Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

SUBOTA, 24. 12. 2011.

Godina LXVIII • Broj 23.353

ZAMJENIK MINISTRA FINANSIJA I TREZORA BiH TVRDI

BUD@ETA NEMA [PIRI] VARA
3. strana

Bo`i}na poslanica kardinala Pulji}a

DNZ o Fikretu Abdi}u i Agrokomercu

FTV i Avaz sva|aju Kraji{nike

6. strana

Posao i zajedni{tvo
Foto: Senad GUBELI]

2. strana

Hrvatska dobila novu Vladu

PRVI RADOVI VE] SREDINOM MARTA

DANAS PRILOG

Prijateljski odnos sa bh. Hrvatima
11. strana

5. strana

NOVI PROJEKTI U ZENICI

U @I@I

2

subota, 24. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

Bo`i}ne ~estitke kardinalu Pulji}u i bh. katolicima

Neka blagdan donese

novi optimizam
U brojnim ~estitkama se isti~u `elje za proslavu najve}eg kr{}anskog blagdana u ozra~ju radosti, zdravlja i mira, kako u krugu obitelji, tako i sa bli`njima
Povodom nastupaju}eg katoli~kog blagdana Bo`i}a, kardinalu Vinku Pulji}u, nadbiskupu vrhbosanskom, te svim gra|anima katoli~ke vjeroispovijesti u BiH i dijaspori, upu}ene su brojne ~estitke.

Posao i zajedni{tvo
Neka slavlje Bo`i}a u~vrsti na{u nadu i oja~a vjeru kako bismo ovaj svijet mijenjali zra~e}i dobrotom i plemenito{}u, izgra|uju}i mir, slogu i jednakopravnost me|u ljudima
Kardinal vrhbosanski monsinjor Vinko Pulji} ju~er je, u bo`i}noj poslanici, ~estitao Bo`i} svim rimokatolicima u BiH. U svom obra}anju Pulji} je upozorio da `ivimo svakodnevnicu zapljusnutu ozra~jem krize prouzro~ene materijalisti~kim i relativisti~kim mentalitetom. U takvom ozra~ju manjina mo}nika stalno name}e svoja pravila i vrijednosti, koje ve}ina obi~nog svijeta ne mo`e po savjesti prihvatiti i slijediti. o~itovala ljubav Bo`ja, spasiteljica svih ljudi. - Upu}uju}i vam i ove godine bo`i}nu ~estitku, `elim da vas obasja svjetlo novoro|enoga Isusa, te vam otkrije smisao `ivljenja i smisao svakodnevnog trpljenja. Neka nam obasja staze me|usobne saradnje, prihva}anja, po{tivanja i izgra|ivanja zajedni{tva, utemeljene na vjeri u onoga koji nas u~ini djecom Bo`jom. U bo`i}noj ~estitki `elje su mi da ljubav Bo`ja ispuni sve na{e obitelji, kako bi u njima vladala sloga, razumijevanje, radost vjere i hrabrost `ivljenja, ka`e Pulji}. ^estitaju}i Bo`i} na poseban na~in djeci i mladima, Pulji} je za`elio istinski do`ivljaj radosti u ozra~ju ljubavi obiteljskog gnijezda, te im poru~io da u Kristu otkriju smisao `ivota i ostvarite ga po Bo`joj ljubavi. On je svim bolesnicima, nemo}nima i starima za`elio da Isusovo ro|enje donese snagu i strpljivost u njihove `ivote, i izrazio nadu da }e oni nai}i na razumijevanje kod svojih najbli`ih.

Bo`i}na poslanica kardinala Pulji}a

Foto: S. GUBELI]

Vjera i optimizam
“Povodom nastupaju}eg Bo`i}a, upu}ujem najiskrenije ~estitke Vama li~no, svim biskupima, sve}enicima i vjernicima, uz `elju da ovaj veliki blagdan proslavite s rado{}u, u zdravlju i miru, zajedno sa svojim najbli`im. Puno je problema s kojima smo se susretali u ovoj vrlo te{koj godini, ali se nadam da }e Bo`i} svima nama biti poticaj da se posvetimo promoviranju onih vrijednosti koje }e oplemeniti na{ porodi~ni i dru{tveni `ivot i koje }e sve nas usmjeriti na put mira, dostojanstva i solidarnosti”, navodi se u ~estitki predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH @eljka Kom{i}a. ^lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} u ~estitki isti~e: “@elim Vam da ove blagdanske dane provedete u zdravlju, blagostanju i sigurnosti porodi~nog okru`enja. Neka nam i ovi blagdani u~vrste vrijednosti me|usobnog uva`avanja i po{tovanja, kao temelja prosperitetne zajedni~ke nam domovine BiH“. “Neka radosna vijest Hristovog ro|enja donese svim katolicima u BiH novi optimizam i vjeru za opstanak na ovim prostorima, kao i razumijevanje za zajedni~ki `ivot s drugim narodima u BiH. Sre}an i blagosloven Bo`i}“ navedeno je , u ~estitki ~lana Predsjedni{tva BiH Neboj{e Radmanovi}a. ^estitku nadbiskupu vrhbosan-

Veliki blagdan kao poticaj

REISOVA ^ESTITKA Primite srda~ne ~estitke povodom Va{eg blagdana u ime IZ-a u BiH i moje osobno ime, sa nadom da nam dragi Bog podari me|usobno razumijevanje i solidarnost u dobru i korisnu poslu za sve ljude dobre volje
skom kardinalu Vinku Pulji}u uputio je i reisu-l-ulema Mustafa Ceri}. “Primite srda~ne ~estitke povodom Va{eg blagdana u ime IZ-a u BiH i moje osobno ime, sa nadom da nam dragi Bog podari me|usobno razumijevanje i solidarnost u dobru i korisnu poslu za sve ljude dobre volje“, ka`e se, pored ostalog, u ~estitki. vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj, predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta BiH Denis Be}irovi}, predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta BiH Ognjen Tadi}, predsjednik FBiH @ivko Budimir, visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, predsjednik Narodne stranke Radom za boljitak Mladen Ivankovi} Lijanovi}, ministar za ljudskaprava i izbjeglice BiH Safet Halilovi}, premijer FBiH Nermin Nik{i}, predsjednik RS-a Milorad Dodik, gradona~elnik Sarajeva Alija Behmen, predsjednik Vlade RS-a Aleksandar D`ombi}, predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumd`ija i mnogi drugi.

Ovisnost o bankama
Pulji} ka`e da je stvoren takav standard `ivota koji obi~ne ljude, koji imaju sre}u biti uposleni, goni u kreditno zadu`ivanje koje stvara ovisnost o poslodavcima i bankama. - Na`alost, sve je manje mogu}nosti na}i posao te od svoga rada `ivjeti i uzdr`avati svoju obitelj. Medijski nam se name}e bezna|e koje se uvla~i u nas kao ova sumorna jesenska i zimska magla i oblaci. Ljudi se udaljuju jedni od drugih. Jednima je sramotno ime Isus i zabranjuje se, drugima smeta kri` i uklanjaju ga iz svoje blizine. Uvukao se i strah od `ivota te je sve vi{e umrlih nego ro|enih. Mali ~ovjek se sve vi{e savija pod teretom dana{njeg `ivota i okru`enja. Upravo u takvoj stvarnosti Bog silazi, ra|a nam se Isus Bo`ji Sin. Postaje ne samo ~ovjeku blizu nego jedan od nas, donose}i nam svjetlost nade. Zato Izaija prorok poru~uje: ‘Narod koji je u tmini hodio, svjetlost vidje veliku; onima {to mrkli kraj smrti obitavahu svjetlost jarka osvanu’Po . prorocima je navje{ten, po Duhu Svetom utjelovljen a od Marije ro|en, kao na{a svjetlost i na{a radost. Zato isti prorok poru~uje: ‘Ti si radost umno`io, uve}ao veselje..., jer dijete nam se rodilo, sin nam je darovan’ rekao je kardinal Pulji}. , Prema njegovim rije~ima, otajstvu Bo`i}a se radujemo jer se

Najbolje `elje
^estitke povodom nastupaju}eg katoli~kog Bo`i}a uputili su i predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Nikola [piri}, zamjenik predsjedavaju}eg VMBiH i ministar sigurnosti Sadik Ahmetovi}, ministar

Godina vjere
- Neka slavlje Bo`i}a, posebice u godini vjere, u~vrsti na{u nadu i oja~a vjeru kako bismo ovaj svijet mijenjali zra~e}i dobrotom i plemenito{}u, izgra|uju}i mir, slogu i jednakopravnost me|u ljudima. Svima vam `elim ~estit Bo`i} i na dobro vam do{lo poro|enje Isusovo, koje neka u novoj 2012. godini udijeli svoj blagoslov u dobru zdravlju, uspje{nom radu i lijepom zajedni{tvu, svjedo~e}i Bo`ju ljubav. Marija, Majka Isusova i Majka na{a, neka sa svojim sinom Isusom bude najdra`i gost u na{em obiteljskom domu i osobnoj vjeri. ^estitaju}i Bo`i}, na sve zazivam Bo`ji blagoslov i srda~no pozdravljam, hvaljen Isus i Marija, poru~io je kardinal Vinko Pulji}.
D. MOCNAJ

V I J E S T I

DELEGACIJA EVROPSKE UNIJE U BiH

Ispuniti obaveze prema EU
Bosna i Hercegovina prioritetno mora uskladiti svoj ustav s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, stav je Delegacije Evropske unije u BiH, koji je ju~er iznio glasnogovornik Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH Andy McGuf fie. Podsjetio je da je to pravna obaveza BiH prema njenom ugovoru s Evropskom unijom, Sporazumom o stabilizaciji i pridru`ivanju, i jedan je od preduvjeta za razmatranje zahtjeva za ~lanstvo u Evropskoj uniji. “Zato nam je `ao {to privremena zajedni~ka komisija oba doma Parlamentarne skup{tine BiH za provo|enje presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu Sejdi} i Finci nije postigla sporazum i Parlamentu predlo`ila nacrt amandmana za implementaciju presude“, naglasio je McGuf fie. Dodao je, me|utim, da ohrabruje odluka Predsta-

vni~kog doma Parlamenta BiH o nastavku napora za provo|enje ove presude, tako {to }e Privremenoj komisiji produ`iti mandat, ali smatra da su potrebni konkretniji napori i politi~ka volja da bi se na{lo rje{enje za ovo krucijalno pitanje. Delegacija EU u BiH pozvala je Parlament BiH da bez odga|anja usvoji zakone o dr`avnoj pomo}i i odr`avanju popisa stanovni{tva uskla|ene s pravnom ste~evinom EU jer je to potrebno za napredak BiH u vezi s programom Evropske unije.

OSLOBO\ENJE subota, 24. decembar/prosinac 2011.

U @I@I

3

ZAMJENIK MINISTRA FINANSIJA I TREZORA BiH TVRDI

Bud`eta nema, [piri} vara
Fuad Kasumovi} je reagirao na najave predsjedavaju}eg Vije}a ministara o dogovoru oko dr`avnog bud`eta
Nikakavdogovorkoji bi rezultirao dono{enjembud`etainstitucija BiH i me|unarodnih obaveza nije postignut, a predsjedavaju}iVije}aministara BiH Nikola [piri} obmanuo je javnost da je to u~injeno. Ovo je za Oslobo|enjeju~erustvrdioFuadKasumovi}, zamjenikministrafinansija i trezora BiH. op}enje„[piri}evpoku{aj da prevari javnost da je uslijedio dogovor, a sve s ciljemkako bi se legaliziralenakane da se bud`etski okvir nelegalno umanji“ . - Umjesto da predsjedavaju}iVije}a ministara BiH Nikola [piri} kao istovremeno i ~elnik Fiskalnog vije}a BiH bude u Sarajevu, on je sjednicu tog tijela vodio putem videolinka iz Banje Luke uz prisustvo premijera i ministra finansija RS-a AleksandraD`ombi}a i ZoranaTegeltije. Mjestopredsjedavaju}egVije}a ministara BiH u tom trenutku bilo je u Sarajevu, a ne Banjoj Luci. Predstavnici FBiH koji su bili u Sarajevu stali su na stranu dr`ave, ali ne i ~elnikVije}aministara, ocijenio je Kasumovi}. Zamjenikministrafinansija i trezora BiH naglasio je da sve dok se ne utvrdiraspodjelasredstava sa jedinstvenogra~unatrezora (JRT) BiH, a {to je od po~etka glavni kamen spoticanja, ni{ta nije dogovoreno. - Problem je nastao2010. kada su dr`avneinstitucije u tu godinuprenijele 200 miliona KM u{teda. Nakontoga iz RS-a se na sve na~inetrude da nikadavi{e ne dozvolepovrabud`etskog okvira BiH sa oko 1.028.000.000 na 980,2 miliona KM, zamjenik ministra finansija i trezora BiH upozorava da bi to nastavilo samo daljnje golo pre`ivljavanje institucija BiH.

Nove agencije
Kasumovi} nagla{ava da bi to zna~ilo da ni u 2012. nema govora o novom zapo{ljavanju u institucijama BiH, bile bi ugro`ene kapitalne investicije, odnosno ne bi ih bilo, a upitan bi bio i ~in finansiranja novihdr`avnihagencija i upravakoje su formirane u ovoj godini i cijelu 2011. pre`ivljavaju zahvaljuju}i grantovima i dotacijamapropisanim iz ranijebud`etskerezerve (u 2010). I sam zamjenik predsjedavaju}eg Vije}a ministara i ministar finansija i trezora BiH Dragan Vranki} na sjednici Zastupni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH u ~etvrtak je sa govornice poru~io kako bi, ukoliko bud`et institucija i me|unarodnih obaveza za 2012. ne bude bar na nivou 2010, moglo biti ugro`eno funkcionisanje institucija dr`ave BiH.
A. TERZI]

Zadu`ivanje dr`ave
Naime, iz Vije}a ministara BiH u ~etvrtak poslijepodne saop}eno je kako je predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Nikola [piri} tog dana odr`ao sjednicu Fiskalnog savjeta BiH, na kojoj je dogovoren okvir bud`eta za 2012. - Dogovoreno je da okvir bud`eta institucija BiH u 2012. bude 980,2 miliona KM, {to je za 4,65 posto manje u odnosu na usvojeni bud`et iz 2010. S obzirom na to da i dalje postoje razlike u stavovima o visini zahvatanja prihoda sa jedinstvenog ra~una UIO, ministri finansija zadu`eni su da obave dodatne razgovore s ciljem usagla{avanja tog pitanja, navedeno je u {turom saop}enju. No, Kasumovi} tvrdi da je sa-

Kasumovi}: Podmetanja predsjedavaju}eg

Vranki}: Manji bud`et ugro`ava institucije

takbud`etskeosnove na ranijinivo. Tako su izdvajanja sa jedinstvenog ra~unatrezora za dr`avneinstitucije sa 16,4 smanjena na 12,5 posto. S drugestrane, enormno su pove}ana izdvajanja za entitete{to je jasnovidljivo i kroz rebalanse kojim oni uve}avaju svoje bud`ete i na taj na~inpokrivajusvojedeficite. Sada se `eli dr`avi nametnuti da za svo-

je potrebe, odnosno svoj bud`et vr{i zadu`ivanja uzimaju}i kredite za {to nema ni ustavne niti zakonske osnove. Abnormalno je da se dr`avneinstitucijezadu`ujukako bi krozbud`etfinansiralejavnupotro{nju, naveo je Kasumovi}. Kada bi se kojimslu~ajempristalo na ono {to je [piri}naveo da je dogovoreno, odnosno smanjenje

Srbi iz regiona u Beogradu

Opozicija iz RS-a nezadovoljna
Predsjednik Srbije Boris Tadi} razgovarao je ju~er s predstavnicima Srba iz regiona o “razvoju dobrosusjedskih odnosa i unapre|enju polo`aja srpskih zajednica“ Sastanak je odr`an u okvi. ruSaveta za odnose sa Srbima iz regiona. Tadi} je istakao da je Srbija svjesnasvojeodgovornosti u o~uvanju nacionalnog identiteta i ponovio da Srbi treba da budu lojalni gra|ani dr`ava u kojima `ive. Sastanku su iz Republike Srpske prisustvovali predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, ~lan Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi}, predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Nikola[piri}, ministrica za ekonomske odnose i regionalnu saradnju @eljka Cvijanovi} i {ef kabineta predsjednika Republike Srpske Dra{ko Milinovi}. Ina~e, kritike skupu u Beogradu uputili su predstavnici opozicije u RepubliciSrpskoj, kao i predstavniciSrba iz FederacijeBosneiHercegovine, koji nisu pozvani na ovaj sastanak. Zastupnica SDP-a u federalnom Parlamentu Mira Ljubijanki}ukazuje da Tadi} ne bi trebalo da “odbacuje dio naroda u Federaciji BiH”a predsjednikopozicione , Demokratske partije iz Republike Srpske Dragan ^avi} smatra da je i njima bilo mjesto na susretu s predsjednikom Srbije. PoredpredstavnikaSrba iz Bosne i Hercegovine, sastanku su prisustvovali predstavnici Srba iz Republike Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, Slovenije, Rumunije, Ma|arske i Albanije.

ALKALAJ U KANADI

DENIS BE]IROVI]

ZLATKO LAGUMD@IJA

ALEKSANDAR D@OMBI]

Podr{ka BiH ka NATO-u
Ministar vanjskih poslova Sven Alkalaj boravio je u zvani~noj posjeti Kanadi, na poziv ministra vanjskih poslova Kanade Johna Bairda. Tokom posjete se sastao s ministrom odbrane Kanade Peterom MacKayom i zamjenikom ministra za dr`avljanstvo i imigraciju Neilom Yeatesom. Odr`ao je sastanak i s ambasadorima Albanije, Hrvatske, Makedonije, Srbije, Turske i {efom kancelarije EU u Kanadi, te predstavnicima bh. dijaspore. MacKay je potvrdio podr{ku Kanade punopravnom ~lanstvu BiH u NATO MAP-u i kona~no NATO-u i naglasio da }e ona biti izra`ena i na samitu NATO-a u maju 2012. u Chicagu.

^estitka Borisu [premu
Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta BiH Denis Be}irovi} uputio je, povodom konstituiranja 7. saziva Sabora Republike Hrvatske i imenovanja za predsjednika, ~estitku predsjedniku Sabora Borisu [premu. “@elim iskoristiti ovu priliku i izraziti duboko uvjerenje da }emo zajedni~ki raditi na daljnjem razvoju i unapre|enju na{ih dosada{njih me|uparlamentarnih odnosa, u duhu dobrosusjedstva i prijateljstva, te tradicionalnih vrijednosti koje povezuju na{e zemlje i na{e gra|ane“, navodi se u ~estitki, saop}eno je iz Parlamenta BiH.

Zajedno jo{ sna`nije
Predsjednik Socijaldemokratske par tije (SDP) Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumd`ija ~estitao je ju~er Zoranu Milanovi}u na imenovanju za predsjednika Vlade Republike Hrvatske. “Iskreno se nadam da }e na{e prijateljske domovine, predvo|ene socijaldemokratskim par tijama Hrvatske i BiH, jo{ sna`nije kora~ati ka ujedinjenju putem punopravnog ~lanstva u NATO-u i Evropskoj uniji, kao i sve ostale zemlje na{eg regiona“, navodi se u Lagumd`ijinoj ~estitki koju prenosi Centar za informisanje Socijaldemokratske par tije Bosne i Hercegovine.

Bez zajedni~kih sjednica
Premijer RS-a Aleksandar D`ombi} ka`e da se u narednom periodu ne}e odr`avati zajedni~ke sjednice vlada RS-a i FBiH. “Moramo po{tovati zaklju~ak Narodne skup{tine prema kojem je Vlada FBiH izabrana na neustavan na~in“, rekao je za Srnu. Parlamentarac EPa Jelko Kacin podnio je na sastanku u Bruxellesu prije nekoliko dana amandman kojim je pozvao da se odr`avaju zajedni~ke sjednice vlada RS-a i FBiH. Amandman je sada dio zajedni~ke izjave Zajedni~ke komisije za evropske integracije Parlamenta BiH i Delegacije Evropskog parlamenta za odnose s Albanijom, BiH, Srbijom i Crnom Gorom.

4

DOGA\AJI

subota, 24. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
OHR ne doprinosi stabilizaciji stanja u BiH

NSRS o ekonomskoj politici za 2012.

NSRS: Zakoni bez ve}ih promjena

Spisak lijepih `elja
Premijer RS-a priznao je da Svjetska banka predvi|a za BiH rast BDP-a u narednoj godini od 0,6 posto, no njegova vlada ostaje pri projekciji rasta od 2,5 posto u RS-u

Nebojša Radmanović,
srpski član Predsjedništva BiH

DOBAR LO[

ZAO

Glasovima poslanika vladaju}e koalicije i odbacivanjem svih amandmana koje je ulo`ila opozicija u Narodnoj skup{tini Republike Srpske usvojeni su ju~er Zakon o PIO i Zakon o pravima boraca i RVIRS-a.

SULEJMAN TIHI]
Predsjednik SDA najavio novo okupljanje {estorke za srijedu, 28. decembar, sa dnevnim redom na kojem su prve ta~ke dogovori o tri zakona iz evropskog paketa, zatim bud`et, dok je pitanje formiranja Vije}a ministara i podjele mjesta u agencijama u drugom planu.

Ni{ta od reformi
Iako najavljeni kao reformski zakoni, pod pritiskom sindikata, Uni je po slo da va ca RS-a i udru`enja koja okupljaju bora~ke kategorije Vlada je odustala od korjenitih zahvata u ovim zakonima, pa je jedina su{tinska promjena izdvajanja iz Zakona o PIO prava ste~enih po osnovu u~e{}a u ratu, koja }e biti definisana Zakonom o pravima boraca i uredbama Vlade RS-a. U Narodnoj skup{tini RS-a ju~er je otvorena i rasprava o ekonomskoj politici Republike Srpske za 2012. godinu kojom se planiraju pozitivan privredni rast, smanjenje nezaposlenosti, ja~anje aktivnosti dr`ave na planu podr{ke privredi i pokretanje zna~ajnih investicionih projekata. - Ciljevi ekonomske politike za narednu godinu su i o~uvanje socijalne stabilnosti, uz dodatnu socijalnu pravednost, zadr`avanje i ja~anje fiskalne stabilnosti, reforma javne uprave, borba protiv korupcije i kriminala i evropske integracije, naveo je

pre mi jer RS-a Ale ksan dar D`ombi}. Rekao je da se procjenjuje da }e trend privrednog rasta biti nastavljen u 2012, {to }e RS “odrediti kao subjekat koji nastoji da, prije svega, zadr`i i oja~a fiskalnu i makroekonomsku stabilnost, ali i ekonomsku poziciju u regionu“. Premijer je istakao i opredijeljenost Vlade Srpske za ulaganje

TON^I STANI^I]
Veleposlanik Hrvatske u BiH Ton~i Stani~i} u razgovoru za Oslobo|enje potvrdio da su i budu}i premijer i budu}a ministrica vanjskih poslova vrlo ~vrsto i jasno opredijeljeni oko osnovnih pitanja opstojnosti i stabilnosti BiH, uklju~uju}i i polo`aj Hrvata u njoj.

D@OMBI]EVE PROCJENE Trend privrednog rasta }e biti nastavljen u 2012, {to }e RS “odrediti kao subjekat koji nastoji da zadr`i i oja~a fiskalnu i makroekonomsku stabilnost, ali i ekonomsku poziciju u regionu“
u javne investicije, prvenstveno u putnu infrastrukturu, te energetski sektor i poljoprivredu, na temelju ~ega je Vlada projektovala i rast BDP-a od 2,5 posto u narednoj godini. Opozicija je ostala jedinstvena u ocjeni da je projektovana ekonomska politika “spisak lijepih `elja bez utemeljenja u realFoto: Samir KARI]

nim mogu}nostima privrede RS-a“, isti~u}i da iz istih razloga ne}e biti mogu}e ni realizirati sve obaveze iz bud`eta za 2012. koji je predvi|en u iznosu od milijardu i 820 miliona KM. Odgovaraju}i na navode opozicije, D`ombi} je istakao da su oni neutemeljeni i politikantski. On je priznao da Svjetska banka predvi|a za BiH rast BDP-a u narednoj godini od 0,6 posto, ali da, kada je u pitanju RS, Vlada ostaje kod projektovanog rasta jer se nada otpo~injanju velikih investicijskih radova“.

Bud`et u utorak
Nastavak 6. posebne sjednice NSRS-a bi}e odr`an u utorak, kada }e se osim o ekonomskoj politici, poslanici izjasniti i o prijedlogu bud`eta RS-a za 2012. godinu. Premijer RS-a najavio je da }e 29. decembra biti odr`ana jo{ jedna, posebna sjednica NSRS-a, na kojoj }e biti donesena odluka o privremenom finansiranju institucija RS-a u 2012. u slu~aju da na bud`et neki od klubova naroda u Vije}u naroda RS-a ulo`i prigovor povrede vitalnog nacionalnog interesa, koji bi onemogu}io da novi bud`et stupi na snagu 1. januara naredne godine.
G. KATANA

NARODNO POZORI[TE RS-a
Prva banjalu~ka opera, nakon gotovo {est godina priprema, izvedena u Narodnom pozori{tu u Banjoj Luci. Libreto za operu o Banjalu~anki Safikadi koja se, prema legendi, zaljubila u austrijskog vojnika napisao je Slavko Pogorelec, banjalu~ki pisac posve}en historiji svog grada.

VIJEST U OBJEKTIVU
SANEL KUSTURICA
Direktor Sparkasse banke Sanel Kusturica u razgovoru za Oslobo|enje najavio da ova banka ne odustaje od intenzivnog kreditiranja. Samo za 11 mjeseci ove godine plasirali su 260 miliona KM novih kredita, od ~ega je vi{e od 60 posto odobreno privredi.

Certifikati Ira~anima
Na Univerzitetskom klini~kom centru Tuzla ju~er je dodjelom cer tifikata zavr{en projekat edukacije ira~kih ljekara, fizioterapeuta i proteti~ara. Projekat je finansirao Dr`avni ured SAD-a, a implementatori su bili Univerzitetski klini~ki centar Tuzla i Marshall Legacy Institute iz SAD-a. U protekle tri sedmice je na Odjeljenju za protetiku i or totiku Klinike za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju i u Edukativnom centru za or totiku i protetiku UKC-a Tuzla odr`an edukativni trening za ira~ke zdravstvene profesionalce. Edukacija se sastojala od stru~nih predavanja i prakti~nog rada.

VIJEST U

BROJU

KM iznosi naknada za odvojeni `ivot poslanicima federalnog Parlamenta koji ne `ive u Sarajevu.

800

OSLOBO\ENJE subota, 24. decembar/prosinac 2011.

DOGA\AJI

5

PRVI RADOVI VE] SREDINOM MARTA

Novi projekti u Zenici
Turki}ev i Bostjan~i}ev prijedlog Bilinog polja
Foto: M. TUNOVI]

Bilino polje sa kapacitetom od 30.000 gledalaca moglo bi postati realnost, vjeruju arhitekte Bernard Bostjan~i} i Zvjezdan Turki}
Projekt glavne gradske magistrale u Zenici (GGM), ~iji radovi trebaju po~eti sredinom marta 2012. godine,i arhitektonskihrje{enjarekonstrukcije i dogradnjestadionaBilino polje, predstavljeni su ju~er u velikoj sali Bosanskog narodnog pozori{ta Zenica. Dugotrajni aplauz oko 500 prisutnih ljudi iz javnog, kulturnog, privrednog i sportskog `ivota grada i Kantona,ali igra|anakoji su `eljeli vidjeti projekte zna~ajne za svoj grad, najbolji je pokazatelj da su op}inari napravili pun pogodak sa ovom prezentacijom.
Smajlovi}: Pri~a o GGM-u stara je 30-40 godina i kona~no smo je priveli kraju

Saobra}ajnice
Kada je u pitanju GGM, radi se o gradsko-prigradskoj magistralnoj saobra}ajnici namijenjenoj povezivanju ulazno-izlaznih pravaca. Funkcija joj je da obezbijedi brz i proto~an saobra}aj i pove`e primarnu i sekundarnu uli~nu mre`u, prevashodno sa autocestom na koridoru 5c. Period implementacije je 24 do 36 mjeseci, a izvor finansiranja su kreditna sredstva

od 25 miliona ameri~kih dolara. - Pri~a o GGM-u stara je 30-40 godina i kona~no smo je priveli kraju. Danas znamo sve bitne podatke, znamo cijene, izvo|a~e i mislim da }emougovorpotpisati u januaru. To je najve}i saobra}ajni projekat u istoriji Zenice. On zna~i novi pristup, novi razvoj Zenice, bolje uvezivanje unutra{njeg saobra}aja, bolje uvezivanje grada s desne i lijeve obale rijeke Bosne, bolje uvezivanje na M17, na koridor 5c, istovremeno uz izmjenu kompletne infrastrukture gdje saobra}ajnica prolazi. Tako|e, on zna~i anga`ovanje doma}e gra|evinske operative, novo zapo{ljavanje, otvaranjenovihperspektiva, kazao je Husejin Smajlovi}, na~elnik Op}ine Zenica.

Haris Ibrahimagi}, stru~ni saradnik u op}inskojSlu`bi za komunalne poslove i ekologiju, istakao je kako se u prvojfaziradi 3,25 km gradske dionice gabarita 24,25 m sa servisnim i veznimsaobra}ajnicama, izgradnjom infrastrukture i kru`nih raskrsnica. Po provedenojme|unarodnoj proceduri, svi radovi, uklju~uju}i i nabavku opreme i materijala za rekonstrukciju vodovodne i kanalizacionemre`e, cijevi za sistem daljinskog grijanja, po sada{njim tenderskim cijenama ko{tali bi oko 27 miliona KM. Po~etak radova je predvi|en za 15. mart. Za razliku od GGM-a, pri~a o Bilinom polju se otvara... Ju~er su prezentovana arhitektonska rje{enja rekonstrukcije i dogradnje ze-

ni~koghramanogometa, koja su zasebno uradile poznate arhitekte Bernard Bostjan~i} i Zvjezdan Turki}. Stadion bi, po njihovim rje{enjima, trebao imati kapacitet od 30.000 sjede}ih mjesta, imao bi dvije eta`e, a izgradnja bi tekla etapno, u skladu sa prilikama i mogu}nostima.

Biranje stadiona
- Mislimo da je sazrelovrijeme da gra|ani Zenice ka`u {ta misle o potrebama kad je u pitanju Bilino polje. Ovo {to je ponu|eno na prezentaciji su dvijesamoinicijativneponude koje su samo osnovica i po~etak rasprave o tome {ta `elimo. Bez projektovanja, bez osmi{ljavanja, nemate nikakve {anse, a kada to krenete, kad znate {ta ho}ete, onda

su sve varijante mogu}e. Nije isklju~eno da se mo`eaplicirati kod razli~itihfondova. Nadamo se ozbiljnijojpodr{ci idrugih, istakao je HusejinSmajlovi}, prvi~ovjekZenice, dodav{ikako je u posljednjih pet godina Op}ina ulo`ila 55 miliona KM u sportsku infrastrukturu. Haris Dilaver, nogometa{ ^elika, u ime sportista je rekao kako je ovo veliki i hrabar poduhvat i da je potrebno ulo`iti puno energije, znanja, napora i sredstava kako bi se on ostvario, ali i da bi nakon svega {to je Zenica u~inila za promociju dr`ave BiH, kona~no bio red da regionalne, entitetske i dr`avne strukture prepoznaju i podr`e zdrave projekte koji donose dobrobit dru{tvu u cjelini. M. DAJI]

TAKORE]I... OBE]ANJA
Od 1.043 obe}anja koja su dale u predizbornim i postizbornim dokumentima ~etiri partije na vlasti u FBiH (SDP, SDA, NSRB i HSP) ispunjeno je svega 12, a 234 jo{ nisu ni zapo~eta, re~eno je ju~er na pres-konferenciji Udru`enja gra|ana Za{to ne iz Sarajeva. ^etiri partije na vlasti u FBiH dale su u predizbornim programima i postizbornim koalicionim dokumentima 1.043 obe}anja. SDA najvi{e 432, zatim slijedi SDP - 350, NSRB - 144, dok HSP nikada nije dostavio svoj program niti ga je u~inio javnim na bilo koji na~in.

6

DOGA\AJI
VIJESTI

subota, 24. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

DNZ o Fikretu Abdi}u i Agrokomercu

Organizovani kriminal najve}a prijetnja
Najve}a sigurnosna prijetnja BiH je definitivno organizirani kriminal. To je regionalni problem s kojim se susre}u sve zemlje zapadnog Balkana i problem koji moramo rje{avati na regionalnom nivou, istakao je ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetovi} u intervjuu za Fenu. “Paralelno s tim, mo`emo re}i da ide i prijetnja od terorizma, koja je globalni problem za koji nijedna zemlja ne mo`e re}i da }e je zaobi}i, pa tako i BiH. Svakodnevno radimo na tome da se teroristi~ki akti u BiH ne dogode“, kazao je Ahmetovi} i dodao da je tre}i izazov korupcija, a koja je sigurno uzela maha u BiH.

FTV i Avaz sva|aju Kraji{nike
Ne}e biti nikakve destabilizacije, Abdi} je razo~aran i trebat }e ga nagovarati da se vrati, a o tome ne `eli ni razmi{ljati sve dok ne postane slobodan ~ovjek, rekao je ju~er u Biha}u Rifat Doli}
Povodom najavljenog pu{tanja na slobodu Fikreta Abdi}a, po odluci Povjereni{tva Republike Hrvatske za prijevremeni otpust u martu 2012, u Biha}u je ju~er odr`anapres-konferencijaDemokratske narodne zajednice na kojoj je predsjednikstrankeRifatDoli} optu`io Federalnu televiziju i Dnevni avaz da predimenzioniranjem problema, zastra{ivanjem i prijetnjama `ele ponovo izazvati podjele u Krajini.

Zavadi pa vladaj

Identificirane dvije osobe
U Klini~kom centru u Tuzli ju~er je izvr{ena identifikacija dvije osobe stradale u toku proteklog rata. Identificiran je Ibrahim (Ahmeta) ^ormehi}, ro|en 12. juna 1952. godine, stradao u maju 1992. u mjestu Liplje, op}ina Zvornik, ekshumiran u septembru 2005. u Liplju. Druga osoba koja je identificirana je Ned`ad ([erifa) ^okerovi}, ro|en 1. juna 1968. u Skelanima, nestao u maju 1992. u Skelanima, ekshumiran iz masovne grobnice Skelani u Srebrenici 2006. godine iz koje je ekshumirano deset spaljenih `rtava, od kojih je do sada identificirano osam osoba, kazala je za Fenu glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla ^engi}.

- Po sistemu zavadi pa vladaj iz Sarajeva se Krajini ponovo poklanjaju sukobi i podjele, a za sebe bi da uzimajuglasove i vlast. Ne}ebitinikakvedestabilizacije i napominjemo da je Abdi}razo~aran, da }e ga trebati puno nagovarati da se vrati, a on o tome ne `eli ni razmi{ljati sve dok ne postane slobodan ~ovjek, kazao je Doli}. Po njegovom mi{ljenju, svu pa`njutrebalo bi poklonitiAgrokomercu i prijedlogu da se Fikret Abdi} posveti ekonomiji i obnovi ovog prehrambenog giganta, a to mo`e raditi i iz Hrvatske. - Abdi}ev prijedlog za Agrokomerc, naravno, nije detaljan i po-

Rifat Doli}: Agrokomerc je mogu}a misija

tpun, jer nemanamjeruotkrivati sve ideje onima koji su ko~ni~ari revitalizacije Agrokomerca. Ali je ta misija mogu}a, jer imamo desetinein`injerakoji su gradiliAgrokomerc i kojijedva~ekaju da ponovo uzmustvar u svojeruke, imamovolonterekoji su spremniraditisamo za topli obrok. Od 450 postoje}ih hala, dovoljno bi bilovratitiproizvodnju bar u 100 njih. FederalnaVlada jeste dovela Agrokomerc u dubiozu od 200 miliona, ali Agrokomerc ima tolikuvrijednostimovine samo u inostranstvu, a red je da dr`ava dio dugova i otpi{e,ili reprogramira, objasnio je Doli}osnovne

POLITIKA DNZ-a U slu~aju da im federalna Vlada, koja je titular vlasni{tva, ne ustupi Agrokomerc, Abdi} i DNZ su opet pobjednici
planove za Agrokomerc. U slu~aju da im federalnaVlada, koja je titular vlasni{tva, ne ustupi Agrokomerc, Abdi} i DNZ su opet pobjednici jer bi se dr`aliteze da su bili u stanjuobnovitiovajprehrambeni gigant, ali da im Federacija to nijedozvolila, {to se uklapa u njiho-

vuteorijuzavjere o podjeli i kontroli Kraji{nika.

7.300 dioni~ara
Nakon toga bi se ~ekala odluka Suda u Strasbourgu, jer, prema rije~ima Doli}a, oko 7.300 dioni~ara definitivno }e dobiti presudu koja }e barem potvrditi raniju presudu Doma za ljudska prava u BiH, koji je utvrdio da dioni~ari imaju vlasni{tvo nad 53 posto Agrokomerca. U tom slu~aju, ve}ina dioni~ara ponovo bi za taj posao tra`ila stru~nost i iskustvoFikretaAbdi}a, smatraju u DNZ-u. F. BENDER

Sudsko vije}e jo{ nije donijelo odluku

Karad`i} tra`i smanjenje optu`nice
Optu`nica protiv Sa{e Dujmovi}a
Tu`ilac Posebnog odjela za ratne zlo~ine Tu`ila{tva BiH podigao je optu`nicu protiv Sa{e Dunovi}a, zvanog Si}o, ro|enog 1973. godine u Mrkonji}-Gradu, saop}eno je iz Tu`ila{tva BiH. On se tereti da je okviru sistematskog napada Vojske RS-a, pripadnika milicije i paravojnih formacija, kao pripadnik 17. lake pje{adijske brigade Klju~, sudjelovao u progonu Bo{njaka i Hrvata na podru~ju op}ine Klju~, te da je po~inio ubistva civila zbog njihove nacionalne, vjerske, politi~ke i etni~ke pripadnosti. Optu`eni je li~no ubio tri civila, tako {to je jednog civila pu{kom gurnuo naprijed, te mu pucao u le|a. Od tih hitaca je odmah podlegao. Potom je naredio dvojici maloljetnika da klanjaju ispred njega, pa kad su kleknuli na zemlju, pucao im je u le|a. Od tih hitaca su odmah podlegli.

Karad`i} je od Sudskog vije}a zatra`io da se iz optu`nice protiv njega izbace ~etiri incidenta granatiranja i {est incidenata snajperskog djelovanja u Sarajevu
Sudskovije}eHa{kogtribunala jo{ nijedonijelo odluku o zahtjevu Radovana Karad`i}a da se iz njegove optu`nice izbaci deset incidenata granatiranja i snajperisanja Sarajeva, potvr|eno nam je ju~er u Uredu za odnose s javno{}uMe|unarodnogkrivi~nogsuda(MKSJ).

Slu~aj Mladi}
Prvi predsjednik Republike Srpske Radovan Karad`i}, kojegha{kotu`ila{tvotereti za najte`a krivi~nadjela, genocid, zlo~ineprotiv~ovje~nosti i kr{enje zakona i obi~aja ratovanja, zatra`io je od Sudskogvije}a da se iz optu`niceprotivnjega odstrani deset doga|aja vezanih za kampanju granatiranja i snajperisanja opkoljenog Sarajeva. Rije~ je o ~etiriincidentagranatiranja i {estincidenatasnajperskogdjelovanja, koji su ve} odstranjeni iz optu`niceprotivnekada{njegzapovjednikaVojskeRepublikeSrpskeRatkaMladi}a. Obrazla`u}isvojzahtjev, Karad`i} je kazao da,

ukoliko ha{ko tu`ila{tvo smatra kako mo`e dokazatiMladi}evuodgovornost za zlo~ine u Sarajevu bez tih doga|aja, onda to treba primijeniti i na njega. Karad`i}evom zahtjevu usprotivilo se ha{ko tu`ila{tvo, kojesmatrada su u predmetimaprotiv njega i Ratka Mladi}a okolnosti druga~ije. - Razli~ite stvari se moraju cijeniti u predmetimaprotivKarad`i}a i Mladi}a. Predla`u}i kako da se vodislu~aj RatkaMladi}a, tu`ila{tvo je cijenilonekefaktorepoputprirodezlo~ine, njegovog navodnog u~e{}a u njima, interesa `rtava, mogu}edu`inesu|enja, mandataTribunala, kao i mogu}nost slabog zdravstvenog stanja Mladi}a, a ove okolnosti su znatno razli~ite u odnosu na Karad`i}a, objasnilo je tu`ila{tvo MKSJ-a.

Naporan tempo
Karad`i} je u novembru zatra`io da sudski proces koji se protiv njega vodi prije izno{enja dokaza optu`be o genocidu u Srebrenici bude prekinut na mjesec, no Sudsko vije}e je odbilo njegov zahtjev. Karad`i} se, ipak, u decembru nijepojavio u sudnicizbogbolesti, a prethodno se `alio na naporan tempo koji mu je tu`ila{tvo zadalo, te propuh kojem je u sudnici izlo`en. Su|enje }e biti nastavljeno 10. januara. J. F.

Opkoljeno Sarajevo: Granatiranje i snajperi

OSLOBO\ENJE subota, 24. decembar/prosinac 2011.

DOGA\AJI
VIJESTI

7

OSLOBO\ENJE I NEZAVISNE NOVINE PREDSTAVLJAJU USPJE[NE @ENE: Nikolina Jelisavac, glumica

Nisam zaboravila ko sam
Uspjeh ne ve`em za popularnost, jer dobrom karijerom smatram kvalitetno trajanje na sceni
- Da nisam glumica, bila bih ne{to {to mi je su|eno da budem, a ta sudbina me ne bi odvela daleko od umjetnosti. Bila bih vezana za pozori{nu ili filmsku umjetnost, zanimaju me scenografija, kostim, maska i svi elementi koji su vezani za umjetnost. Perfekcionista sam u poslu i ne samo u poslu nego uop{te. Volim da posao bude ~ist, organizovan, da se zna kako i {ta ide. Perfekcionista sam do one mjere koja mi dozvoljava da djelujem nesputano, da se igram i da mu slu`im sa zadovoljstvom, pri~a Nikolina Jelisavac, banjalu~ka glumica, dobitnica brojnih nagrada, priznanja i pohvala. jer nisam ni sanjala da bi mi se to moglo desiti. Nikad mi nisu bile motiv, pa su mi ~esto bile iznena|enje. Dolazile su mi u nekoj logi~noj fazi, u mom gluma~kom razvoju. [to se ti~e uloga, izdvojila bih onu Viole u “Bogojavljenskoj no}i“ Milene u , “Porodi~nim pri~ama“, Ma{e u “Tri sestre“, Katarine u “Sveti Georgije ubiva a`dahu“ Pavke u , “Narodnom poslaniku“ te uloge , u “32. decembru“ i “Motelu Nana“, rekla je Nikolina. Ka`e da je porodica zaista podr`ava, iako u po~etku nisu razumjeli sistem, kako to sve funkcioni{e u pozori{tu i kako to da se na probe ide no}u. “Nisu razumjeli na kakvim sam to mukama i problemima. Trebalo im je dosta vremena da razumiju, ali podr`avaju me jer su vidjeli da ja to stvarno volim, te da se tu ostvarujem. Na neki ~udan na~in sam uspjela da ih uvu~em u to i da budu inficirani pozori{tem, te da mi budu prava podr{ka. Pru`aju mi oslonac i dom, uvijek imam gdje da se vratim“, ka`e ova uspje{na glumica. Iz svega navedenog, jasno se vidi da je rije~ o jednoj sasvim prirodnoj, mladoj osobi, koju brojni uspjesi i priznanja nisu promijenili i nisu bacili sjenu na njenu vedru li~nost i vedar duh. Za sebe misli da je neposredna, pouzdana, sebi na {tetu - neodlu~na, bri`na i strpljiva.

Prednost pozori{tu

Foto: A. ^AVI]

• Pored glume u pozori{tu, glumili ste u mnogim filmovima i serijama. Koje uloge su Vam dra`e? - Ne mogu da pravim pore|enje tog tipa. I jedno i drugo vrlo je zanimljivo, na neki na~in vrlo sli~no, a na drugi, opet, razli~ito. Imam vi{e iskustva u pozori{tu, s obzirom na to da sam tu nekako sigurnija, jer sam na svom terenu, gdje se slobodnije osje}am. Mogu da ka`em da bih voljela da ta iskustva budu podjednaka, da se usavr{im malo vi{e na televiziji i filmu. Pozori{te nosi jednu odre|enu vrstu ljepote i dra`i koju televizijski projekti nemaju. Trenuci kada se de{ava ono ne{to u vazduhu su neprocjenjivi, tako da mi je pozori{te za nijansu bli`e.

Broja~ bud`etske potro{nje
U centru Sarajeva ju~er je pokrenut broja~ bud`etske potro{nje, koji }e 24 sata dnevno prikazivati podatke i slu`iti kao podsjetnik na koli~inu novca poreskih obveznika koju institucije u BiH potro{e tokom godine. Displej broja~a, iz sekunde u sekundu, prikazuje bud`etsku potro{nju svih nivoa vlasti, od distrikta Br~ko, preko op}inskih i kantonalnih do nivoa BiH. Centar za zastupanje gra|anskih interesa iz Sarajeva saop}io je da su od po~etka godine do ju~er institucije svih nivoa vlasti u BiH potro{ile 8.470.440.000 KM bud`etskog novca, {to je 275 KM u sekundi, a ne{to manje od milion KM na sat. Za rad dr`avnih slu`benika, odnosno njihovu do`ivotnu sinekuru, iz d`epova poreskih obveznika izdvojeno je vi{e od 3,2 milijarde maraka.

Neo~ekivani momenti
Isti~e da sve te nagrade i priznanja na nju, kao li~nost, nisu uticale, te im nije dozvolila da je nose i da zaboravi ko je ona zapravo. Kao glumicu su je mijenjale jer su, sa jedne strane, pru`ale sigurnost i potvrdu da je u poslu u kojem treba da bude i da nije zalutala. Sa druge strane, ka`e ona, vr{ile su blagi pritisak na nju i stavile joj odgovornost na le|a, odgovornost koja je njoj bila najte`a. Nikolina navodi da za svaku ulogu va`e nova pravila, a va`no je, dodaje, da postoji neki normalan odnos prema svemu tome. “Bilo je neo~ekivanih momenata kad sam primala nagrade,

Nikolina ka`e da joj nije te{ko u djelo provesti transformacije po kojima je, izme|u ostalog, poznata. Bitno je, isti~e, obuhvatiti psihologiju lika i tada sve dolazi samo po sebi. Kada se dobro analizira lik, dobro uradi ono {to se podrazumijeva, obuhvati i usvoji su{tina, neke stvari izlaze iz njenog gluma~kog tijela i dobijaju svoj izraz.

Osje}aj slobode
“Volim uloge koje su karakterno dalje od mene, od moje li~nosti. Transformacija za sobom povla~i neku masku koja mi omogu}ava da se prili~no slobodno osje}am, i otvara mi se dodatni prostor gdje sam slobodna da probam sve ono {to bez maske, u toj mjeri, ne bih proba-

la“ objasnila je ona. Iskreno pri, znaje da je bilo trenutaka kada je pomi{ljala da odustane od glume, ali to su bili momenti sitne slabosti i preispitivanja. To je, kako ka`e, prihvatila kao dio svoje gluma~ke li~nosti. “Moram re}i da uspjeh ne ve`em za popularnost, jer dobrom karijerom smatram kvalitetno trajanje na sceni. Stvari nikad nisam prepu{tala slu~aju. Svakom ulogom sam se iznova morala dokazivati i nisam o~ekivala da }e mi neko pomo}i u karijeri“, kazala je. Mlada glumica cijeni mnoge gluma~ke li~nosti, ali nema uzore i idole, jer se nikad nije vodila ne~ijim uspjehom.
Biljana SAVI] i Jasna FETAHOVI]

Policiji SBK-a 20 vozila
Ministar unutra{njih poslova SBK-a Jozo Lu~i} ju~er je policijskim upravama i stanicama uru~io klju~eve za 20 novih vozila, vrijednih 580.000 KM. “Obnavljanje voznog parka novim vozilima, od kojih je 15 marke polo, tri golfa {est i dva transportera, jedan je od efikasnijih na~ina ispunjenja standarda potrebnih u operativnom radu policijskih slu`benika“, rekao je Lu~i}. On je naglasio da ovo ministarstvo preduzima sve aktivnosti na kontinuiranom odr`avanju i unapre|enju materijalno-tehni~kih pretpostavki neophodnih za rad policije, ~ime se ja~a i efikasnost rada. Lu~i} je ocijenio da rezultat rada policije nije potpun bez u~e{}a gra|ana, te uz zahvalnost, pozvao gra|ane da i dalje sara|uju.

Drugi o Nikolini
Anja Stani}: “Nikolina je fenomenalan partner, neko od koga se mo`e mnogo toga nau~iti i mislim da je ona za svakog mladog glumca uzor. Vrlo je posve}ena poslu, predana, vidi se velika ljubav prema pozori{tu i ulogama, vrlo je inspirativna. Ima veliku odgovornost prema onome {to radi, a samim tim i njeni kriteriji su visoki, {to je za ovaj posao veoma bitno. Kad radim uloge s njom, ona na mene djeluje stimulativno i inspirativno.” Sla|ana Zrni}: “Skoro 20 godina traje prijateljstvo izme|u Nikoline i mene, pa je nekako do`ivljavam kao sestru. Ona, od svih nas glumaca koji radimo, najvi{e vjeruje da se ~uda mogu desiti. Mislim da je to nekako i prati i da joj se ostvaruje ono {to zamisli. Na sceni je vrlo racionalna, precizna, ta~na, profesionalna i odgovorna. Vrlo je uporna i tvrdoglavapremasebi. Ono {to nju kao glumicu karakteri{e jeste {to, zaista, iz predstave u predstavu, iznena|uje. Jako je posve}ena porodici, vezana je za nju i kao svi, ima neke svoje probleme i dileme, ali dilema za glumu kod nje ne postoji, jer je apsolutno tome posve}ena.”

Emocije
• Mnogi Vas smatraju za jednu od najljep{ih `ena na{e scene. U ~emu je tajna Va{e ljepote? - Iskreno, ne do`ivljavam se tako. Sa jedne strane mi imponuje, a sa druge se stidim, ne znam za{to, ali to je tako. Ne smatram sebe ljepoticom i fatalnom `enom. Ja sam normalna `ena koja se bavi poslom koji voli. Mo`da je ta ljubav prema poslu ne{to {to donosi harizmu i to ljudi prepoznaju ili me gledaju kroz uloge koje sam igrala, pa u tome vide neku ljepotu. • [ta Vas mo`e rastu`iti, a {ta razveseliti? - Prili~no sam emotivna i empati~na osoba. Mislim da je to u nekoj mjeri dobro, a u nekoj ne. Doti~u me stvari koje ne bi trebalo da me ti~u, te dosta vremena odvajam za njih. Rastu`iti me mo`e mnogo toga, svakodnevne sitnice koje primje}ujem na ulici, rije~i, kad u nekome prepozna{ `elju da ne{to `eli, a ne mo`e to ostvariti, tuge u porodici i me|u prijateljima. Te{ko mi je da se nosim sa takvim stvarima. Razveseliti me mogu neke obi~ne male stvari, kao {to su razgovori, nekoliko mojih drugova, dobra muzika, predstava, film... Otvorena sam i ne {tedim svoje emocije, koje su jako va`ne u mom poslu.

Pomozimo Sanji!
Sanja Lati} - Rami} je 34-godi{nja Sarajka, studentica {este godine Medicinskog fakulteta, boluje od maligne bolesti. Ura|en joj je operativni zahvat na Maksilofacijalnoj hirurgiji KCUS-a, me|utim, nije bilo uspjeha. Sanji je postavljena dijagnoza akutne mijeloi~ne leukemije. Ljekari su joj predlo`ili transplantaciju mati~nih stanica koju bi trebalo izvr{iti u inostranstvu. Za navedenu transplantaciju je potreban novac, koji Sanja i njena porodica ne mogu prikupiti bez pomo}i dobrih ljudi. Svi koji su u mogu}nosti pomo}i, to mogu u~initi uplatom na `irora~un kod Unicredit banke: 40415635000 transakcijski ra~un: 3386902535256911 sa naznakom za Sanju Lati} - Rami}, za transplantaciju ko{tane sr`i. Mi. D.

8

CRNA HRONIKA
Pripadnici MUP-a USKa rasvijetlili su provalnu kra|u u trgovinu ra~unarske opreme Digital Duri} u biha}kom naselju Ozimice, koja se desila sredinom decembra, i priveli osumnji~enog. Tom prilikom je ukradeno pet laptopa, pet fotoaparata i ~etiri torbe za laptop. Kako je saop}ila policija, radi se o 14-godi{njaku, protiv kojeg je prijava dostavljena Kantonalnom tu`ila{tvu USK-a. F. Be.

subota, 24. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

14-godi{njak provalio u trgovinu

Izgorio objekat firme Dohamax

U po`aru koji je buknuo u ~etvrtak u Titovoj ulici u Grada~cu, u objektu firme Dohamax, vlasni{tvo A. D, povrije|en je J. S. (1974) iz Grada~ca. Vatra u kojoj je objekat Dohamaxa potpuno izgorio izbila je u ~etvrtak ujutro, a povrije|eni J. S. je, kako je potvr|eno iz MUP-a TK-a, upu}en u UKC Tuzla. Po`ar su lokalizovali vatrogasci iz Grada~ca, nakon ~ega je izvr{en uvi|aj.

Isto~no Sarajevo

SARAJEVO Poku{aj plja~ke i puc

Paravinja na ro~i{tu odr`anom u ~etvrtak

Draganu Paravinji potvr|ena kazna
Vije}e Okru`nog suda u Isto~nom Sarajevu potvrdilo je prvostepenu presudu Osnovnog suda na Sokocu kojom je Dragan Paravinja ogla{en krivim zbog silovanja i osu|en na kaznu od dvije godine i 10 mjeseci. Podsje}amo, na sjednici je Vije}e Okru`nog suda u Isto~nom Sarajevu u ~etvrtak razmatralo `albe Okru`nog tu`ila{tva u Isto~nom Sarajevu i braniteljice po slu`benoj du`nosti optu`enog Paravinje na presudu Osnovnog suda na Sokocu. Obje `albe su odbijene kao neosnovane te je potvr|ena prvostepena presuda, saop}eno je iz Okru`nog suda u Isto~nom Sarajevu. Ina~e, tu`iteljica Zorica \ur|evi} zatra`ila je stro`iju kaznu za Paravinju zbog silovanja iz 2002. na podru~ju Pala, dok je advokatica Milana Borov~anin - Buli} zatra`ila osloba|aju}u presudu. Paravinja je, kao {to je poznato, uhap{en 26. juna kod Srpca, nakon {to je Hrvatska raspisala potjernicu za njim zbog povezanosti s nestankom maloljetne Antonije Bili}, a za {to ga je prije mjesec optu`ilo tu`ila{tvo u [ibeniku. Tra`i ga i Srbija, gdje je pravomo}no osu|en na ~etiri i po godine zatvora zbog silovanja i poku{aja silovanja.

Za{titari odbranili
po{iljku novca
Napada~i se razbje`ali nakon neuspjele otmice vozila sa novcem za bankomate • Razmjena vatre, sre}om, pro{la bez ranjenih

T

ri razbojnika naoru`ana pi{toljima ju~er ujutro poku{ala su oplja~kati za{titare Alarm west Securitas BH, koji su dovezli novac da napune bankomate u TC Mercator u Lo`ioni~koj ulici u Sarajevu. Nakon neuspjele plja~ke, do{lo je do razmjene vatre u kojoj, pukom sre}om, niko nije povrije|en. Dvo~lana ekipa za{titara kao i obi~no radila je na punjenju bankomata novcem, a me|u objektima koje su trebali da po sje te bio je i Mer ca tor u Lo`ioni~koj ulici.
Policija ogradila dio gara`e Mercatora i Ulice Marka Maruli}a

Plan - oteti auto
Razbojnici su, o~ito, imali podatak kada }e slu`beni golf sa dvojicom za{titara sti}i pred Mercator, te su se, vjerovatno, negdje pritajili i ~ekali. U 9.40 sati golf sa oznakama firme Securitas parkirao se u gara`i Mecatora i iz njega je iza{ao jedan za{titar, sa koferom koji ima elektrohemijsku za{titu i uputio se prema bankomatima. Drugi za{titar je ostao u vozilu ~uvaju}i ostatak novca koji su trebali transportovati do drugih bankomata. Prema rije~ima o~evidaca, razbojnici su se dovezli u jednom vozilu, istr~ali napolje i nasrnuli na za{titara u autu, te ga po~eli udarati dr{kom pi{tolja po glavi.

JU SREDNJA MEDICINSKA [KOLA TUZLA Na osnovu ~lanova 137. i 172. Pravila JU Srednja medicinska {kola Tuzla, te Saglasnosti Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK, broj 10/1-34-14387/11 i 10/1-34-171651/11 godine, JU Srednja medicinska {kola Tuzla raspisuje:

DOPUNU KONKURSA
objavljenog 21. 12. 2011. godine 10 - Nastavnik tjelesnog i zdravstvenog odgoja 1 izvr{ilac za 12 ~asova sedmi~no

Plan im je o~ito bio da razoru`aju za{titara i otmu slu`beni auto Securitas BH s novcem. Me|utim, za{titar 29-godi{nji Sabahudin [. im se suprotstavio. U jednom trenutku za{titar je oteo pi{tolj od najbli`eg razbojnika i bacio na asfalt. Ono {to je uslijedilo nakon toga de{avalo se munjevitom brzinom. Drugi razbojnik je u za{titara uperio oru`je i po~eo pucati, no, sre}om, nije ga pogodio. A kada se i za{titar ma{io za oru`je i uzvratio vatru, napada~i su se razbje`ali. Jedan razbojnik je, prema izjavama o~evidaca, pobjegao negdje lijevo kroz gara`u, drugi Putem `ivota prema Autobuskoj stanici, a tre}i Ulicom

Marka Maruli}a. ^uv{i pucnjavu, drugi za{titar je dotr~ao i po~eo da goni razbojnika sa oru`jem, koji je bje`ao Ulicom Marka Maruli}a prema firmi Unipromet.

Vozio pod ru~nom
Autoprevoznici koji su se nalazili nedaleko od Mercatora pri~aju da je sve izgledalo kao u filmovima: “Razbojnik sa kapulja~om na glavi pritr~ao je jednom kombiju i tra`io od voza~a klju~. Voza~ se tako zbunio i upla{io, pa mu nije znao re}i gdje mu je klju~. A po{to se za{titar pribli`io, razbojnik je krenuo dalje. Za{titar ga je stigao i oborio. Me|utim, ovaj je uspio ustati i nastaviti bi-

OSLOBO\ENJE subota, 24. decembar/prosinac 2011.

CRNA HRONIKA
Na raskrsnici sarajevskih ulica Mar{ala Tita i Pru{~akova slu`benici Jedinice za saobra}aj MUPa KS-a su tokom kontrole audija (TA 786709), kod vo za~a Me vlu dina M. (1987) prona{li pi{tolj CZ, kalibra 7,65 mm, sa osam metaka. Oru`je je oduzeto jer voza~ nije imao odobrenje, M. M. je priveden, a o svemu je obavije{teno Kantonalno tu`ila{tvo, saop}eno je iz MUP-a Kantona Sarajevo.

9

Priveden voza~ audija

Kupovao ukradene laptope i mobitele

Sarajevskapolicija u ~etvrtak je privela Adnana H. (1990) zbog sumnje da je po~inio krivi~no djelo prikrivanje. On se, naime, sumnji~i da je u proteklom periodu od H.J. iz Sarajeva kupovao laptope, mobitele, fotoaparate i drugetehni~ke predmete koji poti~u iz kra|a, a radi dalje preprodaje. O hap{enju je obavije{ten tu`ilac, a Adnan H. je predat u Odsjek za zadr`avanje osoba li{enih slobode MUP-a KS-a.

cnjava u Mercatoru

Nakon pretresa i hap{enja u Tuzlanskom kantonu

Odre|en pritvor
Sulji}u i Demirovi}u
Op}inski sud u Tuzli prihvatio je prijedlog Tu`ila{tva TK-a te odredio jednomjese~ni pritvor Hasanu Sulji}u i Selmiru Demirovi}u, obojica iz Tuzle, koji se sumnji~e za posjedovanje i dilanje droge. Njih dvojica su, podsje}amo, uhap{ena u srijedu u akciji policije MUP-a TK-a Zlato 2, u kojoj je u~estvovalo vi{e od 200 pripadnika MUP-a. Tada je privedeno ukupno 12 osoba koje se sumnji~e za kra|e, prodaju droga i pirotehni~kih sredstava. U stanu Demirovi}a, kako se moglo saznati, policija je na{la 17 grama heroina spremnog za prodaju, te lova~ku pu{ku zbog ~ega se tereti i za nedozvoljeno posjedovanje oru`ja. U stanu Hasana Sulji}a otkriveno je devet grama iste droge. U ovoj akciji je priveden i Tuzlak B. B. koji se tereti da je provaljivao u aute i krao CD playere. On je ju~er saslu{an, te je zatra`eno njegovo pritvaranje. Iz Tu`ila{tva je potvr|eno da se B. B. tereti za osam te{kih kra|a od kojih se sedam odnosi na obijanje i kra|u CD playera i drugih vrednijih stvari iz automobila u Tuzli. Tim “poslovima“ B. B. je pribavio protupravnu imovinsku korist od oko 3.400 KM. Podsje}anja radi, u srijedu su pretresi izvr{eni na 33 lokacije u Tuzlanskom kantonu, a zaplijenjeni su odre|ene koli~ine marihuane i heroina, pu{ka, tri pi{tolja, bombe, municija, ve}a koli~ina pirotehni~kih sredstava, ~etiri televizora i sedam laptopa. Vrijednost zaplijenjene robe policija je procijenila na skoro 300.000 KM. L. S.

Sud BiH
Napadnuti za{titar pored vozila firme Securitas BH
Foto: D. ]UMUROVI]

Negirali krivnju za

BACIO PI[TOLJ Za{titar oteo pi{tolj od razbojnika i bacio ga na asfalt. Tada je drugi napada~ u njega uperio oru`je i po~eo pucati
imao do vo ljno pri se bnos ti da po di gne ru~nu ko~nicu, prije nego {to je iza{ao iz kombija. O~ito nesvjestan ~injenice da je jeg. Onapodignuta ru~ko bje`ena, razbojnik se }i, razbojuspio odvesti 200 nik se okre- 300 metara od nuo i ne cimjesta gdje je oteo Vozilo kojim je napada~ ljaju}i pucao u kombi, a potom je ispoku{ao pobje}i za{titara. Samo tr~ao iz njega i uletio u sre}a je spasila za{titagolf A6, kojim se odvezao u ra, prolaznike i voza~e iza nje- pravcu Drinske ulice. ga, da ih hici ne zaka~e. Onda Nakon razbojni{tva na mjesje i ovaj za{titar uzvratio vatru“, to doga|aja stigle su ekipe popri~a jedan od o~evidaca doda- licije i zapo~ele uvi|aj i potraju}i da se tek nakon {to se sve gu za razbojnicima. zavr{ilo po~eo tresti od straha. U ovom slu~aju upada u o~i Razbojnik sa kapulja~om je drskost razbojnika koji su, djedotr~ao do Klasovog kombija u limi~no maskirani i naoru`ani kojem se nalazio voza~ i po~eo “samo“ pi{toljima nasrnuli na vikati: naoru`ane za{titare. Pored to“Izlazi, ostavi klju~eve“. ga, nisu se ustezali da pucaju ne I pored toga {to je u njega bio razmi{ljaju}i da li }e stradati neuperen pi{tolj, voza~ Klasa je vine osobe. D. PAVLOVI]

pranje novca i utaju poreza
S obzirom na to da su Josip Grma~a, @eljko i Mladen Kova~, Saima Hod`i} i Gordana Pezer izjavili da se ne osje}aju krivima, predmet ide Vije}u pred kojim }e se voditi sudski proces
Josip Grma~a (31), @eljko Kova~ (45) i Mladen Kova~ (48) iz Posu{ja, Saima Hod`i} (54) iz Sarajeva i Gordana Pezer (46) iz Gruda u petak su u Sudu BiH negirali krivnju za pranje novca i utaju poreza, za {to ih tereti Tu`ila{tvo BiH, potvr|eno nam je iz dr`avnog Suda. S obzirom na to da su se izjasnili da nisu krivi, predmet protiv njih }e biti dostavljen Vije}u pred kojim }e se voditi sudski proces. Optu`nica Grma~u tereti da je od 1. avgusta do 20. decembra 2005. u Posu{ju, kao osniva~ i odgovorna osoba u jednoj firmi, u namjeri transfera novca bez stvarnog prometa robe, otvorio transakcijske ra~une u tri banke i preuzimao novac od vi{e firmi, s ciljem da novac preduze}a koji je poticao od prodaje robe za gotovinu, izbjegavanjem pla}anja poreza na promet, vrati u redovne tokove poslovanja tih pravnih lica. Uplatnice je, kako se navodi u optu`nici, potpisivao kao vlasnik i ovla{tena osoba, a preuzeti novac upla}ivao kao polog pazara za robu, na ra~un preduze}a i odmah po polaganju pre-

Grma~a i ostali optu`eni na ju~era{njem ro~i{tu

Foto: Arhiv Suda BiH

bacivao na ra~une vi{e firmi, kako bi prikazao da je bilo stvarnog prometa. Na ovaj na~in izbjegnuto je pla}anje poreza u iznosu od 181.367 KM, za koliko je o{te}en bud`et BiH. @eljko Kova~, Mladen Kova~, Saima Hod`i} i Gordana Pezer su optu`eni da su od 8. augusta do 14. decembra 2005, kao vlasnici, osniva~i i direktori firmi, po~inili ~etiri krivi~na djela tako {to su u namjeri da izbjegnu pla}anje poreza definisanih po re znim za ko no dav stvom BiH, navodno, isporu~ivali robu firmi u Posu{ju. Da bi to prikrili, kroz svoja ra~unovod-

stva sa~injavali su fiktivne i porezno ni{tavne ra~une i otpremnice. @eljko Kova~ se tereti za poreznu utaju od 14.921 KM, Mladen Kova~ za 64.916 KM, Hod`i}eva za 12.932 KM, a Pezer za poreznu utaju od 18.014 KM. Grma~a je optu`en za pranje novca, a Kova~i, Hod`i}eva i Pezer za utaju poreza. Prema nezvani~nim informacijama, Saima Hod`i}, ina~e sestra Selvera Oru~a, vlasnika Robot Commerca optu`ena da je na ve de no kri vi~no dje lo po~inila kao direktorica firme Robot Commerce d.o.o. SaraL. S. jevo.

10

OGLASI

subota, 24. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE subota, 24. decembar/prosinac 2011.

REGION
VIJESTI

11

HRVATSKA DOBILA NOVU VLADU

Pokret 1389 brani Kosovo
^lanovi Pokreta 1389 tvrde da su od lokalnih vlasti u Zve~anu dobili na kori{tenje ku}e u kojima se spremaju za odbranu Kosova svim sredstvima, javlja Radio Slobodna Evropa, ~iji je novinar imao priliku da prvi ode i posjeti ku}u u kojoj oni `ive po, kako ka`u, strogim vojni~kim pravilima. Na kori{tenje su dobili dvije ku}e prije ~etiri mjeseca. U njima trenutno boravi tridesetak ljudi. Jedan od stanara ku}e je rekao da se u te ku}e ne ulazi lako i da je testove prijema do sada pro{ao organi~eni broj mladi}a, svi iz Srbije, velikim dijelom iz Beograda: - To su momci koji su pod broj jedan Srbi patriote. Kriteriji za ulazak su strogi. Onaj ko `eli da se priklju~i, mora da bude u tome i srcem i du{om i da ne bude problemati~an. Da po{tuje sve {to odlu~imo mi ili lokalni predstavnici.

Premijer Zoran Milanovi}: U novoj Vladi 20 ministara

Prijateljski odnos

sa bh. Hrvatima
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Milanovi} je istaknuo da hrvatski gra|ani trebaju vratiti vlastito samopo{tovanje, a za program je konstatirao da nije popis `elja, nego `ivot za Hrvatsku
ko|er, u vi{e navrata istaknuo je da kriza po sebi uvijek ima elemente prijetnje ali i ogromne {anse da se krene naprijed. - Ne mo`emo vi{e tro{iti novac koji nismo zaradili, Hrvatska na ovakav na~in ne mo`e vi{e funkcionirati, kazao je, nagla{avaju}i da zemlja nije u kaosu, ali jeste u opasnoj situaciji i na prekretnici. Javne financije su prenapregnute, dr`ava se vi{e ne mo`e na dosada{nji na~in zadu`ivati i biti u za~aranom krugu duga, nesolventnosti i gospodarske stagnacije. Za izlazak iz tog za~aranog politiku i dru{tvo bez korupcije, ja~anje funkcionalnosti dr`ave, neovisne sudove i profesionalni policijski aparat, a socijalna prava i socijalnu dr`avu njegova Vlada }e, kako je rekao, braniti svim sredstvima. - Nikakvih bolnih rezova ne smije biti jer }emo time odrezati mo`da i zdravo tkivo, zaklju~io je. S braniteljima }e razgovarati direktno kao s partnerima i prijateljima, a s Hrvatima izvan Hrvatske, naro~ito u Bosni i Hercegovini, kako je rekao, vodit }e se naprosto prijateljski dijalog. - To niraditi na sklapanju novih i unaprje|enju postoje}ih me|udr`avnih sporazuma. Za politiku prema regiji Milanovi} je najavio da }e biti prijateljska i otvorena. Ali, naglasio je, politika prema regiji }e biti prije svega vo|ena hrvatskim interesom. - Jam~im to, izbjegavat }emo konflikte, ali branit }emo hrvatske interese prema svim susjedima, zaklju~io je i poru~io da bez ikakvih balkanskih integracija, upravo u ovoj regiji, hrvatska poduze}a imaju najve}u {ansu zbog tradicije, znanja, blizine tr`i{ta, sli~nog jezika.

Raspodjela Titove imovine
U Prvom osnovnom sudu u Beogradu ju~er je odr`ano ro~i{te ostavinske rasprave o imovini Josipa Broza Tita, gdje je na 379 strana predstavljen spisak njegove imovine. Josip Broz Tito ima {estero nasljednika, sina Mi{u i `enu Jovanku, kao i ~etvero djece njegovog pokojnog sina @arka. Sljede}e ro~i{te zakazano je za 17. februar, a advokati nasljednika tra`ili su da im se do tada omogu}i uvid u spiskove poklona iz Muzeja historije Jugoslavije, kao i u registre fotografija, garderobe, knjiga i nakita. Jo{ka Broz je rekao novinarima da nasljednici `ele da sa~uvaju historijsku uspomenu na Tita, a ne da tra`e ekonomsku korist. Ostavinska rasprava po~ela je 14. decembra 1983, a prvo ro~i{te je odr`ano krajem pro{log mjeseca.

Hrvatska ima novu Vladu s premijerom Zoranom Milanovi}em (SDP) na ~elu. Hrvatski sabor izglasao je ju~er povjerenje novom predsjedniku i ~lanovima Vlade sa 89 glasova „za“ 28 , „protiv“ a 12 saborskih zastupni, ka ostali su suzdr`ani. Nakon sve~ane prisege, zastupnici sada oporbenog HDZ-a ostali su sjediti u saborskim klupama, a nisu niti aplaudirali. Milanovi} je desti premijer od osamostaljenja Hrvatske, sa svojih 45 godina ujedno i najmla|i do sada. U parlamentu dr`ave nova Vlada ima vrlo stabilnu ve}inu, podr`ava je 88 od ukupno 151 zastupnika. Vladaju}a Kukuriku koalicija (SDP, HNS, IDS i HSU), koja ima apsolutnu saborsku ve}inu, uz svojih 80 mandata ima i potporu 8 zastupnika nacionalnih manjina.

RADNA SKUPINA ZA BiH S obzirom na va`nost stabilnosti BiH za stabilnost cijele regije, osnovat }emo posebnu radnu skupinu za BiH kao prethodnicu radnih skupina za ostale susjede, najavljeno je u Milanovi}evoj vladi
kruga, kako je rekao, potrebne su jasne vizije, mjere, cilj koji }e biti svima isti. - Hrvatska mora ograni~iti javnu potro{nju, mora konsolidirati svoj prora~un, mora imati manji prora~unski deficit, Hrvatska se mora razvijati i rasti, poru~io je, istaknuv{i da je klju~no pitanje gdje to~no podvu}i crtu u javnoj potro{nji i prora~unskom deficitu, gdje zaokrenuti pri~u, „jer ako sadazaokrenemopri~u,{anse za nas ima“ ocijenio je. , Milanovi} se sna`no zala`e za je samo zapisano u Ustavu RH, jer Ustav mo`ete i promijeniti, to je ne{to u {to vjerujemo, kazao je i dodao da }e Sredi{nji ured za Hrvate izvan RH biti osnovan prema odluci Sabora od prije nekoliko mjeseci. - Tu ne}e biti fige u d`epu. Ured }e biti utemeljen jer nam je bitno kako na{i sunarodnjaci `ive izvan Hrvatske, svjesni, da je BiH u ovom trenutku u te{kom stanju i da joj moramo pomo}i da funkcionira, kazao je. - S obzirom na va`noststabilnosti BiH za stabilnost cijele regije, osnovat}emoposebnuradnuskupinu za BiH kao prethodnicuradnih skupina za ostalesusjede, najavljeno je u Milanovi}evoj vladi. U koaliciji lijevog centra dr`e da je pobolj{anje odnosa sa Srbijom posebno va`no za obnovu povjerenja i partnerstva u regiji i najavljuju da }e s Vladom u Beogradu

Bunt HDZ-a
Iznose}i program nove Vlade, hrvatski premijer Milanovi} ponudio je ruku suradnje i oporbi. Ali, najbrojnija oporbena stranka HDZ demonstrirala je ju~er {to sve mo`e u~initi kako bi bili o{tra oporba, kako su i najavili. Zbog navodno kasno distribuiranih materijala za sjednicu, hadezeovci su ju~er zatra`ili odgodu po~etka sjednice za sat i pol. Ali, to je bio tek po~etak. Nastavili su serijom javljanja zbog „neto~nih navoda“ na koja po saborskom poslovniku prozvani nemaju mogu}nost odgovora, pa se sjednica najavljena kao sve~ana na momente pretvarala u show hadezeovaca, koji je rezultirao prolongiranjem primopredaje vlasti u Banskim dvorima sve do ve~ernjih sati, kada je dosada{nja premijerka Jadranka Kosor primila u Vladi svog nasljednika Zorana Milanovi}a, te mu predala izvje{}e o radu Vlade, odnosno svih ministarstava. Time je i slu`beno obavljena primopredaja vlasti.
Jadranka DIZDAR

Program
Prije glasanja o povjerenju Milanovi} je predstavio Saboru program svoje Vlade. U izrazito inspirativnomgovorukojinije~itao, Milanovi} je u dva navrata istaknuo da hrvatski gra|ani trebaju vratiti vlastito samopo{tovanje, a za program nove Vlade konstatirao je da nije popis `elja, niti {oping-lista, nego `ivot za Hrvatsku. Ta-

Nove tablice ili 100 eura kazne
Svi koji `ele sa Kosova da u|u na teritoriju centralne Srbije, mora}e da plate 100 eura ukoliko nemaju nove tablice sa oznakom RKS. Policiji na administrativnim prelazima izme|u centralne Srbije i Kosova je poslato obavje{tenje da idu}e nedjelje po~inje naplata osiguranja za automobile. Odredba predvi|a da ukoliko se ulazi sa teritorije centralne Srbije, osiguranje }e se napla}ivati samo za vozila sa tablicama KS, a automobili sa oznakom RKS (Republika Kosovo) dobija}e probne tablice, {to }e ko{tati znatno manje. Srbi sa sjevera Kosova, gdje je za sada odgo|ena primjena akta, ali po svemu sude}i ne zadugo, prakti~no }e biti prinu|eni da uzmu kosovske tablice, ~emu su se opirali posljednjih godina koriste}i tablice sa oznakom KM (Kosovska Mitrovica).

HDZ-ovi zastupnici Jadranka Kosor i Vladimir [eks novi su potpredsjednici Hrvatskog sabora. Potpredsjednici Sabora iz redova vladaju}e ve}ine, SDP-ovi Josip Leko i Nenad Stazi} te HNS-ov Milorad Batini}, izabrani su ~etvrtak.

Kosor i [eks potpredsjednici Sabora

12

SVIJET
VIJESTI
Presuda federalnog sudije u New Yorku

subota, 24. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

Iran, talibani i Al-Kaida krivi za napade na SAD
Sud odbio `albu Julije Timo{enko
Ukrajinski sud ju~er je odbio `albu biv{e premijerke Julije Timo{enko. Ona je ulo`ila `albu na presudu od sedam godina zatvora zbog zloupotrebe ovlasti, {to je izazvalo krizu u odnosima sa EU, prenosi Fena. "Presuda }e ostati nepromijenjena, rekla je sutkinja Olena Sitailo.

Pravni zastupnici iznijeli dokaze da je Iran aktivno pomagao napad 11. septembra 2001. • Porodice `rtava tra`e od{tetu od 100 milijardi dolara
Federalni sudija u New Yorku potpisao je ju~erpresudu u kojoj se zaklju~uje da su Iran, talibanskipokret i Al-Kaida odgovorni za teroristi~ke napade 11. septembra 2001. godine u kojima je poginulo 2.996 ljudi, dok je vi{e od 6.000 povrije|eno. Sudija George Daniels je potpisao sudsku odluku sedmicu nakon pretresa u ovom desetogodi{njem procesu, po{to su porodice `rtava napada od 11. septembra podnijele tu`bu tra`e}i od{tetu od ukupno 100 milijardi dolara, prenosi AP. U zaklju~cima sudije Danielsa se navodi da su tu`ioci 2001. utvrdili da je u organizovanju tih napada Al-Kaida u`ivala podr{ku ostalih optu`enih strana, a navodi se i to da Iran i dalje pru`a materijalnu podr{ku i uto~i{te Al-Kaidi, prenosi RTS. Na pro{losedmi~noj javnoj raspravi, pravni zastupnici su iznijeli dokaze u koristtvrdnji da je Iranaktivnopomagaootmi~arimaaviona

Ucijenjena glava Jasina al-Surija

Somalija: Ubijena tri humanitarna radnika
Plemenski starje{ina somalskog grada Mutabana {ejh Abdi saop}io je ju~er da su tri humanitarna radnika ubijena u Somaliji dok su se vra}ala iz logora za raseljene porodice, prenosi Fena. Islamisti~ki borci koji vladaju ve}im dijelom ju`nih i centralnih regija Somalije pro{log su mjeseca zabranili 16 humanitarnih agencija da djeluju u podru~jima pod njihovom kontrolom, optu`uju}i ih za {pijuna`u i antiislamske aktivnosti.

U napadima 11. septembra 2001. poginulo 2.996 ljudi

Serija potresa na Novom Zelandu
Serija sna`nih zemljotresa pogodila je ju~er Christchurch, deset mjeseci nakon {to je u potresu u ovom novozelandskom gradu poginulo gotovo 200 ljudi, prenosi Srna. Policija Christchurcha saop{tila je da nema izvje{taja o `rtvama ili ve}oj {teti, a jedna osoba je povrije|ena u {oping-centru i preba~ena u bolnicu. Prvi zemljotres bio je snage 5,8 stepeni po Rihteru, a epicentar je bio 12 kilometara sjeveroisto~no od grada, na dubini od osam kilometara. Uslijedila je serija sna`nih naknadnih udara, od kojih je jedan imao 5,3 stepena, ali nije objavljeno upozorenje na cunami.

od kojih su dva udarila u kule Svjetskog trgovinskog centra, tre}i u zgraduPentagona, a ~etvrti se sru{io u ruralnomdijeluPensilvanije. Izjave su dali i ~lanovi Komisije za 11. septembar i tri iranska dezertera. Porodice `rtava tra`e od{tetu od 100 milijardi dolara. Me|utim, gotovo je nemogu}e nadati se ne~emu takvom, pogotovu od ta-

libana i Al-Kaide, prenosi AP. Iran nije komentarisao donesenu sudsku odluku. Iranski predsjednik Mahmud Ahmedined`ad je vi{e puta opovrgao bilo kakvu povezanost Irana sa napadima od 11. septembra ili sa Al-Kaidom. SaudijskaArabija je izuzeta iz tu`be, ali su se advokatizalo`ili da se ona ponovo proglasi optu`enom stranom.

SAD su ponudile nagradu od 10 miliona dolara za informaciju koja bi dovela do hap{enja ~ovjeka za kojeg ka`u da je klju~ni finansijer teroristi~ke mre`e Al-Kaide, prenosi Fena. Rije~ je o Jasinu al-Suriju, Sirijcu koji djeluje iz Irana, objavio je State Department. "On je predani terorist koji poma`e Al-Kaidi uz po dr{ku iran ske vla de", rekao je zvani~nik State Departmenta Robert Hartung. Nagrada ima za cilj po re me ti ti fi nan sij sku mre`u koja djeluje iz Irana od 2005.

Nakon vi{ednevnih sukoba

Protesti u Kairu
Stotine demonstranata okupile su se na trgu Tahrir u centru Kaira na demonstracijama protiv vojne uprave, prenosi Fena. Aktivisti i politi~ke organizacije pozvali su na proteste nakon vi{ednevnih sukoba s vojskom tokom kojih je ubijeno najmanje 17 civila, a jedna `ena je hospitalizovana nakon divlja~kog prebijanja. Mnogi Egip}ani su frustrirani ~injenicom da je ~ak 10 mje-

seci nakon pada Mubaraka, Egipat u haosu. Stranka Muslimanskog bratstva - Sloboda i pravda, koja trenutno vodi na parlamentarnim izborima koji }e trajati do januara, ranije je saop}ila da se ne}e pridru`iti protestima u petak. Podr`ava odluku vojske o transferu vlasti sredinom 2012. i ka`e da se promjene jedino mogu posti}i glasanjem, a ne protestima.

Islamabad odbacio

ameri~ki izvje{taj
Pakistanska armija odbacila je ameri~ki istra`ni izvje{taj o pogibiji 24 pakistanska vojnika u dva zra~na napada NATO-a na granici sa Afganistanom, prenosi Srna. U izvje{taju ima rupa koje treba popuniti i nema dovoljno ~injenica, navodi se u odgovoru pakistanske vojske. "Istraga je pokazala da je u~injen niz pogre{aka s obje strane u koordiniranju akcija prije i tokom operacije", saop}io je NATO, prenosi Fena. "Me|unarodne snage otvorile su vatru u situaciji legitimne odbrane nakon {to su poslu`ile kao meta neidentificiranim snagama za koje se prvotno nije mislilo da su pakistanski vojnici", istaknuto je u saop}enju NATO-a. Na pakistanske se vojnike nije namjerno pucalo, nagla{ava NATO. "Akcija na{ih snaga bila je legitimna", isti~e se u saop}enju. NATO i SAD nisu se izvinili u izvje{taju, nego su ponovo izrazili `aljenje. Pakistanski vojni i civilni lideri smatraju da to nije dovoljno i zahtijevaju da odgovorni za napad budu ka`njeni. U dva prekograni~na udara Alijanse na punktove pakistanske vojske u plemenskom podru~ju na sjeverozapadu Pakistana 26. novembra su poginula 24, a ranjeno 13 pakistanskih vojnika. Ovaj doga|aj naru{io je odnose SADa i Pakistana.

Reuters

OSLOBO\ENJE subota, 24. decembar/prosinac 2011. Glavni grad Sirije potresle eksplozije autobombi

SVIJET
VIJESTI

13

Kim Jong-un Izvrsni vo|a
Prenos vlasti u Sjevernoj Koreji te~e glatko, a tamo{nji mediji sina Kim Jong-ila, koji }e naslijediti o~evu vladavinu, ve} nazivaju novim nadimkom - Izvrsni vo|a. Generalna skup{tina Ujedinjenih naroda ispunila je zahtjev Sjeverne Koreje i u ~etvrtak odr`ala minutu {utnje za biv{eg sjevernokorejskog ~elnika Kim Jong-ila, koji je umro u subotu, no izaslanici zapadnih zemalja su je bojkotirali. Sjedinjene Dr`ave, ~lanice Evropske unije i Japan bili su me|u zemljama koje nisu odale po~asti. Sjevernokorejska misija u UN-u sli~an je zahtjev uputila Vije}u sigurnosti, no diplomati iz zapadnih zemalja su rekli da je on odbijen. Sjeverna Koreja saop{tila je da }e prihvatiti sve delegacije iz Ju`ne Koreje koje `ele da odaju po{tu Kim Jong-ilu.

Napadi se dogodili dan nakon {to je delegacija Arapske lige stigla u misiju u Damask

Reuters

Desetine mrtvih i
ranjenih u napadima
Ciljevi napada bile su zgrade dr`avne sigurnosti i obavje{tajne slu`be • Liban dva dana ranije upozorio Damask da su se s njihove teritorije u Siriju infiltrirali pripadnici Al-Kaide
U dva samoubila~ka napada u Damasku ju~er je poginulo najmanje 40 ljudi, objavio je zvani~nik sirijskog ministarstva vanjskih poslova, a sirijska dr`avna televizija je javila da je eksplozijama ranjeno vi{e od 150 ljudi, te da su ciljevi teroristi~kih operacija zgrade dr`avne sigurnosti i obavje{tajne slu`be i da su mahom stradali civili. U izvje{taju se ka`e da istraga upu}uje na umije{anost Al-Kaide. Eksplozije su se dogodile u razmaku od jedne minute u kvartu Kfar Susa. Agencija Reuters javila je da su eksplodirali automobili bombe, a jedan aktivista za ljudska prava rekao je britanskoj agenciji da se neposredno poslije eksplozija ~ula pucnjava. Stanovnici Damaska posvjedo~ili su da su od siline eksplozija popucala stakla na zgrada udaljenim ~ak 20 kilometara. To su prvi veliki bomba{ki napadi u sirijskoj prijestonici od po~etka pobune protiv predsjednika Ba{ara al-Asada u martu, a dogodili su se dan nakon {to je predvodnica posmatra~kog tima Arapske lige stigla u misiju u Damask. Ova misija treba da pripremi tim koji }e provjeravati da li Sirija provodi mirovni plan koji bi trebalo da zaustavi vi{emjese~no krvoproli}e, prenosi Srna. ^lanovi delegacije Arapske lige ju~er su posjetili mjesta napada, kako bi se sami uvjerili u stanje. UN su saop{tile da je 5.000 ljudi, uglavnom civila, poginulo tokom deset mjeseci nemira u Siriji. Predsjednik Ba{ar al-Asad tvrdi da se njegove snage bore protiv pobunjenika, koji imaju podr{ku stranih sila, i da je ve}ina poginulih iz redova snaga sigurnosti. Reuters javlja da je dva dana ranije Liban upozorio slu`beni Damask kako su se s njihove teritorije u Siriju infiltrirali pripadnici Al-Kaide. To je u petak objavio glasnogovornik libanskog ministarstva vanjskih poslova D`ihad Makde{i.

Nepoznata sudbina 1.000 ljudi
Filipinska vlada saop{tila je da se jo{ 1.079 osoba vode kao nestale poslije prolaska razornog tajfuna Washi, koji je odnio 1.080 `ivota na ostrvu Mindanao pro{log vikenda. Prethodno je bio objavljen podatak o nestanku samo 51 osobe, ali zvani~nici ka`u da nova brojka uklju~uje radnike migrante, ~iji ro|aci iz ruralnih oblasti nisu do sada prijavili njihov nestanak, prenio je BBC.

O{tre reakcije Turske na usvajanje spornog zakona u Parizu

Erdoan: Francuska po~inila

genocid u Al`iru
Turski premijer optu`io Sarkozya da na mr`nji prema muslimanima i Turskoj poku{ava da dobije glasa~e za predstoje}e izbore
(Specijalno za Oslobo|enje iz Istanbula)

Premijer Turske Red`ep Tajip Erdoan pozvao je ju~er Francusku da preispita svoju pro{lost te je optu`io za genocid u Al`iru. "Od 1945. godine 15 posto stanovni{tva je brutalno ubijeno u Al`iru. To je genocid. Ako Sarkozy ne zna za taj genocid, neka pita svoga oca koji je bio vojnik u Al`iru 1940-ih. Siguran sam da }e mu imati dosta toga ispri~ati", rekao je Erdoan. Turski premijer je ove optu`be iznio dan nakon {to je Nacional na skup {ti na Fran cus ke odobrila prijedlog zakona prema kojem je negiranje genocida nad Jermenima 1915. godine krivi~no djelo. O zakonu jo{ treba raspravljati i francuski Senat. Premijer Turske tako|er je optu`io francuskog predsjedni-

Sarkozy: Oni moraju po{tovati na{e stavove
Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy zatra`io je ju~er od Turske da po{tuje stavove drugih, nakon `estokih reagovanja Ankare poslije glasanja o zakonu o ka`njavanju negiranja genocida nad Jermenima. "Po{tujem stavove na{ih prijatelja iz Turske. To je velika zemlja, velika civilizacija. Oni moraju da po{tuju na{e stavove", izjavio je Sarkozy i poru~io da Francuska nikome ne daje lekcije, ali da ne}e ni da ih prima. Francuski predsjednik ocijenio je da je u ovim okolnostima potrebno sa~uvati hladnokrvnost i smirenost. "Francuska ne tra`i dozvolu, ima ubje|enja, po{tuje ljudska prava i uspomene", ka`e Sarkozy.
Red`ep Tajip Erdoan

Ha{emi okrivljuje Malikija za nasilje
Ira~ki potpredsjednik Tarik al-Ha{emi izjavio je ju~er da je premijer Nuri al-Maliki odgovoran za iznenadan porast nasilja {irom zemlje, u kojem je u seriji napada samo u Bagdadu poginulo nekoliko desetina ljudi, prenosi Srna. Ha{emi, za kojim je raspisan nalog za hap{enje po optu`nici za terorizam, rekao je da premijer Maliki treba da se fokusira na sigurnost, a ne na progon politi~ara patriota. Kriza je izazvala bojazan da }e se u Iraku obnoviti vjerski sukob izme|u {iitskih i sunitskih muslimana. Maliki pripada velikoj {iitskoj arapskoj politi~koj grupi, dok je Ha{emi jedan od najistaknutijih sunitskih politi~ara. On je optu`en da je orkestrirao teroristi~ke napade na zvani~nike i pripadnike snaga sigurnosti, {to on demantuje. Kao odgovor, glavni sunitski politi~ki blok Al-Irakija blokirao je parlament i vladu, {to je dovelo u pitanje opstanak krhke jednogodi{nje vladaju}e koalicije.

ka Ni co la sa Sar kozya da na mr`nji prema muslimanima i Turskoj poku{ava da dobije glasa~e za predstoje}e izbore. "Sarkozy poku{ava dobiti na izborima neprijateljstvom protiv Turske i muslimana. Glasanje za zakon o negiranju genocida u Francuskoj, gdje `ivi oko pet miliona muslimana, jasno pokazuje da su rasizam, diskrimina-

cija i islamofobija dostigli opasne dimenzije u Francuskoj i Evropi", rekao je Erdoan te je obratio pa`nju i na to da je zakon izglasalo samo 10 posto ~lanova skup{tine. Tako|er je dodao da Turska ne zavisi ni od koga, te je pozvao na ujedinjenje protiv islamofobije. Jermenija tvrdi da su snage Otomanskog carstva tokom Pr-

vog svjetskog rata ubile 1,5 miliona njenih gra|ana. Turska odbacuje termin genocid u opisu ubistva Jermena prije vi{e od 90 godina. Prema pretpostavkama histori~ara, ubijeno je oko 1,5 milion Jermena, a stru~njaci smatraju da je to bio prvi genocid u 20. vijeku. Ubistva Jermena Francuska smatra genoAmina [E]EROVI] cidom.

14

OGLASI

subota, 24. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE subota, 24. decembar/prosinac 2011.

OGLASI

15

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Zeni~ko-dobojski kanton OP]INSKI SUD U TE[NJU Zemlji{noknji`ni ured Broj: 039-0-Dn-11-001 081 Dana, 6. 10. 2011. godine Zemlji{noknji`ni ured Op}inskog suda u Te{nju, na osnovu ~l. 71. Zakona o zemlji{nim knjigama Federacije BiH ("Sl. novine FBiH" br. 19/03 i 54/04), donio je slijede}e:

OBAVJE [TE NJE
Dana 27. 9. 2011. god, po zahtjevu Smaji} Ibre iz Miljanovaca, zastupanog po advokatu Fuadu Prnjavorcu, najavljeno je uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak su upisane po novom premjeru u posjedovni list br. 627. k.o. Miljanovci, ozna~ene kao: - katastarska ~estica br. 1089/5 zv. ^au{evka njiva 3. klase u pov. 2.467 m2 koja odgovara prema podacima starog premjera sa k.~. br. 1.548/4, upisana u zk.ul.br. 974 k.o. Miljanovci, - katastarska ~estica br. 1089/6 zv. ^au{evka Privredna zgrada u pov. 667 m2, ekon. dvori{te u pov. 435 m2 koja odgovara prema podacima starog premjera sa k.~. br. 1683/13, upisana u zk.ul.br. 974 k.o. Miljanovci, - katastarska ~estica br. 1089/11 zv. ^au{evka, ekon. dvori{te u pov. 902 m2, koja odgovara prema podacima starog premjera sa k.~. 1540/8, upisana u zk.ul.br. 975 k.o. Miljanovci, - katastarska ~estica br. 1089/12 zv. ^au{evka, pristupni put u pov. 279 m2, koja odgovara prema podacima starog premjera sa k.~. br. 1683/14, upisana u zk.ul.br. 974 k.o. Miljanovci, - katastarska ~estica br. 1089/13 zv. ^au{evka, njiva 3. klase u pov.

685, koja odgovara prema podacima starog premjera sa k.~. br. 1540/9, upisana u zk.ul.br. 975 k.o. Miljanovci, - katastarska ~estica br. 1089/16 zv. ^au{evka, prist. put u pov. 151 m2, koja odgovara prema podacima starog premjera sa k.~. br. 1548/19, upisana u zk.ul.br. 974 k.o. Miljanovci, - katastarska ~estica br. 1102/1 zv. ^au{evka, njiva 3. klase u pov. 995 m2 koja odgovara prema podacima starog premjera sa k.~. br. 1548/20, upisana u zk.ul.br. 974 k.o. Miljanovci, - katastarska ~estica br. 1103/1 zv. ^au{evka, {uma 2. klase u pov. 1523 m2 koja odgovara prema podacima starog premjera sa k.~. br. 1683/15 upisana u zk.ul.br. 974 k.o. MIljanovci. - Prema podacima katastra Op}ine Te{anj, posjednik navedene nekretnine je Smaji} Ibro, sin Smaje iz Miljanovaca, dok su prema podacima Zemlji{noknji`nog ureda Op}inskog suda u Te{nju, kao suvlasnici u zk.ul.br. 974 upisani Had`an Halil, sin Halila iz Ljetini}a, Smaji} Ema iz Miljanovaca, Had`an Mumin, sin Saliha iz Ljetini}a, Had`an Zlata, k}i Saliha iz Ljetini}a, Had`an Habiba, k}i Saliha iz Ljetini}a, Had`an Melva, k}i Saliha iz Ljetini}a, Smaji} Salko, sin Fahre iz Miljanovaca, Smaji} Himzo, sin Mehe iz Miljanovaca, Djedovi} Salih iz Lepenice, dok u zk.ul.br. 975 su upisani Kati} Marko, sin Ilije iz Omanjske i Kati} Anto, sin Pere iz Omanjske. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na toj nekretnini da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i to doka`u, u suprotnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na toj nekretnini mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje slijede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. Zemlji{noknji`ni referent Jasminka Prnjavorac

Dobro jutro uz

u Va{em domu!

POSEBAN POPUST
za pla}anje unaprijed

TUZLA

10% 20%
ZENICA

pretplata do 6 mjeseci pretplata do 12 mjeseci

Dopisni{tvo Oslobo|enja, Slatina 8, 75 000 Tuzla, Tel/Fax 035/210 426

DOBOJ

Dopisni{tvo Oslobo|enja, Doboj-Jug-Matuzi}i, 74 000 Doboj, Tel. 032/691 794, Fax 032/692 572

SARAJEVO

Oslobo|enje, D`emala Bijedi}a 185, 71 000 Sarajevo, Tel/Fax 033/465 727 Dopisni{tvo Oslobo|enja, Bulevar Kulina bana 30-b, 72 000 Zenica, Tel. 032/ 242 342, Fax 032/243 612

MOSTAR

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Zeni~ko-dobojski kanton OP]INSKI SUD U TE[NJU Zemlji{noknji`ni ured Broj: 039-0-Dn-11-001 087 Dana, 5. 10. 2011. godine Na osnovu ~l. 88. a u vezi sa ~l. 63. i 67. Zakona o zemlji{nim knjigama Federacije BiH ("Sl. novine FBiH", br. 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Te{nju, Zemlji{noknji`ni ured

NAJAVLJUJE
USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA U zemlji{noknji`nom predmetu br. 039-0-Dn-11-001 087 a po zahtjevu Halilovi} Mersuda, sina A{ira iz Koprivaca, u toku je postupak uspostavljanja zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak su upisane po novom premjeru u posjedovni list br. 927 k.o. Karadaglije, ozna~ene kao: - katastarska ~estica 859/1 zv. Lazine pa{njak 3. klase u pov. 1.199 m2, koja odgovara prema podacima starog premjera sa k.~. br. 859/1, k.~. br. 859/2 zv. Lazine livada 3. klase u pov. 243 m2, koja odgovara po starom premjeru kao k.~. br. 116/5 upisane u zk. ul. br. 172 k.o. Koprivci, - katastarska ~estica 860 zv. Lazine vo}njaci 4. klase u pov. 1.552 m2, koja odgovara prema podacima starog premjera kao k.~. br. 116/4, upisana u zk. ul. br. 173 k.o. Koprivci. - Prema podacima katastra Op}ine Te{anj, posjednik nave-

dene nekretnine je Halilovi} Mersud, sin A{ira iz Koprivaca, dok je prema podacima Zemlji{noknji`nog ureda Op}inskog suda u Te{nju, kao vlasnik u zk. ul. br. 172 upisan Halilovi} D`afer, sin Hase iz Koprivaca, na nekretninama u zk. ul. br. 173 k.o. Koprivci, upisani su Halilovi} Halid, sin Zima iz Koprivaca, Halilovi} Hamzalija, sin Zaima iz Koprivaca, Halilovi} Mehmed, sin Zaima iz Koprivaca, Beguni} Rahima, k}i Zaima iz Karadaglija, Halilovi} Emira, `ena A{ira iz Koprivaca, Halilovi} Mahmut, sin Be~ira iz Koprivaca, Beguni} Mejra, k}i Be~ira iz Koprivaca, Kadu{i} Melva, k}i Be~ira iz Koprivaca, Halilovi} \ula, k}i Be~ira iz Koprivaca, Rami} Rahima, k}i Be~ira iz Koprivaca, Hasanba{i} Tehvida, k}i Be~ira iz Koprivaca, Halilovi} Elvedina, k}i Edhema iz Koprivaca, Halilovi} Edina, k}i Edhema iz Koprivaca, Halilovi} Mersud, sin A{ira iz Koprivaca, Halilovi} Meris, sin A{ira iz Koprivaca, Ba{i} Mersiha, k}i A{ira iz Radu{e. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na toj nekretnini da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i to doka`u, u suprotnom, njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na toj nekretnini mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje slijede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. Zemlji{noknji`ni referent Jasminka Prnjavorac

Dopisni{tvo Oslobo|enja, Alekse [anti}a 4, 88 104 Mostar Tel/Fax 036/581 139

NARUD@BENICA
Ime i prezime Ulica i broj Po{tanski broj Grad (op}ina)

20

%

POSEBAN POPUST ZA PENZIONERE I RVI
OSLOBO\ENJE

Da, ovim se pretpla}ujem na Oslobo|enje od sljede}eg mogu}eg broja
Broj telefona/mobitela Broj li~ne karte Potpis
1 mjesec 3 mjeseca 9 mjeseci

6 mjeseci 12 mjeseci

TRANSAKCIJSKI RA^UNI: UniCredit bank d.d.: 3383202250044019, SPARKASSE bank DD Sarajevo: 1990490005630121, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka: 5715000000017279, POSTBANK BH DD Sarajevo: 1872000000045887 Narud`be mo`ete izvr{iti i putem na{e web stranice www.oslobodjenje.ba

16

BIZNIS I EKONOMIJA

subota, 24. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

MLM Group

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine

Novembarski izvoz

702 miliona KM
Vanjskotrgovinski deficit 6,5 milijardi KM • Rast industrijske proizvodnje
Federalno Ministarstvo okoli{a i turizma BiH izdalo je MLM - Sa d.o.o. Sarajevo, kompaniji k}erki MLM Group Zagreb, rje{enje o okoli{noj dozvoli za pogone i postrojenja za preradu i uklanjanje industrijskog otpada s deponije Ra~a u op}ini Zenica. “MLM Group Zagreb }e se svojim djelovanjem nastaviti pridr`avati svih zadanih mjera iz okolinske dozvole te svojom aktivno{}u pridonositi o~uvanju okoli{a te kvaliteti `ivljenja ljudi iz okoline Ra~e. Kori{tenje proizvoda nastalih preradom troske donosi brojne prednosti u pogledu kvaliteta i o~uvanja okoli{a. Na ovaj na~in se izdvajaju sekundarne sirovine, metal (u najve}oj mjeri `eljezo) te zamjenski agre-

Okolinska dozvola za deponiju Ra~a

gat kamena, koji svoju daljnju primjenu imaju u gra|evinarstvu i cestogradnji” stoji u saop{tenju , MLM Group Zagreb. U saop{tenju jo{ stoji kako se izdvajanjemmetala iz troskesmanjuje zaga|enje okoli{a i njegov utjecaj na zdravlje ljudi, a kori{tenjem zamjenskog agregata kamena smanjuje se potreba za va|enjem prirodnog kamena iz prirode. Ugovorom potpisanim u aprilu ove godine MLM Group se obavezao da }e u prvoj godini s deponije ukloniti 300.000, a u narednim godinama 620.000 tona sirovine. Prema procjenama, na deponiji Ra~a ima oko 50 miliona tona otpada dopremljenog uglavnom iz pogona zeni~ke `eljezare. Mi. D.

Bosna i Hercegovina je u novembru ove godine ostvarila izvoz od 702 miliona KM, dok je uvoz iznosio1,2 milijarde KM, podaci su Agencije za statistiku BiH. Kako je na konferenciji za novinare u Sarajevu kazao Zdenko Milinovi}, direktor Agencije, u okviru ukupno ostvarene vanjskotrgovinske robne razmjene BiH u novembru pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 54,3 posto.

Hrvatska i Njema~ka
“U jedanaest mjeseci ove godine ostvaren je izvoz od 7,5 milijardi KM, {to je za 16,6 posto vi{e u odnosu na isti period prethodne godine, dok je uvoz iznosio 14,115 milijardi, {to je za 14,4 posto vi{e u odnosu na isto razdoblje prethodne godine” rekao je Milinovi}. , U istom periodu postotak pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 53,6 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 6,5 milijardi KM. Glavni trgovinski partneri BiH od januara do novembra ove godine bili su Hrvatska i Njema~ka, {to zna~i da se najvi{e izvozilo i uvozilo iz te dvije zemlje.
Zdenko Milinovi}: Pokrivenost uvoza izvozom 54,3 posto
Foto: D. TORCHE

Kad je u pitanju industrijska proizvodnja u BiH, rast ukupne proizvodnje u novembru ove godine u odnosu na prosjek 2010. iznosi sedam posto, u odnosu na novembar 2010. rast iznosi 5,4 posto, a u odnosu na oktobar 2011. rast proizvodnje je 0,6 posto.

Prera|iva~ka industrija
„U podru~ju va|enja ruda i kamenarastindustrijskeproizvodnje u BiH u odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju iz 2010. je 26,7 posto, a u odnosu na novembar 2010. rast je 3,3 posto. U

Vi{e od pola miliona nezaposlenih
U oktobru ove godine u BiH broj zaposlenih u pravnim licima iznosio je 693.964, te se u odnosu na septembar 2011. broj ukupno zaposlenih pove}ao za 0,1 posto, dok se boj `ena pove}ao za 0,3 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH. U oktobru je u BiH bilo 530.897 nezaposlenih, te je u donosu na septembar broj nezaposlenih pove}an za 0,2 posto. Najve}i broj nezaposlenih su visokokvalifikovani i kvalifi-

podru~ju prera|iva~ke industrije rast industrijske proizvodnje u BiH u odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju iz 2010. iznosi 2,6 posto, a u odnosu na novembar 2010. rast proizvodnje je 6,6 posto“ istakao je Milinovi} i dodao , da je u podru~ju proizvodnje i snabdijevanja elektri~nom energijom, plinom i vodom rast industrijske proizvodnje u BiH u odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju iz 2010. godine 7,1 posto, a u odnosu na novembar2010. rast proizvodnje iznosi 3,1 posto.
A. Pe.

Novac ili ekologija, vje~na dilema Krajine
Una i Sana
Argumentacija protivnika centrala nije zasnovana samo na ekolo{kim principima, gra|ani sumnjaju u na~ine realizacije zbog korupcije
U Unsko-sanskom kantonu jo{ jednom je pokrenuta kampanja za eksploataciju hidropotencijala u korist energije, iako su svi poku{aji ranijih godina propadali zbog velikog otpora gra|ana, koji su protestima, blokadama i glasanjem na izborima svaki put ru{ili takve ideje i ~uvali rijeke, kraji{ke ljepotice Unu i Sanu.

kovani radnici – 189. 437, a na evidenciji nezaposlenih je i 27.498 vi so koo bra zo va nih, uklju~uju}i doktore nauka i magistre.
A. Pe.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 251 - 24. 12. 2011. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

Istomi{ljenici
U Vladi Kantona, zagovornici centrale, poput ministra privrede Hase Hajrulahovi}a, na{li su istomi{ljenike u Sarajevu i Vladi Federacije BiH. - Imamo apsolutnu saglasnost federalne Vlade, Elektroprivrede BiH, podr{ku velikog broja gra|ana, ne smijemo ponovo propustiti {ansu, stavljamo to opet na stol kako bismo odlu~ili, kona~no da ili ne centralama. Pare stoje nerealizirane, radi se o kapitalnoj investiciji od 70 miliona eura koje mo`emo u~initi operativnim u 2012, zaposliti ljude i pokrenuti nove poslovne trendove u Kantonu. U suprotnom, produbljuje nam se socijalna kriza, ljudi odlaze, a pau{alne ocjene ekolo{kih pokreta zaustavljaju ovakve projekte koji zna~e na{u budu}nost, kazao nam je Hajrulahovi}. Me|utim, argumentacija protivnika centrala nije zasnovana samo na ekolo{kim principima, gra|ani sumnjaju u na~ine realizacije zbog korupcije, brinu o neodgovornosti naspram eksproprijacije, gradnji potopljenih putnih komunikacija i drugih `ivotnih stvari koje su zanemarene s pri~ama o profitu. “Nama na{e niko ne mo`e platiti“ poru~ivali su Kraji{ni, ci u ranijim borbama protiv centrale, a u biti, niko im
Gradnja centrala ve} jednom zaustavljena protestima

nije ni{ta nudio da plati, pa se pla{e otima~ine resursa u kojoj }e ostati o{te}eni.

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.518005 1.465880 25.946807 0.075504 0.262438 0.635714 1.914000 0.565032 0.250699 0.217623 1.596384 0.787782 2.341784 1.494172 0.047852 1.892970

1.955830 1.521810 1.469554 26.011837 0.075693 0.263096 0.637307 1.918797 0.566448 0.251327 0.218168 1.600385 0.789756 2.347653 1.497917 0.047972 1.897714 USD BAM

1.955830 1.525615 1.473228 26.076867 0.075882 0.263754 0.638900 1.923594 0.567864 0.251955 0.218713 1.604386 0.791730 2.353522 1.501662 0.048092 1.902458 1.54104 2.310109

Kriza kao argument
S druge strane, ve}i dio kanjona rijeke Une progla{en je nacionalnim parkom, u {to se ne uklapaju nikakve centrale. - Nacionalni park Una, koji trenutno nema izvora finansiranja, od hidrocentrala bi na godi{njem planu dobio 7-8 miliona KM. Ne{to se mora `rtvovati da bi se ne{to dobilo, pa Plitvi~ka jezera postoje 100 godina, a jo{ nisu samoodr`iva. U suprotnom, ima}emo direktora i uposlenike Nacionalnog parka koji }e samo tavoriti na papiru. Ispa{}emo neozbiljni i ispa{}emo sirotinja, poja{njava ministar Hajrulahovi}. Strah od postoje}e krize i ranije je bio argument za centrale, a sad je kriza postala i ozbiljnija. Ho}e li to biti dovoljno da bi Kraji{nici odustali od za{tite svojih voljenih rijeka, vidje}e se ve} na po~etku nove fiskalne godine. F. BENDER

SDR (Special Drawing Rights) na dan 22. 12. 2011 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 22. 12. 2011 =

OSLOBO\ENJE subota, 24. decembar/prosinac 2011.
1.542,26 821,15
Dioni~ko dru{tvo

BERZE
BIFX

17

752,94 1.718,89
Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice)

SASX-10 FIRS

934,81 815,12
Vrijednost (KM) Broj transakcija

SASX-30

BIRS

ERS10

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 23. decembar/prosinac 2011.

KOTACIJA KOMPANIJA Bosnalijek d.d. Sarajevo KOTACIJA FONDOVA ZIF BIG Investiciona grupa dd Sarajevo ZIF Fortuna fond dd Bihac ZIF MI Group dd Sarajevo ZIF Prof Plus dd Sarajevo KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. A FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. E FBiH stara devizna {tednja serija D FBiH stara devizna {tednja serija E PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE BH Telecom d.d. Sarajevo Energoinvest d.d. Sarajevo Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo Hidrogradnja d.d. Sarajevo IK Banka dd Zenica JP Elektroprivreda BIH dd Sarajevo Sarajevska Pivara dd Sarajevo SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE DC Te{anj Kra{evo dd JP 9. Septembar d.d. Srebrenik Energopetrol dd Sarajevo JP Uborak dd Mostar 1,83 29,79 6,40 -20,00 11,00 0,00 95,00 18,75 1,83 6,40 11,00 95,00 1,83 6,40 11,00 95,00 20 1.761 140 31 36,60 11.270,40 1.540,00 2.945,00 1 1 2 1 18,00 3,61 48,09 2,18 60,00 18,20 17,00 1,80 -4,80 -1,75 2,83 -2,82 0,00 -5,56 18,00 3,68 48,50 2,18 60,00 18,20 17,00 17,99 3,60 48,00 2,18 60,00 18,19 17,00 170 530 509 700 25 1.939 25 3.059,80 1.912,32 24.474,50 1.526,00 1.500,00 35.288,21 425,00 3 2 7 1 2 4 1 36,86 28,00 98,02 93,50 -3,00 -0,01 0,00 0,00 36,86 28,00 98,02 93,50 36,86 706 27,99 65.000 98,02 16.979 93,50 21.499 260,23 18.197,50 16.642,82 20.101,56 1 2 1 1 4,00 3,71 4,00 3,40 9,55 -2,17 -0,08 0,00 4,01 3,89 4,00 3,40 3,66 161.527 3,70 5.218 3,99 680 3,40 100 646.014,50 19.348,02 2.717,82 340,00 34 3 2 1 8,00 -2,44 8,00 8,00 1.601 12.808,00 3

Banjalu~ka berza Kursna lista za 23. decembar 2011.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Elektrokrajina a.d. Banja Luka RiTE Gacko a.d. Gacko RiTE Ugljevik a.d. Ugljevik Telekom Srpske a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF BLB - profit a.d. Banja Luka ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Privrednik invest a.d. Banja Luka ZIF VB fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 3,3 4,11 8,05 0,046 3,79 4,9 2,15 3,9(A) 5,34 -9,59 0,24 -1,23 -2,13 13,13 -0,61 5,39 -1,02 0,95 3,3 4,11 8,16 0,046 4 4,9 2,15 3,9 5,4 3,3 4,11 8,04 0,046 3,01 4,9 1,97 3,9 5,3 20 166 586 15.000 953 250 171.123 20 820 66,00 682,26 4.719,90 690,00 3.609,40 1.225,00 367.668,86 78,00 4.376,94 0,398 0,194 0,209 1,5 -0,25 -3 -19,62 -0,66 0,4 0,194 0,209 1,5 0,388 0,194 0,209 1,5 5.000 20.000 3.930 3.873 1.988,00 3.880,00 821,37 5.809,50

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA ^ajavec a.d. Banja Luka Drina UP a.d. Bijeljina Lutrija RS a.d. Banja Luka Mljekara a.d. Banja Luka UniCredit Bank a.d. Banja Luka Progres a.d. Bijeljina Put GP a.d. Isto~no Sarajevo Veletrgovina a.d. Gradi{ka Tena a.d. Tesli} Republika Srpska - stara devizna {tednja 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 4 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 5 0,302 0,4(A) 1,25(A) 0,36 501 0,4 0,4 0,287 0,33 91,01 39,02 38 38,01 36,55 37 -3,51 0 -3,1 0 -14,36 0 0 0 -0,28 0 0 0,03 -0,63 -0,62 0,302 0,4 1,25 0,36 501 0,4 0,4 0,287 0,33 91,01 39,02 38 38,01 36,55 37 0,302 0,4 1,25 0,36 501 0,4 0,4 0,287 0,33 91,01 39,02 38 38,01 36,55 37 537 566 27 2.063 8 5.489 30.000 442 274.369 13.756 19.652 56.197 5.266 15.266 21.000 162,17 226,40 33,75 742,68 4.008,00 2.195,60 12.000,00 126,85 90.541,77 10.015,47 7.668,21 21.354,86 2.001,61 5.579,72 7.770,00

NAFTA

ZLATO

P[ENICA

107,78 3,14

$ 0,10 %

1.609,30

$ 0,08 %

675,00 618,50

$ 0,37 %

PLIN
$ 0,85 %

SREBRO

KUKURUZ
$ 0,16 %

29.36

$ 1,09 %

18

SARAJEVSKA HRONIKA

subota, 24. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

NAHOREVSKA 5 Reagovanje inspektorice nakon {to je skinuta sa predmeta

SARAJEVO - JAHORINA Radnim danima po dva putnika

^eka se po~etak zimske sezone
Nismo svi u mogu}nosti da cijeli dan budemo na planini • Iz Londona na Jahorinu
Nakon skoro 20 godina, gradona~elnici Sarajeva i Isto~nog Sarajeva Alija Behmen i Vinko Radovanovi} 18. decembra pustili su u rad vanrednu autobusku liniju na relaciji Sarajevo - Jahorina. Penzionerka Subhija ovaj dan trebala je provesti sa drugaricama, ali kako one nisu do{le na vrijeme, ipak je odlu~ila da ne propusti vo`nju i ve} odavno isplaniran dan. - ^ekala sam drugarice, ali kada sam vidjela da ne dolaze, smo bili sigurni {ta nam se nudi, pa smo do{li provjeriti. Nije neko vrijeme, `i~ara ne radi, mo`da smo malo i uranili, kazali su Amra i Edin D`uheri}. Autobusi saobra}aju ~etiri puta dnevno tokom trajanja Sarajevo Holiday Marketa do 18. januara. Autobusi polaze sa Trga oslobo|enja - Alija Izetbegovi}, a cijena vo`nje iznosi pet maraka. - Ovdje radim, sada mi je lak{e do}i do posla. Smatram da je potrebno informisati gra|ane jer ka, {to je premalo. ^ekamo otvaranje sezone, mo`da tada putnika bude vi{e, naglasio je Loji}.

Lo{ red vo`nje
Uspostavljena autobuska linija Sarajevo - Jahorina, koja nije bila u funkciji od po~etka ratnih dejstava 1992 - 1995, trebala bi gostima na Jahorini olak{ati posjete Sarajevu, ali i omogu}iti gostima koji odsjedaju u Sarajevu da posjete planinu i u`ivaju u ovom prelijepom skijali{tu.

Krzovi} - Suboti}: Odluka na disciplinskoj komisiji

Ru{enje nije

prekinuto
Bez odgovora, predmet je 16. decembra izuzet iz moje nadle`nosti
Na{oj redakciji obratila se inspektorica Op}ine Centar Alma Krzovi} - Suboti}, reaguju}i na tekst o pokretanju disciplinskog postupka protiv nje. - Za inspekcijski predmet bespravne izgradnje u Ulici nahorevska 5 sam u potpunosti provela inspekcijski postupak, te 22. novembra pristupila prinudnom izvr{enju. Kada se pri ru{enju isprije~ila dodatna okolnost (parkirano teretno vozilo privatnog vlasni{tva), tra`ila sam od na~elnika Op}ine Centar D`evada Be}irevi}a da pismeno odgovori na moj prijedlog sa kojom od varijanti za nastavak ru{enja se sla`e. Jo{ 2. decembra pismeno sam nalo`ila vlasniku vozila da ga do 5. 12. izmjesti, {to on nije u~inio. Na~elnik je potom pismeno zatra`io od Centrotransa da dizalicom izmjesti vozilo, me|utim, firma je to zvani~nim dopisom odbila kao te hni~ki nei zvo dlji vo, na vo di Krzovi} - Suboti}. vr{enju slu`bene radnje". - Kada sam napomenula da u ~lanu 26. federalnog Zakona o inspekcijama stoji da “obavljanje stru~nih poslova za potrebe inspekcijskog nadzora koji zahtijevaju posebnu tehni~ku opremu i specijalizirane stru~njake, ili primjenu nau~nih metoda i postupaka, mo`e se povjeriti ovla{tenim institucijama koje obavljaju takve poslove, a o povjeravanju poslova iz stava 1. ovog ~lana odlu~uje direktor uprave za inspekcije” u ovom , slu~aju op}inski na~elnik, {to zna~i da sve {to je mimo samog ru{enja, dakle, gra|evinskog dijela posla za koji sam zadu`ena, mora pismeno on odobriti, nije mi odgovoreno, nego je predmet 16. de cem bra izu zet iz mo je na dle`nosti, isti~e Krzovi} - Suboti}, uz napomenu da ru{enje ni u jednom trenutku nije prekinuto.

Malo posjetilaca dolazilo na planinu radnim danima

Foto: D. TORCHE

odlu~ila sam se sama provesti na Jahorini. [etat }u planinom, u`ivati u zimskoj idili, odmoriti du{u i udahnuti svje` vazduh, prepri~ala nam je svoje planove Subhija.

Satnice linije

Polasci iz Sarajeva Polasci sa Jahorine

8.30 10

12 17

19 20

23 24

Malo uranili
Iako se zimska turisti~ka sezona otvara tek danas, bilo je turista koji su odmah po dolasku u Sarajevo odlu~ili navratiti na Jahorinu, kako bi u porodi~nom okru`enju proveli jedan dan. - Do{li smo iz Londona, ovo nam je prvi dan na planini. Ni-

Pravo `albe
Na~elnik Be}irevi} kratko nam je kazao kako inspektorica ima pravo `albe i da }e disciplinska komisija re}i svoje. Od zavr{etka projekta ru{enja bespravnog objekta u Nahorevskoj 5, Krzovi} Suboti} imala je vi{e od mjesec na raspolaganju, tokom kojeg nije sru{eno ni{ta, a ~ak nisu rije{eni ni sporni odnosi na pomenutom lokalitetu. J. M.

Pisano odobrenje
Od Tu`ila{tva i policije inspektorica ka`e da je 5. decembra zatra`ila da obezbijede pristup gradili{tu, a Tu`ila{tvo je 13. odgovorilo da "ne nalazi da su se u radnjama uposlenika pravnog lica BH Bau stekla obilje`ja krivi~nog djela spre~avanje slu`bene osobe u

ljudi, odnosno uposlenici na Jahorini, ne znaju za ovu liniju, isti~e Nikolina Materi}. Haris Loji}, turisti~ki vodi~, kazao nam je kako ima osje}aj da malo ljudi zna za ovu liniju. - Jutros iz Sarajeva nismo dovezli nikoga, a na povratku s Jahorine imali smo samo dva putni-

- Problem posjetiocima stvara i red vo`nje. Ipak, nismo svi u mogu}nosti da cijeli dan budemo na planini. Potrebno je malo regulisati vrijeme, jer je sada razmak izme|u polaska i dolaska dosta veliki, pojasnio je voza~ Igor Vi{njevac.
M. TATAREVI]

Uz novi put na Obho|i

Postavljeni betonski blokovi
Betonski blokovi ili tzv. gabioni postavljeni su uz tek izgra|eni put u starogradskom naselju Obho|a, a u sklopu ure|enja saobra}ajnice postavljena su i horizontalna znakovna upozorenja te odbojne ograde. Iz op}inske Slu`be za komunalne poslove i investicije su nam pojasnili da su betonski ga bi oni pos tav lje ni na pre dvi|enim mjestima, ~ime je izgra dnja pu ta od mos ta do d`amije okon~ana. Kompletna iz gra dnja sao bra}aj ni ce sa ure|enjem ko{tala je 220.500 KM, a izvo|a~ radova je bila firma Bosman iz Sarajeva.

Nova donacija za KCUS
U prostorijama KCUS-a ju~er je potpisan protokol o realizaciji granta Op}ine Centar te ugovor o donaciji potrebne opreme za efikasniji rad medicinskog oso blja. Vri je dnost do na ci ja iznosi 14.500 KM. Za potrebe Klinike za ortopediju i traumatologiju izdvojeno je 4.500 KM za nabavku aparata za dijagnostiku koljena - Artrometar KT - 1000, dok je za potrebe Klinike za o~ne bolesti nabavljeno pet ra~unara i pet printera u vrijednosti od 10.000 KM. Ge ne ral ni di re ktor Kli ni ke prof. dr. Faris Gavrankapetanovi} je istakao da je ovo peta donacija koju su dobili od Op}ine Cen tar to kom ove go di ne. Op}ina je tokom 2011. izdvojila 200.000 KM, dok je pro{le godine za spomenutu namjenu izdvojeno 260.000 maraka.

OSLOBO\ENJE subota, 24. decembar/prosinac 2011. Otvorena Aleja veterana na groblju u Vlakovu

SARAJEVSKA HRONIKA
DE@URNI TELEFON

19

276-982

VA@NIJI TELEFONI

Odata je po~ast svim borcima koji po~ivaju na Vlakovu

Dug dr`ave braniocima
Mjesto koje }e podsje}ati, obavezivati i ukazivati na vrijednosti historije i oslobodila~kog rata
Na gradskom groblju Vlakovo ju~er je sve~ano otvorena Aleja ve te ra na. Pro je kto va na je i ure|ena zbog potrebe ukopa preminulih pripadnika bora~ke populacije odbrambeno-oslobodila~kog rata 1992-1995, a rije~ je o pejza`noj cjelini od oko deset hiljada kvadrata, ure|enoj kao spo men-park. Pra vo na ukop u Aleji ostvaruju dobitnici ratnih priznanja i odlikovanja, organizatori otpora, veterani koji su u~estvovali u pripremama za odbranu i u odbrani BiH i ostali neprekidno u jedinicama oru`anih snaga do kraja rata ili su ranije demobilisani od nadle`nog vojnog organa. Predvi|ena su mjesta za ukop pripadnika bora~ke populacije svih religija, kao i ateista. Za realizaciju ovog projekta iz bud`eta KS-a u 2010. i 2011. godini izdvojeno je 1.835.000 maraka. - Ono {to `elim posebno istaknuti je da smo ~asno i dostojanstveno branili i odbranili BiH. Mi, pri pa dni ci Ar mi je RBiH, `elimo da po{teno izgra|ujemo BiH, `elimo dostojanstveno i ponosno da `ivimo, a onda kao ~asne patriote `elimo dostojanstveno i umrijeti kada do|e vrijeme za to. @elimo imati mjesto koje }e podsje}ati, obavezivati i ukazivati na vrijednosti historije i oslobodila~kog rata, istakao je ministar za bora~ka pitanja KS-a Ned`ad Ajnad`i}. Premijer Fikret Musi} izrazio je zadovoljstvo {to je jedan ovako veliki projekt priveden kraju, te naglasio kako je ovo samo mali dio zahvalnosti onima koji su dali svoj `ivot u odbrani BiH. Zijad Bradi}, predsjednik Saveza RVI-ja KS-a, dodao je kako je Bosna zemlja koja svojim braniocima vra}a dug. - Ova dr`ava nikada ne treba zaboraviti dug koji su ostavili stradali, ali pre`ivjeli borci i heroji ove zemlje. Ovo je lijep na~in da im se odu`i, ali smatram da se tim ljudima, prije nego {to do|u na ovo mjesto, treba osigurati posao i dostojanstven `ivot, naglasio je Enes Agi}, sin dobitnika najve}eg ratnog priznanja Zlatna policijska zna~ka. Nakon otvaranja Aleje, odata je po~ast svim pripadnicima bora~ke populacije sahranjenim na ovom groblju.
M. PAMUK

ILID@A Povodom vjerskih blagdana

Porodicama boraca po 100 KM
Povodomnastupaju}ihvjerskihblagdana u Op}iniIlid`a je uprili~en prijem za 42 porodicepoginulihboracakatoli~ke i pravoslavne vjeroispovijesti. Uru~uju}i ovim porodicama po 100 KM, na~elnik Senaid Memi} je naglasio da Op}ina ima velikuobavezupremanjima i da je ovaj skroman dar znak po{tovanja. - Svim gra|anima Ilid`e katoli~ke i pravoslavnevjeroispovijesti~estitampraznike i Novugodinu, sa `eljom da kroz zajedni~ko slavljenjepoka`emokoliko smo slo`ni i koliko smo isti, a time donesemo lijepetrenutkena{ojsvakodnevici, se mnoginalaze u vrlote{kojsituaciji. - Izgubila sam dva sina i mu`a. @ivimsama na Stupu od malepenzije i 80 KMinvalidnine. Te{ko je, a najgore je kad do|e jesen, pa moram kupiti drva. Zato mi ova pomo}dobro do|e, kazala je starica Janja Mi{i}. Jozo Stani} u proteklom ratuu borbama na Stupu je izgubio sina Ivicu. - Drago nam je {to su nas se sjetili u ovim danima blagdana i pokazali nam da cijene na{e pale sinove, kroz suze je kazao Stani}.
Z. T. Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dortmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, 14.30, 22.30, Vela Luka utorkom, srijedom, petkom i subotom u 11 sati, Pula ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, a petkom i subotom u 18 sati, Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 7.10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7.45 i 22.15 sati, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-

Tramvaji i nakon pono}ke
Iz Grasa obavje{tavaju korisnike javnog gradskog prevoza da }e, u povodu odr`avanja bo`i}ne pono}ke u Katedrali, u no}i 24. na 25. decembar, do}i do izmjena u odvijanju javnog gradskog prevoza. S ciljem obezbje|enja prevoza vjernika nakon pono}ke, polaskom sa tramvajske stanice Katedrala, tri tramvaja }e prevoziti putnike do Ilid`e, dok }e autobuska linija 31e Vije}nica - Dobrinja raditi produ`eno do dva sata.
Novi svaki dan u 11 sati, Ulcinj svaki dan u 19 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

bez izmi{ljanjanepotrebnihproblema. Ako smo zajedno i podr`avamojednidruge, svima}e bitilak{e i br`e}emorje{avatipote{ko}e, istakao je Memi}. Bila je ovo prilika da porodiceiznesusvojeprobleme i zatra`eve}upomo} i podr{ku, jer 12.45 i 18, Copenhagen 13.55 i 15.30, Be~ 14.05 i 21.40, Budimpe{ta 14.35, Zagreb 15.30, Zürich / Banja Luka 18.30, Beograd 21.40, Zagreb 22

PORODILI[TA

7 7

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37., Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30)

Odlasci:
Beograd 6.20, Zagreb 6.30 i 16, Be~ 7.25, Copenhagen 8 i 8.35, Banja Luka / Zürich 12, Minhen 13.05, Köln 13.25 i 18.40, Be~ 14.55, Budimpe{ta 15.05, Istanbul 18

Dolasci u Sarajevo iz:

Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45., Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam ~etvrtkom u 16 sati, Amsterdam iz Mostara utorkom u 8 sati, Amsterdam-via Biha} subotom u 8 sati, Amsterdam - preko Ora{ja srijedom i subotom u 8 sati, Amsterdam preko Bosanskog Broda utorkom u 8 sati, Den

AVIONI Dolasci:
Istanbul 8.50, Minhen 12.30, Köln

i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan osim subotom i nedjeljom u 15.30, Visoko svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 10.45, 12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko svaki dan osim subote u 8. 5, 8.45, 1 13.45, 15. 5 i 16.30 sati, Kakanjsvaki dan osimne1 djelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Kakanjsvaki dan osimsubote, nedjelje i praznika u 13.45 i 16.30 sati, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenicaponedjeljkom, utorkom, srijedom,~etvrtkomipetkomu7 9.30,1 13.30, .30, 1.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osimsubotom, nedjeljom i praznikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

20

KULTURA

subota, 24. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

Na ceremoniji Prince Claus Awards

Ars Aevi u fokusu
Izvr{na direktorica Ars Aevija Amila Ramovi} na dvoru holandske kraljice Beatrix II promovirala ~injenicu da je Ars Aevi dobitnik presti`nog internacionalnog priznanja 2007. godine
Na poziv Prince Claus Funda, izvr{na direktorica Ars Aevija Amila Ramovi} u~estvovala je na ceremoniji Prince Claus Awards u Kraljevskoj palati u Amsterdamu, promoviraju}i jo{ jednom ~injenicu da je Ars Aevi dobitnik ovog presti`nog internacionalnog priznanja 2007. godine. Holandska kraljica Beatrix II i ~lanovi holandske kraljevske porodice, princ Willem Alexander i princeza Maxima, princ Friso i princeza Mabel, princ Constantijn i princeza Laurentien, prisustvovali su dodjeli Prince Claus Awardsa u kraljevskoj palati na centralnom amstradamskom trgu Dam. Prince Claus Awards, utemeljene sa istoimenim fondom, a u
Amila Ramovi} sa princezom Mabel

Ovogodi{nja ceremonija imala je posebno sve~ani karakter - proslavljeno je 15 godina od osnivanja Fonda

~ast kra lji~inog pre mi nu log mu`a Princa Clausa, najpresti`nija je holandska nagrada za ostvarenja na polju kulture i dru{tvenog razvoja i dodjeljuje se laureatima iz svih dijelova svijeta. Jedini dobitnik sa prostora ju`ne Evrope je Ars Aevi (2007) za “jedinstvene rezultate u polju stvaranja internacionalnih mre`a u kulturi i promoviranja kulture kao sna`nog instrumenta dru{tvenog razvoja“. Ovogodi{nja ceremonija imala je posebno sve~ani karakter, jer je njome proslavljeno 15 godina od osnivanja Fonda. Tim povodom u Amsterdam je pozvano preko 200 presti`nih gostiju, kulturnih radnika iz naj{irih internacionalnih prostora, koji su pri-

sustvovali dodjeli nagrada i prate}im radnim susretima. Pored njih, ceremoniji je prisustvovalo jo{ 300 odabranih zvanica iz javnog `ivota Holandije. U ovoj prilici sarajevskom muzeju Ars Aevi iskazano je visoko priznanje jer je program zapo~eo javnim intervjuom sa Amilom Ramovi}, koji je vodila Ghida Al Fahkry Khane, voditeljica i urednica AlJazeera English (koja je kao medijska ku}a dobila nagradu Prince Claus 2001. godine). Postavljanje Ars Aevija u fokus ovako zna~ajnog internacionalnog doga|aja je ponovna afirmacija Ars Aevija, ali i ukupne bosanskohercegova~ke umjetni~ke scene i Sarajeva kao multikulturalne prijestolnice. K. R

Narodno pozori{te Tuzla

U Galeriji “Roman Petrovi}“

Mali format 2011.
Svi ~lanovi ULUBiH-a sa zadovoljstvom u~estvuju na ovoj izlo`bi, prila`u}i radove visoke kvalitete {to je ~ini posebnom u odnosu na ostale likovne sadr`aje u BiH
Svoju tradicionalnu selektivnu izlo`bu “Mali format“ i ove godine prire|uje Udru`enje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine. Otvaranje izlo`be zakazano je za 27. decembar u 19 sati, u Galeriji “Roman Petrovi}“ u Sarajevu. Pored likovnih kvaliteta i velike medijske pa`nje koju u`iva, ova izlo`ba u svojoj strukturi i propozicijama njeguje poseban kvalitet snala`enja i izra`avanja u malom formatu. Svi ~lanovi Udru`enja sa velikim zadovoljstvom u~estvuju na ovoj izlo`bi, prila`u}i radove visoke kvalitete {to je ~ini posebnom u odnosu na ostale likovne sadr`aje u BiH. - Propozicije izlo`be nala`u da format prilo`enih radova ne mo`e da bude ve}i od 30 puta 30 centimetara, tako da pored posebnog

Sestra Ma{a i Ver{inin

“Tri sestre“ u re`iji Admira Glamo~aka
Na sceni tuzlanskog Narodnog pozori{ta preksino} je premijerno izvedena predstava “Tri sestre“, ra|ena po tekstu Antona Pavlovi~a ^ehova, a u re`iji Admira Glamo~aka. - Vi{e od mjesec radili smo dobro i naporno, a {ta smo uradili, to }e se vidjeti na premijeri. Bilo mi je zadovoljstvo raditi sa ljudima koji su mladi, `eljni rada, a koji su se uhvatili uko{tac s te{kim literarnim predlo{kom, koji se odnosi kako na vrijeme kada je nastajao, tako i na ovo sada, kazao je uo~i premijere Admir Glamo~ak, isti~u}i da }e boravak u Tuzli pamtiti po radu sa mladim, kreativnim i darovitim glumcima. - Omogu}ili smo onima koji }e gledati predstavu da sebi postave neka pitanja, ona o su{tinskim stvarima koja postavlja sebi ~ovjek koji iole misli, kazao je Glamo~ak. U predstavi igraju glumci: Dalibor Brki}, Elvira Aljuki}, Ivana Soldar, Ivana Perkuni}, Elvis Jahi}, Sini{a Udov~i}, Nedim Malko~evi}, Adnan Omerovi}, Edis @ili} i Nikolina Ba{karad.
A. [e.

Velika zainteresiranost publike za male i izra`ajne autorske forme

{armakojegmo`eponuditiovakva mala i izra`ajna autorska forma, imamo i vrlo mobilnu postavku koju je mogu}e predstaviti u razli~itim izlaga~kim prostorima. Tako je postavka pro{logodi{nje izlo`be “Mali format“, pored Sarajeva, predstavljena u Visokom, Zenici, Te{nju, Beogradu i Tetovu, rekao je Admir Mujki}, predsjednik ULUBiH-a, podsje}aju}i da je pro{logodi{nji dobitnik nagrade “Roman Petrovi}“, koja se dodjeljuje na ovoj izlo`bi bio je profesor Halil Tikve{a. U ovogodi{njoj postavci }e se predstaviti devedesetak autora, ~lanova ULUBiH-a. Na ceremoniji otvaranja izlo`be, za najbolje likovno ostvarenje, bit }e uru~ena nagrada “Roman Petrovi}“, koja nosi ime po jednom od

Pro{logodi{nji dobitnik nagrade Halil Tikve{a

osniva~a ULUBiH-a i njihovom prvom predsjedniku. Pored plakete, dobitnik nagrade }e imati mogu}nost da u sljede}oj godini u prostoru galerije “Roman Petrovi}“ priredi svoju samostalnu izlo`bu koju producira ULUBiH, a u vrijednosti od 3.000 Mr. S. maraka.

OSLOBO\ENJE subota, 24. decembar/prosinac 2011.

KULTURA

21

Ve~eras se zavr{ava 7. zimski salon knjige

Knjiga cijenjena i tra`ena
Sajmovi su prilika da se po pristupa~nijim cijenama priskrbe izdanja bh. izdava~kih ku}a, ali i enciklopedijska izdanja, atlasi, literatura iz povijesti umjetnosti, arhitekture, filmske umjetnosti...
Ako je prvih dana, a iskustvo govori da je prete`no tako, uobi~ajeno da se na sajmovima knjiga pregleda izdava~ka produkcija i ponuda, zabilje`e naslovi i usporede cijene, naredni dani posve}eni su tome da se do odabranih naslova i do|e. Takvo {to se de{ava i na 7. zimskom salonu knjige, koji je prilika da se po povoljnijim cijenama u odnosu na one u knji`arama do|e do odre|enih, tra`enih djela. Posjetiteljima je za takvo {to preostao jo{ ovaj dan, jer se u 19 sati vrata Gradske galerije Collegium Artisticum za Salon zatvaraju. Za ovaj posljednji dan, neki od izdava~a najavljuju i dodatne popuste.

Stru~na literatura
Kad je rije~ o stru~noj literaturi, recimo, iz oblasti medicinskih znanosti, “Medicinska fiziologija“ Guytona i Halla mo`e se nabaviti po cijeni od 150 KM, “Harissonova na~ela interne medicine“ za 200 KM, “Histolo{ki atlas“ za 25 KM. Na nekim {tandovima izlaga~i nude stru~nu literaturu nakladnika iz susjednih zemalja (informatika, psihologija, matematika, fizika, gra|evina, elektrote-

BH IZDAVA^I Izdanja bh. izdava~kih ku}a, kao i doma}ih autora su i cijenjena i tra`ena o ~emu govori i slijede}e: na {tandu IK Tugra najtra`eniji su romani “Pjesme divljih ptica“ i “Jevrejsko groblje“ Enesa Kari}a, zatim slijedi “Kur’an sinteza estetskog i matemati~kog“ autora Esada Durakovi}a i Lutve Kuri}a...
Iskazano zanimanje na svakom koraku
Foto: An. [IMI]

hnika, arhitektura, ma{instvo, pravo, rje~nici op}i, stru~ni) s popustima od 20 posto, a ukoliko ra~un prema{uje 100-150 KM, kupac dobija jo{ i poseban popust od 5 do 10 posto. Sajmovi su prilika da se po pristupa~nijim cijenama priskrbe i enciklopedijska izdanja, atlasi, literatura iz povijesti umjetnosti, arhitekture, filmske umjetnosti... Tako }e se pa`ljivim obila`enjem {tandova mo}i prona}i i Jonsonova “Istorija umetnosti“ (antikvarno izdanje) za 90 KM, a drugo dopunjeno novo izdanje staje 200 KM, dok je “Istorija moderne umetnosti“ H. H. Arnasona 168 KM. Izdanja bh. izdava~kih ku}a, kao i doma}ih autora su i cijenjena i tra`ena o ~emu govori i slijede}e: na {tandu IK Tu-

gra najtra`eniji su romani “Pjesme divljih ptica“ i “Jevrejsko groblje“ Enesa Kari}a, zatim slijedi “Kur’an sinteza estetskog i matemati~kog“ autora Esada Durakovi}a i Lutve Kuri}a... IK Bosanska rije~ Sarajevo nudi lektiru po cijenama ni`im od 25 do 30 posto.

I prigodni pokloni
Izdanje “Bosanskog kuhara“ IK “Sejtarija“ na engleskom jeziku je prodato, a na bosanskom je dostupno za 86 KM. Ova izdava~ka ku}a pripremila je i prigodne poklone u vidu odabranih knji`nih naslova, kao i slikovnice (dostupne su po cijeni i od 2 KM) po vrlo povoljnim cijenama, a tu su i ostala njihova izdanja. Naklada Zoro Sarajevo bilje`i potra`nju

“Pra{kog groblja“ Umberta Eka (16 KM), eseja “Druge boje“ Orhana Pamuka (18 KM), a me|u posjetiteljima vlada interes i za knjigom “[apta~ psima“ Cesara Millana (9 KM). “Ranjeni grad“ Miroslava Prstojevi}a na {tandu VBZ Sarajevo je 20 KM (ina~e je cijena bila 127 KM), a veliki su popusti i na druga izdanja. I ostale bh. izdava~ke ku}e nude po pristupa~nim cijenama svoja izdanja. Na Buybookovu {tandu dominiraju najnovija izdanja djela objavljenih uo~i po~etka sajmova knjiga Interliber u Zagrebu i 7. zimskog salona knjige, pa posjetitelji mogu nabaviti njihov izdava~ki ponos roman “2666“ ^ileanca Roberta Bolanja, “Keltov san” M. V. Ljose, a i nedavno objavljeni ro-

man “Knjiga o Uni” bh. knji`evnika Faruka [ehi}a, “Sloboda“ J. Franzena itd, a cijene su s popustima od 12 do 20 KM, s tim {to se mogu prona}i i drugi naslovi po ni`im cijenama od navedenih. I na {tandu organizatora Zimskog salona knjige TKD “[ahinpa{i}“ njihova se izdanja mogu nabaviti po cijenama ni`im za 35 posto, dok se ostala izdanja nude po cijenama ni`im za 25 posto. Vrijedno izdanje “Islamska umjetnost“ Lucaea Mozzatia sada je dostupno za 74 KM. Kako je bilo i za o~ekivati, najtra`eniji su naslovi Nure Bazdulj - Hubijar. Tako|er, na njihovu {tandu je bogata i ponuda literature za djecu, ali i one iz arhitekture, filmske umjetnosti, rje~nici etc.
An. [IMI]

Prvi put

NOVO! JEDAN DRUGA^IJI PRISTUP ETICI POSTUPAKA
Sini{a Mati}: Problemofil - Mikroeti~ki povremenik (120 str. 16,5 x 23 cm; 12 KM, knji`are [ahinpa{i}, Buybook) Kroz ~etiri „pripovjedna istra`ivanja“, ili „istra`iva~ke pri~e“ iz `ivota Eticia Problemofila, autor, po struci profesor filozofije i sociologije, predstavlja mikroetiku kao posebnu vrstu eti~ke problematizacije ljudskih postupaka. Mikroeti~kom analizom slu~aja i sudionika raste va`nost sve ve}eg broja pojedina~nih ~initelja, koje slu`beni moral ~esto unaprijed isklju~uje. Utoliko je knjiga, pisana bez ijednog stru~nog izraza i ilustrirana izvornim apstraktnim grafikama, izazovna svima koji su skloni uobi~ajena opravdavanja postupaka preispitivati i preko granica mogu}nosti nala`enja kona~nih odgovora.

]orkan u Mostaru
Monodrama “]orkan“, autorski projekat Harisa Burine, ra|ena u produkciji Bosanskog narodnog pozori{ta Zenica bit }e prvi put izvedena pred mostarskom publikom. Bit }e to ve~eras, u Narodnom pozori{tu, u 20 sati. Ujedno je to posljednja izvedba “]orkana“ u 2011. godini, za kojeg, kako na mati~noj sceni, tako i na gostovanjima, uvijek vlada veliko interesovanje.

Autorski projekat Harisa Burine

22

SCENA U zemlji krvi i meda
Debitantski film Angeline Jolie pokazuje za{to je ona, ipak, samo debitant

subota, 24. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

NOVI BROJ

Ljubav, ipak, ne mo`e sve

KOMORATI s gorkim okusom obilje`avaju svoj dan Nema crnog zlata bez boljih plata: rudarima 950, a “elektri~arima” 1.500 maraka mjese~no! Faruk Be{li}, Sindikat srednjeg obrazovanja Kantona Sarajevo U^ENICI NAPADAJU NASTAVNIKE, a djeci politi~ara koju dovozi slu`beni auto, niko ne smije ni rije~i Zavr{ena rotacija direktora u federalnim zatvorima Romeo Zelenika postao {ef i sarajevskog KPZ-a?! Ko pjeva, zlo ne misli, a ko misli, nije mu do pjesme Sveti Pantelejmon Mi}e Mi}i}a Od 15. januara Had`ifejzovi} na svojoj televiziji ZVIJEZDA NEDJELJE Suzana Stambol Da ne bi zarazile ljude i doma}e `ivotinje Lisice vakciniraju iz aviona! Kra|a arheolo{kog blaga BiH Medvjeda iznijeli kroz zaklju~ana vrata Orlova~e i prodali u inozemstvu

Nije jednostavno snimiti film, to je prvo {to }e vam svaki filma{ re}i. U su{tini, kada plan za snimanje nekog filma za`ivi, uvijek se pojavi mnogo vi{e razloga koji govore u prilog odustajanju od projekta. Slavna holivudska glumica, biv{a supruga Billya Boba Thorntona i sada{nja dru`ica Brada Pitta, Angelina Jolie, imala je napretek razloga za neula`enje u projekat koji treba da, u dugometra`noj igranoj formi filmskog jezika, ispri~a istinu o agresiji na BiH i zlo~inima koji su se ovdje de{avali prije petnaest godina. Od uobi~ajene te`ine koju nosi jedan ratni film i optere}enja objektivno{}u, pa sve do nerazumljivih zabrana.

Tegobna pri~a
Me|utim, Jolie nije ustuknula, i nakonnekolikoposjetaBosni i Hercegovini kao ambasadorica UNHCR-a, prilikom kojih je slu{ala dirljive pri~e o brutalnosti zlo~ina, prvenstveno nad `enama, odlu~ila je napisati predlo`ak za film koji je za temu upravo imao te zlo~ine. I zbog klasi~nog `enskog senzibiliteta, u sve to je umetnulai ljubavnu romansu. Gdje ve} dolazimo do prvih problema koje nosi njen debitantski film, "U zemlji krvi i meda". Vrlo tegobna pri~a, iz vi{e uglova, govori o Ajli (Zana Marjanovi}) i Danijelu (Goran Kosti}), zaljubljenom paru ~iju romansu prekida rat. Kada srpska vojska po~ne provoditi svoje "uzvi{ene" ciljeve, Ajla zavr{i u koncentracionom logoru, dok njena sestra Lejla (Vanesa Glo|o) biva istje ra na iz svog sta na u je ku etni~kog ~i{}enja jednog od sarajevskih naselja. Ajla u logoru nailazi na ~ovjeka kojem je srce dala samo prije nekoliko mjeseci, i koji se stavlja u njenu za{ti-

tu. Lejla, s druge strane, prolazi pravu golgotu. Sve {to nadaljeslijedi je, na`alost samog filma, veoma te`ak "elaborat" temeo ljubaviizme|udvije, po svim~injenicama, nespojiveosobe - dvije razli~ite nacije, vjere, zara}ene strane, i naposljetku, vrlo ru`nog spleta okolnosti. Koliko su zaista ru`ne, ilustruje ~injenica da se gledalac, dok gleda scene seksa izme|udvojeglavnihlikova u logoru (ne silovanja!), osje}a mu~no. Ina~e, takvih scena ima, i to mnogo vi{e nego {to je to za o~ekivati u filmu koji prikazuje i scene silovanja te masovnog ubijanja. Osnovna ideja Angeline Jolie, odnosno njena hrabrost da se odmah na po~etkusvojerediteljskekarijereuhvatiuko{tacsa ovakoturobnom temom, zaslu`uje po{tovanje. Njena objektivnost (koja }e,

naravno, za neke biti i ~ista subjektivnost!) i nesputanost u prikazivanjuzlo~ina na velikomplatnu,ne iziskujeposebankomentar(Jolie ide ~ak i do te mjere da se ne libi osuditi me|unarodnu zajednicu za ignorisanje tih istih zlo~ina).

Vi{e grudi no granata
Ali, njenazamisao da samanapi{escenario je ve} jednadrugapri~a, koja, opet,na `alostsamogfilma, ne budi poriv za pohvalama. Njena pri~a ima nekihozbiljnihproblema, koji film ~ine gorkim za gledanje, a radnjumrsi do mjeregdje se neki od vrlo bitnih likova ne pojavljuju na ekranu i po 45 minuta. Upitate se da li ih je Joliezaboravila, u stalnomfokusu na taj, budimo iskreni do kraja, jadni ljubavni ep u poku{aju, osu|en na skon~avanje u najte`im mukama, prije no je i po~eo.

Gledano iz drugog ugla, sre}a je pa je Jolie pred sobom imala tako kvalitetnu gluma~ku ekipu, koja je i od siroma{nog materijala izvla~ila najvi{e {to je mogla. Bez daljnjeg, korak ispred svih je Rade [erbed`ija, koji je samo u jednom monologu pokazao za{to je to tako. Oplemenio je ~itav film svojom pojavom, i mo`da ponudio ostvarenje koje se mo`e svrstati u sami vrh njegovih gluma~kih doma{aja. Centralni gluma~ki par Marjanovi} - Kosti} iskazuje o~it talenat, ali oni su kroz ~itav film jednostavno zarobljenici scenarija, koji im ne dozvoljava slobodu vlastite improvizacije, {to bi njihovim likovima udahnulo dodatnu `ivotnost. Ono {to je tra`eno od njih, oni su odli~noiznijeli. PosebnoMarjanovi}eva, kojazaslu`ujepo{tovanjevi{e svih nas, jer ju je Jolie gurnula u potpuno nepotrebno ogoljavanje pred kamerama. Koliko je to u nekimtrenucimaapsurdno, upitate se da li u jednom ratnom filmu zaista treba biti vi{e `enskih grudi no granata? Nisad SELIMOVI]

NAKON SEDAM GODINA

Dino Merlin u zagreba~koj Areni
Jedna od najve}ih regionalnih zvijezda, kantautor i poznati bh. pjeva~ Dino Merlin napunio je zagreba~ku Arenu i hrvatskoj publici pripremio nezaboravnu ve~er. Nakon sedam godina, ponovno je do{ao u Hrvatsku, a koncert je o~ito bio vi{e nego dugo o~ekivan, budu}i da je Arena bila dupke puna. Bio je to koncert koji je u Zagreb donio da{ak Sarajeva i puno dobre muzike. Obo`avatelji su sa Merlinom pjevali ne{to vi{e od dva sata, a nakon toga ~ekali na njegovu fotografiju i autogram. Koncert je otvorio novim hitom "Ispo~etka", a nasta-

NAJVE]A NOVINA U BiH

vio provode}i publiku kroz svoje brojne starije i novije hitove. Uz njegovu energiju i harizmu na pozornici, jasno je za{to je na sceni ve} 27 godina. Tokom izvedbe hita "Godinama" na pozornici mu se pridru`ila i Ivana Banfi}. Nakon koncerta Merlin je rekao da je "uzbu|en i sretan {to sam napokon odr`ao koncert u najljep{oj, ali i najve}oj dvorani u Hrvatskoj": - Publika je sa mnompodijelilamojenajve}e hitove. Donio sam najbolji dio sebe, a to su moje pjesme.

24 Pogledi

24. decembar/prosinac 2011.

Zlo~ini po~inj

DOGA\AJ NEDJELJE: Hap{enje Monike Ili} - Simonovi}

rukom
Monika Ili} - Simonovi}, Azra Ba{i}, Rasema Handanovi} Zolja, Indira Vrbanjac - Kameri}, Dragana \eri} - Cerovi}... samo su neke od `ena ~ije su u~e{}e u ratnim zlo~inima ispitivale pravosudne institucije BiH

M

onika Ili} - Simonovi}, o kojoj nekada{nji zato~enici logora Luka u Br~kom govore kao izuzetno okrutnoj `eni, druga je osumnji~ena `ena za ratne zlo~ine u BiH koja je izvedena pred lice pravde. Ili} - Simonovi} je, podsje}amo, ove sedmice uhap{ena u Prijedoru, nakon {to je godinama, `ive}i u Srbiji i BiH pod la`nim imenom, bje`ala pred pravosudnim organima na{e zemlje. Monika Ili} - Simonovi} je, tvrde svjedoci, iako joj je 1992. bilo tek 16 godina, veoma okrutno postupa-

la sa zato~enicima logora Luka, ~iji su visoki du`nosnici bili njezin brat Konstantin Simonovi} i ljubavnik Goran Jelisi} Adolf.

Seksualno zlostavljanje
Nakon hap{enja Monike Ili} - Simonovi} u `i`u javnosti ponovno su dospjeli iskazi svjedoka o brutalnim zlo~inima po~injenim `enskom rukom. Pravosudni organi u BiH zbog ratnih zlo~ina vode istrage o 30-ak `ena. Prva `ena u BiH koja je izvedena pred sud zbog ~injenja ratnih zlo~ina bila je Albina Terzi}, zva-

na Nina. Sudski proces protiv Terzi}eve po~eo je u oktobru ove godine. Terzi} je nekada{nja pripadnica vojne policije Hrvatskog vije}a obrane, a Tu`ila{tvo Bosne i Hercegovine je tereti za ne~ovje~no postupanje prema civilima srpske nacionalnosti u logorima u Od`aku. Tokom proteklih nekoliko mjeseci, koliko su|enje Terzi}evoj traje, nekada{nji zato~enici logora u osnovnoj {koli i Strolitu u Od`aku su pred Sudom Bosne i Hercegovine iznijeli svjedo~enja od kojih se ledi krv u `ilama.

Priznanje bez kajanja

- Nina je birala ko }e biti pretu~en, maltretiran i zlostavljan. Jedan dan bio je na mene red. Odvela me je u u~ionicu na spratu, u kojoj se, sa tri vojnika, nalazila moja kom{inica S. S, za koju su svi u selu znali da je oboljela osoba, sa psihi~kim problemima. Kad sam u{ao u sobu, S. je bila gola. Od svega {to sam pre`ivio, to mi je i dalje najte`i trenutak u `ivotu. Nina je vikala “hajde, Srbine, {ta je? Sad ti tvoja ne odgovara?” Kle. knuo sam i po~eo da radim to {to su od mene tra`ili. [ta sam mo-

gao?, iskaz je za{ti}enog svjedoka AB2, koji je zabilje`io BIRN. On je dalje naveo kako je Terzi} nakon toga {amarima primoravala S. da izvr{ava njene naredbe. Iako rje|i, ratni zlo~ini koje su ~inile pripadnice nje`nijeg spola, ~esto su okrutniji i te`i od zlo~ina koje su ~inili mu{karci. Uskoro bi pravosudnim organima na{e zemlje trebala biti dostupna jo{ jedna osumnji~ena ratna zlo~inka. Rasema Handanovi}, zvana Zolja. O~ekuje se da }e Handanovi}, uhap{ena u Sjedi-

Za sada, jedina `ena osu|ena za ratne zlo~ine u Bosni i Hercegovini je biv{a predsjednica Republike Srpske Biljana Plav{i}. Plav{i}eva je pred Ha{kim tribunalom priznala krivicu, pa je osu|ena na zatvorsku kaznu od jedanaest godina zbog ratnih i zlo~ina protiv ~ovje~nosti, te kr{enja pravila i obi~aja ratovanja, sa koje je prijevremeno pu{tena na slobodu. Nakon {to je objavljena njezina knjiga “Svedo~im“, bilo je jasno da se Plav{i} nije pokajala za svoja nedjela. Sigurno da nema gra|anina Bosne i Hercegovine koji je zaboravio njezine mnogobrojne hu{ka~ke izjave. Jednu od njih dala je netom nekon masakra civila u Bijeljini, koji su po~inili @eljko Ra`natovi} Arkan i njegove snage. “Kada sam vidjela {ta je Arkan napravio u Bijeljini, zamislila sam da su sve njegove akcije takve. Rekla sam – ovo je srpski heroj. On je pravi Srbin, to je vrsta ~ovjeka kakvog trebamo“ rije~i su , kojim je bliska saradnica Radovana Karad`i}a Arkanu srda~no ~estitala na “akciji“ u Bijeljini.

Monika Ili} - Simonovi}

OKRUTNA Svjedoci doga|aja u selu Trusina tvrde da je Handanovi}eva bila posebno okrutna. Navodno je ubila jednu `enu i stariji bra~ni par

24. decembar/prosinac 2011.

Pogledi 25

jeni `enskom
Zlo~inke u knjizi
Pro{le je godine objavljena knjiga Almire Krupi}, pod nazivom “@ene ratni zlo~inci“ nastala kao ma, gistarski rad na Fakultetu politi~kih nauka u Sarajevu. - Knjiga istra`uje temu koja sa svih aspekata promatranja, izu~avanja i kritiziranja predstavlja novinu u na{oj sferi djelovanja i istra`ivanja. Kako i sama autorica u uvodnome dijelu rada konstatira, kroz historiju izvr{avanja zlo~ina jako se malo pozornosti pridavalo ulozi `ene u zlo~ina~kim procesima. Rad na studiozan i sistemati~an na~in prikazuje odgovornost `ena u zlo~inima protiv ~ovje~nosti i me|unarodnog prava tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, bilo da se radi o inicijatorima, naredbodavcima ili izravnim izvr{iteljima zlo~ina, navodi se u rezimeu knjige “@ene ratni zlo~inci“.

Albina Terzi}

njenim Ameri~kim Dr`avama zajedno sa Edinom D`ekom, uskoro biti isporu~ena Bosni i Hercegovini. I Handanovi} i D`eko uhap{eni su zbog sumnje da su kao pripadnici odreda “Zulfikar“ ~inili ratne zlo~ine u selu Trusina, a on je prije nekoliko dana isporu~en u Tu`ila{tvo BiH. Svjedoci doga|aja u selu Trusina tvrde da je Handanovi}eva bila posebno okrutna. Navodno je ubila jednu `enu i stariji bra~ni par, te u~estvovala u strelja~kom vodu koji je pogubio zarobljene hrvatske vojnike i civile u selu Trusina, a nakon strijeljanja polumrtvima pucala u glavu. U Sjedinjenim Ame ri~kim Dr`avama uhap{ena je jo{ jedna dr`avljanka Bosne i Hercegovine, osumnji~ena za ratne zlo~ine. Azra Ba{i}, s nadimkom Azra dva no`a, susjedima u Kentuckyu bila je poznata kao Isabelle Ba{i}, `ena koja je pekla ukusne torte. Azru dva no`a, pripadnicu HVa, dobro pamte zato~enici u Domu JNA u Derventi, u kojem je, prema slu`benim podacima tamo{njeg udru`enja, bilo pritvoreno oko 150 civila srpske nacionalnosti. Zabilje`en je iskaz jednog od pritvorenika u Domu JNA, Mileta Kuzmanovi}a, kojem je Ba{i} ostala u posebnom sje}anju jer je bila `ena koja ga je tukla. I Dragan Kova~evi} se sje}a postupaka Azre Ba{i}, za koju tvrdi da je u aprilu

1992. ubila civila Blagoja \ura{a, nakon {to su ga pretukli drugi vojnici. \ura{ je, prema navodima Kova~evi}a, pretu~en le`ao na podu Doma JNA u Derventi, a Ba{i} mu je zabola no` u vrat.

No` u stomak
Pravosudni organi su zbog ratnih zlo~ina istra`ivali i Indiru Vrbanjac - Kameri}, jednu od

upravnica `enskog logora na stadionu Polet u Bosanskom Brodu. Optu`nicu protiv nje podignulo je Tu`ila{tvo u Doboju, no predmet je kasnije proslije|en dr`avnom Tu`ila{tvu. Vrbanjac - Kameri} se sumnji~i da je odvodila `ene na prvu borbenu liniju, gdje su ih vojnici silovali. Jedna je svjedokinja ispri~ala kako je 1993. u logoru u Bosanskom Brodu bila zatvorena

OD@AK Ter zi} je nekada{nja pripadnica vojne policije Hrvat skog vije}a odbrane, a Tu`ila{tvo BiH je tereti za ne~ovje~no postupanje prema civilima srpske nacionalnosti u logorima u Od`aku

Monika Ili} - Simonovi}

skupa sa sedmogodi{njom k}erkom. Svjedokinja je tada bila trudna, a Vrbanjac - Kameri} ju je, navodno, ubola u stomak no`em. Po~etkom pro{le godine udru`enja `rtava protestovala su zbog imenovanja Dragane \eri} - Cerovi} na mjesto sutkinje u Velikoj Kladu{i, optu`uju}i je za zlo~ine po~injene nad civilima u Vi{egradu. U to je vrijeme predsjednica Udru`enja @ena `rtva rata izjavila kako su joj dobro poznata nedjela \eri} - Cerovi}: - Dobro pamte i ostale kom{ije i cijela zgrada Terpentina u kojoj je radila. Rekla mi je “zapamtit }e{ ko su Srbi“ rekla je Hase~i}. , Prijava protiv \eri} - Cerovi} poslana je Uredu disciplinskog tu`ioca. Ured je poslije saop{tio kako je utvrdio kako su navodi da je \eri} - Ce ro vi} dos ta vi la “la`ne, nepotpune ili obmanjive informacije” kada se prijavljivala na poziciju sutkinje neosnovani. Me|utim, UDT je saop}io da njegova nadle`nost ne obuhvata krivi~ne istrage. A \eri} - Cerovi} i danas je anga`ovana u pravosu|u. - Podsje}amo da nadle`nost Ureda disciplinskog tu`ioca ne obuhvata krivi~ne istrage s obzirom na to da ih provode zakonima odre|ene pravosudne institucije, odnosno nadle`na tu`ila{tva, obja{njenje je Ureda disciplinskog tu`ioca.
Jasna Fetahovi}

26 Pogledi

24. decembar/prosinac 2011.

Hrvatske str
zaboravile da
Razgovarala: Gordana Katana

Banjalu~ki biskup Franjo Komaric

U razgovoru za Oslobo|enje, banjalu~ki biskup Franjo Komarica gov hrvatskih politi~ara, neravnopravnosti pred vlastima i te`nji da pomog
Kraj godine vrijeme je podvla~enja crte. Da li ste zadovoljni kada je u pitanju rje{avanje problema vezanih za vra}anjecrkveneimovine, odnosaktuelne vlastipremaKatoli~kojcrkvi, pomo} u obnovi u ratuporu{enihsakralnihobjekata, sufinansiranje Katoli~kog {kolskog centra? - Zahvaljujem Bogu za sve njegove darove protekloga vremena. I u ovoj godini moglo se do`ivjeti i radosnih trenutaka i u ovoj sredini. Nije ni izdaleka ispunjeno sve ono {to se o~ekivalo na po~etku godine. Kada ka`ete Katoli~ka crkva, moram vas malo ispraviti. Katoli~ka crkva nisu ni biskup ni sve}enici, pogotovo ne crkvene zgrade. Sve to jeste sastavni dio jedne zajednice, ali Katoli~ka crkva jesu njeni vjernici. Na`alost, vjernika ima vrlo malo, jedva 5 posto predratnoga broja. Unato~ svim obe}anjima, svim potra`ivanja i svim deklaracija, ni ove se godine nije dogodio neki znatniji pomak prema boljemu kada je u pitanju po`eljni, potrebiti i obe}avani povratak, odnosno mogu}i ostanak, ljudi u svoje domove. Dogodilo se da je na nekim mjestima do{lo do nekih malih pomaka, da se napravio koji put, ali ima jo{ mnogo puteva koji su zarasli. Ljudi ne mogu do}i do svojih ku}a. Ima jo{ puno mjesta i puno sredina gdje su se ljudi `eljeli vratiti. Tra`ili smo pomo} od op{tinske i entitetske vlasti, ali Ministarstvo za izbjeglalicaizdvojilo je vrlo malo para za povratak u bud`etu tako da se nije puno moglo pomo}i. ^ini mi se da je i savezna vlada, da se tako izrazim, samo djelomi~no ne{to malo pomagala.

?

ti roblje, niti `ele biti ljudi drugoga reda, niti`ele`ivjetiovdje u neizvjesnosti. Ima jo{ puno predrasuda oko tih ljudi, ima i onih koji se pla{e. Oni su ponijeli ratne strahote. Jedini koji ih poku{avaju uvjeriti da nije tako su sve}enici, ali gdje su nam politi~ari? Kada su se politi~ari na{li me|u tim ljudima da im objasne. Evo, hvala Bogu, nije vi{e rat, tamo }emo vam osigurati koliko mo`emo i kako mo`emo, svimsnagama}emoizgra|ivatibudu}nost i va{eg zavi~aja i zemlje koja se zove Bosna i Hercegovina. To nedostaje i to je jako `alosno, jer prolazi vrijeme, a vrijeme je za ove nesretne ljude najve}i neprijatelj. Mnogi ljudi su i ove godine umrli od ~e`nje za rodnim krajem, a nisu se vratili. To mi je

DRUGO UBISTVO Me|unarodni predstavnici su mi dolazili tokom ove godine i govorili mi: “Biskupe, znamo da smo mi do sada jako malo u~inili za povratak prognanih Hrvata, nemamo vi{e puno para, ali mi smo ~uli da se Hrvati i ne `ele vratiti“. To je stra{na podvala. To je stra{an zlo~in. Drugi puta se ubija te ljude
`ao, ali mi je drago da su entitetske vlasti barem reagirale dobronamjerno jer su obe}ale da }e kona~no i na{ {kolski centar do}i na bud`et, kao {to je to u Federaciji slu~aj, gdje su i katoli~ke {kole koje odgajaju gra|ane ove zemlje, odnosnodjecuporeznika ove zemlje, izjedna~ene sa drugim {kolama, kako to stoji i u Zakonu o pravnom polo`aju crkva i vjerskih zajednica, ali pogotovo u me|unarodnom ugovoru sa Svetom Stolicom. [ta je sa imovinom Katoli~ke crkve, pogotovo sa imovinom trapista. Zadruga Liva~ i dalje u zakup uzima zemlju oduzetu Katoli~koj crkvi, a svi znamo da je,iakonemazakona o restituciji, ona u RSu vr{ena vrlo selektivno i gotovo isklju~ivo u korist Srpske pravoslavne crkve? - Tako je. Ba{ja sam moliopredstavnikevlasti, a dolazili su i iz Vatikananajodgovornijiljudi. Razgovarali su ovdje i sa predsjednikom RSaDodikom i resornimministrima o tome. Gospodin Dodik je rekao da su oni spremni dati ono {to se mo`edati, me|utim, nikako da se to i uradi.To ostavljajednumu~nusituaciju da se nemapoliti~kevolje da se to odradi. Mi ve} vi{e godina molimo da nam se vrati dio na{e zemlje, odnosno {ume, da mo`emo hraniti i sirotinjukoja nam kuca na vrata.Sve su to Ca-

San o zavi~aju
Me|unarodni predstavnici su mi dolazili tokom ove godine i govorili mi: Biskupe, znamo da smo mi do sada jako malo u~inili za povratak prognanih Hrvata, nemamo vi{e puno para, ali mi smo ~uli da se Hrvati i ne `elevratiti. To je stra{napodvala. To je stra{an zlo~in. Drugi puta se ubija te ljude. Prvi puta ih se ubilo kada ih se istjeralo bezrazlo`no, a drugi puta se ubijaju kada se progla{avaju ludima, kada se ka`e da se oni ne `ele vratiti. Normalan ~ovjek nosi sa sobomzavi~ajkamo god po|e i on ne mo`epobje}i od svoga zavi~aja. On sanja o svom zavi~aju i kako sam ja sve vrijeme i rata i poslije rata sa tim ljudima i ovdje i u inozemstvu, od Evrope do Amerike i Kanade, mislim da dobro znam situaciju. Ima mnogo ljudi koji se `ele vratiti, ali, dakako, ovdje ne `ele bi-

?

ritasoviprojekti. Crkvaovdje i redovni~kezajednice i trapisti i ~asnesestre i franjevci, svi smo mi ovdje jedna obitelj i svako sa svoje strane `elidoprinijetizajedni~komdobrusvihljudi. Mi ne `elimogledati ko je ovdjekatolik ko nije katolik, nego `elimo pomo}i sirotinji koja nam kuca na vrata. Uspjeli smonabavitijedan dragocjeni stroj za presovanje drveta i granja i mogli smo ogrijatimnogosiroma{nihkojinemajupara da kupedrva. Nemamorazumijevanja od vlasti. Kad bih bio na mjestuvlasti,ja bih bio presretan da mi neko`elipomo}i u rje{avanju socijalnih problema a ovdje, ~ini mi se, vlada jo{ ono partijsko mi{ljenje iz biv{eg sistema {to se ti~e katolika, {to se ti~e vjernika, daleko im ku}a. Ako mo`e{ ne{to od njih oduzeti, oduzmi im, a nemoj im vra}ati. Ponavljam jo{ jedanputa,mi samopoku{avamo i dalje~initi u duhuJevan|eljakonkretnadobra, konstruktivnadjelakonkretnepomo}iljudima i gladnima i bolesnima i ostarjelima i nemo}nim i siromasima i ve} startamo s nekim projektima,kao {to smo startali uz pomo}stranaca, a ne doma}ihljudi sa ovomfarmom. To nije profitabilna farma, sve je to karitativnog karaktera, radi se sve da se pomogne,ako ostane i{ta vi{ka na kraju balade, sve to se pretvori u one vre}ebra{na, malokruha za gladna usta. Na stranu to {to smo otvaranjemovakvih pogona zaposlili odre|eni broj ljudi, imamo dvadesetak, pedesetak, imamo 100 i vi{e obitelji zbrinutih koji rade i `ive od vlastitog rada i ruku. Tako|e, pridonosimonaporimalokalnihvlasti i o~ekujemo da nas vi{erazumiju. Evo mi ne odustajemo od tih o~ekivanja, iako imam sve vi{enevjernihToma, negoonihkojiuvi|ajuna{u`elju da konstruktivnopridonosimonapretku ove sredine. Kad ve} spominjetezadruguLiva~, prijemjesecotvorili smo tamo novi pogon koji nema niko u BiH, pogon koji je itekako vrijedan u svim razvijenim evropskimzemljama jer koristi ne samo u poljoprivedinego i u ekologiji. Mi ovdjepokazujemo kako smo odgovorni prema svijetu oko nas. Mi mo`emo od Bo`jih darova i na temeljunajnovijihtehni~kihdostignu}a i}i u korak sa svijetom. Nismo mi na krajusvijeta, totalno nerazvijenasredina,mi `elimopokazati dana{ ~ovjek mo`e napraviti tako ne{to. Mi smo educirali doma}e ljude i ovo mo`e biti jedan dobar primjer za tolike druge stvari. Osobno, ja se nadam da }e i slu`beniljudientitetskevlasti, klju~niljudi, odgovorniljudi sve vi{euvi|ati da udru`enimsnagamamo`emovi{euraditi. Mi ne `elimoovdjenekomeprkositi, od nekoga tra`it uporno kao ~angrizava djeca, samotra`imo ono {to nam pripada.Ako se zna

ovdje da je SPC vra}enovi{e-manje sve ono {to im je oduzeto u komunizmu, onda se to moglo, tamogdje se moglo, vratiti i Katoli~kojcrkvi i Islamskoj zajednici. Mi imamo i sli~nih slu~ajeva u Federaciji. SPC jadikuje zbog nevra}anjazgradeBogoslovijeu Sarajevu i tamo bi trebalovidjeti{ta se mo`e i kako se mo`euraditi da se stavi na raspolaganje dok se ne donesezakon o restituciji. ‘Ajde, stavite to na raspolaganje da se mo`emokoristiti i pomagati dru{tvu. Ja imam ovdje, prekoputa, dragocjenubiskupijskuku}ukoju mi tra`imo od devedesete godine. Planirali smo da otvorimo ambulantu. Tu je u{ao nekakav privatni muzej i sjedi ~ovjek unutra. Gradona~elnik mi je rekaoda su mu nudilinekidrugstan, ali da on ne}e da iza|e. Ja sam pitao: Kako}etedatinekome tu|u ku}u? Uz malo dobre volje, mo`emo imati jo{ radosniju novu godinu.

Izdani
Koliko su od pomo}i ne samo Crkvi ve} i ovoj maloj katoli~koj zajednici u RS-u politi~ari Hrvati, pogotovo oni koji participiraju u izvr{noj i zakonodavnoj vlasti ovog entiteta? - Pa ja vjerujem da oni rade onoliko koliko im se dopusti i koliko i sami ho}e. Ljudi su tu u svojoj ko`i i na svome mjestu i oni ~ine, pretpostavljam, {to mogu. Da nedostaje puno vi{e kod ove male hrvatske zajednicei ona o~ekujedalekovi{enego{to politi~ari daju - to je ~injenica. Oni bi mogli isto tako vi{e uraditi i za jednu instituciju koja je tu, a to je Katoli~ka crkva. O~ekujemo od hrvatskih predstavnika da nekako jasnije poka`u svoje pravo lice. Ne `elim re}i da je to neko ru`nolice. Osobnomislim da se oni ovdjepona{aju limitirano, kako im je propisano. Mi smo svjesni da je ovo partijska zemlja, zemlja stranki i kako ti stranka propi{e - tako }e{ se vladati. Mi smo ovdje, ne}u re}i izdani, svakako zaboravljeni i od onih politi~ara koji ka`u da su u nekim hrvatskim strankama ili koji se bore za interese Hrvata u BiH, ali i te stranke su zaboravile da mi ovdje postojimo. I one nisu ni{ta u~inile ovdje za Hrvate u RSu. Ne bi nama bila ovakva situacija 15 godina nakon rata da su se oni zauzeli za nas. Ako meni ka`e jedan ministar u vladi RS-a koji nije Hrvat: Biskupe, ja znam da sam ja to trebao uraditi, ali ja se moram brinuti za svoj narod, za{to nisu to Va{i Hrvati uradili? Ako se hrvatski politi~ari tako malo brinu za Hrvate, onda se bojim da }e se jo{ manje brinuti za druge. A ja o~ekujem od njih da se brinu za sve ljude. Jedan ministar se mora bri-

?

Normalan ~ovjek nosi sa sobom zavi~aj kamo go

24. decembar/prosinac 2011.

Pogledi 27

ranke su
nuti za svakog gra|anina svoje zemlje, tra`e}i da bude {to vi{e ravnopravnosti me|u ljudima. Mi ovdje do`ivljavamo neravnopravnost, po onoj ko je bli`e vatri, bolje se grije. A mi vatri bli`e ne mo`emo biti, ali mo`emo blizu Boga, a onda nismo smrznuti ba{ skroz.

ca

vori o polo`aju katolika u Republici Srpskoj, izdaji gne svima koji trebaju pomo}
SIROTINJA Crkva i redovni~ke zajednice i trapisti i ~asne sestre i franjevci, svi smo mi jedna obitelj i svako sa svoje strane `eli doprinijeti zajedni~kom dobru svih ljudi ovdje. Mi ne `elimo gledati ko je ovdje katolik, ko nije katolik, nego `elimo pomo}i sirotinji koja nam kuca na vrata
ga|ala takva havarija, kada su toliki ljudi ubijeni i protjerani, onda sam molio i preklinjao hajdemopopravljati i de{ifriratiza{to se to dogodilo. Hajdemo smiriti strasti, pa onda krenuti u procespra{tanja i pomirenja, `ivotmora i}i dalje. Oni koji su ostali iza tih ubijenih, oni imaju pravo na smiren `ivot. Zato sam upornopoticaovjernike, haj’mopra{tati- kako nas to u~i Isus. Ali, prije opra{tanja, mora se znati kome oprostiti i {ta oprostiti. Dakle, mora se znati ime i prezime zlo~ina, ime i prezime zlo~inca, ime i prezime `rtve. Mora se znati istina. Bez istine ne mo`e ni povjerenje ni pra{tanje uspjeti. Istina, ako ulazi na pravno podru~je, onda tra`i i pravnusatisfakciju, da je ubijen~ovjek, da mu je oduzet `ivot, imanje, onda se pravda tra`i. Tek onda }e mo}i do}i do izra`ajaplodnostpra{tanja i pomirenja. Ovdje, na`alost, nije do{lo do te katarze kod ovda{njih vlasti iako sam ja puno puta molio sve politi~are, sve garnituredosada{njihpoliti~ara- dajte, distancirajte se od zlo~inakoji su u~injeni u ime naroda, u ime dr`ave, u ime politike. Haj’mo, ispravljajmo to ako `elimo budu}nost. Ovdje se, doista, slaboradi na izgradnji jedne ~ovjeka dostojne budu}nosti. I ne mogu ne pitati i pitao sam ovih dana vrhunske intelektualce mo`emo li iza sebe ostavitikukoljneistine, la`i, samoobmane, kukoljnepovjerenja, kukolj koji nikako ne mo`e proizvestip{enicu. Potrebno je postavititakvapitanja, ja sam kod svojihsugovornikaprimijetiozbunjenost, ali moramo svi priznati da smo svi zakazali.Ako smo intelektualci,ne mo`emo {utjeti, moramoistinugovoriti. Ako govorimo la`i, onda smo stra{ni sukrivci jedne zbunjuju}ebudu}nostikojadobro ne obe}ava. Ali ne bih `elio da me krivoshvatite da naginjemnekombezna|u i isfrustriranosti. Kao vjernik,ja na situacijugledamdruga~ijimo~ima. Gledam trajnu borbu izme|u dobra i zla i osje}am u sebi trajni poziv da se opredijelim za dobro, a ne za zlo. Zato moram i danas kada me nekopita,o tome da govorim. Ja bihvolio da me, kao vi, to pita i predsjednik i ministar i sudac i veliki plenum da to rje{avamo ovdje, u svo-

postojimo
Svjedok vremena
Iako ovaj razgovor vodimo neposrednopredBo`i}, u vrijemepretprazni~nog raspolo`enja, ne mogu Vas ne pitatikakokomentirate~injenicu da je pro{la jo{ jedna godina bez pomaka u pronala`enju i procesuiranju odgovornih za ubistva katoli~kih sve}enika, ~asnih sestara i civila na podru~ju Va{e biskupije tokom minulog rata? - Hvala vam lijepa da ostajete sebi dosljedni. Na`alost, nisam imao puno razgovora s novinarima o ovoj temi, jer va{e koleginice i kolege iz drugih redakcija nisu mene pitale o ovoj problematici, za razliku od vas koji ste me o tome, pitali i proteklih godina. Da je to tako za mene je znak da se ovdje sistematski `eli ubijati istina, gorka istina da se to uop}e dogodilo. To je drugo ubijanje tih ljudi koji su fizi~ki likvidirani, a sada ih se namjerno takore}i baca u zaborav. Oni tako|e imaju pravo na humano sahranjivanje, da se zna za{to su ubijeni, za{to su likvidirani, na ku}nom pragu, u svojoj ku}i. Ja sam svjedok tog vremena i znam {to se doga|alo ovdje. Ja sam nebrojeno puna na mjestima gdje se to doga|alo i `ao mi je da ljudi zadu`eni da to urade, koji su u~inili duboko nehumana djela, da ne ka`em zlo~ine, sada imaju toliko slabu ki~mu, toliko taman obraz da ne mogu priznati istinu. Njih savjest progoni, ali o~ito je da oni bje`e od savjesti. Bojim se da sada imam izvrtanje ~itave pri~e. Da }e se govoriti da odgovorni koji su to nare|ivali, koji su to trebali spre~avati }e sada na}i ko zna kakve isprike za to, da je to bilo bez njihovog znanja i da ih biskup nije obavijestio, kao da je biskup policajac. Ali, Vi ste, biskupe, pisali nadle`nim institucijama i pojedincima u RS-u, apeluju}i da se prekine sa ubijanjem civila i sve}enika? - Na stranu to. Ali sada }e neko re}i da je to bilo koristoljublje. Pa, ako je tako i bilo, za{to ti ljudi nisu privedeni pravdi? Moj je zadatak bio upozoravati, moliti i preklinjati - sprije~imo zlo, zaustavimo tu poplavu koja se {iri, spasimo ~ovjeka, spasimo svaki ljudski `ivot. I kada se to nije dogodilo, kada se do-

?

?

joj ku}i. Ako me ovdje ne pitaju, ako me to pita neko sa strane,ja bihvolio o svojoj ku}i lijepo pri~ati. Ali ako imam lo{e susjede, ondalijepo ne mogugovoriti. Istina }e vas osloboditi, to je jedna re~enica Isusova i ja u nju vjerujem. Budimo prijatelji istine i bit }emo na najsigurnijem temelju.

od po|e i on ne mo`e pobje}i od svoga zavi~aja

28 Pogledi

24. decembar/prosinac 2011.

Borba za du{u
arapskog prolje}a
Muslimanska bra}a i selfije
Na Srednjem istoku traje sve otvoreniji konflikt dva modela koji se nude arapskim dru{tvima u tranziciji, onog turskog i iranskog. Ne mo`emo ne primijetiti da i turski model koji predstavlja AKP ima svoje duboke korijene u onom {to se naziva politi~ki islam, tako da se ustvari radi o konfrontaciji dva, uslovno re~eno, islamska modela: onog vi{e teokratskog iranskog i ne{to sekularnijeg turskog
Pi{e: Muhamed Jusi}

Sahva ili arapsko prolje}e

Uo~i izbora, svima je bilo jasno da najve}e izglede za pobjedu imaju Muslimanska bra}a koja su svoju priliku, kroz uporan politi~ki, obrazovni i humanitarni rad unato~ zabranama i represijama svih re`ima koji su se smjenjivali, ~ekali 90 godina. Mnogi nisu krili svoje nezadovoljstvom takvim raspletom doga|aja i pla{ili su svoju i svjetsku javnost takvim scenarijima. Kada su rezultati izbora po~eli pristizati i kada su se na politi~koj sceni Egipta, ali u nekim drugim arapskim dr`avama gdje se po~inje formirati politi~ki spektar, kao bitan faktor, po~ele pojavljivati ultradesni~arske stranke predvo|ene, prije svega ograncima selefijskog pokreta, mnogi od ranijih kriti~ara su po~eli prizivati pobjedu Muslimanske bra}e u Egiptu ili En-Nahde u Tunisu, opisuju}i ih kao umjerene islamiste koji jedini mogu stati na put uspona onih koje nazivaju puritanskim islamistima, poput stranke En-Nur u Egiptu. Isti strah od uspona selefijskih politi~kih pokreta pokazale su i doma}e sekularne i vesternizirane kulturne i dru{tvene elite. U predizbornoj kampanji selefijski autoriteti nisu {tedjeli krupne rije~i da mobilizuju svoju bazu i po{alju jasnu poruku o tome kako oni vide novi Egipat. Uticajni selefija i kandidat za {efa dr`ave na predsjedni~kim izborima u junu idu}e godine Hazam Salah Abu Ismail po`urio je da objavi kako njegova partija planira vladati zemljom u slu~aju da im gra|ani uka`u povjerenje: “Mu{karci i `ene ubudu}e }e raditi samo u odvojenim prostorijama, dok }e bilo kakvo ispoljavanje ljubavnih osje}anja na javnim mjestima biti zabranjeno. Odmah }emo zabraniti prodaju i proizvodnju alkoholnih pi}a, a `enama ne}e biti dozvoljeno da rade na rukovode}im mjestima. Bi}e zabranjena svaka vrsta umjetnosti i literature koja nije islamska. Najstro`ije se zabranjuju mje{ovite pla`e, a `ene }e se kupati pokrivene od glave do pete” poru~io je Abu Ismail u nekim od , njegovih javnih nastupa, uop}e ne brinu}i {to }e time ubiti turizam u zemlji. Me|utim, Emad Abdel Ghaffour, lider partije iz Aleksandrije, nije tako o{tar u najavama novih politika. On je za The Financial Times izjavio da su strahovi zapadnih zemlja i egipatskih modernista neosnovani i da promjene trebaju biti postepene uzimaju}i u obzir stanje u kojem se dr`ava nalazi. „Mi ne}emo ni{ta nametati ljudima. Uvo|enje islamskog zakona [erijata nam je kona~an cilj koji `elimo posti}i, ali nam to ne}e biti polazna osnova. Ljudi trebaju prvo biti ubije|eni u njega, a zatim oni trebaju zahtijevati njegovo uvo|enje“ - pojasnio je Ghaffour. Poseban strah za svoju budu}nost pokazuju brojni slobodni egipatski umjetnici, a naro~ito oni koji djeluju u nekada mo}noj, a danas jo{ vitalnoj, egipatskoj filmskoj industriji po kojoj je ova zemlja bila poznata ne samo u arapskom svijetu. Vrijeme }e pokazati ko }e koga promijeniti, da li za arapske standarde razvijeno egipatsko civilno dru{tvo selefije ili oni Egipat. Ve} su sada u izjavama nekih od lidera En-Nura primjetni umjereni stavovi za koje je te{ko znati da li su stvarni znak „otvaranja prema demokratskim vrijednostima“ ili tek taktika preuzimanja vlasti.

Strah od gubitka slobode

Kako se komplikovani izborni proces u Egiptupribli`avakraju i nakon {to je u Tunisu umjerena islamisti~kastranka En-Nahdaodnijelapobjedu, prvi put imamonaznake u kojem pravcu }e promjene na politi~koj i dru{tvenojsceniuzrokovanearapskimprolje}emte}i. Sada je ve} izvjesno da }e, barem u ovoj fazipromjena, islam, ta~nijeideje tzv. politi~kogislama, igratiklju~nuulogu. Ipak, rezultatiizbora u Egiptu,na kojima je ubjedljivu pobjedu odnijela umjerena stranka dugo zabranjivanog pokreta Muslimanska

lefije i njihova stranka En-Nur koja je zasaddruga po snazi sa osvojena 24,4 posto na izborima koji su odr`ani u tre}ini okruga. To je zato {to fenomenselefizma u Egiptudugovremenanijeprivla~iopreveliku pa`njuzbogdominantneulogeMuslimanske bra}e i militantnih selefijskih ekstremisti~kih organizacija kao {to su El-D`ema`eislamijje i ElD`ihad. Osim toga, dugo vremena je za{titniznakegipatskihselefijabilanjihovanagla{enaapoliti~nost ili ~ak odbojnost prema politi~kom aktivizmu (ar. tanzim), te insistiranje na vjerskom puritanizmu i vjerskompreodgojumasa i pro~i{}enju

Matb`a es-Selefijjekoji su biliotvoreni kriti~ari politi~kog aktivizma Muslimanske bra}e. Me|utim, s promjenom okolnosti i dolaskom nove generacije selefija ova dotada apoliti~na baza, prije svega u Aleksandriji i univerzitetskim kampusima je skoroprekono}i, zajedno sa velikim brojem militantnih selefija pokajnika, stavljena u funkcijujedne izrazitokonzervativnepoliti~keopcije.

Dva modela
De{avanja naroda u arapskom i muslimanskomsvijetuprolazeovih dana kroz razli~ite faze, zavisno od

bra}a, i druga de{avanja na sceni „politi~kogislama“ pokazuju da si, tuacija me|u strankama koje svoje programe temelje na idejama islamizma, nije nimalo jednostavna.

Selefije iznenadile
Sve doskora, niko nije mogao ni slutiti da }e glavni politi~ki oponentiMuslimanskojbra}ibitine{to radikalniji i vi{e desno orijentirani ~lanovi selefijske stranke En-Nur, a ne liberalna i sekularna egipatska kulturno-politi~kaelita. A upravo se to desilo. Ustvari, mnogi}e se slo`iti da su najve}eiznena|enjeegipatskih izboraupravopoliti~kiprofiliranese-

NASTAVAK U Iranu su vam spremni re}i, barem oficijelna inteligencija tamo tako tvrdi, kako je sve {to se de{ava u arapskim zemljama, ustvari, samo prirodni nastavak islamske revolucije koju je pokrenuo ajatolah Homeini
(ar. terbije i tezkije). Temeljeselefijskom u~enju u Egiptu postavili su brojnivjerskiu~enjaci i aktivistiokupljeni oko tada{njeg pokreta Ensar es-Sunne el-Muhammedijje, te {tamparije i izdava~ke ku}e El-

toga o kojoj se zemljiradi. Dok jedni provodeprveslobodneizbore, drugi se jo{ bore za svrgavanjediktatorskihre`ima. Istovremeno, traje i sve otvorenijikonflikt dva modelakoji se nudearapskimdru{tvima u tranziciji, onog turskog i iranskog. Ne mo`emo ne primijetiti da i turski modelkojipredstavlja AKP ima svojedubokekorijene u onom{to se nazivapoliti~kiislam, tako da se, ustvari, radi o konfrontaciji dva, uslovno re~eno, islamskamodela: onogvi{e teokratskogiranskog i ne{tosekularnijegturskog. Iako je modernaTurskaRepublikakrozreformemladoturaka i Kemal-pa{eAtaturkadeisla-

Borba izme|u Irana i Turske za du{u arapskog

24. decembar/prosinac 2011.

Pogledi 29 Vojska i islamisti protiv demonstranata

miziralaturskupoliti~kuscenu, ostaje~injenica da je Turskadr`ava sa muslimanskomve}inom,u kojoj se islam `ivi i ispovijeda u sekularnim okvirima, {to njihovommodeludajelegitimitet, a taj „islamskilegitimitet“ poja~ava,i ~injenica da vladaju}i AKP ne krijesvojeislamske i islamisti~ke korijene. Naprotiv, lideri i ideolozi AKP-a otvorenonudesvojpoliti~kiprogram srodnim islamisti~kim partijama u arapskom svijetu, a turski model ure|enjadr`avesvimarapskimzemljama. U isto vrijeme, u Iranu su vam spremnire}i, baremoficijelnainteligencijatamotakotvrdi, kako je sve {to se de{ava u arapskimzemljama, ustvari, samo prirodni nastavak islamskerevolucijekoju je pokrenuo ajatolah Homeini. S ciljem da se te teze doka`u i pojasne, zvani~ni Teheran je organizovaome|unarodne konferencije i na vi{ejezika{tampao zbornike nau~nih radova ali i kratkih bro{ura o sahvi ili islamskom bu|enjuarapskihmasa i korijenima tog procesa u iranskojislamskojrevoluciji. Ova borba za du{uarapskogprolje}aizme|uIrana i Turske je dovela do ozbiljnogpogor{anjanjihovih odnosa, i ~ak u nekoliko slu~aja izre~enih prijetnji. Iran je, vidjelo se to i iz nedavne izjavevojnogsavjetnikavrhovnoglidera Irana ajatolaha Hamneija, general-majoraJahjaRahimShfavija, ljut na Tursku i zbognjihovepodr{ke demokratskimpromjenama u drugim arapskim dr`avama i poziva nove vlasti da prihvate turski sekularnimodelumjestoiranskogkojeg oni nazivajuislamskim. Naime, general-major Shfavi je u izjavi za iransku novinsku agenciju Mehr okarakterisaopozivturskogpremijeraTajipaErdoanaarapskomsvijetu da prihvatiturskisekularnisistem demokratije kao “neo~ekivan i nezamisliv“ . “Pona{anje turskih dr`avnika prema Siriji i Iranu je pogre{no i ja vjerujem da oni rade u skladu sa ciljevima Amerike“ istakao je tom , prilikom Rahim-Shfavi, ali i otvoreno zamjerio Ankari {to je okrenula le|a sada{njem re`imu u Siriji. “Ukoliko se Turska ne distancira od ovakvog pona{anja (premijera Erdoana), to }e u~initi narod te zemlje, dok }e susjedne zemlje Sirija, Irak i Iran preispitati njihove politi~ke veze sa Ankarom“ rekao je , tom prilikom vojni savjetnik Ha-

Prerano ili prekasno za demokratiju

PONUDA Lideri i ideolozi AKP-a otvoreno nude svoj politi~ki program srodnim islamisti~kim partijama u arapskom svijetu, a turski model ure|enja dr`ave svim arapskim zemljama

Uprkos parlamentarnim izborima koji su jo{ u toku, egipatska vojska se ne `eli odre}i svoje mo}i do predsjedni~kih izbora koji bi se trebali organizovati sljede}e godine. Neka zakonska rje{enja koja ve} sada predla`u generali koji su de facto vladari milionske dr`ave na Nilu, poput pitanja civilnog nadzora nad vojskom i njenim bud`etom, sugeri{u na to da se vojni establi{ment, ni tada, ne planira podrediti civilnim vlastima. To je ponovo izvelo demonstrante na Trg oslobo|enja, ali je ovaj put vojska odlu~na da sprije~i omasovljenje protesta. Kada su po~eli nemiri koji su svrgnuli Hosnija Mubaraka, vojska se dr`ala postrani nastupaju}i kao nepristrani za{titnik egipatskih vi{ih interesa, dok su policija i druge sigurnosne agencije okrivljene za sve brutalnosti nad demonstrantima. Danas vojska vi{e ne mo`e sebi osigurati tu poziciju dobronamjernog za{titnika naroda i stravi~ne snimke nasilja nad demonstrantima sve vi{e potkopavaju njihovu poziciju me|u Egip}anima koji su od svih institucija dr`ave oduvijek najvi{e vjerovali vojsci. Nakon odlaska Mubaraka sa vlasti oni su na sebe preuzeli upravljanje dr`avom, organizovanje prvih slobodnih izbora i nadgledanje procesa pisanja novog ustava i samim time izgubili ovu neprikosnovenu neutralnu poziciju, ~ime su na sebe usmjerili narodno nezadovoljstvo. I dok demonstranti tvrde da nikada ne mo`e do}i do istinske demokratizacije njihove domovine, dok vojska otvoreno, ili iz sjene, dr`i sve poluge vlasti bez da ikome pola`e ra~un, ona tvrdi da u ovoj prelaznoj fazi moraju postojati neke „za{titne mre`e“ koje }e osigurati da proces tranzicije ne sklizne u potpunu anarhiju. Zato generali, ali i sve ve}i broj partija osu|uju demonstrante koji se na Tahriru sukobljavaju sa policijom kao anarhiste koji potkopavaju proces reforme. Ovim optu`bama se sve ~e{}e pridru`uju i islamisti od kojih neki optu`uju one koji i dalje protestvuju na trgu da poku{avaju potkopati njihov dobar izborni rezultat. Generali pozivaju (ali i prijete hitlerovskim gasnim komorama) demonstrante da dozvole zavr{etak izbornog procesa, formiranje nove vlast i da po{tuju volju naroda koja }e se iskazati kroz bira~ke kutije, istovremeno iskazuju}i svoju odlu~nost da slome otpor svakog ko se na|e na tom putu bez obzira na cijenu. Demonstranti, pak, tvrde kako }e, ako sada ne reaguju, poslije biti kasno i da }e jednu diktaturu zamijeniti drugom. Me|utim ovi unutarislamisti~ki sukobi, politi~ka i ideolo{ka neslaganja i nedosljednosti su tek prvi izazovi koji se postavljaju pred islamisti~kepoliti~kepartijekojekada preuzmu vlast tek trebaju da se efektivnim politikama uhvate uko{tac sa nagomilanim problemima koji su i izveli milione ljudi na ulice i doveli do promjena. Ne trebabiti pesimisti~an niti zlonamjeran pa novim politi~kim snagama uskratiti priliku da se doka`u, ali znaju}i obim problema koji trebaju rije{iti i prevelika o~ekivanja nezadovoljnika koji su, prvi put u svom `ivotu, osjetili da{ak slobode i mogu}nost da utje~u na politi~ketokove u dr`avi, te{ko da }e oni koji preuzmuvlast, ma ko bili, uspjeti tu vlast dugo zadr`ati a da ne pribjegnu diktatorskim metodama kojima su iz istih razloga pribjegavali re`imi prije njihovog.

mneija. U Teheranu tako|e kritikuju odluku Ankare da na svojoj teritoriji primi i instalira dijelove radarskogNATO-sistema, jer se na to gleda kao na ameri~kuigru s ciljemza{tite Izraela. Ovajsukob je eskalirao na primjeru Sirije gdje je o~ita sva kompleksnostsituacije, ali i nedosljednosti Irana u pro mo vi sa nju ideja sahve ili islamskog bu|enja arapskih masa. U stavovima zvani~nogTeherana i iranskimmedijima, to {to se de{ava u Siriji nije nastavakHomeinijeveislamskerevolucije i pobune nezadovoljnih masa protiv diktatorskih re`ima, nego strana zavjera protiv jednog re`ima kojem se ne uzima za zlo to {to je izrazitoantivjerskiraspolo`en, zbog svoje basisti~ke - nacionalsocijalisti~keideologije i {to provoditi-

raniju nad svojim narodom, sve dok je saveznik Iranu u antiizraelskom i antiameri~kom stavu i naoru`avanju Hezbolaha u Libanu.

Suniti ili {iiti
Naravno, na ovomprimjeruisplivava jo{ jedan od faktora koji komplikujeislamisti~kupoliti~kuscenu na novom Bliskom istoku, a to je odnos sunizma i {iizma. Naime, neki}e u iranskojpodr{ciSirijividjetipodr{kualevitskoj, {iizmubliskoj, politi~kojvladaju}ojelitikojavlada sunitskim masama. Ista paradigma nas dovodi do apsurdne situacije da se iransko prizivanje zna~ajnijeg utjecaja islama u politi~kom postrevolucionarnom ure|enjuarapskihdru{tava, ustvari, podudara sa stavovimaselefija iz politi~ke stranke En-Nur, koji su zbogsvojihvjerskihubje|enjaizrazito anti{iitski orijentisani.

prolje}a je dovela do ozbiljnog pogor{anja njihovih odnosa

30 Pogledi

24. decembar/prosinac 2011.

U Unsko-sanskom kantonu sve vi{e je isku{enja za vrijednosti porodi~nog `ivota i pravilan odgoj djece i omladine. Policija je izbrojila 18 kladionica uz osnovne {kole, ponude za prostituciju {alju se otvoreno i SMS porukama, a dileri nesmetano rade, iz zaklju~anih {kola djeca bje`e sa nastave kroz prozor
amor oko {kolskih zgrada, izme|u smjena ili u vrijeme odmora, po pravilu bi trebao da zvu~i ugodno, sjetno i optimisti~no. Ali ne lezivra`e, nemaminute u kojoj nebesa ne budu izazvana te{kimpsovkama, nemasveca, svetinje ili vjerske zajednice da su na miru od ustaovih“malihan|el~i}a“ . Porodica, kultura i odgoj jedva se uo~avaju na finoj djeci, od silnog ko~ija{enja, vandalizma, pu{enja, cuganja i {ta sve ne, kod onih koji su, ko biva, vi{e cool.

Porodica na
@
Bje`e kroz prozor
dobije?! [ta roditelji, {ta policija da ~ini kada se dr`avna lutrija name}e svugdje sa sloganom “Zamisli dobije{!” pa onda gledamo kako ~itave porodice vri{te od sre}e, a ustvari, porodice su na udaru sa svih strana, svjedo~i ministar policije Unsko-sanskog kantona [efik Smlati}. Jedan slu~aj u Krajini natjerao je policiju da pa`ljivije prati ovo kockanje me|u maloljetnicima. Naime, u~enik Prve srednje {kole u Cazinu Ajdin Doli} dobio je na sportskoj kladionici 600 maraka pogodiv{i nekoliko parova. Istog dana nepoznate osobe su mu ponudile prevoz ku}i, otele mu novac, isprebijale dijete, izbacile u jarak, te je {okiran i povrije|en do`ivio amneziju. Primjer je drasti~an, ali je i hiljade drugih primjera, navu~enih na kocku, u vremenu besperspektivnosti, rastu}e sveprisutne krize, pa i one u porodici.

Kockarnice za o~eve, batine za majke, prostitucija za k}eri i droga za sinove

Zabilje`ili smo objektivom kako kroz prozor srednje {kole jedna grupa ulazi ili izlazi na prozor, bje`i sa ~asa. Saznajemo da uprava {kolu, kao {to je i red, zaklju~ava, pa su sad prozori aktuelni za u~enike. Zaklju~avanje ove {kole u Biha}u je minimum {to se mo`e u~initi, jer prema izvje{tajima crnih hronika, u samo nekoliko dana u njenoj blizini uhap{ena je osoba koja je omladini pokazivala pi{tolj, a trgovinu do nje dva puta je oplja~kao isti devetnaestogodi{njak, dodu{e plasti~nim pi{toljem, ali i pravim no`em kojim je ogrebao lice trgovkinji. Aktuelni su droga, alkoholizam, promiskuitet i svi drugi “cvjetovi“ modernizma, ali na granici legalnosti, poput kancera, sve vi{e se {iri kocka, izjeda naivnu omladinu i uni{tava budu}nost zdravih porodica. U vremenu kada vremena nema i kada je malo na~ina da se sinovi konektuju sa o~evima, sportski bilten je postala porodi~na biblija, X:1 i 2:X tajne su {ifre za do`ivljaj o~inske ljubavi, a onda poslije kocke, nastupa zajedni~ko ostra{}eno psovanje na gubitni~ke klubove od Be{ikta{a do Lokomotive. Na granici legalnosti, jer Zakon zabranjuje kockanje maloljetnicima, ali u praksi je druga~ije. Policija Unsko-sanskog kantona je pobrojala i sa~inila detaljan izvje{taj o broju kockarnica koje kr{e propise i ni~u do {kola bli`e od 500 metara, ~ak i pred njihovim vratima. Tako u Biha}u, Cazinu, Velikoj Kladu{i, Bosanskoj Krupi, Klju~u, Bosanskom Petrovcu i Sanskom Mostuukupno18 kladionica su prvekom{ije osnovnim {kolama, tvrdi ministar policije. - Naravno da je lijepo i prirodno da ono dijete prisustvuje ~asu geografije i da ne{to u~i, ali zamislite da

Stotine zlostavljanih
Majka, `ena, stub je porodice. Re}i }e svi u Krajini da je ona na pijedestalu po{tovanja, Djevojka sa Une ~ak je i simbol grada Biha}a, ali {ta se de{ava iza zaklju~anih vrata, to ostaje tajna. Udru`enje @ene sa Une u 6 godina postojanja skrivalo je u svom prihvatili{tu 184 zlostavljane `ene, i to tek one slu~ajeve gdje su `ene smogle hrabrosti da pobjegnu iz kruga nasilja.
Bijeg kroz prozor

- I onda nama jedan policajac ovako re~e: Gospo|o, veli, vi ste za nas udru`enje kao i svako drugo!, pri~a nam Aida Behrem, predsjednica Udru`enja. ^ak su se i na Skup{tini Unskosanskog kantona na najobi~niji izvje{taj o stanju nasilja u porodici zastupnici natjecali ko }e iznijeti

tvr|i stav prema `enama, ponegdje nepotrebnocitiraju}i i religiju da nije{irk, “da bi `enatrebala, da se klanja mu`u“! - Nemojte da odemo u krajnost, te u fleksibilnosti da se da previ{e `enama, ka`e Nermin Be}irbegovi}, poslanik SBB-a. Kao da je to mogu}e.

DOKAZI Nude se seksualne usluge po cijeni od 10, 20 do 50 maraka, ~esto se primaju i druge stvari osim novca, kao {to su dopune za mobitele i sli~no, svjedo~i Dijana Karabegovi}, dok Ibrahim Be}irspahi}, predsjednik Udru`enja Prijatelj pokazuje SMS ponude za prostituisanje, uglavnom srednjo{kolki, koje je prikupio njihov saradnik na projektu Udru`enja

Haris Semani}

Ministar policije [efik Smlati}

24. decembar/prosinac 2011.

Pogledi 31

udaru
OTMICA U~enik Prve srednje {kole u Cazinu A. D. dobio je na spor tskoj kladionici 600 maraka pogodiv{i nekoliko parova. Istog dana, nepoznate osobe su mu ponudile prevoz ku}i, oteli mu novac, isprebijali dijete, izbacili u jarak, te je {okiran i povrije|en do`ivio amneziju
Ibrahim Be}irspahi}

Aida Behrem

Jer ima ne~ega patrijarhalnog u Krajini {to izmi~e i zdravom razumu. - Ja sam bio {okiran, vjerujem da bi bio bilo ko da zaluta ovdje pa da ~uje jednu reklamu na lokalnom radiju. Ide ovako, ~ovjek tu~e `enu, ona je~i -poma`e i govori joj: [to si kupovala u toj i toj samoposluzi, {to nisi u ovoj! Pa to je nastra{nije {to se na Balkanu ima ~uti, pri~a nam ministar MUP-a Smlati}. Stvari se lagano mijenjaju, ali nagore, naravno. Tako i sigurna ku}a u Biha}u tavori sa minimumom sredstava, jer kako nam je kazala Aida Behrem, zna~ajna sredstva su izgubili jo{ preklani, kada su prestale donacije za borbu protivnasilja i trafikinga, jer navodno, bijelo roblje kod nas vi{e ne postoji. Ali zato postoji zakon i red dr`ave ko-

ja je propisala da se prostitucija sasvim legalno mo`e odvijati kroz zanimanje “prodava~ica ljubavi“ ka, ko je doslovno i predvi|eno u registru djelatnosti. - Kakva ljubav, prodaja tijela je daleko od toga, a ljubav se ne mo`e kupiti!, smatraju aktivisti iz Udru`enja Prijatelj u Biha}u, koji su 17. decembra, povodom dana seksualnih djelatnica, oranizovali tibinu na koju, izuzev 7 osoba, niko nije do{ao.

Ponude i SMS-om
Pitali smo ih ima li u Biha}u mjesta, lokala i objekata gdje naizgled regularna uposlenica konobari{e, pe~e }evape (tako se pri~a) i vr{i ilegalno prostituisanje po naredbigazdi, a odgovor nam ko iz topa dala djevojka iz publike, medicinska sestrica Klaudija Tankosi}. - Ima! Li~no sam prisustvovalavi{e puta, prilikom asistiranja na ginekolo{kom pregledu, jednom ~ak i kad je pacijentica bila silovana i povrije|ena. Ali mi tu ni{ta ne mo`emo, ljekari ~uvaju privatnost pacijenata i one se tim poslom i dalje bave uz velike rizike, pri~a nam ona.

Volonterka Udru`enja Prijatelj Dijana Karabegovi} ka`e da rezultati njihovog istra`ivanja upu}uju na {iroke razmjere ovog problema i to me|u mla|im djevojkama. - Nude se seksualne usluge po cijeni od 10, 20 do 50 maraka, ~esto se primaju i druge stvari osim novca, kao {to su dopune za mobitele i sli~no, svjedo~i Dijana. Ibrahim Be}irspahi}, predsje dnik ovog udru`enja, do biv{i iz svog izvora, pokazao nam je nekoliko SMS ponuda za pros ti tu isa nje, ugla vnom srednjo{kolki, a koje je prikupio nji hov sa ra dnik na pro je ktu Udru`enja. Ta ko mo bi te lom kru`e desetine poruka sa fotografijom i telefonskim brojem “modela“, a sve se odvija stihijski i naizgled neorganizovano. Umjesto ozdravljenja dru{tva, stanje se jo{ vi{e betonira, samo da ih administracija privoli da se registruju kao “prodava~ice ljubavi“ bila bi onda cjelokupna sli, ka, pa da dr`ava po|e ubirati porez od prostituisanja svojih k}eri, sinovi }e i onako sve da istresaju u kladionicama, dok }e majke sa {ljivama na o~ima {utjeti i dalje. Porodica je, kako ka`u, osnovna }elija dru{tva, ali ne kazuju da su porodice uglavnom bez krovova, ra~uni `ivota krv im na slam~icu ispijaju i malo im se izbora ostavlja. Zato na kraju, prenije}emo rije~i Harisa Semani}a, radnika bez posla, starca bez penzije, sa }o{ka dr`ave iz Biha}a, na kraju `ivotnog vijeka, koji ka`e: - Nema vi{e radni~ke klase, normalnog `ivota i na{ih fabrika, banda je poplja~kala {to su mogli, a nama osiroma{enim uspostavili su dilere i kockarnice za na{e sinove i prostituciju za na{e k}eri. To je sada biznis, unosniji i lak{i nego na{e proizvodne trake, a mi ni{ta nemamo ponuditi svojoj djeci, postali smo ljudski otpad, roba smo {kartirana.
Fahrudin Bender

Kockarnice uz {kole

Udru`enje @ene sa Une u 6 godina svog postojanja skrivale su u svom prihvatili{tu 184 zlostavljane `ene

32 Pogledi

24. decembar/prosinac 2011.

Pogledi 33
Foto: Arhiv BNP Zenica

No} kada je uga{eno svjetlo
Mislim da je gra|anski rat u Jugoslaviji po~eo te no}i, napisao je @arko Lau{evi} u knjizi “Godina pro|e, dan nikad”, opisuju}i {ta se njemu i glumcima Narodnog pozori{ta u Zenici desilo 31. maja 1990. godine na sceni Jugoslovenskog dramskog pozori{ta u Beogradu, kada su poku{ali da odigraju nagra|ivanu predstavu Sini{e Kova~evi}a “Sveti Sava” u re`iji Vladimira Mil~ina

Svjedo~enje @arka Lau{evi}a o zeni~koj izvedbi “Svetog Save”

Iz knjige

Da nije bilo te no}i...
Na poslednjemjugoslovenskompozori{nomfestivalu u NovomSadu1990. godine, dobio sam Sterijinunagradu za ulogu Svetog Save u istoimenoj predstavi. Kad sam istupredstavupoku{ao da odigram u svommati~nompozori{tu, dogodio se jedan od najmra~nijihdoga|aja u istoriji jugoslovenskog teatra. Vojislav [e{elj, liderRadikalnepartije, poja~an sa jednimbiv{impopom, @arkomGavrilovi}em i njegovom Svetosavskom strankom, divlja~ki su prekinulimojupredstavu i onemogu}ili njeno izvo|enje. Ja mislim da je gra|anski rat u Jugoslaviji po~eo te no}i. Sa balkona i iz zadnjih redova partera sevamr`nja i jednoumlje. A da ne bi delovalisuvi{ebanalno, nekipevajuhimnu Svetom Savi. Neko mi dovikuje: “Usta{o!” U filmu „Bra}a po materi“ igrao sam usta{u (i usta{kog sina!), koji iz emigracije dolazi da sabotira Titov re`im… Usta{e su pripadnici pora`enih hrvatskih vojnih formacija iz Drugog svetskog rata, kad je na teritoriji dana{nje Hrvatske i Bosne (bez Istre i ve}egdelaPrimorjakoji su ustupljeniMusolinijevojItaliji) funkcionisalaprofa{isti~katvorevinaNezavisnaDr`avaHrvatska. Jedna od glavnih politi~kih doktrina te dr`ave je bila proterati, asimilizovati ili pobiti Srbe. PedesetLau{evi}anisu ni proterali, ni asimilizovali… Drugi vi~e: ”Obili}u, stidi se!” Moji otac i majka sede u tre}em redu. Moj profesor Minja Dedi} u njihovoj blizini. Sam sam na proscenijumu. Iza menepostrojeno~etrdesetakglumaca. To li~i na odstrel. Jedan od glumaca @arko Mijatovi}, kao slepi Miroslav, svoju ulogu igra sa povezom oko o~iju, onim povezomkoji se stavlja i osu|enima na smrt, da egzekutori ne bi zapamtilinjihovpogled. To je biladobra, po{tenapredstava. Niko tu nijedemistifikovaoSvetogSavu. Ni pisac Sini{a Kova~evi}, ni reditelj VladimirMil~in, ni ja. Naprotiv. Ludilokojem su podlegli oponenti se odnosilo na Srbiju pre Save,gde je i pisac, a ja sam to prihvatio, hteo da prika`erasulo, blud i... Ondajednog~ovekakojiuvodi red i formiradr`avu. Ali, crkva, radikali, ho}ebezgre{nu Srbiju, gde nikad - ni pre, ni posle Save - nije moglo biti gre{no. @ao mi je. Ispredmene je prepunasala JDP-a. Mislim da je to negde oko sedamstotinaljudi. I ovajbrojljudi iza i ispredmene}e sigurno negde ostati zabele`en. Ali, to nije ni va`no. Va`noje da pola`emnajva`niji ispit u `ivotu. Pred svojim roditeljima, profesorom, pred svojim pozori{tem, predjavno{}u, istorijom. Povu}i se pred ruljom, pristati na njihovo“mar{ sa scene!” ili boriti se za slobodu profesije, za , dostojanstvo? Jedan visoki policijski oficir, sa suflerskogmesta mi podnosiraport da demonstranata u sali ima tridesetak i da su neki i naoru`ani: “Ako Vi ho}ete, Lau{evi}u, policija }e intervenisati, ali …mo`e biti mrtvih“ . Pretvaram se da ne ~ujemnjegov„predlog“ Gledam oca, majku, profesora, . gledamsedamstotinaljudi. Glumim da sam jak. Tri danabraniteljisrpstvapretepreko svih novina i televizija da }e ovo uraditi. Jedva sam i ja u{ao u svoje pozori{te od silnepolicije, i onda mi ta istapolicijajavlja da su demonstranti u sali naoru`ani! Valjda je negdeprirodno u balkanskoj du{i da je snaga otpora upravo proporcionalna apsurdu nemo}i i izra`ena je kroz najja~u i najstabilniju filozofsku odrednicu Srba - inat. [to je apsurd ve}i i otporbeznade`niji, time je i na{asumanutaodlu~nost da istrajemo u tom neravnopravnom duelu - ve}a! „Bra}o! Srbi! Pogledajte se nad ovim svetim mo{tima koje su vam dale `ivot! Stefane! Vukane! Podajtejedandrugom svojeruke i srca. Bog ~uvaSrbe! Moramo mu i mi u tome malo pomo}i…., poku“ {avam da se izborim za predstavu, izgovoriv{ijedanduga~akmonologkojimSava miri svoju zakrvljenu bra}u. Najednom, tajac u sali. Svi pomno prate. Prolomi se sna`anaplauz na kraju. Aplaudiraju mi i demonstranti. Ali, kad najavih da }emo po~eti predstavu ispo~etka – priseti{e se za{to su dovedeni i postado{e jo{ ozbiljniji: „Napolje, napolje!“ Nisu pomogle ni kolege Ber~ek, Cveji}, koji su izlazili na scenupodse}aju}i na neka druga vremena i poslednju zabranjenu predstavu na istoj sceni, koju je 1968. zabranio li~no Josip Broz Tito. OvogputanijezasedaoPartijskikomitet (ili mo`dajeste), ili se {efudr`avenijedopalapredstava. A ni u to vi{enisamsiguran. Ovog puta je to bio savez crkve i radikala. Da li je od tih ljudi iko video predstavu, ~itaokomad? Ne, grupanahu{kanih ~uvara pravoslavlja je prona{la odli~an povod da demonstrira patriotizam i da krene da vri{ti zbog ugro`enog

K

njiga @arka Lau{evi}a “Godina pro|e, dan nikad“, objavljena po~etkom decembra u izdanju beogradske kompanije Novosti, obnovila je sje}anje na jednu pozori{nu predstavu iz Zenice, ~ije je izvo|enje sna`no uticalo na doga|aje ne samo na pozori{nim scenama BiH i Srbije nego i u politi~kom `ivotu. @arko Lau{evi} je u knjizi na dramati~an na~in povezao svoju li~nu tragediju i ubistvo dvojice ljudi u Podgorici 1993. sa pritiskom u kojem je `ivio po~etkom devedesetih godina zbog ove predstave.

Veliki interes O IZDANJU Naslov: Godina pro|e, dan nikad Autor: @arko Lau{evi} Izdava~: Novosti AD Beograd Broj strana: 448 Cijena: 10 KM
srpstva. Optu`eni smo da smo jednog svecaunazadili u politi~ara, u `ivog~oveka, od ljudikoji su jednupoliti~kustranku unapredili imenom tog istog sveca. Prime}ujem kako mom ocu, dijabeti~aru, blede usta. “Nemoj sad da kolabira” grozni~avo , po`eleh. I daljeodbijam da se povu~em sa scene. Gore, na balkonu, Milena Dravi} ima `estok monolog pred jednim od demonstranata, koji se samoglupoosmehuje u stranu, nemaju}inikakavodgovor na njenu odbranu teatra. Borka Pavi}evi} iz partera dovikuje da „}e oni biti odgovorni za konc-logore“ . Zaludna je ta na{a upornost bila. Danas mi i tu`nadeluje, jer je tolikoo~igledno da je Nekom bilo jako stalo da se taj skandal dogodi. Da Milo{evi}eva Srbija poka`ezube i Jugoslaviji i mangupima u sopstvenim redovima. I pokazala je. Jesu li ti zubi bili zdravi sa sve`im dahom ili smradni krnjaci? Pokaza}e vreme. (...)Gde odoh? Po~eo sam o nagradamakoje mi nisuuru~ene, ili su mi presele, a zavr{ih u jednoj od najmra~nijihno}i u istoriji jugoslovenskog teatra. Da nijebilo te no}i, ne bih dobijaopretnje da }u biti likvidiran. Iz istog razloga vrlobrzoposleovogdoga|aja}u, po savetupolicije, kupitipi{tolj, a posle jo{ jednog nemilog doga|aja u “Bojanu Stupici”dakle, ponovo pod istimkrovom, taj , isti i po~eti da stalno nosim sa sobom ko`noj torbi. Po~elo je u januaru 1990. godine, kada je Zenica oblijepljenja plakatima za pozori{nu predstavu „Sveti Sava“ . „Jedan od uslova, postavljenih pozori{tu uo~i produkcije predstave, bio je da se premijera izvede uo~i Svetog Save, dakle, krajem januara. Kada smo plakatima najavili premijeru, to je bio svojevrsni {ok u samom gradu. Vladao je toliki interes za predstavu da smo unaprijed rasprodali dvadeset narednih izvo|enja. Izvedba @arka Lau{evi}a je magi~no

privla~ila publiku, a u javnosti su po~ele brojne polemike i rasprave o samom djelu Sini{e Kova~evi}a i zeni~koj izvedbi“ prisje}a se , Marinko Nikoli}, tada{nji {ef propagande Narodnog pozori{ta u Zenici. Sve te rasprave su se kretale u granicama koje su ve} postale uobi~ajene za brojne predstave u pozori{tima biv{e Jugoslavije osamdesetih godina, koje su otvarale ta bu-te me ta da{ njeg dru{tva, po~ev od ratnih zlo~ina u II svjetskom ratu u „Golubnja~i“ Jovana Radulovi}a, koja je premijerno izvedena u oktobru 1982. u Novom Sadu i potom u decembru iste godine skinuta sa repertoara ovog pozori{ta, ali je nastavila svoj `ivot, i u istoj re`iji i podjeli u Sloveniji. Brojne teme su ostale prisutne i u dana{njoj javnosti. Jedna od takvih tema jeste odnos prema osobama koje su kasnije progla{ene svetima u jednoj vjeri ili naciji, kao {to je slu~aj ove drame o `ivotu Rastka Nemanji}a - Svetog Save. Koliko je i dalje aktuelan ovaj problem, svjedo~i nedavna javna debata povodom prijetnji sarajevskoj izdava~koj

O PREDSTAVI

Narodno pozori{te Zenica Sini{a Kova~evi} - SVETI SAVA reditelj - Vladimir Mil~in, scenograf - Radovan Maru{i}, kostimograf - Branka Petrovi}, muzika - Ksenija Ze~evi}, scenski pokret - Ferid Karajica uloge: @arko Lau{evi} (Rastko Nemanji}), Adnan Palangi} (Stefan Nemanja), @arko Mijatovi} (Miroslav; Patrijarh Mihailo), Iso Porovi} (Tugomir), \or|e Markovi} (Stefan Prvo-

ven~ani), Miodrag Obradovi} (Vukan), Jakov Salak (Strez), I{tvan Gabor (car Teodor Prvi), Branko Ignjati} (Mali Radoslav), Elvedin Avdi} (Radoslav), Ivica Kuki} (iguman), [efika Korkut - [unje (dadilja), Radmila Prajninger (Evdokija), Alfred Posavac (Tur~in; III vojnik), Mugdim Avdagi} (I vojnik), Jovan Krsti} (II vojnik), Jasna Ba{i} (Ana Dandolo), Ana \or|evi} (dvorska dama), Ermina Ni{i} (`ena na dvoru), Dragica Krsti} (slu{kinja) Sterijino pozorje, Novi Sad, 30. maj 1990. Jugoslovensko dramsko pozori{te, Beograd, 31. maj 1990. (prekinuto)

ku}i Buybook zbog objavljivanja romana „Poslanik“, u kojem se o Muhamedu a.s. govori kao o osobi. Predstava Narodnog pozo ri {ta u Ze ni ci je bi la zna~ajna i za kulturni i politi~ki `ivot tada{nje dr`ave. Niko nije slutio takav tragi~an ishod za dru{tvo, za glavnog glumca i nasilan prekid `ivota predstave. “Poslije uspje{ne izvedbe predstave na 35. Sterijinim pozori{nim igrama u Novom Sa du, an sam bl ze ni~kog pozori{ta se zaputio ka Beogradu. Istina, upozorili su nas da se tamo ne{to priprema, ali nismo tome pri da va li po se ban zna~aj. Bili smo pod dojmovima dobre izvedbe i odli~nog prijema kod publike na Sterijinom pozorju“ , prisje}a se Marinko Nikoli}. Bilo je to peto gostovanje @atka Lau{evi}a na Sterijinom pozorju u Novom Sadu, sa predstavama koje su privla~ile veliku pa`nju. Takva je bila predstava “Hrvatskog fa us ta“ Slo bo da na [najdera u re`iji Slobodana Unkovskog (JDP) 1983. godine. Za izvo|enje glavne uloge Rastka Nemanji}a u predstavi “Sveti Sava“ @arko

Lau{evi} je dobio Sterijinu na gra du. Vi jest o to me objavljena je dva dana poslije gostovanja u Beogradu.

Prekid
“Bile su zakazane dvije predstave te ve~eri. Kada je po~ela da se izvodi predstava, jedna organizovana grupa gledalaca je ustala i po~ela da pjeva Svetosavsku himnu. Predstava je prekinuta, po~ela su dobacivanja, optu`be, galama. Jedan za drugim, sam Lau{evi} i drugi glumci su poku{avali da uvjere goste da svoj sud o predstavi, kakav god bio, ostave za poslije predstave, ali da dozvole glumcima da odigraju predstavu. Ni{ta nije pomagalo. Nije bilo na~ina da izvedemo tu grupu provokatora izvan sale. Ve} je po~ela dolaziti velika grupa posjetilaca za narednu predstavu, a mi jo{ nismo po~eli ni prvu predstavu. Policajci su rekli da vi{e nije sigurno, da je ve} napolju i druga organizovana grupa koja }e prekinuti izvo|enje druge predstave, te da je najbolje da sve otka`emo i napustimo pozori{te pod pratnjom. Tako je i bilo. Nismo ni{ta

mogli da uradimo“ prisje}a , se Nikoli}. Bila je to no} u kojoj je nasilno uga{eno svjetlo u pozori{tu, no} u kojoj je nestalo slobode za umjetni~ko izra`avanje stvarnosti. Iz te no}i krenuli smo ka druga~ijem, nasilnom preoblikovanju na{ih dru{tava, na{e pro{losti i budu}nosti. Predstava je odigrana jo{ samo jednom, na pozori{nom festivalu u Jajcu. Pritisak je postao toliki da @arko Lau{evi} jednostavno vi{e nije mogao da igra ulogu Rastka Nemanji}a. Za njim su i{li na sve predstave, provocirali, prijetili. Pritisak je podsje}ao na metode koje je u obra~unu sa navodnim neprijateljima re`ima primjenjivala tada{nja Slu`ba dr`avne bezbjednosti. Jednostavno, nepo`eljna osoba je bila izlo`ena takvom i tolikom pritisku da je bila gurana ka rubnom na~inu `ivota u kojem je mogu}e lako napraviti bilo kakvu gre{ku, kafansku ili sli~nu, zbog koje bi potom kriti~ar bio osu|en po prekr{ajnom ili krivi~nom zakonu kao osoba neprikladnog morala ili na~ina pona{anja, a ne kao kriti~ar.

Poslije beogradskog prekida predstave, @arku Lau{evi}u je policija savjetovala da kupi i po~ne da nosi pi{tolj jer su prijetnje ozbiljne. Tri godine kasnije, 31. jula 1993. godine, poslije napada na njega i njegovog brata u Podgorici, @arko Lau{evi} je u strahu za svoj i bratov `ivot ubio

dvije osobe i jednu ranio. Sud nije prihvatio njegovu odbranu da je to bila nu`na odbrana i osu|en je na dugotrajni zatvor. Odslu`io je 4 godine zatvora. U me|uvremenu, raspala se SFRJ, kao i za je dni~ka dr`ava Srbije i Crne Gore, tako da su njegove `albe na kr{enja prava na odbranu nestale u

uga{enim sudovima. Sada je dr`avljanin Srbije, potjer ni ca za njim je po vu~ena, ali i dalje `ivi u New Yorku, dok se u Srbiji najavljuuje mogu}a obnova sudskog postupka. Knjiga @arka Lau{evi}a je do sada od{tampana u tira`u od 200 hiljada primjeraka.
Esad He}imovi}

34 Pogledi

24. decembar/prosinac 2011.

Istina o odbrani - sa~uvajmo dostojanstvo

MEMI] Na{e sudove pla}a me|unarodna zajednica, Had`i}ane je optu`io tu`ilac Slovenac

Mi {utimo i do
ravosu|e, Tu`ila{tvo BiH i Agencija za istrage i za{titu postaju instrument represije nad braniteljima BiH, ho}e se izjedna~iti d`elat i `rtva, agresija na BiH nastavljena je specijalnim metodama, sukus je diskusije koja se u ~etvrtak, u organizaciji bora~kih organizacija i Op}ine Vogo{}a, vodila na tribini koja je za temu imala istinu o odbrani BiH i poga`enom dostojanstvu njenih branitelja. TI[INE Raspravu je otvorio Safet Kobiljak, predsjednik Patriotske lige op}ine Vogo{}a. ^ovjek je konstatovao da je BiH i danas napadnuta s istoka i zapada, “ali sadanekim drugim, specijalnim sredstvima“ Prijeti se, podsjetio je Kobiljak, . raspadanjem dr`ave, stvaranjem tre}eg entiteta... - Zato se sra~unato napadaju oni koji su branili BiH od neprijatelja i sa istoka i sa zapada. Ti koji nas danas napadaju, znaju da }emo opet braniti BiH. I da tada ne}e biti nerije{enog rezultata. Bit }e: ili oni ili mi!, poru~io je Kobiljak. Optu`io je pravosu|e BiH da u~estvuje u poku{aju promjene karaktera rata u BiH, kako se poku{ava dokazati da je u BiH bio gra|anski rat, a ne agresija. - A mi {utimo! [utimo dok nas hapse! [utimo i kad horde ~etni~ke mar{iraju Republikom Srpskom! [ute i na{i politi~ari kojima je na prvom mjestu strana~ki i li~ni interes! [utimo dok Milorad Dodik, predsjednik RS-a, preuzima pravosu|e BiH, dok poku{ava Republikom Srpskom nadomjestiti Srbiji gubitak Kosova! Dokle da {utimo?! Treba li ponovo da do`ivimo genocid?, pitao je Kobiljak pozivaju}i i vlast i borce da materijalno i na svaki drugi na~in pomognu Had`i}anima, osumnji~enim za ratne zlo~ine u Silosu. POIMANJE INSANA Opet, na~elnik Op}ine Vogo{}a Edin

P

Na tribini bora~kih organizacija i op}inskih vlasti u Vogo{}i brojne javne i politi~ke li~nosti progovorile o tome kako do`ivljavaju istrage Tu`ila{tva BiH za ratne zlo~ine nad nebo{njacima
Smaji} je mirno objasnio {ta smeta “na{im du{manima“: me|u ostalima, hiljadugodi{nji kontinuitet dr`avnosti BiH, obrazovanje! - BiH imamo u granicama kakve su bile i to smeta du{manima! Poru~ujem, bi}e BiH do njenog zadnjeg kvadratnog kilometra. Imamo visok prag tolerancije, a i nemamoplahoizbora jer nemamorezervne dr`ave! Sad je na djelu specijalni rat! I na obrazovanje su nam napali. Znaju da od ‘96. godine u Vogo{}i imamo 36 doktora nauka, da magistre vi{e i ne brojimo. Normalan insan ne mo`e da shvati {ta su nam radili tokom agresije! Mislimo, zna se, ne moramo vi{e dokazivati i dosa|ivati. Takvi smo mi, Bo{njani, ocijenio je vogo{}anski na~elnik, zaklju~iv{i da je negiranje genocida - novi genocid. Ponadao se, budu}i imamo dr`avu i njene institucije, da }emo ih znati braniti “jer to niko drugi umjesto nas ne}e uraditi, jer tu|a ruka svrab ne ~e{e“ Stoga, misli . na~elnik, moramo se organizovati i odgovoriti na ove napade. DIN-DU[MANIN - Nema realne pretpostavke da Vogo{}ane za bilo {ta optu`e. Ali du{mani ne idu na to da na|u realne ~injenice.

OMEROVI] Sada pravosu|e BiH, dozirano i po kriteriju nacionalne i etni~ke pripadnosti, u cilju izjedna~avanja zlo~ina tri naroda, bira predmete koje }e procesuirati

Zato, moramo pomo}i jedni drugima. Op}ina }e izdvojiti sredstva za ne daj Bo`e. Sve {to je zakonom dozvoljeno, Op}ina }e uraditi. I {ta se imamo bojati? Kad se nismo bojali njihovih tenkova protiv nekolikona{ihpu{kica, ne treba ni danas da se bojimo! Organizujmo se, zbijmoredove u borbiprotivla`i, preporu~io je na~elnik. Predstavnik Instituta za ratne zlo~ine Huso Omerovi} ni{ta nije preporu~io. Konstatovao je kako je konstatovano da su Srbija i Crna Gora bile agresori na BiH, da je po~injen genocid. A genocid je, i ptice na grani znaju, djelo koje se sprema i intelektualno, i materijalno, i medijski, i vojno... KLJU^- Sadapravosu|e BiH dozirano i po kriteriju nacionalne i etni~ke pripadnosti, u cilju izje-

dna~avanja zlo~ina tri naroda, bira predmete koje }e procesuirati. U isto vrijeme, na sceni imamo ljude koji uporno ne samo da negiraju agresiju i genocid nego drsko prebacuju odgovornost na stranu koja je organizovalaodbranu. Lider tih snaga na pregovorima, u prisustvu politi~ara BiH i me|unarodne zajednice, ka`ekako BiH nemaoru`ja kojim mo`e sprije~iti secesiju RSa?! Moramo to ozbiljno shvatiti, ne smijemo biti naivni nakon genocida koji smo do`ivjeli, upozorio je Omerovi}. Govorio je i o tome kako se hapse “najvi{i zvani~nici iz vojnih i politi~kihstruktura iz redovanacionalne i religijske skupine naroda izlo`enog genocidu. Jer, krivi su {to su se stavili na ~elo naroda kojem je bio namijenjen“ . - Mislim da sve zlo~ine treba procesuirati bez obzira na to iz kojenacionalneskupinedolazili, ali da prioritettrebausmjeriti na zlo~in genocida, a nikako na na~in da se tra`i nacionalni balans, zaklju~io je predstavnik Instituta. DOBAR, GORI, NAJGORI D`evad Hod`i}, poslanik Skup{tine Kantona Sarajevo, najprije je rekao kako ne}e ni{ta govoriti i kad su prisutni to ozbiljno shvatili, ponijelo je poslanika pa se nadovezao. Rekao je da je sasvim jasno “da su na na{ojstranipo~injenizlo~iniminornog karaktera“ pozvav{i se na ocjene Tadeusza Mazowieckog, specijalnog izvje{ta~a Komisije za ljudska prava UN-a. - On je rasporedio odgovornost za ratne zlo~ine, rekav{i da su velikosrpske i velikohrvatske politike po~inile 90 posto zlo~ina nad Bo{njacima! Srest }ete se u politi~kom `ivotu s tvrdnjom da nije va`no koliki je obim zlo~ina, da zlo~in je zlo~in. To, mo`da, u moralnom smislu jeste tako. I svete knjige ka`u da svako ko je ubio jednog ~ovjeka, kao da je ubio cije-

24. decembar/prosinac 2011.

Pogledi 35

branitelja u miru

ok nas hapse!
lo ~ovje~anstvo. U politi~koj, praOni koji su slu{ali to {to je u nasvnoj, socijalnoj perspektivi po- tavku govorio ponadali su se da bisljedica koje slijede iz zlo~ina, ite- smo mo`da mogli opstati, ali kad kako je va`no koliko je ljudi ubije- je govornik podsjetio da su “protiv no. Nadalje, postoji eti~ka i poli- svih komandanata korpusa ARBiH, ti~ka odgovornost naroda iz ~ijih komandanata brigada i na~elnika redova dolaze zlo~inci. Karl Jaspers {tabova podnesene krivi~ne prijaje svom narodu, Nijemcima, rekao ve“ zabrinuli su se. , da snose odgovornost zbog onog - A na televiziji RS-a slu{amo ge{to su u~inili fa{isti, rekao je nerala VRS-a Manojla MilovanoHod`i}. vi}a kako ka`e da su ve} decembra OPSTATI ILI NESTATI I pozvao ‘91. Srbi imali naoru`ane odrede i da se u realnom`ivotuoslonimo na brigade u svim op{tinama! Svaki sebe, da se ne pona{amo kao `rtva koja tra`i pomo}. I on je ocijenio da je na djelu poku{aj da se promijeni karakter rata u BiH. Tome se, zaklju~io je, treba suprotstaviti, ali ne tako {to }emo zagovarati spre~avanje procesuiranja osumnji~enih za ratne zlo~ine. - Va`no je da prepoznajemo u odabiru, prioritetima tu`ila~kih postupaka koji se postavljaju, da u tome prepoznajemo nastojanje da do|e do balansiranja, stvaranja privida u kojem }e izgledati da su svi jednako radili zlo~ine, zaklju~io je poslanik Hod`i}. Sad, slijede}igovornik na spomenutoj tribini, spomenuv{i razloge, lijepo je zamolio da mu ne spominjemo ime. Ali dozvoljava napisati da je poslanik Skup{tine Kantona. - La` je da smo se odbranili! Nismo! Mi smo narod u nestajanju. dan to treba pu{tati na{em naroNestajemo od Berlinskog kon- du. I njega ne istra`uju, a nas hapgresa, kada smo izgubili se! Mi smo sami sebi najve}i Sand`ak, pa sve do daneprijatelji. I kad iza|em na{njih dana. Kilomeiz ove sale, re}i }ete da POSLANIK tar vazdu{ne linije od ni pet para ne valjam! La` je da smo Vogo{}e je na{a realA bio sam dobar kada se odbranili! na granica sa Srbisam ostao ovdje, oteo Nismo! Mi smo jom (Kozija }uprija, pu{ku i njome branio narod u op. a), a nekih 30-ak svoj narod. Ali ja danas kilometara sa Hrvatsvoje dijete ne mogu nestajanju skom (Kiseljak, op. a). zaposliti. Istovremeno, Sad moramo odgovoriti na druga `ena Salema Mise, kopitanje: Ho}emo li opstati ili nes- ja je cijeli rat provela u ^a~ku, tati?, pitao je opisani poslanik, odmah dobiva posao u Elektropriina~e visoki oficir Armije BiH. vredi, obnavljate im ku}u u Vogo{}i. Istovremeno, k}i ratnog zlo~inca Mom~ila Kraji{nika mo`e raditi u Centralnoj banci BiH. I sada mi recite koga sam to ja pobijedio, opleo je govornik i skru{eno si odgovorio da on zapravo nikoga nije pobijedio. POKRET OTPORA Nije stao na tome. Pitao je prisutne da li se nakon rata sudilo ~lanovima Pokreta otpora u Francuskoj, Jevrejima koji su za pobune u Var{avskom getu ubili 400 Nijemaca na sudi. Nema Bo{njaka u Posavini, dijelu Krajine, Hercegovina se HOD@I] prazni, preustroj BiH zna~i da }e Treba se suprotstaviti nas otjerati i iz Travnika, Mosnamjerama da se promijeni tara, Stoca, Konjica... Ostat }emo u kavezu oko kojeg }e karakter rata u BiH, zaklju~io kru`iti lavovi, zaklju~io je na{ je, ali ne tako {to }emo poslanik u Skup{tini Kantona zagovarati spre~avanje Sarajevo. procesuiranja Nakon ti{ine koja je uslijediosumnji~enih za la, govorio je Edin [abi}, sin jednog od uhap{enih Had`i}ana. ratne zlo~ine Rekao je kako je `rtva brutalnog dnom ratnom zlo~inu u centru Sarajeva. - Rekoh, napi{i kako ti mogu pomo}i i ra~unaj na to. Problem je, taj ~ovjek ne radi, bez penzije je, bolestan. A mi ga bez advokata pu{tamo na ispitivanje. Kad su uhapsili generala Bahtu, rekli su jednom od svjedoka da ka`e da sam ja imao veze s oru`jem pa }e ga zauzvrat pustiti na slobodu. Nije im uspjelo. Potom su uhapsili drugog ~ovjeka i rekli mu da znaju kako je bez posla, da }e mu zaposliti `enu. Tra`ili su da ka`e da sam mu dao 306 pu{aka. Rekao je. I, eno, `ena mu danas radi u Tu`ila{tvu BiH, ispri~ao je svoje li~no iskustvo na~elnik Op}ine Ilid`a. SLOVENAC, A TU@ITELJ Objasnio je kako se ne treba brinuti za branitelje BiH kojima se sudi u Engleskoj, Austriji... jer su to po{tenisudovi. Treba se brinuti za one kojima se sudi u BiH jer “na{e sudove pla}a me|unarodna zajednica, Had`i}ane je optu`io tu`ilac Slovenac...” - Jedan od uhap{enih je rekao kako }e odmah sve priznati, da mu je dosta maltretiranja, da mu je dovoljno da ga puste da svaki dan jede..., pri~ao je na~elnik Memi} e da bi nezaposleni borac dobacio kako je to ovaj uhap{eni Had`i}anin rekao vjerovatno zbog toga {to kod ku}e nije imao ni za hranu.
Asaf Be~irovi}

spavanju, poljskim partizanima, italijanskom pokretu otpora koji je objesio druga Benita Musolinija...? Prisutni su {utjeli, ~ekali odgovor. - Nije im se sudilo. Nijednom pokretu otpora u svijetu se nije sudilo, sudilo se pora`enim. Pokretu otpora u BiH, {to mi, uistinu, i jesmo bili, sudi se. Sada, ne preostaje ni{ta drugo do da zaklju~imo da smo pora`eni. I sada, zbog toga {to smo spa{avali glavu Zlatku Lagumd`iji i ostalima, treba da robijamo. A oni, politi~ari, {ute. Dakle, mi smo ovdje pora`eni i nama se

hap{enja njegova oca, kako je protekao ve} mjesec kako se bore da doka`u da je glava ku}e nevina. - Od dr`ave nikakve pomo}i! Samo je na~elnik Had`i}a materijalno pomogao. Molim vas, pomozite da istina do|e navidjelo, da se uhap{eni oslobode jer nisu krivi {to su branili dr`avu i spasili Had`i}e od genocida, apelovao je sin uhap{enog oca. Senaid Memi} je, prije nego je po~eo govoriti, po d`epovima tra`io papir s imenom ~ovjeka ko jeg su ne da vno po zva li u Tu`ila{tvo, pitali {ta zna o navo-

36 Pogledi

24. decembar/prosinac 2011.

[ta stoji iza Dodikove ideje o ukidanju BHRT-a

avnost vi{e i ne iznena|uju napadi predsjednika RS-a i lidera SNSD-a na neku od dr`avnih institucija s porukom o potrebi njenog ukidanja. Argumenti koje pritom koristi sastoje se od zbira pau{alnih fraza “o njihovoj nefunkcionalnosti i ~injenici da one svoje postojanje ne temelje na Dejtonskom sporazumu i da su plod nametanja i pritisaka visokih predstavnika u BiH”.

J

KONTROLI[I

U[UTKAJ I

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, ako je suditi prema njegovim istupima posljednjih {est godina, kao politi~ku misiju zacrtao si je demonta`u BiH

Na{i i njihovi
Nakon dr`avnih pravosudnih institucija, koje su s prolje}a ove godine bile meta uru{avanja predsjednika RS-a, sada je na red do{ao i BHT1. Dodik je tako obznanio kako smatra da “treba ukinuti Javni RTV servis BiH” a dok se to ne desi, potrebno je “{to , prije donijeti odluku da li }e gra|ani RS-a upla}ivati RTV taksu na dosada{nji ili neki drugi na~in“ Dodik je ustvrdio da je . “RTVBiH ne`eljena {to se ti~e RS-a, nametnuta i ne predstavlja objektivan medij“ . “BHT1 u slu`bi je jedne politike i jednog grada i mi uop{e ne osje}amo potrebu da finansiramo ne{to {to nije u na{em interesu i nije na{ servis“ poru~io je Dodik. , Osim opsesivne potrebe uru{avanja i obesmi{ljavanja BiH, napad na dr`avni javni servis ima i niz drugih pozadina. Jedna od njih je, upozoravaju predstavnici opozicije u RS-u, skretanje pa`nje javnosti s ozbiljnih socijalno-ekonomskih problema. Kako se gra|ani ne bi bavili njima, njihovu pa`nju i nezadovoljstvo treba preusmjeriti na “neprijatelje RS-a”, bilo da je rije~ o nekom od dr`avnih ministarstava, njenog pravosu|a ili radija i TV-a. “O~ito mu nedostaje tema za sva|u, pa sad izmi{lja i ove - sve sa `eljom da skrene pa`nju sa lo{e ekonomske situacije u RS-u i vlastitih propusta. Pretpostavljam da }e on to raditi i u vremenu koje dolazi“ navodi li, der PDP-a Mladen Ivani}. I dok se u Federaciji BiH javnost digla na noge, u RS-u gotovo i da nije bilo reakcija na ovaj istup predsjednika RS-a. Posebno je uo~ljiva {utnja medijske javnosti RS-a o napadu na njihove kolege i nezavisnost medija od politike i njenih utjecaja. Da li zbog ovdje sveprisutnog nedostatka solidarnosti i nezainteresovanosti za ono {to je van njihovog dvori{ta, ili straha od zamjeranja “dragom vo|i“, ili ~ekanja da im vo|a u vrijeme ekonomske krize iz svoje kese kapne koju hiljadu maraka, tek mediji u RS-u ostali su nijemi.

U slu`bi
Ni{ta nebitnije pitanje je i ocjena predsjednika RS-a o tome koji je medij i u kojoj mjeri po ar{inima njega i stranke kojoj pripada profesionalan i objektivan. Ako je to RTRS, onda je cijela BiH u opasnoj situaciji da iz kako tako ustrojenog demokratskog

i slobodnog dru{tva sklizne u autokratiju. Iako svi gra|ani RS-a imaju jednaku obavezu pla}anja RTV takse, RTRS ve} {est godina poslu{no i neselektivno slu`i jednom ~ovjeku i jednoj partiji, svjesno ignoriraju}i obavezu koju ima kao javni emiter. Uzalud na to godinama upozorava opozicija, jer je evidentno da u na{oj dr`avi ne postoje efikasni mehanizmi (uklju~uju}i i Regulatornu agenciju za komunikacije) koji bi se borili protiv takvog stanja. Kada se tome doda i klika, od vlasti obilato finansiranih i kontroliranih, prevashodno {tampanih medija u RS-u, s misijom stalnog slu`enja liku i djelu vlasti i vo|e, jasno je za{to Dodik ulazi u obra~un sa BHT1. U{utkati svakog ko javnost informi{e o realnom stanju u RS-u od primarnog je interesa za ovda{nju vlast. A Dodikova ideja o ukidanju dr`avnog javnog servisa posebno je obradovala izvr{nog sekretaraSNSD-a RajkaVasi}a. Nadovezuju}i se na izjavu svog partijskog {efa, Vasi} je ocijenio da je do{aotrenutak da se BHT “demontira“ a da se tv-pretplata ukine kako RS ne bi , finansiraoFederalnuteleviziju, kojapodr`ava sistem ustavne devastacije Hrvata u Federaciji BiH, i BHT koja ne prihvatapostojanje RSa kao sastavnog dijela BiH. Vasi} smatra da je do{lo vrijeme da se razmotri i potreba vra}anja ministarstva in-

formacija ili medija kao Vladinog tijela koje }e voditi ra~una o statusu medija u RS-u. “Krah BHT-a i tog cijelog konglomerata, predskazanje je kraha sarajevsko - ohaerovskog koncepta BiH, kao Bosne jedne politi~ke koncepcije, jednog naroda i jedne vjere“ poru~io je Vasi}. Izvr{ni sekretar , SNSD-a istakao je da je, zbog toga {to nije htio da prihvati Televiziju BiH, svojevremeno do{ao u sukob sa OHR-om i podnio ostavku na mjesto ministra informacija u prvoj vladi Milorada Dodika.

Ministar iz rezerve
“OHR je, za osvetu, izdejstvovao da se ukine ministarstvo informacija. Doma}i pomaga~i, Mladen Ivani} prije svih, ukinuli su javni nedjeljnik Republika“ navodi Vasi}. , Funkcija ministra informacija bila je vrhunac politi~ke karijere biv{eg novinara Rajka Vasi}a. Titula izvr{nog sekretara SNSD-a forma je bez sadr`aja, pa je pitanje kome Vasi} vi{e zamjera {to je ukinuto ministarstvo informisanja - OHR-u ili Dodiku, koji u vrijeme “ljubavi, sloge i kooperativnosti s me|unarodnim zvani~nicima u BiH” nije puno za to mario. Naravno, Dodik je tada SDS-u i Srpskoj radio-televiziji zamjerao isto ono {to danas od medija u RSu `eli. Poslu{nost i slu`enje jednoj ideji i jednoj partiji.

Iz OHR-a je stigao jasan stav da je BHRT osnovan odlukom Parlamenta BiH i da samo njegovi zastupnici mogu o njegovoj sudbini odlu~ivati. U toj pri~i ~ak i sve ruke iz RS-a podignute protiv dr`avnog javnog emitera ne mogu ni{ta u~initi. Ipak, preko izjava predsjednika RS-a niko u ovoj zemlji ne bi smio olako pre}i. Medijski prostor u RS-u koji je spreman raditi svoj posao mimo “ure|iva~ke politike koja se kroji u sjedi{tu SNSD-a” svakim danom sve je manji. Javno mi{ljenje tako se poku{ava kreirati kroz zacrtanu politiku vladaju}e stranke koju slijede RTRS, novinska agencija Srna i niz {tampanih izdanja koji, podsje}amo, obilato finansirani iz bud`etske kase, rade isti posao. Ali za vlast to o~ito nije dovoljno. Stoga je o~igledno na djelu poku{aj uni{titi svaku pukotinu kroz koju bi u javnost mogle procuriti informacije u kojima RS nije “bolji, stabilniji i uspje{niji dio BiH“ Niko. ga ne bi trebalo za~uditi odlu~i li ova vlast ponovo osnovati ministarstvo informisanja, uvesti cenzuru i svako kriti~ko izvje{tavanje kazneno sankcionisati. I poput “demokratskih zemalja“ a la Iran, Kina ili Sjeverna Koreja ili ukinuti kablovske TV operatere ili im narediti koje to TV stanice smiju prenositi.
G. Katana

Osim opsesivne potrebe uru{avanja i obesmi{ljavanja BiH, napad na dr`avni javni servis ima i niz drugih pozadina

24. decembar/prosinac 2011.

Pogledi 37

Ekonomija Evrope
Knjige
Pi{e: Aida Zaimovi}

Knjiga koja jasnim i razumljivim stilom govori o najva`nijoj regionalnoj ekonomskoj integraciji na{eg doba je jednostavna, interesantna i privla~na za ~itaoca, a da pri tome nije izgubila ni{ta od svoje stru~ne vrijednosti
evropskih institucija, s jedne strane, i suo~avanje sa efektima krize koja, s druge strane, zahtijeva zna~ajne rezove u jedinstvenom bud`etu Evropske unije. Osim toga, izlaganje procesa nastanka i razvoja Evropske monetarne unije, po mnogima najve}eg dostignu}a evropskih integracija, pro`imaju komentari i pitanja autorice u vezi odr`ivosti i budu}nosti jedinstvene evropske valute koja obilje`ava svoju desetu godi{njicu upravo u vrijeme kada eurozonu potresaju brojni strahovi i izazovi. Na kraju, tre}a cjelina obuhvata osmo poglavlje koje je posve}eno odnosima Bosne i Hercegovine i Evropske unije i evropskoj perspektivi na{e zemlje. Zapo~inju}i sa iscrpnom analizom makroekonomske situacije i dostignu}a u dosada{njem toku tranzicijskog procesa u BiH, autorica omogu}ava ~itaocu sagledavanje pozicije i razvojnih perspektiva zemlje u kontekstu njenog pribli`avanja evropskim integracijama. Za kreatore eko nom ske po li ti ke ovo {ti vo mo`e pru`iti smjernice za definisanje na~ina, uslova, dinamike i modaliteta institucionalnog i funkcionalnog pribli`avanja Bosne i Hercegovine savremenoj evropskoj privredi. Pored svega navedenog, autorica u zavr{etku knjige zainteresovanim ~itaocima nudi priloge sa osnovnim podacima i pokazateljima o EU i njenim ~lanicama, leksikonom evropskih pojmova, te najva`nijim dokumentima Unije po~ev od Mar{alovog plana iz 1948. do finalnog akta Ugovora iz Nice iz 2001. godine.

B

o san sko her ce go va~ka zbir ka ekonomske literature postala je bogatija za jo{ jedan stru~ni ekonomski naslov – u izdanju University Pressa i Magistrata Sarajevo objavljena je knjiga „Ekonomija Evropske unije“ prof. dr. Azre Had`iahmetovi}. Knjiga je nastala kao rezultat dugogodi{njeg stru~nog i akademskog bavljenja autorice problematikom Evropske unije u svojstvu nacionalnog koordinatora Phare-Ace programa i predava~a na Evropskim studijama – zajedni~kom projektu univerziteta iz BiH, Bolonje, Sussexa i Londona (LSE), kao i predstavnika BiH u Parlamentarnoj skup{tini Vije}a Evrope. U~e{}e u tim projektima doprinijelo je da prof. Had`iahmetovi} u svojoj knjizi na izuzetno uspje{an na~in pove`e teorijskoekonomsku analizu sa analizom konkretnih procesa integrisanja u me|unarodnim ekonomskim odnosima.

evropskim integracijama. Budu}i da je Evropska unija, uz SAD i azijski region, jedna od ~lanica Trijade svjetskih politi~kih i ekonomskih sila, njena pozicija u globalnom sistemu ekonomskih odnosa, odnosi sa glavnim trgovinskim partnerima, me|unarodnim organizacijama i tranzicijskim zemljama iz njenog bli`eg okru`enja, va`an su segment razumijevanja pozicije Evropske unije kao aktera na globalnoj ekonomskoj sceni. U tom smislu, knjiga daje sa`et pregled najzna~ajnijih odlika u odnosima vode}ih sila, kao i odnos same Evropske unije prema tranzicijskim zemljama i

zemljama u njenom najbli`em okru`enju. Nadalje, funkcionisanju i razvoju institucija EU od nacionalnih ka supranacionalnim i analizi procesa odlu~ivanja unutar evropske institucionalne strukture posve}ena je posebna pa`nja u ovom dijelu.

Lobisti~ke mre`e
Prepoznavaju}i rastu}i zna~aj specijaliziranih interesnih grupacija, autorica nudi osvrt na {iroku lepezu lobisti~kih mre`a korporativnih (privatnih) interesa kao i njihov uticaj na proces odlu~ivanja u Evropskoj uniji. Podaci govore da je Bruxelles dru gi naj ve}i lo bis ti~ki centar u svijetu – s obzirom na to da sve evropske institucije imaju svoja sredi{ta ili predstavni{tva u ovom gradu – {to ga ~ini atra kti vnim ne samo evropskim lobisti~kim grupacijama nego i pojedinim regi ja ma, po krajinama, ali i neevropskim dr`avama koje sve ~e{}e otvara ju pred sta vni{tva u ovoj metropoli. Kona~no, analiza Evropske uni je za vr{a va izla ga njem ekonomskih politika – mikroekonomskih i ma kro eko nom skih, uz napomenu da razlu~iva nje mi kro ekonomskog od makroekonomskog u evropskom rje~niku dobija sasvim novo zna~enje. Naro~it zna~aj ov dje tre ba pri pi sa ti umi je}u autorice da suha teoretska obja{njenja namijenjena onim manje upu}enim u funkcionisanje evropske privrede obogati aktualiziranim statisti~kim pokazateljima i ilustracijama koje ~itaocu omogu}avaju i vizuelnu bliskost i jasno}u. Ne treba posebno nagla{avati va`nost analiziranja aktuelnih polemika evropskih institucija u vezi bud`etskog tro{enja, odnosno, vaganje izme|u rastu}ih zahtjeva za ve}im finansijskim sredstvima

Evropa kao model
„Ekonomija Evropske unije“ predstavlja drugo i pro{ireno izdanje knjige „Ekonomija Evrope“ reflektiraju}i promjene nastale u strukturi evropske integracije i ukazuju}i na neke nove trendove i izazove koji predstoje liderima Evropske unije. Na preko pet stotina stranica teksta autorica je nastojala ~itaocu omogu}iti razumijevanje slo`enog procesa ekonomskog in te gri sa nja kroz sve obu hva tnu analizu nastajanja, razvijanja i funkcionisanja najuspje{nije i najrazvijenije regionalne ekonomske integracije modernog doba, Evropske unije. U tehni~kom smislu, knjiga je pisana jasnim i razumljivim stilom, uz kori{tenje brojnih ilustracija i tabela, {to je ~ini ne samo jednostavnom za ~itanje i razumijevanje ve} i interesantnom i privla~nom za ~itaoca, a da pri tome nije izgubila ni{ta od svoje stru~ne vrijednosti. Knjigu ~ini osam glavnih dijelova koje bismo mogli sintetizirati u tri cjeline. Prvu cjelinu knjige ~ine prva dva poglavlja, a odnose se na izlaganje koncepta Evrope kao pojma – u njegovom geografskom, mitolo{kom, historijskom kontekstu – kao i izlaganje teoretskih osnova procesa integrisanja, te efekata integracije na trgovinu, ekonomski rast, nacionalni suverenitet. Druga cjelina obuhvata tematiku od tre}eg do osmog poglavlja i analizira Evropsku uniju – kao model razvoja integracija, Evropsku uniju kao u~esnika globalnih procesa odlu~ivanja, njenu institucionalnu strukturu i ekonomske politike. U tom kontekstu, autorica izla`e proces formiranja evropske integracije ukazuju}i na razvoj kriterija i uslova za pro{irenje zajednice evropskih zemalja {to je od posebnog zna~aja za zemlje koje su u procesu pristupanja/pribli`avanja

Pravo vrijeme
Iako je knji ga prven stve no na mi je njena studentima dodiplomskih i postdi plom skih stu di ja, ona uje dno pred stav lja ko ri sno {ti vo i za sve dru ge ko ji `ele ste}i osnovna znanja o Evropskoj uni ji. Po se ban do pri nos auto ri ca da je ana li zi ra ju}i eko nom ske po li ti ke u kontekstu aktuelnih de{avanja u evropskoj ekonomiji i izla`u}i mogu}e reperkusije na dalji razvoj evropskih integraci ja. Pro du blja va nje du`ni~ke kri ze i sve ve}i skep ti ci zam u ve zi sa op stan kom ide je o uje di nje noj Evro pi, pre dme tom su po se bnog apos tro fi ra nja {to knjizi daje naro~itu va`nost u svjetlu sve izra`eni jih kri ti ka evrop skog (ne)jedinstva u rje{avanju zajedni~kih pro ble ma. Na kraju, mo`emo konstatovati da knjiga do lazi u pravo vrije me kada se evropska pri~a suo~ava sa najzna~ajnijim izborom – dalje ja~anje ili pak uru{avanje evropske integracione gra|evine. Ne ma sumnje da }e ova knjiga po ta knu ti broj ne ras pra ve i na ves ti zna ti`e ljnog ~ita te lja na ra zmi{ lja nje o evropskoj budu}nosti.
(Autorica je asistent na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu)

O izdanju
- Autor dr. Azra Had`iahmetovi} - Naslov Ekonomija Evropske unije - Broj strana 528 - Izdava~i University Press - Sarajevo i Magistrat Sarajevo - Edicija Editio Economica - Godina izdanja 2011. - Cijena 80 KM

38 Oglasi
EUROPEAN UNION

24. decembar/prosinac 2011.

ENERGOINVEST, d.d. - SARAJEVO Na osnovu odredaba Statuta Energoinvest, d.d. — Sarajevo (broj S-87/09 od 29. 6. 2009. godine), a u skladu sa odredbama Zakona o privrednim dru{tvima, te Odluke Nadzornog odbora Energoinvest, d.d. - Sarajevo broj NO-12/11 od 22. 12. 2011. godine, Nadzorni odbor raspisuje

Delegation of the European Union to Bosnia and Herzegovina The European Union Delegation in Sarajevo has following vacancy:

za izbor ~lanova Odbora za reviziju Energoinvest, d.d. - Sarajevo 1. Raspisuje se konkurs za izbor tri (3) ~lana Odbora za reviziju Energoinvest, d.d. — Sarajevo. 2. Mandat Odbora za reviziju je ~etiri (4) godine. 3. Za ~lanove Odbora za reviziju Energoinvest, d.d. — Sarajevo mo`e biti imenovana osoba koja ispunjava slijede}e op}e i posebne uvjete:

KON KU R S

SENIOR SECRETARY/INTERPRETER TO THE HEAD OF DELEGATION (Local Agent) (Ref: 006/11)
Duties and responsibilities The selected candidate will be responsible for providing a secretarial, administrative and linguistic support to the Head of Delegation including interpretation at high level meetings (governmental) and accompany at all events; Translation of documents and arrangement of appointments for the Head of Delegation, in particular with local Authorities and assistance in maintaining the Head of Delegation's calendar; Assistance in coordination and organisation of various events (visits of VIP's, official receptions, high level meetings); Perform usual secretarial duties. Professional requirements/qualifications Applicants must have a full secondary education and post-secondary course of at least one year and minimum three years of relevant professional experience preferably in high level secretarial level and/or senior assistance; Competence in consecutive interpretation; Knowledge of EU and EU-BiH relations, especially the relevant terminology; Knowledge of BiH institutions; Excellent oral and written expression and comprehension in English and the languages of Bosnia and Herzegovina. Completion of specialised training would be an advantage. The successful candidate must be a self-starting, highly motivated individual capable of planning and implementing schemes to improve office productivity, and acting proactively to organize support functions; must possess good communication and interpersonal skills and be able to work under tight deadlines and pressure; will need high professional standards, flexibility, willingness and capacity to work in an international environment. GENERAL REQUIREMENTS • Good knowledge of another language of the EU would be an asset; • Computer literacy; Experience in an international working environment and with international organisations would be an advantage. Applications with a letter of interest indicating the respective job reference number and a detailed Curriculum Vitae in English using the ‘European Curriculum Vitae Format’ as available on the following website http://www.delbih.ec.europa.eu/, should be addressed to the attention of Luc Steeman, Head of Administration, on the following address: Delegation of the European Union to Bosnia and Herzegovina, Skenderija 3a, Sarajevo, BiH, or e-mailed to delegation-bih@eeas.europa.eu, by Monday, 9 January 2012. No telephone enquiries please!

Op}i: - da je dr`avljanjin Bosne i Hercegovine; - da je stariji od 18 godina; - da nije stariji od 65 godina na dan imenovanja; - da nije osu|ivan za krivi~no djelo i za prekr{aj nespojiv sa du`no{}u u Odboru za reviziju; - da nema privatni / finansijski interes u privrednom dru{tvu u ~iji se odbor za reviziju kandiduje. Posebni: - da ima visoku stru~nu spremu ekonomskog smjera; - da ima najmanje tri (3) godine iskustva u struci na odgovaraju}im poslovima; - prethodni rad u kojem su ispoljene stru~ne, organizatorske i druge odgovaraju}e radne sposobnosti; - po`eljno je da kandidati imaju specijalisti~ka znanja u svojoj oblasti. - znanja i sposobnosti razumijevanja poslovnih izvje{taja, poznavanje privrednog prava i ukupnog zakonodavstva na podru~ju djelovanja Odbora za reviziju, korporativnog upravljanja i strategije poslovne etike. 4. U svrhu dokaza o ispunjavanju uslova, kandidati su obavezni uz prijavu prilo`iti slijede}e dokumente: - radna biografija; - uvjerenje o dr`avljanstvu — original ili ovjerena kopija od nadle`nog organa (ne starije od 6 mjeseci); - dokaz da je stariji od 18 godina i da nije stariji od 65 godina (kopija CIPS-ove li~ne karte ovjerena od nadle`nog op}inskog organa); - uvjerenje da kandidat nije osu|ivan za krivi~no djelo ili privredni prijestup nespojivo sa funkcijom na koju se prijavljuje (ne starije od 6 mjeseci); - izjava potpisana i ovjerena od op}inskog organa da nema privatni / finansijski interes u privrednom dru{tvu u ~iji se Odbor za reviziju kandiduje (ne starija od 6 mjeseci); - diplomu ili uvjerenje o posjedovanju visoke stru~ne spreme u originalu ili ovjerenu kopiju od nadle`nog op}inskog organa (ne starija od 6 mjeseci); - potvrda o radnom iskustvu. 5. Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Zainteresovani kandidati du`ni su dostaviti svoje prijave sa potpunom dokumentacijom, li~no ili putem po{te na adresu: Energoinvest, d.d. — Sarajevo, Hamdije ]emerli}a 2 (sa naznakom Konkursna komisija “Prijava za izbor ~lanova Odbora za reviziju Energoinvest, d.d. — Sarajevo”- ne otvara se). O rezultatima konkursa kandidati }e biti pisano obavije{teni. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e biti razmatrane.

Na osnovu ~lana 83. i ~lana 100. Zakona o srednjoj {koli SBK i na osnovu odluke Upravnog odbora {kole od 19. 12. 2011. godine, Gimnazija - Bugojno raspisuje

KONKURS
za popunu upra`njenih mjesta za rad u nastavi i to: 1. 2. 3. 4. 5. Nastavnik engleskog jezika - puna norma ~asova na odre|eno radno vrijeme do 31. 8. 2012. godine ........................................................................................................1 izvr{ilac Nastavnik engleskog jezika - 6 ~asova norme na odre|eno radno vrijeme do 31. 8. 2012. godine ........................................................................................................1 izvr{ilac Nastavnik fizike - 10 ~asova norme na odre|eno radno vrijeme do 31. 8. 2012. godine ........................................................................................................1 izvr{ilac Nastavnik muzi~ke kulture - 14 ~asova na odre|eno radno vrijeme do povratka zaposlenice sa izborne funkcije.........................................................................................1 izvr{ilac Bibliotekar - na odre|eno radno vrijeme do 31. 8. 2012. godine...................................1 izvr{ilac

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Zeni~ko-dobojski kanton OP]INSKI SUD U TE[NJU Zemlji{noknji`ni ured Broj: 039-0-Dn-11-001 355 Dana, 14. 12. 2011. godine Na osnovu ~l. 88, a u vezi sa ~l. 63. i 67. Zakona o zemlji{nim knjigama Federacije BiH ("Sl. novine FBiH, br. 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Te{nju, Zemlji{noknji`ni ured

USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA
U zemlji{noknji`nom predmetu br. 039-0-Dn-11-001 355, a po zahtjevu Kesed`i} Ilije, sina Nikole, iz Beji}a, op}ina Usora, u toku je postupak uspostavljanja zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak su upisane po novom premjeru u posjedovni list br. 123 k.o. Beji}i, ozna~ene kao: - katastarska ~estica br. 522/2, zv. Kr~evina {uma 4. klase u pov. 2.496 m2 koja odgovara prema podacima starog premjera sa k.~. br. 781/149 upisana u zk.ul.br. 447 k.o. SP Omanjska, - katastarska ~estica 589, zv. ku~etina {uma 4. klase u pov. 1.776 m2, koja odgovara prema podacima starog premjera kao k.~. br. 685/6 upisana u zk.ul.br. 446 k.o. SP Omanjska, - katastarska ~estica 668, zv. ku~etina {uma 3. klase u pov. 3.850 m2, koja odgovara prema podacima starog premjera kao k.~. br. 685/1 upisana u zk.ul.br. 446 k.o. SP Omanjska, - katastarska ~estica 814, zv. ku~etina {uma 4. klase Kosa {uma 4. klase u pov. 8.166 m2, koja odgovara prema podacima starog premjera kao k.~. br. 781/47 upisana u zk.ul.br. 447 k.o. SP Omanjska, - katastarska ~estica 823, zv. ~ilovi {uma 4. klase u pov. 1.945 m2, koja odgovara prema podacima starog premjera kao k.~.br. 781/148 upisana u zk.ul.br. 446 k.o. SP Omanjska, - katastarska ~estica 940/1, zv. Paljika njiva 5. klase u pov. 646 m2, stambena zgrada u pov. 36 m2 koja odgovara prema podacima starog premjera kao k.~. br. 662/9 upisana u zk.ul.br. 446 k.o. SP Omanjska, - katastarska ~estica 940/2, zv. Paljika pristupni put u pov. 383 m2, koja odgovara prema podacima starog premjera kao k.~.br. 662/10 upisana u zk.ul.br. 446 k.o. SP Omanjska, - katastarska ~estica 940/5, zv. Paljika njiva 5. klase u pov. 209 m2, koja odgovara prema podacima starog premjera kao k.~. br. 662/8 upisana u zk.ul.br. 446 k.o. SP Omanjska,

NAJAVLJUJE

Kandidati treba da ispunjavaju uslove propisane Zakonom o srednjoj {koli SBK, Pravilnikom o pedago{kim standardima za srednje {kole („Sl. novine SBK“, br. 15/02), odobrenim Nastavnim planom i programom. Uz prijavu dostaviti: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Diplomu o zavr{enom odgovaraju}em fakultetu, original ili ovjerenu kopiju, Uvjerenje o dr`avljanstvu, Izvod iz mati~ne knjige ro|enih, Uvjerenje o neka`njavanju, Uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu ili ovjerenu kopiju Uvjerenje Zavoda za zapo{ljavanje o du`ini ~ekanja na posao nakon sticanja stru~ne spreme tra`ene konkursom, 7. Dokaz o prosjeku ocjena sa mati~nog fakulteta, 8. Dokaz o du`ini radnog sta`a za svaku navr{enu godinu (u obrazovanju) nakon diplomiranja, 9. Socijalne prilike (samo ako kandidat `ivi u porodici u kojoj niko nije zaposlen ili nema stalni izvor prihoda), 10. Zdravstveno stanje (invaliditet). Sa svim prijavljenim kandidatima bit }e obavljen intervju. Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Prijavu sa dokumentima dostaviti li~no ili na adresu {kole uz kontakt-telefon. GIMNAZIJA - BUGOJNO, Zlatnih ljiljana bb, 70 230 Bugojno. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e biti razmatrane. Na osnovu ~lana 8. Pravilnika o radu, direktor Gimnazije - Bugojno raspisuje

- katastarska ~estica 941/2, zv. Paljika vo}njak 3. klase u pov. 402 m2, koja odgovara prema podacima starog premjera kao k.~. br. 662/11 upisana u zk.ul.br. 446 k.o. SP Omanjska, - katastarska ~estica 942/1, zv. Paljika {uma 3. klase u pov. 1.562 m2, koja odgovara prema podacima starog premjera kao k.~. br. 662/6 upisana u zk.ul.br. 446 k.o. SP Omanjska, - katastarska ~estica 942/2, zv. Paljika {uma 3. klase u pov. 244 m2, koja odgovara prema podacima starog premjera kao k.~. br. 662/7 upisana u zk.ul.br. 446 k.o. SP Omanjska, - katastarska ~estica 943/1, zv. Paljika njiva 5. klase u pov. 2.728 m2 i njiva 6. klase u pov. 17.978 m2, koja odgovara prema podacima starog premjera kao k.~. br. 661 upisana u zk.ul. br. 446 k.o. SP Omanjska, - katastarska ~estica 943/2, zv. Paljika njiva 6. klase u pov. 2.000 m2, koja odgovara prema podacima starog premjera kao k.~. br. 662/1 upisana u zk.ul.br. 446 k.o. SP Omanjska, - katastarska ~estica 943/3, zv. Paljika njiva 5. klase u pov. 186 m2 i njiva 6. klase u pov. 636 m2, koja odgovara prema podacima starog premjera kao k.~. br. 662/5 upisana u zk.ul.br. 446 k.o. SP Omanjska, - katastarska ~estica 944, zv. Paljika njiva 5. klase u pov. 113 m2, stambena zgrada u pov. 144 m2, dvori{te u pov. 500 m2, koja odgovara prema podacima starog premjera kao k.~. br. 662/2 upisana u zk.ul.br. 446 k.o. SP Omanjska, - katastarska ~estica 945, zv. Paljika njiva 5. klase u pov. 1.534 m2, koja odgovara prema podacima starog premjera kao k.~. br. 662/3 upisana u zk.ul.br. 446 k.o. SP Omanjska, - katastarska ~estica 946, zv. Paljika vo}njak 3. klase u pov. 319 m2, koja odgovara prema podacima starog premjera kao k.~. br. 662/4 upisana u zk.ul.br. 446 k.o. SP Omanjska. - Prema podacima katastra Op}ine Usora, posjednik navedenih nekretnina je Kesed`i} Ilija, sin Nikole iz Beji}a, dok su prema podacima Zemlji{noknji`nog ureda Op}inskog suda u Te{nju, kao suvlasnici na navedenim nekretninama upisani u zk.ul.br. 447 k.o. SP Omanjska, Beji} Niko, sin Pavla iz Omanjske, Mari} Ivan, sin Ivana iz Omanjske, i drugi, dok je u zk.ul.br. 446 k.o. SP Omanjska upisan i to Beji} Kesed`i} Ilija, sin Nike iz Omanjske. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na toj nekretnini da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i to doka`u, u suprotnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na toj nekretnini mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje slijede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. Zemlji{noknji`ni referent Jasminka Prnjavorac

JU OSNOVNA [KOLA PODZVIZD VELIKA KLADU[A Na osnovu ~lana 8. a u vezi sa ~lanom 7. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u FBiH ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 34/03), ~lana 155. I ~lana 157. Zakona o osnovnom i op}em srednjem odgoju i obrazovanju ("Slu`beni glasnik Unsko-sanskog kantona", broj 5/04) te na osnovu ~lana 84. i ~lana 112. Pravila JU O[ PODZVIZD iz Velike Kladu{e, Naredbe Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta broj 10-38-11781-3/10 od 24. 8. 2011. godine i Odluke [kolskog odbora broj 774/11, od 14. 12. 2011. godine, [kolski odbor JU Osnovna {kola Podzvizd objavljuje

OGLAS
za popunu upra`njenog radnog mjesta Higijeni~ar - pola radnog vremena na odre|eno radno vrijeme do 31. 8. 2012. godine .........2 izvr{ioca Kandidati su du`ni dostaviti: 1. Svjedo~anstvo o zavr{enoj osnovnoj {koli, 2. Uvjerenje o dr`avljanstvu, 3. Kra}u biografiju. Prijave dostaviti na adresu {kole: GIMNAZIJA - BUGOJNO, Zlatnih ljiljana bb, 70 230 Bugojno. Oglas ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e biti razmatrane.

PONI[TENJE
KONKURSA/NATJE^AJA ZA IZBOR I IMENOVANJE DIREKTORA Poni{tava se konkurs za izbor i imenovanje direktora JU Osnovna {kola Podzvizd Velika Kladu{a, objavljen u dnevnim novinama "Oslobo|enje" 26. 9. 2010. godine i u "Slu`benim novinama Federacije BiH", broj 63/10 29. 9. 2010. godine.

24. decembar/prosinac 2011.

Pogledi 39

K

raj kalendarske godine prilika je da se podvu~e crta pod doga|aje te da se izvr{i inventura postignutog. Kada je bh. sport u pitanju, malo toga se mo`e proglasiti uspje{nim u godini koja je na izmaku. To ipak ne zna~i da nije bilo uspje{nih pojedinaca i ekipa koji su zaslu`ili pa`nju da budu spomenuti. Mo`da ih je malo koliko bismo mi `eljeli, ali koliko se u na{ sport ula`e, dobro je da uspjeha ikako ima. D`udista Amel Meki} je svakako sportska li~nost koja je obilje`ila proteklu godinu. Postao je evropski prvak na {ampionatu u Istanbulu u veoma zahtjevnoj kategoriji do 100 kg. A koliko je taj uspjeh veliki i zna~ajan, najbolje govori podatak da je on tek tre}i sportista sa ovih prostora koji se, u pojedina~noj konkurenciji na prvenstvima Evrope, uspio popeti na najvi{e postolje podijuma namijenjenog za najbolje. Prije njega, to je po{lo za rukom samo legendarnom bokserskom fajteru Marijanu Bene{u na prvenstvu Starog kontinenta 1973. u Beogradu te gorostasuZlatanuSara~evi}u u bacanjukuglekoji se zlatom okitio na dvoranskom prvenstvu u njema~kom Sindelfingenu 1980. godine.

Crta pod bh. spor tsku 2011.

Usamljeni prvak
Taj uspjehnije bio dovoljan, osim par prijateljskihtap{anja po ~vrstim ramenima, da mu se u na{im uslovima da nekakav povla{ten status, ma {ta to trebalo da zna~i, i da se omogu}i da nastupima na svjetskim kupovima u komplikovanomsistemubodovanjaSvjetsked`udofederacijeosiguranastup na Olimpijskim igrama koje se naredne godine odr`avaju u Londonu. To {to je evidentni kandidat, osim stipendije iz Olimpijskogkomitetakoja se dodjeljuje iz sredstava solidarnosti Me|unarodnogolimpijskogkomiteta, konkretnihpotezanadle`nih za sport na sva ~etiri nivoa vlasti u na{ojzemlji- nema. Za svakoputovanje pred nastup na takmi~enju moljakaju se, bukvalno vuku za rukav svi oni kojimogu da dajubilokakavdoprinos. Takavodnosevropski {ampion nije zaslu`io, pogotovo kada se zna da je u septembru napunio 30 godina i da je London mo`da i posljednja prilika da se ostvari dobar olimpijski rezultat. Kada su nastupi na{ih sportista u pitanju, mo`e se izdvojiti jo{ samo HamzaAli}. Stamenibaca~kugle je nakon pro{logodi{nje stanke zbog povrede ramena uspio da ispuni normu za nastup na Svjetskom prvenstvu u Daeguu u Ju`nojKoreji, ali nije uspio da ponovi rezultat od prije dvije godine sa SP-a u Berlinu kada se uspio plasirati u finale gdje je zauzeo 9. mjesto. Sada je Hamzabacio19,80 metara, {to je bilo dovoljno za 18. mjesto u ukupnom plasmanu. Nepravedno je ne spomenuti ni d`udistu Mitra Mrdi}a, atleti~arku Biljanu Cvijanovi}, diza~icu tegova Almiru Lizde ili stonoteniserku Eminu Had`iahmetovi}, 16-godi{nju djevojku, po godinama jo{ juniorku, ali koja ve} sada i u seniorskoj konkurenciji posti`e zavidne rezultate.Tu su svakako i teniserikojima je malo nedostajalo da se kvalifikuju u Svjetskugrupu.Ima ih svakako daleko vi{e, ali te{ko je sve i spomenuti. Sve su to na{i sportski

[irom Evrope nastupaju brojni uspje{ni sportisti koji su prve korake na~inili u BiH ili su porijeklom sa ovih prostora. Na`alost, u na{oj zemlji jo{ nisu otkrili da ulaganja u sport mogu biti unosna, a sporadi~ni uspjesi su plod talenta i li~ne upornosti
biserikoje bi po`eljelasvakadr`ava i nastojala da dostignu svoj maksimum na svakom takmi~enju te na najbolji na~in je promovi{u u svijetu. Svaka, izuzev BiH. To se konstatujesvakegodine i sve ostaje po starom. Ali, {ta se mo`e i o~ekivati od dr`ave, jedne od rijetkih na svijetu koja nema ministarstvo sporta i kojoj sport predstavlja balast u bud`etu, iako su ta izdvajanja vi{e nego minimalna. ^ini se, ipak, da su timske igre daleko bli`e na{em mentalitetu i da upravo u tom segmentu sporta mo`emo posti}i najve}e uspjehe. Euforiju je ove godine opet izazvala fudbalska reprezentacija. Iako je opet zapela u bara`u za odlazak na Evropsko prvenstvo koje se naredne godine igra u Poljskoj i Ukrajini, ostao je utisak da se moglo posti}i i vi{e. Malo je nedostajalo da se na samit najboljih evrop-

[ampioni na vlastitu odgovornost

Fudbalska reprezentacija BiH ponovo je zaustavljena od Por tugala

Evropskom {ampionatu u Litvaniji po~etkom septembra. Iako su plasman na {ampionat ostvarili administrativnom odlukom da se pro{iribroju~esnika sa 16 na 24, izabraniciSabitaHad`i}anakon18 godina uspjeli su da ostvare dvije pobjede u prvomkrugutakmi~enja, ali to nije bilo dovoljno da se plasira me|u 12 najboljih. Odlu~uju}i je bio poraz od Finske, zemlje koja je va`ila za jednog od autsajdera, ~iji su ko{arka{i pokazali da danas nikoga ne treba unaprijed otpisivati. Mo`da je tome doprinijela i “kratka“ klupa. Jer u visokom ritmu odigrati za {estdana pet te{kihutakmica treba daleko vi{e kvalitetnih igra~a nego {to smo to mi u ovom trenutku imali. Zanemarivi su u~inci na{ih klubova u evropskim takmi~enjima. Svi fudbalski predstavnici poispadali su u prvom kolu. Najve}i domet ko{arka{a je igranje [irokog u regionalnoj ABA ligi, gdje trenutno zauzima9. mjesto u konkurenciji14 ekipa sa omjerom od 5 pobjeda i 7 poraza. Rukometa{i Bosne su ponovo izborili mjesto u grupnoj faziLigeprvaka, ali pokazalo se jo{ jednom da studenti trenutno nemaju kvalitet za tako jako takmi~enje. Naime, u dosada{njem dijelutakmi~enjananizali su sve same poraze. Pravljenje ekipe dovo|enjem igra~a diskutabilnih kvaliteta sa strane jo{ jednom se pokazao kao proma{aj i finansijsko iscrpljivanje, tako da se sa zebnjom ~eka januarski prelazni rok. Sli~na situacija je i sa odbojka{ima. Rukometni reprezentativci nisu zaslu`ili ni da ih se spomene, ali ako se iz neuspjeha mogu izvu}i neke pouke, onda bi tosvakakotrebali da u~ine u Rukometnom savezu BiH. Pogotovo kada se zna da se za nepune dvije godine u na{oj zemlji igra Svjetsko juniorsko prvenstvo.

Odbojka{i za primjer
Ako nekimsportistima u na{ojzemlji treba skinuti kapu za sve ono {to ostvaruju na sportskom polju, onda su to svakakona{ipredstavnici u sjede}oj odbojci. Reprezentacija BiH se ove godine sedmi put popela na krov Evrope, najbolji su bili i na Interkontinentalnom kupu u Londonu. Igra~i SDI-ja Spid pobijedili su ove godine na Kupu Evrope. Za nijansu su ove godine slabiji bili njihovi veliki konkurenti OKI Fantomi... Za kraj, te{ko da se sve ovo naprijediznesenomo`eproglasitiuspje{nom godinom za sport u BiH. Sporadi~niuspjesi su dalekomanje od onoga {to se o~ekivalo, ali, objektivno govore}i, koliko se ula`e u sport, i ovo {to je postignuto se grani~i sa nevjerovatnim. Sport je u dobro organizovanim dr`avama postao jaka privredna grana od koje mnogi zara|uju. Na`alost, mi nismo ni blizu toga. Uspjesi Edina D`eke u Manchester Cityu, Miralema Pjani}a u Romi, Senada Luli}a u Laziju, Danijela [ari}a na golu evropskog rukometnog {ampiona Barcelone, ko{arka{a Mirze Taletovi}a u {panskom gigantu Caja Laboral. Sve to pokazuje da na ovim prostorima sportskih talenata ima, ali da bi se postigao kvalitet u sportu i odgojtalenata, moraju seulo`iti pare. Za sada to niko nije spreman u~initi, uostalom kao ni u mnoge privredne grane.
Branko MAJSTOROVI]

skih fudbalskih selekcija ode i bez dodatnog doigravanja, ali nesretan remi sa Francuzima u Parizu gurnuo nas je u dvostruko odmjeravanje snaga sa Portugalom, gdje su, mora se priznati, Ronaldo i dru{tvo bili bolji. Zabolio je poraz u Lisabonu od ~etiri gola razlike (2:6), ali je ostao utisak da se moglo i moralo bolje. Jedno vrijeme pa`nju su izazivali i ko{arka{i svojim nastupima na

MEKI] ZA PRIMJER D`udista Amel Meki} je svakako spor tska li~nost koja je obilje`ila proteklu godinu. Postao je evropski prvak na {ampionatu u Istanbulu u veoma zahtjevnoj kategoriji do 100 kg. A koliko je taj uspjeh veliki i zna~ajan, najbolje govori podatak da je on tek tre}i spor tista sa ovih prostora koji se u pojedina~noj konkurenciji na prvenstvima Evrope uspio popeti na najvi{e postolje podijuma namijenjenog za najbolje
Meki} sa trenerom Crnogorcem bio je zlatni na EP-u u Istanbulu

40 Pogledi

Nedjelja u slikama
Priredio: Emir Karamehmedovi}

24. decembar/prosinac 2011.

SEDAM SVJETSKIH DANA
Protesti u Egiptu ne prestaju. I nakon odr`anih izbora, hiljade demonstranata svakodnevno u Kairu protestuju protiv vojnog re`ima koji upravlja zemljom. Vojska i policija odgovaraju na najbrutalniji na~in, {to ilustruje i fotografija na kojoj bukvalno gaze jednu mladu `enu. U sukobima ginu desetine demonstranata. (Reuters)

Brutalno prebijanje

Internacionalna posada

Ruska raketa Sojuz poletjela je s tri kosmonauta s kosmodroma u Bajkonuru, u Kazahstanu, prema Me|unarodnoj svemirskoj stanici. Kapsula u kojoj su se nalazili Rus Oleg Kononenko, Amerikanac Don Pettit i Holan|anin Andre Kuipers u{la u Zemljinu orbitu nekoliko minuta kasnije kao {to je predvi|eno, javile su ruske agencije. Oni }e se u MSS-u pridru`iti Rusima Antonu [klaperovu i Anatoli ju Iva ni {i nu, kao i Ame ri kan cu Danu Burbanku. (Reuters)

Sjevernokorejski diktator Kim Jong-il preminuo je u 69. godini u svom posebnom blindiranom vozu prilikom obilaska zemlje. Pogreb }e se odr`ati 28. decembra u Pyongyangu, a do tada je njegovo tijelo izlo`eno u Kumsusan memorijalnoj pala~i. Njega }e na vlasti naslijediti sin Kim Jong-un. Ina~e, nakon smrti “dragog vo|e“, u Sjevernoj Koreji na ulicama, u znak `alosti, vladaju kolektivno ludilo i histerija. (Reuters)

Umro Kim Jong-il

Nakon devetogodi{njeg rata u Iraku, Amerikanci su i zvani~no zavr{ili tu misiju i povukli se u Kuvajt, a odatle u SAD. U ira~kom ratu `ivote je izgubilo oko 4.500 ameri~kih vojnika.

Dirljiv susret

24. decembar/prosinac 2011.

Nedjelja u slikama

Pogledi 41

^esi su posljednji put u zamak Hrad~ani ispratili ikonu svoje Bar{unaste revolucije, prvog slobodno izabranog predsjednika ^ehoslova~ke i prvog predsjednika nezavisne ^e{ke, Vaclava Havela. Zdravlje, naru{eno poslije operacije raka plu}a, a potom i perforacije debelog crijeva, Havela je izdalo u nedjelju, u 76. godini. (Reuters)

Opro{taj od Havela

Barcelona prvak svijeta

Fudbaleri Barcelone osvojili su naslov FIFA svjetskog klupskog prvaka nakon {to su u finalu u Yokohami svladali brazilski Santos 4:0. Messi je mre`u Santosa poga|ao u 17. i 82. minuti, a ostala dva gola dali su Xavi (24) i Cesc Fabregas (45). Kataloncima je to drugi naslov svjetskih prvaka. Tre}e mjesto osvojio je azijski prvak Al-Sadd iz Katara koji je boljim izvo|enjem jedanaesteraca 5:3 slavio protiv prvaka Japana Kashive Reysola. (Reuters)

Filipini su do`ivjeli pravu kataklizmu. Broj poginulih od iznenadnih poplava prema{io je 1.000, ali se sa sigurno{}u mo`e tvrditi da je broj nastradalih mnogo ve}i. Mnoga naselja su bukvalno sravnjena sa zemljom. U zbjegovima se trenutno nalazi oko 45.000 ljudi. (Reuters)

Kataklizma na Filipinima

Sedmogodi{nja Alina je imala sre}u da se njen otac, vazduhoplovac Lt. Col Steven Vilpors, vrati zdrav i ~itav svojoj porodici. To je bio topao i dirljiv susret k}erke i oca na Baltimore Washington me|unarodnom aerodromu. (Reuters)

42

OGLASI

subota, 24. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE subota, 24. decembar/prosinac 2011. Predblagdansko vrijeme za nove promjene u `ivotu

POMO] U KU]I

43

NOVOSTI I PREPORUKE

Biti bolja osoba

va{ je izbor
Mo`da razumijemo da `elimo biti bolji, ali {to to, ustvari, zna~i?!
Svi bar u jednom trenutku `ivota osjetimo potrebu postati boljom osobom, osje}amo `elju za rastom, promjenom i napredovanjem, a predblagdansko vrijeme je idealno razdoblje za to. Takva `elja mo`e biti uzrokovana `ivotnim promjenama, ali ~injenicu da va{u transformaciju jo{ dugo vremena drugi mo`da ne}e ni primijetiti, a da biste i vi osjetili rezultate, morat }ete jo{ dugo sa~ekati. Postati bolja osoba u svojim o~ima bi trebao biti va{ zadatak, a ne ispuniti tu|a o~ekivanja ili posti}i da vas drugi smatraju dobrom osobom. Vjerovatno znate koje se kvalitete uobi~ajeno smatraju dobrima, ali op}enito biti dobar zna~i potruditi se kad je god mogu}e biti dobar. Po{tovanje bi trebao biti klju~ni element va{eg uspjeha. Kako se dalje budete razvijali, osjetit }ete ponos ne samo na svoje uspjehe nego i na ~injenicu da razvijate i kultivirate svijest, postupke i pona{anje. Svojim svakodnevnim obvezama pristupite s pozitivnim o~ekivanjima, a to }e vam pomo}i da i vama svijet bude ljep{e mjesto. Biti bolja osoba va{ je izbor, ali i zadatak `elite li napredovati na putu unutarnje samoosvije{tenosti.

Pokloni u posljednji trenutak
Mnogi ljudi }e ~ekati posljednji mogu}i trenutak za bo`i}ni {oping. A takvo pona{anje vodi do haosa i napada panike. Naravno, niko se ne `elina}i u takvojsituaciji, ali i najpripremljenije osobe ponekadne{tozaborave ili se iznenada pojavi nova osoba kojoj treba dati poklon. Slijedi nekoliko jednostavnih ideja i prijedloga za poklone koje mo`ete kupiti u posljednji trenutak. Izbor DVD-a je toliko raznovrstan da }e odgovarati i najizbirljivijoj osobi. DVD mo`ete kupiti osobi bilo koje dobi i interesa. Hrana je uvijekodli~naideja. Mnogi supermarketi nude izbor kvalitetnihsirevakojesamimo`ete ili su upakirani u poklon-pakete uz dobro vino. Kafa sa {alicama ili ko{ara s vo}emtako|er je odli~anizbor. Obi~no postoje posebno upakiranislatki{inamijenjeni za bo`i}no doba, ali ih mo`ete i sami upakirati. Ako u|ete u bilo koji supermarket ili parfimeriju, vidje}ete kako postoji najrazli~itiji izbor poklon-paketa, od setova za tu{iranje, brijanje, parfema do posu|a.

mo`e do}i i sama od sebe, iz ~ista mira. Odluka da }emo postati bolja osoba mo`e nas dovesti na put evolucije koji nije uvijek jasan. Mo`da razumijemo da `elimo biti bolji, ali {to to, ustvari, zna~i?! Kako biste olak{ali ovu nesigurnost, mo`ete zapo~eti s malim ko-

racima, dr`e}i svoje `elje za dobrotom za sebe radije nego da ih objavite svima koje poznajete i tako im dopustite da utje~u na va{u odluku ili vas usmjeravaju. Dodatno morate znati kako se takva promjena ne}e dogoditi preko no}i, morate prihvatiti

LJEPOTA, KOZMETIKA

MODA, STIL, TRENDOVI

Jedna od dnevnih varijanti
Mo`da samo na prvi pogled ne djeluju atraktivno, jer imaju klasi~an kroj koji podrazumijeva du`inu do ili malo preko struka i uglavnom okrugli izrez oko vrata, ali ovakvi d`emperi su se pokazali kao vanvremenski. Moderni su i ove sezone, kao najjednostavniji jednobojni ili sa ponekom {arom geometrijskog oblika. Tada se ispod njih uglavnom nose ko{ulje ili rolke, kombinuju se sa pantalonama i djeluju pomalo {kolski. Ne{to atraktivniji su oni modeli od trikota`e, u vi{e boja, uz koje mo`ete da nosite i suknju. Ovakav stil odijevanja nije idealan za ve~ernje izlaske, ali sasvim odgovara za dnevne varijante, od poslovnih do odlaska na fakultet ili izlaska na kafu sa prijateljicama.

Za najlu|i no}ni provod
Za ludi no}ni provod mo`ete isprobati najnoviji trend usne u dvije boje. Va`no je izabrati boje koje odska~u jedna od druge, ali opet dobro izgledaju zajedno, i da se ne razmazuju. Jedna se nanosi na gornju usnu, a druga na donju, a va`no je izabrati boje koje odska~u jedna od druge, ali opet dobro izgledaju zajedno. Naj~e{}e kombinacije su svijetloroze i roze, narand`asta i ljubi~asta, ciklama i crvena. Kako na{minkati usne u dvije boje? Kod ovakvog na~ina {minkanja, najva`nije je da se boje ne preslikavaju i ne razmazuju, pa je bolje da se odlu~ite za mat ru`eve ili olovke u boji. Ovakva {minka mora biti precizno nanesena kako ne bi izgledala neuredno. Najbolje je prije nano{enja ru`a iscrtati konture usana olovkom u odgovaraju}oj boji.

Dalmatinska lovor-juha
Potrebno:
2 `umanjka 1 ~e{anj bijelog luka 2 ka{ike kiselog vrhnja 2 ka{ike naribanog sira parmezana 1 lovorov list 1 gran~ica per{inovog lista 1 ka{ika maslinovog ulja biber i so

Priprema:

Bijeli luk nasjeckajte i zgnje~ite, dodajte mu maslinovo ulje i lovor, pa zalijte sa 7dl tople vode. Posolite i pobiberite. Kad juha zakipi, skinite je s vatre i za~inite je razmu}enim `umanjcima s kiselim vrhnjem. Prije poslu`ivanja juhu pospite nasjeckanim per{inovim listom i naribanim parmezanom.

44

OGLASI
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON JU O[ PASCI PASCI

subota, 24. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 72. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovnju Tuzlanskog kantona (Sl. novine Tuzlanskog kantona, broj 6/2004 i 7/2005) i odluke [koskog odbora broj 959/11 od 9. 11. 2011. godine, [kolski odbor JU Osnovne {kole Pasci Pasci objavljuje

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Unsko-sanski kanton Op}ina Cazin Op}inski na~elnik
Broj: 01/N-34-_______/11 Dana: 21. 12. 2011. godine

Bosnia & Herzegovina Federation of Bosnia & Herzegovina Una-Sana Canton Cazin Municipality Mayor off municipality

J AV N I K O N K UR S
za popunu upra`njenog radnog mjesta 1. engleski jezik...........................................9 ~asova.........................1 izvr{ilac na odre|eno vrijeme do kraja nastavne godine, plus godi{nji odmor Op}i uslovi - da je dr`avljanin BiH - da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova nastavnika/profesora {kole - da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine, - da nije osu|ivan za krivi~no djelo, - da nije ka`njavan iz oblasti privrednog prestupa i da mu nije izre~ena za{titna mjera zabrane vr{enja poslova nastavnika, pedagoga ili direktora {kole. Pored op}ih uslova, kandidat mora ispunjavati i slijede}e posebne uvjete i to: - odgovaraju}i stepen i profil stru~ne spreme, u skladu sa Zakonom, Nastavnim planom i programom i Pedago{kim standardima, - polo`en stru~ni ispit za samostalan rad na poslovima nastavnika Uz prijavu na javni konkurs, kanidati su obavezni prilo`iti dokumentaciju(original ili ovjerenu kopiju, ne stariju od 6 mjeseci): 1. prijava sa kra}om biografijom, adresom i kontakt-telefonom, 2. ovjerena kopija diplome ili uvjerenje o diplomiranju, 3. ovjerena kopija uvjerenja o polo`enom stru~nom ispitu za samostalan rad na poslovima nastavnika/profesora ili pedagoga, 4. dokaz o ostvarenom radnom sta`u (uvjerenje izdato od ustanove obrazovanja i ovjerena kopija radne knji`ice kandidata), 5. dokaz o du`ini trajanja stru~nog osposobljavanja za samostalan rad u ustanovama odgoja i obrazovanja (navesti ta~an period trajanja osposobljavanja u svojstvu pripravnika), 6. izvod iz mati~ne knjige ro|enih ili uvjerenje o dr`avljanstvu ili ovjerena li~na karta, 7. dokaz o vremenu provednom na evidenciji Zavoda za zapo{ljavanje nakon sticanja stru~ne spreme tra`ene konkursom (uvjerenje izdato od Zavoda za zapo{ljavanje). Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 (osam) dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa dostaviti: a) ljekarsko uvjerenje kao dokaz da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova nastavnika/profesora {kole, b) ovjerena izjava kandidata da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine, c) da nije osu|ivan za krivi~no djelo, d) ovjerena izjava kanidata da nije ka`njavan iz oblasti privrednog prestupa i da mu nije izre~ena za{titna mjera zabrane vr{enja poslova nastavnika/profesora ili pedagoga {kole. Ako se popuna upra`njenog radnog mjesta ne mo`e izvr{iti licima sa polo`enim stru~nim ispitom, primit }e se pripravnik. U cilju procjene profesionalnih karakteristika, iskazanih sposobnosti i kompetencija, sa svim kandidatima koji ispunjavaju formalnopravne uslove iz ovog konkursa bit }e obavljen intervju. Intervju se odnosi na teme iz oblasti odgoja i obrazovanja. Sa kandidatima koji ispunjavaju uslove konkursa 9. januara 2012. godine obavit }e se intervju od 9 do 13 h. Rok za podno{enje prijave je 8 (osam) dana od dana objavljivanja javnog konkursa u ovom dnevnom listu. Prijava sa tra`enom dokumentacijom treba dostaviti neposredno ili putem po{te, u zatvorenoj koverti, sa naznakom „Prijava na javni konkurs za popunu upra`njenih radnih mjestu u JU O[ Pasci — NE OTVARAJ“, na adresu: Osnovna {kola Pasci, Pasci, 75 274 Donje Dubrave. Kandidati }e nakon provedenog izbora biti usmeno (telefonski) obavije{teni kako bi do{li po obavje{tenja o prijemu zaposlenika. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

Na osnovu ~lanova 20. i 21. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u FBiH (Sl. novine FBiH broj 49/05) i Pravilnika o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u op}inskom organu uprave Op}ine Cazin (Sl. novine Op}ine Cazin broj 12/10 i 2/11), op}inski na~elnik objavljuje:

INTERNI OGLAS
za popunu radnog mjesta namje{tenika u Jedinstvenom op}inskom organu uprave Op}ine Cazin 1. Vi{i samostalni referent za mjere za{tite: sklanjanje, evakuacija i zbrinjavanje — 1 izvr{ilac Opis poslova: obavlja poslove koji se odnose na snimanje, mjerenje, odre|ivanje i utvr|ivanje gra|evinskih objekata, zemlji{nih povr{ina i drugog za potrebe planiranja i provo|enja za{tite i spa{avanja ljudi i materijalnih dobara za mjere: sklanjanje, evakuacija, zbrinjavanje ugro`enih i stradalih, zamra~ivanje, za{tita okoli{a, za{tita od plavljenja i asanacija terena; obavlja poslove tehni~kog dokumentiranja ~injenica u sferi zadu`enih mjera za{tite i spa{avanja; prikuplja, obra|uje i vr{i provjeru ta~nosti podatka za izradu programa, planova, procjena i drugih planskih podataka iz domena zadu`enih mjera za{tite i spa{avanja; prati stanje planiranja, izgradnje, prilago|avanja i odr`avanja skloni{ta i drugih za{titnih objekata, te predla`e mjere u cilju pobolj{anja stanja; priprema, obra|uje i kompletira dokumentaciju koja se odnosi na rad Komisije za procjenu {teta nastalih djelovanjem prirodnih i drugih nesre}a; radi izvje{taje, informacije i druge materijale u okviru propisane metodologije (tipski izvje{taji, redovne i periodi~ne informacije) iz domena zadu`enih mjera za{tite; obavlja i druge poslove iz oblasti za{tite i spa{avanja koje mu odredi pretpostavljeni starje{ina; odgovoran je za zakonito, blagovremeno i kvalitetno izvr{avanje povjerenih mu poslova i zadataka i za svoj rad odgovara pomo}niku op}inskog na~elnika. Uvjeti za obavljanje poslova tog radnog mjesta: Pored op}ih uvjeta predvi|enih u ~lanu 24. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u FBiH (dr`avljanstvo BiH, punoljetstvo, op}a zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta, vrsta i stepen {kolske spreme potrebne za obavljanje poslova radnog mjesta, da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja internog oglasa nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno BiH i da nije obuhva}en ~lanom IX 1. Ustava BiH), kandidat treba ispunjavati i slijede}e posebne uvjete, i to: - V[S/VI, dru{tvenog ili tehni~kog smjera - jedna godina radnog sta`a - polo`en stru~ni ispit - polo`en voza~ki ispit B kategorije Napomena: U skladu sa ~lanom 32. stav 2. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u FBiH (Sl. novine FBiH broj 49/05), namje{tenici koji za vrijeme prijema u radni odnos u organ dr`avne slu`be imaju navr{en radni sta` u trajanju od devet mjeseci od dana sticanja vi{e {kolske spreme, a nisu polo`ili stru~ni ispit, mogu se primiti u radni odnos, ali su du`ni taj ispit polo`iti najkasnije u roku od {est mjeseci od dana prijema u radni odnos u organ dr`avne slu`be, u protivnom im prestaje radni odnos. U skladu sa navedenom zakonskom odredbom pravo u~e{}a na oglas imaju i oni namje{tenici koji nisu polo`ili stru~ni ispit, te se izjedna~avaju u smislu prijave sa onim licima koji su polo`ili stru~ni ispit. Uz prijavu na interni oglas prila`u se slijede}i dokumenti (originali ili ovjerene kopije): 1. diploma o zavr{enoj {koli 2. uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od tri mjeseca) 3. uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od {est mjeseci) ili kopija CIPS-ove li~ne karte 4. potvrda o radnom sta`u nakon zavr{ene vi{e {kole 5. uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu, odnosno kandidat koji nije polo`io stru~ni ispit ovjerenu izjavu da nije polo`io stru~ni ispit kako bi se na istog primjenjivao ~lan 32. stav 2. Zakona o namje{tenicima 6. dokaz (uvjerenje ili potvrda) da je kandidat u radnom odnosu na poslovima namje{tenika u organu dr`avne slu`be na bilo kojem nivou vlasti u FBiH 7. ovjerena izjava kandidata da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja internog oglasa nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u FBiH, odnosno BiH 8. ovjerena izjava kandidata da nije obuhva}en odredbom ~lanka IX 1. Ustava FBiH Izabrani kandidat }e biti du`an dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti prije preuzimanja du`nosti namje{tenika. Napomena: Shodno ~lanu 21. stav 2. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u FBiH, pravo prijavljivanja na ovaj oglas imaju namje{tenici iz organa dr`avne slu`be svih nivoa vlasti u Federaciji. Sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 10 dana od dana objavljivanja internog oglasa u dnevnim novinama, putem po{te preporu~eno na adresu: Jedinstveni op}inski organ uprave Op}ine Cazin Trg prvog predsjednika Predsjedni{tva RBiH Alije Izetbegovi}a br. 1. 77 220 Cazin sa naznakom ,,Interni oglas za popunjavanje radnog mjesta namje{tenika u Jedinstvenom op}inskom organu uprave Op}ine Cazin,, Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. OP]INSKI NA^ELNIK mr. Nermin Ogre{evi}

NASTAVNO-NAU^NO VIJE]E PRIRODNO-MATEMATI^KOG FAKULTETA UNIVERZITETA U SARAJEVU

O B J AV L J U J E
]AMIL TABAKOVI], student postdiplomskog studija Odsjeka za matematiku
Prirodno-matemati~kog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, brani}e svoj magistarski rad pod naslovom:

”Savremeni i tradicionalni pristup nastavi geometrije u srednjoj {koli”,
dana 24. 1. 2012. godine (utorak) na Prirodno-matemati~kom fakultetu Sarajevo, sala 428/IV, ulica Zmaja od Bosne 35, sa po~etkom u 10 sati. Odbrana je javna, a rad se mo`e pogledati u Sekretarijatu Fakulteta. SEKRETARIJAT FAKULTETA

Bosna i Hercegovina — Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton — Op}ina @ivinice Javna ustanova Osnovna {kola GRA^ANICA - @ivinice Na osnovu ~lana 72. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju („Slu`bene novine TK-a“, broj 6/04 i 7/05), saglasnosti resornog ministarstva i Odluke [kolskog odbora broj 754-1 /11 od 22. 12. 2011. godine, objavljuje se

JAVNI KONKURS - OGLAS
za popunu upra`njenih radnih mjesta
1. Nastavnik razredne nastave....................1 izvr{ilac odre|eno vrijeme 2. Higijeni~ar {kole.........................................1 izvr{ilac Na upra`njena radna mjesta primit }e se zaposlenici na odre|eno vrijeme do povratka radnika sa bolovanja, a najdu`e do 10. 8. 2012. godine, uklju~uju}i i pripadaju}i godi{nji odmor. Izabrani kandidati po~inju sa radom 23. 1. 2012. godine. a) Op}i uslovi: - da je dr`avljanin BiH, - da je stariji od 18 godina, - da je zdravstveno sposoban za vr{enje poslova tog radnog mjesta, - da kandidat nije osu|ivan za krivi~no djelo. b) Posebni uslovi: - odgovaraju}i stepen stru~ne spreme u skladu sa Zakonom, Nastavnim planom i programom i Pedago{kim standardima, - polo`en stru~ni ispit za samostalan odgojno-obrazovni rad, - za radno mjesto pod rednim brojem 2 najmanje zavr{ena osnovna {kola. Uz prijavu na javni konkurs, kandidati su obavezni prilo`iti dokaze o ispunjavanju op}ih i posebnih uslova (original ili ovjerene kopije), i to: 1. uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci), 2. izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne starije od 6 mjeseci), 3. diploma o stru~noj spremi, 4. uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu, pod rednim brojem jedan, 5. uvjerenje/a o radnom sta`u, 6. radni~ka knji`ica, 7. uvjerenje Zavoda za zapo{ljavanje o du`ini ~ekanja na posao nakon sticanja stru~ne spreme tra`ene konkursom, 8. kratka biografija, 9. dokaz o du`ini trajanja stru~nog osposobljavanja za samostalan rad u ustanovama obrazovanja (Navesti ta~an period trajanja osposobljavanja u svojstvu pripravnika) za radno mjesto pod jedan. Ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti i uvjerenje nadle`nog suda da kandidat nije osu|ivan za krivi~no djelo (ne starije od 3 mjeseca) izabrani kandidat du`an je dostaviti {koli u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultazima konkursa. Bodovanje kandidata }e se izvr{iti na osnovu va`e}ih kriterija o bodovanju kandidata. Sa kandidatima koji ispunjavaju formalnopravne uslove konkursa obavit }e se intervju 6. 1. 2012. godine od 9 do 14 sati. Kandidat koji ne pristupi intervjuju gubi pravo daljeg u~e{}a u konkursnoj proceduri. Rok za podno{enje prijava je 8 (osam) dana od dana objavljivanja javnog konkursa u sredstvima javnog informisanja. Ukoliko se na pozicije po konkursu ne javi lice sa polo`enim stru~nim ispitom, primit }e se i pripravnik. Prijave sa potrebnom dokumentacijom dostaviti preporu~eno putem po{te, u zatvorenoj koverti sa naznakom: „Prijava na javni konkurs za popunu upra`njenih radnih mjesta — NE OTVARAJ“, na adresu: Javna ustanova Osnovna {kola Gra~anica u Gra~anici bb — 75 276 Gra~anica - Selo - @ivinice. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

JU Osnovna {kola „Hilmi ef. [ari}“ Tar~in, Sarajevo Na osnovu ~lana 75. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju („Slu`bene novine Kantona Sarajevo“, broj 10/04, 21/06 i 26/08), ~lana 11. Pravilnika sa kriterijima za iskazivanje prestanka potrebe za zaposlenicima koji su djelimi~no ili potpuno ostali bez radnih zadataka, Saglasnosti ministra obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo i Odluke [kolskog odbora od 8. 12. 2011. godine, ogla{ava

JAVNI KON K URS za prijem bibliotekara na upra`njeno radno mjesto
1. Bibliotekar {kole 1 izvr{ilac na odre|eno vrijeme do povratka zaposlenice sa porodiljskog odsustva od 20. 1. 2012. do 15. 8. 2012. godine. Pored op}ih uslova za zasnivanje radnog odnosa, kandidat treba da ispunjava i posebne uslove predvi|ene Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju i Nastavnim planom i programom. Uz prijavu za konkurs kandidati trebaju dostaviti: - Diplomu o {kolskoj spremi - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih - Uvjerenje o dr`avljanstvu - Kra}u biografiju sa adresom stanovanja i brojem telefona. Konkurs je otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova iz konkursa dostaviti na adresu: JU Osnovna {kola „Hilmi ef. [ari}“, Tar~in, Bratstva i jedinstva 19. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e biti razmatrane. Direktor {kole Nermin Suba{i}

OSLOBO\ENJE subota, 24. decembar/prosinac 2011.

FELJTON
{pan sve Inja Lojola, osniva~ tva sovog (jezu 1491.Ro|enziciDru{skiboIsu}eniktu`bisioiti)je1534. Nakon {to ga je inkvi ja oslo dila op da jeretik,

45

Besim Avdagi}: O hrani i stanovni{tvu (1)

NA DANA[NJI DAN

Gladna i pretrpana

planeta
Ako bi se ovakav trend nastavio, ozbiljne prognoze tvrde da }e broj zemljana ve} 2025. dosti}i cifru od oko jedanaest milijardi, a 2050. godine preko petnaest, dok }e se prirodni resursi, bez kojih nema `ivota na na{oj planeti, stalno smanjivati
Fukushima je samo posljednja i, po svemu sude}i, najve}a katastrofa uzrokovana fizijom atoma za proizvodnju elektri~ne energije u Japanu ili bilo kojoj drugoj zemlji gdje se nalaze nuklearke. Demonstracije i oru`ani sukobi u arapskom svijetu, u kojem sit gladnom ne vjeruje, samo su posljednje takve vrste gnjeva lju di zbog vra to lo mnog po ve}anja cijena hrane i gladi. Bhopal je samo posljednja i najdramati~nija katastrofa prouzrokovana pesticidima u Indiji ili u bilo kojem drugom dijelu svijeta gdje se danas proizvode. San Diego je samo posljednja najmorbidnija javno objavljena vijest da je i jedna mala privatna biotehnolo{ka kompanija Epicyt, izvijestila javnost kako je uspjela stvoriti genetski modifikovanu kulturu-kontracepcijski kukuruz. zmima. Na kraju ni ~ovjek ne mo`e izbje}i svoju sudbinu. U ve}ini mojih dosada{njih feljtona u kojima sam se bavio ekologijom `ivotne sredine, ali i „ekologijom“ ljudske svijesti, upozoravao sam i na opasnosti po o{te}enja genetskih materijala `ivih stvorenja, do kojih dolazi zbog nebrige ~ovjeka o zasamo dva posljednja vijeka gotovo usedmostru~ila, a broj onih koji nemaju {ta jesti popeo na preko rekordnih milijardu. Ako bi se ovakav trend nastavio, ozbiljne prognoze tvrde da }e broj zemljana ve} 2025. dosti}i cifru od oko jedanaest milijardi, a 2050. godine, preko petnaest, dok }e se prirodni resursi, bez

1798. 1814. 1818. 1838. 1863. 1863.

1871. 1942. 1944.
{titi zraka, zemlje i vode od raznih zaga|iva~a, o klimatskim promjenama i smanjenim prirodnim resursima i sl. Uz priznanja i podr{ku koju sam dobio od mnogih ~italaca, posebno zaljubljenika u prirodu i za{titnika okoli{a, imao sam i primjedbi od nekoliko uglednika iz svijeta nauke do ~ijeg mi je mi{ljenja jako stalo. Za neke od tih mojih feljtona ka`u da su nepotrebno katastrofi~ni jer, po njihovom mi{ljenju, za sve ovozemaljske probleme ~ovje~anstva, ali i nekih koje prouzrokuje sila prirode, nauka ima ili }e imati odbranu. kojih nema `ivota na na{oj planeti, stalno smanjivati. Prema procjenama britanske vlade, ako bi se ovakav trend rasta stanovni{tva nastavio uz klimatske promjene koje ga prate, do polovine ovog stolje}a svijetu }e biti potrebno ~ak 50 posto vi{e elektri~ne energije, 40 posto vi{e hrane i 30 posto vi{e vode. Prema nekima, ovo se mo`e shvatiti i kao nali~je napretka. Ko `eli dalje napredovati i razvijati se, mora da ima i dosta elektri~ne energije. Ko `eli da ima dosta ove vrste energije mora praviti i nuklearke. Ko `eli napredovati, mora imati dosta hrane, pa i po cijeni proizvodnje hemijskih sredstava za prehranu i za{titu biljaka i GMO `itarica. Ko `eli napredovati mora imati i dovoljno vode pa i po cijenu desalinizacije i hlorizacije. Ko `eli napredovati nosi, dakle, prema toj teoriji i glavu u torbi. Ovaj za~arani krug izme|u mnogotrpnosti ~ovjeka u sada{njosti i neizvjesne budu}nosti, pratila su i proro~anstva od kako je svijeta i vijeka. Tako po knjizi „Otkrivanja apostola Ivana“, iz koje proisti~e misti~no i mra~no proro~anstvo, planeti Zemlji glave }e do}i ~etiri jaha~a Apokalipse: glad, kuga, rat i smrt. O prethodnim nevoljama koje }e zadesiti ljudski rod proro~anske su i Mojsijeve Biblijske po{asti.
(Sutra: Zlokobna predvi|anja)

Katastrofizam
Sredstva informisanja diljem planete Zemlje na{u pa`nju svode na ove i ovakve u~estale pojedina~ne slu~ajeve pasivnog upozoravanja, koje obi~ni ljudi prihvataju sa pateti~nom rije~ju „sudbina“ razapeti izme|u stra, ha i panike, mra~ne sada{njosti i neizvjesne budu}nosti. Oni koji odlu~uju o na{im sudbinama na ovakve opasnosti, koje prijete svuda oko nas, ostaju gluhi i nijemi, mada je i laiku jasno da radijacija ne ubija odmah nego, prije svega, uni{tava genetski potencijal ~ovjeka, a po nekim nau~nici ma ni dvadeseti potomak ozra~enog nije siguran kakvu bole{tinu nosi u sebi. I najve}i laik zna da ne mo`e gladovati du`e od nekoliko nedjelja, a da dovoljno hrane nema bez umjetnih gnojiva i pesticida, ~iji ga otrovi ubijaju nje`no. I obi~ni laik je ~uo za genetski modifikovane organizme (GMO) u kojima nauka vidi izlaz za ishranu sve ve}eg broja gladnih usta, mada pojma nemaju kakve genetske promjene mogu uzrokovati u `ivim organi-

1951. 1989. 1994. 1995. 1996. 1997. 1999. 2000. 2002. 2008.

Cijena napretka
Moram priznati da ne pripadam onoj sorti ljudi koja na sve u~estalije nevolje s kojima se ~ovje~anstvo susre}e gleda kroz crne nao~ale, niti sam sklon zluradom pesimizmu, ali sam sklon racionalnom pristupu i konstruktivnom stavu prema stvarnosti. Ilustracije radi, stvarnost je da u evoluciji broja `itelja Zemlje, nikad nije bio ve}i broj stanovnika, ~ija se brojka za

Besim Avdagi} je novinar u penziji. Bio je stalni dopisnik Oslobo|enja iz Njema~ke. U svojim poznim godinama bavi se isklju~ivo feljtonistikom kojom tretira aktuelne naru{ene odnose izme|u prirode i ~ovjeka. U ovom feljtonu autor se bavi demografskom eksplozijom i globalnom pojavom gladi, trenutno najve}im problemom ~ovje~anstva.

dobio je 1540. od pape Pavla III potvrdu novog rimokatoli~kog reda i izabran za prvog starje{inu. Izradio je ustav jezuita i priru~nik “Duhovne vje`be za vladavinu nad samim sobom“. Ro|en poljski pisac Adam Mickijevi~, najizrazitiji predstavnik poljskog romantizma. Njegov idili~ni ep “Pan Tadeu{“, u kojem je dao viziju stare Poljske u nestajanju, smatra se najve}im djelom poljskog romantizma. SAD i Velika Britanija potpisali mir u Gentu u Belgiji, okon~av{i rat zapo~et 1812. Ro|en engleski fizi~ar D`ejms Preskot D`ul. Odredio toplotni ekvivalent elektri~ne struje (1843) i mehani~ki ekvivalent topline (1850) i time dao jedan od dokaza zakona o o~uvanju energije. Po njemu je mjerna jedinica za energiju, rad i koli~inu toplote nazvana d`ul (J). Pod pritiskom Rusije, Porte i politi~kih protivnika u Srbiji, knez Milo{ Obrenovi} prihvatio tzv. turski ustav kojim je ograni~ena apsolutna kne`eva vlast. U Kalkuti umro engleski pisac Vilijam Mejkpis Tekeri, jedan od najzna~ajnijih satiri~ara 19. vijeka, poznat po romanu “Va{ar ta{tine“. Ro|en Ljuba Davidovi}, jedan od prvaka Radikalne stranke Srbije. S Ja{om Prodanovi}em osnovao 1901. Samostalnu radikalnu stranku, a od 1912. bio na ~elu te stranke. Bio je ministar prosvjete u vladi Nikole Pa{i}a i jedan je od tvoraca Krfske deklaracije. Od 1919. predsjednik novoformirane Demokratske stranke. Dva puta bio premijer Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1919. i 1924. Premijera Verdijeve opere “Aida“ odr`ana u Kairu, mjestu gdje se i odigrava radnja drame. Na njema~kom eksperimentalnom poligonu u mjestu Peneminde izvr{ena uspje{na proba nove rakete zemlja-zemlja FZG76, kasnije poznate kao raketa Fau 1 (V-1). U Novom Sadu iza{ao prvi broj dnevnog lista na ma|arskom jeziku Sabad Vajda{ag, koji je u septembru 1945. promijenio naziv u Ma|ar so. Progla{eno Ujedinjeno kraljevstvo Libija s emirom El-Idrizom kao suverenom. U septembru 1969. kralj Idriz je svrgnut u vojnom udaru pod vo|stvom Muamera Gadafija, koji je potom proglasio republiku. Svrgnuti predsjednik Paname general Antonio Norijega sklonio se pred ameri~kim okupacionim trupama u diplomatsko predstavni{tvo Vatikana u Panama Sitiju i zatra`io politi~ki azil. Islamski teroristi prilikom otmice francuskog putni~kog aviona u Al`iru ubili dvoje ljudi i uzeli za taoce 239 ljudi. Na parlamentarnim izborima u Turskoj najvi{e glasova osvojila islamisti~ka Partija prosperiteta, {to je bila prva izborna pobjeda islamista u 72-godi{njoj istoriji sekularne Turske. Tokom gra|anskog protesta u Srbiji zbog falsifikovanja rezultata lokalnih izbora, jake policijske snage intervenisale u centru Beograda da bi razdvojile dva skupa - pristalica predsjednika Srbije Slobodana Milo{evi}a i opozicione koalicije Zajedno. Pred po~etak mitinga iz pi{tolja je te{ko ranjen Ivica Lazovi}, ~lan Srpskog pokreta obnove. Muslimanski fundamentalisti u dva masakra ubili 59 civila u Al`iru. “Mali princ“, djelo Antoana d Sent-Egziperija, progla{eno za knjigu vijeka u Francuskoj. Tokom ~etvorodnevne pobune u zatvorima u Turskoj ubijeno 28 ljudi. Trostruko ubistvo u Kostajnici kod Konjica po~inio Muamer Topalovi}, a osnovni motiv bio je vjerski fanatizam. On je oko 21.30 sati iz vatrenog oru`ja ubio An|elka An|eli}a (1935) i njegove k}erke Maru (1955) i Zorku (1973), te te{ko ranio njegovog sina Marinka (1972). Topalovi} osu|en na 35 godina zatvora. Umro britanski nobelovac i jedan od najpoznatijih dramskih pisaca Harold Pinter, koji je bio poznat i kao o{tar kriti~ar britanske i ameri~ke spoljne politike. Njegova najzna~ajnija djela su: “Nastojnik“, “Povratak“, “Ni~ija zemlja“, “Stara vremena“ i “Ro|endan“.

1524.

Vasko da Gama

Umro portugalski moreplovac Vasko da Gama koji je 1498. prona{ao pomorski put u Indiju plove}i oko Afrike. Prilikom drugog putovanja u Indiju 1502. uspostavio portugalsku kolonijalnu vlast, a tokom tre}eg umro u Indiji.

Dvajt Ajzenhauer

1943.

Ameri~ki general Dvajt Ajzenhauer imenovan u Drugom svjetskom ratu za komandanta Vrhovnog {taba savezni~kih ekspedicionih snaga za invaziju na okupiranu Francusku.

Luj Aragon

Umro francuski pisac Luj Aragon, jedan od osniva~a nadrealisti~kog pokreta. Od 1930, poslije kongresa revolucionarnih pisaca u Harkovu, priklanja se socrealizmu i objavljuje “Traktat za socijalisti~ki realizam“. U Drugom svjetskom ratu bio je, uz Elijara, najistaknutiji pjesnik Pokreta otpora.

1982.

46

SPORT
Bh. napada~ ipak u kombinacijama za WBA

subota, 24. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

D`eko po~eo sa treninzima
I dok engleski mediji tvrde kako bi na{ reprezentativac zbog povrede mogao propustiti i susret izme|u WBA i Manchester Citya (na programu u ponedjeljak), Edin D`eko putem svoje oficijelne stranice edindzeko.ba {alje optimisti~nije tonove. "Ve} sam po~eo tr~ati, tako da mislim da bih trebao biti spreman za sljede}u utakmicu", napisao je kratko Edin, koji je, podsjetimo,

@eljezni~ar u zimskoj pauzi
Zajko Zeba i dalje }e nositi dres tima sa Grbavice

zbog povrede zgloba propustio duel protiv Stokea, u kojem je njegov City slavio ubjedljivim rezultatom 3:0. Edin je ove sezone, od 53 liga{ka pogotka Manchester Citya, postigao njih 10 i uprkos ~injenici da jo{ od 5. novembra nije postigao pogodak, i dalje je drugi strijelac ekipe. Prvi je Kun Aguero, koji je u Premiershipu postigao 13 pogodaka.
J. Li.

Malonogometni turnir "Asim Ferhatovi} Hase"

@eljezni~ar igra sa selekcijom Austrije
Na 19. tradicionalnom me|unarodnom malonogometnom turniru "Asim Ferhatovi} Hase", koji po~inje danas u maloj dvorani Skenderije, nastupi}e u grupi A Sarajevo, Kastrioti iz Albanije, Mostar Stari Grad i selekcija Prijepolja, a u grupi B @eljezni~ar, Vratnik, selekcije Vojvodine i Austrije. Raspored, danas, prvo kolo: Sarajevo - selekcija Prijepolja (10 sati), Vratnik - selekcija Vojvodine (11), Mostar - Kastrioti (12), @eljezni~ar - selekcija Austrije (13), revijalni me~: Vratnik - Bubamara (14). Drugo kolo: Selekcija Prijepolja - Mostar (14.45), Vratnik - selekcija Austrije (15.45), Sarajevo Kastrioti (17), selekcija Vojvodine - @eljezni~ar (18). Sutra, tre}e kolo: Mostar - Sarajevo (10), Vratnik - @eljezni~ar

Jamak i Vasili} produ`ili ugovore
Zajko Zeba obavio razgovor sa Osimom i vjerovatno }e i on produ`iti ugovor, a bolje uslove dobio je i Benjamin ^oli} Osim tra`i stopera, mo`da i napada~a
Plavi }e danas odmjeriti snage i protiv selekcije Vojvodine

(11), selekcija Prijepolja - Kastrioti (12), selekcija Austrije - selekcija Vojvodine (13). Me~ za tre}e mjes-

to (15), revijalna utakmica veterana: Sarajevo - @eljezni~ar (16), finale (17).

Modri dobili 14. {efa struke od 2000.

Veznjak Nermin Jamak i stoper Velibor Vasili} produ`ili su ugovore sa @eljezni~arem. Pomenutoj dvojici ugovori su isticali na ljeto, pa je Jamak stavio autogram na produ`enje od dvije godine, a Vasili} na godinu.

^a~i} novi trener Dinama
Dosada{nji trener zagreba~ke Lokomotive Ante ^a~i} (58) bi}e u idu}u godinu i po novi {ef stru~nog {taba Dinama, objavili su u petak na konferenciji za novinare predsjednik Dinama Mirko Bari{i} i sportski direktor Zoran Mami}. ^a~i} }e na klupi aktuelnog hrvatskog prvaka naslijediti Krunoslava Jur~i}a, kojeg je Zdravko Mami} smijenio 7. decembra nakon poraza od Lyona sa 1:7 na Maksimiru i bi}e ~ak 14. trener Dinama od 2000. godine. U tom periodu modre su vodili Ilija Lon~arevi}, Marijan Vlak, Branko Ivankovi} i Jur~i} u dva navrata, te Miroslav ]iro Bla`evi}, Nikola Jur~evi}, \uro Bago, Nenad Gra~an, Zvjezdan Cvetkovi}, Josip Ku`e, Zvonimir Soldo, Velimir Zajec i Vahid Halilhod`i}. "Zahvaljujem upravi kluba na ukazanom povjerenju. Ovo je velika ~ast i san svakog trenera i kruna moje karijere. Uvjeren sam da mogu unaprijediti igru i siguran sam da }u uspjeti. Ponosan sam i sretan {to je moj dolazak na ~elo struke Dinama isklju~ivo

Osim zadovoljan golmanima
Tako|er, Benjamin ^oli}, koji se ustalio na desnom boku, dobio je pobolj{ani ugovor, a Amara Osima uskoro o~ekuje i razgovor sa Patrickom Nyemom, kojem tako|er isti~e ugovor na kraju sezone. "Razgovarao sam i sa Zajkom Zebom i on }e vjerovatno produ`iti ugovor koji mu isti~e na ljeto. Za njega nikad nije ni bio problem", nagla{ava Osim, dodaju}i kako }e Savi}, Stan~eski i Markovi} vjerovatno dobiti priliku da se ponovo nametnu

Vezni igra~ katalonskog velikana Barcelone Andres Iniesta mora}e pauzirati dvije sedmice zbog povrede mi{i}a noge. Povredu je zadobio u visokoj pobjedi Barcelone protiv L'Hospitaleta sa 9:0 u susretu Kupa [panije, prenosi ESPN. Na zvani~noj internet-stranici {panskog kluba saop{teno je da povreda {panskog reprezentativca nije toliko ozbiljna koliko se u po~etku mislilo. Iniesta je postigao gol u 19. minuti me~a sa L'Hospitaletom.

Iniesta van terena dvije sedmice

u po~etnu postavu tokom zimskih priprema. Sli~no je i sa Elvirom ^oli}em, koji bi mo`da mogao i na posudbu, te Dejanom Drakulom, koji je zbog problema sa povredama propustio ve}i dio polusezone. "Kari} i Markovi} }e sigurno ostati do ljeta, a Savi} i Stan~eski, ukoliko imaju ambiciju da igraju, moraju pokazati mnogo vi{e. Do njih je", nagla{avaOsim, koji tvrdi kako }e @eljo u zimskom prelaznom roku najprije tra`iti stopera. "Golmana ne tra`im, ali tra`im stopera. Imamo trojicu i sva trojica igraju, s tim {to je jedan u vezi. To nam je prioritet, ali ako nam se uka`e prilika za nekog kvalitetnog igra~a, ne}emo je propustiti."

Ponude za Adilovi}a
Osim je ve} ranijenaglasiokako su svi igra~i na prodaju, ali najbli`e odlasku su zapravo Nyema, te napada~ Eldin Adilovi}, koji je u polusezoni postigao 11 golova i zainteresovao mnoge kupce. Upravo zbog njegove efikasnosti ponuda ne bi trebalo manjkati, a @eljo ga je voljan pustiti uz odre|enoobe{te}enje. Me|utim, u klubu jo{ nisusigurni da li }e do}i ponude koja bi zadovoljila i Adilovi}a i @elju, te ko bi uop{te mogao biti adekvatna zamjena za ovog napada~a.
J. LIGATA

Vo|enje Dinama kruna karijere: Ante ^a~i}

zasluga mog minulog rada. Moram vam re}i da volim nogomet i Dinamo", izjavio je ^a~i} na predstavljanju.

PRODAJA Osim je ve} ranije naglasio kako su svi igra~i na prodaju, ali najbli`e odlasku su zapravo Nyema, te napada~ Eldin Adilovi}, koji je u polusezoni postigao 11 golova i zainteresovao mnoge kupce

OSLOBO\ENJE subota, 24. decembar/prosinac 2011.

SPORT

47

B

h. trener Abdulah Ibrakovi} u Sarajevu je predstavio prvu svoju knjigu pod nazivom “Moderni napada~ki nogomet” a , autor ka`e da je to {tivo koje }e koristiti svima, od igra~a, trenera, novinara, do ljubitelja nogometa. "Kroz detaljne analize i prakti~ne primjere sam nastojao predstaviti na~in primjene modernog treninga. Napravio sam i paralelu na{e lige sa modernim fudbalom kao jednu vrstu preporuke kako da napredujemo u budu}nosti i dosegnemo barem srednju klasu evropskog nogometa", rekao je Ibrakovi} i dodao da mu je motivpisanjaknjige bio unutra{nji sukob zbog na{e nezavidne fudbalske stvarnosti. "Imamo velika o~ekivanja od na{eg fudbala, po~ev{i od reprezentacije BiH do klubova, a u su{tini nas nema nigdje i to je pri~a koja nas mnogo boli. Imamo sve predispozicije i potencijal da uspijemo, ali se mora mnogo ozbiljnije i predanije raditi", smatra Ibrakovi}, koji nagla{ava da slu~aj na{eg najboljeg napada~a Edina D`eke mora svima da poslu`i kao opomena. "^injenica je da smo mi u BiH najmanje zaslu`ni za razvoj je-

Predstavljena knjiga “Moderni napada~ki nogomet”

[tivo koje }e koristiti svima

Svi imamo velika o~ekivanja od na{eg fudbala, po~ev{i od reprezentacije BiH do klubova, a u su{tini nas nema nigdje i to je pri~a koja nas mnogo boli, rekao je Abdulah Ibrakovi}
dnog vrsnog igra~a kakav je Edin D`eko. On bi sigurno nekada zaigrao u klubu kakav je Manchester City, ali je pitanje za{to je morao pro}i tako trnovit put", rekao je Ibrakovi} i dodao: "Zato se nadam da }e ova knjiga dobro poslu`iti svim na{im trenerima, da se ne zatvorimo u geto, nego da napredujemo. Divno je {to imamo stru~njake poput Ivice Osima, Mehmeda Ba`darevi}a, Du{ka Bajevi}a ili Vahida Halilhod`i}a, ali se treba zapitati {ta }e biti kad oni odu. Mora se ulagati u mla|e snage kako se ne bismo brinuli za budu}nost."
A. KRVAVAC

Sa promocije knjige u Sarajevu
Foto: D`. KRIJE[TORAC

Selektor [panije Del Bosque potvrdio

Raulu nisu zatvorena vrata reprezentacije
Sjajna forma kojom {panski nogometni velikan Raul (34) ove sezone odu{evljava u dresu Schalkea nije promakla ni selektoru furije Vicenteu del Bosqueu, koji nije odbacio mogu}nost njegovog senzacionalnog povratka u nacionalni tim. Takvom razmi{ljanju je svakako pridonijela i te{ka povreda napada~a Barcelone Davida Ville koji je ove sedmice operisao slomljenu potkoljeni~nu kost i nije sigurno ho}e li se oporaviti do po~etka EP-a u Poljskoj i Ukrajini. "Imam vrlo dobar odnos s Raulom. ^udesno je kako igra. Nikome, pa ni njemu, nisu zatvorena vrata reprezentacije", odgovorio je Del Bosque novinarima na pitanje o mogu}em Raulovom povratku, koji je u 17 bundesliga{kih utakmica ove sezone postigao 10 pogodaka i pet puta asistirao, a po dva je gola i asistencije dodao i u njema~kom Kupu. U dresu [panije Raul je nastupio 102 puta i postigao 44 pogotka, ali zadnju je utakmicu odigrao jo{ u septembru 2006. Propustio je tako dva najve}a uspjeha furije - evropski naslov 2008. i svjetski, dvije godine kasnije. [panija }e, podsjetimo, na Euru sljede}e godine igrati u grupi C s Hrvatskom, Italijom i Irskom.

Dino Selimovi}, direktor FK Sarajevo

Sli{kovi} u kombinaciji za trenera

U klubu sa Ko{eva ozbiljno razmi{ljaju o tome da nekada{nji selektor BiH Bla` Sli{kovi} preuzme funkciju {efa stru~nog {taba
Direktor FK Sarajevo Dino Selimovi} izjavio je da bi ime novog trenera bordo tima trebalo biti poznato idu}e sedmice. Prema Selimovi}evim rije~ima, u klubu ozbiljno razmi{ljaju o tome da nekada{nji selektor BiH Bla` Sli{ko vi} preu zme fun kci ju {e fa stru~nog {taba. „Vidje}emo da li kod Sli{kovi}a postoji interes za trenersku poziciju u Sarajevu. On je dugo godina vodio bh. reprezentaciju i uspje{no trenirao na{e premijerliga{ke ekipe (Zrinjski, [iroki Brijeg, op.a). Ljudi iz Turske su nam ponudili Nur Mustafu Gulena kao mogu}eg trenera. Nismo razgovarali sa njim, ali }emo razmisliti o tome. Istakao bih da Dragan Jovi} jo{ nije definitivno otpao iz kombinacija za trenera Sarajeva, a pregovori su obav lje ni sa Hu sre fom Mu se mi}em“ rekao je Selimovi} i dodao , da jo{ nije zakazana sjednica Upravnog odbora, na kojoj }e biti izabran nasljednik Jir`ija Pli{eka na klupi viceprvaka BiH.

Instinktivno iscipelario huligana koji ga je napao

Holandski savez poni{tio crveni karton Estebanu
Holandski nogometni savez (KNVB) poni{tio je crveni karton golmanu AZ Alkmaara Estebanu Alvaradu koji je zaslu`io zbog udaranja huligana tokom utakmice osmine finala holandskog kupa protiv Ajaxa. Utakmicaigrana u srijedu na AmsterdamAreniprekinuta je poslije 38 minuta nakon {to je trener Alkmaara Gertjan Verbeek naredio svojim igra~ima da napuste teren kada je golman njegove ekipe napadnut od navija~a koji je utr~ao s tribina. "Golman je napadnut neo~ekivano i stoga je ocijenjeno da je njegova reakcija bila instinktivan odgovor spram napada~a", stoji u obja{njenju KNVB-a. Podsje}amo, kostarikanski golman svom napada~u nakon pretrpljenog udarca nije ostao du`an. Nakon {to je izgrednik pao na tlo, Esteban ga je dvaput pogodio nogom prije no {to je na mjesto incidenta dotr~ao za{titar. Nakon {to mu je sudac Bas Nijhuis pokazao crveni karton, Verbeek je svoje igra~e odveo s terena. Devetnaestogodi{njem napada~u za kojeg se sumnja da je bio pod uticajem alkohola izre~ena je do`ivotna zabrana ulaska na Ajaxov stadion. U trenutku prekida susreta Ajax je vodio 1:0 i tek treba biti donesena odluka ho}e li se susret ponoviti ili }e doma}inu biti pripisana pobjeda.

Korektan rastanak sa Pehli}em: Dino Selimovi}

Selimovi} je potvrdio da je u petak sporazumno raskinut ugovor sa veznjakom Edinom Pehli}em, sa kojim je bordo klub ostao u korektnim odnosima. „@ao nam je {to se Pehli} nije uspio nametnuti nakon {to se oporavio od povrede“, istakao je Selimovi}. Z. R.

Messiju produ`eni odmor
Trener Barcelone Pep Guardiola dao je najboljem svjetskom fudbaleruLioneluMessijuprodu`eni odmor sve do 2. januara naredne godine. Katalonskaekipanastavi}e treninge nakon kratke bo`i}ne pauze 29. decembra, ali njihov najbolji igra~ koji se ve} nalazi u rodnom Rosariju na odmoru dobio je du`i odmor od svojih saigra~a. Uz Messija, du`e }e se odmarati i Brazilac Dani Alves, pa se tako nekada{nji igra~ Seville ne mora vratiti na okupljanje s ostatkomekipe do 31. decembra. Prvu narednu utakmicu nakon kratke prazni~ne pauze aktuelni {panski, evropski i svjetski prvak igra}e 3. januara protiv Osasune u osmini finala Kupa kralja. Pet dana kasnije odmjeri}e snage protiv Espanyola u Primeri.

48

SPORT

subota, 24. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

NBA Atlanta bolja od Charlotte

EUROLIGA Caja od vrha do ponora

Drama u Beogradu,

Partizan ispao
Imali su crno-bijeli 11 poena prednosti nad Armanijem, a za prolaz dalje bio im je dovoljan i poraz od tri poena. Ipak, gosti iz Milana napravili su veliki preokret • Mirza Teletovi} sa Cajom Laboral ispao u grupnoj fazi
Danilo Gallinari predvodio Denver

Denver s plus
Bez ve}ih su pote{ko}ako{arka{iDenveranadigraliSunse u njihovom Phoenixu (110:85) i tako na sjajan na~in zaklju~ili pripremno razdoblje uo~i po~etka NBA sezone. Klju~nu su prednost Nuggetsi napravili u posljednjoj ~etvrtini koju su otvorili serijom 16-3 i na kraju je dobili s 31-14. Danilo Gallinari je bio prvi strijelac Denvera s 23 poena kojima je dodao i {est skokova te tri asistencije. Corey Brewer se istaknuo s 20 ko{eva, a Kosta Koufos s 15 poena

25 iz Phoenixa

i 11 skokova. Sunse je predvodioJared Dudley sa 17 ko{eva. Atlanta je u svojoj Philips Areni savladala Charlotte s 92:75 uz 21 ko{i {estskokovaJoshaSmitha. Uzvratili su na taj na~in Hawksi Bobcatsima za poraz koji su im nanijeli u ponedjeljak. Rookie Ivan Johnson je dodao 15 poena i osam skokova, a njegov prezimenjak Joe 12 ko{eva i pet asistencija za pobjedni~ku ekipu. Corey Maggette je bio prvo ime kod Bobcatsa s 18 poena i pet dodavanja za ko{.

A2 liga Sjever

Travnik gostuje kod Slobode
U okviru 6. kola ko{arka{ke A2 lige, grupa Sjever, u Tuzli }e se igrati derbi susret izme|u OKK Sloboda i KK Travnik. Utakmica se igra ve~eras sa po~etkom u 18 sati. Ko{arka{i Travnika nalaze se u odli~noj seriji, ostvarili su svih pet pobjeda, a u pro{lom kolu savladali su Od`ak, koji je do sada jedini porazio Slobodu. ''Na{a najve}a vrijednost su kolektivna igra i borbenost. U Tuzlu idemo bez bijele zastave iako smo svjesni da je Sloboda favorit u ovom duelu'', rekao je Armin Haselji}, prvi strijelac Travnika sa 88 postignutih poena. Parovi: Srednjo{kolac - Biha}, Litva - Gradina Koteks Trica, Zenica - @ivinice 78, Od`ak Salinas Falcons, Sloboda - Travnik. Slobodna je ekipa Grada~ca.
ENI news

Velika drama odvijala se u Beogradu gdje se odlu~ivalo o posljednjem putniku u ovosezonski Top 16. Partizanu je u ovoj utakmici igrao ~ak i poraz do tri ko{a razlike protiv milanskog Armanija, ali njegovi igra~i ipak nisu izdr`ali pritisak pa se zbogproma{aja sa linije slobodnih bacanja opra{taju od Eurolige. Gosti su bili na zaostatku od 11 poena, no Sergio Scariolo je naredio svojim momcima da zaigraju zonsku odbranu protiv koje je Partizan u posljednjih 15 minuta ubacio samo 18 poena, a na kraju je zavr{ilo 66:72. Imali su crno-bijeli priliku u penal-zavr{nici izboriti poraz manji od tri razlike koji ih je vodio dalje, ali je Law dva puta na -6 pogodiosamojedno od dva bacanja te izazvao ljutnju doma}ihnavija~a. Partizan je imao i ~etiri sekunde za ~udo u posljednjemnapadu, ali DaniloAn|u{i} nije bio precizan iza linije 6.75 pa su slavili gosti iz Milana. Maccabi je nakon dobrog otporaCharleroija u prvompoluvremenu, nakon odmora u potpunosti slomio otpor belgijskog prvaka i upisao uvjerljivu pobjedu (86:69).

Bh. reprezentativac i Caja neo~ekivano napu{taju elitu

Najizjedna~enija i najuzbudljivijagrupa (A), kako to i dolikuje, rije{ena je ne samo u posljednjim susretima nego u posljednjim minutama zavr{nih ~etvrtina. U baskijskomderbiju i direktnomokr{aju za prolaz dalje, ekipa iz Bilbaoa presudila je 60 kilometara udaljenim susjedima iz Vitorie - Caji Laboral (77:72), koja je tako postala najve}i tragi~ar takmi~enja. Bh. reprezentativac, Mirza Teletovi}, ubacio je za pora`eni sastav 12 poena uz sedam skokova. U ostala dva susreta ove grupe Fenerbahce je slavio u Italiji nad Cantuom (76:83) sa 21 poenomSa-

vasa i 17 RokaUki}a, pa su objeekipe izborile prolaz dalje. Olympiakos je slavio na gostovanju kod Nancya (74:79), a odli~an je bio Anti} sa 20 poena. U posljednjem kolu grupe C ko{arka{i Anadolu Efesa su u svojoj dvorani do~ekali vode}u ekipu grupe Real Madrid. U utakmici koja nije odlu~ivala o ni~emu uspje{niji su bili gosti rezultatom 75:66, iako su bili u zaostatku od ~ak 17 poena! U gostuju}im redovima najefikasniji je bio Nikola Miroti} s 16 poena, dok je Efespredvodio Du{ko Savanovi} s 15 poena. A. MEHANOVI]

Novi problemi za sarajevsku Bosnu

Kojadinovi} podnio

Kup BiH Radnik bez {ansi

[iroki u ~etvrtfinalu
[iroki WWin opravdao je ulogu favorita i o~ekivano slavio protiv Radnika u odgo|enom susretu osmine finala Kupa BiH. Izabranici Ivana Veli}a slavili su na gostuju}em parketu rezultatom 82:66, a [irokobrije`ani su tokom cijele utakmice bili bolja ekipa, imali su vodstvo koje nisu ispu{tali do samog kraja. Najbolji u redovima aktuelnih bh. prvaka bili su [aki}, Bara} i Vladovi} sa po 16 ko{eva, dok je kod doma}ina Goranovi} sa 19 poena bio najraspolo`eniji, po 13 su ubacili Borov~anin i Radovanovi}, a Simi} je dodao 10. U ~etvrtfinalnoj zavr{nici ekipa [irokog }e gostovati kod OKK Sloboda, susret je na rasporedu 27. decembra s po~etkom u 18 sati.

krivi~nu prijavu
Uvijek sam bio za dogovor, ali ovo je prevr{ilo svaku mjeru. Zbog toga sam preko svog advokata podnio krivi~nu prijavu jer su ispali jako nekorektni, rekao je biv{i igra~ studenata kojem klub duguje 21.000 eura
Odli~ni rezultati Bosne samo su zakratko zasjenili sve probleme koje ima biv{i evropski prvak. Repovi iz pro{losti opet prijete sarajevskom klubu. Naime, nakon suspenzije od FIBE na sve anga`mane igra~a izvan BiH, klub se opet spominje u vezi s dugovanjima prema igra~ima koji su u prija{njem periodu igrali za ovaj sarajevski tim. Ono {to je najnovije jeste krivi~na prijava koja je protiv Bosne podignuta od Feliksa Kojadinovi}a, koji je u Bosni igrao u sezoni 2009/2010. Iskusnom 32-godi{njem {uteru Bosna odbija platiti dug u iznosu od 21.000 eura, unato~ postojanju pravomo}ne presude koja nala`e klubu isplatu duga. Kojadinovi} je dobio spor prije pola godine i tada je Bosni blokiran ra~un. Me|utim, klub je na{ao na~ina kako zaobi}i blokadu i aktuelne igra~e ispla}uje preko svoje agencije. Stoga je Kojadinovi}, ina~e danas ~lan kiparskog Keravnosa, odlu~io poduzeti novi korak. ''Stalno sam `elio biti korektan prema biv{em klubu i nekoliko puta smo poku{avali do}i do dogovora izvan suda. No, od njihovih ~elnika sam stalno dobivao samo izgovore i tada sam bio prinu|en na tu`bu'', rekao je Kojadinovi} dodav{i kako je sada izgubio strpljenje. ''Uvijek sam bio za dogovor, ali ovo je prevr{ilo svaku mjeru. Zbog toga sam preko svog advokata podnio krivi~nu prijavu jer su ispali jako nekorektni'', poru~io je Feliks Kojadinovi}.
A. MEHANOVI]

Rose ostaje u Bullsima
Ponajbolji ko{arka{ NBA lige DerrickRose,tek petiigra~ u historijikoji je u jednojsezoniprema{io brojke od 2.000 ko{eva, 600 asistencija i 300 skokova, potpisao je novipetogodi{njiugovor sa Chicagom uz maksimalnupla}u od 94 miliona dolara. U prvoj bi sezoni novog ugovoratrebaozaraditi16 miliona. Playmaker star 23 godine briljirao je pro{lesezone s prosjecima od 25 ko{eva, 7,7 asistencija, 4,1 skokom i jednom ukradenom loptom po utakmici. Jedini je pro{lesezone bio u Top 10 najboljih strijelaca (7. mjesto) i asistenata (10)

NBA lige. ''Uzbu|eni smo vije{}u o produ`enjuugovornesaradnje s DerrickomRoseom'', izjavio je generalni menad`er Chicago Bullsa. Na Bo`i} }e Rose, ina~e ro|eni ^ika`anin, krenuti u svoju ~etvrtu sezonu NBA. Bullsi su ga 2008. godinebirali kao prviizbor na draftu.

Feliks Kojadinovi}: Stalno sam dobivao samo izgovore

OSLOBO\ENJE subota, 24. decembar/prosinac 2011.

SPORT

49

Rukometna reprezentacija BiH danas na okupu

Kre}u pripreme za duele sa Gr~kom
Ubrzo }emo igrati kontrolne utakmice sa Turskom. To je dobra reprezentacija, koju ~ine rukometa{i koji igraju i u Evropi, rekao je selektor BiH Dragan Markovi}
Ru ko me tna re pre zen ta ci ja BiH danas }e se okupiti u Sarajevu i po~eti pripreme za duele sa Gr~kom 11. i 15. januara naredne godine u kvalifikacijama za SP 2013. Selektor bh. tima Dragan Markovi} potvrdio je da su svi igra~i na koje ra~una u predstoje}im utakmicama potvrdili svoj dolazak na dana{nje okupljanje sa kojeg }e morati izos ta ti Do bo rac, Ta hi ro vi} i Harmandi} zbog klupskih obaveza u Bundesligi, kao i Prce, koji }e se priklju~iti najboljem timu u drugom dijelu priprema. Na{a selekcija ima}e 27. i 28. decembra provjere sa selekcijom Turske u kontrolnim me~evima u dvorani „Ramiz Sal~in“ u okviru priprema za odlu~uju}e dvoboje sa Gr~kom. "Pred nama je prva faza priprema. Ubrzo }emo igrati kontrolne utakmice sa Turskom. To je dobra reprezentacija, koju ~ine i rukometa{i koji igraju i u Evropi. Me|u njima je pivot Pamuk, koji je sjajan rukometa{. Reprezentacija Turske ne smije se potcijeniti. [to se ti~e ambicija, mi svakako idemo po dobar rezultat, odnosno, pobjede u ovim kontrolnim me~evima", kazao je Markovi} i dodao: "Pozvao sam i trojicu juniorskih reprezentativaca, kojima }e ovo okupljanje dobro do}i, kako bi mogli sparingovati starijim i osjetiti atmosferu u reprezentaciji. To su Vranac, [ubara i Malinovi}.“ Markovi} je kazao kako je uputio poziv trojici lijevih bekova koji }e konkurisati za mjesto na kojem zbog povrede ne}e biti

Idemo po dobar rezultat: Dragan Markovi}

Mirsada Terzi}a. Rije~ je o Kukriki, Halibegovi}u i ^elici. "Moram tra`iti zamjenu za povrije|enog Terzi}a. Bira}u izme-

|u pomenute trojice. [to se ti~e ostalog, u igri se ni{ta bitnije ne}e mijenjati, sve ostaje isto."
G. V.

Akademik prof. dr. Sre}ko [imi} (1929 - 2011)

Novogodi{nji miting H20

Bio je i vrhunski sportista
Osim blistave nau~ne karijere, treba podsjetiti da je [imi} u mladosti bio vrhunski i svestrani sportista, jedan od najboljih u BiH
Ovih dana prijatelji, poznanici i kolege pokojnog akademika prof. dr. Sre}ka [imi}a (1929 2011) puno lijepog rekli su o ovom nau~nom radniku, specijalisti ginekologije i aku{erstva, humanisti i redovnom ~lanu ANUBiH. Na komemoraciji u ANUBiH nagla{eno je da je pokojni akademik bio nenadma{an u svojoj struci. Osim blistave nau~ne karijere treba podsjetiti da je [imi} u mladosti bio vrhunski i svestrani sportista, jedan od najboljih u BiH. Davne 1946. godine, [imi} je bio u~esnik prvog zvani~nog atletskog prvenstva BiH. Njegovom smr}u sa `ivotne scene oti{ao je ne samo istaknuti nau~nik nego i nekada{nji sjajni atleti~ar, posljednji `ivi pobjednik prvenstva odr`anog u Sarajevu 1946. u {tafeti 4 puta 100 m. Kao ~lan SD Milicioner, [imi} je bio jedan od najuspje{nijih bh. sportista u prvim godinama nakon zavr{etka Drugog svjetskog rata. Osim uspjeha u kraljici sportova, ostvario je odli~ne rezultate u ekipi Milicionera u velikom rukometu, koja je bila vi{estruki prvak BiH, ~etiri puta {ampion biv{e Jugoslavije. Vrijedi ista}i i to da je kao ~lan ekipe SD Milicioner nastupio i na turniru ~etiri najbolja tima Evrope u velikom rukometu, 1952. godine u Belgiji i na tom nezvani~nom prvenstvu Starog kontinenta osvojio prvo mjesto. Drugovi ga se sje}aju iz njegovih mladala~kih dana kao natprosje~no nadarenog sportistu, koji je ostavio dubok trag u atletici i velikom rukometu. Taj sportski duh i `elja da se ostvare najbolji rezultati nikad ga nije napu{tao. Do posljednjeg trenutka, iako zvani~no u penzionerskim danima, i dalje je bio aktivan predavaju}i i podu~avaju}i mla|e kolege. Bio je vrhunski u svim aktivnostima, ostaviv{i primjer za nove generacije da je u `ivotu uz veliki trud mogu}e postati odli~an sportista, ali i nau~ni raG. V. dnik.

U~estvuje 577 takmi~ara
U organizaciji Pliva~kog kluba H2O danas }e se na Olimpijskom bazenu Otoka u Sarajevu odr`ati pliva~ki miting pod nazivom Novogodi{njimiting H20. U~e{}e su potvrdila 23 kluba sa 577 takmi~ara, u kategorijama seniora, juniora, mla|ih juniora, kadeta i mla|ih kadeta. Sve~ani defile i otvaranje }e po~eti u 10 sati, a posla sata kasnije je po~etak prvog dijela takmi~enja. Medalje }e se dodijeliti u 13 sati, nakon ~ega po~inje i drugi dio mitinga. U 17 sati je zavr{etak takmi~enja.

Venus Williams na Australian Openu
Ameri~ka 32-godi{nja teniserka Venus Williams nastupi}e na prvom teniskom Grand Slam turniru nove sezone Australian Openu, prema rije~ima direktora Craiga Tileya, koji je rekao da }e na turniru nastupiti i njena mla|a sestra Serena. Venus je zbog Sjögrenovog sindroma, autoimune bolesti koja zahvata `lijezde i unutarnje organe onemogu}uju}i im punu funkcionalnost, odigrala tek ~etiri turnira ove godine. Peterostruka vimbldonska po-

Ostavio dubok trag u atletici i velikom rukometu: Sre}ko [imi}

bjednica je svoj posljednji takmi~arski me~ odigrala u augustu u prvom kolu US Opena.

INTERVJU: Aldijana Bijedi}, stjuardesa BH Airlinesa

Na putu do aviona uvijek osjetim adrenalin
KOZERIJE KAD IM VRIJEME NIJE

I `iv je ^i~a!
MAGLAJSKA MUZI^KA SCENA

Samo je jedna Hana

50

OGLASI
MEDICINSKI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU

subota, 24. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

RUDNICI MRKOG UGLJA "BANOVI]I" d.d. BANOVI]I
Armije BiH br. 52, 75 290 Banovi}i; Bosna i Hercegovina; Telefoni-Centrala: 00387 35 870-600; 875-010; Fax: 00387 35 875-166 Transakcijski ra~uni: Rje{enje Kantonalnog suda Tuzla br: U/I-0891/98 161 025 00071900 75 Raiffeisen Bank d.d. BiH Filijala Tuzla Identifikacijski broj: 4209329530001 132 130 03091793 45 Tuzlanska banka d.d. Tuzla Filijala Banovi}i Porezni broj: 03421100 187 015 00000449 61 Postbank BH d.d. Sarajevo Filijala @ivinice 3060450000163538 Hypo Alpe-Adria-bank Podru`nica Tuzla 1404010018681113 Volksbank BiH d.d. Sarajevo - Filijala Banovi}i 1860001048962098 Turkish Ziraat Bank Bosnia d.d.

OB AV J E [ TAVA
sve zainteresirane da }e: 1. DR. EDINA LAZOVI]-SAL^IN braniti magistarski rad pod naslovom:

«ZNA^AJ EKSPRESIJE HER2 PROTEINA U KARCINOMU @ELUCA»
u utorak, 24. januara/sije~nja 2012. godine, u 12 sati u malom amfiteatru Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu (u krugu KCUS-a), Bolni~ka 25. .

- NADZORNI ODBOR Broj: 12202/11 Banovi}i, 23. 12. 2011. godine. Na osnovu ~lana 243. Zakona o privrednim dru{tvima, Nadzorni odbor RMU "Banovi}i" d.d. Banovi}i na 7. (sedmoj) redovnoj sjednici odr`anoj 23. 12. 2011. godine, utvr|uje

2. DR. MIRZETA RIZVANOVI] braniti magistarski rad pod naslovom:

«@IVOTNA DOB POJAVE MENOPAUZE KOD @ENA U TUZLANSKOM KANTONU»
u ~etvrtak, 26. januara/sije~nja 2012. godine, u 12 sati u biblioteci Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (III sprat), ^ekalu{a 90.

O B AV J E [ T E N J E
o kona~nom dnevnom redu za XIII (trinaestu) redovnu sjednicu Skup{tine RMU "Banovi}i" d.d. Banovi}i I Dnevni red za XIII (trinaestu) - redovnu sjednicu Skup{tine RMU "Banovi}i" d.d. Banovi}i zakazanu za 30. 12. 2011. godine (petak,) objavljen 9. 12. 2011. godine u dnevnim novinama OSLOBO\ENJE, utvr|uje se kao kona~an. II Kona~nost dnevnog reda XIII (trinaeste) - redovne sjednice Skup{tine RMU "Banovi}i" d.d. Banovi}i utvr|ena je na osnovu ~injenica da nije bilo prijedloga za izmjene i dopune dnevnog reda, a u skladu sa ~lanom 243. Zakona o privrednim dru{tvima. III Ovo obavje{tenje objavit }e se u dnevnim novinama OSLOBO\ENJE. PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA Admir Alispahi}, dipl. pravnik

3. DR. AMELA BE]IRAGI] braniti magistarski rad pod naslovom:

«UTICAJ LIJE^ENJA L-TIROKSINOM NA GLUKOREGULACIJU KOD PACIJENATA SA SUBKLINI^KOM HIPOTIREOZOM»
u petak, 27. januara/sije~nja 2012. godine, u 12 sati u malom amfiteatru Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu (u krugu KCUS-a), Bolni~ka 25.

Magistarski radovi se mogu pogledati svakim radnim danom od 12 do 14 sati u biblioteci Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

MEDICINSKI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Zeni~ko-dobojski kanton OP]INSKI SUD U TE[NJU Zemlji{noknji`ni ured Broj: 039-0-Dn-11-000 737 Dana, 27. 6. 2011. godine Na osnovu ~l. 88. a u vezi sa ~l. 63. i 67. Zakona o zemlji{nim knjigama Federacije BiH ("Sl. novine FBiH", br. 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Te{nju, Zemlji{noknji`ni ured USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA U zemlji{noknji`nom predmetu br. 039-0-Dn-11-000 737 a po zahtjevu \uli} Adila i Mine iz Jelaha, zastupani po advokatu Mustafi Cerovcu iz Te{nja, u toku je postupak uspostavljanja zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak su upisane po novom premjeru u posjedovni list br. 522 k.o. Jelah, ozna~ene kao: - katastarska ~estica br. 84 zv. Jo{ik, ku}a i zgrade i dvori{te u pov. 477 m2, koja odgovara prema podacima starog premjera sa k.~. br. 5371/128 zv. Jo{ik ku}a i dvori{te u pov. 477 m2, upisana u zk. ul. br. 8668 k.o. Te{anj. - Prema podacima katastra Op}ine Te{anj, posjednici navedene nekretnine su \uli} Adil, sin Fadila iz D`. Planje i \uli} Mina, k}i Rame iz D`. Planja, dok su prema podacima Zemlji{noknji`nog ureda Op}inskog suda u Te{nju, kao suvlasnici na navedenoj nekretnini upisani Agi} Muhamed, sin Hasana iz Zagreba, Agi} Mehmedalija, sin Hasana iz Zagreba, Bedak Zekija, `ena Safeta iz Tesli}a, Odoba{i} Vasva, `ena Edhema iz Prnjavora, Bedakovi} Besim, sin Omera iz Te{nja, Bedak Hajrudin, sin Omera iz Te{nja, Bedak Dalko, sin Omera iz Lepenice, Bedak Salko, sin Omera iz Lepenice, Bedak Mirsad, sin Huseina iz Lepenice, Galija{evi} Edina, k}i Sulejmana iz Te{nja, Agi} Alem, sin Hasana iz Zagreba. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na toj nekretnini da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i to doka`u, u suprotnom, njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na toj nekretnini mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje slijede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. Zemlji{noknji`ni referent Jasminka Prnjavorac

O B AV J E [ TAVA
sve zainteresirane da }e:

NAJ AVL J UJ E

1. MR. SCI. DR. EJUB BA[I] braniti doktorsku disertaciju pod naslovom:

"PROCJENA O@ILJAKA NA UTERUSU NAKON PREDHODNOG CARSKOG REZA ULTRAZVU^NIM TEHNIKAMA RADI PROGNOZE AKTUELNE TRUDNO]E I NA^INA PORODA"
u petak, 20. januara/sije~nja 2012. godine, u 11 sati u Amfiteatru Klinike za ginekologiju i aku{erstvo. . 2. MR. SCI. DR. FATIMA GAVRANKAPETANOVI] - SMAILBEGOVI] braniti doktorsku disertaciju pod naslovom:

Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okolice Tuzlanskog kantona u saradnji sa "Hrastik" d.o.o. @ivinice upu}uje

POZIV
za u~e{}e javnosti u postupku izdavanja okolinske dozvole za novi objekat benzinske stanice na lokaciji op}ine @ivinice 1. Predlo`ena aktivnost: objekat benzinske stanice (Magistralni put bb, op}ina @ivinice) 2. Organ uprave odgovoran za dono{enje okolinske dozvole: Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okolice TK 3. Tok postupka: a) na~in u~e{}a javnosti: Dostava u pisanoj formi primjedbi, informacija, analiza ili mi{ljenja relevantnih za datu aktivnost; b) Organ uprave nadle`an za dobijanje relevantne informacije, vr{enje uvida u dokumentaciju, podno{enje primjedbi, mi{ljenja i sugestija, kao i izradu nacrta okolinske dozvole: Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okolice TK, Aleja Alije Izetbegovi}a 2, Tuzla i c) Rok za podno{enje primjedbi i pitanja: 30 dana od dana objavljivanja ovog poziva.

"AKU[ERSKE KONDICIJE KAO MOGU]I PREDIKTORI NEONATALNE LEZIJE PLEKSUS BRAHIJALISA"
u ponedjeljak, 23. januara/sije~nja 2012. godine, u 12 sati u Biblioteci Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (III sprat), ^ekalu{a 90.

Doktorske disertacije se mogu pogledati svakim radnim danom od 12 do 14 sati u Biblioteci Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

OSLOBO\ENJE subota, 24. decembar/prosinac 2011.
NEKRETNINE ZAMJENA
MIJENJAM stan 52m2, u ^ekalu{i, za malo ve}i, Grbavica-Dobrinja, uz doplatu. Mob. 061/171-483. IZDAJEM namje{ten jednosoban stan, sa grijanjem, G. Breka. Mob. 061/203-473. IZDAJEM gara`u 13 Aerodromsko naselje, povoljno ul. Akifa [eremete.Tel:061/897-959. MANJA namje{tena soba, poseban ulaz, cen. grij. kupatilo, TV, zaseban ulaz, strogi centar, samcu, studentu. Mob. 061/217-897. IZDAJEM namje{ten stan 80m2 ekstra povoljno za strance. Tel:061/897-959. IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744-523. IZDAJEM pos. prostor 125m2, centar, 86m2 i 76m2, centar. Mob. 061/573-640. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, cen. grij. bra~nom paru bez djece ili zaposlenima. Tel. 538-598 i 061/928-057. IZDAJEM namje{ten stan, privatna ku}a, poseban ulaz. Tel:062/255-827. IZDAJEM pos. prostor 12m2, Ul. Patriotske lige, 150 KM. Tel. 033/211-975. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, blizu Vije~nice, 100 eura. Mob. 061/ 160-439. IZDAJEM kompeltno namje{ten stan Dobrinja dvosoban. Trg Sarajevske Olimpijade. Tel. 061/205-235. IZDAJEM poslovni prostor 60m2 ul. ^ekalu{a. Tel. 061/205-235. IZDAJEM sobu blizu medicinskog i gra|evinskog fakulteta. Tel. 033/205-391. IZDAJEM zidanu gara`u sa kanalom, Zagreba~ka 75. Tel. 810-387. IZDAJEM trosoban stan, u Hrasnom, 500 KM. Mob. 062/806-401. IZDAJEM pos. prostor 20m2, u centru grada. Mob. 063/717-908. IZDAJEM ve}i jednosoban stan, luksuzno opremljen, novija gradnja, centar, samcima. Mob. 061/320-843. IZDAJEM namjene stanove ^engi} (Otoka) 64m2, Vraca-tranzit 73m2, Grbavica-Kova~i}i 110m2, Titova 100m2. Mob. 061/375-787. IZDAJEM dva jednosobna polunamje{tena stana, na Bistriku, ul. Iza ba{}e 4. Mob. 061/103-258, 225-632. IZDAJEM jednosoban stan, sa gara`om, strancima, poslovnom ~ovjeku, 500 KM. Mob. 061/323-347. IZDAJEM ili prodajem jednosoban stan 39m2 potpunu namje{ten, veliki balkon 6m2, III sprat, lift, Dobrinja II, Ul. Emila Zole 4. Tel. 033/811-273. IZDAJEM prostor za nadogradnju noktiju, kozmeti~ki salon.Tel: 061/809-319. IZDAJEM stan na Stupskom brdu, u blizini Penija. Tel. 033/470-741. STUDENT tra`i cimera, zasebna soba, kod Islamskog fakulteta. Mob. 061 /958-368. IZDAJEM Alipa{ino polje dvosoban polunamje{ten. Tel. 033/711-666. KO[EVO marcela [najdera ve}i jednosoban stan I kat. Tel:033/711-665. IZDAJEM sobu kod [umarskog fakulteta studentici. Tel:0627724-761. CENTAR ul. Mejta{ 17m2 namje{tena garsonjera III kat 250Km. Tel. 061/150-519. STROGI centar, povoljno izdajemo pos. prostor (kancelarije) na I i II spratuf. Tel. 033/225-281. IZDAJEM gara`u na Marin Dvoru, Te{anjska ulica. Mob. 061/273-995. IZDAJEM gara`u, na Pofali}ima, preko puta tranvajske stanice. Mob. 061/497-592. IZDAJEM pos. prostor 60m2, ^ekalu{a 10. IZDAJEM ure|an poslovni prostor Radi}eva (strogi centar) pogodan za advokaturu, notara, ambulantu, zubarsku ordinaciju, predstavni{tva. Zasebno grijanje, priklju~ak za telefon, internet i kablovsku TV. Mob. 061/190012. IZDAJEM gara`u u Trnovskoj 4 Kova~i. Tel:204-678. IZDAJEM poslovni prostor od 18m2 u Centru grada. Tel:0637717-908 ili 033/214-151. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan kod Vje}nice 200KM. IZDAJEM sobe za spavanje, no}enje 15KM na Ba{~ar{iji. Tel. 061/192-059. IZDAJEM poslovni prostor 43m2, [entada, pogodan za razne namjene. Mob. 061/344-365. IZDAJEM sprat ku}e famelijarnoj porodici ili studentima. Tel: 655-787 ili 061/778-245. IZDAJEM apartman ekstra sre|en i namje{ten za jednu osobu. Tel:061/205-235. IZDAJEM gara`u, Aerodromsko naselje, A. [eremete. Mob. 061/847-959. IZDAJEM komfornu sobu na Mejta{u, iznad pijace Markale, `enskoj osobi. Tel. 225-747, 063/947-075. IZDAJEM gara`u, privatna ku}a, na Grbavici I. Mob. 063/639-213. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, Ko{evsko brdo, 350 KM, grijanje uklju~eno. Mob. 061/229-607.

MALI OGLASI
DVOIPOSOBAN, Trg nezavisnosti, 72m2+balkon, djelimi~no adaptiran, 110.000 KM. Mob. 066/801-737. PRODAJEM dvoeta`ni poslovni prostor 92m2, na Ciglanama, kod Robota. Mob. 061/159-213, 061/365-990. PRO DA JEM 064/4040387. dvo ipo so ban stan

51

^ENGI] V, 60m2, F. Be}irbegovi}a, 5 sprat, 1.850 KM/m2, Dobrinja V, Trg grada Prato, 77m2, 7 sprat, 105.000 KM. Mob. 062/383-064. PRODAJEM stan Jezero 35m2 6KM. Tel. 066/510-328. GRBAVICA 48, 73, 13m2, Pofali}i 40m2, ^engi} Vila 67, 71m2-devastiran, Alipa{ino polje 64, 71m2, Dobrinja 55, 64, 89m2, Mejta{ 54, 49m2, Centar 120m2, [vrakino selo 60, 80m2. Mob. 066/488-818. PRODAJEM dvoiposoban stan 64m2, Otoka (kod Merkur pijace), 115.000 KM. Mob. 061/375-787. PRODAJEM stan 48m2 86.000 KM. lift, Isprat. Tel. 033/624-655. GRBAVICA II kat 54m2 dvosoban balkon. Tel. 061/325-840. VRACA, Dobojska, 1 sprat, 48m2, 62.000 KM, Pofali}i, novogradnja, 1 sprat,. 114.000 KM, Alipa{ino polje, 15 sprat, 56m2, 89.000 KM. Mob. 062/383-064. HRASNO VII sprat 54 sprat dvosoban stan. Tel. 061/325-840. ALIPA[INO C faza 67m2 trosoban balkon. 97.000 KM. Tel: 061/325-840. ^ENGI] Vila VI sprat 54m2 dvosoban balkon. Tel. 061/325-840. D.MALTA trosoban stan 72m2 ul. Fojni~ko IV sprat 1.8000KM/m2. Tel. 061/701-044. STARI GRAD kod Vje}nice jednosoban stan 36m2. Tel:061/210-222. PRODAJEM povoljno dvosoban konforan stan 59m2 Geteova. Tel: 066/864-478. PRODAJEM gara`u u kranj~evi}evoj ulici, preko puta doma pisaca, 12,50 m2, vl.1/1 — grunt. Mob. 061/869-396. PRODAJEM stan ul. Franjeva~ka 62m2 dvoiposoban. Tel. 062/055-445. DOBRINJA M. Krle`e odli~an troiposoban 92m2. Tel:061/214-852. CIGLANE Husrefa Red`i}a 71m2+2 terase. Tel. 061/214-856. STAN na M. Dvoru, Kralja Tvrtka br. 14/3 od 77m2. treba manja opravka. Tel. 058/483-561. PRODAJEM povoljno dvoiposoban stan 65,20m2 I. Engela ^engi} vili2. Tel065/294-840. PRODAJEM 2,5 dunuma zemlje na autoputu Sarajevo — Bla`uj, uz samu cestu. Mob. 061/085-792. U MAKARSKOJ trosoban stan, 75m2, novogradnja, parking, balkon. Tel. 0038521611754, mob. 00385993121814. PRODAJEM ku}u u izgradnji, ulaz u Osjek-Ilid`a, sa do zvo lom. Mob. 062/225-012. GRBAVICA do [opinga, jednosoban 37m2, 1 sprat, adaptiran i namje{ten, 77.000 KM. Mob. 062/920-814. DOLAC Malta, Paromlinska dvosoban stan 63m2 sprat 6, u odli~nom stanju, dva balkona. vl.1/1 hitno.Lo`ioni~ka trosoban stan 72m2 dvostran 19. sprat cijena 107.000 KM, hitno.Tel:061/139-592. PRODAJEM trosoban stan u novogradnji na Stupu, ugrun}en, cijena 1m2 — 1.500 KM sa PDV-om. Mob. 061/548-023. PRODAJEM stan 45m2 u Hrasnom Trg Heroja.Tel:065/021-556. CENTAR, dvosoban 65m2 i jednosoban 42m2, spojena sa ogra|enim balkonima 12m2, novogradnja sa eta`nim grijanjem, cijena po vi|enju i dogovoru. Mob. 061/352-112. PRODAJEM dvoiposoban stan 74m2 ul. Branilaca Sarajeva. Tel. 445-371 iza 15 sati. PRODAJEM 2 dunuma zemlje orani ca i vo}njak kod Had`i}a. Tel. 063/717-908. PRODAJEM Dalmatinska Centar, stan 121m2/2.500 KM. visoko prizemlje, mogu}a kombinacija stambeno poslovna. Tel. 033/221-533. PRODAJEM ili mijenjam ~etverosoban stan u centru, kod Vje~ne vatre, za jednosoban ili dvosoban uz doplatu, Centar. Mob. 061/252-663. BJELAVE 50m2, 1 kat, dvosoban, 2 strane, plin, fix. 95.000 KM. Mob. 061/148-810.

POTRA@NJA
POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955. AGENCIJI potrebni stanovi za izdavanje i prodaju, lijenti poznati. Tel: 061/360-084. AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437732 i 061/214-306. POTREBNO vi{e stanova praznih namje{tenih za prodaju i izdavanje. Tel. 062/200-777 i 033/203-127. AGENCIJI potrebni stanovi u zgradi za iznajmljivaje i prodaju. Tel:061/925-649. MIJENJAM dvosoban stan 53m2 u Hrasnom, za jednosoban, uz doplatu. Tel. 033/642-338. POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437-732. POTREBAN stan za unajmljivanje garsonjera ili jednosoban u Centru ili Stari Grad. Tel: 061/589-092.

CENTAR, M. Irbina, 130m2, 3 sprat, 2.800 KM/m2, M. Dvor, 128m2, K. Tvrtka, 1 sprat, 2.800 KM. Mob. 062/383-064. PRODAJEM stan na Ilid`i Pejton 37,2 +balkon 2 sprat. Tel: 061/198-642. POFALI]I, blizu FDS i OBN-a ku}a p+s. dva trosoban stana. Tel. 062/243329 i 061/437-719. PRODAJEM stanove: Dobrinja, III sprat, 54m2, 75.000 KM, Centar, POLJINE zemlje sa vodom prilazom i strujom 10 duluma. Tel. 066/669-696. MALE[I]I prodajem dva duluma vo}nja ka uz put Me le {i}i Ili ja{. Tel:066/722-576. STAN u Sarajevu 52m2 mijenjam za Ba nja lu ku mo`e i pro da ja. Tel. 033/542-668. PRODAJEM ~etvorosban stan, mo`e i namje{ten 77m2 5kat, na Alipa{inom po lju, bal kon, cg. odmah use ljiv. Tel:061/167-930. PRODAJEM stan 71m2 u Hrasnom Alije [a}irbegovi}. Tel: 065/021-556. PRODAJEM stan 36m2 u Hrasnom, Trg Heroja 60.000 KM.Tel:065/021-556. PRODAJA 51M2 Grbavica II k. Kape ta no vi}a dvo so ban re no vi ra. Tel:033/956-098. PRODAJEM stan Marin dvor 85m2 VIS prizemlje pogodan i za biznis 2.500/m2. Tel. 061/925-649. POLJINE, zemlja 8+2 duluma, pogodna za gradnju, put, voda, struja. Mob. 066/669-696. DVA dunuma zemlje pod vo}em, uz sami put, donji Male{i}i, voda, struja, povoljno. Mob. 066/722-576. PRODAJEM stan, Ilid`a dvosoban stamb.zgrada, drugi sprat, eta`no grijanje.Tel: 061/865-011. BA[^AR[IJA, ul. A{~iluk 90m2, 2 spr. 220.000 KM, Mojmilo, Olimpijska, 80m2, VP, 1.450 KM/m2. Tel. 062/383-064. PRODAJEM poslovni prostor 80m2 na ^ar{iji Bravad`iluk. Tel. 065/021556. KU]U u Had`i}ima 8m, 5x9 oku}nicom, dvije vanjske gara`e. Tel. 033420-319. i 521-187.

PRODAJA
PRODAJEM veliku porodi~nu ku}u, na Ilid`i, 4 eta`e, hitno. Tel: 066/854-161.

PRODAJEM poslovni prostor 62m2, u strogom centru, pogodan za ordinacije, kancelarije i sli~no. Mob. 061/344-365. PRODAJEM gara`u 15 m2 Ilidza Pejton Ice Voljevice 7 u stambenoj zgradi eta`irana 1/1 Tel: 061/167-224. PRODAJEM trosoban stan 71 m2 + dvije lodje i balkon. 1950 km/m2. Hrasno. Tel: 033/647-525. ILIJA[, prodajem trosoban stan 82m2. Mob: 061/106-410. DVOIPOSOBAN stan 58m2, VP, B. Begi}, adaptiran, 120.000 KM. Mob. 062/907-831. GARSONJERA 21m2 u M. [najdera, adaptirana i 20m2+balkon u B. Begi}, K. brdo. Mob. 066/801-737. STUP, no vo gra dnja, tro ipo so ban 87m2, 7 sprat, 2 balkona, cen. gr. 2 toaleta i 28m2 garsonjera, 7 sprat, balkon, cen. gr. klima, povoljno. Mob. 066/801-711. JEDNOIPOSOBAN i dvosoban u Hrasnom 46m2 i 52m2, 3 i 8 kat, 1000 eura/m2. Mob. 061/320-439. VOGO[]A, S. Kulenovi}a 77m2+2 balkona-82.000 KM, Dobrinja 1, V. Maglajli}, 3 sprat, 54m2-75.000 KM. Mob. 062/907-831.

PONUDA
IZDAJEM poslovni prostor 43 m2, [entada, pogodan za razne namjene. Mob. 061/344-365. NOVA Breka, izdajem luksuzno opremljen trosoban stan. Mob. 061/160-609. IZDAJEM dvosoban stan na Alipa{inom polju, B-faza, namje{ten. Tel: 061/842-989.

52

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
NEKRETNINE
ZEMLJA, Ni{i}i, 5500m2, fik. 35.000 KM. Mob. 061/484-505. KU]A, Bjelave, 64m2+110m2 ba{te. Mob. 061/148-810. PRODAJEM pos. prostor 14m2, Ciglane i 56m2 centar. Mob. 061/573-640. PRODAJEM apartman u Neumu 46m2 i 46,50m2. Mob. 061/573-640. PRODAJEM vikend-ku}u 330m2, Jablani~ko jezero i ku}u u ]elebi}u 476m2, 171. Mob. 061/573-640. PRODAJEM gra|. zemlji{te 10.229, pored samog puta prema Kiseljaku. Mob. 061/573-640. PRODAJEM stan 110m2/fiksno 3.000 KM/m2, u strogom centru grada kod Katedrale, ul. Jeli}a. Mob. 061/200-393. PRODAJEM ku}u u Pofali}ima, 2 trosobna stana, radnja, sve 1/1, 140.000 eura. Mob. 063/318-796. PRODAJEM ku}u kod Fabrike duhana Pofali}i 2 trosoban stana radnja. Tel: 063/318-796. STAN 111m2 III kat M. Dvor vrazova. Tel:061/188-846. KU]U u nizu sa gara`om i ba{tom 129m2 Mus ta fe Bu su lajd`i}a. Tel:061/188-846. PRODAJEM poslovni prostor 62m2, u strogom centru, pogodan za ordina ci je, kan ce la ri je i sli~no. Mob. 061/344-365. GRBAVICA troiposoban stan 85m2 renoviran sa gara`om. Tel. 061/964-797. i 033/617-742. KU]U u Pofali}ima ul.Humska sa 2 stana svaki po 100m2 i 2 poslovna prostora mo`e i pola ku}e. Tel. 061/188-846. TROIPOSOBAN stan 78m2+parking mjesto III kat Taba{nica. Tel. 061/188-846. STAN ~etvorosoban 117m2 II kat +parking mjesto M. Dvor Kotromani}a. Tel: 0617188-846. PRODAJEM troiposoban stan 77m2 XIII kat ul. Kolodvorska kod Hitne pomo}i.Tel.061/188-846. NOVOGRADNJA ul. Parolinska ^engi} Vila stanovi. Tel. 062/264-379. STAN 35 m2 preko puta stadiona Ko {e vo na pro da ju 6sprat. Tel: 066/510-328. HRASNICA, ku}a na sprat, sa dva trosobna stana, odvojeni ulazi, 2 gara`e, vl. 1/1, cijena po dogovoru. Tel. 812844, 061/172-285. DVOSOBAN prizeman stan 67m2 za 85.000 KM ul. Avde Jabu~ice 39. Tel: 033/534-992. PRODAJEM jednosoban stan, ustakljena lo|a, 42m2, I. Andri}a 7/14. Tel. 033/524-809. KU]A i mala ba{ta 312m2, [iroka}a-Lipe. Mob. 061/870-083. BA[^AR[IJA, prodajem ku}u. Tel. 665-966 i 061/199-845. PRODAJEM stan na ^engi} Vili od 54 m2 na V spratu renoviran 061/370-207. PRODAJEM gara`u, Dobrinja, povoljno, N. Petrovi}a 10. Mob. 061/847-959. PRODAJEM stan na Vi{njiku 32 m2 na prvom spratu 73.000 KM. Tel. 061/370-207. PRODAJEM mercedes E220D u super stanju redovno servisiran 061/477-357. [KODA fabija, kraj 2006., 1 2 benzin, klima, abs, svjetla za maglu, termo stakla i u boji zimske gume i ljetne, pre[la 55.000, cijena po dogovoru. Mob: 062/390-774. PRODAJEM karavan Mercedes 123D, 1984. god. u odli~nom stanju, registrovan 5+2. Mob. 063/879-720. PRODAJEM stan kod Medicinskog fakulteta od 52 m2 na III spratu sa liftom. Tel.061/370-207. STAN na Grbavici od 94m2 na I spratu renoviran. Tel. 061/370-207. STAN na Vi{njiku od 50m2 na prvom spratu. 105.000 KM. Te. 061/370-207. STAN u Marcela [najdera (Ko{evo) od 69m2 na II spratu. Tel. 061/370-207. TRG Heroja, 36m2, IX kat, ul. Azize [a~irbegovi}, 50m2, XV sprat, A. Benca, 52m2, IX kat. Mob. 061/724-504. PRODAJEM stan 69m2, X sprat, A. polje, C faza. Mob. 061/537-152. PRODAJEM ku}u Kova~i Halilba{i}a Stari grad Sarajevo. Tel: 061/620-000. AERODROMSKO 54m2, [. pand`e, 1 sprat, komplet renoviran, 2 balkona+gara`a, 85.000 KM. Mob. 061/247-177. PRODAJEM stan na Grbavici jednosoban 37m2 prvi sprat adaptiran cijena po dogovoru. Tel. 062/920-814. SOKOLOVI] kolonija, na tri eta`e, gara`a, ba{ta, 120.000 KM. Mob. Mob. 065/061-966. CENTAR, blizu Austrijske ambasade, troiposoban 84m2, VP, gara`a, 215.000 KM. Mob. 065/061-966. VRACA, ku}a sa 3 stana, pl. grij. 600m2 oku}nice, 110.000 KM. Mob. 065/061-966.

subota, 24. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj kumi

PRODAJA
DAL MATIN SKA — cen tar, stan 121m2/2.500KM, visoko prizemlje, mogu}a kombinacija stambeno poslovna. Tel. 033/221-533. STARI Grad kod Vodovoda 30m2, 4 sprat, mogu}nost pro{irenja za jo{ 30m2, 75.000 KM. Mob. 061/148-810. STARI Grad kod Po{te 50m2, kao nov i dozvola za pro{irenje za jo{ 50m2, 155.000 KM. Mob. 061/484-505. BRANILACA grada, kod BKC 80m2, 2 kat, renoviran. Mob. 061/484-505. CIGLANE, 80m2, full adaptiran, nova kuhinja, 10m2 balkon, 119.000 KM. Mob. 062/334-371. CENTAR, Dalmatinska, 80m2, dvoeta`ni, 1 sprat, gara`a, pl. et. grijanje, 260.000 KM. Mob. 062/334-371. AKCIJA stanova u novogradnji Stup, Tibra 2, od 26-91m2, od 22.12.do 29.12. najni`e cijene i najpovoljniji uvjeti pla~anja. Mob. 062/334-371. DOBRINJA IV, 76m2, troiposoban, renoviran, 1.350 KM/m2. Mob. 061/484-505. ^ENGI] VILA Grada~a~ka dvosoban stan od 54m2 sa centralnim grijanjem, cijena 1650m2 fiksno.Tel: 061 /893-105. PRO DA JEM-iz da jem ga ra`u u Kranj~evi}evoj, (za manje automobile). Mob. 061/188-270. POVOLJNO prodajem stan u Hrasnici, 54m2. Mob. 062/229-677. DO BRI NJA, 89m2+ba {ta, 1.500 KM/m2. Mob. 061/148-810. CENTAR, Titova, 120m2, 4 kat, lift. Mob. 061/148-810. TITOVA 143m2, 3 kat, petosoban, pl. grijanje, 2.450 KM/m2. Mob. 061/148-810. PRODAJEM plac 900m2 u Ned`ari}ima B. Nu{i}a.Tel. 061/191-521. AERODROMSKO naselje Franca 1 eta`ni stan. Tel:061/205-235. CENTAR Sepetarevac 21. apartman 30m2 I sprat novogradnja.Tel. 061/205-235. CENTAR novogradnja 86m2 I sprat 3000KM/m2. Tel. 061/205-235. DANIJELA Ozme, 160m2, 2 kat. Mob. 061/484-505. CENTAR, kod pijace Markale, 111m2, 2 kat, 2.400 KM/m2. Mob. 061/148-810. JOSIPA Vanca{a, 120m2, 3 kat, 2.400 KM/m2. Mob. 061/484-505. ALEKSE [anti}a, centar, 100m2, 2 kat, 2.200 KM/m2. Mob. 061/148-810. GRBAVICA, 94m2, troiposoban, 1 kat, renoviran. Mob. 061/148-810. KU]A, Bjelave, 160m2, nova, 230.000 KM. Mob. 061/148-810. KU]A, Skenderija, 200m2+500m2 zemlje, za investitore. Mob. 061/148-810. RAJLOVAC, privredni objekti na 4.000m2 zemlje. Mob. 061/484-505.

ELMI ARSLANAGI]
Od zaborava }emo te ~uvati u na{im srcima. Iskreno sau~e{}e porodici. Maja i Edo Avdibegovi} iz Australije
7929 PRODAJEM XI BMW - pogon 4x4, 2003. god., mjenja~ automatik i manuelno na ameri~kim tablama. Cijena 12.500KM. Mob: 061/172-518. RENAUL cady, 2002. god. pre{ao 119.000 km. Mob. 061/507-756. MAZDA 323 F, 2001. god. 1,6, 16V, ful oprema, metalik siva. Mob. 061/221-668. PRODAJEM turbinu i alternator od turbo dizel golfa 3, cijena 220 KM, pojedina~no dogovorom. Mob. 061/210-576. MER CE DES B kla se 180 CDI 2010.god. Tel:061/208-414. POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju kozmetike, zarada minimalno 30% +kreditiranje+stimulacija. Tel:070/235-236 i 061/225-424.

KUPOVINA
KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104 KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu obveznice, dionice, isplata i dolazak na adresu u FBiH i RS, prodajem certifikate povoljno za otkup stanova. Tel: 061/175-237. KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel. 654-793. KUPUJEM deviznu {tednju, ratnu od{tetu, dionice firmi, fondova, najbolje pla}am. Isplata i dolazak odmah. Mob. 061/264-364. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {oravne i sve predmete od zlata, najbolje pla}am, isplata i dolazek odmah. Mob. 062/788-739. KUPUJEM suvenire sarajevske olimpijade, razglednice, nov~anice i ostalo. Tel. 033/456-505. KUPUJEM pos. prostor do 30.000 KM, na relaciji Ilid`a-Ba{~ar{ija. Mob. 062/006-319, 621-119. KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel: 061/367-103. KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku, isplata odmah. Mob. 066/723-731.

USLUGE
ALU @ALUZINE 20KM/m2, trakaste zavjese 20KM/m2, ALU i PVC roletne, platnene roletne, tende, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/ 767-995 i 061/131-447. TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410. TAPETAR - dekorater povoljno presvla~i, popravlja i pravi novi namje{taj uz va{ izbor 400 dezena mebla sa garancijom. Tel. 033/718-405, 061/156728, 061/926-560. KOMBI prevoz: selidbe, klavire, kabaste stvari, radna snaga po dogovoru. Mob. 061/841-309. „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjoskolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858. ENGLESKI poduka-instrukcije, za sve uzraste, mo`e dolazak ku}i, profesorica u mirovini. Mob. 061/139-768. BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vra ta i blin di ra nih. Mob. 061/233-078.

NAMJE[TAJ
PRO DA JEM vi tri nu, dim. 100x 43x172cm, fik sno 50 KM. Mob. 062/315-540. PRODAJEM dvosjed na razvla~enje, 150 KM, Ciglane. Tel. 209-611.

LAN DRO VER du gi ben zi nac u odli~nom stanju-gara`iran 1973. za 15.000 KM sa rez. djelovima. Tel. 058/483-561. PRODAJEM [kodu Oktaviju, TOUR 1.9.TD(90, KS 2009.Tel. 061/101-899. PRODAJEM Golfa dvicu 1990 godina 1600 kub. 59 ks. benzinca registrovan u oktobru. Tel. 033/536-765. i 061/134-544. PRO DA JEM XIBMW-po gon 4x4 2003 god.Tel:061/172-518. PRO DA JEM Nis san 1,6 Sanny odli~om stanju povoljno. registrovan do 27.9.2012. Tel: 061/275-666. PRODAJEM za golfa 2,3,4 alnaser altenator i za ostala vozila mo`e i monta`a. Tel. 033/531-996 i 062/693-470. FIAT sei~ento 1100 KB meta.sivi reg. do 6.XII.2011. ful opr. cd radio. Tel. 033/219-920.

TEHNIKA
PRODAJA mobitela, novih i kori{tenih, najjeftinije cijene, www.pacomoby.ba. nokia, samsung, soni, ericsson, ig.htc.ap ple in pho ne.Mob. 062/695-695. ELEKTRI^NU kerami~ku pe} 2,5 kw Preporod Po`arevac sa po~ko vi ma, fik sno 50 KM. Mob. 062/315-540. TEA pe} 2 kw, povoljno. Mob. 063/918-909. PRODAJEM gramofon sa 100plo~a i video. Tel. 659-975.

VOZILA

OSTALO
PRODAJEM jelike za bo`i}ne i novogodi{nje praznike. Tel:061/382-219. PRODAJEM 20m2 mermera 3 milimetra debljine. Tel:061/382-219. PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Zvati svakim danom 8 do - 13 sati, na 061/199 328. PRODAJEM izra|ene drvene bebestubi}i od bijelog bora za drvena gazi{ta. Tel. 061/224-704.

ZAPOSLENJE
POTREBNI radnici u autopraonici na Alipa{inom Polju. Tel. 061/172-518. POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju [vedske kozmetike, zarada minimalno 30%+kreditiranje+stimulacija, besplatno u~lanjenje. Mob. 063/036-955. POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju [vedske kozmetike, zarada minimalno 30%+kreditiranje+stimulacija, besplatno u~lanjenje. Mob. 062/940-550.

OSLOBO\ENJE subota, 24. decembar/prosinac 2011.
POSLJEDNJI POZDRAV

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Tu`nim srcem i bolom obavje{tavamo rodbinu, kom{ije i prijatelje da je na{ dragi

53

na{oj dragoj

SEAD (MUHAMEDA) SMAILBEGOVI]
iz Te{nja

preminuo 22. decembra 2011. u 77. godini.

ELMI
Njen IVb i razrednica Danka, generacija 1980-1984. Gimnazija “Pero Kosori}“
7927

D`enaza-namaz }e se obaviti u subotu, 24. decembra 2011. godine, u 12 sati poslije podne-namaza u haremu ^er{i-d`amije u Te{nju, a ukop }e se obaviti na mezarju Mala \onlagi}ka u Te{nju. O`alo{}eni: supruga Besima, sin Muhamed Hamdi, k}erka Amela, snaha Samira, unuci Ismar, Na|a, Emir i Ena, porodice Smailbegovi}, Ajanovi}, \onlagi}, Had`ibegovi}, Turali}, Ati}, Osmanovi}, Ali}ehaji}, Teskered`i}, Moranki} i ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijatelji 040

Tu`nog i `alosnog srca javljamo svim ro|acima i prijateljima da je na{a draga

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

POSLJEDNJI POZDRAV

na{oj dragoj

JULIJANA CAR, ro|. ANETI]
1926 - 2011.

SAFIJA [EFIKA (ALIJE) HRELJA

preminula 22. decembra 2011. u 86. godini. Ispra}aj drage nam pokojnice obavit }e se u subotu, 24. decembra 2011. godine, u 13.45 sati ispred Komemorativnog centra u Tuzli, a sahranit }e se na katoli~kom groblju Bori}. O`alo{}eni: k}erka Silva, unuka Sanela, praunuci Amar i Ajnur, porodice Huki}, [tili}, Imamovi}, Omer~aji}, Hindi}, Jakubovi} i ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji
000

preselila na ahiret u ~etvrtak, 22. decembra 2011, u 57. godini D`enaza }e se obaviti u nedjelju, 25. decembra 2011. godine, u 13 sati na mezarju Mi}ivodi - Sokolac. O`alo{}eni: suprug Muhidin, sin Benjamin sa porodicom, k}eri Lejla i Alena sa porodicama, majka Mina, brat Mustafa sa porodicom, brati}i sa porodicama, daid`a, tetke i teti}i sa porodicama, zaova Sabaheta, te porodice Hrelja, Muhovi}, Alajbegovi}, Sejfi}, D`amastagi}, [egalo, Duri}, Hastor, Me{anovi}, ^av~i}, ]esko, Homarac, [ehovi}, Saraj~i}, Deli}, Abdija, Jusupovi}, Korugi}, Sejdi}, Hasanovi}, Kalkan, Titori}, ^akari}, Musi}, Had`i}, Ali}, ^ustovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 13 sati, Ul. Vitkovac 87, Boljakov Potok. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

ELMI ARSLANAGI]
Njeni: tetka Amira, amid`e Suad, Safet Muamer, amid`i}i Haris, Jasna, Armin i Enida sa porodicama
7928

USLUGE
ODR@AVALA bih par puta sedmi~no stan, starijoj osobi. Mob. 066/303-818. VR[IM prevoz selidbe, veliki kombi. Tel. 062/226-665. MONTER centralnog grijanja radi instalacije za centralno grijanje. Tel: 061/552-556. VODOINSTALATERSKA radnja radi adaptacije kupatila i opravke. Tel. 065/733-400. KERAMI^AR zvati na tel: 061/460-606. PROFESOR engleskog sudski tuma~. prevodi, ovjerava. Tel. 033/465-958 i 062-612-399. INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog za sve uzraste. Tel. 065/572-966. NJEMA^KI advokata iz BiH zastupa u svim pra vnim stva ri ma u BiH.Tel.061/537-739. ZIDARSKO-tesarski radovi: zidanje, maltanje, {alovanje, betoniranje, povoljno. Mob. 062/134-827, 033/241-465. MOLERSKI radovi uredno kvalitetno.Tel: 062/127-525. NJEMA^KI jezik instrukcije osnovcima i srednjo{kolcima. Tel:061/181-542. SERVI SI RA NJE i umre`ava nje ra~unara, instalacija windowsa. Tel: 062/654-140. MATEMATIKA osnovcima srednjo{kolcima i studentima 15KM-1h.Tel. 062/713-098. PRI^AJTE engleski obuka i vje`be govornog engleskog u svim prilikama. Tel. 061/519-089. OBAV LJAM po slo ve zi dar ske, kre~enje, malterisanje i ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219.

POSLJEDNJI POZDRAV

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga majka

prijatelju

ZARIFA ([EFKE) HAD@IAHMETAGI], ro|. KA]EVAC
preselila na ahiret u ~etvrtak, 22. decembra 2011, u 68. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 24. decembra 2011. godine, poslije ikindija- namaza na gradskom mezarju Baruthana - Sjenica. O`alo{}eni: k}erka @eladina, sinovi Ilhan i Erdin, snaha Adisa, sestra [evala sa porodicom, brat Hilmija sa porodicom, unuke Hanadi i Neira, brati} Sanel sa porodicom, te porodice Had`iahmetagi}, Ka}evac, Lakota, Zeki}, Guzonji}, Ramovi}, Ha{imovi}, Hubani}, Dervovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

Dvadeset ~etvrtog decembra 2011. godine navr{ava se sedam dana otkako je preminula na{a draga mama, baka i prabaka

BRUNI FILIPOVI]U
Obitelji Bilas, Franjkovi} i [por~i}
7924

DRAGICA (RUDE) GOTOVAC, ro|. TOMA[EK
Tvoj plemeniti lik i dobrota zauvijek }e `ivjeti sa nama. Ovom putem `elimo zahvaliti svima koji su u~estvovali u ispra}aju mile nam pokojnice, a posebno zahvalnost `elimo izraziti sestrama sa Intenzivne njege III interne klinike. O`alo{}ena porodica
71120

POVOLJNO i kvalitetno postavljam sve od rigipsa. Mob. 061/545-888. KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz razne robe, selidbe, ispomo} radne snage po dogovoru. Mob. 061/513-948. VO DO IN STA LATER oprav lja i ugra|uje ~esme, vodokotli}e, penionerima jeftinije. Tel: 061/205-803. MAJSTOR u ku}i popravlja brave, klu pi ce pla fo nje re, ro le tne. Tel:062/177-796. INSTRUKCIJE iz matematike, efikasno. Dolazak na adresu. Mob. 062/916472 i 062/391-715.

TAPETAR, dekorater povoljno presvla~i namje{taj u radioni ili kod vas uz garanciju. Tel. 033/718-405, 061/156728 i 061/926-560. NJEMA^KI jezik, instrukcije i prevod, kucanje radova na ra~unaru. Tel. 523-998 i 061/863-559. SERVIS ra~unara „AKI“ Grbavica instalacija, nadogradnja.Tel. 061/545375. STAKLARSKA radnja „Edo“, izvodi sve staklarske radove, te uramljuje i oprema slike, H. Kre{evljakovi}a. Tel. 033/221-902, 061/130-034.

PROFESOR francuskog, sudski tuma~ prevodi s ovjerom instrukcije, motivacija. Tel: 061/480-069. OBAV LJAM zi dar ske ra do ve, kre~enje i sve ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219. VODOINSTALATER sa 30 godina is kus tva vr{i oprav ke sa ni tar nih ure|aja, instalacija i pro~epljenja. Tel. 033/535-659 i 062/139-034. IZNAJMLJUJEM stolice i stolove za razne namjene, cijena do 20kom — 1,5KM, a 20 stolica i vi{e — 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292.

PROFESOR engleskog daje instukcije, cijena 1 ~as/10 KM, radim prevode. Mob: 061/654-941. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563-292. KOMBI mercedesom najpovoljnije vr{im selidbe i prevoz robe. Mob. 063/121-524. ELEKTRI^ARSKE usluge: TEA pe}i, el. pe}i, bojleri, lusteri, plafonjere, instalacije, itd. Mob. 061/048-497. SERVIS kompjutera sistemi, nadogradnja, programi. Mob. 061/902-688.

NAJJEFTINIJE u gradu iznajmljujem stolice i stolove za sve prigode. Mob. 063/121-524. VODOINSTALATER vr{i opravke, ugradnja novih instalacija i novih sanitarija. Mob. 061/389-112. TAPETAR VK radi sve poslove, tapetarske struke, dolazi na adresu besplatno. Tel. 240-895, 062/909-306. TEPSER S.O.D. profesionalnim ma{inama ~istimo: namje{taj, unutra{njost auta, tepihe (rese), itisone i kamene podove (za{tita). Mob. Nib, 061/524461, 033/200-003.

54

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SJE]ANJE

subota, 24. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{ dragi suprug, stric i ujak

mr. [UKRIJA BARALIJA
24. 12. 2001 - 24. 12. 2011.

DIM[O (ALEKSE) JANJI]
preminuo 23. decembra 2011. u 87. godini. Sahrana }e se obaviti u subotu, 24. decembra 2011. godine, u 14 sati na porodi~nom groblju Vrelo Bosne. O`alo{}eni: supruga Radojka Rada, brati} Milan, brati~ne Miroslava i Ljiljana, sestri}i @ivko i Tihomir, sestri~na @ivana, {ura Novica sa porodicom, svastika Nada i Sanja sa porodicom, zet Zdravko, zetovi i snahe, te porodice Janji}, Kokot, Robnik, Radakovi}, Alagi}, Karabatak, Ristanovi}, Makera, Maksimovi}, [taka, Kuljanin, To{i} i ostala rodbina, kumovi, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti: Karima Zaimovi}a 2/2.

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica
7922

207

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Dvadeset ~etvrtog decembra 2011. navr{ava se osamnaest godina otkako nije sa nama na{ dragi sestri}

HAZIM (DERVE) MAHI]

IGOR PAVLOVI]
preselio na ahiret u petak, 23. decembra 2011, u 78. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 24. decembra 2011. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: sinovi Senad i Samir, snahe Semra i Sanja, unu~ad Benjamin, Ena, Nadija i Lamija, bra}a Kasim i ]azim, sestre Behd`eta i Atija, snahe Raza, Tid`a i Senka, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, svastika Razija sa porodicom, te porodice Mahi}, Be}irovi}, Henda, [imki}, Konjhod`i}, Alijagi}, Tahirovi}, Aliba{i}, Sad`ak, Omeragi}, Kotlo, Lampe, Isakagi}, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 12.30 sati u d`amiji Hrasno. Ku}a `alosti: Aleja lipa br. 45/IV.
002

S ljubavlju koju smrt ne mo`e prekinuti i tugom koju vrijeme ne mo`e izlije~iti, zauvijek }emo Te ~uvati u na{im srcima. Tvoji: daid`a Muhamed, tetke Mahira i D`id`a sa porodicama
7918

... za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

SJE]ANJE NA HEROJA
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina

SJE]ANJE

KANTON SARAJEVO Ministarstvo za bora~ka pitanja

CANTON SARAJEVO Ministry of Veteran's affairs

ZUBEJDA (IZETA) [AHOVI], ro|. D@ERO
preselila na ahiret u petak, 23. decembra 2011, u 85. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 24. decembra 2011. godine, u 13 sati na mezarju Ravne Bakije. O`alo{}eni: sinovi Hasan i Izet, k}erke Mevlida i Azijada \ena, sestra Esma, snahe Vildana i Amina, zet Ismet, unu~ad Fadila, Selma Mustafa, Mirza, Bekir, Alma, Naida i Faris, zaova Hiba, sestri}i, sestri~ne, te porodice [ahovi}, D`ero, Serdarevi}, Begi}, Kulenovi}, Had`i}, Jahi}, Efendi}, Ramovi}, Alikadi}, Galijatovi}, Selimbegovi}, Balta, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu merhume u 13 sati, Ul. Hasana Brki}a 3/I, Grbavica. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

IGOR (DRAGANA) PAVLOVI]
ZLATNI LJILJAN Orden zlatnog grba sa ma~evima

S ponosom i dubokom zahvalno{}u sje}amo se na{eg heroja Zlatnog ljiljana - Orden zlatnog grba sa ma~evima, kao i svih poginulih boraca Armije i MUP-a Republike Bosne i Hercegovine koji su svoje `ivote ugradili u temelje jedine nam Bosne i Hercegovine. MINISTAR I UPOSLENICI MINISTARSTVA ZA BORA^KA PITANJA KANTONA SARAJEVO
001

LJUBOMIR LUKI]
23. 12. 2002 - 23. 12. 2011.

Momo, Mimica i Goran Franjkovi}
Dvadeset osmog decembra 2011. navr{i}e se 40 tu`nih dana od kada je preselila na ahiret na{a draga sestra i tetka
7925

RAZIJA (HAMZE) MURTI]
Zauvijek }e{ biti u na{im srcima jer smo te voljeli i do posljednjeg dana bili uz tebe. Tevhid }e se prou~iti 25. decembra u 13 sati u ku}i `alosti, Ul. Antuna Hangija 23/II, Ko{evsko Brdo. O`alo{}ena porodica
7921

OSMRTNICE, OGLASE, NATJE^AJE MO@ETE PREDATI U VA[EM GRADU

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA
Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

OSLOBO\ENJE
DOO NOVOTEKS KISELJAK
Tel: 387/30/879-438

OSLOBO\ENJE subota, 24. decembar/prosinac 2011.
Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Navr{ile su se tri godine otkako nije sa nama

55

ELMIRA (ZIJADA) ARSLANAGI]

dr. sci. DALIJA (NEZIRA) DEMIROVI]
profesor emeritus

preselila na ahiret u petak, 23. decembra 2011, u 46. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 24. decembra 2011. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: otac Zijad, majka Kadrija, brat Elmir, snaha Anamarija, brati}i Adnan i Tarik, porodice Arslanagi}, Batalovi}, [a}iragi}, Durakovi}, ]esir, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 12.30 sati u Bakijskoj d`amiji. Ku}a `alosti: Behd`eta Muteveli}a br. 105/I - Grbavica.
002

Tvoju dobrotu i plemenitost ~uva}emo u trajnoj uspomeni. Neka ti je lahka zemlja bosanska. Tvoji Gora`dani: Lutvo Hod`i}, Hajrudin Somun, Veljko Droca, Bato Ahmovi}, Omer Sijer~i}, \emo ^eljo, Lutvo Somun
7916

Tu`nim srcem obavje{tavamo porodicu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Pro{la je godina otkako nas je napustila

Obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da je na{a draga

MIRJANA BRKI], ro|. JANKOVI] MEMNUNA NUNA (FADLIJE) KARAMEHMEDOVI], ro|. ]ATOVI]
nakon kratke i te{ke bolesti preminula 22. decembra 2011. u 72. godini. Sahrana }e se obaviti u subotu, 24. decembra 2011. godine, u 12.15 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: suprug Branimir, sin Dragan, k}erka @ana, unuk Adrian, unuka Rubina, brat Nenad, brati}i Sandra, Goran i Maja, snahe Dona i Fatima, zet Ivan, porodice Brki}, Jankovi}, Gojevi}, Haskovi}, A`man, te ostala porodica i prijatelji.
000

HASNA JAHI] SALKI]
Ostala je tuga za njom i nezaboravna sje}anja. Porodica
204

preselila na ahiret 18. decembra 2011. u 81. godini u Mossu, Norve{ka. D`enaza }e se klanjati i ukop obaviti u ponedjeljak, 26. decembra 2011. godine, u 14.30 sati u Mostaru (mezarje Sutina). O`alo{}eni: sin Haris, k}erka Venesa, nevjesta Anisa, zet Tarik, unu~ad Nedim, Namik i Sara, nevjesta Rahima, zaove Rasema i Safija, djever Jusuf, jetrva Hamijeta, brati}i, brati~ne te porodice Karamehmedovi}, ]atovi}, Idrizovi}, Dugali}, Had`ihasanovi}, Stupac, Sadovi}, Hajdarovi}, Had`i}, Bilalovi} i ostala rodbina i prijatelji.
7911

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

POSLJEDNJI POZDRAV

SJE]ANJE

AHMED (NEZIRA) BUBREGOVI]

na na{eg dragog

RIZAH (DEDAGE) HOD@I]

dragom i dobrom

preselio na ahiret u ~etvrtak, 22. decembra 2011, u 71. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 24. decembra 2011. godine, u 14 sati na mezarju Piskavice Porje~ani - Visoko. O`alo{}ene porodice: Bubregovi}, Hasi}, Rami}, Starogorac, Selimovi}, Peku{i}, Makarevi} i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u d`amiji u Kasindolskoj ulici, Sarajevo.
000

preselio na ahiret u ~etvrtak, 22. decembra 2011, u 70. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 24. decembra 2011. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: sin Zlatan, k}i Zlata, snaha Alma, zet Ekrem, unu~ad Arijana, Armin, Nejra i Belma, te porodice Hod`i}, Jusi}, Avdi~au{evi}, Top~i}, Sulejmanovi}, Pucar, Pinji}, Dedi}, Haramba{i}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 13 sati, Ul. reisa Fehima Spahe ~ikma 74, Pofali}i. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

FAIKU DIZDAREVI]U
Sa po{tovanjem, Darko i Milena Dizdarevi}
AX

AZIZA (D@EME) TANOVI]A
24. 12. 1994 24. 12. 2011.

S ljubavlju i po{tovanjem, tvoji Jasmina i Rubina
7915

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SJE]ANJE

subota, 24. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

Dvadeset ~etvrtog decembra 2011. navr{ava se tu`nih 9 godina od smrti supruge i majke

SENIJA SENA NOVALIJA
25. 12. 2001 - 25. 12. 2011.

RASEME (ABDULAHA) HAD@IHALILOVI], ro|. AHMETSPAHI]
iz Vi{egrada

S ljubavlju i po{tovanjem, Esena sa porodicom
7905

Uvijek si u na{im srcima i mislima. Molimo Allaha d`.{. da ti podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Tvoji najmiliji: suprug Halil i k}erka Belma sa porodicom
7778

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi
5. 10. 1988.

SJE]ANJE

na moje drage roditelje, brata i sestru Rastali smo se:
24. 12. 1994. 30. 8. 2003. 19. 2. 2010.

RASIM (HUREMA) HASANOVI]
iz Pod`eplja

preselio na ahiret u ~etvrtak, 22. decembra 2011, u 87. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 24. decembra 2011. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: sin Mujo, k}erka Raza Raska, brat Zejnil, sestre D`emila i Mina, unu~ad Melina, Alen, Adin, Aldina i Adem, snahe, brati}i, brati~ne, sestri}i, sestri~ne, te porodice Hasanovi}, Budi}, Bi~i}, Selimovi}, ^oli}, Piri}, Pali}, Tabakovi}, Suba{i}, Hod`i}, Jusupovi}, Su}eska, Hakanovi}, [ehi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

MUHAMED SELESKOVI]

KADRIJA SELESKOVI]

FARUK SELESKOVI]

ALMA @BANI], ro|. SELESKOVI]
7907

Ponosan na Vas i sve trenutke provedene sa Vama. S ljubavlju i po{tovanjem, Va{ sin i brat Esad Seleskovi} sa porodicom

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

SJE]ANJE

na na{u dragu majku i nenu

POSLJEDNJI POZDRAV

dragoj

ADVIJA (ZEJNILA) MEMI], ro|. ISI]

KADRIJU HANU SELESKOVI]
24. XII 1994 - 24. XII 2011.

MIRJANI BRKI]

preselila na ahiret u ~etvrtak, 22. decembra 2011, u 64. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 24. decembra 2011. godine, u 14 sati na mezarju Kova~i - Hrasnica. O`alo{}eni: suprug Muhamed, sin Admir, k}erka Sadina, zet Samir, snaha Sabina, unu~ad Adnan, Ajdin, Adela, Selma i Omar, djeveri Safet, Ramiz, D`emal i Smail sa porodicama, zaova Sejda sa porodicom, te porodice Memi}, Isi}, ]upina, Granulo, Mujanovi}, Muzur, [u}urovi}, Su{a, Malagi}, Selak, Alagi}, Ma|ak, Tarahija, Zorlija, Ligata, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 14 sati, Ul. Jasika 57, Kova~i.

Godine prolaze, a uspomene na tvoju dobrotu i plemenitost ne blijede. S ljubavlju i po{tovanjem, tvoji: Sabo, Lejla, Sanja i Sabina sa porodicom
7854

Uvijek }e je voljeti: brat Neno, snaha Fata, brati}i Sandra, Maja i Goran
7903

POSLJEDNJI POZDRAV

ocu na{eg kolege Poljak Emira, prof.

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{ dragi

RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

NINOSLAV (VLASTE) JURKOVI]
POSLJEDNJI POZDRAV

preminuo 22. decembra 2011. u 57. godini. Sahrana }e se obaviti 26. decembra 2011. godine u 13 sati na gradskom groblju Sveti Mihovil. O`alo{}eni: ujak Vladimir, ujna Milkica, rodica Vlatka sa suprugom Adijem, rodica Vesna sa suprugom Kamenkom, porodice Budisavljevi}, Me`nari}, Sarana, Malba{i}, Prolu{i}, Musli}, Paji}, [tambuk, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije
000

dragom ro|aku, prijatelju, borcu uzornom roditelju, suprugu i sinu

HAJRI POLJAKU
Direktor i kolektiv Srednje zubotehni~ke {kole Sarajevo
7905 001

SA[I BUTUROVI]U
Vesna, Ferid, Dino, Adi, Amila Buturovi}

OSLOBO\ENJE subota, 24. decembar/prosinac 2011.
IN MEMORIAM na dobre roditelje

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
BOGUNI]
EMILIJU
24. 12. 2008 - 24. 12. 2011.

57

i
S ljubavlju i po{tovanjem, od njihove Jasne i njene obitelji

ISMETA
2. 1. 1997 - 24. 12. 2011.

7900

SJE]ANJE na drage i plemenite roditelje

TU@NO SJE]ANJE na na{e voljene i nikad pre`aljene roditelje, punca i punicu, sestru i svastiku

SJE]ANJE

MU[ANOVI]

ASIMU

dr. SINANA

IVANA BATU MILO[EVI]A
16. 9. 1992 - 24. 12. 2011.

JELENU LENKICU MILO[EVI]
25. 12. 1999 - 24. 12. 2011.

JASNU MILO[EVI]
18. 3. 2011 - 24. 12. 2011.

NASIHA D@AKA, ro|. JUNUZOVI]
24. 12. 1983 - 24. 12. 2011.

@ivjet }ete vje~no u na{im srcima. S ljubavlju, po{tovanjem i zahvalno{}u, Zvjezdana i Zdeno Gari}
7873

O`alo{}ena porodica
7580

S po{tovanjem i ljubavlju, k}erka Nad`a Mehmedba{i}
7886

Dvadeset ~etvrtog decembra 2011. navr{avaju se tri godine otkako nije sa nama na{a draga

SJE]ANJE na na{e drage roditelje

SJE]ANJE na na{eg dragog supruga, oca i dedu

JURI]

AIDA SUD@UKOVI]

S ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo uspomenu na tebe.

FARUKA (BEKIRA) OMERSOFTI]A
24. 12. 2001 - 24. 12. 2011. S ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo uspomenu na tebe. Tvoji: supruga [ahza, sin Bekir i k}erka Neira
899

Tvoja tetka Raza i porodice Gacko, Ba{i}, [af i Pa{i}
AX

JELA
1902 - 2001.

IVAN
1899 - 1989.

Sa po{tovanjem i zahvalno{}u, djeca sa obiteljima
7771

SJE]ANJE na dragu i voljenu mamu IN MEMORIAM

OBAVJE[TENJE
Ukoliko ste zainteresovani, sje}anja i smrtovnice mogu imati sliku u boji. Prilikom predaje oglasa naglasite to u na{oj Oglasnoj slu`bi. Cijena ostaje ista! ZUMRETU ZUMKU KA[MO, ro|. SMAJI]
24. 12. 2005 - 24. 12. 2011.

SA[A (ZDRAVKA) TI[MA
25. 12. 1989 - 25. 12. 2011.

Puno nam nedostaje{. Tvoja Sada sa familijom
7816

Uvijek te se sje}amo s ljubavlju. Tvoji najmiliji
75101

58

PREDAH

subota, 24. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Ukoliko vas iritira ne~ije pona{anje ili prisustvo u poslovnom okru`enju, izbjegavajte direktan susret sa tom osobom. Previ{e arogancije sa va{e strane mo`e dodatno da iskomplikuje zajedni~ki dogovor u poslovnoj saradnji. Ne dobijate dovoljno emotivne pa`nje koju o~ekujete, tako da osje}ate izvjesnu nelagodnost ili sumnji~avost prema bliskoj osobi. Izbjegavajte takmi~arske situacije ili rivalstvo. O~ekuju vas razli~iti problemi u komunikaciji sa poslovnim partnerima. Neko se trudi da vas uvjeri u dobre namjere, ali vama je jasno da stvari izgledaju neuvjerljivo i druga~ije od onoga {to vam se predo~ava. Potrebno je da razumijete ne~iju emotivnu slabost ili nemogu}nost da ispuni va{a o~ekivanja. Ne budite suvi{e strogi, postoji mogu}nost da ne vidite kompletnu sliku svih de{avanja. Ukoliko vam je stalo da pobolj{ate odnos sa poslovnim partnerima, prihvatite ne~iji savjet. Sve {to je dobro, mo`e biti i bolje, pod uslovom da ulo`ite maksimum i da prekora~ite neke subjektivne granice. Zadovoljstvo u ljubavnom odnosu mo`e da vam do~ara samo ona osoba koja dobro poznaje va{ ukus ili emotivne afinitete. Va`no je da zra~ite pozitivnom energijom. Ne treba da o~ekujete zna~ajne promjene u okolini ili da se bavite velikim investicijama. Prepustite drugima da se nadme}u u situacijama koje prevazilaze va{e profesionalno iskustvo. Obratite pa`nju na ideju koju predla`e bliska osoba, situacija mo`e biti mnogo bolja nego {to ste mislili na po~etku. Prijat }e vam vi{e sati zdravog sna, obratite pa`nju na snove. Ako vam je stalo da sa~uvate li~no dostojanstvo u dru{tvu saradnika, budite za nijansu druga~iji i dovoljno hrabri da se suo~ite sa njihovim zahtjevima ili novim izazovima. Izbjegavanje istine predstavlja pogre{an izbor. Ne mo`ete da ostanete ravnodu{ni u razli~itim situacijama pred bliskom osobom. Neko svojim pona{anjem poti~e nezadovoljstvo koje osje}ate. Djelujete nepovjerljivo prema saradnicima, potrebne su vam nove informacije kako biste razjasnili zajedni~ke dileme. Poslovni nesporazum mo`e da stvori dodatne probleme, stoga budite oprezniji kome ili {ta obe}avate. Nema razloga da se olako poigravate ne~ijim osje}anjima. Razmislite dobro jer sve {to ~inite, ostavlja izvjesni trag u zajedni~kom `ivotu. Va`no je da izrazite pozitivnu stranu li~nosti. Ukoliko ste nezadovoljni ne~ijim pona{anjem ili odgovorima koje dobijate od svojih saradnika, razmislite na koji na~in treba da obnovite poslovni dijalog. Najlak{e je krivicu pripisati drugima, ali na takav na~in ni{ta ne rje{avate. Nema razloga da se previ{e protivite partnerovim `eljama, prije ili kasnije neko }e popustiti. Va`no je da pravilno kontroli{ete sujetu, ne budite brzopleti. Pretjerujete u zahtjevima i u potrebi da se upli}ete u ne~ije planove. Budite uzdr`ani i na negativne komentare, nemojte odgovarati po sli~nom principu. Po`eljno je da poti~ete pozitivnu atmosferu u okolini. Partner `eli da vam iza|e u susret, ali mogu}e je da ima pogre{nu procjenu, jer ne razumije dobro sve va{e namjere. Va`no je da kontroli{ete unutra{nje konflikte. Susret sa jednom osobom mo`da nije ispunio sva va{a o~ekivanja, ali sa~uvajte prisebnost duha. Preostaje vam da prihvatite ideju koju predla`u bliski saradnici. Za sada ne uspijevate u potpunosti da ostvarite emotivne namjere. Stalo vam je da budete u ne~ijem dru{tvu, ali ~ini vam se da sve ~e{}e nailazite na izvjesne znake odbijanja. Izbjegavajte stresne situacije i zatra`ite dobar savjet na pravom mjestu. Nemojte se zavaravati da je istina sve ono {to ~ujete ili da ne~ija obe}anja predstavljaju dovoljnu garanciju za poslovno-finansijski dobitak. Neko mo`e da vas iznenaditi na pomalo ru`an na~in ili bez obja{njenja za svoje postupke. Bolje je da prihvatite partnerovu ideju, nego da provocirate novu ljubomornu scenu u poku{aju da doka`ete ispravnost svojih stavova. Nalazite se u kreativnoj fazi i imate dovoljno energije. Zajedni~ki uspjeh predstavlja najbolji vid reklame u raznim poslovnim susretima. Obratite pa`nju na osobu koja vas promatra pomalo zaljubljenim pogledom i sa toplim osmijehom na usnama. Bez obzira na dileme i razne okolnosti kroz koje prolazite, sa~uvajte prave vrijednosti. Priu{tite sebi neku omiljenu zabavu, kao recept za dobro raspolo`enje. Djelujete optere}eno razli~itim obavezama, tako da vam nedostaju diplomatski maniri u susretu sa saradnicima. Svoj poslovno-finansijski status mo`ete da promijeniti nabolje, pod uslovom da vas za{titi jedna uticajna osoba. Razmislite na koji na~in treba da prevazi|ete porodi~ne nesporazume koji po~inju da vas optere}uju. Prijat }e vam relaksacija ili boravak u prirodi.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Esad HE]IMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: faraon, ismo, amanda bauer, garantirati, ono, our, dob, ogist, vada, es, liker, at, m, mutanti, i, uma, italci, ikakvo, irama, rts, oz, u, tona, devet, amoral, ra, ina.

Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiHa. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj

Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 tel/fax: +387 33 272 271

Jutros po kotlinama i dolinama rijeka magla koja }e se ponegdje zadr`ati i prije podne, a tokom dana sun~ano. Samo na sjeveru prete`no obla~no, poslije podne sa ki{om i susnje`icom. Vjetar slab, promjenljivog pravca. Minimalna temperatura od -8 do 1, maksimalna dnevna od 2 do 9°C. Uve~er i u no}i u svim predjelima obla~no sa snijegom, na jugu sa ki{om i umjerenom burom. Sutra obla~no sa snijegom, a u sjevernim, zapadnim i ju`nim predjelima prije podne prestanak padavina, poslije podne umjereno obla~no. U Hercegovini }e puhati umjerena bura. Narednih dana obla~no i maglovito, u Hercegovini sun~ano. U Sarajevu prije podne magla, popodne obla~no i suho. Puhat }e slab, sjeverozapadni vjetar. Minimalna temperatura -7, maksimalna dnevna 3° C.

Danas }e obla~no sa ki{om biti na sjeveru Britanskih ostrva i mjestimi~no na Apeninskom poluostrvu, a sa ki{om i susnje`icom u centralnoj Evropi i na Balkanskom poluostrvu. Na zapadu Rumunije i Ukrajine, u Bjelorusiji i pribalti~kim zemljama padat }e snijeg, a jak vjetar nastavit }e da pu{e u oblasti Sjevernog i Balti~kog mora. Prete`no sun~ano bit }e u sjevernim i zapadnim predjelima kontinenta, kao i na Pirinejskom poluostrvu. Maksimalna temperatura od -4 u Moskvi, do 17°C u Lisabonu. Danas obla~no, po kotlinama i dolinama rijeka magla. Susnje`ica i snijeg koji }e prelaziti u ki{u, prije podne po~et }e da padaju na sjeveru, a poslije podne i na zapadu Balkana. Samo u centralnim predjelima poluostrva prete`no sun~ano, a uve~er i u no}i naobla~enje sa snijegom. Maksimalna temperatura od -2 do 5, u primorskim gradovima od 8 do 14°C.

60

KULTURNI VODI^
uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek, Zach Galifianakis... po~etak u 11.20, 13.15, 15.10 i 17.05 sati.

subota, 24. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
SHERLOCK HOLMES: IGRA SJENA
akcijska avantura, re`ija: Guy Ritchie, uloge: Robert Downey Jr., Jude Law, Jared Harris, Noomi Rapace... po~etak u 18 i 20.30 sati.

uloge: Antonio Banderas, Elena Anaya, Marisa Paredes, Jan Cornet... po~etak u 20.15 i 22.30 sati.

BESMRTNICI 3D

PARADA

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

KINA
MEETING POINT
MA NIJE ON TAKAV
triler, re`ija: Miroslav Petkovi}, uloge: Gordan Ki~i}, Dragan Bjelogrli}, Zoran Cvijanovi}... @anr: triler po~etak u 20 sati. akcija, fantazija, re`ija: Tarsem Singh, uloge: Henry Cavill, Mickey Rourke, John Hurt, Freida Pinto... po~etak u 17.20 i 22.15 sati.

TUZLA

ARTHUR BO@I] 3D
avantura, animirani, re`ija: Sarah Smith, glasovi: James McAvoy, Jim Broadbent, Bill Nighy, Hugh Laurie... po~etak u 14 i 16 sati. komedija, re`ija: Sr|an Dragojevi}, uloge: Milo{ Samolov, Nikola Kojo, Hristina Popovi}, Goran Navojec, Dejan A}imovi}, po~etak u 18 sati.

POZORI[TA
KAMERNI
RADNJA NA UGLU
autor: Laszlo Miklos, re`ija: Francois Lunel, igraju: Muhamed Had`ovi}, Dragan Jovi~i}, Amar Selimovi}, Senad Alihod`i}, Boris Ler, Vanesa Glo|o, Aida Bukva, Rade ^olovi}, Ravijojla Jovan~i}, Nedim D`inovi}, po~etak u 20 sati.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

NEMOGU]A MISIJA: PROTOKOL DUH
akcija, re`ija: Brad Bird, uloge: Tom Cruise, Jeremy Renner, Paula Pat ton... po~etak u 15.45,18.30 i 21 sati.

MA^AK U ^IZMAMA 3D

KRITERION
VU^JA TAJNA
po~etak u 18 sati.

UBIO SAM MAJKU
po~etak u 20.20 sati.

TAJNI @IVOT KU]NIH POMO]NICA
drama, re`ija: Tate Taylor, uloge: Emma Stone, Viola Davis, Bryce Dallas Howard... po~etak u 17.30 i 20 sati. animirana avantura, re`ija: Chris Miller, uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek, Zach Galifianakis... po~etak u 12, 14.15 i 16 sati.

CINEMA CITY
SHERLOCK HOLMES: IGRA SJENA
akcijska avantura, re`ija: Guy Ritchie, uloge: Robert Downey Jr., Jude Law, Jared Harris, Noomi Rapace... po~etak u 12.10, 14.50, 17.50, 20.30 i 23.10 sati.

GALERIJE
RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba radova mladog umjetnika Damira Avdi}a, koji je diplomirao na Akademij likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek Slikarstvo. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Raif feisen banke u ul. Zmaja od Bosne bb, a otvorena je za sve posjetioce radnim danima od 8 do 16 sati.

MOSTAR

^AROBNI PANJ
animirani, re`ija: Juanjo Elordi, glasovi: Mirsad Abdagi} Kike, Ajla Hamzi}, Anita Memovi}, Sta{a Duki}, Sanin Milavi}, Damir Kustura, po~etak u 15.30 sati.

ALVIN I VJEVERICE 3: BRODOLOM @IVOTA
komedija, animirani, re`ija: Mike Mitchell, uloge: Justin Long, Mat thew Gray Gubler, Jesse McCar tney... po~etak u 11.30, 14 i 18.15 sati.

ARTHUR BO@I] 3D
avantura, animirani, re`ija: Sarah Smith, glasovi: James McAvoy, Jim Broadbent, Bill Nighy, Hugh Laurie... po~etak u 11.30 i 15.40 sati.

MA^AK U ^IZMAMA 3D

GALERIJE
CENTAR ZA KULTURU
Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

COLLEGIUM ARTISTICUM
Izlo`ba radova “Jeka stade konja oko dvora“ akademskog slikara, crta~a i grafi~ara Ragiba Lubovca, za posjete je otvorena do 24. decembra.

animirana avantura, re`ija: Chris Miller, uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek, Zach Galifianakis... po~etak u 10.30 sati.

NEMOGU]A MISIJA: PROTOKOL DUH

U ZEMLJI KRVI I MEDA
ratna drama, re`ija: Angelina Jolie, uloge: Zana Marjanovi}, Goran Kosti}, Rade [erbed`ija, Branko \uri}... po~etak u 19 i 21.30 sati.

[TRUMFOVI
animirani, re`ija: Raja Gosnell, glasovi: Neil Patrick Harris, Jayma Mays, Hank Azaria... po~etak u 11 i 13 sati.

ATELJE ZEC
Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

SRETNA NOVA GODINA
romanti~na komedija, re`ija: Garry Marshall, uloge: Sarah Jessica Parker, Jessica Biel, Ashton Kutcher, Katherine Heigl... po~etak u 12, 14.40, 17.30, 20.10 i 22.30 sati.

BIHA]

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

akcija, re`ija: Brad Bird, uloge: Tom Cruise, Jeremy Renner, Paula Pat ton... po~etak u 16, 20 i 22.30 sati.

POZORI[TA
NARODNO RS
PUTUJU]E POZORI[TE [OPALOVI]
autor: Ljubomir Simovi}, re`ija: Vladimir Lazi}, dramaturg i izbor stihova za songove: Branko Br|anin, scenograf: Dragana Purkovi} Macan, kostimograf: Ivana Jovanovi}, scenski pokret: Ferid Karajica, kompozitori: Maja Mati}, Sa{a Pavlovi}, igraju: \or|e Markovi}, Ljiljana ^eki}, Aleksandra ]osi}, k. g, Zlatan Vidovi}, @eljko Stjepanovi}, Nata{a Ivan~evi}, Miljka Br|anin Babi}, Vedrana Ma~kovi} Zubovi}, Koviljka [ipka, Branko Jankovi}, Rajko Mar~eta, Dragoslav Medojevi}, Nata{a Peri}, Jovana \ori}, Belinda Bo`i~kovi}, Neda [egrt, po~etak u 20 sati.

NEMOGU]A MISIJA: PROTOKOL DUH

MUZEJI
SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

KINA
UNA
PLJA^KA S VRHA

BANJA LUKA

akcija, re`ija: Brad Bird, uloge: Tom Cruise, Jeremy Renner, Paula Pat ton... po~etak u 12.20, 15, 17.40, 20.20 i 23 sata.

IGRA POBJEDNIKA
biografski, spor tski, re`ija: Bennett Miller, uloge: Brad Pitt, Robin Wright, Jonah Hill... po~etak u 17.20 sati.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10 do 14 sati.

MA^AK U ^IZMAMA 3D

komedija, re`ija: Brett Ratner, uloge: Eddie Murphy, Ben Stiller, Casey Af fleck, Alan Alda... po~etak u 19 i 21 sat. po~etak u 19 i 21 sat.

KINA
MULTIPLEX PALAS
SHERLOCK HOLMES: IGRA SJENA
akcijska avantura, re`ija: Guy Ritchie, uloge: Robert Downey Jr., Jude Law, Jared Harris, Noomi Rapace... po~etak u 12, 14.30, 17, 19.30 i 22 sata.

MUZEJI
SAVREMENE UMJETNOSTI
Izlo`ba Milivoja Unkovi}a za posjete je otvorena do 17. januara 2012.

ZENICA

BO[NJA^KI
Obilazak Bo{nja~kog instituta i nove postavke umjetni~kih djela ''U fokusu kolekcije'' svakim danom osim nedjelje i ponedjeljka, od 9 do 16 sati. Najava grupa na telefon: 033/279-800 i na mail info@bosnjackiinstitut.ba.

KO@A U KOJOJ @IVIM
triler, drama, re`ija: Pedro Almodovar,

animirana avantura, re`ija: Chris Miller,

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE subota, 24. decembar/prosinac 2011.

TV PROGRAM

61

Polno}ka
23.55 BHT
PRENOS IZ KATEDRALE PRESVETOGA SRCA ISUSOVA U SARAJEVU

Skriveni dokazi
12.15 BHT

SE

RI

Biv{i triatlonac Ludger Seiters na|en je mrtav u sauni svog hotela. Ispostavlja se da je nekoliko osoba imalo motiv za to djelo. Ubrzo se de{ava tragi~ni doga|aj u kuhinji hotela, koji Hoffera i Kolmaara navodi na trag rafiniranog ubice.

JE

Dadilja McPhee
Nanny McPhee, 2005.

20.15 HRT1

KOMEDIJA

Otok

TV1/MRE@A 17.05

Re`ija: Kirk Jones Uloge: Emma Thompson, Colin Firth, Kelly McDonald, Angela Lansbury

G. Brown ve} je o~ajan, mora se {to prije o`eniti zato {to mu je bogata teta Adelaide dala rok od samo mjesec, ina~e mu ne}e dati novac. Djeca ne znaju za situaciju u kojoj se otac nalazi, oni znaju da su u svim pri~ama ma}ehe zle, te ~ine sve kako bi oca omela u `enidbi. A usput otjeraju i svaku dadilju koju otac na|e. G. Brown iznenada za~uje neobi~an glas koji ga upu}uje da potra`i dadilju McPhee...

Na otoku svi prisustvuju Kontoma risovom sprovodu. Tokom ovog doga|aja za je dni cu uznemirava posjeta policije koja istra`uje smrt stra`ara Grigorisa. Kroustalaki djeluje kao da `eli izjaviti neke stvari o predsjedniku Papadimitriou, ali se ne usu|uje to uraditi. Papadimitriouova tajna }e biti zakopana u sva~ijoj du{i, osim u Evgenijinom srcu. Oslobo|ena od tih "demona", ona }e se predati ljubavi ovog jakog i hrabrog ~ovjeka. Annin brak donosi radost objema porodicama, a posebno zaljubljenom paru. Marija poma`e prijateljici Fotini da se upozna sa Stefanom. On joj zatim obe}ava da }e je zaprositi.

Pijte i jedite, ljudi
15.55. BHT
Yin shi nan nu, 1994.

FIL

M

Zapravo ljubav
22.05 TV1/MRE@A
Love Actually, 2003.

FIL

M

ROMANTI^NA DRAMA
Re`ija: Ang Lee Uloge: Sihung Lung, Yu-Wen Wang, Chien-lien Wu, Kuei-Mei Yang

KOMEDIJA
Re`ija: Richard Curtis Uloge: Bill Nighy, Colin Firth, Lian Neeson, Emma Thompson, Hugh Grant

Gospo|a Barbara
07.10 FTV

Udovac Chuj kuhar svojim umije}ima fascinira sve oko sebe. Koliko god se trudio udovoljiti nezadovoljnim k}erima, ne ide mu od ruke. Svake nedjelje on sprema poslastice k}erkama, koje ne vide kako im otac kuhaju}i izra`ava ljubav. Ali kad se otac zaljubi, kona~no }e privu}i pa`nju svojih k}eri...

176. Santos poku{a o`iviti Carmelita, no ipak ne uspije. Santos ka`e da }e odnijeti Carmelitovo tijelo obitelji. Gonzalo ka`e Encarnacionu da je Antonio kra dlji vac. An to nio se po~ne bezobrazno pona{ati prema Mariseli te ona demonstrativno ode. Cecilia ka`e Antoniju da je Marisela platila cijeli iznos za bolni~ki ra~un. Santos donosi Carmelita na Melesiov ran~.

Doka`i krivnju
20.05 BHT
Find Me Guilty, 2006.

FIL

M

Od novope~enog premijera ne`enje koji se netom {to u|e na vrata Downing Streeta 10 zaljubi u svoju suradnicu. Do pisca koji na jugu Francuske lije~i svoje slomljeno srce. Od udane `ene koja misli da gubi svog supruga. Do mlade nevjeste koja pogre{no protuma~i poteze najboljeg prijatelja svog mu`a. Ljubav izaziva haos za njih sve. Svi ti londonski `ivoti i sve te njihove ljubavi susre}u se i zapli}u, a svoj klimaks do`ivljavaju ba{ na bo`i}nu ve~er...

Moja draga Klementina
08.10 HRT1 VESTERN
Re`ija: John Ford Uloge: Henry Fonda, Victor Mature, Walter Brennan, Linda Darnell, Cathy Downs, Tim Holt, Ward Bond My darling Clementine, 1946.

FIL

M

KRIMI/DRAMA/KOMEDIJA
Re`ija: Sidney Lumet Uloge: Vin Diesel, Peter Dinklage, Ron Silver, Paul Borghese

Princ iz Bel Aira
10.50 OBN

^ak ni dvadesetak godina nakon premijere, kultna humoristi~ka serija "Princ iz Bel Aira" ne prestaje zabavljati i nasmijavati publiku, koja u istovremeno pou~noj pri~i o potrebi prevladavanja razli~itosti i uspostavljanja tolerancije nalazi i dosta materijala za razmi{ljanje.

Kada policija uhapsi dvadeset ~lanova mafija{ke porodice Lukeze, vlasti ponude Jacku DiNorsciju nagodbu. Ako svjedo~i protiv doju~era{njih {efova, smanjit }e mu zatvorsku kaznu. Ali, DiNorscio ima druge ideje. Odbija da sura|uje i odlu~uje da na su|enju zastupa samog sebe... Sudnicu }e okrenuti naglava~ke u komi~noj borbi koja kulminira jednom od naj{okantnijih presuda u povijesti sudstva.

Vilenjak
22.20 NOVA
Elf, 2003.

FIL

M

Bra}a Wyatt, Morgan, Virgil i James Earp, pristigav{i u Tombstone, odlaze u grad, u kojem vladaju nered i bezakonje. Samo najmla|i brat James ostaje ~uvati imovinu. ^lanovi zloglasne obitelji Clanton, koji `ive u blizini, oplja~kaju ga i ubiju. Stoga Wyatt odlu~i ostati u Tombstoneu kao {erif s bra}om kao pomo}nicima, prvenstveno kako bi skupio dokaze protiv ubojica. Razvija prijateljstvo s Docom Hollidayem (V. Mature), koji se propio, a zaintrigira ga i nenadani dolazak Docove biv{e zaru~nice iz Bostona Clementine..

^okolada
21.00 OBN
Chocolat, 2000.

FIL

M

KOMEDIJA
Re`ija: Jon Favreau Uloge: Will Ferrell, James Caan, Bob Newhart, Edward Asner, Mary Steenburgen

DRAMA
Re`ija: Lasse Hallström Uloge: Juliette Binoche, Johnny Depp, Alfred Molina

Predaj se, srce
20.05 TV1 MRE@A

88. Jo{ traje potraga za Erenom. Davut je odlu~io ubiti Saliha i Ezru. Sva|a izme|u Ezre i njene majke dovest }e do novih saznanja. Ezra je shrvana bolom nakon {to je saznala za smrt svog brata. Salih se nalazi u bezizlaznoj situaciji.

Na Badnjak prije mnogo godina maleno dijete iz siroti{ta zavuklo se u Djedovu vre}u s igra~kama i slu~ajno nezamije}eno dospjelo u radionicu Djeda Mraza na Sjevernom polu. Iako ga surogat-otac odmah prihvati i odgoji kao vilenjaka, on je tri puta ve}i od svih ostalih i uskoro postaje jasno da se Buddy nikada ne}e do kraja uklopiti u vilenja~ki svijet. On mora prona}i svoju pravu obitelj. Buddy odlu~uje potra`iti svoje mjesto pod suncem ove blagdanske sezone i kre}e prema New Yorku kako bi istra`io svoje korijene...

60-ih godina pro{log stolje}a u francuski gradi} sti`u majka Vianne i njezina k}er te odlu~e otvoriti du}an sa ~okoladnim slasticama. Kako je doba korizme, gradona~elnik se o{tro protivi konzumaciji slatkog i poku{a svoje neodobravanje prenijeti na mje{tane. No, Vianne ih ubrzo osvoji svojom bo`anstvenom ~okoladom spravljenom po posebnim receptima drevnih ameri~kih civilizacija...

62
BHT

TV PROGRAM
07.10 Gospo|a Barbara, igrana serija 08.00 Vijesti Dje~iji program: 08.05 Gladijatorska akademija 08.30 Artur 08.55 Pingu 09.05 Vragolasti Denis 09.30 Kralj dinosaura 09.55 Frankina stopala 10.10 Moj veliki prijatelj, 6. epizoda 10.25 Spretno - sretno + Lino kutak 11.25 Mozaik religija, vjerski program 12.00 Dnevnik 1 12.15 Sarajevska hronika 12.45 Samostan i `upa sv. Ante Padovanskog na Humcu, dokumentarni program 13.10 Sodoma i Gomora, ameri~ki animirani film 14.00 Bo`i}na Na{a mala klinika, igrana serija 14.55 Vijesti 15.05 Tajna Starog Mosta, igrana serija, 40. epizoda (r) 15.55 Tajna Starog Mosta, igrana serija, 41. epizoda (r) 16.45 Tajna Starog Mosta, igrana serija, 42. epizoda (r) 17.35 Noina arka, 1. dio 19.05 Pingu, crtani film 19.10 Loto, prijenos izvla~enja 19.20 Tomica i prijatelji, crtani film 19.30 Dnevnik 2 20.10 Noel, ameri~ki igrani film 21.55 Lud, zbunjen, normalan, igrana serija 23.10 Dnevnik 3 23.25 Bo`i}ne pjesme 23.55 Polno}ka, prijenos iz Katedrale Presvetog srca Isusova u Sarajevu 01.15 O, Marijo, bolne du{e Likarijo, koncert hodo~asni~kih marijanskih pjesama

subota, 24. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

07.00 Putovanje ptice Kari, strani dokumentarni program 08.00 BHT vijesti 08.15 Josip Pejakovi}: U ime naroda (r) Program za djecu i mlade 08.45 Be Ha Teens (r) 08.50 ^etvrti kralj, animirani film 09.15 Djed Mraz, igrani film 10.35 Dje~iji festivali 11.00 Govor ti{ine, emisija za osobe o{te}enog sluha i govora 12.00 BHT vijesti 12.15 Skriveni dokazi, 61/62 13.00 Olimpijski magazin 13.30 Odgovor za deset, britansko-ameri~ki igrani film 15.05 BHT vijesti 15.15 Bijela hronika 15.25 Engleska Premier liga, pregled 15.55 Pijte i jedite ljudi, film 18.00 Nova avantura, magazin 19.00 Dnevnik 1 Sport Vrijeme 19.35 Tony Cetinski, muzi~ki program 20.05 Doka`i krivnju, ameri~konjema~ki igrani film 22.10 BHT vijesti 22.30 Kao nekad pred Bo`i}, koncert 23.55 Polno}ka, prijenos iz katedrale Presvetoga Srca Isusova u Sarajevu 01.15 Oliver Dragojevi} Bo`i}ni koncert 03.25 Doka`i krivnju, ameri~konjema~ki igrani film (r)

FTV

06.01 Dragulj u kruni, serija 08.00 Vijesti Mala TV 08.15 Graditelj Bob 08.35 U no}noj ba{ti 09.05 Tomica i prijatelji 09.35 Med i djetelina 10.00 Mali dnevnik Muzika za djecu 10.35 Pad leta 29, serija 11.05 Robin Hud, serija (r) 12.00 Dnevnik 1 12.15 Rije~ vjere, reli. prog. 12.40 Muzi~ki poster 13.10 Hrvatski bo`i}ni obi~aji, religijski program 13.35 Misterija zlatnog voza, ruski dok. film (r) 14.00 Istinite pri~e - `ivot u SAD-u, djevoj~ica hrva~

RTRS

06.05 Mali brat i sestra, crtani film (r) 06.30 Zlatna guska, crtani film (r) 07.00 Najava programa 07.05 @abac i princeza 1, crtani film 07.35 @abac i princeza 2, crtani film 08.05 Junska no}, serija 09.05 Junska no}, serija 10.05 Junska no}, serija 11.00 Music box 11.05 Junska no}, serija 12.00 Music box

TV1

Saga o Forsajtima

17.10

Hello Kitty

19.10

15.05 Najotka~enije reklame na svijetu, zabavni program (r) 15.30 Ono kao ljubav, serija (r) 16.25 Za.druga, emisija za mlade 17.00 Vijesti 17.10 Saga o Forsajtima, serija 18.10 Koncert: Zdravko ^oli} 18.55 Ah, ta planeta! 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.10 Samo pjesma zna 21.10 Muzi~ki doga|aji u 2011. 22.00 Rim: Misa bo`i}nog bdijenja 00.05 D`eri i Tom, film 01.55 Saga o Forsajtima, serija (r) 02.45 Istinite pri~e: @ivot u SAD-u, djevoj~ica hrva~ 03.40 Dnevnik (r) 04.05 Rije~ vjere, religijski program (r) 04.30 Za.druga, emisija za mlade (r) 04.55 Pad leta 29, serija (r)

12.15 Sedma brzina, emisija o automobilizmu 13.00 Music box 13.05 Uvrnuti praznici, film (r) 15.00 Music box 15.05 Kako vrijeme prolazi, serija 12. ep. (r) 16.50 Vijesti plus 17.05 Otok, serija 11. ep. 18.05 CSI: Las Vegas, serija 16. ep. (r) 19.10 Hello Kitty, crtani film 19.30 Dnevnik 20.05 Predaj se srce, serija 88. ep. 21.00 CSI: New York, serija 16. ep. (r) 22.05 Zapravo ljubav, film 23.45 Pono}ne vijesti 00.00 Pono}ka iz sarajevske Katedrale 01.30 Uvrnuti praznici, film (r) 03.00 No}ni program

06.25 Mali crveni traktor, crtani film, 17., 18., 19. i 20. ep. 07.00 Fifi, crtani film, 1. ep. 07.30 Bumba, crtani film, 95. i 96. ep. 07.50 Graditelj Bob, crtani film, 35. ep. 08.00 @ablja patrola, crtani film, 19. ep. 08.30 Po{tujmo saobra}ajne znakove 08.37 Hlapi}eve nove zgode, crtani film 7. ep. 08.53 Po{tujmo saobra}ajne znakove 09.00 Garfield, crtani film 40 - 43. ep. 10.00 Winx, crtani film 46. - 50. ep. 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Suze Bosfora, serija 51. ep. 13.00 Autoklub, automagazin 13.30 Dokumentarni program 14.00 Legenda o gusarskom rtu, film 15.50 Sport centar 15.55 Vremenska prognoza 16.00 Zvijezda mo`e{ biti ti, muzi~ki show 18.00 @enski razgovori, zabavni program 19.00 Vijesti u 7 19.28 Vremenska prognoza 19.30 Stanje na putevima 19.31 Biometeorolo{ka prognoza 20.00 S druge strane, informativni program 20.20 Zvijezda mo`e{ biti ti, nominacije 22.20 Posebna no}, film 00.25 Sport centar 00.35 Astro Num Caffe, u`ivo Reprizni program 03.00 Vijesti u 7 03.30 S druge strane, informativni program 03.50 Zvijezda mo`e{ biti ti, nominacije

HAYAT

06.00 Ljubav na {kolski na~in, film 08.00 Sve za ljubav, zabavna emisija (r) 10.00 Mladi mu{ketiri, serija 11.00 Paparazzo lov na poznate, zabavna emisija (r) 12.00 Info top, info-program 12.05 Vremenska prognoza 12.10 Gold Music, muzi~ka emisija 14.00 Info top, info-program

PINK

Kursad`ije

19.00

14.05 Vremenska prognoza 14.08 Porodi~ni obra~un, kviz 15.10 Za{to NATO u BiH?, emisija (r) 15.50 Info top, info-program 15.55 Vremenska prognoza 16.00 Mala nevjesta, serija 17.00 Show time, zabavna emisija 19.00 Kursad`ije, zabavna emisija 19.50 [opingholi~arke, reality emisija 21.00 Zvijezde Granda, muzi~ki show 00.00 Playboy djevojka godine, reality emisija 01.00 Trener za primjer, film

06.30 Hairy Scary, crtani film 06.50 Ma|ioni~ar, crtani film 07.10 Atomska Betty, crtani film 07.30 Mixmaster, crtani film 07.50 Gladijatori, crtani film 08.10 Oggy i `ohari, crtani film 09.10 Casper lovi Bo`i}, dje~iji film 10.50 Princ iz Bel Aira, humoristi~na serija 11.20 TV Doktor, medicinski magazin 12.00 Lonci i poklopci, kulinarski show 13.00 Bakina kuhinja, kulinarski show 13.50 Ljubav-vjera-nada, turska serija 14.35 Diplomatski kod, talk show 15.05 Danas kino sutra OBN 15.35 Prva ljubav, film 17.00 Slatki Bo`i}, kulinarski show 17.30 Dejana: Bake, dede i unuci!, talk show 18.50 OBN Info, informativni program 19.05 OBN Sport, sportski pregled 19.20 Bakina kuhinja, kulinarski show 20.00 Ljubav-vjera-nada, turska serija 21.00 ^okolada, igrani film 22.50 Razgovor s Bogom, igrani film 00.45 ^okolada, igrani film (r) 02.30 Razgovor s Bogom, igrani film (r) 04.25 ^okolada, igrani film 04.30 Razgovor s Bogom, igrani film 06.20 ^uvari planeta, dokumentarni program

OBN

Kao nekad pred Bo`i}
22.30 BHT
Bogat program s nizom izvo|a~a iz Bosne i Hercegovine, i gostima iz Hrvatske i Srbije. Natupili su Zorica Kond`a, Matko Jelavi}, Rajko Dujmi}, Miro Ungar, Ivica [ari}, Jak{a Jurjevi}, Savez amaterskih kazali{ta Slavonije i Baranje, klapa Narenta iz Mostara, Dje~ja baletna skupina „Libertas“ iz Sarajeva, tambura{ka skupina Kristali @upanja, Hercegova~ki be}ari, Suboti~ki tambura{ki kvartet, `enska klapa Neviste Imotski, Ivo Pattiera, @eljko Kru{lin - Kru{ka, [ima Jovanovac, HKUD „Husino“, Lora i Doria Jeli}, grupa Stijene...

KO NC ER T

TV SA

08.00 Program za djecu 09.00 Bjekstvo sa ostrva {korpiona 10.00 Kike tike ta~ke 11.05 Autoshop magazin 11.35 Specijalni efekti 12.35 Tribunal 13.05 Vijesti 13.15 Rebus (r) 15.00 Otvaranje Zimske turisti~ke sezone, Bjela{nica, u`ivo 17.00 @ivoti svetaca, serija 18.00 Za svaku bolest trava raste 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Kike tike ta~ke (r) 20.00 Mu}ke, humoristi~ki program 21.15 Vijesti 21.20 Globus 21.50 @ivoti svetaca, serijski program 22.35 Bo`i}ni koncert Sarajevske filharmonije, snimak 23.55 Polno}ka iz Katedrale Srca Isusova u Sarajevu, u`ivo

TV TK

07.05 Iz dana u dan... 07.10 Vijesti 08.30 Majstor kuhinje 09.05 Kako vrijeme prolazi, serija (r) 10.30 Predaj se srce, serija (r) 12.00 Vijesti 16.00 Vijesti 16.45 Moj dom, magazin 17.05 Otok, gr~ka serija 19.00 Dnevnik 20.05 Predaj se srce, serija 21.00 Freud: Tajna snova, dokumentarno - serija 22.00 Ko nekad pred Bo`i}, snimak sve~anog koncerta 23.45 Vijesti 23.55 Tuzla: Polno}ka, prijenos 01.30 Praznik za ljubav, film 03.00 Dnevnik (r)

MRE@A

07.05 @abac i princeza 1, crtani film 07.35 @abac i princeza 2, crtani film 08.05 Junska no}, serija 12/124 ep. 09.05 Junska no}, serija 13/124 ep. 10.05 Junska no}, serija 14/124 ep. 11.05 Junska no}, serija 15/124 ep. 13.05 Uvrnuti praznici, film 15.05 Kako vrijeme prolazi, serija 12. ep. (r) 17.05 Otok, serija 11. ep. 18.05 CSI: Las Vegas, serija 16. ep. (r) 20.05 Predaj se srce, serija, 88. ep. 21.00 CSI: New York, serija 16. ep. 22.05 Zapravo ljubav, film

TV MOSTAR

07.05 @abac i princeza 1, crtani film 07.35 @abac i princeza 2, crtani film 08.05 Junska no}, igrana serija 12/124 ep. 09.05 Junska no}, serija 13/124 ep 10.05 Junska no}, igrana serija 14/124 ep. 11.05 Junska no}, (r) 12.15 Sedma brzina, emisija o automobilizmu 13.05 Uvrnuti praznici, film (r) 15.05 Kako vrijeme prolazi, (r) 16.50 Vijesti plus 17.05 Otok, serija 18.05 CSI: Las Vegas, serija (r) 19.30 Dnevnik 20.05 Predaj se srce, serija21.00 CSI: New York, serija (r) 22.05 Zapravo ljubav, film 23.45 Vijesti 00.00 Pono}ka iz sarajevske Katedrale (`ivo)

TV ZENICA

09.05 Pozdravna melodija 09.08 Dje~iji program: Odlika{i 09.30 TV izlog 09.30 Animirani film 11.00 Selu u pohode (r) 12.00 Sponzoru{e (r) 15.00 Vijesti 15.10 Bonaventura (r) TV izlog 16.00 Kontakt program (r) 17.00 Oni dolaze (r) 17.30 Putopisi (r) 18.00 Sfera (r) 19.00 Vijesti 20.00 Nije te{ko biti ja 21.00 Igrani film 23.00 Vijesti (r) 23.15 Igrani film 01.00 Odjava

TV KAKANJ

09.20 Program TV Sahar 10.00 Te{anjska hronika 10.30 7 dana u vogo{}i 11.00 Bonaventura 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Frej`er, serija 13.00 Amor latino, serija 17.05 Put istine 18.00 Pozitivni format 18.30 Majstor kuhinje 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Legende bh. sporta 21.00 Dom2 21.30 Reporta`e sa zemlje mira 22.00 [o{ka fronta 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Greak night 00.00 Vijesti IC (r) 00.20 Strah, film

TV VOGO[]A

07.00 Dok. program (r) 08.00 Info IC Kakanj (r) 08.30 Sa sevdahom u srcu, muzi~ki program 09.00 Program za djecu i mlade 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 Glas Amerike (r) 11.00 Telenovela (r) 15.00 Info IC Kakanj (r) 15.30 Majstori kuhinje 16.00 Dok. program 17.00 Ha{ki tribunal (r) 17.30 Sa sevdahom u srcu 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS music 19.30 I.R.I.B. 20.00 Ritam regije Srebrenica 20.30 Cazinska hronika 21.00 Nije te{ko biti ja, revijalni program 22.00 Sportski program 23.30 Auto Shop Magazin

TV USK

08.00 Dance, dance, serija (r) 10.00 Vijesti 10.15 Dance, dance, serija (r) 11.10 Alernativna medicina, 12.00 Vijesti 12.15 Inspektor Mors, serija 13.50 Bonaventura (r) 14.30 Vijesti 14.45 Za svaku bolest trava raste, dok. Serijal 15.05 Kako vrijeme prolazi (r) 17.05 Otok, serija CSI: Las Vegas, serija 18.15 ^iji su an|eli, 1/4 18.30 Fra Grgo Marti} bosanski Homer 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.05 Predaj se srce, serija 21.05 CSI New York, serija 22.00 [panska Primera liga, prijenos 23.45 Bo`i}ni koncert Franjeva~kog samostana

TV SLON

13.02 Op~injeni, serija 157, 158, 159. ep. (r) 15.40 Folk-top 10, muzi~ka emisija 16.35 Nije te{ko biti ja, zabavno muzi~ki program 17.25 SMS Centrala 18.00 Crno i bijelo, info-program 18.30 Vremenska prognoza 19.00 @ivot sa stilom, zabavni program 20.00 KVIZ Extra 20.30 [e}ernica, revijalni program 22.30 SMS centrala 23.00 Slon extra Info

TV BN

06.30 Jutarnji program 08.30 Serija 12.00 Specijalna bolnica za rehabilitaciju Banja Kovilja~a 13.30 @ivot sa stilom 14.30 Paparaco (r) 15.00 Subotom u 3 16.00 Dnevnik 1 16.20 Subotom u 3.nastavak 17.55 Kao kod svoje ku}e 19.30 Dnevnik 2 20.00 Vitafon 20.30 Nijesmo mi od ju~e, serija 21.00 Foliranti, serija 21.30 Tu|e sla|e 22.30 BN music stars 23.30 Dnevnik 3 23.50 Udar, 1.dio, film

TV ATV

11.30 Sporti}, dje~iji program 11.55 Vijesti 12.00 Suze Bosfora, serija 13.00 Auto {op magazin 14.00 Legenda o gusarskom rtu SU, film 16.30 Fatalne `ene, dok. program 17.00 Stil, zabavni program 17.30 Crni Gruja I, serija 18.00 Kursad`ije 18.50 Arena, sportski program 19.00 ATV vijesti 19.35 Arena, sportski program 19.45 Cinema Magica hronike 20.00 48 sati svadba, zabavni program 21.00 Ja volim Srbiju, zabavni program 22.20 Sport centar 22.21 Posebna no}, film

OSLOBO\ENJE subota, 24. decembar/prosinac 2011.
08.00 Vijesti 08.10 Kinoteka - ciklus klasi~nog vesterna: Moja draga Klementina, ameri~ki film 09.48 Vijesti iz kulture (r) 10.00 Vijesti 10.05 Vrijeme danas 10.06 HAK - Promet info 10.09 Ku}ni ljubimci 10.39 To je Europa: @ivim od zemlje (r) 11.12 @ivot za druge, dokumentarni film (r) 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.17 TV kalendar (r) 12.30 Brat Ivan Bonifacije Pavleti} - sjeme jednog zvanja, dokumentarni film 13.20 Branitelji domovine (r) 13.25 Duhovni izazovi, me|ureligijski magazin 13.58 Prirodni svijet 4: Echo - nezaboravna slonica, dokumentarna serija 14.51 Jelovnici izgubljenog vremena: Badnjak i Bo`i} (r) 15.14 Hodo~asnik u Rim, dokumentarni film 16.10 Gala Bo`i}ni koncert u Bjelovaru 17.15 Vijesti 17.23 Vrijeme sutra 17.24 HAK - Promet info 17.29 [krinja: Kolijevka 18.28 Lijepom na{om: Oto~ac 19.19 LOTO 7/39 19.30 Dnevnik 19.55 Sport 20.00 Vrijeme 20.02 Bo`i}na ~estitka kardinala Bozani}a 20.15 Dadilja McPhee, film 21.56 Vijesti 22.18 Ro|enje Isusovo, mini-serija (r) 23.55 Sisak: Misa Pono}ka, prijenos 01.18 Karrollova bo`i}na pri~a, ameri~ki film (r) 02.45 [etnja u oblacima, film (r)

TV PROGRAM
07.30 Sljede}a muzi~ka stanica - Tunis, dok. program (r) 08.00 Usudi se i probaj - Kingston, dok. program (r) 08.30 Recite Aljazeeri, interview (r) 09.00 AJE program 16.30 Poznavali smo Bin Ladena IV dio, dok. program (r) 17.00 Za stolom s teroristima Terorizam u raju, dok. program (r) 17.30 Recite Aljazeeri, interview (r) 18.00 Vijesti, informativni program 19.05 48 Ho Chi Minh, dok. program 19.30 Druga strana Srbije, dok. program 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 Usudi se i probaj Kingston, dok. program (r) 22.00 Vijesti 23.05 Spa{avaju}i Soweto, dok. program (r) 23.30 Druga strana Srbije, dok. program (r) 00.00 AJE Vijesti

63
Z P AB

HRT1

07.58 Djevoj~ica iz budu}nosti 2, serija za djecu 08.24 Mala TV (r) Baltazar: Dva cilindra, crtani film (r) Danica priprema bo`i}ni ru~ak (r) Nogalo: Slobodno hodanje (r) ^arobna plo~a - 7 kontinenata: Europa (r) 08.56 Dje~ak koji je spasio Bo`i}, ameri~ki film za djecu (r) 10.35 Filmska matineja: Bo`i}ni gradi}, kanadsko-ameri~ki film 12.00 Izbor sporta{a godine, prijenos 13.12 KS automagazin 13.50 Obrtnik i partner 14.23 4 zida 14.55 Baza Djeda Mraza (r) 15.33 Roboti, animirani film (r) 17.05 Tatica u suknji, ameri~ki film (r) 19.07 ^etvrti kralj, crtani film 19.35 Glazba, glazba... Bo`i} 20.00 Tiha no} u Vukovaru, snimka koncerta 21.13 Tajni `ivot umjetni~kih djela 6B: Bo`i}no remek-djelo - Poklonstvo malom Isusu, dok.serija 22.10 Za~arana Ella, film 23.47 Bo`i} u Be~u, snimka koncerta 00.46 HAZU Zavodi ^uvari budu}nosti: Dubrovnik (r) 01.10 Nazovi 112 (r) 01.45 No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 03.27 No}ni glazbeni program: Tedi Spalato, koncert (r) 04.55 No}ni glazbeni program: Moderato Cantabile: Bo`i} dolazi (r) 05.41 No}ni glazbeni program: Bo`i}ni koncert Olivera Dragojevi}a (r)

HRT2

06.15 TV izlog 06.30 Moja djevojka, film (r) 08.15 Dje~jih deset bo`jih zapovijedi, crtana serija (r) 08.45 Monster High 08.55 Winx, crtana serija 09.20 Badnja ve~er, crtani film 10.10 Bo`i}na vila, crtani film 11.00 ^upkova bo`i}na pri~a, crtani film 12.25 Zovite me Djed Mraz, igrani film 14.10 Maloljetnici bez kontrole, igrani film 16.00 Provjereno, info. magazin (r) 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Supertalent superfinale, (r)

NOVA

AL-JAZEERA B.

Winx
19.15 20.05 22.20 00.10 02.20 04.05

08.55

Dnevnik Nove TV Fred Mraz, igrani film Vilenjak, igrani film Ovog Bo`i}a, film Najlu|i Bo`i}, film Zovite me Djed Mraz, igrani film (r)

11.05 Hronika Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, info 11.30 Knjiga utisaka 12.15 Plava ptica, 11/12 12.40 Gastronomad, 78/100 13.00 Dnevnik 13.15 Vrijeme 13.20 Ikona: Vrste ikona, 5/7 13.55 Vi i Mira Adanja Polak 14.40 Vijesti 14.50 Tragom kompozitora 15.40 Nepobjedivo srce, 10/15 17.00 Petkazanje 18.00 Medijska mre`a srpske dijaspore 18.30 Kvadratura kruga 19.00 Slagalica, kviz 19.17 Vrijeme 19.30 Dnevnik 20.05 Bo`i}na poslanica beogradskog nadbiskupa Stanislava Ho~evara 20.15 Nepobedivo srce, 11/15 21.15 TV lica... 22.00 Ikona, 5/7 (r) 22.30 Leti, leti pjesmo moja mila (r) 23.00 Svijet sporta 23.30 Olimpijski krugovim

RTS

10.05 Obrazovna emisija 10.30 U centar 11.00 Mstovi 11.30 Muzika 12.00 Vijesti 12.05 Obrazovna emisija 12.35 Muzika 13.00 Jutarnji program 15.00 Zapis (r) 15.30 Dnevnik 1 15.45 Muzika 16.05 Mozaiku 16.35 7 TV dana 17.00 Agrosaznanje 18.00 Etno 18.35 Dokumentarna emisija 19.00 Program za djecu 19.20 Kalendar 19.30 Dnevnik 2 20.00 Sat TV 20.25 Sat TV blic biznis 20.30 Sat TV vijesti iz dijaspore 20.45 Muzika 21.00 Agrosaznanje 22.00 Pe~at 22.30 Globus 23.00 Dnevnik 3 23.30 Sportska subota 23.45 Obrazovna emisija 00.15 Art magazin

RTCG

A @enski ROGRAVMNI razgovori

18.00 HAYAT

Dejana
17.30 OBN

TA L

K

SH

OW

08.30 Snuker, York, UK Finals 10.00 Watts 11.00 Atletika, S[ D aegu, Ju`na Koreja 12.00 Ski-skokovi, SK Kuusamo, Finska 14.00 Biatlon,

EUROSPORT

DISCOVERY

07.15 Peta brzina, 2 epizode 08.10 Megagraditelji 09.05 Mo}ni brodovi 10.00 Ljudskih ruku djelo Azije 10.55 Nevjerovatna brzina, 2 epizode 11.50 Borbene ma{ine i oru`ja sa Majkom Bruerom 12.45 @eljeli ste da znate, 4 epizode 16.25 Kako se pravi? 16.55 Kako se to pravi 17.20 Ljudskih ruku djelo Azije 18.15 Vrhunsko graditeljstvo 19.10 Velike selidbe 1 20.05 Kako se pravi?, 2 epizode 21.00 ^ovjek, `ena, divljina 21.55 Pre`ivljavanje 22.50 Pozadina avionskih nesre}a 23.45 Let iznad Aljaske

N. GEOGRAPHIC

06.00 Ledolomac 07.00 Kraljica hijena 08.00 Pecanje ~udovi{ta 09.00 Opasna putovanja: Prelazak Himalaja 10.00 Neuni{tivi 11.00 ]orkirani u inostranstvu 12.00 Istra`ivanje planete Zemlje 13.00 Ajkula 21. Veka 14.00 Planeta meso`dera 15.00 Poro~ni piratski grad 17.00 Megastrukture, 2 epizode 19.00 Avionske nesre}e 20.00 Tabu, 2 epizode 22.00 Te{ka vremena 23.00 ]orkirani u inostranstvu 00.00 Avionske nesre}e

Fudbal

17.00

15.00 16.00 17.00

18.00

19.00

SK Hochfilzen, Austrija Biatlon, SK Östersund, [vedska Cirkus Fudbal, UEFA L[, Classics Finals 2001 2011 Fudbal, UEFA L[, Classics Final 2010 Watts

03.30 Boks 05.30 Freestyle motocross 07.30 Watts 08.00 Umjetni~ko klizanje, Rusija 09.00 Ski-skokovi, K Harrachov, ^e{ka 11.30 Cross-country kijanje, SK Rogla, Slovenija 12.30 All sports 13.00 Fudbal, undesliga 15.00 Ameri~ki fudbal, CAA, Notre Dame US Air Force 17.00 Ekstremni sportovi 18.30 Tractor pulling 19.00 All sports 19.30 Stoni fudbal 20.30 STIHL timbersports 21.00 Crashed ice 22.00 Sepaktakraw 23.00 Ekstremni sportovi 00.30 Watts 01.30 Ski-skokovi, SK Lillehammer, Norve{ka

EUROSPORT 2

06.30 Euroelague 09.30 Premier League Classic: Manchester City - Manchester United 10.00 Vijesti 10.15 Premier League News 10.30 Euroelague Magazin 11.00 Pregled Euroleague 12.00 Premier League Magazin 12.30 Najava Premier League 13.00 Real NBA 13.45 [kotska liga: St Mirren - Rangers, direktno 16.00 Pregled Premier League 17.00 Vijesti 17.15 Euroleague: Real Madrid - Partizan 19.00 [kotska liga: Dundee - Hibernian 20.45 NBA Studio 21.30 Pregled Euroleague 22.30 Premier League: Tottenham - Chelsea 00.15 Vijesti 00.30 Copa del Rey najbolja utakmica 02.15 Euroleague najbolja utakmica 04.00 Premier League najbolja utakmica

SPORT KLUB

08.00 Euroleague: Cantu - Fenerbahce Ulker 10.00 Telemarketing 11.00 Euroleague Basketball: Bilbao - Caja Laboral 12.45 Premier League: Tottenham Chelsea 14.30 [kotska liga: Dundee Hibernian, direktno 16.30 Euroleague: Nancy - Olympiacos 18.15 [kotska liga: St Mirren Rangers 20.00 Ruska ko{arka: Nizhniy Novograd - Spartak SPB 21.30 Premier League: Wigan - Liverpool 23.15 KHL: AK Bars Amur 01.00 Euroleague: Unicaja - CSKA Moscow 02.30 Premier League: Fulham Manchester United 04.15 Euroleague: Charleroi Maccabi 06.00 Copa del Rey: Barcelona Hospitalet

SPORT KLUB +

09.00 Ko{arka Aba Liga: Helios Cibona 11.00 Odbojka Cev Liga {ampiona: Tours Budvanska rivijera 13.00 Francuska liga: Saint Etienne - PSG

ARENASPORT 1

Odbojka

11.00

15.00 Italijanska liga: Udinese - Juventus 17.00 Espn Documentary 18.00 Motosport Mundial: Magazin 19.00 NFL: NY Jets - NY Giants, prenos 22.15 NFL: Dallas Philadelphia, prenos

VIASAT HISTORY

07.00 Impresionisti 08.00 Kako je umjetnost stvorila svijet 09.00 Viktorijanska farma 10.00 Gerouov zakon 11.00 Zavo|enje u gradu: Kako je nastao {oping 12.00 Praistorijski astronomi 13.00 Kolonija 14.00 Pri~a o D`onu Vuu 15.00 Impresionisti 16.00 Dikensova Engleska 17.00 Viktorijanska farma 18.00 Gospodari rata 19.00 Zavo|enje u gradu: Kako je nastao {oping 20.00 Germanska plemena 21.00 Zaboravljeni na~ini ishrane 22.00 Partizanski film 23.00 Impresionisti 00.00 Dikensova Engleska 01.00 Viktorijanska farma

ANIMAL PLANET

10.00 Lovac na krokodile 10.55 Veterinar sa pla`e Bondi, 2 epizode 11.50 Brzina `ivota 12.45 @ivotinjsko carstvo, 2 epizode 13.40 Donald [ulc, stru~njak za otrove 14.35 Sve o psima 15.30 Paklene ma~ke 16.25 Sve o psima, ma~kama, Ljubimcima 17.20 Pas ili ma~ka 18.15 Najsla|i ameri~ki ljubimci 19.10 Sve o psima 20.05 Ajkule napadaju 2 21.00 U ~eljusti ajkule 21.55 Invazija ajkula 22.50 Divlje i bez cenzure

UNIVERSAL

06.20 Krug obmane, serija 08.20 McLeudove k}eri, serija 09.20 Bra}a i sestre, serija 10.20 Bo`i}ne prepravke, serija 12.20 Bo`i} u oblacima, serija 14.20 Bo`i}ni an|eo, serija 16.20 Robin Hud: Princ lopova, film 19.00 El Dorado: Hram sunca, serija 21.00 El Dorado: Grad zlata, film 23.00 Bra}a i sestre, serija 00.00 McLeudove k}eri, serija 01.00 Erika, serija 02.00 Uzbu|enje ubistva, film 04.00 Zasljepljuju}e veze, serija

TV1000

04.00 Djeca, igrani film 06.00 Plavi somot, igrani film 08.00 Eni Hol, igrani film 10.00 Prva liga III: Povratak u drugoliga{e, igrani film 12.00 Telma i Luiz, igrani film 14.10 Kruklin, igrani film 16.00 Hana i njene sestre, igrani film 17.50 Snijeg pada na kedrove, igrani film 20.00 Kako je Grin~ ukrao Bo`i}, igrani film 22.00 Djeca, igrani film 00.00 Smrtonosne injekcije 2., igrani film 02.00 Somot, igrani film

FOX LIFE

11.40 Uvod u anatomiju, serija 12.30 Serija 13.00 Serija 13.35 Serija 14.05 Serija 14.40 Serija 14.57 Serija 15.22 Serija 15.42 Serija 16.25 Sve ispo~etka, serija 17.15 Houp i Fejt, serija 17.40 Vill i Grejs, serija 18.08 Kako sam upoznao va{u majku, serija 18.50 Ru`na Beti, serija 20.00 O~ajne doma}ice, serija 21.00 Serija 22.00 O~ajne doma}ice, serija 23.00 Seks i grad, serija 23.30 Seks i grad, serija 00.00 Seks i grad, serija 00.30 Seks i grad, serija 01.20 Sve ispo~etka, serija 02.15 Svita, serija 02.50 Serija

FOX CRIME

07.00 Frikovi 07.50 Distrikt 08.35 Medijum, serija 09.20 Monk, serija 10.10 [ark, serija 10.55 Distrikt 11.40 Nestali 12.30 Medijum, serija 13.20 Monk, serija 14.10 [ark, serija 15.00 Red i zakon, serija 15.50 Red i zakon, serija 16.40 Red i zakon, serija 17.30 Frikovi, serija 18.20 Monk, serija 19.10 Medijum, serija 20.00 Nestali, serija 20.50 Bouns, serija 21.40 Monk, serija 22.30 D`ordan, serija 23.20 Distrikt, serija 00.10 Frikovi, serija 01.00 Frikovi, serija 01.45 Monk, serija 02.30 Distrikt, serija 03.15 D`ordan, serija

HBO

06.00 Karta milosti, film 07.40 I to se zove ljubav, film 09.10 Po{tena igra, film 10.55 Green Hornet, film 12.50 Pri~a o igra~kama 3, film 14.30 A-Team, film 16.40 Ljubavni jackpot, film 18.15 Alisa u zemlji ~udesa, film 20.05 Dozvola za male Fockere, film 21.45 Gra|anin opasnih namjera, film 23.35 Red, film 01.25 Obitelj Borgia, ep. 1, serija 02.15 Obitelj Borgia, ep. 2, serija 03.05 Obitelj Borgia, ep. 3, serija 04.00 22 metka, film

CINESTAR

09.00 Sve ostalo, film 11.00 Ubojstvo vrana, film 13.00 Gdje je lova, film 15.00 Igra `ivota, film 17.00 The Super, film 19.00 Sanjaju}i Lhasu, film 21.00 Djevojka od milijun dolara, film 23.30 Daj mi sebe, film 01.45 Stolje}e ljubavi i mr`nje, film

Dino Selimovi}, direktor FK Sarajevo

Sli{kovi} u kombinaciji za trenera
47. strana

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
subota, 24. decembar/prosinac 2011.

Behmen kum sedmom djetetu karatiste Sipovi}a

veliku porodicu
Gradona~elnik Sarajeva Alija Behmen posjetio je ju~er dom uspje{nog bh. karatiste Zijada Sipovi}a, a povod je bilo kumstvo za sedmodijete, sinaArmana, koji je ro|en prije mjesec. Gradona~elnik je uru~io novogodi{njepaketi}eostalojdje~ici, a malom Armanu zlatnik sa grbom Grada Sarajeva. - Ovo je zaista rijedak slu~aj porodice sa ovolikim brojem djece. Ogromno je bogatstvo imati veliku porodicu i mislim da bi se svakazemljatrebalaponositi roditeljima koji imaju puno djece. Ja obi~no ka`em onako kako to imaju obi~aj re}i na{i stari: svako dijete ima svoju nafaku i mislim da }e ljudipoput [ejle i Zijada stvoriti uslove za dobar `ivot svojoj djeci, a svakako i dru{tvo treba biti odgovorno i pomagati porodicama poput ove, kazao je gradona~elnik Behmen.

Bogatstvo je imati
Svako dijete ima svoju nafaku i mislim da }e ljudi poput [ejle i Zijada stvoriti uslove za dobar `ivot svojoj djeci, kazao je gradona~elnik

Sahranjen Havel
Biv{i predsjednik ^e{ke Vaclav Havel sahranjen je ju~er u Pragu uz dr`avne po~asti. Od nedjelje, 18. decembra, njegovo tijelo je bilo izlo`eno u kulturnom centru koji je on osnovao u nekada{njoj crkvi, u neposrednoj blizini pozori{ta gdje je debitovao kao dramski pisac. Sahrani je prisustvovalo oko 50 delegacija iz cijelog svijeta, biv{i i sada{nji dr`avnici te predstavnici institucija EU, prenose agencije. Ta~no u podne je pro~itano pismo s izrazima sau~e{}a koje je papa Benedikt XVI poslao predsjedniku Vaclavu Klausu, crkvena zvona {irom zemlje zvonila su tri minuta, dok je iz topa s pra{kog brda Petrin ispaljen 21 plotun.

Zapalio se biv{i borac
Biv{i borac Armije RBiH Sabahudin ]osi} (1963) zapalio se u petak oko 10.20 sati pred zgradom Vlade Kantona Sarajevo, prenosi Sarajevo-x.com. Kako su kazali u operativnom centru MUP-a KS-a, ]osi} se polio nekom te~no{}u, a onda i zapalio. Brzom intervencijom policajca koji je uposlen u blizini na osiguranju, sprije~ena je ve}a nesre}a. Policajac je ]osi}u skinuo jaknu, ~ime je sprije~io da on zadobije ozbiljnije povrede. Ubrzo su pritr~ali i uposlenici iz zgrade Vlade KS-a te ]osi}a polili vodom. Prema nezvani~nim informacijama, on se na ovaj korak odlu~io zbog neima{tine, a nakon svega je prevezen na Psihijatrijsku kliniku u Sarajevu.

Dru{tvo treba biti odgovorno i pomagati porodicama poput ove

Senzibilitet za majke
Gradona~elnik je podsjetio da se na ovim prostorima u posljednjih nekoliko godina pojavila bijela kuga, te da je zna~ajno graditi senzibilitet i pru`ati podr{ku budu}im majkama, ali i neophodnu materijalnu pomo}. Istaknuto je da Grad Sara-

jevo svake godine iz bud`eta izdvoji oko 1,5 miliona KM kad je u pitanju davanje podr{ke majkama koje ne rade i koje se nalaze u te{komsocijalnomstanju. Zijad Sipovi} je kazao kako je ugodno iznena|en posjetom gradona~elnika te da mu ovo kumstvo mnogo zna~i.

- Supruga i ja smo izuzetno ponosni i po~astvovani {to je u na{ dom do{ao gradona~elnik i {to je kum na{em sinu. Omladina je na{e bogatstvo i oni moraju biti hrabri, uporni i po{teni kako bi na{adr`avabilaprosperitetna, dodao je Sipovi}.

SAMOSTALNI Moja dje~ica su samostalna i u~ila sam ih da steknu zdrave navike od malih nogu, ka`e ponosna majka [ejla

Zdrave navike
Svakako smo morali upitati i hrabru [ejlu da li je te{ko biti majka u velikoj porodici, na {ta nam je odgovorila da je

dobra organizacija klju~ svega, te da je neophodno djecu od malena u~iti da budu samostalna. - Nije te{ko kad postoji dobra organizacija. Moja dje~ica su samostalna i u~ila sam ih da steknu zdrave navike od malih nogu. Znaju obaviti neke osnovne stvari, oprati zubi}e, slo`iti svoju garderobu, napisati zada}u, dodala je ponosna majka [ejla.
E. GODINJAK

Veliki zna~aj filma “U zemlji krvi i meda”
Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma PSBiH Denis Be}irovi} primio je ju~er glumce iz filma “U zemlji krvi i meda“ Zanu Marjanovi}, Vanesu Glo|o, Borisa Lera i Ermina Sijamiju. Be}irovi} je istakao da je film jedan od najboljih na~ina da se predstavi jedna zemlja. - Vi ste promocijom BiH u svijetu nastavili niz uspje{nih filmskih projekata. @elim vjerovati da }e u skorijoj budu}nosti dr`ava i svi njeni izabrani zvani~nici postati svjesni zna~aja kvalitetnog predstavljanja dr`ave te da }e svako na svoj na~in doprinijeti ostvarivanju tog zajedni~kog cilja i va{eg stvarala{tva, rekao je Be}irovi}.

POSLJEDNJE VIJESTI
UHAP[ENI POSLANICI U MA\ARSKOJ - Ma|arska policija uhapsila je ju~er osam poslanika Liberalne partije zelenih na protestu kod zgrade parlamenta u Budimpe{ti, koji su protestovali zbog reorganizacije izbornog sistema i ekonomskih prava, ~emu se o{tro protivi EU. ZAPLIJENJENE TRI TONE HA[I[A - [panska policija saop}ila je ju~er da je uhapsila {est osoba i zaplijenila tri tone ha{i{a, tokom operacije razbijanja najve}eg lanca trgovine tom drogom u [paniji. PAO HELIKOPTER U IRANU - Pilot i kopilot policijskog helikoptera poginuli su ju~er kada se sru{ila letjelica na jugoistoku Irana. Helikopter je, prema planu letenja, bio na putu za grad Ka{ kada je udario u telekomunikacioni toranj. EKSPLODIRAO NAFTOVOD U KOLUMBIJI - Najmanje 11 osoba je poginulo i 60 povrije|eno u eksploziji naftovoda u Doskebradasu u zapadnoj Kolumbiji. Vjerovatno se radi o kra|i goriva. KINESKA POLICIJA RASTJERALA DEMONSTRANTE - Kineska interventna policija ispalila je suzavac na demonstrante koji su protestovali zbog termoelektrane za koju ka`u da im {teti zdravlju. Izvjestan broj demonstranata je uhap{en, a prijeti im kazna od pet godina zatvora.

Katoli~ki {kolski centar “Sv. Josip“ u Sarajevu

Bo`i}ni koncert
U bogatom predbo`i}nom programu, pored brojnih prijema i ~estitanja u Katoli~kom {kolskom centru “Sv. Josip“ u Sarajevu, sino} je za djelatnike K[C-a uprili~en bo`i}ni koncert sa `ivim jaslama. Sve~anom koncertu prisustvovali su u~enici i nastavnici Osnovne {kole, Op}e realne gimnazije i Srednje medicinske {kole, koje djeluju u okviru Katoli~kog {kolskog centra, kao i roditelji u~enika i gosti. U izuzetno sve~anom predblagdanskom dekoru, prisutni su u`ivali u prigodnoj duhovnoj glazbi.

sa `ivim jaslama

Podr{ka Egip}anima
Jedinstvena organizacija za socijalizam i demokratiju (JOSD) ju~er je u Sarajevu organizovala protest ispred egipatske ambasade. Prema rije~ima Nedima Klipe, povod za protest su de{avanja u Egiptu, koja “predstavljaju jedan od nakrvavijih pogroma nad civilima u svijetu u 21. stolje}u“. “Znamo za desetine ubijenih u Egiptu, kr{enje osnovnih prava demonstranata. @elimo da poka`emo da i u BiH ima ljudi koji podr`avaju demonstrante i da poru~imo egipatskoj ambasadi da ih podr`i“, kazao je Klipo. Napomenuo da je JOSD otvorenim pismom pozvao Predsjedni{tvo BiH da uputi o{tar protest egipatskoj ambasadi i prekine diplomatske odnose sa ekspoziturom diktatorske vlasti. U otvorenom pismu se zahtijeva i javna podr{ka Egip}anima u borbi za slobodu i demokratiju. D. M.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful