurnosne ovjere. Na~in i mjere fizi~ke zaštite bi}e propisane posebnim Pravilnikom od strane Direktora Nadzornog organa.Princip „Podjele odgovornosti“ name}e razdvajanje izvršne i kontrolne funkcije. Sigurnosna ovjera se mora ponavljati svaki put kada se promjeni stanje sistema. Fizi~ka zaštita ne smije biti bazirana na samo jednom parametru i ona mora biti organizovana na bazi koncetri~nih krugova zaštitite.121.Princip „Treba-da-zna” osigurava da su informacije dostupne samo onim licima koje treba da ih imaju. sistem ne smije dozvoliti da njegova sigurnost bude kompromitovana ~ak i po cijenu davanja usluga. .Princip „Najmanje privilegije“ obezbje|uje da svaki korisnik sistema treba da ima samo privilegije neophodne da obavlja povjerene zadatke. Odgovorna osoba za sprovo|enje sigurnosnih pravila mora biti identifikovana i mora imati ovlaštenja i sredstva da sprovodi propisana sigurnosna pravila. 122. Svi pristupni putevi objektu moraju biti adekvatno fizi~ki i elektronski osigurani. Sigurnosna ovjera va`i samo za dati SZS.Princip „Dubinske zaštite“ tra`i da fizi~ke i elektronske mjere sigurnosti budu implementirane na svim nivoima sistema. 752 Ibid. Sistem fizi~ke sigurnosti mora koristiti principu dubinske zaštite.752 Predvi|eno je da redovna provjera poštovanja propisanih pravila mora biti sprovo|ena od strane ovlaštenog organa pri Nadzornom organu. DU mora da koristi slijede}e principe pri razvoju sigurnosne politike: .Princip „Sigurnog pada“ zahtijeva da.

vanjsku sigurnost zgrade. u sistem moraju biti uklju~eni elementi sposobni da otkriju gubitak integriteta podataka ili fajlova.jedinstveno identifikovati svakog korisnika sistema i provjeriti deklarisani identitet prije nego mu dozvole pristup sistemu.generisanje kriptografskih asimetri~nih klju~eva. . Sistem mora: . . koji nisu više potrebni za redovno funkcionisanje sistema moraju se uništiti na na~in koji eliminiše rizik od neovlaštenog korištenja zapisanih informacija.bezbjednu zamjenu klju~eva i certifikata kojima je istekao rok va`enja.kontrolisanje i pra}enje certifikata i klju~eva i njihov status. .generisanje certifikata na osnovu narud`be i asimetri~nog klju~a. 123.Predvi|eno je da }e Nadzorni organ propisati posebnim pravilnikom ostale mjere sigurnosti koje najmanje treba da obuhvate slijede}e oblasti: sigurnost okoline.754 Svi dokumenti. . Pored toga. . Infrastruktura za izradu i dstribuciju certifikata i klju~eva mora u sebi sadr`avati slijede}e funkcije: . unutrašnja sigurnost zgrade. . . pravila ponašanja ovlaštenih radnika i pravila ponašanja posjetilaca.registracija korisnika kojima je odobreno da koriste servise.dozvoliti ovlaštenom korisniku da koristi samo funkcije sistema za koje korisnik ima ovlaštenja. . 754 Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa BiH.sigurno uništavanje tajnih klju~eva kada se za to uka`e potreba. . . .onemogu}iti korištenje ve} korištenih podataka za utvr|ivanje identiteta.dodjelu kriptografskih klju~eva ili certifikata. 252 .posjedovati na~ine da dozvoli ili onemogu}i protok paketa na nivou aplikacije na osnovu definisane sigurnosne politike. bilo u elektronskoj ili papirnoj formi.kreirati zapis o akcijama svih korisnika sistema i sve sigurnosno osjetljive doga|aje i taj zapis mora biti osiguran od promjena ili uništavanja. . .sigurno povla~enja klju~eva koji su kompromitovani ili su izgubljeni.dopustiti ovlaštenom administratoru da upravlja elementima sistema i sigurnosnim funkcijama.sigurnu dostavu klju~eva i certifikata korisnicima. . a bez nenajavljenih prekida u servisu. Informaciono-telekomunikacijska infrastruktura Nadzornog organa mora zadovoljavati brojne sigurnosno-funkcionalne zahtjeve.zaštiti povjerljivost senzitivne komunikacije izme|u sebe ili sa vanjskim svijetom. Elementi sistema moraju posjedovati na~in detekcije pokušaja eskaliranja privilegije ili neovlaštenog isklju~ivanja ili mijenjanja sigurnosnih mehanizama. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH.

125. 124. PINove i pasvorde.potpuno dokumentovanje informacija o stanju svih komponenata sistema koji se koriste da kreiraju ili utvrde identitet elektronskog potpisa ili potpisnika.zaštitu cijelokupnog sistema i svih dijelova sistema koji se koristi za izradu elektronskog potpisa od neovlaštenog korištenja i specijalno od neovlaštenog potpisivanja. stvaranje ili utvr|ivanje identita elektronskog potpisa ili potpisnika. Ove procedure ~ini}e sastavni dio SZS. biometrijske informacije. atribute certifikata. .onemogu}avanje nedozvoljenog objavljivanja informacija koje su korištene za kreiranje ili utvr|ivanje identiteta vlasnika e-potpisa. Politika upotrebe potpisa mora se iskazivati u dokumentu ~itljivom korisnicima elektronskog potpisa.otkrivanje greške u eksploataciji dijelova sistema i preduprije|ivanje kompromitovanje senzitivnih podataka korištenih za kreiraje e-potpisa ili utvr|ivanje identiteta potpisnika koje ta greška mo`e prouzrokovati. uklju~uju}i kriptografske klju~eve.pravno funkcionisanje u uslovima redovne eksploatacije svih dijelova sistema. .. certifikate. a time i sa ostalim sistemima. koji se koriste za kreiranje.sigurnosni zahtjevi u oblasti sigurnosti elektronskog potpisa moraju biti postavljeni visoko. atribute kvalifikovanih certifikata i ostale elektronske proizvode. Oni moraju imati mogu}nost uvida u obaveze i prava koja proizlaze iz sadr`aja koji se potpisuje. Ispunjavanjem prethodnih zahtjeva obezbje|uje se da certifikat i kvalifikovani certifikat posjeduju atribute koji su kompatibilni sa me|unarodno priznatim standardima. Implementacija sigurnosnih riješenja mora posti}i slijede}e ciljeve: . 126. . uklju~uju}i ra~unarsku memoriju ili smart kartice. . li~ne podatke. Isto va`i i za sistem pohranjivanja certifikata i klju~eva. Sistem za kreiranje kriptografskih asimetri~nih klju~eva mora zadovoljavati me|unarodno priznate standarde radi kompatibilnosti sa ostalim sistemima i radi izbjegavanja slabih algoritama koji se mogu lako kompromitovati. DU }e svojim internim procedurama utvrditi standarde na osnovu kojih }e raditi i generisati klju~eve. Elektronski potpis koriste potpisnik i primalac u skladu s utvr|enom politikom upotrebe elektronskog potpisa. Korisnik elektronskog potpisa du`an je slijediti sve upute vezane za ispravno korištenje certifikata i kriptografskih klju~eva. Sistem za kreiranje klju~eva i certifikata mora omogu}iti izdvajanje podataka elektronskog potpisa i certifikata u formi koja zadovoljava me|unarodno priznate standarde radi kompatibilnosti sa ostalim sistemima. a posebno je 253 .

Predvi|eno je da Nadzorni organ provodi konstantnu kontrolu sigurnosnih sistema fizi~ke i elektronske zaštite DU.4. koji je ovlašten za izdavanje certifikata du`an razmotriti podatke koje je potpisnik predao u zahtjevu za izda755 Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa BiH.1. Zbog toga je davalac usluga certificiranja. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH.slanje i primanje elektronski potpisanih sadr`aja. 757 Nacrt Uredbe o uslovima za povezivanje evidencija izdanih i opozvanih certifikata BiH.757 Postupak povezivanja sistema certificiranja bazira se na primjeni dogovorenih obrazaca za slijede}a podru~ja: certifikati. Nacrt Uredbe o uslovima za povezivanje evidencija izdanih i opozvanih certifikata 127. .756 5. da li svi sistemi funkcionišu neometano i da li je u me|uvremenu bilo upada ili pokušaja upada u sistem od strane neovlaštenih osoba koje su pokušale pristupiti opremi ili podacima DU izdavanja certifikata. . Kontrole sigurnosti uklju~uju provjeru da li je infrastruktura sigurna. .upotrebu i provjeru kvalifikovanih certifikata. Nadzorni organ je obavezan voditi evidenciju o svemu što ustanovi u toku kontrole. .provjeravanje primljenih certifikata putem liste opozvanih cerifikata. 254 . Nacrtom ove uredbe utvr|uju se tehni~ka pravila za osiguranje povezanosti evidencija izdanih i opozvanih certifikata u Bosni i Hercegovini. Predvi|eno je da lice koje tra`i uslugu certificiranja (potpisnik) mora li~no u odgovaraju}oj slu`bi Nadzornog organa podnijeti zahtjev za dobrovoljnu registraciju. o poduzetim intervencijama i izre~enim kaznama zbog neispunjavanja uslova iz ove Uredbe. Davalac usluga certificiranja mora obezbijediti jedinstvenost podataka za ovjeru elektronskog potpisa na na~in koji obezbje|uje nedvosmislenu identifikaciju potpisnika.provjeravanje primljenih certifikata putem najmanje tri nivoa. poruke.primanje i slanje kriptiranih zapisa. razmjena certifikata i poruka i prenos certifikata i poruka. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH 756 Ibid. Navedene su najzna~ajnije karakteristike ove uredbe.du`an da štiti senzitivne podatke od neovlaštenog modifikovanja ili korištenja.upotrebu smart kartica ili drugih medija za kriptografsku obradu. Za ta~nost i ispravnost podataka u zahtjevu potpisnik odgovara materijalno i pravno. .755 Da bi se to postiglo prema korisniku sistema certificiranja moraju se omogu}iti najmanje slijede}e pretpostavke: .

na slu`beni zahtjev suda. . . kod davaoca usluga certificiranja ili na drugom za te poslove odre|enom mjestu.kriptografski algoritam korišten pri izradi elektronskog potpisa davaoca usluga certificiranja. Osnovi za prestanak va`enja certifikata su: . .istekom roka na koji je izdat. Kada su uslovi za prestanak va`enja ispunjeni. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH 255 . odnosno ako se pri upotrebi elektronskog potpisa ne postupa na propisani na~in.ime davaoca usluga certificiranja. 129. Ona mora biti dostupna svim subjektima koji imaju pristup sistemu certificiranja. odnosno ako nije bilo promjena u roku ne du`em od 30 dana. u prisustvu potpisnika. odnosno pravnog lica kod kojeg je potpisnik zaposlen u momentu podnošenja zahtjeva za opoziv certifikata. davalac usluga donosi rješenje o opozivu certikata.redni broj radne verzije liste. Sadr`aj certifikata se upisuje u Registar izdatih certifikata. 758 Nacrt Uredbe o uslovima za povezivanje evidencija izdanih i opozvanih certifikata BiH. Vremensko va`enje izdatog kvalifikovanog certifikata je 3 godine za pravna lica registrovana na teritoriji BiH. Lista opozvanih certifikata mora se trenutno obnoviti kod svake nastale izmjene. Opozvani certifikati moraju se upisati u listu opozvanih certifikata. . preuzeti certifikat. Potpisnik kojem je odobreno izdavanje certifikata mora li~no. . Lista opozvanih certifikata mora sadr`avati najmanje slijede}e elemente: . Podaci ispravnih i odobrenih zahtjeva za izdavanje certifikata arhiviraju se u informacionom sistemu davaoca usluga certificiranja.vanje certifikata te provesti.elektronski potpis davaoca usluga certificiranja. a za sve ostale subjekte taj rok je 2 godine. odnosno na dan prestanka va`enja. 128. fizi~ku identifikaciju potpisnika na osnovu relevantnog dokumenta kojim se potvr|uje istinitost podataka sadr`anih u zahtjevu za izdavanje certifikata.datum izrade liste. . odgovaraju}eg tijela dr`avne uprave.na zahtjev davaoca usluga certificiranja u slu~ajevima neispunjavanja tehni~kih uslova.na zahtjev potpisnika. .758 Svaki sistem certificiranja mora omogu}iti trenuta~an i nesmetani uvid u listu opozvanih certifikata kod potvr|ivanja valjanosti (od strane primaoca elektronski potpisanog sadr`aja) certifikata koji je izdao.

. 256 . njegov certifikat i podatke o listi opozvanih certifikata i . . Nacrtom ove uredbe je predvi|eno da se pri Nadzornom organu i nadle`nom ministarstvu za informaciono društvo (dalje: Nadzorni organ) ustanovljavaju i vode slijede}e evidencije: . Evidencija izdanih i opozvanih certifikata vodi se pri Nadzornom organu u obliku Registra izdatih i Liste opozvanih certifikata.759 U svrhu obezbje|enja ~uvanja ovih zapisa izra|uju se i bezbijednosne kopije koje se smještaju na drugu lokaciju. Arhivirani podaci se moraju zaštiti od neovlaštenog pristupa i mogu}ih gubitaka u zapisu.jedini~ni skup podataka o potpisniku. liste opozvanih certifikata kao i tehni~ki podaci nastali bilje`enjem rada sistema certificiranja moraju se arhivirati na medije koji obezbije|uju trajnost zapisa od najmanje 10 godina.5.evidencija opozvanih certificiranih elektronskih potpisa.evidencija opozvanih elektronskih pe~ata. odnosno u skladu sa adekvatnim obrascem u okru`enju i srodnih operacijskih sistema. Svaki elektroni~ki imenik mora sadr`avati dvije grupe podataka. Nacrt Uredbe o ustrojstvu i vo|enju evidencija davaoca usluga certificiranja 130.evidencija izdatih certificiranih elektronskih potpisa.evidencija pravnih lica kojima su izdati certificirani elektronski potpisi. izdvojeno od sistema certificiranja u upotrebi. izdati certifikati. dr`ava.evidencija izdatih elektronskih pe~ata. mjesto i adresa. njegovo jednozna~no ime i njegov certifikat. njegovo jednozna~no ime.Svaki opozvani certifikat u listi opozvanih certifikata obavezno sadr`i serijski broj dodijeljen certifikatu prilikom izdavanja i datum opoziva. naziv organizacione jedinice. . Potpisnik mo`e zatra`iti kod davaoca usluga certificiranja povremeno provjeravanje podataka za izradu kao i podataka za ovjeru elektronskog potpisa. naziv pravnog lica. Svi potpisnici i subjekti sistema certificiranja upisuju se u elektroni~ke imenike. 5. .1.jedini~ni skup podataka o davaocu usluga certificiranja. Predvi|eno je da sadr`aj elektroni~kog imenika mora biti izra|en primjenom obrasca kodiranja ISO/IEC 10646-1:2000 Universal Multiple Octet Coded Character Set – Basic Multiple plane. i to: . Podaci o potpisnicima. 759 Ibid. Nazivi subjekata u elektroni~kom imeniku moraju sadr`avati slijede}e podatke: ime subjekta u imeniku – fizi~ko ili pravno lice.

Rukovodilac Nadzornog organa760 propisuje Pravilnikom procedure vo|enja evidencija. imaju karakter javnih registara i iste su dostupne svim pravnim i fizi~kim licima.. Ne samo nacrt nove e-legislative. . uz obavezu njihovog trajnog ~uvanja. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH 257 . Procedure treba da omogu}e slijede}e: . .zaštitu tajnosti evidencija i podataka kada je to propisano pravnim propisom ili normativnim aktom u Nadzornog organa ili od nje ovlaštenih subjekata.povezanost evidencija i podataka izme|u Nadzornog organa i od njega ovlaštenih subjekata. 5. . tako i u papirnom mediju. Sve ove evidencije Nadzorni organ vodi i u elektronskoj i u hard copy formi. . kako u elektronskom.povezanost svih evidencija. . . nego i Nacrt budu}eg Zakona o obligacionim odnosima nagovještava bitne promjene u domenu e-poslo760 Nacrt Zakona o Ceritfikacionoj instituciji BiH. Monitoring nad sprovo|enjem i poštivanjem propisanih procedura vrši rukovodilac Nadzornog organa ili od njega ovlašteno lice. . . Nabrojane evidencije. Njegovim odredbama se omogu}uje nesmetano vo|enje svih evidencija iz ove Uredbe.evidencija subjekata kojima su izdati elektronski pe~ati.pristupa~nost odgovaraju}im evidencijama i podacima koji se vode kod Nadzornog organa ili od nje ovlaštenih subjekata.evidencija subjekata kojima su izdata ovlaštenja za izdavanje certificiranih elektronskih potpisa.2.a`urnost evidencija i podataka.ta~nost i istinitost svih evidencija. . Elektronsko poslovanje u Nacrtu novog Zakona o obligacionim odnosima Federacije BiH i Republike Srpske 131.evidencija subjekata kojima su opozvani elektronski pe~ati.preglednost svih podataka vezanih za vo|enje bilo kog oblika evidencija.evidencija pravnih lica kojima su opozvani certificirani elektronski potpisi.evidencija fizi~kih lica kojima su izdati certificirani elektronski potpisi.evidencija fizi~kih lica kojima su opozvani certificirani elektoronski potpisi.evidencija subjekata kojima su opozvana ovlaštenja za izdavanje certificiranih elektronskih potpisa i . kao i njihove izmjene.evidencija subjekata kojima su izre~ene kaznene sankcije. . . .

.761 Po ovom ~lanu Nacrta ZOO poduzetnik koji se radi zaklju~enja ugovora o isporuci roba ili pru`anja usluga poslu`i telekomunikacijskim ili medijskim uslugama (ugovor o elektronskom poslovanju).06. unutar samih kompanija.jezicima koji stoje na raspolaganju za zaklju~ivanje ugovora i . Poduzetnik je du`an prije predaje takve narud`be informisati kupca barem o: . Mo`e se obavljati me|u kompanijama (B2B). djelotvorne i pristupa~ne tehni~ke mogu}nosti. Zaklju~ci 133. 6. korišten sa stanjem Nacrta zakona sa danom 16.pristupa~an korisniku.2003.pojedina~nim tehni~kim koracima koji vode zaklju~ivanju ugovora. 132. Ova rješenja ne va`e ako je ugovor zaklju~en isklju~ivo putem razmjene e-maila ili sli~ne individualne komunikacije. kao i izme|u kompanija i vlada (B2G i G2B).pravilima ponašanja. 258 . Prispje}e narud`be poduzetnik je du`an bez odlaganja potvrditi elektronskim putem. Pri tome }emo se zadr`ati jedino na odredbama koje se odnose na elektronsko zaklju~ivanje ugovora.2003.tome da li se nakon zaklju~ivanja ugovora tekst ugovora memoriše i da li je on . Elektronsko poslovanje je op}i koncept koji obuhva}a sve oblike poslovnih transakcija ili razmjene informacija koje se izvode korištenjem i upotrebom IKT. Elektronsko poslovanje obuhvata elektronsko trgovanje dobrima i uslugama. . 762 Ibid. uz ~iju pomo} kupac mo`e uo~iti i otkloniti greške unošenja podataka prije predaje narud`be. 761 Nacrt Zakona o obligacionim odnosima za oba entiteta. kao i o mogu}nostima elektronskog pristupa ovim pravilima.vanja. ili ako se izme|u poduzetnika dogovori nešto drugo.tehni~kim sredstvima za prepoznavanje i korekciju grešaka kod unošenja podataka prije predaje narud`be.762 Naru~iocu treba na raspolaganje staviti uslove ugovora uklju~uju}i opšte uslove poslovanja tako da ih mo`e memorisati i reprodukovati. Izme|u va`e}eg Zakona o obligacionim odnosima i Nacrt novog Zakona (dalje: Nacrt ZOO) bitna razlika postoji u ~lanu 33 Nacrta ZOO koji reguliše narud`be elektronskim putem. izme|u kompanija i njihovih kupaca (B2C). Nacrt Zakona o obligacionim odnosima za oba entiteta izradio je GTZ.06. . kojima podlije`e poduzetnik. du`an je svojim kupcima staviti na raspolaganje primjerene. Koristi}emo se verzijom koja je datirana na 16. izra|en od strane GTZ.

na adekvatan na~in. e-ugovori. e-ra~uni. Osnovne. na~inu pregovaranja. perfekciji ugovora i pravnom re`imu koji za njega va`i. Na `alost. Nasuprot trendu u me|unarodnom i uporednom pravu. opšte karakteristike tehnike zaklju~ivanja elektronskih ugovora se navode pojedina~no. u slu~aju spora. na dr`avnom nivou postoji jedino Zakon o elektronskom potpisu koji je nedavno donesen. U tu svrhu u virtualnom svijetu se koristi elektronski po259 . tj. pravna rješenja vezana za zaklju~ivanja elektronskih ugovora razlikuju od standardnih na~ina zaklju~ivanja ugovora. kako se izvršavaju obaveze i kako. šta je sadr`aj ugovora. Nacionalna prava svih razvijenih zemalja su veoma rano po~ela da tra`e odgovore na pravna pitanja koja IKT i elektronsko poslovanje postavljaju. Dosadašnja legislativa predstavlja samo parcijalno rješavanje goru}ih problema. 135. Tehnika zaklju~ivanja elektronskog ugovora postaje sve specifi~nija zbog medija u kojem se elektronski ugovor manifestuje.nacionalnim pravima i u me|unarodnoj regulativi. Time je potvr|ena hipoteza da se. U BiH. kao uslov za nastanak ugovora i za o~uvanje dokazne snage pisanog dokumenta.134. Standardi elektronskog poslovanja postaju sve slo`eniji i stro`iji. veliki broj me|unarodnih organizacija po~eo je regulatorno da djeluje u ovom domenu. Da bi se otklonile prepreke i ubrzao razvoj elektronskog poslovanja. e-potpisi. ovaj zakon je ostao samo mrtvo slovo na papiru jer do danas u RS nije izdat niti jedan elektronski potpis. nije promijenjen. iz ~ega proizilazi da su osnovna pitanja u poslovanju primjenom IKT. elektronski potpisi. 138. niti je formirana institucija koja bi mogla da izdaje. Ta zakonitost va`i i u sferi zaklju~ivanja elektronskog ugovora. u BiH se nije. odnosno preko web stranice (Interneta). U principu. 137. ugovaranje izme|u stranaka je izraz njihove usaglašene volje. Pravni re`im potpisa davaoca izjave ili ugovorne strane. kako izvršiti identifikaciju potpisnika. e-pla}anje. potvrditi vjerodostojnost potpisanog elektronskog zapisa. upotrebi hardverskih i softverskih sredstava koji se koriste kod izjavljivanja volje za sklapanje ugovora (elektronske poruke. Najva`niji predmet normiranju su: komercijalni dokument. odre|ivanju i autentifikaciji sadr`aja ugovora. kako dati pravno valjane i relevantne izjave volja u procesu ugovaranja. da certificira elektronske potpise. e-bankarstvo. samo u tehnici zaklju~ivanja ugovora. pratilo kretanje u oblasti elektronskog poslovanja i njegovo pravno regulisanje. elektronski pe~ati pravnih lica). Na entitetskom nivou Republika Srpska je donjela Zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu. 136. Ta se specifi~nost ogleda prvenstveno u identifikaciji lica. prvenstveno zbog Interneta.

ali je njihov zna~aj u elektronskom ugovaranju bitno ograni~en. Iako reklamiranje u klasi~nom na~inu poslovanja ne predstavlja preliminarne kontakte. On je sredstvo za identifikaciju ugovornih strana i autentifikaciju.tpis. Ovo je jedna od najve}ih komercijalnih i pravnih novina koju donosi primjena IKT. Ugovori se zaklju~uju razmjenom elektronskih poruka (ponude i prihvata) u~injenih elektronskom poštom ili putem elektronskih poruka u~injenih primjenom XML standarda na web stranici jedne od ugovornih strana. duplim klikom na postavljeno pitanje na web stranici da li prihvatate ponudu). elektronsko ugovaranje je prevashodno bazirano na zaklju~ivanju ugovora putem formularnih tipiziranih ugovora. Nacionalna prava i me|unarodni izvori usvajaju razli~ite teorije o vremenu i mjestu prijema ponude i prihvata. I ne samo to! Potpis kao bivši privatno-pravni akt u~esnika u transakciji sada je podvrgnut veoma sna`noj intervenciji dr`avne sfere oli~ene u administrativnom pravu. Isto va`i i za lice koje reaguje na eletronsku ponudu ili poziv. reklamiranjem putem Interneta. crvi itd). ono na Internetu to jeste. tehnološka i proceduralna slo`enost davanja. autentifikacije i verifikacije elektronskog potpisa su toliki da su doveli do niza posrednika u izra|ivanju ovog pravnog ~ina. Sem uobi~ajenih klauzula o ograni~enju ili isklju~enju odgovornosti u elektronskom poslovanju putem Web stranica pojavljuju se klauzule isklju~enja odgovornosti za štetu prouzrokovanu: napadima destruktivnih programa (kompjujterski virusi. elektronska ponuda obavezno sadr`i i podatak kada se smatra da je ugovor zaklju~en. presretanju primljenih 260 . Za razliku od klasi~nog prava. U elektronskom poslovanju kontakti se uspostavljaju Internet marketingom. Ugovori se zaklju~uju automatizovano (npr. Zbog razli~itih rješenja u pojedinim nacionalnim pravima i unutar me|unarodnih izvora pošiljalac elektronske poruke ili dokumenta mora jasno nazna~iti da li se radi o ponudi ili pozivu na davanje ponuda. Uzimaju}i u obzir karaktreristike Interneta kao medija kojim se šalju. Tehni~ka. nepromjenjenost sadr`aja poruke koja je poslata elektronskim putem. Ako uopšte postoje uslovi za to. Time na~ela autonomije volje i slobode ugovaranja nisu formalno povrije|ena. Izuzetak je postalo pravilo! Zbog toga pregovaranje u principu nije mogu}e. subjekat koji odgovara mora da nazna~i da li se radi samo o daljem tra`enju informacija ili o prihvatu. Razlog le`i u interaktivnosti web stranica i e-pisama koji ne slu`e samo reklamiranju nego i kao mjesto i na~in za dobijanje svih potrebnih informacija prije zapo~injanja pregovaranja i samog zaklju~ivanja ugovora. Eventualne faze zaklju~ivanja ugovora su ovim izgubile na zna~aju. tj. tj.

tako da sudovi više ne mogu odbijati kao dokaz dokument samo zato što je zaklju~en u elektronskom obliku. ali su u eri elektronskog poslovanja dobila potpuno nove tipizirane sadr`aje. Kao krajnji zaklju~ak se name}e stav da izme|u zaklju~ivanja ugovora razmjenom elektronskih poruka i primjenom IKT i na klasi~an na~in razlika postoji samo u tehnici zaklju~ivanja ugovora i mediju u kojem se to ~ini. Izbor nadle`nog prava potencijalno ote`ava ~injenica da jedna ugovorna strana mo`e imati sjedište u jednoj zemlji. Sistem elektronskog pla}anja nije ništa manje slo`en od na~ina zaklju~ivanja elektronskih ugovora. 261 . Klasi~na rješenja o isklju~enju i ograni~enju odgovornosti su izdr`ala zahtjeve novih tehnologija. poslovni odnosi su naj~eš}e uspostavljani na lokalnom nivou. te nije ni bilo dileme koji propis }e se primjeniti. Ova situacija ne zahtijeva promjenu postoje}ih pravila me|unarodnog privatnog prava.poruka promjenama uslova na web stranici ili sadr`aja web stranice. Prva oblast u kojoj se harmonizacija ogleda jeste tehnika zaklju~ivanja ugovora elektronskim putem. Kao sredstvo pla}anja pojavljuje se digitalni novac. promjenama specifikacije robe u~injene na web stranici itd. U prodaji putem Interneta situacija je bitno razli~ita. a potom i pravnim tretmanom dokazne snage elektronske forme ugovora. elektronskih podataka. Drugo polje harmonizacije ti~e se pravne sigurnosti. U trenutku kontaktiranja. Ona je u svim izvorima izjedna~ena sa drugim dokaznim sredstvima. U principu je va`ilo pravo mjesta obavljanja posla. a pla}anje izvršiti u ~etvrtoj zemlji. tj. naru~ivanja i zaklju~ivanja ugovora o prodaji robe ili usluge se ne zna dr`avna teritorija sa kojih potencijalna ili aktualna stranka djeluje. Zbog toga drugu veliku grupu pravnih problema predstavljaju oni koji se ti~u odre|ivanja mjerodavnog prava za predmetni ugovorni odnos. koje se za razliku od tradicionalnih (papirnih i metalnih) sastoje od izvjesnog broja bitova. tj. U sklopu tradicionalnog na~ina privre|ivanja. Ono što je karakteristi~no za pla}anje kod elektronskih ugovora jeste praksa da je ~in pla}anja uz svojstvo konkludentne radnje dobio i karakateristike uslova za zaklju~ivanje ugovora. ve} prilogo|avanje postoje}ih pravila novim tehnikama poslovanja. Pregled najva`nije regulative koja se bavi elektronskim poslovanjem i elektronskim potpisom jasno pokazuje zakonitost harmonizacije rješenja na me|unarodnom nivou. Ona se ostvaruje najprije standardizacijom tehni~kih i tehnoloških zahtjeva i rješenja. digitalne nov~anice. prezentaciju na web-sajtu izvršiti u drugoj zemlji. 139. Ova regulativa ni na koji na~in nije promjenila opšta rješenja ugovornog prava tako da ona va`e i za ugovore koji su zaklju~eni primjenom IKT. primiti robu iz tre}e zemlje.

~ine tehniku zaklju~ivanje elektronskog ugovora specifi~nom unutar svih pravnih sistema i pravnih tradicija prisutnih u Evropskoj uniji. Nacrti Zakona i uredbi o elektronskom poslovanju. koji su ura|eni u okviru UNDP zadovoljavaju upravo ovu potrebu ne samo pravnog poretka. Vije}e ministara BiH u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojni program Ujedinjenih nacija) je izradilo kompleksan skup zakona i uredbi koje predstavljaju budu}u e-legislativu BiH. pri tome. Opravdano je o~ekivati da }e usvajanjem i primjenom ove legislative u BiH ubrzati pridru`ivanje ne samo Evropskoj uniji. nego i razvijenim zemljama. 262 . Uredbe o evidenciji davatelja usluga certificiranja elektronskih potpisa. Tehnološke osobine Interneta kao medija preko koga se zaklju~uju ovi ugovori. Nju sa~injavaju ve} usvojeni Zakon o elektronskom potpisu BiH: Nacrti Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH. Prate}i opšti razvoj pravne regulative elektronskog poslovanja i potrebe otpo~injanja pregovora o SAA sa Evropskom unijom. E-legislativa je. Razloge za to vidmo u ~injenici da u modernom svijetu samo ure|ena upotreba IKT i solidno konstituisano informati~ko društvo mogu pojedincu obezbijediti bolji i humaniji `ivot. Uredbe o tehni~kim pravilima i uvjetima povezivanja sistema certificiranja elektronskih potpisa. sredstava za izradu elektronskog potpisa i naprednog elektronskog potpisa i sistema certificiranja i obaveznog osiguranja davatelja usluga izdavanja kvalificiranih certifikata. Zna~aj EU kao partnera Bosne i Hercegovine i proces njenog pribli`avanja Evropskim integracijama name}u potrebu harmonizacije prava BiH sa Acquis communautaire. 141. Uredbe o registru davatelja usluga certificiranja elektronskih potpisa koji izdaju kvalificirane certifikate. Uredbe o mjerama i postupcima upotrebe i zaštite elektronskog potpisa i naprednog elektronskog potpisa. nego i cjelokupnog BiH društva. nezaobilazan instrument na tom putu.140.

postaju sve više kategorija koja opredjeljuje izbor roba i usluga. postale jedan svojevrstan poligon u okviru koga se vodi borba vezana ne samo za zaštitu vlastitih nacionalnih i dr`avnih ekonomskih interesa. Nezaobilazna je i oblast prava konkurencije. postupanje sudova. Borba za potroša~e sve više postaje i mjerilom ekonomske uspješnosti. u jednom dijelu. posmatra i u svjetlu mjera ekonomske politike. uklju~ivo i prometnu i sferu pru`anja razli~itih vrsta usluga. kao i interesa vezanih za zaštitu vlastitih nacionalnih ekonomskih interesa.IV PRAVNA ZA[TITA POTRO[A^A763 1. U cilju zaštite potroša~a. Prvi korak ka ovom cilju je u~injen donošenjem Zakona o zaštiti potroša~a u Bosni i Hercegovini. ovlaštenja i rada Konkurencijskog vije}a Bosne i Hercegovine i entitetskih Ureda za konkurenciju i zaštitu potroša~a. Prakti~no su sve oblasti privre|ivanja. Bli`e i šire dr`avno i privredno okru`enje. Pravne aspekte zaštite prava potroša~a obradio je prof. mjere za zaštitu potroša~a u okviru svojih ekonomija. svi oblici zaštite potroša~a po~ev od krivi~no-pravne pa do civilne. ve} i samih potroša~a. kao ciljane marketinške kategorije. na globalnom planu. Javnopravni aspekti ove zaštite su sve zastupljeniji. kompleksniji i u sebi nosi razli~ite oblike organizovane zaštite. instrumentarij njihove zaštite postaje sve razu|eniji. a naro~ito u kontekstu sve 763 Autori ovog poglavlja su mr Jasmin Hošo i prof. Bosna i Hercegovina izabrala je rješenje da osnovi materije zaštite potroša~a budu regulisani na dr`avnom nivou. pri ~emu pojedini zakoni koji determinišu ovu materiju tako|er egzistiraju kao dr`avni. 263 . formiranje udru`enja za zaštitu potroša~a. On podrazumijeva njihovo postojanje ali u skladu sa dr`avnim zakonodavstvom. I ovdje se radi. te u tom kontekstu posebno za`ivljavanje funkcija. Slijede}a faza }e biti uskla|ivanje entitetskih zakonodavstava u razli~itim sferama: inspekcijski nadzor. dr Veljko Trivun. o a`uriranoj verziji magistarskog rada mr Jasmina Hoše na temu: „Sistem zaštite potroša~a u pravu Evropske Unije i pravu Bosne i Hercegovine“. Potroša~i. Naravno da ovakav koncept ne isklju~uje potrebu postojanja entitetskog zakonodavstva. odnosno gra|ansko-pravne zaštite. Uvod 1. dr Veljko Trivun.

a posebno kada se posmatra u funkciji ostvarivanja više razli~ito definisanih ekonomskih i drugih ciljeva. Nesporno je postalo da i Bosna i Hercegovina. svakim danom dobivaju sve više. Nesumnjivo je da }e ova oblast dobivati sve više na svome zna~aju. Potroša~i i njihova zaštita na svom zna~aju. 764 Hamurabijev zakonik.765 Vremenom su se razvila i pravila tzv. Moralo se raditi o takvim svojstvima da ih kupac. pravne i marketinške discipline koja se naziva konzumerizam. desilo u proteklih nekoliko desetlje}a. kao nova pravna i ekonomska disciplina u nastajanju. prilikom sklapanja ugovora. Zagreb. ni uz uobi~ajenu pa`nju. Narodne novine. kurilskih edila vezanih za potrebu javnog objavljivanja mana prodatih robova i stoke. godine p. kao krajnji konzumenti pojedinih dobara i usluga. na dr`avnom nivou. Radilo se o onim manama kada prodana roba nije imala svojstva za koja se. kategorija koja snosi zna~ajan dio ve} spomenutih poreskih optere}enja. shva}enog u uobi~ajenom zna~enju tog pojma.764 ali i one suzdr`anije koji ne idu dalje od kraja prošlog i po~etka ovog stolje}a. Pisani izvori se susre}u u Lex duodecim tabularum. tvrdilo da ih ta roba i ima. Ovo je opredjeljeno i izabranim ekonomskim pristupom zaštiti potroša~a. 765 Pobli`e vidjeti kod: Prof. Istorijski razvoj prava za{tite potro{a~a 3. 2. dr. Ako se zanemare pokušaji da se tragovi prate unazad sve do Hamurabija. str. predstavlja jedno od efikasnih sredstava zaštite ove zna~ajne kategorije. 2. 1989. Pravo zaštite potroša~a predstavlja i jednu od poluga i sredstava ekonomije kako bi se u ovoj sferi ispoštovali sve slo`eniji zahtjevi vezani za zaštitu ekonomskih interesa pojedinih dr`ava. Rimsko pravo je poznavalo postojanje stvarnih ili fakti~kih nedostataka na prodanoj stvari. Svjedoci smo stvaranja jedne zasebne ekonomske. Pravo zaštite potroša~a. e. kao i ~injenicom da su potroša~i. izgleda da se sve bitno povodom prava zaštite potroša~a.ve}eg uticaja dr`ave na nacionalne ekonomije. Ostvarenje ovog zahtjeva ne}e biti samo u funkciji našeg pristupanja Evropskoj uniji i drugim regionalnim i širim integracijama. „Rimsko pravo“. n. a prije svega mjera ekonomske politike. ve} }e biti i u funkciji ostvarenja pojedinih privrednih i ekonomskih ciljeva. nije mogao uo~iti. treba da usvoji i primjeni moderne obrasce ponašanja u oblasti zaštite potroša~a. kao i zaštite potroša~a koji se kategorijalno javljaju kao najve}i konzument nacinalnih dobara. 310311. 1780. a u slu~aju Evropske unije i jednog jedinstvenog tr`išta. Ante Romac. 264 .

Pod ovim uticajem. Ova shvatanja su se zasnivala na tuma~enju osnovnih normi hriš}anskog morala da je nedopušteno da se. Razvoj ove teorije doveo je i do toga da se s vremenom po~elo vršiti i administrativno tarifiranje robe i usluga. u cilju zaštite potroša~a. Balckstoun Press Limited. tako i socijalnim.767 Ilustrativne su i smjernice Ujedinjenih nacija. autonomne pravne regulacije („soft law“) i samoorganizovanju potroša~a. Re~eno prije svega vrijedi za pravo SAD. Consumer Law. 12 i 13. posebne zakone 766 Pobli`e vidjeti kod: David Oughton & John Lowry. konstituisanja pravnog institua ošte}enja preko polovine (leasio enormis). kao i smjernice Me|unarodne organizacije saveza potroša~a. gdje ga sublimira ~uvena poslanica predsjednika J. Ovdje je potrebno spomenuti shvatanja pisaca kanonista o uticaju promijenjenih okolnosti (rebus sic stantibus) na dejstvo ugovora. prekršajno i krivi~no pravo. uslovljene kako osobenim pravnim tradicijama. International Organization of Consumers Union-IOCU. na tr`ištu u~inila neophodnom i po`eljnom. 39/248. London 2000. lepeza pravnih instrumenata kojima se vrši intervencija na strani potroša~a je izuzetno široka i raznolika. Ona uklju~uje: ustavne odredbe. prije svega zakonodavaca. str. tek posljednjih nekoliko desetlje}a svjedo~e akciju.F. relativno obuhvatnu kodifikaciju u ovoj oblasti tzv. 767 U poslanici je posebno istaknuto nekoliko osnovnih prava potroša~a. premda su razlozi njegovog postojanja vezani za nedostatke imanentne kapitalisti~kom proizvodnom i tr`išnom odnosu. a što je ovdje u drugom planu. politi~kim i kulturnim specifi~nostima. jedna strana bogati na ra~un druge strane. artikulacija neo-liberalnog konzumerizma. zahtijevalo se da za svaku stvar i uslugu bude odre|ena pravi~na cijena (justum pretium). U drugim je ta uloga prepuštena raznim vidovima tzv. a u kojoj dio socijalne pravde. ništa se zna~ajnije nije dešavalo. u okviru kanonskog prava. putem ugovora. potroša~ke zakonike („Consumer code“). u drugima je šire korišteno upravno.768 Pri tome su jasno uo~ljive i odre|ene razlike. U pojedinim pravnim sistemima efikasnost zaštite je posredovana dr`avnim i paradr`avnim organima i naglaskom na kolektivnoj zaštiti. Dok su u nekim zemljama akcentirani metodi i tehnike privatnog prava. g. Pitanje u kojoj je mjeri poslanica iz 1962. Ako izuzmemo. Second edition.Kennedya ameri~kom Kongresu s po~etka šezdesetih godina u kojoj su interesi potroša~a dobili prominentno mjesto. izme|u ostalog.766 Tek na tragu ekonomskog poleta nakon II svjetskog rata stvorena je ono što bi se moglo nazvati ekonomsko-socijalnom kriti~nom masom koja je neposrednu pravnu intervenciju. Dakle. U skladu s tim. i utoliko „retorika potroša~kih prava“. 265 . na posebnoj pravnoj zaštiti potroša~a kao slabijeg partnera u procesu tr`išne razmjene. U tom smislu pravo zaštite potroša~a je prvenstveno dio onog što se naziva socijalnim in`injeringom u okvirima dr`ave blagostanja. 768 Smjernice Ujedinjenih nacije Rezolucija br.Srednji vijek nije donio nešta zna~ajno u ovoj sferi.

Sve te mjere su bile sporadi~ne i slu`ile su kao sredstvo za ostvarenje cilja stvaranja zajedni~kog tr`išta Unije.772 Tek Amsterdamskim novelama komunitarna nadle`nost.Uvod u ustavno i upravno pravo Evropske zajednice”. nadnacionalna tvorevina grupe dr`ava. Nigel Foster: “EC Law”. u ovom polju. S obzirom na osnovnu koncepciju rada istorijski razvoj zaštite potroša~a dalje }e se posmatrati isklju~ivo u okvirima njegovog razvoja u pravu Evropske unije.koji pokrivaju zna~ajnije segmente zaštite potroša~a. ali to ne zna~i da nije bila razmatrana na Savjetu Ministara i da oni nisu donosili propise koji se ti~u zaštite potroša~a. a samim tim i njen pravni poredak predstavlja me|unarodno pravni fenomen.C. Wyatt DerickDashwood Alan: “The Substantive Law of the EEC”. odnosno Evropske unije.cam.uk.cl. g.771 Slobodno se mo`e re}i da se politika zaštite potroša~a razvijala uporedo sa razvojem zajedni~kog tr`išta Evropske zajednice.org. ex. ~lan 100a. g. Evropska unija je po mnogo ~emu osobena. Zbog toga ne postoji jedinstven stav o njegovoj pravnoj prirodi. 266 . London 1998. tzv.770 Društveni odnosi koji se ti~u zaštite potroša~a nisu oduvjek bili dio izvorne nadle`nosti komunitarnog prava. “Comments to the Green Book”.769 Pod pojmom evropskog prava ili komunitarnog prava podrazumjevamo korpus pravnih pravila koji ure|uje društvene odnose u okviru Evropske zajednice. je specificirana i u~injena manje spornom i najzad uzdignuta na ustavni 769 Vidjeti opširnije. 3. 772 „Green Book on Consumers Protection in the European Union”. 1995. te direktivi Evropske unije vezanu za zaštitu potroša~a. ex. Za{tita potro{a~a u pravu Evropske unije .istorijski razvoj 4. Sweet and Maxwell.jussemper. Hartley T. Ugovora o osnivanju Evropske Unije. 346..ac. 770 Vidjeti opširnije. U obzir treba uzeti i brojne podzakonske akte kao i uvijek ilustrativnu sudsku praksu.: „Osnovi prava Evropske zajednice .Izdava~ka djelatnost djelatnost. prof. obrazovanje i samoorganizovanje su sadr`ani u ~lanu 153. Blackstone press limited. kao i u propisima sadr`anim u Zelenoj knjizi o zaštiti potroša~a. Sarajevo 2001. str. te pojedina~ne zakone ili intervenciju u postoje}e opšte propise kojima se reguliše ponašanje na tr`ištu. Specifi~na nadle`nost za donošenje propisa iz ove oblasti nije bila sadr`ana u osniva~kom ugovoru. 771 Vidjeti opširnije: Dennis Swann: „The Economics of the Common Market”. Pravni centar. dr Miloš Trifkovi} i doc. Potroša~evo pravo na informisanje. Sarajevo 1998. dr Sanjin Omanovi}: “Me|unarodno poslovno pravo i arbitra`e”. London 1987. www.. Penguin Books. Ekonomski fakultet u Sarajevu. ~lan 129a i u ~lana 95. zakone o zaštiti potroša~a. www.

Beograd . Cilj politike zaštite potroša~a je ja~anje pozicije potroša~a kroz izjedna~avanje tr`išno politi~ke podre|enosti potroša~a i kroz pove}anje transparentnosti na tr`ištu. 1996.774 Osnovni cilj EEZ bio je uspostavljanje zajedni~kog tr`išta. ve} i na ukupno ja~anje kolektivne mo}i 773 Vidjeti opširnije: Nevenko Misita. Sarajevo: Magistrat. „EU Verbraucherrecht”. str. donijele su krajem 1973. zdravlje i imovinu prilikom stjecanja proizvoda i usluga na tr`ištu. Jelena. kao i prava na predstavljanje u tijelima koja odlu~uju o stvarima od interesa za potroša~e. op.o. godine Evropsku povelju o obavještavanju i zaštiti potroša~a s njihovim pravima. 776 Vilus. odnosno potroša~kog kolektiva u tzv. Zemlje ~lanice Evropske zajednice su u šezdesetim i sedamdesetim godinama prošlog stolje}a po~ele da razvijaju koncept za poboljšanje prava potroša~a. cit. na tim principima.. prava na udru`ivanje sa svrhom zaštite njihovih interesa. odnosno nepoštivanje elementarnih zahtjeva odr`ive i `ivotnoj okolini primjerene proizvodnje hrane. 18.775 Rezolucijom 39/248776 iz 1985. Faze razvoja politike za{tite potro{a~a u Evropskoj uniji 5. 775 Misita. str. 64. Radi se o politi~kom i pravnom odgovoru na specifi~ne uslove djelovanja i rizike individua. .Sremska Mitrovica: Eco Tech d.o. Italija. Norbert. str. prava na pravnu zaštitu i podršku dr`ave. 777 Njema~ka. Belgija i Luxemburg 267 . 4. Nevenko. g. str. U njegovim institucionalnim i pravnim strukturama radilo se primarno na stvaranju slobodno-tr`išnih odnosa ~ime se `elio stvoriti veliki jedinstven prostor za proizvodnju i distribuciju.. „Osnovi prava Evropske unije”. 14. Baden Baden: Nomos Verlagsgesellschaftstr. prava na zaštitu od opasnosti za `ivot. Šest zemalja777 potpisnica Ugovora o osnivanju EEZ potpisanog u Rimu 1957. Generalna skupština Ujedinjenih nacija donijela je smjernice o zaštiti potroša~a kojima je potaknula zemlje ~lanice na zakonsko ure|ivanje ovog podru~ja. Ugovor o osnivanju Evropske ekonomsku zajednice (dalje: EEZ) iz 1957. 4 Auflage. Od tada do danas. bio je prije svega proizvodno orijentisan. prava na obavještavanje i školovanje potroša~a. Holandija.773 Mo`e se re}i da je to posljedica „društvene stvarnosti” jer su ove promjene proistekle nakon niza skandala vezanih za proizvodnju hrane. a koja se sastoje od: prava na zaštitu ekonomskih interesa. Ja~anje pozicije ne odnosi se samo na potroša~a kao individuum. 3. Francuska. 2003. te štititi njihova prava. 774 Reich. 2002. kao i razvoj institucija koje }e potroša~e obavještavati i pou~avati. u EEZ je nastalo bogato i razu|eno zakonodavstvo za zaštitu potroša~a. potroša~kom društvu.nivo. godine. „Pravna zaštita potroša~a i uporednopravna studija sa posebnim osvrtom na prava potroša~a u Evropskoj uniji”. transparentnosti tr`išne distribucije i marketinga. 6.

