Prof. dr.

Adnan Tufekčić

DIDAKTIKA
PRIRUČNIK

-

NASTAVA nastava je odgojno – obrazovni proces –

- šta se sve ubroja pod „nastavu“? - da li je svaka „nastava“ zaista nastava?

Jedno određenje nastave:

„Nastava – temeljni dio školskog rada u kojem se planski i organizirano provodi odgoj i obrazovanje učenika prema propisanom nastavnom planu i nastavnom programu“
(Pedagoška enciklopedija , 989: 88)

Specifičnosti nastave kao odgojno – obrazovnog procesa su:      nastava je namjerno (svjesno) organizirani odgojno – obrazovni proces nastava je na planu i programu utemeljen odgojno – obrazovni proces nastava je ciljno usmjeren odgojno – obrazovni proces nastava je vremenski određen odgojno – obrazovni proces nastava je najčešće dio institucionalizranog odgoja i obrazovanja Nastava je višeslojan i višedimenzionalan proces koji ima i svoje unutarnje protivurječnosti.

Unutarnje protivurječnosti nastave se odnose na sljedeće (Muminović, H., 2000: 11 – : - odnos nastave sa širim sistemom u kojem funkcioniše - odnos između društvenog i individualnog u nastavi - odnos između teorijskog i praktičnog u nastavi - odnos između različitih vrsta nastave - odnos između prošlog, sadašnjeg i budućeg u nastavi - odnos između faktora nastave - odnos između različitih faza (etapa nastave - odnos između rigidnog i fleksibilnog, autokratskog i demokratskog, političkog i apolitičkog, zastarjelog i modernog, šablonskog i kreativnog, ekonomičnog i neekonomičnog, monotonog i atraktivnog u nastavi - odnos između različitih procesa u nastavi Nastava je proces koji je „izgrađen“ od učenja i podučavanja. Učenje i podučavanje u nastavi su povezani i označavaju jedan te isti proces u kojem se razvijaju znanje, sposobnosti, vještine i navike

Z N A NJ E

prisjećanje prepoznavanje reprodukcija primijenjeno-operativni nivo znanja stvaralačko znanje

Terston: verbalno shvatanje fluencija riječi numerički faktor prostorna sposobnost perceptivna brzina rezonovanje (logičko razmišljanje) S P O SO B NO S T I

Gardner i Hač: logičko-matematička lingvistička muzička prostorna tjelesno-kinestetička interpersonalna intrapersonalna 

Nučene sposobnosti tačnog izvođenja određenih operacija. VJEŠTINE Podrazumijevaju vježbanje (upućivanje, demonstriranje,oponašanje i ponavljanje)

NAVIKE

Uobičajeni i predvidivi načini motoričkog, kognitivnog i emocionalnog reagiranja u određenim situacijama koji su usvojeni učenjem

Zadaci: Pokušaj dati vlastitu definiciju mektebske nastave.

-

Sada prikaži ovu definiciju i šematski (grafički)

izvođenjem i vrednovanjem mektebske nastave? Svoja razmišljanja o ovome prikaži u tabeli ispod: Pripremanje Izvođenje Vrednovanje Uočene protivurječnosti  .- Analizirajući šematski prikaz definicije mektebske nastave navedi moguće nedostatke vlastite definicije mektebske nastave - Koje sve protivurječnosti mektebske nastave primjećuješ? Na koji način te protivurječnosti su povezane sa organiziranjem.

intrapersonalna (poznavanje sopstvenih moći. . . . temperamente. slabosti. Kao osnova za ovo može ti poslužiti tabela ispod: Javlja se kod učenika Kod kojeg uzrasta učenika se javlja Na koje sadržaje se najviše odnosi Nivoi znanja nikad ponekad često uvijek prisjećanje prepoznavanje reprodukcija primijenjeno – operativno znanje stvaralačko znanje U donjoj tabeli pokušaj razvrstati svoje učenika na način da odrediš koju od navedenih sposobnosti imaju posebno razvijenu. .- U vremenskom periodu od sedmice u kojima izvodiš mektebsku nastavu pokušaj voditi „evidenciju“ o razvijanju znanja kod učenika. .  . . Brojevi u tabeli označavaju vrstu sposobnosti i to kako je napisano u nastavku: . želja. . sposobnost razlikovanja i usmjeravanja ponašanja) - Napomena: Isti učenici se mogu naći u različitim redovima u tabeli. motivacije i želje drugih ljudi) . verbalno shvatanje fluencija riječi numerički faktor prostorna sposobnost perceptivna brzina rezonovanje (logičko razmišljanje) muzička prostorna interpersonalna (sposobnost koja se odnosi na međuljudske odnose i primjereno reagovanje na raspoloženja. .

 .

Nastavni sadržaj treba da bude predmet razvijanja i/ili potvrđivanja neke od suštinskih snaga čovjeka (treba ga prinijetei oku. Slatina. Na taj način obrazovni sadržaji postaju obrazovna dobra jer se njima razvijaju specifična ljudska obilježja kod učenika. 1998. Nastavni sadržaj treba da bude predmet razvijanja i/ili potvrđivanja neke od suštinskih snaga čovjeka (treba ga prinijetei oku. srcu. srcu.obrazovni sadržaji i obrazovno dobro – ljudsko društvo umjetnost priroda OBRAZOVNI SADRŽAJI nauka religija Obrazovni sadržaji prestavljaju najznačajnija i najreprezentativnija saznanja do kojih je došao čovjek u različitim oblastima svog djelovanja i rada. Pomoću obrazovnog dobra razvijamo bogatstvo ljudske prirode. Nastavni sadržaji moraju biti didaktički prerađeni tj. mašti. 1998. 200  . moraju biti prilagođeni uzrastu učenika kojima su namijenjeni i mora biti određen redoslijed njihovog izučavanja. duši učenika (Slatina. razumu. mašti. uhu. uhu.OBRAZOVNI SADRŽAJI . razumu. Slatina. 2005) obrazovno dobro: Pomoću obrazovnog dobra razviajamo bogatstvo ljudske prirode. duši učenika) (Slatina.

1998: 29) Nastavni program mektebske nastave predstavlja propisane sadržaje koji se uče u okviru svih stupnjeva mekteba. Osnovne karakteristike svakog nastavnog programa su:  Obim (širina ili ekstenzitet) Odnosi se na širinu znanja. na kvantitet činjenica i generalizacija  Dubina (intenzitet) Odnosi se na stepen analitičnosti i stepen kvaliteta znanja  Redoslijed sadržaja Odnosi se na način raspoređivanja (distribuiranja nastavnih sadržaja u nastavnom programu. vještina i sposobnosti tj. simultani i kombinovani  Slijevanje u ljudsku prirodu . Radoslijed sadržaja može biti: sukcesivni.OBRAZOVNI SADRŽAJI obrazovanje sposobnosti opažanja i promatranja enkulturacija/akulturacija socijalizacija/internalizacija individuacija/personalizacija diferencijacija/integracija učenje/podučavanje Obrazovanje osjeća(n)ja Obrazovanje volje obrazovanje sposobnosti pamćenja Obrazovno dobro obrazovanje sposobnosti mišljenja Obrazovanje mašte Koja i kakva Kome se slijeva obilježja Kako se slijeva Šta se slilo Šta se slijeva Koji je smisao SPECIFIČNA LJUDSKA OBILJEŽJA – ŽIVOTNE SNAGE ČOVJEKA ONO ŠTO JE OSTALO NAKON ZABORAVLJANJA „Nastoj da svako obrazovno dobro „prineseš“ svim prirodnim i duhovnim snagama učenika tj. omogući da se pomoću obrazovnog dobra individualne snage učenika dijelom potvrđuju a dijelom razvijaju u procesu nastave“ (Slatina.

Nastavna tema – dio nastavne cjeline. matematika  Kombinovani (linijsko – spiralni) raspored nastavnih sadržaja: U toku školske godine postepeno se se sadržaji proširuju i popunjavaju Dijelovi nastavnog programa .Nastavna jedinica – dio nastavne teme predviđen za jedan nastavni sat   . sadržajno i logički zaokružen dio cjeline . linearni raspored nastavnih sadržaja: Sadržaji jednog predmeta u jednom razredu (ili više razreda linijski se distribuiraju jedan za drugim bez ponavljanja (npr. Sukcesivni (progresivni. logička i predmetna cjelina .Nastavna cjelina/oblast – sadržajna. Gradivo se iz razreda u razred proširuje po obimu i dubini po koncentričnim krugovima (npr. u osnovnoj školi je ovo slučaj kod predmeta Historija)  Koncentrični (spiralni) raspored nastavnih sadržaja: Nastavni sadržaji se raspoređuju (distribuiraju po koncentričnim krugovima.

Zadaci: Analizom nastavnog programa mektebske nastave odredi o kojem načinu raspoređivanja sadržaja se radi. - Na skali od 1 do 7 daj vlastitu procjenu u kojoj mjeri je obim i dubina nastavnih sadržaja na svim nivoima mektebske nastave odgovarajuća Obim sadržaja za sve uzraste učenika (polaznika) je odgovarajući Dubina sadržaja za sve uzraste učenika (polaznika) je odgovarajući - Navedi sadržaje za koje promjećuješ da izazivaju najveće interesovanje kod učenika u mektebskoj nastavi: - Navedi neke sadržaje kojih nema u postojećem programu mektebske nastave a koje smatraš da bi trebalo uvesti u program:  .

 Obrazovni značaj imaju sadržaji koje učenici u potpunosti razumiju.  Materijal za učenje se ne prezentuje u finalnoj formi nego se on mora reorganizovati i transformisati u neke ranije oblike uključene u kognitivne strukture – „learning by discovering“  Misaono vođenje učenika do shvaćanja obrađivanih nastavnih sadržaja uz pomoć nastavnika (razvojna nastava.  nastavnikova uloga je dominantna u vođenju i otkrivanju  učenici nemaju direktan odnos prema nastavnim sadržajima  manji stupanj samostalnosti učenika nastavnik učenik sadržaj  .  Znanje postaje operativno.  Otkrivanje treba da obuhvati sve komponente nastavnog procesa  Veoma važna dobra pripremljenost nastavnika Prednosti:  potpunije shvatanje nastavnih sadržaja  nastavnik direktno komunicira s učenicima i s nastavnim sadržajem  komuniciranje nastavnika i učenika je dvosmjerno jer učenici posredstvom natavnika upoznaju sadržaje Nedostaci:  teško je aktivirati sve učenike za otkrivanje i shvatanje. nastavne strategije “ (Pedagoška enciklopedija .NASTAVNI SISTEMI različiti načini didaktičko-metodičkog „oblikovanja“ nastave određenje nastavnih sistema: Cjelovito oblikovanje ili strukturiranje nastavnog procesa. Svojevrsna struktura veza i odnosa između osnovnih faktora nastave (nastavnika. sistem nastave.  Misaono vođenje učenika do potpunog shvaćanja sadržaja. genetička nastava. učenika i sadržaja) nastavnih sistema Odnos između osnovnih faktora nastave može biti razlićit pa se razvilo više Drugi nazivi: didaktički sistem. 989: 88) Heuristička nastava Otkrivavjuće vođenje  Učitelj vodi učenika do otkrića tj. saznanja. induktivna nastava . funkcionalno i primjenjivo.

namaz). o Sekvenca: logički strukturiran dio teme (npr.Programirana nastava rad sa programiranim materijalom        pokušaj da se ostvari povratna veza o postizanju ciljeva u nastavnom procesu zadržavanje bitnih a ostranjivanje nebitnih sadržaja rastavljanje sadržaja na manje (sitnije dionice – osnovne elemente savladavanje dionica od lakšeg ka težem samostalno rješavanje problema od strane učenika po unaprijed dobivenom uputstvu napredovanje učenika po individualnom tempu stalna povratna informacija koja je važna za stalan uvid u tačnost rješavanja zadataka i postizanja cilja  razrađeni nastavni sadržaji i proces usvajanja sadržaja Temeljni pojmovi: Program: precizno je izložen u kibernetičkom smislu. nije moguće nigdje „skrenuti“ sa određenih pitanja. Uz svaki članak dato više odgovora a učenik bira onaj kojeg smatra tačnim. o Članak: najmanja jedinica u nastavnom programu (npr. učenik radi na članku kad rješava jedan zadatak. Učenici koji imaju problem sa jednim zadatkom imaju zastoj u savladavanju programa.  Linearnim programom individualizira se ritam rada a se ne uvažavaju razlike u sposobnostima o    Razgranati programi Pokušaj otklanjanja slabosti pravoliniskog programa Članci poredani pravolinijski ali i skokovito i bočno. Tema može imati više sekvenci. sabah namaz). Nakon izbora odgovora učenik se upućuje na mjesto na tačan odgovor  Brže napredovanje učenicima sa većim sposobnostima. Dijelovi programa: o Tema: sadržajno i logički struktrirana zaokružena cjelina programa (npr. Članak se sastoji od sljedećeg:  Informacija za učenike o rješavanju zadatka  Zadatak  Učenička aktivnost (rješavanja zadatka  Povratna informacija Programirana nastava podrazumijeva i posebno urađene programe: o Linearni programi:  Učenici sami formulišu odgovore i provjeravaju tačnost odgovora  Svi učenici istovremeno rade po istom programu  Napredak učenika je po vlastitom tempu (moguće je i preskakti pitanja  Ovi programi ne daju mogućnost dodatnih pojašnjenja i informacija osim onih koje su uključene u zadatak tj. dnevni namazi . Sekvenca može imati više članaka a učenik mora rješavati svaki članak jedan za drugim bez preskakanja. sadržaji su podijeljeni u manje i logički podijeljene dijelove koji se moraju postepeno savladavati i usvajati jedan za drugim (bez preskakanja).  .

2001a: 24 – 24 - - - - -  . Razrada operativnog provođenja svakog članka (koraka. (Vilotijević. o Kombinovani programi  Kombinacija lineranog i razgranatog programa  Iskorištavanje prednosti jednog i drugog i izbjegavanje slabosti Odlike programa . Sastavljanje tematskog plana nastave. doze . Omogućava se učeniku da onaj zadatak – članak kojeg zna preskoči.Razumljivost .Rezultativnost Sastavljanje programa za programiranu nastavu: Razlaganje općih ciljeva na konkretne ciljeve nastave. Razrada uvodnih i zaključnih izlaganja za svaku grupu tema i izrada uputstava za nastavnika o korištenju programa. a za onaj zadatak – članak kojeg ne zna date su dopunske informacije u bočnom članku. Neprogramirano izlaganje ukupnog nastavnog gradiva koje treba predvidjeti za programiranu nastavu. a tema na sekvence a sekvence na sitne članke (korake. Provjeravanje programa u nastavnom radu sa manjom grupom učenika („isprobavanje“ da se poboljša .  Omogućava se individualizacija tempa učenja ali i diferencijacija nastavnih sadržaja i postupaka. zadatka sa formiranjem povratne informacije i kontrole rada učenika. Izdvojeni ćlanci (koraci. Raščlanjivanje pojedinih sadržaja na teme. konkretni zadaci se unose u matricu koja je osnova budućeg programa za programiranu nastavu (najteži dio posla).Određenost .

2001a: 2 0 . primjer  Nakon toga učenici analogno uzorno obrađenim sadržajima samostalno obrade slične sadržaje iz nastavnog programa Nastavni program predmeta Nastavna cjelina Egzemplarni sadržaj Analogni sadržaj Nastavna cjelina Egzemplarni sadržaj Analogni Sadržaj Nastavna cjelina Egzemplarni sadržaj Analogni sadržaj Nastavna cjelina Egzemplarni sadržaj Analogni sadržaj - Faze u egzemplarnoj nastavi:  I – selekcija sadržaja  II – obrada egzemplarnog sadržaja  III – samosatalan rad učenika nqa analognim sadržajima  IV – utvrđivanje i sistematizacija svih sadržaja Uslovi za uspješnost egzemplarne nastave:  Obrada sadržaja na visokom didaktičko – metodičkom nivou  Osposobljavanje učenika za samostalan rad Prednosti:  uspješnija obrada opširnijih nastavnih cjelina  osamostaljivanje učenika i samoučenje  stvaralački pristup nastavnika obradi egzemplarnih sadržaja  - - .(Primjeri: vidjeti u Vilotijević.2 ) nastavnik učenik sadržaj Egzemplarna nastava kako „izaći na kraj“ sa preopširnim sadržajima  Stalni se povećava količina novih saznanja koja ulaze u nastavne programe i koje učenici treba da savladaju  Preovladavanje opširnosti sadržaja  Izdvajanje tipičnih sadržaja iz nastavnog programa koji mogu biti reprezentativni primjeri za jednu nastavnu cjelinu  Izdvojeni nastavni sadržaji se obrađuju detaljno kao uzor tj.

rješenje ne pomoću nekog algoritma već uz stvaralački misaoni pristup. različit broj mogućnosti za rješavanje. stvaralačkim i samostalnim radom učenika i čiji je produkt stalno progresivno mijenjanje ličnosti i postizanje boljih rezultata u nastavi  učenici se susreću sa posebnim zahtjevima koji traže pronalaženje novih rješenja a ne gotova znanja  problem je onaj zadatak koji ima: nešto nepoznato. kompleksnost. osposobljavanje učenika za uočavanje bitnih elemenata. mogućnost povećavanja znanja i razvijanja mentalnih sposobnosti  između cilja (rješenja i onog što je zadato postoji nesklad Etape u rješavanju problema u nastavi: o Upoznavanje problema o Sužavanje – reformulacija problema o Postavljanje hipoteza analizom datog i zadatog o Provjeravanje hipoteze Etape nastavnog sata: o Stvaranje problemske situacije (Uvodni dio) o Rješavanje problema o Vježbanje i utvrđivanje o Domaći zadatak (samosatalan rad Faktori koji utiču na primjenu problemske nastave: o Uzrast učenika o Priroda nastavnih sadržaja  - - . sličnosti i razlika unutar srodnih nastavnih sadržaja Nedostaci:  Učenici uče po modelu. po obrascu nastavnika  Poteškoća u utvrđivanju tipičnih (egzemplarnih sadržaja  Potrebno dobro poznavanje nastavnog programa i didaktičko-metodičkih zakonitosti nastave  Mogućnost da se izjednače razlike između egzemplarnih i analognih sadržaja nastavnik nastavnik učenik sadržaj učenik sadržaj Problemska nastava učenje putem rješavanja problema  nastava se odvija uz rješavanje problema radi razvijanja stvaralačkog mišljenja  učenje putem rješavanja problema u nastavi – mentalna aktivnost u kojoj dominira rješavanje spornih i složenih saznajno – praktičnih problema u nastavnim sadržajima. a koje je praćeno intenzivnom misaonom aktivnošću.

- Problemi: o Problem povratne informacije u samostalnom rješavanju problema o Nastavnikovo vrednovanje nastavnog rada u problemskoj nastave nastavnik učenik sadržaj nastavnik učenik sadržaj nastavnik učenik sadržaj  .

Posluži se tabelom ispod i napiši te sadržaje: Heuristička nastava Egzemplarna nastava Programirana nastava Problemska nastava - Organizuj mektebsku nastavu u skladu sa jednim od gore navedenim sistemom nastave.Zadaci: Koji bi sadržaji iz programa mektebske nastave bili posebno pogodni za organiziranje i izvođenje nastave u skladu sa pojedinim nastavnim sistemima. Napravi pisanu zabilješku svojih zapažanja o tome:  .

41) Ne postoji jedinstvena podjela nastavnih metoda. 989: 9 ) Nastavni metod pripada i nastavniku i učeniku. Također. Prema komunikacijsko-informacijskom kriteriju metode možemo podijeliti na tri grupe (Poljak. Nastavni metod kao komunikativno djelovanje je svojevrsno edukacijsko kooperiranje (Slatina. 1998: 33. metoda razgovora.NASTAVNE METODE načini rada u nastavi određenje nastavnih metoda: Nastave metode – načini zajedničkog rada nastavnika i učenika čiji se izbor i primjena vrše s ciljem da se ostvare zadaci odgojno – obrazovnog rada u nastavi (Pedagoška enciklopedija . ne postoji unaprijed određena „najbolja nastavna metoda“. 1985):  verbalne metode: metoda usmenog izlaganja. metoda rada na tekstu i metoda pisanja  vizuelne metode: metoda demonstracije i metoda crtanja  praktične metode: metoda praktičnih radova Metoda usmenog izlaganja pripovijedanje opisivanje obrazloženje objašnjenje rasuđivanje  . Suština je u pravilnom odabiru i kombinaciji različitih načina kojima dolazima do postavljenih ciljeva nastave.

interpretacije .uspoređivanja . zaključivanje.kakvo pitanje takav odgovor Metoda čitanja i rada na tekstu Čitanje Čitanje + misaone aktivnosti Čitanje + mišljenje + izražavanje Čitanje+mišljenje+izražavanje+promatranje Metoda pisanja Vezani pismeni radovi Poluvezani pismeni radovi Diktat Dopunjavanje ili proširivanje teksta Pismeni odgovori na pitanja Bilješke za vrijeme predavanja Doslovno konceptiranje Konceptiranje parafraziranjem Sažeto konceptiranje Marginalije Samostalni pismeni radovi u obliku: . analiziranje.metodički ispravna tj.izvještavanja .Metoda razgovora (dijaloška) dijalog nastavnik – učenik pitanja i odgovori pitanja: .raspravljanja .parafraziranja .primjerena učenicima tj.jezički ispravna . maštanje . moraju da potiču učenike na razmišljanje.opisivanja .pripovijedanja . razumljiva i smislena .obrazloženja .objašnjavanja  .

crteža. izražajne. promjena i sl. zbivanje.) Demonstriranje aktivnosti: (praktične. senzorne intelektualne aktivnosti) i pojedini dijelovi izražavaju crtežom nastavnih sadržaja Crtanje grafičkih znakova i simbola Grafičko odnosa Metoda crtanja Shematsko prikazivanje procesa Crtanje na temelju promatranja predstave prirodnih predmeta i prikazivanje kvantitativnih Shematsko crtanje predmeta Metoda praktičnih radova upoznavanje strukture praktične radnje s obzirom na broj i red praktičnih operacija  . ilustracija.Pokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Demonstriranje statičnih predmeta: (modela. shema) Metoda demonstracije Demonstriranje dinamičkih pojava: (kretanje.

obrazloži je i navedi u kojem dijelu mektebske nastave je posebno pogodna:  . Daj joj naziv. neku posebno uspješnu metodu koja nije navedena u ponuđenom popisu metoda. To ćeš uraditi tako što ćeš u tabeli ispod za svaku sedmicu rada u mektebu napišeš brojeve koje označavaju pojedine metode koje si koristio: 1 – metoda usmenog izlaganja 2 – metoda razgovora 3 – metoda čitanja i rada na tekstu 4 – metoda pisanja 5 – metoda crtanja i ilustracije 6 – metoda demonstracije 7 – etoda praktičnih radova Sedmica IV V I II III VI VII VIII Na kraju .Zadaci Navedi koje metode najčešće koristiš u mektebskoj nastavi i zašto: - U toku perioda od sedmice bilježi upotrebu i kombinaciju pojedinih nastavnih metoda u mektebskoj nastavi. sedmice prokomentariši podatke koje si dobio/dobila u tabeli Navedi. iz vlastitog iskustva.

41) nastavnik radi sa svim učenicima zajedno + ekonomičan oblik rada + lakše se postiže sistematičnost + odgojni značaj frontalnog oblika ogleda + u socijalizaciji učenika Frontalni oblik rada .slab kontakt nastavnika sa svakim pojedinim učenikom . na frontalni. grupni. 161) (Slatina. Savremena didaktika je prihvatila klasifikaciju oblika nastavnog rada.prilagođeno tzv. u parovima (tandem) i individualni (Vilotijević. prema sociološkom kriteriju.OBLICI RADA U NASTAVI s kojim brojem učenika radimo određenje oblika rada u nastavi: Oblik nastavnog rada – način aktivnosti nastavnika i učenika koji karakterizira odgovarajuća vrsta sociološke organiziranosti. 2001b: 1 2  .nastavnik je u ulozi da „davaoca“ gotovih znanja . „prosječnom učeniku“ . 1998: 33. 001b: 159.male mogućnosti za praktičnu primjenu znanja Nastavnik U U U U U U U U U U U U Komunikacija nastavnik – učenik u frontalnom obliku rada (Vilotijević.

raspodjela materijala za rad i određivanje zadataka vođama i članovima grupa III faza: samostalan rad grupa IV faza: zajednički plenarni rad svih grupa Grupni oblik rada tri člana četiri člana pet članova šest članova Raspored sjedišta za grupni oblik rada (Vilotijević.učenici se dijele na grupe koje realiziraju određene zadatke u toku nastave saradnja u grupi ima socijalnu i pedagošku vrijednost optimalne grupe broje 5 – učenika Artikulacija rada: I faza: frontalni rad-saopštavanje zadataka i podjela učenika u grupe II faza: raspodjela zadataka na grupe. 2001b: 170  .

) homogeni i heterogeni parovi artikulacija rada: I faza: postavljanje zadatka i upućivanje učenika kako i šta da rade II faza: učenici u parovima rješavaju zadatke i prave bilješke III faza: zajednička rasprava za sve parove koji su radili isti zadatak IV faza: skupna rasprava svih učenika svaki učenik samostalno radi svoj zadatak zadaci mogu biti isti za svakog učenika a mogu biti i različiti Tri vrste individualnog rada: . ponavljanje i provjeravanje nastavnih sadržaja doprinosi razvoju prijateljstva i solidarnosti oba učenika mogu doći u potpunosti do izražaja neophodno je prvo osposobljavati učenike za samostalan i tandemski rad sastavljanje parova je težak i osjetljiv posao (dobri učenici počesto ne žele raditi sa slabijim i sl.nastavnikov rad s pojedincem .Rad u parovima dobijeni zadatak izvršava dvoje učenika zajedno posebno je pogodan za vježbanje.svi učenici rade iste zadatke učenici rade različite zadatke (prema potrebama i mogućnostima) Ostvaruje se osamostaljivanje učenika Učenici uče različite načine učenja Razvija se samopouzdanje i aktivne crte volje i karaktera Ako se učenicima daju isti zadaci onda se ne ostvaruje diferencijacija i individualizacija Neophodna nastavnika je dobra pripremljenost - Individualni oblik rada  .

samostalan rad doprinosi bržem razvoju sposobnosti . po svojoj prirodi.lakše se postiže sistematičnost zbog naglašene uloge nastavnika .nekim učenicima grupni rad ne odgovara . učenici se međusobno ispomažu i sarađuju .zapostavljeno osamostaljivanje učenika .više odgovara učenicima starijih razreda osnovne škole .razvijanje prijateljskih odnosa.uz prosječne napreduju slabiji. formiranje grupa je vrlo delikatan tzadatak . zapostavljene individualne odlike učenika .ekonomičnost (nastavnik tumači isti sadžaj svim učenicima .teško je održavati disciplinu .učenici su izolirani.zapostavljeni nadareni učenici .vlada takmičarska atmosfera .moguća je nezdrava konkurencija .Osnovne karakteristike oblika rada (Vilotijević.učenici su aktivniji.grupni rad je teško organizirati.razvija se grupna saradnja i solidarnost.sučeljavanje stavova doprinosi proširivanju i produbljivanju znanja .sastavljanje parova je delikatan problem .učenici trebaju da budu osposobljeni za ovu vrstu rada. uče da uče Individualni Rad u paru  . na razvija se saradnja i prijateljstvo .postoji mogućnost da se pojedini članovi grupe „izvlače“ na račun drugih .rijedak kontakt nastavnika sa svakim pojedinačnim učenikom. svaki član grupe ima neku obavezu .teško se održava disciplina .partneri jedan drugog motiviraju na rad .nastava je usmjerena prema zamišljenom prosječnom učeniku .suviše teško gradivo nije za grupni rad . učenici se međusobno ispomažu . 2001b: 1 0 : Osnovna obilježja Oblik rada Prednosti Nedostaci . učenik je dosta pasivan .složena je organizacija rada u odjeljenju . saradnja .rezimiranje rada je osjetljiva faza jer tada se provjerava tačnost rezultata velikog broja različitih zadataka Nastavnik radi istovremeno sa svim učenicima Odjeljenje podijeljeno na manje grupe koje samostalno rade na zadacima Svaki učenik samostalno radi svoj zadatak Učenici podijeljeni u parove (po dva) samostalno rješavaju zadatke .potrebno je dosta vremena za pripremu diferenciranih zadataka . podsticanje socijalizacije.lakše se održava disciplina Frontalni .partneri se uče da komuniciraju i uvažavaju suprotne stavove .uvažavaju se individualna interesovanja i sposobnosti .poboljšava se radna motivacija.učenici se navikavaju da samostalno uče. bolji „vuku“ slabije naprijed .mala je mogućnost za praktičnu primjenu znanja . za samostalan rad i saradnju . nisu pogodni zagrupni oblik rada .neki sadržaji. ostvaruje se proces socijalizacije.nastavnik dobija povratnu informaciju .omogućuje individualizaciju Grupni .aktivan je nastavnik.

neki posebno uspješan primjer kombinacije različitih oblika rada. sedmice prokomentariši podatke koje si dobio/dobila u tabeli Navedi. Obrazloži kojem dijelu mektebske nastave (kojim sadržajima i kojem uzrastu) je posebno pogodna ta kombinacija:  .Zadaci: Navedi koje oblike rada najčešće koristiš u mektebskoj nastavi i zašto: - U toku perioda od sedmice bilježi upotrebu i kombinaciju pojedinih oblika nastavnog rada u mektebskoj nastavi. iz vlastitog iskustva. To ćeš uraditi tako što ćeš u tabeli ispod za svaku sedmicu rada u mektebu napišeš brojeve koje označavaju pojedine oblike rada koje si koristio: 1 – frontalni 2 – grupni 3 – rad u paru 4 – individualni Sedmica IV V I II III VI VII VIII Na kraju .

objektivno dani predmeti. audio – vizuelna. 988: 94) Nastavna sredstva izvori znanja nastavi u Nastavna tehnologija Didaktički mediji Tehnička pomagala omogućavaju tehničku primjenu i korištenje nastavnih sredstava Nastavna sredstva mogu biti: auditivna. odnosno učenja zato su nastavna sredstva sinonimza specifične izvore znanja u nastavi (Pedagoška enciklopedija . proizvodi ljudskog rada koji u nastavi služe kao izvori spoznavanja.NASTAVNA SREDSTVA I TEHNIČKA POMAGALA NASTAVNA TEHNOLOGIJA iz čega sve crpimo saznanja u nastavi određenje pojma nastavna sredstva: Didaktički oblikovani. pojave. vizuelna. multimedijalna  .

Zato ne treba misliti da nastavna sredstva i tehnička pomagala predstavljaju samo „sprave“ za puko ulijevanje sadržaja u „glavu učenika“. nažalost. Nužno je također i sistematsko i naučno unošenje elemenata savremenog života i potreba savremenog čovjeka u nastavne sadržaje i nastavni proces. Danas se u situaciji preopširnosti nastavnih sadržaja uočava težnja da se ustaljeni načini učenja i podučavanja zamijene takvim koji bi obrzbjeđivali da se mnogo veći broj učenika. shvata i pamti jeste ono što se nauči. čuje.Modernizacija nastave je vidljiva svugdje u svijetu. (Bogićević. za znatno kraće vrijeme. 1 74  Zadaci: Koja nastavna sredstva najčešće koristiš u mektebskoj nastavi:  . To se dijelom može postići i osmišljenom upotrebom nastavnih sredstava. uspješno osposobljava za aktivno učešće u daljnjem razvoju sveukupnosti života. Uzajamna povezanost između onoga što se vidi. a nekada. Upotreba nastavne tehnologije (NS i TP) iziskuje borbu protiv enciklopedizma. učenja samo iz udžbenika. samo iz bilježaka po diktatu učitelja. O njima je bolje misliti kao sredstvima koja stimulišu učenika na učenje. Sugdje se čine napori da se naučna saznanja što efikasnije koriste u nastavi. pretjeranog memorisanja i golog reprodukovanja znanja (pretežno dobijenog od učitelja . Time ostvarujemo aktualizaciju nastave. Zato nastavna sredstva i tehnička pomagala treba posmatrati kao značajan element itenzifikacije nastave. pasivne uloge učenika u nastavnom procesu.

- Koja nastavna sredstva je moguće izraditi zajedno sa učenicima u mektebskoj nastavi: - Pokušaj napraviti skicu pripreme za mektebsku nastavu sa upotrebom nekog savrmenog nastavnog sredstva: - Navedi lična pozitivna i negativna iskustva u mektebskoj nastavi koja se odnose na primjenu pojedinih nastavnih sredstava: pozitivna iskustva negativna iskustva  .

INDIVIDUALIZACIJA U UČENJU/PODUČAVANJU razlike između učenika u mektebskoj nastavi Razlike između učenika istog uzratsa (Stevanović. 1 : 204 : Hronološka dob (razlike u mjesecima Obrazovna dob (razlike u prethodnim znanjima) Učenici u poteškoćama u razvoju Različito socio-kulturno porijeklo Menatalna dob – psihofizička razvijenost Različita brzina napredovanja Motivacija Nivo aspiracije Tempo i brzina učenja Interesi i stavovi Dostignuća Razlike u temperamentu i karakteru Različit pristup nastavnim obavezama – odnos prema učenju Upoznavanje ovih razlika je osnov za individualizaciju Indivualizacija podrazumijeva i to da se vanjski uvjeti učenja/podučavanja dovode u vezu sa unutarnjim uvjetima učenja da bi se ostvarivali ciljevi nastave:  .

1998):  Nastava na više nivoa Najčešće tri grupe s kojima nastavnik radi slično kao u kombinovanom odjeljenju  Rad prema sklonostima učenika Učenicima se daju različita zaduženja u okviru istih zadataka s obzirom na njihove sklonosti  Diferencirani grupni rad Homogene grupe dobivaju zadatke po svojim mogućnostima  Programirana nastava Individualni programi omogućuju individualizaciju brzine i tempa rada  Individualizacija nastavnim listićima Prilagođenost mogućnostima i potrebama svakog učenika (jednaki i diferencirani zadaci  Diferencirano izlaganje nastavnog gradiva Različit nivo očiglednosti.  Korištenje različitih izvora znanja Učenici koriste različite izvore znanja  Korištenje različitih metoda i oblika rada Za jedne učenike problemsko učenje. heuristička metoda i individualni oblik rada a za druge rad u homogenim grupama  Fleksibilni raspored sati Tempo izmjene rada u skladu sa učeničkim mogućnostima  Način prezentiranja naučenog gradiva Izlaganje i prezentiranja na osnovu ličnih sposobnosti  .  Odnos prema prirodi procesas učenja/podučavanja (uviđanje. istraživanje. otkrivanje. voljenje.Kad je u pitanju individualizacija nastave moramo voditi računa o poštivanju tri vrste odnosa (Slatina. učenje otkrivanjem. htijenje i sl. 1998):  Odnos prema ljudskoj prirodi (mišljenje osjećanje. primjera i sl. traganje. objašnjavanje i sl. težnja.  Odnos prema samom karakteru obrazovnog dobra (predmet uha je drugačiji od predmeta oka) Oblici individualizacije i diferencijacije (Stevanović. željenje.

Potrebno je stalno utvrđivati. Svi učenici dobijaju zajednički fond znanja da bi se na toj osnovi nastavilo sa individualizacijom.  Diferencijacija nastavnih sadržaja Učenici jednog odjeljenja ne uče u isto vrijeme isti predmet i na isti način. a diferencijacija se odnosi na različite kvalitativne i kvantitativne nivoe  Diferencijacija s obzirom na tempo usvajanja znanja Isto gradivo učenici jednog odjeljenja usvajaju u različito vrijeme  Diferencijacija s obzirom na mjesto učenja Učenje u različitim situacijama i mjestima u školi i van nje  Medijska diferencijacija Primjena različitih nastavnih sredstava s obzirom na karakteristike učenika Individualizacija podrazumijeva stalno i temeljito pripremanje procesa učenja/podučavanja. boljim orjentacija na samoučenje  Nezavisno učenje Učenici strukturiraju program koji je njima namijenjen – posebno za iznadprosječne učenike. diferencijacijom i akceleracijom  Diferencijacija ciljeva i zadataka nastave Istovrsni ciljevi se dnose na fundamentalna znanja. pratiti i mjeriti posebnosti svakog učenika jer one nisu statična kategorija (s obzirom na metode rada. karakteristike sadržaja i td. Sve to vodi do primjene različitih oblika individualizacije (potrebno je “individualizirati individualizaciju”   . Individualni programi Za svakog učenika se u okviru postojećeg programa rade “lični” programi  Metodsko diferenciranje Izbor metoda spram grupa i pojedinaca  Diferencijacija karaktera i stupnja pomoći Slabijim učenicima permanentnija pomoć i duže podučavanje.

planine u zavičaju sa još nekoliko drugih učenika. a za nju je planom i programom previđeno sati. 2004  . dobi djeteta a niti strogo određenu godinu školovanja. Naprimjer neku nastavnu temu učenici mogu savladati za sata. ne moraju svi podjednako «savladati» ovaj razred pa stoga ne moraju u njemu podjednako ni ostati. To je programocentristička orijentacija. svjesni ove činjenice. tema. Analogno stadijima razvoja ličnosti. Time se sputavala svaka kreativnost nastvnika. ali njihovo pojedinačno ostajanje u tom razredu je uslovljeno interesovanjima i sposobnostima tj. .Od nastvanika se traži da »ispuca« sve previđene sate za neku nasatvnu temu i da ih vjerodostojno upiše u razrednu knjigu. ali svi ga prolaze. »prihvatljivi pedocentrizam« ili eufemističku sintagmu »učenik je u centru pažnje«. Tako dijete ne bi bilo u različitim razredima nego na različitim programskim razredima.Nastavno zbivanje ne smije odstupiti od planirane pripreme bez obzira što su date situacije to tražile. a učenika u drugi plan. upotrebljavaju sintagmu »poželjni pedocentirzam«. da li bi se moglo govoriti o «programskim razredima» tako da bi bilo moguće da je u jednom klasičnom razredu sadržano više «programskih razreda». koji ne moraju biti njegovi vršnjaci. Zato neki naučnici. Tako se učenik može naći u «razredu» u kome se izučavaju npr. Ovdje to ne poistovjećujemo sa klasičnim podjelama nastavnog programa (cjelina. a tempo prelaska je uslovljen osobinama učenika. To bi trebalo predstavljati opredjeljenje za srednji put između programocentrizma i pedocentrizma. To je sistem tačno označenih i nepovredivih nastavnih tema i jedinica koje se nastavnik mora proviti na nastvnom satu. a za neku drugu im je potrebno sati a predviđeno je samo tri. . Učesnici prolaze predviđene i nužne sadržaje. ali ne ostaju na svim sadržajima podjednako. Postojali bi dijelovi programa nekog predmeta koje je potrebno «preći». Iako je bilo potrebe da se u konkretnoj praksi izvršiti drugačiju preraspodjelu predviđenih sati to se nastavnicima nije dopuštalo. Ovu činjenicu svjedoče neprestano tražnje recepata. Šta će se desiti kada učenike naučimo i naviknemo da uvijek žele biti »u centru pažnje«? (Slatina. Jedna jednostrana orijenatcija otklanja se drugom jednostranom orijenatcijom. nuđenje gotovih izvedbenih rješnja nastavnog zbivnja i sl. Tako razlike u napredovanju postoje ne samo između različitih učenika. nego bi glavna odrednica tog razreda bila dio programa tj. Ova orijenatcija izazvala je drugu također pogrešnu orijentaciju – pedocentrizam. jedinica .Individualizacija između “programocentrizma” i “pedocentrizma” Pretjerivanje u davanju značaja nastavnom programu i njegovo odvajanje od učenika ili stavljanje nastavnog sadržaja u prvi. može se označiti terminom »programocentrizam«. nego i kod jednog učenika kad su u pitanju pojedini programski razredi koji za njega ne moraju vremenski isto trajati (osvajanje a ne usvajanje sadržaja (Slatina. 2004) Programski razredi Pojam «razred» koji ne bi sa sobom nosio isključivo kategoriju uzrasta tj. nego mislim na to da se sadržaji organizraju u takve cjeline koje bi bile međaši u napredovanju djeteta.

Zadaci: Iznesi svoje mišljenje o tome po čemu je mektebska nastava specifična kad je u pitanju individualizacija: - Navedi koji oblici individualizaciji su prisutni u tvojoj mektebskoj nastavi: - Odaberi po tri učenika iz različitih dobnih skupina u tvom mektebu a zatim odredi neki dio nastavnih sadržaja i napravi plan individualizacije za svakog od tih učenika učenik sadržaj plan individualizacije  .

PRAĆENJE. Pri tome čovjek otkriva različite funkcije vrednovanja. Vrednovanje je istodobno i antropološka i društvena karakteristika čovjekovog Promišljanje obrazovanja bez nekog njegovog vrednovanja je zabluda. VREDNOVANJE I OCJENJIVANJA UČENIKA vrednovanjem učimo i podučavamo . ocjenjivanju.Zašto vrednujemo ? odgovori: Čovjek ima potrebu da se vrijednosno odnosi prema sebi i svom radu.Šta vrednujemo ? . Svaki vid ljudske djelatnosti podliježe čovjekovom procjenjivanju i Vrednovanje (valorizacija. života i rada. verifikacija) postignuća je integralni dio Vrednovanje je vid učenja i podučavanja. nastavnog procesa. Bitnije je otkriti šta učenik zna i može nego šta ne zna i šta ne može (Slatina. 1998) Funkcije savremenog vrednovanja Informativna regulativna preventivna odgojna motivaciona  . evaluacija.

temeljito i konstruktivno. konstruktivne. koliko je podučavanje bilo Pomažem li razvoju spsobnosti za uspješno i je li postavljen čvrst temelj za samoocjenjivanje? dalji obrazovni napredak Temelje li se moje bilješke o spoznajnom Ocjenjivanje je vid učenja i podučavanj razvoju na različitim vrstama ocjenjivačkih aktivnosti  . postupaka i aktivnosti vrednovanja Kontinuiranost: vrednovanje je neprekidno u procesu učenja/poduke Funkcije savremenog vrednovanja Elementi umijeća ocjenjivanja i pitanja koja sebi postavljamo (Slatina. učenika temeljite i korisne tako da omogućuju pažnju i samopouzdanje za dalji razvoj Postoje razne vrste evidencije znanja? obrazovnom i odgojnom napretku Pomažem li u pripremi-kako najlakše učenika postići uspjeh? Pružiti priliku za samocjenjivanje međusobno ocjenjivanje Jesu li ocjenjivačke aktivnosti primjerene i sadržajima i sposobnosti ? Omogućuju li ocjenjivačke aktivnostii dobar uspjeh ? Odredi koja su to problematična područja. 1 : 11 Elementi umijeća ocjenjivanja Najvažnija pitanja Ocjenjivanje edukacijskog rada je Služim li se raznovrsnim pravovremeno. Pazim li da svaku ocjenjivačku aktivnost primjerim namjeri ? Cilj povratnih informacija o uspjehu ne sastoji se samo u ispravljanju i Ispravljam li ocjenjivačke zadatke ukazivanju na probleme nago i poticanju pravovremeno i jesu li povratne na rad i građenju samopouzdanja informacije dovoljno brze.Opsežnost: obuhvatiti razvoj učenika u cjelosti Integriranost: formiranje cjelovite slike korištenjem različitih tehnika. vačkim aktivnostima ? ocjenji- Služim li se različitim svrhama Primjenjuju se različiti načini ocjenjivanja i metodama praćenja procjenjivanja i ocjenjivanja postignutih uspjeha ? uspjeha.

Proces vrednovanja je svakako proces izgradnje međusobnog razumijevanja i povjerenja. Učenici se uvijek trebaju vježbati za samovrednovanje. Svakom namazu pridruži za njega odgovarajući broj rekata: Jacija i vitr-namaz Ikindija 1 Podne 4 Akšam Sabah 10 Vrednovanje učeničkih postignuća je kompleksna aktivnost i uključuje:  Znanje  Motivacija (potrebe.Usmeno i pismeno provjeravanje Usmeno provjeravanje – podstičuće djelovanje Pismeno: Test.«  višestrukog izbora: »Odaberi i zaokruži one riječi koje označavaju mjesece u hidžretskoj godini: Abdest Muharrem Sedžda Ša ban Akšam  alternativnog izbora: Kur'anske sure se dijele na one koje su ojavljene u Mekki i one koje su objavljene u Medini: a) DA b) NE  pridruživanja: Na lijevoj strani su napisani nazivi pet dnevnih namaza a na desnoj ukupan broj rekata u namazu. ZOT (zadaci objektivnog tipa) Pitanja (ajtemi) u ZOT-u:  dopunjavanja: »Hidžra označava preseljenje posljednjeg Božijeg Poslanika iz ________________________. želje interesovanja  Sposobnosti  Radne navike  Subjektivne mogućnosti  Objektivne mogućnosti Samovrednovanje je osnova autentičnog vrednovanja.  .

Zadaci: Navedi načine i tehnike praćenja postignuća učenika u mektebskoj nastavi koje koristiš: - Koji su najveći problemi s kojima se susrećeš kad je u pitanju vrednovanje učeničkih postignuća u mektebskoj nastavi:  .

- Pokušaj izraditi jedan model kompleksnog (sveobuhvatnog) načina vrednovanja učeničkih postignuća u mektebskoj nastavi:  .

nastavni sadržaj. Zadaci: formuliši neki novi naziv za didaktički princip koji bi se mogao posebno odnositi na mektebsku nastavu. princip individualizacije i socializacije. princip historičnosti i suvremenosti Svi principi međusobno uslovljeni tj. organizacijska pitanja u nastavi i sl. nalaze se u jedinstvu i oni se kao rukovodeća načela odnose na sve dijelove nastavnog procesa . princip primjerenosti i napora. nastavna sredstva i pomagala. princip sistematičnosti i postupnosti. princip aktivnosti i razvoja. 989: 4) Didaktički principi princip zornosti i apstraktnosti.DIDAKTIČKI PRINCIPI određenje principa: „Osnovna i obavezna načela kojima se rukovodi nastavnik pri planiranju. nastavne metode . organizaciji i izvođenju nastavnog procesa“ (Pedagoška enciklopedija . princip racionalizacije i ekonomičnosti. princip diferencijacije i integracije. Obrazloži to:  .

Sarajevo: Filozofski fakultet Slatina. Zagreb. M. Novi Sad: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Pedagoška enciklopedija 2 (1 . (2004 Akceleracijom do “škole po mjeri učenika”. M. M. Beograd. 31 (X): 2-1 Slatina. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva - Muminović. Sarajevo.Literatura i izvori: - Bogićević. (2001b Didaktika . Zagreb.uvođenje u teoriju konfluentnog obrazovanja. Tuzla: R&S Vilotijević. Sarajevo: BH most Vilotijević. Sarajevo. Sarajevo: DES Pedagoška enciklopedija 1 (1 . M. Beograd. (2001a Didaktika 1. (1 Didaktika. M. (1998) Nastavni metod. M. Titograd. Novi Sad: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Slatina. (2000 Mogućnosti efikasnijeg učenja u nastavi. H. u: Didaktički putokazi. (1 74 Tehnologija savremene nastave. Sarajevo: BH most  . Titograd. Zenica: Dom štampe Stevanović. (200 Od individue do ličnosti . M.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful