P. 1
Nacionalno i Evropsko Pravo

Nacionalno i Evropsko Pravo

|Views: 1,369|Likes:
Published by Adin Mulagic

More info:

Published by: Adin Mulagic on Dec 22, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/06/2013

pdf

text

original

Sections

  • Predgovor
  • I UGOVOR O PRODAJI I PRAVO JAVNIH NABAVKI1
  • 1. Pojam ugovora o prodaji
  • 2. Osnovni principi ugovornog prava
  • 3. Obilje`ja ugovora o prodaji
  • 4. Postupak zaklju~ivanja ugovora o prodaji
  • 5. Posebne tehnike zaklju~ivanja ugovora o prodaji
  • 6. Bitni elementi ugovora o prodaji
  • 6.2. Koli~ina
  • 7. Nebitni elementi ugovora o prodaji
  • 7.1. Pojam i vrste
  • 7.2. Kvalitet
  • 7.3. Ambala`a
  • 7.4. Transportne klauzule
  • 8. Obaveze prodavca
  • 9. Obaveze kupca
  • 10. Pojam javnih nabavki
  • 11. Istorija prava javnih nabavki
  • 12. Javne nabavke u pravu Evropske unije
  • 13. Osnovni ciljevi javnih nabavki
  • 14. Principi javnih nabavki
  • 15. Propisi o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini
  • 16. Uloga i zna~aj lex specialis u pravu javnih nabavki
  • 17. Pojedini pojmovi i definicije
  • 18. Postupci u javnim nabavkama
  • 19. Selekcioni kriteriji dodjele ugovora
  • 20. Kriteriji dodjele ugovora
  • 21. @albeni i revizioni postupci i procedure
  • II UGOVOR O ME\UNARODNOJ PRODAJI ROBE44
  • 1. Pojam i definicija ugovora o prodaji
  • 2. Vrste prodaje
  • 3. Pojam prodaje me|unarodnog poslovnog prava
  • 4. Izvori prava
  • 4.1. Izvori me|unarodnog privatnog prava
  • 4.2. Izvori dr`avnog poslovnog prava
  • 5. Sopstveni izvori me|unarodnog poslovnog prava
  • 5.2. Jedinstveni reglmani
  • 5.3. Me|unarodno autonomno poslovno pravo
  • 5.4. Sudska i arbitra`na praksa
  • 5.5. Dr`avni prinudni propisi
  • 6. Zaklju~ivanje ugovora o me|unarodnoj prodaji
  • 6.1. Nove tendencije i faze zaklju~ivanja ugovora
  • 6.2. Posebne tehnike zaklju~ivanja ugovora
  • 6.3. Zaklju~ivanje ugovora prema Be~koj konvenciji
  • 6.3.1. Ciljevi Be~ke konvencije
  • 6.3.2. Ponuda
  • 6.3.3. Prihvat i perfekcija ugovora
  • 6.4.1. Dozvola i/ili odobrenje
  • 6.4.2. Pravo BiH
  • 7. Elementi ugovora
  • 7.1. Bitni elementi ugovora
  • 7.1.2.Cijena
  • 7.2. Nebitni elementi
  • 7.2.1. Koli~ina
  • 7.2.3. Transportne klauzule i ambala`a
  • 8.1. Isporuka robe
  • 8.1.2. Mjesto isporuke
  • 8.1.3. Na~in isporuke
  • 8.1.4. Vrijeme isporuke
  • 8.2. Predaja dokumenata
  • 8.3. Prenos svojine
  • 8.4. Garancije saobraznosti isporu~ene robe sa ugovorom
  • 8.4.1. Uporednopravni pregled
  • 8.4.2. Pojam saobraznosti u Be~koj konvenciji
  • 8.4.3. Garancija saobraznosti robe
  • 8.5. Garancija za pravne nedostatke (za{tita od evikcije)
  • 8.6. ^uvanje robe
  • 8.7. Ostale obaveze
  • 9.1. Davanje specifikacije
  • 9.2. Provjera saobraznosti
  • 9.2.1. Pojam i zna~aj provjere
  • 9.2.2. Vrijeme provjere
  • 9.2.3. Mjesto provjere
  • 9.2.4. Na~in provjere
  • 9.3. Prijem isporuke
  • 9.4. ^uvanje robe
  • 9.5. Pla}anje cijene
  • 9.5.1. Pojam pla}anja i izvori prava
  • 9.5.2. Na~in pla}anja
  • 9.5.3. Mjesto pla}anja
  • 9.5.4. Vrijeme pla}anja
  • 10. Prigovori zbog nesaobraznosti i pravnih nedostataka
  • 10.1. Obavje{tenja i prigovori
  • 10.2. Reklamacija/obavje{tenje o nesaobraznosti robe
  • 10.2.1. Sadr`aj reklamacije
  • 10.2.2. Vrijeme reklamacije
  • 10.2.3. Mjesto, na~in i dejstvo reklamacije
  • 10.3. Prigovor/ obavje{tenje o pravnim nedostacima
  • 11. Sistem odgovornosti u Be~koj konvenciji
  • 11.1. Povreda ugovora
  • 11.2. Pojam i principi odgovornosti
  • 12. Odgovornost prodavca
  • 12.1. Odgovornost za docnju sa isporukom
  • 12.1.1. Sistem odgovornosti za docnju sa isporukom
  • 12.1.2. Odgovornost za docnju sa jednokratnom isporukom
  • 12.1.3. Odgovornost za docnju sa sukcesivnom isporukom
  • 12.1.4. ^iš}enje od zadocnjenja
  • 12.2.2. Prava kupca kada ostaje pri ugovoru
  • 12.2.3. Prava kupca kada raskida ugovor
  • 13. Odgovornost kupca
  • 13.1. Odgovornost za docnju sa prijemom isporuke
  • 13.1.2. Pojedina prava prodavca
  • 13.2. Odgovornost za docnju sa pla}anjem
  • 13.2.2. Pojedina prava prodavca
  • 14. Prelazak rizika
  • 14.1. Pojam rizika i uporednopravni pregled
  • 14.2. Op{ta pravila o prelasku rizika po Konvenciji
  • 14.3. Pravila za distancionu prodaju
  • 1. Uvod
  • 2. Izvori prava vezani za zaklju~ivanje ugovora
  • 2.1. Zaklju~ivanje ugovora prema Be~koj konvenciji
  • 2.3. Zaklju~ivanje ugovora po UNIDROIT principima
  • 2.4. Op{ti uslovi formularnih ugovora
  • 3.1.1.1. Pravni vodi~ o elektronskom prenosu sredstava
  • 3.1.1.2. Model zakona UNCITRAL-a o elektronskoj trgovini
  • 3.1.1.3. UNCITRAL Model zakon o elektronskim potpisima
  • 3.1.2. Me|unarodna trgovinska komora (ICC)
  • 3.1.3. Me|unarodni pomorski komitet (CMI)
  • 3.1.4. Ekonomska komisija UN za Evropu–RG 4–CEFACT
  • 3.2. Izvori prava u Evropskoj Uniji
  • 3.2.1. Evropski model EDI sporazum
  • 3.3. Izvori prava u Bosni i Hercegovini
  • 3.3.3. Zakon o zaštiti potroša~a u BiH
  • 3.3.4. Zakon o elektronskom potpisu Bosne i Hercegovine
  • 4.1. Novi trendovi u zaklju~ivanju ugovora
  • 4.2. Preliminarni kontakti (reklamiranje na Internetu)
  • 4.3. Punktacije
  • 4.4. Elementi zaklju~enja ugovora
  • 4.4.1. Ponuda
  • 4.3.1.1. Distinkcija izme|u ponude i poziva na davanje ponuda
  • 4.3.1.2. Klauzula o opštim uslovima poslovanja
  • 4.3.1.4. Mjerodavno pravo
  • 4.3.1.5. Na~in zaklju~enja ugovora
  • 4.3.1.6. Isporuka ili na~in izvršenja ugovorne obveze
  • 4.3.1.7. Cijena, valuta i na~in pla}anja
  • 4.3.1.8. Geografske limitacije
  • 4.5. Mjesto i vrijeme zaklju~enja ugovora
  • 4.6. Tehnologija zaklju~ivanja ugovora
  • 4.7.1. Elektronski potpis i enkripcija
  • 4.7.1.1. Kriptografija
  • 4.7.2. Digitalni potpis
  • 4.8. EDI ugovori
  • 4.9. XML standard
  • 5.1. Struktura budu}e e-legislative BiH
  • 5.1.2. Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa
  • 5.1.3. Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa
  • 6. Zaklju~ci
  • 2. Istorijski razvoj prava za{tite potro{a~a
  • 4. Faze razvoja politike za{tite potro{a~a u Evropskoj uniji
  • 7. Pojedina prava i pojam potro{a~a
  • 7.1. Pravo potro{a~a na informisanje i obrazovanje
  • 7.3. Pravo potro{a~a na zdravu okolinu
  • 7.4. Pravo potro{a~a na glas i zastupljenost
  • 7.5. Pravo potro{a~a na organizovanje
  • V PRAVO INTELEKTUALNE SVOJINE872
  • 4. Postoje}a zakonodavna regulativa/pravna vrela i pristup
  • 5. Autorsko- pravna/gra|ansko - pravna za{tita autorskih prava
  • 8. Radno- pravna za{tita autorskih prava
  • 1. Pravo privrednih dru{tava
  • 2. Privredno dru{tvo
  • 2.1. Pojam privrednog dru{tva
  • 3. Sistematika privrednih dru{tava
  • 3.1.1. Privredno društvo i javno preduze}e
  • 3.4. Posebni organizacioni oblici privrednih dru{tava
  • 4. Odgovornost privrednih dru{tava za obaveze
  • 4.2. Odgovornost dru{tava kapitala za obaveze
  • 4.5. Odgovornost osniva~a za obaveze privrednih dru{tava
  • 4.6. Probijanje pravne li~nosti
  • 2. Ste~ajno pravo i njegove posljedice
  • 4. Organi za sprovo|enje ste~ajnog postupka
  • 4.1. Ste~ajni sudija
  • 4.2. Privremeni ste~ajni upravnik
  • 4.3. Ste~ajni upravnik
  • 4.5. Odbor povjerilaca
  • 5. Organi za sprovo|enje likvidacionog postupka
  • 6. Otvaranje ste~ajnog postupka
  • 7. Pravne posljedice otvaranja ste~ajnog postupka956
  • 7.1. Op{te pravne posljedice otvaranja ste~ajnog postupka
  • 9. Namirenje povjerilaca
  • 10. Uvod - plan reorganizacije u ste~ajnom postupku960
  • 11. Priprema reorganizacije ste~ajnog du`nika
  • 12. Prihvatanje i potvrda plana
  • 13. U~inci potvr|enog ste~ajnog plana
  • 14. Nadzor nad ispunjenjem ste~ajnog plana
  • 15. Zaklju~enje ste~ajnog postupka
  • VIII KOMUNITARNO PRAVO EVROPSKE UNIJE963
  • 1. Izvori evropskog prava
  • 1.2. Primarni izvori prava
  • 2.1. Sekundarni izvori prava
  • 2.3. Direktive
  • 2.6. Uloga Evropske komisije u provedbenom postupku
  • 3. Pojedine slobode u okviru komunitarnog prava EU
  • 3.1. Sloboda kretanja i boravka
  • 3.2. Sloboda poslovnog nastanjivanja970
  • 3.3. Sloboda pru`anja usluga
  • 3.4. Sloboda kretanja kapitala i pla}anja
  • 3.5. Slobodan promet roba
  • 4. Direktive po pojedinim oblastima
  • 4.1. Direktive o energetskoj politici
  • 4.2. Direktive o cestama i sigurnosti saobra}aja
  • 4.4. Direktive o o~uvanju ~isto}e zraka
  • 4.5. Direktive o za{titi voda
  • 4.6. Direktive o upravljanju otpadom

NACIONALNO

I EVROPSI(O
PRNO

Naziv djela: Nacionalno i evropsko pravo Autori: Prof. dr. Veljko Trivun, redaktor Prof. dr. Miloš Trifković Mr. Vedad Silajdžić Mr. Jasmin Hošo Izdavač: Ekonomski fakultet Sarajevo Izdavačka djelatnost Fakulteta Glavni i odgovorni urednik: Dekan Prof. dr. Muris Čičić Urednik: Prof. dr. Dževad Šehić Recenzenti: Prof. dr. Milić Simić Prof. dr. Šefkija Čović Grafički urednik i DTP: Velija Hasanbegović Štampa: VMG grafika d.o.o. Mostar Odgovorno lice štamparije: Vencel Pralas
___________________________________________________ CIP- Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 346 (497.6 : 4) (075.8) TRIVUN, Veljko Nacionalno i evropsko pravo / Veljko Trivun... (et al.). – Sarajevo : Ekonomski fakultet, 2007. – 447 str. ; 24 cm Bibliografija: str. 439-447 i uz tekst ISBN 978-9958-605-99-4 1. Trivun, Veljko COBISS. BH-ID 15846150 ___________________________________________________

SADR@AJ Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13 I UGOVOR O PRODAJI I PRAVO JAVNIH NABAVKI . .15 1. 2. 3. 4. 5. 6. 6.1. 6.2. 6.3. 7. 7.1. 7.2. 7.3. 7.4. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. II 1. 2. 3. Pojam ugovora o prodaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15 Osnovni principi ugovornog prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .16 Obilje`ja ugovora o prodaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .19 Postupak zaklju~ivanja ugovora o prodaji . . . . . . . . . . . . . . .20 Posebne tehnike zaklju~ivanja ugovora o prodaji . . . . . . . . .22 Bitni elementi ugovora o prodaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24 Predmet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24 Koli~ina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24 Cijena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .25 Nebitni elementi ugovora o prodaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .26 Pojam i vrste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .26 Kvalitet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .27 Ambala`a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .27 Transportne klauzule . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .27 Obaveze prodavca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .28 Obaveze kupca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .29 Pojam javnih nabavki . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 Istorija prava javnih nabavki . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .31 Javne nabavke u pravu Evropske unije . . . . . . . . . . . . . . . . .32 Osnovni ciljevi javnih nabavki . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .33 Principi javnih nabavki . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .35 Propisi o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini . . . . . . .36 Uloga i zna~aj lex specialis u pravu javnih nabavki . . . . . . .37 Pojedini pojmovi i definicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .38 Postupci u javnim nabavkama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .42 Selekcioni kriteriji dodjele ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .51 Kriteriji dodjele ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .55 @albeni i revizioni postupci i procedure . . . . . . . . . . . . . . . .55 UGOVOR O ME\UNARODNOJ PRODAJI ROBE . . . .59 Pojam i definicija ugovora o prodaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . .59 Vrste prodaje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .60 Pojam prodaje me|unarodnog poslovnog prava . . . . . . . . . .61
5

4. 4.1. 4.2. 5. 5.1. 5.2. 5.3. 5.4. 5.5. 6. 6.1. 6.2. 6.3. 6.3.1. 6.3.2. 6.3.3. 6.4. 6.4.1. 6.4.2. 7. 7.1. 7.1.1. 7.1.2. 7.2. 7.2.1. 7.2.2. 7.2.3. 8. 8.1. 8.1.1. 8.1.2. 8.1.3. 8.1.4. 8.2. 8.3. 8.4. 8.4.1. 8.4.2. 8.4.3. 8.5. 8.6. 8.7.
6

Izvori prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .64 Izvori me|unarodnog privatnog prava . . . . . . . . . . . . . . . . . .64 Izvori dr`avnog poslovnog prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .67 Sopstveni izvori me|unarodnog poslovnog prava . . . . . . . . .69 Me|unarodne konvencije i opšta na~ela me|unarodnog prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .69 Jedinstveni reglmani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .73 Me|unarodno autonomno poslovno pravo . . . . . . . . . . . . . .74 Sudska i arbitra`na praksa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .75 Dr`avni prinudni propisi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .76 Zaklju~ivanje ugovora o me|unarodnoj prodaji . . . . . . . . . .77 Nove tendencije i faze zaklju~ivanja ugovora . . . . . . . . . . . .77 Posebne tehnike zaklju~ivanja ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . .80 Zaklju~ivanje ugovora prema Be~koj konvenciji . . . . . . . . .83 Ciljevi Be~ke konvencije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .83 Ponuda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .84 Prihvat i perfekcija ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .87 Uloga dr`ave u zaklju~ivanju ugovora o me|unarodnoj prodaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .90 Dozvola i/ili odobrenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .90 Pravo BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .93 Elementi ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .96 Bitni elementi ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .96 Predmet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .96 Cijena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .98 Nebitni elementi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .102 Koli~ina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .102 Kvalitet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .103 Transportne klauzule i ambala`a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .104 Obaveze prodavca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .106 Isporuka robe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .106 Pojam isporuke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .106 Mjesto isporuke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .107 Na~in isporuke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .108 Vrijeme isporuke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .109 Predaja dokumenata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .111 Prenos svojine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .113 Garancije saobraznosti isporu~ene robe sa ugovorom . . . .113 Uporednopravni pregled . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .113 Pojam saobraznosti u Be~koj konvenciji . . . . . . . . . . . . . . .115 Garancija saobraznosti robe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .117 Garancija za pravne nedostatke (zaštita od evikcije) . . . . .119 ^uvanje robe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .121 Ostale obaveze . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .123

9. 9.1. 9.2. 9.2.1. 9.2.2. 9.2.3. 9.2.4. 9.3. 9.4. 9.5. 9.5.1. 9.5.2. 9.5.3. 9.5.4. 10. 10.1. 10.2. 10.2.1. 10.2.2. 10.2.3. 10.3. 11. 11.1. 11.2. 12. 12.1. 12.1.1. 12.1.2. 12.1.3. 12.1.4. 12.2. 12.2.1. 12.2.2. 12.2.3. 13. 13.1. 13.1.2. 13.2. 13.2.1 13.2.2. 14.

Obaveze kupca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .124 Davanje specifikacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .124 Provjera saobraznosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .125 Pojam i zna~aj provjere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .125 Vrijeme provjere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .125 Mjesto provjere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .127 Na~in provjere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .128 Prijem isporuke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .129 ^uvanje robe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .130 Pla}anje cijene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .130 Pojam pla}anja i izvori prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .130 Na~in pla}anja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .132 Mjesto pla}anja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .133 Vrijeme pla}anja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .134 Prigovori zbog nesaobraznosti i pravnih nedostataka . . . . .136 Obavještenja i prigovori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .136 Reklamacija/obavještenje o nesaobraznosti robe . . . . . . . .137 Sadr`aj reklamacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .137 Vrijeme reklamacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .138 Mjesto, na~in i dejstvo reklamacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . .139 Prigovor/obavještenje o pravnim nedostacima . . . . . . . . . .140 Sistem odgovornosti u Be~koj konvenciji . . . . . . . . . . . . . .141 Povreda ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .141 Pojam i principi odgovornosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .143 Odgovornost prodavca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .146 Odgovornost za docnju sa isporukom . . . . . . . . . . . . . . . . .146 Sistem odgovornosti za docnju sa isporukom . . . . . . . . . . .146 Odgovornost za docnju sa jednokratnom isporukom . . . . .147 Odgovornost za docnju sa sukcesivnom isporukom . . . . . .152 ^iš}enje od zadocnjenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .153 Odgovornost za nesaobraznost stvari i prava ili potra`ivanja tre}ih lica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .154 Sistem odgovornosti za nesaobraznost i pravne nedostatke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .154 Prava kupca kada ostaje pri ugovoru . . . . . . . . . . . . . . . . . .155 Prava kupca kada raskida ugovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .158 Odgovornost kupca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .160 Odgovornost za docnju sa prijemom isporuke . . . . . . . . . .160 Pojedina prava prodavca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .161 Odgovornost za docnju sa pla}anjem . . . . . . . . . . . . . . . . .162 Sistem odgovornosti za docnju sa pla}anjem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .162 Pojedina prava prodavca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .163 Prelazak rizika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .164
7

. . . Izvori prava relevantni za zaklju~ivanje ugovora elektronskim porukama.171 2. .188 3. . . . .3. . . . . . .1. . .2.2.187 3. . . . . . . . . . . . . . . . .2. . . . . . . . . Zakon o zaštiti potroša~a u BiH . . Uvod . . Zakon o elektronskom potpisu Bosne i Hercegovine . . . . . . . . . . . . . . .169 1. .193 3. .1. .3.164 Opšta pravila o prelasku rizika po Konvenciji . . Ekonomska komisija UN za Evropu–RG 4–CEFACT . Evropski model EDI sporazum .1. . . . . . . . . . . . . Komisija UN za me|unarodno trgovinsko pravo (UNCITRAL) . . . . . . . . . Pravni vodi~ o elektronskom prenosu sredstava . . .2. . . . . . . . . Zaklju~ivanje ugovora po UNIDROIT principima . . . . . . . . . . . . . . .192 3. . . . . . .185 3. . . . . .2. . . . . . . . .169 2. Opšti uslovi formularnih ugovora . . Direktiva o odre|enim pravnim aspektima elektronske trgovine na unutrašnjem tr`ištu E-Commerce Direktiva) . . . . Me|unarodni pomorski komitet (CMI) . . . . . . . . . . .194 3.172 2. .190 3.4. . UNCITRAL Model zakon o elektronskim potpisima . . .1. . . . . . . . . . . . . . . .1. . .1. . . . . . . . . . . . . . . . . . . Zaklju~ivanje ugovora po Na~elima evropskog ugovornog prava (Landova na~ela) . . .1. . . . . . . . . Odluka Centralne banke BiH o reguliranju pravila za utvr|ivanje elemenata za vjerodostojnost elektronskog potpisa . . .1.3. . .2. . . . . . . . .165 Pravila za distancionu prodaju . .3.190 3. . . .198 3. . . . . . . . . .3. . . . . . . . .5. . . . .1. Model zakon UNCITRAL-a o elektronskoj trgovini . . . . .1. . . .4. . . . . . . . . . . . . .2. . . III Pojam rizika i uporednopravni pregled . . .196 3.171 2. . .3. .1.1. . . . . . . .2.173 2. . . . . .3. . . . . . . . 14. . Opšte karakteristike rada me|unarodnih organizacija i njihove regulative elektronske trgovine . . . . . . . . . . . . . . . . . .1. . . . . . . . . . . .3. . Izvori prava u Bosni i Hercegovini . . . . . . . .189 3. . .4.167 ZAKLJU^IVANJE UGOVORA ELEKTRONSKIM PUTEM . . . . . . .3. . . . Odluka Centralne banke BiH o minimalnim uvjetima koje mora ispunjavati kvalificirano certifikaciono tijelo koje izdaje kvalificirane certifikate za elektronski potpis . . odnosno upotrebom IKT . . . . . . .1.191 3. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3. . . . . . . 14. Me|unarodna trgovinska komora (ICC) . . . . . . . . . . Nastanak ugovora po Na~elima evropskog ugovornog prava . . . . Izvori prava vezani za zaklju~ivanje ugovora .182 3. . . . . . . . . .201 8 . . Direktiva Evropskog parlamenta i Savjeta o okviru Zajednice o elektronskim potpisima . . . . . . . . . . .3. Izvori prava u Evropskoj Uniji . . .2. . . .185 3. . . . . . . . . . . . . . .1. . .184 3.184 3. . . . . .179 2. . . .1. . . Zaklju~ivanje ugovora po Zakonu o obligacionim odnosima u Federaciji BiH i Republici Srpskoj .14. . . . . . . . .176 2. . . . .195 3. . Zaklju~ivanje ugovora prema Be~koj konvenciji . . . . . . . .1.183 3. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2. . .2. .1. . .

. . . . . . . .3. . . . .6. .4. . . . . . . . Geografske limitacije . . Zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu u entitetu RS . . Distinkcija izme|u ponude i poziva na davanje ponuda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Preliminarni kontakti (reklamiranje na internetu) .5. . . . . . . . . . . Isporuku ili na~in izvršenja ugovorne obveze . . . . . . . . Mjerodavno pravo . . . . . . . Novi trendovi u zaklju~ivanju ugovora .3. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .226 4. . . . . . . . .1. . .1. . . . . . . . . . . . . . .7. . . . . Punktacije . . . . . . . . . . . . . . .212 4. . . . . . . . .219 4. . .257 6. .3. . . . . . . . . . . . . . .211 4.1. .7.212 4. . . . . . . . . . .3. . . . .2. . . . . . . . . . . . . . . . .4. . . . . . . . Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa . . . .8. . . . . .217 4. . . . . . . . . .2. .3. . . . . odnosno putem IKT u pravu Evropske unije . . . . . .1. . Elementi zaklju~enja ugovora . Digitalni potpis . . . . . . . . . . . .233 4. Kriptografija . . . . . . .256 5. .217 4. . . . . . .1. . . . .4. . . . . . . . . .1. . . . . . . . . . . . . . . . . .227 4. . . . . . .1.1. . .250 5. .217 4. . Cijena. . . . . . . . . . . . . . . . . . .5. . . . . . . . . . . .232 4. . . . . . . . . . . . . . Klauzula o opštim uslovima poslovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1. . . . . . . . .258 9 . .2. . . . . . .6. . . .223 4. . . .4. . . Ponuda . . . . . . . . . .2. . .1. . . . . . .3. . . . . . . . . .1. . . . .222 4. . . EDI ugovori . Prihvat . . . . . . . . . .2.239 5. Nacrt zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH . Nacrt Uredbe o ustrojstvu i vo|enju evidencija davaoca usluga certificiranja . . . .220 4. . Mjesto i vrijeme zaklju~enja ugovora .3. . . . . . . . Zaklju~ivanja ugovora elektronskim porukama. .3. . . Tehnologija zaklju~ivanja ugovora . . .3. . . . . . . . . . . . . . .2. . . . . . . . Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa . . . . . . . .222 4. . . . . . . . . . Elektronski potpis–problemi primjene elektronskog potpisa . . . . . .239 5. . . . . . . . .3. . . . . . . . . . . . . . . . . . Elektronsko poslovanje u Nacrtu novog Zakona o obligacionim odnosima Federacije BiH i Republike Srpske .7. . . . . .238 5. . . . . . . . . . . .213 4. Struktura budu}e e-legislative BiH . . . . . . . . . . . . . . . valuta i na~in pla}anja . . . . . . .254 5. .4. . . . . . . . . . odnosno upotrebom IKT u pravu BiH . . .7. .6. . Klauzula o ograni~enju ili isklju~enju odgovornosti za odre|ene slu~ajeve . . .1. . . . Elektronski potpis i enkripcija . . . . . . . . . . . . . . . .236 4. . . . . . . . .227 4. . . . . .7. . . . . . . . . . . . . . . . . . . Nacrt Uredbe o uslovima za povezivanje evidencija izdanih i opozvanih certifikata .3.1. . . Na~in zaklju~enja ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1. . . . . . .248 5. .1. Zaklju~ivanje ugovora elektronskim proukama. . .223 4.229 4. . . . . . . . . . . . XML standard .239 5. . .3. . .1. . . . .231 4. . . . . . .1. . . .9. . . .5.1.1. . . . . . . . . . . . . . . . . Zaklju~ci . . . . . . . . .1. . .8. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .230 4. . . . . . . . . . . . .219 4. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3.

. . . . . . . . 7. . . . . 13. . . . . . .303 Perspektive razvoja prava potroša~a u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.1. . . . . . .321 Krivi~no-pravna i administrativno-pravna zaštita autorskih prava . . . . . . . . . . . 13. . . . 5. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .281 Aspekti pravne zaštite potroša~a putem pravila o nelojalnoj konkurenciji i opštih pravila obligacionog prava . . . .309 Uvod . . . .4. . . . . 8. . . . 4. . . . . . . . .2.264 Zaštita potroša~a u pravu Evropske unije-istorijski razvoj . . 11. . . . . . . . . . . .pravna zaštita autorskih prava .309 Zajedni~ki pravni propisi na nivou Bosne i Hercegovine i pravni osnov za zajedni~ko zakonodavstvo na nivou BiH 310 Zajedni~ki pravni propisi u oblasti autorskih prava. 10. . . .272 Pravo potroša~a na informisanje i obrazovanje . . . . . . . . . . . . . 7. . . . . .7. . . .5. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .331 . . . . . . . . . . . . . . . . . 2. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .275 Pravo potroša~a na organizovanje . . . . . .276 Ostala prava potroša~a . . . . . . . . . . . . 12.274 Pravo potroša~a na zdravu okolinu . . . . . 10 V PRAVNA ZAŠTITA POTROŠA^A . . . . . . .270 Pojedina prava i pojam potroša~a . . . .2. . . . . . . . . 1. . . .6. . . . . .306 PRAVO INTELEKTUALNE SVOJINE . .312 Postoje}a zakonodavna regulativa/pravna vrela i pristup . . . . . 7. . . . . . .292 Harmonizacija pravne zaštite potroša~a prema pravilima komunitarnog prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3. . . . . . . . . . . . . . .276 Pravo potroša~a na nadoknadu štete . . . . . . . IV 7. . . . . .283 Institucionalna organizacija zaštite prava potroša~a u pravu Bosne i Hercegovine . . . prava srodnih autorskim pravima i prava industrijske svojine . .267 Odnos potroša~kog prava Evropske unije i ostalih pravnih sistema ~lanica . .275 Pravo potroša~a na glas i zastupljenost . 7. . . . . . . . . . . . . . . .1. . . . .295 Pravna zaštita potroša~a u okviru trgovine na daljinu i sa aspekta korištenja informaciono-komunikacionih tehnologija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7. . . .266 Faze razvoja politike zaštite potroša~a u Evropskoj uniji . . . . . 6. . . . . . . .293 Harmonizacija pravne zaštite potroša~a u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine . 4. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3. . . . . . . . . .268 Istorijat i izvori prava zaštite potroša~a u pravu Bosne i Hercegovine . .pravna/gra|ansko. . . . . . . . . . . . . .1. .276 Zaštita potroša~a kao sredstvo i mjera ekonomske i ekološke politike . . . . . . . 9. . 13.279 Sociološki. . . . . 7. . . . . . . .273 Pravo potroša~ na zaštitu zdravlja i sigurnosti potroša~a . . . . . . . 3. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .315 Autorsko. . . . 2. . . . . . . . . . . . . . . kulturološki i politi~ki aspekti zaštite potroša~a . . . . . . . . . . .263 Uvod . . .263 Istorijski razvoj prava zaštite potroša~a . . . 5.

. . . . . .368 VII STE^AJNO PRAVO . Ste~ajno pravo i njegove posljedice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .354 4. . . . . . .382 4. . . . . . . .349 3. . . . . . . . . . . . . . Odgovornost privrednih društava za obaveze . . . . . .349 3. . . . . . . . . . . . . . . . Personalna društva .363 4. . . . . Pojam prava privrednih društava . . . . . .341 1. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3. . . . .7. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3. . . . . . . . . . . . . . . . . . .1.5. . . . . . . .347 3. . . . . .401 11 .342 2. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Posebni organizacioni oblici privrednih društava . . . .392 6. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6. . . . . . . . . . . . Ste~ajni upravnik . . . . Otvaranje ste~ajnog postupka . . . . .2. . . . . . . . . . . . . . . . Upravno-pravna zaštita autorskih prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .394 7. . . . . . 8. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2. . . . . Odgovornost društava kapitala za obaveze . . . .340 VI TIPOVI PRIVREDNIH DRUŠTAVA I OBLICI KORPORATIVNE ODGOVORNOSTI . . . .341 1. Organi za sprovo|enje likvidacionog postupka . . . . . . . . . . .390 4. . . . . . . . . . Pravo privrednih društava . Odgovornost za obaveze u osniva~koj fazi privrednog društva . . . . . . . . . . . . . . . .345 2. . . . . . . Sistematika privrednih društava . . . . . . . . . . .1. . . . Razlika privrednih društava od drugih oblika organizovanja .4. . . Pravne posljedice otvaranja ste~ajnog postupka vezane za ispunjenje pravnih poslova .1. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .367 4. . . . . . . . . . . . ste~ajni povjerioci i vo|enje ste~ajnog postupka . . . . . .1. . . Opšte pravne posljedice otvaranja ste~ajnog postupka . . . .376 3. . . . . . . . . . . . . . . . . .353 3. . . . . . . .364 4. . .1. .5. . . . . . . . .386 4. .354 4. . . . . Privremeni ste~ajni upravnik . . . . .2. . . .337 Primjeri pojedinih klauzula o zabrani povreda autorskih prava . . . Društva kapitala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Odgovornost osniva~a za obaveze privrednih društava . . . . . . . Privredno društvo . . . . .397 7. Ste~ajni du`nik. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Pravne posljedice otvaranja ste~ajnog postupka . . . . . . . .1. . .353 3. . . Skupština povjerilaca . . . . .375 1. .355 4. . .4. . . . . Ste~ajni sudija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Pojam privrednog društva . . . . . . . . . . . . .3. . . . . . .335 Radno-pravna zaštita autorskih prava .1. . . . . . . . . . . .359 4. . . . . . . . . . .391 5. . .385 4. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .383 4.345 3. .4. . Odbor povjerilaca . . Organi za sprovo|enje ste~ajnog postupka . . . Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Privredno društvo i javno preduze}e . Odgovornost personalnih privrednih društava za obaveze . . . . . . . . . . Odgovornost privrednih društava za obaveze drugih pravnih subjekata . . . .375 2. . . . . . . . . . .1. . . . . . . .397 7. Probijanje pravne li~nosti . . . . . . 9. . .378 4.

Preporuke i mišljenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .404 9. . . .3. . . . .439 12 . . . . . . . . . . . .5. . .432 4. .420 15. Namirenje povjerilaca . .5. .435 5. . . . . Direktive o cestama i sigurnosti saobra}aja . . Sekundarni izvori prava . . . . . .3. .7. . . . . . . . . . . .1. .4. . . . . .431 4. Zaklju~enje ste~ajnog postupka . . . . . .7. . . . . . . . . . . . . Direktive o energetskoj politici . . . .6. . . . . . . . . . . .1. . . . . . . . . . . .5. . . . . . . . Direktive po pojedinim oblastima . . . .429 3 Pojedine slobode u okviru komunitarnog prava EU . . . . . . . . . . . . . . . . .4. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1. . . . . . Prihvatanje i potvrda plana . . . . . . . . . . . .430 3. . . . .434 4. . . . . . . . . . . . . . . . . Direktive o upravljanju otpadom . . . . . .431 3. . . . Odluke . . . .4. Me|unarodni sporazumi. Uloga Evropske komisije u provedbenom postupku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .427 2. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .432 4.430 3. . . . Direktive . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .433 4. . . .426 1. . . . . . . Uredbe . . . . . Pravne posljedice otvaranja ste~ajnog postupka koje se odnose na pobijanje . . . . . . . Harmonizacija legislative Bosne i Hercegovine sa komunitarnim pravom EU . . . . . .3. . . Sloboda pru`anja usluga . . . . . . . . . . .428 2. . . . . .407 10. . . . . . . . . . . Pravne posljedice otvaranja ste~ajnog postupka koje se odnose na prebijanje . . . . . . . . . .418 14. . . . . . .6. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .428 2. . . Direktive o zaštiti voda . . . . Direktive o o~uvanju ~isto}e zraka .2. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sloboda kretanja i boravka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .430 3. me|unarodno obi~ajno pravo i op}i pravni principi . .426 2. . . . .2. . . . . . . Direktive o okolišu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Slobodan promet robe .425 1. . . . . . . . . .410 12. . . . . . Priprema reorganizacije ste~ajnog du`nika . . . . . . . . . . .429 2. . . . . . Izvori evropskog prava . . . . . . .2. . . . . . . .409 11.434 4. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Direktive o zaštiti potroša~a . . . . . . . . Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Nadzor nad ispunjenjem ste~ajnog plana . . . . . . . . . . . .432 4. . . . . . . . .plan reorganizacije u ste~ajnom postupku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .422 VIII KOMUNITARNO PRAVO EVROPSKE UNIJE . . . . . . .426 2. .2. .433 4. . . . . . . . . . .3.403 8. . . . Sloboda poslovnog nastanjivanja . .1. . . . . . . . . U~inci potvr|enog ste~ajnog plana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .430 3. . . . Sloboda kretanja kapitala i pla}anja . . . . . . . . . Primarno i sekundarno pravo Zajednice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .425 1. . . . . . .428 2. . Primarni izvori prava . . . . . . . . . . .435 IX KORIŠTENA LITERATURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .415 13. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Naredne stranice predstavljaju pokušaj da se za potrebe studenata postdiplomskog studija Ekonomskog fakulteta u Sarajevu (MBA studij posebno) i Pravnog fakulteta u Sarajevu. Javljaju se dvije vrste zakonskih akata. Iz ovih obaveza proizišla je i jedna posebna situacija da se na dr`avnom nivou Bosne i Hercegovine. te kantona u okviru Federacije Bosne i Hercegovine dovodi i do mogu}nosti i realnosti pojave sukoba zakona u okviru jednog suvereniteta. U ovakvoj situaciji uslovi poslovanja za privrednike postali su izuzetno slo`eni. Radi se o obaveznom predmetu koji se izvodi na postdiplomskom MBA studiju organizovanom zajedni~ki od strane Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Univerziteta u Torinu 13 . Nadalje sve više je prisutna ~injenica primjene me|unarodnog prava u poslovanju uva`avaju}i ~injenicu da se poslovanje svakim danom sve više internacionalizuje. Sve to predstavlja preduslov punopravnog ~lanstva i pristupanja Bosne i Hercegovine ovim integracijama. Potom na red dolaze brojne ratifikovane me|unarodne konvencije kao i domašaji evropskog komunitarnog prava. Prvi su tzv. I ne samo sa komunitarnim pravom Evropske unije ve} i sa brojnim konvencijama pojedinih me|unarodnih i regionalnih organizacija. prije svega. okvirni zakonski akti koji daju zajedni~ke osnove za entitetsko zakonodavstvo. Postojanje entiteta.Predgovor Pravni poredak Bosne i Hercegovine predstavlja primjer jednog od najslo`enijih oblika pravnih ure|enja koji proizilazi iz osnovnih postulata Dejtonskog mirovnog sporazuma. u zadnje vrijeme. pojavljuje sve ve}i broj zakonskih i podzakonskih akata koji ure|uju pojedina pitanja. Kreiranje sadr`aja je izvršeno prilikom kreiranja syllabus-a za predmet: „Nacionalno i evropsko poslovno pravo“. Drugi su zajedni~ki zakoni koji va`e jedinstveno za oba entiteta. komunitarnim pravom Evropske unije. pokušaju obraditi najva`nija pitanja i pravni problemi sa kojima se danas privrednici susre}u u svom svakodnevnom radu i poslovanju. Prosto je nemogu}e danas na jednom mjestu sublimirati ili samo popisati sve one zakonske i podzakonske akte koji se kao imperativni susre}u na nacionalnom planu. Situacija se nadalje uslo`njava sa pojavom preuzete obaveze da se doma}e zakonodavstvo harmonizira sa. te se ~ak i nazivaju na taj na~in.

te u razradu pojedinih dijelova uveo pojedine autore samostalno ili je to ura|eno zajedni~ki. Redaktor i autori se nadaju da je izvršen adekvatan odabir oblasti i tema. Izbor je fokusiran na slijede}e teme: ugovor o prodaji i pravo javnih nabavki. Veljko Trivun Sarajevo. a posebno kod me|unarodne prodaje. Ujedno se prof. a što više daje na njihovom zna~aju i aktuelnosti. pravne zaštite potroša~a. ugovor o me|unarodnoj prodaji robe. Elemenat internacionalizacije je prakti~no prisutan u svim odabranim oblastima. pravna zaštita potroša~a. dr Veljko Trivun. godine 14 . elektronskog poslovanja. te da su iste obra|ene s obzirom na pozitivno stanje doma}e i me|unarodne legislative. Profesor dr. Pored svake od obra|enih pravnih tema navedeni su autori i autori i koautori ponaosob. Izbor materije je izvršio prof. ali i aspektima me|unarodnog poslovanja. pravo intelektualne svojine. dr Veljko Trivun pojavljuje i kao redaktor cjelokupnog teksta i samostalan obra|iva~ pojedinih tema. juni 2007. te elektronskog poslovanje i osnova evropskog komunitarnog prava. elektronsko poslovanje. Iz samog odabira tema vidljivo je da u njima preovladavaju teme koje najviše dodirnih ta~aka imaju sa poslovnim pravom. Radi se o pokušaju da se obrade najva`nija pitanja i pravni problemi sa kojima se danas privrednici susre}u u svom svakodnevnom radu i poslovanju. ste~ajno pravo i komunitarno pravo Evropske unije.Scuola di Amministrazione Aziendalle. tipovi privrednih društava i oblici korporativne odgovornosti.

a kupac se obavezuje da prodavcu isplati cijenu. ugovori. on je ipak u`i pravni institut. a kada vršenje tog prava zahtijeva i dr`anje stvari.N . U slu~aju da je predmet prodaje pravo prodavac se obavezuje da kupcu pribavi prodato pravo. odnosno pravo svojine. U prvom slu~aju govorimo o 1 Ovo poglavlje predstavlja samostalnu obradu re`ima javnih nabavki od strane prof. 2004. Ekonomksi fakultet Univerziteta u Sarajevu. Savremeni poslovni `ivot unio je u posao prodaje neke nove elemente koji su rezultat kako primjene novih tehnika zaklju~enja pravnih poslova tako i rezultat potrebe da se poslovni promet odvija što br`e. Posao prodaje obuhvata ukupnu pravnu regulativu ekonomskog odnosa stranaka. vrijedonosni papiri i pravo konkurencije“. prodaja predstavlja posao kojim se normativno ure|uje i pod zaštitu dr`ave stavlja razmjena robe za novac.R1. dr Veljka Trivun. Sarajevo. Ona je osnovni posao prometa robe i sastoji se u razmjeni robe za novac. godine strana 21. prodaja je neposredni izraz procesa razmjene R . ugovori. prof. dr Mili} Simi} i doc. prof. Ugovor o prodaji je neodvojivo povezan sa drugim ugovorima koji mogu da ~ine njegov sastavni dio ili pak da se prodaja pojavljuje kao pravni posao u okviru drugih kompleksnijih ugovora. ~lan 454. dr Veljko Trivun. Ekonomski fakultet u Sarajevu.N1 . 15 . posmatrano sa stanovišta legislative. Sarajevo 2004. da mu preda i stvar. Ugovor o prodaji. Sarajevo. s tim što je prvi dio koji se odnosi na tradicionalne oblike ugovora o prodaji preuzet u skra}enoj verziji iz univerzitetskog ud`benika: „Poslovno pravo. broj 2/92. Svi oni su ~esto sastavni dio kompleksnijih poslovnih i pravnih operacija. Pojam ugovora o prodaji 1. Ugovor o prodaji je rezultat sporazuma stranaka o razmjeni robe za novac. „Poslovno pravo. dr Miloš Trifkovi}.2 Ekonomski posmatrano. godine. vrijedonosni papiri i pravo konkurenicje“. prof. Iako ugovor predstavlja ki~mu posla prodaje.I UGOVOR O PRODAJI I PRAVO JAVNIH NABAVKI1 1. dr Mili} Simi} i docent dr Veljko Trivun. predstavlja ugovor kojim se prodavac obavezuje da stvar preda kupcu tako da kupac stekne pravo raspolaganja.3 2. 13/93 i 13/94). 3 Prof. list R BiH“. dr Miloš Trifkovi}. ugovornih organa potpada pod poseban pravni ekonomski re`im koji je neovisan od klasi~nih postulata ugovornog prava. 2 Zakon o obligacionim odnosima („Sl. Pored ovog trenda postoji i ve} je i u nas za`ivjela u praksi jedna nova tendencija. a to je da se prodaja koja se vrši od strane „dr`avnih organa“ ili tzv. Pravno.

javljaju i fizi~ka lica isklju~ivo sa svojstvom kupca i to u onim slu~ajevima kada se javljaju kao kupci roba kod privrednih društava koji iste stavljaju u promet u okviru svoje registrovane djelatnosti. prava javnih nabavki. a njen osnovni cilj jeste sticanje prometnih vrijednosti stvari i dobiti. ~lan 8-18. Naravno da je najinteresantnija prodaja poslovnog prava koju kakaterišu privredna društva kao subjekti prodaje. Mo`e se govoriti o prodaji gra|anskog. Obaveza se mo`e ugasiti samo saglasnoš}u volja u~esnika u obligacionom odnosu ili na osnovu zakona“. Ugovorno pravo je zasnovano na odre|enim principima. Osnovi razlikovanja su: subjekti ugovora. kupovina na probu.4 4. trajno i profesionalno. poslovnog prava.5 Radi se o slijede}im posebnim vrstama ugovora o prodaji: prodaja sa pravom pre~e kupnje. pravni re`im u~esnika prodaje. 6 Zakon obligacionim odnosima. str. 16 . 20 i 25. Poslovnopravna prodaja se zaklju~uje masovno. prodaja internetom. Savremeni promet stvara nove neimenovane slu~ajeve ugovora o prodaji ili druge vrste izvedenih ugovora: lizing.poslovanju upotrebom informaciono-komunkacionih tehnologija ili elektronskom poslovanju.6 Ugovorno 4 Ibidem. a u drugom slu~aju o pravu javnih nabavki. 3. a u ovisnosti od fakti~kog stanja domašaji su mu razli~iti. te upotreba razli~itih sredstava komunikacije koja se koriste prilikom zaklju~ivanja ugovora. elektronski ugovori. 2. prodaja po uzorku ili modelu. kupovina investicione opreme. 23. Zbog toga je u njoj podjednaka pa`nja posve}ena i prelasku svojinskih prava i prelasku rizika. 5 Zakon o obligacionim odnosima. Danas mo`emo govoriti o egzistiranju razli~itih tipova ugovora o prodaji. kao i drugi pojavni oblici. predmet ugovora. Svaki od principa je imanentan suštini ugovornog prava. te prodaji uz upotrebu informaciono-komuniakcionih tehnologija (e-ugovori). Kao subjekti poslovne prodaje danas se. Sam princip pacta sunt servanda Zakonom je regulisan ~lanom 17 na sijede}i na~in: „U~esnici u obligacionom odnosu su du`ni da izvrše svoju obavezu i odgovorni su za njeno ispunjenje. prodaja od vrata do vrata. ~lan 527-551. te sredstva koja se koriste pri zaklju~enju ugovora. prodaja sa specifikacijom. me|unarodnog poslovnog prava. Radi se o klasi~nim principima obligacionog prava koji su osnov i zaklju~ivanja pojedinih ugovora. pokretne stvari kao predmet. odnosno prava svojine i prodaja sa obro~nim otplatama cijene. Osnovni principi ugovornog prava 5. U odnosu na osnovnu verziju ugovora o prodaji pojavljuju se i prodaje sa posebnima utana~enjima. sve ~eš}e. prodaja sa zadr`avanjem prava raspolaganja. Razlikovanje pojedinih oblika prodaje mo`e se vršiti po osnovu razli~itih kriterija.

Beograd 1967. godine. osloba|a obaveze (lex non cogit ad impossibilia) va`ilo je pravilo „niste trebali da budete toliko ludi da stvarate apsolutnu obavezu i morate platiti za svoju ludost“. 17 . Prema tome. Uzajamnost me|usobnih davanja ili na~elo ekvivalencije. kao i prekomjernog ošte}enja. moraju biti ravnopravni. Princip pacta sunt servanda svoje porijeklo vodi iz rimskog prava i njegova suština izra`ava se njegovim doslovnim prevodom da je ugovor zakon za ugovorne strane. Domašaji principa ravnopravnosti se`u sve do klauzule nacionalnog tretmana u okviru re`ima direktnih stranih ulaganja. Me|utim. takvo lice ne}e odgovarati za neis7 „Razgovor je razgovor a ugovor je zakon strankama“. na prvi pogled. dopušteni.8 Ovako postavljen princip apsolutnosti obaveze podrazumijevao je da ako je neka obaveza ustanovljena zakonom. godine strana 48.7 Bez obzira što pravni princip pacta sunt servanda poti~e iz rimskog prava suština njegovog domašaja najbolje se ogleda kroz primjere iz sudske prakse u Engleskoj i Francuskoj u XVII vijeku. ona je du`na da to izvrši uprkos ma kakvom doga|aju koji je nastupio sa neminovnoš}u. U duhu prednjeg su i principi zabrane stvaranja i iskorištavanja monoploskog pola`aja. Ure|ivanje me|usobnih odnosa odvija se u skladu sa na~elom autonomije volje. Iz ovog perioda poti~u i elementi koji su vezani za nastanak teorije i pravnog instituta zelenaškog ugovora. 6. on je morao opraviti i onda kad bi izgorjela u po`aru ili bila porušena od neprijatelja… Umjesto da se ide za pravilom kontinentalnog pravnog sistema da se stranka. koju odgovorno lice bez svoje krivice ne mo`e izvršiti. Kao specifi~ni izdvajaju se i principi uzajamnosti me|usobnih davanja kao i princip pacta sunt servanda. „Kada jedna strana sopstvenim ugovorom stvori za sebe obavezu ili teret. Razlog je taj što se u ove dvije zemlje najdu`e i u apsolutnoj formi zadr`alo dejstvo principa pacta sunt servanda. ali u duhu osnovnih pretpostavki obligacionog odnosa. time i ugovornim odnosima. citat iz presude u slu~aju Paradine Jane iz 1647.pravo polazi od osnovnog principa slobode ure|ivanja obligacionih odnosa. ~lan 1020 Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru. odnosno moraju biti. ~ije je ispunjenje bez njene krivice postalo nemogu}e. ako je zakupac ugovorio da opravi ku}u. a ravnopravnost proisti~e iz rješenja koja su prisutna u pozitivnom zakonodavstvu. jer se on mogao protiv toga obezbijediti ugovorom koji je zaklju~io“. bez obzira kako posmatrali ovaj princip on ide za tim da nije dozvoljeno pretjerano se bogatiti na ra~un drugog. Me|usobni odnosi ne smiju biti contra legem. U~esnici u obligacionim. Radi se o postulatu koji svoju egzistenciju duguje u~enju kanonskog prava koje se`e iz srednjeg vijeka još od vremena Tome Akvinskog. 8 Citat prema Krulj dr Vrleta: „Promijenjene okolnosti i ugovorna odgvornost“. od strane pravnog poretka. 7. ne bi bilo imanentno tr`išnom privre|ivanju.

Kasacioni sud je u ovom slu~aju zauzeo stav „da ni u kom slu~aju ne spada u nadle`nost sudova. za sud mo`e biti mjerodavno samo jedno pravilo: poštovanje obe}ane vjere“. Isto stanovište je zauzela i francuska sudska praksa u „vode}em slu~aju“ u sporu oko Kraponskog kanala. Ugovor je bio ništav ako je ~inidba bila nemogu}a (npr. Ova rješenja iz rimskog prava svoje ishodište nalaze u ideji da se od du`nika ne mo`e zahtijevati da ispuni ono što nije mogu}e. kao i za slu~aj propasti individualno odre|ene stvari bez krivice du`nika. tako|er. Ali. povla~i za jednu stranu takvu štetu da bi to predstavljalo „fla9 Krulj dr Vrleta. Ovakvi stavovi su zaokru`eni sa shvatanjima postglasatora (Andrea Aliati i De Luca) koji govore o „nastupanju nekih nepredvi|enih uzroka. godine. a u bitnom su uticale na izvršavanje ugovornih obaveza. 18 . Kanonsko pravo srednjeg vijeka. cit. pod promijenjenim okolnostima. takvih da stranke ništa sli~no nisu mogle zamisliti“. odnosno o dva principa u vezi sa primjenom klauzule rebus sic stantibus. odnosno ako ugovorna obaveza nije ispunjena onako kako glasi (in forma specifica). str. moral i društveni poredak zahtijevaju da ~ovjek dr`i rije~ koju je dao. a koja se primjenjuje kod ugovora sa du`im rokom trajanja ili kada postoje obaveze sa sukcesivnim prestacijama i ako izvršenje neke obaveze.9 U francuskoj sudskoj praksi kasnije je došlo do ubla`avanja ovakvog stava donošenjem Zakona Faillat 1916. Ovakav stav se susre}e i kod Svetog Tome Akvinskog: „… da bi jedan ~ovjek bio du`an da ~ini ono što je obe}ao treba da su sve okolnosti ostale iste… on nije nevjeran ako ne ispuni ono što je obe}ao jer su se uslovi promijenili“ (Suma Theologica Sancti Thomae Aquinatis). Iako pravni princip pacta sunt servanda korijene vu~e iz rimskog prava i ono je poznavalo izuzetke koji su ubla`avali krutost ovog pravila. da uzme u obzir vrijeme i okolnosti u cilju izmjene onog što su stranke ugovorile i zamijene novim klauzulama one koju su stranke slobodno prihvatile … Ovakav stav je podr`ala i francuska pravna teorija kroz mišljenje da … pravda. ako bi se to lice ugovorom bezuslovno obavezalo da }e nešto u~initi. Tako se u Gratiani Decretum navodi „da nema ni dvoli~nosti ni la`i ako se ne odr`i obe}anje zbog toga što je neka nepredvi|ena okolnost u~inila da njegovo izvršenje postane opasno ili posebno štetno za obvezno lice“.punjenje. 25. ma koliko izgledala pravedna takva odluka. je uva`avalo odstupanja od pravnog principa pacta sunt servanda. neka zakonodavac interveniše po potrebi u vanrednim periodima krize. ono ne mo`e izbje}i odgovornost dokazuju}i da je ispunjenje s obzirom na razvoj doga|aja postalo nemogu}e. Postojalo je i pravilo da du`nik ne odgovara ako obavezu nije mogao ispuniti zbog više sile (vis maior). Ispunjenje obaveze moralo je biti mogu}e u momentu zaklju~enja ugovora. to ne zna~i da ne treba uva`avati okolnosti koje su nastupile po zaklju~enju ugovora. res sacra ili res extra commercium). op. prodaja stvari koja ne postoji) ili pravno nemogu}a (prodaja stvari koje su bile npr.

11 10 Citat prema Krulj dr Vrleta. Izuzetno. Sli~na pravila sadr`i i austrijski Gra|anski zakonik (paragraf 878 i 1447) … „što je upravo nemogu}e ne mo`e biti predmet punova`nog ugovora… kad kakva odre|ena stvar sasvim slu~ajno propadne prestaje svaka obaveza i du`nik nije ni obavezan ni vrijednost iste stvari naknaditi…“ Isto tako. 11 Tako ~lan 40. u ovom pogledu. nego kod prava i obaveza koja ih prate. ako li je nešto ve} izvršio tad }e se to srazmjerno ura~unati njemu u korist“ (~lan 624). zakon za pojedine vrste prodaje propisuje pisanu formu ugovora. ali uz pomenute izuzetke (~lan 914) tipa „što nije mogu}e nijesi ni du`an … kad se du`nik podvezao da }e dati ili u~initi nešto što je zasebno odre|eno. pravo je druge stranke. posti`e u bilo kojoj formi. Opšti imovinski zakonik za Crnu Goru je propisivao da ugovor treba ispuniti onako kako glasi (~lan 1020). 3. Forma tada dobija svojstvo bitnog elementa. prestaje obaveza sasvim lako. još neka komparativna rješenja iz prošlosti. tako da ugovor postoji i kad cijena nije odre|ena sporazumom stranaka. na koju se ko kao du`nik podvezao. strana 18. dvostrano obavezan i komutativan. Za njegov nastanak ili dejstvo nije potrebna predaja stvari koja je predmet ugovora. Naše pravo ne poznaje dokaznu formu (ad solemnitatem) i ugovor prodaje poslovnog prava tretira se kao neformalan pravni posao. Ugovor se zaklju~uje sporazumom stranaka i konsenzualan je. a dug dolazio od uzajamnog ugovora. slu~ajno propadne. Sporazum stranaka se. treba imati u vidu da se ova osobina ja~e ispoljava kod osnovnih. stav 2 ZOO ka`e: „Ponuda u~injena telefonom. i srpski Gra|anski zakonik (paragraf 538 i 912) „ugovor se mo`e samo o onim stvarima u~initi koje me|u ljudima prolaze i koje su mogu}e i dozvoljene… ako stvar jedna opredeljena. No. Ugovor o prodaji je teretan. Obilje`ja ugovora o prodaji 8. Time je on i lukrativne prirode. u na~elu. op. Teretnost se kod privredne prodaje pretpostavlja. du`nik treba da povrati što god je primio u ime onoga što bi trebalo da izvrši. ct. Fakti~ko je pitanje kako }e se dokazivati pojedini elementi ovog ugovora ukoliko je isti zaklju~en nekim od savremenih sredstava komunikacije.. što pak još primio nije ne mo`e više tra`iti. da ni u ceni du`nik stvar propalu du`an naknaditi nije“. U vrijeme izrade ZOO kao sredstva komunikacije pobrojana su ona koja su bila poznata u tom momentu. pa bez njegove krivice to postane nemogu}e. Komutativnost ozna~ava uzajamnu podudarnost obaveza i prava stranaka: ono što je obaveza jedne. 19 . stav 2 Zakona o obligacionim odnosima (dalje: ZOO). taki dug i sam prestaje (~lan 623)… kada je izvršenje slu~ajem postalo nemogu}e.grantnu nepravdu“.10 Ilustrativna su. teleprinterom ili neposrednom radio vezom smatra se kao ponuda prisutnom licu“. ~lan 462.

9. Dejstvo ugovora predstavljaju pravne i ekonomske posljedice koje on proizvodi. Te posljedice mogu biti prelazak svojine sa prodavca na kupca ili nastanak obaveze na isporuku stvari, ali i nastanak obaveze da se izvrši prijem stvari. Ugovor o prodaji ima stvarnopravna i obligacionopravna dejstva i ista mogu biti razli~ita u ovisnosti koje su stvari predmet prodaje. Ove stvari se tako dijele na: pokretne i nepokretne; generi~ke i individualizirane; sadašnje i budu}e; tu|e i propale stvari. Svaka od pobrojanih stvari nosi sa sobom specifi~nosti vezane za me|usobna prava i obaveze. Kao predmet ugovora o prodaji navedene su i nekretnine. Ovo nije karakteristika ugovora o prodaji izuzev kada se kao predmet prodaje javljaju nekretnine koje se stavljaju u promet na tr`ištu pravnim i fizi~kim licima kao krajnjim korisnicima. Tako bi se moglo govoriti o prodaji stanova i poslovnih prostora za tr`ište.12

4. Postupak zaklju~ivanja ugovora o prodaji
10. Savremeno pravo pod pritiskom potreba prakse i pod uticajem teorije prevazilazi koncept zaklju~ivanja ugovora o prodaji i drugih ugovora koji ovaj proces ograni~ava samo na radnje ponude i prihvata. Pravno zašti}eni pregovori predstavljaju posljednji legislativni izraz proširivanja postupka zaklju~ivanja posla (~lan 30 ZOO). Danas ona obuhvata sljede}e etape: eventualne faze, nu`ne faze, perfekciju ugovora13 i eventualnu intervenciju dr`ave u domenu nastanka pojedinih ugovora. Ova zadnja situacija je karakteristi~na za domen prava javnih nabavki. U eventualne faze zaklju~ivanja ugovora ubrajamo najprije, preliminarne kontakte. To su jednostrane fakti~ke, komercijalne radnje kojima jedno lice poziva drugo na pregovaranje ili tra`i informacije radi donošenja odluke o otpo~injanju pregovora. Drugu etapu predstavljaju pregovori kao dvostrani kontakti stranaka sa jasno izra`enim ciljem da se otpo~ne proces utvr|ivanja namjere u~esnika u pogledu budu}eg ugovora. Pismeno fiksirana saglasnost strana do koje se do|e u toku pregovora, a koja se ti~e pojedinih dijelova ugovora, naziva se punktacija (punktacije). Završnu, tre}u etapu, ~ini tzv. pripremni ugovor. On predstavlja projekat ugovora do koga se došlo pregovorima. Pripremni ugovor daje osnovu za upu}ivanje „~vrste ponude”. Nu`ne faze zaklju~ivanja ugovora su davanje ponude i prihvata. Obje etape su slo`ene i me|usobno povezane. Njihovu uslovljenost najbolje ilustruje institut kontraponude (~lan 41. ZOO).
12 U Francuskoj prema shvatanju jednog dijela doktrine, ako izvo|a~ pored rada daje i svoj materijal u pitanju je ugovor o kupoprodaji. Ovi autori se pozivaju na odredbu francuskog Gra|anskog zakonika prema kojem “ugovor kojim je na osnovu jedini~nih cijena ili za globalnu cijenu ugovorena izgradnja jedne gra|evine smatra se ugovorom o djelu i onda kada materijal daje lice za koga se gra|evina radi, a kada materijal daje poslenik, onda više nije ugovor o djelu ve} ugovor o prodaji”. 13 Do ove faze se radi o sistematici preuzetoj iz monografije Draški} dr Mladena: „Zaklju~ivanje ugovora o prodaji“, CRS, II izd., Beograd 1986, str. 16 - 21.

20

11. Po svojoj pravnoj prirodi ponuda je jednostrani gra|ansko pravni posao; nastaje izjavom samo jednog subjekta i stvara obavezu samo za njega. Obaveza ponudioca se sastoji u tome da se unutar perioda ozna~enog u ponudi ili, ako toga nema, u dispozitivnom propisu ostane pri ponudi. Ta obaveza u izjavi o ponudi mo`e biti izri~ito isklju~ena. Isklju~enje je mogu}e i na osnovu okolnosti posla (~lan 36 ZOO). Pošto ponuda u na~elu stvara strogu obavezu za ponudioca, razvili su se posebni postupci kojima se lice koje je ponudilac u ekonomskom smislu stavlja u pravnu poziciju ponu|enog. Ti posebni postupci su: licitacije, licitacije o podobnosti, tenderske procedure i prikupljanje ponuda. Svi ovi postupci se, kod slo`enijih ugovora, i kod ugovora ve}e vrijednosti obavljaju na osnovu prethodno izra|enog tendera. Tender izra|uje ili pribavlja lice koje je ponudilac u ekonomskom smislu, a ponu|eni u pravnom zna~enju rije~i. Tender predstavlja veoma detaljno sa~injen i obavezan obrazac ponude u kome su sadr`ani svi elementi koje ona mora da ima, osim cijene. Tender ne predstavlja ništa drugo nego poziv za davanje ponude. Onaj poslovni subjekt koji raspisuje tender u stvari vrši poziv za dostavljanje ponuda, te se fakti~ki nalazi u ulozi ponu|enog. 12. Prihvat je izjava ili ponašanje ponu|enog koje nesumnjivo ukazuje na saglasnost ponu|enog sa ponudom. Uzansa 3414 navodi neke primjere zaklju~ivanja ugovora o prodaji konkludentnim radnjama: raspolaganje primaoca robom u svoje ime i za svoj ra~un, ukoliko on ne zna da je roba poslana u druge svrhe; prijem dokumenata na osnovu kojih se mo`e raspolagati robom, ako primalac ne zna da su mu dokumenta predata u drugu svrhu; propuštanje kupca da robu predatu „na ogled“, „na probu“, vrati po isteku roka u kome je trabalo da da izjavu o tome da li `eli ili ne `eli zaklju~enje ugovora. Pod uslovima predvi|enim u Zakonu o obligacionim odnosima (~lan 42) ugovor o prodaji mo`e biti zaklju~en i šutnjom. Pošto šutnja predstavlja potpuno pasivno dr`anje ponu|enog, ona se mo`e smatrati prihvatom samo ako postoje sljede}e pretpostavke: stalna poslovna veza ponudioca i ponu|enog i to u pogledu odre|ene, a ne bilo koje robe, i propuštanje ponu|enog da se u ostavljenom roku ili odmah izjavi da ponudu odbija.15 13. Pod perfekcijom ugovora o prodaji podrazumijevaju se pravila koja odre|uju mjesto i vrijeme njegovog nastanka. Ona se razlikuju prema tome da li su stranke bile prisutne, ili su pak, bile odsutne kada je saglasnost postignuta. Tehnike komuniciranja kod kojih su stranke u neposrednoj vezi, iako su prostorno udaljene (telefon, telefaks, tele14 Opšte Uzanse za promet robom Glavne dr`avne arbitra`e iz 1954. godine („Sl. list FNRJ“, broj 15/54). 15 O va`enju i pravnim domašajima uzansi, kako posebnih tako i opštih, vidjeti kod: Simi} dr Mili} i Trifkovi} dr Miloš, „Poslovno pravo“, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 1999. godine, strana 87-88.

21

vizuelne veze, elektronska pošta, video telefon, mobilni telefon) kombinuju primjenu normi koje va`e me|u odsutnim (za mjesto zaklju~enja) i me|u prisutnim (za vrijeme nastanka ugovora). 14. Potpisivanje ugovora mo`e predstavljati etapu njegovog zaklju~enja u tri slu~aja. Prva dva obuhvataju situacije u kojima je prodaja po zakonu ili po sporazumu stranaka formalan pravni posao. Tre}i slu~aj regulisan je ~lanom 69, stav 3 ZOO koji ka`e: „Ako su ugovorne strane predvidjele posebnu formu samo da osiguraju dokaz svoga ugovora, ili da postignu što drugo, ugovor je zaklju~en kad je postignuta saglasnost o njegovoj sadr`ini, a za ugovara~e je u isto vrijeme nastala obaveza da ugovoru dadnu predvi|enu formu“. Forma mo`e biti zadovoljena zajedni~kim potpisom jednog ili odvojenim potpisima dva dokumenta identi~nog sadr`aja.16 Pravnu kvalifikaciju pisane forme ugovora o prodaji va`no je uvijek izvršiti zato što se za nju ve`u zna~ajne pravne posljedice u pogledu posebno usmeno dogovorenih nebitnih elemenata i na~ina kasnijih izmjena i dopuna ugovora.17

5. Posebne tehnike zaklju~ivanja ugovora o prodaji
15. Poslovnopravna prodaja se uvijek obavlja profesionalno, a njen naj~eš}i predmet su pokretne stvari odre|ene po rodu. Ove osobine, u uslovima masovnog prometa, po pravilu, dovode do tipizacije pojedinih elemenata i rješenja u ugovorima iste vrste. Na toj osnovi nastaje veliki broj tipskih i formularnih obrazaca i opštih uslova poslovanja, koji se po tendenciji primjenjuju jednako na sve u~esnike u poslu.18 Zato se nazivaju standardnim ili tipiziranim ili formularnim ugovorima. Ako se trgovina vrši inetrentom onda su to, u najve}em broju slu~ajeva, adhezioni ugovori. U njima su unaprijed dati tipizirani nebitni elementi ugovora. Bitni elementi se odre|uju u mjeri u kojoj je to mogu}e. Naj~eš}e se posebno sporazumijeva o koli~ini kao odrednici predmeta i o cijeni. Primjena standardnih kupoprodajnih ugovora uvodi u ovu oblast cjelokupnu problematiku formularnog prava.19 Ovdje je potrebno posebnu pa`nju skrenuti na re`im opštih uslova poslovanja (~lanovi 142 - 144 ZOO) i na zabranu stvaranja i iskorištavanja monopolskog ili dominantnog polo`aja na tr`ištu.20
16 Vidjeti Perovi} dr Slobodan: „Formalni ugovori gra|anskog prava“, Savez udru`enja pravnika Jugoslavije, Beograd 1964, str. 62 – 63. i Draški} dr Mladen: „Zaklju~ivanje ugovora o prodaji“, str. 295 296. 17 ^lan 67 i 71 ZOO naro~ito. 18 Sve ~eš}e se pominje termin „Beatl of Form“. 19 Vilus dr Jelena: „Opšti uslovi formularnih ugovora“, Institut za uporedno pravo, Beograd 1976. 20 ^lan 38 - 42 Zakona o trgovini („Sl. novine FBiH“, broj 2/95).

22

16. Zaklju~nica je pismena potvrda o usmeno zaklju~enom ugovoru. Daje se na unaprijed utvr|enom i odštampanom formularu ili na ad hoc sastavljenom obrascu. Pošto zaklju~nica ne predstavlja pismenu formu ugovora, on je punova`an i kada zaklju~nica nije izdata, odnosno potpisana. Zaklju~nici mo`e biti pridodato svojstvo obavezne ugovorne forme pravnog posla prodaje, samo nesumnjivim sporazumom stranaka. U sadr`aj zaklju~nice uvijek ulaze bitni elementi ugovora bez obzira na to da li su oni odre|eni zakonom, sporazumom stranaka ili prirodom posla. Pitanje je konkretnih okolnosti i stepena standardizacije posla u kojoj mjeri }e nebitni sastojci ugovora biti navedeni u zaklju~nici. Zaklju~nice veoma ~esto sadr`e izvode iz opštih uslova poslovanja ili klauzulu kojom ih stranke uklju~uju u svoj ugovor. Sve što se nalazi iznad potpisa stranaka, bilo u tekstu, bilo na margini, obavezuje stranke. Sadr`aj zaklju~nice u svemu mora „odgovarati usmeno zaklju~enom ugovoru”.21 Svaka stranka mo`e od druge zahtijevati ispostavljanje ili potpisivanje zaklju~nice, sve dok druga strana nije ispunila svoje ugovorne obaveze.22 Zaklju~nica se sastavlja najmanje u dva ravnoglasna primjerka. Stranka koja ju je sa~inila i potpisala, dostavlja zaklju~nicu drugom partneru oba primjerka na potpis sa zahtjevom da „joj vrati jedan primjerak pošto ga potpiše“. Opšte uzanse su za vra}anje potpisane zaklju~nice predvidjele rok od tri dana.23 Ako druga strana ne}e da potpiše ili vrati zaklju~nicu, spor }e se najprije rješavati „mirnim putem”, razgovorom stranaka. Ukoliko on ne da rezultate, strana koja je sastavila i potpisala zaklju~nicu mo`e tu`bom tra`iti od suda da utvrdi postojanje ugovora i njegov sadr`aj. Sud u parni~nom postupku, dakle uz izjašnjavanje druge strane, rješava spor. Ako usvoji tu`bene zahtjeve donije}e deklaratornu presudu kojom konstatuje da je ugovor zaklju~en i šta je njegov sadr`aj. Ovakva presuda, u svim slu~ajevima, predstavlja izuzetno jako dokazno sredstvo. Paralelno sa zahtjevom za utvr|ivanje ili nakon dobijanja povoljne presude, strana koja je potpisala zaklju~nicu mo`e od druge strane tra`iti naknadu štete koju je pretrpjela zato što nije imala zaklju~nicu. 17. Porud`bina ili narud`benica je poslovni naziv za komercijalni dokument sa razli~itim polo`ajem i funkcijama u postupku zaklju~ivanja i dokazivanja ugovora. Te ~injenice opredjeljuju njegovu pravnu kvalifikaciju. Porud`bina predstavlja ponudu kada kupac na osnovu prethodno pribavljenih informacija njome izra`ava ozbiljnu namjeru da zaklju~i odre|eni, u dokumentu definisani ugovor. Ako kupac šalje porud`binu na osnovu ve} primljene ponude prodavca, tada ona ima pravni karakter prihvata. Takva porud`bina mora u svemu biti saglasna sa ponudom. Postoje
21 Opšta uzansa broj 16. 22 Opšta uzansa 15. 23 Opšta uzansa 17.

23

li u porud`bini razlike u odnosu na ponudu, ona ima pravna svojstva kontraponude. Napokon, kada je ugovor ve} sklopljen, porud`bina ima svojstvo dokaznog sredstva i knjigovodstvenog dokumenta.

6. Bitni elementi ugovora o prodaji
18. Bitni elementi ugovora su oni sastojci koji ugovoru daju bilo osobine jednog definisanog tipa pravnog posla, bilo specifi~an sadr`aj i karakteristike koji odgovaraju zajedni~koj namjeri stranaka. Bitni elementi ugovora o prodaji dijele se na: propisane, utana~ene sporazumom stranaka i one koji u ugovor ulaze na osnovu njegove ekonomske suštine, odnosno po prirodi posla. Mi }emo se zadr`ati samo na posljednjoj vrsti elemenata i to u našem pravu. Kod prodaje poslovnog prava to su uvijek predmet i stvar, a koli~ina i cijena imaju ovo svojstvo samo pod odre|enim uslovima. 6.1. Predmet 19. Karakteristi~an predmet trgova~ke prodaje su pokretne stvari. To mogu biti: roba, energije i hartije od vrijednosti. Posebni pravni re`imi predvi|eni su za prodaju energija. Prodaja hartija od vrijednosti vrši se prema pravilima predvi|enim za pojedine vrste. Njihovu osnovu pre-dstavljaju re`imi mjeni~nog i dioni~arskog prava. Predmet prodaje poslovnog prava su pokretne tjelesne stvari koje se nalaze u pravnom i ekonomskom prometu. Predmet prodaje poslovnog prava mogu biti i stvari koje se nalaze u ograni~enom pravnom i poslovnom prometu. Obi~no se radi o stvarima koje se ti~u bezbjednosti kao i zaštite zdravlja stanovništva. Ograni~enja mogu biti subjektivne prirode, s obzirom na vrstu stvari, i objektivne prirode, s obzirom na preduslove koje moraju ispunjavati privredna društva da bi se bavila prometom pojedinih od ovih stvari. O pojedinim vrstama stvari je bilo govora u smislu njihovog nabrajanja. 6.2. Koli~ina 20. Koli~ina predstavlja fizi~ko, prostorno i kvantitativno odre|ivanje stvari koja je predmet prodaje. Koli~ina je uvijek sastavni dio predmeta prodaje. Njena pravna kvalifikacija zavisi od zna~aja koli~ine za ostvarivanje svrhe posla i od posljedica koje proizvodi neuredno ispunjenje ugovora u pogledu koli~ine. Koli~ina je bitan elemenat ugovora ako je tako izri~ito ugovoreno, ako na to upu}uje priroda stvari i kada to zahtijevaju specifi~ne okolnosti konkretnog posla. U svim ostalim slu~ajevima, koli~ina je nebitan elemenat ugovora. Bez obzira na pravnu
24

kvalifikaciju, koli~ina se uvijek odre|uje ugovorom. Prinudnih ili dispozitivnih propisa koji bi mogli da zamijene sporazum stranaka nema. Koli~ina najprije mo`e biti odre|ena ugovorom. Odre|ivanje se vrši nesumnjivim definisanjem u okviru usvojenog sistema mjera. To mo`e, ali i ne mora da bude metarsko-decimalni sistem. Na osnovu Uzanse 117 i zakonodavstva kojim se ure|uje sistem mjera, metarsko-decimalni sistem se pretpostavlja, ukoliko stranke nisu izri~ito navele neki drugi sistem. Prvi na~in odre|ivanja koli~ine jeste njeno numeri~ko preciziranje. Ako koli~ina nije bitan element posla ili ako se ne utvr|uje prema broju komada, odstupanje isporu~ene od ugovorene koli~ine za ± 2% smatra se urednom isporukom.24 Precizno odre|ivanje koli~ine mo`e se posti}i i upotrebom tehni~kih termina. Prema Uzansi 118, izraz „vagon”, bez bli`eg ozna~enja, zna~i deset hiljada kilograma bruto, a „cisterna” deset hiljada kilograma neto te`ine. Drugi na~in svodi se na pribli`no odre|ivanje koli~ine. Ako je uz naznaku koli~ine naveden izraz „circa“ ili sli~an, tolerancija u koli~ini iznosi ± 5%. Navo|enje koli~ine u rasponu, upotrebom izraza „od ... do“ ili „najmanje ... najviše“, zna~i da je predmet ugovora bilo koja koli~ina unutar datih granica.25 Tre}i metod sastoji se u upotrebi izraza „|uture”, „kako padne”, „vi|eno - odobreno” ili njima sli~nih. Njima se kao ugovorna koli~ina odre|uje ona koja se dobija uvidom u robu na odre|enom lokalitetu. Da bi ugovor o prodaji postojao, koli~ina mora biti barem odrediva. A to zna~i da u sporazumu stranaka moraju biti navedeni elementi koji omogu}avaju da se utvrdi šta one ta~no `ele u pogledu koli~ine. Konkretizacija ovih elemenata je i pravno i fakti~ko pitanje. 6.3. Cijena 21. Ekonomski posmatrano, cijena je vrijedonosna naknada za ustupljenu stvar i preneseno svojinsko pravo na njoj. U pravnom smislu, cijena je bitan elemenat ugovora koji predstavlja prete`no nov~anu protuvrijednost predmeta prodaje i svojinskog prava na njemu. U gra|anskoj prodaji cijena mo`e biti izra`ena ve}im dijelom u novcu, a manjim u stvarima. Ako se cijena iskazuje isklju~ivo u stvarima, postoji poseban ugovor o razmjeni, trampi.26 U poslovnoj praksi se ovo naziva pla}anje kompenzacijom. Za prodaju poslovnog prava karakteristi~no je iskazivanje cijene isklju~ivo u novcu. Struktura cijene veoma je slo`ena. O toj ~injenici treba voditi ra~una i prilikom kalkulacije i kod ugovornog odre|ivanja cijene. U cijenu, najprije, ulazi nov~ana protuvrijednost neto te`ine robe, ukoliko ugovorom nije izri~ito predvi|eno da ona obuhvata i te`inu ambala`e „bruto za neto”.27 Pošto je prema dispozitivnim pravi24 Opšta uzansa 121. 25 Opšta uzansa 119. 26 Vidjeti Zakon o obligacionim odnosima, ~lanove 552 i 553. 27 Uzansa 161.

25

lima pribavljanje ambala`e obaveza prodavca, to troškovi koje ona izaziva, tako|er, moraju biti uklju~eni u cijenu. Ovo pravilo se ne}e primijeniti, ako postoji izri~it suprotan sporazum stranaka ili kada to zahtijevaju osobine ambala`e. Troškovi robnog prometa u u`em smislu: porezi, takse, vozarine, izdaci povodom pripreme za isporuku ili uskladištenje itd., po pravilu, ulaze u cijenu u iznosima koje prodavac mora da snosi do mjesta i vremena isporuke.28 Ostali „zavisni troškovi” uklju~uju se u cijenu prema istom kriteriju. No, postoje i pravila za pojedine me|u njima, koja odvajaju obavezu izvršavanja odre|enih radnji od snošenja troškova koje te radnje izazivaju. Prema Uzansi 160 to je slu~aj sa pribavljanjem uvjerenja o porijeklu robe i sa njegovim legalizovanjem. Ako se prodavac pojavljuje kao izvoznik, on u cijenu mora da uklju~i izvozne carine zajedno sa troškovima izvoznog carinjenja.29 Prodavac koji je ujedno i uvoznik robe u cijenu mora da ukalkuliše uvozne carine i troškove uvoznog carinjenja, te da obra~una porez na dodanu vrijednost.30 Pored toga, na njega padaju i druge uvozne da`bine, što mora imati odraza u cijeni. Treba napomenuti da posebni propisi o porezima, carinama, te drugim procedurama vezanim za promet robom, mogu sadr`avati rješenja druk~ija od do sada izlo`enih. 22. Ovaj ugovor poslovnog prava postoji i onda kada u njemu nije odre|ena cijena, odnosno i kada nema elemenata na osnovu kojih bi ista bila barem odrediva. Ona se tada u krajnjoj liniji konstatuje na osnovu pravila dispozitivnog karaktera. Stoga smatramo opravdanim stav da cijena u ugovoru mora biti odre|ena ili bar odrediva. Na~ini na koje se cijena odre|uje su prinudni propis, ugovor i dispozitivni propis.

7. Nebitni elementi ugovora o prodaji
7.1. Pojam i vrste 23. Nebitni elementi posla prodaje su oni sastojci ugovora koji se u njemu ne moraju nalaziti niti po prirodi posla, niti radi sa~injavanja ugovora shodno klju~nim ciljevima stranaka. Ipak, odre|ivanje nebitnih elemenata izuzetno je zna~ajno i u ekonomskom i u pravnom smislu. Njima stranke posti`u potpunu prilago|enost ugovora svojim konkretnim potrebama. Upravo zbog toga nebitni elementi su ~est uzrok sporova. Osim bitnih elemenata prodaje, svi ostali sastojci posla pravno imaju karakter nebitnih elemenata ve} po pretpostavci. Suprotno mo`e biti propisano ili ugovoreno. Na osnovu izlo`enog je jasno da je broj nebi28 Uzansa 168. 29 Opšta uzansa 165. 30 Opšta uzansa 164.

26

tnih elemenata izuzetno velik. Ovdje }emo se zadr`ati na onima koji još nisu izlo`eni, ili o kojima ne}e ni kasnije biti posebno rije~i. Ti elementi su: kvalitet, transportne klauzule i ambala`a. 7.2. Kvalitet 24. Kvalitet je skup hemijskih, fizi~kih, estetskih, funkcionalnih i drugih svojstava stvari koje je ~ine upotrebljivom bilo za svrhe za koje se uobi~ajeno koristi, bilo za posebne namjene koje proisti~u iz ugovora ili okolnosti posla. To je, dakle, skup svojstava robe usljed kojih se ona mo`e korisno upotrijebiti. Ovakve definicije jasno ukazuju na ekonomski zna~aj i na pravnu slo`enost kvaliteta kao elementa ugovora. Zbog njih je kvalitet jedan od naj~eš}ih razloga za sporove me|u strankama. Kvalitet se odre|uje: ugovorom, dispozitivnim propisom ili imperativnim propisom. U ovisnosti od vrste robe koja je predmet ugovora o prodaji ovisi}e i na~in utvr|ivanja kvaliteta. 7.3. Ambala`a 25. Ambala`a je stvar, sredstvo pakovanja, a time i imovinska vrijednost.31 Mo`e se definisati i kao zaštitni omot robe. Ambala`u je mogu}e podijeliti na razli~ite na~ine.32 Juridi~ki su najva`nije podjele na potrošnu i nepotrošnu ambala`u, te obi~nu i originalnu („originalno pakovanje”). Prema ~lanu 75 Zakona o standardizaciji, „proizvodi u originalnom pakovanju”, su oni „koji su prije stavljanja u promet na tr`ištu upakovani na na~in koji osigurava da se sadr`aj pakovanja ne mo`e izmijeniti, utrošiti, odnosno upotrijebiti bez otvaranja ili ošte}ivanja pakovanja, a u cilju da se tako upakovan proizvod ponudi neposrednom potroša~u, odnosno korisniku”. Od ambala`e treba razlikovati zaštitu robe koja se ne pakuje. Ambala`a je bitan elemenat ugovora, ako je to propisano ili izri~ito ugovoreno. U svim ostalim slu~ajevima ona je nebitan sastojak. No, uprkos tome potrebno joj je posvetiti posebnu pa`nju. Obezbje|enje ambala`e i pakovanje robe je po dispozitivnim propisima obaveza prodavca. Isti pravni tretman ima i obaveza zaštite robe koja se posebno ne pakuje. Suprotna rješenja moraju biti nesumnjivo utana~ena. 7.4. Transportne klauzule 26. Transportne klauzule su tehni~ki trgova~ki termini kojima se prodavac i kupac na skra}en na~in dogovaraju o nizu pitanja od zna~aja za izvršavanje ugovora o prodaji. U ta pitanja spadaju: organizacija
31 Bukljaš dr Ivo: „Pravne norme i trgova~ki obi~aji za ambala`u”, Progres, Zagreb 1962, str. 5. 32 Bukljaš dr Ivo, isto djelo, str. 6-8 navodi sljede}e vrste ambala`e: neodvojiva i odvojiva, potrošna i nepotrošna, zamjenljiva i nezamjenljiva, investiciona i neinvesticiona, te sitna i krupna.

27

Du`nost obavještavanja kupca o svim momentima relevantnim za zaklju~enje i izvršavnje ugovora kod nas predstavlja konkretizaciju na~ela poštenja i savjesnosti. U osnovne du`nosti ubrajaju se isporuka. 1976. i 2000. stav 1 ZOO). transportnim klauzulama mogu se urediti i druga kao što su: pla}anje carina. njihova zastupljenost u dispozitivnom zakonodavstvu i zna~aj u praksi su mjerila prema kojima se du`nosti prodavca mogu podijeliti na osnovne i sporedne. Zbog toga se mo`e smatrati da ona ima karakter opšte obaveze prodavca. Pored ovih. Obaveze prodavca 28. zavisno od vrste klauzule i izvora za odre|ivanje njenog sadr`aja. te sve ~eš}e elektronske obrade podataka. garancija za pravne nedostatke i ispostavljanje fakture. te prelaz rizika sa prodavca na kupca. 1967. 1990. Ove obaveze bi}e predmet posebnog izlaganja. 29. prevoznikom. Posljednja revizija je u sebe uklju~ila zahtjeve novih transportnih tehnologija (multimodalni i rollov/rollott prevozi).522 ZOO). prakti~no postao dokumenat sa univerzalnom primjenom. Akt kojim je to u~injeno nosi naziv INCOTERMS (International Commercial Terms). danas.isporuke. a potrebno je posebno ista}i dvije: ~uvanje stvari i obavještavanje. osigurava~em i drugim vršiocima usluga u prometu robe. g. Me|unarodna privredna komora u Parizu (1936) kodifikovala je najva`nije transportne klauzule. Sporedne obaveze su vezane za izvršavanje glavnih obaveza i za re`im odgovornosti prodavca. Ona le`i na prodavcu onda kada je zbog kup~eve docnje sa prijemom isporuke rizik prešao na kupca. Vezanost pojedinih obaveza za ekonomsku suštinu posla prodaje. Obaveze prodavca su du`nosti izvršavanja odre|enih radnji koje za njega proisti~u iz ugovora o prodaji. sklapanje ugovora o transportnom osiguranju i snošenje troškova tog osiguranja. 8. garancija za materijalne nedostatke. transportne klauzule nikada neposredno ne ure|uju odnose izme|u prodavca ili kupca sa vršiocima usluga. organizacija transporta. snošenje troškova isporuke i transporta. a dr`avina (posjed) stvari ostala kod prodavca (~lan 520. Postoje razli~ite klasifikacije ove grupe obaveza. 1980. pribavljanje dozvola i sli~no. Ali. iako je relevantne zakonske odredbe o prodaji regulišu samo spo28 . Revizije INCOTERMS-a izvršene su 1953. Rješenja transportne klauzule unesene u ugovor o prodaji bitno uti~u na sadr`aje ugovora koje prodavac ili kupac zaklju~uju sa špediterom. Obaveza ~uvanja stvari je zajedni~ka du`nost saugovaratelja (~lan 520 . 27. INCOTERMS je.

radi~no. ova varijabla dovodi do razli~ite kvalifikacije pojedinih radnji koje kupac kao poslovni subjekt preduzima. Sporednih obaveza kupca tako|e ima više. obaveza reklamiranja ulazi u vanredan tok posla. prijem isporuke. Uprkos ovome. Organizovanje prevoza. Posljednja obaveza je uslovljena. Ugovor o prodaji je sinalagmati~an. su isti kao i kod obaveza prodavca. 9. Pošto se reklamacijom materijalnih nedostataka obezbje|uje realizacija obaveza prodavca po osnovu garancije. Uporedno posmatrano. Najkarakteristi~niji primjeri su pregled robe i obavještavanje o nedostacima. a to je ~injenica da je kupac povjerilac za karakteristi~nu obavezu isporuke i ujedno aktualni ili potencijalni vlasnik stvari koja je predmet ugovora. Pored toga. Zbog toga njihovo pravno regulisanje treba uvijek precizno razgrani~iti. izme|u elemenata. obaveza i odgovornosti postoje bitne pojmovne i funkcionalne razlike. Svaka od njih se sastoji od ve}eg broja relativno samostalnih radnji za koje va`e posebna pravila i za ~ije izvršenje moraju biti ispunjene predvi|ene pretpostavke. Ostale sporedne obaveze mogu biti fundirane u dispozitivnim propisima33 ili na ugovoru. Obaveze kupca su njegove du`nosti izvršavanja radnji koje proisti~u iz ugovora o prodaji. tj. njegova odgovornost. Zbog toga su obaveze prodavca istovremeno i prava kupca. 30. Ali. u na~elu. 29 . Obaveze kupca 31. Na~ini izvršavanja obaveza tipizirani su kroz njihove modalitete. pla}anje cijene i obavještavanje o materijalnom nedostatku (reklamacija). Oni ozna~avaju vrste radnji koje treba preduzeti i na~in na koji to valja u~initi da bi se konkretna du`nost smatrala uredno ispunjenom. Od onih koje su zasnovane na dispozitivnim odredbama Zakona o obligacionim odnosima treba ista}i obavezu ~uvanja stvari. Osnovne du`nosti neposredno proisti~u iz bitnih sastojaka prodaje. postoji i jedan dodatni elemenat. Obaveze prodavca tijesno su povezane sa elementima ugovora. du`nosti su povezane i sa odgovornoš}u prodavca za neizvršenje ili neuredno izvršenje ugovora. oni se u zakonodavstvu odre|uju ili kao obaveza ili kao pravo kupca. Osnov obaveza kupca i faktori koji uslovljavaju njihov pojedina~ni izgled. ako on postoji. Ukorijenjenost prodaje u osnovni prometni odnos i bogatstvo veza kroz koje se zadovoljavaju razli~ite potrebe stranaka. 32. ~ine od obaveza prodavca izuzetno slo`ene pojave. Ona le`i na kupcu kada mu je stvar 33 ^lan 473 ZOO. Osnovne obaveze kupca u našem pravu su: pregled robe (provjera da li roba ima materijalnih nedostataka).

pla}anje uz poštovanje na~ela istovremenosti). ali njegov zna~aj ima svoje posebno mjesto. odnosno novca kojim raspola`u tzv. 2000. To je samo jedan od razloga obezbje|enja efikasne javne potrošnje. Sadr`aj obaveze je isti kao i kod prodav~eve istovrsne du`nosti. otvorenost i nediskriminatorski karakter javnih nabavki su osnovni zahtijevi i prioriteti. predstavljaju komplementarne pojmove povezane i sadr`inski (isporuka . One. svjedoci smo te`nji Bosne i Hercegovine za punopravnim ~lanstvom u ovoj zajednici. Don Wallace Jr. sankcije za neizvršenje osnovnih obaveza nisu uvijek precizirane. ^esto se sastoje u gubitku nekih kup~evih prava. ne smije biti jedini. 30 . pri tome. John Linarelli. Napokon. odnosno javnosti. strana 1. strana 15. Cijenovni kriterij. Konkurentnost. EUPPP. Rregulating Public Procurement. odgovornost za neizvršenje sporednih obaveza je u velikoj mjeri izjedna~ena sa opštim re`imom odgovornosti za neizvršenje ili neuredno izvršenje ugovora. Sarajevo 2006. Obaveze kupca su tijesno vezane za obaveze prodavca. prvo. transparentnost. Stoga }e pojedina rješenja iz našeg prava javnih nabavki biti prezentovana 34 O samom pojmu javnih nabavki pobli`e kod: Sue Arrowsmith. Naime. godine. 35 O principima javnih nabavki bli`e kod: Marian Lemke. 10. stav 2 ZOO). a on `eli da je vrati prodavcu bilo zbog nedostataka. Direktive Evropske unije o javnim nabavkama. ugovorni organi. bilo zbog raskida ugovora (~lan 520. izme|u ostalog. Re`im javnih nabavki predstavlja jedan zaseban pravni okvir koji nam. te je u toku jedan proces koji nazivamo harmonizacija našeg pravnog sistema sa komunitarnim pravom Evropske unije. Procjene govore da se u razvijenim zemljama pribli`no troši 17% GDP na javne nabavke. Pojam javnih nabavki 33. Od du`nosti zasnovanih na ugovoru isti~u se: slanje ambala`e i dostavljanje specifikacije. Drugo. Sve ve}i pritisak javnosti doveo je do toga da se ~esto korišteni princip transparentnosti. postoje i obilje`ja koja su donekle specifi~na. Opšte karakteristike obaveza kupca iste su kao i osobine du`nosti prodavca. omogu}uje da podvrgnemo kontroli utrošak javnih sredstava. Kluwer Law International. Pored toga.. Krajnji cilj je efikasna i racionalna potrošnja novca koji je prikupljen od poreza.35 34.prijem isporuke) i funkcionalno (isporuka . Uva`avaju}i procese koji su prisutni u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine akcenat }e biti na re`imu javnih nabavki prava Evropske unije. u ovim slu~ajevima stavlja na pijedestal.34 Radi se o potrebi da se pod nadzor stave svi oblici raspolaganja prilikom potrošnje bud`etskog.uru~ena. Kako bi se to obezbijedilo potrebno je bilo uvo|enje konkurentnosti kako bi se isti ili bolji kvalitet ostvario po ni`oj cijeni.

Naravno da su ti radovi obavljani besplatno ali je nesporno da se novac koristio za izgradnju pojedinih infrastrukturnih objekata tipa puteva. Istorijski posmatrano neki rudimentarni oblici javnih nabavki su postojali i u robovlasni~ko i feudalno doba. Iako je pitanje da li je ovo stvarno naj~eš}i oblik korupcije u javnom sektoru. Pravni razlozi le`e u ~injenici da se radi o posebnom pravnom re`imu koji u bitnome odstupa od tradicionalnih postulata ugovornog prava. akvadukta i sl.36 Tek poslije II svjetskog rata mo`emo govoriti da se 36 Na sam pomen korupcije u dr`avnim organima ve}ina odmah ima na umu podmi}ivanje radi sklapanja poslova sa dr`avom koji obuhvataju isporuku roba i usluga. Vladari su koristili novac i prihode koji su pribavljeni ubiranjem poreza i raznih nameta za razne oblike javnih radova. vijeka. Pravo raspolaganja sa prihodima dr`ava bilo je u rukama vladara. Korupcija u javnim nabavkama je izvor astronomskog rasipanja 31 . Javne nabavke su i u vrijeme kapitalizma ~esto bile izvor spoticanja. Naime. on je bez sumnje široko rasprostranjen i svakako onaj o kome se najviše piše. sudstva. zadovoljenje ekoloških standarda itd. socijalnog i penzijskog osiguranja. Istorija prava javnih nabavki 35. Pojedini usko pravni aspekti ove discipline imaju svoje mjesto i u okvirima upravnog prava. obrazovanja. Pravo javnih nabavki izrasta u jednu novu pravnu disciplinu koju metodološki mo`emo postaviti u okvire tradicionalnog ugovornog prava ili u okvire poslovnog prava. ili da upotrijebimo izraz javne nabavke. prisutan je zavidan nivo uticaja adminstrativnog prava i njegovih procedura. izgradnje infrastrukture. Teško da pro|e i dan. Prije svega to su ekonomski razlozi pošto je neophodno uva`avati ~injenicu obima potrošnje javnih sredstava. 11. odbrambenih utvrda. ~esto u koli~inama i iznosima koji prevazilaze o~ekivanja. Koji su osnovni razlozi sve intenzivnijeg izu~avanja javnih nabavki. energetskih i drugih objekata za potrebe stanovništva. ~ak i za raspuštanje vlada pojedinih zemalja. oblika finansijske kontrole i posebno bilo kog oblika odgovornosti. Sve do pojave modernih dr`ava ne mo`emo govoriti o mogu}nosti poštivanja pojedinih pravila kakva danas poznajemo. Razlozi su dvojake prirode. Javlja se potreba za organizovanim finasiranjem: vojnih potreba. Ti skandali su bili povod za brojna otpuštanja visokih javnih slu`benika. ali samo u onom domenu koji se odnosi na na~ine dodjele ugovora i rješavanje sporova povodom javnih nabavki. Javne nabavke danas predstavljaju simbol korupcije. Rashodi obrazovanja. Rashodi se vremenom višestruko uve}avaju. dr`avne uprave. Javni rashodi su se finansirali na fondovski na~in bez postojanja nekog posebnog plana. Na~elo javnosti prihoda i rashoda na dr`avnom nivou postaje pravilo s kraja 18. kulture i socijalnog staranja bili su u domenu crkve.i uporedo sa rješenjima iz prava javnih nabavki Eropske unije. Na svakom nivou vlasti i u svim njenim organizacionim oblicima sprovode se nabavke roba i usluga. Malo je djelatnosti koje toliko izazivaju javne slu`benike da budu korumpirani i koje stvaraju toliko prilika za korupciju kao što su javne nabavke. a naj~eš}e u smislu pojavnih oblika korupcije. a da se negdje u svijetu ne otkrije još jedan veliki skandal u vezi sa nabavkama roba ili usluga za potrebe javnog sektora.

Ovaj se problem mora rješavati sa posebnom pa`njom. strana 342-368 i Professor Sue Arrowsmith. Ova ~injenica govori u prilog pokušaja da se ovoj. godine daje samo neke osnovne principe vezane za re`im javnih nabavki. kako u privrednom sektoru. Sistem javnih tendera o kome se govori u stavu 1 treba da obezbedi pošteno i javno nadmetanje. 2005. a ne svoj.pa se njima mo`e manipulisati na bezbroj na~ina bez velike opasnosti da nepravilnosti slu~ajno budu otkrivene. 36. Nabavljanje roba i usluga na bilo kom nivou vlasti bi}e regulisano zakonima donijetim u parlamentu dr`ave i zakonima pokrajina koji }e obezbijediti izbor nezavisnih i nepristrasnih komisija za razmatranje ponuda na tenderima u procesu javnih nabavki. ne samo ekonomski zna~ajnoj oblasti posveti odgovaraju}a pa`nja. Javne nabavke koje postoje u današnjem savremenom obliku susre}emo tek u zadnjih desetak godina. O svim odlukama tenderskih komisija vodi}e se zapisnik. 32 . 2. Nijedan dr`avni organ i nijedan dr`avni funkcioner niti bilo ko drugi ne}e se na neprimjeren na~in miješati u donošenje odluka i u rad tenderske komisije. Nestru~nim licima poslovi javnih nabavki izgledaju komplikovano i tajanstveno što oni ~esto i jesu . Chapter 4. a posebno u dr`avnom. šta se mo`e u~initi da bi se korupcija sprije~ila. 4. godine. Oni koji se u takvim okolnostima dobro snalaze i koji su spremni da pomo}u korupcije ostvare svoje ciljeve lako nalaze saradnike na drugoj strani. Zabranom bilo kog oblika diskriminacije. a tenderske komisije na zahtjev zainteresovanih strana obrazlo`i}e svoje odluke. jer pri javnim nabavkama troše novac institucije za koju rade. Regulating Procurement. Temelji javnih nabavki su postavljeni sa uvo|enjem principa slobodne razmjene roba i slobodnog pru`anja i primanja usluga. Jedino su na nivou tadašjih republika postojali propisi koji su nalagali obavezno sprovo|enje nekog oblika javnog tendera prilikom investiranja sredstava u društvenoj svojini. 3. Na korupciju u javnim nabavkama ponekad se gleda kao na pojavu tipi~nu samo za zemlje u razvoju. 12. U odeljku 187 se ka`e: 1. naravno. Inicijativa lako mo`e da potekne i od ponu|a~a ili njihovih opunomo}enika koji šalju ponude i prije nego što su tra`ene. Korupcija u nabavci roba i usluga ne zavisi samo od kupca u ~ijim je rukama novac. Sporazum Evropske zajednice iz 1957. Ovo je vrlo interesantna tvrdnja. 2004. sa slabim vladama i loše pla}enim javnim slu`benicima. 37 O javnim nabavkama u pravu Evropske unije pobli`e kod: Peter Trepte. Koordinacija postupaka javnih nabavki pri utrošku. dr`avne i društvene svojine podrazumijevao stroge oblike kontrole utroška svih sredstava. Istorijski posmatrano re`im javnih nabavki u pravu SFRJ je bio nepoznat. jer i oni koji nabavljaju i oni koji takve nabavke odobravaju ili o njima odlu~uju mo`da ne}e to raditi doma}inski. Poslednjih godina su i najrazvijenije zemlje pru`ile obilje dokaza da praksa korupcije u javnim nabavkama prijeti da postane sastavni dio njihovog na~ina poslovanja. Zna~aj javnih nabavki je toliki da im je Ju`na Afrika posvetila posebnu pa`nju u Ustavu iz 1994. postavljene su osnove pravnom re`imu javnih nabavki. ali i ~injenica s obzirom da je re`im tzv. Oxford University Press. The Law of Public and Utilities Procurement. Thomson Sweet Mawwell. posebno firmi koje dolaze iz drugih zemalja. Javne nabavke u pravu Evropske unije 37.37 Norme koje bi se direktno primjenjivale još ne postoje. U oba ova slu~aja pravo pitanje je.postepeno izgra|uje jedan zaokru`en i konzistentan sistem pravnih normi koji reguliše oblast javnih nabavki.

EUPPP. „komunalnu direktivu“. Dvije Direktive regulišu oblast javnih nabavki. prevoza i poštanskih usluga zamijenila je tzv. 13. 33 . Sarajevo. a neovisno od vrste javnih nabavki ista }e se regulisati u okviru ovog posebnog pravnog re`ima.38 U skladu sa osnovnim postulatima komunitarnog prava vezano za primjenu direktiva njihova primjena u nacionalnim zakonodavstvima zemalja ~lanica Unije se vrši njihovim adaptiranjem u nacionalne pravne sisteme. To je slu~aj i sa Bosnom i Hercegovinom (dalje: BiH). roba i usluga. radovi ili usluge. U cilju prevazila`enja prenormiranosti ne samo ove nego i drugih oblasti komunitarnog prava u toku 2004. Obaveza je bila svih dr`ava ~lanica da ove Direktive inkorporiraju u pravne re`ime svojih zemalja do 31. energije. Ova Direktiva je zamijenila tzv. ~etiri konsolidovane direktive.2006. propisa i administrativnih odredbi u domenu primjene postupaka revizije kod dodjele ugovora o javnim nabavkama i javnim radovima. odnosno subjekata koji su obavezni na upotrebu i trošenje javog novca prema procedurama propisanim pozitivnim zakonodavstvom. Evropski sud pravde o javnim nabavkama-Izvod iz prakse. Pravo javnih nabavki BiH u sebi uklju~uje i posebnu komponentu harmonizacije BiH legislative sa komunitarnim pravom Evropske unije. Posebni pravni re`im javnih nabavki je imanentan za uporedne pravne sisteme. Osnovni ciljevi javnih nabavki 38.01. godine bila normirana i oblast javnih nabavki roba. Prakti~no danas se pravo javnih nabavki u Evropskoj uniji svelo na tzv. 38 U vezi sa praksom Evropske unije oko nadle`nosti pojedinih organa i praksom Evropskog suda pravde pobli`e: Dariusz Piasta.po~inje od 1971. Predmet javnih nabavki su: robe. godine. a dvije revizione i `albene postupke. godine. Predmet javnih nabavki mo`e se odrediti i definisanjem ugovornih organa. klasi~ne direktive. energije. Direktiva 2004/17/EC koja koordinira postupke nabavki organa koji su ekonomski operateri u sektorima voda. usluge i radovi. Javne nabavke predstavljaju nezaobilazan faktor kontrole trošenja javnih sredstava bez obzira da li su predmet istih robe. propise i administrativne odredbe koje se odnose na primjenu pravila Zajednice na postupke nabavke subjekata koji posluju u sektorima vode. 2006. saobra}aja i telekomunikacija i Direktiva Savjeta 89/665/EEC o usaglašavanju zakona. Pored ovih direktiva na snazi su i: Direktiva 92/13/EEC koja uskla|uje zakone. godine regulisanjem javnih radova da bi 1976. pri ~emu se isti definišu posebnim propisima kojima se regulišu javne nabavke. godine Direktiva 2004/18/EC regulisala je koordinaciju postupaka za dodjelu ugovora o javnoj nabavci radova.

odnosno za javna sredstva potrošena na nabavku roba ili usluga. otvaranje tr`išta. 41. pouzdanost. te odgovornost prema javnosti. obilje`ja prema nacionalnim ili me|unarodnim standardima). transparentnost i javna odgovornost su komplementarni ciljevi koji u cijelosti podr`avaju sveukupne te`nje da se za javni novac dobije najbolja vrijednost. 40. socijalna pravednost i zaštita zdravlja stanovništva. Ciljevi propisa o javnoj nabavci. Ugovorni organi i porezni obveznici `ele da dobiju najbolju vrijednost za javni novac.39. postojanje nekih posebnih ka34 . ali se. zakonskih i podzakonskih akata. . Jednak odnos prema svim stranama. kao što su: . zaštita `ivota i zdravlja ljudi i drugo. su ovisni od vrste nabavke. Kao komplementarni ciljevi name}u se: promocija doma}e industrije i zapošljavanje.kvalitet proizvoda (npr. odnosno harmonizacija doma}eg nacionalnog zakonodavstva sa zahtjevima me|unarodne zajednice. 43. . Postojanje potrebe za zadovoljavanjem posebnih ciljeva dovodi do toga da pojedine vrste roba zaslu`uju i poseban tretman. kvalitet. 42. Izuze}a od uobi~ajenih postupaka javne nabavke dozvoljavaju se za robe. sigurnost proizvoda). Pobrojani ciljevi ~ine sastavni dio politike javnih nabavki zbog toga što ugovorni organi imaju obavezu jednakog tretmana svih strana. kao primarni ciljevi name}u: dobijanje najbolje vrijednosti za javni novac. stvaranje tr`išne konkurencije. radove ili usluge koji su klasifikovani kao tajni ili onda kada nabavke moraju biti popra}ene specijalnim mjerama sigurnosti. Za dr`avnu ekonomiju veoma je va`na sama veli~ina javne nabavke. regionalni razvoj. socijalna sigurnost. prije svega Evropske unije.pouzdanost i sigurnost proizvoda (npr. ipak. transparentnost. sigurnost zajednice. Nezaobilazan cilj je i uskla|enost. Efikasnost je glavni cilj javne nabavke na dr`avnom nivou. zakonitost postupanja i procedura. sigurnost okoline.primjerenost svrsi javne nabavke (npr. Rezultat je zakonodavstvo koje je uskla|eno sa direktivama Evropske unije iz oblasti javnih nabavki. Ekonomski kriteriji javnih nabavki su fokusirani na cijenu ili ekonomski najpovoljniju ponudu kada se obavezno uklju~uju i drugi kriteriji koji obezbje|uju ekonomsku korist za ugovorni organ. jedinstveni i zajedni~ki revizioni organi i zakonitost. Pored ovih name}u se i slijede}i ciljevi: privredna sigurnost. transparentnost u sprovo|enju javnih nabavki. jedinstven re`im i sistem odgovornosti.

46. prema pozitivnoj legislativi u BiH podrazumijeva slijede}e principe: princip jednakog tretmana (nediskriminacija). Re`im javnih nabavki. 39 Citat prema: Priru~nik programa EUPPP .ugovorni organi treba da preduzmu sve potrebne mjere kako bi se osigurala pravi~na i aktivna konkurencija me|u potencijalnim dobavlja~ima. pravi kvalitet. kako je definisano ~lanom 1. Prilikom dodjele ugovora o javnim nabavkama ugovorni organi treba da poštuju osnovne principe ZJN. . 45. Svrha ZJN jeste uspostavljanje sistema javnih nabavki u BiH.) i .izvršenja nabavke i dodjeljivanja ugovora o javnoj nabavci. nediskriminacije i transparentnosti (~lan 1 ZJN).najefikasniji na~in korištenja javnih sredstava. pravi~na i otvorena konkurencija. transport. . Najekonomi~niji ugovor samim tim ne zna~i uvijek i najni`u cijenu.isporuka i dostupnost proizvoda i usluga ugovornom organu u odre|enom vremenskom periodu. dok je istovremeno otvoren prema potrebama korisnika u ovisnosti od vrste roba koje se nabavljaju. Efikasnost se postavlja kao jedan od osnovnih principa. .rakteristika utvr|enih pozitivnim zakonskim i podzakonskim aktima). a bez obzira na njihovu vrijednost. za pravo mjesto i u pravo vrijeme. ekonomi~nost (razmjena vrijednosti za novac) i zakonitost. . Principi javnih nabavki 44. obaveze i odgovornost svih u~esnika u postupku javnih nabavki i postupka za kontrolu javnih nabavki sa ciljevima kako bi se osiguralo slijede}e: . uz minimum birokratije.39 Efikasna javna nabavka podrazumijeva sistem koji funkcioniše na vrijeme. troškovi umno`avanja i drugo). troškovi rada komisija. uz ostvarivanje jednakog tretmana. Dobijanje vrijednosti za novac obi~no je sa`eto u slijede}ih „5 pravih ~inilaca“: kupiti pravu koli~inu.prate}i troškovi (npr. troškovi odr`avanja i teku}i troškovi). . prava. Navedeni principi se primjenjuju za sve ugovore o javnim nabavkama koji su predmet Zakona o javnim nabavkama BiH (dalje: ZJN). transparentnost. 35 .I dio. skladištenje. manipulacija i sl.operativni troškovi javne nabavke (troškovi oglašavanja. 14. koji vrše ugovorni organi u skladu s postupcima utvr|enim ZJN i podzakonskim aktima. po pravoj cijeni.ukupni troškovi vezani za eksploataciju predmeta javne nabavke (npr.

48. Zakon o javnim nabavkama („Slu`beni glasnik BiH“. Odgovornost i zakonitost podrazumijevaju obavezu poštivanja i primjenjivanja pozitivnih propisa od strane onih koji provode nabavku u ime javnih tijela kao ugovornih organa kao i podnošenje negativnih posljedica-sankcija. Jedinstveni i zajedni~ki organi kao i jedinstveni revizioni organi podrazumijevaju postojanje zajedni~kih tijela dr`avnog karaktera koji su jedini nadle`ni za rješavanje po prigovorima. du`na da sprovode sve propise vezano za javne nabavke. a bez obzira što nisu u~estvovali u postupku javne nabavke. Pa ~ak i dalje ovaj zahtjev se prote`e i na fazu revizije kao i izvršavanja ugovora. 50. izme|u potencijalnih dobavlja~a. Odgovorna lica su ta koja su. 49/04. odnosno selekcioni kriteriji su ti koji omou}avaju da se. kao što su neuspješni ponu|a~i ili potencijalni ponu|a~i koji su imali legitiman interes za ulaganjem prigovora nadle`nom dr`avnom organu. 52/05. Transparentan sistem ima jasna pravila i mehanizme koji osiguravaju uskla|enost sa tim pravilima. Me|utim. a protiv kona~nih upravnih akata dr`avnih tijela utvr|ena je nadle`nost Suda Bosne i Hercegovine. Misli se na kriterije same dodjele ugovora. 49. Propisi o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini 52. odaberu oni koji su najpodobniji i tr`išno najsposobniji pošto su „prošli“ prvi krug dodjele ugovora. ispred ugovornog organa. 51. 8/06 i 24/06) se mo`e okarakterisati kao Zakon koji: . br. Jednak odnos prema svim subjektima zna~i da se ne postavljaju nikakva neprikladna ograni~enja prilikom takmi~enja za odre|eni ugovor. Primjenjuju se jednistvena pravila upravnog postupka. 94/05. Eliminacioni. to ne sprje~ava ugovorni organ da insistira na tome da samo kvalifikovane kompanije mogu da se natje~u ili da postave stroge standarde posebno kvaliteta i sigurnosti proizvoda koji treba da se nabave.47. Poštivanje ovog principa treba da bude osigurano od faze oglašavanja javne nabavke pa sve do okon~anja postupka dodjele ugovora. 15. 19/05. Zabranjeno je diskriminatorsko ponašanje ili uvo|enje kriterija koji diskvalifikuju pojedine ponu|a~e. Radi se o primjeni propisa vezanih za javne nabavke i posebno lex specialis ~ija se primjena procjenjuje od slu~aja do slu~aja i ovisna je od predmeta javne nabavke.obezbje|uje jedinstvene procedure i postupke iz oblasti javnih naba36 . 92/05. Stoga arhive treba da su dostupne inspekciji od strane javnih revizora i drugih strana.

mo`e vršiti u odnosu na predmet javne nabavke. br. Ovi materijalni propisi se odnose na razli~ite pravne oblasti. br.Uputstvo o primjeni Zakona o javnim nabavkama BiH („Slu`beni glasnik BiH“.uvodi jedinstven re`im organa za `albene i revizione postupke. legislativa vezana za javne nabavke. . postoje i drugi zakoni koji se primjenjuju u oblasti javnih nabavki. 17/05) . relevantne izvore prava. Radi se o propisima koji su materijalno pravne prirode. . Podjela se. koje kvalifikujemo kao lex specialis. .ustanovljava odgovornost ugovornih organa za sprovo|enje re`ima javnih nabavki. . br. ZJN je ra|en po uzoru na Direktive o javnim nabavkama Evropske unije i relevantne presude Evropskog suda pravde. 16. Osim ZJN. Ostali zakoni.Lista ugovornih organa po kategorijama koji su obavezni primjenjivati Zakon o javnim nabavkama BiH („Slu`beni glasnik BiH“. predstavljaju. 3/05). a naspram propisa iz oblasti javnih nabavki koji su procesno pravne prirode.promoviše ekonomi~ne javne nabavke i ekonomi~nu javnu potrošnju kao jedne od osnovnih principa. . sastoji se od podzakonskih akata koji su ura|eni na osnovu ZJN.pooštrava poštivanje zakonitosti.reguliše sve vrste postupaka javnih nabavki. i to: .uvodi transparentnost po pitanju oblika i postupaka javnih nabavki.vki na nivou BiH. Pored ZJN.Uputstvo o na~inu pripreme obavještenja o nabavci. tako|er.Uputstvo o na~inu vo|enja Zapisnika o otvaranju ponuda („Slu`beni glasnik BiH“. . 55. 3/05) . U svakoj od tih faza mogu se 37 . .uskla|en je sa Direktivama Evropske unije. ZJN zajedno sa podzakonskim provedbenim aktima predstavljaju propise procesno pravne prirode. Krajnji rezultat je da ZJN sadr`i odredbe po uzoru na komunitarno pravo Evropske unije. Uloga i zna~aj lex specialis u pravu javnih nabavki 54. . br. Generalno se mogu podijeliti na propise procesno pravne prirode i propise materijalno pravne prirode. Propisi koje karakterišemo kao lex specialis se mogu podijeliti u nekoliko grupa. 53. 17/05). obzirom na postojanje razli~itih faza u postupku dodjele ugovora. dodjeli ugovora i poništenju postupka nabavke („Slu`beni glasnik BiH“.

Zakon o opštoj sigurnosti proizvoda („Sl. 399 i 410). („Sl. glasnik BiH“. post`albeni postupak. br. Zakon o ministarskim i vladinim imenovanjima Bosne i Hercegovine (Visoki predstavnik za BiH) objavljen je u „Sl. glasnik BiH“. glasnik BiH“. 37/03). Agencija za dr`avnu slu`bu.). Ministarstvo finansija FBiH. u obzir naj~eš}e dolazi primjena slijede}ih pravnih akata . br. („Sl. Ministarstvo sigurnosti.pojaviti. Zakon o obligacionim odnosima FBiH („Slu`beni list“ 2/92 -102. br. Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine. Ministarstvo vanjskih poslova. Zakon o nadzoru nad tr`ištem u Bosni i Hercegovini („Sl. 4/04-293. usluga i radova. („Sl. 39/85 -1129 (izmj. 17/04-1652. Zakon o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine. izvršenje ugovora-upravljanje ugovorom. Krivi~ni zakon Bosne i Hercegovine. kao relevantni procesno pravni i materijalno pravni propisi. 26/04-2337. glasnik BiH“. 64/04). 40 Ta podjela izgleda na slijede}i na~in. glasnik BiH“. br. glasnik BiH“. br. glasnik BiH“.41 17. itd. novine FBiH“. glasnik BiH“. Zakon o zaštiti potroša~a u Bosni i Hercegovini („Sl. Odnos Zakona o javnim nabavkama ZJN. br.Kantona (npr. br.zakona: Zakon o konkurenciji („Sl. Zavodi za zdravstveno osiguranje itd. 37/04). br. a koje dodjeljuju ugovorni organi prema ~lanu 3. 7/05). prema pojedinim fazama dodjele ugovora o javnim nabavkama.BiH (npr.Br~ko Distrikta (Gradona~elnik Br~ko Distrikta). 45/04). Krivi~ni zakon Federacije Bosne i Hercegovine. („Sl. Zakon o trgovini. 12/04). 16/02. ~lanovi 109. 25/06). ZJN-om je obuhva}ena dodjela ugovora ~iji je predmet nabavka roba. („Sl. Ministarstvo finansija KS. br. 38 . Direkcija za evropske integracije itd. 36/03). Ministarstvo pravde Livanjskog kantona. . novine FBiH“. Objavljen u „Sl. Eti~ki kodeks za dr`avne slu`benike u Federaciji Bosne i Hercegovine („Sl. („Sl. `albeni postupak. Ministarstvo pravde. br. . Zakon o tehni~kim zahtijevima za proizvode i ocjenjivanje uskla|enosti („Sl. faza potpisa ugovora.). Ustavni sud Jugoslavije broj 363/86 -89. 45/04). glasnik BiH“. Ministarstvo finansija i trezora BiH. 45/04). 45/89 -1195. br. 30/01).). br. Zakon o ministarskim imenovanjima. 19/02. 180. . glasnik BiH“.40 Zaklju~ak je da bez obzira na vrstu i obim javnih nabavki u obzir dolazi primjena ve}eg broja zakonskih i pozakonskih akata i to u svima fazama sprovo|enja samog postupka. imenovanjima Vije}a ministara i drugim imenovanjima Bosne i Hercegvine. faza dodjele ugovora. glasnik BiH“. 7/03-185. 29/02-783. broj 29/78 -1181.Entiteta (npr. Zakon o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine. („Sl. br. novine FBiH“. listu SFRJ“. 19/02). Ministarstvo unutrašnjih poslova RS. br. br. Ministarstvo finansija FBiH. Zakon o upravnom postupku. 57/89 -1428. Tri su kategorije ugovornih organa: Organi na dr`avnom ili lokalnim nivoima uprave definisani ~lanom 3 stav 1 ZJN Organi uprave na nivou: . mo`e se posmatrati na slijede}i na~in: faza pripreme tenderske dokumentacije. Ministarstvo pravde RS. 41 Tako. 13/94 -189. Pojedini pojmovi i definicije 56. („Sl. 37/03). 12/04). glasnik BiH“. primjera radi. ZJN.

). nau~na društva i udru`enja. osnovne i srednje škole. Op}ina Usora. Prema listi.Grada (npr. osiguranje prilikom nezgoda. dr`avne bolnice. muzeji.Osnovan je u posebnu svrhu zadovoljavanja potreba od opšteg interesa. Ako dati organ nije definisan u listi. druge umjetni~ke i kulturne institucije. javni organi dijele se na sljede}e kategorije: .Poslovanje i ekonomija – poslovna. Lista sadr`i samo primjere kategorija ugovornih organa. industrijske i trgova~ke komore. institucije koje promovišu nauku.Socijalna skrb – jaslice. organizacije koje promovišu turizam i sli~ne organizacije. kako je ve} re~eno.. tehnologiju i inovacije. Lista ugovornih organa je dodatni instrument za ugovorne organe koji su du`ni da primjenjuju ZJN. institucije za medicinsko istra`ivanje i druge zdravstvene institucije.) ili . biblioteke. itd. obdaništa.Ve}inskim dijelom ga finansiraju organi na dr`avnom ili lokalnom nivou uprave ili drugi javni subjekti definisani u ovom stavu.Zdravstvo – bolnice. stav 2 ZJN Javni subjekt je svaki subjekt koji kumulativno zadovoljava slijede}e uslove: . ili koji ima upravni. Ovi uslovi.Obrazovanje – univerziteti. . istra`ivanje i razvoj – subjekti koji se bave istra`ivanjem. istra`iva~ka.Ima svojstvo pravnog lica i . to ne isklju~uje obavezu ugovornog organa da primjenjuje ZJN ako ispunjava uslove definisane ~lanom 3 ZJN. centri za obuku i sli~ne obrazovne institucije. upravlja~ki ili nadzorni odbor u kojem su više od polovine ~lanova imenovali organi na dr`avnom ili lokalnom nivou uprave ili drugi javni subjekti definisani u ovom stavu. poljoprivredna i zanatska udru`enja. organizacije koje promovišu poduzetništvo i ekonomski razvoj. gimnazije. 2. penziono osiguranje i druge institucije za socijalno osiguranje.Socijalno osiguranje – fondovi za zdravstveno osiguranje. profesionalna udru`enja.Nauka. bankarska i trgova~ka udru`enja. orkestri. . medicinski centri. rekreacioni cen39 . Grad Sarajevo. . . Grad Banja Luka itd. moraju biti ispunjeni kumulativno. zoološki i botani~ki vrtovi i zaštita prirodnog i kulturnog naslije|a. Javni subjekti definisani u ~lanu 3. .Kultura – pozorišta. ili u kome nadzor nad upravljanjem vrše organi ili subjekti definisani u ovom stavu. a nema industrijski ili komercijalni karakter. . . arhive. domovi za djecu.Opštine (dr`avne škole.

tri. ugovorni organ je obavezan imenovati Komisiju za nabavku.Zaštita okoliša – odr`avanje parkova i zelenih površina. oprema i drugi artikli svih oblika i veli~ina. .kupovina ili iznajmljivanje nekretnina. uklju~uju}i neophodnu pripremu mjesta izvo|enja radova i usluga ugradnje. zakup ili najamnu kupovinu. .ugovori iz oblasti odbrane koji se odnose na proizvodnju ili trgovinu oru`jem. u odnosu na prethodno pobrojane. . . proizvodi. centri zajednica i gra|ana. .Odlagališta sme}a – ~iš}enje ulica. postoje i drugi ugovori o javnoj nabavci koji ne predstavljaju predmet ZJN. Spisak tih izuzetaka se nalazi u ~lanu 5 ZJN. 58.Izgradnja. drugi spasila~ke i hitne slu`be. Posebnu vrstu izuzetka.. U skladu sa ~lanom 7 ZJN. . .Zaštita potroša~a – Udru`enje potroša~a. . Robe se definišu kao: sirovine. . nacionalni parkovi i sl.Vodoprivreda – objekti za regulaciju vode gra|evinski radovi odvodnjavanja i navodnjavanja. drugim propisima i upravnim odredbama va`e}im u BiH. . predstavljaju koncesioni ugovori. u skladu s relevantnim zakonima. vojnom opremom ili namjenskim materijalom.Sigurnost – vatrogasne brigade. sa ili bez opcije otkupa roba. Pored usluga navedenih u Aneksu II dio C ZJN. centri za nezbrinute. u skladu sa Poglavljem II ZJN. agencije za izgradnju stambenih jedinica. . odlaganje otpada i kanalizacija. . Za provo|enje postupaka javne nabavke vrije40 . lizing.Odr`avanje puteva – odr`avanje i popravka puteva. 57. Ugovorni organi nisu obavezni da se pridr`avaju odredbi ZJN prilikom slIjede}ih ugovora o nabavkama: . gra|evinarstvo i stambena pitanja – urbano planiranje.ugovori ~ije izvršenje mora biti popra}eno posebnim mjerama sigurnosti.Šumarstvo – ustanove za gazdovanje šumama. drugim propisima i upravnim odredbama va`e}im u BiH. kao što je definisano relevantnim zakonima. . za provo|enje postupaka javne nabavke. Za ovih 5 kategorija nabavki ZJN daje mogu}nost da isti budu izuzeti iz re`ima javnih nabavki. Ugovor o javnoj nabavci roba je definisan prema ZJN kao ugovor u pisanoj formi koji se zaklju~uje radi ostvarivanja finansijske koristi i odnosi se na kupovinu.Sport – sportski centri i objekti.ugovori koji se dodjeljuju u skladu sa procedurama me|unarodnih kreditnih ili donatorskih subjekata.ugovori koji se odnose na dr`avne tajne. stara~ki domovi. urbani razvoj.

Sekretar komisije je osoba koja se obavezno nalazi u radnom odnosu kod ugovornog organa. kao i stru~njak anga`iran izvan ugovornog organa. Komisija djeluje u ime ugovornog organa. a u slu~aju ugovora ~ija procijenjena vrijednost odgovara propisanom me|unarodnom vrijednosnom razredu. arhivira dokumentaciju i obavlja ostale zadatke po nalogu predsjedavaju}eg Komisije. Uvijek je potreban neparan broj ~lanova koji glasaju. mo`e u~estvovati u radu 41 . imenuje predsjedavaju}eg Komisije koji }e usmjeravati rad i osigurati pridr`avanje odredbi ZJN i Uputstva o primjeni ZJN. koji snosi odgovornost za javnu nabavku. Ugovorni organ je obavezan da. U slu~aju kada su neki ~lanovi zaposleni na osnovu ugovora o povremenim i privremenim poslovima oni ne mogu ~initi ve}inu ~lanova Komisije. me|u ~lanovima Komisije. Prilikom imenovanja ~lanova Komisije. bez obzira na radno-pravni status. ugovorni organ mo`e imenovati Komisiju za nabavku. primjena Poglavlja III. ugovorni organ mora osigurati da su odabrana lica upoznata sa ZJN i podzakonskim aktima i da barem jedno lice posjeduje stru~no znanje o datoj javnoj nabavci. Zapisnik potpisuju svi ~lanovi Komisije koji su u~estvovali u radu i koji su prisutni. isti se obrazla`u i u zapisnik se unosi stav svakog ~lana Komisije s izdvojenim mišljenjem.dnosti manje od doma}eg vrijednosnog razreda. u granicama datog ovlaštenja. Ugovorni organ ima pravo da pozove eksperte kada se zahtijeva specifi~no znanje za predmet nabavke. Ovi eksperti nemaju pravo glasa i svoje zadatake obavljaju po osnovu ugovora o djelu ili autorskog ugovora. od najmanje 5 ~lanova. daje ugovornom organu preporuku. Kona~nu odluku o dodjeli ugovora donosi ugovorni organ. priprema zapisnike sa sastanaka i izvještava o njenom radu. U zapisniku se navode razlozi na osnovu kojih je Komisija donijela odluku. a u ovisnosti od karaktera njihovog zadatka. Komisija je odgovorna za ispunjavanje zadataka i obavlja samo one zadatke ili obaveze koje je ugovorni organ dostavio u pismenoj formi. ako za to postoje objektivni razlozi. Odredbe koje se odnose na osnivanje i rad Komisije za nabavku su definisane ~lanom 5 i 6 Uputstva o primjeni ZJN. a nakon okon~anog postupka. on je du`an sastaviti zapisnik o razlozima neprihvatanja preporuke Komisije te da isto obrazlo`i. Svaki ~lan Komisije. Odluke Komisije unose se u zapisnik. zajedno s izvještajem o radu i razlozima izdavanja takve preporuke. koji pru`a administrativnu podršku Komisiji. a u skladu sa ZJN. bez prava glasa. Ugovorni organ mo`e prihvatiti ili odbaciti preporuku Komisije za javne nabavke. Ugovorni organ postavlja zadatke koje Komisija obavlja i daje joj ovlaštenja za ispunjenje tih zadataka. Komisija se osniva aktom ovlaštenog lica ugovornog organa i sastoji se od najmanje 3 ~lana. a ne postoji druga alternativa u okviru ugovornog organa. Komisija odluke donosi na sastancima prostom ve}inom glasova javnim glasanjem. Ukoliko ugovorni organ ne prihvati preporuku Komisije. Ugovorni organ tako|er imenuje i sekretara Komisije.

selekcionih ili eliminacionih kriterija. kao i izjavu o povjerljivosti rada Komisije. . 42 . Otvoreni postupak se uvijek pokre}e objavljivanjem obavještenja o nabavci.konkurs za izradu idejnog rješenja. usluga ili radova se dodjeljuje pomo}u jednog od slijede}ih postupaka pod uslovima koji su izlo`eni u ~lanu 11 ZJN: . a ugovorni organ svojstvo ponu|enog.pregovara~ki postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci. ujedno.otvoreni postupak. . Otvoreni postupak ne zna~i da se dozvoljava svim potencijalnim dobavlja~ima da se natje~u za dodjelu ugovora. ~ime se potencijalni dobavlja~i obavještavaju da ugovorni organ namjerava dodijeliti ugovor korištenjem otvorenog postupka te se. pozivaju da podnesu zahtjev za tendersku dokumentaciju kako bi stekli uslove da podnesu ponudu. treba da bude usaglašen odredbama posebnih podzakonskih akata. Prema ZJN izbor postupka koji ugovorni organ mo`e koristiti podlo`an je ograni~enjima definisanim ~lanom 11 ZJN. Otvoreni postupak je primarni postupak dodjele ugovora. Ugovor o javnoj nabavci roba. Postupci u javnim nabavkama 59. prilikom sprovo|enja javnih nabavki. posebno prilikom raspisivanja tendera prema odredbama Poglavlja II ZJN. Rad komisija. Objavljivanje obavještenja o javnoj nabavci ima pravni karakter poziva za davanjem ponude/a.pregovara~ki postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci. Odjeljkom I Poglavlja II ZJN specificirane su vrste postupaka dodjele ugovora o javnim nabavkama. Otvoreni postupak je u potpunosti otvoren za natjecanje izme|u potencijalnih dobavlja~a pod uslovom da isti zadovolje selekcione kriterije. Radi se o primjeni tzv.ograni~eni postupak sa pretkvalifikacijom. Ugovorni organ utvr|uje koji su to sve zahtjevi u pogledu ponu|a~a koje moraju ispunjavati kao i tamo gdje je to primjereno. dok potencijalni ponu|a~i daju ponudu i imaju svojstvo ponu|a~a. . ZJN uspostavlja pet razli~itih primarnih postupaka dodjele ugovora. 18. Otvoreni postupak predstavlja postupak po kojem svaki zainteresovani dobavlja~ mo`e podnijeti ponudu. 60.Komisije tek nakon što potpiše izjavu o nepristrasnosti. uslovi za korištenje postupka dodjele i mogu}e razloge za prestanak postupka dodjele ugovora. Sprovo|enje otvorenog postupka je detaljnije opisano ~lanom 28 ZJN. . osim u slu~ajevima nabavke konsultantskih usluga koje se dodjeljuju putem ograni~enog postupka.

de facto. Ograni~eni postupak je po mnogo ~emu sli~an otvorenom postupku. biti proveden kao ubrzani postupak sa skra}enim vremenskim rokovima. Primjena ograni~enog postupka sa pretkvalifikacijom je obavezna za dodjele ugovora o pru`anju konsultantskih usluga. a ugovorni organ poziva samo kvalifikovane kandidate da podnesu ponudu. tenderska dokumentacija mo`e se pripremiti u dva dijela. U otvorenom postupku ugovorni organ mo`e primiti ponude od dobavlja~a koji ne ispunjavaju zahtjeve kvalifikacije. ~ime se potencijalni dobavlja~i obavještavaju da ugovorni organ namjerava dodijeliti ugovor korištenjem ograni~enog postupka. a primjereno predmetu javne nabavke. mo`e zatra`iti u~eš}e. U ograni~enom postupku ugovorni organ prima ponude samo od kvalificiranih ponu|a~a. u odre|enim slu~ajevima. Ograni~eni postupak je samo uslovno ograni~en. Pretkvalifikacija je otvorena za sve zainteresovane dobavlja~e. Ponuda se podnosi u drugoj fazi. Otvaranje ponuda je javno. O kojim se vrstama nabavki radi procjenjuje ugovorni organ. te se pozivaju da podnesu zahtjev za u~eš}e u postupku. Samo oni kandidati ~ije kvalifikacije ispunjavaju kriterije izbora. Bilo koji oblici pregovoranja izme|u ugovornog organa i dobavlja~a na tenderu su zabranjeni. U oba postupka svi zainteresirani dobavlja~i mogu u~estvovati. Ne primaju se ponude nekvalifikovanih ponu|a~a. U ograni~enom postupku. Provo|enje ograni~enog postupka je detaljnije opisano ~lanom 29 ZJN. U svim ostalim 43 . koji `eli postati kandidat. Postupak se sastoji iz dvije faze: otvorena pretkvalifikaciona faza i ograni~ena faza prikupljanja ponuda. Ugovorni organ u prethodnom postupku eleminiše dobavlja~e koji ne ispunjavaju selekcione kriterije. imaju pravo biti pozvani da podnesu ponudu. Ovaj postupak se koristi kod obimnih i slo`enih nabavki. Pretkvalifikacija ozna~ava postupak u kojem ugovorni organ vrši odabir.61. na osnovu istih kriterija izbora koji se koriste u otvorenom postupku. a metode ocjene ponuda i kriteriji za dodjelu ugovora su isti. i koji su specificirani u obavještenju o nabavci. Razlike se ogledaju u slijede}em. a koji odgovaraju pretkvalifikacijskoj fazi i fazi prikupljanja ponuda. Zbog razli~itih vremenskih rokova ograni~eni postupak traje du`e od otvorenog postupka. Provjera kvalifikacija kandidata vrši se u pretkvalifikacijskom procesu. oni kandidati koji su zadovoljili selekcione kriterije. To su. Ova vrsta postupka je du`a u odnosu na otvoreni postupak i o~igledno je da se radi o slo`enim nabavkama. Razli~iti su vremenski rokovi i za dodjelu ugovora koji je iznad me|unarodnih vrijednosnih razreda. Ograni~eni postupak mo`e. Oba postupka se pokre}u objavljivanjem obavještenja. Ograni~eni postupak se uvijek pokre}e objavljivanjem obavještenja o nabavci. Ograni~eni postupak sa pretkvalifikacijom predstavlja postupak u kojem svaki dobavlja~.

Pregovara~ki postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci predstavlja postupak u kojem ugovorni organ pregovara o uslovima ugovora sa jednim ili više dobavlja~a koje je pozvao. te vodi pregovore sa ponu|a~ima u vezi sa njihovim prijedlozima. pravnim i drugim aspektima ugovora. Pravila vezana za sprovo|enje pregovara~kog postupka propisana su ~lanom 30 ZJN. kvalificiranim kandidatima. te da se donese kona~na odluka o dodjeli ugovora jednom dobavlja~u. vrste. kvaliteta. Pregovara~ki postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci sastoji se iz dvije faze: otvorena pretkvalifikacijska faza i faza pregovaranja i prikupljanja ponuda. koji su odabrani u otvorenom pretkvalifikacionom postupku. U pretkvalifikacijskoj fazi ugovorni organ. ulaganje know-how u pronala`enju rješenja za pojedini problem.slu~ajevima ugovorni organ cijeni da li }e dodjelu ugovora o javnoj nabavci vršiti primjenom pravila ovog postupka. Osnovna razlika kod pregovara~kih postupaka u pore|enju s otvorenim i ograni~enim postupkom je ta što se dozvoljava vo|enje pregovora izme|u ugovornog organa i kvalificiranih dobavlja~a o tehni~kim. stav 3 ZJN pregovara~ki postupak se mo`e sprovoditi sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci. na osnovu kriterija za odabir koji su isti kao i za odabir koji se koristi kod otvorenog i ograni~enog postupka. Nabavka roba ili usluga u pojedinim oblastima koje se brzo razvijaju i gdje u potpunosti nije mogu}e definisati predmet ugovora kako u pogledu njegovog obima. Pregovara~ki postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci predstavlja postupak u kojem ugovorni organ pregovara o uslovima ugovora sa pozvanim. s ciljem da se postave egzaktni uslovi ugovora. U fazi pregovaranja i prikupljanja ponuda. Pregovara~ki postupak bez objavljivanja obav44 . potrebom da se kroz pregovore omogu}i najoptimalnije definisanje predmeta javne nabavke. Kod pregovara~kog postupka ugovornom organu se dopušta da uputi pozive za prijedloge od odabrane grupe ponu|a~a. a gdje nije potrebno prethodno objaviti obavještenje o nabavci. cijene i sli~no podlije`e primjeni pregovara~kog postupka. ekonomskim. kandidati se pozivaju da uzmu u~eš}e u pregovorima sa ugovornim organom. Pregovara~ki postupak za dodjelu ugovora je manje transparentan od otvorenog ili ograni~enog postupka tako da se isti treba koristi u manjem broju slu~ajeva. Opravdanje za izuze}e od otvorenog postupka mo`e da se opravda: nedostupnost znanja o stanju u nekoj oblasti. Na osnovu ~lana 11. vrši izbor kandidata koji su kvalificirani da dobiju poziv za u~eš}e u pregovorima. dok je ~lanom 31 propisana procedura. odnosno zahtjevi vezani za vo|enje pregovora. 62. a prema stavu 4 istog ~lana bez objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci.

Provo|enje pregovara~kog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci dalje je opisano u ~lanu 30.stalne popravke ili radovi na odr`avanju. Ugovorni organ dodjeljuje okvirne sporazume putem otvorenog ili ograni~enog postupka. naro~ito u pogledu predmeta ugovora. Na ovim primjerima mo`e se vidjeti uticaj tzv. ali i narastaju}i problemi vezani za strogo poštivanje pojedinih procedura. bez primjene postupaka javne nabavke. Neophodno je praviti razliku izme|u forme i formalizma u njenom suštinskom zna~enju. odnosno zaklju~ivanja ugovora o pojedinim vrstama javnih nabavki. stav 2. . 42 Vizuelni prikaz preuzet iz Priru~nika EUPPP. da sa najuspješnijim ponu|a~em zaklju~i ugovore dodijeljene na osnovu okvirnog sporazuma. Neka srednja vrijednost odnosno moderiranje predstavlja jedan stav koji bi trebao da pomiri ove dvije krajnosti. tokom perioda trajanja sporazuma. Nakon što je okvirni sporazum na taj na~in zaklju~en. 45 . . Ugovornim organima nije dopušteno korištenje okvirnih sporazuma na nepropisan na~in ili na na~in kojim se sprje~ava. Dodjeljivanje okvirnih sporazuma se propisuje ~lanom 32 ZJN. ali sasvim za sigurno i mjeru u primjeni i strogosti pojedinih procedura. .pru`anje roba ili usluga ~ije se cijene ~esto mijenjaju. a njegova je svrha utvr|ivanje okvira za ugovore koji }e se dodjeljivati u tom periodu. Ti vanredni slu~ajevi su pobli`e opisani ~lanom 11 stav 4 ZJN.42 Vizuelni prikazi mogu se koristiti kao model prilikom dodjele ugovora. formularnog prava.kada ugovorni organ treba dodijeliti više identi~nih ugovora u roku od jedne godine.pru`anje svakodnevnih usluga ili potrošne robe. 63. Javne nabavke II dio. ograni~ava ili ugro`ava konkurencija. Okvirni sporazum podrazumijeva sporazum ograni~enog trajanja. ugovorni organ ima pravo. U nemalom broju slu~ajeva pokazalo se da strogo poštivanje ovakvih procedura ~esto dovodi do izigravanja same suštine javnih nabavki. Okvirni sporazumi se dodjeljuju u slijede}im slu~ajevima: . te u ~lanu 31 ZJN. Datim grafi~kim prikazima mo`e se vidjeti kako izgledaju dva postupka (otvoreni i ograni~eni) predstavljeni vizuelno sa zakonskim rokovima po pojedinim fazama. a okvirnim sporazumom bi se omogu}ilo smanjenje troškova nabavke. i u pogledu predvi|enih vrijednosti. a kada je to primjereno. kao i cijene.ještenja o nabavci predvi|en je za primjenu samo u vanrednim slu~ajevima. obima ili koli~ine.

realizuje posebna komisija. Ovu fazu. neovisna od komisije ili komisija koje }e vršiti kasniju tehi~ku i/ili komercijalno finansijsku evaluaciju ponuda. Istom se opredjeljuju kvantitativni i kvalitativni elementi predmeta nabavke te postavljaju osnove za odre|ivanje selekcionih kriterija i kriterija dodjele ugovora. Primjena materijalno pravnih propisa dolazi u obzir prilikom izrade tenderske dokumenatcija i to: definisanja tehni~kih specifikacija. a ~esto postoji i jedna stalna komisija. kao i utvr|ivanja pojedinih selekcionih kriterija. Postojanje više komisija po pojedinim fazama javne nabavke opravdano je kod slo`enijih javnih nabavki i javnih nabavki ve}e vrijednosti. kao i materijalno pravnih propisa. po pravilu. a time i lex specialis. biti upotrijebljeni ovisi}e od predmeta javne nabavke. poslovnika.Dodjela ugovora treba da se odvija u skladu sa pravilima koja su propisana odredbama ZJN. ali. tehni~kih standarda i sli~no. Izrada tehni~kih specifikacija predstavlja prvu fazu javne nabavke. uredbi. Mo`e se raditi o zakonskim i podzakonskim aktima tipa: pravilnika. u skladu sa osnovnim principima javnih nabavki. Za pojedine privredne subjekte koji se u cijelosti nalaze u re`imu javnih nabavki obi~no se formira više ad hoc komisija. 46 . Koji }e materijalno pravni propisi. U obzir dolazi primjena pravila procesnog karaktera. prije svega. Ova stalna komisija se bira za neki mandatni period što je uvijek po`eljno kako bi se zadovoljio zahtjev vezan za rotaciju pojedinih zaposlenika po komisijama ovakve vrste. naredbi.

47 .

48 .

Tehni~ke specifikacije 49 .64. sigurnost. terminologiju. kao i sve ostale tehni~ke uslove u vezi sa završnim radovima i materijalima ili dijelovima koji se koriste pri gradnji. Tehni~ke specifikacije u slu~aju ugovora o pru`anju usluga su ~esto sadr`ane u sveukupnom opisu predmetne usluge. Ugovorni organi imaju slobodu da postave svoje zahtjeve za stvari koje treba nabaviti. Ova situacija je jedino legalna kada je ugovorni organ u nemogu}nosti da korištenjem objektivnih tehni~kih specifikacija navede opis predmeta ugovora koji je dovoljno precizan i u potpunosti razumljiv. tipove ili odre|eno porijeklo ili proizvodnju radi favorizovanja ili eliminisanja odre|enih dobavlja~a. One se. Tehni~ke specifikacije moraju osiguravati i pravednu i aktivnu konkurenciju. a sve kako bi se došlo do ekonomski najpovoljnije ponude. Nije dozvoljeno da se postavljaju tehni~ke specifikacije koje favoriziju ili stavljaju u nepovoljan polo`aj pojedine dobavlja~e. na nivou i do obima koje oni `ele. test. funkcionalne karakteristike. kako bi ispunili svoje obaveze kao javni organi ili subjekti. testiranje i metode testova. tako da se ispuni svrha javne nabavke. Zabranjeno je pozivanje na robe odre|ene izrade ili izvore snabdijevanja ili na odre|eni proces. zaštitu robe. tehnike i metode gradnje. inspekciju i uslove tehni~kog prijema radova. Tehni~ke specifikacije treba da na objektivan i nediskriminatoran na~in. Ugovorni organ postavljanjem tehni~kih specifikacija definiše odgovaraju}i nivo kvaliteta predmeta ugovora. stav 5 ZJN). U ovom slu~aju ugovorni organ je obavezan da navede da }e prihvatiti proizvode. u pravilu. usluge ili metode koji su ekvivalenti u pogledu njihovih osobina dodavanjem izraza „ili ekvivalent“ (~lan 14. zahtjeve za idejno rješenje. proizvoda ili metoda. Tehni~ke specifikacije ~ine va`an dio tenderske dokumentacije i iste moraju da uva`avaju principe jednakog tretmana i nediskriminacije. osiguranje kvaliteta. ili na robne marke. Ugovorni organ je obavezan osigurati da su tehni~ke specifikacije usmjerene na to da obezbijede najbolji mogu}i pristup svim potencijalno zainteresiranim dobavlja~ima. opišu karakteristike predmeta ugovora. ^lan 14 ZJN sadr`i pravila o tome kako ugovorni organi postavljaju tehni~ke specifikacije predmeta predvi|enog ugovora i principe za procjenu toga da li primljene ponude ispunjavaju utvr|ene tehni~ke specifikacije. ozna~avanje. simbole. posebno pakovanje. patente. odnose na: kvalitet. kolaudacija. Tehni~ke specifikacije moraju se postaviti objektivno u odnosu na svakog potencijalnog dobavlja~a na taj na~in da ni u kom pogledu ne mogu favorizirati niti stavljati u nepovoljan polo`aj bilo kog potencijalnog dobavlja~a. posebne tehni~ke karakteristike i drugo. Tehni~ke specifikacije za radove uklju~uju pravila u vezi sa idejnim rješenjem i izra~unavanjem cijene koštanja. izvršenje. amabala`iranje. superkolaudacija. etiketiranje i drugo. posebna svojstva. dimenzije.

