Vještačenje - Asaf Daupović

Postao/la admin dana čet ožu 27, 2008 2:39 pm Znatan je ne samo parnični, već i vanparnični i izvršni postupak koji se vode i u kojima sudovi na prijedlog stranaka ili pak po službenoj dužnosti određuju izvođenje dokaza vještačenjem po vještaku odgovarajuće struke jer to nalažu okolnosti spornog odnosa i pravično suđenje. Kada se imaju u vidu odredbe Zakona o izvršnom postupku i Zakona o vanparničnom postupku po pitanju provođenja dokaza vještačenjem, treba imati u vidu da je čl. 21. st. 1. Zakona o izvršnom postupku propisano da se u izvršnom postupku na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije propisano, a koja odgovarajuća primjena je propisana i čl. 2. Zakona o vanparničnom postupku i to tako što u vanparničnom postupku shodno se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako zakonom nije drugacije odredjeno. U pravnoj teoriji procesnih prava različita su shvatanja u vezi s davanjem definicije pojma vještačenja, vještaka i njegova iskaza, a u pravnim pravilima Zakona o navedenim procesnim postupcima ne daje se definicija pojma vještačenja, vještaka i njegova iskaza. Naime, Zakon o parničnom, kao i Zakon o izvršnom, te Zakon o vanparničnom postupku u svojim odredbama ne definiraju izravno vještačenje kao procesnu radnju, a ni vještaka kao nosioca te radnje. Zakon daje neizravnu definiciju vještačenja i vještaka, određujući kada će se i pod kojim uvjetima odrediti vještačenje i to na način što je čl. 147. Zakona o parničnom postupku propisano da sud može, na prijedlog stranke, odrediti izvođenje dokaza vještačenjem kada je radi utvrđenja ili razjašnjenja određenih činjenica potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže. Vještačenje je uvijek procesna radnja u okviru koje se vrši naučna interpretacija materijalnih činjenica (materijalnog činjeničnog supstrata), promjena, okolnosti i sl. bez obzira o kojoj fazi postupka se radi. Konkretno radi se o primjeni naučnih i stručnih principa i metoda na činjenice koje predstavljaju predmet vještačenja od strane vještaka kao lica koje raspolaže posebnim stručnim znanjem iz oblasti nauke i struke u koju spada predmet vještačenja. Drugim riječima, vještačenje je oblik utvrđivanja činjenica u postupku uz pomoć vještaka, kada je to neophodno u postupku radi zaštite ravnopravnosti stranaka u postupku, odnosno radi zaštite prava stranaka koja ima po zakonu pripadaju i što je ustavno pravo na pravično suđenje u parničnom postupku,. koje jamči sudionicima pravo na pristup sudu i poduzimanje svih dopuštenih postupovnih radnji kao i pravo stranaka na jednak položaj u parnici bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi i saglasno je načelo zakonitosti i načelo traženja materijalne istine, te načelom vladavine prava. Vještačenje kao dokazno sredstvo, odnosno kao procena radnja je posebna stručna djelatnost koja se odvija u propisanoj procesnoj formi, usmenoj ili pismenoj i iskaz vještaka u vidu nalaza i mišljenja postaje dokaz ako u postupku bude prihvaćeno. Procesno regulisanje vještačenja odnosi se na njegovu formu, tzv.vanjska strana

procesna strana vještačenja kao procesne radnje i iste obavezuju vještake da ih se u svom radu pridržavaju. znanosti i (ili umijeća i vještine ). neuropsihijatrije. tj. otorinolaringologije. rudarstva.oftalmologije. elektroenergije. građevinarstva. geofizike. koje je provelo primjenom znanstvenih i tehničkih metoda i sredstava. urologije. sam postupak vještačenja. sadržajna strana. medicine rada. ginekologije. (analiziranja) činjenica. Nalaz vještaka i mišljenje (zaključak) vještaka istaknut u nalazu ili dato na zapisnik kod suda. U okviru vještačenja dolazi do obimne primjene prirodno-znanstvenih i tehničkih disciplina (doduše ne u svim oblicima vještačenja iz oblasti koje su naprijed navedene ). a unutarnja strana vještačenja. odnosno zaključak o činjenicama može poslužiti kao samostalan dokaz (ako bude prihvaćen u postupku). kriminalistike. sudove. zaštite na radu. Obzirom na utvrđivanje činjenice kao predmeta vještačenja i oblast u koju spada razlikuju se vještačenja iz oblasti agronomije. grafologije. a koji proces je uvijek kreativane prirode. koju ne smiju prejudicirati sudsku odluku već se vežu za prosuđenje utvrđivanja određenih činjenica po pravilima struke iz oblasti iz koje je predmet vještačenja i isti mogu biti valjani ili nevaljani. iz mnogih područja tehnike i . U naravi vještačenje je uvijek istovremeno i oblik stručne pomoći sudu koji vodi postupak u području izvanpravnih znanosti. u određenom poretku izlaže rezultate ispitivanja. geodezije. s tim što sve navedene oblasti imaju uža i specijalizirane poddiscipline. posebice prilikom izrade nalaza i mišljenja dok se naučno-stručna djelatnost vještaka odvija po pravilima određene struke. sudske medicine. foreničke genetike. radiologije.maksilofacijalne hirurgije. finansija. mašinstva.tima vještaka ) koje raspolaže posebnim naučnim ili stručnim znanjem i (ili iskustvom. veterine. istinitost zaključaka vještaka ovisi i od istinitosti premisa od kojih polazi vještak. odnosno predmeta vještačenja. Odredbama navedenih procesnih zakona propisana je formalna. hirurgije. odvija se po pravilima određene znanosti i tehnike ili struke. a može potkrijepiti i drugi dokaz ili dokaze. Timska vještačenja provode se u pravilu onda kada se u postupku vještačenja traže vrlo uske specijalizacije ili u složenim predmetima vještačenja. i koje rješavajući postavljena pitanja u nalogu o vještačenja u postupku. Uzimajući za kriterij broj vještaka koji sudjeluju u postupku vještačenja razlikujemo individualna i timska vještačenja (komisijska). plastične hirurgije. farmacije. geologije. sačinjen od vještaka kao lica ( ili komisije. opšte medicine. Prednje mišljenje. U toku vještačenja iz utvrđenog činjeničnog stanja (nalaz). vještak izvodi određene zaključke. odnosno stručnim sredstvima primjenjenim na činjenično stanje u cilju otkrivanja novoih činjenica ili objašnjenja postojećih. dakle po pravilima poznatim kao lex artis. odnosno vještinom ). šumarstva. Naime. koju primjenjuje vještak ovisno od njegove stručne oblasti i ista nije pravno regulisana. saobraćaja. je samostalan. a ispitivanje premisa nije stvar logike nego pojedinih naučnih disciplina u koje te premise spadaju. originalan dokaz. zaštite od požara.vještačenja. staretinarstva i druga. ovo iz razloga što vještak u izvođenju svog mišljenja (zaključka) primjenjuje vlastito poznavanje zakonomjernosti date znanosti i tehnike i suvereno vladanje znanstvenim.

a za davanje takvog nalaza. Često će biti teško da vještak na ročištu određenom u naredbi o određivanju vještačenja i vještaka odmah obavi vještačenje. Prednje je bitno iz razloga što odredbama Zakona o parničnom postupku su propisani rokovi za postupanje suda u odnosu na održavanje priprepremnog ročišta i ročišta za glavnu rasporavu. odnosno ranijeg nalaza. ima svoja pravila ponašanja. Vještak nikada ne smije biti sudac o činjenicama (judex facti) i ne može preuzeti ovlasti suda koji vodi postupak. svoja lex artis. u postupku vještak je izvor dokaza. pri čemu gotovo svaka disciplina. u koju svrhu bi bilo uputno prije pripremnog ročišta održati konferenciju sa strankama. 54. u okviru naloga suda u pogledu utvrđivanja određenih činjenica ili nalaženja novih činjenica. a kojim je bilo regulisano da u . U pravilu su to dosta rijetki slučajevi. a ne pomagač suda. na traženje suda koji vodi postupak. U odnosu formalni aspekt vještačenja. izvodi zaključke i njegov nalaz i mišljenje su izvor dokaza. rješava izvršni sud obzirom da su u istom ispuštene odredbe čl. te isti predviđaju i u tom segmentu shodnu primjenu odredaba Zakona o parničnom postupku.vještačenje težine tjelesne ozljede od strane sudskomedicinskog vještaka na temelju medicinske do kumentacije. kada je vještak ili iznimno tim vještaka u mogućnosti da na ročištu na kojem preuzima vještačenje ili u tijeku glavne rasprave odmah da iskaz tj. U takvim se slučaju najprije mora održati ročište za preuzimanje vještačenja ( pripremno ročište ). nalaz i mišljenje. Vještačenje u užem smislu pretpostavlja da vještačenje obavljaju pojedinci vještaci koji su u mogućnosti odmah pred sudom koji vodi postupak dati svoj iskaz. u cilju utvrđivanja relevantnih činjenica za donošenje sudske odluke i Zakon o izvršnom i Zakon vanparničnom postupku sadrži odredbe o vještačenju. Shodno odredbama navedenih procesnih zakona. Ova vještačenja ne dolaze u obzir kod dugotrajnih laboratorijskih vještačenja. bez obzira na njenu integriranost u pravila postupka. iz postojanja ili nepostojanja tih činjenica. zbog načela inkopatibilnosti procesnih funkcija. Vještak je lice koje autoritetom svog stručnog znanja i (ili umijeća i vještine iz područja određene nauke ili tehnike ). Treba imati u vidu i vještačenje u užem smislu. koji se cjene u svojoj ukupnosti. odnosno na provođenje dokaza u postupku izvođenja dokaza vještačenjem. kao jednom od dokaznih sredstava. pod uvjetom da ih sud prihvati i u postupka su dokaz sui generis. i ako ih u praksi ima dosta. Istinitost i točnost iskaza vještaka variraju ovisno od objektivnih i subjektivnih uslova. naročito kada se ima u vidu da sporne činjenice između stranaka. potreban je drugotrajniji pregled predmeta vještačenja. prema odredbama Zakona o izvršnom postupku. Slična je situacija kada se od vještaka zahtjeva da samo nalaz ili samo mišljenje. kako bi se blagovremeno preduzele mjere da se obezbjede dokazi provođenjem vještačenja u složenim predmetima. ZIP-a iz 1978. godine. npr. on je jedan od elemenata u sustavu dokaznih sredstava (procesnih radnji) i stoga uloga vještaka u postupku ne može biti spojena s niti jednom drugom ulogom. odnosno mišljenja. daje pismeni ili usmeni nalaz i mišljenje o postojanju ili nepostojanju činjenica koje se utvrđuju u postpuku i koja po potrebi. Ovo je značajno napomenuti i prezentirati prednje odredbe.tehnologije i sl. da zbog posljedica kašnjenja dostave nalaza vještaka i nemogućnosti izvođenja dokaza vještačenjem se ne odgađa glavna rasprava.

u praksi sudova. u skladu sa stavom 4.Stranka može predložiti da procjenu obavi vještak iako to sud nije odredio. Pri utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti vodit će se računa i o tome koliko ona manje vrijedi zbog toga što na njoj ostaju određena prava i poslije prodaje. dužan je bez odlaganja o tome obavijestiti sud i priložiti nesumnjive dokaze o tome.). (Fizička dioba) Da će u slučaju potrebe sud će odrediti i vještačenje. Ovdje značajno napomenuti da u postupku obezbjeđenja zasnivanjem založnog prava na nekretnini dužnika ( koji se postupak vodi u postupku izvršenja. člana 69. Te. stvaranje određenog umjetničkog djela i sl. smatrat će se da radnja nije obavljena. nalaz i mišljenje sudskog vještaka da je radnja obavljena i sl. tražilac izvršenja nema pravo tražiti izvršenje iz stava 1. odnosno izvršenik upućivao na parnični postupak radi proglašenja izvršenja nedopuštenim. O prijedlogu sud odlučuje zaključkom. odnosno više vrijednosti zaplijenjenih pokretnih stvari od procijenjene ili određivanje nove procjene. Član 126. Ako predujam ne bude plaćen u roku smatrat će se da je predlagač odustao od svog prijedloga. zapisnik sudskog izvršioca o obavljanju radnje. uz prijedlog za zasnivanje založnog . Kao i to da se prednja pravila neće se primjenjivati ukoliko stranke i druga lica koja se u izvršnom postupku namiruju postignu sporazum o vrijednosti nepokretnosti. ( kada je u pitanju pljenidba pokretnih stvari ) da će se istodobno s pljenidbenim popisom obavit će se i procjena vrijednosti pokretnih stvari. Nesumnjivim će se dokazom smatrati ovjerena pisana izjava tražioca izvršenja o tome da je radnja obavljena. Stranka može u roku od tri dana od obavljene procjene predložiti sudu utvrđivanje niže. a kada je u pitanju provođenje dokaza vještačenjem. ako sud nije odredio da je obavi sudski procjenitelj ili posebni vještak. te da umjesto prednje procjene sud može dostavu podataka o vrijednosti nepokretnosti zatražiti od nadležnog organa poreske uprave.prednjim slučajevima se stranka. već samo nadoknadu štete. a što se u određenim slučajevima primjenjuje i na prodaju pokretnih stvari) da vrijednost nepokretnosti utvrđuje se na osnovu procjene vještaka i drugih činjenica u visini njene tržišne cijene na dan procjene. (Izvršenje radi ostvarenja obaveze na radnju koju može obaviti samo izvršenik) Izvršenik koji je ispunio svoju obavezu u roku koji mu je sud odredio. ako radnja koju može obaviti samo izvršenik ne zavisi isključivo o njegovoj volji (npr. Da u postupku izvršenja na suvlasničkom dijelu iz člana 69. ovog zakona procjena će sadržavati utvrđene vrijednosti i za cjelokupnu nepokretnost i za suvlasnički dio. ovog člana. izuzev ukoliko procjenu nije obavio vještak. Ako sud prihvati taj prijedlog troškove vještačenja dužan je predujmiti predlagač u roku koji sud odredi. Član 80. te vrijednost suvlasničkog dijela koja bi se dobila u slučaju prodaje cjelokupne nepokretnosti. ovog zakona. Član 209. propisano je : u čl. U protivnom. Sljedom odredbi Zakona o izvršnom. (Način utvrđivanja vrijednosti kod prodaje nepokretnih stvari. Član 219. a procjenu obavlja sudski izvršilac. kao prelazno rješenje do zaživljavanja Zakona o notarima ).

odnosno eventualnog Pravilnika o vještačenju koji bi približio navedene procjene. Vjestačenje se vrši u prisustvu suca. Popis i procjenu imovine vrši nadležna općinska sluzba. Član 106. Ukoliko je za utvrđivanje duševnog stanja i sposobnosti za rasuđivanje osobe kojoj se oduzima poslovna sposobnost po mišljenju vjestaka medicinske struke neophodno da se ona smjesti u zdravstvenu ustanovu. Član 51. ako zakonom nije drugačije određeno. Osobu prema kojoj se postupak vodi mora pregledati vještak medicinske struke odgovarajuće specijalnosti. Član 36. Popis i procjena imovine vrše se u . Prije donošenja rješenja sud će pribaviti nalaz i misljenje zdravstvene ustanove i mišljenje organa starateljstva. po pravilu. kao i regulisao i druga pitanja u pogledu ocjene i mišljenja vještaka. 2. roditelja ili staratelja. saslušat će predlagače i osobu s kojom zeli da zakljuci brak. Protiv rješenja iz stava 1. Treba napomenuti da su u pravnim sustavima nekih susjednih zemalja doneseni i Zakoni o vještačenju kao i Pravilnik o postupku vještačenja i izrade nalaza ne samo za ovu oblast i za izvršni postupak. a po potrebi može da izvede i druge dokaze. koji će dati nalaz i mišljenje o njenom duševnom stanju i sposobnostima za rasuđivanje. saslušati predlagača bez prisustva ostalih sudionika u postupku. sud moze donijeti rješenje kojim ce odrediti da ova osoba privremeno. ali najduže tri mjeseca bude smještena u takvoj ustanovi. Popis i procjenu imovine može vršiti i radnik suda koga sudac odredi. Sud je dužan da utvrdi i osobna svojstva. U vanparnicnom postupku shodno se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku. imovinsko stanje i druge bitne okolnosti koje se odnose na osobu sa kojom predlagač zeli da zaključi brak. Nakon pokretanja postupka o zadržavanju duševno bolesne osobe u zdravstvenoj ustanovi sud ce poduzeti mjere da tu osobu odmah pregleda vještak medicinske struke odgovarajuće speci-jalnosti i da da nalaz i mišljenje o duševnom stanju i sposobnosti za rasuđivanje. Sud neće saslusati roditelja kome je oduzeto roditeljsko pravo. odnosno usvojitelja predlagača. ovaj sud ce potrebne radnje izvesti putem nadleznog suda. Sljedom odredbi o vještačenju u vanparničnom postupku značajno je istaći odredbe. U postupku sud će na odgovarajući način ispitati opravdanost prijedloga vodeći računa o ostvarivanju ciljeva braka i o zaštiti obitelji. Član 37. kao i da li je maloljetna osoba tjelesno i duševno sposobna za vršenje prava i duznosti koje proizilaze iz braka. ovog ćlana nalazi van podrucja suda koji sprovodi postupak. Ako se zdravstvena ustanova iz stava 1. osim kada se obavlja u zdravstvenoj ustanovi. Sud će. a ocijenit ce da li ce saslušati roditelja koji bez opravdanih razloga ne vrši roditeljsko pravo.prava stranke prilažu i procjene vještaka odgovarajuće struke o vrijednosti nekretnine na kojoj se zasniva založno pravo i da nisu rijetki slučajevi da se navedena procjena razlikuje znatno u odnosu na procjenu izvršenu prilikom prodaje nekretnine. pa se javlja potreba za ujednačavanjem kriterija za procjenu. ovog člana dozvoljena je zalba. kada je u pitanju provođenje dokaza vještačenjem : Čl. Član 76. kao i o vazećim shvatanjima sredine u kojoj zive osobe koje zele da zaključe brak. Sud će na odgovarajući način ispitati sve okolnosti koje su od značaja za utvrđenje da li postoji slobodna volja i zelja maloljetnika da zaključe brak.

propisano je u : Član 18. Na ročistu za uređenje međa sud će na spornom mjestu utvrditi među između zemljišnjih parcela sudionika i obilježiti je trajnim i vidnim međašnjim znacima. Postupak će se nakon pravomoćnosti rješenja nastaviti po pravilima vanparničnog postupka pred nadležnim sudom. kao što su uviđaj. kao i o dokazima o vrijednosti nepokretnosti. nisu bez važnosti zato što su poduzete u parničnom postupku. Ako se dioba stvari ima izvršiti njenom prodajom. sud će zakazati ročiste na spornom mjestu. donijeti rjesenje o diobi stvari ili nekretnina u suvlasništvu. sud će ih saslusati. odnosno druge odgovarajuće struke. Sud ce na ročistu izvesti i druge dokaze koje učesnici predloze. Član 166.prisustvu dvije punoljetne osobe. vodeći računa da zadovolji opravdane zahtjeve i interese suvlasnika i osoba koje po predmetu diobe imaju neko stvarno pravo. a po potrebi odredit će i vjestačenje. a kada je to potrebno i uz sudjelovanje vjestaka. sukladno odgovarajućim propisima materijalnog prava. i odluke koje je donio taj sud. Član 20. u koji se unosi naročito: opis zatečenog stanja i sadrzaj izjava sudionika. Ako osobe iz člana 165. koji se pribavljaju po službenoj dužnosti. Pri odlučivanju kome treba da pripadne određena stvar sud će naročito imati u vidu posebne potrebe pojedinih suvlasnika zbog kojih ta stvar treba da pripadne tom suvlasniku. a kad je to nužno i vjestačenje.. Ako sudionici ne postignu sporazum. pored sudionika pozvati vještaka geodetske. Do donošenja odluke o glavnoj stvari sud će rješenjem obustaviti parnični postupak ako utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima vanparničnog postupka. vještačenje. provesti potrebne dokaze. U pozivu će se sudionici upozoriti na posljedice nedolaska na ročiste. Član 149. Slijedom odredbi Zakona o parničnom postupku kada je u pitanju provođenje dokaza vještačenjem uz napomenu. Sud ce odrediti ročiste na kojem će omogućiti sudionicima da se izjasne o obliku i obimu. Parnične radnje nenadležnog suda. O radnjama poduzetim na ročistu za uređenje međa sastavlja se zapisnik. Popisu i procjeni imovine može prisustvovati svaka zainteresirana osoba. vještaka i svjedoka. Radnje koje je proveo parnični sud. Po prijemu prijedloga sud moze zakazati ročište u sudu na koje ce pozvati sudionike radi pokušaja sporazumnog uređenja međa. Uz zapisnik se prilazu: skica zatečenog stanja i skica stanja uspostavljenog uređenjem međa. saslušanje svjedoka i drugo. ako utvrdi da to ima značaja za određivanje naknade. kao što su uviđaj. Član 174. na shodnu i odgovarajuću primjenu istih u izvršnom i vanparničnom postupku. pa ce na temelju rezultata cjelokupnog postupka. saslušavanje svjedoka i drugo nisu bez važnosti zato što ih je poduzeo nenadležan sud. vještačenje. prodaja će se dozvoliti i izvršiti po odredbama Zakona o izvrsnom postupku. Uz poziv za ročiste sudionici se pozivaju da podnesu sve isprave. ovog Zakona ne postignu poravnanje o uvjetima i načinu diobe. na koje ce. . odnosno visini naknade. skice i druge dokaze od značaja za uređenje međa. Član 170. a po potrebi i predložene svjedoke.

Glavna rasprava se odvija slijedećim redom: 1. Sudija može postavljati pitanja strankama. svjedoka i vještaka za vrijeme ispitivanja. odredi izvođenje dokaza vještačenjem. Ako je stavljen prijedlog za izvođenje dokaza saslušanjem stranaka. počevši od tužioca. Sudija prvo daje riječ stranci koja je predložila svjedoka ili vještaka. Sud može dopustiti tužiocu da se ukratko izjasni na završno izlaganje tuženog. Tuženi ukratko izlaže odgovor na tužbu i daje odgovor na bitne navode tužioca iz tačke 1. u zapisnik će se unijeti pitanja koja sud nije dopustio. Član 99. a zatim svjedoci tuženog. na prijedlog stranke. ukoliko je potrebno.Član 82. Sud će na ročište za glavnu raspravu pozvati stranke koje nisu bile prisutne na pripremnom ročištu. . 8. 7. 6. Tužilac ukratko izlaže sva bitna pitanja iz tužbe. Izuzetno. svjedocima ili vještacima u svakoj fazi saslušanja. ovog člana. Sud neće dopustiti pitanja koja su nebitna za predmet i pitanja na koja je već dovoljno odgovoreno. Stranke ispituju svjedoke i vještake. Ako sud. i to prvo svjedoci tužioca. 3. Član 107. uključujući i vještačenje. Član 105. Saslušavaju se svjedoci. Sud neće dopustiti vrijeđanje i uznemiravanje stranaka. imaju pravo da se obrate sudu završnim izlaganjem. obje stranke. Na zahtjev stranke. Sud će odbiti provođenje procesnih radnji koje nisu bitne za postupak. 2. Član 130. Član 106. Sud neće dopustiti postavljanje pitanja u kojima je sadržano kako na njih treba odgovoriti. saslušavaju se stranke. 4. zatim suprotnoj strani. Član 96. sud može odrediti redoslijed odvijanja glavne rasprave drugačiji od redoslijeda predviđenog u stavu 1. Izvode se ostali dokazi. uvijek će odrediti rok u kojem vještak treba pripremiti i dostaviti svoj nalaz i mišljenje. Ako je tužiocu dopušteno da se izjasni na završno izlaganje tuženog. kao i svjedoke i vještake koje je na pripremnom ročištu odlučio pozvati. Uviđaj se može obavljati i uz sudjelovanje vještaka. 5. ponovo stranci koja ih je predložila. ovog stava. Pri određivanju ovog roka sud će voditi računa o tome da pismeni nalaz i mišljenje mora dostaviti strankama najkasnije osam dana prije održavanja ročišta za glavnu raspravu. a zatim. a zatim tuženi. i to prvo tužilac. kojim se rezimiraju pravni i činjenični aspekti predmeta. uključujući izvođenje dokaza čitanjem isprava. i tuženi će imati pravo da se ukratko izjasni na konačne navode tužioca. Nakon izvođenja svih dokaza.

Sud može na prijedlog stranke odrediti više vještaka za različite vrste vještačenja. Član 149. Sud će vještaka na njegov zahtjev osloboditi dužnosti vještačenja iz razloga iz kojih svjedok može uskratiti svjedočenje ili odgovor na pojedino pitanje. Član 152. Oslobođenje od dužnosti vještačenja može tražiti i ovlašteni radnik organa ili organizacije u kojoj vještak radi. kao što su vještačenje lažnog novca. rukopisa. 4) rok za podnošenje pismenog nalaza i mišljenja. Izvođenje dokaza vještačenjem određuje sud rješenjem koje sadrži : 1) ime i prezime i zanimanje vještaka. ali se izuzetno za vještaka može uzeti i osoba koja je ranije bila saslušana kao svjedok. a najkasnije prije početka izvođenja dokaza vještačenjem. Član 150. odnosno neopravdanog izostanka sa ročišta i pravu na nagradu i naknadu troškova. U pozivu će sud upozoriti vještaka da svoje mišljenje mora iznijeti savjesno i u skladu s pravilima nauke i vještine i obavijestiti ga o posljedicama nedostavljanja nalaza i mišljenja u ostavljenom roku. odluku o tome će donijeti sud. Protivna stranka će se izjasniti o predloženom vještaku. 2) predmet spora. Stranka koja predlaže vještačenje dužna je u prijedlogu naznačiti predmet i obim vještačenja. te predložiti osobu koja će obaviti vještačenje. fakulteti i slično. Vještaci su dužni odazvati se pozivu suda i iznijeti svoj nalaz i mišljenje. Član 151. Vještačenje obavlja jedan vještak. kao i o predmetu i obimu vještačenja. Prepis rješenja iz člana 150. takva vještačenja povjerit će se u prvom redu tim ustanovama. Sud može vještaka na njegov zahtjev osloboditi dužnosti vještačenja i iz drugih opravdanih razloga. Ako postoje ustanove za određene vrste vještačenja. 3) obim i predmet vještačenja. ovog zakona dostavlja se vještaku zajedno sa pozivom na ročište za glavnu raspravu. Vještaci se određuju prvenstveno iz reda imenovanih sudskih vještaka za određenu vrstu vještačenja. daktiloskopsko vještačenje i slično. Vještak će biti izuzet iz istih razloga iz kojih može biti izuzet sudija. Stranka je dužna podnijeti zahtjev za izuzeće vještaka čim sazna da postoji razlog za izuzeće. Ako stranke ne postignu sporazum o osobi koja treba biti određena za vještaka i predmetu i obimu vještačenja. U zahtjevu za izuzeće vještaka stranka je dužna navesti okolnosti na kojima temelji svoj zahtjev za izuzeće. . Vještak se uvijek poziva na ročište za glavnu raspravu. Složenija vještačenja povjerit će se prvenstveno stručnim ustanovama kao što su bolnice. O zahtjevu za izuzeće odlučuje sud. hemijski laboratoriji.Član 148. Član 153.

Član 158. Postupak koji je odlukom suda pravomoćno završen može se na prijedlog stranke ponoviti: ako se odluka suda zasniva na lažnom iskazu svjedoka ili vještaka ili na ispravi koja je krivotvorena ili u kojoj je ovjeren neistinit sadržaj. sud će. Sud dostavlja strankama pismeni nalaz i mišljenje vještaka najmanje osam dana prije ročišta za glavnu raspravu. ako utvrdi da je njegovo prisustvo na raspravi neophodno radi razjašnjenja ili dopune nalaza i mišljenja. nakon proteka roka koji strankama ostavi da se o tome pismeno izjasne. troškova za prehranu i prenoćište i troškova vještačenja. Vještak svoj pismeni nalaz i mišljenje uvijek dostavlja sudu prije rasprave. sud može na prijedlog stranke odložiti raspravu i zakazati novo ročište na koje će ponovo pozvati vještaka. kao i da postavlja pitanja strankama i drugim vještacima u vezi predmeta vještačenja. Ako je stranka saznala za razlog za izuzeće poslije obavljenog vještačenja i prigovara vještačenju iz tog razloga. Sud će vještaku dopustiti da razmatra spise. uz prethodno izjašnjenje stranaka. Član 157. Ukoliko vještak ni po pozivu suda ne dostavi potpun i razumljiv nalaz i mišljenje. i odrediti rok za ponovno dostavljanje nalaza i mišljenja. ovog zakona nije dopuštena žalba. sud će postupiti kao da je zahtjev za izuzeće stavljen prije obavljenog vještačenja. . Vještak mora uvijek obrazložiti svoje mišljenje. nepotpuni ili protivrječni sami sebi ili izvedenim okolnostima. te pravo na razumnu nagradu za obavljeno vještačenje. 150. odrediti drugog vještaka Ako vještak dostavi nalaz ili mišljenje koji su nejasni.Protiv rješenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za izuzeće nije dopuštena posebna žalba. Vještak ima pravo na naknadu putnih troškova. Član 160. ovog člana. Član 255. Član 155. odrediti drugog vještaka. Član 156. Član 159. Stranke mogu poduzimati radnje u postupku osobno ili preko punomoćnika. ukoliko sud ne odredi drugačije. Izuzetno od stava 1. 152 i 155. odnosno ispravi. na izvođenje dokaza vještačenjem na odgovarajući način se primijenjuju odredbe o saslušanju svjedoka. ( jedan od više razloga ) Član 300. Ako vještak ne dostavi nalaz i mišljenje u ostavljenom roku. Član 154. Ako odredbama ovog zakona nije drugačije određeno.148. Protiv rješenja suda iz čl. Član 161. sud će. sud će pozvati vještaka da ih dopuni. Ročište za glavnu raspravu će se održati i ako vještak ne pristupi na glavnu raspravu.

ako je sa strankom u odnosu suovlaštenika.000 konvertibilnih maraka kazniti vještaka koji ne dostavi nalaz i mišljenje u ostavljenom roku ili ne dođe na ročište iako je uredno pozvan. stav 1. Oslobođenje od plaćanja troškova postupka obuhvaća oslobođenje od plaćanja taksa i oslobođenje od polaganja predujma za troškove svjedoka. odnosno neopravdanim odbijanjem da vještači. i 411. stav 2. Sudija ne može suditi: 1) ako je sama stranka. a izostanak ne opravda. stav 1. Član 357. neopravdanim izostankom.Stranka koju zastupa punomoćnik može uvijek doći pred sud i davati izjave pored svog punomoćnika. zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke. Ako se koja stranka. svjedoke i vještake može ispitivati samo preko punomoćnika. ali suprotnu stranu. vještaka. ovog Zakona ne odlaže izvršenje rješenja. osim ako se u toj žalbi pobija i odluka suda kojom nisu usvojeni razlozi svjedoka za uskraćivanje svjedočenja ili odgovora na pojedino pitanje. dokazi koji su izvedeni. njihovi prijedlozi. svjedok ili vještak udalji prije potpisivanja zapisnika ili ne želi potpisati zapisnik. ne zadržava izvršenje rješenja. ovog člana kazniti i vještaka koji bez opravdanog razloga odbije vještačiti. Zapisnik treba da sadržava bitne podatke o sadržaju poduzete radnje. 410. odnosno izvornik odluke nakon zaključenja glavne rasprave. (pored ostalog ) Član 376. stav 1. Član 413. zabilježit će se to u zapisnik i navesti razlog koji je iznesen. sadržaj izjava stranaka. 408. Sud će novčanom kaznom od 100 do 1. njen zakonski zastupnik ili punomoćnik. prevođenja i sudskih oglasa. uz navođenje sadržaja iskaza svjedoka i vještaka. Rješenje o kazni sud može opozvati uz uslove iz člana 410. osobito će se unijeti: je li rasprava bila javna ili je javnost bila isključena. Sud će na zahtjev stranke narediti vještaku da nadoknadi troškove što ih je uzrokovao svojim neopravdanim nedostavljanjem nalaza i mišljenja. dokazi koje su ponudile. Sud može osloboditi stranku plaćanja svih troškova ili jednog dijela troškova postupka. . Žalba protiv rješenja iz člana 410. stav 4. ( jedan od više razloga ) Član 374. ovoga zakona. Sud će novčanom kaznom iz stava 1. uviđaja. stav 2. Žalba protiv rješenja iz čl. Član 411. Svjedok i vještak potpisuju svoj iskaz na zapisniku kad se saslušavaju pred zamoljenim sudom. Član 400. odluke suda donesene na ročištu. suobveznika ili regresnog obveznika ili ako je u istom predmetu saslušan ili predložen kao svjedok ili vještak. ako je on prisutan na glavnoj raspravi. 406. odnosno razlozi vještaka za uskraćivanje vještačenja. Odredbe ovog člana na odgovarajući se način primijenjuju i tumače. 407. i 411. U zapisnik o glavnoj raspravi.

godine ). 23/97 od 24.Napomena: U navedenim članovima su ispuštene odredbe koje nisu izravno vezane za postupak provođenja dokaza vještačenjem. decembra 1997. Asaf Daupović . Naknada za vještačenje određuje se i utvrđuje u skladu sa Uredbom o naknadi troškova u sudskim postupcima ( Službene novine Kantona Sarajevo br. maja 2004. godine). a vještaci se imenuju sa Liste postavljenih stalnih sudskih vještaka (Službene novine Kantona Sarajevo broj 12/04 od 10.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful