1 Dragan KaliniÊ ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

2

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO Knjiæni niz ZDRAVLJE Nakladnik ESDEA d.o.o. Oroslavje, Hrvatska E-mail bookcrossing-croatia@hi.htnet.hr

Urednik Velimir ©ubert Lektorica Ljerka Koren Korektorica Branka VukmaniÊ Tisak ZiB Mladost, Zagreb 2007.

3

Dragan KaliniÊ

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

ESDEA OROSLAVJE

4

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

CIP zapis dostupan u raËunalnom katalogu Nacionalne i sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu pod brojem 649369 www.nsk.hr ISBN 978-953-6409-44-5

5

ULOG U DUGOVJE»NOST

Svi maπtamo o tome da doæivimo duboku starost, ali da ne budemo bolesni. Æelimo u osamdesetoj godini ujutro ustati dobro naspavani i da nas niπta ne boli. Je li to moguÊe? U naËelu je moguÊe, osim ako nisu posrijedi nasljedne (genetske) i profesionalne bolesti. Otprilike treÊina bolesti su genetske naravi, a dvije treÊine su prouzroËene nezdravim naËinom æivljenja. Naπe tijelo je savrπeno i skladno, ali ga trebamo Ëuvati da ga ne upropastimo. Tu je paradoks: sve biljke i æivotinje rabe samo prikladnu hranu u potrebnim koliËinama, samo mi, ljudi — biÊa s najveÊim razumom — jedemo πtetnu hranu i uzimamo πtetne tvari, i to u mnogo veÊim koliËinama nego πto nam je potrebno. Biljka nipoπto iz zemlje neÊe crpsti viπe mangana ili æeljeza nego πto joj je potrebno, a mi ljudi jedemo nekoliko puta viπe masnoÊe, soli i

6

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

πeÊera nego πto nam je potrebno. Konzumiramo i neke tvari (alkohol, duhan i droge) koje nam uopÊe nisu potrebne. ©to se to dogodilo s nama, najrazvijenijim stvorenjima? Od svih biÊa Ëovjek ima najveÊu inteligenciju i jedini ima sposobnost odluËivanja. Zaπto su nam onda te odluke nerazumne ili zaπto nam se ne dâ provoditi ispravne odluke? Danaπnje generacije odnose se prema svojemu zdravlju vrlo nepravilno, Ëak i pogubno, kao da smo sami sebi neprijatelji. Svakodnevicu pretrpavamo prekomjernim obvezama, æeludac prekomjernom hranom, a kretanje obavljamo uglavnom vozeÊi automobil. Troπimo novac za ukraπavanje tijela i stanova, kupujemo skupe automobile, a u svoje tijelo trpamo previπe hrane i mnogo πtetnih tvari, ne vjeæbamo, Ëak i ne hodamo. Svakodnevno se uzbu ujemo zbog sitnica i stalno se brinemo o tome πto Êe biti sutra. Ulaganje u zdravlje je najbolje ulaganje. Nije li mudrije izabrati dobro zdravlje umjesto uæivanja u nezdravom naËinu æivljenja zbog kojega Êemo imati bolesti, patnju i kra-

ULOG U DUGOVJE»NOST

7

Êi æivot? Nije li najveÊa sreÊa u zdravlju? Prevencija je najbolje rjeπenje, ali treba je provoditi od rane mladosti, a najkasnije nakon tridesete godine. ©to smo stariji, organizam je sve slabiji te moramo biti discipliniraniji da bismo ostvarili vitalnost do duboke starosti. Probudimo se, izaberimo i odluËimo, ali odmah! Ako ne uspijevamo, znaËi da se ne borimo dovoljno. Stoga pojaËajmo odluËnost i akciju. Dokaæimo da posjedujemo jak karakter i da moæemo uporabiti svoj razum u ostvarenju ravnoteæe na svim trima aspektima zdravlja: tjelesnom, psihiËkom i duhovnom. Mjere poduzimajmo stalno i svakodnevno, jer ako ih prekinemo, vraÊamo se na poËetak. Æivotna filozofija zdravog æivljenja nije komplicirana. Naprotiv, vrlo je jednostavna. Znamo kako treba tjelesno, psihiËki i duhovno zdravo æivjeti, ali ne æelimo ili nismo uporni to primijeniti u praksi. Druπtvo je bogato znanjem o zdravom æivljenju, ali to znanje ne primjenjujemo. Uglavnom smo nemoÊni iπta poduzeti za sebe i svoju obitelj, samo

8

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

klimamo glavom kao da nam je sve jasno, ali niπta se ne doga a. Ludost je ærtvovati svoje zdravlje zbog stjecanja imovine, karijere, ugleda u druπtvu i zadovoljenja strasti za tjelesnim uæicima. Zdravlje je najveÊe blago, vaænije od svega spomenutog, a rezultati su ipak vrlo porazni. Zapravo ne æelimo promijeniti sebe, nego samo glumimo i razmeÊemo se. Govorimo da posjedujemo razna znanja, idemo Ëak i u crkvu, a zapravo smo oholi, laæemo i ne posjedujemo znanja. Mnogim ljudima je teπko suzdræati se od preobilnog i πtetnog jela, alkoholnog piÊa i srdæbe. Nemaju snage reÊi sebi: “E, sada je dosta.” Toga se sjetimo tek kada je kasno, kada smo bolesni, a oni najnerazumniji ne sjete se toga niti tada. Uglavnom biramo pogreπne postupke jer se ne æelimo ili ne moæemo suzdræati, kao da nemamo razuma obuzdati prohtjeve i nezasitnosti tijela da se prejeda, opija, ukraπava i uæiva u svemu πto poæeli. Prevladavaju strasti iako znamo da to nije dobro ni za nas ni za naπu okolinu. Tijelo kao da je jaËe od naπega razuma i ne

ULOG U DUGOVJE»NOST

9

dâ nam da gospodarimo njime. I tako æivimo nemoÊni da iπta poduzmemo za sebe ili se nadamo da Êemo to moÊi poslije, a vrijeme prolazi i stiæe naplata za sve ono πto smo nepravilno Ëinili. Rjeπenje je u tome da ono πto odluËimo i æelimo, trebamo uËiniti odmah: donijeti odluku ovoga trenutka, objaviti rat tijelu i staviti ga pod nadzor razuma. Ne trebamo Ëekati da nam netko to sugerira ili pomogne u tome. Izaberimo sami, odluËimo provesti zdravstvenu reformu u svojemu æivotu i to pretvorimo u praksu. PoËnimo odmah s upornim uvjeæbavanjem dok nam suzdræavanje od pogreπnih postupaka ne postane navika i vrlina, odnosno automatizam, kao πto automatizmom vozimo automobil. Svaka se navika moæe promijeniti, samo moramo uporno vjeæbati æeljenu naviku i rezultat neÊe izostati. Kada bismo se zdravo hranili te redovito prakticirali tjelovjeæbu i duhovnost, gotovo nikada ne bismo trebali iÊi lijeËniku i tako bismo uπtedjeli mnogo novca. Valja izbjegavati i ekstremne postupke za popravljanje zdravlja, jer time moæemo prouzroËiti

10

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

veliku πtetu. Treba uhvatiti najpovoljniji ritam æivota i biti gospodar svojega tijela i ukupnog ponaπanja.

11

TJELESNO ZDRAVLJE

Pojam zdravlje ljudi uglavnom povezuju sa zdravim tijelom. UnatoË tehnoloπkom napretku suvremene medicine, neke specifiËne bolesti su sve uËestalije: bolesti srca, krvotoka, metabolizma i maligne bolesti. Najsuvremenije medicinske metode ne mogu zaustaviti bolesti koje nastaju nezdravim naËinom æivljenja. Zdravim æivotnim navikama moæemo ostvariti bolje zdravlje nego πto nam suvremena medicina moæe u tome pomoÊi. Ako veÊ nije kasno, najbolje je lijeËiti se prikladnom hranom i tjelovjeæbom. Da bi tijelo bilo zdravo, trebaju biti zadovoljena tri osnovna naËela: a) uravnoteæena prehrana — naËelo vage, b) tjelesna aktivnost — naËelo oru a, c) πtetna hrana — naËelo ekologije. Naravno, moæe se joπ puno toga nadodati, no to je za neku deblju knjigu. Pridræava-

12

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

nje tih triju jednostavnih naËela dovoljno je za zdravlje.

Uravnoteæena prehrana — naËelo vage
Promatrajmo starinsku vagu koja ima polugu, dva tanjuriÊa i jeziËak. Zamislimo da na jednom tanjuriÊu stoje utroπene kalorije, a na drugom kalorije unesene u organizam. Ako je viπe unesenih nego utroπenih kalorija, jeziËak je zakrenut i pokazuje nerazmjer, odnosno bolest. Primjerice, ako svojim aktivnostima utroπimo 2000 kalorija, a unesemo ih 3000, rezultat Êe svakako biti bolest ili viπe bolesti, ovisno o tjelesnim predispozicijama. NajËeπÊe se javljaju bolesti pretilosti, krvoæilnog sustava i poremeÊaj metabolizma. Naravno da s takvim bolestima ne moæemo doæivjeti 80 godina. Ne smijemo unositi niti manje od oko 1500 kalorija, πto ovisi o tjelesnoj teæini, jer i to nam moæe oπtetiti zdravlje. Ako smo uredski sluæbenici i radni dan provedemo u sjedeÊem poloæaju, dovoljno nam je oko 1800 kalorija. KuÊani-

TJELESNO ZDRAVLJE

13

cama i trgovcima potrebno je oko 2300, obrtnicima oko 2800, a gra evinskim radnicima oko 3500 i viπe kalorija. Temelj pravilne prehrane Ëine umjerenost, raznovrsnost i zdrave namirnice. Statistike pokazuju da jedemo vrlo malo voÊa i povrÊa a mnogo mesa, kruha, tjestenine i krumpira. Rezultat je takve prehrane, uz ostalo, i pretilost. To je bolest modernog doba, a nastaje zbog poveÊanog unosa ugljikohidrata, masne hrane i nedostatne tjelesne aktivnosti, πto izaziva poremeÊaje metabolizma. U tkivima, najviπe ispod koæe, nagomilava se masnoÊa, a na stijenkama krvnih æila taloæi se kolesterol. Postoje samo dva naËina da se ostvari ravnoteæa izme u unesenih i potroπenih kalorija: unositi manje kalorija i viπe ih troπiti. To pravilo je samo temeljno naËelo, jer pretilost ovisi i o nasljednim Ëimbenicima, brzini metabolizma, ravnoteæi hormona i nekim nejasnim Ëimbenicima. Pretilost znatno skraÊuje æivot i sigurno vodi u mnogobrojne bolesti. Gotovo je nemoguÊe da pretila osoba doæivi osamdeset godina ili

14

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

da u starosti nema problema s kretanjem. HoÊemo li biti pretili, najviπe ovisi o ravnoteæi izme u unesenih i potroπenih kalorija. Masna hrana usporava probavu i optereÊuje jetru i guπteraËu. Kolesterol je vrsta sloæenih zasiÊenih masti. Ima ga samo u namirnicama æivotinjskog podrijetla. To je takozvani loπ kolesterol. Bez kolesterola ne moæemo æivjeti jer je sastavni dio vanjske membrane stanica, ali vrlo negativno djeluje kada ga ima viπe nego πto nam je potrebno. Najviπe ga ima u æumanjku, mozgu, iznutricama, vrhnju, kavijaru, plodovima mora, punomasnim sirevima, svinjetini, koæici peradi, stvrdnutim biljnim mastima (margarin) i masnim i slatkim kolaËima. Viπak kolesterola se taloæi na stijenkama krvnih æila koje se suæavaju i oteæavaju protok krvi, πto dovodi do visokog tlaka, glavobolje te u konaËnici do srËanog i moædanog udara. Naæalost, danas mnogi ljudi nalaze zadovoljstvo samo u konzumiranju raznih grickalica, masne i slatke hrane i pijenju alkoholnih piÊa. Rezultat takvih zadovoljstava je plaÊanje skupih lijekova i lije-

TJELESNO ZDRAVLJE

15

Ëenja. Od svih vrsta masnoÊa najopasniji su trigliceridi. Najviπe ih je u kolaËima, sladoledu, Ëokoladi i ostalim slatkiπima. Kako napraviti red u svojemu æivotu i ne jesti kao da smo bezumni? Trebamo æivjeti uredno, reducirati sve ustaljene navike, gotovo sve smanjiti, ali ne naglo, veÊ postupno. Bog nam je dao razum kojim se moæemo uspjeπno nositi sa svakovrsnim grjeπnim i po tijelo uniπtavajuÊim navikama. Problem je u tome πto se opravdavamo da to ne moæemo, a zapravo æelimo jesti i jesti, prepuπtati se strastima tijela — pa neka trbuh sve viπe raste. Loπe navike su postale dio naπe naravi, a trebali bismo ih se bojati viπe nego neprijatelja. Svi Êemo reÊi da znamo da trebamo biti umjereni, ali i stalno ustvrdimo da Êemo to biti ubuduÊe, samo joπ ne danas. Stalno odga anje je osnovna zamka i zabluda. Umjerenost trebamo postiÊi odmah, pri sadaπnjem jelu ili piÊu. Ne trebamo se samo nadati, veÊ to trebamo uËiniti odmah. Ako odmah ne udovoljimo zahtjevu navike, ona Êe drugi put biti slabija. Trebamo odmah i sada pojesti

16

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

samo onoliko koliko je potrebno, ovisno o kaloriËnosti hrane, i prestati kada nam je najsla e. To se jednostavno moæe postiÊi tako da prije obroka odredimo koliËinu hrane koju Êemo pojesti. Tako Êemo obuzdati têk i pojesti samo dopuπteni broj kalorija. Na kraju takvog obroka bit Êemo joπ uvijek gladni, ali nakon desetak minuta osjetit Êemo da smo siti i da bi daljnje jedenje bilo suviπno i πtetno. Ne smijemo sluπati têk, jer nas on navodi da pojedemo viπe nego πto nam je potrebno i tako stvorimo zalihe zbog toga πto moæda neÊemo moÊi konzumirati sljedeÊi obrok. Dakle, trebali bismo prestati jesti kada nam je najsla e, a to nije baπ jednostavno. Dnevni unos hrane treba podijeliti na najmanje tri obroka i ne dopustiti da jako ogladnimo jer Êemo tada previπe pojesti i sav viπak hrane Êe stvarati masne zalihe. Da bi nam mozak bio bistar i spreman za intelektualni proces, treba jesti hranu sa πto manje æivotinjskih masnoÊa i potpuno izbaciti præenu i pohanu hranu, masno i crveno

TJELESNO ZDRAVLJE

17

meso, sir trapist, kremaste kolaËe i gazirana obojena piÊa, jer upravo ta hrana najviπe zaËepljuje krvne æile u mozgu. Najopasnija je pohana hrana jer sadræi dvostruko veÊu koliËinu masnoÊe. Kada se kolesterol nataloæi po kapilarama, dotok krvi je smanjen i ne moæe dostaviti dovoljno kisika do moædanih i svih drugih stanica. Mozak nije bistar, smanjuju se intelektualne moguÊnosti, poveÊava se sklonost stresu i rizik od moædanog udara i srËanog infarkta. Nakon objeda za fiziologiju je mnogo korisnije popiti mlaku nego hladnu vodu. Hladna voda usporava probavu. Najbolje bi bilo piti mekπu vodu koja ima malo kalcijeva karbonata (vapnenca) pa olakπava probavu. Dnevno trebamo popiti najmanje dvije litre obiËne Ëiste vode; ljeti Ëak i viπe. Zbog nedostatnog unosa vode krv se zguπnjava i slabije dovodi kisik u stanice organizma pa nastaju glavobolje i poremeÊaji u fiziologiji organizma te mnogobrojne nepotrebne bolesti. Mnogi ljudi bi ozdravili kada bi pili dovoljno vode.

18

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

»esto Ëujemo da u svemu treba biti umjeren. To nije loπe, ali nije ni dobro. Umjeren treba biti u zdravim stvarima, a potpuno izbaciti πtetne stvari. Ljudi uglavnom jedu dvostruko viπe hrane nego πto im je stvarno potrebno. Umjerenost je ako pojedemo onoliko hrane koliko nam je potrebno u skladu s naπim aktivnostima. Zdravija je preteæito vegetarijanska prehrana. Namirnice moraju biti zdrave i raznolike. Valjalo bi nabavljati namirnice u svim duginim bojama, jer je onda velika vjerojatnost da Êemo u organizam unijeti gotovo sve potrebne hranjive sastojke. Salatu moæemo napraviti od rajËice, krastavaca, naribane mrkve, naribane cikle, matovilca, luka, mladog kukuruza i perπina. Moæemo dodati svjeæeg sira i sve zaËiniti limunovim sokom i maslinovim uljem, ali bez soli. Takva salata ima sve dugine boje i sadræi gotovo sve vitamine i minerale, posebice ako je povrÊe uzgojeno na prirodnim gnojivima i izvan plastenika. Dokazano je da je mediteranski naËin prehrane najbolji, jer je u tim krajevima znat-

TJELESNO ZDRAVLJE

19

no mane oboljelih od kardiovaskularnih bolesti. Mediteranska prehrana se sastoji od ribe i mesa peradi, lisnatog povrÊa i kuhanih mahunarki, salate, oraπastih plodova i maslinovog ulja. PrednjaËi kuhano povrÊe zaËinjeno maslinovim uljem. Hladno cije eno maslinovo ulje smanjuje razinu kolesterola i πeÊera u krvi i normalizira krvni tlak. Poluvegetarijanski naËin prehrane je vaæan jer kvalitetna kombinacija namirnica Ëini uravnoteæenu vagu svih potrebnih sastojaka u jednom obroku. Stoga je vaæno da u prehrani bude prisutna mjeπavina spomenutih namirnica. Plava riba i oraπasti proizvodi sadræe omega 3 masne kiseline koje smanjuju koliËinu triglicerida i πtetnog kolesterola u krvi. Najbolje je da veÊina obroka sadræi voÊe i povrÊe, posebice svjeæe, jer se kuhanjem ili præenjem uniπte vitamini i minerali. VoÊe i povrÊe je niskokaloriËno, a sadræi obilje vitamina, minerala, biljnih vlakana i sterola. Ti sastojci pomla uju organizam. Sve æitarice su korisne, ali samo ako su integralne. Da bi uËinkovito zamijenile meso, treba jesti viπe vrsta æitarica: pπenicu,

20

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

raæ, riæu, soju, zob. Moæemo pojesti dosta voÊa i povrÊa i tako napuniti æeludac. ©to viπe jedemo voÊa i povrÊa, smanjivat Êemo viπkove tjelesne teæine i biti vitalniji. Celulozna vlakna u integralnim æitaricama, mahunarkama i ostalom povrÊu ne daju organizmu kalorije, ali su vrlo korisna kao ËistaËi crijeva jer upijaju otrove i mnogobrojne πtetne sastojke. Vlakna nabubre i olakπavaju odstranjivanje stolice. Ako prehrana sadræi malo celuloznih vlakana, stolica biva tvrda jer je suha pa prouzroËuje zatvor, nastanak hemoroida i rak debelog crijeva. Anatomska istraæivanja dokazuju da su Ëovjekov probavni trakt i oblik zuba sliËniji probavnom traktu i zubima biljojeda nego mesojeda. Suvremena medicinska istraæivanja sve viπe potvr uju da je hrana koja je nabrojena na poËetku Biblije (æitarice, voÊe, mahunarke i orasi) najbolja za dugovjeËan æivot bez kancerogenih i degenerativnih promjena u tijelu. Takva hrana, pripremljena jednostavno i prirodno, daje nam snagu, vitalnost i svjeæinu uma, πto se ne moæe postiÊi

TJELESNO ZDRAVLJE

21

mesom, posebice mesnim prera evinama. Raznovrsna vegetarijanska prehrana osigurava sve vitamine i minerale. Osobito zadovoljava potrebe organizma za magnezijem, æeljezom, kalcijem i ostalim mineralima bez kojih nastaju poremeÊaji u funkcioniranju organizma. ©to viπe konzumiramo voÊe i povrÊe, zdravlje Êe nam biti bolje, a um bistriji. Vegetarijanci postiæu znatno bolje sportske rezultate od osoba koje se hrane mesom. Osobe koje se hrane namirnicama biljnog podrijetla, ponajviπe æitaricama i voÊem, postiæu najveÊu otpornost ako su izloæene trajnim tjelesnim i umnim naporima, primjerice atletici i spremanju ispita na fakultetu. ZakljuËimo: vegetarijanski naËin prehrane nije pomodarstvo, veÊ zdravo naËelo koje potjeËe joπ od Boæjeg stvaranja ljudskoga roda i najprikladniji je za ljude koji u svojoj profesiji nemaju jaËih tjelesnih aktivnosti. Da ne bismo previπe pojeli, mudro je prije obroka odrediti koliËinu jela koju Êemo konzumirati, a ostalo pospremiti. Na tanjur valja staviti komad mesa, a ostalu koliËinu

22

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

odmah spremiti u hladnjak da nam ne izaziva têk. Ako jedemo Ëokoladu, odlomimo samo komadiÊ, a ostatak pospremimo. Tako postupajmo sa svim namirnicama, Ëak i onda kada smo na nekoj proslavi. Ne dajmo se zavesti, budimo pobjednici. Manje zlo je baciti ostatak hrane u posudu za smeÊe nego se prejesti. Ako ne pazimo πto i koliko jedemo i pijemo, ne pomaæu nam nikakvi lijekovi, Ëajevi i pripravci. Povremeno trebamo otiÊi lijeËniku radi provjere krvne i urinske slike da bismo pravodobno i preventivno poduzeli korake za popravljanje zdravlja, no to Êemo postiÊi ponajprije promjenom jelovnika. Kada promijenimo prehranu usmjeravajuÊi je sve viπe prema namirnicama biljnog podrijetla, osjetit Êemo da smo lakπi, spretniji, veseliji, smireniji, bistrije glave. Ta promjena ovisi samo o nama, o naπoj odluci i ustrajnosti u borbi protiv teka, da ne bude kako tijelo hoÊe, veÊ onako kako nam razum nalaæe. Vaæno je napomenuti da stara knjiga Biblija sadræi mnogo pouka o zdravlju i nudi dug æivot i sreÊu.

TJELESNO ZDRAVLJE

23

©tetna hrana — naËelo tjelesne ekologije
©to Êe nam dim i katran u pluÊima, πto Êe nam alkohol, nikotin i kofein u moædanim i drugim stanicama? Sve su to droge koja stvaraju naviku, a mi postajemo robovi ovisnosti, uniπtavamo sebe i sve koji æive u naπoj blizini. Te ovisnosti su bijeg iz krute stvarnosti u kojoj smo nezadovoljni i frustrirani. Zbog njih smrdimo, sve smo nervozniji, dajemo loπ primjer mla ima, loπa nam je krvna slika, ubrzano starimo i izazivamo mnogobrojne bolesti. OdluËimo da neÊemo biti robovi ovisnosti, poæelimo napredak ukupnog zdravlja. Vjerujmo da to moæemo i uhvatimo se ukoπtac sa samima sobom, odmah. Taj rat treba voditi s puno bitaka. Svaki rat jednom i zavrπi, a onda nastaje sloboda i ponos na samoga sebe. ©to Êe nam veliki trbuh, πto Êe nam masnoÊe u æilama, πto Êe nam toliko πeÊera ili soli? »ak se i alkohol nakon konzumacije pretvara u masti. Svinjska mast, sol, konzumni πeÊer i bijelo braπno Ëetiri su bijele smrti.

24

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

Primamljivog okusa, organizmu su potrebne u ograniËenim koliËinama. Prehrana bogata mesom, plodovima mora, jajima, trapistom i maslacem poveÊava razinu kolesterola i rizik od nastanka ateroskleroze i raka. Gdje je problem? Svakako i iskljuËivo u glavi! Pa πto je to s naπom glavom? Zaπto je u njoj mozak, i to vrlo razvijen? Mozak nam je razvijen, ali se nedovoljno koristimo njime. Ponaπamo se inertno i opravdavamo se da uæivamo u takvoj hrani, da tako svi Ëine, a mi Êemo se veÊ disciplinirati, ima vremena. Kada obolimo, veÊ je kasno pa ostatak æivota provedemo u patnji. Zbog nedostatka vremena kupujemo gotove namirnice i takozvanu “brzu hranu” koja ima okus i kalorije, ali nema vitamina, minerala i drugih korisnih sastojaka. Takva hrana ima kvantitetu u zasiÊenim masnim kiselinama, ali nema kvalitetu u vitaminima i mineralima. Obiluje antibioticima, aditivima, hormonima, pesticidima, radionuklidima, veterinarskim lijekovima, soli i πeÊerom. Zadovoljava samo osjetilo okusa, a ne sadræi go-

TJELESNO ZDRAVLJE

25

tovo niπta korisno — nema potrebne kakvoÊe. Radi poboljπanja okusa proizvo aËi hrane rabe i posebne kemijske spojeve, aditive, i tako poveÊavaju komercijalni uËinak. Svi ti kemijski spojevi su kancerogeni i oπteÊuju jetra koja prera uje sve te otrovne tvari. Velika je prednost ako imamo nekoga na selu i znamo kako proizvodi povrÊe i hrani æivotinje. Trebali bismo jesti barem dio hrane koja je dobivena tradicionalno i prirodno. Problem je i naπe neznanje o toj problematici pa se trebamo educirati. U svinjskom mesu mogu biti mnogobrojni paraziti, primjerice trihinela. Ne treba ga uopÊe jesti jer je svinja ËistaË prirode i Bog je nije predvidio za ljudsku prehranu. Opasnost je jesti ribu ulovljenu u blizini industrijskih podruËja i luka u kojima ima æive i ostalih opasnih kemikalija. Takozvana “brza hrana” postaje navika mlade populacije i prava poπast. Zbog takve hrane sve je viπe pretilosti i degenerativnih bolesti. Zar ne bismo trebali provesti i tu zdravstvenu reformu i odmah prestati sa πte-

26

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

tnim navikama i nezdravom hranom? Izbacimo “brzu hranu”, alkohol i cigarete, ostale droge da i ne spominjemo. Izaberimo zdravu hranu kupljenu na trænici i budimo odluËni i ustrajni. Recimo sebi: “To je lako i veÊ danas Êu zdravo æivjeti!” Vrlo je pogubno za zdravlje veËerati neposredno prije spavanja. Mnogi ljudi najedu se præene hrane i odu na poËinak opravdavajuÊi se da su gladni i da moraju jesti. Dok spavamo, hrana se vrlo sporo probavlja te stoga trune u æelucu osloba ajuÊi toksine. Takva navika rezultira pretiloπÊu i bolestima metabolizma, a kada se probudimo, osjeÊamo se umrtvljeni i razdraæljivi. Potrebno je uhvatiti ritam i veËerati najmanje Ëetiri sata prije spavanja tako da na poËinak odemo razmjerno praznog æeluca. Poæeljno je da malo stariji ljudi preskoËe veËeru, jer im je proces probave neπto usporeniji pa se stvara viπe toksina. Mudro je objedovati oko 15 ili 16 sati, jer se onda lakπe preskoËi veËera. Ali ako veËeramo, neka to bude mijeπana salata i kruh

TJELESNO ZDRAVLJE

27

od integralnih æitarica, bez imalo mesa i masnoÊa i svakako prije 17 sati. PileÊu koæicu valja odstraniti, a iznutrice su πtetne jer sadræe previπe kolesterola, antibiotika i hormona. Nikako ne treba jesti punomasne sireve, posebice trapist, jer sadræe previπe πtetnih masnoÊa. Pohanu hranu potpuno treba izbaciti iz prehrane, jer sadræi dvostruko viπe πtetnih masnoÊa. Lignje su osobito πtetne jer sadræe veliku koliËinu masti i kolesterola i bez pohanja na ulju, a nakon pohanja postaju bomba najgorih masnoÊa. Iz prehrane treba potpuno izbaciti kolaËe jer kreme i nadjevi sadræe masnoÊe. Vrhnje je tako er πtetno zbog velike koliËine masnoÊa. Tijekom tjedna dovoljno je pojesti najviπe dva jaja. S masne juhe dobro je ukloniti masnoÊu. Præeni krumpir najbolje je potpuno izbaciti iz prehrane, posebice u restoranima, jer je obilno natopljen rabljenom masnoÊom. Potrebu za slatkom hranom moæemo zadovoljiti sezonskim voÊem. Osim prirodnog πeÊera voÊe sadræi vitamine i minerale. Umjesto torte, sladoleda ili Ëokoladnih slastica ra-

28

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

dije pojedimo banane, ananas, suhe smokve, πljive, groæ ice, datulje. Skriveni πeÊer najviπe konzumiramo u raznim piÊima i hrani. Procjenjuje se da svakih sat vremena troπimo æliËicu rafiniranog bijelog πeÊera. ©eÊer se ne nalazi samo u slasticama, veÊ i u svim prera enim suhomesnatim proizvodima, voÊnim sokovima, obojenim gaziranim piÊima, konzervama, juhama i u takozvanoj “brzoj hrani”. Najopasnija su gazirana obojena piÊa, jer sadræe velike koliËine πeÊera. Kola-napitci su vrlo opasni za djecu jer osim πeÊera sadræe i velike koliËine kofeina. NajveÊa zbrka u æelucu nastaje kada se najedemo mesa pa onda pojedemo i nekoliko masnih kolaËa. Birajmo proizvode koji sadræe πto manje πeÊera. Slana hrana je ukusna, ali stvara ovisnost o soli. Danas ljudi u prehrani rabe Ëak deset do dvadeset puta viπe soli nego πto im je potrebno. Sol je tihi ubojica i uzrok poviπenog krvnog tlaka i ateroskleroze te jedan od glavnih uzroËnika moædanog i srËanog udara. Svaki Ëovjek bi trebao naËiniti pravu revoluciju i nauËiti svoj organizam na malu, a

TJELESNO ZDRAVLJE

29

dostatnu koliËinu soli. Sva “brza”, gotova i prera ena hrana sadræi prekomjernu koliËinu soli zbog okusa i konzerviranja da bi hrana ostala πto duæe u uporabi. Preveliku koliËinu soli moæemo izbjeÊi ako sami pripremamo vegetarijansku hranu, kuhamo meso s vrlo malo soli i potpuno izbjegavamo sve grickalice, suhomesnate proizvode i takozvanu “brzu hranu”. Higijena namirnica sve je vaæniji Ëimbenik zdravlja. Nekada je bilo dovoljno oprati ruke, ali danas je i hrana vrlo oneËiπÊena te je treba dobro oprati, a neku i dobro prokuhati. Na listovima povrÊa moæe se nakupiti talog iz ispuπnih plinova automobila pa ga trebamo temeljito oprati. VoÊe moæe imati previπe pesticida pa ga, naæalost, moramo oguliti. Puπenje je pogubna navika, a cigarete su legalizirana, druπtveno prihvaÊena droga. UvlaËimo dim pun katrana, a pluÊa postaju poput spuæve natopljene rabljenim motornim uljem. Od cigareta nemamo nikakve koristi, veÊ samo πtetu. Puπenje je teænja samouni-

30

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

πtenju, uzrok moædanog i srËanog udara i raka pluÊa. Troπimo novac kao da ga spaljujemo i joπ kukamo da smo siromaπni. SebiËno oneËiπÊujemo okoliπ drugim ljudima, Ëak i djeci koja odrastaju s nama. Stanovi u veÊim zgradama su vrlo oneËiπÊena mjesta. Osim gomile elektriËnih æica i ure aja koji emitiraju πtetne zrake, moderni stanovi su izra eni od armiranog betona i umjetnih materijala πtetnih za zdravlje. Zbog stanova ispod, iznad i sa strane naπega stana vlada kaos zraËenja. ElektriËni ure aji, posebice televizori, zasloni raËunala, mobiteli i mikrovalne peÊnice emitiraju visokofrekventne valove koji ne odgovaraju frekvenciji naπih bioloπkih stanica. Prema zakonu fizike, jaËa frekvencija dominira nad slabijom potiskujuÊi naπu prirodnu frekvenciju pa nastaju teπke tjelesne i psihiËke bolesti. Osim πtetnog zraËenja svi ti ure aji stvaraju i statiËki elektricitet koji izaziva nesanicu, glavobolju i depresivna raspoloæenja. Zato treba Ëesto provjetravati stan, a katodne cijevi ure aja zamijeniti LCD ekrani-

TJELESNO ZDRAVLJE

31

ma. StatiËki elektricitet najbolje se otklanja tuπiranjem i πto duæim boravcima u prirodi. Nije dobro æivjeti i boraviti u blizini prometnih raskriæja ili cesta kojima prolazi mnogo vozila. »ist zrak je jedan od preduvjeta dugovjeËnosti. Nastojmo boraviti na mjestima sa πto manjom koncentracijom neËistog zraka. To danas moæe biti neizvedivo, ali nastojmo, jer Ëist zrak i sunce aktiviraju hormone i vitamine, jaËaju imunitet organizma i poboljπavaju raspoloæenje. Kada god moæemo, oti imo u prirodu i diπimo punim pluÊima. Mozak i svi ostali organi bolje Êe funkcionirati. SunËeva svjetlost je prirodni lijek kojim se malo koristimo, iako pri izlaganju suncu moramo biti oprezni zbog oπteÊenja ozonskog omotaËa. Vrlo je vaæno piti Ëistu i prirodnu vodu, bez ikakvih dodataka, i to najmanje dvije litre dnevno. Voda Ëini oko 60% naπe ukupne mase, oko 90% krvi i oko 85% mozga. Mnogi ljudi su bolesni jer ne piju dovoljno vode. Krv im se zgusne, a to znatno uspori metabolizam i smanji moguÊnost rada mozga. Je-

32

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

dino Ëista voda, bez dodatka sirupa ili gaziranih sastojaka, ispravna je za potrebe naπega organizma. Osobito treba izbjegavati sve obojene i gazirane napitke koji su prepuni πeÊera, boje, kofeina, aditiva i konzervansa od kojih organizam ima samo πtete. »ista voda u potrebnim koliËinama pravi je eliksir zdravlja. Nakon objeda treba popiti samo umjerenu koliËinu vode, jer æeludac prije probave mora smanjiti koliËinu vode do potrebne gustoÊe hrane koju moæe uspjeπno probavljati. Svaki lijek je za neπto koristan, ali je istodobno πtetan za organizam jer ga truje πtetnim sastojcima. Lijekovi najviπe oπteÊuju bubrege i jetra. Mnogi ljudi piju tablete jer vjeruju da Êe im one pomoÊi i da ne moraju niπta poduzeti za sebe. Ta pojava se naziva tabletomanija jer ljudi piju lijekove i pri najmanjim zdravstvenim problemima. Mnogo je korisnije zdravo æivjeti nego piti tablete. Prvi korak u lijeËenju neke bolesti treba biti prikladna prehrana. Drugi korak moæe biti lijeËenje Ëajevima, a tek onda, ako nema re-

TJELESNO ZDRAVLJE

33

zultata, odlazak lijeËniku da nam prepiπe lijekove.