Misli se. Osnovno pravilo je da dobavlja~ kojem je dodijeljen ugovor ne}e sklapati podugovor ni o jednom bitnom dijelu ugovora bez prethodnog pismenog odobrenja ugovornog organa. Svaki potencijalni ponu|a~ mo`e u~estvovati u postupku javne nabavke. Ovdje stoji samo ograda kod definisanja pojma fizi~kog lica. standarde koji su definisani u zakonima o standardizaciji u Bosni i Hercegovini. Uspostavljen je i poredak po va`nosti standarda što zna~i da }e se pozivanje vršiti na standarde s pravom prednosti prema redosljedu nabrajanja prema ~lanu 14 stav 2 ZJN. ^lanom 14 ZJN opisano je na koje se standarde mo`e pozivati ugovorni organ. na razli~ite oblike pravilnika i drugih podzakonskih akata kojima se definiše odgovaraju}i propisani ili minamalni nivo kvaliteta proizvoda. a u periodu od najmanje 6 mjeseci po zaklju~enju ugovora. kao subjekt prava. Me|utim i u ovim slu~ajevima oni posjeduju neki organizacioni oblik. Pitanje je kako se tuma~i pojam tehni~kih specifikacija. U obzir mogu do}i sve vrste proizvoda. Pojava samog fizi~kog lica bi bila mogu}a npr. 65. usluge ili radovi koji suštinski ne ispunjavaju tehni~ke specifikacije sadr`ane u tenderskoj dokumentaciji. Dobavlja~ kojem je dodijeljen ugovor snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora. Posebno je pravilo da ugovorni organ postavlja uslov dobavlja~u kome je dodjeljen ugovor o javnoj nabavci da nema pravo da zapošljava. Elementi ugovora koji se podugovaraju i identitet podugovara~a obavezno se saopštavaju ugovornom organu blagovremeno prije sklapanja podugovora. 50 . fizi~ka ili pravna lica koja su u~estvovala u pripremi tenderske dokumentacije. nafta. On to mo`e da radi jedino kada ima registrovano svojstvo obrtnika. Ne smije se praviti diskriminacija izme|u pravnih i fizi~kih lica.uva`avaju obavezne tehni~ke propise i bh. da fizi~ko lice. odnosno pojavni oblik pravnog lica. prije svega. a ne samo na tehni~ke robe. ZJN sadr`i neke odredbe koje se odnose na podugovaranje. u svrhu izvršavanja ugovora o javnoj nabavci. Naravno. Pozivanje na standarde implicira da se pojam tehni~kih specifikacija shvata šire. Ugovornom organu je dato ovlaštenje da odbije sve ponude kojima se nude robe. sirovine za proizvodnju itd. ne mo`e u takvom obliku da pristupi javnim nabavkma. arhitektonskih projekata i sl. Ovo se odnosi i na slu~ajeve anga`mana lica u komisiji za nabavke. navode}i razloge u slu~aju odbijanja. svi prehrambeni proizvodi. privatno pravnih i javno pravnih subjekata. Ugovorni organ obavijesti}e dobavlja~a o svojoj odluci u roku od 15 dana nakon prijema saopštenja. te da se ovdje radi o specifkacijama koje se odnose i na druge vrste roba. doma}ih i inostranih u~esnika u postupku javne nabavke. a posebno standarda. naftni derivati. od konkursa za najbolje idejno rješenje. npr.

ili je ušao u odre|eni aran`man s povjeriocem.te njihove tehni~ke i/ili profesionalne sposobnosti (~lan 26). ve} i eksplicitno navesti koji dokumenti se zahtijevaju od dobavlja~a. ili je obustavio ili ograni~io poslovne aktivnosti. do 26. odnosno ponu|a~: . 67.19. Selekcioni kriteriji dodjele ugovora 66. Oni ne smiju imati ograni~avaju}i efekat na konkurenciju i moraju biti razumni. a koji su utvr|eni u tenderskoj dokumentaciji. jasni i precizni. ili je u 51 . Ugovor o javnoj nabavci se ne dodjeljuje dobavlja~u koji nije pouzdan ili kompetentan.pod ste~ajem ili pred likvidacijom.njihove li~ne situacije (~lan 23). Kandidati koji ne zadovolje selekcione kriterije ne mogu ni da pristupe procjeni ponude po osnovu kriterija dodjele ugovora. da zahtijeva dokumente u skladu s ~lanovima 23. Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji od kandidata i ponu|a~a tra`i obaveznu dostavu informacija i dokumenata o njihovoj kvalifikaciji. U svakom postupku javne nabavke ugovorni organ ocjenjuje i provjerava da li je kandidat ili ponu|a~ kompetentan. . Procjena i provjera se vrši u skladu s minimumom zahtjevanih kvalifikacionih uslova koje kandidati i ponu|a~i treba da ispunjavaju. Ugovorni organ }e od dobavlja~a zahtijevati samo one informacije koje su neophodne da bi se utvrdilo da li dobavlja~ zadovoljava kvalifikacione uslove koje je postavio ugovorni organ. Minimalni kvalifikacioni uslovi koje je ugovorni organ odredio za kandidate i ponu|a~e obavezno trebaju biti srazmjerni predmetu ugovora i uskla|eni s istim. u tenderskoj dokumentaciji. pouzdan i sposoban da izvrši ugovor.njihovog ekonomskog i finansijskog stanja (~lan 25). Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji navodi kriterije za kvalifikaciju dobavlja~a u pogledu: . Odredbe vezane za ocjenu i verifikaciju kvalifikacijskih uslova nalaze se u Dijelu IV Odjeljka II. Ovi uslovi ne smiju onemogu}avati ostvarivanje prava dobavlja~a na zaštitu intelektualne svojine i poslovnih tajni.njihove podobnosti za obavljanje profesionalne djelatnosti (~lan 24). . Ugovorni organ ne mo`e samo navesti. Samo onim kandidatima ili ponu|a~ima ~ije kvalifikacije zadovoljavaju selekcione kriterije uspostavljene u tenderskoj dokumentaciji bi}e dozvoljeno da nastave postupak javne nabavke. . Stoga ZJN zahtijeva od ugovornog organa da predvidi u tenderskoj dokumentaciji da zahtjev za u~eš}e u ograni~enom postupku ili ponuda moraju biti odbijeni u slu~aju da je kandidat.

ugovorni organ du`an je da kao zadovoljavaju}e prihvati slijede}e dokaze: . koji je prethodio datumu podnošenja zahtjeva ili ponude. c). ili bilo kojeg drugog sli~nog postupka u skladu s relevantnim zakonima i propisima u BiH ili u zemlji u kojoj je registrovan.propustio da dostavi ili dostavio pogrešne informacije na tra`enje prema ~lanovima 23 do 26 ZJN.u slu~ajevima navedenim pod: a). 52 . . . U slu~ajevima kada ugovorni organ od kandidata ili ponu|a~a zahtijeva da pru`i dokaze da se nijedan slu~aj navedenog pod a). . . a u ovisnosti od toga koji se dr`avni organ javlja kao registracioni organ. ili u zemlji porijekla ili zemlje iz koje to lice dolazi. a koji pokazuje da su postavljeni zahtjevi ispunjeni. a izdao ga je nadle`ni organ u BiH ili nadle`ni organ odnosne dr`ave.nije ispunio obaveze u vezi s pla}anjem poreza u skladu s relevantnim zakonskim odredbama u BiH ili zemlji u kojoj je registrovan.proglašen krivim za ozbiljan profesionalni prekršaj od strane nadle`nog suda u periodu od pet godina i da je taj prekršaj prethodio datumu podnošenja zahtjeva ili ponude.u slu~ajevima navedenim pod e) ili f). . 68. Agencija za javne nabavke sastavit }e listu organa u BiH koji su nadle`ni za izdavanje prethodno navedenih dokumenata.analognoj situaciji koja proisti~e iz sli~nog postupka u skladu s relevantnim zakonima i propisima u BiH ili u zemlji u kojoj je registrovan. Posebno se mo`e zahtijevati posebna izjava ili referenca kojom se dokazuje pravo na obavljanje odre|ene profesionalne djelatnosti. takvi dokumenti ne mogu biti stariji od tri mjeseca.predmet postupaka za proglašenje ste~aja. uvjerenje koje nije starije od tri mjeseca. . b) ili c) osiguranje izvoda iz sudskog registra ili ekvivalentnog dokumenta koji je izdao nadle`ni sudski ili upravni organ u BiH. za izdavanje naloga za prisilnu likvidaciju ili postizanja sporazuma/aran`mana s povjeriocima. b). . mo`e od ponu|a~a zahtijevati da doka`u svoju registraciju poslovne djelatnosti u odgovaraju}em sudskom ili drugom registru. prema tenderskoj dokumentaciji.osu|en u sudskom postupku za kršenje zakona u smislu njegovog poslovnog ponašanja u periodu od pet godina. e) ili f) ne odnosi na njih.nije ispunio obaveze u vezi s pla}anjem doprinosa za socijalno osiguranje u skladu s relevantnim zakonskim odredbama u BiH ili zemlji u kojoj je registrovan. Ugovorni organ.

ugovorni organ utvr|uje minimalne uslove u pogledu ekonomske i finansijske podobnosti kandidata ili ponu|a~a i. odnosno po~eo s radom prije manje od tri godine. u dijelu tenderske dokumentacije koji se odnosi na pretkvalifikaciju. stav 2. . o prometu u segmentu poslovanja koji je predmet ugovora. odnosno ponu|a~a mogu se osigurati na jedan ili više od slijede}ih na~ina: . Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji precizira koju referencu ili reference kandidati. 70. Stoga ZJN zahtijeva da ugovorni organ utvr|uje minimalne zahtjeve u pogledu tehni~ke.69. za period ne du`i od tri posljednje finansijske godine za koje se raspola`e podacima.lista glavnih isporuka dobavlja~a izvršenih u posljednje dvije do tri godine. sa vrijednostima. odnosno ponu|a~i moraju osigurati da bi dokazali svoju ekonomsku i finansijsku podobnost. ili od datuma registracije. 71. ili od datuma registracije. U tenderskoj dokumentaciji ili. odnosno po~etka poslovanja u predmetnom segmentu. 3 i 4 ZJN. datumima i primaocima uz osiguranje dokumenata u formi potvrda izvršenih isporuka koje su izdali pri53 . mogu}e vršiti.izjavu o ukupnom prometu dobavlja~a i. Ugovori o javnim nabavkama se dodjeluju samo dobavlja~u koji je profesionalno i tehni~ki pripremljen i opremljen da ga adekvatno izvršava. kada je to primjereno. U postupcima za dodjelu ugovora o javnoj nabavci dokazi o tehni~koj sposobnosti kandidata. odnosno ova lista se ne mo`e proširivati. . ako je dobavlja~ registrovan.bilans uspjeha za period ne du`i od tri posljednje finansijske godine za koje se raspola`e podacima. ako je dobavlja~ registrovan. 72. poslovne bilanse ili izvodi iz poslovnih bilansa. kada je to primjereno. odnosno po~etka poslovanja u predmetnom segmentu. odnosno profesionalne sposobnosti kandidata ili ponu|a~a koje oni treba da ispunjavaju i da od njih zahtijeva da dostave jedan ili više dokaza koji su navedeni odredbama ~lana 26. od njih mo`e zahtijevati da osiguraju jednu ili više od ni`e navedenih referenci: odgovaraju}a bankovna pisma ili. odnosno po~eo s radom prije manje od tri godine. kao dokaz da su ti uslovi ispunjeni. Lista dokumenata koji se navode u ~lanu 25 ZJN je kona~na što zna~i da ugovorni organi ne mogu zahtijevati od dobavlja~a dokaze koji se ne spominju u ovoj odredbi. ako je to primjereno. Kvantifikacije pojedinih selekcionih kriterija je. tako|er. dokaz o postojanju odgovaraju}eg osiguranja od profesionalnog rizika. ukoliko je objavljivanje poslovnog bilanca zakonska obaveza u zemlji u kojoj je dobavlja~ registrovan.

ukoliko se takve potvrde ne mogu osigurati iz razloga izvan dobavlja~eve kontrole. jasno utvr|enim referentnim navo|enjem odgovaraju}ih specifikacija ili standarda. Ugovorni organ }e u pisanoj formi informisati ponu|a~a i direktora Agencije za javne nabavke o odbijanju takvog zahtjeva ili ponude i o razlozima odbijanja. a kojima se. u vidu nov~anih sredstava ili u bilo kojem nenov~anom obliku. bez obzira na to da li neposredno pripadaju dobavlja~u. . . osigurava provjera proizvodnih kapaciteta dobavlja~a. .uvjerenja koja su izdata od agencija za kontrolu kvaliteta ~ija je kompetentnost priznata. opise i/ili fotografije proizvoda koji su predmet isporuke. ili odnosnim internim pravilima.maoci ili. samo uz izjavu dobavlja~a o izvršenim isporukama. 73.opis tehni~ke opremljenosti i osposbljenosti dobavlja~a. kao pokušaj radi ostvarivanja uticaja na radnju ili odluku ili tok postupka javne nabavke. za posebne namjene. osigurati efektivnu zaštitu svrsishodnog provo|enja ovog zakona. izuzetno. te.saopštenje/naznake elemenata ugovora koje dobavlja~ namjerava podugovarati. 54 . . Lista dokumenata koji se navode u ~lanu 26 kona~na je. potvr|uje podobnost proizvoda. kao i mjera za kontrolu kvaliteta koju provodi ugovorni organ ili koju u njegovo ime provodi nadle`ni zvani~ni organ zemlje u kojoj je dobavlja~ registrovan. a ~iju je vrijednost dobavlja~ obavezan potvrditi ukoliko to ugovorni organ zahtijeva. Radi se samo o obavezi dosljedne primjene zakona BiH o dr`avnoj slu`bi kao i drugih relevantnih propisa u BiH koji regulišu materiju sukoba interesa. djeluju}i u skladu s relevantnim zakonskim propisima u BiH. te to konstatovati u izvještaju o postupku javne nabavke. ugovorni organ }e. ako je to potrebno. . i njegovih kapaciteta za prou~avanje i istra`ivanje. U slu~aju da zahtjevi ili ponude koje je ugovorni organ primio u toku postupka javne nabavke prouzrokuju ili mogu prouzrokovati bilo kakav sukob interesa. .uzorke. U ~lanu 27 ZJN se zahtijeva da ugovorni organ odbije zahtjev za u~eš}e u postupku javne nabavke ili ponudu ukoliko je kandidat ili ponu|a~ sadašnjem ili bivšem zaposleniku ugovornog organa dao ili je spreman dati mito.u slu~aju kada su proizvodi koji se nabavljaju slo`eni ili ukoliko se.navode o anga`ovanom tehni~kom osoblju ili tehni~kim organima. mjere za osiguranje kvaliteta i njegovu opremljenost i osposobljenost za ispitivanje i istra`ivanje. što zna~i da ugovorni organi ne mogu zahtijevati od dobavlja~a dokaze koji se ne spominju u ovoj odredbi.

u praksi. Ova odredba ZJN se. operativni troškovi. Potrebno je da se zadovolje dva uslova. @albeni i revizioni postupci i procedure 75. postprodajni servis i tehni~ka pomo}. a koji se biraju javnim konkursom. ?lanove Ureda imenuje Parlamentarna skupština BiH. Radom Ureda rukovodi Predsjednik koji donosi i Pravilnik o unturašnjoj organizaciji Ureda. kao i o posebnom pravnom re`imu u okviru koga je izvršen izbor da o `albama na dodjele ugovora rješava poseban organ uprave. tuima~i vrlo ekstenzivno. funkcionalne i ekološke karakteristike. Isklju~ena je bila kakva naknadna izmjena ve} objavljenih kriterija. cijena. @albeni postupci u re`imu prava javnih nabavki imaju dosta specifi~nosti. 21. odnosno ponderisanih veli~ina. Pored ovih mogu se u obzir uzeti i drugi kriteriji koji udovoljavaju gore spomenutim zahtjevima. legitimni interes za konkretan ugovor o javnoj nabavci ima pravo ulo`iti prigovor ugovornom organu. izmjena njihovih mjerila. odnosno poništavanja postupka dodjele ugovora. Kriteriji dodjele ugovora 74. ta~ka a) predvidio slijede}e kriterije: kvalitet. Kriteriji koji ne udovoljavaju gornjim zahtjevima mogu da dovedu do ulaganja opravdanog prigovora. javnih nabava. moraju biti objektivni. 77. U slu~aju da se kao kriterij dodjele ugovora uzima ekonomski najpovoljnija ponuda kriteriji. 76. pak. transporta i strateškog poslovnog planiranja. uvo|enje novih kriterija ili. Prilikom definisanja kriterija dodjele ugovora ostavljena je sloboda ugovornom organu da definiše kriterije. tehni~ka sposobnost. nediskriminatorski. ekonomi~nost. odnosno upravna organizacija sa statusom pravnog lica.20. Tako. u tom slu~aju. Ured se sastoji od 6 ~lanova od kojih se tri biraju iz reda priznatih stru~njaka upravnog prava ili upravnog postupka i koji imaju svojstvo nezavisnih sudija. te da su u tijesnoj vezi sa predmetom javne nabavke. Kriteriji dodjele ugovora su definisani ~lanom 34 ZJN kao ekonomski najpovoljnija ponuda ili kao najni`a cijena. Kriteriji dodjele ugovora moraju biti u tijesnoj vezi sa predmetom nabavke i drugi uslov da se u kriterijima dodjele ugovora ne smiju ponavljati kriteriji koji su ve} bili definisani kao selekcioni. U pogledu `albenih postupaka ZJN propisuje da svaki dobavlja~ koji ima tzv. Radi se o Uredu za `albe (dalje: Ured) koji je formiran kao dr`avni organ uprave na nivou BiH. stav 1. datum isporuke i period isporuke ili period izvršenja. Uglavnom se radi o primjeni pravila upravnog postupka. prigovor mo`e da ulo`i i subjekt koji 55 . Druga tri ~lana se biraju iz reda stru~njaka iz podru~ja izvo|enja radova. ZJN je ~lanom 34.

uvjeren da }e `alba biti riješena u korist `albenika i . pošto se jedan primjerak dostavlja i ugovornom organu. U slu~aju da ugovorni organ propusti da u zakonom utvr|enom roku odlu~i o prigovoru ili ako prigovor odbije. ako je prigovor odbijen. narušila bilo koju obavezu iz ZJN. Odnosno. 80. Nadle`ni organ ugovornog organa du`an je da razmotri ulo`eni prigovor i donese obrazlo`enu odluku u roku od 5 dana od dana prijema prigovora. ukoliko smatra da je odluka ili radnja ugovornog organa. podnosilac prigovora mo`e ulo`iti pismenu `albu Uredu u roku od 5 dana. ili da se vršilo skra}ivanje Zakonom odre|enih minimalnih rokova. te da najkasnije narednog radnog dana obavijesti podnosioca prigovora o donešenoj odluci. a po~ev od prvog radnog dana nakon isteka prvobitnog roka od 5 dana. Prijemom prigovora u Uredu. Po prijemu prigovra Ured treba da se uvjeri da je ugovorni organ obustavio postupak dodjele ugovora na 5 dana osim uoliko Ured nije nalo`io nešto drugo.uopšte nije u~estvovao u postupku nui|enjea nekog oblika javne nabavke.ako bi dalje sprovo|enje postupka prouzrokovalo nesrazmjernu štetu na ra~un javnoga interesa. Prije zaklju~enja samog ugovora Ured je ovlašten da. Prigovor se podnosi u pisanoj formi u roku od 5 dana od dana kada je podnosilac prigovora saznao ili je trebao saznati za povredu zakona. onda rok po~inje te}i od datuma kada je ugovorni organ obavijestio podnosioca prigovora o njegovom odbijanju. Po prijemu prigovora ugovorni organ je u obavezi da odmah obustavi postupak dodjele ugovora sve do donošenja odluke po prigovoru. 79. s obzirom na informacije kojima raspola`e. privremenog naloga. Izuzetak je prijem pismene intrukcije Ureda. ali ne i kasnije od godine dana od navodne povrede zakona. isti je u obavezi da obustavi dodjelu ugovora za narednih 5 dana. Ove odredbe se ne primjenjuju u slu~ajevima dodjele ugovora na osnovu direktnog sporazuma. u~ini slijede}e: . 56 . 78. Privremenim nalogom Ured ima ovlaštenje da obustavi postupak dodjele ugovora ili da obustavi provo|enje bilo koje odluke ili radnje ugovornog organa u slijede}im slu~ajevima: .na~ini izjavu u vezi s pravnim pravilima ili na~elima koji se odnose na predmet `albe. doka`e da su uslovi tendera ili pak kriteriji dodjele ugovora bili diskriminatorske prirode. ugovornoga organa ili ponu|a~a. Ured ima ovlaštenje da prije isteka roka od 5 dana donese odluku o izdavanju tzv.ako je. Legitimni interes bi postojao kada neko npr. Uslov je da se doka`e postojanje legitimnog interesa.

.sa~ini izjavu u vezi s pravnim pravilima ili na~elima koja se odnose na predmet `albe i. ukoliko je to opravdano. kao ponu|a~. 83. Rok za pokretanje spora iznosi 45 dana od dana kada je kona~na odluka upu}ena podnosiocu `albe. Korištenje ovih mogu}nosti sigurno }e biti vrlo interesantno sa stanovišta poštivanja i pitanja obaveznosti primjene ZJN za ugovorne organe. nalo`iti ugovornome organu da `albeniku nadoknadi troškove `albenoga postupka. Ured mo`e. što podrazumijeva i ovlast za otklanjanje bilo koje tehni~ke ili druge specifikacije koja nije u skladu sa ZJN.. ugro`avaju}i time njegovu svrhu Ured. . pretrpio gubitak ili štetu. ili do 10% ponu|a~eve ponu|ene cijene. Odluka Ureda je podlo`na preispitivanju u upravnom postupku i protiv nje se mo`e jedino voditi upravni spor. odluka Ureda je kona~na. 81. pretrpio gubitak ili štetu.u cijelosti ili djelimi~no poništi bilo koji akt ili odluku ugovornoga organa koji nisu u skladu sa ZJN. . U slu~aju da smatra da je slu`bena osoba ugovornoga organa izvršila promišljenu i namjernu povredu ZJN. a zbog po~injene povrede ovoga zakona. Ovo pitenje je nesporno. kao ponu|a~. Zakonska je obaveza ugovornih organa da ako potpadaju pod neku od definicija ZJN imaju zakonsku obavezu prim57 . ukoliko smatra da je odluka ili radnja ugovornog tijela narušila bilo koju obvezu iz ZJN. koja se dodjeljuje ograni~ena je do iznosa troškova pripreme ponude. Poslije zaklju~enog ugovora o javnoj nabavi Ured ukoliko smatra da je radnja ili odluka ugovornog organa narušila bilo koju obavezu iz ZJN ima slijede}a ovlaštenja: .donese odluku o naknadi štete `albeniku koji je. Visina odštete. a zbog po~injene povrede ZJN. pored naprijed pobrojanih ovlaštenja ima pravo i: podnijeti prekršajnu ili krivi~nu prijavu mjerodavnom sudu ili izre}i nov~ane kazne u iznosu do 4.izda ugovornom organu nalog da otkloni svaku povredu i da nastavi postupak dodjele ugovora u skladu sa nalogom.dodijeli naknadu štete `albeniku koji je. U slu~aju da tu`ba nije podnesena sudu u predvi|enom roku. Za rješavanje upravnog spora stvrano nadle`an je Sud Bosne i Hercegovine. .izda nalog za prekid postupka dodjele ugovora. 82. ovisno o tome koji je od ova dva iznosa ve}i.00 KM.000.

u obzir bi dolazila primjena propisa koji regulišu ovu oblast na dr`avnom nivou.43 Ove konstatacije. U slu~aju primjene materijalnih propisa Ured ima sve kompetencije i ovlaštenja da ulazi u primjenu materijalnih propisa koji se tretiraju kao lex specialis. 43 Vidjeti Zakon o opšte upravnom postupku („Sl. ali samo u onoj situaciji ako se za pojedine slu~ajeve ne na|e dovoljno osnova za primjenu pravila upravnog postupka. nesumnjivo. kao i kriterije dodjele ugovora. str. 58 . 29/02. Što se ti~e mogu}nosti. 1191). Ured za `albe. Ova konstatacija se odnosi na sve slu~ajeve kada je predmet preispitivanja primjena materijalnih propisa. glasnik BiH“. kod definisanja uslova vezano za selekcione kriterije. tradicionalne kategorije. br. kao i primjena ovih procesnih propisa u obzir dolazi samo u slu~ajevima procjene zakonitosti primjene procedura kako u smislu rokova tako i u smislu zakonitosti sprov|enja samih procedura dodjele ugovora o javnim nabavkama. Da li Ured ima ovlaštenja da ulazi i u procjenu validnosti primjene materijalnih propisa? Ured za `albe kao upravni organ formiran na dr`avnom nivou ima ovlaštenja koja se nalaze na sredini izme|u redovnih sudova i organa uprave koji egzistiraju kao. Pored ovih akata u obzir dolazi primjena i odredbi svih procesnih propisa koji regulišu procedure upravnog postupka. kao lex specilais. Koja primjena procesnih propisa dolazi u obzir? Prije svega to su odredbe ZJN i svih ostalh podzakonskih akata. i njegovih ~lanova pojedina~no ne bi mogla izbje}i. Samo izricanje nov~anih sankcija bi se primjenjivalo u onim slu~ajevima kada je ugovorni organ prekršio pravila vezana za sprovo|enje procedura javnih nabavki na taj na~in što nije ispoštovana odluka ili rješenje Ureda. a ugovorni organ mimo izri~ite zabrane zaklju~i predmetni ugovor. u okviru `albenog postupka. da ih nazovemo. Da li bi ovo bila zakonska obaveza Ureda? Mišljenja sam da se ova obaveza Ureda. Budu}nost treba da poka`e u kojoj mjeri }e ova vrlo zna~ajna odredba ZJN da za`ivi. I još jedno interesantno pitanje. 783. Druga situacija bi se odnosila na slu~aj kada Ured za `albe procijeni da je nastupila šteta po nekog od u~esnika u postupku javne nabavke na taj na~in da je ugovor dodijeljen drugom ugovornom subjektu mimo nalaza i rješenja Ureda. Kod primjene pravila upravnog postupka pošto se radi o dr`avnom zakonu i dr`avnom organu uprave. kao kolektivnog organa. Ovo bi posebno bilo izra`eno u situaciji kada se vrši suspenizija zaklju~enja ugovora. ali i obaveze podnošenja prekršajne ili krivi~ne prijave ovo bi dolazilo u obzir u onim situacijama kada Ured za `albe zaklju~i. da postoje elementi prekršajne ili krivi~ne odgvornosti kod ugovornog organa prilikom sprovo|enja procedura javnih nabavki. kao i odredbe i pravila parni~nog postupka.jene pravila i procedura propisanih ZJN i podzakonskim aktima. 12/04. str. mora da u svom radu primjenjuje kako odredbe procesnih propisa tako i materijalnih propisa.

II UGOVOR O ME\UNARODNOJ PRODAJI ROBE44 1. Pojam i definicija ugovora o prodaji 1.46 Na ovaj na~in je doma}a terminologija usaglašena sa onom koja dominira ne samo u uporednom pravu nego i u me|unarodnim izvorima. anglosaksonski kao i kontinentalni sistemi razli~ito nazivaju ovaj posao. Ova teorijska definicija suštinski odgovara pojmu prodaje koji daje naš Zakon o obligacionim odnosima u ~lanu 454. odnosno pravo vlasništva. a kupac se obavezuje da prodavcu preda odre|enu sumu novca i prenese najja~e stvarno pravo na njoj.06. stav 1: „Ugovorom o prodaji obavezuje se prodavalac da stvar koju prodaje preda kupcu tako da kupac stekne pravo raspolaganja. Opšti imovinski zakon za Crnu Goru iz 1888. a kupac 44 Autor ovog poglavlja u cijelosti je Prof. Dalje }e se citirati kao Nacrt ZOO. a Zakon o obligacionim odnosima. Objavljen je 16.obavezuje da odre|enu stvar povodom koje posao nastaje preda (isporu~i) drugoj strani . Ugovor o prodaji je rezultat sporazuma stranaka kojim se jedna od njih . U daljem tekstu koristi}e se i kratica ZOO. U porecima relevantnim za naše pravo postojale su razli~ite tradicije. 45 „Sl.razmjenom vlasni~kih prava na robi za vlasništvo na novcu. Na engleskom se koristi izraz „Sale” . 2.kupcu . prodaja predstavlja pravni posao kojim se normativno ure|uje i pod zaštitu dr`ave stavlja razmjena robe za novac. broj 2/92.prodavac . Slijede}i latinski naziv „emptio-venditio” (kupovina-prodaja).45 kao termin usvaja „prodaja”. posao nazivaju „kupovinom i prodajom”.prodaja. govori o „kupovini”. 46 Nacrt je izradila njema~ka GTZ. Opšte uzanse za promet robe iz 1954. Juridi~ki posmatrano. dr Milš Trifkovi}.i da mu prenese najja~e stvarno pravo na njoj. francuski naziv je „la vente” .2003. 59 . Na ovaj na~in ekonomski promet biva nadgra|en pravnim . „Prodaja“ je termin koji korisiti i Nacrt Zakona o obligacionim odnosima FBiH/RS. U ekonomskom smislu posao prodaje se sastoji u razmjeni robe za novac. Bez obzira na veliki broj vrsta i tipova prodaje mogu}e je dati opštu teorijsku definiciju posla kojima se oni pravno uobli~avaju. dok se u njema~kom upotrebljava rije~ „der Kauf” kupovina.prodaja. preuzet i u sistem Bosne i Hercegovine.list RBiH“.

Osnovni je svakako mobilnost stvari i on daje osnov za osnovnu klasifikaciju na prodaju nepokretnih stvari i prodaju pokretnih stvari.). Druga grupa mo`e se dalje razli~ito dijeliti. Nau~na knjiga. ~vrsta goriva.se obavezuje da prodavcu plati cijenu”.. Komercijalna tehnologija prodaje tako|er je podlo`na tipizaciji. 5. Ona je sintetizovana u Me|unarodnim pravilima za tuma~enje trgovinskih termina ..47 Nacrt ZOO prilago|ava definiciju ugovora o prodaji novom ekonomskom i pravnom sistemu: „Ugovorom o prodaji obavezuje se prodavac da prenese na kupca pravo vlasništva na prodatoj stvari i da mu je u tu svrhu preda.INCOTERMS-u. Vrste prodaje 3. Re`im prodaje generi~kih stvari razli~it je od pravila koja va`e individualno za odre|ene stvari. str.48 2. Beograd. str. godine. 17 naro~ito. Subjekti i skup ekonomsko-pravnih karakteristika posla predstavljaju jedinstven kriterij za podjelu ugovora o prodaji na gra|anskopravne. 51 Opšti uvjeti poslovanja EEK. Ugovore o prodaji je mogu}e klasifikovati prema razli~itim kriterijima. 50 Opšti uvjeti poslovanja Evropske ekonomske komisije. Uz ostale garancije.51 4. 188B. koja je nezamjenjiva i nedjeljiva ~ak i kada se sastoji iz više pojedina~nih stvari. Obaveza isporuke ~esto je povezana sa monta`om i drugim radnjama povodom opreme. prodavac jam~i kupcu i ispravno funkcionisanje opreme. 188D. 1987. 574B. po pravilu budu}a stvar. 48 ^lan 564 (1) Nacrta ZOO. 410.52 Uticaj ova dva faktora je takav da se danas me|unarodne prodaje naro~ito sistematizuju i prema upotrijebljenoj INCOTERMS klauzuli. Ukoliko se kao predmet prodaje javlja investiciona oprema. 574D. br. 188A. br. Najva`nije su: FOB i CIF prodaje. 52 Izdanje MTK.50 Pored opreme i druge stvari mogu biti podvrgnute posebnom trgova~kom i pravnom re`imu: trajna potrošna dobra. 5 (Dalje: Draški} dr Mladen. 60 .49 Ovaj ugovor posebno je regulisan autonomnim izvorima me|unarodnog poslovnog prava. 420. 312. a kupac se obavezuje da plati cijenu u novcu i preuzme stvar“. 49 Vidjeti Popov dr Danica: “Ugovor o kupoprodaji investicione opreme”. one doma}eg poslovnog prava i ugovore o prodaji me|unarodnog poslovnog prava. Osvrnu}emo se na najva`nije razrede. 47 Uporedni pregled zakonodavstva vidjeti kod Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema uniformnim pravilima i uporednom pravu”. 188. posljednja revizija 2000. Pariz. Beograd. Me|unarodna prodaja. 1989. drveni trupci i rezana gra|a itd. ugovor o njenoj prodaji dobija specifi~na obilje`ja koja ovaj posao izdvajaju u poseban tip ugovora. Njihov me|usobni odnos prikaza}emo šemom. Njegov predmet je individualno odre|ena. Exportpress. 574. citrusovo vo}e.

..naj~eš}e subjektivnog .. str. Druga.kao dominantnog. 54 Draški} dr Mladen. Zagreb. a njegove negativne posljedice koriguje sekundarnom primjenom drugih kriterija. objektivna i mješovita. Informator. njegovom objektu ili pravima i obavezama”. objektivna teorija smatra da je za me|unarodni karakter posla bitno da u zaklju~enju ili izvršenju ugovora postoji „dodir teritorija pod raznim suverenitetima”. Me|unarodna prodaja. 7-8. subjektivnoj koncepciji. 55 Diskusiju o ovom kriteriju vidjeti kod Draški} dr Mladen..56 i u Haškim jednoobraznim 53 Draški} dr Mladen. Me|unarodna prodaja. str.53 U na~inu odre|ivanja i izbora elementa inostranosti kod ugovora o me|unarodnoj prodaji formirale su se tri koncepcije: subjektivna. Prema prvoj. Me|unarodna prodaja..54 Mješovita teorija polazi od jednog kriterija .3. On mo`e biti izra`en „u subjektu ugovora. urednik Goldštajn dr Aleksandar. str. Ovaj dokument se ne primjenjuje od raspada Varšavskog pakta i Organizacije za me|usobnu ekonomsku pomo} socijalistiških zemalja (SEV). 7. 56 Vidjeti tekst u “Me|unarodno trgova~ko pravo”.55 Mješovita teorija je bila primijenjena u Opštim uslovima isporuke SEV-a iz 1968. ugovor je me|unarodni ako u trenutku zaklju~enja ugovora stranke imaju pripadnost razli~itim dr`avno-pravnim porecima. Izvršeno upore|ivanje jasno pokazuje da se prodaja me|unarodnog poslovnog prava (dalje i MNPP) od prodaje doma}eg poslovnog prava razlikuje po postojanju elementa inostranosti. 7-8. 61 . Pojam prodaje me|unarodnog poslovnog prava 6.. 1970.

Izme|u ovog termina i izraza “sjedište” i teorijski i fakti~ki mogu postojati bitne razlike. Stupila je na snagu 1. str. ili . ranije poslovne prakse ili posebnih obavještenja datih prije. 49. 1970. Muenchen 1990. Vienna Sales Convention”. ili u vrijeme zaklju~enja 57 Vidjeti ~lan 1 svake od konvencija kod “Me|unarodno trgova~ko pravo”.57 Subjektivna teorija je danas usvojena u konvenciji o zastarjelosti u oblasti me|unarodne prodaje iz 1974. Kod fizi~kih lica ovu funkciju ima mjesto „uobi~ajenog boravka”. str.zakonima o me|unarodnoj prodaji tjelesnih pokretnih stvari. Ono mora biti poznato stranama iz ugovora. Beck.59 O~ito je da je ugovor definisan polaze}i isklju~ivo od subjektivne teorije.Bonell M. U uslovima djelovanja transnacionalnih korporacija i slobode kretanja fizi~kih lica ovo rješenje nudi više pravne sigurnosti od dr`avljanstva/pripadnosti partnera. Jayme u Bianca C. Verlag C. Doslovan prevod je “mjesta poslovanja”. UN KoZ. se ne izjašnjava o ovom pitanju. str. Prema njenom ~lanu 1: „Ova konvencija primjenjuje se na ugovore o prodaji robe zaklju~ene izme|u strana koje imaju sjedišta58 na teritorijima razli~itih dr`ava: . a RBiH joj je pristupila kao dr`ava slijednica. Be~ka konvencija UN o me|unarodnoj prodaji je donesena 1980. 30. str. Perovi} J.60 odnosno ono u kome postoji „stalna i stabilna poslovna organizacija.J. 61 E. stav 1. Kao kriterij je uzeto sjedište stranaka. a ne njihovo dr`avljanstvo. Milan 1987.kad su te dr`ave ugovornice. isto djelo. Informator Zagreb.M. 3 i 35. BK. Konvencija UN o me|unarodnoj prodaji robe (dalje: Konvencija.H. U teoriji se sjedištem smatra ono mjesto u kome stranka izvjesno vrijeme samostalno i nezavisno obavlja privrednu djelatnost. tj.”61 Upravo zbog zna~aja sjedišta. 60 Caemmerer/Schlechtriem: “Kommentar zum Einheitlichen UN-Kaufrecht”. odnosno o zaklju~ivanju tog ugovora. 62 . urednik Goldštajn dr Aleksandar. CISG) posve}uje veliku pa`nju sjedištu. djelo. izmijenjeni ~lanovi 3. U doktrini se prvi slu~aj naziva „direktna primjena“. i u Protokolu o izmjeni ove Konvencije iz 1980. januara 1988. Isto mjerilo primijenjeno je i u Konvenciji o zastarjelosti. Giuffre. Bivša Jugoslavija je ratifikovala ovu konvenciju.: “Commentary on the International Sales Law. Ova interpretacija je va`na jer Konvencija upotrebljava izraz “place of business”. 58 U originalu: “places of business”. 56 – 58 navodi da je indirektna primjena u sudskoj i arbitra`noj praksi zatupljenija od direktne primjene. te u Be~koj Konvenciji UN o me|unarodnoj prodaji robe iz 1980. . a drugi „indirektna primjena“. a ne “seat”. 7. Konvencija o pravu koja se primjenjuje na prelazak svojine u slu~aju me|unarodne prodaje tjelesnih pokretnih stvari iz 1958. the 1980. „mjesto poslovanja”. 59 Isto i Protokolom iz 1980. odnosno pripadnost.kad pravila me|unarodnog privatnog prava upu}uju na primjenu prava jedne dr`ave ugovornice”.

stav 2). a ne na rad i usluge (~lan 3.ugovora (~lan 1. str.66 62 Vidjeti Perovi} dr. str. U ~lanu 2 Konvencije njena primjena je isklju~ena za ugovore o prodaji robe za li~nu potrošnju. 3-9. isto djelo.) 63 O common law institutu „Agency“ vidjeti Trifkovi} dr Miloš: „Me|unarodno poslovno pravo“. javne prodaje i prodaje pod sna`nim administrativno-pravnim re`imom.65 Konvencija }e se primijeniti i na mješovite ugovore kod kojih je prete`an dio obaveza i prava stranaka usmjeren na robu. mjerodavno je za me|unarodni karakter prodaje ono „koje ima najtješnju vezu sa ugovorom i njegovim izvršenjem. Sarajevo 2001. dalje. str. str. 66 Caemmerer/Schlechtriem. Jelena: „Bitna povreda ugovora . 1981. ili o zatvorenoj agenciji (closed agency) kod koje tre}i ne zna za koga agent stvarno radi. U prvom slu~aju }e za me|unarodni karakter prodaje i primjenu BK biti mjerodavno sjedište komitenta (prodavca ili kupca). str. stav 2 i ~lan 10. 64 Opširnije vidjeti kod Vilus dr Jelena: “Komentar Konvencije UN o me|unarodnoj prodaji robe”. za definisanje me|unarodne prodaje po Konvenciji zna~ajna su i obilje`ja objekta. hartija od vrijednosti.62 U common law porecima }e odgovor na prethodno pitanje zavisiti od toga da li se radi o otvorenoj agenciji (disclosed agency) kod koje tre}e lice zna li~nost nalogodavca. Zbog toga smatramo da se „najtješnja veza“. a ne fakti~kim obilje`jima. Ekonomski fakultet Sarajevo. ~lanom 3. me|unarodna prodaja za koju Konvencija va`i jasno je odvojena od ugovora o investicionoj izgradnji i ugovora o djelu uopšte. te elektri~ne energije. stav 2).. 63 . Beograd 2004. isto djelo. str. a time i me|unarodnog karaktera posla. U ugovor o me|unarodnoj prodaji ne spadaju. a u drugom sjedište komisionara.. Pri tome se moraju imati „na umu okolnosti koje su bile poznate stranama ili koje su strane imale na umu u bilo koje vrijeme prije ili u trenutku sklapanja ugovora“ (~lan 10 (a)).64 Pored toga..63 Pored sjedišta.Me|unarodna prodaja robe“. brodova i zrakoplova. Ako neka od strana ima više sjedišta... javljaju se kod ugovora o prodaji koji su zaklju~eni djelovanjem trgovinskog zastupnika ili komisionara kontinentalnih sistema. 64 -72. budu}i da on u prometu djeluje u svoje ime.1. 325 – 359 i tamo citiranu literaturu. 65 Vidjeti Vilus dr Jelena. Informator. Zagreb.44 – 46 (dalje }e se citirati kao Perovi} J. isto djelo. Slabost ovakvog rješenja le`i u potenciranju subjektivnih elemenata svijesti svake od involviranih strana. ono što su strane imale „na umu“ i izbor izme|u mjesta zaklju~enja i izvršenja ugovora moraju utvr|ivati tuma~enjem na osnovu konkretnih okolnosti svakog spornog slu~aja. 9-13. mada za tu|i ra~un. isto djelo. Slu`beni list SCG. i Perovi} J. novca. Posebni problemi u odre|ivanju sjedišta. str. 47. „Prete`nost” se ocjenjuje prema privrednim.

Drugi izvori daju razli~ite podatke. Ekonomski fakultet u Sarajevu.120. 9. pokazuju da je i Gr~ka ratifikovala ovu Konvenciju (http://www.status&cid=31). u Hagu. Beck. Muenchen . Od me|unarodnih konvencija na prvom mjestu je Konvencija o pravu koja se primjenjuje na prelaz svojine u slu~aju me|unarodne prodaje tjelesnih pokretnih stvari i zaklju~ena je 15.12. 69 Vidjeti ~lan 1. Zbog toga su izvori MNJP od posrednog zna~aja i za me|unarodno poslovno pravo.4.Aufl. str. Izvori prava 4. .net/index_en.70 Prema tre}im licima se kao vlasnik pojavljuje onaj na koga upu}uje pravo zemlje u kojoj se nalazi stvar „u momentu u kome se daju izjave povodom nje”.68 Domen njene primjene u suštini se podudara sa va`enjem Be~ke konvencije UN iz 1980. 67 Opšta izlaganja o me|unarodnom javnom pravu. ove konvencije. Konvencije. 71 ^lan 3. pa }emo se ovdje zadr`ati samo na izvorima ove grane. 70 ^lan 2. njegovim izvorima i izvorima me|unarodnog poslovnog prava generalno. ratifkovala samo Italija.vrijednost klauzula o rezervisanju prava vlasništva u korist prodavca. Kod dokumentarne prodaje vlasnik je onaj kome je to pravo priznato sistemom dr`ave u kojoj su dokumenti primljeni. Konvenciju je do 1972. Ona još nije stupila na snagu. Verlag C. 47 – 69. Konvencije. Izvori me|unarodnog privatnog prava 8. ovu konvenciju su potpisale jedino Gr~ka i Italija. Me|unarodno javno pravo (MNJP)67 postavlja osnove i okvir za ekonomske odnose sa elementom inostranosti u koje stupaju privredni subjekti. dakle u trenutku zaklju~enja ugovora.04.71 Ipak. vidjeti kod Trifkovi} dr Miloš: „Me|unarodno poslovno pravo“. str. potpisalo devet zemalja. 64 .1. . 68 Prema Uniform Law Review 1/1996 do po~etka 1996. pa i me|unarodnu prodaju. Podaci zaklju~no sa 31.1958.moment do koga prodavac ima pravo na plodove prodate stvari.69 Ova konvencija reguliše ~etiri pitanja: . Uloga me|unarodnog privatnog prava (MPP) je od neposredne va`nosti za me|unarodnu prodaju. Sarajevo 2001. Prema «Internationales Privat-und Verfahrensrecht».php?act=conventions. Herausgegeben von Jayme Erik/ Hausmann Reiner. 7.hcch. kupac kome je priznato pravo vlasništva na osnovu internog poretka zemlje u kojoj su se stvari ranije nalazile ostaje i dalje vlasnik. Zadovolji}emo se time da najva`nije konvencije ove vrste navedemo na odgovaraju}im mjestima.moment do koga prodavac ima pravo zahtijevati naknadu štete koju je pretrpjela stvar i .H.2006.trenutak do koga prodavac snosi rizike povodom prodate stvari.

. str. kome doma}e pravo dozvoljava da se proglasi nadle`nim.72 Bez obzira na razlike u na~inu definisanja me|unarodne prodaje73 i ova konvencija je u cjelini primjenjiva na prodaje ure|ene Be~kom konvencijom. zaklju~ena 15.2006.4.tamo gdje postoje posebne konvencije vezane za me|unarodnu prodaju.hcch.1985. stav 4 primijenjeno je i negativno definisanje me|unarodne prodaje: samo ugovaranje nadle`nosti suda ili mjerodavnog prava ne ~ini prodaju me|unarodnom.74 11. ali kao kriterij za njeno odre|ivanje uzima sjedište stranaka u razli~itim dr`avama (~lan 1. ali nije do`ivjela nijednu ratifikaciju. 72 Navedena prema Uniform Law Review 1/1996. HK ’85 je ura|ena pod sna`nim uticajem rješenja EZ Konvencije o pravu primjenjivom na ugovorne obligacije iz 1980. Do 1. Belgija. zrakoplove i elektri~nu energiju (~lan 3) i aukcione prodaje (~lan 9). 74 ^lan 3. 75 Usvojena je na Diplomatskoj konferenciji odr`anoj u Hagu izme|u 14.status&cid=31 73 U ~lanu 1.Nijhoff. Potpisale su je ~etiri evropske dr`ave (Austrija.html. London . a ratifikovala samo Argentina (prema Uniform Law Review 1/1996).12.1. Do 8. Treba napomenuti da HK ’85 ipak kao predmet prodaje uklju~uje brodove. hcch.net/index_en. Tre}a.1996. i bila ratifikovana od dvanaest zemalja. na primjer.76 Osnovni cilj razmatrane konvencije jeste da bude komplementarna Be~koj konvenciji i stavljena u njenu funkciju. To se ogleda naro~ito u slijede}im rješenjima: . mora se dati naknadna pisana potvrda u vidu posebne izjave. efekti ugovora prema tre}im i arbitra`e.Boston. naro~ito. (a)). smatra}e se da je tu`eni prihvatio nadle`nost tog suda. Konvencije. Graham and Trotman/ M. u Hagu.Dordrecht . Šar}evi}. 1990.1958. . Ako se tu`ena strana.) Nije stupila na snagu.HK ’85 ne sadr`i svoju definiciju me|unarodne prodaje. (http://www. je Haška konvencija o pravu koja se primjenjuje na ugovor o me|unarodnoj prodaji robe iz 1985. 76 Mati} @eljko: “The Hague Comention on the Law Applicable to Contracts for the International Sale of Goods . pojavi pred sudom neke od dr`ava ~lanica konvencije. i 30.2001. Tu spadaju.net/e/status/stat31 e. Njema~ka i Gr~ka). agencija i druga pitanja zastupanja. Druga je Konvencija o nadle`nosti ugovorenog suda u slu~aju me|unarodne prodaje tjelesnih pokretnih stvari.10. 65 . 52-53.10.php?act=conventions. godine (dalje: HK ’85). HK ’85 isklju~uje svoju nadle`nost. Stanje je isto i 31. prelaz svojine. kojoj su prisustvovale i zemlje ~lanice UNCITRAL-a. ali ne najmanje va`na.8. suprotno ugovoru.75 Predstavlja bitno promijenjenu verziju istoimene Haške konvencije koja je stupila na snagu 1964. U slu~aju usmenih ugovora.Rules on the Applicable Law” u “International Contracts and Conflicts of Law” ed: P.ugovori koji su isklju~eni iz domena ove Konvencije podudarni su sa onim na koje se odnosi Be~ka Konvencija (~lanovi 2 i 4). Konvenciji je pristupila još jedino Moldova (www. potpisale su je 4 dr`ave. Ona priznaje isklju~ivo nadle`nost suda koju su stranke ugovorile ukoliko je to u~injeno pismeno.

Ona su primjera radi izri~ito navedena u ~lanu 12.. str. Ozna~avanje kup~eve zemlje imenom mjesta uz INCOTERMS klauzule nije dovoljno. 65. Napokon. str. O~ito je. U posljednja dva slu~aja volja stranaka mora biti nesumnjiva (~lan 7. Izbor mo`e biti u~injen izri~ito. str. stav 3). Autonomija volje stranaka osnovni je princip u odre|ivanju mjerodavnog prava.. tre}e. 66 .77 Strankama je dozvoljeno da nadle`no pravo odrede i samo za dio ugovora („cijepanje ugovora”)78 i da kasnije promijene svoju odluku u pogledu ve} izabranog dr`avno-pravnog poretka (~lan 7. 79 Mati} @eljko. izvršiti u zemlji kup~evog sjedišta. Navodimo ih: . Drugo.ugovor izri~ito predvi|a da }e prodavac svoje obaveze. da se Konvencija zadr`ala samo na sukobu zakona koji se ti~e materijalno-pravnih pitanja me|unarodne prodaje. U tom pogledu naše je pravo izjedna~eno sa me|unarodnim. ako ništa nije ugovoreno. za ugovor }e biti mjerodavno pravo sjedište kupca. stav 2). na ugovor }e se primijeniti pravila “dr`ave u kojoj prodavac ima sjedište (place of business) u vrijeme zaklju~enja ugovora” (~lan 8. Kolizione norme su postavljene u tri nehijerarhijski ustrojena nivoa.. ugovor sasvim jasno više vezan za pravo koje nije pravo koje bi se ina~e trebalo primijeniti (~lan 8.ugovor je zaklju~en prema uslovima koje je odredio poglavito kupac i to u javnom pozivu na slanje ponuda (a call for tenders). stav 1). Prvo. 78 Mati} @eljko. 57-58. ne}e se primijeniti nijedno od prethodnih pravila „ako je u svjetlu svih okolnosti. . 57. isto djelo. isto djelo. posredno i prešutnim radnjama. kada specijalne okolnosti „pokazuju da je pravo zemlje u kojoj kupac ima sjedište” tješnje povezano sa ugovorom nego pravo prodav~evog sjedišta. a ne preko agenta ili zastupnika. . ~lan 8.pregovori su bar djelomi~no ra|eni u sjedištu kupca i ugovor je tu zaklju~en uz prisustvo obje strane. Prisustvo mora biti li~no. „kao izuzetak”. 77 Mati} @eljko. Isto rješenje postoji i u našem pravu. dakle. Ovo rješenje sasvim jasno zahtijeva ispitivanje konkretnih osobenosti svakog pojedinog ugovora. stav 2) izri~ito predvi|a tri takva slu~aja. isto djelo.Konvencija iz Haga se ne primjenjuje ni na pitanja koja su riješena u Be~koj konvenciji ukoliko je ona va`ila u zemljama sjedišta prodavca i kupca u vrijeme zaklju~enja ugovora (~lan 5).79 Da bi izbjegli nesporazum (HK ’85. stav 1). isporuku prvenstveno.

isto djelo..). str. odnosno pravno lice sa sjedištem na podru~ju Bosne i Hercegovine. 1984. 1991. str. usvojen u pravni sistem RBiH u „Sl.. Tako da danas Velika Britanija i USA imaju posebne zakone posve}ene prodaji..83 za ugovor o prodaji pokretnih stvari mjerodavno je „pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema ponude nalazilo prebivalište. javnog poretka i dobrih obi~aja..85 4. Masleša. broj 43/82. stav 1. 72 – 77 (dalje: Dika. Izvori dr`avnog poslovnog prava uopšte. 67 .12.87 dok je obi~aj zajedno sa sudskom praksom nezamjenjiv instrument aktualizacije velikih starih kodifikacija trgova~kog prava. 86 Sultanovi} dr. isto djelo. broj 2/92.. ako ne postoji po zakonu isklju~iva nadle`nost doma}eg suda. U praksi postoji konvergencija ova dva velika sistema. ali i druge veze (valuta ugovora. U kontinentalnim sistemima je zakon primaran izvor prava. V.Kne`evi} – Stojanovi}. ali ih mora (što je posebno bitno) i vrednovati. 12 . isto djelo. Uniform Commercial Code u USA.2. 86-87. odnosno tradicionalnih prava. odnosno sjedište prodavca”. 87 Sale of Goods Act 1979.Trifkovi} . Sr|an: „Komentar Zakona o me|unarodnom i privatnom i procesnom pravu“.86 Za anglosaksonske sisteme je karakteristi~na dominacija obi~aja utvr|enog sudskom odlukom sa osobinom precedenta. isto djelo.)“ 84 ^lan 20.. list SFRJ“. 79 ukazuju na to da je sud „du`an da kvantifikuje veze ugovora u pitanju sa pojedinim zemljama. mesto zaklju~enja. Oni se mogu podijeliti na kontinentalne.Kne`evi} – Stojanovi}. str. U istoj konstelaciji stranke se mogu sporazumjeti i o nadle`nosti stranog suda. Gašo – Stojanovi} dr.. Obi~aj mo`e imati interpretativno svojstvo ili djelovati kao izvor onda kada zakon ne postoji. jezik ugovora .82 Ukoliko mjerodavno pravo nije izabrano „i ako posebne okolnosti slu~aja ne upu}uju na drugo pravo”. str. 88 Sultanovi} . Najva`niji doma}i izvor me|unarodnog privatnog prava je Zakon o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odre|enim odnosima.84 kao vršioca karakteristi~ne ~inidbe. Beograd..88 80 Objavljen u „Sl. mesto izvršenja ugovora itd. Izvori dr`avnog poslovnog prava 13. anglosaksonske i sisteme vjerskih. list RBiH“. Nadle`nost suda BiH mo`e se ugovoriti ako je bar jedna stranka naš dr`avljanin. uzimaju se u obzir sve geografske (sedište stranaka .23. Citira}emo ga kao ZRSZ. Sarajevo. 85 ^lan 49 ZRSZ.Simi}.80 U odre|ivanju nadle`nog materijalnog prava ZRSZ polazi od autonomije volje (~lan 19)81. Aziz-Trifkovi} dr Miloš-Simi} dr Mili}: “Teorija dr`ave i prava. ta~ka 1 ZRSZ. Nomos. pa i za prodaju zavise prvenstveno od vrste pravnog sistema u koju konkretni poredak spada. 146-149 i 153-159. statusnog i obligacionog prava”. 81 Izabrano pravo se naziva i „lex contractus“. str. pod uslovom da se ona ispoljava u okviru prinudnih propisa. Ovako odre|en i konstatovan obi~aj primjenjuje se i u tuma~enju zakona. Vidjeti detaljno kod Dika dr. Mihajlo – Kne`evi} dr.. Kriterij vrednovanja je prepušten sudu. Obrazlo`enja vidjeti kod Dika.. 83 Dika – Kne`evi} – Stojanovi}.) 82 ^lanovi 3 – 5 ZRSZ. str.

Ovakav pristup odgovara tendencijama u uporednom pravu i omogu}ava nesmetano funkcionisanje ZOO u me|unarodnoj razmjeni i nakon stupanja na snagu Be~ke konvencije. Isto i ~lan 17.89 autonomija volje stranaka i pravila me|unarodnog privatnog prava . Haške konvencije o pravu primjenjivan na ugovor o me|unarodnoj prodaji robe iz 1985. Opširnije kod Mati} @eljko. Kao primjeri mogu se navesti zakoni o organizaciji sudstva i o kontroli cijena. tako i pojedina~ni pravni akti. Treba napomenuti da su iz teorijskih i prakti~nih razloga u hijerarhiju uklju~eni kako opšti. Tre}a osobina je unifikatorski metod.Pored zakona. 591 i 596 Nacrta ZOO 68 . travnja 1994. Drugo. Zbog svega navedenog ZOO mo`e da se koristi kao opšti vodi~ za tra`enje i ugovaranje rješenja u me|unarodnoj prodaji.91 Isti zaklju~ak se dobija i analizom izmijenjenih i dopunjenih odredbi Nacrta ZOO o ugovoru o prodaji. Regulativa trgova~ke prodaje je u velikoj mjeri prilago|ena rješenjima haškog Jednoobraznog zakonika o me|unarodnoj prodaji. Po na~elima ustavnosti i zakonitosti oni se hijerarhijski organizuju u neprotivrje~nu cjelinu. ugovori. isto djelo. One su prilago|ene prije svega potrebama i praksi privrednika profesionalnih u~esnika u prometu. ~lanove 581. 4. uzanse. Zakoni o trgovini bh. Postoje tri osnova po kojima se dr`avni izvori uklju~uju u sistem vrela MNPP. 92 Vidjeti. Ra~unovodstvo i financije br. Opredjeljenja 9/1987. 90 „Sl. ali ne i identi~an. Druga dva osnova slu`e uklju~ivanju doma}ih dispozitivnih propisa u regulativu ekonomskih odnosa sa ino-elementom. a time i anglosaksonskim sistemima. Prvo. str. te odluke sudskih i upravnih organa. U našem pravu se mo`e uspostaviti sljede}i sistem: ustav. 18-20. To su: imperativni propis doma}eg prava. zakoni. entiteta90 tako|er mogu biti iskorišteni u ovu svrhu. broj 64/04 i „Sl. 14. opšti akti privrednih subjekata. Eklatantan primjer je Zakon o obaveznim odnosima (dalje: ZOO). glasnik RS“. Njen izgled je u kontinentalnim sistemima pribli`no jednak. gra|ansko pravo. obi~aji. On je primijenjen ne samo u vertikalnom smislu (me|unarodna konvencija . 63-64.zakon) nego i u horizontalnom zna~enju (zakon . Prvi osnov primjenjuje se naro~ito na one doma}e izvore u kojima je koncentrisan javni interes. izvršena je komercijalizacija zajedni~kog fonda normi za obje vrste prodaje.92 89 Opširnije o ovome vidjeti Mlikotin-Tomi} dr Deša: “Ugovor o me|unarodnoj prodaji”. Za funkcionisanje ZOO u oblasti me|unarodnog trgova~kog prometa zna~ajne su tri njegove karakteristike. na primjer.zakon).kolizione norme. jasno su odvojena pravila za gra|ansku i za trgova~ku prodaju. 588. novine FBiH“. ratifikovane me|unarodne konvencije. postoje i drugi izvori. str. 59-61. broj 16/96 i 52/01 91 Opširnije vidjeti kod Trifkovi} dr Miloš: “Aktuelna pitanja pravne i samoupravne regulative spoljnotrgovinskih odnosa organizacija udru`enog rada”. str. podzakonski akti.

Muenchen. str. Stevens. Kako u teoriji ne postoji jedinstvena klasifikacija. Ona nije kona~na. tako i na izvore drugih instituta ove grane. . S druge strane.. Njihov zajedni~ki nazivnik je te`nja da se obezbijedi neutralan pravni re`im koji vodi ra~una o interesima obje strane. Franz Vahlen. Uloga prve podgrupe je ve}a. Hag 1964. Hag 1964 (dalje: ULIS). New York 1974.. 2000. 9-th Ed. isto djelo. str.Konvencija o jednoobraznom zakonu za zaklju~ivanje ugovora o me|unarodnoj prodaji tjelesnih pokretnih stvari (dalje: ULFIS). 16. Oni se.) 69 . nadopunjavaju. .Konvencija o jednoobraznom zakonu u me|unarodnoj prodaji tjelesnih pokretnih stvari. 93 Schmitthoff Clive: “The Law and Practice of International Trade”. najprije.1. pa je izraz „me|unarodno zakonodavstvo” koji upotrebljava Schmitthoff u ovom slu~aju potpuno opravdan. Njihov zna~aj je u oblasti prodaje ogroman. str. a broj znatan. Na prvom mjestu se nalaze me|unarodne konvencije. 64-65 o Be~koj konvenciji. Postoji ve}i broj multilateralnih me|unarodnih konvencija koje ure|uju materijalno-pravna pitanja prodaje robe sa elementom inostranosti. me|unarodno poslovno pravo ima specifi~nu i relativno nerazu|enu hijerarhiju sopstvenih izvora. . svojim rješenjima sna`no uti~e kako na izvore me|unarodnog poslovnog prava uopšte. Me|unarodne konvencije i op{ta na~ela me|unarodnog prava 15.Konvencija UN o ugovorima o me|unarodnoj prodaji robe. U tom kontekstu se stanje izvora prava za me|unarodnu prodaju mo`e smatrati zadovoljavaju}im.93 Konvencije mogu biti multilateralne i bilateralne. London. Veza izme|u opštih izvora i vrela za prodaju je dvostruka. Kao grana prava u razvoju.94 U te konvencije spadaju: . mi }emo se pridr`avati sistematike koja je usvojena u MNPP uopšte.Konvencija o agenciji u me|unarodnoj prodaji robe. 48 (dalje }e se citirati kao Gildeggen R.5. Sopstveni izvori me|unarodnog poslovnog prava obuhvataju niz vrela nastalih prvenstveno radi regulisanja odnosa koji su karakteristi~ni za me|unarodnu prodaju. 94 Gildeggen Reiner: „Internationale Handeslgeschaefte – Eine Einfuerung in das Reecht des grenzueberschreitenden Handels“. me|unarodna prodaja kao središnja ta~ka me|unarodne poslovne operacije. .Konvencija UN o zastarjelosti u me|unarodnoj prodaji robe. @eneva 1983. Sopstveni izvori me|unarodnog poslovnog prava 5. . izmijenjena Protokolom u Be~u 1980 (dalje: KoZ). Be~ 1980 (dalje: CISG)..

KoZ usvaja subjektivnu teoriju zasnovanu na razli~itosti sjedišta./english/implement/i-64ulf. 70 . Vidjeti www.12. je ratifikovalo 19 dr`ava.96 Pored toga. ratifikovale 9 i pristupila jedna dr`ava. Ni jedna dr`ava slijednica bivše SFRJ nije ~lanica ove konvencije. jer za njih va`i poseban pravni re`im. 97 Do 31.org. 99 Uporediti ~lanove 4 i 6 KoZ sa ~lanovima 2 i 3 BK.smrti ili tjelesnih povreda bilo koje osobe. Prema ~lanu 5 KoZ izuzeti su zahtjevi po osnovu: . godine Konvenciju je potpisalo 6 dr`ava.2006. broj ratifikacija je ostao veoma mali. dok je Gambia pristupila Konvenciji.org/english/implement/i-64ulis. 98 Stanje 31.nuklearne štete prouzrokovane predmetom ugovora. (www.2006. ali samo onda kada to proizlazi iz ugovora ili pregovora i izjava danih prije zaklju~ivanja ugovora. njihova rješenja su velikim dijelom preuzeta u Be~ku konvenciju. Konvenciji su pristupile 3 dr`ave (www. . hipoteke i drugih sredstava obezbje|enja. Zato }emo se u daljim izlaganjima zadr`ati samo na Konvenciji o zastarjelosti i Konvenciji UN o me|unarodnoj prodaji robe.12.12.htm. Ostale štete izazvane neispravnim funkcionisanjem prodane stvari ostaju u domenu KoZ. Pored toga. a ratifikovale 5.12. UN Konvencija o me|unarodnoj prodaji robe je imala 70 ~lanica (www.htm) je sljede}e: Konvenciju zajedno sa Protokolom iz 1980.org/english/implement/i-83. ona se ipak ne primjenjuje na sve zahtjeve koji mogu da se pojave.unidroit. Ovi zahtjevi imaju deliktni karakter i specifi~an na~in obra~una visine naknade. KoZ ne va`i za iste one ugovore o prodaji na koje se ne primjenjuje ni BK.zaloga.98 U odre|ivanju pojma ugovora o me|unarodnoj prodaji izme|u dvije razmatrane konvencije nema razlike.2006.htm.htm). unidroit. .2006. Vidjeti www.unidroit.Konvencija o agenciji ne ure|uje pitanje prodaje direktno.uncitral. ratifikovale 9 zemalja. Preispitivanja UN Konvencije o zastarjelosti potra`ivanja (dalje: KoZ) prilikom izrade Be~ke konvencije pokazali su da je potrebno izvršiti samo manja usaglašavanja.org/english/status/status-e.97 17.12. tj.org/english/status/status-e.99 Ukoliko ugovor ulazi u domen KoZ.htm) 96 ULIS je sa 31. „mjesta poslovanja” kupca i prodavca. U slu~aju više sjedišta jedne strane i ovdje je mjerodavno ono koje sa ugovorom ima najtješnju vezu (~lan 2 KoZ).95 Dvije haške konvencije bivša Jugoslavija nije ratifikovala niti je to u~inila BiH. Konvencija UN o zastarjelosti u me|unarodnoj prodaji robe donesena je u New Yorku 1974.2006. godine. Njena namjena je bila da uredi pitanja zastare potra`ivanja iz ugovora o prodaji onako kako je on bio ure|en haškim Jednoobraznim zakonom o me|unarodnoj prodaji tjelesnih pokretnih stvari iz 1964.uncitral. To je u~injeno Protokolom o izmjeni KoZ u Be~u 1980. 95 Do 31. ULFIS je sa 31. potpisalo 12. potpisalo 12. Iako su ULIS i ULFIS stupile na snagu.

Stranke ih mogu izri~ito ili pre}utno mijenjati. str. . isto djelo. Autonomna prava stranaka tako|er se moraju vršiti u skladu sa pravilima koja su za to predvi|ena. te o produ`enju rokova koje mogu da izvrše stranke (~lan 22). The Comparative and International Law Journal of Southern Africa.102 Za BiH.. 101 Vidjeti Perovi} J.mjenica. sud ili arbitra`a }e uva`iti zastarjelost zahtjeva samo ako se tu`eni na to pozove. Da bi se i u ovakvim uslovima obezbijedila pravna sigurnost. str. No 3. 74 – 85.. 71 .101 Prakti~ne posljedice ovakvog rješenja su velike. odnosno isklju~iti. ~ekova i drugih obveznica (promisory note). odredbe Konvencije su ogromnim dijelom dispozitivne. 19.sudske ili arbitra`ne odluke budu}i da su predmet izvršnog postupka. Drugo.100 Pri tome treba imati na umu da }e ugovorni izbor prava dr`ave ~lanice BK po pravilu zna~iti primjenu pravila Konvencije. 2003. Na najva`nija me|u ovim pitanjima skrenu}emo pa`nju kod izlaganja pojedinih rješenja Be~ke konvencije. Karakteristike KoZ koje su ovdje od posebnog interesa su naro~ito sljede}e. dakle. isto djelo. tj. Rok po~inje u principu te}i od dospjelosti potra`ivanja. Za njih va`i jedinstven opšti zastarni rok od ~etiri godine (~lan 8 KoZ). Odredbe konvencije su prete`no prinudnog karaktera. Napokon. str. KoZ ne dozvoljava suviše dugo trajanje perioda zastare. 309. 18. Prema ~lanu 23. 56 smatra da su tipi~ni slu~ajevi isklju~enja primjene Konvencije: ugovaranje prava dr`ave koja nije ~lanica BK ili ugovaranje rješenja razli~itih od onih u Konvenciji. KoZ. Vol XXXVI. Isti autor navodi da je BK bitno uticala na novo ugovorno pravo Kine. Mehanizam funkcionisanja zastarjelosti isti je kao i u pojedinim dr`avno-pravnim porecima. 80 – 83 za doktrinarne i sudske. od trenutka pada du`nika u docnju. ure|uje pitanja zastare materijalnih obligacionih prava zasnovanih na neurednom izvršenju ili raskidu ugovora o prodaji. isto djelo. a ne odredaba nacionalnih trgova~kih ili gra|anskih propisa koji regulišu ugovor o prodaji. odnosno od dana raskida ugovora. ukoliko to normom Konvencije nije izri~ito zabranjeno (~lan 6).. odnosno arbitra`ne dileme. 102 Zeller Bruno: „The parole evidence rule and the CISG – a compartive analysis“ . u ugovorima o prodaji njenih subjekata sa licima koje imaju sjedište 100 Bonell u Bianca-Bonell.dokumenata koji su po pravu nadle`ne zemlje odmah izvršni i . str. Razumije se da su fakti~ka obilje`ja specifi~nih situacija dovela do posebnih pravila o po~etku toka zastarjelosti. Be~ka konvencija je de facto uspostavila jedinstveno pravo prodaje Evropske Unije. U KoZ su data pravila o spre~avanju i prekidu zastarjelosti (~lan 13-21). rok zastare ne mo`e trajati du`e od deset godina od dana njegovog otpo~injanja u skladu sa ovom konvencijom. Vidjeti i Perovi} J. Prva karakteristika Be~ke konvencije (dalje BK ili CISG) jeste da ona predstavlja napor za daljim izjedna~avanjem prava u ovoj oblasti radi ubrzavanja globalizacije i ostvarivanja na~ela novog me|unarodnog ekonomskog poretka.

^etvrto. 105 Opširnije o ovim pitanjima vidjeti Goldštajn dr Aleksandar: “Uvod” za “Komentar Konvencije UN..i. Tre}e. Zagreb. I sedmo. Vidjeti i Vilus dr Jelena. Oceana Publications Inc. Razradu pojedinih isklju~enih instituta vidjeti kod Perovi} J. 17-19.. .prema pravu koje je shodno me|unarodnom privatnom pravu mjerodavno za konkretni ugovor (~lan 7 (2) BK). U Velikoj Britaniji se Konvenciji posebno zamjera to što se ne bavi standardnim tipovima prekomorske prodaje kao što su c. potroša~ke prodaje su izri~ito isklju~ene iz domena BK (~lan 2 (1). Nedostatak se vidi i u tome što dispozitivni karakter konvencije stvara probleme u prodajama koje se zaklju~uju na osnovu standardnih formulara. general editor Guest A.. No. Informator. Jedna od najva`nijih ti~e se dispozitivnih pravila o na~inu odre|ivanja cijene u ugovoru o prodaji. (a)). 72 . Be~ka konvencija va`i kad god nije u samom sporazumu stranaka druk~ije riješeno.f.74 106 „Benjamin’s Sale of Goods”. . ali se njen Dio II (zaklju~ivanje ugovora) i Dio III (prodaja robe) mogu posebno ratifikovati. u vanjskotrgovinskoj razmjeni funkcioniše na isti na~in na koji ZOO djeluje u doma}em prometu robe. odnosno na drugi na~in usvojiti.b. London 1992. . komentari uz pojedine citirane ~lanove. 4 ed. 104 ^lan 92. str.pitanja ure|ena ranijim me|unarodnim sporazumima.prelazak svojine (~lan 4). supsidijarna rješenja utvr|uju se prema opštim na~elima na kojima Konvencija po~iva. u odnosu na haške Jednoobrazne zakone. 7 i 8.. ugovori. str. i f. 1994.104 Peto.prodaje koje su zbog svog karaktera u ve}oj mjeri podvrgnute re`imu imperativnih nacionalnih propisa (~lanovi 2 i 3). str. dr`ave na ovo mogu staviti rezervu. mogu}nost razli~itog shvatanja pojedinih termina i veliku upotrebu pravnih standarda. Konvencija je jedinstven akt. kao ni za pitanja na koja su pojedine potpisnice stavile rezerve. stati~nost. domen va`enja Be~ke konvencije je ograni~en u predmetnom smislu. dakle. O odnosu izme|u haških Jednoobraznih zakona i Be~ke konvencije vidjeti Draški} dr Mladen.u zemljama koje su naši najve}i spoljnotrgovinski partneri. Najva`nijim smatramo: nepotpunost ili nedore~enost pojedinih rješenja. To su u~inile USA (Vidjeti Gabriel Henry “Practicioners Guide to the Convention on Contracts for International Sale of Goods (CISG) and the Uniform Commercial Code (UCC)”. str. Be~ka konvencija ispoljava odre|ene pravno-tehni~ke razlike. 48. str.G. Konvencija ne ~ini razliku izme|u gra|anske i trgova~ke prodaje.deliktnu odgovornost za štete od stvari (~lan 5). str. isto djelo. . 5.” autora Vilus dr Jelene. Me|unarodna prodaja. Konvencija ima i nedostataka. Be~ke konvencije. ali je komercijalizacija rješenja u njoj o~ita.o.punova`nost ugovora (~lan 4). isto djelo. 72 . Sweet and Maxwell.opšti dio obligacionog prava. V-XI.. New York-London-Rome. 919 – 920. ograni~enost javnim prinudnim propisima ~lanica.103 Ona.105 Šesto. a ako njih nema . a time i u odnosu na ZOO. Ipak. 103 ^lan 1(b) CISG omogu}ava i primjenu Konvencije na osnovu pravila me|unarodnog privatnog prava. Tako i Gildeggen. .106 To su ujedno glavni razlozi zbog kojih ova dr`ava nije ratifikovala Konvenciju. 1981. isto djelo. Ona ne reguliše: ...

X ed.uncitral . u ovome reglmanu su riješena sljede}a pitanja: organizovanje i troškovi isporuke. RBiH je sa Malezijom potpisala i ratifikovala sporazum o trgovinskoj saradnji. 109 Zagreb 23. Dodataka: Me|unarodni ugovori. 22. broj 13/94. Prvo.. 7-52. snošenje troškova transporta i transportnog osiguranja. INOCTERMS se u ugovor uklju~uje bilo preuzimanjem pojedinih odredbi u tekst ugovora. 9/02 111 Vidjeti Perovi} J. uniformno pravo kojim se nastoje prevazi}i razlike izme|u nacionalnih sistema i otkloniti juridi~ke prepreke odvijanja me|unarodne trgovine. Pošto se INCOTERMS mo`e smatrati poznatim112.akti Me|unarodne trgova~ke komore u Parizu (dalje: MTK). glasnik BiH“.111 Tu su najzna~ajnije dvije vrste akata: . Drugo.4.107 20. revizija 2000.1988. godine sve dr`ave nastale disolucijom bivše SFRJ su postale ~lanice Konvencije. Na prodaju se primjenjuju shodno. 73 . zadovolji}emo se time da ovdje skrenemo pa`nju na neke njegove osobine va`ne za svakodnevnu upotrebu. U ovu grupu ulaze jedinstveni reglmani nedr`avnog karaktera. str. godine CISG je ratifikovana u 70 zemalja.1980. Sljede}u skupinu izvora predstavljaju opšta na~ela me|unarodnog prava. list RBiH“.2. Treba ipak napomenuti da Belgija i Ujedinjeno Kraljevstvo nisu na listi ~lanica. isto djelo. koje pripremaju pojedine nevladine institucije ili organizacije UN i . a stupila je na snagu nakon desete ratifikacije 1. Do februara 2007. Do kraja 2006. str. Me|u njima su USA i najva`niji vanjskotrgovinski partneri BiH iz Evrope.1995.model zakoni. bilo pozivom na odre|enu klauzulu. pa ih ovdje nema potrebe detaljno izlagati. izdaci za administrativne procedure i prelaz rizika sa prodavca na kupca. 13 – 17. od kojih je za ugovor o prodaji najva`niji INCOTERMS. odnosno me|unarodnog poslovnog prava.org 108 „Sl. Drugu veliku podgrupu izvora ~ine bilateralne konvencije. Oni spadaju u tzv. 112 Detaljno vidjeti kod Schmitthoff.108 Sli~an akt je potpisan sa Republikom Hrvatskom. Proces pregovaranja o zaklju~ivanju ovih sporazuma sa velikim brojem ostalih zemalja je u toku.Konvencija u ugovorima o me|unarodnoj prodaji robe je potpisana 11. Tre}e. 110 „Sl.1. 5. Jedinstveni reglmani 21.4.109 Republikom Slovenijom110 i nizom drugih dr`ava. INCOTERMS ure|uje odnose izme|u prodavca i kupca. isto djelo. a ne izme|u nekog od njih i vozara. Drugi 107 Vidjeti www.

114 5. Pored toga.Rome. Zagreb. 1994. bilo sre|eni u sistem tehnikom koja se ugleda na zakonodavnu. budu}i da je on posljednjom revizijom pribli`an Spoljnotrgovinskim definicijama SAD iz 1941. Šesto. Napokon. sadr`aj pojedinih klauzula je veoma opse`an i slo`en. 74 . U prvom slu~aju u~eš}e mogu uzeti me|uvladine i nevladine organizacije. Oceana Publications.metod je bolji jer je precizniji. Peto. 2-321. 113 Vidjeti UCC 2-319. New York . najva`niji: . 115 Vilus dr Jelena.117 te tipski ugovori pojedinih trgova~kih asocijacija. str. Ova grupa pravnih vrela je izuzetno dinami~na. 116 Opširna izlaganja o ovim pravnim vrelima nalaze se u svakom od do sada citiranih djela iz oblasti me|unarodnog privrednog prava. Zbog toga je klasifikacija izuzetno teška i uvijek subjektivnog karaktera. 114 Gabriel Henry: “Practicioner’s Guide to Convention on Contracts for International Sale of Goods (CISG) and the Uniform Commercial Code (UCC)”. ^etvrto.113 Treba imati na umu da one nisu potpuno podudarne sa istoimenim klauzulama INCOTERMS-a. stranke mogu ugovoriti i druga prava i obaveze. u poslovanju sa firmama iz SAD se danas u ve}oj mjeri nego ranije mo`e osloniti na zna~enje klauzula u INCOTERMS-u.115 Mogu biti formirani na organizovan i spontan na~in. .116 Sve navedene osobine pokazuju da su i odre|ivanje vrsta ovih izvora i njihova sistematizacija u velikoj mjeri stvar shvatanja i konvencije.Tipski ugovori: me|u njima su za prodaju naro~ito zna~ajnii oni koje je utvrdila Ekonomska komisija UN za Evropu. str. tako da se smatra da su ovi akti danas. po našem mišljenju. Navodimo one koji su. Me|unarodno autonomno poslovno pravo 23. tj. FOB i CIF. isto djelo. „`enevski ugovori”. a i u dogledno vrijeme „glavni izvori prava za regulisanje odnosa u~esnika u me|unarodnom prometu”. 2-320. 24. bilo u obliku spiska ugovornih klauzula. Oni postaju sve va`niji. Metod primijenjen za regulisanje mo`e biti a priori. 202. Sljede}u grupu predstavljaju izvori me|unarodnog autonomnog poslovnog prava.Opšti uslovi poslovanja. Zato uvijek treba imati na umu da se u me|unarodnom saobra}aju podrazumijeva primjena INCOTERMS-a. Sve to isklju~uje primjenu INCOTERMS-a napamet i na bazi iskustva. zna~enje pojedinih transportnih klauzula u Opštim uzansama za promet robe i u INCOTERMS-u se zna~ajno razlikuje.3. Informator. tzv. terminologija INCOTERMS 2000 je prilago|ena terminologiji Be~ke konvencije. 1970. 117 Tekst “`enevskih ugovora” nalazi se u zbirci “Me|unarodno trgova~ko pravo-Konvencije-Pravila-Op}i uvjeti poslovanja”.London . I UCC daje svoje definicije tri naj~eš}e transportne klauzule: FAS. 16. unaprijed („me|unarodne kodifikacije”) i a posteriori ili unazad („unifikacija metodom me|unarodne normalizacije”).

str. O~ito je da se zahtjevi za priznavanjem normativne snage fakti~kog isti u doma}oj i u me|unarodnoj trgovini.4.jura. stav 1). sami tvorci Konvencije su dali smjernice za unifikaciju sudske i arbitra`ne prakse.law.edu. Svjesni potrebe stvaranja i o~uvanja pravne sigurnosti.pace.cisg. 119 Vidjeti na primjer http//www. U pogledu postojanja i sadr`aja obi~aja i prakse oni mogu imati samo interpretativnu i dokaznu funkciju. Ova pretpostavka se odnosi samo na me|unarodne. Poslovna praksa se mora uspostaviti izme|u konkretnih stranaka.118 . isto djelo. kako bi je Konvencija priznala kao izvor prava. 5. 103. Pojmovno oni odgovaraju trgovinskim poslovnim obi~ajima doma}eg prava. Tipski ugovor i opšti uslovi poslovanja ne mogu se.Poslovna praksa konkretnih stranaka i .Me|unarodne uzanse. te po na~inu nastanka odgovaraju našim posebnim uzansama. Pored prihva}enih obi~aja. notornost i široka prihva}enost od strane privrednika u trgova~koj struci (~lan 9. odnosno ustanovljavanjem prakse i konvencijskom pretpostavkom o pristanku stranaka na primjenu ovih vrela.. U slu~aju sukoba obi~aja formiranih u me|unarodnoj trgovini sa obi~ajima koji nastaju unutar pojedinih regija ili lokalno. stranke su vezane i „praksom uspostavljenom me|u njima“ (~lan 9.edu/cases/.org/uncitral/en/case_law/digest/cisg.119 118 Vidjeti: Caemmerer/Schlechtriem. www. To se posti`e po dva osnova: izri~itim prihvatanjem. Zato je potrebno da su stranke znale ili trebalo da znaju za trgova~ke obi~aje u konkretnoj vrsti prodaje (~lan 9 (2) CISG). ne i na doma}e poslovne obi~aje. direktno podvesti pod ~lan 9. smatramo da prednost imaju obi~aji karakteristi~ni za me|unarodnu prodaju. Osobine ovih obi~aja su: razumnost. .html 75 . http//www.uncitral.cisg3. Ona mora biti legalna.Me|unarodni trgova~ki obi~aji. uzanse i standardi neposredno }e funkcionisati kao izvor prava za me|unarodnu prodaju na osnovu ~lana 9 CISG.de/ipr1/cisg/urteile/text/thtm. Petu grupu sa~injava sudska i arbitra`na praksa. ^lan 7 BK zahtijeva da se u tuma~enju i primjeni vodi „ra~una o njezinu me|unarodnom karakteru i potrebi da se unaprijedi jednakost njene primjene i poštovanja savjesnosti u me|unarodnoj trgovini“. stav 2 BK). Me|unarodni trgova~ki obi~aji. http//www.law.Me|unarodni poslovni i proizvodni standardi. Ovome cilju slu`i i zna~ajan broj baza podataka o sudskim i arbitra`nim odlukama koje se odnose na Konvenciju. ustaljena i razumna. kao ugovorni instrumenti.pace. stav 2 BK).unifreiburg. Sudska i arbitra`na praksa 25. izvjesnost. koje po predmetu i metodu regulisanja. Osnov njihovog va`enja u me|unarodnoj prodaji je ili izri~iti pristanak stranaka ili konvencijska pretpostavka o prešutnom prihvatanju poslovnih obi~aja konkretne branše koji su im bili poznati ili nisu mogli ostati nepoznati (~lan 8.

dok je RS to u~inila 2006. godine. 26. glasnik BiH“. U ovu skupinu se mogu uvrstiti i entitetski Zakoni o tr`išnoj inspekciji.1998. te nacionalnih i nadnacionalnih. nego u kontinentalnim sistemima. 42 . U principu. Na drugom mjestu je Zakon o nadzoru kvaliteta odre|enih proizvoda pri uvozu i izvozu124. broj 7/98 123 „Sl. Materijal za savjetovanje. PKBiH. str. Informator. U ZVTP FBiH je za prodaju najva`niji odsjek III – „Oblici izvoza i uvoza” (~lanovi 9-19). 126 Vidjeti Trifkovi} dr Miloš: “Pregled. FBiH nije ukinula entitetski Zakon o vanjskotrgovinskom poslovanju.121 Na~ini na koje se to posti`e bi}e izlo`eni kasnije. 1987. 121 O Lex mercatoria vidjeti Trifkovi} dr. Prema ~lanu 45 Zakona o vanjskotrgovinskoj politici BiH citirani entitetski zakoni trebalo je da prestanu da va`e 11. oktobar 1995. Na ovaj na~in zahtjevi za ujedna~avanjem sudovanja i ja~anjem pravne sigurnosti mogu efikasno da budu ostvareni i u me|unarodnoj prodaji.Kod sudske prakse treba imati u vidu da su odluke sudova ja~i izvor prava u anglosaksonskim. principi i problemi pravne regulative vanjske trgovine”.5. glasnik BiH“. Od zakonskih akata su najva`niji Zakon o vanjskotrgovinskoj politici BiH122 i entitetski Zakon o vanjskotrgovinskom poslovanju123. Miloš „Me|unarodno poslovno pravo“. broj 2/95. Druga grupa zakona u domenu me|unarodne prodaje ima operativni karakter. Sarajevo.126 120 Teorijsku obradu i izvore arbitra`nog prava vidjeti kod Goldštajn Aleksandar-Triva Siniša: “Me|unarodna trgova~ka arbitra`a”. Sarajevo 2001. Obje grupe u sistemu BiH imaju karakter akata kojima se uspostavlja re`im ekonomske razmjene sa inostranstvom. broj 20/95 i „Sl.125 ^lan 5 FBiH Zakona o tr`išnoj inspekciji odre|uje nadle`nost tr`išne inspekcije za kontrolu kvaliteta proizvoda pri uvozu i izvozu.120 Upravo zato arbitra`na praksa funkcioniše i kao jedan od najva`nijih stvaralaca novog lex mercatoria. 124 „Sl. Prema donosiocu prinudni propisi se mogu podijeliti na dr`avne i entitetske. novine FBiH“. 4-6 i opšta izlaganja o izvorima me|unarodnog poslovnog prava u prvom dijelu ove knjige. str. U nomotehni~kom smislu sve citirane odredbe dijele opšte osobine spoljnotrgovinske regulative. broj 13/03 125 „Sl. Zagreb. novine FBiH“. Ovu prazninu nacionalni sudovi nastoje da popune me|usobnim ujedna~avanjem sopstvene prakse u mjeri u kojoj to granice dr`avno-pravnih poredaka dopuštaju. Zbog toga }emo se osvrnuti na relevantne akte FBiH. Oni se mogu podijeliti na zakone i podzakonske akte. broj 2/95 (dalje: ZVTP). Arbitra`na praksa kao izvor prava vu~e svoju snagu iz ovlaštenja stranaka da biraju nadle`nu sudsku instituciju. Ekonomski fakultet Sarajevo. Najva`nije akte prve skupine smo ve} razmotrili. Me|unarodne sudske institucije nadle`ne za poslovno-pravne sporove za sada ne postoje.46 122 „Sl. nema razlike u ulozi institucionalnih i ad hoc arbitra`a.11. 76 . U sopstvene izvore MNPP ulaze i doma}i prinudni propisi. Dr`avni prinudni propisi 27. list RBiH“. 5.

Pravilnik o kriterijima.onako kako bi ih shvatila „razumna osoba istih svojstava . isto djelo. tj. Ugovor je rezultat sporazuma stranaka do koga dolazi saglasnoš}u volja stranaka. Me|u podzakonskim aktima moraju se ista}i dva: .Odluka za uvoz robe radi izvoza. Zaklju~ivanje ugovora o me|unarodnoj prodaji 6. ili . na~inu u~estvovanja preduze}a u raspodjeli izvoznih i uvoznih kontingenata. broj 3/99.130 Evolucija ekonomskih odnosa i komercijalnih tehnologija odra`ava se i na procesu nastanka ugovora. Njima se ure|uju odnosi upravnih organa i stranaka. te procedure postizanja saglasnosti regulisani su obligacionim pravom. I podzakonski akti se mogu podijeliti na isti na~in kao i zakoni. izjave volje se u me|unarodnoj prodaji u krajnjoj liniji interpretiraju objektivizirano . stvarnu volju druge strane. u istim okolnostima“. Ukoliko jedna strana nije znala niti mogla znati „namjeru“. 130 Detaljna monografska obrada zaklju~ivanja ugovora data je kod Draški} dr Mladen: “Zaklju~ivanje ugovora o prodaji”. Zbog toga se u ovoj oblasti posebno jasno uo~avaju promjene u zna~enju pojedinih principa i pojava novih rješenja. str.127 Od svih karakteristika podzakonskih akata naveš}emo samo jednu. Ona je naro~ito prisutna u oblasti me|unarodne prodaje. Caemmerer/Schlechtriem.saglasnoš}u njihovih izjava volja.129 Ta opšta pravila vrijede i za ugovor o prodaji. kao i postupak u vezi sa dodjeljivanjem tih kontingenata. dok se postupci unutar upravnih organa regulišu Zakonom o opštem upravnom postupku i pravilima internog karaktera.28. 77 . Naveš}emo najva`nije me|u njima: .128 6.. razlog posla. govore ovdje o “objektivnom sadr`aju izjave koji }e biti utvr|en tuma~enjem”.volja stranaka ostaje klju~ni i polazni element za nastanak i tuma~enje ugovora. isto djelo. Beograd. 97. 128 Trifkovi} dr Miloš. CRS. glasnik BiH“. Uslovi koje moraju da ispune: stranke. Nove tendencije i faze zaklju~ivanja ugovora 29. 131 Vidjeti ~lan 8 Be~ke konvencije.1.131 Pri tome }e se voditi „ra~una o svim va`nim okolnosti127 „Sl. objekt ugovora. 7. uklju~uju}i i me|unarodnu prodaju. te ..preciznije . 1986. 129 Vidjeti ~lan 26-78 ZOO. str.

Pošto se radi o unilateralnim komercijalnim postupcima. Najprije.. R. te druge. str. 139 Suprotno tvrdi Draški} dr Mladen. Njihova suština jeste ili pribavljanje informacija o mogu}im strankama i budu}em ugovoru ili poziv na pregovaranje. 54 smatra da uticaj e-mail komunikacije na mjesto i vrijeme zaklju~enja ugovora o prodaji prema BK još nije definitivno riješen. 157 BGB) itd. Sastoji od jednostranih138 fakti~kih radnji bilo koga od potencijalnih stranaka. koji otvaraju niz novih problema – “sukob formulara” (Battle of forms) naro~ito. 17. 914. isto djelo. ~lan 99-100 ZOO. pregovore. praksu koju su strane me|usobno uspostavile. III Novela ABGB). obi~aje i svako kasnije ponašanje strana“. 64-65. ali se sve više ograni~ava prinudnim propisima. 17. 319. isto djelo.ultimatuma. isto djelo. isto djelo. 1156 – 1160 Code civil) .319 naro~ito 135 Vidjeti Schmitthoff. isto djelo. šutnje kao prihvat. naro~ito u ugovorima o prodaji. 136 Gildeggen.stvaraju se nova obligaciono-pravna rješenja: opoziva ponuda. „Zaklju~ivanje ugovora o prodaji“..134 . X Ed. Njoj prethodi veoma slo`ena eventualna ili fakultativna faza pregovaranja. str. Gildeggen R. 138 Vidjeti Draški} dr Mladen. Rješenja sli~na našima postoje u pravu Austrije (p. upotreba telefaksa i elektronskih poruka136. . 78 . Francuske (pp.137 30.. uklju~uju}i . smatramo da odgovornost za ove akte ne postoji. 134 Opširnije vidjeti kod ZellerB. isto djelo.razvijaju se nove tehnike ugovaranja i dokazivanja: formularni ugovori i opšti uslovi poslovanja prvenstveno. Prva me|u njima naziva se preliminarni kontakti... relativizacija pismene forme itd. str. I tre}e. Fakultativna faza dijeli se na nekoliko relativno samostalnih etapa ~iji je krajnji cilj definisanje ponude . str. str. davanjem odobrenja i dozvola postaje „tre}a stranka”. Konvencija je usvojila „jednostavniji pristup u utvr|ivanju namjere stranaka i shodno tome davanju zna~enja ugovoru“. 57. str. tvorci Konvencije su se izjasnili za dinami~ko.132 Drugo. navedeni pristup je bli`i kontinentalnim133 nego common law sistemima u kojima postoji pravilo da se usmeni dokazi ne mogu koristiti u tuma~enju i promjeni pisanih ugovora ukoliko im protivrije~e ili ih mijenjaju (parol evidence rule). str. str.139 132 Zeller B. kroz ius cogens i neposredno. Ponuda i prihvat. Izlo`eno rješenje ima tri zna~ajne posljedice. danas tvore obaveznu fazu postupka zaklju~ivanja ugovora o prodaji. dr`ava posredno. javne nabavke. Njema~ke (p. Rezultat ukupnih promjena u procesu ugovaranja jeste i nova podjela radnji i faza ugovaranja. a ne za stati~ko shvatanje ugovora.. Nacrt ZOO u ~lanovima 135–138 ide korak dalje u pribli`avanju rješenjima koja su usvojena i u BK. 15-37. . isto djelo.. sa svim svojim modifikacijama. 313 .afirmisane su nove procedure zaklju~ivanja ugovora: privatno-pravne ofertalne licitacije. 137 Vidjeti Draški} dr Mladen.ma slu~aja.58.autonomija volje ostaje fundamentalni princip ugovaranja. 133 Vidjeti npr.135 . Nacrt ZOO u ~lanu 33 posebno reguliše „Narud`be elektronskim putem“ imaju}i u vidu isklju~ivo poslovno-pravne ugovore.

Razumije se da ovakav sporazum ili klauzula mogu biti uneseni i u pismo namjere. du`ina pregovora i rezervisanje kapaciteta pojedinog partnera naveli su tvorca ZOO da pregovore zaštiti. Njih karakteriše bilateralnost. Ovim rješenjima se naš zakonodavac opredijelio za zakonsku i ugovornu zaštitu pregovora. Vukmir dr Branko: “Ugovori o zajedni~kim ulaganjima”. obi~aje i svako docnije ponašanje stranaka” (~lan 8.140 Budu}i da se namjera stranaka ne odnosi na obvezivanje. pa je zato sa njom izjedna~en prekid pregovora bez osnovanog razloga (~lan 30. Pored toga. RWS Verlag Kommunikationsforum GmbH. 282 – 284 (dalje }e se citirati kao Merkt H. stav 3 Be~ke konvencije).. odgovara za štetu nastalu vo|enjem pregovora” (~lan 30. 2003. vodi}e se ra~una o relevantnim okolnostima slu~aja. London.. isto djelo.143 Tre}a faza su punktacije. zaštiti putem culpa in contrahendno i stanju u uporednom pravu vidjeti Draški} dr Mladen. str.. . U njegovom formulisanju potrebna je velika pa`nja.. isto djelo . Confidentiality agreement). One se sastoje u pisanom fiksiranju pojedinih klauzula ugovora. Upravo zbog toga se u pripremi slo`enijih ugovora sre}e i pismeno obavezivanje stranaka da }e sve podatke koje saznaju u toku pregovora ~uvati kao poslovnu tajnu (Secreecy agreement. str. Odsustvo namjere se teško dokazuje. kako bi se izbjegla mogu}nost tuma~enja ovoga pisma kao obavezuju}eg dokumenta.. i Merkt Dr. isto djelo. naj~eš}e kao ponude.) 141 O Confidentiality letter vidjeti Lake-Draetta. 2 neubearbeitete Auflage. stav 3 ZOO). tj. 143 O deliktnoj zaštiti. praksu koju su me|usobno uspostavile.141 Ogromna sredstva. str. str. Informacije i dokumenti iz faze pregovora mo}i }e se koristiti za utvr|ivanje namjere stranke ili stranaka samo ako ih one nisu svojim sporazumom stavile van snage (~lan 8 BK) Ovakve klauzule su ~este naro~ito u ve}im i slo`enijim poslovima. one se 140 O problemima vezanim za ovu vrstu dokumenata vidjeti Lake Ralph – Draetta Ugo: “Letters of Intent and Other Precontractual Documents–Comparative Analysis and Forms”. Njene radnje se po pravilu prepli}u sa fazom pregovora. Naj~eš}i me|u njima je „pismo namjere” ili Letter of intent. Hano: „Internationaler Unternehmenskauf“. isto djelo. Merkt H. sastavljanju aneksa ili formulacijama termina. str. Stranka koja „je vodila pregovore bez namjere da sklopi ugovor.Druga faza su pregovori. ozbiljno izra`ena namjera oba u~esnika da razgovaraju o elementima i mogu}nostima zaklju~enja konkretnog ugovora. 121-123. pregovore svaka „strana mo`e prekinuti kad ho}e” bez ikakvih sankcija (~lan 30. stav 2 ZOO)142. Pregovori i punktacije imaju i zna~ajnu interpretativnu funkciju: „prilikom utvr|ivanja namjere jedne strane ili shvatanja koje bi imalo razumno lice. zadr`ava ista rješenja. Zagreb 1995. str. 23-37. Ova namjera se ~esto uobli~ava i potvr|uje posebnim dokumentima. 284 286 142 Nacrt ZOO u ~lanu 26. Sa~injavanje punktacija je krajnji trenutak za uklju~ivanje pravnika u proces zaklju~ivanja ugovora. uklju~uju}i njihove pregovore. Informator. stav 1 ZOO). Butterworths.129. Koeln. 79 .

236-262. A/CN. Dakle. `elja da se izbjegnu kruta pravila o vezanosti ponudom i postojanje javnog. Vrijeme perfekcije je zna~ajno jer se po njemu odre|uje sjedište prodavca kao ta~ka vezivanja nadle`nog nacionalnog prava (~lan 20 ZRSZ). Obavezna faza zaklju~ivanja ugovora obuhvata radnje davanja ponude i prihvata. Velika vrijednost poslova prodaje. 19. potreba da se me|u zainteresovanim partnerima uspostavi konkurentski odnos. bilo po pravu koje je mjerodavno za sadr`inu pravnog posla. 146 Opširnije vidjeti kod Draški} dr Mladen. Rezultat ove faze je tekst prijedloga ugovora koji predstavlja ponudu-ultimatum. Posebne tehnike zaklju~ivanja ugovora 32. pa „mo`e dovesti do ugovora na osnovu prostog pristanka druge strane”. „Zaklju~ivanje ugovora o prodaji“. Zbog toga se o ovim pitanjima ne}e ovdje više raspravljati.8.147 6. str. jedne ili više verzija prednacrta ugovora. ekonomske i pravne tvorevine. tj. Ponuda ultimatum „predstavlja sintezu prethodnog rada u toku pregovora”. str. odnosno pravne radnje”. primijeni}e se rješenja pravnog poretka na koji upu}uju kolizione norme.148 144 Draški} dr Mladen: „Zaklju~ivanje ugovora o prodaji“.145 Pored toga. str. 31.144 Za ponudu i prihvat va`e opšta pravila nadle`nog nacionalnog prava.1994. „smatra se da su pravni posao i pravna radnja u pogledu oblika punova`ni ako su punova`ni bilo po pravu mjesta gdje je pravni posao sklopljen. Pod njom se podrazumijevaju mjesto i vrijeme nastanka ugovora kao posebne sociološke. 145 Vidjeti ~lan 32-43 ZOO. odnosno pravna radnja preduzeta. „Zaklju~ivanje ugovora o prodaji“. 40. ona „ve} sadr`i sporazumno utvr|ene neophodne elemente za zaklju~enje”. 80 .146 Uspješnim završetkom obavezne faze zaklju~ivanja posla dolazi do perfekcije ugovora.zbog postojanja parol evidence rule sre}u i u poslovima sa partnerima ~ije doma}e pravo spada u common law sisteme. doveli su do izgradnje posebnih tehnika kojima se prevazilazi zatvorenost postupka pregovaranja i ugovaranja na samo dva subjekta. 148 Preambula UNCITRAL-ovog modela Zakona za nabavku robe. Ova faza po~inje davanjem ~vrste ponude ili „ponude ultimatuma”. dr`avnog interesa. 9/403 od 19. navodi i druge razloge. Prema ~lanu 7 ZRSZ. 147 Opširnije kod Draški} dr Mladen. mjesto zaklju~enja ugovora (lex loci contractus) je jedno od alternativnih pravila za procjenu vrijednosti forme ugovora o prodaji. Stranke mogu ugovorom o prodaji odrediti mjesto i vrijeme njegovog nastanka. Be~ka konvencija je uredila postupak zaklju~ivanja ugovora o me|unarodnoj prodaji u svom Dijelu II. Ukoliko to ne u~ine. izgradnju objekata i usluga.2. ^etvrtu etapu ~ini sastavljanje „pripremnih ugovora”.

152 Zbog toga više ne va`e ni raniji podzakonski akti. javna ili ofertalna licitacija i licitacija za utvr|ivanje podobnosti. isto djelo. Prikupljanje ponuda je upu}ivanje nejavnog poziva odre|enom broju potencijalnih partnera da dostave svoje ponude za prodaju odre|enog objekta. broj 31/98 (dalje: Uredba o postupku nabavke…). str.155 koja je detaljno uredila posebne tehnike zaklju~ivanja ugovora. te na bazi te149 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 154 Opširno vidjeti kod Bovis. modernizaciji i eventualnom uvo|enju zakonodavstva o nabavkama. potrebno je da sjedište pozvanih bude u drugoj dr`avi. 97-143. broj 34/86). izbor i primjena posebnih tehnika ugovaranja prepušteni su autonomiji volje velikih privatnih kupaca. 156 Vidjeti ~lan 4 . Izvori prava u ovoj oblasti mogu biti me|unarodni i dr`avni. Pravo EZ izuzetno precizno reguliše ovu oblast.Ovi postupci.154 Slijede}i njegova rješenja.156 Da bi ova procedura imala me|unarodni karakter. Svode se na tri osnovne vrste: prikupljanje ponuda. mogu ali ne moraju biti zasnovani na opštim uslovima i tipskim formularima.. novine FBiH“. Vrela doma}eg prava mogu se podijeliti na dr`avna i autonomna.00 KM. dakle kao me|unarodni „trgovac”. isto djelo. njihova je primjena ~eš}a u masovnijim i slo`enijim procedurama zaklju~enja ugovora. isto kao i neposredno ugovaranje.000. situacija je radikalno druk~ija. izgradnju objekata i usluga151 predstavlja prelaz od me|unarodne ka unificiranoj nacionalnoj regulativi. 150 Opširnije kod Popov dr Danica. str. uslugama i ustupanju radova. 41-45.149 Ipak. U prvoj grupi naro~ito su zna~ajna pravila velikih me|unarodnih financijskih organizacija kao što su Svjetska banka za obnovu i razvoj (IBRD) i Me|unarodno udru`enje za razvoj. 33. („Sl. 153 Odluka o uvozu robe na osnovu prethodno odr`anog javnog nadmetanja ili na osnovu prikupljanja ponuda. 152 Zakon o prometu robe i usluga sa inostranstvom („Sl. Posebne tehnike zaklju~ivanja ugovora razvijene su prvenstveno u me|unarodnoj prodaji investicione opreme i kod ugovora o investicionoj izgradnji. 41.153 Kako drugi propisi nisu doneseni. na osnovu tipskog formulara i/ili opštih uslova.150 UNCITRAL-ov model Zakona za nabavku robe. Odre|ivanje sadr`aja `eljenog ugovora mo`e se izvršiti opisom u pozivu. 157-159. list SFRJ2. 151 U Uvodu za ovaj akt je riješeno da je njegov cilj da poslu`i kao model dr`avama u evaluaciji. isto djelo. 155 „Sl. Zakoni u BiH posve}eni vanjskotrgovinskom poslovanju više ne sadr`e odredbe o obavezi uvoznika da primijene neku od ovih tehnika. list SFRJ“. 81 . broj 66/85) je sadr`avao ovakve odredbe. robe. Ukoliko je kupac dr`ava koja djeluje iure gestionis. FBiH je donijela Uredbu o postupku nabavke robe.7 Uredbe o postupku nabavke… Ova procedura mora se provesti kada je vrijednost robe koja se nabavlja iznad 50. Vidi i str..

opštih uslova ugovora kojima se determiniše sadr`aj ugovora. 45. Postupak ima više faza. Ovom tehnikom odabira prodavca kupac. To su: donošenje odluke o ofertalnoj licitaciji.posebnih uslova. str. Da bi se prikupljanje smatralo uspjelim. ZOO u ~lanu 33 govori o op}oj ponudi. 34. Tender se sastoji od: . uklju~uju}i obrasce ugovora i garanciju.ndera. ako je potrebno izvršiti prilago|avanje ugovora specifi~nostima konkretnog posla. mo`e biti odre|en i manji broj. . Time je i njegova poslovna pozicija znatno poboljšana.osim cijene. Umjesto takmi~enja ponu|enih u brzini dostave ponude. pravno dobija polo`aj ponu|enog.157 Upravo u tome le`i jedna od najva`nijih razlika izme|u ove procedure i ofertalne licitacije. Ofertalna ili ponudbena licitacija predstavlja odstupanje od opšte ponude. U našim uslovima. onoj koja se po pravilu javno upu}uje neodre|enom broju osoba. propisi. na bazi autonomije volje privatnog kupca.uputstava ponu|a~ima. te . Ofertalna licitacija je jednostrani gra|anskopravni posao kojim se kupac javno obavezuje da }e primiti i razmotriti sve ponude za zaklju~enje odre|enog ugovora o me|unarodnoj prodaji koje odgovaraju uslovima javnog poziva i da }e preduzeti i druge radnje vezane za eventualno zaklju~enje konkretnog ugovora. isto djelo.zbirke dokumenata. Tender je skup dokumenata kojim su precizno i detaljno odre|eni: sadr`aj `eljene ponude . . obi~no bez prisustva ponudilaca”. 82 . . koji je u ekonomskom smislu ponudilac. kupac me|u ponudiocima otvara konkurenciju u cijenama i drugim uslovima ugovora. objavljivanje javnog poziva na slanje ponuda. Rok i na~in dostavljanja ponude moraju biti navedeni.tehni~kih planova sa specifikacijama. Takav prijedlog „va`i kao ponuda ako druga~ije ne proizlazi iz okolnosti slu~aja ili obi~aja”. stavljanje dokumentacije na uvid i dodatno informisanje 157 Popov dr Danica. Sponu izme|u njih predstavljaju tender i postupak ofertalne licitacije. Sama procedura predstavlja kompromis izme|u zahtjeva za brzinom i sigurnoš}u zaklju~enja ugovora. U suštini. uklju~uju}i i Uredbu o postupku nabavke… obi~no zahtijevaju da se jave barem tri ponu|a~a. te postupak investitora sa ponudama. ona je i stvorena sa namjerom da se izbjegne kvalifikovanje javnog prijedloga za zaklju~enje ugovora kao ponude. Ovdje ih je dovoljno samo nabrojati. „U postupku izbora najpovoljnijeg ponu|a~a u~estvuje samo komisija koja sprovodi postupak.

158 35. 37-44: ~lanovi 23-36 UNICTRAL-ovog modela Zakona iz 1994.3. On po pravilu obuhvata navode sli~nih obavljenih poslova (referens lista). podnošenje ponuda u skladu sa javnim pozivom i uputstvima ponu|a~ima. Problem kvalifikovanosti ponu|a~a mo`e se postaviti i kod zaklju~ivanja ugovora prikupljanjem ponuda i pri izboru ofertalne licitacije. Ciljevi Be~ke konvencije 36. 29-30. podatke o finansijskom bonitetu. 6. bez obzira na to kome sistemu pripadaju i . S obzirom na to da je ovaj postupak relativno dug i skup. str.1.prevazila`enje problema koji mogu nastati uslijed toga što sukcesivnost ponude i prihvata nije nu`an uslov (conditio sine qua non) nastanka ugovora”. javno otvaranje ponuda. 99-112. odnosno donošenje odluke da se ugovor ne zaklju~i. Ekonomski glasnik br.integrisanje dva haška jednoobrazna zakona u jedinstven akt. 160 Draški} dr Mladen. odnosno zaklju~enog ugovora i naknadu štete kvalifikovanim ponudiocima. Pored detaljnog opisa robe ili ~ak kompletne tenderske dokumentacije. stanje kadrova i opreme. provodi se licitacija o podobnosti.3. isto djelo. 159 Vidjeti ~lan 7 UNICTRAL-ovog modela Zakona iz 1994. Naime.. ne utvr|uju se samo najkvalifikovaniji nego svi oni koji su ispunili uslove iz javnog oglasa i licitacione dokumentacije. razmatranje ponuda. 20. Da bi se on riješio. str. . primijeni}e se kod slo`enije robe ili zahtjeva za neuobi~ajeno velikim koli~inama. Zaklju~ivanje ugovora prema Be~koj konvenciji 6. daljnji pregovori sa izabranim ponu|a~ima i zaklju~enje ugovora sa najpovoljnijim od njih. javni poziv sadr`i i detaljan spisak uslova koje treba da ispunjava u~esnik na konkursu. Me|unarodna prodaja prema . str. Ishod je nešto druk~iji. poslovne veze itd. davanje odgovora na eventualne prigovore u~esnika u javnoj licitaciji ponudama. kupac dostavlja ponude ili ih poziva da otkupe tender i u~estvuju u ofertalnoj licitaciji.159 Prijem ponude i eventualno zaklju~enje ugovora sa subjektom koji se nije kvalifikovao predstavlja osnov za tu`bu za naknadu poništenje poziva. Postupak je isti kao i kod ofertalne licitacije. . Redaktori Dijela II Be~ke konvencije imali su ~etiri osnovna zadatka: . godina 1981.stvaranje jedinstvenog sistema zaklju~ivanja ugovora koji mo`e da neutrališe razlike u nacionalnim pravima.. otkup tendera.prevazila`enje razlika izme|u anglosaksonskih i kontinentalnih sistema u ovoj oblasti. Popov dr Danica. 83 ..interesenata. Kvalifikovanim prodavcima i samo njima. izbor najpovoljnijeg ili najpovoljnijih ponu|a~a.160 158 Vidjeti ^ovi} dr Šefkija: “Zaklju~ivanje kupoprodajnog ugovora putem javne licitacije i prikupljanja ponuda”.

84 . To su: Odre|enost ponu|enog ili ponu|enih. 162 Suprotno BK. Ponuda 38. „ugovor o prodaji ne mora se sklopiti niti potvrditi pismeno. Vidjeti i Vilus dr Jelena. Ukoliko je prijedlog u~injen neo161 Ustupak je u~injen ondašnjem Sovjetskom Savezu.S.163 Kako bi proširila domene svoje primjene. Ovako liberalan pristup162 je još jedan od razloga zbog kojih je Konvencija dozvolila dr`avama da je ratifikuju uz izuzimanje Dijela II. Konvencije). str. ~lanovi 2-201 U. treba imati u vidu da }e i sudovi i arbitra`e prednost dati pisanim dokazima. Tome je potrebno prilagoditi na~in djelovanja stranaka u postupku pregovora i pri zaklju~ivanju ugovora. tj. Izlo`i}emo detaljnije tri osnovna instituta. Konvencija nije mogla da zadovolji sve interese.3. Zbog toga je i dozvoljeno posebno ratifikovanje Dijela II i Dijela III (~lan 92 BK). 163 Vidjeti ~lan 92 Konvencije. isto djelo. ona je ostala otvorena prema rješenjima iz fakultativnih etapa pregovaranja.161 37.2. ~lanovi 14 – 24. „Prijedlog za zaklju~enje ugovora upu}en jednom ili više odre|enih lica predstavlja ponudu ako je dovoljno odre|en i ako upu}uje na namjeru ponudioca da se obave`e u slu~aju prihvatanja” (~lan 14. 6. Be~ka konvencija polazi od veoma široko formulisanog principa neformalnosti ugovora. 164 ^lan 96 Konvencije 165 Caemmerer/Schlechtriem.165 Bez obzira na ograni~avanje regulative na obaveznu fazu zaklju~ivanja. str. ako njih nema . Konvencija. Tu su ure|ena tri glavna instituta: ponuda. 185. stav 1 BK). 43-44. isto djelo. Prema dispozitivnom pravilu ~lana 11.166 Ovom definicijom su odre|eni i bitni konvencijski elementi ponude kao jednostranog pravnog posla. zaklju~nicu. onaj koji reguliše odnose povodom ve} zaklju~enog ugovora o me|unarodnoj prodaji. 123 kao primjere odstupanja od “tradicionalne teorije” navode ukrštene ponude i “trgova~ku pisanu potvrdu”.2. ukoliko nisu sa~injeni u pisanoj formi. dozvoljava da se pri ratifikaciji Dijela II stavi rezerva na primjenu odredaba ~lanova 11 i 29 koji se ti~u same forme ugovora. dalje.Bez obzira na uspješnost u ostvarivanju postavljenih ciljeva. 166 Istorijat ove definicije vidjeti kod Vilus dr Jelene. prihvat i perfekcija ugovora. U skladu sa tim je dozvoljeno dokazivanje postojanja i sadr`aja ugovora bilo kojim sredstvima „uklju~uju}i i svjedoke“.164 Konvencija reguliše obaveznu fazu zaklju~ivanja ugovora u Dijelu II. isto djelo. Pri tome }e biti nu`no korištenje i uporednopravnog metoda. Pitanja koja nisu obuhva}ena odredbama Dijela II riješi}e se najprije prema opštim principima na kojima po~iva konvencijska regulativa zaklju~ivanja ugovora. Danas je relevantan za druge zemlje koje imaju administrativno-planski privredni sistem. Ipak.prema pravilima me|unarodnog privatnog prava (~lan 7. niti je podvrgnut bilo kojim drugim zahtjevima što se ti~e oblika ugovora“.A UCC ne dozvoljava sudsko ostvarivanje zahtjeva iz ugovora o prodaji ~ija je cijena iznad 500 UDS. Zna~ajno je da mogu}nost neratifkovanja postoji i za Dio III. str.

Njime se ponudilac „osloba|a od ponude” ~ak i kad je ponudu odredio kao „neopozivu“. stav 2 BK). Konvencija precizira njegove elemente. 172 Eorgi u Bianca-Bonell.u periodu od prispije}a ponude do nastanka ugovora. Prilikom konstatovanja da li su koli~ina i cijena dovoljno uredni. 85 . subjektivnom elementu. str. djeluje u prvoj fazi zaklju~ivanja ugovora. str. 169 Vilus dr Jelena. isto djelo. Opoziv zna~i da ponudilac „`eli da poništi ponudu”. Nacrta ZOO. Da bi ubla`ila opasnost ovako široko postavljenog pravnog standarda. Eorsi u Bianca-Bonell. Ustupak anglosaksonskim sistemima u~injen je razlikovanjem „povla~enja” i „opoziva” ponude. 130. te okvirni ugovori. morala da ih prevazi|e. 170 Caemmerer/Schlechtriem. odnosno elemenata za njihovo odre|ivanje (~lan 14. 139. odre|enost robe po vrsti i odredivost koli~ine i cijene. pa i u Konvenciji. dakle. a ne ponudi. Sadr`aj ponude mora biti dovoljno odre|en. str. Ako se namjera za obavezivanje ni ovako ne mo`e utvrditi. str. „Povla~enje”. 167 ^lan 33.172 O~ito je da su navedena rješenja mogu}a jedino na osnovama teorije prijema. isto djelo. dakle. A to zna~i da je za punova`nost otposlane171 ponude.168 Namjera na obavezivanje (animus contrahendi).170 39. Konvencija se kod ponuda javnosti opredijelila za shvatanje da se radi o pozivu na direktno slanje ponuda ili na ofertalnu licitaciju. Konvencija je. isto djelo. stav 1 BK). 47. prihva}ena kontinentalna teorija prijema izjave. 147. Prema ~lanu 15 BK „Ponuda proizvodi pravno dejstvo od trenutka kada stigne ponu|enom”. ne i ugovora. Minimalni zahtjevi su. „smatra}e se samo kao poziv da se u~ine ponude. ipak. dakle. Tada se smatra da ponuda nije ni data. To su eksplicitno ozna~avanje robe. Od ove ta~ke pa dalje postoje ozbiljne razlike u uporednom pravu.dre|enom broju lica. Iako su one u krajnjoj instanci više teorijske nego prakti~ne prirode. „Opoziv” se pojavljuje u drugoj fazi zaklju~enja ugovora . Vidjeti ~lan 8. str. ponuda koju je ponu|eni dobio na neovlašten na~in je neva`e}a. isto djelo. Razli~ito. 171 Caemmerer/Schlechtriem. izuzev ako lice koje ~ini takav prijedlog jasno uka`e na suprotno” (~lan 14. Ponuda se mo`e povu}i ako izjava o tome stigne ponu|enom „prije ili u isto vrijeme kada i ponuda” (~lan 15. 168 Caemmerer/Schlechtriem. ZOO i ~lan 29. radi se o pozivu na davanje ponuda. Treba uo~iti da je rješenje doma}eg prava uslovljeno zahtjevom da iz okolnosti slu~aja ili obi~aja ne proizlazi da se radi o pozivu na slanje ponuda. od našeg zakonodavstva167. stav 2 BK). isto djelo.169 Upravo zbog toga se teorija zala`e za objektivizirana shvatanja zna~enja izjave koje treba da predstavlja ponudu. 2 BK. jeste vezanost ponu|a~a svojim odre|enim i ozbiljnim prijedlogom za zaklju~enje ugovora. 133. str. što mo`e da izazove probleme u praksi jer se radi o unutrašnjem. 137. koristi}e se naro~ito obi~aji i praksa me|u strankama. isto djelo. Standardi za njeno odre|ivanje nisu uspostavljeni u Konvenciji. te izri~ito ili pre}utno utvr|ivanje koli~ine i cijene. Pravno dejstvo ponude u svim pravnim sistemima.

stav 2. odbijanjem i zaklju~ivanjem ugovora. Za razliku od našeg173 i brojnih drugih sistema.176 Najkarakteristi~niji primjer je navo|enje roka va`enja ponude.178 Ponuda je neopoziva „ako je ponu|eni razumno vjerovao da je ponuda neopoziva i ponašao se saglasno tome” (~lan 16. ~ak i kad je neopoziva. isto djelo. isto djelo. isto djelo str. To }e biti trenutak u kome mu je ono „saopšteno usmeno. 9 th Ed. 58-59. U sistemu BK ova situacija se naziva „povla~enje“ ponude. Opoziv predstavlja gašenje ponude izjavom ponudioca. Treba zapaziti da relevantnu vremensku granicu predstavlja trenutak slanja prihvata. isto djelo. 56. str. ponuda mo`e da se opozove ukoliko opoziv stigne ponu|enom prije nego što je on otposlao svoj prihvat” (~lan 16.179 „Ponuda. 177 Vilus dr Jelena. 61. 50. smatra da ~lan 16 (2) ipak ne usvaja koncept “~vrste ponude” prema UCC. Treba zapaziti da su uslovi u drugom slu~aju postavljeni kumulativno i da to zna~i objektivizaciju kriterija za procjenu unutrašnjih psihi~kih stanja ponu|enog. prestaje da va`i kada izjava o njenom odbijanju stigne primaocu” (~lan 17 BK). Caemmerer/Schlechtriem isto djelo. str. ali i drugih slu~ajeva zasnovanih na teoriji prijema. Zbog toga što ovakav postupak mo`e ozbiljno da remeti poslovnu i pravnu sigurnost i dr`avno-pravni poreci i Be~ka konvencija su mu posvetili posebnu pa`nju. stav 1 ZOO: “Ponudilac je vezan ponudom izuzev ako je svoju obavezu da odr`i ponudu isklju~io ili ako to isklju~enje proizlazi iz okolnosti posla”. Be~ka konvencija polazi od principa opozivosti ponude. 86 . Prvi postoji kada je u ponudi izri~ito nazna~eno da je ponuda neopoziva. str.180 Konvencija je svoje 173 ^lan 36.Zbog ovog. Razlog le`i u ~injenici da kompromis po sistemu “fifty-fifty” nije mogu} u suštinskom smislu. 179 Vilus dr Jelena.Bonell. 174 ?lan 18. 175 Vilus dr Jelena. 90 za anglosaksonske sisteme. Zbog toga se prvi dio re~enice u ~lanu 16. odnosno poštanske adrese. stav 1 BK mo`e smatrati suvišnim. BK je odredila kada smatra da je bilo koje izra`avanje namjere „stiglo” primaocu. a ne moment njegovog prispije}a i nastanka ugovora. U svjetlu opšteg pravila o opozivosti ponude. 176 Koriste se izrazi: “~vrsta”. Ovo rješenje je ustupak kontinentalnim sistemima. Zbog stavova pojedinih prava da neopozive ponude ne prestaju odbijanjem. 180 Vilus dr Jelena. 178 Eorgi u Bianca . ^lan 37 ZOO i ~lan 35 Nacrta ZOO. u njegovom redovnom boravištu” (~lan 24 BK). ili na drugi na~in uru~eno njemu li~no ili predato u njegovom sjedištu ili na njegovu poštansku adresu. 40. “neopoziva” itd.175 Opoziv ponude nije mogu} u dva slu~aja. 155. ta~ka (b) BK). isto djelo. Zna~enje drugih izraza bi}e mjerodavni i poslovni obi~aji odre|enog kruga privrednika. Gabriel Henry. str. jasno je da se oba slu~aja neopozivosti mogu realizirati „jedino ako ponuda nije poslana neposrednim sredstvima saopštavanja”. 142-148. isto djelo. „Sve dok se ugovor ne zaklju~i. Isto i ~lan 34 Nacrta ZOO.174 Ovakvo rješenje odstupa od stavova nacionalnih prava.177 Drugi slu~aj je koncesija anglosaksonskim sistemima. isto djelo. stav 1 BK: “Prihvat ponude proizvodi dejstvo od trenutka kada izjava o saglasnosti stigne ponudiocu”. Ponuda prestaje opozivom. str. ili ako nema sjedišta. 56. str. str. Schmitthoff Clive. stav 1 BK).

utvr|uje se na osnovu ponude. prakse izme|u stranaka ili obi~aja (~lan 18. stav 1 BK).183 Bitno je ista}i da posebno obavještavanje ponudioca o izvršenju navedenih radnji nije po Konvenciji obavezno. ranije uspostavljena praksa izme|u istih stranaka ili njihovo ponašanje nakon faze pregovora. 6. zaklju~enjem ugovora. prestaje da postoji i njenim prihvatanjem. U njema~kom pravu relativizacija se obavlja kroz dejstvo trgova~kih obi~aja (Caemmerer/Schlechtriem. Ona prakti~no zna~i da ponu|eni mo`e da opozove svoje odbijanje dok ono ne „stigne” ponudiocu u skladu sa odredbama ~lana 24 BK. 87 . 182 Eorgi u Bianca . kao i ne~injenje. Po stavu 3 šutnja je prihvat u datim okolnostima. 63 navodi kao primjere i: “otpo~injanje proizvodnje. te obi~aji (~lan 8 BK). str. Zbog toga ovo rješenje nije posebno istaknuto u tekstu Konvencije. nije dovoljno. stav 3 BK). Na ovaj na~in je relativiziran princip da se ne sla`e onaj koji šuti (Qui tacet consentire non videtur). str. Dejstvo urednog prihvata jeste nastanak ugovora. isto djelo. 183 Vilus dr Jelena isto djelo. Iako ona. Tre}i na~in davanja izjave jeste . tj. Opšte je pravilo da se ponuda gasi. Njime se ponu|ena strana štiti od posljedica zakasnjelog saznanja ponudioca za izvršenje radnje. ako se odbijanje ne u~ini odmah ili u ostavljenom roku. Konvencija ne odre|uje na~in na koji se mora otposlati ponudiocu. otvaranje akreditiva ili slanje dokumenata”. Za trenutak njegovog nastanka usvojena je teorija prijema: „prihvat ponude proizvodi 181 Vilus dr Jelena.rješenje eksplicitno navela. str. Opširnije vidjeti str.šutnja. Prihvat je „izjava ili drugo ponašanje ponu|enog koje ukazuje na saglasnost s ponudom i smatra se prihvatanjem” (~lan 18.3. pregovori. 152-153.184 42. 124). isto djelo. neutralno obavještenje o prispije}u i razmatranju ponude. Izjava mora biti jasna. samo po sebi ne zna~i prihvat. isto djelo. 184 Vidjeti ~lan 42 ZOO i ~lan 40 Nacrta ZOO. na primjer. Kao najo~itiji primjeri u Konvenciji su navedeni odašiljanje robe i pla}anje cijene. Da radnja „ukazuje na saglasnost”. ali postoje i druge ~inidbe. str. Kako je to prepušteno praksi. Ukoliko je ponudilac u ponudi odredio na~in davanja prihvata.Bonell. Ovo }e se desiti onda kada na šutnju kao prihvat ukazuju okolnosti posla.181 ponu|eni mora da ga izabere vode}i ra~una o potrebi odr`avanja blagovremenosti prihvata.182 Drugi na~in davanja prihvata su konkludentne radnje. u pojedinim slu~ajevima mo`e imati i takav efekt.3. 166. on je obavezan za ponu|enog. Prihvat i perfekcija ugovora 41. Interesantno je da je za va`enje izjave o odbijanju usvojena teorija prijema. 62. ali da je u praksi veoma korisno.

187 Forinsmartli u Bianca-Bonell. 74.189 Potrebe prometa i na~elo dobre vjere (bona fides) zahtijevali su ubla`avanje stroge primjene pravila o blagovremenosti prihvata. ali i ponuda u~injenih „drugim neposrednim sredstvom saopštavanja”. stav 2 BK). 154-155.prihvatanje mora sti}i u razumnom roku koji se odre|uje po okolnostima posla. prihvat mora sti}i u tom roku. Odluka o sudbini prihvata tada je u rukama ponudioca. str. „uklju~uju}i brzinu sredstava komunikacije koja je koristio ponudilac” (~lan 18. datum preduzimanja radnje smatra se datumom zaklju~enja ugovora. Radi zaštite ponudioca188 mjerodavan je najprije datum na pismu. 28. Nacrta ZOO. te odredi sudbinu ugovora pripada ponudiocu. „rok se produ`ava do prvog narednog radnog dana”.). teleprinterom ili neposrednom radio-vezom smatra se kao ponuda prisutnoj osobi”. isto djelo. pa se zbog toga obavještenje o prihvatu ne mo`e uru~iti. Ukoliko se nalaze na kraju perioda. Elektronski prenesene poruke ne smatraju se usmenim.187 Odr`avanje rokova koji se odnose na prihvat zavisi od odre|ivanja trenutka u kome oni po~inju te}i. Ako nije .185 Za pisani prihvat postoje dva alternativna rješenja. U nejasnim slu~ajevima ili u onima u kojima rok nije odre|en. Prva postoji kada je ponu|eni kriv za zadocnjenje. a ako njega nema datum na koverti. stav 2 BK). za valjanost ponude potrebno je poslati i posebno obavještenje. Usmene ponude moraju biti prihva}ene odmah. str. Da bi prihvat bio uredan. radio). Navedeni rokovi va`e i za prihvat u~injen konkludentnim radnjama. ^lanom 21 BK ure|ene su dvije osnovne situacije ove vrste. po~inje te}i od trenutka u kome ponuda stigne ponu|enom. Ukoliko su oni poštovani. 186 Caemmerer/Schlechtriem. telefon. U praksi ovo zna~i da ponu|eni mora prihvat poslati istim ili br`im sredstvom. str. Isto rješenje zadr`ano je i u ~lanu 38. 189 Caemmerer/ Schlechtriem. isto djelo.dejstvo od trenutka kad izjava saglasnosti stigne ponudiocu” (~lan 18. Zvani~ni praznici i neradni dani ura~unavaju se u rok ako padaju na po~etak ili unutar roka. 188 Vilus dr Jelena. izuzev ako okolnosti ne upu}uju na druk~ije rješenje. npr. U slu~ajevima u kojim radnje sa efektom prihvata nisu same po sebi i obavještenje ponudioca (slanje robe brodom. pravo da procijeni blagovremenost prihvata. 170. Tehnika usmenog komuniciranja stranaka ovdje je irelevantna (direktno. Rješenja za pismom upu}ene ponude su nešto slo`enija. Blagovremenost zavisi od na~ina komuniciranja stranaka. isto djelo. on najprije mora biti blagovremen. isto djelo. Zbog toga je ovo pitanje detaljno ure|eno u ~lanu 20 BK. Telegramske ponude imaju kao mjerodavan trenutak u kome je „telegram predat za odašiljanje”. 88 . On mo`e odlu~iti da uva`i zadocnjenje ponu|enog. str. Ako je ponudilac izri~ito ili opisno186 odredio rok do koga se smatra vezanim. Rok za prihvatanje usmenih ponuda. stav 3 ZOO “Ponuda u~injena telefonom. Da bi 185 ^lan 42.

Zadocnjeli prihvat ove vrste proizvodi pravno dejstvo od trenutka u kome je stigao ponudiocu. Prihvat u~injen konkludentnim radnjama ne mo`e se povu}i. Ve} po samoj Konvenciji ovo }e biti slu~aj sa dopunom ili izmjenama ponude koji se ti~u koli~ine. Prihvat se. X Ed. 179. 175. ograni~enje ili druge izmjene je odbijanje ponude i predstavlja kontraponudu” (~lan 19. dakle. isto djelo.193 Ovaj pristanak u svim pravima. zbog zakašnjenja. 43. mo`e povu}i. modaliteta isporuke. isto djelo. 195 Vidjeti raspravu kod Vilus dr Jelene. isto djelo. Zaklju~ivanje ugovora o prodaji. isto djelo. 77. 178 govori o: pravilu “slike u ogledalu”. naime. Po ~lanu 43 ZOO zakasnjeli prihvat se smatra novom ponudom. 77. Opravdani interesi ponudioca zahtijevali su da mu se ostavi mogu}nost da bez odga|anja obavijesti ponu|enog o tome da smatra da se ponuda ugasila. 89 .192 Pošto u ~lanu 22 BK ne govori o opozivu prihvata. kritikuje rješenje CISG zato što ono “dozvoljava ponudiocu da vlada ponudom”. kao i ponuda. on nije mogu}. odnosno od onih koji predstavljaju samu suštinu projektovanog i predlo`enog posla.191 Ovo rješenje ne mora uvijek biti u skladu sa ~lanom 27 BK koji formuliše „teoriju odašiljanja” za potrebe me|unarodne prodaje. isto djelo. osim ameri~kog. stav 3 BK). On se mo`e odrediti kao „pristanak na klauzule ugovora projektovanog u ponudi”. 193 Draški} dr Mladen. isto djelo. nastao. ne smije da odstupa od bitnih elemenata ponude. 54). str. str. str. cijene. a ne od momenta u kome je po redovnom roku stvari trebalo da stigne. str. str. Prihvat. 196 U jednom britanskom slu~aju sud je zauzeo stav da odre|ivanje uslova pla}anja i preciziranje roka isporuke izjavu ponu|enog od prihvata pretvaraju u kontraponudu (Northland Airelines Ltd v. obima odgovornosti i na~ina rješavanja sporova (~lan 19. Mo`e se. mora u svemu biti saglasan sa ponudom.se izbjegla pravna nesigurnost. Vidjeti Caemmerer/Schechtrime. a koji sadr`i dodatke. postoji pretpostavka o blagovremenosti prihvata. 194 Vilus dr Jelena. 161. Navedeno prema Schmitthoff. str.196 Neprakti~nost 190 Neka sporna pitanja vidjeti kod Vilus dr Jelena. str. isto djelo. 45. 77.190 Ako je ponu|eni na vrijeme poslao prihvat i ako nije kriv za njegovo prispije}e sa zadocnjenjem. str. Povla~enje je pravovaljano ukoliko izjava o njemu stigne ponudiocu prije ili u trenutku u kome bi prihvat proizveo pravno dejstvo. 67-73. desiti da se prihvatilac smatra vezanim ugovorom i djeluje u skladu sa tim i prije nego što je ugovor. Dennis Ferranti Metere. isto djelo. str. ponudilac mora bez odga|anja o svome pozitivnom stavu obavijestiti ponu|enog sredstvima neposrednog saopštavanja ili pismeno. pa i u Be~koj konvenciji. stav 1 BK). Gabriel Henry. str. obaveze pla}anja. Drugi uslov urednosti prihvata je njegov sadr`aj. 191 Vilus dr Jelena. 192 Caemmerer/Schechtriem. Isto i ~lan 41 ZOO Farnsworth u Bianca-Bonell. „Odgovor na ponudu koji ukazuje na prihvatanje.194 Strogost navedenog principa je poslije dugih rasprava195 ubla`ena u pravu me|unarodne prodaje.

posebno za formu ugovora. 44. 90 . Suprotno Farnsworth u Bianca-Bonell.198 Konvencija uopšte ne sadr`i pravila o mjestu perfekcije iako su ona veoma zna~ajna.200 unošenje u registre zasnovane na posebnim propisima (lex specialis) i zakonsko odre|ivanje saglasnosti tre}e osobe kao uslova za zaklju~ivanje ili dejstvo ugovora (~lan 29 ZOO).ovakvog rješenja kod manjih i nebitnih promjena navela je redaktore da ubla`e izlo`eni princip. 79. Postoje ~etiri na~ina uslovljavanja nastanka ili dejstva ugovora.199 6. „Ugovor o prodaji je zaklju~en u trenutku prihvatanja ponude u skladu sa odredbama ove konvencije” (~lan 23 BK). 200 Nacrt ZOO u ~lanu 84 – 87 nije promijenio rješenja ZOO. 198 Vilus dr Jelena. Dozvola i/ili odobrenje 45. Ukoliko postoji više izjava sa obilje`jima prihvata.4. isto djelo. Dopunski ili razli~iti uslovi koji suštinski ne mijenjaju uslove ponude ne mijenjaju karakter izjave o prihvatu. ugovaranje uslova izme|u stranaka (~lan 74-76 ZOO). Sli~no Caemmerer/Schlechtriem. str. 59-62. isto djelo. Za zaklju~ivanje ugovora o me|unarodnoj prodaji relevantan je ~etvrti vid uslovljavanja. 199 Vilus dr Jelena. stav 2 BK). budu}i da su one tretirane kao obaveze. str. Pošlo se od toga da vrijeme zaklju~enja determiniše i mjesto nastanka ugovora i da stoga nema potrebe za ure|ivanjem ovog pitanja. isto djelo.4. me|utim. odnosno rizici stranaka. Konvencija nije uzela u obzir uticaj administrativnih dozvola i odobrenja na nastanak ugovora. dva ~lana koja govore o zaštiti uslovnog prava. tuma~enjem se mora utvrditi koja od njih u konkretnom slu~aju ima to svojstvo. odre|eno je u ~lanu 24 BK uz puno uva`anje teorije prijema izjave. isto djelo. 79. Ako propisi o saglasnosti imaju 197 Farnsworth Bianca-Bonell. 178-179 smatra rješenja ~lana 19 BK sredstvom za rješavanje “bitke formulara ponudioca i ponu|enog”. Kada je prihvat stigao. 200: odre|ivanje mjesta zaklju~enja ugovora uopšte nije predmet Konvencije. A to zna~i da je ugovor zaklju~en u trenutku u kome uredan prihvat blagovremeno „stigne” do ponudioca.197 Ukoliko ponudilac bez odga|anja usmeno ili pismeno ne obavijesti ponu|enog da ne prihvata izmjene elemenata ponude.1. To su: uslovljavanje ovlaštenja zastupnika da potpiše ugovor zasnovano na opštem aktu pravnog lica (~lan 55 ZOO). ugovor se smatra zaklju~enim sa sadr`ajem koji je naveden u prihvatu (~lan 19. str. Uloga dr`ave u zaklju~ivanju ugovora o me|unarodnoj prodaji 6. str. str. str. isto djelo. 182. pa se izmjena ne mo`e tuma~enjem ni utvr|ivati. isto djelo. Dodatna su. Vidjeti i Gabriel Henry. On se ravna najprije prema prinudnim propisima zemlje koja je predvidjela saglasnost. Vrijeme perfekcije se mora utvrditi shodno ~lanu 24 Konvencije.

46. a ako bi stranke ipak postigle sporazum prije dobijanja dozvole. U skladu s tim ~lan 23 Nacrta ZOO predvi|a da se dozvola „mo`e opozvati sve do zaklju~enja pravnog posla“. 91 . kao odobrenje. Tuma~enjem se dolazi do zaklju~ka da subjekti odobrenog ugovora ne mogu tra`iti restituciju od dr`ave za oduzetu robu ili pla}ene da`bine i poreze. U me|unarodnoj trgovini dominiraju uvozne dozvole. ili poslije njegova sklapanja. Odobrenje dr`avni organ daje naknadno. naro~ito. Jedini izuzetak od pravila opozivosti dozvole mo`e se nalaziti u pravnom odnosu na osnovu koga je dozvola data. sporazum je punova`an i djeluje od trenutka u kome je postignut.dispozitivni karakter. Nacrt ZOO u ~lanu 23 reguliše opozivost dozvole. Nacrt ZOO dozvoljava da u samom odobrenju moment punova`nosti posla bude druk~ije odre|en. Ugovor se bez dozvole ne mo`e zaklju~iti. pošto je ugovor ve} sklopljen. Saglasnost tre}e osobe na zaklju~enje ugovora „mo`e biti dana prije sklapanja ugovora. 201 Nešto stariji pregled vidjeti kod Goldštajn dr Aleksandar: “Dr`avni akti i vanjskotrgovinski ugovori”. 154-183. „Retroaktivno dejstvo odobrenja ne uti~e na punova`nost raspolaganja preduzetih prije danog odobrenja na predmetu pravnog posla od strane davaoca odobrenja ili putem mjera prinudnog izvršenja“. Forma ugovora odre|uje i formu saglasnosti. a to zna~i do zaklju~enja ugovora o me|unarodnoj prodaji.201 Teorijski se dozvola i odobrenje jasno razlikuju. Zakonom mo`e biti propisano i tra`enje mišljenja tre}eg lica o ugovoru. Izvozne dozvole su rje|e. Dr`avni organi pojavljuju se kao davaoci saglasnosti naro~ito u oblasti me|unarodnog poslovnog i finansijskog prometa. Takvo „mišljenje” pravno ne obavezuje i zato se ne uvrštava u sredstva uslovljavanja ugovora. Zagreb. on bi bio apsolutno ništav. odnosno prodavcu sa sjedištem u inostranstvu. sva relevantna pitanja uredi}e se poretkom one dr`ave na koji upu}uju pravila me|unarodnog privatnog prava. str. Isto rješenje sadr`i i ~lan 21 Nacrta ZOO. Pored toga . ako zakonom nije propisano što drugo” (~lan 29 ZOO). Informator. Ovdje }emo razmotriti slu~ajeve koji se ti~u me|unarodne prodaje. Dozvolu dr`avni organ daje prije zaklju~ivanja ugovora i ona djeluje ubudu}e. a to zna~i u nekom prinudom propisu doma}eg prava. a njihovo uvo|enje je naj~eš}e motivisano razlozima nacionalne bezbijednosti. ukoliko su te radnje dr`ave uslijedile u periodu izme|u zaklju~enja posla i dobivenog odobrenja. Sa stanovišta me|unarodne trgovine je interesantno da se prema Nacrtu ZOO opoziv dozvole mo`e izjaviti bilo kojoj strani. Dejstvo odobrenja je retroaktivno. Saglasnost mo`e biti vezana za nedr`avne ili dr`avne subjekte. kao dozvola. a u ~lanu 24 retroaktivno dejstvo odobrenja. 1966. dakle i kupcu.

204 Dozvola. Dr`avni akti. Uporedni pregled dozvoljava da se utvrde tri osnovna sistema davanja i djelovanja dr`avnih administrativnih akata na ugovor o me|unarodnoj prodaji. Prvi je sistem dozvole u pravno-tehni~kom zna~enju.203 Naknadnim dobijanjem dozvole ugovor se smatra zaklju~enim od trenutka postizanja sporazuma.. Drugi sistem postoji u Velikoj Britaniji. 92 . „ugovor o prodaji mo`e biti apsolutan ili uslovljen”. 206 Suprotno „Benjamin’s Sale of Goods“. 1044: obavezna strana u ovoj situaciji „obviously does not warrant that one will be obtained“. 47. ukoliko se 202 Draški} dr Mladen. str. 203 Goldštajn dr Aleksandar. Ono mo`e biti vezano ili diskreciono. Zaklju~ivanje ugovora o prodaji. Dvostepenost u odlu~ivanju o ovoj vrsti upravnih akata je uvijek obezbije|ena. Zaklju~ivanje ugovora o prodaji. godine. Prema 3(2) Sale of Goods Act iz 1979. On je karakteristi~an za njema~ko pravo. ima retroaktivno dejstvo. 318. 161. U njihovoj osnovi uvijek le`i `elja dr`ave „da podvrgne kontroli materijalne operacije izvoza i uvoza robe koje su predmet punova`nog ugovora”. dakle.202 a ne da ograni~i autonomiju volje stranaka. koja znatno ubla`ava krutost ovoga sistema. 204 Draški} dr Mladen. Strogost i neprakti~nost ovakvog rješenja ubla`ena je stavom da se radi o uslovnoj ili pendentnoj nepunova`nosti „s kojom je povezana du`nost suradnje na dobivanju dozvole”. ispituje se da li je du`na stranka preuzela apsolutnu obavezu da pribavi dozvolu ili se samo obavezala da }e ulo`iti svu du`nu pa`nju u njenom dobijanju. Mogu}e su dvije situacije. jasno je da }e naše pravo usvojiti prvi dio njema~kog sistema.. Sporazum stranaka postignut prije dobijanja dozvole ne smatra se ugovorom i nije punova`an. 318. Ako je ugovor uslovljen dobijanjem dozvole (subject to licence. dozvola se mora pribaviti unaprijed.205 Pretpostavlja se preuzimanje apsolutne obaveze. Bez obzira na to dali se radi o odobrenju ili dozvoli. quota). str. 205 O standardu „du`ne pa`nje“ vidjeti „Benjamin’s Sale of Goods”. str. što nije slu~aj sa mogu}noš}u vo|enja upravnog spora. str.206 Prakti~no. Broj diskrecionih akata proporcionalan je mjeri dr`avne intervencije u me|unarodnu razmjenu robe.Retroaktivno dejstvo dozvola i druge pravne tehnike relativizirale su podjelu saglasnosti na odobrenja i dozvole. akt kojim se oni daju jeste upravni akt sa obilje`jima rješenja. Postojanje uvoznih i izvoznih dozvola utvr|uje se propisom. Prema ~lanu 31 Zakona o vanjskoj trgovini. Iz izlaganja o Nacrtu ZOO. Administrativnoj i sudskoj praksi ostaje da se izjasne o tome da li }e prihvatiti pendentnu punova`nost. 1041 i dalje. a stranke same svojim sporazumom ure|uju odnose povodom dobijanja dozvole i posljedice propusta da se one obezbijede. str. One ne uti~u na punova`nost ugovora.

Draški} dr Mladen. to mora biti izri~ito i precizno navedeno u ugovoru kao klauzula osloba|anja du`nika od odgovornosti (egzoneracija). Uvozne ili izvozne dozvole ne uti~u na nastanak i punova`nost ugovora. str. 208 Goldštajn dr Aleksandar.212 Prilikom izdavanja dozvola organi vlasti u BiH se. Vidjeti i izlaganja o izvorima prava u ovoj knjizi.210 Nova rješenja Nacrta ZOO.209 Tre}i sistem dominira u uporednom pravu. sva roba je posebnom odlukom Vije}a ministara klasifikovana na onu koja se uvozi i izvozi slobodno – re`im LB i onu za ~iji je spoljnotrgovinski promet potrebna dozvola – re`im D. Zaklju~ivanje ugovora o prodaji. pored doma}ih propisa. prodavac se ne osloba|a odgovornosti ni kad doka`e svoje korektno postupanje.. Distribution and Licensing Agreements”. 209 Goldštajn dr Aleksandar. a primjenjuje se na osnovu odgovaraju}eg Zakona RBiH o preuzimanju i primjenjivanju saveznih zakona koji se u Bosni i Hercegovini primjenjuju kao republi~ki zakoni („Sl. 171. 93 .. 36-37.207 U drugom slu~aju „prodavalac je oslobo|en isporuke ako mo`e dokazati da unato~ du`ne pa`nje i poduzetih svih razumnih koraka nije bio u mogu}nosti pribaviti dozvolu ili postupiti u skladu sa propisima”. 318. Kako bi se postavljeni zadatak ostvario. Osnovni princip Zakona o vanjskotrgovinskoj politici BiH je slobodan protok robe i usluga. nije ni unesena u ugovor. 212 ^lan 1 Odluke o klasifikaciji roba na re`ime izvoza i uvoza („Sl. a to zna~i i od slobode u zaklju~ivanju ugovora o me|unarodnoj prodaji. 318.2. broj 2/92 i 13/94). sudovi }e po pravilu smatrati da je preduzeta apsolutna garancija i da prodavac.4. Pravo BiH 48. list RBiH“. Dr`avni akti. odnosno odsustvo krivice.`eli druga solucija. Nepribavljanje dozvole ili njeno neblagovremeno pribavljanje zna~e nemogu}nost ili zadocnjenje u izvršenju ugovora one strane koja je imala du`nost da obezbijedi dozvolu. 211 Vidjeti ~lan 9 stav 1 Zakona (Dalje }e se citirati i kao ZVTP FBiH). koja smo izlo`ili. Ukoliko klauzula „subject to licence“. isto djelo. 210 Draški} dr Mladen: Zaklju~ivanje ugovora o prodaji. Njihov cilj jeste zaštita vitalnih interesa dr`ave i potrebe kontrole nad ekonomskim bilansima u razmjeni sa inostranstvom. str. str. London. X Ed. Schmitthoff. ili sli~na. 1986. 6. broj 13/81.208 Kad je ugovorena apsolutna garancija izvršenja.. 170. moraju pridr`avati i i GATT/ WTO Sporazuma za izdavanje uvoznih dozvola. str. ali djeluju na mogu}nost njegovog izvršenja. a usvojen je kroz sudsku praksu i kod nas. broj 22/98) 213 Sporazum je objavljen u „Sl. str. glasnik BiH“. list SFRJ – Me|unarodni ugovori“. 114 –116. odnosno strana koja je bila du`na da pribavi dozvolu odgovara za neispunjenje ugovora. nisu prepreka zadr`avanju postoje}e sudske prakse u BiH.213 207 Christian Richard: “International Agency. Dr`avni akti.. str. Longman.211 Mogu}a ograni~enja predvi|ena su u zakonima. Zakon o vanjskotrgovinskom poslovanju FBiH tako|er polazi od na~ela slobode izvoza i uvoza. Samim tim ona snosi i odgovaraju}u vrstu ugovorne odgovornosti.

214 Vidjeti ~lanove II. javne politike ili javne sigurnosti. Odobrenja za proizvode koji mogu biti štetni po ljude. nacionalnog kulturnog bogatstva. . Ista rješenja vrijede i za zaštitu od subvencioniranog uvoza (~lan 40). uklju~uju}i i dozvolu za uvoz.zabrana uvoza radi zaštite zdravlja stanovništva (~lan 11.regionalno usmjeravanje uvoza i izvoza (~lan 10) i . ove mjere se mogu primijeniti radi eliminacije droga i štetnih otpadnih materijala. godine ukinula svoj Zakon o vanjsko-trgovinskom poslovanju. na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine.215 u zakonodavstvu FBiH postoji pet instrumenata kojima se mo`e ostvariti uticaj dr`ave na robnu razmjenu: . mogu}nost uvo|enja ovih mjera }e od 2010. Ako se neki proizvod „uvozi u Bosnu i Hercegovinu u pove}anim koli~inama. III i IV Odluke o klasifikaciji roba na re`ime uvoza i izvoza („Sl. te industrijsko-komercijalne svojine. Potpisivanjem Sporazuma o CEFTA 2006. broj 22/98). d) i e).Prema ~lanu 6. . . glasnik BiH“. Vije}e ministara mo`e. donijeti neku od zaštitnih mjera. Napokon. Zaštitne mjere ekonomske prirode uspostavljaju se po prethodno pribavljanom mišljenju nadle`nih organa entiteta. 215 RS je krajem 2006.privremene mjere radi otklanjanja poreme}aja u spoljnotrgovinskoj razmjeni i platnom bilansu zemlje (~lan 57 ZVTP FBiH). a dozvolu izdaje ministarstvo trgovine entiteta. stav 3 ZVTP FBiH). stav 2 ZVTP BiH.214 Zaštita ekonomskih interesa nacionalne privrede usmjerena na ograni~avanje uvoza ure|ena je u ~lanu 31 ZVTP. slobodan promet robe u izvozu i uvozu mo`e biti ograni~en ako to zahtijevaju razlozi javnog morala. Kontrolu poštovanja ovog re`ima vrše carinski organi.stavljanje robe na re`im dozvole (~lan 9. `ivotinje ili biljke izdaju nadle`na ministarstva entiteta. Administrativni akt sa pravno-tehni~kim obilje`jima „dozvole” pojavljuje se u slu~ajevima b). a za vrijeme ratnog stanja i u slu~aju a) „kontingenti”. Ispita}emo njihov pravni re`im u doma}oj legislativi. stav 6). Vije}e ministara izdaje jedinstvene kriterije za izdavanje odobrenja za uvoz i izvoz. `ivotinja ili biljaka.odre|ivanje koli~ina koje se mogu uvesti ili izvesti (~lan 9. 94 . Budu}i da ZVTP FBiH još nije formalno ukinut. godine biti znatno ote`ana. apsolutno ili relativno u odnosu na doma}u proizvodnju i pod takvim uslovima pod kojima se prouzrokuje ili prijeti opasnost ozbiljnije povrede doma}e proizvodnje istih ili sli~nih proizvoda”. Za ostale proizvode na re`imu dozvole nadle`na ministarstva samo daju mišljenje. Ove kategorije su precizirane u daljem nabrajanju kao zaštita: zdravlja i `ivota ljudi. stav 2 i ~lanovi 14-16 ZVTP FBiH).

nedobivanje dozvole ili drugog akta javne vlasti ne predstavlja višu silu. 217 Publikaciju je bez navo|enja broja i godine izdavanja izdao Nacionalni odbor MTK bivše SFRJ. str. Zaklju~ivanje ugovora o prodaji. s tim da je njegovo va`enje uslovljeno okolnostima svakog konkretnog slu~aja. aktu koji djeluje ubudu}e (pro futuro). nego zavisi od okolnosti slu~aja koje su podlo`ne dokazivanju. str..Ministarstva trgovine entiteta su du`na da do desetog dana teku}eg mjeseca dostave Ministarstvu vanjske trgovine izvještaj o izdanim dozvolama sa precizno odre|enim podacima.A2 i B2 itd. odgovor se mora potra`iti najprije u autonomnom MNPP.. Prakti~no. Pregled je dat i kod Draški} dr Mladen. na primjer. CFR . 222 „Benjamin’s Sale of Goods”. X Ed. prodavac obezbje|uje izvozne. 95 .217 Sli~an stav zauzima i engleska sudska praksa. Ono mo`e biti stipulisano: izri~ito. FAS . Vidjeti ta~ku 3.216 Na ovaj na~in posti`e se objedinjavanje podataka i stvaranje osnove Vije}u ministara za vo|enje politike vanjskotrgovinske razmjene BiH. str.A2.218 U doma}em zakonodavstvu nije izri~ito re~eno ko treba da pribavi dozvolu.220 Isti zaklju~ak se mo`e izvu}i i tuma~enjem tipskih ugovora i opštih uslova poslovanja EEK. glasnik BiH“. 219 Vidjeti. 223 Vidjeti Goldštajn dr Aleksandar. str.A2. ako nije druk~ije ugovoreno. Dr`avni akti.221 Napokon. sljede}e klauzule INCOTERMS-a: EXW . FAS . Ukoliko ugovor šuti o ovom pitanju. FCA . Usvajanje ovog zaklju~ka u engleskom pravu se ne pretpostavlja. Radi se o dozvolama u pravno-tehni~kom smislu.B2. 319-320. 1037-1038. uklju~uju}i i dozvole. Publikacija MTK „Viša sila i promijenjene okolnosti” upu}uje na ugovornu stranu koja ima sjedište ili boravište u zemlji ~ija javna vlast treba da izda dozvolu ili drugi administrativni akt. 218 Schmitthoff. 216 ^lan V Odluke o klasifikaciji na re`ime izvoza i uvoza („Sl. Me|utim. 221 Detaljnija analiza se nalazi kod Draški} dr Mladen.222 Naši zakoni ne sadr`e ni odredbe o posljedicama propuštanja da se pribavi potrebna dozvola. 87-92. te 91-92. isto djelo. 315-216 i 318-319. tj. „prethodna saglasnost” (~lan 10) i „saglasnost” (~lan 57). 49.A2. 110-111 . Terminologija ZVTP FBiH je razli~ita: „dozvola” (~lan 9). broj 22/98). Prema publikaciji MTK „Viša sila i promijenjene okolnosti”. 220 Vidjeti ta~ku 3. Naro~ito su zna~ajne strane 71. Terminološka i nomotehni~ka preciziranja izvršena u nacrtu ZOO zahtijeva}e da se ubudu}e „saglasnost“ tretira kao „odobrenje“ u smislu ~lana 24 Nacrta. Zna~enje je u suštini isto. i doktrina i ranija sudska praksa223 ~vrsto su stajale na poziciji da administrativni akti. i princip pravi~nosti upu}uje na izlo`enu soluciju. Zbog toga se rješenje najprije treba potra`iti u ugovoru. ugovaranjem pojedinih transportnih klauzula219 i pre}utno .kada se utvr|uje tuma~enjem. Zaklju~ivanje ugovora o prodaji. a kupac uvozne dozvole i druge administrativnim pravom predvi|ene dokumente. str.

odnosno nemogu}nost njegovog izvršenja. valja dodati još dvije napomene.1. Bitni elementi ugovora su oni sastojci koji ugovoru daju osobine bilo jednog definisanog tipa pravnog posla. odobrenja i drugih administrativnih akata koji prate me|unarodnu prodaju uvijek je vezano sa velikim brojem dokumenata koje treba obezbijediti. 90 – 94. Predmet 51.1. Izdavanje Prior Import Licence je sa stanovišta doma}ih uvoznika de facto bila uvozna dozvola. ukoliko stranke suprotno ne ugovore. 226 ^lan 8 ZVTP BiH. 05-054-40/92. I dalje. tj. Vlada RBiH je prihvatila ovu odluku aktom br. a nadle`no ministarstvo Entiteta mokrim `igom i potpisom. Drugi vid komplikovanja izlo`enog modela postoji onda kada se u njega uklju~i više dr`ava. 96 . bilo specifi~ne karakteristike i sadr`aj koji odgovaraju zajedni~koj namjeri stranaka. uvedena je dozvola za izvoz iz zemalja ~lanica Unije. procedure i ovjera ovih dokumenata. a ~esto i sa koordiniranim djelovanjem dr`avnih i nedr`avnih subjekata privrednih komora na primjer. Na podru~ju bivše Jugoslavije odre|ena rezolucijama SB UN 757 i 820. A to zna~i da strana na kojoj le`i obaveza obezbje|ivanja konkretne dozvole odgovara drugoj za štetu prouzrokovanu nemogu}noš}u ispunjenja ili urednog izvršenja ugovora zbog nedostatka dozvole. prinudni propisi ili me|unarodni ugovori tra`e da ti dokumenti budu ovjereni od bh.226 7.ne uti~u na nastanak ili postojanje ugovora. Karakteristi~an primjer za to je bila Prior Import Licence. str. Bitni elementi se 224 Odlukom Savjeta i Komisije EU br. 2656/92 od 8. Gildeggen R. vlasti. Bitni elementi ugovora 7.9.224 50. Ministarstvo vanjske trgovine je ovlašteno da donese i podzakonski akt kojim se utvr|uju subjekti. U praksi je on povezan sa nizom drugih dokumenata. Pribavljanje dozvola. Elementi ugovora 7.1. tako i komercijalnih. 225 Vidjeti. Na kraju. Ukoliko ugovor sa stranim partnerom. nego samo na mogu}nost. isto djelo.1992. npr. Mora se razlikovati obaveza izvršavanja radnji pribavljanja dozvole od pla}anja za to.. od snošenja troškova kako administrativnih. ZVTP BiH zahtijeva da Ministarstvo vanjske trgovine to u~ini suhim `igom i potpisom. Treba ista}i da su i naše pozitivno pravo i Nacrt ZOO tako koncipirani da njihovo sistemsko tuma~enje i ne dozvoljava druk~ije rješenje.225 Neki od njih imaju privatni. izlo`eni sistem uticaja dr`ave na me|unarodnu prodaju predstavlja samo osnovni model. a drugi javni karakter.

Zbog toga analiza bitnih elemenata po prirodi posla mora voditi ra~una i o rješenjima uporednog prava.vrijednosni papiri i novac. .stvari koje tek treba da se proizvedu. što je posebno va`no. te . 15-18 i Draški} dr Mladen.230 Predmet ugovora o me|unarodnoj prodaji je. Me|unarodna prodaja prema. 1990. Ekonomski fakultet.. Analiza njenog teksta pokazuje da se bitni elementi odre|uju posredno. bilo od kupca. izuzev ako naru~ilac ne daje bitan dio materijala. str.brodovi i vazduhoplovi. Sli~nost rješenja u uporednom pravu dozvoljava da se ovdje izlo`e neke karakteristike predmeta prodaje u pravnom smislu. Teorija ovo rješenje veoma široko interpretira: dovoljno je „malo više od puke indikacije.stvari kod kojih se prete`an dio obaveza isporu~ioca sastoji u pru`anju usluga ili izvršavanju nekog rada. str. bilo od prodavca”. obuhva}ene Konvencijom. Isto i ~lan 4 KoZ.stvari koje se prodaju na javnoj dra`bi ili pod drugim prinudnim administrativnim re`imom. poslovnih obi~aja i. me|utim. doma}em i me|unarodnom pravu”.. Pod robom se podrazumijeva „tjelesna pokretna stvar”. Predmet je dovoljno definisan i ako su u ugovoru samo odre|eni kriteriji prema kojima se on mo`e odrediti (~lan 14 i ~lan 35 BK). Sarajevo. 230 Vidjeti ~lan 3 BK. . od dr`avnog prava koje se prema pravilima me|unarodnog privatnog prava primjenjuje kao sekundarni izvor. Prvi bitan element po prirodi posla je predmet. 228 Nacrt ZOO u ~lanovima 567 – 575 nije promijenio rješenja va`e}eg Zakona o obligacionim odnosima 229 Do sada navedeni slu~ajevi sadr`ani su u ~lanu 2 BK. ^lan 6 KoZ sadr`i isto rješenje. Za predmet Konvencija ve} u naslovu koristi termin „roba”.predmeti za li~nu i porodi~nu upotrebu. no on nema isto zna~enje kao „roba” u smislu opšte ekonomske teorije. te o stavovima našeg Zakona o obligacionim odnosima. dakle.dijele na propisane. 14-15. To je u~injeno prvenstveno kroz odredbe o oblasti primjene Konvencije. 97 . str. .227 Mi }emo se zadr`ati samo na posljednjoj vrsti elemenata i to kod ugovora o me|unarodnoj prodaji po Be~koj konvenciji. pa ni u „robu” ne spadaju: . kao i ~lan 2 BK. 231 Pregled vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Pošto daljnjih konvencijskih odrednica nema. isporuci i pla}anju. pravni re`im predmeta zavisi}e od ugovora. 29-30. . Ugovor o prodaji robe... ako se ne radi o investicionoj opremi. Sve tjelesne pokretne stvari nisu. odre|ene sporazumom stranaka i one koje u odre|eni posao ulaze po njegovoj prirodi.231 227 Opširnije o ovome vidjeti Sultanovi} dr Aziz-Trifkovi} dr Miloš-Simi} dr Mili}: “Ugovor o prodaji robe u uporednom. tjelesna pokretna stvar odre|ena prema vrsti i koli~ini. U predmet ugovora.elektri~na energija. Dalje }e se citirati kao: Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. tj.. Ugovor o prodaji robe.228 52..229 . ponudi.

237 Vidjeti Draški} dr Mladen. str. shodno relevantnom dr`avnom pravu. 233 U anglosaksonskim pravima se razlikuje ugovor o prodaji od sporazuma o budu}oj prodaji (Draški} dr Mladen. 33-35. str. odnosno samo u stvarima. barem na prvi pogled.generi~ka ili individualizirana (~lan 31. Me|unarodna prodaja prema… str.. 236 Pregled se nalazi kod Draški} dr Mladen. Ugovor o prodaji robe. On je tada du`an da do vremena isporuke pribavi stvar shodno ugovoru. 16-17. 2 BK). Ugovor o prodaji robe. Tretman cijene kao bitnog elementa po prirodi posla za Be~ku konvenciju proizlazi prvenstveno iz ~lana 14 koji definiše „dovoljnu odre|enost ponude”. .propala. Stoga odgovor na pitanje da li se ona mora sastojati samo u novcu. Vidjeti Caemmerer/ Schlechtriem. isto djelo. smatra se da je posrijedi povreda ugovora za koju se odgovara u skladu sa Konvencijom. Ugovori nastali povodom stvari izvan prometa. No. str. Ne u~ini li tako.Cijena 53. 2 BK).2. Sa njim je u kontradikciji. ako ona nije u ugovoru fiksirana. str. Me|unarodna prodaja prema… str. .237 Kod nas je usvojen stav da se cijena mo`e odrediti u novcu i u stvarima.. zavisi od nacionalnog prava koje se primjenjuje kao sekundaran izvor. ugovor o prodaji se pretvara u ugovor o razmjeni iz ~lanova 552 – 553 ZOO. 233. O mogu}im rješenjima i teorijskim stavovima povodom odnosa ~lanova 14 i 55 BK. Me|unarodna prodaja prema… str.. 132-133.234 7. 231.235 Na ovaj na~in se.svoja ili tu|a.236 Cijena kao vrijednosna naknada za ustupljenu stvar nije strukturalno odre|ena u Konvenciji. u stvari.Predmet ugovora o me|unarodnoj prodaji mo`e biti tjelesna pokretna stvar: .. 234 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.. odredba ~lana 55 BK koja predvi|a na~in odre|ivanja cijene. 33-35.233 . U suprotnom.postoje}a ili budu}a (~lan 31.. 98 . tu|e ili nepostoje}e stvari obavezuju prodavca. 29-30. Me|unarodna prodaja prema. slo`enost cijele 232 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.232 . Cijena je u principu naknada vrijednosti robe. ili mo`e biti odre|ena u novcu i stvarima. na Konvenciji odr`avaju razli~iti po~etni stavovi nacionalnih zakonodavstava po rimskom principu po kome bez cijene nema prodaje (sine praetio non est venditio) i tendencije njihovog pribli`avanja putem sudske prakse.koja se nalazi u slobodnom ili ograni~enom prometu (in commercio).1. 235 Vidjeti Draški} dr Mladen. 17. pod uslovom da vrijednost novca bude ve}a od polovine cijene. Vidjeti ~lan 2 (6) Zakona o prodaji robe Velike Britanije).

„cijena konkurencije”. polaze od pretpostavke da je cijena propisana kao fiksna. Ugovor o prodaji robe. 238 Opširnije o njima vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Izrazi „teku}a cijena”. ... str. Na~ini odre|ivanja cijene su raznovrsni.240 Treba imati na umu da ~lan 463 ZOO. Prema pravnoj snazi na prvom mjestu nalaze se nacionalni prinudni propisi. ukoliko cijena nije u ugovoru odre|ena ili odrediva „u odsustvu bilo kakve indikacije o suprotnom”. Neum 7.241 me|unarodni trgova~ki obi~aji i konkretna praksa izme|u stranaka u datom ugovoru (~lan 9 BK). uz vo|enje ra~una o mogu}em razli~itom tretmanu izvoznih i uvoznih da`bina.carine. O tome na koga padaju navedeni i drugi troškovi posebnu pa`nju treba posvetiti prilikom kalkulisanja cijene u spoljnotrgovinskom poslovanju. Oni cijenu mogu odrediti fiksno. str. 19-21. Materijal za simpozij SRFR. Bez obzira na to u ~emu se izra`avala i šta sadr`avala. pod odre|enim uslovima. 240 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.transakcije u me|unarodnom prometu zahtijeva da se u nju uklju~e i drugi elementi. cijena ne obuhvata vrijednost ambala`e. 239 Vidjeti Trifkovi} dr Miloš. dakle. U ovoj varijanti. cijena mora biti odre|ena ili bar odrediva.ambala`a.239 Ako je cijena utvr|ena prema te`ini robe. u rasponu ili samo kao minimalnu.1987.. „razumna cijena”. U njemu se mo`e primijeniti metod preciziranja svote ili korištenja razli~itih tehni~kih termina. Tre}i metod odre|ivanja cijene predstavlja dispozitivni propis sadr`an u ~lanu 55 Konvencije. u slu~aju sumnje se uzima da ona va`i za netto te`inu (~lan 56 BK).3. Na drugom mjestu nalazi se ugovor.. na~elno do mjesta i vremena isporuke. Ugovor o prodaji robe. Za njih.8.da`bine. . Prema njemu. kao i za druge elemente i na~ine odre|ivanja cijena nazna~ene u ugovoru bi}e relevantni mjerodavni nacionalni poredak. 22-23. str. „fabri~ka cijena” i sli~ni interpretiraju se prvenstveno prema mjestu zaklju~enja ugovora. odnosno maksimalnu. 241 Na prijer.238 Me|u njima izdvajamo: . 134-150. smatra}e se da „su strane pre}utno pristale na cijenu koja se u trenutku zaklju~enja ugovora redovno napla}ivala u odnosnoj trgova~koj struci za takvu robu prodanu pod sli~nim okolnostima“.troškove robnog prometa („zavisni troškovi”). ~lan 464 ZOO (~lan 573 Nacrta ZOO) daje zakonsku definiciju „teku}e cijene“ 99 . “Pravni aspekti kalkulacije u me|unarodnim ugovaranjima”. odnosno ~lan 572 Nacrta ZOO. 54. .

str. mjesto isporuke. prihvatanje cjenovnika). u slu~aju sumnje ili sukoba te cijene sa „svjetskom” cijenom. str. krajnji ishod interpretacije mo`e se svesti na prešutni sporazum stranaka da se cijena odredi u skladu sa ~lanom 55. 244 Istorijat vidjeti kod Eorsi u Bianca-Bonell. 406-407: “^lan 55 va`i upravo za slu~ajeve gdje cijena nije odrediva”. str. isto djelo. isto djelo. Suprotan stav zauzima Eorsi u Bianca-Bonell. U njegovoj konkretizaciji mora se voditi ra~una i o mjestu zaklju~enja ugovora. najprije.243 55.242 . 1 BK.Bonell. 408. 401-405 i Caemmerer/Schlechtriem. str. Drugo. 100 . str. 243 Eorsi u Bianca . njegovo isklju~ivanje na osnovu autonomije volje stranaka ili poslovnih obi~aja i prakse stranaka.Bonell. sukob izme|u ~lanova 14 i 55 mora se riješiti širokim tuma~enjem sadr`aja ugovora u skladu sa ~lanom 8 Konvencije. isto djelo. No. na~in pla}anja i sli~no). str. U ~emu je promjena? Polaze}i od principa novog me|unarodnog 242 Eorsi u Bianca . ve}u pravnu snagu nesumnjivo ima zahtjev za odre|enoš}u ponude iz ~lana 14. 408-409. U odsustvu bilo kakve suprotne indicije. Barem dva elementa pri tome igraju klju~nu ulogu: stanje cijena u danoj trgova~koj struci i konkretna obilje`ja transakcije (koli~ina.Mjesto utvr|ivanja cijene nije odre|eno. 520. posljednja ima prednost. pošto ~lan 55 va`i samo za ugovore koji su „valjano zaklju~eni” i ulaze u domen va`enja Konvencije. 44. Razlozi za to mogu biti: neratifikovanje Dijela II od strane relevantne dr`ave. . 245 Caemmerer/Schlechtriem. Gabriel Henry. 521. Prvo. 246 Caemmerer/Schlechtriem.245 A to. zna~i da }e ~lan 55 BK samostalno ure|ivati cijenu u onim ugovorima za koje ne va`e odredbe Dijela II Konvencije. isto djelo. naveš}emo samo sistemske odgovore koje smatramo prihvatljivim. isto djelo. Ne ulaze}i u dublju analizu pojedinih doktrinarnih stavova. Usvojeno dispozitivno odre|ivanje cijene u Konvenciji predstavlja jedno od njenih najve}ih odstupanja u odnosu na haški Jednoobrazni zakon o me|unarodnoj prodaji tjelesnih pokretnih stvari. isto djelo. isto djelo.246 Ne manji sporovi od ve} izlo`enih postojali su povodom ~lana 55 BK i na pravno-politi~kom nivou.Dogmati~ka analiza pokazuje da je u ~lanu 55 potrebno ista}i nekoliko momenata: .244 Rasprave još traju.Ne zahtijeva se postojanje više argumenata – „indicija” protiv primjene ovog dispozitivnog rješenja. str. ukoliko konvencijska pravila o zaklju~ivanju ugovora va`e. 519-520. Jedan element iz pregovora ili stav u ugovoru su dovoljni (upu}ivanje na ranije ugovore. isto djelo.Redovna trgova~ka cijena utvr|uje se objektivizirano. Utvr|ivanje zna~enja ~lana 55 je od po~etka rada na kodifikaciji bilo daleko manje sporno od njegovog odnosa sa regulativom odre|enosti ponude u ~lanu 14 BK.

248 Opširnije kod Draški} dr Mladen. A ono mo`e spadati u jednu od tri grupe sistema. neusaglašenim sa me|unarodnim poslovnim pravom. ugovor ne postoji.. Ugovor o prodaji robe. jasno je da }e BiH i dalje imati nejednak dispozitivni re`im cijene za doma}e i me|unarodne prodaje.. Ugovor o prodaji robe. ~lan 55 BK zamjenjuje „redovnu prodav~evu cijenu” kao subjektivisti~ki postavljen kriterij sa objektiviziranim tr`išnim mjerilom redovne cijene „u odnosnoj trgova~koj struci”. Me|unarodna prodaja prema. indeksna skala i drugi su dopušteni i zato ih treba koristiti u poslovima prodaje koji su podvrgnuti Konvenciji.250 Napokon. zavisi od nacionalnog prava koje slu`i kao supsidijaran izvor. Interesi kupaca iz nerazvijenih zemalja time su dobili ve}u zaštitu.ekonomskog poretka. 250 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 101 . ugovor ne postoji jer nema sporazuma stranaka o jednom od dva bitna elemenata posla. 24. u koji spada poredak USA. Konvencija ne rješava ni pitanje ko odre|uje cijenu.. Prema prvome. 56. Pošto je Nacrt ZOO u ~lanu 571 zadr`ao redovnu prodav~evu cijenu. 249 ^lan 1473 talijanskog Codice civile. Obrasci ovih klauzula sadr`ani u tipskim ugovorima i opštim uslovima EEK pri tome mogu biti od znatne pomo}i. Stoga i ovo pitanje mora biti riješeno uzimaju}i u obzir nadle`no nacionalno pravo. ugovorni metodi promjene cijene. tre}e lice imenuje predsjednik suda.249 dok tre}i smatraju da se i tada imaju primijeniti dispozitivna pravila o odre|ivanju cijene. a ako nje nema razumnu cijenu kao dispozitivna rješenja za odre|ivanje cijene. treba napomenuti da je ~lan 55 BK u~inio ~lan 462.248 Konvencija ne sadr`i ni odredbe o tome šta }e biti ako tre}e lice koje su odredile stranke ne}e ili ne mo`e da utvrdi cijenu. kao predstavniku tre}e grupe prava. stav 2 našeg ZOO. Pri tome treba imati u vidu da romanska i anglosaksonska prava striktno poštuju princip Pacta sunt servanda i da ne uva`avaju 247 ^lan 2-305 UCC. str. kao što su klizna skala. Da li }e biti pravovaljan ugovor u kome je cijenu odredilo samo jedno lice. Po drugome. Ako se stranke nisu sporazumjele o promjeni cijene.. ona se ravna prema doma}im propisima na koje upu}uje me|unarodno privatno pravo. smatra se da cijena nije ni ugovorena i da treba primijeniti pravila koja va`e za tu situaciju (~lan 466 ZOO). U uporednom pravu postoje tri sistema. 23-24..247 U našem sistemu. Po drugima. strana kojoj je prepušteno odre|ivanje cijene mora to urediti u granicama „razumnosti i poštenja”. Na kraju. koji je zasnovan na haškom Jednoobraznom zakonu. str. str. Prema prvima.. 36-38 i Sultanovi}-Trifkovi}Simi}. Iz citiranih odredbi o ponudi jasno je da je primarno rješenje ono po kome to ~ine prodavac i kupac zajedni~ki. Naše pravo spada u posljednju grupu.

djelovanje promijenjenih okolnosti i prekomjernog ošte}enja na cijenu. Germanski pravni sistemi. uklju~uju}i i naš. Koli~ina mora u ugovoru biti odre|ena ili odrediva.kvalitet. . bilo kao nebitan element. U zakonodavstvu. sporno je da li je koli~ina bitan ili nebitan sastojak ugovora.do 251 ^lanovi 133 – 136 ZOO. 102 .sporazum stranaka. sa stanovišta zna~aja za stranke i posljedica po ugovor. Nebitni elementi 7.transportne klauzule i . 7.ambala`u. Kvalifikacija koli~ine je va`na za kvalifikaciju ove povrede ugovora kao nebitne ili bitne i za posljedice djelomi~nog ispunjenja. U svim ostalim slu~ajevima koli~ina je nebitan element. Koli~ina 57. Pri tome }emo se pridr`avati sistema koji uspostavljaju nacionalna prava i teorija.okolnosti posla ili .1. koli~ina mo`e da se odredi bilo kao bitan. uz posebno isticanje elemenata na koje ukazuje Be~ka konvencija. Pri ugovaranju treba imati na umu da najve}i broj sporova iz ugovora o prodaji nastaje upravo povodom nebitnih elemenata. Nebitni elementi su oni sastojci ugovora koji se u njemu ne moraju nalaziti niti po prirodi posla.koli~inu. Njima stranke posti`u potpunu prilago|enost ugovora svojim konkretnim potrebama. Nacrt ZOO u ~lanovima 176 – 179 zadr`ava ovaj institut. Prvi nebitan element je koli~ina.priroda stvari. Koli~ina je bitan sastojak ako na to upu}uju: . Odre|ivanje se vrši izri~ito.2.2. Odre|ivanje nebitnih elemenata ipak je izuzetno zna~ajno i u ekonomskom i u pravnom smislu. Jasno je da ona kao odrednica predmeta uvijek ulazi u bitne elemente (~lanovi 14 i 35 BK). u pravnom smislu.251 priznaju dejstvo klauzule o promijenjenim okolnostima i u ugovorima poslovnog prava. No. od . . ali u njega uvodi izvjesne izmjene. Od nebitnih elemenata posebno }emo razmotriti: . niti radi definisanja ugovora shodno klju~nim ciljevima stranaka. . pribli`no (circa. pa i u Konvenciji. 58.

obavezni standardi. Da bi postojala odgovornost prodavca za nesaobraznost robe sa prinudnim propisima. 18-19. propisani izvozni standardi i sli~no).253 bilo za svrhe koje su prodavcu izri~ito ili pre}utno stavljene do znanja u vrijeme zaklju~ivanja ugovora (~lan 35 (2) BK).255 Drugi na~in odre|ivanja kvaliteta je ugovor.odstupanje od uzorka ili modela ne smije biti osim ukoliko prodavac nije u ugovoru izri~it. 59 – 60). Kada je izri~ito ugovoreno. te Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Kvalitet mo`e biti odre|en najprije prinudnim propisom nadle`nog nacionalnog prava. ta~ka c) BK).2. Kvalitet je skup fizi~kih.nebitan. str.. 255 Bianca u Bianca . isto djelo. str.opis robe . Vidjeti slu~aj „Kadmium mušula“ (BGHZ 129.254 On tada obavezuje stranke bez obzira na pravnu tehniku kojom je to u~injeno (minimalni kvalitet. 321. hemijskih.. 30-31. isto djelo. 254 Vilus dr Jelena.2. „vagon” itd. isto djelo. str. Treba imati na umu da je osnov obaveznosti ovdje doma}i propis. 282-283. 113.) i pojedinim tehni~kim terminima („cisterna”.uzorak ili model . str. kvalitet je bitan element ugovora. a ne sama Konvencija... potrebno je da mu je kupac barem pre}utno (odre|ivanjem zemlje u kojoj }e se roba koristiti. . stav 2. Ugovor o prodaji. 28-34.252 7. ako na to ukazuju priroda stvari ili okolnosti posla. 323.256 ili nije u vezi sa pregovorima nesumnjivo ukazao kupcu da uzorak. 257 Rješenje našeg prava i teorijska razmatranja vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Postoji izuzetno veliki broj metoda na koje to mo`e biti u~injeno. str. bilo za promet (merchantibility). 256 Caemmerer/Schlechtriem. S. str. 75 – 86) u kojoj je njema~ki kupac mušula bio obavezan da plati švajcarskom prodavcu isporuku mušula koje su sadr`avale koli~inu kadmijuma iznad propisanih u BRD zato što u ugovoru nije bilo nazna~eno gdje }e kupac dalje preprodavati robu (navedeno prema Gildeggen R.. U Be~koj konvenciji specifikacija je ure|ena 252 Neka pravna pitanja vidjeti kod Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. str.Bonell.i u nacionalnim pravima i u me|unarodnom saobra}aju ugovaranje kvaliteta specifikacijom vodi posebnoj vrsti prodaje specifikacionoj prodaji. 103 .specifikacija . Caemmerer /Schlechtriem..” str. 60. isto djelo. Ugovor o prodaji.257 . funkcionalnih i drugih osobina robe koji je ~ine upotrebljivom bilo za svrhe za koje se roba uobi~ajeno upotrebljava.). Zna~aj kvalifikacije je isti kao kod koli~ine.u doma}em pravu opis ima prednost nad svim drugim na~inima sa kojima je u sukobu. Navodimo najva`nije: . prema Konvenciji uzorak ili model su pravno ja~i na~ini odre|ivanja kvaliteta ugovorom (~lan 35. U suprotnom .. Kvalitet 59. 253 Isto. isto djelo.itd. odnosno model pokazuje samo radi pribli`nog odre|ivanja kvaliteta (~lan 35 (2) BK). na primjer) stavio do znanja i ovaj kriterij za utvr|ivanje kvaliteta.

naj~eš}e.” str. . isto djelo. potrebno je posebno utvr|ivati da li u skladu sa ~lanom 9 BK primjena INCOTERMS 2000 ujedno predstavlja i utvr|en poslovni obi~aj.263 258 Draški} dr Mladen. Transportne klauzule i ambala`a 61. U nacionalnim pravima oni predvi|aju. Tipi~no zna~enje transportnih klauzula je utvr|eno u INCOTERMS-u 2000 koji je ve} generalno obra|en u ovome materijalu. Ukoliko se desi. 487.260 Be~ka konvencija ne sadr`i odredbu o trgova~kim terminima uopšte.. . Zbog toga on mora biti korišten oprezno. Recht der Internationalen Wirtschaft (RIW) 7/2000.takva.3. str. Zna~enje tehni~kih izraza odre|uje se prema mjestu i vremenu zaklju~ivanja. .261 Ipak. 261 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. Izjedna~enost (harmonizacija) INCOTERMS-a sa Spoljnotrgovinskim definicijama SAD iz 1942. 344. 104 . .. da se isporu~uje roba koja odgovora poznatoj svrsi za koju }e kupac koristiti stvar.standard.prodav~eva specifikacija postaje obavezna. vi|eno . Prema Konvenciji je odre|ivanje specifikacije ugovorna du`nost kupca ~ije neispunjenje u sporazumom utvr|enom roku ili u razumnom roku po prijemu zahtjeva prodavca za slanjem specifikacije vodi stvaranju prava prodavca da sam sa~ini specifikaciju. ovaj autor skre}e pa`nju da navedeni stav nije u Konvenciji izri~ito izra`en (str.2.262 Smatramo da }e to naj~eš}e biti slu~aj. 260 Vidjeti izlaganja o izvorima me|unarodnog poslovnog prava.mustra ..” str.. Ukoliko se samo navede skra}ena oznaka klauzule. Isto i Bianca u Bianca-Bonell. Vidjeti: Bianca u Bianca-Bonell. str. Pri tome posebnu pa`nju treba posvetiti ~lanovima 8 i 9 BK. str.posebnim ~lanom (~lan 65). a ako se to ne mo`e znati.posebnu pa`nju treba posvetiti autenti~noj mustri i mustri koju kod sebe ~uva posrednik.srednji kvalitet. ukoliko je ta namjera (upotreba robe u našem slu~aju) bila poznata drugoj strani. pa ni o INCOTERMS-u. isto djelo. samo potvr|uju opravdanost ovog zaklju~ka. Tre}i na~in ugovaranja kvaliteta jeste oslonac na dispozitivne propise.odobreno i sli~no). 274. 32. 259 U prilog ovome rješenju govori i ~lan 8 BK prema kome se izjave jedne strane interpretiraju po njenoj namjeri. 275. 280-281). prodavac je du`an o svojoj specifikaciji obavijestiti kupca i ako on u razumnom roku ne dadne drugu .tip. onda .259 7. na osnovu va`enja obi~aja. “Me|unarodna prodaja prema.258 Na ovakva rješenja posredno upu}uje i ~lan 35 BK tra`e}i da kvalitet „odgovara zahtjevima ugovora”.upotrebom razli~itih tehni~kih termina (kakva . 262 Profesor Piltz dr Burghard: “INCOTERMS 2000-ein Praxisueberblick”. Ipak. 263 Vidjeti i izlaganja o sopstvenim izvorima me|unarodnog poslovnog prava. nesumnjivo je da }e se ova pravila primjenjivati kad god je neka transportna klauzula unesena u ugovor uz naznaku INCOTERMS 2000.

te kod Trifkovi} dr Miloš. 138 266 Bianca – Bonell.266 Ukoliko ni jedan obi~aj ne postoji. U ostalim slu~ajevima je obazbje|enje ambala`e u na~elu obaveza prodavca. a sporazum stranaka ne indicira druk~ije. Pošto su u pitanju pravni standardi. stav 1 BK).270 264 Isto Schmitthoff. 144-146. isto djelo. ne primjenjuju se automatski.. Ako je koli~ina odre|ena po te`ini..264 U ostalim slu~ajevima izvori su: ugovor.. str. Pri tome uvijek treba uzimati u obzir i zahtjeve transporta. str. kako u pogledu sigurnosti. Pravni aspekt kalkulacije u me|unarodnim ugovaranjima. pa i našeg. Ugovor o prodaji. ako ugovorom nije druk~ije odre|eno. 269 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Time se odstupa od rješenja koja vladaju u mnogim sistemima.269 Ukoliko prodavac `eli vra}anje ambala`e. Ako ambala`a nije ugovorena. str. 267 Schmitthoff.268 Pla}anje ambala`e zavisi od toga šta je ugovoreno. Sli~no postupa i ~lan 35(2) ta~ka d) Konvencije. Zbog toga se pretpostavlja da je ukalkulisana u cijenu. 268 Uporedni pregled vidjeti kod Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. str. Na ovome posebno insistira ~lan 35 (1) BK. 105 . a ako njih nema prema obi~ajima u sjedištu prodavca. Ambala`a je zaštitni omot robe.62. potrebno je da to izri~ito ugovori. onda prodavac mora da obezbijedi ambala`u koja je podobna „da sa~uva i zaštiti robu”.. Ugovor o prodaji.267 Praksa stranaka mo`e i kod ovog elementa biti izvor za odre|ivanje na~ina na koji prodavac treba da ispuni svoju obavezu (~lan 9.. isto djelo.. 265 Perovi} J.. tako i u pogledu cijene. str. Be~ka konvencija smatra obezbje|enje odgovaraju}e ambala`e samostalnom obavezom prodavca (~lan 35. Ovakva situacija postoji i u našem pravu. isto djelo. To se ~ini uglavnom onda kada tako tra`e razlozi zaštite zdravlja i bezbijednosti. komentar uz ~lan 35 BK. 223-224. 35. X Ed. po ~lanu 56 BK smatra se da ambala`a nije ura~unata u cijenu. (1) BK) Reguliše je isklju~ivo u okviru nesaobraznosti robe (~lan 25 (2) BK).” str. realna obaveza prodavca zavisi od okolnosti slu~aja. 130-131. Pod kategorijom „ambala`a” mo`e se podrazumijevati i svaki drugi vid zaštite robe. budu}i da ona va`i za netto koli~inu robe. pa i u našem. 270 Sulatnovi}-Trifkovi}-Simi}.. X Ed. Ambala`a se u nacionalnim pravima samo izuzetno odre|uje prinudnim propisima. s tim da odredbe Opštih uzansi još va`e. str. 128 ne spominje cijenu transporta robe kao element za utvr|ivanje da li je pakovanje odgovaraju}e.. isto djelo. „što se procenjuje prema ustaljenom na~inu pakovanja u konkretnoj grani trgovine“. prodavac treba da obezbijedi uobi~ajenu ambala`u. 34-35.265 „Ustaljeni na~in pakovanja“ procjenjuje se prema globalnim poslovnim obi~ajima. obi~aj i dispozitivna pravila. Rješenja nacionalnih prava.

. Isporuka robe 8.1. isto djelo. isto djelo. Sli~no rješenje postoji i u drugim sistemima. iz sistema prava kupca kod nesaobraznosti isporuke vidi se da se ona smatra izvršenom i kad u svemu ne odgovora ugovoru. Problemi koji su postojali u vezi sa ovakvim odre|enjem271 naveli su redaktore Be~ke konvencije da u tri zna~ajne ta~ke odstupe od haškog Jednoobraznog zakona. str. ^lanu 19 haškog Jednoobraznog zakona o me|unarodnoj prodaji (ULIS) sadr`i slijede}u definiciju: „Isporuka se sastoji u predaji stvari saobrazne ugovoru”. Ugovor o prodaji. str. 130 i 131. I tre}e.. str. 277 Schmitthoff. fakti~ke radnje se naj~eš}e sastoje u stavljanju robe u posjed kupcu. str.275 To posebno nije mogu}e kod me|unarodnih prodaja sa otpremom stvari ili sa prodajom u mjestu opredjeljenja. str.. 271 Vidjeti Vilus dr Jelena. 252). X Ed.koja objašnjava razlog vršenja materijalnih ~inidbi. str.274 Tri momenta iz ove definicije treba posebno ista}i. Pojam isporuke 63.273 Ona predstavlja „sistem fakti~kih i pravnih radnji koje prodavac mora da izvrši prema svim relevantnim izvorima da bi kupac mogao ste}i posjed stvari i najja~e stvarno pravo na njoj”.272 Pošto Be~ka konvencija ne odre|uje pojam isporuke. u Konvenciji predvi|enim pravima.. odnosno u stavljanju kupca u mogu}nost da preuzme posjed.276 I tre}e.2. 127. Drugo. fakti~ke i pravne radnje moraju biti izvršene dobrovoljno. 274 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.izjave volje date izri~ito ili pre}utno . isporuka se mora sastojati barem iz jedne fakti~ke radnje i jedne pravne radnje . ~lan 473 ZOO. Kupac se tada mo`e koristiti odre|enim. 273 ^lan 31 BK kroz odre|ivanje mjesta isporuke posredno odre|uje i njen sadr`aj (Caemmerer/ Schlechtriem. 272 Draški} dr Mladen. No. isporuka se ne mo`e reducirati samo na tu vrstu ~inidbi. odvojeno se regulišu distanciona i nedistanciona isporuka. 40-41. Me|unarodna prodaja prema. 99-101. 106 . 275 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Obaveze prodavca 8. 276 Draški} dr Mladen. te plodove i koristi nastale od vremena u kome je trebalo izvršiti isporuku (~lan 468 ZOO). 41. 68-69. potrebna je njena teorijska definicija. Najprije. nego se ona samo navodi kao prva obaveza prodavca (~lan 30 BK).277 Predmet isporuke ne mora biti identi~an predmetu ugovora. Ugovor o prodaji. Drugo. str. isto djelo. Me|unarodna prodaja prema.... ne daje se definicija isporuke.8.1.. Tako je prodavac du`an da prema našem pravu pored predmeta ugovora u ispravnom stanju preda i pripatke stvari. Prvo.

.64..prodaja sa otpremom (distanciona) i . što je krajnji cilj ugovora o prodaji. tradicioni i mješoviti sistemi prelaska svojine sa prodavca na kupca. 283 Opšta rješenja vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.prodaja u mjestu (nedistanciona).281 Treba ista}i da su razlike u praksi daleko manje od konceptualnih. 6. Me|unarodna prodaja prema. U kontinentalnim pravima razlikuju se translativni. 127.prodaja u mjestu opredjeljenja (distanciona).. pa isporuka ima karakter ostvarivanja vlasni~kih ovlaštenja kupca. Vidjeti naro~ito ~lanove 17. britanskog Sale of Goods Act iz 1979. 279 Draški} dr Mladen. U common law sistemima se prelazak svojine ure|uje ugovorom i to na jedan od izlo`enih na~ina. opravdano je tvrditi da je isporuka „centralna os celog sistema prava prodaje” u me|unarodnim relacijama. Ugovor o prodaji. Mjesto isporuke odre|uje i tip prodaje. Me|unarodna prodaja prema. Zbog toga i isporuka u njima mo`e imati dvostruki pravni karakter...283 Otuda je zna~aj mjesta isporuke veliki. prelaz troškova i pravila koja regulišu modalitete isporuke. 125-126. Kod tradicionalnih sistema (germanski i naš).284 278 Vidjeti ~lanove 66-71 Be~ke konvencije. isporuka je obaveza prodavca i sredstvo prenosa svojine.1.280 Kod mješovitih sistema (švajcarski) translativni sistem se primjenjuje na individualizirane. ukoliko nisu ure|ene ugovorom. No.. 125. str. Kod translativnih (romanska prava) svojina prelazi na kupca zaklju~ivanjem ugovora o prodaji.2. 282 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.279 Pravni karakter isporuke..282 8.278 Prelaz svojine ure|uje se mjerodavnim nacionalnim pravom. . naro~ito u me|unarodnom privrednom poslovanju. onih gdje je za prenos svojine potrebno i uru~enje stvari. str. Ugovor o prodaji . Mjesto isporuke 65. Mjesto isporuke je geografska lokacija ili lokalitet na kojima sve radnje koje u konkretnom slu~aju ulaze u isporuku moraju biti završene.. Ugovor o prodaji. i 18. pošto odre|ivanje relevantnog prava zavisi dobrim dijelom od isporuke robe. 43-46. str. Shodno tom kriteriju one mogu biti: . str. Za mjesto isporuke se vezuju: prelaz rizika. str. str... a tradicioni na generi~ke stvari.. U Konvenciji je izri~ito istaknuto da ona ne reguliše „dejstvo koje bi ugovor mogao imati na svojinu prodate robe” (~lan 4 BK). 107 . 281 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Stoga primarna posljedica isporuke u doma}em i me|unarodnom poslovnom pravu jeste prelazak rizika sa prodavca na kupca. 284 Draški} dr Mladen. Me|unarodna prodaja prema. što omogu}uje relativno lako odvijanje me|unarodne trgovine. 280 Draški} dr Mladen. 5-7. a potom i neka pravno-tehni~ka rješenja zavise od odnosa isporuke i prelaska svojine..

Na~in isporuke zavisi od vrste robe i od ugovora. 66. shodno ~lanu 9. 104. Konvencije. primijeni}e se dopunsko (supletorno) pravilo . Sporazumom stranaka to mo`e biti u~injeno izri~ito ili pre}utno. dokumentarna i simboli~ka. 108 . str.285 Ako o mjestu isporuke u ugovoru ništa nije re~eno.Mjesto isporuke odre|uje se prvenstveno ugovorom.ono koje va`i za stvari odre|ene po rodu. uklju~uju}i i Be~ku konvenciju je priznaju kroz regulisanje specifi~nih odnosa. Isporuke se prema na~inu izvršenja mogu razli~ito podijeliti. isto djelo. Izri~ito odre|ivanje naj~eš}e se vrši transportnim klauzulama.3. brodar) i ako ugovor ne upu}uje na nešto drugo. Ona zavise od vrste robe. Za njega mogu va`iti i poslovni obi~aji. Ovdje. a izvori prava.286 8. 252. U ostalim slu~ajevima distancione prodaje i kod nedistancione prodaje mjesto isporuke je mjesto „u kome je prodavac u trenutku zaklju~enja ugovora imao svoje sjedište” (~lan 31. str. Bude li mjesto isporuke navedeno u posebnoj odredbi suprotno mjestu koje je dodano transportnoj klauzuli. U slu~aju distancione prodaje mora se. 46-49.. Individualizirane stvari. (c) BK). Posljednje pravilo ujedno je i opšte pravilo. Uslov za to je da su stranke u trenutku zaklju~enja ugovora znale za to mjesto. prvi samostalni prevoznik ukoliko to zahtijeva priroda transporta (`eljeznica. nije dovoljna mogu}nost ili obaveza znanja.287 Dajemo teorijsku podjelu: . Na~in isporuke obuhvata sve vrste radnji i modalitete tih radnji koje prodavac treba da izvrši da bi predmet isporuke stavio na raspolaganje kupcu. Ukoliko stranke nisu znale za to mjesto. 286 Vidjeti i Vilus dr Jelena. za njegovo odre|ivanje primijeni}e se najprije mjerodavni poslovni obi~aji i praksa konkretnih stranaka (~lan 9 BK). Kod generi~ke robe razlikuje se distanciona od nedistancione prodaje. ve}u pravnu snagu ima specijalni uglavak. (b) BK)..1. str. Na~in isporuke 67. Ugovor o prodaji. Sistematizacija ima teorijski karakter. Be~ka konvencija od predaje dokumenata koji se 285 Caemmerer/Schleshtriem. generi~ke stvari koje se moraju izdvojiti iz odre|ene mase i budu}e stvari moraju se isporu~iti u mjestu u kome se nalaze odnosno u kome }e se „proizvesti ili izraditi” (~lan 31. te poslovna praksa izme|u konkretnih subjekata me|unarodne prodaje. 287 Vidjeti teorijska razmatranja kod Sultanovi}-Trifkovi}.Prema na~inu predaje stvari isporuka mo`e biti: realna.Simi}. dakle. na osnovu ~lana 31 (a) Konvencije. stvar predati u mjestu u kome djeluje. isto djelo. a potom dispozitivna pravila Konvencije.

osim prethodno izlo`enog. Da li špediter spada u „prevoznike” je i fakti~ko i pravno pitanje. 290 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema.. U poslovanju prevladavaju situacije u kojima se stranke sporazumijevaju o vremenu isporuke. njihovo zna~enje se konstatuje i prema poslovnim obi~ajima.290 Ako je ugovorom izri~ito predvi|ena prodaja u mjestu opredjeljenja.Prema vremenu predaje cijele koli~ine isporuke su: jednokratne i sukcesivne. To je “trenutak vremena po~evši od koga kupac mo`e zahtjevati izvršenje isporuke”. Ovo obavještenje je neopozivo289 zato da nesavjesni prodavac ne bi mogao da na teret kupca kalkuliše u pogledu mogu}ih transportnih rizika. Ukoliko roba nije jasno identifikovana kao roba namijenjena za izvršenje konkretnog ugovora.1. str. Vrijeme isporuke je trenutak ili period u kome sve radnje koje predstavljaju isporuku treba da budu završene. 128.4. odre|ivanje na~ina isporuke je stvar obi~aja..” str. „prodavac je du`an poslati kupcu obavještenje o otpremi kojim se bli`e odre|uje roba” (~lan 32 (a) BK). „Prvi prevozilac” mora biti transportno preduze}e nezavisno od prodavca. 291.. 8. Predaja posjeda nad robom prevoznika je u svakom slu~aju minimum koji mora biti ispunjen. str.” str.. a ta~no utvr|ivanje njihovog sporazuma vrši se prema dispozitivnim pravilima. onda }e pravila o predaji robe od strane vozara primaocu biti ujedno i izvor za odre|ivanje na~ina isporuke. Odgovor na njega zavisi od tuma~enja svih relevantnih okolnosti datog slu~aja. Na str. kao i modaliteti tih postupaka zavise od vrste robe i na~ina transporta.288 prvenstveno od toga da li špediter sam vrši prevoz ili anga`uje druga lica da to u~ine. . Kod nedistancionih prodaja i u svim drugim slu~ajevima.odnose na robu ~ini posebnu obavezu prodavca i ve`e za njeno izvršenje i specifi~na rješenja (~lan 34). isto djelo. te rješenja mjerodavnog nacionalnog prava. Na~in isporuke kod distancione prodaje sastoji se „u predaji robe prvom prevoziocu u cilju dostavljanja kupcu” (~lan 31 (a) BK). 109 . prije svega. Opšte je rješenje uporednog i me|unarodnog poslovnog prava da se vrijeme isporuke ugovorom mo`e utvrditi: 288 Opširno kod Caemmerer/Schlechtriem. Radnje kojima }e se predaja prevozniku obaviti. prakse strana. 131 definiše druk~ije rok isporuke. isto djelo.291 Vrijeme isporuke odre|uje se ugovorom. London u Binaca-Bonell. 291 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. Vrijeme isporuke 69. 68. poslovnim obi~ajima i praksom ili dispozitivnim propisima. 253-255. 262-263. str. 289 Caemmerer/Schlechtriem. Ako se vrijeme odre|uje pravnim standardima. isto djelo. 253 i ovaj autor insistira na nezavisnom prevozniku.

usvojena u suštini ve} u haškom Jednoobraznom zakonu (~lan 22). prodavac mo`e dokazivati da je zadocnio zbog smetnje „van njegove kontrole” i da stoga ne odgovara za docnju. U prvom slu~aju datum se shva}a u kalendarskom smislu.. 133. Ukoliko stranke stoje u trajnijem poslovnom odnosu. va`i}e mjerodavno nacionalno pravo. 294 Vilus dr Jelena. Ona se u uporednom pravu razlikuju. U slu~aju distancione prodaje ovo svoje ovlaštenje 292 Pregled vidjeti kod Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. Iako u uporednom pravu i teoriji postoji spor oko toga od kada rok isporuke te~e. Za naše pravo vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 107. Jedino pravno pitanje se otvara u slu~aju u kome je vrijeme isporuke odre|eno periodom. str. Za sukcesivne isporuke nema posebnih pravila.” str. 110 .294 Ova mogu}nost kupcu ne stoji na raspolaganju kada datum isporuke odre|uje prodavac.292 Be~ka konvencija je preuzela rješenje common law sistema. i njihova me|usobna praksa mo`e po Be~koj konvenciji da uti~e na utvr|ivanje du`ine razumnog roka. mo`e se smatrati da su rješenja Be~ke konvencije jasna. primijeni}e se pravila dispozitivnih propisa. ^lan 58 (1) BK izri~ito predvi|a ovlaštenje prodavca da uslovi „predaju robe ili dokumenta pla}anjem cijene”. 70. pa }e se izlo`ena rješenja shodno primjenjivati i za pojedine obroke. isto djelo. Razuman rok odre|uje se prema okolnostima posla i prirodi stvari. 293 Sli~no je i rješenje ~lana 470 ZOO. on o tome mora blagovremeno obavijestiti prodavca. Ugovor o prodaji.293 ali i prema obi~ajima.. Ukoliko ugovor i obi~aji šute o vremenu isporuke. pravo izbora pripada prodavcu (~lan 33 (b) BK).). 49-54.ta~no odre|enim ili iz ugovora odredivim vremenskim periodom (~lan 33 (b) BK). Ne u~ini li tako. Rok po~inje te}i od ugovorenog datuma po~etka perioda. mada poslovni obi~aji u mnogim strukama zahtijevaju da se sve potrebne radnje obave do kraja uobi~ajenog radnog vremena odre|enog datuma. Izuzev kada okolnosti posla (na primjer: obezbje|enje broda od strane kupca) ili ugovor ukazuju na to da je kupac ovlašten da odredi datum isporuke. Ako to nije mogu}e. Sva izlo`ena pravila }e se primijeniti pod uslovom poštovanja principa jednovremenosti isporuke i pla}anja. Odre|ivanje perioda vrši se izri~itim navo|enjem datuma koji determinišu period ili upotrebom tehni~kih termina (od-do.. ili od zaklju~enja ugovora.fiksno odre|enim ili iz ugovora odredivim datumom (~lan 33 (a) BK) i .. str. sredinom mjeseca itd.. po kome prodavac treba da izvrši isporuku „u razumnom roku poslije zaklju~enja ugovora” (~lan 33 (c) BK). Bude li kupac ovlašten da odredi datum isporuke.

Svoje pravo zadr`avanja isporuke prodavac mo`e izvršiti najprije tako što isporuku ne}e izvršiti. Prodavac ova dva prava ima ~ak i onda kada kupac ve} dr`i dokumente koji ga ovlaš}uju da raspola`e robom. Me|u robnim razlikujemo tri osnovne vrste: . 214. Ugovor o prodaji. te uvjerenje o porijeklu robe i fitopatolška potvrda.dokumenti koji u sebi sadr`e pravo vlasništva na robi i slu`e njegov295 O jednovremenosti vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.. b) BK). Predaja dokumenata 71. .295 Postoji još jedna situacija u kojoj prodavac ima pravo da bez štetnih posljedica odgodi izvršenje isporuke. ~lana 71 BK mo`e se zaklju~iti da je cilj obavještavanja omogu}avanje kupcu da pru`i adekvatna sredstva obezbje|enja urednog izvršenja svojih obaveza. 53-55.prodavac mo`e ostvariti zadr`avanjem predaje robe i dokumenata kupcu dok on ne plati cijenu. Pri tome prava tre}ih lica ne mogu biti ošte}ena... Ona je zasnovana na opštem pravilu o ovlaštenju na zadr`avanje ispunjenja iz ~lana 71 BK. prodavac mo`e svoje ovlaštenje realizovati bilo zadr`avanjem robe u transportu. Privatnopravne dokumente mogu}e je dalje klasifikovati na finansijske i robne. Iz stava 3. Teret dokazivanja svih relevantnih ~inioca le`i na prodavcu. Da bi izbjegla sporove oko tuma~enja ovog momenta.Budu}a povreda je „o~ita”.Kupac ne}e mo}i da izvrši „bitan dio” svojih obaveza. Prodavac je du`an da odmah (immediately) obavijesti kupca o zadr`avanju isporuke. predstoji fundamentalna. No. Konvencija taksativno navodi dio osnova po kojima se on utvr|uje. a ne neznatna povreda ugovora. Ugovor o me|unarodnoj prodaji prati ve}i broj dokumenata od onih koji se sre}u u trgova~kim prodajama unutar zemlje. ali još nije dospjela. Oni se mogu podijeliti na dokumente koji proisti~u iz dr`avne intervencije i one koji interesuju samo stranke.2. str. 296 Draški} dr Mladen. bilo spre~avanjem njenog uru~enja kupcu. što zna~i nesumnjiva. 111 .Obaveza je nastala na osnovu ugovora. Dakle. ukoliko je robu otpremio prije nego što je postala o~ita nesposobnost druge strane. 8. Drugi je ponašanje kupca „u pripremama za izvršenje ili u izvršenju ugovora” (~lan 71.296 Me|u javno-pravnim dokumentima najve}u ulogu imaju oni koje izdaju carinske vlasti. 1. Me|unarodna prodaja prema.. str. Prodavac mo`e zadr`ati isporuku (suspend the performance) pod slijede}im uslovima: . Prvi je „ozbiljan nedostatak” sposobnosti da se obaveza izvrši ili kreditna nesposobnost (~lan 71 1 BK). .

308 smatraju da nema bitnih razlika izme|u haškog Jednoobraznog zakona o me|unarodnoj prodaji i BK. otpremnica itd. Obaveza predaje dokumenata ure|ena je u istom odsjeku sa isporukom. garantni listovi za robu namijenjenu trajnoj upotrebi i drugo). skladišnica i sli~ni). prenosivi tovarni list. isto djelo.299 On je u izvjesnoj mjeri ~ak i protivrje~an. 112 .. str. 215-216. razne vrste faktura.). ali je ona uzeta u obzir u dijelu koji govori o kup~evoj obavezi pla}anja (~lan 58 BK). 300 Vidjeti Dio III. tovarni list i drugi sli~ni dokumenti. Odsjek II Be~ke konvencije. haški Jednoobrazni zakon je predaju dokumenata jasno izdvojio u posebnu obavezu prodavca. isto djelo. Dalje. razli~ite pravne prirode i diverzificiranih funkcija dokumenata u me|unarodnoj prodaji.. 108.komercijalni dokumenti. Glava II. str.302 To }e biti naro~ito va`no onda kada je ugovoreno obezbje|enje pla}anja dokumentarnim akreditivom. U tipskim ugovorima i opštim uslovima EEK navo|enju dokumenata posve}ena je mnogo ve}a pa`nja. odredbe o isporuci ne sadr`e posebna pravila o dokumentarnoj isporuci. isto djelo. str. 90. bilo izme|u kupca i tre}ih lica (uputstva o upotrebi. odsjek II. str. zbog toga „što se nije napravila razlika izme|u tako va`nih dokumenata kao što su konosman.. 298 Vidjeti Glavu III. 302 Gildeggen R. Ugovorna rješenja se dopunjuju trgovinskim obi~ajima303 i prinudno-pravnim re`imima vanjske trgovine koji su relevantni za konkretni posao. 72. ~lanove 50 i 51 haškog akta. Ukoliko to nije u~injeno. 299 Caemmerer/Schlechtriem. s jedne strane i ostalih”. Koje robne dokumente treba predati. prodavac mora da vodi ra~una najprije o zahtjevima prin297 Gildeggen R. str. Me|unarodna prodaja prema. 304 Pregled vidjeti kod Draški} dr Mladen.) i . Napokon. 216.304 Mjesto i vrijeme predaje dokumenata se odre|uju ugovorom. 91. Me|unarodna prodaja prema.transportni dokumenti koji ne daju vlasništvo na robi (špediterska potvrda o prijemu robe.297 . ~iji je osnovni zadatak da omogu}e i olakšaju promet robom bilo izme|u stranaka (potvrda o koli~ini i kvalitetu. tako i na predaju dokumenata kao samostalnu obavezu. police transportnog osiguranja itd..301 odredbe ~lana 34 BK mogu da se primijene kako u sklopu dokumentarne isporuke. Na to upu}uje i mogu}nost ispravke i dopune nesaobraznih dokumenata ukoliko su predani prije ugovorenog roka (~lan 34 BK). Polaze}i od velikog broja. 303 Draški} dr Mladen.. str. isto djelo. nije precizirano u Konvenciji..300 ali u posebnom ~lanu (~lan 34 BK).om prenosu (teretnica.298 Stav Be~ke konvencije o ovom pitanju nije tako jasan. isti~e da se u ovoj grupi prepli}u re`imi trgova~kog i prava vrijednosnih papira. To je prepušteno najprije ugovoru. 301 Vilus dr Jelena. Strankama se preporu~uje da budu detaljne u ugovornom nabrajanju dokumenata.

kupac zadr`ava pravo na naknadu štete predvi|ene Konvencijom. Zagreb. isto djelo. isto djelo. Sarajevo 1977. 102. Od ishoda ove analize zavise i pravne posljedice neispunjenja ili neurednog ispunjenja prodav~eve obaveze da preda dokumenta. Kako shvatiti postojanje ove du`nosti u ~lanu 30 BK? Konvencija uspostavlja obavezu prenosa svojine na kupca. No. 425-429.305 Dokumenti moraju biti predati saobrazno ugovoru.306 8.3. 310.1. 102. Njen zna~aj. str. 309 Vidjeti Eisner dr Bertold . str. Ipak.4.308 8. prodavac mo`e do tog roka da ispravi nedostatke. Garancije saobraznosti isporu~ene robe sa ugovorom 8. On je definisan mjerodavnim nacionalnim pravom.udnih propisa. Ako su nesaobrazni dokumenti predati na vrijeme. str. stav 3 BK (okolnosti slu~aja. ali ne reguliše na~in na koji }e se to izvršiti. Njime se mo`e koristiti samo ako se time kupcu ne prouzrokuju „ni nerazumne nepogodnosti ni nerazumni troškovi” (~lan 34 BK). Starije rimsko pravo po~ivalo je na principima neodgovornosti prodavca za osobine prodate stvari. sinalagmati~ne ugovore. 1949. Ovako se moralo postupiti budu}i da je samo „to osnovna obaveza prodavca zajedni~ka svim pravnim sistemima. isto djelo. pravo na raskid ugovora mu ne pripada. 307 Vilus dr Jelena. a potom i o kriterijima uspostavljenim u ~lanu 8. u ~lanu 30 BK se kao tre}a du`nost prodavca predvi|a prenos svojine na kupca. str. U izlaganjima o izvorima prava i isporuci utvr|eno je da Konvencija ne reguliše prenos svojine. Justinijanovom kodifikacijom je ona protegnuta na sve dvostrano obavezuju}e. str.307 74. str. Prenos svojine 73. isto djelo. 308 Vilus dr Jelena. 314. 96-97. ^ovi} dr Šefkija: “Saobraznost isporuke robe sa ugovorom o me|unarodnoj prodaji”. Ukoliko nesaobrazni dokumenti budu predati prije roka za izvršenje ove obaveze.4. Svjetlost.309 Današnje 305 Caemmerer/Schlechtriem. u pitanju je povreda ugovora. 113 . Ovo pravo nije bezuslovno. 306 Caemmerer/Schlechtriem. kao bitne ili nebitne povrede odre|uje se prema uslovima konkretnog slu~aja.Horvat dr Marjan: “Rimsko pravo”. ~ak i kad je to slu~aj. U doba carstva se u trgovini stokom i robovima pojavljuje na pretorskom ediktu zasnovana odgovornost prodavca za skrivene mane. a sve drugo se razlikuje”. pregovori. Uporednopravni pregled 75. osim ako druk~ije nije bilo utvr|eno ugovorom (Caveat emptor). Ipak. me|usobna praksa i kasnija ponašanja obje stranke). Treba imati na umu da su u me|unarodnom poslovnom pravu rokovi za predaju dokumenata po pravilu veoma kratki.

Oni se nalaze izme|u uslova i garancija.. jasno je da i koli~inski nedostaci uvijek predstavljaju prekršaj ugovora.. Ono što je zajedni~ko za obje grupe poredaka jeste postojanje garancije prodavca da }e ugovor ispuniti uredno.. pa se stoga odgovornost za njihove prekršaje mo`e procjenjivati prema fakti~kim okolnostima i te`ini povrede ugovora. ZOO uvodi kategoriju „materijalnih nedostataka” (~lan 479). naj~eš}e se manifestuje kao isporuka neodgovaraju}eg kvaliteta. odnosno neurednog izvršenja ugovora o prodaji: docnju sa isporukom i isporuku stvari sa fizi~kim ili pravnim nedostacima. Da bi se prevazišle razlike izme|u kontinentalnih i common law sistema. Svaki „condition“ uklju~uje u sebe i „warranty“. 313 Opširnije kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.. 311 Vidjeti ~lan 587 i dalje. Da bi prevazišao ove razlike i pribli`io doma}e pravo haškom Jednoobraznom zakonu o prodaji. 87-89. Kontinentalni sistemi poznaju dva slu~aja neizvršenja. nego prema zna~aju za ostvarivanje ciljeva ugovora. 62-64. 312 Prema Schmitthoff. X Ed. Naslov odsjeka je „Odgovornost za materijalne nedostatke“. U kontinentalnim postoje dva: za docnju i za „mane”. 114 . str. str. Ta garancija u kontinentalnim sistemima ima zakonski karakter. Ovako kruta podjela ne odgovara više trgova~kim potrebama. a u common law pravima – ugovorni. Sale of Goods Act. Zbog toga je sudska praksa razvila i tre}i tip ugovornih elemenata – „neimenovane uslove“ (innominate terms ili intermediate terms). 62-64. u me|unarodnoj regulativi prodaje je od samog po~etka rada pri310 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Podjela slu~ajeva neizvršenja ugovora uslovila je izgled sistema odgovornosti za nepoštivanje ugovora. Fizi~ki nedostaci.stanje uporednog prava rezultat je razli~ite recepcije rimskih rješenja i specifi~ne pravne tehnike svakog od sistema. Na osnovu svega izlo`enog. isto djelo. budu}i da se pretpostavlja da su stranke klauzulu o garanciji unijele u ugovor i kada ona nije izri~ito ili posredno navedena (implied term).310 Zadr`ava je i Nacrt ZOO311 Anglosaksonski sistemi slu~ajeve neizvršenja ili neurednog izvršenja ugovora ne dijele prema njihovim fakti~kim obilje`jima.isti za sve povrede ugovora. Odredbe koje su bitne za ostvarivanje namjere stranaka i ~ije kršenje zadire u sam „korijen sporazuma” nazivaju se condition („uslov“). a u anglosaksonskim samo jedan . i 14. Ugovor o prodaji. „mane”. str. U obje velike grupe sistema rezultat povrede ugovora je i povreda te garancije i vodi odgovornosti prodavca. a one koje nemaju taj zna~aj – waranty („garancija“). obrnuto nije slu~aj.312 Na ovaj na~in podjela prekršaja ugovora prema njihovom zna~aju postaje još va`nija. ali se mo`e manifestovati i kao koli~inski nedostatak. To podvla~e i ~lanovi 13. Ugovor o prodaji.313 76.

i Perovi} J. isto djelo. ali „ono nije suprotno ni sistemu kontinentalnih prava. ili ako takav na~in ne postoji. 110. Institut saobraznosti poti~e iz prava USA316 Njegov istorijat pokazuje da mu se zna~enje mijenjalo. 273.hva}en novi koncept . str. 17-36. 111. isto djelo. isto djelo. 318 Vidjeti Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. Njegovo definisanje se „indirektno bazira na common law sistemu”. (2) Izuzev ako su se strane druk~ije sporazumjele. mada se u njima polazi od mana robe i njihove podele na vidljive i skrivene”. 135. nedostaci mogu svrstati u „nesaobraznost isporuke”? 78. 164. 134. str.garancija za saobraznost („conformity of the goods“).321 Ovo utoliko prije što siguran kriterij „za odre|ivanje granica izme|u mane i 314 Vilus dr Jelena. 163.. str. kvalitetu i vrsti kako je to predvi|eno ugovorom i pakovanu ili zašti}enu na na~in predvi|en ugovorom. dakle.” str. O tome vidjeti Vilus dr Jelena. isto djelo. Pojam saobraznosti u Be~koj konvenciji 77. Koji se. 115 . „(1) Prodavac je du`an isporu~iti robu u koli~ini.. 315 Vilus dr Jelena. smatra se da roba nije saobrazna ugovoru ukoliko: .Bonell. 317 Pregled vidjeti kod ^ovi} dr Šefkija. njenih ~lanova 36 i 37 naro~ito.. str.. 316 Vidjeti Perovi} J.nije pakovana ili zašti}ena na na~in uobi~ajen za takvu robu. 321 Isto i Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja. isto djelo. str..ne posjeduje kvalitete robe koje je prodavac kupcu predo~io u vidu uzorka ili modela. . stava 1 i stava 2 daje osnova i za svrstavanje razmatranog slu~aja u „nesaobraznost robe”. povezano tuma~enje ~lana 35. str. Saobraznost isporuke. 100.320 No.. 319 Vilus dr Jelena.. U ve}ini nacionalnih prava ovo se smatra neizvršenjem isporuke i ne povezuje se sa odgovornoš}u za mane. . Be~ka konvencija ne predvi|a kao nesaobraznost nedostatke u koli~ini i predaju druge. Za to je potrebno i sistemsko tuma~enje Konvencije.. umjesto ugovorene stvari (aliud). Na osnovu stilizacije usvojene u Konvenciji još se ne mo`e izvu}i definitivna sistematika slu~ajeva koji ulaze u nedostatak saobraznosti.2.317 Zbog toga je kategoriju „saobraznost robe” neophodno odrediti pozitivno pravno. U odnosu na haški Jednoobrazni zakon o prodaji. 320 Raspravu o ovome “testu” vidjeti kod Bianca u Bianca . To je u~injeno u ~lanu 35 BK.314 On je sadr`an i u ~lanu 35 Be~ke konvencije. Zbog njihovog zna~aja u cjelini }emo citirati prva dva stava ovog ~lana. isto djelo.315 8. na na~in koji je podoban da sa~uva i zaštiti robu”. isto djelo.” str.318 I ~lan 35 BK se mo`e tuma~iti na isti na~in. str. str.319 To }e posebno biti slu~aj onda kada isporu~ena roba ne odgovara ni opštem opisu predmeta u ugovoru. Prvi je predaja druge stvari ili stvari drugog roda (aliud. lat).nije podobna za svrhe za koje se roba uobi~ajeno koristi.4. 111.

aliud nije utvr|en”. Nesaobraznost.169.. mo`e kvalifikovati i kao neka od situacija navedenih u ~lanu 35.325 U teoriji se smatra da „prodavac nije obavezan da poznaje ”imperativne“ propise kup~eve zemlje”326 i da stoga ne odgovara za nepodobnost stvari. razlika izme|u kvantitativnih i kvalitativnih nedostataka. Tu spadaju: Nepodobnost stvari za uobi~ajene svrhe u koje se roba iste vrste upotrebljava (~lan 35.” str. 111-112.. str. odnosno mana ne}e postojati ako se prema okolnostima slu~aja doka`e da se kupac nije oslonio niti se mogao osloniti na stru~nost i prosu|ivanje prodavca. isto djelo. bilo manja koli~ina od ugovorene. Pod njima se podrazumijevaju kako nepodobnost za redovnu upotrebu kontinentalnih sistema. Tako i Gabriel Henry. 326 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. Oni postoje bilo da je isporu~ena ve}a.327 322 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. Opravdan je i stav da je formulacija ~lana 479. Od rezultata toga postupka zavisi}e i pravna pozicija kupca u svakom konkretnom slu~aju.324 Ovakvo odre|enje odgovara funkcionalnom i objektivnom pojmu mane. str. Pored toga. ta~ka (b) BK). stav 2 BK. stav 2 Zakona o obligacionim odnosima bolja od one koja je usvojena u BK. 325 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. str. 324 Vidjeti Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. isto djelo. isto djelo. 327 Vilus dr Jelena. str. isto djelo. Teret dokazivanja le`i na strani koja se poziva na oslanjanje kupca na prodav~evu stru~nost. ta~ka (a) BK).” str. 106 pozivom na UCC 2-314. 323 Isto Perovi} J. a njeno odre|ivanje je slo`eno. stav 1.” str. Ako je koli~ina bitan element ugovora. 116 . Nepodobnost za naro~itu. odnosno „fizi~kih mana robe”. stav 2. 167. govori o „probatio diabolica“. No. stava 2. ta~ka (b) BK.322 U praksi je stoga korisno provjeriti da li se isporuka druge stvari ili stvari drugog roda iz ~lana 35.. 163.323 Ni kvantitativni nedostaci nisu izri~ito spomenuti u ~lanu 35. Ona je razra|ena u ~lanu 35. onda je isporuka robe sa kvantitativnim nedostacima nesumnjivo i „nesaobraznost robe” iz ~lana 35. stav 2. u prilog svrstavanju u „nesaobraznost robe” govore isti razlozi kao i kod aliud... izri~ito ili pre}utno ugovorenu svrhu (~lan 35. koji nesumnjivo predstavljaju „manu” i ulaze u „nesaobraznost robe” je i u nacionalnim pravima relativna. osim u slu~aju kada mu je kupac na imperativne propise skrenuo pa`nju. stav 2... Drugi slu~aj su nedostaci u koli~ini ili kvantitativni nedostaci. Tre}a manifestacija „nesaobraznost robe” jeste postojanje kvalitativnih nedostataka. 168 i Vilus dr Jelena. tako i nemogu}nost iskorištavanja u trgovini (merchantibility) anglosaksonskih prava. Perovi} J.” str.. On je u svakom slu~aju izuzetno te`ak i u tom smislu je odgovornost prodavca za ovaj slu~aj nesaobraznosti ograni~ena. 135. Zato je va`no ista}i da se Nacrt ZOO u ovom slu~aju nije poveo za BK... stav 2 BK. 112.

137.333 Iako je sadr`ana u Konvenciji.3. 331 Perovi} J. 174. str..” str. 171-173 citiranog djela.znao za tu neuskla|enost ili mu ona nije mogla ostati nepoznata“. ta~ka (c) BK).. pokazuje još jednom da su prakti~ne razlike manje od konceptualnih. I on je porijeklom iz prava USA331 Nesaobraznost postoji ako roba nije upakovana ili zašti}ena na ugovoreni na~in. prodavac jam~i kupcu za svaki „nedostatak saobraznosti koji je postojao u trenutku prelaska rizika” (~lan 36 BK). Roba u na~elu mora u svemu da bude podudarna uzorku ili modelu. 330 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema.. 8.. 113.. tj. ta~ka (d)). 332 Prema ~lanu 35 (3) BK nesavjestan kupac je onaj koji je „u vrijeme sklapanja ugovora .. „materijalne nedostatke” po ZOO. isto djelo. 333 Caemmerer/Schlechtriem. str. 171.334 da ugovorom isklju~i ili ograni~i svoju odgovornost za „mane”.4. a ne radi odre|ivanja kvaliteta. jednostranog ili dvostranog akta stranaka. 334 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. ^etvrti pojavni oblik kvalitativnog nedostatka jeste nesaobraznost u pakovanju ili zaštiti robe (~lan 35. stav 2. Garancija saobraznosti robe 79.. bez obzira na eventualno odsustvo krivice prodavca. ne iz nekog drugog.” str. stav 2.. isto djelo.329 odnosno ako se radi o tipskom uzorku. 174. Mogu}nost prodavca u kontinentalnim sistemima.. 329 Vilus dr Jelena. 328 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema.332 Drugim rije~ima.328 Nesaobraznost sa uzorkom ili modelom koje je prodavac predo~io kupcu (~lan 35. Na ovakvo pribli`avanje anglosaksonskim sistemima upu}uje stilizacija ~lana 35 BK.. Garancija za postojanje saobraznosti robe ugovoru mo`e se definisati kao jam~enje prodavca savjesnom kupcu da }e isporu~ena roba biti saobrazna onome što je ugovoreno.Svrha mora biti vidljiva iz ugovora. 65.330 te o uzorku koji je pokazan samo radi obavještenja. str. To je rješenje usvojeno i kod nas.” str. 326. stav 2. koji se u odre|ivanju saobraznosti osvr}e isklju~ivo na ugovor.. Tretman nedostataka u pakovanju kao posebnog slu~aja nesaobraznosti same robe rezultat je ~injenice da cijela Konvencija ima prvenstveno u vidu distancionu prodaju. Nepoštivanje ovoga jamstva povla~i za sobom odgovornost u skladu sa ~lanom 36 Konvencije. garancija saobraznosti ima ugovorni karakter. 117 . O problemima vidjeti i str. str. izuzeci su dopušteni ako je nešto u ugovoru izri~ito promijenjeno. pa i u našem. Ugovor o prodaji. ta~ka (d) BK). Suprotno Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja. na na~in koji je uobi~ajen ili onaj koji je „podoban da sa~uva i zaštiti robu” (~lan 35. U mnogim nacionalnim pravima ovaj propust predstavlja posebnu povredu ugovora.

do datuma odre|enog za isporuku prodavac mo`e otkloniti nedostatke saobraznosti koji postoje na ranije ve} isporu~enoj robi. Teret dokazivanja le`i na kupcu. U ovom slu~aju ~etverogodišnji rok zastarjelosti te~e od dana u kome je kupac obavijestio prodavca o postojanju nesaobraznosti kao osnova svog zahtjeva. dakle. tj. str. njegovo znanje ili mogu}nost 335 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. s tim što kupac uvijek zadr`ava pravo na naknadu štete prema Konvenciji (~lan 37 BK). moraju biti ispunjeni uslovi predvi|eni Konvencijom. stav 1 BK). str. isto djelo. „~ak i ako je nedostatak saobraznosti postao o~it kasnije” (~lan 36. pravilo identi~no izlo`enom postoji u svim dr`avnim pravnim porecima. isto djelo. i dvije dopunske varijante: . Oni su dijelom izri~ito navedeni u Konvenciji. stav 1 BK. me|utim. a dijelom se dobijaju njenom sistemskom interpretacijom. Tre}i uslov jeste savjesnost kupca. Ugovor o prodaji. Uslovi. I dalje.336 Ovo pravilo se ne odnosi na situacije iz ~lana 35. U Be~koj konvenciji sadr`ane su. 108. Tada garantuje i za nedostatke koji se pojave nakon prelaska rizika. posredno je uva`ena kontinentalna koncepcija „mane” i njene podjele na vidljive i skrivene. (~lanovi 587 – 610) nije promijenio sistem iako su unesene neke pravno-tehni~ke novine. stav 3 BK). Pravo na raskid ugovora kupac nema ni u ovom slu~aju. uklju~ivo i naš.. 114. 336 Gabriel Henry. 65-67. A to zna~i da ni otklanjanje nesaobraznosti robe ne smije kupcu prouzrokovati nerazumne nepogodnosti i troškove.335 Sastoji se od pet elemenata koji moraju postojati istovremeno. ali ne kasnije od isteka garantnog roka (~lan 11 KoZ). str. Njihov sustav veoma je sli~an onome koji postoji u pravu BiH kod garancije za materijalne nedostatke. . nedostatak saobraznosti mora da postoji u ~asu prelaska rizika sa prodavca na kupca. Prodav~eva garancija saobraznosti robe sa ugovorom ne postoji „ukoliko je kupac u vrijeme zaklju~enja ugovora znao za tu nesaobraznost ili mu ona nije mogla biti nepoznata” (~lan 35. tj. Prvi uslov jeste da se radi o ugovoru o prodaji na koji se primjenjuje Be~ka konvencija. Navedeni standard je „veoma blizu” stvarnom znanju u pogledu postojanja nedostataka. 118 . stav 2 BK). Najprije. Nacrt ZOO u Odsjeku II „Odgovornost za materijalne nedostatke“. 337 Vilus dr Jelena. imaju kumulativan karakter..337 Savjesnost prodavca. Drugo. Ovdje je potrebno primijetiti dvije stvari.80. Da bi obaveza garancije za saobraznost postojala. na osobine robe izri~ito predvi|ene ugovorom. Vršenje ovog prava uslovljeno je na isti na~in kao i kod otklanjanja nesaobraznosti dokumenata.prodavac mo`e ugovorom dati posebnu garanciju da }e „roba za neko vrijeme ostati podobna za njenu redovnu ili naro~itu svrhu ili da }e zadr`ati odre|ena svojstva ili karakteristike” (~lan 36. On je ve} detaljno ispitan.

str. Pošto je u pitanju reklamacija. Draški} dr Mladen. tj.. dakle. razvili su se u kontinentalnim i anglosaksonskim sistemima re`imi garancije za preneseno pravo veoma sli~ni onima koji postoje kod garantovanja za svojstva stvari. 119 . 339 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. slobodno od bilo kakvih tereta. objektivna.. str. ^etvrti uslov ti~e se odr`avanja garancije saobraznosti robe sa ugovorom na snazi. Pravni nedostaci ne spadaju u „nesaobraznost robe“. Garancija za pravne nedostatke (za{tita od evikcije) 81. o njoj }e kasnije biti više rije~i. Isti sistem odgovornosti za dvije povrede ugovora nije razlog za njihovo konceptualno izjedna~avanje. Prenos svojine na kupca jedna je od osnovnih obaveza prodavca prema Be~koj konvenciji (~lan 30). 179. Osnovne argumente za naš stav vidimo u sistematici Konvencije i posebnom regulisanju pravnih nedostataka u ~lanovima 41-44 BK. str. On se mo`e ukratko izraziti kao postojanje urednog obavještenja prodavca od strane kupca o postojanju saobraznosti (~lan 39 BK). potrebno je da garancija saobraznosti nije u ugovoru izri~ito ili pre}utno isklju~ena. po~evši od rimskog prava. Zaklju~enjem ugovora kupac `eli da stekne mirnu i nesmetanu dr`avinu stvari i najja~e.339 Razlike izme|u ove dvije grupe poredaka zahtijevale su da Konvencija posebno uredi i ovu obavezu prodavca. Fakti~ke razlike izme|u ovog i drugih slu~ajeva neizvršenja ugovora dovele su do nekih specifi~nih rješenja.340 Pravni nedostaci se u Konvenciji se definišu kao „prava ili potra`ivanja tre}ih lica” na stvari koja je predmet ugovora.. Me|unarodna prodaja prema.5. Na ovoj osnovi. 201 – 203). Ona su koncentrisana u oblasti kategorijalnog aparata i uslova za nastanak obaveza po osnovu garancije. Zbog toga i garancija za pravne nedostatke mora biti prirodan sastojak ugovora.znanja su pravo irelevantni. Prodavac je odgovoran za nedostatak saobraznosti i kad nije kriv za njihovo postojanje. U Konvenciji. Ovaj uslov nije eksplicitno sadr`an u Konvenciji. odgovornosti za pravne nedostatke. 71-74. Odgovornost prodavca za nesaobraznost je. 82. ali proizilazi iz njene dispozitivne prirode338 i ugovornog karaktera odgovornosti po BK. vlasni~ko pravo na njoj. 340 U teoriji su mišljenja o ovom pitanju podijeljena (vidjeti Perovi} J. Ugovor o prodaji. 8... isto djelo. Razlikovanje subjektivnih 338 ^lan 6 Konvencije. I peto. ako ne i va`nije od osobina stvari. Zbog toga su za njega osobine primljenog prava isto tako va`ne. ona je priznata i postavljena kao specifi~an vid odgovornosti prodavca.

Polaze}i od navedene sistematizacije slu~ajeva. ~ak i u odnosu na haški Jednoobrazni zakon. pravni nedostatak postoji onda kada se tre}e lice javlja sa stvarno-pravnim ili obligacionim pravom ili potra`ivanjem koji: . str. nisu obuhva}eni ~lanom 41 BK. “trivijalni zahtjevi”. str. 123. Za razliku od garancije za osobine stvari. isto djelo.341 Druga zna~ajna specifi~nost Konvencije. Upravo na ovu situaciju odnosi se ~lan 10. 3 KoZ. Caemmerer/Schlechtriem. str. Navedeni uslovi u stvari zna~e stvaranje 341 Vilus dr Jelena. garancija za pravne nedostatke se mo`e.prava (rights) i potra`ivanja (claims) je zna~ajno jer se njime proširuje domen zaštite. ne odgovara se samo za postoje}a subjektivna prava tre}ih lica ili za ta prava koja su tre}a lica uspješno ostvarila prema kupcu. 120 . 122. koje za kupca mo`e da predstavlja zna~ajne probleme i štete.spre~avaju nastanak prava kupca. . isto djelo. isto djelo.343 83. 346. Procjena postojanja nedostataka vrši se naj~eš}e prema pravu zemlje prodavca. definisati kao jam~enje prodavca kupcu da preneseno pravo nema ni jedan od spomenutih nedostataka. Suprotno ve}ini nacionalnih prava. ako su to stranke imale u vidu pri zaklju~ivanju ugovora. ~ini osnov za korištenje pravima iz garancije. isto djelo. Shodno izlo`enim stavovima Konvencije. Rok zastarjelosti u slu~aju nesavjesnog prodavca po~inje te}i od trenutka u kome se prevara (fraud) mogla razumno otkriti. prvi uslov za realizaciju garancije za neke vrste pravnih nedostataka je nesavjesnost prodavca. tzv.onemogu}avaju nastanak prava kupca shodno ugovoru i . te na pravo dr`ave u kojoj kupac ima sjedište u svim drugim situacijama. . Ona to svojstvo ima isklju~ivo ako se radi o pravu industrijske svojine i ako su ispunjeni uslovi iz ~lana 42 Konvencije. 344 Analizu ovih prava iz ugla ~lana 42 BK vidjeti kod Caemmerer/Schlechtriem. Ti uslovi su brojni i slo`eni.spre~avaju nastanak prava kupca u predvi|enom obimu. str. 343 Caemmerer/Schlechtrem. 353-357. Nesavjesnost se mora odnositi na pravni poredak zemlje u kojoj }e se roba dalje prodavati ili koristiti. str. Ve} i samo ozbiljno potra`ivanje.342 jeste poseban tretman prava industrijske svojine u funkciji „prava ili potra`ivanja tre}e strane”.spre~avaju nesmetano korištenje prava koja su prenesena u skladu sa ugovorom. isto djelo. 342 Vilus dr Jelena. 346 isti~u da sasvim neosnovana potra`ivanja. Uslovi za nastanak garancije za pravne nedostatke i za odgovornost prodavca za njih su odre|eni u Konvenciji zavisno od toga da li su u pitanju prava industrijske svojine344 ili druga prava.

str. str. i ova vrsta garancije prodavca ima ugovornu prirodu. 718.346 ^etvrti zahtjev odnosi se na nepostojanje ugovornog isklju~enja ili ograni~enja garancije za pravne nedostatke. ali ne mora da bude zahtjev tre}eg ili sudsko obavještavanje o sporu. 125. 346 Vilus dr Jelena. Ona postoji i u ~lanu 520 ZOO. Taj uslov nije izri~ito predvi|en u Konvenciji. str. Dakle. Sastoji se u obavezi o~uvanja stvari u na~elno nepromijenjenom stanju. mo`e sniziti cijenu srazmjerno pravnom nedostatku ili zahtijevati naknadu stvarno pretrpljene štete. ^uvanje robe 84. Bez obzira na razlog. ^uvanje robe je i u uporednom pravu347 i prema Be~koj konvenciji zajedni~ka du`nost ugovara~a. isto djelo.. Prodavac je prema Konvenciji du`an u dva slu~aja da ~uva stvari (custodia). isto djelo. Reklamacija nije uslov za realizaciju obaveze iz ove garancije ako je prodavac bio nesavjestan (~lan 43 (2) BK). 121 . 347 Draški} dr Mladen. 217 ukazuje na skandinavska prava kao izvor ovih rješenja. Me|unarodna prodaja prema. str. Ta obaveza mo`e ugovorom biti prenesena na kupca. U svim ostalim slu~ajevima i kod svih ostalih prava savjesnost prodavca je irelevantna (~lan 42 BK). Obavještenje mora da se odnosi na prirodu nedostatka i da bude dostavljeno prodavcu „u razumnom roku” pošto je kupac „saznao ili morao da sazna za postojanje takvog prava ili zahtjeva” (~lan 43).345 Ovi uslovi se ne}e primijeniti ako je kupac znao za nedostatak ili ako je dao planove i naloge prodavcu koji su doveli do postojanja povrede industrijske svojine. prodavac je du`an da 345 Caemmerer/Schlechtriem. Na tre}em mjestu je obavještenje (reklamacija) na pravne nedostatke (~lan 43). Le`i na svakoj od stranaka onda kada su posjed robe i snošenje rizika na njoj podijeljeni. To mo`e. Drugi uslov jeste nepostojanje pristanka kupca da stvar uzme sa pravnim nedostatkom (~lan 41). ali proisti~e iz njenog dispozitivnog karaktera. Konvencija ne postavlja nikakve zahtjeve u pogledu na~ina saznanja. Posljednje rješenje je kritikovano kao i ista solucija kod nedostatka saobraznosti.. 8. isto djelo. Caemmerer/Schlechtriem. 356.6.obaveze prodavca da se informiše o stanju prava industrijske svojine povodom robe u navedenim zemljama. Drugi postoji kod jednovremene isporuke i pla}anja ako kupac ne plati cijenu u skladu sa ugovorom (~lan 85 BK). ali ne i izmakle dobiti (~lan 44 BK). Dispozitivni karakter Konvencije je došao do izra`aja i u ovome rješenju. Kada kupac „ima razumno opravdanje što nije poslao tra`eno obavještenje”. Prvi je docnja kupca sa preuzimanjem isporuke.

. izbor prava }e zavisiti od mjerodavnog dr`avnog sistema. isto djelo. 729.352 86. mada nije isklju~en. prodavac mora preduzeti „razumne mjere” da robu proda (~lan 88. One se najprije odre|uju prema svim okolnostima slu~aja. Konvencija izri~ito ne odre|uje. Kada su uslovi ispunjeni. 171-172. prodavac ima pravo zaloge i/ili retencije na ~uvanim stvarima sve dok njegovi izdaci ne budu namireni. str. knjiga. 728. Sa obaveznom ~uvanja povezana je. Da bi ova obaveza nastala i postojala.. str. koja koristi termin „da robu zadr`i”. stav 2 BK). naro~ito str. Ugovor o prodaji. Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.353 Ako je to mogu}e. 43-67. Sarajevo 1995. Sudski depozit je malo vjerovatan. Deponovanje robe kod tre}eg ne zna~i izvršenje isporuke. Ako su troškovi razumni. stav 2 BK). Postoji više na~ina na koje se ova du`nost mo`e izvršiti. str.. Prodavac mo`e najprije da robu ~uva sam pa`njom dobrog privrednika. str. 52-57.. prodavac je du`an obavijestiti drugu stranu „o svojoj namjeri da robu proda” (~lan 88. S obzirom na stilizaciju ~lana 88.ako je roba podlo`na „brzom kvarenju” ili . isto djelo. 85. Ugovor o prodaji. Konvencija ne 348 ^lan 85 BK. Ona postoji u dva slu~aja: . U principu u obzir dolaze: javna sudska prodaja..350 ali je u praksi uvijek korisno. 122 . prodavac ima pravo na naknadu troškova za ~uvanje. str. a potom i od mogu}nosti koje pru`a mjerodavno dr`avno pravo. Njihova konkretizacija zavisi od okolnosti slu~aja i od nadle`nog prava. To }e na prvom mjestu biti javna skladišta. 350 Caemmerer/Schleschtriem. na trošak i rizik kupca. Granicu naknade predstavlja „razumnost” tih troškova (~lanovi 85 i 87 BK).ako bi „njeno ~uvanje iziskivalo nerazumne troškove” (~lan 88. pod odre|enim uslovima i du`nost prodaje robe koju prodavac ~uva. preduze}a luka i drugi sli~ni subjekti. 349 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. ali se kao „~uvari” mogu pojaviti špediteri.348 Roba se mo`e predati nekom tre}em na ~uvanje ako troškovi ~uvanja nisu nerazumno visoki (~lan 87 BK). 352 Za sredstva obezbje|enja u našem pravu vidjeti Trifkovi} dr Miloš: “Sredstva obezbje|enja pla}anja”. 169-170. 170.351 Pošto se ~uvanje vrši za ra~un kupca. 351 Caemmerer. 353 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.349 Obavještenje kupcu da je roba uskladištena nije obaveza prodavca.preduzme razumne mjere za o~uvanje stvari. prodaja preko privatnih aukcijskih firmi i neposredna prodaja. Schlechtriem. u “Nastavne teme škole za samostalne ra~unovo|e”. Ko mo`e biti to tre}e lice. str. 2. Iz stilizacije ~lana 87 se ipak mo`e zaklju~iti da se radi o subjektima koji u sklopu svoje redovne djelatnosti dr`e robna skladišta. stav 2 BK). potrebno je da prodavac ima ili posjed robe ili da mo`e njome raspolagati svojim pravnim radnjama (~lan 85 BK).. Ugovor o prodaji prema.

isto djelo. prodavac ima i niz drugih obaveza. Neke su sporadi~no obuhva}ene Konvencijom. a ne samo ugovor o prevozu. Konvencije. Ako nije ure|ena izri~itim sporazumom ili navo|enjem transportne klauzule. Obaveza osiguranja robe le`i na prodavcu kada je to izri~ito ugovoreno ili ako na nju upu}uju transportne klauzule. prodavac je ovlašten da od dobijene sume zadr`i iznos razumnih troškova koje je imao. 171-172. Naj~eš}e se navode sljede}e: pakovanje robe. ukoliko ih blagovremeno dobije.355 Zadr`a}emo se samo na posljednje dvije.Uslovi ugovora moraju biti „uobi~ajeni za tu vrstu prevoza”. otprema robe i transportno osiguranje. Ona se tada ravna prema sporazumu stranaka i relevantnim pravilima osiguranja. vrsta prevoza se odre|uje prema okolnostima konkretnog slu~aja i to tako da bude „odgovaraju}a”. 733. str. str. Tu }e naj~eš}e biti uklju~eni: ugovor o špediciji. stav 2 BK. mada to ne mora uvijek biti slu~aj. 354 Suprotno: Caemmerer/Schlechtriem. Pada u o~i veliki broj upotrijebljenih pravnih standarda. dok druge proisti~u iz konkretnog ugovora i okolnosti posla. obavještavanje druge strane o relevantnim ~injenicama. 355 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. budu}i da su ostale ve} obra|ene na odgovaraju}im mjestima.Prodavac mora zaklju~iti sve potrebne ugovore „za prevoz”. odnosno staviti joj ga na raspolaganje. uskladištenju i osiguranju.354 Kada je prodaja tre}em licu izvršena. A to zna~i da }e u njenom konkretnom utvr|ivanju veliku ulogu imati interpretativni kriteriji iz ~lana 8.. kao vlasnik. 8. ali je o~ito da je on ovdje. Pored navedenih.govori o reakcijama kupca. stav 3 BK). Zbog toga je Konvencija regulisala samo obaveze prodavca ako nije du`an da robu osigura.Prevoz se organizuje do odre|enog mjesta. To je ujedno i mjesto u kome.Ako nije ugovorena. Obaveza organizovanja transporta javlja se kod distancionih prodaja. gospodar posla (dominus negotii) i da se prodavac mora pridr`avati njegovih uputstava. rizik sa prodavca prelazi na kupca. tehnološke karakteristike pojedinih vrsta transporta i rokovi i . Tada mora na zahtjev kupca da mu dostavi sve „raspolo`ive podatke koji su mu potrebni za izvršenje osiguranja“ (~lan 32. Ugovor o prodaji. Ostale obaveze 87. 88.7. po pravilu. primijeni}e se dispozitivna rješenja sadr`ana u ~lanu 32. U faktore zna~ajne za odluku o izboru ulaze po pravilu: osobine robe. 123 . mjesta opredjeljenja. Prema njima postoje ~etiri obilje`ja ove obaveze: . „On je du`an višak predati drugoj strani” (~lan 88. .. .

stav 1 BK). stav 1 BK). Pošto znanje prodavca za potrebe kupca ne mora biti ni aktualno. stav 2 BK). U skladu sa ~lanom 64. str. 358 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. o~ito je da oni moraju biti detaljniji od obi~ne ugovorne klauzule kojom se bli`e definiše predmet posla. mjere i druga obilje`ja robe” (~lan 65. Svojstva robe koja nisu odre|ena specifikacijom ravna}e se prema mjerodavnom pravu. 124 . 9. Nepoštovanje ove obaveze povla~i pravo prodavca da sam sa~ini specifikaciju „u skladu sa kup~evim potrebama koje su mu mogle biti poznate” (~lan 65. ni precizno.356 Zadr`a}emo se samo na rješenjima Be~ke konvencije. str.1. Ne odgovori li kupac u ostavljenom roku. isto djelo. Kupac je du`an da specifikaciju obezbijedi do ugovorenog datuma.357 Iako Konvencija ne govori o obimu i tehnici odre|ivanja obilje`ja robe. tako i onome što je u prometu uobi~ajeno. 477.stav 3 BK).. Na~elo poštenja i savjesnosti. te standard pa`nje dobrog privrednika zahtijevaju da se dostave i podaci koji nisu izri~ito tra`eni. 31. Ugovor o prodaji. Ako on nije ozna~en u ugovoru. Njen pravni re`im u Konvenciji i ZOO je gotovo identi~an. 1 BK prodavac u ovom slu~aju ima i pravo na raskid ugovora. specifikacija se mora dati „do isteka razumnog roka” od prijema prodav~evog zahtjeva za specifikaciju. ali mogu biti od zna~aja za zaklju~ivanje ugovora o datom transportnom osiguranju. „specifikacija koju je u~inio prodavac je obavezna” (~lan 65.specifikacionu prodaju. 356 ^lan 539 ZOO govori o specifikacionoj prodaji samo ako kupac ima pravo da “kasnije” odredi specifikaciju. Pod specifikacijom se podrazumijeva svaki ugovorni uglavak ili jednostrana izjava jedne od stranaka kojima se bli`e odre|uju „oblik.. Uporedno pravo se sla`e u tome da nespecificirane osobine moraju odgovarati kako specifikaciji. Davanje specifikacije 89. Izjava prodavca djeluje od dana u kome ju je kupac primio. Obaveze kupca 9.Bonell. Generalna odredba da }e kupac specificirati poru~enu robu je bez ikakvih pravnih efekata. 357 Knapp u Bianca . Obaveza kupca da prodavcu dostavi specifikaciju ~ini od posla prodaje opšteg tipa posebnu vrstu . Konvencija mu name}e obavezu da obavijesti kupca o pojedinostima specifikacije i da mu ostavi razuman rok u kome kupac ima pravo da sa~ini sopstvenu specifikaciju.358 90.

2. odnosno dispozitivnim propisom. Nacionalna prava ovdje imaju razli~ite pristupe. oli~en u Opštim uzansama. kupac mo`e troškove pregleda. X Ed. na~in i troškovi.. str. Modaliteti ove provjere ure|eni su posebnim Sporazumom o inspekciji prije otposlanja. ili ukoliko drugi na~in isporuke i pla}anja. X Ed. isto djelo. 361 Vidjeti i Schmitthoff. 125 .359 Taj stav ne izuzima i ZOO. Ako se poka`e da je roba nesaobrazna. prema opštim pravilima Konvencije da zahtijeva u vidu naknade stvarno pretrpljene štete. stav 1 ZOO. isto djelo. 360 Vidjeti opširno kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 81. snosi i troškove pregleda. Na me|unarodnom 359 Vidjeti Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. isklju~uje mogu}nost pregleda robe. on. Izuzeci su tako|er odre|eni. Naš sistem. prema Konvenciji. koji je zaklju~en u okviru GATT/ WTO. Pored navedenog. str.360 Regulativa Be~ke konvencije je takva da provjera saobraznosti predstavlja posredno konstituisanu obavezu kupca.2. S obzirom na to da je pregled obaveza kupca. 81-94. uredan pregled je i fakti~ka i pravna pretpostavka uspješne reklamacije. Provjeru }emo izlo`iti tako da se dobije sistem sli~an doma}em.2. Ugovor o prodaji. mjesto.. Prema ~lanu 58. Provjera saobraznosti 9. Pri tome }emo obuhvatiti sljede}e modalitete ove obaveze: vrijeme. 182. 9. ^lan 481. Vrijeme provjere 93.1.2. 91 naro~ito. tipi~an je primjer.9. Obaveza pla}anja i prije pregleda postoji ako na to upu}uju dokumentarni na~in isporuke. uslov za valjano reklamiranje i jednu od pretpostavki o~uvanja prava na naknadu štete. stav 3 BK: „Kupac nije du`an isplatiti cijenu prije nego što je imao mogu}nost da robu pregleda”. koje treba preduzeti da bi kupac došao do relativno sigurnog stava o tome da li isporu~ena roba odgovara onome što je ugovoreno.361 U postupke obavezne kontrole robe spada i grani~na kontrola. Tako i Schmitthoff. Prinudni propisi velikog broja zemalja zahtijevaju da se roba koja }e se uvesti provjeri prije otposlanja (pre-shipment inspection). 92.” str.. str. U uporednom pravu je provjera u najve}em broju sistema pravo kupca. Provjera (ne)saobraznosti je sistem fakti~kih i pravnih radnji. o kojima su se stranke saglasile. Ono mo`e biti odre|eno prinudnim propisom ili ugovorom.. Zna~aj pregleda je po Konvenciji isti kao i u nacionalnim pravima. Pojam i zna~aj provjere 91. zajedno sa njihovim modalitetima. Vrijeme provjere je najslo`eniji pravni modalitet ovog postupka.

120 smatra da je CISG i u ovom slu~aju uspostavila “standard aktuelnog znanja” za nedostatak saobraznosti. kada se „nedostatak saobraznosti odnosi na ~injenice koje su mu bile poznate ili mu nisu mogle biti nepoznate. broj 2/92.razlikovanje pregleda radi izvršenje ugovora o prodaji od pregleda radi izvršenja ugovora o prevozu. kupac ima pravo opcije u pogledu odre|ivanja (mjesta) vremena provjere i 362 Dodatak „Sl. Niko se ne mo`e pozivati na posljedice svojih nesavjesnih radnji (Nemo turpitudinem suam alegans!). To zna~i da se vrijeme pregleda odga|a za period transporta i da kupac mora dokazivati da eventualna nesaobraznost nije nastala u toku prevoza.365 95. konkretne okolnosti su unesene u ~lanu 38 (1) BK da bi se ubla`ila strogost stilizacije i roka koju on sadr`i. 126 . Slo`enost rješenja zahtijeva da se posebno izlo`e. list RBiH“. 115. isto djelo. koje se odre|uje ugovorom ili dispozitivnim propisom. str. str. Ako je prodavac bio savjestan. 333. isto djelo. isto djelo.stranke mogu vrijeme pregleda uvijek posebno ugovoriti ne pridr`avaju}i se dispozitivnih rješenja Konvencije. tj. U ovom kontekstu zna~ajno je nekoliko momenata: . Sli~no Gabriel Herny.1985 i „Sl. nego prije predaje za transport.planu je ure|ena Konvencijom o uskla|ivanju grani~nih kontrola robe. Upravo zbog toga se u teoriji smatra da je i „štih proba” dovoljna za odr`avanje rokova pregleda. str. tj. U slu~aju vidljive nesaobraznosti. tako|er ima dva osnovna slu~aja: kada je prodavac savjestan i kada nije savjestan. vrijeme utvr|ivanja se odre|uje zavisno od toga da li je nedostatak saobraznosti bio vidljiv ili skriven. takav da se mogao utvrditi tek posebnim pregledom ili upotrebom stvari. str. Kada je prodavac nesavjestan. . Pregled (provjera) vidljivih nedostataka mora se izvršiti „u što je mogu}e kra}em roku zavisno od okolnosti” (~lan 38 (1) BK). Iako se ocjena pravnih standarda uvijek vrši i prema okolnostima konkretnog slu~aja. „Pregled se mo`e odgoditi do stizanja robe u mjesto opredjeljenja” (~lan 38 (2) BK). vrijeme provjere odre|uje se na dva na~ina: generalno i za neke posebne situacije.364 Ovo je osnovno rješenje. 363 Gabriel Henry. 365 Caemmerer/Schlechtriem. Prvo se ti~e distancione prodaje. 94. .362 Vrijeme provjere privatnopravnog karaktera.363 vrijeme utvr|ivanja nesaobraznosti nije ni~im ograni~eno. list SFRJ – Me|unarodni ugovori“ od 5.ako ništa nije ugovoreno. Posebna rješenja za vrijeme provjere tako|er postoje u Konvenciji. isto djelo. 117. i sli~no.4. Posebno }emo ih izlo`iti. Pravilima o jednovremenosti isporuke i pla}anja iz ~lana 58 Konvencije u praksi se posti`e da se vrijeme provjere (ne)saobraznosti ve`e za vrijeme isporuke. 364 Vilus dr Jelena. a on ih nije otkrio kupcu” (~lan 40 BK).

184.mjesto isporuke. Rok je objektivan i prekluzivan. od nesaobraznosti koja nije vidljiva prilikom prijema robe.. 298. mjesto provjere se odre|uje prema vremenu provjere. Mjesto provjere 97. 368 Draški} dr Mladen. str.366 U Konvenciji nema zahtjeva da se mjesto opredjeljenja mijenja „bez pretovara”.u mjestu opredjeljenja kupac tako|er ima obavezu da u skladu sa okolnostima da robu na provjeru „u što je mogu}e kra}em roku”..368 . Primjenom ovog kriterija mo`e se dobiti sljede}a nomenklatura: . 119-120. naro~ito ako su u pitanju generi~ke stvari. 96. .mjesto opredjeljenja.367 Namijenjen je prvenstveno zaštiti od skrivenih nedostataka. str.mjesto predaje prvom prevozniku radi prevoza kod distancionih prodaja. a to prakti~no zna~i za vrijeme produ`enog transporta. Tre}i slu~aj obuhvata jednovremenosti isporuke i pla}anja.kona~na destinacija kod reekspedicije i .3. “Me|unarodna prodaja prema. tj.Bonell. Kod reekspedicije pregled mo`e da se odgodi „do prispije}a robe u novo mjesto opredjeljenja” (~lan 38 (3) BK). isto djelo. kao što to ~ine haški Jednoobrazni zakon i naš ZOO. izuzev kada je taj rok nesaglasan sa ugovornim garantnim rokom” (~lan 39 (2) BK). Prema dispozitivnim odredbama Konvencije. Ovaj zaklju~ak se dobija tuma~enjem. On ugovorom mo`e biti isklju~en (~lan 58 (1) BK). Drugo specifi~no rješenje se odnosi na reekspediciju (~lan 38(3) BK). isto djelo.” str. 127 . 9. pod uslovom da je prodavac u trenutku zaklju~enja ugovora znao ili morao znati za dalju otpremu. Bio je predmet velikih sporova prilikom usvajanje Konvencije. U ovom slu~aju va`e i druga rješenja iz prethodnog slu~aja. str. Caemmerer/Schlechrtiem. a po~iva na uslovljenosti provjere nesaobraznosti i reklamacije. Kod skrivene nesaobraznosti (skrivenih nedostataka) provjera se mo`e izvršiti u krajnjem roku od dvije godine „ra~unaju}i od dana stvarne predaje robe kupcu. 336.. isto djelo.2. 367 Vilus dr Jelena. 366 Bianca u Bianca . Pod reekspedicijom se podrazumijeva promjena pravca ili destinacije robe bez postojanja razumne mogu}nosti da se roba prije toga pregleda. . ako je u pitanju skrivena nesaobraznost. Pregled se mo`e odgoditi dok prodavac kupcu ne stavi na raspolaganje „dokumenta na osnovu kojih se mo`e raspolagati robom” (~lan 58 (1) BK).mjesto gdje se stvari nalaze.

str. “Me|unarodna prodaja prema. Posebno se isti~e da ovo pravilo va`i i kad lokalni obi~aji ne postoje.. 100. Prvo. Drugo. a da se rješenja uporednog prava me|u sobom zna~ajno razlikuju. Na~in provjere 99. isto djelo. str.369 bilo da se radi o primarnom mjestu upu}ivanja. a ukoliko njih nema. Stoga. pa mu Konvencija ne posve}uje posebnu pa`nju. Schmitthoff. 1970. 183. onom koje se pojavljuje kod reekspedicije.374 Ukoliko kontrolu saobraznosti robe vrši kupac. 9. IUP.” st. Samo rezultati dobi369 Vilus dr Jelena.2. bilo o sekundarnom.373 Tako|er. str.4. X Ed. 128 . 117. 116. kupac mora da ispita robu na razuman na~in. Za na~in pregleda su prvenstveno mjerodavni me|unarodni poslovni obi~aji. u slu~aju šutnje ugovora. isto djelo. str. Zbog toga je u praksi veoma prisutno i mjesto predaje robe prvom prevozniku kao lokacija na kojoj se vrši provjera. 297-298. isto djelo.. Na~in pregleda obuhvata sve vrste radnji i njihove modalitete koje kupac treba da izvrši radi provjere saobraznosti isporuke. 371 Vilus dr Jelena. Ukoliko va`i pravo BiH. 373 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. ako su bilo tehni~ki.372 Takav na~in provjere mo`e. 186. rješenja izvora prava se moraju striktno poštovati.. Beograd. valja ista}i da se prema ~lanu 20 našeg Zakona o sukobu zakona ne mo`e do}i do stava koji bi bio podudaran sa rješenjima Konvencije.371 Drugo mišljenje je zasnovano na širem tuma~enju Be~ke konvencije i zato nam se ~ini prihvatljivim. bilo društveni postupci propisani prinudnim propisima ili fiksirani u ugovoru. isto djelo. 372 Bianca u Bianca-Bonell. U vezi sa na~inom provjere tri momenta su u praksi posebno zna~ajna. prema pojedinim autorima. ali ne mora da bude podudaran sa pravilima provjere u mjestu isporuke. Ovo rješenje odgovara dominiraju}em stavu u uporednom pravu.98. primijeni}e se odredbe Glave XXIII ZOO – „Ugovor o kontroli robe i usluga” za situaciju u kojoj je provjera prepuštena tre}im licima.. Analiza teksta Konvencije pokazuje da ona te`ište stavlja na mjesto opredjeljenja. Na~in pregleda zavisi prvenstveno od vrste robe i sporazuma stranaka. Zna~ajno je napomenuti da jedinstvena me|unarodna pravila za kontrolu još ne postoje. va`i}e odredbe ZOO o provjeri materijalnih nedostataka.” str.370 Me|unarodna prodaja ima prete`no distancioni karakter. kod na~ina provjere uvijek treba pa`ljivo razlikovati tehni~ke od društvenih procedura. 374 Vidjeti Vilus dr Jelena: “Odre|ivanje i kontrola kvaliteta robe kod ugovora o prodaji”. va`i pravilo Haškog zakona o prodaji po kome se „na pregled primenjuju pravila mesta na kome se kontrola vrši”. 370 Draški} dr Mladen. 89-90 naro~ito.

str. odnosno postojanje ili nepostojanje pomo}nog pravnog posla kao elementa prijema.380 102. isto djelo. Ve}ina dr`avnih poredaka izri~ito smatraju da je u pitanju pravo kupca. 78–79. shodno ~lanu 8 BK. Test za kvalifikovanje fakti~kog preuzimanja robe kao prijema isporuke je stanje volje kupca. 381 Vidjeti Schmitthoff. No... Za me|unarodnu prodaju je va`no da svako preuzimanje robe ne mora da zna~i i njen prijem. Sastoji se iz najmanje jedne fakti~ke i jedne pravne radnje i zato predstavlja pomo}ni pravni posao. davanje instrukcija za otpremu robe. zaklju~ivanje ugovora o prevozu i davanje specifikacije. X Ed.378 Preuzimanje isporuke je pandan isporuci i ~esto se radnje ispunjavanja ove dvije obaveze prepli}u.379 ZOO je zauzeo stav da se radi o njegovoj obavezi i time se priklonio rješenjima me|unarodnog poslovnog prava..“ Ekonomski institut Sarajevo. U prvom slu~aju se izdaju standardni certifikati (in rem). Schmitthoff. str. 378 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.3. str. isto djelo.376 9. to nimalo ne uti~e na njihovu pravnu samostalnost. Njihovo navo|enje mo`e se izvršiti u ugovoru ili drugim izvorima. 1988. 380 ^lan 519 je smješten u odsjek o obavezama kupca. Ovakve situacije su ~este. U uporednom pravu je pravna priroda preuzimanja isporuke sporna. ~lan 91 ŠZO.jeni na taj na~in su juridi~ki relevantni i mogu da poslu`e kao osnova za urednu reklamaciju. Prijem isporuke 101. a u drugom posebni (in personam). rizik je prešao na kupca. Radnje preuzimanja isporuke odnose se na period prije i u toku isporuke. Nacrt ZOO je u ~lanovima 630 – 632 prihvatio isto rješenje.. Konvencija zahtijeva od 375 Vidjeti kod Schmitthoff. isto djelo. X Ed. str. 129 .381 Kada je isporuka izvršena. Preuzimanje isporuke je sistem fakti~kih i pravnih radnji koje kupac prema ugovoru i drugim izvorima prava mora da izvrši da bi „omogu}io prodavcu da izvrši isporuku” (~lan 60 BK)377 i da bi on sam preuzeo robu. 379 ^lan 2 Sale of Goods Act. Usprkos tome. ^lan 2-301 UCC sadr`i rješenja koja su podudarna sa CISG. 173-174.375 I tre}e. kupac mora obaviti sve radnje „koje se razumno od njega o~ekuju” (~lan 60 BK). Opširnije vidjeti kod Gabriel Henry. 95. Ovo nije slu~aj sa pravom USA. postupak provjere se danas u mnogim slu~ajevima (zlo)upotrebljava i kao na~in posrednog isklju~ivanja ili ograni~avanja odgovornosti prodavca. X Ed. 535. 377 Caemmerer/Schlechtriem. ~lan 2 -606 i 2-607 UCC. 92–93. stavljanje robe na raspolaganje. Sarajevo. Kao primjere navode: slanje ambala`e. Interesantno je da linija podjele ne ide izme|u kontinentalnih i common law sistema. 91-93. Ugovor o prodaji. isto djelo. 376 Vidjeti Trifkovi} dr Miloš: “Analiza ugovornog regulisanja poslovne saradnje izvozne privrede . isto djelo. Sa ovoga stanovišta se svi na~ini provjere i njihovi rezultati mogu podijeliti na one koji se ti~u utvr|ivanja standardnog kvaliteta i drugih zahtjeva vezanih za robu i one koji odgovaraju specifi~no ugovorenim klauzulama. Ukoliko to nije u~injeno. naro~ito kod reekspedicije. str. str.

preuzimanje robe je mogu}e bez isplate njene cijene. Kao i prodavac. Cilj ovakvog rješenja je osloba|anje prodavca od obaveze da se o njoj stara.preuzimanje i ~uvanje robe ne prouzrokuju kupcu nerazumne troškove. bilo o ugovornom partneru (špediter. . da je ~uva. Stoga za kupca na koga pada ova obaveza u principu va`i isti re`im kao i za prodavca. a isporuke i prenosa vlasništva posebno.5.382 Kad god je ovlašten da odbije robu koja se ve} nalazi u njegovom posjedu. . . ako su ispunjeni Konvencijom predvi|eni uslovi. 9. Postoje dvije osnovne situacije. Druga situacija postoji kod distancione prodaje. fakti~ki ili posredstvom dokumenata.u mjestu opredjeljenja prodavac nema lice ovlašteno da preuzme brigu o robi. ne i obavezu da se njime koristi.preuzimanje i ~uvanje robe ne stvaraju kupcu nerazumne nepogodnosti. Ima ih ukupno ~etiri: . Analiza teksta Konvencije pokazuje da prva tri uslova moraju biti ispunjeni kumulativno. kao razlog.1 BK za distancione poslove sporno mo`e biti. Analogno isporuci 382 Caemmerer/Schlechtriem isto djelo. ^uvanje robe 103.1. Prva ima opšti karakter. ^etvrti uslov je samostalan i kupac ima pravo.4. Ve} je navedeno da je i u uporednom pravu i prema Be~koj konvenciji ~uvanje robe zajedni~ka du`nost obje stranke. Mjere ~uvanja i zadr`avanja robe ure|ene su na isti na~in kao i u prvom slu~aju. kupac u ovom slu~aju ima pravo da zadr`i robu dok mu se ne naknade razumni troškovi koje je imao povodom ~uvanja. u kontinentalnim sistemima predstavlja kauzu (causa). Pla}anje cijene je klju~na obaveza kupca. str. 723 smatraju da va`enje ~lana 86. bilo da se radi o sopstvenom slu`beniku.kupca i da preuzme robu. Ona. Kupac je u mjestu opredjeljenja du`an da preuzme robu „za ra~un prodavca”. 104. stav 1 BK). 130 .5. Specifi~nosti ipak postoje i vezane su za pravo kupca da robu odbije. 9. kupac je du`an „da preduzme sve mjere za ~uvanje robe koje su prema okolnostima razumne” (~lan 86. agent). Pojam pla}anja i izvori prava 105. Pla}anje cijene 9. a u common law sistemima razlog (consideration) za preuzimanje du`nosti prodavca uopšte.

ukoliko nije isklju~ena ugovorom.387 Isto stanje postoji i u uporednom pravu. a potom o deviznom zakonodavstvu i pridru`enim podzakonskim aktima. 399-400.pla}anje se mo`e definisati kao sistem fakti~kih i pravnih radnji koje kupac mora da preduzme u skladu sa ugovorom. mjerodavni su najprije propisi zemlje iz koje se pla}anje vrši. 387 Vidjeti Zakon o deviznom poslovanju FBiH. ukoliko to nije suprotno mjerodavnim deviznim propisima. bilo kolizionom normom. ona kod nas ulazi u „pla}anje po teku}im transakcijama sa inozemstvom”. 386 Maskow u Bianca-Bonell. kupac mora da izvrši niz radnji ure|enih ugovorom. isto djelo. 388 Na podzakonske akte izri~ito upu}uje francuski original ~lana 54 BK. izdavanje i prenos mjenice. kupac treba da zadovolji i propise zemlje u kojoj se pla}anje vrši. ni sporazumnom stranaka. str. Engleski tekst govori samo o zakonima (“laws”). Pored toga. prinudnim propisima i drugim izvorima.. ukoliko ih je znao ili morao znati. otvaranje akreditiva. 106. Da bi omogu}io prodavcu da do|e u posjed novca.384 Naj~eš}e formalnosti vezane za ispunjenje du`nosti pla}anja su: pribavljanje dozvole za pla}anje. Od prinudnih propisa ove grane najprije treba voditi ra~una o ratifikovanim bilateralnim ugovorima.386 Pravna priroda obaveze pla}anja u me|unarodnoj prodaji je dvostruka.383 Be~ka konvencija u ~lanu 54 sadr`i sli~nu definiciju ove du`nosti: „Kup~eva obaveza da isplati cijenu podrazumijeva preduzimanje mjera i ispunjavanje formalnosti predvi|enih ugovorom ili odgovaraju}im zakonima i propisima da bi se omogu}ilo izvršenje pla}anja”. U teoriji se sa pravom isti~e da posljednja obaveza nije teška za kupca budu}i da su formalnosti prijema pla}anja znatno manje od onih koje postoje kod izvršenja nov~anih obaveza. 384 Maskow u Bianca-Bonell. naj~eš}e dr`ave kup~evog sjedišta.388 Pošto ovdje ne postoji mogu}nost da se mjerodavno pravo odredi bilo sporazumom stranke. Ona je najprije ugovorna du`nost kupca. obezbje|enje bankarske garancije. No.. str. isto djelo. utvrdi}e se tuma~enjem u skladu sa ~lanovima 8 i 9 BK. str. da bi prodavcu prenio odre|enu koli~inu novca i najja~e stvarno pravo na njoj.385 Ako valuta nije predvi|ena ni prinudnim propisima. Od izvora me|unarodnog poslovnog prava za ure|ivanje ove obaveze na prvom mjestu se nalazi Be~ka konvencija. dispozitivnim i prinudnim propisima. za kupca }e biti mjerodavni 383 Opširnije vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Obaveza pla}anja izvršava se u ugovorenoj valuti. sa stanovišta javnog prava. 398. Ako ništa drugo nije izri~ito ili prešutno ugovoreno. 385 Vidjeti Zakon o deviznom poslovanju FBiH 10/94. 131 . Ugovor o prodaji. izdaci robnog prometa i sami troškovi pla}anja. U predmet obaveza pla}anja ulaze cijena predmeta prodaje. 98-98.

271 – 281. mada su oni po svojoj ekonomskoj funkciji i pravnoj prirodi instrumenti obezbje|enja pla}anja. 85-90. pa }e se na ugovorna rješenja primijeniti relevantna me|unarodna regulativa391 i pravila mjerodavnog dr`avnog prava. ako samim tim zakonom nije druk~ije odre|eno. na~in upotrebe tako|er. 1992. a za prodavca pravo dr`ave u kojoj se nalazi mjesto pla}anja. Zbornik sa Savjetovanja u Beogradu 16. isto djelo. Na~in pla}anja se po pravilu kombinuje sa instrumentima obezbje|enja pla}anja. 1995. Sarajevo.393 Stilizacija ~lana 54 BK ne isklju~uje mogu}nost pla}anja robom. postoji specifi~an posao . str.. 1995.. te izdavanje i prenos mjenice. ali obje pojave zadr`avaju svoju pravnu samostalnost. Tada za njih va`e kako opšta pravila o izvršenju nov~anih obaveza. str.. Beograd. tako|er smatraju instrumentima pla}anja. 59-67 o bankarskim garancijama.propisi njegove zemlje. 231. Ugovor o prodaji. 108. Ugovor o prodaji. 102-108 i Draški} dr Mladen. 395 Mlikotin-Tomi} dr Deša: “Pravo me|unarodne trgovine”.. Na~in pla}anja obuhvata instrumente pla}anja. potrebno je ista}i da Zakon o deviznom poslovanju (dalje i ZDP) zahtijeva da se platni promet sa inozemstvom obavlja preko banaka. skripta.razmjena.. str. str..uncitral. ako je pla}anje unaprijed i u cjelini ugovoreno u robi.. i 17. 1995. nacionalna prava nisu saglasna u tome da li se pla}anje mo`e uopšte ili bar djelomi~no ugovoriti i izvršiti u stvarima. Me|unarodna prodaja prema. 390 Trifkovi} dr Miloš: “Sredstva obezbje|enja pla}anja” u “Nastavne teme škole za ra~unovo|e”. Markovi}Bajalovi} mr Dijana: „Pravna forma me|unarodnih kompenzacionih poslova“ u „“Novi ugovori od zna~aja za privredni razvoj Jugoslavije“. Dalje. Pla}anje robom otvara niz osjetljivih pravnih pitanja. Institut za uporedno pravo. Zagreb 1994. Njihova sadr`ina odre|ena je posebnim propisima. U praksi se dokumentarni akreditiv. Ipak. str. 393 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. tako i posebne odredbe o pla}anju cijene u ugovoru o prodaji. str. knjiga 2. str.org) 132 .395 389 Vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. radnje koje se povodom njih moraju izvršiti i modalitete tih radnji. Ugovor o prodaji. 391 Uporedni pregled i rješenja doma}eg prava vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. Pitanja koja nisu riješena prethodno navedenim izvorima ure|uju se mjerodavnim doma}im pravom. 236-241.394 odnosno kompenzacija. Zbog toga se ovdje na njima ne}emo zadr`avati. 392 Caemmerer/Schlechtriem. godine je UNCITRAL izradio Legal Guide on International Countertrade Transactions (vidjeti www.5. Najprije.390 Na~in pla}anja u Be~koj konvenciji nije konkretno regulisan.. Naj~eš}i instrumenti pla}anja su nalog banke kupca banci prodavca392 i izdavanje ~eka. 394 ^lanovi 552-553 ZOO.. str. 100-101.2. 19-20. Na~in pla}anja 107. Me|unarodna prodaja prema.389 9.. countertrade ili barter. str. Draški} dr Mladen. 525 isti~u da je pla}anje nalogom izjedna~eno sa pla}anjem u gotovini.

3. Do desetog dana teku}eg mjeseca podaci za prethodni mjesec se moraju dostaviti Ministarstvu vanjske trgovine BiH.. Povezano tuma~enje stava 1 sa stavovima 2 i 3 istog ~lana i sa generalnom odredbom o slobodi protoka robe iz ~lana 1. Tuma~enje ove odredbe otvara neke dileme. Spoljnotrgovinski efekti barter aran`mana ipak su zahtijevali da se njihovo obavljanje organizovano evidentira. 397 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. a da 396 „Sl. nakon zaklju~enja ugovora. Pošto izme|u kontinentalnih i anglosaksonskih prava u ovom pogledu ne postoje bitne razlike. Troškove pla}anja u pravilu snosi kupac. Mjesto pla}anja je lokacija na kojoj sve radnje pla}anja moraju biti završene. Mjesto pla}anja 109.Kod nas je kompenzacioni posao definisan ~lanom 22 ZVTP BiH: „Preduze}e mo`e zaklju~ivati ugovore o izvozu roba i usluga koje se pla}aju uvozom roba i usluga». Dostavljaju se podaci o robi. Ugovor o prodaji. Prodavac snosi pove}ane troškove pla}anja koji nastanu zato što je. broj 22/98. Smatramo da navedena rješenja va`e i onda kada prodavac jednostrano promijeni mjesto pla}anja. Ovo ministarstvo ima obavezu da sastavlja polugodišnje i godišnje analize o kompenzacionoj razmjeni sa inostranstvom. 133 . U uporednom397 i u našem pravu398 tri principa dominiraju odre|ivanjem mjesta pla}anja: obaveza je donosiva. naziv i tarifna oznaka. nalazi se pod uticajem pravila o vremenu i na~inu pla}anja i vezana je za na~elo uzajamnosti ispunjenja. 112-114 i Draški} dr Mladen. radi objedinjavanja evidencija. odnosno preciznije. No privatnopravni posao bartera sa elementom inostranosti postoji samo onda ako se vrši razmjena robe za robu. Be~ka konvencija nije imala razloga za stvaranje posebnih rješenja.396 Preduze}e je du`no u roku od 15 dana po izvršenju posla evidentirati kompenzaciju kod ministarstva trgovine entiteta. 2 BK).. Zadatak je povjeren ministarstvima trgovine entiteta (~lan 22 ZVTP BiH).. stav 2 jasno pokazuje da posao bartera nije više podvrgnut re`imu administrativnih dozvola.5. te vrijednost robe koja se izvozi i uvozi iskazana u DEM. Drugo sporno pitanje se ti~e uslova pod kojim se ovaj posao mo`e obavljati. 9. Prva je da li se izvoz robe mora napla}ivati isklju~ivo uvozom robe ili se cijena mo`e naplatiti uvozom usluga? Sa stanovišta vanjskotrgovinskog re`ima smatramo da su obje varijante dozvoljene. str. str. Me|unarodna prodaja prema. glasnik BiH“. promijenio svoje sjedište (~lan 57. 398 ^lan 516. 238-239. stav 2 ZOO. a postupak ure|en posebnim Uputstvom Vije}a ministara o evidenciji izvršenog kompenzacionog posla.. lokacija na kojoj cijena mora biti stavljena prodavcu na raspolaganje.

za prodaje „putuju}e” i „plivaju}e” robe. Miloš – Trivun dr Veljko: „Pravni okvir faktoring posla u legislativi Bosne i Hercegovine“. mjesto pla}anja je ono u kome se izvrši uru~enje robe. 401 Moskow u Bianca-Bonell. 413. 3 ZOO.399 Cesija prava na naplatu.401 niti uti~e na pravila o tome ko snosi troškove isplate. mjesto pla}anja je sjedište prodavca (~lan 57. Ostali rizici izvršenja nov~ane obaveze ostaju na kupcu. Vrijeme pla}anja treba razlikovati od trenutka u kome 399 Caemmerer/Schlechtriem.5. str. str.400 ne mijenja sama po sebi mjesto pla}anja. za prodaju uskladištene robe i za distancionu prodaju kod koje nije ugovoreno pouze}e. istog ~lana dolazi se do zaklju~ka da je to mjesto u kome prodavac ima sjedište u trenutku zaklju~enja ugovora. Vrijeme pla}anja je trenutak u kome ili period unutar koga sve radnje pla}anja moraju biti završene i dugovana cijena stavljena na raspolaganje prodavcu. i Svjetska Banka i SEED projekt „Faktoring . 400 O mogu}nostima faktoringa u BiH vidjeti WB – SEED projekt: „On Establishment of a Factoring Company in Bosnia and Herzegovina“. juli-august 2005.405 9. Sarajevo 2004. str. 524. 528 navode i sjedište aviziraju}e banke kao mjesto pla}anja. str.4. str. isto djelo. „netto kasa”. Sarajevo: 2005. 134 .403 odnosno dokumenata. 6. 405 Caemmerer/Schlechtriem. Ovo rješenje se mo`e prihvatiti samo ako je avizo banka sporazumom stranaka odre|ena kao isplatno mjesto (platište). Sistemskim povezivanjem ove odredbe sa stavom 2.). Prizma. 415. Vidjeti Trifkovi} dr. str. str. Kod distancione prodaje }e pla}anje uz predaju robe ili dokumenata biti mogu}e samo ako prevoznik ima pravo da naplati cijenu od primaoca (pouze}e). kod faktoringa. konfirmiraju}a ili banka platac ima svoje sjedište.404 te kod dokumentarnih isporuka u kojima papiri pru`aju kupcu dovoljno garancije o saobraznosti robe (skladišnica. 110. isto djelo. Ako se pla}anje vrši dokumentarnim akreditivom. Vidi ~lan 516. Analiza pojedinih komercijalnih vrsta prodaje pokazuje da }e izlo`ena rješenja ~lana 57. stav 1. maj 2005. npr. ta~ka (b) biti primjenjiva kod nedistancione prodaje. 404 Vidjeti Caemmerer/Schlechtriem. stav 1. isto djelo. 526-527. Ukoliko prodavac treba da isporuku robe izvrši kao svoju prethodnu obavezu. Ovo mjesto pla}anja bi}e mjerodavno za prodaje kod kojih je ugovoreno slanje robe sa otvorenim ra~unom („na otvoreno“). 525. str. 403 Ovo rješenje postoji i u našem pravu. 367 – 394 i „Osnovni pravni aspekti faktoring posla“.pri tome ne mijenja svoje sjedište (mjesto poslovanja).402 Kada je pla}anje ugovoreno uz isporuku robe ili predaju dokumenata. isto djelo. Isto i Maskow u BiancaBonell. „neto kasa po prijemu i provjeri”. Osnovni rezultati projekata su objavljeni. Vrijeme pla}anja 111. Moskow u Bianca-Bonell. 419. prenosivi tovarni list `eljeznice itd. me|unarodni simpozij JAFIS. str. isto djelo. smatramo da je mjesto pla}anja ono u kome akreditivna. isto djelo.procjena pravnog okvira i njegovo unapre|enje“. isto djelo. 37 – 41. ta~ka (a) BK). 402 Slu~ajevi su navedeni prema Caemmerer/Schlechtriem.

ono mora biti ugovoreno i izvršeno unutar perioda od 90 dana po isporuci. 146. Zakon o deviznom poslovanju (dalje i ZDP)411 u ~lanu 39 zahtijeva od doma}ih pravnih lica da pla}enu robu uvezu u roku od 90 dana od dana kad je banka izvršila nalog za pla}anje prema inozemstvu.406 Rješenja Konvencije su analogna onim u nacionalnim pravima. Kod izvoznih poslova naših firmi situacija je nešto druk~ija. str.B. 410 Draški} dr Mladen. U oba razmatrana slu~aja uobi~ajeno je tra`enje sredstava obezbje|enja pla}anja. kupac je du`an platiti bez posebnog zahtjeva „ili neke druge formalnosti” od strane prodavca. str. Rimsko na~elo po kome rok opominje umjesto du`nika (Dies interpelat pro homine) ovdje je dosljedno primijenjeno. 407 Vilus dr Jelena.407 Kada se dan pla}anja utvrdi ne samo ugovorom nego i na osnovu izlo`enih rješenja Konvencije. Ako je ovo slu~aj. obaveza kupca dospijeva „kad prodavac. „pla}anje po prijemu fakture” (Kasse gegen Faktura).410 „pla}anje uz dokumenta” (Kasse gegen Dokumenten). Ako pla}anje pada nakon isporuke. odnosno utvr|ivanju da li docnja kupca postoji ili ne. p. 1062 AGZ. 238. str. isto djelo. ~lan 28 Sale of Goods Act. Druga navedena kategorija je fakti~ke prirode i slu`i ocjeni urednosti pla}anja.D. broj 35/98 135 . isto djelo. Teorija je kritikovala ovo rješenje utoliko što ne sadr`i pozivanje na obi~aje. stavi kupcu na raspolaganje bilo robu. Ono mo`e biti utvr|eno tako da pada prije isporuke. shodno našim deviznim propisima. Vrijeme pla}anja odre|uje se najprije ugovorom (~lan 58. Ukoliko vrijeme pla}anja nije ugovoreno. „C.. ~lanovi 2-511 UCC.se smatra da je pla}anje izvršeno.. U suprotnom se smatra da se radi o davanju kredita stranom kupcu i tada se naplata mora izvršiti u rokovima koji su predvi|eni ugovorom o kreditu (~lan 38 ZDP). Osnovni princip je jednovremenost isporuke i pla}anja.408 te zato što kupca stavlja u veoma te`ak polo`aj kada je pla}anje povezano sa isporukom ~ije vrijeme kupac ne mo`e da predvidi. 534. u skladu sa ugovorom i ovom konvencijom. 409 Caemmerer/Schlechtriem. Naj~eš}e klauzule kojima se to ~ini su „pla}anje po pozivu” (Zahlung bei Abruf). ~lan 1489 talijanskog Codice civile. 411 „Sl. 146. Me|unarodna prodaja prema. Izuzetak ipak postoji.409 112. bilo dokumenta na osnovu kojih se robom mo`e 406 ^lan 1651 francuskog Code civile. isto djelo. 408 Vilus dr Jelena. stav 1 BK).” (Cash before Delivery). U ~lanu 59 Konvencije sadr`ano je jedno rješenje koje odstupa od nekih nacionalnih prava. U uporednom pravu nema bitnih razlika u pogledu vremena pla}anja. novine FBiH“. ukoliko je zadovoljen uslov da je kupac mogao pregledati robu. str.

Pod prigovorom podrazumijevamo izjavu ugovornog povjerioca kojom on ukazuje du`niku na ~injenicu da ugovor ne smatra izvršenim. Prigovori zbog nesaobraznosti i pravnih nedostataka 10. „Prodavac mo`e usloviti predaju robe ili dokumenata pla}anjem cijene” (~lan 85. kupac „nije du`an isplatiti cijenu prije nego što je imao mogu}osti da robu pregleda. primjenjene komercijalne tehnike i na~in transporta uti~u i ovdje na izgled konkretnih rješenja.412 Sigurnost stranaka se ovdje posti`e uslovljavanjem isporuke. odnosno dokumenata.413 412 Opširnije vidjeti Caemmerer-Schlechtriem. prodavac ima i jedan dodatni na~in obezbje|enja pla}anja. Prodaja uskladištene robe se tako realizira kao dokumentarna prodaja. izuzev ako na~in isporuke ili pla}anja sa kojim su se strane saglasile isklju~uje takvu mogu}nost” (~lan 85. od informacija koje nose i od pravnih posljedica vezanih za propuštanje obavještenja. Ako se one svode samo na obavezu naknade štete prouzrokovane propuštanjem ili neblagovremenim davanjem obavještenja. a trgovina „plivaju}om” robom kao prodaja „roba za novac” s tim da brodar ima funkciju izvršioca isporuke. Ukoliko je davanje obavještenja uslov za o~uvanje i za ostvarivanje nekih prava davaoca. zaštita pravne sigurnosti i na~elo poštenja i savjesnosti kreirali su i u uporednom pravu i u Be~koj konvenciji velike obaveze na davanje razli~itih obavještenja drugoj strani. Ukoliko se radi o distancionoj prodaji. stav 1 BK). 10. stav 3).raspolagati” (~lan 58. Njihova pravna kvalifikacija zavisi od sadr`aja. o „prigovorima”. Ugovor o prodaji. tada se mo`e govoriti o „obavještenju” u u`em pravno-tehni~kom smislu. Potreba za nesmetanim odvijanjem trgovine. „Stavljanje na raspolaganje” obuhvata fakti~ke i pravne radnje prodavca kojima se kupcu omogu}ava preuzimanje posjeda robe. 530-532. Obavje{tenja i prigovori 113. U praksi dominira primanje obavještenja bilo od prodavca.1. str. bilo od njegovih punomo}nika. stav 1 BK). str. S druge strane.. Ovaj slu~aj se naziva i naplata pouze}em. odnosno uredno izvršenim i da ima namjeru da se koristi nekim od prava koja mu po tom osnovu pripadaju. Obaveza kupca dospijeva ~im je za to saznao na bilo koji na~in. odnosno isplate. Neizvršavanje obaveze davanja ovakvih „obavještenja“ je po svojoj pravnoj prirodi gra|anski delikt. Vrste prodaje. tj.. 116 136 . On mo`e zabraniti predaju dokumenata kupcu u mjestu opredjeljenja dok kupac ne isplati cijenu. tada se radi o posebnom institutu. 413 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. isto djelo.

116.obavještenje jedne strane dato drugoj da ima namjeru da raskine ugovor. Sadr`aj reklamacije odre|en je Konvencijom.” str. „Obavještenje” je drugi termin za „reklamaciju” koju poznaju sva kontinentalna prava. pravna radnja kojom kupac obavještava prodavca da isporu~ena roba ima po njegovom mišljenju i nalazima konkretan nedostatak i kojom mu stavlja do znanja da ima namjeru da se koristi nekim od prava koja po tom osnovu ima. 137 .. Be~ka konvencija poznaje više slu~ajeva obavještenja u u`em pravno-tehni~kom zna~enju. 117-119. stav 1 BK) i . stav 1 BK). stav 4 BK). On mora da obuhvati 414 Vidjeti Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. a potom i opšta pravila o svim obavještenjima koje stranke daju jedna drugoj (~lanovi 8 i 9 BK). Po svojoj pravnoj prirodi reklamacija je obaveza kupca i neformalan pravni akt. 10. .1.. U romanskim pravima reklamacija nije uslov za ostvarivanja prava na naknadu štete zbog vidljivih nedostataka.2. mada sa razli~itim dejstvom.. str. Njih }emo posebno razmotriti.obavještavanje kupca od strane prodavca da je roba otpremljena radi isporuke (~lan 32. mada uti~e na rokove za tu`bu. stav 2 BK) i .114. To su: . Reklamacija/obavje{tenje o nesaobraznosti robe 10. Ugovor o prodaji. 188. 415 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.415 Na „obavještenje” o nesaobraznosti po Be~koj konvenciji se primjenjuju najprije specijalna pravila o ovom institutu.obavještavanje jedne strane dato drugoj da }e odgoditi izvršenje svojih obaveza jer je jasno da druga strana ne}e izvršiti bitan dio svojih obaveza (~lan 71. Sadr`aj reklamacije 115.prigovor zbog nesaobraznosti robe (~lan 32. stav 1 BK).obavještavanje jedne strane dato drugoj o nastupanju više sile koja onemogu}ava izvršenje ugovora (~lan 79.414 Reklamacija je pomo}ni pravni posao. ako ne dobije dovoljno obezbje|enje za izvršenje obaveza druge strane (~lan 72. ^lan 39 (1) Konvencije govori o „obavještavanju” koje kupac mora da pošalje prodavcu „o prirodi nedostatka” ako `eli da se koristi nekim pravom koje mu po tom osnovu pripada..prigovor zbog postojanja pravnog nedostatka (~lan 43. . stav 1 BK).2. Konvencija poznaje i dva slu~aja prigovora u pravno-tehni~kom zna~enju toga pojma: .

a to zna~i da mora da bude dovoljno konkretan. bilo u poslovnim obi~ajima uopšte (~lan 9 BK).2. 416 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. Dokumenti se po pravilu prila`u reklamaciji.418 mora se striktno poštovati. „Opšta izjava o postojanju nedostatka nije dovoljna”. kao što to ~ini naš ZOO. 191-192. Razlozi za ovaj „propust” su prakti~ne prirode i proizlaze iz potrebe prilago|avanja zakonskih rješenja uslovima distancione prodaje. ili u razumnom roku poslije tog obavještenja”. 418 To mo`e biti u~injeno i u opštim uslovima poslovanja (Caemmerer/Schlechtriem. reklamacija je neva`e}a. str.. u „obavještenju” se mora nalaziti i ono što je uobi~ajeno bilo me|u konkretnim strankama. Svi prate}i papiri moraju biti legalizovani.420 Kod nas. a arbitra`e i sudovi uva`avaju i opšte izjave o reklamaciji ukoliko su u razumnom roku potkrijepljene potrebnim konkretnim izjavama i dokumentima.” str. Kupac treba da sa~uva originale radi eventualnog sudskog. Zbog toga se utvr|ivanje vremena uredne reklamacije mo`e izlo`iti bez pretjeranih ula`enja u detalje. Be~ka konvencija ne zahtijeva ni odre|enje prava kojim kupac `eli da se koristi. 417 Draški} dr Mladen: Me|unarodna prodaja prema... na~in legalizacije shodno ~lanu 8 ZVTP BiH vrše Ministarstvo vanjske trgovine i ministarstvo trgovine odgovaraju}eg entiteta. Bude li sadr`aj reklamacije preciziran u ugovoru. 191. ali ona vrijede i bez njih.” str. vrijeme reklamiranja se odre|uje prema tome da li je nedostatak vidljiv ili skriven. Vrijeme reklamacije 117. Sistem odre|ivanja blagovremenosti reklamacije analogan je sistemu utvr|ivanja blagovremenosti provjere saobraznosti. Draški} dr Mladen. 338) 419 Tu spadaju isto~noevropska prava. odnosno arbitra`nog spora.. 192. vidjeli smo. 10.” str. 138 .419 Izuzetak je sadr`an u ~lanu 46 (3) Konvencije: „Zahtjev za popravku mora da se u~ini bilo istovremeno sa obavještenjem poslanim na osnovu ~lana 39. U suštini. isto djelo. str.. Pored toga. reklamacija tada nije ni potrebna.. 421 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema.416 jer bi na taj na~in kupac bio stavljen u povoljniji polo`aj.417 U ovakvim slu~ajevima uopštena izjava slu`i prvenstveno obavještavanju prodavca o problemima i o~uvanju kup~evih prava koja mu pripadaju po ugovoru i Konvenciji. Ako je prodavac nesavjestan.” str. trgova~ka praksa poznaje. 420 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. U praksi to zna~i pozivanje na bitne rezultate izvršenog pregleda robe.2.„prirodu nedostatka”..421 Kada je prodavac savjestan. kupac mo`e obavještenje o nedostacima saobraznosti poslati pravovaljano bez ikakvih vremenskih ograni~enja. U suprotnom. 192. Ipak.. Be~ka konvencija ne tra`i da kupac pozove prodavca da se uvjeri u postojanje nedostatka. 188.

Pod istim uslovima vrijedi i obavještenje koje prodavac uopšte nije primio.. Du`ina razumnog roka se odre|uje prema okolnostima slu~aja. 339. Prema tome.424 Na protek objektivnog roka sud.. kupac mo`e reklamaciju izvršiti. Pošto je u njemu prihva}ena teorija odašiljanja.” str.425 jasno je da je po Be~koj konvenciji sjedište kupca odre|eno kao mjesto reklamiranja. Odgovor je u 422 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. 423 Caemmerer/Schlechtriem. Odredbe Konvencije o nesaobraznosti i obavještavanju o njoj ne sadr`e rješenja o mjestu na kome reklamiranje treba da bude izvršeno.422 Rok stvarno po~inje te}i od trenutka blagovremeno provedene provjere saobraznosti. Ovo prakti~no zna~i da rizici prenosa obavještenja padaju na prodavca. str. 10. Ovaj rok je prekluzivan. str. Zadocnjelo prispije}e obavještenja o nesaobraznosti va`i ako su ispunjeni uslovi iz ~lana 27 Konvencije. 120. A to je fakti~ko pitanje. 190. pa ne podlije`e produ`avanju ili prekidu. uz poštovanje subjektivnog roka. Vidljivi nedostaci se moraju reklamirati „u razumnom roku” od trenutka kada ih je kupac „otkrio ili morao otkriti” (~lan 39 (1) BK). na~in i dejstvo reklamacije 119.3. str. odnosno arbitra`a paze po slu`benoj du`nosti.objektivnom – „najkasnije u roku od dvije godine ra~unaju}i od dana stvarne predaje robe kupcu” (~lan 39 (2) BK). isto djelo.Bowell. A to zna~i da reklamacija koju prodavac primi nakon isteka konvencijskih rokova proizvodi pravna dejstva ako je kupac reklamirao u skladu sa odredbama Konvencije i „na na~in koji se smatra odgovaraju}im u datim okolnostima”. Skriveni nedostatak mora se reklamirati u dva roka: .subjektivnom – „razumnom” po otkrivanju ili nastanku uslova u kojima se nedostatak „morao otkriti” (~lan 39 (1)) i . Pri tome i vrsta prodaje ima veliku ulogu. Ni na~in slanja obavještenja o nesaobraznosti nije posebno regulisan. 139 . 312.423 Ako je u skladu sa ~lanom 36 BK prodavac dao kupcu poseban garantni rok du`i od dvije godine. primijeni}e se dispozitivna odredba ~lana 27 istog akta. „Razuman rok” se kvalifikuje u pravnoj teoriji kao rok koji je du`i od „kratkog” i koji treba da omogu}i „kupcu da proceni svoje interese i donese odluku bez velike `urbe“. 424 Sono u Bianca .118. 425 Vilus dr Jelena. sve do isteka garantnog perioda. isto djelo.2. Shodno ~lanu 27 on se mo`e odrediti kao: neformalan i „odgovaraju}i datim okolnostima”. Mjesto. 93. isto djelo. ili od trenutka kada je ona prema okolnostima konkretnog slu~aja morala biti završena.

326. ako se ona izme|u njih ve} razvila. odgovor na pitanje šta je uredan na~in reklamiranja zavisi i od poslovnih obi~aja. Prigovor na pravne nedostatke je izjava kojom kupac obavještava prodavca da pravo koje je trebalo biti preneseno nije uopšte konstituisano. Caemmerer/Schlechtriem. 336. isto djelo.. te prakse konkretnih ugovornih stranaka. nedistanciona ili distanciona prodaja). isto djelo.3.. str. Samo reklamacija data u skladu sa sporazumom stranaka vodi o~uvanju prava kupca po osnovu nesaobraznosti robe. 431 Isto i: Vilus dr Jelena. Caemmerer/Schlechtriem. 428 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema.427 Izuzetak od ovog pravila unesen je u Konvenciju na samoj konferenciji o njenom usvajanju. isto djelo. izuzev izgubljene dobiti. Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.428 10. Sono u Bianca-Bonell. 427 Caemmerer/Schlechtriem. Pored toga.velikoj mjeri determinisan vrstom prodaje i njenim komercijalnim modalitetima (npr. Pa`ljivo ispitivanje obi~aja je potrebno i zato što je za reklamiranje na „odgovaraju}i na~in” predvi|ena pozitivna sankcija. isto djelo. 360. Ako kupac ima „razumno opravdanje” što nije poslao tra`eno obavještenje. 1. Ona se sastoji u tome da se kupac mo`e pozivati na obavještenje o nesaobraznosti ~ak i kad ga prodavac nije primio (~lan 27 BK). 119-126.. te zbog pravnih problema u vezi sa protivzahtjevima prodavca.” str. 125. mo`e sniziti cijenu ili zahtijevati naknadu štete. uz zadr`avanje obaveze kupca na pla}anje cijene. 120-121.. Ugovor o prodaji.. I on je sadr`an u ~lanu 44. str. str. str. U osnovi njenog koncepta le`i izjedna~avanje prigovora zbog nesaobraznosti stvari sa prigovorom zbog nesaobraznosti prenesenog prava. Prigovor/ obavje{tenje o pravnim nedostacima 122. Upravo zbog toga naš ZOO zahtijeva da se u sadr`aj ovog prigovora unese i pravo kojim kupac namjerava da se koristi.. Osnovno dejstvo uredne i blagovremene reklamacije jeste o~uvanje prava kupca na popravljanje štete (~lan 44 BK). U teoriji je ovo rješenje kritikovano zbog reme}enja brzine prometa i pravne sigurnosti. odnosno da nije konstituisano na na~in i u obimu predvi|enom u ugovoru i kojim mu daje na znanje da namjerava da se koristi nekim od prava koja proisti~u iz ovakve situacije.431 426 Za naše pravo vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. mora biti striktno poštovan. 429 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. str. 430 ^lan 509 ZOO. 140 . Propuštanje reklamacije ili njeno zadocnjelo slanje u principu zna~e gubitak prava na raskid ugovora i na popravljanje štete izazvane nesaobraznoš}u.429 U nacionalnim sistemima se pravni re`imi prigovora na materijalne i pravne nedostatke donekle razlikuju.430 Be~ka konvencija odstupa od rješenja poznatih u dr`avnim porecima. str. 338. Osnov za to predstavlja ~injenica da tre}e lice dokazuje kupcu vjerodostojnost svoga prava. Ugovor o prodaji. str.426 121. isto djelo. str. 191. Bude li na~in reklamiranja odre|en u ugovoru.

navedenu formulaciju ne treba shvatiti doslovno. ^ak i kada je prodavac savjestan. Iako se Konvencija o tome izri~ito ne izjašnjava. str. Nacrt ZOO nije promijenio na~in odre|ivanja nedostataka. Konvencija sadr`i i jedno neuobi~ajeno ograni~enje dejstva prigovora na pravne nedostatke. kupac mo`e sniziti cijenu srazmjerno nedostatku ili zahtijevati naknadu stvarne štete. Kontinentalni sistemi. mada 432 Caemmerer/Schlechtriem. U stvari. Vidjeti ~lan 587 i dalje. 141 . „Ako ima razumno opravdanje što nije poslao tra`eno obavještenje”. Izostavljanje prigovora ili njegovo neblagovremeno slanje zna~e gubitak prava kupca. stav 1 BK.432 Prigovor mora biti upu}en prodavcu „u razumnom roku” pošto je kupac „saznao ili morao da sazna za postojanje takvog prava ili zahtjeva”. pa i naš. eventualno pokretanje spora itd. na~in na koje ono to ~ini.435 dijele povrede ugovora prema fakti~kim obilje`jima. sadr`aj prigovora mora biti takav da omogu}ava prodavcu preduzimanje mjera protiv zahtjeva ili pretenzija tre}eg lica. 434 Vilus dr Jelena. isto djelo.1. onome koji nije znao za pravo ili potra`ivanje tre}eg i njihovu prirodu (~lan 43. Potrebno je navesti. kupac propuštanjem uredne reklamacije ne gubi sva svoja prava.123. Najva`niji kriteriji su obim i na~in povrede. str. tre}e lice koje osporava kup~eva prava. ovdje ne postoji dvogodišnji prekluzivni rok. 433 Caemmerer/Schlechtriem. 11. Nesavjestan prodavac odgovara za pravne nedostatke bez obzira na to što je reklamacija izostala. Za razliku od prigovora zbog nesaobraznosti robe.434 Njime se uva`avaju fakti~ki organizacioni i kadrovski problemi privrednih subjekata u velikom broju nedovoljno razvijenih dr`ava. 361. 435 Vidjeti ~lan 262 ZOO. I ovo je jedno od rješenja na liniji ostvarivanja novog me|unarodnog ekonomskog poretka. isto djelo. isto djelo. ali ne i izgubljene dobiti (~lan 44 BK). odre|ivanje zastarjelosti prepušteno je dr`avnom poretku na koji upu}uje me|unarodno privatno pravo. ali samo prema savjesnom prodavcu. reklamacija mora da sadr`i prirodu pravnog nedostatka. Povreda ugovora 124. 126. Prema ~lanu 43. Razuman rok je pravni standard koji zavisi od okolnosti slu~aja i pravila tuma~enja Konvencije. ali ne samo po njoj. Po~etak njegovog toka pokazuje da Konvencija zahtijeva pove}anu pa`nju kupca u pogledu sudbine prava koje je stekao ugovorom o me|unarodnoj prodaji. 361. stav 2 BK). Polaze}i od ~injenice da se pravni nedostaci otkrivaju kasnije nego materijalni433 i da se mnogi sastoje u apsolutnim pravima industrijske svojine tre}ih lica. Sistem odgovornosti u Be~koj konvenciji 11. ako je mogu}e. str. Nedostatak mora biti ozna~en po vrsti.

441 tj. propuštanje da se izvrše neke ugovorne obaveze.djelomi~no neizvršenje ugovora. 142 . ovaj put zbog raskida ugovora. I u tom slu~aju povjerilac ima pravo na naknadu štete. „potpuna promjena izvršenja ugovora“ itd. Oni operišu sa kategorijom „prekršaj ugovora” koji se dešava onda kada „stranka odbije ili propusti da izvrši jednu ili više obaveza koje su joj nametnute ugovorom”.440 Problem nastaje onda kada u odsustvu izri~ite izjave du`nika treba procijeniti da li je prekršaj ugovora „vitalan” ili nije. 7-th Ed. str..potpuno neizvršenje ugovora. . isto djelo. “frustriranje cilja poduhvata”. ili da se ugovorne obaveze izvrše u cjelini. isto djelo. . ili ako je prekršaj „vitalan”. str. vidjeti kod Perovi} J. odnosno „fundamentalan“ za ugovor kao cjelinu. docnja npr. 111 – 121. 440 Cheshire . Protekne li naknadni primjereni rok bez uspjeha. tj. str.dovo|enje du`nika u situaciju da ne mo`e ispuniti ugovor i to sopstvenim radnjama. 438 Cheshire . Sudska praksa je razvila niz „metafora”. povrede ugovora se mogu klasifikovati na sljede}i na~in: . 531 navode: ”zadiranje u korijen i konsideraciju (“consideration”) ugovora”.neispunjenje ugovorne obaveze u roku.neizvršenje obaveza povredom ostalih modaliteta (mjesto izvršenja. oni kod kojih je rok bitan element posla.438 Prekršaj ugovora se pojavljuje u jednom od tri na~ina: .Fifoot.Fifoot: “The Law of Contract”. 531.436 Teorijski posmatrano. nevina strana mo`e raskinuti ugovor. bilo izjavom du`nika da to ne}e u~initi. osnovno je pravilo kontinentalnih sistema da nevina strana mo`e zahtijevati naknadno ispunjenje ugovora u primjerenom roku i naknadu štete zbog neurednog ispunjenja.zadocnjenje i .439 U slu~aju prekršaja ugovora nevina strana i u common law sistemima mo`e ostati pri ugovoru i tra`iti naknadu štete. Ako nastupi neka od navedenih povreda. bilo propuštanjem izvršavanja svih obaveza. . nevina strana mo`e raskinuti ugovor.Fifoot. 441 Cheshire . London. Anglosaksonski sistemi istu sadr`inu izra`avaju na druk~iji pravno-tehni~ki na~in. neuredno izvršavanje du`nosti ugovorne strane. 530. Ako druga strana izjavi izri~ito ili prešutno da ne}e ispuniti svoju obavezu. str.Fifoot. 1969. 437 ^lan 124 ZOO.437 125. Evoluciju teorije o raskidu ugovora zbog neispunjenja u kontinentalnim pravima. isto djelo.i zna~aj povrede ponekad igra va`nu ulogu. tj. ukoliko se on ve} po samom zakonu ne smatra raskinutim i tra`iti naknadu štete zbog raskida.izri~ita izjava du`nika da ne}e ispuniti ugovor i . francuskom naro~ito. 439 Cheshire . Butterworths.). Vidjeti ~lanove 125 i 126 ZOO. str. 436 Primjeri su fiksni poslovi. isto djelo. 530.

448 Perovi} J. tj. isto djelo. 160 navodi razli~ite momente na koje ukazuje doktrina: zaklju~enje ugovora. prekršaj koji spre~ava bitno izvršenje je razlog za raskid”. vrijeme povrede. prekršaji ugovora smatraju se nebitnim i daju samo pravo na naknadu štete. sankcije kojima su izlo`ene i postupak kojim nevina strana ostvaruje svoja prava. str. obavještenje druge strane itd. 209 opominje da doktrina “Fundamental Breach” u BK nema ništa zajedni~ko sa istoimenim institutom u common law. Ono insistira na ugovoru kao cjelini.. zavisno od karaktera prekršaja ugovora razlikuju se na~ini odgovornosti stranaka. Isto i Grabriel Henry.Fifoot. Oni su u teoriji rezimirani na sljede}i na~in: “.. Detaljno vidjeti str. Zato treba citirati ~lan 25 BK: „Povreda ugovora koju ~ini jedna strana smatra}e se bitnom ukoliko se njome prouzrokuje takva šteta drugoj strani da je suštinski lišava onog što je opravdano o~ekivala od ugovora. str. 143 . Njihovo „razlikovanje je od kardinalne va`nosti za sistem pravnih lijekova. str. jer mo`e da odlu~i o `ivotu ili smrti ugovora”. a druga strana ima obavezu da te radnje u~ini. 126. Ova autorica se opredijelila za vrijeme zaklju~enja ugovora. isto djelo. isto djelo. isto djelo. isto djelo. UCC koji govore o “Substantial Impairment”. prevladavati primjena objektiviziranog kriterija ocjene prekršaja ugovora. isto djelo. str. Relevantne povrede ugovora povla~e za sobom odgovornosti du`nika. str.443 Ona sve povrede ugovora dijeli na bitne i nebitne. iz ugla „razumne osobe”. str. niti bi je predvidjelo razumno lice istih svojstava u istim okolnostima.447 Primjedbe su utoliko opravdanije kada se zna da Konvencija ne odre|uje trenutak prema kome se „predvidivost“ ocjenjuje.2. a ne na pojedinoj obavezi i njenoj povredi. 445 Raspravu vidjeti kod Vilus dr Jelena. zna~aj povrede se procjenjuje kako objektivizirano. str.. str.446 Unošenje subjektivnog kriterija kroz element „predvidljivosti“ nastanka štete u teoriji je s pravom kritikovano. 443 Will u Bianca-Bonell. 444 Will u Bianca-Bonell. 532. 83-92 i Will u Bianca-Bonell. izuzev ako takvu posljedicu nije predvidjela strana koja ~ini povredu.442 Ostale povrede.kriterija kojima se pokušava dati odgovor na postavljeno pitanje. 124 – 125. tako i subjektivno . 446 Will u Bianca-Bonell. 11.448 Zbog teško}a dokazivanja u praksi }e. 206. isto djelo.prema shva}anju štetnika ili ošte}enog. 152 – 165. Be~ka konvencija je kao svoje osnovno polazište usvojila common law koncept. Ovako definisana imovinsko442 Cheshire . tj. 205-221. isto djelo. 74-79. ima pravo da od štetnika ili du`nika zahtijeva ljudsku radnju popravljanja štete u novcu i/ili naturi. ipak. Mislimo da se kao kriterij mo`e uzeti i vrijeme izvršenja isporuke. 74 za pravo USA. 205. I drugo. str. str. 447 Vidjeti Perovi} J. Tako i Perovi} J. isto djelo. isto djelo.444 Dakle. Pojam i principi odgovornosti 127.445 Treba ista}i dvije zna~ajne karakteristike ovog rješenja. ošte}eni ili povjerilac. Odgovornost je jednostrano obvezni obligacioni odnos u kome jedno lice.

Ovo je u~injeno kako zbog njihovog zna~aja. Zbog toga je primjena Konvencije mogu}a pred nacionalnim sudovima pojedinih dr`ava. Na ostale obaveze se primjenjuju opšta pravila sadr`ana u zajedni~kim odredbama o odgovornosti obje strane. a ne iz diferenciranja komercijalnih i pravnih pozicija prodavca i kupca. Iako je po ugledu na common law sisteme Konvencija ovu odgovornost ~vrsto vezala za ugovor. jedinstvo sistema je obezbije|eno i na suštinskom nivou. Prvo principijelno rješenje o odgovornosti prema Be~koj konvenciji jeste da ona ima ugovornu pravnu prirodu. Drugo.450 ^etvrto. Pored formalnog. 449 Sli~no Caemmerer/Schlechtriem. Na ovaj na~in je pravno pokriveno cijelo podru~je odgovornosti u oblasti me|unarodne prodaje. To se u punoj mjeri odrazilo i u pojedinim rješenjima. Za svaku od ovih vrsta odgovornosti nacionalna prava imaju niz posebnih rješenja. 576 isti~e da je ovo u skladu sa globalnom koncepcijom Konvencije. Odgovornost za deliktne štete koje jedna strana nanese drugoj povodom ugovora uopšte. Te`ina tereta dokazivanja naro~ito je zna~ajna kod konstituisanja osnova odgovornosti. Razlika izme|u ove dvije vrste odgovornosti nije samo akademska. ravna se prema pravilima mjerodavnog nacionalnog prava. 128. odnosno njegov “prekršaj” shodno anglosaksonskoj terminologiji. a kod deliktne na ošte}enom. bez obzira na to da li je njihov pravni poredak anglosaksonskog ili kontinentalnog tipa.pravna odgovornost mo`e nastati povredom ugovora (ugovorna odgovornost) ili prouzrokovanjem štete bez postojanja prethodnog imovinskog odnosa izme|u strana (gra|anski delikt). isto djelo. ipak je uticaj kontinentalnih sistema jasno vidljiv u njenim dispozitivnim rješenjima. kako ih vide kontinentalni sistemi. Tre}e. str. a za one na stvarima posebno. 144 . tako i zbog fakti~kih razlika u pojedinim slu~ajevima. razlike izme|u pojedinih povreda. str. instrumente koji u analognoj situaciji stoje na raspolaganju prodavcu (~lanovi 61-65) i zajedni~ke odredbe za obje vrste subjekata (~lanovi 7184). Konvencija u posebnim odsjecima ure|uje sredstva kojim raspola`e kupac u slu~aju povrede obaveze od strane prodavca (~lanovi 4552). u Konvenciji su posebno ure|eni najva`niji slu~ajevi povreda obaveza svake strane. 450 Tallon u Binaca-Bonell. 379. u osnovi sistema odgovornosti po Konvenciji nalazi se povreda ugovora. došle su do izra`aja i u Konvenciji.449 Razlike u obavezama proisti~u iz fakti~kog karaktera povrije|ene du`nosti. Iako se povrede ugovora u principu dijele na bitne i nebitne. Teret dokazivanja (onus probandi) kod ugovorne odgovornosti le`i na štetniku. isto djelo.

Definisanje jedinog osnova osloba|anja od odgovornosti u ~lanu 79 BK451 odgovara pojmu više sile u kontinentalnim i anglosaksonskim sistemima. isto djelo. Sastoji se od elemenata svijesti i volje. str.propuštanjem pa`nje koja se o~ekuje od stru~njaka ili zanemarivanjem pa`nje koja se razumno o~ekivala od du`nika. str. isto djelo. Od elemenata se izri~ito spominju: spoljni doga|aj. 51-68. Na isti zaklju~ak upu}uje i analiza koju daje Tallon u Bianca-Bonell. sporadi~na rješenja Konvencije koja putem usvajanja subjektiviziranih elemenata djelovanja ukazuju na usvajanje krivice kao osnova odgovornosti imaju prvenstveno ekskulpatornu funkciju i zadatak o~uvanja principa pravi~nosti. isto djelo. Tallon u Binaca-Bonell. a) BK koji govori o pravu kupca da raskine ugovor u slu~aju da druga strana ne ispuni svoje obaveze i ~lan 64. Pri ocjeni postojanja povrede ugovora i uzro~ne veze treba imati u vidu da se du`nik ne mo`e koristiti neispunjenjem obaveza druge strane kao osloba|aju}im. (str.454 Dvije napomene su ipak neophodne. 578 isti~e da “ovi elementi konstituišu tradicionalne elemente više sile”. Pretpostavke za njen nastanak su: povreda. 452 Vidjeti ~lan 177 ZOO. i kontinentalni i common law sistemi odgovornost ugovornog du`nika za nenov~ane obaveze zasnivaju na krivici. (2) b).štetnika se ne zahtijeva kao pretpostavka odgovornosti. ekskulpiraju}im osnovom. Krivica je psihi~ki odnos u~inioca povrede ugovora prema štetnoj radnji i šteti kao njenoj posljedici. odsustvo krivice bilo koje strane i nepredvidivost doga|aja (str. (2). X Ed. 1972. Oba elementa cijene se objektivizirano .452 A to zna~i da je Konvencija usvojila princip ili sistem objektivne odgovornosti. 654. 655666. 454 Isto Caemmerer/Schlechtriem. str. Na ovaj na~in je stepen pravne sigurnosti 451 ^lan 79. str. 455 Kao ilustraciju vidjeti izlaganje o povredi ugovora. da izbjegne ili savlada takvu smetnju i njene posljedice”.456 Šesto. 240-242. Zna~ajna su i izlaganja na str. predvi|anja i ponašanja ~esto spominje u Konvenciji. te upore|ivanje CISG i UCC koje je izvršio Gabriel Henry. šteta kod povjerioca i uzro~na veza izme|u povrede ugovora i štete. Teorijska razmatranja kod Trifkovi} dr Miloš: “Odgovornost prevoznika za neizvršenje obaveze iz opšteg tipa ugovora o prevozu stvari drumom u doma}em transportu”. 384-385 i 679-680.453 Krivica du`nika . u kome su ure|ena prava prodavca kada kupac ne izvrši svoje obaveze uredno. isto djelo. 104 i dalje u izlaganju povezuje klasi~nu common law doktrinu o frustration i kategoriju više sile.455 I drugo. 383-384. Najprije. 578-584. Iako se standard razumnog o~ekivanja. 453 Opširnije kod Caemmerer/Schlechtriem. IUP. odnosno prekršaj ugovora. 145 . ukoliko je sam du`nik prouzrokovao neispunjenje (~lan 80 BK). Beograd. ona ne}e biti odgovorna ako doka`e da je do neizvršenja došlo zbog smetnje koja je bila van njene kontrole i da od nje nije bilo razumno o~ekivati da u vrijeme zaklju~enja ugovora smetnju uzme u obzir. vidjeli smo da se u slu~aju bilo kakve povrede ugovora on ne raskida po samoj Konvenciji. isto djelo. U takvim porecima }e procjena krivice biti svedena na elemente ~lana 79 i znatno objektivizirana.Peto. 658. str. formulacija ~lana 70 BK su tako date da se mogu primijeniti i u sistemima koji odgovornost ve`u isklju~ivo za krivicu. isto djelo. str. Schmitthoff. te ~lan 49. ona ipak bitno odstupa od rješenja uporednog prava. str. 104 i 106). 104) i element njegove neotklonjivosti je posredno prisutan. Budu}i da je frustriraju}i doga|aj takvog intenziteta da “efektivno “ubija” ugovor”. stav 1: “Ako jedna strana ne izvrši neku od svojih obaveza. 456 Teorijsku raspravu vidjeti kod Caemmerer/Schlechtriem str.

387. Docnja sa isporukom je neizvršenje svih radnji predaje robe u ugovorenom ili u roku odre|enom Be~kom konvencijom. ipak. Caemmerer/Schlechtriem..podignut u odnosu na pravne sisteme koji u slu~aju neispunjenja obaveza poznaju raskid ugovora ipso iure. 115. 1 KoZ).” str. Prema njemu. ali se tra`i da ona bude data „na na~in koji se smatra odgovaraju}im u danim okolnostima“ (~lan 27 BK). „Be~ka konvencija polazi od jedinstvenog pojma povrede. str. str.1.459 Padanjem prodavca u docnju po~inje da te~e ~etverogodišnji zastarni rok (~lanovi 8 i 10.. onda „u razumnom roku poslije zaklju~enja ugovora”. 461 Vidjeti ~lanove 49 i 52 Konvencije na primjer. za raskid nije potrebno prethodno dati naknadni rok za ispunjenje.. barem na nivou izuzetaka. 459 Uporedni pregled vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. obešte}enje se vrši kombinacijom alternativnih i kumulativnih vidova naknade. 131. Sistem odgovornosti za docnju sa isporukom 129.460 Ona stoga docnju sa isporukom ne izdvaja u posebnu vrstu povreda. Odgovornost za docnju sa isporukom 12. fakti~ka obilje`ja docnje zahtijevala su njeno posebno regulisanje i sa stanovišta odgovornosti. 132-144. No. 12. 460 Draški} dr Mladen: „Me|unarodna prodaja prema. Kod nebitnih povreda mora se dati naknadan razuman rok. jedinstven. teret dokazivanja u praksi dovodi do dominacije pisanih izjava o raskidu.što je zna~ajan ustupak kontinentalnim sistemima.458 Docnja je ~injenica koja se sa stanovišta odgovornosti kvalifikuje kao štetna radnja povrede ugovora. Za nastanak odgovornosti je potrebno da se uz štetnu radnju ostvare i druge pretpostavke. Forma izjave nije propisana. a ako toga nema. 146 . isto djelo. 300 – 308.. Utvr|en je ~lanom 45 Konvencije. str. 458 ^lan 33 BK predvi|a odre|ivanje roka isporuke ugovorom (datum i period). Odgovornost prodavca 12. kupac za bilo koju povredu obaveze prodavca mo`e: 457 Teorijske dileme vidjeti kod Perovi} J. isto djelo.457 Ukoliko je prekršaj ugovora bitan.1. Odgovornost za docnju je odnos koji nastaje povodom radnji popravljanja štete izazvane vremenski neurednim ispunjenjem ugovora.1. sedmo.461 Sistem odgovornosti je. Oni se mogu sastojati u novcu i/ili naturi . Za raskid je uvijek potrebna i posebna izjava povjerioca kao nevine strane. „vitalan”. Pošto izjava ima pravni u~inak ako je o njoj obaviještena druga strana (~lan 26 BK). Doma}e pravo je izlo`eno na str. Ugovor o prodaji. prekršaja ugovora (breach of contract)“. Napokon..

„koristiti se pravom predvi|enim u ~lanovima 46 do 52“. Za ove dvije situacije u Konvenciji postoje posebna rješenja. Iako tada nastaje slo`en sistem povezanih prava i obaveza obje stranke. 147 .„zahtijevati naknadu štete predvi|enu u ~lanovima 74 do 77“ i . .zahtijevati naknadu štete „i ako se poslu`io drugim sredstvom“. Prava kupca mogu se svrstati u ~etiri osnovne grupe: . osnov za osloba|anje uopšte. odnosno prema bitnom ili nebitnom karakteru roka. pa i za ekskulpaciju za docnju je radnja druge strane. 130. odnosno karakter povrede ugovora docnjom sa isporukom. Razrada iznesenih rješenja Konvencije daje rezultate koji su veoma sli~ni odgovornosti za docnju sa isporukom u uporednom pravu i kod nas. Odgovornost za docnju sa jednokratnom isporukom 131. Po kriteriju vremena isporu~ivanja cijele koli~ine isporuka mo`e biti jednokratna i sukcesivna. Pored toga. . Pošto se predaja dokumenata tretira kao jedna od osnovnih obaveza prodavca. u izlaganjima }emo po}i od osnovnih prava koje kupac ima u ovome slu~aju. 12. Sistem prava kupca u slu~aju docnje sa isporukom zavisi od toga kakvi su: . Prema na~inu predaje stvari isporuka mo`e biti: realna. Razmotri}emo razli~ite situacije koje nastaju kombinacijom prethodnih elemenata. i osloba|anje od odgovornosti je postavljeno jedinstveno za sve povrede. neizbje`nosti i neotklonjivosti (~lan 79). nepredvidivosti. naima izjedna~ena sa ostalim povredama ugovora.zahtjev za izvršenje isporuke u naknadnom razumnom roku.raskid ugovora.karakter roka.. Napokon. dokumentarna i simboli~ka. u sistemu Be~ke konvencije nema potrebe za njenim posebnim razmatranjem sa stanovišta odgovornosti za docnju. Ona je.1. Ono se u suštini svodi na odre|ivanje više sile putem elemenata: smetnje kao spoljnog djelovanja. u ovom slu~aju kupca (~lan 80).2. Kao i odgovornost. I za ovu varijantu Be~ka konvencija predvi|a posebne solucije. pa i sa docnjom. Razmotri}emo najprije slu~aj odgovornosti za docnju sa jednokratnom isporukom. isporuka mo`e biti fiksna ili nefiksna. prema zna~aju povrede ugovora docnjom sa isporukom.vrsta isporuke i .

str. 463 Caemmerer/Schlechtriem. 132. 386 upu}uju na njema~ko pravo kao izvor spomenutog rješenja. 248). tj. Prema stavu 3 istog ~lana.popravljanje štete izazvane bilo docnjom. Prva je konkretna manifestacija opšteg prava povjerioca na raskid ugovora prije dospjelosti obaveze du`nika (anticipatory breach): „Ako je prije datuma izvršenja ugovora jasno da }e jedna strana izvršiti bitan prekršaj ugovora. str. 145. isto djelo. 466 Pravo na raskid ugovora prije isteka roka za ispunjenje obaveze je motivisano zaštitom povjerioca od sigurne budu}e povrede. .. kupcu. kupac ne mo`e zahtijevati raskid ugovora dok dodatni razuman rok ne protekne bez uspjeha.Obaveza druge strane nije dospjela. Tra`eni uslovi moraju biti ispunjeni kumulativno: . isto djelo. bilo raskidom i . Pravo na prijevremeni raskid se ne mo`e vršiti ako je u izgledu nebitna povreda. Te okolnosti mogu biti objektivne i/ili subjektivne. U drugim slu~ajevima se izvjesnost budu}e povrede i njena „bitnost” moraju utvr|ivati tuma~enjem ugovora i svih okolnosti konkretnog posla. kada su za to ispunjeni uslovi Konvencije. 133. Zbog toga Glava V Konvencije ova prava u potpuno istom obliku daje i kupcu i prodavcu 467 Perovi} J. tako i u slu~aju docnje sa isporukom. pa i za blagovremeno izvršenje isporuke. kako generalno. 148 . 1 BK). Konvencija za sve obaveze. nego vrijeme koje je urednom prodavcu potrebno da isporu~i u osnovi ve} pripremljenu robu. druga strane mo`e izjaviti da ugovor raskida” (~lan 72. str. 387: Ovo je jedini slu~aj u kome bezuspješan protok naknadnog roka automatski vodi pravu na raskid ugovora. isto djelo.464 Dodatni razuman rok „zavisi}e od okolnosti slu~aja”.. Zahtjev za izvršenje isporuke u dodatnom razumnom roku zasnovan je na ~lanu 47. 446-451.462 Ako se ne radi o bitnoj povredi ugovora. 132.. Raskid ugovora je veoma slo`en institut. str.restitucija eventualno pla}enih iznosa.Budu}a bitna povreda mora biti „jasna”. 251.Predstoji bitna povreda ugovora. predvi|a dvije osnovne situacije.467 Teret dokazivanja le`i na povjeriocu.463 Ova mogu}nost stoga se ispoljava i kao privilegija i kao obaveza kupca.466 Postoji više uslova pod kojima izlo`ena mogu}nost va`i.. isto djelo. isto djelo.” str. . to je nesumnjivo slu~aj kada du`nik izjavi da ne}e izvršiti svoju obligaciju. osloba|anjem povjerioca od ispunjenja njegovih obaveza i umanjenjem štete koju predstoje}e neispunjenje mo`e da prouzrokuje (Perovi} J. Caemmerer/Schlechtriem. str. Njome je Konvencija pribli`ena velikoj grupi kontinentalnih prava koja imaju sli~an sistem. isto djelo. 464 Pregled uporedno pravne prirode vidjeti kod Draški} dr Mladen: „Me|unarodna prodaja prema.465 To ni u kom slu~aju ne}e biti novi cjelovit rok za isporuku.. str. 465 Vilus dr Jelena. stav 1 Konvencije. 462 Opširna izlaganja o naknadnom roku nalaze se kod Caemmerer/Schlechtriem.

149 . ~ime je jasno naglašeno da „nema automatskog raskida ugovora”. 1 BK). nego i princip realnog ispunjenja ugovora. obzirom da je vremenska mogu}nost obavještavanja ve} istaknuta u tekstu Konvencije. Druga situacija se odnosi na raskid ugovora uopšte.469 468 Teorijske dileme vidjeti kod Perovi} J. Unutar nje postoje dvije situacije: . pa i zbog neblagovremenog ispunjenja isporuke. pošto je obaveza ve} dospjela. Zastarjelost po~inje te}i od datuma u kome je obavezu trebalo izvršiti (~lan 12. 1. „Izjava o raskidu ima pravno dejstvo jedino ako je o njoj obaviještena druga strana“ (~lan 26 BK). ali zadr`ava pravo na naknadu štete zbog zadocnjenja. Davanje dodatnog roka ne podrazumijeva i izjavu o raskidu ugovora. 254 – 255. b) i ~lan 41. U prvoj varijanti se ugovor raskida prije nego što je prodavac isporu~io robu. Ako je izjava o raskidu u~injena. Bez obzira na raspolo`ivo vrijeme. Obavještenje djeluje od trenutka u kome ga je du`nik primio. pa i kad du`nik izjavi da ne}e ispuniti ugovor. rokovi zastare bilo kakvih zahtjeva po osnovu raskida ugovora po~inju te}i onoga „datuma na koji je izjava o raskidu u~injena drugoj strani” (~lan 12. str. Prije isteka naknadnog roka kupac mo`e izuzetno raskinuti ugovor i tra`iti popravljanje štete. kupac ne smije vršiti nijedno svoje pravo po osnovu raskida ugovora. 2 BK). smatramo da je to datum u kome je du`niku i stiglo povjerio~evo obavještenje o prijevremenom raskidu. 469 Vilus dr Jelena. isto djelo. Ona je potrebna u svim slu~ajevima. Pošto teorija prijema dominira Be~kom konvencijom. ona se uvijek mora posebno dati i to predstavlja obavezu kupca (~lan 49 u vezi sa ~lanom 26 BK). kad ga prodavac obavijesti da ugovor ne}e ispuniti (~lan 47. kako bi du`nik mogao da pru`i adekvatna sredstva obezbje|enja urednog ispunjenja. . stav 2). povjerilac ovu izjavu ne mora dati kada je du`nik ve} izjavio da ne}e ispuniti ugovor.. I tu postoje dvije osnovne varijante. 93. raskid je mogu} tek poslije bezuspješnog proteka naknadnog razumnog roka za isporuku (~lan 49.468 Ovim se ne štiti samo du`nik.„Ako vrijeme dozvoljava” (~lan 72. 1 KoZ).Ako docnja ne predstavlja bitnu povredu ugovora. Dalja izlaganja koncentrisa}emo na odgovornost prodavca u slu~aju raskida ugovora zbog neblagovremene isporuke. str. Dok dodatni rok te~e.Izjava povjerioca o raskidu. povjerilac mora du`niku dati „razumno obavještenje” o namjeri raskida. Izjava djeluje od dana kada ju je du`nik primio. Smatramo da se „razumnost“ obavještenja odnosi isklju~ivo na njegov komercijalni sadr`aj.. 1 KoZ).

polo`aj kupca je isti kao u prethodnom slu~aju. da prodavac ima pravo da „povu~e svoju izjavu o odbijanju izvršenja isporuke“ prije nego što kupac izjavi da raskida ugovor. str. tada bile poznate ili morale biti poznate” (~lan 74 BK). ta~ka a). U svim ostalim slu~ajevima je neophodno prema konkretnim okolnostima kvalifikovati docnju kao bitnu povredu ugovora. isto djelo. str.U drugoj situaciji docnja predstavlja bitnu povredu ugovora. tako i kontinentalnim pravnim porecima. Druga varijanta postoji onda kada je prodavac izvršio isporuku. Sistem naknade je u Konvenciji postavljen u skladu sa opštim pravilima reparacije koja postaje kako u anglosaksonskim. „logi~no bi bilo o~ekivati da }e kupac odrediti prodavcu naknadni rok razumne du`ine za izvršenje njegovih obaveza“. 458. Iz komercijalnih razloga smatramo spornim stav citiranog autora.473 Drugi karakteristi~an i teorijski nesporan slu~aj bitne povrede ugovora predstavlja „ozbiljna i kona~na“474 izjava prodavca da ne}e izvršiti isporuku.475 Usvojena rješenja omogu}avaju premoš}ivanje razlika koje postoji izme|u ove dvije grupe sistema. mada sa zadocnjenjem. 150 . bilo raskidom ugovora tako|er predstavlja slo`en podsistem obaveza prodavca. To }e najprije biti slu~aj ugovaranja fiksnog roka isporuke.. isto djelo. davanje dodatnog roka nije potrebno. odnosno prava kupca. analogno anglosaksonskim sistemima.470 Ako docnja predstavlja bitnu povredu ugovora. str. 194. isto djelo. str. Popravljanje šteta izazvanih bilo docnjom. 471 Ne postoji automatski raskid ugovora. odnosno da li docnja predstavlja bitnu ili nebitnu povredu ugovora. isto djelo. Ako isporuka bude izvršena u dodatnom razumnom roku.471 U situacijama u kojima mo`e biti sporno da li je rok isporuke bitan ili nebitan element ugovora. izra`en na str. I kod naknade štete postoje dvije osnovne situacije: docnja i raskid. „s obzirom na ~injenice koje su. kupac ima pravo na naknadu štete. Naknada štete u novcu ovdje ima samostalan karakter i ne kumulira se sa drugim vidovima popravljanja štete koje 470 Isto i Perovi} J. 475 Opširan pregled vidjeti kod Caemmerer/Schlechtriem. Kupac i tada mo`e raskinuti ugovor. 194.472 Ukoliko je naknadni dodatni rok dat.. shodno ~lanu 74 BK. Granicu naknade predstavlja predvidivost tih šteta kao mogu}ih posljedica povrede ugovora u trenutku zaklju~enja ugovora. Ona se.... 134. 148. Vidjeti ~lan 87 BK. 472 Perovi} J. 474 Perovi} J. str. Primljenu robu mora ~uvati. mo`e odmah raskinuti davanjem izjave o raskidu. ako izjavu o raskidu da „u razumnom roku ra~unaju}i od trenutka kad je saznao da je isporuka izvršena” (~lan 49. sastoji u nadokna|ivanju proste štete i izgubljene dobiti. isto djelo. 608-626.. stav 2. U nedostatku odgovaraju}e klauzule zaklju~ak o fiksnosti roka mora se izvu}i tuma~enjem ugovora i okolnosti u kojima je on zaklju~en. 191 473 Posredno se ovo mo`e zaklju~iti na osnovu izlaganja kod Caemmerer/Schlechtriem. i ugovor se.

osim onih koji se odnose na: na~in rješavanja sporova (arbitra`ne klauzule npr. stav 2 BK). kupac mo`e svoje pravo restitucije ostvariti samo istovremeno sa vra}anjem stvari koje je preuzeo po osnovu ugovora (~lan 81 BK). Upravo zbog toga i postoji zahtjev u Konvenciji da se u periodu dodatnog roka kupac ne mo`e koristiti drugim sredstvima predvi|enim za povredu ugovora (~lan 47. str. a ako tu nema cijene. kupac mo`e zahtijevati naknadu stvarne štete kao i izgubljene dobiti u svojstvu jedinog reparatornog zahtjeva. 479 Obaveza obavještavanja mo`e se ipak konstituisati na osnovu ~lana 77 BK. onda u razumnom mjestu .Bonell. 151 . restitucija se vrši istovremeno. U slu~aju da je jedna strana vratila više. Ostala prava koja stoje na raspolaganju kupcu su: . Prestaju da va`e prava i obaveze stranaka. 634: obra~unava se na bazi hipoteti~ke kupovine radi pokri}a. Isto i Knapp u Bianca . stav 1 BK). isto djelo.479 135. isto djelo. 690. Kada do|e do raskida ugovora.kupovina radi pokri}a mora se izvršiti u razumnom roku i na razuman na~in.Konvencija omogu}ava. Ukoliko su obje strane izvršile ugovor barem djelomi~no. za razliku }e se primijeniti nov~ana restitucija po sistemu prebijanja koristi na osnovu ~lana 84. I drugo. str. ^etvrto pravo kupca u slu~aju raskida jeste vra}anje iznosa koje je po osnovu ugovora ve} platio prodavcu. Ako je dio isporuke primljen. Ukoliko se vrši druga prava koja sti~e raskidom ugovora. te prema okolnostima konkretnog slu~aja. isto djelo.480 476 Caemmerer/Schlechtriem. Obaveza obavještavanja o namjeravanoj kupovini ne postoji. Kada su stvari nepotrošene ili nepromijenjene. Bude li ugovor raskinut pošto je isporuka ve} izvršena.478 ili .Kupovina radi pokri}a . strana koja je ugovor izvršila u cjelini ili djelomi~no. kupac mo`e zahtijevati naknadu štete u novcu samo da bi postigao potpuno obešte}enje.ona se kao vid apstraktne štete477 utvr|uje tako da se od ugovorne cijene odbije teku}a tr`išna cijena u trenutku raskida ugovora u mjestu u kome je isporuka trebalo da bude izvršena.476 Dalje. 480 Caemmerer/Schlechtriem. 690. 633). 533.). 478 Ova rješenja su bila predmet velikih sporova na samoj Konferenciji u Be~u (vidjeti Caemmerer/ Schlechtriem. str. Stoga }e se opravdanost ovakvog zahtjeva jedne strane cijeniti prema poslovnim obi~ajima i praksi partnera. str. ima pravo na restituciju. „primijeni}e se teku}a cijena u trenutku preuzimanja” (~lan 76. isto djelo. Konvencija ne predvi|a obra~un i prebijanje onoga što stranke moraju da vrate. isto djelo. str. nastupaju najprije opšte posljedice iz ~lana 81 BK.supstitutu (~lan 76 BK). odnose stranaka nakon raskida ugovora i na naknadu štete. U tom slu~aju pored razlike u cijeni kupac ima pravo i na naknadu štete (~lan 75 BK).Naknada razlike u cijeni . 477 Caemmerer/Schlechtriem.

. odnosno da li zadocnjenje sa isporukom obroka predstavlja ili ne predstavlja bitnu povredu ugovora. a ne obaveza kupca. isto djelo. za ovu situaciju va`e osnovna rješenja koja smo ve} izlo`ili kod jednokratne isporuke. 152 .482 Kada je koli~ina bitan element ugovora. 1 KoZ).1. Posebna rješenja koncentrisana su u pravu kupca da raskine ugovor.483 tj. 137. 12. Detaljno upore|ivanje dva akta vidjeti kod Perovi} J. stav 3 BK). ima i zna~ajnih specifi~nosti. kupac tada mo`e bez davanja dodatnog roka raskinuti ugovor. i za još nedospjele obroke. stav 2 BK). 606: „Ciljna zavisnost” izme|u obroka procjenjuje se po objektivnim i subjektivnim elementima.Docnja sa isporukom obroka sama po sebi ne predstavlja bitnu povredu ugovora. Izjava o odustanku je i ovdje potrebna. 483 Caemmerer/Schlechrtiem. Smatramo da ovu formulaciju treba tuma~iti u duhu teorije prijema koja dominira Be~kom konvencijom (~lan 24. ali samo za obrok sa kojim je prodavac u docnji. 280 smatra da ovaj slu~aj de facto predstavlja jednu vrstu raskida ugovora „pre isteka ugovornog roka – anticipatory breach“. kupac mo`e svojom izjavom raskinuti ugovor za budu}e obroke i bez insistiranja na dopunskim garancijama urednog izvršenja ugovora. Kupac tada mo`e u razumnom roku izjaviti da ugovor raskida „za ubudu}e”.Sva do sada navedena prava kupca u slu~aju raskida ugovora po~inju te}i od dana u kome je „izjava u~injena drugoj strani” (~lan 12. Shodno tome. npr). str. Odgovornost za docnju sa sukcesivnom isporukom 136. Kriterij procjene je “razuman ~ovjek”. U na~elu. Mislimo da izme|u dva razmatrana pod-instituta postoji suviše pravo-tehni~kih razlika da bi se oni mogli izjedna~iti. 482 Perovi} J. Za razliku od nacionalnih prava i od opšteg rješenja ~lana 72 BK. str.. kada postoji me|uzavisnost svih obroka s obzirom na „svrhu koju su stranke imale u vidu prilikom zaklju~ivanja ugovora” (~lan 73. Ona se razlikuju prema tome da li je koli~ina nebitan ili bitan element ugovora. BK je neznatno modifikovala njegova rješenja. mogu u slu~aju docnje sa isporukom obroka nastati dvije situacije: . tj. Smatramo da je tra`enje obezbje|enja za urednu isporuku budu}ih obroka pravo. Drugi veliki kriterij podjele posljedica docnje sa isporukom jeste postojanje obaveze na sukcesivnu isporuku. isto djelo. kupac mo`e izjaviti da 481 Specifi~nosti o kojima }emo govoriti prvi put su na me|unarodnom nivou ure|ene haškim Jednoobraznim zakonom o me|unarodnoj prodaji robe. Kada je koli~ina nebitan element ugovora. ali kupac mo`e osnovano zaklju~iti „da }e do}i do bitne povrede ugovora u odnosu na budu}e isporuke” (~lan 73.481 Centar izlaganja bi}e upravo na njima.Docnja sa isporukom obroka predstavlja bitnu povredu ugovora. No. 274 – 275.. isto djelo.3. mogu}nost tra`enja garancija za dalju urednu isporuku obroka se i ne spominje. str.

Odstupa se. tj. Zahtjev za obavještenje djeluje „samo ako ga je kupac primio”. naveli su redaktore Konvencije da u nju unesu rješenja koja }e doprinijeti izvjesnosti kod prodavca u pogledu po`eljnosti njegovog ~iš}enja od zadocnjenja. Konvencija predvi|a mogu}nost da se prodavac „o~isti od zadocnjenja” (purgatio morae). Obavještenje prodavca o namjeravanom naknadnom izvršenju ugovora sadr`i u sebi. za vršenje ovog prava prodavca predvi|eni su brojni i strogi uslovi: . Taj instrument je zahtjev prodavca kupcu da se izjasni da li prihvata naknadno izvršenje ugovora (~lan 48. Kupac mora u razumnom roku odgovoriti na zahtjev. A to zna~i i za ve} primljene obroke i za obrok sa kojim je prodavac u docnji i za budu}e obroke.naknadnu isporuku prodavac mora da izvrši o svom trošku. i zahtjev kupcu da prodavcu saopšti svoju odluku. ne mo`e se koristiti drugim sredstvima koja su suprotna izvršenju ugovora od strane prodavca (~lan 48. ima pravo i obavezu restitucije svega što je po osnovu raskinutog ugovora primljeno (~lan 82.ugovor raskida u cjelini.1. . stav 2 BK). Svi ovi uslovi moraju biti ispunjeni kumulativno.484 S obzirom na princip Pacta sunt servanda. 12. isto djelo.4. U tom slu~aju kupac. 484 Caemmerer/Schlechtriem. Ni ovdje kupac ne mora tra`iti obezbje|enje uredne isporuke budu}ih obroka. . (1) BK). njihova kumulativna primjena i široko polje dejstva determinsano brojnim pravnim standardima. na prava kupca da raskine ugovor i na princip zaštite opravdanih interesa kupca. . str. Uva`avaju}i princip realnog ispunjenja ugovora. 153 . 139. da naknadno i bez zahtjeva kupca ispuni zadocnjelu isporuku (~lan 48 BK).naknadna isporuka mora se izvršiti „bez nerazumnih nepogodnosti za kupca”. 461 isti~u da se ovo sredstvo koristi prvenstveno kod isporuke nesaobrazne robe. po sili Konvencije. ^iš}enje od zadocnjenja 138.naknadna isporuka ne smije stvoriti neizvjesnost kod kupaca u pogledu mogu}ih budu}ih troškova.naknadna isporuka mora se izvršiti „bez nerazumnog odga|anja”.potrebno je da kupac ve} nije raskinuo ugovor. uz pravo na naknadu štete. Ne u~ini li to. dakle od teorije otposlanja koja kao opšti princip va`i za druge akte obavještavanja i zahtjeve (~lan 27 BK). Brojnost uslova pod kojim je naknadno izvršenje po inicijativi prodavca dopušteno. stav 2 BK). .

Kada se povreda ugovora manifestuje kao vidljiv nedostatak saobraznosti. kao i docnja. Pri tome }emo nastojati 485 Vidjeti naslove „Provjera saobraznosti”. Uslov za to je nesavjesnost prodavca (~lan 10.193. u kojoj je te`nja za jedinstvenim regulisanjem sankcija protiv svih obaveza prodavca jedno od njenih osnovnih obele`ja. Nedostatak saobraznosti ili pravni nedostatak. Rok zastare u slu~aju skrivene nesaobraznosti te~e od momenta u kome se nedostatak mogao otkriti. Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke isporu~ene stvari je u Be~koj konvenciji uklju~ena u širi institut odgovornosti za bitne povrede ugovora. Sistem odgovornosti za nesaobraznost i pravne nedostatke 140. 154 . „Reklamacija/ obavještenja o nesaobraznosti” i „Pojam i principi odgovornosti“ u ovom tekstu. stav 3 KoZ). Stoga „ni Be~ka konvencija. Zbog toga je i sistem odgovornosti u ovome slu~aju u principu podudaran onome koji postoji kod docnje. 194. mo`e da predstavlja bitnu ili nebitnu povredu ugovora. stav 2 KoZ)..“ str. 486 Vidjeti naslov naveden pod 1. Uslovi za nastanak odgovornosti za nedostatak saobraznosti i pravne nedostatke su: uredno utvr|ivanje postojanja nesaobraznosti pregledom robe i uredna reklamacija.2.485 ne}emo se na njemu ovdje zadr`avati..486 141.”488 U daljim izlaganjima }emo te`ište staviti na specifi~nosti sistema sankcija za nedostatak saobraznosti bilo robe bilo prava svojine.12. „obavještenje”. 487 Prema Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. te sporost i neizvjesnost zahtjeva za naknadu štete zbog raskida487 navele su redaktore Be~ke konvencije da u nju unesu posebna rješenja u pogledu odgovornosti za nedostatak saobraznosti. odnosno od trenutka u kome je roba ili stvarno uru~ena kupcu ili od onog u kome je kupac odbio da primi ponu|enu robu (~lan 10. rokovi zastarjelosti zahtjeva za popravljanje štete po~inju te}i od momenta isporuke. Njegovo odre|enje dato je u ~lanu 25 Konvencije.2. Ova dva uslova ve} su obra|ena. odnosno pravni nedostatak. 488 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. Pošto je teorijski ve} obra|en. opasnost od prekida kruga „koji treba da slijedi roba”.. nije uspela da asimilira u potpunosti odgovornost za nesaobraznost sa odgovornoš}u za neizvršenje drugih obveza prodavca. Isto va`i i za opšte pretpostavke za nastanak odgovornosti u ovome slu~aju prekršaja ugovora..1.” str. Fakti~ke razlike izme|u docnje sa isporukom robe saobrazne ugovoru i blagovremene isporuke nesaobrazne robe. Odgovornost za nesaobraznost stvari i prava ili potra`ivanja tre}ih lica 12.

str. Ovdje je vidljiv uticaj anglosaksonskog instituta „estoppel”. . Zamjena se ne mo`e tra`iti ako je kupac ve} po~eo da se koristi nekim drugim odštetnim pravom koje je nespojivo sa zamjenom (~lan 46. isto djelo. Naknada štete se izra`ava u novcu i slu`i potpunom obešte}enju kupca.2.srazmjerno sni`enje cijene i .naknada štete koja nije pokrivena nekim od prethodnih ovlaštenja.da ih izlo`imo analogno re`imu odgovornosti za materijalne nedostatke u doma}em pravu.otklanjanje nedostatka. 489 O uporednom i doma}em pravu vidjeti Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. kod CIF prodaja na primjer.zamjena robe. Osnovni pravno-politi~ki razlog za ovakvo rješenje le`i u potrebi ograni~avanja ili izbjegavanja duplih transportnih troškova. 1997. ne pravi razliku izme|u potpune i djelomi~ne evikcje. str. Prva tri prava se koriste alternativno.489 12. Zbog toga se u praksi koristi manje od ovlaštenja da se tra`i popravak stvari. Shodno tome.490 Zamjena se mo`e zahtijevati samo ako su predmet ugovora stvari odre|ene po rodu (genus).492 onda kada su u pitanju manje ili nebitne povrede ugovora. na primjer.. str. 143. Konvencija postavlja brojne uslove juridi~kog karaktera. potrebno je da nedostatak predstavlja bitnu povredu ugovora (~lan 46. Ugovor o prodaji. isto djelo. Ako ostaje pri ugovoru. uz razumljivo uva`avanje pravno-tehni~kih razlika. 145-146. Prvi uslov ima generalnu prirodu.2. 155 . tako i pravno.. Pravo kupca da zahtijeva zamjenu nesaobrazne stvari je ograni~eno kako fakti~ki. ukoliko se ne koristi nekim sredstvom koje bi bilo suprotno takvom zahtjevu” (~lan 46 (1) BK). 491 Estoppel je „pravilo dokazivanja ili materijalnog prava koje spre~ava osobu da pori~e istinitost izjave koju je sama dala ili da pori~e ~injenicu za koju je tvrdila da postoji“ („Oxford Dictionary of Law“. isto djelo. 212 smatra instrumentom zaštite prodavca. I kada je to slu~aj.. 2 BK). Gabriel Henry. kao što to ~ini naš ZOO i brojni drugi nacionalni poreci. S obzirom na ovlaštenje suda da u skladu sa ~lanom 28 CISG odbije ovaj vid naknade. . Konvencija ne poznaje ni raskid ugovora po samom pravu ukoliko je evikcija potpuna. 1 BK). 159-164). Tre}e. Naknadu štete u ovom slu~aju kupac mo`e zahtijevati samo kumulativno sa nekim od tri prva ovlaštenja. 490 Caemmerer/Schlechtriem. 133 smatra da ~lan 46 CISG “izra`ava kup~evo pravo da dobije specifi~no izvršenje” (Specific performance). 4 th ed. Analogno izlaganje o odgovornosti za pravne nedostatke nije mogu}e (vidi str. onda pod uslovima iz Konvencije kupac ima mogu}nost da bira izme|u sljede}ih prava: . Oxfords University Press. str. 418.. Oxford – N. str. Prva opšta mogu}nost koju kupac ima jeste da ostane pri ugovoru i da zahtijeva „od prodavca izvršenje njegovih obaveza.491 Drugo. 169). U ovom slu~aju bi se radilo o estoppel–u koji je izvršen radnjama ili propuštanjem nekih radnji koje je trebalo u~initi. jasno je da }e se on rje|e pojavljivati u common law sistemima. Be~ka konvencija. Uvo|enje ovog ograni~enja Perovi} J. Prava kupca kada ostaje pri ugovoru 142.Y.

odnosno ~ija restitucija nije mogu}a. Vidjeti ZOO. 156 . Tako kupac mo`e zahtijevati naknadu ostalih šteta i kad zamjena bude uredno izvršena.. 697.500 Na~in njihovog obra~una utvr|uje se prema pravilima nadle`nog dr`avnog prava. Pored toga. 426. 710-711. isto djelo. 494 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. zamjena se mo`e tra`iti i kao sekundarno rješenje . Ukoliko zahtjev za zamjenu ne bude usvojen ili se ne mo`e postaviti jer nisu ispunjeni svi potrebni uslovi. 204.. str. na druga kup~eva prava koja nisu sa njim inkompatibilna. ono je i iz pravno-sistemskih razloga oštro kritikovano u teoriji.prema normalnom toku poslovanja ili upotrebi stvari roba je dalje prodana.” str. prera|ena ili potrošena prije nego što je nesaobraznost otkrivena ili trebalo da bude otkrivena. vršenje ovog ovlaštenja ne uti~e. str.501 492 Caemmer/Schlechtriem. .498 tj. isto djelo. str. Jasno je da je ovo rješenje veoma povoljno za kupca. ~etvrto. ako je ugovor raskinut. isto djelo. str. 495 Vidjeti ZOO i Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 501 Tallon u Bianca-Bonell. Za odre|ivanje razumnog roka va`e opšta pravila. Kao i u nacionalnim pravima495 i u Konvenciji su predvi|eni zna~ajni496 izuzeci od ovog uslova. kupac mora prodavcu naknaditi sve koristi koje je imao od stvari koja se djelimi~no ili u cjelini vra}a. Ugovor o prodaji.onda kada popravak stvari ne uspije. str.497 . 498 Caemmerer/Schlechtriem. Najprije..zahtjev mora biti postavljen blagovremeno. str. Ista obaveza le`i na kupcu i onda kada se ugovor ne raskida nego uredno izvršava isporukom nove saobrazne stvari (~lan 84 BK). Napokon. 493 Ovo je izuzetak od pravila uporednog prava po kome reklamacija ne mora sadr`avati izabrano pravo kupca. isto djelo. Na ovaj na~in se prvobitni zahtjev za vra}anje mo`e pretvoriti u prebijanje koristi i šteta. isto djelo. 500 Caemmerer/Schlechtriem. 496 Caemmerer/Schlechtriem. Tri dalje napomene su potrebe uz prava kupca da tra`i zamjenu.494 Napokon.roba je u cjelini ili djelomi~no propala ili ošte}ena uslijed „opravdanog pregleda”. 2 BK daje dvije alternativne mogu}osti ispunjenja ovog uslova: zamjena se mora tra`iti ili ve} u reklamaciji493 ili „u razumnom roku poslije toga”. isto djelo.. ovo zna~i da rizici slu~aja i više sile le`e isklju~ivo na prodavcu.499 Dalje. 429. str. 695-696. 499 Caemmerer/Schlechtriem. 497 Caemmerer/Schlechtriem.nemogu}nost restitucije nije prouzrokovana radnjom ili propuštanjem radnje od strane kupca. To su prema stavu 2 istog ~lana: . 612. isto djelo. 699. ^lan 46. kupac ima pravo da zahtijeva raskid ugovora (~lan 82 BK). onoga koji je izvršen radi provjere saobraznosti. 1 BK). kupac mo`e zahtijevati zamjenu samo ako stvari mo`e vratiti „u suštinski istom stanju u kome ih je primio” (~lan 82.

Will u Bianca-Bonell. 198.505 Kupac ne mo`e da se koristi ovim pravom ako je prodavac prije ili poslije isporuke otklonio nesaobraznost (~lan 37 ili 48 BK). isto djelo. tako i na sud. Ne postoje ni vremenska ograni~enja kojima se mora povinovati. „Razumnost” zahtjeva se cijeni sa stanovišta prodavca. 508 Isto: Caemmerer/Schlechtriem. Isto Caemmerer/Schlechtriem. Naj~eš}e }e se smatrati da je izbor kupca „nerazuman” ako je otklanjanje nedostatka „nesrazmjerno” skupo. str.. 505 Will u Bianca-Bonell. 499. djelomi~nu isporuku kvalitativna i kvantitativna odstupanja. kupac mo`e srazmjerno sni`enje cijene tra`iti za široko shva}en nedostatak saobraznosti. Pri tome ne treba izgubiti iz vida i ~injenicu da i prodavac ima pravo da izvrši zamjenu ili da otkloni nedostatak ako je robu isporu~io prije roka. 145. Po ~lanu 46 (3) zahtjev za popravku mora biti razuman „uzimaju}i u obzir sve okolnosti”.506 a to zna~i za isporuku druge stvari (aliud). ne iz anglosaksonskih sistema koji posljedice neizvršenja saniraju gotovo isklju~ivo nov~anom naknadom štete. isto djelo. 506 Vidjeti temu “Provjera saobraznosti” u ovom tekstu.503 Pored toga. 198.502 Popravak najprije treba da bude tehni~ki mogu} s obzirom na prirodu stvari i na osobine nesaobraznosti. moraju se ste}i i one iz Konvencije. isto djelo. kao ni onda kada je odbio da primi isporuku (~lan 50).” str. 498. isto djelo. Specificiranje uslova je izvršeno zato što institut popravka stvari. Ono je u Konvenciju ušlo iz kontinentalnih. njema~kom npr.144. povoljniji ~ak od onog koji ima po pojedinim nacionalnim pravima. Konvencija usvaja relativni metod508 i definiše ga na sljede}i na~in: srazmjerno sni`enje jednako je „razlici izme|u vrijednosti stvarno isporu~ene robe u vrijeme isporuke i vrijednosti koju bi 502 Caemmerer/Schlechtriem. str. isto djelo. Ako su uslovi ispunjeni. str. 372..507 Najve}i problem kod ovog prava predstavlja uspostavljanje kriterija po kojima }e se utvr|ivati srazmjernost sni`enja cijena. Zbog toga je i ovo rješenje Konvencije kritikovano. 507 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema . Srazmjerno sni`enje cijene je tre}e mogu}e pravo kupca u ovom slu~aju. isto djelo.. 440. 503 Caemmerer/Schlechtriem. onako kako je on ve} interpretiran. ne postoji u nekim nacionalnim pravima prodaje. str.. Kupac ovo pravo mo`e vršiti samostalno kako u odnosu na prodavca. str. odnosno ako po isteku roka za isporuku kupac još nije stekao pravo da raskine ugovor ili ga nije raskinuo premda pravo na raskid ve} ima.” str. U uporednom pravu postoje tri metoda. ovaj zahtjev tako|er mora biti upu}en bilo u reklamaciji. Kada fakti~ke pretpostavke postoje.504 Koncipirano je tako da kupca stavlja u izrazito povoljan polo`aj. I pravo kupca da zahtijeva popravak stvari je ograni~eno na isti na~in kao i ovlaštenje na zamjenu. bilo u razumnom roku poslije nje. 157 . str. 504 Vidjeti pregled kod Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. 438-439: oba ovlaštenja su suštinski zasnovana na stavu 1 ~lana 46. 370.

stav 1. Druga generalna mogu}nost koja stoji na raspolaganju kupcu jeste raskid ugovora (~lan 49. primijeni}e se ~lan 49. str.512 146.3. 504 insistiraju na mjestu opredjeljenja (“Bestimmungsort”). 512 Vilus dr Jelena... kupac koji je odbio da primi robu mo`e u bilo koje vrijeme i bez posebnih temporalnih ograni~enja izjaviti da 509 Caemmerer/Schlechtriem. Pošto se umanjenje vrijednosti robe procjenjuje sa stanovišta interesa kupca. Po njemu. Opšte posljedice raskida iz ~lanova 82 i 84 Konvencije (prestanak obaveza. 12. Ako je nesaobraznost bitna povreda ugovora.” str. 158 .” str. smatramo da se mjesto isporuke mo`e uzeti kao mjerodavno. restitucija) va`e i ovdje. odnosno arbitra`a. stav 1 Konvencije. postoje i specifi~na rješenja. Treba ista}i da teorija o ovom pitanju nije jedinstvena. Pored toga.. Naknada štete po opštim pravilima se smatra va`nijim sredstvom u rukama kupca. daje sljede}u formulu: vrijednost isporu~ene robe x 100 Razlika u cijeni = ——————————————————————vrijednost robe saobrazne ugovoru 510 Caemmerer/Schlechtriem. odnosno neizvršenje isporuke. str.2.510 Ako to nije tr`išna cijena. (a) i stav 2 BK). 501 smatraju da je va`nost ovog prava relativno mala. odluku }e u krajnjoj liniji donijeti sud. 200. isto djelo. Prava kupca kada raskida ugovor 147. Utoliko je odre|ivanje relevantne cijene va`nije.u to vrijeme imala roba saobrazna ugovoru” (~lan 50 BK)509 Na ovo sni`enje cijene kupac ima pravo i kad je prodavac oslobo|en odgovornosti za neizvršenje ugovora i obaveze naknade štete. ^lan 74. Njegovi pravni moraliteti ve} su izlo`eni kod odgovornosti za docnju. Ovim se mjesto procjene ve`e za vrijeme isporuke na koje se poziva ~lan 50 BK. str. imaju}i u vidu prvenstveno distancione prodaje. 200. ^etvrto pravo je pravo na naknadu štete shodno odredbama ~lanova 74 -77 Konvencije. isto djelo. Ono je dopunsko pravo za slu~aj da se kupac koristio nekim od prethodnih ovlaštenja. Bitan kriterij za sistematizaciju polo`aja stranaka u ovom slu~aju je karakter povrede koja se sastoji u nesaobraznosti izvršenje.. 511 Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. Caemmerer/Schlechtriem. 503 daju sljede}e formule za obra~un umanjenja cijene: smanjenje cijena vrijednost isporu~ene robe —————————— = —————————————————————— x umanjena cijena ugovorna cijena hipoteti~ka vrijednost robe bez nedostatka ili vrijednost isporu~ene robe x ugovorna cijena smanjenje cijena = ————————————————————————————— hipoteti~ka vrijednost robe bez nedostatka” Draški} dr Mladen: “Me|unarodna prodaja prema. str. 137 isti~e da je mjesto utvr|ivanja razlike u cijeni relativno neva`no. isto djelo.511 Mjesto u kome se cijena odre|uje nije predvi|eno u Konvenciji. isto djelo. Konvencije je tako stilizovan da se ovo pravo mo`e koristiti i samostalno.

isto djelo. ni ~lan 49 BK ne spominju otklonjivost ili neotklonjivost nedostataka. 515 Caemmerer/Schlechtriem. str. 148. ta~ka b). str. kupac nema pravo da ga raskine. 492-496. 94. a to zna~i od dana u kome je izjava o raskidu stigla prodavcu. stav 2. Raskinuti cijeli ugovor i zahtijevati naknadu neispunjenja u cjelini i onda kada nije saobrazan samo jedan dio robe. KoZ). isto djelo. isto djelo. usprkos ~injenici da je izvršena bitna povreda ugovora. X Ed.raskida ugovor. odnos se ravna prema stavu 2 istog ~lana. Kupac mo`e izjaviti da odbija prijem i prije prispije}a robe. .. Tada se mo`e koristiti samo pravima na naknadu štete koju ima po osnovu nesaobraznog ispunjenja ugovora. Smatramo da kupac ima ovo pravo bez obzira na to da li je bitan nedostatak neotklonjiv ili otklonjiv513. Ako je kupac primio isporuku. Bude li nesaobraznost nebitna povreda ugovora. 159 . kupac ima pravo na popravljanje štete jedino u onom dijelu koji nije saobrazan ugovoru. Bez obzira na to da li ostaje pri ugovoru ili ga raskida. Njihovo naknadno unošenje u Konvenciju putem interpretacije mo`e bitno da ote`a polo`aj kupca kao nevine strane.514 Tada kupac mo`e da se koristi pravima za slu~aj raskida koja su ve} izlo`ena kod docnje. ako je iz okolnosti posla jasno da roba ne}e biti saobrazna ugovoru. kupac mo`e odustati od ugovora samo pod uslovom da u razumnom roku izjavi da ugovor raskida. 513 Razlog za ovakav stav su ~injenice da ni ~lan 25. a koji se ti~e izjave kupca o prihvatanju ili odbijanju izvršenja ugovora. str. Taj razuman rok te~e: . str. 196 – 198. 493.po isteku svakog dodatnog roka koji je prodavac odredio kupcu u skladu sa ~lanom 48.od isteka dodatnog roka koji je kupac dao prodavcu za uredno izvršenje obaveze u skladu sa ~lanom 47 ili pošto je prodavac izjavio da ne}e izvršiti urednu isporuku.2 Konvencije ima najve}i zna~aj upravo u ovom slu~aju. kupac mo`e samo onda ako „djelomi~no neizvršenje ili nedostatak saobraznosti predstavlja bitnu povredu ugovora” (~lan 51 BK).516 U oba slu~aja rokovi zastarjelosti potra`ivanja po osnovu naknade štete po~inju te}i od dana u kome su potra`ivanja dospjela (~lan 9. 514 Schmitthoff. Raspravu o razli~itom polo`aju kupca kod neotklonjive i otklonjive bitne nesaobraznosti vidjeti kod Perovi} J. 516 Opširnije kod Caemmerer/Schlechtriem.515 Tad.pošto je kupac saznao ili morao saznati za nedostatak (~lan 49. .1. isto djelo. ~lan 49.

str. . Me|unarodna prodaja prema. pravna sredstva koja se priznaju prodavcu „manje su komplikovana”. 167-169 i Draški} dr Mladen. privredne osobine pojedinih du`nosti dozvoljavaju da se re`im odgovornosti izlo`i kroz dvije karakteristi~ne obaveze. U slu~aju docnje sa prijemom isporuke. smatraju da docnja sa prijemom isporuke po pravilu nije bitna povreda ugovora.518 Rješenja o odgovornosti kupca na~elno su ista za povrede svih obaveza. prijem isporuke.tra`iti naknadu štete. uklju~ivo i naš.1.517 On nema sljede}a prava: . 519 ^lan 1264 Code civile. isto djelo.na djelomi~ni raskid ugovora i . str.520 prijem isporuke je obaveza kupca. Njegove posljedice se procjenjuju prema tome da li je povreda bitna ili nebitna. Prva je docnja sa prijemom isporuke. 547. 147. str. Pravni tretman docnje sa prijemom isporuke unutar kontinentalnih sistema zavisi od toga da li pojedini poredak spada u translativne ili tradicione.521 Be~ka konvencija u osnovi usvaja anglosaksonski re`im. 255-256. str.1. ~lan 1657 Codice civile 520 ^lan 519 ZOO.raskinuti ugovor i . 150. Odgovornost za docnju sa prijemom isporuke 13.ostati pri ugovoru i tra`iti njegovo uredno ispunjenje. 522 ^lan 61 BK 523 Caemmerer/Schlechtriem. Sistem odgovornosti za docnju sa prijemom isporuke 149. Ugovor o prodaji. 517 Vilus dr Jelena.13. Odgovornost kupca 13. 147.da odbije prijevremenu isporuku.519 Sli~no je i u švajcarskom pravu. Common law poreci tretiraju odbijanje prijema isporuke kao i svaki drugi prekršaj ugovora. Zbog fakti~kih okolnosti. U tradicionim sistemima.523 . prodavac ima tri osnovne grupe prava:522 .. isto djelo. Kod translativnih (romanska prava) prijem isporuke je pravo kupca i zato se prodavac mo`e osloboditi obaveze deponovanjem stvari kod tre}ih lica. str. Oni uspostavljaju sistem koji je uglavnom analogan re`imu odgovornosti prodavca. Odgovornosti kupca je u Konvenciji ure|ena ~lanovima 61-65.. 160 ..na srazmjerno smanjenje cijene. No. 518 Vilus dr Jelena. Okolnosti pojedinog slu~aja mogu ukazivati na suprotno. tj. 521 Uporedni pregled vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.1. isto djelo. sa ili bez dozvole suda..

~im kupac izvrši svoju obavezu preuzimanja i ~im prodavac za to sazna.526 Ako je docnja sa prijemom isporuke nebitna povreda ugovora. 13. stav 3 BK). prodavac ne mo`e izjaviti da odustaje od ugovora. Dok taj rok traje i/ili dok kupac unutar njega ne izjavi da ne}e primiti isporuku. 526 Perovi} J. str. ugovor više ne mo`e biti raskinut“.525 152. stav 2 primjenjuje na sve povrede ugovora. 152: „Drugim re~ima. Vršenje ovih prava nije ni~im uslovljeno ukoliko kupac nije platio cijenu. 1 i ~lan 26 BK). ovdje }emo se zadr`ati samo na drugoj varijanti. 149. 544. isto djelo. kada je rok za ispunjenje prodav~evih obaveza ve} prošao. Razmotri}emo svaku od spomenutih mogu}nosti. 235. davanjem posebnog obavještenja (~lan 64. on „mo`e odrediti kupcu dodatni rok razumne du`ine za izvršenje njegove obaveze” (~lan 63 BK).528 recimo kod djelomi~nog prijema. isto djelo. pravo na raskid postoji dok prodavac ne sazna ili dok nije morao saznati za povredu. 525 Caemmerer/Schlechtriem. str. a potom da li je kupac cijenu platio ili nije. a ne samo na docnju sa prijemom isporuke koja je ure|ena ta~kom “a”. isto djelo.527 Kod drugih povreda. odnosno dok ne dobije izjavu kupca da svoju obavezu ne}e izvršiti. da li se radi o bitnoj ili nebitnoj povredi ugovora. prodavac gubi pravo na raskid ukoliko to nije u~inio kod docnje sa prijemom isporuke prije nego što je saznao da je kupac ipak primio isporuku. 161 . str. Kod bitnih povreda prodavac ugovor mo`e raskinuti odmah. Ukoliko se prodavac nije ve} opredijelio za neko sredstvo suprotno zahtjevu za naknadni prijem isporuke. Kritiku ovog rješenja BK vidjeti na str. str. Pošto za anticipativni raskid va`e opšta pravila.524 Pored toga. Ovim se ne dira u pravo prodavca na naknadu štete zbog docnje kupca (~lan 63. I ono mo`e biti anticipativno.Kada se prodavac koristi bilo kojim od navedenih sredstava. . Drugo prodav~evo pravo jeste raskid ugovora. isto djelo. Najprije.1. njegovo „vezuju}e dejstvo” slu`i i zaštiti kupca. 151. isto djelo str. 529 Vilus dr Jelena. Bitno je ista}i da „prodavac ne gubi svoje pravo da raskine ugovor sve dok cena u celini ne bude pla}ena”. „sud ili arbitra`a ne mo`e odobriti kupcu produ`enje roka” za prijem isporuke (~lan 61. isto djelo. Navedeno rješenje je usvojeno zbog toga što se pretpostavlja da u toku razumnog roka prodavac još nije siguran da li se radi o bitnoj povredi ugovora. Me|utim. str. stav 2 BK). 548 utvr|uju da se ~lan 64. Ona je determinisana sa dva faktora. prije isteka roka za prijem isporuke (~lan 72 BK) ili naknadno. U teoriji postoji stav da je definitivno odbijanje preuzimanja robe bitna povreda ugovora. stav 1). ugovor se mo`e raskinuti izjavom prodavca tek pošto bez uspjeha protekne naknadni rok razumne du`ine (~lan 64.2. ako je cijena pla}ena (~lan 64..529 524 Vilus dr Jelena. Pojedina prava prodavca 151. 150 527 Perovi} J. 528 Caemmerer/Schlechtriem.2 (a) BK).

153. Tre}e pravo jeste naknada štete prema opštim i zajedni~kim pravilima ~lanova 74 do 77 BK. najprije. 535 Perovi} J. Ono postoji paralelno sa ostalim.535 I drugo. do sada izlo`enim ovlaštenjima i prodavac ga ne gubi time „što koristi svoja prava u pogledu drugih sredstava” (~lan 61. Ako ugovor šuti o ovom pitanju. Mercantile Law. Naknada štete u sebe uvijek uklju~uje i iznos zatezne kamate. str. Ugovor o prodaji. Ona. kako kontinentalnih. Docnja sa pla}anjem postoji kada kupac ne izvrši svoju dospjelu obavezu isplate cijene. stav 2 BK). 260. ovdje ih nema potrebe posebno izlagati. Ugovor o prodaji.531 U principu su dozvoljeni zahtjevi za raskidom ugovora.. izjedna~ava re`im odgovornosti za povredu ove sa na~inom odgovornosti za povrede ostalih obaveza kupca (~lan 61 BK). 162 . st. 530 Code civile. U anglosaksonskim sistemima docnja sa pla}anjem se po pravilu ne smatra bitnom povredom ugovora. ~lan 1139. translativni sistemi zahtijevaju sudsku opomenu za pla}anje.2. U teoriji se smatra da dilema ne postoji jedino onda kada je rok pla}anja bitan element posla. Ako je rok ugovoren. str. Be~ka konvencija u ovom domenu bitno odstupa od nacionalnih prava.. 532 Njema~ko pravo ne dozvoljava raskid ugovora kada je kupac ve} postao vlasnik. 176... 13. Ovo izme|u ostalog zna~i da u svakom konkretnom slu~aju nepla}anja treba utvr|ivati da li se radi o bitnoj ili nebitnoj povredi ugovora. ne pravi se nikakva razlika izme|u situacija u kojima kupac nije postao vlasnik robe i u kojima je to svojstvo ve} stekao. Talijansko pravo dozvoljava i vansudsku opomenu. 531 ^lan 284 BKB. pa i „privatna opomena” koju daje prodavac. Pošto su izlo`eni kod odgovornosti prodavca za docnju sa isporukom. Posljedice raskida ugovora i pravila o naknadi štete zajedni~ka su za odgovornost prodavca i kupca. London 76.. 174-175.533 Mogu}nost raskida ugovora zavisi od toga da li je kupac ve} postao vlasnik ili nije.2.530 U tradicionim sistemima dovoljna je bilo kakva. usvojen je princip Dies interpellat pro homine (rok opominje za ~ovjeka). Postupak ostvarivanja prava prodavca na naplatu cijene razli~ito je ure|en u kontinentalnim sistemima. isto djelo. Stevens. str. 533 Stevens and Borrie. 534 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. ~lan 1219 i 1183. ~lan 102 SZO. Odgovornost za docnju sa pla}anjem 13. Codice civile. tako i anglosaksonskih. Treba podvu}i da su rješenja prava USA u ovom domenu razra|enija od onih koja postoje u engleskom poretku. Sistem odgovornosti za docnju sa pla}anjem 154. 237. Vidjeti Sultanovi}Trifkovi}-Simi}.1.534 155.532 ili za urednim izvršenjem pla}anja i naknadom štete zbog docnje.

Ako je prodavac po~eo sa korištenjem navedenih. tj. str.538 Analiza citiranog ~lana pokazuje dvije stvari. 538 Prilikom usvajanja Konvencije ovo rješenje je bilo veoma sporno. Caemmerer/Schlechtriem. I kod docnje za pla}anjem prodavac ima tri osnovna prava shodno ~lanu 61 BK: . Obavještenje se mora poslati nezavisno od toga da li je roba još kod prodavca ili je ve} u transportu.ostati pri ugovoru i tra`iti njegovo uredno ispunjenje. str. isto djelo. Ukoliko nemogu}nost kupca da izvrši pla}anje postane jasna nakon otpreme robe.2.raskinuti ugovor i .Osnovni princip koji dominira obavezom pla}anja jeste jednovremenost isporuke i pla}anja. 13. Tada mora obavijestiti kupca o odga|anju isporuke i zatra`iti od njega dovoljno obezbje|enja pla}anja.zahtijevati naknadu štete kao dopunski ili samostalni vid obešte}enja (~lan 61.536 Ni kupac ne odgovara za docnju ako na osnovu principa jednovremenosti pla}anja i isporuke ne izvrši i svoju obavezu pla}anja onda kada je ona po ugovoru dospjela. 644-645.539 I drugo. isto djelo. pa }emo se na njih posebno osvrnuti. 645. nije precizirano na koju vrstu kamate se misli. ako raspola`e potrebnim dokumentima za to. Iz pravila tuma~enja Konvencije sadr`ana u ~lanu 7 i iz ~injenica da ~lan 78 BK izri~ito spominje docnju sa pla}anjem. 546-547 isti~u da docnja sa pla}anjem u principu nije bitna povreda ugovora. 537 Caemerer/Schlechtriem. 163. 2 BK). Ovlaštenja prodavca u slu~aju docnje kupca sa pla}anjem cijene imaju neke specifi~nosti koje proisti~u iz karaktera nov~ane obaveze. Budu}i da je zatezna kamata po svojoj pravnoj priro536 Vilus dr Jelena. Ovo je manifestacija opšteg rješenja Konvencije po kome svaka strana ima pravo na naplatu kamate za bilo koje dospjelo. Po osnovu prigovora neispunjenja ugovora. 539 Caemmerer/Schlechtriem. jasno je da se ovdje radi o zateznoj kamati. sud i arbitra`a ne mogu odobriti kupcu rok za produ`enje pla}anja. isto djelo. prodavac mo`e odbiti da isporu~i robu ako postane jasno da kupac ne}e izvršiti bitan dio svojih obaveza zbog nedostatka kreditne sposobnosti. druga strana ima pravo na kamatu na takav iznos. str. a da time ne gubi pravo da tra`i naknadu štete koja joj pripada na osnovu ~lana 74” (~lan 78 BK). prava. 163 . niti uti~e na nju. pla}anje cijene. prodavac ima pravo da sprije~i njeno izru~enje. pravo na kamatu je potpuno samostalno. ono niti zavisi od naknade štete. prodavac ima pravo na kamatu. Prvo. isto djelo. str. a neispla}eno potra`ivanje. Pojedina prava prodavca 156.2. Prvo. „Ako jedna strana ne plati cijenu ili neki drugi iznos sa kojim je u zaostatku. Izuzetak predstavljaju fiskni rokovi pla}anja naro~ito ~esti kod jakih fluktuacija kurseva.537 .

kao opšte pravilo za sve dato i primljeno po osnovu ugovora. Prva dva dejstva ugovora su do sada ve} razmotrena. s obzirom na ~injenice koje su joj tada bile poznate ili morale biti poznate” (~lan 74 BK). 323-324. Zna~ajna grupa pisaca „slu~aj” kao pravno-tehni~ku kategoriju koja predstavlja rizik ve`e samo za neskrivljenu radnju jedne od stranaka u poslu prodaje. Spor postoji i u teoriji. Tako na snazi ostaju klauzule o rješavanju sporova. stav 1 Nacrta ZOO 543 Draški} dr Mladen. pa se ona utvr|uju prema mjerodavnom nacionalnom pravu.541 dok druga to ne ~ine. cena”. 237. dobijeno rješenje relativizira teorijski stav o punoj odvojenosti ovog instituta od naknade štete. „Me|unarodna prodaja prema.542 Be~ka konvencija ne zauzima jasan stav o ovom pitanju. str. Zbog na~ela jednovremenosti ispunjenja. Neka nacionalna prava definišu rizik. Prelazak rizika 14. isto djelo. 556. a s predajom stvari rizik prelazi na kupca”. Teorijski posmatrano. isto djelo. Tako i Gabriel Henry. restitucija. rizik. Pojam rizika i uporednopravni pregled 158. dejstva raskida su donekle specifi~na. 484. prelaz svojine kod translativnih sistema i prelaz rizika.543 Druga skupina autora. IUP.1. 157. obradi}emo ovo pitanje detaljnije. 544 Caemmerer/Schlechtriem. str. 542 ^lan 456 ZOO: “Do predaje stvari kupcu rizik slu~ajne propasti ili ošte}enja stvari snosi prodavalac. Na prakti~nom nivou stanje je daleko jasnije. str.. 14. Ostala dejstva raskida su ista kao i u drugim slu~ajevima. ~lan 2-509 UCC. predaja. ugovor o prodaji mo`e imati tri dejstva: nastanak prava i obaveza. Drugo.di naknada apstraktne pretpostavljene štete. isto djelo. Isto i ~lan 565. Isto i Nicholas u BiancaBonell. str.“ str. pojam rizika ve`e i za opšti pojam slu~aja. Kriteriji za odre|ivanje stope (zatezne) kamate nisu navedeni. 121-122. isto djelo. 570 sugeriše da se u nedostatku pravila u mjerodavnom sistemu sud osloni na pravila zemlje u kojoj povjerilac ima svoje “mjesto poslovanja”.540 Tek tako dobijen iznos je mjerodavan za ocjenu da li prodavcu pripada i dodatno pravo na naknadu proste štete i izgubljene dobiti „koji je druga strana koja je povrijedila ugovor predvidjela ili morala predvidjeti u trenutku zaklju~enja ugovora. pravo/obaveza na naknadu štete i ostala prava i obaveze predvi|eni za slu~aj raskida (~lan 81). 1972. Krulj dr Vrleta: “Dejstva ugovora o kupoprodaji . str.Svojina. }e se ovdje rje|e primjenjivati (~lan 81 BK)..544 Smatramo da rizik treba definisati polaze}i od opšteg 540 Nicholas u Bianca-Bonell. Beograd. 541 ^lan 1138 Code civile. Budu}i da je u prodajama robe doma}eg i me|unarodnog poslovnog prava akcent upravo na prelasku rizika i da Be~ka konvencija ovome posve}uje posebnu pa`nju (~lanovi 66-70). 164 .

stav 3 BK). Tu na prvom mjestu stoje oni koji su povezani s aktima javne vlasti. 77. mogu}nost nastupanja štete na predmetu prodaje koja bi bila izazvana neskrivljenom štetnom radnjom bilo kojeg lica ili štetnim doga|ajem za koji niko ne odgovara.. dakle. str. 56-57. str. Ugovor o prodaji. 548 ^lan 20 engleskog Sale of Goods Act iz 1979. Potrebno je ista}i da navedena klasifikacija sistema ne ide ni linijom razgrani~enja translativnih i tradicionalnih poredaka.546 Drugim rije~ima. Izraz „identifikovana” se koristi kako bi se istaknulo da se pravilo odnosi i na generi~ke i na individualizirane stvari. roba mora biti „jasno identifikovana kao roba namijenjena za izvršenje ugovora” (~lan 69. isto djelo. ali samo u slu~aju da je roba u tranzitu ošte}ena usljed nenormalnih uslova prevoza. 56.549 Tu spada i naše pravo (~lan 456 ZOO). 557. Ako su okolnosti slu~aja takve da kupac ne mo`e sigurno znati koja roba je namijenjena isporuci. Be~ka konvencija je morala voditi ra~una i o upotrebi INCOTERMS klauzula prema kojima.550 Sve to je rješenja BK u~inilo slo`enim. str. Ostali poslovni rizici nisu uklju~eni u ovu kategoriju U uporednom pravu postoje tri sistema prelaska rizika i svi su dispozitivnog karaktera. 545 Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}. 165 . 159. Ugovor o prodaji. Ovakav stav se sre}e i u sudskoj praksi Engleske. Kra}a definicija rizika glasi: „mogu}nost nastupanja štete na predmetu prodaje za koju niko ne odgovara”.551 Da bi rizik mogao da se prenese. (Vidjeti Schmitthoff. Identifikacija se mo`e izvršiti u toku isporuke ili naknadno. 77–78). X Ed. str. dakle za stvari. Pored svih istaknutih razlika. U prvom rizik prelazi zaklju~enjem ugovora ~ak i onda kada se svojina sti~e isporukom. rizik prelazi na kupca kada prodavac više nema obavezu da ~uva robu.2. 550 Schmitthoff. 546 Caemmerer/Schlechtriem. 547 ^lan 185 ŠZO. isto djelo.547 Drugu. Rizik je. Ona se mogu klasifikovati na opšta rješenja i pravila koja va`e za distancionu prodaju.545 159. on mora biti i posebno obaviješten o izvršenoj identifikaciji robe. isto djelo . Be~ka konvencija zauzima stav „po kome se dr`avina (posjed) i svojina potpuno odvajaju”.. i najve}u grupu predstavljaju prava u kojima se rizik prenosi zajedno sa svojinom (Res perit domino). skra}eno izra`eno. 14. isto djelo. X Ed. ^lan 66 BK pojam rizika vezuje isklju~ivo za „propast ili ošte}enje robe”. str. Op{ta pravila o prelasku rizika po Konvenciji 160.teorijskog koncepta slu~aja. 551 Vilus dr Jelena. niti granicom izme|u kontinentalnih i anglosaksonskih prava. 549 Pregled vidjeti kod Sultanovi}-Trifkovi}-Simi}.548 U tre}u skupinu ulaze oni sistemi koji prelaz rizika ve`u sa isporukom. „rizik” obuhvata one doga|aje opasne za robu koji se mogu pokriti redovnim (transportnim) osiguranjem. str.

552 Tri momenta se ovdje moraju posebno ista}i. 568 smatraju da je stav 2. isto djelo. str. Bitno je ista}i da ova pravila va`e i kada je rije~ o generi~koj robi koja još nije jasno identifikovana radi isporuke. „Pošto je rizik prešao na kupca. 159. citirana rješenja Konvencije pretpostavljaju da se isporuka vrši u sjedištu prodavca. pak. 555 Schmitthoff. I tre}e. pored logi~nog vezivanja posjeda i rizika. Drugim rije~ima. str. kupac ne snosi rizik za robu i ne mora platiti cijenu. ~ime ~ini povredu ugovora. mogao da zahti552 Nicholas u Bianca-Bonell. isto djelo. rizik prelazi na njega u ~asu kada mu je roba stavljena na raspolaganje. ili ako to ne u~ini blagovremeno.Kada je roba identifikovana. to ne spre~ava „kupca da se koristi sredstvima koja mu stoje na raspolaganju u slu~aju takve povrede” (~lan 70 BK). bilo po pravilima za distancionu prodaju. 556 Caemmerer/Schlechtriem. „On bi. isto djelo. „rizik prelazi na kupca od ~asa kada je on preuzeo robu. str. U osnovi ovakvog rješenja. ako kupac ne preuzme isporuku. 503 smatra da je ovaj stav orijentisan na prodavca. 77. a on ~ini povredu ugovora time što je ne preuzme” (~lan 69. isto djelo. odnosno sa momentom u kome kupac treba da preuzme isporuku. isto djelo. ali da pokriva i slu~ajeve distancione prodaje. izuzev kad su gubitak ili ošte}enje posljedica radnje ili propusta prodavca” (~lan 66 BK). kupcu mora biti poznato „da mu je roba stavljena na raspolaganje u tom mjestu” (~lan 69. le`i i ideja stavljanja neurednog kupca u nepovoljan polo`aj sa stanovišta snošenja štetnih posljedica slu~aja propasti stvari. isto djelo. 568. 553 Caemmerer/Schlechtriem. str. iako on propuštanjem preuzimanja ne ~ini povredu ugovora. stav 2 BK). 153-150 o problemima u formulisanju ovog rješenja. 166 . Ako se gubitak ili ošte}enje robe. isto djelo. 554 Vilus dr Jelena. 568.554 I drugo.555 161. Caemmerer/Schlechtriem. ovaj je du`an platiti cijenu bez obzira na gubitke ili ošte}enja robe. X Ed.553 Drugo. mjesto isporuke nije i sjedište prodavca. Postoji posebno ure|ena situacija u kojoj rizik prelazi na kupca u trenutku „kad je isporuka trebalo da se izvrši”.557 Ukoliko je prodavac u~inio bitnu povredu ugovora. Roba se naj~eš}e nalazi kod tre}eg. rizik prelazi u stvari sa preuzimanjem isporuke. str. u javnom skladištu na primjer. ~lana 69 predvi|en upravo za prodaju robe koja se nalazi u javnom skladištu. Prvo. str. Najprije. str. ne mogu pripisati prodavcu. a rizik je ipak prešao na kupca bilo po opštim. Dva su uslova za va`enje ove norme. u ~asu kada je roba stavljena na raspolaganje. dakle. ako su gubitak ili ošte}enje posljedica povreda ugovora ili bilo koje druge radnje556 koju u~ini prodavac. Sama mogu}nost znanja kupca za mjesto u kome se roba nalazi nije dovoljna za primjenu ove odredbe. stav 1 BK). sve štete snosi kupac i uz to mora da plati i cijenu. 557 Vilus dr Jelena.

560 Caemmerer/Schlechtriem. Okolnosti posla. stav 1 BK „rizik prelazi na kupca kada je roba predata prvom prevoziocu da je preveze kupcu u skladu sa ugovorom o prodaji. Navedeno rješenje je usvojeno iz prakti~nih razloga. Nicholas u Bianca-Bonell. 490. Nicholas u Bianca-Bonell.560 Drugo. prelazi na kupca u trenutku zaklju~enja ugovora” (~lan 68 BK). 564. 160.558 U obje situacije primijeni}e se zajedni~ka pravila o odgovornosti prodavca i kupca koja se ti~u povrede ugovora.561 O~ito je da u ovakvim situacijama kupac preuzima znatan rizik na sebe. Prema ~lanu 67. isto djelo. stav 1 BK). isto djelo.3. str. dokumentima o prevozu. 561 Caemmerer/Schlechtriem. ako se roba u trenutku prodaje nalazi na putu („plivaju}a”. Tada je mjesto isporuke i prelaska rizika mjesto predaje robe vozaru..jeva izvršenje ugovora ili bi mogao da raskine ugovor bez obzira na to što je rizik prešao na njega”. stav 1 BK). Da bi se posebna pravila o prelasku rizika u ovoj vrsti prodaje primijenila.” Da bi ovo pravilo va`ilo. U ovom slu~aju rizik prelazi sa prodavca na kupca retroaktivno. a prodavac nije obavezan da robu preda prevozniku o u odre|enom mjestu. 559 Caemmerer/Schlechtriem. str. str. Prva postoji kada je potrebno izvršiti transport. Zadr`avanje dokumenata na osnovu kojih se mo`e raspolagati robom ne uti~e na rješenja o prelasku rizika (~lan 67. 167 . 560-561. Pravila za distancionu prodaju 162. isto djelo str. obavještenjem koje je poslano kupcu ili na drugi na~in” (~lan 67 BK). me|utim. isto djelo. mogu da uka`u da je rizik prešao na kupca u trenutku predaje robe vozaru koji je izdao transportne dokumente. isto djelo.. 163. „na vagonu“ ili sli~no). str. str. razli~itom od sjedišta prodavca. U`i lokalitet prelaska rizika i na~in predaje po pravilu se odre|uju transportnim klauzulama. roba mora biti predana nezavisnom prevozniku. potrebno je da roba bude „jasno idnetifikovana kao roba namijenjena za izvršenje ugovora obilje`avanjem na njoj. a ne špediteru ili drugim agentima prodavca. rizik prelazi na kupca „tek kada je roba predata prevoziocu u tom mjestu” (~lan 67. isto djelo. budu}i da je kod navedene vrste prodaje teško utvrditi stvarno mjesto nastupanja štetnog doga|aja. 14. I tre}e. Zbog toga Konvencija sadr`i rezervno 558 Vilus dr Jelena. Rizik prevoza do tog odre|enog mjesta snosi prodavac. raskida i njegovih posljedica. 497.559 U okviru distancione prodaje postoje tri situacije koje su posebno ure|ene Konvencijom. a to zna~i skladište prodavca. Distanciona prodaja je ona kod koje se roba mora transportovati radi izvršenja ugovora. ako se roba mora predati nezavisnom prevozniku u odre|enom mjestu. „rizik”. 560 ukazuju na to da transportne klauzule imaju zna~aj ~lana 67 za praksu.

ne mo`e pozivati na pravila o retroaktivnom prelasku rizika. Nesavjestan prodavac se. 499-500. i tu ~injenicu nije saopštio kupcu.pravilo. isto djelo. isto djelo. „Ako je. pak.563 562 Vidjeti Nicholas u Bianca-Bonell. str. rizik za takav gubitak ili ošte}enje snosi prodavac” (~lan 68 BK). u trenutku zaklju~enja ugovora o prodaji prodavac znao ili morao znati da je roba izgubljena ili ošte}ena. 168 . str. dakle. Ovo jasno normativno rješenje u praksi nosi sa sobom brojne probleme562 budu}i da se primjenjuje naj~eš}e u situacijama u kojima posrednik organizuje prevoz i vrši prodaju robe koja se nalazi u tranzitu. 563 Gabriel Henry. 211-212.

Obje ove tehnologije omogu}ile su znatno smanjenje koli~ine papira u upotrebi (npr. elektronska razmjena podataka (engl. te elektronsko pla}anje korištenjem kompjuterskih i drugih komunikacijskih mre`a.III ZAKLJU^IVANJE UGOVORA ELEKTRONSKIM PUTEM564 1. Autori su se koristili i iskustvima ste~enim kroz rukovo|enje i u~estvovanje u projektu UNDP e-legislation. Kasnih sedamdesetih i ranih osamdesetih razvila su se i po~ela koristiti dva nova oblika elektornskog poslovanja. godine 55% svih pla}anja ameri~ke vlade napravljeno korištenjem EFT-a. uklju~uju}i tu i pla}anje kreditnim karticama u maloprodaji. Sa poslovne perspektive to je primjena tehnologije u svrhu automatizacije poslovnih transakcija i poslovanja. EFT) koji se odvija izme|u banaka putem sigurnih privatnih mre`a. Elektronsko poslovanje ima korijene u sedamdesetim godinama. 169 . Sa stanovišta usluga elektronsko poslovanje je alat koji omogu}uje smanjenje troškova poslovanja uz istovremeno pove}anje kvalitete i brzine pru`anja usluga. Ono uklju~uje elektronsku trgovinu dobrima i uslugama. Elektronsko poslovanje je opšti koncept koji obuhva}a sve oblike poslovnih transakcija ili razmjene informacija koje se izvode korištenjem informacione i komunikacione tehnologije. ~ekova. Elektronsko poslovanje mo`e se promatrati sa razli~itih aspekata. dr Veljko Trivun. proizvoda i usluga.) i pove}anje automatizaci564 Kao autori ovog poglavlja pojavljuju se mr Vedad Siljadzic i prof. Electronic data Interchange. i to me|u kompanijama. Email). izme|u kompanija i njihovih kupaca ili u okviru samih kompanija. EFT danas ima više ina~ica. Uvod 1. Electronic fund transfer. narud`bi itd. Procjenjuje se da je 1995. nastankom elektronskog prijenosa gotovine (engl. U ve}em dijelu radi se o prilago|enoj i a`uriranoj magistarskoj tezi mr Vedada Silajd`i}a na temu: „Zaklju~ivanje ugovora putem elektronskih poruka i primjenom informaciono-komunikacionih tehnologija u pravima Evropske unije i Bosne i Hercegovine“. EDI) i elektronska pošta (engl. Sa stanovišta komunikacija elektronsko poslovanje predstavlja elektronsku isporuku informacija.

što zna~ajno unapre|uje poslovanje kompanija. Razvojna uloga e-legislative je višestruka. Pored ogromnih prednosti u elektronskom poslovanju postoji nekoliko barijera. kao i u upotrebi hardverskih i softverskih sredstava koji se koriste kod izjavljivanja volje za sklapanje ugovora (elektronske poruke. Radi se o re`imu poslovanja pod poznatijim nazivom paperless. U ovoj oblasti je posebno vidljiva zakonitost neprekidnog pove}anja slo`enosti i strogosti standarda elektronskog poslovanja. Male firme su tako dobile mogu}nost korištenja elektronskog poslovanja na isti na~in kao i veliki privredni subjekti. U tome le`i njena propulzivna snaga i sinergi~nost. bila izlo`ena. elektronski potpisi. 3. nego i kreiranju informati~kog društva. najprije. i to putem sigurnih privatnih mre`a. u okviru Interneta. sticajem istorijskih okolnosti. Najve}i problem je sigurnost poslovanja na Internetu. Omogu}eni su raznovrsni oblici relativno jeftinog poslovanja. Devedesetih godina pojava World Wide Weba. Drugi i konkretniji rezultat razvoja e-legislative treba da bude percepcija rješenja poznatih na svjetskom nivou i u 170 . Pravna regulativa primjene IKT ima izrazito povoljne efekte. Tehnika zaklju~ivanja elektronskog ugovora postaje specifi~na naro~ito zbog medija u kojem se elektronski ugovor manifestuje (pojava Interneta). treba da omogu}i nesmetanu percepciju i nadgradnju svjetskih dostignu}a ne samo u oblasti IKT. To je izazov ugovaranja u novoj digitalnoj sferi razmjenom elektronskih poruka posredstvom IKT. Ugovorno pravo je osnov svakog privrednog sistema. Svaka prodaja robe ili usluga kao i prenos svojine su bazirani na ugovorima. zaštita podataka od neovlaštenog pristupa i promjena sadr`aja. tj. E-legislativa ozna~ava normativno ure|enje specifi~nosti koje upotreba Informaciono komunikacionih tehnologija (dalje: IKT) prouzrokuje u pojedinim pravnim institutima i granama. Ona. Elektronska razmjena podataka omogu}uje kompanijama slanje i primanje poslovnih dokumenata u standardizovanom elektronskom obliku. za ~ije }e otklanjanje biti potrebni veliki napori i dugi vremenski period. 2. prvi je put omogu}ila jednostavan rad na mre`i i jeftino publiciranje i širenje informacija. na~ina pregovaranja.je poslovanja. Prvi korak u obezbje|enju sigurnosti predstavlja veoma slo`eno pitanje adekvatne pravne regulative ili tako zvane e-legislative. Ugovorno pravo koje je tradicionalno vezano za ugovore u pisanoj formi materijalizovane na papiru i li~no potpisane od ugovornih strana stavljeno je pred novi izazov. Zna~aj e-legislative za Bosnu i Hercegovinu se ogleda u tome da ona slu`i kao preduslov razvoja i prevazila`enja zaostajanja kome je Bosna i Hercegovina (dalje: BiH). elektronski pe~ati pravnih lica). zaštita kreditnih kartica prilikom kupovine putem mre`e i sl.

Distrikta Br~ko mogu da u~ine izlišnim i skupim. Tre}i. da se kao poseban izvor ugovornog prava javljaju pravila u okviru evropskog komunitarnog prava. Stupila je na snagu 1988. Kroz prikaz prijedloga BiH legislative u ovoj oblasti posebno }e se prezentovati rješenja koja namjeravaju da se u BiH legislativi implementiraju. Ugovor zaklju~en putem elektronskih poruka i primjenom IKT (dalje }e se koristiti izraz „elektronski ugovor“ koji se naj~eš}e koristi u uporednom pravu) ima sasvim posebnu tehniku zaklju~ivanja koja se razlikuje od tehnike standardnog zaklju~ivanja ugovora. Izvori prava vezani za zaklju~ivanje ugovora 4.Evropskoj uniji (dalje: EU) posebno. Globalni domet IKT i univerzalni karakter e-poslovanja. ali ne najmanje va`an rezultat razvoja e-legislative bi}e ja~anje jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH. je jedan od osnovnih ciljeva. godine. 2. Naravno. tako i u ugovornom pravu BiH. Izvori prava vezani za zaklju~ivanje ugovora mogu se podijeliti na razli~ite na~ine. kod zaklju~ivanja ugovora u elektronskom obliku. postojanje entitetskih i drugih parcijalnih tr`išta. godine. Cilj je da se izvrši njihova sistematizacija i podjela na me|unarodne i doma}e. Smanjenje rizika na najmanju mogu}u mjeru. 2. ovakav ishod ima i zna~ajne pozitivne politi~ke posljedice: ubrzano pribli`avanje ka EU i prijem u ~lanstvo WTO. Krajnji cilj je da se uka`e na rješenja koja treba da omogu}e najsigurniji na~in zaklju~enja ugovora upotrebom IKT. Pored ekonomskih prednosti. Zaklju~ivanje ugovora prema Be~koj konvenciji 5. Bez obzira na razlike koje postoje u pojedinim re`imima zaklju~ivanja ugovora cilj je da se uka`e na razlike koje egzistiraju izme|u „tradicionalnih“ oblika zaklju~ivanja ugovora i zaklju~ivanja ugovora upotrebom IKT. Ova konvencija primjenjuje se na ugovore o prodaji robe 171 . S obzirom na postojanje razlika izme|u ova dva na~ina zaklju~ivanja ugovora poseban predmet obrade }e biti izvori prava vezani za elektronsko zaklju~ivanje ugovora.1. Navedeni problemi postoje u pravu EU i BiH. Pore|enjem ova dva na~ina bi}e jasno povu~ene granice i utvr|ene razlike koje postoje izme|u njih. kako u evropskom. Be~ka konvencija Ujedinjenih nacija o me|unarodnoj prodaji (dalje: Konvencija) je donesena 1980. kao npr. Najva`niji problemi elektronskog poslovanja odnose se na: tehniku zaklju~ivanja ugovora putem elektronskih poruka uz primjenu IKT. identifikaciju potpisnika i potvr|ivanje vjerodostojnosti potpisanog elektronskog zapisa u slu~aju spora.

Unutar njih su ure|ena tri glavna instituta: ponuda. prihvat i perfekcija ugovora.2. hartija od vrijednosti. DiMatteo. 6. prevazila`enje razlika izme|u anglosaksonskih i kontinentalnih sistema u ovoj oblasti. 2. Sarajevo. str. Zaklju~ivanje ugovora po Na~elima evropskog ugovornog prava (Landova na~ela) 8. str. a ako njih nema prema pravilima me|unarodnog privatnog prava.7-63. 566 Vidjeti Nevenko Misita.zaklju~ene izme|u strana koje imaju sjedište na teritorijama razli~itih dr`ava. 565 Vidjeti Larry A. Rimskim Ugovorom o osnivanju Evropske ekonomske zajednice566 pred Zajednicu je postavljen. prevazila`enje problema koji mogu nastati usljed toga što sukcesivnost ponude i prihvata nije nu`an uslov nastanka ugovora. Sve ovo je potanje izlo`eno u prethodnom poglavlju. a pravila me|unarodnog privatnog prava upu}uju na primjenu prava te dr`ave ugovornice. ^lanovi Komisije su u svom radu pošli od pretpostavke da izme|u nacionalnih prava dr`ava ~lanica postoje zna~ajne sli~nosti. 567 Vidjeti Hartley B. Osnovni ciljevi Konvencije su: integrisanje dva haška Jednoobrazna zakona u jedinstven akt. Be~ka konvencija dispozitivnim pravilima reguliše obaveznu fazu zaklju~ivanja ugovora. Pošto je ve}ina evropskih dr`ava potpisnica ove konvencije njena primjena je zna~ajna u EU za ugovore o prodaji izme|u subjekata sa sjedištima u razli~itim dr`avama ~lanicama EU. „Pravo EEZ”. 9-30. „The Interpretive Turn in International Sales Law”. stvaranje jedinstvenog sistema zaklju~ivanja ugovora koji mo`e da neutrališe razlike u nacionalnim pravima. kao jedan od ciljeva i uskla|ivanje pravnih propisa u mjeri u kojoj je to potrebno za uspješno djelovanje zajedni~kog tr`išta. „Pravo EEZ”.567 U tom cilju Komisija Evropske zajednice je podr`ala osnivanje posebne Komisije za evropsko ugovorno pravo poznate kao Landova komisija. U skladu sa tim smatrali su da je njihov zadatak da komparativnom metodom otkriju podudarnosti i da nakon upore|ivanja iz zajedni~kog jezgra formulišu konkretne odredbe u Na~elima.. a naro~ito u oblasti privatnog prava. 172 . 7. (2001). (2001). brodova i zrakoplova.565 Ona se ne primjenjuje na ugovore o prodaji: robe za li~nu potrošnju. Magistrat. Sarajevo. Pitanja koja nisu regulisana ovim odredbama rješavaju se najprije prema opštim principima Konvencije. te elektri~ne energije. bez obzira kom sistemu pripadaju. a drugi sa sjedištem izvan EU. kao i u poslovanju subjekata od kojih je jedan sa sjedištem u EU. i to: kada su te dr`ave ugovornice ili kada je samo jedna dr`ava ~lanica Konvencije. novca. Northwestern Journal of enc.

1.pravo koje }e primjenjivati sudovi na ugovore u okviru EU. me|utim. i kao takva ona predstavljaju polaznu ta~ku za usvajanje jedinstvenog Evropskog gra|anskog zakonika. mogu primjeniti i kad su ugovorne strane ugovorile da }e za ugovor biti mjerodavna „opšta pravna na~ela“. Ona izra`avaju savremeno lex mercatoria ili soft law. godine). 173 . 29-57. 41-63. (2001). Djelovi su podjeljeni u poglavlja. Njihova primjena se jedino preporu~uje. dalje. Beograd (2002). sadr`ina i dejstvo ugovora. Na~ela se mogu primjenjivati na sve ugovore. Na~ela sadr`e devet djelova koji su naslovljeni kao: opšte odredbe. „Da li je Evropa spremna za zakonik evropskog prava”?. ovlaštenja agenata. 569 Vidjeti Radovan D. Vukadinovi}. . Ona }e se primjeniti u slu~ajevima kada su se ugovorne strane sporazumjele da ih u~ine sastavnim djelom ugovora ili kada su se sporazumjele da }e ta na~ela biti mjerodavna za ugovor. „Na~ela Evropskog ugovornog prava i jugoslovensko pravo“. Ugovor je zaklju~en ako ugovorne strane imaju namjeru da se pravno obave`u i postignu dovoljnu saglasnost bez ikakvih daljih uslo568 Opširnije Irena Banov~anin. bio baziran samo na konstatovanju postoje}ih sli~nosti568. ni komunitarnog prava. str. 9. Kragujevac. a neka ~ak i na rješenjima izvan evropskog pravnog kruga. Svrha Na~ela je višestruka i mogu slu`iti kao: .pravni vodi~ EU za pripremu sopstvenih zakona i drugih propisa. neizvršenje i pravna sredstva uopšte i posebna pravna sredstva zbog neizvršenja569.osnova za kasnije formulisanje jedinstvenog Evropskog zakona o privatnom pravu. Udru`enje za pravo Evropske unije.izabrano pravo koje }e se primjenjivati na ugovore od strane i izme|u evropskih ugovornih strana. a ovi u ~lanove. Nastanak ugovora po Na~elima evropskog ugovornog prava 10.osnova za budu}e kodifikacije gra|anskog prava u dr`avama ~lanicama. Nova pravila su bazirana na rješenjima iz prava evropskih dr`ava. . nego i na stvaranje novih pravila.2. Na~ela se. tuma~enje. Na~ela predstavljaju set pravila koja nemaju snagu ni nacionalnog. Rezultati rada prva dva saziva ove Komisije su Na~ela evropskog ugovornog prava. „lex mercatoria“ i sl. . Pravni fakultet u Kragujevcu. U njima se ne pravi razlika izme|u gra|anskih i trgovinskih ugovora kao ni na unutrašnje i me|unarodne ugovore. . na primjer na ameri~kom Jednoobraznom trgova~kom zakoniku ili na drugom izdanju Restatements of Contracts (sistematizovana zajedni~ka pravila zasnovana prvenstveno na sudskoj praksi a potom i na postoje}im propisima iz 1981. ni me|unarodnog. str. nastanak ugovora. 2.Rad komisije nije. U tom pogledu Na~ela se primjenjuju kao opšta pravila ugovornog prava EU. Revija za Evropsko pravo. valjanost.

Dovoljna saglasnost postoji. Prethodne izjave ugovornih strana mogu se koristiti za tuma~enje ugovora. a u kojoj se navodi da su svi uslovi ugovora obuhva}eni u tom pismenu (klauzula stapanja) sadr`i samo ono što je u tekstu izri~ito navedeno. ako su ugovorne strane u dovoljnoj mjeri odredile uslove ugovora da bi se ugovor mogao izvršiti.572 Obe}anje koje je u~injeno u namjeri da pravno obave`e obe}avaoca i bez prihvatanja ponude. „Na~ela Evropskog ugovornog prava i jugoslovensko pravo“. obaveze i sporazumi postanu sastavni dio ugovora. samo ako je strana koja se na te uslove poziva preduzela razumne korake da o njima obavijesti drugu stranu u trenutku zaklju~enja ugovora ili prije toga. uklju~uju}i i svjedoke (~lan 2:101). ugovor ne nastaje sve dok se ne postigne saglasnost o tom pitanju. 257-330. str. Eventualne prethodne izjave. obavezuje ga kao jednostrani pravni posao. str. 174 . Ugovorne strane mogu svojim kasnijim izjavama ili radnjama sebe lišiti prava da se pozovu na klauzulu stapanja ukoliko se druga strana razumno oslonila na te izjave. ~ak i ako je druga strana potpisala ispravu. 11. On ne mora biti zaklju~en u pismenoj formi.va. (2001). str. 572 Vidjeti Radovan D. Pismeno zaklju~eni ugovor sa klauzulom koja je bila predmet posebnih pregovora. Postojanje ugovora mo`e se dokazivati svim dokaznim sredstvima. ukoliko ga druga strana prihvati i ako sadr`i 570 Ibid. odnosno radnje (~lan 2:105). Vukadinovi}. Ne smatra se da je drugoj strani na odgovaraju}i na~in skrenuta pa`nja na uslove ako se isprava u kojoj je sadr`an ugovor samo poziva na te uslove. niti postoje neki drugi zahtjevi u pogledu forme. 257-330. Ova odredba preuzeta je iz ameri~kog Jednoobraznog trgova~kog zakonika.570 Namjera ugovorne strane da bude pravno vezana ugovorom utvr|uje se na osnovu izjava ili ponašanja te strane kao i smisla koje im druga strana razumno pridaje (objektivni princip tuma~enja). Uslovi ugovora o kojima se nije pojedina~no pregovaralo mogu se ista}i u odnosu na drugu stranu koja za te uslove nije znala. ukoliko jedna od ugovornih strana izjavi da ne}e zaklju~iti ugovor ukoliko se ne postigne saglasnost o odre|enom pitanju. Ugovorne strane ne mogu isklju~iti niti ograni~iti primjenu ove odredbe. ona samo stvara predpostavku da strane nisu imale namjeru da njihove prethodne izjave. Kragujevac. Pravni fakultet u Kragujevcu. 571 Ibid. 257-330. Me|utim. Ponuda predstavlja prijedlog ugovora ako je u~injena u namjeri da dovede do ugovora.571 Ako klauzula stapanja nije bila predmet posebnih pregovora. obaveze ili sporazumi koji nisu preto~eni u pismeno. ne ulaze u sastav ugovora.

Do sada je ponuda javnosti. smatra se kao ponuda za prodaju ili isporuku po toj cijeni. odnosno odre|enim licima ili javnosti.573 12. U slu~aju prihvatanja koje se sastoji u nekoj radnji. prakse koju su ugovornice me|u sobom uspostavile ili obi~aja. ukoliko to ne proizilazi iz prakse ugovornih stranaka ili iz obi~aja. str. U slu~aju ponude konkludentnim radnjama opoziv je mogu} prije momenta u kome se smatra da je ugovor zaklju~en. ali on mora o tome bez odlaganja da obavijesti ponu|enog. Ova rješenja su identi~na ve} opšte prihva}enim stavovima Be~ke konvencije o me|unarodnoj prodaji i UNIDROIT na~ela. predstavljalo poziv da se u~ini ponuda. sve dok se zalihe robe ne iscrpe. ponu|eni mo`e prihvatiti ponudu izvršenjem neke radnje bez slanja obavještenja.dovoljno odre|ene uslove da ugovor nastane ~inom prihvata. ^utanje ili ne~injenje ponu|enog samo po sebi ne zna~i prihvatanje ponude. Prijedlog da se isporu~e robe ili usluge po odre|enoj cijeni u~injen u javnom oglasu ili katalogu. 175 . Da bi prihvat proizveo dejstvo on mora biti u~injen i dostavljen u roku koji je ponudioc odredio. Potiskivanje zna~aja kauze predstavlja savremenu tendenciju u globalizaciji privatnog prava i prihva}ena je i u UNIDROIT na~elima. Ako je ponu|eni na vrijeme 573 Ibid. Ponuda se mo`e uputiti odre|enom licu. Opozivanje ponude je identi~no rješeno kao kod Be~ke konvencije. U slu~aju neblagovremenosti ako je ponu|eni zakasnio svojom krivicom ponudilac ima mogu}nost da i takav prihvat dozvoli. Nastanak ugovora ne vezuju se za postojanje kauze. 27. Prihvatanje ponude se sastoji od bilo koje izjave ili radnje ponu|enog kojom se izra`ava pristanak na ponudu. Slijede}a karakteristika Na~ela je da u pogledu opoziva ponude prihvata riješenje iz anglosaksonskog prava prema kome ponuda mo`e biti opozvana ako opoziv stigne ponu|enom prije nego što je on otposlao svoj prihvat. Ponuda prestaje da va`i kada odbijanje ponude bude dostavljeno ponudiocu. odnosno dok isporu~ilac mo`e da pru`a navedene usluge. u skoro svim pravnim školama. Ova odredba predstavlja posebno rješenje Na~ela koja na sasvim druga~iji na~in rješava pitanje ponude reklamiranjem. Tada se smatra da je ugovor zaklju~en u momentu kada ponu|eni otpo~ne preduzimanje radnje. ugovor je zaklju~en kada obavještenje o toj radnji bude dostavljeno ponudiocu ili ako na osnovu ponude. Smatra se da je ugovor zaklju~en kada prihvat bude dostavljen ponudiocu. Za odre|ivanje vremena zaklju~enja ugovora prihva}ena je teorija prijema. ili izlaganjem robe. ili izlaganjem robe. odnosno ponude u~injene u javnom oglasu ili katalogu. a u slu~aju da takvog roka nema onda u razumnom vremenu.

Budu li profesionalni trgovci zaklju~ili ugovor koji nisu sastavili u vidu kona~ne isprave. Pravni fakultet u Kragujevcu. ograni~enja ili druge izmjene je odbijanje ponude i predstavlja kontraponudu“. izuzev u slu~aju. UNIDROIT principi slu`e kao opšta pravila za me|unarodne trgovinske ugovore. ti uslovi }e se smatrati sastavnim dijelom ugovora. str.law.03. Na~ela evropskog ugovornog prava prihvataju elasti~no i komerecijalizovano rješenje moderne teorije: „odgovor na ponudu koji ukazuje na prihvatanje. a ponudilac ne dostavi takvo obavještenje u odre|enom ili razumnom roku.2005.3. 257-330. Kragujevac. Zaklju~ivanje ugovora po UNIDROIT principima 13. 2.ponu|eni je uslovio svoje prihvatanje prijemom obavještenja od ponudica da je saglasan sa dodatnim ili razli~itim uslovima. .com. „Na~ela Evropskog ugovornog prava i jugoslovensko pravo“. (2001). posljednji posjet 12. UNIDROIT principi me|unarodnih trgovinskih ugovora. . dakle.574 Prihvat.ponudilac je bez odlaganja usmeno ili pismeno obavjesti ponu|enog da ne prihvata nebitne izmjene elemenata ponude. predstavljaju rješenja specijalno izra|ena za potrebe me|unarodnih trgovinskih transakcija. pa jedan od njih bez odlaganja pošalje pismeno koje treba da bude potvrda ugovora. Oni imaju za cilj da uspostave set pravnih pravila koja }e omogu}iti pravi~nost i sigurnost u me|unarodnim transakcijama. Ako su ugovorne stranke postigle saglasnost. Vukadinovi}. Ona ne djeluje ako ponudilac bez odlaganja obavijesti ponu|enog o tome da smatra da se ponuda ugasila. 176 . Izjava koja bitno ne mijenja uslove ponude ipak ne}e biti prihvat u nekim taksativno odre|enim slu~ajevima: . ne smije da odstupa od bitnih elemenata ponude. izuzev ako je jedna ugovorna strana unaprijed izjavila da se ne}e smatrati obavezanom ugovorom ili ako bez odlaganja obavjesti drugu ugovornu stranu da se ne smatra obavezanom ugovorom. a koji sadr`i dodatke. ali koje sadr`i dodatne ili razli~ite uslove. kada ti uslovi suštinski mjenjaju uslove ugovora ili kad primalac bez odlaganja stavi prigovor na te uslove. Uslov urednosti prihvata je podudarnost njegovog sadr`aja sa ponudom.poslao svoj prihvat i ako nije kriv za njegovo prispje}e sa zadocnjenjem postoji predpostavka o blagovremenosti prihvata.575 Ona se primjenjuju u slu~ajevima kada su se ugovorne strane sporazumjele da ih u~ine 574 Vidjeti Radovan D. osim u tome što se svaka od ugovornih strana poziva na druga~ije opšte uslove poslovanja smatra se da je ugovor zaklju~en.u ponudi je izri~ito navedeno da se mo`e prihvatiti samo pod uslovima koji su u njoj navedeni. Dopunski ili razli~iti uslovi koji suštinski ne mjenjaju ponudu ne mijenjaju karakter izjave o prihvatu. 575 Vidjeti http://www.

Suština principa koji se ti~u zaklju~ivanja ugovora su sljede}e: .). Ne bude li u ponudi odre|en rok prihvata. prije momenta kada se smatra da je ugovor zaklju~en.). Ukoliko je ponudilac izri~ito ili opisno odredio rok do kad se smatra vezanim ponudom. U praksi ovo zna~i 576 Vidjeti http://www.1. prihvat mora biti dostavljen ponudiocu u razumnom roku. prihvat. Na usmene ponude prihvat se mora dati odmah.sastavnim djelom ugovora ili kad su stranke predvidjele da }e za ugovor biti mjerodavna „opšta pravna na~ela“. Ovo rješenje je tako|er preuzeto iz anglosaksonskog sistema. a u slu~aju da takvog roka nema onda u razumnom vremenu (~lan 2. što se odre|uje prema okolnostima posla. ili u situacijama u kojima nije izri~ito izabrano mjerodavne pravo ili sistem pravnih pravila. . U pogledu opoziva ponude prihva}eno je riješenje iz anglosaksonskog prava prema kome ponuda mo`e biti opozvana ako opoziv stigne ponu|enom prije nego što je on otposlao svoj prihvat ili u slu~aju konkludentnih radnji. 177 .6. Za pisani prihvat postoje dva alternativna rješenja.7. .576 Opoziv ponude nije mogu} ako je u ponudi nazna~eno da je neopoziva ili ako je ponu|eni razumno vjerovao da je ponuda neopoziva i ponašao se u skladu s tim.prijedlog za zaklju~enje ugovora predstavlja ponudu ukoliko sadr`i sve bitne elemente i ukazuje na namjeru da se pravno obave`e ako druga strana prihvati te uslove ( ~lan 2. Ponuda se smatra odbijenom kada odbijanje ponude bude dostavljeno ponudiocu. „lex mercatoria“ i sl. prihvat mora sti}i u tom roku. Da bi prihvat proizveo dejstvo on mora biti u~injen i dostavljen u roku koji je ponudioc odredio.). Osnovne karakteristike ovih principa su: .law.03.ugovor se mo`e dokazivati svim sredstvima. ona moraju odgovarati brzini sredstava koje je koristio ponudilac. izuzev ako okolnosti slu~aja ukazuju druga~ije. Ako sredstva otposlanja prihvata nisu odre|ena ponudom. uklju~uju}i i svjedocima. obavještenja itd. . posljednji posjet 12.za valjanost ugovora nije predvi|ena posebna forma.autonomija ugovornih stranaka. .generalno je prihva}en princip prijema u svim vidovima komunikacije izme|u stranaka (ponuda. Prihvat je izjava ili drugo ponašanje ponu|enog koje ukazuje na saglasnost s ponudom (~lan 2.).).ugovor se smatra zaklju~enim prihvatom ponude ili konkludentnim radnjama koje ukazuju na prihvat ponu|enog (~lan 2.com.2. 14.ja~anje zna~aja poslovne prakse izme|u ugovornih stranaka.2005. .

ne mijenjaju njen karakter prihvata.). osim ako je 178 .12. Ako je ugovor ve} zaklju~en.13. osim u tome što se svaka od ugovornih strana poziva na druga~ije opšte uslove poslovanja smatra se da je ugovor zaklju~en.11. Kada ugovor zaklju~en u pismenoj formi sadr`i klauzulu koja je bila predmet posebnih pregovora. Ako je ponu|eni na vrijeme poslao svoj prihvat i ako nije kriv za njegovo prispje}e sa zadocnjenjem postoji pretpostavka o blagovremenosti prihvata. obaveze i sporazumi postanu sastavni dio ugovora. a jedan stranka bez odlaganja pošalje pismenu potvrdu ugovora koja sadr`i dodatne ili razli~ite uslove. a ako njega nema onda od datuma na koverti (~lan 2. dakle. ograni~enja ili druge izmjene je odbijanje ponude i predstavlja kontraponudu (~lan 2.11.). ne smije da odstupa od bitnih elemenata ponude. Bude li u toku pregovara jedna od strana insistirala da se ugovor ne}e smatrati zaklju~enim sve dok se ne postigne saglasnost o specifi~nim stvarima ili u specijalnoj formi. ne ulaze u sastav ugovora. koji suštinski ne mjenjaju ponudu. Izuzeci postoje kada uslovi iz pisane potvrde suštinski mjenjaju uslove ugovora ili kad primalac bez odlaganja stavi prigovor na te uslove (~lan 2. obaveze ili sporazumi koji nisu preto~eni u pismeno. Prihvat koji sadr`i dodatke. Ako su ugovorne stranke postigle saglasnost.). Tada on mora bez odlaganja da obavijesti ponu|enog.).9. Klauzula stapanja koja nije bila predmet posebnih pregovora. Prihvat. Zadocnjeli prihvat uzrokovan krivicom ponu|enog je riješen na na~in da se mo`e smatrati kao blagovremen ako ponudilac takav prihvat dozvoli. Ponudilac je mo`e staviti van snage tako što }e bez odlaganja da obavijesti ponu|enog o tome da smatra da se ponuda ugasila (~lan 2. smatra}e se da ugovor nije zaklju~en dok se takva saglasnost ne postigne (~lan 2. ugovor se smatra zaklju~enim sa sadr`ajem koji je naveden u prihvatu (~lan 2. Rok za prihvat usmenih ponuda ili ponuda u~injenih neposrednim sredstvima saopštavanja te~e od trenutka kada ponuda stigne ponu|enom.da ponu|eni mora prihvat poslati istim ili br`im sredstvom.). predstavlja samo osnov za pretpostavku da strane nisu imale namjeru da njihove prethodne izjave. eventualne prethodne izjave. Ukoliko ponudilac bez odlaganja usmeno ili pismeno ne obavijesti ponu|enog da ne prihvata izmjene elemenata ponude sadr`ane u prihvatu. Vrijeme za prihvat telegramski upu}enih ponuda po~inje od trenutka u kome je telegram predat na odašiljanje. Odr`avanje rokova koji se odnose na prihvat zavisi od odre|ivanja trenutka u kome oni po~inju te}i. ti uslovi }e se u principu smatrati sastavnim dijelom ugovora. Sli~no je i kod ponuda podnesenih pismom: rok te~e od datuma na pismu. 15.8. Dopunski ili razli~iti uslovi.). a u kojoj se navodi da su svi uslovi ugovora obuhva}eni u tom pismenu (klauzula stapanja).

bilo da se na njih ugovor poziva. posljednji posjet 12.22.579 Opšti uslovi formularnih ugovora su svi uslovi ugovora unaprijed formulisani za ve}i broj ugovora koje jedna ugovorna strana (odre|iva~) postavlja drugoj ugovornoj strani kod zaklju~ivanja ugovora. suprotno na~elima savjesnosti i poštenja. kao i Yee Fen Lim. “The Internet and E-Commerce Legal Handbook“. Pink. str. Oxford University Press (2002).dovodi u zna~ajno nejednak polo`aj u pogledu prava i obaveza ili . ako je izri~ita uputa zbog na~ina zaklju~ivanja ugovora mogu}a samo uz nesrazmjerne poteško}e. 17. Odredbe u opštim uslovima formularnih ugovora koje su prema okolnostima.03. U slu~aju neslaganja opštih uslova i posebnih pogodbi va`e posebne pogodbe. obezbijedi mogu}nost drugoj ugovornoj strani da se na prihvatljiv na~in upozna sa njihovim sadr`ajem i ako je druga ugovorna strana saglasna sa njihovom primjenom. te dobrim poslovnim obi~ajima.law.2005. 179 . 2. bilo da su sadr`ani u ispravi ugovora. tako neobi~ne da ugovorni partner odre|iva~a sa njima ne mora ra~unati. 579 Vidjeti http://www. a posebno prema vanjskom izgledu ugovora. 33.jedna ugovorna strana unaprijed izjavila da se ne}e smatrati obavezanom ugovorom ili ako bez odlaganja obavjesti drugu ugovornu stranu da se ne smatra obavezanom ugovorom (~lan 2. str.). Ugovori koji se zaklju~uju putem elektronskih poruka577 i primjenom IKT se naj~eš}e sklapaju u re`imu formularnih ugovora. Narodne novine Zagreb (2002). ne postaju sastavni dio ugovora. uz poštovanje gore navedenih zahtjeva. Ugovorne strane mogu za odre|enu vrstu pravnih poslova unaprijed dogovoriti va`enje odre|enih opštih uslova formularnih ugovora. vidljivim oglašavanjem na mjestu zaklju~ivanja ugovora uputi na njih. Opšti uslovi formularnih ugovora postaju sastavni dio nekog ugovora samo onda ako odre|iva~ prilikom zaklju~ivanja ugovora: drugu ugovornu stranu izri~ito uputi ili. Prima Lifestyles (2001). Smatra se da znatnije ošte}enje postoji ako neka odredba opštih uslova ugovornog partnera odre|iva~a: . Opšti uslovi formularnih ugovora dopunjuju posebne pogodbe utvr|ene me|u strankama i po pravilu obavezuju kao i ove.tako ograni~ava bitna prava i obaveze koje proizilaze iz prirode ugov577 Opširnije Scott W. Op{ti uslovi formularnih ugovora 16.4.com. 373-431. “Cyberspace Law“.stavlja u situaciju koja znatnije odstupa od njegovog opravdanog o~ekivanja ili . Nisu punova`ne ni klauzule formularnih ugovora koje ugovornog partnera odre|iva~a znatnije ošte}uju. “Izazovi elektroni~kog poslovanja“. 578 Vidjeti @eljko Panian.578 Zbog toga }e se ukratko izlo`iti opšti uslove formularnih ugovora.

predvi|a da obe}anu ~inidbu mo`e izmijeniti ili od nje odstupiti isklju~ivo uzimaju}i u obzir svoj interes. koje ugovornom partneru odre|iva~a pripada po pravilima o istovremenom ispunjenju obaveza.sebe osloba|a zakonske obaveze da drugu ugovornu stranu opomene ili da rok za ispunjenje ~inidbe.utvr|uje da izjava ugovornog partnera odre|iva~a kod preduzimanja ili propuštanja odre|ene radnje va`i kao da je od njega data ili kao da nije data.ugovara paušalni iznos naknade štete ili naknade umanjene vrijednosti. . .zadr`ava pravo da se oslobodi obaveze na ispunjenje ugovora kod nemogu}nosti raspolaganja ~inidbom. ili drugoj ugovornoj strani onemogu}ava dokaz o tome da šteta ili umanjenje vrijednosti uopšte nisu ni nastali ili da su znatno manji od paušala. .mo`e zahtijevati neprimjereno visoku naknadu za korištenje ili upotrebu neke stvari ili nekog prava ili za izvršene ~inidbe ili mo`e zahtijevati neprimjereno visoku naknadu za izdatke u slu~aju da druga ugovorna strana odustane od ugovora ili otka`e ugovor. ako paušalni iznos prelazi štetu koja se u propisanim slu~ajevima i prema uobi~ajenom toku stvari mo`e o~ekivati ili prelazi umanjenje vrijednosti koje uobi~ajeno nastaje. . . pridr`ava pravo na neprimjereno dug ili nedovoljno odre|en dodatni rok za ~inidbu na koju je obavezan.predvi|a pove}anje nov~ane naknade za robe ili ~inidbe koje su trebale biti isporu~ene ili ispunjene u roku od ~etiri mjeseca nakon zaklju~enja ugovora. .odstupaju}i od pravnih propisa. . ako je ugovornom partneru odobren primjereni rok za davanje izri~ite izjave i ako se odre|iva~ obavezuje da ugovornog partnera kod po~etka roka uputi na predvi|eni zna~aj njegovog ponašanja.predvi|a da sebe bez stvarno opravdanog i u ugovoru navedenog razloga oslobodi od obaveze izvršenja. osim. . 180 .ora da je ugro`eno postizanje svrhe ugovora.pridr`ava pravo na neprimjereno duge ili nedovoljno odre|ene rokove za prihvatanje ili odbijanje neke ponude ili obavljanja neke ~inidbe. . bez obaveze da bez odlaganja informiše ugovornog partnera o nemogu}nosti raspolaganja i da nadoknadi protu~inidbe ugovornog partnera bez odlaganja. . .oduzima ugovornom partneru ovlaštenje da izvrši prebijanje sa vremenski neograni~enim ili pravosna`no utvr|enim potra`ivanjem. U opštim uslovima formularnih ugovora nisu punova`ne odredbe kojima odre|iva~: .predvi|a da izjava odre|iva~a od posebnog zna~aja va`i kao da ju je druga ugovorna strana primila.isklju~uje ili ograni~ava pravo odbijanja ~inidbe ili pravo zadr`avanja. .za slu~aj neprimanja ili zadocnjelog primanja ~inidbe. .

nesrazmjernog nedostacima.predvidi da neko tre}i umjesto odre|iva~a mo`e preuzeti prava i obaveze iz kupoprodajnih ugovora ili ugovora o djelu.isklju~uje ili ograni~ava obaveza odre|iva~a da snosi potrebne troškove naknadnog ispunjenja . . te name}e pretpostavku da je druga ugovorna strana potvrdila postojanje odre|enih ~injenica i bez njene izri~ite izjave. ili u slu~aju zastupanja bez punomo}i nametne odgovornost koja prelazi odgovornost propisanu ovim zakonom za takav slu~aj. .ugovorni odnos koji drugu stranu vezuje pre}utno produ`ava za više od godinu dana. ..isklju~uje pravo druge ugovorne strane da zahtijeva naknadu štete zbog neispunjenja cijelog ugovora ili da raskine cjelokupni ugovor.uslovljava naknadno ispunjenje .drugoj ugovornoj strani ne prizna pravo da raskine ugovor. odnosno ograni~ava prethodnim upu}ivanjem da se prava prema tre}im licima (proizvo|a~ima dijelova) ostvare sudskim putem. . . osim ako je u toj odredbi tre}i naveden po imenu. .stipuliše da su izjave koje se imaju dati odre|iva~u ili nekom tre}em vezane za stro`iju formu od pismene ili od zakonom propisane za posebne slu~ajeve. odredi da ugovor vezuje drugu stranu du`e od dvije godine.skrati rok za stavljanje prigovora zbog nedostataka stvari ili za prava na raskid ugovora odnosno smanjenja obaveze na rok kra}i od jedne godine. Ako opšti uslovi nisu potpuno ili djelimi~no postali sastavni dio ugovo181 . .mijenja obavezu dokazivanja na štetu druge ugovorne strane. ako djelimi~no ispunjenje ugovora za nju ne predstavlja nikakav interes.od ugovora o isporukama novoproizvedenih stvari i ~inidbi svoju odgovornost za nedostatke u cjelini ili djelimi~no isklju~uje. .na teret druge ugovorne strane odredi otkazni rok du`i od tri mjeseca prije isteka ranije dogovorenog ili pre}utno produ`enog trajanja ugovora. . ako ugovorom nije izri~ito druga~ije predvi|eno.otklanjanje nedostataka prethodnom isplatom cjelokupne ugovorene cijene ili njenog ve}eg dijela. . bez posebne izri~ite izjave koja je na to usmjerena.kojom odre|iva~ zastupniku druge ugovorne strane nametne vlastitu odgovornost ili obavezu preuzimanja posljedica. .otklanjanja nedostataka. . . a naro~ito na taj na~in što nametne odgovornost za okolnosti za koje po zakonu odgovara odre|iva~. . u slu~aju da je odre|iva~ djelimi~no odgovoran za povredu ugovorne obaveze.otklanjenje nedostataka. koji ima za predmet redovnu isporuku roba ili redovno obavljanje usluga ili proizvodnih ~inidbi od strane odre|iva~a.kod nekog ugovornog odnosa.ograni~ava zahtjeve protiv sebe samo na naknadno ispunjenje .u slu~aju skrivljene povrede ugovorne obaveze odre|iva~a isklju~uje ili ograni~ava pravo druge ugovorne strane da raskine ugovor ili da zahtijeva naknadu štete zbog neispunjenja ugovora.

Ponuda je prijedlog za zaklju~enje ugovora u~injen 580 Dubravka Alagi}.582 Zaklju~ivanju ugovora obi~no prethode neke predradnje. str. nadalje su citirana i parafrazirana zajedno. str. Norstedts Juridik. odnosno slobode ugovaranja i ona trpi jedino ograni~enja upravljena na zaštitu „javnog poretka“. Tadija Bublovi}. (1999). Malik Had`iomerovi}. negativnom ugovornom interesu. Ponuda predstavlja jednostranu izjavu volje koja obavezuje samo ponudioca da ostane pri ponudi u periodu vremena koji je sam odredio.581 Pošto su rješenja entitetskih Zakona o obligacionim odnosima u pogledu zaklju~ivanja ugovora ista. Radi se o tzv. Zaklju~ivanje ugovora po Zakonu o obligacionim odnosima u Federaciji BiH i Republici Srpskoj 18. 131. 582 Zakon o obligacionim obnosima FBiH („Slu`bene novine RBiH”. Ugovor ne}e opstati ni kao djelimi~no punova`an ako bi to znatno ote`avalo polo`aj jedne od ugovornih strana ili se ne bi mogla ostvariti svrha ugovora. Pregovori ne obavezuju. broj 2/92). i svaka ih strana mo`e prekinuti kada to `eli. ugovor u preostalom dijelu ostaje punova`an.580 Bitno obilje`je odredbi Zakona je i njihova dispozitivnost što zna~i da se primjenjuju ukoliko voljom ugovornih stranaka nije šta druga~ije utana~eno. Tadija Bublovi}. 182 . Iz ovog razloga postoji odgovornost za naknadu štete zbog vo|enje pregovora bez namjere da se zaklju~i ugovor ili odustajanja od pregovora bez opravdanog razoga. sa izuzetkom da se kod privrednih odnosa pojedina pitanja mogu urediti i na druga~iji na~in. Norstedts Juridik.5. 19. Zakon je u ~lanu 30 predvidio da se ugovara~i u ovoj fazi zaklju~ivanja ugovora ponašaju u skladu sa na~elima savjesnosti i poštenja. Ponuda i prihvat ponude predstavljaju tzv. Malik Had`iomerovi}. nu`ne faze u postupku zaklju~ivanja ugovora.” Zakoni Bosne i Hercegovine”. Ugovor predstavlja rezultat saglasnosti izjava volja koja proizvodi odgovaraju}e pravno i ekonomsko dejstvo. Zakon o obligacionim odnosima (dalje: Zakon) je kao polazno na~elo prihvatio sistem jedinstvenog ure|ivanja pojedinih odnosa izme|u fizi~kih i pravnih lica. Ovim je prihva}en princip autonomije volje. kao i poštivanje osnovnog principa ugovornog prava pacta sut servanda. pregovori koji su neobavezna faza ugovaranja.ra ili su nepunova`ni. Zabranjeno je svo|enje neke nepunova`ne odredbe opštih uslova na njen preostali dopušteni sadr`aj (isklju~enje redukcije kojom se zadr`ava va`enje).” Zakoni Bosne i Hercegovine”. 581 Dubravka Alagi}. Ugovor je zaklju~en kada su se ugovorne strane saglasile o bitnim sastojcima ugovora (~lan 26 Zakona). to pravilo trpi odre|eno ograni~enje. Iste norme se va`e i za fizi~ka i za pravna lica. 2. Ipak. 150. kao npr. (1999).

Izmjena bitnih uslova u ponudi od strane ponu|enog predstavlja kontraponudu i on se tada nalazi u ulozi ponudioca.odre|enom licu. 586 Opširnije @eljko Panian. str. Ovo predstavlja specifi~nost rješenja Zakona jer u svim ostalim analiziranim izvorima ponuda u~injena neodre|enom broju lica smatra}e se pozivom da se u~ini ponuda. Vrijeme i mjesto zaklju~enja ugovora je definisano ~lanom 31 Zakona.583 Zakon poznaje i opštu ponudu koja je definisana kao prijedlog za zaklju~enje ugovora u~injen neodre|enom broju lica. uzima mjesto otposlanja ponude. 152. (1999). a ponudilac u ulozi ponu|enog (~lan 41 Zakona). Elektronsko poslovanje posljednjih godina uzima izuzetno veliki zamah. E-potpisi. uzima se momenat prijema izjave ponu|enog da prihvata ponudu (teorija prihvata ponude). odmah su uo~ene brojne barijere. Commission Staff Working Paper. odnosno upotrebom IKT 21.586 Da bi se otklonile pravne prepreke587 i ubrzao razvoj elektronskog poslovanja. Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN. Beograd. Prihvat ponude teko|er predstavlja izjavu volje ponu|enog da u svemu prihvata ponudu. Mjesto zaklju~enja ugovora je sjedište. 22-130. „Izazovi elektroni~kog poslovanja“. 587 Vidjeti Legal Barriers in E-business. 5-56. Kako se radi o globaloj trgovini koja ne poznaje granice. 183 . E-ra~uni.588 Najva`niji predmet normiranju su: komercijalni dokumenti. Norstedts Juridik. E-bankarstvo.584 Zna~aj kontraponude je u tome što se kao mjesto zaklju~enja ugovora. koje sadr`i sve bitne sastojke ugovora tako da bi se njegovim prihvatanjem mogao zaklju~iti ugovor (~lan 32 Zakona). ugovor o prometu nekretnina podlije`e pismenoj formi i ovjeri potpisa kod nadle`nog suda)585 ili ako same stranke nisu odredile posebnu formu. koji sadr`i bitne sastojke ugovora ~ijem je zaklju~enju namijenjen ukoliko drug~ije ne proizilazi iz okolnosti slu~aja ili obi~aja. Malik Had`iomerovi}. po dispozitivnim pravilima iz Zakona. (2004). odnosno prebivalište ponudioca u trenutku kad je u~inio ponudu. Zakon je u principu stao na stajalište da zaklju~ivanje ugovora ne podlje`e nikakvoj formi osim ako Zakon nije za pojedine ugovore druga~ije odredio (npr. veliki broj me|unarodnih organizacija je po~eo da regulatorno djeluje u ovome domenu. Izvori prava relevantni za zaklju~ivanje ugovora elektronskim porukama. „Zakoni Bosne i Hercegovine”. Narodne novine Zagreb (2002). (2000). Naravno da ovim nisu obuhva}eni svi pojavni 583 Ibid. E-pla}anje. Brussels. str. me|u njima i nepostojanje adekvatne pravne regulative. 584 Ibid. 588 Vidjeti Jelena Vilus. 20. 3. Tadija Bublovi}. E-ugovori. str. „Elektronsko trgova~ko pravo“. 585 Dubravka Alagi}. U pogledu vremena zaklju~enja ugovora.

Oblast E-pla}anja mo`emo razdvojiti na: pla}anje izme|u privrednih subjekata u zatvorenim bankarskim sistemima. Me|unarodna trgovinska komora (ICC). Me|unarodni pomorski komitet (CMI). posljednji posjet 23. pla}anje otvaranjem bankarske garancije itd. 7-45. 591 Jelena Vilus.Evropska Unija. pla}anje korporativnim karticma od strane ovlaštenih lica u privrednim društvima.1. Model zakona Uncitral-a o me|unarodnom prenosu sredstava. (2003). Komisija UN za me|unarodno trgovinsko pravo (UNCITRAL) 23. kao i UNDP ICT. Pravila Me|unarodnog pomorskog komiteta za elektronske konosmane.2005.org. pla}anje dokumentiranim akreditivom.Forum. str. str. Komisija je usmjerila svoje aktivnosti i u druge oblasti od kojih je u kontekstu ovog rada svakako najinteresantnija unifikacija pravnih pravila u oblasti elektronske trgovine. Conference material.1.4 (CEFACT) i Evropska ekonomska zajednica. me|unarodni instrumenti pla}anja. Op{te karakteristike rada me|unarodnih organizacija i njihove regulative elektronske trgovine 22. Conference material.oblici elektronskog biznisa.1. (2000). Glavne oblasti rada UNCITRAL-a su: me|unarodna prodaja robe. Ekonomska komisija za Evropu– RG.03. godine. od prije desetak godina. (2003) „Infrastructure of An Information Society. Svaka od pobrojanih kategorija u sebi nosi posebnu sistematiku i podjelu prema pojedinim specifi~nim vrstama pojedinih poslova. pla}anje putem kreditnih kartica usluga i roba. Legal Infrastructure of Information Society“.591 Najzna~ajniji dokumenti kojima je to u~injeno su: Pravni vodi~ o elektronskom preno589 UNDP ICT. Legal Infrastructure of Information Society“. Direktiva Evropskog parlamenta i Savjeta o okviru zajednice o elektronskim potpisima. Sarajevo.Forum. Direktiva EU o odre|enim pravnim aspektima elektronske trgovine na unutrašnjem tr`ištu. 590 Vidjeti http://www. Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN. pla}anje izme|u gra|ana. Evropski kodeks ponašanja u oblasti elektronskih pla}anja. 184 . 3. „Infrastructure of An Information Society. 7-45. UNCITRAL je osnovan Rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija broj 2205 (XXI) 1966. Pravila Me|unarodne trgovinske komore o standby akreditivima i Model zakona Uncitral-a o elektronskim potpisima. Od me|unarodnih organizacija koje djeluju u ovome domenu moraju se spomenuti naro~ito: Komisija UN za me|unarodno trgovinsko pravo (UNCITRAL). „Elektronsko trgova~ko pravo“.uncitral.590 Pored ovih. Sarajevo. 3. me|unarodni prevoz i me|unarodna arbitra`a. Najva`niji propisi vezani za elektronsku trgovinu na me|unarodnom i regionalnom planu su:589 Model zakona Uncitral-a o elektronskoj trgovini. Beograd.

slanje. sporazum o prenosu sredstava i uputstvo o prenosu.„Adresat poruke“ je lice koje nalogodavac smatra da je primalac poruke. posljednji posjet 23. ^lan 2 je posve}en definicijama pojmova svojstvenih elektronskoj trgovini koje Model zakona koristi“.1. 3.uncitral.03.1. .„Nalogodavac poruke“ je lice ~ija je. ali ne obuhvata lice koje je djelovalo kao posrednik u odnosu na tu poruku. 594 Vidjeti http://www. primljena ili sa~uvana elektronskim. ~uvanje ili drugu obradu poruka. poslata. odnosno šifriranih. elektronsku poštu. 592 Vidjeti UNCITRAL Model Law on Electronic Signatures With Guide to Enactment 2001. Model zakona UNCITRAL-a o elektronskoj trgovini 25. 185 .uncitral.1. Pravni vodi~ o elektronskom prenosu sredstava 24. struktuiranih kodova (UN/EDIFACT standarda).„Elektronska razmjena podataka“ (EDI) ozna~ava elektronski prenos informacije od ra~unara do ra~unara koriš}enjem ugovornog standarda kojim je informacija struktuirana. nepravilnom rukovanju i postupanju po uputstvima o prenosu kao i odgovornost s tim u vezi. Pravni vodi~ je objavljen kao posebna publikacija UNCITRAL-a 1987. greškama. www.2005. telegram. ali ne obuhvata lice koje je djelovalo kao posrednik u odnosu na tu poruku. 593 Vidjeti UNCITRAL Model Law on Electronic Signatures Wth Guide to Enactment 2001.2. primanje.592 3. Model zakona o elekronskoj trgovini593 Komisija je usvojila 1996. Tako zna~enje pojedinih izraza izgleda: .su sredstava i Model zakona UNCITRAL-a o elektronskoj trgovini.„Informacioni sistem” je sistem za generisanje.org. Sadr`i pet poglavlja koja se odnose na: opšta pitanja elektronskog prenosa sredstava. ili u ~ije ime se smatra da je. .org. prevarama. . ali se ne ograni~ava na elektronsku razmjenu podataka (EDI). .org.„Posrednik” u odnosu na konkretnu poruku je lice koje za ra~un drugog lica šalje.1. opti~kim ili sli~nim na~inom i obuhvata. teleks ili faks.uncitral. godine. godine i on bi trebalo da poslu`i nacionalnim zakonodavcima prilikom izrade propisa kojima bi se regulisala materija zaklju~ivanja ugovora koriš}enjem elektronske tehnologije.„Poruka“ ozna~ava informaciju koja je generisana. poruka generisana prije nego što je eventualno sa~uvana. prima i ~uva tu poruku ili obezbje|uje druge usluge u odnosu na tu poruku. www. . kona~nosti prenosa sredstava i pravna pitanja koja se javljaju u vezi sa prenosom.594 ^lanom 1 je istaknuto da se ovaj Zakon primjenjuje na sve informacije u obliku poruke koja se koristi u kontekstu trgova~kih aktivnosti.1.

uncitral. posljednji posjet 23. str. Pravno priznanje poruka ure|eno je ~lanom 5 ovog akta.596 Kada se Zakonom zahtjeva da informacija bude data u pisanom obliku.26. ~lan 9 zabranjuje da se u bilo kojim pravnim postupcima predvide rješenja koja bi zna~ila negiranje dopuštenosti poruke kao dokaza (isklju~ivo na osnovu toga što je poruka). ili putem takve poruke. te da }e se informaciji u obliku poruke dati odgovaraju}a dokazna snaga. 27. Conference material. poruka ispunjava taj uslov ako je informacija koja je u njoj sadr`ana pristupa~na i iskoristiva u kasnijim referencama. Ako se poruka koristi prilikom zaklju~enja ugovora.Forum. osim u slu~ajevima kada u vrijeme ili prije slanja poruke. (2003) „Infrastructure of An Information Society. Smatra se da poruka pripada nalogodavcu: . Vrijeme i mjesto slanja i prijema poruke Model zakona je riješio 595 UNDP ICT. 7-45. 596 Vidjeti http://www. Pismeni oblik informacije.2005. nalogodavac zahtjeva ili se slo`io sa adresatom da se prijem poruke potvrdi. Model zakona je riješio u svojim ~lanovima 11-15. ukoliko je pravilno primjenio postupak koji je u tom cilju prethodno ugovoren sa nalogodavcem ili je poruka koju je primio adresat rezultat djelovanja lica ~iji odnosi sa nalogodavcem ili sa bilo kojim zastupnikom nalogodavca omogu}avaju takvom licu da ima pristup metodu koji koristi nalogodavac da bi identifikovao poruku kao njegovu. Legal Infrastructure of Information Society“.595 Pored toga. Predvi|eno je da se informaciji ne}e oduzeti pravno dejstvo. 7 i 8. uklju~uju}i svaki relevantni sporazum. valjanost ili izvršnost koji se zasnivaju samo na tome što je data u obliku „poruke“. Ostala pitanja vezana za: slanje poruke.ako je poslata preko informacionog sistema koji je programirao nalogodavac ili neko drugi u njegovo ime da djeluje automatski. onako kako je definiše Model zakona. takvom ugovoru se ne}e oduzeti valjanost ili izvršnost isklju~ivo na osnovu ~injenice što je za tu svrhu korištena poruka (~lan 11).org.ako je on tu poruku li~no poslao ili . potpisa i originala informacije Model zakona je riješio u ~lanovima 6. Taj metod mora biti pouzdan u mjeri koja se smatra odgovaraju}om za svrhu za koju je poruka generisana ili komunicirana u svjetlu svih okolnosti. Adresat je ovlašten da smatra poruku kao da pripada nalogodavcu i da postupa u tom uvjerenju. U slu~aju da Zakon zahtijeva potpis jednog lica. zaklju~enje i valjnost ugovora. 186 .ako je poslata od strane lica koje je imalo ovlaštenje da postupa u ime nalogodavca u odnosu na tu poruku ili .03. Sarajevo. on se smatra pravovaljanim ukoliko je korišten metod kojim se identifikuje to lice i njegova saglasnost sa informacijom koju poruka sadr`i. vrijeme i mjesto slanja i prijema poruke.

597 Ukoliko nije druga~ije dogovoreno izme|u nalogodavca i adresata. prijem nastupa u trenutku kad poruka u|e u odre|eni informacioni sistem.„Poruka² ozna~ava informaciju koja je generisana. elektronsku poštu. 597 Vidjeti UNCITRAL Model Law on Electronic Signatures Wth Guide to Enactment 2001. „Elektronsko trgova~ko pravo“. opti~kim ili sli~nim na~inom i obuhvata.599 godine i sadr`i 12 ~lanova.2005. Klju~ne definicije utvr|ene Zakonom su: . Legal Infrastructure of Information Society“. u trenutku kada je adresat poruku primio.org. (2000).~lanom 15. 3. Ovaj Zakon se primjenjuje kad se elektronski potpisi koriste u kontekstu trgova~kih aktivnosti (~lN . prijem je ostvaren u trenutku kada poruka u|e u informacioni sistem adresata. 29.uncitral. primljena ili sa~uvana elektronskim.3. posljednji posjet 23.Forum. potpisnik. teleks ili faks. smatra se da je poruka poslata u trenutku kada je ušla u informacioni sistem koji je van kontrole nalogodavca ili lica koje poruku šalje u ime nalogodavca.ukoliko je adresat odredio informacioni sistem u cilju prijema poruka.1). ali se ne ograni~ava na elektronsku razmjenu podataka (EDI). www.uncitral.ako adresat nije odredio neki informacioni sistem. UNCITRAL Model zakon o elektronskim potpisima 28. . Model zakona o elektronskim potpisima usvojen je 2001.1. Re`im prevoznih isprava regulisan je ~lanovima 16 i 17 Model zakona. 598 Jelena Vilus. 187 . Conference material. . poslata. taj zahtjev je ispunjen bude li radnja obavljena korištenjem jedne ili više poruka. elektronska poruka.03. Pored elektronskog potpisa istim ~lanom su definisani i drugih relevantni pojmovi kao što su: certifikat. a ako poruka nije poslata preko odre|enog informacionog sistema. Beograd. telegram. certifikacioni servis provajder itd. Ukoliko se Zakonom zahtjeva pismena forma bilo koje radnje ili korištenjem papirne isprave.598 Trenutak prijema poruke se utvr|uje na slijede}i na~in: . Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN.„Certificirani servis provajder” predstavlja lice koje izdaje certifikate i obezbje|uje druge usluge koje se odnose na elektronske potpise. . str.1. 7-45 599 Vidjeti http://www.org.„Certifikat” predstavlja elektronsku poruku koja potvr|uje vezu izme|u potpisnika i njegovog elektronskog potpisa. kao i UNDP ICT. ^lanom 2 elektronski potpis je definisan kao poruka u elektronskom obliku koja je prilo`ena ili se logi~ki povezuje sa drugim elektronskim porukama i slu`i da identifikuje potpisnika poruke i njegovu saglasnost sa sadr`ajem poruke. (2003) „Infrastructure of An Information Society. Sarajevo.

„Elektronsko trgova~ko pravo“. Njime su obuhva}ene radne grupe (RG) o: elektronskom kreditu. Metod }e se smatrati pouzdanim kad je: . one se sastoje u djelovanju po pravilima struke i svojih propisa. E-1000 projekat. U okviru ovog projekta pa`ljivo se izu~ava praksa elektronske trgovine.601 U cilju razvijanja povjerenja certifikat servis provajder mora da raspola`e sa odre|enim finansijskim i ljudskim resursima. (2003) „Infrastructure of An Information Society.elektronski potpis povezan sa potpisnikom a ne nekom drugom osobom. dokumentima. str. Obaveze potpisnika su sadr`ane u ~lanu 8 Zakona. 7-45. www.elektronski potpis u vrijeme potpisa bio pod kontrolom potpisnika.obezbje|ena pouzdanost i integritet poruke na koju se odnosi. (2000). Du`nosti certifikat servis provajdera su sadr`ane u ~lanu 9 Zakona. uklju~uju}i svaki relevantni sporazum. Beograd. ukoliko je korišten metod kojim se identifikuje potpisnik i njegova saglasnost sa informacijom koju poruka sadr`i. ova odredba je izuzetno zna~ajna. te sa odre|enim kvalitetnim hardverskim i softverskim sistemima (~lan 10).„Potpisnik” poruke je lice koje posjeduje elektronski potpis i djeluje u svoje ime ili u ime osobe koju predstavlja. 188 . Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN. taj uslov se smatra ispunjenim u odnosu na datu poruku. . Me|unarodna trgovinska komora (dalje: MTK) je osnovana 1919. Ujedno se tra`i da taj metod bude pouzdan u mjeri koja se smatra odgovaraju}om za svrhu za koju je poruka generisana ili komunicirana u svjetlu svih okolnosti. Na planu elektronske trgovine MTK je pokrenula tzv.org. a ne nekog drugog. Pravno dejstvo elektronskog potpisa je ure|eno ~lanom 6 Model zakona. Najva`niji donešeni dokument su Jednoobrazna 600 Vidjeti UNCITRAL Model Law on Electronic Signatures Wth Guide to Enactment 2001.600 Ako se Zakonom zahtjeva potpis jednog lica. obezbje|ivanju sigurnosti elektronskog potpisa i a`urnom unošenju u sistem svih relevantnih promjena. bez obzira na geografsku lokaciju izdavanja ure|ena je ~lanom 12 Zakona.uncitral.. Legal Infrastructure of Information Society“. elektronskom transportu. Sarajevo. Conference material. informati~ka sigurnost i uloga tijela za izdavanje certifikata. Obzirom na globalni karakter elektronske trgovine.1.Forum. 3.2. odnosno da postoji mogu}nost da je certifikat kompromitovan. e-terms i digitalnoj autentikaciji. godine sa sjedištem u Parizu. Obaveza priznavanja stranih certifikata i elektronskog potpisa. . 601 Jelena Vilus. kao i UNDP ICT. One se sastoje prvenstveno u savjesnoj upotrebi i obavještavanju certifikat servis provajdera da je certifikat kompromitovan. 30. Me|unarodna trgovinska komora (ICC) 31. Ukratko.

godine i sadr`i 11 pravila. Beograd. Treba napomenuti da CMI pravila za elektronske konosmane nemaju snagu zakona i da se primjenjuju samo ukoliko se ugovorni partneri na njih pozovu. Njegova uloga na polju elektronske trgovine se najbolje ogleda u izradi pravila za elektronske konosmane. godine i ona sadr`e jedanaest ~lanova. potvrde prijema i prenosa. Jednoobrazna pravila upu}uju na protokole o primjeni razmjene trgova~kih poruka (APTDI-AP). Drugi dokument su Opšte uzanse o bezbjednoj digitalnoj trgovini. prava prijema pismenog dokumenta i konstataciju da elektronski podaci odgovaraju pismenom obliku. oblik i sadr`aj poruke o prijemu. (2000). 189 .Forum. 602 Opširnije Jelena Vilus. On se koristi javnim klju~em. pravo raspolaganja i prijenosa. potrebna pa`nja. ili na drugi na~in koji je predvi|en odnosnim TDI-AP koji sadr`i na~ine provjere formata o potpunosti i vjerodostojnosti formata prenosa. kao i UNDP ICT. 32. Pravila za elektronske konosmane su donesena 1990. Donijet je u cilju stvaranja opšteg harmonizovanog okvira za obezbje|enje sigurnih digitalnih poruka koje se baziraju na postoje}em pravu i praksi u razli~itim društvenim sistemima. Ure|eni su: definicije.3. definicije. Zna~ajno je napomenuti da su ova pravila u potpunosti kompatibilna sa drugim dijelom UNCITRAL Model zakona o elektronskoj trgovini. kada je to dopušteno. Me|unarodni pomorski komitet je osnovan u Antverpenu 1896. ^lan 6 zahtijeva da poruka identifikuje pošiljaoca i primaoca tehnikom koja se primjenjuje za sam prenos. ^lanom 9 daje se strankama mogu}nost dogovora o primjeni posebne zaštite. zaštite i ~uvanja podataka kao i tuma~enja. privatni klju~ i predaja.pravila ponašanja za telekomunikacione prenose. Conference material. poruka i prenos. Ovaj akt je donešen 1988.602 3. šifrovanjem ili na drugi na~in. potvrde sadr`aja. Ovlaštenje postoji za neke ili sve podatke koji su me|usobno razmjenjuju. zahtjev je ispunjen ako je radnja obavljena korištenjem jedne ili više poruka”. Sarajevo. primjene. kriptografijom za digitalne potpise i ulogom povjerljivih tre}ih lica koja se nazivaju „certifikatori”. Njima se ure|uju: podru~je primjene. str. Ovaj dokument je zasnovan na UNCITRAL-ovom Model zakonu. Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN. mjerodavno pravo. 7-45. pravila postupka. „Elektronsko trgova~ko pravo“. Me|unarodni pomorski komitet (CMI) 33. Legal Infrastructure of Information Society“. (2003) „Infrastructure of An Information Society.1. godine kao me|unarodna nevladina organizacija u kojoj su zastupljeni trgova~ki interesi na polju pomorskog transporta. Najzna~ajnija novina ovih Pravila je sadr`ana u ~lanu 4: „U svim slu~ajevima u kojima zakon predvi|a obavljanje radnje u pismenoj formi ili koriš}enjem papirne isprave.

3.Forum. . Zbog toga je ECE izradila sedam poruka u EDIFACT standardu. Legal Infrastructure of Information Society“. str. Ekonomska komisija UN za Evropu–RG 4–CEFACT 34. Sarajevo. Za razliku od pristupa koji postoji kod drugih me|unarodnih organizacija karakteristike ujedna~avanja nacionalnih prava na kojima insistira EU su: obaveznost.DOCADV (avizo o dokumentarnom akreditivu). Conference material. Department of Trade and Industry. (2000). (2003) „Infrastructure of An Information Society. U domenu e-biznisa najzna~ajniji su standardi UN/EDI-FACT. Osnovana je 1947. . . Sarajevo.3.DOCARE (odgovor na izmjenu dokumentarnog akreditiva). July 2002. Legal Infrastructure of Information Society“.603 Zna~ajan broj drugih standarda je u pripremi. „Elektronsko trgova~ko pravo“. . Nove ICT i njima generisana ekonomska praksa su zahtijevale iznala`enje elektronskog ekvivalenta papirnim dokumentima. Odnosi vezani za dokumentarni akreditiv ure|eni su Jednoobraznim pravilima i obi~ajima za dokumentarne akreditive (JOP 500) MTK.DOCINF (informacija o dokumentarnom akreditivu).605 Pravna filozofija koja stoji iza ove regulative je horizontalna unifikacija.DOCAPP (zahtjev za izdavanje dokumentarnog akreditiva). uspostavljanje minimalnog zajedni~kog sadr`aja. 604 Vidjeti: A Guide for Business to The Electronic Commerce (EC Directive)Regulations 2002. Do sada je prihva}eno šest standarda: . Evropska unija posvetila je veliki broj direktiva/smjernica vezanih za elektronsko poslovanje. e-business i intelektualna svojina. Conference material.DOCAMI (informacija o izmjeni dokumentarnog akreditiva). Dokumentarni akreditiv je pravni posao koji pretpostavlja postojanje papirnih dokumenta. horizontalno dejstvo. Ekonomska komisija za Evropu jedna je od ~etiri regionalne ekonomske komisije UN-a koje su osnovane sa ciljem podizanja privredne djelatnosti u njihovim regijama i u~vrš}enja ekonomskih odnosa na intraregionalnom i interregionalnom planu. Oni treba da omogu}e uspješno funkcionisanje elektronske trgovine. godine.1. 7-45. Izvori prava u Evropskoj Uniji 35. Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN.2.4. kao i UNDP ICT. str. Ovi standardi su usaglašeni sa JOP 500 MTK. 190 . 605 Vidjeti: UNDP ICT. . (2003) „Infrastructure of An Information Society. Na pravnom planu ECE je svoj najve}i doprinos dala izradom tipskih ugovora i opštih uslova poslovanja kao i izradom pravila o arbitra`i. Beograd.Forum. 603 Jelena Vilus.DOCAMA (obavještenje o izmjeni dokumentarnog akreditiva). 7-45.604 One se mogu grubo podijeliti u tri oblasti: regulativa IKT.

mjerodavno pravo i dejstvo. Sporazum sadr`i 14 ~lanova koji se odnose na sljede}a pitanja: predmet i obim. izmjene. valjanost i sklapanje ugovora. operativne zahtjeve za EDI. odgovornost. str.2005. 606 Miloš Trifkovi}. a za koju nije razumno da o~ekuje da se uzme u obzir vrijeme zaklju~enja sporazuma i ~ije posljedice nije bilo mogu}e izbje}i ili prevazi}i. Izdava~ka djelatnost. uništenja ili gubitka. povjerljivost i zaštitu li~nih podataka.607 Najzna~ajniji primjer te vrste je Evropski EDI sporazum608 koji predstavlja preporuku Evropske komisije o ure|ivanju elektronske razmjene podataka. 609 Ian Walden.609 3.02. Akcioni plan e-Europe 2002. docnje. pa tako oni ne obavezuju tre}a lica koja nisu stranke u transakciji niti su u primjeni na Internetu. Evropski model EDI sporazum 36. 608 Vidjeti http://english.611 EDI sporazumi imaju i nedostataka. (2000). 211-256. Julia Hornie. 141-211. A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing.vipgroup.606 Interesantno je napomenuti da se ni EU nije odrekla primjene soft law tehnike u ovom domenu. Julia Hornie. 610Opširnije Lillian Edwards. do koje je došlo usljed docnje ili propusta izvršavanja. Definicija EDI-a data je u ~lanu 2 kao „elektronski prenos od ra~unara do ra~unara trgova~kih i administrativnih podataka korištenjem kompjutera“. rješavanje sporova. godine i predstavlja Preporuku Komisije EEZ o pravnim aspektima elektronske razmjene podataka (EDI). (2001). tehni~ke specifikacije i zahtjeve.sloboda u izboru metoda usaglašavanja i mogu}nost da se na osnovu direktnog dejstva na ove smjernice pozovu i privatni subjekti.2. 191 . izmjene i djeljivost. dopustivost podataka kao dokaza. A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing (2000). “E-Commerce Law and Practice in Europe“. ^lanom 9 je predvi|eno da ni jedna strana ne}e odgovarati za bilo koji gubitak ili štetu nastalu drugoj strani. te Pripremni dokumenti Akcionog plana e-Europe 2005. 60-70. Hart Publishing (2004). 37. “The New Legal Framework for E-Commerce in Europe” Hart Publishing (2004). Ovo odre|enje odgovara kategoriji više sile koja se koristi kao opšti ugovorni osnov osloba|anja od odgovornosti. obradu i potvrdu prijema poruke. str.1. posljednji posjet 12.610 Model sporazum ukazuje na korištenje UN/EDIFACT standarda. definicije. str. bezbjednost poruka. 223-311. “ E-Commerce Law and Practice in Europe“. te „niz segmenata struktuiranih korištenjem dogovorenih standarda u kompjuterizovano ~itljivom formatu koji su podobni da budu automatski i nedvosmisleno obra|eni”. Ekonomski fakultet u Sarajevu. Sarajevo. u slu~aju kad su takva docnja ili propust posljedice smetnje koja je van kontrole te stranke. 607 Lillian Edwards.net. 611Vidjeti Ian Walden. „The New Legal Framework for E-Commerce in Europe” . „Me|unarodno poslovno pravo“. Bezbjednost EDI poruke je rješena ~lanom 6: stranke }e primjenjivati i odr`avati postupke i mjere kojima se obezbje|uje zaštita poruka od rizika neovlaštenog pristupa. Evropski model EDI sporazum je donesen 1994.

pojedina~nim tehni~kim koracima koji vode zaklju~ivanju ugovora. zaklju~ivanje ugovora i odgovornost davaoca usluga.3. 33-67. Ovom Direktivom se pokušao urediti pravni okvir za odre|ene aspekte elektronskog pravnog i poslovnog prometa. U njoj je obra|eno pet osnovnih problema: osnivanje informati~kog društva. str. Ova rješenja se ne odnose na ugovore zaklju~ene isklju~ivo putem razmjene e-maila ili sli~ne individualne komunikacije.jezicima koji stoje na raspolaganju za zaklju~ivanje ugovora i .da li se nakon zaklju~ivanja ugovora tekst ugovora memoriše i da li je on pristupa~an korisniku. Tanja Aplin. Prispje}e narud`be poduzetnik je du`an bez odlaganja potvrditi korisniku elektronskim putem. E-Commerce Direktiva (2000/31/EC) ne odnosi se na cjelovito elektronsko poslovanje ve} prevashodno na Pru`aoce usluga informacionog društva. July 2002. barem o: .tehni~kim sredstvima za prepoznavanje i korekciju grešaka kod unošenja podataka prije predaje narud`be. 223-311.pravilima ponašanja. Sarajevo. Kod ugovora zaklju~enih elektronskim putem Pru`alac usluga informacionog društva du`an je na jasan na~in informisati kupca. Najva`nija novina prijedloga ove direktive je osnivanje Informati~kog društva servis provajdera. 613 Opširnije Steve Hedly. „E-Commerce Law and Practice in Europe“. odgovornost posrednika i primjena.2. . (2000). Department of Trade and Industry. kojima podlije`e poduzetnik. Conference material.613 Ove odredbe se odnose na ugovore zaklju~ene preko web stranica. obaveze davaoca usluga u vezi informisanja. kao i o mogu}nostima elektronskog pristupa ovim pravilima. 7-45. Direktiva o odre|enim pravnim aspektima elektronske trgovine na unutrašnjem tr`ištu (E-Commerce Direktiva) 38. str. „Statutes on IT and E-Commerce“. Oxford University Press (2002). Ovom direktivom se zahtijeva od dr`ava ~lanica da osiguraju u nacionalnim zakonodavstvima mogu}nost zaklju~ivanja i pravno priznavanje ugovora zaklju~enih elektronskim putem.614 612 Vidjeti: Ian Walden. zaklju~ivanje on-line poslovnih transakcija.2. koji prevashodno obuhvata preduzimanje i pru`anje usluga informacionog društva. Julia Hornie. str. . A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing. 614 Vidjeti A Guide for Business to The Electronic Commerce (EC Directive)Regulations 2002. . 192 .612 Korisniku treba na raspolaganje staviti uslove ugovora uklju~uju}i opšte uslove poslovanja tako da ih mo`e memorisati i reprodukovati. utvr|ivanje pojma trgova~ke komunikacije. „Infrastructure of Information Society“.

33-67. Zbog uspostavljanja pravne sigurnosti u~esnika u elektronskoj trgovini kroz primjenu elektronskog potpisa uvodi se i tre}a strana koja se naziva provajderom certifikacione usluge (dalje certifikaciona institucija). Julia Hornie. godine. „The New Legal Framework for E-Commerce in Europe” Hart Publishing (2004). Oxford University Press (2003).org. 618 Vidjeti Chris Reed. . 123-211. Naprednom elektronskom potpisu priznat }e se u odnosu na podatke u elektronskoj formi u~inak jednak svojeru~nom potpisu na papirnom dokumentu (~lan 5 Direktive).2005. str. A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing (2000).2004.da postoje takve mjere zaštite da se ne mo`e koristi bez volje potpisnika za ~iji je identitet povezan. Direktiva Evropskog parlamenta i Savjeta o okviru Zajednice o elektronskim potpisima usvojena je 1999. Julia Hornie. John Angel.eu. 193 . 620 Opširnije Steve Hedly.615 Izra|ena je pod velikim uticajem Vodi~a Ameri~kog udru`enja pravnika vezanog za digitalne potpise i UNCITRAL Model Zakona o elektronskom potpisu. „Statutes on IT and E-Commerce“. elektronski potpis ozna~ava elektronski potpis koji ispunjava slijede}e uslove: . „E-Commerce Law and Practice in Europe“. 334. 616 Vidjeti opširnije http://www.int. Opširnije Lillian Edwards. Oxford University Press (2002). 617 Vidjeti A Guide for Business to The Electronic Commerce (EC Directive)Regulations 2002. posljednji posjet 12. „Computer Law“. Ian Walden. pravno ili fizi~ko lice koje izdaje cer615 Vidjeti opširnije http://europa. July 2002. Zahtjevi koje treba da ispuni napredni elektronski potpis odnose se na odnos potpisa i potpisnika i potpisa i podataka. A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing (2000). str. 123-211. str. Prema ovoj Direkivi elektronski potpis ozna~ava poruke u elektronskom obliku koje su prilo`ene ili se logi~ki povezuju sa drugim elektronskim porukama i slu`e kao metod za svrhe autentifikacije (utvr|ivanja vjerodostojnosti). 619 Vidjeti Ian Walden.3.da je kreiran koriste}i sistem bez poznatih slabosti koje bi mogle ugroziti njegovu autenti~nost.01. 40.da se promjena na podacima za koje je potpis vezan mo`e otkriti i .da je ovjeren od strane ovlaštenog davaoca usluge certificiranja.3. str.616 Ova Direktiva se temelji na tehnološki neutralnim standardima u obezbje|enju uslova za sigurnost potpisa i certifikacionoj instituciji. posljednji posjet 10.2. str. .eurunion.11. Department of Trade and Industry. Direktiva Evropskog parlamenta i Savjeta o okviru Zajednice o elektronskim potpisima 39. .620 Ona predstavlja „entitet.618 Napredni elektronski potpis se definiše funkcionalno.619 ^lan 2 Direktive predvi|a da napredni.617 Direktivom su utvr|ena dva oblika elektronskog potpisa: elektronski potpis i napredni elektronski potpis. Tanja Aplin. utvr|ivanjem zahtjeva koje elektronski potpis mora ispuniti da bi se kvalificirao kao napredni. 211-256. “E-Commerce Law and Practice in Europe“.da se na osnovu potpisa mo`e pouzdano utvrditi identitet potpisnika.

621 Vidjeti UNDP ICT.tifikate i obezbje|uje druge usluge koje se odnose na elektronske potpise. 194 . Izvori prava u Bosni i Hercegovini 41. Imaju}i u vidu nejedinstvenost pravnog podru~ja BiH navedeni pragmatizam mo`e znatno ote`ati rad na izgradnji pravnog sistema koji je je pogodan za razvoj e-biznisa. legislativnom djelatnoš}u entiteta. Certifikaciono tijelo izdavanjem certifikata postaje odgovorno za štetu koju bi imalo bilo koje pravno ili fizi~ko lice koje se oslonilo na certifikat (~lan 6 Direktive). kantona i BiH u pojedinim oblastima zahtijevaju upotrebu IKT. Donošenje ovih Odluka je ~esto pravdano sintagmom „bolje je imati ikakav propis nego nikakav”. Sarajevo. novembra 2006. Prvo pitanje se ti~e pravnog osnova. Ono mo`e otvoriti praksu donošenja „ikakvih“ propisa od nenadle`nih organa. odnosno nadle`nosti Centralne banke za donošenje predmetnih Odluka. broj 91/06). bili dizajnirani prema potrebama IKT. (2003) „Infrastructure of An Information Society. Prije donošenja ovog zakona Centralna banka je donijela dvije odluke koje se ti~u certifikacije i autorizacije potpisa. Pravni okvir u BiH formirao se na ~etiri osnovna na~ina: preuzimanjem propisa ex-SFRJ. Tre}e. domen primjene odluke mo`e biti sporan od trenutka kada se ona primijeni izvan domena poslovanja banaka. kantonalnim zakonodavstvom i donošenjem propisa dr`ave BiH. Conference material.622 Napokon. godine („Slu`beni glasnik BiH“. 3. str 7-45. kao u drugim zemljama.Forum. tehni~ku sigurnost.3. finansijske izvore dovoljne da pokriju rizik od odgovornosti za štetu. Ovim Zakonom ure|uju se osnove formiranja i upotrebe elektronskog potpisa i pru`anja usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. Smatramo da se navedeno opravdanje ne mo`e prihvatiti. Povodom ovih odluka se u postoje}em pravnom okru`enju postavilo više pitanja. ~etvrto pitanje je pravno-politi~ke i filozofske prirode. Drugi problem je materijalne prirode: da li su pitanja koja se ure|uju ovim odlukama uopšte pitanja koja se mogu ure|ivati odlukom ili trebaju da se ure|uju zakonom.” Da bi se certifikaciona institucija smatrala pouzdanom ona mora da ispuni odre|ene zahtjeve prije i nakon izdavanja certifikata. Preuzeti propisi nisu. a stupa na snagu u roku šest mjeseci od dana objavljivanja.621 U BiH je donesen Zakon o elektronskom potpisu na dr`avnom nivou 14. Novi propisi entiteta. zbog vremena nastanka. Legal Infrastructure of Information Society“. 622 Ibid. Obavezni uslovi se odnose na: odgovaraju}e osoblje.

3.3.1. Odluka Centralne banke BiH o minimalnim uvjetima koje mora ispunjavati kvalificirano certifikaciono tijelo koje izdaje kvalificirane certifikate za elektronski potpis

42. Odluka o minimalnim uvjetima koje mora ispunjavati certifikaciono tijelo koje izdaje kvalificirane certifikate za elektronski potpis (dalje: Odluka) donešena je 27. marta 2002. godine.623 Ovom Odlukom propisuju se minimalni uslovi koje mora ispunjavati kvalificirano certifikaciono tijelo koje `eli izdavati certifikate za kvalificirani elektronski potpis, kojim se potpisuju nalozi za pla}anje izdati u elektronskoj formi prilikom obavljanja platnih transakcija u konvertibilnim markama i elementi koje mora sadr`avati kvalificirani elektronski certifikat.624 Ovom Odlukom regulišu se pitanja: kvalificiranog certifikacionog tijela, vezano za poslove platnog prometa, dok isto to pitanje vezano za komercijalne transakcije ostaje neriješeno.625 Firma koja ima namjeru da obavlja poslove kvalificiranog certifikacionog tijela koje izdaje kvalificirane certifikate za elektronski potpis, kojim se potpisuju nalozi za pla}anje izdati u elektronskoj formi prilikom obavljanja platnih transakcija u konvertibilnim markama je, shodno ~lanu 2 Odluke, du`na da: - Pouzdano obezbijedi sve potrebne elemente za izdavanje kvalificiranog elektronskog certifikata; - Pouzdano obezbijedi servis prikaza lista va`e}ih i povu~enih certifikata; - Obezbijedi neophodnu preciznost vezano za datum i vrijeme izdavanja ili povla~enja certifikata; - Pouzdano verifikuje identitet vlasnika certifikata i ako je potrebno bilo koji drugi specifi~an atribut vlasnika; - Zapošljava radnike koji posjeduju ekspertna znanja, iskustva i kvalifikacije neophodne za servise koje obezbje|uje. Posebno na upravnom nivou, ekspertizu u oblasti elektronskog potpisa i dobro poznavanje svih procedura kojima se propisuju mjere bezbjednosti i sigurnosti kojima se obezbje|uje zaštita elektronskog potpisa; - Koristi provjerene sustave i proizvode koji obezbje|uju tehni~ku i kriptografsku bezbjednost procesa koji se podr`avaju primjenom ovih sustava; - Primjenjuju mjere protiv kompromitacije certifikata i garantira tajnost procesa kreiranja kvalificiranog elektronskog potpisa; - Ima dovoljno finansijskih sredstava koja obezbje|uju siguran i bezbjedan rad;
623 Vidjeti UNDP ICT- Forum, (2003), „Infrastructure of An Information Society, Legal Infrastructure of Information Society“, Conference material, Sarajevo, str. 7-45. 624 Odluka Centralne banke BiH o minimalnim uvjetima koje mora ispunjavati kvalificirano certificiono tijelo koje izdaje kvalificirane certifikate za elektronski potpis, („Slu`beni glasnik BiH“, broj, 10/02). 625 Vidjeti UNDP ICT- Forum, (2003), “Infrastructure of An Information Society, Legal Infrastructure of Information Society“, Conference material, Sarajevo, str. 7-45.

195

- Ima evidenciju svih relevantnih informacija koje se ti~u certifikata u odgovaraju}em razdoblju (posebno za slu~ajeve kada se zahtjeva uvid u evidenciju certifikata u pravne svrhe). Ove evidencije mogu biti elektronske; - Ne ~uva ili kopira podatke za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa vlasnika certifikata za koje obezbje|uje servis upravljanja klju~evima; - Da precizno upozna osobu koja zahtjeva certifikat sa svim uvjetima korištenja certifikata; - Koristi provjerene sustave za ~uvanje certifikata u formi koja se mo`e verificirati sa sljede}im karakteristikama: - Isklju~ivo autorizovane osobe mogu pristupati sustavu i vršiti izmjene; - Mogu}nost provjeravanja autenti~nosti informacija; - Javna dostupnost informacija o certifikatima; - Operater ne mo`e vršiti bilo kakve tehni~ke promjene koje mogu uticati na - Kompromitaciju bezbjednosnih zahtjeva operatera. Kvalificirani elektronski certifikat mora sadr`avati sljede}e elemente: - Indikaciju da je elektronski certifikat izdat kao kvalificirani elektronski certifikat; - Indikaciju kvalificiranog certifikacionog tijela koje je izdalo dati certifikat i dr`avu u kojoj je to realizirano; - Ime i pseudonim vlasnika certifikata; - Obezbje|enje mogu}nosti uklju~ivanja specifi~nog atributa vlasnika certifikata koji mo`e biti relevantan za odre|enu svrhu za koju je dati certifikat namjenjen; - Podatke za verifikaciju kvalificiranog elektronskog potpisa koji odgovaraju podacima za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa pod punom kontrolom potpisnika; - Indikaciju po~etka i kraja validnosti certifikata; - Kvalificirani elektronski potpis svih podataka u certifikatu kreiran od strane kvalificiranog certifikacionog tijela; - Odre|ena ograni~enja za korištenje izdatog certifikata ako je potrebno; - Odre|ena ograni~enja vezano za vrijednost transakcija za koje izdati certifikat mo`e biti korišten ako je potrebno. Centralna banka vodi registar kvalificiranih certifikacionih tijela koja na teritoriji Bosne i Hercegovine izdaju kvalificirane certifikate i podatke o podobnosti takvih tijela. Registar se objavljuje na Web stranici Centralne banke.
3.2.2. Odluka Centralne banke BiH o reguliranju pravila za utvr|ivanje elemenata za vjerodostojnost elektronskog potpisa

43. Odluka o reguliranju pravila za utvr|ivanje elemenata za vjerodostojnost elektronskog potpisa (dalje: Odluka) donijeta je radi obezbje|enja
196

sigurnosti pri obavljanju platnih transakcija u unutrašnjem platnom prometu elektronskim sredstvima. Bez obzira na ~injenicu da se taj promet obavlja u okviru zatvorenih sistema zasnovanih na ugovorima izme|u odre|enog broja ugovornih strana, propisuju se uslovi kojima se ure|uje vjerodostojnost elektronskog potpisa na nalogu za pla}anje.626 Navodimo najva`nija rješenja ove Odluke. Nalog za pla}anje izdat u elektronskoj formi mora biti potpisan kvalificiranim elektronskim potpisom.627 Elektronski potpis ima jednaku validnost kao i pisani potpis ovjeren pe~atom. Ne mo`e mu se pore}i pravosna`nost ili prihvatljivost u smislu dokaza samo iz razloga što je u elektronskoj formi ili što nije zasnovan na kvalificiranom certifikatu ili certifikatu izdatom od kvalificiranog certifikacionog tijela ili što nije kreiran putem sredstava za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa. Kvalificirani elektronski potpis, verificiran kvalificiranim certifikatom, jednak je autografskom potpisu i ima jednaku pravosna`nost i prihvatljivost kao dokaz. Fizi~ka lica ili pravni subjekti koji proizvode sredstva za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa, moraju odgovaraju}im tehni~kim i proceduralnim sredstvima, minimalno obezbjediti ili korištenjem infrastrukture osigurati da: - su podaci za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa unikatni i da je njihova tajnost obezbje|ena na odgovaraju}i na~in; - podatke za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa nije mogu}e u odgovaraju}e vrijeme i odgovaraju}im sredstvima izvesti ili falsfikovati na temelju raspolo`ive tehnologije; - se podaci za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa mogu pouzdano zaštititi od neovlaštenog pristupa; - se sredstvima za kreiranje kvalificiranog elektronskog potpisa ne smiju mijenjati potpisani podaci, a potpisnik se obavezno mora upoznati sa podacima za potpisivanje prije procesa potpisivanja. Procedurama kojima se ure|uje verifikacija elektronskog potpisa mora se osigurati da: - podaci korišteni za provjeru elektronskog potpisa odgovaraju podacima pokazanim verifikatoru; - je potpis pouzdano verifikovan i da je rezultat verifikacije korektno prikazan; - verifikator mo`e, ako je neophodno, da pouzdano ustanovi sadr`aj potpisanih podataka;
626 Vidjeti UNDP ICT- Forum, (2003), „Infrastructure of An Information Society, Legal Infrastructure of Information Society“, Conference material, Sarajevo, str. 31-45. 627 Odluka Centralne banke BiH o reguliranju pravila za utvr|ivanje elemenata za vjerodostojnost elektronskog potpisa, („Slu`beni glasnik BiH“, broj 10/02).

197

- je vjerodostojnost potpisnika pouzdano verifikovana i da je njegov identitet korektno prikazan; - je korištenje pseudonima jasno indicirano; - bilo koje promjene u podacima budu pouzdano detektovane.
3.3.3. Zakon o zaštiti potroša~a u BiH

44. Zakon o zaštiti potroša~a u BiH („Slu`beni glasnik BiH“, br. 25/06 od 04.04.2006. godine) posvetio je du`nu pa`nju elektronskom poslovanju. U Glavi X, odnosno Glavi XIII Zakon o zaštiti potroša~a u BiH (dalje: Zakon) utvrdio je mogu}nost prodaje na daljinu kao i mogu}nosti pla}anja nekim od elektronskih sredstava pla}anja. Kao ugovor o prodaji na daljinu definisan je svaki ugovor koji se odnosi na prodaju proizvoda ili usluga, organiziranu od trgovca putem nekog sredstva za prodaju na daljinu,628 a zaklju~uje se izme|u trgovca i potroša~a. Kao sredstvo na daljinu ili daljinsku komunikaciju definišu se sva sredstva bez stvarnog fizi~kog prisustva trgovca i potroša~a. Kao primjer navode se: štampani materijali, pisma, štampana reklamna poruka, poruka sa narud`benicom, katalog, telefon, video telefon sa ekranom, telefaks, radio, tv, kablovska televizija, elektronska pošta i drugo. O~igledno je da je zakonodavac prilikom definisanja sredstava za komunikaciju na daljinu koristio i mogu}nost da se ovakve vrste ugovora mogu zaklju~iti i nekim drugim sredstvima veze i komunikacije koja se mogu pojaviti u budu}nosti. Ovo je neovisno od mišljenja da se prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima (~lan 40, stav 2) ugovor mo`e zaklju~iti i sredstvima veze tipa elektronske pošte. 45. Odredbe Zakona vezane za zaklju~ivanje ugovora na daljinu ne odnose se na: ugovore zaklju~ene putem prodajnih automata, ugovore o prodaji nekretnina izuzev njihovog najma i ugovore zaklju~ene na licitacijama. Prilikom zaklju~enja ugovora na daljinu trgovac ima zakonsku obavezu da potroša~a, putem sredstava za komunikaciju, obavijesti o slijede}em: - svim podacima samog trgovca koji su relevantni za njegovu identifikaciju (mati~ni broj, poreski broj, adresa itd.), - imenu proizvoda koji se prodaje, odnosno usluge koja se koristi, - glavnim svojstvima robe, odnosno usluge koja se nudi, - cijeni, prate}im troškovima i porezu proizvoda tj. usluge koja se nudi, - na~in pla}anja, - rokovi isporuke, - uslovi ispunjenja i raskida ugovora,
628 Vidjeti UNDP ICT- Forum, (2003), „Infrastructure of An Information Society, Legal Infrastructure of Information Society“, Conference material, Sarajevo, str. 7-45.

198

- podatke o garancijama, garantnim rokovima i servisnoj mre`i, - pravu na odustanak od ugovora, - opciji ponude i cijene, - najkra}em trajanju ugovora i - sudskoj nadle`nosti i primjeni materijalnog prava u slu~aju rješavanja spora. Svi gore navedeni podaci moraju biti, prije isporuke, dostavljeni potroša~u u trajnoj formi, a zakonska je obaveza da prije svake komunikacije trgovac treba da sopšti svoj identitet i jasnu trgova~ku namjeru. Pravo je potroša~a da bez troškova i obrazlo`enja odustane od ugovora u roku 15 dana i tada je potroša~ u obavezi da samo nadoknadi troškove vra}anja proizvoda. Rok od 15 dana po~inje te}i od dana kada je potroša~ primio robu. Kod usluga ovaj rok po~inje te}i od dana zaklju~enja ugovora. Odustajanje od ugovora proizvodi i kontraobavezu kupca da vrati potroša~u kupoprodajnu cijenu najkasnije 15 dana od dana kada je primio obavijest o raskidu ugovora. Radi se o dosljednoj primjeni opštih pravila obligacionog prava o vra}anju onog što je dato, odnosno primljeno u slu~aju raskida ugovora (~lan 132 Zakona o obligacionim odnosima). Iz stilizacije odredbi ~lana 48 Zakona proizilazi da potroša~ mo`e da odsutane od prava na raskid ugovora. Ovo bi moralo biti posebno ugovoreno i naravno da bi dejstvo ovakvog ugovornog utana~enja podrazumjevalo savjesnost ugovornih strana. Ako druga~ije nije ugovoreno potroša~ ne mo`e odustati od prava na raskid u vezi sa ugovorima: - o pru`anju usluga ako je uz njihov pristanak po~eo sa radom prije nego što je istekao rok od 15 dana za odustajanje od ugovora, - o uslugama igara na sre}u, - o prodaji proizvoda ili usluga ako cijena proizvoda ili usluga zavisi od promjena na finansijskom tr`ištu na koje potroša~ ne mo`e uticati, - o prodaji robe kada se proizvod zbog njegove prirode ne mo`e vratiti, - kod isporuka audio i video snimaka ili ra~unarskog uputstva koje je potroša~ upotrijebio i - kod isporuke štampe, periodike i ~asopisa. Stilizacija i jezi~ko zna~enje gornjih odredbi Zakona (~lan 48) nije do kraja jasno. S obzirom na sadr`inu obaveza, koje su numerus clausus pobrojane, norma bi trebala da glasi da potroša~ u pobrojanim slu~ajevima nema pravo na odustanak od ugovora. Jezi~kim tuma~enjem sti~e se sasvim obrnut dojam. Obaveza je trgovca da isporuku naru~ene robe ili usluge izvrši u roku od 15 dana od dana kada je potroša~ poslao narud`bu. Zabranjeno je isporu~ivan199

je roba ili usluga koje potroša~ nije naru~io iako takva isporuka zahtijeva pla}anje. Potroša~ koji primi proizvod ili uslugu koju nije naru~io ima prvo da ih zadr`i bez obaveze pla}anja ili obavještavanja trgovca. Šutnja se ne mo`e tretirati kao pristanak potroša~a. Ujedno je zabranjeno da, bez prethodnog pristanka potroša~a, trgovac mo`e da prema potroša~u upotrijebi pojedina~na sredstva za daljinsku komunikaciju. 46. U poglavlju XIII ovog Zakona govori se o elektronskim instrumentima pla}anja (dalje: EIP). Kao EIP se smatraju instrumenti pla}anja na daljinu koji korisniku i vlasniku omogu}uju pristup finansijskim sredstvima na njihovom ra~unu kod neke nov~ane ustanove, radi obavljanja prijenosa nov~ane vrijednosti (transakcije). Prilikom EIP transakcije redovno se tra`i identifikacijski broj i/ili sli~an dokaz identiteta. Prema ~lanu 71 Zakona, postoje tri vrste lica koji su u odnosu sa EIP-om, i to: - Izdavalac EIP-a je lice koje je drugom licu, u okviru svog poslovanja stavilo na raspolaganje EIP na osnovu me|usobno zaklju~enog ugovora u pisanoj formi; - Vlasnik EIP-a je osoba koja je, na osnovu ugovora s izdavaocem, zaklju~enog u pisanoj formi vlasnik EIP-a; - Korisnik EIP-a je lice koje na osnovu ugovora zaklju~enog s vlasnikom u pisanoj formi raspola`e EIP-om, s tim što korisnik mo`e biti i sam vlasnik EIP-a. Interesantno je da je ~lanom 72629 propisano da izdavalac EIP treba, prilikom zaklju~enja ugovora, a u svakom slu~aju prije isporuke EIP-a, u pisanom, a po mogu}nosti i u elektronskom obliku, zainteresiranoj stranci saopštiti veliki broj podataka: od opisa EIP-a, preko tehni~kih zahtjeva koji se odnose na primjenu odgovaraju}e komunikacione opreme, pa sve do prava koje se primjenjuje na ugovor.630 Ukoliko se EIP mo`e upotrijebiti za poslove s inozemstvom, izdavalac }e vlasniku ili korisniku EIP-a saopštiti iznos svih taksi i cijena za zamjenu stranog sredstva pla}anja, a po potrebi i devizni kurs, te referentni kurs za obra~un posla, uklju~uju}i i datum deviznog kursa. Zakon je predvidio obaveze vlasnika i korisnika EIP-a. Obzirom na poseban status izdavaoca EIP-a, zakonom su razdvojene obaveze od odgovornosti izdavaoca EIP-a. Izdavalac EIP-a brine se da korisnik EIPa mo`e u svako doba dana i no}i prijaviti gubitak ili kra|u EIP-a, a funkcionalne greške ure|aja ili EIP-a ne smiju za vlasnika ili korisnika EIP-a prouzrokovati štetu koju izdavalac EIP-a ne bi razumno nadoknadio. Nepostupanje na na~in kako je to predvidio ovaj Zakon predstavlja prekršaj ka`njiv nov~anom kaznom.
629 Ibid 630 Ibid.

200

47. Radi ostvarenja pravne zaštite, shodno odredbama u Glavi XIX, protiv trgovca se mo`e podnijeti tu`ba nadle`nom sudu kako bi sud svojim aktom naredio prestanak bilo kog ~ina ili prakse, koja je u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona ili drugih propisa, a koji štete zajedni~kim interesima potroša~a. Na pokretanje spora su ovlašteni subjekti pobrojani ~lanom 98 Zakona. To su slijede}e institucije i udru`enja: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ombdusman za zaštitu potroša~a BiH, Vije}e za zaštitu potroša~a BiH, Konkurencijsko vije}e BiH, nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta BiH, Ured za konkurenciju i zaštitu potroša~a u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, Udru`enje potroša~a, obrazovne institucije i mediji, inspekcijski i drugi organi u skladu sa zakonom. Postupak se smatra hitnim, a sud ima ovlaštenje da nalo`i objavljivanje presude u cijelosti ili djelimi~no u medijima ili da zatra`i korektivnu izjavu od tu`ene strane. Sud ima ovlaštenje da odlu~i o nametanju finansijskih sankcija za svaki dan zakašnjenja u izvršenju sudske odluke. Odre|enu dilemu i zabunu stvara nemogu}nost vo|enja spora vezano za zaštitu potroša~a od strane samih potroša~a kao pojedinaca. Samim tuma~enjem odredbi Zakona nedvosmisleno je da aktvinu legitimaciju imaju samo pobrojani subjekti, odnosno institucije. Izgleda donekle nelogi~no da se zaštita potroša~a, kao pojedinaca, prepusti samo institucijama koje za to nisu osposobljene ili pak institucijama koje još ni ne postoje. U svakom slu~aju pravila vezana za pravo konkurencije, kao i opšta pravila obligacionog prava, vezana za nadoknadu štete su ta koja omogu}uju individualnu zaštitu potroša~a.
3.3.4. Zakon o elektronskom potpisu Bosne i Hercegovine

48. Zakon o elektronskom potpisu BiH donešen je 14. novembra 2006. godine („Slu`beni glasnik BiH“, broj 91/06; dalje: Zakon), a stupa na snagu u roku šest mjeseci od dana objavljivanja. Ovim Zakonom ure|uju se osnove formiranja i upotrebe elektronskog potpisa i pru`anja usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. Odredbe ovog Zakona se mogu primjenjivati i u zatvorenim sistemima, koji su u potpunosti ure|eni govorima izme|u poznatog broja ugovornih strana, ako se njihova primjena ugovori.631 Odredbe ovog Zakona se primjenjuju i u otvorenoj elektronskoj komunikaciji sa sudom i drugim institucijama, osim ako posebnim zakonom nije druga~ije odre|eno. 49. ^lanom 3 ovog zakona definisani su izrazi/pojmovi koji su upotrebljeni i to: - Eelektronski potpis su podaci u elektronskom obliku koji prate druge podatke u elektronskom obliku ili su s njima logi~ki povezani i omogu}avaju utvr|ivanje identiteta potpisnika;
631 ^lan 2 Zakona o elektronskom potpisu BiH.

201

- Potpisnik je fizi~ko lice kojem su dodijeljeni podaci za formiranje potpisa i odgovaraju}i podaci za provjeru potpisa i kojem je, u njegovo ili u ime tre}eg lica, formiran elektronski potpis, ili ovjerilac koji koristi potvrdu za pru`anje usluga u vezi s elektronskim potpisom ili ovjeravanjem; Siguran elektronski potpis je elektronski potpis koji je: - dodijeljen isklju~ivo potpisniku, - omogu}ava identificiranje potpisnika, - formiran upotrebom sredstava koja su u potpunosti pod kontrolom potpisnika, - povezan s podacima na koje se odnosi tako da se mo`e utvrditi svaka naknadna promjena tih podataka, - zasnovan na kvalificiranoj potvrdi i formiran upotrebom tehni~kih sredstava i postupaka koji su u skladu sa sigurnosnim zahtjevima ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa; - Podaci za formiranje potpisa su jedinstveni podaci, kao što su šifre ili posebni šifrirani klju~evi koje potpisnik koristi za formiranje elektronskog potpisa; - Sredstva za formiranje potpisa su software ili hardware koji se koristi za obradu podataka za formiranje potpisa; - Podaci za provjeru potpisa su jedinstveni podaci, kao što su šifre ili posebni šifrirani klju~evi koji se koriste za provjeru elektronskog potpisa; - Sredstva za provjeru potpisa su software ili hardware koji se koristi za provjeru elektronskog potpisa; - Potvrda je elektronska potvrda, s podacima za provjeru potpisa koji su dodijeljeni odre|enom licu ~iji je identitet utvr|en; - Kvalificirana potvrda je potvrda koja sadr`i slijede}e podatke:632 - oznaku da se radi o kvalificiranoj potvrdi, - ime ili firmu i naziv dr`ave prebivališta ili sjedišta ovjerioca, - ime, odnosno pseudonim potpisnika, uz obavezno nazna~avanje da se radi o pseudonimu, - dodatne podatke o potpisniku, koji su propisani za namjenu za koju se potvrda upotrebljava, a koji ne smiju biti u suprotnosti s namjenom upotrebe pseudonima, - podatke za provjeru potpisa koji odgovaraju podacima za formiranje potpisa koji su pod kontrolom potpisnika, - podatke o po~etku i prestanku va`enja potvrde, - jedinstvenu oznaku potvrde, - ograni~enja u vezi s upotrebom potvrde, ako ih ima, - ograni~enja u pogledu vrijednosti transakcija za koje se potvrda mo`e upotrijebiti, ako ih ima. Kvalificirana potvrda mora biti potpisana sigurnim elektronskim potpisom povjerioca, pri ~emu je:
632 ^lan 6 Zakona o elektronskom potpisu BiH.

202

ugovora zaklju~enog primjenom IKT u slu~aju sudskog spora.Vremenski pe~at je elektronski potpisana potvrda ovjerioca koja potvr|uje da su odre|eni podaci bili prisutni u elektronskom dokumentu. tj. . vremenskog pe~ata. . obnavljanje i upravljanje potvrdama. registar potvrda. ili kvalificiranoj potvrdi akreditiranog ovjerioca. 50. sudsku ili notarsku provjeru autenti~nosti ili notarsku ispravu. Ovo se mo`e smatrati jednom od najva`nijih odredbi ovog Zakona jer se ovim odredbom garantuje da }e sudovi prihvatati elektronske dokumente potpisane sigurnim elektronskim potpisom kao dokumente u pisanoj formi svojeru~no potpisane i time olakšati dokazivost elektronskog ugovora. ili zbog toga što nije formiran upotrebom tehni~kih sredstava i postupaka iz ovog Zakona.633 ^lanom 5 ovog Zakona je predvi|eno da siguran elektronski potpis zadovoljava pravne zahtjeve za svojeru~ni potpis i naro~ito pisanu formu. izdavanje. kao i ra~unarske i savjetodavne usluge u vezi s elektronskim potpisom. 633 ^lan 4 Zakona o elektronskom potpisu BiH.Kompromitiranje je narušavanje sigurnosnih mjera ili sigurnosne tehnike.drugih izjava volje ili pravnih poslova za ~ije se va`enje zahtijeva slu`bena ovjera.Povjerilac fizi~ko ili pravno lice koje izdaje potvrde ili vremenski pe~at ili obavlja druge usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. .Proizvod je software ili hardware ~ije se specifi~ne komponente koriste za formiranje ili provjeru elektronskog potpisa. 51. ako posebnim zakonom ili sporazumom ugovornih strana nije druga~ije odre|eno.pravnih poslova iz oblasti porodi~nog i nasljednog prava koji zahtijevaju pisanu formu ili ispunjavanje stro`ijih zahtjeva forme. pravnih poslova ili podnesaka koji zahtijevaju slu`benu ovjeru. 203 . u odre|enom momentu. . . ili koje ovjerilac koristi za pru`anje usluga u vezi s elektronskim potpisom i potvrdama.izjava volje. Pravno djelovanje elektronskog potpisa i njegova upotreba kao dokaznog sredstva ne mo`e se isklju~iti zbog ~injenice da je elektronski potpis dostupan jedino u elektronskoj formi ili zbog toga što nije zasnovan na kvalificiranoj potvrdi. pru`anje usluga opoziva. Ovim Zakonom je predvi|eno da se elektronski potpis mo`e koristiti u pravnom i poslovnom prometu koji je formiran postupcima razli~itih nivoa sigurnosti i zasnovan na potvrdama razli~itih klasa.. sudska ili notarska provjera autenti~nosti ili notarska isprava. . pri kojem ovjerilac ne mo`e zadr`ati osnovni zahtijevani nivo sigurnosti. Siguran elektronski potpis nema pravno djelovanje pisane forme kod: .Usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem su stavljanje na raspolaganje proizvoda i postupaka povezanih s elektronskim potpisom.

imati finansijsku sposobnost za obavljanje djelatnosti u skladu s ovim zakonom i na osnovu njega donesenim podzakonskim propisima. Zakon je predvidio da za po~etak rada i pru`anje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem ovjeriocu nije potrebna posebna dozvola.634 Ako izdaje potvrde du`an je u sigurnosnom konceptu opisati u kojoj formi se vodi registar potvrda. Ako koristi postupke za siguran elektronski potpis du`an je u sigurnosnom konceptu utvrditi na koji }e na~in zadovoljiti sigurnosne zahtjeve propisane ovim zakonom i na osnovu ovog Zakona donesenim podzakonskim propisima. koja za pru`anje usluga imaju potrebna specijalisti~ka znanja. Ovjerilac je du`an.voditi brz i siguran registar potvrda i osigurati pru`anje neodgodive i sigurne usluge opoziva.radi unosa u zemljišne knjige. obavijestiti nadzorni organ o svim okolnostima koje ga spre~avaju ili mu onemogu}avaju obavljanje djelatnosti u skladu s internim pravilima o pru`anju usluga i sigurnosnim konceptom. . kao i prilikom bilo koje promjene u vezi s pru`anjem usluga. broj 91/06) 204 . koristiti podatak o vremenu koji je nesumnjivo kvalitetan (npr. iskustvo i stru~ne kvalifikacije i naro~ito upravlja~ke sposobnosti i poznavanje tehnologije elektronskog potpisa i odgovaraju}ih sigurnosnih postupaka. . obavijestiti nadzorni organ o po~etku rada. .pouzdano provjeriti identitet i. . Zakon je predvidio da je ovjerilac koji izdaje kvalificirane potvrde du`an: . bez odlaganja.evidentirati sve okolnosti i ~injenice zna~ajne za kvalificirane 634 ^lan 7 Zakona o elektronskom potpisu BiH („Slu`beni glasnik BiH”. gdje je to primjenjivo. kao i dostaviti interna pravila o pru`anju usluga i sigurnosni koncept za svaku uslugu u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem koju pru`a. bilo koja druga zna~ajna pravna obilje`ja lica koje tra`i potvrdu. kao i za registar potvrda i pru`anje usluga opoziva. Ovjerilac je du`an. . poslovnog ili stru~nog svojstva.demonstrirati pouzdanost koja se zahtijeva za pru`anje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem.za kvalificirane potvrde.izjava garancija koje su izdala lica iz oblasti svog zanatskog. siguran vremenski pe~at) i osigurati za sve slu~ajeve da se datum i vrijeme izdavanja ili opoziva potvrde mogu ta~no utvrditi.zapošljavati pouzdana lica. u skladu s va`e}im pravilima struke. ili drugi slu`beni registar. 52. i primjenjuju administrativne i upravlja~ke postupke i propise. . kao i za pokri}e eventualnih zahtjeva za naknadu štete. bez odlaganja. a mo`e koristiti potvrde koje je sam izdao samo ako je to neophodno za pru`anje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. . prilikom po~etka rada.

. tako da se ne mogu izvesti.Tehni~ka sredstva i postupci koji se koriste za provjeru sigurno potpisanih podataka moraju osigurati da: . Du`an je. samo uz pristanak potpisnika. proizvode i postupke koji su tehni~ki zašti}eni od izmjena i koji pru`aju tehni~ku i kriptografsku sigurnost. a njihova pouzdanost mora biti zagarantirana.lice koje radi provjeru mo`e utvrditi podatake na koje se elektronski potpis odnosi. vjerovatno}a da }e se pojaviti samo jednom mora biti blizu sigurnosti. za pru`anje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. tako|er. naro~ito u sudskom postupku. preduzeti odgovaraju}e mjere kojima se osigurava tajnost podataka za formiranje potpisa. . Za generiranje i ~uvanje podataka za formiranje potpisa i za formiranje i ~uvanje kvalificiranih potvrda ovjerilac je du`an koristiti tehni~ka sredstva i postupke koji zadovoljavaju slijed}e uslove:635 .Za generiranje i ~uvanje podataka za formiranje potpisa te za formiranje sigurnog elektronskog potpisa moraju se koristiti tehni~ka sredstva koja omogu}avaju pouzdano otkrivanje falsificiranja potpisanih podataka i pouzdano spre~avaju neovlašteno koriš}enje postupaka formiranja podataka za elektronski potpis. . kao i za formiranje i ~uvanje potvrda. tokom vremena njihove primjene. 205 . te ~uvati ove podatke trajno i u elektronskom obliku.Tehni~ka sredstva i postupci koji se koriste za formiranje sigurnog elektronskog potpisa moraju osigurati da podaci koji se potpisuju nisu promijenjeni i da podaci koji se potpisuju budu prikazani potpisniku prije potpisivanja.potvrde. Ovjerilac koji izdaje kvalificirane potvrde du`an je. . 53. .preduzeti odgovaraju}e mjere.lice koje radi provjeru mo`e pouzdano utvrditi potpisnika ~iji je elektronski potpis ostvaren. tako da se ovjeravanje mo`e dokazati. njegova upotreba uvijek bude nazna~ena. . dostupne javnosti. Podaci za formiranje potpisa moraju biti osigurani. 635 ^lan 14 Zakona o elektronskom potpisu BiH.Za formiranje i ~uvanje kvalificiranih potvrda moraju se koristiti tehni~ka sredstva i postupci koji spre~avaju konstruiranje i falsificiranje potvrda.potpisani podaci nisu promijenjeni.elektronski potpis mora biti pouzdano provjeren i rezultati provjere korektno prikazani licu koje radi provjeru. . da se podaci za kvalificirane potvrde ne mogu neopa`eno iskonstruirati ili falsificirati i da su ove potvrde. tako da ovjerilac ili tre}a lica ne mogu ~uvati ili kopirati podatke za formiranje potpisa. koristiti pouzdane sisteme. i da u slu~aju upotrebe pseudonima.

da je ovjerilac du`an. Ovjerilac je du`an. decembra 1999. u skladu s internim pravilima o pru`anju usluga. u ~lanu 9. zavisno od stanja tehnike. utvrdi Evropska komisija zadovoljavaju sigurnosne zahtjeve ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa. pomo}u zvani~nog identifikacionog dokumenta s fotografijom za fizi~ka lica. str. 56. pouzdano utvrditi identitet i druge potrebne podatke lica koje tra`i kvalificiranu potvrdu. navesti pseudonim umjesto imena potpisnika. a potvrde o zadovoljavanju sigurnosnih zahtjeva. Tehni~ka sredstva i postupci koje. ovjerilac mo`e u potvrdi. prihvataju se kao i potvrde tijela iz ovog Zakona. Ovo pravno lice du`no je provjeriti identitet lica koje tra`i kvalificiranu potvrdu. sveobuhvatno i redovno provjeravati. Njihovo zadovoljavanje sigurnosnih zahtjeva ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa mora potvrditi posebno tijelo. br. o okviru Zajednice za elektronski potpis. ili je prestao postojati ili da su se promijenile ~injenice potvr|ene u potvrdi. na bilo koji na~in. koje su izdala tijela dr`ava ~lanica Evropske unije ili ~lanica Evropskog ekonomskog prostora iz ~lana 3 stav 4 Direktive 1999/93 EZ Evropskog parlamenta i Vije}a od 13.svaka promjena. uti~e na sigurnost potpisanih podataka bude vidljiva. i ako lice koje tra`i kvalificiranu potvrdu doka`e te podatke ovjeriocu. Tehni~ka sredstva i postupci za formiranje sigurnog elektronskog potpisa moraju se. o okviru Zajednice za elektronski potpis („Sl.prestane obavljati djelatnost. . navesti u kvalificiranoj potvrdi podatke o ovlaštenju za zastupanje ili druge va`ne pravne informacije. L 13 od 19. decembra 1999. Opoziv potvrde je regulisan na na~in da je ovjerilac du`an. januara 2000. na osnovu ~lana 3 stav 5 Direktive 1999/93 EZ Evropskog parlamenta i Vije}a od 13.. Na zahtjev suda ili druge institucije. koja. opozvati potvrdu ako: . . 12). ovjerilac je du`an provjeriti siguran elektronski potpis zasnovan na kvalificiranoj potvrdi. umro. 54. ako se to zahtijeva. ili uredno ovjerenim dokumentima za pravno lice.je potvrda izdata na osnovu neta~nih podataka.sazna da je potpisnik izgubio poslovnu sposobnost. 55. list Evropskih zajednica“. . Pseudonim ne smije biti uvrjedljiv ili o~igledno zbunjuju}i u vezi s imenom ili potpisom. a registar potvrda i pru`anje usluga opozi206 . Zahtjev za kvalificiranu potvrdu mo`e biti podnesen pravnom licu koje ovlasti ovjerilac. Na zahtjev lica koje tra`i potvrdu.opoziv potvrde zahtijeva potpisnik ili u potvrdi imenovani ovlaštenik. u skladu s internim pravilima o pru`anju usluga. bez odlaganja. Kod izdavanje kvalificiranih potvrda Zakon je predvidio.

postoji opasnost od zloupotrebe potvrde. suspendirati potvrdu. a njegov registar potvrda i pru`anje usluga opoziva nije preuzeo drugi ovjerilac ili . djelovanje proizvode od momenta kad se unesu u registar potvrda. 57. Ako ovjerilac ne osigura pru`anje usluge opoziva.opoziv naredi nadzorni organ. du`an je u svojim internim pravilima o pru`anju usluga i sigurnosnom konceptu utvrditi na koji na~in }e zadovoljiti zahtjeve za pru`anje usluge utvr|ene ovim zakonom i na osnovu njega donesenim podzakonskim propisima. Podaci i njihova vjerodostojnost. Izdavanje potvrda o ispunjavanju sigurnosnih zahtjeva mo`e izdavati javno ili privatno tijelo koje je za tu svrhu akreditirano kod Instituta za akreditiranje Bosne i Hercegovine. Ako je postupak opoziva ili suspenzije proveden. osigura}e nadzorni organ. bez odlaganja. bez odlaganja. opozvati va`e}e potvrde. bez odlaganja. . na teret ovjerioca. te trenutak njihovog upisivanja u sistem protokola moraju biti uvijek dostupni provjeri. Ovjerilac je du`an. broj 91/06) 207 . u trenutku prestanka obavljanja djelatnosti. ovjerilac mora koristiti tehni~ka sredstva i postupke koji osiguravaju da je navedeno vrijeme ta~no i autenti~no. 636 ^lan 11 Zakona o elektronskom potpisu BiH („Slu`beni glasnik BiH”. pru`anje usluge opoziva. kao i izdavanje. ovjerilac je du`an. opozvati potvrde ako: . Ako se gore navedene ~injenice ne mogu odmah nesumnjivo utvrditi. obavijestiti nadzorni organ o prestanku obavljanja djelatnosti. Za pru`anje usluga sigurnog vremenskog pe~ata. obavijestiti potpisnika o suspenziji ili opozivu.636 Povjerilac je du`an dokumentirati sigurnosne mjere koje je preduzeo u skladu s odredbama ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa. U slu~ajevima prestanka obavljanja djelatnosti ovjerilac je du`an. Ovjerilac je tako|er du`an. i pru`anje usluga opoziva. Ovjerilac je du`an. . Ako ovjerilac pru`a usluge vremenskog pe~ata. bez odlaganja. preuzme drugi ovjerilac. bez odlaganja. Nadzorni organ du`an je. ili osigurati da najmanje registar potvrda.va nije preuzeo drugi ovjerilac. kao i osigurati da se usluga opoziva pru`a i ako su potvrde opozvane. obavijestiti potpisnike o prestanku obavljanja djelatnosti i opozivu ili preuzimanju. suspenziju i opoziv potvrda. Opoziv i suspenzija s povratnim djelovanjem nisu dozvoljeni. a njegov registar potvrda i pru`anje usluga opoziva nije preuzeo drugi ovjerilac.je ovjeriocu zabranjeno obavljanje djelatnosti.ovjerilac prestane obavljati djelatnost. Suspenzija i opoziv moraju sadr`avati datum i vrijeme od kada proizvode djelovanje.

Ovjerilac je nadalje du`an upoznati lice koje tra`i potvrdu o tome koja su tehni~ka sredstva i postupci podesni za potpisivanje. kao što su ograni~enja u vezi s upotrebom ili ograni~enja u pogledu vrijednosti transakcija za koje se potvrda mo`e upotrijebiti. kao i upoznati lice koje tra`i potvrdu s mogu}im pravnim djelovanjem postupka za elektronski potpis koji je upotrijebljen. Podnosilac zahtjeva za akreditaciju mora ispunjavati i kriterije koje utvrdi Evropska komisija. suzdr`ati se od njihovog proslje|ivanja i sprije~iti neovlašten pristup tim podacima u mjeri u kojoj je to mogu}e o~ekivati. koja za obavljanje aktivnosti imaju specijalisti~ka znanja. obavezama potpisnika i specifi~noj odgovornosti ovjerioca. na prijedlog ministra nadle`nog za informaciono društvo. prije zaklju~ivanja ugovora. u pisanoj formi ili upotrebom trajnog nosa~a podataka. iskustvo i stru~ne kvalifikacije.demonstrira pouzdanost potrebnu za obavljanje svojih aktivnosti. On je du`an. bez odlaganja. kriptografije. ako: . . ovjeriocu dostaviti sve potrebne podatke i informacije o promjenama koje uti~u ili mogu uticati na ta~nost utvr|ivanja potpisnika. ili ako su se ~injenice potvr|ene u potvrdi promijenile. kao i da bez odlaganja. komunikacionih i „smart-card“ tehnologija i tehni~ke evaluacije ovih sredstava. decembra 1999 godine o okviru Zajednice za elektronski potpis. Vije}e ministara Bosne i Hercegovine.zapošljava pouzdana lica. . na osnovu ~lana 3 stav 4 Direktive 1999/93 EZ Evropskog parlamenta i Vije}a od 13. zatra`i opoziv potvrde ako su podaci za formiranje elektronskog potpisa neta~ni ili ako postoji osnovana sumnja da su kopirani ili da su neovlaštena lica došla u posjed ovih podataka. 637 ^lan 16 Zakona o elektronskom potpisu BiH. Institut za akreditiranje Bosne i Hercegovine akreditirat }e javno ili privatno tijelo na njegov zahtjev. Zakon je kao opšte obaveze ovjerioca naveo da je ovjerilac du`an upoznati lice koje tra`i potvrdu jasno i sveobuhvatno s internim pravilima o pru`anju usluga i sigurnosnim konceptom. Prilikom izdavanja kvalificirane potvrde ovjerilac je tako|er du`an upoznati imaoca potvrde s uvjetima upotrebe. i bilo koje posebne postupke za rješavanje sporova. i gdje je to primjenjivo. naro~ito poznavanje elektronskog potpisa i odgovaraju}ih sigurnosnih postupaka. i napomenuti dobrovoljnu akreditaciju.garantira potrebnu nezavisnost i nepristrasnost.ima zadovoljavaju}a tehni~ka sredstva i ure|aje i finansijsku i ekonomsku sposobnost za obavljanje aktivnosti i . 208 . }e podzakonskim propisom objaviti ove kriterije. koja tehni~ka sredstva i postupci i drugi ure|aji zadovoljavaju odredbe ovog Zakona o formiranju i provjeri sigurnog elektronskog potpisa.637 Kao obaveze potpisnika Zakon je naveo da je potpisnik du`an ~uvati podatke za formiranje elektronskog potpisa.58.

po ulaganju odgovaraju}eg zahtjeva. i da su za generiranje i ~uvanje podataka za formiranje potpisa i formiranje i ~uvanje kvalificiranih potvrda korištena tehni~ka sredstva i postupci koji zadovoljavaju odredbe ovog Zakona. koji odgovaraju podacima za provjeru potpisa sadr`anim u potvrdi. ekvivalentnih koje sam koristi. On je odgovoran. koje koristi ili preporu~uje kao odgovaraju}e za formiranje elektronskog potpisa i prikaz podataka koji se potpisuju. . od tre}e strane. zadovoljavaju odredbe ovog zakona. postupci i drugi ure|aji. ovjerilac se ne}e smatrati odgovornim za štetu nastalu u vezi s upotrebom potvrde za transakcije ~ija je vrijednost izvan ovih ograni~enja. i da je postupak opoziva raspolo`iv.da su zadovoljene odredbe ovog Zakona.provjerava da li su interna pravila o pru`anju usluga i sigurnosni koncept ovjerilaca u skladu s odredbama ovog Zakona i na osnovu njega 209 . prilikom primjene proizvoda i postupaka koje mu je ovjerilac stavio na raspolaganje ili.?lanom 18 Zakon je predvidio da ovjerilac mo`e koristiti samo one li~ne podatke koji su potrebni da bi se usluga pru`ila. Što se ti~e odgovornosti ovjerilaca za prouzrokovanu štetu Zakon je predvidio da ovjerilac koji izdaje potvrde kao kvalificirane ili garantira za takve potvrde u skladu s ovim Zakonom odgovoran je za štetu svakom licu koje se pouzda u potvrdu.opoziv potvrde bez odlaganja. ovjerilac se ne}e smatrati odgovornim za štetu koja je nastala u vezi s upotrebom potvrde izvan ograni~enja.ta~nost podataka u kvalificiranoj potvrdi u trenutku njenog izdavanja. Nadzorni organ u okviru inspekcijskog nadzora: .da su podaci za formiranje potpisa i s njima usaglašeni podaci za provjeru potpisa zajedno. tako|er je odgovoran da proizvodi. odgovaraju}i u komplementarnom smislu. u trenutku izdavanja potvrde bio u posjedu svih podataka za formiranje potpisa. . Kao Nadzorni organ Zakon je odredio Ured za nadzor i akreditaciju ovjerilaca pri ministarstvu nadle`nom za informaciono društvo. za sljede}e: . i da potvrda sadr`i sve podatke propisane za kvalificiranu potvrdu. Ovjerilac koji koristi postupke za siguran elektronski potpis. ako ne doka`e da je šteta nastala bez njegove krivice.da je potpisnik. Ovjerilac je du`an dokumentirati dostavljanje. 59. Ovi podaci mogu se pribaviti samo neposredno od lica o kojem se radi ili uz njegovu saglasnost. naveden u kvalificiranoj potvrdi. Ako kvalificirana potvrda sadr`i ograni~enja u pogledu vrijednosti transakcija za koje se mo`e upotrijebiti. A ako je korišten pseudonim. . A ako je upotreba kvalificirane potvrde ograni~ena. ovjerilac }e dostaviti podatke o potpisnikovom identitetu ako za utvr|ivanje identiteta postoji preovla|uju}i pravni interes u smislu odredbi propisa kojima se ure|uje zaštita podataka. .

ili narediti ovjeriocu opoziv potvrda638.ako ovjerilac pru`a usluge u vezi sa sigurnim elektronskim potpisom.provjerava da li ovjerilac. . generalno. stalno dostupni upotrebom sredstava informacionih i komunikacionih tehnologija. .donesenih podzakonskih propisa. Tako|er. On mo`e zabraniti upotrebu neodgovaraju}ih tehni~kih sredstava i postupaka ili pru`anje svih ili pojedinih usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. Ovakve potvrde mo`e izdavati i Nadzorni organ. . Potvrda Nadzornog organa objavljuje se u „Slu`benom glasniku BiH“. U ovim slu~ajevima ovjerioci su obavezni nadoknaditi troškove aktivnosti nadzornog organa u skladu s propisima donesenim na osnovu ovog Zakona.registrira ovjerioce koji podnesu obavještenje o po~etku rada i akreditira ovjerioce u skladu s odredbama ovog Zakona. .pru`a uslugu opoziva. nadzorni organ vodi registar potvrda ovjerilaca koji sadr`i kvalificirane potvrde ovjerilaca za pru`anje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. akreditiranih ovjerilaca i ovjerilaca sa sjedištem u tre}im dr`avama za ~ije potvrde garantira ovjerilac sa sjedištem u Bosni i Hercegovini u skladu s odredbama ovog Zakona. a pru`anje usluge opoziva nije preuzeo drugi ovjerilac u smislu ovog Zakona. kao i izvršiti opoziv potvrda ovjerioca ili potpisnika. sve vrijeme obavljanja djelatnosti. Nadzorni organ ovlašten je preduzeti mjere kojima se osigurava da su obaveze odre|ene ovim zakonom i na osnovu njega donesenim podzakonskim propisima ispunjene. nadzire upotrebu tehni~kih sredstava i postupaka iz ovog Zakona. Nadzorni organ stavlja svoj sigurni elektronski potpis na registre koje vodi. Ovi registri moraju biti. zadovoljava odredbe ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa i svojih internih pravila o pru`anju usluga i sigurnosnog koncepta. 60. Prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora. .utvr|uje ekvivalentnost izvještaja o provjeri iz tre}ih dr`ava.provjerava da li tijelo akreditirano za izdavanje potvrda o ispunjavanju sigurnosnih zahtjeva ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa ispunjava organizacione kriterije iz ovog Zakona. ako je ovjerilac prestao pru`ati usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem ili mu je pru`anje usluga zabranjeno. 210 . Nadzorni organ vodi elektronski registar ovjerilaca sa sjedištem u Bosni i Hercegovini. Nadzorni organ }e ovjeriocu zabraniti pru`anje svih ili pojedinih usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem ako: 638 ^lan 21 Zakona o elektronskom potpisu BiH. .

211 . str. Kvalificirane potvrde ovih ovjerilaca imaju isto pravno djelovanje kao doma}e kvalificirane potvrde. pod istim uvjetima. A potvrde koje su izdali ovjerioci sa sjedištem u tre}im dr`avama i ~iju validnost Bosna i Hercegovina mo`e provjeriti bit }e priznate u Bosni i Hercegovini. Akreditiranje ovjerilaca regulisano je ~lanom 23 Zakona. Nadzorni organ akreditirat }e na njihov zahtjev. 640 Vidjeti UNDP ICT.5.ovjerilac ili njegova zaposlena lica nemaju potrebna specijalisti~ka znanja.. kao i elektronsko poslovanje u sudskim. prava. primjena elektronskog potpisa u pravnom prometu.ovjerilac ili njegova zaposlena lica ne demonstriraju pouzdanost koja se zahtijeva za usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem koje pru`aju. akreditirati i ovjerioce sa sjedištem izvan Bosne i Hercegovine.3. 639 Zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu Republike Srpske („Slu`beni glasnik RS”. Sarajevo. Iznije}emo najva`nije karakteristike ovoga zakona. koji koriste postupke za siguran elektronski potpis i koji doka`u da zadovoljavaju odredbe ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa.nema na raspolaganju potrebna finansijska sredstva. me|usobni odnosi.640 Ve} iz sadr`aja Zakona RS vidljivo je da je primjena elektronskog poslovanja veoma široko posmatrana. Conference material. Nadzorni organ mo`e. (2003) „Infrastructure of An Information Society. Entitet RS donio je Zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu (dalje: Zakon RS).Forum. Ovjerioce. iskustvo i stru~ne kvalifikacije. Citiranim Zakonom RS ure|uje se elektronsko poslovanje. . 3. u skladu s odredbama ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa. korištenje podataka u elektronskom obliku. 61. Zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu u entitetu Republika Srpska 62. .ne pru`a usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem u skladu s internim pravilima o pru`anju usluga i sigurnosnim konceptom.ne vodi registar potvrda u skladu s odredbama ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa. Potvrde koje su izdali ovjerioci sa sjedištem u dr`avi ~lanici Evropske unije ili dr`avi koja je ~lanica Evropskog ekonomskog prostora i ~iju validnost Bosna i Hercegovina mo`e provjeriti tretiraju se isto kao i doma}e potvrde.639 Njime su ure|eni osnovni elementi elektronskog poslovanja. . 31-45.ne ispunjava obaveze u vezi s opozivom i suspenzijom. broj 36/02). . Legal Infrastructure of Information Society“. . ako su ispunjeni uvjeti za priznavanje njihovih potvrda u Bosni i Hercegovini. obaveze i odgovornosti subjekata koji u~estvuju u elektronskom pravnom prometu. upravnim i drugim postupcima.

645 Opširnije Mladen Draški}. U njemu je nazna~eno da se elektronskim dokumentima i porukama nemo`e pore}i punova`nost ili dokazna snaga samo zato što su u elektronskom obliku. koja utvr|uje da je elektronski oblik ravnopravan sa pismenom formom kada je zakonom ili drugim propisom odre|ena pismena forma. „The New Legal Framework for E-Commerce in Europe”. te procedure postizanja saglasnosti regulisani su nacionalnim ugovornim pravom ili u slu~aju me|unarodnih ugovora mjerodavnim izvorima opštih pravila ugovornog prava. str. „E-Commerce Law and Practice in Europe“. Opširnije Lillian Edwards. u cilju njihove valjanosti. Smatrati neku odredbu u Zakonu manje ili više va`nom je nezahvalno. Brussels. 8-111. 644 Opširnije Steve Hedly. Zaklju~ivanje ugovora elektronskim proukama. (1986). osnov radi koga se posao stvara. „Zaklju~ivanje ugovora o prodaji“. ili preciznije saglasnoš}u njihovih izjava volja. 212 . 4. ali je sigurno da je jedan od najzna~ajni~jih postulata elektronskog poslovanja sa stanovišta zaklju~enja ugovora utvr|en u ~lanu 5. Ian Walden. str.643 Evolucija ekonomskih odnosa i komercijalnih tehnologija odra`ava se i na procesu nastanka ugovora.642 Donošenjem dr`avnog Zakona o elektronskom potpisu rješenja ovog entitetskog Zakona u segmentu regulisanja elektronskog potpisa prestaju da va`e. A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing. „Statutes on IT and E-Commerce“. Uslovi koji moraju da se ispune: stranke. moraju da se registriraju kod organa sa javnim ovlaštenjima. (2002). Ugovor je rezultat sporazuma stranaka do koga dolazi saglasnoš}u volja stranaka. 643Vidjeti Legal Barriers in E-business.Za razliku od naprijed navedenih odluka Centralne banke. str. ugovoru zaklju~enom elektronskim putem ne mo`e se oduzeti valjanost ili izvršnost isklju~vo na osnovu ~injenice što je u elektronskom obliku. Oxford University Press. 33-67. koje se primjenjuju samo na platni promet.644 Ona je naro~ito prisutna u zaklju~ivanju ugovora645 641 Zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu Republike Srpske („Slu`beni glasnik RS“. Novi trendovi u zaklju~ivanju ugovora 63. na ugovore iz oblasti porodi~nog prava i na ugovore iz nasljednog prava. broj 36/02). objekt ugovora.641 Na ovu odredbu se nadovezuje i odredba ~lana 8. 642 Ibid. Hart Publishing. 211-256. Beograd. (2000). Osim ovoga. Julia Hornie. 123-211.1. Tanja Aplin. Commission Staff Working Paper. odnosno putem IKT u pravu Evropske unije 4. Razumije se da se citirana odredba ne primjenjuje na ugovore koji. (2004). ovaj Zakon se primjenjuje na sve vrste odnosa izme|u subjekata koji u~estvuju u elektronskom pravnom prometu. (2004). str.

„Law of Contract“. pa }emo se dalje zadr`ati samo na njima.net. „The Interpretive Turn in International Sales Law”. 373-431. Više razloga zahtijevalo je ovakvo rješenje. Razvijaju se i nove tehnike ugovaranja i dokazivanja: formularni ugovori i opšti uslovi poslovanja na web stranicama ponudioca i sl. Preliminarni kontakti (reklamiranje na Internetu) 64. 648 Vidjeti G. posljednji posjet 12. 1-28. uvo|enje elektronske forme ugovaranja itd. (2004). Ponuda i prihvat sa svim svojim modifikacijama danas tvore obaveznu fazu postupka zaklju~ivanja ugovora. 649 Vidjeti opširnije http://www.650 Mnoge kompanije su prepoznale navedene potencijale Interneta. pregovaranje. šutnje kao prihvata.ebusinesslex. punktacije i ponekad pripremne ugovore. 647 Vidjeti David Bender.2005. Rezultat ukupnih promjena u procesu ugovaranja648 jeste i nova podjela radnji i faza ugovaranja. (1982). Razvijaju se nova obligaciono pravna rješenja: opoziva ponude. Zahvaljuju}i njima poruke ne slu`e samo kao jednostrano reklamiranje nego i kao sredstvo. Afirmisane su nove procedure zaklju~ivanja ugovora: zaklju~ivanje ugovora putem elektronskih poruka i primjenom informaciono komunikacionih tehnologija.H. relativizacija pismene forme. „Compjuter Law: Evidence and Procedure“. Pink. str. ali su najva`niji interaktivnosti web stranica i e-pisama.putem elektronskih poruka primjenom informaciono komunikacionih tehnologija. DiMatteo. Northwestern Journal of International Law and Business. Autonomija volje ostaje fudamentalni princip ugovaranja uz imanentno uva`avanje principa pacta sunt servnda. tako se i preliminarni kontakti u novom mediju razlikuju od klasi~nog na~ina poslovanja. Prima Lifestyles (2001). Sweet and Maxwell London. Na Internetu reklamiranje to jeste. Prema rije~ima renomiranog stru~njaka za marketing Seth Godina. U klasi~nom na~inu poslovanja reklamiranje ne predstavlja preliminarne kontakte. „The Internet and E-Commerce Legal Handbook“. Mathew Bender New York . Njoj predhodi eventualna ili fakultativna faza pregovaranja.646 Zbog toga se u ovoj oblasti posebno jasno uo~avaju promjene u zna~enju pojedinih principa i pojava novih rješenja. 4. Kao i samo zaklju~ivanje ugovora. 213 .647 Naveš}emo najva`nije me|u njima. u skladu sa standardima koji se primjenjuju u poslovnom prometu. 23-47. 650 Vidjeti Scott W. Treitel. mjesto i na~in za dobijanje svih potrebnih informacija prije zapo~injanja pregovaranja i samog zaklju~ivanja ugovora. Akcenat se sa volje prenosi na izjavu volje a ista se intrepretira objektivizirano. Fakultativne faze se dijele na: preliminarne kontakte. str.2.649 Najve}a promjena desila se u pravnom tretmanu reklamiranja. (1995). marke646 Vidjeti Larry A. Primjena IKT otvorila je najviše novih pitanja u oblasti preliminarnih kontakata.01. str.

posljednja posjeta 23. „E-Commerce and the Law: the Legal Implications of Doing Business Online“ (FT Managements Briefings). širenju informacija o proizvodima. “The Emerging Role of Eletronic Market places on The Internet”. tj. Prentice Hall. „Contemporary Business and E-Commerce Law: The Legal. uslugama i prilikama za zaradu. Drugu kategoriju ~ini oglašavanje koje se temelji na dobrovoljnom prihva}anju kao rezultatu izgradnje konstruktivnog odnosa izme|u oglašiva~a i klijenta.tinške taktike mo`emo podijeliti u dvije kategorije. str. Financial Times Prentice Hall.at..651 Prvu kategoriju ~ini nametljivo oglašavanje koje ima za cilj uhvatiti kupca spuštena garda. Jeftina elektronska komunikacija osloba|a potrebe za fizi~kom prisutnoš}u u obavljanju marketing djelatnosti. 654 Henry Cheeseman. posljednji posjet 21. 2002. a naj~eš}e i za direktno (bez daljih pregovora) zaklju~ivanje ugovora.ac. 653 Vidjeti Bakos Y. 65. kao i od opasnosti od tu`bi zbog zabranjenog spam marketinga.2004. Na taj na~in izgra|uje se povjerenje koje predstavlja savršenu podlogu za dalje pregovore. 7 dana tjedno (“24/7’’). Problem se me|utim javlja kada se taj pristup primjenjuje do neu~inkovitosti zbog averzije koju razvija kod potroša~a. te tra`enjem dopuštenja da se te potrebe zadovolje.mcgraw-hill. Budu}i da ne djeluje na volju potencijalnih partnera ovom na~inu Internet oglašavanja se ne mo`e pridati dejstvo preliminarnih kontakata. Global. Tim pristupom se prema Godinu „od stranaca stvaraju prijatelji. Digital and Ehical Environment“.com. (2003). Pošto potencijalni klijent dobrovoljno ulazi u razmjenu informacija o mogu}em ugovoru. a od prijatelja klijenti“.wien. 652 Vidjeti opširnije http://highered.12. elektronsko poslovanje svakako predstavlja konkurentnu prednost u fazi preliminarnih kontakata. 214 . 47-93. te neovisno o mediju skrenuti pa`nju na svoj oglas. U affiliate marketingu tvrtka dijeli profit od prodaje sa svojim posrednikom (affiliate) koji je oglašavanjem putem 651 Andrew Sparrow. http.652 Takav pristup u odre|enoj mjeri ostvaruje svoj cilj jer se oglašiva~i rukovode logikom prema kojoj je bolje ostaviti bilo kakav dojam nego ne ostvariti ga uopšte. Koncept mre`nog marketinga temelji se na komunikaciji. Affiliate marketing se mo`e definirati kao svojevrsni oblik zajedni~kog brandinga putem Interneta.02. prekinuti ga u njegovim aktivnostima. Tako distributer sve potrebne informacije mo`e staviti na raspolaganje potencijalnim kupcima 24 sata dnevno.654 U odnosu na spori i nisko u~inkovit tradicionalni na~in prenosa informacija od osobe osobi.wu. ova se kategorija oglašavanja mo`e smatrati i preliminarnim kontaktima. Umjesto uznemiravanja ne`eljenim ponudama ugovorne strane se me|usobno upoznavaju i zatim pristupaju daljnjim kontaktima.2005.653 Taj se odnos ostvaruje prikupljanjem informacija o potrebama i `eljama klijentele.

Zbog toga mnoge kompanije. str.hotmail.656 Affiliate program poslu`itelji omogu}uju sklapanje partnerstva kompaniji i posredniku. Ukoliko oni ispune `eljenu akciju od strane tvrtke (ispune neki formular. newsletter izdanja ili pla}ene oglase na Internet tra`ilicama i na taj na~in usmjeravaju surfere na web stranice kompanije. Global. Klasi~ni primjer primjene virusnog marketinga mo`emo vidjeti analiziraju}i strategiju Hotmail.) posrednik zara|uje unaprijed ugovorenu proviziju.com-a.commerce. provode affiliate marketing i pla}aju Internet posrednicima za dovo|enje kupaca na njihove web stranice.2005. U Internet eri. e-mailu ili pla}enim oglasima na internetskim pretra`iva~ima. toj tvrtki usmjerio kupce i ostvario sa njima preliminarne kontakte655. 215 . a za vrijeme njenog trajanja ponešto i kupiti. Virusni marketing podrazumijeva marketinške strategije koje poti~u korisnike da proslje|uju dobivenu poruku tre}im osobama. Prentice Hall. 321-509.com. odgovore na anketu i sl. Prvi korak je ponuditi besplatan web e-mail servis na http://www. str.jus. takve strategije imaju karakteristiku brzog multipliciranja daljnjim proslje|ivanjem poruke hiljadama i milionima drugih primaoca. Affiliate program poslu`itelji upravljaju svim tim akcijama na na~in da prate klikove i sve elemente akcija putem sofisticiranih softvera i kodova smještenih u linku. Na dno svakog poslanog e-maila sa njihovog besplatnog servisa automatski dodati re~enicu: „Otvorite besplatni privatni e-mail na http://www. „Contemporary Business and E-Commerce Law: The Legal.) zamijenjeni su tzv. kupe nešto. odlaze na web stranicu kompanije. newsletterima.bannera i linkova smještenih na svojim web stranicama.no/lm/electronic. Strategija je imala sljede}i koncept. Partnerstvo funkcionira na na~in da posrednici postavljaju link kompanije ~ije proizvode oglašavaju.com. koji }e potom vidjeti poruku na dnu e-maila.uio.657 66. Time se umanjuje problem mre`nog marketinga – nesposobnost ili nemogu}nost tradicionalnih posrednika da osiguraju dovoljan broj osoba koje }e poslušati njihovu prodajnu prezentaciju. tradicionalni na~ini tr`išnog komuniciranja („poruke od uha do uha“. jednog od prvih besplatnih pru`atelja besplatnih e-mail usluga na Internetu. stvaraju}i pri tome potencijal za eksponencijalni rast izlo`enosti marketinškoj poruci i njenom utjecaju na primatelje. „lan~ana pisma” i sl.hotmail.02. Poput virusa. Potrebno je sa~ekati da korisnici šalju e-mailove svojim prijateljima i suradnicima. Digital and Ehical Environment“. u raznim tr`išnim sektorima. kliknuti na link u poruci koji }e ih odvesti 655 Ibid. posljednji posjet 12. 321-509. Osim što sni`ava ulo`eni napor i trošak posrednika. na svoje web stranice. i to na globalnoj razini. 656 Henry Cheeseman. 2002. Kada potencijalni kupci kliknu na takav link. Internet omogu}uje pristup velikom broju potencijalnih kupaca. 657 Vidjeti http://www. virusnim marketingom.

te dati primaocima dodatnu vrijednost.com. Virusni marketing ima pozitivne rezultate kada korisnik razumije i prihva}a virusnu poruku i kada je motiviran da je proslje|uje dalje. na~in distribucije kompanijinih kataloga i pri tome ponuditi posjetiteljima web trgovine ugodno iskustvo pri kupnji i pretvoriti katalog kupce u online kupce. Global. str. Prvo va`no pitanje jeste.. Ciljevi kampanje su: pove}anje online prazni~ne prodaje putem e-mail marketinga. promocije i ponovnog privla~enja posjetitelja na web stranice je i izdavanje redovnog newslettera. 659 Henry Cheeseman. Kompanija West Marine je vode}i ameri~ki dobavlja~ opreme i servisa za plovila. Digital and Ehical Environment“. HTML oblikovan newsletter u~itao se u e-mail klijent primaoca za samo 5 658 Roger Miller. 2002. Kompanija West Marine poslala je e-mailom personaliziran newsletter (uklju~ivao ime.) koji je sadr`avao u sebi i elektronski katalog. da li }e pošiljalac poruke putem newslettera edukovati primaoce. prona}i jednostavan. bilo dnevne. 373-391. 2001. Digital and Ehical Environment“. Global. Jasan cilj newslettera olakša}e proces osmišljavanja sadr`aja newslettera. „Contemporary Business and E-Commerce Law: The Legal. Prentice Hall. a istra`ivanja pokazuju da pove}ava i brand awereness (prisutnost trgova~kog `iga). 77-154.na http://www. ^im su newsletter izdanja originalnija i informativnija to }e izdava~ lakše pove}avati broj potencijalnih klijenata. Strategija se sastoji u testiranju prihva}enosti prazni~nog e-maila koji sadr`i kompanijin e-katalog proizvoda i usluga. South Western College Publishing. „Contemporary Business and E-Commerce Law: The Legal. Odnosno. 2002. Jedan od na~ina preliminarnih kontakata. 660 Opširnije o ovom slu~aju Henry Cheeseman. tjedne ili mjese~ne cirkulacije. „Law for E-Commerce“. Kkampanja ima slijede}i tok.660 Njena marketing strategija se mo`e uzeti kao najbolji primjer razvijanja preliminarnih kontakta dobrom upotrebom newsletter-a. Prentice Hall. Ona nudi široku paletu proizvoda i servisa kreiranih s ciljem promoviranja zabavne vo`nje plovilima. gdje }e potom otvoriti svoj besplatni privatni e-mail i zatim šalju}i e-mailove sa novootvorenog „besplatnog“ web maila proslje|ivati poruke tre}im osobama. 373-391. Prednost virusnog marketinga je u tomu što se lako komponuje u ostale marketinške Internet akcije658 i time postaje va`an dio ukupnog plana marketinga i ostvarivanja preliminarnih kontakata. troškovno nizak. 67. tj. 216 .hotmail. Kvalitetna izdanja newslettera osigura}e zadovoljstvo primaoca i njihovu lojalnost izdava~u newslettera. Zbog toga }emo se kratko osvrnuti ovaj slu~aj. pru`iti dovoljno potrebnih informacija i pota}i dobrovoljna reakcija primaoca ponude. da li }e se ostvariti svrha preliminarnog kontakta. kataloga proizvoda i web stranica. str. str. osigurava povezivanje sa ~itateljima i stvaranje lojalnih posjetitelja web stranice. prezime i dr.659 Izdavanje kvalitetnog newslettera.

kompanija West Marine poslala je prazni~ni Newsletter email na više od 250. “E-Commerce and the Law: The Legal Implications of Doing Business Online“ (FT Managements Briefings). Analizom rezultata utvr|eno je da je 5. Ponuda 69.sekundi (broadband Internet) iako je sadr`avao 64 stranice e-kataloga. Elektronsko ugovaranje je prevashodno bazirano na zaklju~ivanju ugovora putem formularnih tipiziranih ugovora gdje pregovaranje nije mogu}e. 2002. 12-33. „The Legal and Regulatory Environment of E-Business Law for the Converging Economy“.661 4. Mogu}e je ponudu dati i neodre|enom broju lica. 217 . Pregovaranja i stvaranja punktacija je teoretski mogu}e i mo`e se pojaviti jedino kod zaklju~ivanja ugovora putem elektronske pošte. bez obzira da li je ponudilac imao namjeru da njegovo ponašanje ili izjava budu tuma~eni na taj na~in. Primaoci e-maila mogli su listati. duplim klikom na postavljeno pitanje na web stranici da li prihvatate ponudu). Ugovori se zaklju~uju automatizovano (npr. 661 Opširnije Andrew Sparrow.4. Sadr`aj ponude mora imati obilje`ja odre|enosti ili odredivosti.662 Ovom definicijom su odre|eni bitni elementi ponude kao jednostranog pravnog posla.4. Na prvom mjestu to je odre|enost ponu|enog ili ponu|enih. Rezultati kampanje su bili vidljivi nakon dvije sedmice slanja ponuda-kataloga.1. Kao ponuda se smatra svaka izjava ili ponašanje koje razumna osoba mo`e shva}atiti kao ponudu. Prijedlog za zaklju~enje ugovora upu}en jednom ili više odre|enih lica predstavlja ponudu ako je dovoljno odre|en i ako upu}uje na namjeru punudioca da se obave`e u slu~aju prihvatanja. str. str. 44-190. te da je njih 900 kliknulo na `eljeni proizvod iz e-kataloga i kupilo proizvod.600 osoba od ukupno poslanih emailova otvorilo email. South Western College Publishing. pretra`ivati i kupiti `eljeni proizvod direktno iz njihovog e-mail klijenta sigurno i jednostavno. Punktacije 68. 662 Opširnije John Bagby. ali se onda mora izri~ito naglasiti da se radi o ponudi jer u suprotnom smatra}e se da je dat poziv na davanje ponuda (prihva}ena rješenja iz Be~ke konvencije). 4. Elementi zaklju~enja ugovora 4. Nakon testnog e-maila i zadovoljavaju}ih rezultata. Ako je preko web stranice u~injen poziv na slanje ponuda te ponude moraju biti u standardizovanoj formi koja nije ništa drugo do tipizirani formularni ugovor koji se nalazi na web stranici i koju ponudilac mora da popuni.3. što tako|e isklju~uje preciziranje i posebno formulisanje pojedinih klauzula.000 adresa svojih kupaca i klijenata. (2003). Financial Times Prentice Hall.

Jedan od najboljih primjera ne`eljenih ugovora nastalih lošom elektronskom materijalizacijom volje je slu~aj Argos. Kao što smo vidjeli iz prethodnog primjera. Prentice Hall.666 Kompanija Argos je na svojoj web stranici reklamirala prodaju televizora. Michael Wade. 45-65. na web stranici Argosa je postojao softverski sistem koji je automatski obra|ivao primljene ponude.distinkciju izme|u ponude i poziva na davanje ponuda. kao i Henry Cheeseman.99 £ umjesto 299 £. Ali. 321-509. Michael Parent. za elektronske poruke sem bitnih elemenata ponude treba na jasan na~in odrediti: . 665 David B. US. autentifikacija poruke i identifikacija pošiljaoca kod elektronskih poruka poslatih elektronskom poštom (otvoreni sistemi) ili na neki drugi na~in koji su stranke dogovorile za slanje i primanje elektronskih poruka (zatvoreni sistemi) su pitanja od zna~aja. (2002). Irwin McGraw-Hill. McGraw-Hill Education. Spor je na`alost završen vansudskom nagodbom tako da nemamo presudu koja bi mogla biti korisna sudska praksa za druge sudove pri rješavanju sporova u vezi sa elektronskim poslovanjem. Samim time je Argos postao obvezan za ispunjavanje na taj na~in zaklju~enih ugovora. Preko milion ponuda je došlo na njegovu stranicu. kao i ~injenice da je mogu}e da takva ponuda bude u~injena cijelom svijetu. „Law for E-Commerce“. 7-9. ve} pitanje materijalizacije njihovih izjava volje u elektronskom obliku. Argos bi mogao odbiti zaklju~enje ugovora odbijanjem ponude koju mu je poslao svaki potencijalni kupac ili jednostavno šutnjom.663 Objavljivanje elektronskog dokumenta na web stranici. Da bi se izbjegla ta opasnost. 664 Roger Miller.Ono što je specifi~no za elektronsko zaklju~ivanje ugovora i u ~emu le`i njegova najve}a opasnost nije tuma~enje volje stranaka. ponudilac mo`e biti obvezan ne`eljenim ugovorima. odnosno narud`be i automatski slao potvrde o prijemu narud`bi putem e-maila koje su imale sojstvo prihvata primljenih ponuda. Shodno tome. John E. Ethical and International Environments“. 2003. „E-Commerce Law: Issues for Business“. 666 Vidjeti Sid L. 663 Vidjeti John Bagby.. South Western College Publishing 2002. To dalje mo`e prouzrokovati obvezivanje ne`eljenim ugovorima koji su nastali kada ponu|eni da prihvat na u~injenu ponudu. 218 . u klasi~nom na~inu komuniciranja ugovor još ne bi bio zaklju~en. E-Commerce. Pošto nije bilo rije~i o ponudi ve} o pozivu na slanje ponuda.664 Nepa`ljivo davanje izjava na ovaj na~in ili slabo konstruisana web stranica mo`e prouzrokovati stvaranje ne`eljenih ponuda upu}enih cijelom svijetu kod otvorenih sistema ili ve}em broju lica kod zatvorenih sistema. South Western College Publishing 2001.665 70. zbog brzine i jednostavnosti zaklju~ivanja ugovora elektronskim porukama. str. str. „Legal Landmines in E-Commerce“. Zbog tipografske greške cijena proizvoda je ozna~ena 2. Peter Newson. Huff. „Business Law: Legal. Canton. Scot Schneberger. (2000). “Cases in Electronic Commerce”.

ako se doka`e da je rje~ o nefer klauzuli mogu da im oduzmu pravno dejstvo. 667 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons.2.1. 4. South Western College Publishing. str. „E-Commerce Law: Issues for Business“.klauzulu o ograni~enju ili isklju~enju odgovornosti za odre|ene slu~ajeve. Da bi se minimalizirao rizik od ne`eljenih sudskih presuda ponudilac mora jasno na svojoj elektronskoj poruci ili dokumentu. poslati poruku elektronskom poštom.geografska ograni~enja. bilo putem elektronske pošte ili web stranice nazna~iti da li se radi o ponudi ili pozivu na davanje ponuda. Za ovo bi bilo potrebno izdejstvovati sudsku presudu. nisu rezultat pregovaranja oni su pod strogom kontrolom vezanom za nefer klauzule. (2002). 219 . slanje reklama i drugih promotivnih dokumenata. modem. ponu|eni prostim prihvatom. Svako ko ima moderni kompjuter. .mjerodavno pravo. naj~eš}e telefonske linije.na~in zaklju~enja ugovora.. .cijenu. na primjer. tako da sudovi. odgovaraju}i program i konekciju na Internet putem jednog od pru`aoca Internet usluga (dalje: ISP) mo`e pristupiti sistemu.klauzulu o opštim uslovima poslovanja. u ovom slu~aju ispoštovanom procedurom za zaklju~ivanje ugovora (npr. Pozivom na davanje ponuda smatra se slanje elektronskih kataloga proizvoda i usluga.667 Pod tim se misli da korisnik mo`e pristupiti informacijama sa web stranice.3. duplim klikom na postavljeno pitanje na web stranici da li prihvatate ponudu) sklapa ugovor i ponudilac je obavezan na taj na~in zaklju~enim ugovorom. Za ovaj na~in elektronskog poslovanja naj~eš}e se koristi elektronska pošta. a samim tim moraju biti jasno vidljivi u ponudi. . To nije zatvoreni sistem kao kod telefaksa. naru~iti robu i usluge ili davanjem prihvata sklopiti ugovor razmjenom elektronskih poruka. valutu i na~in pla}anja. Distinkcija izme|u ponude i poziva na davanje ponuda 71. 668 Vidjeti opširnije John Bagby. Internet koristi modernu digitalnu tehnologiju. Ako je u pitanju poziv na slanje ponuda ili poziv na pregovaranje pošiljalac zadr`ava pravo izbora ugovornog partnera.isporuku ili na~in izvršenja ugovorne obveze. 33-44.668 Ako sadr`aj elektronske pošte ili web stranice ukazuje da je rje~ o ponudi. . Klauzula o opštim uslovima poslovanja 72.3. Standardni uslovi poslovanja su skoro uvjek inkorporisani u sam ugovor. Copenhagen Business School Press.1. tj. ve} otvoreni sistem razli~itih mre`a i sistema. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“.1. 4. . (2003). . Pošto su uvjek nametnuti od jedne strane.

te u kojem obimu i za koji slu~aj se one eventualno mogu ugovoriti. 220 . (2003). .3. Commission Staff Working Paper.670 Sem uobi~ajenih klauzula o ograni~enju ili isklju~enju odgovornosti u elektronskom poslovanju putem web stranica pojavljuju se klauzule isklju~enja odgovornosti za štetu pruzrokovanu:671 . Zbog toga je preporu~ljivo da elektronska ponuda odredi mjerodavno pravo. 671 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons. iskorištavanjem nekog oblika dominantnog polo`aja jedne od ugovornih strana.hiperlink prikazan na dnu stranice preko kojeg se jednostavnim klikom na njega dolazi do standardnih uslova iz ponude. tj.Postoje tri tipizirana na~ina za prezentaciju standardnih uslova ponude na web stranici: . South Western College Publishing (2002). Japanu i Norveškoj.3. 33-44. a ne nametanjem.hiperlink u sentenci koja bi izgledala: klikom na dugme „prihvatam“ potvrdili ste da ste upoznati i da prihvatate uslove iz ponude. 670 Ibid. Zbog toga odre|ivanje mjerodavnog prava mo`e predstavljati veliku teško}u. kao i John Bagby. pa va`e i u situacijama elektronskog zaklju~ivanja ugovora. Dodatnu komplikaciju unošenju klauzula o ograni~enju ili isklju~enju odgovornosti ~ini razli~itost pravnog regulisanja. Na primjer. .669 Ova pravila su opšte prihva}ena. 669 Vidjeti Legal Barriers in E-business. crva.1. Klauzula o ograni~enju ili isklju~enju odgovornosti za odre|ene slu~ajeve 73. „E-Commerce Law: Issues for Business“. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. ponudilac sa sjedištem u EU šalje ponudu elektronskom poštom klijentima u SAD. Internet i elektronsko poslovanje ne poznaju pojam dr`avnih granica.napadima kompjuterskih virusa.dio ponude koja se prvo mora pro~itati da bi se došlo do mogu}nosti da kliknete na dugme „prihvatam“ i da tako zaklju~ite ugovor. str. Da bi klauzula proizvodila efekte ona mora proizi}i iz pregovora ugovornih strana. (2004). 4. Copenhagen Business School Press. Brussels. klauzula egzoneracije u pravima dr`ava ~iji dr`avljani se mogu pojaviti kao ugovorne strane. ponudilac mora znati da li nacionalna prava dr`ava u kojima njegovi potencijalni klijenti imaju sjedište dozvoljavaju klauzule egzoneracije. Ukoliko to nije slu~aj. Klauzula o ograni~enju ili isklju~enju odgovornosti za odre|ene slu~ajeve je ugovoreni dozvoljeni na~in ograni~enja odgovornosti ponudioca za doga|aje koji se mogu desiti a bez krivice i odgovornosti ponudioca. trojanskih konja i drugih destruktivnih programa.

. Radi predupre|ivanja svoje odgovornosti za takve propuste ponudilac na svojoj web stranici postavlja klauzulu o isklju~ivanju odgovornosti zbog štete u~injene promjenama uslova na web stranici ili sadr`aja web stranice.672 Zbog toga ponudilac na svojoj web stranici po pravilu postavlja klauzulu o isklju~ivanju odgovornosti za štete nastale navedenim nedozvoljenim postupcima tre}ih lica. „Legal Landmines in E-Commerce“. Jedna od standardizovanih verzija takve klauzule glasi: „Kompanija }e preuzeti razumne mjere da obezbijedi da elektronske poruke primljene putem web stranice ne}e biti dostupne neovlaštenim tre}im osobama. (2002). Pri tome se mogu potkrasti greške tipografske ili sadr`ajne prirode pogodne da dovedu korisnika u zabludu. str. 672 David B. kao i zaštitu hardvera i softvera tre}ih lica koji imaju pristup korisnikovom sistemu“. Razmotri}emo svaku od ovih klauzula posebno budu}i da su one karakteristi~ne jedino za davanje ponuda i zaklju~ivanje ugovora elektronskim putem.promjenama uslova na web stranici ili sadr`aja web stranice. 74. John E. Zbog dinami~nosti elektronskog poslovanja kao i specifi~nosti medija u kojem se pojavljuje potrebno je konstantno nadopunjavati i mjenjati sadr`aj web stranice.presretanjem primljenih poruka. McGraw-Hill Education. . Otvorenost poslovanja preko Interneta mo`e rezultirati presretanjem poruka i dostupnoš}u klijentovih podataka neovlaštenim osobama na neki drugi na~in. Canton. Njena uobi~ajena formulacija glasi: „Korisnik preuzima punu odgovornost za zaštitu svog kompjutera i kompjuterskog sistema uklju~uju}i hardver i softver. Samim tim postoji opasnost da kompjuteri klijenata koji pristupaju web sajtu ponudioca usljed sigurnosnih propusta od strane ponudioca budu napadnuti bilo virusima bilo nekim drugim destruktivnim programima. 7-9. Kompanija ne preuzima odgovornost za obezbje|enje poruka od postupaka neovlaštenih tre}ih lica“.. Korisnik prihvata rizik da poslata poruka kompaniji mo`e biti presretena prije primitka od strane kompanije kao i da njegova poruka koja je primljena od kompanije mo`e biti neovlašteno iskorištena od tre}eg lica. zaštitu baza podataka u svom sistemu.promjenama specifikacije robe u~injene na web stranici. Zbog toga ponudioci na svoje web stranice postavljaju klauzulu o isklju~enju rizika od napada kompjuterskih virusa. Korisnik tako|er preuzima odgovornost za štete nastale zbog toga što snimljeni ili na drugi na~in primljeni dokumenti sa web stranice ponudioca sadr`e viruse ili druge destruktivne programe. trojanskih konja i drugih destruktivnih programa. . 221 . Izdvajamo formulaciju iz prakse koja sintetizira egzonerativne napore ponudioca: „Informacije sadr`ane na web stranici mogu sadr`avati odre|ene tehni~ke neta~nosti ili tipografske greške. crva. Internet kao medij u kojem se naj~eš}e obavlja elektronsko poslovanje je baziran na korištenju kompjutera.

3. 4. Kao standardna mo`e se navesti sljede}a kaluzula: „Sve robe prodaju su po specifikaciji koja se nalazi na web stranici. ispunjenje i validnost ovog ugovora se procjenjuje po engleskom pravu i engleski sud }e imati isklju~ivu jurisdikciju za rješavanje sporova povodom ugovora zaklju~enog putem ove web stranice. a po kvalitetu je isti ili bolji od specifikacije u~injene na web stranici“. 222 . Ukoliko za robu postoji supstitut. Mjerodavno pravo 76.673 Zbog toga ponudilac naj~eš}e na svojoj web stranici ili u poruci putem elektronske pošte postavlja klauzulu o mjerodavnom pravu. kao prethodna pitanja }e se otvoriti sukob zakona i jurisdikcija. One ne osloba|aju ponudioca du`nosti da svoje obaveze izvrši na vrijeme i uredno.1. Ove kaluzule imaju osoba|aju}i efekat samo u pogledu predmeta obaveze. 75.5. „Staying Legal: A Guide to Issues and Practice for Users and Publishers of Electronic Resources“. str. Metod i procedura za prihvat ponude. va`enje i uslovi ponude su obavezni dio elektronske ponude. odre|ivanje mjerodavnog prava je va`nije u elektronskom. C. Zbog razli~itih stavova nacionalnih 673 Ulrich Magnus. pravo da umjesto proizvoda isporu~i njegov supstitut ukoliko on po svojim materijalnim svojstvima odgovara upotrebi za koju je namjenjen. J.1. U literaturi se kao dobar primjer navodi slijede}a formulacija: „Ugovor zaklju~en preko ove web stranice je u potpunosti podlo`an pravu sjedišta ponudioca-engleskom pravu i smatra se da je zaklju~en u Engleskoj. Kompanija zadr`ava pravo modifikacije specifikacije bilo kojeg proizvoda ako nije u mogu}nosti da nabavi taj proizvod. prilikom eventualnog spora povodom ugovora. nastalog na ovaj na~in. 133-187. Zbog velikog broja klijenata kojima se elektronska ponuda šalje postoji realna mogu}nost da prodavac ne mo`e da odgovori svima onima koji su poslali prihvat. Na~in zaklju~enja ugovora 77. kao i spora nastalog korištenjem ove web stranice“. Hamburg. Vergleichende Rechts-Wissenschaft. Ukoliko mjerodavno pravo nije navedeno u samoj ponudi. 77-92. Armstrong.Informacije mogu biti promjenjene ili nadopunjene bez prethodnog obavještenja. (2004). Peter Mankovski. forma sadr`aj.3. nego u klasi~nom na~inu poslovanja. 674 Opširnije. Sve informacije koje su dostupne na web stranici su date sa svrhom informisanja i ne sadr`avaju nikakvu garanciju za njihovu ta~nost“. Zbog toga što Internet ne poznaje geografske ni dr`avne granice.4. str. Library Association Publishing (1999).674 4. ponudioci ~esto na svoje web stranice unose klauzulu kojom obezbje|uju pravo da ugovor izvrše isporukom supstituta. „The Grean Paper on a Future Rome I Regulation-on the Road to Renewed European Private International Law of Contracts”.

elektronskih podataka. Napokon. Library Association Publishing (1999).675 Kada kompanija primi prihvat u ponudom nalo`enoj standardizovanoj formi sa web stranice. 4. duplim klikom na postavljeno pitanje na web stranici da li prihvatate ponudu). str.3. zbog svojstava Interneta kao medija i sredstava (hardver i softver) putem kojih se ponuda šalje. Pri tome je poslovni standard da su modaliteti ispunjenja ponudio~evih obaveza povezani modalitetima pla}anja kao osnovnom obavezom prihvatioca. 223 .3. a realno ispunjenje ugovornih obaveza zahtijevaju da ponudilac u ponudi precizira i mjesto. Rizik i pravo vlasništva nad robom }e prilikom isporuke u fabrici pre}i na kupca. Klauzula o na~inu zaklju~enja ugovora po pravilu odre|uje da sve narud`be moraju biti date u standardizovanoj formi koja se nalazi na web stranici (formularni ugovor). 677 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons. Primjer: “Roba }e biti isporu~ena kupcu u prodav~evoj fabrici. „E-Commerce Law: Issues for Business“.(2002). tj. str. Copenhagen Business School Press. (2003). 133-194. Cijena.C. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. 6-26. kao i troškove transporta robe i njenog osiguranja.676 Kao naj~eš}i instrument elektronskog pla}anja pojavljuje se digitalni novac. „Staying Legal: A Guide to Issues and Practice for Users and Publishers of Electronic Resources“.prava o tome kada je ponuda primljena. smatra}e se da je dat prihvat kada ponudilac da nalog za elektronsko pla}anje. vrijeme i na~in isporuke. kada se smatra da je ugovor zaklju~en. elektronske ponude sadr`e i objašnjenja same procedure davanja prihvata (npr. South Western College Publishing (2002). Copenhagen Business School Press. Digitalne nov~anice677 za razliku od tradicionalnih (papirnih i metalnih) sastoje se od izvesnog broja bitova. J. odnosno pošiljaocu narud`benice. kao i John Bagby. 676 Opširnije. valuta i na~in pla}anja 79. Virtualna elektronska forma ponude i prihvata. Jedna od karakteristika elektronskog poslovanja je i elektronsko pla}anje koje nekad ima i funkciju davanja prihvata konkludentnim radnjama. notifikacija }e biti poslana elektronski pošiljaocu prihvata.1. str. Dalje se utvr|uje da prihvat ne obavezuje kompaniju dok ga ona ne primi.” 4.1. “Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. Kupac }e snositi sve troškove doma}ih i inostranih poreza. ponuda u~injena elektronski obavezno sadr`i i podatak.7. Predstavljanje realnog novca u elektronskom obliku nu`no zahtijeva pres675 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons. Armstrong. 77-92. Isporuka ili na~in izvršenja ugovorne obveze 78. odnosno izvršenja druge ugovorne radnje. Ponuda u~injena elektronskim porukama mora sadr`avati cijenu. valutu i na~in pla}anja kao i sve poreze koji su uklju~eni u cijenu proizvoda ili usluge. tj.6.

Postoji razlika izme|u on–line i off–line pla}anja. kao što su anonimnost. Finansijska institucija mora da provjeri autenti~nost koriš}enjem spiska svih nov~anica koje su emitovane. Kada je u pitanju on–line pla}anje autenti~nost nov~anica mora biti provjerena odmah. U tom slu~aju ni finansijska institucija. Trenutno na Internetu postoji nekoliko sistema elektronskog novca zasnovanih na „digitalnim nov~anicama“ (digitalni novac). 679 Vidjeti poširnije http://www. posljednji posjet 12. Prvi je upotrebom specifi~nih kriptografskih metoda ~ime se mo`e posti}i anonimnost digitalnog novca. E–Cash sistem razvila je firma DigiCash. a od 1995. što garantuje anonimnost.2004. U suštini. „Slijepa metoda“ funkcioniše na slijede}i na~in. E–Cash je ponudila i DeutsheBank AG iz Frankfurta. sa šifriranim serijskim brojem. Finansijska institucija zna kom potroša~u su nov~anice prenijete na po~etku. Trgovac odmah 678 Ibid. U slu~aju off–line pla}anja digitalne nov~anice se mogu koristiti više puta. Pri svakoj kupovini preko Interneta. Pored toga.11. E–Cash je anonimni digitalni novac ~ija se ispravnost provjerava on-line. finansijska institucija mora da evidentira serijske brojeve svih prispjelih digitalnih nov~anica. finansijskoj instituciji. 80. Drugi slu~aj su nov~anice sa mogu}noš}u identifikacije potroša~a koje omogu}avaju finansijskoj instituciji da identifikuje potroša~a i da prati pla}anja u kojima je data nov~anica bila koriš}ena. u okviru pilot-projekta. a finansijska institucija }e koristiti ove informacije samo u slu~aju otkrivanja dvostrukog trošenja.678 Najpoznatiji of–lajn sistemi su Mondex i VisaCash. a od strane odgovaraju}e finansijske institucije. Klijent šalje digitalnu nov~anicu.com.likavanje karakteristika realnog novca. godine nudi ga Mark Twain Bank iz Sent Luisa. Prema tome. 224 . od oktobra 1997. To zna~i da se neka digitalna nov~anica koristi samo jednom. Da bi se sprije~ila dvostruka potrošnja. ne mogu uspostaviti vezu izme|u potroša~a i nov~anica koje je on koristio. U cilju izbjegavanja dvostrukog trošenja neophodno je smjestiti informacije o korisniku ili korisnicima na samu nov~anicu kako bi se provjera mogla obaviti kasnije. Anonimnost mo`e biti garantovana. postoje dvije razli~ite vrste novca zasnovanog na digitalnim nov~anicama. „slijepe metode“ i skladište ga na fiksnom disku svog ra~unara.679 Potroša~i povla~e digitalni novac sa svog E–Cash ra~una upotrebom tzv. Najpoznatiji on–line sistemi su E-Cash firme DigiCash i Net Cash. ni trgovac.swlearning. Osvrnu}emo se na njih. Finansijska institucija „ovjerava“ nov~anicu i šalje je nazad klijentu. potroša~ daje digitalne nov~anice trgovcu. autenti~nost i mogu}nost sitnih pla}anja. serijski broj nije poznat finansijskoj instituciji. Klijent zatim dešifruje serijski broj.

kako bi provjerio da li su ispravne.com. 225 . First Virtual platni sistem jedinstven je po tome što ne koristi enkripciju. str. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. transakcije se obavljaju upotrebom First Virtual-ovog li~nog identifikacionog broja (FV PIN) koji se odnosi na kup~ev ra~un kod First Virtual-a. Copenhagen Business School Press. Trgov~eva banka registruje brojeve emitovanih digitalnih nov~anica. jer provjera treba da se obavi on-line. Ovi li~ni identifikacioni brojevi mogu da se šalju preko Interneta jer. 81. putem elektronske pošte.netlitigation. str.prebacuje ove nov~anice u svoju banku. godine. ako je sve u redu. Ako imate pristup elektronskoj pošti preko Interneta. Umjesto koriš}enja brojeva kreditnih/debitnih kartica. Kona~no. Troškovi provjere autenti~nosti digitalnih nov~anica su relativno veliki. First Virtual koristi elektronsku poštu za komunikaciju sa kupcem. Osnovna filozofija njihovog platnog sistema jeste da izvjesne informacije ne treba da „putuju“ Internetom. (2002). ~ime je ukinuta bilo kakva mogu}nost pra}enja transakcija.682 Od kupaca i prodavaca ne zahtjeva se instaliranje novog softvera mada im je na raspolaganju softver za automatsku obradu prodaje. 682 Vidjeti http://www. ne potvrdi da prihvata zadu`enje. First Virtual platni sistem zasnovan je na postoje}im Internet protokolima.681 ali je njegova budu}nost neizvjesna zbog odlu~nog insistiranja na potpunoj anonimnosti. mo`ete prodavati ili kupovati preko Interneta upotrebom First Virtual sistema. Svaka osoba koja ima E–Cash ra~un mo`e da prima E–Cash nov~anice. zbog toga što je on otvorena mre`a. Prodavci koriste elektronsku poštu. Ra~un neke osobe se nikada ne zadu`uje dok ona. To zna~i da je pogodnost ovog sistema za mikro-pla}anja (pla}anja u veoma malim iznosima) pod znakom pitanja. koji treba da potvrdi zadu`enje svog ra~una. First Virtual (FV) je jedan od prvih platnih sistema na Internetu. a sa radom je otpo~eo oktobra 1994. Bezbjednost E–Casha posti`e se upotrebom asimetri~nog kriptografskog algoritma. 27-36. 680 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons. ne mogu da se koriste za zadu`ivanje kup~evog ra~una.680 Pristup ra~unu mo`e dodatno biti zašti}en upotrebom li~nih lozinki.2005. Danas se E–Cash–om obavlja velika ve}ina digitalnih transakcija na Internetu. posljednji posjet 23. a trgovac isporu~uje proizvode/usluge. 134 -163.02. 82. South Western College Publishing (2002). saldo na ra~unu trgovca pove}ava se za dati iznos. bez mogu}nosti identifikacije potroša~a koji ih je utrošio. Registrovanjem serijskih brojeva digitalnih nov~anica sprje~ava se dvostruko trošenje digitalnog novca. a okosnicu sistema ~ini Internet elektronska pošta i MIME standard. Glavni cilj kompanije First Virtual Holdings bio je da se stvori platni sistem na Internetu koji je jednostavan za upotrebu. „E-Commerce Law: Issues for Business“. ~ak i kada nisu šifrirani. 681 John Bagby.

Prihvat 85. niti od njih zahtijeva da imaju posebne poslovne ra~une kod ove banke. Osim toga. 4. 178-190. 222-231.8. 687 Opširnije Scott W. Prihvat je izjava ili drugo ponašanje ponu|enog koje ukazuje na saglasnost sa ponudom. Pink. odnosno ugovorima koje ne mo`e izvršiti i samim tim snosi naknadu štete zbog neizvršenja ugovora. pa ~ak i u odnosu na direktnu obradu kreditnih/debitnih kartica.1. što je izuzetno duga~ak period. ponudilac rizikuje da bude obavezan ne`eljenim ugovorima. Kona~no. Veoma je lako postati trgovac. 123.685 SET je grupa protokola dizajniranih za sigurno pla}anje kreditnom karticom preko Interneta. Julia Hornie. 684 Ibid. Ovaj se na~in naj~eš}e 683 Vidjeti Ian Walden. 53-59. period izme|u momenta prodaje i momenta deponovanja sredstava na ra~un trgovca iznosi 91 dan. Ukoliko su roba i usluge koji se nude dostupni samo u nekim dr`avama ponudilac u svojoj ponudi mora unijeti klauzulu „geografske limitacije” u kojoj }e odrediti za koje klijente i iz kojih zemalja se ponuda odnosi.4. str.weblaw.uk zadni posjet 12. (2000). „E-Commerce Law and Practice in Europe“.686 4. Geografske limitacije 84. (2003). Posluju}i preko Interneta posluje se sa cijelim svijetom. 226 . First Virtual sistem ima dosta dobrih strana. str.Telnet ili automatizovane programe koji koriste First Virtual-ov SMXP protokol za provjeru ra~una i iniciranje transakcije pla}anja. „E-Commerce and the Law: The Legal Implications of Doing Business Online“ (FT Managements Briefings) Financial Times Prentice Hall. A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing. str.2005. anonimna budu}i da trgovac od First Virtual-a nikada ne dobija ime kupca. u suštini.687 Ako ova klauzula ne postoji. SET (Secure Electronic Tramnsaction) PAYMENT PROTOKOL je industrijski standard sponzoriran od strane MasterCarda i VISA za siguran (šifrovan) „end-to-end” proces pla}anja. ili prodavac u First Virtual sistemu jer First Virtual ne provjerava trgovce. 685 Vidjeti http://www. str. 222-231. 686 Vidjeti Andrew Sparrow.3.684 Osnovni nedostatak ovog sistema je taj što trgovac snosi sav rizik.02. Ni kupac ni prodavac ne moraju da instaliraju dodatni softver da bi koristili ovaj sistem. „The New Legal Framework for E-Commerce in Europe” Hart Publishing (2004). Sve što je potrebno da bi neka osoba prodavala robu/usluge preko Interneta je obi~an ~ekovni ra~un. kao i Lillian Edwards. “The Internet and E-Commerce Legal Handbook“. 83. First Virtual ima vrlo male provizije u pore|enju sa drugim platnim modelima na Internetu.683 Kupci su skoro stoprocentno zašti}eni od prevare jer se njihov ra~un ne zadu`uje bez njihovog odobrenja. Ukoliko je ponudilac u ponudi odredio na~in davanja prihvata on je obavezan za ponu|enog. Prima Lifestyles (2001).co. Kupovina je.

primjenjuje u elektronskom poslovanju.688 4. smatra se da je slanje elektronske poruke izvršeno iz mjesta gdje pošiljalac ima svoje sjedište. 56 691 Ibid.689 U skladu sa prethodnim stavom riješeno je i pitanje mjesta slanja i prijema elektronskih poruka u slu~aju da pošiljalac ili primalac nemaju stalno prebivalište. Dejstvo urednog prihvata je nastanak ugovora. str. str. Ukoliko je elektronska poruka poslana na informacioni sistem koji se razlikuje od odre|enog informacionog sistema. Smatra se da je elektronska poruka primljena u mjestu u kome primalac ima boravište u trenutku prijema poruke. 688 Lillian Edwards.5. str. Tada je.691 Ako je primalac odredio informacioni sistem za svrhu primanja elektronskih poruka. poruka je primljena u trenutku u kome elektronska poruka u|e u odre|eni informacioni sistem. kao i Simmons&Simmons. Ponudilac odre|uje na~in za davanje prihvata. Davanje prihvata konkludentnim radnjama nije rijetkost u elektronskom poslovanju. dupli klik na kvadrati} na kojem piše da se prihvataju uslovi iz ponude i da ste u potpunosti saglasni sa elementima ponude ili prosto davanjem naloga za pla}anje što predstavlja prihvat konkludentnim radnjama). Mjesto i vrijeme zaklju~enja ugovora 86. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. 54. smatra se primljenom kada primalac elektronske poruke otvori poruku. elektronska poruka poslana iz mjesta u kome pošiljalac ima boravište u vrijeme slanja poruke. tj. pravno posmatrano. postoji i pretpostavka da je poruka primljena u mjestu gdje primalac ima sjedište ili prebivalište u vrijeme prijema poruke. 54. Za trenutak njegovog nastanka usvojena je teorija prijema. vrijeme prijema elektronske poruke je vrijeme kada elektronska poruka u|e u informacioni sistem primaoca. Smatra se da elektronska poruka dolazi od pošiljaoca ako je poslana od strane pošiljaoca ili od strane osobe koju ovlasti pošiljalac. Tehnološka revolucija je ovu mogu}nost u~inila specifi~nom i ona se naj~eš}e pojavljuje u obliku kup~evog davanja naloga za pla}anje preko web stranice prodavca koja se ima smatrati prihvatom. Copenhagen Business School Press. 689 Ibid. odnosno prebivalište u vrijeme slanja elektronske poruke. str. 227 . 690 Ibid. 56. odnosno kad elektronska poruka koja predstavlja prihvat u|e u informacioni sistem ponudica. (2002). odre|uje softversku aplikaciju preko koje se daje prihvat (npr.690 Ne bude li dogovoreno druga~ije. Analogno tome. “The New Legal Framework for E-Commerce in Europe” Hart Publishing (2004). Ako nije dogovoreno druga~ije.

osim ako druga~ije nije ugovoreno.87. str. postupaju}i sa pa`njom koja se u prometu zahtjeva. Julia Hornie. „E-Commerce Law and Practice in Europe“. smatra}e se da elektronska poruka nikada nije ni bila poslana. Ova pretpostavka ne podrazumijeva da poslana elektronska poruka odgovara primljenoj elektronskoj poruci. gdje nekad bez krivice mo`e do}i do ponavljanja poruka i do obvezivanja ne`eljenim ugovorima. 692 Opširnije Ian Walden. Kada pošiljalac dobije primao~evu potvrdu prijema. odnosno osobe koja je poslala elektronsku poruku u ime pošiljaoca. Izlo`ena osnovna pravila dalje su precizirana. A Publication of the ECLIP Network Woodhead Publishing. potvrda se mo`e dati na bilo koji na~in. Ako primalac u razumnom roku ne pošalje potvrdu prijema. Slanje elektronske poruke je izvršeno kada ona u|e u informacioni sistem koji je van kontrole pošiljaoca. 228 . 96-123.ako je primatelj znao ili je postupaju}i sa pa`njom koja se u prometu zahtijeva mogao znati da elektronska poruka ne potje~e od pošiljaoca ili nije koristio dogovorenu tehnologiju ili postupke. Prethodno se ne odnosi na slijede}e slu~ajeve: . uklju~uju}i i radnje koje su dovoljne da uka`u pošiljaocu da je elektronska poruka primljena. Ukoliko pošiljalac nije sa primaocem dogovorio odre|eni oblik potvrde prijema elektronske poruke. odnosno koji je programiran nalogom pošiljaoca da djeluje automatski ili ako je primalac utvrdio porijeklo poruke primjenom postupka ili tehnologije koja je unaprijed dogovorena izme|u pošiljaoca i primaoca. Primalac ima pravo da svaku primljenu elektronsku poruku smatra samostalnom i da djeluje na osnovu te pretpostavke. znao ili mogao znati. (2000). Smatra se da elektronska poruka ~ije je va`enje uslovljeno prijemom potvrde nije primljena dok pošiljaoc od primaoca ne dobije tra`enu potvrdu o prijemu. Tako }e se pretpostaviti da elektronska poruka dolazi od pošiljaoca i onda ako je poruka poslana od strane informacionog sistema kojeg je programirao sam pošiljalac.692 Pošiljalac. Izuzetak postoji ako je primatelj. da se radi o ponovljenoj poruci.kada je primatelj primio obavijest od pošiljaoca da elektronska poruka ne potje~e od pošiljaoca i imao razumno vrijeme da djeluje u skladu sa tim ili . u svakom slu~aju. pretpostavlja se da je primalac primio odnosnu elektronsku poruku. Ovim rješenjima pokušali su se riješiti nesigurnost i strah od automatizovanog slanja poruka. ima pravo da od primaoca u razumnom roku zatra`i potvrdu o prijemu poruke. kako bi se pravna rješenja prilagodila mogu}nostima IKT.

pretra`ivanje web stranice ponudioca). odnosno prihvata. Certfikat provjerava~a bit }e korišten za zaštitu informacije pla}anja koja mu se šalje.W. Kupac prima certifikate i generiše zahtjev za kupovinu koji }e poslati prodavcu. Prodavac prima ovaj zahtjev i šalje odgovor. koju zahtjeva kupac. koju zavisno od formulacije na web stranici prodavca mo`e dati u obliku ponude ili prihvata (u zavisnosti da li je data ponuda ili je u~injen poziv da se daju ponude). „Staying Legal: A Guide to Issues and Practice for Users and Publishers of Electronic Resources“. autorizaciju pla}anja i samo pla}anje kao na~in prihvat konkludentnim radnjama. uklju~uju}i dvostruki potpis. Softver instaliran na web stranici prodavca prima informaciju o narud`bi. obavještenje o primljenoj narud`bi (notifikacija) }e biti poslana elektronski pošiljaocu prihvata. Odgovor uklju~uje certifikate prodavca koji }e se kasnije koristiti za enkripciju poruka. Nakon toga daje narud`bu. odgovora i digitalno je potpisuje provla~e}i odgovor kroz hash funkciju 693 C. koju zahtijeva trgovac i instrukcija pla}anja (PI). prevoz i isporuku. 89. Prodavac je spojen sa sistemom provjerava~a i taj sistem obezbijedit }e mu kopiju certifikata provjerava~a. July. Chiu. „A Three-layer Architecture fo E-Contract Enforcement in an E-Service Environment”. Softver kupca kreira zahtjev za iniciranje kupovine (purchase initiate). J. Dva dijela poruke su instrukcija narud`be (O). Armstrong. Tehnologija zaklju~ivanja ugovora 88. odnosno pošiljaocu narud`benice i dati instrukciju pla}anja. 229 .4. Prodavac prima zahtjev kupca za iniciranje kupovine i vra}a odgovor koji sadr`i certifikate. Prodavac generiše poruku.693 davanja ponude. Zahtjev za iniciranje kupovine kupac šalje prodavcu.694 Kupac pristupa web stranici prodavaca. koji sadr`i naziv kreditne kartice (dalje kartice) koju vlasnik koristi. Department of Trade and Industry. 694 Vidjeti A Guide for Business to The Electronic Commerce (EC Directive)Regulations 2002. Certifikat prodavca bit }e korišten za zaštitu instrukcije narud`be koja mu se šalje. Kad prodavac primi prihvat u propisanoj standardizovanoj formi koja se nalazi na web stranici. (2004). 695 Vidjeti Dickson K. uklju~uju}i opis proizvoda ili usluga i ukupnu cijenu. Zahtjev za kupovinu je elektronska poruka koja se sastoji iz dva dijela. IEEE. 2002. Library Association Publishing.695 Ovaj zahtjev tra`i kopiju prodav~evog certifikata koji sadr`i njegov javni klju~ i kopiju certifikata provjerava~a koji sadr`i njegov javni klju~ – klju~ razmjene. Proces zaklju~ivanja ugovora po~inje kada kupac prodavcu pošalje zahtjev iniciranja (PINIT).6. pretra`uje podatke o proizvodima i uslugama i priprema narud`bu koja mora biti u standardizovanoj formi sa web stranice (formularni ugovor). (1999). Potom prodavac prima zahtjev za iniciranje kupovine. Zaklju~ivanje ugovora putem elektronskih poruka i primjenom IKT uklju~uje procese pretra`ivanja (npr.

koju procesira provjerava~.697 Ova dva dijela su povezana korištenjem dvostrukog potpisa. Prodavac procesira poruku zahtjeva za kupovinu. on verificira konzistentnost izme|u dva dijela zahtjeva koriste}i dvostruki potpis i idenetifikator transakcije. ”B2B eContract Handling”. 698 Vidjeti Angelov S. Ovo odobrenje garantuje prodavcu da }e primiti novac za naru~ene proizvode ili usluge i on onda mo`e nastaviti sa isporukom proizvoda ili izvo|enjem usluga koje je tra`io kupac. University of Twente. U tradicionalnom okru`enju transakcije se obavljaju direktno „licem u lice“.klju~ razmjene. 230 . što kao rezultat daje elektronski potpis. Prodavac kupcu šalje odgovor. Grefen P. IEEE.”B2B eContract Handling-A Survey of Projects.”A Three-layer Architecture fo E-Contract Enforcement in an E-Service Environment”. izvod poruke koji se dobije na ovaj na~in. Chiu.W. šifruje se privatnim klju~em prodavca. „B2B eContract Handling-A Survey of Projects..699 Ukoliko je transkacija odobrena.. 4.. Ako je zahtjev odobren. Elektronski potpis . U~esnici koji su uklju~eni u transakciju mogu identitet drugog 696 Vidjeti Dickson K. 2003. provjerava~ prodavcu šalje odgovor za autorizaciju. koju procesira prodavac i instrukcija pla}anja. Autorizacija pla}anja obezbje|uje odobrenje transkacije od strane izdava~a kreditne kartice (finasijske institucije vlasnika kartice). Papers and Standards”. Prodavac ~uva ovaj capture token sve dok naru~eni proizvodi ili usluge ne budu isporu~eni.698 Kupac prima odgovor od prodavca. Kada provjerava~ primi zahtjev za autorizaciju. Angelov S. Proces za ostvarivanje autorizacije pla}anja po~inje kada prodavac pošalje zahtjev za autorizaciju..7. svoj certifikat koji sadr`i javni klju~ i certifikat provjerava~a koji sadr`i javni klju~ . Slijede}i je korak da kupac prodavcu šalje zahtjev za pla}anje. Kratak prikaz. elektronski potpis. ukoliko na ra~unu ima dovoljno novca. Ovaj zahtjev se sastoji iz dva dijela. Ova poruka se sastoji iz dva dijela: instrukcija narud`be. (2004).W. Grefen P. Provjerava~ odabire odgovaraju}u mre`u bankovne kartice (private bank card network) za odre|enu kreditnu karticu i šalje zahtjev za autorizaciju koriste}i protokol odgovaraju}i za tu mre`u. pretvara u algoritam). Kao I.. (2004). 697 Vidjeti Angelov S. Chiu. 699 Vidjeti Dickson K.696 90. koji mu govori da je zahtjev za kupovinu prihva}en. 2003. ”A Three-layer Architecture fo E-Contract Enforcement in an E-Service Environment”. IEEE. Poruka pla}anja koju je prvobitno poslao kupac u okviru zahtjeva za kupovinu i poruka autorizacije koju je kreirao prodavac. kao što je ranije objašnjeno. tj. koji sadr`i ‘capture token’ koji }e prodavac koristiti za zahtjev izvršenja pla}anja. The Netherlands.problemi primjene elektronskog potpisa 91. kupljeni proizvodi }e biti dostavljeni ili }e naru~ene usluge biti izvršene. University of Twente. Papers and Standards”. Grefen P. te da on mo`e o~ekivati isporuku proizvoda.(funkcija koja poruku melje.. The Netherlands.

7.partnera verificirati na razli~ite na~ine (npr. 231 .1. 704 Vidjeti http://www.2005.). još uvijek se moraju izvršavati tradicionalni zadaci. Brussels. (2004) 706 Vidjeti opširnije David B. voza~ke dozvole. C. Communication from The Commission to The Council. U elektronskom poslovanju. (2002).701 Elektronsko okru`enje zahtijeva isti nivo sigurnosti.. ali se oni moraju raditi na druga~iji na~in. 2003. Elektronski potpis i enkripcija 92. zaštiti baze podataka i aplikacije. Prema tome.. The Netherlands. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. Library Association Publishing. Izazovi sigurnosti e-commerca su: prepoznati u~esnike u transakciji. no tra`i neke druga~ije tehnike. University of Twente. Grefen P. Pojam elektronskog potpisa je generi~ki pojam koji u sebi obuhvata razli~ite na~ine na koji se elektronski dokument707 mo`e potpisati. 27-36. esencijalno je da se u vo|enju elektronskog poslovanja fokusiramo na centraliziranu autentifikaciju i autorizaciju.703 Elektronsko poslovanje mora jam~iti sigurnost i zaštitu za infrastrukturu i aplikacije. Copenhagen Business School Press. J. Armstrong. str.705 To uklju~uje zaštitu mre`e i sistema kompnije od razli~itih oblika napada. „Legal Landmines in E-Commerce“. “Legal Landmines in E-Commerce“. uklju~uju}i sisteme. (1999). str. (2002). elektronski potpis koji u sebi uklju~uje postupak enkripcije i digitalnog certifikata i biometri~ki potpis–identifikaciju koja se sastoji u sposobnosti kompjutera odnosno kompjuterskog sistema da prepoznaje DNK o~nu mre`nja~u ili drugu li~nu osobinu potpisnika.. McGraw-Hill Education. John E. Papers and Standards”.700 Samim tim sigurnost se podrazumijeva.702 Implementacija i odr`avanje sigurnog elektronskog poslovanja jedan je od najizazovnijih zadataka današnjice. ne~iji kompjuterom skenirani potpis. identitet i sli~no) ne mogu biti otkriveni ili korišteni od strane neautorizovanih osoba. The European Parliament.706 Tako|er se zahtjeva da su komunikacije izme|u kupca i aplikacije sigurne i povjerljive. posljednji posjet 22. broj kreditne kartice. 701 Vidjeti opširnije David B. ”B2B eContract Handling-A Survey of Projects. Canton. Commission Staff Working Paper. Pojam obuhvata: otipkano ne~ije ime na kraju elektronskog pisma. 4. ocrtavanje ne~ije e-mail adrese na vrhu elektronskog pisma. 700 Vidjeti Angelov S. putne isprave i sl.nytimes. 77-92.03. U~esnici u pravnom prometu `ele biti sigurni da njihovi podaci (npr. 702 Opširnije.. te obezbijediti objekte organizacije. Canton. 707 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons. The European Economic and Social Committee and The Committee of the Regions. a sve sa aspekta povjerljivosti i integriteta. (2002). (2003). McGraw-Hill Education. 703 Vidjeti Adapting E-business Policies in a Changing Environment . putem li~ne karte.The Lessons of the Go Digital Initiative and the Chalenges Ahead. Brussels. John E.com.704 mre`e i podatke. 705 Vidjeti Legal barriers in E-business. „Staying Legal: A Guide to Issues and Practice for Users and Publishers of Electronic Resources“.

W.1. University of Twente. 2003. „A Three-layer Architecture fo E-Contract Enforcement in an E-Service Environment”. 94. pojam elektronski potpis se naj~eš}e koristi za ozna~avanje elektronskog potpisa koji u sebi uklju~uje postupak enkripcije i digitalnog certifikata.709 Zbog toga se u cilju ozbiljne primjene Interneta u savremenom poslovanju mora prona}i mehanizam koji }e obezbediti zaštitu tajnosti informacija (spre~avanje otkrivanja njihovog sadr`aja). (1999).. 716 Ibid. ra~un. „A Three-layer Architecture fo E-Contract Enforcement in an E-Service Environment”. Chiu. Uvijek postoji mogu}nost da neko neovlaš}eno prati komunikaciju korisnika i to kasnije zloupotrebi. Internet je otvorena javna mre`a dostupna svima.708 Ispitat }emo ih posebno. str. 4.W. Internetpolicy.2005. „B2B eContract Handling-A Survey of Projects. (2002). “Don’t Panic. (2002). Grefen P. 77-92. www. Kada primi poruku „B“ je mo`e dešifrovati 708 Opširnije. 715 Vidjeti Dickson K. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“.717 To zna~i da i pošiljalac i primalac poruke koriste isti tajni klju~. 714 Vidjeti http://canada. „Staying Legal: A Guide to Issues and Practice for Users and Publishers of Electronic Resources“.1. podatke o kreditnoj kartici) on }e je šifrovati svojim tajnim klju~em. 718 Vidjeti Dickson K. Kriptografija 93. 232 . potrebno je objasniti osnovne elemente kriptografije.7. 712 Ibid. IEEE. 709 Vidjeti opširnije David B. (2004). 710 Vidjeti Angelov S. posljednja posjeta 22. Chiu.justice. Copenhagen Business School Press. Library Association Publishing.Armstrong.03. McGraw-Hill Education.2005. European Commission Electronic Commerce Team.03. 27-36. posljednji posjet 23.713 Prije nego što se pre|e na prikaz i objašnjenje razli~itih sistema šifrovanja podataka koji su danas u upotrebi..net. str. 713 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons. John E..gc.718 Ako npr. Šifrovanje tajnim klju~em („Simetri~no šifrovanje“) je šifarski sistem kod koga je klju~ za šifrovanje identi~an klju~u za dešifrovanje. Do e-commerce”.. The Netherlands. (2004).J. Canton.Trenutno. Papers and Standards”.710 integritet informacija (spre~avanje neovlaš}ene izmjene informacija)711 i autenti~nost informacija (definisanje i provjera identiteta pošiljaoca). „Legal Landmines in E-Commerce“. osoba „A“ `eli da pošalje osobi „B“ poruku (fakturu.714 Šifrovanje je postupak transformacije ~itljivog teksta u oblik ne~itljiv za onoga kome taj tekst nije namjenjen.ca.712 Kriptografija je nauka koja se bavi metodama o~uvanja tajnosti informacija i koja pru`a rješenje ovog problema. 711 Ibid. C. 717 Vidjeti Schulze C. Prvi sistem je metod šifrovanja tajnim klju~em.715 Dešifrovanje je postupak vra}anja šifrovanog teksta u ~itljiv oblik716 i klju~ je za po~etnu vrijednost algoritma kojim se vrši šifrovanje. IEEE.

(1999). Svrha digitalnog potpisa je da potvrdi autenti~nost sadr`aja poruke (dokaz da poruka nije promjenjena na putu od pošiljaoca do primaoca).7. kako bi se izbjegla mogu}nost da bilo koji primalac ~ita poruke koje mu nisu namjenjene.Armstrong.719 To zna~i da pošiljalac mo`e bilo kome da pošalje šifrovanu poruku ako zna javni klju~ osobe kojoj dokument šalje. Bilo ko. Iako su razli~iti. a samo primalac. „Staying Legal: A Guide to Issues and Practice for Users and Publishers of Electronic Resources“. Najbitnije je da se tajni klju~ u cjelom postupku komunikacije nigde ne šalje jer ne postoji potreba da bilo ko sem njegovog vlasnika bude upoznat s njim. Library Association Publishing.zaštitu tajnosti informacija i o~uvanje njihovog integriteta. Postoji još jedan problem. Ovaj sistem predstavlja rješenje za prva dva zahtjeva koja smo na po~etku postavili . Ako ponovo pogledamo prethodni primjer sada je situacija bitno druga~ija. (2002). Jedan klju~ je javni i mo`e se slobodno distribuirati. klju~evi su me|usobno povezani odre|enim transformacijama. Copenhagen Business School Press. Canton. 27-36.samo ako posjeduje kopiju tog klju~a. 721 Opširnije. U njemu svaki u~esnik u komunikaciji koristi dva klju~a. „A“ šifruje poruku „B“ upotrebom njegovog javnog klju~a. Poruku mo`e dešifrovati samo „B“ koriš}enjem svog tajnog klju~a. dok je drugi tajni i dostupan je samo njegovom vlasniku.C. a da to ostane neprimje}eno.2. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. 719 Vidjeti opširnije David B. tj. „Legal Landmines in E-Commerce“. preuzeti sa njegovog web sajta i sl). McGraw-Hill Education. svojim tajnim klju~em mo`e da dešifruje poruku.J. Ukoliko „A“ `eli da komunicira sa više poslovnih partnera mora da obezbjedi razli~it klju~ za svakog primaoca. definisanje i provjera identiteta pošiljaoca posti`e se upotrebom digitalnih potpisa i digitalnih certifikata. ko presretne ovu komunikaciju i pored toga što poznaje javni klju~ osobe „B“ ne mo`e otkriti sadr`aj poruke. (2002).. 77-92. Obezbje|enje autenti~nosti informacija. Rješenje ovih problema je prona|eno u vidu sistema šifrovanja javnim klju~em („Asimetri~ni šifarski sistem“). str. Ostaje otvoreno pitanje kako da „B“ bude siguran da je poruka koju je primio zaista poslao A. 720 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons. John E. Digitalni potpis 95.721 4. 22. Ako se „A“ i „B“ nalaze na fizi~ki udaljenim lokacijama javlja se problem obezbje|enja sigurnog kanala za distribuciju tajnog klju~a. Svako ko na bilo koji na~in sazna njegovu algoritamsku vrijednost mogao bi da ~ita i modifikuje sve poruke koje me|usobno razmjenjuju „A“ i „B“.720 koji je svima dostupan (mogao ga je dobiti putem email-a. Poznavanje jednog klju~a i algoritma transformacije ne omogu}ava dobijanje drugog klju~a. str. str. Tajnost i autenti~nost poruke kod ovog sistema zasnivaju se na tajnosti klju~a. 233 .

net. i dalje postoji mogu}nost prevare. 25. 27-36. European Commission Electronic Commerce Team. “Don’t Panic. 725 Vidjeti opširnije David B. „A Three-layer Architecture fo E-Contract Enforcement in an E-Service Environment”. a zatim slati poruke za koje bi on mislio da ih šalje pošiljalac „A“. jer on to zaista i jest . John E. Zatim primjenom istog postupka kao i pošiljalac „A“ i primalac „B“ kreira potpis na osnovu poruke koju je primio i upore|uje ga sa primljenim potpisom. Digitalni certifikat mo`emo nazvati i digitalnom li~nom kartom. 512 ili 1024 bita) koji u potpunosti oslikava sadr`aj poruke. I pored velike sigurnosti koju pru`a ovaj metod zaštite. Neko je mogao poslati primaocu „B“ svoj javni klju~ tvrde}i da je od pošiljaoca „A“. „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“.724 Pošto na Internetu nema policije koja bi provjerila podatke i izdala li~nu kartu. lice „A“ kompaniji. proslje|uje svoj javni klju~ za koji CA kreira digitalni potpis.722 Osnovu digitalnog potpisa ~ini sadr`aj same poruke. McGraw-Hill Education. Pošiljalac primjenom odre|enih kriptografskih algoritama prvo od svoje poruke koja je proizvoljne du`ine stvara zapis fiksne du`ine (pr. Ako je sve u redu. Šifruje ga svojim tajnim klju~em i šalje zajedno sa porukom. Ovako dobijen zapis on dalje šifruje svojim tajnim klju~em i tako formira digitalni potpis koji se šalje zajedno sa porukom. Nakon toga CA izdaje certifikat kojim se potvr|uje da taj javni klju~ zaista pripada licu „A“. 234 .723 96. koja je certitikacioni autoritet. (2002).kao i da obezbijedi garantovanje identiteta pošiljaoca poruke. Ako su potpisi identi~ni. str. primalac „B“.digitalna li~na karta u syber prostoru. „Legal Landmines in E-Commerce“. posljednja posjeta 22. (2002).Internetpolicy..To prakti~no zna~i da svaka promjena u sadr`aju poruke dovodi do promjene potpisa. (2004). sredstvo kojim }e pošiljalac i osoba sa kojom se komunicira dokazati identitet na Internetu. CA provjerava njegov identitet na osnovu li~nih dokumenata koje im je prikazao pri podnošenju zahtjeva. Canton.03. Primalac „B“ po prijemu poruke dešifruje potpis pošiljaoca „A“ njegovim javnim klju~em. Do e-commerce”.Certificate Authority . IEEE. Zadatak CA je da provjere i utvrde ne~iji identitet i nakon toga mu izdaju digitalni certifikat.. pojavile su se kompanije koje imaju ulogu „tre}e strane“ . Primjer: pošiljalac „A“ kreira digitalni potpis na osnovu poruke koju `eli da pošalje primaocu „B“. mo`e biti siguran da je poruku zaista poslao pošiljalac „A““(jer je njegovim javnim klju~em uspješno dešifrovao potpis) i da je ona stigla do „B“ nepromjenjena (jer je utvrdio da su potpisi identi~ni).2005. Copenhagen Business School Press. www. 724 Vidjeti Dickson K. Chiu. str. Rješenje ovog problema pru`a upotreba digitalnih certifikata.Certifikacioni autoritet (CA). 723 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons.W. Ako 722 Schulze C.725 Kako to funkcioniše u praksi? Lice „A“ podnosi zahtjev za izdavanje certifikata CA kompaniji.

728 Sva opisana rješenja vezana za kriptografiju i digatilni potpis nisu bila dovoljna za punu sigurnost e-businessa.. Zbog toga }emo u nastavku spomenuti još neke na~ine obezbje|enja e-businessa.jedinstven sign-on za autentifikaciju korištenjem listi za kontrolu pristupa. 235 . Canton. S obzirom da svi poznatiji komunikacioni programi u sebi ve} imaju uklju~ene javne klju~eve CA kompanija kojima se vjeruje. . „Communication Practice E-Commerce Law: Doing Business Online“. ime CA koji je izdao digitalni certifikat i jedinstveni serijski broj. Ako privredni subjekt `eli da na svojoj web stranici (prodavnici) omogu}i kupcima pla}anje kreditnim karticama ili prodaju i pru`anje povjerljivih informacija.509. Copenhagen Business School Press. Postoje dvije sigurnosne komponente firewalla koje se koriste za zaštitu aplikacija i baza podataka kompanije od potencijalnih vanjskih kradljivaca preko Interneta. mo`e biti siguran u ispravnost certifikata. (2002). John E. str. (2002). 727 Ibid.727 Digitalni certifikat servera izdat od strane CA mora da sadr`i sljede}e: naziv organizacije. javni klju~. Svi navedeni podaci formiraju certifikat koji se na kraju šifruje koriste}i tajni klju~ CA. Prvi je osiguranje e-businessa korištenjem filtriranja paketa i aplikacijskih firewalla. fault tolerance-a i .dostupnost komponenti preko redudantnosti. Chiu. dodatne podatke za identifikaciju. 97. datum do koga va`i javni klju~. „Legal Landmines in E-Commerce“.726 Neophodan uslov za sve ovo je da privredni subjekt zatra`i i dobije digitalni certifikat za svoj server od nekog Certifikacionog autoriteta (CA).skrivanje adrese da se obezbijedi nivo povjerljivosti. Ovdje je opisan samo jedan dio primjene digitalnih certifikata. IEEE. 98. primalac po prijemu ove poruke lako utvr|uje validnost tog certifikata. (2004). 27-36.W. . Sigurnosni zahtjevi i upravljanje uklju~uju: .729 Screening routers su programi koji obavl726 Vidjeti Dickson K. str. 729 Vidjeti opširnije David B. McGraw-Hill Education. Naj~eš}e koriš}eni standard za digitalne certifikate je X. 45.zaštita integriteta kompanije protiv napada zlonamjernim kodom. njegov web server (server na kome se nalazi prezentacija) mora imati mogu}nosti da radi kao Secure Web Server. Postoje i drugi na~ini koji se koriste. Veoma je vjerovatno da Web browser koji korisnik posjeduje ve} sadr`i javni klju~ CA jer su Netscape i Microsoft procijenili kojim se CA mo`e najviše vjerovati tako da su njihove javne klju~eve uklju~ili u svoje browsere. Ako korisnik ima povjerenja u CA i ima CA javni klju~. „A Three-layer Architecture fo E-Contract Enforcement in an E-Service Environment”. beckup/recovery-a. 728 Vidjeti opširnije Simmons&Simmons.lice „A“ kasnije `eli da komunicira sa drugim subjektom pri prvom kontaktu mu šalje digitalni certifikat i svoj javni klju~.

a kako bi se izbjegli nesporazumi. back/recovery-a. “Don’t Panic. Corporate Web server obavlja ulogu autentificiranja klijenata preko digitalnih potpisa i certifikata. zaštitu integriteta kompanije protiv napada zlonamjernim kodom. Volume 104. C. Kada udaljeni korisnici zahtjevaju pristup aplikacijama i bazama podataka kompanije. oni koriste IPSec transport mode. Library Association Publishing (1999). Tre}i na~in osiguranja e-businessa posti`e se korištenjem VPN-a (Virtual Private Network).. Sigurnosni zahtjevi i upravljanje uklju~uju: sna`nu enkripciju i IP tuneliranje da bi se osigurala povjerljivost. 236 . EDI ugovori 99. European Commission Electronic Commerce Team.732 Ova vrsta sporazuma specificira termine i uslove pod kojima }e 730 Opširnije.Internetpolicy. „Impact of Standardization on EDI in B2B Development”. 732 Vidjeti Hsieh C.jaju efektivno filtriranje paketa.03. 77-92. str. posljednja posjeta 22. Najrazvijeniji i najsigurniji na~in elektronskog ugovaranja je postizanje sporazuma putem elektronskog trgova~kog partnerskog sporazuma (TPA).8.2005. aplikacijske proxyje i circuitlevel gateway. (2004). 731 Vidjeti Schulze C. Aplikacijski proxy su programi koji proširuju zaštitu analiziraju}i pakete da bi zaštitili podatke i aplikacije kompanije od neautorizovnih pristupa. Na ovaj na~in je host adresa (adresa doma}ina) uvijek zašti}ena od vanjskih u~esnika jer se vidi samo adresa gatewaya. Drugi metod je osiguranje e-businessa korištenjem SET-a (Secure Electronic Transactions). backup/recovery-a. fault tolerance-a. Do e-commerce”. zaštita integriteta kompanije protiv napada zlonamjernim kodom. dostupnost komponenti preko redudantnosti. Sigurnosne komponente corporate firewall-a bazirane su na SET protokolu. Mre`ni saobra}aj je jedostavno tuneliran izme|u klijenta i destinacijskog gatewaya. Armstrong. dostupnost komponenti preko redudantnosti. Sigurnosni zahtjevi i upravljanje su: sna`na enkripcija da se osigura povjerljivost. aplikacijski gateway i listu kontrole pristupa. 4.730 Komponente firewall-a korištene su da obezbijede sigurno okru`enje i uklju~uju sreening routere. Postoji Certificate Authority koji vodi ra~una da su u~esnici u transakciji zaista oni za koje se predstavljaju.. kao tip korištene operacije.net. Lin B. kontrolu pristupa uklju~uje filtriranje paketa. „Staying Legal: A Guide to Issues and Practice for Users and Publishers of Electronic Resources“. IP tuneliranje uvedeno je izme|u dvije intranet mre`e ili gatewaya. Number 1. www. fault tolerance-a i digitalni certifikati za autentifikaciju. Industrial Management-Data Systems.731 U ovom scenariju.. J.

„Elektronsko trgova~ko pravo“. Beograd. Ti sporazumi su zasnovani na primjeni EDI-a (Electronic Data Interchange/Elektronske razmjene poruka) koja omogu}ava automatske elektronske tranasakcije. kao i UNDP ICT. izjave. 7-45. Najrasprostanjeniji EDI standardi su: . kao i UNDP ICT. . Ovaj sistem koristi preko 7. finasijama i osiguranju. Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN. trgovini i transportu.733 EDI sistem omogu}ava da ponudilac i ponu|eni elektronskim porukama na siguran na~in u okviru zatvorenog sistema šalju ponudu i prihvat. (2002).000 ovih poruka. administraciji. osiguranju. naro~ito u segmentu rezervacija i kupovine avio karata.IATSA („International Air Transport Association“) je standardizovani sistem razmjene elektronskih poruka koji se primjenjuje u avio transportu. (2000). 735 Ibid. Beograd. Conference material. str. Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN. Ovi standardi su uspostavljeni radi elektronske razmjene poruka izme|u kompjuterizovanih informacionih sistema i prevashodno se koriste u trgovini robom. . distribuciji i skladištenju. Sarajevo. da zaklju~uju ugovore. transportu. „Statutes on IT and E-Commerce“. (2003). naloge i ostale transakcije koji se vrše u bankarstvu. On u sebi obuhvata standarde koji se koriste u obrazovanju.EAN („European Article Numbering“) predstavlja sistem standardizovanih elektronskih poruka koji je baziran na UN/EDIFACT standardima. „Elektronsko trgova~ko pravo“. Conference material. Sarajevo.ugovorne strane zaklju~ivati elektronske ugovore. tj. „Infrastructure of An Information Society. vladi.Forum. (2000). Legal Infrastructure of Information Society“. 737 Vidjeti Steve Hedly. Tanja Aplin.736 Ti sporazumi moraju regulisati:737 733 Ibid. 7-45. „Infrastructure of An Information Society. 237 . (2003).SWIFT („Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunications“) je set standardizovanih elektronskih poruka za me|unarodna pla}anja. 734 Jelena Vilus. . kao zatvoreni sistemi elektronskog poslovanja obuhvataju mnoge razli~ite forme EDI-a. TPA („Trade Partner Agreements“). odnosno elektronski poslovati.000.Forum. 736 Jelena Vilus.UN/EDIFACT standardi Ujedinjenih Nacija735 za elektronsku razmjenu poruka u administraciji. 100. Oxford University Press.ANSI ASC X12 standardi („American National Standards Institute Accredited Standards Committee X12“) je jedan od utemeljitelja UN/EDIFACT.000 bankarskih institucija. . str. Legal Infrastructure of Information Society“. odnosno elektronskom poslovanju izme|u kompanija. Svaki proizvod u EU mora da ima EAN robni kod.734 Ovaj na~in poslovanja dominira u B2B poslovanju. Svaki dan se transmituje više od 3. finansijama.

Number 2.Komunikacione protokole kojima se odre|uje koje vrste dokumenata i poruka se mogu slati ovim sistemom. .Odre|ivanje provajdera (pošto se EDI transakcije vrše preko tre}eg lica provajdera. Kako je Internet postao osnova elektronskog poslovanja. greške kod unosa podataka ili kod transmisije..739 Tako je nastao novi standard za opisivanje podataka koji se prenose Internetom.Opšte uslove poslovanja (sve uslove i ograni~enja koji se odnose na ovaj sistem poslovanja).9.S. Svaka strana je odgovorna za greške u svom sistemu ili u sistemu svog provajdera. . vrstu transakcija koju obuhvata. tzv. Volume 19. XML.Odre|ivanje na~ina za obavještavanje o primljenoj poruci i na~ina arhiviranja tih poruka). 738 Vidjeti Chris Reed. sporazumom se odre|uje preko kojeg tre}eg lica provajdera }e se to vršiti). juni 2004. IATSA itd). tj. „Computer Law“. a druga vrsta pogreški su kompjuterske greške. 134-176. 4. potrebni hardver i softver (svaka strana mora imati zahtjevani softverski i hardverski sistem koji je kompatibilan sa sistemom druge strana). 238 . kao i vrijeme trajanja sporazuma). kao i odrešivanje elektronskog potpisa). 739 Vidjeti Chen R. kao i odre|ivanje kad se poruka smatra primljenom. enkripcije.. Prva je ljudska greška. John Angel. Magazin INFO. str. bilo je potrebno prona}i na~in da se razmjenjuju podaci izme|u razli~itih platformi. The Electronic Library. (2001). Taj razvoj je omogu}io razvoj novog formata i jezika web-a. klijentovog browsera ili bilo koje klijentove aplikacije. vrstu EDI standarda koje se odnose na transakcije (UN/EDIFACT ANSI ASC X12. godine pod pokroviteljstvom World Wide Web konzorcijuma s ciljem rješavanja problema razmjene podataka na Internetu. Blackstone Press.Temelj svih temelja.738 Razvoj XML-a po~eo je 1994. London. XML standard 101. .Vlasništvo nad podacima (koji podaci koji su primljeni ovim sistemom se mogu koristiti i na koji na~in zbog problema poslovne tajne).740 XML rješava dva klju~na problema web-a: razmjenu informacija Internetom i pronala`enja odgovaraju}eg formata u kojem su iskazane informacije. . programskih jezika i programskih koncepcija. 740 Vidjeti XML . . EDI poznaje dvije vrste greški. . (2002). . UK.Sigurnosni protokoli (odre|ivanje sigurnosnih mjera koje mora da poduzme svaka strana radi obezbje|enja sigurnog slanja i primanja poruka).Sistem identifikacije i autentifikacije (uspostavljanje šifri. ispravljanje greški.Obuhvat sporazuma (stranke. Primjenom XML-a omogu}ava se obrada informacija pomo}u programa za pretra`ivanje Interneta (web browsera). ”Developing an XML Framework for an eletronic document delivery system”.

za koje se pla}a ulog sa nov~anom vrijednoš}u. . te propisi koji se odnose na sporazume izme|u preduze}a.5.742 ^lanom 2 ovog Nacrta zakona je predvi|eno da se odredbe ovog zakona.zastupanje stranaka i odbrana njegovih interesa pred sudovima. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH. u mjeri u kojoj je uklju~ena direktna i specifi~na veza sa obavljanjem funkcija javnih organa. 5. Pravno regulisanje elektronskog poslovanja treba da bude na dr`avnom nivou. 27-30. . zaklju~ivanje ugovora i odgovornost davaoca usluga. uklju~uju}i lutrije i kla|enje. ne primjenjuju na sljede}e usluge informacionog društva: . Ovim zakonom se ne mijenjaju propisi iz oblasti oporezivanja. 741 Strategija razvoja informacionog društva Bosne i Hercegovine. te nacrti zakona i podzakonskih akata: Nacrt Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH.djelatnost javnog bilje`nika ili ekvivalentnih profesija. Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa. koje se odnose na usluge informacionog društva. koji obuhvata preduzimanje i pru`anje usluga informacionog društva. Nacrt Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH 103.1. zaštite podataka. dokument usvojen na 69 sjednici Vije}a ministara BiH.1. obaveze davaoca usluga u vezi informisanja. Zaklju~ivanja ugovora elektronskim porukama. Struktura budu}e e-legislative BiH 102. Nacrtom ovog zakona ure|uje se pravni okvir za odre|ene aspekte elektronskog pravnog i poslovnog prometa.nagradne igre i igre na sre}u. 239 . str. odnosno upotrebom IKT u pravu BiH 5. 742 Nacrt Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH.741 To je razlog zbog koga je Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojni program Ujedinjenih nacija) izradilo nacrte kompletne e-legislative Bosne i Hercegovine. Nacrt Uredbe o registru davatelja usluga certificiranja elektronskih potpisa koji izdaju kvalificirane certifikate i Nacrt Uredbe o evidenciji davatelja usluga certificiranja elektronskih potpisa. Nacrt Uredbe o uslovima za povezivanje evidencija izdanih i opozvanih certifikata. Vije}e ministara BiH i Razvojni program Ujedinjenih nacija BiH.1. Nju sa~injavaju: sada ve} usvojeni Zakon o elektronskom potpisu BiH.

pri ~emu prisustvo i korištenje tehni~kih sredstava i tehnologija koje se tra`e radi nu|enja usluge.posrednik elektronske poruke: lice koje za drugo lice pošalje. sa~uvani. posrednik elektronske poruke se ne smatra za pošiljaoca ove elektronske poruke. . naro~ito u svrhu da dobije informacije ili ih u~ini dostupnim. ili ~uvaju informacije korisnika. u skladu sa njenom voljom. kao i usluge kojim se prenose informacije putem elektronskog omre`ja i omogu}ava pristup takvom omre`ju.elektronska poruka: niz podataka. a naro~ito: on line prodaja roba i usluga.pošiljalac elektronske poruke: lice. on-line nu|enje informacija. u svrhu profesionalnih rezultata ili druga~ije.odluke koje donose udru`enja preduze}a ili praksu uskla|enu sa sporazumima u svrhu podjele tr`išta ili fiksiranja cijena (cartel law). sami po sebi. sa~uva elektronsku poruku ili nudi druge usluge u vezi sa elektronskom porukom. .osnovani davalac usluga: davalac usluga koji uspješno vodi ekonomsku aktivnost koriste}i odre|eno ure|enje. . elektronski pretra`iva~i i mogu}nosti tra`enja podataka. . na pojedina~ni zahtjev korisnika.informacioni sistem: programska.naslovnik elektronske poruke: lice. . procesovanju. . 240 . . primi. koje je samo poslalo elektronsku poruku ili je poruka bila poslana u njeno ime. 104.davalac usluga: svako fizi~ko ili pravno lice koje pru`a usluge informacionog društva.usluga informacionog društva: usluga koja se uobi~ajno obavlja za naknadu. posrednik elektronske poruke se ne smatra za primaoca ove elektronske poruke. kojem je pošiljalac namijenio elektronsku poruku. koji su poslani ili primljeni na elektronski na~in. distribuciji. komunikacijska i druga oprema koja djeluje samostalno ili u omre`ju i namijenjena je sakupljanju. . . koristi usluge informacionog društva. on-line reklamiranje.korisnik: svako fizi~ko ili pravno lice koje.primalac elektronske poruke: lice koje je primilo elektronsku poruku. upotrebi i drugoj obradi podataka u elektronskom obliku. na neodre|eni vremenski period. . mašinska.podaci u elektronskom obliku: podaci koji su formirani. osnivanje davaoca usluga. ne ~ine. elektronskom opremom za obradu (uklju~uju}i i digitalnu kompresiju) i pohranjivanje podataka. što uklju~uje prije svega elektronsku razmjenu podataka i elektronsku poštu. Definicije su sadr`ane u ~lanu 3 istog nactra i u smislu ovog zakona zna~e: . poslani. na daljinu. primljeni ili izmjenjivi na elektronski na~in.

usluge ili ugled kompanije (poduzetnika).komercijalna komunikacija: reklamiranje i druge forme komunikacije koje promovišu. ili .ako je primalac znao ili je mogao znati. bez finansijske protivusluge ura|enih podataka.potroša~: svako fizi~ko lice koje djeluje u svrhu koja ne spada u njegovu ili njenu. kao i . ako iz pojedine odredbe ovog zakona. ili . ili da je upotrijebio dogovorenu tehnologiju i postupak. odnosno dobrog privrednika. koji se odnose na robe. prijemu. Ove odredbe se ne primjenjuju u slu~aju: . izme|u pošiljaoca i primaoca elektronske poruke (u daljem tekstu: primalac). i primalac imao razumno vrijeme da djeluje u skladu s tim. 105.743 U odjeljku koji govori o porijeklu elektronske poruke zakon je odredio da }e se smatrati da elektronska poruka poti~e od pošiljaoca elektronske poruke (u daljem tekstu: pošiljalac): . Zakonom je predvi|eno da lica mogu urediti svoje odnose pri stvaranju. poslovnu ili profesionalnu aktivnost.podataka koji omogu}avaju direktan pristup radu poduzetnika. ili ugleda kompanije (poduzetnika). organizacije ili lica. ili iz njenog smisla. da je postupio sa pa`njom dobrog doma}ina. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH. za potvrdu izvora elektronske poruke. 106. upotrijebio. organizacije ili lica koje vrši komercijalnu. slanju. direktno ili indirektno. kao što su domain name ili e-mail adrese.ako je pošiljalac obavijestio primaoca da elektronska poruka nije njegova.ako je naslovnik elektronske poruke.slobodnih.ako je pošalje informacioni sistem kojim upravlja sam pošiljalac ili neko drugi po njegovom nalogu da djeluje samostalno. u tu svrhu unaprijed dogovorenu tehnologiju i postupak. ne proizilazi šta drugo.ako je pošalje pošiljalac.ako je pošalje lice koje je pošiljalac ovlastio. i naro~ito. robe i usluge. da je postupio sa pa`njom dobrog 743 Nacrt Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH. industrijsku ili zanatsku djelatnost. osim ako je znao ili je mogao znati. trgovinsku. 241 . li~no. ili se bavi regulisanom profesijom. ili . da elektronska poruka nije pošiljao~eva. ~uvanju ili drugoj obradi elektronskih poruka druk~ije nego što je ovim zakonom odre|eno. Zakon je tako|e naveo da primalac ima pravo da svaku primljenu elektronsku poruku smatra samostalnom i da postupa u skladu s tim.. . ili . osim: .

ako nije druk~ije dogovoreno. ali se ne smatra da je poslana elektronska poruka jednaka primljenoj elektronskoj poruci. 108. odnosno dobrog privrednika. momenat prijema elektronske poruke je momenat: . A u slu~ajevima da pošiljalac ne navede da elektronsku poruku uslovljava potvrdom o prijemu i ne primi potvrdu o prijemu u odre|enom. bez obzira na gore navedeno. smatra se da je elektronska poruka poslana u momentu kad u|e u informacioni sistem koji je izvan kontrole pošiljaoca ili lica koje je elektronsku poruku poslalo u ime pošiljaoca i u skladu sa voljom pošiljaoca (~lan 9 Nacrta zakona).ako je elektronska poruka poslana na drugi informacioni sistem. ili je sa primaocem dogovorio da se potvrdi prijem elektronske poruke. ako nije druk~ije dogovoreno. potvrdom o prijemu se smatra bilo koja samostalna ili druga potvrda primaoca. da se radi o ponovljenoj elektronskoj poruci. i naveo da elektronsku poruku uslovljava potvrdom o prijemu.kada elektronska poruka u|e u taj informacioni sistem. Mjesto slanja i mjesto prijema elektronske poruke regulisano je ~lanom 11 Nacrta zakona i navedeno je da se. dogovorenom roku ili razumnom roku. Ako je pošiljalac prije ili prilikom slanja elektronske poruke ili u samoj elektronskoj poruci zahtijevao. smatra se da elektronska poruka nije bila poslana dok pošiljalac ne primi potvrdu o prijemu. 242 . Ukoliko pošiljalac ni u tom roku ne primi potvrdu o prijemu.744 107. Ako nije druk~ije dogovoreno. ili da je upotrijebio dogovorenu tehnologiju i postupak. odnosno ponašanje primaoca koje je dovoljno da pošiljalac zna ili mo`e znati da je elektronska poruka primljena. momenat kada primalac preuzme elektronsku poruku. po prethodnom obavještenju primaoca. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH. ako rok nije odre|en ili dogovoren. pošiljalac mo`e obavijestiti primaoca da nije primio potvrdu o prijemu i odrediti primjeren naknadni rok u kojem mora primiti potvrdu o prijemu. Ako je primalac odredio poseban informacioni sistem za prijem elektronskih poruka. za mjesto iz kojeg je elektronska poruka poslana. smatra 744 Nacrt Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH. Kao momenat prijema elektronske poruke smatra se momenat kada elektronska poruka u|e u informacioni sistem primaoca. ili . smatra se da je naslovnik elektronske poruke primio tu elektronsku poruku. Ako pošiljalac sa primaocem nije dogovorio formu potvrde o prijemu. Ako pošiljalac primi od primaoca potvrdu o prijemu. smatra se da je elektronska poruka neposlana.doma}ina.

smatra se da je elektronski oblik odgovaraju}i. zapisi ili podaci ~uvaju. Ove odredbe se ne primjenjuju za podatke za koje ovaj zakon propisuje stro`ije ili posebne uslove ~uvanja. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH. odnosno daju pouzdanu garanciju u pogledu nepromjenjivosti poruke. ako nije druk~ije dogovoreno. 243 . te vrijeme i mjesto slanja ili prijema elektronske poruke i .ako je iz sa~uvane elektronske poruke mogu}e utvrditi od koga poti~e. zapisa ili podataka se ne odnosi na podatke ~ija je jedina namjena da omogu}e prijem ili slanje elektronske poruke (komunikacioni podaci). Glavom III Nacrta zakona regulisani su pravni aspekti preduzimanje i pru`anje usluga informacionog društva i to na na~in da za preduzimanje i pru`anje usluga. ugovora zaklju~enog primjenom IKT u slu~aju sudskog spora.ako su podaci sa~uvani u obliku u kojem su bili formirani. ukoliko su zadovoljeni gore navedeni uslovi. davaocu usluga nije potrebna posebna slu`bena 745 Ibid. poslani ili primljeni ili u drugom obliku koji vjerodostojno predstavlja formirane. . mogu se ~uvati u elektronskom obliku: . 746 Nacrt Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH. i to na na~in da se istina ne mo`e isklju~iti zbog ~injenice da su u elektronskom obliku.746 Ovom odredbom obezbje|uje se da }e sudovi prihvatati elektronske dokumente potpisane sigurnim elektronskim potpisom kao dokumente u pisanoj formi svojeru~no potpisane i time olakšati dokazivost elektronskog ugovora. 109. Kada zakon ili drugi propis odre|uje da se odre|eni dokumenti. . Kao mjesto prijema elektronske poruke. tj. poslane ili primljene podatke. kome je poslana.745 Kao najva`nije rješenje ovog Nacrta zakona je zasigurno ~lan 12 u kome je regulisano pravno dejstvo podataka u elektronskom obliku i njihova upotreba kao dokaznog sredstva.ako upotrebljena tehnologija i postupci u dovoljnoj mjeri onemogu}avaju izmjenu ili brisanje podataka. smatra se mjesto sjedišta ili prebivališta primaoca u momentu prijema elektronske poruke. dostupni i podesni za kasniju upotrebu. Obaveza ~uvanja dokumenta.ako su podaci sadr`ani u elektronskom dokumentu ili zapisu.mjesto sjedišta ili prebivališta pošiljaoca u momentu slanja elektronske poruke. Kada zakon ili drugi propis odre|uje da se odre|eni podaci predstavljaju ili ~uvaju u izvornom obliku.

odobrenje ili koncesija. jasno i nedvojbeno: 747 Ibid 748 Nacrt Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH. ili zadovoljavanje drugih zahtjeva jednakog pravnog dejstva. lako i neposredno. stalno dostupne za raspolaganje. Isto vrijedi i za pravne propise koji se odnose na obaveze objave ili koncesione obaveze telekomnikacionih usluga. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH. Tako|e.geografsku adresu na kojoj je osnovan.747 Pravni propisi kojima se ure|uje izdavanje dozvola za preduzimanje ili obavljanje poslovne. . kao i obavijest o pravnim propisima o regulisanim profesijama koji se primijenjuju. Informacije koje mora sadr`avati komercijalna komunikacija sadr`ane su u ~lanu 16 i predvi|aju da je davalac usluga du`an obezbjediti.ako djelatnost podlije`e administrativnom nadzoru. mora biti nedvosmisleno prepoznatljivo. na osnovu kojih korisnik mo`e s njim brzo i neposredno stupiti u kontakt.dozvola. Ako usluga informacionog društva sadr`i cijene. kao i drugi porezi i dodaci. . .svoje ime ili svoju firmu. . koja je dio usluge informacionog društva ili predstavlja takvu uslugu.ako davalac usluga podlije`e pravnim propisima o regulisanim profesijama. a koji ne vrijede isklju~ivo za usluge informacionog društva. da komercijalna komunikacija.748 110. identifikacioni broj koji se odnosi na porez na dodanu vrijednost. obrtni~ke ili strukovne djelatnosti. profesionalni naziv i dr`avu u kojoj je naziv dodijeljen.podatke. kao i pristupu ovim propisima. podatke o profesionalnom udru`enju ili drugoj instituciji kod koje je registrovan. te troškovi dostave. . da li su u cijenu uklju~eni porez na dodanu vrijednost.ako postoji.ako je registrovan u sudskom. svoj registarski broj. Davalac usluga je du`an korisnicima obezbjediti. . trgova~kom ili sli~nom javnom registru u kojem su uneseni njegovi podaci. saglasnost. uklju~uju}i svoju elektronsku poštansku adresu. najmanje sljede}e informacije: . 244 . kao i podatke o tom registru. ili ekvivalentno sredstvo identifikacije u navedenom registru. podaci o nadzornom organu nadle`nom za davaoca usluga. ostaju nepromijenjeni. one se prikazuju tako da ih prosje~ni posje}uju}i gledalac mo`e lako razumjeti i dodijeliti.

bez naknade.promotivne ponude.nazna~i fizi~ko ili pravno lice na ~iji zahtjev je sa~injena komercijalna komunikacija. mogu upisati sva fizi~ka i pravna lica koja su isklju~ila opciju da im se dostavlja komercijalna komunikacija putem elektronske pošte. . kao što su pravni propisi o dopustivosti promotivne ponude. kao takva. naro~ito u cilju o~uvanja nezavisnosti. kao i uslove koji se moraju ispuniti da bi se u njima u~estvovalo. koje je sastavni dio njihove usluge informacionog društva. 112. na kojima se ugovor mo`e zaklju~iti. da li }e tekst ugovora koji se zaklju~uje. od strane davaoca usluga biti pohranjen. Netra`ena komercijalna komunikacija regulisana je na na~in da davalac usluga koji. Pravni propisi o regulisanim profesijama. kao i uslove koji se moraju ispuniti za njihovo korištenje. . 111. Ostale obaveze informisanja u vezi sa komercijalnom komunikacijom. nazna~i kao takve. Pravni propisi o dozvoljenom i nedozvoljenom dostavljanju komercijalne komunikacije putem elektronske pošte ostaju neizmijenjeni. šalje komercijalne komunikacijske poruke. promotivnih takmi~enja i igre. . bez prethodne saglasnosti primaoca. sredstvima elektronske pošte. kao i mogu}nost pristupa takvom tekstu ugovora.podatak. zatim u cilju osiguranja poslovne tajne i pridr`avanja jasnijeg odnosa prema klijentima i drugim pripadnicima profesije. ostaju nepromijenjeni. razumljivo i nedvosmisleno informisati o: . Zaklju~ivanje ugovora regulisano je ~lanovima 19 do 23 Nacrta zakona i to na na~in da je davalac usluga du`an korisnika. prije davanja njegove ugovorne izjave volje (ponuda za zaklju~ivanje ugovora ili izjava o prihvatanju ponude). ostaju neizmijenjeni. premije i nagrade. koji ograni~avaju komercijalnu komunikaciju za pripadnike ovih profesija. Regulatorna agencija za komunikacije du`na je voditi listu u koju se. Komercijalna komunikacija u vezi regulisanih profesija ure|ena je na na~in da je davaocima usluga. 113. jasno.. .bude prepoznatljiva kao takva. ugleda i ~asti zvanja. jasno i nedvosmisleno prepoznatljiva. 245 .jezicima.promotivna takmi~enja ili igre.tehni~kim sredstvima za prepoznavanje i ispravljanje unesenih grešaka prije davanja ugovorne izjave volje. du`an osigurati da je komercijalna komunikacija. . ili predstavlja takvu uslugu. kao što su sni`enje cijena. dozvoljeno komercijalno komuniciranje. Davaoci su du`ni poštovati ovu listu. . prilikom njenog prijema kod korisnika. koji podlije`u pravnim propisima o regulisanim profesijama.razli~itim tehni~kim koracima koji slijede u postupku davanja njegove ugovorne izjave volje i zaklju~ivanja ugovora. nazna~i kao takve.

115. potvrditi korisniku prijem elektronske ugovorne izjave volje. pod uobi~ajenim okolnostima. Odgovornost davaoca usluga regulisana je ~lanovima 23 do 28 Nacrta zakona i to na na~in da davalac usluga koji.ne izabere naslovnika prenesenih informacija i . prolazno pohranjivanje informacija koje se prenose. privremeno.ne inicira prenos tra`enih informacija. ili obezbje|uje pristup do komunikacijske mre`e. Ove obaveze davaoca usluga ne mogu se isklju~iti na štetu potroša~a. 246 . Davalac usluga du`an je nazna~iti dobrovoljne kodekse poslovanja koje primjenjuje i obezbjediti informacije o elektronskom pristupu ovim kodeksima. bez odlaganja. niti promijeni prenesene informacije. Davalac usluga je du`an korisniku staviti na raspolaganje adekvatna. pomo}u kojih mo`e. ne mogu se isklju~iti na štetu potroša~a. nije odgovoran za informacije dobivene na upit.ne izabere niti promijeni tra`ene informacije. druge pravno zna~ajne elektronske izjave i elektronske potvrde o prijemu. Prenos informacija i osiguravanje pristupa. kada ih strana. mo`e primiti. kojoj su odre|ene. ako on: . . Ove obaveze se ne mogu isklju~iti na štetu potroša~a. ako on: . i ako se informacije ne ~uvaju du`e nego što je to uobi~ajeno potrebno za prenos. prije davanja svoje ugovorne izjave volje.114. .ne inicira prenos. elektronskim putem.ne izabere naslovnika tra`enih informacija i . Elektronske ugovorne izjave volje. gore navedene. smatraju se primljenim. tako da ih mo`e sa~uvati i reprodukovati. efikasna i dostupna tehni~ka sredstva. One ne vrijede za ugovore koji se zaklju~uju isklju~ivo putem elektronske pošte ili njoj jednake individualne komunikacije. nije odgovoran za informacije koje prenosi.ne izabere. Ove odredbe se ne mogu isklju~iti na štetu potroša~a. One ne vrijede za ugovore zaklju~ene isklju~ivo putem elektronske pošte ili njoj jednake individualne komunikacije. ako ovo privremeno pohranjivanje slu`i jedino za proslje|ivanje prenosa u komunikacijskoj mre`i. uklju~uje i automatsko. prepoznati i ispraviti unesene greške. od strane korisnika obezbje|ene (unesene) informacije. Davalac usluga koji korisnicima stavlja na raspolaganje mašinu za pretrage i druga elektronska pomagala u cilju tra`enja informacija tre}ih lica. On je du`an. prenosi u komunikacijskoj mre`i. Obaveze informisanja. Davalac usluga je du`an staviti korisniku na raspolaganje ugovorne odredbe i opšte uslove poslovanja.

od strane korisnika obezbje|ene (unesene) informacije. ako je lice od kojeg informacije poti~u podre|eno davaocu usluga ili je pod njegovim nadzorom. nije odgovoran za informacije pohranjene na zahtjev korisnika.~im je dobio ova saznanja ili upoznat. ili u~inili dostupnim. pohrani. ili ~im je dobio ova saznanja ili je upoznat.116.nije postupio suprotno dopustivoj upotrebi tehnologije za sakupljanje podataka o korištenju informacija. prenosi u komunikacijskoj mre`i. . na njihov zahtjev. bez odlaganja pristupi uklanjanju ili onemogu}avanju pristupa informaciji. ako on: . omogu}ava pristup informacijama tre}ih lica.ne promijeni informacije.postupi u skladu sa uslovima za pristup informacijama. Prethodna rješenja se ne primjenjuju. privremeno. tako|e. i iz zahtjeva za naknadu štete. Obim obaveza davaoca usluga regulisan je ~lanom 28 i to na na~in da davaoci usluga.bez odlaganja ukloni informacije koje je pohranio ili onemogu}i pristup do njih. nije upoznat sa ~injenicama ili okolnostima iz kojih je o~igledna protivpravna aktivnost ili informacija. ili 247 . ako: . ako on: nema pouzdano saznanje o protivpravnoj aktivnosti ili informaciji. 117. 118. ili . utvr|enim opštepriznatim industrijskim standardima u upotrebi.postupi u skladu sa propisima za a`uriranje informacija. tako|e. . da je informacija kod prvog izvora prenosa uklonjena iz mre`e ili je pristup do nje bio onemogu}en. nisu obavezni generalno nadgledati informacije koje su pohranili. Davalac usluga koji. prenijeli. utvr|enoj opštepriznatim industrijskim standardima u upotrebi. sredstvima elektronskog povezivanja. ~im dobije pouzdano saznanje o tome. nije upoznat sa ~injenicama ili okolnostima iz kojih je o~igledna protivpravna aktivnost ili informacija. bez odlaganja pristupi uklanjanju elektronske veze. prolazno pohranjivanje. i iz zahtjeva za naknadu štete. ili da je sud ili drugi nadle`ni organ nalo`io uklanjanje ili onemogu}avanje pristupa. koje slu`i jedino formiranju u~inkovitijeg prenosa informacija drugim korisnicima. Davalac usluga koji. nije odgovoran za takve informacije. gore navedeni. Davalac usluga koji. . od strane korisnika obezbje|ne (unesene) informacije. . nije odgovoran za automatsko.nema pouzdano saznanje o protivpravnoj aktivnosti ili informaciji. ili davalac usluga informacije tre}ih lica predstavlja kao svoje.

Uredbom je predvi|eno da davalac usluga certifikovanja mo`e obavljati usluge certifikovanja ako ima: . ako znanje ovih informacija ~ini zna~ajnu pretpostavku za izvršavanje obaveza tog organa. gore navedeni. na zahtjev inspektora. omogu}iti pristup u poslovne prostorije u toku radnog vremena. dostaviti ovom sudu sve informacije. mogu istra`ivati. te u~ine vjerovatnim da znanje ovih informacija. Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa 119. vo|enje registra potpisnika i zaštite li~nih podataka. 5. sa kojima su zaklju~ili sporazume o pohranjivanju informacija.samoinicijativno tra`iti oklonosti koje ukazuju na protivpravne radnje.1. . . Davalac usluga je du`an odrediti lice koje }e. naknada na ime osiguranja i sli~no. Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona obavljaju inspektori ministarstva nadle`nog za informaciono društvo. pomo}u kojih se korisnici njihovih usluga sa kojima su zaklju~ili sporazume o prenošenju ili pohranjivanju informacija.finansijska i druga materijalna sredstva potrebna za trajnije izvo|enje usluga certifikovanja i pokrivanje mogu}ih šteta. rasvijetli ili procesuira sudski ka`njivo djelo.organizaciju rada koja garantuje kvalitet izvo|enja usluge certifikovanja. na zahtjev tre}ih lica. .sistem fizi~ke zaštite ure|aja. Davaoci usluga. Oni su du`ni.tehni~ku i programsku osnovu koja podr`ava me|unarodne standarde za provo|enje usluga certifikovanja. Nacrtom ove uredbe ure|uju se uslovi i postupak izdavanja elektronskih certifikata u BiH. dati ime i adresu bilo kojeg korisnika svojih usluga. na osnovu odgovaraju}eg akta za to zakonski ovlaštenog suda.lica koja su kvalifikovana za obavljanje odgovaraju}ih stru~no-tehni~kih poslova davaoca usluga certifikovanja. dostaviti imena i adrese korisnika svojih usluga. du`ni su. opreme i podataka i 248 . u cilju da se sprije~i. ~ini zna~ajnu pretpostavku za pravno procesuiranje. ako tre}a lica imaju preovla|uju}i pravni interes za utvr|ivanje identiteta korisnika i odre|enog protivzakonitog ~injeni~nog stanja. . sa kojim su zaklju~ili sporazum o pohranjivanju informacija. omogu}iti pristup ra~unarskoj opremi i ure|ajima i pru`iti bilo koju drugu potrebnu pomo}. istra`i. Davalac usluga je du`an dostaviti ili pripremiti za inspekciju relevantne poslovne knjige i dokumentaciju i obezbjediti potrebne informacije. Du`ni su i na osnovu odgovaraju}eg akta organa uprave.2.

. . koje mogu biti dostavljene elektronski.00 KM.750 . .dokazanu sposobnost bezbjednog provo|enja usluge certifikovanja.zaposlena lica. ako je potrebno.ostvarene pretpostavke za djelovanje bezbjednog i a`urnog registra potpisnika. te provo|enje bezbjednog i trenutnog prekida.bezbjedonosna rješenja zaštite od neovlaštenog pristupa i ošte}enja informacija. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH.. . Najni`i osigurani iznos sa kojim davalac usluga osigurava odgovornost od šteta je 50. . te za provo|enje odgovaraju}ih administrativnih i upravlja~kih postupaka u skladu sa priznatim standardima. posebno za pru`anje evidencije certifikata za potrebe odre|enih postupaka.tehni~ke sposobnosti koje dozvoljavaju da informacije. sa specijalisti~kim stru~nim kvalifikacijama. Pored navedenih. . 749 Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa BiH. uklju~uju}i bilo koja ograni~enja u korištenju.obezbje|eno ta~no utvr|ivanje datuma i vremena (minute i sata) izdavanja ili opoziva certifikata.instrumente za propisanu provjeru identiteta i. . . kao i o postupcima za rješavanje pritu`bi i `albi. naro~ito za pokrivanje rizika odgovornosti za štete. 249 . davalac usluga izdavanja kvalifikovanih certifikata mora ispunjavati i slijede}e uslove:749 . 750 Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa BiH. na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku i }irili~nim/latini~nim pismom.finansijske resurse za rad u saglasnosti sa zahtjevima postavljenim za djelovanje finansijskih institucija.sistem ~uvanja relevantnih informacija o kvalifikovanim certifikatima za odre|eno vrijeme. . bilo kojih dodatnih obilje`ja lica za koja se izdaje certifikat. budu napisane i pripremljene u razumljivom obliku.pouzdane mjere protiv krivotvorenja. odnosno opoziva usluge certifikovanja na zahtjev potpisnika.bezbjedonosni sistem koji onemogu}uje snimanje i kopiranje podataka za izradu potpisa za lica u ime kojih se pru`a uluga certifikovanja.zašti}en i povjerljiv proces generisanja takvih podataka. primjenu tehnologija elektronskog potpisa i odgovaraju}ih procedura bezbjednosti. naro~ito na rukovodnom nivou. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH.000. a u slu~ajevima u kojima generiše podatke elektronskog potpisa .pouzdane proizvode i sisteme koji su zašti}eni od neovlaštenih promjena i osiguravaju tehni~ku i kriptografsku bezbjednost procesa. .sistem informisanja lica koja tra`e uslugu certifikovanja o ta~nim uslovima korištenja usluga. znanjima i iskustvima koja su potrebna za pru`anje usluge certifikovanja.

obuhvataju i posebne mjere. te Evropske norme (dalje: EN) koje se odnose na postupke osiguravanja i zaštite opreme i prostora. ITU i Evropske unije ili koji su u upotrebi dugi niz godina. softver i procedure u skladu sa ovom Uredbom ako su u skladu sa standardima. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH. 250 .. 5.dostupnost releventnih dijelova informacija na zahtjev tre}ih lica koja koriste certifikat i .751 Predvi|eno je da su svi ovlašteni davaoci usluga certificiranja u obavezi da se pridr`avaju pravila i tehni~kih normativa utvr|enih ovom Uredbom. moraju biti u skladu sa: Odlukom i odredbama Agencije za zaštitu podataka BiH i me|unardno priznatim preporukama i sigurnosnim principima. u skladu sa odredbama ove Uredbe. 751 Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa BiH. mjere i procedure propisane od strane Nadzornog organa ili nadle`nog ministarstva za informaciono društvo (dalje: Nadzorni organ). kako fizi~ke tako i elektronske zaštite. pored hardverskih i softverskih. iz prethodnog stava ovog ~lana. Davalac usluga je po ovoj Uredbi u obavezi da primjenjuje sve postupke. informacije mogle biti provjerene u cilju utvr|ivanja autenti~nosti.pouzdan sistem pohranjivanja certifikata koji omogu}ava provjeru kako bi: unose promjene radila samo ovlaštena lica. Tehni~ka pravila i mjere zaštite. certifikat bio javno raspolo`iv za pretra`ivanje samo u onim slu~ajevima za koje je registrovani potpisnik dobio ovlaštenje i bilo koja tehni~ka promjena koja bi mogla narušiti zahtjeve bezbjednosti i bila poznata davaocu usluga certifikovanja. Nacrtom ove uredbe utvr|uju se tehni~ka pravila i mjere vezane za osiguranje zaštite elektronskog potpisa.1. Davalac usluga certificiranja koji izdaje kvalifikovane certifikate (dalje: DU) mora primjenjivati smjernice Evropske unije. sadr`aj i na~in dostave dokumentacije o ispunjavanju uslova iz ove uredbe. Smatra se da su me|unarodno priznati standardi i preporuke oni koji su objavljeni i usvojeni od strane IETF. Pravila DU. DU koristi sigurnosne metodologije bazirane na upravljanju rizikom. To uklju~uje realnu procjenu vjerovatno}e da se incident dogodi kao i štete koje bi taj incident mogao prouzrokovati. Na osnovu procjene rizika za svaki objekat uklju~en u procesu stvaranja elektronskog potpisa posebnim pravilima DU moraju biti definisane odgovaraju}e mjere tehni~ke zaštite. Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa 120. Certifikaciska institucija }e posebnim pravilnikom propisati vrstu.3. Smatra}e se da su hardver. kriterijima ili uslovima prihva}enim u Evropskoj uniji i objavljenim u Slu`benom glasniku Evropske zajednice.

753 Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa BiH. u slu~ajevima gdje je procijenjeno da su štete koju bi incident mogao prouzrokovati velike.Princip „Sigurnog pada“ zahtijeva da. 122. Sigurnosna ovjera se mora ponavljati svaki put kada se promjeni stanje sistema. Sistem mora automatski prestati da radi ukoliko se otkrije neka neispravnost koja mo`e kompromitovati sigurnost. Uredbom je predvi|eno da svi sistemi uklju~eni u izradu elektronskog potpisa. odnosno kada postoje}i SZS nije adekvatan postoje}em stanju sistema. Sve mjere sigurnosti zajedni~ki ~ine sigurnosni sistem. Fizi~ka zaštita ne smije biti bazirana na samo jednom parametru i ona mora biti organizovana na bazi koncetri~nih krugova zaštitite. Taj dokument se naziva: „sigurnosni zapis sistema” (dalje: SZS).753 Agencija za zaštitu podataka BiH }e izdavati ovlaš}enja privrednim subjektima da obavljaju poslove sigurnosne ovjere. sistem ne smije dozvoliti da njegova sigurnost bude kompromitovana ~ak i po cijenu davanja usluga. .Princip „Najmanje privilegije“ obezbje|uje da svaki korisnik sistema treba da ima samo privilegije neophodne da obavlja povjerene zadatke. uklju~ujivo i backup sistem. Odgovorna osoba za sprovo|enje sigurnosnih pravila mora biti identifikovana i mora imati ovlaštenja i sredstva da sprovodi propisana sigurnosna pravila. Pri ovome je potrebno osigurati saradnju dvije ili više osoba razli~itih profila i ovlaštenja kako bi se sprije~ila zloupotreba sistema ili da bi se isprovocirao incident. . 752 Ibid. Na~in i mjere fizi~ke zaštite bi}e propisane posebnim Pravilnikom od strane Direktora Nadzornog organa. Sigurnosna ovjera va`i samo za dati SZS. moraju pro}i sigurnosnu ovjeru od strane Nadzornog organa. . DU mora da koristi slijede}e principe pri razvoju sigurnosne politike: . Sistem fizi~ke sigurnosti mora koristiti principu dubinske zaštite.121. Svi pristupni putevi objektu moraju biti adekvatno fizi~ki i elektronski osigurani. . u slu~aju greške u sistemu ili prestanka rada nekih funkcija.752 Predvi|eno je da redovna provjera poštovanja propisanih pravila mora biti sprovo|ena od strane ovlaštenog organa pri Nadzornom organu.Princip „Dubinske zaštite“ tra`i da fizi~ke i elektronske mjere sigurnosti budu implementirane na svim nivoima sistema. Tokom procesa sigurnosne ovjere moraju se kreirati dokumenti koji detaljno opisuju na~in implemetirane fizi~ke i elektronske zaštite sistema. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH 251 .Princip „Treba-da-zna” osigurava da su informacije dostupne samo onim licima koje treba da ih imaju.Princip „Podjele odgovornosti“ name}e razdvajanje izvršne i kontrolne funkcije.

onemogu}iti korištenje ve} korištenih podataka za utvr|ivanje identiteta. u sistem moraju biti uklju~eni elementi sposobni da otkriju gubitak integriteta podataka ili fajlova.jedinstveno identifikovati svakog korisnika sistema i provjeriti deklarisani identitet prije nego mu dozvole pristup sistemu. koji nisu više potrebni za redovno funkcionisanje sistema moraju se uništiti na na~in koji eliminiše rizik od neovlaštenog korištenja zapisanih informacija.generisanje certifikata na osnovu narud`be i asimetri~nog klju~a. . 252 . Informaciono-telekomunikacijska infrastruktura Nadzornog organa mora zadovoljavati brojne sigurnosno-funkcionalne zahtjeve. bilo u elektronskoj ili papirnoj formi. pravila ponašanja ovlaštenih radnika i pravila ponašanja posjetilaca. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH.posjedovati na~ine da dozvoli ili onemogu}i protok paketa na nivou aplikacije na osnovu definisane sigurnosne politike. .sigurno povla~enja klju~eva koji su kompromitovani ili su izgubljeni. Elementi sistema moraju posjedovati na~in detekcije pokušaja eskaliranja privilegije ili neovlaštenog isklju~ivanja ili mijenjanja sigurnosnih mehanizama. . . 754 Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa BiH. .dozvoliti ovlaštenom korisniku da koristi samo funkcije sistema za koje korisnik ima ovlaštenja. Pored toga. . . vanjsku sigurnost zgrade. Infrastruktura za izradu i dstribuciju certifikata i klju~eva mora u sebi sadr`avati slijede}e funkcije: . 123.754 Svi dokumenti.registracija korisnika kojima je odobreno da koriste servise. a bez nenajavljenih prekida u servisu.sigurnu dostavu klju~eva i certifikata korisnicima.zaštiti povjerljivost senzitivne komunikacije izme|u sebe ili sa vanjskim svijetom.dopustiti ovlaštenom administratoru da upravlja elementima sistema i sigurnosnim funkcijama.dodjelu kriptografskih klju~eva ili certifikata. .generisanje kriptografskih asimetri~nih klju~eva.sigurno uništavanje tajnih klju~eva kada se za to uka`e potreba.kontrolisanje i pra}enje certifikata i klju~eva i njihov status. .kreirati zapis o akcijama svih korisnika sistema i sve sigurnosno osjetljive doga|aje i taj zapis mora biti osiguran od promjena ili uništavanja. . Sistem mora: .bezbjednu zamjenu klju~eva i certifikata kojima je istekao rok va`enja. . . . unutrašnja sigurnost zgrade. .Predvi|eno je da }e Nadzorni organ propisati posebnim pravilnikom ostale mjere sigurnosti koje najmanje treba da obuhvate slijede}e oblasti: sigurnost okoline.

uklju~uju}i ra~unarsku memoriju ili smart kartice. Korisnik elektronskog potpisa du`an je slijediti sve upute vezane za ispravno korištenje certifikata i kriptografskih klju~eva. .potpuno dokumentovanje informacija o stanju svih komponenata sistema koji se koriste da kreiraju ili utvrde identitet elektronskog potpisa ili potpisnika. atribute certifikata. 124. stvaranje ili utvr|ivanje identita elektronskog potpisa ili potpisnika. biometrijske informacije. atribute kvalifikovanih certifikata i ostale elektronske proizvode. 125.. Sistem za kreiranje kriptografskih asimetri~nih klju~eva mora zadovoljavati me|unarodno priznate standarde radi kompatibilnosti sa ostalim sistemima i radi izbjegavanja slabih algoritama koji se mogu lako kompromitovati. .sigurnosni zahtjevi u oblasti sigurnosti elektronskog potpisa moraju biti postavljeni visoko.onemogu}avanje nedozvoljenog objavljivanja informacija koje su korištene za kreiranje ili utvr|ivanje identiteta vlasnika e-potpisa. . Ove procedure ~ini}e sastavni dio SZS.pravno funkcionisanje u uslovima redovne eksploatacije svih dijelova sistema. Sistem za kreiranje klju~eva i certifikata mora omogu}iti izdvajanje podataka elektronskog potpisa i certifikata u formi koja zadovoljava me|unarodno priznate standarde radi kompatibilnosti sa ostalim sistemima. Politika upotrebe potpisa mora se iskazivati u dokumentu ~itljivom korisnicima elektronskog potpisa. Oni moraju imati mogu}nost uvida u obaveze i prava koja proizlaze iz sadr`aja koji se potpisuje. DU }e svojim internim procedurama utvrditi standarde na osnovu kojih }e raditi i generisati klju~eve. li~ne podatke. certifikate. uklju~uju}i kriptografske klju~eve. a posebno je 253 . a time i sa ostalim sistemima. Ispunjavanjem prethodnih zahtjeva obezbje|uje se da certifikat i kvalifikovani certifikat posjeduju atribute koji su kompatibilni sa me|unarodno priznatim standardima. Implementacija sigurnosnih riješenja mora posti}i slijede}e ciljeve: .otkrivanje greške u eksploataciji dijelova sistema i preduprije|ivanje kompromitovanje senzitivnih podataka korištenih za kreiraje e-potpisa ili utvr|ivanje identiteta potpisnika koje ta greška mo`e prouzrokovati. koji se koriste za kreiranje. Isto va`i i za sistem pohranjivanja certifikata i klju~eva.zaštitu cijelokupnog sistema i svih dijelova sistema koji se koristi za izradu elektronskog potpisa od neovlaštenog korištenja i specijalno od neovlaštenog potpisivanja. Elektronski potpis koriste potpisnik i primalac u skladu s utvr|enom politikom upotrebe elektronskog potpisa. PINove i pasvorde. . 126.

Nacrtom ove uredbe utvr|uju se tehni~ka pravila za osiguranje povezanosti evidencija izdanih i opozvanih certifikata u Bosni i Hercegovini.slanje i primanje elektronski potpisanih sadr`aja.du`an da štiti senzitivne podatke od neovlaštenog modifikovanja ili korištenja. . .provjeravanje primljenih certifikata putem najmanje tri nivoa. . Kontrole sigurnosti uklju~uju provjeru da li je infrastruktura sigurna. Nacrt Uredbe o uslovima za povezivanje evidencija izdanih i opozvanih certifikata 127. koji je ovlašten za izdavanje certifikata du`an razmotriti podatke koje je potpisnik predao u zahtjevu za izda755 Nacrt Uredbe o mjerama zaštite elektronskog potpisa BiH.757 Postupak povezivanja sistema certificiranja bazira se na primjeni dogovorenih obrazaca za slijede}a podru~ja: certifikati. Navedene su najzna~ajnije karakteristike ove uredbe. 254 . da li svi sistemi funkcionišu neometano i da li je u me|uvremenu bilo upada ili pokušaja upada u sistem od strane neovlaštenih osoba koje su pokušale pristupiti opremi ili podacima DU izdavanja certifikata. Predvi|eno je da Nadzorni organ provodi konstantnu kontrolu sigurnosnih sistema fizi~ke i elektronske zaštite DU.755 Da bi se to postiglo prema korisniku sistema certificiranja moraju se omogu}iti najmanje slijede}e pretpostavke: .756 5. . 757 Nacrt Uredbe o uslovima za povezivanje evidencija izdanih i opozvanih certifikata BiH. Davalac usluga certificiranja mora obezbijediti jedinstvenost podataka za ovjeru elektronskog potpisa na na~in koji obezbje|uje nedvosmislenu identifikaciju potpisnika. o poduzetim intervencijama i izre~enim kaznama zbog neispunjavanja uslova iz ove Uredbe.primanje i slanje kriptiranih zapisa.1.upotrebu smart kartica ili drugih medija za kriptografsku obradu. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH 756 Ibid. razmjena certifikata i poruka i prenos certifikata i poruka.4. . poruke.provjeravanje primljenih certifikata putem liste opozvanih cerifikata. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH. Nadzorni organ je obavezan voditi evidenciju o svemu što ustanovi u toku kontrole. Predvi|eno je da lice koje tra`i uslugu certificiranja (potpisnik) mora li~no u odgovaraju}oj slu`bi Nadzornog organa podnijeti zahtjev za dobrovoljnu registraciju.upotrebu i provjeru kvalifikovanih certifikata. Za ta~nost i ispravnost podataka u zahtjevu potpisnik odgovara materijalno i pravno. Zbog toga je davalac usluga certificiranja.

. odnosno pravnog lica kod kojeg je potpisnik zaposlen u momentu podnošenja zahtjeva za opoziv certifikata. 758 Nacrt Uredbe o uslovima za povezivanje evidencija izdanih i opozvanih certifikata BiH. preuzeti certifikat. . Opozvani certifikati moraju se upisati u listu opozvanih certifikata.na zahtjev potpisnika. odnosno ako se pri upotrebi elektronskog potpisa ne postupa na propisani na~in. a za sve ostale subjekte taj rok je 2 godine. Ona mora biti dostupna svim subjektima koji imaju pristup sistemu certificiranja. Potpisnik kojem je odobreno izdavanje certifikata mora li~no. . . 128. odgovaraju}eg tijela dr`avne uprave.ime davaoca usluga certificiranja. Lista opozvanih certifikata mora se trenutno obnoviti kod svake nastale izmjene. . Sadr`aj certifikata se upisuje u Registar izdatih certifikata. odnosno na dan prestanka va`enja. odnosno ako nije bilo promjena u roku ne du`em od 30 dana.redni broj radne verzije liste.kriptografski algoritam korišten pri izradi elektronskog potpisa davaoca usluga certificiranja. Osnovi za prestanak va`enja certifikata su: . . Kada su uslovi za prestanak va`enja ispunjeni. Podaci ispravnih i odobrenih zahtjeva za izdavanje certifikata arhiviraju se u informacionom sistemu davaoca usluga certificiranja.istekom roka na koji je izdat.vanje certifikata te provesti.758 Svaki sistem certificiranja mora omogu}iti trenuta~an i nesmetani uvid u listu opozvanih certifikata kod potvr|ivanja valjanosti (od strane primaoca elektronski potpisanog sadr`aja) certifikata koji je izdao. u prisustvu potpisnika. 129. fizi~ku identifikaciju potpisnika na osnovu relevantnog dokumenta kojim se potvr|uje istinitost podataka sadr`anih u zahtjevu za izdavanje certifikata. kod davaoca usluga certificiranja ili na drugom za te poslove odre|enom mjestu. izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH 255 . Lista opozvanih certifikata mora sadr`avati najmanje slijede}e elemente: .elektronski potpis davaoca usluga certificiranja.na zahtjev davaoca usluga certificiranja u slu~ajevima neispunjavanja tehni~kih uslova. Vremensko va`enje izdatog kvalifikovanog certifikata je 3 godine za pravna lica registrovana na teritoriji BiH.na slu`beni zahtjev suda. . davalac usluga donosi rješenje o opozivu certikata.datum izrade liste.

evidencija izdatih certificiranih elektronskih potpisa. Potpisnik mo`e zatra`iti kod davaoca usluga certificiranja povremeno provjeravanje podataka za izradu kao i podataka za ovjeru elektronskog potpisa.1. njegovo jednozna~no ime. .evidencija opozvanih certificiranih elektronskih potpisa. Predvi|eno je da sadr`aj elektroni~kog imenika mora biti izra|en primjenom obrasca kodiranja ISO/IEC 10646-1:2000 Universal Multiple Octet Coded Character Set – Basic Multiple plane. i to: . Svaki elektroni~ki imenik mora sadr`avati dvije grupe podataka. odnosno u skladu sa adekvatnim obrascem u okru`enju i srodnih operacijskih sistema. mjesto i adresa. naziv organizacione jedinice.jedini~ni skup podataka o davaocu usluga certificiranja. .Svaki opozvani certifikat u listi opozvanih certifikata obavezno sadr`i serijski broj dodijeljen certifikatu prilikom izdavanja i datum opoziva. njegovo jednozna~no ime i njegov certifikat. Svi potpisnici i subjekti sistema certificiranja upisuju se u elektroni~ke imenike. Podaci o potpisnicima. 256 . naziv pravnog lica. 759 Ibid. . dr`ava. njegov certifikat i podatke o listi opozvanih certifikata i . .759 U svrhu obezbje|enja ~uvanja ovih zapisa izra|uju se i bezbijednosne kopije koje se smještaju na drugu lokaciju. Evidencija izdanih i opozvanih certifikata vodi se pri Nadzornom organu u obliku Registra izdatih i Liste opozvanih certifikata. izdvojeno od sistema certificiranja u upotrebi.evidencija izdatih elektronskih pe~ata. 5.jedini~ni skup podataka o potpisniku. Nacrt Uredbe o ustrojstvu i vo|enju evidencija davaoca usluga certificiranja 130.5. Arhivirani podaci se moraju zaštiti od neovlaštenog pristupa i mogu}ih gubitaka u zapisu. izdati certifikati. Nacrtom ove uredbe je predvi|eno da se pri Nadzornom organu i nadle`nom ministarstvu za informaciono društvo (dalje: Nadzorni organ) ustanovljavaju i vode slijede}e evidencije: .evidencija opozvanih elektronskih pe~ata.evidencija pravnih lica kojima su izdati certificirani elektronski potpisi. Nazivi subjekata u elektroni~kom imeniku moraju sadr`avati slijede}e podatke: ime subjekta u imeniku – fizi~ko ili pravno lice. liste opozvanih certifikata kao i tehni~ki podaci nastali bilje`enjem rada sistema certificiranja moraju se arhivirati na medije koji obezbije|uju trajnost zapisa od najmanje 10 godina.

. . .povezanost svih evidencija.evidencija subjekata kojima su opozvana ovlaštenja za izdavanje certificiranih elektronskih potpisa i . . Procedure treba da omogu}e slijede}e: .pristupa~nost odgovaraju}im evidencijama i podacima koji se vode kod Nadzornog organa ili od nje ovlaštenih subjekata. uz obavezu njihovog trajnog ~uvanja. tako i u papirnom mediju.zaštitu tajnosti evidencija i podataka kada je to propisano pravnim propisom ili normativnim aktom u Nadzornog organa ili od nje ovlaštenih subjekata.evidencija fizi~kih lica kojima su opozvani certificirani elektoronski potpisi.evidencija subjekata kojima su opozvani elektronski pe~ati.evidencija pravnih lica kojima su opozvani certificirani elektronski potpisi.2. nego i Nacrt budu}eg Zakona o obligacionim odnosima nagovještava bitne promjene u domenu e-poslo760 Nacrt Zakona o Ceritfikacionoj instituciji BiH. . Nabrojane evidencije. . Ne samo nacrt nove e-legislative. Monitoring nad sprovo|enjem i poštivanjem propisanih procedura vrši rukovodilac Nadzornog organa ili od njega ovlašteno lice. kako u elektronskom. Rukovodilac Nadzornog organa760 propisuje Pravilnikom procedure vo|enja evidencija. . Sve ove evidencije Nadzorni organ vodi i u elektronskoj i u hard copy formi.ta~nost i istinitost svih evidencija.povezanost evidencija i podataka izme|u Nadzornog organa i od njega ovlaštenih subjekata. 5. . . izra|en od strane Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojnim programom Ujedinjenih nacija) u projektu e-legislativa BiH 257 . .preglednost svih podataka vezanih za vo|enje bilo kog oblika evidencija.evidencija fizi~kih lica kojima su izdati certificirani elektronski potpisi. imaju karakter javnih registara i iste su dostupne svim pravnim i fizi~kim licima.evidencija subjekata kojima su izdati elektronski pe~ati. . . Elektronsko poslovanje u Nacrtu novog Zakona o obligacionim odnosima Federacije BiH i Republike Srpske 131. Njegovim odredbama se omogu}uje nesmetano vo|enje svih evidencija iz ove Uredbe. kao i njihove izmjene.a`urnost evidencija i podataka..evidencija subjekata kojima su izdata ovlaštenja za izdavanje certificiranih elektronskih potpisa.evidencija subjekata kojima su izre~ene kaznene sankcije.

761 Nacrt Zakona o obligacionim odnosima za oba entiteta.pojedina~nim tehni~kim koracima koji vode zaklju~ivanju ugovora.761 Po ovom ~lanu Nacrta ZOO poduzetnik koji se radi zaklju~enja ugovora o isporuci roba ili pru`anja usluga poslu`i telekomunikacijskim ili medijskim uslugama (ugovor o elektronskom poslovanju). djelotvorne i pristupa~ne tehni~ke mogu}nosti. izme|u kompanija i njihovih kupaca (B2C). kao i o mogu}nostima elektronskog pristupa ovim pravilima. uz ~iju pomo} kupac mo`e uo~iti i otkloniti greške unošenja podataka prije predaje narud`be. Elektronsko poslovanje je op}i koncept koji obuhva}a sve oblike poslovnih transakcija ili razmjene informacija koje se izvode korištenjem i upotrebom IKT. kojima podlije`e poduzetnik. Ova rješenja ne va`e ako je ugovor zaklju~en isklju~ivo putem razmjene e-maila ili sli~ne individualne komunikacije. Mo`e se obavljati me|u kompanijama (B2B). du`an je svojim kupcima staviti na raspolaganje primjerene. izra|en od strane GTZ. 762 Ibid.2003. Prispje}e narud`be poduzetnik je du`an bez odlaganja potvrditi elektronskim putem. unutar samih kompanija. korišten sa stanjem Nacrta zakona sa danom 16.jezicima koji stoje na raspolaganju za zaklju~ivanje ugovora i . Nacrt Zakona o obligacionim odnosima za oba entiteta izradio je GTZ. . Poduzetnik je du`an prije predaje takve narud`be informisati kupca barem o: . Koristi}emo se verzijom koja je datirana na 16.vanja.06. Pri tome }emo se zadr`ati jedino na odredbama koje se odnose na elektronsko zaklju~ivanje ugovora.tome da li se nakon zaklju~ivanja ugovora tekst ugovora memoriše i da li je on .pravilima ponašanja. Izme|u va`e}eg Zakona o obligacionim odnosima i Nacrt novog Zakona (dalje: Nacrt ZOO) bitna razlika postoji u ~lanu 33 Nacrta ZOO koji reguliše narud`be elektronskim putem. ili ako se izme|u poduzetnika dogovori nešto drugo. . 132. Zaklju~ci 133. 258 .06. Elektronsko poslovanje obuhvata elektronsko trgovanje dobrima i uslugama.2003. .762 Naru~iocu treba na raspolaganje staviti uslove ugovora uklju~uju}i opšte uslove poslovanja tako da ih mo`e memorisati i reprodukovati. 6.pristupa~an korisniku. kao i izme|u kompanija i vlada (B2G i G2B).tehni~kim sredstvima za prepoznavanje i korekciju grešaka kod unošenja podataka prije predaje narud`be.

na dr`avnom nivou postoji jedino Zakon o elektronskom potpisu koji je nedavno donesen. potvrditi vjerodostojnost potpisanog elektronskog zapisa. e-ra~uni. u BiH se nije.134. tj. Tehnika zaklju~ivanja elektronskog ugovora postaje sve specifi~nija zbog medija u kojem se elektronski ugovor manifestuje. U principu. Time je potvr|ena hipoteza da se. elektronski pe~ati pravnih lica). U tu svrhu u virtualnom svijetu se koristi elektronski po259 . Nacionalna prava svih razvijenih zemalja su veoma rano po~ela da tra`e odgovore na pravna pitanja koja IKT i elektronsko poslovanje postavljaju. ovaj zakon je ostao samo mrtvo slovo na papiru jer do danas u RS nije izdat niti jedan elektronski potpis. pravna rješenja vezana za zaklju~ivanja elektronskih ugovora razlikuju od standardnih na~ina zaklju~ivanja ugovora. Osnovne. Dosadašnja legislativa predstavlja samo parcijalno rješavanje goru}ih problema. Ta se specifi~nost ogleda prvenstveno u identifikaciji lica. perfekciji ugovora i pravnom re`imu koji za njega va`i. elektronski potpisi. kako izvršiti identifikaciju potpisnika. na~inu pregovaranja. 138. e-potpisi. kako se izvršavaju obaveze i kako. opšte karakteristike tehnike zaklju~ivanja elektronskih ugovora se navode pojedina~no. U BiH. Nasuprot trendu u me|unarodnom i uporednom pravu. niti je formirana institucija koja bi mogla da izdaje. nije promijenjen. kao uslov za nastanak ugovora i za o~uvanje dokazne snage pisanog dokumenta. e-pla}anje. na adekvatan na~in. 136. Na `alost. samo u tehnici zaklju~ivanja ugovora. da certificira elektronske potpise. šta je sadr`aj ugovora. iz ~ega proizilazi da su osnovna pitanja u poslovanju primjenom IKT. Najva`niji predmet normiranju su: komercijalni dokument. Standardi elektronskog poslovanja postaju sve slo`eniji i stro`iji. upotrebi hardverskih i softverskih sredstava koji se koriste kod izjavljivanja volje za sklapanje ugovora (elektronske poruke. 137. pratilo kretanje u oblasti elektronskog poslovanja i njegovo pravno regulisanje. veliki broj me|unarodnih organizacija po~eo je regulatorno da djeluje u ovom domenu. u slu~aju spora. 135. kako dati pravno valjane i relevantne izjave volja u procesu ugovaranja. e-bankarstvo. Ta zakonitost va`i i u sferi zaklju~ivanja elektronskog ugovora. ugovaranje izme|u stranaka je izraz njihove usaglašene volje. odre|ivanju i autentifikaciji sadr`aja ugovora. prvenstveno zbog Interneta. odnosno preko web stranice (Interneta). Da bi se otklonile prepreke i ubrzao razvoj elektronskog poslovanja. Na entitetskom nivou Republika Srpska je donjela Zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu. Pravni re`im potpisa davaoca izjave ili ugovorne strane.nacionalnim pravima i u me|unarodnoj regulativi. e-ugovori.

tehnološka i proceduralna slo`enost davanja. Razlog le`i u interaktivnosti web stranica i e-pisama koji ne slu`e samo reklamiranju nego i kao mjesto i na~in za dobijanje svih potrebnih informacija prije zapo~injanja pregovaranja i samog zaklju~ivanja ugovora. U elektronskom poslovanju kontakti se uspostavljaju Internet marketingom. Ugovori se zaklju~uju razmjenom elektronskih poruka (ponude i prihvata) u~injenih elektronskom poštom ili putem elektronskih poruka u~injenih primjenom XML standarda na web stranici jedne od ugovornih strana. Time na~ela autonomije volje i slobode ugovaranja nisu formalno povrije|ena. duplim klikom na postavljeno pitanje na web stranici da li prihvatate ponudu). Ovo je jedna od najve}ih komercijalnih i pravnih novina koju donosi primjena IKT. reklamiranjem putem Interneta. Ako uopšte postoje uslovi za to. Ugovori se zaklju~uju automatizovano (npr. presretanju primljenih 260 . Eventualne faze zaklju~ivanja ugovora su ovim izgubile na zna~aju. elektronsko ugovaranje je prevashodno bazirano na zaklju~ivanju ugovora putem formularnih tipiziranih ugovora. Iako reklamiranje u klasi~nom na~inu poslovanja ne predstavlja preliminarne kontakte. elektronska ponuda obavezno sadr`i i podatak kada se smatra da je ugovor zaklju~en. Sem uobi~ajenih klauzula o ograni~enju ili isklju~enju odgovornosti u elektronskom poslovanju putem Web stranica pojavljuju se klauzule isklju~enja odgovornosti za štetu prouzrokovanu: napadima destruktivnih programa (kompjujterski virusi. nepromjenjenost sadr`aja poruke koja je poslata elektronskim putem. I ne samo to! Potpis kao bivši privatno-pravni akt u~esnika u transakciji sada je podvrgnut veoma sna`noj intervenciji dr`avne sfere oli~ene u administrativnom pravu. Nacionalna prava i me|unarodni izvori usvajaju razli~ite teorije o vremenu i mjestu prijema ponude i prihvata. ali je njihov zna~aj u elektronskom ugovaranju bitno ograni~en.tpis. Izuzetak je postalo pravilo! Zbog toga pregovaranje u principu nije mogu}e. Isto va`i i za lice koje reaguje na eletronsku ponudu ili poziv. autentifikacije i verifikacije elektronskog potpisa su toliki da su doveli do niza posrednika u izra|ivanju ovog pravnog ~ina. Tehni~ka. On je sredstvo za identifikaciju ugovornih strana i autentifikaciju. tj. tj. crvi itd). Za razliku od klasi~nog prava. subjekat koji odgovara mora da nazna~i da li se radi samo o daljem tra`enju informacija ili o prihvatu. Uzimaju}i u obzir karaktreristike Interneta kao medija kojim se šalju. Zbog razli~itih rješenja u pojedinim nacionalnim pravima i unutar me|unarodnih izvora pošiljalac elektronske poruke ili dokumenta mora jasno nazna~iti da li se radi o ponudi ili pozivu na davanje ponuda. ono na Internetu to jeste.

Prva oblast u kojoj se harmonizacija ogleda jeste tehnika zaklju~ivanja ugovora elektronskim putem. naru~ivanja i zaklju~ivanja ugovora o prodaji robe ili usluge se ne zna dr`avna teritorija sa kojih potencijalna ili aktualna stranka djeluje. 261 . prezentaciju na web-sajtu izvršiti u drugoj zemlji. ve} prilogo|avanje postoje}ih pravila novim tehnikama poslovanja. a pla}anje izvršiti u ~etvrtoj zemlji. 139. a potom i pravnim tretmanom dokazne snage elektronske forme ugovora. promjenama specifikacije robe u~injene na web stranici itd.poruka promjenama uslova na web stranici ili sadr`aja web stranice. U prodaji putem Interneta situacija je bitno razli~ita. Ova situacija ne zahtijeva promjenu postoje}ih pravila me|unarodnog privatnog prava. te nije ni bilo dileme koji propis }e se primjeniti. koje se za razliku od tradicionalnih (papirnih i metalnih) sastoje od izvjesnog broja bitova. Ono što je karakteristi~no za pla}anje kod elektronskih ugovora jeste praksa da je ~in pla}anja uz svojstvo konkludentne radnje dobio i karakateristike uslova za zaklju~ivanje ugovora. Sistem elektronskog pla}anja nije ništa manje slo`en od na~ina zaklju~ivanja elektronskih ugovora. ali su u eri elektronskog poslovanja dobila potpuno nove tipizirane sadr`aje. tj. Pregled najva`nije regulative koja se bavi elektronskim poslovanjem i elektronskim potpisom jasno pokazuje zakonitost harmonizacije rješenja na me|unarodnom nivou. U trenutku kontaktiranja. Drugo polje harmonizacije ti~e se pravne sigurnosti. Ova regulativa ni na koji na~in nije promjenila opšta rješenja ugovornog prava tako da ona va`e i za ugovore koji su zaklju~eni primjenom IKT. tako da sudovi više ne mogu odbijati kao dokaz dokument samo zato što je zaklju~en u elektronskom obliku. Zbog toga drugu veliku grupu pravnih problema predstavljaju oni koji se ti~u odre|ivanja mjerodavnog prava za predmetni ugovorni odnos. U principu je va`ilo pravo mjesta obavljanja posla. Izbor nadle`nog prava potencijalno ote`ava ~injenica da jedna ugovorna strana mo`e imati sjedište u jednoj zemlji. Ona se ostvaruje najprije standardizacijom tehni~kih i tehnoloških zahtjeva i rješenja. poslovni odnosi su naj~eš}e uspostavljani na lokalnom nivou. digitalne nov~anice. Kao krajnji zaklju~ak se name}e stav da izme|u zaklju~ivanja ugovora razmjenom elektronskih poruka i primjenom IKT i na klasi~an na~in razlika postoji samo u tehnici zaklju~ivanja ugovora i mediju u kojem se to ~ini. elektronskih podataka. Klasi~na rješenja o isklju~enju i ograni~enju odgovornosti su izdr`ala zahtjeve novih tehnologija. U sklopu tradicionalnog na~ina privre|ivanja. Ona je u svim izvorima izjedna~ena sa drugim dokaznim sredstvima. Kao sredstvo pla}anja pojavljuje se digitalni novac. primiti robu iz tre}e zemlje. tj.

Tehnološke osobine Interneta kao medija preko koga se zaklju~uju ovi ugovori. Nacrti Zakona i uredbi o elektronskom poslovanju. Uredbe o evidenciji davatelja usluga certificiranja elektronskih potpisa. sredstava za izradu elektronskog potpisa i naprednog elektronskog potpisa i sistema certificiranja i obaveznog osiguranja davatelja usluga izdavanja kvalificiranih certifikata. Prate}i opšti razvoj pravne regulative elektronskog poslovanja i potrebe otpo~injanja pregovora o SAA sa Evropskom unijom. nego i cjelokupnog BiH društva. Razloge za to vidmo u ~injenici da u modernom svijetu samo ure|ena upotreba IKT i solidno konstituisano informati~ko društvo mogu pojedincu obezbijediti bolji i humaniji `ivot. koji su ura|eni u okviru UNDP zadovoljavaju upravo ovu potrebu ne samo pravnog poretka. Uredbe o registru davatelja usluga certificiranja elektronskih potpisa koji izdaju kvalificirane certifikate. nezaobilazan instrument na tom putu. pri tome. Uredbe o mjerama i postupcima upotrebe i zaštite elektronskog potpisa i naprednog elektronskog potpisa. 262 . nego i razvijenim zemljama. Uredbe o tehni~kim pravilima i uvjetima povezivanja sistema certificiranja elektronskih potpisa. Opravdano je o~ekivati da }e usvajanjem i primjenom ove legislative u BiH ubrzati pridru`ivanje ne samo Evropskoj uniji. Zna~aj EU kao partnera Bosne i Hercegovine i proces njenog pribli`avanja Evropskim integracijama name}u potrebu harmonizacije prava BiH sa Acquis communautaire.140. 141. Nju sa~injavaju ve} usvojeni Zakon o elektronskom potpisu BiH: Nacrti Zakona o odre|enim pravnim aspektima elektronskog pravnog i poslovnog prometa BiH. Vije}e ministara BiH u partnerstvu sa UNDP BiH (Razvojni program Ujedinjenih nacija) je izradilo kompleksan skup zakona i uredbi koje predstavljaju budu}u e-legislativu BiH. E-legislativa je. ~ine tehniku zaklju~ivanje elektronskog ugovora specifi~nom unutar svih pravnih sistema i pravnih tradicija prisutnih u Evropskoj uniji.

o a`uriranoj verziji magistarskog rada mr Jasmina Hoše na temu: „Sistem zaštite potroša~a u pravu Evropske Unije i pravu Bosne i Hercegovine“. On podrazumijeva njihovo postojanje ali u skladu sa dr`avnim zakonodavstvom. Bosna i Hercegovina izabrala je rješenje da osnovi materije zaštite potroša~a budu regulisani na dr`avnom nivou. dr Veljko Trivun. instrumentarij njihove zaštite postaje sve razu|eniji. postaju sve više kategorija koja opredjeljuje izbor roba i usluga. na globalnom planu. a naro~ito u kontekstu sve 763 Autori ovog poglavlja su mr Jasmin Hošo i prof. Naravno da ovakav koncept ne isklju~uje potrebu postojanja entitetskog zakonodavstva. Bli`e i šire dr`avno i privredno okru`enje. svi oblici zaštite potroša~a po~ev od krivi~no-pravne pa do civilne. Prakti~no su sve oblasti privre|ivanja. formiranje udru`enja za zaštitu potroša~a. 263 . kompleksniji i u sebi nosi razli~ite oblike organizovane zaštite.IV PRAVNA ZA[TITA POTRO[A^A763 1. I ovdje se radi. Prvi korak ka ovom cilju je u~injen donošenjem Zakona o zaštiti potroša~a u Bosni i Hercegovini. Slijede}a faza }e biti uskla|ivanje entitetskih zakonodavstava u razli~itim sferama: inspekcijski nadzor. ve} i samih potroša~a. U cilju zaštite potroša~a. dr Veljko Trivun. posmatra i u svjetlu mjera ekonomske politike. Uvod 1. Javnopravni aspekti ove zaštite su sve zastupljeniji. Nezaobilazna je i oblast prava konkurencije. postupanje sudova. te u tom kontekstu posebno za`ivljavanje funkcija. kao ciljane marketinške kategorije. odnosno gra|ansko-pravne zaštite. Pravne aspekte zaštite prava potroša~a obradio je prof. Potroša~i. uklju~ivo i prometnu i sferu pru`anja razli~itih vrsta usluga. u jednom dijelu. ovlaštenja i rada Konkurencijskog vije}a Bosne i Hercegovine i entitetskih Ureda za konkurenciju i zaštitu potroša~a. Borba za potroša~e sve više postaje i mjerilom ekonomske uspješnosti. pri ~emu pojedini zakoni koji determinišu ovu materiju tako|er egzistiraju kao dr`avni. kao i interesa vezanih za zaštitu vlastitih nacionalnih ekonomskih interesa. postale jedan svojevrstan poligon u okviru koga se vodi borba vezana ne samo za zaštitu vlastitih nacionalnih i dr`avnih ekonomskih interesa. mjere za zaštitu potroša~a u okviru svojih ekonomija.

kategorija koja snosi zna~ajan dio ve} spomenutih poreskih optere}enja.765 Vremenom su se razvila i pravila tzv. 2. a prije svega mjera ekonomske politike. a posebno kada se posmatra u funkciji ostvarivanja više razli~ito definisanih ekonomskih i drugih ciljeva. Pravo zaštite potroša~a predstavlja i jednu od poluga i sredstava ekonomije kako bi se u ovoj sferi ispoštovali sve slo`eniji zahtjevi vezani za zaštitu ekonomskih interesa pojedinih dr`ava. 2. e. kurilskih edila vezanih za potrebu javnog objavljivanja mana prodatih robova i stoke. „Rimsko pravo“. ni uz uobi~ajenu pa`nju. desilo u proteklih nekoliko desetlje}a. svakim danom dobivaju sve više. nije mogao uo~iti. Svjedoci smo stvaranja jedne zasebne ekonomske. 264 . Rimsko pravo je poznavalo postojanje stvarnih ili fakti~kih nedostataka na prodanoj stvari. Ovo je opredjeljeno i izabranim ekonomskim pristupom zaštiti potroša~a. str. 765 Pobli`e vidjeti kod: Prof.764 ali i one suzdr`anije koji ne idu dalje od kraja prošlog i po~etka ovog stolje}a. Nesumnjivo je da }e ova oblast dobivati sve više na svome zna~aju. na dr`avnom nivou. ve} }e biti i u funkciji ostvarenja pojedinih privrednih i ekonomskih ciljeva. predstavlja jedno od efikasnih sredstava zaštite ove zna~ajne kategorije. kao krajnji konzumenti pojedinih dobara i usluga. shva}enog u uobi~ajenom zna~enju tog pojma. 1780. treba da usvoji i primjeni moderne obrasce ponašanja u oblasti zaštite potroša~a. kao nova pravna i ekonomska disciplina u nastajanju. Ostvarenje ovog zahtjeva ne}e biti samo u funkciji našeg pristupanja Evropskoj uniji i drugim regionalnim i širim integracijama. tvrdilo da ih ta roba i ima. dr. 1989. Zagreb. Pisani izvori se susre}u u Lex duodecim tabularum. 310311. n. kao i zaštite potroša~a koji se kategorijalno javljaju kao najve}i konzument nacinalnih dobara. 764 Hamurabijev zakonik. Radilo se o onim manama kada prodana roba nije imala svojstva za koja se. Nesporno je postalo da i Bosna i Hercegovina. prilikom sklapanja ugovora.ve}eg uticaja dr`ave na nacionalne ekonomije. Ante Romac. izgleda da se sve bitno povodom prava zaštite potroša~a. Potroša~i i njihova zaštita na svom zna~aju. kao i ~injenicom da su potroša~i. pravne i marketinške discipline koja se naziva konzumerizam. Istorijski razvoj prava za{tite potro{a~a 3. a u slu~aju Evropske unije i jednog jedinstvenog tr`išta. Moralo se raditi o takvim svojstvima da ih kupac. Narodne novine. godine p. Pravo zaštite potroša~a. Ako se zanemare pokušaji da se tragovi prate unazad sve do Hamurabija.

na posebnoj pravnoj zaštiti potroša~a kao slabijeg partnera u procesu tr`išne razmjene. Pod ovim uticajem. ništa se zna~ajnije nije dešavalo. u okviru kanonskog prava. uslovljene kako osobenim pravnim tradicijama. putem ugovora.Kennedya ameri~kom Kongresu s po~etka šezdesetih godina u kojoj su interesi potroša~a dobili prominentno mjesto. Razvoj ove teorije doveo je i do toga da se s vremenom po~elo vršiti i administrativno tarifiranje robe i usluga. lepeza pravnih instrumenata kojima se vrši intervencija na strani potroša~a je izuzetno široka i raznolika. g. a u kojoj dio socijalne pravde. na tr`ištu u~inila neophodnom i po`eljnom. International Organization of Consumers Union-IOCU. Ova shvatanja su se zasnivala na tuma~enju osnovnih normi hriš}anskog morala da je nedopušteno da se. 12 i 13. London 2000. konstituisanja pravnog institua ošte}enja preko polovine (leasio enormis). U drugim je ta uloga prepuštena raznim vidovima tzv. jedna strana bogati na ra~un druge strane. politi~kim i kulturnim specifi~nostima. U skladu s tim.F. U pojedinim pravnim sistemima efikasnost zaštite je posredovana dr`avnim i paradr`avnim organima i naglaskom na kolektivnoj zaštiti. zahtijevalo se da za svaku stvar i uslugu bude odre|ena pravi~na cijena (justum pretium). Ona uklju~uje: ustavne odredbe.Srednji vijek nije donio nešta zna~ajno u ovoj sferi. u drugima je šire korišteno upravno. 265 . gdje ga sublimira ~uvena poslanica predsjednika J. prekršajno i krivi~no pravo. kao i smjernice Me|unarodne organizacije saveza potroša~a. tako i socijalnim. 768 Smjernice Ujedinjenih nacije Rezolucija br. autonomne pravne regulacije („soft law“) i samoorganizovanju potroša~a. str. a što je ovdje u drugom planu. izme|u ostalog. U tom smislu pravo zaštite potroša~a je prvenstveno dio onog što se naziva socijalnim in`injeringom u okvirima dr`ave blagostanja. Pitanje u kojoj je mjeri poslanica iz 1962. tek posljednjih nekoliko desetlje}a svjedo~e akciju. Dok su u nekim zemljama akcentirani metodi i tehnike privatnog prava. Dakle. posebne zakone 766 Pobli`e vidjeti kod: David Oughton & John Lowry. Second edition.767 Ilustrativne su i smjernice Ujedinjenih nacija. potroša~ke zakonike („Consumer code“). 767 U poslanici je posebno istaknuto nekoliko osnovnih prava potroša~a.768 Pri tome su jasno uo~ljive i odre|ene razlike. Consumer Law. Ovdje je potrebno spomenuti shvatanja pisaca kanonista o uticaju promijenjenih okolnosti (rebus sic stantibus) na dejstvo ugovora. relativno obuhvatnu kodifikaciju u ovoj oblasti tzv. Re~eno prije svega vrijedi za pravo SAD. prije svega zakonodavaca. u cilju zaštite potroša~a. artikulacija neo-liberalnog konzumerizma. 39/248. Balckstoun Press Limited. i utoliko „retorika potroša~kih prava“.766 Tek na tragu ekonomskog poleta nakon II svjetskog rata stvorena je ono što bi se moglo nazvati ekonomsko-socijalnom kriti~nom masom koja je neposrednu pravnu intervenciju. Ako izuzmemo. premda su razlozi njegovog postojanja vezani za nedostatke imanentne kapitalisti~kom proizvodnom i tr`išnom odnosu.

Wyatt DerickDashwood Alan: “The Substantive Law of the EEC”.Uvod u ustavno i upravno pravo Evropske zajednice”. Hartley T. ali to ne zna~i da nije bila razmatrana na Savjetu Ministara i da oni nisu donosili propise koji se ti~u zaštite potroša~a. 3. Sve te mjere su bile sporadi~ne i slu`ile su kao sredstvo za ostvarenje cilja stvaranja zajedni~kog tr`išta Unije. Sweet and Maxwell. odnosno Evropske unije.cam. zakone o zaštiti potroša~a. 1995.org. 266 . 771 Vidjeti opširnije: Dennis Swann: „The Economics of the Common Market”. nadnacionalna tvorevina grupe dr`ava. www. www. kao i u propisima sadr`anim u Zelenoj knjizi o zaštiti potroša~a. ex. dr Miloš Trifkovi} i doc..koji pokrivaju zna~ajnije segmente zaštite potroša~a. London 1987. ex. S obzirom na osnovnu koncepciju rada istorijski razvoj zaštite potroša~a dalje }e se posmatrati isklju~ivo u okvirima njegovog razvoja u pravu Evropske unije. prof. Nigel Foster: “EC Law”. Potroša~evo pravo na informisanje.C. 772 „Green Book on Consumers Protection in the European Union”. ~lan 100a. “Comments to the Green Book”. g.. te pojedina~ne zakone ili intervenciju u postoje}e opšte propise kojima se reguliše ponašanje na tr`ištu.771 Slobodno se mo`e re}i da se politika zaštite potroša~a razvijala uporedo sa razvojem zajedni~kog tr`išta Evropske zajednice. te direktivi Evropske unije vezanu za zaštitu potroša~a. 346. Penguin Books. Sarajevo 1998.uk. ~lan 129a i u ~lana 95. str.772 Tek Amsterdamskim novelama komunitarna nadle`nost.jussemper. London 1998.: „Osnovi prava Evropske zajednice .istorijski razvoj 4. Ekonomski fakultet u Sarajevu. a samim tim i njen pravni poredak predstavlja me|unarodno pravni fenomen. obrazovanje i samoorganizovanje su sadr`ani u ~lanu 153.769 Pod pojmom evropskog prava ili komunitarnog prava podrazumjevamo korpus pravnih pravila koji ure|uje društvene odnose u okviru Evropske zajednice.ac. Za{tita potro{a~a u pravu Evropske unije . dr Sanjin Omanovi}: “Me|unarodno poslovno pravo i arbitra`e”.cl. Specifi~na nadle`nost za donošenje propisa iz ove oblasti nije bila sadr`ana u osniva~kom ugovoru.770 Društveni odnosi koji se ti~u zaštite potroša~a nisu oduvjek bili dio izvorne nadle`nosti komunitarnog prava. 770 Vidjeti opširnije. Zbog toga ne postoji jedinstven stav o njegovoj pravnoj prirodi. Ugovora o osnivanju Evropske Unije. g. Sarajevo 2001. Blackstone press limited. tzv. Pravni centar. Evropska unija je po mnogo ~emu osobena. je specificirana i u~injena manje spornom i najzad uzdignuta na ustavni 769 Vidjeti opširnije.Izdava~ka djelatnost djelatnost. u ovom polju. U obzir treba uzeti i brojne podzakonske akte kao i uvijek ilustrativnu sudsku praksu.

prava na obavještavanje i školovanje potroša~a. prava na udru`ivanje sa svrhom zaštite njihovih interesa. Cilj politike zaštite potroša~a je ja~anje pozicije potroša~a kroz izjedna~avanje tr`išno politi~ke podre|enosti potroša~a i kroz pove}anje transparentnosti na tr`ištu. g.o. potroša~kom društvu. . Faze razvoja politike za{tite potro{a~a u Evropskoj uniji 5. godine.o. str. 64. prava na zaštitu od opasnosti za `ivot. Radi se o politi~kom i pravnom odgovoru na specifi~ne uslove djelovanja i rizike individua. a koja se sastoje od: prava na zaštitu ekonomskih interesa. Nevenko. op. bio je prije svega proizvodno orijentisan. kao i prava na predstavljanje u tijelima koja odlu~uju o stvarima od interesa za potroša~e. 776 Vilus. prava na pravnu zaštitu i podršku dr`ave. 777 Njema~ka. „EU Verbraucherrecht”. Belgija i Luxemburg 267 . kao i razvoj institucija koje }e potroša~e obavještavati i pou~avati. 14. Italija.773 Mo`e se re}i da je to posljedica „društvene stvarnosti” jer su ove promjene proistekle nakon niza skandala vezanih za proizvodnju hrane. transparentnosti tr`išne distribucije i marketinga. Jelena. 2002. Zemlje ~lanice Evropske zajednice su u šezdesetim i sedamdesetim godinama prošlog stolje}a po~ele da razvijaju koncept za poboljšanje prava potroša~a. 4 Auflage. Generalna skupština Ujedinjenih nacija donijela je smjernice o zaštiti potroša~a kojima je potaknula zemlje ~lanice na zakonsko ure|ivanje ovog podru~ja. str. „Pravna zaštita potroša~a i uporednopravna studija sa posebnim osvrtom na prava potroša~a u Evropskoj uniji”. Sarajevo: Magistrat. 774 Reich. U njegovim institucionalnim i pravnim strukturama radilo se primarno na stvaranju slobodno-tr`išnih odnosa ~ime se `elio stvoriti veliki jedinstven prostor za proizvodnju i distribuciju. Baden Baden: Nomos Verlagsgesellschaftstr. Šest zemalja777 potpisnica Ugovora o osnivanju EEZ potpisanog u Rimu 1957. 6. Holandija. 4. donijele su krajem 1973. „Osnovi prava Evropske unije”. 18. godine Evropsku povelju o obavještavanju i zaštiti potroša~a s njihovim pravima.Sremska Mitrovica: Eco Tech d. Ugovor o osnivanju Evropske ekonomsku zajednice (dalje: EEZ) iz 1957. Francuska. Ja~anje pozicije ne odnosi se samo na potroša~a kao individuum. te štititi njihova prava. na tim principima.775 Rezolucijom 39/248776 iz 1985. Od tada do danas. odnosno potroša~kog kolektiva u tzv. 3. odnosno nepoštivanje elementarnih zahtjeva odr`ive i `ivotnoj okolini primjerene proizvodnje hrane. cit. Beograd ... str. str. ve} i na ukupno ja~anje kolektivne mo}i 773 Vidjeti opširnije: Nevenko Misita. 2003. zdravlje i imovinu prilikom stjecanja proizvoda i usluga na tr`ištu. 775 Misita. u EEZ je nastalo bogato i razu|eno zakonodavstvo za zaštitu potroša~a. Norbert.774 Osnovni cilj EEZ bio je uspostavljanje zajedni~kog tr`išta.nivo. 1996.

Dakle. Norbert. tako da su se ve} tada mogla odrediti dva pravna sistema i ~etiri razli~ite pravne škole: sistem i škola common law.779 Me|utim. 1085. Disseldorf.potroša~a. Reich/Micklitz. Takozvani skandinavski element bio je zastupljen sa Danskom. kao individue i kao kolektiva. „Access to justice” svoj je vrhunac do`ivio u sedamdesetim godinama. Oni se zala`u za precizno regulisanje u usko ograni~enim djelatnim poljima i vjeruju osim toga u samoregulaciju. i odnosi se ne samo na interese potroša~a. 779 Reich. „access to justice” prevazilazi politiku zaštite potroša~a. sve dok se ne obezbjedi efikasan pravni okvir. germanska i skandinavska. je centralno pitanje politike zaštite potroša~a. 11. 61(1998) Modern Law Review. unter besonderer Beruecksichtigung des Werberechtes“. str. 268 . cit. 781 Korisno: Teubner. Consumer Legislation in Belgium and Luxembourg. 1982. Od EEZ inicirane aktivnosti slijede mogu}nost ostvarenja pristupa pravu potroša~a kao individue i kao grupe. uvo|enjem akcionih planova. 5.781 Sprovo|enje prava je u rukama dr`avnih ustanova. našla je u zemljama ~lanicama EEZ dosta heterogeno razvijeno pravo zaštite potroša~a. 780 O tome pobli`e: Fontaine/Bourgoignie. str. Ostvarivanje prava potroša~a. Kroz materijalno pravo obezbje|ena zaštitna pozicija ostaje bezuspješna. op. Odnos potro{a~kog prava Evropske unije i ostalih pravnih sistema ~lanica 7. Zemlje common law pravnog kruga reaguju na potroša~ko-politi~ka pitanja pragmati~no. Kada je po~etkom sedamdesetih godina Evropska komisija stupila na scenu i postepeno po~ela preuzimati politiku zaštite potroša~a. zaštita okoliša i ograni~avanje stranaca u ostvarivanju njihovih prava.780 Krajem šezdesetih i po~etkom sedamdesetih godina EEZ se sastojala od devet ~lanova. Legal Irritants: Good Faith in Brits Law or How Unifying Law Ends Up in New Divergentes. 1997. Stoga se u tim zemljama zakonima o zaštiti potroša~a štite potroša~i na tr`ištu proizvoda i usluga koje kupuju za svoje li~ne ili porodi~ne potrebe. Ulrike. Consumer Legislation in The EC Countries.. evropsko-kontinentalni sistem i u okviru njega pravne škole: romanska. 12.778 Zajedni~ko obilje`je svih modernih demokratskih dr`ava je zaštita interesa ekonomski slabije strane u poslovnim transakcijama na tr`ištu. Do kraja osamdesetih godina Evropska komisija nije uspjela razviti stvarnu politiku zaštite potroša~a. str. situacija se zna~ajno mijenja. ve} i na ostale difuzne interese u podru~jima kao što su polna diskriminacija. Korporacijske strukture su slabo 778 Zischka. 1979. „Die Rechtsetzungkompetenzen der Europaeischen Gemeinschaft auf dem Gebiet des Verbraucherschutzes. koji sadr`e konkretne mjere.

izgra|ene i to predstavlja razlog što potroša~ke organizacije imaju podre|enu ulogu u promjenama. Input zemalja comon law pravnog kruga u kojima je zaštita potroša~a bila i ostvarena uglavnom se ograni~avao na oblasti prava na sigurnost proizvoda i prava na natjecanje.782 Sa svojim politi~kim na~elima, a vezano za kaznene odredbe, romanske zemlje se dvoume izme|u principa liberalnog kapitalizma (laisses-faire) i intervencionizma. Potroša~ka politika je izlo`ena jakim politi~kim previranjima i usko je vezana sa razli~itim društvenim strujama. Sprovo|enje politike zaštite potroša~a organizovano je centralnobirokratski. Akcije francuske vlade rezultirale su preuzimanjem vode}e uloge romanskih zemalja na poljima informisanosti potroša~a i ugovornog prava potroša~a. Zemlje njema~ke pravne tradicije vjeruju u dugoro~no postavljanje politi~kih polja. Pravno intervencionisti~ka zaštita potroša~a orijentiše se na sistemati~nosti i koherenciji u pravnom sistemu. Sprovo|enje prava je koncentrisano na sudskoj zaštiti. Dominiraju korporacijske strukture u kojima udru`enja za zaštitu potroša~a imaju vode}u ulogu. Njema~ka, odnosno prostori koji su pod pravno-njema~kim uticajem, „zauzeli” su u sedamdesetim godinama samo djelove potroša~kog prava i bavili se uglavnom „vru}om” diskusijom o adekvatnoj kontroli opštih uslova poslovanja, a koja se`e još od Vajmarske republike. Skandinavske zemlje koncipiraju pravo zaštite potroša~a kao samostalno pravo ponašanja na tr`ištu. Regulacijski zahvati se mijenjaju izme|u privatizacije i etatizacije. Kod sprovo|enja dominiraju dr`avno-centralne agencije koje nastaju}a konfliktna polja rješavaju primarno putem kooperacije. Potroša~ke organizacije osiguravaju dr`avno podre|eno pravo zaštite potroša~a. Izra|eni sistem pravnih odredbi pod vodstvom potroša~kog ombdusmena brinuo se za visoki stepen pravila pravne zaštite ne samo u oblasti zaštite proizvoda nego i u oblasti zaštite ekonomskih interesa. Gusta mre`a izvansudskih ustanova garantuje efikasnu pravnu zaštitu. 8. Sa izdavanjem prvog programa za zaštitu potroša~a 1975 godine drasti~no su se promijenili po~etni uslovi izme|u zemalja ~lanica i Evropske komisije. Diskusija o pravnom na~elu jemstva na proizvode ovdje mo`e biti paradigmati~na. Naime, ova tema se od šestdesetih godina nalazila na dnevnom redu svih zemalja ~lanica EEZ. Sa izdavanjem prvog programa o zaštiti potroša~a stvoreno je uvjerenje da se mora na}i rješenje o problematici jemstva na nivou ~itave EEZ. Unutar nekoliko godina Komisija je preuzela politi~ku inicijativu i pokušala putem jedne
782 Whindcup, „Consumer Legislation in The United Kingdom and The Republic of Ireland“, 1980.

269

politi~ke maksimalizacije da ve`e razli~ite pokušaje ure|enja. Zemlje ~lanice su bile politi~ki rastere}ene jer su mogle da predaju Evropskoj komsiji nacionalno, kompleksno, heterogeno i vrlo konfliktno polje potroša~ke politike. Me|utim, desilo se nešto što se nije moglo predvidjeti. Komisija je preuzela zadatak da oblikuje ne samo politiku i pravo zaštite potroša~a nego je vodila i aktivnu politi~ku akciju usmjerenu ka procesu evropske integracije.783 Name}e se pitanje, da li EZ reprezentira sopstveni pravni sistem koji potiskuje spomenute pravne sisteme i pravne škole, odnosno da li je i u kolikoj mjeri sopstveno evropsko komunitarno pravo komplementarno sa nacionalnim pravnim kulturama i tradicijama svojih ~lanica. Hipoteza je da nacionalni pravni sistemi sa svojim razli~itim pravnim kulturama i tradicijama opstaju u sprovo|enju prava dok se komunitarno pravo zaštite potroša~a etablira kao samostalni pravni sistem. Pod vode}im principom strategije maksimalizacije, evropsko pravo zaštite potroša~a ujedinjuje pragmatizam common-law zemalja, centralizam romanskih, njema~ki perfekcionizam, te eficijenciju i efikasnost skandinavskih zemalja.784 Formiranjem Evropskog biroa potroša~kih udru`enja (BEUC) zaokru`en je sistem organizovanja potroša~a na nivou Evropske unije. Slijedilo je formiranje zasebnih evropskih organizacija vezano za pojedina potroša~ka dobra, kao i zasebne organizacije koja koordinira potroša~ke akcije na planu standardizacije (Secretariate de Coordination pour la Normalization-SECO).785 Naravno da uticaja imaju i nevladine organizacije od kojih se sa svojom aktivnoš}u posebno isti~e Grupa za evropsko pravo potroša~a (ECLG) sastavljena od stru~njaka i univerzitetskih profesora. Ova Grupa, izme|u ostalog, publikuje i svoje stavove u eminentnom Journal of Consumer Policy.

6. Istorijat i izvori prava za{tite potro{a~a u pravu Bosne i Hercegovine
9. U zemljama bivše Jugoslavije potroša~ki pokret i njegov uticaj nisu bili posebno izra`eni. Dr`ava se nametala kao institucija koja zna i mo`e podjednako pravi~no da štiti interese svih: proizvo|a~a i trgovaca, potroša~a i naravno dr`ave. Za vrijeme trajanja tzv. administrativnog
783 Hans.- W. Miklitz, „Zur Notwendigkeit eines neuen Konzepts fuer die Fortentwicklung des verbraucherrechts in der EU“; http://www.vur-online.de/beitrag/36.html 784 Ibid; http://www.vur-online.de/beitrag/36.html 785 Pobli`e vidjeti kod: Nevenko Misita, „Osnove prava zaštite potroša~a Evropske zajednice“, Sarajevo: Pravni centar Fond otvoreno društvo Bosne i Hercegovine, 1997, str. 103-109.

270

socijalizma borba protiv nelojalne utakmice, a time i zaštita potroša~a, ne samo da nije bila aktuelna ve} se smatralo da nije ni mogu}a. Osnovni razlog za to je bilo nepostojanje roba, kao i nepostojanje konkurencije me|u preduze}ima. U tom periodu postoje tragovi institucionalnog potroša~kog organizovanja kroz savjete potroša~a koji su bili jedan od organa Saveza socijalisti~kog radnog naroda na republi~kom nivou. Njihovo djelovanje bilo je marginalno, kao i djelovanje Zavoda za doma}instvo. U zakonodavnom pogledu zaštita potroša~a je bila normirana putem pravila o suzbijanju nelojalne utakmice i suzbijanju zaklju~ivanja sporazuma u cilju sticanja monopolskog ili drugog povlaštenog polo`aja na tr`ištu.786 Na istom stanovištu je bila i sudska praksa.787 Kasnijim donošenjem Zakona o suzbijanju nelojalne utakmice i monopolisti~kih sporazuma788 pitanje zaštite potroša~a se potencira u okviru materija nelojalne utakmice. Raspadom SFRJ djelovanje organizacija potroša~a je u potpunosti zamrlo i svelo se samo na ulogu pojedinaca. Izuzetak su Republika Slovenija i Republika Makedonija koje su imale izvjestan napredak u razvoju potroša~kih organizacija, a koje su izrasle upravo iz republi~kih Zavoda za doma}instvo. Istorijat prava zaštite potroša~a na našim prostorima mo`e se posmatrati kroz dvije etape. Prva se odnosi na zaštitu prava potroša~a u okviru pravnog re`ima ex Jugoslavije,789 a druga na poslijeratni razvoj ove pravno-ekonomske discipline u okvirima Bosne i Hercegovine kao samostalne dr`ave. Ova druga faza razvoja limitirana je i oskudna sama po sebi iz više razloga. Pobroja}u samo neke: politi~ke prilike, su`en ustavni a time i pravni okvir, sociološki i kulturološki razlozi itd. U Bosni i Hercegovini postoji nekoliko neformalnih i formalnih grupa koje rade sa potroša~ima i pokušavaju ostvariti uticaj potroša~a (Tuzla, Mostar, Banja Luka, Sarajevo). Rad ovih grupa je još uvijek marginalan, neprepoznatljiv, institucionalno su nepovezani, a bez programa rada na nivou Bosne i Hercegovine. Na pitanje jesu li udru`enja potroša~a u BiH u dovoljnoj mjeri uklju~ena u formulisanje politike koja se bavi zaštitom potroša~a u BiH, ili su pak mišljenja da bi ova udru`enja trebala uzeti ve}e u~eš}e u tom pogledu, potroša~i u BiH pokazuju najve}i
786 Zakon o prometu roba i usluga sa inostranstvom („Sl. list FNRJ“, br. 27/62) i Zakon o regulisanju poslovnih odnosa na tr`ištu („Sl. list FNRJ“, br. 30/62). 787 „Za postojanje djela nelojalne utakmice nije dovoljno da je po~injena radnja protivna dobrim poslovnim obi~ajima i na~elima zdrave utakmice, ve} ista mora da bude podobna da ošteti drugog takmi~arakonkurenta ili da kroz takmi~arski odnos i posredno potroša~a ili privredu zemlje.” Presuda Vrhovnog privrednog suda Pk`-88/65 od 17. 01. 1966. g. Citat prema: Zoltan Biro, Komentar Zakona o suzbijanju nelojalne utakmice i monopolisti~kih sporazuma, Privredna štampa, Beograd 1976. 788 „Sl. list SFRJ“, br. 24/74. 789 O pojedinim etapama pobli`e vidjeti: Miloš dr Trifkovi}, „Pravo konkurencije”, Sarajevo: Svjetlost, 1981, str. 41-44.

271

stupanj uniformnosti mišljenja. Naime, ~ak 82,3% ispitanih gra|ana smatra da udru`enja potroša~a u BiH nisu dovoljno uklju~ena u formuliranje politike zaštite potroša~a, te da bi se u tom pogledu trebala više anga`ovati. U pore|enju sa zemljama ~lanicama Evropske unije, u BiH je za oko 25% ve}i postotak onih koji su ovog mišljenja.790 10. Sasvim je vjerovatno da bi evidentni zastoj na razvoju ove discipline i dalje bio prisutan da se kroz potrebu harmonizacije našeg pravnog sistema sa pravom Evorpske unije nije pojavila i potreba pravnog ure|enja ovog pitanja. Harmonizacijom pravnog sistema Bosne i Hercegovine sa komunitarnim pravom Evropske unije do}i }e do pojave organizacionih formi koje }e baviti zaštitom potroša~a. Nesumnjivo je da }e i uloga dr`ave biti nezaobilazan podsticajni faktor. Sistem izvora za zaštitu potroša~a bavi se kroz: krivi~no pravo, pravo konkurencije, administrativno pravo, gra|ansko pravo, pravo zaštite okoline i pravo za zaštitu potroša~a.

7. Pojedina prava i pojam potro{a~a
11. Pojedina prava potroša~a dalje }e biti razmatrana na dva na~ina. Prvi je izlaganjem osnovnih obilje`ja pojedinih prava potroša~a. Drugi na~in je izlaganjem koje se odnosi na pojedine ”potroša~ke” direktive. Ovaj pristup usvajamo zbog toga što se kroz pojedine direktive prepli}e materija više potroša~kih prava. Posebno }e biti rije~i o rješenjima u našem pravnom sistemu kako bi se komparativnom metodom ukazalo koje smo institute preuzeli iz evropskog prava zaštite potroša~a. Pojam „potroša~“ je prvenstveno dio ekonomskog diskursa i njegovo prenošenje u pravni kontekst podrazumjeva niz kontroverzi. Jedni autori generalno dovode u pitanje mogu}nost pravne definicije potroša~a,791 odnosno upozoravaju da potraga za njom vodi krajnje neprimjerenoj simplifikaciji problema impliciranih ovom pravnom regulativom. Pojedini autori potroša~e smatraju samo krajnjim potroša~ima, ali ipak idu}i tragom doktrinalnih i pozitivnopravnih stavova, jasno su uo~ljivi širi i u`i pristup definisanju potroša~a. Osnovna karakteristika ovog prvog, šireg pristupa je liberalan stav naspram ekstenzije pojma potroša~a na tzv. male i srednje firme, zanatlije, profesionalne djelatnike i razli~ita pravna lica.792 Tako|er, da bi se sagledala ova definicija mora se posmatrati i kroz subjektivni i kroz objektivni pristup, s tim da je u prvom slu~aju naglasak na pravnom statusu subjekata, a u drugom na predmetu pravnog odnosa. I kona~no, za pojmovno odre|enje potroša~a bitnu ulogu igra i kolektivna
790 Detaljan izvještaj na str. 85-95. 791 Definiranje potroša~a je „gotovo nemogu}e“, Goldring, 1990. g.; p. 116; „Indetermination de la notion de consommateur“, Cas/Ferrier. 792 Hodges izra`ava ~u|enje da još ne postoji „kona~na definicija“ potroša~a, Hodges, 1995, str. 51.

272

dimenzija. U ovom smislu tipi~an je nordijski pravni krug u kojem je uo~ljiv naglasak na kolektivnim pravima potroša~a i kolektivnim vidovima zaštite potroša~a – potroša~ki Ombudsman.793 Po~etna ta~ka i ograni~avaju}a znamen mjesta djelovanja direktive je potroša~. Ovdje ne}emo govoriti o tome šta je evropski (i njema~ki, francuski, italijanski i drugi; ali i bosanski i hrvatski) pojam potroša~a, jer se spoznajna vrijednost takve diskusije za ovaj rad ~ini manje zna~ajnom. Pojam potroša~a je ionako, u skoro svim direktivama EZ isti: potroša~ je quasi subtraktivno definisan kao ne-poduzetnik. Evropski sud polazi u „di Pinto“ odluci794 od jednog uskog, apstraktnog pojma potroša~a.795 Zakon o zaštiti potroša~a Bosne i Hercegovine796 (dalje: ZZP BiH) potroša~a definiše na slijede}i na~in: „potroša~ je svako fizi~ko lice koje kupuje, sti~e ili koristi proizvode ili usluge za svoje li~ne potrebe i za potrebe svoga doma}instva“ (u daljem tekstu: potroša~). 797 Kao što se vidi sama definicija potroša~a u našem zakonodavstvu je zapravo „u`a“ definicija potroša~a, opšteprihva}ena u komunitarnom pravu Evropske unije. 7.1. Pravo potro{a~a na informisanje i obrazovanje 12. Na~elo informisanja i obrazovanja potroša~a jedno je od temeljnih na~ela prava zaštite potroša~a Evropske unije. U Bosni i Hercegovini to pitanje nije posebno ure|eno. Zakonom o zaštiti potroša~a u Bosni i Hercegovini, u naše se zakonodavstvo preuzima Direktiva 84/450/EEZ i Direktiva 97/55/EEZ o prevarnoj reklami, te Direktiva 98/6/EEZ o zaštiti potroša~a pri ozna~avanju cijena proizvoda. Tim se direktivama ure|uje pravo potroša~a na potpuno i ta~no informisanje o proizvodu. Što se ti~e obrazovanja potroša~a Zakon o zaštiti potroša~a u BiH, za razliku od Zakona o zaštiti potroša~a Republike Hrvatske,798 ne sadr`i takve odredbe. Naime, prema odredbama ~lana 104 Zakona o zaštiti potroša~a Republike Hrvatske odre|uje se da programi osnovnog i srednjeg školovanja trebaju sadr`avati i osnovna znanja o obavezama, pravima i zaštiti potroša~a. Prema tome, bi se obrazovanje o pravima, obavezama i zaštita potroša~a trebalo bi se provoditi na nekoliko nivoa.
793 Otud u ovim zemljama potroša~ke organizacije imaju gotovo marginalnu ulogu na onu koja im je data, na primjer u Njema~koj ili Francuskoj. Tim povodom: Wilhelmsson 1996. 794 EuGH od 14. 03. 1991. g.; Rs C-361/89 Slg. 1991 I-1189. 795 Opširnije: Remien, Oliver, „AGB-Gesetz und Richtlinie ueber Verbrauchervertragsklauseln“, ZEuP 1994, str. 34, 39ff. 796 „Sl. glasnik BiH“, br. 25/06 797 ZZP Opšte odredbe, ~lan 1. 798 Zakon o zaštiti potroša~a Republike Hrvatske, „Narodne novine“, broj 96/03

273

Po~etak ostvarivanja edukacije nalazi se svakako u školi što zahtijeva anga`man prosvjetnih radnika. Potrebno je imati više znanja o navedenoj problematici. Ukoliko ne bi bili propra}eni adekvatnim akcijama, edukativni programi dali bi samo ograni~ene rezultate. U izvršenju takvih akcija potrebno je anga`iranje svih društvenih faktora od porodice, škole, društvene zajednice, sredstava javnih komunikacija, omladinskih i sportskih organizacija. Upravo tu dolazi do izra`aja odgojna uloga, koja je okrenuta djeci i mladima, a manifestuje se u podizanju opšte kulture, razvijanju smisla za zaštitu potroša~a, društvenoj disciplini i odgovornosti za svoje postupke. 13. Pravo na infomisanje se danas smatra sastavnim djelom slobode informisanja. Klasi~ni oblici informisanja potroša~a su izdavanje stru~nih ~asopisa, letaka i brošura za potroša~e. Sadr`aj takvih ~asopisa, letaka i brošura obuhvata teme bitne za potroša~e. Uz izdavanje stru~nih ~asopisa za potroša~e, va`ni su i drugi oblici informisanja potroša~a, a tu spadaju izdavanje informativnog materijala za potroša~e, seminari, radionice kojima je cilj podizanje nivoa svijesti potroša~a. Zna~aj informisanja potroša~a danas je tako veliki da se u nekim zemljama, kao i u me|unarodnim organizacijama, donose posebni propisi kojima se pitanje infofrmisanja detaljno reguliše.799 7.2. Pravo potro{a~a na za{titu zdravlja i sigurnosti potro{a~a 14. U podru~ju zaštite zdravlja i sigurnosti potroša~a postoji niz propisa EZ, koji su ve}inom tehni~kog karaktera. Pravo je potroša~a da bude zašti}en od proizvoda, proizvodnih procesa i usluga koji su štetni po njegov `ivot i zdravlje. Uskla|ivanje na ovom podru~ju usko je vezano sa uskla|ivanjem tehni~kog zakonodavstva. Od 1985. godine u pravu EEZ postoji tzv. novi pristup tehni~kom ujedna~avanju, prema kojem se direktivama utvr|uju samo opšti ciljevi i osnovni sigurnosni standardi, a detaljna se specifikacija provodi pravilima Zajednice o zajedni~kim standardima. Temelj su zaštite zdravlja i sigurnosti potroša~a Direktive 92/59/EEZ i 2001/95/EZ o opštoj sigurnosti proizvoda. Kao posebne propise o sigurnosti proizvoda potrebno je još navesti Direktivu 89/109/EEZ o ujedna~avanju prava dr`ava ~lanica u pogledu materijala i proizvoda koji dolaze u dodir s prehrambenim proizvodima, Direktive 76/768/EEZ i 94/32/EZ o ujedna~avanju prava dr`ava ~lanica u pogledu kozmeti~kih proizvoda, Direktivu 88/378/EEZ o ujedna~avanju prava dr`ava ~lanica u pogledu sigurnosti igra~aka, Direktivu 87/357/EEZ o ujedna~avanju
799 Vidjeti opširnije: Vilus, Jelena. op. cit., str. 39.

274

prava dr`ava ~lanica u pogledu proizvoda koji, zbog toga što izgledaju kao ono što nisu, ugro`avaju zdravlje i sigurnost potroša~a, te Uredbu Evropske komisije 1873/97 o podacima koji moraju postojati na etiketama prehrambenih proizvoda koji su proizvedeni od sastojaka genetski modificiranih organizama. 7.3. Pravo potro{a~a na zdravu okolinu 15. ^ovjek ima osnovno pravo na slobodu i jednakost u zadovoljavaju}im uslovima `ivota, u okolini ~iji kvalitet treba da mu omogu}i da `ivi u dostojanstvu i blagostanju. Iz ovog proizilazi pravilo humanog korištenja `ivotne okoline prema kome ~ovjek ima pravo na zdravu `ivotnu sredinu. Ovo pravo se svrstava u tzv. tre}u generaciju prava ~ovjeka i kao takvo je ve} razra|eno u mnogim me|unarodnim instrumentima globalne i regionalne prirode.800 Posljednjih decenija potroša~i zahtjevaju od proizvoda ne samo kvalitet u pogledu funkcionalnosti i izdr`ljivosti ve} i ekološki kvalitet. Kupnju ekološki prihvatljivih proizvoda potroša~i prihvataju onda kada im to donosi neposrednu korist, ali u rijetkim slu~ajevima iz razloga posredne koristi. Potroša~i su ona ciljna skupina koja u kona~nici odlu~uje o potra`nji proizvoda, budu}i da potroša~i tako|er moraju brinuti za kvalitetu okoliša, posebno za kvalitetu zdravlja i kvalitetu `ivljenja. Nivo ekološke svijesti mogu}e je podi}i ve}om prisutnoš}u ekoloških tema u medijima, te aktivnostima povezanim sa odgojno obrazovnim procesom. 7.4. Pravo potro{a~a na glas i zastupljenost 16. Potroša~i treba da budu zastupljeni kako u procesu donošenja i sprovo|enja politike vlade, tako i u organima koji se bave razvojem novih proizvoda i usluga. Ova potroša~ka prava proizilaze iz Smjernice 5 Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. U zemljama sa visokim `ivotnim standardom, potroša~i su zastupljeni u samim vrhovima vlasti, dok u mnogim dr`avama potroša~i nisu ni svjesni da im Ujedinjene nacije ova prava priznaju. Svjesni mo}i potroša~kih organizacija, nacionalne, regionalne i me|unarodne organizacije koje se bave pitanjima zaštite potroša~a sve više insistiraju da se potroša~i uklju~e u procese koji su za njih od interesa. Potroša~i se u ove procese uklju~uju preko svojih udru`enja, asocijacija ili organizacija koje su po pravilu, nevladine, neprofitne i nepoliti~ke organizacije.
800 Villus, Jelena. op. cit., str. 141.

275

7.5. Pravo potro{a~a na organizovanje 17. U dr`avama koje su donijele posebne propise o pravnoj zaštiti potroša~a naj~eš}e se predvi|a pravo potroša da se udru`uju. Neovisne potroša~ke organizacije imaju jedinstvenu ulogu u identificiranju i koherentnom izra`avanju problema s kojima se potroša~i susre}u, te u zastupanju interesa potroša~a. Sposobne su pridobiti povjerenje potroša~a savjetima, educiranjem, usmjeravanjem i reprezentacijom. Nevladino organizovanje potroša~a karakteristika je modernog civilnog društva, koje u pravilu nema nametnutih institucionalnih oblika. U ve}ini dr`ava, a posebno SAD, te u dr`avama Evropske unije interese potroša~a zastupaju sna`ne udruge potroša~a koje su va`an faktor u razvoju zaštite prava potroša~a. U savjetodavnoj grupi za zaštitu potroša~a kod Evropske komisije zastupljeno je pet evropskih udru`enja za zaštitu potroša~a. Djelovanje dviju organizacija (BEUC i ANEC) finansijski podupire Evropska komisija. BEUC ( Bureau Europaen des Unions dde Consommateurs) je evropska krovna organizacija. ^lanstvo u toj organizaciji je eksluzivno, što zna~i, da njena ~lanica mo`e biti samo jedna od nacionalnih potroša~kih organizacija iz svake dr`ave Evropske unije. Glavna uloga BEUC-a je lobiranje kod Evropske komisije za zakonodavstvo, koja štiti i ja~a polo`aj potroša~a na tr`ištu. 7.6. Pravo potro{a~a na nadoknadu {tete 18. Kada je rije~ o pravu potroša~a na naknadu štete treba razlikovati proizvode koji su uslijed nekog nedostatka pri~inili štetu `ivotu ili zdravlju potroša~a i proizvoda koje uslijed nedostatka potroša~ ne mo`e da koristi na na~in kako je pretpostavljao, pa otud trpi imovinsku štetu. Da bi potroša~ imao pravo na obešte}enje potrebno je utvrditi šta obuhvataju pojmovi kao što su šteta, naknada, opravdani zahtjevi, reklamacije i sl. Iako su ovo u velikoj mjeri teorijska pitanja, ona imaju izuzetno zna~ajne pravne implikacije jer predstavljaju uputstvo sudiji kako da obešteti potroša~a. U zavisnosti od pravnog sistema ova pitanja se razli~ito tuma~e. Me|utim, praksa pokazuje da je sudija gotovo uvijek u stanju da procjeni obim štete i povredu koju je potroša~u nanio proizvod ili usluga, jer pored propisa koji u tom pogledu postoje, sudija uzima u obzir i sve okolnosti slu~aja. 7.7. Ostala prava potro{a~a 19. Ovdje se, tako|er, `eli prikazati kako i u kojim oblastima je „evropski” zakonodavac putem direktiva ure|ivao pojedina prava potroša~a. Potrebno je napraviti pregled do sada izdatih direktiva u okviru EZ, a koje pokrivaju spektar onoga što je do sada ure|eno, odnosno normira276

da osigura pouzdanu informisanost potroša~a. zaklju~en sa kupcem pri posjeti zastupnika u vlastitoj ku}i ili na radnom mjestu. godine. 801 Grundmann.. 1999. izme|u ostalog. Prema ~lanu 1 i ~lanu 4 stav 1 svrha Direktive je da štiti potroša~a od zavaravaju}e reklame i njenih štetnih posljedica. AB1. Samo na ovaj na~in mo`e se odrediti trenutno mjesto direktive. Stefan. i ~lana 94. 1985. koji je npr. cit. ~l. Obaveza implementacije se objašnjava odgovaraju}im ograni~enjima suvereniteta zemalja ~lanica EZ. 1985. Stefan. Direktive namjeravaju da usklade pretpostavljenu specifi~nu podre|enost potroša~a.no. godine. Bosna i Hercegovina je do svog pristupa EZ još djelimi~no suverena u svojim odlukama koje se ti~u implementacije direktiva i pri implementaciji imaju ve}u slobodu. kao pravno obavezuju}eg akta. Das europaeische Recht der Unternehmensgeschaefte“. da štiti njegovo zdravlje. 89ff. Direktive EZ upu}uju se zakonodavcu zemalja ~lanica i obavezuju iste u pogledu implementacije unutar vremenskog okvira koji je ~esto odre|en samom direktivom. godine. 804 Direktiva 85/577/EWG koja se ti~e zaštite potroša~a u slu~aju sklopljenih ugovora izvan poslovnih prostorija od 20. Nr. Nakon toga je uslijedila Direktiva o prodaji na vratima stana iz 1985. uvela pravo opoziva kod ugovora. L 210/29.801 što se izvodi iz ~lana 95. te da osigurava njegov pristup pravu. 1984. Direktiva je najprikladniji instrument uskla|ivanja prava EZ. Prva direktiva koja se mo`e pripisati zaštiti potroša~a je Direktiva o prevarnoj reklami802 iz 1984. u evropskom potroša~kom pravu. godine. ex. Zemlje ~lanice su svojim pristupom u EZ. Osim toga evropsko pravo zaštite potroša~a treba da doprinese pravednijoj raspodjeli rizika i jemstva. 206ff. AB1.803 a koju pravni propisi zemalja ~lanica u oblasti jemstva proizvoda proširuju sa jednim specifi~nim jemstvom rizika kod feleri~nih proizvoda kako bi time povisili sigurnost proizvoda. op. Nr. „Europaeisches Schuldvertragsrecht. 09. 12.805 Cilj direktive je bio da štiti potroša~a u jednoj tipi~noj situaciji od zaklju~ivanja nepromišljenih poslova. direktiva je ona o jemstvu proizvoda iz 1985. 803 Direktiva 84/374/ EWG za uskla|ivanje pravnih i upravnih propisa zemalja ~lanica o jamstvu feleri~nih proizvoda od 25. 277 . Ve}ina pravno-potroša~kih direktiva i time evropsko pravo zaštite potroša~a polaze od premise da je potroša~ strukturalno podre|en. L 250/17. Nr. AB1. str. godine804 koja je. L 371/31 805 Vidi opširno: Grundmann. godine. 100 Ugovora o osnivanju EEZ. odnosno saglasnoš}u sa promjenom osniva~kih ugovora prihvatile ovo ograni~enje. 802 Direktiva 84/450/ EWG za uskla|ivanje pravnih i upravnih propisa zemalja ~lanica o prevarnoj reklami od 10. str. Druga. To ne podrazumijeva da se ujedna~avanje prava vrši isklju~ivo putem direktiva. 07.

odre|eni tip ugovora kod kojeg se empirijski pokazalo da je prosje~ni potroša~ bio u podre|enoj ulozi. godine. Nr. Odatle proizilazi problem da potroša~ nemo}no stoji naspram „sitno kucanog”. 06.Slijede}a Direktiva o potroša~kom kreditu iz 1987. u engleskom izdanju je korišten pojam „Supplier“. godine806 ima za cilj da štiti potroša~a pri zaklju~ivanju ugovora o kreditiranju. AB1. Nr.. ova direktiva tretira ugovornu neravnote`u izme|u potroša~a i prodava~a. a potroša~u daje dodatna prava.. op. 808 Direktiva 90/314/EWG o paket turisti~kim aran`manima od 13. koji name}e uslove ugovora i to naj~eš}e u svoju korist. str. godine813 treba da štiti potroša~a kod ugovora koji su zaklju~eni izme|u prodavca. op. promijenjeno sa Direktivom 90/88/EWG od 22. 246ff. L 280/83. godine. kao i Direktiva o potroša~kom kreditu. te da je bio iskorišten od strane putni~kih agencija. 05. Direktiva o time sharing ugovorima iz 1994. Stefan. godine812 reguliše tipi~an ugovor o pravu korištenja nepokretne imovine u odre|enom vremenu tokom godine i to naj~eš}e u zemljama sredozemlja gdje je velika koncentracija turisti~kih objekata. AB1. godine. 02.. L 158/59 809 Grundmann. Nr. 1986. cit. op. EG Nr. tako što je uvedena obaveza za davaoce kredita da primaoca kredita ta~no informiše o njegovim ugovornim obavezama npr.809 Odgovaraju}i tome ova Direktiva obavezuje turisti~kog agenta da informiše potroša~e. str. Direktiva o distancionoj prodaji od 20. Nevenko. L 144/19 814 Prema rije~ima direktive („unesre}en“. DZWir 1997. str. bez 806 Direktiva 87/102/EWG za uskla|ivanje pravnih i upravnih propisa zemalja ~lanica o potroša~kom kreditu. te da to naj~eš}e nepromijenjeno prihvati zato što ne prepoznaje. 1990. a potroša~u se omogu}i otkazni rok od sedam dana815 nakon dostavljanja dobara. 1993. kao prvo potencijalno loše svojstvo uslova ugovora. 251. a kao drugo mora sklopiti ugovor jer ga prodava~ samo pod tim uslovima zaklju~uje. od 22. Stefan. 815 Misita. L 61/14 807 Grundmann. 3).807 Direktiva o paket turisti~kim uslugama iz 1990 godine808 reguliše. 1993 L 95/29. 04. L 42/48.811 Tako|er. 1994. da ga upozna sa kamatnim stopama i sl. a kada obje ugovorne strane nisu bile prisutne pri zaklju~ivanju ugovora. 811 Grundmann. cit. op. 1990. Zaštita potroša~a se posti`e tako što se prodavac obave`e na opširno informisanje potroša~a. 655ff. Nr. odnosno davaoca usluge814 i potroša~a. Bodewig Theo. s. AB1. cit. 812 Direktiva 94/47/EWG za zaštitu stjecatelja s pogledom na odre|ene aspekte ugovora o stjecanju prava djelomi~nog korištenja nekretnina od 26. 278 . 10. 810 Direktiva 93/13/EWG o nepravi~nim odredbama u potroša~kim ugovorima od 05. Direktiva o nepravi~nim ugovornim odredbama810 ne reguliše neki specijalni tip ugovora nego va`i za sve ugovore gdje sudjeluje potroša~ sa upotrebom prethodno formulisanih klauzula.. Stefan. AB1. godine. cit. 12. Nova evropska Direktiva za tr`ište na daljinu. AB1. str. 813 AB1. 1997. 602ff.447 Fn. godine.

Odsustvo generalne suglasnosti o mjestu i ulozi kapitalisti~kog tr`išnog mehanizma u postindustrijskom okru`enju svoj refleks ima i u pravno-doktrinalnoj analizi potrebe. ali i ugovori koji se zaklju~uju na tradicionalan na~in (trgovina pošiljkom. odnosno da su se elementi ovog posljednjeg ve} dovoljno jasno uo~ljivi kao dio neizbje`nog „common law“ EZ. Da li je situacija na mikro planu nešto druga~ija? Koji mehanizmi zaštite stoje na raspolaganju obi~nom gra|aninu. tako i na lokalnom nivou. pismena pošta i sl. interneta. kao e-mail. do nastojanja da se zaštita potroša~a iskoristi kao još jedan povod za radikalnu kritiku ovog posljednjeg i njegovog pravnog okvira. preko vjere da se s njom mo`e ispravljati ono što se naziva „nedostatkom“ kapitalisti~kog tr`išta. u jedno mo`emo biti sigurni. Za{tita potro{a~a kao sredstvo i mjera ekonomske i ekolo{ke politike 20. Ipak. videotexta. Dok su prije samo dva vijeka globalne katastrofe. na~ina i ciljeva institucionalne podrške potroša~ima. Savremeno tehnološko društvo karakteriše sve ve}a zavisnost od sigurnosti funkcionisanja raznih kategorija proizvoda. zaklju~eni ugovori. Iako na specifi~an na~in isto vrijedi i povodom komunitarnog prava i tu je mogu}e tvrditi da smo ve} svjedoci „acquis communautaire de consommation“. Ova konstatacija va`i kako na globalnom. 8. grubo i obezli~eno nazvanim „potroša~em“ koji svakog dana rukuje nizom potencijalno opasnih proizvoda. bile skoro nemogu}e. uzrokovane tehni~kom neispravnoš}u proizvoda. današnje stanje je mnogo druga~ije. Postavlja se pitanje da li isticati da to vrijedi samo na “normativnom planu”. telefaxa itd. da upravo svjesni mogu}ih katastrofalnih posljedica najve}i broj proizvo|a~a slo`enih tehni~kih sistema u njih ugra|uje ~itav niz zaštitnih sklopova i ure|aja koji zna~ajno podi`u stepen sigurnosti. teleshoping-a. odnosno evropskog „ius commune“.). Oblasti djelovanja direktiva su iskorištavanjem tehnike obavještavanja. Na taj na~in se stepen rizika pokušava svesti na minimum.navo|enja razloga i bez mogu}ih posljedica. i utoliko posebnog „evropskog prava zaštite potroša~a“. Lepeza mišljenja iznijetih ovim povodom je krajnje razu|ena i kre}e od negiranja posebne zaštite potroša~a kao neprihvatljive intervencije u kapitalisti~ko tr`išno tkivo. odnosno da je komunitarno pravo zaštite potroša~a tek „hirovito koncipirana“ skupina komunitarnog pravnog materijala. konzumira potencijalno opasnu hranu i koristi proizvode sumnjivog porijekla? Kako da se nadoknadi gubitak u slu~aju da ipak pretrpi štetu ili povredu? 279 . a da dostavlja~ i potroša~ nisu imali direktan kontakt.

cvjetanju šverca i preseljenje prodaje širokog spektra roba na pijace. ulice i male privatne prodajne jedinice sa neodgovaraju}im uslovima za primjenu propisa iz oblasti prometa. osje}aju znatno manje zašti}enima sa stanovišta potroša~a. Intervencija dr`ave }e biti neophodna. u odnosu na neki referentni okvir. poslednjih godina. ali zato za proizvode koji su jeftiniji. a koje su izazvane defektnim proizvodima i uslugama. dok je cijena postala gotovo jedini faktor koji odlu~uje o kupovini. Te promjene se ogledaju prije svega u osiromašenju širokih slojeva potroša~a i svo|enje zahtjeva kod kupovine na pokrivanje elementarnih `ivotnih potreba sa cijenom u prvom planu. Veliki pad kupovne mo}i najve}eg dijela stanovništva potisnuo je pitanje kvalitete proizvoda u drugi plan. ponudi robe ~esto nepoznatog i sumnjivog porijekla i kvaliteta gdje je u prvom planu li~na korist na ra~un društvenih interesa i interesa potroša~a. u usporedbi sa gra|anima razli~itih zemalja ~lanica Evropske unije. Na taj na~in je otvoren put za proizvode sumnjivog porijekla i još sumnjivijeg kvaliteta. 21. Za nas u BiH odbrana od proizvoda neodgovaraju}eg kvaliteta predstavlja problem ~ije rješenje ne trpi odlaganje. jasno je da se gra|ani BiH. organizovanje potroša~a tako|er.Rezultati sprovedenog istra`ivanja jasno ukazuju na to da se ve}ina gra|ana BiH ne osje}e dovoljno zašti}enima sa stanovišta potroša~a. Uo~avaju}i va`nost ovog pitanja. U tom pogledu. a sve je to pra}eno padom poslovnog morala. kao i neodlo`na primjena usvojenih standarda. nego me|u ispitanicima u istra`ivanju sprovedenom u BiH. ove smo podatke usporedili sa stavovima gra|ana zemalja ~lanica Evropske unije o istom pitanju. ograni~avaju rizici upotrebe slo`enih tehni~kih sredstava i obezbje|uju mehanizmi za nadoknadu štete. Naime. Opšte politi~ko ekonomsko stanje u BiH uslovilo je. mnoge dr`ave svijeta donose propise kojima se štite potroša~i. 280 . Harmonizacija potroša~kog prava sa komunitarnim pravom Evropske unije samo je prvi korak na tom putu. Ovakva situacija uslovila je i drasti~an pad ionako minimalnih standarda vezanih za zaštitu potroša~a. Da bismo u ovom kontekstu mogli razaznati polo`aj BiH. ~ak ¾ svih ispitanika potvrdilo je da kao potroša~i u BiH ne osje}aju visok nivo zaštite. Prosje~an kupac naj~eš}e ne zna ~ime je ta jeftino}a pla}ena. budu}i je broj onih koji se osje}aju zašti}enima kao potroša~ima u svojoj zemlji oko 4 puta ve}i me|u ispitanicima u istra`ivanju koje je sprovedeno od strane European Opinion Research Group (EEIG). velike promjene na tr`ištu.

što tako|er spada u trajni `ivotni stil. nego zajedni~ki pravac za mnoge razli~ite kulture i `ivotne stilove. Day. Radi se dakle o normativnom konceptu. Potroša~i na stanje okoliša utje~u stepenom i na~inom potrošnje. Ali. Upravo ova razli~itost strategijskih po~etaka. kao i uticaj reklame i marketinga. ali mogu dati pravce u smjeru ve}e trajnosti..816 Ipak na odluke potroša~a danas i ubudu}e uti~u okvirni uslovi. tj. ekonomsku (osiguravanje privredne sposobnosti i funkcionisanja kao osnove) kao i institucionalnu dimenziju (ne samo zadovoljavanje potreba oblikovanja društvenih organizacija nego i neformalnih institucija. Sociolo{ki. 817 David A. Ove posljedice po~inju sa proizvodnjom dobara. demokratskog i pluralisti~kog društva. kao što su navike. Pored ~esto citirane ekološke dimenzije okvirni uslovi koji uti~u na odluke potroša~a. New York: The Free Press.9. Aker/ George S. ekonomska i participativna. te odabirom proizvoda i usluga. a s druge strane sposobnost da se `ivi sa suprotnostima. „Consumerism – Search for the Consumer Interest”. nivo i podjela prihoda. nastavljaju se kroz upotrebu istih i djeluju nakon toga još dugo vremena nakon što je proizvod izgubio svoju svrhu.). dostupne tehnologije. cijene. kako }e se obuhvatiti relevantnost okoliša kod potrošnje iznad pojedina~nih primjera? Koje posljedice za okolinu se mogu pripisati potroša~u. ovdje shva}ena kao potrošnja doma}instava je tek onda trajna kada tome pridonese da se gore navedeni kompleksni ciljevi sprovedu onoliko koliko je to u mogu}nosti doma}instava i njihovih odluka. Potrošnja. Zna~aj doma}instava u odnosu prema kvaliteti okoliša ne ogleda se samo u njihovom direktnom uticaju na okoliš. ve} i u uticaju na druge privredne grane u smislu izbora potroša~kih dobara. 2000. Drugim rije~ima. Trajna potrošnja. ne postoji trajni model potrošnje. sadr`e tako|er i socijalnu dimenziju sa zahtjevom za osiguranje sklada društva u najširem smislu. „Consumer law”. kao i oblici sprovo|enja zahtijevaju s jedne strane postavljanje prioriteta. 4th Edition. što se ne osporava u scenarijima trajnog na~ina `ivota. nije štetna za okoliš. Skoro sve što ljudi u svojoj svakodnevnici kupe od dobara ili usluga ima posljedice na okoliš. dakle. o jednom konceptu u kojem se na osnovu društveno definiranih ciljeva zaklju~uju mjere koje se trebaju poduzeti. 1982. predstave vrijednosti i sl. socijalna je. Individualnost odluka potroša~a je konstitutivni element modernog. društvene norme i grupno specifi~ne slike vodilje.817 U svakoj od ove ~etiri dimenzije mogu se oblikovati glavni ciljevi koji ne mogu i ne trebaju dati detaljne upute djelovanja. London: Blackstone Press Ltd. 281 . kulturolo{ki i politi~ki aspekti za{tite potro{a~a 22. a koje ostalim privrednim akterima? 816 Oughton/Lowry. U njih se ubrajaju politi~ko postavljanje granica.

. cit. U scenarijima razvijenih tr`išnih privreda obuhva}ene su strategije koje pri razli~itom oblikovanju pojedina~no predstavljaju. op. socijalno oblikovanje strukturalnog preokreta putem ja~anja socijalne sigurnosti. kao i obilje`avanjem i ponudom alternativa. 819 Reich. obu~avaju}ih organizacija i preokret potrošnje koji prije svega nastaje putem ekoloških i socijalnih posljedi~nih troškova sa izra`enim oblikovanjem cijena.819 kvalifikacijske mjere. kao i mjesto gdje }e se sve to odr`ati kao tzv. Neka od strateških polja djelovanja mo`emo identificirati. 425. Umjesto toga je potreban jedan politi~ki i metodi~ki pluralizam. Centralna polja djelovanja su: ekološko oblikovanje strukturnog preokreta putem fiskalnih instrumenta i informacija. 282 .23. 818 Neosporno je da opasni materijali zahtijevaju pravnu regulaciju. Kako bi se postigli uspjesi u smislu jedne trajne potrošnje specifi~ni problemi razli~itih grupa moraju biti ciljano obra|ivani. str. izvan i unatar pogonske participacije. onda je smanjivanje osnovnog optere}enja dugoro~ni zadatak trajne potrošnje. klju~ni resursi. ali tako|er mogu} i isplativ. jer manji kvanititet sumnjivog materijala nosi manji potencijal štete. Za jednu tako integrisanu trajnu strategiju nije dovoljno da se osloni na jedno politi~ko polje (bilo to potrošnja ili neko drugo) ili na jedan ograni~eni instrument (npr. što zna~i da su prije obuhva}eni dr`avnim djelovanjem nego putem doma}instava. a vezano za unapre|enje ekoloških zahtijeva. Svakom od ovih polja pripada jedan broj klju~nih strategija bez kojih jedna sveobuhvatna socijalno-ekološka reforma nije mogu}a. razgradnja spolne diskriminacije. Ekologizacija potrošnje se odnosi na objektivno optere}enje okoliša integrisano preko svih kategorija optere}enja. Kako bi se potencijalne štete za okolinu i time optere}enje za ~ovjeka odr`ale na najmanjem nivou nudi se da se ve} smanjivanjem iskorištavanja okoline na input-strani cjelokupnog optere}enja tako smanji i ugro`avanje na output-strani. podr`avanje inovacija putem obrazovanja.818 Svaka ljudska aktivnost zahtijeva materijal za konkretizaciju. pri ~emu ipak postoji bitan stepen slobode od konkretnog politi~kog oblikovanja. Odgovaraju}i tome sve više se uzima potrošnja resursa radi ocjenjivanja i mjerenja optere}ivanja okoline. istra`ivanja i razvoja. Ipak redukcija potrošnje resursa pridonosi i u ovakvim slu~ajevima rješavanju problema. Po|e li se od toga da se i budu}e korištenje zdravstveno i za okoliš štetnih pojedinih materijala mora kratkoro~no pravno regulisati. koji }e se obratiti razli~itim grupama društva na odgovaraju}i na~in. Norbert. eko-porez). kako sa ekološkog tako i sa ekonomskog i radno-znanstvenog-sociološkog stajališta strateška polja djelovanja. energiju za njeno sprovo|enje.

kao i vrijeme potrebno da se one prerade i sprovedu. Potrebno je da se dobro dostupna ponuda ekološko. status ove pravne regulacije još uvijek je predmet spora. da se radi o pravilima koja mogu biti nazvana pravom zaštite potroša~a. cit. Po prirodi stvari ne mo`e se ra~unati na doktrinarni konsenzus. Norbert. i koliko je mogu}e socijalno optimiziranih dobara i usluga. npr. da je rije~ o amalgamu Markt-und Verbraucherrecht. 283 . Otud je mogu}e dokazivati da je pravo zaštite potroša~a dio trgova~kog prava. prije svega. a sa druge izdvajanje pojedinih segmenata iz onog što prete`an dio kontinentalne pravne tradicije još uvijek tretira kao pitanje jedinstva privatnopravnog tkiva. što se više udaljavamo od kontinentalnog kodifikatorskog i pravno-sistemskog epicentra.24. Iako mnogi pravo zaštite potroša~a tretiraju kao posebnu granu. Jedan daljnji uslov takvog preokreta potrošnje nije samo postojanje informacija nego i njihov pristup (ovdje nadaleko nisu iscrpljene mogu}nosti novih medija). 413. Sa jedne strane rije~ je društvenom i pravnom fenomenu novijeg datuma. ta~nije njegovoj legislativnoj obradi. moraju se rezultati jedne odgovaraju}e oblikovane ekološke financijske reforme za to pobrinuti. trajno vezanim i neovisno kontrolisanim oznakama. Ukoliko su ova tri uslova ispunjena onda se mo`e ubrzo ra~unati na ja~u ekologizaciju potrošnje. Skandinavski pravni realizam je i u tom smislu plasti~na ilustracija. Da bi pojedinci kao potroša~i mogli ispuniti svoje zada}e moraju biti ispunjneni slijede}i uslovi. str. Slijede}e. pristup pravu zaštite potroša~a. odnosno jedinstvenog gra|anskog zakonika.820 Drugi primjer je savjetovanje potroša~a koje ukazuje na mogu}nost zamjene dobara. tj. 10. Za one koji su neodlu~ni i koji se ne mogu pridobiti samo argumentacijom (iako obrazovanje korisnika igra va`nu ulogu). da je pravo zaštite potroša~a „više proces“ nego koherentan skup pravila. sudskoj interpretaciji i doktrinarnoj analizi. kako bi se ekološki smisao pokazao i ekonomski povoljnijim. 820 Reich. Aspekti pravne za{tite potro{a~a putem pravila o nelojalnoj konkurenciji i op{tih pravila obligacionog prava 25. Za one koji sumnjaju va`ne su. postaje mnogo le`erniji. izgradi sa ekonomski opravdanim cijenama. pouzdane informacije koje mogu slu`iti kao osnova za potroša~ke odluke. ili bar kao novo podru~je prava. aktuelni prehrambeni proizvodi iz ekološke proizvodnje. od Francuske i Njema~ke. odnosno disciplinu prava. op. odnosno o „tematskom okviru“ koji obuhvata propise opšeg trgova~kog prava. kao npr. standardiziranim.

Zakon o trgovini RS823 nudi sli~na rješenja tako da }e se u nastavku izlaganja koristiti rješenja Zakona o trgovini FBiH. protive}i se tako onom što ve}ina common law pravnika smatra nepotrebnim stegama pravno sistemske obrade. Ovako posmatrano. o engleskim pravnicima koji pravo zaštite potroša~a shvataju „. Pravo konkurencije. komisione usluge. osnivanje i prestanak rada trgova~kih radnji. uslijedi}e donošenje ve}eg broja podzakonskih akata. Slijedom ZOT-a. mogu}e je negirati potrebu bilo kakve „teorije“ u ovom kontekstu. 16/96). ali i propisivanju uslova vezano za obavljanje istih. kada je rije~ o common law tradiciji. Istina da se više radi samo o definisanju pojedinih oblika i vrsta trgovinskih usluga. Ovo vrijedi za one koji povodom prava zaštite potroša~a brane „common sence“ i slobodu ugovora od neprimjerenog upada onog što. forma. tr`nica na malo. uklju~uju}i i njenu ideološku artikulaciju. 1987. a u cilju njegove implementacije. Posebno se. mjere privremenog ograni~avanja tr`išta. br. zastupni~ke usluge. 823 Zakon o trgovini RS („Sl. Tako se ZOT-om ure|uje: obavljanje i uslovi za obavljanje trgovine i trgovinskih usluga. tretiraju pitanja vezana za: posredni~ke usluge. a ne suština. A to zna~i da ovisi o doktrinarnom i vrijednosnom polazištu. 821 Sve što je potrebno u~initi da bi se došlo do nje jeste „zaviriti ispod površine“. 26. nazivaju evropskim pravnim teoriteziranjem. sti~e se dojam da mnogima kao da više smeta na~in. ali ono što je zna~ajno je propisivanje osnovnih pretpostavki za obavljanje pojedinih vrsta usluga vezano za organizacione oblike. usluge kontrole kvaliteta i kvantiteta robe. trgovinskih centara.. 284 . narušavanje konkurencije. Pojedina od ovih pitanja regulisana su i Zakonom o obligacionim odnosima. dalje }e se citirati kao: ZOT). obavljanje i uslove za pru`anje trgovinskih usluga. 822 Zakon o trgovini FBiH („Slu`bene novine Federacije BiH“. glasnik RS“. 27. sto~nih pijaca. Atiyah. u okviru odjeljka vezanog za obavljanje i uslove za pru`anje trgovinskih usluga. posebno pojedine vrste ugovora. franšizing. a koje dovode u pitanje slobodu ugovora. pravno sistemski status zaštite potroša~a i njegovo mjesto u okviru pravnog studija dijeli sudbinu mnogih segmenata prava..as a distinct subject“.Kona~no. gotovo sa nipodaštavanjem. predstavlja jedan od osnovnih izvora prava vezano za zaštitu potroša~a. Ipak. vašara i sajmova. Donošenjem Zakona o trgovini822 u odnosu na raniju verziju ovog Zakona pitanje zaštite potroša~a se podi`e na kvalitativniji nivo. usluge skladištenja. usluge otpremanja i dopremanja robe. marketing usluga. ne samo u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine. 143. rad tr`nica na veliko. nadzor i druga pitanja koja su od zna~aja za obavljanje trgovine na teritoriji Federacije BiH. br. na tragu common law tradicije. ZOT uvodi novine vezane za: obavljanje i uslove za obavljenje trgovine. str. nesvjesni da i sami de facto elaboriraju teoriju821 prava zaštite potroša~a. zaštita potroša~a. 64/04.

sanitarne i druge uslove za obavljanje pojedinih djelatnosti. glasnik BiH“. br. usluge osiguranja. primjenjiva}e se Zakon o zaštiti potroša~a u Bosni i Hercegovini. dalja poglavlja ZOT-a ure|uju materiju prava konkurencije kroz pravne institute: monopolisti~kog djelovanja. daje samo naznaku da sve što je u vezi sa zaštitom potroša~a. ne samo u sferi korištenja prehrambenih proizvoda.826 Oblast zaštite potroša~a. 826 Zakon o zaštiti potroša~a u Bosni i Hercegovini („Sl. kao i imenovane slu~ajeve nesporno je da je jedan od osnovnih ciljeva ove. glasnik BiH“. gra|anima kao potroša~ima. br. Brojni su i drugi zakonski projekti i akti koji su karakteristi~ni za ovu oblast. br. ili posebo u generalne klauzule. Ova materija se. Ovo posebno kada se. iz samih zakonskih tekstova. a kako bi se pristupilo njegovoj potpunoj implementaciji. odnosno koji treba da propišu tehni~ke. turisti~ke paket aran`mane i vremenski zakup turisti~kih objekata (time sharing). u vezi sa zaštitom potroša~a. o potrebi donošenja propisa koji su „tehni~ke prirode“.posebno na kantonalnom nivou u Federaciji BiH.824 Zajedni~ko ure|ivanje oblasti zaštite potroša~a. a ono što nije regulisano ovim Zakonom. u svom esencijalnom pogledu. Cilj svih njih je dalje „usavršavanje“ sistema i mjera zaštite potroša~a. uklju~ivo i ~injenicu da ova materija ne mo`e da trpi entitetske granice. 45/04). Nije samo donošenje podzakonskih akata simptomati~no i potrebno za implementaciju ZOT-a. Radi se.827 Ne ulaze}i u enumeraciju pojedinih instituta prava konkurencije. prodaju na kredit. sve više izdi`e na dr`avni nivo. špekulacije i ograni~avanja tr`išta. 825 Tako ~lanom 3 Zakona o tehni~kim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanje uskla|enosti vrši se pozivanje na harmonizirane evropske standarde neke od evropskih organizacija za standardizaciju (CEN) ili standarde Evropskog komiteta za elektrotehni~ke standarde (CENELEC). prije svega. 2/95 i 19/96). Zakon o tehni~kim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanje uskla|enosti („Sl. kroz primjenu odredbi Zakona o zaštiti potroša~a. Ono što je interesantno. 285 . br. elektronske instrumente pla}anja. kao i Evropskog telekomunikacionog instituta (ETSI). glasnik BiH“. nelojalne konkurencije. novine Federacije BiH“. garancije i garantne rokove. oglašavanje. prodaju od vrata do vrata (direktna prodaja). 824 Tako: Zakon o opštoj sigurnosti proizvoda („Sl. br. 827 Ovdje je potrebno napomenuti da su svi pobrojani pravni instituti u potpunosti preuzeti iz ranijeg Zakona o trgovini („Sl. Zakon o nadzoru nad tr`ištem u Bosni i Hercegovini („Sl. dalje }e se citirati kao: ZZP). 17/02. vidi standardna upotreba termina koji se koriste u okviru prava zaštite potroša~a Evropske unije. 45/04). danas zasebne grane prava. vezanih posebno za: deklarisnje proizvoda. prodaja na daljinu. i zaštita potroša~a kao pojedinaca. ali u obzir dolazi i pru`anje drugih vrsta usluga. glasnik BiH“. donošenjem zajedni~kih zakona. odnosila bi se na sektore pru`anja komunalnih usluga. br. 45/04) i Zakon o flaširanim pitkim vodama Bosne i Herecgovine („Sl. a sve u ovisnosti od vrste materije koja se ure|uje. glasnik BiH“. potroša~ke kredite. ve} i tehi~kih roba postaje imanentno našem pravnom sistemu.825 Sam ZOT. 45/04).

naspram ove ciljane kategorije. a to su: sloboda organizovanja privrednih subjekata.ugovori. na ostvarivanje osnovnih. do sada pobrojane zakonske akte. kao i njihova kumulacija. ~lan 3-8 ZOK-a. str. bitnih ili opštih preptostavki ove grane prava. Radi se o slijede}im kategorijama: monopolskom djelovanju.. konkurenciji i ugovorima ili pojedinim odredbama ugovora izme|u privrednih subjekata kojim se. 829 Specifi~nost pojedinih od pobrojanih pravnih instituta jeste njihovo regulisanje na dr`avnom nivou. br. 444-450. 2001. „Poslovno pravo . br. 833 Pobli`e o ovom pitanju vidjeti kod: Prof.830 Bosna i Hercegovina i na ovom planu prati intencije koje su prisutne i u ranije pobrojanim propisima. a odnose se na usaglašavanje ove materije sa brojnim me|unarodnim konvencijama. prije svega. prije svega. a time i zaštite prava potroša~a. prete`no represivan karakter sankcija i postojanje specifi~nosti u podsistemu sankcija za svaki institut prava konkurencije ponaosob. str. Ekonomski fakultet u SarajevuIzdava~ka djelatnost. dr.. 2004. Pravo konkurencije karakteriše izuzetno slo`en sistem sankcija. 29. Zakon o konkurenciji828 unosi odre|ene novine. str. 286 . mogu}nost kumulativne primjene pojedinih vrsta sankcija za isto po~injeno djelo.. Veljko Trivun. Sarajevo. Osnove ovog usaglašavanja ugra|ene su u Zakon o vanjskotrgovinskoj politici. cit. i na me|unarodnom planu. dr. op. Osnovni ciljevi brojnih me|unarodnih konvencija usmjereni su. za privredne entitete. karakteriše: uklju~enost društvenih i pravnih sankcija. dr. Ovakva praksa je.834 Pravo konkurencije ne poznaje postojanje posebne tu`be o ništavosti 828 Zakon o konkurenciji („Sl. Svi pojedina~ni instituti usmjerni su. Sarajevo: Ekonomski fakultet u Sarajevu-Izdava~ka djelatnost.. sloboda ugovaranja i sloboda utakmice.28.832 ali i u sve.833 Radi se o posebnim obilje`jima metoda prava konkurencije koje. bitna i vezana. 12/97). 444. 30/01. 829 Poglavlje II. izuzetno bitna. u pogledu re`ima sankcija. U odnosu na materiju ZOT-a. Poslovno pravo. 459-503. Miloš Trifkovi}. bez obzira da li su isti donešeni na dr`avnom ili entitetskom nivou. kao i eksplicitno spominjanje zaštite potroša~a na prvom mjestu. cit. dr. dalje }e se citirati kao: ZOK). Miloš Trifkovi}. na zabranu restriktivne poslovne prakse. dovode u neravnopravan polo`aj korisnici roba i usluga (potroša~i). „Me|unarodno poslovno pravo i arbitra`e“. 831 Trifkovi} dr Miloš.. 834 Citat prema: Prof. a potom i za sve potroša~e. op. 460 832 Zakon o vanjsko-trgovinskoj politici Bosne i Herecgovine („Sl.831 Ove se pretpostavke odnose na inostrane privredne subjekte tako da je konzistentno ure|ivanje materije zaštite potroša~a i pretpostavke zaštite potroša~a od nelojalnog nastupanja inostranih subjekata. glasnik BiH“. str. Mili} Simi} i doc. vrijedonosni papiri i pravo konkurencije“. u po~etku. glasnik BiH“. prof. 830 Pobli`e vidjeti kod: Trifkovi} dr Miloš i Omanovi} dr Sanjin.

a s obzirom da se radi o nedopuštenim obligacijama.. Presude donešene u ovim slu~ajevima imaju dejstvo erga omnes. posebno sa stanovišta podnošenja tu`be od strane potroša~a kao pojedinca. cit. 835 Vidjeti Zakon o obligacionim odnosima. Radilo bi se o primjeni pravila vezanih za apsolutnu ništavost pojedinih pravnih akata ili obligacija u konkretnom slu~aju. stavljanje robe van prometa i njeno uništenje. a koje posluje najmanje godinu dana prije pokretanja sudskog spora. a ni ZZP ne poznaju postojanje posebnih konkurencijskih tu`bi koje je poznavalo zakonodavstvo ex SFRJ. odnosno fizi~kog lica. Sarajevo: Svjetlost. 131-142 i 150-152. „Pravo konkurencije“. Miloš. posebno nas interesuju tu`be . poznavao je postojanje tri specifi~ne konkurencijske tu`be. op. oduzimanju robe. prema kome se protiv trgovca mo`e podnijeti tu`ba nadle`nom sudu ako: u pravnom prometu sa potroša~ima primjenjuje naprihvatljive opšte uslove poslovanja ili prilikom zaklju~enja ugovora ponudi formularne ugovore koji sadr`e odredbe nepovoljne za potroša~a ili su u suprotnosti sa dobrim poslovnim obi~ajima i odredbama ovog zakona. Miloš Trifkovi}. ~lanove 47 i 51. 838 O ovome posebno vidjeti: Prof.835 Umjesto primjene opštih pravila obligacionog prava sa novim zakonodavstvom mogu}a je primjena pravila prema ZZP-u. 836 Pobli`e o ovome vidjeti kod: Trifkovi} dr. Zakon o suzbijanju nelojalne utakmice i monopolisti~kih sporazuma iz 1974. 1981. i to: zabrana daljnjeg vršenja djela nelojalne utakmice i/ili monopolisti~kog sporazuma. Ni ZOT. Ovu tu`bu mo`e da podnese svako pravno lice u ~ijoj je nadle`nosti zaštita prava i interesa potroša~a. Dometi ove tu`be nisu upotrebljivi u punoj mjeri u pravu konkurencije tako da se i dalje treba zadr`ati mogu}nost pozivanja na opšta pravila obligacionog prava. Mjere koje se mogu primjeniti kre}u se od: zabrane obavljanja trgovine do otklanjanja nepravilnosti. g. 837 ^lanovi 54-60 ZOT-a.. str. Odgovornost za ova djela bi bila objektivne prirode. pa do podnošenja prijave Uredu za konkurenciju i zaštitu potroša~a. 30. 287 .836 ZOT poznaje samo mjere iz upravnog postupka koje mogu da preduzimaju tr`išni inspektori i to u okviru obavljanja svoje nadzorne funkcije nad primjenom odredbi zakona.pravna sredstva sa kojima raspola`u potroša~i. 447-448.839 Zna~i da bi konkretan tu`beni zahtjev bio usmjeren na zabranu daljnjeg vršenja djela protivnog pravilima vezanim za pravo konkurencije. Za podnošenje tu`be ovlašteno je poslovno udru`enje ili komora kod koje je trgovac u~lanjen.Poslovno pravo. 839 ^lan 154 ZOO. a koja su u nadle`nosti inspekcijskih dr`avnih organa. To ne isklju~uje mogu}nost primjene opštih pravila obligacionog prava. zatvaranja poslovnog prostora. dr.838 Na prvom mjestu se nalazi zahtjev da se otkloni izvor opasnosti.837 Neovisno od ovih rješenja.pravnih akata vezanih za nedopuštena konkurencijska djela. str. otklanjanje stanja stvorenog tim djelima i objavljivanje presude u sredstvima javnog informisanja.

odnosno našeg nacionalnog prava. 844 Posebno vidjeti kod Trifkovi} dr Miloš.samo što bi se teret dokazivanja nalazio na tu`iocu. Radilo bi se o tu`bi kojom bi se tra`io povrat u pre|ašnje stanje. 503. a ovdje se ovo pitanje spominje iz razloga što bi. str. u slu~aju spora došlo do sukoba zakona. 31. Pravila vezana za privremene mjere }e se prosu|ivati po pravilima vezanim za parni~ni i izvršni postupak. a kada se na doma}em tr`ištu pojave inostrani subjekti.843 Posebno. odnosila na imenovane slu~ajeve nelojalne konkurencije. 841 ^lanovi 165 i 185 ZOO. kao i zaštitu od nelojalnog postupanja kako trgovaca tako i potroša~a. radi se o pitanju koje. Radi se o devijantnim oblicima 840 ^lanovi 157 i 198 ZOO.844 Me|utim. opet. Razlog le`i u ve} izlo`enoj ~injenici da pravo konkurencije više ne poznaje postojanje posebnih konkurencijskih tu`bi. Nepostojanje posebnih konkurencijskih tu`bi dovodi do toga da se ova pitanja ure|uju kroz opšta pravila obligacija ~ime se. najprije.op. na taj na~in. Drugi zahtjev bi se odnosio na prestanak povrede prava li~nosti.. prema pravilima me|unarodnog privatnog prava.840 Radi se o širenju i pronošenju neistinitih navoda tako da bi se ova tu`ba. Ovdje u obzir mogu do}i i pravila vezana za eksteritorijalnu primjenu antitrustovskog prava. te da je i proizvelo negativne posljedice. Zna~i u obzir bi došla primjena doma}eg. 843 Za razliku od prethodnih tu`bi u ovom slu~aju osnov za podnošenje iste ja Zakon o parni~nom postupku ~lan 187. mogla deifinisati kao obi~na šteta i izmakla dobit. Djela nelojalne konkurencije u sebi nose poseban stepen društvene opasnosti. ali i primjene principa lex loci delicti commisi. Me|unarodno.841 ^etvrta tu`ba bi se odnosila na nadoknadu nov~ane štete. 288 . 32. To je jedan od razloga što ova djela u sebi mogu da nose i elemente bi}a pojedinih krivi~nih djela. Iz ovog dijela izlaganja vidljivo je zašto se o modalitetima zaštite prava potroša~a govori kroz pravila vezana za pravo konkurencije. Ova tu`ba ima opšte dejstvo. Ovo je posebno interesantno sa stanovišta direktnih stranih ulaganja. cit. uz svaku od tu`bi. a u ovisnosti od fakti~kog stanja i konkretnog tu`benog zahtjeva bi se.. a u vezi sa pravilima oko nadoknade nematerijalne štete. u obzir bi došla i primjena odredbi ~lanova 199-205 ZOO. a što podrazumijeva da je djelo protivno pravilima lojalne konkurencije ve} u~injeno. a koja u sebi uklju~uju opšti re`im zaštite. To bi zaslu`ivalo pa`nju posebnog rada. u sebi inkorporiše više problema. u tom slu~aju. Posljednja bi bila posebna konstitutivna tu`ba koja bi bila upravljena na utvr|ivanje postojanja izvršenog djela. a sve do okon~anja sudskog postupka. 842 ^lanovi 154 i 185 ZOO.842 Ova šteta. Posebna je tu`ba za naturalnom restitucijom. jedinstveno posmatraju i pravna sredstva vezana za zaštitu po opštim pravilima obligacionog prava. Njen domašaj }e ovisiti od na~ina preciziranja konkretnog tu`benog zahtjeva. mo`e se tra`iti i izricanje privremene mjere.

U ovom drugom slu~aju se mora povu}i razlika izme|u deliktne subjektivne odgovornosti naspram objektivne odgovornosti. 846 Krivi~ni zakon Federacije BiH („Sl. dualizam. novine Federacije BiH“. usluga i kapitala ovdje se odnosi na privredni saobra}aj izme|u entiteta i Distrikta Br~ko..849 Radi se o pandanu privrednih prestupa.848 Novinu predstavlja uvo|enje pojma prekršaja na dr`avnom nivou. odnosno njenih posebnih slu~ajeva.847 Ograni~avanje slobodnog kretanja ljudi..Me|unarodno.850 Cijelo obligaciono pravo se zasnivalo na ugovoru.. br. br. ~lan 241. Odgovornost za prouzrokovanu štetu ima svoje i društveno i zaštitno zna~enje. u daljem tekstu: ZOO). str. dr Miloš Trifkovi}. „Kada zajednica ne bi dr`ala u ruci odgovornost za štete.845 Radi se o krivi~nim djelima protiv privrede. tako i odgovorna lica u pravnom licu. cit. 848 ^lan 55 ZOT-a. 289 . 20/04). glasnik BiH“. br. 847 Krivi~ni zakon Bosne i Hercegovine („Sl. 849 Zakon o prekršajima Bosne i Hercegovine („Sl. kako za pravna lica.op. Prema Krivi~nom zakonu Federacije BiH846 zaprije~ena je povreda ravnopravnosti u vršenju privredne djelatnosti. U nedostatku pojedinih zakonodavnih rješenja ostaje otvorena mogu}nost korištenja instituta ove grane prava. u obzir dolazila na dva polja. štete bi se 845 Pobli`e kod: Prof.. 3/03. Ova koncepcija je zadr`ana do danas i istu je usvojio i ZOO. Zaprije~ene su nov~ane sankcije. kod zaštite potroša~a. Vremenom se struktuiraju razlike izme|u ugovornog i vanugovornog prava ~ime u obligacionom pravu dolazi do cijepanja prava u tzv. Od daljnjih sankcija ZOT tako poznaje privredne prestupe za povrede pravila vezanih za lojalno konkurisanje pri ~emu su zaprije~ene nov~ane sankcije. dok drugo polje obuhvata opšti re`im odgovornosti za naknadu štete. roba. Krivi~na djela su posebno taksativno pobrojana i ova materija je ure|ena na dr`avnom i entitetskom nivou. Prvo se odnosi na re`im ugovorne odgovornosti. S obzirom na specifi~nost materije pitanja zaštite potroša~a se ~esto posmatraju izvan konteksta klasi~nih pravila obligacionog prava. 448.ponašanja u~esnika u privrednom prometu. odnosno u obligacionom pravu je vladao svojevrstan monizam. roba i kapitala na teritoriji Fedracije BiH. 37/03). Kao osnovni izvor prava pojavljuje se Zakon o obligacionim odnosima. Skoro istovjetnu stilizaciju sadr`i i ~lan 204 Krivi~nog zakona Bosne i Hercegovine. glasnik BiH“. Primjena ZOO bi. 47/03). Štete se dešavaju kako pravnim licima tako i pojedincima. br. poslovanja i sigurnosti platnog prometa. novine R BiH“. odnosno o povredi pravila materijalnog i finansijskog poslovanja. Radi se o krivi~nom djelu gdje se susre}emo sa zloupotrebom slu`benog ili uticajnog polo`aja kojim se ograni~ava slobodno kretanje ljudi.. 850 Zakon o obligacionim odnosima preuzet je u pravni re`im Bosne i Hercegovine („Sl. Zaprije~ena je zatvorska kazna od 6 mjeseci do 5 godina.

kao takvi. kao u~esnike u prometu. jednaka vrijednost uzajamnih davanja. Glava I Osnovna na~ela. 1971. savjesnost i poštenje. Ugovorna odgovornost zaštite potroša~a definisana je u okviru odjeljka vezanog za zaklju~ivanje ugovora. prema ZOO. kao i dijelova koji se odnose na: zaklju~ivanje ugovora i opšta dejstva ugovora. tako|er. obilje`ja predmeta obaveze. kao zasebna kategorija isti~e u ~lanu 8 i ~lanu 9 ZOO gdje se u~esnicima u prometu name}e obaveza da ne smiju da nanose štetu drugim u~esnicima na tr`ištu. opšti principi i pravna na~ela itd. sudska i arbitra`na praksa. treba posebno izdvojiti slijede}a: ravnopravnost u~esnika u obligacionim odnosima. manifestuje šteta i odgovornost za istu. zabrana stvaranja i iskorištavanja monopolskog polo`aja. „Odgovornost za štete“. Glava II Nastanak obaveza . Zaklju~ivanje ugovora.851 Istorijski posmatrano odgovornost za štete je. Osnovni instituti su: sposobnost ugovornih strana. Odsjek 4. ovlaštenja trgovinskog putnika i ovlaštenja lica koja oba851 Mihajlo Vukovi}. U okviru ovih na~ela potroša~ se. Ovo posebno s obzirom na princip jedinstvenosti pravnih normi iz ZOO na postupanja pravnih i fizi~kih lica. poslovnog punomo}ja. primjenljivi i na potroša~e. u obzir uvijek treba uzeti i poštivanje osnovnih principa obligacionog prava. a u smislu krajnjih konzumenata potroša~kih dobara i usluga. Naime i dalje se zadr`ao stav da se kao kriterij ponašanja u~esnika u prometu. Radi se o principima i pravilima koja se danas mogu posmatrati kao univerzalna. Od ostalih na~ela. Ona su primjenljiva i na potroša~e. a sa stanovišta zaštite potroša~a? Osnovi te zaštite nalaze se u osnovama obligacionih odnosa i to u okviru osnovnih na~ela. Opšta dejstva ugovora. str. 852 ZOO. du`nost ispunjavanja obaveza i ponašanje u~esnika na tr`ištu u izvršavanju obaveza i ostvarivanju prava. Odsjek 5. Zajedni~ko. Dvostrani ugovori i Odsjek 6. za oba oblika odgovornosti jesu osnovna na~ela obligacionog prava. kao prvi osnov zaštite potroša~a. Neva`nost ugovora. zabrana zloupotrebe prava.Odsjek 1. pravna nauka. zabrana prouzrokovanja štete. opšta obilje`ja ugovora kao izvora obligacije. 290 . o opštim postulatima ugovornog prava koji su. Kako se.pretvorile u nasilje i pravo ja~ega“. Na~ela obligacionog prava svoj zna~aj imaju u ~injenici da ista uvijek mogu da predstavljaju pravni osnov za podizanje tu`benog zahtjeva. ujedno. 9. a koja su u funkciji zaštite potroša~a. potroša~ima i društvenoj zajednici u cjelini. Zagreb: Prosvjeta. pored propisa mogu upotrebljavati i: dobri poslovni obi~aji. prvobitno. Odsjek 2 ZOO posebno tretira pitanja: zastupanja. 33. imala isklju~ivo ugovorni karakter. i polazni osnov za odre|ivanje ugovorne odgovornosti. punomo}stva. odnosno realizaciju svog subjektivnog prava prinudnim putem. Time se. mane volje i forma za pojedine vrste ugovora.852 Ovo je. na~in zaklju~enja ugovora. Radi se.

zajam i djelo. Svaka od pobrojanih pravnih kategorija. Odgovornost po osnovu krivice. poseban zna~aj imaju odredbe vezane za: odgovornost za materijalne i pravne nedostatke ispunjenja ugovorne obaveze. Posebni slu~ajevi odgovornosti. Sa stanovišta pravne zaštite potroša~a u obzir bi dolazila subjektivna koncepcija kada je proizvo|a~ i/ili pravno lice koje pru`a usluge štetu prouzrokovalo namjerno ili nekim od oblika nepa`nje. mogao bi biti predmet posebne obrade. Kod objektivne odgovornosti u obzir bi dolazila primjena posebnih pravila vezanih za odgovornost proizvo|a~a stvari sa nedostatkom. osiguranje i bankarski ugovori. Mimo posebnih odredbi ZOO. Njegova pravila }emo detaljno ishoditi. Odsjek 2.855 34. odnosno obaveza. Opšta na~ela. djelo. prekomjernog ošte}enja. nemogu}nost ispunjenja. Radi se o klasi~nim pravilima obligacionog prava gdje se odgovornost dijeli na: subjektivnu ili odgovornost po osnovu krivice za štete prouzrokovane namjerno ili nepa`njom i odgovornost objektivne prirode za štete od opasne stvari ili opasne djelatnosti. nesporno je da se radi o posebnim pravnim institutima.nastanak obaveza. 291 . ostava.853 Bez obzira što materija vanugovorne odgovornosti sistematikom ZOO svoje mjesto nalazi u okviru iste Glave II . Odsjek 1. U pogledu nadoknade štete zadr`a}emo se na osnovnoj podjeli na nadoknadu materijalne i nematerijalne štete. 854 Odjeljak 2. Sljedstveno tome. licenca. Odgovornost za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti i Odsjek 6.854 Zakonodavac je išao logikom da se i ugovor i delikt tretiraju kao posebni izvori obligacije. u okviru ove glave svoje mjesto su našli i ostali izvori obligacija. zelenaških ugovora. 855 ^lanovi 179 i 184 ZOO. Odgovornost preduze}a i drugih pravnih lica prema tre}em. kao i odgovornost u vezi sa vršenjem poslova od opšteg interesa. Ve}ina ovih ugovora su posebno obra|eni i u Zakonu o zaštiti potroša~a Bosne i Hercegovine kao lex specialis. koje se odnose na pojedine imenovane ugovore obligacionog. Odsjek 5. Prouzrokovanje štete.vljaju odre|ene poslove. raskidanje ugovora zbog njegovog neispunjenja. organizovanje putovanja. zajam. kontrola roba i usluga. Poseban zna~aj imaju pravila vezana za ništave i rušljive ugovore. prevoz. odnosno pravnih instituta. prigovor neispunjenja ugovora. Od posebnih oblika odgovornosti pa`nju zavrje|uje odgovornost preduze}a i drugih pravnih lica prema tre}em. U pogledu posebnih odredbi ZOO poseban interes zaslu`uju odredbe vezane za slijede}e imenovane ugovore: prodaja. a time i poslovnog prava. Materijalna šteta se definiše na razli~ite na~ine i obi~no se tretira kao umanjenje postoje}e 853 Izuzeci bi se odnosili na: prodaju. ali to cilj ovog rada ne zahtjeva. kao i opštih uslova ugovora. dejstvo promijenjenih okolnosti. Odsjek 4.

1998. str. kao i kodeksi ponašanja proizvo|a~a. kao nad i transnacionalnoj tvorevini.imovine (prosta šteta) ili nenastupanje njenog pove}anja koje se redovno moglo o~ekivati (izgubljena dobit). Danas postoje razvijeni i usaglašeni parametri i instrumenti kontrole kvaliteta proizvoda i usluga. Razvojem robne proizvodnje i razvojem agresivnih metoda prodaje. bilo kao supsidijarna rješenja. imaju jako razvijene. a posebno prehrambenih. 23-39. koliko god da je posebna cjelina. kao i paleta rješenja koja nam daje ZOO. 292 . Nematerijalna šteta bi bila ona šteta koja ne poga|a pojedinca u imovini ili tijelu. mo}ne i uticajne. Vezano za nematerijalnu štetu. odnosno davalaca usluga. U slu~aju nepostojanja legislativnih rješenja lex specialis priorode uvijek nam na raspolaganju ostaje korištenje nekog od pravnih instituta obligacionog prava. Kao što }e se vidjeti. 11. to prije svega vrijedi za princip subsidijarnosti. U slu~aju postojanja posebnih rješenja obligaciono-pravni postulati }e uvijek na}i svoje mjesto za primjenu bilo kao principi. kod zaštite potroša~a. I prva i druga situacija su primjenljive na zaštitu potroša~a. sud potroša~a i mišljenje javnosti vrlo je bitno i odre|uje tr`išnu poziciju proizvo|a~a i distributera svih proizvoda. komunitarno pravo zaštite potroša~a. Beograd: Nomos. U isto vrijeme. nego i osobenog na~ina na koji se elemenat zajedništva iskazuje u komunitarnom pravu. Pored toga.856 Nematerijalna šteta uvijek egzistira u onim situacijama kada naknada u naturi ili nov~ana nadoknada nisu adekvatne šteti. nov~ana naknada za slu~aj smrti. Potroša~i imaju svijest o „mo}i“ kojom raspola`u. Iz ovog dijela izlaganja jasno je da su klasi~ni instituti obligacionog prava nezaobilazan obrazac ponašanja u svim oblastima `ivljenja pa tako i na polju pravne zaštite potroša~a. Brojni su pravni osnovi. neminovno je i refleks ne samo nacionalnih pravnih rješenja. ali i doktrinu supremacije komunitarnog prava i njegove izravne primjene i izravnog dejstva povodom nadle`nosti EZ i efe856 Pobli`e o vrstama šteta i njihovoj nadoknadi kod: Obren Stankovi}. „Naknada štete“. nov~ana naknada za pretrpljene fizi~ke bolove i umanjenje `ivotne aktivnosti. kao i naknada budu}e predvidljive štete. odnosno kada naturalna restitucija ili ispla}eni novac nisu dovoljan ekvivalent za prouzrokovanu štetu. Njihova „mo}“ normirana je u propisima i institucionalizirana u organizacijama za zaštitu potroša~a. organizacije i udru`enja za zaštitu potroša~a. najprimjernija bi bila primjena: objavljivanja presude o trošku štetnika. Visokorazvijene zemlje i tr`išne ekonomije. razvijaju se razli~iti oblici organizovanja potroša~a i razli~iti instrumenti zaštite potroša~a. Institucionalna organizacija za{tite prava potro{a~a u pravu Bosne i Hercegovine 35.

tu`ilaštva kod postojanja obilje`ja krivi~nog djela i arbitra`e kao nedr`avni sudovi. ali i drugih u~esnika u poslovnim odnosima su: nadle`ni redovni sudovi. kao i na kantonalne propise u Federaciji BiH. inspekcijski i drugi organi u skladu sa zakonom. Harmonizacija pravne za{tite potro{a~a prema pravilima komunitarnog prava 37. Prema odredbama Zakona o opštoj sigurnosti proizvoda to su: dr`avno i entitetska ministarstva trgovine. Neki od njih djeluju na lokalnomopštinskom planu. Pravno–politi~ki gledano formula minimalne harmonizacije ima kompromisni karakter. 36. Ministarstvo trgovine i turizma RS. kao organi koji se nalaze direktno u slu`bi zaštite interesa potroša~a. Subjekti odgovorni za zaštitu potroša~a u Bosni i Hercegovini prema ZOK su: Konkurencijsko vije}e na nivou Bosne i Hercegovine i Uredi za konkurenciju i zaštitu potroša~a na entiteskom nivou. udru`enja potroša~a. kao i oni koji egzistiraju na dr`avnom nivou. brojnost pozitivnih propisa. Kada je rije~ o njegovom sadr`inskom oblikovanju. drugi na kantonalnom. Prema odredbama ZZP-a to su: organi prema odredbama ZOK-a i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. a zemljama ~lanicama ostavlja samo ograni~eni prostor djelovanja. obrazovne institucije. kako zakonskih tako i podzakonskih. Vije}e za zaštitu potroša~a Bosne i Hercegovine. glavni su od razloga postojanja velikog broja kontrolnih i regulatornih organa u ovoj oblasti. za informisanje i obrazovanje i za pravo na predstavljanje etabliraju samo minimalnu zaštitu. 12. mediji i štampane publikacije. Posebnim propisima.kta komunitarnog prava. potom postoje entitetski. Komisija je dobila sa Jedinstvenim evropskim aktom nadle`nosti u oblastima potroša~kog prava koje su bile oja~ane 293 . Sa iznimkom mjera koje je obuhvatila EZ kako bi ostvarila pravo potroša~a na zaštitu zdravlja i sigurnosti. Misli se na entitetske zakone. Prema odredbama Zakona o trgovini to su: Ministartsvo trgovine Federacije BiH i tr`išni i inspekcijski organi organizovani prema posebnim zakonima. sva pravna na~ela za zaštitu ekonomskih interesa potroša~a. Ministarstvo trgovine Federacije BiH. slo`ena dr`avna struktura Bosne i Hercegovine. Posebno mjesto zauzima pravo za naknadu pretrpljene štete jer pravno na~elo jemstva za proizvode cilja na potpunu harmonizaciju. Brojnost instituta u okviru prava potroša~a. ostvarivanju jedinstva komunitarnog prava i prava u EU slu`e principi negativne i minimalne harmonizacije.

sa kojima je zemlje ~lanice. Razvijena pravna ure|enja. 08. Evropska komisija se. pozivala na djelovanje.858 Naj~eš}e mjere politike zaštite potroša~a. a ne samo direktivama. `ive sa divergentnim pravnim odredbama. Kao uistinu novi pravni instrument pojavljuje se u diskusiji o evropskom pravu koregulacija. 189 stav 5 poznaje preporuke kao pravno neobavezuju}e akte. u razli~itim pravnim krugovima i razli~itim pravnim kulturama. onda se treba razjasniti. ex. Evropska komisija se programski prebacuje na novi politi~ki cilj potpune harmonizacije. Vjerovatno se zna~aj principa o minimalnoj harmonizaciji pravno teoretski. Što intenzivnije EZ bude forsirala jedinstveno tr`ište utoliko }e manje trpiti samostalne akcije. do sada. Dosadašnja diskusija se previše koncentriše na nivo materijalnog prava. Komisija je vjerovala fleksibilnijim pravilnicima. ~l. kao u SAD. odnosno sa razli~itim intenzitetom upotrebe. Iako odredbe ~lana 95. Zemlje ~lanice brane svoje nacionalne. 06.ugovorima iz Mastriha i Amsterdama. govore o mjerama. a bez direktnih sankcija za njihove prestupe. 294 . Komisija više ne}e dozvoljavati da zemlje ~lanice i dalje njeguju svoje „potroša~ke baštice”. 38. Ako je to tako. pa tako i u oblasti potroša~kog prava. 2002. UEZ. ex. Ona zanemaruje da se ~ak i jednaki pravni standardi. Uz pomo} ovog principa se odr`avaju nacionalne tradicije i kulture naspram pristupa komunitarnog prava. 858 KOM (2002) 278. 06. Pored pravno obavezuju}ih akata ~lana 249 stav 5. pravne i kulturne tradicije pozivaju}i se na na~ela minimalne harmonizacije. da li razli~itosti u sprovo|enju prava izazivaju daleko ve}e posljedice nego razli~iti materijalni pravni standardi. ~l. U suštini.857 Potpuna harmonizacija pretpostavlja i gašenje nacionalnih prava zaštite potroša~a zemalja ~lanica. bazirala na direktive kao najprikladnije sredstvo ujedna~avanja prava Zajednice. rije~ je o spajanju obligacionih prava sa neobavezuju}im pravilima. Komisija ni u jednom momentu nije ozbiljno razmotrila mogu}nost da putem uredbi zadire u pravno ure|enje zaštite potroša~a zemalja ~lanica. odnosno sudjeluju}e krugove. nejednako upotrebljavaju. 100a. temeljene na stvaranju 857 COM (2002) 208 final. kao i pravno dogmatski precjenjuje. 05. 2002. O~igledno da na taj na~in.

juna 2002. Diskusija dobija oblike u raspravi oko nosivosti i dalekose`nosti strukturne nadle`nosti po pitanju da li i dokle se mo`e podr`avati evropsko ugovorno pravo sa ~lanom 153. Nova verzija Zakona o zaštiti potroša~a usvojena je 04. da odre|enom zajedni~ko-pravnom stanju regulacije nacionalnom sudu da pravce koje u budu}nosti mo`e samostalno slijediti. 10. Dalje. u tekstu opštih odredbi se daju definicije: trgovca. Norbert. odr`anoj 25. Pošto nam je ZZP temeljni zakon dalje se nedaje samo pregled pojednih instituta. na sjednici Predstavni~kog doma. a) Ustava Bosne i Hercegovine.10. nalaze svoje uporište u ~lanu 95 UEZ. U nastavku izlaganja vezanog za sam ZZP napravi}e se kratak osvrt na zna~ajnije detalje. Na osnovu ~lana IV.. Posebno }e biti rije~i o pravnim sredstvima vezanim za zaštitu prava potroša~a. godine na sjednici Pralamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. str. odnosno ~lanom 95.jedinstvenog tr`išta. op. do sada je Komisija koristila ~lan 95. kako bi sprovela pravna na~ela za zaštitu potroša~a.860 Dakle. godine i na sjednici Doma naroda. Sam sadr`aj je jako sli~an sadr`aju prethodno navedenih i pojašnjenih direktiva. 295 . To izlaganje }e indirektno uputiti i na rješenja u okviru prava konkurencije i klasi~nih pravila obligacionog prava o kojima je ve} bilo rije~i. 860 Reich. Ova nadle`nost nije neograni~ena. Rs. Harmonizacija pravne za{tite potro{a~a u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine 39. odr`anoj 20. Posebno su pobrojana 859 EuGH. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. godine usvojila je Zakon o zaštiti potroša~a u Bosni i Hercegovini. 5.2006. ako se na to ograni~ava. juna 2002.859 Evropski sud je otkrio sa tabak-presudom krhku osnovu strukture nadle`nosti u pravu zaštite potroša~a. proizvo|a~a.04. 33. jer radi se o modernom zakonu zasnovanom na direktivama Evropske unije o zaštiti potroša~a. kako bi im pomogao pri tuma~enju komunitarnog prava. nego i „tehni~kih rješenja“ vezano za usaglašavanje ove materije sa pravom Evropske unije. 4. što potvr|uje Evropski sud Tabak-presudom od 05.4 ZZP-a potroša~ se definiše na ve} opisani na~in. Iza visokog nivoa ustavne podjele nadle`nosti krije se daljnji problem koji nastaje iz rastu}e prakti~ne va`nosti komunitarnog prava. 13. odnoso davaoca usluga. 2000. godine. Unutar njemu odre|ene jurisdikcije Evropskom sudu preostaje samo. Nacionalni sudovi sve ~eš}e pozivaju Evropski sud. C-376/98. kao i pojam proizvoda.2000. cit. U ~lanovima 1.

pravo na informisanje. a prodaja roba i pru`anje usluga mora da se odvija pod istim uslovima prema svim potroša~ima. Drugi dio je vezan za obavezu obavljanja trgovinske djelatnosti na pošten na~in. . . Nesumnjivo je da se. ovim poglavljem da proizvodi moraju imati deklaraciju u skladu sa Zakonom. radi o entitetskim zakonima o obligacionim odnosima. Ovo poglavlje definiše i pojam rasprodaja i na~in oglašavanja i sprovo|enja iste.pravo na izbor. O kom obliku odgovornosti }e se raditi u ovisnosti je od slu~aja da li se radi o odgovornosti za puštanje u promet tehni~kog proizvoda sa nedostatkom ili drugih potroša~kih dobara.pravo na `ivot i rad u zdravoj i odr`ivoj okolini.pravo na obrazovanje o pitanjima potroša~a. 296 . Deklarisanju proizvoda je posve}ena posebna ~etvrta glava ZZP. Zabranjena je diskriminacija potroša~a po bilo kom osnovu. napisanu na jednom od slu`benih jezika u upotrebi u BiH. O njima }e biti rije~i kod poglavlja vezano za sudsku zaštitu prava potroša~a. Nala`e se. u kontekstu tvrdnje da zaštita potroša~a pred sudovima mo`e da se odvija i po osnovu individualnih zahtjeva potroša~a. odnosno standardima. Odgovornost za promovisanje i implementaciju prava potroša~a odgovorni su nadle`ni organi u Bosni i Hercegovini. Ovo poglavlje definiše: isticanje cijene proizvoda. 42. Tre}i dio ZZP je posve}en prodaji proizvoda i pru`anju usluga. te nedostataka proizvoda. u ovom slu~aju. a ne samo institucija pobrojanih u ZZP. tako|er. .pravo na naknadu štete i kompenzaciju. . . Ova odredba ZZP je.pojedina osnovna prava potroša~a. 41. Radi se o slijede}im pravima: .pravo pristupa osnovnim robama i uslugama. U svakom slu~aju radi}e se o primjeni pravila o objektivnoj i subjektivnoj odgovornosti. tehni~kim i drugim propisima. ambala`iranje roba. . 43. ZZP reguliše da }e proizvo|a~ biti odgovoran za štetu prouzrokovanu greškom u njegovom proizvodu u skladu sa odredbama zakona kojim se ure|uju obligacioni odnosi u Bosni i Hercegovini. Prodaja proizvoda i pru`anje usluga mora se odvijati u skladu sa dobrim poslovnim obi~ajima. ozna~avanje svojstava proizvoda. . Glava peta samo jednim ~lanom reguliše pojam odgvornosti za proizvod.pravo da bude saslušan i zastupan. 40.pravo na sigurnost i zaštitu zdravlja ljudi.

privredna. tj. poslovanjem. 45. plin. Ovom glavom su utvr|ene osnovne obaveze davaoca pobrojanih usluga. Oglašavanju proizvoda i usluga posve}ena je sedma glava ZZP. odnosno 5 godina za druge slo`ene tehni~ke proizvode. Glava šesta je posve}ena garanciji za proizvod ili uslugu. dvosmisleno i treba poštivati dobre poslovne obi~aje. Posebno se nala`e za tehni~ki slo`ene proizvode da se u tehni~kom uputstvu navede rok osiguranja servisa i snabdjevanje tr`išta rezervnim dijelovima. poštanske usluge i javni transport se defini~u kao „ekonomske usluge od opšteg inetersa“. Oglasi ne smiju dovoditi potroša~e u zabludu. definisan je svaki ugovor koji se odnosi na prodaju proizvoda ili usluga. grijanje). ne smije da krši osnovna ljudska. nezakonitog uporednog oglašavanja ili u slu~ajevima nekorektnog oglašavanja. Ovim uslugama je posve}ena glava osma ZZP. Pod oglašavanjem se podrazumijeva bilo koji oblik komunikacije u vezi sa trgovinom. kome je posve}ena glava X ZZP. Ispunjavanje osnovnih potreba potroša~a. Samo uporedno oglašavanje je svako oglašavanje koje eksplicitno ili implicitno identifikuje konkurenta ili robe ili usluge ponu|ene od konkurenata. 46. isporuka energije (struja. vode. Radi se o pokušaju da se na jednom mjestu utvrde prava i obaveze potroša~a i davaoca usluga koji na tr`ištu BiH i dalje imaju legalno formirani dominantan polo`aj. Kao ugovor o prodaji na daljinu.44. Rok za osiguranje rezervnih dijelova za tehni~ki slo`ene proizvode ne mo`e biti kra}i od 10 godina od prestanka proizvodnje predmetnih proizvoda. Ovaj rok ne smije biti kra}i od 3 godine za ku}anske aparate. ne smije biti prevarno. Posebno se propisuju uslovi vezani za uporedno oglašavanje i uslove pod kojim je istim dozvoljeno. zanatom ili profesijom kako bi se promovisala nabavka roba i usluga uklju~ivo i sve oblike prometa nekretninama. Ugovori zaklju~eni izvan poslovnih prostorija predstavljaju ugovore koje trgovac zaklju~i tokom poslovnog puta ili tokom posjete ku}i potroša~u ili na njegovom radnom mjestu ili je pak rezultat neo~ekivanog pristupa trgovca potroša~u u sredstvima javnog prevoza ili na bilo kom drugom javnom mjestu. telekomunikacione usluge. nedoli~no upotrebljavati rezultate istra`ivanja. organiziranu od trgovca putem nekog sredstva za prodaju na 297 . kao i prava potroša~a kao korisnika usluga. Samo oglašavanje proizvoda ili usluga ne smije biti u suprotnosti sa zakonima i drugim propisima. Novinu predstavlja i uvo|enje odgovornosti za oglašiva~e i njihove agencije za oglašavanje u slu~ajevima prevarnog oglašavanja. društvena i kulturna prava. 47. Prema ovim odredbama prodavac je odgovoran za nedostatke na robi koji postoje u trenutku prenosa rizika na potroša~e.

obvijesti o slijede}em: . dostavljeni potrša~u u trajnoj formi. usluge koja se nudi.uslovi ispunjenja i raskida ugovora. . . Kao primjer navode se: štampani materijali. poreski broj. prije isporuke. adresa itd. garantnim rokovima i servisnoj mre`i. prate}im troškovima i porezu proizvoda.na~in pla}anja. a zakonska je obaveza da prije svake komunikacije trgovac treba da sopšti svoj identitet i jasnu trgova~ku namjeru. telefaks. Kao sredstvo na daljinu ili daljinsku komunikaciju definišu se sva sredstva bez stvarnog fizi~kog prisustva trgovca i potroša~a. .podatke o garancijama. Odredbe Zakona vezane za zaklju~ivanje ugovora na daljinu ne odnose se na: ugovore zaklju~ene putem prodajnih automata. Legal Infrastructure of Information Society“.svim podacima samog trgovca koji su relevantni za njegovu identifikaciju (mati~ni broj. ugovore o prodaji nekretnina izuzev njihovog najma i ugovore zaklju~ene na licitacijama. kablovska televizija. video telefon sa ekranom.imenu proizvoda koji se prodaje. (2003).cijeni. . . 298 . tj. radio. . putem sredstava za komunikaciju.). Prilikom zaklju~enja ugovora na daljinu trgovac ima zakonsku obavezu da potroša~a. pisma.861 a zaklju~uje se izme|u trgovca i potroša~a. .daljinu. Conference material. odnosno usluge koja se koristi. .pravu na odustanak od ugovora. 7-45. elektronska pošta i drugo.opciji ponude i cijene. katalog. tv. stav 2) ugovor mo`e zaklju~iti i sredstvima veze tipa elektronske pošte.glavnim svojstvima robe. telefon. štampana reklamna poruka.najkra}em trajanju ugovora i . O~igledno je da je zakonodavac prilikom definisanja sredstava za komunikaciju na daljinu koristio i mogu}nost da se ovakve vrste ugovora mogu zaklju~iti i nekim drugim sredstvima veze i komunkacije koja se mogu pojaviti u budu}osti. Pravo je potroša~a da bez troškova i obrazlo`enja odustane od ugovora u roku 15 dana i tada je potroša~ u obavezi da samo nadoknadi troškove vra}anja proizvoda. Svi gore navedeni podaci moraju biti.Forum. Sarajevo. Rok od 15 dana po~inje te}i od dana kada je 861 Vidjeti UNDP ICT. . . „Infrastructure of An Information Society. odnosno usluge koja se nudi.rokovi isporuke.sudskoj nadle`nosti i primjeni materijalnog prava u slu~aju rješavanja spora. str. Ovo je neovisno od mišljenja da se prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima (~lan 40. poruka sa narud`benicom.

Ako druga~ije nije ugovoreno potroša~ ne mo`e odustati od prava na raskid u vezi sa ugovorima: . Odustajanje od ugovora proizvodi i kontra obavezu kupca da vrati potroša~u kupoprodajnu cijenu najkasnije 15 dana od dana kada je primio obavijest o raskidu ugovora. Poglavlje XI posve}eno je kategoriji potroša~kih kredita. bez prethodnog pristanka potroša~a. . Jezi~kim tuma~enjem sti~e se sasvim obrnut dojam. Specifi~nost ovih odredbi je što se. Kod usluga ovaj rok po~inje te}i od dana zaklju~enja ugovora. odnosno primljeno u slu~aju raskida ugovora (~lan 132 Zakona o obligacionim odnosima). Pod ugovorima o kreditu se smatra ugovor kojima kreditor dodjeljuje ili obe}ava da }e dodijeliti potroša~u kredit u formi odgo|enog pla}anja. S obzirom na sadr`inu obaveza koje su numerus clausus pobrojane norma bi trebao da glasi da potroša~ u pobrojanim slu~ajevima nema pravo na odustanak od ugovora.o prodaji robe kada se proizvod zbog njegove prirode ne mo`e vratiti. . Ujedno je zabranjeno da. Ovo bi moralo biti posebno ugovoreno i naravno da bi dejstvo ovakvog ugovornog utana~enja podrazumijevalo savjesnost ugovornih strana.potroša~ primio robu. Obaveza je trgovca da isporuku naru~ene robe ili usluge izvrši u roku od 15 dana od dana kada je potroša~ poslao narud`bu.kod isporuka audio i video snimaka ili ra~unarskog uputstva koje je potroša~ upotrijebio i . Zakonodavac uvodi niz obaveza za kreditore u pogle299 . Iz stilizacije odredbi ~lana 48 Zakona proizilazi da potroša~ mo`e da odsutane od prava na raskid ugovora. Potroša~ koji primi proizvod ili uslugu koju nije naru~io ima prvo da ih zadr`i bez obaveze pla}anja ili obavještavanja trgovca. zajma ili sli~ne finansijske pogodnosti. Radi se o dosljednoj primjeni opštih pravila obligacionog prava o vra}anju onog što je dato. po prvi put.o prodaji proizvoda ili usluga ako cijena proizvoda ili usluga zavisi od promjena na finansijskom tr`ištu na koje potroša~ ne mo`e uticati. .kod isporuke štampe.o uslugama igara na sre}u. 48. Zabranjeno je isporu~ivanje roba ili usluga koje potroša~ nije naru~io iako takva isporuka zahtijeva pla}anje.o pru`anju usluga ako je uz njihov pristanak po~eo sa radom prije nego što je istekao rok od 15 dana za odustajanje od ugovora. jednim zakonskim aktom utvr|uje pojam realne godišnje kamate na kredit. Stilizacija i jezi~ko zna~enje gornjih odredbi Zakona (~lan 48) nije do kraja jasno. Šutnja se ne mo`e tretirati kao pristanak potroša~a. . trgovac mo`e da prema potroša~u upotrijebi pojedina~na sredstva za daljinsku komunikaciju. periodike i ~asopisa.

radi obavljanja prijenosa nov~ane vrijednosti (transakcije). na osnovu ugovora s izdavaocem zaklju~enog u pisanoj formi vlasnik EIP-a. kao i sa posebnim propisima o osiguranju. u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora.863 Ukoliko se EIP mo`e upotrijebiti za poslove s inozemstvom. a po mogu}nosti i u elektronskom obliku. pa sve do prava koje se primjenjuje na ugovor. U poglavljem XIII ovog zakona govori se o elektronskim instrumentima pla}anja (dalje: EIP). 50. kao i na pravne lijekove. Zakon je predvidio obaveze vlasnika i korisnika EIP-a. i to: . Kao zasebno definisano je samo pravo potroša~a na raskid ugovora. Izdavalac EIP-a brine se da korisnik EIP-a 862 Ibid 863 Ibid. Jedini uslov koji se mora ispoštovati je pismena notifikacija osiguravatelja.Vlasnik EIP-a je osoba koja je. uklju~uju}i i datum deviznog kursa. Utvr|eno je samo da ovi ugovori moraju biti u skladu sa propisima kojima su regulisani obligacioni odnosi u BiH. a po potrebi i devizni kurs. postoje tri vrste lica koji su u odnosu sa EIP-om. zainteresiranoj stranci saopštiti veliki broj podataka: od opisa EIP-a. u okviru svog poslovanja stavilo na raspolaganje EIP na osnovu me|usobno zaklju~enog ugovora u pisanoj formi. bez navo|enja razloga. . s tim što korisnik mo`e biti i sam vlasnik EIP-a.du obavještavanja potroša~a o: uslovima kreditiranja. Kao EIP se smatraju instrumenti pla}anja na daljinu koji korisniku i vlasniku omogu}uju pristup finansijskim sredstvima na njihovom ra~unu kod neke nov~ane ustanove. svakoj promjeni kamatne stope i troškova. 300 . izdavalac }e vlasniku ili korisniku EIP-a saop}iti iznos svih taksi i cijena za zamjenu stranog sredstva pla}anja. . u pisanom. Prema ~lanu 71 Zakona. preko tehni~kih zahtjeva koji se odnose na primjenu odgovaraju}e komunikacione opreme. Prilikom EIP transakcije redovno se tra`i identifikacijski broj i/ili sli~an dokaz identiteta. Obzirom na poseban status izdavaoca EIP-a. 49. Interesantno je da je odredbom ~lana 72862 propisano da izdavalac EIP treba prilikom zaklju~enja ugovora. Novom verzijom ZZP osiguranju su posve}ena samo dva ~lana glave dvanaeste. zakonom su razdvojene obaveze od odgovornosti izdavaoca EIP-a.Korisnik EIP-a je lice koje na osnovu ugovora zaklju~enog s vlasnikom u pisanoj formi raspola`e EIP-om.Izdavalac EIP-a je lice koje je drugom licu. a u svakom slu~aju prije isporuke EIP-a. te referentni kurs za obra~un posla.

Ombdusman za zaštitu potroša~a BiH. Radi ostvarenja pravne zaštite. U slu~aju nedoumice vezano za zna~enje pojedinih odredbi ugovora ide se sa zna~enjem koje je povoljnije za potroša~a. Tao odredbe ugovora obavezuju potroša~a samo ako je bio upoznat sa istima prije zaklju~enja ugovora. informisanju potroša~a. odnosno institucije.mo`e u svako doba dana i no}i prijaviti gubitak ili kra|u EIP-a. udru`enje potroša~a. Ova poglavlja daju: pojam ugovora. Konkurencijsko vije}e BiH. kao i opštim uslovima formularnih ugovora. 51. a sud ima ovlaštenje da nalo`i objavljivanje presude u cijelosti ili djelimi~no u medijima ili da zatra`i korektivnu izjavu od tu`ene strane. Nepravedne odredbe u potroša~kim ugovorima su regulisane odredbama glave šesnaeste ZZP. Ured za konkurenciju i zaštitu potroša~a u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Na pokretanje spora su ovlašteni subjekti pobrojani ~lanom 98 Zakona. obrazovne institucije i mediji. Nepostupanje na na~in kako je to predvidio ovaj Zakon predstavlja prekršaj ka`njiv nov~anom kaznom. shodno odredbama u Glavi XIX. kao i opšta pravila obligacionog prava vezana za nadoknadu štete su ta koja omogu}uju individualnu zaštitu potroša~a. uslove pru`anja usluga. U svakom slu~aju pravila vezana za pravo konkurenicje. a koji štete zajedni~kim interesima potroša~a. Glava ~etrnaesta ZZP je posve}ena turisti~kim paketima-aran`manima. 53. 52. raskidu ugovora. Posebno je ~lanom 96 ZZP definisano koje odredbe opštih uslova formularnih 301 . Postupak se smatra hitnim. Izgleda. nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta BiH. To su institucije i udru`enja: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. institucijama koje još ni ne postoje. Samim tuma~enjem odredbi Zakona nedvosmisleno je da aktvinu legitimaciju imaju samo pobrojani subjekti. a glava XV vremenskom zakupu turisti~kih objekata. Vije}e za zaštitu potroša~a BiH. inspekcijski i drugi organi u skladu sa zakonom. a funkcionalne greške ure|aja ili EIP-a ne smiju za vlasnika ili korisnika EIP-a prouzrokovati štetu koju izdavalac EIP-a ne bi razumno nadoknadio. odnosno ako su mu ugovoreni uslovi trebali biti poznati prije zaklju~enja ugovora. koja je u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona ili drugih propisa. protiv trgovca se mo`e podnijeti tu`ba nadle`nom sudu kako bi sud svojim aktom naredio prestanak bilo kog ~ina ili prakse. pak. Sud ima ovlaštenje da odlu~i o nametanju finansijskih sankcija za svaki dan zakašnjenja u izvršenju sudske odluke. odustajanju od ugovora. Odre|enu dilemu i zabunu stvara nemogu}nost vo|enja spora vezano za zaštitu potroša~a od strane samih potroša~a kao pojedinaca. Odredbe ugovora koje su nepravedne ili koje bi prouzrokovale šetu potroša~u ništave su. donekle nelogi~no da se zaštita potroša~a kao pojedinaca prepusti samo institucijama koje za to nisu osposobljene ili.

koja je u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona ili drugih propisa. pak. sve vrste trgova~kih ugovora. Izgleda. Radi se o organima od dr`avnog do opštinskog nivoa. ZZP je jedna moderna tvorevina. Odre|enu dilemu i zabunu stvara nemogu}nost vo|enja spora vezano za zaštitu potroša~a od strane samih potroša~a kao pojedinaca. a koji štete zajedni~kim interesima potroša~a. 54. udru`enje potroša~a. protiv trgovca se mo`e podnijeti tu`ba nadle`nom sudu kako bi sud svojim aktom naredio prestanak bilo kog ~ina ili prakse. Kaznene odredbe su utvrdile brojne oblike kršenja pojedinih odredbu ZZP. Sigurno je da }e se sa~ekati sa njihovom punom implementacijom s obzirom na to da pojedini organi nisu ni formirani. inspekcijski i drugi organi u skladu sa zakonom. Ombdusman za zaštitu potroša~a BiH. a sud ima ovlaštenje da nalo`i objavljivanje presude u cijelosti ili djelimi~no u medijima ili da zatra`i korektivnu izjavu od tu`ene strane. Ugovori o osiguranju. Vrste mjera su brojne i kompleksne. Radi ostvarenja pravne zaštite. sve vrste bankarskih usluga. Konkurencijsko vije}e BiH. ugovori o pru`anju telefonskih i poštanskih usluga i drugi ugovori imaju karakter formularnih ugovora.ugovora nisu punova`ne. Ono što je specifi~no to je situacija u kojoj se javlja jako širok krug organa vezanih za nadzor i zaštitu potroša~a. kao i opšta pravila obligacionog prava vezana za nadoknadu štete su ta koja omogu}uju individualnu zaštitu potroša~a. odnosno nadzoru nad tr`ištem i upravnim mjerama koje se preduzimaju u postupku zaštite potroša~a. Samim tuma~enjem odredbi zakona nedvosmisleno je da akitvnu legitimaciju imaju samo pobrojani subjekti. shodno odredbama u Glavi XIX. odnosno prava potroša~a. donekle nelogi~no da se zaštita potroša~a kao pojedinaca prepusti samo institucijama koje za to nisu osposobljene ili. Postupak se smatra hitnim. nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta BiH. Ured za konkurenciju i zaštitu potroša~a u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Na pokretanje spora su ovlašteni subjekti pobrojani ~lanom 98 Zakona. Kao što se moglo vidjeti iz prethodnih elemenata. Vije}e za zaštitu potroša~a BiH. ZZP je koristio tehniku kojom je 302 . obrazovne institucije i mediji. potpuno zasnovana na direktivama i savremenim rješenjima iz uporednih pravnih sistema. Odredbe ovog ~lana su primjenljive na više vrsta ugovora. 56. te za to predvidjele samo nov~ane sankcije. 55. odnosno institucije. U svakom slu~aju pravila vezana za pravo konkurencije. ugovori o isporuci elektri~ne enrgije. Sud ima ovlaštenje da odlu~i o nametanju finansijskih sankcija za svaki dan zakašnjenja u izvršenju sudske odluke. Domašaji odredbe ~lana 96 po prvi put detaljno definišu uslove i klauzule formularnih ugovora koje nisu punova`ne. institucijama koje još ni ne postoje. To su institucije i udru`enja: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Glave sedmnaest i osmnaest posve}ene su nosiocima zaštite potroša~a.

Jelena Vilus. Broj Online-sklopljenih ugovora izme|u potroša~a je još na niskom nivou. pobli`e na site: http://www. ECE .gama. ali je sve prisutnija i kod potroša~a kao fizi~kih lica.865 Pored nje isti~u se i: ICC .866 58. uklanja razne vrste barijera.864 Va`nost ove oblasti doveo je do toga da se najve}i broj pravila vezano za elektronsko poslovanje unificira na me|unarodnom planu. Najve}i doprinos tome daje UNCITRAL . dr. Svjedoci smo. Pravna za{tita potro{a~a u okviru trgovine na daljinu i sa aspekta kori{tenja informaciono . Beograd: Evropski centar za mir i razvoj. Tre}im dijelom utvr|ena je slo`ena struktura organa i mjera koje se mogu preduzeti u cilju zaštite pojedinih potroša~kih prava. Sektor koji je interesantan sa stanovišta zaštite potroša~a je i sektor pru`anja bankarskih usluga i obavljanja transakcija pla}anja roba i usluga elektronskim putem. Elektronska trgovina se ne javlja samo u trgovinskoj sferi. „Elektronsko trgova~ko pravo”. brzog razvoja elektronske trgovine. te istovremeno doprinosi br`em i sigurnijem obavljanju poslova po principu „paperless“. ali je u stalnom porastu. I dalje se o~ekuje dominacija prvog. CMI . mjestu. Me|utim statistike pokazuju da 80% E-commerce aktivnosti potje~u iz Business-to-Businness (B2B) podru~ja. Bez obzira na zna~ajne prednosti trgovine elektronskim putem ona u sebi nosi i brojne zamke i prepreke. Drugim dijelom ZZP utvr|ena su prava potroša~a kod pojedinih vrsta ugovora. radnom vremenu i geografskoj lokaciji. 864 O pojedinim aspektima elektronske trgovine pobli`e: Prof.definisao osnovna prava potroša~a pri ~emu je ostavio mogu}nost uvo|enja i drugih instituta. 2000.Me|unarodni komitet za pomorsko pravo. Ovo je bitno iz razloga što se formularni ugovori danas javljaju kao naj~eš}i oblik ugovora prilikom prodaje proizvoda i/ili pru`anja usluga. Poslovanje na ovaj na~in briše granice.com/ 303 . a samo preostalih 20% iz podru~ja Business-to-Consumer (B2C). 866 Radi se o mre`i GAMA .1.Komisija Ujedinjenih nacija za me|unarodno trgovinsko pravo. a posebno su utvr|eni uslovi u vezi sa formularnim ugovorima. 13.komunikacionih tehnologija 57.Ekonomska komisija Ujedinjenih nacija za Evropu i Evropska ekonomska zajednica sa svojim brojnim tijelima.Global Arbitrationand Mediation Assocation. Internet nudi potroša~ima bezbroj mogu}nosti za brzo i jednostavno sticanje roba i usluga svake vrste neovisno o vremenu. Bez obzira što nema zna~aja za ovaj rad kao ilustracija se mo`e spomenuti postojanje mogu}nosti i obavljanja trgova~ke arbitra`e putem interneta.Me|unarodna trgovinska komora. 865 Model Zakona UNCITRAL-a o elektronskoj trgovini jedan je od najzna~ajnih akata u ovoj oblasti. Istina ova vrsta trgovine i saobra}aja dominantnija je u oblasti rada privrednih društava.

donose sa sobom mnoge rizike. Me|utim. Upravo kod trgovanja na daljinu. Svim do sada donesenim nacionalnim zakonima na tom podru~ju su zajedni~ka neka 304 .Za potroša~e. to pitanje postaje problemati~no u slu~aju kad posjetilac neke Web-stranice ponu|enu robu mo`e kupiti jednostavnim pritiskom na dugme i time se ugovor smatra sklopljenim. naru~ivanje robe telefonom ili preko TV-a. op}enito priznato da potroša~ kod svakog oblika pravnog trgovanja (bilo elektronskog ili uobi~ajenog) s nekim preduze}em. U praksi }e potroša~ mo}i odustati od takvog ugovora samo ako je E-commerce-preduze}e takav odustanak ve} ugovorom predvidjelo ili ako na njega naknadno pristane. dok su negativne naj~eš}e skrivene. da je za uobi~ajeno trgovanje na daljinu i za naru~ivanje preko kataloga karakteristi~no da se ugovor sklapa s odre|ene prostorne udaljenosti. Ovakav oblik naru~ivanja je isproban i ne predstavlja ve}e probleme u praksi korištenja Interneta. koja je povezana s mogu}noš}u trenutnog naru~ivanja. Pitanje koje se ovdje javlja je. nego i na Web-stranicama svojih Online-kataloga. Ako neki proizvod koji je kupac izabrao iz kataloga. što zna~i da se ugovorne strane ne susre}u neposredno i li~no. Neka spretna prezentacija proizvoda na monitoru. gdje preduze}a ne navode cijene svojih proizvoda samo na papiru. treba u`ivati odre|enu pravnu zaštitu. odnosno pravo zamjene. mnoga preduze}a mu odobravaju pravo povrata unutar 14 dana. elektronskim putem sklopljeni poslovi. Prezentacije na televiziji ili PC-u potroša~a su izvrsno prikazane s naglašenim pozitivnim osobinama. mo`e zavesti potroša~a na nepromišljeno sklapanje ugovora. od ve}ine nacionalnih pravnih poredaka. stoga. u stvarnosti ne ispunjava njegova o~ekivanja. postoji problem da potroša~ u pravilu nema mogu}nosti stvoriti objektivnu sliku o proizvodu prije davanja svoje ugovorne izjave. Problemi koji se ovdje ~esto javljaju su zakašnjelo pla}anje naru~ene robe i sa tim povezani visoki troškovi opomena. da li on taj proizvod uopšte `eli imati. Navo|enje na nepromišljenu narud`bu na temelju dojmljivog predstavljanja proizvoda u nekom Web-katalogu ne razlikuje se bitno od narud`be na uobi~ajen na~in u trgovanju na daljinu kao npr. da li se potroša~ mo`e pozvati na neku zakonsku podlogu za takvo pravo odustanka. Ovdje se posebno misli na trgovanje na daljinu. Zato zaštita potroša~a u elektronskom trgovanju predstavlja jedno od najva`nijih podru~ja pravne zaštite na globalnoj mre`i. U takvim se slu~ajevima lako mo`e zamisliti da se potroša~ tek nakon pritiskanja tipke „kupiti“ pita. Posljednjih godina je. Prije toga je bitno napomenuti. Zbog toga je potrebno zaštititi potroša~e od takve opasnosti posebnim pravnim normama. Osnovni razlog le`i u tome što ne postoji mogu}nost prethodnog razgledavanja i isprobavanja robe.

goods. 867 Usp. Consumer protection Act 1987: http://www. I u BiH postoje razli~ite inicijative da se navedeni slu~ajevi preduprijede.1979/index. Mogu}nosti prevara i zloupotreba su brojne u ovoj sferi. da se uka`e na cijene i njihov kvalitet. U Bosni i Hercegovini. ra~unarska prevara. Na niovou Evropske unije.000. u velikoj mjeri.law. odnosno investicionih grupacija.869 Pored trgovinske sfere elektronski prenos novca i oblici elektronskog pla}anja su.Krivi~na djela protiv sistema elektronske obrade podataka. a posebno potroša~i. prisutni tzv. zatvoreni sistemi u okviru pojedinih poslovnih banaka. Ovo se posebno odnosi na ra~unarske prevare ako pribavljena protivpravna imovinska korist prelazi 50.Svetske organizacije za zaštitu intetelektualne svojine o izradi digitalne agende koja bi promovisala razvoj elektronske trgovine ali i utvr|ivala odgovornost On-line service provajdera u slu~aju sporova oko prava intelektualne svojine. tako|er. odnosno da se otkriju i sankcionišu kada ve} nastupe. pravo opoziva.act.odre|enja. Naravno da postoje i mjere bezbjednosti. 01. Elektronsko bankarstvo postaje sve više interesantno za krajnje potroša~e. 1978.00 KM. godine o zaštiti potroša~a u vezi sa distancionim ugovorima. Entitetskim krivi~nim zakonima zaprije~ena su posebna djela protiv elektronske obrade podataka. u SAD-u: Consumer Credit Protection Act: http://www4.edu/uscode/15/ch41. novine Federacije BiH“.000. neovlašteni pristup zašti}enom sistemu i mre`i elektronske obrade podataka i ra~unarska sabota`a. g. treba da ostvare pove}ani pristup robama i uslugama boljeg kvaliteta. Greške i prevare posebno su vrlo ~este. obaveza garancije i sl. izuzetno osjetljiva oblast. Ujedno pojedine nov~ane sankcije idu i do 500. 59. 869 Krivi~ni zakon Federacije BiH („Sl. Ono što je za nas interesantno je da ova direktiva obezbje|uje da: svi gra|ani Evropske unije.00 KM.html.of. zaštita od zloupotrebe i od neprikladnih.tradingstandards. Tako su kao krivi~na djela zaprije~ena: ošte}enje ra~unarskih podataka i programa.net/pages/safety. Ilustrativno je da za neke vrste ovih krivi~nih djela zaprije~ena i zatvorska kazna u trajanju do 12 godina. u Engleskoj: Sale of Goods Act 1979: http://www. ometanje rada sistema i mre`e elektronske obrade podataka. za~eci elektronske trgovine se nalaze u ZZP i to u okviru odredbi o: prodaji na daljinu870 i elektronskim instrumentima pla}anja. godine donešena Direktiva o pravnim aspektima elektronske trgovine na unutrašnjem tr`ištu.cornell.868 Tako je naše krivi~no zakonodavstvo pretrpilo zna~ajne izmjene i u ovoj oblasti.htm#two. a koje se sastoje u oduzimanju predmeta kojima je po~injeno predmetno krivi~no djelo. kao i da se obezbijedi bolji kvalitet `ivota. Francuski zakon od 10.sale. 305 . Ovdje su. 870 Posebno vidjeti ~lan 51 ZZP-a koji kao sredstvo daljinske komunikacije spominje i elektronsku poštu. o zaštiti potroša~a od pru`anja usluga.no/lm/england. 36/03) posve}uje Glavu XXXII .jus. br. odnosno prevarnih klauzula.uio. ra~unarsko krivotvorenje. postoji posebna Direktiva iz 1997. i u ovoj oblasti.867 Postojanje brojnih prednosti i izazova dovelo je do toga da je u Evropskoj uniji još 1998.html. npr. 868 Tako je interesantna inicijativa WIPO . Art 1641-1645 Code civil.

Za ostvarivanje ZZP-a potrebno je kontinuirano pratiti njegovu primjenu kao bi se isti.2. Implemenatcija samog ZZP-a. Ova vrlo zna~ajna materija je ure|ena jedinstvenim zakonom za teritoriju BiH. oglašavanje proizvoda i usluga. garancija za proizvod ili uslugu. a istim se na jednom mjestu na moderan na~in ure|uju sva pitanja vezana za uslove i na~in pod kojim se prodaju potroša~ima ili isporu~uju proizvodi. vode. garantni list. Pozivaju}i se na zaštitu svih potroša~a u BiH. pri tome. organizacioni ili vlasni~ki oblik. prije svega. nije samo u nadle`nosti dr`avnih. Potrebno je podvu}i da je. u razvijenim zemljama. 306 . Misli se. Kao zasebna pravna disciplina u nastajanju. rasprodaje. inspekcijski nadzor i upravne mjere i pravna zaštita potroša~a.871 Prema zahtjevima savremenog poslovanja zakonodavna materija je podjeljena po pojedinim oblastima. Beograd: Eco-Tech. komunalnih i drugih usluga. kao i potroša~a naspram pojedinih davaoca usluga. vode. „Pravna zaštita potroša~a. prodaja od vrata do vrata (direktna prodaja). ugovorne odredbe. nosioci zaštite potroša~a. na prvom mjestu inspekcijskih organa. pravovremeno novelirao.13. elektronski instrumenti pla}anja. entitetski. ukoliko se poka`e potrebnim. turisti~ki paket aran`mani. telekomunikacijskih. po prvi put. odgovornost za proizvod. na prodaju energije. Jelena. Perspektive razvoja prava potro}a~a u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine 60. str. se konstituiše tzv. osiguranje. 1996. prodaja na daljinu. Zakon o zaštiti potroša~a Bosne i Hercegovine obavezuje i „tjera” i entitetske i dr`avne zakonodavne organe da ubrzaju sa procesima donošenja ostalih zakona kojima bi bio uokviren jedinstven ekonomski prostor Bosne i Hercegovine. garancija za zdravstvenu ispravnost `ivotnih namirnica i predmeta opšte upotrebe. Sam ZZP u sebi sadr`i odredbe koje svojim sadr`ajem odre|uju obligacione odnose izme|u kupaca – potroša~a i prodavaca. jednim pravnim propisom. ve} i u sferi interesa 871 O me|unarodnim izvorima za oblast potroša~kog prava pobli`e vidjeti: Vilus. vremenski zakup turisti~kog objekta (time sharing). prodaja energije. potroša~ki krediti. bez obzira na njihov pravni. i to: prodaja proizvoda i pru`anje usluga. pravo zaštite potroša~a kao zasebno pravo ili se pak prou~ava u okviru prava konkurencije. deklarisanje (ozna~avanje proizvoda). bez dijeljenja kantonalno. 3-38. uveden oblik zaštite potroša~a naspram javnih korporacija koje na monopolskoj osnovi pru`aju pojedine vrste usluga. komunalne i druge usluge. telekomunikacione. nacionalno ili vjerski. prodaju ili pru`aju usluge u okviru registrovane djelatnosti.

Evropska unija ula`e posebne napore da se ubrza proces donošenja ovih zakona. Donošenje ovih zakona je samo zakonodavna strana odre|ivanja tr`išta.samih potroša~a. Naravno da organizovanost potroša~a kroz udru`enja ne}e biti mogu}a bez jasne i nedvosmislene podrške institucija BiH. kao i da se podignu institucije za njihovu implementaciju. Na`alost. 307 . U mjeri u kojoj potroša~i budu organizovani uveliko }e ovisiti i krajnji efekti primjene ovog pravnog propisa. ali implementacija tih zakona je mnogo te`a i ozbiljnija obaveza pred kojom se nalazimo. još nisu donešeni odgovaraju}i podzakonski akti koji bi sa ve} pobrojanim zakonima ~inili set pravnih propisa kojima se reguliše prostor jedinstvenog tr`išta Bosne i Hercegovine.

.

Na prvom mjestu radi se o vrsti slo`enog dr`avnog ure|enja gdje je BiH dr`ava sastavljena od dva entiteta: Federacije BiH i Republike Srpske. kao posebnu specifi~nost. Posebnu pa`nju zaslu`uje ste~ajno zakonodavstvo koje egzistira na entitetskom nivou. odnosno razli~itih me|unarodnih organizacija i asocijacija. Pored ovoga. Pravni sistem Bosne i Hercegovine (dalje: PS BiH) determinisan je specifi~nostima koje sa sobom nosi naše ustavno ure|enje. Federacije BiH i u deset kantona zasebno. Bez obzira na tendencije me|unarodne zajednice da se ovlaštenja Vije}a ministara prošire. Uvod 1. njegove kompetencije su i nadalje ograni~ene. a što se sve name}e kao jedan od preduslova za pristup me|unarodnim integracijama. bez koje ne bi postojao ni sadašnji nivo zajedni~kog ure|enja pojedinih vitalnih pitanja privrednog i poli872 Autor ovog poglavlja je u cijelosti prof. zakoni koji postoje na nivou Republike Srpske. Daljnja specifi~nost ure|enja PS BiH je u tome što je broj pravnih propisa jedinstvenih za teritoriju cjelokupne BiH i dalje minoran. ono što je bitno za ovaj rad su zajedni~ki zakoni na nivou BiH. treba ista}i i ulogu Visokog predstavnika za BiH. kao i njihova uskla|enost sa zahtjevima me|unarodne zajednice. Tek sa donošenjem novog Zakona o vije}u ministara broj zajedni~kih ministarstava. Tako egzistiraju zakoni koji su jedinstveni za cijelu teritoriju BiH. Iz ovako zadatog oblika slo`enog dr`avnog ure|enja proistekle su i brojne specifi~nosti u pogledu raspodjele zakonodavnih ovlaštenja.V PRAVO INTELEKTUALNE SVOJINE872 1. 309 . Ne ulaze}i u brojnost propisa. na nivou BiH. je pove}an sa tri na osam. a što implicira druge poteško}e vezane za zajedni~ki nastup naspram me|unarodne zajednice. odnosno ustavna rješenja koja proizilaze iz Dejtonskog mirovnog sporazuma. a u pogledu zakonodavnih kompetencija. 2. ali predstavlja pozitivan primjer uskla|enosti zajedni~kih rješenja. a sama Federacija BiH objedinjuje deset kantona sa zna~ajnim nivoom zakonodavnih ovlaštenja. Kako bi se ovakva situacija prevazišla bi}e potrebno još mnogo rada na daljnjoj dogradnji PS BiH. a u okviru same Federacije BiH. dr Veljko Trivun.

godini donešeni ili proglašeni od strane Visokog predstavnika slijede}i zakoni: Zakon o me|unarodnom i me|uentitetskom drumskom prevozu („Sl. glasnik BiH“. br. br. Zakon o zaštiti potroša~a u Bosni i Hercegovini („Sl. Zakon o slobodnim zonama u Bosni i Hercegovini („Sl. Zakon o vazduhoplovstvu u BiH („Sl. glasnik BiH“. g.ti~kog `ivota. Zakon o koncesijama u Bosni i Hecegovini („Sl. 2. NIO JP Slu`beni list. Zakon o prenosu. a imaju zna~aja za privredne tokove. 7/00). br. glasnik BiH“. 12/00). Zakon o 873 Izvori: „Slu`bene novine FBiH“ i „Slu`beni glasnik BiH“. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (dalje: ZAP). glasnik BiH“. br.zakona na nivou Bosne i Hercegovine egzistira i odgovaraju}i broj zakonskih i podzakonskih akata usvojen i proglašen od strane Vije}a ministara. br. glasnik BiH“. br. glasnik BiH“. Zakon o vanjsko trgovinskoj politici („Sl. 7/00). glasnik BiH“. 38/02). Zakon o zaštiti potroša~a u BiH (dalje: ZOP). 3/02). Od zna~ajnijih zakona u periodu do 2002. glasnik BiH“. br. Kao posebno interesantni zakoni izdvajaju se: Zakon o politici direktnih stranih ulaganja (dalje: ZDSU). glasnik BiH“. br. Zakon o industrijskom vlasništvu u Bosni i Hercegovini („Sl. S obzirom da je ova materija postala aktuelna tek u 2002. br. Zakon o slobodnim zonama (dalje: ZOS). Zakon o industrijskom vlasništvu (dalje: ZIV). 17/02). a koji su u funkciji provedbenih akata ve} pobrojanih zakona. 7/98) i Zakon o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Sl. Predmet ovog rada time je ome|en postoje}om pravnom i fakti~kom situacijom i odnosi se na dva ve} istaknuta problema: zajedni~ki pravni propisi na nivou BiH kao dr`ave i uskla|enost ovih propisa sa zahtjevima koji su u vezi sa pristupanjem me|unarodnim integracijama. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u Bosni i Hercegovini („Sl. glasnik BiH“. br. 13/00 ). Zajedni~ki pravni propisi na nivou Bosne i Hercegovine i ravni osnov za zajedni~ko zakonodavstvo na nivou BiH 3. 32/02). regulatoru i operateru sistema elektri~ne energije u Bosni i Hercegovini („Sl. 310 . treba spomenuti: Zakon o politici direktnih stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini („Sl. glasnik BiH“. br. 21/98). br. Zakon o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine („Sl. 1/00).873 4. Pored pobrojanih pravnih propisa. br. 3/00). Tako su u 2002. glasnik BiH“. kao i one koji su donešeni ranije. 1/97). 32/02) i Zakon o savjetu ministara BiH („Sl. godini ovdje }emo za po~etak samo pobrojati sve zajedni~ke propise koji su doneseni na nivou Bosne i Hercegovine u 2002. glasnik BiH“. glasnik BiH“. Zakon o osnovama Javnog radio televizijskog sistema i o Javnom radio televizijskom servisu u Bosni i Hercegovini („Sl. br.

Pod ta~kom 5 ~lana III Ustava BiH predvi|ene su dodatne nadle`nosti. 1997.4 za donošenje zakona za sprovo|enje odluka Predsjedništva BiH ili za sprovo|enje nadle`nosti skupštine po Ustavu BiH. spoljnotrgovinska politika. Pored ovog Direkcija obavlja i druge poslove koji se odnose na pokretanje inicijativa i savjetovanje o pitanjima uskla|ivanja ukupnih procesa i aktivnosti tijela vlasti u BiH na ispunjenju obaveza prema evropskim integracijama. br. utvr|ena obaveza saradnje sa me|unarodnim organizacijama i pra}enje stanja i razvoj me|unarodnih odnosa BiH sa 874 Izvori kao pod 1. Zasebnim Zakonom o vije}u ministara BiH kao zna~ajna novina uvodi se institucija pod nazivom Direkcija za EU integracije (~lan 23 Zakona). politi~ke nezavisnosti i me|unarodnog subjektiviteta BiH. kao što su korištenje energetskih resursa i zajedni~ki ekonomski projekti. finansiranje institucija i pla}anje me|unarodnih obaveza BiH.javnim nabavkama i Zakon o elektronskom potpisu. 17-19. 875 Izvori kao pod 1. izme|u ostalog. monetarna politika. Sweet and Maxwell Ltd. glasnik BiH“. drugih propisa i smjernica koje se odnose na izvršenje poslova koje je BiH du`na poduzimati kako bi se uklju~ila u procese evropske integracije. teritorijalnog integriteta. zakona. regulisanje me|uentitetskog transporta i kontrola zra~nog prometa. imigracija.1 Ustava BiH kao nadle`nost institucija BiH utvr|ena su slijede}a pitanja: vanjska politika. Tako je za Ministarstvo vanjskih poslova. kao jedan pravni okvir i osnov posebno mjesto zauzimaju Ustav BiH i Zakon o vije}u ministara BiH. 5/03) za svako od resornih ministarstava u okviru njegovih nadle`nosti propisan je i odgovaraju}ni nivo me|unarodne saradnje.876 Zasebnim pravnim propisom Zakonom o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine („Sl. izbjeglice i azil.875 6. str. 876 Pobli`e o harmonizaciji pravnih sistema u okviru Evropske unije vidjeti: Cristopher Bovis. u~estvovanje u aktivnostima ili izradi nacrta i prijedloga politika. Prvi i najviši pravni osnov za zajedni~ko zakonodavstvo na nivou Bosne i Hercegovine (dalje: BiH) predstavlja Ustav BiH iz 1995. 311 . Business Law in the European Union. Kao zasebna egzistiraju ovlaštenja Visokog predstavnika za BiH u pogledu njegove zakonodavne nadle`nosti. a koja naro~ito vrši poslove koji se odnose na uskla|ivanje aktivnosti tijela vlasti u BiH. Naravno. a u cilju o~uvanja suvereniteta. Ujedno je drugim stavom ovog ~lana predvi|eno uklju~ivanje i drugih pitanja unutar nadle`nosti institucija BiH. ^lanom III. uspostavljanje i funkcionisanje zajedni~kih i me|unarodnih komunikacija. U pogledu proceduralnih ovlaštenja Parlamentarna skupština BiH je ovlaštena ~lanom IV.874 5. carinska politika. Ovaj zakon je time i polazna osnova za sve ostale pobrojane zakone donešene na nivou Bosne i Hercegovine. godine kao sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma. provo|enje me|unarodnih i me|uentiteskih politika.

a ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice za pra}enje i provo|enje me|unarodnih konvencija i drugih dokumenata iz oblasti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Nadle`nost Direkcije za evropske integracije ovim Zakonom je pobli`e definisana tako što je utvr|eno da je Direkcija nadle`na za koordiniranje poslova na uskla|ivanju pravnog sistema BiH sa standardima za pristupanje Evropskoj uniji (komunitarno pravo). entiteta i Br~ko Distrikta BiH u odnosu na sve aktivnosti potrebne za evropske integracije. Prava 312 . za kontakte sa Evropskom komisijom. prava srodnih autorskim pravima i prava industrijske svojine 7. Direkcija za evropske integracije je nadle`na i za koordinaciju nad provo|enjem odluka koje donose nadle`ni organi i institucije BiH. Naravno da je za sprovo|enje ovog postupka osnovna pretpostavka donošenje zajedni~kih propisa na nivou BiH. a s obzirom na ~injenicu da u oblasti prava intetelektualne svojine postoji visok stepen unifikacije rješenja na me|unarodnom planu. 3. Zajedni~ki pravni propisi u oblasti autorskih prava. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je nadle`no za odnose sa me|unarodnim organizacijama i institucijama iz oblasti vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Na osnovu citiranog vidimo da je ovaj posljednji pravni propis u potpunosti zaokru`io pravni okvir vezan za uvo|enje obaveze na uskla|ivanju pravnih propisa BiH sa zahtjevima me|unarodne zajednice. prava srodnih autorskim pravima i prava industrijske svojine jedna je od najinteresantnijih vezano za temu ovog rada. kao i me|usobna uskla|enost entitetskih propisa. kao i koordinacija pomo}i Evropske unije BiH. djelovanje kao glavni operativni partner institucija Evropske komisije u procesu stabilizacije i pridru`ivanja. Dalje je ustanovljena i obaveza uskla|ivanja aktivnosti organa i institucija u BiH koje se odnose na odgovaraju}e aktivnosti potrebne za evropske integracije. drugih propisa i smjernica koje se odnose na poslove koje je BiH du`na preduzimati u procesu uklju~ivanja u evropske integracije. Ministarstvo pravde BiH ima obavezu obezbje|ivanja da zakonodavstvo BiH i njegova provedba na svim nivoima budu u skladu sa oabvezama BiH koje proizilaze iz me|unarodnih sporazuma. kao tehni~ko operativno tijelo. provjeru uskla|enosti svih nacrta zakona koje Vije}u ministara dostavljaju ministarstva i upravne organizacije sa direktivama Bijele knjige – Pripreme pridru`enih zemalja Centralne i Isto~ne Evrope za integraciju u unutrašnje tr`ište Unije i procedurama zadovoljavanja zahtijeva relevantne direktive. Oblast autorskih prava. potom u~estvovanje u aktivnostima ili izradi nacrta zakona. ma|unarodnim organizacijama i drugim subjektima me|unarodnog prava. Ministarstvo finansija i trezora nadle`no je za odnose sa me|unarodnim finansijskim institucijama.drugim dr`avama. Ova Direkcija je zadu`ena.

. str.Adekvatnije su formulisana osnovna imovinska prava autora. . . . kao i iz razloga suzbijanja nezakonitog umno`avanja i stavljanja u promet pojedinih prava intelektualne svojine. .Ukinuto je pravo na prevo|enje djela bez odobrenja autora. izvršena je na taj na~in da su donešena dva ve} citirana zakona jedinstveno za prostor BiH. kao sporazuma o trgovinskim aspektima intelektualnog vlasništva. a posebno autorskih prava. pravo stavljanja u promet. Beograd 2000.Kao zasebne uvedene su kaznene sankcije i to za krivi~na djela prema fizi~kim licima i posebno sankcije za prekršaje prema pravnim lici877 Pobli`e o me|unarodno-pravnoj zaštiti vidjeti: Prof. Prema ZAP osnovna pitanja koja su ure|ena prema zahtjevima me|unarodne zajednice su slijede}a: .Izvršeno je uskla|ivanje prekršajnih sankcija prema novim oblicima povrede autorskih prava i prava srodnih autorskom pravu.877 Reforma BiH zakonodavstva u ovoj oblasti je bila neophodna kao preduslov pristupanja BiH Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i potpisivanju TRIPS sporazuma. a posebno kada se radi o ra~unarskim programima i bazama podataka. Vesan Besarovi}.dr.Uvedena je zaštita baza podataka.Uvedene su zasebne mjere carinskog nadzora nad uvozom autorskih djela. u ovoj oblasti. . „Intelektualna svojina“. .Uvedeno je pravo iznajmljivanja kako to nala`e TRIPS. . 313 . . .Uvedena su i regulisana sva prava srodna autorskim pravima prema Rimskoj konvenciji.Na adekvatniji na~in se tretira autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu.Izvršeno je preciziranje civilne. . i to prava proizvo|a~a fonograma i organizacija za radio difuziju. pravo umno`avanja. ^igoj štampa. pravo javnog saopštavanja i pravo emitovanja. Reforma BiH zakonodavstva.Ukinuto je pravo emitovanja autorskih djela bez odobrenja autora i izvedbi bez odobrenja izvo|a~a.Produ`eni su rokovi trajanja prava umjetnika izvo|a~a. Jedinstveno regulisanje prava intelektualne svojine dobija na va`nosti zbog njihove velike uloge i u~eš}a u svjetskoj trgovinskoj razmjeni. . a kompjuterski programi sada su svrstani u posebno zašti}eno djelo koje se tretira kao pisano knji`evno djelo. kao zbirki autorskih djela. 218-232 i 350-365. 8.Izvršeno je uskla|ivanje kaznenih sankcija prema novim oblicima povrede autorskih prava i prava srodnih autorskom pravu.Produ`eno je trajanje autorskih imovinskih prava na 70 godina. odnosno gra|ansko pravne zaštite. odnosno oni su time inkorporisani u dio jedinstvenog PS BiH.intelektualne svojine jedna su od temeljnih ljudskih prava koja su neodvojivo vezana uz li~nost ~ovjeka i kao takva zašti}ena su po najvišim me|unarodnim standardima o ljudskim pravima. . kao i nosilaca ostalih srodnih prava.

odnosno patentom sa skra}enim trajanjem. Prava koja se sti~u. Strana pravna i fizi~ka lica. kao druge kategorije prava intelektualne svojine. dijele se na materijalna i moralna prava i ista se sti~u priznanjem. tako da su predmet zaštite slijede}e kategorije: . linija. Novinu u ZIS predstavlja definisanje industrijskog dizajna kojim se štiti izgled cijelog ili dijela proizvoda koji je nov i ~iji je individualni karakter rezultat posebnih obilje`ja. ZIS-om su prihva}ena savremena rješenja. 10.Novi oblik proizvoda ili njegovog dijela štiti se industrijskim dizajnom i . odnosno registracijom prava industrijskog vlasništva. u`ivaju ista prava kao i doma}a fizi~ka i pravna lica i sa njima izjedna~ena lica.Pronalazak koji se štiti patentom. I raniji pojam oznake porijekla proizvoda je redefinisan i sada se ozna~ava kao geografska oznaka. odnosno koje je ratifikovala BiH. ambala`u. Izuzetak se odnosi na autorska prava i prava srodna autorskim kod kojih se problemima vezanim za njihovu zaštitu mo`e baviti i ovlaštena agencija registrovana za te poslove. Moralna prava pronalaza~a. ZIS je u znatnoj mjeri redizajnirao pojedina prava industrijske svojine. odnosno autora industrijskog dizajna. je da se radi o agenciji koja je za te poslove dobila ovlaštenje. oblika. ako to proizilazi iz me|unarodnih konvencija i ugovora kojima je pristupila. podrazumjeva se bilo koji industrijski ili zanatski proizvod. grafi~ke simbole i topografske oznake.Znak koji je podoban za razlikovanje roba. regije ili mjesta na toj teritoriji. odnosno industrijski dizajn. a to je Institut za standarde. Jedini uslov. na kojoj se odre|eni kvalitet. modne krojeve. Materijalna prava industrijskog vlasništva obuhvataju isklju~iva prava privrednog iskorištavanja i raspolaganja u skladu sa zakonom. 9. Pod proizvodom. ili uz primjenu reciprociteta ~ije se postojanje pretpostavlja dok se protivno ne doka`e. . grupe ili kompozicije proizvoda. u pogledu zaštite prava industrijskog vlasništva u BiH.ma i odgovornim licima u pravnom licu i . a pod istom se podrazumjevaju oznake koje ozna~avaju da roba poti~e sa odre|ene teritorije. uklju~uju}i dijelove za sastavljanje u kompleksan proizvod. odnosno usluga štiti se `igom. U pogledu prava industrijske svojine. isklju~uju}i ra~unarske programe i poluprovodne proizvode. u smislu prethodne definicije. reputacija ili 314 . Za autorska prava i srodna prava i za prava industrijske svojine sticanje i zaštita ovih prava vrši se putem jedinstvene institucije na nivou BiH. prema ZIS. boja. mjere i intelektualno vlasništvo BiH (dalje: Institut). . odnosno odobrenje Instituta. postavljen prema ZAP. odnosno materijala proizvoda samog po sebi ili njegovih ornamenata.Oznaka koja ozna~ava geografsko porijeklo proizvoda štiti se geografskom oznakom. kontura.Uvedena je nadle`nost Suda BiH za krivi~na djela i prekršaje utvr|ena ovim zakonom. su prava da bude nazna~en u prijavi i u svim ispravama koje se odnose na patent.

glasnik BiH”. Novine F BiH”. g. godine. utvr|ene ovim zakonom. isklju~enje iz prometa ili uništavanje uvezene robe a kada se u~ini vjerovatnim da bi uvozom odre|ene robe u dr`avu bila povrije|ena isklju~iva prava nosioca prava industrijske svojine. Postoje}a zakonodavna regulativa/pravna vrela i pristup 11. 7/02) koji je stupio na snagu 18. Kao zasebna grupa kaznenih mjera zaprije~ena su krivi~na djela i to kao blanketna krivi~na djela s obzirom da ista nisu sadr`ana u krivi~nom zakonodavstvu. Zakon o trgovini („Sl. registrovati za naziv robe koji je dugom upotrebom u privrednom prometu postao poznat kao znak da roba poti~e sa odre|enog lokaliteta ili regije. odnosno gra|ansko pravne zaštite. br. kao i odgovaraju}i procesni propisi koji se primjenjuju u slu~aju spora i/ili vo|enja odgovaraju}eg postupka vezano za zaštitu autorskih prava. novine F BiH”. Autorska i njima srodna prava su jedne od rijetkih pravnih disciplina koje su pravno ure|ene jedinstveno za prostor BiH. 23/93 i 13/94). Za ovu grupu prava industrijske svojine jedinstveno je i rješenje da je za vo|enje postupka za krivi~na djela utvr|ena ovim zakonom.1992. 4. novine F BiH”. Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga („Sl. Osnovni doma}i izvor prava za ovu nau~nu disciplinu je Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u Bosni i Hercegovini („Sl. 2/92. list R BiH”. geografska oznaka se mo`e upotrebljavati za ozna~avanje prirodnih proizvoda. uklju~uju}i poljoprivredne. 315 . Pored pobrojanog. Zakon o obligacionim odnosima („Sl.03. br. kao i za donošenje rješenja u drugom stepenu za prekršaje nadle`an Sud BiH. br.neka druga karakteristika robe mo`e dovesti u vezu sa njenim geografskim porijeklom. posebno se predvi|ene privremene mjere i mjere vezane za osiguranje dokaza. U pogledu vo|enja postupka za prekršaje. Svojim prelaznim odredbama ZIS je zadr`ao validnost prava industrijske svojine koja su priznata odlukama Saveznog zavoda za patente bivše SFRJ do 01. Kao doma}i izvori prava javljaju se još Zakon o radu („Sl. jesu posebni i poja~ani oblici zaštite ovih prava. tako|er.04. kao i mjere carinskih organa vezane za oduzimanje. kao i ugovore o radu sa zaposlenicima. koji uvode nov~ane kazne za prekršioce. isto kao i kod autorskih i srodnih prava. a to su privredni prestupi. br. industrijske ili zanatske proizvode.2002. 6/95 i 14/97). Zakon o tr`išnoj inspekciji („Sl. br. odnosno za pravna lica i odgovorna lica u pravnom licu. 2/95). se mo`e. Posebna novina kod prava industrijske svojine. 43/99). nadle`ni su entitetski sudovi. novine F BiH” br. Geografska oznaka. pod uslovom da je upravni postupak okon~an pred Institutom ili da je u skladu sa Madridskim sporazumom o me|unarodnom registrovanju `igova pred Svjetskom organizacijom za intelektualno vlasništvo. 2/95 i 14/97). Pored klasi~ne civilne. Kao autonomni izvori prava za ovu nau~nu disciplinu javljaju se svi normativni akti pravnih lica kojima se reguliše postupak zaštite autorskih prava uklju~ivo i pojedina~ne autorske i izdava~ke ugovore. Pored krivi~nih djela posebno egzistira i zasebna kategorija kaznenih djela.

ali i za zaštitu autora od saka}enja njihovih djela. . 13.direktiva o pravnoj zaštiti baze podataka.. Vesan Besarovi}. i to: . u pravu SAD 878 Tekst konvencija vidjeti prema: Igor Gliha. god. ^igoj štampa. a putem odgovaraju}ih direktiva. Informator. „Autorsko pravo”. Zna~aj ovih direktiva je u tome što je njihova sadr`ina na odgovaraju}i na~in inkorporisana i u naš Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u Bosni i Hercegovini. U sferi autorskog prava pravna regulativa.direktiva o pravnoj zaštiti ra~unarskih programa. ali su dobijali i nadoknadu od izdava~a i imali su mogu}nost uvida u izdava~ku djelatnost uklju~ivo i pravo na cenzuru. .direktiva o pravu davanja u zakup i na poslugu primjeraka autorskih djela i primjeraka prava srodnih pravima industrijske svojine. na nivou Evropske unije. Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine iz 1994. „Opomena štamparima”. str. Na nivou Evropske unije ovaj proces se odvija u dva smjera. Zagreb 2002.unifikacija nacionalnih prava zemalja ~lanica u cilju stvaranja nadnacionalnog prava u ovoj oblasti i . ima karakter harmonizacije nacionalnih propisa.878 Kao ilustrativna za ovu nau~nu disciplinu. Univerzalna konvencija o autorskom pravu iz 1952. Tako su vladari odobravali privilegije u cilju stimulacije ove privredne aktivnosti. 365-366. Za razliku od evropsko-kontinentalnog prava gdje u`ivanje autorskih prava ne podlije`e nikakvim formalnostima. 879 Podrobnije vidjeti: dr. a u cilju osavremenjavanja Bernske konvencije. Beograd 2000. Informator. „Intelektualna svojina – industrijska svojina i autorska prava”. i pobli`e Ivan Henneberg. je i regulativa iz oblasti autorskog prava u okviru Evropske unije.direktiva o harmonizaciji roka trajanja autorskog prava i odre|enih srodnih prava i . Ove privilegije su bile uvedene u cilju zaštite izdava~a.harmonizacija postoje}ih nacionalnih propisa zemalja ~lanica. Izdavanje knjiga postaje privredna aktivnost s kraja 15-og vijeka. . 316 . i Ugovor o autorskom pravu koji je usvojila Svjetska organizacija za intelektualnu svojinu 1996. Koriste}i povod kra|u jednog njegovog manusskripta iz štamparije u Vitembergu i njegovog izdavanja u Nirnbergu Martin Luter se zala`e za zaštitu rada i troškova izdava~a. god.direktiva o uskla|ivanju odre|enih autorskih i srodnih propisa koji se odnose na satelitsko emitovanje i kablovsku reemisiju.879 12.. god.. Kao zna~ajan korektiv u ovoj oblasti bio je rad Martina Lutera iz 1525.Na me|unarodnom planu kao izvori prava za ovu nau~nu disciplinu javljaju se Bernska konvencija za zaštitu knji`evnih i umjetni~kih djela iz 1886. Za oblast autorskog prava doneseno je pet direktiva. god. Zagreb. god. „Pravni propisi – autorsko pravo”. 2001. Radi se o slijede}im direktivama: . a autori su ostvarivali samo pravo na nov~anu naknadu.

Pojmovi koji }e se dalje koristiti imaju slijede}e zna~enje: Autorsko djelo predstavlja individualnu duhovnu tvorevinu iz oblasti knji`evnosti. topografiku. Predmet interesa su nam doma}i. . umjetnosti i drugih oblasti stvaralaštva bez obzira na vrstu. . Predmet autorsko-pravne zaštite ne mogu biti: . te ostala djela likovnih umjetnosti. Vrste autorskih djela su naro~ito: . .koreografska i pantomimska djela.zadr`ane su formalnosti koje se ogledaju u: obavezi stavljanja oznake „copyright“. otkri}a. i to su zakonski i podzakonski pravni akti koji definišu pojedine pravne institute ove nau~ne discipline.ideje. enciklopedije. 317 .fotografska djela i djela proizvedena postupkom sli~nim fotografskom. na~ela. Autor mo`e objaviti djelo i bez ispunjavanja formalnih uslova i djelo u`iva zakonsku zaštitu (statutary protection) za period od 5 godina.djela svih grana primijenjenih umjetnosti i industrijskog oblikovanja. bez obzira na materijal od kojeg su na~injena. koja se odnose na geografiju.880 Kao posebno interesantna oblast javljaju se autorska djela stvorena u radnom odnosu.dramska i dramsko-muzi~ka djela.govorna djela (predavanja.djela iz oblasti slikarstva. s rije~ima ili bez rije~i. sudska praksa i pravna nauka koji tako|er imaju znatan uticaj na stvaranje. na~in i oblik izra`avanja (~lan 6 stav 1 ZAP-a). izmjenu i primjenu odgovaraju}ih pravnih propisa u ovoj oblasti. U svakom slu~aju ovo pitanje treba urediti izdava~kim ugovorom. Radi se o odnosima koji moraju biti regulisani autorskim i izdava~kim ugovorom. uprave i sudstva. skice i plasti~na djela. 880 U izdava~koj praksi je obi~aj da autoru pripada odre|eni broj besplatnih primjeraka i taj broj se kre}e u rasponu od 5 do 15 primjeraka.muzi~ka djela. topografske karte i sl. . depozit i registracija djela. nauke. . . . radne metode. matemati~ke operacije. Ako se po proteku ovog roka ne ispune zakonom tra`eni uslovi djelo pada u javni domen. arhitekturu ili drugu nau~nu ili umjetni~ku oblast.pisana djela (knjige. brošure. . govori i druga djela iste prirode). . zbornici i sli~no) gdje je taj broj autorskih primjeraka manji. ~lanci i ostali natpisi i kompjuterski programi). arhitekture i grafike.zvani~ni tekstovi iz oblasti zakonodavstva. pravo autora na odre|eni broj besplatnih autorskih primjeraka ili ~asopisa u kom je objavljen autorski prilog i sl. nacionalni propisi.) i . 14.kartografska djela (geografske karte. knji`evni tekstovi.planovi. vajarstva. Potom pravni obi~aji (npr. koncepti. Izuzetak bi bila kolektivna djela (npr.filmska djela i djela stvorena na na~in sli~an filmskim djelima. postupci.). po narud`bi i kolektivno autorsko djelo (~lanovi 24-28 Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima u BiH (u daljem tekstu: ZAP). .

dok autor djela zadr`ava na tom djelu ostala autorska prava ukoliko ta prava Zakonom nisu ograni~ena“.06. 883 „Kada je autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu.1969.12. Prijevodi. nije stvarala~ki rad.stru~ni izvještaj. god. koje same po sebi ne predstavljaju zašti}ena autorska djela ako te zbirke. dokumenata. Pregled sudske prakse br. bez tra`enja posebne dozvole od autora i bez pla}anja naknade za korištenje. 318 . Odluka Vrhovnog privrednog suda Sl. str. Bilten sudske prakse br. Odluka Vrhovnog privrednog suda Sl. 53. 9. 13-14/81. prilago|avanja. ve} tehni~ki posao.Kaoautori su tvorci autorskog djela kao nedjeljive cjeline koje je stvoreno saradnjom dva ili više fizi~kih lica i gdje svim koautorima pripada nedjeljivo autorsko pravo (~lan 15 ZAP-a). pa prema tome to nije autorsko djelo i pored toga što je za isti rad potrebna odre|ena stru~nost“. s obzirom na izbor ili raspored gra|e. kao i baze podataka bilo da su ~itke mašinski ili u drugoj formi. .882 . sudskih odluka. . pa je tu`ena izdava~ka organizacija u obavezi da svakom od njih isplati polovinu od odre|enog iznosa po autorskom tabku“. knjiga 7. god. str. fotografske zbirke i sl. ima isklju~ivo pravo da to djelo iskorištava u okviru svojih zadataka.. Obrasci mogu predstavljati autorsko djelo samo ako se pomo}u njih. god. koje. na originalan na~in rješavaju odre|eni problemi“. „Radnik – autor djela stvorenog u radnom odnosu. slu`beni akt ili sli~an rad nastao u vršenju radnih obaveza u privrednoj ili drugoj djelatnosti.. 115.1985. predstavljaju samostalne individualne duhovne tvorevine. antologije. 823/66 od 14. koji se štampa kao jedna cjelina u cilju olakšavanja upotrebe istog. onda organ. Odluka Vrhovnog suda Jugoslavije Rev-2825/64 od 30. zahvaljuju}i stvarala~koj aktivnosti sastavlja~a. Bilten sudske prakse br. zašti}eni su kao i autorsko djelo.Autor djela je fizi~ko lice koje je stvorilo djelo i ~ije je ime i prezime ili pseudonim ozna~en na djelu dok se suprotno ne doka`e (~lanovi 12 i 13 ZAP-a). Odluka Vrhovnog suda Srbije Rev-1678/81.07. 190. predstavljaju samostalne individualne duhovne tvorevine. te da je spomenuto djelo iz oblasti arhitekture rezultat zajedni~ke zamisli koja bi dovela do njihove tijesne saradnje u kojoj bi svaki od njih dao svoj doprinos“. ukoliko predstavlja uobi~ajen na~in sre|ivanja odre|enog zakonskog materijala.1961. str. zadr`ava autorska moralna prava na tom djelu. s obzirom na izbor ili raspored i na~in izlaganja gra|e. što zna~i i pravo da bude priznat i ozna~en kao tvorac djela“. ili zbirke druge sli~ne gra|e. str. muzi~ke zbirke.883 881 „Zbirka propisa. 882 „Da bi se radilo o koautorstvu potrebno bi bilo da postoji zajedni~ko intelektualno stvaranje koje je potaknuto zajedni~kom inspiracijom. referat.04. god. „Sastavljanje obrazaca je stru~no tehni~ki posao. zbornici. muzi~ke obrade i druge prerade izvornih autorskih djela koja predstavljaju samostalnu individualnu tvorevinu. privredna i društvena organizacija u ~ijoj slu`bi je autorsko djelo stvoreno. 14/65.Autorskim djelom se smatraju i zbirke autorskih djela.Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu je ono djelo koje je stvorio posloprimac u izvršavanju svojih obaveza ili po uputstvima poslodavca (~lan 24 ZAP-a).881 . „Koautorima objavljene drame pripada nedjeljivo autorsko pravo. 29/86. pa po pravilu ne predstavlja duhovnu tvorevinu koja bi se mogla smatrati autorskim djelom. kao što su: enciklopedije.1966. Autorskim djelom smatraju se i zbirke narodnih knji`evnih i umjetni~kih tvorevina. Zbirka odluka Vrhovnih sudova 1963. 631/61 od 05. Presuda Okru`nog suda u Beogradu P-4461/79. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-17/84 od 11. i ne mo`e se smatrati originalnom tvorevinom.

. referat ili stru~ni rad.Moralna prava autora su neotu|iva i neprenosiva ovlaštenja da mo`e: . god. pod pseudonimom ili na njegovo ime ili anonimno. . 149.1982. tu`ilac nema pravo na isplatu naknade na ime autorskog honorara jer poslodavac u ~ijoj je slu`bi autorsko djelo stvoreno od strane tu`ioca u radnom odnosu. stav 1 ZAP-a) kao: . str. . Bilten sudske prakse br. .Autorsko djelo po narud`bi je ono djelo koje se stvoreno na osnovu ugovora o djelu i gdje sva autorska prava pripadaju autoru ako ugovorom druga~ije nije odre|eno (~lan 27 ZAP-a).prilago|avanje ili iskorištavanje u bilo kom drugom obliku..Imovinska prava autora su isklju~ivo ovlaštenje autora na ekonomsko i drugo iskorištavanje (upotrebu) djela (~lan 30.Autorska prava su imovinsko pravna ovlaštenja autora (imovinska prava) i li~no-pravna ovlaštenja (moralna prava).suprotstaviti se svakom deformisanju. 1976.01. Odluka Privrednog suda Hrvatske P`-2460/87 od 12. . str. Bilten Okru`nog suda u Beogradu br. 884 „Autor mo`e u svako doba povu}i iz prometa odnosno otkupiti primjerke svog objavljenog djela (pravo pokajanja). „Kada je tu`ilac. ra~unarski programi.suprotstaviti se svakoj upotrebi djela koja bi vrije|ala njegovu ~ast ili ugled (~lan 31 ZAP-a). Citat prema: Jezdimir Mitrovi}: “Autorsko pravo i pravo industrijske svojine kroz sudsku praksu”. 25.Autor zbirke autorskih djela je fizi~ko lice koje je tu zbirku sa~inilo (~lan 14 ZAP-a). . ~lan 29 ZAP-a.884 .08. 319 . ne sti~e nikakva autorska ovlaštenja na tim radovima“. . saopštavanje javnosti. Beograd. 11-12/81. zbornici. . saka}enju ili drugom mijenjanju djela. izradio uputni eleborat i kada je tu`eni za rad u saglasnosti sa tu`iocem primio izradu tog elaborata za ra~un naru~ioca. .Kolektivno autorsko djelo je djelo stvoreno na podsticaj i u organizaciji fizi~kog ili pravnog lica.javno predstavljanje. uklju~uju}i njihov uvoz. Proizilazi iz dikcije norme da je rije~ o pravu pokajanja – droit de repentir autora. u ~ijem stvaranju je u~estvovao ve}i broj lica i koje se koristi pod imenom naru~ioca.povla~enje iz prometa i uskra}ivanje daljeg korištenja djela ako za to postoje ozbiljni moralni razlozi (~lanovi 33 i 34 ZAP-a). „Radnik koji u izvršenju svojih obaveza izradi stru~ni izvještaj.biti priznat i ozna~en kao stvaralac djela pod svojim imenom. a ne o du`nosti izdava~a da o tome vodi ra~una na što ukazuje izravno i tekst norme da je autor du`an prethodno naknaditi štetu korisniku. 40/89. odnosno vlasniku djela”.prevo|enje. Odluka Vrhovnog suda Srbije G`-1695/81. god. str. . Odluka Vrhovnog suda Jugoslavije Rev-814/62 od 22. str. ima isklju~ivo pravo da to djelo iskorištava“. Savremena administracija. Pregled sudske prakse br. god. 15-16/82.1988. .odlu~iti kada }e i u kojoj formi njegovo djelo biti prvi put objavljeno.stavljanje u promet originala ili umno`enih primjeraka. .davanje odobrenja za objavljivanje. . kao enciklopedije. 75.javno izvo|enje. baze podataka (~lan 28 ZAP-a). kao lice u radnom odnosu sa tu`enikom. . emitovanje. 43.

1985. ta~ka g) ZAP-a).Izdava~ki ugovor je vrsta autorskog ugovora zaklju~enog u pismenoj formi kojim autor prenosi na izdava~a pravo objavljivanja autorskog djela štampanjem. zadu`bina i sl.585/92 od 13. .Izdava~ je pravno lice kome je izdavanje autorskih djela djelatnost ili pravno lice koje je ovlašteno na izdavanje autorskog djela (npr. god.1992.davanje kra}ih izvještaja o predavanjima u dnevnoj i povremenoj štampi i putem radio difuzije. Tako Vrhovni sud SAD (Odluka od 20. Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu . 886 „Postoji povreda autorskog moralnog prava iz Zakona o autorskom pravu i u slu~ajevima kada se tu|e autorsko djelo koristi sa manje od 1/4 djela.) . . stav 1. stav 2 ZAR-a). udru`enje.) u sporu „Horper & Raw v. str. odnosno umno`avanjem (~lan 64. Nomos. govori namijenjeni javnosti. koji je našao mjesto i u Zakonu o autorskom pravu SAD (~lan 107) nije uvijek potvr|en i u sudskoj praksi. 82. (~lan 53. Njema~ka doktrina poznaje teoriju „nadzakonskog stanja nu`de“ po kojoj je u odre|enim slu~ajevima mogu}e pozivanje na javni interes u vezi sa slobodom informisanja ili nau~nog istra`ivanja da bi se isklju~ila protivpravnost korištenja predmeta zaštite. 320 .Izdava~ka djelatnost je osnovna ili sporedna djelatnost registrovana prema va`e}im propisima kod nadle`nog suda.reprodukovanje nau~nog djela ili takvog djela manjeg obima u ~itankama i ud`benicima u svrhe nastave i nau~nog rada (~lan 29. Obavezno se zaklju~uje u pismenoj formi u pro885 U autorskom pravu SAD ovo pitanje je ure|eno na specifi~an na~in.Korištenje autorskog djela bez dozvole autora na teritoriji BiH je mogu}e u slijede}im slu~ajevima: ..).Citiranje autorskog djela je doslovno navo|enje odlomaka iz djela koje je na zakonit na~in postalo pristupa~no javnosti uz uslov da bude u skladu sa dobrim obi~ajima i u mjeri opravdanoj svrhom koja se ima posti}i. dr`avno tijelo. Fer korištenje autorskog djela nije povreda autorskog prava ali se za tu ocjenu. Rješenje Vrhovnog suda Srbije G`. 53.886 . . .objavljivanje izvještaja o objavljenim nau~nim djelima u kojima se sadr`aj tih djela reprodukuje na originalan i skra}en na~in (~lan 51. Ovakav fleksibilan stav.organizaciona jedinica Izdava~ka djelatnost). Beograd. 1998. stav 1. ta~ka a) ZAP-a). . god. u obzir uzimaju slijede}i kriteriji: svrha i priroda korištenja autorskog djela. te objavljivanje na javnim sastancima i slu`benim sve~anostima (~lan.05. ta~ka 3 ZAP-a). a koja je upravljena na objavljivanje autorskog djela štampanjem. u svakom konkretnom slu~aju. .Autorski ugovor je ugovor kojim autor svoja prava na iskorištavanje djela prenosi na drugo lice. Citat prema Dimitrije Mili}: „Komentar zakona o autorskom pravu i srodnim pravima sa sudskom praksom”. veli~ina i zna~aj korištenja dijelova autorskog djela i posljedice korištenja na tr`ištu. odnosno umno`avanjem (npr.). ali se ne ozna~e ime i prezime autora izvornog djela i porijeklo pozajmice“. stav 1 ZAR-u. stav 1 ZAP-a). fondacija. stav 1.885 .objavljivanje putem štampe i radio-televizije radi obavještavanja o teku}im doga|ajima. Radi se o doktrini fer korištenja djela (fair use doctrine).10. te da se prilikom citiranja nazna~i izvor i ime autora ako se njegovo ime nalazi u izvoru (~lan 51.doslovno navo|enje odlomaka – citata (vidi ta~ku 13. Nation Enterprises“ nije prihvatio doktrinu o fer korištenju djela u tom smislu da se dozvoli neovlašteno korištenje memoara Predsjednika Geralda Forda.

ako su u pitanju nastavni ud`enici za osnovne i srednje škole „uobi~ajeni” tira` }e biti znatno ve}i.04. I ovo pitanje se u Federaciji BiH rješava odgovaraju}im Zakonom o redovnim sudovima na nivou Kantona. niti broj izdanja kao bitan elemenat ugovora. kao podvrste autorskog ugovora.1956.1961. Povreda autorskog prava mo`e nastati zbog povrede zakona ili autorskog. str. br. Dešava se da se ovo pitanje rješava u praksi. Kako je djelo objavljeno tokom 1959. Bitni elementi su mu: ugovorne strane. U pogle887 Zakonodavac nije propisao tira`. op.pravna/gra|ansko .000 primjeraka.cit. U prvom stepenu u Federaciji nadle`ni su opštinski ili kantonalni sudovi. citat prema Jezdimir Mitrovi}. Primjera radi u skandinavskim zemljama predvi|ena je maksimalna visina tira`a za knji`evna djela – 2. „Tu`eni Kosmos” iz Beograda obavezan je da isplati tu`itelju Agati Kristi.000 primjeraka. odnosno izdava~kog ugovora. glasnik RS”. ovo pitanje nadle`nosti redovnih sudova rješava se Zakonom o parni~nom postupku („Sl. Republici Srpskoj. Odluka Vrhovnog privrednog suda Gs 2/56 od 26. 83. U slu~aju da autorski spor ima karakter privrednog spora (npr. Gra|ansko-pravna zaštita autorskih prava predstavlja najobuhvatniju zaštitu autorskih prava a do koje dolazi zbog povrede imovinskih ili moralnih prava autora. Autorsko. knji`evnici iz Londona na ime autorskog honorara po osnovu pismeno zaklju~enog ugovora po kom je tu`eni na osnovu ovlaštenja tu`itelja objavio na srpskohrvatskom jeziku djela pod imenom „Five Litle Pigs” u jednom izdanju uz pla}anje ugovorenog autorskog honorara. Nadle`nost suda u Federaciji BiH odre|ena je Zakonom o parni~nom postupku („Sl. novine F BiH“. u sporu se nalaze pravno lice kao nosilac autorskih prava za autorska djela stvorena u radnom odnosu naspram drugog pravnog lica koje ima svojstvo izdava~a) nadle`nost suda }e ovisiti i od vrijednosti predmeta spora. na~in korištenja autorskog djela i naknada. Sud donosi odluku i obavezuje tu`enog da tu`itelju isplati sa kamatom i troškovima spora tra`eni autorski honorar. s obzirom na druga~iji sitem teritorijalnog ustrojstva. Odluka Vrhovnog suda Srbije G` 167/88.. U drugom entitetu.pravna za{tita autorskih prava 15. 373. ili npr. „Jednovremeno umno`avanje i stavljanje u promet jednog broja primjeraka na }irilici i jednog broja primjeraka na latinici predstavlja dva izdanja”. cit.05. naziv autorskog djela. br. predstavlja dva izdanja pa autor ima pravo na autorsku naknadu za svako izdanje posebno”. Zbirka sudskih odluka knjiga I str. god. Citat prema Dimitrije Mili}. god. u Njema~koj jednim izdanjem se smatra tira` od 1. Tako. „Istovremeno štampanje monografije na srpskom i engleskom jeziku bez promjene. ako se djelo koristi uz naknadu. ZAP-a). 42/98) i s obzirom na kantonalno ustrojstvo Zakonom o redovnim sudovima nekog od Kantona. 321 . onda se smatra da se mislilo samo na jedno izdanje djela. Postupak za zaštitu autorskog prava pokre}e se tu`bom kod nadle`nog suda. U pogledu broja izdanja ilustrativani su i primjeri iz sudske prakse. 164.887 5.str. op.tivnom ne proizvodi pravno dejstvo. Odluka Okru`nog suda u Beogradu P 873/61 od 11. a ako nije odre|ena visina tira`a onda je to 500 primjeraka. godine pod naslovom „Pet svjedoka” a autorski honorar nije pla}en tu`itelju. 32/94). Naravno da ovo pitanje ovisi i od vrste i namjene djela. Tako ako broj izdanja nije odre|en ugovorom. (~lanovi 57-63.

primjerke izvo|enja ili drugih predmeta zašti}enih ovim zakonom.da tu`eni ukloni stanje nastalo izvršenom povredom i uspostavi stanje koje je bilo prije nego što je povreda izvršena.du ostalih na~ina zaštite. Sud na zahtjev tu`ioca. Prilikom odlu~ivanja o pla}anju i visini nadoknade štete sud }e u obzir uzeti naro~ito stepen krivice. . dok obim naknade predstavlja fakti~ko pitanje i visinu štete utvr|uje nadle`ni sud u ovisnosti od okolnosti slu~aja. bit }e izlo`en posebno za svaki oblik autorsko-pravne zaštite. predvidio da lice ~ije je autorsko pravo povrije|eno mo`e zahtijevati zaštitu tog prava zahtjevima predvi|enim ZAP-om i naknadu štete predvi|enu zakonom koji reguliše obligacione odnose. s tim što postoje odre|ene specifi~nosti kod zaštite autorskih moralnih prava (~lan 113) i kod postupanja prekršioca iz namjere ili krajnje nepa`nje (~lan 113 ZAP-a). Zakonodavac je. Ova mogu}nost izricanja privremene mjere postoji i kada se povreda isklju~ivog prava u~ini vjerovatnom (~lan 113 ZAP-a). mo`e zbog povrede njegovih moralnih prava dosuditi i pravednu nov~anu naknadu u smislu odredbi ZOO o nov~anoj naknadi nematerijalne štete. kao i preventivnu svrhu civilne kazne (~lan 113. izvrši povreda. Posebno su odre|ene privremene mjere koje sud mo`e izre}i u slu~ajevima kada ovlašteno lice u~ini vjerovatnim da je neko njegovo isklju~ivo pravo povrije|eno. pored procesnih propisa. kao ovlaštenog lica za tra`enje autorsko-pravne zaštite. visinu ugovorenog ili uobi~ajenog honorara. pored naknade imovinske štete. tako. su materijalni propisi i to: ZAP i Zakon o obligacionim odnosima (dalje: ZOO).da se tu`enom zabrane radnje kojima se priprema povreda. U odnosu na pravilo da se vrsta štete utvr|uje putem ZOO postoji izuzetak u ~lanu 114 ZAP-a koji normira da sud autoru. . 16. Izuzeci su predvi|eni ZAP-om pa tako u slu~aju povrede autorskog imovinskog ili drugog prava koja je izvršena namjerno ili iz nepa`nje. Zna~i ZAP predstavlja propis kojim su utvr|ene mjere koje nadle`ni sud mo`e preduzeti u pogledu zaštite autorskih prava. stav 2 ZAP). 322 . imovinskih i moralnih prava (Glava XIV ~lan 112 ZAP-a). mo`e presudom narediti slijede}e: . a ZOO propis kojim se utvr|uje vrsta štete.da uništi ili preina~i protupravno proizvedene primjerke i ambala`u djela. ZAP-om su jedinstveno nomirane povrede autorskih. stav 1 ZAP-a). nadle`nost sudova i postupak pokretanja zaštite. kao i budu}e povrede prava. tu`ilac mo`e zahtijevati pla}anje ugovorenog ili za tu vrstu korištenja uobi~ajenog honorara ili naknade za tu vrstu korištenja uve}anu do 200% bez obzira da li mu je zbog u~injene povrede nastala imovinska šteta ili nije (~lan 113. Izvori prava za gra|ansko-pravnu zaštitu autorskih prava.

god. plo~e. pored ZAP-a. G`-449/91 od 15.1995. 44/90 str. te da zahtijeva da mu tu`eni ili vlasnik ustupi primjerke djela ili sprave uz naknadu troškova proizvodnje. „Osnovano je objavljivanje sudske odluke zbog povreda nanijetih tu`iocu kao prire|iva~u i isplata moralne štete. Pored pobrojanih zahtjeva prema sudu. negativi. .09. G`-67/95 od 19. str. tu`ilac mo`e tra`iti i izricanje spomenutih privremenih mjera.1985. Prvostepeni sud je postupio po ovoj odredbi kada je osporenim rješenjem zabranio tu`enom dalju distribuciju XVI-og izdanja Zbirke propisa.cit. i presuda se ima objaviti u dnevnim listovima koji izlaze u mjestima gdje se nalaze sjedišta tu`enika. Citat prema: Dimitrije Mili}. str.889 U slu~aju da se izreknu ove mjere }e va`iti do pravosna`nog okon~anja sudskog spora – parnice. ili bez ikakvog ugovora. Presuda Vrhovnog suda Srbije. op. odnosno primjenjuju se odredbe Zakona o izvršnom postupku („Sl. . list R BiH”. 16/92).05. a koje se nalaze u vlasništvu prekršioca. Citat prema: Dimitrije Mili}. 174. negativi. Pregled sudske prakse br. 889 „Prema Zakonu o autorskom pravu sud mo`e na zahtjev lica koje u~ini vjerovatnim da je njegovo autorsko pravo povrije|eno.cit. koji mogu biti postavljeni bilo pojedina~no bilo kumulativno. kalupi ili druga sredstva kojima je po~injena povreda. a pri tome je dao razlog koje ovaj sud prihvata“.888 Izuzetak predstavlja mogu}nost tu`ioca da. autor ima pravo zahtijevati da sud takvom neovlaštenom korisniku djela zabrani svaku dalju neovlaštenu upotrebu autorskog djela i da se takva sudska odluka javno objavi na tu`enikov trošak“. a kao suspidijaran propis u njihovom izricanju.1991.da se unište ili preina~e matrice. Odluka Privrednog suda Hrvatske P`-632/85 od 05.da se objavi presuda na trošak tu`enog u javnim glasilima na na~in i u obimu koji odredi sud.god. 323 . umjesto zahtjeva za uništavanjem ili preina~avanjem protiv-pravno proizvedenih primjeraka i ambala`e djela zahtijeva i da se unište ili preina~e matrice. koriste se i pravila izvršnog postupka. 226. 235. Sud mo`e izre}i slijede}e privremene mjere: . br.da se unište ili preina~e sprave koje su isklju~ivo ili prete`no namijenjene za provo|enje prava zašti}enog zakonom. kalupi ili druga sredstva kojima je po~injena povreda. pošto se jedino na takav na~in mo`e u potpunosti zaštititi autorsko pravo tu`ioca“.. Odluka Vrhovnog suda Srbije. god. op. privremenom mjerom isklju~iti iz prometa predmetne povrede ili zabraniti nastavljanje zapo~ete radnje povrede. Postupak izricanja privremenih mjera je hitan. plo~e.09.da se privremeno oduzmu ili isklju~e iz prometa predmeti. odnosno sredstva kojima se povre|uje autorsko ili srodno pravo ili koja slu`e za povredu prava ili koja su nastala kao posljedica povrede autorskog 888 „Ako neko koristi autorsko djelo izvan ili iznad okvira iz autorskog ugovora sklopljenog u autorskom djelu.

U pogledu legitimacije za pokretanje i vo|enje parnice zbog povrede autorskih prava pasivno legitimisana je svaka osoba.cit.1981. Posebno bi moglo biti govora u vezi sa predugovornom odgovornoš}u (~lan 45 ZOO). Interesantno rješenje sadr`i Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima SRJ (~lan 35) koji ustanovljava obavezu naknade na osnovu prodatog ure|aja za fotokopiranje od strane proizvo|a~a. U uporednom pravu ovo se naziva reprografsko umno`avanje. dok su vlasnici kopirnica. god. kao i sve ustanove koje imaju fotokopir aparate du`ne da pla}aju odre|enu nadoknadu za svaku na~injenu kopiju. bez osnovanog razloga ili njihovog vo|enja bez namjere da se zaklju~i ugovor. U prvom slu~aju. Povredu autorskog prava mo`e u~initi bilo koje lice s obzirom da su autorska prava aspolutna i djeluju prema svima. Tako i u Njema~koj prodaja svakog fotokopir aparata podlije`e obavezi pla}anja autorske naknade. str. Presuda Vrhovnog suda Srbije G`-333/81 od 25. Kod odustanka od pregovora. uvoznika i prodavca kao solidarnih du`nika i naknadu od pravnog ili fizi~kog lica koje uz naplatu pru`a usluge fotokopiranja. kao i vo|enjem pregovora bez namjere da se zaklju~i ugovor ili kada se od vo|enja pregovora odustane bez osnovanog razloga (~lan 30 ZOO). Ova naknada se od strane autora mo`e ostvariti samo preko organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnog prava. Izuzetak od ovog pravila predstavlja povreda izdava~kog ili nekog drugog oblika autorskog ugovora. 324 . radi se o predugovornoj odgovornosti koja je u pogledu vrste štete izjedna~ena sa ugovornom odgovornoš}u.ili srodnog prava ili predmeti. odustanku ili raskidu zaklju~enog predugovora. sud mo`e da odredi takve mjere i bez obavještavanja tu`enog.06. te da je tu`enik du`an da shodno pravilima gra|anskog prava o predugovornoj odgovornosti tu`iocu naknaditi štetu“. ili odustanka od pregovora na jedan od opisanih na~ina. . 127.890 U slu~aju da postoji opasnost da bi kasnije izvo|enje dokaza o povredi autorskog prava moglo biti ote`ano ili onemogu}eno ili ako postoji opasnost nastupanju teško nadoknadive štete ili ako postoji opasnost da izre~ene privremene mjere ne}e biti djelotvorne.da se zabrani nastavljanje zapo~etih radova kojima bi se mogla nanijeti povreda autorskom ili srodnom pravu ili da se zabrani nastavljanje radnji kojima se povre|uje autorsko ili srodno pravo. bilo fizi~ka. Odgovornost štetnika zbog nezaklju~ivanja glavnog ugovora. Citat prema: Dimitrije Mili}. ali da do toga nije došlo krivicom tu`enika. presu|uje se po opštim pravilima obligacionog prava. gdje povredu mo`e da u~ini samo ugovorna strana. nadokna|uje se samo obi~na šteta–negativni ugovorni interes. a kada postoji zaklju~en predugovor. Nadokna|uje se i obi~na šteta i izgubljena dobit – pozitivni ugovorni interes. 891 „Imaju}i u vidu ~injeni~no stanje Okru`ni sud je pravilno zaklju~io da se tu`ilac po datoj ponudi ponašao u dobroj vjeri i da je preduzeo sve potrebne mjere da do|e do zaklju~enja ugovora i izdavanja njegovog djela.891 890 „Vrlo akutelan je problem neovlaštenog umno`avanja fotokopiranjem autorskih djela. odnosno sredstva koja mogu slu`iti kao dokazi o u~injenoj povredi autorskog ili srodnog prava. koja je prouzrokovala povredu. bilo pravna. op. Radi se o povredi ugovorne discipline koja se prosu|uje po odredbama ZAP-a i ZOO i radi se o ugovornoj odgovornosti a u pogledu nadoknade štete u obzir se uzima pozitivni ugovorni interes – nadoknada obi~ne štete i izgubljene dobiti. 17.

Specifi~nost i izuzetak se susre}e kod ra~unarskih programa i baza podataka kao posebne vrste autorskih djela. ako ugovorom nije odre|eno nešto drugo (~lan 27. Ra~unarski programi i baze podataka stvoreni u radnom odnosu daju poslodavcu pravo na ostvarivanje imovinskih prava bez vremenskog ograni~enja (~lan 26 ZAP-a). Kod autorskih djela stvorenih po narud`bi. ra~unarski programi i baze podataka (~lan 28. Ovaj rok se ra~una od 1-og januara naredne godine od godine u kojoj je umro autor. ra~una se rok zaštite ako je nosilac autorskog prava pravno lice ali samo za ra~unarske programe i baze podataka koji su stvoreni u radnom odnosu (~lan 26 ZAP-a) i na osnovu ugovora o djelu (~lan 27. Radi se o kolektivnom autorskom djelu kao što su enciklopedije. stav 1 ZAP-a). ZAP-om je propisano da autorska prava traju za `ivota autora i 70 godina nakon njegove smrti (~lan 84. stav 2 ZAP-a). kod kojih rok od 70 godina po~inje te}i od dana objavljivanja autorskog djela. u ~ijem stvaranju je u~estvovao ve}i broj lica i koje se koristi pod imenom naru~ioca. ili da ovlaste jednog od koautora ili tre}e lice da istupa pred sudom u njihovo ime i za njihov ra~un na osnovu posebne pismene punomo}i. Radi se o posebnoj vrsti specijalizovanih organizacija koji za djelatnost imaju ostvarivanje autorskih prava.U pogledu pokretanja parnice kao aktivno legitimisano lice javlja se autor djela li~no ili njegov zastupnik. odnosi se na anonimna autorska djela i djela objavljena pod pseudonimom. Ovo pravo poslodavca je vremenski ograni~eno i ono isti~e protekom vremenskog perioda od 5 godina od dana završetka ove vrste autorskog djela (~lan 25. u pogledu ra~unanja rokova. odnosno tu`beni zahtjev za zaštitu autorskih prava. Izuzetak. zbornici. odnosno po osnovu ugovora o djelu sva imovinska ovlaštenja pripadaju autoru (~lan 27. stav 1 ZAP-a). pri ~emu imaju svojstvo odgovaraju}ih suparni~ara. Ovaj izuzetak se odnosi i na djela stvorena na podsticaj i u organizaciji fizi~kog ili pravnog lica. U slu~aju da se radi o koautorskom djelu rok od 70 godina se ra~una od smrti koautora koji je umro posljednji. su razli~iti u ovisnosti da li se radi o zaštiti imovinskih ili moralnih autorskih prava. stav 2 ZAP-a). stav 2 ZAP-a). s obzirom da je pravo iskorištavanja autorskog djela na njega preneseno ex lege (~lan 27 ZAP-a). stav 1 ZAP-a) s tim što i ovdje postoji izuzetak u odnosu na ra~unarske programe gdje autorska imovinska prava pripadaju naru~iocu djela. Na prethodni na~in. Posebna punomo} je potrebna i ako se zaštita autorskih prava ostvaruje putem specijalizovanih organizacija autora za zaštitu autorskih prava. mjere i intelektualnu svojinu BiH (~lanovi 87-90 ZAP-a). Istekom zakonskog roka trajanja autorsko-pravne zaštite za pla}anje 325 . Rokovi u kojim se mo`e podi}i tu`ba. a uz odobrenje Instituta za standarde. Ako se radi o koautorskom djelu svi koautori su aktivno legitimisani i mogu svi zajedno da vode spor. zna~i od dana objavljivanja autorskog djela. Ako se radi o autorskom djelu koje je stvoreno u radnom odnosu kao aktivno legitimisan za vo|enje parnice javlja se poslodavac.

ZAP-a). 18. str. Svi ovi rokovi se ra~unaju od dana nastupanja štetnog doga|aja. Bilten sudske prakse br. odnosno odredbe ZOO. Ovi se rokovi primjenjuju kod ostvarivanja zaštite imovinskih autorskih prava s obzirom da se radi o obligacionim-relativnim pravima koja zastarjevaju. prekid. U pogledu samog roka za zaštitu imovinskih prava. zastoj. te organizacija autora kojoj je umrli autor pripadao ili kojoj bi pripadao s obzirom na vrstu autorskog djela (~lan 83. 9-10/81. 326 . Poseban rok je desetogodišnji rok za potra`ivanja koja su utvr|ena pravosna`nom sudskom odlukom ili odlukom drugog dr`avnog organa. republi~kih i pokrajinskih vrhovnih sudova i Vrhovnog vojnog suda. Na~elni stav 17-te zajedni~ke sjednice Saveznog suda. Posebno bi se moglo govoriti o vreme892 „Zastarjelost zahtjeva za naknadu štete ravna se prema propisu ~lanovi 376 i 377 ZOO. autorska imovinska prava se prenose na nasljednike. autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu ili ra~unarski programi i baze podataka) a njihovo iskorištavanje se prenosi posebnim ugovorom na izdava~a.) primjenjuju se klasi~na pravila obligacionog prava. ili poravnanjem pred sudom ili drugim nadle`nim organom (~lan 379 ZOO). ali je iz stilizacije odredbi Zakona vidljivo da se kao predmet javljaju i ugovori o pru`anju usluga. Što se ti~e situacije poslije smrti autora. pravne posljedice proteka roka zastare itd. javljaju se autor za `ivota. posebnom roku od 3 godine izme|u pravnih lica po osnovu ugovora o prometu roba i usluga (~lan 374 ZOO). Radi se o roku od 5 godina kao opštem roku zastarjelosti (~lan 371 ZOO). Ovaj rok je specifi~an. kod ovog vida autorsko-pravne zaštite. Istekom roka od 70 godina post mortem auctoris imovinsko-pravni zahtjevi bi se mogli postavljati jedino u slu~aju da su u skladu sa odredbama ~lana 85. list SR BiH”. Što se ti~e zaštite autorskih moralnih prava radi se o apsolutnim pravima koja djeluju prema svima tako da ista ne zastarjevaju.892 U pogledu ostalih pravila vezanih za institut zastare (npr. bez obzira da li se naknada zahtijeva za ve} nastalu štetu ili za štetu za koju je po redovnom toku stvari izvjesno da }e sukcesivno nastojati u budu}nosti”. odnosno nasljednici poslije smrti. zaštita se mo`e tra`iti u rokovima koji su odre|eni ZOO (~lanovi 360-393 Odjeljak 4 Zastarjelost). posebnom roku od 3 godine za potra`ivanja naknade štete (~lan 376 ZOO).nadoknade od strane izdava~a mo`e se posebnim zakonom uvesti poseban doprinos (~lan 85 ZAP-a). 7/80). Tu`ba za zaštitu ovih prava mo`e se podi}i i poslije isteka roka od 70 godina. Kao aktivno legitimisani. u okviru generalnog roka od 70 godina post mortem auctoris. ZAP-a uvede posebna nadoknada –„doprinos” za imovinsko iskorištavanje autorskih prava. 7-8. a u skladu sa odredbama Zakona o naslje|ivanju („Sl. odnosno od dana kada je povjerilac imao pravo da zahtijeva ispunjenje obaveze. br. U hipoteti~koj situaciji ovaj bi se posebni rok zastare imao primijeniti kada se kao nosilac autorskih imovinskih prava javlja pravno lice (npr.

09. 323.na naturalnu restituciju.na utvr|ivanje povrede autorskog prava.na zabranu daljnje povrede autorskih prava. Howell H. 327 . . Prema ovoj teoriji i autor djela. Polazište za ovu teoriju je u~enje D`ona Loka o svojini kao posljedici rada. „Poslije smrti autora.cit. The copyright law. str. Citat prema: Dimitrije Mili}.na raskid ili izmjenu ve} zaklju~enog ugovora zbog postojanja okolnosti 893 „Za svako iskorištavanje autorskog djela od strane drugog lica.na utvr|ivanje odre|enih autorskih prava ili .kondemnatorna tu`ba upravljena: . odnosno njegovim nasljednicima. „Moralna prava autora. a u skladu sa zahtjevima i obavezama preuzetim po osnovu me|unarodnih konvencija. . . odnosno prenosu iskorištavanja autorskog djela. op. str. god. ukoliko je djelo izdao bez ugovora sa njima”.konstitutivna tu`ba radi ostvarivanja prava autora: . .na naknadu materijalne i nematerijalne štete i . autoru.na zaklju~enje glavnog ugovora po predugovoru. Vašington 1948. Citat prema: Jezdimir Mitrovi}. op. u pravilu. U ostvarivanju gra|ansko-pravne zaštite autorskih prava mogu se koristiti svi oblici tu`benih zahtjeva koje poznaje procesno pravo. Pravo na naknadu štete nastale povredom autorskih moralnih prava prelazi na nasljednike i kad u momentu smrti autora nije utvr|eno pravosna`nom odlukom ili pismenim sporazumom”. 97. Citat prema: Vesna Besarevi}. G`-16/86. odnosno njegovog nasljednika vezana su za li~nost pa ne mogu pre}i na drugog ugovorom o iskorištavanju.cit. Autorska prava se. 87/94 od 01. a ako testament ne postoji onda najbli`i srodnici”. „Izdava~ autorskog djela du`an je da nasljednicima autora naknadi štetu u visini autorskog honorara. Odluka Vrhovnog suda Srbije G`-635/84. op. 94. a koje je predstavljala reakciju na dotadašnje privilegije izdava~a. god. str. Citat prema: Jezdimir Mitrovi}.. a ako oni nisu u `ivotu. dok ovo pravo traje. Zna~i da su apsolutna i da djeluju erga omnes – prema svima. Presuda Vrhovnog suda Makedonije. str. Odluka Vrhovnog suda Srbije.cit. pripada naknada”. 138. Ovo iz razloga što je obim i predmet zaštite autorskih prava postavljen dosta ekstenzivno.893 Još u vrijeme liberalnog kapitalizma nastala je teorija svojine.nskom trajanju zaštite autorskih moralnih prava kada se i po isteku roka od 70 godina pojavi imovinski zahtjev za naknadu nematerijalne štete zbog povrede autorskih moralnih prava. zahtjev za obnovu copyright-a za novi rok od 28 godina mo`e podnijeti bra~ni drug ili djeca autora. 19. Rev.1994. . op.cit.na utvr|ivanje odre|enog lica kao autora autorskog djela. onda izvršilac autorskog testamenta. 80. Tri su osnovna modela gra|ansko-pravnih tu`bi: . str.deklaratorna tu`ba upravljena: . kao njegov tvorac ima na njemu apsolutno i isklju~ivo pravo svojine. ve`u za li~nost autora i smatraju se neodvojivim od njegove li~nosti.

što zna~i da tu`ena strana trpi teret dokazivanja. stav 2 ZOO) daju}i mogu}nost. Dalje 328 . . U vezi sa pitanjem nadoknade štete postavljaju se dva osnovna pitanja: vrsta štete i utvr|ivanje visine štete.tu`beni zahtjev za zaklju~enje glavnog ugovora.tu`beni zahtjev za naturalnom restitucijom.tu`beni zahtjev za utvr|ivanje postojanja povrede autorskog prava.tu`beni zahtjev za utvr|ivanje da je odre|eno lice autor odre|enog autorskog djela. Štetnik treba da doka`e da šteta nije prouzrokovana njegovom krivicom. tako da }e se i u ovom slu~aju odgovarati za oba stepena krivice: i namjeru i nepa`nju. .tu`beni zahtjev za objavljivanje presude na trošak tu`enog u javnim glasilima. odnosno uspostavljanjem stanja koje je postojalo prije povrede autorskog prava.tu`beni zahtjev za naknadu štete i .tu`beni zahtjev za prestanak vršenja povrede prava. uz ispunjavanje ostalih pretpostavki koje tra`i zakonodavac.tu`beni zahtjev zbog neosnovanog boga}enja. . U odnosu na tri osnovna modela tu`bi tu`beni zahtjevi se mogu definisati šire.tu`beni zahtjev za uništenje sprava i opreme ili preina~enje predmeta kojim je u~injena povreda autorskih prava.tu`beni zahtjev za izmjenu-reviziju zaklju~enog autorskog ugovora. a po osnovu zaklju~enog predugovora. zelenaški ugovor. ZOO). U pogledu vrste krivice zakonodavac je usvojio sistem pretpostavljene krivice (~lan 154. Osnov odgovornosti za povredu autorskih prava je krivica (~lanovi 158-163. . Svaka skrivljena povreda autorskog prava povla~i za sobom odgovornost štetnika za naknadu materijalne štete nosiocu autorskog prava. stav 1 ZOO). Vrste šteta su kao takve utvr|ene odredbama ZOO (~lanovi 154-209 ZOO). . Skrivljeno ponašanje podrazumijeva povredu autorskog prava namjerno ili iz nepa`nje. dok visina njene naknade predstavlja za svaki konkretan slu~aj fakti~ko pitanje. Ovu razliku podvla~i zakonodavac (~lan 191. Pored pobrojanih kao posredni tu`beni zahtjevi vezani za ostvarivanje i adekvatnu zaštitu autora i autorskih prava mogu se pojaviti i: . da štetnik isplati manju naknadu nego što je visina utvr|ene štete. 20. Jedino treba razlikovati kod nepa`nje njena dva pojavna oblika: krajnju i obi~nu nepa`nju.tu`beni zahtjev za zabranu radnje kojom se priprema povreda autorskog prava. promijenjene okolnosti. ošte}enje preko polovine.koje su utvr|ene Zakonom (npr. .tu`beni zahtjev za raskid zaklju~enog autorskog ugovora i . . nemogu}nost ispunjenja). Tako tu`beni zahtjevi mogu biti upravljeni prema: . .

115-118. . o ~emu je bilo rije~i kod pasivne legitimacije. . god. tako|er. Ujedno to su one okolnosti koje se uva`avaju jedino uz intervenciju nadle`nog suda. stav 1 ZOO). 329 .protivpravnost štetne radnje je sadr`ana u krivici samog štetnika i povredi pravne norme i to zakonske i/ili ugovorne. zelenaški ugovor (~lan 141 ZOO) i viša sila (~lan 177. za redigovanje i dopunu teksta knjige Vase Pelagi}a “Narodni u~itelj” koja je do`ivjela više izdanja. god.štetna radnja ili gra|anski delikt koji se mo`e sastojati bilo u povredi zakona i/ili u povredi ugovornog odnosa i ugovorne discipline. Razlozi za tra`enje izmjene (revizije) ugovornih odredbi ili raskidanja ugovora su: promijenjene okolnosti (~lanovi 133-136 ZOO). Radi se o specifi~nim pravnim situacijama koje mogu biti predmet posebnog projekta. a s obzirom da i nosilac autorskog prava i pretpostavljeni štetnik. odnosno lice koje je povrijedilo autorsko pravo. posjeduju posebna svojstva u odnosu na druga bilo fizi~ka. poslovna nesposobnost (~lan 159 ZOO).šteta kao promjena u spoljnjem svijetu u vidu imovinske štete koja opet mo`e biti obi~na šteta i izgubljena dobit i kao nematerijalna šteta usljed povrede autorskih moralnih prava. nemogu}nost ispunjenja (~lanovi 137-138 ZOO). a u odre|enim situacijama samo pravno lice. autorima. tako da šteta treba da bude posljedica štetne radnje koju je preduzeo štetnik. mogao pozivati na neki od pobrojanih razloga za osloba|anje od odgovornosti. Citat prema: Dimitrije Mili}. Presuda Okru`nog suda u Beogradu P-904/82-84 od 21. izuzev nastupanja doga|aja koji se kvalifikuje kao nemogu}nost ispunjenja i viša sila. Kod povrede ugovorne discipline do osloba|anja od odgovornosti mo`e. 21. a njihov uticaj treba da se procjenjuje od slu~aja do slu~aja. umjesto ugovorenog autorskog honorara u 1969. nu`na odbrana. str. tako|er. godine i za naredna izdanja”. po jednom autorskom tabaku od dinara 500 isplati po jednom autorskom tabaku po dinara 8. dozvoljena samopomo} (~lan 162 ZOO) i pristanak ošte}enika (~lan 163 ZOO).894 894 „Mijenjaju se odredbe autorskog ugovora o djelu koji se odnosi na visinu autorskog honorara i obavezuje tu`ena izdava~ka organizacija da tu`iocima. Teško je pretpostaviti da bi se neki od štetnika.000 za izdanje iz 1980. otklanjanje štete od drugog (~lan 161 ZOO). da do|e uslijed razli~itih okolnosti koje su utvr|ene zakonom. u slu~aju povrede autorskog prava.cit.11. .1985. prekomjerno ošte}enje (~lan 139 ZOO). stanje nu`de.štetnik.je potrebno da se ispune opšte pretpostavke obligacionog prava da bi se pristupilo utvr|ivanju visine štete: . Razlozi za osloba|anje od odgovornosti kod gra|anskih delikta su vrlo specifi~ni u odnosu na oblast autorskog prava. To su: godine `ivota (~lan 160 ZOO). i to mo`e biti svako fizi~ko i pravno lice. . opšta pravila obligacija sadr`ana u ZOO. u pravilu. U pogledu osloba|anja od odgovornosti za prouzrokovanu štetu va`e.uzro~na veza kao veza izme|u štetne radnje i prouzrokovane štete. op. bilo pravna lica.

U slu~aju. na ime naknade štete isplatit }e se odgovaraju}i iznos novca. u vrijeme donošenja sudske odluke. troškovi informisanja saradnika i poslovnih partnera i drugo. odgovorno lice je u obavezi da ostatak štete nadoknadi u novcu. Citat prema: Vesna Basarovi}. apstraktne štete i on se mo`e koristiti kod povrede autorskog prava uslijed povrede ugovorne discipline. Ovdje se radi o tzv.. Ovaj vid štete se sastoji u razlici vrijednosti ugovorne obaveze u vrijeme zaklju~enja ugovora i vrijednosti u vrijeme neispunjenja ugovora. ima pravo na naknadu štete i po ovom osnovu (nematerijalna naknada štete)”. tako|er. pripada ošte}enom. odnosno uspostavljanja stanja koje je postojalo prije nego što je šteta nastala. Na~elni stav 39-te zajedni~ke sjednice svih sudova od 26. s tim što se naknada za isti gubitak ne mo`e po oba zahtjeva kumulirati”. propisuje i obavezu naturalne restitucije. da. mogu}a u odre|enim situacijama a što }e ovisiti od vrste autorskog djela i vrste protivpravne radnje. Ujedno se mo`e koristiti metoda putem koje se obra~unava iznos 895 Tako se kao troškovi mogu pojaviti i troškovi otkrivanja povrede autorskog prava i po~inioca povrede. Kada naturalna restitucija ne mo`e da dovede do potpunog otklanjanja štete. kamata }e se obra~unavati od dana podnošenja tu`be sudu.896 Prilikom odre|ivanja visine naknade štete mogu se koristiti razli~ite metode.09. Drugi metod se sastoji u utvr|ivanju tzv.cit. koristiti i u slu~aju povrede ugovorne discipline. str.1955.895 Zakonodavac. „Autor ~ije je autorsko pravo povrije|eno na na~in koji škodi njegovom ugledu ili ~asti. pored potpune naknade štete. Naravno da se metoda prisutna kod utvr|ivanja konkretne štete mo`e. U slu~aju da se potra`uje nov~ani iznos (npr. Pregled sudske prakse br. str. Nosiocu autorskog prava pripada pravo na potpunu naknadu štete (~lan 190 ZOO).10. neispla}eni autorski honorar) kamata se ra~una od dana kada se isplata odre|ene sume novca trebala izvršiti. u pogledu vremena.Visina naknade štete obuhvata obi~nu štetu i izmaklu dobit. konkretnoj šteti. 289. Naturalna restitucija je. a u slu~aju da se radi o tu`benom zahtjevu za naknadu štete. 896 „Osoba ~ije je autorsko pravo povrije|eno mo`e zahtijevati isplatu naknade štete kako po pravilima o uzrokovanju štete tako i po pravilima o sticanju bez osnova ako su ispunjeni uslovi za podnošenje oba zahtjeva. prema okolnostima slu~aja. kod povrede autorskih prava.1988. odnosno autoru. god. 330 . naturalna restitucija nije mogu}a. 93. Visina naknade štete se utvr|uje. a radi se o iznosu koji je potreban da se ošte}enikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kome bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja. op. kao i pripadaju}e kamate. 41/98. godine. Diferencijalna metoda podrazumijeva da se utvrdi i nov~ano iska`e razlika u imovini tu`ioca koja postoji kada se uporedi stanje u kom bi se njegova imovina nalazila da nije došlo do povrede autorskog prava sa stanjem u kome se njegova imovina nalazi poslije povrede autorskog prava. 506/55 od 08. Presuda Vrhovnog privrednog suda br. Posebna je metoda koja se zasniva na premisi da dobit koju je ostvario štetnik povredom autorskog prava.

kao posebna grupa krivi~nih djela. s obzirom da iste najviše odgovaraju zahtjevu zakonodavca iz ~lana 190 ZOO. s tim da slo`enost pravnog sistema na nivou cijele BiH uzrokuje odre|ene specifi~nosti. Ovim se metodom direktno sankcionišu odre|ene radnje. prenese ili na drugi na~in saopšti javnosti tu|e djelo. Zakonodavac je kao krivi~no djelo povrede autorskih prava predvidio slijede}a ponašanja: . izvode. u`ivaju odgovaraju}i stepen krivi~no-pravne zaštite. s tim što se isti reguliše na dva na~ina. utvr|ena u ZAP-u. ta~ka a) . 331 . 24/98). blanketnim krivi~nim djelima koja su utvr|ena putem lex specialis (u ovom slu~aju i ZAP). stav 1.kod pod svojim imenom ili pod imenom drugog objavi. Tako je materija krivi~nog zakonodavstva regulisana na entitetskom nivou. Zadr`a}emo se samo na autorskim pravima. list SRJ“.ko bez navo|enja imena ili pseudonima autora objavi.uobi~ajene naknade koju bi tu`eni platio tu`iocu da je legalno iskorištavao autorsko djelo. a koje imaju obilje`je bi}a krivi~nog djela. Autorska prava. 898 Isti pristup ima i SRJ u Zakonu o autorskim i srodnim pravima („Sl. prika`e. Krivi~no . izvode. predstavljaju i sastavni dio entitetskih krivi~nih zakonodavstava. 110/98) govori o „Povredi prava autora ili umjetnika izvo|a~a”. Prvi na~in je da se u postoje}em krivi~nom zakonodavstvu regulišu.pravna i administrativno-pravna za{tita autorskih prava 22. gledano komparativno. smatra autorskim djelom ili dozvoli da se to u~ini (~lan 120. prika`e. ~lanovi 229-231. Ova posljednja metoda utvr|ivanja konkretne štete ~ini se najpribli`nijom i najadekvatnijom za primjenu u pogledu obra~unavanja visine prouzrokovane štete. a materija autorskih i srodnih prava jedinstveno za cijelu teritoriju BiH. Radi se o tzv.898 Ovaj drugi metod je prisutan u našem pravnom sistemu. prenese ili na drugi na~in saopšti javnosti tu|e autorsko djelo na kojem je ozna~eno ime ili pseudonim autora ili na nedozvoljen na~in 897 Tako Kazneni zakon Republike Hrvatske (Narodne novine br. Kaznene odredbe ZAP-a su sadr`ane u 16-oj glavi (~lanovi 120-123) i iste se odnose na zaštitu i autorskih i srodnih prava. 6. Pošto se ZAP primjenjuje jedinstveno na teritoriji BiH onda u svakom slu~aju treba prihvatiti rješenje da blanketna krivi~na djela. ona djela koja se odnose na povredu prava autora i autora srodnih prava. koje se u skladu sa ZAP-om. br. a u vezi sa potpunom naknadom štete.897 Drugi pristup ide za tim da se samim zakonom koji reguliše materiju autorskih i srodnih prava utvrde krivi~na djela koja predstavljaju povredu autorskih i srodnih prava. i pri ~emu ta krivi~na djela predstavljaju sastavni dio krivi~nog zakonodavstva.

stav 4). Beograd. Posebna grupa zaprije~enih i sankcionisanih djela su prekršaji. stav 1.00 KM do 10. str. 1979.000. Kao sankcija predvi|ena je nov~ana kazna u rasponu od 5. umno`i.000. uveze. Za ovaj oblik protivpravnog ponašanja zaprije~ena je sankcija u vidu nov~ane kazne od 5. izobli~i.ko uništi. Kao posebnu posljedicu. U oblasti autorskih prava zakonodavac je kao krivi~no djelo predvidio još jedno ponašanje (~lan 121. ili su nastali izvršenjem krivi~nog djela.000. ta~ka c). Te`i. odnosno lica koje je ovlašteno dati odobrenje kada je to odobrenje potrebno. Ono se odnosi na lica koja bez odobrenja autora ili drugog nosioca autorskog prava. a po~inilac je postupao sa ciljem pribavljanja te imovinske koristi ili prouzrokovanju te znatne štete.000. nagrdi ili na drugi na~in bez odobrenja autora. Nov~ane sankcije za kvalifikovani oblik pobrojanih krivi~nih djela nisu predvi|ene.00 KM ili kazna zatvora do 3 godine. u~ini dostupnim javnosti.00 KM do 50. reprodukuje.unese dijelove tu|eg djela u svoje autorsko djelo ili dozvoli da se to u~ini (~lan 120. a po~inilac krivi~nog djela je postupao sa ciljem pribavljanja imovinske koristi ili prouzrokovanja štete.00 KM. suprotno njihovoj zabrani. Kvalifikovani oblik opisanog krivi~nog djela postoja}e u onim slu~ajevima kada je izvršenjem krivi~nog djela pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzrokovana znatna šteta. a koje je to znalo. zakonodavac je predvidio da }e se predmeti koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za izvršenje krivi~nog djela. ta~ka a). izmijeni tu|e djelo (~lan 120. moglo ili bilo du`no da zna. 332 . stav 1. dok su po drugima to „upravno-kaznena djela“. iznajmi. Za ovaj kvalifikovani oblik protivpravnog ponašanja zaprije~ena je kazna zatvora u trajanju do 6 mjeseci (~lan 121. stav 3). prilagodi. Za ovo krivi~no djelo zakonodavac je predvidio i sankciju za lice kod koga se zateknu predmeti koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za izvršenje ili su nastali izvršenjem opisanog krivi~nog djela. Prekršaj predstavlja vrstu posebnog deli899 Pobli`e vidjeti: „Pravna enciklopedija”. ta~ka b) i .000. odnosno kvalifikovani oblik ovih djela }e postojati u slu~aju da se njihovim izvršenjem pribavi znatna imovinska korist ili se prouzro~i znatna šteta. kod izvršenja ovog krivi~nog djela. Za ovu grupu krivi~nih djela zakonodavac je zaprije~io nov~anu kaznu u iznosu od 5. Za ovaj kvalifikovani oblik protivpravnog ponašanja predvi|eno je izricanje kazne zatvora u trajanju od 6 mjeseci do 5 godina. 1085-1091.00 KM ili kaznu zatvora do 3 godine. obradi ili na drugi na~in upotrijebi autorsko djelo.00 KM do 50. Savremena administracija. prevede. stavi u promet.899 Njihova pravna priroda je sporna s obzirom da ih jedni smatraju „specijalnim krivi~nim djelima“ ili najlakšom vrstom krivi~nih djela. stav 1. oduzeti i uništiti (~lan 121.000.

izvede. 155. objavi. obradi ili na drugi na~in preradi autorsko djelo ili iskoristi djelo u bilo kojem drugom obliku. Presuda Višeg privrednog suda Hrvatske P`-478/85 od 23.bez odobrenja autora ili drugog nosioca autorskih prava. kada je takvo odobrenje prema odredbama ovog zakona potrebno ili suprotno njihovoj zabrani. saop}i sredstvima javnog saop}avanja. iznajmi 900 „Osoba koja je objavila djelo bez dozvole autora i bez oznake autorova imena povrijedila je time autorsko pravo bez obzira na to što je to u~inila na temelju ugovora sklopljenog sa osobom na koju je autor prenio pravo iskorištavanja djela”. bez autorizacije i u skra}enom obliku po~inio je takvim postupanjem povredu autorskih moralnih prava. Razlika u odnosu na krivi~na djela je i u tome što se kod krivi~nih djela kao odgovorna.04. odnosno opisa bi}a ove vrste kaznenih djela. 333 . prika`e.900 . Pregled sudske prakse br. Radi se o specifi~noj vrsti kaznenih djela koje se uvode kako bi se i u sferi autorskih prava postigla adekvatna zaštita.bez odobrenja autora uništi. organizacije autora ili drugog pravnog lica specijalizovanog za ostvarivanje autorskih prava iz ~lana 87. nagrdi ili na drugi na~in izmijeni autorsko djelo ili upotrijebi djelo na na~in kojim se vrije|a ~ast ili ugled autora. str.cit. 29/86. . Dosljedno tome tu`iteljica ima pravo na naknadu štete zbog tako u~injene povrede u smislu ~lana 200 stav 1 ZOO.1985. . emituje. prenese ili na drugi na~in saop}i javnosti tu|e autorsko djelo ili dopusti da se to u~ini. snimi. izvede ili na bilo koji drugi na~in saop}i javnosti njegovo autorsko djelo. 901 „Autorska prava ~ine pravo autora da se usprotivi svakom deformisanju. prika`e. Tako }e se za prekršaj kazniti pravno lice ako: . prilagodi. skra}enju ili drugom mijenjanju djela. Razlike se ogledaju i u stepenu društvene opasnosti. Odluka Privrednog suda Hrvatske P` 782/90.kta koji su propisani odgovaraju}im zakonom i za koje su predvi|ene prekršajne kazne i zaštitne mjere. prika`e. Prekršaji se od krivi~nih djela razlikuju po tome što je za njih zaprije~ena isklju~ivo imovinska sankcija (nov~ana kazna kao bud`etski prihod u korist dr`ave) i u pojedinim slu~ajevima zaštitne mjere. sistemu odgovornosti i funkciji gonjenja. op.bez odobrenja autora ili drugog nosioca autorskih prava organizacije autora ili drugog pravnog lica specijalizovanog za ostvarivanje autorskih prava iz ~lana 87.. izvede. a u slu~ajevima kada se kao prekršioci javljaju pravna lica. suprotno njihovoj zabrani. 95. objavi. Citat prema: Jezdimir Mitrovi}. kao odgovorno lice u pravnom licu.901 .bez navo|enja imena ili pseudonima autora.bez odobrenja autora pod svojim imenom ili imenom drugog lica objavi. dok su to kod prekršaja pravno lice i fizi~ko lice. osim ako autor `eli ostati nepoznat. javljaju isklju~ivo fizi~ka lica. god. reprodukuje ili umno`i.. uveze ili stavi u promet original ili umno`ene primjerke djela. Ovakav zaklju~ak proizilazi i iz same stilizacije odredbi ZAP-a. str. kada je takvo odobrenje prema odredbama ovog zakona potrebno ili. Kada je nesporno da je tu`enik sa`etak objavio bez dozvole i znanja autora. prevede. izobli~i.

nov~ana kazna za odgovorno lice u pravnom licu u rasponu od 20.00 KM do 50.000. i to: .000. eventualno izvršnim direktorima.000.000.000.00 KM. Zakonodavac je predvidio i izricanje zaštitinih mjera (~lan 129 ZAP-a) koje se sastoje u oduzimanju predmeta koji su bili namijenjeni ili koji su bili upotrijebljeni za izvršenje prekršaja ili su nastali izvršenjem prekršaja i njihovom uništavanju bez obzira u ~ijem se vlasništvu nalaze.000. Ako je prekršilac pravne norme fizi~ko lice. starateljstvo i sl. odnosno predsjedniku uprave i.00 KM do 200.000. s tim što }e ostvarivati pravo na regres prema pravilima obligacionog prava. ako su imali odgovaraju}a ovlaštenja. Pošto je oblast autorskih i srodnih prava o~igledno oblast od posebnog društvenog interesa kao prekršaj je sankcionisano i sprovo|enje zaštite autorskih i srodnih prava bez odobrenja Instituta (~lan 132 ZAP-a).original ili umno`ene primjerke ra~unarskog programa.000. U ovom slu~aju zaprije~ene su slijede}e sankcije: .00 KM.00 KM do 50.00 KM. Kvalifikovani oblik prekršaja }e postojati kada je neko od opisanih kaznenih djela u~injeno radi sticanja imovinske koristi (~lan 133 ZAP-a).00 KM do 20. U svakom slu~aju radi se o direktoru u pravnom licu. Ako je povredu autorskog prava prouzrokovao radnik na radu u pravnom licu.). pa u okviru datih ovlaštenja izvršili povredu nekog autorskog prava. filmskog ili s njime izjedna~enog djela ili djela ugra|enog na fonogram. Izricanje nov~ane kazne za ovakvo ponašanje predvi|eno je u jedinstvenom rasponu od 5.000.nov~ana kazna za odgovorno lice u pravnom licu u rasponu od 5.00 KM do 20. Ista situacija }e postojati i u slu~aju da 334 . .000. odgovorno lice }e biti statutarni. 23. odnosno zakonski zastupnik tog pravnog lica.a ako prekršaj po~ini fizi~ko lice nov~ana kazna u rasponu od 5.00 KM i .nov~ana kazna za pravno lice u rasponu od 5.za fizi~ko lice je zadr`an isti iznos nov~ane kazne i za ovaj kvalifikovani oblik protivpravnog ponašanja.00 KM za odgovorno lice u pravnom licu i za fizi~ko lice. u tom slu~aju odgovorno lice je to fizi~ko lice ili lice koje odgovara za to lice u slu~aju da to fizi~ko lice nema odgovaraju}u sposobnost (npr.00 KM do 20.000.000.00 KM. Pojam odgovornog lica se posmatra dvojako. U slu~aju da je prekršilac pravne norme pravno lice. godine `ivota. za takve delikte }e odgovarati pravno lice. Sankcije su za opisana protivpravna ponašanja razdvojene. S obzirom na prirodu autorskih djela mala je vjerovatno}a da se kao prekršioci jave lica koja nemaju poslovnu sposobnost. . ograni~ena poslovna sposobnost. .nov~ana kazna za pravno lice u rasponu od 20.

vlasnika knji`are i prodavca. jasno je da postoji ogromna razlika izme|u npr. Bitno je da se razumije da nedostatak pasivne legitimacije raznosa~a novina u slu~aju povrede autorskog prava stavljanjem u promet primjeraka novina nema veze s pitanjem vinosti. kod neovlaštenog izvo|enja: izvo|a~i i organizator izvo|enja. novinskog urednika i slovoslaga~a. kod neovlaštenog umno`avanja filmskih djela na videotrake: lice koje je naru~ilo kopiranje. vjerovatno}a postojanja pasivne legitimacije zaposlenog proporcionalna je stepenu njihove samostalnosti u donošenju odluka prilikom izvršavanja njegovih radnih zadataka. u prvom stepenu. raznosa~a novina. Radi se specijalnim zakonima u pogledu njihove primjene pošto je na nivou BiH ZAP-om predvi|eno preduzimanje odgovaraju}ih imovinskih mjera (~lanovi 116-119 ZAP-a). tj. 7. br. novine F BiH“. 335 . Dalji postupak se vodi po slu`benoj du`nosti u skladu sa odredbama Zakona o krivi~nom postupku („Sl. Carinski zakon.902 Zakonodavac je u pogledu nadle`nosti suda za vo|enje postupka za krivi~na djela i prekršaje uveo jednu novinu. Ovdje je nedostatak pasivne legitimacije zasnovan isklju~ivo na terenu doktrine o adekvatnoj uzro~nosti. a kada je rije~ o povredi prava protivpravnim ponašanjem i stavljanjem u promet autorskog djela. Beograd 1999.pravna za{tita autorskih prava 24. razvodnik u pozorištu ili bioskopu. Carinske mjere se preduzimaju u slu~aju sumnje da predstoji uvoz ili izvoz robe proizve902 Interesantan stav se sre}e kod Slobodan Markovi} „Autorsko pravo i srodna prava”. 363. Ovaj vid zaštite se preduzima i preventivno i represivno. Slu`beni glasnik. Odgovornost za povredu autorskih i srodnih prava nije uslovljena krivicom. lice koje je izvršilo kopiranje. inspekcijskom ili nekom drugom kontrolnom organu ili nadle`nom ministarstvu unutrašnjih poslova. Ovakvo rješenje govori i u prilog tvrdnje da su privredni prestupi samo jedna vrsta kaznenih djela koja se uvodi da bi se postigla i odgovornost pravnih lica za povredu autorskih prava. u principu smatra se da prodavac bioskopskih ili pozorišnih karata. Za ova dva vida protivpravnog ponašanja utvr|ena je. nadle`nost Suda Bosne i Hercegovine (~lan 134 ZAP-a). str. 47/98). kod neovlaštenog objavljivanja i izdavanja autorskog djela u novinama: izdava~. operater projektora u bioskopu nisu po~inioci povrede prava koja je po~injena protivpravnim predstavljanjem djela ili prikazivanjem filma. urednik i glavni i odgovorni urednik…. a podnesene nadle`nom tu`ilaštvu. U tom smislu. Ovu zaštitu obezbje|uju nadle`ni inspekcijski organi na opštinskom i kantonalnom nivou. “Primjera radi pasivno su legitimisani kod izdavanja plagijata: lice koje je sa~inilo plagijat. Pored ZAP-a i ovdje se primjenjuje specijalni zakon. ZAP i opštih (kao zajedni~kih) odredbi Krivi~nog zakona („Sl. 43/98). štampar i izdava~. a u cilju zaštite autorskih prava. br. novine F BiH“. prodavca na kiosku i sli~no. Upravno-pravna zaštita autorskih prava je onaj vid zaštite koji preduzimaju organi uprave. Upravno .je povreda autorskog prava izvršena na osnovu odluke nadle`nog organa u pravnom licu. televizijskog urednika i kamermana. Sam postupak se pokre}e na osnovu prijave lica koje ima pravni interes. Uopšteno govore}i. pitanjem da li je on znao ili bio du`an da zna da rastura primjerke novina kojima se vrije|a tu|e autorsko pravo. Ista va`i i za slovoslaga~a u štampariji. Nadle`nost ovih organa i mjere koje poduzimaju odre|eni su Zakonom o tr`išnoj inspekciji.

ure|aja i opreme. Predmetna roba se mo`e zadr`ati od strane nadle`nog carinskog organa pod uslovom da nosilac autorskog prava u~ini vjerovatnim da bi uvozom ili izvozom robe bilo povrije|eno isklju~ivo autorsko pravo. 3/95 i 9/96). zahtjev bi se mogao uputiti bilo opštinskom. gradu. kantonu i Federaciji. privredne prestupe (~lanovi 339341) i prekršaje (~lanovi 342-369). stav 1) . alineja 7) . Sam postupak i procedure vezane za prodaju zaplijenjene robne regulisan je posebnim propisom Odlukom o na~inu prodaje carinske robe i rasporedu sredstava dobijenih prodajom te robe („Sl. izme|u ostalog. U svakom slu~aju. isprava. samostalne radnje i druga pravna i fizi~ka lica. novine F BiH“. dokumenata i ugovora. diskova sa informacijama.dene protivpravno. stav 1). Subjekti koji mogu biti kontrolisani odre|eni su u najširem obimu. a analogijom se mo`e zaklju~iti da se pod ovim podrazumijeva i nadzor nad radom organizacija koje su dobile odobrenje Instituta da se bave zaštitom autorskih prava u skladu sa odredbama ZAP-a. ali je propisano da Federalni organ tr`išne inspekcije obavlja neposredni nadzor i u oblasti zaštite i izuma. alineja 2) . stav 1. Koji organ bi konkretno bio zadu`en za zaštitu autorskih prava. stav 1.uvid i u sve druge objekte i dokumenta koji su po ocjeni tr`išnog inspektora od zna~aja za inspekcijski nadzor (~lan 11. odnosno odobrenje za rad (~lan 11. Nadzor. 336 . alineja 10). Ovlaštenja inspekcijskih organa su brojna pa. 5/96). nadle`na carinarnica }e izvršiti pljenidbu zadr`ane robe. stav 1. Zakonom nije odre|eno. 2/95. Kaznene odredbe Carinskog zakona spadaju uopšte me|u najbrojnije i odnose se na krivi~na djela (~lanovi 334-338). Zakon o tr`išnoj inspekciji je propisao inspekcijski nadzor od strane tr`išnih inspekcija i u oblasti zaštite autorskih prava (~lan 1). odnosno kontrolu obavljaju tr`išne inspekcije. br. kao organi uprave koje se formiraju na svim nivoima dr`avnog – entitetskog organizovanja. . U slu~aju da se prednje u~ini vjerovatnim. (~lan 11. Upravno-pravne mjere u vezi sa zaštitom autorskih prava najefikasnije treba da sprovode inspekcijski organi. prava industrijske svojine i drugih potencijalnih i licencnih prava (~lan 11. a ostvarena sredstva od prodaje predstavljaju bud`etski prihod. Postupak sa zaplijenjenom robom je regulisan odredbama Carinskog zakona („Sl. tehni~kih unapre|enja i znakova kvaliteta (~lan 5. kod povrede autorskih prava. Za pretpostaviti je da se radi o nadzoru nad radom Instituta.uvid u rješenje o upisu u sudski registar. stav 1). bilo kantonalnom inspekcijskom organu u formi prijave. i to kao: privredna društva. poslovnih knjiga.izricanje upravnih i drugih mjera (~lan 7. ostvaruju pravo na: .uvid u dokaze o pravu na korištenje autorskih prava. Takva roba podlije`e prodaji putem javne licitacije. br. zate~ene predmete i robu…. i to u opštini.pregled poslovnih i pripadaju}ih prostorija. novine F BiH“.

stav 1). odnosno u drugom slu~aju od 1. 8.izvrše pregled prostorija. Vrlo širok dijapazon mjera i ovlaštenja inspektora Finansijske policije daje mogu}nost vrlo efikasne zaštite isto kao u slu~ajevima postupanja tr`išnih inspektora. ure|aja i opreme (~lan 9. privredni prestup ili prekršaj (~lan 22.000. Iz ovih ovlaštenja tr`išnih inspektora vidljivo je da se. Tr`išni inspektori su ovlašteni i na privremeno oduzimanje predmeta kojim je po~injeno krivi~no djelo.00 KM. br. novine F BiH“. Tako su inspektori Finansijske policije ovlašteni da: . odnosno krivi~nog djela (~lan 21.00 – 4. U pogledu nov~anih kazni Zakon propisuje kazne za prekršaje ako se tr`išnom inspektoru ne omogu}i nadzor i ako se uskrati davanje tra`enih podataka. stav 1). stav 1. a vezano za ostvarivanje imovinsko-pravnih ovlaštenja za autorska djela stvorena u radnom odnosu. stav 1 Zakona). 2/95). vrijednosne papire. Kazne su zaprije~ene u raspon od 2. predmete i drugu dokumentaciju koja mo`e u prekršajnom ili krivi~nom postupku poslu`iti kao dokaz (~lan 11. robe. . ona odnose i na ona djela koja su upravljena na povredu autorskih prava. . alineja 2).U slu~aju da se prilikom vršenja kontrole utvrdi da je povredom propisa u~injen prekršaj. odnosno ako se radi o davanju neta~nih podataka (~lanovi 28-31). a najkasnije u roku 3 dana podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. odnosno prijavu za pokretanje postupka zbog privrednog prestupa. u svakom slu~aju. stav 1. I ovaj vid upravno-pravnih mjera mo`e biti direktno upravljen na zaštitu autorskih prava. Radno.000. privredni prestup ili krivi~no djelo.00 KM. stav 1) Pored pobrojanog inspektori Finansijske policije su ovlašteni i na podizanje krivi~ne prijave u slu~aju. Drugi pravac se odnosi na preduzimanje 337 . stav 1. alineja 6). a u skladu sa odredbama Zakona o finansijskoj policiji („Sl. .00 do 8. tr`išni inspektor je u obavezi da odmah.privremeno oduzmu novac.zabrane vršenje odre|enih radnji (~lan 9. Pod upravno-pravne mjere zaštite autorskih prava mogu se podvesti i mjere i aktivnosti koje je ovlaštena da preduzima i Finansijska policija. Prvi se odnosi na zaštitu koja se ostvaruje u okviru pravnih lica.pravna za{tita autorskih prava 25.000. stav 1. . alineja 8). alineja 1). .000.privremeno zabrane obavljanje djelatnosti (~lan 12. Radno-pravna zaštita autorskih prava mo`e se posmatrati u dva pravca.privremeno oduzmu robu (~lan 9. da prilikom vršenja kontrole utvrde da uo~ene protivpravne radnje imaju obilje`je krivi~nog djela (~lan 17).privremeno zatvore radnju (~lan 2.

Što se ti~e autorskih moralnih prava ona ostaju nepromijenjena. a vezano za zaštitu autorskih prava.odgovaraju}e zaštite u okviru specijalizovanih pravnih subjekata. o onim pravnim subjektima koji se bave stavljanjem u promet autorskih djela (npr. s obzirom da je propisano da i kod ugovora o djelu autorska imovinska prava pripadaju naru~iocu. Ovakva mogu}nost se mo`e isklju~iti ugovorom o radu. ono je zaprije~eno kao krivi~no djelo (~lan 121 ZAP-a) o ~emu je ve} bilo govora. i takvo djelo je stvoreno za pravno lice kod koje je autor u radno-pravnom statusu (odnosu) i koje ga za to pla}a. a na osnovu analogije. a pod uslovom da su ispunjene sve pretpostavke za njegovo izdavanje. s obzirom da u takvoj situaciji postoji pove}an stepen opasnosti da do|e do neovlaštene upotrebe autorskih djela. U vezi sa ra~unanjem roka od 5 godina. na ra~unarskim programima i bazama podataka. pri objavljivanju svojih sabranih djela. Tako je poslodavac nosilac imovinskih prava. ako to ugovorom nije isklju~eno. ili neki drugi oblik uslu`nog organizovanja. Ovaj problem se posmatra neovisno od problema kada se samo pravno lice. koja su stvorena po osnovu ugovora o djelu. Ovakav zaklju~ak proizilazi iz odredbi Zakona (~lan 27. izdava~i). Drugi izuzetak ide u prilog autora i on se odnosi na sabrana djela. Radi se o zakonskoj pretpostavci ukoliko ugovorom o radu nije nešto druga~ije ure|eno. pa autor djela koje je stvoreno u radnom odnosu. Imovinska autorska ovlaštenja poslodavca prestaju protekom roka od 5 godina od dana kada je djelo stvoreno. U pogledu ovakvog postupanja od strane fizi~kih lica. ali vremenski ograni~eno za period od 5 godina od dana kada je autorsko djelo završeno. Imovinska prava po osnovu autorskog djela stvorenog u radnom odnosu pripadaju poslodavcu. obi~no. Prvi aspekt radno-pravne zaštite odnosi se na autorska djela stvorena u radnom odnosu. i po preteku roka od 5 godina. Ovaj aspekt radnopravne zaštite autorskih prava odnosio bi se i na ona pravna lica koja se bave poslovima umno`avanja (kopiranja). ako to ugovorom nije druga~ije utvr|eno. Kod „ostalih“ autorskih djela. a nemaju svojstvo izdava~a. mo`e da koristi to djelo i bez saglasnosti poslodavca. kao momenat stvaranja autorskog djela mo`e se uzeti momenat kada je autor predao djelo poslodavcu. Izuzetak od prethodnih pravila predstavljaju dva specifi~na autorska djela. Radi se. sva autorska prava pripadaju autoru. Pod ovom vrstom djela se ne podrazumijevaju djela koja su stvorena po osnovu ugovora o djelu. Mnoga autorska djela se stvaraju u radnom odnosu. stav 2 ZAP-a). Kod ovoga vida radno-pravne 338 . pri ~emu se radi o djelu koje je stvorio posloprimac u izvršavanju svojih radnih obaveza ili po uputstvima poslodavca. štampanja i sli~nog. javlja kao subjekt koji neovlašteno umno`ava i stavlja u promet autorska djela. a s obzirom da postoji realna mogu}nost da se vrši neovlašteno umno`avanje autorskih djela i njihovo stavljanje u promet.

Radi se o autorskom djelu stvorenom u radnom odnosu. pošto za zaklju~enjem istog nema potrebe. jer se radi o specifi~nom djelu koje je nastalo uslijed propuštanja. pa je pretpostavka da je to djelo stvoreno u izvršavanju redovnih radnih obaveza. Pravno lice }e imati pravo regresa prema svom radniku. Ova sredstva stoje na raspolaganju naspram autora i svih tre}ih lica. U slu~aju da se takvom nedozvoljenom aktivnoš}u bavi samo pravno lice postoja}e prekršajna odgovornost i upravno-pravna odgovornost pravnog lica i odgovornog lica u pravnom licu. mogli isklju~iti.zaštite zakonska je pretpostavka da je autorsko djelo stvoreno na osnovu rada u okviru radnog odnosa. a od strane pravnog lica. u okviru roka od 5 godina. Drugi aspekt radno-pravne zaštite odnosio bi se na mjere koje treba da se preduzimaju u okviru specijalizovanih pravnih lica koja se bave poslovima izdavaštva. moglo da podlije`e i krivi~no-pravnoj odgovornosti. rok skratiti. Odgovorno lice u pravnom licu bi. U tom slu~aju opet }e postojati opisana odgovornost pravnog lica i odgovornog lica. odnosno dejstvo ove zakonske odredbe. Pretpostavka je da ta pravna lica raspola`u sa tehni~kim mogu}nostima koje im omogu}avaju da izvrše neovlašteno umno`avanje autorskog djela. neovlaštenom upotrebom opreme. Što se ti~e radno-pravnih mjera iste trebaju biti normirane u pojedina~nom ugovoru o radu zaklju~enom izme|u poslodavca i autora (zaposlenika). u ovisnosti od karaktera djela mo`e da odgovara u krivi~nom ili prekršajnom postupku. povrijedi autorska prava. štampanja i drugih oblika umno`avanja pisanih materijala. ukoliko se ispune zakonske pretpostavke. 339 . tako da poslodavcu za period od 5 godina pripadaju sva imovinska prava. U pogledu prava regresa pravnog lica prema odgovornom radniku primjenjivat }e se klasi~na pravila obligacionog prava vezano za odgovornost i naknadu štete. prema zakonskim odredbama. a koji bi. Predmetni rok se ugovorom o radu ne bi mogao produ`iti i takva odredba ne bi proizvodila pravno dejstvo. tj. Posmatrano striktno poslodavac ima pravo na sva imovinska ovlaštenja u periodu od 5 godina tako da mu na raspolaganju stoje sva zakonska sredstva zaštite njegovih prava. Druga je situacija ako radnik u takvom pravnom licu. Ugovor o autorskom djelu ne bi mogao sadr`avati takvu odredbu. Generalno posmatrano ne postoji zakonska smetnja da se autor odrekne svojih imovinskih prava u korist poslodavca ili izdava~a. Radi se o autorsko-pravnim (gra|ansko-pravnim). da autor ostvaruje dio svojih imovinskih prava. kao što i ne postoji smetnja. a sam radnik. Ugovorom o radu taj bi se rok. bez obzira na zakonsku formulaciju. U protivnom radilo bi se o ugovoru o djelu. odnosno radno-pravno prema pravnom licu u kome je bio zaposlen. materijalnim sredstvima poslodavca. krivi~no-pravnim i upravno-pravnim ovlaštenjima a u pogledu zaštite imovinskih prava. potpadao pod drugi re`im ostvarivanja imovinskih autorskih prava.

stavljanje u promet bez saglasnosti autora) predstavlja krivi~no djelo. . umno`avanje i stavljanje u promet ovog djela bez saglasnosti autora predstavlja krivi~no djelo. . .Sva autorska prava po ovom djelu su zadr`ana. neozna~avanje autora. .Iskorištavanje ovog autorskog djela bez saglasnosti autora predstavlja krivi~no djelo. . Bilo koji oblik upotrebe ovog djela bez saglasnosti autora predstavlja krivi~no djelo.Reprodukcija. Ni`e se daju primjeri pojedinih vrsta klauzula vezano za upozorenje. . stav 1 ta~ka a) i ~lan 51.Reprodukcija. . umno`avanje. Primjeri pojedinih klauzula o zabrani povreda autorskih prava 26. stav 1. odnosno zabranu neovlaštene upotrebe autorskih prava. umno`avanje i stavljanje u promet ovog djela bez saglasnosti izdava~a predstavlja krivi~no djelo.9. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima u BiH. Niti jedan dio ove publikacije ne mo`e biti reprodukovan u bilo kom obliku bez prethodne pismene dozvole izdava~a.Bilo koji oblik neovlaštene upotrebe ovog autorskog djela predstavlja krivi~no djelo. Niti jedan dio ove publikacije ne mo`e biti reprodukovan u bilo kom obliku bez prethodne pismene dozvole autora. ta~ka g).Svaka neovlaštena upotreba ovog djela (kopiranje. štampanje. 340 .Autor zadr`ava sva prava po osnovu ovog djela. .Sva imovinska autorska prava po ovom djelu pripadaju izdava~u. izuzev pod uslovima iz ~lan 50.

Suština pravnog lica sastoji se u tome što su to društvene organizacije u kojima u~estvuje više ljudi koji vrše izvjesna ovlaštenja i du`nosti. 905 Pobli`e vidjeti. Pravo privrednih dru{tava 1. 1998. Ovo se odnosi na sve oblike vo|enja biznisa. ali i zahtjeva koji se mogu okarakterisati kao sociloški jer su vezani za potrebu politi~ke vlasti da stavi pod kontrolu sve ove oblike organizovanja kako bi se isti posmatrali i tretirali i sa fiskalnog aspekta.905 Sa stanovišta ove pravne discipline nisu nam tako interesantne. 37. od fizi~ke osobe. 40-47. Ono što se doima bitnim jeste potreba da se u tr`išnoj privredi pojedini poslovni poduhvati ne mogu izvesti sa svojstvom fizi~kog lica.906 2. 906 Radomir Luki}. iako je takva tvorevina potpuno razli~ita od ~ovjeka. tj. Narodne novine. U vezi sa pravnom prirodom pravnih lica postoje brojne teorije. dr Veljko Trivun. Budimir Košuti}. str. Zagreb. nositelja prava i obaveza. str. ali tako da odre|ene pravne posljedice nisu ura~unate njima nego cijeloj organizaciji koja se naziva pravno lice. Obavljanje bilo kog oblika organizovane aktivnosti koja za posljedicu ima potrebu pravnog ure|enje obavljanja takve aktivnosti povla~i za sobom potrebu normiranja takvog ljudskog djela. Beograd 2001.VI TIPOVI PRIVREDNIH DRU[TAVA I OBLICI KORPORATIVNE ODGOVORNOSTI903 1.904 Priznavanje svojstva pravnog lica pojedinim ljudskim tvorevinama i kreacijama je rezultat zahtjeva privredne prirode. 341 . Samo fizi~ko lice nije sposobno da izvede takve poduhvate. Napuštanjem koncepcije organizovanja privredne aktivnosti u re`imu društvene svojine putem organizacija udru`enog rada stvorile su se pre903 Autor ovog poglavlja je u cijelosti prof. „Slu`beni list SR“. a posmatrano istorijski ni socijalisti~ki oblici društvenog i dr`avnog ure|enja nisu mogli zaobi}i ovaj na~in organizovanog vo|enja privrednih aktivnosti. 904 Martin Vedriš i Petar Klari}. Dragan Mitroiv}: „Uvod u pravo“. Pravni poredak mo`e nekoj društvenoj tvorevini priznati svojstvo pravnog subjekta. str. Postojanje organizovanih oblika obavljanja ljudske aktivnosti je i istorijska kategorija. Ibidem. „Gra|ansko pravo“. 437.

stavovi. kao i pravila vezana za organizovanje društava sa više ~lanova. 342 . Organizator. Razli~itost pojavnih oblika privrednih društava.tpostavke da se pravo privrednih društava tretira kao zasebna pravna disciplina. Op}i dio. Ova konstatacija se odnosi i na slu~ajeve kada se organizovanje vrši i u formi tzv. 1. odnosno da se da osvrt na uporednopravna rješenja. sudske prakse govore nam u prilog tvrdnje da su sasvim opravdani napori da se pravo društava tretira kao jedna zasebna pravna disciplina ne u nastajanju nego u njenom punom razvoju. pak. odnosno rješenja. . „Pravo društava“. rad. Reforma privrednog zakondavstva koja je zapo~ela s kraja prošlog vijeka dovela je do toga da su se po~eli konstituisati novi pravni instituti. Poznavanje osnovnih rješenja u zakonodavstvu poslovnog okru`enja postalo je jedan od imperativa svih onih koji se danas bave. organizaciju. Period razvoja prava društava je dosta kratak da bi mogli govoriti o njegovoj ekstenzivnosti. jedno~lanog društva. i to kao: . odnosno razdvajanje pojedinih pravnih materija uslovilo je potrebu sveobuhvatnog tretiranja isklju~ivo privrednih društava. knjiga prva. imaju namjeru da se bave vo|enjem nekog oblika biznisa. Pravo privrednih društava ure|uje sistem i re`im normi kojim se propisuju na~in organizovanja i zaštite interesa lica koja su se organizovala u formi privrednog društva radi obavljanja zakonom dopuštene djelatnosti.1 Pojam prava privrednih dru{tava 3. Vrste privrednih društava su odre|ene principom numerus clausus. Razlog le`i u ~injenici da i jedno~lana društva prilikom njihovog organizovanja prolaze sve faze. Sve ve}a internacionalizacija poslovanja name}e nu`nu potrebu da se posebno analiziraju. a koji su na ovim prostorima u periodu iza drugog svjetskog rata bili nepoznanica. ali brojna zakonska rješenja. ili. doktrine. Izdvajanje iz materije poslovnog ili privrednog prava. Pojedina rješenja se pojavljuju. a da se ne pozna ni osnovni ratio donošenja pojedinih zakonskih i podzakonskih akata. Zagreb. re`im odgovornosti. 907 O pojedinim istorijskim aspektima prava društava pobli`e vidjeti u: Jakša Barbi}. egzistiranje posebnih oblika organizovanja koji se podvode pod re`im lex speicalis su samo neki od razloga koji daju za pravo da ova meterija zavrje|uje zasebnu obradu.907 Najburniji razvoj do`ivjela je zakonodavna meterija. 4. pojava privatizacionih i investicionih fondova. Pravo privrednih društava time obuhvata skup pravila kojima se ure|uju: pravila vezana za njihovo organizovanje. razvoj berzanskog poslovanja.društvo ograni~ene odgovornosti.dioni~ko društvo. kao i uslovi i na~in prestanka njihovog postojanja. 1999.

910 Pored ovog pojma koristi se i pojam javno trgov~ako društvo. 62/02. 24/98.društvo sa ograni~enom odgovornoš}u.911 Pojam privrednog društva treba razlikovati od pojma društva koji je puno širi pojam koji u sebi uklju~uje i druge oblike organizovanja više ljudi u formi pravnog lica kako bi se 908 Zakon o privrednim društvima. br. odnosno akcije.orta~ko društvo i . Klasifikacija privrednih društava bi}e posebno izlo`ena u okviru odjeljka vezano za pojam javnog preduze}a. Radi se. 24/98. 5. bi}e citiran kao: ZOP („Sl. propisali i njihov obavezni oblik organizovanja u formi dioni~kog društava. novine Federacije BiH“. zakonima koji se imaju smatrati za lex specialis. Poseban je slu~aj organizovanje privrednih društava prema posebnim propisima. ~ak. 24/05).komanditno društvo. br. 39/98. Sistematika entitetskih zakona je ista samo što je orta~ko društvo u ZOP-u pandan društvu neograni~ene solidarne odgovornosti910 prema ZOPD i razlika je u tome što ZOP ne poznaje postojanje komanditnog društva na dionice. 66/02. glasnik RS“. Zakon o društvima za osiguranje u privatnome osiguranju („Sl. U Republici Srpskoj909 Zakonom je predvi|eno postojanje dva oblika preduze}a i to: privredno društvo i javno preduze}e. 36/00. i 38/03) 909 Zakon o preduze}ima. 50/03. Zakon o mikrokreditnim organizacijama („Sl. Privredna društva se osnivaju kao društva lica ili kao društva kapitala. 41/98. glasnik RS“. Zakon opreduze}ima. bez obzira na postojanje lex specialis i ti oblici moraju biti organizovani u jednoj od ~etiri pobrojane forme. novine Federacije BiH“. i 38/03). kao i posebnih oblika organizovanja. 62/02. 6/02 i 29/03). i to o depozitnim organizacijama-bankama. bi}e citiran kao: ZOPD („Sl. 48/01 i 58/02). Zakon o privatizacionim investicionim fondovima („Sl. a društva lica kao: . novine Federacije BiH“. 23/99. br. novine Federacije BiH“. o finansijskom sektoru. novine Federacije BiH“. 32/00.akcionarsko društvo i . 66/02. 45/00. prije svega. 911 Zakon o bankama („Sl. 27/02.. Zašto baš dioni~kog društva bi}e posebno rije~i.društvo neograni~ene solidarne odgovornosti i . br. Društva kapitala se osnivaju kao: . 70/04) 343 . bi}e citiran kao: ZOP („Sl. Posebni zakoni su. br.komanditno društvo koje mo`e biti „obi~no“ komanditno društvo i komanditno društvo na dionice ako mu je osnovni kapital izdjeljen na dionice. broj 24/00). Postojanje ili uvo|enje nekog drugog tipa društva izvan onih koji su kao takvi utvr|eni Zakonom908 nije mogu}e. br. Za ove oblike organizovanja zna~i postoje posebni propisi. 36/99. 2/02. No. 44/02. sektoru osiguranja i investicionim fondovima.

914 Zakon o javnim preduze}ima u Federaciji BiH („Sl. statusne promjene i na~in prestanka postojanja privrednih društava. rad i prestanak privrednih društava.osnovi prava i obligacija.912 6. op. cit. motivi osnivanja. pravila vezana za finansijsko poslovanje. 39. Iskazivanje dobiti se time name}e kao jedan od osnovnih i temeljnih kriterija njihove distinkcije u odnosu na ostala društva. Sarajevo 2003. Njihovo organizovanje u nekom od oblika personalnih društava je neprihvatljivo s obzirom na osnovnu „filozofiju“ osnivanja ovih društava i njihov dominantno personalni karakter. str. 1999. pravila vezana za ste~aj i redovnu likvidaciju su neki od razloga koji opravdavju distinkciju. Bez namjere da se ve} sada ulazi u sisematizaciju privrednih društava mo`e se zaklju~iti da pravo privrednih društava predstavlja samostalnu pravnu disciplinu kojom se ure|uju sva bitna pitanja za osnivanje. dok drugo odre|enje govori u kojoj organizacionoj formi je to preduze}e organizovano i registrovano. dr Mili} Simi} i prof. dr Miloš Trifkovi}. Radi se o tzv. Materija treba da obuhvati sva relevantna pitanja. javnim preduze}ima914 koja su organizovana radi zadovoljavanja odre|enih javnih servisa ili su organizovana zbog potrebe jedinstvenog funkcionisanja odre|enih tehnoloških i tehni~kih sistema ili se. Obavljanje privredne djelatnosti na komercijalnoj osnovi je dodatni razlog koji je prisutan i kod onih oblika organizovanja koji u svojoj vlasni~koj strukturi imaju dominantan dr`avni kapital. na~in organizovanja.913 Osnovni cilj organizovanja privrednih društava je sticanje profita dok je kod ostalih tipova društava cilj zadovoljavanje odre|enih interesa koji nemaju karakter sticanja zarade. 912 Vidjeti kod Jakša Barbi}. Prvo obilje`je da se radi o javnom preduze}u govori nam da se radi o takvom obliku organizovanja sa dominantno dr`avnim kapitalom. radi o preduze}ima koja još nisu privatizovana. 95. korporativno upravljanje. na~in funkcionisanja i nadle`nosti pojedinih organa. 913 O osnovnim kriterijima za odre|ivanje subjekata u doma}em pravu vidjeti kod prof. Njegova misija. Cilj ili misija zbog kog se osniva pojedino društvo je osnov razlikovanja privrednih od ostalih vrsta društava. 344 . poreske obaveze. Predmet ove pravne discipline su pravila vezana za: organizovanje. društvo za uzajamno osiguranje i njegovo preddruštvo prema Zakonu o osiguranju i zadruga i zadru`ni savez i njihova preddruštva prema Zakonu o zadrugama. br.915 7. novine Federacije BiH“.zadovoljili odre|eni interesi. odgvornost za obaveze. U`e poimanje privrednih društava je opravdano iz više razloga. I ova preduze}a posluju u formi privrednog društva samo što imaju i posebnu odrednicu da se radi o javnim preduze}ima samo u jednoj od formi tzv. ustrojstvo organa. strana 5 koji pod društvima podrazumijeva: ortakluk prema Zakonu o obligacionim odnosima. iskazivanje i obra~un dobiti. str. „Poslovno pravo“. Svi ovi elementi bi}e izlo`eni posebno. privredna/trgova~ka društva“. tajno društvo prema Zakonu o trgova~kim društvima. Ova društva time imaju dvostruko ozna~avanje: javno preduze}e dioni~ko društvo ili društvo ograni~ene odgovornosti. Ekonomski fakultet u Sarajevu. kod tre}e kategorije. trgova~aka društva prema Zakonu o trgova~kim društvima. „Poslovno pravo . prava i obaveze ~lanova. društava kapitala. Pravni faklutet Univerziteta u Sarajevu. 8/05) 915 O oblicima privrednih društava vidjeti kod profesor Šefkija ^ovi}.

u ovom drugom slu~aju. Pojam privrednog dru{tva 8. uslu`na ili neka druga vrsta. op. Privredno društvo je subjekt prava koji je organizovan po posebnim pravnim propisima. U u`em smislu. Naravno. vrsta osniva~a. strana 107 pod pojmom društva podrazumijeva privatno pravnu zajednicu za koje moraju biti ispunjene tri kumulativne pretpostavke: da je posrijedi udru`enje osoba kao pravna zajednica. Tako Jakša Barbi}. konsalting usluge. Da bi odre|eni subjekt prava dobio karakter privrednog društva irelevantno je koju vrstu djelatnosti obavlja. dopušteni dom916 Postoje razli~ite definicije i shvatanja pojma privrednog društva. a u cilju sticanja profita. komunalnih usluga se mogu baviti javne kompanije ili „privatna“ privredna društva kojima su ti poslovi povjereni na osnovu koncesije ili u re`imu javnih nabavki. koji su organizovani radi obavljanja privredne djelatnosti i sticanja profita. Šta sve podrazumijeva ovaj širi pojam ovisno je od više faktora. U obzir mogu do}i npr. npr. da se temelji na pravnom poslu kao osnovi udru`ivanja i da je usmjerena postizanju zajedni~kog cilja. privredno društvo je takav oblik organizovanja koji je organizovan radi obavljanja privredne djelatnosti. Lege artis posmatrano bitno je jedino da li je upisana djelatnost u skladu sa nomenklaturom djelatnosti. U tom kontekstu je mo`da prijem~ljiviji pojam trgova~kog društva. da se takve vrste poslova. 917 Pobli`e vidjeti Nomenklaturu djelatnosti u Federaciji BiH („Sl. kao opšti pojam naspram pojma privredno društvo. Osnovni od njih su: vrsta djelatnosti. 9. ^injenica je da se danas. Privredno dru{tvo 2.2. obrazovanje. poslovima visokog obrazovanja mo`ete da se bavite kao privredno društvo tipa npr. Ona mogu biti organizovana kao privatno pravna ili javno pravna privredna društva u ovisnosti od ~injenice ko im se javlja kao osniva~ te koju vrstu djelatnosti obavljaju.1. predškolski odgoj. 22/04). cit. Posebno je pitanje tzv. obavljaju radi sticanja profita. novine Federacije BiH“. Opredijeljenost terminu privredno društvo je više posljedica korištenja legislativne terminologije nego suštinskog opredjeljenja. dioni~ko društvo ili društvo ograni~ene odgovornosti. 345 . Ovakvo poimanje pojma privrednog društva je danas prevazi|eno s obzirom da je klasi~na podjela na privredne i neprivredne djelatnosti prevazi|ena.917 Da bi dobili svojstvo privrednog društva subjekt prava se mo`e baviti i djelatnoš}u koja se mo`e smatrati kao proizvodna. pru`anje usluga javnog prevoza itd.916 Pojam privrednog društva mo`emo posmatrati u u`em i u širem smislu. S toga je. broj 6/95. Pru`anjem npr. karakter osniva~kog kapitala i ciljevi osnivanja privrednog društva. ili da to radite kao javno pravna ustanova organizovana sa svojstvom pravog lica ali ne radi sticanja profita. o~igledno. danas prihvatljivije korištenje pojma privrednog društva u njegovom širem smislu. javnih kompanija koje imaju tzv.

11.918 One tako|er posluju kao i ostala privredna društva a radi sticanja profita. 346 . odnosno za tre}a lica. samostalnosti i imovinskog supstrata su ostala pravna obilje`ja pojedinog privrednog društva. Isto je i sa ve} pomenutim tzv. Privredno društvo je subjekt prava organizovan radi obavljanja zakonom dopuštene djelanosti u cilju sticanja dobiti. a ne profitabilnost. Osnovno obilje`je razlikovanja je cilj njegovog osnivanja. odnosno osniva~a privrednog društva. javnih privrednih društava koji posluju kao bud`etske institucije. da se postojanje ovih oblika organizovanja subjekata prava ne mo`e zanemariti. o~igledno. Na njihov rad i poslovanje primjenjuju se istovjetni pravni propisi vezani za iskazivanje rezultata poslovanja i oporezivanje kao i kod ostalih privrednih društava. Ova obilje`ja moraju biti ispunjena kumulativno. Ovim se cilj osnivanja pojavljuje kao osnovno pravno obilje`je privrednog društva. To su: organizacija i imovinski supstrat. a pod djelatnoš}u se podrazumijeva proizvodnja i promet robe i vršenje usluga na tr`ištu. ZOPD je društvo definisao kao pravno lice koje samostalno obavlja djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i vršenja usluga na tr`ištu radi sticanja dobiti. poslovanje i uopšte ponašanje odvija pod posebnim pravnim propisima i pravilima u odnosu na rad i ponašanje fizi~kih lica. Pitanje profitabilnosti poslovanja mo`e biti predmet posebnog razmatranja iz razloga postojanja sve ve}eg broja tzv. Naime. Ovaj odnos je donekle specifi~an kod jedno~lanih društava. Ono što je još interesantno da i ovi subjekti posluju i rade pod istim pravnim propisima kao i kod ostalih privrednih društava. 921 Ovo se posebno odnosi kod iskazivanja rezultata poslovanja i kod obra~una i izmirivanja poreskih obaveza. No. O~igledno je da se radi o opštim elementima pravnog lica kao subjekta prava. javnim kompanijama koje imaju dominantno dopušteni polo`aj. bez obzira na tu ~injenicu ovi pravni subjekti sve ~eš}e dio svojih aktivnosti obavljaju i za potrebe tr`išta.921 Postojanje organizacije. 918 Radi se poslovima proizvodnje i distribucije elektri~ne energije.919 ZOP to ~ini na kra}i na~i definišu}i da je preduze}e pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobiti. 919 ^lan 2 ZOPD 920 ^lan 1.inantni polo`aj. U svemu poseban tretman i mjesto zauzima i jedan poseban pravni odnos izme|u ~lanova. Njihov osnovni cilj je sticanje profita. stav 1 i 5 ZOP. Iz ovih obilje`ja proizilaze ona koja su imanentna za sve subjekte prava koji imaju svojstvo pravnog lica.920 10. poštanskim uslugama i uslugama telekom operatera. Oni. imaju isti tretman kao i ostala privredna društva. njihov osnovni cilj je zadovoljenje odre|enih potreba stanovništva i dr`avne zajednice. odnosno dobiti. ali bez obzira na ~injenicu sve ~eš}eg osnivanja jedno~lanih društava radi se o odnosu korporativne prirode kada se rad. Naravno.

Profitni karakter. odnosno postojanje lukrativnog cilja osnivanja je osnov i njihovog razlikovanja. tj. Prvi pojam koji se koristi je pojam „partnership“. 3. Za trgova~ko društvo se koristi termin „societe“. U anglosaksonskom pravnom krugu ne postoji jedinstveno definisanje pojma trgova~kog društva. dok se za gra|ansko pravna društva koristi termin „association“. a koji najviše odgovara pojmu javnog trgova~kog društva ili kako se u našem pravnom sistemu ovaj oblik organizovanja naziva društvo neograni~ene solidarne odgovornosti. I za ove oblike privrednog organizovanja se podrazumijeva da je cilj njihovog osnivanja isklju~ivo lukrativne prirode. Za ovaj oblik privrednog organizovanja mo`e se susresti i naziv „unlimited partnership“ pošto izme|u njegovih ~lanova nema razlike u pogledu vrste i obima odgovornosti za obaveze ovog tipa privrednog društva. Razlika mo`e biti samo jezi~ke prirode. One se kre}u od razlike u nazivu zakona do razlike u poimanju privrednog društva od pojma preduze}a. Na prvi pogled sistematika privrednih društava bi trebala biti dosta ujedna~ena ili jednoobrazna. Uporedno posmatrano u zemljama germanskog pravnog kruga koriste termine „gesellschaft“ i „verein“ za trgova~ko. Tako zakonodavstvo Velike Britanije koristi tri zakonska akta radi definisanja osnivanja i rada razli~itih oblika trgova~kih društava. cilj osnivanja. podrazumijeva postojanje ugovora o osnivanju trgova~kog društva. prije svega francuska pravna škola. U slu~aju da ovi oblici organizovanja nemaju lukrativni cilj osnivanja onda se radi o gra|ansko pravnim društvima. Osnov razlikovanja od ostalih oblika organizovanja pravnih lica jeste cilj njihovog osnivanja.12. I tre}i pojam koji se korisiti u anglosaksonskom pravnom krugu je pojam „limited partnership“. Pojam preduze}a obuhvata svaki pojavni oblik preduzetništva. ali i ne moraju da imaju lukrativni cilj osnivanja. Ovaj pojam najviše odgovara kontinentalnom pojmu društva ograni~ene odgovornosti i dioni~kog društva kao društava kapitala. Cilj ovakvog oblika organizovanja mora biti lukrativne prirode. odnosno privredno društvo. Sistematika privrednih dru{tava 13. i to pod realnim ili personalnim imenom sa ciljem ostvarivanja dobiti. Ve} smo spomenuli podjelu privrednih društava koja postoji u doma}em-entitetskom zakonodavstvu. privrednih 347 . ukulju~ivo i privatnog preduzetnika. Iz ovog zakonskog akta proizilaze i dva naj~eš}a oblika organizovanja. Romanski sistem za postojanje trgova~kog društva pretpostavlja postojanje udru`ivanja više pravnih i/ili fizi~kih lica radi obavljanja trgovinske djelatnosti. ali u suštini ona bi se sastojala od toga da je pojam preduze}a ipak širi od pojma privrednog društva. Pojmu „company“ odgovara pojam „corporation“ s tim što ovi oblici organizovanja mogu. Romanski sistem. Ono što nedostaje gra|ansko pravnim društvima jeste lukrativni karakter.

a kao što su: visina osnovnog kapitala. Klasi~ni pojam preduze}a koji je podrazumijevao obavljanje privredne djelatnosti je odavno prevazi|en. cit. O kojoj bi se djelatnosti radilo obi~no se definiše zakonskim ili podzakonskim aktima kojima se odre|uje nomenklatura djelatnosti. nosioca preduze}a. strana 189-204. U svakom slu~aju pod pojmom koji se nekada nazivao privredna djelatnost podrazumijeva se kako proizvodnja tako i promet proizvoda.923 U osnovi sve ih povezuje obavljanje privredne ili trgova~ke ili gospodarske djelatnosti. privredna ili trgova~ka društva bila samo jedna vrsta preduze}a. broj osniva~a. O posebnim objektivnim i subjektivnim elementima kod posebnih oblika privrednih društava bi}e posebno govora. Pojam preduze}a treba uzimati kao generi~ki pojam prema kome bi npr. Pored objektivnih elemenata odre|enih zakonom. tako|er.922 U svom širem smislu preduze}e bi obuhvatilo sve objektivne elemente koji se nalaze u vlasništvu samog preduze}a. 923 O ovome posebno vidjeti kod: Jakša Barbi}. ali i potrebna kvalifikaciona svojstva ukoliko osniva~i obavljaju i neku odgovornu funkciju u posebnim oblicima organizovanja.društava.. Kod ovoga se razvio u pravnoj teoriji i pojam tzv. Ono što je osnovni cilj svih pojavnih oblika preduze}a na tr`ištu jeste obavljanje zakonom dopuštene djelatnosti radi sticanja dobiti. Pravo društava. Stoga je danas mogu}e da se u obliku preduze}a na tr`ištu bavite pru`anjem usluga špedicije ili obrazovanja i isto tako da se bavite nekim oblikom proizvodnih aktivnosti. Dalje }emo se ograni~iti na izlaganje o privrednim društvima uz nezaobilazno razgrani~enje pojma privrednih društava od ostalih pojavnih oblika preduze}a koja.op. javnih preduze}a i pojavnih oblika povezanih ili zavisnih društava. strana 26-27. 922 Pobli`e kod: Mirko Vasiljevi}. op. cit. Nosioci preduze}a nisu ništa drugo nego preduzetnici kao trgovci i fizi~ka lica. U samoj pravnoj teoriji preduze}e nema svojstvo subjekta prava ve} predstvalja oblik preduzetništva pri ~emu je veoma blizak sa ekonomskom kategorijom. Preduze}e predstavlja zakonom organizovani oblik koji slu`i za obavljanje zakonom dopuštene djelatnosti i koji je istim pravnim aktom konkretizovan. Sistematika ZOPD je ograni~ena samo na privredna društva u u`em smislu rije~i. Kod ovih pojmova radi se o sinonimima.. Poslovno pravo. tehni~ki uslovi preduze}a imaju i svoje subjektivne elemente. kao i vršenje usluga. 348 . svoju djelatnost obavljaju sa ciljem sticanja dobiti na odre|enom tr`ištu. privredna društva i javna preduze}a. Baš iz razloga nepostojanja pravne sposobnosti na strani preduze}a u pravne i poslovne odnose sa tre}im licima ulazi nosilac preduze}a. U subjektivne elemente bi spadali motivi i ciljevi osnivanja preduze}a.

pokazalo prevazi|enim posebno u 349 . u pravilu. kantonalnom. ovisi i od vrste privredne aktivnosti koja se obavlja. Mo`e biti govora o preduze}ima na opštinskom. Iskazivanje njihovih rezultata rada je zakonska obaveza. Razlikovanje privrednih dru{tava od drugih oblika organizovanja 14. 3. ali se to radi na sasvim drugi na~in i na drugim osnovama. izme|u ostalog. Njihovi organi su organizovani na druga~iji na~in. Za preduzimanje odre|enih akcija njima je potrebno i da imaju svojstvo pravnog lica. kao i ciljevima koji se `ele posti}i. javnog sektora.1.1. a bez namjere da se ostvari dobit. a na~in kontrole rada i poslovanja obavljaju drugi organi. Osnov njihovog razlikovanja je u motivima osnivanja. Ovo pravilo se. nadalje. Ovi oblici organizovanja svoje aktivnosti obvaljaju prema sasvim drugoj vrsti pravnih propisa. entitetskom. Bez ovog zahtjeva ni njihovo adekvtano obavljanje ne bi dolazilo u obzir. Ciljevi kod ovih oblika pravnih lica nisu ostvarivanje zarade nego prosto zadovoljenje odre|enih potreba koje mogu biti razli~ite vrste. Povu}i razliku izme|u privrednih društava i drugih oblika organizovanja nije teško. te }e se kroz ukazivanje na razlike povu}i paralela i ukazati na neke specifi~nosti njihovog organizovanja. a obra~un poslovanja vrše po drugim pravilima u odnosu na privredna društva. kao što je to slu~aj u Bosni i Hercegovini. odnosno djelatnostima koje se tretiraju kao djelatnosti koje se obavljaju u interesu svih gra|ana. Tako ovi oblici organizovanja. Ovdje se radi i o djelatnostima koje treba. Neprofitabilni oblici organizovanja imaju sasvim druge motive njihovog organizovanja. Privredno društvo i javno preduze}e 15. donekle. Radi se o kapitalu koji je u vlasništvu nekog dr`vanog organizacionog oblika. Mo`e se raditi o intencijama ekološke naravi. Javna preduze}a predstavljaju onaj oblik privrednog organizovanja u ~ijoj vlasni~koj strukturi je dominantan dr`avni kapital. kao i dr`avnom nivou. zaštitom ineteresa odre|ene populacije. a to je sticanje dobiti. Oni se sastoje u `elji i namjeri da se grupa ljudi ili osniva~a na organizovan na~in bave odre|enim aktivnostima. karitativnim aktivnostima. npr.3. ne iskazuju dobit. Motivi osnivanja privrednih društava su ostvarenje zacrtanih ciljeva u smislu udru`ivanja kako bi se na zajedni~koj osnovi i razli~itim doprinosom ostvario osnovni cilj.1. Pod ovim se misli na razliku koja postoji izme|u „profitabilnih i neprofitabilnih“ oblika organizovanja. penzionera. da se obavljaju na jedinstvenim tehni~ko-tehnološkim osnovama. To. Radi se o djelatnostima tzv. O ovim oblicima organizovanja bi}e posebno rije~i kada se budu obra|ivala društva kapitala. O kojem }e se organizacionom obliku i nivou dr`avnog organizovanja raditi ovisi od njene komunalne organizacije.

Osnivanje javnih preduze}a se vrši dvojako. 925 ^lanovi 386 i 387 ZOP-a. To se mo`e raditi na dva na~ina. javnih djelatnosti ili javnih servisa kako se još nazivaju su u oblastima proizvodnje i distribucije elektri~ne enrgije. Tako privatizovanim dijelom javnog sektora upravljaju tzv. Djelatnosti od opšteg interesa mogu da obavljaju i drugi oblici preduze}a utvr|eni ZOP-om. 350 . postojali razli~iti trendovi. infrastrukturni radovi i sli~no. kako je ve} re~eno. U ovoj oblasti su. Danas je nesumnjivo to da dr`ava ima nezobilaznu ulogu u kreiranju pravila tr`išne utakmice.924 16. a drugi na~in je dodjeljivanjem pojedinog javnog preduze}a na upravljanje privatnom preduze}u. u prošlom vijeku. postojao prvo period velikih nacionalizacija da bi iza toga nastupila sasvim druga ekonomska politika koja je išla ka sveobuhvatnoj privatizaciji. odnosno pravno lice 924 Iskustvo javnog sektora u Engleskoj je kreiralo razli~ita rješenja u ovoj oblasti. ZOP. U Federaciji BiH javno preduze}e se definiše posebnim zakonskim aktom. a pri ~emu se fiskalna izdvajanja samo uve}avaju. a koje osniva dr`ava. Nesumnjivo je da }e naredne godine obilje`iti partnerstvo dr`ave i privatnog preduzetni~kog sektora tako da }e i pravna nauka i legislativa morati dati odgovore na njihove zahtjeve. `eljezni~ki transport. i to: prema odredbama ZOP-a i odredbama posebnog zakonskog akta kojim se definišu uslovi i na~in obavljanja djelatnosti od opšteg interesa. Naravno. 17. Prvi na~in je dodjelom koncesije za odre|eni vremenski period. registrovane kompanije. One kompanije koje nisu privatizovane povjeravaju se privatnim kompanijama na upravljanje putem posebnih upravlja~kih ugovora.925 Javno preduze}e je preduze}e koje obavlja djelatnost od opšteg interesa. legislativi definiše na slijede}i na~in. posebno u gradovima. usluge telefonskih operatera. pored posebnog zakonskog akta sadr`i norme kojima se vrši opšte odre|enje pojma javno preduze}e. razli~ite komunalne usluge. tokom ekonomske istorije. nisu više u mogu}nosti da udovolje brojnim potrebama i zahtjevima njenih podanika. poslove od opšteg interesa obavljaju privredna društva. ZOPD ne sadr`i odredbe vezano za pravni status javnog preduze}a. i one ekonomski najmo}nije. odnosno preduze}a u privatnoj svojini. Javno preduze}e se u bh. Vidimo da privredno zakonodavstvo u Republici Srpskoj ostavlja mogu}nost da tzv.današnjim uslovima kada tehnološki progres omogu}uje tehni~ka dostignu}a koja nam do unazad desetak godina nisu bila poznata. da se radilo o krajnostima od kojih ni jedna nije mogla dati optimalne rezultate. Naj~eš}i oblici tzv. distribucija gasa i vode. što zna~i oni oblici privrednog organizovanja koje nazivamo privredna društva. Prema odredbama ZJP pod javnim preduze}em se podrazumijeva preduze}e. Danas je najprisutnije shvatanje o simbiozi javnog i privatnog sektora ili ideja o njihovom partnerstvu. a bez obzira ~iji se kapital iza toga nalazio. Dr`ave. Tako je. odnosno jedinica lokalne samouprave. javni transport. Zakonom o javnim preduze}ima. privatni ili dr`avni.

927 Zašto se ovdje spominje kategorija javnih nabavki. osiguranje prilikom nezgoda.926 Javna preduze}a se mogu organizovati samo kao društva kapitala i to kao dioni~ko društvo ili kao društvo ograni~ene odgovornosti. Socijalna skrb – jaslice. koje obavlja djelatnsoti od javnog društvenog interesa (energetika. Nauka. Odlagališta sme}a – ~iš}enje ulica. 18. Tri su kategorije ugovornih organa. Prema listi. nau~na društva i udru`enja.upisano u sudski registar kao privrendo društvo definisano kao takvo posebnim propisom. javni organi dijele se na sljede}e kategorije: Obrazovanje – univerziteti. penziono osiguranje i druge institucije za socijalno osiguranje. profesionalna udru`enja. odnosno udio. Nadalje. komunikacije. centri zajednica i gra|ana. Iz ove odredbe ~lana 3 ZJP nedvosmisleno proizilazi da je pojam preduze}e samo teorijske prirode i generi~ki pojam za sve pojavne oblike obavljanja neke preduzetni~ke aktivnosti. osnovne i srednje škole. zoološki i botani~ki vrtovi i zaštita prirodnog i kulturnog naslije|a. glasnik BiH“. nacionalni parkovi i sl. komunalne djelatnosti. Zdravstvo – bolnice. gimnazije. drugi spasila~ke i hitne slu`be. rekreacioni centri. Radi se o dodjeli ugovora o kupovini roba. stara~ki domovi. Poslovanje i ekonomija – poslovna. Socijalno osiguranje – fondovi za zdravstveno osiguranje. medicinski centri. tehnologiju i inovacije. domovi za djecu. a to je da takvo javno preduze}e upošljava najmanje 50 radnika. industrijske i trgova~ke komore. bankarska i trgova~ka udru`enja. 928 Lista ugovornih organa je dodatni instrument za ugovorne organe koji su du`ni da primjenjuju ZJN. 351 . odlaganje otpada i kanalizacija. ugovorni organi. istra`iva~ka. Razlog je u ~injenici što se pod pojmom ugovornih organa podrazumijevaju i pojedini privredni subjekti koji imaju svojstvo javnog preduze}a. institucije za medicinsko istra`ivanje i druge zdravstvene. centri za obuku i sli~ne obrazovne institucije. pru`anju usluga i ustupanju gra|evinskih radova. organizacije koje promovišu poduzetništvo i ekonomski razvoj. poljoprivredna i zanatska udru`enja. upravljanje javnim dobrima) i druge djelatnosti od javnog društvenog interesa. gradovi. Posebnima zakonskim aktom na dr`avnom nivou Zakonom o javnim nabavkama (dalje: ZJN) definisani su tzv. institucije koje promovišu nauku. Zaštita okoliša – odr`avanje parkova i zelenih površina. Sigurnost – vatrogasne brigade. Radi se o dr`avnim organima koji troše}i bud`etski novac prikupljen od fiskalnih prihoda imaju zakonsku obavezu da taj novac troše transparentno i po posebnim pravilima. kao i preduze}e u kojem opština.928 Drugi su javni subjekti definisani u ~lanu 3 stav 2 926 ^lan 2 ZJP. Radi se o obliku organa dr`avne uprave tipa: ministartstva. opštine itd. Sport – sportski centri i objekti. 927 Zakon o javnim nabvakama Bosne i Hercegovine („Sl. broj 49/04). kanton ili Federacija BiH ima udio u vlasništvu u iznosu od najmanje 50% plus jedna dionica. nezavisno od toga kojom se djelatnosti bavi. istra`ivanje i razvoj – subjekti koji se bave istra`ivanjem. organizacije koje promovišu turizam i sli~ne organizacije. Na prvom mjestu to su organi na dr`avnom ili lokalnim nivoima uprave definisani ~lanom 3 stav 1 ZJN i koji nam nisu interesantni sa stanovišta prava privrednih društava. centri za nezbrinute. grad. Zakon postavlja i posebne uslove. Lista sadr`i samo primjere kategorija ugovornih organa. to ne isklju~uje obavezu ugovornog organa da primjenjuje ZJN ako ispunjava uslove definisane ~lanom 3 ZJN. obdaništa. Ako dati organ nije definisan u listi.

Vidljivo je i iz ove liste da se u ovim slu~ajevima pod pojmom ugovornog organa mogu na}i privredna društva. Takva se društva susre}u u pravu Federacije BiH na kantonalnom nivou. ZJN. elektri~ne energije ili plina ili toplotne energije ili snabdjevanja takvih mre`a vodom. ni u kom slu~aju. gra|evinarstvo i stambena pitanja – urbano planiranje. elektri~nom energijom. tramvaja. 19. metroa. ili koji ima upravni. egzistirati i u doglednoj budu}nosti. predmetne djelatnosti se sastoje od: . trolejbusa. gra|evinski radovi odvodnjavanja i navodnjavanja.eksploatacije geografske lokacije sa svrhom: istra`ivanja ili crpljenja nafte. ne}e odre}i barem svoje regulatorne uloge u pobrojanim sektorima. Dr`ava se. Vodoprivreda – objekti za regulaciju vode. Tre}a kategorija su djelatnosti koje obavljaju javna društva prema odredbama ~lana 3. Izgradnja. Vidimo da su javna preduze}a nezaobilazan privredni faktor.Ima svojstvo pravnog lica i . sasvim zasigurno. uglja. plina. . Postala je sasvim uobi~ajena stvar da se npr. Iza ove kategorije se nalaze privredna društva koja obavljaju djelatnosti u obliku nekog od društava kapitala. morske ili rije~ne luke ili drugih terminala za prevoznike u zra~nom. Ona }e.Ve}inskim dijelom ga finansiraju organi na dr`avnom ili lokalnom nivou uprave ili drugi javni subjekti definisani u ovom stavu. transportom ili distribucijom: vode. neke komunalne usluge. gazdovanje šumama ili pak odr`avanja javnih cesta vrši od strane „komunalnih“ javnih preduze}a organizovanih bilo kao dioni~ko društvo bilo kao društvo ograni~ene odgovornosti. I ove djelatnosti se zna~i obavljaju u nekom od kapitalnih oblika privrednih društava. agencije za izgradnju stambenih jedinica. . plinom ili toplotnom energijom. Ovo su i uporedna rješenja i iskustva. urbani razvoj. upravlja~ki ili nadzorni odbor u kojem su više od polovine ~lanova imenovali organi na dr`avnom ili lokalnom nivou uprave ili drugi javni subjekti definisani u ovom stavu. ili u kome nadzor nad upravljanjem vrše organi ili subjekti definisani u ovom stavu. ili drugih ~vrstih goriva ili smještaja zra~ne.ZJN koji kumulativno zadovoljava slijede}e uslove: . Radi se o djelatnostima koje obavljaju javna društva (preduze}a). Šumarstvo – ustanove za gazdovanje šumama.osiguranja ili rada fiksnih mre`a sa ciljem pru`anja javnih usluga u vezi sa proizvodnjom. 352 . Dalje je prisutna tendencija Odr`avanje puteva – odr`avanje i popravka puteva. a prema odredbama ZJP. Zaštita potroša~a – Udru`enje potroša~a.Osnovan je u posebnu svrhu zadovoljavanja potreba od opšteg interesa.rada mre`a koje pru`aju usluge javnog prevoza putem `eljeznice. a nema industrijski ili komercijalni karakter. autobusa ili `i~are. morskom ili rije~nom saobra}aju. .

20. društvo ograni~ene odgovornosti se nalazi negdje ne sredini izme|u društva kapitala i personalnog društva. Društva kapitala predstavljaju poseban oblik organizovanja privrednih društava kod kojih su izra`eni imovinski interesi ili elementi. Ona se obi~no zasniva na rodbinskim ili u`im porodi~nim odnosima. posebno u slu~aju ukoliko ima `elju da izvrši njegovu prodaju. Dru{tva kapitala 21. To je bio povod da se ova tradicionalna klasifikacija privrednih društava dovodila u sumnju. Interesi kapitala su dominantniji u odnosu na personalna obilje`ja ~lanova. Ovaj element nedostaje kod društava kapitala. Osnovni je u tome što dr`ava mo`e da ostvaruje dodatne koristi na tr`ištu kapitala posebno kada se radi o profitabilnim javnim preduze}ima. Personalna društva su: društvo neograni~ene solidarne odgovornosti. prije svega uslu`ne. Kao društva kapitala postoje: dioni~ko ili akcionarsko društvo i društvo ograni~ene odgovornosti. odnosno akcije. 3. Personalna dru{tva 22. ali se ona zadr`ala i do danas. ali i privredne funkcije ovisi od više faktora. ZOP koristi termi353 . Imovinski interesi su izra`eni i kod privrednih društava personalnog tipa samo što je kod njih veza izme|u ~lanova samog personalnog društva znatno tješnja. na osnovu zakona. Podjela privrednih društava na društva kapitala i personalna društva predstavlja tradicionalnu podjelu. Njihova uloga sve više dobiva na zna~aju i najzamjetnija je u sektorima energije i svih oblika komunikacija. U kom obliku }e se obavljati. Ovdje je nu`an jedan osvrt. što ne zna~i da kod pojedinih od ovih oblika organizovanja ne mogu postojati i ovi elementi. Razloga je više. Dodatni razlog le`i u ~injenici da dr`ava mo`e da „licitira“ sa svojim kontrolnim paketom dionica. dovrši proces privatizacije prodajom svog paketa dionica. uvede novog operatera ili. odnosno osniva~a privrednog društva.3. Ovo je sistematika koja je primjenjena u ZOPD. pak. komanditno društvo i komanditno društvo na dionice. Koji }e se od ova dva oblika izabrati ovisi}e i od ciljeva koje sebi postavlja ve}inski vlasnik kapitala.2. 3.uvo|enja mehanizama kod onih preduze}a koja treba da onemogu}e bilo koji oblik politizacije kod obavljanja ovih djelatnosti. Pojedine ekonomske i tehni~ke funkcije prelaze. Naime. U svakom slu~aju to }e biti kapitalni oblici organizovanja: dioni~ka društva i društva ograni~ene odgovornosti. Kod onih javnih preduze}a koja su organizovana na dr`avnom nivou sasvim je zasigurno da je dioni~arski oblik organizovanja mnogo prihvaljiviji. na razli~ite oblike regulatornih organa.

javna preduze}a. Pored pobrojanih podjela koje obuhvataju 5 razli~itih oblika privrednog organizovanja poznate su i neke druge podjele. odnosno ZOP na razli~it na~in tretiraju pojedino pitanje primjeni}e se lex speicialis. Bez obzira na razli~ite nazive za ovaj tip privrednih društava karakteristi~no je postojanje personalnih elemenata koji su preovla|uju}i. To }e ovisiti od tipa privrednog društva.nologiju orta~ko društvo za društvo neograni~ene solidarne odgovornosti. 4. investicioni fondovi. Tu spadaju: poslovne banke. a pojavljuju se i posebni organizacioni oblici. I ako neko pitanje nije ure|eno sa lex specialis. Odgovornost je imanentna za cjelokupan rad društva i to po~ev od njegovog osnivanja pa sve do prestanka postojanja. mikrokreditne organizacije. I ovdje egzistira osnovni cilj. analogijom }e se primjenjivati odredbe ZOPD. berze. njegovo odgovorno lice ili }e postojati i kumulativna odgovornost ovisi}e od više faktora. u odnosu na privredna društva kapitalnog tipa. 3. Odgovornost privrednog društva za obaveze podrazumijeva više pravnih i ekonomskih aspekata. Postojanje personalnih elemenata ne zna~i da je cilj osnivanja ovih privrednih društava razli~it od ciljeva koji su prisutni kod privrednih društava kapitalnog tipa. a to je sticanje dobiti. polo`aja ~lana društva. odnosno poslovnom prometu. kao i samih fakti~kih okolnosti pod kojima je nastupila odgovornost privrednog društva za obaveze. Pored ovog termina za ovaj oblik personalnog organizovanja koristi se i pojam javno trgova~ko društvo. bez obzira na njihove posebnosti oni se ipak klasifikuju u neki od pobrojanih pet oblika privrednih društava. je u re`imu odgovornosti za obaveze u pravnom. Sam prestanak postojanja mo`e da dovede i do posebnog oblika odgovornosti osniva~a. U ove specijalizovane oblike bi spadali svi oni oblici organizovanja na koje se primjenjuje neki lex specialis. odnosno bivših vlasnika privrednog društva. Posebni organizacioni oblici privrednih dru{tava 23.4. osiguravaju}a društva. Odgovornost privrednih dru{tava za obaveze 24. Odgovornost privrednog društva za obaveze je njemu imanentna kategorija s obzirom da ono u cilju 354 . Me|utim. Osnovna razlika. Ono što je za ove oblike organizovanja specifi~no je to da je ZOPD. odnosno ZOP opšti pravni akt koji se primjenjuje na re`im njihovog osnivanja i rada. U slu~aju da ZOPD. Ovo su opšte forme privrednih društva. Da li }e za obaveze privrednog društva odgovarati samo društvo. odnosno ZOP. Odgovornost podrazumijeva više pojavnih oblika kako s obzirom na vrste društva tako i za pojedine faze njegovog egzistiranja.

Odgovornost za obaveze u osniva~koj fazi privrednog dru{tva 25. odnosno osniva~a.1. te da prije upisa u registar društava niko ne mo`e istupati u ime društva.930 ZOPD kod osniva~kog akta dioni~kog 929 ^lan 5 ZOPD. Poseban re`im odgovornosti postoji kod kapitalnih društava u odnosu na društva personalnog karaktera. Rješenje ZOPD ide logikom da ako još nemate svojstvo pravnog lica nemate ni pasivnu legitimaciju za rješavanje odre|enog sudskog spora. Ovom pitanju ZOPD ne pridaje potrebnu va`nost. pri ~emu preuzima razli~ite obaveze. Da bi se osnovalo jedno privredno društvo potrebno je da se prije samog ~ina registracije preduzme niz obaveza koje su nu`ne da bi se uopšte moglo osnovati samo privredno društvo. a koji su rezultat tr`išnih okolnosti. stav 1 ta~ka 14 ZOPD. Mo`e se raditi o podizanju zajmova. Posljedi~no ovome rješenju ZOPD posebno propisuje da lice koje postupi suprotno ovoj odredbi odgovara za stvorene obaveze cjelokupno svojom imovinom. a ako nastupa više lica za preuzete obaveze odgovaraju neograni~eno solidarno. 930 ^lan 110. Nadle`ni sud bi odabcio tu`bu pošto tu`ena strana još nije upisana u registar privrednih društava. odnosno drugim privrednim društvima. zaklju~ivanju ugovora npr. te samim tim ne mo`e ni biti tu`ena pošto još ne egzistira. odnosno osnovati. 4. Posmatrano u u`em smislu. Jedino je normirano da društvo sti~e svojstvo pravnog lica danom upisa u registar društava. kao i li~ne uspješnosti u vo|enju poslovanja.sticanja dobiti stupa u poslovne odnose sa tre}im licima. a kod personalnog društva tipa komanditnog društva opet postoji razlika u odgovornosti izme|u dvije vrste njegovih ~lanova. kao i fizi~kim licima. o zakupu poslovnog prostora itd. Ovakvo postupanje neminovno dovodi do toga da se neko u prakti~nim slu~ajevima i primjerima legitimiše. Odredbe ZOPD ipak govore o ovoj mogu}nosti.929 Pošto za preuzete obaveze prema tre}im licima neko mora da odgovara ZOPD je izabrao jedno logi~no rješenje. Razlika postoji izme|u odgovornosti privrednog društva za obaveze od odgovornosti za obaveze njegovih ~lanova. I postoji pomenuta razlika u pogledu odgovornosti privrednog društva u njegovim razli~itim fazama egzistiranja. Pojam i elemente odgovornosti treba odvojeno posmatrati u odnosu na poslovni rizik i gubitke koji se ostvare tokom poslovanja privrednog društva. 355 . nabavci odre|ene opreme. da istupa ispred privrednog društva koje }e se tek regostrovati. ali koje je ipak u uporednim pravnim re`imima rješeno na druga~iji na~in. domašaj ove odredbe bi mogao imati negativno dejstvo u tom smislu da bi se zbog strogog oblika odgovornosti izbjegavalo preuzimanje obaveza koje su nu`ne kako bi se privredno društvo registrovalo. Stoga je zakonodavac i pribjegao opisanom rješenju.

Radilo bi se o licu koje je ovlašteno od strane drugih osniva~a da se legitimiše da postupa i u njihovo ime. Pošto se radi o poslovima i obavezama koje se preuzimaju u ime budu}eg pravnog lica onda bi bila dovoljna i samo odredba da osniva~i odgovaraju. solidarno. te da tre}a lica upoznaje sa ~injenicom da se pojedine aktivnosti vrše kako bi se privredno društvo registrovalo i time steklo pravni subjektivitet. privrednog društva. u ovom slu~aju.931 Šta bi. S obzirom na strog re`im odgovornosti za obaveze koje se preuzimaju u osniva~koj fazi privrednog duštva skloniji smo u`em tuma~enju ovog pojma. Pošto se radi o odgovornosti fizi~kih lica onda je spominjanje u samom tekstu ZOPD neograni~ene solidarne odgovornosti nepotrebno. u ovim situacijama javiti kada ne bi došlo do registracije privrednog društva ili se ne bi izvršavale preuzete obaveze. a koje su preduzete u ime i za ra~un privrednog društva koje }e tek ste}i svojstvo pravnog lica. a de se ne preduzmu odre|ene radnje preduzete od strane osniva~a. Zastupstvo bi postojalo kada bi se tre}em licu na osnovu posebne punomo}i povjerilo obavljanje pojedinih pravnih poslova usmjerenih isklju~ivo na registrovanje privrednog društva. ZOP sadr`i posebno rješenje za odgovornost u osniva~koj fazi preduze}a. Propisano je da preduze}e sti~e svojstvo pravnog lica upisom u sudski regsitar. a za razilku od pravnog posla zastupanja.društva govori da osniva~ki ugovor sadr`i i odredbu o imenu i prezimenu lica koje predstavlja dioni~ko društvo u postupku njegovog osnivanja. 932 ^lanovi 5 i 6 ZOP-a. a posebno kada se zna da zastupnik postupa u tu|e ime i za tu|i ra~un. a osniva~i odgovaraju saglasno odredbama ugovora sa tre}im licem. Problem }e se. U tom slu~aju problem bi se rješavao primjenom opštih pravila obligacionog prava vezanim za ispunjenje ugovornih obaveza. Ovdje bi se radilo o zajedni~kom predstavniku koji mo`e biti i zastupnik ukoliko raspola`e sa sposobnostima da preduzima pravne radnje pred sudovima i eventualno drugim dr`avnim organima koje su isklju~ivo upravljene ka registraciji privrednog društva. Analogijom ova odredba se mo`e primijeniti i na osnivanje društva ograni~ene odgovornosti. Bilo bi nelogi~no da samo odre|eno lice na sebe preuzima cjelokupnu odgovornost. 26. moraju 931 Radi se primjeni ~lana 310 ZOPD koji predvi|a da se odredbe ZOPD o dioni~kom društvu primjenjuju na društvo sa ograni~enom odgovornoš}u ako posebnim odredbama Zakona nije druga~ije odre|eno. 356 . Fizi~ko lice }e uvijek za preuzete obaveze odgovarati svom svojom imovinom. odnosno preuzeli osniva~i prelaze na preduze}e bez saglasnosti povjerioca. poslije registracije. predstavljao pojam predstavljanja. a da upisom preduze}a u sudski registar prava i obaveze koje su stekli. U praksi je neizvodljivo da se izvrši registracija privrednog društva i stekne pravna i poslovna sposobnost. Predstavljanje se tretira kao postupanje u ime i za ra~un privrednog društva u odnosima neimovinske prirode. za preuzete obaveze.932 Zna~i da se kod ovog rješenja radi o prostoj sukcesiji obaveza koje.

Situacija bi se rješavala na isti na~in kao i u prethodno opisanom slu~aju. odnosno knji`enjem nema prakti~nog zna~aja u smislu pravnih posljedica. Poslovno pravo. austrijsko pravo i razlike izme|u njih postoje samo u tome kojim se zakonskim aktom definiše pravni status preddruštva. pak. Mo`e se re}i i da je ovo oblik cesije koji nastaje na osnovu zakona. bez obzira koja se koncepcija kod ovog oblika odgovornosti prihvata. vidu pravne fikcije gdje se fingira postojanje društva koje je gra|anskog karaktera i koje nastaje momentom zaklju~enja pravnog posla koji predstavlja zakonsku osnovu za registrovanje privrenog društva.935 Preddruštvo nastaje zaklju~enjem ugovora o osnivanju privrednog društva. Pravo SAD govori o li~noj odgovornosti ~lanova budu}eg privrednog društva ukoliko se ugovor sa tre}im licem zaklju~i prije upisa drušva u registar. Ovo rješenje izgleda prakti~nije i ono se nalazi na sredini izme|u rješenja iz ZOPD i rješenja koje je u uporednom pravu poznato kao pravni institut preddruštva.933 Postoje brojna i razli~ita pravna shvatanja o tome o kakvoj se pravnoj konstrukciji radi.biti evidenitrane kao poslovne promjene koje su preuzete u ime i za ra~un preduze}a. naziva se preddruštvo. strana 38 i 39. cit. Društvo koje postoji od sklapanja pravnog posla na kojemu se temelji društvo do njegovog upisa u sudski registar. njema~ko pravo.. 27.op. Ovakvi i sli~ni ugovori mogli bi se zaklju~ivati i pod suspenzivnim uslovom tako da bi proizvodili pravno djestvo tek po registraciji preduze}a. Ovo je naro~ito zna~ajno u onim uporednim pravnim sistemima u koji933 Tako Zakon o trgova~kim društvima Republike Hrvatske.934 Mo`e se govoriti i da se radi o jednoj posebnoj pravnoj konstrukciji ili. predugovoru ili privrednom društvu u osnivanju ili. cit. 935 Jakša Barbi}. Tako ima govora da se radi o gra|anskom ortakluku. I ovdje se postavlja pitanje šta }e se dešavati ako se preduze}e iz nekog razloga ne registruje. Primjenjivala bi se opšta pravila obligacionog prava vezano za odgovornost kod neizvršavanja ugovornih obaveza. Uporedni pravni sistemi poznaju jednu posebnu pravnu formu koja se naziva preddruštvo. 357 . Za razliku od ovog englesko pravo poznaje fiducijarnu du`nost osniva~a u odnosu na privredno drušvo koje }e tek biti registrovano. Osniva~kim ugovorom potrebno je urediti. me|usobne odnose izme|u samih osniva~a. Pravo društava. Mogu}e je zaklju~iti ugovor kojim se recimo iznajmljuje poslovni prostor i da se u istom navede de se ovo radi u ime preduze}a koje }e tek biti osnovano. Registracijom preduze}a taj bi se ugovor ex lege smatrao ugovorom kod koga su ugovorne strane preduze}e i zakupodavac.. pak. Kako bi se ovo realizovalo u praksi. odnosno do prestanka društva odgovaraju}om primjenom odredbi o prestanku onog društva koje tek treba nastati kao pravna osoba. francusko pravo. Nesaglasnost vremena nastanka obaveze ili prava sa njenim poslovnim evidentiranjem. odnosno donošenjem osniva~kog akta u slu~aju da se radi o jedno~lanom privrednom društvu. 934 O pojedinim pravnim shvatanjima vezano za pravni re`im preddruštva pobli`e vidjeti kod: Mirko Vasiljevi}. op. o ugovoru koji se zaklju~uje u korist tre}eg lica. strana 148.

358 . Osnovni cilj postojanja forme preddruštva je regulisanje pitanja preuzimanja prava i obaveza u osniva~koj fazi privrednog društva. Posebno se razgrani~ava odgovornost preddruštava kod privrednih društava kapitala. ne mo`e u slu~aju vo|enja sudskog spora. op. Preddruštvo prestaje da postoji upisom privrednog društva u sudski regsitar. te konsekventno tome rješavanja pitanja odgovornosti za preuzete obaveze. a ne odvojenu imovinu pojedinih ~lanova budu}eg privrednog društva. pošto nema svojstvo pravnog lica. Ukoliko ovo pitanje nije ure|eno ili se radi o jedno~lanom privrednom društvu na odgovornost }emo primjenjivati na ve} opisani na~in. odnosno svojstvo pravnog lica. odnosno koje je u osniva~koj fazi. u ovom slu~aju. 936 O posebnim aspektima svojine preddruštva vidjeti kod: Jakša Barbi}. cit. Ako se kao ulaga~ pojavljuje strano pravno ili fizi~ko lice koje unosi. a bez obzira o kojoj se formi uloga radi. pak. a po osnovu re`ima direktnih stranih ulaganja. imati svojstvo parni~ne stranke pošto ne mo`e ni biti pasivno legitimisano. Iz izlo`enog proizlazi da ni preddruštvo. Pravo društava. Ovi pravni poslovi. odre|enu opremu u privredno društvo. a ako je obavezu preuzelo više lica onda oni za preuzete obaveze odgovaraju solidarno. Prava i obaveze koja se steknu tokom egzistencije preddruštva predstavlja njegovu imovinu. nu`no je sprovesti carinski postupak vezan za osloba|anje pla}anja carinskih pristojbi. Posmatrano na ovaj na~in proizilazi da je egzistencija preddruštva neophodna kako bi privredno društvo ili preduze}e steklo ~inom upisa u sudski registar i pravnu sposobnost. strana 156-169. Posebno bi se moglo govoriti o brojnim obavezama kod sukcesivnog osnivanja dioni~kog društva. Razlozi se nalaze u potrebi davanja pravne valjajnosti pravim poslovima koji se zaklju~e u osniva~koj fazi privrednog društva. Posljedi~no. Postojanje preddruštva daje mogu}nost da ono u~estvuje u pravnom i poslovnom prometu. sada se postavlja pitanje zašto uopšte postoje preddruštva kada im se ne priznaje svojstvo pravnog lica. u pravnim sistemima koji poznaju preddruštvo su pravno valjani. odbijanjem suda da izvrši registraciju privrednog društva zbog neispunjavanja zakonom propisanih uslova. te potrebi evidentiranja svih ste~enih prava. odnosno odustankom od njegovog osnivanja ili. Ovo posebno dolazi do izra`aja kada se u budu}e privredno društvo unose osniva~ki ulozi. kao i preuzetih obaveza.936 Ono što je još specifi~no za pravni re`im predruštva jeste da ono u pravnom prometu istupa u ime i za ra~un privrednog društva koje }e se tek osnovati. odnosno privrednih društava personalnog tipa. U pogledu obaveza koje se preuzmu odgovaraju ona lica koja su preuzela konkretnu obavezu. preuzele brojne obaveze nov~ane prirode. Prema tre}im licima bi se. vrlo ~esto. opšta pravila obligacionog prava o ugovornoj odgovornosti.ma se poznaje zakonska forma preddruštva.

Njeno smanjenje ili pove}anje ima}e reperkusije i na knjigovodstvenu i tr`išnu vrijednost kontribucija ~lanova privrednog društva. 359 . I sve se ove pravne i ekonomske kategorije izra`avaju se nov~ano u poslovnim knjigama koje se vode po posebnim zakonskim i podzakonskim aktima. bez obzira što vlasnici privrednog društva posjedovanjem dionica ili udjela ne sti~u vlasništvo nad privrednim društvom ta kontribucija je. ali je uvijek vezana zajedno subjekta prava. Odgovornost dru{tava kapitala za obaveze 28. Izuzetak je primjena pravila vezanih za pravni institut probijanja pravne li~nosti.937 Ovo se odnosi i na one ~lanove koji su naknadno pristupili privrednom društvu. Od odgovornosti iz obaveze privrednog društva treba odvojiti poslovni rizik osniva~a privrednog društva koji je ve} spomenut. bilo fizi~ko. 29. Ova konstatacija se odnosi na cjelokupnu imovinu. Imovina ima obilje`je jedinstvenosti tako da ona predstavlja jedinstvo prava i obaveza. ZOPD na nekoliko mjesta koristi pojam 937 ^lan 6 ZOPD i ~lan 53 ZOP-a koji dodatno reguliše da preduzetnik za svoje obaveze odgovara svojom cjelokupnom imovinom.4. Nju obuhvataju ne samo stvari pokretne i nepokretne nego i nov~ana sredstva. Naime. Osniva~i dioni~kih društava i društava ograni~ene odgovornosti za obaveze privrednih društava odgovaraju do visine vrijednosti svojih dionica. Bez obzira što vlasnici privrednog društva za obaveze odgovaraju samo do visine svojih kontribucija posredno }e biti pogo|en i njihov imovinski udio u cjelokupnoj knjigovodstvenoj vrijednosti imovine privrednog društva. izraz veli~ine njihovog u~eš}a u imovini privrednog društva. Imovina time ne mo`e pripadati ve}em broju lica. Na kraju dolazi tzv. Odgovornost se prote`e na sve vrste obaveza koje su nastale bez obzira da li im je osnov ugovorne prirode ili se radi o vanugovornoj odgovornosti. potra`ivanja po osnovu hartija od vrijednosti. Imovina je vidimo jedna ukupnost prava koja pripadaju jednom bilo pravnom bilo fizi~kom licu. Sva privredna društva. Odgovornost se odnosi na sve vrste obaveza bez obzira na njihovo prorijeklo i osnov.2. nenapla}ena potra`ivanja. pojam nedodirljive aktive ili good-will kojim se izra`ava najviše tr`išna pozicija pojedinog privrednog društva. Nadalje. Pojam imovine je dosta slo`ena kategorija i zavrje|uje posebnu pa`nju. Ovdje je potrebno razlikovati odre|ene pojmove. ipak. za svoje obaveze odgovaraju cjelokupnom imovinom društva. imovinu obuhvataju i prava intelektualne svojine: autorska prava i prava industrijske svojine. Poslovanjem privrednog društva i njegova imovina mo`e da se smanjuje ili pove}ava. Ona se mo`e pove}avati i smanjivati. bilo pravno lice. bez ozira na tip. kao i udjeli ili dionice u drugim privrednim društvima. Izuzetak se odnosi kod susvojine i zajedni~ke svojine kao posebne pravne kategorije gra|anskog prava. odnosno udjela.

938 Ova kategorija obuhvata cjelokupnu imovinu privrednog društva na opisani na~in koja je knjigovodstveno evidentirana i koja je evidentirana i u drugim poslovnim dokumentima. Kada se imovinski supstrat smanji ispod minimuma odre|enog zakonom nala`e se da se sprovede likvidacioni postupak ili ste~ajni postupak a u ovisnosti od stanja u poslovnim knjigama. Vrijednost knjigovodstveno iskazane imovine treba razlikovati od njene stvarne ili tr`išne vrijednosti. a u ovisnosti od stanja u poslovnim knjigama. ^esta je i obrnuta situacija da. Stvarna ili tr`išna vrijednost mo`e biti viša ili ni`a u odnosu na vrijednost izra`enu u poslovnim knjigama. Vrijednost njihovih dionica je nešto sasvim drugo u odnosu na imovinu privednog društva. ~esto posmatra kao neki predmet ili stvar kojim raspola`u njegovi vlasnici. mo`e smanjivati i pove}avati. O ovome }e se odlu~ivati odlukom nadle`nog redovnog suda. Tako neka imovina koja je amortizovana i mo`e. Upisnici su time pravno tehni~ki kupovinom odre|enog broja dionica postajali vlasnici i alikvotne protivvrijednosti cjelokupne imovine sada ve} dioni~kog društva. principu integriteta osnovnog kapitala. bez obzira u kojoj fazi egzistiranja privrednog društva se desila ne mo`e da vodi stvaranju identiteta izme|u li~ne i imovine privrednog društva. bez obzira na izmjenu vrijednosti npr. u toku poslovanja privrednog društva. Stoga je identifikovanje vlasništva nad dionicama ili udjelima sa pravom svojine na imovinom privrednog društva nespojivo. imati sasvim drugu vrijednost. Jedina situacija koja bi se pribli`avala ovakvom stavu jeste situacija koja se javlja prilikom sprovo|enja privatizacije dr`avnih preduze}a. Jedino stvarno pravo koje on sti~e 938 Tako ~lan 246 ZOPD. Razloga za ovakav stav je više.knjigovodstvene imovine privrednog društva. da se otpiše na tr`ištu mo`e. Sve dok postoji imovina egizstira i samo privredno društvo. Kakva }e vrijednost imovine biti uvijek je fakti~ko pitanje i ovisi}e od tr`išnih okolnosti. ali nikada ne smije da se spusti ispod minimuma odre|enog zakonom. Radi se o tzv. Poslije ovoga slijedio je upis dionica na jedan od zakonom propisanih na~ina. Prodajom dionica ne sti~e novi vlasnik pravo stavrnopravne prirode. neke opreme u poslovnim knjigama na tr`ištu ista nema pro|u. U ovom slu~aju. Ne radi se o stvarnom pravu gra|anskog prava bez obzira na ulo`eni kapital. usljed dejstva razli~itih okolnosti. onda se njena knjigovodstveno izra`ena vrijednost dijeli sa odre|enom nov~anom vrijednoš}u (naj~eš}e sa 10 ili 100) kako bi se dobio ukupan broj dionica. ekonomskom i fiskalnom re`imu. Uplata udjela ili kupovina dionica. Ta imovina se sada nalazi u sasvim drugom pravnom. Osnovni kapital se. Prodajom dionica na tr`ištu kapitala oni ne prodaju dio imovine nego samo odre|eno obligaciono ili tra`beno pravo. No ova tehnika im ne daje za pravo da smatraju da su vlasnici idealnog dijela preduze}a. u ovom kontekstu. 360 . ako prepostavimo da je cjelokupna imovina dr`avnog preduze}a bila u dr`avnoj svojini. Privredno društvo se. prema stanju u poslovnim knjigama.

Naime akcioniari koji imaju ili predstavljaju najmanje jednu desetinu osnovnog kapitala mogu od upravnog odbora zahtijevati sazi939 Tako ~lan 342 ZOPD. Da li }e takav prihod biti oporeziv drugo je pitanje. U slu~aju prodaje dionica. Ako uzmemo drugu situaciju da recimo uplatimo odre|eni broj dionica na osnovu javnog poziva za upisom dionaca npr. izvrši povrat novca. Ova obaveza se ima realizovati u roku od tri mjeseca od dana prijema zahtjeva uz isplatu po pravi~noj tr`išnoj vrijednosti. 941 ^lan 255 ZOPD. Novac je investiran i mi mo`emo da sa njime raspola`emo samo na na~in odre|en zakonom. 940 ^lan 218 ZOPD. naredne emisije. u sebi nosi i ~lanska prava ali o tome posebno. na naš zahtjev. odnosno udjela. društvo ima obavezu da otkupi njegove dionice. Dionica. U slu~aju smrti njihovog vlasnika dionice i poslovni udjeli ulaze u ostavinsku masu. Uplatom tog iznosa mi zasnivamo ~lansko pravo u tom dioni~kom društvu i ostvarujemo pravo da trgujemo sa tim dionicama. Radi se o rješenju po kome dioni~ar koji je nadzornom odboru dao pisanu izjavu da se protivi prijedlogu odluka skupštine koje prouzrokuju zna~ajne promjene u društvu ili pravima dioni~ara. 361 .941 U sklopu odredbi o zaštiti prava manjine i ZOP sadr`i jedno rješenje.jeste pravo svojine nad dionicom kao prostom hartijom od vrijednosti. kao korporativna hartija od vrijednosti. Ista situacija je i sa udjelima u društvu ograni~ene odgovornosti. Da su ~lanovi privrednog društva vlasnici njegove imovine govore i odredbe npr. ali sada kao fizi~kih lica. Vlasništvo nad dionicama i poslovnim udjelima u privrednom društvu je nasljedna kategorija. Radi se o tr`išnoj protivvrijednosti udjela na dan prestanka ~lanstva u društvu ograni~ene odgovornosti. na nekretninama koje su u vlasništvu isklju~ivo privrednog društva.939 Sli~no je riješeno i pitanje kod obaveze dioni~kog društva da obavezno otkupi dionice zaposlenih (radni~ke dionice) isplatom po pravi~noj tr`išnoj vrijednosti na dan prestanka svojstva zaposlenog. a u ovisnosti od tr`išne vrijednosti te dionice. Dionice i udjeli u privrednim društvima kapitalnog tipa dio njihove imovinske mase kao fizi~kih lica samo što se sa njom upravlja po posebnim propisima koji se odnose na rad i poslovanje privrednih društava. Ono što on sti~e u suštinskom pogledu jeste potra`ivanje odgovaraju}eg iznosa novca. pove}at }e se vrijednost imovinske mase bivših ~lanova privrednog društva. kod istupanja ~lana društva ograni~ene odgovornosti iz društva. Naravno. da ni u kom slu~aju ne raspola`emo sa mogu}noš}u da nam emitent. Cjelokupna imovina privrednog društva se u svim poznatim registrima evidentira isklju~ivo na njegovu firmu.940 Postoji u ZOPD još jedno specifi~no rješenje koje u potpunosti ide u prilog prednjih shvatanja. Društvo je u obavezi da isplati adekvatnu protivvrijednost njegovog udjela. Kada ne bi bilo ove logike onda bi vlasnici dionica i udjela mogli da tra`e civilnu diobu i da se upiše njihov idelani dio vlasništva npr.

Jedan poseban vid analogije se mo`e. davalac kredita mo`e da na sebe. mo`emo do}i kada prodamo svoje dionice ili svoj udio. posebno kod privrednih društava kapitalnog tipa. tako|er u vezi sa zaštitom prava manjine. ^lanovi privrednog društva imaju slobodu i 942 ^lan 247 ZOP-a. Pored pobrojanih razloga i ~injenica egzistira još jedna mogu}nost. radi po osnovu posebnih menad`erskih ugovora. bez obzira što zakon predvi|a ovu mogu}nost. slobodno odlu~uju i o upravljanju društvom. Mogu to da ~ine sami. mogu da izmijene uslove i re`im upravljanja i rukovo|enja. preostane neka imovina. Pri tome zadr`avaju svoju svojinsku ulogu ~ime uvijek. vlasnici je mogu preuzeti i prenijeti u svoj imovinski supstrat. Istina. 943 ^lan 371 ZOP-a. Ujedno privredno društve ne mo`e ni odgovarati za obaveze svog ~lana koje je on preuzeo kao fizi~ko lice. vlasnici privrednog društva. u naturalnom obliku. Mogu se zalagati npr. po izmirenju svih obaveza. U slu~aju neredovne otplate kredita nastupi}e posljedice koje su ure|ene zakonom. ex lege. odnositi na sprovo|enje izvršenja na imovini ~lana društva kao fizi~kog lica. Isto se odnosi i u slu~aju da poslije sprovo|enja ste~ajnog postupka nešto preostane u imovinskoj masi ste~ajnog du`nika. skupština ne sastane u roku od 15 dana akcionarsko društvo ovim akcionarima ima obavezu da otkupi akcije u skladu sa odredbama ZOP-a. po ovom zahtjevu.942 Skoro identi~na odredba. Imovinu privrednog društva još u jednom slu~aju mo`emo prenijeti u naš li~ni imovinski supstrat kao fizi~kog lica. ali pod uslovom da se izmire eventualne fiskalne obaveze. onda bi se sam izvršni postupak mogao sprovoditi i nad imovinom privrednog društva. Ukoliko se. prenese vlasništvo nad istim. u granicama odre|enim zakonom. te koju }e djelatnost obavljati. I iz ovog je sasvim jasno i nedvosmisleno vidljiva imovinska razdvojenost ~lanova kao osniva~a privrednog društva od ~lanova kao fizi~kih lica. Prilikom osnivanja privrednog društva njegovi budu}i ~lanovi se slobodno opredjeljuju da li }e osnovati privredno društvo.vanje skupštine uz navo|enje razloga za njeno sazivanje. Ukoliko. kroz odlu~ivanje u organima. ^lanovi. ukoliko je to ugovoreno ili predvi|eno zakonom. posebno se to radi u po~etnoj fazi poslovanja. ovo je je samo teoretski mogu}e. danas. radi uzimanja kredita. Kada bi postojalo jedinstvo imovine privrednog društva sa imovinom njenih ~lanova. s obzirom da se ste~aj sprovodi zbog nelikvidnosti ili prezadu`enosti privrednog društva. ili pak mogu da poslove upravljanja i rukovo|enja povjere tre}im licima. Tako se dionice mogu prodati ili. 30.943 Do protivvrijednosti imovine privrednog društva. 362 . To se. koji tip društva }e odabrati. Dionice i poslovni udjeli se mogu zalagati. ali samo u vidu novca. Radi se o slu~aju sprovo|enja postupka redovne likvidacije. postoji i odredba vezano za rad i poslovanje društva ograni~ene odovornosti.

4. Ovaj oblik odgovornosti se još naziva i neograni~ena solidarna odgovornost. a u slu~aju da isti ne sadr`i takve odredbe onda po opštim pravilma sadr`anim u privredno pravnim zakonskim aktima. a ~lanovi ovih društava za obaveze samog društva odgovaraju i svom svojom li~nom neunešenom imovinom u društvo. U ovoj imovinskoj sferi ~lanovi privrednih društava kapitalnog tipa ostvaruju svoja prava u privrednom društvu na osnovi vlasništva nad dionicama. Koje }e to posljedice proizvesti po samo privredno društvo i ovdje }e ovisiti od volje njegovih ~lanova. Tako koplementari. U pogledu u~eš}a ~lanova privrednog društva u rezultatima njegovog poslovanja slobodni su u izboru podjele dobiti i pokri}u gubitaka.da izmijene po~etne uslove vezane za obavljanje djelatnosti. za obaveze društva odgovaraju kao i ~lanovi društva neograni~ene solidarne odgovornosti. dok komanditori. organizacionu strukturu i drugo. Razlika postoji kod komanditnog društva s obzirom da njegovi ~lanovi imaju razli~it polo`aj u društvu. Preko ovoga se ne mo`e i}i izuzev ako se ne dobije punomo} od strane drugih ~lanova da zastupaju njihove interese u odre|enim stvarima. 31. kao javni drugari. Da li }e pokriti gubitke ili }e i}i u ste~aj tako|er im je ostavljeno na volju. Ovaj strogi re`im odgovornosti svoje opravdanje nalazi u ~injenici da kod ovog tipa privrednog društava preovla|uju persona363 . odnosno orta~kog društva. Koji su motivi i razlozi donošenja njihove takve odluke sasvim je irelevantno. ^lanovima privrednog društva je na volju ostavljeno da društvo i likvidiraju ukoliko ne `ele više da se bave nekom privrednom djelatnoš}u. tako|er. Kod ovog oblika odgovornosti izjedna~eni su svi ~lanovi društva neograni~ene solidarne odgovornosti.3. fiskalnih i ostalih ekonomskih i pravnih posljedica. Koji }e re`im odgovornosti postojati. Privredna društva personalnog tipa za svoje obaveze odgovaraju svom imovinom društva. kao i po opštim pravilima obligacionog prava. odnosno udjelima. vrstu djelatnosti. Odgovornost personalnih privrednih dru{tava za obaveze 32. U slu~aju nesaglasnosti ~lanova oko ove odluke pitanje }e se rješavati na na~in odre|en osniva~kim ugovorom. odgovaraju samo do visine svog uloga. Ove pravne kategorije prati i poseban re`im odgovornosti za ~lanove uprave i nadzornog odbora. neograni~eno solidarno. Da li }e se dobit podijeliti ili }e dio podijeliti. a dio reinvestirati ili }e se cjelokupna dobit reinvestirati ovisi od njihove odluke. U ovisnosti od tipa privrednog društva ovisi}e i na~in povjeravanja funkcija upravljanja i rukovo|enja. Time sami vrše izbor zakonskih. ovisi od tipa privrednog društva kao i od ~injenice da li postoji zakonska obaveza formiranja pojedinih organa. kao tajni drugari. Ta odluka samo treba da je rezultat njihove slobodno izra`ene volje.

a prilikom izmirenja neke obaveze ili u slu~aju sprovo|enja ste~ajnog postupka ili nekog oblika izvršenja u izvršnom postupku. Bez obzira što postoji zakonska mogu}nost da im se povjeri funkcija zastupanja. samo po sebi podrazumijeva. 364 . a druga je situacija kada bra~ni drugovi imaju svojstvo komplementara ili javnih drugara. Od ovih pravila postoje i odre|eni izuzeci.4.lni elementi. Tek na tako podijeljenoj imovini moglo bi se sprovoditi izvršenje. Ste~ajni postupak poznaje samo izuzimanje od izvršenja res publice. Osnovni oblik odgovornosti za obaveze je odgovornost za sopstvene obaveze. odnosno dobra u opštoj upotrebi. Zašto su izuzeti komanditori od ove odgovornosti? Razlog le`i u ~injenici da su oni tajni drugari. uz saglasnost svih komplementara. podjele dobiti. predstavljanja. a u slu~aju ako ta imovina ne bi bila dostatna onda bi se išlo na namirenje i iz li~ne neunešene imovine ~lanova ovog društva. Njihova odgovornost je solidarna. 33. ne postoje za zakonodavca. Zajedni~ka te~evina bra~nih drugova. 4. oni i dalje. I kada ne postoji ova naznaka pošto se radi o imperativnoj normi ovo se. kada bra~ni drugovi nisu oba ~lanovi nekog privrednog društva personalnog tipa. Prva je situacija kada bra~ni drugovi imaju svojstvo ~lanova društva neograni~ene solidarne odgovornosti. pa do podjele rizika izme|u njih postoji pravo na regres. Regresno pravo bi se aktiviralo u slu~aju kada bi jedan ili neki od ~lanova platio nešto više u odnosu na druge. zastupanja. To je imperativna sopstvena odgovornost koja se još naziva i potpuna odgovornost. Odgovornost privrednih dru{tava za obaveze drugih pravnih subjekata 34. a što predstavlja i glavni razlog da se za obaveze odgovara na ovaj na~in. postojala bi kada bi se izvršilo razvrgnu}e zajedni~ke imovine. te ne istupaju pred javnoš}u niti u poslovnim odnosima. Ovdje je jedino mjerodavna ~injenica njihovog upisa u registar privrednih društava. Drugi izuzetak je zajedni~ka imovina bra~nih drugova. uloga. u formalnom smislu. Kako }e se povjerioci namirivati u slu~aju sprovo|enja izvršenja ili ste~ajnog postupka? Redosljed namirenja bi išao prvo sa naplatom iz imovine privrednog društva. ^esta je praksa da se u sami naziv firma stavlja i oznaka privredno društva sa potpunom odgovornoš}u. Ova odgovornost obuhvata cjelokupnu imovinu izuzev sredsatva koja su po pravilima izvršnog postupka izuzeta od izvršenja. a s obzirom na ~injenicu da su oni ravnopravni u svemu od zajedni~kog upravljanja. Ona ima poseban re`im i mo`e biti predmet izvršenja tek u dvije situacije. da se ne upisuju u sudski regsitar. Oni se odnose na imovinu koja po pravilima izvršnog postupka ne mo`e biti predmet izvršenja.

944 Kako odgovara ve}insko privredno društvo? Odgovara neograni~eno solidarno. Kod ovih pitanja nema nekih posebnih teorijskih stavova niti sudske prakse. Samostalna odgovornost privrednog društva za sopstvene obaveze mo`e biti „poja~ana“ na taj na~in da se odgovara i za obaveze drugih subjekata prava. Zakon je izri~it kada govori da ovaj oblik odgovornosti postoji samo onda kada je zavisno privredno društvo izvršavalo obavezuju}a pismena uputstva ve}inskog društva. Poslovni rizik se ne mo`e pokriti nekim oblikom odgovornosti bilo sopstvene bilo odgovornosti za obaveze drugog subjekta. povezanim licima ili drugim privrednim društvima koja imaju svojstvo zavisnog privrednog društva.945 U procesnom pogledu ovo bi zna~ilo da se tu`ba mo`e podnositi alternativno i to protiv supsidijarnog društva i drugotu`enog ve}inskog društva. U slu~aju sprovo|enja ste~ajnog postupka nad zavisnim preduze}em. ukoliko se povjerioci ne namire za ostatak obaveza odgovara ve}insko društvo. ako supsidijarno privredno društvo nema nov~anih sredstava na ra~unu da se izvršenje upravi ka sredstvima ve}inskog privrednog društva. komercijalne i marketinške aktivnosti. Preduslov za postojanje ovog strogog oblika odgovornosti je ako je ste~aj prouzrokovan izvršavanjem obavezuju}ih pisanih uputstava ve}inskog privrednog društva. ukoliko je ve}insko društvo 944 ^lan 50 ZOPD. razvojni planovi i programi. mati~nog preduze}a ili preduze}a koje ima ve}inski paket dionica u dioni~kom društvu ili ve}inski udio u društvu ograni~ene odgovornosti. Kao prvo se postavlja pitanje kada }e se aktivirati ovi strogi mehanizmi odgovornosti. Radi se odgovornosti tzv. u slu~aju sprovo|enja ste~aja nad ve}inskim privrednim društvom.35. pa gubici nastupe kao rezultat loše tr`išne procjene. proizvodna i uslu`na orjentacija. 945 ^lan 48 ZOPD. Sigurno je da se kod procjenjivanja ovog oblika odgovornosti treba i}i za restriktivnim tuma~enjem pravne norme te njenu primjenu usloviti sa slu~ajem kada se doka`e da postoji direktna veza izme|u obavezuju}ih pisanih uputstava i prouzrokovane štete ili ste~aja. Ko bi sve obuhvatao pojam drugih subjekata prava? Na prvom mjestu radilo bi se o tzv. Naime. nema. Ve} je napomenuto da svako sam snosi posljedice lošeg poslovanja koje mogu da nastupe iz razli~itih razloga. Ili da se u izvršenom postupku. Povratne sprege. Kao interesantno bi se moglo pojaviti šire shvatanje ovog pojma. 365 . U obzir ne treba uzimati poslovni rizik. Pored ove odgovornosti u ste~ajnom postupku ve}insko društvo odgovara neograni~eno solidarno i za ostale obaveze koje su preuzete u pravnom i poslovnom promet. što zna~i cjelokupnom imovinom privrednog društva. Šta bi sve moglo da se podvede pod pojam obavezuju}ih pismenih uputstava? Ako bi se šire tuma~io ovaj pojam onda bi se pod njim podrazumijevali i npr. Me|utim u ovom slu~aju radi se o poslovnom riziku koji je imanentan poslovanju na tr`ištu.

946 Zakon propisuje obaveznu sadr`inu ovog plana. Me|utim i u ovoj situaciji dolazimo u sferu poslovnog rizika pa bi se i ovaj dio ovog problema morao rješavati kao fakti~ko pitanje. odnosno od slu~aja do slu~aja. Stvar je ovlaštenog organa u privrednom društvu kome }e povjeriti izradu plana reorganizacije. Odgovornost za drugog mo`e biti i po osnovu promjene oblika privrednog društva. Radi se o solidarnoj odgovornosti i u slu~aju aktiviranja obaveza pravna pitanja }e se rješavati po opštim pravilima obligacionog prava o solidarnoj odgovornosti. kao i dometima bi}e posebno govora kod statusnih promjena kod privrednih društava. nastaje po osnovu pravnog sljedništva ili univerzalne sukcesije. Ova odgovornost. Ova odgovornost je solidarna i neograni~ena i predstavlja oblik odgovornosti utvr|ene zakonom tako da bi ugovorna odredba koja bi istu isklju~ila bila apsolutno ništava. Ovo isto se odnosi i na slu~ajeve preuzimanja mjeni~nog jemstva samo što je odgovornost stro`ija u smislu br`e i naplate potra`ivanja. Naj~eš}i oblik ove transformacije 946 ^lanovi 64-68 ZOPD. Naime. Kod statusne promjene pripajanja obaveze pripojenog društva prelaze na ono privredno društvo prema kome je izvršeno pripajanje. 366 . Kod statusne promjene spajanja novo društvo preuzima sve obaveze privrednih društava koja se spajaju. Odgovornost za drugog postoji i u slu~aju preduzimanja statusnih promjena. a bez obzira na vrstu statusne promjene. podjeli ili promjeni oblika privrednog društva donosi se na osnovu plana reorganizacije koji priprema uprava i nadzorni odbor ili drugi organ svakog u~esnika ako je ovlašten osniva~kim aktom. Ovaj oblik odgovornosti obuhvata samo one obaveze koje su nastale do momenta statusne promjene. Kao poseban slu~aj odgovornosti za obaveze drugih subjekata mo`e se javiti odgovornost za obaveze koje su preuzete u poslovnom prometu prema drugim privrednim društvima. 36. 37. I kod statusne promjene podjele nova privredna društva odgovaraju neograni~eno solidarno za obaveze privrednog društva koje se ovom statusnom promjenom gasi. 38. U vezi sa njegovom sadr`inom.i ve}inski vlasnik onda zasigurno uprava supsidijarnog društva radi po nalozima vlasnika. pripajanju. Radi se o svojevrsnoj transformaciji privrednog društva iz jednog u drugi organizacioni oblik. usvajanjem. Pošto se radi o planu koji po svojoj sadr`ini zahtijeva posebne vještine naro~ito iz ekonomske sfere po`eljno bi bilo da ovaj plan izra|uje neovisna revizorska ku}a koja je specijalizovana i za ove vrste poslova. odluka o spajanju. Pozitivno zakonodavstvo dozvoljava da se daju jemstva i mjeni~ni avali za druga privredna društva. ZOPD je kod statusnih promjena unio jednu novinu.

5. Ranije privredno društvo se ne likvidira pošto njegov cjelokupan imovinski supstrat u cijelosti prelazi na novoformnirano privredno društvo. Kod ove transformacije novo privredno društvo preuzima u potpunosti sve obaveze prethodnog društva koje se gasi. Odgovornost osniva~a za obaveze privrednih dru{tava 41. oni uporedno snose cjelokupan rizik na taj na~in što }e cjelokupna imovina privrednog društva biti predmet generalne egzekucije. 40. Razdvojena je odgovornost osniva~a kod privrednih društava kapitalnog tipa u odnosu na privredna društva personalnog tipa. odnosno raskinuti ugovor o radu dok se ~lanu organa. Ovo rješenje samo podcrtava razdvojenost li~ne imovine od imovine privrednog društva. Zaposleniku se mo`e otkazati. Osnovni su jednostavniji re`im upravljanja. Kod odgovornosti privrednih društava kapitalnog tipa. Razloga za ovo je više. Koje }e posljedice snositi zaposlenik ili ~lan nekog organa ovisi}e od njegovog radno pravnog statusa. 4. Osniva~i za obaveze privrednog društva odgovaraju na ve} opisani na~in. Tre}e lice tu`beni zahtjev upravlja prema privrednom društvu kome ostaje mogu}nost regresiranja prema zaposleniku i ~lanovima organa. 39. Poseban oblik odgovornosti je i odgovornost privrednog društva za štete koje prouzorkuju njegovi radnici i organi samog privrednog društva. Oblik odgovornosti ~lana organa privrednog društva ovisi}e od vrste i na~ina prouzrokovane štete. mo`e otkazati ugovor o njegovom anga`ovanju za mandatni period. bez obzira na ~injenicu da osniva~i odgovaraju samo do visine svojih uloga. ali ne i prema organu privrednog društva. njegovi ~lanovi. Za štete koje nastupe po tre}a lica na osnovu njihovih nezakonitih odluka ili recimo nestru~nog rada zaposlenika odgovara privredno društvo. Novo privredno društvo je univerzalni pravni sljedbenik prethodnog privrednog društva.susre}emo kod transformisanja dioni~kih društava u društva ograni~ene odgovornosti. Organi. Bilo kakvo stvaranje privida ili identiteta izme|u ove dvije imovinski i pravno odvojene kategorije vodilo bi ka mogu}oj primjeni 367 . ako nije zaposlenik. kao i sami zaposlenici rade u ime i za ra~un privrednog društva. Pitanje naknade štete posebno je ure|eno. Privredno društvo }e za ove obaveze odgovarati kao solidarni jemac i opet }e se primjenjivati opšta pravila obligacionog prava. odnosno briše iz sudskog registra. avala po mjenicama i drugo. Ova mogu}nost nije isklju~ena pozitivnim zakonodavstvom izuzev za javna preduze}a. fakultativnost obrazovanja organa i manji troškovi koji su potrebni za finansiranje rada obaveznih organa u dioni~kom društvu. O kojim se oblicima jemstava radi? To mogu biti jemstva po osnovu kredita. Odgovornost za drugog mo`e postojati i u onim slu~ajevima kada se izda jemstvo za fizi~ko lice kao subjekta prava.

a ne povjerioci industrijlalca Salomona. u funkciji Vrhovnog suda. Dom lordova. ali sa drugim osnovom i obrazlo`enjem da se radilo o prevarnom postupanju. Povjerioci koji nisu imali obezbje|ena potra`ivanja zahtijevali su od suda da pored društva odgovara i stvarni osniva~ Salomon budu}i da se radi samo o takozvanim kompanijama.pravila vezanih za pravni institut probijanja pravne li~nosti. prije svega.000 otpla}enih dionica od po jednu funtu. U ovom sporu Salomon se pojavio kao zalo`ni povjerilac prema kompaniji po osnovu svojih obveznica koje su bile obezbje|ene lebde}om zalogom tra`e}i pri tom prvenstveno namirenje za iznos od 10. zauzeo je stav da je registrovano dioni~ko društvo sa svojom imovinom odvojeno od imovine osniva~a. onda je ona odgovorna za njegove obaveze s obzirom da ima svojstvo pravnog lica i svojstvo osniva~a. a to mo`e biti opština. Salomon Co. grad. Ukoliko je osniva~ privrednog društva „dr`ava“. a od novog društva primio je 9. 4. iz 1897. strana 54. Ltd. lebde}om zalogom. odnosno dionica. Ukoliko je osniva~ privrednog društva privredno društvo onda }e ono na ve} opisani na~in odgovarati za obaveze supsidijarnog ili zavisnog privrednog društva. na kraju. Probijanje pravne li~nosti predstavlja zaseban pravni institut koji iz više razloga zaslu`uje posebnu pa`nju. Ve} slijede}e godine društvo je zapalo u krizu i pokrenut je ste~ajni postupak.947 Odgovornost za obaveze je jedan od osnovnih obilje`ja privrednog društva.000 funti dok su potra`ivanja neobezbje|enih potra`ivanja iznosila 8.. Odlu~io je da svoje svojstvo trgovca transformiše u dioni~ko društvo. Stvarni osniva~ je bio samo industrijalac Salomon pošto su ostali osniva~i imali samo po jednu dionicu nominalne vrijednosti po jednu funtu. godine. Probijanje pravne li~nosti 42. Imovina dioni~kog društva bila je procijenjena na 6. 368 . Citat prema: Mirko Vasiljevi}. Njegova uska veza sa drugim pravnim institutima. vezanim za odgovornost osniva~a za obaveze privrednih društava kapitalnog tipa pove}ava zaniteresovanost za njegovim podrobnijim i obaveznim izu~avanjem. Me|utim kada se privredno društvo 947 Ovaj pravni institut se joša naziva i lifting the veil ili piercing the corporate veil pošto poti~e iz anglo saksonskog pravnog kruga. Motiv se nalazi i u ~injenici da je re`im odgovornosti mnogo povoljniji.000 funti u gotovini i 10. Salomonu je dato i pravo da se prioritetno naplati. bili tretirani kao povjerioci dioni~kog društava. Poslovno pravo. a privrednici dominantno.000 funti što su mu ostali neobezbeje|eni povjerioci osporavali. Pošto su tadašnji engleski propisi zahtijevali za osnivanje dioni~kog društva najmanje sedam osniva~a on je u to društvo pored sebe uklju~io suprugu i njihovo petoro djece. te da osniva~ ne odgovara za obaveze društva. @albeni sud je potvrdio prvostepenu presudu. U slu~aju da osniva~ privrednog društva dolazi iz drugog suvereniteta on je odgovoran za obaveze privrednog društva na ve} opisani na~in i bez obzira da li se radi o fizi~kom ili pravnom licu. U prvom stepenu sud je dao za pravo povjerioicma uz obrazlo`enje da je dioni~ko društvo samo punomo}nik Salomona kao stvarnog osniva~a. Nadalje zaklju~eno je da Salomon nije prevario povjerioce pošto su se ve} naplatili povjerioci koji su imali obezbje|ena potra`ivanja. te da je ona radila samo kao Salomonov agent.. Neobezbje|eni povjerioci su. Imovina ovog tipa privrednih društava ima se smatrati odvojenom od li~ne imovine osniva~a. distrikt ili sama dr`ava.. entitet. Pod prednjim se mislilo na odgvornost fizi~kih lica za obaveze privrednog društva ~iji su oni osniva~i. Industrijalac Salomon je bio trgovac ko`om i proizvo|a~ ~izama. Me|utim. Odgovara se samo do visine vrijednosti uloga. kanton. Unosom dotadašnje imovine u dioni~ko društvo dobio je 20.000 funti. Porijeklo ovog pravnog instituta poti~e iz sudske prakse i vezan je za slu~aj Salomon v.000 funti obezbje|enih tzv. cit. op. se opredjeljuju za kapitalna društva.6. prilikom odabira tipa privrednog društva.

koristi za postizanje nezakonitih ciljeva dolazi do aktiviranja pravnog instituta probijanja pravne li~nosti. Naravno. Podizanje pravnog vela je mnogo lakše kod jedno~lanih društava. ?injenica razdvojenosti odgovornosti ne mora da zna~i da se mogu vršiti radnje koje imaju za cilj prikrivanje pravih namjera vlasnika privrednog društava ili. kod društava ograni~ene odgovornosti. te se ulazi na teren neograni~ene solidarne odgovornosti. drugi slu~aj. te stvar procjene suda. ispunjavanja fiskalnih obaveza. pak. U ovom slu~aju prestaje djelovanje prednosti vlasnika kapitalnih privrednih društava. Ovo se. da ako se i kod ovih vidova kontrola zakonitosti poslovanja utvrde nezakonitosti da postoji obaveza procesuiranja istih. Ona predstavljaju najpogodniji oblik manipulacije tako da nije bezrazlo`no uporedno pravno rješenje i sudska praksa da se kod jedno~lanih društava za preuzete obaveze u pravnom i poslovnom prometu odgovara neograni~eno solidarno cjelokupnom li~nom imovinom. te posebno preduzimanje radnji koje u sebi imaju obilje`ja bi}a nekog krivi~nog djela. Probijanje pravne li~nosti je mnogo jednostavnije u jedno~lanim društvima nego u „izraslim“ korporacijama koje posluju du`i vremenski period na legalnoj osnovi i gdje postoji su~eljavanje poslovnih interesa i sli~no. Mogu}nost eventualnih pojavnih obilika probijanja pravne li~nosti ne mo`e se eksplicitno odrediti. U nekim zemljama ovaj pravni institut se uopšte ne tretira ve} se njegovo rješavanje prepušta sudskoj praksi. u principu mnogo lakše. Ono je. Kao 369 . Oni odgovaraju isto kao i vlasnici društava personalnog tipa. prije svega. Osnovni razlog le`i u ~injenici što je upravlja~ka struktura dioni~kih društava sa obligatornim postojanjem organa mnogo slo`enija. te da se sprije~e zloupotrebe kod vješta~ki „postavljenih“ ili „instaliranih“ privrednih društava. odnosno da se u pobrojanim i sli~nim slu~ajevima odgovara samo do visine kontribucija u privrednom društvu. Prvi je slu~aj korištenjem metoda generalne klauzule ili. naj~eš}e javlja kod privrednih društava kapitalnog tipa koja su jedno~lanog karaktera. da se ide metodom numerus clausus. kao subjekt prava. nego što je to slu~aj sa dioni~kim društvima. Ovakve radnje ne bi mogle da dovedu do ekskulpacije u smislu odgovornosti. Nepostojanje iole ozbiljnih oblika kontrole rada društava ograni~ene odgovornosti doprinosi potvrdama ovakvog stava. Ni u kom slu~aju se ne misli o redovnim radnjama koje preduzimaju nadle`ne dr`avne institucije nadle`ne za kontrolu. Privredno društvo. u praksi. Misli se na oblike kontrole u smislu revizijskih izvještaja i obavezne revizije poslovanja od strane ovlaštenih revizijskih „ku}a“. Osnovni cilj je da se sprije~e prevare tre}ih savjesnih lica. odvojen je od pravnog subjektiviteta svojih ~lanova. Stroga pravila i posebni podzakonski akti rada regulatornih dr`avnih organa koji reglišu rad i poslovanje dioni~kih društava vode ka zaklju~ku da su mogu}nosti zloupotrebe znatno su`ene. od slu~aja do slu~aja. Ovo je ve} pitanje fakti~kih okolnosti. izigravanje zakonskih akata. U uporednim zakonodavstvima ovo se pitanje rješava u pravilu na dva na~ina. te samim tim ~inom garantuje i ve}i stepen zakonitosti prilikom odlu~ivanja.

Ova situacija je vrlo ~esto u praksi. U našoj praksi dominira stanovište po kome uvijek postoji identitet izme|u privatne i korporativne imovine. Ina~e ste~ajno zakonodavstvo je zoran primjer vezan za prakti~ne aspekte ovog posebnog pravnog instituta. Šta se dešava sa tzv. Svaki od njih treba da podlije`e pored sudske provjere i provjeri suda javnosti. Kakve }e krajnje posljedice biti sasvim je drugo pitanje. Naj~eš}e se radi o slu~ajevima korištenja firme i imena privrednog društva kako bi se postigli samo li~ni ciljevi. kao i dr`ave koja se pojavljuje 948 Ovo je naro~ito prisutno kod tzv. komisionih kredita. Pojavni oblici vezani za primjenu instituta probijanja pravne li~nosti su brojni. Bez obzira što se. Ovdje u obzir dolaze svi razlozi na koje se odnosi primjena pravnog instituta pobojnih radnji u ste~ajnom postupku. Ovo je naj~eš}i slu~aj u kome se vrši svojevrsna simbioza privatne sa korportivnom imovinom.948 U obzir dolazi i primjena mogu}nosti vezane za stavljanje u ugovor klauzule vezane za isklju~ivanje odgovornosti za pravne i materijalne nedostatake. Privredno društvo ima za jedan od ciljeva da se zadovolje interesi njegovih osniva~a. odnosno kada je znala ili mogla znati za pravo stanje stvari. a posljedice razli~ite i uglavnom negativne. Ina~e pojavnih oblika je ima više. Ovi interesi ne mogu biti u suprotnosti sa interesima tre}ih savjesnih lica. Poseban primjer mo`e biti i korištenje pozicije ve}inskog vlasnika u pojedinom privrednom društvu kapitalnog tipa kako bi se dio ili cijela imovina „otu|ila“. Da spomenemo samo neke. davanje nekog oblika pozajmica ~lanovima društva ili povezanim licima. odnosno ciljevi koji nisu kompatibilni sa ciljevima privrednog društva. Uvo|enjem jedinstvene obaveze pla}anja poreza na dodanu vrijednost mogu}nosti vezane za manipulacije su znatno su`ene. Izuzeci se mogu koristiti jedino u slu~aju kada je druga strana bila nesavjesna. subjektivnom zloupotrebom ovlaštenja ili zloupotrebom pojedinih prava vezanih za zastupanje? 43. one se analogijom legis mogu primijeniti i na prodaju udjela i dionica sa korištenjem ove klauzule. U obzir potom dolaze svi oblici davanja bilo kog oblika jemstva za osniva~e ili sa njima povezana lica. prenijela na drugog privrednog subjekta ili na fizi~ko lice kako bi se postoje}a imovina umanjila ili svela na neku ni`u vrijednost. odnosno ~lanova.primjer se mo`e uzeti vrlo ~est slu~aj korištenja privrednog društva da bi se zadobili odre|eni privatni ciljevi. Ova situacija je tako|er vezana za sprovo|enje ste~ajnog postupka kada }e se posebno elaborirati. 370 . Poseban je slu~aj iz sfere ste~ajnog zakonodavstva vezan za ~inidbu ~lana društva koja nadomješta kapital privrednog društva. 44. u ovom slu~aju radi o odredbama ugovora o prodaji. O svakom bi moglo biti posebno rije~i. Ona se praktikuje u slu~ajevima kada se nabavka roba i opreme mogla vršiti bez obaveze pla}anja poreza na promet. Razlozi su neracionalni.

950 Dometi ove odredbe još nisu poznati u našoj sudskoj praksi. Prilikom otvaranja ste~ajnog postupka postoji zakonska obaveza ste~ajnog suda. Neunošenje uloga mo`e imati razli~ite posljedice. poseban tretman imaju jedno~lana društva.949 Ova obaveza postoji i u slu~aju kada se ste~ajni postupak ne otvara iz razloga nepostojanja imovinske mase. Pored pobrojanih razloga u obzir u uporednoj sudskoj praksi dolaze i slu~ajevi: po~etak poslovanja prije dobivanja rješenja o registraciji privrednog društva.i sa svojstvom povjerioca naspram privrednog društva. Iskustva Bosne i Hercegovine u ovoj oblasti su pionirske prirode. 371 . Više je odredbi pozitivnog zakonodavstva koje idu u prilog ovih tvrdnji. Ovdje treba spomenuti i jednu specifi~nu odredbu Zakona o ste~ajnom postupku. odnosno sudije pojedinca. Ubjedljivo je najbogatija sudska praksa Engleske i SAD. stav 4 Zakona o ste~ajnom postupku. 45. One se mogu kretati od obaveze naknade štete po opštim pravilima obligacionog prava pa sve do isklju~enja ~lana iz ~lanstva u privrednom društvu. prava kao i dodatnih ~inidbi kod društava ograni~ene odgovornosti. Posebni su slu~ajevi prevarnog postupanja. ~ak i u o~iglednim slu~ajevima prevarnog postupanja. odgovornosti za supsidijarna društva kod 949 ^lan 48. Salomon ovaj pravni institut je na mala vrata polako ušao u sudsku praksu i primjenu. Sudovi se ustru~avaju da koriste postulate ovog pravnog instituta. Radi se o odredbi koja propisuje da ste~ajni povjerioci mogu nakon zaklju~enja ste~ajnog postupka ostvarivati svoja preostala potra`ivanja prema opštim pravilima gra|anskog prava. Inostrana sudska praksa je bogatija posebno u zemljama ~ija privreda ima dugu tradiciju tr`išne orjentacije. Dionice mogu samo biti predmet prometa. da primjerak rješenja o otvaranju ste~ajnog postupka dostavi i nadle`nom javnom tu`ilaštvu. Neke zaslu`uju da se spomenu. vrlo ~esto. Na prvom mjestu postoji odgovornost osniva~a za unošenje uloga u privredno društvo na na~in utvr|en osniva~kim aktom. Prvo. Tek poslije opisanog slu~aja Salomon v. Primjer za to je sprovo|enje ste~ajnog postupka. Jednom upla}eni novac po onovu kupovine dionica ne mo`e biti predmet povrata od strane emitenta. Teret dokazivanja na postojanju prevarne radnje je na onome ko tvrdi da postoji prevarno postupanje. To ne mora uvijek biti slu~aj. stav 1 Zakona o ste~ajnom postupku. prouzrokovanje ste~aja rezultat nezakonitih radnji. Jedan od osnovnih principa kod rada i poslovanja dioni~kih društava javlja se princip nemogu}nosti povla~enja uplata po osnovu dionica. Uvo|enje re`ima neograni~ene solidarne odgovornosti uvodi se iz više razloga. Zašto je uvedeno ovakvo rješenje? Razlog le`i u ~injenici da je. a koja posluju du`e od šest mjeseci odgovornost osniva~a je neograni~ene solidarne prirode. odnosno nekog drugog oblika nezakonitog postupanja. 950 ^lan 127. Isto se ne odnosi samo na obavezu uplate novca nego i unošenja stvari.

upravlja imovinom društva kao sa svojom imovinom. stvaranje privida pravne li~nosti. djelovanje putem društva koje predstavlja samo zastupnika. Posebno bi se moglo govoriti o preuzimanju obaveza za koje ne postoji dovoljan imovinski supstrat. Rješenja koja su primjenjena u ZOPD se mogu smatrati kao moderna rješenja.koristi društvo za prevaru ili ošte}enje svojih povjerilaca. la`nog prikazivanja pojedinih ~injenica i sl. 372 . 951 ^lan 6 ZOPD i ~lan 6 Zakona o trgova~kim društvima Rebuplike Slovenije. U pogledu zakonskog okvira ZOPD je ovo pitanje uredio korištenjem principa numerus clausus. odnosno povoda. Dioni~ar u dioni~kom društvu. Pa ako uzmemo za primjer i komentar slu~aj pod ta~kom d) on u sebi mo`e imati razli~tih elemenata. Normirano je da svaki ~lan društva sa neograni~enom solidarnom odgovornoš}u i komplementar u komanditnom društvu odgovara za obaveze društva neograni~eno solidarno cjelokupnom svojom imovinom. evazija poreza. generalnu klauzulu. prikrivanja stvarnog stanja u privrednom društvu. ^ak je i numeracija ~lana ista. . 46. Ovdje imovinski supstrat ne treba procjenjivati prema visini osnovnog kapitala nego prema ukupnoj knjigovodstvenoj vrijednosti imovine privrednog društva.tzv. drugog oblika nezakonitog postupanja. kao i neotkrivanje ~injenice da se postupa u ime i za ra~un privrednog društva. miješanja privatne sa korporativnom imovinom. . sam za sebe. Bez obzira što se radi o primjeni rješenja da se ide sa pobrojavanjem razloga za primjenu pravnog instituta probijanja pravne li~nosti svaki od pobrojanih slu~ajeva mo`e se šire tuma~iti na taj na~in da svaki od njih ~ini. stvaranja privida pravne li~nosti. . ostaci primjene postulata pravnog instituta ultra vires. To mo`e biti rezultat prevarnog postupanja. djelovanje diskvalifikovanih ~lanova uprave privrednog društva. vlasnik udjela u društvu sa ograni~enom odgovornoš}u i komanditor u komanditnom društvu ne odgovaraju osim kada: . Podrazumijeva se da }e se potra`ivanja prvenstveno namirivati iz imovine privrednog društva. nefer postupanja. kao i ~lanove privrednih društava personalnog tipa.