Consumer Legislation in Belgium and Luxembourg. 11. kao individue i kao kolektiva.. str. Oni se zala`u za precizno regulisanje u usko ograni~enim djelatnim poljima i vjeruju osim toga u samoregulaciju. 268 . unter besonderer Beruecksichtigung des Werberechtes“. Kada je po~etkom sedamdesetih godina Evropska komisija stupila na scenu i postepeno po~ela preuzimati politiku zaštite potroša~a. ve} i na ostale difuzne interese u podru~jima kao što su polna diskriminacija. tako da su se ve} tada mogla odrediti dva pravna sistema i ~etiri razli~ite pravne škole: sistem i škola common law. Reich/Micklitz. Zemlje common law pravnog kruga reaguju na potroša~ko-politi~ka pitanja pragmati~no. germanska i skandinavska. je centralno pitanje politike zaštite potroša~a.781 Sprovo|enje prava je u rukama dr`avnih ustanova. Ostvarivanje prava potroša~a. 1982. Ulrike. Kroz materijalno pravo obezbje|ena zaštitna pozicija ostaje bezuspješna. 1085. evropsko-kontinentalni sistem i u okviru njega pravne škole: romanska. Od EEZ inicirane aktivnosti slijede mogu}nost ostvarenja pristupa pravu potroša~a kao individue i kao grupe. 781 Korisno: Teubner. koji sadr`e konkretne mjere. sve dok se ne obezbjedi efikasan pravni okvir. Dakle. 1979. Legal Irritants: Good Faith in Brits Law or How Unifying Law Ends Up in New Divergentes. Odnos potro{a~kog prava Evropske unije i ostalih pravnih sistema ~lanica 7. i odnosi se ne samo na interese potroša~a. uvo|enjem akcionih planova. „Access to justice” svoj je vrhunac do`ivio u sedamdesetim godinama. 780 O tome pobli`e: Fontaine/Bourgoignie. zaštita okoliša i ograni~avanje stranaca u ostvarivanju njihovih prava. Consumer Legislation in The EC Countries. Do kraja osamdesetih godina Evropska komisija nije uspjela razviti stvarnu politiku zaštite potroša~a. 779 Reich. 1997. str. našla je u zemljama ~lanicama EEZ dosta heterogeno razvijeno pravo zaštite potroša~a. op. 5. str. 61(1998) Modern Law Review. Korporacijske strukture su slabo 778 Zischka. cit. Norbert. situacija se zna~ajno mijenja. Takozvani skandinavski element bio je zastupljen sa Danskom.780 Krajem šezdesetih i po~etkom sedamdesetih godina EEZ se sastojala od devet ~lanova. „Die Rechtsetzungkompetenzen der Europaeischen Gemeinschaft auf dem Gebiet des Verbraucherschutzes.potroša~a. Disseldorf. Stoga se u tim zemljama zakonima o zaštiti potroša~a štite potroša~i na tr`ištu proizvoda i usluga koje kupuju za svoje li~ne ili porodi~ne potrebe.779 Me|utim.778 Zajedni~ko obilje`je svih modernih demokratskih dr`ava je zaštita interesa ekonomski slabije strane u poslovnim transakcijama na tr`ištu. „access to justice” prevazilazi politiku zaštite potroša~a. 12.

izgra|ene i to predstavlja razlog što potroša~ke organizacije imaju podre|enu ulogu u promjenama. Input zemalja comon law pravnog kruga u kojima je zaštita potroša~a bila i ostvarena uglavnom se ograni~avao na oblasti prava na sigurnost proizvoda i prava na natjecanje.782 Sa svojim politi~kim na~elima, a vezano za kaznene odredbe, romanske zemlje se dvoume izme|u principa liberalnog kapitalizma (laisses-faire) i intervencionizma. Potroša~ka politika je izlo`ena jakim politi~kim previranjima i usko je vezana sa razli~itim društvenim strujama. Sprovo|enje politike zaštite potroša~a organizovano je centralnobirokratski. Akcije francuske vlade rezultirale su preuzimanjem vode}e uloge romanskih zemalja na poljima informisanosti potroša~a i ugovornog prava potroša~a. Zemlje njema~ke pravne tradicije vjeruju u dugoro~no postavljanje politi~kih polja. Pravno intervencionisti~ka zaštita potroša~a orijentiše se na sistemati~nosti i koherenciji u pravnom sistemu. Sprovo|enje prava je koncentrisano na sudskoj zaštiti. Dominiraju korporacijske strukture u kojima udru`enja za zaštitu potroša~a imaju vode}u ulogu. Njema~ka, odnosno prostori koji su pod pravno-njema~kim uticajem, „zauzeli” su u sedamdesetim godinama samo djelove potroša~kog prava i bavili se uglavnom „vru}om” diskusijom o adekvatnoj kontroli opštih uslova poslovanja, a koja se`e još od Vajmarske republike. Skandinavske zemlje koncipiraju pravo zaštite potroša~a kao samostalno pravo ponašanja na tr`ištu. Regulacijski zahvati se mijenjaju izme|u privatizacije i etatizacije. Kod sprovo|enja dominiraju dr`avno-centralne agencije koje nastaju}a konfliktna polja rješavaju primarno putem kooperacije. Potroša~ke organizacije osiguravaju dr`avno podre|eno pravo zaštite potroša~a. Izra|eni sistem pravnih odredbi pod vodstvom potroša~kog ombdusmena brinuo se za visoki stepen pravila pravne zaštite ne samo u oblasti zaštite proizvoda nego i u oblasti zaštite ekonomskih interesa. Gusta mre`a izvansudskih ustanova garantuje efikasnu pravnu zaštitu. 8. Sa izdavanjem prvog programa za zaštitu potroša~a 1975 godine drasti~no su se promijenili po~etni uslovi izme|u zemalja ~lanica i Evropske komisije. Diskusija o pravnom na~elu jemstva na proizvode ovdje mo`e biti paradigmati~na. Naime, ova tema se od šestdesetih godina nalazila na dnevnom redu svih zemalja ~lanica EEZ. Sa izdavanjem prvog programa o zaštiti potroša~a stvoreno je uvjerenje da se mora na}i rješenje o problematici jemstva na nivou ~itave EEZ. Unutar nekoliko godina Komisija je preuzela politi~ku inicijativu i pokušala putem jedne
782 Whindcup, „Consumer Legislation in The United Kingdom and The Republic of Ireland“, 1980.

269

politi~ke maksimalizacije da ve`e razli~ite pokušaje ure|enja. Zemlje ~lanice su bile politi~ki rastere}ene jer su mogle da predaju Evropskoj komsiji nacionalno, kompleksno, heterogeno i vrlo konfliktno polje potroša~ke politike. Me|utim, desilo se nešto što se nije moglo predvidjeti. Komisija je preuzela zadatak da oblikuje ne samo politiku i pravo zaštite potroša~a nego je vodila i aktivnu politi~ku akciju usmjerenu ka procesu evropske integracije.783 Name}e se pitanje, da li EZ reprezentira sopstveni pravni sistem koji potiskuje spomenute pravne sisteme i pravne škole, odnosno da li je i u kolikoj mjeri sopstveno evropsko komunitarno pravo komplementarno sa nacionalnim pravnim kulturama i tradicijama svojih ~lanica. Hipoteza je da nacionalni pravni sistemi sa svojim razli~itim pravnim kulturama i tradicijama opstaju u sprovo|enju prava dok se komunitarno pravo zaštite potroša~a etablira kao samostalni pravni sistem. Pod vode}im principom strategije maksimalizacije, evropsko pravo zaštite potroša~a ujedinjuje pragmatizam common-law zemalja, centralizam romanskih, njema~ki perfekcionizam, te eficijenciju i efikasnost skandinavskih zemalja.784 Formiranjem Evropskog biroa potroša~kih udru`enja (BEUC) zaokru`en je sistem organizovanja potroša~a na nivou Evropske unije. Slijedilo je formiranje zasebnih evropskih organizacija vezano za pojedina potroša~ka dobra, kao i zasebne organizacije koja koordinira potroša~ke akcije na planu standardizacije (Secretariate de Coordination pour la Normalization-SECO).785 Naravno da uticaja imaju i nevladine organizacije od kojih se sa svojom aktivnoš}u posebno isti~e Grupa za evropsko pravo potroša~a (ECLG) sastavljena od stru~njaka i univerzitetskih profesora. Ova Grupa, izme|u ostalog, publikuje i svoje stavove u eminentnom Journal of Consumer Policy.

6. Istorijat i izvori prava za{tite potro{a~a u pravu Bosne i Hercegovine
9. U zemljama bivše Jugoslavije potroša~ki pokret i njegov uticaj nisu bili posebno izra`eni. Dr`ava se nametala kao institucija koja zna i mo`e podjednako pravi~no da štiti interese svih: proizvo|a~a i trgovaca, potroša~a i naravno dr`ave. Za vrijeme trajanja tzv. administrativnog
783 Hans.- W. Miklitz, „Zur Notwendigkeit eines neuen Konzepts fuer die Fortentwicklung des verbraucherrechts in der EU“; http://www.vur-online.de/beitrag/36.html 784 Ibid; http://www.vur-online.de/beitrag/36.html 785 Pobli`e vidjeti kod: Nevenko Misita, „Osnove prava zaštite potroša~a Evropske zajednice“, Sarajevo: Pravni centar Fond otvoreno društvo Bosne i Hercegovine, 1997, str. 103-109.

270

socijalizma borba protiv nelojalne utakmice, a time i zaštita potroša~a, ne samo da nije bila aktuelna ve} se smatralo da nije ni mogu}a. Osnovni razlog za to je bilo nepostojanje roba, kao i nepostojanje konkurencije me|u preduze}ima. U tom periodu postoje tragovi institucionalnog potroša~kog organizovanja kroz savjete potroša~a koji su bili jedan od organa Saveza socijalisti~kog radnog naroda na republi~kom nivou. Njihovo djelovanje bilo je marginalno, kao i djelovanje Zavoda za doma}instvo. U zakonodavnom pogledu zaštita potroša~a je bila normirana putem pravila o suzbijanju nelojalne utakmice i suzbijanju zaklju~ivanja sporazuma u cilju sticanja monopolskog ili drugog povlaštenog polo`aja na tr`ištu.786 Na istom stanovištu je bila i sudska praksa.787 Kasnijim donošenjem Zakona o suzbijanju nelojalne utakmice i monopolisti~kih sporazuma788 pitanje zaštite potroša~a se potencira u okviru materija nelojalne utakmice. Raspadom SFRJ djelovanje organizacija potroša~a je u potpunosti zamrlo i svelo se samo na ulogu pojedinaca. Izuzetak su Republika Slovenija i Republika Makedonija koje su imale izvjestan napredak u razvoju potroša~kih organizacija, a koje su izrasle upravo iz republi~kih Zavoda za doma}instvo. Istorijat prava zaštite potroša~a na našim prostorima mo`e se posmatrati kroz dvije etape. Prva se odnosi na zaštitu prava potroša~a u okviru pravnog re`ima ex Jugoslavije,789 a druga na poslijeratni razvoj ove pravno-ekonomske discipline u okvirima Bosne i Hercegovine kao samostalne dr`ave. Ova druga faza razvoja limitirana je i oskudna sama po sebi iz više razloga. Pobroja}u samo neke: politi~ke prilike, su`en ustavni a time i pravni okvir, sociološki i kulturološki razlozi itd. U Bosni i Hercegovini postoji nekoliko neformalnih i formalnih grupa koje rade sa potroša~ima i pokušavaju ostvariti uticaj potroša~a (Tuzla, Mostar, Banja Luka, Sarajevo). Rad ovih grupa je još uvijek marginalan, neprepoznatljiv, institucionalno su nepovezani, a bez programa rada na nivou Bosne i Hercegovine. Na pitanje jesu li udru`enja potroša~a u BiH u dovoljnoj mjeri uklju~ena u formulisanje politike koja se bavi zaštitom potroša~a u BiH, ili su pak mišljenja da bi ova udru`enja trebala uzeti ve}e u~eš}e u tom pogledu, potroša~i u BiH pokazuju najve}i
786 Zakon o prometu roba i usluga sa inostranstvom („Sl. list FNRJ“, br. 27/62) i Zakon o regulisanju poslovnih odnosa na tr`ištu („Sl. list FNRJ“, br. 30/62). 787 „Za postojanje djela nelojalne utakmice nije dovoljno da je po~injena radnja protivna dobrim poslovnim obi~ajima i na~elima zdrave utakmice, ve} ista mora da bude podobna da ošteti drugog takmi~arakonkurenta ili da kroz takmi~arski odnos i posredno potroša~a ili privredu zemlje.” Presuda Vrhovnog privrednog suda Pk`-88/65 od 17. 01. 1966. g. Citat prema: Zoltan Biro, Komentar Zakona o suzbijanju nelojalne utakmice i monopolisti~kih sporazuma, Privredna štampa, Beograd 1976. 788 „Sl. list SFRJ“, br. 24/74. 789 O pojedinim etapama pobli`e vidjeti: Miloš dr Trifkovi}, „Pravo konkurencije”, Sarajevo: Svjetlost, 1981, str. 41-44.

271

stupanj uniformnosti mišljenja. Naime, ~ak 82,3% ispitanih gra|ana smatra da udru`enja potroša~a u BiH nisu dovoljno uklju~ena u formuliranje politike zaštite potroša~a, te da bi se u tom pogledu trebala više anga`ovati. U pore|enju sa zemljama ~lanicama Evropske unije, u BiH je za oko 25% ve}i postotak onih koji su ovog mišljenja.790 10. Sasvim je vjerovatno da bi evidentni zastoj na razvoju ove discipline i dalje bio prisutan da se kroz potrebu harmonizacije našeg pravnog sistema sa pravom Evorpske unije nije pojavila i potreba pravnog ure|enja ovog pitanja. Harmonizacijom pravnog sistema Bosne i Hercegovine sa komunitarnim pravom Evropske unije do}i }e do pojave organizacionih formi koje }e baviti zaštitom potroša~a. Nesumnjivo je da }e i uloga dr`ave biti nezaobilazan podsticajni faktor. Sistem izvora za zaštitu potroša~a bavi se kroz: krivi~no pravo, pravo konkurencije, administrativno pravo, gra|ansko pravo, pravo zaštite okoline i pravo za zaštitu potroša~a.

7. Pojedina prava i pojam potro{a~a
11. Pojedina prava potroša~a dalje }e biti razmatrana na dva na~ina. Prvi je izlaganjem osnovnih obilje`ja pojedinih prava potroša~a. Drugi na~in je izlaganjem koje se odnosi na pojedine ”potroša~ke” direktive. Ovaj pristup usvajamo zbog toga što se kroz pojedine direktive prepli}e materija više potroša~kih prava. Posebno }e biti rije~i o rješenjima u našem pravnom sistemu kako bi se komparativnom metodom ukazalo koje smo institute preuzeli iz evropskog prava zaštite potroša~a. Pojam „potroša~“ je prvenstveno dio ekonomskog diskursa i njegovo prenošenje u pravni kontekst podrazumjeva niz kontroverzi. Jedni autori generalno dovode u pitanje mogu}nost pravne definicije potroša~a,791 odnosno upozoravaju da potraga za njom vodi krajnje neprimjerenoj simplifikaciji problema impliciranih ovom pravnom regulativom. Pojedini autori potroša~e smatraju samo krajnjim potroša~ima, ali ipak idu}i tragom doktrinalnih i pozitivnopravnih stavova, jasno su uo~ljivi širi i u`i pristup definisanju potroša~a. Osnovna karakteristika ovog prvog, šireg pristupa je liberalan stav naspram ekstenzije pojma potroša~a na tzv. male i srednje firme, zanatlije, profesionalne djelatnike i razli~ita pravna lica.792 Tako|er, da bi se sagledala ova definicija mora se posmatrati i kroz subjektivni i kroz objektivni pristup, s tim da je u prvom slu~aju naglasak na pravnom statusu subjekata, a u drugom na predmetu pravnog odnosa. I kona~no, za pojmovno odre|enje potroša~a bitnu ulogu igra i kolektivna
790 Detaljan izvještaj na str. 85-95. 791 Definiranje potroša~a je „gotovo nemogu}e“, Goldring, 1990. g.; p. 116; „Indetermination de la notion de consommateur“, Cas/Ferrier. 792 Hodges izra`ava ~u|enje da još ne postoji „kona~na definicija“ potroša~a, Hodges, 1995, str. 51.

272

dimenzija. U ovom smislu tipi~an je nordijski pravni krug u kojem je uo~ljiv naglasak na kolektivnim pravima potroša~a i kolektivnim vidovima zaštite potroša~a – potroša~ki Ombudsman.793 Po~etna ta~ka i ograni~avaju}a znamen mjesta djelovanja direktive je potroša~. Ovdje ne}emo govoriti o tome šta je evropski (i njema~ki, francuski, italijanski i drugi; ali i bosanski i hrvatski) pojam potroša~a, jer se spoznajna vrijednost takve diskusije za ovaj rad ~ini manje zna~ajnom. Pojam potroša~a je ionako, u skoro svim direktivama EZ isti: potroša~ je quasi subtraktivno definisan kao ne-poduzetnik. Evropski sud polazi u „di Pinto“ odluci794 od jednog uskog, apstraktnog pojma potroša~a.795 Zakon o zaštiti potroša~a Bosne i Hercegovine796 (dalje: ZZP BiH) potroša~a definiše na slijede}i na~in: „potroša~ je svako fizi~ko lice koje kupuje, sti~e ili koristi proizvode ili usluge za svoje li~ne potrebe i za potrebe svoga doma}instva“ (u daljem tekstu: potroša~). 797 Kao što se vidi sama definicija potroša~a u našem zakonodavstvu je zapravo „u`a“ definicija potroša~a, opšteprihva}ena u komunitarnom pravu Evropske unije. 7.1. Pravo potro{a~a na informisanje i obrazovanje 12. Na~elo informisanja i obrazovanja potroša~a jedno je od temeljnih na~ela prava zaštite potroša~a Evropske unije. U Bosni i Hercegovini to pitanje nije posebno ure|eno. Zakonom o zaštiti potroša~a u Bosni i Hercegovini, u naše se zakonodavstvo preuzima Direktiva 84/450/EEZ i Direktiva 97/55/EEZ o prevarnoj reklami, te Direktiva 98/6/EEZ o zaštiti potroša~a pri ozna~avanju cijena proizvoda. Tim se direktivama ure|uje pravo potroša~a na potpuno i ta~no informisanje o proizvodu. Što se ti~e obrazovanja potroša~a Zakon o zaštiti potroša~a u BiH, za razliku od Zakona o zaštiti potroša~a Republike Hrvatske,798 ne sadr`i takve odredbe. Naime, prema odredbama ~lana 104 Zakona o zaštiti potroša~a Republike Hrvatske odre|uje se da programi osnovnog i srednjeg školovanja trebaju sadr`avati i osnovna znanja o obavezama, pravima i zaštiti potroša~a. Prema tome, bi se obrazovanje o pravima, obavezama i zaštita potroša~a trebalo bi se provoditi na nekoliko nivoa.
793 Otud u ovim zemljama potroša~ke organizacije imaju gotovo marginalnu ulogu na onu koja im je data, na primjer u Njema~koj ili Francuskoj. Tim povodom: Wilhelmsson 1996. 794 EuGH od 14. 03. 1991. g.; Rs C-361/89 Slg. 1991 I-1189. 795 Opširnije: Remien, Oliver, „AGB-Gesetz und Richtlinie ueber Verbrauchervertragsklauseln“, ZEuP 1994, str. 34, 39ff. 796 „Sl. glasnik BiH“, br. 25/06 797 ZZP Opšte odredbe, ~lan 1. 798 Zakon o zaštiti potroša~a Republike Hrvatske, „Narodne novine“, broj 96/03

273

Po~etak ostvarivanja edukacije nalazi se svakako u školi što zahtijeva anga`man prosvjetnih radnika. Potrebno je imati više znanja o navedenoj problematici. Ukoliko ne bi bili propra}eni adekvatnim akcijama, edukativni programi dali bi samo ograni~ene rezultate. U izvršenju takvih akcija potrebno je anga`iranje svih društvenih faktora od porodice, škole, društvene zajednice, sredstava javnih komunikacija, omladinskih i sportskih organizacija. Upravo tu dolazi do izra`aja odgojna uloga, koja je okrenuta djeci i mladima, a manifestuje se u podizanju opšte kulture, razvijanju smisla za zaštitu potroša~a, društvenoj disciplini i odgovornosti za svoje postupke. 13. Pravo na infomisanje se danas smatra sastavnim djelom slobode informisanja. Klasi~ni oblici informisanja potroša~a su izdavanje stru~nih ~asopisa, letaka i brošura za potroša~e. Sadr`aj takvih ~asopisa, letaka i brošura obuhvata teme bitne za potroša~e. Uz izdavanje stru~nih ~asopisa za potroša~e, va`ni su i drugi oblici informisanja potroša~a, a tu spadaju izdavanje informativnog materijala za potroša~e, seminari, radionice kojima je cilj podizanje nivoa svijesti potroša~a. Zna~aj informisanja potroša~a danas je tako veliki da se u nekim zemljama, kao i u me|unarodnim organizacijama, donose posebni propisi kojima se pitanje infofrmisanja detaljno reguliše.799 7.2. Pravo potro{a~a na za{titu zdravlja i sigurnosti potro{a~a 14. U podru~ju zaštite zdravlja i sigurnosti potroša~a postoji niz propisa EZ, koji su ve}inom tehni~kog karaktera. Pravo je potroša~a da bude zašti}en od proizvoda, proizvodnih procesa i usluga koji su štetni po njegov `ivot i zdravlje. Uskla|ivanje na ovom podru~ju usko je vezano sa uskla|ivanjem tehni~kog zakonodavstva. Od 1985. godine u pravu EEZ postoji tzv. novi pristup tehni~kom ujedna~avanju, prema kojem se direktivama utvr|uju samo opšti ciljevi i osnovni sigurnosni standardi, a detaljna se specifikacija provodi pravilima Zajednice o zajedni~kim standardima. Temelj su zaštite zdravlja i sigurnosti potroša~a Direktive 92/59/EEZ i 2001/95/EZ o opštoj sigurnosti proizvoda. Kao posebne propise o sigurnosti proizvoda potrebno je još navesti Direktivu 89/109/EEZ o ujedna~avanju prava dr`ava ~lanica u pogledu materijala i proizvoda koji dolaze u dodir s prehrambenim proizvodima, Direktive 76/768/EEZ i 94/32/EZ o ujedna~avanju prava dr`ava ~lanica u pogledu kozmeti~kih proizvoda, Direktivu 88/378/EEZ o ujedna~avanju prava dr`ava ~lanica u pogledu sigurnosti igra~aka, Direktivu 87/357/EEZ o ujedna~avanju
799 Vidjeti opširnije: Vilus, Jelena. op. cit., str. 39.

274

prava dr`ava ~lanica u pogledu proizvoda koji, zbog toga što izgledaju kao ono što nisu, ugro`avaju zdravlje i sigurnost potroša~a, te Uredbu Evropske komisije 1873/97 o podacima koji moraju postojati na etiketama prehrambenih proizvoda koji su proizvedeni od sastojaka genetski modificiranih organizama. 7.3. Pravo potro{a~a na zdravu okolinu 15. ^ovjek ima osnovno pravo na slobodu i jednakost u zadovoljavaju}im uslovima `ivota, u okolini ~iji kvalitet treba da mu omogu}i da `ivi u dostojanstvu i blagostanju. Iz ovog proizilazi pravilo humanog korištenja `ivotne okoline prema kome ~ovjek ima pravo na zdravu `ivotnu sredinu. Ovo pravo se svrstava u tzv. tre}u generaciju prava ~ovjeka i kao takvo je ve} razra|eno u mnogim me|unarodnim instrumentima globalne i regionalne prirode.800 Posljednjih decenija potroša~i zahtjevaju od proizvoda ne samo kvalitet u pogledu funkcionalnosti i izdr`ljivosti ve} i ekološki kvalitet. Kupnju ekološki prihvatljivih proizvoda potroša~i prihvataju onda kada im to donosi neposrednu korist, ali u rijetkim slu~ajevima iz razloga posredne koristi. Potroša~i su ona ciljna skupina koja u kona~nici odlu~uje o potra`nji proizvoda, budu}i da potroša~i tako|er moraju brinuti za kvalitetu okoliša, posebno za kvalitetu zdravlja i kvalitetu `ivljenja. Nivo ekološke svijesti mogu}e je podi}i ve}om prisutnoš}u ekoloških tema u medijima, te aktivnostima povezanim sa odgojno obrazovnim procesom. 7.4. Pravo potro{a~a na glas i zastupljenost 16. Potroša~i treba da budu zastupljeni kako u procesu donošenja i sprovo|enja politike vlade, tako i u organima koji se bave razvojem novih proizvoda i usluga. Ova potroša~ka prava proizilaze iz Smjernice 5 Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. U zemljama sa visokim `ivotnim standardom, potroša~i su zastupljeni u samim vrhovima vlasti, dok u mnogim dr`avama potroša~i nisu ni svjesni da im Ujedinjene nacije ova prava priznaju. Svjesni mo}i potroša~kih organizacija, nacionalne, regionalne i me|unarodne organizacije koje se bave pitanjima zaštite potroša~a sve više insistiraju da se potroša~i uklju~e u procese koji su za njih od interesa. Potroša~i se u ove procese uklju~uju preko svojih udru`enja, asocijacija ili organizacija koje su po pravilu, nevladine, neprofitne i nepoliti~ke organizacije.
800 Villus, Jelena. op. cit., str. 141.

275

7.5. Pravo potro{a~a na organizovanje 17. U dr`avama koje su donijele posebne propise o pravnoj zaštiti potroša~a naj~eš}e se predvi|a pravo potroša da se udru`uju. Neovisne potroša~ke organizacije imaju jedinstvenu ulogu u identificiranju i koherentnom izra`avanju problema s kojima se potroša~i susre}u, te u zastupanju interesa potroša~a. Sposobne su pridobiti povjerenje potroša~a savjetima, educiranjem, usmjeravanjem i reprezentacijom. Nevladino organizovanje potroša~a karakteristika je modernog civilnog društva, koje u pravilu nema nametnutih institucionalnih oblika. U ve}ini dr`ava, a posebno SAD, te u dr`avama Evropske unije interese potroša~a zastupaju sna`ne udruge potroša~a koje su va`an faktor u razvoju zaštite prava potroša~a. U savjetodavnoj grupi za zaštitu potroša~a kod Evropske komisije zastupljeno je pet evropskih udru`enja za zaštitu potroša~a. Djelovanje dviju organizacija (BEUC i ANEC) finansijski podupire Evropska komisija. BEUC ( Bureau Europaen des Unions dde Consommateurs) je evropska krovna organizacija. ^lanstvo u toj organizaciji je eksluzivno, što zna~i, da njena ~lanica mo`e biti samo jedna od nacionalnih potroša~kih organizacija iz svake dr`ave Evropske unije. Glavna uloga BEUC-a je lobiranje kod Evropske komisije za zakonodavstvo, koja štiti i ja~a polo`aj potroša~a na tr`ištu. 7.6. Pravo potro{a~a na nadoknadu {tete 18. Kada je rije~ o pravu potroša~a na naknadu štete treba razlikovati proizvode koji su uslijed nekog nedostatka pri~inili štetu `ivotu ili zdravlju potroša~a i proizvoda koje uslijed nedostatka potroša~ ne mo`e da koristi na na~in kako je pretpostavljao, pa otud trpi imovinsku štetu. Da bi potroša~ imao pravo na obešte}enje potrebno je utvrditi šta obuhvataju pojmovi kao što su šteta, naknada, opravdani zahtjevi, reklamacije i sl. Iako su ovo u velikoj mjeri teorijska pitanja, ona imaju izuzetno zna~ajne pravne implikacije jer predstavljaju uputstvo sudiji kako da obešteti potroša~a. U zavisnosti od pravnog sistema ova pitanja se razli~ito tuma~e. Me|utim, praksa pokazuje da je sudija gotovo uvijek u stanju da procjeni obim štete i povredu koju je potroša~u nanio proizvod ili usluga, jer pored propisa koji u tom pogledu postoje, sudija uzima u obzir i sve okolnosti slu~aja. 7.7. Ostala prava potro{a~a 19. Ovdje se, tako|er, `eli prikazati kako i u kojim oblastima je „evropski” zakonodavac putem direktiva ure|ivao pojedina prava potroša~a. Potrebno je napraviti pregled do sada izdatih direktiva u okviru EZ, a koje pokrivaju spektar onoga što je do sada ure|eno, odnosno normira276

100 Ugovora o osnivanju EEZ. te da osigurava njegov pristup pravu. AB1. i ~lana 94.805 Cilj direktive je bio da štiti potroša~a u jednoj tipi~noj situaciji od zaklju~ivanja nepromišljenih poslova. Nr. godine. 09. Nakon toga je uslijedila Direktiva o prodaji na vratima stana iz 1985. 802 Direktiva 84/450/ EWG za uskla|ivanje pravnih i upravnih propisa zemalja ~lanica o prevarnoj reklami od 10. AB1. godine. Samo na ovaj na~in mo`e se odrediti trenutno mjesto direktive. Direktive EZ upu}uju se zakonodavcu zemalja ~lanica i obavezuju iste u pogledu implementacije unutar vremenskog okvira koji je ~esto odre|en samom direktivom. L 210/29.803 a koju pravni propisi zemalja ~lanica u oblasti jemstva proizvoda proširuju sa jednim specifi~nim jemstvom rizika kod feleri~nih proizvoda kako bi time povisili sigurnost proizvoda. Stefan. kao pravno obavezuju}eg akta. To ne podrazumijeva da se ujedna~avanje prava vrši isklju~ivo putem direktiva. godine. godine. Stefan. 1984. Nr. Das europaeische Recht der Unternehmensgeschaefte“. ~l. da osigura pouzdanu informisanost potroša~a. zaklju~en sa kupcem pri posjeti zastupnika u vlastitoj ku}i ili na radnom mjestu. Prva direktiva koja se mo`e pripisati zaštiti potroša~a je Direktiva o prevarnoj reklami802 iz 1984. izme|u ostalog. Bosna i Hercegovina je do svog pristupa EZ još djelimi~no suverena u svojim odlukama koje se ti~u implementacije direktiva i pri implementaciji imaju ve}u slobodu. str. Prema ~lanu 1 i ~lanu 4 stav 1 svrha Direktive je da štiti potroša~a od zavaravaju}e reklame i njenih štetnih posljedica. 1985. Osim toga evropsko pravo zaštite potroša~a treba da doprinese pravednijoj raspodjeli rizika i jemstva. str. „Europaeisches Schuldvertragsrecht. odnosno saglasnoš}u sa promjenom osniva~kih ugovora prihvatile ovo ograni~enje. 89ff. koji je npr. uvela pravo opoziva kod ugovora. u evropskom potroša~kom pravu. godine. Nr. 804 Direktiva 85/577/EWG koja se ti~e zaštite potroša~a u slu~aju sklopljenih ugovora izvan poslovnih prostorija od 20. Direktiva je najprikladniji instrument uskla|ivanja prava EZ. 12. Druga. direktiva je ona o jemstvu proizvoda iz 1985. Direktive namjeravaju da usklade pretpostavljenu specifi~nu podre|enost potroša~a. 803 Direktiva 84/374/ EWG za uskla|ivanje pravnih i upravnih propisa zemalja ~lanica o jamstvu feleri~nih proizvoda od 25. Obaveza implementacije se objašnjava odgovaraju}im ograni~enjima suvereniteta zemalja ~lanica EZ. Zemlje ~lanice su svojim pristupom u EZ. 07. 1985. op. 206ff. Ve}ina pravno-potroša~kih direktiva i time evropsko pravo zaštite potroša~a polaze od premise da je potroša~ strukturalno podre|en. L 371/31 805 Vidi opširno: Grundmann. godine804 koja je.. ex.801 što se izvodi iz ~lana 95. 801 Grundmann. 277 . L 250/17. AB1. cit. da štiti njegovo zdravlje. 1999.no.

str. 10. kao prvo potencijalno loše svojstvo uslova ugovora.809 Odgovaraju}i tome ova Direktiva obavezuje turisti~kog agenta da informiše potroša~e.Slijede}a Direktiva o potroša~kom kreditu iz 1987. 1994. 812 Direktiva 94/47/EWG za zaštitu stjecatelja s pogledom na odre|ene aspekte ugovora o stjecanju prava djelomi~nog korištenja nekretnina od 26. L 280/83. cit.. 1993. 1990. 815 Misita. str. Stefan.. 278 . tako što je uvedena obaveza za davaoce kredita da primaoca kredita ta~no informiše o njegovim ugovornim obavezama npr. bez 806 Direktiva 87/102/EWG za uskla|ivanje pravnih i upravnih propisa zemalja ~lanica o potroša~kom kreditu. godine813 treba da štiti potroša~a kod ugovora koji su zaklju~eni izme|u prodavca. Nevenko. koji name}e uslove ugovora i to naj~eš}e u svoju korist. godine806 ima za cilj da štiti potroša~a pri zaklju~ivanju ugovora o kreditiranju. godine. odre|eni tip ugovora kod kojeg se empirijski pokazalo da je prosje~ni potroša~ bio u podre|enoj ulozi. 246ff. 1986. 808 Direktiva 90/314/EWG o paket turisti~kim aran`manima od 13. cit. L 42/48. godine. 810 Direktiva 93/13/EWG o nepravi~nim odredbama u potroša~kim ugovorima od 05. 3). AB1. a kada obje ugovorne strane nisu bile prisutne pri zaklju~ivanju ugovora. cit. 655ff. AB1. 813 AB1. kao i Direktiva o potroša~kom kreditu. te da to naj~eš}e nepromijenjeno prihvati zato što ne prepoznaje. Nr. Nr. ova direktiva tretira ugovornu neravnote`u izme|u potroša~a i prodava~a. te da je bio iskorišten od strane putni~kih agencija. L 144/19 814 Prema rije~ima direktive („unesre}en“. s. op. 811 Grundmann. 05. 602ff. Direktiva o nepravi~nim ugovornim odredbama810 ne reguliše neki specijalni tip ugovora nego va`i za sve ugovore gdje sudjeluje potroša~ sa upotrebom prethodno formulisanih klauzula. godine. 1997. odnosno davaoca usluge814 i potroša~a. godine812 reguliše tipi~an ugovor o pravu korištenja nepokretne imovine u odre|enom vremenu tokom godine i to naj~eš}e u zemljama sredozemlja gdje je velika koncentracija turisti~kih objekata. str.. Nr. a kao drugo mora sklopiti ugovor jer ga prodava~ samo pod tim uslovima zaklju~uje. Stefan. DZWir 1997. Nova evropska Direktiva za tr`ište na daljinu. 12. Odatle proizilazi problem da potroša~ nemo}no stoji naspram „sitno kucanog”. od 22. cit. Nr. godine. 1993 L 95/29.811 Tako|er. L 158/59 809 Grundmann. L 61/14 807 Grundmann. Stefan.447 Fn. op. EG Nr.807 Direktiva o paket turisti~kim uslugama iz 1990 godine808 reguliše. a potroša~u se omogu}i otkazni rok od sedam dana815 nakon dostavljanja dobara. 1990. 251. a potroša~u daje dodatna prava. op. op. Direktiva o distancionoj prodaji od 20. Direktiva o time sharing ugovorima iz 1994. promijenjeno sa Direktivom 90/88/EWG od 22. 06. da ga upozna sa kamatnim stopama i sl. str.. 04. AB1. godine. Bodewig Theo. u engleskom izdanju je korišten pojam „Supplier“. Zaštita potroša~a se posti`e tako što se prodavac obave`e na opširno informisanje potroša~a. AB1. 02. AB1.

Oblasti djelovanja direktiva su iskorištavanjem tehnike obavještavanja. teleshoping-a. današnje stanje je mnogo druga~ije. Lepeza mišljenja iznijetih ovim povodom je krajnje razu|ena i kre}e od negiranja posebne zaštite potroša~a kao neprihvatljive intervencije u kapitalisti~ko tr`išno tkivo. Postavlja se pitanje da li isticati da to vrijedi samo na “normativnom planu”. pismena pošta i sl. Iako na specifi~an na~in isto vrijedi i povodom komunitarnog prava i tu je mogu}e tvrditi da smo ve} svjedoci „acquis communautaire de consommation“. Za{tita potro{a~a kao sredstvo i mjera ekonomske i ekolo{ke politike 20. odnosno da su se elementi ovog posljednjeg ve} dovoljno jasno uo~ljivi kao dio neizbje`nog „common law“ EZ. Odsustvo generalne suglasnosti o mjestu i ulozi kapitalisti~kog tr`išnog mehanizma u postindustrijskom okru`enju svoj refleks ima i u pravno-doktrinalnoj analizi potrebe. da upravo svjesni mogu}ih katastrofalnih posljedica najve}i broj proizvo|a~a slo`enih tehni~kih sistema u njih ugra|uje ~itav niz zaštitnih sklopova i ure|aja koji zna~ajno podi`u stepen sigurnosti. preko vjere da se s njom mo`e ispravljati ono što se naziva „nedostatkom“ kapitalisti~kog tr`išta. odnosno da je komunitarno pravo zaštite potroša~a tek „hirovito koncipirana“ skupina komunitarnog pravnog materijala. uzrokovane tehni~kom neispravnoš}u proizvoda. kao e-mail. Ipak. Da li je situacija na mikro planu nešto druga~ija? Koji mehanizmi zaštite stoje na raspolaganju obi~nom gra|aninu. zaklju~eni ugovori.navo|enja razloga i bez mogu}ih posljedica. ali i ugovori koji se zaklju~uju na tradicionalan na~in (trgovina pošiljkom. i utoliko posebnog „evropskog prava zaštite potroša~a“. tako i na lokalnom nivou. na~ina i ciljeva institucionalne podrške potroša~ima. a da dostavlja~ i potroša~ nisu imali direktan kontakt. Ova konstatacija va`i kako na globalnom. odnosno evropskog „ius commune“. konzumira potencijalno opasnu hranu i koristi proizvode sumnjivog porijekla? Kako da se nadoknadi gubitak u slu~aju da ipak pretrpi štetu ili povredu? 279 . grubo i obezli~eno nazvanim „potroša~em“ koji svakog dana rukuje nizom potencijalno opasnih proizvoda. do nastojanja da se zaštita potroša~a iskoristi kao još jedan povod za radikalnu kritiku ovog posljednjeg i njegovog pravnog okvira. telefaxa itd. videotexta. Dok su prije samo dva vijeka globalne katastrofe.). bile skoro nemogu}e. u jedno mo`emo biti sigurni. interneta. Na taj na~in se stepen rizika pokušava svesti na minimum. 8. Savremeno tehnološko društvo karakteriše sve ve}a zavisnost od sigurnosti funkcionisanja raznih kategorija proizvoda.

a sve je to pra}eno padom poslovnog morala. ograni~avaju rizici upotrebe slo`enih tehni~kih sredstava i obezbje|uju mehanizmi za nadoknadu štete. ali zato za proizvode koji su jeftiniji. ulice i male privatne prodajne jedinice sa neodgovaraju}im uslovima za primjenu propisa iz oblasti prometa. Uo~avaju}i va`nost ovog pitanja. 280 . ponudi robe ~esto nepoznatog i sumnjivog porijekla i kvaliteta gdje je u prvom planu li~na korist na ra~un društvenih interesa i interesa potroša~a. poslednjih godina. Na taj na~in je otvoren put za proizvode sumnjivog porijekla i još sumnjivijeg kvaliteta. 21. Opšte politi~ko ekonomsko stanje u BiH uslovilo je. dok je cijena postala gotovo jedini faktor koji odlu~uje o kupovini. Intervencija dr`ave }e biti neophodna. budu}i je broj onih koji se osje}aju zašti}enima kao potroša~ima u svojoj zemlji oko 4 puta ve}i me|u ispitanicima u istra`ivanju koje je sprovedeno od strane European Opinion Research Group (EEIG). a koje su izazvane defektnim proizvodima i uslugama. Te promjene se ogledaju prije svega u osiromašenju širokih slojeva potroša~a i svo|enje zahtjeva kod kupovine na pokrivanje elementarnih `ivotnih potreba sa cijenom u prvom planu. Veliki pad kupovne mo}i najve}eg dijela stanovništva potisnuo je pitanje kvalitete proizvoda u drugi plan. Prosje~an kupac naj~eš}e ne zna ~ime je ta jeftino}a pla}ena. mnoge dr`ave svijeta donose propise kojima se štite potroša~i. U tom pogledu. cvjetanju šverca i preseljenje prodaje širokog spektra roba na pijace. Harmonizacija potroša~kog prava sa komunitarnim pravom Evropske unije samo je prvi korak na tom putu. u usporedbi sa gra|anima razli~itih zemalja ~lanica Evropske unije. velike promjene na tr`ištu. Ovakva situacija uslovila je i drasti~an pad ionako minimalnih standarda vezanih za zaštitu potroša~a. nego me|u ispitanicima u istra`ivanju sprovedenom u BiH. u odnosu na neki referentni okvir.Rezultati sprovedenog istra`ivanja jasno ukazuju na to da se ve}ina gra|ana BiH ne osje}e dovoljno zašti}enima sa stanovišta potroša~a. jasno je da se gra|ani BiH. organizovanje potroša~a tako|er. osje}aju znatno manje zašti}enima sa stanovišta potroša~a. Za nas u BiH odbrana od proizvoda neodgovaraju}eg kvaliteta predstavlja problem ~ije rješenje ne trpi odlaganje. Da bismo u ovom kontekstu mogli razaznati polo`aj BiH. ~ak ¾ svih ispitanika potvrdilo je da kao potroša~i u BiH ne osje}aju visok nivo zaštite. ove smo podatke usporedili sa stavovima gra|ana zemalja ~lanica Evropske unije o istom pitanju. Naime. kao i neodlo`na primjena usvojenih standarda.

„Consumer law”. Radi se dakle o normativnom konceptu. nivo i podjela prihoda.816 Ipak na odluke potroša~a danas i ubudu}e uti~u okvirni uslovi. U njih se ubrajaju politi~ko postavljanje granica. demokratskog i pluralisti~kog društva. cijene. socijalna je. ekonomska i participativna. London: Blackstone Press Ltd. ali mogu dati pravce u smjeru ve}e trajnosti. te odabirom proizvoda i usluga.). ve} i u uticaju na druge privredne grane u smislu izbora potroša~kih dobara. Aker/ George S. kao i uticaj reklame i marketinga. Potroša~i na stanje okoliša utje~u stepenom i na~inom potrošnje. a s druge strane sposobnost da se `ivi sa suprotnostima. Day. kao što su navike. predstave vrijednosti i sl. ovdje shva}ena kao potrošnja doma}instava je tek onda trajna kada tome pridonese da se gore navedeni kompleksni ciljevi sprovedu onoliko koliko je to u mogu}nosti doma}instava i njihovih odluka. sadr`e tako|er i socijalnu dimenziju sa zahtjevom za osiguranje sklada društva u najširem smislu. kako }e se obuhvatiti relevantnost okoliša kod potrošnje iznad pojedina~nih primjera? Koje posljedice za okolinu se mogu pripisati potroša~u.9. Pored ~esto citirane ekološke dimenzije okvirni uslovi koji uti~u na odluke potroša~a. nije štetna za okoliš. Individualnost odluka potroša~a je konstitutivni element modernog. što tako|er spada u trajni `ivotni stil. a koje ostalim privrednim akterima? 816 Oughton/Lowry. nego zajedni~ki pravac za mnoge razli~ite kulture i `ivotne stilove. Potrošnja. Ali. 2000. 4th Edition. tj. Sociolo{ki. društvene norme i grupno specifi~ne slike vodilje. o jednom konceptu u kojem se na osnovu društveno definiranih ciljeva zaklju~uju mjere koje se trebaju poduzeti. Zna~aj doma}instava u odnosu prema kvaliteti okoliša ne ogleda se samo u njihovom direktnom uticaju na okoliš. Skoro sve što ljudi u svojoj svakodnevnici kupe od dobara ili usluga ima posljedice na okoliš. Ove posljedice po~inju sa proizvodnjom dobara.817 U svakoj od ove ~etiri dimenzije mogu se oblikovati glavni ciljevi koji ne mogu i ne trebaju dati detaljne upute djelovanja. Drugim rije~ima.. ne postoji trajni model potrošnje. nastavljaju se kroz upotrebu istih i djeluju nakon toga još dugo vremena nakon što je proizvod izgubio svoju svrhu. Trajna potrošnja. 1982. New York: The Free Press. 817 David A. kao i oblici sprovo|enja zahtijevaju s jedne strane postavljanje prioriteta. kulturolo{ki i politi~ki aspekti za{tite potro{a~a 22. dostupne tehnologije. Upravo ova razli~itost strategijskih po~etaka. 281 . što se ne osporava u scenarijima trajnog na~ina `ivota. dakle. ekonomsku (osiguravanje privredne sposobnosti i funkcionisanja kao osnove) kao i institucionalnu dimenziju (ne samo zadovoljavanje potreba oblikovanja društvenih organizacija nego i neformalnih institucija. „Consumerism – Search for the Consumer Interest”.

kako sa ekološkog tako i sa ekonomskog i radno-znanstvenog-sociološkog stajališta strateška polja djelovanja. cit. pri ~emu ipak postoji bitan stepen slobode od konkretnog politi~kog oblikovanja. op. Umjesto toga je potreban jedan politi~ki i metodi~ki pluralizam. podr`avanje inovacija putem obrazovanja. Po|e li se od toga da se i budu}e korištenje zdravstveno i za okoliš štetnih pojedinih materijala mora kratkoro~no pravno regulisati. Neka od strateških polja djelovanja mo`emo identificirati.819 kvalifikacijske mjere.818 Svaka ljudska aktivnost zahtijeva materijal za konkretizaciju. jer manji kvanititet sumnjivog materijala nosi manji potencijal štete. onda je smanjivanje osnovnog optere}enja dugoro~ni zadatak trajne potrošnje. socijalno oblikovanje strukturalnog preokreta putem ja~anja socijalne sigurnosti.23. Svakom od ovih polja pripada jedan broj klju~nih strategija bez kojih jedna sveobuhvatna socijalno-ekološka reforma nije mogu}a. 819 Reich. izvan i unatar pogonske participacije. Norbert. 818 Neosporno je da opasni materijali zahtijevaju pravnu regulaciju.. razgradnja spolne diskriminacije. Ipak redukcija potrošnje resursa pridonosi i u ovakvim slu~ajevima rješavanju problema. koji }e se obratiti razli~itim grupama društva na odgovaraju}i na~in. ali tako|er mogu} i isplativ. Za jednu tako integrisanu trajnu strategiju nije dovoljno da se osloni na jedno politi~ko polje (bilo to potrošnja ili neko drugo) ili na jedan ograni~eni instrument (npr. energiju za njeno sprovo|enje. kao i obilje`avanjem i ponudom alternativa. kao i mjesto gdje }e se sve to odr`ati kao tzv. obu~avaju}ih organizacija i preokret potrošnje koji prije svega nastaje putem ekoloških i socijalnih posljedi~nih troškova sa izra`enim oblikovanjem cijena. U scenarijima razvijenih tr`išnih privreda obuhva}ene su strategije koje pri razli~itom oblikovanju pojedina~no predstavljaju. istra`ivanja i razvoja. str. a vezano za unapre|enje ekoloških zahtijeva. klju~ni resursi. Kako bi se postigli uspjesi u smislu jedne trajne potrošnje specifi~ni problemi razli~itih grupa moraju biti ciljano obra|ivani. 425. Ekologizacija potrošnje se odnosi na objektivno optere}enje okoliša integrisano preko svih kategorija optere}enja. 282 . Kako bi se potencijalne štete za okolinu i time optere}enje za ~ovjeka odr`ale na najmanjem nivou nudi se da se ve} smanjivanjem iskorištavanja okoline na input-strani cjelokupnog optere}enja tako smanji i ugro`avanje na output-strani. što zna~i da su prije obuhva}eni dr`avnim djelovanjem nego putem doma}instava. Odgovaraju}i tome sve više se uzima potrošnja resursa radi ocjenjivanja i mjerenja optere}ivanja okoline. eko-porez). Centralna polja djelovanja su: ekološko oblikovanje strukturnog preokreta putem fiskalnih instrumenta i informacija.

odnosno disciplinu prava. da se radi o pravilima koja mogu biti nazvana pravom zaštite potroša~a. Norbert. od Francuske i Njema~ke. str. da je pravo zaštite potroša~a „više proces“ nego koherentan skup pravila. kao npr. 283 . npr. aktuelni prehrambeni proizvodi iz ekološke proizvodnje. Slijede}e. Potrebno je da se dobro dostupna ponuda ekološko. Aspekti pravne za{tite potro{a~a putem pravila o nelojalnoj konkurenciji i op{tih pravila obligacionog prava 25. Otud je mogu}e dokazivati da je pravo zaštite potroša~a dio trgova~kog prava. izgradi sa ekonomski opravdanim cijenama. Da bi pojedinci kao potroša~i mogli ispuniti svoje zada}e moraju biti ispunjneni slijede}i uslovi. moraju se rezultati jedne odgovaraju}e oblikovane ekološke financijske reforme za to pobrinuti. pristup pravu zaštite potroša~a. trajno vezanim i neovisno kontrolisanim oznakama. ta~nije njegovoj legislativnoj obradi. odnosno jedinstvenog gra|anskog zakonika. odnosno o „tematskom okviru“ koji obuhvata propise opšeg trgova~kog prava. ili bar kao novo podru~je prava. Sa jedne strane rije~ je društvenom i pravnom fenomenu novijeg datuma. prije svega. sudskoj interpretaciji i doktrinarnoj analizi. i koliko je mogu}e socijalno optimiziranih dobara i usluga. kao i vrijeme potrebno da se one prerade i sprovedu.820 Drugi primjer je savjetovanje potroša~a koje ukazuje na mogu}nost zamjene dobara. Skandinavski pravni realizam je i u tom smislu plasti~na ilustracija. Ukoliko su ova tri uslova ispunjena onda se mo`e ubrzo ra~unati na ja~u ekologizaciju potrošnje. pouzdane informacije koje mogu slu`iti kao osnova za potroša~ke odluke. 413. status ove pravne regulacije još uvijek je predmet spora. cit. Iako mnogi pravo zaštite potroša~a tretiraju kao posebnu granu. standardiziranim. 10. a sa druge izdvajanje pojedinih segmenata iz onog što prete`an dio kontinentalne pravne tradicije još uvijek tretira kao pitanje jedinstva privatnopravnog tkiva. što se više udaljavamo od kontinentalnog kodifikatorskog i pravno-sistemskog epicentra. Po prirodi stvari ne mo`e se ra~unati na doktrinarni konsenzus. da je rije~ o amalgamu Markt-und Verbraucherrecht. 820 Reich. op. Jedan daljnji uslov takvog preokreta potrošnje nije samo postojanje informacija nego i njihov pristup (ovdje nadaleko nisu iscrpljene mogu}nosti novih medija). Za one koji su neodlu~ni i koji se ne mogu pridobiti samo argumentacijom (iako obrazovanje korisnika igra va`nu ulogu).24. tj. kako bi se ekološki smisao pokazao i ekonomski povoljnijim. postaje mnogo le`erniji. Za one koji sumnjaju va`ne su.

protive}i se tako onom što ve}ina common law pravnika smatra nepotrebnim stegama pravno sistemske obrade. sti~e se dojam da mnogima kao da više smeta na~in. nesvjesni da i sami de facto elaboriraju teoriju821 prava zaštite potroša~a. uslijedi}e donošenje ve}eg broja podzakonskih akata. o engleskim pravnicima koji pravo zaštite potroša~a shvataju „. Posebno se. posebno pojedine vrste ugovora. narušavanje konkurencije. dalje }e se citirati kao: ZOT). Pravo konkurencije. A to zna~i da ovisi o doktrinarnom i vrijednosnom polazištu. usluge otpremanja i dopremanja robe. Tako se ZOT-om ure|uje: obavljanje i uslovi za obavljanje trgovine i trgovinskih usluga. nadzor i druga pitanja koja su od zna~aja za obavljanje trgovine na teritoriji Federacije BiH.Kona~no. ZOT uvodi novine vezane za: obavljanje i uslove za obavljenje trgovine. a ne suština. a u cilju njegove implementacije. uklju~uju}i i njenu ideološku artikulaciju. kada je rije~ o common law tradiciji. 1987. Zakon o trgovini RS823 nudi sli~na rješenja tako da }e se u nastavku izlaganja koristiti rješenja Zakona o trgovini FBiH. forma. str.as a distinct subject“. ali ono što je zna~ajno je propisivanje osnovnih pretpostavki za obavljanje pojedinih vrsta usluga vezano za organizacione oblike. tr`nica na malo. Pojedina od ovih pitanja regulisana su i Zakonom o obligacionim odnosima. br. usluge kontrole kvaliteta i kvantiteta robe. 143. 284 . franšizing. zaštita potroša~a. ne samo u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine. 26. trgovinskih centara. 822 Zakon o trgovini FBiH („Slu`bene novine Federacije BiH“. a koje dovode u pitanje slobodu ugovora. u okviru odjeljka vezanog za obavljanje i uslove za pru`anje trgovinskih usluga. predstavlja jedan od osnovnih izvora prava vezano za zaštitu potroša~a. Ovo vrijedi za one koji povodom prava zaštite potroša~a brane „common sence“ i slobodu ugovora od neprimjerenog upada onog što. zastupni~ke usluge. 821 Sve što je potrebno u~initi da bi se došlo do nje jeste „zaviriti ispod površine“. rad tr`nica na veliko. ali i propisivanju uslova vezano za obavljanje istih. 823 Zakon o trgovini RS („Sl. pravno sistemski status zaštite potroša~a i njegovo mjesto u okviru pravnog studija dijeli sudbinu mnogih segmenata prava. Atiyah. Istina da se više radi samo o definisanju pojedinih oblika i vrsta trgovinskih usluga. Slijedom ZOT-a. marketing usluga. 64/04. nazivaju evropskim pravnim teoriteziranjem. br. sto~nih pijaca. komisione usluge. osnivanje i prestanak rada trgova~kih radnji. gotovo sa nipodaštavanjem.. glasnik RS“. 27. 16/96).. obavljanje i uslove za pru`anje trgovinskih usluga. usluge skladištenja. na tragu common law tradicije. mjere privremenog ograni~avanja tr`išta. tretiraju pitanja vezana za: posredni~ke usluge. Donošenjem Zakona o trgovini822 u odnosu na raniju verziju ovog Zakona pitanje zaštite potroša~a se podi`e na kvalitativniji nivo. Ipak. vašara i sajmova. mogu}e je negirati potrebu bilo kakve „teorije“ u ovom kontekstu. Ovako posmatrano.

elektronske instrumente pla}anja. ve} i tehi~kih roba postaje imanentno našem pravnom sistemu. 45/04).826 Oblast zaštite potroša~a. ne samo u sferi korištenja prehrambenih proizvoda. u vezi sa zaštitom potroša~a. ali u obzir dolazi i pru`anje drugih vrsta usluga. prodaju na kredit. 826 Zakon o zaštiti potroša~a u Bosni i Hercegovini („Sl. 825 Tako ~lanom 3 Zakona o tehni~kim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanje uskla|enosti vrši se pozivanje na harmonizirane evropske standarde neke od evropskih organizacija za standardizaciju (CEN) ili standarde Evropskog komiteta za elektrotehni~ke standarde (CENELEC). odnosno koji treba da propišu tehni~ke. a sve u ovisnosti od vrste materije koja se ure|uje. odnosila bi se na sektore pru`anja komunalnih usluga. usluge osiguranja. prodaju od vrata do vrata (direktna prodaja). br. turisti~ke paket aran`mane i vremenski zakup turisti~kih objekata (time sharing). Brojni su i drugi zakonski projekti i akti koji su karakteristi~ni za ovu oblast.825 Sam ZOT.posebno na kantonalnom nivou u Federaciji BiH. sve više izdi`e na dr`avni nivo. 45/04). 17/02. glasnik BiH“. Cilj svih njih je dalje „usavršavanje“ sistema i mjera zaštite potroša~a. br.827 Ne ulaze}i u enumeraciju pojedinih instituta prava konkurencije. Zakon o nadzoru nad tr`ištem u Bosni i Hercegovini („Sl. Ono što je interesantno. glasnik BiH“. daje samo naznaku da sve što je u vezi sa zaštitom potroša~a. potroša~ke kredite. Radi se. kao i imenovane slu~ajeve nesporno je da je jedan od osnovnih ciljeva ove. glasnik BiH“. i zaštita potroša~a kao pojedinaca. prodaja na daljinu. donošenjem zajedni~kih zakona. novine Federacije BiH“. prije svega. dalja poglavlja ZOT-a ure|uju materiju prava konkurencije kroz pravne institute: monopolisti~kog djelovanja. 827 Ovdje je potrebno napomenuti da su svi pobrojani pravni instituti u potpunosti preuzeti iz ranijeg Zakona o trgovini („Sl. kroz primjenu odredbi Zakona o zaštiti potroša~a. br. glasnik BiH“. dalje }e se citirati kao: ZZP). Ova materija se. br. glasnik BiH“. Ovo posebno kada se. 285 . špekulacije i ograni~avanja tr`išta. Zakon o tehni~kim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanje uskla|enosti („Sl. nelojalne konkurencije. uklju~ivo i ~injenicu da ova materija ne mo`e da trpi entitetske granice. Nije samo donošenje podzakonskih akata simptomati~no i potrebno za implementaciju ZOT-a. 45/04) i Zakon o flaširanim pitkim vodama Bosne i Herecgovine („Sl. 45/04). iz samih zakonskih tekstova. o potrebi donošenja propisa koji su „tehni~ke prirode“. vezanih posebno za: deklarisnje proizvoda. 2/95 i 19/96). sanitarne i druge uslove za obavljanje pojedinih djelatnosti. danas zasebne grane prava. kao i Evropskog telekomunikacionog instituta (ETSI). garancije i garantne rokove. br. oglašavanje.824 Zajedni~ko ure|ivanje oblasti zaštite potroša~a. 824 Tako: Zakon o opštoj sigurnosti proizvoda („Sl. a kako bi se pristupilo njegovoj potpunoj implementaciji. br. ili posebo u generalne klauzule. primjenjiva}e se Zakon o zaštiti potroša~a u Bosni i Hercegovini. gra|anima kao potroša~ima. a ono što nije regulisano ovim Zakonom. u svom esencijalnom pogledu. vidi standardna upotreba termina koji se koriste u okviru prava zaštite potroša~a Evropske unije.