Tjelesna aktivnost — naËelo oru a
Suvremeni naËin æivljenja u mnogoËemu nam sve olakπava, ali ostavlja i vrlo negativnu posljedicu na naπe zdravlje: sve manje smo tjelesno aktivni, loπe se osjeÊamo i ne izgledamo dobro ni lijepo. Nijednom dijetom ne moæemo smanjiti poveÊane dijelove tijela: veliki trbuh, salo koje visi, glomaznu straænjicu, prejake noge, debeo vrat... To se moæe postiÊi jedino redovitom tjelovjeæbom. Za svaki dio tijela postoje prikladne vjeæbe: za trbuπne miπiÊe, bokove, kriæa, noge, straænjicu, bedra. Svatko treba definirati svoj splet vjeæbi i uporno ih primjenjivati ujutro i popodne. Problem je u tome πto smo lijeni. Najradije bismo legli da nas netko masira ili da nam estetski kirurg odstrani salo. Neki bi pili tablete za mrπavljenje, navukli steznike i πminkom pokrili nepravilnosti, samo da ne vjeæbaju, ne znoje se i ne bore za svoje zdrav-

34

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

lje. Ti problemi se ne mogu rijeπiti bez borbe i odricanja, odnosno bez svakodnevne tjelovjeæbe. Ako neki alat ili stroj previπe rabimo, brzo Êe se potroπiti ili pokvariti. Rabimo li ga premalo, zahr at Êe i neÊe biti funkcionalan. Treba, dakle, naÊi sredinu, odnosno biti umjeren. Kao svaki stroj, i naπe tijelo najbolje funkcionira kada ga ne optereÊujemo do krajnje izdræljivosti, nego od treÊine do polovine moguÊnosti. “Gas do daske” brzo nas umori i skraÊuje vijek trajanja, a “premali gas” zaguπuje i zahtijeva popravak. Mudrost tjelesnih aktivnosti je u sporijem radu bez naprezanja i u kratkim i ËeπÊim odmaranjima. Kosimo li travu, ne treba æestoko navaliti i brzo se umoriti. Valja kositi lagano, a Ëim osjetimo umor, kratko se odmoriti i opet nastaviti kositi. Tako Êemo pokositi znatno viπe trave nego da smo intenzivno kosili bez odmora. U svemu je tako: kada trËimo, nosimo teret ili obavljamo bilo koju aktivnost. Umjerenim ritmom postiæemo veÊe radne rezulta-

TJELESNO ZDRAVLJE

35

te, a tijelo nam se ne troπi, veÊ se oplemenjuje i ide u dugovjeËnost. Pri tjelesnoj aktivnosti miπiÊi se rasteæu i skupljaju jer tako uvlaËe puno viπe krvi koja u sebi nosi kisik i ostale hranjive tvari koje pritom pojaËano hrane miπiÊe i sve ostale organe. Poæeljno je obavljati tjelesnu aktivnost sve dok ne osjetimo lagano znojenje. To je pokazatelj da je srce pojaËalo napor i uspostavilo ravnoteæu u fiziologiji. Vjeæbanjem poboljπavamo cirkulaciju krvi, a to pospjeπuje izmjenu tvari. Vrlo je korisna i masaæa tijela, ali je skupa pa si je moæemo priuπtiti povremeno. Redovita tjelovjeæba i fiziËki rad sniæavaju koliËinu πeÊera i kolesterola u krvi pa automatski postajemo vitalniji, zdraviji i sposobniji za sve duænosti. Tjelesna aktivnost moæe nas saËuvati od niza tjelesnih problema i bolesti. Mnogi ljudi umiru mladi zbog tjelesne neaktivnosti jer se udvostruËuje rizik od bolesti srca i krvnih æila, πeÊerne bolesti, pretilosti, poviπenog krvnog tlaka, bolesti pluÊa, poviπene razine masnoÊa u krvi, pojave hemoroida, ubrzane osteo-

36

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

poroze. »ovjek je biÊe pokreta i rada, a nekretanje, posebice dugotrajno sjedenje, izaziva nered u tijelu i poveÊava depresiju. Bez tjelovjeæbe, sportskih aktivnosti ili fiziËkog rada ne moæemo nikako doæivjeti 80 godina. Tjelesne aktivnosti nas pomla uju i poboljπavaju nam zdravlje i raspoloæenje. Odmah poËnimo s jutarnjom tjelovjeæbom, laganim trËanjem, veËernjom πetnjom, voænjom bicikla. Napustimo naslonjaË i televizor, a umjesto dizala koristimo se stubama. Nije dobro intenzivno bavljenje nekom tjelesnom aktivnoπÊu jednom tjedno. Mnogo je bolje svakodnevno troπiti kalorije po petnaestak minuta. I samo hodanje je vrlo zdravo, a kraljica svih tjelesnih aktivnosti je lagano trËanje. Treba napomenuti da je najkorisniji rad u vrtu, ali bez motorne kosilice i kultivatora; koristan je jedino ako kosimo ruËnom kosom, a vrt obra ujemo lopatom ili motikom. Dok se kreÊemo, dublje i pravilnije diπemo, pospjeπuje se cirkulacija krvi, izgara πeÊer i poveÊava se uËinkovitost inzulina, πto uravnoteæuje dopuπteni postotak πeÊera u kr-

TJELESNO ZDRAVLJE

37

vi, odnosno sprjeËava ili smanjuje dijabetes. Tjelesna aktivnost razgibava i jaËa muskulaturu le a i trbuha, Ëime se masiraju crijeva i sprjeËava se zatvor. Hodanje ili trËanje masira prostor izme u kraljeπaka i olakπava rad miπiÊa i ligamenata pa tijelo postaje elastiËnije. Svaka tjelesna aktivnost zguπnjava i uËvrπÊuje kosti. To je to najbolja prevencija protiv osteoporoze. Smanjuje se i razina loπeg kolesterola i triglicerida, a arterijski tlak se odræava u dopuπtenim vrijednostima. Tjelesna aktivnost stimulira i rad neurona u mozgu. Osloba amo se stresa, a naveËer lakπe zaspimo. Ujutro, joπ u krevetu, moæemo napraviti barem tri vjeæbe za razgibavanje kraljeænice, vrata i kukova. Najstojmo se pregibati prema naprijed, zatim leÊi na trbuh pa se pregibati prema natrag te sjesti i zakretati tijelo lijevo i desno. Ako smo pokraj kreveta napravili barem πest ËuËnjeva, taj dan smo ispravno zapoËeli. Za takvu aktivnost dovoljno nam je tri do pet minuta i nije moguÊe da ih ne moæemo odvojiti za sebe.

38

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

Ako dugo sjedimo za pisaÊim stolom, miπiÊi gornjeg dijela le a, vrata i ruku postat Êe zgrËeni i ukoËeni. Poæeljno je svakih sat vremena ustati i vrtjeti rukama uz tijelo, sagibati se naprijed i natrag i raditi vjeæbe za vrat. Za neke vjeæbe rastezanja i razgibavanja kraljeænice moæemo rabiti i stolac. Pri vjeæbanju Êemo spontano osjetiti koje nam vjeæbe najviπe odgovaraju pa ih trebamo viπe i primjenjivati. Kao πto se Ëesto koristimo miπiÊima i vjeæbamo ih da bi se bolje opskrbljivali krvlju i bili πto ËvrπÊi, a ne mlohavi, tako trebamo vjeæbati i mozak i pravilno ga hraniti bez πeÊera i masnoÊa. Aktiviramo ga Ëitanjem, razmiπljanjem, uËenjem, razgovorom, sudjelovanjem u poslu, rjeπavanjem kriæaljki i sliËno. Mozak bez aktivnosti bræe atrofira nego miπiÊi. Boravak na otvorenom znatno pospjeπuje zdravlje jer udiπemo viπe kisika. Sunce nam proizvodi vitamine, smanjuje depresiju i pojaËava imunitet. Svaki rad na otvorenom, posebice u Ëistoj prirodi, potvr uje izreku:

TJELESNO ZDRAVLJE

39

“U zdravom tijelu zdrav duh.” Pri fiziËkom radu ili laganom trËanju diπemo duboko, punim pluÊima, te u organizam unosimo puno kisika, πto pojaËava metabolizam i poboljπava rad mozga. Ako æivimo u gusto naseljenim mjestima s oneËiπÊenim okoliπem, vikende svakako trebamo provoditi u prirodi πetajuÊi, planinareÊi i baveÊi se sportskim i radnim aktivnostima. Duboko disanje je vrlo vaæno zbog unosa dovoljne koliËine kisika koji sudjeluje u proËiπÊavanju krvi i razmjeni tvari u organizmu. Trebamo ga vjeæbati sve dok nam ne prije e u naviku. Najbolje je uvjeæbavati duboko disanje tijekom tjelovjeæbe, a ako nemamo moguÊnosti za tjelovjeæbu, moæemo ga prakticirati u krevetu, u leæeÊem poloæaju. Prvo napunimo zrakom donji dio pluÊa, πto se oËituje podizanjem trbuha; a zatim gornji dio pluÊa, πto se oËituje podizanjem prsnog koπa i ramena. Malo zadræimo zrak i onda ga sasvim lagano ispustimo te opet napravimo malu stanku. To radimo dok nam je ugodno.

40

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

Ako osjetimo neugodu ili poteπkoÊe, trebamo prekinuti i disati normalno. Takvu vjeæbu moæemo primjenjivati barem dva puta dnevno pa Êe nam disanje postupno biti sve dublje. Tijekom sjedenja vaæno je ispravno dræanje, jer samo uspravljenih le a moæemo duboko i pravilno disati. ©to viπe vjeæbamo, manje su nam æudnje i potrebe za nikotinom, alkoholom i kofeinom. Jedino tjelovjeæbom i izbjegavanjem konzumiranja πtetnih tvari moæemo se osloboditi pretilosti i drugih bolesti metabolizma, a ojaËati srce, manje se umarati i osloboditi se stresa.

Vrlo korisna hrana i zdravi pripravci
Mnogi ljudi kupuju razne uvozne pripravke koji popravljaju zdravstveno stanje. Me utim, u naπim krajevima ima svih prirodnih pripravaka za poboljπanje zdravstvenog stanja. Za svaku bolest postoji mjeπavina trava koje se mogu kupiti u biljnim ljekarnama i na veÊim trænicama.

TJELESNO ZDRAVLJE

41

Naπi domaÊi pripravci i eliksiri dobrog zdravlja mogli bi biti: • ujutro nataπte jabuka i kivi zbog obilja vitamina i stimulacije organizma, • jabuËni ocat s ekstraktom gloga za jaËanja srca i bolju cirkulaciju, • jabuËni ocat sa æliËicom meda za jutarnju stimulaciju metabolizma, • salata od matovilca zaËinjena limunovim sokom za jaËanje organizma, • Ëeπnjak, jer stimulira enzime i eliminira toksine iz organizma, • perπin, prepun vitamina i minerala, u svakoj salati, • rikola, jer sadræi obilje æeljeza, • sirova mrkva i cikla, jer sadræe obilja minerala i vitamina, • soja, jer Ëuva organizam od kancerogenih bolesti, • zob, pripremljena kao riæa, za sniæenje razine kolesterola i πeÊera u krvi,

42

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

• laneno sjeme za smanjenje razine πeÊera i kolesterola u krvi, • brokula, jer Ëuva organizam od kancerogenih bolesti, • plava riba, jer sadræi omega 3 masne kiseline, • maslinovo ulje, jer ima ljekovita svojstva i smanjuje razinu kolesterola, • πipak, jer je “vitaminska bomba”, • margarin i jogurt s dodatkom biljnih sterola za prevenciju bolesti srca i krvnih æila, jer znatno smanjuju prolazak molekula kolesterola iz crijeva u krvotok i odstranjuju ga iz tijela, • Ëaj za poboljπanje vitalnosti organizma: 30 g koprive, 20 g pelina, 35 g kiËice, 20 g maslaËka, 25 g cvijeta nevena, 15 g komoraËa, 15 g gloga, 35 g preslice i 30 g stolisnika. ÆliËicu mjeπavine preliti s 2 dl kipuÊe vode. Ohla en i procije en Ëaj piti jednom do tri puta dnevno, ovisno o zdravstvenim problemima.

43

PSIHI»KO ZDRAVLJE

Osim nezdrave hrane, neËiste vode i oneËiπÊenog zraka najopasniji uzroËnici veÊine bolesti potjeËu iz naπega emotivnog æivota. KaotiËan emotivni æivot, u kojemu se smjenjuju emocije i misli optereÊene iscrpljenoπÊu, nepravdom, nezadovoljstvom, brigom, strahom, ljutnjom, gnjevom, sumnjom, æaloπÊu i griænjom savjesti, negativno utjeËe na rad pojedinih organa u ljudskom tijelu te postupno, a katkad i naglo prouzroËi odre ene bolesti. Psiha i tijelo se proæimaju, utjeËu jedno na drugo i zajedno Ëine cjelinu. Ako nam psihiËko zdravlje nije dobro, loπe Êe biti i tjelesno zdravlje, jer se psiha odraæava na tijelo. Strada li psiha, stradat Êe i tijelo; ili, ako strada tijelo, ni psiha ne moæe biti stabilna. Zacijelo ne postoji Ëovjek koji je psihiËki potpuno uravnoteæen i stabilan. »esto smo zloËesti, nervozni i nezadovoljni, æelimo uz-

44

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

bu enja, ali kratkotrajna, uglavnom zbog zadovoljenja taπtine. Na psihu pozitivno djeluju mir, ljubav, lijepe rijeËi, poπtivanje liËnosti i sve ono πto æelimo da nam drugi ljudi daju. Svoju psihu moramo Ëistiti i ure ivati viπe nego πto Ëistimo, ure ujemo i ukraπavamo svoje tijelo. Neko vrijeme moramo provesti u samoÊi i pronaÊi smirujuÊu tiπinu koja Êe nas okrijepiti i uËiniti mirnom i dostojanstvenom osobom. Moramo i starjeti dostojanstveno i sve viπe pozornosti posveÊivati vitalnosti tijela i psihe. Kao πto hranimo tijelo, tako trebamo hraniti i psihu prikladnom duhovnom hranom da bismo naπli odgovore u sebi i doæivjeli trajnu radost. Naπe potpuno zadovoljstvo mora doÊi iznutra. Moæemo imati sve materijalno, a ipak biti nesretni. Moramo nauËiti voljeti i poπtivati sebe, svoju obitelj, sve ljude, svoju domovinu i Boga koji nas je stvorio. DajuÊi i primajuÊi ljubav, nalazimo najljepπi mir i sreÊu. Najljepπe je kada nam se sreÊa i ljubav zrcale na licu i u oËima. Za sreÊu su dovoljne male stvari i mala ostvarenja, samo

PSIHI»KO ZDRAVLJE

45

treba biti skroman. Uæivajmo u sreÊi koju posjedujemo! PsihiËko zdravlje postiæe se na najmanje tri naËina: a) intelektualnim razumijevanjem vlastitih pogreπaka intelekta, b) ËistoÊom psihe — naËelom ekologije psihe, c) razliËitim naËinima opuπtanja.

Pogreπke intelekta — naËelo vage
Osobe s kojima komuniciramo Ëesto nas uzrujavaju i u nama izazivaju stres. Svi smo emocionalno ranjivi i Ëesto na isti podraæaj neprestano ponavljamo istu negativnu psihiËku reakciju. Æivot nas zaista moæe deprimirati, ali moramo shvatiti da veÊinu problema sami stvaramo zbog vlastitog miπljenja koje nije ispravno i stvara nam negativne emocije. Svoje osnovne psihiËke osobine (kolerik, sangvinik, flegmatik i melankolik) ne moæemo promijeniti unatoË svemu πto podu-

46

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

zimamo. Moæemo popraviti samo pogreπke intelekta, pogreπne percepcije, pogreπan odgoj i sve ostalo πto nam je nametnuto, a za nas nije dobro, te ostvariti uravnoteæenu psihu. Da bismo izbjegli stres, moramo intelektualno osvijestiti svoje kritiËne toËke u miπljenju i percepciji i poduzeti sve da bismo zaπtitili integritet svoje liËnosti. »esto imamo psihiËkih problema zbog vlastite neorganiziranosti i nerazumijevanja æivotne stvarnosti. U æivotu ne moæe biti sve dobro. Svakodnevno donosimo mnoπtvo veÊih i manjih odluka, ali zbog neznanja ili sebiËnosti neke odluke su nam pogreπne te donose patnju i nama i naπim bliænjima. Sve aktivnosti prolaze kroz odre ene probleme, matematiËki gledano, po sinusoidi. Katkada nam je jako dobro i sve nam ide od ruke, ali se nakon toga bræe ili sporije sve pokvari pa smo frustrirani, svadljivi i neprimjereno reagiramo u æivotnoj i radnoj okolini. Neku pojavu drukËije vidimo kada smo raspoloæeni, a drukËije kada smo nervozni ili tuæni. Moramo razum-

PSIHI»KO ZDRAVLJE

47

jeti da je to normalno, da moramo biti strpljivi i ne vezati se uz probleme. Znamo da ih mora biti i da Êe biti bolje. Moramo prihvatiti i patnju, jer je povremeno neizbjeæiva. Ne dajmo da nas obuzme loπe raspoloæenje. I kada ne ide sve po planu, smijmo se. Neka izmeu loπeg i dobrog bude barem ravnoteæa. Ω Jedna od najveÊih pogreπaka intelekta jest da se moramo poistovjetiti s okolinom i juriti za novcem, karijerom, materijalnim dobrima i najnovijom modom na svim æivotnim podruËjima, kao πto to Ëine drugi. Ne dajmo se uvuÊi u iluziju materijalnog blaga i osobne promidæbe. »esto Ëujemo: “Pa to svi Ëine.” Ne dajmo se zavesti vjeπtim reklamama koje nas hipnotiziraju, zavode i navode da po cijeli dan radimo i snalazimo se, da samo kupujemo i kupujemo. Nemojmo dopustiti da nas drugi ljudi cijene kroz materijalna ostvarenja. Bolje je biti dobar i ispravan Ëovjek, nego imati materijalna dobra koja propadaju. Kada umremo, nitko za naπim lijesom neÊe voziti naπa materijalna dobra. Nemojmo æeljeti bogatstvo, jer nikada neÊe-

48

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

mo biti zadovoljni, uvijek Êe netko drugi imati mnogo viπe od nas. Skromnost je velika vrlina i budimo zahvalni ako su nam zadovoljene osnovne æivotne potrebe. Ω Isprazno je æudjeti za bogatstvom i slavom steËenom na nepoπten naËin koji dovodi do nemira, a ne prihvatiti jednostavan, poπten i smiren æivot koji vodi u dugovjeËnost. Uæivajmo u malim stvarima i sreÊi koju posjedujemo, a ne maπtajmo o nekoj nepostojeÊoj i neuhvatljivoj sreÊi koju drugi posjeduju. Mudrije je gledati na one koji moæda æive loπije od nas. Budimo skromni i uæivajmo u trudu svojih ruku, budimo veseli, optimistiËni, πalimo se πto viπe, a sve obveze ispunjavajmo vrlo ozbiljno. Umjesto da jadikujemo jer smo nezadovoljni postignutim, umjereno jedimo, pijmo i veselimo se, jer ovaj æivot prebrzo prolazi. Uæivajmo dok moæemo prije nego πto toliko ostarimo da viπe ne moæemo uæivati. Sve viπe od toga jest ispraznost. Nemojmo zavidjeti nikome i ne gledajmo u tu e æivote, jer ionako ne vidimo sve u njima.

PSIHI»KO ZDRAVLJE

49

Ω Na svijetu ne postoje dva Ëovjeka s istim tjelesnim obiljeæjima i istim psihiËkim osobinama. Svi razliËito gledamo na svijet, mislimo i reagiramo na svoj naËin i razliËito provodimo svoju volju. Svijet gledamo kroz svoje “naoËale” i tu razliËitost moramo poπtivati. Kroz te svoje “naoËale” interpretiramo sve ono πto kroz njih vidimo. Na svijetu ne postoji dvoje istih “naoËala”. OdluËnost da budemo bespogovorno u pravu moæe nas dovesti do sukoba s bliænjima. Ω Nerazumno je biti perfekcionist, oËekivati da sve bude savrπeno i onako kako mi æelimo. »ovjekovo biÊe je slabo i nemoÊno, krhko kao trska na vjetru. Normalno je da svakoga dana i mi i naπi bliænji napravimo po nekoliko pogreπaka jer smo nesavrπeni. I najbolji Ëovjek je nesavrπen. Ne treba idealizirati niti se uzrujavati zbog pogreπaka koje neizbjeæivo Ëinimo i mi i drugi. Kada god je moguÊe, sve treba prebaciti na πalu i optimizam. Reagirajmo samo na veÊe i opasnije pogreπke i opasnija ponaπanja ljudi da nas ne bi povrijedili i moæda materijalno oπtetili. Os-

50

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

tanimo pozitivni u negativnom svijetu, ne po naËelu simpatije, veÊ po naËelu empatije. To znaËi razumjeti i sebe i ljude koji imaju problema, da su puni stresova i predrasuda, da ne mogu iz svoje koæe i da se ne mogu promijeniti. Ne traæimo idealno u relativnom svijetu u kojemu vlada zbrka i koji ne moæemo promijeniti. Ne umiπljajmo da moæemo rijeπiti sve probleme, priznajmo da smo nemoÊni i svjesno se Ëuvajmo i grijeha i ljudi. Ω Pogreπno je potiskivati emocije u sebi. Ljutnju prema drugome i frustraciju ne valja dræati i gomilati u sebi, jer moæe naπkoditi naπoj psihi i me uljudskim odnosima. Kaæimo drugima svoje osjeÊaje. To Êe osloboditi naπu psihu negativnih emocija. Ne moæemo oËekivati da naπ partner u braku ili na poslu prepoznaje naπe osjeÊaje. Moramo reÊi πto nam smeta, i to odmah, i dobrohotno razgovarati o tome. Time moæemo izbjeÊi dugotrajnu ljutnju i zahla enje odnosa, Ëak i njihov raspad. Doæivljavamo li Ëesto iste stresne situacije, malim korekcijama svojega ponaπanja ili percepcije moæemo izbjeÊi neu-

PSIHI»KO ZDRAVLJE

51

godnosti i æivot usmjeriti k povoljnijoj buduÊnosti. Iz iskustva otkrijmo πto nam najviπe smeta, koje rijeËi nas najviπe vrije aju te priznajmo i sebi i drugima na koje smo primjedb najosjetljiviji. Kada to uËinimo, recimo sami sebi da je to glupo i ignorirajmo vlastiti problem. Recimo sebi da smo sami sebi dosadni, a onome tko nas je povrijedio odmah oprostimo, po naËelu empatije, jer nije jadan kriv. Otklonimo svoje pogreπne navike i postupke koji razdraæuju druge ljude i navode ih da nas povrijede. Ω ©tetno je potiskivati prirodne reakcije na stres i stresora, jer nas to dovodi do stalnog stanja stresa i psihotjelesnih bolesti. Mnogi ljudi ne reagiraju prirodno, u skladu sa svojim psihiËkim osobinama, jer su mentalno blokirani odgojem, druπtvenim i zakonskim normama. Potrebno je optimalno odraæavati svoju pravu liËnost i reagirati otvoreno, bez straha i koËnica, svakako izbjegavajuÊi ekstremna ponaπanja. Neka ljudi vide kakvi smo. Time Êemo pomoÊi i sebi i drugima, a oni Êe nas viπe cijeniti. Recimo πto mislimo. Ako

52

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

treba, povisimo ton. Zaπto sve “gutati” u sebi? Svjesno zauzmimo drukËiji stav i ponaπanje prema ljudima. Moramo rasteretiti svoju psihu pazeÊi, ako je to moguÊe, da drugima ne nanesemo patnju. Ω Pogreπka intelekta je da stalno moramo biti pobjednici u odnosu na druge ljude. Takvo razmiπljanje moæe nas odvesti u frustraciju. Normalno je da povremeno izgubimo i budemo pobije eni. Nije niti dobro biti iznad drugih ljudi, jer Êe nam biti zavidni i nastojat Êe nas omalovaæiti i napakostiti nam. Treba teæiti pobjedi nad samim sobom, a to Êe se ljudima svidjeti. Pogreπka intelekta je i kada drugim ljudima vidimo “trn u oku”, a ne zapaæamo “brvna u oku svome”. Kada opazimo brvno, trn nam manje smeta jer manje osu ujemo druge ljude. Ω Mnoge stvari shvaÊamo osobno. »esto imamo pogreπne misli ili potisnute stresove joπ iz ranog djetinjstva, zbog kojih pogreπno percipiramo stvarnost. Osobe s kojima æivimo ili radimo imaju svojih problema ili im je jednostavno loπ dan. Mogu nam ne-

PSIHI»KO ZDRAVLJE

53

πto neugodno reÊi, a mi odredimo neko znaËenje tih rijeËi, traæimo skrivene motive i tako zbunimo tu osobu. Stvaramo negativno miπljenje koje iskrivi naπu percepciju, a zapravo se to ne odnosi na nas, nije zlonamjerno ili je posve nevaæno. Ako smo zbog pogreπnog odgoja nesigurni u sebe ili stidljivi, recimo sebi da smo jaki, da se to ne odnosi na nas i ispravimo pogreπnu reakciju bez πtete za naπe odnose. Ako nam to ide teπko, priznajmo da je to tako i ne brinimo se, jer ne moæemo biti dobri baπ u svemu. Ne ide li nam ni to, recimo sebi: “Baπ me briga πto netko misli o meni.” Ω Nitko ne reagira dobro ako ga verbalno napadnemo. Kada se ljudima obratimo s poπtovanjem, reakcija je suprotna: veÊina ljudi reagirat Êe pozitivno i pomoÊi da se problem rijeπi. Lijepa rijeË sva vrata otvara, a vatra se ne gasi vatrom. Ako smo ljutiti, ne moæemo izgovarati lijepe i razumne rijeËi pa probleme s ljudima neÊemo rjeπavati, nego Êemo samo poveÊati i svoju i njihovu frustraciju. Kritiziramo li druge, mnogi Êe radije

54

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

uzvratiti napad nego priznati pogreπku. S djecom i supruænikom tako er treba razumno razgovarati, bez uvreda i napada. Takvim ponaπanjem smanjit Êemo i svoj i njihov stres i omoguÊiti lakπe rjeπavanje problema. Ω Ako imamo svoj privatni posao i previπe radimo, zaposlimo nekoga da bismo se rasteretili posla i smanjili stres i umor. Neka i drugi zarade, a ne samo mi. Ω Nije mudro razmetati se svojim sposobnostima i djelima jer time izazivamo negativnu reakciju i podsmijeh drugih ljudi, πto u nama moæe izazvati psihiËku patnju. Svako razmetanje je pogreπka intelekta, jer uvijek je dvojbeno koliko smo zapravo dobri. Ako smo uËinili neko dobro, ne hvalimo se time niti oËekujmo da Êe nam netko uzvratiti i pohvaliti nas. Mudri ljudi su samozatajni, ne hvale se, omiljeni su kod ljudi i mirno æive. Ω Ne moæemo biti znalci u svim podruËjima. Dopustimo drugima da budu pametniji od nas. Moæemo imati talenta samo u nekoliko podruËja, a ne u svima. Dopustimo

PSIHI»KO ZDRAVLJE

55

i drugima da izraze svoje talente. Ljudi imaju potrebu da ih netko sluπa, a i mi moæemo od svakoga neπto nauËiti. Ω Ne plivajmo uzvodno jer Êemo potroπiti mnogo snage, a voda Êe nas odnijeti joπ dalje. Plivati uzvodno znaËi voditi bitku u kojoj ne moæemo pobijediti, a odnijet Êe nam mnogo energije. Moæda Êemo nekom drugom zgodom rijeπiti problem plivajuÊi nizvodno ili barem ravno, prema drugoj obali. Postupimo pravilno i kaæimo prave rijeËi u pravom trenutku i na pravi naËin. Ω Kada pogrijeπimo ili neπto nije u redu, uvijek se opravdavamo pogreπkom nekoga drugog i nalazimo probleme objektivne naravi. Izbjegnimo Evin i Adamov “sindrom prebacivanja krivnje na druge” i izi imo iz zaËaranoga kruga prebacivanja odgovornosti. Prona imo probleme u svojoj glavi i ispravimo se priznavπi svoju krivnju, jer onda Êe nam i Bog i ljudi lakπe oprostiti. Ω Ako nas netko nagovara na grijeh ili na neki nezakonit postupak zbog kojega moæemo imati problema, odbijmo to na samo-

56

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

me poËetku i ne dajmo nikakva povoda pomisli da bismo to moæda prihvatili. Tako Êemo izbjeÊi mnogobrojne stresove i æivotne probleme. Budimo razumni i odmah odbijmo svaki nepodoban prijedlog i nagovor na neπto loπe. Izbjegnimo Evin i Adamov “sindrom neposluπnosti” koji moæe biti poguban. Ω Ne pokuπavajmo mijenjati druge, jer to je gotovo nemoguÊe; sve odgovore trebamo pronaÊi u svojoj glavi i prilagoditi se okolini vodeÊi raËuna o svojim i tu im potrebama. Ω Ne treba biti predobar i odviπe pravedan jer time moæemo sebe upropastiti i sve okrenuti na zlo. Dobro je imati prijatelje, ali se nikako ne treba potpuno pouzdati u njih i sve im dopustiti, jer se moæemo teπko razoËarati. Pogreπno je misliti da su ljudi dobri. Treba biti oprezan. Ne budimo predobri ni prema svojoj djeci, jer ako im previπe dopustimo ili se pretjerano skrbimo o njima, moæemo ih pokvariti. Kada djeca baπ sve imaju, obiËno zavrπe u loπim aktivnostima, poput droge, jer æele neπto πto joπ nemaju.

PSIHI»KO ZDRAVLJE

57

Ω Ne uspore ujmo se s modelima koje nameÊu mediji, ne dopustimo da nas usmjeravaju i oblikuju naπ naËin razmiπljanja i postupanja. Sve je to uglavnom pogreπno i u sluæbi krupnog kapitala. Mediji najËeπÊe prikazuju nestvarnu sliku æivota. Ω Normalno je da se tijekom dana mijenjaju situacije zbog kojih moramo promijeniti svoje planove i prilagoditi se novim uvjetima, no ne trebamo se brinuti zbog toga. Zapreke su zato da ih preskoËimo i idemo dalje. To je kao u sportu: stalno igramo i trudimo se, a tomu nikada kraja, Ëak i kada pobijedimo. Ω Nije dobro da u naπemu æivotu vladaju potiπtenost i pesimizam. Za zdravlje je znatno korisnije biti optimist i o svemu imati pozitivno miπljenje. Optimisti vjeruju da Êe sve iziÊi na dobro i da su loπi doga aji prolazni. Ako se uhvatimo u pesimistiËnim razmiπljanjima, na imo razloga za optimizam ili mislimo o neËemu πto nas veseli. Ω SuoËimo li se s viπe problema, izaberimo one koje moæemo lakπe rijeπiti i tako

58

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

kanalizirajmo rjeπavanje ostalih teæih problema. Bitno je poËeti rjeπavati jedan problem, a onda Êe se samo kazivati kako rjeπavati ostale probleme. Kada skoËimo u duboku vodu, moramo plivati. Ω Protiv stresora se moæemo boriti, povuÊi se ili biti neutralni. Izaberimo naËin kojim Êemo izbjeÊi stres. Za sukob su potrebne dvije osobe pa je mudro i najbolje povuÊi se ili ignorirati i izbjeÊi stresore na poslu ili u prometu, jer je sve viπe razdraæljivih i agresivnih ljudi πto traæe ærtvu na koju Êe projicirati svoju agresiju. Ne raspravljajmo s njima jer to nije dobro niti za njih niti za nas, a moæe biti i opasno za æivot. Ω Dobro je drugima naznaËiti do kojih granica smo tolerantni i preko kojih ne moæemo prijeÊi, a da ne doæivimo stres. Ne smijemo dopustiti da stres dosegne kritiËnu toËku pod Ëijim Êemo se pritiskom slomiti. Jasnim granicama svoje popustljivosti sprijeËit Êemo da nas ljudi iskoriπtavaju te izbjeÊi mnoge razloge ogorËenosti i frustracije. Sami moramo poznavati vlastitu granicu do koje

PSIHI»KO ZDRAVLJE

59

moæemo popustiti i upoznati druge sa svojim moguÊnostima odræavanja kvalitetne veze. Mudro je svjesno sniziti prag tolerancije i prikazati ga niæim nego πto zapravo jest. Tako Êemo tijekom Ëitavoga dana zadræati stabilnu strpljivost, a joπ uvijek imati priËuve. Snizimo svoj prag tolerancije i otkrit Êemo da smo psihiËki stabilniji. Tako Êemo svojoj obitelji i kolegama na poslu donijeti zadovoljstvo. To istodobno znaËi da moramo poπtivati i prag tolerancije drugih ljudi i ne optereÊivati ih nijekanjem njihovih granica tolerancije. Ne Ëinimo drugima ono πto ne æelimo da oni Ëine nama. Starenjem se smanjuju psihotjelesne sposobnosti pa povremeno trebamo sniæavati prag tolerancije. Glasno, ili barem u mislima, svima trebamo reÊi: “Do ove granice moæeπ iÊi, ali dalje ne, jer nisam spreman.” Ne smijemo dopustiti da nam drugi ljudi u skladu s njihovim interesima nadziru ponaπanje i æivot. Ω Javno mnijenje kao da je sazdano od cementa, od krvi predaka, obiteljske baπtine, kolektivnih mitova i povijesnih sjeÊanja, pred-

60

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

rasuda i vjerskog usmjerenja pa je teπko o neËemu drukËije razmiπljati jer nas je sve to ubacilo u tunel unaprijed usmjerene kolektivne svijesti, u kojemu je prava istina zarobljena, a s njom smo zarobljeni i mi sami. Kada odbacimo veÊinu usmjerenja, doæivljavamo oslobo enje od pogreπnih istina i postajemo slobodni, jer nas samo prava istina osloba a. Ako se zbog negativnog utjecaja okoline ili vlastitih predrasuda osjeÊamo skuËeni, zarobljeni kao u tunelu, ili Ëak kao u bunaru iz kojeg vidimo samo djeliÊ neba, razmislimo zbog Ëega je tako te odre enim odlukama i postupcima izi imo iz takvih okolnosti. To moæe biti bolan proces i treba ga postupno provoditi da ne bismo razorili postojeÊe odnose. Vaæno je u svojoj glavi iziÊi iz tunela na svjetlost, ostvariti πiroke vidike, razumjeti sve odnose s drugim ljudima i nametnutim vrijednostima, a sebe intelektualno korigirati. Tako postajemo stabilna i nova osoba koja s okolinom ostvaruje pravednije i kvalitetnije odnose, bez iluzije da druge moæemo promijeniti.

PSIHI»KO ZDRAVLJE

61

Ω Svi imamo u sebi i dobrog i zloËestog. Nitko nije dovoljno dobar, svi imamo problema i svima nam se mijenja raspoloæenje. Normalno je da ljudi budu razdraæljivi, zavidni i da nas nekada uvrijede. Ne smijemo se “vezati” uz takve sitnice. Moramo prihvatiti ljude onakvima kakvi jesu. Dopustimo im da budu samo ljudska biÊa sa svim manama i vrlinama. Budimo dobri i mudri, oprostimo im i pomozimo umjesto da se vrije amo i pravdamo s njima. Ako pogrijeπimo prema nekome, nemojmo se bojati traæiti oproπtenje jer to osloba a psihu. Opraπtajmo i sebi kada nedoliËno postupimo ili nekome nanesemo nepravdu. Tako Êemo znatno smanjiti vlastiti stres i nastavit Êemo æivjeti s osjeÊajem psihiËkog mira. Ω Ako se u svojoj æivotnoj i radnoj okolini na emo u zaËaranom krugu problema i osjetimo psihiËku krizu, oti imo barem nakratko na neko drugo mjesto, opustimo se i povratimo energiju za rjeπavanje problema. Uostalom, svima nam je povremeno potreban predah, bez obzira na to πto radili, da

62

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

bismo se smirenije psihe vratiti aktivnostima. Ω Pogreπno je misliti i oËekivati da nas svi moraju uvaæavati i voljeti. U boljem sluËaju treÊina ljudi Êe nas uvaæavati i voljeti, treÊina Êe biti ravnoduπna prema svemu πto radimo, a treÊina nas neÊe voljeti, kamoli sluπati. Naravno, moæemo ostvariti i bolje ili loπije omjere, ovisno o sebi i svojoj okolini. Neizbjeæivo je u svakoj æivotnoj i radnoj okolini imati nekoga tko nas ne simpatizira i nastoji nas diskvalificirati. To je normalno i zbog toga se ne treba uzbu ivati. Normalno je i da nam se netko podsmjehne, πto trebamo ignorirati, jer to je zapravo rezultat njegovih psihiËkih problema i nesavrπenosti. Ω Ustanimo ranije iz kreveta, obavimo jutarnji ritual zdravlja, jer Êemo time uljepπati cijeli dan. Krenimo iz kuÊe ranije da bismo pravodobno stigli na odrediπte, sigurno i bez stresova. Ako polazimo u posljednji trenutak, cijelim putem Êemo biti æivËani zbog moæebitnog kaπnjenja. Zbog toga moæemo Ëitav dan biti æivËani i ostvarivati loπije rad-

PSIHI»KO ZDRAVLJE

63

ne rezultate. Uznemirenu psihu teπko je smiriti i prilagoditi novoj situaciji. Ako na posao do emo mirni, manje Êemo se sukobljavati s kolegama, bit Êemo kreativniji i zadovoljniji. Za sve radne aktivnosti planirajmo dovoljno vremena imajuÊi na umu Ëinjenicu da nam obiËno uvijek treba neπto viπe vremena nego πto smo raËunali. Ω Jezik Ëesto “zapali” Ëitavu πumu, odnosno poremeti me uljudske odnose i nanese psihiËke oæiljke ljudima s kojima æivimo. Jezik, odnosno govor, projicira psihiËko stanje osobe koja ga rabi. Ako je osoba frustrirana, srdita i neraspoloæena, velika je vjerojatnost da Êe joj iz usta izlaziti “æabe krastaËe” umjesto “leptira i cvijeÊa”. Trebamo razumjeti da ta osoba ima problema, ne vezati se uz njezine rijeËi i njezino psihiËko stanje, odmah joj oprostiti i pokuπati sve preokrenuti na πalu. Ta osoba Êe nas cijeniti zato πto joj toleriramo ispade i tako pomaæemo da ne do e do verbalnog sukoba. Ω Pogreπka intelekta je ako smatramo da imamo problema samo zbog jedne pogre-

64

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

πke intelekta. Sigurno je da svi imamo nekoliko osnovnih pogreπaka intelekta. Otkrijmo najmanje tri i odluËimo da ih viπe neÊemo Ëiniti. Uvjeæbavajmo to dok ih ne uklonimo. Ω NajveÊi problem intelekta je to πto smo spoznali sve njegove pogreπke, a i dalje ih Ëinimo i niπta ne poduzimamo. Inteligentni smo ako pogreπke intelekta poËnemo odmah i sustavno ispravljati u praksi te se nastavimo uvjeæbavati u tome. Promijenimo percepciju, uæivajmo u sitnicama, na sve gledajmo pozitivno i budimo skromni. Opravdajmo πto viπe svojih i tu ih ponaπanja i pogreπaka i Ëuvajmo svoju duπu za starost i vjeËnost. I najmanji pomak u tome probudit Êe u nama radost πto smo uspjeli svladati sami sebe. Radujmo se samo ako sebe pobje ujemo.

»istoÊa psihe — naËelo psihiËke ekologije
Zbog krπenja moralnih i dræavnih zakona u æivotu imamo mnogobrojne probleme.

PSIHI»KO ZDRAVLJE

65

Sa svih strana, posebice iz medija, bombardirani smo i zavo eni izokrenutim moralnim i druπtvenim vrijednostima. Stalno sluπamo sliËne stvari koje nas upuÊuju da i mi trebamo tako misliti i postupati. StruËnjaci politiËkog i svakog drugog marketinga prouËavaju naπu psihu i pokuπavaju vladati nama. Tu se krije velika zamka jer, manje ili viπe, svi podlegnemo utjecaju πtetnih naËela koja oneËiπÊuju naπu psihu. To je ponajprije politika, svaki govor mrænje, razna zlostavljanja, informacije o potrebi legalizacije neprirodnih i izopaËenih spolnih odnosa i brakova, pedofilija, kriminalni filmovi proæeti morbidnostima. Internet je postao veliko leglo nemorala u kojemu je sve dopuπteno. Time se ponajprije zavodi mlada populacija, a posljedice su kobne. Ako svoj um hranimo nemoralnim i negativnim informacijama, nepravilno Êemo reagirati i prema svemu dobrom. Svoj um trebamo hraniti pozitivnim stvarima, istinom i neporoËnostima, pa se neÊemo kolebati izme u dobra i zla.

66

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

Svakodnevno smo svjedoci πirenja mrænje preko medija i od ljudi koji su veÊ zaraæeni tom opakom psihiËkom boleπÊu. Mrænja je najπtetnija za zdravlje i kao rod donosi mrænju, a ljubav oporavlja tijelo i donosi rod ljubavi. Ako u sebi gajimo mrænju, sigurno Êemo vrlo brzo oboljeti i psihiËki i tjelesno. Zato se ne dajmo uvuÊi u taj pogubni æivi pijesak bolesti. Stres je neæeljena, ali prirodna pojava. VeÊina bolesti nastaje zbog nagomilanog stresa koji prouzroËuje pad imuniteta, a posljedice su kroniËne bolesti. Stres je negativan kada ga ima previπe pa se oËituje kroz strah, brige, agresiju, depresiju, slabost psihe i tijela. Najteæe je ljudima koji su mu svakodnevno izloæeni. Organizam se ne moæe adaptirati na previπe stresa. Zbog stresa nastaju psihotjelesne bolesti: pretilost, alergije, glavobolje, dijabetes, visok tlak, poviπeni kolesterol, Ëir na æelucu, impotencija... Stres i mrænja, sjedinjeni, obuzimaju nas poput divovske hobotnice i ubrzano vode u smrt.

PSIHI»KO ZDRAVLJE

67

Æivot u grijehu negativno utjeËe na zdravlje, prouzroËuje loπa emotivna stanja i onemoguÊuje rjeπavanje nagomilanih problema. Zbog grijeha mnogi ljudi nalaze oduπak u puπenju i konzumiranju “gurmanskih” specijaliteta i piÊa te tako pogorπavaju bolesti. »injenje grijeha moæe izazvati jaËi stres, naglo poviπenje krvnog tlaka ili kolesterola u krvi te moædani ili srËani udar. Ako mrzimo, laæemo, krademo, primamo mito ili odræavamo izvanbraËne odnose, dovodimo se u teπke stresne situacije i nakon toga obolijevamo psihiËki i tjelesno. Zato i dolazi do rascjepa liËnosti i raspada obitelji, a time doæivljavamo najteæe stresove od kojih se teπko moæemo oporaviti. Mnoge misli nam oneËiπÊuju psihu i utjeËu na izgradnju karaktera. Svaka negativna ili neËista misao ostavlja dubok trag u psihi. »im se uhvatimo da imamo negativnu ili neËistu misao, trebamo voljno pomisliti na neπto pozitivno, na neko lijepo iskustvo, a najbolje je zamijeniti loπe misli nekom radnom aktivnoπÊu. Moramo popravljati svoj um,

68

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

Ëistiti ga od smeÊa koje nameÊe kaotiËni æivot u suvremenom svijetu. Najbolji “software” za ËiπÊenje od psihiËkog smeÊa je svakodnevo proËitati barem nekoliko ulomaka iz Biblije i razmiπljati o njima. Da bismo dugo æivjeli, naπ um bi trebao biti preteæito opuπten, ali to u praksi nije sluËaj. Najviπe nas uniπtava stres. Ako ga ne odstranimo iz psihe i tijela, sigurno Êemo oboljeti i skratiti æivot. Mnogi ljudi nisu niti svjesni koliËine strese nagomilanog u sebi i Ëak misle da im je to normalno stanje. Depresivni i mrzovoljni ljudi kojima je æivot optereÊenje, Ëesto pate od neuroze, nesanice, glavobolje i lakπe obolijevaju od kancerogenih bolesti. Usred napetosti i problema na poslu i u obitelji mnogima je teπko naÊi mir u srcu i postiÊi psihiËku ravnoteæu. Isus je rekao da je najveÊa zapovijed ljubiti Boga svim svojim srcem i svom svojom pameÊu, a svoje bliænje kao samoga sebe. Biblija nas upuÊuje da moramo voljeti Ëak i svoje neprijatelje, πto je veÊini ljudi nepremostiv problem. Lako je voljeti nekoga tko

PSIHI»KO ZDRAVLJE

69

nas ljubi i od koga imamo koristi, ali to moæe biti sebiËna ljubav jer zapravo volimo sami sebe. Prava ljubav je kada volimo ljude od kojih nemamo koristi ili one koji nam ne æele dobro, Ëak i one koji nam nanose zlo. Ljubav je prijeko potrebna za psihiËko i tjelesno zdravlje. Bez davanja i primanja ljubavi nemamo volje za æivot niti za svakodnevne aktivnosti. Mnoga znanstvena istraæivanja dokazuju da su osobe koje su pozitivne i pune ljubavi psihiËki zdravije, a odraz njihove ljubavi prema drugima pozitivno utjeËe i na zdravlje bliænjih, posebice na psihiËko zdravlje djece i supruænika. Zato trebamo sluæiti bliænjima, podnositi njihove nedostatke, opraπtati im i bodriti ih. Kada dajemo ljubav, pozitivno djelujemo na bliænje da budu moralni i duhovni, a time Êe i oni biti zdraviji. Lako je glumiti ljubav ako si s nekim povremeno, ali ako si stalno, na povrπinu isplivaju naπe mane. Najvaænija je tolerancija. Pobjednici smo tek onda kada gajimo ljubav prema osobama s kojima svakodnevno æivimo i radimo. Lju-

70

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

bav u braku treba pokazivati i nakon mnogih godina braka, sve do kraja ovozemaljskog æivota. Naravno, ljubav mora biti obostrana: æena Êe nastojati udovoljiti muæu, a muæ Êe nastojati udovoljiti æeni i tako Êe se nadopunjavati. Muæ je æeni pomoÊnik, æena je muæu pomoÊnica. Prava ljubav i istinsko zadovoljstvo veÊi su u davanju nego u primanju. Tko daje viπe ljubavi, viπe je i prima i manje vidi nedostatke drugoga. Dokazano je da osobe koje su voljene bolje obavljaju svakodnevne aktivnosti, teæe doæivljavaju stres, manje odlaze k lijeËniku i zdravije se hrane. Nastojmo nikoga ne uvrijediti, ne svaati se i biti blagi prema svim ljudima. Nastojmo svakome uputiti rijeËi ohrabrenja i pohvale, stisnuti ljudima ruku, sluπati ih, uvaæavati, gledati u njima ono πto je dobro, a ne samo ono πto je loπe. Trebamo biti usluæni, ljubazni, pozitivni, pristojni i sve to Ëiniti od srca. Prema ljudima se trebamo ponaπati onako kako æelimo da se oni ponaπaju prema nama.

PSIHI»KO ZDRAVLJE

71

Za ljubavni odnos je vrlo vaæna iskrenost i æivot bez grijeha. Ne smijemo lagati, pokazivati svoju snagu, psovati, biti grubi i predavati se poæudama. Trebamo obuzdavati svoj jezik da ne izazove gorËinu i u svemu biti strpljivi i umjereni. U ljubavi moæemo biti i povrije eni, ljubav moæe ohladnjeti, ali trebamo nastojati i dalje voljeti i praπtati. I Bog ima problema s nama, ali nas i dalje voli, Ëak je i svoj ovozemaljski æivot dao na kriæu za nas. Budimo uvijek svjesni da istinska ljubav dolazi od Boga.

NaËini opuπtanja — naËelo oru a Odmaranje
Ako neki stroj rabimo neprekidno, bez odmora, vrlo brzo Êe zakazati. I naπe tijelo Êe brzo propasti ako ga ne odmaramo. Psiha, kao i tijelo, najbolje se opuπta i oæivljava odmorom. Najvaæniji je dnevni i tjedni odmor. Treba spavati 7 do 8 sati, i to noÊu, jer je noÊ za spavanje, a dan za aktivnost. Na zavrπetku radnoga tjedna trebamo se odma-

72

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

rati cijeli dan i prouËavati duhovnu literaturu. Odmaranje ili poËinak je osobito vaæan za osloba anje od nakupljenih stresova koji imaju produæeno trajanje te su neæeljene posljedice neizbjeæive. Negativne posljedice stresa su pogubne za naπe psihiËko i tjelesno zdravlje. Kada prije u odre enu granicu, nakupljeni stresovi mogu izazvati psihiËke poremeÊaje: neurozu, razdraæljivost, frustraciju i tjeskobu. Ne poduzmemo li odre ene korake da se rijeπimo takvih stanja, moæemo trajno poremetiti svoju psihu bez nade da Êemo je popraviti. Stres moæemo proizvesti sami, negativnim mislima, a to slabi obrambenu moÊ organizma. Stresovi kao da biraju slabosti u naπemu tijelu pa napadaju baπ te dijelove i izazivaju joπ veÊu slabost. Ako netko ima slabost oËiju, stresovi Êe tu slabost poveÊati. Stresovi najviπe djeluju na æivËani sustav, moædane funkcije, endokrine procese i imunosni sustav, a iz toga proizlaze psihotjelesne bolesti.

PSIHI»KO ZDRAVLJE

73

Meditacija
Psihom naizmjence dominiraju svjesni, podsvjesni i vanjski psiholoπki utjecaji. Stabilno psihiËko zdravlje u suvremenim uvjetima æivljenja moæe se odræati samo stalnim naporom, odnosno primjenom odre enih postupaka po vlastitoj prosudbi i potrebama. U nama kao da se sukobljavaju dvije liËnosti, a njih pak napadaju liËnosti iz naπe okoline i medija. Podsvjesno je nestrpljivo, nema suosjeÊanja i razumijevanja, neprestano je nezadovoljno i stalno se protivi naπemu svjesnom biÊu da ne bude onako kako mi hoÊemo. Svijest moæe dominirati nad podsvjesnim jedino kada ostvarimo mir u svojoj psihi. Tek tada moæemo prepoznati zablude i neprilago ena ponaπanja podsvjesnog te ga usmjeriti u pozitivna stanja i ponaπanja. Smirivanjem uma doæivljavamo mir koji proizlazi iz dodira sa samom bîti biÊa. Meditacija je snaæno oru e za povezivanje tijela, psihe i duha. Njome moæemo ostvariti duboki poËinak, umiriti psihu i osloboditi se stre-

74

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

sova i djelovanja podsvjesnoga. Nekih stresova se ne moæemo osloboditi spavanjem, ali Êemo ih vrlo uspjeπno odstraniti meditacijom. Nakon meditacije postajemo smireni: svijest potiskuje podsvijest koja Ëesto gospodari naπim reakcijama i spoznajama. Trebamo se udobno smjestiti u stolac ili naslonjaË, zatvoriti oËi i u sebi, u mislima, nekoliko puta, sa stankama, pomisliti na jednostavne rijeËi: mir; sreÊa; ljubav; istina; razum; milost; dobrota; oprost; milosr e; pravednost; suosjeÊanje; Ëisto srce; svemir; spasenje;

PSIHI»KO ZDRAVLJE

75

vjeËnost; raj; blaæenstvo; Isuse Kriste, Gospodaru moj; Isuse, pomozi mi; ... Moæemo ih izgovarati prvo naglas, pa sve tiπe, sve do mentalne razine kada samo pomislimo na njih. Ponavljanjem tih rijeËi u mislima svakih deset do dvadeset sekunda obuzima nas mir i uspostavlja se veza izmeu fiziËkog i psihiËkog aspekta tijela. Kada se psiha umiri, uspori se i fiziologija, rad srca i disanje, pa se osloba aju stresovi. OËituju se kroz razne boje ili slike pred oËima, trzajima pojedinih dijelova tijela, raznim emocijama, svakakvim mislima. To nas ne smije zabrinjavati, jer organizam se spontano osloba a stresova. Nakon nekoliko minuta osjetit Êemo mir i zadovoljstvo. Bit Êemo mnogo spremniji za uobiËajene aktivnosti. Naπe reakcije bit Êe kvalitetnije, bit Êemo zdraviji i otporniji na nove stresove.

76

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

Ostale tehnike opuπtanja
Ω Pred veËer moæemo udobno sjesti, zatvoriti oËi i sluπati glazbu. Pri sluπanju tihe glazbe moæemo Ëitati dobro πtivo ili voditi ugodan razgovor. Ω VeËernjom laganom πetnjom moæemo smiriti psihu i tako opuπteni otiÊi na poËinak. Lagane πetnje su vrlo korisne i velika je πteta ako svake veËeri ne proπetamo barem deset minuta. Ω Popodnevni desetominutni drijemeæ koristan je posebice za zaposlene ljude. Pozitivo djeluje na psihu i sprjeËava kardiovaskularne bolesti. Ω »itanje Biblije opuπta psihu i daje nam spoznaju o æivotu i ukupnoj stvarnosti, Ëime rastemo duhovno. Redovito Ëitanje Biblije osloba a nas stresa i daje nam odgovore na naπe æivotne probleme. Molitvom smirujemo psihu i punimo se ljubavlju. Po Boæjoj milosti koja nas smiruje i vlastita narav nas Ëuva od neprilika i opasnosti, jer je udruæena s Boæjom naravi.

PSIHI»KO ZDRAVLJE

77

Ω Iskoristimo svaku prigodu da se opustimo u prirodi. PromatrajuÊi more, rijeku, cvijeÊe i zelenilo, stapamo se s prirodom preuzimajuÊi njezin mir i red. Ω Topla kupka moæe zaËu ujuÊe poboljπati naπe psihotjelesno zdravlje. Kupanjem ili tuπiranjem ne skidamo samo neËistoÊu, veÊ uklanjamo umor i opuπtamo miπiÊe. Nakon tuπiranja osjeÊamo se mirno i vitalno. Ako nam to zdravlje dopuπta, vrlo je korisno naizmjeniËno tuπiranje toplom i hladnijom vodom, jer poboljπava cirkulaciju krvi u kapilarama, osnaæuje tijelo i psihu. Ω Tehnikom dubokog disanja moæemo povratiti izgubljenu energiju i vrlo brzo se psihiËki oporaviti. Ako smo doæivjeli stres, vrlo je uËinkovito barem tri puta duboko udahnuti cijelim pluÊima i vrlo lagano izdisati. Bit Êemo iznena eni uËinkom. Ω Bavimo li se preteæito umnim aktivnostima, svaki fiziËki rad nas opuπta. U dnevne aktivnosti uvijek ubacimo pjeπaËenje, gimnastiËke vjeæbe, lagano trËanje, dizanje utega, moæda plivanje i sve πto je korisno za

78

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

psihiËko i tjelesno zdravlje. Tijekom vikenda je poæeljna jaËa tjelesna ili sportska aktivnost, a rezultat toga je da nas u ponedjeljak nitko ne moæe uzrujati. Ω Sportske aktivnosti rezultiraju kolektivnim i mladenaËkim duhom te veÊom psihiËkom sigurnoπÊu i kreativnoπÊu. OdliËne su za druπtveni æivot i zabavu. Ω SamoÊa je veliki problem suvremenog Ëovjeka jer izaziva prazninu i moæe prijeÊi u depresiju. Najbolje je druæenje s osobama koje u nama izazivaju smijeh i radost, πto pozitivno utjeËe na ukupno zdravlje. Skladan odnos s okolinom donosi nam mir. Ako moæemo, izbjegavajmo osobe sa stresom, osim ako im ne æelimo pomoÊi. Ω NaveËer je puno bolje sluπati omiljenu glazbu ili Ëitati knjigu, nego sluπati ruæne vijesti i gledati kriminalne filmove koji nas potiËu da i mi budemo zli. Ω Kada osjetimo umor, organizam moæemo okrijepiti i ojaËati svjeæim voÊem ili prirodnim sokovima, jer time vrlo brzo dobivamo vitamine, minerale i prirodni πeÊer.

79

DUHOVNO ZDRAVLJE
Pravilna duhovnost — naËelo vage
Postoje mnogobrojne duhovne discipline. Ljudi uzmu od svega poneπto i naprave nekakvu mjeπavinu duhovnosti, πto nije ispravno. Duhovnost je ispravna ako na jedan tanjuriÊ vage stavimo Boga i sve ono πto piπe u Njegovoj objavi, Bibliji, a na drugi sve ostale bogove i sve ostale knjige duhovnog sadræaja te se odluËimo samo za krπÊanskog Boga i Bibliju, a sve ostalo odbacimo. Duhovnost je prava i ispravna kada smo iskljuËivo kristocentriËni, a to podrazumijeva dobro poznavanje Evan elja. Nastojmo se ponaπati poput Isusa kada je boravio na naπemu planetu. Æivimo bez grijeha, u ljubavi s bliænjima, govorimo onako kao πto je govorio Isus. Duhovnu vagu gradimo od vjere i djela. Duhovnost je uravnoteæena kada je na jednom tanjuriÊu naπa vjera, a na drugom su krπÊanska djela prema bliænjima i svim lju-

80

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

dima. Potrebno je teæiti za ravnomjernim i progresivnim rastom vjere i djela i za njihovom ravnoteæom. ©to je veÊa vjera, i krπÊanski æivot mora biti ispravniji. Ako ljubimo Boga, ne Ëinimo grijehe, a rezultat je smiren æivot bez problema i briga. Time Êe nam i zdravlje biti bolje. Tjelesno i psihiËko zdravlje bez duhovnog zdravlja ne znaËe niπta. KuÊa bez krova nije niπta, jer prokiπnjava, brzo propadne i viπe se ne moæe obnoviti. Tjelesno i psihiËko zdravlje moæemo popraviti svojim trudom, ali postoje neka ograniËenja odre ena genetskim predispozicijama i psihiËkom naravi, koje ne moæemo promijeniti. S duhovnim zdravljem je drukËije: taj rast nema granica. Bez Boga moæemo popraviti tjelesno i psihiËko zdravlje, ali pravo duhovno zdravlje moæemo popraviti samo s biblijskim Bogom, i to neograniËeno. Bez duhovnoga rasta naπ æivot je ograniËen samo na ovozemaljski. Uz Boæju pomoÊ moæemo postati pravi duhovni divovi i svoj æivot nastaviti u Boæjem kraljevstvu, πto je naπ konaËni cilj. U nas je pri zaËeÊu

DUHOVNO ZDRAVLJE

81

udahnuo svoj Duh i mi smo postali æiva duπa. Bog æeli da Ga preko Biblije upoznamo, budemo Mu posluπni i dræimo se svih zapovijedi i naËela zapisanih u Bibliji. »itanjem Biblije upoznajemo mudrost i istinu koja nas osloba a ËisteÊi nam srce i mozak od izokrenutih moralnih vrijednosti koje nam nudi svijet oko nas. SreÊa koju nam nudi Biblija neusporedivo je veÊa od sreÊe koju nam nudi naπa okolina. Vjera je poput pupËane vrpce izme u djeteta i majke. Prekine li se vrpca, dijete umire. Ako nemamo vjere i ne primjenjujemo je u svakodnevici, nemamo niti odnos s Bogom, nismo duhovni i æivimo samo materijalno. Okolina nas zavodi i mami da odemo πto dalje od vjere, da prekinemo spasonosnu pupËanu vrpcu sa Stvoriteljem. Zbog grjeπnog æivljenja i odvojenosti od Boga “ugasili” smo Boæji duh u sebi i tako prekinuli æivu zajednicu s Njim. PrihvaÊanjem izokrenutih materijalnih i psihiËkih vrijednosti koje nam svijet nameÊe postajemo lutalice u ovome æivotu i otoci odvojeni od kontinenta. Poboæan Ëovjek mrzi svaki grijeh, tjelesno i

82

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

psihiËki je mnogo zdraviji i ima osjeÊaj integriteta u Boæjoj stvarnosti. Oko nas se vodi velika duhovna borba kojoj se uskoro bliæi kraj, a onda Êe doÊi spasenje od grijeha i smrti te boravak u Boæjem kraljevstvu. Vidjeli smo da razumom moæemo uspjeπno djelovati na svoje tjelesno i psihiËko zdravlje. Biblija istiËe vrijednost zdravog i Ëistog tijela, Bog od nas traæi da vodimo raËuna o svojemu tjelesnom i psihiËkom zdravlju. I u vjerskom æivotu naπ razum ima osobitu vaænost. Razumom ne dopuπtamo sebi da Ëinimo grijehe, razumom shvaÊamo da je za nas najbolje vrπiti sve Boæje zapovijedi, razumom zakljuËujemo da je za nas najvaænije æivjeti u vjeËnosti, a ne samo osamdesetak godina. Razumom shvaÊamo da ne moæemo æivjeti samo za sebe, veÊ moramo raditi i za Boga na planu spaπavanja ljudi od grjeπnih navika i pripremati ih za nebesko kraljevstvo. S Bogom moramo sura ivati do kraja, potpuno, i ne Ëiniti nikakve kompromise, jer jedino nam tada daje svoje obilne blagoslove. Bog Êe nas oËistiti od grjeπnih pobuda

DUHOVNO ZDRAVLJE

83

ako Mu to svakodnevno dopuπtamo. Ljudima moæemo glumiti vjernost i dobrotu, ali Bogu ne moæemo. On sve vidi, proniËe Ëak i u naπe misli, te od nas oËekuje da i sami nesebiËno budemo milostivi kao πto je i On milostiv. Bez ærtve za druge ne moæemo udovoljiti Bogu. Na svoj duh, koji je od Boga, ne moæemo djelovati sami jer to je dimenzija koja je od Boga. Jedino Bog moæe djelovati na naπ duh, ali samo kada Mu osobno dopustimo i to od Njega zatraæimo. Bog nam nikada neÊe nametati duhovnost. Moramo se sami odluËiti, jer Bog æeli duhovne dragovoljce. Sami u svojemu srcu moramo svakodnevno teæiti poboænosti, odluËivati biti posluπni Stvoritelju i Otkupitelju, πto Êe nas osposobiti da duhovno rastemo. Ako ne teæimo duhovnosti, æivjet Êemo samo osamdesetak godina i nimalo viπe. ©to se viπe predajemo djelovanju Svetoga Duha, to smo duhovno zdraviji. Sveti Duh nas prosvjetljuje i svjedoËi o naπemu duhovnom stanju koje se oËituje u vjeri i djelima

84

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

milosr a te vodi u vjeËni æivot. To je najvaænija svrha naπega æivota. Religiozni ljudi manje obolijevaju od srËanih bolesti, raka i depresije, a nakon lijeËenja i operacije bræe se oporavljaju nego ljudi koji ne vjeruju i nisu pravedni. Imaju nadu u vjeËni æivot, u novo Nebo i novu Zemlju, gdje nijedno biÊe neÊe patiti i umirati, πto zapravo znaËi da Êe sve æivotinje i svi ljudi biti vegetarijanci. Zaπto veÊ sada ne bismo bili vegetarijanci i æivjeli bez grijeha, kao u raju? Nada u vjeËni æivot dovoljan je motiv za stabilniju psihu, a time i za bolje cjelokupno zdravlje. Ljudi koji uzvjeruju u Boga lakπe se odriËu cigareta, alkohola, droga i svakovrsnog nemorala, jer postanu svjesni da to Bog ne dopuπta i da je nerazumno zbog grijeha izgubiti vjeËni æivot. Duhovno zdravlje popravljamo okomitim i vodoravnim bogoπtovljem. Okomito bogoπtovlje je naπ osobni odnos prema Bogu, a vodoravno bogoπtovlje naπ odnos prema ljudima, koji su Njegova djeca. Osobni odnos s Bogom, koji se postiæe Ëitanjem Biblije i mo-

DUHOVNO ZDRAVLJE

85

litvama, spontano poboljπava naπ odnos s ljudima da im budemo milostivi. Postajemo osjetljivi za potrebe drugih ljudskih biÊa. Vlastitim primjerom ih moæemo potaknuti da prihvate naËela zdravog æivljenja i da shvate da postoji spasenje iz ovoga smrtnog kratkotrajnog æivota. Ljudima trebamo govoriti o Isusovoj ærtvi, o vjeËnom æivotu i upuÊivati ih na korisnost molitve Bogu za zdravlje. One su najuËinkovitiji naËin osloba anja od stresa, lijeËenja svih ovisnosti i zdravstvenih tegoba i najbolji eliksir zdravlja. ©to je najvaænije u æivotu? Najvaænije je umom prihvatiti Isusa Krista za Spasitelja. Tek kada to uËinimo, kao odrasla osoba se istinski krstimo odozgo, od Boga, i spaπeni smo za vjeËnost. Na prvom mjestu mora nam biti sve ono πto nas vodi u spasenje od vjeËne smrti, a sve ostalo, sve πto pripada ovome svijetu i prolaznom æivotu, mora nam biti posljednje. Trebamo biti i æedni i gladni vjeËnoga æivota, æeljeti to srcem, iskreno, a ne samo umom. Mora nas privlaËiti æivot bez grijeha. Kada to æelimo i vjerujemo srcem,

86

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

tek tada smo duhovni. Tek tada je to spasonosna vjera, vjera Ëistoga srca, koja pozitivno djeluje na psihiËko i tjelesno zdravlje. Ne smijemo krπiti Boæju volju izraæenu u Bibliji. Mnogobrojna istraæivanja su pokazala da su dobri vjernici zdraviji i sretniji, da duæe æive i ne boje se smrti, jer imaju nadu u uskrsnuÊe. VeÊina ljudi se kad-tad zapita: odakle sam doπao na svijet? Zaπto æivim? Zaπto moram umrijeti? Ima li æivota nakon smrti? Ako æivimo samo ovaj æivot, neπto nije u redu. Zar da se sve prekine i da nakon smrti za nas nema viπe niËega? Mnoge znanosti daju razliËite odgovore, ali istina moæe biti samo jedna. Jedina je istina da i nakon ovoga æivota moæemo æivjeti, ali samo uz posredovanje Isusa Krista koji je na kriæu dao svoj ljudski æivot umjesto nas i time nas sve otkupio. Bog Êe uskrsnuÊem spasiti samo one ljude koji vjeruju da je Isus Krist Bog koji je u ljudskom obliËju na Ëudnovat naËin doπao na naπ planet da bi umjesto nas stradao te one koji æive po Njegovom uzoru, kako je to zapisano

DUHOVNO ZDRAVLJE

87

u Evan eljima i u Deset Boæjih zapovijedi. Isus je savrπen uzor kako i mi trebamo æivjeti bez grijeha i u stalnoj molitvi. Osnova duhovnog æivota je æivjeti prema Deset Boæjih zapovijedi zapisanih na poËetku Biblije, u Knjizi Izlaska u 20. poglavlju. Bogu trebamo biti vjerni i u malim i velikim stvarima i neprekidno teæiti duhovnosti. Preko Isusa dolazimo u vjeËni æivot koji Êe trajati milijardu puta milijardu godina na milijarditu potenciju godina, ili, kratko reËeno, beskonaËno i bez svrπetka. Umrijeπe Eva i Adam, Abraham i Mojsije, David i Salomon, umrije i Isus Krist razapet na kriæu, ali jedini On oæivi treÊi dan, prvoga dana u tjednu, u nedjelju, i obeÊa da Êe i nas uskrisiti u posljednji dan ljudske povijesti. Zato se radujmo, jer ovaj æivot ne zavrπava naπom smrÊu. Tek tada dolazi ono pravo, ali samo ako smo se u praksi duhovno pripremili za najveÊu nagradu — uskrsnuÊe. Poput Adama i Eve ljudi tijekom Ëitave povijesti biraju zabranjeno voÊe, odnosno æivot u grijehu. Ne æele æivot u raju, veÊ biraju

88

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

drugu stvarnost u kojoj mogu birati izme u dobra i zla. U toj drugoj stvarnosti prisutne su nesreÊe, korov, trnje, starost, bolesti i smrt. NajveÊi paradoks na svijetu je taj πto nam Isus svima nudi vjeËni æivot u raju — pod uvjetom da æivimo u vjeri i bez grijeha, ali veÊina stanovnika ovoga planeta ipak bira samo ovaj vrlo kratki æivot govoreÊi: “Daj ti meni da sada uæivam, a poslije Êemo vidjeti...” A to poslije ne do e nikada viπe, jer æivot brzo pro e. Smrt ih zatekne nespremne za Boæje kraljevstvo jer su u sebe “instalirali softver” grijeha. Bog od nas traæi da veÊ u ovome æivotu voljno izaberemo æivot bez grijeha, i to odmah, bez odga anja i kompromisa. Svrha naπega æivota treba biti povratak u raj. To se postiæe prihvaÊanjem Isusa za Spasitelja i dræanjem svih Deset Boæjih zapovijedi. U Isusovoj ljubavi nalazi se duhovno zdravlje koje je izvor psihiËkog i tjelesnog zdravlja. Biblije se trebamo dræati cjelovito, a ne samo onoga πto nam odgovara. Deset Boæjih zapovijedi su samo kostur onoga πto

DUHOVNO ZDRAVLJE

89

Bog od nas traæi. Trebamo se dræati svih finesa izraæenih kroz mnogobrojna naËela. Netko Êe reÊi da je to teπko, ali nije teπko ako æelimo i odmah odluËimo postupno raditi na sebi uz svakodnevnu molitvu Bogu da nam pomogne u tome. Izaberimo vjeËni æivot koji nema kraja i Boæje vodstvo, ali odmah. Sutra veÊ moæe biti kasno jer nas tama grijeha moæe obuzeti i zarobiti nam um. Bog æeli da æivimo bez grijeha. Ako zbog svoje nesavrπenosti i poËinimo neki grijeh, moramo se pokajati i moliti Isusa da nam oprosti i da nas ojaËa kako ne bismo viπe grijeπili. Mudri smo jedino onda kada ispunjavamo sve ono πto je zapisano u Svetom pismu i kada govorimo o onome πto je zapisano u Svetom pismu. Bog je prema nama vrlo liberalan i nikoga ni na πto ne prisiljiva. Svakoga na odre eni naËin pozove na pravilan put zacrtan u Svetom pismu, ali u potpunosti poπtuje naπu odluku o tome hoÊemo li Ga i koliko slijediti. Pouzdanje u Boga prirodno nam daje æivotni optimizam da Êe se sve dobro zavrπi-

90

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

ti i daje integritet naπoj liËnosti. Nismo razdijeljeni i rascijepljeni izme u raznih silovatelja naπe volje, veÊ toËno znamo uz koje se vrijednosti trebamo vezati i kome smo odgovorni za sve uËinjeno. Odgovorni smo Bogu. “Znamo da Bog Ëini da sve pridonosi dobru onih koji ga ljube; onih koji su odlukom Boæjom pozvani.” (Rimljanima 8,28) Znanje bez duhovnog djelovanja nije gotovo niπta. U razgovorima o biti æivota, ponajprije o onome πto Biblija govori o tome, moramo biti duhovno aktivni. NajveÊa duhovna vrlina je pokazati ljudima oko sebe ljubav, oprostiti im, biti prijazan, pokazati suÊut i razumijevanje, biti gostoljubiv i moliti se za njih. “Zato primajte jedni druge u svoje druπtvo kao πto je i Krist vas primio u slavu Boæju!” (Rimljanima 15,7) Na poËetku ljudske povijesti, pri stvaranju, Bog je stvorio ljude potpuno zdrave, bez moguÊnosti bolesti. Padom u grijeh na ljude su doπle bolesti, a na kraju i smrt. Preko Isusove ærtve na kriæu Bog nas æeli vratiti u stanje savrπenog zdravlja kao na poËetku. Da

DUHOVNO ZDRAVLJE

91

bi taj plan obnove, odnosno spasenja, uspio, i mi moramo nastojati biti posluπni svim zakonima i naËelima zapisanima u Bibliji i veÊ danas imati razmjerno dobro zdravlje. U Prvoj poslanici KorinÊanima 3,16.17 piπe da naπe tijelo treba biti Ëisto, jer je hram Boæji u kojemu prebiva Duh Boæji, a svaki hram mora biti svet i bez grijeha. Potpuno zdravo tijelo koje viπe ne stari moæemo oËekivati tek nakon uskrsnuÊa, odnosno pri povratku Isusa Krista na naπ planet kao Spasitelja, a to Êe biti uskoro. Na novoj obnovljenoj Zemlji viπe neÊe biti boli, smrti, starenja, nitko nas neÊe psihiËki tlaËiti. NeÊe biti nikakvih nedaÊa, sve Êe biti savrπeno. Ljubav, sreÊa i blagostanje bit Êe sveprisutni, ali samo za one koji æele takav æivot i dræe se Boæjih naËela zapisanih u Bibliji. Kada se pripremaju za natjecanja, sportaπi se suzdræavaju od svega πto je πtetno za njihovo tijelo i psihu. Istodobno se uvjeæbavaju da u πto boljoj tjelesnoj i psihiËkoj kondiciji doËekaju susret s protivnicima. Tako i mi: æelimo li spasenje od grijeha i iz ovoga

92

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

smrtnog tijela, moramo se suzdræavati od svih πtetnih tvari i grjeπnih postupaka, a istodobno se uvjeæbavati u πto ËeπÊem druæenju s Bogom, svakodnevno i u svim situacijama. To uvjeæbavanje moæemo nazvati prakticiranje krπÊanske duhovnosti, pri Ëemu razvijamo ljubav, vjeru i nadu. Najvaænija je ljubav prema Bogu i ljudima, jer Bog je ljubav i obilno nam je daruje ako je traæimo. Od svih proroËanstava koja su zapisana u Bibliji za nas su najvaænija dva proroËanstva i jedna prispodoba. Prvo proroËanstvo govori o tome da Êe Isus, kada bude doπao u velikoj slavi, ostati na oblacima i da Êe Ga vidjeti svako oko (Matej 24,30). To znaËi da neÊe silaziti na Zemlju. To nam je znak da ne vjerujemo laænim mesijama koji Êe hoditi po Zemlji i govoriti da su Isus Krist æeleÊi nas prevariti. Drugo proroËanstvo govori o tome da Êe Isusa gledati samo oni koji su Ëista srca (Matej 5,8). Moramo biti Ëistog srca punog ljubavi i bez grijeha. Voljeti bliænje kao samoga sebe i ne Ëiniti drugima ono πto ne æelimo da drugi nama Ëine elementi

DUHOVNO ZDRAVLJE

93

su Ëistog srca. Prispodoba koja nam je vaæna govori o deset djevica. Samo je pet djevica doËekalo Isusa duhovno spremno (Matej 25,1.13). Budimo i mi duhovno spremni za Isusa veÊ danas, jer ne znamo kada Êe doÊi i uzeti nas. Ostanimo trajno u takvom duhovnom stanju i nakon osamdeset godina. Duhovno uæivanje najljepπe je uæivanje, a biti u Kristu najljepπi je osjeÊaj blaæenstva.

Grijeh — naËelo duhovne ekologije
RijeË je o priliËno jednostavnim stvarima. Ako krπimo Deset Boæjih zapovijedi, oneËiπÊujemo svoj duh i duhovno sve viπe propadamo te se viπe ne moæemo vratiti u normalno duhovno stanje. Nevjerovanje u pravoga Boga, nepoπtivanje Boæjeg dana odmora, loπ odnos prema roditeljima, laæi, krae, preljubi, zavist i mrænja “zatrpavaju” naπ duh. MoguÊnosti da se vratimo na Boæju stranu gotovo su nikakve. Grijeh kao tama zamraËuje razum i savjest. Kada se ponavlja, grijeh prelazi u naviku, savjest oslabi pa ne

94

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

vidimo pred sobom ponor duhovne i svake druge pogibelji. Svakodnevno imamo neku kuπnju koja nam kvari duhovno zdravlje. Svoj duh prljamo sami zadovoljavajuÊi teænje tijela za grijehom i ËineÊi sve da bismo se obogatili. U nama samima najviπe djeluje pogubni trokut zavisti, gordosti i spolne strasti, koji se poËinje stvarati joπ u ranom djetinjstvu. Prvo se javi zavist, pa gordost, a poslije i spolna strast koja nas odvlaËi u provaliju duhovne propasti. Svi smo manje ili viπe zavidni drugima na njihovim uspjesima, i to od najranijeg djetinjstva. Gordost nam ne dopuπta da uvidimo svoje nedostatke, neznanje i duhovnu prazninu. Sve dok smo puni sebe, ne moæemo uvaæavati druge ljude niti se sjetiti Boga. Spas od toga pogubnog trokuta moæemo naÊi u Ëitanju i analiziranju svega πto je zapisano u Ëetirima Evan eljima, pokajanjem i molitvama Bogu da nas oËisti od pogubnih nagona duhovne propasti. Taj rat ne zavrπava sve do naπe smrti.

DUHOVNO ZDRAVLJE

95

Duhovno nas oneËiπÊuje i svijet izokrenutih moralnih vrijednosti, laænih nauka i agresivnog primamljivog marketinga. Svijet je zavodljiv, privlaËan i navodi nas na zadovoljenje tjelesnih strasti i slobodno ponaπanje. Nudi nam modu, bogatstvo, sjaj, grabeæ, preljub, agresiju i prijevare, sve radi zadovoljenja naπe taπtine i ega. Naπe se druπtvo okreÊe od Boga prema sramotnim strastima i nevaljalu umu (Rimljanima 1,26.28). Robovanje grijehu je najteæe i najpogubnije ropstvo. Iz njega nas moæe izbaviti samo Bog. Zaπto Bog ne dopuπta da æivimo slobodni od svih zakona, u grijehu? Bog je stvorio ljudski rod na svoju sliku i priliku, a to je velika slava za nas. Bog mrzi grijeh. Grijeh je rezultat niæe razine ponaπanja, ponaπanja niæih tipova ljudi πto su se odrekli uzviπenosti i slave koju nam je Bog namijenio te svjesno ubiru zabranjeno voÊe. Grijeh je otklon od dobrog i lijepog, rezultat bolesnog ponaπanja, bolesnog tijela i izopaËene psihe. Bog je ljubav, ideal, savrπenstvo. Odredio je da i mi budemo tako slavni. Dao nam je svoj um,

96

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

slavno i savrπeno tijelo. Usadio je u nas svoj duh i zahtijeva da ta savrπena kombinacija u nama savrπeno i funkcionira. BuduÊi da je, poËevπi od Adama i Eve, taj plan propao zbog djelovanja Sotone, a Ëovjek izgubio Boæju slavu zbog pada u grijeh, Bog nas poziva da povratimo izgubljenu slavu. “I neka se cijelo vaπe biÊe — duh, duπa i tijelo — saËuva besprijekorno za dolazak Gospodina naπega Isusa Krista!” (1. Solunjanima 5,23) Sotona je lukavi tvorac laæi. Æeli nas okupirati laænim naucima, mnogim nemoralnim aktivnostima i navesti na grijehe. U naπe umove hipnotiËno usa uje laæno, ali privlaËno zabranjeno voÊe i svakovrsne pokvarenosti. Æeli da budemo mlaki i popustljivi u vjeri kako bi nas zbunio i zaveo da ne prepoznamo ono πto je vaæno u naπemu æivotu. Sotona sa svojim demonima nema moÊi zapovijedati nam. Dana mu je samo moÊ da ulazi u naπe misli i da nas stalno nagovara na krπenje Boæjih zapovijedi i naËela. Demoni nas zavode, utjeËu na naπu volju, nagovaraju nas u mislima na grijeh, ali ne mogu umjesto

DUHOVNO ZDRAVLJE

97

nas odluËiti πto Êemo uËiniti. Odluka je naπe nepovredivo pravo. Kao πahovski velemajstor, Sotona nam postavlja tisuÊe zamaskiranih kuπnja i zamki iz kojih se ne znamo izvuÊi te sve dublje zapadamo u problem. Pri nagovaranju se koristi lukavstvom i πapÊe nam da i mi trebamo Ëiniti ono πto svi Ëine, inaËe nas ljudi neÊe prihvatiti. ©apÊe nam da imamo vremena za promjene, a vremena nemamo jer Êe nas duhovni mrak toliko obuzeti da se neÊemo moÊi vratiti svjetlu. Nekima πapÊe i to da je Bog milostiv, da nas sve voli i da Êe nam oprostiti grijehe πto god mi Ëinili. To godi naπemu uhu, jer privlaËno je uzeti svu slobodu u Ëinjenju grijeha kada Êe ionako za nas sve dobro zavrπiti. To je kobna zabluda, jer Isus jasno kaæe da Êe nam oprostiti grijehe, ali samo ako se iskreno pokajemo i odluËimo da neÊemo viπe grijeπiti. Sotona je najuspjeπniji kada utjeËe na ljude da ne Ëitaju Bibliju udaljujuÊi ih tako od istine i oduzimajuÊi im mudrost za spasenje. Nagovara nas da vjerujemo kako Biblija nije od Boga te da zato nije istinita. Kada bi ljudi

98

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

Ëitali Bibliju, pravednije bi æivjeli, a Sotona ih ne bi mogao lako varati. Sotona æeli da svi ljudi propadnu i da Bogu ne ostane niti jedan πtovatelj. Stoga nam je potrebna disciplina duha koju moæemo ostvariti samo ako svakodnevno od Boga traæimo da nas osloba a ropstva naπih πtetnih navika, utjecaja svijeta i Sotone. Kao πto ptica mora biti stalno na oprezu da ne bi pala u lovËevu zamku, tako i mi moramo biti oprezni da ne bismo pali u Sotoninu zamku. Bezbriænost je pogibeljna za pticu, a to vrijedi i za nas. Dok smo æivi, trebamo bdjeti i biti oprezni da bismo saËuvali ostvarenu duhovnost. Dokle god se trudimo ugoditi Bogu, dotle Êe nas opreznost Ëuvati od neprijatelja, duhovnog spoticanja i pada. Osjetimo li, primjerice, neku grjeπnu poæudu, odbacimo nalet te strasti u samome poËetku, jer Êe nas inaËe obuzeti. Ako nas oËi navode na grjeπne strasti, Sotona Êe to vjeπto zlorabiti da bi nas u mislima poticao na grijeh. Spustimo pogled prema zemlji, a misli uputimo Bogu. Moramo se Ëuvati i naj-

DUHOVNO ZDRAVLJE

99

manjeg grijeha, jer se od malih dolazi do velikih. »im primijetimo opasnost, sjetimo se Boga. Iskrena molitva u vjeri osujetit Êe djelovanje naπe grjeπne naravi, Sotone i demona. To je najvaænije u naπemu æivotu, jer je dio uvjeæbavanja naπe neporoËnosti i pripreme za vjeËni æivot. Kada nismo sigurni u to kakvu odluku donijeti ili πto uËiniti, zapitajmo se: πto bi Isus uËinio da je na mojemu mjestu? »im se to zapitamo, odmah reagiramo drukËije nego πto bismo reagirali bez te pomisli pa odustajemo od grijeha. Kada pomislimo na Isusa, naπa narav se preobraæava i nestaju dvojbe o donoπenju ispravne odluke. Uvijek Êemo zakljuËiti da misli o Isusu kriju veliku snagu naπe savjesti. Isus Êe uskrisiti samo one koje na Sudnji dan na e Ëista srca, a do Ëistoga srca je potrebno puno godina duhovne aktivnosti i suzdræavanja od grijeha. Ako samo nakratko zanemarimo molitvu koja Ëini sræ krπÊanstva, u nama prevladaju loπe navike te postajemo meta djelovanja demona. Svakom grijehu i loπoj navici

100

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

suprotstavimo jednu dobru naviku i biblijsku vrlinu. Isus æeli uvijek biti s nama, ali tek onda kada Ga traæimo i molimo da nam pomogne. Jedino s Njim moæemo izvojevati sve bitke æivota i konaËnu pobjedu nad samim sobom i svijetom oko sebe.

Duhovna aktivnost — naËelo oru a
Oru e nema duhovnost, ali zahtijeva naπu skrb i pozornost da bi bilo uporabljivo, Ëisto i ispravno. Ono ne moæe raditi samo po sebi. Dobro Êe funkcionirati samo ako mi upravljamo njime. Ni mi ne moæemo pravilno funkcionirati ako radimo sami po sebi. Svakodnevno moramo odvajati vrijeme za komunikaciju s Bogom i moliti Ga da budemo Njegovo oru e, da se skrbi za nas i upravlja nama. Moramo se duhovno hraniti, a to moæemo jedino duhovnom praksom. Odvajanje vremena za posebnu komunikaciju s Bogom je bogoπtovlje. Bilo bi dobro da svakodnevno, na razne naËine, provedemo ukupno barem sat vremena usredo-

DUHOVNO ZDRAVLJE

101

toËeni na Boga. To je vrijeme kada barem na trenutak prestajemo s radom ili nekom drugom aktivnoπÊu i odvajamo vrijeme za slavljenje i πtovanje Boga. Takvo prakticiranje duhovnosti je proces kojim se usmrÊuju grjeπne teænje tijela i djelovanje neËistih sila. Taj duhovni proces traje do kraja naπega ovozemaljskog æivota i ne smije se prekidati, jer postoji opasnost da se vratimo na prijaπnje stanje. Trebamo duhovno pobje ivati Ëitavog æivota, odnosno svakodnevno moramo sijati dobro sjeme u svoj duh: “©to tko sije, to Êe i æeti; tko sije u svoje tijelo, iz tijela Êe æeti propast, a tko sije u duh, iz duha Êe æeti æivot vjeËni”. (GalaÊanima 6,7.8) Molitva i prouËavanje Biblije su najvaænije aktivnosti duhovne sjetve. Stvarnost je takva da vrlo malo ljudi prouËava Bibliju. Opravdavaju se da nemaju vremena, da je Biblija zastarjela, prevladana, pisana za Æidove i da su je napisali obiËni ljudi. Me utim, tko god pozorno prouËava Bibliju, shvatit Êe da tako opπirnu knjigu, bez proturjeËnosti, svakako ne bi mogla napisati skupina

102

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

ljudi tijekom viπe stoljeÊa. Bog nam je preko Biblije izrazio svoju volju o tome kako trebamo æivjeti da bi nam bilo dobro. Onima koji vjeruju otkrio je i plan spasenja preko Isusa Krista. Biblija je aktualna i zato jer nam govori πto Êe se dogoditi u bliskoj buduÊnosti: drugi dolazak Gospodina Isusa Krista da uzme vjerne, a ostale prepusti onome πto su sami odabrali — uniπtenju grijehom. Bog nam je obeÊao vjeËni æivot, usliπanje molitava, duhovno prosvjetljenje i spasenje od grijeha. Dotada moramo izdræati u patnji i problemima koji su u ovome svijetu grijeha neizbjeæivi. Duhovnu sjetvu moæemo prakticirati na osami, a duhovni æivot i usred svakodnevnih aktivnosti. Na puno naËina moæemo prakticirati duhovnost i svakodnevno popravljati svoje duhovno, psihiËko i tjelesno zdravlje. Bez duhovnog razvitka ostale dvije komponente nemaju smisla. Tijelo i psihu dobivamo po roditeljima. Ne vodi nas u spasenje ni tijelo ni psiha. U spasenje nas vodi samo Duh koji je od Boga. Kada πtujemo Boga u svo-

DUHOVNO ZDRAVLJE

103

jim mislima, pred drugima i svojim djelima milosr a, mi se mijenjamo, duhovno se preobraæavamo. Korov u vrtu najlakπe je poËupati kada je zemlja navlaæena kiπom. I grijeh iz nas je najlakπe otkloniti kada smo vrlo duhovni, a to je kada na razliËite naËine komuniciramo s Bogom. Tada Bog iz nas lako “Ëupa” korov grijeha i priprema nas za nebesko kraljevstvo. Prava religija i duhovnost je sluπanje tihoga glasa u svojoj savjesti, kojim nam Bog kazuje kako trebamo postupati, govoriti i æivjeti. Najvaænije je reÊi: “Boæe, budi volja Tvoja”, priznati Mu sve svoje nedostatke kao najboljem Prijatelju i traæiti pomoÊ da bismo bili bolji. SreÊa bez Boga je vrlo nestabilna, a sreÊa snaæno utjeËe na zdravlje i dugovjeËnost. OdluËimo biti sretni s Bogom. S Njim najbolje komuniciramo na osami i kada smo psihiËki opuπteni. Lako je komunicirati s Isusom, jer je zapravo Bog u Isusu Kristu postao Ëovjek zbog plana spasenja iz ovoga smrtnog i grjeπnog svijeta.

104

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

Duhovnost moæemo prakticirati na viπe naËina: 1. Moæemo je prakticirati mislima na Boga i na sve ono πto je zapisano u Bibliji, bilo gdje i u bilo kojoj situaciji, bezbroj puta tijekom dana. Kada smo u prirodi, moæemo razmiπljati o tome kako je Bog sve lijepo, mudro i savrπeno stvorio. 2. Tijekom dana, kad god imamo potrebu, moæemo bezbroj puta, onoliko koliko nam je drago, pomisliti na najsvetije biblijske rijeËi: Isus je ljubav; Isus je moj Gospodar; Moj Prijatelj je Isus; Gospodine, moj premili Boæe. To nije uzaludno spominjanje Boæjeg imena, veÊ potreba srca. Jednostavno imamo potrebu misliti na Isusa kao Prijatelja, biti u prisnoj zajednici s Njim i u mislima izgovoriti Njegovo ime. »im pomislimo na Isusa, to je kao kada sunce izi e iza tamnog oblaka, osvijetli nas i ugrije nam duπu.

DUHOVNO ZDRAVLJE

105

3. Duhovnost moæemo prakticirati kratkim molitvama, koje mogu trajati oko jedne sekunde, u sebi ili naglas viπe puta na dan, svugdje i u svim situacijama, πto viπe, to bolje. Kratke molitve, izreËene bilo gdje, uzdiæu nas k Bogu i dovode u vezu s Boæjom snagom koja Êe nam ojaËati razum i volju te uËiniti da s Bogom hodimo kao s Prijateljem. Molimo kratke molitve sve dok nam to ne prije e u automatizam, imajmo stalno na umu Boga. Kratke i vrlo Ëeste molitve mogu biti: Boæe, oprosti mi; Isuse, pomozi mi; Isuse Kriste, oËisti mi srce; Isuse, budi sa mnom; Isuse, daj mi psihiËku Ëvrstinu; Isuse Kriste, daj mi ljubavi; Isuse, daj mi da budem zdrav; Dragi Isuse, neka slava Tvoje milosti obasja moj æivot; Dragi Isuse, budi na svim mojim putovima; ... i sliËno.

106

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

4. Duhovnost moæemo prakticirati i duæim molitvama nasamo ili pred drugima. Moæemo moliti za sve probleme koje imamo, najmanje dva puta, barem jednom ujutro i naveËer, negdje na osami. Molitva je razgovor s Bogom, ostvarena komunikacija s Izvorom æivota. Traæimo kraljevstvo Boæje, a ostalo Êe nam se nadodati. Valja imati na umu da su najsilnije takozvane posredniËke molitve, molitve za druge. Bog najviπe voli kada se molimo za druge, osobito za osobe koje nam nisu sklone. Trebamo ustrajno moliti, Ëekati, i dalje moliti i biti sigurni da Êe nam Bog ispuniti molitvu kada to On odluËi. 5. Duhovnost moæemo prakticirati praπtanjem. Praπtanje je predvorje ljubavi, preduvjet za ljubav i postizanje unutarnjeg mira, srediπnje mjesto u prakticiranju krπÊanstva: “Nemojte suditi, pa sigurno neÊete biti su eni! Ne osu ujte, pa sigurno neÊete biti osu eni! Opraπtajte, pa Êe vam biti oproπteno!” (Luka 6,37) Praπtanjem odbacujemo duhovno smeÊe mrænje i neprijateljstva. Ako nekome ne oprostimo, ne moæemo ga niti

DUHOVNO ZDRAVLJE

107

voljeti i time se zatvaramo prema Bogu. Nemojmo nikoga osu ivati, jer svi imamo odre enih problema i nedostataka, veÊ praπtajmo. Praπtanjem poboljπavamo svoje zdravlje, jer je praπtanje vrlo ljekovito. Osveta je Boæja, a ne naπa. Svakodnevno trebamo vjeæbati sposobnost praπtanja. Najbolji naËin je traæiti od Boga da nam podari ljubav, jer ljubav najlakπe “izgara” mrænju. VjeæbajuÊi praπtanje, postajemo ljubav kao πto je i Bog ljubav. 6. Duhovnost moæemo prakticirati Ëitanjem Biblije po redu, po nekom sustavu ili bez ikakvog sustava. Tako sluπamo πto nam Bog ima reÊi o naπemu duhovnom æivotu. »im vidimo da smo u loπem duhovnom stanju, da imamo problema, trebamo se lijeËiti duhovnoπÊu odozgo: Ëitanjem Psalama, Evanelja i Poslanica. U Bibliji nalazimo odgovor na sve probleme u æivotu. Razmiπljamo o onome πto smo proËitali i molimo se da nas Bog prosvijetli i blagoslovi. 7. Duhovnost moæemo prakticirati Ëestim zahvaljivanjem Bogu za sve ono πto je nam

108

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

je uËinio (Hvala Ti, Boæe!). Time priznajemo Boæje vodstvo i duhovno omekπavamo. Zahvaljujmo u molitvi, ali i u svim radnim i drugim aktivnostima. Tijekom dana ostvarimo πto viπe duhovnih komunikacija s Bogom. 8. Duhovnost prakticiramo i dolaskom u crkvu na bogosluæje, jer u crkvi je nazoËan Isus Krist koji blagoslivlja svakoga tko do e u Njegov hram i ispunjava sva srca ljubavlju i blagoslovima. Sokovi æivota po Duhu Svetome tada obilno teku i ispunjavaju nam duπu. Redovito odlaæenje u crkvu πtiti od depresije i daje nam nadu da Êe sve biti dobro. Kada izlazimo iz crkve, primijetit Êemo da smo u boljem psihiËkom stanju nego prije dolaska u nju. 9. Duhovnost moæemo prakticirati davanjem darova Crkvi, izgradnjom i ure ivanjem crkvenih prostorija, jer time iz sebe istjerujemo grijehe πkrtosti i samoæivosti. Sve to mora biti iz srca, iskreno i bez æaljenja. To je duhovna zrelost. 10. Duhovnost moæemo prakticirati aktivnoπÊu i radom u Crkvi u raznim sluæbama

DUHOVNO ZDRAVLJE

109

i odborima, prema darovima koje nam je Bog dao. To Ëinimo za Boga, da πto bolje uspije Njegov plan spasenja, Ëime zapravo spaπavamo i sebe jer se takvim aktivnostima vrlo dugo i prisno druæimo i sjedinjujemo s Bogom. 11. Duhovnost moæemo prakticirati propovijedanjem radosne vijesti da Êe Isus ponovno doÊi na naπ planet. Radimo kao Njegovi pomagaËi na spaπavanju duπa pa Êe to rezultirati naπim velikim duhovnim napretkom. Prije propovijedanja uvijek se pomolimo Bogu da On kroz nas govori, i nemojmo nikada traæiti svoju slavu, veÊ samo slavimo Boga. 12. Duhovnost moæemo prakticirati poniznoπÊu i skromnoπÊu u svakoj prigodi, onako kako je æivio Isus. Nemojmo biti bahati, oholi i umiπljeni, nikada ne mislimo da smo dobri i pametni. Ako mislimo da smo dobri i pametni, bolji od drugih, zatvorili smo svoja duhovna vrata Isusu pa æivimo u iluziji koja je pogubna za naπe duhovno stanje jer postajemo poput farizeja. »im uoËimo da smo taπti

110

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

ili oholi, æurno se molimo Bogu da nas oslobodi toga negativnog duhovnog i psihiËkog stanja. Nemojmo kritizirati i nanositi bliænjima oæiljke koji mogu prerasti u emotivne rane. 13. Duhovnost moæemo prakticirati poπtenim æivljenjem, plaÊanjem reæija i kredita i vraÊanjem dugova, jer to je onda na slavu Boæju. Moramo ispunjavati ono πto smo drugim ljudima obeÊali i Ëvrsto dræati svoju rijeË. 14. Duhovnost prakticiramo djelima dobrote, milosr a i pomoÊi oæaloπÊenima, usamljenima, bolesnima i svima koji imaju neku potrebu; to je kao da to Ëinimo samom Isusu. Dobrota je duhovni kljuË koji otvara ljudsko srce. DajuÊi i sluæeÊi drugima, i sebi Ëinimo radost u duπi. ©to viπe dajemo, i materijalno i duhovno, svima kojima je to potrebno, to viπe duhovno dobivamo, jer time skupljamo blago na Nebu. “Zaista, kaæem vam, meni ste uËinili koliko ste uËinili jednomu od ove moje najmanje braÊe.” (Matej 25,35.40)

DUHOVNO ZDRAVLJE

111

15. Duhovnost moæemo prakticirati razvijanjem sklada u obitelji, na poslu i u susjedstvu. To prakticiranje krπÊanstva je najteæe od svega. S obitelji, kolegama i sa susjedima provodimo najviπe vremena i to je najveÊi kamen spoticanja. Ako u domu i na radnom mjestu moæemo biti dobri krπÊani, moæemo i drugdje. Bliænjima treba praπtati, poklanjati im osmijeh i lijepe rijeËi. Praπtanje je preduvjet skladnih obiteljskih odnosa i treba ga svjesno Ëesto prakticirati. U svakoj obiteljskoj ili radnoj situaciji πto æurnije pomislimo na Boga i kratko se pomolimo Isusu za nazoËne da im podari mir, slogu i ljubav. Ljubav se oËituje kroz davanje. Prakticirajmo i pozdravljanje rukovanjem s bliænjima u obitelji, susjedstvu, na poslu i u Crkvi i izgovarajmo æelje za Boæjim blagoslovom, jer se time brzo uspostavlja kvalitetna komunikacija izme u ljudi, sve na Boæju slavu. 16. Kada imamo zdravstvenih problema, ili su bolesni naπi bliænji, molimo Boga da iscijeli sve naπe bolesti. Trebamo biti uporni u molitvama sve dok nas Bog ne usliπa, i

112

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

svakako Mu zahvaljivati za svako dobro zdravlje. Bogu se moæemo ispovijedati kao psihoterapeutu i traæiti izljeËenje od poroka i ruæne naravi. Trebamo vjerovati da nas Isus iscjeljuje, da nam zdravlje teËe od Njega i da smo zbog Boæje milosti zdravi. Izbjegnimo svaku pomisao da neπto Ëinimo svojom silom, jer samo nas vjera ozdravljuje. Govoriti drugima o potrebi zdravog æivljenja i Ëuvanja zdravlja. Da je Isus na naπemu mjestu, bio bi ljubazan, praπtao bi, bio bi pun ljubavi prema svakom Ëovjeku, pomagao bi, poπtivao propise, propovijedao, molio bi se. Ukratko, stalno bi prakticirao krπÊansku duhovnost. Ugledajmo se i mi na Njega i prihvatimo Njegove vrijednosti. U Psalmu 105,4 piπe: “Traæite Jahvu i njegovu snagu, traæite svagda njegovo lice”, a u Psalmu 40,5: “Blago Ëovjeku koji se u Jahvu uzda”. Boæja sila nam omoguÊuje bezgraniËan krπÊanski duhovni rast.

DUHOVNO ZDRAVLJE

113

Molitve za osloba anje od grijeha
Mnogi ljudi imaju sklonost Ëiniti neki grijeh. Naviknuli su lagati, krasti, prejedati se, puπiti, piti, Ëak se drogirati. Grijeh na poËetku moæe biti sladak, ali poslije nastaju negativne posljedica grijeha i πtetnih navika. Ulazi se u zaËarani krug jer se teπko oslobaamo grijeha i πtetnih navika. Ako se pokuπavamo sami osloboditi grijeha i raznih ovisnosti, doga a se da nas te navike joπ jaËe napadaju, mnogo veÊom snagom, pa ubrzo odustanemo. U trenutku kada nas obuzme æelja i potreba za grijehom, prekomjernim uzimanjem hrane, nikotina, alkohola, droge, lijekova i ostalog, odmah molimo Isusa za pomoÊ. Trebamo se u potpunosti predati Bogu i jedino od Njega oËekivati osloba anje od πtetnih navika. Bog je obeÊao da Êe nam pomoÊi, spasiti nas i osloboditi od grjeπnih navika i pohota. Potpunim predavanjem Bogu iz iskrenog, molitvama ispunjenog srca ugroæenog Ëovjeka koji vapi Bogu poput utopljenika,

114

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

traæimo oslobo enje od poroka koji nas ubrzano vodi u bolest. Treba Ëesto ponavljati molitve: Isuse, pomozi mi, ne æelim puπiti. Isuse, pomozi mi, ne æelim piti. Isuse, pomozi mi, ne æelim se drogirati. Isuse, ne æelim se prejesti. Isuse, pomozi mi da mogu vladati svojim poæudama i strastima. Isuse, oslobodi me robovanja tome poroku. Naπa je obveza poËeti i barem jednom ne ispuniti teænju tijela i psihe za πtetnom navikom, a onda zajedno s Bogom dotuÊi toga podmuklog neprijatelja. U svakoj kuπnji kojoj smo izloæeni, Ëim pomislimo na grijeh ili na uporabu πtetnih tvari — misao o tome odmah zamijenimo miπlju na Isusa. Ne smijemo odustati, jer Êe se navika vratiti u joπ veÊoj sili. Zajedno s nama Isus pobje uje πtetnu naviku koja nas je zarobila. Ta bitka moæe trajati dugo, ali moramo biti uporni sve do konaËne pobjede. Trebamo uporno ponav-

DUHOVNO ZDRAVLJE

115

ljati poziv Isusu sve dok ne nestane potreba za grijehom i ovisnoπÊu; trebamo moliti i ne klonuti. Isus vrlo rado pomaæe u takvim sluËajevima, jer nas beskrajno voli. Æeli nas oËistiti od svih grijeha i ovisnosti i pripremiti nas za svoje kraljevstvo. Bog nam pomaæe u onome πto mi ne moæemo, ali traæi da i mi sudjelujemo, da odluËimo to viπe ne Ëiniti. Moramo shvatiti da su problemi u naπoj glavi, da i mi moramo donositi odluke i zajedno s Bogom sudjelovati u rjeπavanju æivotnih problema. U tome æestokom okrπaju protiv πtetnih navika grijeha i ovisnosti moguÊi su usponi i padovi. Kada pomislimo da smo napredovali, dogodi se da shvatimo kako smo opet na poËetku, kao da se niπta nije dogodilo. Ne treba se zabrinjavati zbog toga, nego valja biti uporan i u potpunosti se uzdati u Boæju iscjeliteljsku silu. I kada se najmanje budemo nadali, osjetit Êemo olakπanje i radost zbog ËistoÊe tijela i psihe. Ni tada se ne opuπtajmo, i dalje se druæimo s Bogom i ostanimo s Njim do kraja æivota i sve u zahvalnosti.

116

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

To se odnosi i na sve druge grijehe: preljub, gordost, zavist, oholost, kradljivost, laæljivost, hedonizam, gnjev... Bog Êe vrlo rado preuzeti na sebe teret svih naπih grijeha osloba ajuÊi nas teπkog grjeπnog æivota. »ovjek je stvoren da bude gospodar prirode i besmrtan, ali je zgrijeπio. Zbog neposluπnosti Bogu prognan je iz Boæje blizine i prepuπten djelovanju grijeha i demona. Svakome od nas potreban je preobraæaj u osobu koja Êe æivjeti po Boæjim naËelima i o tome uËiti druge ljude. Duhovni æivot je maraton i treba ga istrËati do kraja. Bog Ëeka da nam u tome pomogne i oslobodi svoju nadnaravnu snagu kroz naπ æivot, sve do konaËnog cilja.

117

TROSTRUKA ÆETVA

Sva tri aspekta zdravlja Ëine holistiËko jedinstvo. Da bismo ostvarili zdravlje i opuπtenost tijela, psihe i duha, treba prakticirati sva tri aspekta. Najvaæniji je duhovni aspekt, jer potiËe psihiËki i tjelesni te omoguÊuje da budemo smireni i zdravo se hranimo. I zdrav naËin æivljenja s druge strane potiËe duhovnost, odnosno sva tri aspekta se proæimaju. Time se ostvaruje integritet naπe cjelokupne liËnosti, onako kako je to za nas Bog prvobitno zamislio i sada Ëeka da mi to dragovoljno izaberemo i potpuno primjenjujemo u svojemu sadaπnjem i privremenom æivotu. Zdravo æivljenje zahtijeva mnogo strpljenja, napora i odricanja. “©to tko sije, to Êe i æeti...” (GalaÊanima 6,7) Poput crne hobotnice s otrovnim i snaænim pipcima, smrt nas polako stiπÊe i guπi sve dok nas posve ne ispije i uzme nam posljednji dah. Smrt bi bila vjeËna da nema

118

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

Onoga koji Êe u posljednji dan ljudske civilizacije zgrabiti smrt koja je uguπila pravednike. Spasit Êe nas niπtavila i vratiti natrag u æivot, gdje ne postoji 80 godina, veÊ bezvremenski, vjeËni æivot. Stup cjelovitog zdravlja Ëine: 1. naËelo vage kalorija u prehrani, krv bez viπka πeÊera i masnoÊa; 2. istezanje i skupljanje miπiÊa, bræi rad srca barem do prvog znoja; 3. tijelo bez nikotina, alkohola, ostalih droga i svih πtetnih tvari; 4. πto ËeπÊa uporaba prirodnih sredstava zdravlja: Ëiste obiËne vode, Ëistog zraka i umjerenog boravka na suncu; 5. uklanjanje stresa psihiËkim i tjelesnim aktivnostima; 6. utemeljenost na pravoj duhovnoj istini kakva je objavljena u Bibliji i prakticiranje krπÊanske duhovnosti. Æivot nam ne smije zavrπiti u hladnom grobu. Moramo se boriti za uskrsnuÊe, za vjeËni æivot. Ako se dogodi da ne uskrsnemo

TROSTRUKA ÆETVA

119

jer smo davali prednost ovozemaljskom æivotu i bili neposluπni Bogu, onda smo se uzalud rodili i uzaludno æivjeli. Ali mi uz Boæju pomoÊ moæemo postati novi, preobraÊeni i preporo eni. Tek takvi moæemo osjeÊati sreÊu u svojemu biÊu, jer bez Boga se vrlo Ëesto osjeÊamo isprazno. Ovaj æivot je zapravo æivot kuπnje ili samo “pripravniËki staæ” da bismo zavoljeli Isusa i ljude i bili posluπni Bogu poprimajuÊi Njegov karakter. Neka nam zato Isusov savrπeni æivot bez grijeha, na Zemlji, pri Njegovu prvom dolasku, bude primjer kako i mi trebamo æivjeti, i to odmah, sada, bez odga anja! Isus Êe nas mijenjati, samo Mu se prepustimo. Imajmo povjerenja u Boga, budimo Mu posluπni i On Êe nas obnavljati. Dopustimo Isusu da upravlja naπim ovozemaljskim æivotom, da nas uvjeæbava na svoju sliku i priliku i priprema za vjeËni æivot, da s nama dijeli svoju besmrtnost. Kada se pridruæimo Isusu koji je oganj ljubavi, i mi postajemo ljubav i zraËimo je na svoje bliænje.

120

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

Od samih sebe uzmimo i planirajmo vrijeme za sebe, barem dva puta dnevno, za jutarnje i popodnevno opuπtanje, tjelovjeæbe i duhovnosti. U svoje aktivnosti ukljuËimo raznovrsnu i zdravu prehranu bez πtetnih tvari, dnevni i tjedni odmor, nastojanje da sa svima æivimo u miru i da pomaæemo bliænjima. Isprva primijenimo neku dijetu, a onda uhvatimo ritam zdravog æivljenja i toga se stalno pridræavajmo. Uzdajmo se u Boga u molitvi i svakodnevno Ëitajmo Bibliju, jer je takva aktivnost najbolji program uklanjanja stresa. “Boj se Boga, izvrπuj njegove zapovijedi, jer — to je sav Ëovjek. Jer sva Êe skrivena djela, bila dobra ili zla, Bog izvesti na sud.” (Propovjednik 12,13.14) Æivimo uredno, ne brinimo se tjeskobno πto Êe biti sutra, budimo pozitivni i imajmo povjerenja u Boga da Êe sve izvesti na dobro. O svemu tome govorimo i drugim ljudima jer time Êemo i sebe uËvrstiti u odluci da prakticiramo cjelokupan zdravi æivot. Vjeæbajmo sporije hodati, voziti automobil, jesti, raditi, govoriti, voditi ljubav, sve dok nam

TROSTRUKA ÆETVA

121

takav naËin æivljenja ne postane uobiËajen. Moramo biti Ëisti iznutra i izvana. Kada steknemo tu ËistoÊu, trebamo je njegovati i odræavati. Tako Êemo zrcaliti Isusov karakter. Zdravim naËinom æivljenja viπe Êemo uæivati u æivotu, a dani Êe nam izgledati duæi. Mnogi ne æele vjerovati u vjeËni æivot tvrdeÊi da joπ nitko nije uskrsnuo i vratio se iz raja pa da im ispriËa kako je tamo. Takva tvrdnja je besmislica proiziπla iz potpunog nepoznavanja Biblije i to je otpor prema æivotu bez grijeha. Za takve je Isus uzalud umro na kriæu i uzalud uskrsnuo nakon tri dana. Nije li Isus uskrsnuo i obeÊao nam da Êe uskrisiti i nas koji vjerujemo i koji smo pravedni? Zar Isus nije Bog koji je siπao s nebesa i rodio se u ljudskom tijelu, ËineÊi Ëuda koja samo Bog moæe Ëiniti i propovijedajuÊi o nebeskom kraljevstvu? Nije li u Evan eljima dovoljno priËao o raju i o tome kako Êemo tamo æivjeti? Vjera se ne oËituje u marljivom slavljenju BoæiÊa i Uskrsa. Vjera je u ljubavi prema Isusu i ljudima, u dræanju svega onoga πto On traæi od nas. OdluËimo da

122

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

Êemo od danas æivjeti kao u raju, jer to nam Bog nudi. Recimo sebi: Od danas sam Isusov i bit Êu Mu vjeran! “I neka se cijelo vaπe biÊe — duh, duπa i tijelo — saËuva besprijekorno za dolazak Gospodina naπega Isusa Krista!” (1. Solunjanima 5,23)

123

KAZALO

ULOG U DUGOVJE»NOST .................... 5 TJELESNO ZDRAVLJE .......................... 11 Uravnoteæena prehrana — naËelo vage .. 12 ©tetna hrana — naËelo tjelesne ekologije ............................................ 23 Tjelesna aktivnost — naËelo oru a ........ 33 PSIHI»KO ZDRAVLJE .......................... 43 Pogreπke intelekta — naËelo vage .......... 45 »istoÊa psihe — naËelo psihiËke ekologije ............................................ 64 NaËini opuπtanja — naËelo oru a ........... 71 DUHOVNO ZDRAVLJE ......................... 79 Pravilna duhovnost — naËelo vage ........ 79 Grijeh — naËelo duhovne ekologije ....... 93 Duhovna aktivnost — naËelo oru a ..... 100 TROSTRUKA ÆETVA .......................... 117

124

ÆIVJETI DUGOVJE»NO I ZDRAVO

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful