NACIONALNO

I EVROPSI(O
PRNO

Naziv djela: Nacionalno i evropsko pravo Autori: Prof. dr. Veljko Trivun, redaktor Prof. dr. Miloš Trifković Mr. Vedad Silajdžić Mr. Jasmin Hošo Izdavač: Ekonomski fakultet Sarajevo Izdavačka djelatnost Fakulteta Glavni i odgovorni urednik: Dekan Prof. dr. Muris Čičić Urednik: Prof. dr. Dževad Šehić Recenzenti: Prof. dr. Milić Simić Prof. dr. Šefkija Čović Grafički urednik i DTP: Velija Hasanbegović Štampa: VMG grafika d.o.o. Mostar Odgovorno lice štamparije: Vencel Pralas
___________________________________________________ CIP- Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 346 (497.6 : 4) (075.8) TRIVUN, Veljko Nacionalno i evropsko pravo / Veljko Trivun... (et al.). – Sarajevo : Ekonomski fakultet, 2007. – 447 str. ; 24 cm Bibliografija: str. 439-447 i uz tekst ISBN 978-9958-605-99-4 1. Trivun, Veljko COBISS. BH-ID 15846150 ___________________________________________________

SADR@AJ Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13 I UGOVOR O PRODAJI I PRAVO JAVNIH NABAVKI . .15 1. 2. 3. 4. 5. 6. 6.1. 6.2. 6.3. 7. 7.1. 7.2. 7.3. 7.4. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. II 1. 2. 3. Pojam ugovora o prodaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15 Osnovni principi ugovornog prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .16 Obilje`ja ugovora o prodaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .19 Postupak zaklju~ivanja ugovora o prodaji . . . . . . . . . . . . . . .20 Posebne tehnike zaklju~ivanja ugovora o prodaji . . . . . . . . .22 Bitni elementi ugovora o prodaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24 Predmet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24 Koli~ina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24 Cijena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .25 Nebitni elementi ugovora o prodaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .26 Pojam i vrste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .26 Kvalitet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .27 Ambala`a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .27 Transportne klauzule . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .27 Obaveze prodavca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .28 Obaveze kupca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .29 Pojam javnih nabavki . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 Istorija prava javnih nabavki . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .31 Javne nabavke u pravu Evropske unije . . . . . . . . . . . . . . . . .32 Osnovni ciljevi javnih nabavki . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .33 Principi javnih nabavki . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .35 Propisi o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini . . . . . . .36 Uloga i zna~aj lex specialis u pravu javnih nabavki . . . . . . .37 Pojedini pojmovi i definicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .38 Postupci u javnim nabavkama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .42 Selekcioni kriteriji dodjele ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .51 Kriteriji dodjele ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .55 @albeni i revizioni postupci i procedure . . . . . . . . . . . . . . . .55 UGOVOR O ME\UNARODNOJ PRODAJI ROBE . . . .59 Pojam i definicija ugovora o prodaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . .59 Vrste prodaje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .60 Pojam prodaje me|unarodnog poslovnog prava . . . . . . . . . .61
5

4. 4.1. 4.2. 5. 5.1. 5.2. 5.3. 5.4. 5.5. 6. 6.1. 6.2. 6.3. 6.3.1. 6.3.2. 6.3.3. 6.4. 6.4.1. 6.4.2. 7. 7.1. 7.1.1. 7.1.2. 7.2. 7.2.1. 7.2.2. 7.2.3. 8. 8.1. 8.1.1. 8.1.2. 8.1.3. 8.1.4. 8.2. 8.3. 8.4. 8.4.1. 8.4.2. 8.4.3. 8.5. 8.6. 8.7.
6

Izvori prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .64 Izvori me|unarodnog privatnog prava . . . . . . . . . . . . . . . . . .64 Izvori dr`avnog poslovnog prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .67 Sopstveni izvori me|unarodnog poslovnog prava . . . . . . . . .69 Me|unarodne konvencije i opšta na~ela me|unarodnog prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .69 Jedinstveni reglmani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .73 Me|unarodno autonomno poslovno pravo . . . . . . . . . . . . . .74 Sudska i arbitra`na praksa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .75 Dr`avni prinudni propisi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .76 Zaklju~ivanje ugovora o me|unarodnoj prodaji . . . . . . . . . .77 Nove tendencije i faze zaklju~ivanja ugovora . . . . . . . . . . . .77 Posebne tehnike zaklju~ivanja ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . .80 Zaklju~ivanje ugovora prema Be~koj konvenciji . . . . . . . . .83 Ciljevi Be~ke konvencije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .83 Ponuda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .84 Prihvat i perfekcija ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .87 Uloga dr`ave u zaklju~ivanju ugovora o me|unarodnoj prodaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .90 Dozvola i/ili odobrenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .90 Pravo BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .93 Elementi ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .96 Bitni elementi ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .96 Predmet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .96 Cijena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .98 Nebitni elementi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .102 Koli~ina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .102 Kvalitet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .103 Transportne klauzule i ambala`a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .104 Obaveze prodavca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .106 Isporuka robe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .106 Pojam isporuke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .106 Mjesto isporuke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .107 Na~in isporuke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .108 Vrijeme isporuke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .109 Predaja dokumenata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .111 Prenos svojine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .113 Garancije saobraznosti isporu~ene robe sa ugovorom . . . .113 Uporednopravni pregled . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .113 Pojam saobraznosti u Be~koj konvenciji . . . . . . . . . . . . . . .115 Garancija saobraznosti robe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .117 Garancija za pravne nedostatke (zaštita od evikcije) . . . . .119 ^uvanje robe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .121 Ostale obaveze . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .123

9. 9.1. 9.2. 9.2.1. 9.2.2. 9.2.3. 9.2.4. 9.3. 9.4. 9.5. 9.5.1. 9.5.2. 9.5.3. 9.5.4. 10. 10.1. 10.2. 10.2.1. 10.2.2. 10.2.3. 10.3. 11. 11.1. 11.2. 12. 12.1. 12.1.1. 12.1.2. 12.1.3. 12.1.4. 12.2. 12.2.1. 12.2.2. 12.2.3. 13. 13.1. 13.1.2. 13.2. 13.2.1 13.2.2. 14.

Obaveze kupca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .124 Davanje specifikacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .124 Provjera saobraznosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .125 Pojam i zna~aj provjere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .125 Vrijeme provjere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .125 Mjesto provjere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .127 Na~in provjere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .128 Prijem isporuke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .129 ^uvanje robe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .130 Pla}anje cijene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .130 Pojam pla}anja i izvori prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .130 Na~in pla}anja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .132 Mjesto pla}anja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .133 Vrijeme pla}anja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .134 Prigovori zbog nesaobraznosti i pravnih nedostataka . . . . .136 Obavještenja i prigovori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .136 Reklamacija/obavještenje o nesaobraznosti robe . . . . . . . .137 Sadr`aj reklamacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .137 Vrijeme reklamacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .138 Mjesto, na~in i dejstvo reklamacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . .139 Prigovor/obavještenje o pravnim nedostacima . . . . . . . . . .140 Sistem odgovornosti u Be~koj konvenciji . . . . . . . . . . . . . .141 Povreda ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .141 Pojam i principi odgovornosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .143 Odgovornost prodavca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .146 Odgovornost za docnju sa isporukom . . . . . . . . . . . . . . . . .146 Sistem odgovornosti za docnju sa isporukom . . . . . . . . . . .146 Odgovornost za docnju sa jednokratnom isporukom . . . . .147 Odgovornost za docnju sa sukcesivnom isporukom . . . . . .152 ^iš}enje od zadocnjenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .153 Odgovornost za nesaobraznost stvari i prava ili potra`ivanja tre}ih lica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .154 Sistem odgovornosti za nesaobraznost i pravne nedostatke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .154 Prava kupca kada ostaje pri ugovoru . . . . . . . . . . . . . . . . . .155 Prava kupca kada raskida ugovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .158 Odgovornost kupca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .160 Odgovornost za docnju sa prijemom isporuke . . . . . . . . . .160 Pojedina prava prodavca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .161 Odgovornost za docnju sa pla}anjem . . . . . . . . . . . . . . . . .162 Sistem odgovornosti za docnju sa pla}anjem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .162 Pojedina prava prodavca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .163 Prelazak rizika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .164
7

. . Uvod . . . .3. Evropski model EDI sporazum . . . . . . . . . . . . . . . . . .190 3. . . . . .2. . .179 2. .188 3. .192 3.2. .1. . . . . . . . . Izvori prava vezani za zaklju~ivanje ugovora . . . . . . . . . . Ekonomska komisija UN za Evropu–RG 4–CEFACT . .1. . . . . . Me|unarodna trgovinska komora (ICC) . . . . . . . . . . .1.1. Model zakon UNCITRAL-a o elektronskoj trgovini . . . . . . .185 3.171 2. . . . . .193 3. . . . . . .2.1. . . . . . . . . . .2. Zakon o elektronskom potpisu Bosne i Hercegovine . Izvori prava relevantni za zaklju~ivanje ugovora elektronskim porukama. . . . . . . .173 2.172 2. . . . Izvori prava u Bosni i Hercegovini . . . . . . . . Me|unarodni pomorski komitet (CMI) .4. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1. . . . . . . Zakon o zaštiti potroša~a u BiH . . . . . . . .171 2. . . . . .3. . . . . . . . . . . . . . Odluka Centralne banke BiH o reguliranju pravila za utvr|ivanje elemenata za vjerodostojnost elektronskog potpisa . . . .3. . .1.1. . .198 3. . . Pravni vodi~ o elektronskom prenosu sredstava . . . . . . . . . . . . . .3. .1. . UNCITRAL Model zakon o elektronskim potpisima . .189 3. Opšte karakteristike rada me|unarodnih organizacija i njihove regulative elektronske trgovine . . . . . . . . . . . . . . odnosno upotrebom IKT . . . .167 ZAKLJU^IVANJE UGOVORA ELEKTRONSKIM PUTEM . . . . . . . . .195 3. .3. . . .2. . . . . . .1. . . . .191 3. . . . . . . . .184 3.164 Opšta pravila o prelasku rizika po Konvenciji .1. . . . . . . . . .2. .196 3. Nastanak ugovora po Na~elima evropskog ugovornog prava . . . .2. . . . . . . Zaklju~ivanje ugovora prema Be~koj konvenciji . . . .2. . Zaklju~ivanje ugovora po Zakonu o obligacionim odnosima u Federaciji BiH i Republici Srpskoj .194 3. . . . . Izvori prava u Evropskoj Uniji . . . . .1. .190 3. . . . . . . . . . . . . . . . . . .187 3. . . . . . . . . . . 14. .3. . . . . . . . . . . . . . . . Zaklju~ivanje ugovora po Na~elima evropskog ugovornog prava (Landova na~ela) .3. . .5. .2. . . . . . . . . . . .3. . . . . . . . . .1. . . . . . . . . . . . . . Direktiva Evropskog parlamenta i Savjeta o okviru Zajednice o elektronskim potpisima . . . .1. . .201 8 . . . . .1. . . . . . . . .1. . . . . . .169 1. . .1.4. Odluka Centralne banke BiH o minimalnim uvjetima koje mora ispunjavati kvalificirano certifikaciono tijelo koje izdaje kvalificirane certifikate za elektronski potpis . . . . . 14.165 Pravila za distancionu prodaju . . . .3. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .183 3. . . .2. .184 3. . Zaklju~ivanje ugovora po UNIDROIT principima . . .1. . . . . . . . . . . . . . . .169 2. . . .2. . . . . . . . . . III Pojam rizika i uporednopravni pregled . . . . . .176 2. . . .182 3. Komisija UN za me|unarodno trgovinsko pravo (UNCITRAL) . .3. . . . . Opšti uslovi formularnih ugovora . . . . . Direktiva o odre|enim pravnim aspektima elektronske trgovine na unutrašnjem tr`ištu E-Commerce Direktiva) . . . .185 3.4. . . . . .3. . . . .14.

. Novi trendovi u zaklju~ivanju ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Zaklju~ivanje ugovora elektronskim proukama. . . . . . . . .232 4. . . . Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa . .2. . . . . . .6. . . . . . . . EDI ugovori . . . .5. . . .2. . . Geografske limitacije . . . Ponuda . . . . . . . . . Cijena. . . . . . . . . . . . . . .4. . . .222 4. . .248 5. Elektronski potpis–problemi primjene elektronskog potpisa .5. . .3. .1. . . . . Isporuku ili na~in izvršenja ugovorne obveze . . .2. . Nacrt Uredbe o ustrojstvu i vo|enju evidencija davaoca usluga certificiranja . . . . . . . .3. . . . . . . . . . . odnosno upotrebom IKT u pravu BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6. . . . . . . . . . . .2. . .213 4.1. . . .1. . . . . . . . . . . . . . . Na~in zaklju~enja ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .217 4. . . . . . . . . . . .7. . . . .7. . . . . . . . . . . . . . .217 4. . . . . . .1. . . . Kriptografija . . . . .8. . . . . . .4. . . . Zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu u entitetu RS . . . . . . . . . . . Elektronsko poslovanje u Nacrtu novog Zakona o obligacionim odnosima Federacije BiH i Republike Srpske . . . . . . . .1. . . . . . . Klauzula o ograni~enju ili isklju~enju odgovornosti za odre|ene slu~ajeve . . . . . . . . . .256 5. . . . . Zaklju~ci .230 4. . . . Mjerodavno pravo . . . . . . . . . .220 4. . . . . . . . . . Tehnologija zaklju~ivanja ugovora . . . . . . . . . .1. . . .219 4. . . . . . . . . . . .227 4. . . . . . . . . .3. . . . .211 4. Punktacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4. . . . . . . .223 4. . . . .233 4. . . . . . . Zaklju~ivanja ugovora elektronskim porukama. . . . . . . . . . . . . . . Nacrt Uredbe o uslovima za povezivanje evidencija izdanih i opozvanih certifikata . . . . . . . . . .239 5. . . . . . Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa . Prihvat .212 4.7. Struktura budu}e e-legislative BiH . . . .8.222 4.1.7. . . . . . . . . .3. . . . . . .1. . . . . . . . . . . . . .1. . XML standard . . . . . . . . . .1. . . Preliminarni kontakti (reklamiranje na internetu) . . .219 4.9. . . . . . . . . . . . . . . .250 5. . . . .3. . . . .1. . . . .1. . . . . . . . .5. . . . Klauzula o opštim uslovima poslovanja . . . . .227 4. . . . . . . . . .1. . . . . . . . .3. . . .217 4. . . . . . . . . . . .3. . . odnosno putem IKT u pravu Evropske unije . . Mjesto i vrijeme zaklju~enja ugovora . . . .1. . . . . . . . . . . .239 5. . . . . . . . . .4. . . . . . . . . . . . .239 5. . .226 4. . . . . . . . .257 6. .238 5. . . . . . . . . . . . . . . . . Elementi zaklju~enja ugovora .6. . .254 5. . . valuta i na~in pla}anja . . . . Nacrt zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .231 4. . . .1. . . . . .236 4. . . .3. . . . . . . . . . .1. .4. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .258 9 . . .3. . .3. . . . . .212 4. . .2. . . . Distinkcija izme|u ponude i poziva na davanje ponuda . . . . . . . . . .1.3. .1. .1. . . . . . . . .7. . . . . . .2. . .3. . Digitalni potpis . . . . .223 4. . . . . . .3. . .1. . . . . . . . . . . . . Elektronski potpis i enkripcija . . . . . . . . . . . .229 4. .

. . . . . . . . . . . . . . .7. . . . . . . . .6. . . . . . . . . . . . .293 Harmonizacija pravne zaštite potroša~a u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 V PRAVNA ZAŠTITA POTROŠA^A . . . . . . . . . . . . . .309 Uvod . . . . . . . 9. . . . . . 7. . . . .1. . . . .264 Zaštita potroša~a u pravu Evropske unije-istorijski razvoj . . . . . . .pravna zaštita autorskih prava . . . . . . . . . . 4. .pravna/gra|ansko. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .321 Krivi~no-pravna i administrativno-pravna zaštita autorskih prava . . . . . . . . . . . . . . . . .263 Istorijski razvoj prava zaštite potroša~a . . .309 Zajedni~ki pravni propisi na nivou Bosne i Hercegovine i pravni osnov za zajedni~ko zakonodavstvo na nivou BiH 310 Zajedni~ki pravni propisi u oblasti autorskih prava. . . 7. . . . . . . . . 13. . . . . . . . . . . 4. . . . . . . . . . . . 7. . . . . . . . . .306 PRAVO INTELEKTUALNE SVOJINE . .303 Perspektive razvoja prava potroša~a u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine .263 Uvod . . . . . 3. . . . . . . . . . . . . . . .276 Pravo potroša~a na nadoknadu štete . . . . . . . . . . . . 12. 8. . . . . . . . .270 Pojedina prava i pojam potroša~a .276 Ostala prava potroša~a . . . 5. . . . . . . . . . . . . . . . 3. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5. . IV 7. . . . . . . . .1. . . 7. . . . . .266 Faze razvoja politike zaštite potroša~a u Evropskoj uniji . . . . . prava srodnih autorskim pravima i prava industrijske svojine . . . . .331 . . . . .274 Pravo potroša~a na zdravu okolinu . . .295 Pravna zaštita potroša~a u okviru trgovine na daljinu i sa aspekta korištenja informaciono-komunikacionih tehnologija . . . . .268 Istorijat i izvori prava zaštite potroša~a u pravu Bosne i Hercegovine . . . . . . . .279 Sociološki. . . . . . . . . . . . . . . . . 7. . . . . . . . .281 Aspekti pravne zaštite potroša~a putem pravila o nelojalnoj konkurenciji i opštih pravila obligacionog prava . . . . . . . . . . . .5.275 Pravo potroša~a na glas i zastupljenost . . . 7. . . . . . .292 Harmonizacija pravne zaštite potroša~a prema pravilima komunitarnog prava . . . . . kulturološki i politi~ki aspekti zaštite potroša~a . . . . . . . . . . . 13. . . . . 13. . . . . . . . . . 6. . . . . . . .283 Institucionalna organizacija zaštite prava potroša~a u pravu Bosne i Hercegovine . . . . . . . . . . 11. . . . . . .2. . . 2. . . . . . . . . . . . . 7. . . . . . . . . . . . . 1. . .275 Pravo potroša~a na organizovanje . . . . . . .1. .267 Odnos potroša~kog prava Evropske unije i ostalih pravnih sistema ~lanica . . . .276 Zaštita potroša~a kao sredstvo i mjera ekonomske i ekološke politike . . . . 2.272 Pravo potroša~a na informisanje i obrazovanje . . . . . . . 6. . . . . . . . . . .273 Pravo potroša~ na zaštitu zdravlja i sigurnosti potroša~a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2.312 Postoje}a zakonodavna regulativa/pravna vrela i pristup . .315 Autorsko. . . . . . .3. . . . . . 10. . . . .4. . . . . . . . . . . . . . .

. .2. . . . . . . . . . . . . . .349 3. . . . . . . . . .364 4. . Posebni organizacioni oblici privrednih društava . . . . . . . . . . Pravo privrednih društava . . . . . . . .3. . . . . . . . . . . .378 4. . . . .385 4.363 4. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4. . . Ste~ajni upravnik . .354 4.1.394 7. . . . . . Pravne posljedice otvaranja ste~ajnog postupka . . . Organi za sprovo|enje likvidacionog postupka . . . . . . .355 4. . . . . . . Odgovornost osniva~a za obaveze privrednih društava .1. . . . . . . . .390 4. . . . . . . . . . . . . . . . . .375 1. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .349 3. .383 4.2. . . . Privredno društvo .353 3. . . . . . . . . . . . . . . . . . .367 4. . . . . . Ste~ajni du`nik. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5. . . . . . .6. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Uvod . Sistematika privrednih društava . . . . . Upravno-pravna zaštita autorskih prava . . . . . . . . . Probijanje pravne li~nosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Personalna društva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Odgovornost privrednih društava za obaveze drugih pravnih subjekata . . . . . ste~ajni povjerioci i vo|enje ste~ajnog postupka . . . . . . . . . . . . . . . . . . .354 4. . . . . . .368 VII STE^AJNO PRAVO . .341 1. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .353 3. . .341 1.1. . . . . . . . . . . . . . . . . Odgovornost personalnih privrednih društava za obaveze . . . .5. . . . . . . . . .1. .397 7. . . . . . . . . . . . . . . . .376 3. . . . . . . .3. . Skupština povjerilaca . . . . . . .342 2. . . . . .335 Radno-pravna zaštita autorskih prava . . . . . . . .345 2. . . . Društva kapitala . .392 6. . . . . . . . . . Privredno društvo i javno preduze}e . . . . . . . . . . . . . . . . .375 2. . . . Pojam privrednog društva .1. . . . . . .1. . . . . . . . .340 VI TIPOVI PRIVREDNIH DRUŠTAVA I OBLICI KORPORATIVNE ODGOVORNOSTI .1. . . . . . Pravne posljedice otvaranja ste~ajnog postupka vezane za ispunjenje pravnih poslova . . .401 11 . . . . Odgovornost privrednih društava za obaveze . . . . . . . . . . . . . Otvaranje ste~ajnog postupka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .345 3. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3. . . . . .347 3. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Odgovornost društava kapitala za obaveze . . . . . . . . . .4. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4. . . . . . . . . . . . . Opšte pravne posljedice otvaranja ste~ajnog postupka . . Organi za sprovo|enje ste~ajnog postupka . 8. . . . . . . Ste~ajni sudija . . . . . . . . . . Ste~ajno pravo i njegove posljedice . . . . 9. . . . . . . . . . . . . .1. .359 4. .386 4. . . . . . . . .397 7. . . . . . . . . . Pojam prava privrednih društava . Odbor povjerilaca .7. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2. .337 Primjeri pojedinih klauzula o zabrani povreda autorskih prava . . Privremeni ste~ajni upravnik . . . . . . . . . . . .382 4. . . . . . . . . . . . Razlika privrednih društava od drugih oblika organizovanja . . . . . . . . . . . .2. . Odgovornost za obaveze u osniva~koj fazi privrednog društva . . . . . . . . . . . . .391 5. .

. . . . . . . . . . . . . . . . Uredbe . . . . . . .428 2. . .429 3 Pojedine slobode u okviru komunitarnog prava EU . . . . . . .435 5. . . . . . . . . Priprema reorganizacije ste~ajnog du`nika . . . . . .425 1. . . . . . .407 10. Direktive o o~uvanju ~isto}e zraka . . . . . .4. . . . . . . . .410 12. . . . . . . . . . . . . . . .426 2. . . . . . . . . . Sekundarni izvori prava . . . . . . . . . . . . .5. Slobodan promet robe . . . . . . . . .431 3. . . . .1. . . . . .430 3. . . . . . . . . . . . . . . Prihvatanje i potvrda plana .432 4. . . . . . . . . . Uloga Evropske komisije u provedbenom postupku . . . . . . . . . . Sloboda pru`anja usluga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Zaklju~enje ste~ajnog postupka . . . .6. . . . . . .434 4. . . . . . . . . . . . . . . . . Direktive o zaštiti voda . . . . . . . . . . . . Direktive o okolišu . Direktive o zaštiti potroša~a . . . . . Odluke . . . . . . . . . . . . Preporuke i mišljenja . . . .5. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .428 2. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . me|unarodno obi~ajno pravo i op}i pravni principi . Me|unarodni sporazumi. . . . . . . . . . .6. . . . . . . . . Primarno i sekundarno pravo Zajednice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4. . . . . . . . . Pravne posljedice otvaranja ste~ajnog postupka koje se odnose na pobijanje . . . . . . . . . . . . . Sloboda kretanja i boravka . . . . . . .5. . . . . . . . . . . .422 VIII KOMUNITARNO PRAVO EVROPSKE UNIJE . . Direktive o upravljanju otpadom . . . Izvori evropskog prava . . . . . . . . . . .1. . . . . . . . .429 2. . . . . . . . . . . . . . .plan reorganizacije u ste~ajnom postupku . . . . . . . .420 15. . . . . . . . . . . . .439 12 . . . . . . . . . . . . . Direktive . . . . .434 4. Uvod . . . . . . .1. . . . . .2. .7. . . . . . . . Sloboda poslovnog nastanjivanja . . . .426 1. . . . . . . . . . .2. . . . .7. . . . . . . . . . . . . . . . . . . Pravne posljedice otvaranja ste~ajnog postupka koje se odnose na prebijanje . . . . . Nadzor nad ispunjenjem ste~ajnog plana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4. . . . . . .415 13. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Direktive po pojedinim oblastima . . .404 9. . . . . .427 2. . . . . . . . .403 8. . . . . U~inci potvr|enog ste~ajnog plana . . . . . . . . . . . . . . .425 1. . .3. . . . . . . . . . . . . . . . .430 3. . . . . . . . . . . . . .409 11. . . . . . . . . .435 IX KORIŠTENA LITERATURA . . . . . . . . . . . . .430 3. . . Namirenje povjerilaca . Harmonizacija legislative Bosne i Hercegovine sa komunitarnim pravom EU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .418 14. . .428 2. . . . . . .3. . Direktive o cestama i sigurnosti saobra}aja . . . . . . . . . Direktive o energetskoj politici . . . . . . . . . .430 3. . . .2. . . . . . .433 4.432 4. . . . . . . . . . . . . . .426 2. . . Sloboda kretanja kapitala i pla}anja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1. . . . . . .2. . . . . . . . . . . . . . .3. . . Primarni izvori prava . . .432 4. . . . . .433 4. . . . . .431 4. . . . . . . . .3. .

I ne samo sa komunitarnim pravom Evropske unije ve} i sa brojnim konvencijama pojedinih me|unarodnih i regionalnih organizacija. Drugi su zajedni~ki zakoni koji va`e jedinstveno za oba entiteta. Potom na red dolaze brojne ratifikovane me|unarodne konvencije kao i domašaji evropskog komunitarnog prava. te se ~ak i nazivaju na taj na~in. pojavljuje sve ve}i broj zakonskih i podzakonskih akata koji ure|uju pojedina pitanja. Sve to predstavlja preduslov punopravnog ~lanstva i pristupanja Bosne i Hercegovine ovim integracijama. komunitarnim pravom Evropske unije. pokušaju obraditi najva`nija pitanja i pravni problemi sa kojima se danas privrednici susre}u u svom svakodnevnom radu i poslovanju. Naredne stranice predstavljaju pokušaj da se za potrebe studenata postdiplomskog studija Ekonomskog fakulteta u Sarajevu (MBA studij posebno) i Pravnog fakulteta u Sarajevu. Kreiranje sadr`aja je izvršeno prilikom kreiranja syllabus-a za predmet: „Nacionalno i evropsko poslovno pravo“. u zadnje vrijeme. Postojanje entiteta. Radi se o obaveznom predmetu koji se izvodi na postdiplomskom MBA studiju organizovanom zajedni~ki od strane Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Univerziteta u Torinu 13 . te kantona u okviru Federacije Bosne i Hercegovine dovodi i do mogu}nosti i realnosti pojave sukoba zakona u okviru jednog suvereniteta. prije svega. Situacija se nadalje uslo`njava sa pojavom preuzete obaveze da se doma}e zakonodavstvo harmonizira sa. Prvi su tzv. okvirni zakonski akti koji daju zajedni~ke osnove za entitetsko zakonodavstvo. Prosto je nemogu}e danas na jednom mjestu sublimirati ili samo popisati sve one zakonske i podzakonske akte koji se kao imperativni susre}u na nacionalnom planu. Nadalje sve više je prisutna ~injenica primjene me|unarodnog prava u poslovanju uva`avaju}i ~injenicu da se poslovanje svakim danom sve više internacionalizuje. Iz ovih obaveza proizišla je i jedna posebna situacija da se na dr`avnom nivou Bosne i Hercegovine.Predgovor Pravni poredak Bosne i Hercegovine predstavlja primjer jednog od najslo`enijih oblika pravnih ure|enja koji proizilazi iz osnovnih postulata Dejtonskog mirovnog sporazuma. Javljaju se dvije vrste zakonskih akata. U ovakvoj situaciji uslovi poslovanja za privrednike postali su izuzetno slo`eni.

Izbor materije je izvršio prof. Ujedno se prof. Veljko Trivun Sarajevo. Pored svake od obra|enih pravnih tema navedeni su autori i autori i koautori ponaosob. Elemenat internacionalizacije je prakti~no prisutan u svim odabranim oblastima. dr Veljko Trivun pojavljuje i kao redaktor cjelokupnog teksta i samostalan obra|iva~ pojedinih tema. Iz samog odabira tema vidljivo je da u njima preovladavaju teme koje najviše dodirnih ta~aka imaju sa poslovnim pravom. pravne zaštite potroša~a. pravo intelektualne svojine. ste~ajno pravo i komunitarno pravo Evropske unije. elektronsko poslovanje. pravna zaštita potroša~a. ali i aspektima me|unarodnog poslovanja. ugovor o me|unarodnoj prodaji robe. te da su iste obra|ene s obzirom na pozitivno stanje doma}e i me|unarodne legislative. te u razradu pojedinih dijelova uveo pojedine autore samostalno ili je to ura|eno zajedni~ki. Profesor dr. juni 2007. Redaktor i autori se nadaju da je izvršen adekvatan odabir oblasti i tema. godine 14 . elektronskog poslovanja. Izbor je fokusiran na slijede}e teme: ugovor o prodaji i pravo javnih nabavki. te elektronskog poslovanje i osnova evropskog komunitarnog prava. dr Veljko Trivun.Scuola di Amministrazione Aziendalle. Radi se o pokušaju da se obrade najva`nija pitanja i pravni problemi sa kojima se danas privrednici susre}u u svom svakodnevnom radu i poslovanju. a što više daje na njihovom zna~aju i aktuelnosti. a posebno kod me|unarodne prodaje. tipovi privrednih društava i oblici korporativne odgovornosti.

U prvom slu~aju govorimo o 1 Ovo poglavlje predstavlja samostalnu obradu re`ima javnih nabavki od strane prof. prodaja predstavlja posao kojim se normativno ure|uje i pod zaštitu dr`ave stavlja razmjena robe za novac. da mu preda i stvar. prof. dr Mili} Simi} i doc. Ugovor o prodaji. Ekonomksi fakultet Univerziteta u Sarajevu. 3 Prof. odnosno pravo svojine. godine. Savremeni poslovni `ivot unio je u posao prodaje neke nove elemente koji su rezultat kako primjene novih tehnika zaklju~enja pravnih poslova tako i rezultat potrebe da se poslovni promet odvija što br`e. ugovornih organa potpada pod poseban pravni ekonomski re`im koji je neovisan od klasi~nih postulata ugovornog prava.2 Ekonomski posmatrano. Posao prodaje obuhvata ukupnu pravnu regulativu ekonomskog odnosa stranaka. dr Veljko Trivun. vrijedonosni papiri i pravo konkurencije“. dr Mili} Simi} i docent dr Veljko Trivun. predstavlja ugovor kojim se prodavac obavezuje da stvar preda kupcu tako da kupac stekne pravo raspolaganja.N . Pored ovog trenda postoji i ve} je i u nas za`ivjela u praksi jedna nova tendencija. a kada vršenje tog prava zahtijeva i dr`anje stvari. prof. ~lan 454. 13/93 i 13/94).N1 . 15 . list R BiH“.I UGOVOR O PRODAJI I PRAVO JAVNIH NABAVKI1 1. prof. „Poslovno pravo. Pojam ugovora o prodaji 1. vrijedonosni papiri i pravo konkurenicje“. Pravno. Ona je osnovni posao prometa robe i sastoji se u razmjeni robe za novac. Sarajevo 2004. posmatrano sa stanovišta legislative. Sarajevo. U slu~aju da je predmet prodaje pravo prodavac se obavezuje da kupcu pribavi prodato pravo. dr Veljka Trivun. Ekonomski fakultet u Sarajevu. broj 2/92. Sarajevo.3 2. Ugovor o prodaji je neodvojivo povezan sa drugim ugovorima koji mogu da ~ine njegov sastavni dio ili pak da se prodaja pojavljuje kao pravni posao u okviru drugih kompleksnijih ugovora. Iako ugovor predstavlja ki~mu posla prodaje. s tim što je prvi dio koji se odnosi na tradicionalne oblike ugovora o prodaji preuzet u skra}enoj verziji iz univerzitetskog ud`benika: „Poslovno pravo. prodaja je neposredni izraz procesa razmjene R . dr Miloš Trifkovi}. Svi oni su ~esto sastavni dio kompleksnijih poslovnih i pravnih operacija. 2 Zakon o obligacionim odnosima („Sl. godine strana 21.R1. Ugovor o prodaji je rezultat sporazuma stranaka o razmjeni robe za novac. a to je da se prodaja koja se vrši od strane „dr`avnih organa“ ili tzv. ugovori. on je ipak u`i pravni institut. dr Miloš Trifkovi}. 2004. ugovori. a kupac se obavezuje da prodavcu isplati cijenu.

sve ~eš}e.poslovanju upotrebom informaciono-komunkacionih tehnologija ili elektronskom poslovanju. a u drugom slu~aju o pravu javnih nabavki. prodaja po uzorku ili modelu. te prodaji uz upotrebu informaciono-komuniakcionih tehnologija (e-ugovori). a njen osnovni cilj jeste sticanje prometnih vrijednosti stvari i dobiti. Radi se o klasi~nim principima obligacionog prava koji su osnov i zaklju~ivanja pojedinih ugovora. pravni re`im u~esnika prodaje. Svaki od principa je imanentan suštini ugovornog prava. odnosno prava svojine i prodaja sa obro~nim otplatama cijene. 2. 6 Zakon obligacionim odnosima. prodaja sa zadr`avanjem prava raspolaganja. Obaveza se mo`e ugasiti samo saglasnoš}u volja u~esnika u obligacionom odnosu ili na osnovu zakona“. 23. Danas mo`emo govoriti o egzistiranju razli~itih tipova ugovora o prodaji. Sam princip pacta sunt servanda Zakonom je regulisan ~lanom 17 na sijede}i na~in: „U~esnici u obligacionom odnosu su du`ni da izvrše svoju obavezu i odgovorni su za njeno ispunjenje. elektronski ugovori. 5 Zakon o obligacionim odnosima. str. Savremeni promet stvara nove neimenovane slu~ajeve ugovora o prodaji ili druge vrste izvedenih ugovora: lizing. Mo`e se govoriti o prodaji gra|anskog. kupovina na probu. javljaju i fizi~ka lica isklju~ivo sa svojstvom kupca i to u onim slu~ajevima kada se javljaju kao kupci roba kod privrednih društava koji iste stavljaju u promet u okviru svoje registrovane djelatnosti. te sredstva koja se koriste pri zaklju~enju ugovora. prodaja od vrata do vrata. ~lan 8-18. kupovina investicione opreme. prodaja internetom. Osnovni principi ugovornog prava 5. trajno i profesionalno. a u ovisnosti od fakti~kog stanja domašaji su mu razli~iti. te upotreba razli~itih sredstava komunikacije koja se koriste prilikom zaklju~ivanja ugovora. ~lan 527-551. Ugovorno pravo je zasnovano na odre|enim principima. 16 . Naravno da je najinteresantnija prodaja poslovnog prava koju kakaterišu privredna društva kao subjekti prodaje. Kao subjekti poslovne prodaje danas se. Osnovi razlikovanja su: subjekti ugovora.4 4. U odnosu na osnovnu verziju ugovora o prodaji pojavljuju se i prodaje sa posebnima utana~enjima. prodaja sa specifikacijom. predmet ugovora. poslovnog prava. me|unarodnog poslovnog prava. Poslovnopravna prodaja se zaklju~uje masovno. prava javnih nabavki.5 Radi se o slijede}im posebnim vrstama ugovora o prodaji: prodaja sa pravom pre~e kupnje. kao i drugi pojavni oblici. 20 i 25. Zbog toga je u njoj podjednaka pa`nja posve}ena i prelasku svojinskih prava i prelasku rizika. pokretne stvari kao predmet.6 Ugovorno 4 Ibidem. 3. Razlikovanje pojedinih oblika prodaje mo`e se vršiti po osnovu razli~itih kriterija.

~ije je ispunjenje bez njene krivice postalo nemogu}e. U duhu prednjeg su i principi zabrane stvaranja i iskorištavanja monoploskog pola`aja. Kao specifi~ni izdvajaju se i principi uzajamnosti me|usobnih davanja kao i princip pacta sunt servanda. odnosno moraju biti. Princip pacta sunt servanda svoje porijeklo vodi iz rimskog prava i njegova suština izra`ava se njegovim doslovnim prevodom da je ugovor zakon za ugovorne strane. godine. bez obzira kako posmatrali ovaj princip on ide za tim da nije dozvoljeno pretjerano se bogatiti na ra~un drugog. Domašaji principa ravnopravnosti se`u sve do klauzule nacionalnog tretmana u okviru re`ima direktnih stranih ulaganja. moraju biti ravnopravni. Beograd 1967. time i ugovornim odnosima.7 Bez obzira što pravni princip pacta sunt servanda poti~e iz rimskog prava suština njegovog domašaja najbolje se ogleda kroz primjere iz sudske prakse u Engleskoj i Francuskoj u XVII vijeku. takvo lice ne}e odgovarati za neis7 „Razgovor je razgovor a ugovor je zakon strankama“. 17 . citat iz presude u slu~aju Paradine Jane iz 1647. na prvi pogled. ~lan 1020 Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru. Razlog je taj što se u ove dvije zemlje najdu`e i u apsolutnoj formi zadr`alo dejstvo principa pacta sunt servanda. Me|utim. 7. U~esnici u obligacionim. ali u duhu osnovnih pretpostavki obligacionog odnosa. kao i prekomjernog ošte}enja. Iz ovog perioda poti~u i elementi koji su vezani za nastanak teorije i pravnog instituta zelenaškog ugovora. godine strana 48. Prema tome. a ravnopravnost proisti~e iz rješenja koja su prisutna u pozitivnom zakonodavstvu. ako je zakupac ugovorio da opravi ku}u. „Kada jedna strana sopstvenim ugovorom stvori za sebe obavezu ili teret. on je morao opraviti i onda kad bi izgorjela u po`aru ili bila porušena od neprijatelja… Umjesto da se ide za pravilom kontinentalnog pravnog sistema da se stranka. Me|usobni odnosi ne smiju biti contra legem. Ure|ivanje me|usobnih odnosa odvija se u skladu sa na~elom autonomije volje. osloba|a obaveze (lex non cogit ad impossibilia) va`ilo je pravilo „niste trebali da budete toliko ludi da stvarate apsolutnu obavezu i morate platiti za svoju ludost“. ne bi bilo imanentno tr`išnom privre|ivanju. Radi se o postulatu koji svoju egzistenciju duguje u~enju kanonskog prava koje se`e iz srednjeg vijeka još od vremena Tome Akvinskog.8 Ovako postavljen princip apsolutnosti obaveze podrazumijevao je da ako je neka obaveza ustanovljena zakonom. jer se on mogao protiv toga obezbijediti ugovorom koji je zaklju~io“.pravo polazi od osnovnog principa slobode ure|ivanja obligacionih odnosa. od strane pravnog poretka. Uzajamnost me|usobnih davanja ili na~elo ekvivalencije. ona je du`na da to izvrši uprkos ma kakvom doga|aju koji je nastupio sa neminovnoš}u. 6. 8 Citat prema Krulj dr Vrleta: „Promijenjene okolnosti i ugovorna odgvornost“. koju odgovorno lice bez svoje krivice ne mo`e izvršiti. dopušteni.

op. Iako pravni princip pacta sunt servanda korijene vu~e iz rimskog prava i ono je poznavalo izuzetke koji su ubla`avali krutost ovog pravila. Postojalo je i pravilo da du`nik ne odgovara ako obavezu nije mogao ispuniti zbog više sile (vis maior). kao i za slu~aj propasti individualno odre|ene stvari bez krivice du`nika. za sud mo`e biti mjerodavno samo jedno pravilo: poštovanje obe}ane vjere“. tako|er. je uva`avalo odstupanja od pravnog principa pacta sunt servanda. Ispunjenje obaveze moralo je biti mogu}e u momentu zaklju~enja ugovora. a u bitnom su uticale na izvršavanje ugovornih obaveza. da uzme u obzir vrijeme i okolnosti u cilju izmjene onog što su stranke ugovorile i zamijene novim klauzulama one koju su stranke slobodno prihvatile … Ovakav stav je podr`ala i francuska pravna teorija kroz mišljenje da … pravda. Kanonsko pravo srednjeg vijeka. odnosno ako ugovorna obaveza nije ispunjena onako kako glasi (in forma specifica). Ovakvi stavovi su zaokru`eni sa shvatanjima postglasatora (Andrea Aliati i De Luca) koji govore o „nastupanju nekih nepredvi|enih uzroka. 18 . Isto stanovište je zauzela i francuska sudska praksa u „vode}em slu~aju“ u sporu oko Kraponskog kanala. godine. odnosno o dva principa u vezi sa primjenom klauzule rebus sic stantibus. res sacra ili res extra commercium). cit. neka zakonodavac interveniše po potrebi u vanrednim periodima krize. a koja se primjenjuje kod ugovora sa du`im rokom trajanja ili kada postoje obaveze sa sukcesivnim prestacijama i ako izvršenje neke obaveze. ono ne mo`e izbje}i odgovornost dokazuju}i da je ispunjenje s obzirom na razvoj doga|aja postalo nemogu}e. str. moral i društveni poredak zahtijevaju da ~ovjek dr`i rije~ koju je dao. 25. Tako se u Gratiani Decretum navodi „da nema ni dvoli~nosti ni la`i ako se ne odr`i obe}anje zbog toga što je neka nepredvi|ena okolnost u~inila da njegovo izvršenje postane opasno ili posebno štetno za obvezno lice“. Ugovor je bio ništav ako je ~inidba bila nemogu}a (npr. prodaja stvari koja ne postoji) ili pravno nemogu}a (prodaja stvari koje su bile npr. pod promijenjenim okolnostima. ma koliko izgledala pravedna takva odluka. Ova rješenja iz rimskog prava svoje ishodište nalaze u ideji da se od du`nika ne mo`e zahtijevati da ispuni ono što nije mogu}e.9 U francuskoj sudskoj praksi kasnije je došlo do ubla`avanja ovakvog stava donošenjem Zakona Faillat 1916. Kasacioni sud je u ovom slu~aju zauzeo stav „da ni u kom slu~aju ne spada u nadle`nost sudova. takvih da stranke ništa sli~no nisu mogle zamisliti“.punjenje. Ovakav stav se susre}e i kod Svetog Tome Akvinskog: „… da bi jedan ~ovjek bio du`an da ~ini ono što je obe}ao treba da su sve okolnosti ostale iste… on nije nevjeran ako ne ispuni ono što je obe}ao jer su se uslovi promijenili“ (Suma Theologica Sancti Thomae Aquinatis). ako bi se to lice ugovorom bezuslovno obavezalo da }e nešto u~initi. Ali. to ne zna~i da ne treba uva`avati okolnosti koje su nastupile po zaklju~enju ugovora. povla~i za jednu stranu takvu štetu da bi to predstavljalo „fla9 Krulj dr Vrleta.

U vrijeme izrade ZOO kao sredstva komunikacije pobrojana su ona koja su bila poznata u tom momentu. stav 2 ZOO ka`e: „Ponuda u~injena telefonom. još neka komparativna rješenja iz prošlosti. Naše pravo ne poznaje dokaznu formu (ad solemnitatem) i ugovor prodaje poslovnog prava tretira se kao neformalan pravni posao. teleprinterom ili neposrednom radio vezom smatra se kao ponuda prisutnom licu“. Ugovor o prodaji je teretan. 19 . da ni u ceni du`nik stvar propalu du`an naknaditi nije“. du`nik treba da povrati što god je primio u ime onoga što bi trebalo da izvrši. Forma tada dobija svojstvo bitnog elementa. a dug dolazio od uzajamnog ugovora. tako da ugovor postoji i kad cijena nije odre|ena sporazumom stranaka. prestaje obaveza sasvim lako. Opšti imovinski zakonik za Crnu Goru je propisivao da ugovor treba ispuniti onako kako glasi (~lan 1020).10 Ilustrativna su. dvostrano obavezan i komutativan.grantnu nepravdu“. posti`e u bilo kojoj formi. 11 Tako ~lan 40. Fakti~ko je pitanje kako }e se dokazivati pojedini elementi ovog ugovora ukoliko je isti zaklju~en nekim od savremenih sredstava komunikacije. pravo je druge stranke. slu~ajno propadne. Komutativnost ozna~ava uzajamnu podudarnost obaveza i prava stranaka: ono što je obaveza jedne. i srpski Gra|anski zakonik (paragraf 538 i 912) „ugovor se mo`e samo o onim stvarima u~initi koje me|u ljudima prolaze i koje su mogu}e i dozvoljene… ako stvar jedna opredeljena. taki dug i sam prestaje (~lan 623)… kada je izvršenje slu~ajem postalo nemogu}e. Obilje`ja ugovora o prodaji 8. ~lan 462. nego kod prava i obaveza koja ih prate. 3. Teretnost se kod privredne prodaje pretpostavlja. ako li je nešto ve} izvršio tad }e se to srazmjerno ura~unati njemu u korist“ (~lan 624). Za njegov nastanak ili dejstvo nije potrebna predaja stvari koja je predmet ugovora. op. stav 2 Zakona o obligacionim odnosima (dalje: ZOO). ct. strana 18. u ovom pogledu. pa bez njegove krivice to postane nemogu}e. Izuzetno. No. na koju se ko kao du`nik podvezao. treba imati u vidu da se ova osobina ja~e ispoljava kod osnovnih. što pak još primio nije ne mo`e više tra`iti. Time je on i lukrativne prirode. Sli~na pravila sadr`i i austrijski Gra|anski zakonik (paragraf 878 i 1447) … „što je upravo nemogu}e ne mo`e biti predmet punova`nog ugovora… kad kakva odre|ena stvar sasvim slu~ajno propadne prestaje svaka obaveza i du`nik nije ni obavezan ni vrijednost iste stvari naknaditi…“ Isto tako.11 10 Citat prema Krulj dr Vrleta. ali uz pomenute izuzetke (~lan 914) tipa „što nije mogu}e nijesi ni du`an … kad se du`nik podvezao da }e dati ili u~initi nešto što je zasebno odre|eno.. zakon za pojedine vrste prodaje propisuje pisanu formu ugovora. u na~elu. Ugovor se zaklju~uje sporazumom stranaka i konsenzualan je. Sporazum stranaka se.

9. Dejstvo ugovora predstavljaju pravne i ekonomske posljedice koje on proizvodi. Te posljedice mogu biti prelazak svojine sa prodavca na kupca ili nastanak obaveze na isporuku stvari, ali i nastanak obaveze da se izvrši prijem stvari. Ugovor o prodaji ima stvarnopravna i obligacionopravna dejstva i ista mogu biti razli~ita u ovisnosti koje su stvari predmet prodaje. Ove stvari se tako dijele na: pokretne i nepokretne; generi~ke i individualizirane; sadašnje i budu}e; tu|e i propale stvari. Svaka od pobrojanih stvari nosi sa sobom specifi~nosti vezane za me|usobna prava i obaveze. Kao predmet ugovora o prodaji navedene su i nekretnine. Ovo nije karakteristika ugovora o prodaji izuzev kada se kao predmet prodaje javljaju nekretnine koje se stavljaju u promet na tr`ištu pravnim i fizi~kim licima kao krajnjim korisnicima. Tako bi se moglo govoriti o prodaji stanova i poslovnih prostora za tr`ište.12

4. Postupak zaklju~ivanja ugovora o prodaji
10. Savremeno pravo pod pritiskom potreba prakse i pod uticajem teorije prevazilazi koncept zaklju~ivanja ugovora o prodaji i drugih ugovora koji ovaj proces ograni~ava samo na radnje ponude i prihvata. Pravno zašti}eni pregovori predstavljaju posljednji legislativni izraz proširivanja postupka zaklju~ivanja posla (~lan 30 ZOO). Danas ona obuhvata sljede}e etape: eventualne faze, nu`ne faze, perfekciju ugovora13 i eventualnu intervenciju dr`ave u domenu nastanka pojedinih ugovora. Ova zadnja situacija je karakteristi~na za domen prava javnih nabavki. U eventualne faze zaklju~ivanja ugovora ubrajamo najprije, preliminarne kontakte. To su jednostrane fakti~ke, komercijalne radnje kojima jedno lice poziva drugo na pregovaranje ili tra`i informacije radi donošenja odluke o otpo~injanju pregovora. Drugu etapu predstavljaju pregovori kao dvostrani kontakti stranaka sa jasno izra`enim ciljem da se otpo~ne proces utvr|ivanja namjere u~esnika u pogledu budu}eg ugovora. Pismeno fiksirana saglasnost strana do koje se do|e u toku pregovora, a koja se ti~e pojedinih dijelova ugovora, naziva se punktacija (punktacije). Završnu, tre}u etapu, ~ini tzv. pripremni ugovor. On predstavlja projekat ugovora do koga se došlo pregovorima. Pripremni ugovor daje osnovu za upu}ivanje „~vrste ponude”. Nu`ne faze zaklju~ivanja ugovora su davanje ponude i prihvata. Obje etape su slo`ene i me|usobno povezane. Njihovu uslovljenost najbolje ilustruje institut kontraponude (~lan 41. ZOO).
12 U Francuskoj prema shvatanju jednog dijela doktrine, ako izvo|a~ pored rada daje i svoj materijal u pitanju je ugovor o kupoprodaji. Ovi autori se pozivaju na odredbu francuskog Gra|anskog zakonika prema kojem “ugovor kojim je na osnovu jedini~nih cijena ili za globalnu cijenu ugovorena izgradnja jedne gra|evine smatra se ugovorom o djelu i onda kada materijal daje lice za koga se gra|evina radi, a kada materijal daje poslenik, onda više nije ugovor o djelu ve} ugovor o prodaji”. 13 Do ove faze se radi o sistematici preuzetoj iz monografije Draški} dr Mladena: „Zaklju~ivanje ugovora o prodaji“, CRS, II izd., Beograd 1986, str. 16 - 21.

20

11. Po svojoj pravnoj prirodi ponuda je jednostrani gra|ansko pravni posao; nastaje izjavom samo jednog subjekta i stvara obavezu samo za njega. Obaveza ponudioca se sastoji u tome da se unutar perioda ozna~enog u ponudi ili, ako toga nema, u dispozitivnom propisu ostane pri ponudi. Ta obaveza u izjavi o ponudi mo`e biti izri~ito isklju~ena. Isklju~enje je mogu}e i na osnovu okolnosti posla (~lan 36 ZOO). Pošto ponuda u na~elu stvara strogu obavezu za ponudioca, razvili su se posebni postupci kojima se lice koje je ponudilac u ekonomskom smislu stavlja u pravnu poziciju ponu|enog. Ti posebni postupci su: licitacije, licitacije o podobnosti, tenderske procedure i prikupljanje ponuda. Svi ovi postupci se, kod slo`enijih ugovora, i kod ugovora ve}e vrijednosti obavljaju na osnovu prethodno izra|enog tendera. Tender izra|uje ili pribavlja lice koje je ponudilac u ekonomskom smislu, a ponu|eni u pravnom zna~enju rije~i. Tender predstavlja veoma detaljno sa~injen i obavezan obrazac ponude u kome su sadr`ani svi elementi koje ona mora da ima, osim cijene. Tender ne predstavlja ništa drugo nego poziv za davanje ponude. Onaj poslovni subjekt koji raspisuje tender u stvari vrši poziv za dostavljanje ponuda, te se fakti~ki nalazi u ulozi ponu|enog. 12. Prihvat je izjava ili ponašanje ponu|enog koje nesumnjivo ukazuje na saglasnost ponu|enog sa ponudom. Uzansa 3414 navodi neke primjere zaklju~ivanja ugovora o prodaji konkludentnim radnjama: raspolaganje primaoca robom u svoje ime i za svoj ra~un, ukoliko on ne zna da je roba poslana u druge svrhe; prijem dokumenata na osnovu kojih se mo`e raspolagati robom, ako primalac ne zna da su mu dokumenta predata u drugu svrhu; propuštanje kupca da robu predatu „na ogled“, „na probu“, vrati po isteku roka u kome je trabalo da da izjavu o tome da li `eli ili ne `eli zaklju~enje ugovora. Pod uslovima predvi|enim u Zakonu o obligacionim odnosima (~lan 42) ugovor o prodaji mo`e biti zaklju~en i šutnjom. Pošto šutnja predstavlja potpuno pasivno dr`anje ponu|enog, ona se mo`e smatrati prihvatom samo ako postoje sljede}e pretpostavke: stalna poslovna veza ponudioca i ponu|enog i to u pogledu odre|ene, a ne bilo koje robe, i propuštanje ponu|enog da se u ostavljenom roku ili odmah izjavi da ponudu odbija.15 13. Pod perfekcijom ugovora o prodaji podrazumijevaju se pravila koja odre|uju mjesto i vrijeme njegovog nastanka. Ona se razlikuju prema tome da li su stranke bile prisutne, ili su pak, bile odsutne kada je saglasnost postignuta. Tehnike komuniciranja kod kojih su stranke u neposrednoj vezi, iako su prostorno udaljene (telefon, telefaks, tele14 Opšte Uzanse za promet robom Glavne dr`avne arbitra`e iz 1954. godine („Sl. list FNRJ“, broj 15/54). 15 O va`enju i pravnim domašajima uzansi, kako posebnih tako i opštih, vidjeti kod: Simi} dr Mili} i Trifkovi} dr Miloš, „Poslovno pravo“, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 1999. godine, strana 87-88.

21

vizuelne veze, elektronska pošta, video telefon, mobilni telefon) kombinuju primjenu normi koje va`e me|u odsutnim (za mjesto zaklju~enja) i me|u prisutnim (za vrijeme nastanka ugovora). 14. Potpisivanje ugovora mo`e predstavljati etapu njegovog zaklju~enja u tri slu~aja. Prva dva obuhvataju situacije u kojima je prodaja po zakonu ili po sporazumu stranaka formalan pravni posao. Tre}i slu~aj regulisan je ~lanom 69, stav 3 ZOO koji ka`e: „Ako su ugovorne strane predvidjele posebnu formu samo da osiguraju dokaz svoga ugovora, ili da postignu što drugo, ugovor je zaklju~en kad je postignuta saglasnost o njegovoj sadr`ini, a za ugovara~e je u isto vrijeme nastala obaveza da ugovoru dadnu predvi|enu formu“. Forma mo`e biti zadovoljena zajedni~kim potpisom jednog ili odvojenim potpisima dva dokumenta identi~nog sadr`aja.16 Pravnu kvalifikaciju pisane forme ugovora o prodaji va`no je uvijek izvršiti zato što se za nju ve`u zna~ajne pravne posljedice u pogledu posebno usmeno dogovorenih nebitnih elemenata i na~ina kasnijih izmjena i dopuna ugovora.17

5. Posebne tehnike zaklju~ivanja ugovora o prodaji
15. Poslovnopravna prodaja se uvijek obavlja profesionalno, a njen naj~eš}i predmet su pokretne stvari odre|ene po rodu. Ove osobine, u uslovima masovnog prometa, po pravilu, dovode do tipizacije pojedinih elemenata i rješenja u ugovorima iste vrste. Na toj osnovi nastaje veliki broj tipskih i formularnih obrazaca i opštih uslova poslovanja, koji se po tendenciji primjenjuju jednako na sve u~esnike u poslu.18 Zato se nazivaju standardnim ili tipiziranim ili formularnim ugovorima. Ako se trgovina vrši inetrentom onda su to, u najve}em broju slu~ajeva, adhezioni ugovori. U njima su unaprijed dati tipizirani nebitni elementi ugovora. Bitni elementi se odre|uju u mjeri u kojoj je to mogu}e. Naj~eš}e se posebno sporazumijeva o koli~ini kao odrednici predmeta i o cijeni. Primjena standardnih kupoprodajnih ugovora uvodi u ovu oblast cjelokupnu problematiku formularnog prava.19 Ovdje je potrebno posebnu pa`nju skrenuti na re`im opštih uslova poslovanja (~lanovi 142 - 144 ZOO) i na zabranu stvaranja i iskorištavanja monopolskog ili dominantnog polo`aja na tr`ištu.20
16 Vidjeti Perovi} dr Slobodan: „Formalni ugovori gra|anskog prava“, Savez udru`enja pravnika Jugoslavije, Beograd 1964, str. 62 – 63. i Draški} dr Mladen: „Zaklju~ivanje ugovora o prodaji“, str. 295 296. 17 ^lan 67 i 71 ZOO naro~ito. 18 Sve ~eš}e se pominje termin „Beatl of Form“. 19 Vilus dr Jelena: „Opšti uslovi formularnih ugovora“, Institut za uporedno pravo, Beograd 1976. 20 ^lan 38 - 42 Zakona o trgovini („Sl. novine FBiH“, broj 2/95).

22

16. Zaklju~nica je pismena potvrda o usmeno zaklju~enom ugovoru. Daje se na unaprijed utvr|enom i odštampanom formularu ili na ad hoc sastavljenom obrascu. Pošto zaklju~nica ne predstavlja pismenu formu ugovora, on je punova`an i kada zaklju~nica nije izdata, odnosno potpisana. Zaklju~nici mo`e biti pridodato svojstvo obavezne ugovorne forme pravnog posla prodaje, samo nesumnjivim sporazumom stranaka. U sadr`aj zaklju~nice uvijek ulaze bitni elementi ugovora bez obzira na to da li su oni odre|eni zakonom, sporazumom stranaka ili prirodom posla. Pitanje je konkretnih okolnosti i stepena standardizacije posla u kojoj mjeri }e nebitni sastojci ugovora biti navedeni u zaklju~nici. Zaklju~nice veoma ~esto sadr`e izvode iz opštih uslova poslovanja ili klauzulu kojom ih stranke uklju~uju u svoj ugovor. Sve što se nalazi iznad potpisa stranaka, bilo u tekstu, bilo na margini, obavezuje stranke. Sadr`aj zaklju~nice u svemu mora „odgovarati usmeno zaklju~enom ugovoru”.21 Svaka stranka mo`e od druge zahtijevati ispostavljanje ili potpisivanje zaklju~nice, sve dok druga strana nije ispunila svoje ugovorne obaveze.22 Zaklju~nica se sastavlja najmanje u dva ravnoglasna primjerka. Stranka koja ju je sa~inila i potpisala, dostavlja zaklju~nicu drugom partneru oba primjerka na potpis sa zahtjevom da „joj vrati jedan primjerak pošto ga potpiše“. Opšte uzanse su za vra}anje potpisane zaklju~nice predvidjele rok od tri dana.23 Ako druga strana ne}e da potpiše ili vrati zaklju~nicu, spor }e se najprije rješavati „mirnim putem”, razgovorom stranaka. Ukoliko on ne da rezultate, strana koja je sastavila i potpisala zaklju~nicu mo`e tu`bom tra`iti od suda da utvrdi postojanje ugovora i njegov sadr`aj. Sud u parni~nom postupku, dakle uz izjašnjavanje druge strane, rješava spor. Ako usvoji tu`bene zahtjeve donije}e deklaratornu presudu kojom konstatuje da je ugovor zaklju~en i šta je njegov sadr`aj. Ovakva presuda, u svim slu~ajevima, predstavlja izuzetno jako dokazno sredstvo. Paralelno sa zahtjevom za utvr|ivanje ili nakon dobijanja povoljne presude, strana koja je potpisala zaklju~nicu mo`e od druge strane tra`iti naknadu štete koju je pretrpjela zato što nije imala zaklju~nicu. 17. Porud`bina ili narud`benica je poslovni naziv za komercijalni dokument sa razli~itim polo`ajem i funkcijama u postupku zaklju~ivanja i dokazivanja ugovora. Te ~injenice opredjeljuju njegovu pravnu kvalifikaciju. Porud`bina predstavlja ponudu kada kupac na osnovu prethodno pribavljenih informacija njome izra`ava ozbiljnu namjeru da zaklju~i odre|eni, u dokumentu definisani ugovor. Ako kupac šalje porud`binu na osnovu ve} primljene ponude prodavca, tada ona ima pravni karakter prihvata. Takva porud`bina mora u svemu biti saglasna sa ponudom. Postoje
21 Opšta uzansa broj 16. 22 Opšta uzansa 15. 23 Opšta uzansa 17.

23

li u porud`bini razlike u odnosu na ponudu, ona ima pravna svojstva kontraponude. Napokon, kada je ugovor ve} sklopljen, porud`bina ima svojstvo dokaznog sredstva i knjigovodstvenog dokumenta.

6. Bitni elementi ugovora o prodaji
18. Bitni elementi ugovora su oni sastojci koji ugovoru daju bilo osobine jednog definisanog tipa pravnog posla, bilo specifi~an sadr`aj i karakteristike koji odgovaraju zajedni~koj namjeri stranaka. Bitni elementi ugovora o prodaji dijele se na: propisane, utana~ene sporazumom stranaka i one koji u ugovor ulaze na osnovu njegove ekonomske suštine, odnosno po prirodi posla. Mi }emo se zadr`ati samo na posljednjoj vrsti elemenata i to u našem pravu. Kod prodaje poslovnog prava to su uvijek predmet i stvar, a koli~ina i cijena imaju ovo svojstvo samo pod odre|enim uslovima. 6.1. Predmet 19. Karakteristi~an predmet trgova~ke prodaje su pokretne stvari. To mogu biti: roba, energije i hartije od vrijednosti. Posebni pravni re`imi predvi|eni su za prodaju energija. Prodaja hartija od vrijednosti vrši se prema pravilima predvi|enim za pojedine vrste. Njihovu osnovu pre-dstavljaju re`imi mjeni~nog i dioni~arskog prava. Predmet prodaje poslovnog prava su pokretne tjelesne stvari koje se nalaze u pravnom i ekonomskom prometu. Predmet prodaje poslovnog prava mogu biti i stvari koje se nalaze u ograni~enom pravnom i poslovnom prometu. Obi~no se radi o stvarima koje se ti~u bezbjednosti kao i zaštite zdravlja stanovništva. Ograni~enja mogu biti subjektivne prirode, s obzirom na vrstu stvari, i objektivne prirode, s obzirom na preduslove koje moraju ispunjavati privredna društva da bi se bavila prometom pojedinih od ovih stvari. O pojedinim vrstama stvari je bilo govora u smislu njihovog nabrajanja. 6.2. Koli~ina 20. Koli~ina predstavlja fizi~ko, prostorno i kvantitativno odre|ivanje stvari koja je predmet prodaje. Koli~ina je uvijek sastavni dio predmeta prodaje. Njena pravna kvalifikacija zavisi od zna~aja koli~ine za ostvarivanje svrhe posla i od posljedica koje proizvodi neuredno ispunjenje ugovora u pogledu koli~ine. Koli~ina je bitan elemenat ugovora ako je tako izri~ito ugovoreno, ako na to upu}uje priroda stvari i kada to zahtijevaju specifi~ne okolnosti konkretnog posla. U svim ostalim slu~ajevima, koli~ina je nebitan elemenat ugovora. Bez obzira na pravnu
24

kvalifikaciju, koli~ina se uvijek odre|uje ugovorom. Prinudnih ili dispozitivnih propisa koji bi mogli da zamijene sporazum stranaka nema. Koli~ina najprije mo`e biti odre|ena ugovorom. Odre|ivanje se vrši nesumnjivim definisanjem u okviru usvojenog sistema mjera. To mo`e, ali i ne mora da bude metarsko-decimalni sistem. Na osnovu Uzanse 117 i zakonodavstva kojim se ure|uje sistem mjera, metarsko-decimalni sistem se pretpostavlja, ukoliko stranke nisu izri~ito navele neki drugi sistem. Prvi na~in odre|ivanja koli~ine jeste njeno numeri~ko preciziranje. Ako koli~ina nije bitan element posla ili ako se ne utvr|uje prema broju komada, odstupanje isporu~ene od ugovorene koli~ine za ± 2% smatra se urednom isporukom.24 Precizno odre|ivanje koli~ine mo`e se posti}i i upotrebom tehni~kih termina. Prema Uzansi 118, izraz „vagon”, bez bli`eg ozna~enja, zna~i deset hiljada kilograma bruto, a „cisterna” deset hiljada kilograma neto te`ine. Drugi na~in svodi se na pribli`no odre|ivanje koli~ine. Ako je uz naznaku koli~ine naveden izraz „circa“ ili sli~an, tolerancija u koli~ini iznosi ± 5%. Navo|enje koli~ine u rasponu, upotrebom izraza „od ... do“ ili „najmanje ... najviše“, zna~i da je predmet ugovora bilo koja koli~ina unutar datih granica.25 Tre}i metod sastoji se u upotrebi izraza „|uture”, „kako padne”, „vi|eno - odobreno” ili njima sli~nih. Njima se kao ugovorna koli~ina odre|uje ona koja se dobija uvidom u robu na odre|enom lokalitetu. Da bi ugovor o prodaji postojao, koli~ina mora biti barem odrediva. A to zna~i da u sporazumu stranaka moraju biti navedeni elementi koji omogu}avaju da se utvrdi šta one ta~no `ele u pogledu koli~ine. Konkretizacija ovih elemenata je i pravno i fakti~ko pitanje. 6.3. Cijena 21. Ekonomski posmatrano, cijena je vrijedonosna naknada za ustupljenu stvar i preneseno svojinsko pravo na njoj. U pravnom smislu, cijena je bitan elemenat ugovora koji predstavlja prete`no nov~anu protuvrijednost predmeta prodaje i svojinskog prava na njemu. U gra|anskoj prodaji cijena mo`e biti izra`ena ve}im dijelom u novcu, a manjim u stvarima. Ako se cijena iskazuje isklju~ivo u stvarima, postoji poseban ugovor o razmjeni, trampi.26 U poslovnoj praksi se ovo naziva pla}anje kompenzacijom. Za prodaju poslovnog prava karakteristi~no je iskazivanje cijene isklju~ivo u novcu. Struktura cijene veoma je slo`ena. O toj ~injenici treba voditi ra~una i prilikom kalkulacije i kod ugovornog odre|ivanja cijene. U cijenu, najprije, ulazi nov~ana protuvrijednost neto te`ine robe, ukoliko ugovorom nije izri~ito predvi|eno da ona obuhvata i te`inu ambala`e „bruto za neto”.27 Pošto je prema dispozitivnim pravi24 Opšta uzansa 121. 25 Opšta uzansa 119. 26 Vidjeti Zakon o obligacionim odnosima, ~lanove 552 i 553. 27 Uzansa 161.

25

lima pribavljanje ambala`e obaveza prodavca, to troškovi koje ona izaziva, tako|er, moraju biti uklju~eni u cijenu. Ovo pravilo se ne}e primijeniti, ako postoji izri~it suprotan sporazum stranaka ili kada to zahtijevaju osobine ambala`e. Troškovi robnog prometa u u`em smislu: porezi, takse, vozarine, izdaci povodom pripreme za isporuku ili uskladištenje itd., po pravilu, ulaze u cijenu u iznosima koje prodavac mora da snosi do mjesta i vremena isporuke.28 Ostali „zavisni troškovi” uklju~uju se u cijenu prema istom kriteriju. No, postoje i pravila za pojedine me|u njima, koja odvajaju obavezu izvršavanja odre|enih radnji od snošenja troškova koje te radnje izazivaju. Prema Uzansi 160 to je slu~aj sa pribavljanjem uvjerenja o porijeklu robe i sa njegovim legalizovanjem. Ako se prodavac pojavljuje kao izvoznik, on u cijenu mora da uklju~i izvozne carine zajedno sa troškovima izvoznog carinjenja.29 Prodavac koji je ujedno i uvoznik robe u cijenu mora da ukalkuliše uvozne carine i troškove uvoznog carinjenja, te da obra~una porez na dodanu vrijednost.30 Pored toga, na njega padaju i druge uvozne da`bine, što mora imati odraza u cijeni. Treba napomenuti da posebni propisi o porezima, carinama, te drugim procedurama vezanim za promet robom, mogu sadr`avati rješenja druk~ija od do sada izlo`enih. 22. Ovaj ugovor poslovnog prava postoji i onda kada u njemu nije odre|ena cijena, odnosno i kada nema elemenata na osnovu kojih bi ista bila barem odrediva. Ona se tada u krajnjoj liniji konstatuje na osnovu pravila dispozitivnog karaktera. Stoga smatramo opravdanim stav da cijena u ugovoru mora biti odre|ena ili bar odrediva. Na~ini na koje se cijena odre|uje su prinudni propis, ugovor i dispozitivni propis.

7. Nebitni elementi ugovora o prodaji
7.1. Pojam i vrste 23. Nebitni elementi posla prodaje su oni sastojci ugovora koji se u njemu ne moraju nalaziti niti po prirodi posla, niti radi sa~injavanja ugovora shodno klju~nim ciljevima stranaka. Ipak, odre|ivanje nebitnih elemenata izuzetno je zna~ajno i u ekonomskom i u pravnom smislu. Njima stranke posti`u potpunu prilago|enost ugovora svojim konkretnim potrebama. Upravo zbog toga nebitni elementi su ~est uzrok sporova. Osim bitnih elemenata prodaje, svi ostali sastojci posla pravno imaju karakter nebitnih elemenata ve} po pretpostavci. Suprotno mo`e biti propisano ili ugovoreno. Na osnovu izlo`enog je jasno da je broj nebi28 Uzansa 168. 29 Opšta uzansa 165. 30 Opšta uzansa 164.

26

tnih elemenata izuzetno velik. Ovdje }emo se zadr`ati na onima koji još nisu izlo`eni, ili o kojima ne}e ni kasnije biti posebno rije~i. Ti elementi su: kvalitet, transportne klauzule i ambala`a. 7.2. Kvalitet 24. Kvalitet je skup hemijskih, fizi~kih, estetskih, funkcionalnih i drugih svojstava stvari koje je ~ine upotrebljivom bilo za svrhe za koje se uobi~ajeno koristi, bilo za posebne namjene koje proisti~u iz ugovora ili okolnosti posla. To je, dakle, skup svojstava robe usljed kojih se ona mo`e korisno upotrijebiti. Ovakve definicije jasno ukazuju na ekonomski zna~aj i na pravnu slo`enost kvaliteta kao elementa ugovora. Zbog njih je kvalitet jedan od naj~eš}ih razloga za sporove me|u strankama. Kvalitet se odre|uje: ugovorom, dispozitivnim propisom ili imperativnim propisom. U ovisnosti od vrste robe koja je predmet ugovora o prodaji ovisi}e i na~in utvr|ivanja kvaliteta. 7.3. Ambala`a 25. Ambala`a je stvar, sredstvo pakovanja, a time i imovinska vrijednost.31 Mo`e se definisati i kao zaštitni omot robe. Ambala`u je mogu}e podijeliti na razli~ite na~ine.32 Juridi~ki su najva`nije podjele na potrošnu i nepotrošnu ambala`u, te obi~nu i originalnu („originalno pakovanje”). Prema ~lanu 75 Zakona o standardizaciji, „proizvodi u originalnom pakovanju”, su oni „koji su prije stavljanja u promet na tr`ištu upakovani na na~in koji osigurava da se sadr`aj pakovanja ne mo`e izmijeniti, utrošiti, odnosno upotrijebiti bez otvaranja ili ošte}ivanja pakovanja, a u cilju da se tako upakovan proizvod ponudi neposrednom potroša~u, odnosno korisniku”. Od ambala`e treba razlikovati zaštitu robe koja se ne pakuje. Ambala`a je bitan elemenat ugovora, ako je to propisano ili izri~ito ugovoreno. U svim ostalim slu~ajevima ona je nebitan sastojak. No, uprkos tome potrebno joj je posvetiti posebnu pa`nju. Obezbje|enje ambala`e i pakovanje robe je po dispozitivnim propisima obaveza prodavca. Isti pravni tretman ima i obaveza zaštite robe koja se posebno ne pakuje. Suprotna rješenja moraju biti nesumnjivo utana~ena. 7.4. Transportne klauzule 26. Transportne klauzule su tehni~ki trgova~ki termini kojima se prodavac i kupac na skra}en na~in dogovaraju o nizu pitanja od zna~aja za izvršavanje ugovora o prodaji. U ta pitanja spadaju: organizacija
31 Bukljaš dr Ivo: „Pravne norme i trgova~ki obi~aji za ambala`u”, Progres, Zagreb 1962, str. 5. 32 Bukljaš dr Ivo, isto djelo, str. 6-8 navodi sljede}e vrste ambala`e: neodvojiva i odvojiva, potrošna i nepotrošna, zamjenljiva i nezamjenljiva, investiciona i neinvesticiona, te sitna i krupna.

27

Zbog toga se mo`e smatrati da ona ima karakter opšte obaveze prodavca. 1976. Akt kojim je to u~injeno nosi naziv INCOTERMS (International Commercial Terms).522 ZOO). Ove obaveze bi}e predmet posebnog izlaganja. g. garancija za materijalne nedostatke. 29. 27. 1980. 8.isporuke. transportnim klauzulama mogu se urediti i druga kao što su: pla}anje carina. pribavljanje dozvola i sli~no. te prelaz rizika sa prodavca na kupca. Vezanost pojedinih obaveza za ekonomsku suštinu posla prodaje. a dr`avina (posjed) stvari ostala kod prodavca (~lan 520. Revizije INCOTERMS-a izvršene su 1953. snošenje troškova isporuke i transporta. i 2000. te sve ~eš}e elektronske obrade podataka. njihova zastupljenost u dispozitivnom zakonodavstvu i zna~aj u praksi su mjerila prema kojima se du`nosti prodavca mogu podijeliti na osnovne i sporedne. garancija za pravne nedostatke i ispostavljanje fakture. INCOTERMS je. stav 1 ZOO). 1967. prevoznikom. osigurava~em i drugim vršiocima usluga u prometu robe. Postoje razli~ite klasifikacije ove grupe obaveza. Pored ovih. Sporedne obaveze su vezane za izvršavanje glavnih obaveza i za re`im odgovornosti prodavca. Obaveze prodavca 28. iako je relevantne zakonske odredbe o prodaji regulišu samo spo28 . Rješenja transportne klauzule unesene u ugovor o prodaji bitno uti~u na sadr`aje ugovora koje prodavac ili kupac zaklju~uju sa špediterom. organizacija transporta. zavisno od vrste klauzule i izvora za odre|ivanje njenog sadr`aja. Du`nost obavještavanja kupca o svim momentima relevantnim za zaklju~enje i izvršavnje ugovora kod nas predstavlja konkretizaciju na~ela poštenja i savjesnosti. U osnovne du`nosti ubrajaju se isporuka. prakti~no postao dokumenat sa univerzalnom primjenom. 1990. a potrebno je posebno ista}i dvije: ~uvanje stvari i obavještavanje. Obaveze prodavca su du`nosti izvršavanja odre|enih radnji koje za njega proisti~u iz ugovora o prodaji. Ali. danas. transportne klauzule nikada neposredno ne ure|uju odnose izme|u prodavca ili kupca sa vršiocima usluga. Obaveza ~uvanja stvari je zajedni~ka du`nost saugovaratelja (~lan 520 . sklapanje ugovora o transportnom osiguranju i snošenje troškova tog osiguranja. Ona le`i na prodavcu onda kada je zbog kup~eve docnje sa prijemom isporuke rizik prešao na kupca. Me|unarodna privredna komora u Parizu (1936) kodifikovala je najva`nije transportne klauzule. Posljednja revizija je u sebe uklju~ila zahtjeve novih transportnih tehnologija (multimodalni i rollov/rollott prevozi).

ova varijabla dovodi do razli~ite kvalifikacije pojedinih radnji koje kupac kao poslovni subjekt preduzima. Ali. Uprkos ovome. Na~ini izvršavanja obaveza tipizirani su kroz njihove modalitete. Osnov obaveza kupca i faktori koji uslovljavaju njihov pojedina~ni izgled. Ostale sporedne obaveze mogu biti fundirane u dispozitivnim propisima33 ili na ugovoru. izme|u elemenata. 32.radi~no. Od onih koje su zasnovane na dispozitivnim odredbama Zakona o obligacionim odnosima treba ista}i obavezu ~uvanja stvari. Organizovanje prevoza. obaveza i odgovornosti postoje bitne pojmovne i funkcionalne razlike. Svaka od njih se sastoji od ve}eg broja relativno samostalnih radnji za koje va`e posebna pravila i za ~ije izvršenje moraju biti ispunjene predvi|ene pretpostavke. Obaveze kupca 31. pla}anje cijene i obavještavanje o materijalnom nedostatku (reklamacija). postoji i jedan dodatni elemenat. Osnovne obaveze kupca u našem pravu su: pregled robe (provjera da li roba ima materijalnih nedostataka). oni se u zakonodavstvu odre|uju ili kao obaveza ili kao pravo kupca. Posljednja obaveza je uslovljena. Obaveze prodavca tijesno su povezane sa elementima ugovora. Ona le`i na kupcu kada mu je stvar 33 ^lan 473 ZOO. a to je ~injenica da je kupac povjerilac za karakteristi~nu obavezu isporuke i ujedno aktualni ili potencijalni vlasnik stvari koja je predmet ugovora. prijem isporuke. obaveza reklamiranja ulazi u vanredan tok posla. du`nosti su povezane i sa odgovornoš}u prodavca za neizvršenje ili neuredno izvršenje ugovora. Sporednih obaveza kupca tako|e ima više. su isti kao i kod obaveza prodavca. Zbog toga njihovo pravno regulisanje treba uvijek precizno razgrani~iti. 9. njegova odgovornost. Najkarakteristi~niji primjeri su pregled robe i obavještavanje o nedostacima. Oni ozna~avaju vrste radnji koje treba preduzeti i na~in na koji to valja u~initi da bi se konkretna du`nost smatrala uredno ispunjenom. Pošto se reklamacijom materijalnih nedostataka obezbje|uje realizacija obaveza prodavca po osnovu garancije. u na~elu. Ugovor o prodaji je sinalagmati~an. Zbog toga su obaveze prodavca istovremeno i prava kupca. Osnovne du`nosti neposredno proisti~u iz bitnih sastojaka prodaje. Pored toga. ~ine od obaveza prodavca izuzetno slo`ene pojave. Obaveze kupca su njegove du`nosti izvršavanja radnji koje proisti~u iz ugovora o prodaji. 29 . Uporedno posmatrano. Ukorijenjenost prodaje u osnovni prometni odnos i bogatstvo veza kroz koje se zadovoljavaju razli~ite potrebe stranaka. 30. tj. ako on postoji.

Sarajevo 2006. Pored toga. svjedoci smo te`nji Bosne i Hercegovine za punopravnim ~lanstvom u ovoj zajednici. Naime. Konkurentnost. predstavljaju komplementarne pojmove povezane i sadr`inski (isporuka . ali njegov zna~aj ima svoje posebno mjesto. Stoga }e pojedina rješenja iz našeg prava javnih nabavki biti prezentovana 34 O samom pojmu javnih nabavki pobli`e kod: Sue Arrowsmith.. ugovorni organi. transparentnost. 2000. Napokon. odnosno novca kojim raspola`u tzv.34 Radi se o potrebi da se pod nadzor stave svi oblici raspolaganja prilikom potrošnje bud`etskog. prvo. Don Wallace Jr. Opšte karakteristike obaveza kupca iste su kao i osobine du`nosti prodavca. odnosno javnosti. 10. strana 1. strana 15. Procjene govore da se u razvijenim zemljama pribli`no troši 17% GDP na javne nabavke.prijem isporuke) i funkcionalno (isporuka . Kluwer Law International. Sve ve}i pritisak javnosti doveo je do toga da se ~esto korišteni princip transparentnosti. postoje i obilje`ja koja su donekle specifi~na. Direktive Evropske unije o javnim nabavkama. u ovim slu~ajevima stavlja na pijedestal. 35 O principima javnih nabavki bli`e kod: Marian Lemke. Rregulating Public Procurement. To je samo jedan od razloga obezbje|enja efikasne javne potrošnje. Cijenovni kriterij. John Linarelli. ne smije biti jedini. Kako bi se to obezbijedilo potrebno je bilo uvo|enje konkurentnosti kako bi se isti ili bolji kvalitet ostvario po ni`oj cijeni. stav 2 ZOO). EUPPP. Uva`avaju}i procese koji su prisutni u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine akcenat }e biti na re`imu javnih nabavki prava Evropske unije. otvorenost i nediskriminatorski karakter javnih nabavki su osnovni zahtijevi i prioriteti. godine.35 34. odgovornost za neizvršenje sporednih obaveza je u velikoj mjeri izjedna~ena sa opštim re`imom odgovornosti za neizvršenje ili neuredno izvršenje ugovora. izme|u ostalog. Sadr`aj obaveze je isti kao i kod prodav~eve istovrsne du`nosti. sankcije za neizvršenje osnovnih obaveza nisu uvijek precizirane. Pojam javnih nabavki 33. Drugo.pla}anje uz poštovanje na~ela istovremenosti). a on `eli da je vrati prodavcu bilo zbog nedostataka. Obaveze kupca su tijesno vezane za obaveze prodavca. 30 . One. te je u toku jedan proces koji nazivamo harmonizacija našeg pravnog sistema sa komunitarnim pravom Evropske unije. Krajnji cilj je efikasna i racionalna potrošnja novca koji je prikupljen od poreza.uru~ena. bilo zbog raskida ugovora (~lan 520. pri tome. omogu}uje da podvrgnemo kontroli utrošak javnih sredstava. Re`im javnih nabavki predstavlja jedan zaseban pravni okvir koji nam. ^esto se sastoje u gubitku nekih kup~evih prava. Od du`nosti zasnovanih na ugovoru isti~u se: slanje ambala`e i dostavljanje specifikacije.

kulture i socijalnog staranja bili su u domenu crkve. Rashodi obrazovanja. Pravo javnih nabavki izrasta u jednu novu pravnu disciplinu koju metodološki mo`emo postaviti u okvire tradicionalnog ugovornog prava ili u okvire poslovnog prava. dr`avne uprave. ~esto u koli~inama i iznosima koji prevazilaze o~ekivanja. Pojedini usko pravni aspekti ove discipline imaju svoje mjesto i u okvirima upravnog prava. Istorija prava javnih nabavki 35. Javne nabavke danas predstavljaju simbol korupcije. vijeka. oblika finansijske kontrole i posebno bilo kog oblika odgovornosti. a naj~eš}e u smislu pojavnih oblika korupcije. socijalnog i penzijskog osiguranja. Malo je djelatnosti koje toliko izazivaju javne slu`benike da budu korumpirani i koje stvaraju toliko prilika za korupciju kao što su javne nabavke. Prije svega to su ekonomski razlozi pošto je neophodno uva`avati ~injenicu obima potrošnje javnih sredstava. Razlozi su dvojake prirode. obrazovanja. Javne nabavke su i u vrijeme kapitalizma ~esto bile izvor spoticanja. Sve do pojave modernih dr`ava ne mo`emo govoriti o mogu}nosti poštivanja pojedinih pravila kakva danas poznajemo. Teško da pro|e i dan. Vladari su koristili novac i prihode koji su pribavljeni ubiranjem poreza i raznih nameta za razne oblike javnih radova. Javni rashodi su se finansirali na fondovski na~in bez postojanja nekog posebnog plana. Javlja se potreba za organizovanim finasiranjem: vojnih potreba. energetskih i drugih objekata za potrebe stanovništva. Naime. ~ak i za raspuštanje vlada pojedinih zemalja. ali samo u onom domenu koji se odnosi na na~ine dodjele ugovora i rješavanje sporova povodom javnih nabavki. Iako je pitanje da li je ovo stvarno naj~eš}i oblik korupcije u javnom sektoru. akvadukta i sl. Istorijski posmatrano neki rudimentarni oblici javnih nabavki su postojali i u robovlasni~ko i feudalno doba. Rashodi se vremenom višestruko uve}avaju. zadovoljenje ekoloških standarda itd. Koji su osnovni razlozi sve intenzivnijeg izu~avanja javnih nabavki. izgradnje infrastrukture. ili da upotrijebimo izraz javne nabavke. Pravni razlozi le`e u ~injenici da se radi o posebnom pravnom re`imu koji u bitnome odstupa od tradicionalnih postulata ugovornog prava. Na~elo javnosti prihoda i rashoda na dr`avnom nivou postaje pravilo s kraja 18. on je bez sumnje široko rasprostranjen i svakako onaj o kome se najviše piše. Naravno da su ti radovi obavljani besplatno ali je nesporno da se novac koristio za izgradnju pojedinih infrastrukturnih objekata tipa puteva. Pravo raspolaganja sa prihodima dr`ava bilo je u rukama vladara. a da se negdje u svijetu ne otkrije još jedan veliki skandal u vezi sa nabavkama roba ili usluga za potrebe javnog sektora. Ti skandali su bili povod za brojna otpuštanja visokih javnih slu`benika. Korupcija u javnim nabavkama je izvor astronomskog rasipanja 31 . Na svakom nivou vlasti i u svim njenim organizacionim oblicima sprovode se nabavke roba i usluga. prisutan je zavidan nivo uticaja adminstrativnog prava i njegovih procedura.36 Tek poslije II svjetskog rata mo`emo govoriti da se 36 Na sam pomen korupcije u dr`avnim organima ve}ina odmah ima na umu podmi}ivanje radi sklapanja poslova sa dr`avom koji obuhvataju isporuku roba i usluga.i uporedo sa rješenjima iz prava javnih nabavki Eropske unije. sudstva. odbrambenih utvrda. 11.

Na korupciju u javnim nabavkama ponekad se gleda kao na pojavu tipi~nu samo za zemlje u razvoju. 37 O javnim nabavkama u pravu Evropske unije pobli`e kod: Peter Trepte. 2005. dr`avne i društvene svojine podrazumijevao stroge oblike kontrole utroška svih sredstava. Nestru~nim licima poslovi javnih nabavki izgledaju komplikovano i tajanstveno što oni ~esto i jesu . 12. Thomson Sweet Mawwell. Ovo je vrlo interesantna tvrdnja. a tenderske komisije na zahtjev zainteresovanih strana obrazlo`i}e svoje odluke. ali i ~injenica s obzirom da je re`im tzv. U oba ova slu~aja pravo pitanje je.postepeno izgra|uje jedan zaokru`en i konzistentan sistem pravnih normi koji reguliše oblast javnih nabavki. ne samo ekonomski zna~ajnoj oblasti posveti odgovaraju}a pa`nja. O svim odlukama tenderskih komisija vodi}e se zapisnik. naravno. strana 342-368 i Professor Sue Arrowsmith. godine daje samo neke osnovne principe vezane za re`im javnih nabavki. jer i oni koji nabavljaju i oni koji takve nabavke odobravaju ili o njima odlu~uju mo`da ne}e to raditi doma}inski. 36. jer pri javnim nabavkama troše novac institucije za koju rade. Javne nabavke u pravu Evropske unije 37. Nijedan dr`avni organ i nijedan dr`avni funkcioner niti bilo ko drugi ne}e se na neprimjeren na~in miješati u donošenje odluka i u rad tenderske komisije. posebno firmi koje dolaze iz drugih zemalja. Ovaj se problem mora rješavati sa posebnom pa`njom. Regulating Procurement. Zna~aj javnih nabavki je toliki da im je Ju`na Afrika posvetila posebnu pa`nju u Ustavu iz 1994. Zabranom bilo kog oblika diskriminacije. Nabavljanje roba i usluga na bilo kom nivou vlasti bi}e regulisano zakonima donijetim u parlamentu dr`ave i zakonima pokrajina koji }e obezbijediti izbor nezavisnih i nepristrasnih komisija za razmatranje ponuda na tenderima u procesu javnih nabavki. Jedino su na nivou tadašjih republika postojali propisi koji su nalagali obavezno sprovo|enje nekog oblika javnog tendera prilikom investiranja sredstava u društvenoj svojini. a posebno u dr`avnom. Sistem javnih tendera o kome se govori u stavu 1 treba da obezbedi pošteno i javno nadmetanje. Korupcija u nabavci roba i usluga ne zavisi samo od kupca u ~ijim je rukama novac. 2004. postavljene su osnove pravnom re`imu javnih nabavki. Istorijski posmatrano re`im javnih nabavki u pravu SFRJ je bio nepoznat. kako u privrednom sektoru. U odeljku 187 se ka`e: 1. Oxford University Press. Chapter 4. Javne nabavke koje postoje u današnjem savremenom obliku susre}emo tek u zadnjih desetak godina. 4. 32 .37 Norme koje bi se direktno primjenjivale još ne postoje. a ne svoj. Ova ~injenica govori u prilog pokušaja da se ovoj. Sporazum Evropske zajednice iz 1957. Oni koji se u takvim okolnostima dobro snalaze i koji su spremni da pomo}u korupcije ostvare svoje ciljeve lako nalaze saradnike na drugoj strani.pa se njima mo`e manipulisati na bezbroj na~ina bez velike opasnosti da nepravilnosti slu~ajno budu otkrivene. 3. Poslednjih godina su i najrazvijenije zemlje pru`ile obilje dokaza da praksa korupcije u javnim nabavkama prijeti da postane sastavni dio njihovog na~ina poslovanja. Koordinacija postupaka javnih nabavki pri utrošku. šta se mo`e u~initi da bi se korupcija sprije~ila. godine. The Law of Public and Utilities Procurement. sa slabim vladama i loše pla}enim javnim slu`benicima. Temelji javnih nabavki su postavljeni sa uvo|enjem principa slobodne razmjene roba i slobodnog pru`anja i primanja usluga. 2. Inicijativa lako mo`e da potekne i od ponu|a~a ili njihovih opunomo}enika koji šalju ponude i prije nego što su tra`ene.

2006. 2006. Prakti~no danas se pravo javnih nabavki u Evropskoj uniji svelo na tzv. Direktiva 2004/17/EC koja koordinira postupke nabavki organa koji su ekonomski operateri u sektorima voda. 13. roba i usluga. Javne nabavke predstavljaju nezaobilazan faktor kontrole trošenja javnih sredstava bez obzira da li su predmet istih robe. 38 U vezi sa praksom Evropske unije oko nadle`nosti pojedinih organa i praksom Evropskog suda pravde pobli`e: Dariusz Piasta. energije. odnosno subjekata koji su obavezni na upotrebu i trošenje javog novca prema procedurama propisanim pozitivnim zakonodavstvom. energije. Dvije Direktive regulišu oblast javnih nabavki. klasi~ne direktive. Osnovni ciljevi javnih nabavki 38. godine bila normirana i oblast javnih nabavki roba. saobra}aja i telekomunikacija i Direktiva Savjeta 89/665/EEC o usaglašavanju zakona. U cilju prevazila`enja prenormiranosti ne samo ove nego i drugih oblasti komunitarnog prava u toku 2004. radovi ili usluge. Posebni pravni re`im javnih nabavki je imanentan za uporedne pravne sisteme. Sarajevo. „komunalnu direktivu“. Pravo javnih nabavki BiH u sebi uklju~uje i posebnu komponentu harmonizacije BiH legislative sa komunitarnim pravom Evropske unije. propise i administrativne odredbe koje se odnose na primjenu pravila Zajednice na postupke nabavke subjekata koji posluju u sektorima vode.38 U skladu sa osnovnim postulatima komunitarnog prava vezano za primjenu direktiva njihova primjena u nacionalnim zakonodavstvima zemalja ~lanica Unije se vrši njihovim adaptiranjem u nacionalne pravne sisteme. godine regulisanjem javnih radova da bi 1976. a dvije revizione i `albene postupke. godine.po~inje od 1971. EUPPP. godine Direktiva 2004/18/EC regulisala je koordinaciju postupaka za dodjelu ugovora o javnoj nabavci radova. prevoza i poštanskih usluga zamijenila je tzv. Evropski sud pravde o javnim nabavkama-Izvod iz prakse. Predmet javnih nabavki mo`e se odrediti i definisanjem ugovornih organa. godine. usluge i radovi. a neovisno od vrste javnih nabavki ista }e se regulisati u okviru ovog posebnog pravnog re`ima. Ova Direktiva je zamijenila tzv. Predmet javnih nabavki su: robe. ~etiri konsolidovane direktive. propisa i administrativnih odredbi u domenu primjene postupaka revizije kod dodjele ugovora o javnim nabavkama i javnim radovima. Obaveza je bila svih dr`ava ~lanica da ove Direktive inkorporiraju u pravne re`ime svojih zemalja do 31. pri ~emu se isti definišu posebnim propisima kojima se regulišu javne nabavke.01. To je slu~aj i sa Bosnom i Hercegovinom (dalje: BiH). 33 . Pored ovih direktiva na snazi su i: Direktiva 92/13/EEC koja uskla|uje zakone.

transparentnost u sprovo|enju javnih nabavki. 40. 42. Nezaobilazan cilj je i uskla|enost.kvalitet proizvoda (npr. Kao komplementarni ciljevi name}u se: promocija doma}e industrije i zapošljavanje. Ugovorni organi i porezni obveznici `ele da dobiju najbolju vrijednost za javni novac. stvaranje tr`išne konkurencije. Efikasnost je glavni cilj javne nabavke na dr`avnom nivou. Pobrojani ciljevi ~ine sastavni dio politike javnih nabavki zbog toga što ugovorni organi imaju obavezu jednakog tretmana svih strana. odnosno harmonizacija doma}eg nacionalnog zakonodavstva sa zahtjevima me|unarodne zajednice. jedinstveni i zajedni~ki revizioni organi i zakonitost. ipak. sigurnost zajednice.primjerenost svrsi javne nabavke (npr. zaštita `ivota i zdravlja ljudi i drugo. radove ili usluge koji su klasifikovani kao tajni ili onda kada nabavke moraju biti popra}ene specijalnim mjerama sigurnosti. kao primarni ciljevi name}u: dobijanje najbolje vrijednosti za javni novac. ali se.39. kvalitet. zakonitost postupanja i procedura. transparentnost. socijalna pravednost i zaštita zdravlja stanovništva. Izuze}a od uobi~ajenih postupaka javne nabavke dozvoljavaju se za robe. sigurnost proizvoda). . Za dr`avnu ekonomiju veoma je va`na sama veli~ina javne nabavke. sigurnost okoline. Ciljevi propisa o javnoj nabavci. su ovisni od vrste nabavke. Ekonomski kriteriji javnih nabavki su fokusirani na cijenu ili ekonomski najpovoljniju ponudu kada se obavezno uklju~uju i drugi kriteriji koji obezbje|uju ekonomsku korist za ugovorni organ. 41. Postojanje potrebe za zadovoljavanjem posebnih ciljeva dovodi do toga da pojedine vrste roba zaslu`uju i poseban tretman. postojanje nekih posebnih ka34 . te odgovornost prema javnosti. socijalna sigurnost. regionalni razvoj. 43. Pored ovih name}u se i slijede}i ciljevi: privredna sigurnost.pouzdanost i sigurnost proizvoda (npr. odnosno za javna sredstva potrošena na nabavku roba ili usluga. jedinstven re`im i sistem odgovornosti. . transparentnost i javna odgovornost su komplementarni ciljevi koji u cijelosti podr`avaju sveukupne te`nje da se za javni novac dobije najbolja vrijednost. otvaranje tr`išta. Jednak odnos prema svim stranama. zakonskih i podzakonskih akata. kao što su: . Rezultat je zakonodavstvo koje je uskla|eno sa direktivama Evropske unije iz oblasti javnih nabavki. pouzdanost. prije svega Evropske unije. obilje`ja prema nacionalnim ili me|unarodnim standardima).

39 Citat prema: Priru~nik programa EUPPP . 46. Najekonomi~niji ugovor samim tim ne zna~i uvijek i najni`u cijenu.prate}i troškovi (npr. po pravoj cijeni.ukupni troškovi vezani za eksploataciju predmeta javne nabavke (npr.ugovorni organi treba da preduzmu sve potrebne mjere kako bi se osigurala pravi~na i aktivna konkurencija me|u potencijalnim dobavlja~ima. za pravo mjesto i u pravo vrijeme. Principi javnih nabavki 44. prava. Svrha ZJN jeste uspostavljanje sistema javnih nabavki u BiH. troškovi odr`avanja i teku}i troškovi). 45. kako je definisano ~lanom 1. Dobijanje vrijednosti za novac obi~no je sa`eto u slijede}ih „5 pravih ~inilaca“: kupiti pravu koli~inu. . uz ostvarivanje jednakog tretmana. troškovi umno`avanja i drugo).najefikasniji na~in korištenja javnih sredstava.) i . . pravi~na i otvorena konkurencija. . Navedeni principi se primjenjuju za sve ugovore o javnim nabavkama koji su predmet Zakona o javnim nabavkama BiH (dalje: ZJN).izvršenja nabavke i dodjeljivanja ugovora o javnoj nabavci. 35 . . obaveze i odgovornost svih u~esnika u postupku javnih nabavki i postupka za kontrolu javnih nabavki sa ciljevima kako bi se osiguralo slijede}e: .rakteristika utvr|enih pozitivnim zakonskim i podzakonskim aktima).isporuka i dostupnost proizvoda i usluga ugovornom organu u odre|enom vremenskom periodu. Re`im javnih nabavki.operativni troškovi javne nabavke (troškovi oglašavanja. pravi kvalitet.39 Efikasna javna nabavka podrazumijeva sistem koji funkcioniše na vrijeme. a bez obzira na njihovu vrijednost. Prilikom dodjele ugovora o javnim nabavkama ugovorni organi treba da poštuju osnovne principe ZJN. ekonomi~nost (razmjena vrijednosti za novac) i zakonitost. skladištenje. koji vrše ugovorni organi u skladu s postupcima utvr|enim ZJN i podzakonskim aktima. dok je istovremeno otvoren prema potrebama korisnika u ovisnosti od vrste roba koje se nabavljaju. Efikasnost se postavlja kao jedan od osnovnih principa. transport.I dio. 14. nediskriminacije i transparentnosti (~lan 1 ZJN). uz minimum birokratije. prema pozitivnoj legislativi u BiH podrazumijeva slijede}e principe: princip jednakog tretmana (nediskriminacija). transparentnost. manipulacija i sl. troškovi rada komisija. .

Odgovornost i zakonitost podrazumijevaju obavezu poštivanja i primjenjivanja pozitivnih propisa od strane onih koji provode nabavku u ime javnih tijela kao ugovornih organa kao i podnošenje negativnih posljedica-sankcija. to ne sprje~ava ugovorni organ da insistira na tome da samo kvalifikovane kompanije mogu da se natje~u ili da postave stroge standarde posebno kvaliteta i sigurnosti proizvoda koji treba da se nabave. 49/04. Me|utim. 49. Zakon o javnim nabavkama („Slu`beni glasnik BiH“. 8/06 i 24/06) se mo`e okarakterisati kao Zakon koji: . du`na da sprovode sve propise vezano za javne nabavke. Odgovorna lica su ta koja su. ispred ugovornog organa. 51. Eliminacioni. 48.obezbje|uje jedinstvene procedure i postupke iz oblasti javnih naba36 . odaberu oni koji su najpodobniji i tr`išno najsposobniji pošto su „prošli“ prvi krug dodjele ugovora. br. a bez obzira što nisu u~estvovali u postupku javne nabavke. Primjenjuju se jednistvena pravila upravnog postupka. 15. 50. Transparentan sistem ima jasna pravila i mehanizme koji osiguravaju uskla|enost sa tim pravilima. 19/05. Pa ~ak i dalje ovaj zahtjev se prote`e i na fazu revizije kao i izvršavanja ugovora. kao što su neuspješni ponu|a~i ili potencijalni ponu|a~i koji su imali legitiman interes za ulaganjem prigovora nadle`nom dr`avnom organu. Misli se na kriterije same dodjele ugovora. odnosno selekcioni kriteriji su ti koji omou}avaju da se. Jednak odnos prema svim subjektima zna~i da se ne postavljaju nikakva neprikladna ograni~enja prilikom takmi~enja za odre|eni ugovor. a protiv kona~nih upravnih akata dr`avnih tijela utvr|ena je nadle`nost Suda Bosne i Hercegovine. izme|u potencijalnih dobavlja~a. Propisi o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini 52. Radi se o primjeni propisa vezanih za javne nabavke i posebno lex specialis ~ija se primjena procjenjuje od slu~aja do slu~aja i ovisna je od predmeta javne nabavke.47. Zabranjeno je diskriminatorsko ponašanje ili uvo|enje kriterija koji diskvalifikuju pojedine ponu|a~e. 94/05. Stoga arhive treba da su dostupne inspekciji od strane javnih revizora i drugih strana. 92/05. 52/05. Poštivanje ovog principa treba da bude osigurano od faze oglašavanja javne nabavke pa sve do okon~anja postupka dodjele ugovora. Jedinstveni i zajedni~ki organi kao i jedinstveni revizioni organi podrazumijevaju postojanje zajedni~kih tijela dr`avnog karaktera koji su jedini nadle`ni za rješavanje po prigovorima.

relevantne izvore prava. Generalno se mogu podijeliti na propise procesno pravne prirode i propise materijalno pravne prirode. a naspram propisa iz oblasti javnih nabavki koji su procesno pravne prirode.uvodi transparentnost po pitanju oblika i postupaka javnih nabavki. ZJN je ra|en po uzoru na Direktive o javnim nabavkama Evropske unije i relevantne presude Evropskog suda pravde. i to: . Ovi materijalni propisi se odnose na razli~ite pravne oblasti.ustanovljava odgovornost ugovornih organa za sprovo|enje re`ima javnih nabavki. 17/05). 53.pooštrava poštivanje zakonitosti.Uputstvo o na~inu pripreme obavještenja o nabavci.promoviše ekonomi~ne javne nabavke i ekonomi~nu javnu potrošnju kao jedne od osnovnih principa. .Uputstvo o na~inu vo|enja Zapisnika o otvaranju ponuda („Slu`beni glasnik BiH“. koje kvalifikujemo kao lex specialis.uvodi jedinstven re`im organa za `albene i revizione postupke. Radi se o propisima koji su materijalno pravne prirode. 16. . br. postoje i drugi zakoni koji se primjenjuju u oblasti javnih nabavki. tako|er. . br. .reguliše sve vrste postupaka javnih nabavki.vki na nivou BiH. . br. sastoji se od podzakonskih akata koji su ura|eni na osnovu ZJN. Uloga i zna~aj lex specialis u pravu javnih nabavki 54. .Lista ugovornih organa po kategorijama koji su obavezni primjenjivati Zakon o javnim nabavkama BiH („Slu`beni glasnik BiH“. Propisi koje karakterišemo kao lex specialis se mogu podijeliti u nekoliko grupa.Uputstvo o primjeni Zakona o javnim nabavkama BiH („Slu`beni glasnik BiH“. obzirom na postojanje razli~itih faza u postupku dodjele ugovora. ZJN zajedno sa podzakonskim provedbenim aktima predstavljaju propise procesno pravne prirode. mo`e vršiti u odnosu na predmet javne nabavke. Osim ZJN. . Ostali zakoni. 3/05) . 55. Pored ZJN.uskla|en je sa Direktivama Evropske unije. 3/05). predstavljaju. br. U svakoj od tih faza mogu se 37 . dodjeli ugovora i poništenju postupka nabavke („Slu`beni glasnik BiH“. Podjela se. legislativa vezana za javne nabavke. . 17/05) . Krajnji rezultat je da ZJN sadr`i odredbe po uzoru na komunitarno pravo Evropske unije.

ZJN. glasnik BiH“. mo`e se posmatrati na slijede}i na~in: faza pripreme tenderske dokumentacije.zakona: Zakon o konkurenciji („Sl. ZJN-om je obuhva}ena dodjela ugovora ~iji je predmet nabavka roba. a koje dodjeljuju ugovorni organi prema ~lanu 3.). br. izvršenje ugovora-upravljanje ugovorom. prema pojedinim fazama dodjele ugovora o javnim nabavkama. 12/04). 16/02.). Agencija za dr`avnu slu`bu. glasnik BiH“.41 17.Entiteta (npr. Tri su kategorije ugovornih organa: Organi na dr`avnom ili lokalnim nivoima uprave definisani ~lanom 3 stav 1 ZJN Organi uprave na nivou: .). 45/04). ~lanovi 109. Zakon o tehni~kim zahtijevima za proizvode i ocjenjivanje uskla|enosti („Sl. br. glasnik BiH“. 4/04-293. Zakon o ministarskim imenovanjima. glasnik BiH“. Zakon o opštoj sigurnosti proizvoda („Sl.BiH (npr. novine FBiH“. glasnik BiH“. Ministarstvo pravde. („Sl. Ministarstvo unutrašnjih poslova RS. Ministarstvo finansija FBiH. Zakon o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine. br.Kantona (npr. Krivi~ni zakon Bosne i Hercegovine. 30/01). 45/04). Objavljen u „Sl. . („Sl. Pojedini pojmovi i definicije 56. („Sl. 38 . itd. 37/04). („Sl. 45/04). Zakon o zaštiti potroša~a u Bosni i Hercegovini („Sl. primjera radi. („Sl. br. glasnik BiH“. Ministarstvo vanjskih poslova. 7/03-185.pojaviti. br. 17/04-1652. Ministarstvo finansija KS. br. („Sl.Br~ko Distrikta (Gradona~elnik Br~ko Distrikta). 25/06). . br. 19/02. glasnik BiH“. 57/89 -1428. usluga i radova. glasnik BiH“. faza dodjele ugovora. Ustavni sud Jugoslavije broj 363/86 -89.40 Zaklju~ak je da bez obzira na vrstu i obim javnih nabavki u obzir dolazi primjena ve}eg broja zakonskih i pozakonskih akata i to u svima fazama sprovo|enja samog postupka. 399 i 410). 41 Tako. post`albeni postupak. Odnos Zakona o javnim nabavkama ZJN. 13/94 -189. Zakon o trgovini. Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine. . br. u obzir naj~eš}e dolazi primjena slijede}ih pravnih akata . Direkcija za evropske integracije itd. br. Ministarstvo finansija FBiH. br. Krivi~ni zakon Federacije Bosne i Hercegovine. glasnik BiH“. 180. („Sl. Ministarstvo pravde RS. imenovanjima Vije}a ministara i drugim imenovanjima Bosne i Hercegvine. broj 29/78 -1181. 7/05). `albeni postupak. Ministarstvo pravde Livanjskog kantona. br. 37/03). 26/04-2337. 37/03). kao relevantni procesno pravni i materijalno pravni propisi. glasnik BiH“. 19/02). 45/89 -1195. Zakon o upravnom postupku. Zakon o ministarskim i vladinim imenovanjima Bosne i Hercegovine (Visoki predstavnik za BiH) objavljen je u „Sl. br. novine FBiH“. novine FBiH“. 64/04). br. listu SFRJ“. Zakon o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine. Ministarstvo sigurnosti. („Sl. Zakon o obligacionim odnosima FBiH („Slu`beni list“ 2/92 -102. Zakon o nadzoru nad tr`ištem u Bosni i Hercegovini („Sl. glasnik BiH“. 39/85 -1129 (izmj. Eti~ki kodeks za dr`avne slu`benike u Federaciji Bosne i Hercegovine („Sl. 40 Ta podjela izgleda na slijede}i na~in. 29/02-783. br. glasnik BiH“. 12/04). br. Ministarstvo finansija i trezora BiH. Zavodi za zdravstveno osiguranje itd. faza potpisa ugovora. 36/03).

Opštine (dr`avne škole. kako je ve} re~eno. Prema listi. poljoprivredna i zanatska udru`enja. itd. upravlja~ki ili nadzorni odbor u kojem su više od polovine ~lanova imenovali organi na dr`avnom ili lokalnom nivou uprave ili drugi javni subjekti definisani u ovom stavu. .Grada (npr. organizacije koje promovišu turizam i sli~ne organizacije.Nauka. institucije koje promovišu nauku. gimnazije. . Lista sadr`i samo primjere kategorija ugovornih organa. penziono osiguranje i druge institucije za socijalno osiguranje. osnovne i srednje škole. druge umjetni~ke i kulturne institucije. Op}ina Usora. stav 2 ZJN Javni subjekt je svaki subjekt koji kumulativno zadovoljava slijede}e uslove: .Osnovan je u posebnu svrhu zadovoljavanja potreba od opšteg interesa. . . .Ve}inskim dijelom ga finansiraju organi na dr`avnom ili lokalnom nivou uprave ili drugi javni subjekti definisani u ovom stavu. dr`avne bolnice. rekreacioni cen39 .Zdravstvo – bolnice. obdaništa. to ne isklju~uje obavezu ugovornog organa da primjenjuje ZJN ako ispunjava uslove definisane ~lanom 3 ZJN. arhive.. organizacije koje promovišu poduzetništvo i ekonomski razvoj. tehnologiju i inovacije. biblioteke. javni organi dijele se na sljede}e kategorije: . istra`iva~ka. Lista ugovornih organa je dodatni instrument za ugovorne organe koji su du`ni da primjenjuju ZJN. industrijske i trgova~ke komore. muzeji.Ima svojstvo pravnog lica i . profesionalna udru`enja. nau~na društva i udru`enja. istra`ivanje i razvoj – subjekti koji se bave istra`ivanjem. ili u kome nadzor nad upravljanjem vrše organi ili subjekti definisani u ovom stavu. a nema industrijski ili komercijalni karakter.).) ili . orkestri.Socijalno osiguranje – fondovi za zdravstveno osiguranje.Socijalna skrb – jaslice. Ako dati organ nije definisan u listi. Ovi uslovi. 2. institucije za medicinsko istra`ivanje i druge zdravstvene institucije. medicinski centri. bankarska i trgova~ka udru`enja. Grad Sarajevo. domovi za djecu. . ili koji ima upravni. Javni subjekti definisani u ~lanu 3. .Obrazovanje – univerziteti. centri za obuku i sli~ne obrazovne institucije. osiguranje prilikom nezgoda.Kultura – pozorišta. zoološki i botani~ki vrtovi i zaštita prirodnog i kulturnog naslije|a. moraju biti ispunjeni kumulativno.Poslovanje i ekonomija – poslovna. Grad Banja Luka itd.

Sport – sportski centri i objekti. Ugovor o javnoj nabavci roba je definisan prema ZJN kao ugovor u pisanoj formi koji se zaklju~uje radi ostvarivanja finansijske koristi i odnosi se na kupovinu.Izgradnja.Šumarstvo – ustanove za gazdovanje šumama. vojnom opremom ili namjenskim materijalom. U skladu sa ~lanom 7 ZJN. uklju~uju}i neophodnu pripremu mjesta izvo|enja radova i usluga ugradnje. . drugi spasila~ke i hitne slu`be. 57. Pored usluga navedenih u Aneksu II dio C ZJN.Odlagališta sme}a – ~iš}enje ulica.Vodoprivreda – objekti za regulaciju vode gra|evinski radovi odvodnjavanja i navodnjavanja. Posebnu vrstu izuzetka. drugim propisima i upravnim odredbama va`e}im u BiH. odlaganje otpada i kanalizacija. centri za nezbrinute. . . . . . drugim propisima i upravnim odredbama va`e}im u BiH. za provo|enje postupaka javne nabavke. kao što je definisano relevantnim zakonima. u skladu s relevantnim zakonima. zakup ili najamnu kupovinu. .Odr`avanje puteva – odr`avanje i popravka puteva. oprema i drugi artikli svih oblika i veli~ina. gra|evinarstvo i stambena pitanja – urbano planiranje. nacionalni parkovi i sl. Ugovorni organi nisu obavezni da se pridr`avaju odredbi ZJN prilikom slIjede}ih ugovora o nabavkama: .tri. . proizvodi. ugovorni organ je obavezan imenovati Komisiju za nabavku.Zaštita okoliša – odr`avanje parkova i zelenih površina.. centri zajednica i gra|ana. Za provo|enje postupaka javne nabavke vrije40 . agencije za izgradnju stambenih jedinica. Robe se definišu kao: sirovine.Sigurnost – vatrogasne brigade. . urbani razvoj.kupovina ili iznajmljivanje nekretnina. sa ili bez opcije otkupa roba. u skladu sa Poglavljem II ZJN.ugovori ~ije izvršenje mora biti popra}eno posebnim mjerama sigurnosti. . Za ovih 5 kategorija nabavki ZJN daje mogu}nost da isti budu izuzeti iz re`ima javnih nabavki. Spisak tih izuzetaka se nalazi u ~lanu 5 ZJN. lizing. stara~ki domovi. . . 58.ugovori iz oblasti odbrane koji se odnose na proizvodnju ili trgovinu oru`jem. u odnosu na prethodno pobrojane. .ugovori koji se dodjeljuju u skladu sa procedurama me|unarodnih kreditnih ili donatorskih subjekata. postoje i drugi ugovori o javnoj nabavci koji ne predstavljaju predmet ZJN. predstavljaju koncesioni ugovori.ugovori koji se odnose na dr`avne tajne.Zaštita potroša~a – Udru`enje potroša~a.

mo`e u~estvovati u radu 41 . Prilikom imenovanja ~lanova Komisije. koji snosi odgovornost za javnu nabavku. ako za to postoje objektivni razlozi. Ugovorni organ mo`e prihvatiti ili odbaciti preporuku Komisije za javne nabavke. daje ugovornom organu preporuku. u granicama datog ovlaštenja. bez prava glasa. zajedno s izvještajem o radu i razlozima izdavanja takve preporuke. a nakon okon~anog postupka. on je du`an sastaviti zapisnik o razlozima neprihvatanja preporuke Komisije te da isto obrazlo`i. Ugovorni organ je obavezan da. ugovorni organ mo`e imenovati Komisiju za nabavku. Ugovorni organ postavlja zadatke koje Komisija obavlja i daje joj ovlaštenja za ispunjenje tih zadataka. imenuje predsjedavaju}eg Komisije koji }e usmjeravati rad i osigurati pridr`avanje odredbi ZJN i Uputstva o primjeni ZJN. Ovi eksperti nemaju pravo glasa i svoje zadatake obavljaju po osnovu ugovora o djelu ili autorskog ugovora. isti se obrazla`u i u zapisnik se unosi stav svakog ~lana Komisije s izdvojenim mišljenjem. Odredbe koje se odnose na osnivanje i rad Komisije za nabavku su definisane ~lanom 5 i 6 Uputstva o primjeni ZJN. priprema zapisnike sa sastanaka i izvještava o njenom radu. koji pru`a administrativnu podršku Komisiji. U zapisniku se navode razlozi na osnovu kojih je Komisija donijela odluku. Ugovorni organ tako|er imenuje i sekretara Komisije. Uvijek je potreban neparan broj ~lanova koji glasaju. Svaki ~lan Komisije. Komisija odluke donosi na sastancima prostom ve}inom glasova javnim glasanjem. a u slu~aju ugovora ~ija procijenjena vrijednost odgovara propisanom me|unarodnom vrijednosnom razredu. Zapisnik potpisuju svi ~lanovi Komisije koji su u~estvovali u radu i koji su prisutni. a u ovisnosti od karaktera njihovog zadatka. Sekretar komisije je osoba koja se obavezno nalazi u radnom odnosu kod ugovornog organa. a ne postoji druga alternativa u okviru ugovornog organa. ugovorni organ mora osigurati da su odabrana lica upoznata sa ZJN i podzakonskim aktima i da barem jedno lice posjeduje stru~no znanje o datoj javnoj nabavci. primjena Poglavlja III. Ugovorni organ ima pravo da pozove eksperte kada se zahtijeva specifi~no znanje za predmet nabavke. bez obzira na radno-pravni status. Ukoliko ugovorni organ ne prihvati preporuku Komisije. Komisija je odgovorna za ispunjavanje zadataka i obavlja samo one zadatke ili obaveze koje je ugovorni organ dostavio u pismenoj formi. me|u ~lanovima Komisije. Komisija se osniva aktom ovlaštenog lica ugovornog organa i sastoji se od najmanje 3 ~lana. a u skladu sa ZJN. arhivira dokumentaciju i obavlja ostale zadatke po nalogu predsjedavaju}eg Komisije. Kona~nu odluku o dodjeli ugovora donosi ugovorni organ. od najmanje 5 ~lanova. kao i stru~njak anga`iran izvan ugovornog organa. Komisija djeluje u ime ugovornog organa. Odluke Komisije unose se u zapisnik. U slu~aju kada su neki ~lanovi zaposleni na osnovu ugovora o povremenim i privremenim poslovima oni ne mogu ~initi ve}inu ~lanova Komisije.dnosti manje od doma}eg vrijednosnog razreda.

60.otvoreni postupak. kao i izjavu o povjerljivosti rada Komisije. Odjeljkom I Poglavlja II ZJN specificirane su vrste postupaka dodjele ugovora o javnim nabavkama. posebno prilikom raspisivanja tendera prema odredbama Poglavlja II ZJN. . . Sprovo|enje otvorenog postupka je detaljnije opisano ~lanom 28 ZJN.Komisije tek nakon što potpiše izjavu o nepristrasnosti. dok potencijalni ponu|a~i daju ponudu i imaju svojstvo ponu|a~a. selekcionih ili eliminacionih kriterija. Rad komisija.ograni~eni postupak sa pretkvalifikacijom. Otvoreni postupak je primarni postupak dodjele ugovora. Otvoreni postupak predstavlja postupak po kojem svaki zainteresovani dobavlja~ mo`e podnijeti ponudu. 42 . Objavljivanje obavještenja o javnoj nabavci ima pravni karakter poziva za davanjem ponude/a. a ugovorni organ svojstvo ponu|enog. osim u slu~ajevima nabavke konsultantskih usluga koje se dodjeljuju putem ograni~enog postupka. Otvoreni postupak ne zna~i da se dozvoljava svim potencijalnim dobavlja~ima da se natje~u za dodjelu ugovora. Postupci u javnim nabavkama 59. Otvoreni postupak je u potpunosti otvoren za natjecanje izme|u potencijalnih dobavlja~a pod uslovom da isti zadovolje selekcione kriterije. ujedno. Otvoreni postupak se uvijek pokre}e objavljivanjem obavještenja o nabavci. ZJN uspostavlja pet razli~itih primarnih postupaka dodjele ugovora. treba da bude usaglašen odredbama posebnih podzakonskih akata. Ugovorni organ utvr|uje koji su to sve zahtjevi u pogledu ponu|a~a koje moraju ispunjavati kao i tamo gdje je to primjereno. Ugovor o javnoj nabavci roba. 18. Radi se o primjeni tzv. Prema ZJN izbor postupka koji ugovorni organ mo`e koristiti podlo`an je ograni~enjima definisanim ~lanom 11 ZJN. pozivaju da podnesu zahtjev za tendersku dokumentaciju kako bi stekli uslove da podnesu ponudu.pregovara~ki postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci. ~ime se potencijalni dobavlja~i obavještavaju da ugovorni organ namjerava dodijeliti ugovor korištenjem otvorenog postupka te se.pregovara~ki postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci. . usluga ili radova se dodjeljuje pomo}u jednog od slijede}ih postupaka pod uslovima koji su izlo`eni u ~lanu 11 ZJN: .konkurs za izradu idejnog rješenja. prilikom sprovo|enja javnih nabavki. . uslovi za korištenje postupka dodjele i mogu}e razloge za prestanak postupka dodjele ugovora.

To su. a ugovorni organ poziva samo kvalifikovane kandidate da podnesu ponudu. Provo|enje ograni~enog postupka je detaljnije opisano ~lanom 29 ZJN. Ograni~eni postupak sa pretkvalifikacijom predstavlja postupak u kojem svaki dobavlja~. Ova vrsta postupka je du`a u odnosu na otvoreni postupak i o~igledno je da se radi o slo`enim nabavkama. U otvorenom postupku ugovorni organ mo`e primiti ponude od dobavlja~a koji ne ispunjavaju zahtjeve kvalifikacije. U svim ostalim 43 . Oba postupka se pokre}u objavljivanjem obavještenja. Ograni~eni postupak je po mnogo ~emu sli~an otvorenom postupku. O kojim se vrstama nabavki radi procjenjuje ugovorni organ. i koji su specificirani u obavještenju o nabavci. u odre|enim slu~ajevima. Otvaranje ponuda je javno.61. mo`e zatra`iti u~eš}e. Razli~iti su vremenski rokovi i za dodjelu ugovora koji je iznad me|unarodnih vrijednosnih razreda. biti proveden kao ubrzani postupak sa skra}enim vremenskim rokovima. Pretkvalifikacija ozna~ava postupak u kojem ugovorni organ vrši odabir. ~ime se potencijalni dobavlja~i obavještavaju da ugovorni organ namjerava dodijeliti ugovor korištenjem ograni~enog postupka. a koji odgovaraju pretkvalifikacijskoj fazi i fazi prikupljanja ponuda. Pretkvalifikacija je otvorena za sve zainteresovane dobavlja~e. a metode ocjene ponuda i kriteriji za dodjelu ugovora su isti. Zbog razli~itih vremenskih rokova ograni~eni postupak traje du`e od otvorenog postupka. Primjena ograni~enog postupka sa pretkvalifikacijom je obavezna za dodjele ugovora o pru`anju konsultantskih usluga. Ograni~eni postupak mo`e. Ovaj postupak se koristi kod obimnih i slo`enih nabavki. oni kandidati koji su zadovoljili selekcione kriterije. Ograni~eni postupak se uvijek pokre}e objavljivanjem obavještenja o nabavci. Razlike se ogledaju u slijede}em. Ponuda se podnosi u drugoj fazi. U oba postupka svi zainteresirani dobavlja~i mogu u~estvovati. Ne primaju se ponude nekvalifikovanih ponu|a~a. koji `eli postati kandidat. na osnovu istih kriterija izbora koji se koriste u otvorenom postupku. U ograni~enom postupku ugovorni organ prima ponude samo od kvalificiranih ponu|a~a. Ugovorni organ u prethodnom postupku eleminiše dobavlja~e koji ne ispunjavaju selekcione kriterije. de facto. Samo oni kandidati ~ije kvalifikacije ispunjavaju kriterije izbora. U ograni~enom postupku. tenderska dokumentacija mo`e se pripremiti u dva dijela. imaju pravo biti pozvani da podnesu ponudu. Provjera kvalifikacija kandidata vrši se u pretkvalifikacijskom procesu. te se pozivaju da podnesu zahtjev za u~eš}e u postupku. a primjereno predmetu javne nabavke. Ograni~eni postupak je samo uslovno ograni~en. Bilo koji oblici pregovoranja izme|u ugovornog organa i dobavlja~a na tenderu su zabranjeni. Postupak se sastoji iz dvije faze: otvorena pretkvalifikaciona faza i ograni~ena faza prikupljanja ponuda.

Pregovara~ki postupak bez objavljivanja obav44 . stav 3 ZJN pregovara~ki postupak se mo`e sprovoditi sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci. pravnim i drugim aspektima ugovora. vrši izbor kandidata koji su kvalificirani da dobiju poziv za u~eš}e u pregovorima. U fazi pregovaranja i prikupljanja ponuda. a gdje nije potrebno prethodno objaviti obavještenje o nabavci. ulaganje know-how u pronala`enju rješenja za pojedini problem. 62. kvaliteta. dok je ~lanom 31 propisana procedura. Pregovara~ki postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci predstavlja postupak u kojem ugovorni organ pregovara o uslovima ugovora sa pozvanim. Osnovna razlika kod pregovara~kih postupaka u pore|enju s otvorenim i ograni~enim postupkom je ta što se dozvoljava vo|enje pregovora izme|u ugovornog organa i kvalificiranih dobavlja~a o tehni~kim. Kod pregovara~kog postupka ugovornom organu se dopušta da uputi pozive za prijedloge od odabrane grupe ponu|a~a. Pregovara~ki postupak za dodjelu ugovora je manje transparentan od otvorenog ili ograni~enog postupka tako da se isti treba koristi u manjem broju slu~ajeva. cijene i sli~no podlije`e primjeni pregovara~kog postupka.slu~ajevima ugovorni organ cijeni da li }e dodjelu ugovora o javnoj nabavci vršiti primjenom pravila ovog postupka. s ciljem da se postave egzaktni uslovi ugovora. Pregovara~ki postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci predstavlja postupak u kojem ugovorni organ pregovara o uslovima ugovora sa jednim ili više dobavlja~a koje je pozvao. vrste. koji su odabrani u otvorenom pretkvalifikacionom postupku. na osnovu kriterija za odabir koji su isti kao i za odabir koji se koristi kod otvorenog i ograni~enog postupka. Opravdanje za izuze}e od otvorenog postupka mo`e da se opravda: nedostupnost znanja o stanju u nekoj oblasti. Na osnovu ~lana 11. kandidati se pozivaju da uzmu u~eš}e u pregovorima sa ugovornim organom. Pregovara~ki postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci sastoji se iz dvije faze: otvorena pretkvalifikacijska faza i faza pregovaranja i prikupljanja ponuda. odnosno zahtjevi vezani za vo|enje pregovora. a prema stavu 4 istog ~lana bez objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci. ekonomskim. kvalificiranim kandidatima. U pretkvalifikacijskoj fazi ugovorni organ. Pravila vezana za sprovo|enje pregovara~kog postupka propisana su ~lanom 30 ZJN. te vodi pregovore sa ponu|a~ima u vezi sa njihovim prijedlozima. potrebom da se kroz pregovore omogu}i najoptimalnije definisanje predmeta javne nabavke. Nabavka roba ili usluga u pojedinim oblastima koje se brzo razvijaju i gdje u potpunosti nije mogu}e definisati predmet ugovora kako u pogledu njegovog obima. te da se donese kona~na odluka o dodjeli ugovora jednom dobavlja~u.

Javne nabavke II dio.kada ugovorni organ treba dodijeliti više identi~nih ugovora u roku od jedne godine.pru`anje svakodnevnih usluga ili potrošne robe. 45 . a kada je to primjereno. Okvirni sporazumi se dodjeljuju u slijede}im slu~ajevima: . da sa najuspješnijim ponu|a~em zaklju~i ugovore dodijeljene na osnovu okvirnog sporazuma.42 Vizuelni prikazi mogu se koristiti kao model prilikom dodjele ugovora. 42 Vizuelni prikaz preuzet iz Priru~nika EUPPP. . a njegova je svrha utvr|ivanje okvira za ugovore koji }e se dodjeljivati u tom periodu. . ograni~ava ili ugro`ava konkurencija. U nemalom broju slu~ajeva pokazalo se da strogo poštivanje ovakvih procedura ~esto dovodi do izigravanja same suštine javnih nabavki. Na ovim primjerima mo`e se vidjeti uticaj tzv.ještenja o nabavci predvi|en je za primjenu samo u vanrednim slu~ajevima. te u ~lanu 31 ZJN. Dodjeljivanje okvirnih sporazuma se propisuje ~lanom 32 ZJN. obima ili koli~ine. Ugovorni organ dodjeljuje okvirne sporazume putem otvorenog ili ograni~enog postupka. Nakon što je okvirni sporazum na taj na~in zaklju~en. Datim grafi~kim prikazima mo`e se vidjeti kako izgledaju dva postupka (otvoreni i ograni~eni) predstavljeni vizuelno sa zakonskim rokovima po pojedinim fazama. i u pogledu predvi|enih vrijednosti. formularnog prava. Okvirni sporazum podrazumijeva sporazum ograni~enog trajanja. kao i cijene. a okvirnim sporazumom bi se omogu}ilo smanjenje troškova nabavke. stav 2.pru`anje roba ili usluga ~ije se cijene ~esto mijenjaju. bez primjene postupaka javne nabavke. tokom perioda trajanja sporazuma. odnosno zaklju~ivanja ugovora o pojedinim vrstama javnih nabavki.stalne popravke ili radovi na odr`avanju. Ti vanredni slu~ajevi su pobli`e opisani ~lanom 11 stav 4 ZJN. Neophodno je praviti razliku izme|u forme i formalizma u njenom suštinskom zna~enju. 63. Neka srednja vrijednost odnosno moderiranje predstavlja jedan stav koji bi trebao da pomiri ove dvije krajnosti. ugovorni organ ima pravo. . Ugovornim organima nije dopušteno korištenje okvirnih sporazuma na nepropisan na~in ili na na~in kojim se sprje~ava. ali i narastaju}i problemi vezani za strogo poštivanje pojedinih procedura. naro~ito u pogledu predmeta ugovora. ali sasvim za sigurno i mjeru u primjeni i strogosti pojedinih procedura. Provo|enje pregovara~kog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci dalje je opisano u ~lanu 30.

prije svega. Ovu fazu. tehni~kih standarda i sli~no. po pravilu. realizuje posebna komisija. Koji }e materijalno pravni propisi. Za pojedine privredne subjekte koji se u cijelosti nalaze u re`imu javnih nabavki obi~no se formira više ad hoc komisija. Postojanje više komisija po pojedinim fazama javne nabavke opravdano je kod slo`enijih javnih nabavki i javnih nabavki ve}e vrijednosti. Primjena materijalno pravnih propisa dolazi u obzir prilikom izrade tenderske dokumenatcija i to: definisanja tehni~kih specifikacija. a time i lex specialis. Mo`e se raditi o zakonskim i podzakonskim aktima tipa: pravilnika. 46 . naredbi. U obzir dolazi primjena pravila procesnog karaktera.Dodjela ugovora treba da se odvija u skladu sa pravilima koja su propisana odredbama ZJN. kao i utvr|ivanja pojedinih selekcionih kriterija. biti upotrijebljeni ovisi}e od predmeta javne nabavke. neovisna od komisije ili komisija koje }e vršiti kasniju tehi~ku i/ili komercijalno finansijsku evaluaciju ponuda. Ova stalna komisija se bira za neki mandatni period što je uvijek po`eljno kako bi se zadovoljio zahtjev vezan za rotaciju pojedinih zaposlenika po komisijama ovakve vrste. kao i materijalno pravnih propisa. Izrada tehni~kih specifikacija predstavlja prvu fazu javne nabavke. uredbi. a ~esto postoji i jedna stalna komisija. ali. Istom se opredjeljuju kvantitativni i kvalitativni elementi predmeta nabavke te postavljaju osnove za odre|ivanje selekcionih kriterija i kriterija dodjele ugovora. u skladu sa osnovnim principima javnih nabavki. poslovnika.

47 .

48 .

sigurnost. na nivou i do obima koje oni `ele. kolaudacija. ili na robne marke. ozna~avanje. zahtjeve za idejno rješenje. Tehni~ke specifikacije za radove uklju~uju pravila u vezi sa idejnim rješenjem i izra~unavanjem cijene koštanja. superkolaudacija. usluge ili metode koji su ekvivalenti u pogledu njihovih osobina dodavanjem izraza „ili ekvivalent“ (~lan 14. ^lan 14 ZJN sadr`i pravila o tome kako ugovorni organi postavljaju tehni~ke specifikacije predmeta predvi|enog ugovora i principe za procjenu toga da li primljene ponude ispunjavaju utvr|ene tehni~ke specifikacije. Ugovorni organ postavljanjem tehni~kih specifikacija definiše odgovaraju}i nivo kvaliteta predmeta ugovora. Zabranjeno je pozivanje na robe odre|ene izrade ili izvore snabdijevanja ili na odre|eni proces. posebna svojstva.64. posebne tehni~ke karakteristike i drugo. tipove ili odre|eno porijeklo ili proizvodnju radi favorizovanja ili eliminisanja odre|enih dobavlja~a. Tehni~ke specifikacije moraju se postaviti objektivno u odnosu na svakog potencijalnog dobavlja~a na taj na~in da ni u kom pogledu ne mogu favorizirati niti stavljati u nepovoljan polo`aj bilo kog potencijalnog dobavlja~a. stav 5 ZJN). amabala`iranje. tako da se ispuni svrha javne nabavke. Tehni~ke specifikacije ~ine va`an dio tenderske dokumentacije i iste moraju da uva`avaju principe jednakog tretmana i nediskriminacije. a sve kako bi se došlo do ekonomski najpovoljnije ponude. Tehni~ke specifikacije 49 . posebno pakovanje. opišu karakteristike predmeta ugovora. Ova situacija je jedino legalna kada je ugovorni organ u nemogu}nosti da korištenjem objektivnih tehni~kih specifikacija navede opis predmeta ugovora koji je dovoljno precizan i u potpunosti razumljiv. Tehni~ke specifikacije treba da na objektivan i nediskriminatoran na~in. osiguranje kvaliteta. tehnike i metode gradnje. izvršenje. proizvoda ili metoda. test. U ovom slu~aju ugovorni organ je obavezan da navede da }e prihvatiti proizvode. kao i sve ostale tehni~ke uslove u vezi sa završnim radovima i materijalima ili dijelovima koji se koriste pri gradnji. terminologiju. zaštitu robe. dimenzije. One se. Tehni~ke specifikacije u slu~aju ugovora o pru`anju usluga su ~esto sadr`ane u sveukupnom opisu predmetne usluge. etiketiranje i drugo. u pravilu. simbole. Ugovorni organi imaju slobodu da postave svoje zahtjeve za stvari koje treba nabaviti. Tehni~ke specifikacije moraju osiguravati i pravednu i aktivnu konkurenciju. Nije dozvoljeno da se postavljaju tehni~ke specifikacije koje favoriziju ili stavljaju u nepovoljan polo`aj pojedine dobavlja~e. odnose na: kvalitet. kako bi ispunili svoje obaveze kao javni organi ili subjekti. patente. testiranje i metode testova. funkcionalne karakteristike. inspekciju i uslove tehni~kog prijema radova. Ugovorni organ je obavezan osigurati da su tehni~ke specifikacije usmjerene na to da obezbijede najbolji mogu}i pristup svim potencijalno zainteresiranim dobavlja~ima.

Misli se. da fizi~ko lice. 50 . npr. On to mo`e da radi jedino kada ima registrovano svojstvo obrtnika. Pojava samog fizi~kog lica bi bila mogu}a npr. Posebno je pravilo da ugovorni organ postavlja uslov dobavlja~u kome je dodjeljen ugovor o javnoj nabavci da nema pravo da zapošljava. privatno pravnih i javno pravnih subjekata. a u periodu od najmanje 6 mjeseci po zaklju~enju ugovora. Ovdje stoji samo ograda kod definisanja pojma fizi~kog lica. U obzir mogu do}i sve vrste proizvoda. sirovine za proizvodnju itd. Ovo se odnosi i na slu~ajeve anga`mana lica u komisiji za nabavke. svi prehrambeni proizvodi. standarde koji su definisani u zakonima o standardizaciji u Bosni i Hercegovini. od konkursa za najbolje idejno rješenje. Osnovno pravilo je da dobavlja~ kojem je dodijeljen ugovor ne}e sklapati podugovor ni o jednom bitnom dijelu ugovora bez prethodnog pismenog odobrenja ugovornog organa. nafta. fizi~ka ili pravna lica koja su u~estvovala u pripremi tenderske dokumentacije. Pozivanje na standarde implicira da se pojam tehni~kih specifikacija shvata šire. a ne samo na tehni~ke robe. odnosno pojavni oblik pravnog lica.uva`avaju obavezne tehni~ke propise i bh. naftni derivati. u svrhu izvršavanja ugovora o javnoj nabavci. Me|utim i u ovim slu~ajevima oni posjeduju neki organizacioni oblik. Ugovornom organu je dato ovlaštenje da odbije sve ponude kojima se nude robe. na razli~ite oblike pravilnika i drugih podzakonskih akata kojima se definiše odgovaraju}i propisani ili minamalni nivo kvaliteta proizvoda. Pitanje je kako se tuma~i pojam tehni~kih specifikacija. ne mo`e u takvom obliku da pristupi javnim nabavkma. Naravno. usluge ili radovi koji suštinski ne ispunjavaju tehni~ke specifikacije sadr`ane u tenderskoj dokumentaciji. kao subjekt prava. a posebno standarda. Dobavlja~ kojem je dodijeljen ugovor snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora. ^lanom 14 ZJN opisano je na koje se standarde mo`e pozivati ugovorni organ. Ugovorni organ obavijesti}e dobavlja~a o svojoj odluci u roku od 15 dana nakon prijema saopštenja. te da se ovdje radi o specifkacijama koje se odnose i na druge vrste roba. prije svega. Svaki potencijalni ponu|a~ mo`e u~estvovati u postupku javne nabavke. ZJN sadr`i neke odredbe koje se odnose na podugovaranje. Ne smije se praviti diskriminacija izme|u pravnih i fizi~kih lica. Elementi ugovora koji se podugovaraju i identitet podugovara~a obavezno se saopštavaju ugovornom organu blagovremeno prije sklapanja podugovora. arhitektonskih projekata i sl. doma}ih i inostranih u~esnika u postupku javne nabavke. Uspostavljen je i poredak po va`nosti standarda što zna~i da }e se pozivanje vršiti na standarde s pravom prednosti prema redosljedu nabrajanja prema ~lanu 14 stav 2 ZJN. 65. navode}i razloge u slu~aju odbijanja.

19.njihovog ekonomskog i finansijskog stanja (~lan 25). u tenderskoj dokumentaciji. Procjena i provjera se vrši u skladu s minimumom zahtjevanih kvalifikacionih uslova koje kandidati i ponu|a~i treba da ispunjavaju. ili je ušao u odre|eni aran`man s povjeriocem. odnosno ponu|a~: .njihove li~ne situacije (~lan 23). Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji navodi kriterije za kvalifikaciju dobavlja~a u pogledu: .njihove podobnosti za obavljanje profesionalne djelatnosti (~lan 24). ili je u 51 . U svakom postupku javne nabavke ugovorni organ ocjenjuje i provjerava da li je kandidat ili ponu|a~ kompetentan. jasni i precizni. ve} i eksplicitno navesti koji dokumenti se zahtijevaju od dobavlja~a. da zahtijeva dokumente u skladu s ~lanovima 23. a koji su utvr|eni u tenderskoj dokumentaciji. Oni ne smiju imati ograni~avaju}i efekat na konkurenciju i moraju biti razumni. Minimalni kvalifikacioni uslovi koje je ugovorni organ odredio za kandidate i ponu|a~e obavezno trebaju biti srazmjerni predmetu ugovora i uskla|eni s istim. do 26. Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji od kandidata i ponu|a~a tra`i obaveznu dostavu informacija i dokumenata o njihovoj kvalifikaciji. ili je obustavio ili ograni~io poslovne aktivnosti.te njihove tehni~ke i/ili profesionalne sposobnosti (~lan 26).pod ste~ajem ili pred likvidacijom. Kandidati koji ne zadovolje selekcione kriterije ne mogu ni da pristupe procjeni ponude po osnovu kriterija dodjele ugovora. Ugovorni organ ne mo`e samo navesti. pouzdan i sposoban da izvrši ugovor. 67. Odredbe vezane za ocjenu i verifikaciju kvalifikacijskih uslova nalaze se u Dijelu IV Odjeljka II. . Ugovor o javnoj nabavci se ne dodjeljuje dobavlja~u koji nije pouzdan ili kompetentan. . Ugovorni organ }e od dobavlja~a zahtijevati samo one informacije koje su neophodne da bi se utvrdilo da li dobavlja~ zadovoljava kvalifikacione uslove koje je postavio ugovorni organ. Stoga ZJN zahtijeva od ugovornog organa da predvidi u tenderskoj dokumentaciji da zahtjev za u~eš}e u ograni~enom postupku ili ponuda moraju biti odbijeni u slu~aju da je kandidat. Samo onim kandidatima ili ponu|a~ima ~ije kvalifikacije zadovoljavaju selekcione kriterije uspostavljene u tenderskoj dokumentaciji bi}e dozvoljeno da nastave postupak javne nabavke. Ovi uslovi ne smiju onemogu}avati ostvarivanje prava dobavlja~a na zaštitu intelektualne svojine i poslovnih tajni. . Selekcioni kriteriji dodjele ugovora 66.

a u ovisnosti od toga koji se dr`avni organ javlja kao registracioni organ.u slu~ajevima navedenim pod: a). mo`e od ponu|a~a zahtijevati da doka`u svoju registraciju poslovne djelatnosti u odgovaraju}em sudskom ili drugom registru. uvjerenje koje nije starije od tri mjeseca. Ugovorni organ. . c).nije ispunio obaveze u vezi s pla}anjem poreza u skladu s relevantnim zakonskim odredbama u BiH ili zemlji u kojoj je registrovan. koji je prethodio datumu podnošenja zahtjeva ili ponude. a koji pokazuje da su postavljeni zahtjevi ispunjeni. b) ili c) osiguranje izvoda iz sudskog registra ili ekvivalentnog dokumenta koji je izdao nadle`ni sudski ili upravni organ u BiH. e) ili f) ne odnosi na njih. prema tenderskoj dokumentaciji.u slu~ajevima navedenim pod e) ili f).osu|en u sudskom postupku za kršenje zakona u smislu njegovog poslovnog ponašanja u periodu od pet godina. Posebno se mo`e zahtijevati posebna izjava ili referenca kojom se dokazuje pravo na obavljanje odre|ene profesionalne djelatnosti.proglašen krivim za ozbiljan profesionalni prekršaj od strane nadle`nog suda u periodu od pet godina i da je taj prekršaj prethodio datumu podnošenja zahtjeva ili ponude. Agencija za javne nabavke sastavit }e listu organa u BiH koji su nadle`ni za izdavanje prethodno navedenih dokumenata. . U slu~ajevima kada ugovorni organ od kandidata ili ponu|a~a zahtijeva da pru`i dokaze da se nijedan slu~aj navedenog pod a). b).nije ispunio obaveze u vezi s pla}anjem doprinosa za socijalno osiguranje u skladu s relevantnim zakonskim odredbama u BiH ili zemlji u kojoj je registrovan. . za izdavanje naloga za prisilnu likvidaciju ili postizanja sporazuma/aran`mana s povjeriocima.propustio da dostavi ili dostavio pogrešne informacije na tra`enje prema ~lanovima 23 do 26 ZJN. .predmet postupaka za proglašenje ste~aja. 52 . ili u zemlji porijekla ili zemlje iz koje to lice dolazi. . ugovorni organ du`an je da kao zadovoljavaju}e prihvati slijede}e dokaze: . takvi dokumenti ne mogu biti stariji od tri mjeseca. 68. . a izdao ga je nadle`ni organ u BiH ili nadle`ni organ odnosne dr`ave. ili bilo kojeg drugog sli~nog postupka u skladu s relevantnim zakonima i propisima u BiH ili u zemlji u kojoj je registrovan.analognoj situaciji koja proisti~e iz sli~nog postupka u skladu s relevantnim zakonima i propisima u BiH ili u zemlji u kojoj je registrovan. .

poslovne bilanse ili izvodi iz poslovnih bilansa. U postupcima za dodjelu ugovora o javnoj nabavci dokazi o tehni~koj sposobnosti kandidata. U tenderskoj dokumentaciji ili. od njih mo`e zahtijevati da osiguraju jednu ili više od ni`e navedenih referenci: odgovaraju}a bankovna pisma ili. za period ne du`i od tri posljednje finansijske godine za koje se raspola`e podacima. . odnosno profesionalne sposobnosti kandidata ili ponu|a~a koje oni treba da ispunjavaju i da od njih zahtijeva da dostave jedan ili više dokaza koji su navedeni odredbama ~lana 26. 70. mogu}e vršiti. Ugovori o javnim nabavkama se dodjeluju samo dobavlja~u koji je profesionalno i tehni~ki pripremljen i opremljen da ga adekvatno izvršava.69. Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji precizira koju referencu ili reference kandidati. ukoliko je objavljivanje poslovnog bilanca zakonska obaveza u zemlji u kojoj je dobavlja~ registrovan.lista glavnih isporuka dobavlja~a izvršenih u posljednje dvije do tri godine. u dijelu tenderske dokumentacije koji se odnosi na pretkvalifikaciju. 3 i 4 ZJN. dokaz o postojanju odgovaraju}eg osiguranja od profesionalnog rizika. odnosno po~etka poslovanja u predmetnom segmentu. odnosno po~eo s radom prije manje od tri godine. ako je to primjereno. Kvantifikacije pojedinih selekcionih kriterija je. Lista dokumenata koji se navode u ~lanu 25 ZJN je kona~na što zna~i da ugovorni organi ne mogu zahtijevati od dobavlja~a dokaze koji se ne spominju u ovoj odredbi. ako je dobavlja~ registrovan. sa vrijednostima. o prometu u segmentu poslovanja koji je predmet ugovora. Stoga ZJN zahtijeva da ugovorni organ utvr|uje minimalne zahtjeve u pogledu tehni~ke. kada je to primjereno. odnosno ova lista se ne mo`e proširivati. ako je dobavlja~ registrovan. stav 2. ugovorni organ utvr|uje minimalne uslove u pogledu ekonomske i finansijske podobnosti kandidata ili ponu|a~a i. tako|er.bilans uspjeha za period ne du`i od tri posljednje finansijske godine za koje se raspola`e podacima. 72. ili od datuma registracije. odnosno ponu|a~a mogu se osigurati na jedan ili više od slijede}ih na~ina: . odnosno po~eo s radom prije manje od tri godine. kao dokaz da su ti uslovi ispunjeni. kada je to primjereno.izjavu o ukupnom prometu dobavlja~a i. odnosno po~etka poslovanja u predmetnom segmentu. . ili od datuma registracije. 71. odnosno ponu|a~i moraju osigurati da bi dokazali svoju ekonomsku i finansijsku podobnost. datumima i primaocima uz osiguranje dokumenata u formi potvrda izvršenih isporuka koje su izdali pri53 .

osigurati efektivnu zaštitu svrsishodnog provo|enja ovog zakona. a kojima se. kao pokušaj radi ostvarivanja uticaja na radnju ili odluku ili tok postupka javne nabavke. bez obzira na to da li neposredno pripadaju dobavlja~u. ili odnosnim internim pravilima.uzorke. samo uz izjavu dobavlja~a o izvršenim isporukama. djeluju}i u skladu s relevantnim zakonskim propisima u BiH.u slu~aju kada su proizvodi koji se nabavljaju slo`eni ili ukoliko se. ako je to potrebno. za posebne namjene. U slu~aju da zahtjevi ili ponude koje je ugovorni organ primio u toku postupka javne nabavke prouzrokuju ili mogu prouzrokovati bilo kakav sukob interesa. . U ~lanu 27 ZJN se zahtijeva da ugovorni organ odbije zahtjev za u~eš}e u postupku javne nabavke ili ponudu ukoliko je kandidat ili ponu|a~ sadašnjem ili bivšem zaposleniku ugovornog organa dao ili je spreman dati mito. potvr|uje podobnost proizvoda. .uvjerenja koja su izdata od agencija za kontrolu kvaliteta ~ija je kompetentnost priznata. izuzetno. u vidu nov~anih sredstava ili u bilo kojem nenov~anom obliku. opise i/ili fotografije proizvoda koji su predmet isporuke. . Ugovorni organ }e u pisanoj formi informisati ponu|a~a i direktora Agencije za javne nabavke o odbijanju takvog zahtjeva ili ponude i o razlozima odbijanja. i njegovih kapaciteta za prou~avanje i istra`ivanje. . 73.saopštenje/naznake elemenata ugovora koje dobavlja~ namjerava podugovarati. ugovorni organ }e. kao i mjera za kontrolu kvaliteta koju provodi ugovorni organ ili koju u njegovo ime provodi nadle`ni zvani~ni organ zemlje u kojoj je dobavlja~ registrovan. jasno utvr|enim referentnim navo|enjem odgovaraju}ih specifikacija ili standarda.opis tehni~ke opremljenosti i osposbljenosti dobavlja~a. ukoliko se takve potvrde ne mogu osigurati iz razloga izvan dobavlja~eve kontrole. te to konstatovati u izvještaju o postupku javne nabavke. mjere za osiguranje kvaliteta i njegovu opremljenost i osposobljenost za ispitivanje i istra`ivanje. 54 .navode o anga`ovanom tehni~kom osoblju ili tehni~kim organima. što zna~i da ugovorni organi ne mogu zahtijevati od dobavlja~a dokaze koji se ne spominju u ovoj odredbi. a ~iju je vrijednost dobavlja~ obavezan potvrditi ukoliko to ugovorni organ zahtijeva. . Lista dokumenata koji se navode u ~lanu 26 kona~na je. te. Radi se samo o obavezi dosljedne primjene zakona BiH o dr`avnoj slu`bi kao i drugih relevantnih propisa u BiH koji regulišu materiju sukoba interesa. . osigurava provjera proizvodnih kapaciteta dobavlja~a.maoci ili.

cijena. moraju biti objektivni. u tom slu~aju. a koji se biraju javnim konkursom. Druga tri ~lana se biraju iz reda stru~njaka iz podru~ja izvo|enja radova. tuima~i vrlo ekstenzivno. U pogledu `albenih postupaka ZJN propisuje da svaki dobavlja~ koji ima tzv.20. te da su u tijesnoj vezi sa predmetom javne nabavke. stav 1. Kriteriji dodjele ugovora moraju biti u tijesnoj vezi sa predmetom nabavke i drugi uslov da se u kriterijima dodjele ugovora ne smiju ponavljati kriteriji koji su ve} bili definisani kao selekcioni. ta~ka a) predvidio slijede}e kriterije: kvalitet. Ova odredba ZJN se. @albeni i revizioni postupci i procedure 75. javnih nabava. @albeni postupci u re`imu prava javnih nabavki imaju dosta specifi~nosti. postprodajni servis i tehni~ka pomo}. tehni~ka sposobnost. 76. Isklju~ena je bila kakva naknadna izmjena ve} objavljenih kriterija. ekonomi~nost. odnosno upravna organizacija sa statusom pravnog lica. Ured se sastoji od 6 ~lanova od kojih se tri biraju iz reda priznatih stru~njaka upravnog prava ili upravnog postupka i koji imaju svojstvo nezavisnih sudija. Potrebno je da se zadovolje dva uslova. datum isporuke i period isporuke ili period izvršenja. 77. Radi se o Uredu za `albe (dalje: Ured) koji je formiran kao dr`avni organ uprave na nivou BiH. operativni troškovi. transporta i strateškog poslovnog planiranja. uvo|enje novih kriterija ili. kao i o posebnom pravnom re`imu u okviru koga je izvršen izbor da o `albama na dodjele ugovora rješava poseban organ uprave. Radom Ureda rukovodi Predsjednik koji donosi i Pravilnik o unturašnjoj organizaciji Ureda. ZJN je ~lanom 34. Kriteriji koji ne udovoljavaju gornjim zahtjevima mogu da dovedu do ulaganja opravdanog prigovora. legitimni interes za konkretan ugovor o javnoj nabavci ima pravo ulo`iti prigovor ugovornom organu. izmjena njihovih mjerila. Kriteriji dodjele ugovora 74. odnosno ponderisanih veli~ina. Prilikom definisanja kriterija dodjele ugovora ostavljena je sloboda ugovornom organu da definiše kriterije. funkcionalne i ekološke karakteristike. ?lanove Ureda imenuje Parlamentarna skupština BiH. u praksi. Pored ovih mogu se u obzir uzeti i drugi kriteriji koji udovoljavaju gore spomenutim zahtjevima. nediskriminatorski. Tako. U slu~aju da se kao kriterij dodjele ugovora uzima ekonomski najpovoljnija ponuda kriteriji. Kriteriji dodjele ugovora su definisani ~lanom 34 ZJN kao ekonomski najpovoljnija ponuda ili kao najni`a cijena. odnosno poništavanja postupka dodjele ugovora. pak. prigovor mo`e da ulo`i i subjekt koji 55 . Uglavnom se radi o primjeni pravila upravnog postupka. 21.

ali ne i kasnije od godine dana od navodne povrede zakona. uvjeren da }e `alba biti riješena u korist `albenika i .ako je.ako bi dalje sprovo|enje postupka prouzrokovalo nesrazmjernu štetu na ra~un javnoga interesa. Prigovor se podnosi u pisanoj formi u roku od 5 dana od dana kada je podnosilac prigovora saznao ili je trebao saznati za povredu zakona. Ured ima ovlaštenje da prije isteka roka od 5 dana donese odluku o izdavanju tzv. doka`e da su uslovi tendera ili pak kriteriji dodjele ugovora bili diskriminatorske prirode. Legitimni interes bi postojao kada neko npr. Prijemom prigovora u Uredu. Ove odredbe se ne primjenjuju u slu~ajevima dodjele ugovora na osnovu direktnog sporazuma. 79. ugovornoga organa ili ponu|a~a. isti je u obavezi da obustavi dodjelu ugovora za narednih 5 dana.uopšte nije u~estvovao u postupku nui|enjea nekog oblika javne nabavke. Prije zaklju~enja samog ugovora Ured je ovlašten da. Odnosno. U slu~aju da ugovorni organ propusti da u zakonom utvr|enom roku odlu~i o prigovoru ili ako prigovor odbije. ukoliko smatra da je odluka ili radnja ugovornog organa. Izuzetak je prijem pismene intrukcije Ureda. 56 . ako je prigovor odbijen. privremenog naloga.na~ini izjavu u vezi s pravnim pravilima ili na~elima koji se odnose na predmet `albe. Privremenim nalogom Ured ima ovlaštenje da obustavi postupak dodjele ugovora ili da obustavi provo|enje bilo koje odluke ili radnje ugovornog organa u slijede}im slu~ajevima: . Nadle`ni organ ugovornog organa du`an je da razmotri ulo`eni prigovor i donese obrazlo`enu odluku u roku od 5 dana od dana prijema prigovora. pošto se jedan primjerak dostavlja i ugovornom organu. Po prijemu prigovora ugovorni organ je u obavezi da odmah obustavi postupak dodjele ugovora sve do donošenja odluke po prigovoru. podnosilac prigovora mo`e ulo`iti pismenu `albu Uredu u roku od 5 dana. te da najkasnije narednog radnog dana obavijesti podnosioca prigovora o donešenoj odluci. ili da se vršilo skra}ivanje Zakonom odre|enih minimalnih rokova. 80. Po prijemu prigovra Ured treba da se uvjeri da je ugovorni organ obustavio postupak dodjele ugovora na 5 dana osim uoliko Ured nije nalo`io nešto drugo. u~ini slijede}e: . Uslov je da se doka`e postojanje legitimnog interesa. s obzirom na informacije kojima raspola`e. a po~ev od prvog radnog dana nakon isteka prvobitnog roka od 5 dana. onda rok po~inje te}i od datuma kada je ugovorni organ obavijestio podnosioca prigovora o njegovom odbijanju. narušila bilo koju obavezu iz ZJN. 78.

Odluka Ureda je podlo`na preispitivanju u upravnom postupku i protiv nje se mo`e jedino voditi upravni spor.. 82. pretrpio gubitak ili štetu. kao ponu|a~. ovisno o tome koji je od ova dva iznosa ve}i. Za rješavanje upravnog spora stvrano nadle`an je Sud Bosne i Hercegovine. Rok za pokretanje spora iznosi 45 dana od dana kada je kona~na odluka upu}ena podnosiocu `albe. . nalo`iti ugovornome organu da `albeniku nadoknadi troškove `albenoga postupka. Poslije zaklju~enog ugovora o javnoj nabavi Ured ukoliko smatra da je radnja ili odluka ugovornog organa narušila bilo koju obavezu iz ZJN ima slijede}a ovlaštenja: . U slu~aju da smatra da je slu`bena osoba ugovornoga organa izvršila promišljenu i namjernu povredu ZJN. ukoliko je to opravdano. .000. Ovo pitenje je nesporno.izda ugovornom organu nalog da otkloni svaku povredu i da nastavi postupak dodjele ugovora u skladu sa nalogom. kao ponu|a~.00 KM. Zakonska je obaveza ugovornih organa da ako potpadaju pod neku od definicija ZJN imaju zakonsku obavezu prim57 . pretrpio gubitak ili štetu. a zbog po~injene povrede ZJN. 83. ukoliko smatra da je odluka ili radnja ugovornog tijela narušila bilo koju obvezu iz ZJN.dodijeli naknadu štete `albeniku koji je. U slu~aju da tu`ba nije podnesena sudu u predvi|enom roku. . što podrazumijeva i ovlast za otklanjanje bilo koje tehni~ke ili druge specifikacije koja nije u skladu sa ZJN. a zbog po~injene povrede ovoga zakona. 81. odluka Ureda je kona~na. koja se dodjeljuje ograni~ena je do iznosa troškova pripreme ponude.izda nalog za prekid postupka dodjele ugovora. ili do 10% ponu|a~eve ponu|ene cijene. Ured mo`e.u cijelosti ili djelimi~no poništi bilo koji akt ili odluku ugovornoga organa koji nisu u skladu sa ZJN. ugro`avaju}i time njegovu svrhu Ured. Korištenje ovih mogu}nosti sigurno }e biti vrlo interesantno sa stanovišta poštivanja i pitanja obaveznosti primjene ZJN za ugovorne organe.sa~ini izjavu u vezi s pravnim pravilima ili na~elima koja se odnose na predmet `albe i.donese odluku o naknadi štete `albeniku koji je. . pored naprijed pobrojanih ovlaštenja ima pravo i: podnijeti prekršajnu ili krivi~nu prijavu mjerodavnom sudu ili izre}i nov~ane kazne u iznosu do 4. Visina odštete.

U slu~aju primjene materijalnih propisa Ured ima sve kompetencije i ovlaštenja da ulazi u primjenu materijalnih propisa koji se tretiraju kao lex specialis. kod definisanja uslova vezano za selekcione kriterije. 29/02. Kod primjene pravila upravnog postupka pošto se radi o dr`avnom zakonu i dr`avnom organu uprave. Ovo bi posebno bilo izra`eno u situaciji kada se vrši suspenizija zaklju~enja ugovora. kao i odredbe i pravila parni~nog postupka. glasnik BiH“. Ova konstatacija se odnosi na sve slu~ajeve kada je predmet preispitivanja primjena materijalnih propisa. kao kolektivnog organa. mora da u svom radu primjenjuje kako odredbe procesnih propisa tako i materijalnih propisa. kao i kriterije dodjele ugovora. str. Druga situacija bi se odnosila na slu~aj kada Ured za `albe procijeni da je nastupila šteta po nekog od u~esnika u postupku javne nabavke na taj na~in da je ugovor dodijeljen drugom ugovornom subjektu mimo nalaza i rješenja Ureda. Samo izricanje nov~anih sankcija bi se primjenjivalo u onim slu~ajevima kada je ugovorni organ prekršio pravila vezana za sprovo|enje procedura javnih nabavki na taj na~in što nije ispoštovana odluka ili rješenje Ureda. Ured za `albe. Pored ovih akata u obzir dolazi primjena i odredbi svih procesnih propisa koji regulišu procedure upravnog postupka. 58 .jene pravila i procedura propisanih ZJN i podzakonskim aktima. i njegovih ~lanova pojedina~no ne bi mogla izbje}i. tradicionalne kategorije. Budu}nost treba da poka`e u kojoj mjeri }e ova vrlo zna~ajna odredba ZJN da za`ivi. br. u obzir bi dolazila primjena propisa koji regulišu ovu oblast na dr`avnom nivou. a ugovorni organ mimo izri~ite zabrane zaklju~i predmetni ugovor. da ih nazovemo. I još jedno interesantno pitanje. ali samo u onoj situaciji ako se za pojedine slu~ajeve ne na|e dovoljno osnova za primjenu pravila upravnog postupka. Što se ti~e mogu}nosti. kao i primjena ovih procesnih propisa u obzir dolazi samo u slu~ajevima procjene zakonitosti primjene procedura kako u smislu rokova tako i u smislu zakonitosti sprov|enja samih procedura dodjele ugovora o javnim nabavkama. u okviru `albenog postupka. kao lex specilais. Koja primjena procesnih propisa dolazi u obzir? Prije svega to su odredbe ZJN i svih ostalh podzakonskih akata. da postoje elementi prekršajne ili krivi~ne odgvornosti kod ugovornog organa prilikom sprovo|enja procedura javnih nabavki. 1191). Da li bi ovo bila zakonska obaveza Ureda? Mišljenja sam da se ova obaveza Ureda. ali i obaveze podnošenja prekršajne ili krivi~ne prijave ovo bi dolazilo u obzir u onim situacijama kada Ured za `albe zaklju~i. str. 43 Vidjeti Zakon o opšte upravnom postupku („Sl.43 Ove konstatacije. Da li Ured ima ovlaštenja da ulazi i u procjenu validnosti primjene materijalnih propisa? Ured za `albe kao upravni organ formiran na dr`avnom nivou ima ovlaštenja koja se nalaze na sredini izme|u redovnih sudova i organa uprave koji egzistiraju kao. 12/04. 783. nesumnjivo.

46 Na ovaj na~in je doma}a terminologija usaglašena sa onom koja dominira ne samo u uporednom pravu nego i u me|unarodnim izvorima. Na ovaj na~in ekonomski promet biva nadgra|en pravnim . Slijede}i latinski naziv „emptio-venditio” (kupovina-prodaja).06. Na engleskom se koristi izraz „Sale” . a Zakon o obligacionim odnosima.prodaja.razmjenom vlasni~kih prava na robi za vlasništvo na novcu. prodaja predstavlja pravni posao kojim se normativno ure|uje i pod zaštitu dr`ave stavlja razmjena robe za novac. stav 1: „Ugovorom o prodaji obavezuje se prodavalac da stvar koju prodaje preda kupcu tako da kupac stekne pravo raspolaganja. Opšti imovinski zakon za Crnu Goru iz 1888. „Prodaja“ je termin koji korisiti i Nacrt Zakona o obligacionim odnosima FBiH/RS. 45 „Sl. 59 . Dalje }e se citirati kao Nacrt ZOO. anglosaksonski kao i kontinentalni sistemi razli~ito nazivaju ovaj posao.i da mu prenese najja~e stvarno pravo na njoj. francuski naziv je „la vente” . posao nazivaju „kupovinom i prodajom”.obavezuje da odre|enu stvar povodom koje posao nastaje preda (isporu~i) drugoj strani . preuzet i u sistem Bosne i Hercegovine. odnosno pravo vlasništva. 46 Nacrt je izradila njema~ka GTZ. Opšte uzanse za promet robe iz 1954. Bez obzira na veliki broj vrsta i tipova prodaje mogu}e je dati opštu teorijsku definiciju posla kojima se oni pravno uobli~avaju. Ugovor o prodaji je rezultat sporazuma stranaka kojim se jedna od njih .prodaja.list RBiH“. Pojam i definicija ugovora o prodaji 1. dr Milš Trifkovi}. dok se u njema~kom upotrebljava rije~ „der Kauf” kupovina.II UGOVOR O ME\UNARODNOJ PRODAJI ROBE44 1.45 kao termin usvaja „prodaja”. U porecima relevantnim za naše pravo postojale su razli~ite tradicije.kupcu . U ekonomskom smislu posao prodaje se sastoji u razmjeni robe za novac. broj 2/92. a kupac 44 Autor ovog poglavlja u cijelosti je Prof. a kupac se obavezuje da prodavcu preda odre|enu sumu novca i prenese najja~e stvarno pravo na njoj. Objavljen je 16. 2. U daljem tekstu koristi}e se i kratica ZOO. Ova teorijska definicija suštinski odgovara pojmu prodaje koji daje naš Zakon o obligacionim odnosima u ~lanu 454. Juridi~ki posmatrano.prodavac . govori o „kupovini”.2003.

posljednja revizija 2000. Beograd. 49 Vidjeti Popov dr Danica: “Ugovor o kupoprodaji investicione opreme”. 312.47 Nacrt ZOO prilago|ava definiciju ugovora o prodaji novom ekonomskom i pravnom sistemu: „Ugovorom o prodaji obavezuje se prodavac da prenese na kupca pravo vlasništva na prodatoj stvari i da mu je u tu svrhu preda. 574. godine. 50 Opšti uvjeti poslovanja Evropske ekonomske komisije. a kupac se obavezuje da plati cijenu u novcu i preuzme stvar“. str.49 Ovaj ugovor posebno je regulisan autonomnim izvorima me|unarodnog poslovnog prava. Ukoliko se kao predmet prodaje javlja investiciona oprema. 5 (Dalje: Draški} dr Mladen. Obaveza isporuke ~esto je povezana sa monta`om i drugim radnjama povodom opreme. 188A. Subjekti i skup ekonomsko-pravnih karakteristika posla predstavljaju jedinstven kriterij za podjelu ugovora o prodaji na gra|anskopravne.). Beograd.50 Pored opreme i druge stvari mogu biti podvrgnute posebnom trgova~kom i pravnom re`imu: trajna potrošna dobra. str. 5. 52 Izdanje MTK. 60 . Vrste prodaje 3. Exportpress. Uz ostale garancije. ~vrsta goriva. 188. br.. Me|unarodna prodaja.48 2. ugovor o njenoj prodaji dobija specifi~na obilje`ja koja ovaj posao izdvajaju u poseban tip ugovora. 188D.51 4. Nau~na knjiga. 51 Opšti uvjeti poslovanja EEK. citrusovo vo}e. koja je nezamjenjiva i nedjeljiva ~ak i kada se sastoji iz više pojedina~nih stvari. Osnovni je svakako mobilnost stvari i on daje osnov za osnovnu klasifikaciju na prodaju nepokretnih stvari i prodaju pokretnih stvari. 1987. 17 naro~ito. Njihov me|usobni odnos prikaza}emo šemom.52 Uticaj ova dva faktora je takav da se danas me|unarodne prodaje naro~ito sistematizuju i prema upotrijebljenoj INCOTERMS klauzuli. 1989.. 410. Najva`nije su: FOB i CIF prodaje.INCOTERMS-u. Njegov predmet je individualno odre|ena. br. drveni trupci i rezana gra|a itd. Pariz. one doma}eg poslovnog prava i ugovore o prodaji me|unarodnog poslovnog prava.se obavezuje da prodavcu plati cijenu”. Ona je sintetizovana u Me|unarodnim pravilima za tuma~enje trgovinskih termina . 420. 48 ^lan 564 (1) Nacrta ZOO. 188B. 47 Uporedni pregled zakonodavstva vidjeti kod Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema uniformnim pravilima i uporednom pravu”. Druga grupa mo`e se dalje razli~ito dijeliti. po pravilu budu}a stvar. Re`im prodaje generi~kih stvari razli~it je od pravila koja va`e individualno za odre|ene stvari. Komercijalna tehnologija prodaje tako|er je podlo`na tipizaciji. prodavac jam~i kupcu i ispravno funkcionisanje opreme. 574D. Ugovore o prodaji je mogu}e klasifikovati prema razli~itim kriterijima. Osvrnu}emo se na najva`nije razrede. 574B.

7-8. 7.56 i u Haškim jednoobraznim 53 Draški} dr Mladen.. 1970. subjektivnoj koncepciji. Pojam prodaje me|unarodnog poslovnog prava 6.kao dominantnog. str. ugovor je me|unarodni ako u trenutku zaklju~enja ugovora stranke imaju pripadnost razli~itim dr`avno-pravnim porecima. str.53 U na~inu odre|ivanja i izbora elementa inostranosti kod ugovora o me|unarodnoj prodaji formirale su se tri koncepcije: subjektivna.. 55 Diskusiju o ovom kriteriju vidjeti kod Draški} dr Mladen. urednik Goldštajn dr Aleksandar. On mo`e biti izra`en „u subjektu ugovora. 54 Draški} dr Mladen. 61 . Me|unarodna prodaja. objektivna teorija smatra da je za me|unarodni karakter posla bitno da u zaklju~enju ili izvršenju ugovora postoji „dodir teritorija pod raznim suverenitetima”. Izvršeno upore|ivanje jasno pokazuje da se prodaja me|unarodnog poslovnog prava (dalje i MNPP) od prodaje doma}eg poslovnog prava razlikuje po postojanju elementa inostranosti. Zagreb.naj~eš}e subjektivnog .54 Mješovita teorija polazi od jednog kriterija . Prema prvoj. njegovom objektu ili pravima i obavezama”.. a njegove negativne posljedice koriguje sekundarnom primjenom drugih kriterija..55 Mješovita teorija je bila primijenjena u Opštim uslovima isporuke SEV-a iz 1968. Informator. Me|unarodna prodaja. str.. Druga..3. 56 Vidjeti tekst u “Me|unarodno trgova~ko pravo”. 7-8. Ovaj dokument se ne primjenjuje od raspada Varšavskog pakta i Organizacije za me|usobnu ekonomsku pomo} socijalistiških zemalja (SEV). Me|unarodna prodaja. objektivna i mješovita.

Milan 1987. ranije poslovne prakse ili posebnih obavještenja datih prije. U teoriji se sjedištem smatra ono mjesto u kome stranka izvjesno vrijeme samostalno i nezavisno obavlja privrednu djelatnost. januara 1988. 58 U originalu: “places of business”. CISG) posve}uje veliku pa`nju sjedištu. Isto mjerilo primijenjeno je i u Konvenciji o zastarjelosti. Konvencija UN o me|unarodnoj prodaji robe (dalje: Konvencija. Informator Zagreb. Ono mora biti poznato stranama iz ugovora. .M. Ova interpretacija je va`na jer Konvencija upotrebljava izraz “place of business”. U doktrini se prvi slu~aj naziva „direktna primjena“.59 O~ito je da je ugovor definisan polaze}i isklju~ivo od subjektivne teorije. izmijenjeni ~lanovi 3. a ne njihovo dr`avljanstvo. 7. „mjesto poslovanja”. odnosno o zaklju~ivanju tog ugovora. 49. 62 .zakonima o me|unarodnoj prodaji tjelesnih pokretnih stvari. Beck. ili u vrijeme zaklju~enja 57 Vidjeti ~lan 1 svake od konvencija kod “Me|unarodno trgova~ko pravo”. BK. Konvencija o pravu koja se primjenjuje na prelazak svojine u slu~aju me|unarodne prodaje tjelesnih pokretnih stvari iz 1958. the 1980. Kod fizi~kih lica ovu funkciju ima mjesto „uobi~ajenog boravka”. Doslovan prevod je “mjesta poslovanja”. U uslovima djelovanja transnacionalnih korporacija i slobode kretanja fizi~kih lica ovo rješenje nudi više pravne sigurnosti od dr`avljanstva/pripadnosti partnera. ili .”61 Upravo zbog zna~aja sjedišta.H. i u Protokolu o izmjeni ove Konvencije iz 1980. te u Be~koj Konvenciji UN o me|unarodnoj prodaji robe iz 1980. a drugi „indirektna primjena“.57 Subjektivna teorija je danas usvojena u konvenciji o zastarjelosti u oblasti me|unarodne prodaje iz 1974. Muenchen 1990.kad su te dr`ave ugovornice.J. Giuffre. Kao kriterij je uzeto sjedište stranaka. Izme|u ovog termina i izraza “sjedište” i teorijski i fakti~ki mogu postojati bitne razlike. 3 i 35. Perovi} J. se ne izjašnjava o ovom pitanju. djelo. Be~ka konvencija UN o me|unarodnoj prodaji je donesena 1980. UN KoZ. str.kad pravila me|unarodnog privatnog prava upu}uju na primjenu prava jedne dr`ave ugovornice”. Stupila je na snagu 1. 1970. 30. 56 – 58 navodi da je indirektna primjena u sudskoj i arbitra`noj praksi zatupljenija od direktne primjene. 60 Caemmerer/Schlechtriem: “Kommentar zum Einheitlichen UN-Kaufrecht”.: “Commentary on the International Sales Law. stav 1. tj. str. isto djelo. odnosno pripadnost. str. Prema njenom ~lanu 1: „Ova konvencija primjenjuje se na ugovore o prodaji robe zaklju~ene izme|u strana koje imaju sjedišta58 na teritorijima razli~itih dr`ava: . str. Jayme u Bianca C.Bonell M. a ne “seat”. 59 Isto i Protokolom iz 1980. Vienna Sales Convention”. Bivša Jugoslavija je ratifikovala ovu konvenciju. urednik Goldštajn dr Aleksandar. a RBiH joj je pristupila kao dr`ava slijednica.60 odnosno ono u kome postoji „stalna i stabilna poslovna organizacija. Verlag C. 61 E.

Sarajevo 2001. „Prete`nost” se ocjenjuje prema privrednim. javne prodaje i prodaje pod sna`nim administrativno-pravnim re`imom. mada za tu|i ra~un. ili o zatvorenoj agenciji (closed agency) kod koje tre}i ne zna za koga agent stvarno radi. ono što su strane imale „na umu“ i izbor izme|u mjesta zaklju~enja i izvršenja ugovora moraju utvr|ivati tuma~enjem na osnovu konkretnih okolnosti svakog spornog slu~aja. 64 -72. U prvom slu~aju }e za me|unarodni karakter prodaje i primjenu BK biti mjerodavno sjedište komitenta (prodavca ili kupca). za definisanje me|unarodne prodaje po Konvenciji zna~ajna su i obilje`ja objekta. 47. hartija od vrijednosti. str. 1981. isto djelo.) 63 O common law institutu „Agency“ vidjeti Trifkovi} dr Miloš: „Me|unarodno poslovno pravo“. str.. 65 Vidjeti Vilus dr Jelena. Ako neka od strana ima više sjedišta.1. 66 Caemmerer/Schlechtriem.44 – 46 (dalje }e se citirati kao Perovi} J. a ne na rad i usluge (~lan 3. Informator.62 U common law porecima }e odgovor na prethodno pitanje zavisiti od toga da li se radi o otvorenoj agenciji (disclosed agency) kod koje tre}e lice zna li~nost nalogodavca. str. dalje. Posebni problemi u odre|ivanju sjedišta.. novca. Slabost ovakvog rješenja le`i u potenciranju subjektivnih elemenata svijesti svake od involviranih strana.64 Pored toga. str.ugovora (~lan 1.. Beograd 2004.66 62 Vidjeti Perovi} dr. 9-13. Zbog toga smatramo da se „najtješnja veza“. 63 . str. 64 Opširnije vidjeti kod Vilus dr Jelena: “Komentar Konvencije UN o me|unarodnoj prodaji robe”. me|unarodna prodaja za koju Konvencija va`i jasno je odvojena od ugovora o investicionoj izgradnji i ugovora o djelu uopšte.65 Konvencija }e se primijeniti i na mješovite ugovore kod kojih je prete`an dio obaveza i prava stranaka usmjeren na robu. stav 2). a u drugom sjedište komisionara. i Perovi} J.. isto djelo. brodova i zrakoplova. Pri tome se moraju imati „na umu okolnosti koje su bile poznate stranama ili koje su strane imale na umu u bilo koje vrijeme prije ili u trenutku sklapanja ugovora“ (~lan 10 (a)). isto djelo. Slu`beni list SCG. budu}i da on u prometu djeluje u svoje ime. Zagreb. stav 2 i ~lan 10. U ugovor o me|unarodnoj prodaji ne spadaju. 325 – 359 i tamo citiranu literaturu.. Ekonomski fakultet Sarajevo. mjerodavno je za me|unarodni karakter prodaje ono „koje ima najtješnju vezu sa ugovorom i njegovim izvršenjem. str. te elektri~ne energije.63 Pored sjedišta. stav 2). 3-9.Me|unarodna prodaja robe“. javljaju se kod ugovora o prodaji koji su zaklju~eni djelovanjem trgovinskog zastupnika ili komisionara kontinentalnih sistema. a ne fakti~kim obilje`jima. Jelena: „Bitna povreda ugovora . U ~lanu 2 Konvencije njena primjena je isklju~ena za ugovore o prodaji robe za li~nu potrošnju. ~lanom 3. str. a time i me|unarodnog karaktera posla. isto djelo.

Sarajevo 2001.71 Ipak. Muenchen . Zadovolji}emo se time da najva`nije konvencije ove vrste navedemo na odgovaraju}im mjestima.hcch. pa i me|unarodnu prodaju. Konvencije. 64 . Kod dokumentarne prodaje vlasnik je onaj kome je to pravo priznato sistemom dr`ave u kojoj su dokumenti primljeni.net/index_en.70 Prema tre}im licima se kao vlasnik pojavljuje onaj na koga upu}uje pravo zemlje u kojoj se nalazi stvar „u momentu u kome se daju izjave povodom nje”. Prema «Internationales Privat-und Verfahrensrecht». u Hagu.04. vidjeti kod Trifkovi} dr Miloš: „Me|unarodno poslovno pravo“. dakle u trenutku zaklju~enja ugovora. ove konvencije.moment do koga prodavac ima pravo na plodove prodate stvari. Konvenciju je do 1972.H. pokazuju da je i Gr~ka ratifikovala ovu Konvenciju (http://www.status&cid=31). kupac kome je priznato pravo vlasništva na osnovu internog poretka zemlje u kojoj su se stvari ranije nalazile ostaje i dalje vlasnik.vrijednost klauzula o rezervisanju prava vlasništva u korist prodavca.2006. Izvori me|unarodnog privatnog prava 8. 9.68 Domen njene primjene u suštini se podudara sa va`enjem Be~ke konvencije UN iz 1980.1958. Podaci zaklju~no sa 31. 70 ^lan 2.Aufl. Herausgegeben von Jayme Erik/ Hausmann Reiner. 7.12. Konvencije. Uloga me|unarodnog privatnog prava (MPP) je od neposredne va`nosti za me|unarodnu prodaju.4. 71 ^lan 3.trenutak do koga prodavac snosi rizike povodom prodate stvari.120. 47 – 69. Beck. ratifkovala samo Italija. str.69 Ova konvencija reguliše ~etiri pitanja: . Izvori prava 4. Zbog toga su izvori MNJP od posrednog zna~aja i za me|unarodno poslovno pravo. pa }emo se ovdje zadr`ati samo na izvorima ove grane.php?act=conventions. 68 Prema Uniform Law Review 1/1996 do po~etka 1996. str. ovu konvenciju su potpisale jedino Gr~ka i Italija. potpisalo devet zemalja. Ekonomski fakultet u Sarajevu.1. .moment do koga prodavac ima pravo zahtijevati naknadu štete koju je pretrpjela stvar i . njegovim izvorima i izvorima me|unarodnog poslovnog prava generalno. Ona još nije stupila na snagu. . Me|unarodno javno pravo (MNJP)67 postavlja osnove i okvir za ekonomske odnose sa elementom inostranosti u koje stupaju privredni subjekti. 69 Vidjeti ~lan 1. Od me|unarodnih konvencija na prvom mjestu je Konvencija o pravu koja se primjenjuje na prelaz svojine u slu~aju me|unarodne prodaje tjelesnih pokretnih stvari i zaklju~ena je 15. 67 Opšta izlaganja o me|unarodnom javnom pravu. Drugi izvori daju razli~ite podatke. Verlag C.

i 30. na primjer. Konvencije. suprotno ugovoru. Do 1. HK ’85 isklju~uje svoju nadle`nost. Tre}a.1996. 74 ^lan 3.HK ’85 ne sadr`i svoju definiciju me|unarodne prodaje. hcch. a ratifikovala samo Argentina (prema Uniform Law Review 1/1996).Dordrecht .1985.tamo gdje postoje posebne konvencije vezane za me|unarodnu prodaju. London . 1990. zrakoplove i elektri~nu energiju (~lan 3) i aukcione prodaje (~lan 9).php?act=conventions. . Ona priznaje isklju~ivo nadle`nost suda koju su stranke ugovorile ukoliko je to u~injeno pismeno. 75 Usvojena je na Diplomatskoj konferenciji odr`anoj u Hagu izme|u 14. ali nije do`ivjela nijednu ratifikaciju. potpisale su je 4 dr`ave.ugovori koji su isklju~eni iz domena ove Konvencije podudarni su sa onim na koje se odnosi Be~ka Konvencija (~lanovi 2 i 4).html. agencija i druga pitanja zastupanja. Druga je Konvencija o nadle`nosti ugovorenog suda u slu~aju me|unarodne prodaje tjelesnih pokretnih stvari. .74 11.10. To se ogleda naro~ito u slijede}im rješenjima: . pojavi pred sudom neke od dr`ava ~lanica konvencije.72 Bez obzira na razlike u na~inu definisanja me|unarodne prodaje73 i ova konvencija je u cjelini primjenjiva na prodaje ure|ene Be~kom konvencijom.2001. U slu~aju usmenih ugovora. Belgija. stav 4 primijenjeno je i negativno definisanje me|unarodne prodaje: samo ugovaranje nadle`nosti suda ili mjerodavnog prava ne ~ini prodaju me|unarodnom.2006. Stanje je isto i 31. kojoj su prisustvovale i zemlje ~lanice UNCITRAL-a. ali ne najmanje va`na. ali kao kriterij za njeno odre|ivanje uzima sjedište stranaka u razli~itim dr`avama (~lan 1.status&cid=31 73 U ~lanu 1. (http://www. HK ’85 je ura|ena pod sna`nim uticajem rješenja EZ Konvencije o pravu primjenjivom na ugovorne obligacije iz 1980. mora se dati naknadna pisana potvrda u vidu posebne izjave. (a)).Rules on the Applicable Law” u “International Contracts and Conflicts of Law” ed: P. 72 Navedena prema Uniform Law Review 1/1996.) Nije stupila na snagu.8. naro~ito. Ako se tu`ena strana. str. u Hagu. Graham and Trotman/ M. Šar}evi}.1.Boston.75 Predstavlja bitno promijenjenu verziju istoimene Haške konvencije koja je stupila na snagu 1964. 76 Mati} @eljko: “The Hague Comention on the Law Applicable to Contracts for the International Sale of Goods . godine (dalje: HK ’85). 65 . Konvenciji je pristupila još jedino Moldova (www. Do 8.4.Nijhoff.hcch.10.12. Tu spadaju. kome doma}e pravo dozvoljava da se proglasi nadle`nim.76 Osnovni cilj razmatrane konvencije jeste da bude komplementarna Be~koj konvenciji i stavljena u njenu funkciju. prelaz svojine.net/e/status/stat31 e. Potpisale su je ~etiri evropske dr`ave (Austrija.1958. 52-53. zaklju~ena 15.net/index_en. smatra}e se da je tu`eni prihvatio nadle`nost tog suda. Njema~ka i Gr~ka). Treba napomenuti da HK ’85 ipak kao predmet prodaje uklju~uje brodove. i bila ratifikovana od dvanaest zemalja. je Haška konvencija o pravu koja se primjenjuje na ugovor o me|unarodnoj prodaji robe iz 1985. efekti ugovora prema tre}im i arbitra`e.

. str. 57-58. ~lan 8. izvršiti u zemlji kup~evog sjedišta. isto djelo. da se Konvencija zadr`ala samo na sukobu zakona koji se ti~e materijalno-pravnih pitanja me|unarodne prodaje.pregovori su bar djelomi~no ra|eni u sjedištu kupca i ugovor je tu zaklju~en uz prisustvo obje strane. posredno i prešutnim radnjama. Ozna~avanje kup~eve zemlje imenom mjesta uz INCOTERMS klauzule nije dovoljno. Prvo. Kolizione norme su postavljene u tri nehijerarhijski ustrojena nivoa. stav 2) izri~ito predvi|a tri takva slu~aja. dakle. . Ovo rješenje sasvim jasno zahtijeva ispitivanje konkretnih osobenosti svakog pojedinog ugovora. za ugovor }e biti mjerodavno pravo sjedište kupca. 66 . ugovor sasvim jasno više vezan za pravo koje nije pravo koje bi se ina~e trebalo primijeniti (~lan 8.ugovor izri~ito predvi|a da }e prodavac svoje obaveze. tre}e. 79 Mati} @eljko. na ugovor }e se primijeniti pravila “dr`ave u kojoj prodavac ima sjedište (place of business) u vrijeme zaklju~enja ugovora” (~lan 8.. str. Drugo. Isto rješenje postoji i u našem pravu. 77 Mati} @eljko. isto djelo. ne}e se primijeniti nijedno od prethodnih pravila „ako je u svjetlu svih okolnosti. stav 1). Navodimo ih: . stav 1). O~ito je. a ne preko agenta ili zastupnika. kada specijalne okolnosti „pokazuju da je pravo zemlje u kojoj kupac ima sjedište” tješnje povezano sa ugovorom nego pravo prodav~evog sjedišta. 57. Autonomija volje stranaka osnovni je princip u odre|ivanju mjerodavnog prava. U tom pogledu naše je pravo izjedna~eno sa me|unarodnim. Izbor mo`e biti u~injen izri~ito. „kao izuzetak”. str. ako ništa nije ugovoreno.79 Da bi izbjegli nesporazum (HK ’85. isporuku prvenstveno. isto djelo. ..Konvencija iz Haga se ne primjenjuje ni na pitanja koja su riješena u Be~koj konvenciji ukoliko je ona va`ila u zemljama sjedišta prodavca i kupca u vrijeme zaklju~enja ugovora (~lan 5). U posljednja dva slu~aja volja stranaka mora biti nesumnjiva (~lan 7. Ona su primjera radi izri~ito navedena u ~lanu 12.ugovor je zaklju~en prema uslovima koje je odredio poglavito kupac i to u javnom pozivu na slanje ponuda (a call for tenders). stav 3). Prisustvo mora biti li~no.77 Strankama je dozvoljeno da nadle`no pravo odrede i samo za dio ugovora („cijepanje ugovora”)78 i da kasnije promijene svoju odluku u pogledu ve} izabranog dr`avno-pravnog poretka (~lan 7. 65. stav 2). 78 Mati} @eljko. Napokon.

broj 2/92. isto djelo. javnog poretka i dobrih obi~aja.12. 86-87. 86 Sultanovi} dr. 87 Sale of Goods Act 1979. V. broj 43/82. Sarajevo. mesto zaklju~enja. Obrazlo`enja vidjeti kod Dika. str. 72 – 77 (dalje: Dika.23.84 kao vršioca karakteristi~ne ~inidbe. Citira}emo ga kao ZRSZ.88 80 Objavljen u „Sl.82 Ukoliko mjerodavno pravo nije izabrano „i ako posebne okolnosti slu~aja ne upu}uju na drugo pravo”. Obi~aj mo`e imati interpretativno svojstvo ili djelovati kao izvor onda kada zakon ne postoji. Masleša. list RBiH“. str.. Nomos. jezik ugovora .2. Gašo – Stojanovi} dr.. U praksi postoji konvergencija ova dva velika sistema. 67 . Izvori dr`avnog poslovnog prava 13. U istoj konstelaciji stranke se mogu sporazumjeti i o nadle`nosti stranog suda.Kne`evi} – Stojanovi}. ali ih mora (što je posebno bitno) i vrednovati. 85 ^lan 49 ZRSZ. anglosaksonske i sisteme vjerskih.80 U odre|ivanju nadle`nog materijalnog prava ZRSZ polazi od autonomije volje (~lan 19)81. Aziz-Trifkovi} dr Miloš-Simi} dr Mili}: “Teorija dr`ave i prava. ako ne postoji po zakonu isklju~iva nadle`nost doma}eg suda... Izvori dr`avnog poslovnog prava uopšte. isto djelo.. Tako da danas Velika Britanija i USA imaju posebne zakone posve}ene prodaji.85 4.86 Za anglosaksonske sisteme je karakteristi~na dominacija obi~aja utvr|enog sudskom odlukom sa osobinom precedenta.). U kontinentalnim sistemima je zakon primaran izvor prava. statusnog i obligacionog prava”. 81 Izabrano pravo se naziva i „lex contractus“.Trifkovi} . str. Beograd. Sr|an: „Komentar Zakona o me|unarodnom i privatnom i procesnom pravu“.Kne`evi} – Stojanovi}. usvojen u pravni sistem RBiH u „Sl. ali i druge veze (valuta ugovora.)“ 84 ^lan 20. 12 . uzimaju se u obzir sve geografske (sedište stranaka . 83 Dika – Kne`evi} – Stojanovi}.83 za ugovor o prodaji pokretnih stvari mjerodavno je „pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema ponude nalazilo prebivalište. Ovako odre|en i konstatovan obi~aj primjenjuje se i u tuma~enju zakona. 88 Sultanovi} . Najva`niji doma}i izvor me|unarodnog privatnog prava je Zakon o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odre|enim odnosima.) 82 ^lanovi 3 – 5 ZRSZ. odnosno tradicionalnih prava.87 dok je obi~aj zajedno sa sudskom praksom nezamjenjiv instrument aktualizacije velikih starih kodifikacija trgova~kog prava. Oni se mogu podijeliti na kontinentalne. Mihajlo – Kne`evi} dr. list SFRJ“. str. odnosno pravno lice sa sjedištem na podru~ju Bosne i Hercegovine.. mesto izvršenja ugovora itd. 79 ukazuju na to da je sud „du`an da kvantifikuje veze ugovora u pitanju sa pojedinim zemljama. ta~ka 1 ZRSZ. Uniform Commercial Code u USA. 1984. Vidjeti detaljno kod Dika dr.. isto djelo. Kriterij vrednovanja je prepušten sudu. 146-149 i 153-159.. 1991. odnosno sjedište prodavca”. str. str. stav 1.Simi}. pa i za prodaju zavise prvenstveno od vrste pravnog sistema u koju konkretni poredak spada.. isto djelo.. Nadle`nost suda BiH mo`e se ugovoriti ako je bar jedna stranka naš dr`avljanin. pod uslovom da se ona ispoljava u okviru prinudnih propisa.

Drugo. Druga dva osnova slu`e uklju~ivanju doma}ih dispozitivnih propisa u regulativu ekonomskih odnosa sa ino-elementom. Za funkcionisanje ZOO u oblasti me|unarodnog trgova~kog prometa zna~ajne su tri njegove karakteristike. Eklatantan primjer je Zakon o obaveznim odnosima (dalje: ZOO). 14. U našem pravu se mo`e uspostaviti sljede}i sistem: ustav. str. Opširnije kod Mati} @eljko. jasno su odvojena pravila za gra|ansku i za trgova~ku prodaju. Njen izgled je u kontinentalnim sistemima pribli`no jednak. Ovakav pristup odgovara tendencijama u uporednom pravu i omogu}ava nesmetano funkcionisanje ZOO u me|unarodnoj razmjeni i nakon stupanja na snagu Be~ke konvencije. Ra~unovodstvo i financije br. te odluke sudskih i upravnih organa. 18-20. a time i anglosaksonskim sistemima. 588.zakon) nego i u horizontalnom zna~enju (zakon . str. Zakoni o trgovini bh. 90 „Sl. Opredjeljenja 9/1987.Pored zakona. ugovori. izvršena je komercijalizacija zajedni~kog fonda normi za obje vrste prodaje. uzanse. gra|ansko pravo. na primjer. glasnik RS“. tako i pojedina~ni pravni akti. ratifikovane me|unarodne konvencije. Prvo. isto djelo. One su prilago|ene prije svega potrebama i praksi privrednika profesionalnih u~esnika u prometu. ali ne i identi~an. travnja 1994. ~lanove 581.89 autonomija volje stranaka i pravila me|unarodnog privatnog prava . Regulativa trgova~ke prodaje je u velikoj mjeri prilago|ena rješenjima haškog Jednoobraznog zakonika o me|unarodnoj prodaji. Treba napomenuti da su iz teorijskih i prakti~nih razloga u hijerarhiju uklju~eni kako opšti.91 Isti zaklju~ak se dobija i analizom izmijenjenih i dopunjenih odredbi Nacrta ZOO o ugovoru o prodaji. 63-64. Prvi osnov primjenjuje se naro~ito na one doma}e izvore u kojima je koncentrisan javni interes. broj 16/96 i 52/01 91 Opširnije vidjeti kod Trifkovi} dr Miloš: “Aktuelna pitanja pravne i samoupravne regulative spoljnotrgovinskih odnosa organizacija udru`enog rada”. Haške konvencije o pravu primjenjivan na ugovor o me|unarodnoj prodaji robe iz 1985. 591 i 596 Nacrta ZOO 68 . On je primijenjen ne samo u vertikalnom smislu (me|unarodna konvencija . 92 Vidjeti. broj 64/04 i „Sl. 4. novine FBiH“. str. entiteta90 tako|er mogu biti iskorišteni u ovu svrhu. Tre}a osobina je unifikatorski metod.zakon). Zbog svega navedenog ZOO mo`e da se koristi kao opšti vodi~ za tra`enje i ugovaranje rješenja u me|unarodnoj prodaji.kolizione norme. obi~aji. podzakonski akti. Isto i ~lan 17. To su: imperativni propis doma}eg prava. Po na~elima ustavnosti i zakonitosti oni se hijerarhijski organizuju u neprotivrje~nu cjelinu. postoje i drugi izvori. 59-61. opšti akti privrednih subjekata. Postoje tri osnova po kojima se dr`avni izvori uklju~uju u sistem vrela MNPP. zakoni. Kao primjeri mogu se navesti zakoni o organizaciji sudstva i o kontroli cijena.92 89 Opširnije o ovome vidjeti Mlikotin-Tomi} dr Deša: “Ugovor o me|unarodnoj prodaji”.

Hag 1964 (dalje: ULIS).5. 16. Uloga prve podgrupe je ve}a. Na prvom mjestu se nalaze me|unarodne konvencije. 93 Schmitthoff Clive: “The Law and Practice of International Trade”. 94 Gildeggen Reiner: „Internationale Handeslgeschaefte – Eine Einfuerung in das Reecht des grenzueberschreitenden Handels“. Muenchen. .Konvencija o agenciji u me|unarodnoj prodaji robe. nadopunjavaju. izmijenjena Protokolom u Be~u 1980 (dalje: KoZ).Konvencija UN o ugovorima o me|unarodnoj prodaji robe. Postoji ve}i broj multilateralnih me|unarodnih konvencija koje ure|uju materijalno-pravna pitanja prodaje robe sa elementom inostranosti.. Sopstveni izvori me|unarodnog poslovnog prava 5. Kako u teoriji ne postoji jedinstvena klasifikacija. . Kao grana prava u razvoju. Be~ 1980 (dalje: CISG). Stevens.94 U te konvencije spadaju: . 2000. str.Konvencija UN o zastarjelosti u me|unarodnoj prodaji robe. me|unarodna prodaja kao središnja ta~ka me|unarodne poslovne operacije. str. . Franz Vahlen. New York 1974. a broj znatan. me|unarodno poslovno pravo ima specifi~nu i relativno nerazu|enu hijerarhiju sopstvenih izvora. 48 (dalje }e se citirati kao Gildeggen R.93 Konvencije mogu biti multilateralne i bilateralne. 64-65 o Be~koj konvenciji.1.. svojim rješenjima sna`no uti~e kako na izvore me|unarodnog poslovnog prava uopšte. Sopstveni izvori me|unarodnog poslovnog prava obuhvataju niz vrela nastalih prvenstveno radi regulisanja odnosa koji su karakteristi~ni za me|unarodnu prodaju.Konvencija o jednoobraznom zakonu za zaklju~ivanje ugovora o me|unarodnoj prodaji tjelesnih pokretnih stvari (dalje: ULFIS). str. Ona nije kona~na. Oni se.. S druge strane. Veza izme|u opštih izvora i vrela za prodaju je dvostruka. U tom kontekstu se stanje izvora prava za me|unarodnu prodaju mo`e smatrati zadovoljavaju}im. isto djelo.Konvencija o jednoobraznom zakonu u me|unarodnoj prodaji tjelesnih pokretnih stvari. pa je izraz „me|unarodno zakonodavstvo” koji upotrebljava Schmitthoff u ovom slu~aju potpuno opravdan. @eneva 1983. Njihov zajedni~ki nazivnik je te`nja da se obezbijedi neutralan pravni re`im koji vodi ra~una o interesima obje strane. Me|unarodne konvencije i op{ta na~ela me|unarodnog prava 15. tako i na izvore drugih instituta ove grane. London. . mi }emo se pridr`avati sistematike koja je usvojena u MNPP uopšte. najprije. Hag 1964. Njihov zna~aj je u oblasti prodaje ogroman. .) 69 . 9-th Ed.

smrti ili tjelesnih povreda bilo koje osobe. Prema ~lanu 5 KoZ izuzeti su zahtjevi po osnovu: . ULFIS je sa 31. 98 Stanje 31.98 U odre|ivanju pojma ugovora o me|unarodnoj prodaji izme|u dvije razmatrane konvencije nema razlike.12.htm). 95 Do 31. Njena namjena je bila da uredi pitanja zastare potra`ivanja iz ugovora o prodaji onako kako je on bio ure|en haškim Jednoobraznim zakonom o me|unarodnoj prodaji tjelesnih pokretnih stvari iz 1964. Vidjeti www.htm.2006. Zato }emo se u daljim izlaganjima zadr`ati samo na Konvenciji o zastarjelosti i Konvenciji UN o me|unarodnoj prodaji robe. „mjesta poslovanja” kupca i prodavca.htm) je sljede}e: Konvenciju zajedno sa Protokolom iz 1980. ratifikovale 9 i pristupila jedna dr`ava. jer za njih va`i poseban pravni re`im.96 Pored toga. UN Konvencija o me|unarodnoj prodaji robe je imala 70 ~lanica (www. To je u~injeno Protokolom o izmjeni KoZ u Be~u 1980. Konvenciji su pristupile 3 dr`ave (www. potpisalo 12. ali samo onda kada to proizlazi iz ugovora ili pregovora i izjava danih prije zaklju~ivanja ugovora.97 17. Ostale štete izazvane neispravnim funkcionisanjem prodane stvari ostaju u domenu KoZ. Preispitivanja UN Konvencije o zastarjelosti potra`ivanja (dalje: KoZ) prilikom izrade Be~ke konvencije pokazali su da je potrebno izvršiti samo manja usaglašavanja. ona se ipak ne primjenjuje na sve zahtjeve koji mogu da se pojave. godine. 99 Uporediti ~lanove 4 i 6 KoZ sa ~lanovima 2 i 3 BK.unidroit.2006.unidroit. 97 Do 31. hipoteke i drugih sredstava obezbje|enja.95 Dvije haške konvencije bivša Jugoslavija nije ratifikovala niti je to u~inila BiH. . tj. Ni jedna dr`ava slijednica bivše SFRJ nije ~lanica ove konvencije. Iako su ULIS i ULFIS stupile na snagu. godine Konvenciju je potpisalo 6 dr`ava. (www.2006.12./english/implement/i-64ulf. . njihova rješenja su velikim dijelom preuzeta u Be~ku konvenciju.nuklearne štete prouzrokovane predmetom ugovora. KoZ usvaja subjektivnu teoriju zasnovanu na razli~itosti sjedišta. 70 . U slu~aju više sjedišta jedne strane i ovdje je mjerodavno ono koje sa ugovorom ima najtješnju vezu (~lan 2 KoZ). ratifikovale 9 zemalja. broj ratifikacija je ostao veoma mali. KoZ ne va`i za iste one ugovore o prodaji na koje se ne primjenjuje ni BK.org/english/status/status-e. Konvencija UN o zastarjelosti u me|unarodnoj prodaji robe donesena je u New Yorku 1974. a ratifikovale 5.99 Ukoliko ugovor ulazi u domen KoZ.12.org/english/implement/i-64ulis.12. je ratifikovalo 19 dr`ava. Pored toga.org/english/status/status-e.org. unidroit.2006. potpisalo 12.htm) 96 ULIS je sa 31. dok je Gambia pristupila Konvenciji.htm.uncitral.Konvencija o agenciji ne ure|uje pitanje prodaje direktno. Vidjeti www.uncitral.zaloga. Ovi zahtjevi imaju deliktni karakter i specifi~an na~in obra~una visine naknade.12.org/english/implement/i-83.2006.

102 Zeller Bruno: „The parole evidence rule and the CISG – a compartive analysis“ . Vol XXXVI. 80 – 83 za doktrinarne i sudske. sud ili arbitra`a }e uva`iti zastarjelost zahtjeva samo ako se tu`eni na to pozove. str. KoZ. Odredbe konvencije su prete`no prinudnog karaktera. odnosno isklju~iti.100 Pri tome treba imati na umu da }e ugovorni izbor prava dr`ave ~lanice BK po pravilu zna~iti primjenu pravila Konvencije. Isti autor navodi da je BK bitno uticala na novo ugovorno pravo Kine. Da bi se i u ovakvim uslovima obezbijedila pravna sigurnost. 71 . odnosno od dana raskida ugovora. str. Prema ~lanu 23.102 Za BiH. Napokon. Autonomna prava stranaka tako|er se moraju vršiti u skladu sa pravilima koja su za to predvi|ena. tj.sudske ili arbitra`ne odluke budu}i da su predmet izvršnog postupka. Stranke ih mogu izri~ito ili pre}utno mijenjati. Drugo. 74 – 85. str. 19. No 3. U KoZ su data pravila o spre~avanju i prekidu zastarjelosti (~lan 13-21). Vidjeti i Perovi} J. Karakteristike KoZ koje su ovdje od posebnog interesa su naro~ito sljede}e. Za njih va`i jedinstven opšti zastarni rok od ~etiri godine (~lan 8 KoZ). Rok po~inje u principu te}i od dospjelosti potra`ivanja. 101 Vidjeti Perovi} J. Be~ka konvencija je de facto uspostavila jedinstveno pravo prodaje Evropske Unije.. ukoliko to normom Konvencije nije izri~ito zabranjeno (~lan 6). odnosno arbitra`ne dileme. The Comparative and International Law Journal of Southern Africa. 309. u ugovorima o prodaji njenih subjekata sa licima koje imaju sjedište 100 Bonell u Bianca-Bonell.dokumenata koji su po pravu nadle`ne zemlje odmah izvršni i . . str. KoZ ne dozvoljava suviše dugo trajanje perioda zastare.. 56 smatra da su tipi~ni slu~ajevi isklju~enja primjene Konvencije: ugovaranje prava dr`ave koja nije ~lanica BK ili ugovaranje rješenja razli~itih od onih u Konvenciji. Mehanizam funkcionisanja zastarjelosti isti je kao i u pojedinim dr`avno-pravnim porecima. dakle. od trenutka pada du`nika u docnju. odredbe Konvencije su ogromnim dijelom dispozitivne. 18. Na najva`nija me|u ovim pitanjima skrenu}emo pa`nju kod izlaganja pojedinih rješenja Be~ke konvencije. isto djelo. isto djelo. Prva karakteristika Be~ke konvencije (dalje BK ili CISG) jeste da ona predstavlja napor za daljim izjedna~avanjem prava u ovoj oblasti radi ubrzavanja globalizacije i ostvarivanja na~ela novog me|unarodnog ekonomskog poretka.mjenica. a ne odredaba nacionalnih trgova~kih ili gra|anskih propisa koji regulišu ugovor o prodaji.101 Prakti~ne posljedice ovakvog rješenja su velike.. rok zastare ne mo`e trajati du`e od deset godina od dana njegovog otpo~injanja u skladu sa ovom konvencijom. 2003. te o produ`enju rokova koje mogu da izvrše stranke (~lan 22). isto djelo. Razumije se da su fakti~ka obilje`ja specifi~nih situacija dovela do posebnih pravila o po~etku toka zastarjelosti. ~ekova i drugih obveznica (promisory note). ure|uje pitanja zastare materijalnih obligacionih prava zasnovanih na neurednom izvršenju ili raskidu ugovora o prodaji.

o.opšti dio obligacionog prava.” autora Vilus dr Jelene. ograni~enost javnim prinudnim propisima ~lanica.prema pravu koje je shodno me|unarodnom privatnom pravu mjerodavno za konkretni ugovor (~lan 7 (2) BK). dakle. Tre}e. Be~ke konvencije. isto djelo. V-XI. dr`ave na ovo mogu staviti rezervu. . Konvencija ima i nedostataka.106 To su ujedno glavni razlozi zbog kojih ova dr`ava nije ratifikovala Konvenciju. kao ni za pitanja na koja su pojedine potpisnice stavile rezerve.103 Ona.. ali je komercijalizacija rješenja u njoj o~ita. . Be~ka konvencija ispoljava odre|ene pravno-tehni~ke razlike. odnosno na drugi na~in usvojiti. 72 . I sedmo. Sweet and Maxwell.prodaje koje su zbog svog karaktera u ve}oj mjeri podvrgnute re`imu imperativnih nacionalnih propisa (~lanovi 2 i 3). i f. Me|unarodna prodaja. Razradu pojedinih isklju~enih instituta vidjeti kod Perovi} J. Tako i Gildeggen. u vanjskotrgovinskoj razmjeni funkcioniše na isti na~in na koji ZOO djeluje u doma}em prometu robe.pitanja ure|ena ranijim me|unarodnim sporazumima.74 106 „Benjamin’s Sale of Goods”.105 Šesto.prelazak svojine (~lan 4). Nedostatak se vidi i u tome što dispozitivni karakter konvencije stvara probleme u prodajama koje se zaklju~uju na osnovu standardnih formulara. 72 ... (a)). str. . 1994. Vidjeti i Vilus dr Jelena..u zemljama koje su naši najve}i spoljnotrgovinski partneri. Be~ka konvencija va`i kad god nije u samom sporazumu stranaka druk~ije riješeno. Ipak. domen va`enja Be~ke konvencije je ograni~en u predmetnom smislu. 5. 48. London 1992. To su u~inile USA (Vidjeti Gabriel Henry “Practicioners Guide to the Convention on Contracts for International Sale of Goods (CISG) and the Uniform Commercial Code (UCC)”. Ona ne reguliše: . a ako njih nema . . 103 ^lan 1(b) CISG omogu}ava i primjenu Konvencije na osnovu pravila me|unarodnog privatnog prava. 919 – 920. stati~nost.i.G. 4 ed. str.punova`nost ugovora (~lan 4).. New York-London-Rome. . str. U Velikoj Britaniji se Konvenciji posebno zamjera to što se ne bavi standardnim tipovima prekomorske prodaje kao što su c. a time i u odnosu na ZOO. supsidijarna rješenja utvr|uju se prema opštim na~elima na kojima Konvencija po~iva. u odnosu na haške Jednoobrazne zakone.. komentari uz pojedine citirane ~lanove. 1981. isto djelo. 17-19. Zagreb. potroša~ke prodaje su izri~ito isklju~ene iz domena BK (~lan 2 (1).f. Konvencija je jedinstven akt.b. No. str. 104 ^lan 92. Jedna od najva`nijih ti~e se dispozitivnih pravila o na~inu odre|ivanja cijene u ugovoru o prodaji. ^etvrto. ugovori.deliktnu odgovornost za štete od stvari (~lan 5). Najva`nijim smatramo: nepotpunost ili nedore~enost pojedinih rješenja. general editor Guest A. mogu}nost razli~itog shvatanja pojedinih termina i veliku upotrebu pravnih standarda.104 Peto. 105 Opširnije o ovim pitanjima vidjeti Goldštajn dr Aleksandar: “Uvod” za “Komentar Konvencije UN. isto djelo. str. Informator. 7 i 8. str. Konvencija ne ~ini razliku izme|u gra|anske i trgova~ke prodaje.. Oceana Publications Inc. ali se njen Dio II (zaklju~ivanje ugovora) i Dio III (prodaja robe) mogu posebno ratifikovati. O odnosu izme|u haških Jednoobraznih zakona i Be~ke konvencije vidjeti Draški} dr Mladen.

broj 13/94. pa ih ovdje nema potrebe detaljno izlagati.akti Me|unarodne trgova~ke komore u Parizu (dalje: MTK). str.1. INCOTERMS ure|uje odnose izme|u prodavca i kupca. 73 .1980.2. Do kraja 2006. Tre}e.. 9/02 111 Vidjeti Perovi} J.111 Tu su najzna~ajnije dvije vrste akata: . list RBiH“. godine CISG je ratifikovana u 70 zemalja. Na prodaju se primjenjuju shodno. u ovome reglmanu su riješena sljede}a pitanja: organizovanje i troškovi isporuke. U ovu grupu ulaze jedinstveni reglmani nedr`avnog karaktera.uncitral . Dodataka: Me|unarodni ugovori. Treba ipak napomenuti da Belgija i Ujedinjeno Kraljevstvo nisu na listi ~lanica. a stupila je na snagu nakon desete ratifikacije 1. odnosno me|unarodnog poslovnog prava.model zakoni. od kojih je za ugovor o prodaji najva`niji INCOTERMS. 110 „Sl. snošenje troškova transporta i transportnog osiguranja. izdaci za administrativne procedure i prelaz rizika sa prodavca na kupca.107 20. Proces pregovaranja o zaklju~ivanju ovih sporazuma sa velikim brojem ostalih zemalja je u toku.108 Sli~an akt je potpisan sa Republikom Hrvatskom. isto djelo.1988. Jedinstveni reglmani 21. a ne izme|u nekog od njih i vozara. revizija 2000. Oni spadaju u tzv.1995. str. isto djelo. Pošto se INCOTERMS mo`e smatrati poznatim112. Prvo. godine sve dr`ave nastale disolucijom bivše SFRJ su postale ~lanice Konvencije. RBiH je sa Malezijom potpisala i ratifikovala sporazum o trgovinskoj saradnji. X ed. uniformno pravo kojim se nastoje prevazi}i razlike izme|u nacionalnih sistema i otkloniti juridi~ke prepreke odvijanja me|unarodne trgovine. Me|u njima su USA i najva`niji vanjskotrgovinski partneri BiH iz Evrope.4.Konvencija u ugovorima o me|unarodnoj prodaji robe je potpisana 11. Do februara 2007. Drugi 107 Vidjeti www. bilo pozivom na odre|enu klauzulu. 5. Drugo. INOCTERMS se u ugovor uklju~uje bilo preuzimanjem pojedinih odredbi u tekst ugovora. 7-52. 22.109 Republikom Slovenijom110 i nizom drugih dr`ava. 112 Detaljno vidjeti kod Schmitthoff. Drugu veliku podgrupu izvora ~ine bilateralne konvencije. koje pripremaju pojedine nevladine institucije ili organizacije UN i . Sljede}u skupinu izvora predstavljaju opšta na~ela me|unarodnog prava. 13 – 17.org 108 „Sl.4. 109 Zagreb 23. glasnik BiH“. zadovolji}emo se time da ovdje skrenemo pa`nju na neke njegove osobine va`ne za svakodnevnu upotrebu.

114 5. Sve to isklju~uje primjenu INCOTERMS-a napamet i na bazi iskustva. tj. 117 Tekst “`enevskih ugovora” nalazi se u zbirci “Me|unarodno trgova~ko pravo-Konvencije-Pravila-Op}i uvjeti poslovanja”. 16. 113 Vidjeti UCC 2-319. Pored toga. Oni postaju sve va`niji. 1970.117 te tipski ugovori pojedinih trgova~kih asocijacija. 1994. tako da se smatra da su ovi akti danas. Napokon.Tipski ugovori: me|u njima su za prodaju naro~ito zna~ajnii oni koje je utvrdila Ekonomska komisija UN za Evropu.113 Treba imati na umu da one nisu potpuno podudarne sa istoimenim klauzulama INCOTERMS-a. Informator. bilo u obliku spiska ugovornih klauzula. ^etvrto.London . Zato uvijek treba imati na umu da se u me|unarodnom saobra}aju podrazumijeva primjena INCOTERMS-a. budu}i da je on posljednjom revizijom pribli`an Spoljnotrgovinskim definicijama SAD iz 1941. unaprijed („me|unarodne kodifikacije”) i a posteriori ili unazad („unifikacija metodom me|unarodne normalizacije”). Šesto. Metod primijenjen za regulisanje mo`e biti a priori. Navodimo one koji su. po našem mišljenju. I UCC daje svoje definicije tri naj~eš}e transportne klauzule: FAS. isto djelo. 74 . a i u dogledno vrijeme „glavni izvori prava za regulisanje odnosa u~esnika u me|unarodnom prometu”. bilo sre|eni u sistem tehnikom koja se ugleda na zakonodavnu. u poslovanju sa firmama iz SAD se danas u ve}oj mjeri nego ranije mo`e osloniti na zna~enje klauzula u INCOTERMS-u. . 2-321. „`enevski ugovori”. stranke mogu ugovoriti i druga prava i obaveze. FOB i CIF. Oceana Publications. New York . Ova grupa pravnih vrela je izuzetno dinami~na. 24.Rome. 115 Vilus dr Jelena. zna~enje pojedinih transportnih klauzula u Opštim uzansama za promet robe i u INCOTERMS-u se zna~ajno razlikuje.Opšti uslovi poslovanja. najva`niji: . Peto.115 Mogu biti formirani na organizovan i spontan na~in. 2-320. str. Sljede}u grupu predstavljaju izvori me|unarodnog autonomnog poslovnog prava.3. 116 Opširna izlaganja o ovim pravnim vrelima nalaze se u svakom od do sada citiranih djela iz oblasti me|unarodnog privrednog prava.116 Sve navedene osobine pokazuju da su i odre|ivanje vrsta ovih izvora i njihova sistematizacija u velikoj mjeri stvar shvatanja i konvencije. 114 Gabriel Henry: “Practicioner’s Guide to Convention on Contracts for International Sale of Goods (CISG) and the Uniform Commercial Code (UCC)”. sadr`aj pojedinih klauzula je veoma opse`an i slo`en. 202. str. Zagreb. Me|unarodno autonomno poslovno pravo 23. Zbog toga je klasifikacija izuzetno teška i uvijek subjektivnog karaktera.metod je bolji jer je precizniji. U prvom slu~aju u~eš}e mogu uzeti me|uvladine i nevladine organizacije. terminologija INCOTERMS 2000 je prilago|ena terminologiji Be~ke konvencije. tzv.

org/uncitral/en/case_law/digest/cisg. stav 2 BK). Me|unarodni trgova~ki obi~aji.html 75 . odnosno ustanovljavanjem prakse i konvencijskom pretpostavkom o pristanku stranaka na primjenu ovih vrela.pace.Me|unarodni trgova~ki obi~aji. Zato je potrebno da su stranke znale ili trebalo da znaju za trgova~ke obi~aje u konkretnoj vrsti prodaje (~lan 9 (2) CISG). isto djelo. Ona mora biti legalna. Ovome cilju slu`i i zna~ajan broj baza podataka o sudskim i arbitra`nim odlukama koje se odnose na Konvenciju. sami tvorci Konvencije su dali smjernice za unifikaciju sudske i arbitra`ne prakse.cisg3. 5. kako bi je Konvencija priznala kao izvor prava. Pored prihva}enih obi~aja. .119 118 Vidjeti: Caemmerer/Schlechtriem.Me|unarodne uzanse.edu. Svjesni potrebe stvaranja i o~uvanja pravne sigurnosti. stav 2 BK). To se posti`e po dva osnova: izri~itim prihvatanjem.unifreiburg. stranke su vezane i „praksom uspostavljenom me|u njima“ (~lan 9. www. U pogledu postojanja i sadr`aja obi~aja i prakse oni mogu imati samo interpretativnu i dokaznu funkciju. izvjesnost. ustaljena i razumna. http//www.118 . stav 1). str. Osobine ovih obi~aja su: razumnost.Me|unarodni poslovni i proizvodni standardi. Pojmovno oni odgovaraju trgovinskim poslovnim obi~ajima doma}eg prava.de/ipr1/cisg/urteile/text/thtm. Petu grupu sa~injava sudska i arbitra`na praksa.cisg. uzanse i standardi neposredno }e funkcionisati kao izvor prava za me|unarodnu prodaju na osnovu ~lana 9 CISG. Osnov njihovog va`enja u me|unarodnoj prodaji je ili izri~iti pristanak stranaka ili konvencijska pretpostavka o prešutnom prihvatanju poslovnih obi~aja konkretne branše koji su im bili poznati ili nisu mogli ostati nepoznati (~lan 8. koje po predmetu i metodu regulisanja.Poslovna praksa konkretnih stranaka i . 119 Vidjeti na primjer http//www.edu/cases/. Tipski ugovor i opšti uslovi poslovanja ne mogu se. 103. smatramo da prednost imaju obi~aji karakteristi~ni za me|unarodnu prodaju.4. Ova pretpostavka se odnosi samo na me|unarodne.jura.uncitral. ^lan 7 BK zahtijeva da se u tuma~enju i primjeni vodi „ra~una o njezinu me|unarodnom karakteru i potrebi da se unaprijedi jednakost njene primjene i poštovanja savjesnosti u me|unarodnoj trgovini“. U slu~aju sukoba obi~aja formiranih u me|unarodnoj trgovini sa obi~ajima koji nastaju unutar pojedinih regija ili lokalno.law.law. ne i na doma}e poslovne obi~aje.. Poslovna praksa se mora uspostaviti izme|u konkretnih stranaka. http//www. te po na~inu nastanka odgovaraju našim posebnim uzansama. kao ugovorni instrumenti. Sudska i arbitra`na praksa 25.pace. direktno podvesti pod ~lan 9. notornost i široka prihva}enost od strane privrednika u trgova~koj struci (~lan 9. O~ito je da se zahtjevi za priznavanjem normativne snage fakti~kog isti u doma}oj i u me|unarodnoj trgovini.

5. Ekonomski fakultet Sarajevo. list RBiH“. oktobar 1995. Materijal za savjetovanje. 42 . Najva`nije akte prve skupine smo ve} razmotrili. 121 O Lex mercatoria vidjeti Trifkovi} dr. U ovu skupinu se mogu uvrstiti i entitetski Zakoni o tr`išnoj inspekciji. str.46 122 „Sl.120 Upravo zato arbitra`na praksa funkcioniše i kao jedan od najva`nijih stvaralaca novog lex mercatoria. dok je RS to u~inila 2006. Miloš „Me|unarodno poslovno pravo“. U ZVTP FBiH je za prodaju najva`niji odsjek III – „Oblici izvoza i uvoza” (~lanovi 9-19).125 ^lan 5 FBiH Zakona o tr`išnoj inspekciji odre|uje nadle`nost tr`išne inspekcije za kontrolu kvaliteta proizvoda pri uvozu i izvozu. PKBiH. Druga grupa zakona u domenu me|unarodne prodaje ima operativni karakter. Informator. U sopstvene izvore MNPP ulaze i doma}i prinudni propisi. U principu. Na ovaj na~in zahtjevi za ujedna~avanjem sudovanja i ja~anjem pravne sigurnosti mogu efikasno da budu ostvareni i u me|unarodnoj prodaji. 124 „Sl. Oni se mogu podijeliti na zakone i podzakonske akte. Zbog toga }emo se osvrnuti na relevantne akte FBiH. Me|unarodne sudske institucije nadle`ne za poslovno-pravne sporove za sada ne postoje.Kod sudske prakse treba imati u vidu da su odluke sudova ja~i izvor prava u anglosaksonskim. 76 . Arbitra`na praksa kao izvor prava vu~e svoju snagu iz ovlaštenja stranaka da biraju nadle`nu sudsku instituciju. broj 13/03 125 „Sl. Od zakonskih akata su najva`niji Zakon o vanjskotrgovinskoj politici BiH122 i entitetski Zakon o vanjskotrgovinskom poslovanju123.5. broj 2/95 (dalje: ZVTP). godine. Zagreb. broj 20/95 i „Sl. FBiH nije ukinula entitetski Zakon o vanjskotrgovinskom poslovanju.126 120 Teorijsku obradu i izvore arbitra`nog prava vidjeti kod Goldštajn Aleksandar-Triva Siniša: “Me|unarodna trgova~ka arbitra`a”. novine FBiH“. nego u kontinentalnim sistemima. nema razlike u ulozi institucionalnih i ad hoc arbitra`a. glasnik BiH“.11. 4-6 i opšta izlaganja o izvorima me|unarodnog poslovnog prava u prvom dijelu ove knjige. Prema donosiocu prinudni propisi se mogu podijeliti na dr`avne i entitetske. Sarajevo. str. 26. U nomotehni~kom smislu sve citirane odredbe dijele opšte osobine spoljnotrgovinske regulative. broj 7/98 123 „Sl. novine FBiH“.1998. Na drugom mjestu je Zakon o nadzoru kvaliteta odre|enih proizvoda pri uvozu i izvozu124. Ovu prazninu nacionalni sudovi nastoje da popune me|usobnim ujedna~avanjem sopstvene prakse u mjeri u kojoj to granice dr`avno-pravnih poredaka dopuštaju. broj 2/95. Dr`avni prinudni propisi 27. glasnik BiH“. Sarajevo 2001. Obje grupe u sistemu BiH imaju karakter akata kojima se uspostavlja re`im ekonomske razmjene sa inostranstvom. 1987. te nacionalnih i nadnacionalnih. Prema ~lanu 45 Zakona o vanjskotrgovinskoj politici BiH citirani entitetski zakoni trebalo je da prestanu da va`e 11. 126 Vidjeti Trifkovi} dr Miloš: “Pregled.121 Na~ini na koje se to posti`e bi}e izlo`eni kasnije. principi i problemi pravne regulative vanjske trgovine”.

. govore ovdje o “objektivnom sadr`aju izjave koji }e biti utvr|en tuma~enjem”.onako kako bi ih shvatila „razumna osoba istih svojstava .volja stranaka ostaje klju~ni i polazni element za nastanak i tuma~enje ugovora. CRS. I podzakonski akti se mogu podijeliti na isti na~in kao i zakoni. 131 Vidjeti ~lan 8 Be~ke konvencije. Uslovi koje moraju da ispune: stranke. Zbog toga se u ovoj oblasti posebno jasno uo~avaju promjene u zna~enju pojedinih principa i pojava novih rješenja. Me|u podzakonskim aktima moraju se ista}i dva: .1. 77 . te . 128 Trifkovi} dr Miloš.128 6. kao i postupak u vezi sa dodjeljivanjem tih kontingenata.Pravilnik o kriterijima. Zaklju~ivanje ugovora o me|unarodnoj prodaji 6. Ugovor je rezultat sporazuma stranaka do koga dolazi saglasnoš}u volja stranaka. 97. str. dok se postupci unutar upravnih organa regulišu Zakonom o opštem upravnom postupku i pravilima internog karaktera. Nove tendencije i faze zaklju~ivanja ugovora 29. Beograd. 1986. te procedure postizanja saglasnosti regulisani su obligacionim pravom. na~inu u~estvovanja preduze}a u raspodjeli izvoznih i uvoznih kontingenata. uklju~uju}i i me|unarodnu prodaju. razlog posla. 130 Detaljna monografska obrada zaklju~ivanja ugovora data je kod Draški} dr Mladen: “Zaklju~ivanje ugovora o prodaji”. izjave volje se u me|unarodnoj prodaji u krajnjoj liniji interpretiraju objektivizirano . str. Naveš}emo najva`nije me|u njima: . tj. stvarnu volju druge strane. Njima se ure|uju odnosi upravnih organa i stranaka. objekt ugovora.. 7. u istim okolnostima“. 129 Vidjeti ~lan 26-78 ZOO. Ukoliko jedna strana nije znala niti mogla znati „namjeru“.131 Pri tome }e se voditi „ra~una o svim va`nim okolnosti127 „Sl. isto djelo. Ona je naro~ito prisutna u oblasti me|unarodne prodaje.28. broj 3/99. Caemmerer/Schlechtriem.preciznije .129 Ta opšta pravila vrijede i za ugovor o prodaji. glasnik BiH“.127 Od svih karakteristika podzakonskih akata naveš}emo samo jednu. isto djelo.saglasnoš}u njihovih izjava volja.Odluka za uvoz robe radi izvoza.130 Evolucija ekonomskih odnosa i komercijalnih tehnologija odra`ava se i na procesu nastanka ugovora. ili .

str. kroz ius cogens i neposredno.. str. 313 . 139 Suprotno tvrdi Draški} dr Mladen. Najprije. isto djelo. navedeni pristup je bli`i kontinentalnim133 nego common law sistemima u kojima postoji pravilo da se usmeni dokazi ne mogu koristiti u tuma~enju i promjeni pisanih ugovora ukoliko im protivrije~e ili ih mijenjaju (parol evidence rule). upotreba telefaksa i elektronskih poruka136. 57. relativizacija pismene forme itd. 64-65.. isto djelo. ali se sve više ograni~ava prinudnim propisima. 137 Vidjeti Draški} dr Mladen. 914. Gildeggen R.. šutnje kao prihvat. Ponuda i prihvat. a ne za stati~ko shvatanje ugovora. Njoj prethodi veoma slo`ena eventualna ili fakultativna faza pregovaranja. te druge. 17. Njema~ke (p..stvaraju se nova obligaciono-pravna rješenja: opoziva ponuda. X Ed. 157 BGB) itd. danas tvore obaveznu fazu postupka zaklju~ivanja ugovora o prodaji. isto djelo. 319. I tre}e.afirmisane su nove procedure zaklju~ivanja ugovora: privatno-pravne ofertalne licitacije.139 132 Zeller B... 138 Vidjeti Draški} dr Mladen.. uklju~uju}i . Rješenja sli~na našima postoje u pravu Austrije (p. dr`ava posredno. Prva me|u njima naziva se preliminarni kontakti. str. str.razvijaju se nove tehnike ugovaranja i dokazivanja: formularni ugovori i opšti uslovi poslovanja prvenstveno. str. sa svim svojim modifikacijama. 136 Gildeggen. str. obi~aje i svako kasnije ponašanje strana“. Rezultat ukupnih promjena u procesu ugovaranja jeste i nova podjela radnji i faza ugovaranja. isto djelo. „Zaklju~ivanje ugovora o prodaji“. naro~ito u ugovorima o prodaji. 1156 – 1160 Code civil) . isto djelo. str. Sastoji od jednostranih138 fakti~kih radnji bilo koga od potencijalnih stranaka. javne nabavke. . 15-37. Nacrt ZOO u ~lanu 33 posebno reguliše „Narud`be elektronskim putem“ imaju}i u vidu isklju~ivo poslovno-pravne ugovore.58. 134 Opširnije vidjeti kod ZellerB. ~lan 99-100 ZOO. 54 smatra da uticaj e-mail komunikacije na mjesto i vrijeme zaklju~enja ugovora o prodaji prema BK još nije definitivno riješen.137 30. Njihova suština jeste ili pribavljanje informacija o mogu}im strankama i budu}em ugovoru ili poziv na pregovaranje. str. Nacrt ZOO u ~lanovima 135–138 ide korak dalje u pribli`avanju rješenjima koja su usvojena i u BK. Izlo`eno rješenje ima tri zna~ajne posljedice. 17.ultimatuma.132 Drugo. 133 Vidjeti npr.autonomija volje ostaje fundamentalni princip ugovaranja. koji otvaraju niz novih problema – “sukob formulara” (Battle of forms) naro~ito.134 . davanjem odobrenja i dozvola postaje „tre}a stranka”. tvorci Konvencije su se izjasnili za dinami~ko. isto djelo. Pošto se radi o unilateralnim komercijalnim postupcima. . Francuske (pp.319 naro~ito 135 Vidjeti Schmitthoff. pregovore.135 . Konvencija je usvojila „jednostavniji pristup u utvr|ivanju namjere stranaka i shodno tome davanju zna~enja ugovoru“.ma slu~aja. 78 . III Novela ABGB). R. Fakultativna faza dijeli se na nekoliko relativno samostalnih etapa ~iji je krajnji cilj definisanje ponude . smatramo da odgovornost za ove akte ne postoji. isto djelo. praksu koju su strane me|usobno uspostavile.

141 Ogromna sredstva. 79 . One se sastoje u pisanom fiksiranju pojedinih klauzula ugovora. isto djelo. 121-123. str.. vodi}e se ra~una o relevantnim okolnostima slu~aja. Zagreb 1995. str. Naj~eš}i me|u njima je „pismo namjere” ili Letter of intent. str. pa je zato sa njom izjedna~en prekid pregovora bez osnovanog razloga (~lan 30. ozbiljno izra`ena namjera oba u~esnika da razgovaraju o elementima i mogu}nostima zaklju~enja konkretnog ugovora. 2 neubearbeitete Auflage. stav 3 ZOO). Sa~injavanje punktacija je krajnji trenutak za uklju~ivanje pravnika u proces zaklju~ivanja ugovora. praksu koju su me|usobno uspostavile. 282 – 284 (dalje }e se citirati kao Merkt H. 284 286 142 Nacrt ZOO u ~lanu 26. sastavljanju aneksa ili formulacijama termina.143 Tre}a faza su punktacije. Koeln. obi~aje i svako docnije ponašanje stranaka” (~lan 8. str. Informacije i dokumenti iz faze pregovora mo}i }e se koristiti za utvr|ivanje namjere stranke ili stranaka samo ako ih one nisu svojim sporazumom stavile van snage (~lan 8 BK) Ovakve klauzule su ~este naro~ito u ve}im i slo`enijim poslovima.129.. Hano: „Internationaler Unternehmenskauf“. one se 140 O problemima vezanim za ovu vrstu dokumenata vidjeti Lake Ralph – Draetta Ugo: “Letters of Intent and Other Precontractual Documents–Comparative Analysis and Forms”. pregovore svaka „strana mo`e prekinuti kad ho}e” bez ikakvih sankcija (~lan 30. zaštiti putem culpa in contrahendno i stanju u uporednom pravu vidjeti Draški} dr Mladen. stav 2 ZOO)142. Odsustvo namjere se teško dokazuje.. 23-37. tj. uklju~uju}i njihove pregovore. i Merkt Dr. zadr`ava ista rješenja. Ovim rješenjima se naš zakonodavac opredijelio za zakonsku i ugovornu zaštitu pregovora. 143 O deliktnoj zaštiti. Merkt H. Vukmir dr Branko: “Ugovori o zajedni~kim ulaganjima”.. stav 1 ZOO). isto djelo. . Butterworths. str. isto djelo . Ova namjera se ~esto uobli~ava i potvr|uje posebnim dokumentima. Njene radnje se po pravilu prepli}u sa fazom pregovora. Stranka koja „je vodila pregovore bez namjere da sklopi ugovor. str. Pregovori i punktacije imaju i zna~ajnu interpretativnu funkciju: „prilikom utvr|ivanja namjere jedne strane ili shvatanja koje bi imalo razumno lice. Njih karakteriše bilateralnost. Informator. U njegovom formulisanju potrebna je velika pa`nja. Razumije se da ovakav sporazum ili klauzula mogu biti uneseni i u pismo namjere. odgovara za štetu nastalu vo|enjem pregovora” (~lan 30.) 141 O Confidentiality letter vidjeti Lake-Draetta. Confidentiality agreement). naj~eš}e kao ponude.Druga faza su pregovori. RWS Verlag Kommunikationsforum GmbH.. kako bi se izbjegla mogu}nost tuma~enja ovoga pisma kao obavezuju}eg dokumenta. stav 3 Be~ke konvencije). 2003. du`ina pregovora i rezervisanje kapaciteta pojedinog partnera naveli su tvorca ZOO da pregovore zaštiti. Upravo zbog toga se u pripremi slo`enijih ugovora sre}e i pismeno obavezivanje stranaka da }e sve podatke koje saznaju u toku pregovora ~uvati kao poslovnu tajnu (Secreecy agreement. London.140 Budu}i da se namjera stranaka ne odnosi na obvezivanje. isto djelo. Pored toga.

147 Opširnije kod Draški} dr Mladen. „Zaklju~ivanje ugovora o prodaji“. Dakle. str. 9/403 od 19. odnosno pravne radnje”.145 Pored toga. 236-262. Velika vrijednost poslova prodaje. Rezultat ove faze je tekst prijedloga ugovora koji predstavlja ponudu-ultimatum. 146 Opširnije vidjeti kod Draški} dr Mladen.144 Za ponudu i prihvat va`e opšta pravila nadle`nog nacionalnog prava.148 144 Draški} dr Mladen: „Zaklju~ivanje ugovora o prodaji“. „Zaklju~ivanje ugovora o prodaji“. A/CN. „smatra se da su pravni posao i pravna radnja u pogledu oblika punova`ni ako su punova`ni bilo po pravu mjesta gdje je pravni posao sklopljen. navodi i druge razloge. Zbog toga se o ovim pitanjima ne}e ovdje više raspravljati. dr`avnog interesa. Vrijeme perfekcije je zna~ajno jer se po njemu odre|uje sjedište prodavca kao ta~ka vezivanja nadle`nog nacionalnog prava (~lan 20 ZRSZ). str.146 Uspješnim završetkom obavezne faze zaklju~ivanja posla dolazi do perfekcije ugovora. Prema ~lanu 7 ZRSZ. doveli su do izgradnje posebnih tehnika kojima se prevazilazi zatvorenost postupka pregovaranja i ugovaranja na samo dva subjekta. 80 . jedne ili više verzija prednacrta ugovora. Ova faza po~inje davanjem ~vrste ponude ili „ponude ultimatuma”. primijeni}e se rješenja pravnog poretka na koji upu}uju kolizione norme.147 6.8. Obavezna faza zaklju~ivanja ugovora obuhvata radnje davanja ponude i prihvata. odnosno pravna radnja preduzeta. str.2. 148 Preambula UNCITRAL-ovog modela Zakona za nabavku robe. `elja da se izbjegnu kruta pravila o vezanosti ponudom i postojanje javnog. 145 Vidjeti ~lan 32-43 ZOO. ona „ve} sadr`i sporazumno utvr|ene neophodne elemente za zaklju~enje”. tj. ^etvrtu etapu ~ini sastavljanje „pripremnih ugovora”.1994.zbog postojanja parol evidence rule sre}u i u poslovima sa partnerima ~ije doma}e pravo spada u common law sisteme. bilo po pravu koje je mjerodavno za sadr`inu pravnog posla. pa „mo`e dovesti do ugovora na osnovu prostog pristanka druge strane”. ekonomske i pravne tvorevine. Pod njom se podrazumijevaju mjesto i vrijeme nastanka ugovora kao posebne sociološke. mjesto zaklju~enja ugovora (lex loci contractus) je jedno od alternativnih pravila za procjenu vrijednosti forme ugovora o prodaji. Posebne tehnike zaklju~ivanja ugovora 32. potreba da se me|u zainteresovanim partnerima uspostavi konkurentski odnos. 19. izgradnju objekata i usluga. Be~ka konvencija je uredila postupak zaklju~ivanja ugovora o me|unarodnoj prodaji u svom Dijelu II. 31. Ukoliko to ne u~ine. 40. Stranke mogu ugovorom o prodaji odrediti mjesto i vrijeme njegovog nastanka. Ponuda ultimatum „predstavlja sintezu prethodnog rada u toku pregovora”.

150 Opširnije kod Popov dr Danica. 152 Zakon o prometu robe i usluga sa inostranstvom („Sl. 81 . modernizaciji i eventualnom uvo|enju zakonodavstva o nabavkama. Ukoliko je kupac dr`ava koja djeluje iure gestionis.7 Uredbe o postupku nabavke… Ova procedura mora se provesti kada je vrijednost robe koja se nabavlja iznad 50.149 Ipak.152 Zbog toga više ne va`e ni raniji podzakonski akti. Prikupljanje ponuda je upu}ivanje nejavnog poziva odre|enom broju potencijalnih partnera da dostave svoje ponude za prodaju odre|enog objekta. robe..153 Kako drugi propisi nisu doneseni. 41-45. uslugama i ustupanju radova. FBiH je donijela Uredbu o postupku nabavke robe. 33. isto djelo. 97-143. isto djelo. 155 „Sl. broj 31/98 (dalje: Uredba o postupku nabavke…). Vrela doma}eg prava mogu se podijeliti na dr`avna i autonomna.Ovi postupci. te na bazi te149 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. situacija je radikalno druk~ija. izgradnju objekata i usluga151 predstavlja prelaz od me|unarodne ka unificiranoj nacionalnoj regulativi. list SFRJ“. Vidi i str.154 Slijede}i njegova rješenja. novine FBiH“. Pravo EZ izuzetno precizno reguliše ovu oblast.156 Da bi ova procedura imala me|unarodni karakter. Zakoni u BiH posve}eni vanjskotrgovinskom poslovanju više ne sadr`e odredbe o obavezi uvoznika da primijene neku od ovih tehnika. 41. broj 66/85) je sadr`avao ovakve odredbe. 156 Vidjeti ~lan 4 . Izvori prava u ovoj oblasti mogu biti me|unarodni i dr`avni. 157-159. U prvoj grupi naro~ito su zna~ajna pravila velikih me|unarodnih financijskih organizacija kao što su Svjetska banka za obnovu i razvoj (IBRD) i Me|unarodno udru`enje za razvoj.00 KM. isto djelo. na osnovu tipskog formulara i/ili opštih uslova. mogu ali ne moraju biti zasnovani na opštim uslovima i tipskim formularima. list SFRJ2. dakle kao me|unarodni „trgovac”.150 UNCITRAL-ov model Zakona za nabavku robe.155 koja je detaljno uredila posebne tehnike zaklju~ivanja ugovora.000. („Sl. 151 U Uvodu za ovaj akt je riješeno da je njegov cilj da poslu`i kao model dr`avama u evaluaciji. isto kao i neposredno ugovaranje. 153 Odluka o uvozu robe na osnovu prethodno odr`anog javnog nadmetanja ili na osnovu prikupljanja ponuda. izbor i primjena posebnih tehnika ugovaranja prepušteni su autonomiji volje velikih privatnih kupaca. Odre|ivanje sadr`aja `eljenog ugovora mo`e se izvršiti opisom u pozivu. javna ili ofertalna licitacija i licitacija za utvr|ivanje podobnosti. njihova je primjena ~eš}a u masovnijim i slo`enijim procedurama zaklju~enja ugovora. 154 Opširno vidjeti kod Bovis. str. potrebno je da sjedište pozvanih bude u drugoj dr`avi. Svode se na tri osnovne vrste: prikupljanje ponuda.. broj 34/86). Posebne tehnike zaklju~ivanja ugovora razvijene su prvenstveno u me|unarodnoj prodaji investicione opreme i kod ugovora o investicionoj izgradnji. str.

koji je u ekonomskom smislu ponudilac. isto djelo. ZOO u ~lanu 33 govori o op}oj ponudi. te . Ovom tehnikom odabira prodavca kupac. „U postupku izbora najpovoljnijeg ponu|a~a u~estvuje samo komisija koja sprovodi postupak. pravno dobija polo`aj ponu|enog. U suštini. . objavljivanje javnog poziva na slanje ponuda. ona je i stvorena sa namjerom da se izbjegne kvalifikovanje javnog prijedloga za zaklju~enje ugovora kao ponude. 45. 34. Sama procedura predstavlja kompromis izme|u zahtjeva za brzinom i sigurnoš}u zaklju~enja ugovora. Postupak ima više faza. . U našim uslovima. Rok i na~in dostavljanja ponude moraju biti navedeni. stavljanje dokumentacije na uvid i dodatno informisanje 157 Popov dr Danica. na bazi autonomije volje privatnog kupca. . Ofertalna ili ponudbena licitacija predstavlja odstupanje od opšte ponude. kupac me|u ponudiocima otvara konkurenciju u cijenama i drugim uslovima ugovora.uputstava ponu|a~ima.posebnih uslova. te postupak investitora sa ponudama. 82 .zbirke dokumenata. Takav prijedlog „va`i kao ponuda ako druga~ije ne proizlazi iz okolnosti slu~aja ili obi~aja”. To su: donošenje odluke o ofertalnoj licitaciji. Umjesto takmi~enja ponu|enih u brzini dostave ponude. mo`e biti odre|en i manji broj.ndera.tehni~kih planova sa specifikacijama. Ofertalna licitacija je jednostrani gra|anskopravni posao kojim se kupac javno obavezuje da }e primiti i razmotriti sve ponude za zaklju~enje odre|enog ugovora o me|unarodnoj prodaji koje odgovaraju uslovima javnog poziva i da }e preduzeti i druge radnje vezane za eventualno zaklju~enje konkretnog ugovora. Tender je skup dokumenata kojim su precizno i detaljno odre|eni: sadr`aj `eljene ponude . Time je i njegova poslovna pozicija znatno poboljšana. uklju~uju}i obrasce ugovora i garanciju. obi~no bez prisustva ponudilaca”. propisi. str. Da bi se prikupljanje smatralo uspjelim. ako je potrebno izvršiti prilago|avanje ugovora specifi~nostima konkretnog posla.157 Upravo u tome le`i jedna od najva`nijih razlika izme|u ove procedure i ofertalne licitacije. Sponu izme|u njih predstavljaju tender i postupak ofertalne licitacije. uklju~uju}i i Uredbu o postupku nabavke… obi~no zahtijevaju da se jave barem tri ponu|a~a. onoj koja se po pravilu javno upu}uje neodre|enom broju osoba.opštih uslova ugovora kojima se determiniše sadr`aj ugovora. Ovdje ih je dovoljno samo nabrojati. Tender se sastoji od: .osim cijene.

. izbor najpovoljnijeg ili najpovoljnijih ponu|a~a.. Da bi se on riješio. Redaktori Dijela II Be~ke konvencije imali su ~etiri osnovna zadatka: . otkup tendera. 160 Draški} dr Mladen. provodi se licitacija o podobnosti.158 35. S obzirom na to da je ovaj postupak relativno dug i skup.prevazila`enje problema koji mogu nastati uslijed toga što sukcesivnost ponude i prihvata nije nu`an uslov (conditio sine qua non) nastanka ugovora”.integrisanje dva haška jednoobrazna zakona u jedinstven akt. 29-30.stvaranje jedinstvenog sistema zaklju~ivanja ugovora koji mo`e da neutrališe razlike u nacionalnim pravima. On po pravilu obuhvata navode sli~nih obavljenih poslova (referens lista). ne utvr|uju se samo najkvalifikovaniji nego svi oni koji su ispunili uslove iz javnog oglasa i licitacione dokumentacije. str. Me|unarodna prodaja prema . str. Popov dr Danica. javno otvaranje ponuda. 99-112. odnosno donošenje odluke da se ugovor ne zaklju~i. primijeni}e se kod slo`enije robe ili zahtjeva za neuobi~ajeno velikim koli~inama. odnosno zaklju~enog ugovora i naknadu štete kvalifikovanim ponudiocima. razmatranje ponuda. Pored detaljnog opisa robe ili ~ak kompletne tenderske dokumentacije. 6. poslovne veze itd. stanje kadrova i opreme. 20. Postupak je isti kao i kod ofertalne licitacije. . Ekonomski glasnik br. 159 Vidjeti ~lan 7 UNICTRAL-ovog modela Zakona iz 1994. davanje odgovora na eventualne prigovore u~esnika u javnoj licitaciji ponudama. Kvalifikovanim prodavcima i samo njima.interesenata.159 Prijem ponude i eventualno zaklju~enje ugovora sa subjektom koji se nije kvalifikovao predstavlja osnov za tu`bu za naknadu poništenje poziva. podnošenje ponuda u skladu sa javnim pozivom i uputstvima ponu|a~ima. Ishod je nešto druk~iji.prevazila`enje razlika izme|u anglosaksonskih i kontinentalnih sistema u ovoj oblasti. podatke o finansijskom bonitetu. isto djelo. daljnji pregovori sa izabranim ponu|a~ima i zaklju~enje ugovora sa najpovoljnijim od njih. 37-44: ~lanovi 23-36 UNICTRAL-ovog modela Zakona iz 1994. . javni poziv sadr`i i detaljan spisak uslova koje treba da ispunjava u~esnik na konkursu. godina 1981. str.3. 83 . kupac dostavlja ponude ili ih poziva da otkupe tender i u~estvuju u ofertalnoj licitaciji.3..160 158 Vidjeti ^ovi} dr Šefkija: “Zaklju~ivanje kupoprodajnog ugovora putem javne licitacije i prikupljanja ponuda”. Ciljevi Be~ke konvencije 36. Zaklju~ivanje ugovora prema Be~koj konvenciji 6.1. Problem kvalifikovanosti ponu|a~a mo`e se postaviti i kod zaklju~ivanja ugovora prikupljanjem ponuda i pri izboru ofertalne licitacije. Naime. bez obzira na to kome sistemu pripadaju i .

Zbog toga je i dozvoljeno posebno ratifikovanje Dijela II i Dijela III (~lan 92 BK). 163 Vidjeti ~lan 92 Konvencije.166 Ovom definicijom su odre|eni i bitni konvencijski elementi ponude kao jednostranog pravnog posla. U skladu sa tim je dozvoljeno dokazivanje postojanja i sadr`aja ugovora bilo kojim sredstvima „uklju~uju}i i svjedoke“. isto djelo. str. Danas je relevantan za druge zemlje koje imaju administrativno-planski privredni sistem. Pitanja koja nisu obuhva}ena odredbama Dijela II riješi}e se najprije prema opštim principima na kojima po~iva konvencijska regulativa zaklju~ivanja ugovora. Tome je potrebno prilagoditi na~in djelovanja stranaka u postupku pregovora i pri zaklju~ivanju ugovora.prema pravilima me|unarodnog privatnog prava (~lan 7. Tu su ure|ena tri glavna instituta: ponuda. 166 Istorijat ove definicije vidjeti kod Vilus dr Jelene. 185. Vidjeti i Vilus dr Jelena. 162 Suprotno BK. ~lanovi 14 – 24. str. To su: Odre|enost ponu|enog ili ponu|enih. Konvencije). treba imati u vidu da }e i sudovi i arbitra`e prednost dati pisanim dokazima. Ovako liberalan pristup162 je još jedan od razloga zbog kojih je Konvencija dozvolila dr`avama da je ratifikuju uz izuzimanje Dijela II. 84 . ukoliko nisu sa~injeni u pisanoj formi. onaj koji reguliše odnose povodom ve} zaklju~enog ugovora o me|unarodnoj prodaji.S. prihvat i perfekcija ugovora.165 Bez obzira na ograni~avanje regulative na obaveznu fazu zaklju~ivanja.A UCC ne dozvoljava sudsko ostvarivanje zahtjeva iz ugovora o prodaji ~ija je cijena iznad 500 UDS. isto djelo. Pri tome }e biti nu`no korištenje i uporednopravnog metoda.2. Ponuda 38. Konvencija nije mogla da zadovolji sve interese. dalje. „Prijedlog za zaklju~enje ugovora upu}en jednom ili više odre|enih lica predstavlja ponudu ako je dovoljno odre|en i ako upu}uje na namjeru ponudioca da se obave`e u slu~aju prihvatanja” (~lan 14.161 37. isto djelo. ona je ostala otvorena prema rješenjima iz fakultativnih etapa pregovaranja. Zna~ajno je da mogu}nost neratifkovanja postoji i za Dio III. Ukoliko je prijedlog u~injen neo161 Ustupak je u~injen ondašnjem Sovjetskom Savezu. 164 ^lan 96 Konvencije 165 Caemmerer/Schlechtriem. zaklju~nicu. tj. Prema dispozitivnom pravilu ~lana 11. ~lanovi 2-201 U. Izlo`i}emo detaljnije tri osnovna instituta. dozvoljava da se pri ratifikaciji Dijela II stavi rezerva na primjenu odredaba ~lanova 11 i 29 koji se ti~u same forme ugovora. Ipak. ako njih nema .Bez obzira na uspješnost u ostvarivanju postavljenih ciljeva. niti je podvrgnut bilo kojim drugim zahtjevima što se ti~e oblika ugovora“.163 Kako bi proširila domene svoje primjene. Konvencija. 6.2. 123 kao primjere odstupanja od “tradicionalne teorije” navode ukrštene ponude i “trgova~ku pisanu potvrdu”. str. „ugovor o prodaji ne mora se sklopiti niti potvrditi pismeno.3. stav 1 BK). 43-44.164 Konvencija reguliše obaveznu fazu zaklju~ivanja ugovora u Dijelu II. Be~ka konvencija polazi od veoma široko formulisanog principa neformalnosti ugovora.

139. str. 47. Vidjeti ~lan 8. te okvirni ugovori. isto djelo. Prilikom konstatovanja da li su koli~ina i cijena dovoljno uredni. Standardi za njeno odre|ivanje nisu uspostavljeni u Konvenciji. ZOO i ~lan 29. stav 2 BK).u periodu od prispije}a ponude do nastanka ugovora. Konvencija se kod ponuda javnosti opredijelila za shvatanje da se radi o pozivu na direktno slanje ponuda ili na ofertalnu licitaciju. Nacrta ZOO. isto djelo. A to zna~i da je za punova`nost otposlane171 ponude. 171 Caemmerer/Schlechtriem. Ako se namjera za obavezivanje ni ovako ne mo`e utvrditi. isto djelo. Da bi ubla`ila opasnost ovako široko postavljenog pravnog standarda. isto djelo. str. 133. dakle. Minimalni zahtjevi su. Ponuda se mo`e povu}i ako izjava o tome stigne ponu|enom „prije ili u isto vrijeme kada i ponuda” (~lan 15.170 39. Eorsi u Bianca-Bonell. 147. te izri~ito ili pre}utno utvr|ivanje koli~ine i cijene. ponuda koju je ponu|eni dobio na neovlašten na~in je neva`e}a. 2 BK. „Povla~enje”. Ustupak anglosaksonskim sistemima u~injen je razlikovanjem „povla~enja” i „opoziva” ponude. str. 172 Eorgi u Bianca-Bonell. izuzev ako lice koje ~ini takav prijedlog jasno uka`e na suprotno” (~lan 14.172 O~ito je da su navedena rješenja mogu}a jedino na osnovama teorije prijema. od našeg zakonodavstva167. morala da ih prevazi|e. stav 2 BK). „smatra}e se samo kao poziv da se u~ine ponude. 169 Vilus dr Jelena. 85 . „Opoziv” se pojavljuje u drugoj fazi zaklju~enja ugovora . Sadr`aj ponude mora biti dovoljno odre|en. 170 Caemmerer/Schlechtriem. str. Njime se ponudilac „osloba|a od ponude” ~ak i kad je ponudu odredio kao „neopozivu“. dakle. koristi}e se naro~ito obi~aji i praksa me|u strankama. prihva}ena kontinentalna teorija prijema izjave. str. subjektivnom elementu. odre|enost robe po vrsti i odredivost koli~ine i cijene. Iako su one u krajnjoj instanci više teorijske nego prakti~ne prirode. ne i ugovora. ipak. 130. 167 ^lan 33. Treba uo~iti da je rješenje doma}eg prava uslovljeno zahtjevom da iz okolnosti slu~aja ili obi~aja ne proizlazi da se radi o pozivu na slanje ponuda. Tada se smatra da ponuda nije ni data. str. dakle. a ne ponudi.169 Upravo zbog toga se teorija zala`e za objektivizirana shvatanja zna~enja izjave koje treba da predstavlja ponudu. 137. pa i u Konvenciji. Pravno dejstvo ponude u svim pravnim sistemima. stav 1 BK). 168 Caemmerer/Schlechtriem. Opoziv zna~i da ponudilac „`eli da poništi ponudu”. djeluje u prvoj fazi zaklju~ivanja ugovora. To su eksplicitno ozna~avanje robe. isto djelo. isto djelo. odnosno elemenata za njihovo odre|ivanje (~lan 14.168 Namjera na obavezivanje (animus contrahendi). Razli~ito. što mo`e da izazove probleme u praksi jer se radi o unutrašnjem. jeste vezanost ponu|a~a svojim odre|enim i ozbiljnim prijedlogom za zaklju~enje ugovora. Konvencija precizira njegove elemente. Od ove ta~ke pa dalje postoje ozbiljne razlike u uporednom pravu. radi se o pozivu na davanje ponuda.dre|enom broju lica. Prema ~lanu 15 BK „Ponuda proizvodi pravno dejstvo od trenutka kada stigne ponu|enom”. Konvencija je.

Prvi postoji kada je u ponudi izri~ito nazna~eno da je ponuda neopoziva. Zna~enje drugih izraza bi}e mjerodavni i poslovni obi~aji odre|enog kruga privrednika. 50. To }e biti trenutak u kome mu je ono „saopšteno usmeno. 9 th Ed. 58-59. Zbog toga se prvi dio re~enice u ~lanu 16. Razlog le`i u ~injenici da kompromis po sistemu “fifty-fifty” nije mogu} u suštinskom smislu. 142-148. ili na drugi na~in uru~eno njemu li~no ili predato u njegovom sjedištu ili na njegovu poštansku adresu. str.Bonell. „Sve dok se ugovor ne zaklju~i. stav 1 BK: “Prihvat ponude proizvodi dejstvo od trenutka kada izjava o saglasnosti stigne ponudiocu”. stav 1 ZOO: “Ponudilac je vezan ponudom izuzev ako je svoju obavezu da odr`i ponudu isklju~io ili ako to isklju~enje proizlazi iz okolnosti posla”. Be~ka konvencija polazi od principa opozivosti ponude. isto djelo str. “neopoziva” itd. ~ak i kad je neopoziva. U sistemu BK ova situacija se naziva „povla~enje“ ponude. u njegovom redovnom boravištu” (~lan 24 BK). stav 2.177 Drugi slu~aj je koncesija anglosaksonskim sistemima. ponuda mo`e da se opozove ukoliko opoziv stigne ponu|enom prije nego što je on otposlao svoj prihvat” (~lan 16. str. odbijanjem i zaklju~ivanjem ugovora.175 Opoziv ponude nije mogu} u dva slu~aja. isto djelo.180 Konvencija je svoje 173 ^lan 36. stav 1 BK mo`e smatrati suvišnim. 40. isto djelo. Opoziv predstavlja gašenje ponude izjavom ponudioca. isto djelo. smatra da ~lan 16 (2) ipak ne usvaja koncept “~vrste ponude” prema UCC. Caemmerer/Schlechtriem isto djelo. ta~ka (b) BK). jasno je da se oba slu~aja neopozivosti mogu realizirati „jedino ako ponuda nije poslana neposrednim sredstvima saopštavanja”. Schmitthoff Clive. 176 Koriste se izrazi: “~vrsta”. a ne moment njegovog prispije}a i nastanka ugovora. Za razliku od našeg173 i brojnih drugih sistema. Zbog stavova pojedinih prava da neopozive ponude ne prestaju odbijanjem. 155. str. Treba zapaziti da su uslovi u drugom slu~aju postavljeni kumulativno i da to zna~i objektivizaciju kriterija za procjenu unutrašnjih psihi~kih stanja ponu|enog. 180 Vilus dr Jelena. isto djelo. 175 Vilus dr Jelena. 174 ?lan 18. Treba zapaziti da relevantnu vremensku granicu predstavlja trenutak slanja prihvata. Gabriel Henry. isto djelo.179 „Ponuda.176 Najkarakteristi~niji primjer je navo|enje roka va`enja ponude. isto djelo. ili ako nema sjedišta. 61. stav 1 BK). Zbog toga što ovakav postupak mo`e ozbiljno da remeti poslovnu i pravnu sigurnost i dr`avno-pravni poreci i Be~ka konvencija su mu posvetili posebnu pa`nju.174 Ovakvo rješenje odstupa od stavova nacionalnih prava. ali i drugih slu~ajeva zasnovanih na teoriji prijema. str. Ovo rješenje je ustupak kontinentalnim sistemima. 177 Vilus dr Jelena. str. prestaje da va`i kada izjava o njenom odbijanju stigne primaocu” (~lan 17 BK). U svjetlu opšteg pravila o opozivosti ponude. Ponuda prestaje opozivom. 90 za anglosaksonske sisteme. str.Zbog ovog. 179 Vilus dr Jelena. str. Isto i ~lan 34 Nacrta ZOO. odnosno poštanske adrese. 56. BK je odredila kada smatra da je bilo koje izra`avanje namjere „stiglo” primaocu. 56. 86 . ^lan 37 ZOO i ~lan 35 Nacrta ZOO. 178 Eorgi u Bianca .178 Ponuda je neopoziva „ako je ponu|eni razumno vjerovao da je ponuda neopoziva i ponašao se saglasno tome” (~lan 16.

isto djelo. ali postoje i druge ~inidbe. 62.181 ponu|eni mora da ga izabere vode}i ra~una o potrebi odr`avanja blagovremenosti prihvata. tj. Kako je to prepušteno praksi. Interesantno je da je za va`enje izjave o odbijanju usvojena teorija prijema.3.Bonell. str. 184 Vidjeti ~lan 42 ZOO i ~lan 40 Nacrta ZOO. U njema~kom pravu relativizacija se obavlja kroz dejstvo trgova~kih obi~aja (Caemmerer/Schlechtriem. nije dovoljno. zaklju~enjem ugovora. ako se odbijanje ne u~ini odmah ili u ostavljenom roku. 182 Eorgi u Bianca . Prihvat je „izjava ili drugo ponašanje ponu|enog koje ukazuje na saglasnost s ponudom i smatra se prihvatanjem” (~lan 18. str. prestaje da postoji i njenim prihvatanjem. 63 navodi kao primjere i: “otpo~injanje proizvodnje. 6.184 42. 152-153. Opširnije vidjeti str. te obi~aji (~lan 8 BK). Njime se ponu|ena strana štiti od posljedica zakasnjelog saznanja ponudioca za izvršenje radnje. 183 Vilus dr Jelena isto djelo. na primjer. stav 3 BK). str. 124). Izjava mora biti jasna. isto djelo.182 Drugi na~in davanja prihvata su konkludentne radnje. Po stavu 3 šutnja je prihvat u datim okolnostima. isto djelo. pregovori.183 Bitno je ista}i da posebno obavještavanje ponudioca o izvršenju navedenih radnji nije po Konvenciji obavezno. samo po sebi ne zna~i prihvat. 87 . Ona prakti~no zna~i da ponu|eni mo`e da opozove svoje odbijanje dok ono ne „stigne” ponudiocu u skladu sa odredbama ~lana 24 BK.šutnja. Da radnja „ukazuje na saglasnost”. Na ovaj na~in je relativiziran princip da se ne sla`e onaj koji šuti (Qui tacet consentire non videtur). utvr|uje se na osnovu ponude. Prihvat i perfekcija ugovora 41. prakse izme|u stranaka ili obi~aja (~lan 18. Iako ona. ali da je u praksi veoma korisno. stav 1 BK). Ukoliko je ponudilac u ponudi odredio na~in davanja prihvata. otvaranje akreditiva ili slanje dokumenata”. kao i ne~injenje. Opšte je pravilo da se ponuda gasi. on je obavezan za ponu|enog. ranije uspostavljena praksa izme|u istih stranaka ili njihovo ponašanje nakon faze pregovora. Za trenutak njegovog nastanka usvojena je teorija prijema: „prihvat ponude proizvodi 181 Vilus dr Jelena.3. 166. u pojedinim slu~ajevima mo`e imati i takav efekt. neutralno obavještenje o prispije}u i razmatranju ponude. Tre}i na~in davanja izjave jeste . str. Ovo }e se desiti onda kada na šutnju kao prihvat ukazuju okolnosti posla. Dejstvo urednog prihvata jeste nastanak ugovora. Konvencija ne odre|uje na~in na koji se mora otposlati ponudiocu. Zbog toga ovo rješenje nije posebno istaknuto u tekstu Konvencije. Kao najo~itiji primjeri u Konvenciji su navedeni odašiljanje robe i pla}anje cijene.rješenje eksplicitno navela.

Ukoliko se nalaze na kraju perioda. Zvani~ni praznici i neradni dani ura~unavaju se u rok ako padaju na po~etak ili unutar roka. U praksi ovo zna~i da ponu|eni mora prihvat poslati istim ili br`im sredstvom. isto djelo. pa se zbog toga obavještenje o prihvatu ne mo`e uru~iti. pravo da procijeni blagovremenost prihvata. a ako njega nema datum na koverti. teleprinterom ili neposrednom radio-vezom smatra se kao ponuda prisutnoj osobi”. str. prihvat mora sti}i u tom roku. Rješenja za pismom upu}ene ponude su nešto slo`enija. izuzev ako okolnosti ne upu}uju na druk~ije rješenje. „rok se produ`ava do prvog narednog radnog dana”.dejstvo od trenutka kad izjava saglasnosti stigne ponudiocu” (~lan 18. on najprije mora biti blagovremen. isto djelo. U slu~ajevima u kojim radnje sa efektom prihvata nisu same po sebi i obavještenje ponudioca (slanje robe brodom. isto djelo. telefon. 88 . stav 3 ZOO “Ponuda u~injena telefonom. Nacrta ZOO. Da bi prihvat bio uredan. 28. 74. Isto rješenje zadr`ano je i u ~lanu 38. Ako je ponudilac izri~ito ili opisno186 odredio rok do koga se smatra vezanim.).189 Potrebe prometa i na~elo dobre vjere (bona fides) zahtijevali su ubla`avanje stroge primjene pravila o blagovremenosti prihvata. Telegramske ponude imaju kao mjerodavan trenutak u kome je „telegram predat za odašiljanje”.185 Za pisani prihvat postoje dva alternativna rješenja. str. stav 2 BK). te odredi sudbinu ugovora pripada ponudiocu. za valjanost ponude potrebno je poslati i posebno obavještenje. Prva postoji kada je ponu|eni kriv za zadocnjenje. „uklju~uju}i brzinu sredstava komunikacije koja je koristio ponudilac” (~lan 18. Da bi 185 ^lan 42. Rok za prihvatanje usmenih ponuda. 170. str. 188 Vilus dr Jelena.187 Odr`avanje rokova koji se odnose na prihvat zavisi od odre|ivanja trenutka u kome oni po~inju te}i. isto djelo. Ukoliko su oni poštovani. Usmene ponude moraju biti prihva}ene odmah. On mo`e odlu~iti da uva`i zadocnjenje ponu|enog. radio). Odluka o sudbini prihvata tada je u rukama ponudioca. Blagovremenost zavisi od na~ina komuniciranja stranaka. stav 2 BK). ali i ponuda u~injenih „drugim neposrednim sredstvom saopštavanja”. U nejasnim slu~ajevima ili u onima u kojima rok nije odre|en. Navedeni rokovi va`e i za prihvat u~injen konkludentnim radnjama. 187 Forinsmartli u Bianca-Bonell. Zbog toga je ovo pitanje detaljno ure|eno u ~lanu 20 BK. Radi zaštite ponudioca188 mjerodavan je najprije datum na pismu. ^lanom 21 BK ure|ene su dvije osnovne situacije ove vrste. npr. Elektronski prenesene poruke ne smatraju se usmenim. str. 154-155. Ako nije . po~inje te}i od trenutka u kome ponuda stigne ponu|enom. 189 Caemmerer/ Schlechtriem.prihvatanje mora sti}i u razumnom roku koji se odre|uje po okolnostima posla. datum preduzimanja radnje smatra se datumom zaklju~enja ugovora. 186 Caemmerer/Schlechtriem. Tehnika usmenog komuniciranja stranaka ovdje je irelevantna (direktno.

Ve} po samoj Konvenciji ovo }e biti slu~aj sa dopunom ili izmjenama ponude koji se ti~u koli~ine. X Ed. kao i ponuda. On se mo`e odrediti kao „pristanak na klauzule ugovora projektovanog u ponudi”. Vidjeti Caemmerer/Schechtrime. Prihvat se. str. stav 3 BK). str. Zadocnjeli prihvat ove vrste proizvodi pravno dejstvo od trenutka u kome je stigao ponudiocu. Drugi uslov urednosti prihvata je njegov sadr`aj. ne smije da odstupa od bitnih elemenata ponude. str. isto djelo. 192 Caemmerer/Schechtriem.196 Neprakti~nost 190 Neka sporna pitanja vidjeti kod Vilus dr Jelena. Dennis Ferranti Metere. 175. isto djelo. ograni~enje ili druge izmjene je odbijanje ponude i predstavlja kontraponudu” (~lan 19. odnosno od onih koji predstavljaju samu suštinu projektovanog i predlo`enog posla. naime. Po ~lanu 43 ZOO zakasnjeli prihvat se smatra novom ponudom. mora u svemu biti saglasan sa ponudom. str. osim ameri~kog.se izbjegla pravna nesigurnost. a koji sadr`i dodatke. desiti da se prihvatilac smatra vezanim ugovorom i djeluje u skladu sa tim i prije nego što je ugovor. 191 Vilus dr Jelena. str. 179. zbog zakašnjenja. 178 govori o: pravilu “slike u ogledalu”. str. stav 1 BK). nastao. 193 Draški} dr Mladen. on nije mogu}. Gabriel Henry. str. 77. Isto i ~lan 41 ZOO Farnsworth u Bianca-Bonell. mo`e povu}i. cijene. str. 194 Vilus dr Jelena. 77. modaliteta isporuke. Mo`e se. a ne od momenta u kome je po redovnom roku stvari trebalo da stigne. isto djelo.192 Pošto u ~lanu 22 BK ne govori o opozivu prihvata.190 Ako je ponu|eni na vrijeme poslao prihvat i ako nije kriv za njegovo prispije}e sa zadocnjenjem. Prihvat. Opravdani interesi ponudioca zahtijevali su da mu se ostavi mogu}nost da bez odga|anja obavijesti ponu|enog o tome da smatra da se ponuda ugasila. 161. 89 . kritikuje rješenje CISG zato što ono “dozvoljava ponudiocu da vlada ponudom”.191 Ovo rješenje ne mora uvijek biti u skladu sa ~lanom 27 BK koji formuliše „teoriju odašiljanja” za potrebe me|unarodne prodaje. Povla~enje je pravovaljano ukoliko izjava o njemu stigne ponudiocu prije ili u trenutku u kome bi prihvat proizveo pravno dejstvo. isto djelo. 77. isto djelo. isto djelo. 67-73. str. 45. Navedeno prema Schmitthoff. Prihvat u~injen konkludentnim radnjama ne mo`e se povu}i. isto djelo. 43. dakle. Zaklju~ivanje ugovora o prodaji. 196 U jednom britanskom slu~aju sud je zauzeo stav da odre|ivanje uslova pla}anja i preciziranje roka isporuke izjavu ponu|enog od prihvata pretvaraju u kontraponudu (Northland Airelines Ltd v. isto djelo. str. 54). postoji pretpostavka o blagovremenosti prihvata. obima odgovornosti i na~ina rješavanja sporova (~lan 19. 195 Vidjeti raspravu kod Vilus dr Jelene. obaveze pla}anja. pa i u Be~koj konvenciji.194 Strogost navedenog principa je poslije dugih rasprava195 ubla`ena u pravu me|unarodne prodaje. ponudilac mora bez odga|anja o svome pozitivnom stavu obavijestiti ponu|enog sredstvima neposrednog saopštavanja ili pismeno. „Odgovor na ponudu koji ukazuje na prihvatanje.193 Ovaj pristanak u svim pravima.

Za zaklju~ivanje ugovora o me|unarodnoj prodaji relevantan je ~etvrti vid uslovljavanja. 198 Vilus dr Jelena. isto djelo.197 Ukoliko ponudilac bez odga|anja usmeno ili pismeno ne obavijesti ponu|enog da ne prihvata izmjene elemenata ponude.200 unošenje u registre zasnovane na posebnim propisima (lex specialis) i zakonsko odre|ivanje saglasnosti tre}e osobe kao uslova za zaklju~ivanje ili dejstvo ugovora (~lan 29 ZOO). Vrijeme perfekcije se mora utvrditi shodno ~lanu 24 Konvencije. stav 2 BK).4. Konvencija nije uzela u obzir uticaj administrativnih dozvola i odobrenja na nastanak ugovora. 178-179 smatra rješenja ~lana 19 BK sredstvom za rješavanje “bitke formulara ponudioca i ponu|enog”. isto djelo.ovakvog rješenja kod manjih i nebitnih promjena navela je redaktore da ubla`e izlo`eni princip. pa se izmjena ne mo`e tuma~enjem ni utvr|ivati. 59-62. Vidjeti i Gabriel Henry.1. 200: odre|ivanje mjesta zaklju~enja ugovora uopšte nije predmet Konvencije. „Ugovor o prodaji je zaklju~en u trenutku prihvatanja ponude u skladu sa odredbama ove konvencije” (~lan 23 BK).198 Konvencija uopšte ne sadr`i pravila o mjestu perfekcije iako su ona veoma zna~ajna. me|utim. 199 Vilus dr Jelena. Kada je prihvat stigao. posebno za formu ugovora. str. Dodatna su. On se ravna najprije prema prinudnim propisima zemlje koja je predvidjela saglasnost. Suprotno Farnsworth u Bianca-Bonell. 182. str. Ukoliko postoji više izjava sa obilje`jima prihvata. isto djelo. str.4. 90 . isto djelo. budu}i da su one tretirane kao obaveze. 44. Dopunski ili razli~iti uslovi koji suštinski ne mijenjaju uslove ponude ne mijenjaju karakter izjave o prihvatu. odnosno rizici stranaka. str. Uloga dr`ave u zaklju~ivanju ugovora o me|unarodnoj prodaji 6. Sli~no Caemmerer/Schlechtriem. Pošlo se od toga da vrijeme zaklju~enja determiniše i mjesto nastanka ugovora i da stoga nema potrebe za ure|ivanjem ovog pitanja. str. Ako propisi o saglasnosti imaju 197 Farnsworth Bianca-Bonell. Postoje ~etiri na~ina uslovljavanja nastanka ili dejstva ugovora. isto djelo. dva ~lana koja govore o zaštiti uslovnog prava.199 6. 79. Dozvola i/ili odobrenje 45. A to zna~i da je ugovor zaklju~en u trenutku u kome uredan prihvat blagovremeno „stigne” do ponudioca. isto djelo. str. tuma~enjem se mora utvrditi koja od njih u konkretnom slu~aju ima to svojstvo. To su: uslovljavanje ovlaštenja zastupnika da potpiše ugovor zasnovano na opštem aktu pravnog lica (~lan 55 ZOO). ugovaranje uslova izme|u stranaka (~lan 74-76 ZOO). ugovor se smatra zaklju~enim sa sadr`ajem koji je naveden u prihvatu (~lan 19. odre|eno je u ~lanu 24 BK uz puno uva`anje teorije prijema izjave. 200 Nacrt ZOO u ~lanu 84 – 87 nije promijenio rješenja ZOO. 79.

Saglasnost tre}e osobe na zaklju~enje ugovora „mo`e biti dana prije sklapanja ugovora. 154-183. Isto rješenje sadr`i i ~lan 21 Nacrta ZOO. Ovdje }emo razmotriti slu~ajeve koji se ti~u me|unarodne prodaje. dakle i kupcu. ako zakonom nije propisano što drugo” (~lan 29 ZOO). Sa stanovišta me|unarodne trgovine je interesantno da se prema Nacrtu ZOO opoziv dozvole mo`e izjaviti bilo kojoj strani. Dr`avni organi pojavljuju se kao davaoci saglasnosti naro~ito u oblasti me|unarodnog poslovnog i finansijskog prometa. Takvo „mišljenje” pravno ne obavezuje i zato se ne uvrštava u sredstva uslovljavanja ugovora. 201 Nešto stariji pregled vidjeti kod Goldštajn dr Aleksandar: “Dr`avni akti i vanjskotrgovinski ugovori”. 1966. a to zna~i u nekom prinudom propisu doma}eg prava. naro~ito. Pored toga . Saglasnost mo`e biti vezana za nedr`avne ili dr`avne subjekte. sporazum je punova`an i djeluje od trenutka u kome je postignut. U skladu s tim ~lan 23 Nacrta ZOO predvi|a da se dozvola „mo`e opozvati sve do zaklju~enja pravnog posla“. Informator. sva relevantna pitanja uredi}e se poretkom one dr`ave na koji upu}uju pravila me|unarodnog privatnog prava. str. 91 . pošto je ugovor ve} sklopljen. a ako bi stranke ipak postigle sporazum prije dobijanja dozvole. kao dozvola. Dozvolu dr`avni organ daje prije zaklju~ivanja ugovora i ona djeluje ubudu}e. a to zna~i do zaklju~enja ugovora o me|unarodnoj prodaji. 46. U me|unarodnoj trgovini dominiraju uvozne dozvole. Tuma~enjem se dolazi do zaklju~ka da subjekti odobrenog ugovora ne mogu tra`iti restituciju od dr`ave za oduzetu robu ili pla}ene da`bine i poreze. a njihovo uvo|enje je naj~eš}e motivisano razlozima nacionalne bezbijednosti. a u ~lanu 24 retroaktivno dejstvo odobrenja. Zagreb. Jedini izuzetak od pravila opozivosti dozvole mo`e se nalaziti u pravnom odnosu na osnovu koga je dozvola data. Nacrt ZOO dozvoljava da u samom odobrenju moment punova`nosti posla bude druk~ije odre|en.201 Teorijski se dozvola i odobrenje jasno razlikuju. Nacrt ZOO u ~lanu 23 reguliše opozivost dozvole.dispozitivni karakter. odnosno prodavcu sa sjedištem u inostranstvu. Zakonom mo`e biti propisano i tra`enje mišljenja tre}eg lica o ugovoru. „Retroaktivno dejstvo odobrenja ne uti~e na punova`nost raspolaganja preduzetih prije danog odobrenja na predmetu pravnog posla od strane davaoca odobrenja ili putem mjera prinudnog izvršenja“. kao odobrenje. on bi bio apsolutno ništav. Forma ugovora odre|uje i formu saglasnosti. Ugovor se bez dozvole ne mo`e zaklju~iti. Dejstvo odobrenja je retroaktivno. ili poslije njegova sklapanja. Odobrenje dr`avni organ daje naknadno. Izvozne dozvole su rje|e. ukoliko su te radnje dr`ave uslijedile u periodu izme|u zaklju~enja posla i dobivenog odobrenja.

Retroaktivno dejstvo dozvola i druge pravne tehnike relativizirale su podjelu saglasnosti na odobrenja i dozvole. 1041 i dalje. U njihovoj osnovi uvijek le`i `elja dr`ave „da podvrgne kontroli materijalne operacije izvoza i uvoza robe koje su predmet punova`nog ugovora”. Bez obzira na to dali se radi o odobrenju ili dozvoli. dakle. Prema 3(2) Sale of Goods Act iz 1979. 204 Draški} dr Mladen. str. godine.204 Dozvola. što nije slu~aj sa mogu}noš}u vo|enja upravnog spora.202 a ne da ograni~i autonomiju volje stranaka. Iz izlaganja o Nacrtu ZOO. 318. On je karakteristi~an za njema~ko pravo. Sporazum stranaka postignut prije dobijanja dozvole ne smatra se ugovorom i nije punova`an. dozvola se mora pribaviti unaprijed. 1044: obavezna strana u ovoj situaciji „obviously does not warrant that one will be obtained“. Administrativnoj i sudskoj praksi ostaje da se izjasne o tome da li }e prihvatiti pendentnu punova`nost. akt kojim se oni daju jeste upravni akt sa obilje`jima rješenja. Ako je ugovor uslovljen dobijanjem dozvole (subject to licence. ispituje se da li je du`na stranka preuzela apsolutnu obavezu da pribavi dozvolu ili se samo obavezala da }e ulo`iti svu du`nu pa`nju u njenom dobijanju. Prvi je sistem dozvole u pravno-tehni~kom zna~enju. 203 Goldštajn dr Aleksandar. str. Dr`avni akti. 205 O standardu „du`ne pa`nje“ vidjeti „Benjamin’s Sale of Goods”. 47. Mogu}e su dvije situacije.206 Prakti~no. Zaklju~ivanje ugovora o prodaji. a stranke same svojim sporazumom ure|uju odnose povodom dobijanja dozvole i posljedice propusta da se one obezbijede. Broj diskrecionih akata proporcionalan je mjeri dr`avne intervencije u me|unarodnu razmjenu robe. 206 Suprotno „Benjamin’s Sale of Goods“. „ugovor o prodaji mo`e biti apsolutan ili uslovljen”. Ono mo`e biti vezano ili diskreciono. str. 92 . jasno je da }e naše pravo usvojiti prvi dio njema~kog sistema. 318. str. Drugi sistem postoji u Velikoj Britaniji. str. ukoliko se 202 Draški} dr Mladen.205 Pretpostavlja se preuzimanje apsolutne obaveze. Dvostepenost u odlu~ivanju o ovoj vrsti upravnih akata je uvijek obezbije|ena. Zaklju~ivanje ugovora o prodaji. 161.. Uporedni pregled dozvoljava da se utvrde tri osnovna sistema davanja i djelovanja dr`avnih administrativnih akata na ugovor o me|unarodnoj prodaji..203 Naknadnim dobijanjem dozvole ugovor se smatra zaklju~enim od trenutka postizanja sporazuma. ima retroaktivno dejstvo. koja znatno ubla`ava krutost ovoga sistema. Strogost i neprakti~nost ovakvog rješenja ubla`ena je stavom da se radi o uslovnoj ili pendentnoj nepunova`nosti „s kojom je povezana du`nost suradnje na dobivanju dozvole”. Postojanje uvoznih i izvoznih dozvola utvr|uje se propisom. One ne uti~u na punova`nost ugovora. quota). Prema ~lanu 31 Zakona o vanjskoj trgovini.

93 . list SFRJ – Me|unarodni ugovori“. Zakon o vanjskotrgovinskom poslovanju FBiH tako|er polazi od na~ela slobode izvoza i uvoza.213 207 Christian Richard: “International Agency. str. sva roba je posebnom odlukom Vije}a ministara klasifikovana na onu koja se uvozi i izvozi slobodno – re`im LB i onu za ~iji je spoljnotrgovinski promet potrebna dozvola – re`im D. koja smo izlo`ili. Uvozne ili izvozne dozvole ne uti~u na nastanak i punova`nost ugovora. str..211 Mogu}a ograni~enja predvi|ena su u zakonima. 212 ^lan 1 Odluke o klasifikaciji roba na re`ime izvoza i uvoza („Sl. glasnik BiH“. to mora biti izri~ito i precizno navedeno u ugovoru kao klauzula osloba|anja du`nika od odgovornosti (egzoneracija). 209 Goldštajn dr Aleksandar. Draški} dr Mladen. list RBiH“. 170. 1986. 210 Draški} dr Mladen: Zaklju~ivanje ugovora o prodaji. a usvojen je kroz sudsku praksu i kod nas. Dr`avni akti. odnosno strana koja je bila du`na da pribavi dozvolu odgovara za neispunjenje ugovora. Samim tim ona snosi i odgovaraju}u vrstu ugovorne odgovornosti. str. Vidjeti i izlaganja o izvorima prava u ovoj knjizi. 114 –116.209 Tre}i sistem dominira u uporednom pravu. odnosno odsustvo krivice. 318. Kako bi se postavljeni zadatak ostvario.208 Kad je ugovorena apsolutna garancija izvršenja. London. broj 13/81. moraju pridr`avati i i GATT/ WTO Sporazuma za izdavanje uvoznih dozvola. 318. 208 Goldštajn dr Aleksandar. str. str. 211 Vidjeti ~lan 9 stav 1 Zakona (Dalje }e se citirati i kao ZVTP FBiH). X Ed. Longman. a to zna~i i od slobode u zaklju~ivanju ugovora o me|unarodnoj prodaji.. ili sli~na. a primjenjuje se na osnovu odgovaraju}eg Zakona RBiH o preuzimanju i primjenjivanju saveznih zakona koji se u Bosni i Hercegovini primjenjuju kao republi~ki zakoni („Sl. Osnovni princip Zakona o vanjskotrgovinskoj politici BiH je slobodan protok robe i usluga.207 U drugom slu~aju „prodavalac je oslobo|en isporuke ako mo`e dokazati da unato~ du`ne pa`nje i poduzetih svih razumnih koraka nije bio u mogu}nosti pribaviti dozvolu ili postupiti u skladu sa propisima”. sudovi }e po pravilu smatrati da je preduzeta apsolutna garancija i da prodavac.`eli druga solucija. prodavac se ne osloba|a odgovornosti ni kad doka`e svoje korektno postupanje. 171. nisu prepreka zadr`avanju postoje}e sudske prakse u BiH. Pravo BiH 48. isto djelo.212 Prilikom izdavanja dozvola organi vlasti u BiH se. broj 2/92 i 13/94).2.4. Dr`avni akti. 36-37.. Distribution and Licensing Agreements”. Ukoliko klauzula „subject to licence“. nije ni unesena u ugovor. ali djeluju na mogu}nost njegovog izvršenja. pored doma}ih propisa. 6. str. Schmitthoff.. broj 22/98) 213 Sporazum je objavljen u „Sl. Njihov cilj jeste zaštita vitalnih interesa dr`ave i potrebe kontrole nad ekonomskim bilansima u razmjeni sa inostranstvom. Zaklju~ivanje ugovora o prodaji.210 Nova rješenja Nacrta ZOO. Nepribavljanje dozvole ili njeno neblagovremeno pribavljanje zna~e nemogu}nost ili zadocnjenje u izvršenju ugovora one strane koja je imala du`nost da obezbijedi dozvolu.

`ivotinje ili biljke izdaju nadle`na ministarstva entiteta. donijeti neku od zaštitnih mjera. stav 2 i ~lanovi 14-16 ZVTP FBiH). apsolutno ili relativno u odnosu na doma}u proizvodnju i pod takvim uslovima pod kojima se prouzrokuje ili prijeti opasnost ozbiljnije povrede doma}e proizvodnje istih ili sli~nih proizvoda”.privremene mjere radi otklanjanja poreme}aja u spoljnotrgovinskoj razmjeni i platnom bilansu zemlje (~lan 57 ZVTP FBiH). broj 22/98). a dozvolu izdaje ministarstvo trgovine entiteta. d) i e). 214 Vidjeti ~lanove II. Za ostale proizvode na re`imu dozvole nadle`na ministarstva samo daju mišljenje.regionalno usmjeravanje uvoza i izvoza (~lan 10) i . Potpisivanjem Sporazuma o CEFTA 2006. `ivotinja ili biljaka. Budu}i da ZVTP FBiH još nije formalno ukinut. uklju~uju}i i dozvolu za uvoz.214 Zaštita ekonomskih interesa nacionalne privrede usmjerena na ograni~avanje uvoza ure|ena je u ~lanu 31 ZVTP. Ako se neki proizvod „uvozi u Bosnu i Hercegovinu u pove}anim koli~inama. . stav 6). stav 2 ZVTP BiH. Ove kategorije su precizirane u daljem nabrajanju kao zaštita: zdravlja i `ivota ljudi. Administrativni akt sa pravno-tehni~kim obilje`jima „dozvole” pojavljuje se u slu~ajevima b).Prema ~lanu 6. 215 RS je krajem 2006.odre|ivanje koli~ina koje se mogu uvesti ili izvesti (~lan 9. Ista rješenja vrijede i za zaštitu od subvencioniranog uvoza (~lan 40). 94 .stavljanje robe na re`im dozvole (~lan 9. . Kontrolu poštovanja ovog re`ima vrše carinski organi. Napokon. Ispita}emo njihov pravni re`im u doma}oj legislativi. godine biti znatno ote`ana. mogu}nost uvo|enja ovih mjera }e od 2010. glasnik BiH“. godine ukinula svoj Zakon o vanjsko-trgovinskom poslovanju. stav 3 ZVTP FBiH). te industrijsko-komercijalne svojine. Vije}e ministara izdaje jedinstvene kriterije za izdavanje odobrenja za uvoz i izvoz. . Zaštitne mjere ekonomske prirode uspostavljaju se po prethodno pribavljanom mišljenju nadle`nih organa entiteta. Vije}e ministara mo`e. a za vrijeme ratnog stanja i u slu~aju a) „kontingenti”.215 u zakonodavstvu FBiH postoji pet instrumenata kojima se mo`e ostvariti uticaj dr`ave na robnu razmjenu: . javne politike ili javne sigurnosti. slobodan promet robe u izvozu i uvozu mo`e biti ograni~en ako to zahtijevaju razlozi javnog morala. nacionalnog kulturnog bogatstva. III i IV Odluke o klasifikaciji roba na re`ime uvoza i izvoza („Sl. na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine. Odobrenja za proizvode koji mogu biti štetni po ljude. ove mjere se mogu primijeniti radi eliminacije droga i štetnih otpadnih materijala.zabrana uvoza radi zaštite zdravlja stanovništva (~lan 11.

isto djelo. sljede}e klauzule INCOTERMS-a: EXW . FAS .A2. Terminologija ZVTP FBiH je razli~ita: „dozvola” (~lan 9). 221 Detaljnija analiza se nalazi kod Draški} dr Mladen. str.A2 i B2 itd.A2. odgovor se mora potra`iti najprije u autonomnom MNPP. broj 22/98). Dr`avni akti. str. s tim da je njegovo va`enje uslovljeno okolnostima svakog konkretnog slu~aja. CFR . glasnik BiH“. i doktrina i ranija sudska praksa223 ~vrsto su stajale na poziciji da administrativni akti. Usvajanje ovog zaklju~ka u engleskom pravu se ne pretpostavlja.222 Naši zakoni ne sadr`e ni odredbe o posljedicama propuštanja da se pribavi potrebna dozvola. 218 Schmitthoff. str. 319-320. 49. i princip pravi~nosti upu}uje na izlo`enu soluciju. Zaklju~ivanje ugovora o prodaji. nedobivanje dozvole ili drugog akta javne vlasti ne predstavlja višu silu. ako nije druk~ije ugovoreno. 95 .216 Na ovaj na~in posti`e se objedinjavanje podataka i stvaranje osnove Vije}u ministara za vo|enje politike vanjskotrgovinske razmjene BiH. Pregled je dat i kod Draški} dr Mladen. 223 Vidjeti Goldštajn dr Aleksandar. 216 ^lan V Odluke o klasifikaciji na re`ime izvoza i uvoza („Sl. FAS . 110-111 . 217 Publikaciju je bez navo|enja broja i godine izdavanja izdao Nacionalni odbor MTK bivše SFRJ..220 Isti zaklju~ak se mo`e izvu}i i tuma~enjem tipskih ugovora i opštih uslova poslovanja EEK. Zaklju~ivanje ugovora o prodaji. X Ed. nego zavisi od okolnosti slu~aja koje su podlo`ne dokazivanju. Terminološka i nomotehni~ka preciziranja izvršena u nacrtu ZOO zahtijeva}e da se ubudu}e „saglasnost“ tretira kao „odobrenje“ u smislu ~lana 24 Nacrta.kada se utvr|uje tuma~enjem. „prethodna saglasnost” (~lan 10) i „saglasnost” (~lan 57). 222 „Benjamin’s Sale of Goods”.218 U doma}em zakonodavstvu nije izri~ito re~eno ko treba da pribavi dozvolu. Ono mo`e biti stipulisano: izri~ito. Ukoliko ugovor šuti o ovom pitanju. Prakti~no. tj. 315-216 i 318-319.217 Sli~an stav zauzima i engleska sudska praksa. aktu koji djeluje ubudu}e (pro futuro).221 Napokon. 87-92. Zbog toga se rješenje najprije treba potra`iti u ugovoru.A2..B2. Zna~enje je u suštini isto. prodavac obezbje|uje izvozne. Naro~ito su zna~ajne strane 71. Radi se o dozvolama u pravno-tehni~kom smislu. te 91-92. 1037-1038. FCA . Me|utim. 220 Vidjeti ta~ku 3. Vidjeti ta~ku 3. Prema publikaciji MTK „Viša sila i promijenjene okolnosti”.Ministarstva trgovine entiteta su du`na da do desetog dana teku}eg mjeseca dostave Ministarstvu vanjske trgovine izvještaj o izdanim dozvolama sa precizno odre|enim podacima. 219 Vidjeti. uklju~uju}i i dozvole. str. str. a kupac uvozne dozvole i druge administrativnim pravom predvi|ene dokumente. na primjer. Publikacija MTK „Viša sila i promijenjene okolnosti” upu}uje na ugovornu stranu koja ima sjedište ili boravište u zemlji ~ija javna vlast treba da izda dozvolu ili drugi administrativni akt. ugovaranjem pojedinih transportnih klauzula219 i pre}utno .

tj.1. U praksi je on povezan sa nizom drugih dokumenata. Na kraju. odobrenja i drugih administrativnih akata koji prate me|unarodnu prodaju uvijek je vezano sa velikim brojem dokumenata koje treba obezbijediti. 226 ^lan 8 ZVTP BiH. Ministarstvo vanjske trgovine je ovlašteno da donese i podzakonski akt kojim se utvr|uju subjekti. I dalje. Bitni elementi se 224 Odlukom Savjeta i Komisije EU br. vlasti. Vlada RBiH je prihvatila ovu odluku aktom br. od snošenja troškova kako administrativnih. izlo`eni sistem uticaja dr`ave na me|unarodnu prodaju predstavlja samo osnovni model. Pribavljanje dozvola. Izdavanje Prior Import Licence je sa stanovišta doma}ih uvoznika de facto bila uvozna dozvola. A to zna~i da strana na kojoj le`i obaveza obezbje|ivanja konkretne dozvole odgovara drugoj za štetu prouzrokovanu nemogu}noš}u ispunjenja ili urednog izvršenja ugovora zbog nedostatka dozvole.224 50.225 Neki od njih imaju privatni. str.9. bilo specifi~ne karakteristike i sadr`aj koji odgovaraju zajedni~koj namjeri stranaka. npr. Drugi vid komplikovanja izlo`enog modela postoji onda kada se u njega uklju~i više dr`ava. isto djelo. Predmet 51. tako i komercijalnih. Na podru~ju bivše Jugoslavije odre|ena rezolucijama SB UN 757 i 820. Bitni elementi ugovora 7.1. prinudni propisi ili me|unarodni ugovori tra`e da ti dokumenti budu ovjereni od bh. 225 Vidjeti. a nadle`no ministarstvo Entiteta mokrim `igom i potpisom. a drugi javni karakter. Mora se razlikovati obaveza izvršavanja radnji pribavljanja dozvole od pla}anja za to. odnosno nemogu}nost njegovog izvršenja. uvedena je dozvola za izvoz iz zemalja ~lanica Unije. nego samo na mogu}nost. valja dodati još dvije napomene. Treba ista}i da su i naše pozitivno pravo i Nacrt ZOO tako koncipirani da njihovo sistemsko tuma~enje i ne dozvoljava druk~ije rješenje. 90 – 94.1. 05-054-40/92. Bitni elementi ugovora su oni sastojci koji ugovoru daju osobine bilo jednog definisanog tipa pravnog posla. Elementi ugovora 7. Ukoliko ugovor sa stranim partnerom.ne uti~u na nastanak ili postojanje ugovora. ZVTP BiH zahtijeva da Ministarstvo vanjske trgovine to u~ini suhim `igom i potpisom. Karakteristi~an primjer za to je bila Prior Import Licence. procedure i ovjera ovih dokumenata. Gildeggen R. 96 . a ~esto i sa koordiniranim djelovanjem dr`avnih i nedr`avnih subjekata privrednih komora na primjer.226 7.1992. ukoliko stranke suprotno ne ugovore.. 2656/92 od 8.

pa ni u „robu” ne spadaju: . Ekonomski fakultet. Pošto daljnjih konvencijskih odrednica nema. od dr`avnog prava koje se prema pravilima me|unarodnog privatnog prava primjenjuje kao sekundarni izvor. Isto i ~lan 4 KoZ. doma}em i me|unarodnom pravu”. što je posebno va`no. 228 Nacrt ZOO u ~lanovima 567 – 575 nije promijenio rješenja va`e}eg Zakona o obligacionim odnosima 229 Do sada navedeni slu~ajevi sadr`ani su u ~lanu 2 BK.dijele na propisane. dakle. Za predmet Konvencija ve} u naslovu koristi termin „roba”. ^lan 6 KoZ sadr`i isto rješenje. me|utim.230 Predmet ugovora o me|unarodnoj prodaji je. . ako se ne radi o investicionoj opremi. tjelesna pokretna stvar odre|ena prema vrsti i koli~ini.elektri~na energija. To je u~injeno prvenstveno kroz odredbe o oblasti primjene Konvencije..brodovi i vazduhoplovi. izuzev ako naru~ilac ne daje bitan dio materijala. 97 . Predmet je dovoljno definisan i ako su u ugovoru samo odre|eni kriteriji prema kojima se on mo`e odrediti (~lan 14 i ~lan 35 BK).228 52.predmeti za li~nu i porodi~nu upotrebu. bilo od prodavca”. . . kao i ~lan 2 BK. Me|unarodna prodaja prema. Teorija ovo rješenje veoma široko interpretira: dovoljno je „malo više od puke indikacije.stvari koje se prodaju na javnoj dra`bi ili pod drugim prinudnim administrativnim re`imom. Dalje }e se citirati kao: Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.. 230 Vidjeti ~lan 3 BK. 231 Pregled vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. odre|ene sporazumom stranaka i one koje u odre|eni posao ulaze po njegovoj prirodi.vrijednosni papiri i novac. Pod robom se podrazumijeva „tjelesna pokretna stvar”.. tj.. pravni re`im predmeta zavisi}e od ugovora. 29-30. obuhva}ene Konvencijom. 15-18 i Draški} dr Mladen. str.231 227 Opširnije o ovome vidjeti Sultanovi} dr Aziz-Trifkovi} dr Miloš-Simi} dr Mili}: “Ugovor o prodaji robe u uporednom.227 Mi }emo se zadr`ati samo na posljednjoj vrsti elemenata i to kod ugovora o me|unarodnoj prodaji po Be~koj konvenciji. ponudi. poslovnih obi~aja i. Ugovor o prodaji robe. Zbog toga analiza bitnih elemenata po prirodi posla mora voditi ra~una i o rješenjima uporednog prava. Sve tjelesne pokretne stvari nisu. str.stvari koje tek treba da se proizvedu. isporuci i pla}anju.229 . Analiza njenog teksta pokazuje da se bitni elementi odre|uju posredno. no on nema isto zna~enje kao „roba” u smislu opšte ekonomske teorije. Sarajevo.stvari kod kojih se prete`an dio obaveza isporu~ioca sastoji u pru`anju usluga ili izvršavanju nekog rada. bilo od kupca. . Prvi bitan element po prirodi posla je predmet. str. 1990.. U predmet ugovora. Ugovor o prodaji robe. te o stavovima našeg Zakona o obligacionim odnosima.. 14-15. te . Sli~nost rješenja u uporednom pravu dozvoljava da se ovdje izlo`e neke karakteristike predmeta prodaje u pravnom smislu.

generi~ka ili individualizirana (~lan 31. str. On je tada du`an da do vremena isporuke pribavi stvar shodno ugovoru.svoja ili tu|a. 2 BK). Ugovor o prodaji robe. 233 U anglosaksonskim pravima se razlikuje ugovor o prodaji od sporazuma o budu}oj prodaji (Draški} dr Mladen.. slo`enost cijele 232 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.237 Kod nas je usvojen stav da se cijena mo`e odrediti u novcu i u stvarima. Sa njim je u kontradikciji. zavisi od nacionalnog prava koje se primjenjuje kao sekundaran izvor. Me|unarodna prodaja prema… str. 236 Pregled se nalazi kod Draški} dr Mladen.236 Cijena kao vrijednosna naknada za ustupljenu stvar nije strukturalno odre|ena u Konvenciji. odnosno samo u stvarima. isto djelo. shodno relevantnom dr`avnom pravu.. 233. odredba ~lana 55 BK koja predvi|a na~in odre|ivanja cijene. Vidjeti Caemmerer/ Schlechtriem. ugovor o prodaji se pretvara u ugovor o razmjeni iz ~lanova 552 – 553 ZOO..233 . 29-30. No. 231. 33-35... tu|e ili nepostoje}e stvari obavezuju prodavca.koja se nalazi u slobodnom ili ograni~enom prometu (in commercio). . 17. 235 Vidjeti Draški} dr Mladen. 2 BK). 33-35. str.Cijena 53. Ugovori nastali povodom stvari izvan prometa. Me|unarodna prodaja prema.234 7. str. str. Cijena je u principu naknada vrijednosti robe. . Ugovor o prodaji robe.235 Na ovaj na~in se.232 . O mogu}im rješenjima i teorijskim stavovima povodom odnosa ~lanova 14 i 55 BK. 234 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Ne u~ini li tako. U suprotnom.1.Predmet ugovora o me|unarodnoj prodaji mo`e biti tjelesna pokretna stvar: . na Konvenciji odr`avaju razli~iti po~etni stavovi nacionalnih zakonodavstava po rimskom principu po kome bez cijene nema prodaje (sine praetio non est venditio) i tendencije njihovog pribli`avanja putem sudske prakse. barem na prvi pogled. ako ona nije u ugovoru fiksirana. Tretman cijene kao bitnog elementa po prirodi posla za Be~ku konvenciju proizlazi prvenstveno iz ~lana 14 koji definiše „dovoljnu odre|enost ponude”. 16-17. Vidjeti ~lan 2 (6) Zakona o prodaji robe Velike Britanije). Me|unarodna prodaja prema… str. 132-133. 237 Vidjeti Draški} dr Mladen. pod uslovom da vrijednost novca bude ve}a od polovine cijene. Stoga odgovor na pitanje da li se ona mora sastojati samo u novcu. smatra se da je posrijedi povreda ugovora za koju se odgovara u skladu sa Konvencijom. u stvari. Me|unarodna prodaja prema… str.propala. 98 ..postoje}a ili budu}a (~lan 31.2. ili mo`e biti odre|ena u novcu i stvarima.

Ugovor o prodaji robe.transakcije u me|unarodnom prometu zahtijeva da se u nju uklju~e i drugi elementi... ukoliko cijena nije u ugovoru odre|ena ili odrediva „u odsustvu bilo kakve indikacije o suprotnom”. Prema njemu. u rasponu ili samo kao minimalnu. Tre}i metod odre|ivanja cijene predstavlja dispozitivni propis sadr`an u ~lanu 55 Konvencije. U njemu se mo`e primijeniti metod preciziranja svote ili korištenja razli~itih tehni~kih termina. kao i za druge elemente i na~ine odre|ivanja cijena nazna~ene u ugovoru bi}e relevantni mjerodavni nacionalni poredak. Oni cijenu mogu odrediti fiksno. odnosno maksimalnu. Materijal za simpozij SRFR. 54. na~elno do mjesta i vremena isporuke. polaze od pretpostavke da je cijena propisana kao fiksna. odnosno ~lan 572 Nacrta ZOO. 238 Opširnije o njima vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. “Pravni aspekti kalkulacije u me|unarodnim ugovaranjima”. str.8. 19-21. str.. Na~ini odre|ivanja cijene su raznovrsni. O tome na koga padaju navedeni i drugi troškovi posebnu pa`nju treba posvetiti prilikom kalkulisanja cijene u spoljnotrgovinskom poslovanju. Prema pravnoj snazi na prvom mjestu nalaze se nacionalni prinudni propisi. pod odre|enim uslovima. „fabri~ka cijena” i sli~ni interpretiraju se prvenstveno prema mjestu zaklju~enja ugovora.ambala`a.troškove robnog prometa („zavisni troškovi”). u slu~aju sumnje se uzima da ona va`i za netto te`inu (~lan 56 BK). 134-150. Izrazi „teku}a cijena”. dakle. U ovoj varijanti.240 Treba imati na umu da ~lan 463 ZOO. 22-23. .da`bine.241 me|unarodni trgova~ki obi~aji i konkretna praksa izme|u stranaka u datom ugovoru (~lan 9 BK). Neum 7. smatra}e se da „su strane pre}utno pristale na cijenu koja se u trenutku zaklju~enja ugovora redovno napla}ivala u odnosnoj trgova~koj struci za takvu robu prodanu pod sli~nim okolnostima“.238 Me|u njima izdvajamo: . cijena mora biti odre|ena ili bar odrediva. „cijena konkurencije”. 241 Na prijer. . „razumna cijena”. ~lan 464 ZOO (~lan 573 Nacrta ZOO) daje zakonsku definiciju „teku}e cijene“ 99 . str.3.. Na drugom mjestu nalazi se ugovor.1987. Za njih. uz vo|enje ra~una o mogu}em razli~itom tretmanu izvoznih i uvoznih da`bina. Ugovor o prodaji robe. Bez obzira na to u ~emu se izra`avala i šta sadr`avala.239 Ako je cijena utvr|ena prema te`ini robe.carine. 239 Vidjeti Trifkovi} dr Miloš. cijena ne obuhvata vrijednost ambala`e. . 240 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.

Ne zahtijeva se postojanje više argumenata – „indicija” protiv primjene ovog dispozitivnog rješenja. 519-520. 246 Caemmerer/Schlechtriem. Razlozi za to mogu biti: neratifikovanje Dijela II od strane relevantne dr`ave. pošto ~lan 55 va`i samo za ugovore koji su „valjano zaklju~eni” i ulaze u domen va`enja Konvencije. Ne ulaze}i u dublju analizu pojedinih doktrinarnih stavova. najprije. str. u slu~aju sumnje ili sukoba te cijene sa „svjetskom” cijenom. No. 244 Istorijat vidjeti kod Eorsi u Bianca-Bonell.243 55. 44.Dogmati~ka analiza pokazuje da je u ~lanu 55 potrebno ista}i nekoliko momenata: . njegovo isklju~ivanje na osnovu autonomije volje stranaka ili poslovnih obi~aja i prakse stranaka. 243 Eorsi u Bianca .Redovna trgova~ka cijena utvr|uje se objektivizirano.246 Ne manji sporovi od ve} izlo`enih postojali su povodom ~lana 55 BK i na pravno-politi~kom nivou. 401-405 i Caemmerer/Schlechtriem. posljednja ima prednost. ukoliko konvencijska pravila o zaklju~ivanju ugovora va`e. isto djelo. isto djelo.244 Rasprave još traju. Usvojeno dispozitivno odre|ivanje cijene u Konvenciji predstavlja jedno od njenih najve}ih odstupanja u odnosu na haški Jednoobrazni zakon o me|unarodnoj prodaji tjelesnih pokretnih stvari. str. Drugo. isto djelo. U odsustvu bilo kakve suprotne indicije. str. mjesto isporuke. 408-409.242 . naveš}emo samo sistemske odgovore koje smatramo prihvatljivim. sukob izme|u ~lanova 14 i 55 mora se riješiti širokim tuma~enjem sadr`aja ugovora u skladu sa ~lanom 8 Konvencije. isto djelo. U ~emu je promjena? Polaze}i od principa novog me|unarodnog 242 Eorsi u Bianca . isto djelo. str. 520. krajnji ishod interpretacije mo`e se svesti na prešutni sporazum stranaka da se cijena odredi u skladu sa ~lanom 55. Gabriel Henry. str.Bonell. str. prihvatanje cjenovnika). na~in pla}anja i sli~no). 408. isto djelo.245 A to. Utvr|ivanje zna~enja ~lana 55 je od po~etka rada na kodifikaciji bilo daleko manje sporno od njegovog odnosa sa regulativom odre|enosti ponude u ~lanu 14 BK. Suprotan stav zauzima Eorsi u Bianca-Bonell. Jedan element iz pregovora ili stav u ugovoru su dovoljni (upu}ivanje na ranije ugovore. 100 . isto djelo. U njegovoj konkretizaciji mora se voditi ra~una i o mjestu zaklju~enja ugovora. Prvo. ve}u pravnu snagu nesumnjivo ima zahtjev za odre|enoš}u ponude iz ~lana 14. str. zna~i da }e ~lan 55 BK samostalno ure|ivati cijenu u onim ugovorima za koje ne va`e odredbe Dijela II Konvencije. 245 Caemmerer/Schlechtriem. 406-407: “^lan 55 va`i upravo za slu~ajeve gdje cijena nije odrediva”.Mjesto utvr|ivanja cijene nije odre|eno. 1 BK. . isto djelo.Bonell. Barem dva elementa pri tome igraju klju~nu ulogu: stanje cijena u danoj trgova~koj struci i konkretna obilje`ja transakcije (koli~ina. 521.

23-24. Po drugome. smatra se da cijena nije ni ugovorena i da treba primijeniti pravila koja va`e za tu situaciju (~lan 466 ZOO). 101 . Pri tome treba imati u vidu da romanska i anglosaksonska prava striktno poštuju princip Pacta sunt servanda i da ne uva`avaju 247 ^lan 2-305 UCC. 248 Opširnije kod Draški} dr Mladen.ekonomskog poretka. 249 ^lan 1473 talijanskog Codice civile.. jasno je da }e BiH i dalje imati nejednak dispozitivni re`im cijene za doma}e i me|unarodne prodaje. str. kao predstavniku tre}e grupe prava. a ako nje nema razumnu cijenu kao dispozitivna rješenja za odre|ivanje cijene. Po drugima. Ako se stranke nisu sporazumjele o promjeni cijene. Prema prvome. 36-38 i Sultanovi}-Trifkovi}Simi}. ugovor ne postoji jer nema sporazuma stranaka o jednom od dva bitna elemenata posla. Ugovor o prodaji robe. Pošto je Nacrt ZOO u ~lanu 571 zadr`ao redovnu prodav~evu cijenu. treba napomenuti da je ~lan 55 BK u~inio ~lan 462. 24. Naše pravo spada u posljednju grupu. tre}e lice imenuje predsjednik suda. Ugovor o prodaji robe. 56. stav 2 našeg ZOO. u koji spada poredak USA. neusaglašenim sa me|unarodnim poslovnim pravom. strana kojoj je prepušteno odre|ivanje cijene mora to urediti u granicama „razumnosti i poštenja”. ugovor ne postoji. Me|unarodna prodaja prema. Stoga i ovo pitanje mora biti riješeno uzimaju}i u obzir nadle`no nacionalno pravo.. Obrasci ovih klauzula sadr`ani u tipskim ugovorima i opštim uslovima EEK pri tome mogu biti od znatne pomo}i. ~lan 55 BK zamjenjuje „redovnu prodav~evu cijenu” kao subjektivisti~ki postavljen kriterij sa objektiviziranim tr`išnim mjerilom redovne cijene „u odnosnoj trgova~koj struci”. Interesi kupaca iz nerazvijenih zemalja time su dobili ve}u zaštitu. zavisi od nacionalnog prava koje slu`i kao supsidijaran izvor. U uporednom pravu postoje tri sistema. Iz citiranih odredbi o ponudi jasno je da je primarno rješenje ono po kome to ~ine prodavac i kupac zajedni~ki.. str.. Da li }e biti pravovaljan ugovor u kome je cijenu odredilo samo jedno lice. Prema prvima. ona se ravna prema doma}im propisima na koje upu}uje me|unarodno privatno pravo. Konvencija ne rješava ni pitanje ko odre|uje cijenu. koji je zasnovan na haškom Jednoobraznom zakonu. ugovorni metodi promjene cijene. 250 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.249 dok tre}i smatraju da se i tada imaju primijeniti dispozitivna pravila o odre|ivanju cijene.250 Napokon..248 Konvencija ne sadr`i ni odredbe o tome šta }e biti ako tre}e lice koje su odredile stranke ne}e ili ne mo`e da utvrdi cijenu.. kao što su klizna skala. A ono mo`e spadati u jednu od tri grupe sistema.247 U našem sistemu. indeksna skala i drugi su dopušteni i zato ih treba koristiti u poslovima prodaje koji su podvrgnuti Konvenciji. Na kraju. str.

bilo kao nebitan element. Koli~ina mora u ugovoru biti odre|ena ili odrediva. Nebitni elementi 7. Nacrt ZOO u ~lanovima 176 – 179 zadr`ava ovaj institut. uklju~uju}i i naš. Pri tome }emo se pridr`avati sistema koji uspostavljaju nacionalna prava i teorija. 58. Odre|ivanje se vrši izri~ito. 7. . No. Pri ugovaranju treba imati na umu da najve}i broj sporova iz ugovora o prodaji nastaje upravo povodom nebitnih elemenata.1. niti radi definisanja ugovora shodno klju~nim ciljevima stranaka.transportne klauzule i . u pravnom smislu. Koli~ina je bitan sastojak ako na to upu}uju: .do 251 ^lanovi 133 – 136 ZOO. 102 . ali u njega uvodi izvjesne izmjene. Kvalifikacija koli~ine je va`na za kvalifikaciju ove povrede ugovora kao nebitne ili bitne i za posljedice djelomi~nog ispunjenja. U zakonodavstvu. Prvi nebitan element je koli~ina. Germanski pravni sistemi. Odre|ivanje nebitnih elemenata ipak je izuzetno zna~ajno i u ekonomskom i u pravnom smislu. pribli`no (circa. U svim ostalim slu~ajevima koli~ina je nebitan element.djelovanje promijenjenih okolnosti i prekomjernog ošte}enja na cijenu. Nebitni elementi su oni sastojci ugovora koji se u njemu ne moraju nalaziti niti po prirodi posla.2. Koli~ina 57. .251 priznaju dejstvo klauzule o promijenjenim okolnostima i u ugovorima poslovnog prava.ambala`u. Od nebitnih elemenata posebno }emo razmotriti: . Jasno je da ona kao odrednica predmeta uvijek ulazi u bitne elemente (~lanovi 14 i 35 BK). sporno je da li je koli~ina bitan ili nebitan sastojak ugovora. . koli~ina mo`e da se odredi bilo kao bitan.priroda stvari. Njima stranke posti`u potpunu prilago|enost ugovora svojim konkretnim potrebama.koli~inu.kvalitet.okolnosti posla ili .2. od . uz posebno isticanje elemenata na koje ukazuje Be~ka konvencija. sa stanovišta zna~aja za stranke i posljedica po ugovor. pa i u Konvenciji.sporazum stranaka.

18-19.specifikacija . 75 – 86) u kojoj je njema~ki kupac mušula bio obavezan da plati švajcarskom prodavcu isporuku mušula koje su sadr`avale koli~inu kadmijuma iznad propisanih u BRD zato što u ugovoru nije bilo nazna~eno gdje }e kupac dalje preprodavati robu (navedeno prema Gildeggen R.2. 60.odstupanje od uzorka ili modela ne smije biti osim ukoliko prodavac nije u ugovoru izri~it. Treba imati na umu da je osnov obaveznosti ovdje doma}i propis. ta~ka c) BK). 257 Rješenje našeg prava i teorijska razmatranja vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. obavezni standardi. U suprotnom .Bonell.. 113. isto djelo. isto djelo. . Postoji izuzetno veliki broj metoda na koje to mo`e biti u~injeno. ako na to ukazuju priroda stvari ili okolnosti posla. 321. potrebno je da mu je kupac barem pre}utno (odre|ivanjem zemlje u kojoj }e se roba koristiti. Ugovor o prodaji.u doma}em pravu opis ima prednost nad svim drugim na~inima sa kojima je u sukobu. 103 .opis robe .. bilo za promet (merchantibility). str. te Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Da bi postojala odgovornost prodavca za nesaobraznost robe sa prinudnim propisima. str. isto djelo.) i pojedinim tehni~kim terminima („cisterna”.nebitan.256 ili nije u vezi sa pregovorima nesumnjivo ukazao kupcu da uzorak. U Be~koj konvenciji specifikacija je ure|ena 252 Neka pravna pitanja vidjeti kod Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. isto djelo. Navodimo najva`nije: . str..252 7.2. funkcionalnih i drugih osobina robe koji je ~ine upotrebljivom bilo za svrhe za koje se roba uobi~ajeno upotrebljava. 28-34. Ugovor o prodaji. prema Konvenciji uzorak ili model su pravno ja~i na~ini odre|ivanja kvaliteta ugovorom (~lan 35.254 On tada obavezuje stranke bez obzira na pravnu tehniku kojom je to u~injeno (minimalni kvalitet..” str..i u nacionalnim pravima i u me|unarodnom saobra}aju ugovaranje kvaliteta specifikacijom vodi posebnoj vrsti prodaje specifikacionoj prodaji. str. 323. odnosno model pokazuje samo radi pribli`nog odre|ivanja kvaliteta (~lan 35 (2) BK). Caemmerer /Schlechtriem.). „vagon” itd. hemijskih. 256 Caemmerer/Schlechtriem. Zna~aj kvalifikacije je isti kao kod koli~ine.253 bilo za svrhe koje su prodavcu izri~ito ili pre}utno stavljene do znanja u vrijeme zaklju~ivanja ugovora (~lan 35 (2) BK).. Kvalitet je skup fizi~kih. 254 Vilus dr Jelena. Vidjeti slu~aj „Kadmium mušula“ (BGHZ 129. stav 2.itd. str. Kada je izri~ito ugovoreno. 282-283. 59 – 60). str.uzorak ili model . str. 255 Bianca u Bianca . kvalitet je bitan element ugovora. Kvalitet 59.257 . propisani izvozni standardi i sli~no). 253 Isto.255 Drugi na~in odre|ivanja kvaliteta je ugovor. S. Kvalitet mo`e biti odre|en najprije prinudnim propisom nadle`nog nacionalnog prava. a ne sama Konvencija. isto djelo. na primjer) stavio do znanja i ovaj kriterij za utvr|ivanje kvaliteta.. 30-31.

ukoliko je ta namjera (upotreba robe u našem slu~aju) bila poznata drugoj strani.upotrebom razli~itih tehni~kih termina (kakva . 259 U prilog ovome rješenju govori i ~lan 8 BK prema kome se izjave jedne strane interpretiraju po njenoj namjeri. Ukoliko se desi. Transportne klauzule i ambala`a 61. 274. pa ni o INCOTERMS-u.263 258 Draški} dr Mladen. U nacionalnim pravima oni predvi|aju. na osnovu va`enja obi~aja.takva. . Tre}i na~in ugovaranja kvaliteta jeste oslonac na dispozitivne propise. 487. .. 32..259 7.posebnu pa`nju treba posvetiti autenti~noj mustri i mustri koju kod sebe ~uva posrednik. prodavac je du`an o svojoj specifikaciji obavijestiti kupca i ako on u razumnom roku ne dadne drugu . 344. samo potvr|uju opravdanost ovog zaklju~ka.2.tip. str. Izjedna~enost (harmonizacija) INCOTERMS-a sa Spoljnotrgovinskim definicijama SAD iz 1942. naj~eš}e. Zna~enje tehni~kih izraza odre|uje se prema mjestu i vremenu zaklju~ivanja. Zbog toga on mora biti korišten oprezno. da se isporu~uje roba koja odgovora poznatoj svrsi za koju }e kupac koristiti stvar. isto djelo.261 Ipak.odobreno i sli~no). Tipi~no zna~enje transportnih klauzula je utvr|eno u INCOTERMS-u 2000 koji je ve} generalno obra|en u ovome materijalu. Vidjeti: Bianca u Bianca-Bonell.posebnim ~lanom (~lan 65). str. Pri tome posebnu pa`nju treba posvetiti ~lanovima 8 i 9 BK.3. Prema Konvenciji je odre|ivanje specifikacije ugovorna du`nost kupca ~ije neispunjenje u sporazumom utvr|enom roku ili u razumnom roku po prijemu zahtjeva prodavca za slanjem specifikacije vodi stvaranju prava prodavca da sam sa~ini specifikaciju. Ipak.standard. 104 . . .mustra .prodav~eva specifikacija postaje obavezna. str. vi|eno .” str. Isto i Bianca u Bianca-Bonell. Ukoliko se samo navede skra}ena oznaka klauzule..258 Na ovakva rješenja posredno upu}uje i ~lan 35 BK tra`e}i da kvalitet „odgovara zahtjevima ugovora”. onda . isto djelo. potrebno je posebno utvr|ivati da li u skladu sa ~lanom 9 BK primjena INCOTERMS 2000 ujedno predstavlja i utvr|en poslovni obi~aj. 275.262 Smatramo da }e to naj~eš}e biti slu~aj. 280-281). 262 Profesor Piltz dr Burghard: “INCOTERMS 2000-ein Praxisueberblick”. Recht der Internationalen Wirtschaft (RIW) 7/2000. 260 Vidjeti izlaganja o izvorima me|unarodnog poslovnog prava.” str.260 Be~ka konvencija ne sadr`i odredbu o trgova~kim terminima uopšte. ovaj autor skre}e pa`nju da navedeni stav nije u Konvenciji izri~ito izra`en (str..srednji kvalitet. 263 Vidjeti i izlaganja o sopstvenim izvorima me|unarodnog poslovnog prava. a ako se to ne mo`e znati. nesumnjivo je da }e se ova pravila primjenjivati kad god je neka transportna klauzula unesena u ugovor uz naznaku INCOTERMS 2000. “Me|unarodna prodaja prema. 261 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema.

U ostalim slu~ajevima je obazbje|enje ambala`e u na~elu obaveza prodavca..62. 138 266 Bianca – Bonell. str. ako ugovorom nije druk~ije odre|eno.. Rješenja nacionalnih prava. X Ed. pa i našeg. Ambala`a se u nacionalnim pravima samo izuzetno odre|uje prinudnim propisima. 223-224. Zbog toga se pretpostavlja da je ukalkulisana u cijenu. budu}i da ona va`i za netto koli~inu robe. Pravni aspekt kalkulacije u me|unarodnim ugovaranjima. po ~lanu 56 BK smatra se da ambala`a nije ura~unata u cijenu. 267 Schmitthoff. te kod Trifkovi} dr Miloš. isto djelo. a ako njih nema prema obi~ajima u sjedištu prodavca.. 128 ne spominje cijenu transporta robe kao element za utvr|ivanje da li je pakovanje odgovaraju}e. Pod kategorijom „ambala`a” mo`e se podrazumijevati i svaki drugi vid zaštite robe. 269 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.. (1) BK) Reguliše je isklju~ivo u okviru nesaobraznosti robe (~lan 25 (2) BK). prodavac treba da obezbijedi uobi~ajenu ambala`u. Na ovome posebno insistira ~lan 35 (1) BK. 130-131. Sli~no postupa i ~lan 35(2) ta~ka d) Konvencije.” str. Ako ambala`a nije ugovorena. 144-146.. „što se procenjuje prema ustaljenom na~inu pakovanja u konkretnoj grani trgovine“. Ugovor o prodaji.264 U ostalim slu~ajevima izvori su: ugovor. To se ~ini uglavnom onda kada tako tra`e razlozi zaštite zdravlja i bezbijednosti. tako i u pogledu cijene. str. str. 34-35.266 Ukoliko ni jedan obi~aj ne postoji. 35. s tim da odredbe Opštih uzansi još va`e. realna obaveza prodavca zavisi od okolnosti slu~aja. 105 . obi~aj i dispozitivna pravila. str. isto djelo. Be~ka konvencija smatra obezbje|enje odgovaraju}e ambala`e samostalnom obavezom prodavca (~lan 35. isto djelo..267 Praksa stranaka mo`e i kod ovog elementa biti izvor za odre|ivanje na~ina na koji prodavac treba da ispuni svoju obavezu (~lan 9. komentar uz ~lan 35 BK. 268 Uporedni pregled vidjeti kod Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. ne primjenjuju se automatski. pa i u našem... a sporazum stranaka ne indicira druk~ije. Ugovor o prodaji. kako u pogledu sigurnosti.270 264 Isto Schmitthoff. X Ed. str. Ambala`a je zaštitni omot robe. potrebno je da to izri~ito ugovori. onda prodavac mora da obezbijedi ambala`u koja je podobna „da sa~uva i zaštiti robu”.268 Pla}anje ambala`e zavisi od toga šta je ugovoreno. str. Pošto su u pitanju pravni standardi. Ako je koli~ina odre|ena po te`ini. Pri tome uvijek treba uzimati u obzir i zahtjeve transporta.. stav 1 BK). Time se odstupa od rješenja koja vladaju u mnogim sistemima. 265 Perovi} J.265 „Ustaljeni na~in pakovanja“ procjenjuje se prema globalnim poslovnim obi~ajima. isto djelo.269 Ukoliko prodavac `eli vra}anje ambala`e. Ovakva situacija postoji i u našem pravu. 270 Sulatnovi}-Trifkovi}-Simi}.

276 Draški} dr Mladen. str.1. str. Pojam isporuke 63.276 I tre}e.. str. isporuka se ne mo`e reducirati samo na tu vrstu ~inidbi. iz sistema prava kupca kod nesaobraznosti isporuke vidi se da se ona smatra izvršenom i kad u svemu ne odgovora ugovoru. fakti~ke i pravne radnje moraju biti izvršene dobrovoljno. 99-101. isto djelo. 106 .. Ugovor o prodaji. fakti~ke radnje se naj~eš}e sastoje u stavljanju robe u posjed kupcu.. isporuka se mora sastojati barem iz jedne fakti~ke radnje i jedne pravne radnje .. Ugovor o prodaji.. odnosno u stavljanju kupca u mogu}nost da preuzme posjed. 275 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 277 Schmitthoff. Prvo. Sli~no rješenje postoji i u drugim sistemima.273 Ona predstavlja „sistem fakti~kih i pravnih radnji koje prodavac mora da izvrši prema svim relevantnim izvorima da bi kupac mogao ste}i posjed stvari i najja~e stvarno pravo na njoj”. Drugo.272 Pošto Be~ka konvencija ne odre|uje pojam isporuke. Obaveze prodavca 8. Me|unarodna prodaja prema. Najprije.275 To posebno nije mogu}e kod me|unarodnih prodaja sa otpremom stvari ili sa prodajom u mjestu opredjeljenja. 274 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 41. te plodove i koristi nastale od vremena u kome je trebalo izvršiti isporuku (~lan 468 ZOO). str. potrebna je njena teorijska definicija. No. odvojeno se regulišu distanciona i nedistanciona isporuka. 273 ^lan 31 BK kroz odre|ivanje mjesta isporuke posredno odre|uje i njen sadr`aj (Caemmerer/ Schlechtriem. str.277 Predmet isporuke ne mora biti identi~an predmetu ugovora. Tako je prodavac du`an da prema našem pravu pored predmeta ugovora u ispravnom stanju preda i pripatke stvari. I tre}e. 40-41. ^lanu 19 haškog Jednoobraznog zakona o me|unarodnoj prodaji (ULIS) sadr`i slijede}u definiciju: „Isporuka se sastoji u predaji stvari saobrazne ugovoru”. nego se ona samo navodi kao prva obaveza prodavca (~lan 30 BK). ~lan 473 ZOO. 271 Vidjeti Vilus dr Jelena. 127. str.. isto djelo.2.izjave volje date izri~ito ili pre}utno . 252). 68-69..1. Problemi koji su postojali u vezi sa ovakvim odre|enjem271 naveli su redaktore Be~ke konvencije da u tri zna~ajne ta~ke odstupe od haškog Jednoobraznog zakona. Kupac se tada mo`e koristiti odre|enim. u Konvenciji predvi|enim pravima. str. Drugo. Me|unarodna prodaja prema. Isporuka robe 8. 272 Draški} dr Mladen.274 Tri momenta iz ove definicije treba posebno ista}i.. 130 i 131. ne daje se definicija isporuke. X Ed.8. isto djelo.koja objašnjava razlog vršenja materijalnih ~inidbi.

Ugovor o prodaji.. str.. Me|unarodna prodaja prema. 281 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 5-7. i 18. str..279 Pravni karakter isporuke. str.2... Me|unarodna prodaja prema.. Shodno tom kriteriju one mogu biti: . prelaz troškova i pravila koja regulišu modalitete isporuke. Mjesto isporuke odre|uje i tip prodaje.282 8.. 125. 283 Opšta rješenja vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. a tradicioni na generi~ke stvari. što omogu}uje relativno lako odvijanje me|unarodne trgovine. 280 Draški} dr Mladen.. pošto odre|ivanje relevantnog prava zavisi dobrim dijelom od isporuke robe. 284 Draški} dr Mladen. 125-126. Stoga primarna posljedica isporuke u doma}em i me|unarodnom poslovnom pravu jeste prelazak rizika sa prodavca na kupca. Ugovor o prodaji . U Konvenciji je izri~ito istaknuto da ona ne reguliše „dejstvo koje bi ugovor mogao imati na svojinu prodate robe” (~lan 4 BK).1. No.64.. 279 Draški} dr Mladen. str.280 Kod mješovitih sistema (švajcarski) translativni sistem se primjenjuje na individualizirane. što je krajnji cilj ugovora o prodaji.284 278 Vidjeti ~lanove 66-71 Be~ke konvencije.. tradicioni i mješoviti sistemi prelaska svojine sa prodavca na kupca. ukoliko nisu ure|ene ugovorom.278 Prelaz svojine ure|uje se mjerodavnim nacionalnim pravom. str. naro~ito u me|unarodnom privrednom poslovanju. 6. Kod tradicionalnih sistema (germanski i naš). onih gdje je za prenos svojine potrebno i uru~enje stvari.. 43-46.. Vidjeti naro~ito ~lanove 17. britanskog Sale of Goods Act iz 1979.281 Treba ista}i da su razlike u praksi daleko manje od konceptualnih. isporuka je obaveza prodavca i sredstvo prenosa svojine.283 Otuda je zna~aj mjesta isporuke veliki. Zbog toga i isporuka u njima mo`e imati dvostruki pravni karakter. Mjesto isporuke 65. Ugovor o prodaji. pa isporuka ima karakter ostvarivanja vlasni~kih ovlaštenja kupca.prodaja sa otpremom (distanciona) i . Za mjesto isporuke se vezuju: prelaz rizika. a potom i neka pravno-tehni~ka rješenja zavise od odnosa isporuke i prelaska svojine. U common law sistemima se prelazak svojine ure|uje ugovorom i to na jedan od izlo`enih na~ina. 127. Mjesto isporuke je geografska lokacija ili lokalitet na kojima sve radnje koje u konkretnom slu~aju ulaze u isporuku moraju biti završene.prodaja u mjestu opredjeljenja (distanciona).prodaja u mjestu (nedistanciona). . Kod translativnih (romanska prava) svojina prelazi na kupca zaklju~ivanjem ugovora o prodaji. str. Me|unarodna prodaja prema. 282 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 107 . opravdano je tvrditi da je isporuka „centralna os celog sistema prava prodaje” u me|unarodnim relacijama. U kontinentalnim pravima razlikuju se translativni.

nije dovoljna mogu}nost ili obaveza znanja. Ovdje. Uslov za to je da su stranke u trenutku zaklju~enja ugovora znale za to mjesto. Sistematizacija ima teorijski karakter. Individualizirane stvari. Ukoliko stranke nisu znale za to mjesto. isto djelo. Za njega mogu va`iti i poslovni obi~aji. te poslovna praksa izme|u konkretnih subjekata me|unarodne prodaje.286 8. str. za njegovo odre|ivanje primijeni}e se najprije mjerodavni poslovni obi~aji i praksa konkretnih stranaka (~lan 9 BK). (c) BK). brodar) i ako ugovor ne upu}uje na nešto drugo. (b) BK). Posljednje pravilo ujedno je i opšte pravilo. 286 Vidjeti i Vilus dr Jelena. a izvori prava. str. Isporuke se prema na~inu izvršenja mogu razli~ito podijeliti. Izri~ito odre|ivanje naj~eš}e se vrši transportnim klauzulama. 287 Vidjeti teorijska razmatranja kod Sultanovi}-Trifkovi}. 46-49.1. primijeni}e se dopunsko (supletorno) pravilo . 252. U ostalim slu~ajevima distancione prodaje i kod nedistancione prodaje mjesto isporuke je mjesto „u kome je prodavac u trenutku zaklju~enja ugovora imao svoje sjedište” (~lan 31. na osnovu ~lana 31 (a) Konvencije..Mjesto isporuke odre|uje se prvenstveno ugovorom. Ona zavise od vrste robe. uklju~uju}i i Be~ku konvenciju je priznaju kroz regulisanje specifi~nih odnosa.. Be~ka konvencija od predaje dokumenata koji se 285 Caemmerer/Schleshtriem.287 Dajemo teorijsku podjelu: . 66. stvar predati u mjestu u kome djeluje. Ugovor o prodaji.ono koje va`i za stvari odre|ene po rodu. prvi samostalni prevoznik ukoliko to zahtijeva priroda transporta (`eljeznica. a potom dispozitivna pravila Konvencije. ve}u pravnu snagu ima specijalni uglavak. Na~in isporuke obuhvata sve vrste radnji i modalitete tih radnji koje prodavac treba da izvrši da bi predmet isporuke stavio na raspolaganje kupcu. isto djelo. 104. U slu~aju distancione prodaje mora se. Na~in isporuke zavisi od vrste robe i od ugovora.Prema na~inu predaje stvari isporuka mo`e biti: realna. dokumentarna i simboli~ka. Sporazumom stranaka to mo`e biti u~injeno izri~ito ili pre}utno. Kod generi~ke robe razlikuje se distanciona od nedistancione prodaje. Bude li mjesto isporuke navedeno u posebnoj odredbi suprotno mjestu koje je dodano transportnoj klauzuli. shodno ~lanu 9.Simi}. Konvencije. generi~ke stvari koje se moraju izdvojiti iz odre|ene mase i budu}e stvari moraju se isporu~iti u mjestu u kome se nalaze odnosno u kome }e se „proizvesti ili izraditi” (~lan 31.3. str. dakle.285 Ako o mjestu isporuke u ugovoru ništa nije re~eno. 108 . Na~in isporuke 67.

. Kod nedistancionih prodaja i u svim drugim slu~ajevima.1. Predaja posjeda nad robom prevoznika je u svakom slu~aju minimum koji mora biti ispunjen.. Radnje kojima }e se predaja prevozniku obaviti. To je “trenutak vremena po~evši od koga kupac mo`e zahtjevati izvršenje isporuke”. isto djelo. 109 .odnose na robu ~ini posebnu obavezu prodavca i ve`e za njeno izvršenje i specifi~na rješenja (~lan 34). prije svega. . 291 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. 289 Caemmerer/Schlechtriem.. Ovo obavještenje je neopozivo289 zato da nesavjesni prodavac ne bi mogao da na teret kupca kalkuliše u pogledu mogu}ih transportnih rizika. 8. 253-255. a ta~no utvr|ivanje njihovog sporazuma vrši se prema dispozitivnim pravilima. Da li špediter spada u „prevoznike” je i fakti~ko i pravno pitanje. 291. isto djelo. 290 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. isto djelo. Ako se vrijeme odre|uje pravnim standardima. str. str. Vrijeme isporuke je trenutak ili period u kome sve radnje koje predstavljaju isporuku treba da budu završene. 262-263. odre|ivanje na~ina isporuke je stvar obi~aja. 253 i ovaj autor insistira na nezavisnom prevozniku. Odgovor na njega zavisi od tuma~enja svih relevantnih okolnosti datog slu~aja. njihovo zna~enje se konstatuje i prema poslovnim obi~ajima. te rješenja mjerodavnog nacionalnog prava. onda }e pravila o predaji robe od strane vozara primaocu biti ujedno i izvor za odre|ivanje na~ina isporuke.Prema vremenu predaje cijele koli~ine isporuke su: jednokratne i sukcesivne. Ukoliko roba nije jasno identifikovana kao roba namijenjena za izvršenje konkretnog ugovora. Na~in isporuke kod distancione prodaje sastoji se „u predaji robe prvom prevoziocu u cilju dostavljanja kupcu” (~lan 31 (a) BK). „prodavac je du`an poslati kupcu obavještenje o otpremi kojim se bli`e odre|uje roba” (~lan 32 (a) BK). Opšte je rješenje uporednog i me|unarodnog poslovnog prava da se vrijeme isporuke ugovorom mo`e utvrditi: 288 Opširno kod Caemmerer/Schlechtriem.288 prvenstveno od toga da li špediter sam vrši prevoz ili anga`uje druga lica da to u~ine. „Prvi prevozilac” mora biti transportno preduze}e nezavisno od prodavca.. poslovnim obi~ajima i praksom ili dispozitivnim propisima. prakse strana. str. kao i modaliteti tih postupaka zavise od vrste robe i na~ina transporta.290 Ako je ugovorom izri~ito predvi|ena prodaja u mjestu opredjeljenja.4. osim prethodno izlo`enog. U poslovanju prevladavaju situacije u kojima se stranke sporazumijevaju o vremenu isporuke.” str.” str. Vrijeme isporuke 69.291 Vrijeme isporuke odre|uje se ugovorom. 128. London u Binaca-Bonell. Na str. 131 definiše druk~ije rok isporuke. 68.

po kome prodavac treba da izvrši isporuku „u razumnom roku poslije zaklju~enja ugovora” (~lan 33 (c) BK).fiksno odre|enim ili iz ugovora odredivim datumom (~lan 33 (a) BK) i . Iako u uporednom pravu i teoriji postoji spor oko toga od kada rok isporuke te~e.. Sva izlo`ena pravila }e se primijeniti pod uslovom poštovanja principa jednovremenosti isporuke i pla}anja. U slu~aju distancione prodaje ovo svoje ovlaštenje 292 Pregled vidjeti kod Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. Ne u~ini li tako. 293 Sli~no je i rješenje ~lana 470 ZOO.ta~no odre|enim ili iz ugovora odredivim vremenskim periodom (~lan 33 (b) BK). usvojena u suštini ve} u haškom Jednoobraznom zakonu (~lan 22). 70.. Razuman rok odre|uje se prema okolnostima posla i prirodi stvari. 49-54. i njihova me|usobna praksa mo`e po Be~koj konvenciji da uti~e na utvr|ivanje du`ine razumnog roka. ^lan 58 (1) BK izri~ito predvi|a ovlaštenje prodavca da uslovi „predaju robe ili dokumenta pla}anjem cijene”.293 ali i prema obi~ajima. sredinom mjeseca itd. Jedino pravno pitanje se otvara u slu~aju u kome je vrijeme isporuke odre|eno periodom. Za sukcesivne isporuke nema posebnih pravila.. Bude li kupac ovlašten da odredi datum isporuke.). pravo izbora pripada prodavcu (~lan 33 (b) BK). str. prodavac mo`e dokazivati da je zadocnio zbog smetnje „van njegove kontrole” i da stoga ne odgovara za docnju. isto djelo. mo`e se smatrati da su rješenja Be~ke konvencije jasna.294 Ova mogu}nost kupcu ne stoji na raspolaganju kada datum isporuke odre|uje prodavac. 294 Vilus dr Jelena. 133. primijeni}e se pravila dispozitivnih propisa. Ako to nije mogu}e.. va`i}e mjerodavno nacionalno pravo.” str. str. mada poslovni obi~aji u mnogim strukama zahtijevaju da se sve potrebne radnje obave do kraja uobi~ajenog radnog vremena odre|enog datuma.292 Be~ka konvencija je preuzela rješenje common law sistema. ili od zaklju~enja ugovora. Odre|ivanje perioda vrši se izri~itim navo|enjem datuma koji determinišu period ili upotrebom tehni~kih termina (od-do. U prvom slu~aju datum se shva}a u kalendarskom smislu. on o tome mora blagovremeno obavijestiti prodavca. Ugovor o prodaji. Ukoliko stranke stoje u trajnijem poslovnom odnosu. pa }e se izlo`ena rješenja shodno primjenjivati i za pojedine obroke. Izuzev kada okolnosti posla (na primjer: obezbje|enje broda od strane kupca) ili ugovor ukazuju na to da je kupac ovlašten da odredi datum isporuke. 110 .. Ona se u uporednom pravu razlikuju. 107. Ukoliko ugovor i obi~aji šute o vremenu isporuke. Rok po~inje te}i od ugovorenog datuma po~etka perioda. Za naše pravo vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.

. 111 . Svoje pravo zadr`avanja isporuke prodavac mo`e izvršiti najprije tako što isporuku ne}e izvršiti.Budu}a povreda je „o~ita”.. ali još nije dospjela.Kupac ne}e mo}i da izvrši „bitan dio” svojih obaveza. 296 Draški} dr Mladen. 8. . Predaja dokumenata 71. .prodavac mo`e ostvariti zadr`avanjem predaje robe i dokumenata kupcu dok on ne plati cijenu. Ona je zasnovana na opštem pravilu o ovlaštenju na zadr`avanje ispunjenja iz ~lana 71 BK.dokumenti koji u sebi sadr`e pravo vlasništva na robi i slu`e njegov295 O jednovremenosti vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 214. te uvjerenje o porijeklu robe i fitopatolška potvrda. bilo spre~avanjem njenog uru~enja kupcu. Prodavac ova dva prava ima ~ak i onda kada kupac ve} dr`i dokumente koji ga ovlaš}uju da raspola`e robom. Iz stava 3.295 Postoji još jedna situacija u kojoj prodavac ima pravo da bez štetnih posljedica odgodi izvršenje isporuke.. Teret dokazivanja svih relevantnih ~inioca le`i na prodavcu.296 Me|u javno-pravnim dokumentima najve}u ulogu imaju oni koje izdaju carinske vlasti. No. Ugovor o me|unarodnoj prodaji prati ve}i broj dokumenata od onih koji se sre}u u trgova~kim prodajama unutar zemlje. Dakle. ukoliko je robu otpremio prije nego što je postala o~ita nesposobnost druge strane. Prvi je „ozbiljan nedostatak” sposobnosti da se obaveza izvrši ili kreditna nesposobnost (~lan 71 1 BK). b) BK). predstoji fundamentalna. ~lana 71 BK mo`e se zaklju~iti da je cilj obavještavanja omogu}avanje kupcu da pru`i adekvatna sredstva obezbje|enja urednog izvršenja svojih obaveza. Privatnopravne dokumente mogu}e je dalje klasifikovati na finansijske i robne. Me|u robnim razlikujemo tri osnovne vrste: . Pri tome prava tre}ih lica ne mogu biti ošte}ena. Prodavac mo`e zadr`ati isporuku (suspend the performance) pod slijede}im uslovima: . 1. Prodavac je du`an da odmah (immediately) obavijesti kupca o zadr`avanju isporuke. Da bi izbjegla sporove oko tuma~enja ovog momenta..Obaveza je nastala na osnovu ugovora. Ugovor o prodaji.2. 53-55. str. str. što zna~i nesumnjiva. Oni se mogu podijeliti na dokumente koji proisti~u iz dr`avne intervencije i one koji interesuju samo stranke. Drugi je ponašanje kupca „u pripremama za izvršenje ili u izvršenju ugovora” (~lan 71. Konvencija taksativno navodi dio osnova po kojima se on utvr|uje. a ne neznatna povreda ugovora. prodavac mo`e svoje ovlaštenje realizovati bilo zadr`avanjem robe u transportu. Me|unarodna prodaja prema.

prenosivi tovarni list.). garantni listovi za robu namijenjenu trajnoj upotrebi i drugo). otpremnica itd. str. 91. str.transportni dokumenti koji ne daju vlasništvo na robi (špediterska potvrda o prijemu robe. 300 Vidjeti Dio III. s jedne strane i ostalih”. nije precizirano u Konvenciji. odredbe o isporuci ne sadr`e posebna pravila o dokumentarnoj isporuci. 216. str. 303 Draški} dr Mladen.298 Stav Be~ke konvencije o ovom pitanju nije tako jasan.304 Mjesto i vrijeme predaje dokumenata se odre|uju ugovorom. haški Jednoobrazni zakon je predaju dokumenata jasno izdvojio u posebnu obavezu prodavca. ali je ona uzeta u obzir u dijelu koji govori o kup~evoj obavezi pla}anja (~lan 58 BK). razne vrste faktura. 298 Vidjeti Glavu III. Obaveza predaje dokumenata ure|ena je u istom odsjeku sa isporukom. Me|unarodna prodaja prema. str.. isti~e da se u ovoj grupi prepli}u re`imi trgova~kog i prava vrijednosnih papira... 304 Pregled vidjeti kod Draški} dr Mladen. Dalje.. Napokon. tovarni list i drugi sli~ni dokumenti. To je prepušteno najprije ugovoru. Odsjek II Be~ke konvencije. 302 Gildeggen R.om prenosu (teretnica.300 ali u posebnom ~lanu (~lan 34 BK).297 . Me|unarodna prodaja prema. 301 Vilus dr Jelena. Na to upu}uje i mogu}nost ispravke i dopune nesaobraznih dokumenata ukoliko su predani prije ugovorenog roka (~lan 34 BK). ~lanove 50 i 51 haškog akta. Ugovorna rješenja se dopunjuju trgovinskim obi~ajima303 i prinudno-pravnim re`imima vanjske trgovine koji su relevantni za konkretni posao.) i .. str. prodavac mora da vodi ra~una najprije o zahtjevima prin297 Gildeggen R.302 To }e biti naro~ito va`no onda kada je ugovoreno obezbje|enje pla}anja dokumentarnim akreditivom. 299 Caemmerer/Schlechtriem. 90. Strankama se preporu~uje da budu detaljne u ugovornom nabrajanju dokumenata.299 On je u izvjesnoj mjeri ~ak i protivrje~an. str. 72. U tipskim ugovorima i opštim uslovima EEK navo|enju dokumenata posve}ena je mnogo ve}a pa`nja. isto djelo. zbog toga „što se nije napravila razlika izme|u tako va`nih dokumenata kao što su konosman.komercijalni dokumenti. 112 . Glava II. isto djelo. isto djelo. isto djelo.. 308 smatraju da nema bitnih razlika izme|u haškog Jednoobraznog zakona o me|unarodnoj prodaji i BK. skladišnica i sli~ni). 108.301 odredbe ~lana 34 BK mogu da se primijene kako u sklopu dokumentarne isporuke. bilo izme|u kupca i tre}ih lica (uputstva o upotrebi. razli~ite pravne prirode i diverzificiranih funkcija dokumenata u me|unarodnoj prodaji. police transportnog osiguranja itd. Ukoliko to nije u~injeno. Koje robne dokumente treba predati. ~iji je osnovni zadatak da omogu}e i olakšaju promet robom bilo izme|u stranaka (potvrda o koli~ini i kvalitetu. 215-216. tako i na predaju dokumenata kao samostalnu obavezu. odsjek II. Polaze}i od velikog broja.

4. 310. Kako shvatiti postojanje ove du`nosti u ~lanu 30 BK? Konvencija uspostavlja obavezu prenosa svojine na kupca. Ako su nesaobrazni dokumenti predati na vrijeme. str. str. str. Ipak. 306 Caemmerer/Schlechtriem. ^ovi} dr Šefkija: “Saobraznost isporuke robe sa ugovorom o me|unarodnoj prodaji”. Treba imati na umu da su u me|unarodnom poslovnom pravu rokovi za predaju dokumenata po pravilu veoma kratki. u pitanju je povreda ugovora. isto djelo.307 74. Sarajevo 1977. Svjetlost. str.1. stav 3 BK (okolnosti slu~aja. U izlaganjima o izvorima prava i isporuci utvr|eno je da Konvencija ne reguliše prenos svojine. isto djelo. Ovo pravo nije bezuslovno. ali ne reguliše na~in na koji }e se to izvršiti.305 Dokumenti moraju biti predati saobrazno ugovoru. pravo na raskid ugovora mu ne pripada. Ovako se moralo postupiti budu}i da je samo „to osnovna obaveza prodavca zajedni~ka svim pravnim sistemima. Ukoliko nesaobrazni dokumenti budu predati prije roka za izvršenje ove obaveze. 307 Vilus dr Jelena. sinalagmati~ne ugovore. 309 Vidjeti Eisner dr Bertold . 425-429. No. 96-97. Starije rimsko pravo po~ivalo je na principima neodgovornosti prodavca za osobine prodate stvari. Justinijanovom kodifikacijom je ona protegnuta na sve dvostrano obavezuju}e. a potom i o kriterijima uspostavljenim u ~lanu 8. prodavac mo`e do tog roka da ispravi nedostatke. On je definisan mjerodavnim nacionalnim pravom. 102. U doba carstva se u trgovini stokom i robovima pojavljuje na pretorskom ediktu zasnovana odgovornost prodavca za skrivene mane.306 8.Horvat dr Marjan: “Rimsko pravo”. str. 113 . Prenos svojine 73.308 8. Njen zna~aj. isto djelo. me|usobna praksa i kasnija ponašanja obje stranke). kao bitne ili nebitne povrede odre|uje se prema uslovima konkretnog slu~aja. Njime se mo`e koristiti samo ako se time kupcu ne prouzrokuju „ni nerazumne nepogodnosti ni nerazumni troškovi” (~lan 34 BK). isto djelo. 314. pregovori. a sve drugo se razlikuje”.309 Današnje 305 Caemmerer/Schlechtriem. u ~lanu 30 BK se kao tre}a du`nost prodavca predvi|a prenos svojine na kupca. Zagreb. Uporednopravni pregled 75. Ipak.4. 1949. kupac zadr`ava pravo na naknadu štete predvi|ene Konvencijom. str. 308 Vilus dr Jelena. ~ak i kad je to slu~aj. Garancije saobraznosti isporu~ene robe sa ugovorom 8. Od ishoda ove analize zavise i pravne posljedice neispunjenja ili neurednog ispunjenja prodav~eve obaveze da preda dokumenta. 102. osim ako druk~ije nije bilo utvr|eno ugovorom (Caveat emptor).3.udnih propisa.

isto djelo. 62-64. Da bi prevazišao ove razlike i pribli`io doma}e pravo haškom Jednoobraznom zakonu o prodaji. a u common law pravima – ugovorni. a one koje nemaju taj zna~aj – waranty („garancija“). str..313 76. str. Zbog toga je sudska praksa razvila i tre}i tip ugovornih elemenata – „neimenovane uslove“ (innominate terms ili intermediate terms). Podjela slu~ajeva neizvršenja ugovora uslovila je izgled sistema odgovornosti za nepoštivanje ugovora. pa se stoga odgovornost za njihove prekršaje mo`e procjenjivati prema fakti~kim okolnostima i te`ini povrede ugovora. Ugovor o prodaji. obrnuto nije slu~aj. Oni se nalaze izme|u uslova i garancija. a u anglosaksonskim samo jedan . budu}i da se pretpostavlja da su stranke klauzulu o garanciji unijele u ugovor i kada ona nije izri~ito ili posredno navedena (implied term). „mane”. U obje velike grupe sistema rezultat povrede ugovora je i povreda te garancije i vodi odgovornosti prodavca.stanje uporednog prava rezultat je razli~ite recepcije rimskih rješenja i specifi~ne pravne tehnike svakog od sistema. X Ed. 114 . Ta garancija u kontinentalnim sistemima ima zakonski karakter. 313 Opširnije kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Odredbe koje su bitne za ostvarivanje namjere stranaka i ~ije kršenje zadire u sam „korijen sporazuma” nazivaju se condition („uslov“). 87-89. Kontinentalni sistemi poznaju dva slu~aja neizvršenja. Fizi~ki nedostaci. 311 Vidjeti ~lan 587 i dalje. To podvla~e i ~lanovi 13.isti za sve povrede ugovora. Naslov odsjeka je „Odgovornost za materijalne nedostatke“. Ono što je zajedni~ko za obje grupe poredaka jeste postojanje garancije prodavca da }e ugovor ispuniti uredno. nego prema zna~aju za ostvarivanje ciljeva ugovora. Da bi se prevazišle razlike izme|u kontinentalnih i common law sistema. 62-64. Na osnovu svega izlo`enog. jasno je da i koli~inski nedostaci uvijek predstavljaju prekršaj ugovora. i 14. ZOO uvodi kategoriju „materijalnih nedostataka” (~lan 479). Sale of Goods Act. Ugovor o prodaji.312 Na ovaj na~in podjela prekršaja ugovora prema njihovom zna~aju postaje još va`nija.. str.. u me|unarodnoj regulativi prodaje je od samog po~etka rada pri310 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.310 Zadr`ava je i Nacrt ZOO311 Anglosaksonski sistemi slu~ajeve neizvršenja ili neurednog izvršenja ugovora ne dijele prema njihovim fakti~kim obilje`jima. naj~eš}e se manifestuje kao isporuka neodgovaraju}eg kvaliteta. Ovako kruta podjela ne odgovara više trgova~kim potrebama. Svaki „condition“ uklju~uje u sebe i „warranty“. U kontinentalnim postoje dva: za docnju i za „mane”. ali se mo`e manifestovati i kao koli~inski nedostatak. 312 Prema Schmitthoff.. odnosno neurednog izvršenja ugovora o prodaji: docnju sa isporukom i isporuku stvari sa fizi~kim ili pravnim nedostacima.

4. 317 Pregled vidjeti kod ^ovi} dr Šefkija. 163. njenih ~lanova 36 i 37 naro~ito. i Perovi} J. kvalitetu i vrsti kako je to predvi|eno ugovorom i pakovanu ili zašti}enu na na~in predvi|en ugovorom.ne posjeduje kvalitete robe koje je prodavac kupcu predo~io u vidu uzorka ili modela. str. Na osnovu stilizacije usvojene u Konvenciji još se ne mo`e izvu}i definitivna sistematika slu~ajeva koji ulaze u nedostatak saobraznosti. 273. 111. 135. (2) Izuzev ako su se strane druk~ije sporazumjele. smatra se da roba nije saobrazna ugovoru ukoliko: . str. dakle.. 111. isto djelo.. ali „ono nije suprotno ni sistemu kontinentalnih prava. isto djelo. Pojam saobraznosti u Be~koj konvenciji 77.” str. umjesto ugovorene stvari (aliud).hva}en novi koncept . Institut saobraznosti poti~e iz prava USA316 Njegov istorijat pokazuje da mu se zna~enje mijenjalo. mada se u njima polazi od mana robe i njihove podele na vidljive i skrivene”.. 134. 316 Vidjeti Perovi} J. 164. na na~in koji je podoban da sa~uva i zaštiti robu”. 321 Isto i Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja.. stava 1 i stava 2 daje osnova i za svrstavanje razmatranog slu~aja u „nesaobraznost robe”.319 To }e posebno biti slu~aj onda kada isporu~ena roba ne odgovara ni opštem opisu predmeta u ugovoru.garancija za saobraznost („conformity of the goods“). Prvi je predaja druge stvari ili stvari drugog roda (aliud. nedostaci mogu svrstati u „nesaobraznost isporuke”? 78. str.314 On je sadr`an i u ~lanu 35 Be~ke konvencije..320 No. povezano tuma~enje ~lana 35.nije pakovana ili zašti}ena na na~in uobi~ajen za takvu robu. isto djelo.318 I ~lan 35 BK se mo`e tuma~iti na isti na~in. U odnosu na haški Jednoobrazni zakon o prodaji. U ve}ini nacionalnih prava ovo se smatra neizvršenjem isporuke i ne povezuje se sa odgovornoš}u za mane. Zbog njihovog zna~aja u cjelini }emo citirati prva dva stava ovog ~lana. .” str.2. ili ako takav na~in ne postoji. 115 . 320 Raspravu o ovome “testu” vidjeti kod Bianca u Bianca . str. 17-36. Njegovo definisanje se „indirektno bazira na common law sistemu”. 100. Be~ka konvencija ne predvi|a kao nesaobraznost nedostatke u koli~ini i predaju druge. To je u~injeno u ~lanu 35 BK. 319 Vilus dr Jelena. Za to je potrebno i sistemsko tuma~enje Konvencije.nije podobna za svrhe za koje se roba uobi~ajeno koristi. isto djelo.315 8. isto djelo. lat). str. ... O tome vidjeti Vilus dr Jelena. 315 Vilus dr Jelena. Koji se. 110. „(1) Prodavac je du`an isporu~iti robu u koli~ini. isto djelo. str. str. isto djelo. str. 318 Vidjeti Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema.317 Zbog toga je kategoriju „saobraznost robe” neophodno odrediti pozitivno pravno.321 Ovo utoliko prije što siguran kriterij „za odre|ivanje granica izme|u mane i 314 Vilus dr Jelena..Bonell. Saobraznost isporuke.

163. tako i nemogu}nost iskorištavanja u trgovini (merchantibility) anglosaksonskih prava. 167. izri~ito ili pre}utno ugovorenu svrhu (~lan 35. ta~ka (a) BK). str. Od rezultata toga postupka zavisi}e i pravna pozicija kupca u svakom konkretnom slu~aju. 112. 106 pozivom na UCC 2-314.. Nesaobraznost. 168 i Vilus dr Jelena. 324 Vidjeti Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. str. a njeno odre|ivanje je slo`eno. osim u slu~aju kada mu je kupac na imperativne propise skrenuo pa`nju. razlika izme|u kvantitativnih i kvalitativnih nedostataka.324 Ovakvo odre|enje odgovara funkcionalnom i objektivnom pojmu mane.” str.322 U praksi je stoga korisno provjeriti da li se isporuka druge stvari ili stvari drugog roda iz ~lana 35. Oni postoje bilo da je isporu~ena ve}a. Ona je razra|ena u ~lanu 35. koji nesumnjivo predstavljaju „manu” i ulaze u „nesaobraznost robe” je i u nacionalnim pravima relativna. No.. onda je isporuka robe sa kvantitativnim nedostacima nesumnjivo i „nesaobraznost robe” iz ~lana 35. str. Nepodobnost za naro~itu.. On je u svakom slu~aju izuzetno te`ak i u tom smislu je odgovornost prodavca za ovaj slu~aj nesaobraznosti ograni~ena. str. Opravdan je i stav da je formulacija ~lana 479. isto djelo. 116 . Tako i Gabriel Henry. 326 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. Zato je va`no ista}i da se Nacrt ZOO u ovom slu~aju nije poveo za BK. Pod njima se podrazumijevaju kako nepodobnost za redovnu upotrebu kontinentalnih sistema.. stav 2. ta~ka (b) BK. isto djelo.” str. govori o „probatio diabolica“.” str. stav 2 Zakona o obligacionim odnosima bolja od one koja je usvojena u BK. ta~ka (b) BK).169.aliud nije utvr|en”. mo`e kvalifikovati i kao neka od situacija navedenih u ~lanu 35. stava 2.. 323 Isto Perovi} J. 325 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. stav 2. isto djelo.. Teret dokazivanja le`i na strani koja se poziva na oslanjanje kupca na prodav~evu stru~nost. Tre}a manifestacija „nesaobraznost robe” jeste postojanje kvalitativnih nedostataka.323 Ni kvantitativni nedostaci nisu izri~ito spomenuti u ~lanu 35. stav 1. odnosno „fizi~kih mana robe”. Perovi} J. bilo manja koli~ina od ugovorene.327 322 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. Drugi slu~aj su nedostaci u koli~ini ili kvantitativni nedostaci. stav 2 BK. Pored toga. stav 2 BK. u prilog svrstavanju u „nesaobraznost robe” govore isti razlozi kao i kod aliud. 111-112..” str. Tu spadaju: Nepodobnost stvari za uobi~ajene svrhe u koje se roba iste vrste upotrebljava (~lan 35. stav 2...325 U teoriji se smatra da „prodavac nije obavezan da poznaje ”imperativne“ propise kup~eve zemlje”326 i da stoga ne odgovara za nepodobnost stvari. 135. isto djelo. 327 Vilus dr Jelena. Ako je koli~ina bitan element ugovora. odnosno mana ne}e postojati ako se prema okolnostima slu~aja doka`e da se kupac nije oslonio niti se mogao osloniti na stru~nost i prosu|ivanje prodavca..

isto djelo. 117 . Roba u na~elu mora u svemu da bude podudarna uzorku ili modelu. 329 Vilus dr Jelena..329 odnosno ako se radi o tipskom uzorku.332 Drugim rije~ima.” str. „materijalne nedostatke” po ZOO.3. 171.. 334 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 113. 332 Prema ~lanu 35 (3) BK nesavjestan kupac je onaj koji je „u vrijeme sklapanja ugovora .4. str. stav 2.” str.. Garancija saobraznosti robe 79. stav 2.333 Iako je sadr`ana u Konvenciji. a ne radi odre|ivanja kvaliteta. Suprotno Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja.. I on je porijeklom iz prava USA331 Nesaobraznost postoji ako roba nije upakovana ili zašti}ena na ugovoreni na~in. Tretman nedostataka u pakovanju kao posebnog slu~aja nesaobraznosti same robe rezultat je ~injenice da cijela Konvencija ima prvenstveno u vidu distancionu prodaju. ^etvrti pojavni oblik kvalitativnog nedostatka jeste nesaobraznost u pakovanju ili zaštiti robe (~lan 35. 326. O problemima vidjeti i str. 174. 8..328 Nesaobraznost sa uzorkom ili modelom koje je prodavac predo~io kupcu (~lan 35.334 da ugovorom isklju~i ili ograni~i svoju odgovornost za „mane”. pa i u našem. isto djelo. garancija saobraznosti ima ugovorni karakter. 331 Perovi} J. str. koji se u odre|ivanju saobraznosti osvr}e isklju~ivo na ugovor. ta~ka (c) BK). prodavac jam~i kupcu za svaki „nedostatak saobraznosti koji je postojao u trenutku prelaska rizika” (~lan 36 BK).znao za tu neuskla|enost ili mu ona nije mogla ostati nepoznata“. pokazuje još jednom da su prakti~ne razlike manje od konceptualnih. 171-173 citiranog djela. Mogu}nost prodavca u kontinentalnim sistemima. na na~in koji je uobi~ajen ili onaj koji je „podoban da sa~uva i zaštiti robu” (~lan 35.. 174. U mnogim nacionalnim pravima ovaj propust predstavlja posebnu povredu ugovora. To je rješenje usvojeno i kod nas. Na ovakvo pribli`avanje anglosaksonskim sistemima upu}uje stilizacija ~lana 35 BK.” str. 328 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. Ugovor o prodaji.Svrha mora biti vidljiva iz ugovora.. str. bez obzira na eventualno odsustvo krivice prodavca. str. tj. ta~ka (d)). 333 Caemmerer/Schlechtriem. Nepoštivanje ovoga jamstva povla~i za sobom odgovornost u skladu sa ~lanom 36 Konvencije.330 te o uzorku koji je pokazan samo radi obavještenja.. 137. 65. Garancija za postojanje saobraznosti robe ugovoru mo`e se definisati kao jam~enje prodavca savjesnom kupcu da }e isporu~ena roba biti saobrazna onome što je ugovoreno. 330 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. jednostranog ili dvostranog akta stranaka... ne iz nekog drugog.. izuzeci su dopušteni ako je nešto u ugovoru izri~ito promijenjeno. ta~ka (d) BK). stav 2.

me|utim. tj. str. dakle. Ugovor o prodaji. 337 Vilus dr Jelena. stav 3 BK). Nacrt ZOO u Odsjeku II „Odgovornost za materijalne nedostatke“. 114.337 Savjesnost prodavca. tj. Prodav~eva garancija saobraznosti robe sa ugovorom ne postoji „ukoliko je kupac u vrijeme zaklju~enja ugovora znao za tu nesaobraznost ili mu ona nije mogla biti nepoznata” (~lan 35. isto djelo. 336 Gabriel Henry.do datuma odre|enog za isporuku prodavac mo`e otkloniti nedostatke saobraznosti koji postoje na ranije ve} isporu~enoj robi. Vršenje ovog prava uslovljeno je na isti na~in kao i kod otklanjanja nesaobraznosti dokumenata. s tim što kupac uvijek zadr`ava pravo na naknadu štete prema Konvenciji (~lan 37 BK). moraju biti ispunjeni uslovi predvi|eni Konvencijom.prodavac mo`e ugovorom dati posebnu garanciju da }e „roba za neko vrijeme ostati podobna za njenu redovnu ili naro~itu svrhu ili da }e zadr`ati odre|ena svojstva ili karakteristike” (~lan 36.336 Ovo pravilo se ne odnosi na situacije iz ~lana 35. Njihov sustav veoma je sli~an onome koji postoji u pravu BiH kod garancije za materijalne nedostatke. Ovdje je potrebno primijetiti dvije stvari. 65-67. (~lanovi 587 – 610) nije promijenio sistem iako su unesene neke pravno-tehni~ke novine. Da bi obaveza garancije za saobraznost postojala. stav 1 BK. Tre}i uslov jeste savjesnost kupca. nedostatak saobraznosti mora da postoji u ~asu prelaska rizika sa prodavca na kupca. „~ak i ako je nedostatak saobraznosti postao o~it kasnije” (~lan 36. njegovo znanje ili mogu}nost 335 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.335 Sastoji se od pet elemenata koji moraju postojati istovremeno. . 108.. imaju kumulativan karakter. 118 . str.80. On je ve} detaljno ispitan. ali ne kasnije od isteka garantnog roka (~lan 11 KoZ). Prvi uslov jeste da se radi o ugovoru o prodaji na koji se primjenjuje Be~ka konvencija. Teret dokazivanja le`i na kupcu. Tada garantuje i za nedostatke koji se pojave nakon prelaska rizika. na osobine robe izri~ito predvi|ene ugovorom. Navedeni standard je „veoma blizu” stvarnom znanju u pogledu postojanja nedostataka. stav 1 BK). Oni su dijelom izri~ito navedeni u Konvenciji. isto djelo.. I dalje. str. uklju~ivo i naš. Najprije. Drugo. Uslovi. pravilo identi~no izlo`enom postoji u svim dr`avnim pravnim porecima. U Be~koj konvenciji sadr`ane su. stav 2 BK). Pravo na raskid ugovora kupac nema ni u ovom slu~aju. posredno je uva`ena kontinentalna koncepcija „mane” i njene podjele na vidljive i skrivene. A to zna~i da ni otklanjanje nesaobraznosti robe ne smije kupcu prouzrokovati nerazumne nepogodnosti i troškove. i dvije dopunske varijante: . a dijelom se dobijaju njenom sistemskom interpretacijom. U ovom slu~aju ~etverogodišnji rok zastarjelosti te~e od dana u kome je kupac obavijestio prodavca o postojanju nesaobraznosti kao osnova svog zahtjeva.

str. vlasni~ko pravo na njoj.339 Razlike izme|u ove dvije grupe poredaka zahtijevale su da Konvencija posebno uredi i ovu obavezu prodavca. Prenos svojine na kupca jedna je od osnovnih obaveza prodavca prema Be~koj konvenciji (~lan 30). On se mo`e ukratko izraziti kao postojanje urednog obavještenja prodavca od strane kupca o postojanju saobraznosti (~lan 39 BK). Zaklju~enjem ugovora kupac `eli da stekne mirnu i nesmetanu dr`avinu stvari i najja~e.znanja su pravo irelevantni. 8. 71-74. Pravni nedostaci ne spadaju u „nesaobraznost robe“.. Ugovor o prodaji. U Konvenciji. Razlikovanje subjektivnih 338 ^lan 6 Konvencije. odgovornosti za pravne nedostatke. 339 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Osnovne argumente za naš stav vidimo u sistematici Konvencije i posebnom regulisanju pravnih nedostataka u ~lanovima 41-44 BK. objektivna... Zbog toga i garancija za pravne nedostatke mora biti prirodan sastojak ugovora. ^etvrti uslov ti~e se odr`avanja garancije saobraznosti robe sa ugovorom na snazi. Draški} dr Mladen. Ovaj uslov nije eksplicitno sadr`an u Konvenciji. razvili su se u kontinentalnim i anglosaksonskim sistemima re`imi garancije za preneseno pravo veoma sli~ni onima koji postoje kod garantovanja za svojstva stvari. o njoj }e kasnije biti više rije~i. Ona su koncentrisana u oblasti kategorijalnog aparata i uslova za nastanak obaveza po osnovu garancije. Na ovoj osnovi. Prodavac je odgovoran za nedostatak saobraznosti i kad nije kriv za njihovo postojanje. slobodno od bilo kakvih tereta. str. dakle. str. Garancija za pravne nedostatke (za{tita od evikcije) 81. 119 .5. Me|unarodna prodaja prema. tj. I peto. 179. potrebno je da garancija saobraznosti nije u ugovoru izri~ito ili pre}utno isklju~ena.. Fakti~ke razlike izme|u ovog i drugih slu~ajeva neizvršenja ugovora dovele su do nekih specifi~nih rješenja. ali proizilazi iz njene dispozitivne prirode338 i ugovornog karaktera odgovornosti po BK. Pošto je u pitanju reklamacija. 340 U teoriji su mišljenja o ovom pitanju podijeljena (vidjeti Perovi} J.. Isti sistem odgovornosti za dvije povrede ugovora nije razlog za njihovo konceptualno izjedna~avanje. Odgovornost prodavca za nesaobraznost je. ako ne i va`nije od osobina stvari. ona je priznata i postavljena kao specifi~an vid odgovornosti prodavca. po~evši od rimskog prava. isto djelo.340 Pravni nedostaci se u Konvenciji se definišu kao „prava ili potra`ivanja tre}ih lica” na stvari koja je predmet ugovora. Zbog toga su za njega osobine primljenog prava isto tako va`ne. 201 – 203). 82.

str.spre~avaju nastanak prava kupca u predvi|enom obimu. str. 343 Caemmerer/Schlechtrem. isto djelo. 346. str. Nesavjesnost se mora odnositi na pravni poredak zemlje u kojoj }e se roba dalje prodavati ili koristiti. Upravo na ovu situaciju odnosi se ~lan 10. Ona to svojstvo ima isklju~ivo ako se radi o pravu industrijske svojine i ako su ispunjeni uslovi iz ~lana 42 Konvencije. str. Procjena postojanja nedostataka vrši se naj~eš}e prema pravu zemlje prodavca. prvi uslov za realizaciju garancije za neke vrste pravnih nedostataka je nesavjesnost prodavca. . Suprotno ve}ini nacionalnih prava. isto djelo. 120 .342 jeste poseban tretman prava industrijske svojine u funkciji „prava ili potra`ivanja tre}e strane”. str. Caemmerer/Schlechtriem. Navedeni uslovi u stvari zna~e stvaranje 341 Vilus dr Jelena. pravni nedostatak postoji onda kada se tre}e lice javlja sa stvarno-pravnim ili obligacionim pravom ili potra`ivanjem koji: .prava (rights) i potra`ivanja (claims) je zna~ajno jer se njime proširuje domen zaštite. 346 isti~u da sasvim neosnovana potra`ivanja. definisati kao jam~enje prodavca kupcu da preneseno pravo nema ni jedan od spomenutih nedostataka. Polaze}i od navedene sistematizacije slu~ajeva.341 Druga zna~ajna specifi~nost Konvencije. 123. Shodno izlo`enim stavovima Konvencije. ~ak i u odnosu na haški Jednoobrazni zakon. te na pravo dr`ave u kojoj kupac ima sjedište u svim drugim situacijama. 122. Za razliku od garancije za osobine stvari.spre~avaju nastanak prava kupca. isto djelo. tzv. “trivijalni zahtjevi”. 342 Vilus dr Jelena. 3 KoZ. ne odgovara se samo za postoje}a subjektivna prava tre}ih lica ili za ta prava koja su tre}a lica uspješno ostvarila prema kupcu. 353-357. Ti uslovi su brojni i slo`eni.343 83. ako su to stranke imale u vidu pri zaklju~ivanju ugovora. nisu obuhva}eni ~lanom 41 BK. Ve} i samo ozbiljno potra`ivanje. garancija za pravne nedostatke se mo`e. 344 Analizu ovih prava iz ugla ~lana 42 BK vidjeti kod Caemmerer/Schlechtriem. ~ini osnov za korištenje pravima iz garancije. Rok zastarjelosti u slu~aju nesavjesnog prodavca po~inje te}i od trenutka u kome se prevara (fraud) mogla razumno otkriti. Uslovi za nastanak garancije za pravne nedostatke i za odgovornost prodavca za njih su odre|eni u Konvenciji zavisno od toga da li su u pitanju prava industrijske svojine344 ili druga prava. . isto djelo.onemogu}avaju nastanak prava kupca shodno ugovoru i . koje za kupca mo`e da predstavlja zna~ajne probleme i štete. isto djelo.spre~avaju nesmetano korištenje prava koja su prenesena u skladu sa ugovorom.

To mo`e. Drugi uslov jeste nepostojanje pristanka kupca da stvar uzme sa pravnim nedostatkom (~lan 41). Dispozitivni karakter Konvencije je došao do izra`aja i u ovome rješenju. 8. 347 Draški} dr Mladen.obaveze prodavca da se informiše o stanju prava industrijske svojine povodom robe u navedenim zemljama. ali ne mora da bude zahtjev tre}eg ili sudsko obavještavanje o sporu. Dakle. ali ne i izmakle dobiti (~lan 44 BK). 356.346 ^etvrti zahtjev odnosi se na nepostojanje ugovornog isklju~enja ili ograni~enja garancije za pravne nedostatke. str. Sastoji se u obavezi o~uvanja stvari u na~elno nepromijenjenom stanju. Obavještenje mora da se odnosi na prirodu nedostatka i da bude dostavljeno prodavcu „u razumnom roku” pošto je kupac „saznao ili morao da sazna za postojanje takvog prava ili zahtjeva” (~lan 43). 217 ukazuje na skandinavska prava kao izvor ovih rješenja. mo`e sniziti cijenu srazmjerno pravnom nedostatku ili zahtijevati naknadu stvarno pretrpljene štete. isto djelo.345 Ovi uslovi se ne}e primijeniti ako je kupac znao za nedostatak ili ako je dao planove i naloge prodavcu koji su doveli do postojanja povrede industrijske svojine. Bez obzira na razlog. 718. ^uvanje robe 84. Ta obaveza mo`e ugovorom biti prenesena na kupca. Prvi je docnja kupca sa preuzimanjem isporuke. isto djelo. i ova vrsta garancije prodavca ima ugovornu prirodu.. Posljednje rješenje je kritikovano kao i ista solucija kod nedostatka saobraznosti. Taj uslov nije izri~ito predvi|en u Konvenciji. Konvencija ne postavlja nikakve zahtjeve u pogledu na~ina saznanja. Na tre}em mjestu je obavještenje (reklamacija) na pravne nedostatke (~lan 43). 121 . Ona postoji i u ~lanu 520 ZOO. ali proisti~e iz njenog dispozitivnog karaktera. Reklamacija nije uslov za realizaciju obaveze iz ove garancije ako je prodavac bio nesavjestan (~lan 43 (2) BK). Prodavac je prema Konvenciji du`an u dva slu~aja da ~uva stvari (custodia). Me|unarodna prodaja prema. Caemmerer/Schlechtriem. str. U svim ostalim slu~ajevima i kod svih ostalih prava savjesnost prodavca je irelevantna (~lan 42 BK). isto djelo. Le`i na svakoj od stranaka onda kada su posjed robe i snošenje rizika na njoj podijeljeni. Drugi postoji kod jednovremene isporuke i pla}anja ako kupac ne plati cijenu u skladu sa ugovorom (~lan 85 BK).6. str. 125. str. prodavac je du`an da 345 Caemmerer/Schlechtriem. 346 Vilus dr Jelena. ^uvanje robe je i u uporednom pravu347 i prema Be~koj konvenciji zajedni~ka du`nost ugovara~a. Kada kupac „ima razumno opravdanje što nije poslao tra`eno obavještenje”..

349 Obavještenje kupcu da je roba uskladištena nije obaveza prodavca. koja koristi termin „da robu zadr`i”. 122 . 43-67. potrebno je da prodavac ima ili posjed robe ili da mo`e njome raspolagati svojim pravnim radnjama (~lan 85 BK). U principu u obzir dolaze: javna sudska prodaja. mada nije isklju~en. isto djelo. S obzirom na stilizaciju ~lana 88.. 52-57. Ko mo`e biti to tre}e lice. izbor prava }e zavisiti od mjerodavnog dr`avnog sistema..352 86. 349 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Sa obaveznom ~uvanja povezana je. Prodavac mo`e najprije da robu ~uva sam pa`njom dobrog privrednika. prodavac mora preduzeti „razumne mjere” da robu proda (~lan 88. Schlechtriem.. 729. 350 Caemmerer/Schleschtriem. Ugovor o prodaji. Konvencija ne 348 ^lan 85 BK. na trošak i rizik kupca. str. Kada su uslovi ispunjeni. stav 2 BK).350 ali je u praksi uvijek korisno. stav 2 BK). 352 Za sredstva obezbje|enja u našem pravu vidjeti Trifkovi} dr Miloš: “Sredstva obezbje|enja pla}anja”.ako bi „njeno ~uvanje iziskivalo nerazumne troškove” (~lan 88. Da bi ova obaveza nastala i postojala. Iz stilizacije ~lana 87 se ipak mo`e zaklju~iti da se radi o subjektima koji u sklopu svoje redovne djelatnosti dr`e robna skladišta. Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. preduze}a luka i drugi sli~ni subjekti. str. prodavac je du`an obavijestiti drugu stranu „o svojoj namjeri da robu proda” (~lan 88. naro~ito str. str. str. prodavac ima pravo zaloge i/ili retencije na ~uvanim stvarima sve dok njegovi izdaci ne budu namireni. 170. str. isto djelo. 169-170. Njihova konkretizacija zavisi od okolnosti slu~aja i od nadle`nog prava. prodaja preko privatnih aukcijskih firmi i neposredna prodaja. Ona postoji u dva slu~aja: .preduzme razumne mjere za o~uvanje stvari. u “Nastavne teme škole za samostalne ra~unovo|e”. Granicu naknade predstavlja „razumnost” tih troškova (~lanovi 85 i 87 BK).348 Roba se mo`e predati nekom tre}em na ~uvanje ako troškovi ~uvanja nisu nerazumno visoki (~lan 87 BK). prodavac ima pravo na naknadu troškova za ~uvanje. pod odre|enim uslovima i du`nost prodaje robe koju prodavac ~uva. Ugovor o prodaji. Postoji više na~ina na koje se ova du`nost mo`e izvršiti. 728. Ugovor o prodaji prema.. ali se kao „~uvari” mogu pojaviti špediteri. 85. stav 2 BK). str. Konvencija izri~ito ne odre|uje. Sarajevo 1995. Sudski depozit je malo vjerovatan.ako je roba podlo`na „brzom kvarenju” ili . To }e na prvom mjestu biti javna skladišta. Ako su troškovi razumni.. knjiga.. Deponovanje robe kod tre}eg ne zna~i izvršenje isporuke.353 Ako je to mogu}e. a potom i od mogu}nosti koje pru`a mjerodavno dr`avno pravo.351 Pošto se ~uvanje vrši za ra~un kupca. 2. 353 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 351 Caemmerer. 171-172. One se najprije odre|uju prema svim okolnostima slu~aja.

Neke su sporadi~no obuhva}ene Konvencijom. rizik sa prodavca prelazi na kupca. po pravilu. Ugovor o prodaji. A to zna~i da }e u njenom konkretnom utvr|ivanju veliku ulogu imati interpretativni kriteriji iz ~lana 8. gospodar posla (dominus negotii) i da se prodavac mora pridr`avati njegovih uputstava. 354 Suprotno: Caemmerer/Schlechtriem.. 733. mjesta opredjeljenja. budu}i da su ostale ve} obra|ene na odgovaraju}im mjestima. stav 2 BK. 88.. prodavac ima i niz drugih obaveza. tehnološke karakteristike pojedinih vrsta transporta i rokovi i . Obaveza organizovanja transporta javlja se kod distancionih prodaja. Naj~eš}e se navode sljede}e: pakovanje robe.Prodavac mora zaklju~iti sve potrebne ugovore „za prevoz”. stav 3 BK). uskladištenju i osiguranju. ali je o~ito da je on ovdje. mada to ne mora uvijek biti slu~aj. isto djelo. Zbog toga je Konvencija regulisala samo obaveze prodavca ako nije du`an da robu osigura. U faktore zna~ajne za odluku o izboru ulaze po pravilu: osobine robe. Tu }e naj~eš}e biti uklju~eni: ugovor o špediciji. obavještavanje druge strane o relevantnim ~injenicama.354 Kada je prodaja tre}em licu izvršena. str.Uslovi ugovora moraju biti „uobi~ajeni za tu vrstu prevoza”. str. Ako nije ure|ena izri~itim sporazumom ili navo|enjem transportne klauzule.Prevoz se organizuje do odre|enog mjesta. Obaveza osiguranja robe le`i na prodavcu kada je to izri~ito ugovoreno ili ako na nju upu}uju transportne klauzule. Pored navedenih. odnosno staviti joj ga na raspolaganje.7. To je ujedno i mjesto u kome.355 Zadr`a}emo se samo na posljednje dvije. . Konvencije. 171-172. vrsta prevoza se odre|uje prema okolnostima konkretnog slu~aja i to tako da bude „odgovaraju}a”. otprema robe i transportno osiguranje. kao vlasnik. Prema njima postoje ~etiri obilje`ja ove obaveze: . Pada u o~i veliki broj upotrijebljenih pravnih standarda. 8. 355 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. ukoliko ih blagovremeno dobije. dok druge proisti~u iz konkretnog ugovora i okolnosti posla. „On je du`an višak predati drugoj strani” (~lan 88. . a ne samo ugovor o prevozu.govori o reakcijama kupca. Ostale obaveze 87. prodavac je ovlašten da od dobijene sume zadr`i iznos razumnih troškova koje je imao. Tada mora na zahtjev kupca da mu dostavi sve „raspolo`ive podatke koji su mu potrebni za izvršenje osiguranja“ (~lan 32. 123 . primijeni}e se dispozitivna rješenja sadr`ana u ~lanu 32. Ona se tada ravna prema sporazumu stranaka i relevantnim pravilima osiguranja.Ako nije ugovorena.

358 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. specifikacija se mora dati „do isteka razumnog roka” od prijema prodav~evog zahtjeva za specifikaciju. 31. str.Bonell. Generalna odredba da }e kupac specificirati poru~enu robu je bez ikakvih pravnih efekata. 357 Knapp u Bianca . 124 . stav 1 BK). Na~elo poštenja i savjesnosti. Svojstva robe koja nisu odre|ena specifikacijom ravna}e se prema mjerodavnom pravu.. te standard pa`nje dobrog privrednika zahtijevaju da se dostave i podaci koji nisu izri~ito tra`eni. isto djelo. tako i onome što je u prometu uobi~ajeno.specifikacionu prodaju. Konvencija mu name}e obavezu da obavijesti kupca o pojedinostima specifikacije i da mu ostavi razuman rok u kome kupac ima pravo da sa~ini sopstvenu specifikaciju. 356 ^lan 539 ZOO govori o specifikacionoj prodaji samo ako kupac ima pravo da “kasnije” odredi specifikaciju. Izjava prodavca djeluje od dana u kome ju je kupac primio. 9. Obaveze kupca 9.. ali mogu biti od zna~aja za zaklju~ivanje ugovora o datom transportnom osiguranju. Ugovor o prodaji. Ako on nije ozna~en u ugovoru. Pod specifikacijom se podrazumijeva svaki ugovorni uglavak ili jednostrana izjava jedne od stranaka kojima se bli`e odre|uju „oblik. U skladu sa ~lanom 64.358 90.stav 3 BK). Uporedno pravo se sla`e u tome da nespecificirane osobine moraju odgovarati kako specifikaciji. Njen pravni re`im u Konvenciji i ZOO je gotovo identi~an. o~ito je da oni moraju biti detaljniji od obi~ne ugovorne klauzule kojom se bli`e definiše predmet posla. ni precizno.357 Iako Konvencija ne govori o obimu i tehnici odre|ivanja obilje`ja robe.1. 1 BK prodavac u ovom slu~aju ima i pravo na raskid ugovora. „specifikacija koju je u~inio prodavac je obavezna” (~lan 65.356 Zadr`a}emo se samo na rješenjima Be~ke konvencije. stav 1 BK). stav 2 BK). mjere i druga obilje`ja robe” (~lan 65. Nepoštovanje ove obaveze povla~i pravo prodavca da sam sa~ini specifikaciju „u skladu sa kup~evim potrebama koje su mu mogle biti poznate” (~lan 65. Obaveza kupca da prodavcu dostavi specifikaciju ~ini od posla prodaje opšteg tipa posebnu vrstu . 477. Kupac je du`an da specifikaciju obezbijedi do ugovorenog datuma. Davanje specifikacije 89. str. Ne odgovori li kupac u ostavljenom roku. Pošto znanje prodavca za potrebe kupca ne mora biti ni aktualno.

Ono mo`e biti odre|eno prinudnim propisom ili ugovorom..2. koje treba preduzeti da bi kupac došao do relativno sigurnog stava o tome da li isporu~ena roba odgovara onome što je ugovoreno. odnosno dispozitivnim propisom. Pojam i zna~aj provjere 91. U uporednom pravu je provjera u najve}em broju sistema pravo kupca. o kojima su se stranke saglasile. Provjera (ne)saobraznosti je sistem fakti~kih i pravnih radnji. Provjeru }emo izlo`iti tako da se dobije sistem sli~an doma}em..9. 81. S obzirom na to da je pregled obaveza kupca.1. Izuzeci su tako|er odre|eni. Prinudni propisi velikog broja zemalja zahtijevaju da se roba koja }e se uvesti provjeri prije otposlanja (pre-shipment inspection).2. 360 Vidjeti opširno kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 81-94. Pri tome }emo obuhvatiti sljede}e modalitete ove obaveze: vrijeme. ili ukoliko drugi na~in isporuke i pla}anja. Nacionalna prava ovdje imaju razli~ite pristupe. uslov za valjano reklamiranje i jednu od pretpostavki o~uvanja prava na naknadu štete. Provjera saobraznosti 9.. Vrijeme provjere 93. Tako i Schmitthoff. prema Konvenciji. isto djelo..2. str. Prema ~lanu 58. snosi i troškove pregleda. ^lan 481. Naš sistem. oli~en u Opštim uzansama. X Ed. isto djelo. Na me|unarodnom 359 Vidjeti Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. Ako se poka`e da je roba nesaobrazna. prema opštim pravilima Konvencije da zahtijeva u vidu naknade stvarno pretrpljene štete. on.” str. Zna~aj pregleda je po Konvenciji isti kao i u nacionalnim pravima. koji je zaklju~en u okviru GATT/ WTO. 125 . 182. stav 1 ZOO. kupac mo`e troškove pregleda. na~in i troškovi.361 U postupke obavezne kontrole robe spada i grani~na kontrola. 361 Vidjeti i Schmitthoff.360 Regulativa Be~ke konvencije je takva da provjera saobraznosti predstavlja posredno konstituisanu obavezu kupca. Modaliteti ove provjere ure|eni su posebnim Sporazumom o inspekciji prije otposlanja.359 Taj stav ne izuzima i ZOO. Vrijeme provjere je najslo`eniji pravni modalitet ovog postupka. tipi~an je primjer. 9. 91 naro~ito. X Ed. zajedno sa njihovim modalitetima. stav 3 BK: „Kupac nije du`an isplatiti cijenu prije nego što je imao mogu}nost da robu pregleda”. Obaveza pla}anja i prije pregleda postoji ako na to upu}uju dokumentarni na~in isporuke. str. Ugovor o prodaji. uredan pregled je i fakti~ka i pravna pretpostavka uspješne reklamacije. 92.2. str. Pored navedenog. mjesto. isklju~uje mogu}nost pregleda robe.

konkretne okolnosti su unesene u ~lanu 38 (1) BK da bi se ubla`ila strogost stilizacije i roka koju on sadr`i.4.362 Vrijeme provjere privatnopravnog karaktera. koje se odre|uje ugovorom ili dispozitivnim propisom. Slo`enost rješenja zahtijeva da se posebno izlo`e. str. 94. tj. Upravo zbog toga se u teoriji smatra da je i „štih proba” dovoljna za odr`avanje rokova pregleda. isto djelo.razlikovanje pregleda radi izvršenje ugovora o prodaji od pregleda radi izvršenja ugovora o prevozu. 120 smatra da je CISG i u ovom slu~aju uspostavila “standard aktuelnog znanja” za nedostatak saobraznosti. isto djelo. „Pregled se mo`e odgoditi do stizanja robe u mjesto opredjeljenja” (~lan 38 (2) BK). 115. str. nego prije predaje za transport. 333. To zna~i da se vrijeme pregleda odga|a za period transporta i da kupac mora dokazivati da eventualna nesaobraznost nije nastala u toku prevoza. list RBiH“. Niko se ne mo`e pozivati na posljedice svojih nesavjesnih radnji (Nemo turpitudinem suam alegans!). Pravilima o jednovremenosti isporuke i pla}anja iz ~lana 58 Konvencije u praksi se posti`e da se vrijeme provjere (ne)saobraznosti ve`e za vrijeme isporuke.364 Ovo je osnovno rješenje. Ako je prodavac bio savjestan. kada se „nedostatak saobraznosti odnosi na ~injenice koje su mu bile poznate ili mu nisu mogle biti nepoznate. 126 . Prvo se ti~e distancione prodaje. 117.365 95. list SFRJ – Me|unarodni ugovori“ od 5. . vrijeme utvr|ivanja se odre|uje zavisno od toga da li je nedostatak saobraznosti bio vidljiv ili skriven. str. vrijeme provjere odre|uje se na dva na~ina: generalno i za neke posebne situacije.ako ništa nije ugovoreno. Kada je prodavac nesavjestan. Pregled (provjera) vidljivih nedostataka mora se izvršiti „u što je mogu}e kra}em roku zavisno od okolnosti” (~lan 38 (1) BK). . isto djelo. 363 Gabriel Henry. kupac ima pravo opcije u pogledu odre|ivanja (mjesta) vremena provjere i 362 Dodatak „Sl. tako|er ima dva osnovna slu~aja: kada je prodavac savjestan i kada nije savjestan. tj. U ovom kontekstu zna~ajno je nekoliko momenata: . Posebna rješenja za vrijeme provjere tako|er postoje u Konvenciji. takav da se mogao utvrditi tek posebnim pregledom ili upotrebom stvari. str. i sli~no.stranke mogu vrijeme pregleda uvijek posebno ugovoriti ne pridr`avaju}i se dispozitivnih rješenja Konvencije.363 vrijeme utvr|ivanja nesaobraznosti nije ni~im ograni~eno. Iako se ocjena pravnih standarda uvijek vrši i prema okolnostima konkretnog slu~aja. 364 Vilus dr Jelena. broj 2/92. isto djelo.1985 i „Sl.planu je ure|ena Konvencijom o uskla|ivanju grani~nih kontrola robe. U slu~aju vidljive nesaobraznosti. Sli~no Gabriel Herny. 365 Caemmerer/Schlechtriem. a on ih nije otkrio kupcu” (~lan 40 BK). Posebno }emo ih izlo`iti.

9. Kod reekspedicije pregled mo`e da se odgodi „do prispije}a robe u novo mjesto opredjeljenja” (~lan 38 (3) BK). izuzev kada je taj rok nesaglasan sa ugovornim garantnim rokom” (~lan 39 (2) BK). naro~ito ako su u pitanju generi~ke stvari.2. pod uslovom da je prodavac u trenutku zaklju~enja ugovora znao ili morao znati za dalju otpremu. Mjesto provjere 97. mjesto provjere se odre|uje prema vremenu provjere. . On ugovorom mo`e biti isklju~en (~lan 58 (1) BK).Bonell. str..kona~na destinacija kod reekspedicije i .367 Namijenjen je prvenstveno zaštiti od skrivenih nedostataka. Pregled se mo`e odgoditi dok prodavac kupcu ne stavi na raspolaganje „dokumenta na osnovu kojih se mo`e raspolagati robom” (~lan 58 (1) BK). 127 .366 U Konvenciji nema zahtjeva da se mjesto opredjeljenja mijenja „bez pretovara”. a po~iva na uslovljenosti provjere nesaobraznosti i reklamacije.” str. ako je u pitanju skrivena nesaobraznost. a to prakti~no zna~i za vrijeme produ`enog transporta. isto djelo. 119-120. 336.mjesto gdje se stvari nalaze. Ovaj zaklju~ak se dobija tuma~enjem. U ovom slu~aju va`e i druga rješenja iz prethodnog slu~aja. isto djelo.. Tre}i slu~aj obuhvata jednovremenosti isporuke i pla}anja. 368 Draški} dr Mladen. tj.mjesto opredjeljenja.3. Caemmerer/Schlechrtiem. 298. Prema dispozitivnim odredbama Konvencije. Pod reekspedicijom se podrazumijeva promjena pravca ili destinacije robe bez postojanja razumne mogu}nosti da se roba prije toga pregleda. 366 Bianca u Bianca . od nesaobraznosti koja nije vidljiva prilikom prijema robe. str. str. Bio je predmet velikih sporova prilikom usvajanje Konvencije. Drugo specifi~no rješenje se odnosi na reekspediciju (~lan 38(3) BK). . “Me|unarodna prodaja prema.u mjestu opredjeljenja kupac tako|er ima obavezu da u skladu sa okolnostima da robu na provjeru „u što je mogu}e kra}em roku”. Primjenom ovog kriterija mo`e se dobiti sljede}a nomenklatura: . Kod skrivene nesaobraznosti (skrivenih nedostataka) provjera se mo`e izvršiti u krajnjem roku od dvije godine „ra~unaju}i od dana stvarne predaje robe kupcu. 184.368 . 96. 367 Vilus dr Jelena.. kao što to ~ine haški Jednoobrazni zakon i naš ZOO. Rok je objektivan i prekluzivan.mjesto predaje prvom prevozniku radi prevoza kod distancionih prodaja.mjesto isporuke. isto djelo.

128 . 117. str. Na~in pregleda zavisi prvenstveno od vrste robe i sporazuma stranaka. Prvo. a ukoliko njih nema. Na~in provjere 99. 100.” str. Beograd. str. isto djelo. ako su bilo tehni~ki. X Ed. 89-90 naro~ito. ali ne mora da bude podudaran sa pravilima provjere u mjestu isporuke. isto djelo. primijeni}e se odredbe Glave XXIII ZOO – „Ugovor o kontroli robe i usluga” za situaciju u kojoj je provjera prepuštena tre}im licima. str. bilo o sekundarnom. 1970. Schmitthoff.” st. Analiza teksta Konvencije pokazuje da ona te`ište stavlja na mjesto opredjeljenja. Za na~in pregleda su prvenstveno mjerodavni me|unarodni poslovni obi~aji. 116. bilo društveni postupci propisani prinudnim propisima ili fiksirani u ugovoru. Zna~ajno je napomenuti da jedinstvena me|unarodna pravila za kontrolu još ne postoje. “Me|unarodna prodaja prema. valja ista}i da se prema ~lanu 20 našeg Zakona o sukobu zakona ne mo`e do}i do stava koji bi bio podudaran sa rješenjima Konvencije. 371 Vilus dr Jelena.. 373 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. Ovo rješenje odgovara dominiraju}em stavu u uporednom pravu.4. IUP. va`i}e odredbe ZOO o provjeri materijalnih nedostataka. u slu~aju šutnje ugovora. 9.371 Drugo mišljenje je zasnovano na širem tuma~enju Be~ke konvencije i zato nam se ~ini prihvatljivim.374 Ukoliko kontrolu saobraznosti robe vrši kupac. 186. 374 Vidjeti Vilus dr Jelena: “Odre|ivanje i kontrola kvaliteta robe kod ugovora o prodaji”. Zbog toga je u praksi veoma prisutno i mjesto predaje robe prvom prevozniku kao lokacija na kojoj se vrši provjera.2. onom koje se pojavljuje kod reekspedicije..372 Takav na~in provjere mo`e.98. isto djelo. rješenja izvora prava se moraju striktno poštovati. Na~in pregleda obuhvata sve vrste radnji i njihove modalitete koje kupac treba da izvrši radi provjere saobraznosti isporuke. Posebno se isti~e da ovo pravilo va`i i kad lokalni obi~aji ne postoje.373 Tako|er. U vezi sa na~inom provjere tri momenta su u praksi posebno zna~ajna.369 bilo da se radi o primarnom mjestu upu}ivanja. pa mu Konvencija ne posve}uje posebnu pa`nju. Ukoliko va`i pravo BiH. Stoga. 370 Draški} dr Mladen.370 Me|unarodna prodaja ima prete`no distancioni karakter. isto djelo. 297-298.. str. Drugo. kod na~ina provjere uvijek treba pa`ljivo razlikovati tehni~ke od društvenih procedura. a da se rješenja uporednog prava me|u sobom zna~ajno razlikuju. 372 Bianca u Bianca-Bonell. Samo rezultati dobi369 Vilus dr Jelena.. prema pojedinim autorima. va`i pravilo Haškog zakona o prodaji po kome se „na pregled primenjuju pravila mesta na kome se kontrola vrši”. 183. kupac mora da ispita robu na razuman na~in.

X Ed.378 Preuzimanje isporuke je pandan isporuci i ~esto se radnje ispunjavanja ove dvije obaveze prepli}u.3. Sarajevo.. ~lan 2 -606 i 2-607 UCC. Ugovor o prodaji.. str. isto djelo. 92–93. No. Sastoji se iz najmanje jedne fakti~ke i jedne pravne radnje i zato predstavlja pomo}ni pravni posao.. Opširnije vidjeti kod Gabriel Henry.379 ZOO je zauzeo stav da se radi o njegovoj obavezi i time se priklonio rješenjima me|unarodnog poslovnog prava.“ Ekonomski institut Sarajevo. zaklju~ivanje ugovora o prevozu i davanje specifikacije. isto djelo. 173-174. str. rizik je prešao na kupca. X Ed. Za me|unarodnu prodaju je va`no da svako preuzimanje robe ne mora da zna~i i njen prijem. 129 . 379 ^lan 2 Sale of Goods Act.380 102. Prijem isporuke 101. Interesantno je da linija podjele ne ide izme|u kontinentalnih i common law sistema.376 9. Sa ovoga stanovišta se svi na~ini provjere i njihovi rezultati mogu podijeliti na one koji se ti~u utvr|ivanja standardnog kvaliteta i drugih zahtjeva vezanih za robu i one koji odgovaraju specifi~no ugovorenim klauzulama. Radnje preuzimanja isporuke odnose se na period prije i u toku isporuke. stavljanje robe na raspolaganje. Nacrt ZOO je u ~lanovima 630 – 632 prihvatio isto rješenje. 378 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. ~lan 91 ŠZO. 380 ^lan 519 je smješten u odsjek o obavezama kupca.375 I tre}e. Kao primjere navode: slanje ambala`e. Ve}ina dr`avnih poredaka izri~ito smatraju da je u pitanju pravo kupca. Test za kvalifikovanje fakti~kog preuzimanja robe kao prijema isporuke je stanje volje kupca. ^lan 2-301 UCC sadr`i rješenja koja su podudarna sa CISG. shodno ~lanu 8 BK. 535. U uporednom pravu je pravna priroda preuzimanja isporuke sporna. Usprkos tome. davanje instrukcija za otpremu robe. 381 Vidjeti Schmitthoff. str. Njihovo navo|enje mo`e se izvršiti u ugovoru ili drugim izvorima. 377 Caemmerer/Schlechtriem. postupak provjere se danas u mnogim slu~ajevima (zlo)upotrebljava i kao na~in posrednog isklju~ivanja ili ograni~avanja odgovornosti prodavca. Ovo nije slu~aj sa pravom USA. odnosno postojanje ili nepostojanje pomo}nog pravnog posla kao elementa prijema. isto djelo. a u drugom posebni (in personam).jeni na taj na~in su juridi~ki relevantni i mogu da poslu`e kao osnova za urednu reklamaciju. str. U prvom slu~aju se izdaju standardni certifikati (in rem). 95. 376 Vidjeti Trifkovi} dr Miloš: “Analiza ugovornog regulisanja poslovne saradnje izvozne privrede . isto djelo. Ukoliko to nije u~injeno. 78–79. str. kupac mora obaviti sve radnje „koje se razumno od njega o~ekuju” (~lan 60 BK). isto djelo. Konvencija zahtijeva od 375 Vidjeti kod Schmitthoff. Ovakve situacije su ~este. 91-93. str. naro~ito kod reekspedicije. Schmitthoff. X Ed. 1988.. to nimalo ne uti~e na njihovu pravnu samostalnost. Preuzimanje isporuke je sistem fakti~kih i pravnih radnji koje kupac prema ugovoru i drugim izvorima prava mora da izvrši da bi „omogu}io prodavcu da izvrši isporuku” (~lan 60 BK)377 i da bi on sam preuzeo robu.381 Kada je isporuka izvršena.

^uvanje robe 103. a u common law sistemima razlog (consideration) za preuzimanje du`nosti prodavca uopšte. . kupac je du`an „da preduzme sve mjere za ~uvanje robe koje su prema okolnostima razumne” (~lan 86. 130 . Ve} je navedeno da je i u uporednom pravu i prema Be~koj konvenciji ~uvanje robe zajedni~ka du`nost obje stranke. da je ~uva. ako su ispunjeni Konvencijom predvi|eni uslovi. str.preuzimanje robe je mogu}e bez isplate njene cijene. kao razlog. 104. ^etvrti uslov je samostalan i kupac ima pravo. Analogno isporuci 382 Caemmerer/Schlechtriem isto djelo. 9. agent). Pla}anje cijene je klju~na obaveza kupca. Ona. Kao i prodavac. ne i obavezu da se njime koristi. u kontinentalnim sistemima predstavlja kauzu (causa).5.preuzimanje i ~uvanje robe ne stvaraju kupcu nerazumne nepogodnosti. Mjere ~uvanja i zadr`avanja robe ure|ene su na isti na~in kao i u prvom slu~aju. Kupac je u mjestu opredjeljenja du`an da preuzme robu „za ra~un prodavca”.4. . Pla}anje cijene 9. 9. fakti~ki ili posredstvom dokumenata.382 Kad god je ovlašten da odbije robu koja se ve} nalazi u njegovom posjedu. Cilj ovakvog rješenja je osloba|anje prodavca od obaveze da se o njoj stara. Analiza teksta Konvencije pokazuje da prva tri uslova moraju biti ispunjeni kumulativno.1 BK za distancione poslove sporno mo`e biti. .preuzimanje i ~uvanje robe ne prouzrokuju kupcu nerazumne troškove. a isporuke i prenosa vlasništva posebno. bilo o ugovornom partneru (špediter. kupac u ovom slu~aju ima pravo da zadr`i robu dok mu se ne naknade razumni troškovi koje je imao povodom ~uvanja. Ima ih ukupno ~etiri: .5. Prva ima opšti karakter.u mjestu opredjeljenja prodavac nema lice ovlašteno da preuzme brigu o robi. Druga situacija postoji kod distancione prodaje. Postoje dvije osnovne situacije.kupca i da preuzme robu. bilo da se radi o sopstvenom slu`beniku. Stoga za kupca na koga pada ova obaveza u principu va`i isti re`im kao i za prodavca. 723 smatraju da va`enje ~lana 86. Specifi~nosti ipak postoje i vezane su za pravo kupca da robu odbije.1. Pojam pla}anja i izvori prava 105. stav 1 BK).

kupac treba da zadovolji i propise zemlje u kojoj se pla}anje vrši. a potom o deviznom zakonodavstvu i pridru`enim podzakonskim aktima.387 Isto stanje postoji i u uporednom pravu. 388 Na podzakonske akte izri~ito upu}uje francuski original ~lana 54 BK. utvrdi}e se tuma~enjem u skladu sa ~lanovima 8 i 9 BK. za kupca }e biti mjerodavni 383 Opširnije vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. naj~eš}e dr`ave kup~evog sjedišta. dispozitivnim i prinudnim propisima. 398. 386 Maskow u Bianca-Bonell. str. sa stanovišta javnog prava. ukoliko to nije suprotno mjerodavnim deviznim propisima. Da bi omogu}io prodavcu da do|e u posjed novca. U predmet obaveza pla}anja ulaze cijena predmeta prodaje. 387 Vidjeti Zakon o deviznom poslovanju FBiH.. izdaci robnog prometa i sami troškovi pla}anja.383 Be~ka konvencija u ~lanu 54 sadr`i sli~nu definiciju ove du`nosti: „Kup~eva obaveza da isplati cijenu podrazumijeva preduzimanje mjera i ispunjavanje formalnosti predvi|enih ugovorom ili odgovaraju}im zakonima i propisima da bi se omogu}ilo izvršenje pla}anja”.385 Ako valuta nije predvi|ena ni prinudnim propisima. otvaranje akreditiva.386 Pravna priroda obaveze pla}anja u me|unarodnoj prodaji je dvostruka. izdavanje i prenos mjenice. ni sporazumnom stranaka. 131 . ukoliko nije isklju~ena ugovorom. kupac mora da izvrši niz radnji ure|enih ugovorom. isto djelo. ukoliko ih je znao ili morao znati. U teoriji se sa pravom isti~e da posljednja obaveza nije teška za kupca budu}i da su formalnosti prijema pla}anja znatno manje od onih koje postoje kod izvršenja nov~anih obaveza. 98-98. mjerodavni su najprije propisi zemlje iz koje se pla}anje vrši. isto djelo. prinudnim propisima i drugim izvorima. 385 Vidjeti Zakon o deviznom poslovanju FBiH 10/94. Od prinudnih propisa ove grane najprije treba voditi ra~una o ratifikovanim bilateralnim ugovorima. Ona je najprije ugovorna du`nost kupca. Ako ništa drugo nije izri~ito ili prešutno ugovoreno. ona kod nas ulazi u „pla}anje po teku}im transakcijama sa inozemstvom”. 384 Maskow u Bianca-Bonell. Ugovor o prodaji. Obaveza pla}anja izvršava se u ugovorenoj valuti.388 Pošto ovdje ne postoji mogu}nost da se mjerodavno pravo odredi bilo sporazumom stranke..pla}anje se mo`e definisati kao sistem fakti~kih i pravnih radnji koje kupac mora da preduzme u skladu sa ugovorom. 106. Engleski tekst govori samo o zakonima (“laws”). Od izvora me|unarodnog poslovnog prava za ure|ivanje ove obaveze na prvom mjestu se nalazi Be~ka konvencija. 399-400. Pored toga. str.384 Naj~eš}e formalnosti vezane za ispunjenje du`nosti pla}anja su: pribavljanje dozvole za pla}anje. str. obezbje|enje bankarske garancije. No. da bi prodavcu prenio odre|enu koli~inu novca i najja~e stvarno pravo na njoj. bilo kolizionom normom.

propisi njegove zemlje. a za prodavca pravo dr`ave u kojoj se nalazi mjesto pla}anja. Markovi}Bajalovi} mr Dijana: „Pravna forma me|unarodnih kompenzacionih poslova“ u „“Novi ugovori od zna~aja za privredni razvoj Jugoslavije“.. Me|unarodna prodaja prema. isto djelo. 102-108 i Draški} dr Mladen. ako je pla}anje unaprijed i u cjelini ugovoreno u robi. ako samim tim zakonom nije druk~ije odre|eno. Sarajevo. 236-241. Tada za njih va`e kako opšta pravila o izvršenju nov~anih obaveza. str. pa }e se na ugovorna rješenja primijeniti relevantna me|unarodna regulativa391 i pravila mjerodavnog dr`avnog prava. Draški} dr Mladen.5. 391 Uporedni pregled i rješenja doma}eg prava vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 19-20. Pla}anje robom otvara niz osjetljivih pravnih pitanja. Dalje..389 9.2. Ugovor o prodaji. Me|unarodna prodaja prema. 1995. Na~in pla}anja se po pravilu kombinuje sa instrumentima obezbje|enja pla}anja. Naj~eš}i instrumenti pla}anja su nalog banke kupca banci prodavca392 i izdavanje ~eka.395 389 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 271 – 281. Ugovor o prodaji. tako i posebne odredbe o pla}anju cijene u ugovoru o prodaji. radnje koje se povodom njih moraju izvršiti i modalitete tih radnji. Beograd. 525 isti~u da je pla}anje nalogom izjedna~eno sa pla}anjem u gotovini. godine je UNCITRAL izradio Legal Guide on International Countertrade Transactions (vidjeti www. 1995.. 390 Trifkovi} dr Miloš: “Sredstva obezbje|enja pla}anja” u “Nastavne teme škole za ra~unovo|e”..394 odnosno kompenzacija. 395 Mlikotin-Tomi} dr Deša: “Pravo me|unarodne trgovine”. str.393 Stilizacija ~lana 54 BK ne isklju~uje mogu}nost pla}anja robom. 85-90. 100-101. 393 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.. i 17. 392 Caemmerer/Schlechtriem. str. str. Zbog toga se ovdje na njima ne}emo zadr`avati.. str. te izdavanje i prenos mjenice. Ipak. ali obje pojave zadr`avaju svoju pravnu samostalnost. str. 394 ^lanovi 552-553 ZOO. tako|er smatraju instrumentima pla}anja. U praksi se dokumentarni akreditiv. postoji specifi~an posao . Na~in pla}anja obuhvata instrumente pla}anja. countertrade ili barter. Ugovor o prodaji. str. nacionalna prava nisu saglasna u tome da li se pla}anje mo`e uopšte ili bar djelomi~no ugovoriti i izvršiti u stvarima.razmjena. Zagreb 1994. str.org) 132 . Zbornik sa Savjetovanja u Beogradu 16. mada su oni po svojoj ekonomskoj funkciji i pravnoj prirodi instrumenti obezbje|enja pla}anja.390 Na~in pla}anja u Be~koj konvenciji nije konkretno regulisan. Institut za uporedno pravo.uncitral. knjiga 2. 231. 1992. Najprije. 108. Na~in pla}anja 107.. 1995. str. na~in upotrebe tako|er.. Pitanja koja nisu riješena prethodno navedenim izvorima ure|uju se mjerodavnim doma}im pravom. 59-67 o bankarskim garancijama. skripta... Njihova sadr`ina odre|ena je posebnim propisima. potrebno je ista}i da Zakon o deviznom poslovanju (dalje i ZDP) zahtijeva da se platni promet sa inozemstvom obavlja preko banaka.

odnosno preciznije. Me|unarodna prodaja prema. Pošto izme|u kontinentalnih i anglosaksonskih prava u ovom pogledu ne postoje bitne razlike. Troškove pla}anja u pravilu snosi kupac. str. Prodavac snosi pove}ane troškove pla}anja koji nastanu zato što je. stav 2 jasno pokazuje da posao bartera nije više podvrgnut re`imu administrativnih dozvola.. promijenio svoje sjedište (~lan 57.3. 397 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Do desetog dana teku}eg mjeseca podaci za prethodni mjesec se moraju dostaviti Ministarstvu vanjske trgovine BiH. str. stav 2 ZOO. Zadatak je povjeren ministarstvima trgovine entiteta (~lan 22 ZVTP BiH). 9. Mjesto pla}anja je lokacija na kojoj sve radnje pla}anja moraju biti završene. Prva je da li se izvoz robe mora napla}ivati isklju~ivo uvozom robe ili se cijena mo`e naplatiti uvozom usluga? Sa stanovišta vanjskotrgovinskog re`ima smatramo da su obje varijante dozvoljene. Mjesto pla}anja 109.396 Preduze}e je du`no u roku od 15 dana po izvršenju posla evidentirati kompenzaciju kod ministarstva trgovine entiteta. U uporednom397 i u našem pravu398 tri principa dominiraju odre|ivanjem mjesta pla}anja: obaveza je donosiva. Drugo sporno pitanje se ti~e uslova pod kojim se ovaj posao mo`e obavljati. a postupak ure|en posebnim Uputstvom Vije}a ministara o evidenciji izvršenog kompenzacionog posla. broj 22/98. Dostavljaju se podaci o robi... Ovo ministarstvo ima obavezu da sastavlja polugodišnje i godišnje analize o kompenzacionoj razmjeni sa inostranstvom. Tuma~enje ove odredbe otvara neke dileme. 112-114 i Draški} dr Mladen. 238-239. Spoljnotrgovinski efekti barter aran`mana ipak su zahtijevali da se njihovo obavljanje organizovano evidentira. te vrijednost robe koja se izvozi i uvozi iskazana u DEM. 2 BK). 398 ^lan 516. nalazi se pod uticajem pravila o vremenu i na~inu pla}anja i vezana je za na~elo uzajamnosti ispunjenja. glasnik BiH“. Be~ka konvencija nije imala razloga za stvaranje posebnih rješenja.. radi objedinjavanja evidencija. Povezano tuma~enje stava 1 sa stavovima 2 i 3 istog ~lana i sa generalnom odredbom o slobodi protoka robe iz ~lana 1. lokacija na kojoj cijena mora biti stavljena prodavcu na raspolaganje. No privatnopravni posao bartera sa elementom inostranosti postoji samo onda ako se vrši razmjena robe za robu. nakon zaklju~enja ugovora. a da 396 „Sl.Kod nas je kompenzacioni posao definisan ~lanom 22 ZVTP BiH: „Preduze}e mo`e zaklju~ivati ugovore o izvozu roba i usluga koje se pla}aju uvozom roba i usluga».5. Smatramo da navedena rješenja va`e i onda kada prodavac jednostrano promijeni mjesto pla}anja. Ugovor o prodaji. 133 . naziv i tarifna oznaka.

za prodaje „putuju}e” i „plivaju}e” robe. isto djelo. „netto kasa”. konfirmiraju}a ili banka platac ima svoje sjedište. 367 – 394 i „Osnovni pravni aspekti faktoring posla“. smatramo da je mjesto pla}anja ono u kome akreditivna. „neto kasa po prijemu i provjeri”. za prodaju uskladištene robe i za distancionu prodaju kod koje nije ugovoreno pouze}e. Ukoliko prodavac treba da isporuku robe izvrši kao svoju prethodnu obavezu.399 Cesija prava na naplatu. str. isto djelo. 400 O mogu}nostima faktoringa u BiH vidjeti WB – SEED projekt: „On Establishment of a Factoring Company in Bosnia and Herzegovina“. 419. str. isto djelo.405 9. Analiza pojedinih komercijalnih vrsta prodaje pokazuje da }e izlo`ena rješenja ~lana 57.402 Kada je pla}anje ugovoreno uz isporuku robe ili predaju dokumenata.5. 413. 3 ZOO. 402 Slu~ajevi su navedeni prema Caemmerer/Schlechtriem. Ovo rješenje se mo`e prihvatiti samo ako je avizo banka sporazumom stranaka odre|ena kao isplatno mjesto (platište). Sistemskim povezivanjem ove odredbe sa stavom 2. 134 . str. Osnovni rezultati projekata su objavljeni. ta~ka (a) BK). 415. 528 navode i sjedište aviziraju}e banke kao mjesto pla}anja. str. 37 – 41. isto djelo. 401 Moskow u Bianca-Bonell. Kod distancione prodaje }e pla}anje uz predaju robe ili dokumenata biti mogu}e samo ako prevoznik ima pravo da naplati cijenu od primaoca (pouze}e). istog ~lana dolazi se do zaklju~ka da je to mjesto u kome prodavac ima sjedište u trenutku zaklju~enja ugovora.403 odnosno dokumenata. 526-527. Vidi ~lan 516. ta~ka (b) biti primjenjiva kod nedistancione prodaje. mjesto pla}anja je sjedište prodavca (~lan 57. stav 1. 524. str. Sarajevo 2004. 110. 403 Ovo rješenje postoji i u našem pravu. i Svjetska Banka i SEED projekt „Faktoring . Miloš – Trivun dr Veljko: „Pravni okvir faktoring posla u legislativi Bosne i Hercegovine“.4. 404 Vidjeti Caemmerer/Schlechtriem. Vrijeme pla}anja treba razlikovati od trenutka u kome 399 Caemmerer/Schlechtriem. str.401 niti uti~e na pravila o tome ko snosi troškove isplate.). Prizma. juli-august 2005. Vrijeme pla}anja 111. kod faktoringa. me|unarodni simpozij JAFIS. maj 2005. str.404 te kod dokumentarnih isporuka u kojima papiri pru`aju kupcu dovoljno garancije o saobraznosti robe (skladišnica. Isto i Maskow u BiancaBonell. isto djelo. str.procjena pravnog okvira i njegovo unapre|enje“. 405 Caemmerer/Schlechtriem.pri tome ne mijenja svoje sjedište (mjesto poslovanja).400 ne mijenja sama po sebi mjesto pla}anja. isto djelo. Moskow u Bianca-Bonell. Ostali rizici izvršenja nov~ane obaveze ostaju na kupcu. stav 1. 6. npr. str. Vidjeti Trifkovi} dr. Ako se pla}anje vrši dokumentarnim akreditivom. 525. Sarajevo: 2005. isto djelo. prenosivi tovarni list `eljeznice itd. Vrijeme pla}anja je trenutak u kome ili period unutar koga sve radnje pla}anja moraju biti završene i dugovana cijena stavljena na raspolaganje prodavcu. mjesto pla}anja je ono u kome se izvrši uru~enje robe. Ovo mjesto pla}anja bi}e mjerodavno za prodaje kod kojih je ugovoreno slanje robe sa otvorenim ra~unom („na otvoreno“).

obaveza kupca dospijeva „kad prodavac. 146. Naj~eš}e klauzule kojima se to ~ini su „pla}anje po pozivu” (Zahlung bei Abruf). p. 238. Ukoliko vrijeme pla}anja nije ugovoreno. U ~lanu 59 Konvencije sadr`ano je jedno rješenje koje odstupa od nekih nacionalnih prava..410 „pla}anje uz dokumenta” (Kasse gegen Dokumenten). U oba razmatrana slu~aja uobi~ajeno je tra`enje sredstava obezbje|enja pla}anja. odnosno utvr|ivanju da li docnja kupca postoji ili ne. Izuzetak ipak postoji..407 Kada se dan pla}anja utvrdi ne samo ugovorom nego i na osnovu izlo`enih rješenja Konvencije. u skladu sa ugovorom i ovom konvencijom. ~lan 1489 talijanskog Codice civile.se smatra da je pla}anje izvršeno. 1062 AGZ. ~lan 28 Sale of Goods Act. isto djelo. 409 Caemmerer/Schlechtriem. Ako pla}anje pada nakon isporuke. 407 Vilus dr Jelena. isto djelo.409 112. Druga navedena kategorija je fakti~ke prirode i slu`i ocjeni urednosti pla}anja. Zakon o deviznom poslovanju (dalje i ZDP)411 u ~lanu 39 zahtijeva od doma}ih pravnih lica da pla}enu robu uvezu u roku od 90 dana od dana kad je banka izvršila nalog za pla}anje prema inozemstvu. Ako je ovo slu~aj. stav 1 BK). str. ono mora biti ugovoreno i izvršeno unutar perioda od 90 dana po isporuci. 411 „Sl. Osnovni princip je jednovremenost isporuke i pla}anja.D. novine FBiH“.” (Cash before Delivery). 534. isto djelo. shodno našim deviznim propisima. 408 Vilus dr Jelena. bilo dokumenta na osnovu kojih se robom mo`e 406 ^lan 1651 francuskog Code civile. Vrijeme pla}anja odre|uje se najprije ugovorom (~lan 58. broj 35/98 135 . U uporednom pravu nema bitnih razlika u pogledu vremena pla}anja. str. stavi kupcu na raspolaganje bilo robu.408 te zato što kupca stavlja u veoma te`ak polo`aj kada je pla}anje povezano sa isporukom ~ije vrijeme kupac ne mo`e da predvidi.B. „C.406 Rješenja Konvencije su analogna onim u nacionalnim pravima. ukoliko je zadovoljen uslov da je kupac mogao pregledati robu. 410 Draški} dr Mladen. kupac je du`an platiti bez posebnog zahtjeva „ili neke druge formalnosti” od strane prodavca. Teorija je kritikovala ovo rješenje utoliko što ne sadr`i pozivanje na obi~aje. str. Rimsko na~elo po kome rok opominje umjesto du`nika (Dies interpelat pro homine) ovdje je dosljedno primijenjeno. Kod izvoznih poslova naših firmi situacija je nešto druk~ija. Me|unarodna prodaja prema. U suprotnom se smatra da se radi o davanju kredita stranom kupcu i tada se naplata mora izvršiti u rokovima koji su predvi|eni ugovorom o kreditu (~lan 38 ZDP). „pla}anje po prijemu fakture” (Kasse gegen Faktura). 146. str. Ono mo`e biti utvr|eno tako da pada prije isporuke. ~lanovi 2-511 UCC.

prodavac ima i jedan dodatni na~in obezbje|enja pla}anja. odnosno isplate. o „prigovorima”. S druge strane. od informacija koje nose i od pravnih posljedica vezanih za propuštanje obavještenja. 530-532. odnosno dokumenata. 10.. Obaveza kupca dospijeva ~im je za to saznao na bilo koji na~in.. 116 136 . Njihova pravna kvalifikacija zavisi od sadr`aja. Ukoliko se radi o distancionoj prodaji. 413 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. kupac „nije du`an isplatiti cijenu prije nego što je imao mogu}osti da robu pregleda. On mo`e zabraniti predaju dokumenata kupcu u mjestu opredjeljenja dok kupac ne isplati cijenu. odnosno uredno izvršenim i da ima namjeru da se koristi nekim od prava koja mu po tom osnovu pripadaju. str. Potreba za nesmetanim odvijanjem trgovine. Ako se one svode samo na obavezu naknade štete prouzrokovane propuštanjem ili neblagovremenim davanjem obavještenja. stav 3). Vrste prodaje. stav 1 BK). Ovaj slu~aj se naziva i naplata pouze}em. Pod prigovorom podrazumijevamo izjavu ugovornog povjerioca kojom on ukazuje du`niku na ~injenicu da ugovor ne smatra izvršenim. zaštita pravne sigurnosti i na~elo poštenja i savjesnosti kreirali su i u uporednom pravu i u Be~koj konvenciji velike obaveze na davanje razli~itih obavještenja drugoj strani. izuzev ako na~in isporuke ili pla}anja sa kojim su se strane saglasile isklju~uje takvu mogu}nost” (~lan 85. Prigovori zbog nesaobraznosti i pravnih nedostataka 10. stav 1 BK). primjenjene komercijalne tehnike i na~in transporta uti~u i ovdje na izgled konkretnih rješenja. tj. Ugovor o prodaji. „Stavljanje na raspolaganje” obuhvata fakti~ke i pravne radnje prodavca kojima se kupcu omogu}ava preuzimanje posjeda robe. isto djelo. Neizvršavanje obaveze davanja ovakvih „obavještenja“ je po svojoj pravnoj prirodi gra|anski delikt.413 412 Opširnije vidjeti Caemmerer-Schlechtriem. „Prodavac mo`e usloviti predaju robe ili dokumenata pla}anjem cijene” (~lan 85. a trgovina „plivaju}om” robom kao prodaja „roba za novac” s tim da brodar ima funkciju izvršioca isporuke. tada se mo`e govoriti o „obavještenju” u u`em pravno-tehni~kom smislu. U praksi dominira primanje obavještenja bilo od prodavca.1. str. Prodaja uskladištene robe se tako realizira kao dokumentarna prodaja. tada se radi o posebnom institutu.412 Sigurnost stranaka se ovdje posti`e uslovljavanjem isporuke.raspolagati” (~lan 58. Obavje{tenja i prigovori 113. bilo od njegovih punomo}nika. Ukoliko je davanje obavještenja uslov za o~uvanje i za ostvarivanje nekih prava davaoca.

Konvencija poznaje i dva slu~aja prigovora u pravno-tehni~kom zna~enju toga pojma: . a potom i opšta pravila o svim obavještenjima koje stranke daju jedna drugoj (~lanovi 8 i 9 BK). str.2. Ugovor o prodaji.obavještenje jedne strane dato drugoj da ima namjeru da raskine ugovor. . To su: .2. stav 1 BK). Sadr`aj reklamacije 115. On mora da obuhvati 414 Vidjeti Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. 188. 116. „Obavještenje” je drugi termin za „reklamaciju” koju poznaju sva kontinentalna prava. stav 2 BK) i ..” str. Sadr`aj reklamacije odre|en je Konvencijom. pravna radnja kojom kupac obavještava prodavca da isporu~ena roba ima po njegovom mišljenju i nalazima konkretan nedostatak i kojom mu stavlja do znanja da ima namjeru da se koristi nekim od prava koja po tom osnovu ima. 10. stav 1 BK). Be~ka konvencija poznaje više slu~ajeva obavještenja u u`em pravno-tehni~kom zna~enju. stav 1 BK).. ako ne dobije dovoljno obezbje|enje za izvršenje obaveza druge strane (~lan 72.1.obavještavanje jedne strane dato drugoj da }e odgoditi izvršenje svojih obaveza jer je jasno da druga strana ne}e izvršiti bitan dio svojih obaveza (~lan 71. 117-119. mada sa razli~itim dejstvom. Po svojoj pravnoj prirodi reklamacija je obaveza kupca i neformalan pravni akt.prigovor zbog nesaobraznosti robe (~lan 32. .114.prigovor zbog postojanja pravnog nedostatka (~lan 43. mada uti~e na rokove za tu`bu. Njih }emo posebno razmotriti.415 Na „obavještenje” o nesaobraznosti po Be~koj konvenciji se primjenjuju najprije specijalna pravila o ovom institutu.obavještavanje jedne strane dato drugoj o nastupanju više sile koja onemogu}ava izvršenje ugovora (~lan 79. stav 4 BK).. U romanskim pravima reklamacija nije uslov za ostvarivanja prava na naknadu štete zbog vidljivih nedostataka.414 Reklamacija je pomo}ni pravni posao. ^lan 39 (1) Konvencije govori o „obavještavanju” koje kupac mora da pošalje prodavcu „o prirodi nedostatka” ako `eli da se koristi nekim pravom koje mu po tom osnovu pripada. stav 1 BK) i .obavještavanje kupca od strane prodavca da je roba otpremljena radi isporuke (~lan 32.. Reklamacija/obavje{tenje o nesaobraznosti robe 10. 415 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 137 .

reklamacija je neva`e}a.2. a arbitra`e i sudovi uva`avaju i opšte izjave o reklamaciji ukoliko su u razumnom roku potkrijepljene potrebnim konkretnim izjavama i dokumentima. kupac mo`e obavještenje o nedostacima saobraznosti poslati pravovaljano bez ikakvih vremenskih ograni~enja. 420 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema.. Ako je prodavac nesavjestan.. Razlozi za ovaj „propust” su prakti~ne prirode i proizlaze iz potrebe prilago|avanja zakonskih rješenja uslovima distancione prodaje.. na~in legalizacije shodno ~lanu 8 ZVTP BiH vrše Ministarstvo vanjske trgovine i ministarstvo trgovine odgovaraju}eg entiteta. Dokumenti se po pravilu prila`u reklamaciji. trgova~ka praksa poznaje. Svi prate}i papiri moraju biti legalizovani. kao što to ~ini naš ZOO. 10.420 Kod nas. Vrijeme reklamacije 117. Kupac treba da sa~uva originale radi eventualnog sudskog. 138 . vrijeme reklamiranja se odre|uje prema tome da li je nedostatak vidljiv ili skriven. Draški} dr Mladen. Pored toga. Be~ka konvencija ne tra`i da kupac pozove prodavca da se uvjeri u postojanje nedostatka. str. 421 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema... a to zna~i da mora da bude dovoljno konkretan. bilo u poslovnim obi~ajima uopšte (~lan 9 BK). 338) 419 Tu spadaju isto~noevropska prava. 191-192. Ipak. Bude li sadr`aj reklamacije preciziran u ugovoru. Zbog toga se utvr|ivanje vremena uredne reklamacije mo`e izlo`iti bez pretjeranih ula`enja u detalje.” str. str..” str. Sistem odre|ivanja blagovremenosti reklamacije analogan je sistemu utvr|ivanja blagovremenosti provjere saobraznosti. U suprotnom. 418 To mo`e biti u~injeno i u opštim uslovima poslovanja (Caemmerer/Schlechtriem. isto djelo.” str. 416 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema.418 mora se striktno poštovati.417 U ovakvim slu~ajevima uopštena izjava slu`i prvenstveno obavještavanju prodavca o problemima i o~uvanju kup~evih prava koja mu pripadaju po ugovoru i Konvenciji. 188..416 jer bi na taj na~in kupac bio stavljen u povoljniji polo`aj.419 Izuzetak je sadr`an u ~lanu 46 (3) Konvencije: „Zahtjev za popravku mora da se u~ini bilo istovremeno sa obavještenjem poslanim na osnovu ~lana 39. 192. u „obavještenju” se mora nalaziti i ono što je uobi~ajeno bilo me|u konkretnim strankama. vidjeli smo. 192. ili u razumnom roku poslije tog obavještenja”. 191. reklamacija tada nije ni potrebna. Be~ka konvencija ne zahtijeva ni odre|enje prava kojim kupac `eli da se koristi.2.„prirodu nedostatka”. U suštini. „Opšta izjava o postojanju nedostatka nije dovoljna”..” str. ali ona vrijede i bez njih.421 Kada je prodavac savjestan. 417 Draški} dr Mladen: Me|unarodna prodaja prema. U praksi to zna~i pozivanje na bitne rezultate izvršenog pregleda robe. odnosno arbitra`nog spora.

Mjesto. isto djelo. Ovaj rok je prekluzivan. 312. Skriveni nedostatak mora se reklamirati u dva roka: . A to zna~i da reklamacija koju prodavac primi nakon isteka konvencijskih rokova proizvodi pravna dejstva ako je kupac reklamirao u skladu sa odredbama Konvencije i „na na~in koji se smatra odgovaraju}im u datim okolnostima”. Vidljivi nedostaci se moraju reklamirati „u razumnom roku” od trenutka kada ih je kupac „otkrio ili morao otkriti” (~lan 39 (1) BK).423 Ako je u skladu sa ~lanom 36 BK prodavac dao kupcu poseban garantni rok du`i od dvije godine. Ovo prakti~no zna~i da rizici prenosa obavještenja padaju na prodavca.objektivnom – „najkasnije u roku od dvije godine ra~unaju}i od dana stvarne predaje robe kupcu” (~lan 39 (2) BK). „Razuman rok” se kvalifikuje u pravnoj teoriji kao rok koji je du`i od „kratkog” i koji treba da omogu}i „kupcu da proceni svoje interese i donese odluku bez velike `urbe“. A to je fakti~ko pitanje. primijeni}e se dispozitivna odredba ~lana 27 istog akta. 10.subjektivnom – „razumnom” po otkrivanju ili nastanku uslova u kojima se nedostatak „morao otkriti” (~lan 39 (1)) i . str. Pošto je u njemu prihva}ena teorija odašiljanja.2. 93. Odgovor je u 422 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema.425 jasno je da je po Be~koj konvenciji sjedište kupca odre|eno kao mjesto reklamiranja. kupac mo`e reklamaciju izvršiti. Pri tome i vrsta prodaje ima veliku ulogu. pa ne podlije`e produ`avanju ili prekidu. isto djelo.422 Rok stvarno po~inje te}i od trenutka blagovremeno provedene provjere saobraznosti. odnosno arbitra`a paze po slu`benoj du`nosti. Pod istim uslovima vrijedi i obavještenje koje prodavac uopšte nije primio. Shodno ~lanu 27 on se mo`e odrediti kao: neformalan i „odgovaraju}i datim okolnostima”. 120. na~in i dejstvo reklamacije 119. isto djelo. sve do isteka garantnog perioda. Du`ina razumnog roka se odre|uje prema okolnostima slu~aja.424 Na protek objektivnog roka sud. 425 Vilus dr Jelena. 423 Caemmerer/Schlechtriem..” str. uz poštovanje subjektivnog roka.Bowell.118. str.3. Ni na~in slanja obavještenja o nesaobraznosti nije posebno regulisan. 139 . ili od trenutka kada je ona prema okolnostima konkretnog slu~aja morala biti završena. Zadocnjelo prispije}e obavještenja o nesaobraznosti va`i ako su ispunjeni uslovi iz ~lana 27 Konvencije. 190. 424 Sono u Bianca . str.. Prema tome. Odredbe Konvencije o nesaobraznosti i obavještavanju o njoj ne sadr`e rješenja o mjestu na kome reklamiranje treba da bude izvršeno. 339.

str. str. isto djelo. uz zadr`avanje obaveze kupca na pla}anje cijene. Pored toga. Caemmerer/Schlechtriem. Upravo zbog toga naš ZOO zahtijeva da se u sadr`aj ovog prigovora unese i pravo kojim kupac namjerava da se koristi. te prakse konkretnih ugovornih stranaka.” str. I on je sadr`an u ~lanu 44. isto djelo.. Propuštanje reklamacije ili njeno zadocnjelo slanje u principu zna~e gubitak prava na raskid ugovora i na popravljanje štete izazvane nesaobraznoš}u. ako se ona izme|u njih ve} razvila.. str. 140 . 125.. Ugovor o prodaji. 430 ^lan 509 ZOO. Pa`ljivo ispitivanje obi~aja je potrebno i zato što je za reklamiranje na „odgovaraju}i na~in” predvi|ena pozitivna sankcija. mora biti striktno poštovan. U teoriji je ovo rješenje kritikovano zbog reme}enja brzine prometa i pravne sigurnosti. isto djelo.velikoj mjeri determinisan vrstom prodaje i njenim komercijalnim modalitetima (npr. te zbog pravnih problema u vezi sa protivzahtjevima prodavca. Ako kupac ima „razumno opravdanje” što nije poslao tra`eno obavještenje. 119-126. Caemmerer/Schlechtriem.426 121. Osnovno dejstvo uredne i blagovremene reklamacije jeste o~uvanje prava kupca na popravljanje štete (~lan 44 BK). str.428 10... Ona se sastoji u tome da se kupac mo`e pozivati na obavještenje o nesaobraznosti ~ak i kad ga prodavac nije primio (~lan 27 BK). nedistanciona ili distanciona prodaja). 336. Bude li na~in reklamiranja odre|en u ugovoru. str.430 Be~ka konvencija odstupa od rješenja poznatih u dr`avnim porecima. izuzev izgubljene dobiti. 429 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Samo reklamacija data u skladu sa sporazumom stranaka vodi o~uvanju prava kupca po osnovu nesaobraznosti robe. U osnovi njenog koncepta le`i izjedna~avanje prigovora zbog nesaobraznosti stvari sa prigovorom zbog nesaobraznosti prenesenog prava. Ugovor o prodaji. str. Sono u Bianca-Bonell. isto djelo. Prigovor na pravne nedostatke je izjava kojom kupac obavještava prodavca da pravo koje je trebalo biti preneseno nije uopšte konstituisano. Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. str. 428 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. 360.427 Izuzetak od ovog pravila unesen je u Konvenciju na samoj konferenciji o njenom usvajanju. 326. odgovor na pitanje šta je uredan na~in reklamiranja zavisi i od poslovnih obi~aja. 1. mo`e sniziti cijenu ili zahtijevati naknadu štete. 120-121. 427 Caemmerer/Schlechtriem. 191. Osnov za to predstavlja ~injenica da tre}e lice dokazuje kupcu vjerodostojnost svoga prava. Prigovor/ obavje{tenje o pravnim nedostacima 122.. odnosno da nije konstituisano na na~in i u obimu predvi|enom u ugovoru i kojim mu daje na znanje da namjerava da se koristi nekim od prava koja proisti~u iz ovakve situacije. 431 Isto i: Vilus dr Jelena. str.3. 338.429 U nacionalnim sistemima se pravni re`imi prigovora na materijalne i pravne nedostatke donekle razlikuju.431 426 Za naše pravo vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. isto djelo.

kupac mo`e sniziti cijenu srazmjerno nedostatku ili zahtijevati naknadu stvarne štete. isto djelo. ^ak i kada je prodavac savjestan. 435 Vidjeti ~lan 262 ZOO. odre|ivanje zastarjelosti prepušteno je dr`avnom poretku na koji upu}uje me|unarodno privatno pravo. Za razliku od prigovora zbog nesaobraznosti robe. 361. na~in na koje ono to ~ini. Povreda ugovora 124. Iako se Konvencija o tome izri~ito ne izjašnjava. Prema ~lanu 43. Izostavljanje prigovora ili njegovo neblagovremeno slanje zna~e gubitak prava kupca. mada 432 Caemmerer/Schlechtriem. Najva`niji kriteriji su obim i na~in povrede. str. stav 2 BK). ako je mogu}e. 141 . 434 Vilus dr Jelena. Sistem odgovornosti u Be~koj konvenciji 11. I ovo je jedno od rješenja na liniji ostvarivanja novog me|unarodnog ekonomskog poretka. onome koji nije znao za pravo ili potra`ivanje tre}eg i njihovu prirodu (~lan 43.123. 126. navedenu formulaciju ne treba shvatiti doslovno. Nedostatak mora biti ozna~en po vrsti. Polaze}i od ~injenice da se pravni nedostaci otkrivaju kasnije nego materijalni433 i da se mnogi sastoje u apsolutnim pravima industrijske svojine tre}ih lica. eventualno pokretanje spora itd. 11. Kontinentalni sistemi. ali ne i izgubljene dobiti (~lan 44 BK). pa i naš. ali samo prema savjesnom prodavcu. U stvari. Potrebno je navesti. isto djelo. tre}e lice koje osporava kup~eva prava. isto djelo. str. str. Razuman rok je pravni standard koji zavisi od okolnosti slu~aja i pravila tuma~enja Konvencije. sadr`aj prigovora mora biti takav da omogu}ava prodavcu preduzimanje mjera protiv zahtjeva ili pretenzija tre}eg lica. reklamacija mora da sadr`i prirodu pravnog nedostatka. stav 1 BK. ovdje ne postoji dvogodišnji prekluzivni rok.434 Njime se uva`avaju fakti~ki organizacioni i kadrovski problemi privrednih subjekata u velikom broju nedovoljno razvijenih dr`ava. 361. Nesavjestan prodavac odgovara za pravne nedostatke bez obzira na to što je reklamacija izostala. ali ne samo po njoj. Nacrt ZOO nije promijenio na~in odre|ivanja nedostataka. Po~etak njegovog toka pokazuje da Konvencija zahtijeva pove}anu pa`nju kupca u pogledu sudbine prava koje je stekao ugovorom o me|unarodnoj prodaji.435 dijele povrede ugovora prema fakti~kim obilje`jima. „Ako ima razumno opravdanje što nije poslao tra`eno obavještenje”.432 Prigovor mora biti upu}en prodavcu „u razumnom roku” pošto je kupac „saznao ili morao da sazna za postojanje takvog prava ili zahtjeva”. Vidjeti ~lan 587 i dalje. Konvencija sadr`i i jedno neuobi~ajeno ograni~enje dejstva prigovora na pravne nedostatke. 433 Caemmerer/Schlechtriem.1. kupac propuštanjem uredne reklamacije ne gubi sva svoja prava.

„potpuna promjena izvršenja ugovora“ itd. isto djelo.neispunjenje ugovorne obaveze u roku. 530. oni kod kojih je rok bitan element posla. London. nevina strana mo`e raskinuti ugovor. bilo propuštanjem izvršavanja svih obaveza. . tj. Sudska praksa je razvila niz „metafora”. 436 Primjeri su fiksni poslovi.dovo|enje du`nika u situaciju da ne mo`e ispuniti ugovor i to sopstvenim radnjama. str. docnja npr.potpuno neizvršenje ugovora. str.zadocnjenje i . tj.djelomi~no neizvršenje ugovora. Butterworths.). vidjeti kod Perovi} J.441 tj. 440 Cheshire . ili da se ugovorne obaveze izvrše u cjelini. isto djelo. neuredno izvršavanje du`nosti ugovorne strane. 530. Anglosaksonski sistemi istu sadr`inu izra`avaju na druk~iji pravno-tehni~ki na~in. propuštanje da se izvrše neke ugovorne obaveze. Oni operišu sa kategorijom „prekršaj ugovora” koji se dešava onda kada „stranka odbije ili propusti da izvrši jednu ili više obaveza koje su joj nametnute ugovorom”.440 Problem nastaje onda kada u odsustvu izri~ite izjave du`nika treba procijeniti da li je prekršaj ugovora „vitalan” ili nije. . francuskom naro~ito. 439 Cheshire . “frustriranje cilja poduhvata”.439 U slu~aju prekršaja ugovora nevina strana i u common law sistemima mo`e ostati pri ugovoru i tra`iti naknadu štete. str. str. 437 ^lan 124 ZOO. ovaj put zbog raskida ugovora. nevina strana mo`e raskinuti ugovor. Protekne li naknadni primjereni rok bez uspjeha. 531. Evoluciju teorije o raskidu ugovora zbog neispunjenja u kontinentalnim pravima. .Fifoot.neizvršenje obaveza povredom ostalih modaliteta (mjesto izvršenja.Fifoot.i zna~aj povrede ponekad igra va`nu ulogu.436 Teorijski posmatrano. str. Vidjeti ~lanove 125 i 126 ZOO. 111 – 121. Ako nastupi neka od navedenih povreda. Ako druga strana izjavi izri~ito ili prešutno da ne}e ispuniti svoju obavezu.izri~ita izjava du`nika da ne}e ispuniti ugovor i . 142 . isto djelo. 441 Cheshire .438 Prekršaj ugovora se pojavljuje u jednom od tri na~ina: . povrede ugovora se mogu klasifikovati na sljede}i na~in: . I u tom slu~aju povjerilac ima pravo na naknadu štete. isto djelo. ukoliko se on ve} po samom zakonu ne smatra raskinutim i tra`iti naknadu štete zbog raskida.Fifoot: “The Law of Contract”. 7-th Ed. 438 Cheshire . bilo izjavom du`nika da to ne}e u~initi. 531 navode: ”zadiranje u korijen i konsideraciju (“consideration”) ugovora”. 1969. odnosno „fundamentalan“ za ugovor kao cjelinu. ili ako je prekršaj „vitalan”.Fifoot..437 125. osnovno je pravilo kontinentalnih sistema da nevina strana mo`e zahtijevati naknadno ispunjenje ugovora u primjerenom roku i naknadu štete zbog neurednog ispunjenja.

Pojam i principi odgovornosti 127. isto djelo. isto djelo. str. Detaljno vidjeti str.kriterija kojima se pokušava dati odgovor na postavljeno pitanje. tako i subjektivno . str. isto djelo.. I drugo. UCC koji govore o “Substantial Impairment”. Njihovo „razlikovanje je od kardinalne va`nosti za sistem pravnih lijekova. 160 navodi razli~ite momente na koje ukazuje doktrina: zaklju~enje ugovora. 124 – 125. str. Oni su u teoriji rezimirani na sljede}i na~in: “. isto djelo. iz ugla „razumne osobe”. isto djelo. 11. 74-79. 445 Raspravu vidjeti kod Vilus dr Jelena. Be~ka konvencija je kao svoje osnovno polazište usvojila common law koncept. ipak. Ova autorica se opredijelila za vrijeme zaklju~enja ugovora. 448 Perovi} J. 532. 443 Will u Bianca-Bonell.444 Dakle. 205-221. str. Ovako definisana imovinsko442 Cheshire . str.443 Ona sve povrede ugovora dijeli na bitne i nebitne. Relevantne povrede ugovora povla~e za sobom odgovornosti du`nika.448 Zbog teško}a dokazivanja u praksi }e. Mislimo da se kao kriterij mo`e uzeti i vrijeme izvršenja isporuke. jer mo`e da odlu~i o `ivotu ili smrti ugovora”. isto djelo. 447 Vidjeti Perovi} J. obavještenje druge strane itd. a ne na pojedinoj obavezi i njenoj povredi. Ono insistira na ugovoru kao cjelini.2. str. zna~aj povrede se procjenjuje kako objektivizirano. isto djelo. Zato treba citirati ~lan 25 BK: „Povreda ugovora koju ~ini jedna strana smatra}e se bitnom ukoliko se njome prouzrokuje takva šteta drugoj strani da je suštinski lišava onog što je opravdano o~ekivala od ugovora. Tako i Perovi} J. 152 – 165. isto djelo. isto djelo.447 Primjedbe su utoliko opravdanije kada se zna da Konvencija ne odre|uje trenutak prema kome se „predvidivost“ ocjenjuje. 209 opominje da doktrina “Fundamental Breach” u BK nema ništa zajedni~ko sa istoimenim institutom u common law. tj. vrijeme povrede.. 143 . a druga strana ima obavezu da te radnje u~ini. ošte}eni ili povjerilac. zavisno od karaktera prekršaja ugovora razlikuju se na~ini odgovornosti stranaka. 126. ima pravo da od štetnika ili du`nika zahtijeva ljudsku radnju popravljanja štete u novcu i/ili naturi. sankcije kojima su izlo`ene i postupak kojim nevina strana ostvaruje svoja prava. izuzev ako takvu posljedicu nije predvidjela strana koja ~ini povredu. str. prevladavati primjena objektiviziranog kriterija ocjene prekršaja ugovora. 83-92 i Will u Bianca-Bonell. str. niti bi je predvidjelo razumno lice istih svojstava u istim okolnostima.. Odgovornost je jednostrano obvezni obligacioni odnos u kome jedno lice.prema shva}anju štetnika ili ošte}enog.442 Ostale povrede. Isto i Grabriel Henry.445 Treba ista}i dvije zna~ajne karakteristike ovog rješenja. str. str. isto djelo. prekršaj koji spre~ava bitno izvršenje je razlog za raskid”.446 Unošenje subjektivnog kriterija kroz element „predvidljivosti“ nastanka štete u teoriji je s pravom kritikovano. prekršaji ugovora smatraju se nebitnim i daju samo pravo na naknadu štete. tj.Fifoot. 205. 444 Will u Bianca-Bonell. 446 Will u Bianca-Bonell. 74 za pravo USA. 206.

Na ovaj na~in je pravno pokriveno cijelo podru~je odgovornosti u oblasti me|unarodne prodaje. str. ravna se prema pravilima mjerodavnog nacionalnog prava. Zbog toga je primjena Konvencije mogu}a pred nacionalnim sudovima pojedinih dr`ava. Te`ina tereta dokazivanja naro~ito je zna~ajna kod konstituisanja osnova odgovornosti. Na ostale obaveze se primjenjuju opšta pravila sadr`ana u zajedni~kim odredbama o odgovornosti obje strane. isto djelo. Prvo principijelno rješenje o odgovornosti prema Be~koj konvenciji jeste da ona ima ugovornu pravnu prirodu. Iako je po ugledu na common law sisteme Konvencija ovu odgovornost ~vrsto vezala za ugovor. 379. 576 isti~e da je ovo u skladu sa globalnom koncepcijom Konvencije. bez obzira na to da li je njihov pravni poredak anglosaksonskog ili kontinentalnog tipa. a kod deliktne na ošte}enom. Pored formalnog. Ovo je u~injeno kako zbog njihovog zna~aja.449 Razlike u obavezama proisti~u iz fakti~kog karaktera povrije|ene du`nosti. Razlika izme|u ove dvije vrste odgovornosti nije samo akademska. Odgovornost za deliktne štete koje jedna strana nanese drugoj povodom ugovora uopšte. Iako se povrede ugovora u principu dijele na bitne i nebitne. a za one na stvarima posebno. isto djelo. kako ih vide kontinentalni sistemi. Drugo. tako i zbog fakti~kih razlika u pojedinim slu~ajevima. a ne iz diferenciranja komercijalnih i pravnih pozicija prodavca i kupca.pravna odgovornost mo`e nastati povredom ugovora (ugovorna odgovornost) ili prouzrokovanjem štete bez postojanja prethodnog imovinskog odnosa izme|u strana (gra|anski delikt). ipak je uticaj kontinentalnih sistema jasno vidljiv u njenim dispozitivnim rješenjima. razlike izme|u pojedinih povreda. 128. 449 Sli~no Caemmerer/Schlechtriem. odnosno njegov “prekršaj” shodno anglosaksonskoj terminologiji. instrumente koji u analognoj situaciji stoje na raspolaganju prodavcu (~lanovi 61-65) i zajedni~ke odredbe za obje vrste subjekata (~lanovi 7184). Za svaku od ovih vrsta odgovornosti nacionalna prava imaju niz posebnih rješenja. str. došle su do izra`aja i u Konvenciji.450 ^etvrto. Tre}e. Konvencija u posebnim odsjecima ure|uje sredstva kojim raspola`e kupac u slu~aju povrede obaveze od strane prodavca (~lanovi 4552). To se u punoj mjeri odrazilo i u pojedinim rješenjima. 450 Tallon u Binaca-Bonell. u Konvenciji su posebno ure|eni najva`niji slu~ajevi povreda obaveza svake strane. 144 . jedinstvo sistema je obezbije|eno i na suštinskom nivou. Teret dokazivanja (onus probandi) kod ugovorne odgovornosti le`i na štetniku. u osnovi sistema odgovornosti po Konvenciji nalazi se povreda ugovora.

384-385 i 679-680. isto djelo. Sastoji se od elemenata svijesti i volje.propuštanjem pa`nje koja se o~ekuje od stru~njaka ili zanemarivanjem pa`nje koja se razumno o~ekivala od du`nika. da izbjegne ili savlada takvu smetnju i njene posljedice”. Budu}i da je frustriraju}i doga|aj takvog intenziteta da “efektivno “ubija” ugovor”. te ~lan 49. sporadi~na rješenja Konvencije koja putem usvajanja subjektiviziranih elemenata djelovanja ukazuju na usvajanje krivice kao osnova odgovornosti imaju prvenstveno ekskulpatornu funkciju i zadatak o~uvanja principa pravi~nosti. odsustvo krivice bilo koje strane i nepredvidivost doga|aja (str. isto djelo. IUP. Beograd. Definisanje jedinog osnova osloba|anja od odgovornosti u ~lanu 79 BK451 odgovara pojmu više sile u kontinentalnim i anglosaksonskim sistemima. Na isti zaklju~ak upu}uje i analiza koju daje Tallon u Bianca-Bonell. stav 1: “Ako jedna strana ne izvrši neku od svojih obaveza.454 Dvije napomene su ipak neophodne. 658. u kome su ure|ena prava prodavca kada kupac ne izvrši svoje obaveze uredno. isto djelo. ukoliko je sam du`nik prouzrokovao neispunjenje (~lan 80 BK).Peto. 454 Isto Caemmerer/Schlechtriem. isto djelo. 455 Kao ilustraciju vidjeti izlaganje o povredi ugovora. 453 Opširnije kod Caemmerer/Schlechtriem. isto djelo. Oba elementa cijene se objektivizirano . vidjeli smo da se u slu~aju bilo kakve povrede ugovora on ne raskida po samoj Konvenciji. formulacija ~lana 70 BK su tako date da se mogu primijeniti i u sistemima koji odgovornost ve`u isklju~ivo za krivicu. str. Iako se standard razumnog o~ekivanja. U takvim porecima }e procjena krivice biti svedena na elemente ~lana 79 i znatno objektivizirana.455 I drugo. Pri ocjeni postojanja povrede ugovora i uzro~ne veze treba imati u vidu da se du`nik ne mo`e koristiti neispunjenjem obaveza druge strane kao osloba|aju}im. 240-242. str. str. Zna~ajna su i izlaganja na str. Tallon u Binaca-Bonell. str. a) BK koji govori o pravu kupca da raskine ugovor u slu~aju da druga strana ne ispuni svoje obaveze i ~lan 64. Krivica je psihi~ki odnos u~inioca povrede ugovora prema štetnoj radnji i šteti kao njenoj posljedici. 1972.456 Šesto. 104) i element njegove neotklonjivosti je posredno prisutan. Od elemenata se izri~ito spominju: spoljni doga|aj.štetnika se ne zahtijeva kao pretpostavka odgovornosti. šteta kod povjerioca i uzro~na veza izme|u povrede ugovora i štete. Na ovaj na~in je stepen pravne sigurnosti 451 ^lan 79. 655666. Teorijska razmatranja kod Trifkovi} dr Miloš: “Odgovornost prevoznika za neizvršenje obaveze iz opšteg tipa ugovora o prevozu stvari drumom u doma}em transportu”. 654. (2) b). 104 i 106). (2). Schmitthoff. i kontinentalni i common law sistemi odgovornost ugovornog du`nika za nenov~ane obaveze zasnivaju na krivici. odnosno prekršaj ugovora. isto djelo. 578 isti~e da “ovi elementi konstituišu tradicionalne elemente više sile”. ona ne}e biti odgovorna ako doka`e da je do neizvršenja došlo zbog smetnje koja je bila van njene kontrole i da od nje nije bilo razumno o~ekivati da u vrijeme zaklju~enja ugovora smetnju uzme u obzir. 578-584. Pretpostavke za njen nastanak su: povreda.452 A to zna~i da je Konvencija usvojila princip ili sistem objektivne odgovornosti. str. 456 Teorijsku raspravu vidjeti kod Caemmerer/Schlechtriem str. 383-384. 452 Vidjeti ~lan 177 ZOO. X Ed. te upore|ivanje CISG i UCC koje je izvršio Gabriel Henry. 51-68. 104 i dalje u izlaganju povezuje klasi~nu common law doktrinu o frustration i kategoriju više sile. predvi|anja i ponašanja ~esto spominje u Konvenciji. str.453 Krivica du`nika . ona ipak bitno odstupa od rješenja uporednog prava. (str. 145 . Najprije. str. ekskulpiraju}im osnovom.

459 Uporedni pregled vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.. 461 Vidjeti ~lanove 49 i 52 Konvencije na primjer. kupac za bilo koju povredu obaveze prodavca mo`e: 457 Teorijske dileme vidjeti kod Perovi} J. Doma}e pravo je izlo`eno na str.podignut u odnosu na pravne sisteme koji u slu~aju neispunjenja obaveza poznaju raskid ugovora ipso iure. ipak. Docnja sa isporukom je neizvršenje svih radnji predaje robe u ugovorenom ili u roku odre|enom Be~kom konvencijom. 146 . 131. Pošto izjava ima pravni u~inak ako je o njoj obaviještena druga strana (~lan 26 BK). teret dokazivanja u praksi dovodi do dominacije pisanih izjava o raskidu. Napokon. Prema njemu. Odgovornost za docnju sa isporukom 12.. jedinstven. Caemmerer/Schlechtriem. isto djelo.. No. za raskid nije potrebno prethodno dati naknadni rok za ispunjenje.1. „Be~ka konvencija polazi od jedinstvenog pojma povrede. 1 KoZ). Kod nebitnih povreda mora se dati naknadan razuman rok. obešte}enje se vrši kombinacijom alternativnih i kumulativnih vidova naknade.. onda „u razumnom roku poslije zaklju~enja ugovora”. Za nastanak odgovornosti je potrebno da se uz štetnu radnju ostvare i druge pretpostavke. 458 ^lan 33 BK predvi|a odre|ivanje roka isporuke ugovorom (datum i period).457 Ukoliko je prekršaj ugovora bitan.1.” str. Za raskid je uvijek potrebna i posebna izjava povjerioca kao nevine strane. 460 Draški} dr Mladen: „Me|unarodna prodaja prema.što je zna~ajan ustupak kontinentalnim sistemima. 115. barem na nivou izuzetaka. Forma izjave nije propisana. prekršaja ugovora (breach of contract)“. Odgovornost prodavca 12. str.459 Padanjem prodavca u docnju po~inje da te~e ~etverogodišnji zastarni rok (~lanovi 8 i 10. str. ali se tra`i da ona bude data „na na~in koji se smatra odgovaraju}im u danim okolnostima“ (~lan 27 BK). Oni se mogu sastojati u novcu i/ili naturi . 387. 12. isto djelo. Sistem odgovornosti za docnju sa isporukom 129. Ugovor o prodaji. Odgovornost za docnju je odnos koji nastaje povodom radnji popravljanja štete izazvane vremenski neurednim ispunjenjem ugovora. sedmo. a ako toga nema..1. 300 – 308.461 Sistem odgovornosti je.460 Ona stoga docnju sa isporukom ne izdvaja u posebnu vrstu povreda. str. fakti~ka obilje`ja docnje zahtijevala su njeno posebno regulisanje i sa stanovišta odgovornosti. 132-144. „vitalan”. Utvr|en je ~lanom 45 Konvencije.458 Docnja je ~injenica koja se sa stanovišta odgovornosti kvalifikuje kao štetna radnja povrede ugovora.

Pošto se predaja dokumenata tretira kao jedna od osnovnih obaveza prodavca.vrsta isporuke i ..karakter roka. Po kriteriju vremena isporu~ivanja cijele koli~ine isporuka mo`e biti jednokratna i sukcesivna. 12. odnosno karakter povrede ugovora docnjom sa isporukom. Sistem prava kupca u slu~aju docnje sa isporukom zavisi od toga kakvi su: . i osloba|anje od odgovornosti je postavljeno jedinstveno za sve povrede.1. naima izjedna~ena sa ostalim povredama ugovora. Kao i odgovornost. pa i za ekskulpaciju za docnju je radnja druge strane.„zahtijevati naknadu štete predvi|enu u ~lanovima 74 do 77“ i . Razrada iznesenih rješenja Konvencije daje rezultate koji su veoma sli~ni odgovornosti za docnju sa isporukom u uporednom pravu i kod nas. Odgovornost za docnju sa jednokratnom isporukom 131. Razmotri}emo razli~ite situacije koje nastaju kombinacijom prethodnih elemenata. Iako tada nastaje slo`en sistem povezanih prava i obaveza obje stranke. osnov za osloba|anje uopšte. 147 . prema zna~aju povrede ugovora docnjom sa isporukom. Prema na~inu predaje stvari isporuka mo`e biti: realna. neizbje`nosti i neotklonjivosti (~lan 79).raskid ugovora. nepredvidivosti. 130. dokumentarna i simboli~ka. u izlaganjima }emo po}i od osnovnih prava koje kupac ima u ovome slu~aju. Razmotri}emo najprije slu~aj odgovornosti za docnju sa jednokratnom isporukom. Ono se u suštini svodi na odre|ivanje više sile putem elemenata: smetnje kao spoljnog djelovanja. . Ona je. I za ovu varijantu Be~ka konvencija predvi|a posebne solucije.zahtjev za izvršenje isporuke u naknadnom razumnom roku. odnosno prema bitnom ili nebitnom karakteru roka. Za ove dvije situacije u Konvenciji postoje posebna rješenja. u ovom slu~aju kupca (~lan 80). pa i sa docnjom. Napokon. Pored toga.2. isporuka mo`e biti fiksna ili nefiksna. u sistemu Be~ke konvencije nema potrebe za njenim posebnim razmatranjem sa stanovišta odgovornosti za docnju. Prava kupca mogu se svrstati u ~etiri osnovne grupe: .„koristiti se pravom predvi|enim u ~lanovima 46 do 52“.zahtijevati naknadu štete „i ako se poslu`io drugim sredstvom“. .

Zbog toga Glava V Konvencije ova prava u potpuno istom obliku daje i kupcu i prodavcu 467 Perovi} J.restitucija eventualno pla}enih iznosa. 466 Pravo na raskid ugovora prije isteka roka za ispunjenje obaveze je motivisano zaštitom povjerioca od sigurne budu}e povrede. str..467 Teret dokazivanja le`i na povjeriocu. tj. 463 Caemmerer/Schlechtriem. isto djelo. isto djelo. nego vrijeme koje je urednom prodavcu potrebno da isporu~i u osnovi ve} pripremljenu robu. to je nesumnjivo slu~aj kada du`nik izjavi da ne}e izvršiti svoju obligaciju. str. bilo raskidom i . stav 1 Konvencije. str. Raskid ugovora je veoma slo`en institut. 446-451. Caemmerer/Schlechtriem. .Obaveza druge strane nije dospjela.. str. str. Konvencija za sve obaveze. 1 BK). isto djelo. 464 Pregled uporedno pravne prirode vidjeti kod Draški} dr Mladen: „Me|unarodna prodaja prema. osloba|anjem povjerioca od ispunjenja njegovih obaveza i umanjenjem štete koju predstoje}e neispunjenje mo`e da prouzrokuje (Perovi} J. predvi|a dvije osnovne situacije. Te okolnosti mogu biti objektivne i/ili subjektivne. 251. str.popravljanje štete izazvane bilo docnjom. 133. kupcu. 386 upu}uju na njema~ko pravo kao izvor spomenutog rješenja. tako i u slu~aju docnje sa isporukom. Pravo na prijevremeni raskid se ne mo`e vršiti ako je u izgledu nebitna povreda.464 Dodatni razuman rok „zavisi}e od okolnosti slu~aja”.462 Ako se ne radi o bitnoj povredi ugovora. isto djelo.465 To ni u kom slu~aju ne}e biti novi cjelovit rok za isporuku. Zahtjev za izvršenje isporuke u dodatnom razumnom roku zasnovan je na ~lanu 47. isto djelo. isto djelo. 148 . 462 Opširna izlaganja o naknadnom roku nalaze se kod Caemmerer/Schlechtriem.Budu}a bitna povreda mora biti „jasna”. kako generalno.. 132. Tra`eni uslovi moraju biti ispunjeni kumulativno: . pa i za blagovremeno izvršenje isporuke. 145. Prva je konkretna manifestacija opšteg prava povjerioca na raskid ugovora prije dospjelosti obaveze du`nika (anticipatory breach): „Ako je prije datuma izvršenja ugovora jasno da }e jedna strana izvršiti bitan prekršaj ugovora. U drugim slu~ajevima se izvjesnost budu}e povrede i njena „bitnost” moraju utvr|ivati tuma~enjem ugovora i svih okolnosti konkretnog posla. 132. . 248).466 Postoji više uslova pod kojima izlo`ena mogu}nost va`i. druga strane mo`e izjaviti da ugovor raskida” (~lan 72. 465 Vilus dr Jelena.” str.. 387: Ovo je jedini slu~aj u kome bezuspješan protok naknadnog roka automatski vodi pravu na raskid ugovora.463 Ova mogu}nost stoga se ispoljava i kao privilegija i kao obaveza kupca.Predstoji bitna povreda ugovora. kada su za to ispunjeni uslovi Konvencije. kupac ne mo`e zahtijevati raskid ugovora dok dodatni razuman rok ne protekne bez uspjeha.. Njome je Konvencija pribli`ena velikoj grupi kontinentalnih prava koja imaju sli~an sistem. Prema stavu 3 istog ~lana.

Pošto teorija prijema dominira Be~kom konvencijom. 254 – 255. kupac ne smije vršiti nijedno svoje pravo po osnovu raskida ugovora. 1 BK). 149 . Smatramo da se „razumnost“ obavještenja odnosi isklju~ivo na njegov komercijalni sadr`aj. str. raskid je mogu} tek poslije bezuspješnog proteka naknadnog razumnog roka za isporuku (~lan 49..Ako docnja ne predstavlja bitnu povredu ugovora. smatramo da je to datum u kome je du`niku i stiglo povjerio~evo obavještenje o prijevremenom raskidu. ~ime je jasno naglašeno da „nema automatskog raskida ugovora”. Zastarjelost po~inje te}i od datuma u kome je obavezu trebalo izvršiti (~lan 12.468 Ovim se ne štiti samo du`nik. kako bi du`nik mogao da pru`i adekvatna sredstva obezbje|enja urednog ispunjenja. pa i zbog neblagovremenog ispunjenja isporuke. Obavještenje djeluje od trenutka u kome ga je du`nik primio. povjerilac mora du`niku dati „razumno obavještenje” o namjeri raskida. stav 2). povjerilac ovu izjavu ne mora dati kada je du`nik ve} izjavio da ne}e ispuniti ugovor. obzirom da je vremenska mogu}nost obavještavanja ve} istaknuta u tekstu Konvencije. rokovi zastare bilo kakvih zahtjeva po osnovu raskida ugovora po~inju te}i onoga „datuma na koji je izjava o raskidu u~injena drugoj strani” (~lan 12. pa i kad du`nik izjavi da ne}e ispuniti ugovor. Davanje dodatnog roka ne podrazumijeva i izjavu o raskidu ugovora. Ona je potrebna u svim slu~ajevima. isto djelo. 2 BK). ona se uvijek mora posebno dati i to predstavlja obavezu kupca (~lan 49 u vezi sa ~lanom 26 BK). pošto je obaveza ve} dospjela. 1 KoZ). Prije isteka naknadnog roka kupac mo`e izuzetno raskinuti ugovor i tra`iti popravljanje štete. 1 KoZ). 469 Vilus dr Jelena.Izjava povjerioca o raskidu. 1.. b) i ~lan 41. Druga situacija se odnosi na raskid ugovora uopšte. nego i princip realnog ispunjenja ugovora. I tu postoje dvije osnovne varijante. . „Izjava o raskidu ima pravno dejstvo jedino ako je o njoj obaviještena druga strana“ (~lan 26 BK). Izjava djeluje od dana kada ju je du`nik primio. Dalja izlaganja koncentrisa}emo na odgovornost prodavca u slu~aju raskida ugovora zbog neblagovremene isporuke.469 468 Teorijske dileme vidjeti kod Perovi} J. str. U prvoj varijanti se ugovor raskida prije nego što je prodavac isporu~io robu. Ako je izjava o raskidu u~injena. Unutar nje postoje dvije situacije: . ali zadr`ava pravo na naknadu štete zbog zadocnjenja. Bez obzira na raspolo`ivo vrijeme. kad ga prodavac obavijesti da ugovor ne}e ispuniti (~lan 47. Dok dodatni rok te~e. 93.„Ako vrijeme dozvoljava” (~lan 72.

475 Opširan pregled vidjeti kod Caemmerer/Schlechtriem. str. kupac ima pravo na naknadu štete. 148... stav 2. 472 Perovi} J. str. mo`e odmah raskinuti davanjem izjave o raskidu. sastoji u nadokna|ivanju proste štete i izgubljene dobiti. isto djelo. 471 Ne postoji automatski raskid ugovora. U nedostatku odgovaraju}e klauzule zaklju~ak o fiksnosti roka mora se izvu}i tuma~enjem ugovora i okolnosti u kojima je on zaklju~en. Ona se.. ako izjavu o raskidu da „u razumnom roku ra~unaju}i od trenutka kad je saznao da je isporuka izvršena” (~lan 49. bilo raskidom ugovora tako|er predstavlja slo`en podsistem obaveza prodavca.475 Usvojena rješenja omogu}avaju premoš}ivanje razlika koje postoji izme|u ove dvije grupe sistema. Iz komercijalnih razloga smatramo spornim stav citiranog autora. str.U drugoj situaciji docnja predstavlja bitnu povredu ugovora. 194. Druga varijanta postoji onda kada je prodavac izvršio isporuku. „s obzirom na ~injenice koje su. izra`en na str. Ako isporuka bude izvršena u dodatnom razumnom roku. polo`aj kupca je isti kao u prethodnom slu~aju. davanje dodatnog roka nije potrebno.472 Ukoliko je naknadni dodatni rok dat. 191 473 Posredno se ovo mo`e zaklju~iti na osnovu izlaganja kod Caemmerer/Schlechtriem. 150 . 458. Popravljanje šteta izazvanih bilo docnjom. Primljenu robu mora ~uvati.473 Drugi karakteristi~an i teorijski nesporan slu~aj bitne povrede ugovora predstavlja „ozbiljna i kona~na“474 izjava prodavca da ne}e izvršiti isporuku. i ugovor se. isto djelo. isto djelo. U svim ostalim slu~ajevima je neophodno prema konkretnim okolnostima kvalifikovati docnju kao bitnu povredu ugovora. Sistem naknade je u Konvenciji postavljen u skladu sa opštim pravilima reparacije koja postaje kako u anglosaksonskim. To }e najprije biti slu~aj ugovaranja fiksnog roka isporuke.470 Ako docnja predstavlja bitnu povredu ugovora.. analogno anglosaksonskim sistemima.. 194. isto djelo.. tako i kontinentalnim pravnim porecima. odnosno prava kupca.471 U situacijama u kojima mo`e biti sporno da li je rok isporuke bitan ili nebitan element ugovora. „logi~no bi bilo o~ekivati da }e kupac odrediti prodavcu naknadni rok razumne du`ine za izvršenje njegovih obaveza“. da prodavac ima pravo da „povu~e svoju izjavu o odbijanju izvršenja isporuke“ prije nego što kupac izjavi da raskida ugovor. I kod naknade štete postoje dvije osnovne situacije: docnja i raskid. str. 608-626. Kupac i tada mo`e raskinuti ugovor. Vidjeti ~lan 87 BK. Naknada štete u novcu ovdje ima samostalan karakter i ne kumulira se sa drugim vidovima popravljanja štete koje 470 Isto i Perovi} J. odnosno da li docnja predstavlja bitnu ili nebitnu povredu ugovora. tada bile poznate ili morale biti poznate” (~lan 74 BK). mada sa zadocnjenjem. 134. Granicu naknade predstavlja predvidivost tih šteta kao mogu}ih posljedica povrede ugovora u trenutku zaklju~enja ugovora. ta~ka a). 474 Perovi} J. str. isto djelo. shodno ~lanu 74 BK.

isto djelo. Ukoliko su obje strane izvršile ugovor barem djelomi~no.480 476 Caemmerer/Schlechtriem. 690. isto djelo. 479 Obaveza obavještavanja mo`e se ipak konstituisati na osnovu ~lana 77 BK. str.supstitutu (~lan 76 BK). Konvencija ne predvi|a obra~un i prebijanje onoga što stranke moraju da vrate. Kada su stvari nepotrošene ili nepromijenjene. str. U tom slu~aju pored razlike u cijeni kupac ima pravo i na naknadu štete (~lan 75 BK). kupac mo`e svoje pravo restitucije ostvariti samo istovremeno sa vra}anjem stvari koje je preuzeo po osnovu ugovora (~lan 81 BK). isto djelo. 477 Caemmerer/Schlechtriem. U slu~aju da je jedna strana vratila više. 633). „primijeni}e se teku}a cijena u trenutku preuzimanja” (~lan 76. nastupaju najprije opšte posljedice iz ~lana 81 BK. Stoga }e se opravdanost ovakvog zahtjeva jedne strane cijeniti prema poslovnim obi~ajima i praksi partnera. odnose stranaka nakon raskida ugovora i na naknadu štete.ona se kao vid apstraktne štete477 utvr|uje tako da se od ugovorne cijene odbije teku}a tr`išna cijena u trenutku raskida ugovora u mjestu u kome je isporuka trebalo da bude izvršena. 690. a ako tu nema cijene. 533. ima pravo na restituciju. ^etvrto pravo kupca u slu~aju raskida jeste vra}anje iznosa koje je po osnovu ugovora ve} platio prodavcu. kupac mo`e zahtijevati naknadu stvarne štete kao i izgubljene dobiti u svojstvu jedinog reparatornog zahtjeva. Kada do|e do raskida ugovora. te prema okolnostima konkretnog slu~aja.479 135. kupac mo`e zahtijevati naknadu štete u novcu samo da bi postigao potpuno obešte}enje.476 Dalje.Kupovina radi pokri}a . stav 2 BK). osim onih koji se odnose na: na~in rješavanja sporova (arbitra`ne klauzule npr. 151 .). stav 1 BK). Ako je dio isporuke primljen. Prestaju da va`e prava i obaveze stranaka. str.Naknada razlike u cijeni . restitucija se vrši istovremeno. Ostala prava koja stoje na raspolaganju kupcu su: . Isto i Knapp u Bianca . za razliku }e se primijeniti nov~ana restitucija po sistemu prebijanja koristi na osnovu ~lana 84.Konvencija omogu}ava. isto djelo. strana koja je ugovor izvršila u cjelini ili djelomi~no. Upravo zbog toga i postoji zahtjev u Konvenciji da se u periodu dodatnog roka kupac ne mo`e koristiti drugim sredstvima predvi|enim za povredu ugovora (~lan 47.Bonell. onda u razumnom mjestu .kupovina radi pokri}a mora se izvršiti u razumnom roku i na razuman na~in. 634: obra~unava se na bazi hipoteti~ke kupovine radi pokri}a. Bude li ugovor raskinut pošto je isporuka ve} izvršena. Obaveza obavještavanja o namjeravanoj kupovini ne postoji. 480 Caemmerer/Schlechtriem. str. I drugo.478 ili . isto djelo. 478 Ova rješenja su bila predmet velikih sporova na samoj Konferenciji u Be~u (vidjeti Caemmerer/ Schlechtriem. Ukoliko se vrši druga prava koja sti~e raskidom ugovora. str.

kupac mo`e svojom izjavom raskinuti ugovor za budu}e obroke i bez insistiranja na dopunskim garancijama urednog izvršenja ugovora. 1 KoZ). 152 . 482 Perovi} J. Smatramo da je tra`enje obezbje|enja za urednu isporuku budu}ih obroka pravo. Kriterij procjene je “razuman ~ovjek”.Docnja sa isporukom obroka predstavlja bitnu povredu ugovora. a ne obaveza kupca. za ovu situaciju va`e osnovna rješenja koja smo ve} izlo`ili kod jednokratne isporuke. isto djelo. tj. str. mogu u slu~aju docnje sa isporukom obroka nastati dvije situacije: . Smatramo da ovu formulaciju treba tuma~iti u duhu teorije prijema koja dominira Be~kom konvencijom (~lan 24.481 Centar izlaganja bi}e upravo na njima. U na~elu. Posebna rješenja koncentrisana su u pravu kupca da raskine ugovor. Detaljno upore|ivanje dva akta vidjeti kod Perovi} J. 137. No. kupac mo`e izjaviti da 481 Specifi~nosti o kojima }emo govoriti prvi put su na me|unarodnom nivou ure|ene haškim Jednoobraznim zakonom o me|unarodnoj prodaji robe. Kupac tada mo`e u razumnom roku izjaviti da ugovor raskida „za ubudu}e”. isto djelo.. ali samo za obrok sa kojim je prodavac u docnji. Ona se razlikuju prema tome da li je koli~ina nebitan ili bitan element ugovora. ali kupac mo`e osnovano zaklju~iti „da }e do}i do bitne povrede ugovora u odnosu na budu}e isporuke” (~lan 73. 280 smatra da ovaj slu~aj de facto predstavlja jednu vrstu raskida ugovora „pre isteka ugovornog roka – anticipatory breach“. str. stav 3 BK). npr). isto djelo. 274 – 275.483 tj. Drugi veliki kriterij podjele posljedica docnje sa isporukom jeste postojanje obaveze na sukcesivnu isporuku. Za razliku od nacionalnih prava i od opšteg rješenja ~lana 72 BK.1. . 606: „Ciljna zavisnost” izme|u obroka procjenjuje se po objektivnim i subjektivnim elementima.. Izjava o odustanku je i ovdje potrebna.482 Kada je koli~ina bitan element ugovora. odnosno da li zadocnjenje sa isporukom obroka predstavlja ili ne predstavlja bitnu povredu ugovora. ima i zna~ajnih specifi~nosti. kupac tada mo`e bez davanja dodatnog roka raskinuti ugovor.Sva do sada navedena prava kupca u slu~aju raskida ugovora po~inju te}i od dana u kome je „izjava u~injena drugoj strani” (~lan 12.Docnja sa isporukom obroka sama po sebi ne predstavlja bitnu povredu ugovora. 12. 483 Caemmerer/Schlechrtiem. Odgovornost za docnju sa sukcesivnom isporukom 136. kada postoji me|uzavisnost svih obroka s obzirom na „svrhu koju su stranke imale u vidu prilikom zaklju~ivanja ugovora” (~lan 73.3. Shodno tome. Kada je koli~ina nebitan element ugovora. mogu}nost tra`enja garancija za dalju urednu isporuku obroka se i ne spominje. BK je neznatno modifikovala njegova rješenja. stav 2 BK). Mislimo da izme|u dva razmatrana pod-instituta postoji suviše pravo-tehni~kih razlika da bi se oni mogli izjedna~iti. str. i za još nedospjele obroke.

tj. stav 2 BK). Zahtjev za obavještenje djeluje „samo ako ga je kupac primio”. Ni ovdje kupac ne mora tra`iti obezbje|enje uredne isporuke budu}ih obroka. ima pravo i obavezu restitucije svega što je po osnovu raskinutog ugovora primljeno (~lan 82. Konvencija predvi|a mogu}nost da se prodavac „o~isti od zadocnjenja” (purgatio morae). . . Kupac mora u razumnom roku odgovoriti na zahtjev.ugovor raskida u cjelini. na prava kupca da raskine ugovor i na princip zaštite opravdanih interesa kupca. Odstupa se.4. za vršenje ovog prava prodavca predvi|eni su brojni i strogi uslovi: . Brojnost uslova pod kojim je naknadno izvršenje po inicijativi prodavca dopušteno. Uva`avaju}i princip realnog ispunjenja ugovora. da naknadno i bez zahtjeva kupca ispuni zadocnjelu isporuku (~lan 48 BK). ne mo`e se koristiti drugim sredstvima koja su suprotna izvršenju ugovora od strane prodavca (~lan 48. 461 isti~u da se ovo sredstvo koristi prvenstveno kod isporuke nesaobrazne robe. ^iš}enje od zadocnjenja 138. 139. U tom slu~aju kupac.naknadna isporuka mora se izvršiti „bez nerazumnog odga|anja”. 153 .naknadnu isporuku prodavac mora da izvrši o svom trošku.1. 12. naveli su redaktore Konvencije da u nju unesu rješenja koja }e doprinijeti izvjesnosti kod prodavca u pogledu po`eljnosti njegovog ~iš}enja od zadocnjenja. njihova kumulativna primjena i široko polje dejstva determinsano brojnim pravnim standardima. Obavještenje prodavca o namjeravanom naknadnom izvršenju ugovora sadr`i u sebi.potrebno je da kupac ve} nije raskinuo ugovor. po sili Konvencije. isto djelo. . str. stav 2 BK). uz pravo na naknadu štete.484 S obzirom na princip Pacta sunt servanda. 484 Caemmerer/Schlechtriem. (1) BK).naknadna isporuka ne smije stvoriti neizvjesnost kod kupaca u pogledu mogu}ih budu}ih troškova. . dakle od teorije otposlanja koja kao opšti princip va`i za druge akte obavještavanja i zahtjeve (~lan 27 BK). Svi ovi uslovi moraju biti ispunjeni kumulativno. Ne u~ini li to. Taj instrument je zahtjev prodavca kupcu da se izjasni da li prihvata naknadno izvršenje ugovora (~lan 48. i zahtjev kupcu da prodavcu saopšti svoju odluku.naknadna isporuka mora se izvršiti „bez nerazumnih nepogodnosti za kupca”. A to zna~i i za ve} primljene obroke i za obrok sa kojim je prodavac u docnji i za budu}e obroke.

488 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. 487 Prema Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. mo`e da predstavlja bitnu ili nebitnu povredu ugovora.. Pošto je teorijski ve} obra|en.193..485 ne}emo se na njemu ovdje zadr`avati. Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke isporu~ene stvari je u Be~koj konvenciji uklju~ena u širi institut odgovornosti za bitne povrede ugovora.12. 486 Vidjeti naslov naveden pod 1. te sporost i neizvjesnost zahtjeva za naknadu štete zbog raskida487 navele su redaktore Be~ke konvencije da u nju unesu posebna rješenja u pogledu odgovornosti za nedostatak saobraznosti. Kada se povreda ugovora manifestuje kao vidljiv nedostatak saobraznosti. Odgovornost za nesaobraznost stvari i prava ili potra`ivanja tre}ih lica 12.“ str. Isto va`i i za opšte pretpostavke za nastanak odgovornosti u ovome slu~aju prekršaja ugovora. Uslov za to je nesavjesnost prodavca (~lan 10.1. opasnost od prekida kruga „koji treba da slijedi roba”.. Fakti~ke razlike izme|u docnje sa isporukom robe saobrazne ugovoru i blagovremene isporuke nesaobrazne robe. odnosno od trenutka u kome je roba ili stvarno uru~ena kupcu ili od onog u kome je kupac odbio da primi ponu|enu robu (~lan 10.2. „obavještenje”. Rok zastare u slu~aju skrivene nesaobraznosti te~e od momenta u kome se nedostatak mogao otkriti. Sistem odgovornosti za nesaobraznost i pravne nedostatke 140. Zbog toga je i sistem odgovornosti u ovome slu~aju u principu podudaran onome koji postoji kod docnje. odnosno pravni nedostatak. Njegovo odre|enje dato je u ~lanu 25 Konvencije. „Reklamacija/ obavještenja o nesaobraznosti” i „Pojam i principi odgovornosti“ u ovom tekstu. u kojoj je te`nja za jedinstvenim regulisanjem sankcija protiv svih obaveza prodavca jedno od njenih osnovnih obele`ja.486 141. Stoga „ni Be~ka konvencija. nije uspela da asimilira u potpunosti odgovornost za nesaobraznost sa odgovornoš}u za neizvršenje drugih obveza prodavca. rokovi zastarjelosti zahtjeva za popravljanje štete po~inju te}i od momenta isporuke. 154 . Pri tome }emo nastojati 485 Vidjeti naslove „Provjera saobraznosti”. 194.”488 U daljim izlaganjima }emo te`ište staviti na specifi~nosti sistema sankcija za nedostatak saobraznosti bilo robe bilo prava svojine. Ova dva uslova ve} su obra|ena.” str. stav 2 KoZ). stav 3 KoZ).. Uslovi za nastanak odgovornosti za nedostatak saobraznosti i pravne nedostatke su: uredno utvr|ivanje postojanja nesaobraznosti pregledom robe i uredna reklamacija. kao i docnja.2. Nedostatak saobraznosti ili pravni nedostatak.

. I kada je to slu~aj. onda pod uslovima iz Konvencije kupac ima mogu}nost da bira izme|u sljede}ih prava: . kao što to ~ini naš ZOO i brojni drugi nacionalni poreci.489 12. Tre}e. Uvo|enje ovog ograni~enja Perovi} J. str. Oxford – N. Ovdje je vidljiv uticaj anglosaksonskog instituta „estoppel”. Shodno tome. S obzirom na ovlaštenje suda da u skladu sa ~lanom 28 CISG odbije ovaj vid naknade.zamjena robe.490 Zamjena se mo`e zahtijevati samo ako su predmet ugovora stvari odre|ene po rodu (genus).. potrebno je da nedostatak predstavlja bitnu povredu ugovora (~lan 46.491 Drugo. str. 159-164). Be~ka konvencija. 212 smatra instrumentom zaštite prodavca. Pravo kupca da zahtijeva zamjenu nesaobrazne stvari je ograni~eno kako fakti~ki. 169). Gabriel Henry. isto djelo. U ovom slu~aju bi se radilo o estoppel–u koji je izvršen radnjama ili propuštanjem nekih radnji koje je trebalo u~initi. ukoliko se ne koristi nekim sredstvom koje bi bilo suprotno takvom zahtjevu” (~lan 46 (1) BK). str. . . isto djelo. jasno je da }e se on rje|e pojavljivati u common law sistemima. Konvencija postavlja brojne uslove juridi~kog karaktera. 490 Caemmerer/Schlechtriem.Y. Zbog toga se u praksi koristi manje od ovlaštenja da se tra`i popravak stvari.srazmjerno sni`enje cijene i . tako i pravno. uz razumljivo uva`avanje pravno-tehni~kih razlika. 489 O uporednom i doma}em pravu vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. na primjer.2. Naknadu štete u ovom slu~aju kupac mo`e zahtijevati samo kumulativno sa nekim od tri prva ovlaštenja. 145-146. 2 BK). Zamjena se ne mo`e tra`iti ako je kupac ve} po~eo da se koristi nekim drugim odštetnim pravom koje je nespojivo sa zamjenom (~lan 46. Prva opšta mogu}nost koju kupac ima jeste da ostane pri ugovoru i da zahtijeva „od prodavca izvršenje njegovih obaveza. Konvencija ne poznaje ni raskid ugovora po samom pravu ukoliko je evikcija potpuna. Prava kupca kada ostaje pri ugovoru 142. str..otklanjanje nedostatka. 1 BK).492 onda kada su u pitanju manje ili nebitne povrede ugovora. 1997. isto djelo.da ih izlo`imo analogno re`imu odgovornosti za materijalne nedostatke u doma}em pravu. 143. 4 th ed. 155 .2. 418. Ako ostaje pri ugovoru. Ugovor o prodaji. 133 smatra da ~lan 46 CISG “izra`ava kup~evo pravo da dobije specifi~no izvršenje” (Specific performance). kod CIF prodaja na primjer. Oxfords University Press. Prva tri prava se koriste alternativno.naknada štete koja nije pokrivena nekim od prethodnih ovlaštenja. Naknada štete se izra`ava u novcu i slu`i potpunom obešte}enju kupca. 491 Estoppel je „pravilo dokazivanja ili materijalnog prava koje spre~ava osobu da pori~e istinitost izjave koju je sama dala ili da pori~e ~injenicu za koju je tvrdila da postoji“ („Oxford Dictionary of Law“. Osnovni pravno-politi~ki razlog za ovakvo rješenje le`i u potrebi ograni~avanja ili izbjegavanja duplih transportnih troškova. ne pravi razliku izme|u potpune i djelomi~ne evikcje. str.. Prvi uslov ima generalnu prirodu. Analogno izlaganje o odgovornosti za pravne nedostatke nije mogu}e (vidi str.

” str. prera|ena ili potrošena prije nego što je nesaobraznost otkrivena ili trebalo da bude otkrivena. 697. 204. Ukoliko zahtjev za zamjenu ne bude usvojen ili se ne mo`e postaviti jer nisu ispunjeni svi potrebni uslovi. 501 Tallon u Bianca-Bonell. 699.. Na ovaj na~in se prvobitni zahtjev za vra}anje mo`e pretvoriti u prebijanje koristi i šteta.501 492 Caemmer/Schlechtriem. 2 BK daje dvije alternativne mogu}osti ispunjenja ovog uslova: zamjena se mora tra`iti ili ve} u reklamaciji493 ili „u razumnom roku poslije toga”.roba je u cjelini ili djelomi~no propala ili ošte}ena uslijed „opravdanog pregleda”. 612. Ista obaveza le`i na kupcu i onda kada se ugovor ne raskida nego uredno izvršava isporukom nove saobrazne stvari (~lan 84 BK). isto djelo. kupac ima pravo da zahtijeva raskid ugovora (~lan 82 BK). 1 BK). str.498 tj.494 Napokon. Tako kupac mo`e zahtijevati naknadu ostalih šteta i kad zamjena bude uredno izvršena. 493 Ovo je izuzetak od pravila uporednog prava po kome reklamacija ne mora sadr`avati izabrano pravo kupca. 494 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. 429. odnosno ~ija restitucija nije mogu}a. ono je i iz pravno-sistemskih razloga oštro kritikovano u teoriji. Jasno je da je ovo rješenje veoma povoljno za kupca. str. 695-696. str.497 . Kao i u nacionalnim pravima495 i u Konvenciji su predvi|eni zna~ajni496 izuzeci od ovog uslova. To su prema stavu 2 istog ~lana: . str. ovo zna~i da rizici slu~aja i više sile le`e isklju~ivo na prodavcu. str. Ugovor o prodaji. isto djelo.onda kada popravak stvari ne uspije. 497 Caemmerer/Schlechtriem. zamjena se mo`e tra`iti i kao sekundarno rješenje . . 500 Caemmerer/Schlechtriem.. 426. kupac mo`e zahtijevati zamjenu samo ako stvari mo`e vratiti „u suštinski istom stanju u kome ih je primio” (~lan 82. kupac mora prodavcu naknaditi sve koristi koje je imao od stvari koja se djelimi~no ili u cjelini vra}a. Pored toga. na druga kup~eva prava koja nisu sa njim inkompatibilna. str.. 495 Vidjeti ZOO i Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Napokon. 156 . str. Najprije. Za odre|ivanje razumnog roka va`e opšta pravila. 498 Caemmerer/Schlechtriem.500 Na~in njihovog obra~una utvr|uje se prema pravilima nadle`nog dr`avnog prava. Tri dalje napomene su potrebe uz prava kupca da tra`i zamjenu.499 Dalje.. isto djelo. ako je ugovor raskinut. isto djelo. onoga koji je izvršen radi provjere saobraznosti.nemogu}nost restitucije nije prouzrokovana radnjom ili propuštanjem radnje od strane kupca. 496 Caemmerer/Schlechtriem. isto djelo.zahtjev mora biti postavljen blagovremeno. ^lan 46.prema normalnom toku poslovanja ili upotrebi stvari roba je dalje prodana. isto djelo. vršenje ovog ovlaštenja ne uti~e. 710-711. Vidjeti ZOO. ~etvrto. isto djelo. 499 Caemmerer/Schlechtriem.

tako i na sud.144. isto djelo.506 a to zna~i za isporuku druge stvari (aliud).503 Pored toga. str.. kao ni onda kada je odbio da primi isporuku (~lan 50). str. isto djelo. Specificiranje uslova je izvršeno zato što institut popravka stvari. Ako su uslovi ispunjeni. str. Ne postoje ni vremenska ograni~enja kojima se mora povinovati.. bilo u razumnom roku poslije nje. 370. „Razumnost” zahtjeva se cijeni sa stanovišta prodavca.502 Popravak najprije treba da bude tehni~ki mogu} s obzirom na prirodu stvari i na osobine nesaobraznosti. onako kako je on ve} interpretiran. Kupac ovo pravo mo`e vršiti samostalno kako u odnosu na prodavca. Kada fakti~ke pretpostavke postoje. 504 Vidjeti pregled kod Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. 372. njema~kom npr. Po ~lanu 46 (3) zahtjev za popravku mora biti razuman „uzimaju}i u obzir sve okolnosti”. 440. povoljniji ~ak od onog koji ima po pojedinim nacionalnim pravima. 499. I pravo kupca da zahtijeva popravak stvari je ograni~eno na isti na~in kao i ovlaštenje na zamjenu.504 Koncipirano je tako da kupca stavlja u izrazito povoljan polo`aj. Ono je u Konvenciju ušlo iz kontinentalnih. Zbog toga je i ovo rješenje Konvencije kritikovano. 198. 507 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema . 505 Will u Bianca-Bonell. ovaj zahtjev tako|er mora biti upu}en bilo u reklamaciji. Konvencija usvaja relativni metod508 i definiše ga na sljede}i na~in: srazmjerno sni`enje jednako je „razlici izme|u vrijednosti stvarno isporu~ene robe u vrijeme isporuke i vrijednosti koju bi 502 Caemmerer/Schlechtriem. isto djelo. Pri tome ne treba izgubiti iz vida i ~injenicu da i prodavac ima pravo da izvrši zamjenu ili da otkloni nedostatak ako je robu isporu~io prije roka. str. 145. ne postoji u nekim nacionalnim pravima prodaje. 506 Vidjeti temu “Provjera saobraznosti” u ovom tekstu. Isto Caemmerer/Schlechtriem. isto djelo. Will u Bianca-Bonell. U uporednom pravu postoje tri metoda. 198. isto djelo.. odnosno ako po isteku roka za isporuku kupac još nije stekao pravo da raskine ugovor ili ga nije raskinuo premda pravo na raskid ve} ima.” str.505 Kupac ne mo`e da se koristi ovim pravom ako je prodavac prije ili poslije isporuke otklonio nesaobraznost (~lan 37 ili 48 BK). isto djelo. 438-439: oba ovlaštenja su suštinski zasnovana na stavu 1 ~lana 46. Srazmjerno sni`enje cijene je tre}e mogu}e pravo kupca u ovom slu~aju. 498.” str.. 503 Caemmerer/Schlechtriem. str. 157 . Naj~eš}e }e se smatrati da je izbor kupca „nerazuman” ako je otklanjanje nedostatka „nesrazmjerno” skupo. 508 Isto: Caemmerer/Schlechtriem. ne iz anglosaksonskih sistema koji posljedice neizvršenja saniraju gotovo isklju~ivo nov~anom naknadom štete. kupac mo`e srazmjerno sni`enje cijene tra`iti za široko shva}en nedostatak saobraznosti. moraju se ste}i i one iz Konvencije. djelomi~nu isporuku kvalitativna i kvantitativna odstupanja. str.507 Najve}i problem kod ovog prava predstavlja uspostavljanje kriterija po kojima }e se utvr|ivati srazmjernost sni`enja cijena.

primijeni}e se ~lan 49. ^lan 74. 504 insistiraju na mjestu opredjeljenja (“Bestimmungsort”). daje sljede}u formulu: vrijednost isporu~ene robe x 100 Razlika u cijeni = ——————————————————————vrijednost robe saobrazne ugovoru 510 Caemmerer/Schlechtriem.” str. Po njemu. 511 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema.511 Mjesto u kome se cijena odre|uje nije predvi|eno u Konvenciji. 200. imaju}i u vidu prvenstveno distancione prodaje.” str. Opšte posljedice raskida iz ~lanova 82 i 84 Konvencije (prestanak obaveza. str. postoje i specifi~na rješenja. Ovim se mjesto procjene ve`e za vrijeme isporuke na koje se poziva ~lan 50 BK. Naknada štete po opštim pravilima se smatra va`nijim sredstvom u rukama kupca. odnosno arbitra`a. stav 1. kupac koji je odbio da primi robu mo`e u bilo koje vrijeme i bez posebnih temporalnih ograni~enja izjaviti da 509 Caemmerer/Schlechtriem. (a) i stav 2 BK)..512 146. Caemmerer/Schlechtriem. Utoliko je odre|ivanje relevantne cijene va`nije. smatramo da se mjesto isporuke mo`e uzeti kao mjerodavno. Konvencije je tako stilizovan da se ovo pravo mo`e koristiti i samostalno. 501 smatraju da je va`nost ovog prava relativno mala.510 Ako to nije tr`išna cijena. odluku }e u krajnjoj liniji donijeti sud. str. Prava kupca kada raskida ugovor 147. 503 daju sljede}e formule za obra~un umanjenja cijene: smanjenje cijena vrijednost isporu~ene robe —————————— = —————————————————————— x umanjena cijena ugovorna cijena hipoteti~ka vrijednost robe bez nedostatka ili vrijednost isporu~ene robe x ugovorna cijena smanjenje cijena = ————————————————————————————— hipoteti~ka vrijednost robe bez nedostatka” Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. 158 . ^etvrto pravo je pravo na naknadu štete shodno odredbama ~lanova 74 -77 Konvencije. str. Njegovi pravni moraliteti ve} su izlo`eni kod odgovornosti za docnju. Pošto se umanjenje vrijednosti robe procjenjuje sa stanovišta interesa kupca.u to vrijeme imala roba saobrazna ugovoru” (~lan 50 BK)509 Na ovo sni`enje cijene kupac ima pravo i kad je prodavac oslobo|en odgovornosti za neizvršenje ugovora i obaveze naknade štete.. Druga generalna mogu}nost koja stoji na raspolaganju kupcu jeste raskid ugovora (~lan 49. Pored toga.2.. isto djelo. stav 1 Konvencije.. Ako je nesaobraznost bitna povreda ugovora. odnosno neizvršenje isporuke. 512 Vilus dr Jelena. isto djelo. 200. Treba ista}i da teorija o ovom pitanju nije jedinstvena. isto djelo.3. 12. Ono je dopunsko pravo za slu~aj da se kupac koristio nekim od prethodnih ovlaštenja. str. Bitan kriterij za sistematizaciju polo`aja stranaka u ovom slu~aju je karakter povrede koja se sastoji u nesaobraznosti izvršenje. restitucija) va`e i ovdje. isto djelo. 137 isti~e da je mjesto utvr|ivanja razlike u cijeni relativno neva`no.

kupac mo`e odustati od ugovora samo pod uslovom da u razumnom roku izjavi da ugovor raskida. isto djelo. ta~ka b).514 Tada kupac mo`e da se koristi pravima za slu~aj raskida koja su ve} izlo`ena kod docnje. ~lan 49. stav 2. str. 94. Taj razuman rok te~e: . str. str. 159 .po isteku svakog dodatnog roka koji je prodavac odredio kupcu u skladu sa ~lanom 48. Bude li nesaobraznost nebitna povreda ugovora.od isteka dodatnog roka koji je kupac dao prodavcu za uredno izvršenje obaveze u skladu sa ~lanom 47 ili pošto je prodavac izjavio da ne}e izvršiti urednu isporuku. kupac mo`e samo onda ako „djelomi~no neizvršenje ili nedostatak saobraznosti predstavlja bitnu povredu ugovora” (~lan 51 BK). KoZ). 493. ako je iz okolnosti posla jasno da roba ne}e biti saobrazna ugovoru. str. 148. a to zna~i od dana u kome je izjava o raskidu stigla prodavcu. X Ed. 196 – 198. . 513 Razlog za ovakav stav su ~injenice da ni ~lan 25. 516 Opširnije kod Caemmerer/Schlechtriem. isto djelo. 514 Schmitthoff. 515 Caemmerer/Schlechtriem. Raskinuti cijeli ugovor i zahtijevati naknadu neispunjenja u cjelini i onda kada nije saobrazan samo jedan dio robe. odnos se ravna prema stavu 2 istog ~lana. . Smatramo da kupac ima ovo pravo bez obzira na to da li je bitan nedostatak neotklonjiv ili otklonjiv513. isto djelo. isto djelo.raskida ugovor.2 Konvencije ima najve}i zna~aj upravo u ovom slu~aju. a koji se ti~e izjave kupca o prihvatanju ili odbijanju izvršenja ugovora. usprkos ~injenici da je izvršena bitna povreda ugovora. 492-496. Njihovo naknadno unošenje u Konvenciju putem interpretacije mo`e bitno da ote`a polo`aj kupca kao nevine strane. kupac nema pravo da ga raskine. Kupac mo`e izjaviti da odbija prijem i prije prispije}a robe. Bez obzira na to da li ostaje pri ugovoru ili ga raskida. Tada se mo`e koristiti samo pravima na naknadu štete koju ima po osnovu nesaobraznog ispunjenja ugovora.pošto je kupac saznao ili morao saznati za nedostatak (~lan 49.516 U oba slu~aja rokovi zastarjelosti potra`ivanja po osnovu naknade štete po~inju te}i od dana u kome su potra`ivanja dospjela (~lan 9.1. Ako je kupac primio isporuku.515 Tad. kupac ima pravo na popravljanje štete jedino u onom dijelu koji nije saobrazan ugovoru. ni ~lan 49 BK ne spominju otklonjivost ili neotklonjivost nedostataka. Raspravu o razli~itom polo`aju kupca kod neotklonjive i otklonjive bitne nesaobraznosti vidjeti kod Perovi} J..

Odgovornosti kupca je u Konvenciji ure|ena ~lanovima 61-65. U tradicionim sistemima. Prva je docnja sa prijemom isporuke. str. Ugovor o prodaji.1. Zbog fakti~kih okolnosti. No.na srazmjerno smanjenje cijene. prijem isporuke. tj.13. 519 ^lan 1264 Code civile. 147. 150. str. Odgovornost za docnju sa prijemom isporuke 13.517 On nema sljede}a prava: .521 Be~ka konvencija u osnovi usvaja anglosaksonski re`im. str. isto djelo.520 prijem isporuke je obaveza kupca.. Okolnosti pojedinog slu~aja mogu ukazivati na suprotno. isto djelo.tra`iti naknadu štete. Common law poreci tretiraju odbijanje prijema isporuke kao i svaki drugi prekršaj ugovora. . str. isto djelo.1. prodavac ima tri osnovne grupe prava:522 . 547. Sistem odgovornosti za docnju sa prijemom isporuke 149. 521 Uporedni pregled vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Oni uspostavljaju sistem koji je uglavnom analogan re`imu odgovornosti prodavca..1.. U slu~aju docnje sa prijemom isporuke. ~lan 1657 Codice civile 520 ^lan 519 ZOO. 255-256.raskinuti ugovor i . 160 .. 517 Vilus dr Jelena.da odbije prijevremenu isporuku. 518 Vilus dr Jelena. Kod translativnih (romanska prava) prijem isporuke je pravo kupca i zato se prodavac mo`e osloboditi obaveze deponovanjem stvari kod tre}ih lica. uklju~ivo i naš. smatraju da docnja sa prijemom isporuke po pravilu nije bitna povreda ugovora. Pravni tretman docnje sa prijemom isporuke unutar kontinentalnih sistema zavisi od toga da li pojedini poredak spada u translativne ili tradicione. Odgovornost kupca 13. str. pravna sredstva koja se priznaju prodavcu „manje su komplikovana”.518 Rješenja o odgovornosti kupca na~elno su ista za povrede svih obaveza.na djelomi~ni raskid ugovora i .ostati pri ugovoru i tra`iti njegovo uredno ispunjenje. privredne osobine pojedinih du`nosti dozvoljavaju da se re`im odgovornosti izlo`i kroz dvije karakteristi~ne obaveze. Njegove posljedice se procjenjuju prema tome da li je povreda bitna ili nebitna. Me|unarodna prodaja prema.523 . 167-169 i Draški} dr Mladen.519 Sli~no je i u švajcarskom pravu. 147. 522 ^lan 61 BK 523 Caemmerer/Schlechtriem. sa ili bez dozvole suda.

ugovor više ne mo`e biti raskinut“. 526 Perovi} J. stav 2 primjenjuje na sve povrede ugovora.. Kritiku ovog rješenja BK vidjeti na str. ~im kupac izvrši svoju obavezu preuzimanja i ~im prodavac za to sazna. stav 3 BK). stav 2 BK). I ono mo`e biti anticipativno.527 Kod drugih povreda. 528 Caemmerer/Schlechtriem. prodavac ne mo`e izjaviti da odustaje od ugovora. . str. 161 . njegovo „vezuju}e dejstvo” slu`i i zaštiti kupca.529 524 Vilus dr Jelena. Najprije. U teoriji postoji stav da je definitivno odbijanje preuzimanja robe bitna povreda ugovora.525 152. 235. davanjem posebnog obavještenja (~lan 64. ovdje }emo se zadr`ati samo na drugoj varijanti. 151. isto djelo. Pošto za anticipativni raskid va`e opšta pravila. Bitno je ista}i da „prodavac ne gubi svoje pravo da raskine ugovor sve dok cena u celini ne bude pla}ena”. prodavac gubi pravo na raskid ukoliko to nije u~inio kod docnje sa prijemom isporuke prije nego što je saznao da je kupac ipak primio isporuku. „sud ili arbitra`a ne mo`e odobriti kupcu produ`enje roka” za prijem isporuke (~lan 61. Navedeno rješenje je usvojeno zbog toga što se pretpostavlja da u toku razumnog roka prodavac još nije siguran da li se radi o bitnoj povredi ugovora. a potom da li je kupac cijenu platio ili nije. 149. kada je rok za ispunjenje prodav~evih obaveza ve} prošao. a ne samo na docnju sa prijemom isporuke koja je ure|ena ta~kom “a”. Ona je determinisana sa dva faktora. on „mo`e odrediti kupcu dodatni rok razumne du`ine za izvršenje njegove obaveze” (~lan 63 BK). str. isto djelo str. Razmotri}emo svaku od spomenutih mogu}nosti. pravo na raskid postoji dok prodavac ne sazna ili dok nije morao saznati za povredu.Kada se prodavac koristi bilo kojim od navedenih sredstava. Ukoliko se prodavac nije ve} opredijelio za neko sredstvo suprotno zahtjevu za naknadni prijem isporuke. 548 utvr|uju da se ~lan 64. Vršenje ovih prava nije ni~im uslovljeno ukoliko kupac nije platio cijenu.528 recimo kod djelomi~nog prijema. Me|utim. Ovim se ne dira u pravo prodavca na naknadu štete zbog docnje kupca (~lan 63. ako je cijena pla}ena (~lan 64.526 Ako je docnja sa prijemom isporuke nebitna povreda ugovora. 529 Vilus dr Jelena.524 Pored toga. prije isteka roka za prijem isporuke (~lan 72 BK) ili naknadno. isto djelo. stav 1). str. 525 Caemmerer/Schlechtriem. str. isto djelo. ugovor se mo`e raskinuti izjavom prodavca tek pošto bez uspjeha protekne naknadni rok razumne du`ine (~lan 64. Drugo prodav~evo pravo jeste raskid ugovora. Dok taj rok traje i/ili dok kupac unutar njega ne izjavi da ne}e primiti isporuku. Kod bitnih povreda prodavac ugovor mo`e raskinuti odmah. str. 544. Pojedina prava prodavca 151. odnosno dok ne dobije izjavu kupca da svoju obavezu ne}e izvršiti. isto djelo.2 (a) BK).2. 1 i ~lan 26 BK). 150 527 Perovi} J. 152: „Drugim re~ima.1. 13. da li se radi o bitnoj ili nebitnoj povredi ugovora. isto djelo.

. ovdje ih nema potrebe posebno izlagati. Sistem odgovornosti za docnju sa pla}anjem 154. kako kontinentalnih. Postupak ostvarivanja prava prodavca na naplatu cijene razli~ito je ure|en u kontinentalnim sistemima. Ako ugovor šuti o ovom pitanju. 533 Stevens and Borrie. Naknada štete u sebe uvijek uklju~uje i iznos zatezne kamate. 237. Ono postoji paralelno sa ostalim.. 162 . 535 Perovi} J.. 534 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. translativni sistemi zahtijevaju sudsku opomenu za pla}anje. Docnja sa pla}anjem postoji kada kupac ne izvrši svoju dospjelu obavezu isplate cijene. 530 Code civile. Odgovornost za docnju sa pla}anjem 13. pa i „privatna opomena” koju daje prodavac. 176. 260. str. izjedna~ava re`im odgovornosti za povredu ove sa na~inom odgovornosti za povrede ostalih obaveza kupca (~lan 61 BK).. stav 2 BK). isto djelo. Ovo izme|u ostalog zna~i da u svakom konkretnom slu~aju nepla}anja treba utvr|ivati da li se radi o bitnoj ili nebitnoj povredi ugovora. str. 531 ^lan 284 BKB. Ugovor o prodaji. Ako je rok ugovoren. Mercantile Law. ne pravi se nikakva razlika izme|u situacija u kojima kupac nije postao vlasnik robe i u kojima je to svojstvo ve} stekao.2. Codice civile. ~lan 1219 i 1183. 174-175.2. Ona. Be~ka konvencija u ovom domenu bitno odstupa od nacionalnih prava. 13. ~lan 1139..533 Mogu}nost raskida ugovora zavisi od toga da li je kupac ve} postao vlasnik ili nije. do sada izlo`enim ovlaštenjima i prodavac ga ne gubi time „što koristi svoja prava u pogledu drugih sredstava” (~lan 61.531 U principu su dozvoljeni zahtjevi za raskidom ugovora. London 76.1. Ugovor o prodaji.532 ili za urednim izvršenjem pla}anja i naknadom štete zbog docnje. st. Treba podvu}i da su rješenja prava USA u ovom domenu razra|enija od onih koja postoje u engleskom poretku.530 U tradicionim sistemima dovoljna je bilo kakva. Talijansko pravo dozvoljava i vansudsku opomenu.535 I drugo. tako i anglosaksonskih. str. Pošto su izlo`eni kod odgovornosti prodavca za docnju sa isporukom. Tre}e pravo jeste naknada štete prema opštim i zajedni~kim pravilima ~lanova 74 do 77 BK. ~lan 102 SZO. 532 Njema~ko pravo ne dozvoljava raskid ugovora kada je kupac ve} postao vlasnik. U anglosaksonskim sistemima docnja sa pla}anjem se po pravilu ne smatra bitnom povredom ugovora. Vidjeti Sultanovi}Trifkovi}-Simi}. usvojen je princip Dies interpellat pro homine (rok opominje za ~ovjeka). U teoriji se smatra da dilema ne postoji jedino onda kada je rok pla}anja bitan element posla. najprije.534 155. Stevens.153. Posljedice raskida ugovora i pravila o naknadi štete zajedni~ka su za odgovornost prodavca i kupca.

prodavac mo`e odbiti da isporu~i robu ako postane jasno da kupac ne}e izvršiti bitan dio svojih obaveza zbog nedostatka kreditne sposobnosti. Prvo. tj. isto djelo.2. Caemmerer/Schlechtriem. Izuzetak predstavljaju fiskni rokovi pla}anja naro~ito ~esti kod jakih fluktuacija kurseva.raskinuti ugovor i . 645. ako raspola`e potrebnim dokumentima za to. prodavac ima pravo na kamatu. Ovlaštenja prodavca u slu~aju docnje kupca sa pla}anjem cijene imaju neke specifi~nosti koje proisti~u iz karaktera nov~ane obaveze. 13. Ukoliko nemogu}nost kupca da izvrši pla}anje postane jasna nakon otpreme robe. 538 Prilikom usvajanja Konvencije ovo rješenje je bilo veoma sporno. Ovo je manifestacija opšteg rješenja Konvencije po kome svaka strana ima pravo na naplatu kamate za bilo koje dospjelo. str.2. Iz pravila tuma~enja Konvencije sadr`ana u ~lanu 7 i iz ~injenica da ~lan 78 BK izri~ito spominje docnju sa pla}anjem.539 I drugo. druga strana ima pravo na kamatu na takav iznos. prava. pa }emo se na njih posebno osvrnuti. str. Ako je prodavac po~eo sa korištenjem navedenih. str. I kod docnje za pla}anjem prodavac ima tri osnovna prava shodno ~lanu 61 BK: .zahtijevati naknadu štete kao dopunski ili samostalni vid obešte}enja (~lan 61.537 . a da time ne gubi pravo da tra`i naknadu štete koja joj pripada na osnovu ~lana 74” (~lan 78 BK). ono niti zavisi od naknade štete.Osnovni princip koji dominira obavezom pla}anja jeste jednovremenost isporuke i pla}anja. sud i arbitra`a ne mogu odobriti kupcu rok za produ`enje pla}anja. isto djelo.538 Analiza citiranog ~lana pokazuje dvije stvari. 2 BK). 539 Caemmerer/Schlechtriem. 163.ostati pri ugovoru i tra`iti njegovo uredno ispunjenje. nije precizirano na koju vrstu kamate se misli. Obavještenje se mora poslati nezavisno od toga da li je roba još kod prodavca ili je ve} u transportu. Budu}i da je zatezna kamata po svojoj pravnoj priro536 Vilus dr Jelena. pla}anje cijene.536 Ni kupac ne odgovara za docnju ako na osnovu principa jednovremenosti pla}anja i isporuke ne izvrši i svoju obavezu pla}anja onda kada je ona po ugovoru dospjela. a neispla}eno potra`ivanje. Po osnovu prigovora neispunjenja ugovora. jasno je da se ovdje radi o zateznoj kamati. niti uti~e na nju. Pojedina prava prodavca 156. Prvo. pravo na kamatu je potpuno samostalno. str. isto djelo. Tada mora obavijestiti kupca o odga|anju isporuke i zatra`iti od njega dovoljno obezbje|enja pla}anja. 644-645. 546-547 isti~u da docnja sa pla}anjem u principu nije bitna povreda ugovora. isto djelo. prodavac ima pravo da sprije~i njeno izru~enje. 163 . 537 Caemerer/Schlechtriem. „Ako jedna strana ne plati cijenu ili neki drugi iznos sa kojim je u zaostatku.

Teorijski posmatrano. str.544 Smatramo da rizik treba definisati polaze}i od opšteg 540 Nicholas u Bianca-Bonell. Tako na snazi ostaju klauzule o rješavanju sporova. Drugo. Neka nacionalna prava definišu rizik. 121-122. dobijeno rješenje relativizira teorijski stav o punoj odvojenosti ovog instituta od naknade štete. Budu}i da je u prodajama robe doma}eg i me|unarodnog poslovnog prava akcent upravo na prelasku rizika i da Be~ka konvencija ovome posve}uje posebnu pa`nju (~lanovi 66-70). „Me|unarodna prodaja prema. Zna~ajna grupa pisaca „slu~aj” kao pravno-tehni~ku kategoriju koja predstavlja rizik ve`e samo za neskrivljenu radnju jedne od stranaka u poslu prodaje. str. str. Krulj dr Vrleta: “Dejstva ugovora o kupoprodaji . predaja. IUP. isto djelo. 157. 1972. Tako i Gabriel Henry. 544 Caemmerer/Schlechtriem. Spor postoji i u teoriji. 164 . Beograd. s obzirom na ~injenice koje su joj tada bile poznate ili morale biti poznate” (~lan 74 BK). prelaz svojine kod translativnih sistema i prelaz rizika. Isto i ~lan 565.di naknada apstraktne pretpostavljene štete. pojam rizika ve`e i za opšti pojam slu~aja. str. obradi}emo ovo pitanje detaljnije. Ostala dejstva raskida su ista kao i u drugim slu~ajevima. ugovor o prodaji mo`e imati tri dejstva: nastanak prava i obaveza.1. restitucija. Prva dva dejstva ugovora su do sada ve} razmotrena. 570 sugeriše da se u nedostatku pravila u mjerodavnom sistemu sud osloni na pravila zemlje u kojoj povjerilac ima svoje “mjesto poslovanja”.. rizik. 541 ^lan 1138 Code civile.Svojina. stav 1 Nacrta ZOO 543 Draški} dr Mladen.541 dok druga to ne ~ine. kao opšte pravilo za sve dato i primljeno po osnovu ugovora.. Prelazak rizika 14. Kriteriji za odre|ivanje stope (zatezne) kamate nisu navedeni. 14. dejstva raskida su donekle specifi~na. pravo/obaveza na naknadu štete i ostala prava i obaveze predvi|eni za slu~aj raskida (~lan 81). }e se ovdje rje|e primjenjivati (~lan 81 BK). isto djelo. isto djelo. Zbog na~ela jednovremenosti ispunjenja. isto djelo. Pojam rizika i uporednopravni pregled 158.“ str. a s predajom stvari rizik prelazi na kupca”. cena”. 237. str.542 Be~ka konvencija ne zauzima jasan stav o ovom pitanju. 542 ^lan 456 ZOO: “Do predaje stvari kupcu rizik slu~ajne propasti ili ošte}enja stvari snosi prodavalac.543 Druga skupina autora. 323-324. pa se ona utvr|uju prema mjerodavnom nacionalnom pravu. Na prakti~nom nivou stanje je daleko jasnije.540 Tek tako dobijen iznos je mjerodavan za ocjenu da li prodavcu pripada i dodatno pravo na naknadu proste štete i izgubljene dobiti „koji je druga strana koja je povrijedila ugovor predvidjela ili morala predvidjeti u trenutku zaklju~enja ugovora. ~lan 2-509 UCC. 484. 556. Isto i Nicholas u BiancaBonell.

547 ^lan 185 ŠZO. str. X Ed. 548 ^lan 20 engleskog Sale of Goods Act iz 1979. 550 Schmitthoff. Potrebno je ista}i da navedena klasifikacija sistema ne ide ni linijom razgrani~enja translativnih i tradicionalnih poredaka.551 Da bi rizik mogao da se prenese. Be~ka konvencija je morala voditi ra~una i o upotrebi INCOTERMS klauzula prema kojima.546 Drugim rije~ima. 549 Pregled vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. „rizik” obuhvata one doga|aje opasne za robu koji se mogu pokriti redovnim (transportnim) osiguranjem. Pored svih istaknutih razlika.. isto djelo. ^lan 66 BK pojam rizika vezuje isklju~ivo za „propast ili ošte}enje robe”. 557. Op{ta pravila o prelasku rizika po Konvenciji 160. Ona se mogu klasifikovati na opšta rješenja i pravila koja va`e za distancionu prodaju.545 159. Ovakav stav se sre}e i u sudskoj praksi Engleske. str. str. Tu na prvom mjestu stoje oni koji su povezani s aktima javne vlasti. dakle za stvari.547 Drugu.2. str. isto djelo. Rizik je.teorijskog koncepta slu~aja. Ugovor o prodaji. isto djelo . 56. str. 546 Caemmerer/Schlechtriem.550 Sve to je rješenja BK u~inilo slo`enim.549 Tu spada i naše pravo (~lan 456 ZOO). Izraz „identifikovana” se koristi kako bi se istaknulo da se pravilo odnosi i na generi~ke i na individualizirane stvari. rizik prelazi na kupca kada prodavac više nema obavezu da ~uva robu. ali samo u slu~aju da je roba u tranzitu ošte}ena usljed nenormalnih uslova prevoza.548 U tre}u skupinu ulaze oni sistemi koji prelaz rizika ve`u sa isporukom. isto djelo.. (Vidjeti Schmitthoff. roba mora biti „jasno identifikovana kao roba namijenjena za izvršenje ugovora” (~lan 69. i najve}u grupu predstavljaju prava u kojima se rizik prenosi zajedno sa svojinom (Res perit domino). dakle. U prvom rizik prelazi zaklju~enjem ugovora ~ak i onda kada se svojina sti~e isporukom. 77. Identifikacija se mo`e izvršiti u toku isporuke ili naknadno. Ostali poslovni rizici nisu uklju~eni u ovu kategoriju U uporednom pravu postoje tri sistema prelaska rizika i svi su dispozitivnog karaktera. X Ed. 14. Kra}a definicija rizika glasi: „mogu}nost nastupanja štete na predmetu prodaje za koju niko ne odgovara”. str. Ako su okolnosti slu~aja takve da kupac ne mo`e sigurno znati koja roba je namijenjena isporuci. Be~ka konvencija zauzima stav „po kome se dr`avina (posjed) i svojina potpuno odvajaju”. 165 . mogu}nost nastupanja štete na predmetu prodaje koja bi bila izazvana neskrivljenom štetnom radnjom bilo kojeg lica ili štetnim doga|ajem za koji niko ne odgovara. 551 Vilus dr Jelena. on mora biti i posebno obaviješten o izvršenoj identifikaciji robe. stav 3 BK). 77–78). skra}eno izra`eno. 159. 545 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. niti granicom izme|u kontinentalnih i anglosaksonskih prava. 56-57. Ugovor o prodaji.

Ako se gubitak ili ošte}enje robe. rizik prelazi u stvari sa preuzimanjem isporuke. izuzev kad su gubitak ili ošte}enje posljedica radnje ili propusta prodavca” (~lan 66 BK). sve štete snosi kupac i uz to mora da plati i cijenu. str. str. u javnom skladištu na primjer. Drugim rije~ima. 568. 556 Caemmerer/Schlechtriem. str. u ~asu kada je roba stavljena na raspolaganje. 553 Caemmerer/Schlechtriem. ako su gubitak ili ošte}enje posljedica povreda ugovora ili bilo koje druge radnje556 koju u~ini prodavac. str. ili ako to ne u~ini blagovremeno. a rizik je ipak prešao na kupca bilo po opštim. mjesto isporuke nije i sjedište prodavca. I tre}e. kupcu mora biti poznato „da mu je roba stavljena na raspolaganje u tom mjestu” (~lan 69. ovaj je du`an platiti cijenu bez obzira na gubitke ili ošte}enja robe. to ne spre~ava „kupca da se koristi sredstvima koja mu stoje na raspolaganju u slu~aju takve povrede” (~lan 70 BK).555 161. Dva su uslova za va`enje ove norme. Sama mogu}nost znanja kupca za mjesto u kome se roba nalazi nije dovoljna za primjenu ove odredbe. 503 smatra da je ovaj stav orijentisan na prodavca. 159. dakle. mogao da zahti552 Nicholas u Bianca-Bonell. isto djelo. isto djelo. Caemmerer/Schlechtriem. kupac ne snosi rizik za robu i ne mora platiti cijenu. le`i i ideja stavljanja neurednog kupca u nepovoljan polo`aj sa stanovišta snošenja štetnih posljedica slu~aja propasti stvari. isto djelo. Najprije. citirana rješenja Konvencije pretpostavljaju da se isporuka vrši u sjedištu prodavca. „On bi. 557 Vilus dr Jelena. „Pošto je rizik prešao na kupca. X Ed. Postoji posebno ure|ena situacija u kojoj rizik prelazi na kupca u trenutku „kad je isporuka trebalo da se izvrši”.554 I drugo. ako kupac ne preuzme isporuku.552 Tri momenta se ovdje moraju posebno ista}i. bilo po pravilima za distancionu prodaju.Kada je roba identifikovana. 554 Vilus dr Jelena. ~lana 69 predvi|en upravo za prodaju robe koja se nalazi u javnom skladištu. 166 . iako on propuštanjem preuzimanja ne ~ini povredu ugovora. 153-150 o problemima u formulisanju ovog rješenja. isto djelo. stav 2 BK). odnosno sa momentom u kome kupac treba da preuzme isporuku. ali da pokriva i slu~ajeve distancione prodaje. 568. 77.557 Ukoliko je prodavac u~inio bitnu povredu ugovora. isto djelo. „rizik prelazi na kupca od ~asa kada je on preuzeo robu. ne mogu pripisati prodavcu. Roba se naj~eš}e nalazi kod tre}eg. str. Bitno je ista}i da ova pravila va`e i kada je rije~ o generi~koj robi koja još nije jasno identifikovana radi isporuke. pak. 555 Schmitthoff. rizik prelazi na njega u ~asu kada mu je roba stavljena na raspolaganje. Prvo. stav 1 BK). a on ~ini povredu ugovora time što je ne preuzme” (~lan 69. str. isto djelo. str. pored logi~nog vezivanja posjeda i rizika. 568 smatraju da je stav 2. U osnovi ovakvog rješenja. ~ime ~ini povredu ugovora.553 Drugo. isto djelo.

stav 1 BK „rizik prelazi na kupca kada je roba predata prvom prevoziocu da je preveze kupcu u skladu sa ugovorom o prodaji.558 U obje situacije primijeni}e se zajedni~ka pravila o odgovornosti prodavca i kupca koja se ti~u povrede ugovora. 560 ukazuju na to da transportne klauzule imaju zna~aj ~lana 67 za praksu. str. Navedeno rješenje je usvojeno iz prakti~nih razloga.3. 560 Caemmerer/Schlechtriem. Rizik prevoza do tog odre|enog mjesta snosi prodavac.jeva izvršenje ugovora ili bi mogao da raskine ugovor bez obzira na to što je rizik prešao na njega”. ako se roba u trenutku prodaje nalazi na putu („plivaju}a”. isto djelo str. isto djelo. isto djelo. a ne špediteru ili drugim agentima prodavca. isto djelo. a prodavac nije obavezan da robu preda prevozniku o u odre|enom mjestu. U ovom slu~aju rizik prelazi sa prodavca na kupca retroaktivno. budu}i da je kod navedene vrste prodaje teško utvrditi stvarno mjesto nastupanja štetnog doga|aja. str. ako se roba mora predati nezavisnom prevozniku u odre|enom mjestu. obavještenjem koje je poslano kupcu ili na drugi na~in” (~lan 67 BK). 167 .. Da bi se posebna pravila o prelasku rizika u ovoj vrsti prodaje primijenila. 564. Nicholas u Bianca-Bonell. str. prelazi na kupca u trenutku zaklju~enja ugovora” (~lan 68 BK). Zadr`avanje dokumenata na osnovu kojih se mo`e raspolagati robom ne uti~e na rješenja o prelasku rizika (~lan 67. 14. str. 497. Prva postoji kada je potrebno izvršiti transport. me|utim.560 Drugo.” Da bi ovo pravilo va`ilo. Nicholas u Bianca-Bonell. stav 1 BK). isto djelo. „na vagonu“ ili sli~no). I tre}e. 560-561. isto djelo. dokumentima o prevozu. 559 Caemmerer/Schlechtriem. 561 Caemmerer/Schlechtriem. potrebno je da roba bude „jasno idnetifikovana kao roba namijenjena za izvršenje ugovora obilje`avanjem na njoj. stav 1 BK). „rizik”. roba mora biti predana nezavisnom prevozniku.561 O~ito je da u ovakvim situacijama kupac preuzima znatan rizik na sebe. Pravila za distancionu prodaju 162. Prema ~lanu 67. 490. mogu da uka`u da je rizik prešao na kupca u trenutku predaje robe vozaru koji je izdao transportne dokumente. Distanciona prodaja je ona kod koje se roba mora transportovati radi izvršenja ugovora. U`i lokalitet prelaska rizika i na~in predaje po pravilu se odre|uju transportnim klauzulama. razli~itom od sjedišta prodavca. rizik prelazi na kupca „tek kada je roba predata prevoziocu u tom mjestu” (~lan 67. a to zna~i skladište prodavca. str.559 U okviru distancione prodaje postoje tri situacije koje su posebno ure|ene Konvencijom. 163.. Zbog toga Konvencija sadr`i rezervno 558 Vilus dr Jelena. Okolnosti posla. raskida i njegovih posljedica. Tada je mjesto isporuke i prelaska rizika mjesto predaje robe vozaru. 160.

168 . ne mo`e pozivati na pravila o retroaktivnom prelasku rizika. 563 Gabriel Henry. isto djelo. Ovo jasno normativno rješenje u praksi nosi sa sobom brojne probleme562 budu}i da se primjenjuje naj~eš}e u situacijama u kojima posrednik organizuje prevoz i vrši prodaju robe koja se nalazi u tranzitu. Nesavjestan prodavac se. str. pak.563 562 Vidjeti Nicholas u Bianca-Bonell. dakle. isto djelo. i tu ~injenicu nije saopštio kupcu.pravilo. „Ako je. 211-212. u trenutku zaklju~enja ugovora o prodaji prodavac znao ili morao znati da je roba izgubljena ili ošte}ena. 499-500. str. rizik za takav gubitak ili ošte}enje snosi prodavac” (~lan 68 BK).

U ve}em dijelu radi se o prilago|enoj i a`uriranoj magistarskoj tezi mr Vedada Silajd`i}a na temu: „Zaklju~ivanje ugovora putem elektronskih poruka i primjenom informaciono-komunikacionih tehnologija u pravima Evropske unije i Bosne i Hercegovine“. Elektronsko poslovanje mo`e se promatrati sa razli~itih aspekata. Autori su se koristili i iskustvima ste~enim kroz rukovo|enje i u~estvovanje u projektu UNDP e-legislation. ~ekova. Obje ove tehnologije omogu}ile su znatno smanjenje koli~ine papira u upotrebi (npr. Kasnih sedamdesetih i ranih osamdesetih razvila su se i po~ela koristiti dva nova oblika elektornskog poslovanja. Email). te elektronsko pla}anje korištenjem kompjuterskih i drugih komunikacijskih mre`a. 169 . i to me|u kompanijama. Ono uklju~uje elektronsku trgovinu dobrima i uslugama.) i pove}anje automatizaci564 Kao autori ovog poglavlja pojavljuju se mr Vedad Siljadzic i prof. dr Veljko Trivun. EFT) koji se odvija izme|u banaka putem sigurnih privatnih mre`a. elektronska razmjena podataka (engl. Elektronsko poslovanje je opšti koncept koji obuhva}a sve oblike poslovnih transakcija ili razmjene informacija koje se izvode korištenjem informacione i komunikacione tehnologije. Sa poslovne perspektive to je primjena tehnologije u svrhu automatizacije poslovnih transakcija i poslovanja. Electronic fund transfer. Procjenjuje se da je 1995. EFT danas ima više ina~ica. Sa stanovišta komunikacija elektronsko poslovanje predstavlja elektronsku isporuku informacija. Electronic data Interchange. nastankom elektronskog prijenosa gotovine (engl. Sa stanovišta usluga elektronsko poslovanje je alat koji omogu}uje smanjenje troškova poslovanja uz istovremeno pove}anje kvalitete i brzine pru`anja usluga. proizvoda i usluga.III ZAKLJU^IVANJE UGOVORA ELEKTRONSKIM PUTEM564 1. narud`bi itd. uklju~uju}i tu i pla}anje kreditnim karticama u maloprodaji. godine 55% svih pla}anja ameri~ke vlade napravljeno korištenjem EFT-a. Elektronsko poslovanje ima korijene u sedamdesetim godinama. izme|u kompanija i njihovih kupaca ili u okviru samih kompanija. Uvod 1. EDI) i elektronska pošta (engl.

nego i kreiranju informati~kog društva. U tome le`i njena propulzivna snaga i sinergi~nost. Drugi i konkretniji rezultat razvoja e-legislative treba da bude percepcija rješenja poznatih na svjetskom nivou i u 170 . To je izazov ugovaranja u novoj digitalnoj sferi razmjenom elektronskih poruka posredstvom IKT. Ugovorno pravo je osnov svakog privrednog sistema. Tehnika zaklju~ivanja elektronskog ugovora postaje specifi~na naro~ito zbog medija u kojem se elektronski ugovor manifestuje (pojava Interneta). zaštita podataka od neovlaštenog pristupa i promjena sadr`aja. Devedesetih godina pojava World Wide Weba. tj. Radi se o re`imu poslovanja pod poznatijim nazivom paperless. elektronski potpisi. Ugovorno pravo koje je tradicionalno vezano za ugovore u pisanoj formi materijalizovane na papiru i li~no potpisane od ugovornih strana stavljeno je pred novi izazov. za ~ije }e otklanjanje biti potrebni veliki napori i dugi vremenski period. Najve}i problem je sigurnost poslovanja na Internetu. što zna~ajno unapre|uje poslovanje kompanija. elektronski pe~ati pravnih lica).je poslovanja. na~ina pregovaranja. bila izlo`ena. U ovoj oblasti je posebno vidljiva zakonitost neprekidnog pove}anja slo`enosti i strogosti standarda elektronskog poslovanja. najprije. 3. Razvojna uloga e-legislative je višestruka. E-legislativa ozna~ava normativno ure|enje specifi~nosti koje upotreba Informaciono komunikacionih tehnologija (dalje: IKT) prouzrokuje u pojedinim pravnim institutima i granama. Elektronska razmjena podataka omogu}uje kompanijama slanje i primanje poslovnih dokumenata u standardizovanom elektronskom obliku. treba da omogu}i nesmetanu percepciju i nadgradnju svjetskih dostignu}a ne samo u oblasti IKT. Svaka prodaja robe ili usluga kao i prenos svojine su bazirani na ugovorima. 2. kao i u upotrebi hardverskih i softverskih sredstava koji se koriste kod izjavljivanja volje za sklapanje ugovora (elektronske poruke. prvi je put omogu}ila jednostavan rad na mre`i i jeftino publiciranje i širenje informacija. zaštita kreditnih kartica prilikom kupovine putem mre`e i sl. Prvi korak u obezbje|enju sigurnosti predstavlja veoma slo`eno pitanje adekvatne pravne regulative ili tako zvane e-legislative. Zna~aj e-legislative za Bosnu i Hercegovinu se ogleda u tome da ona slu`i kao preduslov razvoja i prevazila`enja zaostajanja kome je Bosna i Hercegovina (dalje: BiH). Pored ogromnih prednosti u elektronskom poslovanju postoji nekoliko barijera. Omogu}eni su raznovrsni oblici relativno jeftinog poslovanja. i to putem sigurnih privatnih mre`a. Pravna regulativa primjene IKT ima izrazito povoljne efekte. sticajem istorijskih okolnosti. Ona. Male firme su tako dobile mogu}nost korištenja elektronskog poslovanja na isti na~in kao i veliki privredni subjekti. u okviru Interneta.

2. Ugovor zaklju~en putem elektronskih poruka i primjenom IKT (dalje }e se koristiti izraz „elektronski ugovor“ koji se naj~eš}e koristi u uporednom pravu) ima sasvim posebnu tehniku zaklju~ivanja koja se razlikuje od tehnike standardnog zaklju~ivanja ugovora. postojanje entitetskih i drugih parcijalnih tr`išta. Cilj je da se izvrši njihova sistematizacija i podjela na me|unarodne i doma}e. ali ne najmanje va`an rezultat razvoja e-legislative bi}e ja~anje jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH. Bez obzira na razlike koje postoje u pojedinim re`imima zaklju~ivanja ugovora cilj je da se uka`e na razlike koje egzistiraju izme|u „tradicionalnih“ oblika zaklju~ivanja ugovora i zaklju~ivanja ugovora upotrebom IKT. Ova konvencija primjenjuje se na ugovore o prodaji robe 171 . identifikaciju potpisnika i potvr|ivanje vjerodostojnosti potpisanog elektronskog zapisa u slu~aju spora. Globalni domet IKT i univerzalni karakter e-poslovanja. ovakav ishod ima i zna~ajne pozitivne politi~ke posljedice: ubrzano pribli`avanje ka EU i prijem u ~lanstvo WTO. Naravno. kako u evropskom. Be~ka konvencija Ujedinjenih nacija o me|unarodnoj prodaji (dalje: Konvencija) je donesena 1980. je jedan od osnovnih ciljeva. Tre}i. tako i u ugovornom pravu BiH. Distrikta Br~ko mogu da u~ine izlišnim i skupim. Navedeni problemi postoje u pravu EU i BiH. Izvori prava vezani za zaklju~ivanje ugovora 4. Krajnji cilj je da se uka`e na rješenja koja treba da omogu}e najsigurniji na~in zaklju~enja ugovora upotrebom IKT. Izvori prava vezani za zaklju~ivanje ugovora mogu se podijeliti na razli~ite na~ine. Kroz prikaz prijedloga BiH legislative u ovoj oblasti posebno }e se prezentovati rješenja koja namjeravaju da se u BiH legislativi implementiraju. Zaklju~ivanje ugovora prema Be~koj konvenciji 5. kod zaklju~ivanja ugovora u elektronskom obliku. Najva`niji problemi elektronskog poslovanja odnose se na: tehniku zaklju~ivanja ugovora putem elektronskih poruka uz primjenu IKT. da se kao poseban izvor ugovornog prava javljaju pravila u okviru evropskog komunitarnog prava.1. 2. kao npr. S obzirom na postojanje razlika izme|u ova dva na~ina zaklju~ivanja ugovora poseban predmet obrade }e biti izvori prava vezani za elektronsko zaklju~ivanje ugovora. Smanjenje rizika na najmanju mogu}u mjeru.Evropskoj uniji (dalje: EU) posebno. Pored ekonomskih prednosti. godine. Stupila je na snagu 1988. Pore|enjem ova dva na~ina bi}e jasno povu~ene granice i utvr|ene razlike koje postoje izme|u njih. godine.

566 Vidjeti Nevenko Misita. (2001). Unutar njih su ure|ena tri glavna instituta: ponuda.567 U tom cilju Komisija Evropske zajednice je podr`ala osnivanje posebne Komisije za evropsko ugovorno pravo poznate kao Landova komisija. bez obzira kom sistemu pripadaju. 172 . Sve ovo je potanje izlo`eno u prethodnom poglavlju.zaklju~ene izme|u strana koje imaju sjedište na teritorijama razli~itih dr`ava. stvaranje jedinstvenog sistema zaklju~ivanja ugovora koji mo`e da neutrališe razlike u nacionalnim pravima. a naro~ito u oblasti privatnog prava. 6. Northwestern Journal of enc.2. kao jedan od ciljeva i uskla|ivanje pravnih propisa u mjeri u kojoj je to potrebno za uspješno djelovanje zajedni~kog tr`išta. a pravila me|unarodnog privatnog prava upu}uju na primjenu prava te dr`ave ugovornice. brodova i zrakoplova. a ako njih nema prema pravilima me|unarodnog privatnog prava. a drugi sa sjedištem izvan EU.565 Ona se ne primjenjuje na ugovore o prodaji: robe za li~nu potrošnju. (2001). U skladu sa tim smatrali su da je njihov zadatak da komparativnom metodom otkriju podudarnosti i da nakon upore|ivanja iz zajedni~kog jezgra formulišu konkretne odredbe u Na~elima. prevazila`enje problema koji mogu nastati usljed toga što sukcesivnost ponude i prihvata nije nu`an uslov nastanka ugovora. 2. Pošto je ve}ina evropskih dr`ava potpisnica ove konvencije njena primjena je zna~ajna u EU za ugovore o prodaji izme|u subjekata sa sjedištima u razli~itim dr`avama ~lanicama EU. 9-30. ^lanovi Komisije su u svom radu pošli od pretpostavke da izme|u nacionalnih prava dr`ava ~lanica postoje zna~ajne sli~nosti. i to: kada su te dr`ave ugovornice ili kada je samo jedna dr`ava ~lanica Konvencije.7-63. „The Interpretive Turn in International Sales Law”. str. 565 Vidjeti Larry A. hartija od vrijednosti. Sarajevo. te elektri~ne energije. Pitanja koja nisu regulisana ovim odredbama rješavaju se najprije prema opštim principima Konvencije. Be~ka konvencija dispozitivnim pravilima reguliše obaveznu fazu zaklju~ivanja ugovora. novca. Magistrat. Zaklju~ivanje ugovora po Na~elima evropskog ugovornog prava (Landova na~ela) 8. „Pravo EEZ”. prihvat i perfekcija ugovora. DiMatteo. Sarajevo. 7. kao i u poslovanju subjekata od kojih je jedan sa sjedištem u EU. Rimskim Ugovorom o osnivanju Evropske ekonomske zajednice566 pred Zajednicu je postavljen. Osnovni ciljevi Konvencije su: integrisanje dva haška Jednoobrazna zakona u jedinstven akt. str. 567 Vidjeti Hartley B. „Pravo EEZ”. prevazila`enje razlika izme|u anglosaksonskih i kontinentalnih sistema u ovoj oblasti..

Udru`enje za pravo Evropske unije. 569 Vidjeti Radovan D. neizvršenje i pravna sredstva uopšte i posebna pravna sredstva zbog neizvršenja569. . U tom pogledu Na~ela se primjenjuju kao opšta pravila ugovornog prava EU. (2001).pravo koje }e primjenjivati sudovi na ugovore u okviru EU. Pravni fakultet u Kragujevcu. Njihova primjena se jedino preporu~uje. a neka ~ak i na rješenjima izvan evropskog pravnog kruga. Na~ela predstavljaju set pravila koja nemaju snagu ni nacionalnog. nastanak ugovora. str. Ona }e se primjeniti u slu~ajevima kada su se ugovorne strane sporazumjele da ih u~ine sastavnim djelom ugovora ili kada su se sporazumjele da }e ta na~ela biti mjerodavna za ugovor.1. „Da li je Evropa spremna za zakonik evropskog prava”?. Na~ela se. Svrha Na~ela je višestruka i mogu slu`iti kao: . Beograd (2002).osnova za budu}e kodifikacije gra|anskog prava u dr`avama ~lanicama. Vukadinovi}.pravni vodi~ EU za pripremu sopstvenih zakona i drugih propisa. . 9. a ovi u ~lanove. tuma~enje. Na~ela sadr`e devet djelova koji su naslovljeni kao: opšte odredbe. Nastanak ugovora po Na~elima evropskog ugovornog prava 10. i kao takva ona predstavljaju polaznu ta~ku za usvajanje jedinstvenog Evropskog gra|anskog zakonika. str. nego i na stvaranje novih pravila.2. U njima se ne pravi razlika izme|u gra|anskih i trgovinskih ugovora kao ni na unutrašnje i me|unarodne ugovore. ni me|unarodnog.izabrano pravo koje }e se primjenjivati na ugovore od strane i izme|u evropskih ugovornih strana. 173 . bio baziran samo na konstatovanju postoje}ih sli~nosti568. Rezultati rada prva dva saziva ove Komisije su Na~ela evropskog ugovornog prava. Ugovor je zaklju~en ako ugovorne strane imaju namjeru da se pravno obave`u i postignu dovoljnu saglasnost bez ikakvih daljih uslo568 Opširnije Irena Banov~anin. me|utim. ni komunitarnog prava. „lex mercatoria“ i sl. Revija za Evropsko pravo. Nova pravila su bazirana na rješenjima iz prava evropskih dr`ava. sadr`ina i dejstvo ugovora. . .Rad komisije nije. Ona izra`avaju savremeno lex mercatoria ili soft law. 41-63. godine). na primjer na ameri~kom Jednoobraznom trgova~kom zakoniku ili na drugom izdanju Restatements of Contracts (sistematizovana zajedni~ka pravila zasnovana prvenstveno na sudskoj praksi a potom i na postoje}im propisima iz 1981. dalje. 29-57. valjanost. Na~ela se mogu primjenjivati na sve ugovore. „Na~ela Evropskog ugovornog prava i jugoslovensko pravo“. Djelovi su podjeljeni u poglavlja. ovlaštenja agenata. 2. Kragujevac. mogu primjeniti i kad su ugovorne strane ugovorile da }e za ugovor biti mjerodavna „opšta pravna na~ela“.osnova za kasnije formulisanje jedinstvenog Evropskog zakona o privatnom pravu.

obavezuje ga kao jednostrani pravni posao. Ova odredba preuzeta je iz ameri~kog Jednoobraznog trgova~kog zakonika. Ne smatra se da je drugoj strani na odgovaraju}i na~in skrenuta pa`nja na uslove ako se isprava u kojoj je sadr`an ugovor samo poziva na te uslove. 174 . ~ak i ako je druga strana potpisala ispravu. Uslovi ugovora o kojima se nije pojedina~no pregovaralo mogu se ista}i u odnosu na drugu stranu koja za te uslove nije znala. str. str. 571 Ibid.572 Obe}anje koje je u~injeno u namjeri da pravno obave`e obe}avaoca i bez prihvatanja ponude. ne ulaze u sastav ugovora. 257-330. ukoliko jedna od ugovornih strana izjavi da ne}e zaklju~iti ugovor ukoliko se ne postigne saglasnost o odre|enom pitanju. uklju~uju}i i svjedoke (~lan 2:101). Ugovorne strane ne mogu isklju~iti niti ograni~iti primjenu ove odredbe.570 Namjera ugovorne strane da bude pravno vezana ugovorom utvr|uje se na osnovu izjava ili ponašanja te strane kao i smisla koje im druga strana razumno pridaje (objektivni princip tuma~enja). obaveze i sporazumi postanu sastavni dio ugovora. Dovoljna saglasnost postoji. odnosno radnje (~lan 2:105). a u kojoj se navodi da su svi uslovi ugovora obuhva}eni u tom pismenu (klauzula stapanja) sadr`i samo ono što je u tekstu izri~ito navedeno.571 Ako klauzula stapanja nije bila predmet posebnih pregovora. (2001). Vukadinovi}. Kragujevac. Me|utim. Ugovorne strane mogu svojim kasnijim izjavama ili radnjama sebe lišiti prava da se pozovu na klauzulu stapanja ukoliko se druga strana razumno oslonila na te izjave. ukoliko ga druga strana prihvati i ako sadr`i 570 Ibid.va. On ne mora biti zaklju~en u pismenoj formi. samo ako je strana koja se na te uslove poziva preduzela razumne korake da o njima obavijesti drugu stranu u trenutku zaklju~enja ugovora ili prije toga. Postojanje ugovora mo`e se dokazivati svim dokaznim sredstvima. 257-330. str. Pismeno zaklju~eni ugovor sa klauzulom koja je bila predmet posebnih pregovora. ugovor ne nastaje sve dok se ne postigne saglasnost o tom pitanju. niti postoje neki drugi zahtjevi u pogledu forme. Pravni fakultet u Kragujevcu. Ponuda predstavlja prijedlog ugovora ako je u~injena u namjeri da dovede do ugovora. 11. obaveze ili sporazumi koji nisu preto~eni u pismeno. ona samo stvara predpostavku da strane nisu imale namjeru da njihove prethodne izjave. 572 Vidjeti Radovan D. Eventualne prethodne izjave. ako su ugovorne strane u dovoljnoj mjeri odredile uslove ugovora da bi se ugovor mogao izvršiti. 257-330. Prethodne izjave ugovornih strana mogu se koristiti za tuma~enje ugovora. „Na~ela Evropskog ugovornog prava i jugoslovensko pravo“.

U slu~aju neblagovremenosti ako je ponu|eni zakasnio svojom krivicom ponudilac ima mogu}nost da i takav prihvat dozvoli. Prijedlog da se isporu~e robe ili usluge po odre|enoj cijeni u~injen u javnom oglasu ili katalogu. ili izlaganjem robe. U slu~aju prihvatanja koje se sastoji u nekoj radnji. 175 . odnosno odre|enim licima ili javnosti. ili izlaganjem robe. Smatra se da je ugovor zaklju~en kada prihvat bude dostavljen ponudiocu. Ponuda se mo`e uputiti odre|enom licu. Prihvatanje ponude se sastoji od bilo koje izjave ili radnje ponu|enog kojom se izra`ava pristanak na ponudu. Ako je ponu|eni na vrijeme 573 Ibid. str. a u slu~aju da takvog roka nema onda u razumnom vremenu. Za odre|ivanje vremena zaklju~enja ugovora prihva}ena je teorija prijema. ali on mora o tome bez odlaganja da obavijesti ponu|enog. prakse koju su ugovornice me|u sobom uspostavile ili obi~aja. ponu|eni mo`e prihvatiti ponudu izvršenjem neke radnje bez slanja obavještenja. odnosno dok isporu~ilac mo`e da pru`a navedene usluge. Da bi prihvat proizveo dejstvo on mora biti u~injen i dostavljen u roku koji je ponudioc odredio.dovoljno odre|ene uslove da ugovor nastane ~inom prihvata. Ponuda prestaje da va`i kada odbijanje ponude bude dostavljeno ponudiocu. Slijede}a karakteristika Na~ela je da u pogledu opoziva ponude prihvata riješenje iz anglosaksonskog prava prema kome ponuda mo`e biti opozvana ako opoziv stigne ponu|enom prije nego što je on otposlao svoj prihvat. sve dok se zalihe robe ne iscrpe. odnosno ponude u~injene u javnom oglasu ili katalogu. U slu~aju ponude konkludentnim radnjama opoziv je mogu} prije momenta u kome se smatra da je ugovor zaklju~en.573 12. Nastanak ugovora ne vezuju se za postojanje kauze. smatra se kao ponuda za prodaju ili isporuku po toj cijeni. Ova odredba predstavlja posebno rješenje Na~ela koja na sasvim druga~iji na~in rješava pitanje ponude reklamiranjem. ugovor je zaklju~en kada obavještenje o toj radnji bude dostavljeno ponudiocu ili ako na osnovu ponude. ^utanje ili ne~injenje ponu|enog samo po sebi ne zna~i prihvatanje ponude. Opozivanje ponude je identi~no rješeno kao kod Be~ke konvencije. Ova rješenja su identi~na ve} opšte prihva}enim stavovima Be~ke konvencije o me|unarodnoj prodaji i UNIDROIT na~ela. predstavljalo poziv da se u~ini ponuda. 27. Do sada je ponuda javnosti. u skoro svim pravnim školama. ukoliko to ne proizilazi iz prakse ugovornih stranaka ili iz obi~aja. Potiskivanje zna~aja kauze predstavlja savremenu tendenciju u globalizaciji privatnog prava i prihva}ena je i u UNIDROIT na~elima. Tada se smatra da je ugovor zaklju~en u momentu kada ponu|eni otpo~ne preduzimanje radnje.

ali koje sadr`i dodatne ili razli~ite uslove. UNIDROIT principi me|unarodnih trgovinskih ugovora. 575 Vidjeti http://www.poslao svoj prihvat i ako nije kriv za njegovo prispje}e sa zadocnjenjem postoji predpostavka o blagovremenosti prihvata. Izjava koja bitno ne mijenja uslove ponude ipak ne}e biti prihvat u nekim taksativno odre|enim slu~ajevima: .2005. 176 .03. izuzev u slu~aju.u ponudi je izri~ito navedeno da se mo`e prihvatiti samo pod uslovima koji su u njoj navedeni. pa jedan od njih bez odlaganja pošalje pismeno koje treba da bude potvrda ugovora. Oni imaju za cilj da uspostave set pravnih pravila koja }e omogu}iti pravi~nost i sigurnost u me|unarodnim transakcijama. (2001). Kragujevac. „Na~ela Evropskog ugovornog prava i jugoslovensko pravo“. Ona ne djeluje ako ponudilac bez odlaganja obavijesti ponu|enog o tome da smatra da se ponuda ugasila. posljednji posjet 12. ne smije da odstupa od bitnih elemenata ponude. .574 Prihvat. UNIDROIT principi slu`e kao opšta pravila za me|unarodne trgovinske ugovore. Dopunski ili razli~iti uslovi koji suštinski ne mjenjaju ponudu ne mijenjaju karakter izjave o prihvatu. a koji sadr`i dodatke. 257-330. Pravni fakultet u Kragujevcu. . str.ponu|eni je uslovio svoje prihvatanje prijemom obavještenja od ponudica da je saglasan sa dodatnim ili razli~itim uslovima. dakle. Ako su ugovorne stranke postigle saglasnost.law. a ponudilac ne dostavi takvo obavještenje u odre|enom ili razumnom roku. Zaklju~ivanje ugovora po UNIDROIT principima 13. Vukadinovi}. ograni~enja ili druge izmjene je odbijanje ponude i predstavlja kontraponudu“. kada ti uslovi suštinski mjenjaju uslove ugovora ili kad primalac bez odlaganja stavi prigovor na te uslove.com.575 Ona se primjenjuju u slu~ajevima kada su se ugovorne strane sporazumjele da ih u~ine 574 Vidjeti Radovan D. Na~ela evropskog ugovornog prava prihvataju elasti~no i komerecijalizovano rješenje moderne teorije: „odgovor na ponudu koji ukazuje na prihvatanje.ponudilac je bez odlaganja usmeno ili pismeno obavjesti ponu|enog da ne prihvata nebitne izmjene elemenata ponude. izuzev ako je jedna ugovorna strana unaprijed izjavila da se ne}e smatrati obavezanom ugovorom ili ako bez odlaganja obavjesti drugu ugovornu stranu da se ne smatra obavezanom ugovorom. predstavljaju rješenja specijalno izra|ena za potrebe me|unarodnih trgovinskih transakcija.3. osim u tome što se svaka od ugovornih strana poziva na druga~ije opšte uslove poslovanja smatra se da je ugovor zaklju~en. ti uslovi }e se smatrati sastavnim dijelom ugovora. Budu li profesionalni trgovci zaklju~ili ugovor koji nisu sastavili u vidu kona~ne isprave. 2. Uslov urednosti prihvata je podudarnost njegovog sadr`aja sa ponudom.

prijedlog za zaklju~enje ugovora predstavlja ponudu ukoliko sadr`i sve bitne elemente i ukazuje na namjeru da se pravno obave`e ako druga strana prihvati te uslove ( ~lan 2. posljednji posjet 12. uklju~uju}i i svjedocima. prihvat mora biti dostavljen ponudiocu u razumnom roku. prije momenta kada se smatra da je ugovor zaklju~en. „lex mercatoria“ i sl. Prihvat je izjava ili drugo ponašanje ponu|enog koje ukazuje na saglasnost s ponudom (~lan 2.generalno je prihva}en princip prijema u svim vidovima komunikacije izme|u stranaka (ponuda. obavještenja itd.6. . .2.ugovor se smatra zaklju~enim prihvatom ponude ili konkludentnim radnjama koje ukazuju na prihvat ponu|enog (~lan 2. Ukoliko je ponudilac izri~ito ili opisno odredio rok do kad se smatra vezanim ponudom. U praksi ovo zna~i 576 Vidjeti http://www. .ugovor se mo`e dokazivati svim sredstvima. Da bi prihvat proizveo dejstvo on mora biti u~injen i dostavljen u roku koji je ponudioc odredio.). Suština principa koji se ti~u zaklju~ivanja ugovora su sljede}e: . Za pisani prihvat postoje dva alternativna rješenja.com. Ako sredstva otposlanja prihvata nisu odre|ena ponudom.).autonomija ugovornih stranaka.law.sastavnim djelom ugovora ili kad su stranke predvidjele da }e za ugovor biti mjerodavna „opšta pravna na~ela“.03. .7. U pogledu opoziva ponude prihva}eno je riješenje iz anglosaksonskog prava prema kome ponuda mo`e biti opozvana ako opoziv stigne ponu|enom prije nego što je on otposlao svoj prihvat ili u slu~aju konkludentnih radnji. izuzev ako okolnosti slu~aja ukazuju druga~ije.ja~anje zna~aja poslovne prakse izme|u ugovornih stranaka. Na usmene ponude prihvat se mora dati odmah. ona moraju odgovarati brzini sredstava koje je koristio ponudilac. Osnovne karakteristike ovih principa su: .za valjanost ugovora nije predvi|ena posebna forma. prihvat.). 14. Ne bude li u ponudi odre|en rok prihvata. ili u situacijama u kojima nije izri~ito izabrano mjerodavne pravo ili sistem pravnih pravila. 177 . Ponuda se smatra odbijenom kada odbijanje ponude bude dostavljeno ponudiocu.2005. . a u slu~aju da takvog roka nema onda u razumnom vremenu (~lan 2. što se odre|uje prema okolnostima posla.).1. prihvat mora sti}i u tom roku. Ovo rješenje je tako|er preuzeto iz anglosaksonskog sistema.).576 Opoziv ponude nije mogu} ako je u ponudi nazna~eno da je neopoziva ili ako je ponu|eni razumno vjerovao da je ponuda neopoziva i ponašao se u skladu s tim.

Ako je ugovor ve} zaklju~en. obaveze ili sporazumi koji nisu preto~eni u pismeno.9.). ne smije da odstupa od bitnih elemenata ponude.). Ukoliko ponudilac bez odlaganja usmeno ili pismeno ne obavijesti ponu|enog da ne prihvata izmjene elemenata ponude sadr`ane u prihvatu. Prihvat koji sadr`i dodatke. Dopunski ili razli~iti uslovi.13. eventualne prethodne izjave. predstavlja samo osnov za pretpostavku da strane nisu imale namjeru da njihove prethodne izjave.8.11.). smatra}e se da ugovor nije zaklju~en dok se takva saglasnost ne postigne (~lan 2.11. a ako njega nema onda od datuma na koverti (~lan 2. koji suštinski ne mjenjaju ponudu. Zadocnjeli prihvat uzrokovan krivicom ponu|enog je riješen na na~in da se mo`e smatrati kao blagovremen ako ponudilac takav prihvat dozvoli. Klauzula stapanja koja nije bila predmet posebnih pregovora. a jedan stranka bez odlaganja pošalje pismenu potvrdu ugovora koja sadr`i dodatne ili razli~ite uslove. 15.da ponu|eni mora prihvat poslati istim ili br`im sredstvom. osim ako je 178 .12. Sli~no je i kod ponuda podnesenih pismom: rok te~e od datuma na pismu. ne ulaze u sastav ugovora.).). ugovor se smatra zaklju~enim sa sadr`ajem koji je naveden u prihvatu (~lan 2. Vrijeme za prihvat telegramski upu}enih ponuda po~inje od trenutka u kome je telegram predat na odašiljanje. Ako je ponu|eni na vrijeme poslao svoj prihvat i ako nije kriv za njegovo prispje}e sa zadocnjenjem postoji pretpostavka o blagovremenosti prihvata. Bude li u toku pregovara jedna od strana insistirala da se ugovor ne}e smatrati zaklju~enim sve dok se ne postigne saglasnost o specifi~nim stvarima ili u specijalnoj formi. a u kojoj se navodi da su svi uslovi ugovora obuhva}eni u tom pismenu (klauzula stapanja). osim u tome što se svaka od ugovornih strana poziva na druga~ije opšte uslove poslovanja smatra se da je ugovor zaklju~en. obaveze i sporazumi postanu sastavni dio ugovora.). Prihvat. Rok za prihvat usmenih ponuda ili ponuda u~injenih neposrednim sredstvima saopštavanja te~e od trenutka kada ponuda stigne ponu|enom. Ponudilac je mo`e staviti van snage tako što }e bez odlaganja da obavijesti ponu|enog o tome da smatra da se ponuda ugasila (~lan 2. Kada ugovor zaklju~en u pismenoj formi sadr`i klauzulu koja je bila predmet posebnih pregovora. ti uslovi }e se u principu smatrati sastavnim dijelom ugovora. ne mijenjaju njen karakter prihvata. Izuzeci postoje kada uslovi iz pisane potvrde suštinski mjenjaju uslove ugovora ili kad primalac bez odlaganja stavi prigovor na te uslove (~lan 2. Ako su ugovorne stranke postigle saglasnost. dakle. Tada on mora bez odlaganja da obavijesti ponu|enog. ograni~enja ili druge izmjene je odbijanje ponude i predstavlja kontraponudu (~lan 2. Odr`avanje rokova koji se odnose na prihvat zavisi od odre|ivanja trenutka u kome oni po~inju te}i.

Ugovorne strane mogu za odre|enu vrstu pravnih poslova unaprijed dogovoriti va`enje odre|enih opštih uslova formularnih ugovora. Nisu punova`ne ni klauzule formularnih ugovora koje ugovornog partnera odre|iva~a znatnije ošte}uju. bilo da su sadr`ani u ispravi ugovora. Pink. ako je izri~ita uputa zbog na~ina zaklju~ivanja ugovora mogu}a samo uz nesrazmjerne poteško}e. “Izazovi elektroni~kog poslovanja“.2005.stavlja u situaciju koja znatnije odstupa od njegovog opravdanog o~ekivanja ili . vidljivim oglašavanjem na mjestu zaklju~ivanja ugovora uputi na njih. ne postaju sastavni dio ugovora.jedna ugovorna strana unaprijed izjavila da se ne}e smatrati obavezanom ugovorom ili ako bez odlaganja obavjesti drugu ugovornu stranu da se ne smatra obavezanom ugovorom (~lan 2.tako ograni~ava bitna prava i obaveze koje proizilaze iz prirode ugov577 Opširnije Scott W. U slu~aju neslaganja opštih uslova i posebnih pogodbi va`e posebne pogodbe. “Cyberspace Law“. 33. 2. a posebno prema vanjskom izgledu ugovora.). te dobrim poslovnim obi~ajima.4.579 Opšti uslovi formularnih ugovora su svi uslovi ugovora unaprijed formulisani za ve}i broj ugovora koje jedna ugovorna strana (odre|iva~) postavlja drugoj ugovornoj strani kod zaklju~ivanja ugovora. str. 373-431. 579 Vidjeti http://www. 17. suprotno na~elima savjesnosti i poštenja. “The Internet and E-Commerce Legal Handbook“. Oxford University Press (2002). kao i Yee Fen Lim. Prima Lifestyles (2001). Odredbe u opštim uslovima formularnih ugovora koje su prema okolnostima. uz poštovanje gore navedenih zahtjeva.com. tako neobi~ne da ugovorni partner odre|iva~a sa njima ne mora ra~unati. posljednji posjet 12. Op{ti uslovi formularnih ugovora 16.578 Zbog toga }e se ukratko izlo`iti opšti uslove formularnih ugovora.03.law. Narodne novine Zagreb (2002). 578 Vidjeti @eljko Panian. obezbijedi mogu}nost drugoj ugovornoj strani da se na prihvatljiv na~in upozna sa njihovim sadr`ajem i ako je druga ugovorna strana saglasna sa njihovom primjenom. Opšti uslovi formularnih ugovora dopunjuju posebne pogodbe utvr|ene me|u strankama i po pravilu obavezuju kao i ove. Smatra se da znatnije ošte}enje postoji ako neka odredba opštih uslova ugovornog partnera odre|iva~a: . bilo da se na njih ugovor poziva. Ugovori koji se zaklju~uju putem elektronskih poruka577 i primjenom IKT se naj~eš}e sklapaju u re`imu formularnih ugovora.dovodi u zna~ajno nejednak polo`aj u pogledu prava i obaveza ili . Opšti uslovi formularnih ugovora postaju sastavni dio nekog ugovora samo onda ako odre|iva~ prilikom zaklju~ivanja ugovora: drugu ugovornu stranu izri~ito uputi ili.22. 179 . str.

.za slu~aj neprimanja ili zadocnjelog primanja ~inidbe.predvi|a da izjava odre|iva~a od posebnog zna~aja va`i kao da ju je druga ugovorna strana primila.odstupaju}i od pravnih propisa.zadr`ava pravo da se oslobodi obaveze na ispunjenje ugovora kod nemogu}nosti raspolaganja ~inidbom. ili drugoj ugovornoj strani onemogu}ava dokaz o tome da šteta ili umanjenje vrijednosti uopšte nisu ni nastali ili da su znatno manji od paušala. osim.mo`e zahtijevati neprimjereno visoku naknadu za korištenje ili upotrebu neke stvari ili nekog prava ili za izvršene ~inidbe ili mo`e zahtijevati neprimjereno visoku naknadu za izdatke u slu~aju da druga ugovorna strana odustane od ugovora ili otka`e ugovor. . . .predvi|a da sebe bez stvarno opravdanog i u ugovoru navedenog razloga oslobodi od obaveze izvršenja. .sebe osloba|a zakonske obaveze da drugu ugovornu stranu opomene ili da rok za ispunjenje ~inidbe. .utvr|uje da izjava ugovornog partnera odre|iva~a kod preduzimanja ili propuštanja odre|ene radnje va`i kao da je od njega data ili kao da nije data. .ugovara paušalni iznos naknade štete ili naknade umanjene vrijednosti. . 180 .pridr`ava pravo na neprimjereno duge ili nedovoljno odre|ene rokove za prihvatanje ili odbijanje neke ponude ili obavljanja neke ~inidbe.isklju~uje ili ograni~ava pravo odbijanja ~inidbe ili pravo zadr`avanja. ako je ugovornom partneru odobren primjereni rok za davanje izri~ite izjave i ako se odre|iva~ obavezuje da ugovornog partnera kod po~etka roka uputi na predvi|eni zna~aj njegovog ponašanja.ora da je ugro`eno postizanje svrhe ugovora. koje ugovornom partneru odre|iva~a pripada po pravilima o istovremenom ispunjenju obaveza. .predvi|a da obe}anu ~inidbu mo`e izmijeniti ili od nje odstupiti isklju~ivo uzimaju}i u obzir svoj interes. pridr`ava pravo na neprimjereno dug ili nedovoljno odre|en dodatni rok za ~inidbu na koju je obavezan. ako paušalni iznos prelazi štetu koja se u propisanim slu~ajevima i prema uobi~ajenom toku stvari mo`e o~ekivati ili prelazi umanjenje vrijednosti koje uobi~ajeno nastaje. . . . bez obaveze da bez odlaganja informiše ugovornog partnera o nemogu}nosti raspolaganja i da nadoknadi protu~inidbe ugovornog partnera bez odlaganja. U opštim uslovima formularnih ugovora nisu punova`ne odredbe kojima odre|iva~: .oduzima ugovornom partneru ovlaštenje da izvrši prebijanje sa vremenski neograni~enim ili pravosna`no utvr|enim potra`ivanjem. .predvi|a pove}anje nov~ane naknade za robe ili ~inidbe koje su trebale biti isporu~ene ili ispunjene u roku od ~etiri mjeseca nakon zaklju~enja ugovora.

mijenja obavezu dokazivanja na štetu druge ugovorne strane. nesrazmjernog nedostacima. .isklju~uje ili ograni~ava obaveza odre|iva~a da snosi potrebne troškove naknadnog ispunjenja . .. ili u slu~aju zastupanja bez punomo}i nametne odgovornost koja prelazi odgovornost propisanu ovim zakonom za takav slu~aj. . odredi da ugovor vezuje drugu stranu du`e od dvije godine. .drugoj ugovornoj strani ne prizna pravo da raskine ugovor. .ugovorni odnos koji drugu stranu vezuje pre}utno produ`ava za više od godinu dana. .isklju~uje pravo druge ugovorne strane da zahtijeva naknadu štete zbog neispunjenja cijelog ugovora ili da raskine cjelokupni ugovor.predvidi da neko tre}i umjesto odre|iva~a mo`e preuzeti prava i obaveze iz kupoprodajnih ugovora ili ugovora o djelu. .uslovljava naknadno ispunjenje . u slu~aju da je odre|iva~ djelimi~no odgovoran za povredu ugovorne obaveze. .stipuliše da su izjave koje se imaju dati odre|iva~u ili nekom tre}em vezane za stro`iju formu od pismene ili od zakonom propisane za posebne slu~ajeve. . . te name}e pretpostavku da je druga ugovorna strana potvrdila postojanje odre|enih ~injenica i bez njene izri~ite izjave. koji ima za predmet redovnu isporuku roba ili redovno obavljanje usluga ili proizvodnih ~inidbi od strane odre|iva~a. . bez posebne izri~ite izjave koja je na to usmjerena.u slu~aju skrivljene povrede ugovorne obaveze odre|iva~a isklju~uje ili ograni~ava pravo druge ugovorne strane da raskine ugovor ili da zahtijeva naknadu štete zbog neispunjenja ugovora.otklanjanje nedostataka prethodnom isplatom cjelokupne ugovorene cijene ili njenog ve}eg dijela. . Ako opšti uslovi nisu potpuno ili djelimi~no postali sastavni dio ugovo181 .kod nekog ugovornog odnosa.skrati rok za stavljanje prigovora zbog nedostataka stvari ili za prava na raskid ugovora odnosno smanjenja obaveze na rok kra}i od jedne godine. odnosno ograni~ava prethodnim upu}ivanjem da se prava prema tre}im licima (proizvo|a~ima dijelova) ostvare sudskim putem. osim ako je u toj odredbi tre}i naveden po imenu. ako djelimi~no ispunjenje ugovora za nju ne predstavlja nikakav interes. .kojom odre|iva~ zastupniku druge ugovorne strane nametne vlastitu odgovornost ili obavezu preuzimanja posljedica. ako ugovorom nije izri~ito druga~ije predvi|eno.od ugovora o isporukama novoproizvedenih stvari i ~inidbi svoju odgovornost za nedostatke u cjelini ili djelimi~no isklju~uje. .na teret druge ugovorne strane odredi otkazni rok du`i od tri mjeseca prije isteka ranije dogovorenog ili pre}utno produ`enog trajanja ugovora.otklanjenje nedostataka. a naro~ito na taj na~in što nametne odgovornost za okolnosti za koje po zakonu odgovara odre|iva~.ograni~ava zahtjeve protiv sebe samo na naknadno ispunjenje .otklanjanja nedostataka.

nadalje su citirana i parafrazirana zajedno. Ponuda je prijedlog za zaklju~enje ugovora u~injen 580 Dubravka Alagi}. i svaka ih strana mo`e prekinuti kada to `eli. Zakon o obligacionim odnosima (dalje: Zakon) je kao polazno na~elo prihvatio sistem jedinstvenog ure|ivanja pojedinih odnosa izme|u fizi~kih i pravnih lica. 582 Zakon o obligacionim obnosima FBiH („Slu`bene novine RBiH”.582 Zaklju~ivanju ugovora obi~no prethode neke predradnje. Pregovori ne obavezuju. Ugovor ne}e opstati ni kao djelimi~no punova`an ako bi to znatno ote`avalo polo`aj jedne od ugovornih strana ili se ne bi mogla ostvariti svrha ugovora. Ugovor predstavlja rezultat saglasnosti izjava volja koja proizvodi odgovaraju}e pravno i ekonomsko dejstvo. 131. (1999). Zakon je u ~lanu 30 predvidio da se ugovara~i u ovoj fazi zaklju~ivanja ugovora ponašaju u skladu sa na~elima savjesnosti i poštenja. ugovor u preostalom dijelu ostaje punova`an. Zaklju~ivanje ugovora po Zakonu o obligacionim odnosima u Federaciji BiH i Republici Srpskoj 18. 2. to pravilo trpi odre|eno ograni~enje. (1999). nu`ne faze u postupku zaklju~ivanja ugovora. Ugovor je zaklju~en kada su se ugovorne strane saglasile o bitnim sastojcima ugovora (~lan 26 Zakona). sa izuzetkom da se kod privrednih odnosa pojedina pitanja mogu urediti i na druga~iji na~in. odnosno slobode ugovaranja i ona trpi jedino ograni~enja upravljena na zaštitu „javnog poretka“. negativnom ugovornom interesu. Iste norme se va`e i za fizi~ka i za pravna lica. kao i poštivanje osnovnog principa ugovornog prava pacta sut servanda. 150.” Zakoni Bosne i Hercegovine”.580 Bitno obilje`je odredbi Zakona je i njihova dispozitivnost što zna~i da se primjenjuju ukoliko voljom ugovornih stranaka nije šta druga~ije utana~eno. broj 2/92). Tadija Bublovi}. 581 Dubravka Alagi}.” Zakoni Bosne i Hercegovine”.5. Malik Had`iomerovi}. Tadija Bublovi}. Malik Had`iomerovi}. Ponuda predstavlja jednostranu izjavu volje koja obavezuje samo ponudioca da ostane pri ponudi u periodu vremena koji je sam odredio.ra ili su nepunova`ni. Radi se o tzv. kao npr. str.581 Pošto su rješenja entitetskih Zakona o obligacionim odnosima u pogledu zaklju~ivanja ugovora ista. Norstedts Juridik. 182 . Iz ovog razloga postoji odgovornost za naknadu štete zbog vo|enje pregovora bez namjere da se zaklju~i ugovor ili odustajanja od pregovora bez opravdanog razoga. Ipak. str. Ponuda i prihvat ponude predstavljaju tzv. Norstedts Juridik. 19. Zabranjeno je svo|enje neke nepunova`ne odredbe opštih uslova na njen preostali dopušteni sadr`aj (isklju~enje redukcije kojom se zadr`ava va`enje). pregovori koji su neobavezna faza ugovaranja. Ovim je prihva}en princip autonomije volje.

588 Vidjeti Jelena Vilus. 5-56. Naravno da ovim nisu obuhva}eni svi pojavni 583 Ibid. Vrijeme i mjesto zaklju~enja ugovora je definisano ~lanom 31 Zakona. a ponudilac u ulozi ponu|enog (~lan 41 Zakona). 152. koji sadr`i bitne sastojke ugovora ~ijem je zaklju~enju namijenjen ukoliko drug~ije ne proizilazi iz okolnosti slu~aja ili obi~aja. 20.586 Da bi se otklonile pravne prepreke587 i ubrzao razvoj elektronskog poslovanja. 3. uzima mjesto otposlanja ponude.584 Zna~aj kontraponude je u tome što se kao mjesto zaklju~enja ugovora. Izmjena bitnih uslova u ponudi od strane ponu|enog predstavlja kontraponudu i on se tada nalazi u ulozi ponudioca. Malik Had`iomerovi}. E-ra~uni. str. E-pla}anje. me|u njima i nepostojanje adekvatne pravne regulative. Beograd. koje sadr`i sve bitne sastojke ugovora tako da bi se njegovim prihvatanjem mogao zaklju~iti ugovor (~lan 32 Zakona). Brussels. E-ugovori. (2004). Ovo predstavlja specifi~nost rješenja Zakona jer u svim ostalim analiziranim izvorima ponuda u~injena neodre|enom broju lica smatra}e se pozivom da se u~ini ponuda.588 Najva`niji predmet normiranju su: komercijalni dokumenti. Mjesto zaklju~enja ugovora je sjedište. 586 Opširnije @eljko Panian.583 Zakon poznaje i opštu ponudu koja je definisana kao prijedlog za zaklju~enje ugovora u~injen neodre|enom broju lica. str. uzima se momenat prijema izjave ponu|enog da prihvata ponudu (teorija prihvata ponude). str. 584 Ibid. Izvori prava relevantni za zaklju~ivanje ugovora elektronskim porukama. U pogledu vremena zaklju~enja ugovora. ugovor o prometu nekretnina podlije`e pismenoj formi i ovjeri potpisa kod nadle`nog suda)585 ili ako same stranke nisu odredile posebnu formu. (1999). Tadija Bublovi}. (2000). odnosno upotrebom IKT 21. „Zakoni Bosne i Hercegovine”. Narodne novine Zagreb (2002). Kako se radi o globaloj trgovini koja ne poznaje granice. po dispozitivnim pravilima iz Zakona. Prihvat ponude teko|er predstavlja izjavu volje ponu|enog da u svemu prihvata ponudu. E-bankarstvo. Commission Staff Working Paper. Norstedts Juridik. 183 . 22-130. veliki broj me|unarodnih organizacija je po~eo da regulatorno djeluje u ovome domenu. „Elektronsko trgova~ko pravo“.odre|enom licu. Elektronsko poslovanje posljednjih godina uzima izuzetno veliki zamah. „Izazovi elektroni~kog poslovanja“. 587 Vidjeti Legal Barriers in E-business. Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN. E-potpisi. odnosno prebivalište ponudioca u trenutku kad je u~inio ponudu. 585 Dubravka Alagi}. odmah su uo~ene brojne barijere. Zakon je u principu stao na stajalište da zaklju~ivanje ugovora ne podlje`e nikakvoj formi osim ako Zakon nije za pojedine ugovore druga~ije odredio (npr.

pla}anje izme|u gra|ana. Conference material.591 Najzna~ajniji dokumenti kojima je to u~injeno su: Pravni vodi~ o elektronskom preno589 UNDP ICT.oblici elektronskog biznisa. Legal Infrastructure of Information Society“. 591 Jelena Vilus. str. Evropski kodeks ponašanja u oblasti elektronskih pla}anja. Komisija UN za me|unarodno trgovinsko pravo (UNCITRAL) 23. Glavne oblasti rada UNCITRAL-a su: me|unarodna prodaja robe. Op{te karakteristike rada me|unarodnih organizacija i njihove regulative elektronske trgovine 22. Pravila Me|unarodne trgovinske komore o standby akreditivima i Model zakona Uncitral-a o elektronskim potpisima. Me|unarodna trgovinska komora (ICC). Ekonomska komisija za Evropu– RG. pla}anje otvaranjem bankarske garancije itd.590 Pored ovih. Direktiva Evropskog parlamenta i Savjeta o okviru zajednice o elektronskim potpisima. Oblast E-pla}anja mo`emo razdvojiti na: pla}anje izme|u privrednih subjekata u zatvorenim bankarskim sistemima. 3. Beograd.03. pla}anje dokumentiranim akreditivom. Od me|unarodnih organizacija koje djeluju u ovome domenu moraju se spomenuti naro~ito: Komisija UN za me|unarodno trgovinsko pravo (UNCITRAL).4 (CEFACT) i Evropska ekonomska zajednica. Najva`niji propisi vezani za elektronsku trgovinu na me|unarodnom i regionalnom planu su:589 Model zakona Uncitral-a o elektronskoj trgovini. Direktiva EU o odre|enim pravnim aspektima elektronske trgovine na unutrašnjem tr`ištu. Legal Infrastructure of Information Society“. Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN.uncitral.1. od prije desetak godina. „Elektronsko trgova~ko pravo“.1. me|unarodni prevoz i me|unarodna arbitra`a.2005. 184 . 7-45. (2003) „Infrastructure of An Information Society. (2000). UNCITRAL je osnovan Rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija broj 2205 (XXI) 1966.Forum.org.Evropska Unija.1. 7-45.Forum. Svaka od pobrojanih kategorija u sebi nosi posebnu sistematiku i podjelu prema pojedinim specifi~nim vrstama pojedinih poslova. str. (2003). Pravila Me|unarodnog pomorskog komiteta za elektronske konosmane. pla}anje korporativnim karticma od strane ovlaštenih lica u privrednim društvima. Komisija je usmjerila svoje aktivnosti i u druge oblasti od kojih je u kontekstu ovog rada svakako najinteresantnija unifikacija pravnih pravila u oblasti elektronske trgovine. godine. Conference material. me|unarodni instrumenti pla}anja. „Infrastructure of An Information Society. pla}anje putem kreditnih kartica usluga i roba. Model zakona Uncitral-a o me|unarodnom prenosu sredstava. 3. kao i UNDP ICT. Sarajevo. Me|unarodni pomorski komitet (CMI). 590 Vidjeti http://www. Sarajevo. posljednji posjet 23.

„Posrednik” u odnosu na konkretnu poruku je lice koje za ra~un drugog lica šalje.1. . ^lan 2 je posve}en definicijama pojmova svojstvenih elektronskoj trgovini koje Model zakona koristi“.1.1. Pravni vodi~ o elektronskom prenosu sredstava 24. greškama. ili u ~ije ime se smatra da je. opti~kim ili sli~nim na~inom i obuhvata. .03. sporazum o prenosu sredstava i uputstvo o prenosu.2005. Tako zna~enje pojedinih izraza izgleda: . kona~nosti prenosa sredstava i pravna pitanja koja se javljaju u vezi sa prenosom. . struktuiranih kodova (UN/EDIFACT standarda). teleks ili faks.594 ^lanom 1 je istaknuto da se ovaj Zakon primjenjuje na sve informacije u obliku poruke koja se koristi u kontekstu trgova~kih aktivnosti. ali se ne ograni~ava na elektronsku razmjenu podataka (EDI). ali ne obuhvata lice koje je djelovalo kao posrednik u odnosu na tu poruku. 3.uncitral. slanje. poruka generisana prije nego što je eventualno sa~uvana. telegram. primanje. 592 Vidjeti UNCITRAL Model Law on Electronic Signatures With Guide to Enactment 2001.uncitral. nepravilnom rukovanju i postupanju po uputstvima o prenosu kao i odgovornost s tim u vezi. primljena ili sa~uvana elektronskim.„Informacioni sistem” je sistem za generisanje. poslata. Pravni vodi~ je objavljen kao posebna publikacija UNCITRAL-a 1987. . odnosno šifriranih. 185 .uncitral.org. elektronsku poštu. ali ne obuhvata lice koje je djelovalo kao posrednik u odnosu na tu poruku.1.su sredstava i Model zakona UNCITRAL-a o elektronskoj trgovini. Model zakona UNCITRAL-a o elektronskoj trgovini 25.org.org.2. www. . 593 Vidjeti UNCITRAL Model Law on Electronic Signatures Wth Guide to Enactment 2001. www.„Poruka“ ozna~ava informaciju koja je generisana.„Adresat poruke“ je lice koje nalogodavac smatra da je primalac poruke.„Nalogodavac poruke“ je lice ~ija je.„Elektronska razmjena podataka“ (EDI) ozna~ava elektronski prenos informacije od ra~unara do ra~unara koriš}enjem ugovornog standarda kojim je informacija struktuirana.1. 594 Vidjeti http://www. ~uvanje ili drugu obradu poruka. prima i ~uva tu poruku ili obezbje|uje druge usluge u odnosu na tu poruku.592 3. Model zakona o elekronskoj trgovini593 Komisija je usvojila 1996. posljednji posjet 23. godine i on bi trebalo da poslu`i nacionalnim zakonodavcima prilikom izrade propisa kojima bi se regulisala materija zaklju~ivanja ugovora koriš}enjem elektronske tehnologije. Sadr`i pet poglavlja koja se odnose na: opšta pitanja elektronskog prenosa sredstava. godine. prevarama.

uncitral.Forum. str.26. onako kako je definiše Model zakona. zaklju~enje i valjnost ugovora. Adresat je ovlašten da smatra poruku kao da pripada nalogodavcu i da postupa u tom uvjerenju. valjanost ili izvršnost koji se zasnivaju samo na tome što je data u obliku „poruke“. nalogodavac zahtjeva ili se slo`io sa adresatom da se prijem poruke potvrdi. Ostala pitanja vezana za: slanje poruke.ako je poslata preko informacionog sistema koji je programirao nalogodavac ili neko drugi u njegovo ime da djeluje automatski. 27. uklju~uju}i svaki relevantni sporazum. Pravno priznanje poruka ure|eno je ~lanom 5 ovog akta. 7 i 8.ako je on tu poruku li~no poslao ili .2005. ~lan 9 zabranjuje da se u bilo kojim pravnim postupcima predvide rješenja koja bi zna~ila negiranje dopuštenosti poruke kao dokaza (isklju~ivo na osnovu toga što je poruka). Conference material. Sarajevo. osim u slu~ajevima kada u vrijeme ili prije slanja poruke. (2003) „Infrastructure of An Information Society. posljednji posjet 23.org. Smatra se da poruka pripada nalogodavcu: . Taj metod mora biti pouzdan u mjeri koja se smatra odgovaraju}om za svrhu za koju je poruka generisana ili komunicirana u svjetlu svih okolnosti. Model zakona je riješio u svojim ~lanovima 11-15.ako je poslata od strane lica koje je imalo ovlaštenje da postupa u ime nalogodavca u odnosu na tu poruku ili . Legal Infrastructure of Information Society“. ili putem takve poruke.596 Kada se Zakonom zahtjeva da informacija bude data u pisanom obliku. Ako se poruka koristi prilikom zaklju~enja ugovora. 186 . poruka ispunjava taj uslov ako je informacija koja je u njoj sadr`ana pristupa~na i iskoristiva u kasnijim referencama. 7-45. Pismeni oblik informacije. on se smatra pravovaljanim ukoliko je korišten metod kojim se identifikuje to lice i njegova saglasnost sa informacijom koju poruka sadr`i. U slu~aju da Zakon zahtijeva potpis jednog lica. Predvi|eno je da se informaciji ne}e oduzeti pravno dejstvo. ukoliko je pravilno primjenio postupak koji je u tom cilju prethodno ugovoren sa nalogodavcem ili je poruka koju je primio adresat rezultat djelovanja lica ~iji odnosi sa nalogodavcem ili sa bilo kojim zastupnikom nalogodavca omogu}avaju takvom licu da ima pristup metodu koji koristi nalogodavac da bi identifikovao poruku kao njegovu. potpisa i originala informacije Model zakona je riješio u ~lanovima 6.03. takvom ugovoru se ne}e oduzeti valjanost ili izvršnost isklju~ivo na osnovu ~injenice što je za tu svrhu korištena poruka (~lan 11). Vrijeme i mjesto slanja i prijema poruke Model zakona je riješio 595 UNDP ICT. te da }e se informaciji u obliku poruke dati odgovaraju}a dokazna snaga. 596 Vidjeti http://www.595 Pored toga. vrijeme i mjesto slanja i prijema poruke.

599 godine i sadr`i 12 ~lanova. prijem je ostvaren u trenutku kada poruka u|e u informacioni sistem adresata. 598 Jelena Vilus. elektronsku poštu.1.ako adresat nije odredio neki informacioni sistem. www. Legal Infrastructure of Information Society“.Forum. primljena ili sa~uvana elektronskim. 3. 7-45 599 Vidjeti http://www. smatra se da je poruka poslata u trenutku kada je ušla u informacioni sistem koji je van kontrole nalogodavca ili lica koje poruku šalje u ime nalogodavca. potpisnik. Ovaj Zakon se primjenjuje kad se elektronski potpisi koriste u kontekstu trgova~kih aktivnosti (~lN .org. taj zahtjev je ispunjen bude li radnja obavljena korištenjem jedne ili više poruka. (2000). (2003) „Infrastructure of An Information Society. Conference material.„Poruka² ozna~ava informaciju koja je generisana. UNCITRAL Model zakon o elektronskim potpisima 28. 187 . opti~kim ili sli~nim na~inom i obuhvata.uncitral. kao i UNDP ICT.ukoliko je adresat odredio informacioni sistem u cilju prijema poruka. Beograd.uncitral. Pored elektronskog potpisa istim ~lanom su definisani i drugih relevantni pojmovi kao što su: certifikat. str.~lanom 15. teleks ili faks. posljednji posjet 23.03.„Certifikat” predstavlja elektronsku poruku koja potvr|uje vezu izme|u potpisnika i njegovog elektronskog potpisa.598 Trenutak prijema poruke se utvr|uje na slijede}i na~in: . .1). elektronska poruka. poslata. „Elektronsko trgova~ko pravo“. Sarajevo. prijem nastupa u trenutku kad poruka u|e u odre|eni informacioni sistem. . Klju~ne definicije utvr|ene Zakonom su: . Ukoliko se Zakonom zahtjeva pismena forma bilo koje radnje ili korištenjem papirne isprave. Model zakona o elektronskim potpisima usvojen je 2001. certifikacioni servis provajder itd.2005. 597 Vidjeti UNCITRAL Model Law on Electronic Signatures Wth Guide to Enactment 2001. a ako poruka nije poslata preko odre|enog informacionog sistema.3.org. 29. u trenutku kada je adresat poruku primio. ali se ne ograni~ava na elektronsku razmjenu podataka (EDI).1. Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN. telegram.597 Ukoliko nije druga~ije dogovoreno izme|u nalogodavca i adresata. ^lanom 2 elektronski potpis je definisan kao poruka u elektronskom obliku koja je prilo`ena ili se logi~ki povezuje sa drugim elektronskim porukama i slu`i da identifikuje potpisnika poruke i njegovu saglasnost sa sadr`ajem poruke. Re`im prevoznih isprava regulisan je ~lanovima 16 i 17 Model zakona.„Certificirani servis provajder” predstavlja lice koje izdaje certifikate i obezbje|uje druge usluge koje se odnose na elektronske potpise. .

Obaveze potpisnika su sadr`ane u ~lanu 8 Zakona.„Potpisnik” poruke je lice koje posjeduje elektronski potpis i djeluje u svoje ime ili u ime osobe koju predstavlja. 601 Jelena Vilus. Obaveza priznavanja stranih certifikata i elektronskog potpisa.elektronski potpis povezan sa potpisnikom a ne nekom drugom osobom. godine sa sjedištem u Parizu.1. 188 . Pravno dejstvo elektronskog potpisa je ure|eno ~lanom 6 Model zakona. e-terms i digitalnoj autentikaciji. odnosno da postoji mogu}nost da je certifikat kompromitovan. Metod }e se smatrati pouzdanim kad je: . 3. Najva`niji donešeni dokument su Jednoobrazna 600 Vidjeti UNCITRAL Model Law on Electronic Signatures Wth Guide to Enactment 2001. Sarajevo. Me|unarodna trgovinska komora (dalje: MTK) je osnovana 1919. Obzirom na globalni karakter elektronske trgovine. . (2003) „Infrastructure of An Information Society. . elektronskom transportu. Du`nosti certifikat servis provajdera su sadr`ane u ~lanu 9 Zakona. taj uslov se smatra ispunjenim u odnosu na datu poruku. Beograd. bez obzira na geografsku lokaciju izdavanja ure|ena je ~lanom 12 Zakona. 30. obezbje|ivanju sigurnosti elektronskog potpisa i a`urnom unošenju u sistem svih relevantnih promjena.601 U cilju razvijanja povjerenja certifikat servis provajder mora da raspola`e sa odre|enim finansijskim i ljudskim resursima. www. Ujedno se tra`i da taj metod bude pouzdan u mjeri koja se smatra odgovaraju}om za svrhu za koju je poruka generisana ili komunicirana u svjetlu svih okolnosti. str. te sa odre|enim kvalitetnim hardverskim i softverskim sistemima (~lan 10).org. One se sastoje prvenstveno u savjesnoj upotrebi i obavještavanju certifikat servis provajdera da je certifikat kompromitovan. informati~ka sigurnost i uloga tijela za izdavanje certifikata.600 Ako se Zakonom zahtjeva potpis jednog lica. one se sastoje u djelovanju po pravilima struke i svojih propisa. kao i UNDP ICT. Njime su obuhva}ene radne grupe (RG) o: elektronskom kreditu. „Elektronsko trgova~ko pravo“.2.Forum. ova odredba je izuzetno zna~ajna. Legal Infrastructure of Information Society“. (2000). Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN. Na planu elektronske trgovine MTK je pokrenula tzv. U okviru ovog projekta pa`ljivo se izu~ava praksa elektronske trgovine. ukoliko je korišten metod kojim se identifikuje potpisnik i njegova saglasnost sa informacijom koju poruka sadr`i.elektronski potpis u vrijeme potpisa bio pod kontrolom potpisnika. dokumentima. E-1000 projekat. 7-45. Ukratko. Me|unarodna trgovinska komora (ICC) 31.. Conference material. uklju~uju}i svaki relevantni sporazum.obezbje|ena pouzdanost i integritet poruke na koju se odnosi.uncitral. a ne nekog drugog.

zahtjev je ispunjen ako je radnja obavljena korištenjem jedne ili više poruka”. 7-45. privatni klju~ i predaja. Njegova uloga na polju elektronske trgovine se najbolje ogleda u izradi pravila za elektronske konosmane.1. Ovlaštenje postoji za neke ili sve podatke koji su me|usobno razmjenjuju. pravo raspolaganja i prijenosa. Ovaj akt je donešen 1988. 189 . On se koristi javnim klju~em. oblik i sadr`aj poruke o prijemu.pravila ponašanja za telekomunikacione prenose. godine i sadr`i 11 pravila. Zna~ajno je napomenuti da su ova pravila u potpunosti kompatibilna sa drugim dijelom UNCITRAL Model zakona o elektronskoj trgovini. Donijet je u cilju stvaranja opšteg harmonizovanog okvira za obezbje|enje sigurnih digitalnih poruka koje se baziraju na postoje}em pravu i praksi u razli~itim društvenim sistemima. godine kao me|unarodna nevladina organizacija u kojoj su zastupljeni trgova~ki interesi na polju pomorskog transporta. kada je to dopušteno. Najzna~ajnija novina ovih Pravila je sadr`ana u ~lanu 4: „U svim slu~ajevima u kojima zakon predvi|a obavljanje radnje u pismenoj formi ili koriš}enjem papirne isprave. „Elektronsko trgova~ko pravo“. Jednoobrazna pravila upu}uju na protokole o primjeni razmjene trgova~kih poruka (APTDI-AP). Me|unarodni pomorski komitet (CMI) 33. šifrovanjem ili na drugi na~in. prava prijema pismenog dokumenta i konstataciju da elektronski podaci odgovaraju pismenom obliku. Pravila za elektronske konosmane su donesena 1990. Drugi dokument su Opšte uzanse o bezbjednoj digitalnoj trgovini. mjerodavno pravo. kao i UNDP ICT. pravila postupka. potrebna pa`nja. potvrde sadr`aja. ili na drugi na~in koji je predvi|en odnosnim TDI-AP koji sadr`i na~ine provjere formata o potpunosti i vjerodostojnosti formata prenosa. Beograd. Conference material. primjene. (2000). 32. godine i ona sadr`e jedanaest ~lanova. Sarajevo. Ovaj dokument je zasnovan na UNCITRAL-ovom Model zakonu. str. Me|unarodni pomorski komitet je osnovan u Antverpenu 1896. Ure|eni su: definicije. kriptografijom za digitalne potpise i ulogom povjerljivih tre}ih lica koja se nazivaju „certifikatori”. 602 Opširnije Jelena Vilus.Forum. ^lanom 9 daje se strankama mogu}nost dogovora o primjeni posebne zaštite. (2003) „Infrastructure of An Information Society. definicije. Njima se ure|uju: podru~je primjene.602 3. Treba napomenuti da CMI pravila za elektronske konosmane nemaju snagu zakona i da se primjenjuju samo ukoliko se ugovorni partneri na njih pozovu.3. Legal Infrastructure of Information Society“. potvrde prijema i prenosa. zaštite i ~uvanja podataka kao i tuma~enja. poruka i prenos. Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN. ^lan 6 zahtijeva da poruka identifikuje pošiljaoca i primaoca tehnikom koja se primjenjuje za sam prenos.

Sarajevo.DOCAMI (informacija o izmjeni dokumentarnog akreditiva). Legal Infrastructure of Information Society“. „Elektronsko trgova~ko pravo“. 605 Vidjeti: UNDP ICT. July 2002.Forum. (2003) „Infrastructure of An Information Society. 604 Vidjeti: A Guide for Business to The Electronic Commerce (EC Directive)Regulations 2002.DOCINF (informacija o dokumentarnom akreditivu).DOCAMA (obavještenje o izmjeni dokumentarnog akreditiva). Sarajevo. 190 .603 Zna~ajan broj drugih standarda je u pripremi.604 One se mogu grubo podijeliti u tri oblasti: regulativa IKT.DOCADV (avizo o dokumentarnom akreditivu). Ekonomska komisija za Evropu jedna je od ~etiri regionalne ekonomske komisije UN-a koje su osnovane sa ciljem podizanja privredne djelatnosti u njihovim regijama i u~vrš}enja ekonomskih odnosa na intraregionalnom i interregionalnom planu. . str. Dokumentarni akreditiv je pravni posao koji pretpostavlja postojanje papirnih dokumenta. Osnovana je 1947.DOCARE (odgovor na izmjenu dokumentarnog akreditiva). 603 Jelena Vilus.2. Za razliku od pristupa koji postoji kod drugih me|unarodnih organizacija karakteristike ujedna~avanja nacionalnih prava na kojima insistira EU su: obaveznost.DOCAPP (zahtjev za izdavanje dokumentarnog akreditiva). Beograd. 3. 7-45. (2003) „Infrastructure of An Information Society. Evropska unija posvetila je veliki broj direktiva/smjernica vezanih za elektronsko poslovanje. Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN. Do sada je prihva}eno šest standarda: .3. Conference material. Izvori prava u Evropskoj Uniji 35.605 Pravna filozofija koja stoji iza ove regulative je horizontalna unifikacija. . Odnosi vezani za dokumentarni akreditiv ure|eni su Jednoobraznim pravilima i obi~ajima za dokumentarne akreditive (JOP 500) MTK. Ekonomska komisija UN za Evropu–RG 4–CEFACT 34. godine.1. . 7-45. Oni treba da omogu}e uspješno funkcionisanje elektronske trgovine. Ovi standardi su usaglašeni sa JOP 500 MTK. Department of Trade and Industry. uspostavljanje minimalnog zajedni~kog sadr`aja. horizontalno dejstvo. str. Conference material. e-business i intelektualna svojina. U domenu e-biznisa najzna~ajniji su standardi UN/EDI-FACT. .Forum. kao i UNDP ICT. (2000). . Zbog toga je ECE izradila sedam poruka u EDIFACT standardu.4. Nove ICT i njima generisana ekonomska praksa su zahtijevale iznala`enje elektronskog ekvivalenta papirnim dokumentima. Legal Infrastructure of Information Society“. Na pravnom planu ECE je svoj najve}i doprinos dala izradom tipskih ugovora i opštih uslova poslovanja kao i izradom pravila o arbitra`i.

A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing. 141-211.02. 37.sloboda u izboru metoda usaglašavanja i mogu}nost da se na osnovu direktnog dejstva na ove smjernice pozovu i privatni subjekti. 60-70. odgovornost. izmjene. 191 . 609 Ian Walden.609 3. “E-Commerce Law and Practice in Europe“.607 Najzna~ajniji primjer te vrste je Evropski EDI sporazum608 koji predstavlja preporuku Evropske komisije o ure|ivanju elektronske razmjene podataka. izmjene i djeljivost. uništenja ili gubitka. „Me|unarodno poslovno pravo“. godine i predstavlja Preporuku Komisije EEZ o pravnim aspektima elektronske razmjene podataka (EDI). definicije. str. “The New Legal Framework for E-Commerce in Europe” Hart Publishing (2004).2005.611 EDI sporazumi imaju i nedostataka. 607 Lillian Edwards.2. „The New Legal Framework for E-Commerce in Europe” . 608 Vidjeti http://english. do koje je došlo usljed docnje ili propusta izvršavanja. tehni~ke specifikacije i zahtjeve. bezbjednost poruka. docnje. 606 Miloš Trifkovi}. a za koju nije razumno da o~ekuje da se uzme u obzir vrijeme zaklju~enja sporazuma i ~ije posljedice nije bilo mogu}e izbje}i ili prevazi}i.vipgroup. str. ^lanom 9 je predvi|eno da ni jedna strana ne}e odgovarati za bilo koji gubitak ili štetu nastalu drugoj strani. u slu~aju kad su takva docnja ili propust posljedice smetnje koja je van kontrole te stranke. povjerljivost i zaštitu li~nih podataka. Definicija EDI-a data je u ~lanu 2 kao „elektronski prenos od ra~unara do ra~unara trgova~kih i administrativnih podataka korištenjem kompjutera“. Izdava~ka djelatnost. 611Vidjeti Ian Walden. Sarajevo. “ E-Commerce Law and Practice in Europe“. Ekonomski fakultet u Sarajevu. Ovo odre|enje odgovara kategoriji više sile koja se koristi kao opšti ugovorni osnov osloba|anja od odgovornosti. 211-256. te Pripremni dokumenti Akcionog plana e-Europe 2005. valjanost i sklapanje ugovora. operativne zahtjeve za EDI.1. Bezbjednost EDI poruke je rješena ~lanom 6: stranke }e primjenjivati i odr`avati postupke i mjere kojima se obezbje|uje zaštita poruka od rizika neovlaštenog pristupa. A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing (2000). (2000). pa tako oni ne obavezuju tre}a lica koja nisu stranke u transakciji niti su u primjeni na Internetu. Evropski model EDI sporazum 36. 610Opširnije Lillian Edwards. te „niz segmenata struktuiranih korištenjem dogovorenih standarda u kompjuterizovano ~itljivom formatu koji su podobni da budu automatski i nedvosmisleno obra|eni”.610 Model sporazum ukazuje na korištenje UN/EDIFACT standarda. dopustivost podataka kao dokaza.606 Interesantno je napomenuti da se ni EU nije odrekla primjene soft law tehnike u ovom domenu. 223-311. str. Sporazum sadr`i 14 ~lanova koji se odnose na sljede}a pitanja: predmet i obim. mjerodavno pravo i dejstvo.net. obradu i potvrdu prijema poruke. Julia Hornie. rješavanje sporova. Julia Hornie. Evropski model EDI sporazum je donesen 1994. (2001). Akcioni plan e-Europe 2002. posljednji posjet 12. Hart Publishing (2004).

str. Najva`nija novina prijedloga ove direktive je osnivanje Informati~kog društva servis provajdera. Ovom Direktivom se pokušao urediti pravni okvir za odre|ene aspekte elektronskog pravnog i poslovnog prometa. 192 . „E-Commerce Law and Practice in Europe“. . odgovornost posrednika i primjena.pravilima ponašanja. Ova rješenja se ne odnose na ugovore zaklju~ene isklju~ivo putem razmjene e-maila ili sli~ne individualne komunikacije. Kod ugovora zaklju~enih elektronskim putem Pru`alac usluga informacionog društva du`an je na jasan na~in informisati kupca. (2000). barem o: . Tanja Aplin. zaklju~ivanje ugovora i odgovornost davaoca usluga. 223-311.2. Sarajevo. 33-67.614 612 Vidjeti: Ian Walden. .3. utvr|ivanje pojma trgova~ke komunikacije. „Statutes on IT and E-Commerce“.tehni~kim sredstvima za prepoznavanje i korekciju grešaka kod unošenja podataka prije predaje narud`be. Prispje}e narud`be poduzetnik je du`an bez odlaganja potvrditi korisniku elektronskim putem.jezicima koji stoje na raspolaganju za zaklju~ivanje ugovora i . kojima podlije`e poduzetnik. Oxford University Press (2002). 614 Vidjeti A Guide for Business to The Electronic Commerce (EC Directive)Regulations 2002. str. Direktiva o odre|enim pravnim aspektima elektronske trgovine na unutrašnjem tr`ištu (E-Commerce Direktiva) 38.2. 613 Opširnije Steve Hedly. str. 7-45. zaklju~ivanje on-line poslovnih transakcija.612 Korisniku treba na raspolaganje staviti uslove ugovora uklju~uju}i opšte uslove poslovanja tako da ih mo`e memorisati i reprodukovati.613 Ove odredbe se odnose na ugovore zaklju~ene preko web stranica. „Infrastructure of Information Society“. Ovom direktivom se zahtijeva od dr`ava ~lanica da osiguraju u nacionalnim zakonodavstvima mogu}nost zaklju~ivanja i pravno priznavanje ugovora zaklju~enih elektronskim putem. Department of Trade and Industry. A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing. obaveze davaoca usluga u vezi informisanja. Julia Hornie. July 2002. E-Commerce Direktiva (2000/31/EC) ne odnosi se na cjelovito elektronsko poslovanje ve} prevashodno na Pru`aoce usluga informacionog društva. U njoj je obra|eno pet osnovnih problema: osnivanje informati~kog društva. kao i o mogu}nostima elektronskog pristupa ovim pravilima. koji prevashodno obuhvata preduzimanje i pru`anje usluga informacionog društva.da li se nakon zaklju~ivanja ugovora tekst ugovora memoriše i da li je on pristupa~an korisniku. .pojedina~nim tehni~kim koracima koji vode zaklju~ivanju ugovora. Conference material.

posljednji posjet 10. A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing (2000).616 Ova Direktiva se temelji na tehnološki neutralnim standardima u obezbje|enju uslova za sigurnost potpisa i certifikacionoj instituciji. utvr|ivanjem zahtjeva koje elektronski potpis mora ispuniti da bi se kvalificirao kao napredni.da je ovjeren od strane ovlaštenog davaoca usluge certificiranja.int. „The New Legal Framework for E-Commerce in Europe” Hart Publishing (2004). „E-Commerce Law and Practice in Europe“. Prema ovoj Direkivi elektronski potpis ozna~ava poruke u elektronskom obliku koje su prilo`ene ili se logi~ki povezuju sa drugim elektronskim porukama i slu`e kao metod za svrhe autentifikacije (utvr|ivanja vjerodostojnosti). posljednji posjet 12.da se promjena na podacima za koje je potpis vezan mo`e otkriti i .01.org. 620 Opširnije Steve Hedly. Direktiva Evropskog parlamenta i Savjeta o okviru Zajednice o elektronskim potpisima 39. godine. .11.da se na osnovu potpisa mo`e pouzdano utvrditi identitet potpisnika. 617 Vidjeti A Guide for Business to The Electronic Commerce (EC Directive)Regulations 2002.3. Ian Walden. John Angel. 211-256. Oxford University Press (2003). 123-211. 33-67. A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing (2000). 619 Vidjeti Ian Walden.617 Direktivom su utvr|ena dva oblika elektronskog potpisa: elektronski potpis i napredni elektronski potpis. 193 . Department of Trade and Industry. .da je kreiran koriste}i sistem bez poznatih slabosti koje bi mogle ugroziti njegovu autenti~nost. Julia Hornie.615 Izra|ena je pod velikim uticajem Vodi~a Ameri~kog udru`enja pravnika vezanog za digitalne potpise i UNCITRAL Model Zakona o elektronskom potpisu.618 Napredni elektronski potpis se definiše funkcionalno. elektronski potpis ozna~ava elektronski potpis koji ispunjava slijede}e uslove: .3. “E-Commerce Law and Practice in Europe“. str. str. Zbog uspostavljanja pravne sigurnosti u~esnika u elektronskoj trgovini kroz primjenu elektronskog potpisa uvodi se i tre}a strana koja se naziva provajderom certifikacione usluge (dalje certifikaciona institucija). Naprednom elektronskom potpisu priznat }e se u odnosu na podatke u elektronskoj formi u~inak jednak svojeru~nom potpisu na papirnom dokumentu (~lan 5 Direktive). 334.eu. . 618 Vidjeti Chris Reed. 40. str. Oxford University Press (2002).da postoje takve mjere zaštite da se ne mo`e koristi bez volje potpisnika za ~iji je identitet povezan. str. July 2002. Direktiva Evropskog parlamenta i Savjeta o okviru Zajednice o elektronskim potpisima usvojena je 1999. Zahtjevi koje treba da ispuni napredni elektronski potpis odnose se na odnos potpisa i potpisnika i potpisa i podataka. 123-211. „Statutes on IT and E-Commerce“.2005.619 ^lan 2 Direktive predvi|a da napredni. Opširnije Lillian Edwards. pravno ili fizi~ko lice koje izdaje cer615 Vidjeti opširnije http://europa. 616 Vidjeti opširnije http://www. Tanja Aplin.620 Ona predstavlja „entitet.2.eurunion. str. „Computer Law“.2004. Julia Hornie.

Prije donošenja ovog zakona Centralna banka je donijela dvije odluke koje se ti~u certifikacije i autorizacije potpisa. (2003) „Infrastructure of An Information Society. Legal Infrastructure of Information Society“. zbog vremena nastanka. ~etvrto pitanje je pravno-politi~ke i filozofske prirode. legislativnom djelatnoš}u entiteta. godine („Slu`beni glasnik BiH“. novembra 2006. Imaju}i u vidu nejedinstvenost pravnog podru~ja BiH navedeni pragmatizam mo`e znatno ote`ati rad na izgradnji pravnog sistema koji je je pogodan za razvoj e-biznisa. 3.621 U BiH je donesen Zakon o elektronskom potpisu na dr`avnom nivou 14. Obavezni uslovi se odnose na: odgovaraju}e osoblje. Sarajevo. Conference material. domen primjene odluke mo`e biti sporan od trenutka kada se ona primijeni izvan domena poslovanja banaka. a stupa na snagu u roku šest mjeseci od dana objavljivanja. 622 Ibid.622 Napokon.Forum.” Da bi se certifikaciona institucija smatrala pouzdanom ona mora da ispuni odre|ene zahtjeve prije i nakon izdavanja certifikata. Povodom ovih odluka se u postoje}em pravnom okru`enju postavilo više pitanja. Prvo pitanje se ti~e pravnog osnova. broj 91/06). Donošenje ovih Odluka je ~esto pravdano sintagmom „bolje je imati ikakav propis nego nikakav”.3. Pravni okvir u BiH formirao se na ~etiri osnovna na~ina: preuzimanjem propisa ex-SFRJ. Ovim Zakonom ure|uju se osnove formiranja i upotrebe elektronskog potpisa i pru`anja usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. kantona i BiH u pojedinim oblastima zahtijevaju upotrebu IKT. Izvori prava u Bosni i Hercegovini 41. 194 . finansijske izvore dovoljne da pokriju rizik od odgovornosti za štetu. Smatramo da se navedeno opravdanje ne mo`e prihvatiti. Drugi problem je materijalne prirode: da li su pitanja koja se ure|uju ovim odlukama uopšte pitanja koja se mogu ure|ivati odlukom ili trebaju da se ure|uju zakonom. Tre}e.tifikate i obezbje|uje druge usluge koje se odnose na elektronske potpise. kantonalnim zakonodavstvom i donošenjem propisa dr`ave BiH. Certifikaciono tijelo izdavanjem certifikata postaje odgovorno za štetu koju bi imalo bilo koje pravno ili fizi~ko lice koje se oslonilo na certifikat (~lan 6 Direktive). Preuzeti propisi nisu. bili dizajnirani prema potrebama IKT. Novi propisi entiteta. odnosno nadle`nosti Centralne banke za donošenje predmetnih Odluka. kao u drugim zemljama. 621 Vidjeti UNDP ICT. tehni~ku sigurnost. str 7-45. Ono mo`e otvoriti praksu donošenja „ikakvih“ propisa od nenadle`nih organa.

3.3.1. Odluka Centralne banke BiH o minimalnim uvjetima koje mora ispunjavati kvalificirano certifikaciono tijelo koje izdaje kvalificirane certifikate za elektronski potpis

42. Odluka o minimalnim uvjetima koje mora ispunjavati certifikaciono tijelo koje izdaje kvalificirane certifikate za elektronski potpis (dalje: Odluka) donešena je 27. marta 2002. godine.623 Ovom Odlukom propisuju se minimalni uslovi koje mora ispunjavati kvalificirano certifikaciono tijelo koje `eli izdavati certifikate za kvalificirani elektronski potpis, kojim se potpisuju nalozi za pla}anje izdati u elektronskoj formi prilikom obavljanja platnih transakcija u konvertibilnim markama i elementi koje mora sadr`avati kvalificirani elektronski certifikat.624 Ovom Odlukom regulišu se pitanja: kvalificiranog certifikacionog tijela, vezano za poslove platnog prometa, dok isto to pitanje vezano za komercijalne transakcije ostaje neriješeno.625 Firma koja ima namjeru da obavlja poslove kvalificiranog certifikacionog tijela koje izdaje kvalificirane certifikate za elektronski potpis, kojim se potpisuju nalozi za pla}anje izdati u elektronskoj formi prilikom obavljanja platnih transakcija u konvertibilnim markama je, shodno ~lanu 2 Odluke, du`na da: - Pouzdano obezbijedi sve potrebne elemente za izdavanje kvalificiranog elektronskog certifikata; - Pouzdano obezbijedi servis prikaza lista va`e}ih i povu~enih certifikata; - Obezbijedi neophodnu preciznost vezano za datum i vrijeme izdavanja ili povla~enja certifikata; - Pouzdano verifikuje identitet vlasnika certifikata i ako je potrebno bilo koji drugi specifi~an atribut vlasnika; - Zapošljava radnike koji posjeduju ekspertna znanja, iskustva i kvalifikacije neophodne za servise koje obezbje|uje. Posebno na upravnom nivou, ekspertizu u oblasti elektronskog potpisa i dobro poznavanje svih procedura kojima se propisuju mjere bezbjednosti i sigurnosti kojima se obezbje|uje zaštita elektronskog potpisa; - Koristi provjerene sustave i proizvode koji obezbje|uju tehni~ku i kriptografsku bezbjednost procesa koji se podr`avaju primjenom ovih sustava; - Primjenjuju mjere protiv kompromitacije certifikata i garantira tajnost procesa kreiranja kvalificiranog elektronskog potpisa; - Ima dovoljno finansijskih sredstava koja obezbje|uju siguran i bezbjedan rad;
623 Vidjeti UNDP ICT- Forum, (2003), „Infrastructure of An Information Society, Legal Infrastructure of Information Society“, Conference material, Sarajevo, str. 7-45. 624 Odluka Centralne banke BiH o minimalnim uvjetima koje mora ispunjavati kvalificirano certificiono tijelo koje izdaje kvalificirane certifikate za elektronski potpis, („Slu`beni glasnik BiH“, broj, 10/02). 625 Vidjeti UNDP ICT- Forum, (2003), “Infrastructure of An Information Society, Legal Infrastructure of Information Society“, Conference material, Sarajevo, str. 7-45.

195

- Ima evidenciju svih relevantnih informacija koje se ti~u certifikata u odgovaraju}em razdoblju (posebno za slu~ajeve kada se zahtjeva uvid u evidenciju certifikata u pravne svrhe). Ove evidencije mogu biti elektronske; - Ne ~uva ili kopira podatke za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa vlasnika certifikata za koje obezbje|uje servis upravljanja klju~evima; - Da precizno upozna osobu koja zahtjeva certifikat sa svim uvjetima korištenja certifikata; - Koristi provjerene sustave za ~uvanje certifikata u formi koja se mo`e verificirati sa sljede}im karakteristikama: - Isklju~ivo autorizovane osobe mogu pristupati sustavu i vršiti izmjene; - Mogu}nost provjeravanja autenti~nosti informacija; - Javna dostupnost informacija o certifikatima; - Operater ne mo`e vršiti bilo kakve tehni~ke promjene koje mogu uticati na - Kompromitaciju bezbjednosnih zahtjeva operatera. Kvalificirani elektronski certifikat mora sadr`avati sljede}e elemente: - Indikaciju da je elektronski certifikat izdat kao kvalificirani elektronski certifikat; - Indikaciju kvalificiranog certifikacionog tijela koje je izdalo dati certifikat i dr`avu u kojoj je to realizirano; - Ime i pseudonim vlasnika certifikata; - Obezbje|enje mogu}nosti uklju~ivanja specifi~nog atributa vlasnika certifikata koji mo`e biti relevantan za odre|enu svrhu za koju je dati certifikat namjenjen; - Podatke za verifikaciju kvalificiranog elektronskog potpisa koji odgovaraju podacima za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa pod punom kontrolom potpisnika; - Indikaciju po~etka i kraja validnosti certifikata; - Kvalificirani elektronski potpis svih podataka u certifikatu kreiran od strane kvalificiranog certifikacionog tijela; - Odre|ena ograni~enja za korištenje izdatog certifikata ako je potrebno; - Odre|ena ograni~enja vezano za vrijednost transakcija za koje izdati certifikat mo`e biti korišten ako je potrebno. Centralna banka vodi registar kvalificiranih certifikacionih tijela koja na teritoriji Bosne i Hercegovine izdaju kvalificirane certifikate i podatke o podobnosti takvih tijela. Registar se objavljuje na Web stranici Centralne banke.
3.2.2. Odluka Centralne banke BiH o reguliranju pravila za utvr|ivanje elemenata za vjerodostojnost elektronskog potpisa

43. Odluka o reguliranju pravila za utvr|ivanje elemenata za vjerodostojnost elektronskog potpisa (dalje: Odluka) donijeta je radi obezbje|enja
196

sigurnosti pri obavljanju platnih transakcija u unutrašnjem platnom prometu elektronskim sredstvima. Bez obzira na ~injenicu da se taj promet obavlja u okviru zatvorenih sistema zasnovanih na ugovorima izme|u odre|enog broja ugovornih strana, propisuju se uslovi kojima se ure|uje vjerodostojnost elektronskog potpisa na nalogu za pla}anje.626 Navodimo najva`nija rješenja ove Odluke. Nalog za pla}anje izdat u elektronskoj formi mora biti potpisan kvalificiranim elektronskim potpisom.627 Elektronski potpis ima jednaku validnost kao i pisani potpis ovjeren pe~atom. Ne mo`e mu se pore}i pravosna`nost ili prihvatljivost u smislu dokaza samo iz razloga što je u elektronskoj formi ili što nije zasnovan na kvalificiranom certifikatu ili certifikatu izdatom od kvalificiranog certifikacionog tijela ili što nije kreiran putem sredstava za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa. Kvalificirani elektronski potpis, verificiran kvalificiranim certifikatom, jednak je autografskom potpisu i ima jednaku pravosna`nost i prihvatljivost kao dokaz. Fizi~ka lica ili pravni subjekti koji proizvode sredstva za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa, moraju odgovaraju}im tehni~kim i proceduralnim sredstvima, minimalno obezbjediti ili korištenjem infrastrukture osigurati da: - su podaci za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa unikatni i da je njihova tajnost obezbje|ena na odgovaraju}i na~in; - podatke za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa nije mogu}e u odgovaraju}e vrijeme i odgovaraju}im sredstvima izvesti ili falsfikovati na temelju raspolo`ive tehnologije; - se podaci za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa mogu pouzdano zaštititi od neovlaštenog pristupa; - se sredstvima za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa ne smiju mijenjati potpisani podaci, a potpisnik se obavezno mora upoznati sa podacima za potpisivanje prije procesa potpisivanja. Procedurama kojima se ure|uje verifikacija elektronskog potpisa mora se osigurati da: - podaci korišteni za provjeru elektronskog potpisa odgovaraju podacima pokazanim verifikatoru; - je potpis pouzdano verifikovan i da je rezultat verifikacije korektno prikazan; - verifikator mo`e, ako je neophodno, da pouzdano ustanovi sadr`aj potpisanih podataka;
626 Vidjeti UNDP ICT- Forum, (2003), „Infrastructure of An Information Society, Legal Infrastructure of Information Society“, Conference material, Sarajevo, str. 31-45. 627 Odluka Centralne banke BiH o reguliranju pravila za utvr|ivanje elemenata za vjerodostojnost elektronskog potpisa, („Slu`beni glasnik BiH“, broj 10/02).

197

- je vjerodostojnost potpisnika pouzdano verifikovana i da je njegov identitet korektno prikazan; - je korištenje pseudonima jasno indicirano; - bilo koje promjene u podacima budu pouzdano detektovane.
3.3.3. Zakon o zaštiti potroša~a u BiH

44. Zakon o zaštiti potroša~a u BiH („Slu`beni glasnik BiH“, br. 25/06 od 04.04.2006. godine) posvetio je du`nu pa`nju elektronskom poslovanju. U Glavi X, odnosno Glavi XIII Zakon o zaštiti potroša~a u BiH (dalje: Zakon) utvrdio je mogu}nost prodaje na daljinu kao i mogu}nosti pla}anja nekim od elektronskih sredstava pla}anja. Kao ugovor o prodaji na daljinu definisan je svaki ugovor koji se odnosi na prodaju proizvoda ili usluga, organiziranu od trgovca putem nekog sredstva za prodaju na daljinu,628 a zaklju~uje se izme|u trgovca i potroša~a. Kao sredstvo na daljinu ili daljinsku komunikaciju definišu se sva sredstva bez stvarnog fizi~kog prisustva trgovca i potroša~a. Kao primjer navode se: štampani materijali, pisma, štampana reklamna poruka, poruka sa narud`benicom, katalog, telefon, video telefon sa ekranom, telefaks, radio, tv, kablovska televizija, elektronska pošta i drugo. O~igledno je da je zakonodavac prilikom definisanja sredstava za komunikaciju na daljinu koristio i mogu}nost da se ovakve vrste ugovora mogu zaklju~iti i nekim drugim sredstvima veze i komunikacije koja se mogu pojaviti u budu}nosti. Ovo je neovisno od mišljenja da se prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima (~lan 40, stav 2) ugovor mo`e zaklju~iti i sredstvima veze tipa elektronske pošte. 45. Odredbe Zakona vezane za zaklju~ivanje ugovora na daljinu ne odnose se na: ugovore zaklju~ene putem prodajnih automata, ugovore o prodaji nekretnina izuzev njihovog najma i ugovore zaklju~ene na licitacijama. Prilikom zaklju~enja ugovora na daljinu trgovac ima zakonsku obavezu da potroša~a, putem sredstava za komunikaciju, obavijesti o slijede}em: - svim podacima samog trgovca koji su relevantni za njegovu identifikaciju (mati~ni broj, poreski broj, adresa itd.), - imenu proizvoda koji se prodaje, odnosno usluge koja se koristi, - glavnim svojstvima robe, odnosno usluge koja se nudi, - cijeni, prate}im troškovima i porezu proizvoda tj. usluge koja se nudi, - na~in pla}anja, - rokovi isporuke, - uslovi ispunjenja i raskida ugovora,
628 Vidjeti UNDP ICT- Forum, (2003), „Infrastructure of An Information Society, Legal Infrastructure of Information Society“, Conference material, Sarajevo, str. 7-45.

198

- podatke o garancijama, garantnim rokovima i servisnoj mre`i, - pravu na odustanak od ugovora, - opciji ponude i cijene, - najkra}em trajanju ugovora i - sudskoj nadle`nosti i primjeni materijalnog prava u slu~aju rješavanja spora. Svi gore navedeni podaci moraju biti, prije isporuke, dostavljeni potroša~u u trajnoj formi, a zakonska je obaveza da prije svake komunikacije trgovac treba da sopšti svoj identitet i jasnu trgova~ku namjeru. Pravo je potroša~a da bez troškova i obrazlo`enja odustane od ugovora u roku 15 dana i tada je potroša~ u obavezi da samo nadoknadi troškove vra}anja proizvoda. Rok od 15 dana po~inje te}i od dana kada je potroša~ primio robu. Kod usluga ovaj rok po~inje te}i od dana zaklju~enja ugovora. Odustajanje od ugovora proizvodi i kontraobavezu kupca da vrati potroša~u kupoprodajnu cijenu najkasnije 15 dana od dana kada je primio obavijest o raskidu ugovora. Radi se o dosljednoj primjeni opštih pravila obligacionog prava o vra}anju onog što je dato, odnosno primljeno u slu~aju raskida ugovora (~lan 132 Zakona o obligacionim odnosima). Iz stilizacije odredbi ~lana 48 Zakona proizilazi da potroša~ mo`e da odsutane od prava na raskid ugovora. Ovo bi moralo biti posebno ugovoreno i naravno da bi dejstvo ovakvog ugovornog utana~enja podrazumjevalo savjesnost ugovornih strana. Ako druga~ije nije ugovoreno potroša~ ne mo`e odustati od prava na raskid u vezi sa ugovorima: - o pru`anju usluga ako je uz njihov pristanak po~eo sa radom prije nego što je istekao rok od 15 dana za odustajanje od ugovora, - o uslugama igara na sre}u, - o prodaji proizvoda ili usluga ako cijena proizvoda ili usluga zavisi od promjena na finansijskom tr`ištu na koje potroša~ ne mo`e uticati, - o prodaji robe kada se proizvod zbog njegove prirode ne mo`e vratiti, - kod isporuka audio i video snimaka ili ra~unarskog uputstva koje je potroša~ upotrijebio i - kod isporuke štampe, periodike i ~asopisa. Stilizacija i jezi~ko zna~enje gornjih odredbi Zakona (~lan 48) nije do kraja jasno. S obzirom na sadr`inu obaveza, koje su numerus clausus pobrojane, norma bi trebala da glasi da potroša~ u pobrojanim slu~ajevima nema pravo na odustanak od ugovora. Jezi~kim tuma~enjem sti~e se sasvim obrnut dojam. Obaveza je trgovca da isporuku naru~ene robe ili usluge izvrši u roku od 15 dana od dana kada je potroša~ poslao narud`bu. Zabranjeno je isporu~ivan199

je roba ili usluga koje potroša~ nije naru~io iako takva isporuka zahtijeva pla}anje. Potroša~ koji primi proizvod ili uslugu koju nije naru~io ima prvo da ih zadr`i bez obaveze pla}anja ili obavještavanja trgovca. Šutnja se ne mo`e tretirati kao pristanak potroša~a. Ujedno je zabranjeno da, bez prethodnog pristanka potroša~a, trgovac mo`e da prema potroša~u upotrijebi pojedina~na sredstva za daljinsku komunikaciju. 46. U poglavlju XIII ovog Zakona govori se o elektronskim instrumentima pla}anja (dalje: EIP). Kao EIP se smatraju instrumenti pla}anja na daljinu koji korisniku i vlasniku omogu}uju pristup finansijskim sredstvima na njihovom ra~unu kod neke nov~ane ustanove, radi obavljanja prijenosa nov~ane vrijednosti (transakcije). Prilikom EIP transakcije redovno se tra`i identifikacijski broj i/ili sli~an dokaz identiteta. Prema ~lanu 71 Zakona, postoje tri vrste lica koji su u odnosu sa EIP-om, i to: - Izdavalac EIP-a je lice koje je drugom licu, u okviru svog poslovanja stavilo na raspolaganje EIP na osnovu me|usobno zaklju~enog ugovora u pisanoj formi; - Vlasnik EIP-a je osoba koja je, na osnovu ugovora s izdavaocem, zaklju~enog u pisanoj formi vlasnik EIP-a; - Korisnik EIP-a je lice koje na osnovu ugovora zaklju~enog s vlasnikom u pisanoj formi raspola`e EIP-om, s tim što korisnik mo`e biti i sam vlasnik EIP-a. Interesantno je da je ~lanom 72629 propisano da izdavalac EIP treba, prilikom zaklju~enja ugovora, a u svakom slu~aju prije isporuke EIP-a, u pisanom, a po mogu}nosti i u elektronskom obliku, zainteresiranoj stranci saopštiti veliki broj podataka: od opisa EIP-a, preko tehni~kih zahtjeva koji se odnose na primjenu odgovaraju}e komunikacione opreme, pa sve do prava koje se primjenjuje na ugovor.630 Ukoliko se EIP mo`e upotrijebiti za poslove s inozemstvom, izdavalac }e vlasniku ili korisniku EIP-a saopštiti iznos svih taksi i cijena za zamjenu stranog sredstva pla}anja, a po potrebi i devizni kurs, te referentni kurs za obra~un posla, uklju~uju}i i datum deviznog kursa. Zakon je predvidio obaveze vlasnika i korisnika EIP-a. Obzirom na poseban status izdavaoca EIP-a, zakonom su razdvojene obaveze od odgovornosti izdavaoca EIP-a. Izdavalac EIP-a brine se da korisnik EIPa mo`e u svako doba dana i no}i prijaviti gubitak ili kra|u EIP-a, a funkcionalne greške ure|aja ili EIP-a ne smiju za vlasnika ili korisnika EIP-a prouzrokovati štetu koju izdavalac EIP-a ne bi razumno nadoknadio. Nepostupanje na na~in kako je to predvidio ovaj Zakon predstavlja prekršaj ka`njiv nov~anom kaznom.
629 Ibid 630 Ibid.

200

47. Radi ostvarenja pravne zaštite, shodno odredbama u Glavi XIX, protiv trgovca se mo`e podnijeti tu`ba nadle`nom sudu kako bi sud svojim aktom naredio prestanak bilo kog ~ina ili prakse, koja je u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona ili drugih propisa, a koji štete zajedni~kim interesima potroša~a. Na pokretanje spora su ovlašteni subjekti pobrojani ~lanom 98 Zakona. To su slijede}e institucije i udru`enja: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ombdusman za zaštitu potroša~a BiH, Vije}e za zaštitu potroša~a BiH, Konkurencijsko vije}e BiH, nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta BiH, Ured za konkurenciju i zaštitu potroša~a u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, Udru`enje potroša~a, obrazovne institucije i mediji, inspekcijski i drugi organi u skladu sa zakonom. Postupak se smatra hitnim, a sud ima ovlaštenje da nalo`i objavljivanje presude u cijelosti ili djelimi~no u medijima ili da zatra`i korektivnu izjavu od tu`ene strane. Sud ima ovlaštenje da odlu~i o nametanju finansijskih sankcija za svaki dan zakašnjenja u izvršenju sudske odluke. Odre|enu dilemu i zabunu stvara nemogu}nost vo|enja spora vezano za zaštitu potroša~a od strane samih potroša~a kao pojedinaca. Samim tuma~enjem odredbi Zakona nedvosmisleno je da aktvinu legitimaciju imaju samo pobrojani subjekti, odnosno institucije. Izgleda donekle nelogi~no da se zaštita potroša~a, kao pojedinaca, prepusti samo institucijama koje za to nisu osposobljene ili pak institucijama koje još ni ne postoje. U svakom slu~aju pravila vezana za pravo konkurencije, kao i opšta pravila obligacionog prava, vezana za nadoknadu štete su ta koja omogu}uju individualnu zaštitu potroša~a.
3.3.4. Zakon o elektronskom potpisu Bosne i Hercegovine

48. Zakon o elektronskom potpisu BiH donešen je 14. novembra 2006. godine („Slu`beni glasnik BiH“, broj 91/06; dalje: Zakon), a stupa na snagu u roku šest mjeseci od dana objavljivanja. Ovim Zakonom ure|uju se osnove formiranja i upotrebe elektronskog potpisa i pru`anja usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. Odredbe ovog Zakona se mogu primjenjivati i u zatvorenim sistemima, koji su u potpunosti ure|eni govorima izme|u poznatog broja ugovornih strana, ako se njihova primjena ugovori.631 Odredbe ovog Zakona se primjenjuju i u otvorenoj elektronskoj komunikaciji sa sudom i drugim institucijama, osim ako posebnim zakonom nije druga~ije odre|eno. 49. ^lanom 3 ovog zakona definisani su izrazi/pojmovi koji su upotrebljeni i to: - Eelektronski potpis su podaci u elektronskom obliku koji prate druge podatke u elektronskom obliku ili su s njima logi~ki povezani i omogu}avaju utvr|ivanje identiteta potpisnika;
631 ^lan 2 Zakona o elektronskom potpisu BiH.

201

- Potpisnik je fizi~ko lice kojem su dodijeljeni podaci za formiranje potpisa i odgovaraju}i podaci za provjeru potpisa i kojem je, u njegovo ili u ime tre}eg lica, formiran elektronski potpis, ili ovjerilac koji koristi potvrdu za pru`anje usluga u vezi s elektronskim potpisom ili ovjeravanjem; Siguran elektronski potpis je elektronski potpis koji je: - dodijeljen isklju~ivo potpisniku, - omogu}ava identificiranje potpisnika, - formiran upotrebom sredstava koja su u potpunosti pod kontrolom potpisnika, - povezan s podacima na koje se odnosi tako da se mo`e utvrditi svaka naknadna promjena tih podataka, - zasnovan na kvalificiranoj potvrdi i formiran upotrebom tehni~kih sredstava i postupaka koji su u skladu sa sigurnosnim zahtjevima ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa; - Podaci za formiranje potpisa su jedinstveni podaci, kao što su šifre ili posebni šifrirani klju~evi koje potpisnik koristi za formiranje elektronskog potpisa; - Sredstva za formiranje potpisa su software ili hardware koji se koristi za obradu podataka za formiranje potpisa; - Podaci za provjeru potpisa su jedinstveni podaci, kao što su šifre ili posebni šifrirani klju~evi koji se koriste za provjeru elektronskog potpisa; - Sredstva za provjeru potpisa su software ili hardware koji se koristi za provjeru elektronskog potpisa; - Potvrda je elektronska potvrda, s podacima za provjeru potpisa koji su dodijeljeni odre|enom licu ~iji je identitet utvr|en; - Kvalificirana potvrda je potvrda koja sadr`i slijede}e podatke:632 - oznaku da se radi o kvalificiranoj potvrdi, - ime ili firmu i naziv dr`ave prebivališta ili sjedišta ovjerioca, - ime, odnosno pseudonim potpisnika, uz obavezno nazna~avanje da se radi o pseudonimu, - dodatne podatke o potpisniku, koji su propisani za namjenu za koju se potvrda upotrebljava, a koji ne smiju biti u suprotnosti s namjenom upotrebe pseudonima, - podatke za provjeru potpisa koji odgovaraju podacima za formiranje potpisa koji su pod kontrolom potpisnika, - podatke o po~etku i prestanku va`enja potvrde, - jedinstvenu oznaku potvrde, - ograni~enja u vezi s upotrebom potvrde, ako ih ima, - ograni~enja u pogledu vrijednosti transakcija za koje se potvrda mo`e upotrijebiti, ako ih ima. Kvalificirana potvrda mora biti potpisana sigurnim elektronskim potpisom povjerioca, pri ~emu je:
632 ^lan 6 Zakona o elektronskom potpisu BiH.

202

ili kvalificiranoj potvrdi akreditiranog ovjerioca. ugovora zaklju~enog primjenom IKT u slu~aju sudskog spora. Siguran elektronski potpis nema pravno djelovanje pisane forme kod: . . u odre|enom momentu. izdavanje. . 51. Ovim Zakonom je predvi|eno da se elektronski potpis mo`e koristiti u pravnom i poslovnom prometu koji je formiran postupcima razli~itih nivoa sigurnosti i zasnovan na potvrdama razli~itih klasa. ili zbog toga što nije formiran upotrebom tehni~kih sredstava i postupaka iz ovog Zakona.Vremenski pe~at je elektronski potpisana potvrda ovjerioca koja potvr|uje da su odre|eni podaci bili prisutni u elektronskom dokumentu. sudsku ili notarsku provjeru autenti~nosti ili notarsku ispravu. pru`anje usluga opoziva.633 ^lanom 5 ovog Zakona je predvi|eno da siguran elektronski potpis zadovoljava pravne zahtjeve za svojeru~ni potpis i naro~ito pisanu formu.. registar potvrda. 203 .Povjerilac fizi~ko ili pravno lice koje izdaje potvrde ili vremenski pe~at ili obavlja druge usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. kao i ra~unarske i savjetodavne usluge u vezi s elektronskim potpisom. . Pravno djelovanje elektronskog potpisa i njegova upotreba kao dokaznog sredstva ne mo`e se isklju~iti zbog ~injenice da je elektronski potpis dostupan jedino u elektronskoj formi ili zbog toga što nije zasnovan na kvalificiranoj potvrdi. 50.Usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem su stavljanje na raspolaganje proizvoda i postupaka povezanih s elektronskim potpisom. sudska ili notarska provjera autenti~nosti ili notarska isprava. 633 ^lan 4 Zakona o elektronskom potpisu BiH. . ako posebnim zakonom ili sporazumom ugovornih strana nije druga~ije odre|eno. vremenskog pe~ata.Proizvod je software ili hardware ~ije se specifi~ne komponente koriste za formiranje ili provjeru elektronskog potpisa. obnavljanje i upravljanje potvrdama. tj. pri kojem ovjerilac ne mo`e zadr`ati osnovni zahtijevani nivo sigurnosti. Ovo se mo`e smatrati jednom od najva`nijih odredbi ovog Zakona jer se ovim odredbom garantuje da }e sudovi prihvatati elektronske dokumente potpisane sigurnim elektronskim potpisom kao dokumente u pisanoj formi svojeru~no potpisane i time olakšati dokazivost elektronskog ugovora. .Kompromitiranje je narušavanje sigurnosnih mjera ili sigurnosne tehnike. pravnih poslova ili podnesaka koji zahtijevaju slu`benu ovjeru. . ili koje ovjerilac koristi za pru`anje usluga u vezi s elektronskim potpisom i potvrdama.drugih izjava volje ili pravnih poslova za ~ije se va`enje zahtijeva slu`bena ovjera.izjava volje.pravnih poslova iz oblasti porodi~nog i nasljednog prava koji zahtijevaju pisanu formu ili ispunjavanje stro`ijih zahtjeva forme.

radi unosa u zemljišne knjige. Ovjerilac je du`an. gdje je to primjenjivo. siguran vremenski pe~at) i osigurati za sve slu~ajeve da se datum i vrijeme izdavanja ili opoziva potvrde mogu ta~no utvrditi. iskustvo i stru~ne kvalifikacije i naro~ito upravlja~ke sposobnosti i poznavanje tehnologije elektronskog potpisa i odgovaraju}ih sigurnosnih postupaka.pouzdano provjeriti identitet i. .evidentirati sve okolnosti i ~injenice zna~ajne za kvalificirane 634 ^lan 7 Zakona o elektronskom potpisu BiH („Slu`beni glasnik BiH”. . a mo`e koristiti potvrde koje je sam izdao samo ako je to neophodno za pru`anje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. i primjenjuju administrativne i upravlja~ke postupke i propise. kao i prilikom bilo koje promjene u vezi s pru`anjem usluga.634 Ako izdaje potvrde du`an je u sigurnosnom konceptu opisati u kojoj formi se vodi registar potvrda. u skladu s va`e}im pravilima struke. obavijestiti nadzorni organ o svim okolnostima koje ga spre~avaju ili mu onemogu}avaju obavljanje djelatnosti u skladu s internim pravilima o pru`anju usluga i sigurnosnim konceptom. bilo koja druga zna~ajna pravna obilje`ja lica koje tra`i potvrdu. bez odlaganja. kao i dostaviti interna pravila o pru`anju usluga i sigurnosni koncept za svaku uslugu u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem koju pru`a. kao i za registar potvrda i pru`anje usluga opoziva. poslovnog ili stru~nog svojstva. koja za pru`anje usluga imaju potrebna specijalisti~ka znanja.demonstrirati pouzdanost koja se zahtijeva za pru`anje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. . kao i za pokri}e eventualnih zahtjeva za naknadu štete. Zakon je predvidio da za po~etak rada i pru`anje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem ovjeriocu nije potrebna posebna dozvola. bez odlaganja. .za kvalificirane potvrde. Ako koristi postupke za siguran elektronski potpis du`an je u sigurnosnom konceptu utvrditi na koji }e na~in zadovoljiti sigurnosne zahtjeve propisane ovim zakonom i na osnovu ovog Zakona donesenim podzakonskim propisima.imati finansijsku sposobnost za obavljanje djelatnosti u skladu s ovim zakonom i na osnovu njega donesenim podzakonskim propisima. obavijestiti nadzorni organ o po~etku rada. 52. broj 91/06) 204 . . prilikom po~etka rada. . Ovjerilac je du`an.zapošljavati pouzdana lica.izjava garancija koje su izdala lica iz oblasti svog zanatskog. koristiti podatak o vremenu koji je nesumnjivo kvalitetan (npr. ili drugi slu`beni registar. .voditi brz i siguran registar potvrda i osigurati pru`anje neodgodive i sigurne usluge opoziva. Zakon je predvidio da je ovjerilac koji izdaje kvalificirane potvrde du`an: .

da se podaci za kvalificirane potvrde ne mogu neopa`eno iskonstruirati ili falsificirati i da su ove potvrde. Du`an je.potpisani podaci nisu promijenjeni. Za generiranje i ~uvanje podataka za formiranje potpisa i za formiranje i ~uvanje kvalificiranih potvrda ovjerilac je du`an koristiti tehni~ka sredstva i postupke koji zadovoljavaju slijed}e uslove:635 .lice koje radi provjeru mo`e utvrditi podatake na koje se elektronski potpis odnosi.preduzeti odgovaraju}e mjere. za pru`anje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. 205 . tako da se ovjeravanje mo`e dokazati. koristiti pouzdane sisteme. kao i za formiranje i ~uvanje potvrda. .Tehni~ka sredstva i postupci koji se koriste za formiranje sigurnog elektronskog potpisa moraju osigurati da podaci koji se potpisuju nisu promijenjeni i da podaci koji se potpisuju budu prikazani potpisniku prije potpisivanja.potvrde. Ovjerilac koji izdaje kvalificirane potvrde du`an je. dostupne javnosti. tokom vremena njihove primjene. . a njihova pouzdanost mora biti zagarantirana. . tako da se ne mogu izvesti.Tehni~ka sredstva i postupci koji se koriste za provjeru sigurno potpisanih podataka moraju osigurati da: . 53. naro~ito u sudskom postupku.lice koje radi provjeru mo`e pouzdano utvrditi potpisnika ~iji je elektronski potpis ostvaren. vjerovatno}a da }e se pojaviti samo jednom mora biti blizu sigurnosti.Za generiranje i ~uvanje podataka za formiranje potpisa te za formiranje sigurnog elektronskog potpisa moraju se koristiti tehni~ka sredstva koja omogu}avaju pouzdano otkrivanje falsificiranja potpisanih podataka i pouzdano spre~avaju neovlašteno koriš}enje postupaka formiranja podataka za elektronski potpis.Za formiranje i ~uvanje kvalificiranih potvrda moraju se koristiti tehni~ka sredstva i postupci koji spre~avaju konstruiranje i falsificiranje potvrda. . njegova upotreba uvijek bude nazna~ena. proizvode i postupke koji su tehni~ki zašti}eni od izmjena i koji pru`aju tehni~ku i kriptografsku sigurnost. . 635 ^lan 14 Zakona o elektronskom potpisu BiH. samo uz pristanak potpisnika. . tako da ovjerilac ili tre}a lica ne mogu ~uvati ili kopirati podatke za formiranje potpisa.elektronski potpis mora biti pouzdano provjeren i rezultati provjere korektno prikazani licu koje radi provjeru. preduzeti odgovaraju}e mjere kojima se osigurava tajnost podataka za formiranje potpisa. te ~uvati ove podatke trajno i u elektronskom obliku. . tako|er. i da u slu~aju upotrebe pseudonima. Podaci za formiranje potpisa moraju biti osigurani.

navesti u kvalificiranoj potvrdi podatke o ovlaštenju za zastupanje ili druge va`ne pravne informacije. i ako lice koje tra`i kvalificiranu potvrdu doka`e te podatke ovjeriocu. Pseudonim ne smije biti uvrjedljiv ili o~igledno zbunjuju}i u vezi s imenom ili potpisom. br. u skladu s internim pravilima o pru`anju usluga. da je ovjerilac du`an. koja. list Evropskih zajednica“. umro. . ako se to zahtijeva. prihvataju se kao i potvrde tijela iz ovog Zakona. ovjerilac mo`e u potvrdi. sveobuhvatno i redovno provjeravati. o okviru Zajednice za elektronski potpis („Sl. Ovo pravno lice du`no je provjeriti identitet lica koje tra`i kvalificiranu potvrdu. . opozvati potvrdu ako: . utvrdi Evropska komisija zadovoljavaju sigurnosne zahtjeve ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa. Njihovo zadovoljavanje sigurnosnih zahtjeva ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa mora potvrditi posebno tijelo. zavisno od stanja tehnike. pouzdano utvrditi identitet i druge potrebne podatke lica koje tra`i kvalificiranu potvrdu. 12). januara 2000. na bilo koji na~in.svaka promjena. navesti pseudonim umjesto imena potpisnika. 55. Ovjerilac je du`an. decembra 1999. 54. Tehni~ka sredstva i postupci za formiranje sigurnog elektronskog potpisa moraju se. str..je potvrda izdata na osnovu neta~nih podataka. pomo}u zvani~nog identifikacionog dokumenta s fotografijom za fizi~ka lica. u ~lanu 9. Opoziv potvrde je regulisan na na~in da je ovjerilac du`an. Tehni~ka sredstva i postupci koje. L 13 od 19. decembra 1999. bez odlaganja. ovjerilac je du`an provjeriti siguran elektronski potpis zasnovan na kvalificiranoj potvrdi. a potvrde o zadovoljavanju sigurnosnih zahtjeva. Kod izdavanje kvalificiranih potvrda Zakon je predvidio.opoziv potvrde zahtijeva potpisnik ili u potvrdi imenovani ovlaštenik. ili uredno ovjerenim dokumentima za pravno lice. Na zahtjev suda ili druge institucije. Na zahtjev lica koje tra`i potvrdu. na osnovu ~lana 3 stav 5 Direktive 1999/93 EZ Evropskog parlamenta i Vije}a od 13. o okviru Zajednice za elektronski potpis.prestane obavljati djelatnost. ili je prestao postojati ili da su se promijenile ~injenice potvr|ene u potvrdi. uti~e na sigurnost potpisanih podataka bude vidljiva.sazna da je potpisnik izgubio poslovnu sposobnost. 56. koje su izdala tijela dr`ava ~lanica Evropske unije ili ~lanica Evropskog ekonomskog prostora iz ~lana 3 stav 4 Direktive 1999/93 EZ Evropskog parlamenta i Vije}a od 13. a registar potvrda i pru`anje usluga opozi206 . Zahtjev za kvalificiranu potvrdu mo`e biti podnesen pravnom licu koje ovlasti ovjerilac. u skladu s internim pravilima o pru`anju usluga. .

pru`anje usluge opoziva. a njegov registar potvrda i pru`anje usluga opoziva nije preuzeo drugi ovjerilac. 636 ^lan 11 Zakona o elektronskom potpisu BiH („Slu`beni glasnik BiH”. broj 91/06) 207 . na teret ovjerioca. bez odlaganja.je ovjeriocu zabranjeno obavljanje djelatnosti. obavijestiti nadzorni organ o prestanku obavljanja djelatnosti.va nije preuzeo drugi ovjerilac. u trenutku prestanka obavljanja djelatnosti. . Ako ovjerilac ne osigura pru`anje usluge opoziva. kao i izdavanje. Ako je postupak opoziva ili suspenzije proveden. a njegov registar potvrda i pru`anje usluga opoziva nije preuzeo drugi ovjerilac ili . Opoziv i suspenzija s povratnim djelovanjem nisu dozvoljeni.636 Povjerilac je du`an dokumentirati sigurnosne mjere koje je preduzeo u skladu s odredbama ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa. ovjerilac je du`an. djelovanje proizvode od momenta kad se unesu u registar potvrda. Ako se gore navedene ~injenice ne mogu odmah nesumnjivo utvrditi. i pru`anje usluga opoziva. obavijestiti potpisnika o suspenziji ili opozivu. Podaci i njihova vjerodostojnost.opoziv naredi nadzorni organ. Ako ovjerilac pru`a usluge vremenskog pe~ata. bez odlaganja. Suspenzija i opoziv moraju sadr`avati datum i vrijeme od kada proizvode djelovanje.ovjerilac prestane obavljati djelatnost. kao i osigurati da se usluga opoziva pru`a i ako su potvrde opozvane. opozvati va`e}e potvrde. U slu~ajevima prestanka obavljanja djelatnosti ovjerilac je du`an. bez odlaganja.postoji opasnost od zloupotrebe potvrde. du`an je u svojim internim pravilima o pru`anju usluga i sigurnosnom konceptu utvrditi na koji na~in }e zadovoljiti zahtjeve za pru`anje usluge utvr|ene ovim zakonom i na osnovu njega donesenim podzakonskim propisima. ovjerilac mora koristiti tehni~ka sredstva i postupke koji osiguravaju da je navedeno vrijeme ta~no i autenti~no. . te trenutak njihovog upisivanja u sistem protokola moraju biti uvijek dostupni provjeri. Izdavanje potvrda o ispunjavanju sigurnosnih zahtjeva mo`e izdavati javno ili privatno tijelo koje je za tu svrhu akreditirano kod Instituta za akreditiranje Bosne i Hercegovine. Ovjerilac je du`an. Ovjerilac je tako|er du`an. 57. suspendirati potvrdu. ili osigurati da najmanje registar potvrda. suspenziju i opoziv potvrda. bez odlaganja. preuzme drugi ovjerilac. Za pru`anje usluga sigurnog vremenskog pe~ata. obavijestiti potpisnike o prestanku obavljanja djelatnosti i opozivu ili preuzimanju. osigura}e nadzorni organ. Nadzorni organ du`an je. opozvati potvrde ako: . bez odlaganja. Ovjerilac je du`an.

kriptografije. ili ako su se ~injenice potvr|ene u potvrdi promijenile. koja za obavljanje aktivnosti imaju specijalisti~ka znanja. decembra 1999 godine o okviru Zajednice za elektronski potpis. zatra`i opoziv potvrde ako su podaci za formiranje elektronskog potpisa neta~ni ili ako postoji osnovana sumnja da su kopirani ili da su neovlaštena lica došla u posjed ovih podataka. naro~ito poznavanje elektronskog potpisa i odgovaraju}ih sigurnosnih postupaka. Vije}e ministara Bosne i Hercegovine. Ovjerilac je nadalje du`an upoznati lice koje tra`i potvrdu o tome koja su tehni~ka sredstva i postupci podesni za potpisivanje. koja tehni~ka sredstva i postupci i drugi ure|aji zadovoljavaju odredbe ovog Zakona o formiranju i provjeri sigurnog elektronskog potpisa. ovjeriocu dostaviti sve potrebne podatke i informacije o promjenama koje uti~u ili mogu uticati na ta~nost utvr|ivanja potpisnika. i gdje je to primjenjivo. 637 ^lan 16 Zakona o elektronskom potpisu BiH. prije zaklju~ivanja ugovora. On je du`an. Prilikom izdavanja kvalificirane potvrde ovjerilac je tako|er du`an upoznati imaoca potvrde s uvjetima upotrebe. i napomenuti dobrovoljnu akreditaciju. na osnovu ~lana 3 stav 4 Direktive 1999/93 EZ Evropskog parlamenta i Vije}a od 13. obavezama potpisnika i specifi~noj odgovornosti ovjerioca. suzdr`ati se od njihovog proslje|ivanja i sprije~iti neovlašten pristup tim podacima u mjeri u kojoj je to mogu}e o~ekivati. }e podzakonskim propisom objaviti ove kriterije.637 Kao obaveze potpisnika Zakon je naveo da je potpisnik du`an ~uvati podatke za formiranje elektronskog potpisa. 208 . . komunikacionih i „smart-card“ tehnologija i tehni~ke evaluacije ovih sredstava. u pisanoj formi ili upotrebom trajnog nosa~a podataka. .58.zapošljava pouzdana lica. bez odlaganja. i bilo koje posebne postupke za rješavanje sporova. kao što su ograni~enja u vezi s upotrebom ili ograni~enja u pogledu vrijednosti transakcija za koje se potvrda mo`e upotrijebiti. Podnosilac zahtjeva za akreditaciju mora ispunjavati i kriterije koje utvrdi Evropska komisija. Zakon je kao opšte obaveze ovjerioca naveo da je ovjerilac du`an upoznati lice koje tra`i potvrdu jasno i sveobuhvatno s internim pravilima o pru`anju usluga i sigurnosnim konceptom. ako: . Institut za akreditiranje Bosne i Hercegovine akreditirat }e javno ili privatno tijelo na njegov zahtjev. na prijedlog ministra nadle`nog za informaciono društvo. kao i da bez odlaganja. kao i upoznati lice koje tra`i potvrdu s mogu}im pravnim djelovanjem postupka za elektronski potpis koji je upotrijebljen.ima zadovoljavaju}a tehni~ka sredstva i ure|aje i finansijsku i ekonomsku sposobnost za obavljanje aktivnosti i .demonstrira pouzdanost potrebnu za obavljanje svojih aktivnosti.garantira potrebnu nezavisnost i nepristrasnost. iskustvo i stru~ne kvalifikacije.

Nadzorni organ u okviru inspekcijskog nadzora: . Kao Nadzorni organ Zakon je odredio Ured za nadzor i akreditaciju ovjerilaca pri ministarstvu nadle`nom za informaciono društvo. Ovjerilac koji koristi postupke za siguran elektronski potpis. Što se ti~e odgovornosti ovjerilaca za prouzrokovanu štetu Zakon je predvidio da ovjerilac koji izdaje potvrde kao kvalificirane ili garantira za takve potvrde u skladu s ovim Zakonom odgovoran je za štetu svakom licu koje se pouzda u potvrdu. za sljede}e: . ako ne doka`e da je šteta nastala bez njegove krivice.provjerava da li su interna pravila o pru`anju usluga i sigurnosni koncept ovjerilaca u skladu s odredbama ovog Zakona i na osnovu njega 209 .opoziv potvrde bez odlaganja. 59. Ovi podaci mogu se pribaviti samo neposredno od lica o kojem se radi ili uz njegovu saglasnost. koje koristi ili preporu~uje kao odgovaraju}e za formiranje elektronskog potpisa i prikaz podataka koji se potpisuju. ovjerilac }e dostaviti podatke o potpisnikovom identitetu ako za utvr|ivanje identiteta postoji preovla|uju}i pravni interes u smislu odredbi propisa kojima se ure|uje zaštita podataka. ekvivalentnih koje sam koristi.ta~nost podataka u kvalificiranoj potvrdi u trenutku njenog izdavanja.da su podaci za formiranje potpisa i s njima usaglašeni podaci za provjeru potpisa zajedno. tako|er je odgovoran da proizvodi. A ako je upotreba kvalificirane potvrde ograni~ena.da je potpisnik. On je odgovoran. ovjerilac se ne}e smatrati odgovornim za štetu nastalu u vezi s upotrebom potvrde za transakcije ~ija je vrijednost izvan ovih ograni~enja. ovjerilac se ne}e smatrati odgovornim za štetu koja je nastala u vezi s upotrebom potvrde izvan ograni~enja. po ulaganju odgovaraju}eg zahtjeva. postupci i drugi ure|aji. Ovjerilac je du`an dokumentirati dostavljanje. u trenutku izdavanja potvrde bio u posjedu svih podataka za formiranje potpisa. . prilikom primjene proizvoda i postupaka koje mu je ovjerilac stavio na raspolaganje ili.?lanom 18 Zakon je predvidio da ovjerilac mo`e koristiti samo one li~ne podatke koji su potrebni da bi se usluga pru`ila. . Ako kvalificirana potvrda sadr`i ograni~enja u pogledu vrijednosti transakcija za koje se mo`e upotrijebiti. naveden u kvalificiranoj potvrdi. . . odgovaraju}i u komplementarnom smislu. i da je postupak opoziva raspolo`iv. koji odgovaraju podacima za provjeru potpisa sadr`anim u potvrdi. i da su za generiranje i ~uvanje podataka za formiranje potpisa i formiranje i ~uvanje kvalificiranih potvrda korištena tehni~ka sredstva i postupci koji zadovoljavaju odredbe ovog Zakona.da su zadovoljene odredbe ovog Zakona. od tre}e strane. A ako je korišten pseudonim. zadovoljavaju odredbe ovog zakona. i da potvrda sadr`i sve podatke propisane za kvalificiranu potvrdu.

utvr|uje ekvivalentnost izvještaja o provjeri iz tre}ih dr`ava. 60.provjerava da li tijelo akreditirano za izdavanje potvrda o ispunjavanju sigurnosnih zahtjeva ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa ispunjava organizacione kriterije iz ovog Zakona. Nadzorni organ }e ovjeriocu zabraniti pru`anje svih ili pojedinih usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem ako: 638 ^lan 21 Zakona o elektronskom potpisu BiH. akreditiranih ovjerilaca i ovjerilaca sa sjedištem u tre}im dr`avama za ~ije potvrde garantira ovjerilac sa sjedištem u Bosni i Hercegovini u skladu s odredbama ovog Zakona. .ako ovjerilac pru`a usluge u vezi sa sigurnim elektronskim potpisom. nadzire upotrebu tehni~kih sredstava i postupaka iz ovog Zakona. sve vrijeme obavljanja djelatnosti. . stalno dostupni upotrebom sredstava informacionih i komunikacionih tehnologija. a pru`anje usluge opoziva nije preuzeo drugi ovjerilac u smislu ovog Zakona. Tako|er. . zadovoljava odredbe ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa i svojih internih pravila o pru`anju usluga i sigurnosnog koncepta. Ovakve potvrde mo`e izdavati i Nadzorni organ. . 210 . On mo`e zabraniti upotrebu neodgovaraju}ih tehni~kih sredstava i postupaka ili pru`anje svih ili pojedinih usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. kao i izvršiti opoziv potvrda ovjerioca ili potpisnika. Ovi registri moraju biti. U ovim slu~ajevima ovjerioci su obavezni nadoknaditi troškove aktivnosti nadzornog organa u skladu s propisima donesenim na osnovu ovog Zakona. . Nadzorni organ stavlja svoj sigurni elektronski potpis na registre koje vodi. generalno. ili narediti ovjeriocu opoziv potvrda638.provjerava da li ovjerilac. nadzorni organ vodi registar potvrda ovjerilaca koji sadr`i kvalificirane potvrde ovjerilaca za pru`anje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. ako je ovjerilac prestao pru`ati usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem ili mu je pru`anje usluga zabranjeno. Nadzorni organ ovlašten je preduzeti mjere kojima se osigurava da su obaveze odre|ene ovim zakonom i na osnovu njega donesenim podzakonskim propisima ispunjene. .donesenih podzakonskih propisa.pru`a uslugu opoziva. Potvrda Nadzornog organa objavljuje se u „Slu`benom glasniku BiH“. Prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora. Nadzorni organ vodi elektronski registar ovjerilaca sa sjedištem u Bosni i Hercegovini.registrira ovjerioce koji podnesu obavještenje o po~etku rada i akreditira ovjerioce u skladu s odredbama ovog Zakona.

61. primjena elektronskog potpisa u pravnom prometu. Nadzorni organ akreditirat }e na njihov zahtjev. 211 . Citiranim Zakonom RS ure|uje se elektronsko poslovanje. Entitet RS donio je Zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu (dalje: Zakon RS). 639 Zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu Republike Srpske („Slu`beni glasnik RS”. . Zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu u entitetu Republika Srpska 62.640 Ve} iz sadr`aja Zakona RS vidljivo je da je primjena elektronskog poslovanja veoma široko posmatrana.nema na raspolaganju potrebna finansijska sredstva.ne pru`a usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem u skladu s internim pravilima o pru`anju usluga i sigurnosnim konceptom.ne ispunjava obaveze u vezi s opozivom i suspenzijom. (2003) „Infrastructure of An Information Society.ovjerilac ili njegova zaposlena lica nemaju potrebna specijalisti~ka znanja. Iznije}emo najva`nije karakteristike ovoga zakona. upravnim i drugim postupcima. . Ovjerioce. prava.Forum. Sarajevo.. Nadzorni organ mo`e. akreditirati i ovjerioce sa sjedištem izvan Bosne i Hercegovine. Legal Infrastructure of Information Society“. 31-45. broj 36/02).639 Njime su ure|eni osnovni elementi elektronskog poslovanja. . Potvrde koje su izdali ovjerioci sa sjedištem u dr`avi ~lanici Evropske unije ili dr`avi koja je ~lanica Evropskog ekonomskog prostora i ~iju validnost Bosna i Hercegovina mo`e provjeriti tretiraju se isto kao i doma}e potvrde. str. 3. kao i elektronsko poslovanje u sudskim. me|usobni odnosi. A potvrde koje su izdali ovjerioci sa sjedištem u tre}im dr`avama i ~iju validnost Bosna i Hercegovina mo`e provjeriti bit }e priznate u Bosni i Hercegovini. iskustvo i stru~ne kvalifikacije. korištenje podataka u elektronskom obliku. ako su ispunjeni uvjeti za priznavanje njihovih potvrda u Bosni i Hercegovini. Kvalificirane potvrde ovih ovjerilaca imaju isto pravno djelovanje kao doma}e kvalificirane potvrde. pod istim uvjetima. 640 Vidjeti UNDP ICT. u skladu s odredbama ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa. . Conference material.ne vodi registar potvrda u skladu s odredbama ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa. Akreditiranje ovjerilaca regulisano je ~lanom 23 Zakona. .ovjerilac ili njegova zaposlena lica ne demonstriraju pouzdanost koja se zahtijeva za usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem koje pru`aju.3. obaveze i odgovornosti subjekata koji u~estvuju u elektronskom pravnom prometu.5. koji koriste postupke za siguran elektronski potpis i koji doka`u da zadovoljavaju odredbe ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa.

„Statutes on IT and E-Commerce“. Opširnije Lillian Edwards. 644 Opširnije Steve Hedly. str. str. Razumije se da se citirana odredba ne primjenjuje na ugovore koji. koja utvr|uje da je elektronski oblik ravnopravan sa pismenom formom kada je zakonom ili drugim propisom odre|ena pismena forma. „Zaklju~ivanje ugovora o prodaji“.Za razliku od naprijed navedenih odluka Centralne banke. 212 . (1986). na ugovore iz oblasti porodi~nog prava i na ugovore iz nasljednog prava. „The New Legal Framework for E-Commerce in Europe”. 643Vidjeti Legal Barriers in E-business. U njemu je nazna~eno da se elektronskim dokumentima i porukama nemo`e pore}i punova`nost ili dokazna snaga samo zato što su u elektronskom obliku. broj 36/02). (2000). ovaj Zakon se primjenjuje na sve vrste odnosa izme|u subjekata koji u~estvuju u elektronskom pravnom prometu. koje se primjenjuju samo na platni promet. Zaklju~ivanje ugovora elektronskim proukama.1. ili preciznije saglasnoš}u njihovih izjava volja. u cilju njihove valjanosti. Novi trendovi u zaklju~ivanju ugovora 63. ali je sigurno da je jedan od najzna~ajni~jih postulata elektronskog poslovanja sa stanovišta zaklju~enja ugovora utvr|en u ~lanu 5. Uslovi koji moraju da se ispune: stranke. Smatrati neku odredbu u Zakonu manje ili više va`nom je nezahvalno. 211-256. odnosno putem IKT u pravu Evropske unije 4.641 Na ovu odredbu se nadovezuje i odredba ~lana 8. 645 Opširnije Mladen Draški}. Ian Walden. 33-67.643 Evolucija ekonomskih odnosa i komercijalnih tehnologija odra`ava se i na procesu nastanka ugovora. str. moraju da se registriraju kod organa sa javnim ovlaštenjima. Julia Hornie. ugovoru zaklju~enom elektronskim putem ne mo`e se oduzeti valjanost ili izvršnost isklju~vo na osnovu ~injenice što je u elektronskom obliku. objekt ugovora. 4. Tanja Aplin. Commission Staff Working Paper. Osim ovoga. (2004). (2002). A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing. osnov radi koga se posao stvara. Hart Publishing. te procedure postizanja saglasnosti regulisani su nacionalnim ugovornim pravom ili u slu~aju me|unarodnih ugovora mjerodavnim izvorima opštih pravila ugovornog prava.644 Ona je naro~ito prisutna u zaklju~ivanju ugovora645 641 Zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu Republike Srpske („Slu`beni glasnik RS“. (2004). 8-111. 123-211. Ugovor je rezultat sporazuma stranaka do koga dolazi saglasnoš}u volja stranaka.642 Donošenjem dr`avnog Zakona o elektronskom potpisu rješenja ovog entitetskog Zakona u segmentu regulisanja elektronskog potpisa prestaju da va`e. str. Oxford University Press. Brussels. 642 Ibid. „E-Commerce Law and Practice in Europe“. Beograd.

649 Vidjeti opširnije http://www. Zahvaljuju}i njima poruke ne slu`e samo kao jednostrano reklamiranje nego i kao sredstvo. Fakultativne faze se dijele na: preliminarne kontakte. Afirmisane su nove procedure zaklju~ivanja ugovora: zaklju~ivanje ugovora putem elektronskih poruka i primjenom informaciono komunikacionih tehnologija. (2004). Pink. DiMatteo. 648 Vidjeti G. marke646 Vidjeti Larry A. tako se i preliminarni kontakti u novom mediju razlikuju od klasi~nog na~ina poslovanja.649 Najve}a promjena desila se u pravnom tretmanu reklamiranja. 650 Vidjeti Scott W. u skladu sa standardima koji se primjenjuju u poslovnom prometu.650 Mnoge kompanije su prepoznale navedene potencijale Interneta. Prima Lifestyles (2001).putem elektronskih poruka primjenom informaciono komunikacionih tehnologija.net. „The Interpretive Turn in International Sales Law”. Na Internetu reklamiranje to jeste. mjesto i na~in za dobijanje svih potrebnih informacija prije zapo~injanja pregovaranja i samog zaklju~ivanja ugovora. relativizacija pismene forme. str. „The Internet and E-Commerce Legal Handbook“. šutnje kao prihvata. (1982). Sweet and Maxwell London. 373-431. Primjena IKT otvorila je najviše novih pitanja u oblasti preliminarnih kontakata. 213 .01. Mathew Bender New York . 1-28.2. Akcenat se sa volje prenosi na izjavu volje a ista se intrepretira objektivizirano. „Law of Contract“. ali su najva`niji interaktivnosti web stranica i e-pisama. str.ebusinesslex.646 Zbog toga se u ovoj oblasti posebno jasno uo~avaju promjene u zna~enju pojedinih principa i pojava novih rješenja. str. Autonomija volje ostaje fudamentalni princip ugovaranja uz imanentno uva`avanje principa pacta sunt servnda. Treitel. U klasi~nom na~inu poslovanja reklamiranje ne predstavlja preliminarne kontakte. Prema rije~ima renomiranog stru~njaka za marketing Seth Godina. Razvijaju se nova obligaciono pravna rješenja: opoziva ponude. 647 Vidjeti David Bender. 4.2005. punktacije i ponekad pripremne ugovore. posljednji posjet 12. „Compjuter Law: Evidence and Procedure“. Northwestern Journal of International Law and Business. Ponuda i prihvat sa svim svojim modifikacijama danas tvore obaveznu fazu postupka zaklju~ivanja ugovora.H.647 Naveš}emo najva`nije me|u njima. Razvijaju se i nove tehnike ugovaranja i dokazivanja: formularni ugovori i opšti uslovi poslovanja na web stranicama ponudioca i sl. Kao i samo zaklju~ivanje ugovora. 23-47. (1995). Njoj predhodi eventualna ili fakultativna faza pregovaranja. Rezultat ukupnih promjena u procesu ugovaranja648 jeste i nova podjela radnji i faza ugovaranja. Više razloga zahtijevalo je ovakvo rješenje. Preliminarni kontakti (reklamiranje na Internetu) 64. uvo|enje elektronske forme ugovaranja itd. pregovaranje. pa }emo se dalje zadr`ati samo na njima.

prekinuti ga u njegovim aktivnostima. Affiliate marketing se mo`e definirati kao svojevrsni oblik zajedni~kog brandinga putem Interneta. Problem se me|utim javlja kada se taj pristup primjenjuje do neu~inkovitosti zbog averzije koju razvija kod potroša~a. „E-Commerce and the Law: the Legal Implications of Doing Business Online“ (FT Managements Briefings). uslugama i prilikama za zaradu. elektronsko poslovanje svakako predstavlja konkurentnu prednost u fazi preliminarnih kontakata. ova se kategorija oglašavanja mo`e smatrati i preliminarnim kontaktima. te tra`enjem dopuštenja da se te potrebe zadovolje.wien. Financial Times Prentice Hall. 47-93. U affiliate marketingu tvrtka dijeli profit od prodaje sa svojim posrednikom (affiliate) koji je oglašavanjem putem 651 Andrew Sparrow. 214 . kao i od opasnosti od tu`bi zbog zabranjenog spam marketinga.mcgraw-hill. Digital and Ehical Environment“.653 Taj se odnos ostvaruje prikupljanjem informacija o potrebama i `eljama klijentele.652 Takav pristup u odre|enoj mjeri ostvaruje svoj cilj jer se oglašiva~i rukovode logikom prema kojoj je bolje ostaviti bilo kakav dojam nego ne ostvariti ga uopšte. 65. Umjesto uznemiravanja ne`eljenim ponudama ugovorne strane se me|usobno upoznavaju i zatim pristupaju daljnjim kontaktima. (2003). Global. „Contemporary Business and E-Commerce Law: The Legal..at. str.12. Koncept mre`nog marketinga temelji se na komunikaciji.02. Tako distributer sve potrebne informacije mo`e staviti na raspolaganje potencijalnim kupcima 24 sata dnevno. 7 dana tjedno (“24/7’’). Pošto potencijalni klijent dobrovoljno ulazi u razmjenu informacija o mogu}em ugovoru. 2002. Prentice Hall.wu.2005. a naj~eš}e i za direktno (bez daljih pregovora) zaklju~ivanje ugovora. 652 Vidjeti opširnije http://highered. posljednji posjet 21.2004.com. Drugu kategoriju ~ini oglašavanje koje se temelji na dobrovoljnom prihva}anju kao rezultatu izgradnje konstruktivnog odnosa izme|u oglašiva~a i klijenta. širenju informacija o proizvodima. Na taj na~in izgra|uje se povjerenje koje predstavlja savršenu podlogu za dalje pregovore. te neovisno o mediju skrenuti pa`nju na svoj oglas. posljednja posjeta 23.tinške taktike mo`emo podijeliti u dvije kategorije.ac. 654 Henry Cheeseman.654 U odnosu na spori i nisko u~inkovit tradicionalni na~in prenosa informacija od osobe osobi. Jeftina elektronska komunikacija osloba|a potrebe za fizi~kom prisutnoš}u u obavljanju marketing djelatnosti.651 Prvu kategoriju ~ini nametljivo oglašavanje koje ima za cilj uhvatiti kupca spuštena garda. tj. http. “The Emerging Role of Eletronic Market places on The Internet”. Budu}i da ne djeluje na volju potencijalnih partnera ovom na~inu Internet oglašavanja se ne mo`e pridati dejstvo preliminarnih kontakata. Tim pristupom se prema Godinu „od stranaca stvaraju prijatelji. 653 Vidjeti Bakos Y. a od prijatelja klijenti“.

Na dno svakog poslanog e-maila sa njihovog besplatnog servisa automatski dodati re~enicu: „Otvorite besplatni privatni e-mail na http://www. U Internet eri. 321-509.commerce. kupe nešto. provode affiliate marketing i pla}aju Internet posrednicima za dovo|enje kupaca na njihove web stranice. a za vrijeme njenog trajanja ponešto i kupiti.hotmail. Global. virusnim marketingom. takve strategije imaju karakteristiku brzog multipliciranja daljnjim proslje|ivanjem poruke hiljadama i milionima drugih primaoca. 657 Vidjeti http://www.bannera i linkova smještenih na svojim web stranicama.2005.657 66.no/lm/electronic. Strategija je imala sljede}i koncept. u raznim tr`išnim sektorima. 215 . toj tvrtki usmjerio kupce i ostvario sa njima preliminarne kontakte655. Virusni marketing podrazumijeva marketinške strategije koje poti~u korisnike da proslje|uju dobivenu poruku tre}im osobama.jus. tradicionalni na~ini tr`išnog komuniciranja („poruke od uha do uha“. 2002.com. Affiliate program poslu`itelji upravljaju svim tim akcijama na na~in da prate klikove i sve elemente akcija putem sofisticiranih softvera i kodova smještenih u linku. Osim što sni`ava ulo`eni napor i trošak posrednika. koji }e potom vidjeti poruku na dnu e-maila. „lan~ana pisma” i sl. Zbog toga mnoge kompanije. e-mailu ili pla}enim oglasima na internetskim pretra`iva~ima. Prvi korak je ponuditi besplatan web e-mail servis na http://www. odgovore na anketu i sl. „Contemporary Business and E-Commerce Law: The Legal. posljednji posjet 12. Klasi~ni primjer primjene virusnog marketinga mo`emo vidjeti analiziraju}i strategiju Hotmail. na svoje web stranice.) posrednik zara|uje unaprijed ugovorenu proviziju. Kada potencijalni kupci kliknu na takav link. newsletter izdanja ili pla}ene oglase na Internet tra`ilicama i na taj na~in usmjeravaju surfere na web stranice kompanije. kliknuti na link u poruci koji }e ih odvesti 655 Ibid.02. Ukoliko oni ispune `eljenu akciju od strane tvrtke (ispune neki formular. Partnerstvo funkcionira na na~in da posrednici postavljaju link kompanije ~ije proizvode oglašavaju. i to na globalnoj razini. odlaze na web stranicu kompanije. Prentice Hall. Poput virusa. Potrebno je sa~ekati da korisnici šalju e-mailove svojim prijateljima i suradnicima.hotmail. newsletterima. str.com-a.uio. 321-509. Internet omogu}uje pristup velikom broju potencijalnih kupaca.com. str. jednog od prvih besplatnih pru`atelja besplatnih e-mail usluga na Internetu.) zamijenjeni su tzv. Digital and Ehical Environment“. stvaraju}i pri tome potencijal za eksponencijalni rast izlo`enosti marketinškoj poruci i njenom utjecaju na primatelje. Time se umanjuje problem mre`nog marketinga – nesposobnost ili nemogu}nost tradicionalnih posrednika da osiguraju dovoljan broj osoba koje }e poslušati njihovu prodajnu prezentaciju. 656 Henry Cheeseman.656 Affiliate program poslu`itelji omogu}uju sklapanje partnerstva kompaniji i posredniku.

tj. prona}i jednostavan.. da li }e se ostvariti svrha preliminarnog kontakta. Prentice Hall. bilo dnevne. Prvo va`no pitanje jeste. HTML oblikovan newsletter u~itao se u e-mail klijent primaoca za samo 5 658 Roger Miller. prezime i dr. Jasan cilj newslettera olakša}e proces osmišljavanja sadr`aja newslettera. 2001. 216 . Kvalitetna izdanja newslettera osigura}e zadovoljstvo primaoca i njihovu lojalnost izdava~u newslettera. Jedan od na~ina preliminarnih kontakata. tjedne ili mjese~ne cirkulacije. 77-154. Strategija se sastoji u testiranju prihva}enosti prazni~nog e-maila koji sadr`i kompanijin e-katalog proizvoda i usluga. South Western College Publishing. Global. str. 660 Opširnije o ovom slu~aju Henry Cheeseman. Zbog toga }emo se kratko osvrnuti ovaj slu~aj. na~in distribucije kompanijinih kataloga i pri tome ponuditi posjetiteljima web trgovine ugodno iskustvo pri kupnji i pretvoriti katalog kupce u online kupce. Global. Kkampanja ima slijede}i tok. a istra`ivanja pokazuju da pove}ava i brand awereness (prisutnost trgova~kog `iga). 659 Henry Cheeseman. ^im su newsletter izdanja originalnija i informativnija to }e izdava~ lakše pove}avati broj potencijalnih klijenata. 67. Prednost virusnog marketinga je u tomu što se lako komponuje u ostale marketinške Internet akcije658 i time postaje va`an dio ukupnog plana marketinga i ostvarivanja preliminarnih kontakata.659 Izdavanje kvalitetnog newslettera. Virusni marketing ima pozitivne rezultate kada korisnik razumije i prihva}a virusnu poruku i kada je motiviran da je proslje|uje dalje. 373-391. gdje }e potom otvoriti svoj besplatni privatni e-mail i zatim šalju}i e-mailove sa novootvorenog „besplatnog“ web maila proslje|ivati poruke tre}im osobama. Digital and Ehical Environment“. te dati primaocima dodatnu vrijednost. „Law for E-Commerce“.com.) koji je sadr`avao u sebi i elektronski katalog. troškovno nizak. kataloga proizvoda i web stranica. pru`iti dovoljno potrebnih informacija i pota}i dobrovoljna reakcija primaoca ponude. str. Ciljevi kampanje su: pove}anje online prazni~ne prodaje putem e-mail marketinga. promocije i ponovnog privla~enja posjetitelja na web stranice je i izdavanje redovnog newslettera. Kompanija West Marine poslala je e-mailom personaliziran newsletter (uklju~ivao ime. 2002.na http://www. Prentice Hall. 373-391.hotmail. osigurava povezivanje sa ~itateljima i stvaranje lojalnih posjetitelja web stranice. „Contemporary Business and E-Commerce Law: The Legal. Odnosno. Kompanija West Marine je vode}i ameri~ki dobavlja~ opreme i servisa za plovila. Ona nudi široku paletu proizvoda i servisa kreiranih s ciljem promoviranja zabavne vo`nje plovilima.660 Njena marketing strategija se mo`e uzeti kao najbolji primjer razvijanja preliminarnih kontakta dobrom upotrebom newsletter-a. da li }e pošiljalac poruke putem newslettera edukovati primaoce. „Contemporary Business and E-Commerce Law: The Legal. str. Digital and Ehical Environment“. 2002.

bez obzira da li je ponudilac imao namjeru da njegovo ponašanje ili izjava budu tuma~eni na taj na~in. 12-33.000 adresa svojih kupaca i klijenata. Ponuda 69. Pregovaranja i stvaranja punktacija je teoretski mogu}e i mo`e se pojaviti jedino kod zaklju~ivanja ugovora putem elektronske pošte. 661 Opširnije Andrew Sparrow. te da je njih 900 kliknulo na `eljeni proizvod iz e-kataloga i kupilo proizvod. Elektronsko ugovaranje je prevashodno bazirano na zaklju~ivanju ugovora putem formularnih tipiziranih ugovora gdje pregovaranje nije mogu}e. “E-Commerce and the Law: The Legal Implications of Doing Business Online“ (FT Managements Briefings). str. Prijedlog za zaklju~enje ugovora upu}en jednom ili više odre|enih lica predstavlja ponudu ako je dovoljno odre|en i ako upu}uje na namjeru punudioca da se obave`e u slu~aju prihvatanja. što tako|e isklju~uje preciziranje i posebno formulisanje pojedinih klauzula. Ugovori se zaklju~uju automatizovano (npr.600 osoba od ukupno poslanih emailova otvorilo email. str. pretra`ivati i kupiti `eljeni proizvod direktno iz njihovog e-mail klijenta sigurno i jednostavno. 2002. 44-190. Ako je preko web stranice u~injen poziv na slanje ponuda te ponude moraju biti u standardizovanoj formi koja nije ništa drugo do tipizirani formularni ugovor koji se nalazi na web stranici i koju ponudilac mora da popuni.4. Sadr`aj ponude mora imati obilje`ja odre|enosti ili odredivosti. Kao ponuda se smatra svaka izjava ili ponašanje koje razumna osoba mo`e shva}atiti kao ponudu. Primaoci e-maila mogli su listati. Analizom rezultata utvr|eno je da je 5.3. kompanija West Marine poslala je prazni~ni Newsletter email na više od 250. Rezultati kampanje su bili vidljivi nakon dvije sedmice slanja ponuda-kataloga. Elementi zaklju~enja ugovora 4. 217 . duplim klikom na postavljeno pitanje na web stranici da li prihvatate ponudu).1.662 Ovom definicijom su odre|eni bitni elementi ponude kao jednostranog pravnog posla.sekundi (broadband Internet) iako je sadr`avao 64 stranice e-kataloga. 662 Opširnije John Bagby. ali se onda mora izri~ito naglasiti da se radi o ponudi jer u suprotnom smatra}e se da je dat poziv na davanje ponuda (prihva}ena rješenja iz Be~ke konvencije). Punktacije 68. „The Legal and Regulatory Environment of E-Business Law for the Converging Economy“. (2003). Financial Times Prentice Hall. South Western College Publishing.4.661 4. Mogu}e je ponudu dati i neodre|enom broju lica. 4. Na prvom mjestu to je odre|enost ponu|enog ili ponu|enih. Nakon testnog e-maila i zadovoljavaju}ih rezultata.

Samim time je Argos postao obvezan za ispunjavanje na taj na~in zaklju~enih ugovora. South Western College Publishing 2002. str. Shodno tome. Michael Wade. Ethical and International Environments“. 665 David B. 7-9. Pošto nije bilo rije~i o ponudi ve} o pozivu na slanje ponuda. „E-Commerce Law: Issues for Business“. ve} pitanje materijalizacije njihovih izjava volje u elektronskom obliku.Ono što je specifi~no za elektronsko zaklju~ivanje ugovora i u ~emu le`i njegova najve}a opasnost nije tuma~enje volje stranaka. Jedan od najboljih primjera ne`eljenih ugovora nastalih lošom elektronskom materijalizacijom volje je slu~aj Argos. South Western College Publishing 2001. ponudilac mo`e biti obvezan ne`eljenim ugovorima. Da bi se izbjegla ta opasnost. John E. (2002). „Legal Landmines in E-Commerce“. “Cases in Electronic Commerce”. za elektronske poruke sem bitnih elemenata ponude treba na jasan na~in odrediti: . Scot Schneberger. To dalje mo`e prouzrokovati obvezivanje ne`eljenim ugovorima koji su nastali kada ponu|eni da prihvat na u~injenu ponudu. „Business Law: Legal. kao i Henry Cheeseman. Ali. autentifikacija poruke i identifikacija pošiljaoca kod elektronskih poruka poslatih elektronskom poštom (otvoreni sistemi) ili na neki drugi na~in koji su stranke dogovorile za slanje i primanje elektronskih poruka (zatvoreni sistemi) su pitanja od zna~aja. 218 . 666 Vidjeti Sid L. 664 Roger Miller..664 Nepa`ljivo davanje izjava na ovaj na~in ili slabo konstruisana web stranica mo`e prouzrokovati stvaranje ne`eljenih ponuda upu}enih cijelom svijetu kod otvorenih sistema ili ve}em broju lica kod zatvorenih sistema. 2003.99 £ umjesto 299 £. Irwin McGraw-Hill. Huff. Michael Parent. na web stranici Argosa je postojao softverski sistem koji je automatski obra|ivao primljene ponude.666 Kompanija Argos je na svojoj web stranici reklamirala prodaju televizora. (2000). E-Commerce. str. kao i ~injenice da je mogu}e da takva ponuda bude u~injena cijelom svijetu. Prentice Hall. Argos bi mogao odbiti zaklju~enje ugovora odbijanjem ponude koju mu je poslao svaki potencijalni kupac ili jednostavno šutnjom. US. Kao što smo vidjeli iz prethodnog primjera. Preko milion ponuda je došlo na njegovu stranicu. McGraw-Hill Education. u klasi~nom na~inu komuniciranja ugovor još ne bi bio zaklju~en. 321-509. Spor je na`alost završen vansudskom nagodbom tako da nemamo presudu koja bi mogla biti korisna sudska praksa za druge sudove pri rješavanju sporova u vezi sa elektronskim poslovanjem. Peter Newson. Canton. „Law for E-Commerce“.663 Objavljivanje elektronskog dokumenta na web stranici.665 70. odnosno narud`be i automatski slao potvrde o prijemu narud`bi putem e-maila koje su imale sojstvo prihvata primljenih ponuda. 663 Vidjeti John Bagby. zbog brzine i jednostavnosti zaklju~ivanja ugovora elektronskim porukama.distinkciju izme|u ponude i poziva na davanje ponuda. 45-65. Zbog tipografske greške cijena proizvoda je ozna~ena 2.

poslati poruku elektronskom poštom. ponu|eni prostim prihvatom. .1. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. Da bi se minimalizirao rizik od ne`eljenih sudskih presuda ponudilac mora jasno na svojoj elektronskoj poruci ili dokumentu. . modem.668 Ako sadr`aj elektronske pošte ili web stranice ukazuje da je rje~ o ponudi. ako se doka`e da je rje~ o nefer klauzuli mogu da im oduzmu pravno dejstvo.3. 4. Za ovo bi bilo potrebno izdejstvovati sudsku presudu. 4. odgovaraju}i program i konekciju na Internet putem jednog od pru`aoca Internet usluga (dalje: ISP) mo`e pristupiti sistemu.3.klauzulu o opštim uslovima poslovanja. Distinkcija izme|u ponude i poziva na davanje ponuda 71.1. Pozivom na davanje ponuda smatra se slanje elektronskih kataloga proizvoda i usluga.2. Ako je u pitanju poziv na slanje ponuda ili poziv na pregovaranje pošiljalac zadr`ava pravo izbora ugovornog partnera.mjerodavno pravo. ve} otvoreni sistem razli~itih mre`a i sistema. str.. Klauzula o opštim uslovima poslovanja 72. tj. 667 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons.cijenu.klauzulu o ograni~enju ili isklju~enju odgovornosti za odre|ene slu~ajeve.isporuku ili na~in izvršenja ugovorne obveze. . naru~iti robu i usluge ili davanjem prihvata sklopiti ugovor razmjenom elektronskih poruka. . u ovom slu~aju ispoštovanom procedurom za zaklju~ivanje ugovora (npr. a samim tim moraju biti jasno vidljivi u ponudi. . naj~eš}e telefonske linije. „E-Commerce Law: Issues for Business“. (2003). To nije zatvoreni sistem kao kod telefaksa. Za ovaj na~in elektronskog poslovanja naj~eš}e se koristi elektronska pošta. 219 . Pošto su uvjek nametnuti od jedne strane.667 Pod tim se misli da korisnik mo`e pristupiti informacijama sa web stranice. Copenhagen Business School Press. na primjer. valutu i na~in pla}anja. Internet koristi modernu digitalnu tehnologiju.na~in zaklju~enja ugovora. (2002). 33-44.geografska ograni~enja. Standardni uslovi poslovanja su skoro uvjek inkorporisani u sam ugovor. nisu rezultat pregovaranja oni su pod strogom kontrolom vezanom za nefer klauzule. duplim klikom na postavljeno pitanje na web stranici da li prihvatate ponudu) sklapa ugovor i ponudilac je obavezan na taj na~in zaklju~enim ugovorom. South Western College Publishing. bilo putem elektronske pošte ili web stranice nazna~iti da li se radi o ponudi ili pozivu na davanje ponuda.1. 668 Vidjeti opširnije John Bagby. Svako ko ima moderni kompjuter. slanje reklama i drugih promotivnih dokumenata. tako da sudovi. .

hiperlink prikazan na dnu stranice preko kojeg se jednostavnim klikom na njega dolazi do standardnih uslova iz ponude. ponudilac sa sjedištem u EU šalje ponudu elektronskom poštom klijentima u SAD. kao i John Bagby. str. Zbog toga odre|ivanje mjerodavnog prava mo`e predstavljati veliku teško}u. iskorištavanjem nekog oblika dominantnog polo`aja jedne od ugovornih strana. . 670 Ibid.Postoje tri tipizirana na~ina za prezentaciju standardnih uslova ponude na web stranici: . 220 . . Na primjer.669 Ova pravila su opšte prihva}ena.1.3. Ukoliko to nije slu~aj. „E-Commerce Law: Issues for Business“.670 Sem uobi~ajenih klauzula o ograni~enju ili isklju~enju odgovornosti u elektronskom poslovanju putem web stranica pojavljuju se klauzule isklju~enja odgovornosti za štetu pruzrokovanu:671 . ponudilac mora znati da li nacionalna prava dr`ava u kojima njegovi potencijalni klijenti imaju sjedište dozvoljavaju klauzule egzoneracije. Copenhagen Business School Press. Brussels. Japanu i Norveškoj. Zbog toga je preporu~ljivo da elektronska ponuda odredi mjerodavno pravo. trojanskih konja i drugih destruktivnih programa. Da bi klauzula proizvodila efekte ona mora proizi}i iz pregovora ugovornih strana. 33-44. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. Klauzula o ograni~enju ili isklju~enju odgovornosti za odre|ene slu~ajeve 73. crva. South Western College Publishing (2002). te u kojem obimu i za koji slu~aj se one eventualno mogu ugovoriti. Dodatnu komplikaciju unošenju klauzula o ograni~enju ili isklju~enju odgovornosti ~ini razli~itost pravnog regulisanja.dio ponude koja se prvo mora pro~itati da bi se došlo do mogu}nosti da kliknete na dugme „prihvatam“ i da tako zaklju~ite ugovor.3.napadima kompjuterskih virusa. Internet i elektronsko poslovanje ne poznaju pojam dr`avnih granica. (2004). 4. (2003).hiperlink u sentenci koja bi izgledala: klikom na dugme „prihvatam“ potvrdili ste da ste upoznati i da prihvatate uslove iz ponude. Klauzula o ograni~enju ili isklju~enju odgovornosti za odre|ene slu~ajeve je ugovoreni dozvoljeni na~in ograni~enja odgovornosti ponudioca za doga|aje koji se mogu desiti a bez krivice i odgovornosti ponudioca. pa va`e i u situacijama elektronskog zaklju~ivanja ugovora. Commission Staff Working Paper. a ne nametanjem. 671 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons. klauzula egzoneracije u pravima dr`ava ~iji dr`avljani se mogu pojaviti kao ugovorne strane. tj. 669 Vidjeti Legal Barriers in E-business.

„Legal Landmines in E-Commerce“.promjenama specifikacije robe u~injene na web stranici.. zaštitu baza podataka u svom sistemu. 221 .presretanjem primljenih poruka. Otvorenost poslovanja preko Interneta mo`e rezultirati presretanjem poruka i dostupnoš}u klijentovih podataka neovlaštenim osobama na neki drugi na~in. McGraw-Hill Education. crva. kao i zaštitu hardvera i softvera tre}ih lica koji imaju pristup korisnikovom sistemu“. Zbog toga ponudioci na svoje web stranice postavljaju klauzulu o isklju~enju rizika od napada kompjuterskih virusa. 672 David B. Razmotri}emo svaku od ovih klauzula posebno budu}i da su one karakteristi~ne jedino za davanje ponuda i zaklju~ivanje ugovora elektronskim putem. Korisnik prihvata rizik da poslata poruka kompaniji mo`e biti presretena prije primitka od strane kompanije kao i da njegova poruka koja je primljena od kompanije mo`e biti neovlašteno iskorištena od tre}eg lica.672 Zbog toga ponudilac na svojoj web stranici po pravilu postavlja klauzulu o isklju~ivanju odgovornosti za štete nastale navedenim nedozvoljenim postupcima tre}ih lica. . trojanskih konja i drugih destruktivnih programa. John E. str. Njena uobi~ajena formulacija glasi: „Korisnik preuzima punu odgovornost za zaštitu svog kompjutera i kompjuterskog sistema uklju~uju}i hardver i softver. Korisnik tako|er preuzima odgovornost za štete nastale zbog toga što snimljeni ili na drugi na~in primljeni dokumenti sa web stranice ponudioca sadr`e viruse ili druge destruktivne programe. Izdvajamo formulaciju iz prakse koja sintetizira egzonerativne napore ponudioca: „Informacije sadr`ane na web stranici mogu sadr`avati odre|ene tehni~ke neta~nosti ili tipografske greške. Radi predupre|ivanja svoje odgovornosti za takve propuste ponudilac na svojoj web stranici postavlja klauzulu o isklju~ivanju odgovornosti zbog štete u~injene promjenama uslova na web stranici ili sadr`aja web stranice.promjenama uslova na web stranici ili sadr`aja web stranice. Kompanija ne preuzima odgovornost za obezbje|enje poruka od postupaka neovlaštenih tre}ih lica“. 74. Samim tim postoji opasnost da kompjuteri klijenata koji pristupaju web sajtu ponudioca usljed sigurnosnih propusta od strane ponudioca budu napadnuti bilo virusima bilo nekim drugim destruktivnim programima. Pri tome se mogu potkrasti greške tipografske ili sadr`ajne prirode pogodne da dovedu korisnika u zabludu. Internet kao medij u kojem se naj~eš}e obavlja elektronsko poslovanje je baziran na korištenju kompjutera. Zbog dinami~nosti elektronskog poslovanja kao i specifi~nosti medija u kojem se pojavljuje potrebno je konstantno nadopunjavati i mjenjati sadr`aj web stranice. . Jedna od standardizovanih verzija takve klauzule glasi: „Kompanija }e preuzeti razumne mjere da obezbijedi da elektronske poruke primljene putem web stranice ne}e biti dostupne neovlaštenim tre}im osobama. (2002).. Canton. 7-9.

Library Association Publishing (1999). Ove kaluzule imaju osoba|aju}i efekat samo u pogledu predmeta obaveze. pravo da umjesto proizvoda isporu~i njegov supstitut ukoliko on po svojim materijalnim svojstvima odgovara upotrebi za koju je namjenjen.1. Na~in zaklju~enja ugovora 77. forma sadr`aj.5.673 Zbog toga ponudilac naj~eš}e na svojoj web stranici ili u poruci putem elektronske pošte postavlja klauzulu o mjerodavnom pravu. Hamburg. Ukoliko za robu postoji supstitut. 674 Opširnije.Informacije mogu biti promjenjene ili nadopunjene bez prethodnog obavještenja. Mjerodavno pravo 76. Kompanija zadr`ava pravo modifikacije specifikacije bilo kojeg proizvoda ako nije u mogu}nosti da nabavi taj proizvod. C. nastalog na ovaj na~in. ispunjenje i validnost ovog ugovora se procjenjuje po engleskom pravu i engleski sud }e imati isklju~ivu jurisdikciju za rješavanje sporova povodom ugovora zaklju~enog putem ove web stranice.1.4. J. 222 .3. kao prethodna pitanja }e se otvoriti sukob zakona i jurisdikcija. Metod i procedura za prihvat ponude. str. 133-187. Armstrong. 4. kao i spora nastalog korištenjem ove web stranice“. (2004). nego u klasi~nom na~inu poslovanja. 77-92. Sve informacije koje su dostupne na web stranici su date sa svrhom informisanja i ne sadr`avaju nikakvu garanciju za njihovu ta~nost“. a po kvalitetu je isti ili bolji od specifikacije u~injene na web stranici“. va`enje i uslovi ponude su obavezni dio elektronske ponude. „Staying Legal: A Guide to Issues and Practice for Users and Publishers of Electronic Resources“. Zbog velikog broja klijenata kojima se elektronska ponuda šalje postoji realna mogu}nost da prodavac ne mo`e da odgovori svima onima koji su poslali prihvat. U literaturi se kao dobar primjer navodi slijede}a formulacija: „Ugovor zaklju~en preko ove web stranice je u potpunosti podlo`an pravu sjedišta ponudioca-engleskom pravu i smatra se da je zaklju~en u Engleskoj. Zbog razli~itih stavova nacionalnih 673 Ulrich Magnus. prilikom eventualnog spora povodom ugovora. Ukoliko mjerodavno pravo nije navedeno u samoj ponudi. Zbog toga što Internet ne poznaje geografske ni dr`avne granice. Vergleichende Rechts-Wissenschaft. 75.3. Kao standardna mo`e se navesti sljede}a kaluzula: „Sve robe prodaju su po specifikaciji koja se nalazi na web stranici. odre|ivanje mjerodavnog prava je va`nije u elektronskom. „The Grean Paper on a Future Rome I Regulation-on the Road to Renewed European Private International Law of Contracts”. One ne osloba|aju ponudioca du`nosti da svoje obaveze izvrši na vrijeme i uredno. Peter Mankovski.674 4. ponudioci ~esto na svoje web stranice unose klauzulu kojom obezbje|uju pravo da ugovor izvrše isporukom supstituta. str.

elektronske ponude sadr`e i objašnjenja same procedure davanja prihvata (npr. Rizik i pravo vlasništva nad robom }e prilikom isporuke u fabrici pre}i na kupca. 6-26. odnosno pošiljaocu narud`benice. Library Association Publishing (1999).C. valuta i na~in pla}anja 79. Primjer: “Roba }e biti isporu~ena kupcu u prodav~evoj fabrici. a realno ispunjenje ugovornih obaveza zahtijevaju da ponudilac u ponudi precizira i mjesto. elektronskih podataka. vrijeme i na~in isporuke. zbog svojstava Interneta kao medija i sredstava (hardver i softver) putem kojih se ponuda šalje. Predstavljanje realnog novca u elektronskom obliku nu`no zahtijeva pres675 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons. kada se smatra da je ugovor zaklju~en. Dalje se utvr|uje da prihvat ne obavezuje kompaniju dok ga ona ne primi. Copenhagen Business School Press. notifikacija }e biti poslana elektronski pošiljaocu prihvata. J. Napokon.3. Pri tome je poslovni standard da su modaliteti ispunjenja ponudio~evih obaveza povezani modalitetima pla}anja kao osnovnom obavezom prihvatioca.1. 4. Kupac }e snositi sve troškove doma}ih i inostranih poreza. 223 . smatra}e se da je dat prihvat kada ponudilac da nalog za elektronsko pla}anje. str. tj. duplim klikom na postavljeno pitanje na web stranici da li prihvatate ponudu). Ponuda u~injena elektronskim porukama mora sadr`avati cijenu. Isporuka ili na~in izvršenja ugovorne obveze 78. valutu i na~in pla}anja kao i sve poreze koji su uklju~eni u cijenu proizvoda ili usluge. “Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. tj. „E-Commerce Law: Issues for Business“. Jedna od karakteristika elektronskog poslovanja je i elektronsko pla}anje koje nekad ima i funkciju davanja prihvata konkludentnim radnjama. Copenhagen Business School Press.7. 77-92.1. „Staying Legal: A Guide to Issues and Practice for Users and Publishers of Electronic Resources“.3. str. Cijena. odnosno izvršenja druge ugovorne radnje. Digitalne nov~anice677 za razliku od tradicionalnih (papirnih i metalnih) sastoje se od izvesnog broja bitova. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. str.675 Kada kompanija primi prihvat u ponudom nalo`enoj standardizovanoj formi sa web stranice. 676 Opširnije.prava o tome kada je ponuda primljena. Armstrong. (2003). 677 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons.676 Kao naj~eš}i instrument elektronskog pla}anja pojavljuje se digitalni novac. Klauzula o na~inu zaklju~enja ugovora po pravilu odre|uje da sve narud`be moraju biti date u standardizovanoj formi koja se nalazi na web stranici (formularni ugovor). kao i troškove transporta robe i njenog osiguranja.(2002).” 4. South Western College Publishing (2002). kao i John Bagby. Virtualna elektronska forma ponude i prihvata.6. ponuda u~injena elektronski obavezno sadr`i i podatak. 133-194.

679 Vidjeti poširnije http://www. U slu~aju off–line pla}anja digitalne nov~anice se mogu koristiti više puta. U suštini. finansijska institucija mora da evidentira serijske brojeve svih prispjelih digitalnih nov~anica. kao što su anonimnost. ni trgovac. što garantuje anonimnost. Klijent zatim dešifruje serijski broj. Pri svakoj kupovini preko Interneta. a od strane odgovaraju}e finansijske institucije. Kada je u pitanju on–line pla}anje autenti~nost nov~anica mora biti provjerena odmah. Klijent šalje digitalnu nov~anicu. E–Cash sistem razvila je firma DigiCash. Pored toga. Trgovac odmah 678 Ibid. E–Cash je ponudila i DeutsheBank AG iz Frankfurta. Osvrnu}emo se na njih. autenti~nost i mogu}nost sitnih pla}anja. Anonimnost mo`e biti garantovana. od oktobra 1997. finansijskoj instituciji. 80.679 Potroša~i povla~e digitalni novac sa svog E–Cash ra~una upotrebom tzv. Drugi slu~aj su nov~anice sa mogu}noš}u identifikacije potroša~a koje omogu}avaju finansijskoj instituciji da identifikuje potroša~a i da prati pla}anja u kojima je data nov~anica bila koriš}ena. ne mogu uspostaviti vezu izme|u potroša~a i nov~anica koje je on koristio.11. Postoji razlika izme|u on–line i off–line pla}anja. E–Cash je anonimni digitalni novac ~ija se ispravnost provjerava on-line. Prvi je upotrebom specifi~nih kriptografskih metoda ~ime se mo`e posti}i anonimnost digitalnog novca. „slijepe metode“ i skladište ga na fiksnom disku svog ra~unara. U cilju izbjegavanja dvostrukog trošenja neophodno je smjestiti informacije o korisniku ili korisnicima na samu nov~anicu kako bi se provjera mogla obaviti kasnije. Finansijska institucija „ovjerava“ nov~anicu i šalje je nazad klijentu. 224 . Finansijska institucija mora da provjeri autenti~nost koriš}enjem spiska svih nov~anica koje su emitovane. a finansijska institucija }e koristiti ove informacije samo u slu~aju otkrivanja dvostrukog trošenja. Da bi se sprije~ila dvostruka potrošnja. a od 1995.swlearning.678 Najpoznatiji of–lajn sistemi su Mondex i VisaCash. Finansijska institucija zna kom potroša~u su nov~anice prenijete na po~etku. u okviru pilot-projekta. To zna~i da se neka digitalna nov~anica koristi samo jednom. Prema tome. „Slijepa metoda“ funkcioniše na slijede}i na~in. potroša~ daje digitalne nov~anice trgovcu. postoje dvije razli~ite vrste novca zasnovanog na digitalnim nov~anicama. godine nudi ga Mark Twain Bank iz Sent Luisa.2004. Trenutno na Internetu postoji nekoliko sistema elektronskog novca zasnovanih na „digitalnim nov~anicama“ (digitalni novac). serijski broj nije poznat finansijskoj instituciji.com. Najpoznatiji on–line sistemi su E-Cash firme DigiCash i Net Cash.likavanje karakteristika realnog novca. sa šifriranim serijskim brojem. posljednji posjet 12. U tom slu~aju ni finansijska institucija.

„Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. koji treba da potvrdi zadu`enje svog ra~una. First Virtual platni sistem zasnovan je na postoje}im Internet protokolima. Trgov~eva banka registruje brojeve emitovanih digitalnih nov~anica. 680 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons. ~ime je ukinuta bilo kakva mogu}nost pra}enja transakcija. str. (2002). bez mogu}nosti identifikacije potroša~a koji ih je utrošio. Prodavci koriste elektronsku poštu. First Virtual koristi elektronsku poštu za komunikaciju sa kupcem. saldo na ra~unu trgovca pove}ava se za dati iznos. 225 . putem elektronske pošte. godine. ~ak i kada nisu šifrirani. Ra~un neke osobe se nikada ne zadu`uje dok ona. Ako imate pristup elektronskoj pošti preko Interneta. ako je sve u redu. 134 -163.com. First Virtual platni sistem jedinstven je po tome što ne koristi enkripciju. Troškovi provjere autenti~nosti digitalnih nov~anica su relativno veliki.netlitigation. Kona~no. ne potvrdi da prihvata zadu`enje. a okosnicu sistema ~ini Internet elektronska pošta i MIME standard.680 Pristup ra~unu mo`e dodatno biti zašti}en upotrebom li~nih lozinki. To zna~i da je pogodnost ovog sistema za mikro-pla}anja (pla}anja u veoma malim iznosima) pod znakom pitanja.2005. Umjesto koriš}enja brojeva kreditnih/debitnih kartica. transakcije se obavljaju upotrebom First Virtual-ovog li~nog identifikacionog broja (FV PIN) koji se odnosi na kup~ev ra~un kod First Virtual-a. ne mogu da se koriste za zadu`ivanje kup~evog ra~una. Ovi li~ni identifikacioni brojevi mogu da se šalju preko Interneta jer.prebacuje ove nov~anice u svoju banku. Bezbjednost E–Casha posti`e se upotrebom asimetri~nog kriptografskog algoritma. str. First Virtual (FV) je jedan od prvih platnih sistema na Internetu. South Western College Publishing (2002). Registrovanjem serijskih brojeva digitalnih nov~anica sprje~ava se dvostruko trošenje digitalnog novca. Danas se E–Cash–om obavlja velika ve}ina digitalnih transakcija na Internetu. Osnovna filozofija njihovog platnog sistema jeste da izvjesne informacije ne treba da „putuju“ Internetom. a sa radom je otpo~eo oktobra 1994. a trgovac isporu~uje proizvode/usluge. Copenhagen Business School Press. posljednji posjet 23. mo`ete prodavati ili kupovati preko Interneta upotrebom First Virtual sistema. 681 John Bagby. Svaka osoba koja ima E–Cash ra~un mo`e da prima E–Cash nov~anice. Glavni cilj kompanije First Virtual Holdings bio je da se stvori platni sistem na Internetu koji je jednostavan za upotrebu.02. 27-36. jer provjera treba da se obavi on-line. 82. 682 Vidjeti http://www. 81. „E-Commerce Law: Issues for Business“. kako bi provjerio da li su ispravne.682 Od kupaca i prodavaca ne zahtjeva se instaliranje novog softvera mada im je na raspolaganju softver za automatsku obradu prodaje. zbog toga što je on otvorena mre`a.681 ali je njegova budu}nost neizvjesna zbog odlu~nog insistiranja na potpunoj anonimnosti.

uk zadni posjet 12. 226 .685 SET je grupa protokola dizajniranih za sigurno pla}anje kreditnom karticom preko Interneta. što je izuzetno duga~ak period. pa ~ak i u odnosu na direktnu obradu kreditnih/debitnih kartica. str. First Virtual sistem ima dosta dobrih strana. Osim toga. 222-231. „E-Commerce and the Law: The Legal Implications of Doing Business Online“ (FT Managements Briefings) Financial Times Prentice Hall. (2003). period izme|u momenta prodaje i momenta deponovanja sredstava na ra~un trgovca iznosi 91 dan.683 Kupci su skoro stoprocentno zašti}eni od prevare jer se njihov ra~un ne zadu`uje bez njihovog odobrenja. str. Sve što je potrebno da bi neka osoba prodavala robu/usluge preko Interneta je obi~an ~ekovni ra~un. Veoma je lako postati trgovac.2005. anonimna budu}i da trgovac od First Virtual-a nikada ne dobija ime kupca.686 4. Kona~no. odnosno ugovorima koje ne mo`e izvršiti i samim tim snosi naknadu štete zbog neizvršenja ugovora.684 Osnovni nedostatak ovog sistema je taj što trgovac snosi sav rizik. „The New Legal Framework for E-Commerce in Europe” Hart Publishing (2004). 123. 53-59. 687 Opširnije Scott W. 685 Vidjeti http://www.3. 178-190.co.4. “The Internet and E-Commerce Legal Handbook“. Kupovina je. Ukoliko su roba i usluge koji se nude dostupni samo u nekim dr`avama ponudilac u svojoj ponudi mora unijeti klauzulu „geografske limitacije” u kojoj }e odrediti za koje klijente i iz kojih zemalja se ponuda odnosi. kao i Lillian Edwards. Geografske limitacije 84. str. Prima Lifestyles (2001). str.687 Ako ova klauzula ne postoji. Prihvat 85. Prihvat je izjava ili drugo ponašanje ponu|enog koje ukazuje na saglasnost sa ponudom. 684 Ibid. niti od njih zahtijeva da imaju posebne poslovne ra~une kod ove banke. u suštini.02.1. Julia Hornie. Pink.8. Posluju}i preko Interneta posluje se sa cijelim svijetom. 686 Vidjeti Andrew Sparrow. First Virtual ima vrlo male provizije u pore|enju sa drugim platnim modelima na Internetu. Ukoliko je ponudilac u ponudi odredio na~in davanja prihvata on je obavezan za ponu|enog. 4. „E-Commerce Law and Practice in Europe“.weblaw. SET (Secure Electronic Tramnsaction) PAYMENT PROTOKOL je industrijski standard sponzoriran od strane MasterCarda i VISA za siguran (šifrovan) „end-to-end” proces pla}anja.Telnet ili automatizovane programe koji koriste First Virtual-ov SMXP protokol za provjeru ra~una i iniciranje transakcije pla}anja. Ovaj se na~in naj~eš}e 683 Vidjeti Ian Walden. ponudilac rizikuje da bude obavezan ne`eljenim ugovorima. ili prodavac u First Virtual sistemu jer First Virtual ne provjerava trgovce. (2000). 222-231. 83. A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing. Ni kupac ni prodavac ne moraju da instaliraju dodatni softver da bi koristili ovaj sistem.

odnosno prebivalište u vrijeme slanja elektronske poruke. vrijeme prijema elektronske poruke je vrijeme kada elektronska poruka u|e u informacioni sistem primaoca. odnosno kad elektronska poruka koja predstavlja prihvat u|e u informacioni sistem ponudica. (2002). “The New Legal Framework for E-Commerce in Europe” Hart Publishing (2004). 689 Ibid.688 4. Ukoliko je elektronska poruka poslana na informacioni sistem koji se razlikuje od odre|enog informacionog sistema. smatra se da je slanje elektronske poruke izvršeno iz mjesta gdje pošiljalac ima svoje sjedište. smatra se primljenom kada primalac elektronske poruke otvori poruku. 54.5. elektronska poruka poslana iz mjesta u kome pošiljalac ima boravište u vrijeme slanja poruke. str. 54. odre|uje softversku aplikaciju preko koje se daje prihvat (npr. dupli klik na kvadrati} na kojem piše da se prihvataju uslovi iz ponude i da ste u potpunosti saglasni sa elementima ponude ili prosto davanjem naloga za pla}anje što predstavlja prihvat konkludentnim radnjama). Davanje prihvata konkludentnim radnjama nije rijetkost u elektronskom poslovanju.691 Ako je primalac odredio informacioni sistem za svrhu primanja elektronskih poruka.689 U skladu sa prethodnim stavom riješeno je i pitanje mjesta slanja i prijema elektronskih poruka u slu~aju da pošiljalac ili primalac nemaju stalno prebivalište.primjenjuje u elektronskom poslovanju. 56 691 Ibid. 690 Ibid. str. 227 . Ponudilac odre|uje na~in za davanje prihvata. pravno posmatrano. Za trenutak njegovog nastanka usvojena je teorija prijema. Smatra se da elektronska poruka dolazi od pošiljaoca ako je poslana od strane pošiljaoca ili od strane osobe koju ovlasti pošiljalac. Dejstvo urednog prihvata je nastanak ugovora. str. Analogno tome. Ako nije dogovoreno druga~ije. tj. kao i Simmons&Simmons. Tehnološka revolucija je ovu mogu}nost u~inila specifi~nom i ona se naj~eš}e pojavljuje u obliku kup~evog davanja naloga za pla}anje preko web stranice prodavca koja se ima smatrati prihvatom. 56. Tada je. Mjesto i vrijeme zaklju~enja ugovora 86. str. poruka je primljena u trenutku u kome elektronska poruka u|e u odre|eni informacioni sistem. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. Smatra se da je elektronska poruka primljena u mjestu u kome primalac ima boravište u trenutku prijema poruke. 688 Lillian Edwards.690 Ne bude li dogovoreno druga~ije. Copenhagen Business School Press. postoji i pretpostavka da je poruka primljena u mjestu gdje primalac ima sjedište ili prebivalište u vrijeme prijema poruke.

„E-Commerce Law and Practice in Europe“. u svakom slu~aju. odnosno koji je programiran nalogom pošiljaoca da djeluje automatski ili ako je primalac utvrdio porijeklo poruke primjenom postupka ili tehnologije koja je unaprijed dogovorena izme|u pošiljaoca i primaoca.ako je primatelj znao ili je postupaju}i sa pa`njom koja se u prometu zahtijeva mogao znati da elektronska poruka ne potje~e od pošiljaoca ili nije koristio dogovorenu tehnologiju ili postupke. Primalac ima pravo da svaku primljenu elektronsku poruku smatra samostalnom i da djeluje na osnovu te pretpostavke. 96-123. Smatra se da elektronska poruka ~ije je va`enje uslovljeno prijemom potvrde nije primljena dok pošiljaoc od primaoca ne dobije tra`enu potvrdu o prijemu. A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing. pretpostavlja se da je primalac primio odnosnu elektronsku poruku. Izlo`ena osnovna pravila dalje su precizirana.87. Julia Hornie. Prethodno se ne odnosi na slijede}e slu~ajeve: . 692 Opširnije Ian Walden. kako bi se pravna rješenja prilagodila mogu}nostima IKT. ima pravo da od primaoca u razumnom roku zatra`i potvrdu o prijemu poruke. Ova pretpostavka ne podrazumijeva da poslana elektronska poruka odgovara primljenoj elektronskoj poruci. Ukoliko pošiljalac nije sa primaocem dogovorio odre|eni oblik potvrde prijema elektronske poruke. (2000). Tako }e se pretpostaviti da elektronska poruka dolazi od pošiljaoca i onda ako je poruka poslana od strane informacionog sistema kojeg je programirao sam pošiljalac. str. Izuzetak postoji ako je primatelj. smatra}e se da elektronska poruka nikada nije ni bila poslana. Ovim rješenjima pokušali su se riješiti nesigurnost i strah od automatizovanog slanja poruka. Ako primalac u razumnom roku ne pošalje potvrdu prijema.kada je primatelj primio obavijest od pošiljaoca da elektronska poruka ne potje~e od pošiljaoca i imao razumno vrijeme da djeluje u skladu sa tim ili . postupaju}i sa pa`njom koja se u prometu zahtjeva. odnosno osobe koja je poslala elektronsku poruku u ime pošiljaoca. uklju~uju}i i radnje koje su dovoljne da uka`u pošiljaocu da je elektronska poruka primljena. 228 . gdje nekad bez krivice mo`e do}i do ponavljanja poruka i do obvezivanja ne`eljenim ugovorima. potvrda se mo`e dati na bilo koji na~in.692 Pošiljalac. da se radi o ponovljenoj poruci. Kada pošiljalac dobije primao~evu potvrdu prijema. znao ili mogao znati. osim ako druga~ije nije ugovoreno. Slanje elektronske poruke je izvršeno kada ona u|e u informacioni sistem koji je van kontrole pošiljaoca.

Chiu.W. Softver instaliran na web stranici prodavca prima informaciju o narud`bi. Tehnologija zaklju~ivanja ugovora 88. uklju~uju}i dvostruki potpis. Kupac prima certifikate i generiše zahtjev za kupovinu koji }e poslati prodavcu. Odgovor uklju~uje certifikate prodavca koji }e se kasnije koristiti za enkripciju poruka. Zahtjev za kupovinu je elektronska poruka koja se sastoji iz dva dijela. J. obavještenje o primljenoj narud`bi (notifikacija) }e biti poslana elektronski pošiljaocu prihvata. Zaklju~ivanje ugovora putem elektronskih poruka i primjenom IKT uklju~uje procese pretra`ivanja (npr. Certifikat prodavca bit }e korišten za zaštitu instrukcije narud`be koja mu se šalje. pretra`uje podatke o proizvodima i uslugama i priprema narud`bu koja mora biti u standardizovanoj formi sa web stranice (formularni ugovor). odnosno pošiljaocu narud`benice i dati instrukciju pla}anja. odnosno prihvata.694 Kupac pristupa web stranici prodavaca.693 davanja ponude. (2004). koju zahtjeva kupac. uklju~uju}i opis proizvoda ili usluga i ukupnu cijenu. koju zahtijeva trgovac i instrukcija pla}anja (PI).695 Ovaj zahtjev tra`i kopiju prodav~evog certifikata koji sadr`i njegov javni klju~ i kopiju certifikata provjerava~a koji sadr`i njegov javni klju~ – klju~ razmjene. pretra`ivanje web stranice ponudioca). Softver kupca kreira zahtjev za iniciranje kupovine (purchase initiate). autorizaciju pla}anja i samo pla}anje kao na~in prihvat konkludentnim radnjama. (1999). 229 . odgovora i digitalno je potpisuje provla~e}i odgovor kroz hash funkciju 693 C. Department of Trade and Industry. 89. Library Association Publishing. Prodavac generiše poruku. July. „A Three-layer Architecture fo E-Contract Enforcement in an E-Service Environment”. IEEE. Certfikat provjerava~a bit }e korišten za zaštitu informacije pla}anja koja mu se šalje. Zahtjev za iniciranje kupovine kupac šalje prodavcu. prevoz i isporuku. Nakon toga daje narud`bu. „Staying Legal: A Guide to Issues and Practice for Users and Publishers of Electronic Resources“. Proces zaklju~ivanja ugovora po~inje kada kupac prodavcu pošalje zahtjev iniciranja (PINIT). Kad prodavac primi prihvat u propisanoj standardizovanoj formi koja se nalazi na web stranici. Prodavac prima zahtjev kupca za iniciranje kupovine i vra}a odgovor koji sadr`i certifikate. Prodavac je spojen sa sistemom provjerava~a i taj sistem obezbijedit }e mu kopiju certifikata provjerava~a.6. koju zavisno od formulacije na web stranici prodavca mo`e dati u obliku ponude ili prihvata (u zavisnosti da li je data ponuda ili je u~injen poziv da se daju ponude). koji sadr`i naziv kreditne kartice (dalje kartice) koju vlasnik koristi. Potom prodavac prima zahtjev za iniciranje kupovine.4. Armstrong. Prodavac prima ovaj zahtjev i šalje odgovor. 694 Vidjeti A Guide for Business to The Electronic Commerce (EC Directive)Regulations 2002. 695 Vidjeti Dickson K. Dva dijela poruke su instrukcija narud`be (O). 2002.

Poruka pla}anja koju je prvobitno poslao kupac u okviru zahtjeva za kupovinu i poruka autorizacije koju je kreirao prodavac. te da on mo`e o~ekivati isporuku proizvoda. Autorizacija pla}anja obezbje|uje odobrenje transkacije od strane izdava~a kreditne kartice (finasijske institucije vlasnika kartice).problemi primjene elektronskog potpisa 91. 699 Vidjeti Dickson K.696 90. Angelov S. koji mu govori da je zahtjev za kupovinu prihva}en.. Prodavac procesira poruku zahtjeva za kupovinu.”B2B eContract Handling-A Survey of Projects.. on verificira konzistentnost izme|u dva dijela zahtjeva koriste}i dvostruki potpis i idenetifikator transakcije. Papers and Standards”. Ovaj zahtjev se sastoji iz dva dijela. kupljeni proizvodi }e biti dostavljeni ili }e naru~ene usluge biti izvršene. kao što je ranije objašnjeno. U~esnici koji su uklju~eni u transakciju mogu identitet drugog 696 Vidjeti Dickson K. tj. 697 Vidjeti Angelov S.(funkcija koja poruku melje. „B2B eContract Handling-A Survey of Projects. (2004). ”A Three-layer Architecture fo E-Contract Enforcement in an E-Service Environment”. Chiu.. ukoliko na ra~unu ima dovoljno novca. svoj certifikat koji sadr`i javni klju~ i certifikat provjerava~a koji sadr`i javni klju~ . ”B2B eContract Handling”. IEEE. University of Twente. šifruje se privatnim klju~em prodavca.. Kao I. Proces za ostvarivanje autorizacije pla}anja po~inje kada prodavac pošalje zahtjev za autorizaciju. provjerava~ prodavcu šalje odgovor za autorizaciju. 2003.”A Three-layer Architecture fo E-Contract Enforcement in an E-Service Environment”. Prodavac ~uva ovaj capture token sve dok naru~eni proizvodi ili usluge ne budu isporu~eni. Elektronski potpis . Ova poruka se sastoji iz dva dijela: instrukcija narud`be. Papers and Standards”. koju procesira prodavac i instrukcija pla}anja. Prodavac kupcu šalje odgovor.. koju procesira provjerava~. 230 . pretvara u algoritam).klju~ razmjene.W.699 Ukoliko je transkacija odobrena. Ovo odobrenje garantuje prodavcu da }e primiti novac za naru~ene proizvode ili usluge i on onda mo`e nastaviti sa isporukom proizvoda ili izvo|enjem usluga koje je tra`io kupac. 698 Vidjeti Angelov S. U tradicionalnom okru`enju transakcije se obavljaju direktno „licem u lice“. Kada provjerava~ primi zahtjev za autorizaciju. 4. Grefen P.W.697 Ova dva dijela su povezana korištenjem dvostrukog potpisa. elektronski potpis. Chiu. izvod poruke koji se dobije na ovaj na~in. IEEE.698 Kupac prima odgovor od prodavca.7. Grefen P. Grefen P. University of Twente. Slijede}i je korak da kupac prodavcu šalje zahtjev za pla}anje. Provjerava~ odabire odgovaraju}u mre`u bankovne kartice (private bank card network) za odre|enu kreditnu karticu i šalje zahtjev za autorizaciju koriste}i protokol odgovaraju}i za tu mre`u. Ako je zahtjev odobren. The Netherlands. što kao rezultat daje elektronski potpis. koji sadr`i ‘capture token’ koji }e prodavac koristiti za zahtjev izvršenja pla}anja. 2003.. Kratak prikaz. The Netherlands. (2004).

(2003). The Netherlands. Prema tome. 2003. McGraw-Hill Education.partnera verificirati na razli~ite na~ine (npr.706 Tako|er se zahtjeva da su komunikacije izme|u kupca i aplikacije sigurne i povjerljive. ”B2B eContract Handling-A Survey of Projects. 705 Vidjeti Legal barriers in E-business. 704 Vidjeti http://www. 27-36.com.03. zaštiti baze podataka i aplikacije. Communication from The Commission to The Council. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. Brussels. J.. John E. 707 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons. Pojam obuhvata: otipkano ne~ije ime na kraju elektronskog pisma. The European Economic and Social Committee and The Committee of the Regions. “Legal Landmines in E-Commerce“.2005.7. Brussels. još uvijek se moraju izvršavati tradicionalni zadaci. 701 Vidjeti opširnije David B. The European Parliament.. „Staying Legal: A Guide to Issues and Practice for Users and Publishers of Electronic Resources“. no tra`i neke druga~ije tehnike. putne isprave i sl. Copenhagen Business School Press.1. U~esnici u pravnom prometu `ele biti sigurni da njihovi podaci (npr.nytimes. Izazovi sigurnosti e-commerca su: prepoznati u~esnike u transakciji.701 Elektronsko okru`enje zahtijeva isti nivo sigurnosti. University of Twente. te obezbijediti objekte organizacije. 77-92. 4. U elektronskom poslovanju. John E. C. Pojam elektronskog potpisa je generi~ki pojam koji u sebi obuhvata razli~ite na~ine na koji se elektronski dokument707 mo`e potpisati. Canton. Papers and Standards”. voza~ke dozvole. ali se oni moraju raditi na druga~iji na~in. (1999). str. (2002). esencijalno je da se u vo|enju elektronskog poslovanja fokusiramo na centraliziranu autentifikaciju i autorizaciju. putem li~ne karte. broj kreditne kartice. Commission Staff Working Paper.704 mre`e i podatke.. Grefen P. uklju~uju}i sisteme.702 Implementacija i odr`avanje sigurnog elektronskog poslovanja jedan je od najizazovnijih zadataka današnjice. str.700 Samim tim sigurnost se podrazumijeva.703 Elektronsko poslovanje mora jam~iti sigurnost i zaštitu za infrastrukturu i aplikacije. Elektronski potpis i enkripcija 92. McGraw-Hill Education. ne~iji kompjuterom skenirani potpis. ocrtavanje ne~ije e-mail adrese na vrhu elektronskog pisma. (2002). 702 Opširnije.). 703 Vidjeti Adapting E-business Policies in a Changing Environment . (2004) 706 Vidjeti opširnije David B. posljednji posjet 22. 231 . a sve sa aspekta povjerljivosti i integriteta. 700 Vidjeti Angelov S. Canton. Armstrong.705 To uklju~uje zaštitu mre`e i sistema kompnije od razli~itih oblika napada.The Lessons of the Go Digital Initiative and the Chalenges Ahead. Library Association Publishing. „Legal Landmines in E-Commerce“. elektronski potpis koji u sebi uklju~uje postupak enkripcije i digitalnog certifikata i biometri~ki potpis–identifikaciju koja se sastoji u sposobnosti kompjutera odnosno kompjuterskog sistema da prepoznaje DNK o~nu mre`nja~u ili drugu li~nu osobinu potpisnika. (2002).. identitet i sli~no) ne mogu biti otkriveni ili korišteni od strane neautorizovanih osoba.

.712 Kriptografija je nauka koja se bavi metodama o~uvanja tajnosti informacija i koja pru`a rješenje ovog problema. 718 Vidjeti Dickson K. “Don’t Panic.714 Šifrovanje je postupak transformacije ~itljivog teksta u oblik ne~itljiv za onoga kome taj tekst nije namjenjen. IEEE.03. (1999)... Internetpolicy. 94. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. „B2B eContract Handling-A Survey of Projects.708 Ispitat }emo ih posebno. Šifrovanje tajnim klju~em („Simetri~no šifrovanje“) je šifarski sistem kod koga je klju~ za šifrovanje identi~an klju~u za dešifrovanje. osoba „A“ `eli da pošalje osobi „B“ poruku (fakturu. 711 Ibid. 4. ra~un. 713 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons. (2004). C. McGraw-Hill Education. podatke o kreditnoj kartici) on }e je šifrovati svojim tajnim klju~em.7.Armstrong.1. Chiu. (2004). potrebno je objasniti osnovne elemente kriptografije. Copenhagen Business School Press. 716 Ibid. John E. (2002).W.709 Zbog toga se u cilju ozbiljne primjene Interneta u savremenom poslovanju mora prona}i mehanizam koji }e obezbediti zaštitu tajnosti informacija (spre~avanje otkrivanja njihovog sadr`aja). Library Association Publishing. posljednji posjet 23. Chiu. 712 Ibid.Trenutno. posljednja posjeta 22. str.718 Ako npr. Canton. (2002). 2003.710 integritet informacija (spre~avanje neovlaš}ene izmjene informacija)711 i autenti~nost informacija (definisanje i provjera identiteta pošiljaoca).. „A Three-layer Architecture fo E-Contract Enforcement in an E-Service Environment”.ca.717 To zna~i da i pošiljalac i primalac poruke koriste isti tajni klju~. 709 Vidjeti opširnije David B.gc. Do e-commerce”. 717 Vidjeti Schulze C. 710 Vidjeti Angelov S. University of Twente. www. European Commission Electronic Commerce Team.net.1. 232 .J. 77-92. 715 Vidjeti Dickson K.03. Kada primi poruku „B“ je mo`e dešifrovati 708 Opširnije. The Netherlands. Uvijek postoji mogu}nost da neko neovlaš}eno prati komunikaciju korisnika i to kasnije zloupotrebi. Internet je otvorena javna mre`a dostupna svima.2005. pojam elektronski potpis se naj~eš}e koristi za ozna~avanje elektronskog potpisa koji u sebi uklju~uje postupak enkripcije i digitalnog certifikata. Kriptografija 93. „Legal Landmines in E-Commerce“. Papers and Standards”. „A Three-layer Architecture fo E-Contract Enforcement in an E-Service Environment”. IEEE.713 Prije nego što se pre|e na prikaz i objašnjenje razli~itih sistema šifrovanja podataka koji su danas u upotrebi. „Staying Legal: A Guide to Issues and Practice for Users and Publishers of Electronic Resources“. str.2005. Prvi sistem je metod šifrovanja tajnim klju~em. Grefen P.justice.715 Dešifrovanje je postupak vra}anja šifrovanog teksta u ~itljiv oblik716 i klju~ je za po~etnu vrijednost algoritma kojim se vrši šifrovanje. 27-36. 714 Vidjeti http://canada.W.

7. klju~evi su me|usobno povezani odre|enim transformacijama.Armstrong. Najbitnije je da se tajni klju~ u cjelom postupku komunikacije nigde ne šalje jer ne postoji potreba da bilo ko sem njegovog vlasnika bude upoznat s njim. McGraw-Hill Education. Bilo ko. Svrha digitalnog potpisa je da potvrdi autenti~nost sadr`aja poruke (dokaz da poruka nije promjenjena na putu od pošiljaoca do primaoca). a da to ostane neprimje}eno. „Legal Landmines in E-Commerce“.zaštitu tajnosti informacija i o~uvanje njihovog integriteta. Tajnost i autenti~nost poruke kod ovog sistema zasnivaju se na tajnosti klju~a. 27-36. Svako ko na bilo koji na~in sazna njegovu algoritamsku vrijednost mogao bi da ~ita i modifikuje sve poruke koje me|usobno razmjenjuju „A“ i „B“. dok je drugi tajni i dostupan je samo njegovom vlasniku. Library Association Publishing. 719 Vidjeti opširnije David B. str. John E. Poruku mo`e dešifrovati samo „B“ koriš}enjem svog tajnog klju~a. Canton. 720 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons. Jedan klju~ je javni i mo`e se slobodno distribuirati. Ovaj sistem predstavlja rješenje za prva dva zahtjeva koja smo na po~etku postavili . (1999). Poznavanje jednog klju~a i algoritma transformacije ne omogu}ava dobijanje drugog klju~a. (2002). preuzeti sa njegovog web sajta i sl)..720 koji je svima dostupan (mogao ga je dobiti putem email-a. 77-92. Ostaje otvoreno pitanje kako da „B“ bude siguran da je poruka koju je primio zaista poslao A.samo ako posjeduje kopiju tog klju~a. Obezbje|enje autenti~nosti informacija. str. 233 . „Staying Legal: A Guide to Issues and Practice for Users and Publishers of Electronic Resources“. (2002). „A“ šifruje poruku „B“ upotrebom njegovog javnog klju~a. 721 Opširnije. Copenhagen Business School Press. U njemu svaki u~esnik u komunikaciji koristi dva klju~a. a samo primalac. Ako se „A“ i „B“ nalaze na fizi~ki udaljenim lokacijama javlja se problem obezbje|enja sigurnog kanala za distribuciju tajnog klju~a. Ako ponovo pogledamo prethodni primjer sada je situacija bitno druga~ija. Rješenje ovih problema je prona|eno u vidu sistema šifrovanja javnim klju~em („Asimetri~ni šifarski sistem“). svojim tajnim klju~em mo`e da dešifruje poruku. Postoji još jedan problem. definisanje i provjera identiteta pošiljaoca posti`e se upotrebom digitalnih potpisa i digitalnih certifikata.721 4. Iako su razli~iti. Digitalni potpis 95. ko presretne ovu komunikaciju i pored toga što poznaje javni klju~ osobe „B“ ne mo`e otkriti sadr`aj poruke. 22.J.C.2. tj. kako bi se izbjegla mogu}nost da bilo koji primalac ~ita poruke koje mu nisu namjenjene. str. Ukoliko „A“ `eli da komunicira sa više poslovnih partnera mora da obezbjedi razli~it klju~ za svakog primaoca.719 To zna~i da pošiljalac mo`e bilo kome da pošalje šifrovanu poruku ako zna javni klju~ osobe kojoj dokument šalje. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“.

Primjer: pošiljalac „A“ kreira digitalni potpis na osnovu poruke koju `eli da pošalje primaocu „B“.Certifikacioni autoritet (CA). Zadatak CA je da provjere i utvrde ne~iji identitet i nakon toga mu izdaju digitalni certifikat. (2002).Certificate Authority .digitalna li~na karta u syber prostoru.net. sredstvo kojim }e pošiljalac i osoba sa kojom se komunicira dokazati identitet na Internetu. proslje|uje svoj javni klju~ za koji CA kreira digitalni potpis. “Don’t Panic. lice „A“ kompaniji. Ako su potpisi identi~ni. a zatim slati poruke za koje bi on mislio da ih šalje pošiljalac „A“.03. Ako 722 Schulze C. European Commission Electronic Commerce Team.W. 725 Vidjeti opširnije David B. www. I pored velike sigurnosti koju pru`a ovaj metod zaštite. Pošiljalac primjenom odre|enih kriptografskih algoritama prvo od svoje poruke koja je proizvoljne du`ine stvara zapis fiksne du`ine (pr. jer on to zaista i jest . IEEE. Zatim primjenom istog postupka kao i pošiljalac „A“ i primalac „B“ kreira potpis na osnovu poruke koju je primio i upore|uje ga sa primljenim potpisom.725 Kako to funkcioniše u praksi? Lice „A“ podnosi zahtjev za izdavanje certifikata CA kompaniji. 723 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons. Primalac „B“ po prijemu poruke dešifruje potpis pošiljaoca „A“ njegovim javnim klju~em. 724 Vidjeti Dickson K. Ako je sve u redu. i dalje postoji mogu}nost prevare. primalac „B“. „A Three-layer Architecture fo E-Contract Enforcement in an E-Service Environment”. Chiu. 234 . „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. (2002). 512 ili 1024 bita) koji u potpunosti oslikava sadr`aj poruke. mo`e biti siguran da je poruku zaista poslao pošiljalac „A““(jer je njegovim javnim klju~em uspješno dešifrovao potpis) i da je ona stigla do „B“ nepromjenjena (jer je utvrdio da su potpisi identi~ni). Šifruje ga svojim tajnim klju~em i šalje zajedno sa porukom. CA provjerava njegov identitet na osnovu li~nih dokumenata koje im je prikazao pri podnošenju zahtjeva. str. 25. Neko je mogao poslati primaocu „B“ svoj javni klju~ tvrde}i da je od pošiljaoca „A“. Do e-commerce”. pojavile su se kompanije koje imaju ulogu „tre}e strane“ ..Internetpolicy. McGraw-Hill Education. 27-36.724 Pošto na Internetu nema policije koja bi provjerila podatke i izdala li~nu kartu. koja je certitikacioni autoritet. (2004). str. Copenhagen Business School Press. Rješenje ovog problema pru`a upotreba digitalnih certifikata. Canton. Digitalni certifikat mo`emo nazvati i digitalnom li~nom kartom. Nakon toga CA izdaje certifikat kojim se potvr|uje da taj javni klju~ zaista pripada licu „A“. „Legal Landmines in E-Commerce“.To prakti~no zna~i da svaka promjena u sadr`aju poruke dovodi do promjene potpisa. John E.kao i da obezbijedi garantovanje identiteta pošiljaoca poruke. Ovako dobijen zapis on dalje šifruje svojim tajnim klju~em i tako formira digitalni potpis koji se šalje zajedno sa porukom.723 96..722 Osnovu digitalnog potpisa ~ini sadr`aj same poruke.2005. posljednja posjeta 22.

str. . 727 Ibid. 97.lice „A“ kasnije `eli da komunicira sa drugim subjektom pri prvom kontaktu mu šalje digitalni certifikat i svoj javni klju~. Postoje dvije sigurnosne komponente firewalla koje se koriste za zaštitu aplikacija i baza podataka kompanije od potencijalnih vanjskih kradljivaca preko Interneta. Chiu. S obzirom da svi poznatiji komunikacioni programi u sebi ve} imaju uklju~ene javne klju~eve CA kompanija kojima se vjeruje.726 Neophodan uslov za sve ovo je da privredni subjekt zatra`i i dobije digitalni certifikat za svoj server od nekog Certifikacionog autoriteta (CA). Sigurnosni zahtjevi i upravljanje uklju~uju: . 98. Veoma je vjerovatno da Web browser koji korisnik posjeduje ve} sadr`i javni klju~ CA jer su Netscape i Microsoft procijenili kojim se CA mo`e najviše vjerovati tako da su njihove javne klju~eve uklju~ili u svoje browsere. datum do koga va`i javni klju~. 235 . str. Canton. . Ako privredni subjekt `eli da na svojoj web stranici (prodavnici) omogu}i kupcima pla}anje kreditnim karticama ili prodaju i pru`anje povjerljivih informacija.jedinstven sign-on za autentifikaciju korištenjem listi za kontrolu pristupa. njegov web server (server na kome se nalazi prezentacija) mora imati mogu}nosti da radi kao Secure Web Server. dodatne podatke za identifikaciju. „Legal Landmines in E-Commerce“. (2002). ime CA koji je izdao digitalni certifikat i jedinstveni serijski broj. Svi navedeni podaci formiraju certifikat koji se na kraju šifruje koriste}i tajni klju~ CA.dostupnost komponenti preko redudantnosti.728 Sva opisana rješenja vezana za kriptografiju i digatilni potpis nisu bila dovoljna za punu sigurnost e-businessa. beckup/recovery-a. McGraw-Hill Education. Zbog toga }emo u nastavku spomenuti još neke na~ine obezbje|enja e-businessa. Copenhagen Business School Press. Ovdje je opisan samo jedan dio primjene digitalnih certifikata.509.727 Digitalni certifikat servera izdat od strane CA mora da sadr`i sljede}e: naziv organizacije. „A Three-layer Architecture fo E-Contract Enforcement in an E-Service Environment”. 27-36. 729 Vidjeti opširnije David B. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. IEEE. javni klju~. Postoje i drugi na~ini koji se koriste.W. primalac po prijemu ove poruke lako utvr|uje validnost tog certifikata.zaštita integriteta kompanije protiv napada zlonamjernim kodom. (2002). Naj~eš}e koriš}eni standard za digitalne certifikate je X. 45.skrivanje adrese da se obezbijedi nivo povjerljivosti.729 Screening routers su programi koji obavl726 Vidjeti Dickson K. mo`e biti siguran u ispravnost certifikata.. (2004). 728 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons. John E. Ako korisnik ima povjerenja u CA i ima CA javni klju~. Prvi je osiguranje e-businessa korištenjem filtriranja paketa i aplikacijskih firewalla. fault tolerance-a i .

Do e-commerce”. backup/recovery-a. Sigurnosni zahtjevi i upravljanje su: sna`na enkripcija da se osigura povjerljivost. 731 Vidjeti Schulze C. „Impact of Standardization on EDI in B2B Development”. 732 Vidjeti Hsieh C..jaju efektivno filtriranje paketa.. aplikacijske proxyje i circuitlevel gateway. a kako bi se izbjegli nesporazumi. 236 . „Staying Legal: A Guide to Issues and Practice for Users and Publishers of Electronic Resources“.731 U ovom scenariju. Industrial Management-Data Systems. www. Mre`ni saobra}aj je jedostavno tuneliran izme|u klijenta i destinacijskog gatewaya. back/recovery-a.730 Komponente firewall-a korištene su da obezbijede sigurno okru`enje i uklju~uju sreening routere. Drugi metod je osiguranje e-businessa korištenjem SET-a (Secure Electronic Transactions). kontrolu pristupa uklju~uje filtriranje paketa. Kada udaljeni korisnici zahtjevaju pristup aplikacijama i bazama podataka kompanije.Internetpolicy. dostupnost komponenti preko redudantnosti. Sigurnosne komponente corporate firewall-a bazirane su na SET protokolu. 4. “Don’t Panic. kao tip korištene operacije.8. C. posljednja posjeta 22. Tre}i na~in osiguranja e-businessa posti`e se korištenjem VPN-a (Virtual Private Network). 77-92. Corporate Web server obavlja ulogu autentificiranja klijenata preko digitalnih potpisa i certifikata. zaštita integriteta kompanije protiv napada zlonamjernim kodom.732 Ova vrsta sporazuma specificira termine i uslove pod kojima }e 730 Opširnije. EDI ugovori 99. fault tolerance-a i digitalni certifikati za autentifikaciju. IP tuneliranje uvedeno je izme|u dvije intranet mre`e ili gatewaya. Armstrong.03. J. Sigurnosni zahtjevi i upravljanje uklju~uju: sna`nu enkripciju i IP tuneliranje da bi se osigurala povjerljivost.2005. str.net.. Najrazvijeniji i najsigurniji na~in elektronskog ugovaranja je postizanje sporazuma putem elektronskog trgova~kog partnerskog sporazuma (TPA). Lin B. aplikacijski gateway i listu kontrole pristupa. Na ovaj na~in je host adresa (adresa doma}ina) uvijek zašti}ena od vanjskih u~esnika jer se vidi samo adresa gatewaya. zaštitu integriteta kompanije protiv napada zlonamjernim kodom. dostupnost komponenti preko redudantnosti. Volume 104. Library Association Publishing (1999). Aplikacijski proxy su programi koji proširuju zaštitu analiziraju}i pakete da bi zaštitili podatke i aplikacije kompanije od neautorizovnih pristupa. fault tolerance-a. (2004). European Commission Electronic Commerce Team. Postoji Certificate Authority koji vodi ra~una da su u~esnici u transakciji zaista oni za koje se predstavljaju. Number 1. oni koriste IPSec transport mode.

Svaki dan se transmituje više od 3. finansijama.SWIFT („Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunications“) je set standardizovanih elektronskih poruka za me|unarodna pla}anja. kao i UNDP ICT. Sarajevo. Oxford University Press. str.734 Ovaj na~in poslovanja dominira u B2B poslovanju. distribuciji i skladištenju. odnosno elektronski poslovati. odnosno elektronskom poslovanju izme|u kompanija. (2000). Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN. Ti sporazumi su zasnovani na primjeni EDI-a (Electronic Data Interchange/Elektronske razmjene poruka) koja omogu}ava automatske elektronske tranasakcije. 736 Jelena Vilus. 737 Vidjeti Steve Hedly. administraciji.ANSI ASC X12 standardi („American National Standards Institute Accredited Standards Committee X12“) je jedan od utemeljitelja UN/EDIFACT. Beograd. naloge i ostale transakcije koji se vrše u bankarstvu. (2003). kao i UNDP ICT. 237 . Beograd. (2003). „Statutes on IT and E-Commerce“.000. naro~ito u segmentu rezervacija i kupovine avio karata. On u sebi obuhvata standarde koji se koriste u obrazovanju.733 EDI sistem omogu}ava da ponudilac i ponu|eni elektronskim porukama na siguran na~in u okviru zatvorenog sistema šalju ponudu i prihvat.000 bankarskih institucija. Conference material. „Elektronsko trgova~ko pravo“. 100. „Elektronsko trgova~ko pravo“. . Svaki proizvod u EU mora da ima EAN robni kod. da zaklju~uju ugovore. „Infrastructure of An Information Society. (2002).ugovorne strane zaklju~ivati elektronske ugovore. .UN/EDIFACT standardi Ujedinjenih Nacija735 za elektronsku razmjenu poruka u administraciji. Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN. „Infrastructure of An Information Society. Legal Infrastructure of Information Society“.000 ovih poruka. 735 Ibid. TPA („Trade Partner Agreements“). Legal Infrastructure of Information Society“. trgovini i transportu.736 Ti sporazumi moraju regulisati:737 733 Ibid. kao zatvoreni sistemi elektronskog poslovanja obuhvataju mnoge razli~ite forme EDI-a. vladi. (2000). 7-45. Sarajevo. tj.Forum.EAN („European Article Numbering“) predstavlja sistem standardizovanih elektronskih poruka koji je baziran na UN/EDIFACT standardima. 7-45. Tanja Aplin. str. Ovaj sistem koristi preko 7.Forum. 734 Jelena Vilus. Ovi standardi su uspostavljeni radi elektronske razmjene poruka izme|u kompjuterizovanih informacionih sistema i prevashodno se koriste u trgovini robom. . osiguranju. Conference material. Najrasprostanjeniji EDI standardi su: . . transportu.IATSA („International Air Transport Association“) je standardizovani sistem razmjene elektronskih poruka koji se primjenjuje u avio transportu. finasijama i osiguranju. izjave.

enkripcije. .Temelj svih temelja. kao i odrešivanje elektronskog potpisa). klijentovog browsera ili bilo koje klijentove aplikacije. programskih jezika i programskih koncepcija. The Electronic Library. 740 Vidjeti XML . greške kod unosa podataka ili kod transmisije. tj. 738 Vidjeti Chris Reed.740 XML rješava dva klju~na problema web-a: razmjenu informacija Internetom i pronala`enja odgovaraju}eg formata u kojem su iskazane informacije. „Computer Law“.Sistem identifikacije i autentifikacije (uspostavljanje šifri. . Primjenom XML-a omogu}ava se obrada informacija pomo}u programa za pretra`ivanje Interneta (web browsera). godine pod pokroviteljstvom World Wide Web konzorcijuma s ciljem rješavanja problema razmjene podataka na Internetu. John Angel. 238 .. kao i odre|ivanje kad se poruka smatra primljenom. .9. XML. Blackstone Press. . IATSA itd). 4. . 134-176. (2002). UK. XML standard 101. . vrstu EDI standarda koje se odnose na transakcije (UN/EDIFACT ANSI ASC X12. sporazumom se odre|uje preko kojeg tre}eg lica provajdera }e se to vršiti). Prva je ljudska greška. kao i vrijeme trajanja sporazuma).Odre|ivanje na~ina za obavještavanje o primljenoj poruci i na~ina arhiviranja tih poruka). Svaka strana je odgovorna za greške u svom sistemu ili u sistemu svog provajdera. EDI poznaje dvije vrste greški.739 Tako je nastao novi standard za opisivanje podataka koji se prenose Internetom.. juni 2004.Opšte uslove poslovanja (sve uslove i ograni~enja koji se odnose na ovaj sistem poslovanja). ”Developing an XML Framework for an eletronic document delivery system”. (2001). Magazin INFO. ispravljanje greški. London.Vlasništvo nad podacima (koji podaci koji su primljeni ovim sistemom se mogu koristiti i na koji na~in zbog problema poslovne tajne). tzv.Komunikacione protokole kojima se odre|uje koje vrste dokumenata i poruka se mogu slati ovim sistemom.S.738 Razvoj XML-a po~eo je 1994. vrstu transakcija koju obuhvata. 739 Vidjeti Chen R. a druga vrsta pogreški su kompjuterske greške. potrebni hardver i softver (svaka strana mora imati zahtjevani softverski i hardverski sistem koji je kompatibilan sa sistemom druge strana).Odre|ivanje provajdera (pošto se EDI transakcije vrše preko tre}eg lica provajdera.Obuhvat sporazuma (stranke. bilo je potrebno prona}i na~in da se razmjenjuju podaci izme|u razli~itih platformi.Sigurnosni protokoli (odre|ivanje sigurnosnih mjera koje mora da poduzme svaka strana radi obezbje|enja sigurnog slanja i primanja poruka). . Taj razvoj je omogu}io razvoj novog formata i jezika web-a. Kako je Internet postao osnova elektronskog poslovanja. Number 2. str. Volume 19.

ne primjenjuju na sljede}e usluge informacionog društva: . te nacrti zakona i podzakonskih akata: Nacrt Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH. te propisi koji se odnose na sporazume izme|u preduze}a. . 239 . 27-30.1.1.742 ^lanom 2 ovog Nacrta zakona je predvi|eno da se odredbe ovog zakona. Struktura budu}e e-legislative BiH 102. 5. . 742 Nacrt Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH.nagradne igre i igre na sre}u. Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa. uklju~uju}i lutrije i kla|enje. str. zaštite podataka. za koje se pla}a ulog sa nov~anom vrijednoš}u.zastupanje stranaka i odbrana njegovih interesa pred sudovima.1. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH. Ovim zakonom se ne mijenjaju propisi iz oblasti oporezivanja. Nju sa~injavaju: sada ve} usvojeni Zakon o elektronskom potpisu BiH. Nacrt Uredbe o registru davatelja usluga certificiranja elektronskih potpisa koji izdaju kvalificirane certifikate i Nacrt Uredbe o evidenciji davatelja usluga certificiranja elektronskih potpisa. 741 Strategija razvoja informacionog društva Bosne i Hercegovine.djelatnost javnog bilje`nika ili ekvivalentnih profesija. obaveze davaoca usluga u vezi informisanja. zaklju~ivanje ugovora i odgovornost davaoca usluga. odnosno upotrebom IKT u pravu BiH 5. Nacrtom ovog zakona ure|uje se pravni okvir za odre|ene aspekte elektronskog pravnog i poslovnog prometa.741 To je razlog zbog koga je Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojni program Ujedinjenih nacija) izradilo nacrte kompletne e-legislative Bosne i Hercegovine. Pravno regulisanje elektronskog poslovanja treba da bude na dr`avnom nivou. Nacrt Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH 103.5. Zaklju~ivanja ugovora elektronskim porukama. dokument usvojen na 69 sjednici Vije}a ministara BiH. Vije}e ministara BiH i Razvojni program Ujedinjenih nacija BiH. koje se odnose na usluge informacionog društva. koji obuhvata preduzimanje i pru`anje usluga informacionog društva. u mjeri u kojoj je uklju~ena direktna i specifi~na veza sa obavljanjem funkcija javnih organa. Nacrt Uredbe o uslovima za povezivanje evidencija izdanih i opozvanih certifikata.

primljeni ili izmjenjivi na elektronski na~in. posrednik elektronske poruke se ne smatra za pošiljaoca ove elektronske poruke. ili ~uvaju informacije korisnika. ne ~ine. pri ~emu prisustvo i korištenje tehni~kih sredstava i tehnologija koje se tra`e radi nu|enja usluge. . na pojedina~ni zahtjev korisnika.elektronska poruka: niz podataka.primalac elektronske poruke: lice koje je primilo elektronsku poruku. elektronskom opremom za obradu (uklju~uju}i i digitalnu kompresiju) i pohranjivanje podataka. kao i usluge kojim se prenose informacije putem elektronskog omre`ja i omogu}ava pristup takvom omre`ju.davalac usluga: svako fizi~ko ili pravno lice koje pru`a usluge informacionog društva. komunikacijska i druga oprema koja djeluje samostalno ili u omre`ju i namijenjena je sakupljanju. procesovanju. kojem je pošiljalac namijenio elektronsku poruku. 104. sami po sebi.naslovnik elektronske poruke: lice. na daljinu. . primi. .osnovani davalac usluga: davalac usluga koji uspješno vodi ekonomsku aktivnost koriste}i odre|eno ure|enje.korisnik: svako fizi~ko ili pravno lice koje.podaci u elektronskom obliku: podaci koji su formirani. na neodre|eni vremenski period. on-line nu|enje informacija.pošiljalac elektronske poruke: lice. koji su poslani ili primljeni na elektronski na~in. posrednik elektronske poruke se ne smatra za primaoca ove elektronske poruke. 240 . . . u svrhu profesionalnih rezultata ili druga~ije. elektronski pretra`iva~i i mogu}nosti tra`enja podataka. upotrebi i drugoj obradi podataka u elektronskom obliku. . sa~uva elektronsku poruku ili nudi druge usluge u vezi sa elektronskom porukom.posrednik elektronske poruke: lice koje za drugo lice pošalje. osnivanje davaoca usluga. sa~uvani.informacioni sistem: programska. a naro~ito: on line prodaja roba i usluga. mašinska. . Definicije su sadr`ane u ~lanu 3 istog nactra i u smislu ovog zakona zna~e: . u skladu sa njenom voljom. . . naro~ito u svrhu da dobije informacije ili ih u~ini dostupnim. što uklju~uje prije svega elektronsku razmjenu podataka i elektronsku poštu. on-line reklamiranje.usluga informacionog društva: usluga koja se uobi~ajno obavlja za naknadu.odluke koje donose udru`enja preduze}a ili praksu uskla|enu sa sporazumima u svrhu podjele tr`išta ili fiksiranja cijena (cartel law). . poslani. koje je samo poslalo elektronsku poruku ili je poruka bila poslana u njeno ime. koristi usluge informacionog društva. distribuciji.

ili . ili ugleda kompanije (poduzetnika). i naro~ito. za potvrdu izvora elektronske poruke.slobodnih. da je postupio sa pa`njom dobrog doma}ina. 106. ne proizilazi šta drugo. li~no. ~uvanju ili drugoj obradi elektronskih poruka druk~ije nego što je ovim zakonom odre|eno. ili .ako je pošalje informacioni sistem kojim upravlja sam pošiljalac ili neko drugi po njegovom nalogu da djeluje samostalno. ili da je upotrijebio dogovorenu tehnologiju i postupak. ili se bavi regulisanom profesijom. kao i . ili .ako je pošiljalac obavijestio primaoca da elektronska poruka nije njegova. Ove odredbe se ne primjenjuju u slu~aju: . direktno ili indirektno. da je postupio sa pa`njom dobrog 743 Nacrt Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH.ako je primalac znao ili je mogao znati. organizacije ili lica.. ako iz pojedine odredbe ovog zakona. Zakon je tako|e naveo da primalac ima pravo da svaku primljenu elektronsku poruku smatra samostalnom i da postupa u skladu s tim.podataka koji omogu}avaju direktan pristup radu poduzetnika. upotrijebio. prijemu. industrijsku ili zanatsku djelatnost. osim ako je znao ili je mogao znati.ako je pošalje pošiljalac. usluge ili ugled kompanije (poduzetnika). izme|u pošiljaoca i primaoca elektronske poruke (u daljem tekstu: primalac). odnosno dobrog privrednika. osim: . bez finansijske protivusluge ura|enih podataka.ako je naslovnik elektronske poruke. trgovinsku. organizacije ili lica koje vrši komercijalnu.potroša~: svako fizi~ko lice koje djeluje u svrhu koja ne spada u njegovu ili njenu. ili iz njenog smisla. kao što su domain name ili e-mail adrese. slanju. i primalac imao razumno vrijeme da djeluje u skladu s tim. da elektronska poruka nije pošiljao~eva. 241 .ako je pošalje lice koje je pošiljalac ovlastio. Zakonom je predvi|eno da lica mogu urediti svoje odnose pri stvaranju. koji se odnose na robe.komercijalna komunikacija: reklamiranje i druge forme komunikacije koje promovišu. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH. 105. poslovnu ili profesionalnu aktivnost. robe i usluge. ili . . u tu svrhu unaprijed dogovorenu tehnologiju i postupak.743 U odjeljku koji govori o porijeklu elektronske poruke zakon je odredio da }e se smatrati da elektronska poruka poti~e od pošiljaoca elektronske poruke (u daljem tekstu: pošiljalac): .

ako nije druk~ije dogovoreno. bez obzira na gore navedeno. ako nije druk~ije dogovoreno. A u slu~ajevima da pošiljalac ne navede da elektronsku poruku uslovljava potvrdom o prijemu i ne primi potvrdu o prijemu u odre|enom. Mjesto slanja i mjesto prijema elektronske poruke regulisano je ~lanom 11 Nacrta zakona i navedeno je da se. smatra se da je elektronska poruka neposlana. dogovorenom roku ili razumnom roku. smatra se da elektronska poruka nije bila poslana dok pošiljalac ne primi potvrdu o prijemu. smatra se da je elektronska poruka poslana u momentu kad u|e u informacioni sistem koji je izvan kontrole pošiljaoca ili lica koje je elektronsku poruku poslalo u ime pošiljaoca i u skladu sa voljom pošiljaoca (~lan 9 Nacrta zakona). smatra se da je naslovnik elektronske poruke primio tu elektronsku poruku. ili je sa primaocem dogovorio da se potvrdi prijem elektronske poruke. pošiljalac mo`e obavijestiti primaoca da nije primio potvrdu o prijemu i odrediti primjeren naknadni rok u kojem mora primiti potvrdu o prijemu. smatra 744 Nacrt Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH. potvrdom o prijemu se smatra bilo koja samostalna ili druga potvrda primaoca. za mjesto iz kojeg je elektronska poruka poslana. 242 . Ako je primalac odredio poseban informacioni sistem za prijem elektronskih poruka. odnosno ponašanje primaoca koje je dovoljno da pošiljalac zna ili mo`e znati da je elektronska poruka primljena. ili da je upotrijebio dogovorenu tehnologiju i postupak. Ako pošiljalac sa primaocem nije dogovorio formu potvrde o prijemu. Ako pošiljalac primi od primaoca potvrdu o prijemu. momenat kada primalac preuzme elektronsku poruku. ili . ali se ne smatra da je poslana elektronska poruka jednaka primljenoj elektronskoj poruci. Ako je pošiljalac prije ili prilikom slanja elektronske poruke ili u samoj elektronskoj poruci zahtijevao.kada elektronska poruka u|e u taj informacioni sistem.ako je elektronska poruka poslana na drugi informacioni sistem. i naveo da elektronsku poruku uslovljava potvrdom o prijemu. odnosno dobrog privrednika. ako rok nije odre|en ili dogovoren. Ako nije druk~ije dogovoreno. da se radi o ponovljenoj elektronskoj poruci. 108.744 107. momenat prijema elektronske poruke je momenat: .doma}ina. po prethodnom obavještenju primaoca. Kao momenat prijema elektronske poruke smatra se momenat kada elektronska poruka u|e u informacioni sistem primaoca. Ukoliko pošiljalac ni u tom roku ne primi potvrdu o prijemu.

mjesto sjedišta ili prebivališta pošiljaoca u momentu slanja elektronske poruke. ukoliko su zadovoljeni gore navedeni uslovi. Kao mjesto prijema elektronske poruke.745 Kao najva`nije rješenje ovog Nacrta zakona je zasigurno ~lan 12 u kome je regulisano pravno dejstvo podataka u elektronskom obliku i njihova upotreba kao dokaznog sredstva. tj.ako su podaci sadr`ani u elektronskom dokumentu ili zapisu. zapisi ili podaci ~uvaju. Kada zakon ili drugi propis odre|uje da se odre|eni dokumenti. kome je poslana. te vrijeme i mjesto slanja ili prijema elektronske poruke i . poslani ili primljeni ili u drugom obliku koji vjerodostojno predstavlja formirane. dostupni i podesni za kasniju upotrebu. mogu se ~uvati u elektronskom obliku: . poslane ili primljene podatke. smatra se da je elektronski oblik odgovaraju}i. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH. ugovora zaklju~enog primjenom IKT u slu~aju sudskog spora. zapisa ili podataka se ne odnosi na podatke ~ija je jedina namjena da omogu}e prijem ili slanje elektronske poruke (komunikacioni podaci). Kada zakon ili drugi propis odre|uje da se odre|eni podaci predstavljaju ili ~uvaju u izvornom obliku. 109. . 243 . i to na na~in da se istina ne mo`e isklju~iti zbog ~injenice da su u elektronskom obliku.ako je iz sa~uvane elektronske poruke mogu}e utvrditi od koga poti~e. odnosno daju pouzdanu garanciju u pogledu nepromjenjivosti poruke. Ove odredbe se ne primjenjuju za podatke za koje ovaj zakon propisuje stro`ije ili posebne uslove ~uvanja. smatra se mjesto sjedišta ili prebivališta primaoca u momentu prijema elektronske poruke. ako nije druk~ije dogovoreno. davaocu usluga nije potrebna posebna slu`bena 745 Ibid. Glavom III Nacrta zakona regulisani su pravni aspekti preduzimanje i pru`anje usluga informacionog društva i to na na~in da za preduzimanje i pru`anje usluga.ako upotrebljena tehnologija i postupci u dovoljnoj mjeri onemogu}avaju izmjenu ili brisanje podataka. 746 Nacrt Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH.746 Ovom odredbom obezbje|uje se da }e sudovi prihvatati elektronske dokumente potpisane sigurnim elektronskim potpisom kao dokumente u pisanoj formi svojeru~no potpisane i time olakšati dokazivost elektronskog ugovora. .ako su podaci sa~uvani u obliku u kojem su bili formirani. Obaveza ~uvanja dokumenta.

ako davalac usluga podlije`e pravnim propisima o regulisanim profesijama. kao i drugi porezi i dodaci.ako postoji. kao i podatke o tom registru. . saglasnost. . identifikacioni broj koji se odnosi na porez na dodanu vrijednost. 244 . uklju~uju}i svoju elektronsku poštansku adresu. . . podatke o profesionalnom udru`enju ili drugoj instituciji kod koje je registrovan.podatke. na osnovu kojih korisnik mo`e s njim brzo i neposredno stupiti u kontakt. Isto vrijedi i za pravne propise koji se odnose na obaveze objave ili koncesione obaveze telekomnikacionih usluga.svoje ime ili svoju firmu. koja je dio usluge informacionog društva ili predstavlja takvu uslugu. ostaju nepromijenjeni. da li su u cijenu uklju~eni porez na dodanu vrijednost. te troškovi dostave. . obrtni~ke ili strukovne djelatnosti. najmanje sljede}e informacije: . lako i neposredno. Davalac usluga je du`an korisnicima obezbjediti. Tako|e. one se prikazuju tako da ih prosje~ni posje}uju}i gledalac mo`e lako razumjeti i dodijeliti.ako djelatnost podlije`e administrativnom nadzoru. Ako usluga informacionog društva sadr`i cijene. ili ekvivalentno sredstvo identifikacije u navedenom registru.geografsku adresu na kojoj je osnovan. ili zadovoljavanje drugih zahtjeva jednakog pravnog dejstva.dozvola. da komercijalna komunikacija.747 Pravni propisi kojima se ure|uje izdavanje dozvola za preduzimanje ili obavljanje poslovne.ako je registrovan u sudskom. trgova~kom ili sli~nom javnom registru u kojem su uneseni njegovi podaci.748 110. kao i pristupu ovim propisima. jasno i nedvojbeno: 747 Ibid 748 Nacrt Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH. odobrenje ili koncesija. . a koji ne vrijede isklju~ivo za usluge informacionog društva. mora biti nedvosmisleno prepoznatljivo. Informacije koje mora sadr`avati komercijalna komunikacija sadr`ane su u ~lanu 16 i predvi|aju da je davalac usluga du`an obezbjediti. stalno dostupne za raspolaganje. podaci o nadzornom organu nadle`nom za davaoca usluga. profesionalni naziv i dr`avu u kojoj je naziv dodijeljen. svoj registarski broj. kao i obavijest o pravnim propisima o regulisanim profesijama koji se primijenjuju.

kao što su sni`enje cijena.razli~itim tehni~kim koracima koji slijede u postupku davanja njegove ugovorne izjave volje i zaklju~ivanja ugovora. naro~ito u cilju o~uvanja nezavisnosti. 245 . mogu upisati sva fizi~ka i pravna lica koja su isklju~ila opciju da im se dostavlja komercijalna komunikacija putem elektronske pošte. 111. kao i uslove koji se moraju ispuniti da bi se u njima u~estvovalo. 113. Netra`ena komercijalna komunikacija regulisana je na na~in da davalac usluga koji. . dozvoljeno komercijalno komuniciranje. nazna~i kao takve. kao i mogu}nost pristupa takvom tekstu ugovora. prije davanja njegove ugovorne izjave volje (ponuda za zaklju~ivanje ugovora ili izjava o prihvatanju ponude). promotivnih takmi~enja i igre. šalje komercijalne komunikacijske poruke.. zatim u cilju osiguranja poslovne tajne i pridr`avanja jasnijeg odnosa prema klijentima i drugim pripadnicima profesije. Regulatorna agencija za komunikacije du`na je voditi listu u koju se. . koji podlije`u pravnim propisima o regulisanim profesijama.podatak.bude prepoznatljiva kao takva. ostaju nepromijenjeni. kao takva. 112. razumljivo i nedvosmisleno informisati o: . . premije i nagrade.tehni~kim sredstvima za prepoznavanje i ispravljanje unesenih grešaka prije davanja ugovorne izjave volje. . Komercijalna komunikacija u vezi regulisanih profesija ure|ena je na na~in da je davaocima usluga.jezicima. od strane davaoca usluga biti pohranjen. ili predstavlja takvu uslugu. .promotivne ponude. bez naknade. Ostale obaveze informisanja u vezi sa komercijalnom komunikacijom. Pravni propisi o regulisanim profesijama. na kojima se ugovor mo`e zaklju~iti.nazna~i fizi~ko ili pravno lice na ~iji zahtjev je sa~injena komercijalna komunikacija. koje je sastavni dio njihove usluge informacionog društva. prilikom njenog prijema kod korisnika. bez prethodne saglasnosti primaoca. jasno. kao što su pravni propisi o dopustivosti promotivne ponude.promotivna takmi~enja ili igre. da li }e tekst ugovora koji se zaklju~uje. ugleda i ~asti zvanja. sredstvima elektronske pošte. du`an osigurati da je komercijalna komunikacija. Zaklju~ivanje ugovora regulisano je ~lanovima 19 do 23 Nacrta zakona i to na na~in da je davalac usluga du`an korisnika. koji ograni~avaju komercijalnu komunikaciju za pripadnike ovih profesija. nazna~i kao takve. ostaju neizmijenjeni. kao i uslove koji se moraju ispuniti za njihovo korištenje. jasno i nedvosmisleno prepoznatljiva. Pravni propisi o dozvoljenom i nedozvoljenom dostavljanju komercijalne komunikacije putem elektronske pošte ostaju neizmijenjeni. Davaoci su du`ni poštovati ovu listu. .

On je du`an. Elektronske ugovorne izjave volje. druge pravno zna~ajne elektronske izjave i elektronske potvrde o prijemu. efikasna i dostupna tehni~ka sredstva. tako da ih mo`e sa~uvati i reprodukovati.ne inicira prenos tra`enih informacija. smatraju se primljenim.ne izabere niti promijeni tra`ene informacije. niti promijeni prenesene informacije.114. pod uobi~ajenim okolnostima. Prenos informacija i osiguravanje pristupa. kojoj su odre|ene. prepoznati i ispraviti unesene greške. Davalac usluga du`an je nazna~iti dobrovoljne kodekse poslovanja koje primjenjuje i obezbjediti informacije o elektronskom pristupu ovim kodeksima. bez odlaganja. ne mogu se isklju~iti na štetu potroša~a. mo`e primiti. ili obezbje|uje pristup do komunikacijske mre`e. prije davanja svoje ugovorne izjave volje. kada ih strana. Davalac usluga je du`an korisniku staviti na raspolaganje adekvatna. . One ne vrijede za ugovore zaklju~ene isklju~ivo putem elektronske pošte ili njoj jednake individualne komunikacije. i ako se informacije ne ~uvaju du`e nego što je to uobi~ajeno potrebno za prenos. Obaveze informisanja. uklju~uje i automatsko. ako on: . 246 . od strane korisnika obezbje|ene (unesene) informacije. Davalac usluga koji korisnicima stavlja na raspolaganje mašinu za pretrage i druga elektronska pomagala u cilju tra`enja informacija tre}ih lica.ne izabere naslovnika prenesenih informacija i .ne izabere. 115. ako ovo privremeno pohranjivanje slu`i jedino za proslje|ivanje prenosa u komunikacijskoj mre`i. potvrditi korisniku prijem elektronske ugovorne izjave volje.ne izabere naslovnika tra`enih informacija i . prenosi u komunikacijskoj mre`i. nije odgovoran za informacije koje prenosi. elektronskim putem. Ove obaveze davaoca usluga ne mogu se isklju~iti na štetu potroša~a. nije odgovoran za informacije dobivene na upit. gore navedene. prolazno pohranjivanje informacija koje se prenose. One ne vrijede za ugovore koji se zaklju~uju isklju~ivo putem elektronske pošte ili njoj jednake individualne komunikacije. Odgovornost davaoca usluga regulisana je ~lanovima 23 do 28 Nacrta zakona i to na na~in da davalac usluga koji. ako on: . . Davalac usluga je du`an staviti korisniku na raspolaganje ugovorne odredbe i opšte uslove poslovanja. pomo}u kojih mo`e. Ove obaveze se ne mogu isklju~iti na štetu potroša~a. Ove odredbe se ne mogu isklju~iti na štetu potroša~a. privremeno.ne inicira prenos.

od strane korisnika obezbje|ene (unesene) informacije. sredstvima elektronskog povezivanja. nije upoznat sa ~injenicama ili okolnostima iz kojih je o~igledna protivpravna aktivnost ili informacija. nije odgovoran za takve informacije. nisu obavezni generalno nadgledati informacije koje su pohranili. . ~im dobije pouzdano saznanje o tome. ili . koje slu`i jedino formiranju u~inkovitijeg prenosa informacija drugim korisnicima. i iz zahtjeva za naknadu štete. gore navedeni. pohrani. nije odgovoran za informacije pohranjene na zahtjev korisnika. ili da je sud ili drugi nadle`ni organ nalo`io uklanjanje ili onemogu}avanje pristupa.bez odlaganja ukloni informacije koje je pohranio ili onemogu}i pristup do njih. nije odgovoran za automatsko. ili ~im je dobio ova saznanja ili je upoznat. Davalac usluga koji. i iz zahtjeva za naknadu štete. utvr|enoj opštepriznatim industrijskim standardima u upotrebi. ako je lice od kojeg informacije poti~u podre|eno davaocu usluga ili je pod njegovim nadzorom. ako on: . Davalac usluga koji.116. ili 247 . Davalac usluga koji. tako|e. Obim obaveza davaoca usluga regulisan je ~lanom 28 i to na na~in da davaoci usluga. nije upoznat sa ~injenicama ili okolnostima iz kojih je o~igledna protivpravna aktivnost ili informacija. . Prethodna rješenja se ne primjenjuju. ako: . prenosi u komunikacijskoj mre`i. 117. ili u~inili dostupnim. privremeno. 118.~im je dobio ova saznanja ili upoznat.nema pouzdano saznanje o protivpravnoj aktivnosti ili informaciji. ili davalac usluga informacije tre}ih lica predstavlja kao svoje. utvr|enim opštepriznatim industrijskim standardima u upotrebi. bez odlaganja pristupi uklanjanju elektronske veze. bez odlaganja pristupi uklanjanju ili onemogu}avanju pristupa informaciji. prolazno pohranjivanje.ne promijeni informacije. od strane korisnika obezbje|ne (unesene) informacije. omogu}ava pristup informacijama tre}ih lica. tako|e. . prenijeli. da je informacija kod prvog izvora prenosa uklonjena iz mre`e ili je pristup do nje bio onemogu}en. .nije postupio suprotno dopustivoj upotrebi tehnologije za sakupljanje podataka o korištenju informacija.postupi u skladu sa uslovima za pristup informacijama. ako on: nema pouzdano saznanje o protivpravnoj aktivnosti ili informaciji. na njihov zahtjev.postupi u skladu sa propisima za a`uriranje informacija.

vo|enje registra potpisnika i zaštite li~nih podataka. dati ime i adresu bilo kojeg korisnika svojih usluga. sa kojim su zaklju~ili sporazum o pohranjivanju informacija. 5. . dostaviti ovom sudu sve informacije. omogu}iti pristup u poslovne prostorije u toku radnog vremena. Du`ni su i na osnovu odgovaraju}eg akta organa uprave. omogu}iti pristup ra~unarskoj opremi i ure|ajima i pru`iti bilo koju drugu potrebnu pomo}.organizaciju rada koja garantuje kvalitet izvo|enja usluge certifikovanja. mogu istra`ivati. .lica koja su kvalifikovana za obavljanje odgovaraju}ih stru~no-tehni~kih poslova davaoca usluga certifikovanja. opreme i podataka i 248 . u cilju da se sprije~i. ako tre}a lica imaju preovla|uju}i pravni interes za utvr|ivanje identiteta korisnika i odre|enog protivzakonitog ~injeni~nog stanja.samoinicijativno tra`iti oklonosti koje ukazuju na protivpravne radnje. na zahtjev tre}ih lica.finansijska i druga materijalna sredstva potrebna za trajnije izvo|enje usluga certifikovanja i pokrivanje mogu}ih šteta. na osnovu odgovaraju}eg akta za to zakonski ovlaštenog suda. Davaoci usluga. Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona obavljaju inspektori ministarstva nadle`nog za informaciono društvo. pomo}u kojih se korisnici njihovih usluga sa kojima su zaklju~ili sporazume o prenošenju ili pohranjivanju informacija. Davalac usluga je du`an dostaviti ili pripremiti za inspekciju relevantne poslovne knjige i dokumentaciju i obezbjediti potrebne informacije. sa kojima su zaklju~ili sporazume o pohranjivanju informacija. na zahtjev inspektora. Uredbom je predvi|eno da davalac usluga certifikovanja mo`e obavljati usluge certifikovanja ako ima: .tehni~ku i programsku osnovu koja podr`ava me|unarodne standarde za provo|enje usluga certifikovanja.sistem fizi~ke zaštite ure|aja. Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa 119. Oni su du`ni. dostaviti imena i adrese korisnika svojih usluga. . Nacrtom ove uredbe ure|uju se uslovi i postupak izdavanja elektronskih certifikata u BiH. te u~ine vjerovatnim da znanje ovih informacija. istra`i. du`ni su.1. Davalac usluga je du`an odrediti lice koje }e. gore navedeni. naknada na ime osiguranja i sli~no. ako znanje ovih informacija ~ini zna~ajnu pretpostavku za izvršavanje obaveza tog organa. ~ini zna~ajnu pretpostavku za pravno procesuiranje.2. rasvijetli ili procesuira sudski ka`njivo djelo. .

kao i o postupcima za rješavanje pritu`bi i `albi. bilo kojih dodatnih obilje`ja lica za koja se izdaje certifikat. Pored navedenih. 750 Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa BiH. . . te za provo|enje odgovaraju}ih administrativnih i upravlja~kih postupaka u skladu sa priznatim standardima. 749 Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa BiH. . ako je potrebno.000.pouzdane mjere protiv krivotvorenja.. . znanjima i iskustvima koja su potrebna za pru`anje usluge certifikovanja. davalac usluga izdavanja kvalifikovanih certifikata mora ispunjavati i slijede}e uslove:749 . sa specijalisti~kim stru~nim kvalifikacijama.750 .bezbjedonosna rješenja zaštite od neovlaštenog pristupa i ošte}enja informacija. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH.pouzdane proizvode i sisteme koji su zašti}eni od neovlaštenih promjena i osiguravaju tehni~ku i kriptografsku bezbjednost procesa. Najni`i osigurani iznos sa kojim davalac usluga osigurava odgovornost od šteta je 50. uklju~uju}i bilo koja ograni~enja u korištenju. posebno za pru`anje evidencije certifikata za potrebe odre|enih postupaka. .sistem ~uvanja relevantnih informacija o kvalifikovanim certifikatima za odre|eno vrijeme. a u slu~ajevima u kojima generiše podatke elektronskog potpisa . .zašti}en i povjerljiv proces generisanja takvih podataka.zaposlena lica. . . te provo|enje bezbjednog i trenutnog prekida.00 KM.bezbjedonosni sistem koji onemogu}uje snimanje i kopiranje podataka za izradu potpisa za lica u ime kojih se pru`a uluga certifikovanja. koje mogu biti dostavljene elektronski.ostvarene pretpostavke za djelovanje bezbjednog i a`urnog registra potpisnika.obezbje|eno ta~no utvr|ivanje datuma i vremena (minute i sata) izdavanja ili opoziva certifikata. 249 . naro~ito na rukovodnom nivou. naro~ito za pokrivanje rizika odgovornosti za štete.tehni~ke sposobnosti koje dozvoljavaju da informacije. primjenu tehnologija elektronskog potpisa i odgovaraju}ih procedura bezbjednosti.dokazanu sposobnost bezbjednog provo|enja usluge certifikovanja. na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku i }irili~nim/latini~nim pismom.sistem informisanja lica koja tra`e uslugu certifikovanja o ta~nim uslovima korištenja usluga. odnosno opoziva usluge certifikovanja na zahtjev potpisnika.finansijske resurse za rad u saglasnosti sa zahtjevima postavljenim za djelovanje finansijskih institucija. . izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH.instrumente za propisanu provjeru identiteta i. . budu napisane i pripremljene u razumljivom obliku.

1. informacije mogle biti provjerene u cilju utvr|ivanja autenti~nosti. Tehni~ka pravila i mjere zaštite. Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa 120. sadr`aj i na~in dostave dokumentacije o ispunjavanju uslova iz ove uredbe. 250 .pouzdan sistem pohranjivanja certifikata koji omogu}ava provjeru kako bi: unose promjene radila samo ovlaštena lica. Davalac usluga je po ovoj Uredbi u obavezi da primjenjuje sve postupke. 5. Certifikaciska institucija }e posebnim pravilnikom propisati vrstu. softver i procedure u skladu sa ovom Uredbom ako su u skladu sa standardima. obuhvataju i posebne mjere.751 Predvi|eno je da su svi ovlašteni davaoci usluga certificiranja u obavezi da se pridr`avaju pravila i tehni~kih normativa utvr|enih ovom Uredbom. moraju biti u skladu sa: Odlukom i odredbama Agencije za zaštitu podataka BiH i me|unardno priznatim preporukama i sigurnosnim principima. mjere i procedure propisane od strane Nadzornog organa ili nadle`nog ministarstva za informaciono društvo (dalje: Nadzorni organ). Smatra se da su me|unarodno priznati standardi i preporuke oni koji su objavljeni i usvojeni od strane IETF. Nacrtom ove uredbe utvr|uju se tehni~ka pravila i mjere vezane za osiguranje zaštite elektronskog potpisa. ITU i Evropske unije ili koji su u upotrebi dugi niz godina. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH. To uklju~uje realnu procjenu vjerovatno}e da se incident dogodi kao i štete koje bi taj incident mogao prouzrokovati. kako fizi~ke tako i elektronske zaštite. Davalac usluga certificiranja koji izdaje kvalifikovane certifikate (dalje: DU) mora primjenjivati smjernice Evropske unije. kriterijima ili uslovima prihva}enim u Evropskoj uniji i objavljenim u Slu`benom glasniku Evropske zajednice. u skladu sa odredbama ove Uredbe. pored hardverskih i softverskih.dostupnost releventnih dijelova informacija na zahtjev tre}ih lica koja koriste certifikat i .. iz prethodnog stava ovog ~lana. certifikat bio javno raspolo`iv za pretra`ivanje samo u onim slu~ajevima za koje je registrovani potpisnik dobio ovlaštenje i bilo koja tehni~ka promjena koja bi mogla narušiti zahtjeve bezbjednosti i bila poznata davaocu usluga certifikovanja. Smatra}e se da su hardver. te Evropske norme (dalje: EN) koje se odnose na postupke osiguravanja i zaštite opreme i prostora. Na osnovu procjene rizika za svaki objekat uklju~en u procesu stvaranja elektronskog potpisa posebnim pravilima DU moraju biti definisane odgovaraju}e mjere tehni~ke zaštite. Pravila DU. 751 Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa BiH.3. DU koristi sigurnosne metodologije bazirane na upravljanju rizikom.

sistem ne smije dozvoliti da njegova sigurnost bude kompromitovana ~ak i po cijenu davanja usluga. . u slu~aju greške u sistemu ili prestanka rada nekih funkcija. Uredbom je predvi|eno da svi sistemi uklju~eni u izradu elektronskog potpisa. Sistem fizi~ke sigurnosti mora koristiti principu dubinske zaštite.Princip „Podjele odgovornosti“ name}e razdvajanje izvršne i kontrolne funkcije. Pri ovome je potrebno osigurati saradnju dvije ili više osoba razli~itih profila i ovlaštenja kako bi se sprije~ila zloupotreba sistema ili da bi se isprovocirao incident.753 Agencija za zaštitu podataka BiH }e izdavati ovlaš}enja privrednim subjektima da obavljaju poslove sigurnosne ovjere. Svi pristupni putevi objektu moraju biti adekvatno fizi~ki i elektronski osigurani. Odgovorna osoba za sprovo|enje sigurnosnih pravila mora biti identifikovana i mora imati ovlaštenja i sredstva da sprovodi propisana sigurnosna pravila. . .Princip „Treba-da-zna” osigurava da su informacije dostupne samo onim licima koje treba da ih imaju. uklju~ujivo i backup sistem. odnosno kada postoje}i SZS nije adekvatan postoje}em stanju sistema.Princip „Sigurnog pada“ zahtijeva da. Sistem mora automatski prestati da radi ukoliko se otkrije neka neispravnost koja mo`e kompromitovati sigurnost.Princip „Najmanje privilegije“ obezbje|uje da svaki korisnik sistema treba da ima samo privilegije neophodne da obavlja povjerene zadatke. 752 Ibid.752 Predvi|eno je da redovna provjera poštovanja propisanih pravila mora biti sprovo|ena od strane ovlaštenog organa pri Nadzornom organu. 122. Sigurnosna ovjera se mora ponavljati svaki put kada se promjeni stanje sistema. . Sve mjere sigurnosti zajedni~ki ~ine sigurnosni sistem. Tokom procesa sigurnosne ovjere moraju se kreirati dokumenti koji detaljno opisuju na~in implemetirane fizi~ke i elektronske zaštite sistema. Taj dokument se naziva: „sigurnosni zapis sistema” (dalje: SZS). DU mora da koristi slijede}e principe pri razvoju sigurnosne politike: .121. u slu~ajevima gdje je procijenjeno da su štete koju bi incident mogao prouzrokovati velike. moraju pro}i sigurnosnu ovjeru od strane Nadzornog organa. Fizi~ka zaštita ne smije biti bazirana na samo jednom parametru i ona mora biti organizovana na bazi koncetri~nih krugova zaštitite.Princip „Dubinske zaštite“ tra`i da fizi~ke i elektronske mjere sigurnosti budu implementirane na svim nivoima sistema. 753 Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa BiH. Sigurnosna ovjera va`i samo za dati SZS. Na~in i mjere fizi~ke zaštite bi}e propisane posebnim Pravilnikom od strane Direktora Nadzornog organa. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH 251 .

sigurno uništavanje tajnih klju~eva kada se za to uka`e potreba. .jedinstveno identifikovati svakog korisnika sistema i provjeriti deklarisani identitet prije nego mu dozvole pristup sistemu.generisanje certifikata na osnovu narud`be i asimetri~nog klju~a. . 252 . . .zaštiti povjerljivost senzitivne komunikacije izme|u sebe ili sa vanjskim svijetom. . unutrašnja sigurnost zgrade. . koji nisu više potrebni za redovno funkcionisanje sistema moraju se uništiti na na~in koji eliminiše rizik od neovlaštenog korištenja zapisanih informacija. u sistem moraju biti uklju~eni elementi sposobni da otkriju gubitak integriteta podataka ili fajlova. Pored toga. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH. . 123. . .dozvoliti ovlaštenom korisniku da koristi samo funkcije sistema za koje korisnik ima ovlaštenja.onemogu}iti korištenje ve} korištenih podataka za utvr|ivanje identiteta.bezbjednu zamjenu klju~eva i certifikata kojima je istekao rok va`enja. a bez nenajavljenih prekida u servisu. .kontrolisanje i pra}enje certifikata i klju~eva i njihov status. Infrastruktura za izradu i dstribuciju certifikata i klju~eva mora u sebi sadr`avati slijede}e funkcije: .posjedovati na~ine da dozvoli ili onemogu}i protok paketa na nivou aplikacije na osnovu definisane sigurnosne politike.Predvi|eno je da }e Nadzorni organ propisati posebnim pravilnikom ostale mjere sigurnosti koje najmanje treba da obuhvate slijede}e oblasti: sigurnost okoline.dodjelu kriptografskih klju~eva ili certifikata.registracija korisnika kojima je odobreno da koriste servise.sigurnu dostavu klju~eva i certifikata korisnicima. .generisanje kriptografskih asimetri~nih klju~eva.kreirati zapis o akcijama svih korisnika sistema i sve sigurnosno osjetljive doga|aje i taj zapis mora biti osiguran od promjena ili uništavanja.754 Svi dokumenti.sigurno povla~enja klju~eva koji su kompromitovani ili su izgubljeni. vanjsku sigurnost zgrade. . Informaciono-telekomunikacijska infrastruktura Nadzornog organa mora zadovoljavati brojne sigurnosno-funkcionalne zahtjeve. Elementi sistema moraju posjedovati na~in detekcije pokušaja eskaliranja privilegije ili neovlaštenog isklju~ivanja ili mijenjanja sigurnosnih mehanizama. . pravila ponašanja ovlaštenih radnika i pravila ponašanja posjetilaca. . bilo u elektronskoj ili papirnoj formi. 754 Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa BiH. Sistem mora: .dopustiti ovlaštenom administratoru da upravlja elementima sistema i sigurnosnim funkcijama.

. Sistem za kreiranje kriptografskih asimetri~nih klju~eva mora zadovoljavati me|unarodno priznate standarde radi kompatibilnosti sa ostalim sistemima i radi izbjegavanja slabih algoritama koji se mogu lako kompromitovati. uklju~uju}i kriptografske klju~eve.zaštitu cijelokupnog sistema i svih dijelova sistema koji se koristi za izradu elektronskog potpisa od neovlaštenog korištenja i specijalno od neovlaštenog potpisivanja. a posebno je 253 .pravno funkcionisanje u uslovima redovne eksploatacije svih dijelova sistema. koji se koriste za kreiranje. PINove i pasvorde. . Implementacija sigurnosnih riješenja mora posti}i slijede}e ciljeve: . Oni moraju imati mogu}nost uvida u obaveze i prava koja proizlaze iz sadr`aja koji se potpisuje. a time i sa ostalim sistemima. atribute kvalifikovanih certifikata i ostale elektronske proizvode.potpuno dokumentovanje informacija o stanju svih komponenata sistema koji se koriste da kreiraju ili utvrde identitet elektronskog potpisa ili potpisnika. uklju~uju}i ra~unarsku memoriju ili smart kartice. 125. Isto va`i i za sistem pohranjivanja certifikata i klju~eva. li~ne podatke. Politika upotrebe potpisa mora se iskazivati u dokumentu ~itljivom korisnicima elektronskog potpisa. 124. . Ove procedure ~ini}e sastavni dio SZS. 126. Korisnik elektronskog potpisa du`an je slijediti sve upute vezane za ispravno korištenje certifikata i kriptografskih klju~eva. biometrijske informacije.. Sistem za kreiranje klju~eva i certifikata mora omogu}iti izdvajanje podataka elektronskog potpisa i certifikata u formi koja zadovoljava me|unarodno priznate standarde radi kompatibilnosti sa ostalim sistemima. Ispunjavanjem prethodnih zahtjeva obezbje|uje se da certifikat i kvalifikovani certifikat posjeduju atribute koji su kompatibilni sa me|unarodno priznatim standardima. stvaranje ili utvr|ivanje identita elektronskog potpisa ili potpisnika.onemogu}avanje nedozvoljenog objavljivanja informacija koje su korištene za kreiranje ili utvr|ivanje identiteta vlasnika e-potpisa. . Elektronski potpis koriste potpisnik i primalac u skladu s utvr|enom politikom upotrebe elektronskog potpisa.sigurnosni zahtjevi u oblasti sigurnosti elektronskog potpisa moraju biti postavljeni visoko. DU }e svojim internim procedurama utvrditi standarde na osnovu kojih }e raditi i generisati klju~eve.otkrivanje greške u eksploataciji dijelova sistema i preduprije|ivanje kompromitovanje senzitivnih podataka korištenih za kreiraje e-potpisa ili utvr|ivanje identiteta potpisnika koje ta greška mo`e prouzrokovati. certifikate. atribute certifikata.

Davalac usluga certificiranja mora obezbijediti jedinstvenost podataka za ovjeru elektronskog potpisa na na~in koji obezbje|uje nedvosmislenu identifikaciju potpisnika.provjeravanje primljenih certifikata putem najmanje tri nivoa.1. Zbog toga je davalac usluga certificiranja.756 5. Nacrt Uredbe o uslovima za povezivanje evidencija izdanih i opozvanih certifikata 127. Predvi|eno je da lice koje tra`i uslugu certificiranja (potpisnik) mora li~no u odgovaraju}oj slu`bi Nadzornog organa podnijeti zahtjev za dobrovoljnu registraciju.primanje i slanje kriptiranih zapisa. koji je ovlašten za izdavanje certifikata du`an razmotriti podatke koje je potpisnik predao u zahtjevu za izda755 Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa BiH.provjeravanje primljenih certifikata putem liste opozvanih cerifikata. 757 Nacrt Uredbe o uslovima za povezivanje evidencija izdanih i opozvanih certifikata BiH. . Nadzorni organ je obavezan voditi evidenciju o svemu što ustanovi u toku kontrole. Kontrole sigurnosti uklju~uju provjeru da li je infrastruktura sigurna. Navedene su najzna~ajnije karakteristike ove uredbe. .upotrebu smart kartica ili drugih medija za kriptografsku obradu. o poduzetim intervencijama i izre~enim kaznama zbog neispunjavanja uslova iz ove Uredbe.757 Postupak povezivanja sistema certificiranja bazira se na primjeni dogovorenih obrazaca za slijede}a podru~ja: certifikati. poruke.4.slanje i primanje elektronski potpisanih sadr`aja. da li svi sistemi funkcionišu neometano i da li je u me|uvremenu bilo upada ili pokušaja upada u sistem od strane neovlaštenih osoba koje su pokušale pristupiti opremi ili podacima DU izdavanja certifikata. Za ta~nost i ispravnost podataka u zahtjevu potpisnik odgovara materijalno i pravno. 254 . razmjena certifikata i poruka i prenos certifikata i poruka. . . Predvi|eno je da Nadzorni organ provodi konstantnu kontrolu sigurnosnih sistema fizi~ke i elektronske zaštite DU. Nacrtom ove uredbe utvr|uju se tehni~ka pravila za osiguranje povezanosti evidencija izdanih i opozvanih certifikata u Bosni i Hercegovini. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH 756 Ibid.755 Da bi se to postiglo prema korisniku sistema certificiranja moraju se omogu}iti najmanje slijede}e pretpostavke: .upotrebu i provjeru kvalifikovanih certifikata. .du`an da štiti senzitivne podatke od neovlaštenog modifikovanja ili korištenja.

na zahtjev potpisnika.istekom roka na koji je izdat. preuzeti certifikat. Osnovi za prestanak va`enja certifikata su: .elektronski potpis davaoca usluga certificiranja. . Opozvani certifikati moraju se upisati u listu opozvanih certifikata.na slu`beni zahtjev suda. 129.kriptografski algoritam korišten pri izradi elektronskog potpisa davaoca usluga certificiranja. Lista opozvanih certifikata mora se trenutno obnoviti kod svake nastale izmjene.na zahtjev davaoca usluga certificiranja u slu~ajevima neispunjavanja tehni~kih uslova.redni broj radne verzije liste.vanje certifikata te provesti. u prisustvu potpisnika. Sadr`aj certifikata se upisuje u Registar izdatih certifikata. . odnosno pravnog lica kod kojeg je potpisnik zaposlen u momentu podnošenja zahtjeva za opoziv certifikata. . Podaci ispravnih i odobrenih zahtjeva za izdavanje certifikata arhiviraju se u informacionom sistemu davaoca usluga certificiranja. .ime davaoca usluga certificiranja. Ona mora biti dostupna svim subjektima koji imaju pristup sistemu certificiranja. . 758 Nacrt Uredbe o uslovima za povezivanje evidencija izdanih i opozvanih certifikata BiH. odnosno ako nije bilo promjena u roku ne du`em od 30 dana. kod davaoca usluga certificiranja ili na drugom za te poslove odre|enom mjestu. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH 255 . Lista opozvanih certifikata mora sadr`avati najmanje slijede}e elemente: . odgovaraju}eg tijela dr`avne uprave. Potpisnik kojem je odobreno izdavanje certifikata mora li~no. .datum izrade liste. davalac usluga donosi rješenje o opozivu certikata. a za sve ostale subjekte taj rok je 2 godine. . fizi~ku identifikaciju potpisnika na osnovu relevantnog dokumenta kojim se potvr|uje istinitost podataka sadr`anih u zahtjevu za izdavanje certifikata. odnosno na dan prestanka va`enja. Kada su uslovi za prestanak va`enja ispunjeni. 128.758 Svaki sistem certificiranja mora omogu}iti trenuta~an i nesmetani uvid u listu opozvanih certifikata kod potvr|ivanja valjanosti (od strane primaoca elektronski potpisanog sadr`aja) certifikata koji je izdao. Vremensko va`enje izdatog kvalifikovanog certifikata je 3 godine za pravna lica registrovana na teritoriji BiH. odnosno ako se pri upotrebi elektronskog potpisa ne postupa na propisani na~in.

odnosno u skladu sa adekvatnim obrascem u okru`enju i srodnih operacijskih sistema.1. .evidencija opozvanih certificiranih elektronskih potpisa. Nazivi subjekata u elektroni~kom imeniku moraju sadr`avati slijede}e podatke: ime subjekta u imeniku – fizi~ko ili pravno lice. Nacrtom ove uredbe je predvi|eno da se pri Nadzornom organu i nadle`nom ministarstvu za informaciono društvo (dalje: Nadzorni organ) ustanovljavaju i vode slijede}e evidencije: . Nacrt Uredbe o ustrojstvu i vo|enju evidencija davaoca usluga certificiranja 130. Arhivirani podaci se moraju zaštiti od neovlaštenog pristupa i mogu}ih gubitaka u zapisu. Evidencija izdanih i opozvanih certifikata vodi se pri Nadzornom organu u obliku Registra izdatih i Liste opozvanih certifikata.evidencija opozvanih elektronskih pe~ata. 256 . . izdvojeno od sistema certificiranja u upotrebi. izdati certifikati.jedini~ni skup podataka o davaocu usluga certificiranja. mjesto i adresa. 759 Ibid.evidencija izdatih elektronskih pe~ata. Svi potpisnici i subjekti sistema certificiranja upisuju se u elektroni~ke imenike. njegovo jednozna~no ime i njegov certifikat. dr`ava. liste opozvanih certifikata kao i tehni~ki podaci nastali bilje`enjem rada sistema certificiranja moraju se arhivirati na medije koji obezbije|uju trajnost zapisa od najmanje 10 godina.5. njegov certifikat i podatke o listi opozvanih certifikata i . Podaci o potpisnicima.evidencija izdatih certificiranih elektronskih potpisa. Predvi|eno je da sadr`aj elektroni~kog imenika mora biti izra|en primjenom obrasca kodiranja ISO/IEC 10646-1:2000 Universal Multiple Octet Coded Character Set – Basic Multiple plane. .Svaki opozvani certifikat u listi opozvanih certifikata obavezno sadr`i serijski broj dodijeljen certifikatu prilikom izdavanja i datum opoziva. Svaki elektroni~ki imenik mora sadr`avati dvije grupe podataka. .jedini~ni skup podataka o potpisniku. njegovo jednozna~no ime. naziv organizacione jedinice. naziv pravnog lica.evidencija pravnih lica kojima su izdati certificirani elektronski potpisi. Potpisnik mo`e zatra`iti kod davaoca usluga certificiranja povremeno provjeravanje podataka za izradu kao i podataka za ovjeru elektronskog potpisa.759 U svrhu obezbje|enja ~uvanja ovih zapisa izra|uju se i bezbijednosne kopije koje se smještaju na drugu lokaciju. i to: . 5.

a`urnost evidencija i podataka.povezanost svih evidencija. . nego i Nacrt budu}eg Zakona o obligacionim odnosima nagovještava bitne promjene u domenu e-poslo760 Nacrt Zakona o Ceritfikacionoj instituciji BiH. . .pristupa~nost odgovaraju}im evidencijama i podacima koji se vode kod Nadzornog organa ili od nje ovlaštenih subjekata.povezanost evidencija i podataka izme|u Nadzornog organa i od njega ovlaštenih subjekata.evidencija subjekata kojima su opozvani elektronski pe~ati. .evidencija subjekata kojima su izdata ovlaštenja za izdavanje certificiranih elektronskih potpisa. .evidencija fizi~kih lica kojima su izdati certificirani elektronski potpisi. . .evidencija subjekata kojima su izdati elektronski pe~ati. .evidencija subjekata kojima su opozvana ovlaštenja za izdavanje certificiranih elektronskih potpisa i .evidencija subjekata kojima su izre~ene kaznene sankcije. tako i u papirnom mediju. Procedure treba da omogu}e slijede}e: . izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH 257 .preglednost svih podataka vezanih za vo|enje bilo kog oblika evidencija. kao i njihove izmjene. . imaju karakter javnih registara i iste su dostupne svim pravnim i fizi~kim licima. Elektronsko poslovanje u Nacrtu novog Zakona o obligacionim odnosima Federacije BiH i Republike Srpske 131. Rukovodilac Nadzornog organa760 propisuje Pravilnikom procedure vo|enja evidencija. Ne samo nacrt nove e-legislative. . .2.zaštitu tajnosti evidencija i podataka kada je to propisano pravnim propisom ili normativnim aktom u Nadzornog organa ili od nje ovlaštenih subjekata. uz obavezu njihovog trajnog ~uvanja. Sve ove evidencije Nadzorni organ vodi i u elektronskoj i u hard copy formi.. 5. Njegovim odredbama se omogu}uje nesmetano vo|enje svih evidencija iz ove Uredbe.evidencija fizi~kih lica kojima su opozvani certificirani elektoronski potpisi. Nabrojane evidencije. .ta~nost i istinitost svih evidencija. kako u elektronskom.evidencija pravnih lica kojima su opozvani certificirani elektronski potpisi. Monitoring nad sprovo|enjem i poštivanjem propisanih procedura vrši rukovodilac Nadzornog organa ili od njega ovlašteno lice.

06. korišten sa stanjem Nacrta zakona sa danom 16. 762 Ibid.2003. kao i izme|u kompanija i vlada (B2G i G2B).pojedina~nim tehni~kim koracima koji vode zaklju~ivanju ugovora. Elektronsko poslovanje obuhvata elektronsko trgovanje dobrima i uslugama. Prispje}e narud`be poduzetnik je du`an bez odlaganja potvrditi elektronskim putem. Zaklju~ci 133. Poduzetnik je du`an prije predaje takve narud`be informisati kupca barem o: . Pri tome }emo se zadr`ati jedino na odredbama koje se odnose na elektronsko zaklju~ivanje ugovora. Koristi}emo se verzijom koja je datirana na 16. 6. Elektronsko poslovanje je op}i koncept koji obuhva}a sve oblike poslovnih transakcija ili razmjene informacija koje se izvode korištenjem i upotrebom IKT. . izra|en od strane GTZ.762 Naru~iocu treba na raspolaganje staviti uslove ugovora uklju~uju}i opšte uslove poslovanja tako da ih mo`e memorisati i reprodukovati. kao i o mogu}nostima elektronskog pristupa ovim pravilima. unutar samih kompanija. Izme|u va`e}eg Zakona o obligacionim odnosima i Nacrt novog Zakona (dalje: Nacrt ZOO) bitna razlika postoji u ~lanu 33 Nacrta ZOO koji reguliše narud`be elektronskim putem. . Mo`e se obavljati me|u kompanijama (B2B). 258 .vanja.tehni~kim sredstvima za prepoznavanje i korekciju grešaka kod unošenja podataka prije predaje narud`be.pristupa~an korisniku.jezicima koji stoje na raspolaganju za zaklju~ivanje ugovora i .tome da li se nakon zaklju~ivanja ugovora tekst ugovora memoriše i da li je on . . 132. ili ako se izme|u poduzetnika dogovori nešto drugo.06. izme|u kompanija i njihovih kupaca (B2C). Ova rješenja ne va`e ako je ugovor zaklju~en isklju~ivo putem razmjene e-maila ili sli~ne individualne komunikacije.pravilima ponašanja. djelotvorne i pristupa~ne tehni~ke mogu}nosti.2003. 761 Nacrt Zakona o obligacionim odnosima za oba entiteta.761 Po ovom ~lanu Nacrta ZOO poduzetnik koji se radi zaklju~enja ugovora o isporuci roba ili pru`anja usluga poslu`i telekomunikacijskim ili medijskim uslugama (ugovor o elektronskom poslovanju). du`an je svojim kupcima staviti na raspolaganje primjerene. uz ~iju pomo} kupac mo`e uo~iti i otkloniti greške unošenja podataka prije predaje narud`be. Nacrt Zakona o obligacionim odnosima za oba entiteta izradio je GTZ. kojima podlije`e poduzetnik.

Time je potvr|ena hipoteza da se. 137. odnosno preko web stranice (Interneta). kako izvršiti identifikaciju potpisnika. e-ra~uni. samo u tehnici zaklju~ivanja ugovora. Standardi elektronskog poslovanja postaju sve slo`eniji i stro`iji. Na `alost. 138. e-potpisi. e-pla}anje. na dr`avnom nivou postoji jedino Zakon o elektronskom potpisu koji je nedavno donesen. prvenstveno zbog Interneta. ovaj zakon je ostao samo mrtvo slovo na papiru jer do danas u RS nije izdat niti jedan elektronski potpis. nije promijenjen. u BiH se nije. elektronski potpisi. Tehnika zaklju~ivanja elektronskog ugovora postaje sve specifi~nija zbog medija u kojem se elektronski ugovor manifestuje. veliki broj me|unarodnih organizacija po~eo je regulatorno da djeluje u ovom domenu. Najva`niji predmet normiranju su: komercijalni dokument. kao uslov za nastanak ugovora i za o~uvanje dokazne snage pisanog dokumenta. Osnovne. perfekciji ugovora i pravnom re`imu koji za njega va`i. da certificira elektronske potpise. kako se izvršavaju obaveze i kako. elektronski pe~ati pravnih lica). Ta zakonitost va`i i u sferi zaklju~ivanja elektronskog ugovora. pravna rješenja vezana za zaklju~ivanja elektronskih ugovora razlikuju od standardnih na~ina zaklju~ivanja ugovora. upotrebi hardverskih i softverskih sredstava koji se koriste kod izjavljivanja volje za sklapanje ugovora (elektronske poruke. potvrditi vjerodostojnost potpisanog elektronskog zapisa. e-bankarstvo. kako dati pravno valjane i relevantne izjave volja u procesu ugovaranja. 136. tj. niti je formirana institucija koja bi mogla da izdaje. odre|ivanju i autentifikaciji sadr`aja ugovora. U tu svrhu u virtualnom svijetu se koristi elektronski po259 . u slu~aju spora. šta je sadr`aj ugovora. Da bi se otklonile prepreke i ubrzao razvoj elektronskog poslovanja. iz ~ega proizilazi da su osnovna pitanja u poslovanju primjenom IKT.nacionalnim pravima i u me|unarodnoj regulativi. U principu.134. e-ugovori. U BiH. Nacionalna prava svih razvijenih zemalja su veoma rano po~ela da tra`e odgovore na pravna pitanja koja IKT i elektronsko poslovanje postavljaju. 135. opšte karakteristike tehnike zaklju~ivanja elektronskih ugovora se navode pojedina~no. Pravni re`im potpisa davaoca izjave ili ugovorne strane. na~inu pregovaranja. Dosadašnja legislativa predstavlja samo parcijalno rješavanje goru}ih problema. Nasuprot trendu u me|unarodnom i uporednom pravu. Na entitetskom nivou Republika Srpska je donjela Zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu. pratilo kretanje u oblasti elektronskog poslovanja i njegovo pravno regulisanje. na adekvatan na~in. ugovaranje izme|u stranaka je izraz njihove usaglašene volje. Ta se specifi~nost ogleda prvenstveno u identifikaciji lica.

Sem uobi~ajenih klauzula o ograni~enju ili isklju~enju odgovornosti u elektronskom poslovanju putem Web stranica pojavljuju se klauzule isklju~enja odgovornosti za štetu prouzrokovanu: napadima destruktivnih programa (kompjujterski virusi. autentifikacije i verifikacije elektronskog potpisa su toliki da su doveli do niza posrednika u izra|ivanju ovog pravnog ~ina. U elektronskom poslovanju kontakti se uspostavljaju Internet marketingom. Za razliku od klasi~nog prava. Iako reklamiranje u klasi~nom na~inu poslovanja ne predstavlja preliminarne kontakte. ono na Internetu to jeste. Izuzetak je postalo pravilo! Zbog toga pregovaranje u principu nije mogu}e. Tehni~ka. Eventualne faze zaklju~ivanja ugovora su ovim izgubile na zna~aju. reklamiranjem putem Interneta. crvi itd). tj.tpis. elektronska ponuda obavezno sadr`i i podatak kada se smatra da je ugovor zaklju~en. Ugovori se zaklju~uju razmjenom elektronskih poruka (ponude i prihvata) u~injenih elektronskom poštom ili putem elektronskih poruka u~injenih primjenom XML standarda na web stranici jedne od ugovornih strana. Ako uopšte postoje uslovi za to. Isto va`i i za lice koje reaguje na eletronsku ponudu ili poziv. tj. Ugovori se zaklju~uju automatizovano (npr. ali je njihov zna~aj u elektronskom ugovaranju bitno ograni~en. On je sredstvo za identifikaciju ugovornih strana i autentifikaciju. Zbog razli~itih rješenja u pojedinim nacionalnim pravima i unutar me|unarodnih izvora pošiljalac elektronske poruke ili dokumenta mora jasno nazna~iti da li se radi o ponudi ili pozivu na davanje ponuda. subjekat koji odgovara mora da nazna~i da li se radi samo o daljem tra`enju informacija ili o prihvatu. Time na~ela autonomije volje i slobode ugovaranja nisu formalno povrije|ena. Uzimaju}i u obzir karaktreristike Interneta kao medija kojim se šalju. Nacionalna prava i me|unarodni izvori usvajaju razli~ite teorije o vremenu i mjestu prijema ponude i prihvata. I ne samo to! Potpis kao bivši privatno-pravni akt u~esnika u transakciji sada je podvrgnut veoma sna`noj intervenciji dr`avne sfere oli~ene u administrativnom pravu. elektronsko ugovaranje je prevashodno bazirano na zaklju~ivanju ugovora putem formularnih tipiziranih ugovora. Razlog le`i u interaktivnosti web stranica i e-pisama koji ne slu`e samo reklamiranju nego i kao mjesto i na~in za dobijanje svih potrebnih informacija prije zapo~injanja pregovaranja i samog zaklju~ivanja ugovora. duplim klikom na postavljeno pitanje na web stranici da li prihvatate ponudu). nepromjenjenost sadr`aja poruke koja je poslata elektronskim putem. Ovo je jedna od najve}ih komercijalnih i pravnih novina koju donosi primjena IKT. tehnološka i proceduralna slo`enost davanja. presretanju primljenih 260 .

digitalne nov~anice. te nije ni bilo dileme koji propis }e se primjeniti. Izbor nadle`nog prava potencijalno ote`ava ~injenica da jedna ugovorna strana mo`e imati sjedište u jednoj zemlji. tj. ve} prilogo|avanje postoje}ih pravila novim tehnikama poslovanja. tako da sudovi više ne mogu odbijati kao dokaz dokument samo zato što je zaklju~en u elektronskom obliku. naru~ivanja i zaklju~ivanja ugovora o prodaji robe ili usluge se ne zna dr`avna teritorija sa kojih potencijalna ili aktualna stranka djeluje. prezentaciju na web-sajtu izvršiti u drugoj zemlji. Klasi~na rješenja o isklju~enju i ograni~enju odgovornosti su izdr`ala zahtjeve novih tehnologija. a potom i pravnim tretmanom dokazne snage elektronske forme ugovora. Drugo polje harmonizacije ti~e se pravne sigurnosti. U sklopu tradicionalnog na~ina privre|ivanja. Zbog toga drugu veliku grupu pravnih problema predstavljaju oni koji se ti~u odre|ivanja mjerodavnog prava za predmetni ugovorni odnos. Ova regulativa ni na koji na~in nije promjenila opšta rješenja ugovornog prava tako da ona va`e i za ugovore koji su zaklju~eni primjenom IKT. koje se za razliku od tradicionalnih (papirnih i metalnih) sastoje od izvjesnog broja bitova. Ova situacija ne zahtijeva promjenu postoje}ih pravila me|unarodnog privatnog prava. Kao krajnji zaklju~ak se name}e stav da izme|u zaklju~ivanja ugovora razmjenom elektronskih poruka i primjenom IKT i na klasi~an na~in razlika postoji samo u tehnici zaklju~ivanja ugovora i mediju u kojem se to ~ini. Ono što je karakteristi~no za pla}anje kod elektronskih ugovora jeste praksa da je ~in pla}anja uz svojstvo konkludentne radnje dobio i karakateristike uslova za zaklju~ivanje ugovora. primiti robu iz tre}e zemlje. 139. tj. U principu je va`ilo pravo mjesta obavljanja posla. Kao sredstvo pla}anja pojavljuje se digitalni novac. U trenutku kontaktiranja. elektronskih podataka. Pregled najva`nije regulative koja se bavi elektronskim poslovanjem i elektronskim potpisom jasno pokazuje zakonitost harmonizacije rješenja na me|unarodnom nivou. 261 . Ona je u svim izvorima izjedna~ena sa drugim dokaznim sredstvima. Sistem elektronskog pla}anja nije ništa manje slo`en od na~ina zaklju~ivanja elektronskih ugovora. a pla}anje izvršiti u ~etvrtoj zemlji. poslovni odnosi su naj~eš}e uspostavljani na lokalnom nivou. Prva oblast u kojoj se harmonizacija ogleda jeste tehnika zaklju~ivanja ugovora elektronskim putem. promjenama specifikacije robe u~injene na web stranici itd.poruka promjenama uslova na web stranici ili sadr`aja web stranice. Ona se ostvaruje najprije standardizacijom tehni~kih i tehnoloških zahtjeva i rješenja. ali su u eri elektronskog poslovanja dobila potpuno nove tipizirane sadr`aje. U prodaji putem Interneta situacija je bitno razli~ita.

Uredbe o evidenciji davatelja usluga certificiranja elektronskih potpisa. Opravdano je o~ekivati da }e usvajanjem i primjenom ove legislative u BiH ubrzati pridru`ivanje ne samo Evropskoj uniji. Uredbe o mjerama i postupcima upotrebe i zaštite elektronskog potpisa i naprednog elektronskog potpisa. nego i razvijenim zemljama. Prate}i opšti razvoj pravne regulative elektronskog poslovanja i potrebe otpo~injanja pregovora o SAA sa Evropskom unijom. Tehnološke osobine Interneta kao medija preko koga se zaklju~uju ovi ugovori. nezaobilazan instrument na tom putu. Uredbe o registru davatelja usluga certificiranja elektronskih potpisa koji izdaju kvalificirane certifikate. Nju sa~injavaju ve} usvojeni Zakon o elektronskom potpisu BiH: Nacrti Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH. E-legislativa je. nego i cjelokupnog BiH društva. Vije}e ministara BiH u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojni program Ujedinjenih nacija) je izradilo kompleksan skup zakona i uredbi koje predstavljaju budu}u e-legislativu BiH. 262 . sredstava za izradu elektronskog potpisa i naprednog elektronskog potpisa i sistema certificiranja i obaveznog osiguranja davatelja usluga izdavanja kvalificiranih certifikata. koji su ura|eni u okviru UNDP zadovoljavaju upravo ovu potrebu ne samo pravnog poretka. pri tome.140. Nacrti Zakona i uredbi o elektronskom poslovanju. Zna~aj EU kao partnera Bosne i Hercegovine i proces njenog pribli`avanja Evropskim integracijama name}u potrebu harmonizacije prava BiH sa Acquis communautaire. Razloge za to vidmo u ~injenici da u modernom svijetu samo ure|ena upotreba IKT i solidno konstituisano informati~ko društvo mogu pojedincu obezbijediti bolji i humaniji `ivot. Uredbe o tehni~kim pravilima i uvjetima povezivanja sistema certificiranja elektronskih potpisa. 141. ~ine tehniku zaklju~ivanje elektronskog ugovora specifi~nom unutar svih pravnih sistema i pravnih tradicija prisutnih u Evropskoj uniji.

dr Veljko Trivun. On podrazumijeva njihovo postojanje ali u skladu sa dr`avnim zakonodavstvom. Pravne aspekte zaštite prava potroša~a obradio je prof. ovlaštenja i rada Konkurencijskog vije}a Bosne i Hercegovine i entitetskih Ureda za konkurenciju i zaštitu potroša~a. postale jedan svojevrstan poligon u okviru koga se vodi borba vezana ne samo za zaštitu vlastitih nacionalnih i dr`avnih ekonomskih interesa. u jednom dijelu. Javnopravni aspekti ove zaštite su sve zastupljeniji. Naravno da ovakav koncept ne isklju~uje potrebu postojanja entitetskog zakonodavstva. kao i interesa vezanih za zaštitu vlastitih nacionalnih ekonomskih interesa. Slijede}a faza }e biti uskla|ivanje entitetskih zakonodavstava u razli~itim sferama: inspekcijski nadzor. te u tom kontekstu posebno za`ivljavanje funkcija. postupanje sudova. na globalnom planu. Nezaobilazna je i oblast prava konkurencije. pri ~emu pojedini zakoni koji determinišu ovu materiju tako|er egzistiraju kao dr`avni. o a`uriranoj verziji magistarskog rada mr Jasmina Hoše na temu: „Sistem zaštite potroša~a u pravu Evropske Unije i pravu Bosne i Hercegovine“. Prakti~no su sve oblasti privre|ivanja. Potroša~i. odnosno gra|ansko-pravne zaštite. instrumentarij njihove zaštite postaje sve razu|eniji. kompleksniji i u sebi nosi razli~ite oblike organizovane zaštite. dr Veljko Trivun. uklju~ivo i prometnu i sferu pru`anja razli~itih vrsta usluga. 263 . Bli`e i šire dr`avno i privredno okru`enje. Uvod 1. postaju sve više kategorija koja opredjeljuje izbor roba i usluga. I ovdje se radi. formiranje udru`enja za zaštitu potroša~a. ve} i samih potroša~a. a naro~ito u kontekstu sve 763 Autori ovog poglavlja su mr Jasmin Hošo i prof. posmatra i u svjetlu mjera ekonomske politike. kao ciljane marketinške kategorije.IV PRAVNA ZA[TITA POTRO[A^A763 1. Bosna i Hercegovina izabrala je rješenje da osnovi materije zaštite potroša~a budu regulisani na dr`avnom nivou. Borba za potroša~e sve više postaje i mjerilom ekonomske uspješnosti. Prvi korak ka ovom cilju je u~injen donošenjem Zakona o zaštiti potroša~a u Bosni i Hercegovini. mjere za zaštitu potroša~a u okviru svojih ekonomija. U cilju zaštite potroša~a. svi oblici zaštite potroša~a po~ev od krivi~no-pravne pa do civilne.

a prije svega mjera ekonomske politike. str.765 Vremenom su se razvila i pravila tzv. „Rimsko pravo“. Zagreb. nije mogao uo~iti. treba da usvoji i primjeni moderne obrasce ponašanja u oblasti zaštite potroša~a. kurilskih edila vezanih za potrebu javnog objavljivanja mana prodatih robova i stoke. 764 Hamurabijev zakonik. 1989. kao i zaštite potroša~a koji se kategorijalno javljaju kao najve}i konzument nacinalnih dobara. dr. Pravo zaštite potroša~a. kao i ~injenicom da su potroša~i. Nesumnjivo je da }e ova oblast dobivati sve više na svome zna~aju. 2. shva}enog u uobi~ajenom zna~enju tog pojma. ni uz uobi~ajenu pa`nju. 1780. ve} }e biti i u funkciji ostvarenja pojedinih privrednih i ekonomskih ciljeva. n. prilikom sklapanja ugovora.ve}eg uticaja dr`ave na nacionalne ekonomije. Pisani izvori se susre}u u Lex duodecim tabularum. Svjedoci smo stvaranja jedne zasebne ekonomske. godine p. a u slu~aju Evropske unije i jednog jedinstvenog tr`išta. izgleda da se sve bitno povodom prava zaštite potroša~a. desilo u proteklih nekoliko desetlje}a. Radilo se o onim manama kada prodana roba nije imala svojstva za koja se. a posebno kada se posmatra u funkciji ostvarivanja više razli~ito definisanih ekonomskih i drugih ciljeva. pravne i marketinške discipline koja se naziva konzumerizam. na dr`avnom nivou. Ako se zanemare pokušaji da se tragovi prate unazad sve do Hamurabija. 2. Narodne novine. kategorija koja snosi zna~ajan dio ve} spomenutih poreskih optere}enja. Moralo se raditi o takvim svojstvima da ih kupac. 264 . Ovo je opredjeljeno i izabranim ekonomskim pristupom zaštiti potroša~a. Potroša~i i njihova zaštita na svom zna~aju. svakim danom dobivaju sve više. predstavlja jedno od efikasnih sredstava zaštite ove zna~ajne kategorije.764 ali i one suzdr`anije koji ne idu dalje od kraja prošlog i po~etka ovog stolje}a. 310311. Ostvarenje ovog zahtjeva ne}e biti samo u funkciji našeg pristupanja Evropskoj uniji i drugim regionalnim i širim integracijama. e. Nesporno je postalo da i Bosna i Hercegovina. tvrdilo da ih ta roba i ima. Istorijski razvoj prava za{tite potro{a~a 3. Rimsko pravo je poznavalo postojanje stvarnih ili fakti~kih nedostataka na prodanoj stvari. kao krajnji konzumenti pojedinih dobara i usluga. Ante Romac. 765 Pobli`e vidjeti kod: Prof. kao nova pravna i ekonomska disciplina u nastajanju. Pravo zaštite potroša~a predstavlja i jednu od poluga i sredstava ekonomije kako bi se u ovoj sferi ispoštovali sve slo`eniji zahtjevi vezani za zaštitu ekonomskih interesa pojedinih dr`ava.

konstituisanja pravnog institua ošte}enja preko polovine (leasio enormis). relativno obuhvatnu kodifikaciju u ovoj oblasti tzv. ništa se zna~ajnije nije dešavalo. Consumer Law. zahtijevalo se da za svaku stvar i uslugu bude odre|ena pravi~na cijena (justum pretium). 12 i 13. Ako izuzmemo. Ovdje je potrebno spomenuti shvatanja pisaca kanonista o uticaju promijenjenih okolnosti (rebus sic stantibus) na dejstvo ugovora. Ova shvatanja su se zasnivala na tuma~enju osnovnih normi hriš}anskog morala da je nedopušteno da se. 768 Smjernice Ujedinjenih nacije Rezolucija br. U pojedinim pravnim sistemima efikasnost zaštite je posredovana dr`avnim i paradr`avnim organima i naglaskom na kolektivnoj zaštiti. prije svega zakonodavaca. Pitanje u kojoj je mjeri poslanica iz 1962. tek posljednjih nekoliko desetlje}a svjedo~e akciju. Pod ovim uticajem. Re~eno prije svega vrijedi za pravo SAD. artikulacija neo-liberalnog konzumerizma. Razvoj ove teorije doveo je i do toga da se s vremenom po~elo vršiti i administrativno tarifiranje robe i usluga.F. U skladu s tim.Kennedya ameri~kom Kongresu s po~etka šezdesetih godina u kojoj su interesi potroša~a dobili prominentno mjesto. na tr`ištu u~inila neophodnom i po`eljnom. u cilju zaštite potroša~a. g. U tom smislu pravo zaštite potroša~a je prvenstveno dio onog što se naziva socijalnim in`injeringom u okvirima dr`ave blagostanja.768 Pri tome su jasno uo~ljive i odre|ene razlike. posebne zakone 766 Pobli`e vidjeti kod: David Oughton & John Lowry.767 Ilustrativne su i smjernice Ujedinjenih nacija. prekršajno i krivi~no pravo. autonomne pravne regulacije („soft law“) i samoorganizovanju potroša~a. u drugima je šire korišteno upravno.766 Tek na tragu ekonomskog poleta nakon II svjetskog rata stvorena je ono što bi se moglo nazvati ekonomsko-socijalnom kriti~nom masom koja je neposrednu pravnu intervenciju. uslovljene kako osobenim pravnim tradicijama. Second edition. izme|u ostalog. u okviru kanonskog prava. i utoliko „retorika potroša~kih prava“. Dok su u nekim zemljama akcentirani metodi i tehnike privatnog prava. Ona uklju~uje: ustavne odredbe. str. International Organization of Consumers Union-IOCU. politi~kim i kulturnim specifi~nostima. a što je ovdje u drugom planu. Dakle. jedna strana bogati na ra~un druge strane. lepeza pravnih instrumenata kojima se vrši intervencija na strani potroša~a je izuzetno široka i raznolika. Balckstoun Press Limited. putem ugovora. potroša~ke zakonike („Consumer code“). U drugim je ta uloga prepuštena raznim vidovima tzv. na posebnoj pravnoj zaštiti potroša~a kao slabijeg partnera u procesu tr`išne razmjene. 265 .Srednji vijek nije donio nešta zna~ajno u ovoj sferi. premda su razlozi njegovog postojanja vezani za nedostatke imanentne kapitalisti~kom proizvodnom i tr`išnom odnosu. London 2000. kao i smjernice Me|unarodne organizacije saveza potroša~a. 39/248. gdje ga sublimira ~uvena poslanica predsjednika J. a u kojoj dio socijalne pravde. 767 U poslanici je posebno istaknuto nekoliko osnovnih prava potroša~a. tako i socijalnim.

London 1998. Hartley T.ac. g. Penguin Books. www.org. Ekonomski fakultet u Sarajevu. Pravni centar. ex. “Comments to the Green Book”.769 Pod pojmom evropskog prava ili komunitarnog prava podrazumjevamo korpus pravnih pravila koji ure|uje društvene odnose u okviru Evropske zajednice.: „Osnovi prava Evropske zajednice .Izdava~ka djelatnost djelatnost. kao i u propisima sadr`anim u Zelenoj knjizi o zaštiti potroša~a. Sarajevo 2001. dr Sanjin Omanovi}: “Me|unarodno poslovno pravo i arbitra`e”. Specifi~na nadle`nost za donošenje propisa iz ove oblasti nije bila sadr`ana u osniva~kom ugovoru.koji pokrivaju zna~ajnije segmente zaštite potroša~a.. 1995. 770 Vidjeti opširnije. tzv. Nigel Foster: “EC Law”. Evropska unija je po mnogo ~emu osobena.771 Slobodno se mo`e re}i da se politika zaštite potroša~a razvijala uporedo sa razvojem zajedni~kog tr`išta Evropske zajednice. Zbog toga ne postoji jedinstven stav o njegovoj pravnoj prirodi. u ovom polju. 346. ~lan 129a i u ~lana 95. Za{tita potro{a~a u pravu Evropske unije . nadnacionalna tvorevina grupe dr`ava. odnosno Evropske unije.cl. London 1987. Sarajevo 1998. prof. obrazovanje i samoorganizovanje su sadr`ani u ~lanu 153.772 Tek Amsterdamskim novelama komunitarna nadle`nost.. a samim tim i njen pravni poredak predstavlja me|unarodno pravni fenomen. g. U obzir treba uzeti i brojne podzakonske akte kao i uvijek ilustrativnu sudsku praksu. zakone o zaštiti potroša~a. ex.C. dr Miloš Trifkovi} i doc. 772 „Green Book on Consumers Protection in the European Union”.uk. Sweet and Maxwell.770 Društveni odnosi koji se ti~u zaštite potroša~a nisu oduvjek bili dio izvorne nadle`nosti komunitarnog prava. te direktivi Evropske unije vezanu za zaštitu potroša~a. Sve te mjere su bile sporadi~ne i slu`ile su kao sredstvo za ostvarenje cilja stvaranja zajedni~kog tr`išta Unije.jussemper.istorijski razvoj 4. Potroša~evo pravo na informisanje. www. Ugovora o osnivanju Evropske Unije. Wyatt DerickDashwood Alan: “The Substantive Law of the EEC”. te pojedina~ne zakone ili intervenciju u postoje}e opšte propise kojima se reguliše ponašanje na tr`ištu. str. 3. ali to ne zna~i da nije bila razmatrana na Savjetu Ministara i da oni nisu donosili propise koji se ti~u zaštite potroša~a. ~lan 100a. je specificirana i u~injena manje spornom i najzad uzdignuta na ustavni 769 Vidjeti opširnije.cam. Blackstone press limited. 771 Vidjeti opširnije: Dennis Swann: „The Economics of the Common Market”.Uvod u ustavno i upravno pravo Evropske zajednice”. S obzirom na osnovnu koncepciju rada istorijski razvoj zaštite potroša~a dalje }e se posmatrati isklju~ivo u okvirima njegovog razvoja u pravu Evropske unije. 266 .

kao i prava na predstavljanje u tijelima koja odlu~uju o stvarima od interesa za potroša~e. a koja se sastoje od: prava na zaštitu ekonomskih interesa. str. Nevenko. 774 Reich. 1996. 777 Njema~ka. Ja~anje pozicije ne odnosi se samo na potroša~a kao individuum. bio je prije svega proizvodno orijentisan. kao i razvoj institucija koje }e potroša~e obavještavati i pou~avati. Francuska.775 Rezolucijom 39/248776 iz 1985. Italija. prava na udru`ivanje sa svrhom zaštite njihovih interesa. Holandija. „EU Verbraucherrecht”. Baden Baden: Nomos Verlagsgesellschaftstr. 64. Belgija i Luxemburg 267 . Sarajevo: Magistrat. str. Radi se o politi~kom i pravnom odgovoru na specifi~ne uslove djelovanja i rizike individua. Šest zemalja777 potpisnica Ugovora o osnivanju EEZ potpisanog u Rimu 1957. potroša~kom društvu. Cilj politike zaštite potroša~a je ja~anje pozicije potroša~a kroz izjedna~avanje tr`išno politi~ke podre|enosti potroša~a i kroz pove}anje transparentnosti na tr`ištu. U njegovim institucionalnim i pravnim strukturama radilo se primarno na stvaranju slobodno-tr`išnih odnosa ~ime se `elio stvoriti veliki jedinstven prostor za proizvodnju i distribuciju. prava na obavještavanje i školovanje potroša~a.nivo. Ugovor o osnivanju Evropske ekonomsku zajednice (dalje: EEZ) iz 1957. 6. str. op.. „Pravna zaštita potroša~a i uporednopravna studija sa posebnim osvrtom na prava potroša~a u Evropskoj uniji”. 14. Beograd .Sremska Mitrovica: Eco Tech d. 4 Auflage. donijele su krajem 1973. Jelena. „Osnovi prava Evropske unije”. Faze razvoja politike za{tite potro{a~a u Evropskoj uniji 5. godine. Zemlje ~lanice Evropske zajednice su u šezdesetim i sedamdesetim godinama prošlog stolje}a po~ele da razvijaju koncept za poboljšanje prava potroša~a. odnosno potroša~kog kolektiva u tzv. 2003. transparentnosti tr`išne distribucije i marketinga.o. na tim principima. ve} i na ukupno ja~anje kolektivne mo}i 773 Vidjeti opširnije: Nevenko Misita.o. odnosno nepoštivanje elementarnih zahtjeva odr`ive i `ivotnoj okolini primjerene proizvodnje hrane.774 Osnovni cilj EEZ bio je uspostavljanje zajedni~kog tr`išta. Od tada do danas. cit. te štititi njihova prava. 775 Misita. zdravlje i imovinu prilikom stjecanja proizvoda i usluga na tr`ištu. 2002. 4. prava na zaštitu od opasnosti za `ivot. prava na pravnu zaštitu i podršku dr`ave. Generalna skupština Ujedinjenih nacija donijela je smjernice o zaštiti potroša~a kojima je potaknula zemlje ~lanice na zakonsko ure|ivanje ovog podru~ja. str. godine Evropsku povelju o obavještavanju i zaštiti potroša~a s njihovim pravima. u EEZ je nastalo bogato i razu|eno zakonodavstvo za zaštitu potroša~a. 776 Vilus. 18. Norbert. ..773 Mo`e se re}i da je to posljedica „društvene stvarnosti” jer su ove promjene proistekle nakon niza skandala vezanih za proizvodnju hrane. 3. g.

781 Sprovo|enje prava je u rukama dr`avnih ustanova. Ulrike. unter besonderer Beruecksichtigung des Werberechtes“. Do kraja osamdesetih godina Evropska komisija nije uspjela razviti stvarnu politiku zaštite potroša~a. cit. 1997. Consumer Legislation in Belgium and Luxembourg. Dakle. našla je u zemljama ~lanicama EEZ dosta heterogeno razvijeno pravo zaštite potroša~a. op. Oni se zala`u za precizno regulisanje u usko ograni~enim djelatnim poljima i vjeruju osim toga u samoregulaciju. Norbert. Kada je po~etkom sedamdesetih godina Evropska komisija stupila na scenu i postepeno po~ela preuzimati politiku zaštite potroša~a. germanska i skandinavska. 61(1998) Modern Law Review. str. situacija se zna~ajno mijenja. „access to justice” prevazilazi politiku zaštite potroša~a. 1979. 1085. Legal Irritants: Good Faith in Brits Law or How Unifying Law Ends Up in New Divergentes. str. Disseldorf. „Access to justice” svoj je vrhunac do`ivio u sedamdesetim godinama. Takozvani skandinavski element bio je zastupljen sa Danskom. str. Od EEZ inicirane aktivnosti slijede mogu}nost ostvarenja pristupa pravu potroša~a kao individue i kao grupe. Ostvarivanje prava potroša~a. koji sadr`e konkretne mjere. evropsko-kontinentalni sistem i u okviru njega pravne škole: romanska.. 779 Reich. Kroz materijalno pravo obezbje|ena zaštitna pozicija ostaje bezuspješna. 12. je centralno pitanje politike zaštite potroša~a. 268 . 780 O tome pobli`e: Fontaine/Bourgoignie.778 Zajedni~ko obilje`je svih modernih demokratskih dr`ava je zaštita interesa ekonomski slabije strane u poslovnim transakcijama na tr`ištu.potroša~a. Korporacijske strukture su slabo 778 Zischka. 5. „Die Rechtsetzungkompetenzen der Europaeischen Gemeinschaft auf dem Gebiet des Verbraucherschutzes. Odnos potro{a~kog prava Evropske unije i ostalih pravnih sistema ~lanica 7. sve dok se ne obezbjedi efikasan pravni okvir. zaštita okoliša i ograni~avanje stranaca u ostvarivanju njihovih prava. Consumer Legislation in The EC Countries.780 Krajem šezdesetih i po~etkom sedamdesetih godina EEZ se sastojala od devet ~lanova. ve} i na ostale difuzne interese u podru~jima kao što su polna diskriminacija. 1982. tako da su se ve} tada mogla odrediti dva pravna sistema i ~etiri razli~ite pravne škole: sistem i škola common law. Zemlje common law pravnog kruga reaguju na potroša~ko-politi~ka pitanja pragmati~no. Stoga se u tim zemljama zakonima o zaštiti potroša~a štite potroša~i na tr`ištu proizvoda i usluga koje kupuju za svoje li~ne ili porodi~ne potrebe. i odnosi se ne samo na interese potroša~a. Reich/Micklitz. uvo|enjem akcionih planova. 781 Korisno: Teubner.779 Me|utim. kao individue i kao kolektiva. 11.

izgra|ene i to predstavlja razlog što potroša~ke organizacije imaju podre|enu ulogu u promjenama. Input zemalja comon law pravnog kruga u kojima je zaštita potroša~a bila i ostvarena uglavnom se ograni~avao na oblasti prava na sigurnost proizvoda i prava na natjecanje.782 Sa svojim politi~kim na~elima, a vezano za kaznene odredbe, romanske zemlje se dvoume izme|u principa liberalnog kapitalizma (laisses-faire) i intervencionizma. Potroša~ka politika je izlo`ena jakim politi~kim previranjima i usko je vezana sa razli~itim društvenim strujama. Sprovo|enje politike zaštite potroša~a organizovano je centralnobirokratski. Akcije francuske vlade rezultirale su preuzimanjem vode}e uloge romanskih zemalja na poljima informisanosti potroša~a i ugovornog prava potroša~a. Zemlje njema~ke pravne tradicije vjeruju u dugoro~no postavljanje politi~kih polja. Pravno intervencionisti~ka zaštita potroša~a orijentiše se na sistemati~nosti i koherenciji u pravnom sistemu. Sprovo|enje prava je koncentrisano na sudskoj zaštiti. Dominiraju korporacijske strukture u kojima udru`enja za zaštitu potroša~a imaju vode}u ulogu. Njema~ka, odnosno prostori koji su pod pravno-njema~kim uticajem, „zauzeli” su u sedamdesetim godinama samo djelove potroša~kog prava i bavili se uglavnom „vru}om” diskusijom o adekvatnoj kontroli opštih uslova poslovanja, a koja se`e još od Vajmarske republike. Skandinavske zemlje koncipiraju pravo zaštite potroša~a kao samostalno pravo ponašanja na tr`ištu. Regulacijski zahvati se mijenjaju izme|u privatizacije i etatizacije. Kod sprovo|enja dominiraju dr`avno-centralne agencije koje nastaju}a konfliktna polja rješavaju primarno putem kooperacije. Potroša~ke organizacije osiguravaju dr`avno podre|eno pravo zaštite potroša~a. Izra|eni sistem pravnih odredbi pod vodstvom potroša~kog ombdusmena brinuo se za visoki stepen pravila pravne zaštite ne samo u oblasti zaštite proizvoda nego i u oblasti zaštite ekonomskih interesa. Gusta mre`a izvansudskih ustanova garantuje efikasnu pravnu zaštitu. 8. Sa izdavanjem prvog programa za zaštitu potroša~a 1975 godine drasti~no su se promijenili po~etni uslovi izme|u zemalja ~lanica i Evropske komisije. Diskusija o pravnom na~elu jemstva na proizvode ovdje mo`e biti paradigmati~na. Naime, ova tema se od šestdesetih godina nalazila na dnevnom redu svih zemalja ~lanica EEZ. Sa izdavanjem prvog programa o zaštiti potroša~a stvoreno je uvjerenje da se mora na}i rješenje o problematici jemstva na nivou ~itave EEZ. Unutar nekoliko godina Komisija je preuzela politi~ku inicijativu i pokušala putem jedne
782 Whindcup, „Consumer Legislation in The United Kingdom and The Republic of Ireland“, 1980.

269

politi~ke maksimalizacije da ve`e razli~ite pokušaje ure|enja. Zemlje ~lanice su bile politi~ki rastere}ene jer su mogle da predaju Evropskoj komsiji nacionalno, kompleksno, heterogeno i vrlo konfliktno polje potroša~ke politike. Me|utim, desilo se nešto što se nije moglo predvidjeti. Komisija je preuzela zadatak da oblikuje ne samo politiku i pravo zaštite potroša~a nego je vodila i aktivnu politi~ku akciju usmjerenu ka procesu evropske integracije.783 Name}e se pitanje, da li EZ reprezentira sopstveni pravni sistem koji potiskuje spomenute pravne sisteme i pravne škole, odnosno da li je i u kolikoj mjeri sopstveno evropsko komunitarno pravo komplementarno sa nacionalnim pravnim kulturama i tradicijama svojih ~lanica. Hipoteza je da nacionalni pravni sistemi sa svojim razli~itim pravnim kulturama i tradicijama opstaju u sprovo|enju prava dok se komunitarno pravo zaštite potroša~a etablira kao samostalni pravni sistem. Pod vode}im principom strategije maksimalizacije, evropsko pravo zaštite potroša~a ujedinjuje pragmatizam common-law zemalja, centralizam romanskih, njema~ki perfekcionizam, te eficijenciju i efikasnost skandinavskih zemalja.784 Formiranjem Evropskog biroa potroša~kih udru`enja (BEUC) zaokru`en je sistem organizovanja potroša~a na nivou Evropske unije. Slijedilo je formiranje zasebnih evropskih organizacija vezano za pojedina potroša~ka dobra, kao i zasebne organizacije koja koordinira potroša~ke akcije na planu standardizacije (Secretariate de Coordination pour la Normalization-SECO).785 Naravno da uticaja imaju i nevladine organizacije od kojih se sa svojom aktivnoš}u posebno isti~e Grupa za evropsko pravo potroša~a (ECLG) sastavljena od stru~njaka i univerzitetskih profesora. Ova Grupa, izme|u ostalog, publikuje i svoje stavove u eminentnom Journal of Consumer Policy.

6. Istorijat i izvori prava za{tite potro{a~a u pravu Bosne i Hercegovine
9. U zemljama bivše Jugoslavije potroša~ki pokret i njegov uticaj nisu bili posebno izra`eni. Dr`ava se nametala kao institucija koja zna i mo`e podjednako pravi~no da štiti interese svih: proizvo|a~a i trgovaca, potroša~a i naravno dr`ave. Za vrijeme trajanja tzv. administrativnog
783 Hans.- W. Miklitz, „Zur Notwendigkeit eines neuen Konzepts fuer die Fortentwicklung des verbraucherrechts in der EU“; http://www.vur-online.de/beitrag/36.html 784 Ibid; http://www.vur-online.de/beitrag/36.html 785 Pobli`e vidjeti kod: Nevenko Misita, „Osnove prava zaštite potroša~a Evropske zajednice“, Sarajevo: Pravni centar Fond otvoreno društvo Bosne i Hercegovine, 1997, str. 103-109.

270

socijalizma borba protiv nelojalne utakmice, a time i zaštita potroša~a, ne samo da nije bila aktuelna ve} se smatralo da nije ni mogu}a. Osnovni razlog za to je bilo nepostojanje roba, kao i nepostojanje konkurencije me|u preduze}ima. U tom periodu postoje tragovi institucionalnog potroša~kog organizovanja kroz savjete potroša~a koji su bili jedan od organa Saveza socijalisti~kog radnog naroda na republi~kom nivou. Njihovo djelovanje bilo je marginalno, kao i djelovanje Zavoda za doma}instvo. U zakonodavnom pogledu zaštita potroša~a je bila normirana putem pravila o suzbijanju nelojalne utakmice i suzbijanju zaklju~ivanja sporazuma u cilju sticanja monopolskog ili drugog povlaštenog polo`aja na tr`ištu.786 Na istom stanovištu je bila i sudska praksa.787 Kasnijim donošenjem Zakona o suzbijanju nelojalne utakmice i monopolisti~kih sporazuma788 pitanje zaštite potroša~a se potencira u okviru materija nelojalne utakmice. Raspadom SFRJ djelovanje organizacija potroša~a je u potpunosti zamrlo i svelo se samo na ulogu pojedinaca. Izuzetak su Republika Slovenija i Republika Makedonija koje su imale izvjestan napredak u razvoju potroša~kih organizacija, a koje su izrasle upravo iz republi~kih Zavoda za doma}instvo. Istorijat prava zaštite potroša~a na našim prostorima mo`e se posmatrati kroz dvije etape. Prva se odnosi na zaštitu prava potroša~a u okviru pravnog re`ima ex Jugoslavije,789 a druga na poslijeratni razvoj ove pravno-ekonomske discipline u okvirima Bosne i Hercegovine kao samostalne dr`ave. Ova druga faza razvoja limitirana je i oskudna sama po sebi iz više razloga. Pobroja}u samo neke: politi~ke prilike, su`en ustavni a time i pravni okvir, sociološki i kulturološki razlozi itd. U Bosni i Hercegovini postoji nekoliko neformalnih i formalnih grupa koje rade sa potroša~ima i pokušavaju ostvariti uticaj potroša~a (Tuzla, Mostar, Banja Luka, Sarajevo). Rad ovih grupa je još uvijek marginalan, neprepoznatljiv, institucionalno su nepovezani, a bez programa rada na nivou Bosne i Hercegovine. Na pitanje jesu li udru`enja potroša~a u BiH u dovoljnoj mjeri uklju~ena u formulisanje politike koja se bavi zaštitom potroša~a u BiH, ili su pak mišljenja da bi ova udru`enja trebala uzeti ve}e u~eš}e u tom pogledu, potroša~i u BiH pokazuju najve}i
786 Zakon o prometu roba i usluga sa inostranstvom („Sl. list FNRJ“, br. 27/62) i Zakon o regulisanju poslovnih odnosa na tr`ištu („Sl. list FNRJ“, br. 30/62). 787 „Za postojanje djela nelojalne utakmice nije dovoljno da je po~injena radnja protivna dobrim poslovnim obi~ajima i na~elima zdrave utakmice, ve} ista mora da bude podobna da ošteti drugog takmi~arakonkurenta ili da kroz takmi~arski odnos i posredno potroša~a ili privredu zemlje.” Presuda Vrhovnog privrednog suda Pk`-88/65 od 17. 01. 1966. g. Citat prema: Zoltan Biro, Komentar Zakona o suzbijanju nelojalne utakmice i monopolisti~kih sporazuma, Privredna štampa, Beograd 1976. 788 „Sl. list SFRJ“, br. 24/74. 789 O pojedinim etapama pobli`e vidjeti: Miloš dr Trifkovi}, „Pravo konkurencije”, Sarajevo: Svjetlost, 1981, str. 41-44.

271

stupanj uniformnosti mišljenja. Naime, ~ak 82,3% ispitanih gra|ana smatra da udru`enja potroša~a u BiH nisu dovoljno uklju~ena u formuliranje politike zaštite potroša~a, te da bi se u tom pogledu trebala više anga`ovati. U pore|enju sa zemljama ~lanicama Evropske unije, u BiH je za oko 25% ve}i postotak onih koji su ovog mišljenja.790 10. Sasvim je vjerovatno da bi evidentni zastoj na razvoju ove discipline i dalje bio prisutan da se kroz potrebu harmonizacije našeg pravnog sistema sa pravom Evorpske unije nije pojavila i potreba pravnog ure|enja ovog pitanja. Harmonizacijom pravnog sistema Bosne i Hercegovine sa komunitarnim pravom Evropske unije do}i }e do pojave organizacionih formi koje }e baviti zaštitom potroša~a. Nesumnjivo je da }e i uloga dr`ave biti nezaobilazan podsticajni faktor. Sistem izvora za zaštitu potroša~a bavi se kroz: krivi~no pravo, pravo konkurencije, administrativno pravo, gra|ansko pravo, pravo zaštite okoline i pravo za zaštitu potroša~a.

7. Pojedina prava i pojam potro{a~a
11. Pojedina prava potroša~a dalje }e biti razmatrana na dva na~ina. Prvi je izlaganjem osnovnih obilje`ja pojedinih prava potroša~a. Drugi na~in je izlaganjem koje se odnosi na pojedine ”potroša~ke” direktive. Ovaj pristup usvajamo zbog toga što se kroz pojedine direktive prepli}e materija više potroša~kih prava. Posebno }e biti rije~i o rješenjima u našem pravnom sistemu kako bi se komparativnom metodom ukazalo koje smo institute preuzeli iz evropskog prava zaštite potroša~a. Pojam „potroša~“ je prvenstveno dio ekonomskog diskursa i njegovo prenošenje u pravni kontekst podrazumjeva niz kontroverzi. Jedni autori generalno dovode u pitanje mogu}nost pravne definicije potroša~a,791 odnosno upozoravaju da potraga za njom vodi krajnje neprimjerenoj simplifikaciji problema impliciranih ovom pravnom regulativom. Pojedini autori potroša~e smatraju samo krajnjim potroša~ima, ali ipak idu}i tragom doktrinalnih i pozitivnopravnih stavova, jasno su uo~ljivi širi i u`i pristup definisanju potroša~a. Osnovna karakteristika ovog prvog, šireg pristupa je liberalan stav naspram ekstenzije pojma potroša~a na tzv. male i srednje firme, zanatlije, profesionalne djelatnike i razli~ita pravna lica.792 Tako|er, da bi se sagledala ova definicija mora se posmatrati i kroz subjektivni i kroz objektivni pristup, s tim da je u prvom slu~aju naglasak na pravnom statusu subjekata, a u drugom na predmetu pravnog odnosa. I kona~no, za pojmovno odre|enje potroša~a bitnu ulogu igra i kolektivna
790 Detaljan izvještaj na str. 85-95. 791 Definiranje potroša~a je „gotovo nemogu}e“, Goldring, 1990. g.; p. 116; „Indetermination de la notion de consommateur“, Cas/Ferrier. 792 Hodges izra`ava ~u|enje da još ne postoji „kona~na definicija“ potroša~a, Hodges, 1995, str. 51.

272

dimenzija. U ovom smislu tipi~an je nordijski pravni krug u kojem je uo~ljiv naglasak na kolektivnim pravima potroša~a i kolektivnim vidovima zaštite potroša~a – potroša~ki Ombudsman.793 Po~etna ta~ka i ograni~avaju}a znamen mjesta djelovanja direktive je potroša~. Ovdje ne}emo govoriti o tome šta je evropski (i njema~ki, francuski, italijanski i drugi; ali i bosanski i hrvatski) pojam potroša~a, jer se spoznajna vrijednost takve diskusije za ovaj rad ~ini manje zna~ajnom. Pojam potroša~a je ionako, u skoro svim direktivama EZ isti: potroša~ je quasi subtraktivno definisan kao ne-poduzetnik. Evropski sud polazi u „di Pinto“ odluci794 od jednog uskog, apstraktnog pojma potroša~a.795 Zakon o zaštiti potroša~a Bosne i Hercegovine796 (dalje: ZZP BiH) potroša~a definiše na slijede}i na~in: „potroša~ je svako fizi~ko lice koje kupuje, sti~e ili koristi proizvode ili usluge za svoje li~ne potrebe i za potrebe svoga doma}instva“ (u daljem tekstu: potroša~). 797 Kao što se vidi sama definicija potroša~a u našem zakonodavstvu je zapravo „u`a“ definicija potroša~a, opšteprihva}ena u komunitarnom pravu Evropske unije. 7.1. Pravo potro{a~a na informisanje i obrazovanje 12. Na~elo informisanja i obrazovanja potroša~a jedno je od temeljnih na~ela prava zaštite potroša~a Evropske unije. U Bosni i Hercegovini to pitanje nije posebno ure|eno. Zakonom o zaštiti potroša~a u Bosni i Hercegovini, u naše se zakonodavstvo preuzima Direktiva 84/450/EEZ i Direktiva 97/55/EEZ o prevarnoj reklami, te Direktiva 98/6/EEZ o zaštiti potroša~a pri ozna~avanju cijena proizvoda. Tim se direktivama ure|uje pravo potroša~a na potpuno i ta~no informisanje o proizvodu. Što se ti~e obrazovanja potroša~a Zakon o zaštiti potroša~a u BiH, za razliku od Zakona o zaštiti potroša~a Republike Hrvatske,798 ne sadr`i takve odredbe. Naime, prema odredbama ~lana 104 Zakona o zaštiti potroša~a Republike Hrvatske odre|uje se da programi osnovnog i srednjeg školovanja trebaju sadr`avati i osnovna znanja o obavezama, pravima i zaštiti potroša~a. Prema tome, bi se obrazovanje o pravima, obavezama i zaštita potroša~a trebalo bi se provoditi na nekoliko nivoa.
793 Otud u ovim zemljama potroša~ke organizacije imaju gotovo marginalnu ulogu na onu koja im je data, na primjer u Njema~koj ili Francuskoj. Tim povodom: Wilhelmsson 1996. 794 EuGH od 14. 03. 1991. g.; Rs C-361/89 Slg. 1991 I-1189. 795 Opširnije: Remien, Oliver, „AGB-Gesetz und Richtlinie ueber Verbrauchervertragsklauseln“, ZEuP 1994, str. 34, 39ff. 796 „Sl. glasnik BiH“, br. 25/06 797 ZZP Opšte odredbe, ~lan 1. 798 Zakon o zaštiti potroša~a Republike Hrvatske, „Narodne novine“, broj 96/03

273

Po~etak ostvarivanja edukacije nalazi se svakako u školi što zahtijeva anga`man prosvjetnih radnika. Potrebno je imati više znanja o navedenoj problematici. Ukoliko ne bi bili propra}eni adekvatnim akcijama, edukativni programi dali bi samo ograni~ene rezultate. U izvršenju takvih akcija potrebno je anga`iranje svih društvenih faktora od porodice, škole, društvene zajednice, sredstava javnih komunikacija, omladinskih i sportskih organizacija. Upravo tu dolazi do izra`aja odgojna uloga, koja je okrenuta djeci i mladima, a manifestuje se u podizanju opšte kulture, razvijanju smisla za zaštitu potroša~a, društvenoj disciplini i odgovornosti za svoje postupke. 13. Pravo na infomisanje se danas smatra sastavnim djelom slobode informisanja. Klasi~ni oblici informisanja potroša~a su izdavanje stru~nih ~asopisa, letaka i brošura za potroša~e. Sadr`aj takvih ~asopisa, letaka i brošura obuhvata teme bitne za potroša~e. Uz izdavanje stru~nih ~asopisa za potroša~e, va`ni su i drugi oblici informisanja potroša~a, a tu spadaju izdavanje informativnog materijala za potroša~e, seminari, radionice kojima je cilj podizanje nivoa svijesti potroša~a. Zna~aj informisanja potroša~a danas je tako veliki da se u nekim zemljama, kao i u me|unarodnim organizacijama, donose posebni propisi kojima se pitanje infofrmisanja detaljno reguliše.799 7.2. Pravo potro{a~a na za{titu zdravlja i sigurnosti potro{a~a 14. U podru~ju zaštite zdravlja i sigurnosti potroša~a postoji niz propisa EZ, koji su ve}inom tehni~kog karaktera. Pravo je potroša~a da bude zašti}en od proizvoda, proizvodnih procesa i usluga koji su štetni po njegov `ivot i zdravlje. Uskla|ivanje na ovom podru~ju usko je vezano sa uskla|ivanjem tehni~kog zakonodavstva. Od 1985. godine u pravu EEZ postoji tzv. novi pristup tehni~kom ujedna~avanju, prema kojem se direktivama utvr|uju samo opšti ciljevi i osnovni sigurnosni standardi, a detaljna se specifikacija provodi pravilima Zajednice o zajedni~kim standardima. Temelj su zaštite zdravlja i sigurnosti potroša~a Direktive 92/59/EEZ i 2001/95/EZ o opštoj sigurnosti proizvoda. Kao posebne propise o sigurnosti proizvoda potrebno je još navesti Direktivu 89/109/EEZ o ujedna~avanju prava dr`ava ~lanica u pogledu materijala i proizvoda koji dolaze u dodir s prehrambenim proizvodima, Direktive 76/768/EEZ i 94/32/EZ o ujedna~avanju prava dr`ava ~lanica u pogledu kozmeti~kih proizvoda, Direktivu 88/378/EEZ o ujedna~avanju prava dr`ava ~lanica u pogledu sigurnosti igra~aka, Direktivu 87/357/EEZ o ujedna~avanju
799 Vidjeti opširnije: Vilus, Jelena. op. cit., str. 39.

274

prava dr`ava ~lanica u pogledu proizvoda koji, zbog toga što izgledaju kao ono što nisu, ugro`avaju zdravlje i sigurnost potroša~a, te Uredbu Evropske komisije 1873/97 o podacima koji moraju postojati na etiketama prehrambenih proizvoda koji su proizvedeni od sastojaka genetski modificiranih organizama. 7.3. Pravo potro{a~a na zdravu okolinu 15. ^ovjek ima osnovno pravo na slobodu i jednakost u zadovoljavaju}im uslovima `ivota, u okolini ~iji kvalitet treba da mu omogu}i da `ivi u dostojanstvu i blagostanju. Iz ovog proizilazi pravilo humanog korištenja `ivotne okoline prema kome ~ovjek ima pravo na zdravu `ivotnu sredinu. Ovo pravo se svrstava u tzv. tre}u generaciju prava ~ovjeka i kao takvo je ve} razra|eno u mnogim me|unarodnim instrumentima globalne i regionalne prirode.800 Posljednjih decenija potroša~i zahtjevaju od proizvoda ne samo kvalitet u pogledu funkcionalnosti i izdr`ljivosti ve} i ekološki kvalitet. Kupnju ekološki prihvatljivih proizvoda potroša~i prihvataju onda kada im to donosi neposrednu korist, ali u rijetkim slu~ajevima iz razloga posredne koristi. Potroša~i su ona ciljna skupina koja u kona~nici odlu~uje o potra`nji proizvoda, budu}i da potroša~i tako|er moraju brinuti za kvalitetu okoliša, posebno za kvalitetu zdravlja i kvalitetu `ivljenja. Nivo ekološke svijesti mogu}e je podi}i ve}om prisutnoš}u ekoloških tema u medijima, te aktivnostima povezanim sa odgojno obrazovnim procesom. 7.4. Pravo potro{a~a na glas i zastupljenost 16. Potroša~i treba da budu zastupljeni kako u procesu donošenja i sprovo|enja politike vlade, tako i u organima koji se bave razvojem novih proizvoda i usluga. Ova potroša~ka prava proizilaze iz Smjernice 5 Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. U zemljama sa visokim `ivotnim standardom, potroša~i su zastupljeni u samim vrhovima vlasti, dok u mnogim dr`avama potroša~i nisu ni svjesni da im Ujedinjene nacije ova prava priznaju. Svjesni mo}i potroša~kih organizacija, nacionalne, regionalne i me|unarodne organizacije koje se bave pitanjima zaštite potroša~a sve više insistiraju da se potroša~i uklju~e u procese koji su za njih od interesa. Potroša~i se u ove procese uklju~uju preko svojih udru`enja, asocijacija ili organizacija koje su po pravilu, nevladine, neprofitne i nepoliti~ke organizacije.
800 Villus, Jelena. op. cit., str. 141.

275

7.5. Pravo potro{a~a na organizovanje 17. U dr`avama koje su donijele posebne propise o pravnoj zaštiti potroša~a naj~eš}e se predvi|a pravo potroša da se udru`uju. Neovisne potroša~ke organizacije imaju jedinstvenu ulogu u identificiranju i koherentnom izra`avanju problema s kojima se potroša~i susre}u, te u zastupanju interesa potroša~a. Sposobne su pridobiti povjerenje potroša~a savjetima, educiranjem, usmjeravanjem i reprezentacijom. Nevladino organizovanje potroša~a karakteristika je modernog civilnog društva, koje u pravilu nema nametnutih institucionalnih oblika. U ve}ini dr`ava, a posebno SAD, te u dr`avama Evropske unije interese potroša~a zastupaju sna`ne udruge potroša~a koje su va`an faktor u razvoju zaštite prava potroša~a. U savjetodavnoj grupi za zaštitu potroša~a kod Evropske komisije zastupljeno je pet evropskih udru`enja za zaštitu potroša~a. Djelovanje dviju organizacija (BEUC i ANEC) finansijski podupire Evropska komisija. BEUC ( Bureau Europaen des Unions dde Consommateurs) je evropska krovna organizacija. ^lanstvo u toj organizaciji je eksluzivno, što zna~i, da njena ~lanica mo`e biti samo jedna od nacionalnih potroša~kih organizacija iz svake dr`ave Evropske unije. Glavna uloga BEUC-a je lobiranje kod Evropske komisije za zakonodavstvo, koja štiti i ja~a polo`aj potroša~a na tr`ištu. 7.6. Pravo potro{a~a na nadoknadu {tete 18. Kada je rije~ o pravu potroša~a na naknadu štete treba razlikovati proizvode koji su uslijed nekog nedostatka pri~inili štetu `ivotu ili zdravlju potroša~a i proizvoda koje uslijed nedostatka potroša~ ne mo`e da koristi na na~in kako je pretpostavljao, pa otud trpi imovinsku štetu. Da bi potroša~ imao pravo na obešte}enje potrebno je utvrditi šta obuhvataju pojmovi kao što su šteta, naknada, opravdani zahtjevi, reklamacije i sl. Iako su ovo u velikoj mjeri teorijska pitanja, ona imaju izuzetno zna~ajne pravne implikacije jer predstavljaju uputstvo sudiji kako da obešteti potroša~a. U zavisnosti od pravnog sistema ova pitanja se razli~ito tuma~e. Me|utim, praksa pokazuje da je sudija gotovo uvijek u stanju da procjeni obim štete i povredu koju je potroša~u nanio proizvod ili usluga, jer pored propisa koji u tom pogledu postoje, sudija uzima u obzir i sve okolnosti slu~aja. 7.7. Ostala prava potro{a~a 19. Ovdje se, tako|er, `eli prikazati kako i u kojim oblastima je „evropski” zakonodavac putem direktiva ure|ivao pojedina prava potroša~a. Potrebno je napraviti pregled do sada izdatih direktiva u okviru EZ, a koje pokrivaju spektar onoga što je do sada ure|eno, odnosno normira276

805 Cilj direktive je bio da štiti potroša~a u jednoj tipi~noj situaciji od zaklju~ivanja nepromišljenih poslova. Osim toga evropsko pravo zaštite potroša~a treba da doprinese pravednijoj raspodjeli rizika i jemstva. op. 12. Druga. 100 Ugovora o osnivanju EEZ. Prema ~lanu 1 i ~lanu 4 stav 1 svrha Direktive je da štiti potroša~a od zavaravaju}e reklame i njenih štetnih posljedica. Samo na ovaj na~in mo`e se odrediti trenutno mjesto direktive. 206ff. str. ex. Direktive namjeravaju da usklade pretpostavljenu specifi~nu podre|enost potroša~a. 802 Direktiva 84/450/ EWG za uskla|ivanje pravnih i upravnih propisa zemalja ~lanica o prevarnoj reklami od 10. To ne podrazumijeva da se ujedna~avanje prava vrši isklju~ivo putem direktiva. godine. kao pravno obavezuju}eg akta. AB1. Das europaeische Recht der Unternehmensgeschaefte“.no. Nr. AB1.. cit. 1999. odnosno saglasnoš}u sa promjenom osniva~kih ugovora prihvatile ovo ograni~enje. zaklju~en sa kupcem pri posjeti zastupnika u vlastitoj ku}i ili na radnom mjestu. Direktive EZ upu}uju se zakonodavcu zemalja ~lanica i obavezuju iste u pogledu implementacije unutar vremenskog okvira koji je ~esto odre|en samom direktivom. ~l. u evropskom potroša~kom pravu. Stefan. „Europaeisches Schuldvertragsrecht. 1984. godine804 koja je. L 210/29. godine. 277 . 07.801 što se izvodi iz ~lana 95. te da osigurava njegov pristup pravu. i ~lana 94. Bosna i Hercegovina je do svog pristupa EZ još djelimi~no suverena u svojim odlukama koje se ti~u implementacije direktiva i pri implementaciji imaju ve}u slobodu. AB1. 1985. Direktiva je najprikladniji instrument uskla|ivanja prava EZ. Nr. godine. 801 Grundmann. 803 Direktiva 84/374/ EWG za uskla|ivanje pravnih i upravnih propisa zemalja ~lanica o jamstvu feleri~nih proizvoda od 25. direktiva je ona o jemstvu proizvoda iz 1985. koji je npr. Ve}ina pravno-potroša~kih direktiva i time evropsko pravo zaštite potroša~a polaze od premise da je potroša~ strukturalno podre|en. Stefan. godine. str. Nakon toga je uslijedila Direktiva o prodaji na vratima stana iz 1985. Zemlje ~lanice su svojim pristupom u EZ.803 a koju pravni propisi zemalja ~lanica u oblasti jemstva proizvoda proširuju sa jednim specifi~nim jemstvom rizika kod feleri~nih proizvoda kako bi time povisili sigurnost proizvoda. L 371/31 805 Vidi opširno: Grundmann. da štiti njegovo zdravlje. da osigura pouzdanu informisanost potroša~a. izme|u ostalog. 804 Direktiva 85/577/EWG koja se ti~e zaštite potroša~a u slu~aju sklopljenih ugovora izvan poslovnih prostorija od 20. Obaveza implementacije se objašnjava odgovaraju}im ograni~enjima suvereniteta zemalja ~lanica EZ. L 250/17. 89ff. godine. 1985. Prva direktiva koja se mo`e pripisati zaštiti potroša~a je Direktiva o prevarnoj reklami802 iz 1984. 09. Nr. uvela pravo opoziva kod ugovora.

Direktiva o distancionoj prodaji od 20. Nova evropska Direktiva za tr`ište na daljinu. odre|eni tip ugovora kod kojeg se empirijski pokazalo da je prosje~ni potroša~ bio u podre|enoj ulozi. 602ff. godine. 04. 1990. Stefan. 815 Misita. godine812 reguliše tipi~an ugovor o pravu korištenja nepokretne imovine u odre|enom vremenu tokom godine i to naj~eš}e u zemljama sredozemlja gdje je velika koncentracija turisti~kih objekata. 12. AB1. 10. 06. kao i Direktiva o potroša~kom kreditu. Direktiva o nepravi~nim ugovornim odredbama810 ne reguliše neki specijalni tip ugovora nego va`i za sve ugovore gdje sudjeluje potroša~ sa upotrebom prethodno formulisanih klauzula. a kao drugo mora sklopiti ugovor jer ga prodava~ samo pod tim uslovima zaklju~uje. 810 Direktiva 93/13/EWG o nepravi~nim odredbama u potroša~kim ugovorima od 05. godine813 treba da štiti potroša~a kod ugovora koji su zaklju~eni izme|u prodavca.. 278 . Nevenko. cit. AB1. 811 Grundmann. 655ff. Stefan. te da to naj~eš}e nepromijenjeno prihvati zato što ne prepoznaje. Bodewig Theo. AB1.. Zaštita potroša~a se posti`e tako što se prodavac obave`e na opširno informisanje potroša~a. op. L 42/48. str. a kada obje ugovorne strane nisu bile prisutne pri zaklju~ivanju ugovora. bez 806 Direktiva 87/102/EWG za uskla|ivanje pravnih i upravnih propisa zemalja ~lanica o potroša~kom kreditu. ova direktiva tretira ugovornu neravnote`u izme|u potroša~a i prodava~a. da ga upozna sa kamatnim stopama i sl. cit.. EG Nr. AB1. tako što je uvedena obaveza za davaoce kredita da primaoca kredita ta~no informiše o njegovim ugovornim obavezama npr. 813 AB1.809 Odgovaraju}i tome ova Direktiva obavezuje turisti~kog agenta da informiše potroša~e. godine. op. Nr.Slijede}a Direktiva o potroša~kom kreditu iz 1987. L 158/59 809 Grundmann. Direktiva o time sharing ugovorima iz 1994. Stefan. Odatle proizilazi problem da potroša~ nemo}no stoji naspram „sitno kucanog”. godine806 ima za cilj da štiti potroša~a pri zaklju~ivanju ugovora o kreditiranju. L 144/19 814 Prema rije~ima direktive („unesre}en“. godine. str. kao prvo potencijalno loše svojstvo uslova ugovora. str. Nr. 05. koji name}e uslove ugovora i to naj~eš}e u svoju korist. od 22. cit. L 61/14 807 Grundmann. s. AB1. godine. 02.447 Fn. 808 Direktiva 90/314/EWG o paket turisti~kim aran`manima od 13. L 280/83. odnosno davaoca usluge814 i potroša~a. a potroša~u se omogu}i otkazni rok od sedam dana815 nakon dostavljanja dobara. 1994. 3).811 Tako|er. 1986. 1990. u engleskom izdanju je korišten pojam „Supplier“. Nr. 1993 L 95/29. a potroša~u daje dodatna prava. 251..807 Direktiva o paket turisti~kim uslugama iz 1990 godine808 reguliše. 246ff. op. Nr. te da je bio iskorišten od strane putni~kih agencija. DZWir 1997. op. godine. cit. str. 812 Direktiva 94/47/EWG za zaštitu stjecatelja s pogledom na odre|ene aspekte ugovora o stjecanju prava djelomi~nog korištenja nekretnina od 26. 1997. 1993. promijenjeno sa Direktivom 90/88/EWG od 22.

konzumira potencijalno opasnu hranu i koristi proizvode sumnjivog porijekla? Kako da se nadoknadi gubitak u slu~aju da ipak pretrpi štetu ili povredu? 279 . odnosno evropskog „ius commune“. zaklju~eni ugovori. videotexta. na~ina i ciljeva institucionalne podrške potroša~ima. i utoliko posebnog „evropskog prava zaštite potroša~a“. Da li je situacija na mikro planu nešto druga~ija? Koji mehanizmi zaštite stoje na raspolaganju obi~nom gra|aninu. Na taj na~in se stepen rizika pokušava svesti na minimum. da upravo svjesni mogu}ih katastrofalnih posljedica najve}i broj proizvo|a~a slo`enih tehni~kih sistema u njih ugra|uje ~itav niz zaštitnih sklopova i ure|aja koji zna~ajno podi`u stepen sigurnosti. ali i ugovori koji se zaklju~uju na tradicionalan na~in (trgovina pošiljkom. 8. Za{tita potro{a~a kao sredstvo i mjera ekonomske i ekolo{ke politike 20. a da dostavlja~ i potroša~ nisu imali direktan kontakt. Postavlja se pitanje da li isticati da to vrijedi samo na “normativnom planu”. Oblasti djelovanja direktiva su iskorištavanjem tehnike obavještavanja. odnosno da su se elementi ovog posljednjeg ve} dovoljno jasno uo~ljivi kao dio neizbje`nog „common law“ EZ. Iako na specifi~an na~in isto vrijedi i povodom komunitarnog prava i tu je mogu}e tvrditi da smo ve} svjedoci „acquis communautaire de consommation“. grubo i obezli~eno nazvanim „potroša~em“ koji svakog dana rukuje nizom potencijalno opasnih proizvoda. do nastojanja da se zaštita potroša~a iskoristi kao još jedan povod za radikalnu kritiku ovog posljednjeg i njegovog pravnog okvira. bile skoro nemogu}e. Ipak. telefaxa itd. Odsustvo generalne suglasnosti o mjestu i ulozi kapitalisti~kog tr`išnog mehanizma u postindustrijskom okru`enju svoj refleks ima i u pravno-doktrinalnoj analizi potrebe.navo|enja razloga i bez mogu}ih posljedica.). Savremeno tehnološko društvo karakteriše sve ve}a zavisnost od sigurnosti funkcionisanja raznih kategorija proizvoda. Dok su prije samo dva vijeka globalne katastrofe. kao e-mail. Lepeza mišljenja iznijetih ovim povodom je krajnje razu|ena i kre}e od negiranja posebne zaštite potroša~a kao neprihvatljive intervencije u kapitalisti~ko tr`išno tkivo. današnje stanje je mnogo druga~ije. interneta. tako i na lokalnom nivou. u jedno mo`emo biti sigurni. preko vjere da se s njom mo`e ispravljati ono što se naziva „nedostatkom“ kapitalisti~kog tr`išta. teleshoping-a. odnosno da je komunitarno pravo zaštite potroša~a tek „hirovito koncipirana“ skupina komunitarnog pravnog materijala. uzrokovane tehni~kom neispravnoš}u proizvoda. pismena pošta i sl. Ova konstatacija va`i kako na globalnom.

Da bismo u ovom kontekstu mogli razaznati polo`aj BiH. 280 . cvjetanju šverca i preseljenje prodaje širokog spektra roba na pijace. ponudi robe ~esto nepoznatog i sumnjivog porijekla i kvaliteta gdje je u prvom planu li~na korist na ra~un društvenih interesa i interesa potroša~a.Rezultati sprovedenog istra`ivanja jasno ukazuju na to da se ve}ina gra|ana BiH ne osje}e dovoljno zašti}enima sa stanovišta potroša~a. u odnosu na neki referentni okvir. ~ak ¾ svih ispitanika potvrdilo je da kao potroša~i u BiH ne osje}aju visok nivo zaštite. organizovanje potroša~a tako|er. nego me|u ispitanicima u istra`ivanju sprovedenom u BiH. ograni~avaju rizici upotrebe slo`enih tehni~kih sredstava i obezbje|uju mehanizmi za nadoknadu štete. Na taj na~in je otvoren put za proizvode sumnjivog porijekla i još sumnjivijeg kvaliteta. Te promjene se ogledaju prije svega u osiromašenju širokih slojeva potroša~a i svo|enje zahtjeva kod kupovine na pokrivanje elementarnih `ivotnih potreba sa cijenom u prvom planu. Za nas u BiH odbrana od proizvoda neodgovaraju}eg kvaliteta predstavlja problem ~ije rješenje ne trpi odlaganje. ove smo podatke usporedili sa stavovima gra|ana zemalja ~lanica Evropske unije o istom pitanju. jasno je da se gra|ani BiH. mnoge dr`ave svijeta donose propise kojima se štite potroša~i. kao i neodlo`na primjena usvojenih standarda. osje}aju znatno manje zašti}enima sa stanovišta potroša~a. velike promjene na tr`ištu. poslednjih godina. Harmonizacija potroša~kog prava sa komunitarnim pravom Evropske unije samo je prvi korak na tom putu. Naime. ali zato za proizvode koji su jeftiniji. ulice i male privatne prodajne jedinice sa neodgovaraju}im uslovima za primjenu propisa iz oblasti prometa. Opšte politi~ko ekonomsko stanje u BiH uslovilo je. dok je cijena postala gotovo jedini faktor koji odlu~uje o kupovini. Veliki pad kupovne mo}i najve}eg dijela stanovništva potisnuo je pitanje kvalitete proizvoda u drugi plan. a koje su izazvane defektnim proizvodima i uslugama. U tom pogledu. Ovakva situacija uslovila je i drasti~an pad ionako minimalnih standarda vezanih za zaštitu potroša~a. 21. Intervencija dr`ave }e biti neophodna. u usporedbi sa gra|anima razli~itih zemalja ~lanica Evropske unije. a sve je to pra}eno padom poslovnog morala. Uo~avaju}i va`nost ovog pitanja. budu}i je broj onih koji se osje}aju zašti}enima kao potroša~ima u svojoj zemlji oko 4 puta ve}i me|u ispitanicima u istra`ivanju koje je sprovedeno od strane European Opinion Research Group (EEIG). Prosje~an kupac naj~eš}e ne zna ~ime je ta jeftino}a pla}ena.

a s druge strane sposobnost da se `ivi sa suprotnostima. tj. predstave vrijednosti i sl. socijalna je. ekonomska i participativna. Aker/ George S. te odabirom proizvoda i usluga. nivo i podjela prihoda. kako }e se obuhvatiti relevantnost okoliša kod potrošnje iznad pojedina~nih primjera? Koje posljedice za okolinu se mogu pripisati potroša~u. kao i uticaj reklame i marketinga. „Consumer law”. Potroša~i na stanje okoliša utje~u stepenom i na~inom potrošnje. 1982. što tako|er spada u trajni `ivotni stil. Skoro sve što ljudi u svojoj svakodnevnici kupe od dobara ili usluga ima posljedice na okoliš. nastavljaju se kroz upotrebu istih i djeluju nakon toga još dugo vremena nakon što je proizvod izgubio svoju svrhu. Trajna potrošnja. 2000.). demokratskog i pluralisti~kog društva. nije štetna za okoliš. New York: The Free Press. sadr`e tako|er i socijalnu dimenziju sa zahtjevom za osiguranje sklada društva u najširem smislu.. Ove posljedice po~inju sa proizvodnjom dobara. Potrošnja. nego zajedni~ki pravac za mnoge razli~ite kulture i `ivotne stilove. 817 David A. kao što su navike. Zna~aj doma}instava u odnosu prema kvaliteti okoliša ne ogleda se samo u njihovom direktnom uticaju na okoliš. Individualnost odluka potroša~a je konstitutivni element modernog.816 Ipak na odluke potroša~a danas i ubudu}e uti~u okvirni uslovi. kulturolo{ki i politi~ki aspekti za{tite potro{a~a 22. kao i oblici sprovo|enja zahtijevaju s jedne strane postavljanje prioriteta. „Consumerism – Search for the Consumer Interest”. Day. ne postoji trajni model potrošnje. 4th Edition. Sociolo{ki. Drugim rije~ima. ekonomsku (osiguravanje privredne sposobnosti i funkcionisanja kao osnove) kao i institucionalnu dimenziju (ne samo zadovoljavanje potreba oblikovanja društvenih organizacija nego i neformalnih institucija. društvene norme i grupno specifi~ne slike vodilje. dakle. što se ne osporava u scenarijima trajnog na~ina `ivota. U njih se ubrajaju politi~ko postavljanje granica. dostupne tehnologije. ali mogu dati pravce u smjeru ve}e trajnosti. Ali.9. Pored ~esto citirane ekološke dimenzije okvirni uslovi koji uti~u na odluke potroša~a. 281 . o jednom konceptu u kojem se na osnovu društveno definiranih ciljeva zaklju~uju mjere koje se trebaju poduzeti. a koje ostalim privrednim akterima? 816 Oughton/Lowry.817 U svakoj od ove ~etiri dimenzije mogu se oblikovati glavni ciljevi koji ne mogu i ne trebaju dati detaljne upute djelovanja. ve} i u uticaju na druge privredne grane u smislu izbora potroša~kih dobara. cijene. Upravo ova razli~itost strategijskih po~etaka. London: Blackstone Press Ltd. Radi se dakle o normativnom konceptu. ovdje shva}ena kao potrošnja doma}instava je tek onda trajna kada tome pridonese da se gore navedeni kompleksni ciljevi sprovedu onoliko koliko je to u mogu}nosti doma}instava i njihovih odluka.

. U scenarijima razvijenih tr`išnih privreda obuhva}ene su strategije koje pri razli~itom oblikovanju pojedina~no predstavljaju. a vezano za unapre|enje ekoloških zahtijeva. pri ~emu ipak postoji bitan stepen slobode od konkretnog politi~kog oblikovanja. Odgovaraju}i tome sve više se uzima potrošnja resursa radi ocjenjivanja i mjerenja optere}ivanja okoline. Kako bi se potencijalne štete za okolinu i time optere}enje za ~ovjeka odr`ale na najmanjem nivou nudi se da se ve} smanjivanjem iskorištavanja okoline na input-strani cjelokupnog optere}enja tako smanji i ugro`avanje na output-strani. Kako bi se postigli uspjesi u smislu jedne trajne potrošnje specifi~ni problemi razli~itih grupa moraju biti ciljano obra|ivani. obu~avaju}ih organizacija i preokret potrošnje koji prije svega nastaje putem ekoloških i socijalnih posljedi~nih troškova sa izra`enim oblikovanjem cijena.23. Ekologizacija potrošnje se odnosi na objektivno optere}enje okoliša integrisano preko svih kategorija optere}enja. razgradnja spolne diskriminacije. 425. Neka od strateških polja djelovanja mo`emo identificirati. kako sa ekološkog tako i sa ekonomskog i radno-znanstvenog-sociološkog stajališta strateška polja djelovanja. ali tako|er mogu} i isplativ. Centralna polja djelovanja su: ekološko oblikovanje strukturnog preokreta putem fiskalnih instrumenta i informacija. što zna~i da su prije obuhva}eni dr`avnim djelovanjem nego putem doma}instava. 819 Reich. op. istra`ivanja i razvoja. izvan i unatar pogonske participacije. podr`avanje inovacija putem obrazovanja. Za jednu tako integrisanu trajnu strategiju nije dovoljno da se osloni na jedno politi~ko polje (bilo to potrošnja ili neko drugo) ili na jedan ograni~eni instrument (npr. str. jer manji kvanititet sumnjivog materijala nosi manji potencijal štete. kao i obilje`avanjem i ponudom alternativa.819 kvalifikacijske mjere. eko-porez). Svakom od ovih polja pripada jedan broj klju~nih strategija bez kojih jedna sveobuhvatna socijalno-ekološka reforma nije mogu}a. Po|e li se od toga da se i budu}e korištenje zdravstveno i za okoliš štetnih pojedinih materijala mora kratkoro~no pravno regulisati. Umjesto toga je potreban jedan politi~ki i metodi~ki pluralizam. cit. 282 . 818 Neosporno je da opasni materijali zahtijevaju pravnu regulaciju. klju~ni resursi. socijalno oblikovanje strukturalnog preokreta putem ja~anja socijalne sigurnosti.818 Svaka ljudska aktivnost zahtijeva materijal za konkretizaciju. Ipak redukcija potrošnje resursa pridonosi i u ovakvim slu~ajevima rješavanju problema. onda je smanjivanje osnovnog optere}enja dugoro~ni zadatak trajne potrošnje. koji }e se obratiti razli~itim grupama društva na odgovaraju}i na~in. kao i mjesto gdje }e se sve to odr`ati kao tzv. energiju za njeno sprovo|enje. Norbert.

kao npr. pristup pravu zaštite potroša~a. Skandinavski pravni realizam je i u tom smislu plasti~na ilustracija. odnosno disciplinu prava. od Francuske i Njema~ke. Po prirodi stvari ne mo`e se ra~unati na doktrinarni konsenzus. cit. ili bar kao novo podru~je prava. da se radi o pravilima koja mogu biti nazvana pravom zaštite potroša~a. izgradi sa ekonomski opravdanim cijenama. postaje mnogo le`erniji. Ukoliko su ova tri uslova ispunjena onda se mo`e ubrzo ra~unati na ja~u ekologizaciju potrošnje. Da bi pojedinci kao potroša~i mogli ispuniti svoje zada}e moraju biti ispunjneni slijede}i uslovi. Za one koji su neodlu~ni i koji se ne mogu pridobiti samo argumentacijom (iako obrazovanje korisnika igra va`nu ulogu). 820 Reich. status ove pravne regulacije još uvijek je predmet spora. i koliko je mogu}e socijalno optimiziranih dobara i usluga. trajno vezanim i neovisno kontrolisanim oznakama.820 Drugi primjer je savjetovanje potroša~a koje ukazuje na mogu}nost zamjene dobara. da je pravo zaštite potroša~a „više proces“ nego koherentan skup pravila. 10. da je rije~ o amalgamu Markt-und Verbraucherrecht. pouzdane informacije koje mogu slu`iti kao osnova za potroša~ke odluke. ta~nije njegovoj legislativnoj obradi. op. 413. npr. kako bi se ekološki smisao pokazao i ekonomski povoljnijim. Slijede}e. a sa druge izdvajanje pojedinih segmenata iz onog što prete`an dio kontinentalne pravne tradicije još uvijek tretira kao pitanje jedinstva privatnopravnog tkiva. 283 . Sa jedne strane rije~ je društvenom i pravnom fenomenu novijeg datuma. Aspekti pravne za{tite potro{a~a putem pravila o nelojalnoj konkurenciji i op{tih pravila obligacionog prava 25. Za one koji sumnjaju va`ne su. Otud je mogu}e dokazivati da je pravo zaštite potroša~a dio trgova~kog prava. aktuelni prehrambeni proizvodi iz ekološke proizvodnje. što se više udaljavamo od kontinentalnog kodifikatorskog i pravno-sistemskog epicentra. moraju se rezultati jedne odgovaraju}e oblikovane ekološke financijske reforme za to pobrinuti. tj. Iako mnogi pravo zaštite potroša~a tretiraju kao posebnu granu. standardiziranim. odnosno jedinstvenog gra|anskog zakonika. Potrebno je da se dobro dostupna ponuda ekološko. prije svega. kao i vrijeme potrebno da se one prerade i sprovedu. str. Jedan daljnji uslov takvog preokreta potrošnje nije samo postojanje informacija nego i njihov pristup (ovdje nadaleko nisu iscrpljene mogu}nosti novih medija).24. Norbert. odnosno o „tematskom okviru“ koji obuhvata propise opšeg trgova~kog prava. sudskoj interpretaciji i doktrinarnoj analizi.

kada je rije~ o common law tradiciji. sto~nih pijaca. 64/04. 26. nazivaju evropskim pravnim teoriteziranjem. ne samo u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine. nesvjesni da i sami de facto elaboriraju teoriju821 prava zaštite potroša~a. posebno pojedine vrste ugovora. osnivanje i prestanak rada trgova~kih radnji. tr`nica na malo. komisione usluge. Pravo konkurencije. a koje dovode u pitanje slobodu ugovora. Pojedina od ovih pitanja regulisana su i Zakonom o obligacionim odnosima. Ipak. obavljanje i uslove za pru`anje trgovinskih usluga. nadzor i druga pitanja koja su od zna~aja za obavljanje trgovine na teritoriji Federacije BiH. franšizing. Ovo vrijedi za one koji povodom prava zaštite potroša~a brane „common sence“ i slobodu ugovora od neprimjerenog upada onog što. sti~e se dojam da mnogima kao da više smeta na~in. rad tr`nica na veliko. zaštita potroša~a. uklju~uju}i i njenu ideološku artikulaciju. Istina da se više radi samo o definisanju pojedinih oblika i vrsta trgovinskih usluga. ali i propisivanju uslova vezano za obavljanje istih. usluge otpremanja i dopremanja robe. br. zastupni~ke usluge. pravno sistemski status zaštite potroša~a i njegovo mjesto u okviru pravnog studija dijeli sudbinu mnogih segmenata prava. forma.. marketing usluga. vašara i sajmova. 821 Sve što je potrebno u~initi da bi se došlo do nje jeste „zaviriti ispod površine“. Zakon o trgovini RS823 nudi sli~na rješenja tako da }e se u nastavku izlaganja koristiti rješenja Zakona o trgovini FBiH. Ovako posmatrano. protive}i se tako onom što ve}ina common law pravnika smatra nepotrebnim stegama pravno sistemske obrade. Atiyah. ali ono što je zna~ajno je propisivanje osnovnih pretpostavki za obavljanje pojedinih vrsta usluga vezano za organizacione oblike. usluge kontrole kvaliteta i kvantiteta robe.. 284 . o engleskim pravnicima koji pravo zaštite potroša~a shvataju „. tretiraju pitanja vezana za: posredni~ke usluge. Tako se ZOT-om ure|uje: obavljanje i uslovi za obavljanje trgovine i trgovinskih usluga. narušavanje konkurencije. ZOT uvodi novine vezane za: obavljanje i uslove za obavljenje trgovine. mjere privremenog ograni~avanja tr`išta. gotovo sa nipodaštavanjem. glasnik RS“. Slijedom ZOT-a. a u cilju njegove implementacije. uslijedi}e donošenje ve}eg broja podzakonskih akata. 1987. mogu}e je negirati potrebu bilo kakve „teorije“ u ovom kontekstu. br. 822 Zakon o trgovini FBiH („Slu`bene novine Federacije BiH“. 823 Zakon o trgovini RS („Sl. a ne suština. usluge skladištenja. 16/96).as a distinct subject“. A to zna~i da ovisi o doktrinarnom i vrijednosnom polazištu. predstavlja jedan od osnovnih izvora prava vezano za zaštitu potroša~a. Donošenjem Zakona o trgovini822 u odnosu na raniju verziju ovog Zakona pitanje zaštite potroša~a se podi`e na kvalitativniji nivo. 143. Posebno se. trgovinskih centara. 27. str. u okviru odjeljka vezanog za obavljanje i uslove za pru`anje trgovinskih usluga.Kona~no. dalje }e se citirati kao: ZOT). na tragu common law tradicije.

827 Ne ulaze}i u enumeraciju pojedinih instituta prava konkurencije. dalje }e se citirati kao: ZZP). vezanih posebno za: deklarisnje proizvoda. Ovo posebno kada se. iz samih zakonskih tekstova. garancije i garantne rokove. glasnik BiH“. br. donošenjem zajedni~kih zakona. elektronske instrumente pla}anja. br. odnosno koji treba da propišu tehni~ke.826 Oblast zaštite potroša~a. danas zasebne grane prava. Radi se. Brojni su i drugi zakonski projekti i akti koji su karakteristi~ni za ovu oblast. glasnik BiH“. primjenjiva}e se Zakon o zaštiti potroša~a u Bosni i Hercegovini. oglašavanje. a sve u ovisnosti od vrste materije koja se ure|uje. uklju~ivo i ~injenicu da ova materija ne mo`e da trpi entitetske granice. vidi standardna upotreba termina koji se koriste u okviru prava zaštite potroša~a Evropske unije.posebno na kantonalnom nivou u Federaciji BiH. Zakon o tehni~kim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanje uskla|enosti („Sl. 45/04) i Zakon o flaširanim pitkim vodama Bosne i Herecgovine („Sl. 45/04). glasnik BiH“. prije svega. 45/04). prodaja na daljinu. turisti~ke paket aran`mane i vremenski zakup turisti~kih objekata (time sharing). 17/02. ali u obzir dolazi i pru`anje drugih vrsta usluga. prodaju od vrata do vrata (direktna prodaja). nelojalne konkurencije. 824 Tako: Zakon o opštoj sigurnosti proizvoda („Sl. u svom esencijalnom pogledu. ne samo u sferi korištenja prehrambenih proizvoda. Cilj svih njih je dalje „usavršavanje“ sistema i mjera zaštite potroša~a. br. daje samo naznaku da sve što je u vezi sa zaštitom potroša~a. 825 Tako ~lanom 3 Zakona o tehni~kim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanje uskla|enosti vrši se pozivanje na harmonizirane evropske standarde neke od evropskih organizacija za standardizaciju (CEN) ili standarde Evropskog komiteta za elektrotehni~ke standarde (CENELEC). 827 Ovdje je potrebno napomenuti da su svi pobrojani pravni instituti u potpunosti preuzeti iz ranijeg Zakona o trgovini („Sl. usluge osiguranja. ili posebo u generalne klauzule. a ono što nije regulisano ovim Zakonom. i zaštita potroša~a kao pojedinaca.824 Zajedni~ko ure|ivanje oblasti zaštite potroša~a. br. o potrebi donošenja propisa koji su „tehni~ke prirode“. u vezi sa zaštitom potroša~a. ve} i tehi~kih roba postaje imanentno našem pravnom sistemu. 826 Zakon o zaštiti potroša~a u Bosni i Hercegovini („Sl. špekulacije i ograni~avanja tr`išta. glasnik BiH“. glasnik BiH“. sve više izdi`e na dr`avni nivo. odnosila bi se na sektore pru`anja komunalnih usluga. dalja poglavlja ZOT-a ure|uju materiju prava konkurencije kroz pravne institute: monopolisti~kog djelovanja. 2/95 i 19/96). br. Zakon o nadzoru nad tr`ištem u Bosni i Hercegovini („Sl. sanitarne i druge uslove za obavljanje pojedinih djelatnosti. 45/04). kao i Evropskog telekomunikacionog instituta (ETSI). potroša~ke kredite. kroz primjenu odredbi Zakona o zaštiti potroša~a. br. Ono što je interesantno. gra|anima kao potroša~ima. novine Federacije BiH“. a kako bi se pristupilo njegovoj potpunoj implementaciji. Nije samo donošenje podzakonskih akata simptomati~no i potrebno za implementaciju ZOT-a. 285 .825 Sam ZOT. kao i imenovane slu~ajeve nesporno je da je jedan od osnovnih ciljeva ove. prodaju na kredit. Ova materija se.

mogu}nost kumulativne primjene pojedinih vrsta sankcija za isto po~injeno djelo. 829 Specifi~nost pojedinih od pobrojanih pravnih instituta jeste njihovo regulisanje na dr`avnom nivou. naspram ove ciljane kategorije. u pogledu re`ima sankcija. str. ~lan 3-8 ZOK-a.834 Pravo konkurencije ne poznaje postojanje posebne tu`be o ništavosti 828 Zakon o konkurenciji („Sl. Ekonomski fakultet u SarajevuIzdava~ka djelatnost. cit. u po~etku. Osnovni ciljevi brojnih me|unarodnih konvencija usmjereni su. sloboda ugovaranja i sloboda utakmice.832 ali i u sve. karakteriše: uklju~enost društvenih i pravnih sankcija. kao i eksplicitno spominjanje zaštite potroša~a na prvom mjestu. prof. dr. 30/01. 29.ugovori. Pravo konkurencije karakteriše izuzetno slo`en sistem sankcija.. vrijedonosni papiri i pravo konkurencije“. dr. do sada pobrojane zakonske akte. a odnose se na usaglašavanje ove materije sa brojnim me|unarodnim konvencijama. str. i na me|unarodnom planu. 460 832 Zakon o vanjsko-trgovinskoj politici Bosne i Herecgovine („Sl. Poslovno pravo. str. prije svega.28.833 Radi se o posebnim obilje`jima metoda prava konkurencije koje. Veljko Trivun.. „Me|unarodno poslovno pravo i arbitra`e“. a to su: sloboda organizovanja privrednih subjekata. dalje }e se citirati kao: ZOK). U odnosu na materiju ZOT-a. bez obzira da li su isti donešeni na dr`avnom ili entitetskom nivou. glasnik BiH“. na zabranu restriktivne poslovne prakse. br. Miloš Trifkovi}. 12/97). dovode u neravnopravan polo`aj korisnici roba i usluga (potroša~i). str. a time i zaštite prava potroša~a. Sarajevo: Ekonomski fakultet u Sarajevu-Izdava~ka djelatnost. cit.. op. 459-503. prete`no represivan karakter sankcija i postojanje specifi~nosti u podsistemu sankcija za svaki institut prava konkurencije ponaosob. Mili} Simi} i doc. dr. br. 829 Poglavlje II. 831 Trifkovi} dr Miloš. op. za privredne entitete. izuzetno bitna. 2001. Sarajevo. a potom i za sve potroša~e.. bitnih ili opštih preptostavki ove grane prava. 444-450. kao i njihova kumulacija. 830 Pobli`e vidjeti kod: Trifkovi} dr Miloš i Omanovi} dr Sanjin. Svi pojedina~ni instituti usmjerni su. Ovakva praksa je. Zakon o konkurenciji828 unosi odre|ene novine.. 833 Pobli`e o ovom pitanju vidjeti kod: Prof. glasnik BiH“. Radi se o slijede}im kategorijama: monopolskom djelovanju. „Poslovno pravo . 286 . prije svega. konkurenciji i ugovorima ili pojedinim odredbama ugovora izme|u privrednih subjekata kojim se. Miloš Trifkovi}. na ostvarivanje osnovnih. 2004. Osnove ovog usaglašavanja ugra|ene su u Zakon o vanjskotrgovinskoj politici. 834 Citat prema: Prof. dr.831 Ove se pretpostavke odnose na inostrane privredne subjekte tako da je konzistentno ure|ivanje materije zaštite potroša~a i pretpostavke zaštite potroša~a od nelojalnog nastupanja inostranih subjekata.830 Bosna i Hercegovina i na ovom planu prati intencije koje su prisutne i u ranije pobrojanim propisima. bitna i vezana. 444.

839 Zna~i da bi konkretan tu`beni zahtjev bio usmjeren na zabranu daljnjeg vršenja djela protivnog pravilima vezanim za pravo konkurencije. 131-142 i 150-152. dr. Zakon o suzbijanju nelojalne utakmice i monopolisti~kih sporazuma iz 1974. 1981.836 ZOT poznaje samo mjere iz upravnog postupka koje mogu da preduzimaju tr`išni inspektori i to u okviru obavljanja svoje nadzorne funkcije nad primjenom odredbi zakona. 30.837 Neovisno od ovih rješenja. „Pravo konkurencije“. 835 Vidjeti Zakon o obligacionim odnosima. To ne isklju~uje mogu}nost primjene opštih pravila obligacionog prava. Radilo bi se o primjeni pravila vezanih za apsolutnu ništavost pojedinih pravnih akata ili obligacija u konkretnom slu~aju.. Ovu tu`bu mo`e da podnese svako pravno lice u ~ijoj je nadle`nosti zaštita prava i interesa potroša~a. poznavao je postojanje tri specifi~ne konkurencijske tu`be.. Miloš Trifkovi}.Poslovno pravo. a s obzirom da se radi o nedopuštenim obligacijama. Miloš. Odgovornost za ova djela bi bila objektivne prirode.pravnih akata vezanih za nedopuštena konkurencijska djela. cit. op. Mjere koje se mogu primjeniti kre}u se od: zabrane obavljanja trgovine do otklanjanja nepravilnosti.838 Na prvom mjestu se nalazi zahtjev da se otkloni izvor opasnosti. a koje posluje najmanje godinu dana prije pokretanja sudskog spora. pa do podnošenja prijave Uredu za konkurenciju i zaštitu potroša~a. stavljanje robe van prometa i njeno uništenje. str. Sarajevo: Svjetlost. 839 ^lan 154 ZOO. 838 O ovome posebno vidjeti: Prof. Dometi ove tu`be nisu upotrebljivi u punoj mjeri u pravu konkurencije tako da se i dalje treba zadr`ati mogu}nost pozivanja na opšta pravila obligacionog prava. a koja su u nadle`nosti inspekcijskih dr`avnih organa. Za podnošenje tu`be ovlašteno je poslovno udru`enje ili komora kod koje je trgovac u~lanjen. ~lanove 47 i 51. otklanjanje stanja stvorenog tim djelima i objavljivanje presude u sredstvima javnog informisanja. 287 . odnosno fizi~kog lica.835 Umjesto primjene opštih pravila obligacionog prava sa novim zakonodavstvom mogu}a je primjena pravila prema ZZP-u. zatvaranja poslovnog prostora. Presude donešene u ovim slu~ajevima imaju dejstvo erga omnes. 836 Pobli`e o ovome vidjeti kod: Trifkovi} dr. a ni ZZP ne poznaju postojanje posebnih konkurencijskih tu`bi koje je poznavalo zakonodavstvo ex SFRJ. oduzimanju robe. g. Ni ZOT. 837 ^lanovi 54-60 ZOT-a. posebno nas interesuju tu`be . i to: zabrana daljnjeg vršenja djela nelojalne utakmice i/ili monopolisti~kog sporazuma.pravna sredstva sa kojima raspola`u potroša~i. posebno sa stanovišta podnošenja tu`be od strane potroša~a kao pojedinca. str. 447-448. prema kome se protiv trgovca mo`e podnijeti tu`ba nadle`nom sudu ako: u pravnom prometu sa potroša~ima primjenjuje naprihvatljive opšte uslove poslovanja ili prilikom zaklju~enja ugovora ponudi formularne ugovore koji sadr`e odredbe nepovoljne za potroša~a ili su u suprotnosti sa dobrim poslovnim obi~ajima i odredbama ovog zakona.

a što podrazumijeva da je djelo protivno pravilima lojalne konkurencije ve} u~injeno. a sve do okon~anja sudskog postupka. Ovo je posebno interesantno sa stanovišta direktnih stranih ulaganja.844 Me|utim. a u vezi sa pravilima oko nadoknade nematerijalne štete. Drugi zahtjev bi se odnosio na prestanak povrede prava li~nosti. Zna~i u obzir bi došla primjena doma}eg. Iz ovog dijela izlaganja vidljivo je zašto se o modalitetima zaštite prava potroša~a govori kroz pravila vezana za pravo konkurencije. Njen domašaj }e ovisiti od na~ina preciziranja konkretnog tu`benog zahtjeva.841 ^etvrta tu`ba bi se odnosila na nadoknadu nov~ane štete. a u ovisnosti od fakti~kog stanja i konkretnog tu`benog zahtjeva bi se. Posebna je tu`ba za naturalnom restitucijom. cit. kao i zaštitu od nelojalnog postupanja kako trgovaca tako i potroša~a. u tom slu~aju. Me|unarodno.samo što bi se teret dokazivanja nalazio na tu`iocu. str. Djela nelojalne konkurencije u sebi nose poseban stepen društvene opasnosti. Radi se o devijantnim oblicima 840 ^lanovi 157 i 198 ZOO. u obzir bi došla i primjena odredbi ~lanova 199-205 ZOO.840 Radi se o širenju i pronošenju neistinitih navoda tako da bi se ova tu`ba. To je jedan od razloga što ova djela u sebi mogu da nose i elemente bi}a pojedinih krivi~nih djela. u slu~aju spora došlo do sukoba zakona. jedinstveno posmatraju i pravna sredstva vezana za zaštitu po opštim pravilima obligacionog prava. 288 . 31. 841 ^lanovi 165 i 185 ZOO. a kada se na doma}em tr`ištu pojave inostrani subjekti. prema pravilima me|unarodnog privatnog prava. u sebi inkorporiše više problema. te da je i proizvelo negativne posljedice. 844 Posebno vidjeti kod Trifkovi} dr Miloš.op.842 Ova šteta. Ova tu`ba ima opšte dejstvo. mo`e se tra`iti i izricanje privremene mjere. odnosila na imenovane slu~ajeve nelojalne konkurencije.843 Posebno. 843 Za razliku od prethodnih tu`bi u ovom slu~aju osnov za podnošenje iste ja Zakon o parni~nom postupku ~lan 187. ali i primjene principa lex loci delicti commisi. a ovdje se ovo pitanje spominje iz razloga što bi. To bi zaslu`ivalo pa`nju posebnog rada. radi se o pitanju koje. 32. na taj na~in. Radilo bi se o tu`bi kojom bi se tra`io povrat u pre|ašnje stanje. Razlog le`i u ve} izlo`enoj ~injenici da pravo konkurencije više ne poznaje postojanje posebnih konkurencijskih tu`bi. 842 ^lanovi 154 i 185 ZOO. mogla deifinisati kao obi~na šteta i izmakla dobit. 503. Nepostojanje posebnih konkurencijskih tu`bi dovodi do toga da se ova pitanja ure|uju kroz opšta pravila obligacija ~ime se. opet. Pravila vezana za privremene mjere }e se prosu|ivati po pravilima vezanim za parni~ni i izvršni postupak. a koja u sebi uklju~uju opšti re`im zaštite. najprije.. odnosno našeg nacionalnog prava.. Ovdje u obzir mogu do}i i pravila vezana za eksteritorijalnu primjenu antitrustovskog prava. uz svaku od tu`bi. Posljednja bi bila posebna konstitutivna tu`ba koja bi bila upravljena na utvr|ivanje postojanja izvršenog djela.

. 849 Zakon o prekršajima Bosne i Hercegovine („Sl. 37/03)... kod zaštite potroša~a. Kao osnovni izvor prava pojavljuje se Zakon o obligacionim odnosima. Skoro istovjetnu stilizaciju sadr`i i ~lan 204 Krivi~nog zakona Bosne i Hercegovine. dr Miloš Trifkovi}. ~lan 241. roba i kapitala na teritoriji Fedracije BiH.848 Novinu predstavlja uvo|enje pojma prekršaja na dr`avnom nivou. Krivi~na djela su posebno taksativno pobrojana i ova materija je ure|ena na dr`avnom i entitetskom nivou. U nedostatku pojedinih zakonodavnih rješenja ostaje otvorena mogu}nost korištenja instituta ove grane prava.845 Radi se o krivi~nim djelima protiv privrede. Od daljnjih sankcija ZOT tako poznaje privredne prestupe za povrede pravila vezanih za lojalno konkurisanje pri ~emu su zaprije~ene nov~ane sankcije. kako za pravna lica. br.. Zaprije~ena je zatvorska kazna od 6 mjeseci do 5 godina.Me|unarodno. cit. br. novine R BiH“. Zaprije~ene su nov~ane sankcije. poslovanja i sigurnosti platnog prometa. tako i odgovorna lica u pravnom licu. roba. glasnik BiH“. U ovom drugom slu~aju se mora povu}i razlika izme|u deliktne subjektivne odgovornosti naspram objektivne odgovornosti. novine Federacije BiH“. odnosno njenih posebnih slu~ajeva. 850 Zakon o obligacionim odnosima preuzet je u pravni re`im Bosne i Hercegovine („Sl. 846 Krivi~ni zakon Federacije BiH („Sl. S obzirom na specifi~nost materije pitanja zaštite potroša~a se ~esto posmatraju izvan konteksta klasi~nih pravila obligacionog prava. „Kada zajednica ne bi dr`ala u ruci odgovornost za štete. Odgovornost za prouzrokovanu štetu ima svoje i društveno i zaštitno zna~enje.850 Cijelo obligaciono pravo se zasnivalo na ugovoru. 289 . Primjena ZOO bi.847 Ograni~avanje slobodnog kretanja ljudi. 848 ^lan 55 ZOT-a. glasnik BiH“. str. 20/04). dualizam. odnosno u obligacionom pravu je vladao svojevrstan monizam. 448. odnosno o povredi pravila materijalnog i finansijskog poslovanja. br. Vremenom se struktuiraju razlike izme|u ugovornog i vanugovornog prava ~ime u obligacionom pravu dolazi do cijepanja prava u tzv. u obzir dolazila na dva polja.. br. 3/03. Štete se dešavaju kako pravnim licima tako i pojedincima.ponašanja u~esnika u privrednom prometu.849 Radi se o pandanu privrednih prestupa. 47/03). Prema Krivi~nom zakonu Federacije BiH846 zaprije~ena je povreda ravnopravnosti u vršenju privredne djelatnosti.op. Ova koncepcija je zadr`ana do danas i istu je usvojio i ZOO. dok drugo polje obuhvata opšti re`im odgovornosti za naknadu štete. u daljem tekstu: ZOO). usluga i kapitala ovdje se odnosi na privredni saobra}aj izme|u entiteta i Distrikta Br~ko. štete bi se 845 Pobli`e kod: Prof. Radi se o krivi~nom djelu gdje se susre}emo sa zloupotrebom slu`benog ili uticajnog polo`aja kojim se ograni~ava slobodno kretanje ljudi. 847 Krivi~ni zakon Bosne i Hercegovine („Sl. Prvo se odnosi na re`im ugovorne odgovornosti.

prema ZOO. „Odgovornost za štete“. i polazni osnov za odre|ivanje ugovorne odgovornosti.851 Istorijski posmatrano odgovornost za štete je. poslovnog punomo}ja. zabrana prouzrokovanja štete.852 Ovo je. Osnovni instituti su: sposobnost ugovornih strana. 290 . Ovo posebno s obzirom na princip jedinstvenosti pravnih normi iz ZOO na postupanja pravnih i fizi~kih lica. Radi se o principima i pravilima koja se danas mogu posmatrati kao univerzalna. o opštim postulatima ugovornog prava koji su. Radi se. opšti principi i pravna na~ela itd. kao zasebna kategorija isti~e u ~lanu 8 i ~lanu 9 ZOO gdje se u~esnicima u prometu name}e obaveza da ne smiju da nanose štetu drugim u~esnicima na tr`ištu. 852 ZOO. Ugovorna odgovornost zaštite potroša~a definisana je u okviru odjeljka vezanog za zaklju~ivanje ugovora. jednaka vrijednost uzajamnih davanja. Na~ela obligacionog prava svoj zna~aj imaju u ~injenici da ista uvijek mogu da predstavljaju pravni osnov za podizanje tu`benog zahtjeva. manifestuje šteta i odgovornost za istu. kao i dijelova koji se odnose na: zaklju~ivanje ugovora i opšta dejstva ugovora. sudska i arbitra`na praksa. na~in zaklju~enja ugovora. obilje`ja predmeta obaveze. Time se. pored propisa mogu upotrebljavati i: dobri poslovni obi~aji. pravna nauka. str. Od ostalih na~ela. tako|er. Odsjek 2 ZOO posebno tretira pitanja: zastupanja. Ona su primjenljiva i na potroša~e. Neva`nost ugovora.pretvorile u nasilje i pravo ja~ega“. prvobitno. a u smislu krajnjih konzumenata potroša~kih dobara i usluga. u obzir uvijek treba uzeti i poštivanje osnovnih principa obligacionog prava. Zaklju~ivanje ugovora. 9. 1971. Zagreb: Prosvjeta. Zajedni~ko. a sa stanovišta zaštite potroša~a? Osnovi te zaštite nalaze se u osnovama obligacionih odnosa i to u okviru osnovnih na~ela. Naime i dalje se zadr`ao stav da se kao kriterij ponašanja u~esnika u prometu.Odsjek 1. odnosno realizaciju svog subjektivnog prava prinudnim putem. Glava I Osnovna na~ela. Dvostrani ugovori i Odsjek 6. imala isklju~ivo ugovorni karakter. primjenljivi i na potroša~e. ovlaštenja trgovinskog putnika i ovlaštenja lica koja oba851 Mihajlo Vukovi}. zabrana stvaranja i iskorištavanja monopolskog polo`aja. kao u~esnike u prometu. Opšta dejstva ugovora. Odsjek 4. punomo}stva. 33. treba posebno izdvojiti slijede}a: ravnopravnost u~esnika u obligacionim odnosima. Glava II Nastanak obaveza . ujedno. zabrana zloupotrebe prava. kao prvi osnov zaštite potroša~a. mane volje i forma za pojedine vrste ugovora. savjesnost i poštenje. kao takvi. potroša~ima i društvenoj zajednici u cjelini. a koja su u funkciji zaštite potroša~a. Odsjek 5. U okviru ovih na~ela potroša~ se. za oba oblika odgovornosti jesu osnovna na~ela obligacionog prava. du`nost ispunjavanja obaveza i ponašanje u~esnika na tr`ištu u izvršavanju obaveza i ostvarivanju prava. Kako se. opšta obilje`ja ugovora kao izvora obligacije.

Sa stanovišta pravne zaštite potroša~a u obzir bi dolazila subjektivna koncepcija kada je proizvo|a~ i/ili pravno lice koje pru`a usluge štetu prouzrokovalo namjerno ili nekim od oblika nepa`nje. U pogledu posebnih odredbi ZOO poseban interes zaslu`uju odredbe vezane za slijede}e imenovane ugovore: prodaja. mogao bi biti predmet posebne obrade. prevoz. zajam i djelo. Odsjek 4. nemogu}nost ispunjenja. zajam. Kod objektivne odgovornosti u obzir bi dolazila primjena posebnih pravila vezanih za odgovornost proizvo|a~a stvari sa nedostatkom. Ve}ina ovih ugovora su posebno obra|eni i u Zakonu o zaštiti potroša~a Bosne i Hercegovine kao lex specialis. Odsjek 5. Opšta na~ela. Radi se o klasi~nim pravilima obligacionog prava gdje se odgovornost dijeli na: subjektivnu ili odgovornost po osnovu krivice za štete prouzrokovane namjerno ili nepa`njom i odgovornost objektivne prirode za štete od opasne stvari ili opasne djelatnosti. Prouzrokovanje štete. dejstvo promijenjenih okolnosti. Mimo posebnih odredbi ZOO. Svaka od pobrojanih pravnih kategorija. odnosno obaveza. 855 ^lanovi 179 i 184 ZOO.vljaju odre|ene poslove. nesporno je da se radi o posebnim pravnim institutima. u okviru ove glave svoje mjesto su našli i ostali izvori obligacija.853 Bez obzira što materija vanugovorne odgovornosti sistematikom ZOO svoje mjesto nalazi u okviru iste Glave II . Odgovornost preduze}a i drugih pravnih lica prema tre}em. a time i poslovnog prava. kao i opštih uslova ugovora. Materijalna šteta se definiše na razli~ite na~ine i obi~no se tretira kao umanjenje postoje}e 853 Izuzeci bi se odnosili na: prodaju. Njegova pravila }emo detaljno ishoditi. osiguranje i bankarski ugovori. Od posebnih oblika odgovornosti pa`nju zavrje|uje odgovornost preduze}a i drugih pravnih lica prema tre}em. ali to cilj ovog rada ne zahtjeva. zelenaških ugovora. Odsjek 2. kao i odgovornost u vezi sa vršenjem poslova od opšteg interesa. kontrola roba i usluga. Odgovornost za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti i Odsjek 6. odnosno pravnih instituta. prigovor neispunjenja ugovora. ostava. raskidanje ugovora zbog njegovog neispunjenja. 291 . djelo. Posebni slu~ajevi odgovornosti. Odgovornost po osnovu krivice. licenca.854 Zakonodavac je išao logikom da se i ugovor i delikt tretiraju kao posebni izvori obligacije. Sljedstveno tome. koje se odnose na pojedine imenovane ugovore obligacionog. U pogledu nadoknade štete zadr`a}emo se na osnovnoj podjeli na nadoknadu materijalne i nematerijalne štete. Odsjek 1. organizovanje putovanja. Poseban zna~aj imaju pravila vezana za ništave i rušljive ugovore. poseban zna~aj imaju odredbe vezane za: odgovornost za materijalne i pravne nedostatke ispunjenja ugovorne obaveze. 854 Odjeljak 2.nastanak obaveza. prekomjernog ošte}enja.855 34.

Danas postoje razvijeni i usaglašeni parametri i instrumenti kontrole kvaliteta proizvoda i usluga. Brojni su pravni osnovi. bilo kao supsidijarna rješenja. 11. I prva i druga situacija su primjenljive na zaštitu potroša~a. organizacije i udru`enja za zaštitu potroša~a. Kao što }e se vidjeti. 23-39. U slu~aju postojanja posebnih rješenja obligaciono-pravni postulati }e uvijek na}i svoje mjesto za primjenu bilo kao principi. U slu~aju nepostojanja legislativnih rješenja lex specialis priorode uvijek nam na raspolaganju ostaje korištenje nekog od pravnih instituta obligacionog prava. najprimjernija bi bila primjena: objavljivanja presude o trošku štetnika. 1998. Nematerijalna šteta bi bila ona šteta koja ne poga|a pojedinca u imovini ili tijelu. Njihova „mo}“ normirana je u propisima i institucionalizirana u organizacijama za zaštitu potroša~a. neminovno je i refleks ne samo nacionalnih pravnih rješenja. kao i naknada budu}e predvidljive štete. ali i doktrinu supremacije komunitarnog prava i njegove izravne primjene i izravnog dejstva povodom nadle`nosti EZ i efe856 Pobli`e o vrstama šteta i njihovoj nadoknadi kod: Obren Stankovi}. razvijaju se razli~iti oblici organizovanja potroša~a i razli~iti instrumenti zaštite potroša~a. nov~ana naknada za slu~aj smrti. str. odnosno davalaca usluga. Razvojem robne proizvodnje i razvojem agresivnih metoda prodaje. 292 . kao i kodeksi ponašanja proizvo|a~a. Beograd: Nomos. Iz ovog dijela izlaganja jasno je da su klasi~ni instituti obligacionog prava nezaobilazan obrazac ponašanja u svim oblastima `ivljenja pa tako i na polju pravne zaštite potroša~a. to prije svega vrijedi za princip subsidijarnosti. kao nad i transnacionalnoj tvorevini. „Naknada štete“. kod zaštite potroša~a. nego i osobenog na~ina na koji se elemenat zajedništva iskazuje u komunitarnom pravu. Institucionalna organizacija za{tite prava potro{a~a u pravu Bosne i Hercegovine 35. imaju jako razvijene. Visokorazvijene zemlje i tr`išne ekonomije. sud potroša~a i mišljenje javnosti vrlo je bitno i odre|uje tr`išnu poziciju proizvo|a~a i distributera svih proizvoda.imovine (prosta šteta) ili nenastupanje njenog pove}anja koje se redovno moglo o~ekivati (izgubljena dobit). Potroša~i imaju svijest o „mo}i“ kojom raspola`u. nov~ana naknada za pretrpljene fizi~ke bolove i umanjenje `ivotne aktivnosti.856 Nematerijalna šteta uvijek egzistira u onim situacijama kada naknada u naturi ili nov~ana nadoknada nisu adekvatne šteti. Vezano za nematerijalnu štetu. koliko god da je posebna cjelina. a posebno prehrambenih. komunitarno pravo zaštite potroša~a. kao i paleta rješenja koja nam daje ZOO. odnosno kada naturalna restitucija ili ispla}eni novac nisu dovoljan ekvivalent za prouzrokovanu štetu. U isto vrijeme. mo}ne i uticajne. Pored toga.

potom postoje entitetski. Komisija je dobila sa Jedinstvenim evropskim aktom nadle`nosti u oblastima potroša~kog prava koje su bile oja~ane 293 . 12. a zemljama ~lanicama ostavlja samo ograni~eni prostor djelovanja. Prema odredbama Zakona o trgovini to su: Ministartsvo trgovine Federacije BiH i tr`išni i inspekcijski organi organizovani prema posebnim zakonima. za informisanje i obrazovanje i za pravo na predstavljanje etabliraju samo minimalnu zaštitu. kao i oni koji egzistiraju na dr`avnom nivou. Prema odredbama Zakona o opštoj sigurnosti proizvoda to su: dr`avno i entitetska ministarstva trgovine. Ministarstvo trgovine Federacije BiH. kako zakonskih tako i podzakonskih. mediji i štampane publikacije. kao organi koji se nalaze direktno u slu`bi zaštite interesa potroša~a. Neki od njih djeluju na lokalnomopštinskom planu. obrazovne institucije. Ministarstvo trgovine i turizma RS. kao i na kantonalne propise u Federaciji BiH.kta komunitarnog prava. Vije}e za zaštitu potroša~a Bosne i Hercegovine. Posebno mjesto zauzima pravo za naknadu pretrpljene štete jer pravno na~elo jemstva za proizvode cilja na potpunu harmonizaciju. udru`enja potroša~a. Misli se na entitetske zakone. Pravno–politi~ki gledano formula minimalne harmonizacije ima kompromisni karakter. sva pravna na~ela za zaštitu ekonomskih interesa potroša~a. inspekcijski i drugi organi u skladu sa zakonom. Kada je rije~ o njegovom sadr`inskom oblikovanju. Subjekti odgovorni za zaštitu potroša~a u Bosni i Hercegovini prema ZOK su: Konkurencijsko vije}e na nivou Bosne i Hercegovine i Uredi za konkurenciju i zaštitu potroša~a na entiteskom nivou. 36. Brojnost instituta u okviru prava potroša~a. slo`ena dr`avna struktura Bosne i Hercegovine. Harmonizacija pravne za{tite potro{a~a prema pravilima komunitarnog prava 37. ali i drugih u~esnika u poslovnim odnosima su: nadle`ni redovni sudovi. Posebnim propisima. drugi na kantonalnom. ostvarivanju jedinstva komunitarnog prava i prava u EU slu`e principi negativne i minimalne harmonizacije. tu`ilaštva kod postojanja obilje`ja krivi~nog djela i arbitra`e kao nedr`avni sudovi. Sa iznimkom mjera koje je obuhvatila EZ kako bi ostvarila pravo potroša~a na zaštitu zdravlja i sigurnosti. glavni su od razloga postojanja velikog broja kontrolnih i regulatornih organa u ovoj oblasti. brojnost pozitivnih propisa. Prema odredbama ZZP-a to su: organi prema odredbama ZOK-a i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

294 . odnosno sa razli~itim intenzitetom upotrebe. ~l. 858 KOM (2002) 278. kao i pravno dogmatski precjenjuje. Zemlje ~lanice brane svoje nacionalne. Kao uistinu novi pravni instrument pojavljuje se u diskusiji o evropskom pravu koregulacija. nejednako upotrebljavaju. 06. ex. 38. Evropska komisija se. ~l. odnosno sudjeluju}e krugove. onda se treba razjasniti. Ona zanemaruje da se ~ak i jednaki pravni standardi.857 Potpuna harmonizacija pretpostavlja i gašenje nacionalnih prava zaštite potroša~a zemalja ~lanica. rije~ je o spajanju obligacionih prava sa neobavezuju}im pravilima. Komisija je vjerovala fleksibilnijim pravilnicima. Razvijena pravna ure|enja. 189 stav 5 poznaje preporuke kao pravno neobavezuju}e akte. Komisija više ne}e dozvoljavati da zemlje ~lanice i dalje njeguju svoje „potroša~ke baštice”. 100a. Što intenzivnije EZ bude forsirala jedinstveno tr`ište utoliko }e manje trpiti samostalne akcije. a ne samo direktivama.858 Naj~eš}e mjere politike zaštite potroša~a. Evropska komisija se programski prebacuje na novi politi~ki cilj potpune harmonizacije. Uz pomo} ovog principa se odr`avaju nacionalne tradicije i kulture naspram pristupa komunitarnog prava. u razli~itim pravnim krugovima i razli~itim pravnim kulturama. do sada. bazirala na direktive kao najprikladnije sredstvo ujedna~avanja prava Zajednice. 05. 08.ugovorima iz Mastriha i Amsterdama. da li razli~itosti u sprovo|enju prava izazivaju daleko ve}e posljedice nego razli~iti materijalni pravni standardi. Iako odredbe ~lana 95. Pored pravno obavezuju}ih akata ~lana 249 stav 5. UEZ. ex. Komisija ni u jednom momentu nije ozbiljno razmotrila mogu}nost da putem uredbi zadire u pravno ure|enje zaštite potroša~a zemalja ~lanica. pravne i kulturne tradicije pozivaju}i se na na~ela minimalne harmonizacije. 2002. Ako je to tako. kao u SAD. Vjerovatno se zna~aj principa o minimalnoj harmonizaciji pravno teoretski. pa tako i u oblasti potroša~kog prava. 06. O~igledno da na taj na~in. sa kojima je zemlje ~lanice. 2002. govore o mjerama. a bez direktnih sankcija za njihove prestupe. Dosadašnja diskusija se previše koncentriše na nivo materijalnog prava. pozivala na djelovanje. `ive sa divergentnim pravnim odredbama. temeljene na stvaranju 857 COM (2002) 208 final. U suštini.

5.860 Dakle.04. str. Diskusija dobija oblike u raspravi oko nosivosti i dalekose`nosti strukturne nadle`nosti po pitanju da li i dokle se mo`e podr`avati evropsko ugovorno pravo sa ~lanom 153. 33. da odre|enom zajedni~ko-pravnom stanju regulacije nacionalnom sudu da pravce koje u budu}nosti mo`e samostalno slijediti. godine. 295 . godine usvojila je Zakon o zaštiti potroša~a u Bosni i Hercegovini. To izlaganje }e indirektno uputiti i na rješenja u okviru prava konkurencije i klasi~nih pravila obligacionog prava o kojima je ve} bilo rije~i. Norbert.4 ZZP-a potroša~ se definiše na ve} opisani na~in.2006. Nova verzija Zakona o zaštiti potroša~a usvojena je 04.2000. kako bi im pomogao pri tuma~enju komunitarnog prava. juna 2002. op. Sam sadr`aj je jako sli~an sadr`aju prethodno navedenih i pojašnjenih direktiva. ako se na to ograni~ava. Dalje. nalaze svoje uporište u ~lanu 95 UEZ. na sjednici Predstavni~kog doma. kako bi sprovela pravna na~ela za zaštitu potroša~a. nego i „tehni~kih rješenja“ vezano za usaglašavanje ove materije sa pravom Evropske unije. što potvr|uje Evropski sud Tabak-presudom od 05. Nacionalni sudovi sve ~eš}e pozivaju Evropski sud. Ova nadle`nost nije neograni~ena.jedinstvenog tr`išta.10.. Rs. jer radi se o modernom zakonu zasnovanom na direktivama Evropske unije o zaštiti potroša~a. a) Ustava Bosne i Hercegovine. Posebno su pobrojana 859 EuGH. U nastavku izlaganja vezanog za sam ZZP napravi}e se kratak osvrt na zna~ajnije detalje. godine i na sjednici Doma naroda. do sada je Komisija koristila ~lan 95. 13. 2000. odr`anoj 20. u tekstu opštih odredbi se daju definicije: trgovca. U ~lanovima 1. 10. Iza visokog nivoa ustavne podjele nadle`nosti krije se daljnji problem koji nastaje iz rastu}e prakti~ne va`nosti komunitarnog prava.859 Evropski sud je otkrio sa tabak-presudom krhku osnovu strukture nadle`nosti u pravu zaštite potroša~a. Pošto nam je ZZP temeljni zakon dalje se nedaje samo pregled pojednih instituta. Na osnovu ~lana IV. Harmonizacija pravne za{tite potro{a~a u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine 39. odr`anoj 25. kao i pojam proizvoda. proizvo|a~a. C-376/98. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. godine na sjednici Pralamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. cit. Unutar njemu odre|ene jurisdikcije Evropskom sudu preostaje samo. Posebno }e biti rije~i o pravnim sredstvima vezanim za zaštitu prava potroša~a. odnosno ~lanom 95. 4. 860 Reich. odnoso davaoca usluga. juna 2002.

. odnosno standardima. Ovo poglavlje definiše i pojam rasprodaja i na~in oglašavanja i sprovo|enja iste. Drugi dio je vezan za obavezu obavljanja trgovinske djelatnosti na pošten na~in. . 40. U svakom slu~aju radi}e se o primjeni pravila o objektivnoj i subjektivnoj odgovornosti. . ovim poglavljem da proizvodi moraju imati deklaraciju u skladu sa Zakonom. O kom obliku odgovornosti }e se raditi u ovisnosti je od slu~aja da li se radi o odgovornosti za puštanje u promet tehni~kog proizvoda sa nedostatkom ili drugih potroša~kih dobara. ozna~avanje svojstava proizvoda. Nesumnjivo je da se. .pravo na obrazovanje o pitanjima potroša~a. Ovo poglavlje definiše: isticanje cijene proizvoda. . Nala`e se. Prodaja proizvoda i pru`anje usluga mora se odvijati u skladu sa dobrim poslovnim obi~ajima. O njima }e biti rije~i kod poglavlja vezano za sudsku zaštitu prava potroša~a. Radi se o slijede}im pravima: . ambala`iranje roba. radi o entitetskim zakonima o obligacionim odnosima. .pravo na sigurnost i zaštitu zdravlja ljudi.pojedina osnovna prava potroša~a.pravo da bude saslušan i zastupan. 41.pravo na informisanje. tako|er.pravo na `ivot i rad u zdravoj i odr`ivoj okolini. 296 .pravo na naknadu štete i kompenzaciju. u kontekstu tvrdnje da zaštita potroša~a pred sudovima mo`e da se odvija i po osnovu individualnih zahtjeva potroša~a. Deklarisanju proizvoda je posve}ena posebna ~etvrta glava ZZP. 43. a prodaja roba i pru`anje usluga mora da se odvija pod istim uslovima prema svim potroša~ima. u ovom slu~aju.pravo na izbor. a ne samo institucija pobrojanih u ZZP. 42. te nedostataka proizvoda. . tehni~kim i drugim propisima. Tre}i dio ZZP je posve}en prodaji proizvoda i pru`anju usluga. Odgovornost za promovisanje i implementaciju prava potroša~a odgovorni su nadle`ni organi u Bosni i Hercegovini. Zabranjena je diskriminacija potroša~a po bilo kom osnovu. Glava peta samo jednim ~lanom reguliše pojam odgvornosti za proizvod. napisanu na jednom od slu`benih jezika u upotrebi u BiH.pravo pristupa osnovnim robama i uslugama. Ova odredba ZZP je. ZZP reguliše da }e proizvo|a~ biti odgovoran za štetu prouzrokovanu greškom u njegovom proizvodu u skladu sa odredbama zakona kojim se ure|uju obligacioni odnosi u Bosni i Hercegovini.

Ovom glavom su utvr|ene osnovne obaveze davaoca pobrojanih usluga. poštanske usluge i javni transport se defini~u kao „ekonomske usluge od opšteg inetersa“. Oglasi ne smiju dovoditi potroša~e u zabludu. odnosno 5 godina za druge slo`ene tehni~ke proizvode. dvosmisleno i treba poštivati dobre poslovne obi~aje. Posebno se nala`e za tehni~ki slo`ene proizvode da se u tehni~kom uputstvu navede rok osiguranja servisa i snabdjevanje tr`išta rezervnim dijelovima. nedoli~no upotrebljavati rezultate istra`ivanja. Ovim uslugama je posve}ena glava osma ZZP. grijanje). Ugovori zaklju~eni izvan poslovnih prostorija predstavljaju ugovore koje trgovac zaklju~i tokom poslovnog puta ili tokom posjete ku}i potroša~u ili na njegovom radnom mjestu ili je pak rezultat neo~ekivanog pristupa trgovca potroša~u u sredstvima javnog prevoza ili na bilo kom drugom javnom mjestu. isporuka energije (struja. Ovaj rok ne smije biti kra}i od 3 godine za ku}anske aparate. organiziranu od trgovca putem nekog sredstva za prodaju na 297 . društvena i kulturna prava. Prema ovim odredbama prodavac je odgovoran za nedostatke na robi koji postoje u trenutku prenosa rizika na potroša~e. poslovanjem. zanatom ili profesijom kako bi se promovisala nabavka roba i usluga uklju~ivo i sve oblike prometa nekretninama. Ispunjavanje osnovnih potreba potroša~a. ne smije biti prevarno. Glava šesta je posve}ena garanciji za proizvod ili uslugu. 46. plin. Oglašavanju proizvoda i usluga posve}ena je sedma glava ZZP. nezakonitog uporednog oglašavanja ili u slu~ajevima nekorektnog oglašavanja. vode. Rok za osiguranje rezervnih dijelova za tehni~ki slo`ene proizvode ne mo`e biti kra}i od 10 godina od prestanka proizvodnje predmetnih proizvoda. 45. definisan je svaki ugovor koji se odnosi na prodaju proizvoda ili usluga. Radi se o pokušaju da se na jednom mjestu utvrde prava i obaveze potroša~a i davaoca usluga koji na tr`ištu BiH i dalje imaju legalno formirani dominantan polo`aj. telekomunikacione usluge. Samo oglašavanje proizvoda ili usluga ne smije biti u suprotnosti sa zakonima i drugim propisima. ne smije da krši osnovna ljudska. Samo uporedno oglašavanje je svako oglašavanje koje eksplicitno ili implicitno identifikuje konkurenta ili robe ili usluge ponu|ene od konkurenata.44. Pod oglašavanjem se podrazumijeva bilo koji oblik komunikacije u vezi sa trgovinom. kao i prava potroša~a kao korisnika usluga. Novinu predstavlja i uvo|enje odgovornosti za oglašiva~e i njihove agencije za oglašavanje u slu~ajevima prevarnog oglašavanja. Posebno se propisuju uslovi vezani za uporedno oglašavanje i uslove pod kojim je istim dozvoljeno. kome je posve}ena glava X ZZP. 47. Kao ugovor o prodaji na daljinu. privredna. tj.

a zakonska je obaveza da prije svake komunikacije trgovac treba da sopšti svoj identitet i jasnu trgova~ku namjeru. „Infrastructure of An Information Society.na~in pla}anja.cijeni. obvijesti o slijede}em: . Rok od 15 dana po~inje te}i od dana kada je 861 Vidjeti UNDP ICT. str. garantnim rokovima i servisnoj mre`i.Forum. 298 . katalog. tj.svim podacima samog trgovca koji su relevantni za njegovu identifikaciju (mati~ni broj. Conference material. . Prilikom zaklju~enja ugovora na daljinu trgovac ima zakonsku obavezu da potroša~a. . . poruka sa narud`benicom.861 a zaklju~uje se izme|u trgovca i potroša~a. usluge koja se nudi. tv. . ugovore o prodaji nekretnina izuzev njihovog najma i ugovore zaklju~ene na licitacijama. .rokovi isporuke. pisma. odnosno usluge koja se koristi.sudskoj nadle`nosti i primjeni materijalnog prava u slu~aju rješavanja spora. štampana reklamna poruka.podatke o garancijama. putem sredstava za komunikaciju. dostavljeni potrša~u u trajnoj formi. Kao primjer navode se: štampani materijali. radio. stav 2) ugovor mo`e zaklju~iti i sredstvima veze tipa elektronske pošte.daljinu. Ovo je neovisno od mišljenja da se prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima (~lan 40.).pravu na odustanak od ugovora. . 7-45. telefon. Legal Infrastructure of Information Society“.imenu proizvoda koji se prodaje. . prije isporuke.glavnim svojstvima robe. odnosno usluge koja se nudi. elektronska pošta i drugo. Svi gore navedeni podaci moraju biti. . Odredbe Zakona vezane za zaklju~ivanje ugovora na daljinu ne odnose se na: ugovore zaklju~ene putem prodajnih automata. . kablovska televizija. prate}im troškovima i porezu proizvoda. poreski broj. adresa itd. (2003). telefaks.opciji ponude i cijene. Kao sredstvo na daljinu ili daljinsku komunikaciju definišu se sva sredstva bez stvarnog fizi~kog prisustva trgovca i potroša~a. O~igledno je da je zakonodavac prilikom definisanja sredstava za komunikaciju na daljinu koristio i mogu}nost da se ovakve vrste ugovora mogu zaklju~iti i nekim drugim sredstvima veze i komunkacije koja se mogu pojaviti u budu}osti.najkra}em trajanju ugovora i . . video telefon sa ekranom.uslovi ispunjenja i raskida ugovora. Sarajevo. Pravo je potroša~a da bez troškova i obrazlo`enja odustane od ugovora u roku 15 dana i tada je potroša~ u obavezi da samo nadoknadi troškove vra}anja proizvoda.

zajma ili sli~ne finansijske pogodnosti. Kod usluga ovaj rok po~inje te}i od dana zaklju~enja ugovora. jednim zakonskim aktom utvr|uje pojam realne godišnje kamate na kredit. . Poglavlje XI posve}eno je kategoriji potroša~kih kredita. 48.o prodaji robe kada se proizvod zbog njegove prirode ne mo`e vratiti. S obzirom na sadr`inu obaveza koje su numerus clausus pobrojane norma bi trebao da glasi da potroša~ u pobrojanim slu~ajevima nema pravo na odustanak od ugovora. Iz stilizacije odredbi ~lana 48 Zakona proizilazi da potroša~ mo`e da odsutane od prava na raskid ugovora. periodike i ~asopisa. odnosno primljeno u slu~aju raskida ugovora (~lan 132 Zakona o obligacionim odnosima). Šutnja se ne mo`e tretirati kao pristanak potroša~a. . Ovo bi moralo biti posebno ugovoreno i naravno da bi dejstvo ovakvog ugovornog utana~enja podrazumijevalo savjesnost ugovornih strana. . Pod ugovorima o kreditu se smatra ugovor kojima kreditor dodjeljuje ili obe}ava da }e dodijeliti potroša~u kredit u formi odgo|enog pla}anja. Ako druga~ije nije ugovoreno potroša~ ne mo`e odustati od prava na raskid u vezi sa ugovorima: .kod isporuka audio i video snimaka ili ra~unarskog uputstva koje je potroša~ upotrijebio i . Potroša~ koji primi proizvod ili uslugu koju nije naru~io ima prvo da ih zadr`i bez obaveze pla}anja ili obavještavanja trgovca. Ujedno je zabranjeno da.o prodaji proizvoda ili usluga ako cijena proizvoda ili usluga zavisi od promjena na finansijskom tr`ištu na koje potroša~ ne mo`e uticati. Zabranjeno je isporu~ivanje roba ili usluga koje potroša~ nije naru~io iako takva isporuka zahtijeva pla}anje.o pru`anju usluga ako je uz njihov pristanak po~eo sa radom prije nego što je istekao rok od 15 dana za odustajanje od ugovora. Specifi~nost ovih odredbi je što se. .potroša~ primio robu. Jezi~kim tuma~enjem sti~e se sasvim obrnut dojam. trgovac mo`e da prema potroša~u upotrijebi pojedina~na sredstva za daljinsku komunikaciju. Zakonodavac uvodi niz obaveza za kreditore u pogle299 . Obaveza je trgovca da isporuku naru~ene robe ili usluge izvrši u roku od 15 dana od dana kada je potroša~ poslao narud`bu. po prvi put. Odustajanje od ugovora proizvodi i kontra obavezu kupca da vrati potroša~u kupoprodajnu cijenu najkasnije 15 dana od dana kada je primio obavijest o raskidu ugovora.kod isporuke štampe. bez prethodnog pristanka potroša~a.o uslugama igara na sre}u. Stilizacija i jezi~ko zna~enje gornjih odredbi Zakona (~lan 48) nije do kraja jasno. Radi se o dosljednoj primjeni opštih pravila obligacionog prava o vra}anju onog što je dato.

postoje tri vrste lica koji su u odnosu sa EIP-om. zakonom su razdvojene obaveze od odgovornosti izdavaoca EIP-a. pa sve do prava koje se primjenjuje na ugovor. bez navo|enja razloga. preko tehni~kih zahtjeva koji se odnose na primjenu odgovaraju}e komunikacione opreme. Zakon je predvidio obaveze vlasnika i korisnika EIP-a. 50.Korisnik EIP-a je lice koje na osnovu ugovora zaklju~enog s vlasnikom u pisanoj formi raspola`e EIP-om. a u svakom slu~aju prije isporuke EIP-a. Izdavalac EIP-a brine se da korisnik EIP-a 862 Ibid 863 Ibid. . U poglavljem XIII ovog zakona govori se o elektronskim instrumentima pla}anja (dalje: EIP). u okviru svog poslovanja stavilo na raspolaganje EIP na osnovu me|usobno zaklju~enog ugovora u pisanoj formi. Obzirom na poseban status izdavaoca EIP-a. s tim što korisnik mo`e biti i sam vlasnik EIP-a. radi obavljanja prijenosa nov~ane vrijednosti (transakcije). Kao EIP se smatraju instrumenti pla}anja na daljinu koji korisniku i vlasniku omogu}uju pristup finansijskim sredstvima na njihovom ra~unu kod neke nov~ane ustanove. Jedini uslov koji se mora ispoštovati je pismena notifikacija osiguravatelja.Izdavalac EIP-a je lice koje je drugom licu. 49. te referentni kurs za obra~un posla. Utvr|eno je samo da ovi ugovori moraju biti u skladu sa propisima kojima su regulisani obligacioni odnosi u BiH. Novom verzijom ZZP osiguranju su posve}ena samo dva ~lana glave dvanaeste. kao i sa posebnim propisima o osiguranju. Interesantno je da je odredbom ~lana 72862 propisano da izdavalac EIP treba prilikom zaklju~enja ugovora. kao i na pravne lijekove. a po potrebi i devizni kurs. Kao zasebno definisano je samo pravo potroša~a na raskid ugovora. zainteresiranoj stranci saopštiti veliki broj podataka: od opisa EIP-a.863 Ukoliko se EIP mo`e upotrijebiti za poslove s inozemstvom. i to: . uklju~uju}i i datum deviznog kursa.du obavještavanja potroša~a o: uslovima kreditiranja. izdavalac }e vlasniku ili korisniku EIP-a saop}iti iznos svih taksi i cijena za zamjenu stranog sredstva pla}anja. svakoj promjeni kamatne stope i troškova. Prema ~lanu 71 Zakona. u pisanom. u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora. 300 . na osnovu ugovora s izdavaocem zaklju~enog u pisanoj formi vlasnik EIP-a.Vlasnik EIP-a je osoba koja je. Prilikom EIP transakcije redovno se tra`i identifikacijski broj i/ili sli~an dokaz identiteta. a po mogu}nosti i u elektronskom obliku. .

52. donekle nelogi~no da se zaštita potroša~a kao pojedinaca prepusti samo institucijama koje za to nisu osposobljene ili. U slu~aju nedoumice vezano za zna~enje pojedinih odredbi ugovora ide se sa zna~enjem koje je povoljnije za potroša~a. Odre|enu dilemu i zabunu stvara nemogu}nost vo|enja spora vezano za zaštitu potroša~a od strane samih potroša~a kao pojedinaca. Ova poglavlja daju: pojam ugovora. Postupak se smatra hitnim. Tao odredbe ugovora obavezuju potroša~a samo ako je bio upoznat sa istima prije zaklju~enja ugovora. raskidu ugovora. Nepostupanje na na~in kako je to predvidio ovaj Zakon predstavlja prekršaj ka`njiv nov~anom kaznom. kao i opštim uslovima formularnih ugovora. a sud ima ovlaštenje da nalo`i objavljivanje presude u cijelosti ili djelimi~no u medijima ili da zatra`i korektivnu izjavu od tu`ene strane. a funkcionalne greške ure|aja ili EIP-a ne smiju za vlasnika ili korisnika EIP-a prouzrokovati štetu koju izdavalac EIP-a ne bi razumno nadoknadio. 53. Konkurencijsko vije}e BiH. a glava XV vremenskom zakupu turisti~kih objekata. uslove pru`anja usluga. Sud ima ovlaštenje da odlu~i o nametanju finansijskih sankcija za svaki dan zakašnjenja u izvršenju sudske odluke. informisanju potroša~a.mo`e u svako doba dana i no}i prijaviti gubitak ili kra|u EIP-a. To su institucije i udru`enja: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. institucijama koje još ni ne postoje. koja je u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona ili drugih propisa. pak. Izgleda. nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta BiH. Posebno je ~lanom 96 ZZP definisano koje odredbe opštih uslova formularnih 301 . inspekcijski i drugi organi u skladu sa zakonom. 51. udru`enje potroša~a. Vije}e za zaštitu potroša~a BiH. Samim tuma~enjem odredbi Zakona nedvosmisleno je da aktvinu legitimaciju imaju samo pobrojani subjekti. U svakom slu~aju pravila vezana za pravo konkurenicje. Ombdusman za zaštitu potroša~a BiH. protiv trgovca se mo`e podnijeti tu`ba nadle`nom sudu kako bi sud svojim aktom naredio prestanak bilo kog ~ina ili prakse. obrazovne institucije i mediji. Glava ~etrnaesta ZZP je posve}ena turisti~kim paketima-aran`manima. a koji štete zajedni~kim interesima potroša~a. kao i opšta pravila obligacionog prava vezana za nadoknadu štete su ta koja omogu}uju individualnu zaštitu potroša~a. Na pokretanje spora su ovlašteni subjekti pobrojani ~lanom 98 Zakona. odnosno institucije. Nepravedne odredbe u potroša~kim ugovorima su regulisane odredbama glave šesnaeste ZZP. odustajanju od ugovora. Radi ostvarenja pravne zaštite. shodno odredbama u Glavi XIX. Odredbe ugovora koje su nepravedne ili koje bi prouzrokovale šetu potroša~u ništave su. odnosno ako su mu ugovoreni uslovi trebali biti poznati prije zaklju~enja ugovora. Ured za konkurenciju i zaštitu potroša~a u Federaciji BiH i Republici Srpskoj.

Odredbe ovog ~lana su primjenljive na više vrsta ugovora. a koji štete zajedni~kim interesima potroša~a. nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta BiH. Radi se o organima od dr`avnog do opštinskog nivoa. Odre|enu dilemu i zabunu stvara nemogu}nost vo|enja spora vezano za zaštitu potroša~a od strane samih potroša~a kao pojedinaca. U svakom slu~aju pravila vezana za pravo konkurencije. Ono što je specifi~no to je situacija u kojoj se javlja jako širok krug organa vezanih za nadzor i zaštitu potroša~a. obrazovne institucije i mediji. donekle nelogi~no da se zaštita potroša~a kao pojedinaca prepusti samo institucijama koje za to nisu osposobljene ili. sve vrste bankarskih usluga. 56. koja je u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona ili drugih propisa. protiv trgovca se mo`e podnijeti tu`ba nadle`nom sudu kako bi sud svojim aktom naredio prestanak bilo kog ~ina ili prakse. Ured za konkurenciju i zaštitu potroša~a u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Glave sedmnaest i osmnaest posve}ene su nosiocima zaštite potroša~a. a sud ima ovlaštenje da nalo`i objavljivanje presude u cijelosti ili djelimi~no u medijima ili da zatra`i korektivnu izjavu od tu`ene strane. Kaznene odredbe su utvrdile brojne oblike kršenja pojedinih odredbu ZZP.ugovora nisu punova`ne. sve vrste trgova~kih ugovora. Izgleda. udru`enje potroša~a. To su institucije i udru`enja: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. pak. institucijama koje još ni ne postoje. ugovori o pru`anju telefonskih i poštanskih usluga i drugi ugovori imaju karakter formularnih ugovora. inspekcijski i drugi organi u skladu sa zakonom. kao i opšta pravila obligacionog prava vezana za nadoknadu štete su ta koja omogu}uju individualnu zaštitu potroša~a. te za to predvidjele samo nov~ane sankcije. ugovori o isporuci elektri~ne enrgije. Vrste mjera su brojne i kompleksne. Kao što se moglo vidjeti iz prethodnih elemenata. Sigurno je da }e se sa~ekati sa njihovom punom implementacijom s obzirom na to da pojedini organi nisu ni formirani. odnosno prava potroša~a. odnosno nadzoru nad tr`ištem i upravnim mjerama koje se preduzimaju u postupku zaštite potroša~a. Konkurencijsko vije}e BiH. Na pokretanje spora su ovlašteni subjekti pobrojani ~lanom 98 Zakona. Samim tuma~enjem odredbi zakona nedvosmisleno je da akitvnu legitimaciju imaju samo pobrojani subjekti. odnosno institucije. Ugovori o osiguranju. 55. Domašaji odredbe ~lana 96 po prvi put detaljno definišu uslove i klauzule formularnih ugovora koje nisu punova`ne. 54. ZZP je jedna moderna tvorevina. Vije}e za zaštitu potroša~a BiH. Postupak se smatra hitnim. shodno odredbama u Glavi XIX. Ombdusman za zaštitu potroša~a BiH. ZZP je koristio tehniku kojom je 302 . Sud ima ovlaštenje da odlu~i o nametanju finansijskih sankcija za svaki dan zakašnjenja u izvršenju sudske odluke. potpuno zasnovana na direktivama i savremenim rješenjima iz uporednih pravnih sistema. Radi ostvarenja pravne zaštite.

13. 2000. Me|utim statistike pokazuju da 80% E-commerce aktivnosti potje~u iz Business-to-Businness (B2B) podru~ja.gama. Najve}i doprinos tome daje UNCITRAL .Komisija Ujedinjenih nacija za me|unarodno trgovinsko pravo.1. 864 O pojedinim aspektima elektronske trgovine pobli`e: Prof. ECE .864 Va`nost ove oblasti doveo je do toga da se najve}i broj pravila vezano za elektronsko poslovanje unificira na me|unarodnom planu. I dalje se o~ekuje dominacija prvog. Tre}im dijelom utvr|ena je slo`ena struktura organa i mjera koje se mogu preduzeti u cilju zaštite pojedinih potroša~kih prava. Sektor koji je interesantan sa stanovišta zaštite potroša~a je i sektor pru`anja bankarskih usluga i obavljanja transakcija pla}anja roba i usluga elektronskim putem. Istina ova vrsta trgovine i saobra}aja dominantnija je u oblasti rada privrednih društava. ali je sve prisutnija i kod potroša~a kao fizi~kih lica. Bez obzira što nema zna~aja za ovaj rad kao ilustracija se mo`e spomenuti postojanje mogu}nosti i obavljanja trgova~ke arbitra`e putem interneta. te istovremeno doprinosi br`em i sigurnijem obavljanju poslova po principu „paperless“. mjestu.komunikacionih tehnologija 57.Me|unarodna trgovinska komora. Pravna za{tita potro{a~a u okviru trgovine na daljinu i sa aspekta kori{tenja informaciono . a samo preostalih 20% iz podru~ja Business-to-Consumer (B2C). uklanja razne vrste barijera.865 Pored nje isti~u se i: ICC . Broj Online-sklopljenih ugovora izme|u potroša~a je još na niskom nivou.Me|unarodni komitet za pomorsko pravo. Bez obzira na zna~ajne prednosti trgovine elektronskim putem ona u sebi nosi i brojne zamke i prepreke. „Elektronsko trgova~ko pravo”. Jelena Vilus. Drugim dijelom ZZP utvr|ena su prava potroša~a kod pojedinih vrsta ugovora. Internet nudi potroša~ima bezbroj mogu}nosti za brzo i jednostavno sticanje roba i usluga svake vrste neovisno o vremenu. Svjedoci smo.Global Arbitrationand Mediation Assocation. Beograd: Evropski centar za mir i razvoj. 865 Model Zakona UNCITRAL-a o elektronskoj trgovini jedan je od najzna~ajnih akata u ovoj oblasti. brzog razvoja elektronske trgovine. CMI . Elektronska trgovina se ne javlja samo u trgovinskoj sferi.com/ 303 . a posebno su utvr|eni uslovi u vezi sa formularnim ugovorima. 866 Radi se o mre`i GAMA .definisao osnovna prava potroša~a pri ~emu je ostavio mogu}nost uvo|enja i drugih instituta. pobli`e na site: http://www. dr. Poslovanje na ovaj na~in briše granice.Ekonomska komisija Ujedinjenih nacija za Evropu i Evropska ekonomska zajednica sa svojim brojnim tijelima.866 58. ali je u stalnom porastu. Ovo je bitno iz razloga što se formularni ugovori danas javljaju kao naj~eš}i oblik ugovora prilikom prodaje proizvoda i/ili pru`anja usluga. radnom vremenu i geografskoj lokaciji.

u stvarnosti ne ispunjava njegova o~ekivanja. Zato zaštita potroša~a u elektronskom trgovanju predstavlja jedno od najva`nijih podru~ja pravne zaštite na globalnoj mre`i.Za potroša~e. da je za uobi~ajeno trgovanje na daljinu i za naru~ivanje preko kataloga karakteristi~no da se ugovor sklapa s odre|ene prostorne udaljenosti. stoga. mo`e zavesti potroša~a na nepromišljeno sklapanje ugovora. Zbog toga je potrebno zaštititi potroša~e od takve opasnosti posebnim pravnim normama. što zna~i da se ugovorne strane ne susre}u neposredno i li~no. op}enito priznato da potroša~ kod svakog oblika pravnog trgovanja (bilo elektronskog ili uobi~ajenog) s nekim preduze}em. mnoga preduze}a mu odobravaju pravo povrata unutar 14 dana. odnosno pravo zamjene. nego i na Web-stranicama svojih Online-kataloga. U takvim se slu~ajevima lako mo`e zamisliti da se potroša~ tek nakon pritiskanja tipke „kupiti“ pita. donose sa sobom mnoge rizike. postoji problem da potroša~ u pravilu nema mogu}nosti stvoriti objektivnu sliku o proizvodu prije davanja svoje ugovorne izjave. koja je povezana s mogu}noš}u trenutnog naru~ivanja. Pitanje koje se ovdje javlja je. od ve}ine nacionalnih pravnih poredaka. to pitanje postaje problemati~no u slu~aju kad posjetilac neke Web-stranice ponu|enu robu mo`e kupiti jednostavnim pritiskom na dugme i time se ugovor smatra sklopljenim. Posljednjih godina je. Ovakav oblik naru~ivanja je isproban i ne predstavlja ve}e probleme u praksi korištenja Interneta. dok su negativne naj~eš}e skrivene. Prezentacije na televiziji ili PC-u potroša~a su izvrsno prikazane s naglašenim pozitivnim osobinama. Svim do sada donesenim nacionalnim zakonima na tom podru~ju su zajedni~ka neka 304 . Ako neki proizvod koji je kupac izabrao iz kataloga. Navo|enje na nepromišljenu narud`bu na temelju dojmljivog predstavljanja proizvoda u nekom Web-katalogu ne razlikuje se bitno od narud`be na uobi~ajen na~in u trgovanju na daljinu kao npr. Neka spretna prezentacija proizvoda na monitoru. da li se potroša~ mo`e pozvati na neku zakonsku podlogu za takvo pravo odustanka. treba u`ivati odre|enu pravnu zaštitu. da li on taj proizvod uopšte `eli imati. Osnovni razlog le`i u tome što ne postoji mogu}nost prethodnog razgledavanja i isprobavanja robe. Me|utim. Prije toga je bitno napomenuti. elektronskim putem sklopljeni poslovi. Problemi koji se ovdje ~esto javljaju su zakašnjelo pla}anje naru~ene robe i sa tim povezani visoki troškovi opomena. Upravo kod trgovanja na daljinu. U praksi }e potroša~ mo}i odustati od takvog ugovora samo ako je E-commerce-preduze}e takav odustanak ve} ugovorom predvidjelo ili ako na njega naknadno pristane. Ovdje se posebno misli na trgovanje na daljinu. gdje preduze}a ne navode cijene svojih proizvoda samo na papiru. naru~ivanje robe telefonom ili preko TV-a.

jus. da se uka`e na cijene i njihov kvalitet. o zaštiti potroša~a od pru`anja usluga.000.net/pages/safety. Ujedno pojedine nov~ane sankcije idu i do 500.Krivi~na djela protiv sistema elektronske obrade podataka. u velikoj mjeri. ometanje rada sistema i mre`e elektronske obrade podataka. u Engleskoj: Sale of Goods Act 1979: http://www. 869 Krivi~ni zakon Federacije BiH („Sl.00 KM. 01.000. zaštita od zloupotrebe i od neprikladnih.867 Postojanje brojnih prednosti i izazova dovelo je do toga da je u Evropskoj uniji još 1998. npr. i u ovoj oblasti. 305 .htm#two. Ono što je za nas interesantno je da ova direktiva obezbje|uje da: svi gra|ani Evropske unije. Francuski zakon od 10. 1978. Ovo se posebno odnosi na ra~unarske prevare ako pribavljena protivpravna imovinska korist prelazi 50. tako|er. 868 Tako je interesantna inicijativa WIPO . zatvoreni sistemi u okviru pojedinih poslovnih banaka. ra~unarska prevara. 59.odre|enja. obaveza garancije i sl. Entitetskim krivi~nim zakonima zaprije~ena su posebna djela protiv elektronske obrade podataka.uio. godine donešena Direktiva o pravnim aspektima elektronske trgovine na unutrašnjem tr`ištu.no/lm/england.00 KM. postoji posebna Direktiva iz 1997. u SAD-u: Consumer Credit Protection Act: http://www4.act. 870 Posebno vidjeti ~lan 51 ZZP-a koji kao sredstvo daljinske komunikacije spominje i elektronsku poštu. prisutni tzv. odnosno da se otkriju i sankcionišu kada ve} nastupe. pravo opoziva. Mogu}nosti prevara i zloupotreba su brojne u ovoj sferi. odnosno investicionih grupacija. Elektronsko bankarstvo postaje sve više interesantno za krajnje potroša~e. I u BiH postoje razli~ite inicijative da se navedeni slu~ajevi preduprijede. Greške i prevare posebno su vrlo ~este. Consumer protection Act 1987: http://www. U Bosni i Hercegovini.html.tradingstandards. Ovdje su. Tako su kao krivi~na djela zaprije~ena: ošte}enje ra~unarskih podataka i programa. ra~unarsko krivotvorenje. br.law. treba da ostvare pove}ani pristup robama i uslugama boljeg kvaliteta. 36/03) posve}uje Glavu XXXII . g. kao i da se obezbijedi bolji kvalitet `ivota. izuzetno osjetljiva oblast.html.edu/uscode/15/ch41. Ilustrativno je da za neke vrste ovih krivi~nih djela zaprije~ena i zatvorska kazna u trajanju do 12 godina. za~eci elektronske trgovine se nalaze u ZZP i to u okviru odredbi o: prodaji na daljinu870 i elektronskim instrumentima pla}anja. Na niovou Evropske unije. novine Federacije BiH“.1979/index.868 Tako je naše krivi~no zakonodavstvo pretrpilo zna~ajne izmjene i u ovoj oblasti.sale. a koje se sastoje u oduzimanju predmeta kojima je po~injeno predmetno krivi~no djelo.goods. odnosno prevarnih klauzula.Svetske organizacije za zaštitu intetelektualne svojine o izradi digitalne agende koja bi promovisala razvoj elektronske trgovine ali i utvr|ivala odgovornost On-line service provajdera u slu~aju sporova oko prava intelektualne svojine. 867 Usp. a posebno potroša~i. godine o zaštiti potroša~a u vezi sa distancionim ugovorima.cornell.869 Pored trgovinske sfere elektronski prenos novca i oblici elektronskog pla}anja su.of. Art 1641-1645 Code civil. neovlašteni pristup zašti}enom sistemu i mre`i elektronske obrade podataka i ra~unarska sabota`a. Naravno da postoje i mjere bezbjednosti.

garancija za zdravstvenu ispravnost `ivotnih namirnica i predmeta opšte upotrebe. 3-38. elektronski instrumenti pla}anja. garantni list. komunalne i druge usluge. Kao zasebna pravna disciplina u nastajanju. prije svega. Misli se. potroša~ki krediti. telekomunikacione. na prvom mjestu inspekcijskih organa.2. organizacioni ili vlasni~ki oblik. komunalnih i drugih usluga. ugovorne odredbe. prodaja od vrata do vrata (direktna prodaja). Jelena. Pozivaju}i se na zaštitu svih potroša~a u BiH. uveden oblik zaštite potroša~a naspram javnih korporacija koje na monopolskoj osnovi pru`aju pojedine vrste usluga.871 Prema zahtjevima savremenog poslovanja zakonodavna materija je podjeljena po pojedinim oblastima. garancija za proizvod ili uslugu. jednim pravnim propisom. pravo zaštite potroša~a kao zasebno pravo ili se pak prou~ava u okviru prava konkurencije. deklarisanje (ozna~avanje proizvoda). pri tome. pravovremeno novelirao. 1996. nosioci zaštite potroša~a.13. na prodaju energije. Ova vrlo zna~ajna materija je ure|ena jedinstvenim zakonom za teritoriju BiH. vremenski zakup turisti~kog objekta (time sharing). Beograd: Eco-Tech. telekomunikacijskih. nije samo u nadle`nosti dr`avnih. 306 . ukoliko se poka`e potrebnim. Implemenatcija samog ZZP-a. odgovornost za proizvod. nacionalno ili vjerski. oglašavanje proizvoda i usluga. Za ostvarivanje ZZP-a potrebno je kontinuirano pratiti njegovu primjenu kao bi se isti. Zakon o zaštiti potroša~a Bosne i Hercegovine obavezuje i „tjera” i entitetske i dr`avne zakonodavne organe da ubrzaju sa procesima donošenja ostalih zakona kojima bi bio uokviren jedinstven ekonomski prostor Bosne i Hercegovine. se konstituiše tzv. ve} i u sferi interesa 871 O me|unarodnim izvorima za oblast potroša~kog prava pobli`e vidjeti: Vilus. kao i potroša~a naspram pojedinih davaoca usluga. prodaju ili pru`aju usluge u okviru registrovane djelatnosti. u razvijenim zemljama. Potrebno je podvu}i da je. str. prodaja na daljinu. „Pravna zaštita potroša~a. Sam ZZP u sebi sadr`i odredbe koje svojim sadr`ajem odre|uju obligacione odnose izme|u kupaca – potroša~a i prodavaca. rasprodaje. prodaja energije. bez dijeljenja kantonalno. inspekcijski nadzor i upravne mjere i pravna zaštita potroša~a. turisti~ki paket aran`mani. po prvi put. vode. Perspektive razvoja prava potro}a~a u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine 60. osiguranje. a istim se na jednom mjestu na moderan na~in ure|uju sva pitanja vezana za uslove i na~in pod kojim se prodaju potroša~ima ili isporu~uju proizvodi. entitetski. i to: prodaja proizvoda i pru`anje usluga. bez obzira na njihov pravni. vode.

U mjeri u kojoj potroša~i budu organizovani uveliko }e ovisiti i krajnji efekti primjene ovog pravnog propisa. Naravno da organizovanost potroša~a kroz udru`enja ne}e biti mogu}a bez jasne i nedvosmislene podrške institucija BiH. Evropska unija ula`e posebne napore da se ubrza proces donošenja ovih zakona. Donošenje ovih zakona je samo zakonodavna strana odre|ivanja tr`išta. 307 . Na`alost. još nisu donešeni odgovaraju}i podzakonski akti koji bi sa ve} pobrojanim zakonima ~inili set pravnih propisa kojima se reguliše prostor jedinstvenog tr`išta Bosne i Hercegovine. ali implementacija tih zakona je mnogo te`a i ozbiljnija obaveza pred kojom se nalazimo. kao i da se podignu institucije za njihovu implementaciju.samih potroša~a.

.

njegove kompetencije su i nadalje ograni~ene. a što se sve name}e kao jedan od preduslova za pristup me|unarodnim integracijama. Pored ovoga. kao posebnu specifi~nost. Uvod 1. 309 . Tako egzistiraju zakoni koji su jedinstveni za cijelu teritoriju BiH. Kako bi se ovakva situacija prevazišla bi}e potrebno još mnogo rada na daljnjoj dogradnji PS BiH. a u okviru same Federacije BiH. Na prvom mjestu radi se o vrsti slo`enog dr`avnog ure|enja gdje je BiH dr`ava sastavljena od dva entiteta: Federacije BiH i Republike Srpske. zakoni koji postoje na nivou Republike Srpske. Iz ovako zadatog oblika slo`enog dr`avnog ure|enja proistekle su i brojne specifi~nosti u pogledu raspodjele zakonodavnih ovlaštenja. 2. Ne ulaze}i u brojnost propisa. je pove}an sa tri na osam. Posebnu pa`nju zaslu`uje ste~ajno zakonodavstvo koje egzistira na entitetskom nivou. Bez obzira na tendencije me|unarodne zajednice da se ovlaštenja Vije}a ministara prošire. a što implicira druge poteško}e vezane za zajedni~ki nastup naspram me|unarodne zajednice. treba ista}i i ulogu Visokog predstavnika za BiH. ono što je bitno za ovaj rad su zajedni~ki zakoni na nivou BiH. Daljnja specifi~nost ure|enja PS BiH je u tome što je broj pravnih propisa jedinstvenih za teritoriju cjelokupne BiH i dalje minoran. ali predstavlja pozitivan primjer uskla|enosti zajedni~kih rješenja. odnosno razli~itih me|unarodnih organizacija i asocijacija. odnosno ustavna rješenja koja proizilaze iz Dejtonskog mirovnog sporazuma. Federacije BiH i u deset kantona zasebno. Pravni sistem Bosne i Hercegovine (dalje: PS BiH) determinisan je specifi~nostima koje sa sobom nosi naše ustavno ure|enje. dr Veljko Trivun.V PRAVO INTELEKTUALNE SVOJINE872 1. a u pogledu zakonodavnih kompetencija. a sama Federacija BiH objedinjuje deset kantona sa zna~ajnim nivoom zakonodavnih ovlaštenja. bez koje ne bi postojao ni sadašnji nivo zajedni~kog ure|enja pojedinih vitalnih pitanja privrednog i poli872 Autor ovog poglavlja je u cijelosti prof. Tek sa donošenjem novog Zakona o vije}u ministara broj zajedni~kih ministarstava. na nivou BiH. kao i njihova uskla|enost sa zahtjevima me|unarodne zajednice.

br. Zakon o slobodnim zonama u Bosni i Hercegovini („Sl. 13/00 ). br. glasnik BiH“. glasnik BiH“. kao i one koji su donešeni ranije.ti~kog `ivota. 3/02). 7/00). Zakon o osnovama Javnog radio televizijskog sistema i o Javnom radio televizijskom servisu u Bosni i Hercegovini („Sl. br. glasnik BiH“. g.873 4. glasnik BiH“. Zakon o zaštiti potroša~a u Bosni i Hercegovini („Sl. 1/00). glasnik BiH“. Zakon o vanjsko trgovinskoj politici („Sl. Zakon o industrijskom vlasništvu (dalje: ZIV). 2. br. br. glasnik BiH“. Pored pobrojanih pravnih propisa. Zajedni~ki pravni propisi na nivou Bosne i Hercegovine i ravni osnov za zajedni~ko zakonodavstvo na nivou BiH 3. 1/97). br. 32/02) i Zakon o savjetu ministara BiH („Sl. glasnik BiH“. Od zna~ajnijih zakona u periodu do 2002. br. a koji su u funkciji provedbenih akata ve} pobrojanih zakona. Zakon o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine („Sl. 3/00). a imaju zna~aja za privredne tokove. 38/02). glasnik BiH“. Zakon o 873 Izvori: „Slu`bene novine FBiH“ i „Slu`beni glasnik BiH“. glasnik BiH“. Zakon o vazduhoplovstvu u BiH („Sl. godini donešeni ili proglašeni od strane Visokog predstavnika slijede}i zakoni: Zakon o me|unarodnom i me|uentitetskom drumskom prevozu („Sl. regulatoru i operateru sistema elektri~ne energije u Bosni i Hercegovini („Sl. glasnik BiH“. br. glasnik BiH“. glasnik BiH“. Predmet ovog rada time je ome|en postoje}om pravnom i fakti~kom situacijom i odnosi se na dva ve} istaknuta problema: zajedni~ki pravni propisi na nivou BiH kao dr`ave i uskla|enost ovih propisa sa zahtjevima koji su u vezi sa pristupanjem me|unarodnim integracijama. NIO JP Slu`beni list. br. godini ovdje }emo za po~etak samo pobrojati sve zajedni~ke propise koji su doneseni na nivou Bosne i Hercegovine u 2002. 17/02). Zakon o slobodnim zonama (dalje: ZOS). br. br. br. br. 12/00). Zakon o industrijskom vlasništvu u Bosni i Hercegovini („Sl. 7/00). Zakon o koncesijama u Bosni i Hecegovini („Sl. glasnik BiH“. 310 . Zakon o zaštiti potroša~a u BiH (dalje: ZOP). treba spomenuti: Zakon o politici direktnih stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini („Sl. S obzirom da je ova materija postala aktuelna tek u 2002. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u Bosni i Hercegovini („Sl. 7/98) i Zakon o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Sl. Zakon o prenosu. br. Tako su u 2002. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (dalje: ZAP).zakona na nivou Bosne i Hercegovine egzistira i odgovaraju}i broj zakonskih i podzakonskih akata usvojen i proglašen od strane Vije}a ministara. glasnik BiH“. 21/98). Kao posebno interesantni zakoni izdvajaju se: Zakon o politici direktnih stranih ulaganja (dalje: ZDSU). 32/02).

Tako je za Ministarstvo vanjskih poslova. str. 311 .874 5. a u cilju o~uvanja suvereniteta. monetarna politika.1 Ustava BiH kao nadle`nost institucija BiH utvr|ena su slijede}a pitanja: vanjska politika. br. Pored ovog Direkcija obavlja i druge poslove koji se odnose na pokretanje inicijativa i savjetovanje o pitanjima uskla|ivanja ukupnih procesa i aktivnosti tijela vlasti u BiH na ispunjenju obaveza prema evropskim integracijama. spoljnotrgovinska politika. Sweet and Maxwell Ltd. glasnik BiH“. ^lanom III. 875 Izvori kao pod 1. U pogledu proceduralnih ovlaštenja Parlamentarna skupština BiH je ovlaštena ~lanom IV. Pod ta~kom 5 ~lana III Ustava BiH predvi|ene su dodatne nadle`nosti. 17-19. Business Law in the European Union. Prvi i najviši pravni osnov za zajedni~ko zakonodavstvo na nivou Bosne i Hercegovine (dalje: BiH) predstavlja Ustav BiH iz 1995. 1997. a koja naro~ito vrši poslove koji se odnose na uskla|ivanje aktivnosti tijela vlasti u BiH. uspostavljanje i funkcionisanje zajedni~kih i me|unarodnih komunikacija. godine kao sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma. u~estvovanje u aktivnostima ili izradi nacrta i prijedloga politika. Naravno. izbjeglice i azil. carinska politika.javnim nabavkama i Zakon o elektronskom potpisu. izme|u ostalog. Ujedno je drugim stavom ovog ~lana predvi|eno uklju~ivanje i drugih pitanja unutar nadle`nosti institucija BiH. 5/03) za svako od resornih ministarstava u okviru njegovih nadle`nosti propisan je i odgovaraju}ni nivo me|unarodne saradnje.875 6. Zasebnim Zakonom o vije}u ministara BiH kao zna~ajna novina uvodi se institucija pod nazivom Direkcija za EU integracije (~lan 23 Zakona). provo|enje me|unarodnih i me|uentiteskih politika. zakona. kao što su korištenje energetskih resursa i zajedni~ki ekonomski projekti. politi~ke nezavisnosti i me|unarodnog subjektiviteta BiH. drugih propisa i smjernica koje se odnose na izvršenje poslova koje je BiH du`na poduzimati kako bi se uklju~ila u procese evropske integracije. imigracija. utvr|ena obaveza saradnje sa me|unarodnim organizacijama i pra}enje stanja i razvoj me|unarodnih odnosa BiH sa 874 Izvori kao pod 1. Kao zasebna egzistiraju ovlaštenja Visokog predstavnika za BiH u pogledu njegove zakonodavne nadle`nosti. 876 Pobli`e o harmonizaciji pravnih sistema u okviru Evropske unije vidjeti: Cristopher Bovis.4 za donošenje zakona za sprovo|enje odluka Predsjedništva BiH ili za sprovo|enje nadle`nosti skupštine po Ustavu BiH.876 Zasebnim pravnim propisom Zakonom o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine („Sl. regulisanje me|uentitetskog transporta i kontrola zra~nog prometa. finansiranje institucija i pla}anje me|unarodnih obaveza BiH. kao jedan pravni okvir i osnov posebno mjesto zauzimaju Ustav BiH i Zakon o vije}u ministara BiH. Ovaj zakon je time i polazna osnova za sve ostale pobrojane zakone donešene na nivou Bosne i Hercegovine. teritorijalnog integriteta.

Prava 312 . Ministarstvo pravde BiH ima obavezu obezbje|ivanja da zakonodavstvo BiH i njegova provedba na svim nivoima budu u skladu sa oabvezama BiH koje proizilaze iz me|unarodnih sporazuma. za kontakte sa Evropskom komisijom. prava srodnih autorskim pravima i prava industrijske svojine 7. potom u~estvovanje u aktivnostima ili izradi nacrta zakona. Naravno da je za sprovo|enje ovog postupka osnovna pretpostavka donošenje zajedni~kih propisa na nivou BiH. prava srodnih autorskim pravima i prava industrijske svojine jedna je od najinteresantnijih vezano za temu ovog rada. Nadle`nost Direkcije za evropske integracije ovim Zakonom je pobli`e definisana tako što je utvr|eno da je Direkcija nadle`na za koordiniranje poslova na uskla|ivanju pravnog sistema BiH sa standardima za pristupanje Evropskoj uniji (komunitarno pravo). entiteta i Br~ko Distrikta BiH u odnosu na sve aktivnosti potrebne za evropske integracije. provjeru uskla|enosti svih nacrta zakona koje Vije}u ministara dostavljaju ministarstva i upravne organizacije sa direktivama Bijele knjige – Pripreme pridru`enih zemalja Centralne i Isto~ne Evrope za integraciju u unutrašnje tr`ište Unije i procedurama zadovoljavanja zahtijeva relevantne direktive. ma|unarodnim organizacijama i drugim subjektima me|unarodnog prava. Na osnovu citiranog vidimo da je ovaj posljednji pravni propis u potpunosti zaokru`io pravni okvir vezan za uvo|enje obaveze na uskla|ivanju pravnih propisa BiH sa zahtjevima me|unarodne zajednice. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je nadle`no za odnose sa me|unarodnim organizacijama i institucijama iz oblasti vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. 3. Direkcija za evropske integracije je nadle`na i za koordinaciju nad provo|enjem odluka koje donose nadle`ni organi i institucije BiH.drugim dr`avama. a s obzirom na ~injenicu da u oblasti prava intetelektualne svojine postoji visok stepen unifikacije rješenja na me|unarodnom planu. Zajedni~ki pravni propisi u oblasti autorskih prava. drugih propisa i smjernica koje se odnose na poslove koje je BiH du`na preduzimati u procesu uklju~ivanja u evropske integracije. a ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice za pra}enje i provo|enje me|unarodnih konvencija i drugih dokumenata iz oblasti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Oblast autorskih prava. kao i me|usobna uskla|enost entitetskih propisa. Ministarstvo finansija i trezora nadle`no je za odnose sa me|unarodnim finansijskim institucijama. kao i koordinacija pomo}i Evropske unije BiH. Ova Direkcija je zadu`ena. Dalje je ustanovljena i obaveza uskla|ivanja aktivnosti organa i institucija u BiH koje se odnose na odgovaraju}e aktivnosti potrebne za evropske integracije. kao tehni~ko operativno tijelo. djelovanje kao glavni operativni partner institucija Evropske komisije u procesu stabilizacije i pridru`ivanja.

Izvršeno je uskla|ivanje prekršajnih sankcija prema novim oblicima povrede autorskih prava i prava srodnih autorskom pravu. . . . odnosno oni su time inkorporisani u dio jedinstvenog PS BiH.Uvedena je zaštita baza podataka. str.Izvršeno je preciziranje civilne.Produ`eno je trajanje autorskih imovinskih prava na 70 godina. „Intelektualna svojina“.intelektualne svojine jedna su od temeljnih ljudskih prava koja su neodvojivo vezana uz li~nost ~ovjeka i kao takva zašti}ena su po najvišim me|unarodnim standardima o ljudskim pravima.Uvedene su zasebne mjere carinskog nadzora nad uvozom autorskih djela.Adekvatnije su formulisana osnovna imovinska prava autora.877 Reforma BiH zakonodavstva u ovoj oblasti je bila neophodna kao preduslov pristupanja BiH Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i potpisivanju TRIPS sporazuma. a posebno kada se radi o ra~unarskim programima i bazama podataka. Vesan Besarovi}. . pravo javnog saopštavanja i pravo emitovanja. .Uvedena su i regulisana sva prava srodna autorskim pravima prema Rimskoj konvenciji.dr. a posebno autorskih prava. Prema ZAP osnovna pitanja koja su ure|ena prema zahtjevima me|unarodne zajednice su slijede}a: .Uvedeno je pravo iznajmljivanja kako to nala`e TRIPS. . Jedinstveno regulisanje prava intelektualne svojine dobija na va`nosti zbog njihove velike uloge i u~eš}a u svjetskoj trgovinskoj razmjeni. izvršena je na taj na~in da su donešena dva ve} citirana zakona jedinstveno za prostor BiH. . kao i iz razloga suzbijanja nezakonitog umno`avanja i stavljanja u promet pojedinih prava intelektualne svojine. i to prava proizvo|a~a fonograma i organizacija za radio difuziju.Na adekvatniji na~in se tretira autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu. . Reforma BiH zakonodavstva.Ukinuto je pravo na prevo|enje djela bez odobrenja autora. . u ovoj oblasti. a kompjuterski programi sada su svrstani u posebno zašti}eno djelo koje se tretira kao pisano knji`evno djelo. . 8. kao sporazuma o trgovinskim aspektima intelektualnog vlasništva. . . pravo umno`avanja. odnosno gra|ansko pravne zaštite. ^igoj štampa. 218-232 i 350-365. kao zbirki autorskih djela. 313 .Produ`eni su rokovi trajanja prava umjetnika izvo|a~a. pravo stavljanja u promet. . Beograd 2000.Ukinuto je pravo emitovanja autorskih djela bez odobrenja autora i izvedbi bez odobrenja izvo|a~a. kao i nosilaca ostalih srodnih prava.Izvršeno je uskla|ivanje kaznenih sankcija prema novim oblicima povrede autorskih prava i prava srodnih autorskom pravu.Kao zasebne uvedene su kaznene sankcije i to za krivi~na djela prema fizi~kim licima i posebno sankcije za prekršaje prema pravnim lici877 Pobli`e o me|unarodno-pravnoj zaštiti vidjeti: Prof.

odnosno usluga štiti se `igom. postavljen prema ZAP. u smislu prethodne definicije. Moralna prava pronalaza~a. U pogledu prava industrijske svojine. reputacija ili 314 .Pronalazak koji se štiti patentom. odnosno materijala proizvoda samog po sebi ili njegovih ornamenata. odnosno registracijom prava industrijskog vlasništva. Za autorska prava i srodna prava i za prava industrijske svojine sticanje i zaštita ovih prava vrši se putem jedinstvene institucije na nivou BiH. a pod istom se podrazumjevaju oznake koje ozna~avaju da roba poti~e sa odre|ene teritorije. Materijalna prava industrijskog vlasništva obuhvataju isklju~iva prava privrednog iskorištavanja i raspolaganja u skladu sa zakonom. tako da su predmet zaštite slijede}e kategorije: . podrazumjeva se bilo koji industrijski ili zanatski proizvod. Jedini uslov. isklju~uju}i ra~unarske programe i poluprovodne proizvode. u pogledu zaštite prava industrijskog vlasništva u BiH. odnosno koje je ratifikovala BiH.Oznaka koja ozna~ava geografsko porijeklo proizvoda štiti se geografskom oznakom. odnosno odobrenje Instituta. oblika. mjere i intelektualno vlasništvo BiH (dalje: Institut). odnosno industrijski dizajn. ili uz primjenu reciprociteta ~ije se postojanje pretpostavlja dok se protivno ne doka`e. ZIS-om su prihva}ena savremena rješenja. . uklju~uju}i dijelove za sastavljanje u kompleksan proizvod. grupe ili kompozicije proizvoda.Novi oblik proizvoda ili njegovog dijela štiti se industrijskim dizajnom i . ako to proizilazi iz me|unarodnih konvencija i ugovora kojima je pristupila.ma i odgovornim licima u pravnom licu i . ZIS je u znatnoj mjeri redizajnirao pojedina prava industrijske svojine. a to je Institut za standarde. .Uvedena je nadle`nost Suda BiH za krivi~na djela i prekršaje utvr|ena ovim zakonom. grafi~ke simbole i topografske oznake. u`ivaju ista prava kao i doma}a fizi~ka i pravna lica i sa njima izjedna~ena lica. boja. kontura.Znak koji je podoban za razlikovanje roba. 9. 10. dijele se na materijalna i moralna prava i ista se sti~u priznanjem. modne krojeve. I raniji pojam oznake porijekla proizvoda je redefinisan i sada se ozna~ava kao geografska oznaka. kao druge kategorije prava intelektualne svojine. regije ili mjesta na toj teritoriji. odnosno autora industrijskog dizajna. Pod proizvodom. Izuzetak se odnosi na autorska prava i prava srodna autorskim kod kojih se problemima vezanim za njihovu zaštitu mo`e baviti i ovlaštena agencija registrovana za te poslove. Prava koja se sti~u. su prava da bude nazna~en u prijavi i u svim ispravama koje se odnose na patent. je da se radi o agenciji koja je za te poslove dobila ovlaštenje. na kojoj se odre|eni kvalitet. ambala`u. Strana pravna i fizi~ka lica. linija. Novinu u ZIS predstavlja definisanje industrijskog dizajna kojim se štiti izgled cijelog ili dijela proizvoda koji je nov i ~iji je individualni karakter rezultat posebnih obilje`ja. prema ZIS. odnosno patentom sa skra}enim trajanjem.

uklju~uju}i poljoprivredne. Pored krivi~nih djela posebno egzistira i zasebna kategorija kaznenih djela. Geografska oznaka. odnosno za pravna lica i odgovorna lica u pravnom licu.1992. Pored pobrojanog. odnosno gra|ansko pravne zaštite. 2/95). 6/95 i 14/97). a to su privredni prestupi. br. g. novine F BiH” br. Kao autonomni izvori prava za ovu nau~nu disciplinu javljaju se svi normativni akti pravnih lica kojima se reguliše postupak zaštite autorskih prava uklju~ivo i pojedina~ne autorske i izdava~ke ugovore. kao i odgovaraju}i procesni propisi koji se primjenjuju u slu~aju spora i/ili vo|enja odgovaraju}eg postupka vezano za zaštitu autorskih prava. list R BiH”. Novine F BiH”. glasnik BiH”. Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga („Sl. br. registrovati za naziv robe koji je dugom upotrebom u privrednom prometu postao poznat kao znak da roba poti~e sa odre|enog lokaliteta ili regije. 4.03. br. 315 . industrijske ili zanatske proizvode. tako|er. Osnovni doma}i izvor prava za ovu nau~nu disciplinu je Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u Bosni i Hercegovini („Sl. br. geografska oznaka se mo`e upotrebljavati za ozna~avanje prirodnih proizvoda. Pored klasi~ne civilne. pod uslovom da je upravni postupak okon~an pred Institutom ili da je u skladu sa Madridskim sporazumom o me|unarodnom registrovanju `igova pred Svjetskom organizacijom za intelektualno vlasništvo. 2/92. Postoje}a zakonodavna regulativa/pravna vrela i pristup 11. Kao zasebna grupa kaznenih mjera zaprije~ena su krivi~na djela i to kao blanketna krivi~na djela s obzirom da ista nisu sadr`ana u krivi~nom zakonodavstvu. Zakon o tr`išnoj inspekciji („Sl. Autorska i njima srodna prava su jedne od rijetkih pravnih disciplina koje su pravno ure|ene jedinstveno za prostor BiH. Zakon o obligacionim odnosima („Sl. 23/93 i 13/94). 43/99). Posebna novina kod prava industrijske svojine. Za ovu grupu prava industrijske svojine jedinstveno je i rješenje da je za vo|enje postupka za krivi~na djela utvr|ena ovim zakonom. 2/95 i 14/97). novine F BiH”. br. utvr|ene ovim zakonom. isklju~enje iz prometa ili uništavanje uvezene robe a kada se u~ini vjerovatnim da bi uvozom odre|ene robe u dr`avu bila povrije|ena isklju~iva prava nosioca prava industrijske svojine. kao i ugovore o radu sa zaposlenicima.neka druga karakteristika robe mo`e dovesti u vezu sa njenim geografskim porijeklom. novine F BiH”. Zakon o trgovini („Sl. nadle`ni su entitetski sudovi. isto kao i kod autorskih i srodnih prava. koji uvode nov~ane kazne za prekršioce. godine. 7/02) koji je stupio na snagu 18. Kao doma}i izvori prava javljaju se još Zakon o radu („Sl.04. Svojim prelaznim odredbama ZIS je zadr`ao validnost prava industrijske svojine koja su priznata odlukama Saveznog zavoda za patente bivše SFRJ do 01. U pogledu vo|enja postupka za prekršaje. kao i za donošenje rješenja u drugom stepenu za prekršaje nadle`an Sud BiH. se mo`e.2002. posebno se predvi|ene privremene mjere i mjere vezane za osiguranje dokaza. kao i mjere carinskih organa vezane za oduzimanje. jesu posebni i poja~ani oblici zaštite ovih prava.

Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine iz 1994.. „Intelektualna svojina – industrijska svojina i autorska prava”. Beograd 2000. Za razliku od evropsko-kontinentalnog prava gdje u`ivanje autorskih prava ne podlije`e nikakvim formalnostima. . 879 Podrobnije vidjeti: dr.direktiva o pravnoj zaštiti ra~unarskih programa. Tako su vladari odobravali privilegije u cilju stimulacije ove privredne aktivnosti. 13. . Za oblast autorskog prava doneseno je pet direktiva..harmonizacija postoje}ih nacionalnih propisa zemalja ~lanica. „Pravni propisi – autorsko pravo”. i to: . na nivou Evropske unije. Kao zna~ajan korektiv u ovoj oblasti bio je rad Martina Lutera iz 1525. 316 . Izdavanje knjiga postaje privredna aktivnost s kraja 15-og vijeka. a putem odgovaraju}ih direktiva. god.direktiva o uskla|ivanju odre|enih autorskih i srodnih propisa koji se odnose na satelitsko emitovanje i kablovsku reemisiju. „Opomena štamparima”. Ove privilegije su bile uvedene u cilju zaštite izdava~a. Na nivou Evropske unije ovaj proces se odvija u dva smjera. i pobli`e Ivan Henneberg. a u cilju osavremenjavanja Bernske konvencije. god.direktiva o pravnoj zaštiti baze podataka.. ^igoj štampa.879 12. Univerzalna konvencija o autorskom pravu iz 1952.direktiva o pravu davanja u zakup i na poslugu primjeraka autorskih djela i primjeraka prava srodnih pravima industrijske svojine. Zna~aj ovih direktiva je u tome što je njihova sadr`ina na odgovaraju}i na~in inkorporisana i u naš Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u Bosni i Hercegovini. god. Informator. ima karakter harmonizacije nacionalnih propisa. Koriste}i povod kra|u jednog njegovog manusskripta iz štamparije u Vitembergu i njegovog izdavanja u Nirnbergu Martin Luter se zala`e za zaštitu rada i troškova izdava~a. i Ugovor o autorskom pravu koji je usvojila Svjetska organizacija za intelektualnu svojinu 1996. ali i za zaštitu autora od saka}enja njihovih djela. Informator. str.direktiva o harmonizaciji roka trajanja autorskog prava i odre|enih srodnih prava i . god.878 Kao ilustrativna za ovu nau~nu disciplinu. Zagreb.Na me|unarodnom planu kao izvori prava za ovu nau~nu disciplinu javljaju se Bernska konvencija za zaštitu knji`evnih i umjetni~kih djela iz 1886. 365-366. god. Radi se o slijede}im direktivama: . U sferi autorskog prava pravna regulativa. 2001. je i regulativa iz oblasti autorskog prava u okviru Evropske unije. Zagreb 2002. „Autorsko pravo”. u pravu SAD 878 Tekst konvencija vidjeti prema: Igor Gliha. ali su dobijali i nadoknadu od izdava~a i imali su mogu}nost uvida u izdava~ku djelatnost uklju~ivo i pravo na cenzuru.unifikacija nacionalnih prava zemalja ~lanica u cilju stvaranja nadnacionalnog prava u ovoj oblasti i . Vesan Besarovi}. a autori su ostvarivali samo pravo na nov~anu naknadu. .

enciklopedije. . radne metode. izmjenu i primjenu odgovaraju}ih pravnih propisa u ovoj oblasti. nauke.djela svih grana primijenjenih umjetnosti i industrijskog oblikovanja.880 Kao posebno interesantna oblast javljaju se autorska djela stvorena u radnom odnosu. depozit i registracija djela. vajarstva.ideje. 317 . pravo autora na odre|eni broj besplatnih autorskih primjeraka ili ~asopisa u kom je objavljen autorski prilog i sl. skice i plasti~na djela.planovi. arhitekturu ili drugu nau~nu ili umjetni~ku oblast. 880 U izdava~koj praksi je obi~aj da autoru pripada odre|eni broj besplatnih primjeraka i taj broj se kre}e u rasponu od 5 do 15 primjeraka.filmska djela i djela stvorena na na~in sli~an filmskim djelima. zbornici i sli~no) gdje je taj broj autorskih primjeraka manji. Vrste autorskih djela su naro~ito: . .) i . na~ela. topografske karte i sl. . umjetnosti i drugih oblasti stvaralaštva bez obzira na vrstu.muzi~ka djela.pisana djela (knjige.zadr`ane su formalnosti koje se ogledaju u: obavezi stavljanja oznake „copyright“. otkri}a.dramska i dramsko-muzi~ka djela. koncepti.djela iz oblasti slikarstva. postupci. . matemati~ke operacije. uprave i sudstva. Autor mo`e objaviti djelo i bez ispunjavanja formalnih uslova i djelo u`iva zakonsku zaštitu (statutary protection) za period od 5 godina. nacionalni propisi. po narud`bi i kolektivno autorsko djelo (~lanovi 24-28 Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima u BiH (u daljem tekstu: ZAP). Radi se o odnosima koji moraju biti regulisani autorskim i izdava~kim ugovorom. te ostala djela likovnih umjetnosti. Potom pravni obi~aji (npr. bez obzira na materijal od kojeg su na~injena. na~in i oblik izra`avanja (~lan 6 stav 1 ZAP-a). Pojmovi koji }e se dalje koristiti imaju slijede}e zna~enje: Autorsko djelo predstavlja individualnu duhovnu tvorevinu iz oblasti knji`evnosti. Ako se po proteku ovog roka ne ispune zakonom tra`eni uslovi djelo pada u javni domen. . brošure.koreografska i pantomimska djela. govori i druga djela iste prirode). i to su zakonski i podzakonski pravni akti koji definišu pojedine pravne institute ove nau~ne discipline. arhitekture i grafike. . s rije~ima ili bez rije~i. .zvani~ni tekstovi iz oblasti zakonodavstva. Izuzetak bi bila kolektivna djela (npr. knji`evni tekstovi. topografiku.kartografska djela (geografske karte. sudska praksa i pravna nauka koji tako|er imaju znatan uticaj na stvaranje. 14. U svakom slu~aju ovo pitanje treba urediti izdava~kim ugovorom. .fotografska djela i djela proizvedena postupkom sli~nim fotografskom. .). koja se odnose na geografiju. . Predmet interesa su nam doma}i. Predmet autorsko-pravne zaštite ne mogu biti: .govorna djela (predavanja. ~lanci i ostali natpisi i kompjuterski programi).

1969. 53.882 . ili zbirke druge sli~ne gra|e. 29/86. muzi~ke obrade i druge prerade izvornih autorskih djela koja predstavljaju samostalnu individualnu tvorevinu. prilago|avanja. 883 „Kada je autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu.1966. dokumenata. god. koje. str. Obrasci mogu predstavljati autorsko djelo samo ako se pomo}u njih. „Radnik – autor djela stvorenog u radnom odnosu. onda organ. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-17/84 od 11. nije stvarala~ki rad. kao što su: enciklopedije. Odluka Vrhovnog suda Srbije Rev-1678/81.. god.Kaoautori su tvorci autorskog djela kao nedjeljive cjeline koje je stvoreno saradnjom dva ili više fizi~kih lica i gdje svim koautorima pripada nedjeljivo autorsko pravo (~lan 15 ZAP-a). zahvaljuju}i stvarala~koj aktivnosti sastavlja~a. .stru~ni izvještaj. str. predstavljaju samostalne individualne duhovne tvorevine.1985. Odluka Vrhovnog suda Jugoslavije Rev-2825/64 od 30.04. na originalan na~in rješavaju odre|eni problemi“. knjiga 7. god. Autorskim djelom smatraju se i zbirke narodnih knji`evnih i umjetni~kih tvorevina. s obzirom na izbor ili raspored gra|e. „Sastavljanje obrazaca je stru~no tehni~ki posao.1961. fotografske zbirke i sl. .881 .06.. str. 190. referat. pa prema tome to nije autorsko djelo i pored toga što je za isti rad potrebna odre|ena stru~nost“. sudskih odluka. muzi~ke zbirke. Pregled sudske prakse br. 318 . koje same po sebi ne predstavljaju zašti}ena autorska djela ako te zbirke. dok autor djela zadr`ava na tom djelu ostala autorska prava ukoliko ta prava Zakonom nisu ograni~ena“. zašti}eni su kao i autorsko djelo. 823/66 od 14. Prijevodi. Odluka Vrhovnog privrednog suda Sl. Bilten sudske prakse br. str. 13-14/81. s obzirom na izbor ili raspored i na~in izlaganja gra|e. Odluka Vrhovnog privrednog suda Sl. predstavljaju samostalne individualne duhovne tvorevine. zadr`ava autorska moralna prava na tom djelu. ima isklju~ivo pravo da to djelo iskorištava u okviru svojih zadataka. privredna i društvena organizacija u ~ijoj slu`bi je autorsko djelo stvoreno. pa je tu`ena izdava~ka organizacija u obavezi da svakom od njih isplati polovinu od odre|enog iznosa po autorskom tabku“. zbornici. ve} tehni~ki posao. pa po pravilu ne predstavlja duhovnu tvorevinu koja bi se mogla smatrati autorskim djelom. Bilten sudske prakse br. antologije.Autorskim djelom se smatraju i zbirke autorskih djela. 14/65. bez tra`enja posebne dozvole od autora i bez pla}anja naknade za korištenje. 631/61 od 05. Presuda Okru`nog suda u Beogradu P-4461/79. „Koautorima objavljene drame pripada nedjeljivo autorsko pravo. Zbirka odluka Vrhovnih sudova 1963. god.12. kao i baze podataka bilo da su ~itke mašinski ili u drugoj formi. što zna~i i pravo da bude priznat i ozna~en kao tvorac djela“.Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu je ono djelo koje je stvorio posloprimac u izvršavanju svojih obaveza ili po uputstvima poslodavca (~lan 24 ZAP-a). i ne mo`e se smatrati originalnom tvorevinom. ukoliko predstavlja uobi~ajen na~in sre|ivanja odre|enog zakonskog materijala.883 881 „Zbirka propisa. slu`beni akt ili sli~an rad nastao u vršenju radnih obaveza u privrednoj ili drugoj djelatnosti.Autor djela je fizi~ko lice koje je stvorilo djelo i ~ije je ime i prezime ili pseudonim ozna~en na djelu dok se suprotno ne doka`e (~lanovi 12 i 13 ZAP-a). 882 „Da bi se radilo o koautorstvu potrebno bi bilo da postoji zajedni~ko intelektualno stvaranje koje je potaknuto zajedni~kom inspiracijom. koji se štampa kao jedna cjelina u cilju olakšavanja upotrebe istog. 115. 9.07. te da je spomenuto djelo iz oblasti arhitekture rezultat zajedni~ke zamisli koja bi dovela do njihove tijesne saradnje u kojoj bi svaki od njih dao svoj doprinos“.

149.suprotstaviti se svakoj upotrebi djela koja bi vrije|ala njegovu ~ast ili ugled (~lan 31 ZAP-a). Proizilazi iz dikcije norme da je rije~ o pravu pokajanja – droit de repentir autora.01.Moralna prava autora su neotu|iva i neprenosiva ovlaštenja da mo`e: .suprotstaviti se svakom deformisanju. Beograd.Kolektivno autorsko djelo je djelo stvoreno na podsticaj i u organizaciji fizi~kog ili pravnog lica. . ra~unarski programi. str. ~lan 29 ZAP-a.biti priznat i ozna~en kao stvaralac djela pod svojim imenom. . Pregled sudske prakse br. „Radnik koji u izvršenju svojih obaveza izradi stru~ni izvještaj. emitovanje. Odluka Privrednog suda Hrvatske P`-2460/87 od 12. .stavljanje u promet originala ili umno`enih primjeraka. . god. stav 1 ZAP-a) kao: . u ~ijem stvaranju je u~estvovao ve}i broj lica i koje se koristi pod imenom naru~ioca. baze podataka (~lan 28 ZAP-a). .884 . Odluka Vrhovnog suda Srbije G`-1695/81. 884 „Autor mo`e u svako doba povu}i iz prometa odnosno otkupiti primjerke svog objavljenog djela (pravo pokajanja). .javno predstavljanje. 40/89. str.prilago|avanje ili iskorištavanje u bilo kom drugom obliku.Autorska prava su imovinsko pravna ovlaštenja autora (imovinska prava) i li~no-pravna ovlaštenja (moralna prava). ima isklju~ivo pravo da to djelo iskorištava“. odnosno vlasniku djela”. „Kada je tu`ilac. Bilten Okru`nog suda u Beogradu br. 25.prevo|enje. saopštavanje javnosti. tu`ilac nema pravo na isplatu naknade na ime autorskog honorara jer poslodavac u ~ijoj je slu`bi autorsko djelo stvoreno od strane tu`ioca u radnom odnosu.davanje odobrenja za objavljivanje. . str. Bilten sudske prakse br. referat ili stru~ni rad. zbornici. kao lice u radnom odnosu sa tu`enikom. god.Autor zbirke autorskih djela je fizi~ko lice koje je tu zbirku sa~inilo (~lan 14 ZAP-a). kao enciklopedije.javno izvo|enje. 75.odlu~iti kada }e i u kojoj formi njegovo djelo biti prvi put objavljeno. Citat prema: Jezdimir Mitrovi}: “Autorsko pravo i pravo industrijske svojine kroz sudsku praksu”. . a ne o du`nosti izdava~a da o tome vodi ra~una na što ukazuje izravno i tekst norme da je autor du`an prethodno naknaditi štetu korisniku. pod pseudonimom ili na njegovo ime ili anonimno. . 1976.. uklju~uju}i njihov uvoz. .povla~enje iz prometa i uskra}ivanje daljeg korištenja djela ako za to postoje ozbiljni moralni razlozi (~lanovi 33 i 34 ZAP-a). saka}enju ili drugom mijenjanju djela. 43.08. ne sti~e nikakva autorska ovlaštenja na tim radovima“. . .1988. 319 . Odluka Vrhovnog suda Jugoslavije Rev-814/62 od 22. str.Imovinska prava autora su isklju~ivo ovlaštenje autora na ekonomsko i drugo iskorištavanje (upotrebu) djela (~lan 30.Autorsko djelo po narud`bi je ono djelo koje se stvoreno na osnovu ugovora o djelu i gdje sva autorska prava pripadaju autoru ako ugovorom druga~ije nije odre|eno (~lan 27 ZAP-a). 11-12/81. Savremena administracija. .1982. 15-16/82. god.. izradio uputni eleborat i kada je tu`eni za rad u saglasnosti sa tu`iocem primio izradu tog elaborata za ra~un naru~ioca.

fondacija. dr`avno tijelo.885 .objavljivanje izvještaja o objavljenim nau~nim djelima u kojima se sadr`aj tih djela reprodukuje na originalan i skra}en na~in (~lan 51. stav 1 ZAP-a). Citat prema Dimitrije Mili}: „Komentar zakona o autorskom pravu i srodnim pravima sa sudskom praksom”.05. stav 1. ta~ka g) ZAP-a).) u sporu „Horper & Raw v.organizaciona jedinica Izdava~ka djelatnost). koji je našao mjesto i u Zakonu o autorskom pravu SAD (~lan 107) nije uvijek potvr|en i u sudskoj praksi. Nomos.doslovno navo|enje odlomaka – citata (vidi ta~ku 13. god..1985.reprodukovanje nau~nog djela ili takvog djela manjeg obima u ~itankama i ud`benicima u svrhe nastave i nau~nog rada (~lan 29. stav 1 ZAR-u. u obzir uzimaju slijede}i kriteriji: svrha i priroda korištenja autorskog djela. str. stav 1. 886 „Postoji povreda autorskog moralnog prava iz Zakona o autorskom pravu i u slu~ajevima kada se tu|e autorsko djelo koristi sa manje od 1/4 djela. god. Radi se o doktrini fer korištenja djela (fair use doctrine). (~lan 53.Korištenje autorskog djela bez dozvole autora na teritoriji BiH je mogu}e u slijede}im slu~ajevima: .1992. 82. odnosno umno`avanjem (~lan 64.Izdava~ka djelatnost je osnovna ili sporedna djelatnost registrovana prema va`e}im propisima kod nadle`nog suda. ta~ka 3 ZAP-a). Tako Vrhovni sud SAD (Odluka od 20.585/92 od 13. Ovakav fleksibilan stav. 53.Izdava~ki ugovor je vrsta autorskog ugovora zaklju~enog u pismenoj formi kojim autor prenosi na izdava~a pravo objavljivanja autorskog djela štampanjem. veli~ina i zna~aj korištenja dijelova autorskog djela i posljedice korištenja na tr`ištu. ali se ne ozna~e ime i prezime autora izvornog djela i porijeklo pozajmice“. . Beograd. govori namijenjeni javnosti. te objavljivanje na javnim sastancima i slu`benim sve~anostima (~lan.Citiranje autorskog djela je doslovno navo|enje odlomaka iz djela koje je na zakonit na~in postalo pristupa~no javnosti uz uslov da bude u skladu sa dobrim obi~ajima i u mjeri opravdanoj svrhom koja se ima posti}i.Izdava~ je pravno lice kome je izdavanje autorskih djela djelatnost ili pravno lice koje je ovlašteno na izdavanje autorskog djela (npr. udru`enje. Rješenje Vrhovnog suda Srbije G`. ta~ka a) ZAP-a). . a koja je upravljena na objavljivanje autorskog djela štampanjem. Njema~ka doktrina poznaje teoriju „nadzakonskog stanja nu`de“ po kojoj je u odre|enim slu~ajevima mogu}e pozivanje na javni interes u vezi sa slobodom informisanja ili nau~nog istra`ivanja da bi se isklju~ila protivpravnost korištenja predmeta zaštite. Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu . Nation Enterprises“ nije prihvatio doktrinu o fer korištenju djela u tom smislu da se dozvoli neovlašteno korištenje memoara Predsjednika Geralda Forda. stav 2 ZAR-a). zadu`bina i sl. Obavezno se zaklju~uje u pismenoj formi u pro885 U autorskom pravu SAD ovo pitanje je ure|eno na specifi~an na~in. . stav 1. odnosno umno`avanjem (npr. .Autorski ugovor je ugovor kojim autor svoja prava na iskorištavanje djela prenosi na drugo lice.).objavljivanje putem štampe i radio-televizije radi obavještavanja o teku}im doga|ajima.). 320 . .) .davanje kra}ih izvještaja o predavanjima u dnevnoj i povremenoj štampi i putem radio difuzije. 1998. . te da se prilikom citiranja nazna~i izvor i ime autora ako se njegovo ime nalazi u izvoru (~lan 51. Fer korištenje autorskog djela nije povreda autorskog prava ali se za tu ocjenu.10.886 . u svakom konkretnom slu~aju.

tivnom ne proizvodi pravno dejstvo. „Tu`eni Kosmos” iz Beograda obavezan je da isplati tu`itelju Agati Kristi.str. U prvom stepenu u Federaciji nadle`ni su opštinski ili kantonalni sudovi. Republici Srpskoj.pravna/gra|ansko . str. 164. u Njema~koj jednim izdanjem se smatra tira` od 1. Nadle`nost suda u Federaciji BiH odre|ena je Zakonom o parni~nom postupku („Sl. a ako nije odre|ena visina tira`a onda je to 500 primjeraka. odnosno izdava~kog ugovora. 373. (~lanovi 57-63. Gra|ansko-pravna zaštita autorskih prava predstavlja najobuhvatniju zaštitu autorskih prava a do koje dolazi zbog povrede imovinskih ili moralnih prava autora. Citat prema Dimitrije Mili}.1961. Postupak za zaštitu autorskog prava pokre}e se tu`bom kod nadle`nog suda. Naravno da ovo pitanje ovisi i od vrste i namjene djela. ZAP-a). U slu~aju da autorski spor ima karakter privrednog spora (npr. niti broj izdanja kao bitan elemenat ugovora. Bitni elementi su mu: ugovorne strane. Kako je djelo objavljeno tokom 1959. citat prema Jezdimir Mitrovi}. ovo pitanje nadle`nosti redovnih sudova rješava se Zakonom o parni~nom postupku („Sl. ako se djelo koristi uz naknadu.04. na~in korištenja autorskog djela i naknada. god. 42/98) i s obzirom na kantonalno ustrojstvo Zakonom o redovnim sudovima nekog od Kantona. cit.1956. 83.000 primjeraka. br. 321 . op. naziv autorskog djela. Sud donosi odluku i obavezuje tu`enog da tu`itelju isplati sa kamatom i troškovima spora tra`eni autorski honorar. Odluka Vrhovnog privrednog suda Gs 2/56 od 26. kao podvrste autorskog ugovora. U pogle887 Zakonodavac nije propisao tira`. Zbirka sudskih odluka knjiga I str. Tako ako broj izdanja nije odre|en ugovorom.887 5.cit. 32/94). U drugom entitetu. br. „Istovremeno štampanje monografije na srpskom i engleskom jeziku bez promjene. knji`evnici iz Londona na ime autorskog honorara po osnovu pismeno zaklju~enog ugovora po kom je tu`eni na osnovu ovlaštenja tu`itelja objavio na srpskohrvatskom jeziku djela pod imenom „Five Litle Pigs” u jednom izdanju uz pla}anje ugovorenog autorskog honorara. novine F BiH“. Tako. Primjera radi u skandinavskim zemljama predvi|ena je maksimalna visina tira`a za knji`evna djela – 2. ako su u pitanju nastavni ud`enici za osnovne i srednje škole „uobi~ajeni” tira` }e biti znatno ve}i. Odluka Okru`nog suda u Beogradu P 873/61 od 11. Povreda autorskog prava mo`e nastati zbog povrede zakona ili autorskog. glasnik RS”. Dešava se da se ovo pitanje rješava u praksi. op. Autorsko.. onda se smatra da se mislilo samo na jedno izdanje djela. ili npr. predstavlja dva izdanja pa autor ima pravo na autorsku naknadu za svako izdanje posebno”.pravna za{tita autorskih prava 15. u sporu se nalaze pravno lice kao nosilac autorskih prava za autorska djela stvorena u radnom odnosu naspram drugog pravnog lica koje ima svojstvo izdava~a) nadle`nost suda }e ovisiti i od vrijednosti predmeta spora. Odluka Vrhovnog suda Srbije G` 167/88. god. godine pod naslovom „Pet svjedoka” a autorski honorar nije pla}en tu`itelju. s obzirom na druga~iji sitem teritorijalnog ustrojstva.05. U pogledu broja izdanja ilustrativani su i primjeri iz sudske prakse. „Jednovremeno umno`avanje i stavljanje u promet jednog broja primjeraka na }irilici i jednog broja primjeraka na latinici predstavlja dva izdanja”. I ovo pitanje se u Federaciji BiH rješava odgovaraju}im Zakonom o redovnim sudovima na nivou Kantona.000 primjeraka.

Zna~i ZAP predstavlja propis kojim su utvr|ene mjere koje nadle`ni sud mo`e preduzeti u pogledu zaštite autorskih prava. kao ovlaštenog lica za tra`enje autorsko-pravne zaštite. stav 2 ZAP). dok obim naknade predstavlja fakti~ko pitanje i visinu štete utvr|uje nadle`ni sud u ovisnosti od okolnosti slu~aja. predvidio da lice ~ije je autorsko pravo povrije|eno mo`e zahtijevati zaštitu tog prava zahtjevima predvi|enim ZAP-om i naknadu štete predvi|enu zakonom koji reguliše obligacione odnose. Izuzeci su predvi|eni ZAP-om pa tako u slu~aju povrede autorskog imovinskog ili drugog prava koja je izvršena namjerno ili iz nepa`nje. a ZOO propis kojim se utvr|uje vrsta štete. su materijalni propisi i to: ZAP i Zakon o obligacionim odnosima (dalje: ZOO). izvrši povreda.da uništi ili preina~i protupravno proizvedene primjerke i ambala`u djela. tako. Posebno su odre|ene privremene mjere koje sud mo`e izre}i u slu~ajevima kada ovlašteno lice u~ini vjerovatnim da je neko njegovo isklju~ivo pravo povrije|eno.da se tu`enom zabrane radnje kojima se priprema povreda. s tim što postoje odre|ene specifi~nosti kod zaštite autorskih moralnih prava (~lan 113) i kod postupanja prekršioca iz namjere ili krajnje nepa`nje (~lan 113 ZAP-a). . mo`e presudom narediti slijede}e: . Izvori prava za gra|ansko-pravnu zaštitu autorskih prava. Zakonodavac je. tu`ilac mo`e zahtijevati pla}anje ugovorenog ili za tu vrstu korištenja uobi~ajenog honorara ili naknade za tu vrstu korištenja uve}anu do 200% bez obzira da li mu je zbog u~injene povrede nastala imovinska šteta ili nije (~lan 113. . kao i budu}e povrede prava. kao i preventivnu svrhu civilne kazne (~lan 113. Ova mogu}nost izricanja privremene mjere postoji i kada se povreda isklju~ivog prava u~ini vjerovatnom (~lan 113 ZAP-a). Prilikom odlu~ivanja o pla}anju i visini nadoknade štete sud }e u obzir uzeti naro~ito stepen krivice. primjerke izvo|enja ili drugih predmeta zašti}enih ovim zakonom. visinu ugovorenog ili uobi~ajenog honorara. bit }e izlo`en posebno za svaki oblik autorsko-pravne zaštite.da tu`eni ukloni stanje nastalo izvršenom povredom i uspostavi stanje koje je bilo prije nego što je povreda izvršena. 322 . mo`e zbog povrede njegovih moralnih prava dosuditi i pravednu nov~anu naknadu u smislu odredbi ZOO o nov~anoj naknadi nematerijalne štete. pored naknade imovinske štete. nadle`nost sudova i postupak pokretanja zaštite.du ostalih na~ina zaštite. Sud na zahtjev tu`ioca. 16. imovinskih i moralnih prava (Glava XIV ~lan 112 ZAP-a). U odnosu na pravilo da se vrsta štete utvr|uje putem ZOO postoji izuzetak u ~lanu 114 ZAP-a koji normira da sud autoru. stav 1 ZAP-a). ZAP-om su jedinstveno nomirane povrede autorskih. pored procesnih propisa.

umjesto zahtjeva za uništavanjem ili preina~avanjem protiv-pravno proizvedenih primjeraka i ambala`e djela zahtijeva i da se unište ili preina~e matrice. plo~e. god. tu`ilac mo`e tra`iti i izricanje spomenutih privremenih mjera. G`-67/95 od 19.05.god. op. odnosno primjenjuju se odredbe Zakona o izvršnom postupku („Sl. 174. Presuda Vrhovnog suda Srbije. te da zahtijeva da mu tu`eni ili vlasnik ustupi primjerke djela ili sprave uz naknadu troškova proizvodnje. negativi.da se unište ili preina~e matrice. G`-449/91 od 15.1985. . Citat prema: Dimitrije Mili}. str. . 323 . 16/92). str. op. kalupi ili druga sredstva kojima je po~injena povreda. list R BiH”. Pored pobrojanih zahtjeva prema sudu. br. pošto se jedino na takav na~in mo`e u potpunosti zaštititi autorsko pravo tu`ioca“.da se objavi presuda na trošak tu`enog u javnim glasilima na na~in i u obimu koji odredi sud. Citat prema: Dimitrije Mili}. Pregled sudske prakse br.1991. Odluka Privrednog suda Hrvatske P`-632/85 od 05. privremenom mjerom isklju~iti iz prometa predmetne povrede ili zabraniti nastavljanje zapo~ete radnje povrede.09. i presuda se ima objaviti u dnevnim listovima koji izlaze u mjestima gdje se nalaze sjedišta tu`enika. 226. Sud mo`e izre}i slijede}e privremene mjere: . kalupi ili druga sredstva kojima je po~injena povreda. koji mogu biti postavljeni bilo pojedina~no bilo kumulativno. Prvostepeni sud je postupio po ovoj odredbi kada je osporenim rješenjem zabranio tu`enom dalju distribuciju XVI-og izdanja Zbirke propisa.da se unište ili preina~e sprave koje su isklju~ivo ili prete`no namijenjene za provo|enje prava zašti}enog zakonom. Postupak izricanja privremenih mjera je hitan.1995. autor ima pravo zahtijevati da sud takvom neovlaštenom korisniku djela zabrani svaku dalju neovlaštenu upotrebu autorskog djela i da se takva sudska odluka javno objavi na tu`enikov trošak“. pored ZAP-a. ili bez ikakvog ugovora. 235. god.cit. koriste se i pravila izvršnog postupka. plo~e. a koje se nalaze u vlasništvu prekršioca. Odluka Vrhovnog suda Srbije. negativi.da se privremeno oduzmu ili isklju~e iz prometa predmeti.888 Izuzetak predstavlja mogu}nost tu`ioca da. a kao suspidijaran propis u njihovom izricanju..09.cit. 44/90 str. a pri tome je dao razlog koje ovaj sud prihvata“. 889 „Prema Zakonu o autorskom pravu sud mo`e na zahtjev lica koje u~ini vjerovatnim da je njegovo autorsko pravo povrije|eno.889 U slu~aju da se izreknu ove mjere }e va`iti do pravosna`nog okon~anja sudskog spora – parnice. odnosno sredstva kojima se povre|uje autorsko ili srodno pravo ili koja slu`e za povredu prava ili koja su nastala kao posljedica povrede autorskog 888 „Ako neko koristi autorsko djelo izvan ili iznad okvira iz autorskog ugovora sklopljenog u autorskom djelu. „Osnovano je objavljivanje sudske odluke zbog povreda nanijetih tu`iocu kao prire|iva~u i isplata moralne štete.

Tako i u Njema~koj prodaja svakog fotokopir aparata podlije`e obavezi pla}anja autorske naknade.890 U slu~aju da postoji opasnost da bi kasnije izvo|enje dokaza o povredi autorskog prava moglo biti ote`ano ili onemogu}eno ili ako postoji opasnost nastupanju teško nadoknadive štete ili ako postoji opasnost da izre~ene privremene mjere ne}e biti djelotvorne. bilo pravna. dok su vlasnici kopirnica. te da je tu`enik du`an da shodno pravilima gra|anskog prava o predugovornoj odgovornosti tu`iocu naknaditi štetu“. a kada postoji zaklju~en predugovor. gdje povredu mo`e da u~ini samo ugovorna strana. koja je prouzrokovala povredu. Odgovornost štetnika zbog nezaklju~ivanja glavnog ugovora. bilo fizi~ka. kao i vo|enjem pregovora bez namjere da se zaklju~i ugovor ili kada se od vo|enja pregovora odustane bez osnovanog razloga (~lan 30 ZOO). U uporednom pravu ovo se naziva reprografsko umno`avanje. U prvom slu~aju. . op. odnosno sredstva koja mogu slu`iti kao dokazi o u~injenoj povredi autorskog ili srodnog prava. bez osnovanog razloga ili njihovog vo|enja bez namjere da se zaklju~i ugovor. 891 „Imaju}i u vidu ~injeni~no stanje Okru`ni sud je pravilno zaklju~io da se tu`ilac po datoj ponudi ponašao u dobroj vjeri i da je preduzeo sve potrebne mjere da do|e do zaklju~enja ugovora i izdavanja njegovog djela. ali da do toga nije došlo krivicom tu`enika. Kod odustanka od pregovora. 127. Povredu autorskog prava mo`e u~initi bilo koje lice s obzirom da su autorska prava aspolutna i djeluju prema svima.ili srodnog prava ili predmeti. nadokna|uje se samo obi~na šteta–negativni ugovorni interes.1981. U pogledu legitimacije za pokretanje i vo|enje parnice zbog povrede autorskih prava pasivno legitimisana je svaka osoba. str. 324 .06. Nadokna|uje se i obi~na šteta i izgubljena dobit – pozitivni ugovorni interes. Interesantno rješenje sadr`i Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima SRJ (~lan 35) koji ustanovljava obavezu naknade na osnovu prodatog ure|aja za fotokopiranje od strane proizvo|a~a. presu|uje se po opštim pravilima obligacionog prava. uvoznika i prodavca kao solidarnih du`nika i naknadu od pravnog ili fizi~kog lica koje uz naplatu pru`a usluge fotokopiranja. ili odustanka od pregovora na jedan od opisanih na~ina. sud mo`e da odredi takve mjere i bez obavještavanja tu`enog. Presuda Vrhovnog suda Srbije G`-333/81 od 25.cit. odustanku ili raskidu zaklju~enog predugovora. kao i sve ustanove koje imaju fotokopir aparate du`ne da pla}aju odre|enu nadoknadu za svaku na~injenu kopiju. god. Izuzetak od ovog pravila predstavlja povreda izdava~kog ili nekog drugog oblika autorskog ugovora.891 890 „Vrlo akutelan je problem neovlaštenog umno`avanja fotokopiranjem autorskih djela. Posebno bi moglo biti govora u vezi sa predugovornom odgovornoš}u (~lan 45 ZOO). 17. Citat prema: Dimitrije Mili}.da se zabrani nastavljanje zapo~etih radova kojima bi se mogla nanijeti povreda autorskom ili srodnom pravu ili da se zabrani nastavljanje radnji kojima se povre|uje autorsko ili srodno pravo. radi se o predugovornoj odgovornosti koja je u pogledu vrste štete izjedna~ena sa ugovornom odgovornoš}u. Radi se o povredi ugovorne discipline koja se prosu|uje po odredbama ZAP-a i ZOO i radi se o ugovornoj odgovornosti a u pogledu nadoknade štete u obzir se uzima pozitivni ugovorni interes – nadoknada obi~ne štete i izgubljene dobiti. Ova naknada se od strane autora mo`e ostvariti samo preko organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnog prava.

ra~unarski programi i baze podataka (~lan 28. Kod autorskih djela stvorenih po narud`bi. su razli~iti u ovisnosti da li se radi o zaštiti imovinskih ili moralnih autorskih prava. Izuzetak. Ako se radi o koautorskom djelu svi koautori su aktivno legitimisani i mogu svi zajedno da vode spor. Radi se o kolektivnom autorskom djelu kao što su enciklopedije. pri ~emu imaju svojstvo odgovaraju}ih suparni~ara. Ra~unarski programi i baze podataka stvoreni u radnom odnosu daju poslodavcu pravo na ostvarivanje imovinskih prava bez vremenskog ograni~enja (~lan 26 ZAP-a). Specifi~nost i izuzetak se susre}e kod ra~unarskih programa i baza podataka kao posebne vrste autorskih djela. U slu~aju da se radi o koautorskom djelu rok od 70 godina se ra~una od smrti koautora koji je umro posljednji.U pogledu pokretanja parnice kao aktivno legitimisano lice javlja se autor djela li~no ili njegov zastupnik. stav 2 ZAP-a). ra~una se rok zaštite ako je nosilac autorskog prava pravno lice ali samo za ra~unarske programe i baze podataka koji su stvoreni u radnom odnosu (~lan 26 ZAP-a) i na osnovu ugovora o djelu (~lan 27. s obzirom da je pravo iskorištavanja autorskog djela na njega preneseno ex lege (~lan 27 ZAP-a). u pogledu ra~unanja rokova. stav 2 ZAP-a). Ovo pravo poslodavca je vremenski ograni~eno i ono isti~e protekom vremenskog perioda od 5 godina od dana završetka ove vrste autorskog djela (~lan 25. odnosno tu`beni zahtjev za zaštitu autorskih prava. odnosno po osnovu ugovora o djelu sva imovinska ovlaštenja pripadaju autoru (~lan 27. Ovaj rok se ra~una od 1-og januara naredne godine od godine u kojoj je umro autor. ZAP-om je propisano da autorska prava traju za `ivota autora i 70 godina nakon njegove smrti (~lan 84. Ovaj izuzetak se odnosi i na djela stvorena na podsticaj i u organizaciji fizi~kog ili pravnog lica. ako ugovorom nije odre|eno nešto drugo (~lan 27. kod kojih rok od 70 godina po~inje te}i od dana objavljivanja autorskog djela. odnosi se na anonimna autorska djela i djela objavljena pod pseudonimom. Ako se radi o autorskom djelu koje je stvoreno u radnom odnosu kao aktivno legitimisan za vo|enje parnice javlja se poslodavac. stav 1 ZAP-a). stav 1 ZAP-a). stav 2 ZAP-a). stav 1 ZAP-a) s tim što i ovdje postoji izuzetak u odnosu na ra~unarske programe gdje autorska imovinska prava pripadaju naru~iocu djela. Posebna punomo} je potrebna i ako se zaštita autorskih prava ostvaruje putem specijalizovanih organizacija autora za zaštitu autorskih prava. Rokovi u kojim se mo`e podi}i tu`ba. Istekom zakonskog roka trajanja autorsko-pravne zaštite za pla}anje 325 . ili da ovlaste jednog od koautora ili tre}e lice da istupa pred sudom u njihovo ime i za njihov ra~un na osnovu posebne pismene punomo}i. zbornici. Na prethodni na~in. Radi se o posebnoj vrsti specijalizovanih organizacija koji za djelatnost imaju ostvarivanje autorskih prava. zna~i od dana objavljivanja autorskog djela. u ~ijem stvaranju je u~estvovao ve}i broj lica i koje se koristi pod imenom naru~ioca. a uz odobrenje Instituta za standarde. mjere i intelektualnu svojinu BiH (~lanovi 87-90 ZAP-a).

odnosno nasljednici poslije smrti. list SR BiH”. odnosno od dana kada je povjerilac imao pravo da zahtijeva ispunjenje obaveze. prekid. zastoj. ili poravnanjem pred sudom ili drugim nadle`nim organom (~lan 379 ZOO). Ovi se rokovi primjenjuju kod ostvarivanja zaštite imovinskih autorskih prava s obzirom da se radi o obligacionim-relativnim pravima koja zastarjevaju. Radi se o roku od 5 godina kao opštem roku zastarjelosti (~lan 371 ZOO). odnosno odredbe ZOO. Što se ti~e zaštite autorskih moralnih prava radi se o apsolutnim pravima koja djeluju prema svima tako da ista ne zastarjevaju. Kao aktivno legitimisani. posebnom roku od 3 godine za potra`ivanja naknade štete (~lan 376 ZOO). 18. te organizacija autora kojoj je umrli autor pripadao ili kojoj bi pripadao s obzirom na vrstu autorskog djela (~lan 83. javljaju se autor za `ivota. Na~elni stav 17-te zajedni~ke sjednice Saveznog suda.) primjenjuju se klasi~na pravila obligacionog prava. Bilten sudske prakse br. posebnom roku od 3 godine izme|u pravnih lica po osnovu ugovora o prometu roba i usluga (~lan 374 ZOO). br. 326 .nadoknade od strane izdava~a mo`e se posebnim zakonom uvesti poseban doprinos (~lan 85 ZAP-a). Poseban rok je desetogodišnji rok za potra`ivanja koja su utvr|ena pravosna`nom sudskom odlukom ili odlukom drugog dr`avnog organa. 7-8. ZAP-a uvede posebna nadoknada –„doprinos” za imovinsko iskorištavanje autorskih prava. Tu`ba za zaštitu ovih prava mo`e se podi}i i poslije isteka roka od 70 godina. kod ovog vida autorsko-pravne zaštite. ZAP-a). Istekom roka od 70 godina post mortem auctoris imovinsko-pravni zahtjevi bi se mogli postavljati jedino u slu~aju da su u skladu sa odredbama ~lana 85. u okviru generalnog roka od 70 godina post mortem auctoris. Posebno bi se moglo govoriti o vreme892 „Zastarjelost zahtjeva za naknadu štete ravna se prema propisu ~lanovi 376 i 377 ZOO. U hipoteti~koj situaciji ovaj bi se posebni rok zastare imao primijeniti kada se kao nosilac autorskih imovinskih prava javlja pravno lice (npr. autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu ili ra~unarski programi i baze podataka) a njihovo iskorištavanje se prenosi posebnim ugovorom na izdava~a.892 U pogledu ostalih pravila vezanih za institut zastare (npr. a u skladu sa odredbama Zakona o naslje|ivanju („Sl. ali je iz stilizacije odredbi Zakona vidljivo da se kao predmet javljaju i ugovori o pru`anju usluga. U pogledu samog roka za zaštitu imovinskih prava. Ovaj rok je specifi~an. bez obzira da li se naknada zahtijeva za ve} nastalu štetu ili za štetu za koju je po redovnom toku stvari izvjesno da }e sukcesivno nastojati u budu}nosti”. pravne posljedice proteka roka zastare itd. autorska imovinska prava se prenose na nasljednike. 9-10/81. Svi ovi rokovi se ra~unaju od dana nastupanja štetnog doga|aja. str. 7/80). Što se ti~e situacije poslije smrti autora. republi~kih i pokrajinskih vrhovnih sudova i Vrhovnog vojnog suda. zaštita se mo`e tra`iti u rokovima koji su odre|eni ZOO (~lanovi 360-393 Odjeljak 4 Zastarjelost).

Rev. 138. autoru..deklaratorna tu`ba upravljena: .na utvr|ivanje povrede autorskog prava. Citat prema: Jezdimir Mitrovi}. G`-16/86. dok ovo pravo traje. u pravilu. a ako oni nisu u `ivotu.na zaklju~enje glavnog ugovora po predugovoru. Citat prema: Jezdimir Mitrovi}.kondemnatorna tu`ba upravljena: .cit. „Poslije smrti autora.cit. a ako testament ne postoji onda najbli`i srodnici”. god. 87/94 od 01. op. god.nskom trajanju zaštite autorskih moralnih prava kada se i po isteku roka od 70 godina pojavi imovinski zahtjev za naknadu nematerijalne štete zbog povrede autorskih moralnih prava. ve`u za li~nost autora i smatraju se neodvojivim od njegove li~nosti. a koje je predstavljala reakciju na dotadašnje privilegije izdava~a. Vašington 1948. .cit. 94.konstitutivna tu`ba radi ostvarivanja prava autora: . zahtjev za obnovu copyright-a za novi rok od 28 godina mo`e podnijeti bra~ni drug ili djeca autora. str. Ovo iz razloga što je obim i predmet zaštite autorskih prava postavljen dosta ekstenzivno. Odluka Vrhovnog suda Srbije G`-635/84. „Izdava~ autorskog djela du`an je da nasljednicima autora naknadi štetu u visini autorskog honorara. „Moralna prava autora.na raskid ili izmjenu ve} zaklju~enog ugovora zbog postojanja okolnosti 893 „Za svako iskorištavanje autorskog djela od strane drugog lica. Howell H. str.cit. op. Zna~i da su apsolutna i da djeluju erga omnes – prema svima. Pravo na naknadu štete nastale povredom autorskih moralnih prava prelazi na nasljednike i kad u momentu smrti autora nije utvr|eno pravosna`nom odlukom ili pismenim sporazumom”. Citat prema: Vesna Besarevi}.na utvr|ivanje odre|enog lica kao autora autorskog djela. str.na utvr|ivanje odre|enih autorskih prava ili . op.na naknadu materijalne i nematerijalne štete i . 19. Tri su osnovna modela gra|ansko-pravnih tu`bi: . str. Autorska prava se.na naturalnu restituciju. a u skladu sa zahtjevima i obavezama preuzetim po osnovu me|unarodnih konvencija.1994. The copyright law. 97. . onda izvršilac autorskog testamenta. odnosno njegovim nasljednicima. odnosno njegovog nasljednika vezana su za li~nost pa ne mogu pre}i na drugog ugovorom o iskorištavanju. Presuda Vrhovnog suda Makedonije. op. Citat prema: Dimitrije Mili}. 80. Prema ovoj teoriji i autor djela. . 323. .09.893 Još u vrijeme liberalnog kapitalizma nastala je teorija svojine. ukoliko je djelo izdao bez ugovora sa njima”. U ostvarivanju gra|ansko-pravne zaštite autorskih prava mogu se koristiti svi oblici tu`benih zahtjeva koje poznaje procesno pravo. . str. kao njegov tvorac ima na njemu apsolutno i isklju~ivo pravo svojine. 327 . Odluka Vrhovnog suda Srbije.na zabranu daljnje povrede autorskih prava. odnosno prenosu iskorištavanja autorskog djela. pripada naknada”. Polazište za ovu teoriju je u~enje D`ona Loka o svojini kao posljedici rada.

tu`beni zahtjev za naturalnom restitucijom. tako da }e se i u ovom slu~aju odgovarati za oba stepena krivice: i namjeru i nepa`nju.tu`beni zahtjev za uništenje sprava i opreme ili preina~enje predmeta kojim je u~injena povreda autorskih prava. . da štetnik isplati manju naknadu nego što je visina utvr|ene štete. Vrste šteta su kao takve utvr|ene odredbama ZOO (~lanovi 154-209 ZOO). . Osnov odgovornosti za povredu autorskih prava je krivica (~lanovi 158-163. U vezi sa pitanjem nadoknade štete postavljaju se dva osnovna pitanja: vrsta štete i utvr|ivanje visine štete. . Jedino treba razlikovati kod nepa`nje njena dva pojavna oblika: krajnju i obi~nu nepa`nju. Svaka skrivljena povreda autorskog prava povla~i za sobom odgovornost štetnika za naknadu materijalne štete nosiocu autorskog prava.tu`beni zahtjev za utvr|ivanje postojanja povrede autorskog prava. . Dalje 328 . stav 2 ZOO) daju}i mogu}nost.tu`beni zahtjev za prestanak vršenja povrede prava. U pogledu vrste krivice zakonodavac je usvojio sistem pretpostavljene krivice (~lan 154. Skrivljeno ponašanje podrazumijeva povredu autorskog prava namjerno ili iz nepa`nje.koje su utvr|ene Zakonom (npr. što zna~i da tu`ena strana trpi teret dokazivanja. U odnosu na tri osnovna modela tu`bi tu`beni zahtjevi se mogu definisati šire.tu`beni zahtjev za raskid zaklju~enog autorskog ugovora i .tu`beni zahtjev za izmjenu-reviziju zaklju~enog autorskog ugovora.tu`beni zahtjev za zaklju~enje glavnog ugovora.tu`beni zahtjev zbog neosnovanog boga}enja.tu`beni zahtjev za naknadu štete i . . ošte}enje preko polovine.tu`beni zahtjev za objavljivanje presude na trošak tu`enog u javnim glasilima. Štetnik treba da doka`e da šteta nije prouzrokovana njegovom krivicom. Pored pobrojanih kao posredni tu`beni zahtjevi vezani za ostvarivanje i adekvatnu zaštitu autora i autorskih prava mogu se pojaviti i: .tu`beni zahtjev za zabranu radnje kojom se priprema povreda autorskog prava. 20. zelenaški ugovor. Tako tu`beni zahtjevi mogu biti upravljeni prema: . nemogu}nost ispunjenja). uz ispunjavanje ostalih pretpostavki koje tra`i zakonodavac. promijenjene okolnosti. odnosno uspostavljanjem stanja koje je postojalo prije povrede autorskog prava. ZOO). . a po osnovu zaklju~enog predugovora. stav 1 ZOO). dok visina njene naknade predstavlja za svaki konkretan slu~aj fakti~ko pitanje. Ovu razliku podvla~i zakonodavac (~lan 191.tu`beni zahtjev za utvr|ivanje da je odre|eno lice autor odre|enog autorskog djela. . .

je potrebno da se ispune opšte pretpostavke obligacionog prava da bi se pristupilo utvr|ivanju visine štete: . godine i za naredna izdanja”.uzro~na veza kao veza izme|u štetne radnje i prouzrokovane štete.000 za izdanje iz 1980. a s obzirom da i nosilac autorskog prava i pretpostavljeni štetnik. U pogledu osloba|anja od odgovornosti za prouzrokovanu štetu va`e. posjeduju posebna svojstva u odnosu na druga bilo fizi~ka. . da do|e uslijed razli~itih okolnosti koje su utvr|ene zakonom.1985. Teško je pretpostaviti da bi se neki od štetnika. za redigovanje i dopunu teksta knjige Vase Pelagi}a “Narodni u~itelj” koja je do`ivjela više izdanja. Ujedno to su one okolnosti koje se uva`avaju jedino uz intervenciju nadle`nog suda. Kod povrede ugovorne discipline do osloba|anja od odgovornosti mo`e. o ~emu je bilo rije~i kod pasivne legitimacije. tako|er. i to mo`e biti svako fizi~ko i pravno lice. autorima. god. po jednom autorskom tabaku od dinara 500 isplati po jednom autorskom tabaku po dinara 8. str. Presuda Okru`nog suda u Beogradu P-904/82-84 od 21. stanje nu`de.šteta kao promjena u spoljnjem svijetu u vidu imovinske štete koja opet mo`e biti obi~na šteta i izgubljena dobit i kao nematerijalna šteta usljed povrede autorskih moralnih prava.894 894 „Mijenjaju se odredbe autorskog ugovora o djelu koji se odnosi na visinu autorskog honorara i obavezuje tu`ena izdava~ka organizacija da tu`iocima. . bilo pravna lica. Citat prema: Dimitrije Mili}. zelenaški ugovor (~lan 141 ZOO) i viša sila (~lan 177.cit. . u pravilu.protivpravnost štetne radnje je sadr`ana u krivici samog štetnika i povredi pravne norme i to zakonske i/ili ugovorne. To su: godine `ivota (~lan 160 ZOO). otklanjanje štete od drugog (~lan 161 ZOO). mogao pozivati na neki od pobrojanih razloga za osloba|anje od odgovornosti. 115-118. 329 . a njihov uticaj treba da se procjenjuje od slu~aja do slu~aja. opšta pravila obligacija sadr`ana u ZOO. Radi se o specifi~nim pravnim situacijama koje mogu biti predmet posebnog projekta. prekomjerno ošte}enje (~lan 139 ZOO). dozvoljena samopomo} (~lan 162 ZOO) i pristanak ošte}enika (~lan 163 ZOO). a u odre|enim situacijama samo pravno lice. tako da šteta treba da bude posljedica štetne radnje koju je preduzeo štetnik.štetna radnja ili gra|anski delikt koji se mo`e sastojati bilo u povredi zakona i/ili u povredi ugovornog odnosa i ugovorne discipline. umjesto ugovorenog autorskog honorara u 1969. nemogu}nost ispunjenja (~lanovi 137-138 ZOO). u slu~aju povrede autorskog prava. god. stav 1 ZOO). izuzev nastupanja doga|aja koji se kvalifikuje kao nemogu}nost ispunjenja i viša sila. 21. op. .štetnik. Razlozi za tra`enje izmjene (revizije) ugovornih odredbi ili raskidanja ugovora su: promijenjene okolnosti (~lanovi 133-136 ZOO).11. Razlozi za osloba|anje od odgovornosti kod gra|anskih delikta su vrlo specifi~ni u odnosu na oblast autorskog prava. tako|er. poslovna nesposobnost (~lan 159 ZOO). nu`na odbrana. odnosno lice koje je povrijedilo autorsko pravo.

„Autor ~ije je autorsko pravo povrije|eno na na~in koji škodi njegovom ugledu ili ~asti. Naravno da se metoda prisutna kod utvr|ivanja konkretne štete mo`e. na ime naknade štete isplatit }e se odgovaraju}i iznos novca. Pregled sudske prakse br. pripada ošte}enom. odnosno autoru. op. 289.Visina naknade štete obuhvata obi~nu štetu i izmaklu dobit. 896 „Osoba ~ije je autorsko pravo povrije|eno mo`e zahtijevati isplatu naknade štete kako po pravilima o uzrokovanju štete tako i po pravilima o sticanju bez osnova ako su ispunjeni uslovi za podnošenje oba zahtjeva. prema okolnostima slu~aja.1988.09. 41/98. Ovaj vid štete se sastoji u razlici vrijednosti ugovorne obaveze u vrijeme zaklju~enja ugovora i vrijednosti u vrijeme neispunjenja ugovora.10. troškovi informisanja saradnika i poslovnih partnera i drugo. naturalna restitucija nije mogu}a. U slu~aju da se potra`uje nov~ani iznos (npr. neispla}eni autorski honorar) kamata se ra~una od dana kada se isplata odre|ene sume novca trebala izvršiti. a radi se o iznosu koji je potreban da se ošte}enikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kome bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja. u vrijeme donošenja sudske odluke. Ujedno se mo`e koristiti metoda putem koje se obra~unava iznos 895 Tako se kao troškovi mogu pojaviti i troškovi otkrivanja povrede autorskog prava i po~inioca povrede. godine. str. kao i pripadaju}e kamate. Diferencijalna metoda podrazumijeva da se utvrdi i nov~ano iska`e razlika u imovini tu`ioca koja postoji kada se uporedi stanje u kom bi se njegova imovina nalazila da nije došlo do povrede autorskog prava sa stanjem u kome se njegova imovina nalazi poslije povrede autorskog prava.896 Prilikom odre|ivanja visine naknade štete mogu se koristiti razli~ite metode. Kada naturalna restitucija ne mo`e da dovede do potpunog otklanjanja štete. pored potpune naknade štete. odnosno uspostavljanja stanja koje je postojalo prije nego što je šteta nastala. Citat prema: Vesna Basarovi}. Na~elni stav 39-te zajedni~ke sjednice svih sudova od 26. propisuje i obavezu naturalne restitucije. U slu~aju. konkretnoj šteti. kod povrede autorskih prava. apstraktne štete i on se mo`e koristiti kod povrede autorskog prava uslijed povrede ugovorne discipline. Nosiocu autorskog prava pripada pravo na potpunu naknadu štete (~lan 190 ZOO). 506/55 od 08. 93. u pogledu vremena. mogu}a u odre|enim situacijama a što }e ovisiti od vrste autorskog djela i vrste protivpravne radnje. 330 . da. odgovorno lice je u obavezi da ostatak štete nadoknadi u novcu. Ovdje se radi o tzv.. koristiti i u slu~aju povrede ugovorne discipline. Presuda Vrhovnog privrednog suda br. s tim što se naknada za isti gubitak ne mo`e po oba zahtjeva kumulirati”. Naturalna restitucija je. str. tako|er. god. Posebna je metoda koja se zasniva na premisi da dobit koju je ostvario štetnik povredom autorskog prava. Visina naknade štete se utvr|uje. kamata }e se obra~unavati od dana podnošenja tu`be sudu. Drugi metod se sastoji u utvr|ivanju tzv. a u slu~aju da se radi o tu`benom zahtjevu za naknadu štete.cit.895 Zakonodavac. ima pravo na naknadu štete i po ovom osnovu (nematerijalna naknada štete)”.1955.

331 . kao posebna grupa krivi~nih djela. blanketnim krivi~nim djelima koja su utvr|ena putem lex specialis (u ovom slu~aju i ZAP). i pri ~emu ta krivi~na djela predstavljaju sastavni dio krivi~nog zakonodavstva. s tim što se isti reguliše na dva na~ina. a materija autorskih i srodnih prava jedinstveno za cijelu teritoriju BiH. izvode. a koje imaju obilje`je bi}a krivi~nog djela.ko bez navo|enja imena ili pseudonima autora objavi. prenese ili na drugi na~in saopšti javnosti tu|e autorsko djelo na kojem je ozna~eno ime ili pseudonim autora ili na nedozvoljen na~in 897 Tako Kazneni zakon Republike Hrvatske (Narodne novine br. stav 1. s tim da slo`enost pravnog sistema na nivou cijele BiH uzrokuje odre|ene specifi~nosti. Radi se o tzv. Kaznene odredbe ZAP-a su sadr`ane u 16-oj glavi (~lanovi 120-123) i iste se odnose na zaštitu i autorskih i srodnih prava. Krivi~no .uobi~ajene naknade koju bi tu`eni platio tu`iocu da je legalno iskorištavao autorsko djelo. utvr|ena u ZAP-u. a u vezi sa potpunom naknadom štete. Prvi na~in je da se u postoje}em krivi~nom zakonodavstvu regulišu. gledano komparativno.pravna i administrativno-pravna za{tita autorskih prava 22.897 Drugi pristup ide za tim da se samim zakonom koji reguliše materiju autorskih i srodnih prava utvrde krivi~na djela koja predstavljaju povredu autorskih i srodnih prava. Autorska prava. prika`e. Zakonodavac je kao krivi~no djelo povrede autorskih prava predvidio slijede}a ponašanja: .kod pod svojim imenom ili pod imenom drugog objavi. list SRJ“. Ova posljednja metoda utvr|ivanja konkretne štete ~ini se najpribli`nijom i najadekvatnijom za primjenu u pogledu obra~unavanja visine prouzrokovane štete. Pošto se ZAP primjenjuje jedinstveno na teritoriji BiH onda u svakom slu~aju treba prihvatiti rješenje da blanketna krivi~na djela. Tako je materija krivi~nog zakonodavstva regulisana na entitetskom nivou. smatra autorskim djelom ili dozvoli da se to u~ini (~lan 120. br. predstavljaju i sastavni dio entitetskih krivi~nih zakonodavstava. 898 Isti pristup ima i SRJ u Zakonu o autorskim i srodnim pravima („Sl. ona djela koja se odnose na povredu prava autora i autora srodnih prava. prika`e. Zadr`a}emo se samo na autorskim pravima. 24/98). 110/98) govori o „Povredi prava autora ili umjetnika izvo|a~a”. izvode. ~lanovi 229-231. koje se u skladu sa ZAP-om. u`ivaju odgovaraju}i stepen krivi~no-pravne zaštite. 6.898 Ovaj drugi metod je prisutan u našem pravnom sistemu. prenese ili na drugi na~in saopšti javnosti tu|e djelo. s obzirom da iste najviše odgovaraju zahtjevu zakonodavca iz ~lana 190 ZOO. ta~ka a) . Ovim se metodom direktno sankcionišu odre|ene radnje.

1979. izmijeni tu|e djelo (~lan 120. Beograd.00 KM. Za ovaj kvalifikovani oblik protivpravnog ponašanja predvi|eno je izricanje kazne zatvora u trajanju od 6 mjeseci do 5 godina. reprodukuje. moglo ili bilo du`no da zna. Kvalifikovani oblik opisanog krivi~nog djela postoja}e u onim slu~ajevima kada je izvršenjem krivi~nog djela pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzrokovana znatna šteta. ta~ka c). stav 1.899 Njihova pravna priroda je sporna s obzirom da ih jedni smatraju „specijalnim krivi~nim djelima“ ili najlakšom vrstom krivi~nih djela. stav 4).00 KM do 10. stav 3). odnosno lica koje je ovlašteno dati odobrenje kada je to odobrenje potrebno. zakonodavac je predvidio da }e se predmeti koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za izvršenje krivi~nog djela. izobli~i. str.000.00 KM do 50. prilagodi.00 KM do 50. 1085-1091. kod izvršenja ovog krivi~nog djela. uveze. Za ovaj kvalifikovani oblik protivpravnog ponašanja zaprije~ena je kazna zatvora u trajanju do 6 mjeseci (~lan 121.000.000. Savremena administracija. Za ovaj oblik protivpravnog ponašanja zaprije~ena je sankcija u vidu nov~ane kazne od 5. oduzeti i uništiti (~lan 121.000. dok su po drugima to „upravno-kaznena djela“. ili su nastali izvršenjem krivi~nog djela. umno`i. u~ini dostupnim javnosti. Te`i. stavi u promet.000. ta~ka b) i . suprotno njihovoj zabrani.unese dijelove tu|eg djela u svoje autorsko djelo ili dozvoli da se to u~ini (~lan 120. a po~inilac krivi~nog djela je postupao sa ciljem pribavljanja imovinske koristi ili prouzrokovanja štete. stav 1.ko uništi. Ono se odnosi na lica koja bez odobrenja autora ili drugog nosioca autorskog prava.00 KM ili kaznu zatvora do 3 godine. obradi ili na drugi na~in upotrijebi autorsko djelo. ta~ka a). odnosno kvalifikovani oblik ovih djela }e postojati u slu~aju da se njihovim izvršenjem pribavi znatna imovinska korist ili se prouzro~i znatna šteta. Posebna grupa zaprije~enih i sankcionisanih djela su prekršaji. stav 1. prevede. iznajmi. Kao posebnu posljedicu. Prekršaj predstavlja vrstu posebnog deli899 Pobli`e vidjeti: „Pravna enciklopedija”. a koje je to znalo. 332 . a po~inilac je postupao sa ciljem pribavljanja te imovinske koristi ili prouzrokovanju te znatne štete. Kao sankcija predvi|ena je nov~ana kazna u rasponu od 5. nagrdi ili na drugi na~in bez odobrenja autora.000. U oblasti autorskih prava zakonodavac je kao krivi~no djelo predvidio još jedno ponašanje (~lan 121. Nov~ane sankcije za kvalifikovani oblik pobrojanih krivi~nih djela nisu predvi|ene.00 KM ili kazna zatvora do 3 godine. Za ovo krivi~no djelo zakonodavac je predvidio i sankciju za lice kod koga se zateknu predmeti koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za izvršenje ili su nastali izvršenjem opisanog krivi~nog djela. Za ovu grupu krivi~nih djela zakonodavac je zaprije~io nov~anu kaznu u iznosu od 5.

suprotno njihovoj zabrani. Prekršaji se od krivi~nih djela razlikuju po tome što je za njih zaprije~ena isklju~ivo imovinska sankcija (nov~ana kazna kao bud`etski prihod u korist dr`ave) i u pojedinim slu~ajevima zaštitne mjere.04. kao odgovorno lice u pravnom licu. izobli~i. 155.1985. Odluka Privrednog suda Hrvatske P` 782/90. prenese ili na drugi na~in saop}i javnosti tu|e autorsko djelo ili dopusti da se to u~ini. Razlike se ogledaju i u stepenu društvene opasnosti.901 .cit. objavi. Razlika u odnosu na krivi~na djela je i u tome što se kod krivi~nih djela kao odgovorna. izvede. odnosno opisa bi}a ove vrste kaznenih djela. Kada je nesporno da je tu`enik sa`etak objavio bez dozvole i znanja autora.bez odobrenja autora pod svojim imenom ili imenom drugog lica objavi. javljaju isklju~ivo fizi~ka lica. osim ako autor `eli ostati nepoznat. organizacije autora ili drugog pravnog lica specijalizovanog za ostvarivanje autorskih prava iz ~lana 87. izvede ili na bilo koji drugi na~in saop}i javnosti njegovo autorsko djelo.. Radi se o specifi~noj vrsti kaznenih djela koje se uvode kako bi se i u sferi autorskih prava postigla adekvatna zaštita. op. bez autorizacije i u skra}enom obliku po~inio je takvim postupanjem povredu autorskih moralnih prava. dok su to kod prekršaja pravno lice i fizi~ko lice. prevede. str.bez odobrenja autora ili drugog nosioca autorskih prava. Citat prema: Jezdimir Mitrovi}. kada je takvo odobrenje prema odredbama ovog zakona potrebno ili suprotno njihovoj zabrani. prilagodi.kta koji su propisani odgovaraju}im zakonom i za koje su predvi|ene prekršajne kazne i zaštitne mjere. izvede. 333 . prika`e. 95. 901 „Autorska prava ~ine pravo autora da se usprotivi svakom deformisanju. Tako }e se za prekršaj kazniti pravno lice ako: .. kada je takvo odobrenje prema odredbama ovog zakona potrebno ili. objavi. str. sistemu odgovornosti i funkciji gonjenja. prika`e.bez odobrenja autora uništi. reprodukuje ili umno`i. Pregled sudske prakse br. Ovakav zaklju~ak proizilazi i iz same stilizacije odredbi ZAP-a. snimi. . uveze ili stavi u promet original ili umno`ene primjerke djela. 29/86. obradi ili na drugi na~in preradi autorsko djelo ili iskoristi djelo u bilo kojem drugom obliku. emituje. Presuda Višeg privrednog suda Hrvatske P`-478/85 od 23.bez odobrenja autora ili drugog nosioca autorskih prava organizacije autora ili drugog pravnog lica specijalizovanog za ostvarivanje autorskih prava iz ~lana 87.900 . nagrdi ili na drugi na~in izmijeni autorsko djelo ili upotrijebi djelo na na~in kojim se vrije|a ~ast ili ugled autora. god. a u slu~ajevima kada se kao prekršioci javljaju pravna lica. skra}enju ili drugom mijenjanju djela. prika`e.bez navo|enja imena ili pseudonima autora. iznajmi 900 „Osoba koja je objavila djelo bez dozvole autora i bez oznake autorova imena povrijedila je time autorsko pravo bez obzira na to što je to u~inila na temelju ugovora sklopljenog sa osobom na koju je autor prenio pravo iskorištavanja djela”. Dosljedno tome tu`iteljica ima pravo na naknadu štete zbog tako u~injene povrede u smislu ~lana 200 stav 1 ZOO. . saop}i sredstvima javnog saop}avanja.

nov~ana kazna za odgovorno lice u pravnom licu u rasponu od 20.za fizi~ko lice je zadr`an isti iznos nov~ane kazne i za ovaj kvalifikovani oblik protivpravnog ponašanja. odnosno zakonski zastupnik tog pravnog lica. odgovorno lice }e biti statutarni. S obzirom na prirodu autorskih djela mala je vjerovatno}a da se kao prekršioci jave lica koja nemaju poslovnu sposobnost.000. pa u okviru datih ovlaštenja izvršili povredu nekog autorskog prava. Sankcije su za opisana protivpravna ponašanja razdvojene. .original ili umno`ene primjerke ra~unarskog programa. Pojam odgovornog lica se posmatra dvojako. . 23.00 KM.00 KM.000. Ako je prekršilac pravne norme fizi~ko lice. odnosno predsjedniku uprave i.000.000.000.00 KM do 50. Ako je povredu autorskog prava prouzrokovao radnik na radu u pravnom licu.). Kvalifikovani oblik prekršaja }e postojati kada je neko od opisanih kaznenih djela u~injeno radi sticanja imovinske koristi (~lan 133 ZAP-a).000.nov~ana kazna za odgovorno lice u pravnom licu u rasponu od 5.00 KM do 20.a ako prekršaj po~ini fizi~ko lice nov~ana kazna u rasponu od 5. Zakonodavac je predvidio i izricanje zaštitinih mjera (~lan 129 ZAP-a) koje se sastoje u oduzimanju predmeta koji su bili namijenjeni ili koji su bili upotrijebljeni za izvršenje prekršaja ili su nastali izvršenjem prekršaja i njihovom uništavanju bez obzira u ~ijem se vlasništvu nalaze.00 KM do 20.nov~ana kazna za pravno lice u rasponu od 5.00 KM do 50.nov~ana kazna za pravno lice u rasponu od 20. U ovom slu~aju zaprije~ene su slijede}e sankcije: . ograni~ena poslovna sposobnost.000. godine `ivota. U slu~aju da je prekršilac pravne norme pravno lice.00 KM. i to: . . U svakom slu~aju radi se o direktoru u pravnom licu.00 KM do 200. Pošto je oblast autorskih i srodnih prava o~igledno oblast od posebnog društvenog interesa kao prekršaj je sankcionisano i sprovo|enje zaštite autorskih i srodnih prava bez odobrenja Instituta (~lan 132 ZAP-a).00 KM do 20.000. Izricanje nov~ane kazne za ovakvo ponašanje predvi|eno je u jedinstvenom rasponu od 5.00 KM.00 KM za odgovorno lice u pravnom licu i za fizi~ko lice. s tim što }e ostvarivati pravo na regres prema pravilima obligacionog prava. ako su imali odgovaraju}a ovlaštenja. za takve delikte }e odgovarati pravno lice.000. starateljstvo i sl.00 KM i .000. u tom slu~aju odgovorno lice je to fizi~ko lice ili lice koje odgovara za to lice u slu~aju da to fizi~ko lice nema odgovaraju}u sposobnost (npr. Ista situacija }e postojati i u slu~aju da 334 . filmskog ili s njime izjedna~enog djela ili djela ugra|enog na fonogram.000.000. eventualno izvršnim direktorima.

lice koje je izvršilo kopiranje. 47/98). prodavca na kiosku i sli~no. Nadle`nost ovih organa i mjere koje poduzimaju odre|eni su Zakonom o tr`išnoj inspekciji. Odgovornost za povredu autorskih i srodnih prava nije uslovljena krivicom. kod neovlaštenog izvo|enja: izvo|a~i i organizator izvo|enja. a u cilju zaštite autorskih prava. Radi se specijalnim zakonima u pogledu njihove primjene pošto je na nivou BiH ZAP-om predvi|eno preduzimanje odgovaraju}ih imovinskih mjera (~lanovi 116-119 ZAP-a). Carinske mjere se preduzimaju u slu~aju sumnje da predstoji uvoz ili izvoz robe proizve902 Interesantan stav se sre}e kod Slobodan Markovi} „Autorsko pravo i srodna prava”. u principu smatra se da prodavac bioskopskih ili pozorišnih karata. Bitno je da se razumije da nedostatak pasivne legitimacije raznosa~a novina u slu~aju povrede autorskog prava stavljanjem u promet primjeraka novina nema veze s pitanjem vinosti. 335 . urednik i glavni i odgovorni urednik…. kod neovlaštenog umno`avanja filmskih djela na videotrake: lice koje je naru~ilo kopiranje. novine F BiH“. vlasnika knji`are i prodavca. vjerovatno}a postojanja pasivne legitimacije zaposlenog proporcionalna je stepenu njihove samostalnosti u donošenju odluka prilikom izvršavanja njegovih radnih zadataka. novine F BiH“. Ista va`i i za slovoslaga~a u štampariji. Ovu zaštitu obezbje|uju nadle`ni inspekcijski organi na opštinskom i kantonalnom nivou.902 Zakonodavac je u pogledu nadle`nosti suda za vo|enje postupka za krivi~na djela i prekršaje uveo jednu novinu. Dalji postupak se vodi po slu`benoj du`nosti u skladu sa odredbama Zakona o krivi~nom postupku („Sl. raznosa~a novina. televizijskog urednika i kamermana. Beograd 1999. jasno je da postoji ogromna razlika izme|u npr. ZAP i opštih (kao zajedni~kih) odredbi Krivi~nog zakona („Sl. 7. U tom smislu. tj. Upravno . br. štampar i izdava~. Slu`beni glasnik. operater projektora u bioskopu nisu po~inioci povrede prava koja je po~injena protivpravnim predstavljanjem djela ili prikazivanjem filma. pitanjem da li je on znao ili bio du`an da zna da rastura primjerke novina kojima se vrije|a tu|e autorsko pravo. Uopšteno govore}i. Sam postupak se pokre}e na osnovu prijave lica koje ima pravni interes. Upravno-pravna zaštita autorskih prava je onaj vid zaštite koji preduzimaju organi uprave. u prvom stepenu. nadle`nost Suda Bosne i Hercegovine (~lan 134 ZAP-a). br. Carinski zakon. Ovdje je nedostatak pasivne legitimacije zasnovan isklju~ivo na terenu doktrine o adekvatnoj uzro~nosti.pravna za{tita autorskih prava 24. Ovakvo rješenje govori i u prilog tvrdnje da su privredni prestupi samo jedna vrsta kaznenih djela koja se uvodi da bi se postigla i odgovornost pravnih lica za povredu autorskih prava. Za ova dva vida protivpravnog ponašanja utvr|ena je. a kada je rije~ o povredi prava protivpravnim ponašanjem i stavljanjem u promet autorskog djela. razvodnik u pozorištu ili bioskopu. inspekcijskom ili nekom drugom kontrolnom organu ili nadle`nom ministarstvu unutrašnjih poslova. 363. a podnesene nadle`nom tu`ilaštvu. Ovaj vid zaštite se preduzima i preventivno i represivno. str. Pored ZAP-a i ovdje se primjenjuje specijalni zakon.je povreda autorskog prava izvršena na osnovu odluke nadle`nog organa u pravnom licu. kod neovlaštenog objavljivanja i izdavanja autorskog djela u novinama: izdava~. “Primjera radi pasivno su legitimisani kod izdavanja plagijata: lice koje je sa~inilo plagijat. novinskog urednika i slovoslaga~a. 43/98).

uvid u rješenje o upisu u sudski registar. poslovnih knjiga.dene protivpravno. 336 . zate~ene predmete i robu…. gradu. kod povrede autorskih prava. Nadzor. a ostvarena sredstva od prodaje predstavljaju bud`etski prihod. prava industrijske svojine i drugih potencijalnih i licencnih prava (~lan 11. ure|aja i opreme. dokumenata i ugovora. 2/95. 5/96). Za pretpostaviti je da se radi o nadzoru nad radom Instituta. zahtjev bi se mogao uputiti bilo opštinskom. samostalne radnje i druga pravna i fizi~ka lica. stav 1). a analogijom se mo`e zaklju~iti da se pod ovim podrazumijeva i nadzor nad radom organizacija koje su dobile odobrenje Instituta da se bave zaštitom autorskih prava u skladu sa odredbama ZAP-a. stav 1. br.uvid i u sve druge objekte i dokumenta koji su po ocjeni tr`išnog inspektora od zna~aja za inspekcijski nadzor (~lan 11. stav 1. i to kao: privredna društva. Predmetna roba se mo`e zadr`ati od strane nadle`nog carinskog organa pod uslovom da nosilac autorskog prava u~ini vjerovatnim da bi uvozom ili izvozom robe bilo povrije|eno isklju~ivo autorsko pravo. odnosno odobrenje za rad (~lan 11. stav 1. Postupak sa zaplijenjenom robom je regulisan odredbama Carinskog zakona („Sl. Kaznene odredbe Carinskog zakona spadaju uopšte me|u najbrojnije i odnose se na krivi~na djela (~lanovi 334-338). Koji organ bi konkretno bio zadu`en za zaštitu autorskih prava. Zakon o tr`išnoj inspekciji je propisao inspekcijski nadzor od strane tr`išnih inspekcija i u oblasti zaštite autorskih prava (~lan 1).uvid u dokaze o pravu na korištenje autorskih prava. Zakonom nije odre|eno. kantonu i Federaciji. alineja 2) . (~lan 11. isprava. Subjekti koji mogu biti kontrolisani odre|eni su u najširem obimu. kao organi uprave koje se formiraju na svim nivoima dr`avnog – entitetskog organizovanja. nadle`na carinarnica }e izvršiti pljenidbu zadr`ane robe. stav 1) .izricanje upravnih i drugih mjera (~lan 7. ostvaruju pravo na: . novine F BiH“. alineja 7) . Ovlaštenja inspekcijskih organa su brojna pa.pregled poslovnih i pripadaju}ih prostorija. U svakom slu~aju. odnosno kontrolu obavljaju tr`išne inspekcije. tehni~kih unapre|enja i znakova kvaliteta (~lan 5. ali je propisano da Federalni organ tr`išne inspekcije obavlja neposredni nadzor i u oblasti zaštite i izuma. stav 1). diskova sa informacijama. privredne prestupe (~lanovi 339341) i prekršaje (~lanovi 342-369). bilo kantonalnom inspekcijskom organu u formi prijave. Takva roba podlije`e prodaji putem javne licitacije. Sam postupak i procedure vezane za prodaju zaplijenjene robne regulisan je posebnim propisom Odlukom o na~inu prodaje carinske robe i rasporedu sredstava dobijenih prodajom te robe („Sl. Upravno-pravne mjere u vezi sa zaštitom autorskih prava najefikasnije treba da sprovode inspekcijski organi. izme|u ostalog. novine F BiH“. alineja 10). i to u opštini. br. . U slu~aju da se prednje u~ini vjerovatnim. 3/95 i 9/96).

privredni prestup ili krivi~no djelo. Radno-pravna zaštita autorskih prava mo`e se posmatrati u dva pravca. . br. I ovaj vid upravno-pravnih mjera mo`e biti direktno upravljen na zaštitu autorskih prava. vrijednosne papire.privremeno oduzmu novac.privremeno zatvore radnju (~lan 2. odnosno prijavu za pokretanje postupka zbog privrednog prestupa. stav 1 Zakona).000. 2/95). a u skladu sa odredbama Zakona o finansijskoj policiji („Sl. . tr`išni inspektor je u obavezi da odmah.privremeno zabrane obavljanje djelatnosti (~lan 12. Iz ovih ovlaštenja tr`išnih inspektora vidljivo je da se.U slu~aju da se prilikom vršenja kontrole utvrdi da je povredom propisa u~injen prekršaj. Tako su inspektori Finansijske policije ovlašteni da: . Radno.00 do 8. Vrlo širok dijapazon mjera i ovlaštenja inspektora Finansijske policije daje mogu}nost vrlo efikasne zaštite isto kao u slu~ajevima postupanja tr`išnih inspektora. Kazne su zaprije~ene u raspon od 2. a vezano za ostvarivanje imovinsko-pravnih ovlaštenja za autorska djela stvorena u radnom odnosu. 8. novine F BiH“. stav 1.00 KM. privredni prestup ili prekršaj (~lan 22. U pogledu nov~anih kazni Zakon propisuje kazne za prekršaje ako se tr`išnom inspektoru ne omogu}i nadzor i ako se uskrati davanje tra`enih podataka. stav 1).000. stav 1) Pored pobrojanog inspektori Finansijske policije su ovlašteni i na podizanje krivi~ne prijave u slu~aju.pravna za{tita autorskih prava 25. Tr`išni inspektori su ovlašteni i na privremeno oduzimanje predmeta kojim je po~injeno krivi~no djelo. stav 1). . alineja 6).000. predmete i drugu dokumentaciju koja mo`e u prekršajnom ili krivi~nom postupku poslu`iti kao dokaz (~lan 11. odnosno ako se radi o davanju neta~nih podataka (~lanovi 28-31).00 – 4. alineja 1). stav 1. Drugi pravac se odnosi na preduzimanje 337 . .privremeno oduzmu robu (~lan 9. stav 1. Pod upravno-pravne mjere zaštite autorskih prava mogu se podvesti i mjere i aktivnosti koje je ovlaštena da preduzima i Finansijska policija. odnosno u drugom slu~aju od 1. da prilikom vršenja kontrole utvrde da uo~ene protivpravne radnje imaju obilje`je krivi~nog djela (~lan 17). u svakom slu~aju. ona odnose i na ona djela koja su upravljena na povredu autorskih prava. ure|aja i opreme (~lan 9. odnosno krivi~nog djela (~lan 21. alineja 8).zabrane vršenje odre|enih radnji (~lan 9.izvrše pregled prostorija.00 KM. . a najkasnije u roku 3 dana podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. robe.000. Prvi se odnosi na zaštitu koja se ostvaruje u okviru pravnih lica. alineja 2). stav 1.

Ovakav zaklju~ak proizilazi iz odredbi Zakona (~lan 27. Izuzetak od prethodnih pravila predstavljaju dva specifi~na autorska djela. a na osnovu analogije. Kod „ostalih“ autorskih djela. Što se ti~e autorskih moralnih prava ona ostaju nepromijenjena. Ovaj aspekt radnopravne zaštite autorskih prava odnosio bi se i na ona pravna lica koja se bave poslovima umno`avanja (kopiranja). javlja kao subjekt koji neovlašteno umno`ava i stavlja u promet autorska djela. Prvi aspekt radno-pravne zaštite odnosi se na autorska djela stvorena u radnom odnosu. a s obzirom da postoji realna mogu}nost da se vrši neovlašteno umno`avanje autorskih djela i njihovo stavljanje u promet. Imovinska prava po osnovu autorskog djela stvorenog u radnom odnosu pripadaju poslodavcu. ili neki drugi oblik uslu`nog organizovanja. ako to ugovorom nije druga~ije utvr|eno. i takvo djelo je stvoreno za pravno lice kod koje je autor u radno-pravnom statusu (odnosu) i koje ga za to pla}a. Tako je poslodavac nosilac imovinskih prava. o onim pravnim subjektima koji se bave stavljanjem u promet autorskih djela (npr. ono je zaprije~eno kao krivi~no djelo (~lan 121 ZAP-a) o ~emu je ve} bilo govora. na ra~unarskim programima i bazama podataka. a nemaju svojstvo izdava~a. s obzirom da u takvoj situaciji postoji pove}an stepen opasnosti da do|e do neovlaštene upotrebe autorskih djela. a pod uslovom da su ispunjene sve pretpostavke za njegovo izdavanje. pri ~emu se radi o djelu koje je stvorio posloprimac u izvršavanju svojih radnih obaveza ili po uputstvima poslodavca. Drugi izuzetak ide u prilog autora i on se odnosi na sabrana djela. koja su stvorena po osnovu ugovora o djelu. pri objavljivanju svojih sabranih djela. Ovaj problem se posmatra neovisno od problema kada se samo pravno lice. Pod ovom vrstom djela se ne podrazumijevaju djela koja su stvorena po osnovu ugovora o djelu. U pogledu ovakvog postupanja od strane fizi~kih lica. izdava~i). Kod ovoga vida radno-pravne 338 . Imovinska autorska ovlaštenja poslodavca prestaju protekom roka od 5 godina od dana kada je djelo stvoreno. Mnoga autorska djela se stvaraju u radnom odnosu. Ovakva mogu}nost se mo`e isklju~iti ugovorom o radu. a vezano za zaštitu autorskih prava. ali vremenski ograni~eno za period od 5 godina od dana kada je autorsko djelo završeno. obi~no. ako to ugovorom nije isklju~eno. Radi se o zakonskoj pretpostavci ukoliko ugovorom o radu nije nešto druga~ije ure|eno. pa autor djela koje je stvoreno u radnom odnosu. mo`e da koristi to djelo i bez saglasnosti poslodavca. i po preteku roka od 5 godina. Radi se. stav 2 ZAP-a). štampanja i sli~nog. kao momenat stvaranja autorskog djela mo`e se uzeti momenat kada je autor predao djelo poslodavcu.odgovaraju}e zaštite u okviru specijalizovanih pravnih subjekata. sva autorska prava pripadaju autoru. s obzirom da je propisano da i kod ugovora o djelu autorska imovinska prava pripadaju naru~iocu. U vezi sa ra~unanjem roka od 5 godina.

mogli isklju~iti. moglo da podlije`e i krivi~no-pravnoj odgovornosti. Pretpostavka je da ta pravna lica raspola`u sa tehni~kim mogu}nostima koje im omogu}avaju da izvrše neovlašteno umno`avanje autorskog djela. štampanja i drugih oblika umno`avanja pisanih materijala. tj. Odgovorno lice u pravnom licu bi. rok skratiti. jer se radi o specifi~nom djelu koje je nastalo uslijed propuštanja. U tom slu~aju opet }e postojati opisana odgovornost pravnog lica i odgovornog lica. krivi~no-pravnim i upravno-pravnim ovlaštenjima a u pogledu zaštite imovinskih prava. Pravno lice }e imati pravo regresa prema svom radniku. Što se ti~e radno-pravnih mjera iste trebaju biti normirane u pojedina~nom ugovoru o radu zaklju~enom izme|u poslodavca i autora (zaposlenika). Druga je situacija ako radnik u takvom pravnom licu. u okviru roka od 5 godina. odnosno dejstvo ove zakonske odredbe. pošto za zaklju~enjem istog nema potrebe.zaštite zakonska je pretpostavka da je autorsko djelo stvoreno na osnovu rada u okviru radnog odnosa. a koji bi. Ugovorom o radu taj bi se rok. povrijedi autorska prava. Radi se o autorsko-pravnim (gra|ansko-pravnim). Ova sredstva stoje na raspolaganju naspram autora i svih tre}ih lica. odnosno radno-pravno prema pravnom licu u kome je bio zaposlen. kao što i ne postoji smetnja. Predmetni rok se ugovorom o radu ne bi mogao produ`iti i takva odredba ne bi proizvodila pravno dejstvo. bez obzira na zakonsku formulaciju. U slu~aju da se takvom nedozvoljenom aktivnoš}u bavi samo pravno lice postoja}e prekršajna odgovornost i upravno-pravna odgovornost pravnog lica i odgovornog lica u pravnom licu. materijalnim sredstvima poslodavca. u ovisnosti od karaktera djela mo`e da odgovara u krivi~nom ili prekršajnom postupku. pa je pretpostavka da je to djelo stvoreno u izvršavanju redovnih radnih obaveza. Generalno posmatrano ne postoji zakonska smetnja da se autor odrekne svojih imovinskih prava u korist poslodavca ili izdava~a. da autor ostvaruje dio svojih imovinskih prava. 339 . U protivnom radilo bi se o ugovoru o djelu. neovlaštenom upotrebom opreme. Ugovor o autorskom djelu ne bi mogao sadr`avati takvu odredbu. prema zakonskim odredbama. a od strane pravnog lica. potpadao pod drugi re`im ostvarivanja imovinskih autorskih prava. Posmatrano striktno poslodavac ima pravo na sva imovinska ovlaštenja u periodu od 5 godina tako da mu na raspolaganju stoje sva zakonska sredstva zaštite njegovih prava. a sam radnik. Drugi aspekt radno-pravne zaštite odnosio bi se na mjere koje treba da se preduzimaju u okviru specijalizovanih pravnih lica koja se bave poslovima izdavaštva. Radi se o autorskom djelu stvorenom u radnom odnosu. ukoliko se ispune zakonske pretpostavke. tako da poslodavcu za period od 5 godina pripadaju sva imovinska prava. U pogledu prava regresa pravnog lica prema odgovornom radniku primjenjivat }e se klasi~na pravila obligacionog prava vezano za odgovornost i naknadu štete.

340 . Niti jedan dio ove publikacije ne mo`e biti reprodukovan u bilo kom obliku bez prethodne pismene dozvole autora. umno`avanje i stavljanje u promet ovog djela bez saglasnosti autora predstavlja krivi~no djelo. izuzev pod uslovima iz ~lan 50.Sva autorska prava po ovom djelu su zadr`ana. ta~ka g). odnosno zabranu neovlaštene upotrebe autorskih prava. neozna~avanje autora.Svaka neovlaštena upotreba ovog djela (kopiranje.Reprodukcija. stavljanje u promet bez saglasnosti autora) predstavlja krivi~no djelo. stav 1 ta~ka a) i ~lan 51.9. Primjeri pojedinih klauzula o zabrani povreda autorskih prava 26. umno`avanje i stavljanje u promet ovog djela bez saglasnosti izdava~a predstavlja krivi~no djelo. Niti jedan dio ove publikacije ne mo`e biti reprodukovan u bilo kom obliku bez prethodne pismene dozvole izdava~a. Ni`e se daju primjeri pojedinih vrsta klauzula vezano za upozorenje. umno`avanje. . .Bilo koji oblik neovlaštene upotrebe ovog autorskog djela predstavlja krivi~no djelo. . .Reprodukcija. . . Bilo koji oblik upotrebe ovog djela bez saglasnosti autora predstavlja krivi~no djelo. . Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima u BiH.Sva imovinska autorska prava po ovom djelu pripadaju izdava~u. štampanje.Autor zadr`ava sva prava po osnovu ovog djela.Iskorištavanje ovog autorskog djela bez saglasnosti autora predstavlja krivi~no djelo. stav 1. .

Dragan Mitroiv}: „Uvod u pravo“.VI TIPOVI PRIVREDNIH DRU[TAVA I OBLICI KORPORATIVNE ODGOVORNOSTI903 1. Narodne novine. Postojanje organizovanih oblika obavljanja ljudske aktivnosti je i istorijska kategorija. 906 Radomir Luki}. str. tj. 37.905 Sa stanovišta ove pravne discipline nisu nam tako interesantne. Ovo se odnosi na sve oblike vo|enja biznisa. Obavljanje bilo kog oblika organizovane aktivnosti koja za posljedicu ima potrebu pravnog ure|enje obavljanja takve aktivnosti povla~i za sobom potrebu normiranja takvog ljudskog djela. 905 Pobli`e vidjeti.904 Priznavanje svojstva pravnog lica pojedinim ljudskim tvorevinama i kreacijama je rezultat zahtjeva privredne prirode. ali tako da odre|ene pravne posljedice nisu ura~unate njima nego cijeloj organizaciji koja se naziva pravno lice. Samo fizi~ko lice nije sposobno da izvede takve poduhvate. 341 . Ono što se doima bitnim jeste potreba da se u tr`išnoj privredi pojedini poslovni poduhvati ne mogu izvesti sa svojstvom fizi~kog lica. od fizi~ke osobe. Pravo privrednih dru{tava 1. iako je takva tvorevina potpuno razli~ita od ~ovjeka. Napuštanjem koncepcije organizovanja privredne aktivnosti u re`imu društvene svojine putem organizacija udru`enog rada stvorile su se pre903 Autor ovog poglavlja je u cijelosti prof. 1998. 904 Martin Vedriš i Petar Klari}. Pravni poredak mo`e nekoj društvenoj tvorevini priznati svojstvo pravnog subjekta. dr Veljko Trivun.906 2. Beograd 2001. a posmatrano istorijski ni socijalisti~ki oblici društvenog i dr`avnog ure|enja nisu mogli zaobi}i ovaj na~in organizovanog vo|enja privrednih aktivnosti. Zagreb. „Gra|ansko pravo“. str. Budimir Košuti}. ali i zahtjeva koji se mogu okarakterisati kao sociloški jer su vezani za potrebu politi~ke vlasti da stavi pod kontrolu sve ove oblike organizovanja kako bi se isti posmatrali i tretirali i sa fiskalnog aspekta. str. nositelja prava i obaveza. 437. Ibidem. „Slu`beni list SR“. 40-47. U vezi sa pravnom prirodom pravnih lica postoje brojne teorije. Suština pravnog lica sastoji se u tome što su to društvene organizacije u kojima u~estvuje više ljudi koji vrše izvjesna ovlaštenja i du`nosti.

doktrine. Razli~itost pojavnih oblika privrednih društava. kao i uslovi i na~in prestanka njihovog postojanja. odnosno da se da osvrt na uporednopravna rješenja. pojava privatizacionih i investicionih fondova. 1. Zagreb. i to kao: . jedno~lanog društva. a koji su na ovim prostorima u periodu iza drugog svjetskog rata bili nepoznanica. odnosno rješenja. razvoj berzanskog poslovanja. Op}i dio. stavovi.društvo ograni~ene odgovornosti. Izdvajanje iz materije poslovnog ili privrednog prava. 4. ili. Reforma privrednog zakondavstva koja je zapo~ela s kraja prošlog vijeka dovela je do toga da su se po~eli konstituisati novi pravni instituti. Poznavanje osnovnih rješenja u zakonodavstvu poslovnog okru`enja postalo je jedan od imperativa svih onih koji se danas bave. imaju namjeru da se bave vo|enjem nekog oblika biznisa. „Pravo društava“. knjiga prva. 342 . kao i pravila vezana za organizovanje društava sa više ~lanova. 1999. sudske prakse govore nam u prilog tvrdnje da su sasvim opravdani napori da se pravo društava tretira kao jedna zasebna pravna disciplina ne u nastajanju nego u njenom punom razvoju. Vrste privrednih društava su odre|ene principom numerus clausus. odnosno razdvajanje pojedinih pravnih materija uslovilo je potrebu sveobuhvatnog tretiranja isklju~ivo privrednih društava. Ova konstatacija se odnosi i na slu~ajeve kada se organizovanje vrši i u formi tzv. re`im odgovornosti. organizaciju. . Pojedina rješenja se pojavljuju. Pravo privrednih društava time obuhvata skup pravila kojima se ure|uju: pravila vezana za njihovo organizovanje.dioni~ko društvo. Period razvoja prava društava je dosta kratak da bi mogli govoriti o njegovoj ekstenzivnosti. rad. Organizator. Razlog le`i u ~injenici da i jedno~lana društva prilikom njihovog organizovanja prolaze sve faze. a da se ne pozna ni osnovni ratio donošenja pojedinih zakonskih i podzakonskih akata. pak. Sve ve}a internacionalizacija poslovanja name}e nu`nu potrebu da se posebno analiziraju. 907 O pojedinim istorijskim aspektima prava društava pobli`e vidjeti u: Jakša Barbi}. ali brojna zakonska rješenja.907 Najburniji razvoj do`ivjela je zakonodavna meterija.1 Pojam prava privrednih dru{tava 3.tpostavke da se pravo privrednih društava tretira kao zasebna pravna disciplina. egzistiranje posebnih oblika organizovanja koji se podvode pod re`im lex speicalis su samo neki od razloga koji daju za pravo da ova meterija zavrje|uje zasebnu obradu. Pravo privrednih društava ure|uje sistem i re`im normi kojim se propisuju na~in organizovanja i zaštite interesa lica koja su se organizovala u formi privrednog društva radi obavljanja zakonom dopuštene djelatnosti.

orta~ko društvo i . Poseban je slu~aj organizovanje privrednih društava prema posebnim propisima. glasnik RS“. 6/02 i 29/03). Postojanje ili uvo|enje nekog drugog tipa društva izvan onih koji su kao takvi utvr|eni Zakonom908 nije mogu}e. ~ak. kao i posebnih oblika organizovanja. bez obzira na postojanje lex specialis i ti oblici moraju biti organizovani u jednoj od ~etiri pobrojane forme. bi}e citiran kao: ZOP („Sl. Zakon o mikrokreditnim organizacijama („Sl. 24/05). 32/00. br. 66/02. 62/02. 48/01 i 58/02). 23/99.komanditno društvo. Klasifikacija privrednih društava bi}e posebno izlo`ena u okviru odjeljka vezano za pojam javnog preduze}a. o finansijskom sektoru. 36/00. Zašto baš dioni~kog društva bi}e posebno rije~i. 44/02. 66/02. novine Federacije BiH“.društvo neograni~ene solidarne odgovornosti i .akcionarsko društvo i . Sistematika entitetskih zakona je ista samo što je orta~ko društvo u ZOP-u pandan društvu neograni~ene solidarne odgovornosti910 prema ZOPD i razlika je u tome što ZOP ne poznaje postojanje komanditnog društva na dionice. 41/98. U Republici Srpskoj909 Zakonom je predvi|eno postojanje dva oblika preduze}a i to: privredno društvo i javno preduze}e. 5. novine Federacije BiH“. i 38/03). Zakon o privatizacionim investicionim fondovima („Sl. sektoru osiguranja i investicionim fondovima. br. No. 911 Zakon o bankama („Sl. Za ove oblike organizovanja zna~i postoje posebni propisi. br. Radi se. 27/02. 36/99. 39/98. bi}e citiran kao: ZOP („Sl. 24/98. 62/02. propisali i njihov obavezni oblik organizovanja u formi dioni~kog društava. 70/04) 343 . br. 2/02. br. novine Federacije BiH“. Zakon opreduze}ima. zakonima koji se imaju smatrati za lex specialis. prije svega. br. i 38/03) 909 Zakon o preduze}ima. Privredna društva se osnivaju kao društva lica ili kao društva kapitala.komanditno društvo koje mo`e biti „obi~no“ komanditno društvo i komanditno društvo na dionice ako mu je osnovni kapital izdjeljen na dionice. a društva lica kao: . glasnik RS“. Posebni zakoni su.. 910 Pored ovog pojma koristi se i pojam javno trgov~ako društvo. i to o depozitnim organizacijama-bankama. 50/03. odnosno akcije. novine Federacije BiH“. 24/98. bi}e citiran kao: ZOPD („Sl.društvo sa ograni~enom odgovornoš}u. broj 24/00). Zakon o društvima za osiguranje u privatnome osiguranju („Sl. 45/00. novine Federacije BiH“.911 Pojam privrednog društva treba razlikovati od pojma društva koji je puno širi pojam koji u sebi uklju~uje i druge oblike organizovanja više ljudi u formi pravnog lica kako bi se 908 Zakon o privrednim društvima. Društva kapitala se osnivaju kao: .

na~in funkcionisanja i nadle`nosti pojedinih organa. „Poslovno pravo“. op. poreske obaveze. trgova~aka društva prema Zakonu o trgova~kim društvima. motivi osnivanja.915 7. pravila vezana za finansijsko poslovanje. Ova društva time imaju dvostruko ozna~avanje: javno preduze}e dioni~ko društvo ili društvo ograni~ene odgovornosti. statusne promjene i na~in prestanka postojanja privrednih društava. rad i prestanak privrednih društava. Radi se o tzv. Ekonomski fakultet u Sarajevu. 344 . društava kapitala.913 Osnovni cilj organizovanja privrednih društava je sticanje profita dok je kod ostalih tipova društava cilj zadovoljavanje odre|enih interesa koji nemaju karakter sticanja zarade. br. I ova preduze}a posluju u formi privrednog društva samo što imaju i posebnu odrednicu da se radi o javnim preduze}ima samo u jednoj od formi tzv. „Poslovno pravo . Iskazivanje dobiti se time name}e kao jedan od osnovnih i temeljnih kriterija njihove distinkcije u odnosu na ostala društva. 913 O osnovnim kriterijima za odre|ivanje subjekata u doma}em pravu vidjeti kod prof. na~in organizovanja. odgvornost za obaveze.zadovoljili odre|eni interesi. društvo za uzajamno osiguranje i njegovo preddruštvo prema Zakonu o osiguranju i zadruga i zadru`ni savez i njihova preddruštva prema Zakonu o zadrugama. iskazivanje i obra~un dobiti. pravila vezana za ste~aj i redovnu likvidaciju su neki od razloga koji opravdavju distinkciju. privredna/trgova~ka društva“. U`e poimanje privrednih društava je opravdano iz više razloga.osnovi prava i obligacija. korporativno upravljanje. Predmet ove pravne discipline su pravila vezana za: organizovanje. 95. Svi ovi elementi bi}e izlo`eni posebno. str. str. 8/05) 915 O oblicima privrednih društava vidjeti kod profesor Šefkija ^ovi}. javnim preduze}ima914 koja su organizovana radi zadovoljavanja odre|enih javnih servisa ili su organizovana zbog potrebe jedinstvenog funkcionisanja odre|enih tehnoloških i tehni~kih sistema ili se. 912 Vidjeti kod Jakša Barbi}. tajno društvo prema Zakonu o trgova~kim društvima. Materija treba da obuhvati sva relevantna pitanja. radi o preduze}ima koja još nisu privatizovana. novine Federacije BiH“. Obavljanje privredne djelatnosti na komercijalnoj osnovi je dodatni razlog koji je prisutan i kod onih oblika organizovanja koji u svojoj vlasni~koj strukturi imaju dominantan dr`avni kapital.912 6. ustrojstvo organa. Cilj ili misija zbog kog se osniva pojedino društvo je osnov razlikovanja privrednih od ostalih vrsta društava. Pravni faklutet Univerziteta u Sarajevu. Njihovo organizovanje u nekom od oblika personalnih društava je neprihvatljivo s obzirom na osnovnu „filozofiju“ osnivanja ovih društava i njihov dominantno personalni karakter. 914 Zakon o javnim preduze}ima u Federaciji BiH („Sl. strana 5 koji pod društvima podrazumijeva: ortakluk prema Zakonu o obligacionim odnosima. prava i obaveze ~lanova. dr Mili} Simi} i prof. dok drugo odre|enje govori u kojoj organizacionoj formi je to preduze}e organizovano i registrovano. Sarajevo 2003. 39. kod tre}e kategorije. Bez namjere da se ve} sada ulazi u sisematizaciju privrednih društava mo`e se zaklju~iti da pravo privrednih društava predstavlja samostalnu pravnu disciplinu kojom se ure|uju sva bitna pitanja za osnivanje. dr Miloš Trifkovi}. Njegova misija. cit. Prvo obilje`je da se radi o javnom preduze}u govori nam da se radi o takvom obliku organizovanja sa dominantno dr`avnim kapitalom. 1999.

2. komunalnih usluga se mogu baviti javne kompanije ili „privatna“ privredna društva kojima su ti poslovi povjereni na osnovu koncesije ili u re`imu javnih nabavki. 917 Pobli`e vidjeti Nomenklaturu djelatnosti u Federaciji BiH („Sl.916 Pojam privrednog društva mo`emo posmatrati u u`em i u širem smislu. Naravno. Pojam privrednog dru{tva 8. obrazovanje. konsalting usluge. Posebno je pitanje tzv. predškolski odgoj. poslovima visokog obrazovanja mo`ete da se bavite kao privredno društvo tipa npr. a u cilju sticanja profita. pru`anje usluga javnog prevoza itd. U u`em smislu. ^injenica je da se danas. u ovom drugom slu~aju. Ona mogu biti organizovana kao privatno pravna ili javno pravna privredna društva u ovisnosti od ~injenice ko im se javlja kao osniva~ te koju vrstu djelatnosti obavljaju. da se takve vrste poslova. vrsta osniva~a. kao opšti pojam naspram pojma privredno društvo. Da bi odre|eni subjekt prava dobio karakter privrednog društva irelevantno je koju vrstu djelatnosti obavlja. koji su organizovani radi obavljanja privredne djelatnosti i sticanja profita. 9. 345 . U obzir mogu do}i npr. cit. Tako Jakša Barbi}.917 Da bi dobili svojstvo privrednog društva subjekt prava se mo`e baviti i djelatnoš}u koja se mo`e smatrati kao proizvodna. Ovakvo poimanje pojma privrednog društva je danas prevazi|eno s obzirom da je klasi~na podjela na privredne i neprivredne djelatnosti prevazi|ena. Šta sve podrazumijeva ovaj širi pojam ovisno je od više faktora. o~igledno. U tom kontekstu je mo`da prijem~ljiviji pojam trgova~kog društva. strana 107 pod pojmom društva podrazumijeva privatno pravnu zajednicu za koje moraju biti ispunjene tri kumulativne pretpostavke: da je posrijedi udru`enje osoba kao pravna zajednica. op. 22/04). Pru`anjem npr. Privredno dru{tvo 2. Osnovni od njih su: vrsta djelatnosti. dopušteni dom916 Postoje razli~ite definicije i shvatanja pojma privrednog društva. uslu`na ili neka druga vrsta. privredno društvo je takav oblik organizovanja koji je organizovan radi obavljanja privredne djelatnosti. Privredno društvo je subjekt prava koji je organizovan po posebnim pravnim propisima. Opredijeljenost terminu privredno društvo je više posljedica korištenja legislativne terminologije nego suštinskog opredjeljenja. obavljaju radi sticanja profita. ili da to radite kao javno pravna ustanova organizovana sa svojstvom pravog lica ali ne radi sticanja profita. npr. S toga je. dioni~ko društvo ili društvo ograni~ene odgovornosti. Lege artis posmatrano bitno je jedino da li je upisana djelatnost u skladu sa nomenklaturom djelatnosti. javnih kompanija koje imaju tzv. da se temelji na pravnom poslu kao osnovi udru`ivanja i da je usmjerena postizanju zajedni~kog cilja. novine Federacije BiH“. danas prihvatljivije korištenje pojma privrednog društva u njegovom širem smislu. karakter osniva~kog kapitala i ciljevi osnivanja privrednog društva.1. broj 6/95.

Isto je i sa ve} pomenutim tzv. javnim kompanijama koje imaju dominantno dopušteni polo`aj. javnih privrednih društava koji posluju kao bud`etske institucije. bez obzira na tu ~injenicu ovi pravni subjekti sve ~eš}e dio svojih aktivnosti obavljaju i za potrebe tr`išta. ali bez obzira na ~injenicu sve ~eš}eg osnivanja jedno~lanih društava radi se o odnosu korporativne prirode kada se rad. imaju isti tretman kao i ostala privredna društva. Privredno društvo je subjekt prava organizovan radi obavljanja zakonom dopuštene djelanosti u cilju sticanja dobiti. odnosno dobiti. da se postojanje ovih oblika organizovanja subjekata prava ne mo`e zanemariti. Ovim se cilj osnivanja pojavljuje kao osnovno pravno obilje`je privrednog društva. 11. 921 Ovo se posebno odnosi kod iskazivanja rezultata poslovanja i kod obra~una i izmirivanja poreskih obaveza. Njihov osnovni cilj je sticanje profita. 919 ^lan 2 ZOPD 920 ^lan 1. Ono što je još interesantno da i ovi subjekti posluju i rade pod istim pravnim propisima kao i kod ostalih privrednih društava. Naravno. To su: organizacija i imovinski supstrat. Iz ovih obilje`ja proizilaze ona koja su imanentna za sve subjekte prava koji imaju svojstvo pravnog lica. a pod djelatnoš}u se podrazumijeva proizvodnja i promet robe i vršenje usluga na tr`ištu. Na njihov rad i poslovanje primjenjuju se istovjetni pravni propisi vezani za iskazivanje rezultata poslovanja i oporezivanje kao i kod ostalih privrednih društava. o~igledno.inantni polo`aj. 918 Radi se poslovima proizvodnje i distribucije elektri~ne energije. No.921 Postojanje organizacije. Pitanje profitabilnosti poslovanja mo`e biti predmet posebnog razmatranja iz razloga postojanja sve ve}eg broja tzv. ZOPD je društvo definisao kao pravno lice koje samostalno obavlja djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i vršenja usluga na tr`ištu radi sticanja dobiti. Oni. U svemu poseban tretman i mjesto zauzima i jedan poseban pravni odnos izme|u ~lanova. odnosno osniva~a privrednog društva. poslovanje i uopšte ponašanje odvija pod posebnim pravnim propisima i pravilima u odnosu na rad i ponašanje fizi~kih lica.920 10. O~igledno je da se radi o opštim elementima pravnog lica kao subjekta prava. samostalnosti i imovinskog supstrata su ostala pravna obilje`ja pojedinog privrednog društva.918 One tako|er posluju kao i ostala privredna društva a radi sticanja profita. poštanskim uslugama i uslugama telekom operatera.919 ZOP to ~ini na kra}i na~i definišu}i da je preduze}e pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobiti. 346 . Naime. odnosno za tre}a lica. stav 1 i 5 ZOP. a ne profitabilnost. njihov osnovni cilj je zadovoljenje odre|enih potreba stanovništva i dr`avne zajednice. Ovaj odnos je donekle specifi~an kod jedno~lanih društava. Osnovno obilje`je razlikovanja je cilj njegovog osnivanja. Ova obilje`ja moraju biti ispunjena kumulativno.

prije svega francuska pravna škola. cilj osnivanja. podrazumijeva postojanje ugovora o osnivanju trgova~kog društva. Uporedno posmatrano u zemljama germanskog pravnog kruga koriste termine „gesellschaft“ i „verein“ za trgova~ko. Ovaj pojam najviše odgovara kontinentalnom pojmu društva ograni~ene odgovornosti i dioni~kog društva kao društava kapitala. Cilj ovakvog oblika organizovanja mora biti lukrativne prirode. ali i ne moraju da imaju lukrativni cilj osnivanja. Sistematika privrednih dru{tava 13. privrednih 347 . Ono što nedostaje gra|ansko pravnim društvima jeste lukrativni karakter. Iz ovog zakonskog akta proizilaze i dva naj~eš}a oblika organizovanja. ukulju~ivo i privatnog preduzetnika. U slu~aju da ovi oblici organizovanja nemaju lukrativni cilj osnivanja onda se radi o gra|ansko pravnim društvima. dok se za gra|ansko pravna društva koristi termin „association“. Pojmu „company“ odgovara pojam „corporation“ s tim što ovi oblici organizovanja mogu. ali u suštini ona bi se sastojala od toga da je pojam preduze}a ipak širi od pojma privrednog društva. Za ovaj oblik privrednog organizovanja mo`e se susresti i naziv „unlimited partnership“ pošto izme|u njegovih ~lanova nema razlike u pogledu vrste i obima odgovornosti za obaveze ovog tipa privrednog društva. Osnov razlikovanja od ostalih oblika organizovanja pravnih lica jeste cilj njihovog osnivanja. 3.12. i to pod realnim ili personalnim imenom sa ciljem ostvarivanja dobiti. I tre}i pojam koji se korisiti u anglosaksonskom pravnom krugu je pojam „limited partnership“. Ve} smo spomenuli podjelu privrednih društava koja postoji u doma}em-entitetskom zakonodavstvu. U anglosaksonskom pravnom krugu ne postoji jedinstveno definisanje pojma trgova~kog društva. I za ove oblike privrednog organizovanja se podrazumijeva da je cilj njihovog osnivanja isklju~ivo lukrativne prirode. Tako zakonodavstvo Velike Britanije koristi tri zakonska akta radi definisanja osnivanja i rada razli~itih oblika trgova~kih društava. Za trgova~ko društvo se koristi termin „societe“. Pojam preduze}a obuhvata svaki pojavni oblik preduzetništva. Na prvi pogled sistematika privrednih društava bi trebala biti dosta ujedna~ena ili jednoobrazna. Razlika mo`e biti samo jezi~ke prirode. odnosno postojanje lukrativnog cilja osnivanja je osnov i njihovog razlikovanja. odnosno privredno društvo. Prvi pojam koji se koristi je pojam „partnership“. tj. Romanski sistem za postojanje trgova~kog društva pretpostavlja postojanje udru`ivanja više pravnih i/ili fizi~kih lica radi obavljanja trgovinske djelatnosti. One se kre}u od razlike u nazivu zakona do razlike u poimanju privrednog društva od pojma preduze}a. Romanski sistem. Profitni karakter. a koji najviše odgovara pojmu javnog trgova~kog društva ili kako se u našem pravnom sistemu ovaj oblik organizovanja naziva društvo neograni~ene solidarne odgovornosti.

tako|er. strana 26-27. U samoj pravnoj teoriji preduze}e nema svojstvo subjekta prava ve} predstvalja oblik preduzetništva pri ~emu je veoma blizak sa ekonomskom kategorijom. 922 Pobli`e kod: Mirko Vasiljevi}. cit. 348 . Sistematika ZOPD je ograni~ena samo na privredna društva u u`em smislu rije~i. javnih preduze}a i pojavnih oblika povezanih ili zavisnih društava. op. privredna ili trgova~ka društva bila samo jedna vrsta preduze}a. svoju djelatnost obavljaju sa ciljem sticanja dobiti na odre|enom tr`ištu.op. cit. Ono što je osnovni cilj svih pojavnih oblika preduze}a na tr`ištu jeste obavljanje zakonom dopuštene djelatnosti radi sticanja dobiti. Kod ovih pojmova radi se o sinonimima. Preduze}e predstavlja zakonom organizovani oblik koji slu`i za obavljanje zakonom dopuštene djelatnosti i koji je istim pravnim aktom konkretizovan. strana 189-204. privredna društva i javna preduze}a. kao i vršenje usluga. Kod ovoga se razvio u pravnoj teoriji i pojam tzv. Baš iz razloga nepostojanja pravne sposobnosti na strani preduze}a u pravne i poslovne odnose sa tre}im licima ulazi nosilac preduze}a. Nosioci preduze}a nisu ništa drugo nego preduzetnici kao trgovci i fizi~ka lica. Pravo društava. nosioca preduze}a. O posebnim objektivnim i subjektivnim elementima kod posebnih oblika privrednih društava bi}e posebno govora. Poslovno pravo.. Stoga je danas mogu}e da se u obliku preduze}a na tr`ištu bavite pru`anjem usluga špedicije ili obrazovanja i isto tako da se bavite nekim oblikom proizvodnih aktivnosti. Dalje }emo se ograni~iti na izlaganje o privrednim društvima uz nezaobilazno razgrani~enje pojma privrednih društava od ostalih pojavnih oblika preduze}a koja. tehni~ki uslovi preduze}a imaju i svoje subjektivne elemente. O kojoj bi se djelatnosti radilo obi~no se definiše zakonskim ili podzakonskim aktima kojima se odre|uje nomenklatura djelatnosti. U subjektivne elemente bi spadali motivi i ciljevi osnivanja preduze}a. Pojam preduze}a treba uzimati kao generi~ki pojam prema kome bi npr.923 U osnovi sve ih povezuje obavljanje privredne ili trgova~ke ili gospodarske djelatnosti. ali i potrebna kvalifikaciona svojstva ukoliko osniva~i obavljaju i neku odgovornu funkciju u posebnim oblicima organizovanja. U svakom slu~aju pod pojmom koji se nekada nazivao privredna djelatnost podrazumijeva se kako proizvodnja tako i promet proizvoda. Pored objektivnih elemenata odre|enih zakonom. broj osniva~a. a kao što su: visina osnovnog kapitala.. 923 O ovome posebno vidjeti kod: Jakša Barbi}.društava. Klasi~ni pojam preduze}a koji je podrazumijevao obavljanje privredne djelatnosti je odavno prevazi|en.922 U svom širem smislu preduze}e bi obuhvatilo sve objektivne elemente koji se nalaze u vlasništvu samog preduze}a.

Neprofitabilni oblici organizovanja imaju sasvim druge motive njihovog organizovanja. Radi se o djelatnostima tzv. Njihovi organi su organizovani na druga~iji na~in. kantonalnom. zaštitom ineteresa odre|ene populacije. da se obavljaju na jedinstvenim tehni~ko-tehnološkim osnovama. To. Mo`e biti govora o preduze}ima na opštinskom.1. Radi se o kapitalu koji je u vlasništvu nekog dr`vanog organizacionog oblika. Privredno društvo i javno preduze}e 15. kao i dr`avnom nivou. Za preduzimanje odre|enih akcija njima je potrebno i da imaju svojstvo pravnog lica. kao što je to slu~aj u Bosni i Hercegovini. Mo`e se raditi o intencijama ekološke naravi.3. Razlikovanje privrednih dru{tava od drugih oblika organizovanja 14. Javna preduze}a predstavljaju onaj oblik privrednog organizovanja u ~ijoj vlasni~koj strukturi je dominantan dr`avni kapital. Ovi oblici organizovanja svoje aktivnosti obvaljaju prema sasvim drugoj vrsti pravnih propisa. Tako ovi oblici organizovanja.1. 3. nadalje.1. Ovo pravilo se. entitetskom. Oni se sastoje u `elji i namjeri da se grupa ljudi ili osniva~a na organizovan na~in bave odre|enim aktivnostima. donekle. ne iskazuju dobit. pokazalo prevazi|enim posebno u 349 . te }e se kroz ukazivanje na razlike povu}i paralela i ukazati na neke specifi~nosti njihovog organizovanja. Motivi osnivanja privrednih društava su ostvarenje zacrtanih ciljeva u smislu udru`ivanja kako bi se na zajedni~koj osnovi i razli~itim doprinosom ostvario osnovni cilj. Ovdje se radi i o djelatnostima koje treba. a to je sticanje dobiti. ali se to radi na sasvim drugi na~in i na drugim osnovama. a na~in kontrole rada i poslovanja obavljaju drugi organi. Pod ovim se misli na razliku koja postoji izme|u „profitabilnih i neprofitabilnih“ oblika organizovanja. Ciljevi kod ovih oblika pravnih lica nisu ostvarivanje zarade nego prosto zadovoljenje odre|enih potreba koje mogu biti razli~ite vrste. O ovim oblicima organizovanja bi}e posebno rije~i kada se budu obra|ivala društva kapitala. penzionera. Bez ovog zahtjeva ni njihovo adekvtano obavljanje ne bi dolazilo u obzir. Osnov njihovog razlikovanja je u motivima osnivanja. npr. u pravilu. O kojem }e se organizacionom obliku i nivou dr`avnog organizovanja raditi ovisi od njene komunalne organizacije. karitativnim aktivnostima. kao i ciljevima koji se `ele posti}i. ovisi i od vrste privredne aktivnosti koja se obavlja. a bez namjere da se ostvari dobit. Iskazivanje njihovih rezultata rada je zakonska obaveza. Povu}i razliku izme|u privrednih društava i drugih oblika organizovanja nije teško. odnosno djelatnostima koje se tretiraju kao djelatnosti koje se obavljaju u interesu svih gra|ana. javnog sektora. a obra~un poslovanja vrše po drugim pravilima u odnosu na privredna društva. izme|u ostalog.

tokom ekonomske istorije. postojao prvo period velikih nacionalizacija da bi iza toga nastupila sasvim druga ekonomska politika koja je išla ka sveobuhvatnoj privatizaciji. usluge telefonskih operatera. Danas je najprisutnije shvatanje o simbiozi javnog i privatnog sektora ili ideja o njihovom partnerstvu. postojali razli~iti trendovi. a koje osniva dr`ava. Danas je nesumnjivo to da dr`ava ima nezobilaznu ulogu u kreiranju pravila tr`išne utakmice. Zakonom o javnim preduze}ima. 17. posebno u gradovima.925 Javno preduze}e je preduze}e koje obavlja djelatnost od opšteg interesa. U ovoj oblasti su. Tako privatizovanim dijelom javnog sektora upravljaju tzv. kako je ve} re~eno. Osnivanje javnih preduze}a se vrši dvojako. a bez obzira ~iji se kapital iza toga nalazio.današnjim uslovima kada tehnološki progres omogu}uje tehni~ka dostignu}a koja nam do unazad desetak godina nisu bila poznata. i to: prema odredbama ZOP-a i odredbama posebnog zakonskog akta kojim se definišu uslovi i na~in obavljanja djelatnosti od opšteg interesa. poslove od opšteg interesa obavljaju privredna društva. i one ekonomski najmo}nije. U Federaciji BiH javno preduze}e se definiše posebnim zakonskim aktom. pored posebnog zakonskog akta sadr`i norme kojima se vrši opšte odre|enje pojma javno preduze}e. Vidimo da privredno zakonodavstvo u Republici Srpskoj ostavlja mogu}nost da tzv. distribucija gasa i vode. ZOPD ne sadr`i odredbe vezano za pravni status javnog preduze}a. u prošlom vijeku. 925 ^lanovi 386 i 387 ZOP-a. što zna~i oni oblici privrednog organizovanja koje nazivamo privredna društva. odnosno pravno lice 924 Iskustvo javnog sektora u Engleskoj je kreiralo razli~ita rješenja u ovoj oblasti. 350 . javnih djelatnosti ili javnih servisa kako se još nazivaju su u oblastima proizvodnje i distribucije elektri~ne enrgije. infrastrukturni radovi i sli~no. One kompanije koje nisu privatizovane povjeravaju se privatnim kompanijama na upravljanje putem posebnih upravlja~kih ugovora. a pri ~emu se fiskalna izdvajanja samo uve}avaju. Naj~eš}i oblici tzv. Prema odredbama ZJP pod javnim preduze}em se podrazumijeva preduze}e.924 16. javni transport. Djelatnosti od opšteg interesa mogu da obavljaju i drugi oblici preduze}a utvr|eni ZOP-om. Dr`ave. da se radilo o krajnostima od kojih ni jedna nije mogla dati optimalne rezultate. Prvi na~in je dodjelom koncesije za odre|eni vremenski period. odnosno preduze}a u privatnoj svojini. Nesumnjivo je da }e naredne godine obilje`iti partnerstvo dr`ave i privatnog preduzetni~kog sektora tako da }e i pravna nauka i legislativa morati dati odgovore na njihove zahtjeve. odnosno jedinica lokalne samouprave. `eljezni~ki transport. a drugi na~in je dodjeljivanjem pojedinog javnog preduze}a na upravljanje privatnom preduze}u. To se mo`e raditi na dva na~ina. Javno preduze}e se u bh. legislativi definiše na slijede}i na~in. privatni ili dr`avni. Naravno. nisu više u mogu}nosti da udovolje brojnim potrebama i zahtjevima njenih podanika. registrovane kompanije. ZOP. razli~ite komunalne usluge. Tako je.

Na prvom mjestu to su organi na dr`avnom ili lokalnim nivoima uprave definisani ~lanom 3 stav 1 ZJN i koji nam nisu interesantni sa stanovišta prava privrednih društava. nau~na društva i udru`enja.928 Drugi su javni subjekti definisani u ~lanu 3 stav 2 926 ^lan 2 ZJP. Lista sadr`i samo primjere kategorija ugovornih organa. industrijske i trgova~ke komore. institucije za medicinsko istra`ivanje i druge zdravstvene. javni organi dijele se na sljede}e kategorije: Obrazovanje – univerziteti. Socijalno osiguranje – fondovi za zdravstveno osiguranje. bankarska i trgova~ka udru`enja. Razlog je u ~injenici što se pod pojmom ugovornih organa podrazumijevaju i pojedini privredni subjekti koji imaju svojstvo javnog preduze}a. Sigurnost – vatrogasne brigade. zoološki i botani~ki vrtovi i zaštita prirodnog i kulturnog naslije|a. Zdravstvo – bolnice. 928 Lista ugovornih organa je dodatni instrument za ugovorne organe koji su du`ni da primjenjuju ZJN. Tri su kategorije ugovornih organa. nezavisno od toga kojom se djelatnosti bavi. glasnik BiH“. organizacije koje promovišu turizam i sli~ne organizacije. institucije koje promovišu nauku. medicinski centri. Socijalna skrb – jaslice. nacionalni parkovi i sl. pru`anju usluga i ustupanju gra|evinskih radova. rekreacioni centri. tehnologiju i inovacije. odlaganje otpada i kanalizacija. Nauka. istra`iva~ka. profesionalna udru`enja. gimnazije. penziono osiguranje i druge institucije za socijalno osiguranje.927 Zašto se ovdje spominje kategorija javnih nabavki. Sport – sportski centri i objekti. kanton ili Federacija BiH ima udio u vlasništvu u iznosu od najmanje 50% plus jedna dionica. odnosno udio. Radi se o dr`avnim organima koji troše}i bud`etski novac prikupljen od fiskalnih prihoda imaju zakonsku obavezu da taj novac troše transparentno i po posebnim pravilima. a to je da takvo javno preduze}e upošljava najmanje 50 radnika. osnovne i srednje škole. broj 49/04). to ne isklju~uje obavezu ugovornog organa da primjenjuje ZJN ako ispunjava uslove definisane ~lanom 3 ZJN. istra`ivanje i razvoj – subjekti koji se bave istra`ivanjem. poljoprivredna i zanatska udru`enja. Posebnima zakonskim aktom na dr`avnom nivou Zakonom o javnim nabavkama (dalje: ZJN) definisani su tzv. Iz ove odredbe ~lana 3 ZJP nedvosmisleno proizilazi da je pojam preduze}e samo teorijske prirode i generi~ki pojam za sve pojavne oblike obavljanja neke preduzetni~ke aktivnosti.926 Javna preduze}a se mogu organizovati samo kao društva kapitala i to kao dioni~ko društvo ili kao društvo ograni~ene odgovornosti. Zaštita okoliša – odr`avanje parkova i zelenih površina. komunikacije. Nadalje. Poslovanje i ekonomija – poslovna. Zakon postavlja i posebne uslove. opštine itd.upisano u sudski registar kao privrendo društvo definisano kao takvo posebnim propisom. Radi se o dodjeli ugovora o kupovini roba. kao i preduze}e u kojem opština. 351 . osiguranje prilikom nezgoda. centri za obuku i sli~ne obrazovne institucije. drugi spasila~ke i hitne slu`be. Odlagališta sme}a – ~iš}enje ulica. centri za nezbrinute. gradovi. ugovorni organi. komunalne djelatnosti. upravljanje javnim dobrima) i druge djelatnosti od javnog društvenog interesa. stara~ki domovi. koje obavlja djelatnsoti od javnog društvenog interesa (energetika. grad. obdaništa. organizacije koje promovišu poduzetništvo i ekonomski razvoj. centri zajednica i gra|ana. Prema listi. Ako dati organ nije definisan u listi. Radi se o obliku organa dr`avne uprave tipa: ministartstva. 18. domovi za djecu. 927 Zakon o javnim nabvakama Bosne i Hercegovine („Sl.

I ove djelatnosti se zna~i obavljaju u nekom od kapitalnih oblika privrednih društava. plina.rada mre`a koje pru`aju usluge javnog prevoza putem `eljeznice. urbani razvoj. morskom ili rije~nom saobra}aju. morske ili rije~ne luke ili drugih terminala za prevoznike u zra~nom. gra|evinarstvo i stambena pitanja – urbano planiranje.Ima svojstvo pravnog lica i .ZJN koji kumulativno zadovoljava slijede}e uslove: . trolejbusa. Ona }e. Tre}a kategorija su djelatnosti koje obavljaju javna društva prema odredbama ~lana 3. Vidimo da su javna preduze}a nezaobilazan privredni faktor. Izgradnja. Ovo su i uporedna rješenja i iskustva.Ve}inskim dijelom ga finansiraju organi na dr`avnom ili lokalnom nivou uprave ili drugi javni subjekti definisani u ovom stavu. ili koji ima upravni. plinom ili toplotnom energijom. ili drugih ~vrstih goriva ili smještaja zra~ne. elektri~nom energijom. 19. ne}e odre}i barem svoje regulatorne uloge u pobrojanim sektorima. neke komunalne usluge. uglja.eksploatacije geografske lokacije sa svrhom: istra`ivanja ili crpljenja nafte. . Zaštita potroša~a – Udru`enje potroša~a. Dalje je prisutna tendencija Odr`avanje puteva – odr`avanje i popravka puteva. elektri~ne energije ili plina ili toplotne energije ili snabdjevanja takvih mre`a vodom. upravlja~ki ili nadzorni odbor u kojem su više od polovine ~lanova imenovali organi na dr`avnom ili lokalnom nivou uprave ili drugi javni subjekti definisani u ovom stavu. gra|evinski radovi odvodnjavanja i navodnjavanja. transportom ili distribucijom: vode. sasvim zasigurno. egzistirati i u doglednoj budu}nosti. Vodoprivreda – objekti za regulaciju vode. ni u kom slu~aju. Dr`ava se.osiguranja ili rada fiksnih mre`a sa ciljem pru`anja javnih usluga u vezi sa proizvodnjom. Postala je sasvim uobi~ajena stvar da se npr. ili u kome nadzor nad upravljanjem vrše organi ili subjekti definisani u ovom stavu. tramvaja. Iza ove kategorije se nalaze privredna društva koja obavljaju djelatnosti u obliku nekog od društava kapitala. Vidljivo je i iz ove liste da se u ovim slu~ajevima pod pojmom ugovornog organa mogu na}i privredna društva. 352 . . autobusa ili `i~are. Takva se društva susre}u u pravu Federacije BiH na kantonalnom nivou. metroa. Radi se o djelatnostima koje obavljaju javna društva (preduze}a). . agencije za izgradnju stambenih jedinica. predmetne djelatnosti se sastoje od: . a prema odredbama ZJP. Šumarstvo – ustanove za gazdovanje šumama. a nema industrijski ili komercijalni karakter. gazdovanje šumama ili pak odr`avanja javnih cesta vrši od strane „komunalnih“ javnih preduze}a organizovanih bilo kao dioni~ko društvo bilo kao društvo ograni~ene odgovornosti. ZJN.Osnovan je u posebnu svrhu zadovoljavanja potreba od opšteg interesa.

2. Dodatni razlog le`i u ~injenici da dr`ava mo`e da „licitira“ sa svojim kontrolnim paketom dionica. ali se ona zadr`ala i do danas. U svakom slu~aju to }e biti kapitalni oblici organizovanja: dioni~ka društva i društva ograni~ene odgovornosti. Naime. Osnovni je u tome što dr`ava mo`e da ostvaruje dodatne koristi na tr`ištu kapitala posebno kada se radi o profitabilnim javnim preduze}ima. Interesi kapitala su dominantniji u odnosu na personalna obilje`ja ~lanova. Kao društva kapitala postoje: dioni~ko ili akcionarsko društvo i društvo ograni~ene odgovornosti. pak. 3. na razli~ite oblike regulatornih organa. posebno u slu~aju ukoliko ima `elju da izvrši njegovu prodaju. što ne zna~i da kod pojedinih od ovih oblika organizovanja ne mogu postojati i ovi elementi. Dru{tva kapitala 21. Ovo je sistematika koja je primjenjena u ZOPD. odnosno akcije. na osnovu zakona. 20.3. To je bio povod da se ova tradicionalna klasifikacija privrednih društava dovodila u sumnju. Ona se obi~no zasniva na rodbinskim ili u`im porodi~nim odnosima. Kod onih javnih preduze}a koja su organizovana na dr`avnom nivou sasvim je zasigurno da je dioni~arski oblik organizovanja mnogo prihvaljiviji. uvede novog operatera ili. prije svega uslu`ne. Personalna dru{tva 22. komanditno društvo i komanditno društvo na dionice. odnosno osniva~a privrednog društva. Razloga je više. ZOP koristi termi353 .uvo|enja mehanizama kod onih preduze}a koja treba da onemogu}e bilo koji oblik politizacije kod obavljanja ovih djelatnosti. U kom obliku }e se obavljati. 3. Imovinski interesi su izra`eni i kod privrednih društava personalnog tipa samo što je kod njih veza izme|u ~lanova samog personalnog društva znatno tješnja. Podjela privrednih društava na društva kapitala i personalna društva predstavlja tradicionalnu podjelu. Ovdje je nu`an jedan osvrt. Koji }e se od ova dva oblika izabrati ovisi}e i od ciljeva koje sebi postavlja ve}inski vlasnik kapitala. Pojedine ekonomske i tehni~ke funkcije prelaze. društvo ograni~ene odgovornosti se nalazi negdje ne sredini izme|u društva kapitala i personalnog društva. Njihova uloga sve više dobiva na zna~aju i najzamjetnija je u sektorima energije i svih oblika komunikacija. Društva kapitala predstavljaju poseban oblik organizovanja privrednih društava kod kojih su izra`eni imovinski interesi ili elementi. ali i privredne funkcije ovisi od više faktora. dovrši proces privatizacije prodajom svog paketa dionica. Ovaj element nedostaje kod društava kapitala. Personalna društva su: društvo neograni~ene solidarne odgovornosti.

U slu~aju da ZOPD. odnosno ZOP. javna preduze}a. u odnosu na privredna društva kapitalnog tipa. Odgovornost privrednih dru{tava za obaveze 24. investicioni fondovi. Odgovornost podrazumijeva više pojavnih oblika kako s obzirom na vrste društva tako i za pojedine faze njegovog egzistiranja. Pored ovog termina za ovaj oblik personalnog organizovanja koristi se i pojam javno trgova~ko društvo. a pojavljuju se i posebni organizacioni oblici. je u re`imu odgovornosti za obaveze u pravnom. kao i samih fakti~kih okolnosti pod kojima je nastupila odgovornost privrednog društva za obaveze. odnosno poslovnom prometu. Odgovornost privrednog društva za obaveze je njemu imanentna kategorija s obzirom da ono u cilju 354 .nologiju orta~ko društvo za društvo neograni~ene solidarne odgovornosti.4. Me|utim. U ove specijalizovane oblike bi spadali svi oni oblici organizovanja na koje se primjenjuje neki lex specialis. I ovdje egzistira osnovni cilj. Pored pobrojanih podjela koje obuhvataju 5 razli~itih oblika privrednog organizovanja poznate su i neke druge podjele. Osnovna razlika. Da li }e za obaveze privrednog društva odgovarati samo društvo. berze. Posebni organizacioni oblici privrednih dru{tava 23. 3. polo`aja ~lana društva. 4. bez obzira na njihove posebnosti oni se ipak klasifikuju u neki od pobrojanih pet oblika privrednih društava. njegovo odgovorno lice ili }e postojati i kumulativna odgovornost ovisi}e od više faktora. osiguravaju}a društva. analogijom }e se primjenjivati odredbe ZOPD. mikrokreditne organizacije. odnosno ZOP na razli~it na~in tretiraju pojedino pitanje primjeni}e se lex speicialis. a to je sticanje dobiti. Postojanje personalnih elemenata ne zna~i da je cilj osnivanja ovih privrednih društava razli~it od ciljeva koji su prisutni kod privrednih društava kapitalnog tipa. Ovo su opšte forme privrednih društva. Sam prestanak postojanja mo`e da dovede i do posebnog oblika odgovornosti osniva~a. odnosno bivših vlasnika privrednog društva. Odgovornost privrednog društva za obaveze podrazumijeva više pravnih i ekonomskih aspekata. I ako neko pitanje nije ure|eno sa lex specialis. Ono što je za ove oblike organizovanja specifi~no je to da je ZOPD. odnosno ZOP opšti pravni akt koji se primjenjuje na re`im njihovog osnivanja i rada. To }e ovisiti od tipa privrednog društva. Tu spadaju: poslovne banke. Odgovornost je imanentna za cjelokupan rad društva i to po~ev od njegovog osnivanja pa sve do prestanka postojanja. Bez obzira na razli~ite nazive za ovaj tip privrednih društava karakteristi~no je postojanje personalnih elemenata koji su preovla|uju}i.

a koji su rezultat tr`išnih okolnosti. Jedino je normirano da društvo sti~e svojstvo pravnog lica danom upisa u registar društava. I postoji pomenuta razlika u pogledu odgovornosti privrednog društva u njegovim razli~itim fazama egzistiranja. nabavci odre|ene opreme. Ovom pitanju ZOPD ne pridaje potrebnu va`nost. kao i li~ne uspješnosti u vo|enju poslovanja. odnosno osniva~a. zaklju~ivanju ugovora npr. da istupa ispred privrednog društva koje }e se tek regostrovati. ali koje je ipak u uporednim pravnim re`imima rješeno na druga~iji na~in.930 ZOPD kod osniva~kog akta dioni~kog 929 ^lan 5 ZOPD. a kod personalnog društva tipa komanditnog društva opet postoji razlika u odgovornosti izme|u dvije vrste njegovih ~lanova. kao i fizi~kim licima. Razlika postoji izme|u odgovornosti privrednog društva za obaveze od odgovornosti za obaveze njegovih ~lanova. Da bi se osnovalo jedno privredno društvo potrebno je da se prije samog ~ina registracije preduzme niz obaveza koje su nu`ne da bi se uopšte moglo osnovati samo privredno društvo. 4.1. odnosno drugim privrednim društvima. Stoga je zakonodavac i pribjegao opisanom rješenju. Odgovornost za obaveze u osniva~koj fazi privrednog dru{tva 25. odnosno osnovati. Rješenje ZOPD ide logikom da ako još nemate svojstvo pravnog lica nemate ni pasivnu legitimaciju za rješavanje odre|enog sudskog spora. te da prije upisa u registar društava niko ne mo`e istupati u ime društva. stav 1 ta~ka 14 ZOPD. Posmatrano u u`em smislu. Poseban re`im odgovornosti postoji kod kapitalnih društava u odnosu na društva personalnog karaktera. Odredbe ZOPD ipak govore o ovoj mogu}nosti.929 Pošto za preuzete obaveze prema tre}im licima neko mora da odgovara ZOPD je izabrao jedno logi~no rješenje. a ako nastupa više lica za preuzete obaveze odgovaraju neograni~eno solidarno. te samim tim ne mo`e ni biti tu`ena pošto još ne egzistira. Posljedi~no ovome rješenju ZOPD posebno propisuje da lice koje postupi suprotno ovoj odredbi odgovara za stvorene obaveze cjelokupno svojom imovinom.sticanja dobiti stupa u poslovne odnose sa tre}im licima. Mo`e se raditi o podizanju zajmova. domašaj ove odredbe bi mogao imati negativno dejstvo u tom smislu da bi se zbog strogog oblika odgovornosti izbjegavalo preuzimanje obaveza koje su nu`ne kako bi se privredno društvo registrovalo. o zakupu poslovnog prostora itd. Ovakvo postupanje neminovno dovodi do toga da se neko u prakti~nim slu~ajevima i primjerima legitimiše. pri ~emu preuzima razli~ite obaveze. Nadle`ni sud bi odabcio tu`bu pošto tu`ena strana još nije upisana u registar privrednih društava. Pojam i elemente odgovornosti treba odvojeno posmatrati u odnosu na poslovni rizik i gubitke koji se ostvare tokom poslovanja privrednog društva. 930 ^lan 110. 355 .

Fizi~ko lice }e uvijek za preuzete obaveze odgovarati svom svojom imovinom.931 Šta bi. za preuzete obaveze. odnosno preuzeli osniva~i prelaze na preduze}e bez saglasnosti povjerioca. Ovdje bi se radilo o zajedni~kom predstavniku koji mo`e biti i zastupnik ukoliko raspola`e sa sposobnostima da preduzima pravne radnje pred sudovima i eventualno drugim dr`avnim organima koje su isklju~ivo upravljene ka registraciji privrednog društva. 932 ^lanovi 5 i 6 ZOP-a.društva govori da osniva~ki ugovor sadr`i i odredbu o imenu i prezimenu lica koje predstavlja dioni~ko društvo u postupku njegovog osnivanja. Predstavljanje se tretira kao postupanje u ime i za ra~un privrednog društva u odnosima neimovinske prirode. 356 . te da tre}a lica upoznaje sa ~injenicom da se pojedine aktivnosti vrše kako bi se privredno društvo registrovalo i time steklo pravni subjektivitet. 26. S obzirom na strog re`im odgovornosti za obaveze koje se preuzimaju u osniva~koj fazi privrednog duštva skloniji smo u`em tuma~enju ovog pojma. a da upisom preduze}a u sudski registar prava i obaveze koje su stekli. a koje su preduzete u ime i za ra~un privrednog društva koje }e tek ste}i svojstvo pravnog lica. U praksi je neizvodljivo da se izvrši registracija privrednog društva i stekne pravna i poslovna sposobnost. a posebno kada se zna da zastupnik postupa u tu|e ime i za tu|i ra~un. Pošto se radi o poslovima i obavezama koje se preuzimaju u ime budu}eg pravnog lica onda bi bila dovoljna i samo odredba da osniva~i odgovaraju. Radilo bi se o licu koje je ovlašteno od strane drugih osniva~a da se legitimiše da postupa i u njihovo ime. ZOP sadr`i posebno rješenje za odgovornost u osniva~koj fazi preduze}a. moraju 931 Radi se primjeni ~lana 310 ZOPD koji predvi|a da se odredbe ZOPD o dioni~kom društvu primjenjuju na društvo sa ograni~enom odgovornoš}u ako posebnim odredbama Zakona nije druga~ije odre|eno. privrednog društva. Analogijom ova odredba se mo`e primijeniti i na osnivanje društva ograni~ene odgovornosti. predstavljao pojam predstavljanja. U tom slu~aju problem bi se rješavao primjenom opštih pravila obligacionog prava vezanim za ispunjenje ugovornih obaveza.932 Zna~i da se kod ovog rješenja radi o prostoj sukcesiji obaveza koje. Propisano je da preduze}e sti~e svojstvo pravnog lica upisom u sudski regsitar. u ovom slu~aju. Bilo bi nelogi~no da samo odre|eno lice na sebe preuzima cjelokupnu odgovornost. poslije registracije. Problem }e se. Zastupstvo bi postojalo kada bi se tre}em licu na osnovu posebne punomo}i povjerilo obavljanje pojedinih pravnih poslova usmjerenih isklju~ivo na registrovanje privrednog društva. a osniva~i odgovaraju saglasno odredbama ugovora sa tre}im licem. solidarno. Pošto se radi o odgovornosti fizi~kih lica onda je spominjanje u samom tekstu ZOPD neograni~ene solidarne odgovornosti nepotrebno. a za razilku od pravnog posla zastupanja. u ovim situacijama javiti kada ne bi došlo do registracije privrednog društva ili se ne bi izvršavale preuzete obaveze. a de se ne preduzmu odre|ene radnje preduzete od strane osniva~a.

op. cit. predugovoru ili privrednom društvu u osnivanju ili. 27. austrijsko pravo i razlike izme|u njih postoje samo u tome kojim se zakonskim aktom definiše pravni status preddruštva.. odnosno do prestanka društva odgovaraju}om primjenom odredbi o prestanku onog društva koje tek treba nastati kao pravna osoba. naziva se preddruštvo. bez obzira koja se koncepcija kod ovog oblika odgovornosti prihvata. 934 O pojedinim pravnim shvatanjima vezano za pravni re`im preddruštva pobli`e vidjeti kod: Mirko Vasiljevi}.op. odnosno donošenjem osniva~kog akta u slu~aju da se radi o jedno~lanom privrednom društvu. Ovo rješenje izgleda prakti~nije i ono se nalazi na sredini izme|u rješenja iz ZOPD i rješenja koje je u uporednom pravu poznato kao pravni institut preddruštva. vidu pravne fikcije gdje se fingira postojanje društva koje je gra|anskog karaktera i koje nastaje momentom zaklju~enja pravnog posla koji predstavlja zakonsku osnovu za registrovanje privrenog društva. Situacija bi se rješavala na isti na~in kao i u prethodno opisanom slu~aju. Registracijom preduze}a taj bi se ugovor ex lege smatrao ugovorom kod koga su ugovorne strane preduze}e i zakupodavac. njema~ko pravo. Primjenjivala bi se opšta pravila obligacionog prava vezano za odgovornost kod neizvršavanja ugovornih obaveza. Nesaglasnost vremena nastanka obaveze ili prava sa njenim poslovnim evidentiranjem.933 Postoje brojna i razli~ita pravna shvatanja o tome o kakvoj se pravnoj konstrukciji radi. Tako ima govora da se radi o gra|anskom ortakluku. me|usobne odnose izme|u samih osniva~a. o ugovoru koji se zaklju~uje u korist tre}eg lica. Kako bi se ovo realizovalo u praksi. strana 38 i 39. Uporedni pravni sistemi poznaju jednu posebnu pravnu formu koja se naziva preddruštvo. strana 148.935 Preddruštvo nastaje zaklju~enjem ugovora o osnivanju privrednog društva.934 Mo`e se govoriti i da se radi o jednoj posebnoj pravnoj konstrukciji ili. Mogu}e je zaklju~iti ugovor kojim se recimo iznajmljuje poslovni prostor i da se u istom navede de se ovo radi u ime preduze}a koje }e tek biti osnovano. I ovdje se postavlja pitanje šta }e se dešavati ako se preduze}e iz nekog razloga ne registruje. Pravo SAD govori o li~noj odgovornosti ~lanova budu}eg privrednog društva ukoliko se ugovor sa tre}im licem zaklju~i prije upisa drušva u registar.biti evidenitrane kao poslovne promjene koje su preuzete u ime i za ra~un preduze}a. Pravo društava. Ovakvi i sli~ni ugovori mogli bi se zaklju~ivati i pod suspenzivnim uslovom tako da bi proizvodili pravno djestvo tek po registraciji preduze}a. cit. francusko pravo. odnosno knji`enjem nema prakti~nog zna~aja u smislu pravnih posljedica. 935 Jakša Barbi}. pak. 357 . Poslovno pravo. Društvo koje postoji od sklapanja pravnog posla na kojemu se temelji društvo do njegovog upisa u sudski registar.. Za razliku od ovog englesko pravo poznaje fiducijarnu du`nost osniva~a u odnosu na privredno drušvo koje }e tek biti registrovano. Mo`e se re}i i da je ovo oblik cesije koji nastaje na osnovu zakona. Osniva~kim ugovorom potrebno je urediti. pak. Ovo je naro~ito zna~ajno u onim uporednim pravnim sistemima u koji933 Tako Zakon o trgova~kim društvima Republike Hrvatske.

Prema tre}im licima bi se. 358 . a ako je obavezu preuzelo više lica onda oni za preuzete obaveze odgovaraju solidarno. u ovom slu~aju. preuzele brojne obaveze nov~ane prirode. Osnovni cilj postojanja forme preddruštva je regulisanje pitanja preuzimanja prava i obaveza u osniva~koj fazi privrednog društva. pošto nema svojstvo pravnog lica. Posebno bi se moglo govoriti o brojnim obavezama kod sukcesivnog osnivanja dioni~kog društva. odnosno koje je u osniva~koj fazi. Iz izlo`enog proizlazi da ni preddruštvo. nu`no je sprovesti carinski postupak vezan za osloba|anje pla}anja carinskih pristojbi. odnosno privrednih društava personalnog tipa.ma se poznaje zakonska forma preddruštva. odbijanjem suda da izvrši registraciju privrednog društva zbog neispunjavanja zakonom propisanih uslova. 936 O posebnim aspektima svojine preddruštva vidjeti kod: Jakša Barbi}. te konsekventno tome rješavanja pitanja odgovornosti za preuzete obaveze. odre|enu opremu u privredno društvo. Postojanje preddruštva daje mogu}nost da ono u~estvuje u pravnom i poslovnom prometu. a ne odvojenu imovinu pojedinih ~lanova budu}eg privrednog društva. imati svojstvo parni~ne stranke pošto ne mo`e ni biti pasivno legitimisano. cit. kao i preuzetih obaveza. pak. Ovo posebno dolazi do izra`aja kada se u budu}e privredno društvo unose osniva~ki ulozi.936 Ono što je još specifi~no za pravni re`im predruštva jeste da ono u pravnom prometu istupa u ime i za ra~un privrednog društva koje }e se tek osnovati. Posebno se razgrani~ava odgovornost preddruštava kod privrednih društava kapitala. a po osnovu re`ima direktnih stranih ulaganja. Pravo društava. odnosno odustankom od njegovog osnivanja ili. Ovi pravni poslovi. strana 156-169. Ukoliko ovo pitanje nije ure|eno ili se radi o jedno~lanom privrednom društvu na odgovornost }emo primjenjivati na ve} opisani na~in. Posmatrano na ovaj na~in proizilazi da je egzistencija preddruštva neophodna kako bi privredno društvo ili preduze}e steklo ~inom upisa u sudski registar i pravnu sposobnost. op. Posljedi~no. ne mo`e u slu~aju vo|enja sudskog spora. u pravnim sistemima koji poznaju preddruštvo su pravno valjani. te potrebi evidentiranja svih ste~enih prava. Prava i obaveze koja se steknu tokom egzistencije preddruštva predstavlja njegovu imovinu. opšta pravila obligacionog prava o ugovornoj odgovornosti. Ako se kao ulaga~ pojavljuje strano pravno ili fizi~ko lice koje unosi. a bez obzira o kojoj se formi uloga radi. U pogledu obaveza koje se preuzmu odgovaraju ona lica koja su preuzela konkretnu obavezu. vrlo ~esto. Preddruštvo prestaje da postoji upisom privrednog društva u sudski regsitar. sada se postavlja pitanje zašto uopšte postoje preddruštva kada im se ne priznaje svojstvo pravnog lica. Razlozi se nalaze u potrebi davanja pravne valjajnosti pravim poslovima koji se zaklju~e u osniva~koj fazi privrednog društva. odnosno svojstvo pravnog lica.

Ona se mo`e pove}avati i smanjivati. Nadalje. Izuzetak je primjena pravila vezanih za pravni institut probijanja pravne li~nosti. 29. Na kraju dolazi tzv. Sva privredna društva. Bez obzira što vlasnici privrednog društva za obaveze odgovaraju samo do visine svojih kontribucija posredno }e biti pogo|en i njihov imovinski udio u cjelokupnoj knjigovodstvenoj vrijednosti imovine privrednog društva. kao i udjeli ili dionice u drugim privrednim društvima. potra`ivanja po osnovu hartija od vrijednosti.2. Naime. Ova konstatacija se odnosi na cjelokupnu imovinu. odnosno udjela.4. za svoje obaveze odgovaraju cjelokupnom imovinom društva. Nju obuhvataju ne samo stvari pokretne i nepokretne nego i nov~ana sredstva. imovinu obuhvataju i prava intelektualne svojine: autorska prava i prava industrijske svojine. Odgovornost se odnosi na sve vrste obaveza bez obzira na njihovo prorijeklo i osnov.937 Ovo se odnosi i na one ~lanove koji su naknadno pristupili privrednom društvu. ali je uvijek vezana zajedno subjekta prava. Pojam imovine je dosta slo`ena kategorija i zavrje|uje posebnu pa`nju. ZOPD na nekoliko mjesta koristi pojam 937 ^lan 6 ZOPD i ~lan 53 ZOP-a koji dodatno reguliše da preduzetnik za svoje obaveze odgovara svojom cjelokupnom imovinom. Imovina je vidimo jedna ukupnost prava koja pripadaju jednom bilo pravnom bilo fizi~kom licu. izraz veli~ine njihovog u~eš}a u imovini privrednog društva. Odgovornost dru{tava kapitala za obaveze 28. Od odgovornosti iz obaveze privrednog društva treba odvojiti poslovni rizik osniva~a privrednog društva koji je ve} spomenut. Poslovanjem privrednog društva i njegova imovina mo`e da se smanjuje ili pove}ava. I sve se ove pravne i ekonomske kategorije izra`avaju se nov~ano u poslovnim knjigama koje se vode po posebnim zakonskim i podzakonskim aktima. Njeno smanjenje ili pove}anje ima}e reperkusije i na knjigovodstvenu i tr`išnu vrijednost kontribucija ~lanova privrednog društva. bilo fizi~ko. Imovina ima obilje`je jedinstvenosti tako da ona predstavlja jedinstvo prava i obaveza. nenapla}ena potra`ivanja. Osniva~i dioni~kih društava i društava ograni~ene odgovornosti za obaveze privrednih društava odgovaraju do visine vrijednosti svojih dionica. pojam nedodirljive aktive ili good-will kojim se izra`ava najviše tr`išna pozicija pojedinog privrednog društva. Imovina time ne mo`e pripadati ve}em broju lica. bez obzira što vlasnici privrednog društva posjedovanjem dionica ili udjela ne sti~u vlasništvo nad privrednim društvom ta kontribucija je. Odgovornost se prote`e na sve vrste obaveza koje su nastale bez obzira da li im je osnov ugovorne prirode ili se radi o vanugovornoj odgovornosti. ipak. bilo pravno lice. Ovdje je potrebno razlikovati odre|ene pojmove. bez ozira na tip. Izuzetak se odnosi kod susvojine i zajedni~ke svojine kao posebne pravne kategorije gra|anskog prava. 359 .

u ovom kontekstu. Jedina situacija koja bi se pribli`avala ovakvom stavu jeste situacija koja se javlja prilikom sprovo|enja privatizacije dr`avnih preduze}a. u toku poslovanja privrednog društva. Kada se imovinski supstrat smanji ispod minimuma odre|enog zakonom nala`e se da se sprovede likvidacioni postupak ili ste~ajni postupak a u ovisnosti od stanja u poslovnim knjigama. 360 . ~esto posmatra kao neki predmet ili stvar kojim raspola`u njegovi vlasnici. Uplata udjela ili kupovina dionica. Tako neka imovina koja je amortizovana i mo`e. No ova tehnika im ne daje za pravo da smatraju da su vlasnici idealnog dijela preduze}a. mo`e smanjivati i pove}avati. Poslije ovoga slijedio je upis dionica na jedan od zakonom propisanih na~ina. ekonomskom i fiskalnom re`imu. Vrijednost knjigovodstveno iskazane imovine treba razlikovati od njene stvarne ili tr`išne vrijednosti. bez obzira u kojoj fazi egzistiranja privrednog društva se desila ne mo`e da vodi stvaranju identiteta izme|u li~ne i imovine privrednog društva. Sve dok postoji imovina egizstira i samo privredno društvo. ali nikada ne smije da se spusti ispod minimuma odre|enog zakonom. Privredno društvo se. neke opreme u poslovnim knjigama na tr`ištu ista nema pro|u. imati sasvim drugu vrijednost. usljed dejstva razli~itih okolnosti. prema stanju u poslovnim knjigama. O ovome }e se odlu~ivati odlukom nadle`nog redovnog suda. Razloga za ovakav stav je više. Stoga je identifikovanje vlasništva nad dionicama ili udjelima sa pravom svojine na imovinom privrednog društva nespojivo. da se otpiše na tr`ištu mo`e. Jedino stvarno pravo koje on sti~e 938 Tako ~lan 246 ZOPD. Prodajom dionica na tr`ištu kapitala oni ne prodaju dio imovine nego samo odre|eno obligaciono ili tra`beno pravo. a u ovisnosti od stanja u poslovnim knjigama. Vrijednost njihovih dionica je nešto sasvim drugo u odnosu na imovinu privednog društva.938 Ova kategorija obuhvata cjelokupnu imovinu privrednog društva na opisani na~in koja je knjigovodstveno evidentirana i koja je evidentirana i u drugim poslovnim dokumentima.knjigovodstvene imovine privrednog društva. Stvarna ili tr`išna vrijednost mo`e biti viša ili ni`a u odnosu na vrijednost izra`enu u poslovnim knjigama. ako prepostavimo da je cjelokupna imovina dr`avnog preduze}a bila u dr`avnoj svojini. bez obzira na izmjenu vrijednosti npr. onda se njena knjigovodstveno izra`ena vrijednost dijeli sa odre|enom nov~anom vrijednoš}u (naj~eš}e sa 10 ili 100) kako bi se dobio ukupan broj dionica. Kakva }e vrijednost imovine biti uvijek je fakti~ko pitanje i ovisi}e od tr`išnih okolnosti. U ovom slu~aju. Upisnici su time pravno tehni~ki kupovinom odre|enog broja dionica postajali vlasnici i alikvotne protivvrijednosti cjelokupne imovine sada ve} dioni~kog društva. Prodajom dionica ne sti~e novi vlasnik pravo stavrnopravne prirode. principu integriteta osnovnog kapitala. Osnovni kapital se. Ta imovina se sada nalazi u sasvim drugom pravnom. Radi se o tzv. Ne radi se o stvarnom pravu gra|anskog prava bez obzira na ulo`eni kapital. ^esta je i obrnuta situacija da.

Cjelokupna imovina privrednog društva se u svim poznatim registrima evidentira isklju~ivo na njegovu firmu. kao korporativna hartija od vrijednosti. 941 ^lan 255 ZOPD. 361 . Kada ne bi bilo ove logike onda bi vlasnici dionica i udjela mogli da tra`e civilnu diobu i da se upiše njihov idelani dio vlasništva npr. Ova obaveza se ima realizovati u roku od tri mjeseca od dana prijema zahtjeva uz isplatu po pravi~noj tr`išnoj vrijednosti.940 Postoji u ZOPD još jedno specifi~no rješenje koje u potpunosti ide u prilog prednjih shvatanja. Ista situacija je i sa udjelima u društvu ograni~ene odgovornosti. Da su ~lanovi privrednog društva vlasnici njegove imovine govore i odredbe npr. Dionica. Društvo je u obavezi da isplati adekvatnu protivvrijednost njegovog udjela. Ako uzmemo drugu situaciju da recimo uplatimo odre|eni broj dionica na osnovu javnog poziva za upisom dionaca npr. Dionice i udjeli u privrednim društvima kapitalnog tipa dio njihove imovinske mase kao fizi~kih lica samo što se sa njom upravlja po posebnim propisima koji se odnose na rad i poslovanje privrednih društava. ali sada kao fizi~kih lica. 940 ^lan 218 ZOPD. Da li }e takav prihod biti oporeziv drugo je pitanje. izvrši povrat novca. Ono što on sti~e u suštinskom pogledu jeste potra`ivanje odgovaraju}eg iznosa novca. odnosno udjela. pove}at }e se vrijednost imovinske mase bivših ~lanova privrednog društva. naredne emisije. Naravno. U slu~aju prodaje dionica. U slu~aju smrti njihovog vlasnika dionice i poslovni udjeli ulaze u ostavinsku masu. Radi se o rješenju po kome dioni~ar koji je nadzornom odboru dao pisanu izjavu da se protivi prijedlogu odluka skupštine koje prouzrokuju zna~ajne promjene u društvu ili pravima dioni~ara. na nekretninama koje su u vlasništvu isklju~ivo privrednog društva.jeste pravo svojine nad dionicom kao prostom hartijom od vrijednosti. a u ovisnosti od tr`išne vrijednosti te dionice. u sebi nosi i ~lanska prava ali o tome posebno. društvo ima obavezu da otkupi njegove dionice. Vlasništvo nad dionicama i poslovnim udjelima u privrednom društvu je nasljedna kategorija. Radi se o tr`išnoj protivvrijednosti udjela na dan prestanka ~lanstva u društvu ograni~ene odgovornosti. Uplatom tog iznosa mi zasnivamo ~lansko pravo u tom dioni~kom društvu i ostvarujemo pravo da trgujemo sa tim dionicama. da ni u kom slu~aju ne raspola`emo sa mogu}noš}u da nam emitent.939 Sli~no je riješeno i pitanje kod obaveze dioni~kog društva da obavezno otkupi dionice zaposlenih (radni~ke dionice) isplatom po pravi~noj tr`išnoj vrijednosti na dan prestanka svojstva zaposlenog. na naš zahtjev.941 U sklopu odredbi o zaštiti prava manjine i ZOP sadr`i jedno rješenje. kod istupanja ~lana društva ograni~ene odgovornosti iz društva. Naime akcioniari koji imaju ili predstavljaju najmanje jednu desetinu osnovnog kapitala mogu od upravnog odbora zahtijevati sazi939 Tako ~lan 342 ZOPD. Novac je investiran i mi mo`emo da sa njime raspola`emo samo na na~in odre|en zakonom.

ex lege. Pored pobrojanih razloga i ~injenica egzistira još jedna mogu}nost.vanje skupštine uz navo|enje razloga za njeno sazivanje.942 Skoro identi~na odredba. postoji i odredba vezano za rad i poslovanje društva ograni~ene odovornosti. posebno se to radi u po~etnoj fazi poslovanja. s obzirom da se ste~aj sprovodi zbog nelikvidnosti ili prezadu`enosti privrednog društva. prenese vlasništvo nad istim. Prilikom osnivanja privrednog društva njegovi budu}i ~lanovi se slobodno opredjeljuju da li }e osnovati privredno društvo. tako|er u vezi sa zaštitom prava manjine. slobodno odlu~uju i o upravljanju društvom. Jedan poseban vid analogije se mo`e. Kada bi postojalo jedinstvo imovine privrednog društva sa imovinom njenih ~lanova. po izmirenju svih obaveza. radi uzimanja kredita. ili pak mogu da poslove upravljanja i rukovo|enja povjere tre}im licima. ^lanovi privrednog društva imaju slobodu i 942 ^lan 247 ZOP-a. preostane neka imovina. mogu da izmijene uslove i re`im upravljanja i rukovo|enja. ali samo u vidu novca. Dionice i poslovni udjeli se mogu zalagati. I iz ovog je sasvim jasno i nedvosmisleno vidljiva imovinska razdvojenost ~lanova kao osniva~a privrednog društva od ~lanova kao fizi~kih lica. davalac kredita mo`e da na sebe. vlasnici je mogu preuzeti i prenijeti u svoj imovinski supstrat. Mogu se zalagati npr. ukoliko je to ugovoreno ili predvi|eno zakonom. Ukoliko. danas. skupština ne sastane u roku od 15 dana akcionarsko društvo ovim akcionarima ima obavezu da otkupi akcije u skladu sa odredbama ZOP-a. Istina. odnositi na sprovo|enje izvršenja na imovini ~lana društva kao fizi~kog lica. To se. te koju }e djelatnost obavljati. ovo je je samo teoretski mogu}e. po ovom zahtjevu. vlasnici privrednog društva. posebno kod privrednih društava kapitalnog tipa. kroz odlu~ivanje u organima. 943 ^lan 371 ZOP-a. ali pod uslovom da se izmire eventualne fiskalne obaveze. onda bi se sam izvršni postupak mogao sprovoditi i nad imovinom privrednog društva. Mogu to da ~ine sami.943 Do protivvrijednosti imovine privrednog društva. radi po osnovu posebnih menad`erskih ugovora. 362 . Ukoliko se. Imovinu privrednog društva još u jednom slu~aju mo`emo prenijeti u naš li~ni imovinski supstrat kao fizi~kog lica. U slu~aju neredovne otplate kredita nastupi}e posljedice koje su ure|ene zakonom. ^lanovi. Ujedno privredno društve ne mo`e ni odgovarati za obaveze svog ~lana koje je on preuzeo kao fizi~ko lice. u granicama odre|enim zakonom. Isto se odnosi i u slu~aju da poslije sprovo|enja ste~ajnog postupka nešto preostane u imovinskoj masi ste~ajnog du`nika. u naturalnom obliku. koji tip društva }e odabrati. mo`emo do}i kada prodamo svoje dionice ili svoj udio. 30. bez obzira što zakon predvi|a ovu mogu}nost. Tako se dionice mogu prodati ili. Pri tome zadr`avaju svoju svojinsku ulogu ~ime uvijek. Radi se o slu~aju sprovo|enja postupka redovne likvidacije.

Tako koplementari. Kod ovog oblika odgovornosti izjedna~eni su svi ~lanovi društva neograni~ene solidarne odgovornosti. ^lanovima privrednog društva je na volju ostavljeno da društvo i likvidiraju ukoliko ne `ele više da se bave nekom privrednom djelatnoš}u. Da li }e se dobit podijeliti ili }e dio podijeliti. U pogledu u~eš}a ~lanova privrednog društva u rezultatima njegovog poslovanja slobodni su u izboru podjele dobiti i pokri}u gubitaka. Koje }e to posljedice proizvesti po samo privredno društvo i ovdje }e ovisiti od volje njegovih ~lanova. Razlika postoji kod komanditnog društva s obzirom da njegovi ~lanovi imaju razli~it polo`aj u društvu. organizacionu strukturu i drugo. odgovaraju samo do visine svog uloga. kao javni drugari. Koji su motivi i razlozi donošenja njihove takve odluke sasvim je irelevantno. U ovisnosti od tipa privrednog društva ovisi}e i na~in povjeravanja funkcija upravljanja i rukovo|enja. Time sami vrše izbor zakonskih. vrstu djelatnosti. Preko ovoga se ne mo`e i}i izuzev ako se ne dobije punomo} od strane drugih ~lanova da zastupaju njihove interese u odre|enim stvarima. Ta odluka samo treba da je rezultat njihove slobodno izra`ene volje. a u slu~aju da isti ne sadr`i takve odredbe onda po opštim pravilma sadr`anim u privredno pravnim zakonskim aktima. Ovaj oblik odgovornosti se još naziva i neograni~ena solidarna odgovornost.3. kao i po opštim pravilima obligacionog prava. odnosno udjelima. U slu~aju nesaglasnosti ~lanova oko ove odluke pitanje }e se rješavati na na~in odre|en osniva~kim ugovorom. 31. ovisi od tipa privrednog društva kao i od ~injenice da li postoji zakonska obaveza formiranja pojedinih organa. 4. Odgovornost personalnih privrednih dru{tava za obaveze 32. a dio reinvestirati ili }e se cjelokupna dobit reinvestirati ovisi od njihove odluke. Koji }e re`im odgovornosti postojati. odnosno orta~kog društva. dok komanditori. U ovoj imovinskoj sferi ~lanovi privrednih društava kapitalnog tipa ostvaruju svoja prava u privrednom društvu na osnovi vlasništva nad dionicama. kao tajni drugari. tako|er. za obaveze društva odgovaraju kao i ~lanovi društva neograni~ene solidarne odgovornosti. neograni~eno solidarno. Ove pravne kategorije prati i poseban re`im odgovornosti za ~lanove uprave i nadzornog odbora.da izmijene po~etne uslove vezane za obavljanje djelatnosti. Privredna društva personalnog tipa za svoje obaveze odgovaraju svom imovinom društva. fiskalnih i ostalih ekonomskih i pravnih posljedica. a ~lanovi ovih društava za obaveze samog društva odgovaraju i svom svojom li~nom neunešenom imovinom u društvo. Da li }e pokriti gubitke ili }e i}i u ste~aj tako|er im je ostavljeno na volju. Ovaj strogi re`im odgovornosti svoje opravdanje nalazi u ~injenici da kod ovog tipa privrednog društava preovla|uju persona363 .

a što predstavlja i glavni razlog da se za obaveze odgovara na ovaj na~in. 4. Ovdje je jedino mjerodavna ~injenica njihovog upisa u registar privrednih društava. Zajedni~ka te~evina bra~nih drugova. Drugi izuzetak je zajedni~ka imovina bra~nih drugova. Oni se odnose na imovinu koja po pravilima izvršnog postupka ne mo`e biti predmet izvršenja. Regresno pravo bi se aktiviralo u slu~aju kada bi jedan ili neki od ~lanova platio nešto više u odnosu na druge. Ova odgovornost obuhvata cjelokupnu imovinu izuzev sredsatva koja su po pravilima izvršnog postupka izuzeta od izvršenja. 364 . da se ne upisuju u sudski regsitar. Tek na tako podijeljenoj imovini moglo bi se sprovoditi izvršenje. zastupanja. To je imperativna sopstvena odgovornost koja se još naziva i potpuna odgovornost. samo po sebi podrazumijeva. predstavljanja. Zašto su izuzeti komanditori od ove odgovornosti? Razlog le`i u ~injenici da su oni tajni drugari. a prilikom izmirenja neke obaveze ili u slu~aju sprovo|enja ste~ajnog postupka ili nekog oblika izvršenja u izvršnom postupku. uz saglasnost svih komplementara. uloga. Od ovih pravila postoje i odre|eni izuzeci. postojala bi kada bi se izvršilo razvrgnu}e zajedni~ke imovine. 33. pa do podjele rizika izme|u njih postoji pravo na regres. Njihova odgovornost je solidarna. a u slu~aju ako ta imovina ne bi bila dostatna onda bi se išlo na namirenje i iz li~ne neunešene imovine ~lanova ovog društva. Bez obzira što postoji zakonska mogu}nost da im se povjeri funkcija zastupanja. a s obzirom na ~injenicu da su oni ravnopravni u svemu od zajedni~kog upravljanja. I kada ne postoji ova naznaka pošto se radi o imperativnoj normi ovo se. Prva je situacija kada bra~ni drugovi imaju svojstvo ~lanova društva neograni~ene solidarne odgovornosti. Odgovornost privrednih dru{tava za obaveze drugih pravnih subjekata 34. kada bra~ni drugovi nisu oba ~lanovi nekog privrednog društva personalnog tipa. Kako }e se povjerioci namirivati u slu~aju sprovo|enja izvršenja ili ste~ajnog postupka? Redosljed namirenja bi išao prvo sa naplatom iz imovine privrednog društva. Ste~ajni postupak poznaje samo izuzimanje od izvršenja res publice. Osnovni oblik odgovornosti za obaveze je odgovornost za sopstvene obaveze. oni i dalje. ne postoje za zakonodavca.4.lni elementi. ^esta je praksa da se u sami naziv firma stavlja i oznaka privredno društva sa potpunom odgovornoš}u. podjele dobiti. a druga je situacija kada bra~ni drugovi imaju svojstvo komplementara ili javnih drugara. te ne istupaju pred javnoš}u niti u poslovnim odnosima. u formalnom smislu. Ona ima poseban re`im i mo`e biti predmet izvršenja tek u dvije situacije. odnosno dobra u opštoj upotrebi.

U obzir ne treba uzimati poslovni rizik. Radi se odgovornosti tzv. nema. pa gubici nastupe kao rezultat loše tr`išne procjene. Poslovni rizik se ne mo`e pokriti nekim oblikom odgovornosti bilo sopstvene bilo odgovornosti za obaveze drugog subjekta.944 Kako odgovara ve}insko privredno društvo? Odgovara neograni~eno solidarno. Ko bi sve obuhvatao pojam drugih subjekata prava? Na prvom mjestu radilo bi se o tzv. što zna~i cjelokupnom imovinom privrednog društva. Povratne sprege. 945 ^lan 48 ZOPD. Šta bi sve moglo da se podvede pod pojam obavezuju}ih pismenih uputstava? Ako bi se šire tuma~io ovaj pojam onda bi se pod njim podrazumijevali i npr. povezanim licima ili drugim privrednim društvima koja imaju svojstvo zavisnog privrednog društva. proizvodna i uslu`na orjentacija. razvojni planovi i programi.945 U procesnom pogledu ovo bi zna~ilo da se tu`ba mo`e podnositi alternativno i to protiv supsidijarnog društva i drugotu`enog ve}inskog društva. u slu~aju sprovo|enja ste~aja nad ve}inskim privrednim društvom. Me|utim u ovom slu~aju radi se o poslovnom riziku koji je imanentan poslovanju na tr`ištu. komercijalne i marketinške aktivnosti. ukoliko se povjerioci ne namire za ostatak obaveza odgovara ve}insko društvo. Ve} je napomenuto da svako sam snosi posljedice lošeg poslovanja koje mogu da nastupe iz razli~itih razloga. Naime. Zakon je izri~it kada govori da ovaj oblik odgovornosti postoji samo onda kada je zavisno privredno društvo izvršavalo obavezuju}a pismena uputstva ve}inskog društva. ako supsidijarno privredno društvo nema nov~anih sredstava na ra~unu da se izvršenje upravi ka sredstvima ve}inskog privrednog društva. ukoliko je ve}insko društvo 944 ^lan 50 ZOPD. Kod ovih pitanja nema nekih posebnih teorijskih stavova niti sudske prakse. Samostalna odgovornost privrednog društva za sopstvene obaveze mo`e biti „poja~ana“ na taj na~in da se odgovara i za obaveze drugih subjekata prava. Ili da se u izvršenom postupku. Sigurno je da se kod procjenjivanja ovog oblika odgovornosti treba i}i za restriktivnim tuma~enjem pravne norme te njenu primjenu usloviti sa slu~ajem kada se doka`e da postoji direktna veza izme|u obavezuju}ih pisanih uputstava i prouzrokovane štete ili ste~aja. U slu~aju sprovo|enja ste~ajnog postupka nad zavisnim preduze}em.35. Kao interesantno bi se moglo pojaviti šire shvatanje ovog pojma. Pored ove odgovornosti u ste~ajnom postupku ve}insko društvo odgovara neograni~eno solidarno i za ostale obaveze koje su preuzete u pravnom i poslovnom promet. Preduslov za postojanje ovog strogog oblika odgovornosti je ako je ste~aj prouzrokovan izvršavanjem obavezuju}ih pisanih uputstava ve}inskog privrednog društva. Kao prvo se postavlja pitanje kada }e se aktivirati ovi strogi mehanizmi odgovornosti. mati~nog preduze}a ili preduze}a koje ima ve}inski paket dionica u dioni~kom društvu ili ve}inski udio u društvu ograni~ene odgovornosti. 365 .

Kod statusne promjene pripajanja obaveze pripojenog društva prelaze na ono privredno društvo prema kome je izvršeno pripajanje. nastaje po osnovu pravnog sljedništva ili univerzalne sukcesije. U vezi sa njegovom sadr`inom. odnosno od slu~aja do slu~aja. 38. Ovaj oblik odgovornosti obuhvata samo one obaveze koje su nastale do momenta statusne promjene. Odgovornost za drugog mo`e biti i po osnovu promjene oblika privrednog društva. Ova odgovornost. Odgovornost za drugog postoji i u slu~aju preduzimanja statusnih promjena. pripajanju. Me|utim i u ovoj situaciji dolazimo u sferu poslovnog rizika pa bi se i ovaj dio ovog problema morao rješavati kao fakti~ko pitanje. a bez obzira na vrstu statusne promjene. Radi se o svojevrsnoj transformaciji privrednog društva iz jednog u drugi organizacioni oblik. Ova odgovornost je solidarna i neograni~ena i predstavlja oblik odgovornosti utvr|ene zakonom tako da bi ugovorna odredba koja bi istu isklju~ila bila apsolutno ništava. odluka o spajanju. kao i dometima bi}e posebno govora kod statusnih promjena kod privrednih društava.946 Zakon propisuje obaveznu sadr`inu ovog plana. Naj~eš}i oblik ove transformacije 946 ^lanovi 64-68 ZOPD. Radi se o solidarnoj odgovornosti i u slu~aju aktiviranja obaveza pravna pitanja }e se rješavati po opštim pravilima obligacionog prava o solidarnoj odgovornosti. Ovo isto se odnosi i na slu~ajeve preuzimanja mjeni~nog jemstva samo što je odgovornost stro`ija u smislu br`e i naplate potra`ivanja. Kao poseban slu~aj odgovornosti za obaveze drugih subjekata mo`e se javiti odgovornost za obaveze koje su preuzete u poslovnom prometu prema drugim privrednim društvima. 366 . Pozitivno zakonodavstvo dozvoljava da se daju jemstva i mjeni~ni avali za druga privredna društva. I kod statusne promjene podjele nova privredna društva odgovaraju neograni~eno solidarno za obaveze privrednog društva koje se ovom statusnom promjenom gasi. Stvar je ovlaštenog organa u privrednom društvu kome }e povjeriti izradu plana reorganizacije. usvajanjem. Pošto se radi o planu koji po svojoj sadr`ini zahtijeva posebne vještine naro~ito iz ekonomske sfere po`eljno bi bilo da ovaj plan izra|uje neovisna revizorska ku}a koja je specijalizovana i za ove vrste poslova. Kod statusne promjene spajanja novo društvo preuzima sve obaveze privrednih društava koja se spajaju. ZOPD je kod statusnih promjena unio jednu novinu. 36. Naime. 37. podjeli ili promjeni oblika privrednog društva donosi se na osnovu plana reorganizacije koji priprema uprava i nadzorni odbor ili drugi organ svakog u~esnika ako je ovlašten osniva~kim aktom.i ve}inski vlasnik onda zasigurno uprava supsidijarnog društva radi po nalozima vlasnika.

Za štete koje nastupe po tre}a lica na osnovu njihovih nezakonitih odluka ili recimo nestru~nog rada zaposlenika odgovara privredno društvo. O kojim se oblicima jemstava radi? To mogu biti jemstva po osnovu kredita. fakultativnost obrazovanja organa i manji troškovi koji su potrebni za finansiranje rada obaveznih organa u dioni~kom društvu. njegovi ~lanovi. 39. mo`e otkazati ugovor o njegovom anga`ovanju za mandatni period. Ova mogu}nost nije isklju~ena pozitivnim zakonodavstvom izuzev za javna preduze}a. Poseban oblik odgovornosti je i odgovornost privrednog društva za štete koje prouzorkuju njegovi radnici i organi samog privrednog društva. Privredno društvo }e za ove obaveze odgovarati kao solidarni jemac i opet }e se primjenjivati opšta pravila obligacionog prava. bez obzira na ~injenicu da osniva~i odgovaraju samo do visine svojih uloga. odnosno raskinuti ugovor o radu dok se ~lanu organa. avala po mjenicama i drugo.5. ali ne i prema organu privrednog društva. Tre}e lice tu`beni zahtjev upravlja prema privrednom društvu kome ostaje mogu}nost regresiranja prema zaposleniku i ~lanovima organa. Bilo kakvo stvaranje privida ili identiteta izme|u ove dvije imovinski i pravno odvojene kategorije vodilo bi ka mogu}oj primjeni 367 . Kod ove transformacije novo privredno društvo preuzima u potpunosti sve obaveze prethodnog društva koje se gasi. Pitanje naknade štete posebno je ure|eno. Odgovornost osniva~a za obaveze privrednih dru{tava 41. 40. Ranije privredno društvo se ne likvidira pošto njegov cjelokupan imovinski supstrat u cijelosti prelazi na novoformnirano privredno društvo. kao i sami zaposlenici rade u ime i za ra~un privrednog društva. oni uporedno snose cjelokupan rizik na taj na~in što }e cjelokupna imovina privrednog društva biti predmet generalne egzekucije. Osnovni su jednostavniji re`im upravljanja. Razloga za ovo je više. Razdvojena je odgovornost osniva~a kod privrednih društava kapitalnog tipa u odnosu na privredna društva personalnog tipa. Organi. ako nije zaposlenik. Osniva~i za obaveze privrednog društva odgovaraju na ve} opisani na~in. Novo privredno društvo je univerzalni pravni sljedbenik prethodnog privrednog društva. 4. Ovo rješenje samo podcrtava razdvojenost li~ne imovine od imovine privrednog društva. odnosno briše iz sudskog registra. Koje }e posljedice snositi zaposlenik ili ~lan nekog organa ovisi}e od njegovog radno pravnog statusa. Oblik odgovornosti ~lana organa privrednog društva ovisi}e od vrste i na~ina prouzrokovane štete.susre}emo kod transformisanja dioni~kih društava u društva ograni~ene odgovornosti. Zaposleniku se mo`e otkazati. Kod odgovornosti privrednih društava kapitalnog tipa. Odgovornost za drugog mo`e postojati i u onim slu~ajevima kada se izda jemstvo za fizi~ko lice kao subjekta prava.

u funkciji Vrhovnog suda. na kraju. Povjerioci koji nisu imali obezbje|ena potra`ivanja zahtijevali su od suda da pored društva odgovara i stvarni osniva~ Salomon budu}i da se radi samo o takozvanim kompanijama. U ovom sporu Salomon se pojavio kao zalo`ni povjerilac prema kompaniji po osnovu svojih obveznica koje su bile obezbje|ene lebde}om zalogom tra`e}i pri tom prvenstveno namirenje za iznos od 10.000 funti.pravila vezanih za pravni institut probijanja pravne li~nosti. a od novog društva primio je 9. se opredjeljuju za kapitalna društva.000 funti obezbje|enih tzv. Unosom dotadašnje imovine u dioni~ko društvo dobio je 20. Porijeklo ovog pravnog instituta poti~e iz sudske prakse i vezan je za slu~aj Salomon v. a privrednici dominantno.. Odgovara se samo do visine vrijednosti uloga. Pod prednjim se mislilo na odgvornost fizi~kih lica za obaveze privrednog društva ~iji su oni osniva~i.. 4. Probijanje pravne li~nosti predstavlja zaseban pravni institut koji iz više razloga zaslu`uje posebnu pa`nju. Ukoliko je osniva~ privrednog društva „dr`ava“. U prvom stepenu sud je dao za pravo povjerioicma uz obrazlo`enje da je dioni~ko društvo samo punomo}nik Salomona kao stvarnog osniva~a. @albeni sud je potvrdio prvostepenu presudu. Imovina ovog tipa privrednih društava ima se smatrati odvojenom od li~ne imovine osniva~a. cit. kanton. ali sa drugim osnovom i obrazlo`enjem da se radilo o prevarnom postupanju. Motiv se nalazi i u ~injenici da je re`im odgovornosti mnogo povoljniji. U slu~aju da osniva~ privrednog društva dolazi iz drugog suvereniteta on je odgovoran za obaveze privrednog društva na ve} opisani na~in i bez obzira da li se radi o fizi~kom ili pravnom licu. Pošto su tadašnji engleski propisi zahtijevali za osnivanje dioni~kog društva najmanje sedam osniva~a on je u to društvo pored sebe uklju~io suprugu i njihovo petoro djece. odnosno dionica.000 otpla}enih dionica od po jednu funtu.000 funti što su mu ostali neobezbeje|eni povjerioci osporavali. Salomon Co. Salomonu je dato i pravo da se prioritetno naplati. op.000 funti dok su potra`ivanja neobezbje|enih potra`ivanja iznosila 8. Dom lordova. Industrijalac Salomon je bio trgovac ko`om i proizvo|a~ ~izama. strana 54. Njegova uska veza sa drugim pravnim institutima. lebde}om zalogom. distrikt ili sama dr`ava. Imovina dioni~kog društva bila je procijenjena na 6. Nadalje zaklju~eno je da Salomon nije prevario povjerioce pošto su se ve} naplatili povjerioci koji su imali obezbje|ena potra`ivanja.947 Odgovornost za obaveze je jedan od osnovnih obilje`ja privrednog društva. Poslovno pravo. Stvarni osniva~ je bio samo industrijalac Salomon pošto su ostali osniva~i imali samo po jednu dionicu nominalne vrijednosti po jednu funtu. 368 . iz 1897.. te da osniva~ ne odgovara za obaveze društva. vezanim za odgovornost osniva~a za obaveze privrednih društava kapitalnog tipa pove}ava zaniteresovanost za njegovim podrobnijim i obaveznim izu~avanjem. godine. Citat prema: Mirko Vasiljevi}. Ltd. Ukoliko je osniva~ privrednog društva privredno društvo onda }e ono na ve} opisani na~in odgovarati za obaveze supsidijarnog ili zavisnog privrednog društva. Me|utim kada se privredno društvo 947 Ovaj pravni institut se joša naziva i lifting the veil ili piercing the corporate veil pošto poti~e iz anglo saksonskog pravnog kruga. zauzeo je stav da je registrovano dioni~ko društvo sa svojom imovinom odvojeno od imovine osniva~a. Ve} slijede}e godine društvo je zapalo u krizu i pokrenut je ste~ajni postupak.6. Odlu~io je da svoje svojstvo trgovca transformiše u dioni~ko društvo. prije svega.000 funti u gotovini i 10. te da je ona radila samo kao Salomonov agent. prilikom odabira tipa privrednog društva. a ne povjerioci industrijlalca Salomona. bili tretirani kao povjerioci dioni~kog društava. entitet. Neobezbje|eni povjerioci su. onda je ona odgovorna za njegove obaveze s obzirom da ima svojstvo pravnog lica i svojstvo osniva~a. a to mo`e biti opština. Probijanje pravne li~nosti 42. Me|utim. grad.

ispunjavanja fiskalnih obaveza. Podizanje pravnog vela je mnogo lakše kod jedno~lanih društava. od slu~aja do slu~aja. Osnovni cilj je da se sprije~e prevare tre}ih savjesnih lica.koristi za postizanje nezakonitih ciljeva dolazi do aktiviranja pravnog instituta probijanja pravne li~nosti. Naravno. u principu mnogo lakše. Misli se na oblike kontrole u smislu revizijskih izvještaja i obavezne revizije poslovanja od strane ovlaštenih revizijskih „ku}a“. te se ulazi na teren neograni~ene solidarne odgovornosti. te posebno preduzimanje radnji koje u sebi imaju obilje`ja bi}a nekog krivi~nog djela. Ovakve radnje ne bi mogle da dovedu do ekskulpacije u smislu odgovornosti. te stvar procjene suda. Ni u kom slu~aju se ne misli o redovnim radnjama koje preduzimaju nadle`ne dr`avne institucije nadle`ne za kontrolu. odvojen je od pravnog subjektiviteta svojih ~lanova. izigravanje zakonskih akata. Ovo je ve} pitanje fakti~kih okolnosti. da se ide metodom numerus clausus. Osnovni razlog le`i u ~injenici što je upravlja~ka struktura dioni~kih društava sa obligatornim postojanjem organa mnogo slo`enija. kod društava ograni~ene odgovornosti. te samim tim ~inom garantuje i ve}i stepen zakonitosti prilikom odlu~ivanja. da ako se i kod ovih vidova kontrola zakonitosti poslovanja utvrde nezakonitosti da postoji obaveza procesuiranja istih. Nepostojanje iole ozbiljnih oblika kontrole rada društava ograni~ene odgovornosti doprinosi potvrdama ovakvog stava. ?injenica razdvojenosti odgovornosti ne mora da zna~i da se mogu vršiti radnje koje imaju za cilj prikrivanje pravih namjera vlasnika privrednog društava ili. nego što je to slu~aj sa dioni~kim društvima. Ona predstavljaju najpogodniji oblik manipulacije tako da nije bezrazlo`no uporedno pravno rješenje i sudska praksa da se kod jedno~lanih društava za preuzete obaveze u pravnom i poslovnom prometu odgovara neograni~eno solidarno cjelokupnom li~nom imovinom. Probijanje pravne li~nosti je mnogo jednostavnije u jedno~lanim društvima nego u „izraslim“ korporacijama koje posluju du`i vremenski period na legalnoj osnovi i gdje postoji su~eljavanje poslovnih interesa i sli~no. U nekim zemljama ovaj pravni institut se uopšte ne tretira ve} se njegovo rješavanje prepušta sudskoj praksi. naj~eš}e javlja kod privrednih društava kapitalnog tipa koja su jedno~lanog karaktera. Privredno društvo. kao subjekt prava. Oni odgovaraju isto kao i vlasnici društava personalnog tipa. pak. U uporednim zakonodavstvima ovo se pitanje rješava u pravilu na dva na~ina. Ono je. odnosno da se u pobrojanim i sli~nim slu~ajevima odgovara samo do visine kontribucija u privrednom društvu. u praksi. U ovom slu~aju prestaje djelovanje prednosti vlasnika kapitalnih privrednih društava. Prvi je slu~aj korištenjem metoda generalne klauzule ili. te da se sprije~e zloupotrebe kod vješta~ki „postavljenih“ ili „instaliranih“ privrednih društava. Stroga pravila i posebni podzakonski akti rada regulatornih dr`avnih organa koji reglišu rad i poslovanje dioni~kih društava vode ka zaklju~ku da su mogu}nosti zloupotrebe znatno su`ene. drugi slu~aj. Kao 369 . prije svega. Mogu}nost eventualnih pojavnih obilika probijanja pravne li~nosti ne mo`e se eksplicitno odrediti. Ovo se.

U obzir potom dolaze svi oblici davanja bilo kog oblika jemstva za osniva~e ili sa njima povezana lica. Ina~e ste~ajno zakonodavstvo je zoran primjer vezan za prakti~ne aspekte ovog posebnog pravnog instituta. Naj~eš}e se radi o slu~ajevima korištenja firme i imena privrednog društva kako bi se postigli samo li~ni ciljevi. 370 . Kakve }e krajnje posljedice biti sasvim je drugo pitanje. Izuzeci se mogu koristiti jedino u slu~aju kada je druga strana bila nesavjesna. prenijela na drugog privrednog subjekta ili na fizi~ko lice kako bi se postoje}a imovina umanjila ili svela na neku ni`u vrijednost. Uvo|enjem jedinstvene obaveze pla}anja poreza na dodanu vrijednost mogu}nosti vezane za manipulacije su znatno su`ene. Svaki od njih treba da podlije`e pored sudske provjere i provjeri suda javnosti. odnosno kada je znala ili mogla znati za pravo stanje stvari. davanje nekog oblika pozajmica ~lanovima društva ili povezanim licima. Privredno društvo ima za jedan od ciljeva da se zadovolje interesi njegovih osniva~a. Razlozi su neracionalni. subjektivnom zloupotrebom ovlaštenja ili zloupotrebom pojedinih prava vezanih za zastupanje? 43. Ova situacija je tako|er vezana za sprovo|enje ste~ajnog postupka kada }e se posebno elaborirati. O svakom bi moglo biti posebno rije~i. a posljedice razli~ite i uglavnom negativne.948 U obzir dolazi i primjena mogu}nosti vezane za stavljanje u ugovor klauzule vezane za isklju~ivanje odgovornosti za pravne i materijalne nedostatake. u ovom slu~aju radi o odredbama ugovora o prodaji. Da spomenemo samo neke. Bez obzira što se. komisionih kredita. Ovo je naj~eš}i slu~aj u kome se vrši svojevrsna simbioza privatne sa korportivnom imovinom. Ona se praktikuje u slu~ajevima kada se nabavka roba i opreme mogla vršiti bez obaveze pla}anja poreza na promet. Ovdje u obzir dolaze svi razlozi na koje se odnosi primjena pravnog instituta pobojnih radnji u ste~ajnom postupku. Poseban primjer mo`e biti i korištenje pozicije ve}inskog vlasnika u pojedinom privrednom društvu kapitalnog tipa kako bi se dio ili cijela imovina „otu|ila“. 44. Ovi interesi ne mogu biti u suprotnosti sa interesima tre}ih savjesnih lica. Ina~e pojavnih oblika je ima više. odnosno ciljevi koji nisu kompatibilni sa ciljevima privrednog društva. one se analogijom legis mogu primijeniti i na prodaju udjela i dionica sa korištenjem ove klauzule. Ova situacija je vrlo ~esto u praksi.primjer se mo`e uzeti vrlo ~est slu~aj korištenja privrednog društva da bi se zadobili odre|eni privatni ciljevi. Šta se dešava sa tzv. Poseban je slu~aj iz sfere ste~ajnog zakonodavstva vezan za ~inidbu ~lana društva koja nadomješta kapital privrednog društva. odnosno ~lanova. Pojavni oblici vezani za primjenu instituta probijanja pravne li~nosti su brojni. U našoj praksi dominira stanovište po kome uvijek postoji identitet izme|u privatne i korporativne imovine. kao i dr`ave koja se pojavljuje 948 Ovo je naro~ito prisutno kod tzv.

stav 4 Zakona o ste~ajnom postupku. Više je odredbi pozitivnog zakonodavstva koje idu u prilog ovih tvrdnji. To ne mora uvijek biti slu~aj. Neke zaslu`uju da se spomenu. 371 . ~ak i u o~iglednim slu~ajevima prevarnog postupanja. Primjer za to je sprovo|enje ste~ajnog postupka. Ubjedljivo je najbogatija sudska praksa Engleske i SAD. Prilikom otvaranja ste~ajnog postupka postoji zakonska obaveza ste~ajnog suda. Radi se o odredbi koja propisuje da ste~ajni povjerioci mogu nakon zaklju~enja ste~ajnog postupka ostvarivati svoja preostala potra`ivanja prema opštim pravilima gra|anskog prava. Ovdje treba spomenuti i jednu specifi~nu odredbu Zakona o ste~ajnom postupku.949 Ova obaveza postoji i u slu~aju kada se ste~ajni postupak ne otvara iz razloga nepostojanja imovinske mase. Neunošenje uloga mo`e imati razli~ite posljedice. Tek poslije opisanog slu~aja Salomon v. Inostrana sudska praksa je bogatija posebno u zemljama ~ija privreda ima dugu tradiciju tr`išne orjentacije. vrlo ~esto.i sa svojstvom povjerioca naspram privrednog društva. odnosno nekog drugog oblika nezakonitog postupanja. Pored pobrojanih razloga u obzir u uporednoj sudskoj praksi dolaze i slu~ajevi: po~etak poslovanja prije dobivanja rješenja o registraciji privrednog društva. odgovornosti za supsidijarna društva kod 949 ^lan 48. Uvo|enje re`ima neograni~ene solidarne odgovornosti uvodi se iz više razloga. Isto se ne odnosi samo na obavezu uplate novca nego i unošenja stvari. da primjerak rješenja o otvaranju ste~ajnog postupka dostavi i nadle`nom javnom tu`ilaštvu. Zašto je uvedeno ovakvo rješenje? Razlog le`i u ~injenici da je. Sudovi se ustru~avaju da koriste postulate ovog pravnog instituta. 950 ^lan 127. 45. prouzrokovanje ste~aja rezultat nezakonitih radnji. a koja posluju du`e od šest mjeseci odgovornost osniva~a je neograni~ene solidarne prirode. Teret dokazivanja na postojanju prevarne radnje je na onome ko tvrdi da postoji prevarno postupanje. Prvo. One se mogu kretati od obaveze naknade štete po opštim pravilima obligacionog prava pa sve do isklju~enja ~lana iz ~lanstva u privrednom društvu. Posebni su slu~ajevi prevarnog postupanja. prava kao i dodatnih ~inidbi kod društava ograni~ene odgovornosti. Jednom upla}eni novac po onovu kupovine dionica ne mo`e biti predmet povrata od strane emitenta.950 Dometi ove odredbe još nisu poznati u našoj sudskoj praksi. stav 1 Zakona o ste~ajnom postupku. Jedan od osnovnih principa kod rada i poslovanja dioni~kih društava javlja se princip nemogu}nosti povla~enja uplata po osnovu dionica. odnosno sudije pojedinca. Iskustva Bosne i Hercegovine u ovoj oblasti su pionirske prirode. poseban tretman imaju jedno~lana društva. Dionice mogu samo biti predmet prometa. Salomon ovaj pravni institut je na mala vrata polako ušao u sudsku praksu i primjenu. Na prvom mjestu postoji odgovornost osniva~a za unošenje uloga u privredno društvo na na~in utvr|en osniva~kim aktom.

kao i neotkrivanje ~injenice da se postupa u ime i za ra~un privrednog društva. Pa ako uzmemo za primjer i komentar slu~aj pod ta~kom d) on u sebi mo`e imati razli~tih elemenata. ili uti~e da društvo preuzme obaveze iako je znao ili morao znati da društvo nije ili ne}e biti sposobno da izvršava svoje obaveze. la`nog prikazivanja pojedinih ~injenica i sl. 46. stvaranje privida pravne li~nosti. djelovanje diskvalifikovanih ~lanova uprave privrednog društva. ^ak je i numeracija ~lana ista. .upravlja imovinom društva kao sa svojom imovinom. vlasnik udjela u društvu sa ograni~enom odgovornoš}u i komanditor u komanditnom društvu ne odgovaraju osim kada: .tzv. Ovdje imovinski supstrat ne treba procjenjivati prema visini osnovnog kapitala nego prema ukupnoj knjigovodstvenoj vrijednosti imovine privrednog društva. To mo`e biti rezultat prevarnog postupanja. miješanja privatne sa korporativnom imovinom. generalnu klauzulu.951 ZOPD jednim ~lanom ure|uje odgovornost ~lanova privrednih društava kapitalnog tipa. Bez obzira što se radi o primjeni rješenja da se ide sa pobrojavanjem razloga za primjenu pravnog instituta probijanja pravne li~nosti svaki od pobrojanih slu~ajeva mo`e se šire tuma~iti na taj na~in da svaki od njih ~ini. prikrivanja stvarnog stanja u privrednom društvu. a tek onda iz li~ne imovine. nefer postupanja. 951 ^lan 6 ZOPD i ~lan 6 Zakona o trgova~kim društvima Rebuplike Slovenije. Dioni~ar u dioni~kom društvu. sam za sebe. odnosno povoda.koristi društvo za prevaru ili ošte}enje svojih povjerilaca. kao i ~lanove privrednih društava personalnog tipa. drugog oblika nezakonitog postupanja. Istovrsno rješenje postoji i u Zakonu o trgova~kim društvima Republike Slovenije.uti~e na smanjenje imovine društva u svoju korist ili korist tre}ih lica. stvaranja privida pravne li~nosti. djelovanje putem društva koje predstavlja samo zastupnika. 372 . . evazija poreza.koristi društvo za postizanje li~nog cilja koji nije saglasan ciljevima drugih ~lanova i društva u cjelini. ostaci primjene postulata pravnog instituta ultra vires. Normirano je da svaki ~lan društva sa neograni~enom solidarnom odgovornoš}u i komplementar u komanditnom društvu odgovara za obaveze društva neograni~eno solidarno cjelokupnom svojom imovinom. Posebno bi se moglo govoriti o preuzimanju obaveza za koje ne postoji dovoljan imovinski supstrat. U pogledu zakonskog okvira ZOPD je ovo pitanje uredio korištenjem principa numerus clausus. Rješenja koja su primjenjena u ZOPD se mogu smatrati kao moderna rješenja. . Podrazumijeva se da }e se potra`ivanja prvenstveno namirivati iz imovine privrednog društva.

Ovdje u obzir dolaze. Posebni vidovi zloupotrebe mogu da se jave u onim slu~ajevima koji su odre|eni posebnim zakonskim aktima. Od posebnih propisa mo`e se spomenuti Zakon o preuzimanju dioni~kih društava kao i svi podzakonski akti i pravila vezana za rad dioni~kih društava koje propisuje Komisija za hartije od vrijednosti. odredbe ste~ajnog i likvidacionog zakondavstva. 373 . Interesantna su i pojedina rješenje vezana za konstituisanje razlu~nih prava.47. a posebno dijelovi koji se odnose na pobojne radnje ili radnje koje su preduzete prije otvaranja ste~ajnog postupka bez naknade ili uz neznatnu naknadu. te odredbe koje se odnose na radnje propuštanja preduzete od strane ovlaštenih lica kod ste~ajnog du`nika. prije svega.

.

Sada je u potpunosti razdvojena materija ste~aja i likvidacije. odnosno izrada novog zakona je izvršena 1998. dr Veljko Trivun. pravosu|u. Izmjene Zakona o privrednim društvima (u daljem tekstu: ZOPD) vršene su i iz drugih razloga.VII STE^AJNO PRAVO952 1. a posebno odredbe procesnog karaktera koje se odnose na sprovo|enje likvidacije privrednih društava. Odgovaraju}e izmjene. pristupilo se izradi potpuno novih zakona. a što je opet jedan od preduslova za pristup Bosne i Hercegovine ovim integracijama. Donošenjem novih Zakona o ste~ajnom postupku i Zakona o likvidacionom postupku u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine. g. nastupile su izmjene u oblasti ste~ajnog i likvidacionog prava koje }e zahtijevati i zna~ajne promjene u privrednom `ivotu. 953 „Slu`beni list Federacije BiH“ broj 29/03..953 U pogledu procesnih pravila za pitanja koja nisu ure|ena ZOS-om supsidijarno se primjenjuju odredbe Zakona o parni~nom postupku (u daljem tekstu: ZPP). Zbog postojanja nesaglasnosti ranijeg Zakona o ste~aju i likvidaciji u odnosu na rješenja iz Zakona o privrednim društvima izvršene su i odgovaraju}e izmjene Zakona o privrednim društvima. 2. Pored ovog u obzir dolazi i primjena pojedinih ex specialis po na~elu lex specialis 952 Autor ovog poglavlja je u cijelosti prof. g. kao i uskla|ivanje doma}eg zakonodavstva prema zahtjevima me|unarodnih institucija i integracija. Izradu predmetnih zakona su pratile i odgovaraju}e izmjene. Jedan od ciljeva svih ovih izmjena je pove}anje efikasnosti u sprovo|enju ste~aja. tako da su usvojena dva potpuno nova zakona: Zakon o ste~ajnom postupku (u daljem tekstu: ZOS) i Zakon o likvidacionom postupku (u daljem tekstu: ZOL). odnosno usvajanje novih zakona u materiji parni~nog i izvršnog postupka. 375 . a u toku 2002. U pravnom sistemu Bosne i Hercegovine 1992. 32/04 i 42/06. s obzirom da se radi o pravnim disciplinama ~ija se pravila supsidijarno primjenjuju u materiji ste~ajnog prava. Preuzet je Zakon o ste~aju i likvidaciji iz pravnog sistema SFRJ. kao i brojnim institucijama koje neizbje`no prate normalno odvijanje privrednih tokova. odnosno Federacije BiH. Uvod 1.

obzirom da je ste~aj. Samo sprovo|enje ste~ajnog postupka zahtijeva visoku stru~nost i profesionalnost ne samo od strane ste~ajnog suda. Nerijetko ova materija zadire i u sferu krivi~nog prava. Predmetni zakoni su u drugom entitetu usvojeni u toku 2002. u velikom broju slu~ajeva je i posljedica razli~itih oblika nezakonitosti koje imaju obilje`ja bi}a krivi~nog djela. S obzirom da je materija ste~ajnog prava u entitetskoj nadle`nosti postavlja se pitanje uskla|enosti ovih zakona na nivou entiteta. g. prije svega. opet kao zasebnih pravnih disciplina. Ste~ajno pravo i njegove posljedice 4. u vremenu odre|enom zakonom. Takav sistem rada doveo je do visokog stepena uskla|enosti ve}ine pravnih instituta u zakonodavstvu oba entiteta. Ste~ajno pravo predstavlja slo`enu pravnu kategoriju. generalne egzekucije nad imovinom ste~ajnog du`nika koji je plate`no nesposoban. 376 . a sadr`ane su isklju~ivo u okviru ste~ajnog prava. kao i one zaposlenike sa kojima je ste~ajni upravnik zaklju~io ugovor o radu. treba napomenuti da su u oblasti ste~ajnog prava usvojena osnovna rješenja i principi germanske pravne škole. kao i sa svim propisima finansijske prirode. Ovaj problem je riješen kroz izbor medijatora i nosioca aktivnosti u izradi ovih zakona. Pored normi materijalno-pravnog karaktera tu su i norme koje su imaju procesni karakter. Pošto zasebna procesna pravila. Pored ovoga. a u cilju realizacije ste~ajnog postupka. ve} i svih onih drugih subjekata ste~ajnog postupka koji u~estvuju u njegovom sprovo|enju. nisu dovoljna to se u okviru materije ste~ajnog prava supsidijarno primjenjuju i odredbe parni~nog i izvršnog postupka. 2.derogat legis generali. 5. Radi se. prije svega. o primjeni nekih posebnih pravila vezanih za sprovo|enje ste~ajnog i/ili likvadaiconog postupka poslovnih banaka i osiguravaju}ih društava. Pored toga susre}emo se sa primjenom pravnih propisa vezanih za osnivanje i rad privrednih društava.954 3. u okviru ste~ajnog prava. Sam ste~aj predstavlja oblik tzv. Ovo su samo neki od razloga koji govore u prilog ~injenice da ste~ajno pravo predstavlja jednu od najslo`enijih pravnih disciplina koja u sebi neizbje`no uklju~uje i ekonomske discipline. na ste~ajnog upravnika i stalne sudske vještake. Misli se. a u cilju namirenja povjerilaca na na~in i po postupku 954 U obzir bi se kao lex specialis uzela pravila iz Zakona o bankama i Zakona o osiguranju imovine i lica. s obzirom da u sebi uklju~uje pravne norme i institute iz više pravnih disciplina i grana prava. Njihova izrada je tekla u organizaciji njema~kog privrednog društva GTZ zajedno sa lokalnim ekspertima iz oba entiteta i predstavnicima njema~kih advokata specijalista za ste~ajno pravo.

cjelokupne imovine ste~ajnog du`nika. a izvršenje se sprovodi kada se radi o prinudnoj naplati samo odre|enog potra`ivanja iz okvira redovnog privrednog poslovanja. Same ekonomske posljedice kod ste~aja se ogledaju u prodaji cjelokupne imovine prezadu`enog i insolventnog ste~ajnog du`nika i naplati njegovih eventualnih potra`ivanja radi namirenja povjerilaca putem isplatnih redova koji su utvr|eni zakonom. 377 . ~ime se ono briše iz sudskog registra. odnosno vlasnicima privrednog društva koje se likvidira. i ne javlja se problem plate`ne nesposobnosti. 6. Cilj oba ova postupka je prestanak postojanja pravnog lica. Ukoliko dio imovine preostane ista }e pripasti osniva~ima. krajnji cilj je prodaja. Sprovo|enjem izvršenja ne dolazi u pitanje daljnji rad i opstanak privrednog društva kao pravnog lica.utvr|enom zakonom. 7. Ste~aj se sprovodi kada prezadu`eni privredni subjekt ne mo`e više da ispunjava svoju privrednu funkciju uopšte. kako bi se. odnosno subjekat prava. a radi realizacije odre|enog potra`ivanja. za svaki pojedini oblik privrednog društva. Ukoliko se u toku sprovo|enja likvidacije privrednog društva poka`e da imovina ne mo`e da podmiri obaveze. Ekonomski cilj likvidacije je tako|er prodaja imovine privrednog subjekta radi podmirenja eventualnih potra`ivanja povjerilaca. Ste~aj treba razlikovati od izvršnog postupka. sprovodi iz nekih drugih razloga. odnosno unov~avanje. postupak }e se nastaviti po pravilima koja va`e za ste~aj. tako da se u pogledu razloga. a po njihovom okon~anju. U pogledu pravnih i ekonomskih posljedica sprovo|enja ste~aja i/ili likvidacije nekog privrednog društva. Likvidacija se. utvr|enih zakonom. odnosno u drugom slu~aju da se namire povjerioci. zna~i. odnosno prezadu`enosti privrednog subjekta. ali i u praksi. Kod likvidacije procijenjena vrijednost imovine privrednog subjekta je ve}a od povjerila~kih potra`ivanja. u prvom slu~aju. Posebna materijalna pravila vezana za sprovo|enje likvidacionog postupka propisana su. Ovo je bio i jedan od razloga za razdvajanjem materije ste~aja od materije likvidacije u dva odvojena zakonska projekta. odnosno osnova za sprovo|enje likvidacionog postupka supsidijarno primjenjuju i odredbe ovog zakona. namirili povjerioci. Likvidacija predstavlja takav na~in prestanka rada i postojanja privrednog društva gdje u obzir ne dolazi pitanje i problem namirenja povjerilaca. s obzirom da se kod izvršnog postupka sprovodi izvršenje samo na dijelu imovine du`nika. odnosno subjekta koji se likvidira. Ste~aj treba razlikovati i od postupka likvidacije s obzirom da se ovi termini ~esto miješaju u svakodnevnom govoru. a ostatak imovine da preuzme vlasnik ili vlasnici tog subjekta. Predmet prodaje po pravilima izvršnog postupka ne mora biti cjelokupna imovina likvidacionog subjekta te }e obim izvršenja ovisti od vrijednosti imovine naspram dospjelih i nepla}enih potra`ivanja. odredbama ZOPD.

od dana dobivanja obavijesti od strane ste~ajnog sudije.) koji se registruju sa svojstvom pravnog lica po posebnim propisima.Komentar i sudska praksa. strana 14-65. rudarstva i industrije. prijete}a plate`na nesposobnost. jedina izmjena se odnosi na to što je. a sada se ova odgovornost prenosi na imenovanog funkcionera. 378 . kao i tzv. Pod prednjom definicijom subjekata nad kojima se ne mo`e sprovoditi ste~ajni postupak treba podrazumjevati i kantone u Federaciji BiH. u ovom slu~aju to je ZOS. odnosno u skladu sa odredbama Zakona o izvršnom postupku (u daljem tekstu: ZIP). Prema terminologiji ZOPD radilo bi se o sva ~etiri oblika privrednih društava. Ste~ajni postupak se ne mo`e sprovoditi nad imovinom Federacije BiH. Plate`na nesposobnost po955 Pobli`e o ovim pojmovima kod: Zdravko Juna~ko. za sprovo|enje ste~ajnog postupka nad ovim subjektima. Zakon ste~ajnog du`nika definiše kao pravno lice nad ~ijom se imovinom sprovodi ste~ajni postupak. U ovom dijelu ovo je preuzeto rješenje iz ranijeg zakonodavstva. u pogledu unov~avanja imovine. Kao razlog za otvaranje ste~ajnog postupka uzima se plate`na nesposobnost ste~ajnog du`nika. bila potrebna saglasnost Federalnog ministarstva odbrane. u tom slu~aju za obaveze ste~ajnog du`nika solidarno odgovara Federacija BiH. pogotovu kada je uvedena i novina da se ste~aj mo`e sprovoditi i nad javnim korporacijama. Radi se zakonskom obliku solidarne odgovornosti koja se uvodi na osnovu posebnog propisa. opština. Ranije se ste~ajni du`nik definisao kao preduze}e i drugo pravno lice koje obavlja registrovanu privrednu djelatnost na teritoriji Federacije BiH prema propisima o standardnoj klasifikaciji djelatnosti. individualni trgovci i sl. razni oblici zadruga. O~igledno da je pojam ste~ajnog du`nika sada šire odre|en. ovo pravo je prenešeno u nadle`nost federalnog ministra energije. Posebno je definisana situacija kada federalni ministar odbrane odbije davanje saglasnosti. ali se tu svrstavaju i drugi oblici organizovanja (npr. Što se ti~e odnosa naspram ste~ajnog du`nika koji proizvodi predmete naoru`anja i vojnu opremu za sprovo|enje ovog postupka potrebna je prethodna saglasnost federalnog ministra odbrane. smatra}e se kao izdata saglasnost. Bez obzira na vrstu i oblik organizovanja ste~ajnog du`nika ste~ajni postupak }e se. Saglasnost koja se ne da u roku 30 dana. godine. odnosno javnim preduze}ima. odnosno kao du`nika pojedinca pod kojim se podrazumijeva komplementar. a u okviru reforme u oru`anim snagama Bosne i Hercegovine. odnosno javni drugar u komanditnom društvu i osniva~. sprovoditi po pravilima izvršnog postupka. Ste~ajni zakon. odnosno vlasnici udjela u društvu neograni~ene solidarne odgovornosti. gradova i javnih fondova koji se djelimi~no ili u cjelini finansiraju iz bud`eta. mart 2004. Izmjenama ZOS-a. Ste~ajni du`nik. ste~ajni povjerioci i vo|enje ste~ajnog postupka955 8. Zagreb.3.

Ova mogu}nost je postojala i ranije i njenu primjenu je omogu}avala odredba ~lana 6 ZOPD gdje se kroz dokazivanje postojanja tzv. 9. orta~kim društvima. Vidimo da se kao novina u ZOS-u javlja širi krug subjekata nad kojima se mo`e sprovoditi ste~ajni postupak. Prijete}a plate`na nesposobnost postoji kada ste~ajni du`nik prema predvi|anjima ne}e. mo}i da izvršava svoje obaveze. Pored ovoga i dalje je zadr`ana mogu}nost pobijanja pravnih radnji ste~ajnog du`nika koje je on preduzeo radi ošte}enja povjerilaca. odnosno radi pogodovanja pojedinih povjerilaca. neograni~eno solidarno. Me|utim. odnosno zajedni~ka imovina bra~nih drugova. tj. Radilo bi se o prodaji imovine prezadu`enog fizi~kog lica. odnosno vlasnici kroz parni~ni postupak tu`e kako bi se pljenidbom njihove privatne imovine namirila potra`ivanja ste~ajnih povjerioca. koje nije u mogu}nosti da izmiruje svoje dospjele obaveze po raznim osnovama. u vrijeme dospjelosti.stoji kada ste~ajni du`nik nije u stanju izvršavati svoje dospjele nov~ane obaveze u neprekidnom trajanju od 30 dana. izuzev ako je bra~ni drug pristao da i ta imovina bude 379 . a na osnovu pravosna`nih sudskih odluka. Od ovog oblika odgovornosti izuzeta je zajedni~ka te~evina. Novim rješenjem ZOS-a otvara se mogu}nost za primjenu ovog pravnog instituta. povezanog lica. ono što je uvedeno kao novina jeste rješenje iz ZOS-a po kom poslije zaklju~enja ste~ajnog postupka ste~ajni povjerioci mogu ostvarivati svoja preostala potra`ivanja prema du`niku pojedincu prema opštim pravilima gra|anskog prava. a od dana podnošenja prijedloga za otvaranje ste~ajnog postupka. Jednoobrazno je rješenje i u uporednom pravu da oni odgovaraju za obaveze društva i svom svojom neunesenom imovinom u društvo. odnosno tzv. Rok za preduzimanje pobojnih radnji za raspolaganja bez naknade ili uz minimalnu naknadu produ`en je na 5 godina unazad. Što se ti~e novog rješenja iz ZOS-a naspram izvršenja na imovini komplementara u komanditnom društvu i vlasnika uloga u društvu neograni~ene solidarne odgovornosti radi se samo o dodatnom pojašnjenju primjene odredbi ZOPD vezano za imovinsku odgovornost vlasnika u društvima lica. Postojala je inicijativa i prijedlog u~esnika u izradi ZOS-a da se krug ste~ajnih du`nika proširi i na fizi~ko lice kao pojedinca. odnosno drugih isprava koje imaju svojstvo izvršne isprave. Radi se o davanju mogu}nosti da se osniva~i. pogotovu kada je posebno izvršeno definisanje šta se sve podrazumjeva pod pojmom tzv. Iz ovog razloga ste~ajni postupak mo`e da pokrene samo ste~ajni du`nik. Ovaj problem se u našem pravu rješava kroz pravila izvršnog postupka. Zaklju~eno je da bi ovakvo rješenje bilo preuranjeno tako da nije ni našlo svoje mjesto u prijedlogu ZOS-a. probijanja pravne li~nosti moglo tra`iti i izvršenje na privatnoj imovini vlasnika privrednog društva. Radi se o jednom zasebnom pravnom institutu koji poznaju zemlje tr`išne ekonomije i koji ima svoju istorijsku tradiciju u instituciji du`ni~kog zatvora. Nije poznato da je ovo rješenje do sada korišteno u našoj sudskoj praksi.

Misli se. U obzir bi dolazila primjena na~ela socijalnosti kako bi du`nik. pogotovu kada se isti u~ini opravdanim. kao što je npr. prije svega. tako da svaki od njih zaslu`uje posebno elaboriranje. Novinu predstavlja obaveza privremenog ste~ajnog upravnika da namiri potra`ivanja zaposlenika. ali samo ako su zaposlenici ostali u radnom odnosu. uprava prihoda. Dejstvo ove odredbe u p