„Me|unarodno poslovno pravo i arbitra`e“. mogu}nost kumulativne primjene pojedinih vrsta sankcija za isto po~injeno djelo. bitna i vezana. 829 Specifi~nost pojedinih od pobrojanih pravnih instituta jeste njihovo regulisanje na dr`avnom nivou.28. prof. U odnosu na materiju ZOT-a. bez obzira da li su isti donešeni na dr`avnom ili entitetskom nivou. 833 Pobli`e o ovom pitanju vidjeti kod: Prof. Pravo konkurencije karakteriše izuzetno slo`en sistem sankcija.ugovori. kao i njihova kumulacija. dr. a potom i za sve potroša~e. bitnih ili opštih preptostavki ove grane prava. 12/97). izuzetno bitna. 444-450. 444. glasnik BiH“. op. naspram ove ciljane kategorije. prije svega. a to su: sloboda organizovanja privrednih subjekata. dovode u neravnopravan polo`aj korisnici roba i usluga (potroša~i). i na me|unarodnom planu. 459-503.831 Ove se pretpostavke odnose na inostrane privredne subjekte tako da je konzistentno ure|ivanje materije zaštite potroša~a i pretpostavke zaštite potroša~a od nelojalnog nastupanja inostranih subjekata. 831 Trifkovi} dr Miloš. 830 Pobli`e vidjeti kod: Trifkovi} dr Miloš i Omanovi} dr Sanjin. u pogledu re`ima sankcija. Ekonomski fakultet u SarajevuIzdava~ka djelatnost. prije svega. 834 Citat prema: Prof. Osnovni ciljevi brojnih me|unarodnih konvencija usmjereni su. 2004. Mili} Simi} i doc. 829 Poglavlje II. 2001. kao i eksplicitno spominjanje zaštite potroša~a na prvom mjestu. dr. dalje }e se citirati kao: ZOK). na zabranu restriktivne poslovne prakse. do sada pobrojane zakonske akte. na ostvarivanje osnovnih. 30/01. konkurenciji i ugovorima ili pojedinim odredbama ugovora izme|u privrednih subjekata kojim se. a odnose se na usaglašavanje ove materije sa brojnim me|unarodnim konvencijama. cit.. Svi pojedina~ni instituti usmjerni su. Radi se o slijede}im kategorijama: monopolskom djelovanju. za privredne entitete. dr. Ovakva praksa je. glasnik BiH“.834 Pravo konkurencije ne poznaje postojanje posebne tu`be o ništavosti 828 Zakon o konkurenciji („Sl. Zakon o konkurenciji828 unosi odre|ene novine. Sarajevo: Ekonomski fakultet u Sarajevu-Izdava~ka djelatnost. „Poslovno pravo .833 Radi se o posebnim obilje`jima metoda prava konkurencije koje. str. sloboda ugovaranja i sloboda utakmice. Miloš Trifkovi}. vrijedonosni papiri i pravo konkurencije“. Veljko Trivun. karakteriše: uklju~enost društvenih i pravnih sankcija. ~lan 3-8 ZOK-a.. 286 . a time i zaštite prava potroša~a. Poslovno pravo.. 460 832 Zakon o vanjsko-trgovinskoj politici Bosne i Herecgovine („Sl. cit. dr. u po~etku.832 ali i u sve.. str.. prete`no represivan karakter sankcija i postojanje specifi~nosti u podsistemu sankcija za svaki institut prava konkurencije ponaosob. br. Sarajevo. str. br. 29. str.830 Bosna i Hercegovina i na ovom planu prati intencije koje su prisutne i u ranije pobrojanim propisima. Miloš Trifkovi}. Osnove ovog usaglašavanja ugra|ene su u Zakon o vanjskotrgovinskoj politici. op.

pravna sredstva sa kojima raspola`u potroša~i. g. str. pa do podnošenja prijave Uredu za konkurenciju i zaštitu potroša~a. zatvaranja poslovnog prostora..pravnih akata vezanih za nedopuštena konkurencijska djela. poznavao je postojanje tri specifi~ne konkurencijske tu`be.Poslovno pravo. 837 ^lanovi 54-60 ZOT-a. posebno nas interesuju tu`be . posebno sa stanovišta podnošenja tu`be od strane potroša~a kao pojedinca. a koje posluje najmanje godinu dana prije pokretanja sudskog spora. 835 Vidjeti Zakon o obligacionim odnosima.836 ZOT poznaje samo mjere iz upravnog postupka koje mogu da preduzimaju tr`išni inspektori i to u okviru obavljanja svoje nadzorne funkcije nad primjenom odredbi zakona. 30. dr. Miloš.837 Neovisno od ovih rješenja. prema kome se protiv trgovca mo`e podnijeti tu`ba nadle`nom sudu ako: u pravnom prometu sa potroša~ima primjenjuje naprihvatljive opšte uslove poslovanja ili prilikom zaklju~enja ugovora ponudi formularne ugovore koji sadr`e odredbe nepovoljne za potroša~a ili su u suprotnosti sa dobrim poslovnim obi~ajima i odredbama ovog zakona. ~lanove 47 i 51. 836 Pobli`e o ovome vidjeti kod: Trifkovi} dr. 447-448. Zakon o suzbijanju nelojalne utakmice i monopolisti~kih sporazuma iz 1974. stavljanje robe van prometa i njeno uništenje. To ne isklju~uje mogu}nost primjene opštih pravila obligacionog prava.. Ovu tu`bu mo`e da podnese svako pravno lice u ~ijoj je nadle`nosti zaštita prava i interesa potroša~a. a koja su u nadle`nosti inspekcijskih dr`avnih organa. 287 . cit. 839 ^lan 154 ZOO. 131-142 i 150-152. 838 O ovome posebno vidjeti: Prof. op. „Pravo konkurencije“. Odgovornost za ova djela bi bila objektivne prirode. Mjere koje se mogu primjeniti kre}u se od: zabrane obavljanja trgovine do otklanjanja nepravilnosti. Radilo bi se o primjeni pravila vezanih za apsolutnu ništavost pojedinih pravnih akata ili obligacija u konkretnom slu~aju. str. Miloš Trifkovi}. 1981. Za podnošenje tu`be ovlašteno je poslovno udru`enje ili komora kod koje je trgovac u~lanjen.835 Umjesto primjene opštih pravila obligacionog prava sa novim zakonodavstvom mogu}a je primjena pravila prema ZZP-u. Dometi ove tu`be nisu upotrebljivi u punoj mjeri u pravu konkurencije tako da se i dalje treba zadr`ati mogu}nost pozivanja na opšta pravila obligacionog prava. a s obzirom da se radi o nedopuštenim obligacijama. odnosno fizi~kog lica. otklanjanje stanja stvorenog tim djelima i objavljivanje presude u sredstvima javnog informisanja. Presude donešene u ovim slu~ajevima imaju dejstvo erga omnes. Sarajevo: Svjetlost. oduzimanju robe. i to: zabrana daljnjeg vršenja djela nelojalne utakmice i/ili monopolisti~kog sporazuma.839 Zna~i da bi konkretan tu`beni zahtjev bio usmjeren na zabranu daljnjeg vršenja djela protivnog pravilima vezanim za pravo konkurencije. a ni ZZP ne poznaju postojanje posebnih konkurencijskih tu`bi koje je poznavalo zakonodavstvo ex SFRJ. Ni ZOT.838 Na prvom mjestu se nalazi zahtjev da se otkloni izvor opasnosti.

842 Ova šteta. odnosno našeg nacionalnog prava. u slu~aju spora došlo do sukoba zakona. jedinstveno posmatraju i pravna sredstva vezana za zaštitu po opštim pravilima obligacionog prava.840 Radi se o širenju i pronošenju neistinitih navoda tako da bi se ova tu`ba. a što podrazumijeva da je djelo protivno pravilima lojalne konkurencije ve} u~injeno. To je jedan od razloga što ova djela u sebi mogu da nose i elemente bi}a pojedinih krivi~nih djela. 844 Posebno vidjeti kod Trifkovi} dr Miloš. Nepostojanje posebnih konkurencijskih tu`bi dovodi do toga da se ova pitanja ure|uju kroz opšta pravila obligacija ~ime se. Drugi zahtjev bi se odnosio na prestanak povrede prava li~nosti. a kada se na doma}em tr`ištu pojave inostrani subjekti.. radi se o pitanju koje. Ovo je posebno interesantno sa stanovišta direktnih stranih ulaganja. na taj na~in. te da je i proizvelo negativne posljedice.op. 31. str. a ovdje se ovo pitanje spominje iz razloga što bi. 843 Za razliku od prethodnih tu`bi u ovom slu~aju osnov za podnošenje iste ja Zakon o parni~nom postupku ~lan 187. mogla deifinisati kao obi~na šteta i izmakla dobit. Zna~i u obzir bi došla primjena doma}eg. Ovdje u obzir mogu do}i i pravila vezana za eksteritorijalnu primjenu antitrustovskog prava. prema pravilima me|unarodnog privatnog prava.841 ^etvrta tu`ba bi se odnosila na nadoknadu nov~ane štete. a u vezi sa pravilima oko nadoknade nematerijalne štete. ali i primjene principa lex loci delicti commisi.843 Posebno. 503. mo`e se tra`iti i izricanje privremene mjere. 841 ^lanovi 165 i 185 ZOO. Radi se o devijantnim oblicima 840 ^lanovi 157 i 198 ZOO. Ova tu`ba ima opšte dejstvo. a u ovisnosti od fakti~kog stanja i konkretnog tu`benog zahtjeva bi se. najprije. 842 ^lanovi 154 i 185 ZOO. a koja u sebi uklju~uju opšti re`im zaštite. Razlog le`i u ve} izlo`enoj ~injenici da pravo konkurencije više ne poznaje postojanje posebnih konkurencijskih tu`bi. kao i zaštitu od nelojalnog postupanja kako trgovaca tako i potroša~a. Me|unarodno. cit. To bi zaslu`ivalo pa`nju posebnog rada. Posebna je tu`ba za naturalnom restitucijom. u obzir bi došla i primjena odredbi ~lanova 199-205 ZOO. odnosila na imenovane slu~ajeve nelojalne konkurencije. 32.samo što bi se teret dokazivanja nalazio na tu`iocu..844 Me|utim. Radilo bi se o tu`bi kojom bi se tra`io povrat u pre|ašnje stanje. Djela nelojalne konkurencije u sebi nose poseban stepen društvene opasnosti. a sve do okon~anja sudskog postupka. 288 . Iz ovog dijela izlaganja vidljivo je zašto se o modalitetima zaštite prava potroša~a govori kroz pravila vezana za pravo konkurencije. uz svaku od tu`bi. u sebi inkorporiše više problema. Njen domašaj }e ovisiti od na~ina preciziranja konkretnog tu`benog zahtjeva. Pravila vezana za privremene mjere }e se prosu|ivati po pravilima vezanim za parni~ni i izvršni postupak. u tom slu~aju. opet. Posljednja bi bila posebna konstitutivna tu`ba koja bi bila upravljena na utvr|ivanje postojanja izvršenog djela.

odnosno u obligacionom pravu je vladao svojevrstan monizam. glasnik BiH“. Prema Krivi~nom zakonu Federacije BiH846 zaprije~ena je povreda ravnopravnosti u vršenju privredne djelatnosti. kako za pravna lica. Primjena ZOO bi. 448. Krivi~na djela su posebno taksativno pobrojana i ova materija je ure|ena na dr`avnom i entitetskom nivou. str. kod zaštite potroša~a. dok drugo polje obuhvata opšti re`im odgovornosti za naknadu štete. u daljem tekstu: ZOO). Prvo se odnosi na re`im ugovorne odgovornosti. 3/03...ponašanja u~esnika u privrednom prometu. u obzir dolazila na dva polja. 846 Krivi~ni zakon Federacije BiH („Sl.845 Radi se o krivi~nim djelima protiv privrede. Kao osnovni izvor prava pojavljuje se Zakon o obligacionim odnosima. 20/04). cit. 848 ^lan 55 ZOT-a. 849 Zakon o prekršajima Bosne i Hercegovine („Sl. 847 Krivi~ni zakon Bosne i Hercegovine („Sl. br. dr Miloš Trifkovi}.op. br. tako i odgovorna lica u pravnom licu. roba. ~lan 241. štete bi se 845 Pobli`e kod: Prof. poslovanja i sigurnosti platnog prometa. odnosno njenih posebnih slu~ajeva. „Kada zajednica ne bi dr`ala u ruci odgovornost za štete. novine Federacije BiH“. novine R BiH“.. Odgovornost za prouzrokovanu štetu ima svoje i društveno i zaštitno zna~enje. U nedostatku pojedinih zakonodavnih rješenja ostaje otvorena mogu}nost korištenja instituta ove grane prava. odnosno o povredi pravila materijalnog i finansijskog poslovanja.Me|unarodno..850 Cijelo obligaciono pravo se zasnivalo na ugovoru. Od daljnjih sankcija ZOT tako poznaje privredne prestupe za povrede pravila vezanih za lojalno konkurisanje pri ~emu su zaprije~ene nov~ane sankcije. glasnik BiH“. Ova koncepcija je zadr`ana do danas i istu je usvojio i ZOO. Skoro istovjetnu stilizaciju sadr`i i ~lan 204 Krivi~nog zakona Bosne i Hercegovine. 850 Zakon o obligacionim odnosima preuzet je u pravni re`im Bosne i Hercegovine („Sl. 37/03).848 Novinu predstavlja uvo|enje pojma prekršaja na dr`avnom nivou. Zaprije~ene su nov~ane sankcije. roba i kapitala na teritoriji Fedracije BiH. 47/03). br. 289 . usluga i kapitala ovdje se odnosi na privredni saobra}aj izme|u entiteta i Distrikta Br~ko.849 Radi se o pandanu privrednih prestupa. S obzirom na specifi~nost materije pitanja zaštite potroša~a se ~esto posmatraju izvan konteksta klasi~nih pravila obligacionog prava. Vremenom se struktuiraju razlike izme|u ugovornog i vanugovornog prava ~ime u obligacionom pravu dolazi do cijepanja prava u tzv. U ovom drugom slu~aju se mora povu}i razlika izme|u deliktne subjektivne odgovornosti naspram objektivne odgovornosti. Radi se o krivi~nom djelu gdje se susre}emo sa zloupotrebom slu`benog ili uticajnog polo`aja kojim se ograni~ava slobodno kretanje ljudi. br. dualizam..847 Ograni~avanje slobodnog kretanja ljudi. Zaprije~ena je zatvorska kazna od 6 mjeseci do 5 godina. Štete se dešavaju kako pravnim licima tako i pojedincima.

Radi se o principima i pravilima koja se danas mogu posmatrati kao univerzalna. pored propisa mogu upotrebljavati i: dobri poslovni obi~aji. kao u~esnike u prometu. Time se. Naime i dalje se zadr`ao stav da se kao kriterij ponašanja u~esnika u prometu. str. tako|er. Kako se. potroša~ima i društvenoj zajednici u cjelini. pravna nauka. Odsjek 2 ZOO posebno tretira pitanja: zastupanja. poslovnog punomo}ja. 1971. za oba oblika odgovornosti jesu osnovna na~ela obligacionog prava. na~in zaklju~enja ugovora. u obzir uvijek treba uzeti i poštivanje osnovnih principa obligacionog prava. odnosno realizaciju svog subjektivnog prava prinudnim putem. treba posebno izdvojiti slijede}a: ravnopravnost u~esnika u obligacionim odnosima. Dvostrani ugovori i Odsjek 6. Zaklju~ivanje ugovora. savjesnost i poštenje. kao i dijelova koji se odnose na: zaklju~ivanje ugovora i opšta dejstva ugovora. opšti principi i pravna na~ela itd. zabrana zloupotrebe prava. Odsjek 4. imala isklju~ivo ugovorni karakter. Ovo posebno s obzirom na princip jedinstvenosti pravnih normi iz ZOO na postupanja pravnih i fizi~kih lica. prema ZOO.851 Istorijski posmatrano odgovornost za štete je. a koja su u funkciji zaštite potroša~a. „Odgovornost za štete“. 9. Na~ela obligacionog prava svoj zna~aj imaju u ~injenici da ista uvijek mogu da predstavljaju pravni osnov za podizanje tu`benog zahtjeva. Od ostalih na~ela. punomo}stva. U okviru ovih na~ela potroša~ se. o opštim postulatima ugovornog prava koji su. a sa stanovišta zaštite potroša~a? Osnovi te zaštite nalaze se u osnovama obligacionih odnosa i to u okviru osnovnih na~ela. Ona su primjenljiva i na potroša~e. 290 .852 Ovo je. mane volje i forma za pojedine vrste ugovora. a u smislu krajnjih konzumenata potroša~kih dobara i usluga. sudska i arbitra`na praksa. ovlaštenja trgovinskog putnika i ovlaštenja lica koja oba851 Mihajlo Vukovi}.Odsjek 1. Radi se. kao zasebna kategorija isti~e u ~lanu 8 i ~lanu 9 ZOO gdje se u~esnicima u prometu name}e obaveza da ne smiju da nanose štetu drugim u~esnicima na tr`ištu. Osnovni instituti su: sposobnost ugovornih strana. opšta obilje`ja ugovora kao izvora obligacije. obilje`ja predmeta obaveze. Zajedni~ko. primjenljivi i na potroša~e. prvobitno. Glava II Nastanak obaveza . du`nost ispunjavanja obaveza i ponašanje u~esnika na tr`ištu u izvršavanju obaveza i ostvarivanju prava. Neva`nost ugovora. ujedno. kao prvi osnov zaštite potroša~a. Ugovorna odgovornost zaštite potroša~a definisana je u okviru odjeljka vezanog za zaklju~ivanje ugovora.pretvorile u nasilje i pravo ja~ega“. kao takvi. 33. Zagreb: Prosvjeta. zabrana stvaranja i iskorištavanja monopolskog polo`aja. 852 ZOO. i polazni osnov za odre|ivanje ugovorne odgovornosti. Glava I Osnovna na~ela. zabrana prouzrokovanja štete. jednaka vrijednost uzajamnih davanja. Odsjek 5. Opšta dejstva ugovora. manifestuje šteta i odgovornost za istu.

Odsjek 5. nemogu}nost ispunjenja. Svaka od pobrojanih pravnih kategorija. odnosno obaveza. Od posebnih oblika odgovornosti pa`nju zavrje|uje odgovornost preduze}a i drugih pravnih lica prema tre}em. Sljedstveno tome. 854 Odjeljak 2. Odgovornost preduze}a i drugih pravnih lica prema tre}em. zajam. Poseban zna~aj imaju pravila vezana za ništave i rušljive ugovore. prekomjernog ošte}enja. Opšta na~ela. organizovanje putovanja. Odgovornost po osnovu krivice. zelenaških ugovora. u okviru ove glave svoje mjesto su našli i ostali izvori obligacija. prevoz. zajam i djelo. ali to cilj ovog rada ne zahtjeva.nastanak obaveza. djelo. osiguranje i bankarski ugovori. Radi se o klasi~nim pravilima obligacionog prava gdje se odgovornost dijeli na: subjektivnu ili odgovornost po osnovu krivice za štete prouzrokovane namjerno ili nepa`njom i odgovornost objektivne prirode za štete od opasne stvari ili opasne djelatnosti. Kod objektivne odgovornosti u obzir bi dolazila primjena posebnih pravila vezanih za odgovornost proizvo|a~a stvari sa nedostatkom. 855 ^lanovi 179 i 184 ZOO. koje se odnose na pojedine imenovane ugovore obligacionog. nesporno je da se radi o posebnim pravnim institutima. prigovor neispunjenja ugovora.854 Zakonodavac je išao logikom da se i ugovor i delikt tretiraju kao posebni izvori obligacije. odnosno pravnih instituta. Posebni slu~ajevi odgovornosti. Njegova pravila }emo detaljno ishoditi. Ve}ina ovih ugovora su posebno obra|eni i u Zakonu o zaštiti potroša~a Bosne i Hercegovine kao lex specialis. licenca. Prouzrokovanje štete.853 Bez obzira što materija vanugovorne odgovornosti sistematikom ZOO svoje mjesto nalazi u okviru iste Glave II . Odsjek 1. kontrola roba i usluga. 291 . Odsjek 4. Odsjek 2. Materijalna šteta se definiše na razli~ite na~ine i obi~no se tretira kao umanjenje postoje}e 853 Izuzeci bi se odnosili na: prodaju. U pogledu posebnih odredbi ZOO poseban interes zaslu`uju odredbe vezane za slijede}e imenovane ugovore: prodaja. kao i odgovornost u vezi sa vršenjem poslova od opšteg interesa. poseban zna~aj imaju odredbe vezane za: odgovornost za materijalne i pravne nedostatke ispunjenja ugovorne obaveze.vljaju odre|ene poslove. raskidanje ugovora zbog njegovog neispunjenja. U pogledu nadoknade štete zadr`a}emo se na osnovnoj podjeli na nadoknadu materijalne i nematerijalne štete. a time i poslovnog prava. Odgovornost za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti i Odsjek 6. mogao bi biti predmet posebne obrade. dejstvo promijenjenih okolnosti. ostava.855 34. kao i opštih uslova ugovora. Sa stanovišta pravne zaštite potroša~a u obzir bi dolazila subjektivna koncepcija kada je proizvo|a~ i/ili pravno lice koje pru`a usluge štetu prouzrokovalo namjerno ili nekim od oblika nepa`nje. Mimo posebnih odredbi ZOO.

Potroša~i imaju svijest o „mo}i“ kojom raspola`u. organizacije i udru`enja za zaštitu potroša~a. bilo kao supsidijarna rješenja. str. mo}ne i uticajne. Nematerijalna šteta bi bila ona šteta koja ne poga|a pojedinca u imovini ili tijelu. odnosno davalaca usluga. 292 . najprimjernija bi bila primjena: objavljivanja presude o trošku štetnika. a posebno prehrambenih. nov~ana naknada za slu~aj smrti.856 Nematerijalna šteta uvijek egzistira u onim situacijama kada naknada u naturi ili nov~ana nadoknada nisu adekvatne šteti. razvijaju se razli~iti oblici organizovanja potroša~a i razli~iti instrumenti zaštite potroša~a. Pored toga. komunitarno pravo zaštite potroša~a. neminovno je i refleks ne samo nacionalnih pravnih rješenja. Iz ovog dijela izlaganja jasno je da su klasi~ni instituti obligacionog prava nezaobilazan obrazac ponašanja u svim oblastima `ivljenja pa tako i na polju pravne zaštite potroša~a. kao i paleta rješenja koja nam daje ZOO. Danas postoje razvijeni i usaglašeni parametri i instrumenti kontrole kvaliteta proizvoda i usluga.imovine (prosta šteta) ili nenastupanje njenog pove}anja koje se redovno moglo o~ekivati (izgubljena dobit). sud potroša~a i mišljenje javnosti vrlo je bitno i odre|uje tr`išnu poziciju proizvo|a~a i distributera svih proizvoda. nego i osobenog na~ina na koji se elemenat zajedništva iskazuje u komunitarnom pravu. 23-39. Brojni su pravni osnovi. U isto vrijeme. 1998. I prva i druga situacija su primjenljive na zaštitu potroša~a. Kao što }e se vidjeti. koliko god da je posebna cjelina. Institucionalna organizacija za{tite prava potro{a~a u pravu Bosne i Hercegovine 35. nov~ana naknada za pretrpljene fizi~ke bolove i umanjenje `ivotne aktivnosti. Visokorazvijene zemlje i tr`išne ekonomije. kao i kodeksi ponašanja proizvo|a~a. U slu~aju postojanja posebnih rješenja obligaciono-pravni postulati }e uvijek na}i svoje mjesto za primjenu bilo kao principi. imaju jako razvijene. U slu~aju nepostojanja legislativnih rješenja lex specialis priorode uvijek nam na raspolaganju ostaje korištenje nekog od pravnih instituta obligacionog prava. Beograd: Nomos. kod zaštite potroša~a. Njihova „mo}“ normirana je u propisima i institucionalizirana u organizacijama za zaštitu potroša~a. kao i naknada budu}e predvidljive štete. ali i doktrinu supremacije komunitarnog prava i njegove izravne primjene i izravnog dejstva povodom nadle`nosti EZ i efe856 Pobli`e o vrstama šteta i njihovoj nadoknadi kod: Obren Stankovi}. odnosno kada naturalna restitucija ili ispla}eni novac nisu dovoljan ekvivalent za prouzrokovanu štetu. Vezano za nematerijalnu štetu. 11. „Naknada štete“. Razvojem robne proizvodnje i razvojem agresivnih metoda prodaje. to prije svega vrijedi za princip subsidijarnosti. kao nad i transnacionalnoj tvorevini.

kao i na kantonalne propise u Federaciji BiH. glavni su od razloga postojanja velikog broja kontrolnih i regulatornih organa u ovoj oblasti. za informisanje i obrazovanje i za pravo na predstavljanje etabliraju samo minimalnu zaštitu. Prema odredbama Zakona o trgovini to su: Ministartsvo trgovine Federacije BiH i tr`išni i inspekcijski organi organizovani prema posebnim zakonima. 36. a zemljama ~lanicama ostavlja samo ograni~eni prostor djelovanja. brojnost pozitivnih propisa. Posebnim propisima. Brojnost instituta u okviru prava potroša~a. Kada je rije~ o njegovom sadr`inskom oblikovanju. Misli se na entitetske zakone. Pravno–politi~ki gledano formula minimalne harmonizacije ima kompromisni karakter. Prema odredbama Zakona o opštoj sigurnosti proizvoda to su: dr`avno i entitetska ministarstva trgovine. Vije}e za zaštitu potroša~a Bosne i Hercegovine. Sa iznimkom mjera koje je obuhvatila EZ kako bi ostvarila pravo potroša~a na zaštitu zdravlja i sigurnosti. Harmonizacija pravne za{tite potro{a~a prema pravilima komunitarnog prava 37. drugi na kantonalnom. Ministarstvo trgovine i turizma RS. 12. kako zakonskih tako i podzakonskih. Neki od njih djeluju na lokalnomopštinskom planu. sva pravna na~ela za zaštitu ekonomskih interesa potroša~a. Subjekti odgovorni za zaštitu potroša~a u Bosni i Hercegovini prema ZOK su: Konkurencijsko vije}e na nivou Bosne i Hercegovine i Uredi za konkurenciju i zaštitu potroša~a na entiteskom nivou. Ministarstvo trgovine Federacije BiH. slo`ena dr`avna struktura Bosne i Hercegovine. ali i drugih u~esnika u poslovnim odnosima su: nadle`ni redovni sudovi. ostvarivanju jedinstva komunitarnog prava i prava u EU slu`e principi negativne i minimalne harmonizacije. kao organi koji se nalaze direktno u slu`bi zaštite interesa potroša~a. kao i oni koji egzistiraju na dr`avnom nivou. Komisija je dobila sa Jedinstvenim evropskim aktom nadle`nosti u oblastima potroša~kog prava koje su bile oja~ane 293 .kta komunitarnog prava. Posebno mjesto zauzima pravo za naknadu pretrpljene štete jer pravno na~elo jemstva za proizvode cilja na potpunu harmonizaciju. Prema odredbama ZZP-a to su: organi prema odredbama ZOK-a i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. potom postoje entitetski. obrazovne institucije. inspekcijski i drugi organi u skladu sa zakonom. udru`enja potroša~a. tu`ilaštva kod postojanja obilje`ja krivi~nog djela i arbitra`e kao nedr`avni sudovi. mediji i štampane publikacije.

Vjerovatno se zna~aj principa o minimalnoj harmonizaciji pravno teoretski. U suštini. 2002. pozivala na djelovanje. 100a. kao i pravno dogmatski precjenjuje. 06. 38. Dosadašnja diskusija se previše koncentriše na nivo materijalnog prava. a ne samo direktivama. Komisija više ne}e dozvoljavati da zemlje ~lanice i dalje njeguju svoje „potroša~ke baštice”. onda se treba razjasniti. govore o mjerama. ~l.857 Potpuna harmonizacija pretpostavlja i gašenje nacionalnih prava zaštite potroša~a zemalja ~lanica. u razli~itim pravnim krugovima i razli~itim pravnim kulturama. Komisija je vjerovala fleksibilnijim pravilnicima. O~igledno da na taj na~in. bazirala na direktive kao najprikladnije sredstvo ujedna~avanja prava Zajednice. 189 stav 5 poznaje preporuke kao pravno neobavezuju}e akte. odnosno sudjeluju}e krugove. odnosno sa razli~itim intenzitetom upotrebe. rije~ je o spajanju obligacionih prava sa neobavezuju}im pravilima. Evropska komisija se programski prebacuje na novi politi~ki cilj potpune harmonizacije. a bez direktnih sankcija za njihove prestupe. sa kojima je zemlje ~lanice. 08.ugovorima iz Mastriha i Amsterdama. kao u SAD. 294 . temeljene na stvaranju 857 COM (2002) 208 final. ex. nejednako upotrebljavaju. Evropska komisija se. Ona zanemaruje da se ~ak i jednaki pravni standardi. UEZ. `ive sa divergentnim pravnim odredbama. ex. do sada. pravne i kulturne tradicije pozivaju}i se na na~ela minimalne harmonizacije. Komisija ni u jednom momentu nije ozbiljno razmotrila mogu}nost da putem uredbi zadire u pravno ure|enje zaštite potroša~a zemalja ~lanica. ~l. Zemlje ~lanice brane svoje nacionalne. Kao uistinu novi pravni instrument pojavljuje se u diskusiji o evropskom pravu koregulacija. 06. Pored pravno obavezuju}ih akata ~lana 249 stav 5. Razvijena pravna ure|enja. 858 KOM (2002) 278. Iako odredbe ~lana 95. Ako je to tako. Što intenzivnije EZ bude forsirala jedinstveno tr`ište utoliko }e manje trpiti samostalne akcije.858 Naj~eš}e mjere politike zaštite potroša~a. 05. Uz pomo} ovog principa se odr`avaju nacionalne tradicije i kulture naspram pristupa komunitarnog prava. 2002. pa tako i u oblasti potroša~kog prava. da li razli~itosti u sprovo|enju prava izazivaju daleko ve}e posljedice nego razli~iti materijalni pravni standardi.

op. cit. C-376/98.859 Evropski sud je otkrio sa tabak-presudom krhku osnovu strukture nadle`nosti u pravu zaštite potroša~a. Dalje. Na osnovu ~lana IV. odr`anoj 20. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine..jedinstvenog tr`išta. str. 295 . juna 2002. na sjednici Predstavni~kog doma. kako bi im pomogao pri tuma~enju komunitarnog prava. 10. 2000. To izlaganje }e indirektno uputiti i na rješenja u okviru prava konkurencije i klasi~nih pravila obligacionog prava o kojima je ve} bilo rije~i. Pošto nam je ZZP temeljni zakon dalje se nedaje samo pregled pojednih instituta. Posebno }e biti rije~i o pravnim sredstvima vezanim za zaštitu prava potroša~a. jer radi se o modernom zakonu zasnovanom na direktivama Evropske unije o zaštiti potroša~a. da odre|enom zajedni~ko-pravnom stanju regulacije nacionalnom sudu da pravce koje u budu}nosti mo`e samostalno slijediti. kao i pojam proizvoda. Ova nadle`nost nije neograni~ena.2006. 4. odnosno ~lanom 95. godine i na sjednici Doma naroda. Diskusija dobija oblike u raspravi oko nosivosti i dalekose`nosti strukturne nadle`nosti po pitanju da li i dokle se mo`e podr`avati evropsko ugovorno pravo sa ~lanom 153. Iza visokog nivoa ustavne podjele nadle`nosti krije se daljnji problem koji nastaje iz rastu}e prakti~ne va`nosti komunitarnog prava. Unutar njemu odre|ene jurisdikcije Evropskom sudu preostaje samo. godine na sjednici Pralamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. nalaze svoje uporište u ~lanu 95 UEZ. nego i „tehni~kih rješenja“ vezano za usaglašavanje ove materije sa pravom Evropske unije. godine. a) Ustava Bosne i Hercegovine. juna 2002.10. kako bi sprovela pravna na~ela za zaštitu potroša~a. ako se na to ograni~ava.2000. Nova verzija Zakona o zaštiti potroša~a usvojena je 04. Sam sadr`aj je jako sli~an sadr`aju prethodno navedenih i pojašnjenih direktiva. odr`anoj 25. Nacionalni sudovi sve ~eš}e pozivaju Evropski sud.04. Harmonizacija pravne za{tite potro{a~a u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine 39. U nastavku izlaganja vezanog za sam ZZP napravi}e se kratak osvrt na zna~ajnije detalje. Norbert.4 ZZP-a potroša~ se definiše na ve} opisani na~in.860 Dakle. što potvr|uje Evropski sud Tabak-presudom od 05. do sada je Komisija koristila ~lan 95. Posebno su pobrojana 859 EuGH. u tekstu opštih odredbi se daju definicije: trgovca. odnoso davaoca usluga. U ~lanovima 1. godine usvojila je Zakon o zaštiti potroša~a u Bosni i Hercegovini. Rs. 5. 13. 33. 860 Reich. proizvo|a~a.

40.pravo na sigurnost i zaštitu zdravlja ljudi. O njima }e biti rije~i kod poglavlja vezano za sudsku zaštitu prava potroša~a. Tre}i dio ZZP je posve}en prodaji proizvoda i pru`anju usluga. ovim poglavljem da proizvodi moraju imati deklaraciju u skladu sa Zakonom. . napisanu na jednom od slu`benih jezika u upotrebi u BiH. tehni~kim i drugim propisima. Ovo poglavlje definiše: isticanje cijene proizvoda. . u kontekstu tvrdnje da zaštita potroša~a pred sudovima mo`e da se odvija i po osnovu individualnih zahtjeva potroša~a. odnosno standardima. . radi o entitetskim zakonima o obligacionim odnosima. 42. Deklarisanju proizvoda je posve}ena posebna ~etvrta glava ZZP. te nedostataka proizvoda.pravo na obrazovanje o pitanjima potroša~a.pravo na izbor. O kom obliku odgovornosti }e se raditi u ovisnosti je od slu~aja da li se radi o odgovornosti za puštanje u promet tehni~kog proizvoda sa nedostatkom ili drugih potroša~kih dobara. Radi se o slijede}im pravima: . Glava peta samo jednim ~lanom reguliše pojam odgvornosti za proizvod. Odgovornost za promovisanje i implementaciju prava potroša~a odgovorni su nadle`ni organi u Bosni i Hercegovini. tako|er. u ovom slu~aju.pravo na informisanje. 43. Ova odredba ZZP je. 41.pravo na naknadu štete i kompenzaciju. . ambala`iranje roba.pravo da bude saslušan i zastupan. ZZP reguliše da }e proizvo|a~ biti odgovoran za štetu prouzrokovanu greškom u njegovom proizvodu u skladu sa odredbama zakona kojim se ure|uju obligacioni odnosi u Bosni i Hercegovini. 296 . Zabranjena je diskriminacija potroša~a po bilo kom osnovu.pravo pristupa osnovnim robama i uslugama. Drugi dio je vezan za obavezu obavljanja trgovinske djelatnosti na pošten na~in. . U svakom slu~aju radi}e se o primjeni pravila o objektivnoj i subjektivnoj odgovornosti.pravo na `ivot i rad u zdravoj i odr`ivoj okolini. a ne samo institucija pobrojanih u ZZP. .pojedina osnovna prava potroša~a. Nala`e se. a prodaja roba i pru`anje usluga mora da se odvija pod istim uslovima prema svim potroša~ima. ozna~avanje svojstava proizvoda. . Nesumnjivo je da se. Ovo poglavlje definiše i pojam rasprodaja i na~in oglašavanja i sprovo|enja iste. Prodaja proizvoda i pru`anje usluga mora se odvijati u skladu sa dobrim poslovnim obi~ajima.

Rok za osiguranje rezervnih dijelova za tehni~ki slo`ene proizvode ne mo`e biti kra}i od 10 godina od prestanka proizvodnje predmetnih proizvoda. društvena i kulturna prava. tj. dvosmisleno i treba poštivati dobre poslovne obi~aje. ne smije biti prevarno. zanatom ili profesijom kako bi se promovisala nabavka roba i usluga uklju~ivo i sve oblike prometa nekretninama. vode. definisan je svaki ugovor koji se odnosi na prodaju proizvoda ili usluga. Glava šesta je posve}ena garanciji za proizvod ili uslugu. nedoli~no upotrebljavati rezultate istra`ivanja. plin. 46. 45. poslovanjem. Pod oglašavanjem se podrazumijeva bilo koji oblik komunikacije u vezi sa trgovinom. 47. poštanske usluge i javni transport se defini~u kao „ekonomske usluge od opšteg inetersa“. Kao ugovor o prodaji na daljinu. odnosno 5 godina za druge slo`ene tehni~ke proizvode. Oglasi ne smiju dovoditi potroša~e u zabludu. kao i prava potroša~a kao korisnika usluga. Ovaj rok ne smije biti kra}i od 3 godine za ku}anske aparate. Ugovori zaklju~eni izvan poslovnih prostorija predstavljaju ugovore koje trgovac zaklju~i tokom poslovnog puta ili tokom posjete ku}i potroša~u ili na njegovom radnom mjestu ili je pak rezultat neo~ekivanog pristupa trgovca potroša~u u sredstvima javnog prevoza ili na bilo kom drugom javnom mjestu. Ovim uslugama je posve}ena glava osma ZZP. grijanje). Samo oglašavanje proizvoda ili usluga ne smije biti u suprotnosti sa zakonima i drugim propisima. telekomunikacione usluge. isporuka energije (struja. Posebno se nala`e za tehni~ki slo`ene proizvode da se u tehni~kom uputstvu navede rok osiguranja servisa i snabdjevanje tr`išta rezervnim dijelovima. Ovom glavom su utvr|ene osnovne obaveze davaoca pobrojanih usluga.44. nezakonitog uporednog oglašavanja ili u slu~ajevima nekorektnog oglašavanja. Radi se o pokušaju da se na jednom mjestu utvrde prava i obaveze potroša~a i davaoca usluga koji na tr`ištu BiH i dalje imaju legalno formirani dominantan polo`aj. organiziranu od trgovca putem nekog sredstva za prodaju na 297 . ne smije da krši osnovna ljudska. Novinu predstavlja i uvo|enje odgovornosti za oglašiva~e i njihove agencije za oglašavanje u slu~ajevima prevarnog oglašavanja. Oglašavanju proizvoda i usluga posve}ena je sedma glava ZZP. Samo uporedno oglašavanje je svako oglašavanje koje eksplicitno ili implicitno identifikuje konkurenta ili robe ili usluge ponu|ene od konkurenata. Prema ovim odredbama prodavac je odgovoran za nedostatke na robi koji postoje u trenutku prenosa rizika na potroša~e. privredna. Posebno se propisuju uslovi vezani za uporedno oglašavanje i uslove pod kojim je istim dozvoljeno. Ispunjavanje osnovnih potreba potroša~a. kome je posve}ena glava X ZZP.

opciji ponude i cijene. . .). usluge koja se nudi. Rok od 15 dana po~inje te}i od dana kada je 861 Vidjeti UNDP ICT. štampana reklamna poruka. poreski broj. prate}im troškovima i porezu proizvoda. putem sredstava za komunikaciju.podatke o garancijama. tv. Svi gore navedeni podaci moraju biti. poruka sa narud`benicom. elektronska pošta i drugo. dostavljeni potrša~u u trajnoj formi. Ovo je neovisno od mišljenja da se prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima (~lan 40.svim podacima samog trgovca koji su relevantni za njegovu identifikaciju (mati~ni broj.sudskoj nadle`nosti i primjeni materijalnog prava u slu~aju rješavanja spora. Sarajevo. Odredbe Zakona vezane za zaklju~ivanje ugovora na daljinu ne odnose se na: ugovore zaklju~ene putem prodajnih automata.daljinu. . „Infrastructure of An Information Society.pravu na odustanak od ugovora.glavnim svojstvima robe.uslovi ispunjenja i raskida ugovora. radio. Pravo je potroša~a da bez troškova i obrazlo`enja odustane od ugovora u roku 15 dana i tada je potroša~ u obavezi da samo nadoknadi troškove vra}anja proizvoda. kablovska televizija. katalog. odnosno usluge koja se koristi. ugovore o prodaji nekretnina izuzev njihovog najma i ugovore zaklju~ene na licitacijama. .najkra}em trajanju ugovora i . 7-45.cijeni. .861 a zaklju~uje se izme|u trgovca i potroša~a. Prilikom zaklju~enja ugovora na daljinu trgovac ima zakonsku obavezu da potroša~a. a zakonska je obaveza da prije svake komunikacije trgovac treba da sopšti svoj identitet i jasnu trgova~ku namjeru. stav 2) ugovor mo`e zaklju~iti i sredstvima veze tipa elektronske pošte. O~igledno je da je zakonodavac prilikom definisanja sredstava za komunikaciju na daljinu koristio i mogu}nost da se ovakve vrste ugovora mogu zaklju~iti i nekim drugim sredstvima veze i komunkacije koja se mogu pojaviti u budu}osti. . . Kao primjer navode se: štampani materijali. garantnim rokovima i servisnoj mre`i. . (2003). str. Legal Infrastructure of Information Society“. telefon.rokovi isporuke.na~in pla}anja. video telefon sa ekranom. Conference material. odnosno usluge koja se nudi. obvijesti o slijede}em: . Kao sredstvo na daljinu ili daljinsku komunikaciju definišu se sva sredstva bez stvarnog fizi~kog prisustva trgovca i potroša~a. 298 . .Forum. tj. prije isporuke. pisma. adresa itd.imenu proizvoda koji se prodaje. telefaks. .

Stilizacija i jezi~ko zna~enje gornjih odredbi Zakona (~lan 48) nije do kraja jasno.potroša~ primio robu. Šutnja se ne mo`e tretirati kao pristanak potroša~a.o pru`anju usluga ako je uz njihov pristanak po~eo sa radom prije nego što je istekao rok od 15 dana za odustajanje od ugovora. bez prethodnog pristanka potroša~a. Obaveza je trgovca da isporuku naru~ene robe ili usluge izvrši u roku od 15 dana od dana kada je potroša~ poslao narud`bu. . Specifi~nost ovih odredbi je što se. .kod isporuka audio i video snimaka ili ra~unarskog uputstva koje je potroša~ upotrijebio i . trgovac mo`e da prema potroša~u upotrijebi pojedina~na sredstva za daljinsku komunikaciju. Zakonodavac uvodi niz obaveza za kreditore u pogle299 . zajma ili sli~ne finansijske pogodnosti. 48. Jezi~kim tuma~enjem sti~e se sasvim obrnut dojam. . Ujedno je zabranjeno da. Pod ugovorima o kreditu se smatra ugovor kojima kreditor dodjeljuje ili obe}ava da }e dodijeliti potroša~u kredit u formi odgo|enog pla}anja. odnosno primljeno u slu~aju raskida ugovora (~lan 132 Zakona o obligacionim odnosima). periodike i ~asopisa. Radi se o dosljednoj primjeni opštih pravila obligacionog prava o vra}anju onog što je dato. Ako druga~ije nije ugovoreno potroša~ ne mo`e odustati od prava na raskid u vezi sa ugovorima: . Potroša~ koji primi proizvod ili uslugu koju nije naru~io ima prvo da ih zadr`i bez obaveze pla}anja ili obavještavanja trgovca. Kod usluga ovaj rok po~inje te}i od dana zaklju~enja ugovora. Odustajanje od ugovora proizvodi i kontra obavezu kupca da vrati potroša~u kupoprodajnu cijenu najkasnije 15 dana od dana kada je primio obavijest o raskidu ugovora. jednim zakonskim aktom utvr|uje pojam realne godišnje kamate na kredit.o prodaji proizvoda ili usluga ako cijena proizvoda ili usluga zavisi od promjena na finansijskom tr`ištu na koje potroša~ ne mo`e uticati. Poglavlje XI posve}eno je kategoriji potroša~kih kredita.kod isporuke štampe. po prvi put. Iz stilizacije odredbi ~lana 48 Zakona proizilazi da potroša~ mo`e da odsutane od prava na raskid ugovora. S obzirom na sadr`inu obaveza koje su numerus clausus pobrojane norma bi trebao da glasi da potroša~ u pobrojanim slu~ajevima nema pravo na odustanak od ugovora. Zabranjeno je isporu~ivanje roba ili usluga koje potroša~ nije naru~io iako takva isporuka zahtijeva pla}anje. .o prodaji robe kada se proizvod zbog njegove prirode ne mo`e vratiti.o uslugama igara na sre}u. Ovo bi moralo biti posebno ugovoreno i naravno da bi dejstvo ovakvog ugovornog utana~enja podrazumijevalo savjesnost ugovornih strana.

. a po potrebi i devizni kurs. Jedini uslov koji se mora ispoštovati je pismena notifikacija osiguravatelja.Vlasnik EIP-a je osoba koja je. Interesantno je da je odredbom ~lana 72862 propisano da izdavalac EIP treba prilikom zaklju~enja ugovora. Kao EIP se smatraju instrumenti pla}anja na daljinu koji korisniku i vlasniku omogu}uju pristup finansijskim sredstvima na njihovom ra~unu kod neke nov~ane ustanove. U poglavljem XIII ovog zakona govori se o elektronskim instrumentima pla}anja (dalje: EIP).Izdavalac EIP-a je lice koje je drugom licu. 50.du obavještavanja potroša~a o: uslovima kreditiranja. na osnovu ugovora s izdavaocem zaklju~enog u pisanoj formi vlasnik EIP-a. 49. Prilikom EIP transakcije redovno se tra`i identifikacijski broj i/ili sli~an dokaz identiteta. a po mogu}nosti i u elektronskom obliku. kao i na pravne lijekove. te referentni kurs za obra~un posla. Utvr|eno je samo da ovi ugovori moraju biti u skladu sa propisima kojima su regulisani obligacioni odnosi u BiH. zainteresiranoj stranci saopštiti veliki broj podataka: od opisa EIP-a. Zakon je predvidio obaveze vlasnika i korisnika EIP-a.Korisnik EIP-a je lice koje na osnovu ugovora zaklju~enog s vlasnikom u pisanoj formi raspola`e EIP-om. bez navo|enja razloga. zakonom su razdvojene obaveze od odgovornosti izdavaoca EIP-a. uklju~uju}i i datum deviznog kursa. Kao zasebno definisano je samo pravo potroša~a na raskid ugovora. postoje tri vrste lica koji su u odnosu sa EIP-om. u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora. pa sve do prava koje se primjenjuje na ugovor. preko tehni~kih zahtjeva koji se odnose na primjenu odgovaraju}e komunikacione opreme. Novom verzijom ZZP osiguranju su posve}ena samo dva ~lana glave dvanaeste. izdavalac }e vlasniku ili korisniku EIP-a saop}iti iznos svih taksi i cijena za zamjenu stranog sredstva pla}anja. Obzirom na poseban status izdavaoca EIP-a. Prema ~lanu 71 Zakona. a u svakom slu~aju prije isporuke EIP-a. u okviru svog poslovanja stavilo na raspolaganje EIP na osnovu me|usobno zaklju~enog ugovora u pisanoj formi. Izdavalac EIP-a brine se da korisnik EIP-a 862 Ibid 863 Ibid. i to: . u pisanom. svakoj promjeni kamatne stope i troškova. 300 .863 Ukoliko se EIP mo`e upotrijebiti za poslove s inozemstvom. s tim što korisnik mo`e biti i sam vlasnik EIP-a. radi obavljanja prijenosa nov~ane vrijednosti (transakcije). kao i sa posebnim propisima o osiguranju. .

Glava ~etrnaesta ZZP je posve}ena turisti~kim paketima-aran`manima. a sud ima ovlaštenje da nalo`i objavljivanje presude u cijelosti ili djelimi~no u medijima ili da zatra`i korektivnu izjavu od tu`ene strane. a glava XV vremenskom zakupu turisti~kih objekata. Na pokretanje spora su ovlašteni subjekti pobrojani ~lanom 98 Zakona. U slu~aju nedoumice vezano za zna~enje pojedinih odredbi ugovora ide se sa zna~enjem koje je povoljnije za potroša~a. Nepravedne odredbe u potroša~kim ugovorima su regulisane odredbama glave šesnaeste ZZP. institucijama koje još ni ne postoje. pak. donekle nelogi~no da se zaštita potroša~a kao pojedinaca prepusti samo institucijama koje za to nisu osposobljene ili. informisanju potroša~a. Odredbe ugovora koje su nepravedne ili koje bi prouzrokovale šetu potroša~u ništave su. obrazovne institucije i mediji. Odre|enu dilemu i zabunu stvara nemogu}nost vo|enja spora vezano za zaštitu potroša~a od strane samih potroša~a kao pojedinaca. udru`enje potroša~a. Posebno je ~lanom 96 ZZP definisano koje odredbe opštih uslova formularnih 301 . 52. odnosno institucije. protiv trgovca se mo`e podnijeti tu`ba nadle`nom sudu kako bi sud svojim aktom naredio prestanak bilo kog ~ina ili prakse. Postupak se smatra hitnim. inspekcijski i drugi organi u skladu sa zakonom. 53. uslove pru`anja usluga. Sud ima ovlaštenje da odlu~i o nametanju finansijskih sankcija za svaki dan zakašnjenja u izvršenju sudske odluke. Samim tuma~enjem odredbi Zakona nedvosmisleno je da aktvinu legitimaciju imaju samo pobrojani subjekti. kao i opštim uslovima formularnih ugovora. shodno odredbama u Glavi XIX. Ova poglavlja daju: pojam ugovora. odustajanju od ugovora. 51. Vije}e za zaštitu potroša~a BiH. koja je u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona ili drugih propisa. a funkcionalne greške ure|aja ili EIP-a ne smiju za vlasnika ili korisnika EIP-a prouzrokovati štetu koju izdavalac EIP-a ne bi razumno nadoknadio. Izgleda. odnosno ako su mu ugovoreni uslovi trebali biti poznati prije zaklju~enja ugovora. Tao odredbe ugovora obavezuju potroša~a samo ako je bio upoznat sa istima prije zaklju~enja ugovora. raskidu ugovora. To su institucije i udru`enja: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. kao i opšta pravila obligacionog prava vezana za nadoknadu štete su ta koja omogu}uju individualnu zaštitu potroša~a. Nepostupanje na na~in kako je to predvidio ovaj Zakon predstavlja prekršaj ka`njiv nov~anom kaznom. Radi ostvarenja pravne zaštite. Ombdusman za zaštitu potroša~a BiH. Ured za konkurenciju i zaštitu potroša~a u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Konkurencijsko vije}e BiH. a koji štete zajedni~kim interesima potroša~a. U svakom slu~aju pravila vezana za pravo konkurenicje.mo`e u svako doba dana i no}i prijaviti gubitak ili kra|u EIP-a. nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta BiH.

kao i opšta pravila obligacionog prava vezana za nadoknadu štete su ta koja omogu}uju individualnu zaštitu potroša~a. Ono što je specifi~no to je situacija u kojoj se javlja jako širok krug organa vezanih za nadzor i zaštitu potroša~a. udru`enje potroša~a. Vije}e za zaštitu potroša~a BiH. Izgleda. shodno odredbama u Glavi XIX. odnosno institucije. inspekcijski i drugi organi u skladu sa zakonom. ugovori o pru`anju telefonskih i poštanskih usluga i drugi ugovori imaju karakter formularnih ugovora. Samim tuma~enjem odredbi zakona nedvosmisleno je da akitvnu legitimaciju imaju samo pobrojani subjekti. a sud ima ovlaštenje da nalo`i objavljivanje presude u cijelosti ili djelimi~no u medijima ili da zatra`i korektivnu izjavu od tu`ene strane. ugovori o isporuci elektri~ne enrgije. U svakom slu~aju pravila vezana za pravo konkurencije. Ugovori o osiguranju. protiv trgovca se mo`e podnijeti tu`ba nadle`nom sudu kako bi sud svojim aktom naredio prestanak bilo kog ~ina ili prakse. te za to predvidjele samo nov~ane sankcije. Na pokretanje spora su ovlašteni subjekti pobrojani ~lanom 98 Zakona. Kao što se moglo vidjeti iz prethodnih elemenata. ZZP je koristio tehniku kojom je 302 . Radi ostvarenja pravne zaštite. To su institucije i udru`enja: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. 54. a koji štete zajedni~kim interesima potroša~a. Vrste mjera su brojne i kompleksne. ZZP je jedna moderna tvorevina. Radi se o organima od dr`avnog do opštinskog nivoa. institucijama koje još ni ne postoje. 56. Sigurno je da }e se sa~ekati sa njihovom punom implementacijom s obzirom na to da pojedini organi nisu ni formirani. Sud ima ovlaštenje da odlu~i o nametanju finansijskih sankcija za svaki dan zakašnjenja u izvršenju sudske odluke. donekle nelogi~no da se zaštita potroša~a kao pojedinaca prepusti samo institucijama koje za to nisu osposobljene ili. Odredbe ovog ~lana su primjenljive na više vrsta ugovora. Ombdusman za zaštitu potroša~a BiH. odnosno prava potroša~a. Postupak se smatra hitnim. sve vrste trgova~kih ugovora. Konkurencijsko vije}e BiH. Ured za konkurenciju i zaštitu potroša~a u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Domašaji odredbe ~lana 96 po prvi put detaljno definišu uslove i klauzule formularnih ugovora koje nisu punova`ne. nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta BiH. 55. obrazovne institucije i mediji.ugovora nisu punova`ne. sve vrste bankarskih usluga. Glave sedmnaest i osmnaest posve}ene su nosiocima zaštite potroša~a. koja je u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona ili drugih propisa. Odre|enu dilemu i zabunu stvara nemogu}nost vo|enja spora vezano za zaštitu potroša~a od strane samih potroša~a kao pojedinaca. odnosno nadzoru nad tr`ištem i upravnim mjerama koje se preduzimaju u postupku zaštite potroša~a. potpuno zasnovana na direktivama i savremenim rješenjima iz uporednih pravnih sistema. Kaznene odredbe su utvrdile brojne oblike kršenja pojedinih odredbu ZZP. pak.

Bez obzira na zna~ajne prednosti trgovine elektronskim putem ona u sebi nosi i brojne zamke i prepreke. Jelena Vilus. 865 Model Zakona UNCITRAL-a o elektronskoj trgovini jedan je od najzna~ajnih akata u ovoj oblasti. „Elektronsko trgova~ko pravo”.komunikacionih tehnologija 57. ali je u stalnom porastu. Beograd: Evropski centar za mir i razvoj. Svjedoci smo. 2000. dr.1. Elektronska trgovina se ne javlja samo u trgovinskoj sferi. mjestu.Global Arbitrationand Mediation Assocation.865 Pored nje isti~u se i: ICC . Ovo je bitno iz razloga što se formularni ugovori danas javljaju kao naj~eš}i oblik ugovora prilikom prodaje proizvoda i/ili pru`anja usluga. a samo preostalih 20% iz podru~ja Business-to-Consumer (B2C).Komisija Ujedinjenih nacija za me|unarodno trgovinsko pravo. te istovremeno doprinosi br`em i sigurnijem obavljanju poslova po principu „paperless“. ali je sve prisutnija i kod potroša~a kao fizi~kih lica. pobli`e na site: http://www.Me|unarodna trgovinska komora.definisao osnovna prava potroša~a pri ~emu je ostavio mogu}nost uvo|enja i drugih instituta. Broj Online-sklopljenih ugovora izme|u potroša~a je još na niskom nivou. 13.gama. Najve}i doprinos tome daje UNCITRAL .Me|unarodni komitet za pomorsko pravo.864 Va`nost ove oblasti doveo je do toga da se najve}i broj pravila vezano za elektronsko poslovanje unificira na me|unarodnom planu. Me|utim statistike pokazuju da 80% E-commerce aktivnosti potje~u iz Business-to-Businness (B2B) podru~ja.Ekonomska komisija Ujedinjenih nacija za Evropu i Evropska ekonomska zajednica sa svojim brojnim tijelima. uklanja razne vrste barijera. Istina ova vrsta trgovine i saobra}aja dominantnija je u oblasti rada privrednih društava.866 58. Pravna za{tita potro{a~a u okviru trgovine na daljinu i sa aspekta kori{tenja informaciono . Drugim dijelom ZZP utvr|ena su prava potroša~a kod pojedinih vrsta ugovora. CMI . Poslovanje na ovaj na~in briše granice. Tre}im dijelom utvr|ena je slo`ena struktura organa i mjera koje se mogu preduzeti u cilju zaštite pojedinih potroša~kih prava. brzog razvoja elektronske trgovine. Sektor koji je interesantan sa stanovišta zaštite potroša~a je i sektor pru`anja bankarskih usluga i obavljanja transakcija pla}anja roba i usluga elektronskim putem. Bez obzira što nema zna~aja za ovaj rad kao ilustracija se mo`e spomenuti postojanje mogu}nosti i obavljanja trgova~ke arbitra`e putem interneta. Internet nudi potroša~ima bezbroj mogu}nosti za brzo i jednostavno sticanje roba i usluga svake vrste neovisno o vremenu. a posebno su utvr|eni uslovi u vezi sa formularnim ugovorima. 864 O pojedinim aspektima elektronske trgovine pobli`e: Prof. 866 Radi se o mre`i GAMA . ECE .com/ 303 . I dalje se o~ekuje dominacija prvog. radnom vremenu i geografskoj lokaciji.

Osnovni razlog le`i u tome što ne postoji mogu}nost prethodnog razgledavanja i isprobavanja robe. Navo|enje na nepromišljenu narud`bu na temelju dojmljivog predstavljanja proizvoda u nekom Web-katalogu ne razlikuje se bitno od narud`be na uobi~ajen na~in u trgovanju na daljinu kao npr. Zato zaštita potroša~a u elektronskom trgovanju predstavlja jedno od najva`nijih podru~ja pravne zaštite na globalnoj mre`i. odnosno pravo zamjene. U praksi }e potroša~ mo}i odustati od takvog ugovora samo ako je E-commerce-preduze}e takav odustanak ve} ugovorom predvidjelo ili ako na njega naknadno pristane. naru~ivanje robe telefonom ili preko TV-a. U takvim se slu~ajevima lako mo`e zamisliti da se potroša~ tek nakon pritiskanja tipke „kupiti“ pita. koja je povezana s mogu}noš}u trenutnog naru~ivanja. Pitanje koje se ovdje javlja je. mo`e zavesti potroša~a na nepromišljeno sklapanje ugovora.Za potroša~e. Prije toga je bitno napomenuti. elektronskim putem sklopljeni poslovi. to pitanje postaje problemati~no u slu~aju kad posjetilac neke Web-stranice ponu|enu robu mo`e kupiti jednostavnim pritiskom na dugme i time se ugovor smatra sklopljenim. Upravo kod trgovanja na daljinu. donose sa sobom mnoge rizike. od ve}ine nacionalnih pravnih poredaka. Me|utim. nego i na Web-stranicama svojih Online-kataloga. Posljednjih godina je. op}enito priznato da potroša~ kod svakog oblika pravnog trgovanja (bilo elektronskog ili uobi~ajenog) s nekim preduze}em. Ovdje se posebno misli na trgovanje na daljinu. stoga. da li on taj proizvod uopšte `eli imati. Ako neki proizvod koji je kupac izabrao iz kataloga. Ovakav oblik naru~ivanja je isproban i ne predstavlja ve}e probleme u praksi korištenja Interneta. da li se potroša~ mo`e pozvati na neku zakonsku podlogu za takvo pravo odustanka. dok su negativne naj~eš}e skrivene. Neka spretna prezentacija proizvoda na monitoru. da je za uobi~ajeno trgovanje na daljinu i za naru~ivanje preko kataloga karakteristi~no da se ugovor sklapa s odre|ene prostorne udaljenosti. Problemi koji se ovdje ~esto javljaju su zakašnjelo pla}anje naru~ene robe i sa tim povezani visoki troškovi opomena. što zna~i da se ugovorne strane ne susre}u neposredno i li~no. gdje preduze}a ne navode cijene svojih proizvoda samo na papiru. u stvarnosti ne ispunjava njegova o~ekivanja. Svim do sada donesenim nacionalnim zakonima na tom podru~ju su zajedni~ka neka 304 . treba u`ivati odre|enu pravnu zaštitu. Zbog toga je potrebno zaštititi potroša~e od takve opasnosti posebnim pravnim normama. postoji problem da potroša~ u pravilu nema mogu}nosti stvoriti objektivnu sliku o proizvodu prije davanja svoje ugovorne izjave. Prezentacije na televiziji ili PC-u potroša~a su izvrsno prikazane s naglašenim pozitivnim osobinama. mnoga preduze}a mu odobravaju pravo povrata unutar 14 dana.

html. Na niovou Evropske unije. g.no/lm/england. Art 1641-1645 Code civil.law. Mogu}nosti prevara i zloupotreba su brojne u ovoj sferi.edu/uscode/15/ch41.1979/index. 59. Ono što je za nas interesantno je da ova direktiva obezbje|uje da: svi gra|ani Evropske unije. 01.of.sale. da se uka`e na cijene i njihov kvalitet. Ovdje su. u velikoj mjeri.net/pages/safety. 36/03) posve}uje Glavu XXXII . 869 Krivi~ni zakon Federacije BiH („Sl. kao i da se obezbijedi bolji kvalitet `ivota. pravo opoziva.00 KM.Svetske organizacije za zaštitu intetelektualne svojine o izradi digitalne agende koja bi promovisala razvoj elektronske trgovine ali i utvr|ivala odgovornost On-line service provajdera u slu~aju sporova oko prava intelektualne svojine.odre|enja.868 Tako je naše krivi~no zakonodavstvo pretrpilo zna~ajne izmjene i u ovoj oblasti. Entitetskim krivi~nim zakonima zaprije~ena su posebna djela protiv elektronske obrade podataka.000.00 KM. I u BiH postoje razli~ite inicijative da se navedeni slu~ajevi preduprijede.867 Postojanje brojnih prednosti i izazova dovelo je do toga da je u Evropskoj uniji još 1998.Krivi~na djela protiv sistema elektronske obrade podataka. Francuski zakon od 10. Consumer protection Act 1987: http://www. npr.goods. br.act. 868 Tako je interesantna inicijativa WIPO .jus. Ilustrativno je da za neke vrste ovih krivi~nih djela zaprije~ena i zatvorska kazna u trajanju do 12 godina. izuzetno osjetljiva oblast. Greške i prevare posebno su vrlo ~este. 870 Posebno vidjeti ~lan 51 ZZP-a koji kao sredstvo daljinske komunikacije spominje i elektronsku poštu. zaštita od zloupotrebe i od neprikladnih. novine Federacije BiH“.html. godine donešena Direktiva o pravnim aspektima elektronske trgovine na unutrašnjem tr`ištu. U Bosni i Hercegovini. godine o zaštiti potroša~a u vezi sa distancionim ugovorima. o zaštiti potroša~a od pru`anja usluga.htm#two. Ovo se posebno odnosi na ra~unarske prevare ako pribavljena protivpravna imovinska korist prelazi 50. i u ovoj oblasti. ra~unarska prevara. neovlašteni pristup zašti}enom sistemu i mre`i elektronske obrade podataka i ra~unarska sabota`a. Elektronsko bankarstvo postaje sve više interesantno za krajnje potroša~e. postoji posebna Direktiva iz 1997. zatvoreni sistemi u okviru pojedinih poslovnih banaka. a koje se sastoje u oduzimanju predmeta kojima je po~injeno predmetno krivi~no djelo. 1978. prisutni tzv.869 Pored trgovinske sfere elektronski prenos novca i oblici elektronskog pla}anja su. a posebno potroša~i. u Engleskoj: Sale of Goods Act 1979: http://www. treba da ostvare pove}ani pristup robama i uslugama boljeg kvaliteta. Tako su kao krivi~na djela zaprije~ena: ošte}enje ra~unarskih podataka i programa. Naravno da postoje i mjere bezbjednosti. odnosno investicionih grupacija. tako|er.000.tradingstandards. 867 Usp. Ujedno pojedine nov~ane sankcije idu i do 500. ra~unarsko krivotvorenje.cornell. ometanje rada sistema i mre`e elektronske obrade podataka. odnosno da se otkriju i sankcionišu kada ve} nastupe. odnosno prevarnih klauzula. obaveza garancije i sl.uio. u SAD-u: Consumer Credit Protection Act: http://www4. za~eci elektronske trgovine se nalaze u ZZP i to u okviru odredbi o: prodaji na daljinu870 i elektronskim instrumentima pla}anja. 305 .

Potrebno je podvu}i da je. prodaja na daljinu. u razvijenim zemljama. Kao zasebna pravna disciplina u nastajanju.13. prodaja od vrata do vrata (direktna prodaja). prije svega. odgovornost za proizvod.2. Jelena. garancija za zdravstvenu ispravnost `ivotnih namirnica i predmeta opšte upotrebe. ukoliko se poka`e potrebnim. inspekcijski nadzor i upravne mjere i pravna zaštita potroša~a. prodaju ili pru`aju usluge u okviru registrovane djelatnosti. Sam ZZP u sebi sadr`i odredbe koje svojim sadr`ajem odre|uju obligacione odnose izme|u kupaca – potroša~a i prodavaca. potroša~ki krediti. pravovremeno novelirao. organizacioni ili vlasni~ki oblik. kao i potroša~a naspram pojedinih davaoca usluga. telekomunikacijskih. Implemenatcija samog ZZP-a. vode. garantni list. na prodaju energije. elektronski instrumenti pla}anja. oglašavanje proizvoda i usluga. Misli se. bez obzira na njihov pravni. prodaja energije. nije samo u nadle`nosti dr`avnih. a istim se na jednom mjestu na moderan na~in ure|uju sva pitanja vezana za uslove i na~in pod kojim se prodaju potroša~ima ili isporu~uju proizvodi. nosioci zaštite potroša~a. nacionalno ili vjerski. 3-38. Beograd: Eco-Tech. Perspektive razvoja prava potro}a~a u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine 60. vremenski zakup turisti~kog objekta (time sharing). na prvom mjestu inspekcijskih organa. jednim pravnim propisom. „Pravna zaštita potroša~a. telekomunikacione. ugovorne odredbe. 306 . komunalne i druge usluge. Zakon o zaštiti potroša~a Bosne i Hercegovine obavezuje i „tjera” i entitetske i dr`avne zakonodavne organe da ubrzaju sa procesima donošenja ostalih zakona kojima bi bio uokviren jedinstven ekonomski prostor Bosne i Hercegovine. po prvi put. entitetski. pri tome. str. garancija za proizvod ili uslugu. osiguranje.871 Prema zahtjevima savremenog poslovanja zakonodavna materija je podjeljena po pojedinim oblastima. Ova vrlo zna~ajna materija je ure|ena jedinstvenim zakonom za teritoriju BiH. 1996. Za ostvarivanje ZZP-a potrebno je kontinuirano pratiti njegovu primjenu kao bi se isti. turisti~ki paket aran`mani. komunalnih i drugih usluga. rasprodaje. se konstituiše tzv. deklarisanje (ozna~avanje proizvoda). pravo zaštite potroša~a kao zasebno pravo ili se pak prou~ava u okviru prava konkurencije. vode. bez dijeljenja kantonalno. Pozivaju}i se na zaštitu svih potroša~a u BiH. uveden oblik zaštite potroša~a naspram javnih korporacija koje na monopolskoj osnovi pru`aju pojedine vrste usluga. ve} i u sferi interesa 871 O me|unarodnim izvorima za oblast potroša~kog prava pobli`e vidjeti: Vilus. i to: prodaja proizvoda i pru`anje usluga.

Na`alost. ali implementacija tih zakona je mnogo te`a i ozbiljnija obaveza pred kojom se nalazimo. kao i da se podignu institucije za njihovu implementaciju. još nisu donešeni odgovaraju}i podzakonski akti koji bi sa ve} pobrojanim zakonima ~inili set pravnih propisa kojima se reguliše prostor jedinstvenog tr`išta Bosne i Hercegovine. 307 . Donošenje ovih zakona je samo zakonodavna strana odre|ivanja tr`išta. Evropska unija ula`e posebne napore da se ubrza proces donošenja ovih zakona.samih potroša~a. Naravno da organizovanost potroša~a kroz udru`enja ne}e biti mogu}a bez jasne i nedvosmislene podrške institucija BiH. U mjeri u kojoj potroša~i budu organizovani uveliko }e ovisiti i krajnji efekti primjene ovog pravnog propisa.

.

Tako egzistiraju zakoni koji su jedinstveni za cijelu teritoriju BiH. zakoni koji postoje na nivou Republike Srpske. dr Veljko Trivun. Pored ovoga. Iz ovako zadatog oblika slo`enog dr`avnog ure|enja proistekle su i brojne specifi~nosti u pogledu raspodjele zakonodavnih ovlaštenja. 309 . Na prvom mjestu radi se o vrsti slo`enog dr`avnog ure|enja gdje je BiH dr`ava sastavljena od dva entiteta: Federacije BiH i Republike Srpske. a u okviru same Federacije BiH. Pravni sistem Bosne i Hercegovine (dalje: PS BiH) determinisan je specifi~nostima koje sa sobom nosi naše ustavno ure|enje. je pove}an sa tri na osam. Posebnu pa`nju zaslu`uje ste~ajno zakonodavstvo koje egzistira na entitetskom nivou. bez koje ne bi postojao ni sadašnji nivo zajedni~kog ure|enja pojedinih vitalnih pitanja privrednog i poli872 Autor ovog poglavlja je u cijelosti prof. Ne ulaze}i u brojnost propisa. Tek sa donošenjem novog Zakona o vije}u ministara broj zajedni~kih ministarstava. odnosno ustavna rješenja koja proizilaze iz Dejtonskog mirovnog sporazuma. a u pogledu zakonodavnih kompetencija. kao posebnu specifi~nost. odnosno razli~itih me|unarodnih organizacija i asocijacija. njegove kompetencije su i nadalje ograni~ene. Kako bi se ovakva situacija prevazišla bi}e potrebno još mnogo rada na daljnjoj dogradnji PS BiH. Federacije BiH i u deset kantona zasebno. a što implicira druge poteško}e vezane za zajedni~ki nastup naspram me|unarodne zajednice. ono što je bitno za ovaj rad su zajedni~ki zakoni na nivou BiH.V PRAVO INTELEKTUALNE SVOJINE872 1. Uvod 1. Daljnja specifi~nost ure|enja PS BiH je u tome što je broj pravnih propisa jedinstvenih za teritoriju cjelokupne BiH i dalje minoran. kao i njihova uskla|enost sa zahtjevima me|unarodne zajednice. treba ista}i i ulogu Visokog predstavnika za BiH. a što se sve name}e kao jedan od preduslova za pristup me|unarodnim integracijama. ali predstavlja pozitivan primjer uskla|enosti zajedni~kih rješenja. na nivou BiH. 2. Bez obzira na tendencije me|unarodne zajednice da se ovlaštenja Vije}a ministara prošire. a sama Federacija BiH objedinjuje deset kantona sa zna~ajnim nivoom zakonodavnih ovlaštenja.

Zakon o slobodnim zonama u Bosni i Hercegovini („Sl. 17/02). Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u Bosni i Hercegovini („Sl. Zakon o vanjsko trgovinskoj politici („Sl. Pored pobrojanih pravnih propisa. regulatoru i operateru sistema elektri~ne energije u Bosni i Hercegovini („Sl. Zakon o zaštiti potroša~a u Bosni i Hercegovini („Sl. glasnik BiH“. glasnik BiH“. Kao posebno interesantni zakoni izdvajaju se: Zakon o politici direktnih stranih ulaganja (dalje: ZDSU). glasnik BiH“. 21/98). glasnik BiH“. glasnik BiH“. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (dalje: ZAP). glasnik BiH“. Zakon o 873 Izvori: „Slu`bene novine FBiH“ i „Slu`beni glasnik BiH“. glasnik BiH“. g. br. 32/02) i Zakon o savjetu ministara BiH („Sl.ti~kog `ivota. Zajedni~ki pravni propisi na nivou Bosne i Hercegovine i ravni osnov za zajedni~ko zakonodavstvo na nivou BiH 3. Zakon o prenosu. 3/00). NIO JP Slu`beni list. 2. Zakon o osnovama Javnog radio televizijskog sistema i o Javnom radio televizijskom servisu u Bosni i Hercegovini („Sl. br. glasnik BiH“. 1/97). 1/00). Zakon o koncesijama u Bosni i Hecegovini („Sl. Od zna~ajnijih zakona u periodu do 2002. Zakon o zaštiti potroša~a u BiH (dalje: ZOP). glasnik BiH“. br. br.873 4. 7/00). br. br. 7/00). S obzirom da je ova materija postala aktuelna tek u 2002. glasnik BiH“. br. br. Zakon o industrijskom vlasništvu u Bosni i Hercegovini („Sl. 13/00 ). br.zakona na nivou Bosne i Hercegovine egzistira i odgovaraju}i broj zakonskih i podzakonskih akata usvojen i proglašen od strane Vije}a ministara. godini donešeni ili proglašeni od strane Visokog predstavnika slijede}i zakoni: Zakon o me|unarodnom i me|uentitetskom drumskom prevozu („Sl. br. Zakon o slobodnim zonama (dalje: ZOS). kao i one koji su donešeni ranije. 12/00). br. Predmet ovog rada time je ome|en postoje}om pravnom i fakti~kom situacijom i odnosi se na dva ve} istaknuta problema: zajedni~ki pravni propisi na nivou BiH kao dr`ave i uskla|enost ovih propisa sa zahtjevima koji su u vezi sa pristupanjem me|unarodnim integracijama. glasnik BiH“. 38/02). Zakon o industrijskom vlasništvu (dalje: ZIV). Zakon o vazduhoplovstvu u BiH („Sl. 7/98) i Zakon o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Sl. glasnik BiH“. 32/02). 3/02). Zakon o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine („Sl. treba spomenuti: Zakon o politici direktnih stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini („Sl. Tako su u 2002. 310 . a koji su u funkciji provedbenih akata ve} pobrojanih zakona. godini ovdje }emo za po~etak samo pobrojati sve zajedni~ke propise koji su doneseni na nivou Bosne i Hercegovine u 2002. glasnik BiH“. a imaju zna~aja za privredne tokove. br. glasnik BiH“. br. br.

876 Zasebnim pravnim propisom Zakonom o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine („Sl. 876 Pobli`e o harmonizaciji pravnih sistema u okviru Evropske unije vidjeti: Cristopher Bovis. Pod ta~kom 5 ~lana III Ustava BiH predvi|ene su dodatne nadle`nosti. str. regulisanje me|uentitetskog transporta i kontrola zra~nog prometa. Zasebnim Zakonom o vije}u ministara BiH kao zna~ajna novina uvodi se institucija pod nazivom Direkcija za EU integracije (~lan 23 Zakona). 17-19. izbjeglice i azil. uspostavljanje i funkcionisanje zajedni~kih i me|unarodnih komunikacija. godine kao sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ovaj zakon je time i polazna osnova za sve ostale pobrojane zakone donešene na nivou Bosne i Hercegovine. a u cilju o~uvanja suvereniteta.875 6. politi~ke nezavisnosti i me|unarodnog subjektiviteta BiH. Business Law in the European Union. finansiranje institucija i pla}anje me|unarodnih obaveza BiH. utvr|ena obaveza saradnje sa me|unarodnim organizacijama i pra}enje stanja i razvoj me|unarodnih odnosa BiH sa 874 Izvori kao pod 1. zakona. 5/03) za svako od resornih ministarstava u okviru njegovih nadle`nosti propisan je i odgovaraju}ni nivo me|unarodne saradnje. imigracija. U pogledu proceduralnih ovlaštenja Parlamentarna skupština BiH je ovlaštena ~lanom IV. kao jedan pravni okvir i osnov posebno mjesto zauzimaju Ustav BiH i Zakon o vije}u ministara BiH. Kao zasebna egzistiraju ovlaštenja Visokog predstavnika za BiH u pogledu njegove zakonodavne nadle`nosti. provo|enje me|unarodnih i me|uentiteskih politika. Ujedno je drugim stavom ovog ~lana predvi|eno uklju~ivanje i drugih pitanja unutar nadle`nosti institucija BiH. glasnik BiH“. izme|u ostalog. kao što su korištenje energetskih resursa i zajedni~ki ekonomski projekti. Prvi i najviši pravni osnov za zajedni~ko zakonodavstvo na nivou Bosne i Hercegovine (dalje: BiH) predstavlja Ustav BiH iz 1995. Naravno. teritorijalnog integriteta. u~estvovanje u aktivnostima ili izradi nacrta i prijedloga politika. 311 . monetarna politika.javnim nabavkama i Zakon o elektronskom potpisu. drugih propisa i smjernica koje se odnose na izvršenje poslova koje je BiH du`na poduzimati kako bi se uklju~ila u procese evropske integracije.4 za donošenje zakona za sprovo|enje odluka Predsjedništva BiH ili za sprovo|enje nadle`nosti skupštine po Ustavu BiH. Pored ovog Direkcija obavlja i druge poslove koji se odnose na pokretanje inicijativa i savjetovanje o pitanjima uskla|ivanja ukupnih procesa i aktivnosti tijela vlasti u BiH na ispunjenju obaveza prema evropskim integracijama.1 Ustava BiH kao nadle`nost institucija BiH utvr|ena su slijede}a pitanja: vanjska politika. ^lanom III. a koja naro~ito vrši poslove koji se odnose na uskla|ivanje aktivnosti tijela vlasti u BiH. 1997. 875 Izvori kao pod 1. br. Tako je za Ministarstvo vanjskih poslova. spoljnotrgovinska politika.874 5. Sweet and Maxwell Ltd. carinska politika.

prava srodnih autorskim pravima i prava industrijske svojine 7. Nadle`nost Direkcije za evropske integracije ovim Zakonom je pobli`e definisana tako što je utvr|eno da je Direkcija nadle`na za koordiniranje poslova na uskla|ivanju pravnog sistema BiH sa standardima za pristupanje Evropskoj uniji (komunitarno pravo). djelovanje kao glavni operativni partner institucija Evropske komisije u procesu stabilizacije i pridru`ivanja. Na osnovu citiranog vidimo da je ovaj posljednji pravni propis u potpunosti zaokru`io pravni okvir vezan za uvo|enje obaveze na uskla|ivanju pravnih propisa BiH sa zahtjevima me|unarodne zajednice. Prava 312 . kao tehni~ko operativno tijelo. Ministarstvo pravde BiH ima obavezu obezbje|ivanja da zakonodavstvo BiH i njegova provedba na svim nivoima budu u skladu sa oabvezama BiH koje proizilaze iz me|unarodnih sporazuma. Ova Direkcija je zadu`ena. 3. Naravno da je za sprovo|enje ovog postupka osnovna pretpostavka donošenje zajedni~kih propisa na nivou BiH. ma|unarodnim organizacijama i drugim subjektima me|unarodnog prava. a ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice za pra}enje i provo|enje me|unarodnih konvencija i drugih dokumenata iz oblasti ljudskih prava i osnovnih sloboda. a s obzirom na ~injenicu da u oblasti prava intetelektualne svojine postoji visok stepen unifikacije rješenja na me|unarodnom planu. provjeru uskla|enosti svih nacrta zakona koje Vije}u ministara dostavljaju ministarstva i upravne organizacije sa direktivama Bijele knjige – Pripreme pridru`enih zemalja Centralne i Isto~ne Evrope za integraciju u unutrašnje tr`ište Unije i procedurama zadovoljavanja zahtijeva relevantne direktive. za kontakte sa Evropskom komisijom. entiteta i Br~ko Distrikta BiH u odnosu na sve aktivnosti potrebne za evropske integracije. potom u~estvovanje u aktivnostima ili izradi nacrta zakona.drugim dr`avama. prava srodnih autorskim pravima i prava industrijske svojine jedna je od najinteresantnijih vezano za temu ovog rada. Oblast autorskih prava. drugih propisa i smjernica koje se odnose na poslove koje je BiH du`na preduzimati u procesu uklju~ivanja u evropske integracije. Ministarstvo finansija i trezora nadle`no je za odnose sa me|unarodnim finansijskim institucijama. Zajedni~ki pravni propisi u oblasti autorskih prava. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je nadle`no za odnose sa me|unarodnim organizacijama i institucijama iz oblasti vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. kao i me|usobna uskla|enost entitetskih propisa. kao i koordinacija pomo}i Evropske unije BiH. Dalje je ustanovljena i obaveza uskla|ivanja aktivnosti organa i institucija u BiH koje se odnose na odgovaraju}e aktivnosti potrebne za evropske integracije. Direkcija za evropske integracije je nadle`na i za koordinaciju nad provo|enjem odluka koje donose nadle`ni organi i institucije BiH.

. . .Izvršeno je uskla|ivanje prekršajnih sankcija prema novim oblicima povrede autorskih prava i prava srodnih autorskom pravu. pravo stavljanja u promet.Ukinuto je pravo emitovanja autorskih djela bez odobrenja autora i izvedbi bez odobrenja izvo|a~a. pravo umno`avanja.intelektualne svojine jedna su od temeljnih ljudskih prava koja su neodvojivo vezana uz li~nost ~ovjeka i kao takva zašti}ena su po najvišim me|unarodnim standardima o ljudskim pravima. a posebno kada se radi o ra~unarskim programima i bazama podataka. kao zbirki autorskih djela.dr. „Intelektualna svojina“.Uvedene su zasebne mjere carinskog nadzora nad uvozom autorskih djela. . . odnosno oni su time inkorporisani u dio jedinstvenog PS BiH.Na adekvatniji na~in se tretira autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu. odnosno gra|ansko pravne zaštite. . . u ovoj oblasti. izvršena je na taj na~in da su donešena dva ve} citirana zakona jedinstveno za prostor BiH. 218-232 i 350-365.Uvedeno je pravo iznajmljivanja kako to nala`e TRIPS. . 8. ^igoj štampa.Ukinuto je pravo na prevo|enje djela bez odobrenja autora. a posebno autorskih prava. 313 .Uvedena su i regulisana sva prava srodna autorskim pravima prema Rimskoj konvenciji. . str. kao sporazuma o trgovinskim aspektima intelektualnog vlasništva. i to prava proizvo|a~a fonograma i organizacija za radio difuziju. Jedinstveno regulisanje prava intelektualne svojine dobija na va`nosti zbog njihove velike uloge i u~eš}a u svjetskoj trgovinskoj razmjeni. kao i nosilaca ostalih srodnih prava. kao i iz razloga suzbijanja nezakonitog umno`avanja i stavljanja u promet pojedinih prava intelektualne svojine. Beograd 2000. . a kompjuterski programi sada su svrstani u posebno zašti}eno djelo koje se tretira kao pisano knji`evno djelo.877 Reforma BiH zakonodavstva u ovoj oblasti je bila neophodna kao preduslov pristupanja BiH Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i potpisivanju TRIPS sporazuma.Izvršeno je preciziranje civilne. .Produ`eno je trajanje autorskih imovinskih prava na 70 godina.Kao zasebne uvedene su kaznene sankcije i to za krivi~na djela prema fizi~kim licima i posebno sankcije za prekršaje prema pravnim lici877 Pobli`e o me|unarodno-pravnoj zaštiti vidjeti: Prof. Reforma BiH zakonodavstva.Produ`eni su rokovi trajanja prava umjetnika izvo|a~a. Vesan Besarovi}.Adekvatnije su formulisana osnovna imovinska prava autora.Uvedena je zaštita baza podataka. pravo javnog saopštavanja i pravo emitovanja. Prema ZAP osnovna pitanja koja su ure|ena prema zahtjevima me|unarodne zajednice su slijede}a: .Izvršeno je uskla|ivanje kaznenih sankcija prema novim oblicima povrede autorskih prava i prava srodnih autorskom pravu. . .

Pod proizvodom. podrazumjeva se bilo koji industrijski ili zanatski proizvod.Pronalazak koji se štiti patentom. U pogledu prava industrijske svojine. isklju~uju}i ra~unarske programe i poluprovodne proizvode. uklju~uju}i dijelove za sastavljanje u kompleksan proizvod.ma i odgovornim licima u pravnom licu i . Materijalna prava industrijskog vlasništva obuhvataju isklju~iva prava privrednog iskorištavanja i raspolaganja u skladu sa zakonom. na kojoj se odre|eni kvalitet. Jedini uslov. odnosno industrijski dizajn.Znak koji je podoban za razlikovanje roba. odnosno odobrenje Instituta. dijele se na materijalna i moralna prava i ista se sti~u priznanjem. u`ivaju ista prava kao i doma}a fizi~ka i pravna lica i sa njima izjedna~ena lica. odnosno materijala proizvoda samog po sebi ili njegovih ornamenata. linija. 10. tako da su predmet zaštite slijede}e kategorije: .Uvedena je nadle`nost Suda BiH za krivi~na djela i prekršaje utvr|ena ovim zakonom. kao druge kategorije prava intelektualne svojine. a to je Institut za standarde. odnosno registracijom prava industrijskog vlasništva. odnosno koje je ratifikovala BiH. a pod istom se podrazumjevaju oznake koje ozna~avaju da roba poti~e sa odre|ene teritorije. su prava da bude nazna~en u prijavi i u svim ispravama koje se odnose na patent. grupe ili kompozicije proizvoda. ili uz primjenu reciprociteta ~ije se postojanje pretpostavlja dok se protivno ne doka`e. regije ili mjesta na toj teritoriji. grafi~ke simbole i topografske oznake. I raniji pojam oznake porijekla proizvoda je redefinisan i sada se ozna~ava kao geografska oznaka. reputacija ili 314 . odnosno usluga štiti se `igom. Novinu u ZIS predstavlja definisanje industrijskog dizajna kojim se štiti izgled cijelog ili dijela proizvoda koji je nov i ~iji je individualni karakter rezultat posebnih obilje`ja. Za autorska prava i srodna prava i za prava industrijske svojine sticanje i zaštita ovih prava vrši se putem jedinstvene institucije na nivou BiH. Strana pravna i fizi~ka lica. odnosno patentom sa skra}enim trajanjem. prema ZIS. ZIS je u znatnoj mjeri redizajnirao pojedina prava industrijske svojine. 9. u pogledu zaštite prava industrijskog vlasništva u BiH. . modne krojeve. postavljen prema ZAP. odnosno autora industrijskog dizajna. u smislu prethodne definicije. mjere i intelektualno vlasništvo BiH (dalje: Institut). je da se radi o agenciji koja je za te poslove dobila ovlaštenje. ambala`u. ZIS-om su prihva}ena savremena rješenja. ako to proizilazi iz me|unarodnih konvencija i ugovora kojima je pristupila.Novi oblik proizvoda ili njegovog dijela štiti se industrijskim dizajnom i . Moralna prava pronalaza~a. . Prava koja se sti~u. kontura. oblika. Izuzetak se odnosi na autorska prava i prava srodna autorskim kod kojih se problemima vezanim za njihovu zaštitu mo`e baviti i ovlaštena agencija registrovana za te poslove. boja.Oznaka koja ozna~ava geografsko porijeklo proizvoda štiti se geografskom oznakom.

br.03. a to su privredni prestupi. 2/95 i 14/97). 2/95). industrijske ili zanatske proizvode. kao i za donošenje rješenja u drugom stepenu za prekršaje nadle`an Sud BiH. Posebna novina kod prava industrijske svojine. Geografska oznaka. Pored klasi~ne civilne. U pogledu vo|enja postupka za prekršaje. kao i mjere carinskih organa vezane za oduzimanje. glasnik BiH”. isto kao i kod autorskih i srodnih prava. Pored pobrojanog. 6/95 i 14/97). odnosno gra|ansko pravne zaštite. novine F BiH”. geografska oznaka se mo`e upotrebljavati za ozna~avanje prirodnih proizvoda. posebno se predvi|ene privremene mjere i mjere vezane za osiguranje dokaza. 4. uklju~uju}i poljoprivredne. registrovati za naziv robe koji je dugom upotrebom u privrednom prometu postao poznat kao znak da roba poti~e sa odre|enog lokaliteta ili regije. jesu posebni i poja~ani oblici zaštite ovih prava. 7/02) koji je stupio na snagu 18. Pored krivi~nih djela posebno egzistira i zasebna kategorija kaznenih djela. Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga („Sl. br. Kao zasebna grupa kaznenih mjera zaprije~ena su krivi~na djela i to kao blanketna krivi~na djela s obzirom da ista nisu sadr`ana u krivi~nom zakonodavstvu. Zakon o trgovini („Sl. pod uslovom da je upravni postupak okon~an pred Institutom ili da je u skladu sa Madridskim sporazumom o me|unarodnom registrovanju `igova pred Svjetskom organizacijom za intelektualno vlasništvo.neka druga karakteristika robe mo`e dovesti u vezu sa njenim geografskim porijeklom. br. Svojim prelaznim odredbama ZIS je zadr`ao validnost prava industrijske svojine koja su priznata odlukama Saveznog zavoda za patente bivše SFRJ do 01. godine. Postoje}a zakonodavna regulativa/pravna vrela i pristup 11. kao i ugovore o radu sa zaposlenicima. br. se mo`e. Zakon o obligacionim odnosima („Sl. kao i odgovaraju}i procesni propisi koji se primjenjuju u slu~aju spora i/ili vo|enja odgovaraju}eg postupka vezano za zaštitu autorskih prava. 315 . br. novine F BiH”. 43/99).1992. list R BiH”. tako|er. odnosno za pravna lica i odgovorna lica u pravnom licu. utvr|ene ovim zakonom. Zakon o tr`išnoj inspekciji („Sl.2002. 2/92. g. 23/93 i 13/94). koji uvode nov~ane kazne za prekršioce. Kao doma}i izvori prava javljaju se još Zakon o radu („Sl.04. isklju~enje iz prometa ili uništavanje uvezene robe a kada se u~ini vjerovatnim da bi uvozom odre|ene robe u dr`avu bila povrije|ena isklju~iva prava nosioca prava industrijske svojine. nadle`ni su entitetski sudovi. Za ovu grupu prava industrijske svojine jedinstveno je i rješenje da je za vo|enje postupka za krivi~na djela utvr|ena ovim zakonom. Autorska i njima srodna prava su jedne od rijetkih pravnih disciplina koje su pravno ure|ene jedinstveno za prostor BiH. Osnovni doma}i izvor prava za ovu nau~nu disciplinu je Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u Bosni i Hercegovini („Sl. Kao autonomni izvori prava za ovu nau~nu disciplinu javljaju se svi normativni akti pravnih lica kojima se reguliše postupak zaštite autorskih prava uklju~ivo i pojedina~ne autorske i izdava~ke ugovore. Novine F BiH”. novine F BiH” br.

„Autorsko pravo”. 2001.878 Kao ilustrativna za ovu nau~nu disciplinu. je i regulativa iz oblasti autorskog prava u okviru Evropske unije.. Beograd 2000. Na nivou Evropske unije ovaj proces se odvija u dva smjera. Zagreb. . Radi se o slijede}im direktivama: . . Vesan Besarovi}. Koriste}i povod kra|u jednog njegovog manusskripta iz štamparije u Vitembergu i njegovog izdavanja u Nirnbergu Martin Luter se zala`e za zaštitu rada i troškova izdava~a. „Opomena štamparima”. u pravu SAD 878 Tekst konvencija vidjeti prema: Igor Gliha. god.879 12. na nivou Evropske unije. Za oblast autorskog prava doneseno je pet direktiva. Kao zna~ajan korektiv u ovoj oblasti bio je rad Martina Lutera iz 1525. i pobli`e Ivan Henneberg.direktiva o pravu davanja u zakup i na poslugu primjeraka autorskih djela i primjeraka prava srodnih pravima industrijske svojine. Izdavanje knjiga postaje privredna aktivnost s kraja 15-og vijeka. a autori su ostvarivali samo pravo na nov~anu naknadu. . Za razliku od evropsko-kontinentalnog prava gdje u`ivanje autorskih prava ne podlije`e nikakvim formalnostima. 879 Podrobnije vidjeti: dr. Univerzalna konvencija o autorskom pravu iz 1952. U sferi autorskog prava pravna regulativa. Informator. Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine iz 1994. Ove privilegije su bile uvedene u cilju zaštite izdava~a. ali i za zaštitu autora od saka}enja njihovih djela.direktiva o pravnoj zaštiti ra~unarskih programa. ali su dobijali i nadoknadu od izdava~a i imali su mogu}nost uvida u izdava~ku djelatnost uklju~ivo i pravo na cenzuru. ^igoj štampa. 13. god. god. „Pravni propisi – autorsko pravo”.Na me|unarodnom planu kao izvori prava za ovu nau~nu disciplinu javljaju se Bernska konvencija za zaštitu knji`evnih i umjetni~kih djela iz 1886. a putem odgovaraju}ih direktiva. ima karakter harmonizacije nacionalnih propisa. god.direktiva o harmonizaciji roka trajanja autorskog prava i odre|enih srodnih prava i . i Ugovor o autorskom pravu koji je usvojila Svjetska organizacija za intelektualnu svojinu 1996.direktiva o pravnoj zaštiti baze podataka.direktiva o uskla|ivanju odre|enih autorskih i srodnih propisa koji se odnose na satelitsko emitovanje i kablovsku reemisiju. Zagreb 2002. i to: . 316 .harmonizacija postoje}ih nacionalnih propisa zemalja ~lanica. god. a u cilju osavremenjavanja Bernske konvencije. 365-366. str. Tako su vladari odobravali privilegije u cilju stimulacije ove privredne aktivnosti. Zna~aj ovih direktiva je u tome što je njihova sadr`ina na odgovaraju}i na~in inkorporisana i u naš Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u Bosni i Hercegovini.. Informator. „Intelektualna svojina – industrijska svojina i autorska prava”..unifikacija nacionalnih prava zemalja ~lanica u cilju stvaranja nadnacionalnog prava u ovoj oblasti i .

s rije~ima ili bez rije~i. Izuzetak bi bila kolektivna djela (npr.ideje.880 Kao posebno interesantna oblast javljaju se autorska djela stvorena u radnom odnosu. radne metode.pisana djela (knjige.zvani~ni tekstovi iz oblasti zakonodavstva. . . skice i plasti~na djela. govori i druga djela iste prirode). te ostala djela likovnih umjetnosti. nacionalni propisi. . Potom pravni obi~aji (npr. sudska praksa i pravna nauka koji tako|er imaju znatan uticaj na stvaranje. brošure. Vrste autorskih djela su naro~ito: . U svakom slu~aju ovo pitanje treba urediti izdava~kim ugovorom. .planovi. na~ela. otkri}a. bez obzira na materijal od kojeg su na~injena. 14. . Radi se o odnosima koji moraju biti regulisani autorskim i izdava~kim ugovorom. knji`evni tekstovi. uprave i sudstva. po narud`bi i kolektivno autorsko djelo (~lanovi 24-28 Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima u BiH (u daljem tekstu: ZAP). . .kartografska djela (geografske karte. zbornici i sli~no) gdje je taj broj autorskih primjeraka manji. depozit i registracija djela. arhitekture i grafike. izmjenu i primjenu odgovaraju}ih pravnih propisa u ovoj oblasti. koncepti. arhitekturu ili drugu nau~nu ili umjetni~ku oblast. . pravo autora na odre|eni broj besplatnih autorskih primjeraka ili ~asopisa u kom je objavljen autorski prilog i sl. 317 . topografske karte i sl. umjetnosti i drugih oblasti stvaralaštva bez obzira na vrstu.govorna djela (predavanja. vajarstva. na~in i oblik izra`avanja (~lan 6 stav 1 ZAP-a). Autor mo`e objaviti djelo i bez ispunjavanja formalnih uslova i djelo u`iva zakonsku zaštitu (statutary protection) za period od 5 godina. Predmet interesa su nam doma}i.) i . ~lanci i ostali natpisi i kompjuterski programi).fotografska djela i djela proizvedena postupkom sli~nim fotografskom.djela iz oblasti slikarstva. . enciklopedije.filmska djela i djela stvorena na na~in sli~an filmskim djelima. koja se odnose na geografiju. 880 U izdava~koj praksi je obi~aj da autoru pripada odre|eni broj besplatnih primjeraka i taj broj se kre}e u rasponu od 5 do 15 primjeraka.zadr`ane su formalnosti koje se ogledaju u: obavezi stavljanja oznake „copyright“. Ako se po proteku ovog roka ne ispune zakonom tra`eni uslovi djelo pada u javni domen. matemati~ke operacije.koreografska i pantomimska djela. Pojmovi koji }e se dalje koristiti imaju slijede}e zna~enje: Autorsko djelo predstavlja individualnu duhovnu tvorevinu iz oblasti knji`evnosti.).dramska i dramsko-muzi~ka djela.djela svih grana primijenjenih umjetnosti i industrijskog oblikovanja. nauke. Predmet autorsko-pravne zaštite ne mogu biti: . . i to su zakonski i podzakonski pravni akti koji definišu pojedine pravne institute ove nau~ne discipline. topografiku. postupci.muzi~ka djela.

53. ukoliko predstavlja uobi~ajen na~in sre|ivanja odre|enog zakonskog materijala. zbornici.Autor djela je fizi~ko lice koje je stvorilo djelo i ~ije je ime i prezime ili pseudonim ozna~en na djelu dok se suprotno ne doka`e (~lanovi 12 i 13 ZAP-a). str. koje same po sebi ne predstavljaju zašti}ena autorska djela ako te zbirke. kao što su: enciklopedije. bez tra`enja posebne dozvole od autora i bez pla}anja naknade za korištenje. 9. nije stvarala~ki rad. zadr`ava autorska moralna prava na tom djelu. s obzirom na izbor ili raspored gra|e. Odluka Vrhovnog privrednog suda Sl. predstavljaju samostalne individualne duhovne tvorevine. Obrasci mogu predstavljati autorsko djelo samo ako se pomo}u njih. Presuda Okru`nog suda u Beogradu P-4461/79.1969. Bilten sudske prakse br. onda organ. na originalan na~in rješavaju odre|eni problemi“. kao i baze podataka bilo da su ~itke mašinski ili u drugoj formi. god. 883 „Kada je autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu. referat. Odluka Vrhovnog suda Srbije Rev-1678/81. 115. 13-14/81.1966. Zbirka odluka Vrhovnih sudova 1963. „Sastavljanje obrazaca je stru~no tehni~ki posao.07. zašti}eni su kao i autorsko djelo.1985.Autorskim djelom se smatraju i zbirke autorskih djela..stru~ni izvještaj. „Radnik – autor djela stvorenog u radnom odnosu.883 881 „Zbirka propisa. 882 „Da bi se radilo o koautorstvu potrebno bi bilo da postoji zajedni~ko intelektualno stvaranje koje je potaknuto zajedni~kom inspiracijom.12. te da je spomenuto djelo iz oblasti arhitekture rezultat zajedni~ke zamisli koja bi dovela do njihove tijesne saradnje u kojoj bi svaki od njih dao svoj doprinos“. pa je tu`ena izdava~ka organizacija u obavezi da svakom od njih isplati polovinu od odre|enog iznosa po autorskom tabku“.Kaoautori su tvorci autorskog djela kao nedjeljive cjeline koje je stvoreno saradnjom dva ili više fizi~kih lica i gdje svim koautorima pripada nedjeljivo autorsko pravo (~lan 15 ZAP-a). Bilten sudske prakse br. pa prema tome to nije autorsko djelo i pored toga što je za isti rad potrebna odre|ena stru~nost“. ili zbirke druge sli~ne gra|e.04. god. str. . Pregled sudske prakse br. dok autor djela zadr`ava na tom djelu ostala autorska prava ukoliko ta prava Zakonom nisu ograni~ena“. god. . koji se štampa kao jedna cjelina u cilju olakšavanja upotrebe istog. muzi~ke obrade i druge prerade izvornih autorskih djela koja predstavljaju samostalnu individualnu tvorevinu. 14/65.882 . s obzirom na izbor ili raspored i na~in izlaganja gra|e. zahvaljuju}i stvarala~koj aktivnosti sastavlja~a.06. sudskih odluka. Odluka Vrhovnog suda Jugoslavije Rev-2825/64 od 30. 823/66 od 14. prilago|avanja. ima isklju~ivo pravo da to djelo iskorištava u okviru svojih zadataka. Odluka Vrhovnog privrednog suda Sl. ve} tehni~ki posao. str. str. antologije. i ne mo`e se smatrati originalnom tvorevinom.1961. privredna i društvena organizacija u ~ijoj slu`bi je autorsko djelo stvoreno. muzi~ke zbirke. 631/61 od 05.Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu je ono djelo koje je stvorio posloprimac u izvršavanju svojih obaveza ili po uputstvima poslodavca (~lan 24 ZAP-a). Autorskim djelom smatraju se i zbirke narodnih knji`evnih i umjetni~kih tvorevina. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-17/84 od 11. predstavljaju samostalne individualne duhovne tvorevine. koje. knjiga 7. fotografske zbirke i sl. „Koautorima objavljene drame pripada nedjeljivo autorsko pravo. 318 . slu`beni akt ili sli~an rad nastao u vršenju radnih obaveza u privrednoj ili drugoj djelatnosti. Prijevodi. 190. pa po pravilu ne predstavlja duhovnu tvorevinu koja bi se mogla smatrati autorskim djelom. 29/86. što zna~i i pravo da bude priznat i ozna~en kao tvorac djela“.881 . dokumenata.. god.

Odluka Vrhovnog suda Srbije G`-1695/81. zbornici. . ~lan 29 ZAP-a. u ~ijem stvaranju je u~estvovao ve}i broj lica i koje se koristi pod imenom naru~ioca. izradio uputni eleborat i kada je tu`eni za rad u saglasnosti sa tu`iocem primio izradu tog elaborata za ra~un naru~ioca.prilago|avanje ili iskorištavanje u bilo kom drugom obliku. „Kada je tu`ilac.Autor zbirke autorskih djela je fizi~ko lice koje je tu zbirku sa~inilo (~lan 14 ZAP-a). str. Bilten Okru`nog suda u Beogradu br. Odluka Privrednog suda Hrvatske P`-2460/87 od 12. Beograd. pod pseudonimom ili na njegovo ime ili anonimno. . 149..stavljanje u promet originala ili umno`enih primjeraka. Bilten sudske prakse br.prevo|enje. . tu`ilac nema pravo na isplatu naknade na ime autorskog honorara jer poslodavac u ~ijoj je slu`bi autorsko djelo stvoreno od strane tu`ioca u radnom odnosu.odlu~iti kada }e i u kojoj formi njegovo djelo biti prvi put objavljeno.Autorsko djelo po narud`bi je ono djelo koje se stvoreno na osnovu ugovora o djelu i gdje sva autorska prava pripadaju autoru ako ugovorom druga~ije nije odre|eno (~lan 27 ZAP-a). Savremena administracija. a ne o du`nosti izdava~a da o tome vodi ra~una na što ukazuje izravno i tekst norme da je autor du`an prethodno naknaditi štetu korisniku. 25. Proizilazi iz dikcije norme da je rije~ o pravu pokajanja – droit de repentir autora. str. 1976. 40/89.1988. 884 „Autor mo`e u svako doba povu}i iz prometa odnosno otkupiti primjerke svog objavljenog djela (pravo pokajanja). . ne sti~e nikakva autorska ovlaštenja na tim radovima“. „Radnik koji u izvršenju svojih obaveza izradi stru~ni izvještaj. saka}enju ili drugom mijenjanju djela.davanje odobrenja za objavljivanje.Moralna prava autora su neotu|iva i neprenosiva ovlaštenja da mo`e: . baze podataka (~lan 28 ZAP-a).08. stav 1 ZAP-a) kao: . . 11-12/81. god. 15-16/82.884 . ra~unarski programi. odnosno vlasniku djela”. str. . 75. Citat prema: Jezdimir Mitrovi}: “Autorsko pravo i pravo industrijske svojine kroz sudsku praksu”. str. . . .povla~enje iz prometa i uskra}ivanje daljeg korištenja djela ako za to postoje ozbiljni moralni razlozi (~lanovi 33 i 34 ZAP-a). god. .Kolektivno autorsko djelo je djelo stvoreno na podsticaj i u organizaciji fizi~kog ili pravnog lica. referat ili stru~ni rad.javno predstavljanje. Pregled sudske prakse br. .javno izvo|enje. uklju~uju}i njihov uvoz. ima isklju~ivo pravo da to djelo iskorištava“.1982.suprotstaviti se svakoj upotrebi djela koja bi vrije|ala njegovu ~ast ili ugled (~lan 31 ZAP-a). . kao enciklopedije. kao lice u radnom odnosu sa tu`enikom. 43. 319 ..biti priznat i ozna~en kao stvaralac djela pod svojim imenom.Imovinska prava autora su isklju~ivo ovlaštenje autora na ekonomsko i drugo iskorištavanje (upotrebu) djela (~lan 30. god.Autorska prava su imovinsko pravna ovlaštenja autora (imovinska prava) i li~no-pravna ovlaštenja (moralna prava). emitovanje. saopštavanje javnosti. Odluka Vrhovnog suda Jugoslavije Rev-814/62 od 22.01.suprotstaviti se svakom deformisanju. .

fondacija..) u sporu „Horper & Raw v. veli~ina i zna~aj korištenja dijelova autorskog djela i posljedice korištenja na tr`ištu. Radi se o doktrini fer korištenja djela (fair use doctrine). u svakom konkretnom slu~aju. Obavezno se zaklju~uje u pismenoj formi u pro885 U autorskom pravu SAD ovo pitanje je ure|eno na specifi~an na~in.Izdava~ki ugovor je vrsta autorskog ugovora zaklju~enog u pismenoj formi kojim autor prenosi na izdava~a pravo objavljivanja autorskog djela štampanjem.10. odnosno umno`avanjem (~lan 64. a koja je upravljena na objavljivanje autorskog djela štampanjem.).05.objavljivanje putem štampe i radio-televizije radi obavještavanja o teku}im doga|ajima. stav 1. Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu . ta~ka g) ZAP-a). stav 1. Ovakav fleksibilan stav. koji je našao mjesto i u Zakonu o autorskom pravu SAD (~lan 107) nije uvijek potvr|en i u sudskoj praksi. Rješenje Vrhovnog suda Srbije G`.davanje kra}ih izvještaja o predavanjima u dnevnoj i povremenoj štampi i putem radio difuzije.Izdava~ka djelatnost je osnovna ili sporedna djelatnost registrovana prema va`e}im propisima kod nadle`nog suda. stav 1 ZAR-u. . te objavljivanje na javnim sastancima i slu`benim sve~anostima (~lan.Citiranje autorskog djela je doslovno navo|enje odlomaka iz djela koje je na zakonit na~in postalo pristupa~no javnosti uz uslov da bude u skladu sa dobrim obi~ajima i u mjeri opravdanoj svrhom koja se ima posti}i. Fer korištenje autorskog djela nije povreda autorskog prava ali se za tu ocjenu. 886 „Postoji povreda autorskog moralnog prava iz Zakona o autorskom pravu i u slu~ajevima kada se tu|e autorsko djelo koristi sa manje od 1/4 djela. 1998. god.Autorski ugovor je ugovor kojim autor svoja prava na iskorištavanje djela prenosi na drugo lice.886 . . Tako Vrhovni sud SAD (Odluka od 20. .objavljivanje izvještaja o objavljenim nau~nim djelima u kojima se sadr`aj tih djela reprodukuje na originalan i skra}en na~in (~lan 51. god. ta~ka a) ZAP-a). stav 1 ZAP-a). . u obzir uzimaju slijede}i kriteriji: svrha i priroda korištenja autorskog djela. Beograd. Njema~ka doktrina poznaje teoriju „nadzakonskog stanja nu`de“ po kojoj je u odre|enim slu~ajevima mogu}e pozivanje na javni interes u vezi sa slobodom informisanja ili nau~nog istra`ivanja da bi se isklju~ila protivpravnost korištenja predmeta zaštite. Nation Enterprises“ nije prihvatio doktrinu o fer korištenju djela u tom smislu da se dozvoli neovlašteno korištenje memoara Predsjednika Geralda Forda. ali se ne ozna~e ime i prezime autora izvornog djela i porijeklo pozajmice“.1992. str. Citat prema Dimitrije Mili}: „Komentar zakona o autorskom pravu i srodnim pravima sa sudskom praksom”. .585/92 od 13. dr`avno tijelo. zadu`bina i sl. ta~ka 3 ZAP-a). 82. 320 . stav 2 ZAR-a).) . stav 1.doslovno navo|enje odlomaka – citata (vidi ta~ku 13.). govori namijenjeni javnosti. udru`enje. (~lan 53. te da se prilikom citiranja nazna~i izvor i ime autora ako se njegovo ime nalazi u izvoru (~lan 51.organizaciona jedinica Izdava~ka djelatnost). odnosno umno`avanjem (npr. 53. .1985.Izdava~ je pravno lice kome je izdavanje autorskih djela djelatnost ili pravno lice koje je ovlašteno na izdavanje autorskog djela (npr.reprodukovanje nau~nog djela ili takvog djela manjeg obima u ~itankama i ud`benicima u svrhe nastave i nau~nog rada (~lan 29. Nomos.885 .Korištenje autorskog djela bez dozvole autora na teritoriji BiH je mogu}e u slijede}im slu~ajevima: .

Sud donosi odluku i obavezuje tu`enog da tu`itelju isplati sa kamatom i troškovima spora tra`eni autorski honorar. s obzirom na druga~iji sitem teritorijalnog ustrojstva.1956. naziv autorskog djela.cit. Republici Srpskoj. a ako nije odre|ena visina tira`a onda je to 500 primjeraka.. Gra|ansko-pravna zaštita autorskih prava predstavlja najobuhvatniju zaštitu autorskih prava a do koje dolazi zbog povrede imovinskih ili moralnih prava autora. 373. I ovo pitanje se u Federaciji BiH rješava odgovaraju}im Zakonom o redovnim sudovima na nivou Kantona. „Jednovremeno umno`avanje i stavljanje u promet jednog broja primjeraka na }irilici i jednog broja primjeraka na latinici predstavlja dva izdanja”. Kako je djelo objavljeno tokom 1959. cit. op. br. Zbirka sudskih odluka knjiga I str. Citat prema Dimitrije Mili}. U pogle887 Zakonodavac nije propisao tira`. citat prema Jezdimir Mitrovi}. na~in korištenja autorskog djela i naknada. glasnik RS”. godine pod naslovom „Pet svjedoka” a autorski honorar nije pla}en tu`itelju. 83.000 primjeraka. odnosno izdava~kog ugovora. U slu~aju da autorski spor ima karakter privrednog spora (npr. U prvom stepenu u Federaciji nadle`ni su opštinski ili kantonalni sudovi. 42/98) i s obzirom na kantonalno ustrojstvo Zakonom o redovnim sudovima nekog od Kantona. Primjera radi u skandinavskim zemljama predvi|ena je maksimalna visina tira`a za knji`evna djela – 2.04. U pogledu broja izdanja ilustrativani su i primjeri iz sudske prakse. Bitni elementi su mu: ugovorne strane. ako su u pitanju nastavni ud`enici za osnovne i srednje škole „uobi~ajeni” tira` }e biti znatno ve}i.tivnom ne proizvodi pravno dejstvo. novine F BiH“. Odluka Vrhovnog suda Srbije G` 167/88. (~lanovi 57-63. god. Nadle`nost suda u Federaciji BiH odre|ena je Zakonom o parni~nom postupku („Sl. 164. Odluka Vrhovnog privrednog suda Gs 2/56 od 26. Odluka Okru`nog suda u Beogradu P 873/61 od 11. onda se smatra da se mislilo samo na jedno izdanje djela. Tako ako broj izdanja nije odre|en ugovorom. Autorsko. god. Naravno da ovo pitanje ovisi i od vrste i namjene djela. „Istovremeno štampanje monografije na srpskom i engleskom jeziku bez promjene. 321 . Dešava se da se ovo pitanje rješava u praksi. str. br. ZAP-a).pravna/gra|ansko .pravna za{tita autorskih prava 15. ovo pitanje nadle`nosti redovnih sudova rješava se Zakonom o parni~nom postupku („Sl.1961. knji`evnici iz Londona na ime autorskog honorara po osnovu pismeno zaklju~enog ugovora po kom je tu`eni na osnovu ovlaštenja tu`itelja objavio na srpskohrvatskom jeziku djela pod imenom „Five Litle Pigs” u jednom izdanju uz pla}anje ugovorenog autorskog honorara. kao podvrste autorskog ugovora. Tako. ako se djelo koristi uz naknadu. Postupak za zaštitu autorskog prava pokre}e se tu`bom kod nadle`nog suda. op. u sporu se nalaze pravno lice kao nosilac autorskih prava za autorska djela stvorena u radnom odnosu naspram drugog pravnog lica koje ima svojstvo izdava~a) nadle`nost suda }e ovisiti i od vrijednosti predmeta spora. ili npr. u Njema~koj jednim izdanjem se smatra tira` od 1.000 primjeraka. U drugom entitetu. niti broj izdanja kao bitan elemenat ugovora.str.887 5. predstavlja dva izdanja pa autor ima pravo na autorsku naknadu za svako izdanje posebno”.05. „Tu`eni Kosmos” iz Beograda obavezan je da isplati tu`itelju Agati Kristi. 32/94). Povreda autorskog prava mo`e nastati zbog povrede zakona ili autorskog.

du ostalih na~ina zaštite. tako. visinu ugovorenog ili uobi~ajenog honorara. U odnosu na pravilo da se vrsta štete utvr|uje putem ZOO postoji izuzetak u ~lanu 114 ZAP-a koji normira da sud autoru. ZAP-om su jedinstveno nomirane povrede autorskih. su materijalni propisi i to: ZAP i Zakon o obligacionim odnosima (dalje: ZOO). nadle`nost sudova i postupak pokretanja zaštite. bit }e izlo`en posebno za svaki oblik autorsko-pravne zaštite. Sud na zahtjev tu`ioca. Zna~i ZAP predstavlja propis kojim su utvr|ene mjere koje nadle`ni sud mo`e preduzeti u pogledu zaštite autorskih prava. stav 2 ZAP). mo`e presudom narediti slijede}e: . Izuzeci su predvi|eni ZAP-om pa tako u slu~aju povrede autorskog imovinskog ili drugog prava koja je izvršena namjerno ili iz nepa`nje. . mo`e zbog povrede njegovih moralnih prava dosuditi i pravednu nov~anu naknadu u smislu odredbi ZOO o nov~anoj naknadi nematerijalne štete. dok obim naknade predstavlja fakti~ko pitanje i visinu štete utvr|uje nadle`ni sud u ovisnosti od okolnosti slu~aja. 16. 322 . kao i preventivnu svrhu civilne kazne (~lan 113. .da uništi ili preina~i protupravno proizvedene primjerke i ambala`u djela. Posebno su odre|ene privremene mjere koje sud mo`e izre}i u slu~ajevima kada ovlašteno lice u~ini vjerovatnim da je neko njegovo isklju~ivo pravo povrije|eno. tu`ilac mo`e zahtijevati pla}anje ugovorenog ili za tu vrstu korištenja uobi~ajenog honorara ili naknade za tu vrstu korištenja uve}anu do 200% bez obzira da li mu je zbog u~injene povrede nastala imovinska šteta ili nije (~lan 113. pored procesnih propisa. imovinskih i moralnih prava (Glava XIV ~lan 112 ZAP-a). predvidio da lice ~ije je autorsko pravo povrije|eno mo`e zahtijevati zaštitu tog prava zahtjevima predvi|enim ZAP-om i naknadu štete predvi|enu zakonom koji reguliše obligacione odnose.da tu`eni ukloni stanje nastalo izvršenom povredom i uspostavi stanje koje je bilo prije nego što je povreda izvršena. Ova mogu}nost izricanja privremene mjere postoji i kada se povreda isklju~ivog prava u~ini vjerovatnom (~lan 113 ZAP-a). kao i budu}e povrede prava. izvrši povreda. a ZOO propis kojim se utvr|uje vrsta štete. Prilikom odlu~ivanja o pla}anju i visini nadoknade štete sud }e u obzir uzeti naro~ito stepen krivice. s tim što postoje odre|ene specifi~nosti kod zaštite autorskih moralnih prava (~lan 113) i kod postupanja prekršioca iz namjere ili krajnje nepa`nje (~lan 113 ZAP-a).da se tu`enom zabrane radnje kojima se priprema povreda. primjerke izvo|enja ili drugih predmeta zašti}enih ovim zakonom. Zakonodavac je. Izvori prava za gra|ansko-pravnu zaštitu autorskih prava. kao ovlaštenog lica za tra`enje autorsko-pravne zaštite. stav 1 ZAP-a). pored naknade imovinske štete.

Sud mo`e izre}i slijede}e privremene mjere: . Postupak izricanja privremenih mjera je hitan. kalupi ili druga sredstva kojima je po~injena povreda. plo~e.1985. koji mogu biti postavljeni bilo pojedina~no bilo kumulativno.da se unište ili preina~e matrice. G`-67/95 od 19.da se objavi presuda na trošak tu`enog u javnim glasilima na na~in i u obimu koji odredi sud. 889 „Prema Zakonu o autorskom pravu sud mo`e na zahtjev lica koje u~ini vjerovatnim da je njegovo autorsko pravo povrije|eno. list R BiH”. pošto se jedino na takav na~in mo`e u potpunosti zaštititi autorsko pravo tu`ioca“. god.1995. Citat prema: Dimitrije Mili}. i presuda se ima objaviti u dnevnim listovima koji izlaze u mjestima gdje se nalaze sjedišta tu`enika. negativi. Citat prema: Dimitrije Mili}.1991. str. 226. a pri tome je dao razlog koje ovaj sud prihvata“.889 U slu~aju da se izreknu ove mjere }e va`iti do pravosna`nog okon~anja sudskog spora – parnice. Pregled sudske prakse br. 174. 16/92). koriste se i pravila izvršnog postupka.05. umjesto zahtjeva za uništavanjem ili preina~avanjem protiv-pravno proizvedenih primjeraka i ambala`e djela zahtijeva i da se unište ili preina~e matrice. 323 . pored ZAP-a.da se privremeno oduzmu ili isklju~e iz prometa predmeti.09.god. a kao suspidijaran propis u njihovom izricanju. tu`ilac mo`e tra`iti i izricanje spomenutih privremenih mjera. autor ima pravo zahtijevati da sud takvom neovlaštenom korisniku djela zabrani svaku dalju neovlaštenu upotrebu autorskog djela i da se takva sudska odluka javno objavi na tu`enikov trošak“. negativi. „Osnovano je objavljivanje sudske odluke zbog povreda nanijetih tu`iocu kao prire|iva~u i isplata moralne štete. te da zahtijeva da mu tu`eni ili vlasnik ustupi primjerke djela ili sprave uz naknadu troškova proizvodnje.da se unište ili preina~e sprave koje su isklju~ivo ili prete`no namijenjene za provo|enje prava zašti}enog zakonom. Pored pobrojanih zahtjeva prema sudu. op. odnosno primjenjuju se odredbe Zakona o izvršnom postupku („Sl. Odluka Vrhovnog suda Srbije. Odluka Privrednog suda Hrvatske P`-632/85 od 05. kalupi ili druga sredstva kojima je po~injena povreda. ili bez ikakvog ugovora. .cit.cit. 44/90 str. god. Presuda Vrhovnog suda Srbije. 235. . br. str. privremenom mjerom isklju~iti iz prometa predmetne povrede ili zabraniti nastavljanje zapo~ete radnje povrede.09. Prvostepeni sud je postupio po ovoj odredbi kada je osporenim rješenjem zabranio tu`enom dalju distribuciju XVI-og izdanja Zbirke propisa. odnosno sredstva kojima se povre|uje autorsko ili srodno pravo ili koja slu`e za povredu prava ili koja su nastala kao posljedica povrede autorskog 888 „Ako neko koristi autorsko djelo izvan ili iznad okvira iz autorskog ugovora sklopljenog u autorskom djelu.888 Izuzetak predstavlja mogu}nost tu`ioca da. a koje se nalaze u vlasništvu prekršioca. plo~e. op. G`-449/91 od 15..

da se zabrani nastavljanje zapo~etih radova kojima bi se mogla nanijeti povreda autorskom ili srodnom pravu ili da se zabrani nastavljanje radnji kojima se povre|uje autorsko ili srodno pravo. U pogledu legitimacije za pokretanje i vo|enje parnice zbog povrede autorskih prava pasivno legitimisana je svaka osoba. Presuda Vrhovnog suda Srbije G`-333/81 od 25. god. te da je tu`enik du`an da shodno pravilima gra|anskog prava o predugovornoj odgovornosti tu`iocu naknaditi štetu“. nadokna|uje se samo obi~na šteta–negativni ugovorni interes. . 891 „Imaju}i u vidu ~injeni~no stanje Okru`ni sud je pravilno zaklju~io da se tu`ilac po datoj ponudi ponašao u dobroj vjeri i da je preduzeo sve potrebne mjere da do|e do zaklju~enja ugovora i izdavanja njegovog djela. Ova naknada se od strane autora mo`e ostvariti samo preko organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnog prava. Kod odustanka od pregovora. sud mo`e da odredi takve mjere i bez obavještavanja tu`enog. Posebno bi moglo biti govora u vezi sa predugovornom odgovornoš}u (~lan 45 ZOO). ili odustanka od pregovora na jedan od opisanih na~ina. Radi se o povredi ugovorne discipline koja se prosu|uje po odredbama ZAP-a i ZOO i radi se o ugovornoj odgovornosti a u pogledu nadoknade štete u obzir se uzima pozitivni ugovorni interes – nadoknada obi~ne štete i izgubljene dobiti. gdje povredu mo`e da u~ini samo ugovorna strana. U prvom slu~aju. str. bilo pravna. Nadokna|uje se i obi~na šteta i izgubljena dobit – pozitivni ugovorni interes.890 U slu~aju da postoji opasnost da bi kasnije izvo|enje dokaza o povredi autorskog prava moglo biti ote`ano ili onemogu}eno ili ako postoji opasnost nastupanju teško nadoknadive štete ili ako postoji opasnost da izre~ene privremene mjere ne}e biti djelotvorne. kao i sve ustanove koje imaju fotokopir aparate du`ne da pla}aju odre|enu nadoknadu za svaku na~injenu kopiju. presu|uje se po opštim pravilima obligacionog prava.06. ali da do toga nije došlo krivicom tu`enika. Izuzetak od ovog pravila predstavlja povreda izdava~kog ili nekog drugog oblika autorskog ugovora. 127. koja je prouzrokovala povredu. Povredu autorskog prava mo`e u~initi bilo koje lice s obzirom da su autorska prava aspolutna i djeluju prema svima. Citat prema: Dimitrije Mili}. uvoznika i prodavca kao solidarnih du`nika i naknadu od pravnog ili fizi~kog lica koje uz naplatu pru`a usluge fotokopiranja.ili srodnog prava ili predmeti. op. 324 . Odgovornost štetnika zbog nezaklju~ivanja glavnog ugovora.1981. a kada postoji zaklju~en predugovor.891 890 „Vrlo akutelan je problem neovlaštenog umno`avanja fotokopiranjem autorskih djela.cit. Interesantno rješenje sadr`i Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima SRJ (~lan 35) koji ustanovljava obavezu naknade na osnovu prodatog ure|aja za fotokopiranje od strane proizvo|a~a. bez osnovanog razloga ili njihovog vo|enja bez namjere da se zaklju~i ugovor. Tako i u Njema~koj prodaja svakog fotokopir aparata podlije`e obavezi pla}anja autorske naknade. kao i vo|enjem pregovora bez namjere da se zaklju~i ugovor ili kada se od vo|enja pregovora odustane bez osnovanog razloga (~lan 30 ZOO). 17. dok su vlasnici kopirnica. odnosno sredstva koja mogu slu`iti kao dokazi o u~injenoj povredi autorskog ili srodnog prava. bilo fizi~ka. radi se o predugovornoj odgovornosti koja je u pogledu vrste štete izjedna~ena sa ugovornom odgovornoš}u. odustanku ili raskidu zaklju~enog predugovora. U uporednom pravu ovo se naziva reprografsko umno`avanje.

odnosi se na anonimna autorska djela i djela objavljena pod pseudonimom. Ovaj rok se ra~una od 1-og januara naredne godine od godine u kojoj je umro autor. Ovaj izuzetak se odnosi i na djela stvorena na podsticaj i u organizaciji fizi~kog ili pravnog lica. u pogledu ra~unanja rokova. Ovo pravo poslodavca je vremenski ograni~eno i ono isti~e protekom vremenskog perioda od 5 godina od dana završetka ove vrste autorskog djela (~lan 25. Rokovi u kojim se mo`e podi}i tu`ba. stav 2 ZAP-a). Ra~unarski programi i baze podataka stvoreni u radnom odnosu daju poslodavcu pravo na ostvarivanje imovinskih prava bez vremenskog ograni~enja (~lan 26 ZAP-a). Specifi~nost i izuzetak se susre}e kod ra~unarskih programa i baza podataka kao posebne vrste autorskih djela. u ~ijem stvaranju je u~estvovao ve}i broj lica i koje se koristi pod imenom naru~ioca. stav 2 ZAP-a). odnosno tu`beni zahtjev za zaštitu autorskih prava.U pogledu pokretanja parnice kao aktivno legitimisano lice javlja se autor djela li~no ili njegov zastupnik. zna~i od dana objavljivanja autorskog djela. ra~unarski programi i baze podataka (~lan 28. ra~una se rok zaštite ako je nosilac autorskog prava pravno lice ali samo za ra~unarske programe i baze podataka koji su stvoreni u radnom odnosu (~lan 26 ZAP-a) i na osnovu ugovora o djelu (~lan 27. Izuzetak. Radi se o posebnoj vrsti specijalizovanih organizacija koji za djelatnost imaju ostvarivanje autorskih prava. Ako se radi o autorskom djelu koje je stvoreno u radnom odnosu kao aktivno legitimisan za vo|enje parnice javlja se poslodavac. stav 1 ZAP-a). odnosno po osnovu ugovora o djelu sva imovinska ovlaštenja pripadaju autoru (~lan 27. stav 1 ZAP-a) s tim što i ovdje postoji izuzetak u odnosu na ra~unarske programe gdje autorska imovinska prava pripadaju naru~iocu djela. Na prethodni na~in. ili da ovlaste jednog od koautora ili tre}e lice da istupa pred sudom u njihovo ime i za njihov ra~un na osnovu posebne pismene punomo}i. stav 1 ZAP-a). ZAP-om je propisano da autorska prava traju za `ivota autora i 70 godina nakon njegove smrti (~lan 84. pri ~emu imaju svojstvo odgovaraju}ih suparni~ara. stav 2 ZAP-a). Istekom zakonskog roka trajanja autorsko-pravne zaštite za pla}anje 325 . Ako se radi o koautorskom djelu svi koautori su aktivno legitimisani i mogu svi zajedno da vode spor. kod kojih rok od 70 godina po~inje te}i od dana objavljivanja autorskog djela. Posebna punomo} je potrebna i ako se zaštita autorskih prava ostvaruje putem specijalizovanih organizacija autora za zaštitu autorskih prava. Kod autorskih djela stvorenih po narud`bi. mjere i intelektualnu svojinu BiH (~lanovi 87-90 ZAP-a). ako ugovorom nije odre|eno nešto drugo (~lan 27. s obzirom da je pravo iskorištavanja autorskog djela na njega preneseno ex lege (~lan 27 ZAP-a). Radi se o kolektivnom autorskom djelu kao što su enciklopedije. su razli~iti u ovisnosti da li se radi o zaštiti imovinskih ili moralnih autorskih prava. a uz odobrenje Instituta za standarde. U slu~aju da se radi o koautorskom djelu rok od 70 godina se ra~una od smrti koautora koji je umro posljednji. zbornici.

Svi ovi rokovi se ra~unaju od dana nastupanja štetnog doga|aja. Radi se o roku od 5 godina kao opštem roku zastarjelosti (~lan 371 ZOO). ZAP-a).) primjenjuju se klasi~na pravila obligacionog prava. odnosno odredbe ZOO.nadoknade od strane izdava~a mo`e se posebnim zakonom uvesti poseban doprinos (~lan 85 ZAP-a). Na~elni stav 17-te zajedni~ke sjednice Saveznog suda. Ovi se rokovi primjenjuju kod ostvarivanja zaštite imovinskih autorskih prava s obzirom da se radi o obligacionim-relativnim pravima koja zastarjevaju. u okviru generalnog roka od 70 godina post mortem auctoris. autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu ili ra~unarski programi i baze podataka) a njihovo iskorištavanje se prenosi posebnim ugovorom na izdava~a. 18. str. Posebno bi se moglo govoriti o vreme892 „Zastarjelost zahtjeva za naknadu štete ravna se prema propisu ~lanovi 376 i 377 ZOO. pravne posljedice proteka roka zastare itd. Poseban rok je desetogodišnji rok za potra`ivanja koja su utvr|ena pravosna`nom sudskom odlukom ili odlukom drugog dr`avnog organa. javljaju se autor za `ivota. ili poravnanjem pred sudom ili drugim nadle`nim organom (~lan 379 ZOO). 7/80). zaštita se mo`e tra`iti u rokovima koji su odre|eni ZOO (~lanovi 360-393 Odjeljak 4 Zastarjelost). 326 . Tu`ba za zaštitu ovih prava mo`e se podi}i i poslije isteka roka od 70 godina. a u skladu sa odredbama Zakona o naslje|ivanju („Sl. posebnom roku od 3 godine za potra`ivanja naknade štete (~lan 376 ZOO). Ovaj rok je specifi~an. Što se ti~e situacije poslije smrti autora.892 U pogledu ostalih pravila vezanih za institut zastare (npr. br. ZAP-a uvede posebna nadoknada –„doprinos” za imovinsko iskorištavanje autorskih prava. 7-8. ali je iz stilizacije odredbi Zakona vidljivo da se kao predmet javljaju i ugovori o pru`anju usluga. te organizacija autora kojoj je umrli autor pripadao ili kojoj bi pripadao s obzirom na vrstu autorskog djela (~lan 83. U pogledu samog roka za zaštitu imovinskih prava. prekid. autorska imovinska prava se prenose na nasljednike. Istekom roka od 70 godina post mortem auctoris imovinsko-pravni zahtjevi bi se mogli postavljati jedino u slu~aju da su u skladu sa odredbama ~lana 85. kod ovog vida autorsko-pravne zaštite. 9-10/81. republi~kih i pokrajinskih vrhovnih sudova i Vrhovnog vojnog suda. odnosno nasljednici poslije smrti. bez obzira da li se naknada zahtijeva za ve} nastalu štetu ili za štetu za koju je po redovnom toku stvari izvjesno da }e sukcesivno nastojati u budu}nosti”. Što se ti~e zaštite autorskih moralnih prava radi se o apsolutnim pravima koja djeluju prema svima tako da ista ne zastarjevaju. odnosno od dana kada je povjerilac imao pravo da zahtijeva ispunjenje obaveze. list SR BiH”. U hipoteti~koj situaciji ovaj bi se posebni rok zastare imao primijeniti kada se kao nosilac autorskih imovinskih prava javlja pravno lice (npr. Bilten sudske prakse br. Kao aktivno legitimisani. posebnom roku od 3 godine izme|u pravnih lica po osnovu ugovora o prometu roba i usluga (~lan 374 ZOO). zastoj.

cit. Zna~i da su apsolutna i da djeluju erga omnes – prema svima.deklaratorna tu`ba upravljena: . str. odnosno prenosu iskorištavanja autorskog djela. Citat prema: Jezdimir Mitrovi}. zahtjev za obnovu copyright-a za novi rok od 28 godina mo`e podnijeti bra~ni drug ili djeca autora. Rev.na utvr|ivanje povrede autorskog prava. ve`u za li~nost autora i smatraju se neodvojivim od njegove li~nosti. G`-16/86.na naturalnu restituciju. . op. Autorska prava se. Polazište za ovu teoriju je u~enje D`ona Loka o svojini kao posljedici rada.na zaklju~enje glavnog ugovora po predugovoru. 87/94 od 01. „Moralna prava autora.na utvr|ivanje odre|enog lica kao autora autorskog djela. op. „Izdava~ autorskog djela du`an je da nasljednicima autora naknadi štetu u visini autorskog honorara. Citat prema: Vesna Besarevi}.nskom trajanju zaštite autorskih moralnih prava kada se i po isteku roka od 70 godina pojavi imovinski zahtjev za naknadu nematerijalne štete zbog povrede autorskih moralnih prava.na utvr|ivanje odre|enih autorskih prava ili . . Citat prema: Jezdimir Mitrovi}. .konstitutivna tu`ba radi ostvarivanja prava autora: . onda izvršilac autorskog testamenta.na naknadu materijalne i nematerijalne štete i . Citat prema: Dimitrije Mili}. odnosno njegovog nasljednika vezana su za li~nost pa ne mogu pre}i na drugog ugovorom o iskorištavanju. 80. kao njegov tvorac ima na njemu apsolutno i isklju~ivo pravo svojine. ukoliko je djelo izdao bez ugovora sa njima”. dok ovo pravo traje. . a u skladu sa zahtjevima i obavezama preuzetim po osnovu me|unarodnih konvencija. odnosno njegovim nasljednicima. 19. str. Howell H. u pravilu. a ako oni nisu u `ivotu. str.1994. U ostvarivanju gra|ansko-pravne zaštite autorskih prava mogu se koristiti svi oblici tu`benih zahtjeva koje poznaje procesno pravo. autoru. Odluka Vrhovnog suda Srbije. „Poslije smrti autora. god. Vašington 1948.cit.cit. Odluka Vrhovnog suda Srbije G`-635/84. a koje je predstavljala reakciju na dotadašnje privilegije izdava~a. 327 . Presuda Vrhovnog suda Makedonije.09. 138. Tri su osnovna modela gra|ansko-pravnih tu`bi: . a ako testament ne postoji onda najbli`i srodnici”. The copyright law.893 Još u vrijeme liberalnog kapitalizma nastala je teorija svojine. Pravo na naknadu štete nastale povredom autorskih moralnih prava prelazi na nasljednike i kad u momentu smrti autora nije utvr|eno pravosna`nom odlukom ili pismenim sporazumom”. 323.na zabranu daljnje povrede autorskih prava. Prema ovoj teoriji i autor djela.. 94.kondemnatorna tu`ba upravljena: . str. Ovo iz razloga što je obim i predmet zaštite autorskih prava postavljen dosta ekstenzivno. op. str. pripada naknada”. god. 97. .na raskid ili izmjenu ve} zaklju~enog ugovora zbog postojanja okolnosti 893 „Za svako iskorištavanje autorskog djela od strane drugog lica.cit. op.

tu`beni zahtjev zbog neosnovanog boga}enja.tu`beni zahtjev za raskid zaklju~enog autorskog ugovora i . U pogledu vrste krivice zakonodavac je usvojio sistem pretpostavljene krivice (~lan 154. ošte}enje preko polovine. . promijenjene okolnosti. Pored pobrojanih kao posredni tu`beni zahtjevi vezani za ostvarivanje i adekvatnu zaštitu autora i autorskih prava mogu se pojaviti i: . . Skrivljeno ponašanje podrazumijeva povredu autorskog prava namjerno ili iz nepa`nje. Vrste šteta su kao takve utvr|ene odredbama ZOO (~lanovi 154-209 ZOO).tu`beni zahtjev za naknadu štete i . . što zna~i da tu`ena strana trpi teret dokazivanja. Štetnik treba da doka`e da šteta nije prouzrokovana njegovom krivicom. tako da }e se i u ovom slu~aju odgovarati za oba stepena krivice: i namjeru i nepa`nju. uz ispunjavanje ostalih pretpostavki koje tra`i zakonodavac. ZOO). stav 1 ZOO).tu`beni zahtjev za utvr|ivanje postojanja povrede autorskog prava. odnosno uspostavljanjem stanja koje je postojalo prije povrede autorskog prava.tu`beni zahtjev za uništenje sprava i opreme ili preina~enje predmeta kojim je u~injena povreda autorskih prava. U vezi sa pitanjem nadoknade štete postavljaju se dva osnovna pitanja: vrsta štete i utvr|ivanje visine štete. stav 2 ZOO) daju}i mogu}nost. . nemogu}nost ispunjenja).tu`beni zahtjev za naturalnom restitucijom. Osnov odgovornosti za povredu autorskih prava je krivica (~lanovi 158-163. da štetnik isplati manju naknadu nego što je visina utvr|ene štete.tu`beni zahtjev za prestanak vršenja povrede prava. Svaka skrivljena povreda autorskog prava povla~i za sobom odgovornost štetnika za naknadu materijalne štete nosiocu autorskog prava. dok visina njene naknade predstavlja za svaki konkretan slu~aj fakti~ko pitanje. a po osnovu zaklju~enog predugovora. zelenaški ugovor.tu`beni zahtjev za objavljivanje presude na trošak tu`enog u javnim glasilima.koje su utvr|ene Zakonom (npr.tu`beni zahtjev za zabranu radnje kojom se priprema povreda autorskog prava. Tako tu`beni zahtjevi mogu biti upravljeni prema: . U odnosu na tri osnovna modela tu`bi tu`beni zahtjevi se mogu definisati šire. . Jedino treba razlikovati kod nepa`nje njena dva pojavna oblika: krajnju i obi~nu nepa`nju. 20.tu`beni zahtjev za utvr|ivanje da je odre|eno lice autor odre|enog autorskog djela.tu`beni zahtjev za izmjenu-reviziju zaklju~enog autorskog ugovora. .tu`beni zahtjev za zaklju~enje glavnog ugovora. . Ovu razliku podvla~i zakonodavac (~lan 191. . Dalje 328 .

stanje nu`de. Razlozi za tra`enje izmjene (revizije) ugovornih odredbi ili raskidanja ugovora su: promijenjene okolnosti (~lanovi 133-136 ZOO). To su: godine `ivota (~lan 160 ZOO). odnosno lice koje je povrijedilo autorsko pravo. 21. umjesto ugovorenog autorskog honorara u 1969. str. da do|e uslijed razli~itih okolnosti koje su utvr|ene zakonom. Ujedno to su one okolnosti koje se uva`avaju jedino uz intervenciju nadle`nog suda. Presuda Okru`nog suda u Beogradu P-904/82-84 od 21. nemogu}nost ispunjenja (~lanovi 137-138 ZOO).protivpravnost štetne radnje je sadr`ana u krivici samog štetnika i povredi pravne norme i to zakonske i/ili ugovorne. otklanjanje štete od drugog (~lan 161 ZOO). Teško je pretpostaviti da bi se neki od štetnika.000 za izdanje iz 1980. poslovna nesposobnost (~lan 159 ZOO). .cit. god.štetnik. Razlozi za osloba|anje od odgovornosti kod gra|anskih delikta su vrlo specifi~ni u odnosu na oblast autorskog prava. op. nu`na odbrana.894 894 „Mijenjaju se odredbe autorskog ugovora o djelu koji se odnosi na visinu autorskog honorara i obavezuje tu`ena izdava~ka organizacija da tu`iocima.1985. po jednom autorskom tabaku od dinara 500 isplati po jednom autorskom tabaku po dinara 8. i to mo`e biti svako fizi~ko i pravno lice. u pravilu.štetna radnja ili gra|anski delikt koji se mo`e sastojati bilo u povredi zakona i/ili u povredi ugovornog odnosa i ugovorne discipline. za redigovanje i dopunu teksta knjige Vase Pelagi}a “Narodni u~itelj” koja je do`ivjela više izdanja. tako da šteta treba da bude posljedica štetne radnje koju je preduzeo štetnik. izuzev nastupanja doga|aja koji se kvalifikuje kao nemogu}nost ispunjenja i viša sila. Radi se o specifi~nim pravnim situacijama koje mogu biti predmet posebnog projekta. Citat prema: Dimitrije Mili}. . mogao pozivati na neki od pobrojanih razloga za osloba|anje od odgovornosti. a s obzirom da i nosilac autorskog prava i pretpostavljeni štetnik. a njihov uticaj treba da se procjenjuje od slu~aja do slu~aja.šteta kao promjena u spoljnjem svijetu u vidu imovinske štete koja opet mo`e biti obi~na šteta i izgubljena dobit i kao nematerijalna šteta usljed povrede autorskih moralnih prava. autorima. god. a u odre|enim situacijama samo pravno lice. u slu~aju povrede autorskog prava. . prekomjerno ošte}enje (~lan 139 ZOO). U pogledu osloba|anja od odgovornosti za prouzrokovanu štetu va`e. dozvoljena samopomo} (~lan 162 ZOO) i pristanak ošte}enika (~lan 163 ZOO). zelenaški ugovor (~lan 141 ZOO) i viša sila (~lan 177. o ~emu je bilo rije~i kod pasivne legitimacije. tako|er.11. 115-118. stav 1 ZOO). Kod povrede ugovorne discipline do osloba|anja od odgovornosti mo`e. godine i za naredna izdanja”. bilo pravna lica.uzro~na veza kao veza izme|u štetne radnje i prouzrokovane štete. opšta pravila obligacija sadr`ana u ZOO. posjeduju posebna svojstva u odnosu na druga bilo fizi~ka. .je potrebno da se ispune opšte pretpostavke obligacionog prava da bi se pristupilo utvr|ivanju visine štete: . 329 . tako|er.

na ime naknade štete isplatit }e se odgovaraju}i iznos novca. u vrijeme donošenja sudske odluke. Ovaj vid štete se sastoji u razlici vrijednosti ugovorne obaveze u vrijeme zaklju~enja ugovora i vrijednosti u vrijeme neispunjenja ugovora.cit. naturalna restitucija nije mogu}a. prema okolnostima slu~aja. Naturalna restitucija je.. pored potpune naknade štete. 41/98. Posebna je metoda koja se zasniva na premisi da dobit koju je ostvario štetnik povredom autorskog prava. Citat prema: Vesna Basarovi}. str. Diferencijalna metoda podrazumijeva da se utvrdi i nov~ano iska`e razlika u imovini tu`ioca koja postoji kada se uporedi stanje u kom bi se njegova imovina nalazila da nije došlo do povrede autorskog prava sa stanjem u kome se njegova imovina nalazi poslije povrede autorskog prava. Presuda Vrhovnog privrednog suda br. neispla}eni autorski honorar) kamata se ra~una od dana kada se isplata odre|ene sume novca trebala izvršiti. Kada naturalna restitucija ne mo`e da dovede do potpunog otklanjanja štete. Naravno da se metoda prisutna kod utvr|ivanja konkretne štete mo`e. koristiti i u slu~aju povrede ugovorne discipline.1955. Drugi metod se sastoji u utvr|ivanju tzv. str. odnosno uspostavljanja stanja koje je postojalo prije nego što je šteta nastala. U slu~aju da se potra`uje nov~ani iznos (npr. u pogledu vremena.895 Zakonodavac. konkretnoj šteti. tako|er. Visina naknade štete se utvr|uje. U slu~aju. 93. Na~elni stav 39-te zajedni~ke sjednice svih sudova od 26. apstraktne štete i on se mo`e koristiti kod povrede autorskog prava uslijed povrede ugovorne discipline. a u slu~aju da se radi o tu`benom zahtjevu za naknadu štete. 330 . propisuje i obavezu naturalne restitucije. odnosno autoru. 896 „Osoba ~ije je autorsko pravo povrije|eno mo`e zahtijevati isplatu naknade štete kako po pravilima o uzrokovanju štete tako i po pravilima o sticanju bez osnova ako su ispunjeni uslovi za podnošenje oba zahtjeva. odgovorno lice je u obavezi da ostatak štete nadoknadi u novcu. Nosiocu autorskog prava pripada pravo na potpunu naknadu štete (~lan 190 ZOO). pripada ošte}enom. da. 506/55 od 08. troškovi informisanja saradnika i poslovnih partnera i drugo. kod povrede autorskih prava. 289. a radi se o iznosu koji je potreban da se ošte}enikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kome bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja. Pregled sudske prakse br. godine.1988.10. ima pravo na naknadu štete i po ovom osnovu (nematerijalna naknada štete)”. kamata }e se obra~unavati od dana podnošenja tu`be sudu. „Autor ~ije je autorsko pravo povrije|eno na na~in koji škodi njegovom ugledu ili ~asti. s tim što se naknada za isti gubitak ne mo`e po oba zahtjeva kumulirati”. mogu}a u odre|enim situacijama a što }e ovisiti od vrste autorskog djela i vrste protivpravne radnje.896 Prilikom odre|ivanja visine naknade štete mogu se koristiti razli~ite metode. Ujedno se mo`e koristiti metoda putem koje se obra~unava iznos 895 Tako se kao troškovi mogu pojaviti i troškovi otkrivanja povrede autorskog prava i po~inioca povrede. kao i pripadaju}e kamate. Ovdje se radi o tzv.09. op. god.Visina naknade štete obuhvata obi~nu štetu i izmaklu dobit.

Autorska prava. Ovim se metodom direktno sankcionišu odre|ene radnje.ko bez navo|enja imena ili pseudonima autora objavi. kao posebna grupa krivi~nih djela. Kaznene odredbe ZAP-a su sadr`ane u 16-oj glavi (~lanovi 120-123) i iste se odnose na zaštitu i autorskih i srodnih prava. ona djela koja se odnose na povredu prava autora i autora srodnih prava. Prvi na~in je da se u postoje}em krivi~nom zakonodavstvu regulišu. s obzirom da iste najviše odgovaraju zahtjevu zakonodavca iz ~lana 190 ZOO. Tako je materija krivi~nog zakonodavstva regulisana na entitetskom nivou. Krivi~no . ta~ka a) . prika`e.uobi~ajene naknade koju bi tu`eni platio tu`iocu da je legalno iskorištavao autorsko djelo. predstavljaju i sastavni dio entitetskih krivi~nih zakonodavstava. 6. Zadr`a}emo se samo na autorskim pravima.897 Drugi pristup ide za tim da se samim zakonom koji reguliše materiju autorskih i srodnih prava utvrde krivi~na djela koja predstavljaju povredu autorskih i srodnih prava.kod pod svojim imenom ili pod imenom drugog objavi. 24/98). Pošto se ZAP primjenjuje jedinstveno na teritoriji BiH onda u svakom slu~aju treba prihvatiti rješenje da blanketna krivi~na djela. smatra autorskim djelom ili dozvoli da se to u~ini (~lan 120. Ova posljednja metoda utvr|ivanja konkretne štete ~ini se najpribli`nijom i najadekvatnijom za primjenu u pogledu obra~unavanja visine prouzrokovane štete. utvr|ena u ZAP-u. Radi se o tzv. blanketnim krivi~nim djelima koja su utvr|ena putem lex specialis (u ovom slu~aju i ZAP). a u vezi sa potpunom naknadom štete. izvode. izvode. Zakonodavac je kao krivi~no djelo povrede autorskih prava predvidio slijede}a ponašanja: .898 Ovaj drugi metod je prisutan u našem pravnom sistemu. a koje imaju obilje`je bi}a krivi~nog djela. list SRJ“. s tim da slo`enost pravnog sistema na nivou cijele BiH uzrokuje odre|ene specifi~nosti. br. stav 1. koje se u skladu sa ZAP-om. a materija autorskih i srodnih prava jedinstveno za cijelu teritoriju BiH. gledano komparativno. s tim što se isti reguliše na dva na~ina. prenese ili na drugi na~in saopšti javnosti tu|e autorsko djelo na kojem je ozna~eno ime ili pseudonim autora ili na nedozvoljen na~in 897 Tako Kazneni zakon Republike Hrvatske (Narodne novine br. prika`e. 898 Isti pristup ima i SRJ u Zakonu o autorskim i srodnim pravima („Sl. 331 .pravna i administrativno-pravna za{tita autorskih prava 22. i pri ~emu ta krivi~na djela predstavljaju sastavni dio krivi~nog zakonodavstva. prenese ili na drugi na~in saopšti javnosti tu|e djelo. ~lanovi 229-231. u`ivaju odgovaraju}i stepen krivi~no-pravne zaštite. 110/98) govori o „Povredi prava autora ili umjetnika izvo|a~a”.

U oblasti autorskih prava zakonodavac je kao krivi~no djelo predvidio još jedno ponašanje (~lan 121. umno`i. kod izvršenja ovog krivi~nog djela. Za ovaj kvalifikovani oblik protivpravnog ponašanja predvi|eno je izricanje kazne zatvora u trajanju od 6 mjeseci do 5 godina. Za ovaj kvalifikovani oblik protivpravnog ponašanja zaprije~ena je kazna zatvora u trajanju do 6 mjeseci (~lan 121. str. iznajmi.000. moglo ili bilo du`no da zna. a po~inilac je postupao sa ciljem pribavljanja te imovinske koristi ili prouzrokovanju te znatne štete.00 KM do 50. uveze. Za ovu grupu krivi~nih djela zakonodavac je zaprije~io nov~anu kaznu u iznosu od 5. izobli~i. Kao posebnu posljedicu.00 KM do 50. stavi u promet. prilagodi. obradi ili na drugi na~in upotrijebi autorsko djelo. Ono se odnosi na lica koja bez odobrenja autora ili drugog nosioca autorskog prava. ta~ka a). odnosno kvalifikovani oblik ovih djela }e postojati u slu~aju da se njihovim izvršenjem pribavi znatna imovinska korist ili se prouzro~i znatna šteta. oduzeti i uništiti (~lan 121. ta~ka b) i . Te`i. zakonodavac je predvidio da }e se predmeti koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za izvršenje krivi~nog djela.899 Njihova pravna priroda je sporna s obzirom da ih jedni smatraju „specijalnim krivi~nim djelima“ ili najlakšom vrstom krivi~nih djela. 1085-1091. nagrdi ili na drugi na~in bez odobrenja autora.000.000.unese dijelove tu|eg djela u svoje autorsko djelo ili dozvoli da se to u~ini (~lan 120. Prekršaj predstavlja vrstu posebnog deli899 Pobli`e vidjeti: „Pravna enciklopedija”.00 KM do 10. stav 4). stav 3).000. izmijeni tu|e djelo (~lan 120. Kao sankcija predvi|ena je nov~ana kazna u rasponu od 5. 1979.000. 332 . Za ovo krivi~no djelo zakonodavac je predvidio i sankciju za lice kod koga se zateknu predmeti koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za izvršenje ili su nastali izvršenjem opisanog krivi~nog djela. suprotno njihovoj zabrani. Beograd. reprodukuje. stav 1. prevede.00 KM. Nov~ane sankcije za kvalifikovani oblik pobrojanih krivi~nih djela nisu predvi|ene. a koje je to znalo. Posebna grupa zaprije~enih i sankcionisanih djela su prekršaji.00 KM ili kazna zatvora do 3 godine. dok su po drugima to „upravno-kaznena djela“. ta~ka c). stav 1.00 KM ili kaznu zatvora do 3 godine. ili su nastali izvršenjem krivi~nog djela. Savremena administracija. Kvalifikovani oblik opisanog krivi~nog djela postoja}e u onim slu~ajevima kada je izvršenjem krivi~nog djela pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzrokovana znatna šteta.ko uništi. odnosno lica koje je ovlašteno dati odobrenje kada je to odobrenje potrebno. Za ovaj oblik protivpravnog ponašanja zaprije~ena je sankcija u vidu nov~ane kazne od 5. u~ini dostupnim javnosti. a po~inilac krivi~nog djela je postupao sa ciljem pribavljanja imovinske koristi ili prouzrokovanja štete.000. stav 1.

prevede. kada je takvo odobrenje prema odredbama ovog zakona potrebno ili suprotno njihovoj zabrani. snimi. bez autorizacije i u skra}enom obliku po~inio je takvim postupanjem povredu autorskih moralnih prava. str. objavi. nagrdi ili na drugi na~in izmijeni autorsko djelo ili upotrijebi djelo na na~in kojim se vrije|a ~ast ili ugled autora. Radi se o specifi~noj vrsti kaznenih djela koje se uvode kako bi se i u sferi autorskih prava postigla adekvatna zaštita. kao odgovorno lice u pravnom licu. osim ako autor `eli ostati nepoznat. prika`e. Ovakav zaklju~ak proizilazi i iz same stilizacije odredbi ZAP-a.900 . 29/86. emituje. 333 . 155. 901 „Autorska prava ~ine pravo autora da se usprotivi svakom deformisanju. suprotno njihovoj zabrani.bez odobrenja autora ili drugog nosioca autorskih prava organizacije autora ili drugog pravnog lica specijalizovanog za ostvarivanje autorskih prava iz ~lana 87. a u slu~ajevima kada se kao prekršioci javljaju pravna lica.cit. obradi ili na drugi na~in preradi autorsko djelo ili iskoristi djelo u bilo kojem drugom obliku. .bez navo|enja imena ili pseudonima autora. izvede ili na bilo koji drugi na~in saop}i javnosti njegovo autorsko djelo. izvede. prika`e.bez odobrenja autora uništi. organizacije autora ili drugog pravnog lica specijalizovanog za ostvarivanje autorskih prava iz ~lana 87. Kada je nesporno da je tu`enik sa`etak objavio bez dozvole i znanja autora. Pregled sudske prakse br.04. uveze ili stavi u promet original ili umno`ene primjerke djela. prilagodi. Razlika u odnosu na krivi~na djela je i u tome što se kod krivi~nih djela kao odgovorna. Dosljedno tome tu`iteljica ima pravo na naknadu štete zbog tako u~injene povrede u smislu ~lana 200 stav 1 ZOO. Razlike se ogledaju i u stepenu društvene opasnosti. javljaju isklju~ivo fizi~ka lica. izobli~i. prenese ili na drugi na~in saop}i javnosti tu|e autorsko djelo ili dopusti da se to u~ini. Presuda Višeg privrednog suda Hrvatske P`-478/85 od 23. Prekršaji se od krivi~nih djela razlikuju po tome što je za njih zaprije~ena isklju~ivo imovinska sankcija (nov~ana kazna kao bud`etski prihod u korist dr`ave) i u pojedinim slu~ajevima zaštitne mjere. op. Citat prema: Jezdimir Mitrovi}. prika`e. str. kada je takvo odobrenje prema odredbama ovog zakona potrebno ili. sistemu odgovornosti i funkciji gonjenja..kta koji su propisani odgovaraju}im zakonom i za koje su predvi|ene prekršajne kazne i zaštitne mjere. objavi. 95. skra}enju ili drugom mijenjanju djela. odnosno opisa bi}a ove vrste kaznenih djela.. iznajmi 900 „Osoba koja je objavila djelo bez dozvole autora i bez oznake autorova imena povrijedila je time autorsko pravo bez obzira na to što je to u~inila na temelju ugovora sklopljenog sa osobom na koju je autor prenio pravo iskorištavanja djela”. . izvede.1985. dok su to kod prekršaja pravno lice i fizi~ko lice.bez odobrenja autora ili drugog nosioca autorskih prava. saop}i sredstvima javnog saop}avanja.bez odobrenja autora pod svojim imenom ili imenom drugog lica objavi.901 . Tako }e se za prekršaj kazniti pravno lice ako: . god. Odluka Privrednog suda Hrvatske P` 782/90. reprodukuje ili umno`i.

za takve delikte }e odgovarati pravno lice.00 KM do 200. godine `ivota.00 KM do 20. i to: . Pošto je oblast autorskih i srodnih prava o~igledno oblast od posebnog društvenog interesa kao prekršaj je sankcionisano i sprovo|enje zaštite autorskih i srodnih prava bez odobrenja Instituta (~lan 132 ZAP-a).nov~ana kazna za pravno lice u rasponu od 20. odnosno zakonski zastupnik tog pravnog lica.original ili umno`ene primjerke ra~unarskog programa.00 KM do 20. ako su imali odgovaraju}a ovlaštenja.00 KM.000. ograni~ena poslovna sposobnost.000. . U ovom slu~aju zaprije~ene su slijede}e sankcije: . s tim što }e ostvarivati pravo na regres prema pravilima obligacionog prava.00 KM. Ako je prekršilac pravne norme fizi~ko lice.00 KM.00 KM. Pojam odgovornog lica se posmatra dvojako. U svakom slu~aju radi se o direktoru u pravnom licu. 23. odnosno predsjedniku uprave i.000.nov~ana kazna za pravno lice u rasponu od 5. U slu~aju da je prekršilac pravne norme pravno lice. Sankcije su za opisana protivpravna ponašanja razdvojene. u tom slu~aju odgovorno lice je to fizi~ko lice ili lice koje odgovara za to lice u slu~aju da to fizi~ko lice nema odgovaraju}u sposobnost (npr. Ista situacija }e postojati i u slu~aju da 334 . eventualno izvršnim direktorima.000.000. odgovorno lice }e biti statutarni.00 KM do 50. . Izricanje nov~ane kazne za ovakvo ponašanje predvi|eno je u jedinstvenom rasponu od 5. Zakonodavac je predvidio i izricanje zaštitinih mjera (~lan 129 ZAP-a) koje se sastoje u oduzimanju predmeta koji su bili namijenjeni ili koji su bili upotrijebljeni za izvršenje prekršaja ili su nastali izvršenjem prekršaja i njihovom uništavanju bez obzira u ~ijem se vlasništvu nalaze.nov~ana kazna za odgovorno lice u pravnom licu u rasponu od 20. pa u okviru datih ovlaštenja izvršili povredu nekog autorskog prava.000.00 KM i .za fizi~ko lice je zadr`an isti iznos nov~ane kazne i za ovaj kvalifikovani oblik protivpravnog ponašanja.000.).000. .000.nov~ana kazna za odgovorno lice u pravnom licu u rasponu od 5. S obzirom na prirodu autorskih djela mala je vjerovatno}a da se kao prekršioci jave lica koja nemaju poslovnu sposobnost.000.000. starateljstvo i sl.00 KM do 50. Ako je povredu autorskog prava prouzrokovao radnik na radu u pravnom licu. Kvalifikovani oblik prekršaja }e postojati kada je neko od opisanih kaznenih djela u~injeno radi sticanja imovinske koristi (~lan 133 ZAP-a).00 KM za odgovorno lice u pravnom licu i za fizi~ko lice. filmskog ili s njime izjedna~enog djela ili djela ugra|enog na fonogram.a ako prekršaj po~ini fizi~ko lice nov~ana kazna u rasponu od 5.000.00 KM do 20.

Ista va`i i za slovoslaga~a u štampariji. Odgovornost za povredu autorskih i srodnih prava nije uslovljena krivicom. operater projektora u bioskopu nisu po~inioci povrede prava koja je po~injena protivpravnim predstavljanjem djela ili prikazivanjem filma. Upravno-pravna zaštita autorskih prava je onaj vid zaštite koji preduzimaju organi uprave. Ovaj vid zaštite se preduzima i preventivno i represivno. Ovakvo rješenje govori i u prilog tvrdnje da su privredni prestupi samo jedna vrsta kaznenih djela koja se uvodi da bi se postigla i odgovornost pravnih lica za povredu autorskih prava. štampar i izdava~. ZAP i opštih (kao zajedni~kih) odredbi Krivi~nog zakona („Sl.pravna za{tita autorskih prava 24. pitanjem da li je on znao ili bio du`an da zna da rastura primjerke novina kojima se vrije|a tu|e autorsko pravo. 43/98). tj. 335 . inspekcijskom ili nekom drugom kontrolnom organu ili nadle`nom ministarstvu unutrašnjih poslova. “Primjera radi pasivno su legitimisani kod izdavanja plagijata: lice koje je sa~inilo plagijat. lice koje je izvršilo kopiranje. jasno je da postoji ogromna razlika izme|u npr. Uopšteno govore}i. 363. vjerovatno}a postojanja pasivne legitimacije zaposlenog proporcionalna je stepenu njihove samostalnosti u donošenju odluka prilikom izvršavanja njegovih radnih zadataka. Radi se specijalnim zakonima u pogledu njihove primjene pošto je na nivou BiH ZAP-om predvi|eno preduzimanje odgovaraju}ih imovinskih mjera (~lanovi 116-119 ZAP-a). Carinski zakon. br. Pored ZAP-a i ovdje se primjenjuje specijalni zakon.je povreda autorskog prava izvršena na osnovu odluke nadle`nog organa u pravnom licu. a kada je rije~ o povredi prava protivpravnim ponašanjem i stavljanjem u promet autorskog djela.902 Zakonodavac je u pogledu nadle`nosti suda za vo|enje postupka za krivi~na djela i prekršaje uveo jednu novinu. 47/98). novine F BiH“. kod neovlaštenog objavljivanja i izdavanja autorskog djela u novinama: izdava~. Carinske mjere se preduzimaju u slu~aju sumnje da predstoji uvoz ili izvoz robe proizve902 Interesantan stav se sre}e kod Slobodan Markovi} „Autorsko pravo i srodna prava”. Ovdje je nedostatak pasivne legitimacije zasnovan isklju~ivo na terenu doktrine o adekvatnoj uzro~nosti. novine F BiH“. a u cilju zaštite autorskih prava. Dalji postupak se vodi po slu`benoj du`nosti u skladu sa odredbama Zakona o krivi~nom postupku („Sl. Bitno je da se razumije da nedostatak pasivne legitimacije raznosa~a novina u slu~aju povrede autorskog prava stavljanjem u promet primjeraka novina nema veze s pitanjem vinosti. Slu`beni glasnik. raznosa~a novina. u prvom stepenu. a podnesene nadle`nom tu`ilaštvu. novinskog urednika i slovoslaga~a. 7. Upravno . Za ova dva vida protivpravnog ponašanja utvr|ena je. kod neovlaštenog umno`avanja filmskih djela na videotrake: lice koje je naru~ilo kopiranje. str. vlasnika knji`are i prodavca. razvodnik u pozorištu ili bioskopu. kod neovlaštenog izvo|enja: izvo|a~i i organizator izvo|enja. prodavca na kiosku i sli~no. Nadle`nost ovih organa i mjere koje poduzimaju odre|eni su Zakonom o tr`išnoj inspekciji. Beograd 1999. urednik i glavni i odgovorni urednik…. U tom smislu. nadle`nost Suda Bosne i Hercegovine (~lan 134 ZAP-a). televizijskog urednika i kamermana. Sam postupak se pokre}e na osnovu prijave lica koje ima pravni interes. br. u principu smatra se da prodavac bioskopskih ili pozorišnih karata. Ovu zaštitu obezbje|uju nadle`ni inspekcijski organi na opštinskom i kantonalnom nivou.

stav 1. alineja 7) . 2/95. izme|u ostalog. poslovnih knjiga. ure|aja i opreme. kod povrede autorskih prava. samostalne radnje i druga pravna i fizi~ka lica. odnosno kontrolu obavljaju tr`išne inspekcije. U svakom slu~aju. zate~ene predmete i robu….pregled poslovnih i pripadaju}ih prostorija.dene protivpravno. br. privredne prestupe (~lanovi 339341) i prekršaje (~lanovi 342-369). Koji organ bi konkretno bio zadu`en za zaštitu autorskih prava. a ostvarena sredstva od prodaje predstavljaju bud`etski prihod.uvid u dokaze o pravu na korištenje autorskih prava. stav 1) . alineja 10). Kaznene odredbe Carinskog zakona spadaju uopšte me|u najbrojnije i odnose se na krivi~na djela (~lanovi 334-338). 3/95 i 9/96). stav 1). stav 1). U slu~aju da se prednje u~ini vjerovatnim. dokumenata i ugovora. Za pretpostaviti je da se radi o nadzoru nad radom Instituta. tehni~kih unapre|enja i znakova kvaliteta (~lan 5. gradu. Sam postupak i procedure vezane za prodaju zaplijenjene robne regulisan je posebnim propisom Odlukom o na~inu prodaje carinske robe i rasporedu sredstava dobijenih prodajom te robe („Sl. Postupak sa zaplijenjenom robom je regulisan odredbama Carinskog zakona („Sl. novine F BiH“. bilo kantonalnom inspekcijskom organu u formi prijave. Zakon o tr`išnoj inspekciji je propisao inspekcijski nadzor od strane tr`išnih inspekcija i u oblasti zaštite autorskih prava (~lan 1). (~lan 11. stav 1.uvid u rješenje o upisu u sudski registar. kao organi uprave koje se formiraju na svim nivoima dr`avnog – entitetskog organizovanja. kantonu i Federaciji. isprava. odnosno odobrenje za rad (~lan 11. alineja 2) . prava industrijske svojine i drugih potencijalnih i licencnih prava (~lan 11. Upravno-pravne mjere u vezi sa zaštitom autorskih prava najefikasnije treba da sprovode inspekcijski organi. novine F BiH“. ali je propisano da Federalni organ tr`išne inspekcije obavlja neposredni nadzor i u oblasti zaštite i izuma. i to kao: privredna društva.izricanje upravnih i drugih mjera (~lan 7. Zakonom nije odre|eno. 336 . br. . i to u opštini. zahtjev bi se mogao uputiti bilo opštinskom. Takva roba podlije`e prodaji putem javne licitacije. Ovlaštenja inspekcijskih organa su brojna pa. Nadzor. Subjekti koji mogu biti kontrolisani odre|eni su u najširem obimu. diskova sa informacijama. a analogijom se mo`e zaklju~iti da se pod ovim podrazumijeva i nadzor nad radom organizacija koje su dobile odobrenje Instituta da se bave zaštitom autorskih prava u skladu sa odredbama ZAP-a. ostvaruju pravo na: . stav 1. 5/96). Predmetna roba se mo`e zadr`ati od strane nadle`nog carinskog organa pod uslovom da nosilac autorskog prava u~ini vjerovatnim da bi uvozom ili izvozom robe bilo povrije|eno isklju~ivo autorsko pravo.uvid i u sve druge objekte i dokumenta koji su po ocjeni tr`išnog inspektora od zna~aja za inspekcijski nadzor (~lan 11. nadle`na carinarnica }e izvršiti pljenidbu zadr`ane robe.

stav 1. odnosno prijavu za pokretanje postupka zbog privrednog prestupa. tr`išni inspektor je u obavezi da odmah. br. a u skladu sa odredbama Zakona o finansijskoj policiji („Sl.000. stav 1 Zakona). Tako su inspektori Finansijske policije ovlašteni da: . I ovaj vid upravno-pravnih mjera mo`e biti direktno upravljen na zaštitu autorskih prava. da prilikom vršenja kontrole utvrde da uo~ene protivpravne radnje imaju obilje`je krivi~nog djela (~lan 17). alineja 1). odnosno u drugom slu~aju od 1. Radno.00 do 8.00 – 4.privremeno zabrane obavljanje djelatnosti (~lan 12.00 KM. Vrlo širok dijapazon mjera i ovlaštenja inspektora Finansijske policije daje mogu}nost vrlo efikasne zaštite isto kao u slu~ajevima postupanja tr`išnih inspektora. 2/95). alineja 2). Tr`išni inspektori su ovlašteni i na privremeno oduzimanje predmeta kojim je po~injeno krivi~no djelo. a najkasnije u roku 3 dana podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. robe. Pod upravno-pravne mjere zaštite autorskih prava mogu se podvesti i mjere i aktivnosti koje je ovlaštena da preduzima i Finansijska policija. ona odnose i na ona djela koja su upravljena na povredu autorskih prava.000. Prvi se odnosi na zaštitu koja se ostvaruje u okviru pravnih lica. .00 KM. stav 1. . odnosno krivi~nog djela (~lan 21. 8.U slu~aju da se prilikom vršenja kontrole utvrdi da je povredom propisa u~injen prekršaj. predmete i drugu dokumentaciju koja mo`e u prekršajnom ili krivi~nom postupku poslu`iti kao dokaz (~lan 11.pravna za{tita autorskih prava 25.privremeno zatvore radnju (~lan 2. . alineja 6). Kazne su zaprije~ene u raspon od 2. privredni prestup ili prekršaj (~lan 22. vrijednosne papire. .privremeno oduzmu novac. Iz ovih ovlaštenja tr`išnih inspektora vidljivo je da se. Drugi pravac se odnosi na preduzimanje 337 . alineja 8). privredni prestup ili krivi~no djelo.zabrane vršenje odre|enih radnji (~lan 9. . stav 1). u svakom slu~aju.000. stav 1. U pogledu nov~anih kazni Zakon propisuje kazne za prekršaje ako se tr`išnom inspektoru ne omogu}i nadzor i ako se uskrati davanje tra`enih podataka. ure|aja i opreme (~lan 9. a vezano za ostvarivanje imovinsko-pravnih ovlaštenja za autorska djela stvorena u radnom odnosu. stav 1. novine F BiH“. odnosno ako se radi o davanju neta~nih podataka (~lanovi 28-31). Radno-pravna zaštita autorskih prava mo`e se posmatrati u dva pravca. stav 1).izvrše pregled prostorija.privremeno oduzmu robu (~lan 9.000. stav 1) Pored pobrojanog inspektori Finansijske policije su ovlašteni i na podizanje krivi~ne prijave u slu~aju.

Ovaj aspekt radnopravne zaštite autorskih prava odnosio bi se i na ona pravna lica koja se bave poslovima umno`avanja (kopiranja). i po preteku roka od 5 godina. a s obzirom da postoji realna mogu}nost da se vrši neovlašteno umno`avanje autorskih djela i njihovo stavljanje u promet. ako to ugovorom nije druga~ije utvr|eno. i takvo djelo je stvoreno za pravno lice kod koje je autor u radno-pravnom statusu (odnosu) i koje ga za to pla}a. s obzirom da je propisano da i kod ugovora o djelu autorska imovinska prava pripadaju naru~iocu. štampanja i sli~nog. Imovinska prava po osnovu autorskog djela stvorenog u radnom odnosu pripadaju poslodavcu. sva autorska prava pripadaju autoru. a vezano za zaštitu autorskih prava. Radi se o zakonskoj pretpostavci ukoliko ugovorom o radu nije nešto druga~ije ure|eno. Kod „ostalih“ autorskih djela. na ra~unarskim programima i bazama podataka. Imovinska autorska ovlaštenja poslodavca prestaju protekom roka od 5 godina od dana kada je djelo stvoreno. U pogledu ovakvog postupanja od strane fizi~kih lica. Kod ovoga vida radno-pravne 338 . Ovaj problem se posmatra neovisno od problema kada se samo pravno lice. Ovakva mogu}nost se mo`e isklju~iti ugovorom o radu. s obzirom da u takvoj situaciji postoji pove}an stepen opasnosti da do|e do neovlaštene upotrebe autorskih djela. Mnoga autorska djela se stvaraju u radnom odnosu. o onim pravnim subjektima koji se bave stavljanjem u promet autorskih djela (npr. Ovakav zaklju~ak proizilazi iz odredbi Zakona (~lan 27. koja su stvorena po osnovu ugovora o djelu. U vezi sa ra~unanjem roka od 5 godina. Prvi aspekt radno-pravne zaštite odnosi se na autorska djela stvorena u radnom odnosu. a pod uslovom da su ispunjene sve pretpostavke za njegovo izdavanje. a nemaju svojstvo izdava~a.odgovaraju}e zaštite u okviru specijalizovanih pravnih subjekata. javlja kao subjekt koji neovlašteno umno`ava i stavlja u promet autorska djela. pri ~emu se radi o djelu koje je stvorio posloprimac u izvršavanju svojih radnih obaveza ili po uputstvima poslodavca. kao momenat stvaranja autorskog djela mo`e se uzeti momenat kada je autor predao djelo poslodavcu. ali vremenski ograni~eno za period od 5 godina od dana kada je autorsko djelo završeno. ono je zaprije~eno kao krivi~no djelo (~lan 121 ZAP-a) o ~emu je ve} bilo govora. stav 2 ZAP-a). Što se ti~e autorskih moralnih prava ona ostaju nepromijenjena. Tako je poslodavac nosilac imovinskih prava. ili neki drugi oblik uslu`nog organizovanja. ako to ugovorom nije isklju~eno. pa autor djela koje je stvoreno u radnom odnosu. Radi se. Izuzetak od prethodnih pravila predstavljaju dva specifi~na autorska djela. a na osnovu analogije. Drugi izuzetak ide u prilog autora i on se odnosi na sabrana djela. obi~no. Pod ovom vrstom djela se ne podrazumijevaju djela koja su stvorena po osnovu ugovora o djelu. mo`e da koristi to djelo i bez saglasnosti poslodavca. izdava~i). pri objavljivanju svojih sabranih djela.

odnosno radno-pravno prema pravnom licu u kome je bio zaposlen. ukoliko se ispune zakonske pretpostavke. Posmatrano striktno poslodavac ima pravo na sva imovinska ovlaštenja u periodu od 5 godina tako da mu na raspolaganju stoje sva zakonska sredstva zaštite njegovih prava. U pogledu prava regresa pravnog lica prema odgovornom radniku primjenjivat }e se klasi~na pravila obligacionog prava vezano za odgovornost i naknadu štete. potpadao pod drugi re`im ostvarivanja imovinskih autorskih prava. Ugovor o autorskom djelu ne bi mogao sadr`avati takvu odredbu. a sam radnik. Pravno lice }e imati pravo regresa prema svom radniku. neovlaštenom upotrebom opreme. Drugi aspekt radno-pravne zaštite odnosio bi se na mjere koje treba da se preduzimaju u okviru specijalizovanih pravnih lica koja se bave poslovima izdavaštva. U protivnom radilo bi se o ugovoru o djelu. Pretpostavka je da ta pravna lica raspola`u sa tehni~kim mogu}nostima koje im omogu}avaju da izvrše neovlašteno umno`avanje autorskog djela. Radi se o autorsko-pravnim (gra|ansko-pravnim). Predmetni rok se ugovorom o radu ne bi mogao produ`iti i takva odredba ne bi proizvodila pravno dejstvo. a od strane pravnog lica.zaštite zakonska je pretpostavka da je autorsko djelo stvoreno na osnovu rada u okviru radnog odnosa. povrijedi autorska prava. jer se radi o specifi~nom djelu koje je nastalo uslijed propuštanja. kao što i ne postoji smetnja. Generalno posmatrano ne postoji zakonska smetnja da se autor odrekne svojih imovinskih prava u korist poslodavca ili izdava~a. mogli isklju~iti. moglo da podlije`e i krivi~no-pravnoj odgovornosti. U tom slu~aju opet }e postojati opisana odgovornost pravnog lica i odgovornog lica. bez obzira na zakonsku formulaciju. Radi se o autorskom djelu stvorenom u radnom odnosu. pošto za zaklju~enjem istog nema potrebe. Što se ti~e radno-pravnih mjera iste trebaju biti normirane u pojedina~nom ugovoru o radu zaklju~enom izme|u poslodavca i autora (zaposlenika). tj. Ova sredstva stoje na raspolaganju naspram autora i svih tre}ih lica. štampanja i drugih oblika umno`avanja pisanih materijala. Ugovorom o radu taj bi se rok. a koji bi. u ovisnosti od karaktera djela mo`e da odgovara u krivi~nom ili prekršajnom postupku. materijalnim sredstvima poslodavca. rok skratiti. Druga je situacija ako radnik u takvom pravnom licu. krivi~no-pravnim i upravno-pravnim ovlaštenjima a u pogledu zaštite imovinskih prava. 339 . tako da poslodavcu za period od 5 godina pripadaju sva imovinska prava. odnosno dejstvo ove zakonske odredbe. U slu~aju da se takvom nedozvoljenom aktivnoš}u bavi samo pravno lice postoja}e prekršajna odgovornost i upravno-pravna odgovornost pravnog lica i odgovornog lica u pravnom licu. pa je pretpostavka da je to djelo stvoreno u izvršavanju redovnih radnih obaveza. Odgovorno lice u pravnom licu bi. u okviru roka od 5 godina. da autor ostvaruje dio svojih imovinskih prava. prema zakonskim odredbama.

. umno`avanje. štampanje.Sva imovinska autorska prava po ovom djelu pripadaju izdava~u. Niti jedan dio ove publikacije ne mo`e biti reprodukovan u bilo kom obliku bez prethodne pismene dozvole izdava~a.Reprodukcija. umno`avanje i stavljanje u promet ovog djela bez saglasnosti autora predstavlja krivi~no djelo. Niti jedan dio ove publikacije ne mo`e biti reprodukovan u bilo kom obliku bez prethodne pismene dozvole autora. . Bilo koji oblik upotrebe ovog djela bez saglasnosti autora predstavlja krivi~no djelo. ta~ka g).Reprodukcija. .Bilo koji oblik neovlaštene upotrebe ovog autorskog djela predstavlja krivi~no djelo. . stav 1 ta~ka a) i ~lan 51. Ni`e se daju primjeri pojedinih vrsta klauzula vezano za upozorenje. odnosno zabranu neovlaštene upotrebe autorskih prava. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima u BiH. . umno`avanje i stavljanje u promet ovog djela bez saglasnosti izdava~a predstavlja krivi~no djelo.Svaka neovlaštena upotreba ovog djela (kopiranje.Iskorištavanje ovog autorskog djela bez saglasnosti autora predstavlja krivi~no djelo.Sva autorska prava po ovom djelu su zadr`ana. . . stav 1.Autor zadr`ava sva prava po osnovu ovog djela. neozna~avanje autora. izuzev pod uslovima iz ~lan 50. stavljanje u promet bez saglasnosti autora) predstavlja krivi~no djelo. 340 . . Primjeri pojedinih klauzula o zabrani povreda autorskih prava 26.9.

904 Priznavanje svojstva pravnog lica pojedinim ljudskim tvorevinama i kreacijama je rezultat zahtjeva privredne prirode.VI TIPOVI PRIVREDNIH DRU[TAVA I OBLICI KORPORATIVNE ODGOVORNOSTI903 1. Dragan Mitroiv}: „Uvod u pravo“. Ibidem. 904 Martin Vedriš i Petar Klari}. Narodne novine. str. ali tako da odre|ene pravne posljedice nisu ura~unate njima nego cijeloj organizaciji koja se naziva pravno lice. str. tj. a posmatrano istorijski ni socijalisti~ki oblici društvenog i dr`avnog ure|enja nisu mogli zaobi}i ovaj na~in organizovanog vo|enja privrednih aktivnosti. Budimir Košuti}. od fizi~ke osobe. Ovo se odnosi na sve oblike vo|enja biznisa. str. U vezi sa pravnom prirodom pravnih lica postoje brojne teorije.906 2. Suština pravnog lica sastoji se u tome što su to društvene organizacije u kojima u~estvuje više ljudi koji vrše izvjesna ovlaštenja i du`nosti. „Gra|ansko pravo“. 905 Pobli`e vidjeti. dr Veljko Trivun. iako je takva tvorevina potpuno razli~ita od ~ovjeka. Postojanje organizovanih oblika obavljanja ljudske aktivnosti je i istorijska kategorija. Samo fizi~ko lice nije sposobno da izvede takve poduhvate. Zagreb. nositelja prava i obaveza.905 Sa stanovišta ove pravne discipline nisu nam tako interesantne. 40-47. Pravo privrednih dru{tava 1. 341 . Obavljanje bilo kog oblika organizovane aktivnosti koja za posljedicu ima potrebu pravnog ure|enje obavljanja takve aktivnosti povla~i za sobom potrebu normiranja takvog ljudskog djela. 437. ali i zahtjeva koji se mogu okarakterisati kao sociloški jer su vezani za potrebu politi~ke vlasti da stavi pod kontrolu sve ove oblike organizovanja kako bi se isti posmatrali i tretirali i sa fiskalnog aspekta. 37. Napuštanjem koncepcije organizovanja privredne aktivnosti u re`imu društvene svojine putem organizacija udru`enog rada stvorile su se pre903 Autor ovog poglavlja je u cijelosti prof. 1998. Pravni poredak mo`e nekoj društvenoj tvorevini priznati svojstvo pravnog subjekta. 906 Radomir Luki}. Ono što se doima bitnim jeste potreba da se u tr`išnoj privredi pojedini poslovni poduhvati ne mogu izvesti sa svojstvom fizi~kog lica. Beograd 2001. „Slu`beni list SR“.

„Pravo društava“.tpostavke da se pravo privrednih društava tretira kao zasebna pravna disciplina. Period razvoja prava društava je dosta kratak da bi mogli govoriti o njegovoj ekstenzivnosti. kao i uslovi i na~in prestanka njihovog postojanja. Razli~itost pojavnih oblika privrednih društava. Vrste privrednih društava su odre|ene principom numerus clausus. jedno~lanog društva. egzistiranje posebnih oblika organizovanja koji se podvode pod re`im lex speicalis su samo neki od razloga koji daju za pravo da ova meterija zavrje|uje zasebnu obradu. odnosno da se da osvrt na uporednopravna rješenja. a da se ne pozna ni osnovni ratio donošenja pojedinih zakonskih i podzakonskih akata. pojava privatizacionih i investicionih fondova. Izdvajanje iz materije poslovnog ili privrednog prava. ili. odnosno rješenja. 907 O pojedinim istorijskim aspektima prava društava pobli`e vidjeti u: Jakša Barbi}. a koji su na ovim prostorima u periodu iza drugog svjetskog rata bili nepoznanica.907 Najburniji razvoj do`ivjela je zakonodavna meterija.društvo ograni~ene odgovornosti. 342 . Ova konstatacija se odnosi i na slu~ajeve kada se organizovanje vrši i u formi tzv. ali brojna zakonska rješenja. Zagreb.1 Pojam prava privrednih dru{tava 3. Reforma privrednog zakondavstva koja je zapo~ela s kraja prošlog vijeka dovela je do toga da su se po~eli konstituisati novi pravni instituti.dioni~ko društvo. Sve ve}a internacionalizacija poslovanja name}e nu`nu potrebu da se posebno analiziraju. imaju namjeru da se bave vo|enjem nekog oblika biznisa. pak. 4. razvoj berzanskog poslovanja. stavovi. . kao i pravila vezana za organizovanje društava sa više ~lanova. 1. Poznavanje osnovnih rješenja u zakonodavstvu poslovnog okru`enja postalo je jedan od imperativa svih onih koji se danas bave. rad. knjiga prva. i to kao: . Pojedina rješenja se pojavljuju. 1999. odnosno razdvajanje pojedinih pravnih materija uslovilo je potrebu sveobuhvatnog tretiranja isklju~ivo privrednih društava. re`im odgovornosti. Organizator. Op}i dio. sudske prakse govore nam u prilog tvrdnje da su sasvim opravdani napori da se pravo društava tretira kao jedna zasebna pravna disciplina ne u nastajanju nego u njenom punom razvoju. organizaciju. Pravo privrednih društava ure|uje sistem i re`im normi kojim se propisuju na~in organizovanja i zaštite interesa lica koja su se organizovala u formi privrednog društva radi obavljanja zakonom dopuštene djelatnosti. Razlog le`i u ~injenici da i jedno~lana društva prilikom njihovog organizovanja prolaze sve faze. doktrine. Pravo privrednih društava time obuhvata skup pravila kojima se ure|uju: pravila vezana za njihovo organizovanje.

24/05). bi}e citiran kao: ZOP („Sl. bez obzira na postojanje lex specialis i ti oblici moraju biti organizovani u jednoj od ~etiri pobrojane forme. i 38/03) 909 Zakon o preduze}ima. glasnik RS“. Društva kapitala se osnivaju kao: .911 Pojam privrednog društva treba razlikovati od pojma društva koji je puno širi pojam koji u sebi uklju~uje i druge oblike organizovanja više ljudi u formi pravnog lica kako bi se 908 Zakon o privrednim društvima. 36/00. 39/98. Radi se. Posebni zakoni su. Klasifikacija privrednih društava bi}e posebno izlo`ena u okviru odjeljka vezano za pojam javnog preduze}a. 24/98.. propisali i njihov obavezni oblik organizovanja u formi dioni~kog društava. novine Federacije BiH“. 50/03. sektoru osiguranja i investicionim fondovima. Zašto baš dioni~kog društva bi}e posebno rije~i. broj 24/00). br. zakonima koji se imaju smatrati za lex specialis. Poseban je slu~aj organizovanje privrednih društava prema posebnim propisima. 66/02. 66/02. No. 48/01 i 58/02). U Republici Srpskoj909 Zakonom je predvi|eno postojanje dva oblika preduze}a i to: privredno društvo i javno preduze}e. Zakon o društvima za osiguranje u privatnome osiguranju („Sl. bi}e citiran kao: ZOP („Sl.orta~ko društvo i . Za ove oblike organizovanja zna~i postoje posebni propisi. Zakon o privatizacionim investicionim fondovima („Sl. ~ak.društvo sa ograni~enom odgovornoš}u. novine Federacije BiH“. Privredna društva se osnivaju kao društva lica ili kao društva kapitala. 44/02. 70/04) 343 . 911 Zakon o bankama („Sl. a društva lica kao: . 6/02 i 29/03). novine Federacije BiH“.komanditno društvo koje mo`e biti „obi~no“ komanditno društvo i komanditno društvo na dionice ako mu je osnovni kapital izdjeljen na dionice. 23/99. Zakon opreduze}ima. glasnik RS“. bi}e citiran kao: ZOPD („Sl. Postojanje ili uvo|enje nekog drugog tipa društva izvan onih koji su kao takvi utvr|eni Zakonom908 nije mogu}e. br. kao i posebnih oblika organizovanja. 41/98. br. o finansijskom sektoru. 45/00. br. 910 Pored ovog pojma koristi se i pojam javno trgov~ako društvo. br. 36/99. i 38/03). br. 32/00.komanditno društvo. 5.društvo neograni~ene solidarne odgovornosti i . i to o depozitnim organizacijama-bankama.akcionarsko društvo i . 24/98. Sistematika entitetskih zakona je ista samo što je orta~ko društvo u ZOP-u pandan društvu neograni~ene solidarne odgovornosti910 prema ZOPD i razlika je u tome što ZOP ne poznaje postojanje komanditnog društva na dionice. novine Federacije BiH“. novine Federacije BiH“. 62/02. 62/02. prije svega. 27/02. Zakon o mikrokreditnim organizacijama („Sl. 2/02. odnosno akcije.

rad i prestanak privrednih društava. trgova~aka društva prema Zakonu o trgova~kim društvima. društvo za uzajamno osiguranje i njegovo preddruštvo prema Zakonu o osiguranju i zadruga i zadru`ni savez i njihova preddruštva prema Zakonu o zadrugama. Cilj ili misija zbog kog se osniva pojedino društvo je osnov razlikovanja privrednih od ostalih vrsta društava. na~in organizovanja. Njihovo organizovanje u nekom od oblika personalnih društava je neprihvatljivo s obzirom na osnovnu „filozofiju“ osnivanja ovih društava i njihov dominantno personalni karakter. statusne promjene i na~in prestanka postojanja privrednih društava. prava i obaveze ~lanova. 913 O osnovnim kriterijima za odre|ivanje subjekata u doma}em pravu vidjeti kod prof. br. kod tre}e kategorije. 912 Vidjeti kod Jakša Barbi}. na~in funkcionisanja i nadle`nosti pojedinih organa. Ekonomski fakultet u Sarajevu. javnim preduze}ima914 koja su organizovana radi zadovoljavanja odre|enih javnih servisa ili su organizovana zbog potrebe jedinstvenog funkcionisanja odre|enih tehnoloških i tehni~kih sistema ili se.913 Osnovni cilj organizovanja privrednih društava je sticanje profita dok je kod ostalih tipova društava cilj zadovoljavanje odre|enih interesa koji nemaju karakter sticanja zarade. strana 5 koji pod društvima podrazumijeva: ortakluk prema Zakonu o obligacionim odnosima. korporativno upravljanje. 39. dr Mili} Simi} i prof. Bez namjere da se ve} sada ulazi u sisematizaciju privrednih društava mo`e se zaklju~iti da pravo privrednih društava predstavlja samostalnu pravnu disciplinu kojom se ure|uju sva bitna pitanja za osnivanje. str. Iskazivanje dobiti se time name}e kao jedan od osnovnih i temeljnih kriterija njihove distinkcije u odnosu na ostala društva. odgvornost za obaveze. Obavljanje privredne djelatnosti na komercijalnoj osnovi je dodatni razlog koji je prisutan i kod onih oblika organizovanja koji u svojoj vlasni~koj strukturi imaju dominantan dr`avni kapital. dok drugo odre|enje govori u kojoj organizacionoj formi je to preduze}e organizovano i registrovano. dr Miloš Trifkovi}. I ova preduze}a posluju u formi privrednog društva samo što imaju i posebnu odrednicu da se radi o javnim preduze}ima samo u jednoj od formi tzv.osnovi prava i obligacija. radi o preduze}ima koja još nisu privatizovana. op. pravila vezana za ste~aj i redovnu likvidaciju su neki od razloga koji opravdavju distinkciju. pravila vezana za finansijsko poslovanje. 1999. novine Federacije BiH“. „Poslovno pravo . ustrojstvo organa. Sarajevo 2003. 8/05) 915 O oblicima privrednih društava vidjeti kod profesor Šefkija ^ovi}.zadovoljili odre|eni interesi.912 6. U`e poimanje privrednih društava je opravdano iz više razloga.915 7. 344 . cit. 914 Zakon o javnim preduze}ima u Federaciji BiH („Sl. „Poslovno pravo“. iskazivanje i obra~un dobiti. 95. Predmet ove pravne discipline su pravila vezana za: organizovanje. motivi osnivanja. društava kapitala. Pravni faklutet Univerziteta u Sarajevu. Prvo obilje`je da se radi o javnom preduze}u govori nam da se radi o takvom obliku organizovanja sa dominantno dr`avnim kapitalom. poreske obaveze. tajno društvo prema Zakonu o trgova~kim društvima. Njegova misija. Ova društva time imaju dvostruko ozna~avanje: javno preduze}e dioni~ko društvo ili društvo ograni~ene odgovornosti. privredna/trgova~ka društva“. Radi se o tzv. Svi ovi elementi bi}e izlo`eni posebno. Materija treba da obuhvati sva relevantna pitanja. str.

Pru`anjem npr. kao opšti pojam naspram pojma privredno društvo. poslovima visokog obrazovanja mo`ete da se bavite kao privredno društvo tipa npr. privredno društvo je takav oblik organizovanja koji je organizovan radi obavljanja privredne djelatnosti.2. Privredno dru{tvo 2.916 Pojam privrednog društva mo`emo posmatrati u u`em i u širem smislu. Da bi odre|eni subjekt prava dobio karakter privrednog društva irelevantno je koju vrstu djelatnosti obavlja. Tako Jakša Barbi}. strana 107 pod pojmom društva podrazumijeva privatno pravnu zajednicu za koje moraju biti ispunjene tri kumulativne pretpostavke: da je posrijedi udru`enje osoba kao pravna zajednica. karakter osniva~kog kapitala i ciljevi osnivanja privrednog društva. danas prihvatljivije korištenje pojma privrednog društva u njegovom širem smislu. novine Federacije BiH“. 345 . obrazovanje. dopušteni dom916 Postoje razli~ite definicije i shvatanja pojma privrednog društva. cit. S toga je. javnih kompanija koje imaju tzv.917 Da bi dobili svojstvo privrednog društva subjekt prava se mo`e baviti i djelatnoš}u koja se mo`e smatrati kao proizvodna. da se temelji na pravnom poslu kao osnovi udru`ivanja i da je usmjerena postizanju zajedni~kog cilja. 917 Pobli`e vidjeti Nomenklaturu djelatnosti u Federaciji BiH („Sl. Ovakvo poimanje pojma privrednog društva je danas prevazi|eno s obzirom da je klasi~na podjela na privredne i neprivredne djelatnosti prevazi|ena.1. uslu`na ili neka druga vrsta. 9. koji su organizovani radi obavljanja privredne djelatnosti i sticanja profita. 22/04). Lege artis posmatrano bitno je jedino da li je upisana djelatnost u skladu sa nomenklaturom djelatnosti. Ona mogu biti organizovana kao privatno pravna ili javno pravna privredna društva u ovisnosti od ~injenice ko im se javlja kao osniva~ te koju vrstu djelatnosti obavljaju. o~igledno. U tom kontekstu je mo`da prijem~ljiviji pojam trgova~kog društva. a u cilju sticanja profita. dioni~ko društvo ili društvo ograni~ene odgovornosti. U u`em smislu. Opredijeljenost terminu privredno društvo je više posljedica korištenja legislativne terminologije nego suštinskog opredjeljenja. Naravno. pru`anje usluga javnog prevoza itd. Privredno društvo je subjekt prava koji je organizovan po posebnim pravnim propisima. U obzir mogu do}i npr. komunalnih usluga se mogu baviti javne kompanije ili „privatna“ privredna društva kojima su ti poslovi povjereni na osnovu koncesije ili u re`imu javnih nabavki. obavljaju radi sticanja profita. Pojam privrednog dru{tva 8. Osnovni od njih su: vrsta djelatnosti. predškolski odgoj. npr. vrsta osniva~a. op. ^injenica je da se danas. ili da to radite kao javno pravna ustanova organizovana sa svojstvom pravog lica ali ne radi sticanja profita. Posebno je pitanje tzv. u ovom drugom slu~aju. da se takve vrste poslova. broj 6/95. Šta sve podrazumijeva ovaj širi pojam ovisno je od više faktora. konsalting usluge.

Osnovno obilje`je razlikovanja je cilj njegovog osnivanja. odnosno osniva~a privrednog društva. bez obzira na tu ~injenicu ovi pravni subjekti sve ~eš}e dio svojih aktivnosti obavljaju i za potrebe tr`išta.920 10. o~igledno. samostalnosti i imovinskog supstrata su ostala pravna obilje`ja pojedinog privrednog društva. njihov osnovni cilj je zadovoljenje odre|enih potreba stanovništva i dr`avne zajednice. odnosno dobiti. 346 . To su: organizacija i imovinski supstrat. 919 ^lan 2 ZOPD 920 ^lan 1. 921 Ovo se posebno odnosi kod iskazivanja rezultata poslovanja i kod obra~una i izmirivanja poreskih obaveza. O~igledno je da se radi o opštim elementima pravnog lica kao subjekta prava.919 ZOP to ~ini na kra}i na~i definišu}i da je preduze}e pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobiti. da se postojanje ovih oblika organizovanja subjekata prava ne mo`e zanemariti. Isto je i sa ve} pomenutim tzv. Pitanje profitabilnosti poslovanja mo`e biti predmet posebnog razmatranja iz razloga postojanja sve ve}eg broja tzv. Na njihov rad i poslovanje primjenjuju se istovjetni pravni propisi vezani za iskazivanje rezultata poslovanja i oporezivanje kao i kod ostalih privrednih društava. Privredno društvo je subjekt prava organizovan radi obavljanja zakonom dopuštene djelanosti u cilju sticanja dobiti. Njihov osnovni cilj je sticanje profita. imaju isti tretman kao i ostala privredna društva. Naime. Ova obilje`ja moraju biti ispunjena kumulativno. javnih privrednih društava koji posluju kao bud`etske institucije. Iz ovih obilje`ja proizilaze ona koja su imanentna za sve subjekte prava koji imaju svojstvo pravnog lica. 11. a ne profitabilnost. stav 1 i 5 ZOP.918 One tako|er posluju kao i ostala privredna društva a radi sticanja profita. Naravno. ZOPD je društvo definisao kao pravno lice koje samostalno obavlja djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i vršenja usluga na tr`ištu radi sticanja dobiti. Oni. 918 Radi se poslovima proizvodnje i distribucije elektri~ne energije. Ovim se cilj osnivanja pojavljuje kao osnovno pravno obilje`je privrednog društva. Ono što je još interesantno da i ovi subjekti posluju i rade pod istim pravnim propisima kao i kod ostalih privrednih društava. ali bez obzira na ~injenicu sve ~eš}eg osnivanja jedno~lanih društava radi se o odnosu korporativne prirode kada se rad. U svemu poseban tretman i mjesto zauzima i jedan poseban pravni odnos izme|u ~lanova. a pod djelatnoš}u se podrazumijeva proizvodnja i promet robe i vršenje usluga na tr`ištu. poštanskim uslugama i uslugama telekom operatera.inantni polo`aj. odnosno za tre}a lica. javnim kompanijama koje imaju dominantno dopušteni polo`aj. No. Ovaj odnos je donekle specifi~an kod jedno~lanih društava. poslovanje i uopšte ponašanje odvija pod posebnim pravnim propisima i pravilima u odnosu na rad i ponašanje fizi~kih lica.921 Postojanje organizacije.

Uporedno posmatrano u zemljama germanskog pravnog kruga koriste termine „gesellschaft“ i „verein“ za trgova~ko. Ve} smo spomenuli podjelu privrednih društava koja postoji u doma}em-entitetskom zakonodavstvu. Osnov razlikovanja od ostalih oblika organizovanja pravnih lica jeste cilj njihovog osnivanja. U anglosaksonskom pravnom krugu ne postoji jedinstveno definisanje pojma trgova~kog društva. Na prvi pogled sistematika privrednih društava bi trebala biti dosta ujedna~ena ili jednoobrazna. cilj osnivanja. Prvi pojam koji se koristi je pojam „partnership“. Profitni karakter. Pojam preduze}a obuhvata svaki pojavni oblik preduzetništva. dok se za gra|ansko pravna društva koristi termin „association“. Romanski sistem. ukulju~ivo i privatnog preduzetnika. ali u suštini ona bi se sastojala od toga da je pojam preduze}a ipak širi od pojma privrednog društva. odnosno postojanje lukrativnog cilja osnivanja je osnov i njihovog razlikovanja. I za ove oblike privrednog organizovanja se podrazumijeva da je cilj njihovog osnivanja isklju~ivo lukrativne prirode. ali i ne moraju da imaju lukrativni cilj osnivanja. prije svega francuska pravna škola. 3. tj. a koji najviše odgovara pojmu javnog trgova~kog društva ili kako se u našem pravnom sistemu ovaj oblik organizovanja naziva društvo neograni~ene solidarne odgovornosti. Pojmu „company“ odgovara pojam „corporation“ s tim što ovi oblici organizovanja mogu. Tako zakonodavstvo Velike Britanije koristi tri zakonska akta radi definisanja osnivanja i rada razli~itih oblika trgova~kih društava. odnosno privredno društvo. Razlika mo`e biti samo jezi~ke prirode. Ovaj pojam najviše odgovara kontinentalnom pojmu društva ograni~ene odgovornosti i dioni~kog društva kao društava kapitala. One se kre}u od razlike u nazivu zakona do razlike u poimanju privrednog društva od pojma preduze}a. Cilj ovakvog oblika organizovanja mora biti lukrativne prirode. privrednih 347 . podrazumijeva postojanje ugovora o osnivanju trgova~kog društva. i to pod realnim ili personalnim imenom sa ciljem ostvarivanja dobiti. Sistematika privrednih dru{tava 13. U slu~aju da ovi oblici organizovanja nemaju lukrativni cilj osnivanja onda se radi o gra|ansko pravnim društvima. I tre}i pojam koji se korisiti u anglosaksonskom pravnom krugu je pojam „limited partnership“.12. Romanski sistem za postojanje trgova~kog društva pretpostavlja postojanje udru`ivanja više pravnih i/ili fizi~kih lica radi obavljanja trgovinske djelatnosti. Za ovaj oblik privrednog organizovanja mo`e se susresti i naziv „unlimited partnership“ pošto izme|u njegovih ~lanova nema razlike u pogledu vrste i obima odgovornosti za obaveze ovog tipa privrednog društva. Ono što nedostaje gra|ansko pravnim društvima jeste lukrativni karakter. Za trgova~ko društvo se koristi termin „societe“. Iz ovog zakonskog akta proizilaze i dva naj~eš}a oblika organizovanja.

nosioca preduze}a. U subjektivne elemente bi spadali motivi i ciljevi osnivanja preduze}a. Sistematika ZOPD je ograni~ena samo na privredna društva u u`em smislu rije~i. 348 . a kao što su: visina osnovnog kapitala. Poslovno pravo. O kojoj bi se djelatnosti radilo obi~no se definiše zakonskim ili podzakonskim aktima kojima se odre|uje nomenklatura djelatnosti. op. Dalje }emo se ograni~iti na izlaganje o privrednim društvima uz nezaobilazno razgrani~enje pojma privrednih društava od ostalih pojavnih oblika preduze}a koja. O posebnim objektivnim i subjektivnim elementima kod posebnih oblika privrednih društava bi}e posebno govora.923 U osnovi sve ih povezuje obavljanje privredne ili trgova~ke ili gospodarske djelatnosti. Preduze}e predstavlja zakonom organizovani oblik koji slu`i za obavljanje zakonom dopuštene djelatnosti i koji je istim pravnim aktom konkretizovan. Ono što je osnovni cilj svih pojavnih oblika preduze}a na tr`ištu jeste obavljanje zakonom dopuštene djelatnosti radi sticanja dobiti. U svakom slu~aju pod pojmom koji se nekada nazivao privredna djelatnost podrazumijeva se kako proizvodnja tako i promet proizvoda. Nosioci preduze}a nisu ništa drugo nego preduzetnici kao trgovci i fizi~ka lica. 922 Pobli`e kod: Mirko Vasiljevi}. Stoga je danas mogu}e da se u obliku preduze}a na tr`ištu bavite pru`anjem usluga špedicije ili obrazovanja i isto tako da se bavite nekim oblikom proizvodnih aktivnosti.. cit.. Klasi~ni pojam preduze}a koji je podrazumijevao obavljanje privredne djelatnosti je odavno prevazi|en. privredna društva i javna preduze}a. Pravo društava. privredna ili trgova~ka društva bila samo jedna vrsta preduze}a. Pojam preduze}a treba uzimati kao generi~ki pojam prema kome bi npr. Kod ovoga se razvio u pravnoj teoriji i pojam tzv. U samoj pravnoj teoriji preduze}e nema svojstvo subjekta prava ve} predstvalja oblik preduzetništva pri ~emu je veoma blizak sa ekonomskom kategorijom.922 U svom širem smislu preduze}e bi obuhvatilo sve objektivne elemente koji se nalaze u vlasništvu samog preduze}a. Kod ovih pojmova radi se o sinonimima. 923 O ovome posebno vidjeti kod: Jakša Barbi}. javnih preduze}a i pojavnih oblika povezanih ili zavisnih društava. tehni~ki uslovi preduze}a imaju i svoje subjektivne elemente. strana 26-27.društava. strana 189-204. Baš iz razloga nepostojanja pravne sposobnosti na strani preduze}a u pravne i poslovne odnose sa tre}im licima ulazi nosilac preduze}a. svoju djelatnost obavljaju sa ciljem sticanja dobiti na odre|enom tr`ištu.op. ali i potrebna kvalifikaciona svojstva ukoliko osniva~i obavljaju i neku odgovornu funkciju u posebnim oblicima organizovanja. Pored objektivnih elemenata odre|enih zakonom. broj osniva~a. kao i vršenje usluga. cit. tako|er.

entitetskom. Radi se o djelatnostima tzv. te }e se kroz ukazivanje na razlike povu}i paralela i ukazati na neke specifi~nosti njihovog organizovanja. kao i ciljevima koji se `ele posti}i. karitativnim aktivnostima.1. a to je sticanje dobiti. Razlikovanje privrednih dru{tava od drugih oblika organizovanja 14. O ovim oblicima organizovanja bi}e posebno rije~i kada se budu obra|ivala društva kapitala. Ovi oblici organizovanja svoje aktivnosti obvaljaju prema sasvim drugoj vrsti pravnih propisa. Njihovi organi su organizovani na druga~iji na~in. a obra~un poslovanja vrše po drugim pravilima u odnosu na privredna društva. Javna preduze}a predstavljaju onaj oblik privrednog organizovanja u ~ijoj vlasni~koj strukturi je dominantan dr`avni kapital. Pod ovim se misli na razliku koja postoji izme|u „profitabilnih i neprofitabilnih“ oblika organizovanja. Mo`e biti govora o preduze}ima na opštinskom. pokazalo prevazi|enim posebno u 349 . izme|u ostalog. da se obavljaju na jedinstvenim tehni~ko-tehnološkim osnovama. ali se to radi na sasvim drugi na~in i na drugim osnovama.3. donekle. a na~in kontrole rada i poslovanja obavljaju drugi organi. penzionera. Osnov njihovog razlikovanja je u motivima osnivanja. ovisi i od vrste privredne aktivnosti koja se obavlja. Za preduzimanje odre|enih akcija njima je potrebno i da imaju svojstvo pravnog lica. Tako ovi oblici organizovanja.1. Ovdje se radi i o djelatnostima koje treba. Neprofitabilni oblici organizovanja imaju sasvim druge motive njihovog organizovanja. O kojem }e se organizacionom obliku i nivou dr`avnog organizovanja raditi ovisi od njene komunalne organizacije. kao i dr`avnom nivou. a bez namjere da se ostvari dobit. Privredno društvo i javno preduze}e 15. Povu}i razliku izme|u privrednih društava i drugih oblika organizovanja nije teško. u pravilu. Mo`e se raditi o intencijama ekološke naravi. To. 3. Bez ovog zahtjeva ni njihovo adekvtano obavljanje ne bi dolazilo u obzir. Ovo pravilo se. javnog sektora. npr. Oni se sastoje u `elji i namjeri da se grupa ljudi ili osniva~a na organizovan na~in bave odre|enim aktivnostima. kantonalnom. Iskazivanje njihovih rezultata rada je zakonska obaveza. ne iskazuju dobit.1. Radi se o kapitalu koji je u vlasništvu nekog dr`vanog organizacionog oblika. kao što je to slu~aj u Bosni i Hercegovini. odnosno djelatnostima koje se tretiraju kao djelatnosti koje se obavljaju u interesu svih gra|ana. zaštitom ineteresa odre|ene populacije. nadalje. Motivi osnivanja privrednih društava su ostvarenje zacrtanih ciljeva u smislu udru`ivanja kako bi se na zajedni~koj osnovi i razli~itim doprinosom ostvario osnovni cilj. Ciljevi kod ovih oblika pravnih lica nisu ostvarivanje zarade nego prosto zadovoljenje odre|enih potreba koje mogu biti razli~ite vrste.

odnosno pravno lice 924 Iskustvo javnog sektora u Engleskoj je kreiralo razli~ita rješenja u ovoj oblasti. javni transport. odnosno preduze}a u privatnoj svojini. infrastrukturni radovi i sli~no. 925 ^lanovi 386 i 387 ZOP-a. `eljezni~ki transport. ZOPD ne sadr`i odredbe vezano za pravni status javnog preduze}a. Tako je. a drugi na~in je dodjeljivanjem pojedinog javnog preduze}a na upravljanje privatnom preduze}u. Naravno. Nesumnjivo je da }e naredne godine obilje`iti partnerstvo dr`ave i privatnog preduzetni~kog sektora tako da }e i pravna nauka i legislativa morati dati odgovore na njihove zahtjeve. Danas je najprisutnije shvatanje o simbiozi javnog i privatnog sektora ili ideja o njihovom partnerstvu. Javno preduze}e se u bh. a koje osniva dr`ava. U ovoj oblasti su. posebno u gradovima. Prema odredbama ZJP pod javnim preduze}em se podrazumijeva preduze}e. i one ekonomski najmo}nije. registrovane kompanije. privatni ili dr`avni. usluge telefonskih operatera.925 Javno preduze}e je preduze}e koje obavlja djelatnost od opšteg interesa. Osnivanje javnih preduze}a se vrši dvojako. Djelatnosti od opšteg interesa mogu da obavljaju i drugi oblici preduze}a utvr|eni ZOP-om. što zna~i oni oblici privrednog organizovanja koje nazivamo privredna društva. odnosno jedinica lokalne samouprave. distribucija gasa i vode. 350 . poslove od opšteg interesa obavljaju privredna društva. a pri ~emu se fiskalna izdvajanja samo uve}avaju.današnjim uslovima kada tehnološki progres omogu}uje tehni~ka dostignu}a koja nam do unazad desetak godina nisu bila poznata. da se radilo o krajnostima od kojih ni jedna nije mogla dati optimalne rezultate. One kompanije koje nisu privatizovane povjeravaju se privatnim kompanijama na upravljanje putem posebnih upravlja~kih ugovora. To se mo`e raditi na dva na~ina. postojao prvo period velikih nacionalizacija da bi iza toga nastupila sasvim druga ekonomska politika koja je išla ka sveobuhvatnoj privatizaciji. U Federaciji BiH javno preduze}e se definiše posebnim zakonskim aktom. ZOP. postojali razli~iti trendovi. javnih djelatnosti ili javnih servisa kako se još nazivaju su u oblastima proizvodnje i distribucije elektri~ne enrgije. Tako privatizovanim dijelom javnog sektora upravljaju tzv. 17. Vidimo da privredno zakonodavstvo u Republici Srpskoj ostavlja mogu}nost da tzv. legislativi definiše na slijede}i na~in. kako je ve} re~eno. Naj~eš}i oblici tzv. pored posebnog zakonskog akta sadr`i norme kojima se vrši opšte odre|enje pojma javno preduze}e. u prošlom vijeku.924 16. tokom ekonomske istorije. i to: prema odredbama ZOP-a i odredbama posebnog zakonskog akta kojim se definišu uslovi i na~in obavljanja djelatnosti od opšteg interesa. razli~ite komunalne usluge. Zakonom o javnim preduze}ima. Prvi na~in je dodjelom koncesije za odre|eni vremenski period. a bez obzira ~iji se kapital iza toga nalazio. Danas je nesumnjivo to da dr`ava ima nezobilaznu ulogu u kreiranju pravila tr`išne utakmice. Dr`ave. nisu više u mogu}nosti da udovolje brojnim potrebama i zahtjevima njenih podanika.

Iz ove odredbe ~lana 3 ZJP nedvosmisleno proizilazi da je pojam preduze}e samo teorijske prirode i generi~ki pojam za sve pojavne oblike obavljanja neke preduzetni~ke aktivnosti. odnosno udio. a to je da takvo javno preduze}e upošljava najmanje 50 radnika. industrijske i trgova~ke komore. nezavisno od toga kojom se djelatnosti bavi. Nauka. zoološki i botani~ki vrtovi i zaštita prirodnog i kulturnog naslije|a. grad. to ne isklju~uje obavezu ugovornog organa da primjenjuje ZJN ako ispunjava uslove definisane ~lanom 3 ZJN. organizacije koje promovišu poduzetništvo i ekonomski razvoj. Radi se o dodjeli ugovora o kupovini roba. kanton ili Federacija BiH ima udio u vlasništvu u iznosu od najmanje 50% plus jedna dionica. Prema listi.928 Drugi su javni subjekti definisani u ~lanu 3 stav 2 926 ^lan 2 ZJP. Zdravstvo – bolnice. Socijalno osiguranje – fondovi za zdravstveno osiguranje. nacionalni parkovi i sl. Zakon postavlja i posebne uslove. medicinski centri. Nadalje. Ako dati organ nije definisan u listi. osiguranje prilikom nezgoda. gradovi. ugovorni organi. Na prvom mjestu to su organi na dr`avnom ili lokalnim nivoima uprave definisani ~lanom 3 stav 1 ZJN i koji nam nisu interesantni sa stanovišta prava privrednih društava. opštine itd. komunalne djelatnosti. Odlagališta sme}a – ~iš}enje ulica. odlaganje otpada i kanalizacija. Socijalna skrb – jaslice. centri za obuku i sli~ne obrazovne institucije. javni organi dijele se na sljede}e kategorije: Obrazovanje – univerziteti.926 Javna preduze}a se mogu organizovati samo kao društva kapitala i to kao dioni~ko društvo ili kao društvo ograni~ene odgovornosti. Sport – sportski centri i objekti.upisano u sudski registar kao privrendo društvo definisano kao takvo posebnim propisom. drugi spasila~ke i hitne slu`be. bankarska i trgova~ka udru`enja. domovi za djecu. tehnologiju i inovacije. institucije za medicinsko istra`ivanje i druge zdravstvene. Zaštita okoliša – odr`avanje parkova i zelenih površina. istra`ivanje i razvoj – subjekti koji se bave istra`ivanjem. centri za nezbrinute. glasnik BiH“. centri zajednica i gra|ana. Lista sadr`i samo primjere kategorija ugovornih organa. Razlog je u ~injenici što se pod pojmom ugovornih organa podrazumijevaju i pojedini privredni subjekti koji imaju svojstvo javnog preduze}a. koje obavlja djelatnsoti od javnog društvenog interesa (energetika. poljoprivredna i zanatska udru`enja.927 Zašto se ovdje spominje kategorija javnih nabavki. institucije koje promovišu nauku. Posebnima zakonskim aktom na dr`avnom nivou Zakonom o javnim nabavkama (dalje: ZJN) definisani su tzv. stara~ki domovi. Tri su kategorije ugovornih organa. organizacije koje promovišu turizam i sli~ne organizacije. pru`anju usluga i ustupanju gra|evinskih radova. 928 Lista ugovornih organa je dodatni instrument za ugovorne organe koji su du`ni da primjenjuju ZJN. kao i preduze}e u kojem opština. profesionalna udru`enja. komunikacije. 18. upravljanje javnim dobrima) i druge djelatnosti od javnog društvenog interesa. penziono osiguranje i druge institucije za socijalno osiguranje. Poslovanje i ekonomija – poslovna. Sigurnost – vatrogasne brigade. rekreacioni centri. Radi se o dr`avnim organima koji troše}i bud`etski novac prikupljen od fiskalnih prihoda imaju zakonsku obavezu da taj novac troše transparentno i po posebnim pravilima. broj 49/04). 927 Zakon o javnim nabvakama Bosne i Hercegovine („Sl. osnovne i srednje škole. gimnazije. istra`iva~ka. 351 . nau~na društva i udru`enja. Radi se o obliku organa dr`avne uprave tipa: ministartstva. obdaništa.

plina.Osnovan je u posebnu svrhu zadovoljavanja potreba od opšteg interesa. ZJN. . agencije za izgradnju stambenih jedinica. gra|evinski radovi odvodnjavanja i navodnjavanja. egzistirati i u doglednoj budu}nosti. metroa. Iza ove kategorije se nalaze privredna društva koja obavljaju djelatnosti u obliku nekog od društava kapitala. a nema industrijski ili komercijalni karakter. autobusa ili `i~are. upravlja~ki ili nadzorni odbor u kojem su više od polovine ~lanova imenovali organi na dr`avnom ili lokalnom nivou uprave ili drugi javni subjekti definisani u ovom stavu. Izgradnja.Ve}inskim dijelom ga finansiraju organi na dr`avnom ili lokalnom nivou uprave ili drugi javni subjekti definisani u ovom stavu. .Ima svojstvo pravnog lica i .osiguranja ili rada fiksnih mre`a sa ciljem pru`anja javnih usluga u vezi sa proizvodnjom. sasvim zasigurno. . transportom ili distribucijom: vode. Šumarstvo – ustanove za gazdovanje šumama. ili drugih ~vrstih goriva ili smještaja zra~ne. I ove djelatnosti se zna~i obavljaju u nekom od kapitalnih oblika privrednih društava. 19. elektri~ne energije ili plina ili toplotne energije ili snabdjevanja takvih mre`a vodom. Ovo su i uporedna rješenja i iskustva. ili u kome nadzor nad upravljanjem vrše organi ili subjekti definisani u ovom stavu. trolejbusa. urbani razvoj. Vidimo da su javna preduze}a nezaobilazan privredni faktor. elektri~nom energijom. morskom ili rije~nom saobra}aju. neke komunalne usluge. Takva se društva susre}u u pravu Federacije BiH na kantonalnom nivou. gra|evinarstvo i stambena pitanja – urbano planiranje. Tre}a kategorija su djelatnosti koje obavljaju javna društva prema odredbama ~lana 3. Zaštita potroša~a – Udru`enje potroša~a. ili koji ima upravni.rada mre`a koje pru`aju usluge javnog prevoza putem `eljeznice. predmetne djelatnosti se sastoje od: . Vodoprivreda – objekti za regulaciju vode.ZJN koji kumulativno zadovoljava slijede}e uslove: . uglja. Ona }e. tramvaja.eksploatacije geografske lokacije sa svrhom: istra`ivanja ili crpljenja nafte. Dalje je prisutna tendencija Odr`avanje puteva – odr`avanje i popravka puteva. plinom ili toplotnom energijom. Postala je sasvim uobi~ajena stvar da se npr. 352 . morske ili rije~ne luke ili drugih terminala za prevoznike u zra~nom. Vidljivo je i iz ove liste da se u ovim slu~ajevima pod pojmom ugovornog organa mogu na}i privredna društva. gazdovanje šumama ili pak odr`avanja javnih cesta vrši od strane „komunalnih“ javnih preduze}a organizovanih bilo kao dioni~ko društvo bilo kao društvo ograni~ene odgovornosti. ni u kom slu~aju. Dr`ava se. Radi se o djelatnostima koje obavljaju javna društva (preduze}a). a prema odredbama ZJP. ne}e odre}i barem svoje regulatorne uloge u pobrojanim sektorima.

uvo|enja mehanizama kod onih preduze}a koja treba da onemogu}e bilo koji oblik politizacije kod obavljanja ovih djelatnosti. dovrši proces privatizacije prodajom svog paketa dionica. Personalna dru{tva 22. na osnovu zakona. ali se ona zadr`ala i do danas. 3. Interesi kapitala su dominantniji u odnosu na personalna obilje`ja ~lanova. Njihova uloga sve više dobiva na zna~aju i najzamjetnija je u sektorima energije i svih oblika komunikacija. ali i privredne funkcije ovisi od više faktora. U kom obliku }e se obavljati. Koji }e se od ova dva oblika izabrati ovisi}e i od ciljeva koje sebi postavlja ve}inski vlasnik kapitala. ZOP koristi termi353 . Naime. 20. Kod onih javnih preduze}a koja su organizovana na dr`avnom nivou sasvim je zasigurno da je dioni~arski oblik organizovanja mnogo prihvaljiviji.3. 3. posebno u slu~aju ukoliko ima `elju da izvrši njegovu prodaju. Personalna društva su: društvo neograni~ene solidarne odgovornosti. uvede novog operatera ili. pak. društvo ograni~ene odgovornosti se nalazi negdje ne sredini izme|u društva kapitala i personalnog društva. komanditno društvo i komanditno društvo na dionice. Pojedine ekonomske i tehni~ke funkcije prelaze. Ovo je sistematika koja je primjenjena u ZOPD. odnosno akcije. Osnovni je u tome što dr`ava mo`e da ostvaruje dodatne koristi na tr`ištu kapitala posebno kada se radi o profitabilnim javnim preduze}ima. U svakom slu~aju to }e biti kapitalni oblici organizovanja: dioni~ka društva i društva ograni~ene odgovornosti. Razloga je više.2. Dodatni razlog le`i u ~injenici da dr`ava mo`e da „licitira“ sa svojim kontrolnim paketom dionica. Ona se obi~no zasniva na rodbinskim ili u`im porodi~nim odnosima. Ovaj element nedostaje kod društava kapitala. Kao društva kapitala postoje: dioni~ko ili akcionarsko društvo i društvo ograni~ene odgovornosti. Ovdje je nu`an jedan osvrt. odnosno osniva~a privrednog društva. To je bio povod da se ova tradicionalna klasifikacija privrednih društava dovodila u sumnju. na razli~ite oblike regulatornih organa. Podjela privrednih društava na društva kapitala i personalna društva predstavlja tradicionalnu podjelu. što ne zna~i da kod pojedinih od ovih oblika organizovanja ne mogu postojati i ovi elementi. Društva kapitala predstavljaju poseban oblik organizovanja privrednih društava kod kojih su izra`eni imovinski interesi ili elementi. Imovinski interesi su izra`eni i kod privrednih društava personalnog tipa samo što je kod njih veza izme|u ~lanova samog personalnog društva znatno tješnja. Dru{tva kapitala 21. prije svega uslu`ne.

javna preduze}a. Ovo su opšte forme privrednih društva. Odgovornost privrednih dru{tava za obaveze 24. Bez obzira na razli~ite nazive za ovaj tip privrednih društava karakteristi~no je postojanje personalnih elemenata koji su preovla|uju}i. polo`aja ~lana društva. Me|utim. Postojanje personalnih elemenata ne zna~i da je cilj osnivanja ovih privrednih društava razli~it od ciljeva koji su prisutni kod privrednih društava kapitalnog tipa. mikrokreditne organizacije. osiguravaju}a društva. Odgovornost privrednog društva za obaveze je njemu imanentna kategorija s obzirom da ono u cilju 354 . 4. odnosno ZOP na razli~it na~in tretiraju pojedino pitanje primjeni}e se lex speicialis. Osnovna razlika. Ono što je za ove oblike organizovanja specifi~no je to da je ZOPD. odnosno ZOP opšti pravni akt koji se primjenjuje na re`im njihovog osnivanja i rada. Da li }e za obaveze privrednog društva odgovarati samo društvo. Pored ovog termina za ovaj oblik personalnog organizovanja koristi se i pojam javno trgova~ko društvo. Pored pobrojanih podjela koje obuhvataju 5 razli~itih oblika privrednog organizovanja poznate su i neke druge podjele. berze. u odnosu na privredna društva kapitalnog tipa. Posebni organizacioni oblici privrednih dru{tava 23. a pojavljuju se i posebni organizacioni oblici. Odgovornost je imanentna za cjelokupan rad društva i to po~ev od njegovog osnivanja pa sve do prestanka postojanja. Odgovornost privrednog društva za obaveze podrazumijeva više pravnih i ekonomskih aspekata. U ove specijalizovane oblike bi spadali svi oni oblici organizovanja na koje se primjenjuje neki lex specialis. odnosno poslovnom prometu. To }e ovisiti od tipa privrednog društva. I ovdje egzistira osnovni cilj. Sam prestanak postojanja mo`e da dovede i do posebnog oblika odgovornosti osniva~a. kao i samih fakti~kih okolnosti pod kojima je nastupila odgovornost privrednog društva za obaveze. odnosno ZOP. 3. investicioni fondovi. analogijom }e se primjenjivati odredbe ZOPD. bez obzira na njihove posebnosti oni se ipak klasifikuju u neki od pobrojanih pet oblika privrednih društava. Odgovornost podrazumijeva više pojavnih oblika kako s obzirom na vrste društva tako i za pojedine faze njegovog egzistiranja. U slu~aju da ZOPD.nologiju orta~ko društvo za društvo neograni~ene solidarne odgovornosti.4. Tu spadaju: poslovne banke. a to je sticanje dobiti. njegovo odgovorno lice ili }e postojati i kumulativna odgovornost ovisi}e od više faktora. odnosno bivših vlasnika privrednog društva. je u re`imu odgovornosti za obaveze u pravnom. I ako neko pitanje nije ure|eno sa lex specialis.

355 . a ako nastupa više lica za preuzete obaveze odgovaraju neograni~eno solidarno. a koji su rezultat tr`išnih okolnosti. Stoga je zakonodavac i pribjegao opisanom rješenju. odnosno osniva~a. Nadle`ni sud bi odabcio tu`bu pošto tu`ena strana još nije upisana u registar privrednih društava. kao i fizi~kim licima.1. ali koje je ipak u uporednim pravnim re`imima rješeno na druga~iji na~in. Pojam i elemente odgovornosti treba odvojeno posmatrati u odnosu na poslovni rizik i gubitke koji se ostvare tokom poslovanja privrednog društva. Posljedi~no ovome rješenju ZOPD posebno propisuje da lice koje postupi suprotno ovoj odredbi odgovara za stvorene obaveze cjelokupno svojom imovinom. odnosno drugim privrednim društvima.930 ZOPD kod osniva~kog akta dioni~kog 929 ^lan 5 ZOPD. Ovakvo postupanje neminovno dovodi do toga da se neko u prakti~nim slu~ajevima i primjerima legitimiše. te da prije upisa u registar društava niko ne mo`e istupati u ime društva.sticanja dobiti stupa u poslovne odnose sa tre}im licima. Rješenje ZOPD ide logikom da ako još nemate svojstvo pravnog lica nemate ni pasivnu legitimaciju za rješavanje odre|enog sudskog spora. domašaj ove odredbe bi mogao imati negativno dejstvo u tom smislu da bi se zbog strogog oblika odgovornosti izbjegavalo preuzimanje obaveza koje su nu`ne kako bi se privredno društvo registrovalo. zaklju~ivanju ugovora npr. Mo`e se raditi o podizanju zajmova. I postoji pomenuta razlika u pogledu odgovornosti privrednog društva u njegovim razli~itim fazama egzistiranja. a kod personalnog društva tipa komanditnog društva opet postoji razlika u odgovornosti izme|u dvije vrste njegovih ~lanova. Ovom pitanju ZOPD ne pridaje potrebnu va`nost.929 Pošto za preuzete obaveze prema tre}im licima neko mora da odgovara ZOPD je izabrao jedno logi~no rješenje. 930 ^lan 110. Odgovornost za obaveze u osniva~koj fazi privrednog dru{tva 25. Razlika postoji izme|u odgovornosti privrednog društva za obaveze od odgovornosti za obaveze njegovih ~lanova. Poseban re`im odgovornosti postoji kod kapitalnih društava u odnosu na društva personalnog karaktera. stav 1 ta~ka 14 ZOPD. Jedino je normirano da društvo sti~e svojstvo pravnog lica danom upisa u registar društava. Posmatrano u u`em smislu. pri ~emu preuzima razli~ite obaveze. da istupa ispred privrednog društva koje }e se tek regostrovati. kao i li~ne uspješnosti u vo|enju poslovanja. odnosno osnovati. Odredbe ZOPD ipak govore o ovoj mogu}nosti. nabavci odre|ene opreme. Da bi se osnovalo jedno privredno društvo potrebno je da se prije samog ~ina registracije preduzme niz obaveza koje su nu`ne da bi se uopšte moglo osnovati samo privredno društvo. te samim tim ne mo`e ni biti tu`ena pošto još ne egzistira. o zakupu poslovnog prostora itd. 4.

Propisano je da preduze}e sti~e svojstvo pravnog lica upisom u sudski regsitar.931 Šta bi. u ovom slu~aju. 932 ^lanovi 5 i 6 ZOP-a. poslije registracije. solidarno. te da tre}a lica upoznaje sa ~injenicom da se pojedine aktivnosti vrše kako bi se privredno društvo registrovalo i time steklo pravni subjektivitet. 356 . Pošto se radi o odgovornosti fizi~kih lica onda je spominjanje u samom tekstu ZOPD neograni~ene solidarne odgovornosti nepotrebno. ZOP sadr`i posebno rješenje za odgovornost u osniva~koj fazi preduze}a. Fizi~ko lice }e uvijek za preuzete obaveze odgovarati svom svojom imovinom. S obzirom na strog re`im odgovornosti za obaveze koje se preuzimaju u osniva~koj fazi privrednog duštva skloniji smo u`em tuma~enju ovog pojma. a koje su preduzete u ime i za ra~un privrednog društva koje }e tek ste}i svojstvo pravnog lica. Radilo bi se o licu koje je ovlašteno od strane drugih osniva~a da se legitimiše da postupa i u njihovo ime. Zastupstvo bi postojalo kada bi se tre}em licu na osnovu posebne punomo}i povjerilo obavljanje pojedinih pravnih poslova usmjerenih isklju~ivo na registrovanje privrednog društva. a za razilku od pravnog posla zastupanja. a posebno kada se zna da zastupnik postupa u tu|e ime i za tu|i ra~un. 26. Analogijom ova odredba se mo`e primijeniti i na osnivanje društva ograni~ene odgovornosti. privrednog društva.932 Zna~i da se kod ovog rješenja radi o prostoj sukcesiji obaveza koje. Pošto se radi o poslovima i obavezama koje se preuzimaju u ime budu}eg pravnog lica onda bi bila dovoljna i samo odredba da osniva~i odgovaraju. a da upisom preduze}a u sudski registar prava i obaveze koje su stekli. odnosno preuzeli osniva~i prelaze na preduze}e bez saglasnosti povjerioca. Predstavljanje se tretira kao postupanje u ime i za ra~un privrednog društva u odnosima neimovinske prirode.društva govori da osniva~ki ugovor sadr`i i odredbu o imenu i prezimenu lica koje predstavlja dioni~ko društvo u postupku njegovog osnivanja. u ovim situacijama javiti kada ne bi došlo do registracije privrednog društva ili se ne bi izvršavale preuzete obaveze. U praksi je neizvodljivo da se izvrši registracija privrednog društva i stekne pravna i poslovna sposobnost. U tom slu~aju problem bi se rješavao primjenom opštih pravila obligacionog prava vezanim za ispunjenje ugovornih obaveza. a osniva~i odgovaraju saglasno odredbama ugovora sa tre}im licem. predstavljao pojam predstavljanja. Bilo bi nelogi~no da samo odre|eno lice na sebe preuzima cjelokupnu odgovornost. Problem }e se. za preuzete obaveze. a de se ne preduzmu odre|ene radnje preduzete od strane osniva~a. Ovdje bi se radilo o zajedni~kom predstavniku koji mo`e biti i zastupnik ukoliko raspola`e sa sposobnostima da preduzima pravne radnje pred sudovima i eventualno drugim dr`avnim organima koje su isklju~ivo upravljene ka registraciji privrednog društva. moraju 931 Radi se primjeni ~lana 310 ZOPD koji predvi|a da se odredbe ZOPD o dioni~kom društvu primjenjuju na društvo sa ograni~enom odgovornoš}u ako posebnim odredbama Zakona nije druga~ije odre|eno.

cit. Pravo SAD govori o li~noj odgovornosti ~lanova budu}eg privrednog društva ukoliko se ugovor sa tre}im licem zaklju~i prije upisa drušva u registar. francusko pravo.. odnosno knji`enjem nema prakti~nog zna~aja u smislu pravnih posljedica. Ovo rješenje izgleda prakti~nije i ono se nalazi na sredini izme|u rješenja iz ZOPD i rješenja koje je u uporednom pravu poznato kao pravni institut preddruštva. Registracijom preduze}a taj bi se ugovor ex lege smatrao ugovorom kod koga su ugovorne strane preduze}e i zakupodavac. Pravo društava. o ugovoru koji se zaklju~uje u korist tre}eg lica. Situacija bi se rješavala na isti na~in kao i u prethodno opisanom slu~aju. predugovoru ili privrednom društvu u osnivanju ili. Ovakvi i sli~ni ugovori mogli bi se zaklju~ivati i pod suspenzivnim uslovom tako da bi proizvodili pravno djestvo tek po registraciji preduze}a. 935 Jakša Barbi}. vidu pravne fikcije gdje se fingira postojanje društva koje je gra|anskog karaktera i koje nastaje momentom zaklju~enja pravnog posla koji predstavlja zakonsku osnovu za registrovanje privrenog društva.934 Mo`e se govoriti i da se radi o jednoj posebnoj pravnoj konstrukciji ili.935 Preddruštvo nastaje zaklju~enjem ugovora o osnivanju privrednog društva. Nesaglasnost vremena nastanka obaveze ili prava sa njenim poslovnim evidentiranjem. Osniva~kim ugovorom potrebno je urediti. Tako ima govora da se radi o gra|anskom ortakluku. Primjenjivala bi se opšta pravila obligacionog prava vezano za odgovornost kod neizvršavanja ugovornih obaveza. strana 148. cit.biti evidenitrane kao poslovne promjene koje su preuzete u ime i za ra~un preduze}a. op. 27. 934 O pojedinim pravnim shvatanjima vezano za pravni re`im preddruštva pobli`e vidjeti kod: Mirko Vasiljevi}. strana 38 i 39. 357 . bez obzira koja se koncepcija kod ovog oblika odgovornosti prihvata. I ovdje se postavlja pitanje šta }e se dešavati ako se preduze}e iz nekog razloga ne registruje. Uporedni pravni sistemi poznaju jednu posebnu pravnu formu koja se naziva preddruštvo. Za razliku od ovog englesko pravo poznaje fiducijarnu du`nost osniva~a u odnosu na privredno drušvo koje }e tek biti registrovano. me|usobne odnose izme|u samih osniva~a. njema~ko pravo. Mogu}e je zaklju~iti ugovor kojim se recimo iznajmljuje poslovni prostor i da se u istom navede de se ovo radi u ime preduze}a koje }e tek biti osnovano. Kako bi se ovo realizovalo u praksi.op. Mo`e se re}i i da je ovo oblik cesije koji nastaje na osnovu zakona.. naziva se preddruštvo. Poslovno pravo. Ovo je naro~ito zna~ajno u onim uporednim pravnim sistemima u koji933 Tako Zakon o trgova~kim društvima Republike Hrvatske. austrijsko pravo i razlike izme|u njih postoje samo u tome kojim se zakonskim aktom definiše pravni status preddruštva. pak.933 Postoje brojna i razli~ita pravna shvatanja o tome o kakvoj se pravnoj konstrukciji radi. odnosno donošenjem osniva~kog akta u slu~aju da se radi o jedno~lanom privrednom društvu. pak. odnosno do prestanka društva odgovaraju}om primjenom odredbi o prestanku onog društva koje tek treba nastati kao pravna osoba. Društvo koje postoji od sklapanja pravnog posla na kojemu se temelji društvo do njegovog upisa u sudski registar.

odnosno koje je u osniva~koj fazi. Ako se kao ulaga~ pojavljuje strano pravno ili fizi~ko lice koje unosi. te konsekventno tome rješavanja pitanja odgovornosti za preuzete obaveze. Posebno bi se moglo govoriti o brojnim obavezama kod sukcesivnog osnivanja dioni~kog društva. u pravnim sistemima koji poznaju preddruštvo su pravno valjani. a bez obzira o kojoj se formi uloga radi. Ovi pravni poslovi. Posmatrano na ovaj na~in proizilazi da je egzistencija preddruštva neophodna kako bi privredno društvo ili preduze}e steklo ~inom upisa u sudski registar i pravnu sposobnost. odbijanjem suda da izvrši registraciju privrednog društva zbog neispunjavanja zakonom propisanih uslova. odnosno odustankom od njegovog osnivanja ili. odre|enu opremu u privredno društvo.ma se poznaje zakonska forma preddruštva. nu`no je sprovesti carinski postupak vezan za osloba|anje pla}anja carinskih pristojbi. odnosno svojstvo pravnog lica. pak. Prema tre}im licima bi se. U pogledu obaveza koje se preuzmu odgovaraju ona lica koja su preuzela konkretnu obavezu. 358 . opšta pravila obligacionog prava o ugovornoj odgovornosti. kao i preuzetih obaveza. sada se postavlja pitanje zašto uopšte postoje preddruštva kada im se ne priznaje svojstvo pravnog lica. strana 156-169. Iz izlo`enog proizlazi da ni preddruštvo. Posljedi~no. odnosno privrednih društava personalnog tipa. a po osnovu re`ima direktnih stranih ulaganja. preuzele brojne obaveze nov~ane prirode. op. a ako je obavezu preuzelo više lica onda oni za preuzete obaveze odgovaraju solidarno. u ovom slu~aju.936 Ono što je još specifi~no za pravni re`im predruštva jeste da ono u pravnom prometu istupa u ime i za ra~un privrednog društva koje }e se tek osnovati. Osnovni cilj postojanja forme preddruštva je regulisanje pitanja preuzimanja prava i obaveza u osniva~koj fazi privrednog društva. Prava i obaveze koja se steknu tokom egzistencije preddruštva predstavlja njegovu imovinu. Razlozi se nalaze u potrebi davanja pravne valjajnosti pravim poslovima koji se zaklju~e u osniva~koj fazi privrednog društva. te potrebi evidentiranja svih ste~enih prava. Ovo posebno dolazi do izra`aja kada se u budu}e privredno društvo unose osniva~ki ulozi. ne mo`e u slu~aju vo|enja sudskog spora. 936 O posebnim aspektima svojine preddruštva vidjeti kod: Jakša Barbi}. Postojanje preddruštva daje mogu}nost da ono u~estvuje u pravnom i poslovnom prometu. Pravo društava. a ne odvojenu imovinu pojedinih ~lanova budu}eg privrednog društva. Preddruštvo prestaje da postoji upisom privrednog društva u sudski regsitar. pošto nema svojstvo pravnog lica. cit. Posebno se razgrani~ava odgovornost preddruštava kod privrednih društava kapitala. vrlo ~esto. Ukoliko ovo pitanje nije ure|eno ili se radi o jedno~lanom privrednom društvu na odgovornost }emo primjenjivati na ve} opisani na~in. imati svojstvo parni~ne stranke pošto ne mo`e ni biti pasivno legitimisano.

Ovdje je potrebno razlikovati odre|ene pojmove. Imovina je vidimo jedna ukupnost prava koja pripadaju jednom bilo pravnom bilo fizi~kom licu. Ona se mo`e pove}avati i smanjivati. ZOPD na nekoliko mjesta koristi pojam 937 ^lan 6 ZOPD i ~lan 53 ZOP-a koji dodatno reguliše da preduzetnik za svoje obaveze odgovara svojom cjelokupnom imovinom. nenapla}ena potra`ivanja. imovinu obuhvataju i prava intelektualne svojine: autorska prava i prava industrijske svojine. pojam nedodirljive aktive ili good-will kojim se izra`ava najviše tr`išna pozicija pojedinog privrednog društva. odnosno udjela.2. Na kraju dolazi tzv. kao i udjeli ili dionice u drugim privrednim društvima. bilo pravno lice. bez obzira što vlasnici privrednog društva posjedovanjem dionica ili udjela ne sti~u vlasništvo nad privrednim društvom ta kontribucija je. 29. Ova konstatacija se odnosi na cjelokupnu imovinu. bez ozira na tip. bilo fizi~ko. izraz veli~ine njihovog u~eš}a u imovini privrednog društva. Odgovornost se odnosi na sve vrste obaveza bez obzira na njihovo prorijeklo i osnov. Njeno smanjenje ili pove}anje ima}e reperkusije i na knjigovodstvenu i tr`išnu vrijednost kontribucija ~lanova privrednog društva.937 Ovo se odnosi i na one ~lanove koji su naknadno pristupili privrednom društvu. potra`ivanja po osnovu hartija od vrijednosti. Osniva~i dioni~kih društava i društava ograni~ene odgovornosti za obaveze privrednih društava odgovaraju do visine vrijednosti svojih dionica. Bez obzira što vlasnici privrednog društva za obaveze odgovaraju samo do visine svojih kontribucija posredno }e biti pogo|en i njihov imovinski udio u cjelokupnoj knjigovodstvenoj vrijednosti imovine privrednog društva.4. 359 . ipak. Od odgovornosti iz obaveze privrednog društva treba odvojiti poslovni rizik osniva~a privrednog društva koji je ve} spomenut. Nju obuhvataju ne samo stvari pokretne i nepokretne nego i nov~ana sredstva. Pojam imovine je dosta slo`ena kategorija i zavrje|uje posebnu pa`nju. Nadalje. Poslovanjem privrednog društva i njegova imovina mo`e da se smanjuje ili pove}ava. Imovina ima obilje`je jedinstvenosti tako da ona predstavlja jedinstvo prava i obaveza. Odgovornost dru{tava kapitala za obaveze 28. za svoje obaveze odgovaraju cjelokupnom imovinom društva. Izuzetak je primjena pravila vezanih za pravni institut probijanja pravne li~nosti. Odgovornost se prote`e na sve vrste obaveza koje su nastale bez obzira da li im je osnov ugovorne prirode ili se radi o vanugovornoj odgovornosti. Naime. Izuzetak se odnosi kod susvojine i zajedni~ke svojine kao posebne pravne kategorije gra|anskog prava. Imovina time ne mo`e pripadati ve}em broju lica. I sve se ove pravne i ekonomske kategorije izra`avaju se nov~ano u poslovnim knjigama koje se vode po posebnim zakonskim i podzakonskim aktima. ali je uvijek vezana zajedno subjekta prava. Sva privredna društva.

Ta imovina se sada nalazi u sasvim drugom pravnom. 360 . bez obzira na izmjenu vrijednosti npr. Kakva }e vrijednost imovine biti uvijek je fakti~ko pitanje i ovisi}e od tr`išnih okolnosti. Prodajom dionica na tr`ištu kapitala oni ne prodaju dio imovine nego samo odre|eno obligaciono ili tra`beno pravo. principu integriteta osnovnog kapitala. Sve dok postoji imovina egizstira i samo privredno društvo. Stoga je identifikovanje vlasništva nad dionicama ili udjelima sa pravom svojine na imovinom privrednog društva nespojivo. ali nikada ne smije da se spusti ispod minimuma odre|enog zakonom. Poslije ovoga slijedio je upis dionica na jedan od zakonom propisanih na~ina. Jedina situacija koja bi se pribli`avala ovakvom stavu jeste situacija koja se javlja prilikom sprovo|enja privatizacije dr`avnih preduze}a. Stvarna ili tr`išna vrijednost mo`e biti viša ili ni`a u odnosu na vrijednost izra`enu u poslovnim knjigama. Osnovni kapital se. usljed dejstva razli~itih okolnosti. Vrijednost knjigovodstveno iskazane imovine treba razlikovati od njene stvarne ili tr`išne vrijednosti. Tako neka imovina koja je amortizovana i mo`e. No ova tehnika im ne daje za pravo da smatraju da su vlasnici idealnog dijela preduze}a. Privredno društvo se. ~esto posmatra kao neki predmet ili stvar kojim raspola`u njegovi vlasnici. Uplata udjela ili kupovina dionica. ako prepostavimo da je cjelokupna imovina dr`avnog preduze}a bila u dr`avnoj svojini. Kada se imovinski supstrat smanji ispod minimuma odre|enog zakonom nala`e se da se sprovede likvidacioni postupak ili ste~ajni postupak a u ovisnosti od stanja u poslovnim knjigama. ^esta je i obrnuta situacija da. u ovom kontekstu. prema stanju u poslovnim knjigama. neke opreme u poslovnim knjigama na tr`ištu ista nema pro|u. O ovome }e se odlu~ivati odlukom nadle`nog redovnog suda. Prodajom dionica ne sti~e novi vlasnik pravo stavrnopravne prirode. Jedino stvarno pravo koje on sti~e 938 Tako ~lan 246 ZOPD. Razloga za ovakav stav je više.knjigovodstvene imovine privrednog društva. mo`e smanjivati i pove}avati. bez obzira u kojoj fazi egzistiranja privrednog društva se desila ne mo`e da vodi stvaranju identiteta izme|u li~ne i imovine privrednog društva. a u ovisnosti od stanja u poslovnim knjigama. Vrijednost njihovih dionica je nešto sasvim drugo u odnosu na imovinu privednog društva.938 Ova kategorija obuhvata cjelokupnu imovinu privrednog društva na opisani na~in koja je knjigovodstveno evidentirana i koja je evidentirana i u drugim poslovnim dokumentima. ekonomskom i fiskalnom re`imu. Radi se o tzv. onda se njena knjigovodstveno izra`ena vrijednost dijeli sa odre|enom nov~anom vrijednoš}u (naj~eš}e sa 10 ili 100) kako bi se dobio ukupan broj dionica. U ovom slu~aju. da se otpiše na tr`ištu mo`e. u toku poslovanja privrednog društva. imati sasvim drugu vrijednost. Upisnici su time pravno tehni~ki kupovinom odre|enog broja dionica postajali vlasnici i alikvotne protivvrijednosti cjelokupne imovine sada ve} dioni~kog društva. Ne radi se o stvarnom pravu gra|anskog prava bez obzira na ulo`eni kapital.

Dionica.940 Postoji u ZOPD još jedno specifi~no rješenje koje u potpunosti ide u prilog prednjih shvatanja. 940 ^lan 218 ZOPD. U slu~aju smrti njihovog vlasnika dionice i poslovni udjeli ulaze u ostavinsku masu. Ako uzmemo drugu situaciju da recimo uplatimo odre|eni broj dionica na osnovu javnog poziva za upisom dionaca npr. Novac je investiran i mi mo`emo da sa njime raspola`emo samo na na~in odre|en zakonom. Ova obaveza se ima realizovati u roku od tri mjeseca od dana prijema zahtjeva uz isplatu po pravi~noj tr`išnoj vrijednosti. Ono što on sti~e u suštinskom pogledu jeste potra`ivanje odgovaraju}eg iznosa novca. društvo ima obavezu da otkupi njegove dionice. Radi se o tr`išnoj protivvrijednosti udjela na dan prestanka ~lanstva u društvu ograni~ene odgovornosti. Dionice i udjeli u privrednim društvima kapitalnog tipa dio njihove imovinske mase kao fizi~kih lica samo što se sa njom upravlja po posebnim propisima koji se odnose na rad i poslovanje privrednih društava.941 U sklopu odredbi o zaštiti prava manjine i ZOP sadr`i jedno rješenje. U slu~aju prodaje dionica.jeste pravo svojine nad dionicom kao prostom hartijom od vrijednosti. kao korporativna hartija od vrijednosti. ali sada kao fizi~kih lica.939 Sli~no je riješeno i pitanje kod obaveze dioni~kog društva da obavezno otkupi dionice zaposlenih (radni~ke dionice) isplatom po pravi~noj tr`išnoj vrijednosti na dan prestanka svojstva zaposlenog. na naš zahtjev. Društvo je u obavezi da isplati adekvatnu protivvrijednost njegovog udjela. Naravno. na nekretninama koje su u vlasništvu isklju~ivo privrednog društva. odnosno udjela. Da li }e takav prihod biti oporeziv drugo je pitanje. izvrši povrat novca. a u ovisnosti od tr`išne vrijednosti te dionice. kod istupanja ~lana društva ograni~ene odgovornosti iz društva. u sebi nosi i ~lanska prava ali o tome posebno. Radi se o rješenju po kome dioni~ar koji je nadzornom odboru dao pisanu izjavu da se protivi prijedlogu odluka skupštine koje prouzrokuju zna~ajne promjene u društvu ili pravima dioni~ara. naredne emisije. pove}at }e se vrijednost imovinske mase bivših ~lanova privrednog društva. Naime akcioniari koji imaju ili predstavljaju najmanje jednu desetinu osnovnog kapitala mogu od upravnog odbora zahtijevati sazi939 Tako ~lan 342 ZOPD. Cjelokupna imovina privrednog društva se u svim poznatim registrima evidentira isklju~ivo na njegovu firmu. Da su ~lanovi privrednog društva vlasnici njegove imovine govore i odredbe npr. da ni u kom slu~aju ne raspola`emo sa mogu}noš}u da nam emitent. Uplatom tog iznosa mi zasnivamo ~lansko pravo u tom dioni~kom društvu i ostvarujemo pravo da trgujemo sa tim dionicama. Vlasništvo nad dionicama i poslovnim udjelima u privrednom društvu je nasljedna kategorija. Kada ne bi bilo ove logike onda bi vlasnici dionica i udjela mogli da tra`e civilnu diobu i da se upiše njihov idelani dio vlasništva npr. 361 . Ista situacija je i sa udjelima u društvu ograni~ene odgovornosti. 941 ^lan 255 ZOPD.

Imovinu privrednog društva još u jednom slu~aju mo`emo prenijeti u naš li~ni imovinski supstrat kao fizi~kog lica. postoji i odredba vezano za rad i poslovanje društva ograni~ene odovornosti. Ujedno privredno društve ne mo`e ni odgovarati za obaveze svog ~lana koje je on preuzeo kao fizi~ko lice. onda bi se sam izvršni postupak mogao sprovoditi i nad imovinom privrednog društva.vanje skupštine uz navo|enje razloga za njeno sazivanje. davalac kredita mo`e da na sebe. Tako se dionice mogu prodati ili. Mogu se zalagati npr. u naturalnom obliku. Pri tome zadr`avaju svoju svojinsku ulogu ~ime uvijek. ali samo u vidu novca. mo`emo do}i kada prodamo svoje dionice ili svoj udio. Dionice i poslovni udjeli se mogu zalagati. mogu da izmijene uslove i re`im upravljanja i rukovo|enja. posebno kod privrednih društava kapitalnog tipa. ali pod uslovom da se izmire eventualne fiskalne obaveze. 362 . 30. Jedan poseban vid analogije se mo`e. U slu~aju neredovne otplate kredita nastupi}e posljedice koje su ure|ene zakonom. Mogu to da ~ine sami. preostane neka imovina. radi uzimanja kredita. I iz ovog je sasvim jasno i nedvosmisleno vidljiva imovinska razdvojenost ~lanova kao osniva~a privrednog društva od ~lanova kao fizi~kih lica. danas. ili pak mogu da poslove upravljanja i rukovo|enja povjere tre}im licima. slobodno odlu~uju i o upravljanju društvom. po ovom zahtjevu. prenese vlasništvo nad istim. ^lanovi. To se.943 Do protivvrijednosti imovine privrednog društva. Istina. Ukoliko se. odnositi na sprovo|enje izvršenja na imovini ~lana društva kao fizi~kog lica. skupština ne sastane u roku od 15 dana akcionarsko društvo ovim akcionarima ima obavezu da otkupi akcije u skladu sa odredbama ZOP-a. Radi se o slu~aju sprovo|enja postupka redovne likvidacije. vlasnici privrednog društva. ex lege. ^lanovi privrednog društva imaju slobodu i 942 ^lan 247 ZOP-a. Ukoliko. te koju }e djelatnost obavljati. radi po osnovu posebnih menad`erskih ugovora. vlasnici je mogu preuzeti i prenijeti u svoj imovinski supstrat. Kada bi postojalo jedinstvo imovine privrednog društva sa imovinom njenih ~lanova. Pored pobrojanih razloga i ~injenica egzistira još jedna mogu}nost. po izmirenju svih obaveza. Prilikom osnivanja privrednog društva njegovi budu}i ~lanovi se slobodno opredjeljuju da li }e osnovati privredno društvo. Isto se odnosi i u slu~aju da poslije sprovo|enja ste~ajnog postupka nešto preostane u imovinskoj masi ste~ajnog du`nika. s obzirom da se ste~aj sprovodi zbog nelikvidnosti ili prezadu`enosti privrednog društva.942 Skoro identi~na odredba. koji tip društva }e odabrati. u granicama odre|enim zakonom. kroz odlu~ivanje u organima. tako|er u vezi sa zaštitom prava manjine. bez obzira što zakon predvi|a ovu mogu}nost. 943 ^lan 371 ZOP-a. ukoliko je to ugovoreno ili predvi|eno zakonom. ovo je je samo teoretski mogu}e. posebno se to radi u po~etnoj fazi poslovanja.

kao i po opštim pravilima obligacionog prava. Razlika postoji kod komanditnog društva s obzirom da njegovi ~lanovi imaju razli~it polo`aj u društvu. Koje }e to posljedice proizvesti po samo privredno društvo i ovdje }e ovisiti od volje njegovih ~lanova. odgovaraju samo do visine svog uloga. Koji su motivi i razlozi donošenja njihove takve odluke sasvim je irelevantno.3. Kod ovog oblika odgovornosti izjedna~eni su svi ~lanovi društva neograni~ene solidarne odgovornosti. fiskalnih i ostalih ekonomskih i pravnih posljedica. Odgovornost personalnih privrednih dru{tava za obaveze 32. odnosno orta~kog društva. U ovoj imovinskoj sferi ~lanovi privrednih društava kapitalnog tipa ostvaruju svoja prava u privrednom društvu na osnovi vlasništva nad dionicama. kao javni drugari. ^lanovima privrednog društva je na volju ostavljeno da društvo i likvidiraju ukoliko ne `ele više da se bave nekom privrednom djelatnoš}u. 31. Ovaj oblik odgovornosti se još naziva i neograni~ena solidarna odgovornost. U ovisnosti od tipa privrednog društva ovisi}e i na~in povjeravanja funkcija upravljanja i rukovo|enja. U pogledu u~eš}a ~lanova privrednog društva u rezultatima njegovog poslovanja slobodni su u izboru podjele dobiti i pokri}u gubitaka. a ~lanovi ovih društava za obaveze samog društva odgovaraju i svom svojom li~nom neunešenom imovinom u društvo. vrstu djelatnosti. Ta odluka samo treba da je rezultat njihove slobodno izra`ene volje. za obaveze društva odgovaraju kao i ~lanovi društva neograni~ene solidarne odgovornosti. Ovaj strogi re`im odgovornosti svoje opravdanje nalazi u ~injenici da kod ovog tipa privrednog društava preovla|uju persona363 . Privredna društva personalnog tipa za svoje obaveze odgovaraju svom imovinom društva. Ove pravne kategorije prati i poseban re`im odgovornosti za ~lanove uprave i nadzornog odbora. 4. Da li }e pokriti gubitke ili }e i}i u ste~aj tako|er im je ostavljeno na volju. neograni~eno solidarno. odnosno udjelima. Tako koplementari. ovisi od tipa privrednog društva kao i od ~injenice da li postoji zakonska obaveza formiranja pojedinih organa. a u slu~aju da isti ne sadr`i takve odredbe onda po opštim pravilma sadr`anim u privredno pravnim zakonskim aktima. Time sami vrše izbor zakonskih. kao tajni drugari. tako|er. U slu~aju nesaglasnosti ~lanova oko ove odluke pitanje }e se rješavati na na~in odre|en osniva~kim ugovorom. organizacionu strukturu i drugo. a dio reinvestirati ili }e se cjelokupna dobit reinvestirati ovisi od njihove odluke. Koji }e re`im odgovornosti postojati. Preko ovoga se ne mo`e i}i izuzev ako se ne dobije punomo} od strane drugih ~lanova da zastupaju njihove interese u odre|enim stvarima.da izmijene po~etne uslove vezane za obavljanje djelatnosti. dok komanditori. Da li }e se dobit podijeliti ili }e dio podijeliti.

Ste~ajni postupak poznaje samo izuzimanje od izvršenja res publice. a prilikom izmirenja neke obaveze ili u slu~aju sprovo|enja ste~ajnog postupka ili nekog oblika izvršenja u izvršnom postupku. pa do podjele rizika izme|u njih postoji pravo na regres. postojala bi kada bi se izvršilo razvrgnu}e zajedni~ke imovine. ^esta je praksa da se u sami naziv firma stavlja i oznaka privredno društva sa potpunom odgovornoš}u. da se ne upisuju u sudski regsitar. kada bra~ni drugovi nisu oba ~lanovi nekog privrednog društva personalnog tipa. Ovdje je jedino mjerodavna ~injenica njihovog upisa u registar privrednih društava. podjele dobiti. a što predstavlja i glavni razlog da se za obaveze odgovara na ovaj na~in. oni i dalje. predstavljanja. Kako }e se povjerioci namirivati u slu~aju sprovo|enja izvršenja ili ste~ajnog postupka? Redosljed namirenja bi išao prvo sa naplatom iz imovine privrednog društva. a druga je situacija kada bra~ni drugovi imaju svojstvo komplementara ili javnih drugara. 4. Zašto su izuzeti komanditori od ove odgovornosti? Razlog le`i u ~injenici da su oni tajni drugari. odnosno dobra u opštoj upotrebi. 364 . Osnovni oblik odgovornosti za obaveze je odgovornost za sopstvene obaveze. Prva je situacija kada bra~ni drugovi imaju svojstvo ~lanova društva neograni~ene solidarne odgovornosti. 33. uloga. ne postoje za zakonodavca. Tek na tako podijeljenoj imovini moglo bi se sprovoditi izvršenje. uz saglasnost svih komplementara. zastupanja. Zajedni~ka te~evina bra~nih drugova. I kada ne postoji ova naznaka pošto se radi o imperativnoj normi ovo se. To je imperativna sopstvena odgovornost koja se još naziva i potpuna odgovornost. a u slu~aju ako ta imovina ne bi bila dostatna onda bi se išlo na namirenje i iz li~ne neunešene imovine ~lanova ovog društva. te ne istupaju pred javnoš}u niti u poslovnim odnosima. Njihova odgovornost je solidarna. Drugi izuzetak je zajedni~ka imovina bra~nih drugova. Od ovih pravila postoje i odre|eni izuzeci. Odgovornost privrednih dru{tava za obaveze drugih pravnih subjekata 34. u formalnom smislu. a s obzirom na ~injenicu da su oni ravnopravni u svemu od zajedni~kog upravljanja. Ova odgovornost obuhvata cjelokupnu imovinu izuzev sredsatva koja su po pravilima izvršnog postupka izuzeta od izvršenja. Regresno pravo bi se aktiviralo u slu~aju kada bi jedan ili neki od ~lanova platio nešto više u odnosu na druge. Bez obzira što postoji zakonska mogu}nost da im se povjeri funkcija zastupanja. samo po sebi podrazumijeva.lni elementi. Oni se odnose na imovinu koja po pravilima izvršnog postupka ne mo`e biti predmet izvršenja.4. Ona ima poseban re`im i mo`e biti predmet izvršenja tek u dvije situacije.

razvojni planovi i programi. Sigurno je da se kod procjenjivanja ovog oblika odgovornosti treba i}i za restriktivnim tuma~enjem pravne norme te njenu primjenu usloviti sa slu~ajem kada se doka`e da postoji direktna veza izme|u obavezuju}ih pisanih uputstava i prouzrokovane štete ili ste~aja. komercijalne i marketinške aktivnosti. Poslovni rizik se ne mo`e pokriti nekim oblikom odgovornosti bilo sopstvene bilo odgovornosti za obaveze drugog subjekta.945 U procesnom pogledu ovo bi zna~ilo da se tu`ba mo`e podnositi alternativno i to protiv supsidijarnog društva i drugotu`enog ve}inskog društva.944 Kako odgovara ve}insko privredno društvo? Odgovara neograni~eno solidarno. Pored ove odgovornosti u ste~ajnom postupku ve}insko društvo odgovara neograni~eno solidarno i za ostale obaveze koje su preuzete u pravnom i poslovnom promet. Povratne sprege. ukoliko se povjerioci ne namire za ostatak obaveza odgovara ve}insko društvo. ako supsidijarno privredno društvo nema nov~anih sredstava na ra~unu da se izvršenje upravi ka sredstvima ve}inskog privrednog društva. Preduslov za postojanje ovog strogog oblika odgovornosti je ako je ste~aj prouzrokovan izvršavanjem obavezuju}ih pisanih uputstava ve}inskog privrednog društva. proizvodna i uslu`na orjentacija. Samostalna odgovornost privrednog društva za sopstvene obaveze mo`e biti „poja~ana“ na taj na~in da se odgovara i za obaveze drugih subjekata prava. 365 . Kod ovih pitanja nema nekih posebnih teorijskih stavova niti sudske prakse. Zakon je izri~it kada govori da ovaj oblik odgovornosti postoji samo onda kada je zavisno privredno društvo izvršavalo obavezuju}a pismena uputstva ve}inskog društva. mati~nog preduze}a ili preduze}a koje ima ve}inski paket dionica u dioni~kom društvu ili ve}inski udio u društvu ograni~ene odgovornosti. Radi se odgovornosti tzv. U obzir ne treba uzimati poslovni rizik. u slu~aju sprovo|enja ste~aja nad ve}inskim privrednim društvom. Kao prvo se postavlja pitanje kada }e se aktivirati ovi strogi mehanizmi odgovornosti. što zna~i cjelokupnom imovinom privrednog društva. Šta bi sve moglo da se podvede pod pojam obavezuju}ih pismenih uputstava? Ako bi se šire tuma~io ovaj pojam onda bi se pod njim podrazumijevali i npr. Naime. 945 ^lan 48 ZOPD.35. U slu~aju sprovo|enja ste~ajnog postupka nad zavisnim preduze}em. Ve} je napomenuto da svako sam snosi posljedice lošeg poslovanja koje mogu da nastupe iz razli~itih razloga. nema. povezanim licima ili drugim privrednim društvima koja imaju svojstvo zavisnog privrednog društva. pa gubici nastupe kao rezultat loše tr`išne procjene. Kao interesantno bi se moglo pojaviti šire shvatanje ovog pojma. Me|utim u ovom slu~aju radi se o poslovnom riziku koji je imanentan poslovanju na tr`ištu. Ili da se u izvršenom postupku. Ko bi sve obuhvatao pojam drugih subjekata prava? Na prvom mjestu radilo bi se o tzv. ukoliko je ve}insko društvo 944 ^lan 50 ZOPD.

38. kao i dometima bi}e posebno govora kod statusnih promjena kod privrednih društava. Radi se o solidarnoj odgovornosti i u slu~aju aktiviranja obaveza pravna pitanja }e se rješavati po opštim pravilima obligacionog prava o solidarnoj odgovornosti. 36. odnosno od slu~aja do slu~aja. Ova odgovornost. Stvar je ovlaštenog organa u privrednom društvu kome }e povjeriti izradu plana reorganizacije. Kao poseban slu~aj odgovornosti za obaveze drugih subjekata mo`e se javiti odgovornost za obaveze koje su preuzete u poslovnom prometu prema drugim privrednim društvima. Kod statusne promjene spajanja novo društvo preuzima sve obaveze privrednih društava koja se spajaju. Pozitivno zakonodavstvo dozvoljava da se daju jemstva i mjeni~ni avali za druga privredna društva. Ovo isto se odnosi i na slu~ajeve preuzimanja mjeni~nog jemstva samo što je odgovornost stro`ija u smislu br`e i naplate potra`ivanja. Radi se o svojevrsnoj transformaciji privrednog društva iz jednog u drugi organizacioni oblik. Pošto se radi o planu koji po svojoj sadr`ini zahtijeva posebne vještine naro~ito iz ekonomske sfere po`eljno bi bilo da ovaj plan izra|uje neovisna revizorska ku}a koja je specijalizovana i za ove vrste poslova. usvajanjem. Ova odgovornost je solidarna i neograni~ena i predstavlja oblik odgovornosti utvr|ene zakonom tako da bi ugovorna odredba koja bi istu isklju~ila bila apsolutno ništava. 37. I kod statusne promjene podjele nova privredna društva odgovaraju neograni~eno solidarno za obaveze privrednog društva koje se ovom statusnom promjenom gasi. Naime. U vezi sa njegovom sadr`inom. ZOPD je kod statusnih promjena unio jednu novinu.i ve}inski vlasnik onda zasigurno uprava supsidijarnog društva radi po nalozima vlasnika. a bez obzira na vrstu statusne promjene. Ovaj oblik odgovornosti obuhvata samo one obaveze koje su nastale do momenta statusne promjene. podjeli ili promjeni oblika privrednog društva donosi se na osnovu plana reorganizacije koji priprema uprava i nadzorni odbor ili drugi organ svakog u~esnika ako je ovlašten osniva~kim aktom. Odgovornost za drugog postoji i u slu~aju preduzimanja statusnih promjena. Odgovornost za drugog mo`e biti i po osnovu promjene oblika privrednog društva.946 Zakon propisuje obaveznu sadr`inu ovog plana. Kod statusne promjene pripajanja obaveze pripojenog društva prelaze na ono privredno društvo prema kome je izvršeno pripajanje. Naj~eš}i oblik ove transformacije 946 ^lanovi 64-68 ZOPD. odluka o spajanju. nastaje po osnovu pravnog sljedništva ili univerzalne sukcesije. 366 . Me|utim i u ovoj situaciji dolazimo u sferu poslovnog rizika pa bi se i ovaj dio ovog problema morao rješavati kao fakti~ko pitanje. pripajanju.

Ovo rješenje samo podcrtava razdvojenost li~ne imovine od imovine privrednog društva. Novo privredno društvo je univerzalni pravni sljedbenik prethodnog privrednog društva. fakultativnost obrazovanja organa i manji troškovi koji su potrebni za finansiranje rada obaveznih organa u dioni~kom društvu. Pitanje naknade štete posebno je ure|eno. Za štete koje nastupe po tre}a lica na osnovu njihovih nezakonitih odluka ili recimo nestru~nog rada zaposlenika odgovara privredno društvo. bez obzira na ~injenicu da osniva~i odgovaraju samo do visine svojih uloga. kao i sami zaposlenici rade u ime i za ra~un privrednog društva. Odgovornost osniva~a za obaveze privrednih dru{tava 41. Tre}e lice tu`beni zahtjev upravlja prema privrednom društvu kome ostaje mogu}nost regresiranja prema zaposleniku i ~lanovima organa. 40. ako nije zaposlenik. avala po mjenicama i drugo. ali ne i prema organu privrednog društva. 4. Ova mogu}nost nije isklju~ena pozitivnim zakonodavstvom izuzev za javna preduze}a. Koje }e posljedice snositi zaposlenik ili ~lan nekog organa ovisi}e od njegovog radno pravnog statusa. Osnovni su jednostavniji re`im upravljanja. O kojim se oblicima jemstava radi? To mogu biti jemstva po osnovu kredita. njegovi ~lanovi. Oblik odgovornosti ~lana organa privrednog društva ovisi}e od vrste i na~ina prouzrokovane štete. Privredno društvo }e za ove obaveze odgovarati kao solidarni jemac i opet }e se primjenjivati opšta pravila obligacionog prava. Poseban oblik odgovornosti je i odgovornost privrednog društva za štete koje prouzorkuju njegovi radnici i organi samog privrednog društva.susre}emo kod transformisanja dioni~kih društava u društva ograni~ene odgovornosti. Organi. oni uporedno snose cjelokupan rizik na taj na~in što }e cjelokupna imovina privrednog društva biti predmet generalne egzekucije. odnosno briše iz sudskog registra. Odgovornost za drugog mo`e postojati i u onim slu~ajevima kada se izda jemstvo za fizi~ko lice kao subjekta prava. mo`e otkazati ugovor o njegovom anga`ovanju za mandatni period. Kod ove transformacije novo privredno društvo preuzima u potpunosti sve obaveze prethodnog društva koje se gasi.5. Razloga za ovo je više. Zaposleniku se mo`e otkazati. odnosno raskinuti ugovor o radu dok se ~lanu organa. Kod odgovornosti privrednih društava kapitalnog tipa. Osniva~i za obaveze privrednog društva odgovaraju na ve} opisani na~in. Razdvojena je odgovornost osniva~a kod privrednih društava kapitalnog tipa u odnosu na privredna društva personalnog tipa. Ranije privredno društvo se ne likvidira pošto njegov cjelokupan imovinski supstrat u cijelosti prelazi na novoformnirano privredno društvo. 39. Bilo kakvo stvaranje privida ili identiteta izme|u ove dvije imovinski i pravno odvojene kategorije vodilo bi ka mogu}oj primjeni 367 .

6.000 funti u gotovini i 10. Imovina ovog tipa privrednih društava ima se smatrati odvojenom od li~ne imovine osniva~a. Pošto su tadašnji engleski propisi zahtijevali za osnivanje dioni~kog društva najmanje sedam osniva~a on je u to društvo pored sebe uklju~io suprugu i njihovo petoro djece. Me|utim. godine. cit. odnosno dionica. U slu~aju da osniva~ privrednog društva dolazi iz drugog suvereniteta on je odgovoran za obaveze privrednog društva na ve} opisani na~in i bez obzira da li se radi o fizi~kom ili pravnom licu. te da je ona radila samo kao Salomonov agent. entitet. strana 54. Probijanje pravne li~nosti predstavlja zaseban pravni institut koji iz više razloga zaslu`uje posebnu pa`nju. iz 1897.pravila vezanih za pravni institut probijanja pravne li~nosti. 4. grad. zauzeo je stav da je registrovano dioni~ko društvo sa svojom imovinom odvojeno od imovine osniva~a. vezanim za odgovornost osniva~a za obaveze privrednih društava kapitalnog tipa pove}ava zaniteresovanost za njegovim podrobnijim i obaveznim izu~avanjem.000 funti dok su potra`ivanja neobezbje|enih potra`ivanja iznosila 8. Ukoliko je osniva~ privrednog društva „dr`ava“. Probijanje pravne li~nosti 42. U prvom stepenu sud je dao za pravo povjerioicma uz obrazlo`enje da je dioni~ko društvo samo punomo}nik Salomona kao stvarnog osniva~a. te da osniva~ ne odgovara za obaveze društva.947 Odgovornost za obaveze je jedan od osnovnih obilje`ja privrednog društva. Ukoliko je osniva~ privrednog društva privredno društvo onda }e ono na ve} opisani na~in odgovarati za obaveze supsidijarnog ili zavisnog privrednog društva. Salomon Co. kanton. op. 368 . Industrijalac Salomon je bio trgovac ko`om i proizvo|a~ ~izama. Neobezbje|eni povjerioci su. Povjerioci koji nisu imali obezbje|ena potra`ivanja zahtijevali su od suda da pored društva odgovara i stvarni osniva~ Salomon budu}i da se radi samo o takozvanim kompanijama.. ali sa drugim osnovom i obrazlo`enjem da se radilo o prevarnom postupanju. bili tretirani kao povjerioci dioni~kog društava. Ltd.. se opredjeljuju za kapitalna društva. onda je ona odgovorna za njegove obaveze s obzirom da ima svojstvo pravnog lica i svojstvo osniva~a. Nadalje zaklju~eno je da Salomon nije prevario povjerioce pošto su se ve} naplatili povjerioci koji su imali obezbje|ena potra`ivanja.000 otpla}enih dionica od po jednu funtu. Ve} slijede}e godine društvo je zapalo u krizu i pokrenut je ste~ajni postupak. distrikt ili sama dr`ava. lebde}om zalogom. u funkciji Vrhovnog suda.000 funti što su mu ostali neobezbeje|eni povjerioci osporavali. Odlu~io je da svoje svojstvo trgovca transformiše u dioni~ko društvo. na kraju. a ne povjerioci industrijlalca Salomona. Imovina dioni~kog društva bila je procijenjena na 6. Porijeklo ovog pravnog instituta poti~e iz sudske prakse i vezan je za slu~aj Salomon v.000 funti obezbje|enih tzv. Me|utim kada se privredno društvo 947 Ovaj pravni institut se joša naziva i lifting the veil ili piercing the corporate veil pošto poti~e iz anglo saksonskog pravnog kruga. Poslovno pravo. Pod prednjim se mislilo na odgvornost fizi~kih lica za obaveze privrednog društva ~iji su oni osniva~i.000 funti. prilikom odabira tipa privrednog društva. @albeni sud je potvrdio prvostepenu presudu. Motiv se nalazi i u ~injenici da je re`im odgovornosti mnogo povoljniji.. a to mo`e biti opština. Odgovara se samo do visine vrijednosti uloga. U ovom sporu Salomon se pojavio kao zalo`ni povjerilac prema kompaniji po osnovu svojih obveznica koje su bile obezbje|ene lebde}om zalogom tra`e}i pri tom prvenstveno namirenje za iznos od 10. a privrednici dominantno. Stvarni osniva~ je bio samo industrijalac Salomon pošto su ostali osniva~i imali samo po jednu dionicu nominalne vrijednosti po jednu funtu. prije svega. Unosom dotadašnje imovine u dioni~ko društvo dobio je 20. Dom lordova. Salomonu je dato i pravo da se prioritetno naplati. a od novog društva primio je 9. Citat prema: Mirko Vasiljevi}. Njegova uska veza sa drugim pravnim institutima.

koristi za postizanje nezakonitih ciljeva dolazi do aktiviranja pravnog instituta probijanja pravne li~nosti. pak. te posebno preduzimanje radnji koje u sebi imaju obilje`ja bi}a nekog krivi~nog djela. odvojen je od pravnog subjektiviteta svojih ~lanova. te samim tim ~inom garantuje i ve}i stepen zakonitosti prilikom odlu~ivanja. kod društava ograni~ene odgovornosti. kao subjekt prava. Kao 369 . Stroga pravila i posebni podzakonski akti rada regulatornih dr`avnih organa koji reglišu rad i poslovanje dioni~kih društava vode ka zaklju~ku da su mogu}nosti zloupotrebe znatno su`ene. Osnovni cilj je da se sprije~e prevare tre}ih savjesnih lica. U nekim zemljama ovaj pravni institut se uopšte ne tretira ve} se njegovo rješavanje prepušta sudskoj praksi. U ovom slu~aju prestaje djelovanje prednosti vlasnika kapitalnih privrednih društava. Prvi je slu~aj korištenjem metoda generalne klauzule ili. Nepostojanje iole ozbiljnih oblika kontrole rada društava ograni~ene odgovornosti doprinosi potvrdama ovakvog stava. nego što je to slu~aj sa dioni~kim društvima. Misli se na oblike kontrole u smislu revizijskih izvještaja i obavezne revizije poslovanja od strane ovlaštenih revizijskih „ku}a“. Naravno. Ovo je ve} pitanje fakti~kih okolnosti. izigravanje zakonskih akata. Podizanje pravnog vela je mnogo lakše kod jedno~lanih društava. od slu~aja do slu~aja. ispunjavanja fiskalnih obaveza. Ni u kom slu~aju se ne misli o redovnim radnjama koje preduzimaju nadle`ne dr`avne institucije nadle`ne za kontrolu. naj~eš}e javlja kod privrednih društava kapitalnog tipa koja su jedno~lanog karaktera. u praksi. Mogu}nost eventualnih pojavnih obilika probijanja pravne li~nosti ne mo`e se eksplicitno odrediti. Oni odgovaraju isto kao i vlasnici društava personalnog tipa. Ona predstavljaju najpogodniji oblik manipulacije tako da nije bezrazlo`no uporedno pravno rješenje i sudska praksa da se kod jedno~lanih društava za preuzete obaveze u pravnom i poslovnom prometu odgovara neograni~eno solidarno cjelokupnom li~nom imovinom. Probijanje pravne li~nosti je mnogo jednostavnije u jedno~lanim društvima nego u „izraslim“ korporacijama koje posluju du`i vremenski period na legalnoj osnovi i gdje postoji su~eljavanje poslovnih interesa i sli~no. drugi slu~aj. te da se sprije~e zloupotrebe kod vješta~ki „postavljenih“ ili „instaliranih“ privrednih društava. u principu mnogo lakše. te se ulazi na teren neograni~ene solidarne odgovornosti. da se ide metodom numerus clausus. Osnovni razlog le`i u ~injenici što je upravlja~ka struktura dioni~kih društava sa obligatornim postojanjem organa mnogo slo`enija. te stvar procjene suda. ?injenica razdvojenosti odgovornosti ne mora da zna~i da se mogu vršiti radnje koje imaju za cilj prikrivanje pravih namjera vlasnika privrednog društava ili. Ovo se. U uporednim zakonodavstvima ovo se pitanje rješava u pravilu na dva na~ina. Ono je. odnosno da se u pobrojanim i sli~nim slu~ajevima odgovara samo do visine kontribucija u privrednom društvu. prije svega. Privredno društvo. Ovakve radnje ne bi mogle da dovedu do ekskulpacije u smislu odgovornosti. da ako se i kod ovih vidova kontrola zakonitosti poslovanja utvrde nezakonitosti da postoji obaveza procesuiranja istih.

kao i dr`ave koja se pojavljuje 948 Ovo je naro~ito prisutno kod tzv. Svaki od njih treba da podlije`e pored sudske provjere i provjeri suda javnosti. U našoj praksi dominira stanovište po kome uvijek postoji identitet izme|u privatne i korporativne imovine. subjektivnom zloupotrebom ovlaštenja ili zloupotrebom pojedinih prava vezanih za zastupanje? 43. one se analogijom legis mogu primijeniti i na prodaju udjela i dionica sa korištenjem ove klauzule. odnosno kada je znala ili mogla znati za pravo stanje stvari. Bez obzira što se. Ina~e ste~ajno zakonodavstvo je zoran primjer vezan za prakti~ne aspekte ovog posebnog pravnog instituta. davanje nekog oblika pozajmica ~lanovima društva ili povezanim licima. 44. a posljedice razli~ite i uglavnom negativne. Ova situacija je vrlo ~esto u praksi. Ovdje u obzir dolaze svi razlozi na koje se odnosi primjena pravnog instituta pobojnih radnji u ste~ajnom postupku. Da spomenemo samo neke.primjer se mo`e uzeti vrlo ~est slu~aj korištenja privrednog društva da bi se zadobili odre|eni privatni ciljevi. Kakve }e krajnje posljedice biti sasvim je drugo pitanje. odnosno ciljevi koji nisu kompatibilni sa ciljevima privrednog društva. Poseban je slu~aj iz sfere ste~ajnog zakonodavstva vezan za ~inidbu ~lana društva koja nadomješta kapital privrednog društva. Pojavni oblici vezani za primjenu instituta probijanja pravne li~nosti su brojni. O svakom bi moglo biti posebno rije~i. U obzir potom dolaze svi oblici davanja bilo kog oblika jemstva za osniva~e ili sa njima povezana lica. Ina~e pojavnih oblika je ima više. Ovo je naj~eš}i slu~aj u kome se vrši svojevrsna simbioza privatne sa korportivnom imovinom. u ovom slu~aju radi o odredbama ugovora o prodaji.948 U obzir dolazi i primjena mogu}nosti vezane za stavljanje u ugovor klauzule vezane za isklju~ivanje odgovornosti za pravne i materijalne nedostatake. Uvo|enjem jedinstvene obaveze pla}anja poreza na dodanu vrijednost mogu}nosti vezane za manipulacije su znatno su`ene. odnosno ~lanova. Izuzeci se mogu koristiti jedino u slu~aju kada je druga strana bila nesavjesna. Ona se praktikuje u slu~ajevima kada se nabavka roba i opreme mogla vršiti bez obaveze pla}anja poreza na promet. Ovi interesi ne mogu biti u suprotnosti sa interesima tre}ih savjesnih lica. Ova situacija je tako|er vezana za sprovo|enje ste~ajnog postupka kada }e se posebno elaborirati. 370 . Razlozi su neracionalni. Poseban primjer mo`e biti i korištenje pozicije ve}inskog vlasnika u pojedinom privrednom društvu kapitalnog tipa kako bi se dio ili cijela imovina „otu|ila“. Šta se dešava sa tzv. Naj~eš}e se radi o slu~ajevima korištenja firme i imena privrednog društva kako bi se postigli samo li~ni ciljevi. prenijela na drugog privrednog subjekta ili na fizi~ko lice kako bi se postoje}a imovina umanjila ili svela na neku ni`u vrijednost. komisionih kredita. Privredno društvo ima za jedan od ciljeva da se zadovolje interesi njegovih osniva~a.

Prvo. One se mogu kretati od obaveze naknade štete po opštim pravilima obligacionog prava pa sve do isklju~enja ~lana iz ~lanstva u privrednom društvu. Neunošenje uloga mo`e imati razli~ite posljedice.950 Dometi ove odredbe još nisu poznati u našoj sudskoj praksi. Iskustva Bosne i Hercegovine u ovoj oblasti su pionirske prirode. stav 4 Zakona o ste~ajnom postupku. Neke zaslu`uju da se spomenu. odgovornosti za supsidijarna društva kod 949 ^lan 48. Salomon ovaj pravni institut je na mala vrata polako ušao u sudsku praksu i primjenu. Ovdje treba spomenuti i jednu specifi~nu odredbu Zakona o ste~ajnom postupku. 45. Jedan od osnovnih principa kod rada i poslovanja dioni~kih društava javlja se princip nemogu}nosti povla~enja uplata po osnovu dionica. Uvo|enje re`ima neograni~ene solidarne odgovornosti uvodi se iz više razloga.949 Ova obaveza postoji i u slu~aju kada se ste~ajni postupak ne otvara iz razloga nepostojanja imovinske mase. Primjer za to je sprovo|enje ste~ajnog postupka. Ubjedljivo je najbogatija sudska praksa Engleske i SAD. prava kao i dodatnih ~inidbi kod društava ograni~ene odgovornosti. Teret dokazivanja na postojanju prevarne radnje je na onome ko tvrdi da postoji prevarno postupanje. Isto se ne odnosi samo na obavezu uplate novca nego i unošenja stvari. Tek poslije opisanog slu~aja Salomon v. To ne mora uvijek biti slu~aj. vrlo ~esto. Sudovi se ustru~avaju da koriste postulate ovog pravnog instituta. 371 . da primjerak rješenja o otvaranju ste~ajnog postupka dostavi i nadle`nom javnom tu`ilaštvu. Jednom upla}eni novac po onovu kupovine dionica ne mo`e biti predmet povrata od strane emitenta. a koja posluju du`e od šest mjeseci odgovornost osniva~a je neograni~ene solidarne prirode. Na prvom mjestu postoji odgovornost osniva~a za unošenje uloga u privredno društvo na na~in utvr|en osniva~kim aktom. Dionice mogu samo biti predmet prometa. Prilikom otvaranja ste~ajnog postupka postoji zakonska obaveza ste~ajnog suda. Pored pobrojanih razloga u obzir u uporednoj sudskoj praksi dolaze i slu~ajevi: po~etak poslovanja prije dobivanja rješenja o registraciji privrednog društva. Posebni su slu~ajevi prevarnog postupanja. Zašto je uvedeno ovakvo rješenje? Razlog le`i u ~injenici da je. Više je odredbi pozitivnog zakonodavstva koje idu u prilog ovih tvrdnji. odnosno sudije pojedinca. 950 ^lan 127. Radi se o odredbi koja propisuje da ste~ajni povjerioci mogu nakon zaklju~enja ste~ajnog postupka ostvarivati svoja preostala potra`ivanja prema opštim pravilima gra|anskog prava. Inostrana sudska praksa je bogatija posebno u zemljama ~ija privreda ima dugu tradiciju tr`išne orjentacije.i sa svojstvom povjerioca naspram privrednog društva. poseban tretman imaju jedno~lana društva. ~ak i u o~iglednim slu~ajevima prevarnog postupanja. prouzrokovanje ste~aja rezultat nezakonitih radnji. stav 1 Zakona o ste~ajnom postupku. odnosno nekog drugog oblika nezakonitog postupanja.

Pa ako uzmemo za primjer i komentar slu~aj pod ta~kom d) on u sebi mo`e imati razli~tih elemenata. Dioni~ar u dioni~kom društvu. vlasnik udjela u društvu sa ograni~enom odgovornoš}u i komanditor u komanditnom društvu ne odgovaraju osim kada: . sam za sebe. . prikrivanja stvarnog stanja u privrednom društvu. Normirano je da svaki ~lan društva sa neograni~enom solidarnom odgovornoš}u i komplementar u komanditnom društvu odgovara za obaveze društva neograni~eno solidarno cjelokupnom svojom imovinom. U pogledu zakonskog okvira ZOPD je ovo pitanje uredio korištenjem principa numerus clausus. 951 ^lan 6 ZOPD i ~lan 6 Zakona o trgova~kim društvima Rebuplike Slovenije.koristi društvo za prevaru ili ošte}enje svojih povjerilaca. 46. miješanja privatne sa korporativnom imovinom. Istovrsno rješenje postoji i u Zakonu o trgova~kim društvima Republike Slovenije. ili uti~e da društvo preuzme obaveze iako je znao ili morao znati da društvo nije ili ne}e biti sposobno da izvršava svoje obaveze. odnosno povoda.koristi društvo za postizanje li~nog cilja koji nije saglasan ciljevima drugih ~lanova i društva u cjelini. ^ak je i numeracija ~lana ista. djelovanje putem društva koje predstavlja samo zastupnika. a tek onda iz li~ne imovine. Rješenja koja su primjenjena u ZOPD se mogu smatrati kao moderna rješenja.tzv. kao i ~lanove privrednih društava personalnog tipa. . generalnu klauzulu. evazija poreza. ostaci primjene postulata pravnog instituta ultra vires. Bez obzira što se radi o primjeni rješenja da se ide sa pobrojavanjem razloga za primjenu pravnog instituta probijanja pravne li~nosti svaki od pobrojanih slu~ajeva mo`e se šire tuma~iti na taj na~in da svaki od njih ~ini. Ovdje imovinski supstrat ne treba procjenjivati prema visini osnovnog kapitala nego prema ukupnoj knjigovodstvenoj vrijednosti imovine privrednog društva.uti~e na smanjenje imovine društva u svoju korist ili korist tre}ih lica.upravlja imovinom društva kao sa svojom imovinom. drugog oblika nezakonitog postupanja. stvaranje privida pravne li~nosti. To mo`e biti rezultat prevarnog postupanja. kao i neotkrivanje ~injenice da se postupa u ime i za ra~un privrednog društva. . Posebno bi se moglo govoriti o preuzimanju obaveza za koje ne postoji dovoljan imovinski supstrat. nefer postupanja. Podrazumijeva se da }e se potra`ivanja prvenstveno namirivati iz imovine privrednog društva. djelovanje diskvalifikovanih ~lanova uprave privrednog društva. 372 . la`nog prikazivanja pojedinih ~injenica i sl. stvaranja privida pravne li~nosti.951 ZOPD jednim ~lanom ure|uje odgovornost ~lanova privrednih društava kapitalnog tipa.

Ovdje u obzir dolaze. Od posebnih propisa mo`e se spomenuti Zakon o preuzimanju dioni~kih društava kao i svi podzakonski akti i pravila vezana za rad dioni~kih društava koje propisuje Komisija za hartije od vrijednosti. a posebno dijelovi koji se odnose na pobojne radnje ili radnje koje su preduzete prije otvaranja ste~ajnog postupka bez naknade ili uz neznatnu naknadu. te odredbe koje se odnose na radnje propuštanja preduzete od strane ovlaštenih lica kod ste~ajnog du`nika.47. 373 . Interesantna su i pojedina rješenje vezana za konstituisanje razlu~nih prava. odredbe ste~ajnog i likvidacionog zakondavstva. prije svega. Posebni vidovi zloupotrebe mogu da se jave u onim slu~ajevima koji su odre|eni posebnim zakonskim aktima.

.

Izradu predmetnih zakona su pratile i odgovaraju}e izmjene. nastupile su izmjene u oblasti ste~ajnog i likvidacionog prava koje }e zahtijevati i zna~ajne promjene u privrednom `ivotu. 32/04 i 42/06.. Sada je u potpunosti razdvojena materija ste~aja i likvidacije. a posebno odredbe procesnog karaktera koje se odnose na sprovo|enje likvidacije privrednih društava. Izmjene Zakona o privrednim društvima (u daljem tekstu: ZOPD) vršene su i iz drugih razloga. a što je opet jedan od preduslova za pristup Bosne i Hercegovine ovim integracijama. odnosno izrada novog zakona je izvršena 1998. g. a u toku 2002. 2.953 U pogledu procesnih pravila za pitanja koja nisu ure|ena ZOS-om supsidijarno se primjenjuju odredbe Zakona o parni~nom postupku (u daljem tekstu: ZPP). kao i brojnim institucijama koje neizbje`no prate normalno odvijanje privrednih tokova. pristupilo se izradi potpuno novih zakona. Preuzet je Zakon o ste~aju i likvidaciji iz pravnog sistema SFRJ. Pored ovog u obzir dolazi i primjena pojedinih ex specialis po na~elu lex specialis 952 Autor ovog poglavlja je u cijelosti prof. Jedan od ciljeva svih ovih izmjena je pove}anje efikasnosti u sprovo|enju ste~aja. 953 „Slu`beni list Federacije BiH“ broj 29/03. U pravnom sistemu Bosne i Hercegovine 1992. kao i uskla|ivanje doma}eg zakonodavstva prema zahtjevima me|unarodnih institucija i integracija. odnosno Federacije BiH. Uvod 1. g. Zbog postojanja nesaglasnosti ranijeg Zakona o ste~aju i likvidaciji u odnosu na rješenja iz Zakona o privrednim društvima izvršene su i odgovaraju}e izmjene Zakona o privrednim društvima.VII STE^AJNO PRAVO952 1. dr Veljko Trivun. Odgovaraju}e izmjene. Donošenjem novih Zakona o ste~ajnom postupku i Zakona o likvidacionom postupku u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine. tako da su usvojena dva potpuno nova zakona: Zakon o ste~ajnom postupku (u daljem tekstu: ZOS) i Zakon o likvidacionom postupku (u daljem tekstu: ZOL). 375 . pravosu|u. odnosno usvajanje novih zakona u materiji parni~nog i izvršnog postupka. s obzirom da se radi o pravnim disciplinama ~ija se pravila supsidijarno primjenjuju u materiji ste~ajnog prava.

prije svega. Pored toga susre}emo se sa primjenom pravnih propisa vezanih za osnivanje i rad privrednih društava. Pored ovoga. Pored normi materijalno-pravnog karaktera tu su i norme koje su imaju procesni karakter. 2. ve} i svih onih drugih subjekata ste~ajnog postupka koji u~estvuju u njegovom sprovo|enju. u vremenu odre|enom zakonom. Pošto zasebna procesna pravila. generalne egzekucije nad imovinom ste~ajnog du`nika koji je plate`no nesposoban. opet kao zasebnih pravnih disciplina. a u cilju realizacije ste~ajnog postupka. Takav sistem rada doveo je do visokog stepena uskla|enosti ve}ine pravnih instituta u zakonodavstvu oba entiteta. o primjeni nekih posebnih pravila vezanih za sprovo|enje ste~ajnog i/ili likvadaiconog postupka poslovnih banaka i osiguravaju}ih društava. prije svega. Ste~ajno pravo predstavlja slo`enu pravnu kategoriju. a u cilju namirenja povjerilaca na na~in i po postupku 954 U obzir bi se kao lex specialis uzela pravila iz Zakona o bankama i Zakona o osiguranju imovine i lica. kao i sa svim propisima finansijske prirode. u velikom broju slu~ajeva je i posljedica razli~itih oblika nezakonitosti koje imaju obilje`ja bi}a krivi~nog djela.derogat legis generali. Sam ste~aj predstavlja oblik tzv. Ste~ajno pravo i njegove posljedice 4. kao i one zaposlenike sa kojima je ste~ajni upravnik zaklju~io ugovor o radu. a sadr`ane su isklju~ivo u okviru ste~ajnog prava. Radi se.954 3. Samo sprovo|enje ste~ajnog postupka zahtijeva visoku stru~nost i profesionalnost ne samo od strane ste~ajnog suda. g. Predmetni zakoni su u drugom entitetu usvojeni u toku 2002. Njihova izrada je tekla u organizaciji njema~kog privrednog društva GTZ zajedno sa lokalnim ekspertima iz oba entiteta i predstavnicima njema~kih advokata specijalista za ste~ajno pravo. Ovaj problem je riješen kroz izbor medijatora i nosioca aktivnosti u izradi ovih zakona. treba napomenuti da su u oblasti ste~ajnog prava usvojena osnovna rješenja i principi germanske pravne škole. 5. nisu dovoljna to se u okviru materije ste~ajnog prava supsidijarno primjenjuju i odredbe parni~nog i izvršnog postupka. na ste~ajnog upravnika i stalne sudske vještake. 376 . u okviru ste~ajnog prava. Nerijetko ova materija zadire i u sferu krivi~nog prava. S obzirom da je materija ste~ajnog prava u entitetskoj nadle`nosti postavlja se pitanje uskla|enosti ovih zakona na nivou entiteta. obzirom da je ste~aj. Misli se. Ovo su samo neki od razloga koji govore u prilog ~injenice da ste~ajno pravo predstavlja jednu od najslo`enijih pravnih disciplina koja u sebi neizbje`no uklju~uje i ekonomske discipline. s obzirom da u sebi uklju~uje pravne norme i institute iz više pravnih disciplina i grana prava.

utvr|enih zakonom. tako da se u pogledu razloga. a ostatak imovine da preuzme vlasnik ili vlasnici tog subjekta. Ste~aj treba razlikovati i od postupka likvidacije s obzirom da se ovi termini ~esto miješaju u svakodnevnom govoru. odnosno u drugom slu~aju da se namire povjerioci. odredbama ZOPD. Ekonomski cilj likvidacije je tako|er prodaja imovine privrednog subjekta radi podmirenja eventualnih potra`ivanja povjerilaca. 377 . cjelokupne imovine ste~ajnog du`nika. a po njihovom okon~anju. U pogledu pravnih i ekonomskih posljedica sprovo|enja ste~aja i/ili likvidacije nekog privrednog društva. odnosno prezadu`enosti privrednog subjekta. odnosno subjekta koji se likvidira. Ste~aj se sprovodi kada prezadu`eni privredni subjekt ne mo`e više da ispunjava svoju privrednu funkciju uopšte. i ne javlja se problem plate`ne nesposobnosti. a radi realizacije odre|enog potra`ivanja. za svaki pojedini oblik privrednog društva. odnosno subjekat prava. s obzirom da se kod izvršnog postupka sprovodi izvršenje samo na dijelu imovine du`nika. Ste~aj treba razlikovati od izvršnog postupka. Ukoliko dio imovine preostane ista }e pripasti osniva~ima. Posebna materijalna pravila vezana za sprovo|enje likvidacionog postupka propisana su. Same ekonomske posljedice kod ste~aja se ogledaju u prodaji cjelokupne imovine prezadu`enog i insolventnog ste~ajnog du`nika i naplati njegovih eventualnih potra`ivanja radi namirenja povjerilaca putem isplatnih redova koji su utvr|eni zakonom. ali i u praksi. ~ime se ono briše iz sudskog registra. Likvidacija predstavlja takav na~in prestanka rada i postojanja privrednog društva gdje u obzir ne dolazi pitanje i problem namirenja povjerilaca. zna~i. Ovo je bio i jedan od razloga za razdvajanjem materije ste~aja od materije likvidacije u dva odvojena zakonska projekta. Predmet prodaje po pravilima izvršnog postupka ne mora biti cjelokupna imovina likvidacionog subjekta te }e obim izvršenja ovisti od vrijednosti imovine naspram dospjelih i nepla}enih potra`ivanja. sprovodi iz nekih drugih razloga. namirili povjerioci. 7. odnosno osnova za sprovo|enje likvidacionog postupka supsidijarno primjenjuju i odredbe ovog zakona. odnosno vlasnicima privrednog društva koje se likvidira. u prvom slu~aju. Sprovo|enjem izvršenja ne dolazi u pitanje daljnji rad i opstanak privrednog društva kao pravnog lica. Cilj oba ova postupka je prestanak postojanja pravnog lica. krajnji cilj je prodaja. Likvidacija se. odnosno unov~avanje. kako bi se. Kod likvidacije procijenjena vrijednost imovine privrednog subjekta je ve}a od povjerila~kih potra`ivanja. 6. a izvršenje se sprovodi kada se radi o prinudnoj naplati samo odre|enog potra`ivanja iz okvira redovnog privrednog poslovanja. Ukoliko se u toku sprovo|enja likvidacije privrednog društva poka`e da imovina ne mo`e da podmiri obaveze.utvr|enom zakonom. postupak }e se nastaviti po pravilima koja va`e za ste~aj.

jedina izmjena se odnosi na to što je. Radi se zakonskom obliku solidarne odgovornosti koja se uvodi na osnovu posebnog propisa. u tom slu~aju za obaveze ste~ajnog du`nika solidarno odgovara Federacija BiH. Što se ti~e odnosa naspram ste~ajnog du`nika koji proizvodi predmete naoru`anja i vojnu opremu za sprovo|enje ovog postupka potrebna je prethodna saglasnost federalnog ministra odbrane. Posebno je definisana situacija kada federalni ministar odbrane odbije davanje saglasnosti. Ste~ajni postupak se ne mo`e sprovoditi nad imovinom Federacije BiH. strana 14-65. O~igledno da je pojam ste~ajnog du`nika sada šire odre|en. odnosno kao du`nika pojedinca pod kojim se podrazumijeva komplementar. bila potrebna saglasnost Federalnog ministarstva odbrane. odnosno javni drugar u komanditnom društvu i osniva~. Izmjenama ZOS-a.3. kao i tzv. Plate`na nesposobnost po955 Pobli`e o ovim pojmovima kod: Zdravko Juna~ko. odnosno u skladu sa odredbama Zakona o izvršnom postupku (u daljem tekstu: ZIP). gradova i javnih fondova koji se djelimi~no ili u cjelini finansiraju iz bud`eta.) koji se registruju sa svojstvom pravnog lica po posebnim propisima. rudarstva i industrije. Ste~ajni zakon. Ranije se ste~ajni du`nik definisao kao preduze}e i drugo pravno lice koje obavlja registrovanu privrednu djelatnost na teritoriji Federacije BiH prema propisima o standardnoj klasifikaciji djelatnosti. odnosno javnim preduze}ima. pogotovu kada je uvedena i novina da se ste~aj mo`e sprovoditi i nad javnim korporacijama. sprovoditi po pravilima izvršnog postupka. Prema terminologiji ZOPD radilo bi se o sva ~etiri oblika privrednih društava. Ste~ajni du`nik. od dana dobivanja obavijesti od strane ste~ajnog sudije. godine. u ovom slu~aju to je ZOS. za sprovo|enje ste~ajnog postupka nad ovim subjektima. Saglasnost koja