P. 1
Oslobođenje [broj 23358, 29.12.2011]

Oslobođenje [broj 23358, 29.12.2011]

|Views: 245|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Dec 29, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/15/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

^ETVRTAK, 29. 12. 2011.

Godina LXVIII • Broj 23.358

Ned`ad Re{idbegovi}, generalni direktor BH Telecoma

Najja~a smo kompanija
4-5. strana

Generalni direktor za Oslobo|enje govori o trogodi{njoj strategiji ove ku}e i obe}ava redovitih 150 miliona dobiti
Zemaljski muzej BiH

POSTIGNUT SPORAZUM LIDERA [ESTORKE

USKORO KOLAPS SUSTAVA
27. strana

Bevanda mandatar Lagumd`iji MVP?
Foto: Amer KAJMOVI]

DANAS PRILOG

2-3. strana

Nogometna reprezentacija BiH ne}e mijenjati selektora

Dom naroda PSBiH zabrinut zbog rastro{nosti

SU[I] OSTAJE!

44. strana

SAVJETNIK TELEFONIRAO ZA 7.000 KM
6. strana

Vlada FBiH predlo`ila bud`et

U @I@I

2

~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

POSTIGNUT SPORAZUM LIDERA

Mandatar p
Nakon skoro 15 mjeseci od odr`avanja op{tih izbora u BiH predsjednici {est vode}ih politi~kih stranaka u BiH - SDA, SDPa BiH, HDZ-a BiH, HDZ-a 1990, SDS-a i SNSD-a, postigli su ju~er kona~no sporazum oko formiranja Vije}a ministara. Ime mandatara Vije}a ministara bi}e poznato danas i dostavljeno u Predsjedni{tvo BiH do podne.

Pove}anje za 11 posto
Za narednu godinu bud`et bi trebalo da iznosi oko 1,928 milijardi KM
Vlada FBiH je, na ju~era{njoj sjednici u Sarajevu, utvrdila prijedloge bud`eta FBiH za 2012. i zakona o njegovu izvr{enju. Predlo`eno je da bud`et iznosi oko 1,928 milijardi KM, {to je 11 posto vi{e u odnosu na ovogodi{nji rebalansirani. Prije slanja u parlamentarnu proceduru, ovi dokumenti bit }e uskla|eni s prijedlozima i sugestijama iz ju~era{nje rasprave. Prema rije~ima Nermina Nik{i}a, fe de ral nog pre mi je ra, ne pos to ja nje do go vo ra oko dr`avnog bud`eta bio je jedan od klju~nih ra zlo ga za {to je stalno prolongirano utvr|ivanje kona~ne verzije teksta bud`eta FBiH.

Foto: D@. KRIJE[TORAC

Bez imena
Lideri {estorke su se usaglasili i oko bud`etadr`avnihinstitucija, te tekstova zakona o popisu stano-

vni{tva i o dr`avnoj pomo}i. Ju~er nisusaop{tenaimenabudu}ihministara i direktora, ve} samo nacionalna podjela funkcija. Budu}i predsjedavaju}i Vije}a ministara bi}eHrvat iz reda HDZ-a BiH, a njegovo ime }e bitipoznato, obe}ali su, danas. Hrvatima su, osim predsjedavaju}eg, pripala i ministarska mjesta pravde i ljudskih prava i izbjeglica, te mjesto direktora Uprave za indirektne poreze BiH (UIO). Dva ministra podijeli}e dva HDZa, a mjesto direktora UIO dogovori}e SDPBiH i HDZBiH. Srbima su pripalaministarstvafi-

nansija i trezora, vanjske trgovine i ekonomskihodnosa, te civilnihposlova kao i mjesta direktora Agencije za istrage i za{titu(SIPA) i Regulatorne agencije za komunikacije (RAK). Prema jo{ nepotvr|enom dogovoru, dva ministarska mjesta pripa{}eSNSD-u, a jedno SDS-u, te po jedna direktorska funkcija svakoj od ovih stranaka iz RS-a. Bo{njaci}e biti na ~eluMinistarstva vanjskih poslova, Ministarstva odbrane, Ministarstvasigurnosti, te Ministarstva prometa i komunikacija. Kad su u pitanjudr`avneagencije, Bo{njacima je pripalo dire-

PRIORITETI U izvr{avanju bud`eta prioriteti su otplate kamata, vanjskog i unutra{njeg duga FBiH, te transfer za invalidnine i druga bora~ka davanja
- [ta }e se dalje doga|ati sa bud`etom BiH, vidjet }emo, ali mi vi{e nismo mogli biti taoci takve situacije i opredijelili smo se da danas imamo kona~nu verziju federalnog bud`eta, rekao je Nik{i}.

vrdili na nivou od 315 KM, dakle 4,5 posto manje u odnosu na pro{lu godinu. Mi smo se u ovom bud`etu opredijelili i pove}ali neke stavke, koje }e bar minimalno omogu}iti nekakvo ulaganje u dalji razvoj i poticaj, pa smo iznos za poljoprivredu sa 54 miliona digli na 78 miliona KM, ka`e federalni premijer. Pored toga, planirano je 28 miliona za poticaje u industriji, kao i 20 miliona poticaja za javno preduze}e Autoceste za izgradnju koridora 5c. - ^ini se da smo na ovaj na~in pokazali ozbiljnost i odlu~nost Vlade FBiH da javnu potro{nju ograni~imo i svedemo na neki minimum i da time pokazujemo ozbiljnost u odnosu na obaveze ko je nam pred sto je i pre ma me|unarodnim finansijskim institucijama i prema dugu koji se servisira iz bud`eta Federacije, istakao je Nik{i}.

Svi podjednako (ne)

Bevanda na ~elu, Lagumd`ija {ef diplomatije
Prema ranijoj odluci dva HDZ-a prijedlog za mandatara bila je Borjana Kri{to, biv{a predsjednica FBiH, no najizgledniji kandidat u ovom ~asu je Vjekoslav Bevanda, biv{i federalni ministar finansija. Kri{to i Bari{a ^olak se spominju kao kandidati za ministra pravde. Ministar vanjskih poslova }e posve izvjesno biti dr. Zlatko Lagumd`ija, koji je ve} ju~er naglasio da se ne}e izjasniti kao ostali. [pekuli{e se tako|er da }e ministar finansija i trezora biti Nikola [piri}, ministar sigurnosti ostati Sadik Ahmetovi}, a ministra civilnih poslova }e dati SDS. Sredoje Novi} bi trebao biti ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, a ministar prometa i komunikacija Damir Had`i}, dok se kao ministar ljudskih prava i izbjeglica najavljuje Martin Ragu`. Budu}eg ministra odbrane }e dati SDA, ali jo{ se ne zna ko }e to biti.

Otplata duga
Prema rije~ima Ante Krajine, ministra finansija u Vladi FBiH, prioriteti u izvr{avanju bud`eta su otplate kamata i otplate vanjskog i unutra{njeg duga FBiH, transfer za bora~ke invalidnine i druga bora~ka davanja. Me|u prioritete spadaju i invalidnine za neratne invalide i civilne `rtve rata, transfere za poljoprivredu i razvojne projekte, transfere za raseljene i izbjegle osobe, te pla}e i naknade tro{kova svih zaposlenih. - Imamo pove}anje za 11 posto. Glavni razlog pove}anja je otplata dugova, dugova koji dospijevaju u 2012. Ukupna obveza po osnovu otplate dugova u 2012. po osnovu otplate glavnice iznosi 495 miliona KM i po osnovu kamata 86 miliona KM, sve zajedno je 580 miliona KM, izjavio je Krajina. Predvi|eno je da se deficit bud`eta pokrije izdavanjem dugoro~nih obveznica i trezorskih zapisa, te dijelom kreditnim sredstvima Evropske komisije.
D. MOCNAJ

Smanjenje tro{kova
Kako je kazao, prvi put se ozbiljnije u{lo u rezanje i ograni~avanje tro{kova javne potro{nje. Ono {to je promijenjeno, u odnosu na nacrt bud`eta, je su sma nje nja tro {ko va za energiju, komunikaciju i komunalije za 10 posto, materijal i sitni inventar za 20 posto, za prevoz i gorivo za pet posto, unajmljivanja imovine za 20 posto, tro{kova teku}eg odr`avanja za 15 posto te tro{kova za ugo vo re ne i dru ge po se bne usluge za 20 posto. - Osnovicu za platu smo ut-

V I J E S T I

PREDSJEDNI[TVO BiH

Pregovori o grani~nim prelazima
Predsjedni{tvo BiH donijelo je ju~er odluku o pokretanju postupka za vo|enje pregovora radi zaklju~ivanja sporazuma o grani~nim prelazima izme|u BiH i Hrvatske, ali je odgodilo razmatranje informacije o procjeni implikacija pristupanja Hrvatske EU, saop{teno je nakon sjednice. Na sjednici je donesena odluka o u~estvovanju policijskih slu`benika iz BiH u transformisanoj misiji UNMIS (Sudan), UNMISS (Ju`ni Sudan) i UNISFA (Abijei). Predsjedni{tvo je donijelo odluku o prihvatanju sporazuma i odre|ivanju potpisnika za sporazum o zajmu izme|u BiH i Saudijskog fonda za razvoj za Projekat obnove stambenih jedinica izbjeglih lica. Donesena je odluka o prihvatanju spora zuma i odre|ivanju potpisnika za memorandum o razumijevanju izme|u Ministarstva komunikacija i transpor ta BiH, Ministarstva saobra}aja, pomorstva i telekomunikacija Crne Gore i Ministarstva javnih radova i saobra}aja Albanije za rekonstrukciju i modernizaciju putnog pravca Sarajevo - Podgorica - Tirana.

Tako|er, donesena je i odluka o ratifikaciji dopune finansijskog spora zuma izme|u BiH i Evropske komisije u pogledu prekograni~nog programa BiH Srbija, BiH - Crna Gora u okviru IPA komponente prekograni~ne saradnje za 2007. godinu. Na sjednici je odlu~eno da se ratificira spora zum izme|u Vije}a ministara BiH i Vlade Srbije o privremenom zapo{ljavanju dr`avljana BiH u Srbiji i dr`avljana Srbije u BiH, kao i odluka o ratifikaciji spora zuma izme|u Vije}a ministara BiH i Vlade Slovenije o zapo{ljavanju dr`avljana BiH u Sloveniji. Predsjedni{tvo je donijelo odluku o pomilovanju osu|enog Murselija Gafura, koji je izdr`ao zatvorsku ka znu.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

U @I@I

3

[ESTORKE

poznat danas!
ktorsko mjesto u Agenciji za identifikacijska dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDEEA). Dogovoreno je da se popuna direktorskih pozicija u agencijama vr{i nakon isteka sada{njih mandata. Ju~er je dogovoreno da na jednu bo{nja~ku funkciju bude imenovan ministar iz reda ostalih, a da jedan od Bo{njaka ministara bude iz Republike Srpske. Dogovorena su i mjesta zamjenika ministara i to tako da }e Bo{njaci biti zamjenici u ministarstvima vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, finansija i trezora i civilnih da se iz njega bri{e sporni ~lan 48. i da Zavod za statistiku BiH iskazuje podatke po svim nivoima vlasti od dr`ave nani`e. U tekstu zakona o sistemu dr`avne pomo}i usagla{eno je da se Vije}e za dr`avnupomo}finansira u skladu sa zakonima BiH i da ima osam~lanova i to tri predstavnikaVije}aministara BiH, te po dva predstavnika iz entiteta i jednog iz distriktaBr~ko. Najavljeno je da }e se bud`etinstitucija BiH za 2011. usvojiti u narednihnekolikodanakako bi biloomogu}enoprivremenofinansiranje za po~etak 2012. godine. Ju~er potpisanim sporazumom ra, mo`e aplicirati za kandidatski status za punopravno~lanstvo u EU. On je istakao da SDAnijezadovoljna {to nije dobila niti jednu finansijsku funkciju, niti ministarstvo, niti UIO.

Prema sporazumu, Bo{njacima su pripala ~etiri ministarstva i IDEEA, Hrvatima predsjedavaju}i, dva ministra i UIO, a Srbima tri ministarstva, SIPA i RAK kojinije bio jednostavan, te da je bitno {to u dogovaranju nije bilo stranih uplitanja i intervencija. - U RS-u smatramo da nismo dobili sve {to smo mislili, ali o~igledno je da ovdje niko nije dobio sve {to je tra`io. Kompenzacija za ~etvrtoministarsko mjesto za Srbe iz RS-a su dva direktorskamjesta u agencijama, SIPA i RAK. Su{tinski je dogovor oko zakona i bud`eta i va`nija su tema od dogovora oko Savjeta ministara, kazao je Dodik. Bo`o Ljubi}, predsjednik HDZ-a 1990, rekao je da je dogovor postignut na principima na kojima BiH baloovolikovremena da se postigne sporazum, ali da je on izuzetno zadovoljan njime, pa ~ak i najzadovoljniji. On je rekao da SDPBiH mjestomjednogzamjenikaministra iz redahrvatskognarodapokazuje da nije stranka samo jednog naroda. - Mi smo postigli vrlo jasan i precizan sporazum o Vije}u ministara i o saradnji u PSBiHuvjereni da }e se svi drugi nivoi vlasti u entitetima i kantonimatakmi~iti da budubolji od Vije}a ministara i eventualno i slije-

Ustupci
- Svako od nas nije zadovoljan zbognekestvari, jer nijeostvario ono {to bi trebao da ostvari i na {ta ima pravo. Ovaj sporazum je generalno dobar i u interesu BiH i svih njenih naroda i gra|ana. Postoje mehanizmi u postoje}em sustavu i sa postoje}im kadrovskim rje{enjima da mo`emo osigurati finansijsku pozi-

zadovoljni

Veliko zanimanje i u`ih strana~kih rukovodstava

Foto:A. KAJMOVI]

poslova, Srbi u ministarstvimavanjskih poslova, pravde i ljudskih prava i izbjeglica, a Hrvati u ministarstvima prometa i komunikacija. U Ministarstvu odbrane zamjenici }e biti i Hrvat i Srbin.

Popis stanovni{tva
Lideri{estorkeusaglasili su se i oko zakona o popisu stanovni{tva, doma}instava i stanova u tekstu koji je usvojen u Predstavni~kom domu Parlamentarne skup{tine BiH s tim

lidera{estorke je definisano da je bilateralnim razgovorima mogu}e promijeniti odre|ene kreacije. Predsjednik SDA Sulejman Tihi}, doma}in ju~era{njeg sastanka, istakao je da su lideri{estorkekonstatovali da je provo|enjepresudeEvropskog suda za ljudska prava u slu~aju Sejdi} - Finci kredibilan proces u okviruPSBiH, te da nakonusvajanja zakona o popisu stanovni{tva i o dr`avnoj pomo}i Bosna i Hercegovina, odnosno novo Vije}e minista-

ciju i za{tituineteresaBo{njaka, pojasnio je Tihi}. Dragan^ovi}, lider HDZ-a BiH, istakao je da je za postignuti dogovor trebalo i odlu~nosti i hrabrosti. - Meni je va`no da smo stvoriliambijent da Vije}e ministara, odnosno mandatara Vije}a ministara mo`emokandidiratiPredsjedni{tvu BiH, kazao je ^ovi}. LiderSNSD-a MiloradDodik je rekao da je prevladalaatmosferakompromisa, da je postignut konsenzus

mo`e funkcionisati i ostati samoodr`iva dr`ava bez stranih intervencija. - Svojpotpis na ovajsporazum sam danas stavio uvjetno i ukoliko u narednihnekolikodana ne do|e do dogovora na principu bilateralnih dogovorapotpis}u povu}i. To ne}eni{ta mijenjati, jer }e BiH imati stabilnuve}inu u Vije}uministara i bez na{e stranke, kazao je Ljubi}. Lider SDP-a BiH Zlatko Lagumd`ija rekao je da `ali {to je tre-

diti ono {to smo napravili u Vije}u ministara, kazao je Lagumd`ija. Mladen Bosi}, predsjednik SDSa, istako je da je mogu}nost dogovora otvorio prethodni bazi~ni dogovor me|u strankama iz FBiH {to je bilo dosad ko~nica. - Dali smo maksimum od sebe da budemokonstruktivni u ovimrazgovorima, to je od nas zahtijevalo odre|enekoncensije i ubije|en sam da to ne}ebiti na {tetu RS-a, kazao je on.
M. \UROVI] RUKAVINA

SPECIJALNO TU@ILA[TVO RS-a ODLU^ILO

USTAVNI SUD RS-a

Obustavljena istraga protiv Dodika
Specijalno tu`ila{tvo RS-a donijelo je ju~er naredbu o obustavi istrage u krivi~nom predmetu protiv Milorada Dodika, Mladena Lazendi}a, Nedeljka ^ubrilovi}a, Fatime Fatibegovi}, Milenka Daki}a, Aleksandra D`ombi}a i Dragana Davidovi}a, provedene po naredbi Tu`ila{tva BiH, uz obrazlo`enje da „nema dovoljno dokaza da su osumnji~eni u~inili krivi~no djelo zloupotreba slu`benog polo`aja ili ovla{tenja“, saop{teno je iz Specijalnog tu`ila{tva RS-a. Naredbom o provo|enju istrage, osumnji~enima je na teret stavljeno da su u namjeri da drugome pribave imovinsku korist i istovremeno nanesu {tetu bud`etu RS-a, iskoristili svoje polo`aje i ovla{tenja i svojim radnjama omogu}ili pribavljanje imovinske koristi privrednom dru{tvu Integral in`enjering d.o.o. Lakta{i u vi{emilionskom iznosu, te za isti iznos o{tetili bud`et RSa. Rije~ je o projektima izgradnje autoputa Banja Luka - Gradi{ka, administrativnog sjedi{ta Vlade RS-a i zgrade RTV doma RTRS-a. Ovaj predmet je iz Odjela za organizovani i privredni kriminal dr`avnog Tu`ila{tva sre-

Nije povrije|en interes Bo{njaka
Vije}e za za{titu vitalnog interesa Ustavnog suda RS-a donijelo je odluku kojom je utvr|eno da Zakonom o premjeru i katastru RS-a nije povrije|en vitalni interes konstitutivnog bo{nja~kog naroda. Predmet razmatranja Vije}a bilo je meritorno odlu~ivanje o zahtjevu Kluba delegata bo{nja~kog naroda u Vije}u naroda RS-a koji smatra da je u konkretnom slu~aju povrije|en vitalni interes tog naroda da u~estvuje u organizaciji organa javne vlasti, kao i njegovo pravo da efektivno u~estvuje u postupku osnivanja premjera i katastra nepokretnosti. Tako|er, povredu vitalnog interesa Klub bo{nja~kog naroda vidi i u tome {to se Zakonom vrije|aju imovinska prava bo{nja~kog naroda te da se ne {titi dr`avna imovina od mogu}e neustavne promjene njenog statusa. Odlu~uju}i o ovim zahtjevima Kluba, Vije}e Ustavnog suda RS-a je utvrdilo da osporenom odlukom nije povrije|en vitalni interes bo{nja~kog naroda koji se odnosi na organizaciju organa javne vlasti, s obzirom na ~injenicu da osporeni zakon nijednom

dinom godine ustupljen Specijalnom tu`ila{tvu RS-a na dalje postupanje. Premijer RS-a Aleksandar D`ombi} izjavio je da je Tu`ila{tvo BiH, nakon {to je obustavljena istraga u krivi~nom predmetu protiv Milorada Dodika i saoptu`enih, dobilo zaslu`eni {amar. On je rekao da nije iznena|en ovakvim ishodom, jer je od samog po~etka jasno da je to bio politi~ki proces. [ef poslani~kog Kluba SDS-a u Narodnoj skup{tini RS-a Vukota Govedarica istakao je da je, nakon odbacivanja optu`nice protiv Dodika, do{lo vrijeme da Specijalno tu`ila{tvo stavi klju~ u bravu. „Ovo je samo jo{ jedna i najupe~atljivija potvrda na{ih tvrdnji da su Specijalno tu`ila{tvo RS-a, kao i cijelo pravosu|e, pod sna`nim utjecajem politike“, zaklju~io je Govedarica. G. K.

svojom odredbom ne reguli{e organizaciju javne vlasti, {to i nije cilj njegovog dono{enja. Naime, ovim zakonom se ure|uju upravni i stru~ni poslovi koji se odnose, napremjer, katastar nepokretnosti, osnovne geodetske radove i druga stru~na pitanja. Osim toga, Vije}e je ocijenilo da je osporeni zakon op}eg karaktera i da se jednako odnosi na sve gra|ane RS-a te nijedan konstitutivni narod ovakvim propisivanjem nije doveden u neravnopravan polo`aj. Tako|er, po ocjeni Vije}a, neosnovane su tvrdnje podnosioca zahtjeva da }e predmetnim zakonom biti onemogu}eno rje{avanje pitanja restitucije nepokretnosti gra|anima bo{nja~ke nacionalnosti, jer ovaj zakon ne uti~e na ste~ena prava.

4

DOGA\AJI

~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Ne mislim da bi novi izbori bilo {ta promijenili. Opet bi ovih {est politi~kih stranaka zauzelo iste ili sli~ne pozicije

Ned`ad Re{idbegovi}, generalni

Najja~a sm
Nakon {to su obznanjeni uspje{ni rezultati poslovanja BH Telecoma u 2011, generalni direktor za Oslobo|enje govori o trogodi{njoj strategiji ove ku}e i obe}ava redovitih 150 miliona dobiti i narednih godina
Razgovarala: Vildana SELIMBEGOVI]

AleksanParlamentu BiH durevi}, dra Pan zastupnica SDS-a u

DOBAR LO[

ZAO

ISMET DIZDAREVI]
[kole sada imaju samo obrazovne, a vi{e ne i odgojne uloge, upozorio je poznati sarajevski psiholog. Nakon revolvera{kog obra~una usred srednje {kole, dr. Dizdarevi} je podsjetio na op}u klimu koja vlada u dru{tvu a koja naprosto zanemaruje sve vrijednosti kojima u~imo djecu.

BH Telecom je, ve} se ispostavilo, i ove godine najuspje{nija kompanija u Bosni i Hercegovini. S obzirom na te{ku krizu, s razlogom ste zadovoljni. - Mi imamo preliminarne rezultate na osnovu prvih 11 mjeseci i procjena za decembar i ocjenjujemo da }e ukupni prihod biti na nivou 615 miliona ili 15 miliona vi{e nego pro{le godine. A dobit dakle oko 150 miliona. Mi }emo i ove godine podijeliti dividendu 110 miliona i imati popunjen rezervni fond, dodijeliti donacije, a paralelno s tim imamo oko 107 do 110 miliona amortizacije, {to zna~i da }emo mo}i isfinansirati investicije da se ne zadu`ujemo. To je finansijski rezultat i mi smo ostvarili plan izme|u 98 i 99 posto. Neke smo parametre i prebacili.

@estoka konkurencija
[ta o~ekujete te{ke naredne godine? - Naredna godina je novi po~etak trogodi{njeg plana. Mi smo imali strategiju 2008. koja je odredila pravac razvoja 2009 - 2011. Po zakonu, kao javno preduze}e, moramo imati trogodi{nje planove i ova je prelomna godina. Novi plan za period 2012 - 2014. je razmatran, u izradi strategije i raspravi o njoj je u~estvovalo vi{e od stotinu ljudi, imali smo i konsultacije s na{im dobavlja~ima opreme, softverskih rje{enja i napravili smo trogodi{nji plan koji je pro{log ponedjeljka usvojila Skup{tina dru{tva. Procijenili smo da }emo imati neki blagi porast od 1,2 posto prihoda i da }emo dobit zadr`ati na 150 miliona, uz pove}ane tro{kove amortizacije. [ta to zna~i? - To zna~i da }emo zadr`ati lidersku poziciju i ostati najbolja kompanija u BiH. Rekao sam ve} novi-

narima, ali ho}u da ponovim jer se time ponosim: od 2008. do 2011. u bud`et Federacije uplatili smo iz dobiti i poreza na dobit 530 miliona. Kad uzmete sve ostale firme, nisu uplatile ni pola za isti period. Doista ste samouvjereni, s obzirom na jaku konkurenciju. - Tr`i{na situacija se promijenila iz temelja. Godine 2007, kada sam do{ao ovdje, liberalizacija je bila gotovo zavr{ena. Ostale su dvije stvari da se naprave, number portabi-

zna~ajno. Internet pru`aju kabloperatori, kojih opet ima 44 licenciranih, alternativni operatori kojih ima 11, i mre`ni operatori koji grabe infrastrukturu. Mi, dakle, slobodno mo`emo re}i da 120 subjekata nudi sve tri usluge – i govornu telefoniju, pristup internetu i video, odnosno TV kanale. I opet smo mi najja~i na ovom tr`i{tu, u `estokoj konkurenciji i stalno razmi{ljamo kako opstati. Kakvi ste u odnosu na cijene,

NERMIN NIK[I]
Federalni premijer Nermin Nik{i} u razgovoru sa vladikom Grigorijem potvrdio da }e Vlada FBiH ravnopravno tretirati sve vjerske zajednice, o~ekuju}i da one doprinesu pomirenju. Susret je otvorio dijalog koji treba da pomogne rje{avanju pitanja va`nih za SPC u Federaciji BiH.

WEB TV Mi }emo ponuditi WEB TV da mo`ete bilo gdje u svijetu gledati sve na{e kantonalne televizije. U Sent Luisu mo`ete gledati Unsko-sanski kanton, u Los Angelesu – BPK, {ta ho}ete jer mi nudimo 30 kanala preko interneta
lity, koji se zavr{ava ve} ove godine, prenosivost broja, i uvo|enje mobilnih operatora za{to je ve} napravljena referentna ponuda i mo`emo re}i da je proces liberalizacije zavr{en. Na tr`i{tu imate nevjerovatnih 120 subjekata koji pru`aju telekomunikacijske usluge. Na na{em tr`i{tu? - Na na{em tr`i{tu su 74 internet-servis provajdera. Kad uzmete da ukupno imate 500.000 pretplatnika interneta, a da BH Telecom ima 120.000 korisnika, kad uzmete fiksnu telefoniju, a usluge pru`aju sad i internet-kompanije – u~e{}e BH Telecoma sa 470.000 je zaista koliko je BH Telecom fleksibilan? - Primjera radi, pro{le godine u decembru smo imali odjednom stagnaciju ADSL korisnika i utvrdili da imamo odliv posebno u Sarajevu. Pojavio se novi operator koji je do{ao u Sarajevo i po~eo nuditi po veoma niskim cijenama pristup internetu. Iako nismo planirali da svoju cijenu korigujemo, natjerala nas je konkurencija, i mi smo uveli flate rate. Mi smo izgubili nekoliko miliona prihoda po tom osnovu zato {to vi{e saobra}aj ne napla}ujemo, ali smo pratili konkurenciju. S druge strane, recimo, uvedena je

UDRU@ENJE VETERANA BOSNA
Nekada{nji sarajevski specijalci oglasili su se saop}enjem tra`e}i od Vlade da Dragan Viki} ne bude penzioniran onako kako su oni penzionirani. Najja~i im je argument da je Viki} „nacionalno blago“. Blaga se, je li, ~uvaju u muzejima, a nikako na komandantskim pozicijama jedinice koja mora biti a`urna i aktivna.

SENAID BEGI]
Predsjednik Kluba poslanika SDP-a u ZDKu Senaid Begi} u razgovoru za Oslobo|enje objasnio za{to se mora promijeniti Zakon o podjeli poreskih prihoda po kome kanton sa izvozno orijentiranom privredom ima najmanju platu, penziju ispod prosjeka i najmanji povrat poreza.

Od 2008. do 2011. u bud`et Federacije up
VIJEST U OBJEKTIVU
Foto: Senad GUBELI]

Koncert u Mjedenici

VIJEST U

BROJU

miliona KM iz bud`eta, kredita i donacija planirano za povratak u 2012.

350

U organizaciji Udru`enja EDUS - Edukacija za sve, Osnovne muzi~ke {kole “Mladen Pozaji}“ iz Sarajeva i JU Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica, ju~er su odr`ani koncert i izlo`ba u prostorijama Zavoda. S obzirom na to da ve}ina djece koja poha|a {kolu Mjedenica nije u prilici da posje}uje koncerte klasi~ne muzike, koncert je organizovan kako bi im se ta mogu}nost pru`ila, kao i da bi se djeca ove dvije {kole dru`ila i pokazala jedna drugima {ta znaju.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

INTERVJU

5

direktor BH Telecoma

mo kompanija
30 miliona RTV takse
Realno je priznati da je Telecomu RTV taksa zapravo dodatno optere}enje. - Pa jeste, ja sam molio predstavnike javnog servisa i kona~no u zadnjih nekoliko mjeseci BHRT {alje poruke korisnicima da je RTV taksa obavezna i da se zahvaljuju}i RTV taksi finansira javni servis koji oni gledaju. U tom smislu je napravljen pomak. Me|utim, bilo je apsurdno jer su kori{tene sve metode da javni servis napadne BH Telecom, ~ak i poslanike u parlamentima, a da ne shvati da to nije na{ posao. Oni to moraju marketin{ki za sebe raditi jer ipak to zna~i 30 miliona godi{nje RTV takse, valjda taj novac zaslu`uje da sami skrenu pa`nju gra|anima na pla}anje RTV takse. Ne treba to BH Telecomu, ve} javnom servisu da objasni ljudima da je RTV taksa zakonska obaveza. Oni nama to obja{njavaju. Ne trebaju, treba javnost informisati da to nije na{ namet, da to nije na{a pretplata, nego pretplata javnih servisa. E to je problem. li opstrukcije, neki ljudi su otkazivali telefone. Me|utim, rapidno je padao u zadnje tri-~etiri godine korisnika fiksne telefonije, kod nas je pao za 100.000, ali se pove}ao broj korisnika koji koriste VoIP uslugu za 35.000. Bilo je dramati~no, mislim da sam ba{ kod vas upozoravao na to prije nekih godinu i po, kada smo izgubili prvih 50.000 korisnika. Ali ne mogu kriviti samo RTV taksu... pretplata. Mi smo nekad imali najve}u pretplatu, zato {to je to rebalans tarifa, a {to je Regulatorna agencija za komunikacije diktirala da treba tako, da se prebaci teret na lokalni saobra}aj da bi izjedna~ili donekle osnove. Mi smo to ranije po{tivali i i{li maksimalno koliko dopu{ta Regulatorna agencija. Me|utim, ove godine nismo uop{te svoju pretplatu pove}avali, dok su M:TEL i HT pove}ali za negdje 15 do 20 posto. [ta }emo sa RTV taksom? Je li Vi zaista mislite da je uredu da se ona napla}uje uz telefonski ra~un? - Ne, apsolutno nije. Ja sam o tome dosta govorio. RTV taksa je nu`nost, zakonska obaveza. Me|utim, ako je zakonska obaveza treba da se sprovodi u skladu sa zakonom. Mislim da je model prije rata kada je javni servis imao sve podatke o doma}instvima i slao ra~une putem po{te bolje rje{enje. I danas imaju sve podatke preko na{ih baza podataka, jer mi moramo dostaviti koliko smo naplatili i od kojih korisnika, tako da znaju svih 600.000 na{ih i 150.000 HT korisnika, odnosno Telecoma u RS-u 350.000, {to je milion doma}instava. Prakti~no, svako doma}instvo treba da plati i ime ostaje u bazi podataka. Kolika je naplata? - Kod nas je relativno visoka. Pro{le godine smo dostigli stepen naplate 90%, {to je zaista zadivljuju}e, s obzirom na to da smo imanovost, BH Telecom }e ponuditi usluge na globalnom nivou. Zna~i, mi }emo ponuditi WEB TV da mo`ete bilo gdje u svijetu gledati sve na{e kantonalne televizije. U Sent Luisu mo`ete gledati Unsko-sanski kanton, u Los Angelosu – BPK, {ta ho}ete jer mi nudimo 30 kanala preko interneta. Uz to jo{ nudimo jedan broj negeografski. S tim brojem }e se mo}i iz bilo kojeg dijela svijeta ili zemlje razgovarati sa korisnicima BH Telecoma mobilne i fiksne mre`e po lokalnoj tarifi ili uz neku minimalnu pretplatu bez lokalne tarife. Dakle, to su na{i potezi. Zna~ajno je da ne izlazimo na vanjska tr`i{ta da kupujemo firme, nego izlazimo sa uslugama kao {to je Google, Facebook i kao {to to drugi rade. Mislim da je to novost. Drugo, evo da otkrijem tajnu, jeste na{ sistem multiscreen tzv. usluga – svaku uslugu, telefoniju, video, odnosno TV, internet, mo`ete na svakom od oblika terminalne opreme da nabaviti toliku koli~inu, ve} je treba i ugraditi. Na{ monter je prije imao jednu do dvije intervencije sedmi~no, a sad ima pet dnevno. I to je problem, mi nemamo toliko ljudstva da sve stignemo. Ali smo zadovoljni. Imamo preko 40.000 korisnika za godinu i po. Mislim da je to veliki pomak. Idu}e godine o~ekujem duplo vi{e – oko 80.000 korisnika, uprkos tome {to ulazimo na zasi}eno tr`i{te, jer ve} ima oko 350.000 ovih korisnika. Imam li ja pravo da zaklju~im da nakon svega ovoga ne}e biti ni pri~e o privatizaciji BH Telecoma? - Ja mislim da su politi~ki lideri

BPK u Sent Luisu
Vratimo se strategiji i razvoju u naredne tri godine. Na telekom tr`i{tu je tako|er do{lo do izvjesnih zasi}enja, stagnacije: {ta to zna~i za BH Telecom? - Jako ste dobro to primijetili. Kako se razvija tehnologija i tr`i{te, sve zemlje dolaze u zasi}enje, bilo u mobilnoj, fiksnoj telefoniji, internetu, sve do|e do procenata izme|u 70 i 100 posto. Onda imate konkurenciju, pa morate sni`avati cijene na optimalne tro{kove da bi mogli pridobiti korisnika koji `eli da plati tu uslugu. Na{ odgovor i na sni`enje cijene i na gubitak nekog udjela u tr`i{tu i gubitak prihoda po raznim osnovama jeste da napravimo nove atraktivne pakete, a {to smo mi i u~inili. Prije svega, mi smo stvorili jedan izuzetno vrijedan kapital infrastrukture koji smo razvili u protekle tri godine. To je ne{to {to nam daje nadu da sada mo`emo na bazi te infrastrukture kreirati razli~ite servise. Ono {to je

470.000 Kad uzmete da ukupno imate 500.000 pretplatnika interneta, a da BH Telecom ima 120.000 korisnika, kad uzmete fiksnu telefoniju, a usluge pru`aju sad i internet-kompanije – u~e{}e BH Telecoma sa 470.000 je zaista zna~ajno
gledate, na TV kod ku}e mo`ete sve troje da imate, i internet i Moja TV, i imate interaktivnu televiziju i imate telefoniju. Drugo, na laptopu imate isto sve troje, kao i na mobilnom telefonu, pogotovo smart telefonima. Dakle, pru`amo bilo gdje i u bilo koje vrijeme sve usluge za na{e potro{a~e. Kako se razvija Moja TV? - Ne mo`emo sti}i koliko imamo zahtjeva. Mi moramo nabaviti enormnu koli~inu terminalne opreme. Svaki korisnik mora imati modem ADSL, a mi ADSL korisnika imamo preko sto hiljada i preko 40 hiljada Moja TV korisnika. Zna~i, 140.000 modema moralo se potro{iti. Jedan modem ko{tao je oko 200 maraka. Ali, nije samo SDP-a i SDA odaslali jasnu poruku da za sada nema te vrste razgovora. Iz dva razloga – te{ko je posti}i realnu cijenu vrijednosti, a drugo {to bi to bilo samo za~epljavanje socijalnih rupa, {to je najgora stvar na koju bi se moglo i}i, tim prije {to postoji jasna i zna~ajna vrijednost koja se ostvaruje kroz dobit.

platili smo iz dobiti i poreza na dobit 530 miliona
TAKORE]I... POMO]

UNHCR i njegovi par tneri otvorili su objekt socijalnog stanovanja u zeni~koj op}ini, koji pru`a siguran i dostojanstven smje{taj ugro`enim starim ljudima. Najugro`enije raseljene osobe, kojima je odmah neophodna medicinska i stambena pomo}, dobile su 10 od 25 kreveta u ovom objektu, saop}eno je iz UNHCR-a. UNHCR je dao 580.000 KM za rekonstrukciju obdani{ta koje je Op}ina stavila na raspolaganje za ove namjene. Objektom }e upravljati bh. NVO Ruhama.

Foto: D`. DREKOVI]

6

DOGA\AJI
VIJESTI

~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

Dom naroda PSBiH zabrinut zbog rastro{nosti

Savjetnik telefonirao
Jednak tretman Jevrejskoj zajednici
Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine Denis Be}irovi} istakao je da Jevrejska vjerska zajednica treba da ima jednak tretman kao i druge. Tokom susreta sa predstavnicima Jevrejske op{tine Sarajevo Borisom Ko`emjakinom, Nikolom Danilovi}em i Elmom Sof ti}-Kaunic, Be}irovi} se interesovao za Zakon o slobodi vjere i pravnom polo`aju crkava i vjerskih zajednica u BiH, kao i potrebi da se amandanski djeluje na postoje}i zakon. Tokom sastanka razgovarano je i o problemima sa kojima se susre}e Jevrejska op{tina po pitanju prostora i polo`aja dru{tva La Benevolencija.

za 7.000 KM
Delegati tra`e odgovornost za u~injene propuste
Foto: A. KAJMOVI]

Direktor Fonda za povratak BiH Mla|en Bo`ovi} novcem te dr`avne institucije platio sticanje magistarske titule Zamjenica ministra vanjskih poslova BiH Ana Tri{i} - Babi} za vo|enje Koordinacionog tima NATO-a naplatila 9.313 KM
KM. Samo za pla}anje ra~una za mobitele MVPBiH je pro{le godine utro{io 1.550.000 KM, naveo je Bradari}. I tro{kovi reprezentacije su zabrinjavaju}i. Tako je Ministarstvo odbrane BiH umjesto planiranih 514.000 KM za te namjene, pro{le godine utro{ilo 834.000 ili ~ak 62 posto vi{e. Ustanovljeno je i kako je MVPBiH lani za poklone bez javnih nabavki utro{io 36.650 KM, a kupovalo se ni manje, ni vi{e – zlato.

Protest policajaca Posavskog kantona
Radnici MUP-a Posavskog kantona odr`at }e danas mirne proteste ispred zgrade kantonalne Skup{tine u Domaljevcu za vrijeme odr`avanja skup{tinske sjednice. Predsjedni{tvo Sindikata radnika MUP-a pozvalo je sve zaposlene da se oda zovu mirnom protestu u 10.45 sati kako bi se izborili za bolji materijalni polo`aj zaposlenih u tome ministarstvu. Ina~e, generalni {trajk radnika posavskoga MUP-a zapo~eo je 3. oktobra i od tada pa do danas Sindikat nije postigao nikakav dogovor sa kantonalnom Vladom. Sindikat policije zatra`io je od predsjednika Skup{tine da jedna od ta~aka dnevnoga reda na dana{njoj sjednici bude i njihov {trajk te da se predstavnik Sindikata obrati zastupnicima u Skup{tini.

Bud`eti ministarstava odbrane, vanjskih poslova i ljudskih prava i izbjeglica, Instituta za mjeriteljstvo, te Ureda za za{titu zdravlja bilja BiH na stavkama tro{kovi reprezentacije i goriva i maziva te nabavke novih vozila bit }e umanjeni za 20 posto zbog negativnih ocjena izvje{taja Ureda za reviziju institucija BiH o njihovom poslovanju u pro{loj godini.

mantne podatke o rastro{nosti u ministarstvima, direkcijama, upravama, agencijama, odnosno svim dr`avnim institucijama. Tako je delegat Mehmed Bradari} naveo kako je zabrinjavaju}e {to 21 dr`avna institucija, i to pet godina zaredom, niti jednom nije dobila pozitivno mi{ljenje revi-

je naveo direktora Fonda za povratak BiH Mla|ena Bo`ovi}a, koji je iz sredstava te dr`avne institucije sebiplatio{kolovanje, odnosnosticanje magistarske titule. Evidentirane su i brojne nepravilnosti u dr`avnim institucijama koje se odnose na isplate stimulacija uz pla}e, izdvaja-

Javne nabavke
Po deset posto iz istih razloga bit }e umanjeni bud`eti Ministarstva prometa i komunikacija BiH, Direkcije za civilno zrakoplovstvo, Ureda za zakonodavstvo te ponovno Ureda za za{titu zdravlja bilja BiH u odre|enim stavkama, dok }e Upravi za indirektno oporezivanja (UIO) BiH i Agenciji za istrage i za{titu (SIPA), zbog specifi~nosti posla kojim se bave, tro{kovi u navedenom iznosu biti umanjeni, ali samo za reprezentaciju. Ove zaklju~ke, na prijedlog Komisije za bud`et i finansije, na ju~era{njoj sjednici usvojio je Dom na ro da Par la men tar ne skup{tine BiH. Delegati Doma naroda PSBiH iznijeli su alar-

Produ`en mandat komisije Sejdi} - Finci
Delegati su do 12. marta 2012. produ`ili mandat Privremenoj zajedni~koj komisiji oba doma za provo|enje presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u slu~aju Sejdi} - Finci protiv BiH, koja do 1. decembra 2011. nije postigla odgovaraju}i stepen saglasnosti koji bi rezultirao predlaganjem amandmana na Ustav BiH. zora. Me|u njima se, izme|u ostalog, nalaze Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH, Generalni sekretarijat Vije}a ministara BiH, Konkurencijsko vije}e BiH, Slu`ba za poslove sa strancima, UIOBiH, SIPA, te sva dr`avna ministarstva (izuzev pravde). U ve}ini navedenih dr`avnih institucija evidentirane su brojne nepravilnosti posebice u javnim nabavkama. No, kao najeklatantniji primjer zloupotreba Bradari} nja tro{kova za gorivo, mobilne telefone, poklone... - Imamo situaciju u MVPBiH da ~etiri godine odre|en broj osoba prima stimulaciju od 20 posto na pla}u zbog rada u Komisiji za pitanja sukcesije. Nedopustivo je i da se, primjerice, za mobitele mjese~no pla}aju ra~uni izme|u 1.000 i 1.200 KM, a imali smo slu~aj savjetnika u MVPBiH koji je podnio zahtjev i odobreno mu je pla}anje ra~una od nevjerovatnih 7.000

Tra`e razrje{enja
Evidentirano je i da je zamjenica ministra vanjskih poslova Ana Tri{i} - Babi} vo|enje Koordinacionog tima NATO-a pri Vije}u ministara BiH dodatno naplatila 9.313 KM, a po zakonskim odredbama je propisano da zvani~nici to ne mogu. Stoga nije slu~ajno {to su delegati pozvali da se izvr{i uvid u imovinsko stanje direktora, pomo}nika i zamjenika ministara te naveli da bi rezultati bili zapanjuju}i. Zbog svega je navedeno kako bi se za po~injenje sli~nih prekr{aja trebala uvesti i mjera razrje{enja sa funkcije.
Almir TERZI]

Donirani ra~unari
Predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Nikola [piri} uru~io je donacije u vidu ra~unara i ra~unarske opreme ustanovama za djecu s posebnim potrebama u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru, Trebinju, Isto~nom Sarajevu i Tuzli. Po tri prenosna ra~unara uru~ena su Zavodu za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica Sarajevo, Udru`enju za pomo} djeci i omladini s posebnim potrebama Sunce Pale, Centru Za{titi me Banja Luka, Centru za djecu s posebnim potrebama Trebinje, Osnovnoj {koli za djecu s posebnim potrebama Mostar i Centru za djecu s vi{estrukim smetnjama Koraci nade Tuzla, saop}eno je iz Vije}a ministara BiH. Cilj donacije je podr{ka u daljem radu ovih ustanova i doprinos informati~koj edukaciji djece s posebnim potrebama.

TUZLA Polusatni {trajk u {kolama i fakultetima

Dijalog ili generalni {trajk?
U or ga ni za ci ji Sin di ka ta osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja Tuzlanskog kantona ju~er je u svim {kolama i fakultetima na podru~ju TK-a odr`an polusatni {trajk upozorenja. Obustava nastave vid je protesta protiv odluke Vlade TK-a da za dva posto smanji novembarske i decembarske plate svim bud`etskim korisnicima. - Prema prvim informacijama, odziv na {trajk je izuzetno dobar u svim {kolama i fakultetima. Na{ stav je jasan: ukoliko se u narednim danima ne otvoTK-a jo{ nije stigao poziv za razgovore, iako je na nedavnoj Skup{tini TK-a premijer Sead ^au{evi} najavio njihovo skoro odr`avanje. - Znamo da nedostaje novca u bud`etu, ali da li je plata prvo {to treba smanjiti. [ta je sa drugim primanjima? Treba razmi{ljati o primanjima izvan plata u svim re so ri ma. Ne mo`e se odmah ljudima udarati na plate, rekao je Deli}, pozivaju}i ~lanove Vlade TK-a da prvo sebi smanje primanja, te tako daju primjer drugima.
A. [e.

Privremeno prekinuta nastava

ri socijalni dijalog idemo u generalni {trajk, kazao nam je Edin Deli}, jedan od sindikalnih

lidera zaposlenika u visokom obrazovanju TK-a. Deli} napominje da iz Vlade

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

DOGA\AJI
VIJESTI

7

PREDSTAVNI^KI DOM PARLAMENTA FBiH

O bud`etu u januaru
Vlada nije Parlamentu uputila ni odluku o privremenom finansiranju, jer je obrazlo`eno kako u prvih nekoliko dana januara ne}e biti zaustavljeni finansijski tokovi
Do krajagodinepredfederalnim Parlamentom ne}e se na}i prijedlog bud`eta FBiH za 2012. koji je ju~er utvrdila Vlada. Prijedlog bud`eta, koji niko u zakonodavnom organu FBiH jo{ nije vidio, trebao bi biti razmatran po hitnoj proceduri tek iza novogodi{njih praznika - 4. januara u Predstavni~kom i 5. januara u Domu naroda, na vanrednim sjednicama. To su dogovorili Vlada FBiH i rukovodstva Predstavni~kog i Doma naroda.

Pomo} kulturi
Na pri je dlog Ko le gi ja Pred sta vni~kog do ma, prihva}ena je inicijativa kojom je Vlada zadu`ena da fi nan sij ski po mo gne Zemaljskom muzeju, Umjetni~koj galeriji BiH i Historijskom muzeju BiH, institucijama koje su zbog izostanka potpore sa dr`avnog nivoa pred zatvaranjem. Od Vlade se tra`i da urgentno djeluje kako institucije ne bi bile zatvorene, a da u bud`etu za narednu godinu planira sredstva za njihove osnovne djelatnosti.

Dodik ne cijeni dobru namjeru
Reisu-l-ulema IZ-a u BiH Mustafa Ceri} je za agenciju MINA prokomentirao njegovo prozivanje od Milorada Dodika na BHT1 u emisiji Crta. - Mi nismo i nikad ne}emo biti Palestinci (koje mi, Bo{njaci, cijenimo kao na{u bra}u), kojima otimaju zemlju, kojima osporavaju naciju i kojima ne daju dr`avu. Mi smo ponosan i hrabar narod koji ima samopo{tovanje i koji je dostojan po{tovanja svih ljudi i naroda dobre volje u svijetu, unato~ srpskoj satanizaciji vi{e od jednog stolje}a, ka`e Ceri}. Ceri} isti~e da je osobno nastojao Dodiku pokazati dobru volju posjetom njegovom uredu kada je postao premijer RS-a, “ali se kasnije pokazalo da Milorad Dodik ne cijeni dobru namjeru i volju muslimana“. “@ao mi je zbog toga, ali i zbog ~injenice da Milorad Dodik svakim danom otkriva svoje, do sada nepoznato lice, lice Biljane Plav{i}, Radovana Karad`i}a, Ratka Mladi}a i srpskih {korpiona“, naglasio je Ceri}.

Pismo premijera
Parlament ne}e donositi ni odluku o privremenom finansiranju za prvi kvartal naredne godine, a obja{njeno je da u prvim danima nove godine ne}e biti zaustavljeni finansijski tokovi, jer se sve obaveze ionako ispla}uju retroaktivno s najmanje mjesec ka{njenja. Poslanike Predstavni~kog doma na po~etku redovne sjednice do~ekalo je pismo premijera Nermina Nik{i}a u kojem tra`i da se oba doma Parlamenta izjasne o prijedlogu bud`eta. - Ovim putem `elim vas zamoliti da u dnevni red 10. sjednice Pred sta vni~kog do ma FBiH uvrstite razmatranje prijedloga bud`eta FBiH za 2012, kao i prije dlo ga za ko na o iz vr{e nju bud`eta FBiH za 2012, pi{e premijer. Nik{i} je podsjetio ~lanove Parlamenta da Fiskalno vije}e BiH jo{ nije usvojilo dokument globalnog okvira fiskalnog bilansa i politika za 2012-2014. - Vlada FBiH je ulo`ila maksimalan napor da do ovog dogovora do|e, kako bi se znali precizni parametri za utvr|ivanje prijedloga bud`eta za narednu godinu.
Na stolu ih do~ekalo premijerovo pismo
Foto: D. ]UMUROVI]

Istra`no tijelo o privatizaciji
Na prijedlog poslanika SBiH Adila Loze, Predstavni~ki dom Parlamenta FBiH ju~er je usvojio inicijativu za formiranje parlamentarnog radnog tijela pri Odboru za denacionalizaciju i privatizaciju, koje }e se baviti istragama o procesu privatizacije dr`avnog kapitala u FBiH. Radno tijelo bi vr{ilo istrage, uzimalo izjave svjedoka i vr{ilo uvid u bilanse privatiziranih kompanija, navedeno je u inicijativi. S obzirom na to da je dogovorizostao, Vlada je odlu~ila Parlamentu proslijediti prijedlog bud`eta kako se ne bismo doveli u situaciju da u narednu godinu ulazimo sa odlukom o privremenom finansiranju, {to ni u kojem slu~aju ne bi bilo povoljno za FBiH, naveo je premijer. vatisjednici, s obzirom na to da neki od njih moraju biti prisutni na sjednicama kantonalnih skup{tina, pred kojima su sutra i prekosutra, tako|er, prijedlozi bud`eta za narednu godinu. Poslanici su ju~er odbacili izvje{taj Komisije za koncesije FBiH za 2010, ~ijim~lanovima je odavnoistekao mandat, a Vlada jo{ nije pokrenula inicijativu za imenovanje novih. Predstavni~ki dom je verificirao mandat Tanji Vu~i} iz HDZ-a BiH. Ona je imenovana umjesto Mladena Bo{kovi}a, koji je podnio ostavku na poslani~ku funkciju.
S. [EHER^EHAJI]

Odbijen prijedlog ~lanova UO RTVFBiH
Predstavni~ki dom FBiH ju~er je odbio prijedlog Komisije za izbor i imenovanja o imenovanju Bojana Bo{njaka iz reda Srba i [abana Nuri}a iz reda Bo{njaka za ~lanove Upravnog odbo ra RTVFBiH. Ovaj prijedlog podijelio je parlamentarnu ve}inu. Dok je Klub SDA podr`ao pri je dlog Ko mi si je, ~la novi Kluba SDP-a bili su suzdr`ani ili protiv. Prijedlog su podr`ali i klu bo vi DNZ-HSP i NSRB, dok je opozicija uglavnom bila suzdr`ana, osim Kluba SBiH, ~iji ~lanovi su glasali za.

Hrvati trebaju TV kanal
Novoizabrani predsjednik HSS – NHIja Drago D`ambas ju~er je istakao da je ova stranka, usprkos napisima u nekim medijima, jedinstvena, da ima jednog predsjednika, jedan Statut, jednu programsku deklaraciju i jedinstvenu organizaciju. “Mi djelujemo na cijelom podru~ju BiH, ali ciljne grupe su nam, prije svega, oni koji `ive u sredinama i podru~jima gdje su u lo{ijoj ustavnopravnoj ili ekonomskoj poziciji, kao {to je srednja Bosna i Posavina. BiH je na{a domovina i to je na{a temeljna odrednica. Zabrinuti smo zbog stanja Hrvata u BiH, ali i drugih gra|ana“, naglasio je D`ambas na pres-konferenciji. Po njegovim rije~ima, HSS-NHI podr`ava uspostavu hrvatskog TV kanala.

Kantonalne skup{tine
Rukovodstvo Parlamenta je zamoljeno da razmotri mogu}nost da prijedlog bud`eta prvo razmotri Dom narodaradiosiguranjaneophodnog kvoruma na sjednici. Ju~er je bilo neizvjesno koliko delegata bi uop}e moglo prisustvo-

Narodna skup{tina RS-a usvojila bud`et
U Narodnoj skup{tini RS-a ju~er je usvojen bud`et ovog entiteta za 2012. u iznosu 1,825 milijardi KM, od ~ega se 1,439 milijardiodnosi na doma}u bud`etsku potro{nju, a 385,9 miliona na ostalu bud`etsku potro{nju. Ministar finansija RS-a Zoran Tegeltija je rekao da ukupnibud`etskiokvir za 2012. ~inebud`etskiprihodi od 1,595 milijardi KM, primici od izdavanjahartijaod vrijednosti 100 miliona, primici od refundacije otpla}enih zajmova od krajnjih korisnika 69,2 miliona i primici od dugoro~nihzajmova60 miliona. Dodao je da je bud`et za idu}u godinu planiran veoma ambiciozno sa stanovi{ta izvornih prihoda RS-

Za narednu godinu

1,8 milijardi KM
[ef Poslani~kog kluba PDP-a Zoran \eri} smatra da je predlo`eni bud`et neracionalan, nerealan i potro{a~ki. Poslanik Demokratske partije Dragan ^avi} kazao je da je potrebno smanjiti javnu potro{nju u RS-u i da je bud`et u odre|enim segmentima solidno strukturisan. Poslanici su usvojili i ekonomsku politiku za narednu godinu, koja je, najavio je premijer RS-a Aleksandar D`ombi}, bazirana na velikim infrastrukturnim radovima i zna~ajnim ulaganjima u elektroenergetski sektor na ~emu je planiran i rast BDP-a za 2,5 posto.
G. KATANA

Kina poklanja IT opremu
Ambasador NR Kine u BiH Wang Fuguo posjetit }e danas Rektorat Univerziteta u Sarajevu i donirati IT opremu. Kao rezultat dugogodi{njih prijateljskih odnosa Univerziteta u Sarajevu s Ambasadom NR Kine u BiH, radi pove}anja produktivnosti rada i ve}e iskori{tenosti resursa, a sve s namjerom pobolj{anja kvaliteta obrazovanja, ambasador Fuguo }e uru~iti IT opremu namijenjenu slu`bama Rektorata Univerziteta i Studentskom parlamentu Univerziteta u Sarajevu. Univer zitet u Sarajevu ima dva potpisana spora zuma o akademskoj saradnji s univerzitetima iz Kine i to s Univer zitetom za pravo i ekonomiju Zhongnan i Univer zitetom Nankai u Tianjinu, saop}eno je iz Rektorata Univerziteta u Sarajevu.

Zoran Tegeltija: Sa~uvali plate i invalidnine

a, a vrlo restriktivno sa pozicije finansiranja. “Na ovu politiku Vlada RS-a se opredijelila, jer nije`eljela da na ma

koji na~in ugro`ava li~na primanja onih koji primaju plate ili invalidnine iz bud`eta Srpske“ istakao je Te, geltija u Narodnoj skup{tini.

8

DOGA\AJI
VIJESTI

~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

REVIZIJA Civilne `rtve rata ostaju bez prava stradalih boraca

Kodeks ~lanova izbornih odbora
Udru`enje izbornih zvani~nika u BiH (UIZBiH) je, uz pomo} vlade Kanade i u saradnji s Centralnom izbornom komisijom BiH i Organizacijom za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE), izdalo bro{uru Kodeks pona{anja ~lanova bira~kih odbora i njihovih zamjenika. Bro{ura sadr`i opis poslova ~lanova bira~kih odbora, pravila pona{anja i rada, primjere kr{enja odredaba Izbornog zakona BiH i sankcije koje su propisane krivi~nim zakonima i Izbornim zakonom BiH i podzakonskim aktima. U saop}enju se isti~e da Kodeks treba doprinijeti smanjenju kr{enja odredaba Izbornog zakona BiH od bira~kih odbora ve} prilikom provo|enja lokalnih izbora 2012. godine.

U Bosanskoj krajini iz prava boraca izveden

231 civil
Prema neoficijelnim informacijama Zukana Heleza, ministra za bora~ka pitanja Federacije BiH, u posljednjih sedam dana iz bora~kih je prava izvedena 231 civilna `rtava rata. Radi se, dakle, o osobama koje su kao civili, recimo, ubijeni u nekim od logora, a njihove su porodice, radi regulisanja statusa, u`ivale prava poginulih pripadnika Oru`anih snaga.

U posljednjih sedam dana, zahvaljuju}i radu deset kontrolnih timova, bez prava po raznim osnovama izvedeno je oko 500 osoba, obja{njava ministar Helez
kako trenutno zapravo niko sa sigurno{}u ne mo`e re}i koliko u BiH civilnih `rtava rata u`iva prava koja proisti~u iz Zakona o pravima boraca i ~lanova njihovih porodica. Ali je ministar, u to vrijeme, raspolagao informacijom da je u Unsko-sanskom kantonu 1.308 takvih slu~ajeva. Ina~e, razlika u primanjima vojnih i civilnih `rtava je 30 posto u korist vojnih `rtava rata. Uzgred, primijetismo kako su mnoge civilne `rtve rata, u`ivaju}i prava stradalih boraca, rije{ile, me|u ostalim, i stambeno pitanje. Ministru Zukanu }e, barem je tako objasnio u spomenu tom raz go vo ru za Oslobo|enje, biti mirna savjest kad i ako civilne `rtve rata izvede iz bora~kih prava, a reviziju koju je po~eo zavr{it }e po cijenu da SDPBiH izgubi naredne izbore. Pri~a o izvo|enju civilnih `rtava rata iz prava stradalih pripadnika Oru`anih snaga BiH potekla je nakon sastanka koji je

Bitna odluka Vlade distrikta
Vlada distrikta Br~ko ju~er je usvojila odluku kojom se nerealizovani kapitalni projekti iz 2008. i 2009. godine, vrijedni 16 miliona maraka, prenose u rebalans bud`eta za 2011. godinu, koji }e se na}i pred poslanicima Skup{tine Br~ko distrikta. Direktor Direkcije za finansije Mato Lu~i} ka`e da }e, zahvaljuju}i ovoj odluci, biti omogu}ena realizacija projekata u naredne dvije godine, {to ne bi bilo mogu}e da ovakva odluka nije donesena do 1. januara.

Razlika u primanjima
- Iz prava je u Bosanskoj krajini izvedeno oko 230 takvih osoba, samo u Klju~u i Sanskom Mostu oko 70. Dakle, ta vrsta revizije ide svojim tokom i u punom je zamahu. Ina~e, u posljednjih je sedam dana, zahvaljuju}i radu deset kontrolnih timo va, bez prava po ra znim osnovama, opet nezvani~no, izvedeno oko 500 osoba, obja{njava ministar Helez. Ranije je, u razgovoru za Oslobo|enje, ministar Helez rekao

Zukan Helez, ministar: Mirna savjest

@ivko Budimir, predsjednik FBiH: Usporedbe

@iv ko Bu di mir, pred sje dnik FBiH, imao sa predstavnicima bora~kih udru`enja proisteklih iz Armije BiH.

Nije svejedno
Naime, nakon tog je sastanka predsjednik Budimir izjavio kako oko 10.000 civilnih `rtava rata, Bo{njaka u ogromnoj ve}ini (Kozarac, Prijedor, Bijeljina, Srebrenica...), u`iva prava poginulih branitelja. Ovaj je podatak, objasnio je, dobio usporedbom poda-

taka (u Informacijskom dokumentacijskom centru BiH -IDC) broja civilnih `rtava zavedenih u IDC-u i broja poginulih vojnika. Uvo|enjem civilnih `rtava rata u Zakon o pravima branitelja, ocijenio je Budimir, stradanja civilnog stanovni{tva pretvarana su u stradanja vojnika, ~ime su indirektno podr`avani oni koji poku{avaju osporiti genocid u Srebrenici tvrdnjom da su tamo ubijani vojnici, a ne civili.
A. BE^IROVI]

NADZORNO TIJELO O PROCESUIRANJU RATNIH ZLO^INA
Smanjenje mirovina nije opcija
Zijad Krnji}, direktor Zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje FBiH kazao je ju~e u Mostaru kako smanjenje mirovina u idu}oj godini nije opcija ve} samo apstraktna mogu}nost, jer, kako je naveo, niti Zavod niti federalna Vlada o toj varijanti ne razmi{ljaju ozbiljno. - Federalni prora~un je u problemati~noj situaciji. Postoji veliki broj izdataka. Bit }e im te{ko sklopiti prora~un, ali naravno to im je posao, i mislim da }e to uraditi kako treba. Federacija }e napraviti prora~un koji }e podrazumijevati izmirenje obveza koliko nama bude trebalo da ne do|emo u poziciju za smanjenje mirovina, ka zao je Krnji}, te dodao ukoliko u idu}oj godini bude uposlenost bolja i prihodi ve}i, mogu}e je da }e do}i i do pove}anja mirovina. - Ni ta opcija nije nerealna, ali }e se stvarno stanje znati otprilike u travnju idu}e godine, kazao je Krnji}. Krnji} je ka zao kako je Zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje FBiH u 2011. godini ostvario 1,4 milijardi prihoda od doprinosa, odnosno 2,46 posto vi{e od ostvarenja u 2010. godini.

Kome pi{e predsjednica
Nadzorno tijelo za provo|enje Strategije o procesuiranju ratnih zlo~ina zamjera Medd`idi Kreso {to je pismo poslala i me|unarodnim organizacijama
Nadzorno tijelo za pra}enje provo|enja dr`avne Strategije za rad na predmetima ratnih zlo~ina ju~er je osudilo postupak predsjednice Suda BiH Medd`ide Kreso, koja je nedavno na adrese Ureda visokog predstavnika, specijalnog predstavnika EU, misije OSCE-a, Ambasade SAD-a i Tu`ila{tva BiH uputila pismo, odnosno analizu zastoja u provedbi dr`avne Strategije za procesuiranje ratnih zlo~ina. dostavilo podatke o predmetima ratnih zlo~ina, odnosno da su podaci dostavljeni sa tri godine zaka{njenja. I nadzorno tijelo je na jednom od prethodnih zasjedanja ocijenilo kako su Tu`ila{tvo BiH, te pojedina okru`na i kantonalna tu`ila{tva, najodgovorniji za zastoj u provedbi Strategije za procesuiranje ratnih zlo~ina. Pismo Medd`ide Kreso nije, me|utim, jedini razlog razmirica izme|u Suda i Tu`ila{tva BiH. Kreso je javno istupala i povodom protokola o saradnji u progonu po~inilaca ratnih zlo~ina, koji su trebali potpisati Tu`ila{tvo BiH i Tu`ila{tvo za ratne zlo~ine Srbije, navode}i njegove manjkavosti. Zbog toga ju je Tu`ila{tvo BiH prijavilo VSTV-u, koje je osudilo Kreso, jer je javno iznosila li~ni stav. No, i Tu`ila{tvo je odustalo od protokola?!
J. FETAHOVI] Medd`ida Kreso: Zaka{njenje od tri godine

Uvrije|eno Tu`ila{tvo
U saop}enju, koje je po okon~anju sastanka upu}eno iz VSTV-a, navodise kakonijebiloopravdano da pismo Medd`ide Kreso bude upu}enome|unarodnimorganizacijama, jer predstavnici tih organizacija redovno prisustvuju svim sjednicama nadzornog tijela, zaklju~eno je tokomrasprave, odr`ane na osnovu pisma v.d. glavnog tu`iocaJadrankeLokmi}- Misira~a. Nadzorno tijelo isti~e kako zahti-

jeva efikasno i transparentno provo|enje svih dosada{njih zaklju~aka, te ne prihvata primjedbe Suda BiH date na neke od zaklju~aka sa ranijih sjednica nadzornog tijela, koje je verifikovalo Vije}e ministara. - Iz sadr`aja pisma Suda BiH proizlazi da se izme|u pravosu|a BiH i entitetskog pravosu|a ne vr{i prenos predmeta na efikasan, ekspeditivan i transparentanna~inniti se na Sudu BiH procesuiraju naj-

slo`enijipredmeti. Nadzornotijelo preporu~uje predsjedniku Suda i v.d. glavnogtu`iocaTu`ila{tva da intenziviraju me|usobnu komunikacijuradiprevazila`enjaproblema u saradnjiprocesuiranjapredmeta ratnih zlo~ina, saop}ilo je nadzorno tijelo.

Li~ni stav
Kreso je u analizi, uz ostalo, upozorila i da dr`avno Tu`ila{tvo Sudu BiH nije na vrijeme

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

DOGA\AJI
VIJESTI

9

Prvo pojavljivanje pred Sudom BiH Raseme Handanovi}

da je znala
Bez dokumenata

Do{la bi sama
ja kao dodatni razlog za odre|ivanje pritvora. “Ja sam dr`avljanin Amerike. Mojameri~kipaso{ je istekao i nemam drugi. Uhap{ena sam 13. aprila 2011. godine. Amerikanci su me isporu~ili samo u ovoj majici i pantalonama. Nijemci su mi dali ovu jaknu koju imam na sebi. Nemam druge adrese u BiH, osim adrese na kojoj `ive moji roditelji. @eljela bih da budem kod njih dok su jo{ `ivi. Otac mi je na umoru, a matite{kobolesna. Imammalodobnodijete u Americi i ja sam samohrana majka“ objasnila je Rasema , Handanovi}. “Da sam znala da me ovaj sud tra`i, sama bih se javila. Nemam kontakta ni sa kim iz jedinice Zulfikar jo{ otkako sam oti{la za Ameriku“, dodala je. AdvokatSenadKreho je tra`io da njegovojklijenticibuduizre~enesamomjerezabrane, jer ona ni na koji na~in nije bila dovedena u vezu sa poku{ajem uticaja na svjedoke u predmetuTrusina. Pozivao se i na te{ko zdravstveno i materijalno stanje osumnji~ene, koja nema ~ak ni garderobe. Sudija Juki} je odredio jednomjese~ni pritvor na zahtjev tu`iteljice Budimir.
E. HE]IMOVI]

Pred sudijom Suda BiH ju~e se prvi put pojavila Rasema Handanovi}, zvana Zolja, osumnji~ena za zlo~in u Trusini, govore}i o svom te{kom zdravstvenom i socijalnom stanju
Tokom prvog saslu{anja poslije izru~enja iz SAD-a u utorak poslije podne, Rasemi Handanovi}, osumnji~enoj za sudjelovanje u zlo~inu nad Hrvatima u Trusini, dva puta je pozlilo. “Na zahtjev sudske policije, intervenisala je u oba slu~aja Hitna medicinska pomo}, jer je zatvorski ljekar oti{ao ku}i u 3 sata“, objasnila je ju~e tu`iteljica Vesna Budimir na direktno pitanje sudije Davora Juki}a tokom saslu{anja o odre|ivanju pritvora.

Prioritet CKFBiH tra`enje nestalih
Skup{tina Crvenog kri`a FBiH ju~er je usvojila plan rada i finansijski plan za 2012. godinu, s fokusom na afirmiranje ciljeva ove organizacije, racionalizaciju ukupnih resursa i promoviranje humanih vrijednosti. Istovremeno, donesena je odluku o produ`enju mandata izabranim zastupnicima u organima i tijelima CKFBiH, kao i na nivou kantona, gradova i op}ina. Jedan od prioriteta CKFBiH je doprinos procesu tra`enja nestalih u BiH, pomo} porodicama nestalih osoba u BiH u par tnerstvu s Institutom za nestale osobe BiH, a na temelju sporazuma potpisanog s ovom institucijom. Me|u prioritetima su i usvajanje strategije CKFBiH, omasovljene ~lanstva ove organizacije te osna`ivanje materijalnih resursa Slu`be za{tite i spasavanja.

Slabo zdravlje
Lje kar Hi tne po mo}i pre dlo`io je da pre gle de iz vr{e dvojica razli~itih specijalista medicine, kako bi se odredila zamjenska terapija za lijekove koje je ranije koristila u Sjedinjenim Dr`avama, jer oni nisu dostupni na tr`i{tu BiH. Ljekar je upozorio da bi nedostatak lijekova za oboljenje srca moglo da veoma negativno uti~e na njeno zdravstveno stanje. Osumnji~ena Handanovi} je zahva li la tu`ite lji ci za bri gu o njenom zdravlju tokom saslu{anja. Kako Oslobo|enje nezvani~no saznaje, Handanovi} se to kom sa slu {a nja bra ni la {utnjom.
Rasema Handanovi} Zolja: Tokom saslu{anja branila se {utnjom

DR@AVLJANIN Ja sam dr`avljanin Amerike. Moj ameri~ki paso{ je istekao i nemam drugi. Amerikanci su me isporu~ili samo u ovoj majici i pantalonama, kazala je Handanovi}
“Osumnji~ena je tek ju~e postala svjesna te`ine djela koje joj se stavlja na teret i visine zaprije}ene kazne“, rekla je Vesna Budimir, {efica Odjela za ratne zlo~ine Tu`ila{tva BiH, tokom saslu{anja pred sudijom za prethodni postupak Suda BiH Davorom Juki}em. Vesna Budimir, tu`iteljica koja krivi~no progoni sedmoricu do sada osumnji~enih za ubistva 19 civila i tri zarobljena pripadnika HVO-a u selu Trusina, kratko je dodala da je Sud BiH jo{ 21. novembra 2009. odredio pritvaranje Raseme Handanovi}. Sada je samo podsjetila na poku{aj uticaja na svjedoke u ovom predmetu, navode}i upravo mogu}nost utica-

Na rad umjesto u zatvor
Biro za ljudska prava Tuzla bio je doma}in ju~era{njeg okruglog stola u Zenici na kojem je predstavljen Akcioni plan za prevenciju maloljetni~kog prestupni{tva i primjenu alternativnih mjera u op}ini Zenica. Akcioni plan, koji je usvojilo Op}insko vije}e Zenica, jedan je od rezultata jednogodi{njeg rada radne grupe koju je Op}ina Zenica formirala na inicijativu Biroa za ljudska prava Tuzla i UNICEF-a BiH. “Maloljetnici koji se prvi put pojave pred pravo su|em i bu du ka`nje ni nov~ano i kaznom zatvora do pet godina ne idu u klasi~ni postupak, nego se izri~e mjera rada u lokalnoj zajednici. Prije nekoliko mjeseci imali smo troje koji su odradili kazne kroz dru{tveno korisni rad u JU Dom - porodica, JU Dom za stara lica i Medica Zenica“, naglasio je Ejaz [ari}, analiti~ar u Centru za soMi. D. cijalni rad Zenica.

Kad bi mu dali cijelo Sarajevo

Rasim Torlak ne bi branio Batka
Kom{iju Alagi}a su oni odveli, vidio sam svojim o~ima, kazao je ovaj svjedok
„Za{tonikad ne prika`uVlahovi}akoji je, nakon {to su ga uhapsili, rekao da je ubio stotinu ljudi i zapalio ih“ pitao je ju~e u Sudu BiH , 81-godi{nji Rasim Torlak kada mu se obratio advokat optu`enog Radivoje Lazarevi}. Odavaju}i utisak ~ovjeka koji }e na Lazarevi}eva pitanja odgovarati nerado, i upozoravaju}i Sud na {e}ernu bolest, Torlak je dva puta rekao: “Ja ne bih bio njegov branilac kada bi mi dali cijelo Sarajevo.“ On je jo{ prije rata ~uo za Vlahovi}a, kao boksera @elje: “Ali sam ga vidio na TV-u i kada mi je do{ao na vrata. Ovoliki je bio (pokazuje nisko rukom), ja bih ga pojeo, a pokojni @drale koji je do{ao s njim bio je ljepota od ~ovjeka.“ Svjedok se ne sje}a datuma kada su mu do{li u stan. Zna da je Vlahovi} nosio {ajka~u na glavi. Prije toga: “Kom{iju Alagi}a su odveli, vidio sam svojim o~ima“ rekao je Torlak. Nje, mu su, udaraju}i ga, slomili prst, poku{avaju}i do}i do prstena, uzeli neke stvari, i poveli sa sobom: “Batko me je zvao balija, a ja sam rekao da sam musliman, da sam 40 godina ra-

Poja~ano zaga|enje u Kaknju i Zenici
Mensur Ja{arspahi} Suri, na~elnik Op}ine Kakanj, u svojstvu predsjednika Operativnog {taba za primjenu plana interventnih mjera u slu~ajevima prekomjerne zaga|enosti zraka na podru~ju ZDKa, proglasio je u ovom gradu prvi stepen pripravnosti. Federalni hidrometeorolo{ki zavod najavio je stabilnu vremensku situaciju, karakteristi~nu po sporom pomjeranju atmosferskog pritiska, slabom vjetru i poja~anoj temperaturnoj inverziji, koja bi se mogla zadr`ati u narednih 48 sati. I u Zenici je ju~er izdato upozorenje gra|anima i privrednim subjektima u cilju poduzimanja odgovaraju}ih mjera zbog zaga|enja. Mi. D.

Jeziva svjedo~enja o ratnim strahotama na Grbavici

dio u Vojnoj bolnici, sa Srbima koji su mene voljeli, a i ja sam Srbe. Ja balija, a dao k}erku za Srbina“ ispri~ao je Torlak, tvrde}i da su obo, jica omek{ali onda kada je rekao ({to nije bilo ta~no) da mu je zet potpukovnik u Banjoj Luci. Kola su naglo zaustavili na raskrsnici, njih dvojica su istr~ala, a Torlaka ostavili: “Mislili su da }e s Alijine strane zapucati na mene, a ja sam se izvukao, i privukao

se neboderu“ tvrdio je Torlak, zaklinju}i se , da bi sigurno ubio jednog od njih dvojice, da se nije pla{io za k}erku. Tri dana je proveo u neboderu, 12 dana u potkrovlju svoje zgrade. Nakon protjerivanja, upoznao je borca, Hrvata, koji je tog dana bio na stra`i i koji je rekao da bi zapucao na njih dvojicu, ali ih je vidio prekasno. Ju~e E. K. je svjedo~ila i S22.

10

KOMENTARI

~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

Bo`i}na jadikovka
FOKUS

C
Pi{e: Gojko BERI] gberic@bih.net.ba

Kardinal Pulji} je ve} promukao od poziva da prestanu nepravde koje se u BiH „vr{e nad Hrvatima, s ciljem da nas se upla{i i da nestanemo odavde“. „Gdje su moji vjernici?“, pita kardinal. Ovakve i sli~ne lamentacije, ~ak i kad su argumentovane, imaju ozbiljnu manu. U njima, naime, nema ni rije~i o ulozi Crkve u tragi~nim doga|ajima 90-ih, kada njen antikomunizam nije imao nikakav demokratski karakter, pa je njeno savezni{tvo sa Tu|manom bilo neupitno, prirodno i logi~no

rkve su bile pune, na li ci ma ka to li~kih vjernika ogledao se molitveni mir i bo`i}na radost, biskupi, `upnici i fra tri u svo jim su po no}nim misama nadahnuto kazivali o bajkovitom „bezgre{nom za~e}u“ jedne obi~ne, priproste `ene po imenu Marija i o „dolasku Isusa Spasitelja me|u ljude“, zala`u}i se za opro{tenje, pomirenje i zajedni~ki `ivot naroda koji su se u bliskoj pro{losti me|usobno ubijali. Tako bi, otprilike, glasio sa`etak medijskih izvje{taja o popularnoj „pono}ki“ u onim bosanskohercegova~kim gradovima i selima, gdje jo{ ima katolika i gdje jo{ stoje njihove crkve. Sve u svemu, Tiha no}, kako glasi naziv ~uvene bo`i}ne pjesme, ne samo {to je bila ispunjena nadom i dobrim namjerama ve} je pro{la bez ijednog ozbiljnijeg incidenta. Sutradan, na bo`i}nom prijemu koji je uprili~io nadbiskup vrhbo san ski kar di nal Vinko Pulji}, ve}ina prisutnih, tvrdi jedan od uzvanika, bila je hedonisti~ki raspolo`ena. Prema pisanju Dnevnog lista, `upanijski ministar kulture i sporta Ivica [ari} do`ivio je prijem kao sliku „pravog Sarajeva i Bosne i Hercegovine kakvi oni uistinu i trebaju biti.“ Spoj bogate trpeze, dobrog vina i bratstva-jedinstva u religijskoj verziji ne bi trebao biti neprivla~an ni najokorjelijem ateisti, ali to ne mo`e biti sinonim za Bosnu i Hercegovinu i njen glavni grad. ^ak i da je ovaj bo`i}ni prijem u svakom pogledu bio savr{en, on nije mogao biti iznad i izvan traumati~ne stvarnosti koju ova zemlja pro`ivljava. Pri ~emu vjerski animoziteti nisu na posljednjem mjestu. Uostalom, svaki ~italac novi-

N

na zna {ta kardinal Pulji} i reis Mustafa Ceri} misle jedan o drugom, ali je reis Ceri} ipak do{ao na prijem, znaju}i da bi, izostav{i, napravio nepopravljivu gre{ku. Fotoreporteri su ih snimali u trenutku „srda~nog razgovora“. Za{to na prijem nisu do{li Neboj{a Radmanovi} i @eljko Kom{i}? a kraju krajeva, i sam taj prijem, i pono}ne mi se i po sla ni ce, i predbo`i}ni javni istupi ovda{njih katoli~kih poglavara, u prvom redu kardinala Pulji}a i biskupa banjalu~kog Franje Komarice, sve se to pretvorilo u veliku bo`i}nu jadikovku. Kardinal Pulji} je ve} promukao od poziva da prestanu nepravde koje se u Bosni i Hercegovini „vr{e nad Hrvatima, s ciljem da nas se upla{i i da nestanemo odavde“. „Gdje su moji vjernici?“, pita kardinal, isti~u}i da ih je prije rata u Vrhbosanskoj nadbiskupiji bilo 528 hiljada, a danas ih ima jedva 200 hiljada. Nje go va zdra vi ca na bo`i}nom prijemu bila je izrazi to po li ti~ki in to ni ra na. Dr`avu je nazvao invalidnom, neosjetljivom na prava i slobode Crkve i vjerskih zajednica. Upitao je: „Dokle }emo slu{ati da su samo oni drugi krivi?“ Bila je to otvorena aluzija na stavove reisa Ceri}a, ali i na pona{anje bo{nja~kih politi~kih partija. Biskup Komarica, istinski ~ovjek mira, ne mo`e da se pomiri sa nestankom Hrvata iz Posavine, za njihovu sudbinu optu`uje doma}e vlasti i mo}ne faktore me|unarodne zajednice, i s indignacijom odbija pri~u o tome kako me|u njima vi{e ne postoji `elja za povratkom u zavi~aj. Ali, ove bo`i}ne lamentacije, ~ak i kad su argumentovane, imaju ozbiljnu manu. U

K

njima, naime, nema ni rije~i o ulozi Crkve u tragi~nim doga|ajima 90-ih godina, kada je pravoslavlje agresivno demonstriralo svoju opsjednutost srpskom dr`avom, katolicizam hrvatskom dr`avom, a islam muslimanskom nacional nom dr`avom. Kad je konkretno rije~ o Hrvatskoj katoli~koj crkvi, njen antikomunizam nije imao nikakav demokratski karakter, u ~emu se nije nimalo razlikovala od ostalih hrvatskih nacionalista. Savezni{tvo sa Tu|manom bilo je logi~no i prirodno. Crkva nikada nije dovela u pitanje politi~ke temelje hrvatskog nacionalizma, nikada nije uzela u za{titu etni~ke manjine, niti joj je, recimo, padalo na pamet da se suprotstavi radikalnoj nacionalisti~koj rulji koja je na splitskoj rivi grmjela „Svi smo mi Norac!“ [ta je sa polovinom katolika „nestalih“ iz Bosne i Hercegovine? Iako svi znamo odgovor, kardinal Pulji} i biskup Komarica trebali su to pitati Franju Tu|mana. Ni su sa mo Mi lo {e vi} i Tu|man poku{avali podijeliti Bosnu i Hercegovinu, o tome su istovremeno, u vi{e navrata, razgovarali i pravoslavni i katoli~ki sve}enici. O tome svjedo~i dr. Vjekoslav Perica, Spli}anin koji se prije rata kao pravnik bavio pitanjima religije i redovno pisao kolumnu „Religija i politika“ u Nedjeljnoj Dalmaciji. ad je HDZ do{ao na vlast, Perica je otjeran s posla. Oti{ao je u Ameriku, doktorirao, objavio nekoliko knjiga i postao predava~ na vi{e ameri~kih uni ver zi te ta. Pe ri ca ka`e: „Znam da su srpski biskupi puno puta pozivali katoli~ke biskupe na dogovor o podjeli Bosne i Hercegovine na {tetu Bo{njaka. U Washin-

J

gtonu sam pitao Vinka Pulji}a {to se razgovaralo na tim sastancima biskupa, rekao mi je: ‘Razgovarali smo o granicama.’ Papa Wojtyla i Vatikan bili su potpuno protiv toga, njihov sud je bio da Bosna mora ostati cijela. I Pulji} je to dobio u zadatak, i zato je i postao kardinal. No, zbog Daytona i svega {to se poslije toga dogodilo, prije svega zbog nemogu}nosti povratka Hrvata, on se priklonio HDZ-u i Hercegovcima.“ o{ dok je trajao rat, papa je pozvao katoli~ke biskupe sa podru~ja biv{e Jugoslavije. Bio je prisutan i kardinal Pulji}. Papa je tada izrekao misao koja ima historijski zna~aj: „Na{a je prvenstvena zada}a da lije~imo ljudske du{e na Balkanu.“ Vjerske zajednice i njihovi poglavari nisu u tom pogledu u~inili gotovo ni{ta. Oni svoju misiju ispunjavaju pukim idolopoklonstvom prema Bogu. Odnos Crkve prema Bogu je podrazumijevaju}i, pa i na sam Bo`i}. Umjesto deklarativnog idolopoklonstva, bilo bi daleko va`nije sagledati {ta to ne valja u samoj Crkvi i stvari nazvati pravim imenom. Su{tina stvari je djelovanje Crkve u konkretnim dru{tvenim i politi~kim prilikama. Za{to se vjernici - jedni, drugi ili tre}i - u zlim vremenima pona{aju tako kako se pona{aju? O to me je Vje ko sla vu Pe ri ci 1990. u samostanu u zagreba~koj Dubravi govorio pokojni teolog Tomislav [agi Buni}: „Slu{ajte, ja 40 godina izu~avam teologiju, filozofiju i crkvenu povijest, i ovo vam mogu re}i: Religija je dobra ako ti pomogne da iz nje iza|e{ kao bolji ~ovjek. A ako te ta religija pokvari i u~ini lo{im, onda ta religija ne valja.“

Izvin’te, nisam se prepoznao

K

vragu! Cijeli se `ivot zala`em da sarajevske i ine ulice uop}e ne nose imena osoba, institucija i sli~no! Dapa~e! Propagiram ideju da ulicama u principu treba davati imena poput, recimo, ulica posrnulih djevojaka, tegobna ulica i sli~no. I onda me ~itatelji Oslobo|enja, nakon teksta “Armija BiH pora`ena u MZ D`id`ikovac“ (21. decembar 2011. godine) po~e{e tretirati kao ~ovjeka, druga i novinara koji voli pleh-muziku. Naime, ~itaju}i spomenuti tekst koji se bavio mogu}no{}u da Ulica Ko{evo dobije naziv ulica 1. korpusa ARBiH, ali i dijelom javne rasprave o tome, ~itaoci su ocijenili kako sam “na najru`niji na~in trgao stvari iz konteksta“! Da sam tekst pisao kao za neku “pi{tolj-novinu“! Jedan od ~itatelja bio je “zgro`en neprofesionalizmom“. Drugi je zaklju~io da

sam bogme i “tendenciozan“! Dobro! Tako je kako jeste! Ali osje}am potrebu objasniti kako je tekst, zapravo, bio posve}en vi{esatnom sastanku na kojem su predstavnici Koordinacije bora~kih organizacija Kantona Sarajevo s ministrom Ned`adom Ajnad`i}em, raspravljali o spomenutom zboru gra|ana. Njih je, a i mene kao nekoga ko jeste bio u uniformi Armije Republike BiH, nasekirao fakt da se poku{aj preimenovanja Ulice Ko{evo tretira kao agresija, terorizam! Napose da se preimenovanje Ulice Ko{evo u ulicu 1. korpusa, i to na prijedlog Op}ine Centar, usporedi s ~injenicom da Dra`a Mihailovi} ima ulicu u Isto~nom Sarajevu! Biva, isto je to! E pa nije! Poku{aj da se opravdaju oni koji su radili takve usporedbe jer, eto, “nisu svi koji su se javili za rije~ intelektualci, stalo`eni, strpljivi i u~eni i spremni da istupaju“,

bojim se, ne pije vode. Bi}e da takvi ne pakuju svoje misli, no drito ka`u ono {to i kako misle. Mo`da je s raspravom trebalo stati onog trenutka kad se inicijatorima ideje o preimenovanju Ulice Ko{evo razlo`no objasnilo kako to nije nimalo jeftino, naro~ito za one koji imaju radnje i firme u toj ulici. Da u javnoj raspravi u pomo} nije pozivan Dra`a Mihailovi}, ne bi povrije|ena Koordinacija boraca pet sati raspravljala o zboru gra|ana! Ne pravdam se, jesam poku{ao dobiti stav MZ D`id`ikovac. No, volonterka, kojoj je to bio prvi radni dan u spomenutoj mjesnoj zajednici, re~e da “predsjednik }e biti tu poslije 13 sati, da nema telefonskog broja predsjednice Savjeta MZ” Predsje. dnik ne do|e, ja napisah tekst, ~itaoci, kao druga strana, reagova{e! I ~i~a-mi~a gotova pri~a?!

OSVRT

Pi{e: Asaf BE^IROVI] asaf.becirovic@oslobodjenje.ba

Da u javnoj raspravi u pomo} nije pozivan Dra`a Mihailovi}, ne bi povrije|ena Koordinacija boraca pet sati raspravljala o zboru gra|ana

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

KOMENTARI

11

Zemaljsko-katastarski muzej Z
Pi{e: Boris DE@ULOVI]

Da je Umjetni~ka galerija, recimo, bo{nja~ka umjetni~ka galerija, ve} bi bila Umjetni~ka galerija Muamera Gadafija ili kralja Fahda, ba{ kao {to bi Historijski muzej na{ao sponzore da je, recimo, Povijesni muzej, i kao {to Nacionalna i univerzitetska biblioteka ne bi propala da se zove Srpska univerzitetska biblioteka. Koje je to zemlje, naime, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine? Kad bi se to znalo, znalo bi se valjda i na ~ijem bi bud`etu trebao biti

vao me nekidan u dva iza pono}i Ko`o da ispri~a vic. Ima on taj obi~aj, zovne u gluho doba no}i iz kafane da ispri~a vic. Elem, zaposlio se Mujo u Umjetni~koj galeriji Bosne i Hercegovine. Pla}a nije ne{to, ali ne `ali se on, posao dobar, nije te`ak, ima svoju kabinicu, radijator i mali televizor, u odnosu na gra|evinu, Mujo u Umjetni~koj galeriji ko premijer. Pokazivao ljudima slike na zidovima, od Jurki}a do Brace Dimitrijevi}a, od gr~kih i ruskih ikona do Ferdinanda Hodlera, posao lijepo krenuo, kad ve} nakon sedam dana pozvao ga direktor Galerije na razgovor. Nisu, ka`e, zadovoljni njegovim radom, morat }e mu dati otkaz. “[ta mogu kad Hodler slabo ide” ra{irio , ruke Mujo. “Al sam zato za heftu prodo pedeset ikona!” Tako je, kako se to ka`e policijskim metajezikom, u nikad razja{njenim okolnostima iz fundusa Umjetni~ke galerije Bosne i Hercegovine nestalo pedesetak ikona gr~kih i ruskih majstora, te dvije slike Fer di nan da Ho dle ra. Ot ka ko su, me|utim, dali otkaz Muji, posao im je krenuo nizbrdo: poznavaoci prilika u muzeolo{ko-galerijskom biznisu ne pamte kad je Galerija prodala neku sliku. Sarajevski umjetnici vi{e im i ne daju slike, nego ih prodaju po Ferhadiji i ^ar{iji. I normalno, ovih dana kona~no je najavljeno zatvaranje Umjetni~ke galerije. I ne samo nje. Pred zatvaranjem su i Historijski muzej, Muzej knji`evnosti i pozori{ne umjetnosti, Kinoteka, Nacionalna i univerzitetska biblioteka i Bibli ote ka za sli je pa i sla bo vi dna li ca. Propadaju tako jedna po jedna zaglavne institucije bosanskohercegova~ke kulture, jer nemaju sluha za biznis. Najzad, danas je zatvorena i najstarija kulturno-znanstvena ustanova u Bosni i Hercegovini, jedna od najva`nijih u cijeloj regiji, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Stotinu dvadeset i tri godine pregrmio je stari Zemaljski muzej, pre`ivio je i Austrougarsku, i Kara|or|evi}evu Kraljevinu, i Nezavisnu Dr`avu Hrvatsku, i komunisti~ku Jugoslaviju, i kad je kona~no do{la Bosna i Hercegovina, Zemaljski

muzej Bosne i Hercegovine propao. Nema valjda vi{e razloga ni smisla, niti historijskog, niti ekonomskog. Nacionalni muzeji, galerije, kinoteke ili biblioteke, naime – ni{ta Mujo gluplje u `ivotu nije ~uo – neprofitne su firme, i slu`e uglavnom da ljudi po njima {etaju, gledaju ili ~itaju. Slu`e, me|utim, jo{ ne~emu: obli ko va nju dr`a vnog i nacionalnog identiteta. I to je, ~ini se, najve}a nesre}a bosanskohercegova~kih muzeja, galerija i biblioteka: koje dr`ave su ti muzeji, ~ije nacije galerije, kojega jezika biblioteke? ^ije je historije Historijski muzej, ~ije knji`evnosti Muzej knji`evnosti, ~ije su kulture te bosanskohercegova~ke, kako se zovu, kulturne ustanove? Kulturama ilahija i kasida, katoli~ke bi`uterije i vladi~anskih dvora sa stilskim name{tajem \or|evi} te su ustanove strane i daleke koliko i Stonehenge ili egipatske piramide. Odnos bosanskohercegova~kog dru{tva prema njima, uostalom, otpri li ke je is ti kao odnos su vre me nih Egip}ana prema piramidama u dolini Gize: muslimani ih ne do`ivljavaju kao svoje, i vide u njima samo goleme faraonske ban ko ma te. Bo san ski ban ko ma ti su, me|utim, vazda prazni: zato federalne i kantonalne vlasti radije finansiraju viso~ke piramide, koje hem donose pare, hem su valjda pravo bosanske, onako kako Zemaljski muzej nikad nije bio, s rimskim stelama, }irili~nim poveljama i onim kamenim ku}icama za pse, kako se zovu, da, ste}ci. Da je Umje tni~ka ga le ri ja, re ci mo, bo{nja~ka umjetni~ka galerija, ve} bi bila Umjetni~ka galerija Muamera Gadafija ili kralja Fahda, ba{ kao {to bi Historijski muzej na{ao sponzore da je, recimo, Povijesni muzej, i kao {to Nacionalna i univerzitetska biblioteka ne bi propala da se zove Srpska univerzitetska biblioteka. Koje je to zemlje, naime, Zemalj ski mu zej Bo sne i Her ce go vi ne? Kad bi se to znalo, znalo bi se valjda i na ~ijem bi bud`etu trebao biti. Ovako, Zemaljski muzej je pod nadle`no{}u Ministarstva civilnih poslova, {to je valjda jedinstveni slu~aj u svijetu. Mi-

slili su valjda u federalnoj vladi da se Zemaljski muzej bavi zemlji{nim knjigama i katastrom, {ta li. Imao je stoga stru~ni konzultant Mujo i za njih ideju, pa Ministarstvu civilnih poslova predlo`io biznis: da u Zemaljskom muzeju otvore {alter, i za sto maraka izdaju kraljevske povelje. Jel treba gra|evinska povelja, jel treba lokacijska, jel urbanisti~ka, jel zemlji{no-knji`na, jel po ve lja za na do gra dnju obje kta, sve mo`e, za sto maraka dobije{ pe~atiranu i potpisanu povelju kralja Tvrtka I Kotromani}a iz 1380. Pa ipak, Muji biznis nije pro{ao. Ideja mu bila dobra, nije da nije, ali nije bio u SDP-u. Muzeji, galerije i biblioteke u Bosni su, naime, u statusu dr`avnih i komunalnih poduze}a, {to zna~i da ne slu`e ni da ljudi po njima {etaju, gledaju ili ~itaju, niti za definiranje dr`avnog ili nacionalnog identiteta, ve} da vladaju}a partija imenuje svoje kumove i amid`i}e u upravne odbore. Jedina razlika izme|u Elektroprivrede ili Vodovoda i Zemaljskog muzeja jest u tome {to Zemaljski muzej ne mora nu`no raditi. Nitko, naime, ne}e ni primijetiti kad zatvori vrata. Samo }e reis pitati {to je on morao graditi rezidenciju kad ima na Miljacki ono lijepo, staro austrijsko stovari{te kamenja. Pri~ao mi Ko`o kako je poduzetni Mujo onda iskoristio kolaps sarajevskih kulturnih institucija, pa otvorio Bo{nja~ku biblioteku za slijepe i slabovidne osobe “[eik Omar Abdel Rahman“ i uvaljivao sli, jepcima – turpije. “Hajmo ljudi, hod`ini zapisi, ilahije i kaside, prigodni hadisi, sve po deset maraka!” vikao bi Mujo ma{u}i `en, skim turpijicama za nokte, “jer vi to zaslu`ujete!” Jedan mu, pri~a se, kupio Avonov komplet pjesama D`emaludina Lati}a zajedno sa {karicama i pincetom, pa tra`io nazad pare: nikad u `ivotu, veli, ni{ta gluplje pro~itao nije. Mujo mu kasnije objasnio da je to arapski prijevod. Zadnje {to sam ~uo jest da je izdao prakti~nu ~etverojezi~nu bo{nja~ku kuharicu na Brailleovom pismu. A mo`e slu`iti i kao rende, za tirit za sarajevsku baklavu. Nikad bosanskohercegova~ka kultura ne bi propala da se slu{alo Muju.

KOD KO@E

REAGIRANJE

N

a Televiziji Kantona Sarajevo 27. decembra ove godine u redovnoj emisiji “Vijesti“ u 18.30 sati novinarka Azra Bav~i} je krajnje pristrasno, tendenciozno i zlonamjerno, suprotno Kodeksu novinarske etike u BiH, komentarisala dostavljeni izvje{taj Helsin{kog komitete za ljudska prava u BiH o razrje{enju v.d. direktora Emira Zlatara i v.d. izvr{nog direktora Amira Zuki}a i imenovanju novih ~lanova uprave TVSA - direktora Konstantina Jovanovi}a i izvr{nog direktora za program Mirze Sulejmanovi}a. Pomenuta novinarka je poku{ala unijeti vrlo ozbiljnu konfuziju iznose}i apsurdnu i pravno neutemeljenu tvrdnju da, navodno, sada u JP TVSA paralelno postoje po dvije skup{tine, nadzorna odbora, v.d. direktora i v.d. izvr{na direktora, ne in ter pre ti ra ju}i dos tav lje no rje {e nje Op}inskog suda u Sarajevu, kojim je odbijen zahtjev razrije{enog predsjednika NO TVSA Adnana Veli}a. Pomenuta novinarka je grubo ignorisala sadr`inu i smisao odlike Skup{tine KS-a o potvr|ivanju imenovanja ~lanova

TVSA o TVSA
Mirsad Sipovi}, v.d. predsjednika NO Televizije Kantona Sarajevo, i Sindikat uposlenika reagirali zbog priloga u programu Dnevnika TV Sarajevo
v.d. Skup{tine TVSA na period od 60 dana, do kona~nog imenovanja ovog tijela, a koji nije istekao prije 6. decembra ove godine, kako to neosnovano tvrde razrije{eni v.d. ~lanovi uprave TVSA. Postupaju}i na ovaj na~in, pomenuta novinarka je poku{ala i javnosti predstaviti apsurdnu tvrdnja da je mi{ljenje Vlade KS-a o ovim imenovanjima iza{lo iz okvira nadle`nosti, te navodno u{lo u okvire nadle`nosti Skup{tine KS-a, {to nije ta~no. Krajnji cilj postupanja pomenute novinarke je da u javnosti prezentira da NO TVSA, navodno, nije imao legitimitet i legalitet da donosi odluke, zaklju~ke pa i rje{enja o razrje{enju ranijih v.d. ~lanova uprave TVSA i imenovanju novih. Time poku{ava sprije~iti primopredaju du`nosti, dokumentacije i pe~ata preduze}a u roku od tri dana od dana dostavljanja rje{enja o razrje{enju, koja }e se u takvom slu~aju morati provesti prinudnim administrativnim putem, uz asistenciju policije. Posebno je zabrinjavaju}e {to pomenuta novinarka javnost ne upoznaje da razrije{eni v.d. direktor Emir Zlatar, zaklju~avanjem svoje kancelarije u sjedi{tu ovog javnog preduze}a, u Alipa{inoj ulici bb u Sa ra je vu, te za klju~ava njem pe~ata, onemogu}ava da se njime ovjere svi dostavljeni notarski obra|eni i ovjereni akti Skup{tine i NO TVSA. Isti ne dozvoljava nikome da to u~ini, jer se, prema usmenim informacijama njegovog

pomo}nika Afrima Ajdarija i slu`benika, nalazi na bolovanju. Ovjeravanje navedenih dokumenata je neophodno radi njihove realizacije i dostavljanja Op}inskom sudu u Sarajevu - Registarskom odjeljenju, radi promjene ovla{tenih lica za zastupanje ovog javnog preduze}a i brisanja razrije{enog v.d. direktora Emira Zlatara i upis novoimenovanog v.d. direktora Konstantina Jovanovi}a. Onemogu}avanjem primopredaje du`nosti ovaj razrije{eni v.d. direktor i ostala slu`bena lica koja mu poma`u mogu time po~initi vi{e krivi~nih djela propisanih Krivi~nim zakonom FBiH. Tako|er, i Sindikat uposlenika JP Kantonalne televizije Sarajevo upozorava na situaciju vezanu za imenovanje nove uprave i zahtijeva njeno hitno rje{avanje. Trenutna situacije se na najte`i na~in prelama preko uposlenika u proizvodnji programa, koji smatraju da je prilog o smjeni i imenovanju novog rukovodstva TVSA iznesen u emisiji “Vijesti“ kulmina, cija zloupotrebe medija u privatne svrhe, stoji u reagiranju v.d. predsjednika NO dostavljenom medijima.

12

CRNA HRONIKA
Salih Pernat (1945) iz Novog [ehera, voza~ kombija mercedes (O79-T954), smrtno je stradao ju~er u sudaru sa autobusom firme Goldturs iz Zenice (K59-T-602) u mjestu Perkovi}i kod @ep~a. Do udesa je do{lo na magistralnom putu M-17, kod skretanja za Novi [eher. Uvi|aj na mjestu nesre}e obavila je ekipa predvo|ena de`urnim kantonalnim tu`iocem AdiMi. D. som Husi}em.

~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

@ep~e: Poginuo voza~ kombija

Oplja~kani radnici pumpe i kladionice

U banjalu~kom naselju Motike, te u Ulici Branka Popovi}a preksino} su oplja~kani radnik pumpe i uposlenica kladionice. Maskiraninapada~i su, kako je potvr|eno iz policije, presreli radnika na putu ku}i i, uz prijetnju pi{toljem, oteli mu oko 3.000 KM. Iste ve~eri nepoznati razbojnik je upao u kladionicu te od uposlenice, kojoj je zaprijetio no`em, oteo kovertu u kojoj je bilo 1.000 KM.

MOSTAR Razbojni{tvo u Konzumu

Nakon pucnjave u Srednjoj {koli metalskih zanimanja

Dva u~enika
Harisu H, osumnji~enom za ranjavanje kolege, odre|en pritvor, dok se Aldin T, koji je sakrio pi{tolj, brani sa slobode
Sa policijskog uvi|aja: Razbojnike ~ekao automobil?

izba~ena iz {kole
Plja~ka{i odnijeli
Dvojica maskiranih razbojnika upala su preksino} u prodavnicu Konzum kod gradske tr`nice u Mostaru, te prijete}i zaposlenicima oru`jem, oplja~kala, kako se nezvani~no moglo saznati, vi{e od 100.000 KM. Napada~i, naoru`ani pu{kom i pi{toljem, navodno su upali u skladi{te Konzuma kroz prolaz kojim se slu`i osoblje. Tu su, kako saznajemo, naletjeli na uposlenicu kojoj su zaprijetili oru`jem, a potom su u plasti~ne vre}ice, koje su donijeli sa sobom, po~eli trpati novac iz sefa. U trenutku plja~ke, navodno, nije bilo kupaca, ve} su se tu zatekli samo radnici Konzuma koji su se spremali da zatvore trgovinu. Nakon {to su pokupili novac, plja~ka{i su, prema ju~er dostu-

100.000 KM?

pnim informacijama, pje{ice pobjegli, najvjerovatnije prema autu koji ih je ~ekao u blizini. U prostorije Konzuma postavljen je videonadzor, me|utim, upitno je koliko }e snimci biti korisni policiji s obzirom na to da su plja~ka{i bili maskirani. Ju~er su u policijisaslu{avanisvjedocirazbojni{tva, a zvani~ne potvrde o iznosu odnesenog novca nije bilo. Tek se moglo~uti da je u prodavnicibila ve}a svota novca, jer je prazni~no vrijeme te vlada potra`nja za darovima i namirnicama. Ina~e, odmah nakon prijave plja~ke na izlaze iz grada postavljeno je nekoliko kontrolnih patrola koje su kontrolisale automobile u potrazi za razbojnicima, ali bez uspjeha.
L. S.

Harisu H. (17), osumnji~enom za ranjavanje kolege Ademira B, posjedovanje oru`ja i izazivanja op{te opasnosti, odre|en je pritvor, dok }e se njegov poznanik Aldin T. (17) braniti sa slobode. On je, naime, osumnji~en da je sakrio pi{tolj kojim je Haris H. u ponedjeljak ranio u~enika III2 razreda Srednje {kole metalskih zanimanja u Sarajevu. Pored toga, ju~er su, prema rije~ima Ra{ida [ehovi}a, direktora Srednje {kole metalskih za ni ma nja, odlu kom Nas ta vni~kog vije}a Haris H. i Aldin T. izba~eni iz {kole. “Nastavni~ko vije}e je zadu`ilo Pedago{ki savjet da analizira kompletnu situaciju i predlo`i do da tne mje re ra di pre du prje|ivanja doga|aja poput tog”, kazao nam je [ehovi} te dodao da je potrebno da se na vi{em nivou osmisli djelovanje u vi{e {kola kako bi se ustanovilo da li neki u~enik u torbi ili d`epu ima ne{to {to ne bi smio imati i ko treba biti ovla{ten da to utvrdi i prona|e. [ehovi} isti~e da je na nivou

Ra{id [ehovi}

Vlade Kantona potrebno formirati jednu interresornu radnu grupu koja bi dobila projektni zadatak da rije{i problem no{enja ili posjedovanja oru`ja u {koli. “Jedna od susjednih zemalja ove probleme je rije{ila pomo}u {kolskog policajca, koji ima ovla{tenja da pregleda djecu i oduzme im nedozvoljene predmete. Otkrivanje nedozvoljenih predmeta se mo`e rije{iti i uz pomo} detektora metala, ali moraju da se anga`uju i ovla{tene osobe koje }e mo}i da pregle-

daju u~enike“, poja{njava [ehovi}. On dodaje da bi u rad interresorne grupe trebali biti uklju~eni predstavnici ministarstava socijalnog rada, zdravstva, unutra{njih poslova i obrazovanja. “Srednje {kole obrazuju djecu za posao. Kada dijete zavr{i {kolu, ono dobije diplomu i mo`e da radi. Me|utim, od {kola se sada poku{ava tra`iti da one preodgajaju djecu koja su odgojno zapu{tena, a to {kole ne mogu. Prvo {to nemaju kapacitete, a drugo zbog druge djece koja ho}e vi{e“, ka`e [ehovi}, dodaju}i da {kole imaju obavezu da za{tite djecu koja ho}e da u~e i napreduju od nekolicine onih koji to ne}e. Podsjetimo, Haris H. u ponedjeljak se sukobio sa Kerimom H. i pucao na njega iz pi{tolja. Zrno je proma{ilo Kerima i u potkoljenicu pogodilo Ademira B. Nakon toga, Aldin T. je, navodno, ne znaju}i da se desila pucnjava, pi{tolj sakrio u torbu i kasni je ga ba cio kroz pro zor D. P. u~ionice.

Odbijen zahtjev za odgodu izdr`avanja kazne
Op}inski sud u Kalesiji odbio je zahtjev Merseda Had`i}a, poznatog po nadimku Mirso [vicarac, za ponovnu odgodu odlaska u KPZ u Tuzli, gdje ovaj 35-godi{njak treba odslu`iti dvoipogodi{nju zatvorsku kaznu, na koliko je osu|en u sarajevskom Kantonalnom sudu zbog poku{aja ubistva Fatmira Mujaja, prije tri godine u klubu Incognito. Had`i} je zahtjev predao u utorak poslijepodne, dan prije isteka va`e}e odluke Op}inskog suda u Kalesiji o odgodi njegovog odlaska u zatvor. Na posljednju odluku suda on ima pravo `albe Kantonalnom

Sud BiH prihvatio prijedlog dr`avnog Tu`ila{tva

Uhap{eni u akciji Trio OSTAJU IZA RE[ETAKA
Sud BiH prihvatio je prijedlog dr`avnog Tu`ila{tva i odredio pritvor Asadu Krajini, Slavku Davidovi}u, Rajku Slijep~evi}u, Branislavu Radujkovi}u, Mersudinu Had`i}u i Zulfi Rami}u, osumnji~enim za organizovani kriminal i {verc droge, a koji su, kao {to smo ve} pisali, uhap{eni u regionalnoj akciji Trio. Sud je, naime, utvrdio da postoji sumnja da su oni po~inili djela za koja se sumnji~e, a pritvoreni su zbog bojazni da bi, ukoliko bi se na{li na slobodi, mogli ometati krivi~ni postupak, a neki od njih i ponoviti krivi~no djelo, odnosno pobje}i. U istom predmetu odranije su pritvoreni Danijel Oroz, Faruk Elezovi}, Samir Etemovi}, Dragan Gaji}, Stipe Prodanovi}, Bajro Veli}, Aleksandar Radujkovi} i Ivan Bogdanovi}. Tokom {estomjese~ne akcije Trio policije iz regiona su, podsje}amo, privele desetine osoba te zaplijenile viL. S. {e od tonu skanka.

Mersed Had`i}: Ima pravo `albe

sudu, u roku od tri dana. Tu odluku }e sa~ekati na slobodi.
A. [e.

Sa hap{enja u Banjoj Luci

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

CRNA HRONIKA
Nepoznate osobe provalile su u evangelisti~ku crkvu u Bugojnu i odnijele usisiva~, dva velika i dva pomo}na zvu~nika, gitaru i ve}u koli~inu sokova, saop{teno je iz MUP-a SBKa. Pretpostavlja se da je kra|a po~injena u no}i 26. na 27. decembar, a slu~aj je ju~er prijavljen policiji u Bugojnu, nakon ~ega je izvr{en uvi|aj, prenijela je Srna.

13

Iz crkve ukradeni gitara i zvu~nici

Tuzla: Oduzeta pirotehni~ka sredstva

Postupaju}i prema planu kojim su predvi|ene poja~ane mjere na suzbijanju i spre~avanju nezakonitog prometa pirotehni~kih sredstava, tuzlanska policija je oduzela ve}u koli~inu petardi, raketa i ru~nih vatrometa od A. M. (1969), N. T. (1965), H. D. (1963), N. S. (1963) i B. \. (1984). Protiv njih }e biti preduzete odgovaraju}e mjere u skladu sa zakonom o javnom redu i miru.

Darko Elez putem videolinka svjedo~io u procesu protiv zlo~ina~ke organizacije

Turkovi} mi je nudio
da u~estvujem u plja~ki
Elez iz sudnice Vi{eg suda u Beogradu konstatovao da, nasre}u, nije prihvatio Turkovi}evu ponudu jer je poslije plja~ke trebao biti likvidiran • Ubistvo biznismena po nalogu Fahrudina Radon~i}a i Nasera Keljmendija?
- Dobio sam poziv od posrednika Zijada Turkovi}a da u~estvujem u plja~ki novca iz Cargo-centra Me|unarodnog aerodroma Sarajevo 2007, ali, nasre}u, nisam pristao jer sam poslije trebao biti likvidiran, rekao je ju~er Darko Elez, svjedok Tu`ila{tva BiH, u nastavku su|enja Turkovi}u i ostalim u Sudu BiH. Elez, koji je svoj iskaz dao putem videolinka iz sudnice Vi{eg suda u Beogradu, gdje slu`i devetogodi{nju kaznu, ispri~ao je da Turkovi}a ne poznaje li~no i da se nikada nisu vidjeli, ali da su nekoliko puta razgovarali telefonom. Prema njegovim rije~ima, ista osoba koja mu je prenijela Turkovi}evu poruku da bi on i njegovi ljudi, te Turkovi} i njegovi ljudi mogli zajedno izvr{iti plja~ku, upozorila ga je da mu je poslije plja~ke pripremljena likvidacija. Zbog toga Elez tu osobu, ~iji identitet nije `elio otkriti, kako je kazao, smatra prijateljem.
Cargo-centar Aerodroma Sarajevo: Oplja~kano 2,5 miliona maraka

Darko Elez

Zijad Turkovi}

Tekstovi u Expressu
Ovaj svjedok je rekao da je Turkovi}eva supruga [ejla Turkovi} nakon plja~ke pisala tekstove u Expressu u kojima je on spominjan u ru`nom kontekstu. - Oni su izvr{ili krivi~no djelo, pa pisali protiv mene. ^im sam ~uo za plja~ku, kontaktirao sam telefonom Vahidina [ahinpa{i}a iz SIPA, te mu rekao da sa tim nemam nikakve veze. Turkovi}eva supruga je imala dosta prijatelja u medijima i ona je sve uradila da se sakrije izvr{ilac plja~ke. [ahinpa{i}u sam rekao da nemam nikakve veze ni sa ubistvom Emira Had`i}a, kao

i sa nekim drugim krivi~nim djelima, kazao je Elez, te dodao da je nakon {to je saznao da mu Turkovi} priprema likvidaciju s njim pri~ao telefonom i da mu je tada Turkovi} prijetio. Elez tvrdi da je Turkovi} imao veze sa Darkom [ari}em i jednom grupom iz Novog Pazara oko trgovine kokainom i heroinom, kao i to da je ~uo kako je Turkovi} na tom polju “jak u BiH“. Sa \or|em @dralom, potvrdio je ju~er, nije u dobrim odnosima, ali Turkovi} jeste. Elez je potom ustvrdio kako zna da ga je trebao likvidirati optu`eni Milenko Laki}. - Zbog toga sam ga jedno vrijeme u Bijeljini dr`ao na oku. Kada sam saznao da je narkoman, zaklju~io sam da s njim ne}u imati problema, zaklju~io je Elez. Nakon {to ga je saslu{ala dr`avna tu`iteljica Diana Kajmakovi}, Elez je odgovarao na pitanja Zijada Turkovi}a i njegovog advokata Fahrije Karkina. Tur-

kovi} ga je pitao da li mu je poznato ko je Ranko Radulovi} iz Crne Gore. Nakon {to je Elez odgovorio da nije, Turkovi} ga je upitao da li mu je poznato da je on (Radulovi}) prijatelj Fahrudina Radon~i}a i Nasera Keljmendija po ~ijem nalogu su

ljmendijem. Ta~nije, Elez mu je rekao: Ne provaljuj se. Prvooptu`eni ga je pitao i to da li mu je poznato da mu je Bakir Had`iomerovi} nudio da ga upozna sa Radon~i}em. Me|utim, na ova pitanja nije uslijedio odgovor jer je predsjedavaju}i Sudskog vije}a Izo Tanki} Turkovi}a zbog naru{avanja reda udaljio. Napu{taju}i sudnicu, kazao je: - Ne date mi da pri~am o plja~ki. Ovo je sramota. Osim Eleza, ju~er je unakrsno ispitana i vje{takinja finansijske struke Kerime Pra{ljivi}. Advokat Karkin je kazao da nema primjedbe na njen nalaz i mi{ljenje, a vje{takinja je na njegovo pitanje da li je tra`ila podatke o primanjima [ejle Turkovi} od Dnevnog avaza, TV Alfa i firme Bauinvest, ~iji je Turkovi} vlasnik, odgovorila odri~no. Vje{takinja tvrdi, tako|e, da nije vidjela dokaz o pozajmici izme|u

periodu preko nekoliko banaka imao priliv novca u iznosu od 158.204,26 KM, 30.164,09 eura i 950 ameri~kih dolara, dok dokaz o pozajmicama izme|u Turkovi}a i Zahitovi}a nije vidjela. Tako|e, prema njenim rije~ima, Turkovi} je sve nekretnine mogao kupiti novcem iz legalnih prihoda, te da je od ostatka mogao izdr`avati porodicu. Prvooptu`eni je, nakon {to mu je sudija Tanki} dozvolio povratak u sudnicu, iznio konstataciju: - Sva dokumentacija je predata sudiji za prethodni postupak Branku Peri}u, a Fahrudin Radon~i} je poslao falsifikovane papire na kojima su znatno umanjeni prihodi moje supruge.

Foto: Arhiv Suda BiH

Vlasnik Klju~a?
Pra{ljivi}eva nije mogla precizno odgovoriti na pitanje Milorada Ra{evi}a, advokata Hilmije Ma{ovi}a, ko je ve}inski vlasnik fabrike Klju~. Naime, ona je ka za la da je dr`ava vla snik ve}inskog kapitala, ali da nije mogla utvrditi ko je ve}inski vlasnik dionica ove firme me|u fizi~kim licima jer je imala podatak samo za Zahitovi}a i Fehi ma Se le ka, ko ji ra spo la`u odre|enim brojem dionica. Kazala je i to da je prona{la dokaz o uplati 40.000 KM za prodaju kafi}a Bel Ami, ali ne i za ostalih 230.000 KM. Naime, prema dostupnim podacima, Turkovi} je za 270.000 KM ovaj sarajevski kafi} prodao pjeva~u Semiru Ceri}u Koketu, koji je svjedo~io na pro{lom ro~i{tu te kazao da treba isplatiti jo{ 19.000 KM.
Dk. OMERAGI]

VEZA SA [ARI]EM Elez je kazao da je Turkovi} imao veze sa Darkom [ari}em i jednom grupom iz Novog Pazara oko trgovine kokainom i heroinom
Eleza poku{ali vrbovati da ubije nekog biznismena u Srbiji. Turkovi} je potom predlo`io da se analiziraju tekstovi njegove supruge i tekstovi Dnevnog avaza, a u jednom trenutku je na primjedbu da bude br`i, kazao kako ga to ne brine jer se sve pla}a iz bud`eta. Ina~e, Elez mu je negativno odgovorio i na pitanja da li poznaje [ari}a i da li zna da se tu`iteljica Kajmakovi} vozila na [ari}evoj jahti sa [ari}em i KeTurkovi}a i Muamera Zahitovi}a, jednog od optu`enih u ovom predmetu. Naime, Zahitovi}ev advokat Muhidin Kapo tvrdi da je Zahitovi} zapravo Turkovi}u vratio 250.000 eura. Zanimljivo, Pra{ljivi}a je utvrdila da su Zahitovi}evi prihodi bili 55.774 KM i 23.000 eura, me|utim, ona nema dokaz da se pozajmica izme|u Turkovi}a i Zahitovi}a uop}e desila. Pra{ljivi}eva je tek utvrdila da je Turkovi} u posmatranom

14

REGION
VIJESTI
Vlada Hrvatske najavila reforme

~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

Suspendovan biv{i Sanaderov tjelohranitelj
Ministar unutra{njih poslova Hrvatske Ranko Ostoji} privremeno je iz slu`be udaljio Davora Bla`evi}a, pomo}nika glavnog direktora policije i na~elnika Uprave za posebne poslove bezbjednosti, zbog te`e povrede slu`bene du`nosti. U medijima su objavljene fotografije iz kojih se zaklju~uje da je Bla`evi} kontaktirao s Ivom Sanaderom, koji je optu`en za vi{e te{kih krivi~nih djela, koji se uz kauciju brani sa slobode. Navedeno je da je Bla`evi} na{tetio ugledu i interesima policijske slu`be, a protiv njega }e biti pokrenut disciplinski postupak. Bla`evi} je bio glavni Sanaderov li~ni ~uvar. Svojevremeno je ispitan i u svojstvu svjedoka u slu~aju Fimi-media.

Ve}i PDV i porez na imovinu
Ministar financija Slavko Lini} najavio je da }e se vi{a stopa PDV-a napla}ivati ve} od 1. marta, a od 1. jula uvodi se i porez na imovinu
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Novi hrvatski premijer Zoran Milanovi} popularniji je nego ikadaprije. Premaprvimanketamajavnogmnijenjanakonizbora, predsjednik nove hrvatske Vlade, ujedno ipredsjednik SDP-a te liderKukuriku koalicije, u`iva podr{ku 62 postobira~a. Po istomistra`ivanju, pozitivno mi{ljenje o Milanovi}u ima ~ak svaki tre}i bira~ danas oporbenog, a do ju~er vladaju}eg HDZ-a.

Tadi} zdrav
Predsjednik Srbije Boris Tadi} je u potpuno dobrom, stabilnom op{tem stanju i u potpuno zadovoljavaju}oj fizi~koj kondiciji, navodi se u izvje{taju o redovnom godi{njem pregledu predsjednika, koji je obavio ljekarski konzilij Vojnomedicinske akademije nakon {pekulacija da Tadi} ima zdravstvenih problema.

Optimisti
Nakon parlamentarnih izbora hrvatski gra|ani gledaju optimisti~nijena budu}nost. Kako se navodi, svakitre}isadasmatra da dr`ava ide u dobrom smjeru, dok je prije promjenevlastitakomislio tek svaki deseti anketirani. Velike simpatije javnosti Milanovi} dobiva svojimodmjerenim i odlu~nimistupima iz kojih je jasno da novi premijerzna {to ho}e i da vjeruje u ono {to pri~a. Pri~u nakon saborskog nastupnoggovoranastavljaakcijama. Najava da Vladadanasstartasjednicomkoja se odr`ava iza zatvorenihvratanaljutila je pojedinenevladine udruge. Insistiraju da se u slu~ajevima zatvorenih sjednica dnevni red morajavnoobjavitiunaprijed. No, javno o promjenama koje slijede i prvim koracima nove vlade govori niz novih ministara. Ministar financija Slavko Lini} najavio je ju~erkako}eotprilikeizgledati formula novog dr`avnog bud`eta. Premanjegovimrije~ima,
Lini}: Vlada }e imati u vidu i socijalnu komponentu

GOVORKANJA Govorkanja da }e PDV biti 25 posto i dalje su bez potvrde. Lini} je potvrdio da }e stope PDV-a za brazovanje, dje~ije potrep{tine i turizam biti diferencirane. Pla}e do 3.000 kuna ne}e se dodatno oporezivati
vi{a stopa PDV-a }e se napla}ivati ve} od 1. marta, a od 1. jula uvodi se i porez na imovinu. Govorkanja da }e PDV biti25 posto i dalje su bez slu`bene potvrde. Ono {to je Lini} potvrdio, to je da }estope PDV-a za obrazovanje, dje~ije potrep{tine i turizambitidiferencirane. Najavio jetako|er da se u promjenamaporezne politike pla}e do 3.000 kuna (oko 400 eura) ne}e dodatno oporezivati. Pojasnio je i istaknuo kako}e Vladaimati u vidu i socijalnu komponentu. Prvi potpredsjednik Vlade i ministargospodarstvaRadimir^a~i} (HNS) je nabrojio prioritete nove vlade: bud`etdr`ave, reforme, popis klju~nih projekata koje zemlja mora realizirati u ovom periodu. Da zaustavimoslobodnipad, istaknuo je. Tako|er, u javnosti nagla{eno mjestoimajunaga|anja o predstoje}em velikom pospremanju nelikvidnihpreduze}azbog~ega bi bez posla moglo ostati jo{ 60.000 ljudi. Preciznije, zaposlenih u firmama i obrtima koji su zbog nepla}anja do kraja oktobra zavr{ili u blokadi. Prema slu`benim podacima, krajemoktobra u blokadi je bilo68.489 poslovnihsubjekatakoji su nelikvidnost u Hrvatskoj napumpali do dosad rekordnog nivoa od gotovo 40,2 milijarde kuna, {to ~ini oko 12

posto hrvatskog BDP-a. Pred Hrvatskom je godina ste~ajeva. To su prognoze ne samoutemeljene na najavama nove izvr{ne vlasti nego i napodacima o rastunelikvidnosti u zemlji.

Registar branitelja
Promjene i reforme najavljuju i ostali ministri. Ministar zdravlja RajkoOstoji}planirarevizijuzdravstvenog sistema, posebno zbog dramati~ne financijske situacije u hrvatskom zdravstvu jer su rashodive}i od prihoda,aobvezeve}e od slu`benoprikazanih. Odzvonilo je i svimla`nimbraniteljima. Registar branitelja s vi{e od 500.000 imena}e bitiobjavljen,a la`nimbraniteljima oduzetepovlastice, uklju~uju}istanove i penzije, najavio je ministar branitelja Predrag Mati}. Ministar policijeRankoOstoji}je najaviokadrovske promjene.
Jadranka DIZDAR

Mravak svjedok protiv HDZ-a
U zamjenu za godinu i po zatvora, Ivan Mravak, biv{i predsjednik Uprave HEPa, priznao je USKOK-u da je za HDZ 2007. pribavio 600.000 kuna. Sud je prihvatio njegovu, ali i nagodbe jo{ ~etiri svjedoka. Mravak je ovim postao USKOK-ov svjedok i u slu~aju Fimi-media.

Odbornici Zve~ana i Kosovske Mitrovice odlu~ili

Referendum u februaru
Odbornici skup{tina op{tina Zve~an i KosovskaMitrovicadonijeli su na ju~era{njim vanrednim sjednicama odluke da u februaru bude raspisan referendum na kojem }e se gra|ani izjasniti da li prihvataju kosovske institucije. Odluke o raspisivanjureferendumadonesene su ve}inomglasova, jer su odbornici G17 plus bili uzdr`ani pri glasanju, uz obrazlo`enje da nijeprihva}ennjihovzahtjev da referendumskopitanjeglasi- Da li ste za to da sjeverKosova i Metohije ostane pod punim pravnim suverenitetom Republike Srbije. Predsjednik Op{tine Kosovska MitrovicaKrstimirPanti}najavio je da bi referendum trebalo da bude odr`an 14. i 15. februara, a na glasa~komlisti}ugra|ani}e se izjasniti zaokru`ivanjem rije~i da ili ne. Predsjednik Skup{tine op{tine Zve~an Dobrosav Dobri} rekao je

Referendumsko pitanje glasi - Da li ste za to da sjever Kosova i Metohije ostane pod punim pravnim suverenitetom Republike Srbije

CG: Opozicija tra`i vanredno stanje
Lideri crnogorske opozicije zatra`ili su od pred sje dni ka Fi li pa Vu ja novi}a uvo|enje vanrednog stanja u Crnoj Gori radi obra~una sa organizovanim kriminalom. On je to odbio, uz obrazlo`enje da je bezbjednosna situacija u zemlji stabilna. U Crnoj Gori, koja ima ne{to vi{e od 600.000 stanovnika, ima 35 kriminalnih grupa, dok u Srbiji, koja je deset puta ve}a od Crne Gore, ima 36, naveo je Neboj{a Medojevi}, lider Pokreta za promjene. Medojevi} je kazao da je ponovio optu`be da je {ef crnogorske diplomatije Milan Ro}en pokrovitelj jedne od najja~ih kriminalnih grupa u Crnoj Gori.

Odgovor na briselske sporazume

za Srnu da je odluka o raspisivanju referenduma u skladu sa Ustavom i zakonima Srbije, te da je legitimno pravo gra|ana.

- Ovo je na{ odgovor na briselske sporazume i sve ve}e pritiske koje trpimo kao predstavnici Srba, rekao je Dobri} i dodao da

}e poslije referenduma, na kojem o~ekuje jedinstvenu odluku, biti sasvim jasno da gra|ani ne `ele i ne}e da prihvate kosovske institucije. Predsjednik Op{tine Zubin Potok Slavi{a Risti} rekao je da }e tokom dana biti odr`ana sjednica Op{tine Zubin Potok na kojoj }e biti donesena istovjetna odluka. Ve}inu u Skup{tini Zubin Potok ~ine odbornici Demokratske stranke Srbije, Srpska radikalna stranka i Srpska napredna stranka koje podr`avaju stav Srba o neprihvatanju kosovskih institucija. Ostaje sporno da li }e biti zakazana sjednica Op{tine Leposavi}, ~iji je predsjednik Branko Nini} ranije podr`ao stav ministra Srbije za Kosovo i Metohiju Gorana Bogdanovi}a da je neprihvatljivo raspisivanje referenduma.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

OGLASI

15

16

SVIJET
VIJESTI
Misija Arapske lige u Siriji

~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

Odgo|eno su|enje Mubaraku
Su|enje biv{em egipatskom predsjedniku Hosniju Mubaraku, koje je ju~er bilo nastavljeno u Kairu nakon tri mjeseca pauze, odgo|eno je za ponedjeljak, prenosi Srna. Sud je saslu{ao izjave advokate biv{eg lidera i njegovih pristalica. Mubarak je iz vojne bolnice, gdje se nalazi na lije~enju, transpor tovan kolima hitne pomo}i do suda. Advokati biv{eg predsjednika izjavili su da on nije kriv prema optu`nici koja ga tereti da je odgovoran za ubistva vi{e stotina ljudi tokom antivladinih protesta. Nekolicina demonstranata koji podr`avaju Mubaraka protestovalo je u blizini suda, nose}i njegove fotografije, dok su ~lanovi porodica ubijenih demonstranata nosili fotografije svojih najbli`ih.

Stanovnici Homsa ljuti na posmatra~e
Na nekim mjestima u gradu stanje nije dobro, ali nije bilo ni~eg zastra{uju}eg, makar dok smo bili ondje, rekao je {ef posmatra~ke misije
[ef posmatra~ke misije Arapske lige koja nadgleda primjenu mirovnog plana u Siriji, sudanski general Mustafa al-Dabi izjavio je ju~er da su neki dijelovi Homsa, koji je sredi{te antire`imskih protesta, u lo{em stanju, ali da posmatra~i nisu vidjeli ni{ta zastra{uju}e, a njegova je ocjena razbjesnila stanovnike koji su izgubili povjerenje u misiju ve} na po~etku njenog rada.

Kona~na ocjena
Sudanski general Mustafa Dabi rekao je kako njegovoj ekipi treba vi{e vremena da obi|e Homs prije nego {to izrekne kona~nu ocjenu. "Na nekim mjestima stanje nije dobro... Ali nije bilo ni~eg zastra{uju}eg, makar dok smo bili ondje. Bilo je mirno i nije bilo borbi", rekao je Dabi. Stanovnici ~etvrti Baba Amra, koja je najte`e bila pogo|ena

Antire`imski protesti u Siriji traju od marta

Reuters

tenkovskim napadima sirijske vojske na demonstrante, rekli su da posmatra~i ne odgovaraju na njihove zahtjeve, prenosi Fena. Homs je sredi{te devetomjese~ne pobune protiv pred-

Blatna bujica odnijela ~etiri `ivota
Indonezijski zvani~nici izjavili su ju~er da je blatna bujica, koja izbija iz kratera vulkana Gamalama na istoku Indonezije, odnijela ~etiri ljudska `ivota, a vi{e od deset je preba~eno u bolnicu sa ra znim povredama, prenosi Srna. Vulkan Gamalama, koji se nalazi na ostrvima Moluka, aktivirao se tokom ovog mjeseca sna`nim erupcijama. Por tparol indonezijske vlade Jusuf Sunija rekao je da su vi{ednevne ki{ne padavine pokrenule talase hladne lave, stijenja i druge vrste otpadaka koji su zahvatili sela locirana nedaleko od planine.

Oslobo|eno 755 zatvorenika
Sirijske vlasti oslobodile su 755 zatvorenika koji su u~estvovali u narodnoj pobuni protiv re`ima Ba{ara al-Asada, objavila je ju~er sirijska dr`avna televizija, prenosi Fena. Oslobo|eno je 755 zatvorenika koji su u~estvovali u posljednjim doga|ajima u Siriji, a koji nisu okrvavili ruke, objavila je televizija. Vlast u Damasku je u novembru oslobodila 1.180 osoba na sli~an na~in. Osloba|anje zatvorenih demonstranata jedan je od osnovnih uslova koje je Arapska liga postavila re`imu predsjednika Ba{ara al-Asada, koji se od marta obra~unava s demonstrantima koji tra`e demokratske promjene.

sjednika Ba{ara al-Asada i postalo je mjesto najve}eg krvoproli}a u sukobima vojske s demonstrantima. "^ini nam se da je na{ glas bio glas vapiju}eg u pustinji", rekao je stanovnik Babe Amra i aktivist Omar. "Sve smo svoje nade stavili na Arapsku ligu, ali ti posmatra~i, ~ini se, ne razumiju kako re`im radi, ~ini se da nisu zainteresirani za patnje i smrt s kojima su ljudi suo~eni", dodao je.

Oklopna vozila
[ef posmatra~ke misije je rekao kako njegova ekipa nije vidjela tenkove, no vidjela je nekaoklopna vozila. Agencije i aktivisti u utorak su prenijeli da su se tenkovi povukli netom prije nego {to je u Homs

stigla promatra~ka misija. Sirijska policija u utorak je suzavcem poku{ala rastjerati oko 70.000 demonstranata okupljenih u Homsu, dan nakon {to su u borbama sa snagama sigurnosti ubijene 34 osobe. U devet mjeseci, koliko traje pobuna, po podacima Ujedinjenih nacija, ubijeno je vi{e od 5.000 ljudi. Stanovnici ka`u da posmatra~e nisu mogli nagovoriti da u|u u ~etvrti najvi{e pogo|ene nasiljem. Posmatra~i Arapske lige nastoje utvrditi dr`i li se Asad obe}anja o uspostavi mirovnog plana kojim bi se zaustavila vojna represija protiv demonstranata koji ve} devet mjeseci tra`e bitne politi~ke i dru{tvene promjene.

Putin nema s kim razgovarati u opoziciji
Rusija
Ruski premijer spreman na dijalog sa opozicijom, ali, kako ka`e, ona nema zajedni~kog programa i nema osobe s kojom se mo`e razgovarati
Ruski premijer Vladimir Putin izjavio je ju~er da je spreman na dijalog sa opozicijom u trenutku kada se zemlja suo~ava s valom protesta bez presedana od njegovog dolaska na vlast 2000, ali je dodao da ona nema lidera ili osobe s kojom bi mogao razgovarao. Opozicija, koja je organizirala demonstracije i okupila izme|u 70.000 i 100.000 ljudi 24. decembra u Moskvi, prema Putinovim rije~ima, nema zaje dni~kog pro gra ma i ne ma osobe s kojom se mo`e razgovarati. Na pitanja novinara s kojim opozicionim sagovornicima koji su u~estvovali na demonstra-

Izrael: Demonstracije protiv ekstremista
Nekoliko hiljada Izraelaca odr`alo je miting u gradu Beit Shemesh protiv ekstremizma or todoksnih Jevreja. Protest je pokrenut poslije sukoba koji je izbio nakon {to je osmogodi{nja djevoj~ica izjavila da je bila meta zlostavljanja na putu ka {koli. Pojedini or todoksni Jevreji tra`e ve}u segregaciju izme|u mu{karaca i `ena. Izraelski predsjednik Shimon Peres podr`ao je proteste, isti~u}i da cijela zemlja mora biti anga`ovana kako bi se sa~uvala ve}ina od male manjine. Mitingu se oda zvala i lider opozicije Tzipi Livni, koja je rekla da se demonstranti bore za imid` dr`ave Izrael.

Zjuganov i @irinovski kandidati za izbore
Lider Komunisti~ke partije u Rusiji Genadij Zjuganov i predsjednik Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir @irinovski registrovani su ju~er kao kandidati za izbore u martu 2012, prenosi Srna. Zjuganov i @irinovski bit }e protivkandidati sada{njem premijeru Vladimiru Putinu. Prethodno je i lider partije Pravedna Rusija Sergej Mironov zvani~no registrovan kao kandidat za predstoje}e predsjedni~ke izbore. Milijarder Mihail Prohorov, koji je predao kandidaturu centralnoj izbornoj komisiji, mora da dostavi jo{ dva miliona potpisa kako bi bio registrovan. cijama od 10. do 24. decembra u Moskvi bi mogao razgovarati on je odgovorio: "^ujte, ja ne znam ni ko je bio tamo", prenosi Fena. Dan ranije, Putin je minimizirao ovaj pokret nemira i nije prihvatio pozive opozicije da poni{ti rezultate spornih izbora od 4. decembra. Premijer, kandidat za predsjedni~ke izbore u

Putin: Opoziciju uporedio s plemenom majmuna iz Knjige o d`ungli

mar tu, ve} je ne ko li ko pu ta obezvrijedio opoziciju govore}i da ih pla}aju zapadnjaci i uporedio ih s plemenom majmunaiz Knjige o d`ungli.

Reuters

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

SVIJET
VIJESTI

17

Sjeverna Koreja oplakuje Dragog vo|u

Desetine hiljada Sjevernokorejaca prisustvovale pogrebnoj ceremoniji u Pjongjangu

Nigerija: Sedmero povrije|enih u {koli
Sedam osoba je povrije|eno ju~er od eksplozije u arapskoj {koli u Sapeleu na jugu Nigerije, saop{tili su ju~er policijski izvori, prenosi Srna. Eksplozivna naprava ru~ne izrade ba~ena je na {kolu iz automobila koji se kretao. “Od eksplozije je povrije|eno {estoro djece i jedna odrasla osoba. Povrije|ena djeca su uzrasta od pet do osam godina. Oni su u trenutku eksplozije bili u u~ionici“, precizirao je por tparol. Ovaj napad dolazi dan nakon napada na crkvu koji su izvr{eni tokom bo`i}nih praznika u kojima je poginulo najmanje 40 osoba. Odgovornost za napade preuzela je islamisti~ka sekta Boko Haram.

Posljednji ispra}aj

Kim Jong-ila
Komemoracija }e se nastaviti danas, kada }e s tri minute {utnje u podne zavr{iti i dvanaestodnevna `alost u zemlji
U Sjevernoj Koreji ju~er je okon~an prvi dio dvodnevne ceremonije pogreba nedavno preminulog vo|e Kim Jong-ila. Ceremonija je po~ela dugom procesijom Pjongjangom. po~ela u 10 sati po lokalnom vremenu, kada su Kim Jong-un i najvi{i vojni i partijski rukovodioci odali posljednju po~ast biv{em vo|i u memorijalnoj palati. Komemoracija }e se nastaviti i danas, kada }e s tri minute {utnje u podne zavr{iti i dvanaestodnevna `alost u zemlji. Tijelo Kim Jong-ila danima je bilo izlo`eno u memorijalnoj palati Kumsusan gdje, ispod kristalnog pokrova, le`i i balzamovano tijelo njegovog oca, osniva~a Sjeverne Koreje Kim Il Sunga.

Turska: U po`aru uni{tene 24 ku}e
Vi{e od 20 ku}a u potpunosti je uni{teno u velikom po`aru u provinciji Samsun na sjeveru Turske i do sada nisu prijavljene `rtve. Turski dnevnik Today’s Zaman navodi da je po`ar izbio iz, za sada, nepoznatih razloga, u jednospratnoj ku}i u selu Kizilkese u oblasti Vezirkopru i da je lokalizovan nakon pet sati, prenosi Srna. Ukupno su uni{tene 24 ku}e i nekoliko {tala.

Hladno}a i snijeg
Uprkos hladnom vremenu i snijegu, desetine hiljada stanovnika Sjeverne Koreje iza{le su na ulice glavnog grada kako bi ispratile svog Dragog vo|u, na pogrebnoj ceremoniji. Procesija je trajala dva i po sata, a zavr{ena je ispaljivanjem 21 po~asnog plotuna. U pogrebnoj povorci bili su najvi{i zvani~nici vojske i partije, a na njenom ~elu bio je Kimov sin i nasljednik Kim Jong-un, prenosi Beta. Dopisnik BBC-a je javio da nikakav zvani~an program nije objavljen uo~i komemoracije, kao i da sahrani ne prisustvuje nijedna politi~ka delegacija iz inostranstva. Pogrebna povorka krenula je i vratila se do memorijalne palate Kumsusan, u kojoj je Kimovo tijelo bilo izlo`eno i u kojem se ~uva tijelo njegovog oca, osniva~a Sjeverne Koreje Kim Il Sunga. Dr`avna televizija po~ela je ju~er ujutro da emituje snimke po~etka ceremonije uz tvrdnju da je rije~ o direktnom prenosu. Dr`avna agencija KCNA javila je da su hiljade gra|ana i vojnika iza{le na ulice glavnog grada Sjeverne Koreje kako bi o~istile ulice prekrivene snijegom. Ceremonija je

Lojalnost dr`avi
Sahrana lidera Sjeverne Koreje je prilika za iskazivanje lojalnosti dr`avi i nasljedniku Kim Jong-unu. Analiti~ari pa`ljivo prate sahranu kako bi do{li do naznaka ko bi mogao imati najvi{e uticaja na neiskusnog nasljednika i navode da je re`im, kao poslije smrti Kim Il Sunga 1994, iskoristio priliku da obezbijedi vjernost za novog vo|u i u ceremoniju uklju~io veliki broj ljudi. Kim Jong-un, koji jo{ nema 30 godina, u sredi{tu je interesovanja svjetske javnosti od o~eve smrti 17. decembra. Dr`avni mediji, koji su Kim Jong-una protekle sedmica nazivali velikim nasljednikom i vrhovnim vo|om, isticali su da }e se ista porodica zadr`ati na vlasti i u tre}oj generaciji. Zemlja je osiroma{ena, jedva da mo`e hraniti stanovni{tvo, ali ima vojsku od 1,2 miliona ljudi i atomsku bombu.

Poplave odsjekle dio Australije
Dijelovi sjeverne Australije odsje~eni su ju~er po{to je onemogu}eno normalno odvijanje kopnenog saobra}aja jer je jako nevrijeme uzrokovalo iskliznu}e teretnog voza iz {ina na rije~nom mostu kao i uni{tenje dijelova glavnog autoputa. Oluja koja je posljedica tropskog ciklona Grant prouzrokovala je poplave u australijskoj Sjevernoj teritoriji, koja je otpuhala s mosta kompoziciju voza od 33 vagona s gvozdenom rudom i odnijela dijelove Stewart autoputa, prenosi Fena. Oluja je ote`ala pristup tom dijelu Australije, poznatoj kao Top Kraj, i sada preostaje samo avionski saobra}aj, {to izaziva zabrinutost zbog ote`anog snabdijevanja osnovnim `ivotnim namirnicama.

NEISKUSNI NASLJEDNIK Analiti~ari pa`ljivo prate sahranu kako bi do{li do naznaka ko bi mogao imati najvi{e uticaja na neiskusnog nasljednika pokojnog Kim Jong-ila

Nakon odbacivanja `albe biv{e ukrajinske premijerke

SAD pozvale na osloba|anje Timo{enko
SjedinjeneDr`avepozvale su Ukrajinu da oslobodibiv{uukrajinsku premijerku i pripadnicu opozicijeJulijuTimo{enko, koja je u oktobruosu|ena na sedmogodi{njukaznuzatvorazbogzloupotrebe slu`benog polo`aja, a ~ija je `alba napresuduodba~ena pro{log petka, prenosi Fena. State Department je izrazio razo~aranje presudom ukrajinskog Apelacionog suda, dodav{i da bi JulijaTimo{enko i ostali politi~ki zvani~nici koji su osu|enitrebaliimatipravo u potpunosti u~estvovati u politi~kom `ivotu Ukrajine. {enko }e tako|er morati vratiti 100 milionaeurakoliko je dr`avna kompanija izgubila nakon spornog ugovora. Washington je pozvao ukrajinsku vladu da oslobodi Juliju Timo{enko i ostale politi~ke zatvorenike. - Smatramo da je njihovo pravo da u potpunosti u~estvuju u politi~kom`ivotuzemlje, uklju~uju}i i parlamentarneizborekoji su predvi|eni za idu}u godinu, isti~e se u saop}enju. U pritvoru se nalaze i biv{iministarpolicije, ministar za za{titu`ivotnesredine i zamjenikministra pravde.

Timo{enko: Sedam godina zatvora zbog zloupotrebe polo`aja

Timo{enko, koja je predvodila narand`astu revoluciju 2004, u zatvoru je od augusta. Osu|ena je jer je dok je bilapre-

mijerka bez odobrenja vlade potpisalaugovore o kupoviniruskogplina- premaoptu`nicinepovoljne za Ukrajinu. Timo-

18

SVIJET FINANSIJA

~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

Kriza u Evropi je ma~iji ka{alj za ono {to nas o~ekuje

Katastrofa kakvu svijet nije vidio
Euro se iznad povr{ine dr`i jo{ samo zahvaljuju}i potezima Evropske centralne banke (ECB)
Najbolja stvar u vezi sa 2011. godinom je ta {to }e se vjerovatno pokazati boljom od 2012. godine, naveo je nobelovac Joseph Stiglitz u analizi za Gulf Times. te dimenziju politi~kih prognoza, kristalna kugla postaje jo{ zamagljenija. Ali neke stvari su prili~no jasne. Evropske vo|e konstantno tvrde da su posve}ene spa{avanju eura, ali uporno rade sve kako do toga ne bi do{lo“ smatra on. , Prema njegovom mi{ljenju, evropski lideri su sami shvatili da mjere {tednje zna~e usporen rast i vjerovatnu recesiju. “Svjesni su da zadu`ene zemlje bez rasta ne}e mo}i da otplate dugove. Me|utim, nisu u~inili ni{ta kako bi promovisali rast, ve} su zapeli u spirali koja vodi ka propasti“ napominje Stiglitz. Ameri~ki , ekonomist smatra kako se euro iznadpovr{inedr`i jo{ samozahvaljuju}i potezima Evropske centralne banke (ECB) koja, iako to sama nikad ne}e priznati, efektivno finansira zadu`ene dr`ave. dje}emo i dogodine“ smatraStiglitz. , Crne dane predvi|a i SAD-u, isti~u}i kako plan oporavka utemeljen na pove}anom izvozu ne}e upaliti upravo zbog problema u Evropi. Osim toga, smatra kako }e SAD prave posljedice mjera {tednje osjetiti upravo dogodine. “Nadam se da se varam i da }e naredna godina pokazati da je moj pesimizam bio pretjeran. Me|utim, realni faktori sugeri{u da bi to mogla biti zadnja godina eura - simbola pedesetogodi{njeg procesa evropske integracije. U tom slu~aj, 2012. ne}e biti godina okon~anja

Put u propast
On smatra da su kolaps politi~kog odlu~ivanja u SAD-u te ekonomska kriza u Evropi ma~iji ka{alj za ono {to bi se moglo dogoditi sljede}e godine, i to zbog nesposobnostipoliti~ara da pokrenupravepotezeumjesto da odr`avajustatus kvo. „Ekonomske prognoze su same po sebi zahtjevne, a kada im doda-

2012.
“^elnici ECB-a i dalje tvrde kako su politi~ari ti koji moraju spasiti euro, ali taj politi~ki odgovor na krizu je u najmanjurukuzakasnio, ako ne i potpuno proma{en. Isti scenarij - mjere {tednje, slabe ekonomije, nezaposlenost i rast deficita - vi-

Joseph Stiglitz: Politi~ki lideri sve rade suprotno

krize, ve} po~etak nove i jo{ stra{nije faze najve}e ekonomske katastrofe koju je svijet vidio“ zaklju~io , je Stiglitz.

Slovenija

Mjese~ni bilans stanja (privremeni) od 30. novembra 2011.

Obja{njenja
Mjese~ni bilans stanja se izdaje da bi se obezbijedile informacije o radu Centralne banke Bosne i Hercegovine prema pravilu currency boarda i da bi se ponudile posebne informacije koje zahtijeva Zakon o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. Neke posebne karakteristike bilansa stanja od 30. novembra su: Na dan 30. novembra Banka je zadovoljila obaveze pravila currency boarda kako to navodi ~lan 31. Zakona. Neto devizne rezerve prevazilaze monetarnu pasivu u konvertibilnim markama (KM) za 517.527 hiljada KM. Ovo je prikazano u stavki Neto strana aktiva. Devizna aktiva se investira uglavnom u vrijednosne papire i depozite koji se dr`e kod ino-banaka. Bilans stanja tako|er prikazuje kompoziciju dr`anja valuta tako {to ih diferencira u EUR i ostale valute. Ban~ine devizne investicije donose prihod za Banku. Monetarna pasiva je u najve}em obimu predstavljala obavezu Banke za KM novac u opticaju (2.546.716 hiljada KM) i depozite rezidentnih banaka (3.076.047 hiljada KM). Kapital i rezerve odra`avaju po~etni kapital, rezerve, dionice i akumulirane dobiti Banke od po~etka njenog rada 11. augusta 1997. Kao depozitar za ~lanstvo Bosne i Hercegovine u MMF-u, Banka iskazuje u bilansu stanja MMF-ove ra~une 1 i 2 kao stranu pasivu, i ~uva vrijednosne papire Vije}a ministara BiH vezane za ~lanstvo. Istovremeno djeluju}i i kao fiskalni agent u ime Vije}a ministara u njegovim odnosima sa MMF-om, Banka evidentira sredstva i obaveze Vije}a ministara vezane za ~lanstvo na povjerila~kim ra~unima odvojenim od bilansa stanja. Konsolidacijom svih ra~una vezanih za ~lanstvo Bosne i Hercegovine u MMF-u izra~unava se obaveza kao neto ~lanska pozicija od 1.128.403 hiljade KM. Banka tako|er vodi odre|ene ra~une stranih valuta u smislu sporazuma izme|u Vije}a ministara BiH i stranih vlada i finansijskih organizacija, kao i devizne ra~une dr`avnih institucija i agencija za koje Banka djeluje kao agent. Kako ovi ra~uni nisu niti aktiva niti pasiva CB BiH, oni nisu uklju~eni u gore navedeni bilans stanja. Ukupni iznos sredstava koja se dr`e na ovim ra~unima je bio 392.264 hiljade KM. Dalji upiti koji se ti~u Mjese~nog bilansa stanja mogu se uputiti Odjeljenju za ra~unovodstvo i finansije u Sarajevu na tel. (33) 27 81 19, fax. (33) 27 82 94. Predstavnici medija mogu se obratiti Slu`bi za odnose s javno{}u na tel. (33) 27 81 23, fax. (33) 27 82 96.
Centralna banka Bosne i Hercegovine je neovisna monetarna institucija BiH i nema nikakvih organizacijskih veza sa bilo kojom poslovnom bankom.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Mjese~ni bilans stanja (privremeni) od 30. novembra 2011.

(iznosi u hiljadama KM)
AKTIVA 1 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 2 Devizna aktiva Gotovina Kratkoro~ni depoziti SDR u MMF-u Monetarno zlato Investicije u vrijednosne papire Ostala aktiva UKUPNA AKTIVA (1+2) Ukupan iznos 6.232.128 55.627 4.346.217 1.088 163.797 1.665.399 69.188 6.301.316 EUR iskazan u KM 6.066.203 55.543 4.345.261 0 0 1.665.399 Ostale valute iskazane u KM 165.925 84 956 1.088 163.797 0

Cijena benzina u Sloveniji ju~er je dostigla rekordno visok nivo, po{to je bezolovni benzin poskupio za 1,4 centa na 1,342 eura po litru, dok je premium sko~io za 1,5 centi na 1,356 eura po litru, saop}ila je Vladina kancelarija za komunikacije u Ljubljani. O~ekivalo se da }e cijene dizela i lo`-ulja pasti, ali je Vlada, kako se navodi u saop}enju, podigla odgovaraju}e akcize da bi cijene ostale nepromijenjene na 1,277, odnosno 0,945 eura, prenosi slovena~ka agencija STA. Rast akciza bi trebalo da donese dodatnih 1,45 miliona eura u dr`avnu kasu svakog mjeseca. Procjenjuje se da }e uticaj rasta cijena benzina u januaru dovesti do rasta inflacije za 0,05 posto. Cijene benzina se u Sloveniji prilago|avaju svake dvije sedmice u skladu sa cjenovnim modelom koji predstavlja kombinaciju cijena naftnih derivata na globalnim tr`i{tima i kursa ameri~kog dolara.

Cijena benzina rekordno visoka

Cijene na svjetskim berzama

Nafta poskupjela zbog vojnih vje`bi
Cijenenafteporasle su na me|unarodnimtr`i{timazbog strahova od poreme}aja u snabdijevanju naftom iz Sirije putem najprometnijeg morskog naftnog puta Hormu{kog tjesnaca zbog iranskih vojnih vje`bi. Ve}i rast cijena ograni~ava strah u vezi sa eurozonom, prenose agencije. Barel sirove nafte na londonskom tr`i{tu poskupio je za 35 centi na 108,31 dolar. Na ameri~kom tr`i{tu bio je u plusu 28 centi i njime se trgovalo po 99,96 dolara. Iran je u subotu po~eo desetodnevne pomorske vojne vje`be u Hormu{kom tjesnacu podstakav{i zabrinutost o mogu}em zatvaranju strate{ki najva`nijeg svjetskog morskog puta za prevoz nafte u slu~aju izbijanja vojnog sukoba izme|u Teherana i Zapada. Sirijske vlasti u subotu su izvijestile da je proizvodnja nafte u zemlji smanjena za tre}inu zbog me|unarodnih sankcija. Izrazitiji rast cijena nafte sprije~ila je zabrinutost da bi du`ni~ka kriza u eurozoni mogla da ima {ire posljedice na naftnu potra`nju od samog smanjivanja potra`nje u Evropi.

PASIVA 3 3.1 3.2 3.3 4 5 6 Monetarna pasiva Valuta u opticaju Depoziti rezidentnih banaka Depoziti ostalih rezidenata Obaveze prema nerezidentima Ostala pasiva Kapital i rezerve UKUPNA PASIVA (3+4+5+6) Neto strana aktiva (1-3-4)

Ukupan iznos 5.713.565 2.546.716 3.076.047 90.802 1.036 1.657 585.058 6.301.316 517.527

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

BIZNIS I EKONOMIJA

19

Rezultati poslovanja Sarajevske berze u 2011. godini

Napokon u plusu
Sarajevska berza je zaklju~no sa 23. decembrom2011. ostvarilaukupan promet od 242,5 miliona KM, {to je u odnosu na isti period 2010. godine pove}anje od 130 posto, kazao je na ju~er odr`anoj konferenciji za novinaredirektorSarajevske berze Zlatan Dedi}, sumiraju}i rezultate ove i najavljuju}i planove za narednu godinu. „Drugo {to je izuzetno zna~ajno jeste da }e nakon tri godine poslovanja sa gubitkom SASE ovu godinu napokon zavr{iti u plusu. Profit ne}e biti veliki, svega nekoliko desetina hiljada KM, ali je ipak zna~ajan“ istakao je Dedi}. , On je dodao da je 2011. godinabilate{kaposlovnagodina, ali ipakuspje{na za SASE, te je naveo da je ova

Ove godine ostvaren promet od 242,5 miliona KM • O~ekuje nas te{ka godina, ka`e direktor SASE
godina zna~ajna i po emisiji trezorskih zapisa FBiH, ali i po prvoj emisiji municipalnih obveznica Op}ine Te{anj, kao i javne ponude dionica FAD Jelah.

Promet dionica
Govore}i o planovima i o~ekivanjima za 2012. godinu, Dedi} je istakao da, prije svega, treba uzeti u obzir o~ekivano pove}anje tra`nje za finansijskimsredstvima od Federacije BiH za potrebe bud`eta, tako

da je realno o~ekivati ve}u primarnu emisiju du`ni~kih vrijednosnih papira FBiH putem SASE u odnosu na ovu godinu. „Premasaznanjimakojaimamo, ta vrijednost emisije du`ni~kih vrijednosnihpapira se kre}e od 250 do 300 miliona KM“ istakao je Dedi}. , On je dodao da }e projekcije o prometu dionica zavisiti, u prvom redu, od odluke Vlade Federacije BiH da na prodaju ponudi dionice kompanijakoje ima u svomvlasni{tvu. „Realizacija ovih planova bi dala zna~ajan poticaj rastu prometa. U suprotnom, mo`e se o~ekivati stagnacija tr`i{ta dionica. Generalno mo`emo zaklju~iti da nas o~ekuje jo{ jedna te{ka godina, ali

Ure|enje i unapre|enje tr`i{ta

Foto: D. ]UMUROVI]

i nastavak pozitivnih trendova zapo~etih u toku ove godine“ rekao je , Dedi} te dodaokakoo~ekujedono{enje strategije razvoja tr`i{ta kapitala Federacije BiH.

Mjere
Almir Mirica, izvr{ni direktor trgovanja i nadzora Sarajevske berze, kazao je kako je u 2011. na SASE implementiran niz mjera za spre~avanjemanipulacija na tr`i{tu

te da je delistirano 420 kompanija sa slobodnog tr`i{ta. Uvedena je i prekidbena aukcija i novi stati~ki limiti za tr`i{ne segmente radi stabilizacije cijena vrijednosnih papira. “Cilj ovih mjera bio je da na tr`i{tu Sarajevske berze budu kompanije interesantne investitorima, ali i da same kompanije budu zainteresovane za investitore, te da uredimo i unaprijedimo tr`i{te“ kazao , je Mirica. A. Pe.

Pocinkaonica
iz Srebrenice opet ispla}uje 13. platu
Fabrika za pocin~avanje `eljeznih elemenata Poto~ari kod Srebrenice ve} petugodinu, uz redovnamjese~naprimanja, na kraju godine ispla}uje i 13. platu. Fabrika vodi brigu o svakom radniku, a trenutno ih je 65. Radnicima koji dobiju novoro|en~e uru~uje se nov~ana pomo}, a nisu zaboravljeni ni oni koji su u nevolji, poput onih koje je pro{le godine zahvatila poplava na podru~ju bratuna~ke op}ine. Ugro`eni radnici dobili su po 2.000 maraka nepovratnih sredstava. „U toku 2011. ostvarili smo dobit od milion maraka i izmirili sve zakonske obaveze. Od po~etka naredne godineradnicima}e bitipove}anaplata za 10 posto, a u planu je pro{irenjekapaciteta i pove}anjebrojazaposlenih“ , istakao je Ne|o Trnini}, direktor Fabrike za pocin~avanje Poto~ari kod Srebrenice, prenosi Fena. Fabrika za pocin~avanje `eljeznih elemenata primjer je dobre privatizacije nakon koje je obnovljena proizvodnja i nekolikogodina je progla{avana za najuspje{nijiproizvodni kolektiv u Republici Srpskoj.

Novembarski
prosjek 813 KM
Prosje~na novembarska neto plata u Republici Srpskoj bila je 813 KM i nominalno je ve}a za 1,3 posto, a realno za jedan posto od oktobarske, podaci su Zavoda za statistiku RS-a. Najve}a novembarska neto pata od 1.235 KM bila je u sektoru finansijskog posredovanja, a slijede sektori dr`avne uprave, odbrane i obaveznog socijalnog osiguranja ~ija je neto plata 1.070 KM, te zdravstveni i socijalni rad sa neto prosjekom od 1.025 KM. Najmanja primanja od 579 KM imali su zaposleni u prera|iva~koj industriji, te u ugostiteljstvu od 552 KM. Novembarska bruto plata iznosila je 1.341 KM i za 21 KM ve}a je od oktobarske.

20

BIZNIS I EKONOMIJA

~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

Energoinvest se vra}a u Irak

Otvorena poslovnica Hypo banke na Grbavici

Ohrabruju}i signal
za gra|ane i privredu
Planovi za 2012. su vrlo jasni, cilj je prikupiti {to vi{e depozita kao polaznu ta~ku za dalje kreditiranje, prvenstveno malih i srednjih preduze}a
Hypo Alpe-Adria banka otvorila je ju~er u sarajevskom naselju Grbavica novu poslovnicu, ukupno 98. u na{oj zemlji. Novu poslovnicu su sve~anim presijecanjem vrpce otvorili izvr{ni direktor Hypo banke Herbert Walzhofer i {efica Odsjeka za malu privredu u Op}ini Novo Sarajevo Nermina Krupalija. Prema rije~ima Herberta Walzhofera, u ovu poslovnicu ulo`eno je izme|u 100.000 i 150.000 eura.
Idu}e godine po~inje izgradnja nekoliko trafo-stanica od 132 kilovolta

Dobili posao od 47 miliona USD
Energoinvest }e u Iraku idu}e godine zapo~eti izgradnju nekoliko trafo-stanica od 132 kilovolta ukupne vrijednosti 47 miliona ameri~kih dolara. Ugovor o tome bi}e potpisan u januaru, saznaje Oslobo|enje u glavnoj direkciji kompanije u Sarajevu. Ira~ki investitori raspisali su osam tendera za radove u elektroenergetskom sektoru ukupne vrijednosti 310 miliona USD, a Energoinvest je spomenuti posao dobio u veoma jakoj konkurenciji. Ovo je prvi put nakon agresije na BiH da je ta kompanija konkurisala na tr`i{tu Iraka. Tokom 2001. i 2002, te 2005. godine radili su u ovoj zemlji u aran`manu sa UNDP-om „Nafta za hranu“ . Kompanija }e u 2012. godini, osim u Iraku, biti anga`ovana na ve} zapo~etim poslovima u Libiji, Etiopiji, Makedoniji, Slova~koj i konkurisati na vi{e ponu|enih poslova na tr`i{tima Afrike i Bliskog istoka.
H. A.

Rezultati
"Jako smo zadovoljni {to otvaramo poslovnu jedinicu na Grbavici, do sada nismo bili ovdje. Trenutno u ovoj poslovnici imamo tri radnika, ali u budu}nosti planiramo da pove}amo broj radnih mjesta, ali i pobolj{amo poslovne rezultate", rekao Walzhofer. Prema njegovim rije~ima, Hypo banka u BiH ima 400.000 klijenta. [to se ti~e poslovnih rezultata u ovoj godini, Walzhofer je istakao da je {tednja gra|ana u ovoj banci prema{ila milijardu KM, novoodobreni krediti stanovni{tvu su u odnosu na 2010. godinu pove}ani za 109 posto, krediti malim i srednjim preduze}ima ve}i su za 60 posto, dok je broj novoizdatih
Hypo banka u BiH posluje sa 98 poslovnica
Foto: [. SULTANOVI]

FBiH: Deficit 383.245.000 KM
Federacija BiH je u novembru 2011. ostvarila izvoz u vrijednosti 455.341.000 KM, {to je za 0,2 posto vi{e u odnosu na oktobar 2011. Vrijednost uvoza je 838.585.000 KM i manja je za devetposto u odnosu na oktobar, tako da je trgovinskideficitFederacije BiH u novembru 2011. iznosio 383.245.000 KM, podaci su federalnog Zavoda za statistiku. Procent pokrivenosti uvoza izvozom u Federaciji BiH u novembru je bio 54,3 posto i ve}i je za pet posto u odnosu na oktobar. U novembru se iz FBiH najvi{e izvozilo u Njema~ku, u vrijednosti 81.860.000 i Hrvatsku u

kartica ve}i za 63 posto. "Planovi za 2012. su vrlo jasni, cilj je prikupiti {to vi{e depozita kao polaznu ta~ku za dalje kreditiranje, prvenstveno malih i srednjih preduze}a, {to nam je i strate{ki cilj, da budemo partner malim i srednjim preduze}ima kako bismo im omogu}ili da ostvare svoje potrebe", rekao je Walzhofer.

Donacija
Voditeljica poslovnice na Grbavici Amna Kom{i} je kazala kako joj je drago da je Grbavica dobila svoju poslovnicu Hypo banke te je dodala kako u ovoj banci svako

mo`e na}i odgovaraju}i proizvod za sebe, a osoblje }e se potruditi da klijentima pru`i profesionalnu uslugu. Nermina Krupalija iz Op}ine Novo Sarajevo je ovom prilikom kazala da je u vrijeme ekonomske krize {irenje poslovne mre`e Hypo banke ohrabruju}i signal za gra|ane i privredu u ovoj op}ini, te }e Op}ina i daljenastojati da privu~e kompanije da pro{ire poslovanje na op}inu Novo Sarajevo. Tokom ju~era{nje sve~anosti, Hypo banka je uru~ila donaciju od 3.000 KM Zavodu za specijalno obrazovanje i odgoj djece MjedeJ. Sa. nica.

Konkurencijsko vije}e BiH

Amadeus BH ka`njen
vrijednosti 70.452.000 KM. Najvi{e se uvozilo iz Hrvatske, u vrijednosti 166.102.000 i Njema~ke, u vrijednosti 108.836.000 KM. U~e{}e Federacije BiH u ukupnom izvozu Bosne i Hercegovine u novembru, kao i u ukupnom uvozu BiH u tom mjesecu, bilo je 64,9 posto.

sa 17.000 KM
Rje{enjem se utvr|uje da je Amadeus BH zloupotrijebio dominantan polo`aj na tr`i{tu pru`anja usluga u oblasti kompjuterskog sistema putni~kih rezervacija i izdavanja aviokarata
Konkurencijsko vije}e BiH usvojilo je rje{enje po zaklju~ku o pokretanju postupka po slu`benoj du`nosti protiv privrednog subjekta Amadeus BH d.o.o. Sarajevo zbog zloupotrebe dominantnog polo`aja. Rje{enjem se utvr|uje da je Amadeus BH zloupotrijebio dominantan polo`aj na tr`i{tu pru`anja usluga u oblasti kompjuterskog sistema putni~kih rezervacija i izdavanja aviokarata putem globalnog distributivnog sistema na tr`i{tu Bosne i Hercegovine i to direktnim nametanjem trgova~kih uvjeta kojima se ograni~ava konkurencija u va`e}im pretplatni~kim ugovorima, te zaklju~ivanjem takvog ugovora kojim se uslovljava da druga strana prihvati dodatne obaveze koje po svojoj prirodi nemaju veze sa predmetom takvog ugovora. Rje{enjem se nala`e privrednom subjektu Amadeus BH da odmah, a najkasnije u roku od 30 dana od prijema rje{enja, uskladi sporne odre-

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 254 - 29. 12. 2011. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.521913 1.470299 25.915787 0.075560 0.262371 0.635382 1.921919 0.565032 0.250153 0.217533 1.599656 0.785403 2.338697 1.492229 0.047141 1.900485

1.955830 1.525727 1.473984 25.980739 0.075749 0.263029 0.636974 1.926736 0.566448 0.250780 0.218078 1.603665 0.787371 2.344558 1.495969 0.047259 1.905248 USD BAM

1.955830 1.529541 1.477669 26.045691 0.075938 0.263687 0.638566 1.931553 0.567864 0.251407 0.218623 1.607674 0.789339 2.350419 1.499709 0.047377 1.910011 1.54241 2.308290

SDR (Special Drawing Rights) na dan 27. 12. 2011 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 27. 12. 2011 =

dbe va`e}ih pretplatni~kih ugovora sa Zakonom o konkurenciji o ~emu je obavezan naknadno obavijestiti Konkurencijsko vije}e BiH. Osim toga, zbog kr{enja relevantnih odredbi Zakona o konkurenciji, izre~ena je nov~ana kazna Amadeusu BH u visini od 17.000 KM, kao i odgovornoj osobi, u visini od 5.000. Tako|er, usvojeno je mi{ljenje po zahtjevu Ministarstva saobra}aja Kantona Sarajevo na prednacrt odluke o javnom linijskom prevozu putnika u Kantonu Sarajevo. Nakon {to je izvr{ena analiza prednacrta odluke, Konkurencijsko vije}e je mi{ljenja da sadr`i odredbe koje nisu u skladu sa Zakonom o konkurenciji jer spre~avaju, ograni~avaju ili naru{avaju tr`i{nu konkurenciju na relevantnom tr`i{tu Kantona Sarajevo, odnosno ne osiguravaju ravnopravan tretman i uvjete svim prevoznicima registriranim za obavljanje javnog prevoza putnika, saop}eno je iz Konkurencijskog vije}a Bosne i Hercegovine.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.
849,43 1.528,49
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM)

BERZE
862,38 931,12
Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

21

BIRS BIFX

1.785,51 740,79
Promj. kursa (%) Max. cijena

FIRS

ERS10

SASX-10

SASX-30

Banjalu~ka berza Kursna lista za 28. decembar 2011.

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA ZTC Banja Vru}ica a.d. Tesli} Hemijska industrija destilacija a.d. Tesli} Elektrodistribucija a.d. Pale Hidroelektrane na Trebi{njici a.d. Trebinje Metal a.d. Gradi{ka RiTE Gacko a.d. Gacko RiTE Ugljevik a.d. Ugljevik Telekom Srpske a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF BLB - profit a.d. Banja Luka ZIF Balkan investment fond a.d. Banja Luka ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF VIB fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka Gra|evinsko zanatstvo a.d. Trebinje 3,75 3,44 4,09 0,045 5 4,02 5,9 0,101 6,53 -0,29 -0,49 -2,17 0 -10,67 2,61 -76,51 3,85 3,44 4,1 0,047 5 4,02 6 0,101 3,7 3,44 4,01 0,045 5 4,02 5,75 0,101 63 4.500 166 29.495 1.400 20 700 29.413 236,10 15.480,00 678,80 1.329,50 7.000,00 80,40 4.132,00 2.970,72 0,689 0,5 0,47 0,488 0,28 0,24 0,25 1,43 -1,57 4,17 -11,32 -1,21 0 20 19,62 -2,05 0,689 0,5 0,47 0,49 0,28 0,24 0,25 1,45 0,689 0,5 0,47 0,48 0,28 0,24 0,25 1,43 3.000 1.000 6.000 11.500 30.000 10.000 10.000 17.852 2.067,00 500,00 2.820,00 5.616,57 8.400,00 2.400,00 2.500,00 25.538,60

Na osnovu Statuta Fondacije za kinematografiju Sarajevo V broj 542/2008 od 18.6.2008. godine, 02-82/09 i 02-173/09, a u skladu sa Pravilnikom o procedurama i kriterijima za izbor korisnika sredstava Fondacije za kinematografiju u Sarajevu broj 02-6/10 od 4.1.2010. godine („Slu`bene novine Federacije BiH”, broj 5/10 od 3.2.2010. godine), 02-125/11 od 23.11.2011. godine i ta~. II Odluke o usvajanju Programa utro{ka sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava „Transfera za kinematografiju” utvr|enog Bud`etom Federacije Bosne i Hercegovine za 2011. godinu V broj 368/2011 od 4.5.2011. godine („Slu`bene novine Federacije BiH”, broj 27/11 od 18.5.2011. godine), Upravni odbor Fondacije za kinematografiju u Sarajevu na 10. sjednici odr`anoj 28.12. 2011. godine, donio je

O IZBORU KORISNIKA SREDSTAVA FONDACIJE ZA KINEMATOGRAFIJU U SARAJEVU ZA 2011. GODINU ZA SUFINANSIRANJE PROIZVODNJE FILMSKIH PROJEKATA I Sredstva Fondacije za kinematografiju u Sarajevu za 2011. godinu po provedenom konkursu/natje~aju za izbor korisnika sredstava Fondacije za kinematografiju u Sarajevu za 2011. godinu rasporedit }e se izabranim korisnicima u okviru programa kako slijedi:

ODLUKU

1. DOMA]I DUGOMETRA@NI IGRANI FILM

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Integral sistem a.d. Doboj Magrel a.d. Banja Luka Progres a.d. Bijeljina Put GP a.d. Isto~no Sarajevo Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 5 0,1(A) 0,11(A) 0,4 0,4 41 38,97 39,3 37,22 0 0 0 0 2,78 0,03 1,08 1 0,1 0,11 0,4 0,4 41 39 39,5 37,45 0,1 0,11 0,4 0,4 41 38,95 39 37,01 11.893 24.656 3.211 1.506 10.200 139.554 86.980 65.759 1.189,30 2.712,16 1.284,40 602,40 4.182,00 54.388,56 34.185,45 24.473,59

Redni broj 1. 2. 3. 4. 5.

Producentska ku}a SCCA/PRO.BA DEBLOKADA D.O.O. UDRU@ENJE DOKUMENT REFRESH PRODUCTION DEBLOKADA D.O.O.

Odobreni iznos (KM) KLJU^ 20.000,00 SAMO ZA [VE\ANKE 20.000,00 NA[A SVAKODNEVNA PRI^A 20.000,00 @ABA 20.000,00 MU[KARCI NE PLA^U 20.000,00 UKUPNO: 100.000,00

Naziv projekta

2. DOMA]I KRATKI IGRANI FILM Redni broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. Producentska ku}a UDRU@ENJE HAVA UG RE-PUBLICA 05 REFRESH PRODUCTION FLASH PRODUCTION SCCA/PRO.BA SCCA/PRO.BA Naziv projekta BAKA MANIJAK PRAZNIK PUTOVANJE AKUMULATOR ORFEJ IGRA Odobreni iznos (KM) 13.000,00 5.000,00 13.000,00 13.000,00 13.000,00 24.600,00 UKUPNO: 81.600,00

SASE: Najtra`enije dionice Elektroprivrede
Na ju~era{njem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 173.687,05 KM. Na primarnom slobodnom tr`i{tu najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta JP Elektroprivreda BiH Sarajevo u iznosu od 44.509,95 KM. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Modna konfekcija d.d. Sarajevo u iznosu od 3.240,00 KM.

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 28. decembar/prosinac 2011.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

3. DOMA]I DOKUMENTARNI FILM Redni broj 1. 2. 3. Producentska ku}a SCCA/PRO.BA KADAR D.O.O. UDRU@ENJE HAVA Naziv projekta SENADA 3 DANA UNDER THE COVER Error! Not a valid bookmark self-reference Odobreni iznos (KM) 5.000,00 25.000,00 10.000,00

KOTACIJA KOMPANIJA Bosnalijek d.d. Sarajevo KOTACIJA FONDOVA ZIF BIG Investiciona grupa dd Sarajevo ZIF Bonus dd Sarajevo ZIF Eurofond-1 dd Tuzla ZIF MI Group dd Sarajevo ZIF Naprijed dd Sarajevo ZIF Prof Plus dd Sarajevo KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. A FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. B FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. C FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. D FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. E FBiH stara devizna {tednja serija D PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE BH Telecom d.d. Sarajevo Famos d.d. Sarajevo Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo JP HT dd Mostar JP Elektroprivreda BIH dd Sarajevo SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE Energopetrol dd Sarajevo Ljecili{te Slana banja d.d. Modna konfekcija dd Sarajevo Unis dd Sarajevo 11,99 4,00 30,00 5,60 9,00 0,00 0,00 1,82 11,99 4,00 30,00 5,60 11,99 4,00 30,00 5,60 180 100 108 200 2.158,20 400,00 3.240,00 1.120,00 1 1 2 1 17,76 0,09 3,00 0,00 46,24 -1,49 7,20 -10,00 18,23 -0,10 17,90 3,00 46,95 7,20 18,26 17,62 3,00 46,00 7,20 18,20 2.236 209 60 99 2.441 39.649,91 627,00 2.774,50 712,80 44.509,95 12 4 4 1 8 38,00 38,00 34,67 32,50 29,00 98,02 3,09 0,00 6,68 6,31 5,56 0,00 38,00 38,00 35,00 32,50 29,87 98,02 38,00 750 38,00 1.467 32,00 10.274 30,57 574 28,00 92.836 98,02 11.542 285,00 557,46 3.555,73 180,76 27.234,02 11.313,47 2 3 4 2 10 1 4,00 4,92 1,50 4,05 2,60 3,40 -0,10 0,43 0,00 1,25 -3,70 0,00 4,00 5,00 1,50 4,05 2,60 3,40 3,99 4,90 1,50 4,05 2,60 3,40 4.858 761 1.950 369 100 150 19.414,92 3.765,50 2.925,00 1.494,45 260,00 510,00 4 4 3 1 2 1 8,02 0,00 8,02 8,02 119 954,38 1

UKUPNO: 70.000,00 4. DOMA]I ANIMIRANI FILM Redni broj 1. 2. Producentska ku}a STUDIO NEUM D.O.O. PRIME TIME D.O.O. Naziv projekta LIN\O A@DAJA Odobreni iznos (KM) 24.800,00 50.000,00 UKUPNO: 74.800,00

5. REGIONALNA FILMSKA PRODUKCIJA Redni broj 1. 2. Producentska ku}a KADAR D.O.O. FIST D.O.O. DEBLOKADA D.O.O. Naziv projekta OBRANA I ZA[TITA HALIMIN PUT CURE Odobreni iznos (KM) 50.000,00 50.000,00 150.000,00 UKUPNO: 250.000,00

II Rok za `albu na Odluku Upravnog odbora iznosi 7 dana od dana objavljivanja. III Ova odluka stupa na snagu dan nakon objave u dnevnim novinama Oslobo|enje i Dnevni list. Broj: 02-149/11 Sarajevo, 28.12 2011. godine PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA Amer Kapetanovi}

NAFTA

ZLATO

P[ENICA

108,42 3,09

$ 0,78 %

1.589,60 28,47

$ 0,37 %

701,75 636,25

$ 0,86 %

PLIN
$ 0,51 %

SREBRO
$ 0,92 %

KUKURUZ
$ 0,47 %

22

SARAJEVSKA HRONIKA

~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

Interno raseljeni dobili klju~eve ku}a

U{teda za jo{ jednu porodicu
Ministrica za rad, socijalnupolitiku, raseljena lica i izbjeglice KS-a VelidaMemi}uru~ila je klju~evesaniranih stambenih jedinica interno raseljenim porodicama Sonje Milovi} na Ilid`i i Mine Smajlovi} u Ilija{u. Ovim su zavr{ene aktivnostiplaniraneprojektomTrajno stambenozbrinjavanjeinternoraseljenihporodica u KantonuSarajevo za 2011. U okviru projekta sanirano je sedamstambenihjedinica, za {ta je Ministarstvo izdvojilo 200.000 KM, a za implementaciju je bio zadu`en HO Hilfswerk Austria International. Prema rije~ima ministrice Memi}, u{te|ena su

Zasjedalo Vije}e Novog Sarajeva

Novac i za {kole i
Prijedlog bud`eta Op}ine Novo Sarajevo za 2012. godinu je 24 miliona i 465 hiljada maraka, dok prenesena sredstva nezavr{enih sudskih sporova Op}ine iznose oko 5.600.000 maraka. Program izdataka za prirodne i druge nesre}e ukupno iznosi oko 16 miliona i 280 hiljada, ali kako je i sam na~elnik Op}ine Novo Sarajevo Ned`ad Kold`o kazao, ovi novci su predvi|eni za opremu, vje`be, saniranje {teta nastalih prirodnim i drugim nepogodama, skloni{ta…

za vjerske objekte
Amandmani Na{e stranke bez podr{ke Od sudskih sporova ~eka se 5.600.000 KM

nov~ana sredstva koja }e biti utro{ena za obnovu jo{ jedne stambene jedinice u op}ini Novo Sarajevo, ~ime}e projektza teku}ugodinu i zvani~no biti zavr{en.

Isklju~enja struje
Zbog radova na odr`avanju energetskih postrojenja, bez struje }e ostati podru~ja koja se napajaju preko transformatorskih stanica: od 8.30 do 12 Dobrinja 27, od 8.30 do 15.30 Kr{ilovac, Gornji Butmir 2, od 9 do 15 sati Vreoca, Vrbovska 2 i Vrbovska.

Nadle`nost KS-a
Svoje amandmane ponudio je i Klubvije}nikaNa{estranke, koji su zatra`ili, izme|u ostalog, da se otvori novi grant za nabavku opreme za osnovne {kole, gdje bi se obezbijedilo 80.000 KM, koji nije dobio potrebnu ve}inu. - Kanton je preuzeo nadle`nost kada je u pitanju opremanje osnovnih {kola, tako da mi dobijamo samo pare za prevoz |aka. Ali mi svake godine izdvojimo koliko mo`emo, u{li smo u projekt nabavke mehatroni~kih kabineta za sve {kole, tako smo u ovoj godini nabavili dva, dok }emo u idu}oj nabaviti jo{ ~etiri. Volio bih kada bih mogao izdvojiti milionske iznose za {kole, ali to je nemogu}e, istakao je Kold`o. Vije}nici iz Na{e stranke zatra`ili su da se iz granta podr{ke vjerskim zajednicama, za ukupan iznos umanjenja toj namjeni od

Usvojen prijedlog odluke o usvajanju i provo|enju UP ^engi}-Vila II

100.000 KM, pove}ajudrugirashodi, koji bi se prebacili na osnovne {kole. Ni to nije pro{lo.

Svima isti iznos
- Sve op}ine u Sarajevu daju za vjerske zajednice, veliki broj vjernika ima pravo na dio bud`etskih sredstava, a dodjeljuju se svim vjerama. U Novom Sarajevu imamo deset islamskih objekata, dva katoli~ka i jedan pravoslavni, ukupnu sumu koju `elimo izdvojiti podijelimo na 13. Gledamo da

UNIVERZITET U SARAJEVU MUZI^KA AKADEMIJA U SARAJEVU Nastavno-umjetni~ko vije}e Muzi~ke akademije u Sarajevu

OB AV J E [TAVA
SAMIR FEJZI] - profesor teoretskih muzi~kih predmeta branit }e magistarski rad pod naslovom ELEMENTI EKSPRESIONIZMA U STVARALA[TVU BOSANSKOHERCEGOVA^KIH KOMPOZITORA 17. 2. 2012. god. sa po~etkom u 11 sati u prostorijama Muzi~ke akademije u Sarajevu, Ul. Josipa Stadlera 1/II. Pristup odbrani je slobodan. Zainteresovani mogu magistarski rad pregledat i svakog radnog dana od 10 do 15 sati.

svima damo isto. Neki vije}nici `ele ukinuti sredstva vjerskim zajednicama, kazao je Kold`o. Zadnje dvije ta~ke dnevnog reda ticale su se usvajanja urbanisti~kog projekta ^engi}-Vila II. Raspravi su prisustvovali i predstavnici gra|ana ove mjesne zajednice, a ona je pro{la sa mnogo emocija. Gra|ani su oti{li ku}ama nezadovoljni, jer je prijedlog odluke o usvajanju i provo|enjuUP^engi}Vila II, nakon pojedina~nog glasaM. T. nja, usvojen.

Odr`ana 35. sjednica OV-a Stari Grad

Usvojen bud`et od

17.528.000 KM
Najva`niji dokument usvojen jednoglasno, uz pohvale na~elniku Had`ibajri}u
Na po~etku 35. sjednice Op}inskog vije}a Stari Grad, vije}nici su pohvalili dosada{nji rad na~elnika Ibrahima Had`ibajri}a koji se mo`e opisati kao veoma uspje{an, {to je potvrdila i videoprezentacija ostvarenih projekata u 2011. godini. Kako je istakao i Gradimir Gojer (SBiH), uprava Starog Grada bi bila veoma dobar primjer cijeloj BiH. Prijedlog bud`eta Op}ine Stari Grad za 2012. godinu obrazlo`io je Mustafa La~evi}, dopredsjedava-

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 122661 11 P 2 Sarajevo, 21. 12. 2011. Op}inski sud u Sarajevu i to sudija Raji} Milena, u pravnoj stvari tu`itelja VAKUFSKA BANKA DD SARAJEVO, ul. M. Tita br. 13, protiv tu`enih: 1. Bor~ek Omera, poljoprivredni proizvo|a~ uzgoja koza, Donja Luka, br. 100 Ilija{, 2. Pe{to Envera iz Sarajeva, ul. Zagreba~ka br. 69. i 3. Babovi} Almira iz Sarajeva, ul. Bentba{a br. 3. radi naplate duga, v.sp. 11.55,00 KM,

objavljuje

POZIV
Za tu`ene: I-tu`enog BOR^EK OMERA i III-tu`enog BABOVI] ALMIRA ZA RO^I[TE PO PRIJEDLOGU ZA POVRAT U PRIJA[NJE STANJE ZA ^ETVRTAK, 9. 2. 2012. GODINE U 9 SATI PRED OVAJ SUD U SOBU BROJ: 301/III. Ovim putem se I i III-tu`enom dostavlja poziv za ro~i{te po prijedlogu za povrat u prija{nje stanje i I i III-tu`eni se obavje{tavaju da se dostava poziva smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 Mals 119075 09 Mals Sarajevo, 19. 12. 2011. godine Na osnovu ~lanova 383. i 386. Zakona o parni~nom postupku ("Sl. novine FBiH" br. 53/03, 73/05 i 19/06), objavljuje

OGLAS
OP]INSKI SUD U SARAJEVU, sudija Tatjana Arapovi}, u pravnoj stvari tu`ioca DIONI^ARSKO DRU[TVO ZA UNUTRA[NJU I VANJSKU TRGOVINU OPRESA SARAJEVO, ul. D`emala Bijedi}a broj 185, protiv tu`enog STR HANA SARAJEVO VL. BELMA HERALI] radi duga, v.sp. 767,38 KM, 16. 12. 2011. godine,

PRESUDU
zbog propu{tanja Du`an je tu`eni STR HANA SARAJEVO VL. BELMA HERALI] da isplati tu`iocu DIONI^ARSKO DRU[TVO ZA UNUTRA[NJU I VANJSKU

TRGOVINU OPRESA SARAJEVO iznos od 767,38 KM na ime glavnog duga sa zakonskom zateznom kamatom propisanom Zakonom o visini stope zakonske zatezne kamate i to po ra~unima: - S2-9546-12/2008 od 31. 12. 2008. godine sa dospije}em 10. 1. 2009. g. na iznos od 264,33 KM - S2-9546-01/2009 od 31. 1. 2009. godine sa dospije}em 10. 2. 2009. g. na iznos od 229,14 KM - S2-9546-02/2009 do 28. 2. 2009. godine sa dospije}em 10. 3. 2009. g. na iznos od 228,60 KM - S2-9546-03/2009 od 31. 3. 2009. godine sa dospije}em 10. 4. 2009. g. na iznos od 35,31 KM dio ra~una te da mu nadoknadi tro{kove postupka u visini od 45 KM, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom izvr{enja. Sudija Tatjana Arapovi} Pouka o pravnom lijeku: Protiv ove presude nije dopu{tena `alba, ali tu`eni mo`e podnijeti prijedlog za povrat u prija{nje stanje (~l. 183. stav 1. ZPP-a). Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra objavljenom protekom roka od 15 dana, od dana objavljivanja ovog pismena u Dnevnim novinama FBiH, i na oglasnoj plo~i suda.

Kvalitetna raspodjela sredstava i u teku}oj godini

ju}i Vije}a, istakav{i da je na osnovu korekcija i odgovora sa terena, odnosno zahtjeva gra|ana, ustanovljeno da je bud`et za narednu godinu u odnosu na teku}u pove}an za dva posto, {to govori da se radi o relativno malom pove}anju. - Ovo nam govori da smo kvalitetnom raspodjelom sredstava za 2011. godinu dobro uradili projekte, te da gra|ani nemaju naro~itih zahtjeva, prokomentarisao je La~evi}. [to se ti~e samog bud`eta za 2012. godinu, prijedlog bud`eta iznosi17 miliona i 528 hiljada,s tim {to na prihode od poreza ide oko 2.010.000 KM, a na neporezne prihode 10.455.500 KM. U neporezne prihode spadaju prihodi od poduzetni~ke aktivnosti i imovine i iznose 7.260.500 KM, zatim prihodi po osnovu naknade, taksi i prihodi po pru`anju javnih usluga 3.195.000 KM te za teku}u potporu 5.054.500 KM. Bud`et je jednoglasno usvojen. E. G.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.
Foto: [. SULTANOVI]

SARAJEVSKA HRONIKA
NAHOREVSKA 5 Ru{enjem starih gara`a omogu}en ulaz na gradili{te
^im su inspektori [efka Softi} i Mirza Islambegovi} preuzeli slu~aj od Alme Krzovi} Suboti}, pokazalo se da rje{enja za ulazak na gradili{te ima
DE@URNI TELEFON

23

276-982

VA@NIJI TELEFONI

Prvo osigurati padinu
Tek nekoliko dana nakon {to su preuzeli slu~aj od Alme Krzovi} Suboti}, gra|evinski inspektori Op}ine Centar [efka Softi} i MirzaIslambegovi}obezbijedilisu nesmetan prilaz mehanizaciji i nastavili uklanjanje bespravno izgra|enog objekta u Nahorevskoj 5, investitora Bedre Hasanovi}a, vlasnika firme BH Bau. Radnici KJKP Rad su uz nalog inspektora ju~er uklonili dvije gara`e izgra|ene na parceli pored gradili{ta. Nakon {to je gra|evinski otpad odvu~en na deponiju, `utom trakom je ozna~ena zabrana ulaska na gradili{te. Pripadnici Prve policijske uprave }e tokom no}i de`urati pored gradili{ta, kako bi Rad danas u{ao sa mehanizacijom u posjed i po~eo uklanjanje temelja bespravno izgra|enog objekta, ka`u u Op}ini Centar. Poredtoga{to je pomenutiobjekat izgra|en u neposrednoj blizini distributivnog plinskog prstena, postoji opasnost od pojave klizi{ta ispod Nahorevske ulice, {to je priznao i sam investitor. Zbog toga }e se danas, najprije pristupiti osiguranju padine uz postavljanje {ipova. Kako je investitor na ulazu u gradili{te ostavio, navodno, pokvaren kamion pun zemlje, tokom ovog perioda nije bilo mogu}e sa mehanizacijom pristupiti ru{enju. Projekt uklanjanja je uradio Zavod za saobra}aj Gra|evinskog fakulteta u Sarajevu dok je za nadzorzadu`ena firma Energotehnika iz Doboja. Sa druge strane, inspektorica koja je skinuta sa ovog slu~aja, kako smo saznali u Op}ini, bi}e raspore|ena u neku od mjesnih zajednica.
J. M.

Pu{tena u rad WiFi konekcija

Besplatan internet u centru Ilid`e
Na~elnik Senaid Memi} ju~er je pustio u rad besplatnu WiFi internet-konekciju u u`em centru Ilid`e. Projekat je ko{tao oko ~etiri i po hiljade maraka. - Za malopara smo napravilidobar posao. U budu}nosti namjeravamo ovaj projekat {iriti i na mjesne zajednice. Ho}emo da ne budemo nazadni, nego da prednosti moderne tehnike dovedemo u na{u ku}u. Nadam se da mladi ne}e pretjerati sa kori{tenjem, da im ne}e o~i biti ote~ene zbog nespavanja i {aranja po internetu, nego da }e ga koristiti u najbolje svrhe, istakao je Memi}. Izvo|a~radovaprojektaWiFizona za centar Ilid`e je firma Europronet. Iz ove firme istakli su kako je ideja bila na~elnikova i Op}ine Ilid`a, te da su oni izabrani kao najpovoljniji ponu|a~ za izvo|enje radova i da }e raditi na
11.25 i 21.40, Minhen 12.30, Istanbul 12.55, Ljubljana 13.45, Be~ 14.05 i 21.40, Budimpe{ta 14.35, Amsterdam 14.35 i 15.45, Zagreb 15.30 i 22, Kopenhagen / Banja Luka 16 Postavljene ~etiri antene, u planu {irenje projekta

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

odr`avanju i pro{irivanju mre`e. - Stavili smo ~etiripristupneta~ke i pokrivamo signalom u`e jezgro Ilid`e sa velikompropusnommo}i kojaomogu}ava oko stotinuistovremenihkonekcija. Sve ono {to internetomogu}avaljudimogu da koriste besplatno na ovom podru~ju.
Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dortmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, 14.30, 22.30, Vela Luka utorkom, srijedom, petkom i subotom u 11 sati, Pula ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, a petkom i subotom u 18 sati, Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 7.10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7.45 i 22.15 sati, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-

Trenutno su postavljene~etiriantene. Jedna je na samojzgradiOp}ine, druga na zgradi u Ustani~koj ulici, tre}a na hoteluHollywood, a ~etvrta na Domu zdravlja, kazao je FahrudinBudnjo, direktorprodajeEuroproneta.
M. PAMUK Novi svaki dan u 11 sati, Ulcinj svaki dan u 19 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7

PORODILI[TA

5 5

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37., Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30)

Odlasci:
Beograd 6.20 i 16.35, Zagreb 6.30 i 16, Banja Luka / Kopenhagen 6.30, Be~ 7.25 i 14.55, Amsterdam 8 i 9.15, Minhen 13.05, Istanbul 13.50 i 18, Ljubljana 14.15, Budimpe{ta 15.05, Ankona 17.55

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45., Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

AUTOBUSI

AVIONI Dolasci:
Istanbul 8.50 i 12.55, Ankona 10.25, Beograd

Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam ~etvrtkom u 16 sati, Amsterdam iz Mostara utorkom u 8 sati, Amsterdam-via Biha} subotom u 8 sati, Amsterdam - preko Ora{ja srijedom i subotom u 8 sati, Amsterdam preko Bosanskog Broda utorkom u 8 sati, Den

i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan osim subotom i nedjeljom u 15.30, Visoko svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 10.45, 12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko svaki dan osim subote u 8.15, 8.45, 13.45, 15.15 i 16.30 sati, Kakanj svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Kakanj svaki dan osim subote, nedjelje i praznika u 13.45 i 16.30 sati, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i praznikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

24

SARAJEVSKA HRONIKA

~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

SKUP[TINA Usvojen bud`et za 2012. godinu

KS na raspolaganju ima 758.750.000 KM
Bud`et je usvojen sa 19 glasova ZA, pet suzdr`anih, dok je deset zastupnika bilo protiv • Na 12 ministarstava raspore|eno 607 miliona KM
Sjednica Skup{tine KS-a ju~er je po~ela `estokom raspravom u vezi sa slu~ajem penzionisanja Dragana Viki}a, komandanta Specijalne policijske jedinice FUP-a. Ned`ad Fazlija, predsjednik Kluba zastupnika SDP-a, podnio je inicijativu da oba doma Parlamenta FBiH podr`e napore federalne Vlade kada je u pitanju vra}anje Viki}a na posao koji je, kako je istakao, nezakonito penzioniran. Svi zastupnici izrazili su bezrezervnu podr{ku Viki}u, ali ikazalikakoSkup{tinanije nadle`na u ovom slu~aju. Kemal Ademovi} (SDA), dopredsjedavaju}i Skup{tine KS-a, kazao je da je Zakonom o policijskim slu`benicima FBiH koji je usvojen 2003. i Zakonom o PIO prije Viki}a penzionisano nekoliko stotina policijskih slu`benika.

Magarac na bosanskom
Premijer Musi} iza{ao je za govornicu i zahvalioonima koji su glasali za bud`et, ali zadnjeredovegdjesjedezastupnici iz SBB-a, SBiH, Na{e stranke, te Nermin Pe}anac i Zaim Backovi} nazvao amoralnim. Prozvani zastupnici pozvalisu ga da se javnoizvini i obrazlo`i{ta je timemislio. Musi} je kazao da je amoralnonjihovopona{anjetokom napu{tanja sjednice, kada je on iza{ao za govornicu. - Dakle, ~in njihovog odnosa prema Vladi, premijeru, prema parlamentarnoj ve}ini, to sam nazvao amoralnim, kazao je Musi}. Zastupnik SBiH Besim Mehmedi} upotrijebio je prilikom burne rasprave i izreku Platona u kojoj je kazao kako se ne osvr}e na to kad ga magarac udari. - Citirao sam i upotrijebio metaforu mnogo mudrijeg i pametnijeg ~ovjeka koji je kazao da ukoliko me udari magarac, ja se na to ne obazirem. Bosanskim jezikom kazano, gledam onog ko mi ka`e, a ne {ta mi ka`e. Ako se remijeruvrijedio na to, trebao je sve pre{utjeti jer se i za mene to isto mo`e primijeniti. Ne moram slu{ati premijera, a ne mora ni on mene i ne dozvoljavam da mi neko nare|uje da ga slu{am. Postoje mikrofoni izvan ako odem iz sale, kazao je Mehmedi}. glasali zastupnici SBiH i SBB-a. Nakon toga, zastupnici su usvojili i prijedlog izvr{enja bud`eta za sljede}u godinu.
S.HUREMOVI]

Zahtjevi kroz raspravu bi pove}ali bud`et za 143 miliona maraka

64 zahtjeva
- Zakon se treba primjenjivati jednako prema svima. Na stotine ljudi koji su penzionisani u pret-

hodnim godinama niko se nije osvrnuo. Postavlja se pitanje ko ovdje kr{i Zakon i treba otvoreno re}i da li se prema Viki}u pravi izuzetak od Zakona jer je on he-

Potezi za spas Grasa
Zastupnici su sa 27 glasova ZA usvojili osam zaklju~aka koji su doneseni na pro{irenom kolegiju, a koji bi trebali spasiti Gras od daljnjeg propadanja. Tako je Vlada zadu`ena da putem resornog ministarstva predlo`i Skup{tini odluku o javnom linijskom prevozu u KS-u sa rokom do februara 2012, te da u potpunosti provede odluku o na~inu ostvarivanja prava na naknadu za prevoz kojom se bud`etski korisnici obavezuju da kupuju kupone. Menad`ment Grasa se zadu`uje da sa~ini program sanacije i finansijske konsolidacije preduze}a za period 2012 - 2014, te da sa~ini pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta u skladu sa reorganizacijom preduze}a, sa rokom od 90 dana. Menad`ment Grasa je zadu`en i da ispo{tuje sve mjere i prijedloge federalnog Ureda za reviziju u vezi sa finansijskom poslovanjem i provo|enjem procedura u skladu sa me|unarodnim standardima. Vladi je data saglasnost za kreditno zadu`enje sa ciljem preuzimanja obaveza Grasa do januara 2012. Tra`i se i od pravosudnih organa informacija o provedenim aktivnostima po podnesenim prijavama, a u vezi sa KJKP Gras, te se zadu`uje Kolegij Skup{tine da mjese~no analizira izvr{enja zaklju~aka u vezi sa prodajom kupona bud`etskim korisnicima.

roj i ne}e i}i u penziju kako idu ostali policijski slu`benici. S druge strane, treba promijeniti zakon koji je nepravedan, pa nepravdu ispraviti na drugim ljudima, pojasnio je Ademovi}. Inicijativa Fazlije nije dobila potrebnu ve}inu. Sljede}a ta~ka dnevnog reda bio je prijedlog bud`eta Kantona Sarajevo za 2012. MinistarfinansijaMuhamedKozadrakazao je kako bud`et za sljede}u godinu iznosi 758.750.000 maraka. - Tokom javne rasprave javio se 121 subjekat sa 64 zahtjeva kojim se pove}avaobud`et za 143 miliona maraka. Ti zahtjevi su bili opravdani, ali shodno na{im mogu}ostima, dio smo prihvatili, a ve}inu odbili. Ovaj bud`et se mo`e nazvati stabiliziraju}im, razvojnim i socijalnim, naglasio je Kozadra.

Opozicija nezadovoljna
Za teku}e izdatke za 164 bud`etska korisnika, gdje je oko 11.000 zaposlenih, predvi|eno je 317.335.110 maraka, a oko 607 miliona KM raspore|eno je na 12 ministarstava. U bud`etu je, u kapitalnim ulaga-

njima, izme|u ostalog, predvi|eno i14,5 miliona KM za sanacijutramvajske pruge i pru`nih prelaza. Najnezadovoljniji bud`etom, o~ekivano, bili su predstavnici opozicije u Skup{tini. Tako su iz Kluba SBBBiH kazali kako ne}e podr`ati ovaj bud`et, dok je Nermin Pe}anac, u ime Kluba poslanika Pe}anac, Juri}, Backovi}, istakao kako ovo nije ni razvojni, a ni socijalni bud`et, te da ga ni oni ne}e podr`ati. Time je rasprava o bud`etu zavr{ena, nakon ~ega je uslijedilo izja{njavanje. Bud`et je usvojen sa 19 glasova ZA, pet suzdr`anih, dok je deset zastupnika bilo protiv. Kanton }e imati bud`et za 2012. zahvaljuju}i glasovima partnera u vlasti, te podr{ci Damira ^ard`i}a iz NSRB-a, Eseda Radelja{a iz BOSS-a i nezavisnog poslanika Enesa Zekovi}a. Dva poslanika iz Na{e stranke i zastupnici Kluba Pe}anac, Juri}, Backovi} bili su suzdr`ani, dok su protiv bud`eta koji je po prvi put nakon 2005. u teku}oj donesen za narednu godinu

Sa skijama i na Mojmilo
Pored najaktuelnijih destinacija na planinama Igmanu i Bjela{nici, gra|ani Sarajeva, ali i svi ostali zainteresovani mo}i }e od ove zimske sezone u`ivati u skijanju i sanjkanju i na brdu Mojmilo. Ba{te koje su se nalazile na ovom podru~ju su uklonjene jo{ prije nekoliko mjeseci, a ski-staza kao i ona za tjubing su zavr{ene, tako da }e sve~ano otvaranje biti uprili~eno danas u 17 sati. Glavni inicijator za ure|enje ovog dijela grada i njegovo osposobljavanje je na~elnik Op}ine Novi Grad Damir Had`i}, koji je `elio gra|anima pru`iti jo{ jednu lijepu destinaciju za u`ivanje u snje`nim sportovima. Ina~e, ovo je zajedni~ki proE. G. jekat Op}ine i KJP ZOI '84 koji }e se baviti odr`avanjem staza.

Bitka za Mujki}a brdo

Sje}anje na heroje
U jednoj od naj`e{}ih bitaka za Mujki}a brdo, vo|enoj 28. decembra 1992, poginula su dva ~uvena heroja, dobitnici najve}eg ratnog priznanja Zlatni ljiljan, Hakija Mr{o i Remzija Vejo. U znak sje}anja na ovaj doga|aj i na njihova herojska djela, ~lanovi porodica, predstavnici UB Bosnae Zelene beretke Vogo{}a, na~elnik Edin Smaji} sa saradnicima i ~lanovi bora~kih udru`enja okupili su se ju~er na mezarju kako bi im odali po~ast.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

OGLASI

25

26

KULTURA
eMTeeM 1974.

~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

@elimo NA[
teatar u Mostaru
[ta su radili u godinikoja je na izmaku, koje su rezultate postigli i koji su im planovi za 2012, bila je temaju~era{njekonferencije za novinarekoju su eMTeeM-ovciodr`ali u Sarajevu, u Kamernom teatru 55. - Prvi put predstavljamo rezultate van Mostara. Mi smo u egzilu. Kompletan repertoar u protekloj godini realizirali smo, voljom vlasti, van mati~nescene i van grada~ije ime imamo u nazivuteatra, rekao je Sead \uli} najavljuju}i da }e otvoritiparalelnukancelariju u Sarajevu, kako bi mogli {iriti krug publike. Plan za idu}u godinu u eMTeeM 1974. je obiman. Ali njihovanajve}a `elja je da se u idu}oj godini vrate u Mostar na mati~nu scenu. - Idu}e go di ne po~inje izvo|enje radova na zgradi teatarskog centra koji }e pored male i velike scene, sadr`avati galerijski

Kompletan repertoar u protekloj godini realizirali smo van mati~ne scene i van grada ~ije ime imamo u nazivu teatra voljom vlasti, rekao je Sead \uli}
prostor, hostel i vje`baonice za radioni~ki rad. Nadamo da }emo u 2013. biti u na{em vlastitom prostoru iz kojeg nas niko ne}e mo}i istjerati i ponovo dovesti u poziciju egzila. Taj objekt }e biti i svojevrsni spomenik – kao most pomirenja, sje}anja i uspomena. Za razliku od ostalih „na{ih“ i „njihovih“ ovo }e biti NA[ prostor. Treba da bude u zoni centralnog dijela Mostara, najavio je \uli}, uz podsje}anje da dio svojih predstava u 2011. nisu mogli igrati jer su im oteti scenografija i rekviziti. A ve} za januar 2012. su planirali Sajam dje~ije kreativnosti Bajkovnica, zatim }e uslijediti Festival autorskepoetike, te festivalidje~ijeg teatra BiH, Dani teatra mladih, 37. Mostarski teatarski festival...
Mr. SEKULI]

Nagrada „Toni Pehar“

Amra Prutina, Sead \uli} i Enes Salkovi}

Godi{nju eMTeeM-ovu nagradu za najboljegluma~koostvarenje u 2011. ravnopravno su podijeliliAmraPrutina i EnesSalkovi} za parnerskuigru u predstavi „U traganju za bojom kestena“. Prutina je kazala da se nada da }e i ova nagrada, kao i mnoge druge koje su donijeli u Mostar, pomo}i mostarskom gradona~elniku Ljubi Be{li}u da shvati da donose}i odluku o povratku imovine Centru za dramski odgoj i eMTeeM-u, zapravo donosi odluku u korist Mostara, dok je Salkovi} rekao da mu je velika ~ast kao mladom glumcu jer nagrada nosi ime doajena Mostara i bh. glumi{ta, prerano preminulog Pehara: - Iskreno se nadam da }e umjetnost pobijediti, da }e razum i emocije prevladati sve nacionalizme, fa{izme, idiotizme i primitivizme koji se doga|aju u Mostaru.

U Muzeju Unsko-sanskog kantona

Izlo`ba slika Jovana Bijeli}a
Platna koja su bila smje{tena u njegovoj rodnoj ku}i-muzeju u Bosanskom Petrovcu progla{ena su 2009. nacionalnim blagom Bosne i Hercegovine
U izlo`benom salonu Muzeja Unsko-sanskog kantona otvorena je izlo`ba slika Jovana Bijeli}a, jednog od najve}ih jugoslovenskih slikara izme|u dva svjetska rata. Njegova platna, koja su bila smje{tena u njegovoj rodnoj ku}i-muzeju u Bosanskom Petrovcu, progla{ena su 2009. godinenacionalnimblagomBosne i Hercegovine, na {to je podsjetio Nijaz Maslak, direktor Muzeja USK-a.
Kao dijete, dok jo{ nisam dr`ao olovku u ruci, osjetio sam boje svoga kraja

Na mapama kulture
Na~elnik Op}ine Bosanski Petrovac Ermin Hajder, proglasiv{i izlo`bu otvorenom, izrazio je zadovoljstvo {to sa ovako velikim umjetnikom dijeli rodni grad: - Trudili smo se da sa~uvamo ova platna. Imamo jo{ njegovih radova u stalnoj postavci u ku}imuzeju Bijeli}a u Bosanskom Petrovcu, na{em malom mjestu koje uz svoje velikane na kultur-

nim mapama postaje veliko, kazao je Hajder. Predsjednik Udru`enja likovnih umjetnika Unsko-sanskog kantona Ahmet Ibuki} upoznao je posjetiteljeizlo`be sa`ivotnim opusomJovanaBijeli}a,ali injegovom `ivotnom sudbinom: - Ono {to je nama svima fascinantno, jeste da je Bijeli} u zenitusvojekarijereoslijepio. Sli-

kaju}i u tom periodu, eksperimentisao je sa apstrakcijom, a neposredno prije toga nastajali su nostalgi~ni radovi iz du{e, na uspomenu bosanskih pejza`a, ali tamniji, {to je po njemu dobilo i naziv bijeli}evska nostalgija. Kasnije, kad mu se, uz pomo} lije~nika, vid vratio na jedno oko, Bijeli}eksplodira u svomslikarskom zanosu, ostaviv{i svije-

tu neponovljive motive sunca, pune svjetlosti, jarkih i toplih boja, kazao je Ibuki}.

Moja Bosna
Srpska akademija nauka i umetnosti svojata ga kao srpskog slikara, ali Ibuki} smatra da o tome uop{te nema dileme, jer je “kroz slike mogu}e zaviriti u du{u umjetnika i tamo saznati istinu“. A nju je i sam slikarzapisaotekstu “O sebi“ u danimakada je os, tajao bez vida: Sve je najednom i{~ezlo, sve {to sam u dugimgodinama u~enja i tra`enja bio sakupio u sebi, u glavi i po d`epovima, ostala je samo moja Bosna i njen pejza` u meni. Ne jedno brdo, ne jednalivada, ve} vizijaonog{to `ivi u meni kao moja Bosna. Onda sam najednomshvatio da sam ja slikar ove zemlje i da ja izvan toga nisam ni{ta i da ja izvan toga ne mogu ni{ta na}i, ni posti}i.
F. BENDER

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

KULTURA

27

SLU^AJ Zemaljski muzej BiH

Nakon sporazuma

Uskoro kolaps sustava
Odgovorni na svim razinama vlasti upozoreni su na dramati~nu situaciju, ali je rezultat svega bio - jedno veliko ni{ta
- Vrata Zemaljskog muzeja BiH ne}emo sa dana{njim danom zatvoriti, ali kada krene totalni raspad sistema, ga{enje struje i svega ostaloga, jednostavno }e vi{e biti nemogu}e raditi. Htjeli to ili ne htjeli, mi }emo se ugasiti, onda }emo samo, spomenuo sam, moliti kantonalni MUP da poku{a obezbijediti fizi~ki zgradu od eventualnih plja~ki, ovo su, izme|u ostalog, bile zavr{ne rije~i pri obra}anju prisutnima dr. Adnana Busulad`i}a, direktora Zemaljskog muzeja BiH, na ju~era{njoj konferenciji za novinare.
Zenica me|u prvim najavljuje po~etak realizacije sporazuma

Protiv zatvaranja najstarije kulturno-znanstvene institucije u BiH

Foto: D. TORCHE

Ispitna predstava u teatru

Stid me
Situacija u kojoj se nalazi najstarija kulturno-znanstvena institucija u BiH - Zemaljski muzej BiH, koja egzistira ve} 125 godina, takva je da se na{la pred potpunim kolapsom izazvanim vi{egodi{njom nebrigom i izostajanjem konkretnog djelovanja meritornih. Ju~er je ova institucija dobila podr{ku na desetine i desetine gra|ana (preko dvije stotine). Naime, velika sala Prirodnja~kog odjela, gdje je odr`ana konferencija za novinare, bila je dupke puna. Me|u prisutnima bilo je mnogo mladih. Nekolicina njih pojavila se i s transparentima na kojima je pisalo: "Prigodan transparent". - Mene je vi{e stid i novinara i medija i javnosti jer se sti~e dojam da se u ovoj instituciji ni{ta ne radi i da mi samo kukamo ve} 15 godina. Naravno da to nije tako, odnosno tako je za isfrustrirane ljude i za zlonamjerne kvazinau~nike koji imaju neke jeftine dnevnopoliti~ke ili li~ne interese..., kazao je, izme|u ostalog, dr. Busulad`i}, objasniv{i na koji su na~in bili financirani i dodav{i da ta sredstva nisu bila dovoljna potrebama. Uposlenici ve} {est mjeseci nisu dobili pla}e... No, ono {to se nije moglo predvidjeti jeste to da }e do}i do neusvajanja bud`eta u 2011. godini, a "dodatno nas je uni{tila informacija da se kalkulira o usvajanju bud`eta na nivou BiH u iznosu sredstava utro{enih kroz privremeno finansiranje iz 2011. godine, prema ~emu ta sredstva iz Ministarstva civilnih poslova ne}e biti upla}ena dvije godine, pa i vi{e". U godini koja je na izmaku,

Denis Be}irovi}: Vi{e razumijevanja i akcije
Zemaljski mu- Foto: S. GUBELI] zej je eklatantan primjer nebrige dr`avne vlasti prema kapitalnim kulturnim institucijama ove zemlje i nu`no je i vi{e razumijevanja i vi{e akcije kako bi se zaustavilo njegovo propadanje. Ovo je, izme|u ostalog, istaknuto prilikom ju~era{njeg susreta predsjedavaju}eg Predstavni~kog doma Parlamenta BiH DenisaBe}irovi}a i predstavnika Zemaljskog muzeja, te Kulturnog foruma BiH koji je kao nevladina organizacija nosilac kampanje za spas sedam kulturnih institucija od dr`avnog zna~aja. Izra`avaju}i apsolutnu podr{ku zahtjevima da se kulturne institucije od dr`avnog zna~aja u budu}nostistabilnofinansiraju i ostvarujusvojeosnovne funkcije, Be}irovi} je naglasio da }e se rje{enjem njihovog statusa na najbolji na~in odgovoriti onima koji `ele da sve {to ima prefiks "dr`avni" bude {to slabije pa ~ak i kada su u pitanju velikenacionalnekulturneinstitucije, ka`e se u saop}enju iz Parlamenta BiH.

ICOMBiH: Umjesto 125. godi{njice!
Bosanskohercegova~kikomitet ICOM-a, koji je i ranije ukazivao na te`ak polo`aj ovih institucija i potrebu trajnog rje{avanja njihovog statusa, izrazio je i ju~er podr{ku Zemaljskom muzeju i Historijskom muzeju. - Naro~ito nas poga|a ~injenicada se sve doga|aumjesto obilje`avanja 125 godina najstarije muzejske institucije u BiH i jedne od najzna~ajnijih u regiji koja je tokomposljednjedecenijeumnogome doprinijela razvoju ICOM-a, povezuju}i muzealce u BiH i u {iroj balkanskoj regiji, ka`e se u podr{ci koju je potpisala dr. sc. Sarita Vujkovi}, predsjednica ICOMBiH, uz napomenu da }e inicijativu za podr{kurje{avanju statusa navedenih institucija ICOMBiH uputiti i u Pariz, glavnom komitetu ICOM-a i UNESCO-u kao organizaciji ~iji je ICOMpunopravni~lan. ^lan Nau~nog vije}a Muzeja prof. dr. Dubravko Lovrenovi}, koji je podsjetio na to da je Muzej pre`ivio tri rata, mi{ljenja je da je problem rje{iv za pet minuta kada je konkretno rije~ o novcu. Tako|er, ~ule su se i rije~i povjesni~ara dr. Tomislava I{eka, predsjednika Kulturnog foruma BiH Ibrahima Spahi}a, prof. dr. Zdravka Grebe, prof. dr. Envera Imamovi}a i akademika D`evada Juzba{i}a. I svi su protiv zatvaranja Muzeja i za {to hitnije rje{enje siAn. [IMI] tuacije.

Podr{ku iskazali i mladi ljudi

poku{avali su odgovorne na svim razinama vlasti upozoriti na dramati~nu situaciju, ali rezultat svega toga je, kako je rekao direktor Muzeja, jedno veliko ni{ta.

Rje{iv problem
Dr. Busulad`i} }e podsjetiti da je pitanje Muzeja, zajedno s ostalih {est institucija kulture od dr`avnog zna~aja, politi~ko pitanje koje mo`e biti brzo rije{eno samo ako postoji volja za takvim ~im. Konferenciji za novinare prisustvovao je i prof. dr. Munib Ma-

glajli}, predsjednik Upravnog odbora Muzeja, koji je pozvao politi~are da vide realitet, zbilju dru{tvenu, `ivotnu i da kona~no rije{e situaciju, a prof. dr. Samir Arnautovi}, prisustvovao je u ime Rektorata Univerziteta u Sarajevu, kazao je da je “Muzej institucija koja ~uva sve kulturno naslije|e BiH i na taj na~in ~uva ono {to mo`emo da nazovemo i dr`avotvorno{}u BiH. Bez tog naslije|a, bez Muzeja, BiH je samo jedan geografski entitet, nije ni dr`ava, ni dru{tvo.”

Sporazum o saradnji izme|u Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu i pet profesionalnih teatara iz Bosne i Hercegovine, Bosanskog narodnog pozori{ta Zenica, Narodnog pozori{ta Tuzla, Kamernog teatra 55, Sarajevskog ratnog teatra, East West Centra Sarajevo, te Me|unarodnog teatarskog festivala MESS donosi i obavezu koja }e biti i izuzetna podr{ka budu}im redateljima. Naime, obaveze bh. teatara, a u skladu sa sporazumom, jesu da na godi{njem nivou produciraju minimalno jednu diplomsku ispitnu predstavu studenata Akademije na Odsjeku za re`iju koji studiraju na zavr{nim godinama I i II ciklusa studija. Istovremeno, ovi projekti mogu biti uvr{teni u repertoar profesionalnih teatara koji su ih producirali, ~ime se direktno unapre|uju njihova repertoarska politika i programska ponuda. Iz direkcije Bosanskog narodnog pozori{ta Zenica najavljuju skori po~etak realizacije prvog zajedni~kog projekta sa Akademijom scenskih umjetnosti Sarajevo u ovoj sezoni na njihovim scenskim prostorima i u vlastitim produkcijskim D. D. kapacitetima.

Godi{nji koncert Jedinstva
Mje{oviti hor Srpskog pjeva~kog dru{tva Jedinstvo iz Banje Luke odr`a}e ve~eras s po~etkom u 20 sati godi{nji koncert. Koncert }e biti odr`an u koncertnoj dvorani Banskog dvora. Gost koncerta je Guda~ki orkestar Srednje muzi~ke {kole "Vlado Milo{evi}" Banja Luka, a kao solisti nastupi}e Ines Popovi} - sopran, Slaven Abazovi} - bariton, Lazar Radoja - bariton, Mladen Jankovi} - klavir i Ozren ^etkovi} violon~elo.

Podr{ka MESS-a: Zajedno u borbi za bh. identitet
U ime Internacionalnog teatarskog festivala MESS zgro`eni smo, ali, na`alost ne i iznena|eni, nad ~injenicom da su jo{ dvije institucije kulture od zna~aja za dr`avu Bosnu i Hercegovinu i sve njene gra|anke i gra|ane dovedene pred zatvaranje – Zemaljski muzej BiH i Historijski muzej BiH. Bilo bi naivno re}i da smo {okirani jer ovo {to se de{ava danas rezultat je vi{egodi{nje politike usmjerene protiv svega {to nosi prefiks bosanskohercegova~ki {to poti~e od najcrnjih, najprimitivnijih i najdestruktivnijih politi~kih kreatura kakve dugo nije vidjela savremena civilizacija. Ovo ~emu svjedo~imo danas nije ni{ta manje stra{no od onog augustovskog dana 1992. kada je zapaljena Vije}nica u Sarajevu, od onog novembra 1993. kada je sru{en Stari most u Mostaru. Ovo su rezultati politike koja `eli uni{titi sve {to podsje}a na vi{evjekovnu dr`avotvornost Bosne i Hercegovine, na sve {to dokazuje da nismo dr`ava nastala u Daytonu prije 16 godina, na sve {to dokazuje postojanje kulture i identiteta Bosne i Hercegovine ve} stolje-}ima, ka`e se u podr{ci MESS-a, uz `elju da "zajedno istrajemo u borbi za o~uvanje vrijednosti zbog kojih i dalje vjerujemo da je vrijedno boriti se svim raspolo`ivim sredstvima kako bismo dokazali da bosanskohercegova~ki kulturni identitet dokazuje da nas puno toga vi{e povezuje, a ne dijeli".

28

SCENA

~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

Objavljen trailer

Neizbrisiv trag
U povodu smrti Ante ^ede Martini}a
U svojoj tri decenije dugoj karijeri ostavio je neizbrisiv trag u splitskom teatru
U Splitu je nakon bespo{tedne borbe sa opakom bolesti preminuo Ante ^edo Martini}, poznati pozori{ni, televizijski i filmski glumac. Iako mu je bolest dijagnosticirana jo{ prije godinu, Martini} je sve do posljednjih dana dolazio na posao, obavljaju}i du`nost direktora Drame splitskog Kazali{ta. “Hrvatsko glumi{te, posebno splitska Drama, izgubilo je velikog glumca i izvanrednog ~ovjeka. Posljednjih 15 mjeseci upoznao sam ga i kao vrsnog direktora Drame. Za mene je ovo nenadoknadiv gubitak, izgubio sam jednog od najbli`ih suradnika“ rekao je za , Ve~ernji list Du{ko Mucalo, v. d. intendant splitskog HNK-a. Ante ^edo Martini} ro|en je 27. januara 1960. u Pu~i{}ima na Bra~u. Nakon zavr{etka Akade-

u splitskom teatru
Nastavak filma “Borba titana”
Remake filma “Borba titana“ iz 1981. nije se proslavio kod kritike, ali je zato zaradio gotovo 500 miliona dolara na blagajnama {irom svijeta. Trenutno se snima njegov nastavak, koji nosi naslov “Gnjev titana“. Nastavak re`ira Jonathan Liebesman, dok glavne uloge tuma~e Sam Worthington, Liam Neeson, Rosamund Pike i Ralph Fiennes. Film u svom novom nastavku prati Persejev put u podzemni svijet ili svijet mrtvih, po Gr~koj mitologiji, gdje ima zadatak da spasi Zevsa kojeg su zarobili Ares i Had. Premijera “Gnjeva titana“ zakazana je za 30. mart naredne godine. mije dramskih umjetnosti u Zagrebu, po~inje raditi u splitskom HNK-u 1983. godine ulogom u “Othellu“ Tu gdje je po~eo svoj . gluma~ki `ivot, tu ga je i proveo. U vrlo plodnoj karijeri imao je vi{e od sedamdeset uloga, a zanimljivo je da se oku{ao i u operi. Na televiziji je ostvario uticaj i na {iru publiku i gledaoci }e ga se rado sje}ati iz serijala “Villa Maria“ , “Odmori se, zaslu`io si” i “Ru`a vjetrova“ U maju 2010. dobio je . i nagradu “Marko Fotez“ za najbolje umjetni~ko ostvarenje u Drami HNK-a Split. Komemoracija Anti ^edi Martini}u odr`ana je ju~er u splitskom teatru, dok }e se sahrana obaviti danas u Pu~i{}ima, Martini}evom rodnom mjestu. Ni. S.

Doajen splitskog HNK-a

Popularna ~impanza

preminula na Floridi

Sarajevo

Povratak u osamdesete
Kraj puta za Cheetah
Tu`na vijest za ljubitelje `ivotinja filmskih zvijezda do{la je sa Floride. U skloni{tu za primate “The Suncoast Primate Sanctuary“ u Palm Harbouru, 24. decembra, preminula je Cheetah, ~impanza koja se proslavila u filmovima o gospodaru d`ungle Tarzanu, snimljenih tridesetih godina pro{log stolje}a. Direktor skloni{ta Debbie Cobb rekla je da je Cheetah bila vrlo vesela ~impanza i da je voljela slikati prstima. “U`ivala je u nasmijavanju ljudi, kao da je bila ‘na{timovana’ na ljudske osje}aje“, kazala je Cobb. Bazirani na radovima Edgara RiceaBurroughsa, filmovi o Tarzanu, kojeg je tuma~ioolimpijskiprvak u plivanjuJohnnyWeissmuller, donosili su pri~e o ~ovjekukojeg su odgojili majmuni usred afri~ke d`ungle. Njegovnajboljiprijatelj je upravo bila Cheetah, simpati~na ~impanzakoja ga je pratila u stopu. Ona je nekad ozbiljnim temama donosilakomi~nunotu, i bila je istinskazvijezdafilma. U floridskoskloni{te za primatestigla je {ezdesetihgodinapro{logstolje}a sa imanjaWeissmullera, i kakoka`u oni koji su se brinuli o njoj, Cheetahnikadnijebila problemati~na. Umrla je od zatajenja bubrega u 80. godini. Jo{ jedna od sarajevskih i bh. grupa iz osamdesetih godina vratila se svirkama u`ivo. Za srijedu uve~e najavljen je po~etak svirke grupe Konvoj u sarajevskom Pubu. ^lanovi grupe su po~eli da sviraju zajedno jo{ 1987. ili 1988. godine, razli~ita su im i sje}anja. Od tada je sastav grupe vi{e puta mijenjan. U ovoj grupi se muzikom ozbiljno po~eo baviti i Davor Ebner, frontmen Regine. “Jednog dana slu~ajno sam na ulici sreo tipa koji se bavio muzikom. Tada su momci iz ‘Konvoja’ ~iji je pjeva~, mla|i [aran, oti{ao u Keniju imali probu. Oti{ao sam sa njim na probu i postao ~lan ‘Konvoja’. Moja karijera u ovoj grupi trajala je dvije godine. Bili smo popularni na demo sceni zato {to smo bili najmla|i, a i dobro smo svirali. ^ak smo pobijedili smo na festivalu ‘Nove nade, novi snage’“, pri~ao je Ebner. U grupi su tada bili i Hamdija Salihbegovi} - Hamo (gitara), Muamer \ozo (bass gitara), Mirsad Krupalija (bubnjevi). Trend ovog povratka bendova iz osamdesetih ilustrira i nedavni koncert zeni~ke grupe Nemogu}e vru}e na sceni Sloge.

Ekrem i Igbala Jevri} ipak ne u~estvuju u “Parovima”

“Ne” pravljenju ljubavi pred kamerama
Slavni pjeva~ sa Youtubea Ekrem Jevri} ne `eli da bude dio novog reality showa “Parovi“ , u koji je pozvan da u~estvuje zajedno sa suprugom Igbalom. “Ne}e mi `ena! Ka`e, cijeli svijet }e da nas gleda kako pravimo ljubav ja i ti, onda ja ne}u tako da pristanem. Ja joj ka`em da nije to to, a ona ka`e jeste, to je to, {ta drugo“ na svoj spe, cifi~an na~in je objasnio Jevri} za srbijanski Press. “Oni }e sve da snime, 24 sata kamere moraju da rade iako je to stvarno, ne bi mog’o ni ja, zna{. Drugo je to kad ti ide{ da spava{ sa `enom. Ona ne}e da je gleda cijeli svijet kako ja i ona vodimo ljubav, zna{? Oni su me ju~e zvali, daju mi hiljadu i po eura meni, hiljadu i po `eni. Ali, ja ne}u da pristanem. I tako, to je kona~na odluka, jes, `ivota mi” bio je odlu~an Jevri}, koji je ve} u~es, tvovao u jednom od {oua realnosti, “Farmi”, pro{le godine.

DOGA\AJ KOJI JE OBILJE@IO 2011. I @ELJE/O^EKIVANJA U 2012.
mo`emo okarakterizirati kao forum gdje se obra}ao jednom, a ne nekom ogromnom auditoriju. [erbed`ija svojim koncertima govori o ideji stvaranja intimnog zvuka koji nije preproduciran, o zvukukojeg kao da je snimio za prijatelje, da se slu{ateljosje}a kao da je do{ao kod njegaku}i. Ovimkoncertom[erbed`ija je, nekako, gurnuo sebe u prvi plan i priznao da je pomalonesiguran u glavnojulozipjeva~a, pa je to po~etakjednognovogRadeta, vi{esklonog samoanalizi i riskiranju. U narednoj godini o~ekujem vi{e ovakvih kulturnih doga|aja u Sarajevu.

Ivica [ari}, ministar kulture i sporta KS-a Puno toga lijepog se dogodilo u sferi kulture 2011. godine, tako da daju}i ocjenu se lako mo`e ogrije{iti o rad, kvalitet i uspjeh nekog projekta, posebno prema manje atraktivnim a grandioznim, vrijednim i uspje{nimprogramima. Doga|aj godine za mene je uop}e, u ovim mogu}nostima, realizacija programa kulturekojima je glavnigradSarajevo, a samim time i BiH, iznimnobogat. Sigurno je, izme|u ostalog, vrijednopomena nekoliko doga|aja; uspjeh na{ih mladih glumaca u me|unarodnimfilmskimprodukcijama i posebno u {ezdesetpetojgodinipostojanjaOpereNarodnog pozori{taSarajevo, premijerajedne od najpopularnijih opera “Carmen“ G. Bizea. U 2012. godini, ne mogure}i`elio bih, jer `eli se ono {to je te{ko ostvarljivo, o~ekujem, a na ~emu moramo svi raditi, da se institucijama kulture bez “roditeljskog staranja“, institucijama bez krova nad glavom, rije{i njihov status. O~ekujem, ustvari, da se otklone sve politi~ke, administrativno-pravne i dr. prepreke kako bi kultura, umjetnici, menad`eri kao jedni od rijetkih uspje{nih spona sa Europom i svijetom mogli normalnije funkcionirati i predstavljati BiH bar tim segmentom u najpozitivnijem svjetlu.

Carmen

Prilog za kulturu, umjetnost i nauku ^etvrtak, 29. 12. 2011. godine
Ljiljana Labovi} Marinkovi}, direktorica MSURS-a Najzna~ajniji bh. kulturni doga|aj je izlo`ba “No network“ - Undergraund, Konjic, dok u Republici Srpskoj moram nimalo skromno da ka`em da je to izlo`ba u povodu 40 godina na{e institucije - 40 bilborda sa na{im najreprezentativnijim eksponatima, koji su mjesec dana (februar) bili postavljeni na ulicama Banje Luke. Kao {to je “No network“ u{ao pod zemlju, u Titov bunker, evo i na{ projekt bio je druga~ije pozicioniran i izvjesno je prvi ikad realizovan na ovaj na~in, u cijelom regionu. U 2012. godini sanjam ~udo - da se udesetorostru~ebud`etisvihinstitucijakulture u BiH, ali kako se snovi ne ostvaruju, a ~uda ne de{avaju, o~ekujem da sa~uvamo profesionalni dignitet i da sredstvimakojimabudemoraspolagaliuspje{norealizujemoprojektekoje smo planirali.

Sanjam ~udo

Godina Ive Andri}a

Fadila Nura Haver, knji`evnica Objektivno, u uvjetima te{ke socijalne i svake druge bijede u koju smo zapali, sve mi je kulturni doga|aj ili incident: svaka objavljenaknjiga, ~asopis, promocija, knji`evnatribina, sajam knjige, svaka izlo`ba, odigrana predstava, svako gostovanje umjetnika iz svijeta u Bosni Hercegovini… Subjektivno, malo ~udo mi je promotivno-dijalo{ka tribina Knji`evna scena koju je Dru{tvo pisaca BiH uspjelo pokrenuti potkraj ove godine. U narednoj godini bi samo lud ~ovjek mogaoo~ekivatine{tobolje, ali mi ve} postajemo prepoznatljivi po samoobmanama i poricanju katastrofalne situacije u kojoj smo.

Mjera duhovnih vrijednosti
Kad je rije~ o va`nim godi{njicama u protekloj 2011, isti~u se dvije - obje vezane za Ivu Andri}a
ljetnica, lako}emozaklju~iti da je najve}a pa`nja Ivi Andri}uposve}ena u Srbiji. Nekoliko nau~nih skupova, nekoliko visokotira`nih izdanja Andri}evih romana, nekoliko tematskih izbora pri~a, pa ~ak i novi komplet sabranih djela - sve se to desilo u Srbiji, a spisak time i nije kona~an. Bosna i Hercegovina te Hrvatska su se otprilike jednako potrudile, i jedna i druga - tanko. U samoj Bosni i Hercegovini, Sarajevo je naro~ito zakazalo. Iz zavi~ajne i lokal-patriotske perspektive, moram primijetiti da mi je drago da su Andri}evi dani kulture, manifestacija koja je bila marker za predratne travni~ke oktobre, ove godine bili najbogatiji u postratnom periodu. Vrijedi tako|er pomenuti da su i tradicionalni tuzlanski knji`evni susreti Cum Grano Salis ove godine bili u znaku Ive Andri}a. Tako|er, zeni~ko Bosansko narodno pozori{te obilje`ilo je ovu godinu postavkom autorskog projekta Olivera Frlji}a “Pismo iz 1920. godine“, inspirisanog istoimenom pripovijetkom Ive Andri}a. Bilo je na lokalnom nivou {irom Bosne i Hercegovine jo{ prisje}anja na Andri}a, ali nemogu}e ih je sve nabrojati. Bilo kako bilo, Ivo Andri}, odnosno njegov opus, mjera je duhovne vrijednosti za Bosnu i Hercegovinu, ba{ kao ~asopis Bosanska vila u vrijeme Andri}evih “ranih dana“. To {to Bosna i Hercegovina ignori{e vlastitu “mjeru duhovnih vrijednosti“ vi{e govori o dana{njoj Bosni i Hercegovini, nego o Ivi Andri}u. Muharem Bazdulj godini koja je, evo, na izmaku, navr{ilo se ne samo 50 godina otkad je Ivo Andri} dobio Nobelovu nagradu za knji`evnost nego i punih stotinu godina, cijeli, dakle, jedan vijek, puno stolje}e, otkad je Andri} u{ao u svijet knjige i knji`evnosti. 1911. godine, on je, naime, objavio svoje prve knji`evne tekstove. Evo kako o tome pi{e Miroslav Karaulac, najve}i andri}olog uop{te, a koji je, eto, umro ba{ ove, 2011. godine; govore}i o sarajevskim gimnazijalcima iz mladobosanske brazde, Karaulac veli: “Andri} je u ovoj dru`ini ve} imao ne{to slave i zvuka. Bosanska vila koja je u ono doba va`ila za samo meru duhovnih vrednosti objavila mu je 1911. dve pesme - U sumrak i Blaga i dobra mese~ina, promovi{u}i prva njegov rani pesni~ki dar. Te godine njegovo ime je ve} prepoznatljivo barem u sarajevskom duhovnom vilajetu.” Stotinu godina kasnije, “sarajevski duhovni vilajet“ nije se pretrgao u obilje`avanju ovih godi{njica. Ako usporedimo na~ine na koje je na “jugoslovenskom istorijskom prostoru“ obilje`ena ova godina u kontekstu Andri}evih ob-

Knji`evna scena

Enver Had`iomerspahi}, direktor Ars Aevija

Najve}e priznanje Ibri Spahi}u
Iskazujemnajve}epriznanjena{empregaocukultureIbrahimuSpahi}u, koji se tolikogodinaupornoborio da Sarajevopostaneevropska kulturna prijestolnica. Prema mojoj procjeni, najzna~ajniji doga|aj ove godine je nominacija Evropskog parlamenta grada Sarajeva za Evropsku kulturne prijestolnicu u 2014. i to jednoglasnim usvajanjem rezolucije u maju 2011. A {to se ti~e budu}nosti, u pravcu ovog protesta i sveukupnog osobnog djelovanja, jednostavno iskreno mislim da }e u narednoj godini po~eti i zavr{iti izgradnja prvog bloka muzeja Ars Aevi. Prema planovima koje smo do sada napravili, to bi bila tre}ina objekta, dakle, samostalna i funkcionalna cjelina. Ove je godine UNESCO-ov samit {efova zemalja jugoisto~ne Evrope bio odr`an u Beogradu i usvojena deklaracija o zna~aju savremene umjetnosti u razvojnim i integrativnim procesima u jugoisto~noj Evropi. Sljede}e godine ovaj samit }e biti u jesen u Sarajevu, pa mislim da bi to bila izvanredna prilika da se potpisnici te deklaracije susretnu sa objektom Renza Piana, koji }e uistinu Sarajevo i BiH voditi u ljep{u budu}nost.

U

Marijo Peji}, direktor BKC-a

Kulturni doga|aj koji je obilje`io 2011. godinu zasigurno je koncert Radeta [erbed`ije, koji je odr`an10. septembra u sarajevskomBosanskom kulturnom centru. Rade [erbed`ija plijenipa`nju i jo{ jednomdemonstrira da ne napu{tavokacijuglumca, iakonastupa kao pjeva~. Njegov nastup u sarajevskom BKC-u imao je istu dozu sjete i nostalgije te ga

Koncert Radeta [erbed`ije

30

~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011. godine

Teatar
Safet Zec, slikar

Va{a anketa o kulturnom doga|aju u godini koja zavr{ava stavlja me u neizbje`no razmi{ljanje o realnoj stvarnosti zemlje Bosne i Hercegovine i, naravno, o kulturi u njoj, takvoj kakva je. Doga|aj zatvaranja, to jest prestanka rada Umjetni~ke galerije BiH tu`ni je presedan u istoriji ovoga grada i ove zemlje i jedinstveni slu~aj na {irem balkanskom prostoru. Tu`no propadanje Istorijskog muzeja i njegovo zatvaranje, `ivotarenje Zemaljskog muzeja BiH, neotvaranje Olimpijskog muzeja. Dramati~nesituacije u Narodnom, Kamernompozori{tu ili jadniuslovi u CollegiumuArtisticumu, zatvorenavrataKinoteke, da ne nabrajam dalje. Znam da su dani SFF-a i njegova svjetla jedna lijepa ljetna kratka varka. Znam da Dino sa svojim{tabom~uda~ini i dovija se da odr`i evropski MESS u na{em gradu. JAZZ festival i drugemanifestacije su jednavrstainata, bunta i kulturnog otpora. Ne znam odakle se namiruju priredbe Sarajevska zima, predstave i spektakli East West grupe. Dakle, u ovom ukupnom stanju kulture u BiH neobi~no je, da ne ka`em apsurdno, lobiranjeSarajeva kao kulturneprijestolniceEvrope2014, odakle}e se to namiritisredstva za rasko{nilijepiEastWestCentar, kako}e se i kojimparamanapravitiMuzejsavremeneumjetnosti, da se smjesti kolekcija Ars Aevija? Kada ne mogu pre`ivjeti ni ovih nekoliko naprijed pobrojanihbaznihinstitucijakulturejednoga grada i zemlje. Zato, u~inimo bar onoliko koliko mo`emo! Kulturni doga|aj godine, sljede}e godine, kulturna vijest decenije je: da je Vlada Bosne i Hercegovine sa svim svojim ministarstvima donijela odluku, da se svi njeni slu`benici, umjestoluksuznimkolima, vozeautobusima i `eljeznicom, te tako pozama{no u{te|enim sredstvima daju svjetlo i grijanje Umjetni~koj galeriji, Istorijskommuzeju, Zemaljskommuzeju, otvoreOlimpijskimuzej, otvorenovuveliku koncertnu salu, vla`ne, podrumske prostorije Collegiuma Artisticuma zamijene novim svijetlim galerijskim prostorom itd.

U~inimo bar koliko mo`emo

Oliver Frlji}: Mo`ete ga voljeti, mrziti ili osporavati, no te{ko da mo`ete ostati ravnodu{ni nakon {to vidite ono {to je postavio na scenu

Oliver Frlji

GODINE
Mladen Bi}ani} Oliver Frlji} (Travnik 1976) `ivi u Zagrebu, radi po teatrima {irom ex-Jugoslavije, izaziva, mo`e se re}i, nepodijeljenu simpatiju i divljenje publike gdje god se pojavi, ali i nevjericu, incident pa i ekscese, polemi~an je i beskompromisan u obrani svog kazali{nog mi{ljenja i djelovanja. Nagrade ga prate gdje god se igraju njegove predstave, mo`ete ga voljeti, mrziti ili osporavati, no te{ko da mo`ete ostati ravnodu{ni nakon {to vidite ono {to je postavio na scenu - ali nikada, ba{ nikada ne mo`ete zanijekati njegovu do fanatizma dosljednu istinitost i privr`enost projektu {to ga, zajedno sa svojim suradnicima, potpisuje.

Adisa Ba{i}, novinarka i knji`evnica Proteklagodina je, {to se ti~ekulture, bilaprili~nodeprimiraju}a. VelikigubitakBosna i Hercegovina je do`ivjela smr}u pjesnikinje i prevoditeljiceMarineTrumi} i ta praznina}e u godinama koje slijede biti sve vidljivija. Otu`no je bilozatvaranjeUmjetni~kegalerije BiH, a jo{ otu`nije su bilereakcijepojedinihkolega iz kulture koje su tu na{u zajedni~ku propast do~ekale sa izvjesnom zlurado{}u. Od rijetkih pozitivnih stvari za mene su se izdvojili ovogodi{nji jubilarni Sarajevski dani poezije, dolazak u BiH velikogpjesnikaCharlesa Simica, kao i objavljivanje niza zbirki poezijeranijihdobitnikaBosanskogste}ka. Nepretenciozan a vrlo autenti~an bio je pjesni~ki skup Grah za Iliju Ladina, odr`an u oktobru u Podlugovima. Izlo`ba Fikreta Libov-

Propast i krijesnica

Izblijedjela freska i zaboravljena oda
Oliver Frlji} laureat je nedavno zavr{ena dva bosanskohercegova~ka pozori{na festivala: MESS-a u Sarajevu i br~anskih Kazali{nih/pozori{nih susreta. Na oba festivala, {to je tako|er raritet, odigrane su dvije njegove predstave koje uz tre}u, onu zagreba~ku, majsku, praizvedenu u &TD-u, prili~no jasno otkrivaju {to to ovog mladog redatelja u teatru istinski intrigira i zanima.

~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011. godine

31
ca u CollegiumuArtisticumutako|er je za mene jedna od dragih krijesnica koje su se opirale ovogodi{njem mraku. Za narednugodinupri`eljkujem(vi{enego {to o~ekujem) da knji`evnaprodukcijapre`ivi. Manje objavljenog sme}a i manje kuknjave u izdava{tvu, a vi{e kreativne energije, truda i podsticaja za pisce - to bi bilozaistadobro i vi{estruko korisno.

Amir Brka, knji`evnik i predsjednik Dru{tva pisaca BiH

O~igledna propast
Najzna~ajniji doga|aj u 2011. godini u kulturi Bosne i Hercegovine za mene je nesumnjivo to {to je, nakon 65 godina rada, zatvorenaUmjetni~kagalerija BiH. Ovaj~in, naime, u simboli~koj ravni oslikava stvarnu situaciju u na{emdru{tvu i op}enitiodnosdr`avepremakulturi. Ovajdoga|ajizrazito je indikativan, i ni{ta drugo {to se zbilo nije mu po zna~aju ni blizu. Mi smo dosegnuli dno, propali smo, samo {to to jo{ nije posve o~igledno. Ovaj trend razaranja bh. institucija kulture traje ve} dugo, a ni{ta se ne poduzima kako bi se kurs zaokrenuo. Na ovu situaciju ukazuje i propadanje bh. strukovnih umjetni~kih asocijacija, pa tako, na primjer, Dru{tvo pisaca BiH jedva opstaje, a ove godine nije bilo u mogu}nosti isplatiti ni nov~ane sadr`aje svojih dvijugodi{njihknji`evnihnagradanitinaknade za rad `irija. U 2012. godini nastavit }e se ovaj drasti~no negativni trend, i propast }e svakako biti jo{ o~itija. Ali, svakako, i u narednojgodiniodr`at }e se brojnirazli~itiizuzetnoskupifestivalikojina{ukulturnusituacijudr`eizvansvakogsistema, svode na kratkotrajni, glamurozni, a gotovo estradni ~in. Ako se, paradoksalno, ipak mo`e biti optimist - onda je to mogu}e samo na tragu onog mislioca koji je ustvrdio da su spas i obratmogu}isamoukoliko se stigne do samoga dna.

Hommage velikom ~ovjeku i dramskom piscu Abdulahu Sidranu

i} - redatelj
Ne doga|a se ba{ ~esto u pozori{nom svijetu ovoga podneblja da se jedno ime iz bran{e tako silovito i iznenadno uzdigne iznad svakodnevice i rutine, a da je u osnovi tog uspona rad, talent i izuzetan osje}aj za bilo vremena i damar `ivota kojima je okru`en
“Otac na slu`benom putu“, prema tekstu pjesnika i dramati~ara Abdulaha Sidrana, a u izvedbi beogradskog Ateljea 212, vi{eslojna je i poput zagonetnog kaleidoskopa ~udesna i zamamna predstava: ona je i hommage velikom ~ovjeku i dramskom piscu, izblijedjela freska i zaboravljena oda jednom vremenu {to je iza nas, a tako sna`no nas se i danas ti~e, to je i pri~a puna poezije o sudbinama njenih junaka, ali i neka elegi~na poema o nestalnosti sje}anja kao jednim od na{ih najnepouzdanijih saveznika u vje~itoj te`nji da prebrodimo neumitan protok vremena i nastojanju da se otrgnemo bezdanu zaborava u kojem neumitno nestajemo, a da nismo ni postali svjesni {to se to s nama, bezmalo ~itav na{ `ivot, doga|alo. Inscenacija je to puna Frlji}evog rasko{nog talenta i poznavanja tajni kazali{ne igre kojom dominiraju glumci, {to je tako|er odlika samo velikih majstora re`ije.

Mrzim istinu
U zagreba~kom &TD-u, koncem prolje}a, postavljena je predstava “Mrzim istinu“ ili “Nije to bilo tako“, vjerujem do sada najintimnije putovanje Olivera Frlji}a unutar teatra i sebe samog. Ba{ kako je jo{ davno zapisao besmrtni Krle`a - a ve} je tri decenije kako ga nema: “Ne govori nijedan umjetnik samo spolja nego i iznutra. Iz sebe. Iz svog mraka. Iz svoje svjetlosti.“ A na tom tragu ovdje upoznajemo jednog potpuno novog Frlji}a - dramati~ara, dramaturga, redatelja koji se poigrava onom “dru{tvenom zbiljom“ iz “Pisma“, ali na mikroplanu, unutar vlastite porodice, unutar obitelj u kojoj je odrastao. I doznajemo da ti “fantomi pro{losti“ nisu ni{ta manje bezazleni, da su strahote odrastanja jednog bi}a u toj malenoj zajednici lako usporedive sa prijelomima i sukobima jekvog postupka? Frlji} ogoljuje tu vol{ebnu “dru{tvenu stvarnost“, prije svega mutne politi~ke opcije {to poput opsjena i la`i zamagljuju stvaran politi~ki i dru{tveni kontekst unutar kojega Bosna i Hercegovina funkcionira, on bjelodano razotkriva ono podani~ko domoljublje iza kojega se uvijek skrivaju kra|a i lopovluk, mitovi i izmi{ljene predaje o nepostoje}im herojima, on bezdu{no kopa po jo{ nezacijeljenim i bolnim ratnim ranama, prokazuje izdaju naroda od politi~ke mafije i na dnoga dru{tva u nastajanju, da i ovdje kao i tamo vrebaju silne, zamaskirane i ponekada te{ko uo~ljive i prepoznatljive opasnosti i raskr{}a - kako odlu~iti kamo krenuti klju~no je pitanje i tamo i ovdje. Igra na granici zbilje i ma{te, jave i sna, fikcije i stvarnosti - ali stoga ni{ta manje krvava pod ko`om, hrabra i neupitna, duhovita i za~udna, poput replike koja se mo`e ~uti: “Pa to je samo predstava, to nije va{ `ivot.“ Krle`a je jednom, opisuju}i na{ tako mnogo slavljeni evolucijski, ali prije i iznad svega tehni~ki razvoj, rekao: “Nije bitno za nas da telefoniramo, nego to da iz nas telefonira jo{ uvijek gorila!” Ono {to Oliver Frlji} nastoji posti}i teatrom, upravo se sastoji u tome da taj gorila, ako ve} ne mo`e nestati, a ono postane {to manje primjetan dok komuniciramo. pozornicu izvodi cijelu jednu promenadu ratnih zlo~inaca kamufliranih u odore narodnih tribuna i vo|a. Teatar je to pun buke i bijesa, plakatan, propagandisti~ki, poput pamfleta optu`uju}i - ali nikada ne zaboravlja mudre rije~i Ive Andri}a izgovorene na dodjeli Nobelove nagrade za knji`evnost prije punih pola stolje}a: “A budu}i da pri~anje jeste trijumf poezije nad historijom, pripoveda~ i njegovo delo ne slu`e ni~emu ako ne slu`e ~ove~nosti.“ Zlatko Top~i}, knji`evnik

[ok-terapija
Bilo je i u ovoj godini pojedina~nih uzleta u kulturi, vi{e nego u bilo kojoj drugoj oblasti, mo`da ne tako spektakularnih i glamuroznih u prvi mah, negoonih za ~ijuspoznajutreba vremena i zadr{ke, a koja, uostalom, du`e traju i sna`nije svijetle. Ipak, sva su ta ostvarenja u sjeni duboke agonije sedam instutucija kulture: Zemaljskog muzeja, Umjetni~ke galerije, Muzejaknji`evnosti i pozori{neumjetnosti, Kinoteke... Traje ta nevoljapredugo, ve} smo pomalo umorni od nje i, zasi}eni vlastitim nevoljama, kao da okre}emo glavu. Malo je toga{to nas jo{ mo`euznemiriti, za~uditi i izazvatireakciju, kao da smo kao dru{tvou{li u termalnufazuopakebolesti. Nesumnjivo je odnospremaovim“ni~ijim“ institucijamaparadigmapolo`ajakulture u na{emdru{tvu, ali i odnosa u dr`avi, i prema dr`avi. Neki su, na`alost, svjesni zna~aja tih stubova na{eg identiteta, i u tome nalaze razlog da ih ru{e, a mi, drugi, ili toganismosvjesni ili uobra`avamo da imamo va`nija posla, pa ih ne spa{avamo, ako ne iz civilizacijskih razloga a ono makar u inat onim prvima, kao {to, uostalom, na principu inata funkcionira sve ovo {to je jo{ ostalo od nas. Mo`e se ve}u narednoj

Ogoljavanje vol{ebne dru{tvene stvarnosti
U koprodukciji, pak, MESS-a i Bosanskog narodnog pozori{ta iz Zenice nastala je predstava “Pismo iz 1920“, temeljena na istoimenoj noveli Ive Andri}a za koju re`iju, koncept scene i kostima, te izbor muzike potpisuje tako|er Oliver Frlji}. Tu ga prepoznajemo u nekom sasvim drugom izdanju: ne {tedi nikoga i ni{ta mu nije sveto preispituju}i vje~no pitanje koliko teatar mo`e biti “ogledalo dru{tvene stvarnosti“, kakav uop}e mo`e biti smisao pretra`ivanja te “stvarnosti“ ali na kazali{ni na~in, da li je to licemjerno ili ne, gdje su granice ta-

32
godinina}irje{enje, ako se zaistaho}e, pa - recimo- onajgrantkoji se i do sadadavao s dr`avnognivoamo`ebitidostatan za finansiranje dvije od sedam institucija, a ostale treba podijelitiizme|ufederalnog i kantonalnognivoa, {to ih - uz drasti~noracionalnijeinternoorganiziranje, o{trije kriterije u finansiranju nekih projekata i solidarnost ostalih bud`etskih korisnika - mo`e sa~uvati u `ivotu. [ok-terapiju treba primijeniti {to prije, a ne ~ekati principijelnija rje{enja, jer njih ne}emo do`ivjeti ni mi ni, pogotovo, ove institucije.

~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011. godine

Likovni doga|aj godine

Lebde}a izlo
Izlo`ba djela bosanskohercegova~kog vajara Fikreta Libovca, koja predstavlja presjek posljednjih 20 godina stvarala{tva ovog umjetnika, uz izlo`bu Halila Tikve{e, za ve}inu u~esnika u na{oj anketi ne samo da je likovni ve} uop}e kulturni doga|aj u 2011. godini. da se kroz odre|ene forme - materija iz nutrine probudi i progovori. * Skaka~i, kafezi, ptice, portreti od `ice u staklenim srcima - pu{teni su u prostor i tek u prostoru dosti`u svoju smisaonu puninu. Ukinuta je razlika izme|u unu-

Dino Mustafi}, direktor MESS-a

Fikreta Libo
Od ulaza...
Retrospektiva (oko 250 djela) je bila postavljena u Galeriji Collegium Artisticum (od 2. do 18. novembra), plijenila je ve} od samog ulaska na izlo`bu, od trenutka susreta s lebde}im skulpturama ptica, skaka~a, portreta koji su se skoro pa nestvarno njihali oko posjetilaca. Integralan tekst o razmi{ljanjima, emocijama i utiscima povodom realizacije i otvorenja velike samostalne izlo`be Fikreta Libovca, koju su planirali i dogovarali posljednje dvije godine, kustosice Galerije Sanele Nuhanovi}, objavili smo u jednom od novembarskih brojeva KUN-a. Ovom prilikom podsje}amo na neke njegove dijelove: * Libovac je jedan od onih umjetnika koji ne vole da se name}u i ne ljube pretjerana eksponiranja u javnosti, i to je jedan od razloga za{to nemamo ~estu priliku da vidimo njegove radove na izlo`bama. * Izlo`ba predstavlja presjek od nekih 20 godina i obuhvata cikluse koji su pojedina~no prikazivani na nekim od ranijih izlo`bi. Ti ciklusi (Skaka~i, Kafezi, Promatra~i, Jato, Ku}e, Crte`i) ovdje su povezani i predstavljeni kao jedna cjelina, jedan rad iz kojeg i{~itavamo upe~atljiv li~ni senzibilitet, razigranu virtuoznost, oslobo|enu energiju kreativnosti i te`nju Hvala na pozivu, ja mogu sudjelovati u anketi, ali je sigurno da, s obzirom na na~in `ivota posljednjih desetak godina, nisam ba{ naro~ito mjerodavna osoba za odlu~ivanje o “kulturnom doga|aju godine“. Sa moje provincijske margine, iz da- Abdulah ljine, iz samo}e i ti{ine, bila mi je zaglu- Sidran, {uju}a, a na specifi~an na~in i neprija- akademik tna jednoglasnost i frenetika u medijskoj kampanji projekta ARS AEVI. Ta kampanja je bitno obilje`ila pro{logodi{nju doma}u kulturnu scenu, ali se ne mo`e smatrati kulturnim doga|ajem u smislu tra i vani, pa tako vazduh, prazan prostor i bjelina zidova galerije postaju sastavni elementi ovih skulptura-crte`a. * Razli~ite energije kre}u se i prepli}u: energija umjetnika, njegovih radova, energije onih koji prolaze i koji }e pro}i ovim prostorom - ispod, oko ili kroz radove... Sve je u znaku la ko}e, le pr{avos ti, osloba|anja...

Fanatizam za spas
Mislim da je najzna~ajnije to da se u vrlote{kim ekonomskim uvjetima o~uvala kultura. Na`alost, bili smo svjedocizatvaranjamnogih kulturnihinstitucija, a s drugestrane, pokazalo se da su upornost, strast i fanatizam kulturnih djelatnika i umjetnika spasili bosanskohercegova~ku kulturu od totalnog kolapsa. O~ekujem u 2012. godini da }e se sa vi{esluha, odgovornosti i svijesti o zna~aju bh. kulture odnositi oni koji kreiraju kulturnu politiku i javno mnijenje.

Libovac je jedan od onih umjetnika koji ne vole da se name}u i ne ljube pretje javnosti i to je jedan od razloga za{to nemamo ~estu priliku da vidimo njegov

Avlije i gnijezda
* U prostoru koji se nastavlja na prostor ~arobnog svijeta od `ice nalaze se bojeni radovi nastali u kombinovanoj tehnici, komponovanjem razli~itih materijala. To su stilizovani prikazi ~ovjekove ku}e i pri ro de maj ke ko ja ga okru`uje. S jedne strane, predstavljena je poetska, skoro dje~ija, vizija ku}e u zagrljaju razgranate kro{nje, ku}e pred ~ijim vratima majka, sestra, `ena - ispra}a, ~eka,

Damir Uzunovi}, knji`evnik i suvlasnik IK Buybook

Sve po 1 KM
Kada se u na{oj kulturi i uspije desiti ne{to veliko, ne{to od svjetskogzna~aja, malo ko od nas za to sazna. Kultura je skoro protjerana iz novina i sa televizijskih stanica, pa seli u usmena predanja. Jedno takvo usmeno predanje ostaje za izlo`bom Fikreta Libovca, postavljenom u prostoruGalerijeCollegiumArtisticum, u novembru ove godine. U slijede}oj godini kao kulturni doga|aj ili kao najve}idoga|aj u kulturio~ekujempotpuni prestanak finasiranja svih kulturnih projekata i pove}anje PDV-a na knjigedoma}imizdava~ima sa 17 posto na 30 posto, {to }e dovesti do normalizacijecijenaknjiga na tr`i{tu, pa }e tada sve ko{tati po 1 KM.

Sr|an Vuleti}, reditelj

Jo{ dramati~nije
Slagao bih kad bih rekao da je postojaoizolovanidoga|ajkoji je bio kulturnidoga|ajgodine za mene. Me|utim, 2011. }e ostati zabilje`ena kao godina u kojoj je postalosasvimjasno da ovajna~infinansiranja i odr`avanjakulturnih institucija u `ivotu nije u skladu sa vremenom u kojem`ivimo. Jednostavno, kulturneinstitucije bez okretnogmenad`menta i razumijevanja svoje pozicije ne}e pre`ivjeti. Na`alost ili na sre}u. Patriotizam, lokalpatriotizam, isprazne pri~e o dru{tvenom zna~aju ne}e nikom pomo}i. O~ekujem da }e situacija biti jo{ dramati~nija u pogledu ovoga o ~emu sam govorio. Ako ljudi iz kulture ne promijenesvojstav o kul-

Zavr{na rije~

kreativnog poduhvata i dostignu}a. Zato za kulturni doga|aj godine predla`em briljantni roman “Zavr{na rije~“ na{eg najzna~ajnijeg dramskog pisca i vrsnog pripovjeda~a Zlatka Top~i}a. Tragi~no iskustvo jedne prevarene generacije odabralo je da samo sebe kazuje sa superiorne visinske ta~ke cini~kog uma, poku{avaju}i na taj na~in sakriti svoj neizgovoreni lirski jecaj, svoj obi~ni, ljudski sentiment, nje`nost i pla~ du{e zgro`ene nad pogan{tinom vremena i svijeta. Dakle, moj prijedlog: Zlatko Top~i} i njegov roman “Zavr{na rije~“.

~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011. godine

33
turi kao ne~emu {to `ivi mimo stvarnosti, bi}emo svjedoci ga{enja nekih institucija. T a ko|e, nadam se da }e u 2012. mnogisjajni bh. re`iseriiza}i sa svojimnovimfilmovima- Pjer, Danis, Aida, Jasmila, Ned`ad i mnogi drugi i da }emoponovozauzetimjestokoje nam pripada- najrelevantnijekinematografije u jugoisto~noj Evropi.

ovca
do~ekuje... Oko ku}e su {arene avlije i gnijezda u kojima se ra|a novi `ivot. A sa druge strane, vidimo ku}u, d`amiju, drve}e - u plamenu... Vidimo zgari{ta, poru{ene krovove, polomljene grane, groblje mrtvih ptica, skrnavljeno djetinjstvo i odrastanje, osaka}enu prirodu. * Tu vje~itu borbu dobra i zla pomno a nenametljivo prate portreti brojnih prijatelja i kolega ovjekovje~enih u crte`u i umjetnik koji }e i dalje kreirati svoj svijet u ti{ini ateljea, prkose}i i nastavljaju}i svojim radom pru`ati otpor sivilu, nepravdi, mr`nji i zlu.
Tikve{a je svojim bogatim opusom dokumentaristi~ko-likovnih djela postigao impresivnu evokaciju minulog rata

o`ba

Dino Merlin, muzi~ar

erana eksponiranja u ve radove na izlo`bama

Nema puno doga|aja
Na`alost, u na{ojzemljinemapunokulturnihdoga|aja. Na prstejednerukemogu se izbrojati oni koji su zaistava`ni. Najve}imuspjehomsmatrampostojanjene~ega{to uop{tezovemokulturnomscenom. Ne znam da li }e naredne godine biti bolje, jer ove godine nije bilo bolje nego prethodne.

Umjetnost svijeta u Sarajevu
Foto: Almir Zrno

Goran Mikuli}, izdava~

Marijeva Ferhadija
Po{teno da ka`em izlo`ba “Ferhadija“ MarijaMikuli}a u Bosanskomkulturnomcentru, je bio doga|ajsezone. Za{to? Zato{to se na otvaranju i zatvaranjuizlo`beokupio sav gra|anski svijet, svi ljudi koji znaju {ta zna~i Ferhadija/VaseMiskinaSarajevu, {to je jedna od Mikuli}evih tema po kojoj je prepoznatljiv. Sljede}astvarkoju`elim da spomenem je, tako|er izlo`ba, Sarajevske Hagade u Muzeju Mimara u Zagrebu. Bilo je predvi|eno da traje desetdana, a zbogvelikoginteresaizlo`ba je ostala otvorena 20 dana. Jedino{to `elim u sljede}ojgodinijeste da planirane projekte dovedem do kraja - monografije“Sevdalinka”, “Sarajevskaolimpijada”, “Sarajevskiatentat”Da se izdava~kaku}aRabiczbog . krizekoja nas je pritisla, i jo{ te`ihvremenakoje nam obe}avaju, ne ugasi i ne nestane.

Vefik Had`ismajlovi}, likovni i filmski kriti~ar [ta odvojiti iz mozaika likovnih doga|aja koji su nas obradovali u protekloj 2011. godini? Uprkos krizi - materijalnoj, organizacionoj... - imali smo priliku da do`ivimo susrete sa veli~anstvenim djelima jednog Sandra Chiae u Collegiumu Artisticumu, da vidimo izlo`be Top 100 - Savremena hrvatska keramika i 100 godina hrvatske scenografije i niz drugih visoko kvalitetnih i zanimljivih likovnih ekspozicija po sarajevskim galerijama i izlo`benim prostorima. Ipak, najdublje u na{oj memoriji `ive susreti sa djelima Halila Tikve{e (u sklopu Sarajevskih dana poezije 2011), kao i velika retrospektiva Fikreta Libovca u novembru 2011. godine. Dok je Tikve{a svojim bogatim

opusom dokumentaristi~ko-likovnih djela postigao impresivnu evokaciju minulog rata i svega onoga {to on zna~i, Libovac je svojim garavim `icama ispleo zanosnu i beskrajno poeti~nu sagu o `ivotu, njegovom smislu i drami postojanja, sve to postigav{i svojim mekim, senzibilnim i suptilnim prstima, pletu}i u `ici svoje “stihove“, svoj dah i svoju sjetnost. Ovdje posebno izdvajam ~udesan i ~arobno impresivan doga|aj u galeriji Hanikah, gdje su u predivnom prostoru ove nove galerije (obnovljena stara gra|evina iz turskog perioda) izlo`ena djela velikana savremene svjetske likovne scene iz kolekcije Ars Aevi. Izlo`beni - drevni - prostor i savremena likovna misao sjedinjeni su ljepotom i vrhunskim kreativnim duhom u cjelinu koja djeluje homogeno, jedinstveno i integralno u ukupnosti na{eg do`ivljaja. Postavka Amile Ramovi}, saradnika i kustosa sarajevskog Ars Aevija, doprinijela je da ovaj visoki cilj - u izlo`bi koju }emo pamtiti pod nazivom Umjetnost svijeta u Sarajevu - bude i ostvaren.

Ferida Durakovi}, knji`evnica i izvr{na direktorica PEN Centra BiH

Biti “ne~iji”
U ovakvoj politi~koj situaciji mnogo je bolje biti “ne~iji“ to jeste pisac po politi~kom, a , ne knji`evnom zadatku. Na taj na~in mo`e se pre`ivjeti. Oni, me|utim, kojinisuni~iji, ostaju bez poslova, nemajustanove, imajupenziju od 400 KM i jedva sastavljaju kraj s krajem jer od pisanja ne mogu`ivjeti. Hrvatskadr`ava (koja po{tuje sama sebe, pa onda i svoje pisce) korak po korakpopravljastanjepisaca(odavnoMinistarstvokulturepokrivaizdava~e i autore). Mada ni to nijedovoljno, sanjam da kod nas doguramo barem do ta~ke u kojoj resorniministri i izdava~ipo{tujupisce od kojih`ive i ne poni`avaju ih svojimugovorima i {utnjom. Kod nas piscipenzionerihodajupje{ke na plus 40, a izdava~i vozaju vlastita kola, a za obnovljeno lektirno izdanje autoru daju dvjesto maraka bez ugovora! Mada veliki dio krivice za svoje stanje snose pisci sami, nisu oni jedini krivci; dr`avi (koje itekako ima kad treba

Kulturni doga|aj u 2011. je rasprava i usvojena Rezolucija o nominaciji Sarajeva za kulturnu prijestolnicu Evrope na EP 12. maja 2011. Povijesno je odr`avanje Prvog kongresa Kulturnog foruma BiH 23. aprila 2011. i usvajanje Deklaracije o ostvarivanju Strategije kulturne politike BiH, kao i dono{enje odluke o progla{enju 23. aprila za Dan kulture BiH. Znakovit su: film Ned`ada Begovi}a napravljen mobi/n/gom/telom, kao i nastupi A.S-a u Kamernomteatru, grupeMrtve Ma~ke u klubu AG i svakodnevna borba za pre`ivljavanje umjetnica/ka i insti-

Ibrahim Spahi}, predsjednik Festivala Sarajevska zima

Zemlja u obliku krompira

tucija kulture u na{oj zemlji i ne/odgovornosti bh. izuzet/n/ih pojedinaca i dru{tva/naca za takvo stanje. Monta`a atrakcija i u`asna i stvarna slika, bez maski, na{eg nam jedinog “blaga“ i na{ih nam jedinih “pastira“. Svakako, preva`no je da smo na kraju godine saznali od na{ih, evropskih, a ne od nekih drugih, stranih nau~nika, da je Zemlja u obliku krompira. To smo otkrili na plakatima Sarajevske zime 2009. sa motom ORGANIC ART LIFE. Trebalo je, ve} tada, obratiti pa`nju na jestivost na{e planete. Kulturni {ok bila bi rasprava o kulturi na PSBiH zakazana za 21.12. 2012.

34
pla}ati ra~une) jednostavno nije stalo do ulju|enostibilokakvevrste. Zatonekina{ipisciradijeobjavljuju u Hrvatskojnego kod nas. Ali ja se nadam, ja se uvijek nadam... bi}e bolje, jednom, barem u knjigama koje pi{emo!

~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011. godine

Davor Beganovi}, knji`evni kriti~ar

Razbijanje i Revo

Elma Tataragi}, scenaristica i profesorica na ASU

Hipermnezija
Budu}i da sam aktivno anga`ovana na razvoju Sarajevo Film Festivala kao selektorica glavnog programa, moram presko~iti ovaj najve}i kulturni doga|aj u nas. OsimpredstavaHarisaPa{ovi}akoje ve} godinama odska~u od na{e pozori{ne svakodnevnice, ono {to mi je vratilonadu u na{epozori{te je predstava “Hipermnezija“ rediteljiceSelmeSpahi}. Ovo je glasjednenovegeneracije koji progovara o onome {to nas ti{ti, a o ~emutoliko{utimo. Ova predstavagovori o generacijamakoje na po~etkuratanisuimaleprivilegiju da odlu~uju o svojoj budu}nosti i da odgovore na pitanje: oti}i ili ostati. Nadam se da }e idu}ugodinuobilje`itikonstruktivniji pristup kulturi u svakom aspektu. O~ekujem ve}i anga`man radnika iz oblasti kulture i saradnju sa nadle`nim ministarstvima ne samo na pove}anju bud`eta ve} na po~etku rada na vi{egodi{njim planovima iz oblasti kulture. Konkretno u oblasti filma, o~ekujempo~etakrada na zakonu o filmukoji nam je itekako potreban.

i melanko
Davor Beganovi} Kriti~arska djelatnost na stranicama Oslobo|enja vodila me je u dva pravca. S jedne sam se strane bavio aktualnom proznom produkcijom iz zemalja nasljednica Jugoslavije, uglavnom sa srpskog, hrvatskog ili bosanskog jezi~kog podru~ja, povremeno prikazuju}i i knjige koje su autori/ce porijeklom iz biv{e Jugoslavije pisali/e na engleskom (te ih tako svrstavaju}i u {iroki kontekst jugoslavenskih knji`evnosti), dok sam, s druge, htio promotriti i stanje suvremene znanosti o knji`evnosti s toga podru~ja.

Razbijanje Milo{a @ivanovi}a, objavljen kod zagreba~koga Algoritma, a drug Tatjane Juki} koju kao izdava~ potpisuje, isto tako zagreba~ki, Ljevak

Dragan Jovi~i}, direktor Kamernog teatra 55

Silovit roman
Tako {iroko postavljen posao ~esto mi je donosio zadovoljstvo, ali me je znao staviti i pred probleme koji su se ticali izbora preglednog ali ipak obimnog broja tekstova o kojima mi je valjalo progovoriti. Svode}i nakraju godine ono ~ime sam se bavio, mogu re}i da mi izbor dva vrhunca i ne pada toliko te{ko koliko bi se moglo pomisliti. Dvije knjige koje su me, svaka na svojemu podru~ju, doista uvjerile u svoje kvalitete, i o kojima kratko `elim izvijestiti, gledaju}i pred sobom jo{ jednu nadolaze}u godinu, istaknule su se inovativnim potencijalom i otvaranjem novih prostora suo~avanja sa zbiljom koja, priznat }emo, prema nama pro{le godine nije bila osobito usrdna. Prva je roman Razbijanje Milo{a @ivanovi}a, objavljen kod zagreba~koga Algoritma, a druga Revolucija i melankolija Tatjane Juki} koju kao izdava~ potpisuje, isto tako zagreba~ki, Ljevak. Razbijanje je silovit roman kojim se srpska knji`evnost pokazuje sa svoje najbolje strane. Pi{u}i u poeti~kome klju~u, koji je determinirao skupa sa Sretenom Ugri~i}em i Sa{om Ili}em, Milo{ @ivanovi} pokazuje kako se u jednome pripovjednom tekstu shva}enom kao svojevrsna spiritisti~ka seansa mogu prizvati duhovi svakodnevice, kako ih se mo`e uklju~iti u neprekidni i neprekinuti dijalog s knji`evnom tradicijom. U njemu se aktualno-politi~ka komponenta upisuje u samo srce pripovjednoga teksta, a da ga se pri tome ne uni{tava ~ine}i ga pukim privjeskom feljtonistike. Autenti~na literarna snaga koncentrira se u zada}i kriti~koga procje-

MESS je najva`niji
Kao i uvijek dosad, za nas je MESS kulturnidoga|aj2011, a jedina`elja za narednugodinu je da bude vi{e para za kulturu!

Mr. Edina Papo, direktorica Baleta

Zgo{}anski ste}ak
Postavljanje Zgo{}anskog ste}ka - sljemenika na platou ispred zgrade institucija BiH je kulturni doga|aj 2011, jer je to uskla|ivanje savremenosti i ba{tine koju imamo u kulturi. Va`no je dr`ati ih na mjestima gdje se `ivi i radi. Citirat }u gradona~elnika Sarajeva Aliju Behmena, koji je kazao “da su ste}ci po svojoj brojnosti, teritorijalnoj rasprostranjenosti, a u svojim najboljim primjercima i po svojoj ljepoti, najzna~ajniji spomenici kulture u BiH” . @elim odlu~nije finansiranje, odnosno ulaganje u kulturu. Kultura je kapital koji treba da raste i da se razvija, jer }emo i tako oblikovati kulturni pejza` BiH. Imamo potencijal, talente i veliku `elju za kreativno{}u. Kultura i umjetnost postoje kao posebna cjelina socijalnog naslje|a i trebamo je ne samo 2012. ve} i u svim godinama pred nama voljeti i njegovati i podr`avati.

DVA VRHUNCA [iroko postavljen posao ~esto mi je donosio zadovoljstvo, ali me je znao staviti i pred probleme koji su se ticali izbora preglednog ali ipak obimnog broja tekstova o kojima mi je valjalo progovoriti. Svode}i nakraju godine ono ~ime sam se bavio, mogu re}i da mi izbor dva vrhunca i ne pada toliko te{ko koliko bi se moglo pomisliti. Dvije knjige koje su me, svaka na svojemu podru~ju, doista uvjerile u svoje kvalitete, i o kojima kratko `elim izvijestiti, gledaju}i pred sobom jo{ jednu nadolaze}u godinu, istaknule su se inovativnim potencijalom i otvaranjem novih prostora

njivanja zbilje koju se izokre}e profinjenom retori~kom gestom groteske. Rezultat je vi{ezna~an: lektira ove knjige, bez obzira na njezin zarazni humor, ne}e priu{titi puno zadovoljstva. Slika mraka koja izbija sa svake njezine stranice, ubla`ena smrtima zlih duhova, dominira pripovjednim tekstom razotkrivaju}i ga kao `estoku kritiku svega postoje}eg, ali ono {to u njemu najvi{e uznemirava jest stalno, diskretno, upozoravanje na mogu}nost povratka po{asti pro{losti.

Dijalog s tekstom
U Revoluciji i melankoliji zagreba~ka anglistica Tatjana Juki} pokazuje zbog ~ega je bavljenje istinskom i ozbiljno shva}enom znano{}u o knji`evnosti zahtjevan posao. Bogatstvo intertekstualnih asocijacija koje otkriva i{~a{uju “njezine“ polazi{ne tekstove iz konteksta jugoslavenskih knji`evnosti i smje{taju ih u {iroke obzore europske kulture. No, tome se znanstvenom postupku ne mo`e predbaciti iscrpljivanje u zastarjelim kompa-

~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011. godine

35
Du{ko Dimitrovski, novinar i filmski kriti~ar

olija

olucija
Ned`ad Begovi}, reditelj

Sarajevo 2014.
Nekako mi se name}e misao da je kulturni doga|aj koji je obilje`io 2011. sveukupna podr{ka kandidaturi grada Sarajeva za kulturnu prijestolnicu Evrope 2014. godine. Nadam se da }e ova kandidaturapostatioperativnija naredne godine i da }e proces kandidiranja jo{ vi{e za`ivjeti.

ga Revolucija i melankolija

Edin Zub~evi}, direktor Jazz Festa

Pre`ivljavanje
Pored svih lo{ih i opasnih trendova i doga|aja u kulturi, nema potrebe ni smisla progla{avati najbolje i najva`nije. Najbolje }e biti ako kulturna scena, makar i u svojim trenutnoskromnimokvirima, pre`ivi kao takva u narednoj godini, a to je ujedno i najva`nije.
Svijet je obi{ao snimak trenutka u kojem Angelina Jolie uru~uje nagradu mladom Thomasu Schubertu

Srce Sarajeva

“Atmenu”
Du{ko Dimitrovski ratisti~kim traganjima za utjecajima i teorijama o disfunkcionalnim rasprostiranjima kultura. Sredi{nja je njegova osovina u uvijek iznova prizivanoj dijalo{koj strukturi. Naime, vode}i dijalog s knji`evnim tekstovima koje podvrgava rigoroznoj analizi, ona dijalogizira i s vlastitim tekstom, vra}aju}i mu se u promijenjenim kon tek sti ma, obo ga}uju}i ra ni je po nu|ena, ve} sama po sebi inovativna, ~itanja. Uz to, Juki}eva pokazuje briljantno poznavanje francuske postsrukturalisti~ke teorije koju, bez imalo zazora, primjenjuje na kanonski korpus tekstova jugoslavenskih knji`evnosti {ezdesetih godina pro{loga stolje}a dodaju}i im i bri`ljivo razra|enu lektiru Dr`i}eva Dunda Maroja. Pro}i kroz asocijativnu {umu koja buja ovom knjigom a ne ostati aficiran njezinim izraslima nemogu}no je. Jedan je to od onih ri jet kih pra zni ka mo je stru ke ko je mu }u se uvi jek izno va vra}ati, raspli}u}i svu silu niti razasutih svuda po njegovim stazama (a, bogami, i bogazama). Dva najzna~ajnija doga|aja koja su se desila na podru~ju sedme umjetnosti u 2011. godini su Srce Sarajeva 17. SFF-a austrijskom filmu “Atmen“ (Disati) reditelja Karla Markovicsa (Thomasu Schubertu pripala je nagrada za najbolju mu{ku ulogu), te Nagrada Evropske akademije za najbolji film snimljen na na{em kontinentu koju je dobio poznati danski sineasta Lars von Trier za “Melancholiu“.

Ahmed Imamovi}, reditelj

I Nagrada Evropske filmske akademije filmu “Melancholia“
i najte`e trenutke prika`e krajnje ljudski, potenciraju}i nadu koja posljednja umire. A upravo to nedostaje mnogim savremenim filmovima. Stoga ne ~udi da je “Atmen“ prikazan na preko 50 svjetskih festivala, gdje je i mnogostruko nagra|ivan. A cijeli svijet je obi{la snimka trenutka na 17. SFFu u kojem Angelina Jolie uru~uje nagradu mladom Thomasu Schubertu, kome je to bila prva uloga na filmu uop{te, a koju je odigrao kao da ima veliko profesionalno iskustvo.

Ro|endan Emira Had`ihafizbegovi}a!
Za mene je kulturni doga|aj 2011. proslava 50. ro|endana Emira Had`ihafizbegovi}a. I mo`da, okupacija Umjetni~ke galerije BiH! Od 2012. godine o~ekujem da }e Emir Had`ihafizbegovi} proslaviti i 51. ro|endan!

Pred krajem...
Kontroverzni, ali svakako i jedan od najboljih savremenih sineasta, Danac Lars von Trirer nakon izvjesnih stvarala~kih lutanja, kao {to su bili filmovi: “Dogville“ i “Manderlay“, u 2011. je snimio izuzetno vrijedno djelo - “Melancholiu“ U njemu (kao i u jednom od . svojih prvih filmova pod nazivom “Evropa“, gdje na satiri~an na~in, elokventnim vizuelnim jezikom, elaborira problem ujedinjenja Starog kontinenta) bez ishitrenog eksperimentisanja, kroz pri~u o dvoje zaljubljenih, kojima se na dan njihovog vjen~anja de{ava planetarna katastrofa, meditira o smislu na{e egzistencije uop{te. Naime, nepoznata planeta pod nazivom Me lan cho lia ubrza no se pribli`ava planeti Zemlji, prijete}i da je uni{ti. Pred izvjesnim krajem svi `ivotni problemi, pa i oni najve}i, izgledaju sasvim mali...

Strajo Krsmanovi}, direktor Collegiuma Artisticuma

Art kino Kriterion
Ako izuzmemoumiranjeUmjetni~kegalerije BiH, prosja~enjeEnveraHad`iomerspahi}a na Ferhadiji, politi~ki motivisane smjene direktorakulturnihinstitucija u KantonuSarajevo, ubijanjemostarskog MTM-a, frapantnunezainteresovanostfederalnogMinistarstvakulture da poku{a na}i rje{enje za status sedam institucija kulture od op{teg zna~aja, devastaciju bud`eta za kulturu na svimnivoima, zastoj u filmskojprodukciji, dugovanjaobe}anih i odobrenih para od Gradske uprave Sarajeva i mnoge druge opstrukcije u razvoju kulture, koje dolazeprimarno od vlasti na svimnivoima, kulturnimdoga|ajemsmatram~injenicu da smo uop{teimalikulturnuprodukciju. Kakvu-takvu i koliku-toliku. Ipak, svijetlata~ka u proteklojgodini bilo je otvaranje Art kina Kriterion. Frapantno je kako je ovo kino za kratkovrijemepostaloistinsko`ari{tekulturnihzbivanja i kako je pokazalo da mladi kreativni stvaraoci u ovom

Debitantsko djelo
Film “Atmen“ je debitantsko djelo poznatog austrijskog pozori{nog i filmskog glumca Karla Markovicsa, koji je tuma~io glavnu ulogu u filmu “Falsifikator“ Stefana Ruzowitzkog (Oscar za strani film). U njemu reditelj nadasve kreativno i `ivotno tka sagu o devetnaestogodi{njem delinkventu, koji po izlasku iz maloljetni~kog zatvora ima samo jednu {ansu - da se zaposli u pogrebnom preduze}u kao radnik za prenos le{eva. Naturalisti~ki, ali i izuzetno poeti~no, Markovics prezentira te{ku temu, a ono {to plijeni jeste njegov smisao da

36
gradu i ovojdr`aviimajuznanja i potencijala da poka`u da ipak ima nade. Ne trebazaboraviti ni izuzetaninternacionalnidoga|ajpokretanjamuzejasavremeneumjetnosti u bunkeru u Konjicu. A {ta o~ekujem da }e se dogodi u 2012. na kulturnom polju, mo`da bi najpo{teniji odgovor bio: NI[TA. Ipak, zarad mladosti koju okupljaKriterion, a i nekadrugasli~namjesta, treba se nadati. Samoneka ne o~ekujumnogo od vlasti. Sa te strane, i dalje o~ekujem opstrukciju, neznanje, nekompetentnost i nemije{anje u svoj posao. U tome su najbolji.

~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011. godine

Hanifa Kapid`i}Osmanagi}, akademkinja

Sr|an [arenac, reditelj

Andri} i Begi}
Najprijeisti~emfenomen, kojinijesasvim nov, ali se ja~emanifestuje i ubrzava, kulture kao naizgleddifuznogdoga|anja i doga|ajnosti. To je novostkojudugujemomladimstvaraocima, a ogleda se u ja~anjuinterkulturnihvezaunutar na{eregije. On je mo`danajvi{euznapredovao u knji`evnosti, ali ga zapa`amo u svim umjetnostima, kao i u `ivotukulture u naj{iremsmislu. Brojnekarakteristikekulture u biv{ojzajedni~kojdr`avibliske su i komplementarne. To ih je povezivalo i prije organizovanja zajedni~ke dr`ave Ju`nih Slovena, za vrijeme njenogtrajanja, a sada i poslije nje. ^ini se da taj trajni fenomen danas dobiva na zamahu. [to se ti~ekonkretnihdoga|aja u godinikojuostavljamo za sobom, `elim da istaknem dva nau~na skupa u organizaciji ANUBiH, prvi u oktobru, posve}enstogodi{njiciro|enjaMidhata Begi}a, rodona~elnika na{e moderne teorijeknji`evnosti i umjetnosti, umjetnikaeseja, kriti~ara i istori~ara knji`evnosti. I drugi, u novembru, u povodu 50 godina od dodjeleNobelovenagrade za knji`evnost Ivi Andri}u, piscuovihprostora i svijeta, {to je potvrdilo i to visokopriznanje. Taj datumobilje`avan je {iromna{eregije~itave ove godine. Me|unarodni nau~niskup u ANUBiH, me|utim, isti~emposebno zato {to se, uz veliku prigodu ali bez prigodni~arenja, posvetionau~nom i stru~nomosvjetljavanjuIveAndri}akaoina{egsavremenogogledala, te Andri}adanas, pedesetgodinakasnije.

Sarajevo Film Festival
Kulturni doga|aj za mene je Sarajevo Film Festival kada je grad pun i `ivi punim plu}ima. U 2012. nadam se da }e nam kulturna proizvodnja biti ve}a i da }emo prona}i na~ine kako finansirati kulturu tako da {to vi{e postane samoodr`iva.

Ademir Kenovi}, producent

3D projekcija “Pine”
Ono najfascinantije{to se dogodilo u 2011. godini, za mene je 3D projekcijafilma“Pina“ u Skenderiji, za vrijemeSarajevoFilmFestivala. Nadam se da }e se u narednojgodini, politi~ki, uspostaviti sve {to se trebauspostaviti u na{ojdr`avi, {to }e automatskipozitivnoutjecati i na kulturu.

Nihad Kre{evljakovi}, direktor SARTR-a

Mogu}e i nemogu}e

Haris Pa{ovi}, direktor East West Centra

[ejla, Zana, Aida, Suada
[ejla Kameri} je svojim izvrsnim radom obilje`ila bh. kulturu u 2011. Njen film “1.395 dana bez crvene“ je izvanredno umjetni~ko svjedo~anstvo o opsadi Sarajeva, ~ija je premijera bila na festivalu u Manchesteru, a kasnije je prikazan na festivalima u Madridu, Parizu i u galerijama {irom svijeta. Zagreb Film Festival je organizirao retrospektivu njenih filmova, a [ejla je i dobitnica velike holandske umjetni~ke nagrade u ovoj godini. Veliki uspjeh postigla je i Zana Marjanovi}, koja postaje na{a prva internacionalna filmska glumica. Jo{ cijeli niz glumaca i glumica igrali su u me|unarodnim filmovima i nadam se da }e neko od njih krenuti Zaninim putem. Zana je Milena Dravi} na{eg doba, a Milena je bila kraljica filma u Jugoslaviji desetlje}ima. Dino Mustafi} je nastavio svoj intenzivan regionalni rad i on je jedini na{ reditelj koji re`ira sa velikim uspjehom od “Triglava do \ev|elije“. Bosansko narodno pozori{te u Zenici, predvo|eno Hazimom Begagi}em, napravilo je izvrsne korake, {to je potpuno netipi~no za na{e teatre koji su na bud`etu. Ovo je bila i godina Aide ^orbad`i}, solistice na{e Opere, koja je odigrala tri izvanredne glavne uloge u operama “Travijata“ i “Karmen“ i predstavi “Ru`e za Anu Terezu - fudbalske pri~e“. Veliki kulturni zna~aj imaju i neki projekti koji nisu striktno kultura. Rad Suade Kapi} “Srebrenica - mapiranje genocida“ je iz povijesti i obrazovanja, ali ima i konsekvence na kulturu. “Dubioza kolektiv“ je briljirala na polju popularne muzike, a koncert Dine Merlina u Beogradu ima i va`nu kulturnu dimenziju. Jasno je da je ovdje neprimjerno da ja govorim o me|unarodnom i doma}em uspjehu East West Centra. Finansiranje kulture je minimalno u odnosu na ostale tro{kove i vlast na svim nivoima bi se pokazala kao jako mudra i vizionarska ako bi bud`ete za kulturu pove}ala u nekom razumnom iznosu. To se posebno odnosi na Vladu Kantona Sarajevo i Vladu Federacije BiH.

Te{ko je izabratijedankulturnidoga|aj s obzirom na to da su va`ni i na razli~it na~in. Nekad je uspjeh i kada se samo o~uva kontinuitet ne~ega. Meni osobno najzna~ajniji su festivali poput MESS-a i Sarajevo Film Festivala. VeomacijenimSarajevoJazzFestival, a osobno sam ponosan na programModulmemorije, kojikontinuirano ve} vi{e od decenije~uva sje}anje na period opsade, ujedno nastoje}i da senzibilizirana{eljude na tragedijudrugih. Brojni su i pojedina~ni doga|aji poput fotografskeizlo`beJimaMarshalla“15 godinaposlije“, predstave “Hipermnezija“ Selme Spahi} ili “Seven Kilometres North-East“ australske rediteljice Kym Vercoe, otvaranje prvog art kina Kriterion u BiH. Na`alost, ove godine smo svjedoci kako se ipak ne po{tuje uspjeh na{ih filmad`ija, ali su za dr`avu veoma va`ni, na primjer, uspjeh filma “Bilo jednom u Anadoliji“ te filmovikoje su ovdje, u suradnji , sa doma}im snagama, snimali Sergio CastelMiro Petrovi}, lito i Angelina Jolie. knji`evnik Ipak, kao paradigmu stvarnog stanja izdvojio bih akciju Ars Aevija, koja najbolje opisujenesrazmjerizme|uonoga{to mo`emo i onoga {to kao dru{tvo ~inimo gdje je nemoBra~ni par: Dragana Nui}-Vu~kovi}, aka- gu}emogu}e, a i mogu}enemogu}e. U naredemskaslikarica i Nikola, akademskikipar. @ive dnojgodinivolio bih realiziratiplan i program u obiteljskoj ku}i u predgra|u [irokog Brije- u SARTR-u, a koji je posebnova`an s obzirom ga. Tu su osnovali Udru`enje likovnih umjet- na to da u 2012. obilje`avamo 20 godina od nika En Face. Cijelinjihov dom i dvori{te je je- po~etka opsade grada i 20 godina od postojanjana{egteatra. Imamovelikeplanove i skrodandojmljivumjetni~kiatelje. U tom “ateljeu“ mne mogu}nosti da ih realiziramo. se ve} osam godina odr`ava jednodnevna Stoga na pitanje o `eljama za narednu izlo`ba mladih umjetnika iz BiH i susjedstva godinu uvijek se sjetim na{eg Sarajlije, koji je pod nazivom Javno i privatno, na kojoj se dou jednoj poslijeratnoj anketnoj tv-emisiji na djeljuje istoimena nagrada. isto ovo pitanje odgovorio: “Volio bih da Abdulah Sidran u Kamernom teatru 55. O ovaj rat stane. Ustvari stao je, ali ne znam {ta ovojpriredbiSidranka`e: “Ne `elimpromoci- bih rekao“. junegopoeziju. U Sarajevu smo prije50 godina radili ve~eri poezije koje su imale nevjerovatnobrojnupubliku. Dobropamtim kad smo u “Selji“, dana{nja“Sloga“, napravilikolektivnu knji`evnu ve~er i napla}ivali ulaznice u visini, recimo, dana{njih 20-30 KM. Govorim o svojoj generaciji u kojoj je najpoznatiji, najpopularniji, najva`nijipjesnik bio danaszanemareniMuhamedImamovi}. Menezanima da li je Mirsad Purivatra, direktor Sarajevo ne{to od toga ostalo u dana{njem Sarajevu? Grah za IlijuLadina u gostioniciPetlja u Podlu- Film Festivala govima. Na `eljezni~kojstanici u Podlugovima, to~nije u pansionu Petlja, umjetni~kim performansom pod nazivom Grah za Iliju Ladina Godina koja je na izmaku, na`alost, bila je obilje`ena je desetagodi{njica od smrtipjesni- veoma te{ka i u znaku sveop{te recesije, koja kaIlijeLadina, koji je preminuo u Stara~komdo- je i u na{ojzemljibilaizra`enijanegoikada. Iomu u Ned`ari}ima, 23. listopada2001. U Podlu- nakomalibud`etikoji se izdvajaju za kulturu, govima se okupio veliki broj umjetnika - prija- jo{ su smanjivani, a posljedice toga su zaista porazne. Zato, umjesto jednog kulturnog doteljaovog~udesnogpjesnika. U 2012. o~ekujem da se formiraVije}emini- ga|aja 2011. godine, ja bih izdvojio ono {to je bila po menikarakteristika u ovojgodini- brojstara BiH.

ni pojedina~ni uspjesi bh. umjetnika i njihov proboj na me|unarodnu scenu, a ovom prilikomizdvajam rad [ejleKameri}“1395 dana bez crvene“, koji je predstavljen u brojnimgalerijama i festivalimasvijeta, te ulogeZaneMarjanovi} i njenih kolegica i kolega u nekoliko svjetskih filmskih produkcija. Kultura je, obi~no, tretirana kao luksuz u na{em dru{tvu, a dodatni nedostatak sredstava samo je zao{trio borbu za preostali novac izme|ubrojnihinstitucija i pojedinacakoji su prijavljivali svoje projekte za finansiranje. Svjedoci smo svakodnevneborbe za opstanak brojnihkulturnihinstitucija, kratkore~eno,vlada stanje sveop}eg nezadovoljstva i depresije. Sistem je na ivici kolapsa i, naravno, svi su nezadovoljni, ali ja bih dodao kako se moramozapitati da li i za takooskudnasredstvapostojiikakvastrategija ili odre|enikriterijiraspodjele? Naravno da ne postoje. Zato, u narednoj godinio~ekujemuspostavljanjesistemskogrje{enja funkcionisanja kulture, {to podrazumijevakoordinaciju na nivouKantona, Federacije i dr`ave. O~ekujem, tako|er, da se izrade i usvojekriteriji za vrednovanje rada pojedinih institucija kulture, kulturnih doga|aja, odnosno projekata, kao i kriteriji za finansiranje, a da to ne bude, kao {to je do sada slu~aj, puko finansiranje pojedinih institucija, projekata ili pojedinaca bez obzira na njihovkvalitet ili vrijednost.

Admir Mujki}, predsjednik ULUBiH-a

Izlo`ba Libovca
Samostalna izlo`ba Fikreta Libovca u CollegiumuArtisticumubila je kulturnidoga|ajgodinekoja je na izmaku. Volio bih da se napokon formiravlada i da dobijemoministarstvokulture na dr`avnomnivou. To bi za na{eudru`enje zna~ilonovivjetar da bismomoglirealizovatiprogramekojeimamo, unaprijediti na{rad i povezati se sa regionom i Evropom.

Vu~kovi}i, Sidran, Grah za Ladina

Berin Tuzli}, animator

“Umjetni” umjetnici
Godinu 2011. pamtit }u po kulturnoj katastrofi i to na dva na~ina, a to je da su bud`eti za kulturu totalno smanjeni i po tome {to niti jedan umjetnik nije o toj temi napravio niti jedno umjetni~ko djelo koje bi na kreativan na~in kritiziralo socijal-nacionalnu vlast u Bosni i Hercegovini. U su{tini, dana{nja umjetnost je realno pod okupacijom posljednjih 20 godina. I u pro{losti su bila te{ka vremena, ali je umjetnost cvala jer je znala pravi na~in kako i na {ta da uka`e u zemlji. Iz takvih inspiracija izlazila su izvrsna djela. Danas su umjetnici postali “umjetni“ jer ako nemate niti jedan uradak koji , }e ukazati na alarmantno stanje, onda smo mi klini~ki mrtvi. Naravno, postoji mnogo “kumova“ koji su razlog tome, na primjer, umjetnici preobu~eni u politi~are, razne umjetni~ke kukavice, umjetnici koji misle da su umjetnici, a ustvari su dvorske lude koje samo zabavljaju kralja itd. Od naredne godine o~ekujem da se pojave umjetnici koji }e da stvore umjetni~ku scenu koja }e znati re}i ono {to svi na skriveni na~in ovdje misle i da }e prestati biti zmije koje kriju noge.

Sistemska rje{enja

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON JAVNA USTANOVA GIMNAZIJA “ISMET MUJEZINOVI]” TUZLA Na osnovu ~lana 119. Zakona o srednjem obrazovanju (Sl. novine TK br. 6/04, 7/05 i 3/08) i odluke [kolskog odbora JU Gimnazija «Ismet Mujezinovi}» Tuzla, broj: 2250/11 od 9. 12. 2011. godine, raspisuje se:

OGLASI

37

Na osnovu ~lan 96. Zakona o srednjo{kolskom odgoju i obrazovanju HNK-a („Sl. novine HNK-a“, broj 8/2000, 4/2004 i 5/2004), ~lana 26. Statuta JU Srednja {kola Jablanica, ~lana 6. Pravilnika o radu JU Srednja {kola Jablanica, Saglasnosti Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture sporta HNK-a, broj 05-02-40-3125/11. god., od 21. 12. 2011. godine, [kolski odbor, po poni{tenju dijela ranijeg konkursa, raspisuje

K O N K U R S
za prijem zaposlenika u radni odnos A) NA ODRE\ENO VRIJEME do povratka radnika sa funkcije, a najdu`e do 1. marta 2012. godine 1. Profesor biologije ................................................................................1 izvr{ilac (8 ~asova sedmi~no) 2. Profesor hemije..................................................................................1 izvr{ilac (12 ~asova sedmi~no) OP]I USLOVI: Op}i uslovi definisani Zakonom i op}im aktima JU Srednja {kola Jablanica: - da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine; - da ima op}u psiho-fizi~ku sposobnost; - da nije pravosna`no osu|en za krivi~no djelo koje ga ~ini nedostojnim za obavljanje odgojno-obrazovne djelatnosti. POSEBNI USLOVI: Pored op}ih uslova definisanih Zakonom i op}im aktima, kadidati treba da ispunjavaju i posebne uslove predvi|ene Zakonom o srednjo{kolskom odgoju i obrazovanju HNK-a i va`e}im Nastavnim planom i programom: - zavr{en VII stepen stru~nog obrazovanja i zvanje profesora nastavnog predmeta, - polo`en stru~ni ispit. Uz prijavu kandidati moraju prilo`iti: kra}u biografiju, izvod iz mati~ne knjige ro|enih, uvjerenje o dr`avljanstvu, diplomu — dokaz o stru~noj spremi, uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu, uvjerenje o neka`njavanju i druge relevantne dokumente. U pogledu dokaza o op}oj psiho-fizi~koj sposobnosti, samo kandidati koji budu primljeni du`ni su u roku od 8 (osam) dana od dana prijema obavijesti o prijemu dostaviti ljekarsko uvjerenje i uvjerenje o neka`njavanju. U skladu sa ~lanom 8. Kolektivnog ugovora za oblast srednjo{kolskog odgoja i obrazovanja HNK/@ („Slu`bene novine HNK-a“, br. 2/09), pri zapo{ljavanju na ogla{ena radna mjesta apsolutni prioritet imaju kandidati uposleni u {kolama Kantona na neodre|eno vrijeme u cilju nadopune norme. Sa kandidatima koji ispunjavaju tra`ene uslove bi}e obavljen intervju (razgovor sa komisijom). Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. Konkurs ostaje otvoren osam (8) dana od dana njegovog objavljivanja u sredstvima javnog informisanja. Prijave slati po{tom ili dostaviti li~no na adresu {kole: JU Srednja {kola Jablanica Ul. zlatnih ljiljana br. 4 88 420 Jablanica sa naznakom „Prijava na konkurs“.

J AV N I K O N K U RS
za prijem zaposlenika u radni odnos 1. Prof. njema~kog jezika, 1 izvr{ilac — na 7 ~asova sedmi~no na odre|eno vrijeme, do povratka zaposlenice sa bolovanja, a najdu`e do 10. 8. 2012. godine, 2. Prof. latinskog jezika - 16 ~asova sedmi~no na odre|eno vrijeme, 3. Prof. informatike, 1 izvr{ilac - na 6 ~asova sedmi~no na odre|eno vrijeme, 4. Prof. ekonomike, poduzetni{tva i menad`menta, 1 izvr{ilac — na 4 ~asa sedmi~no na odre|eno vrijeme. Na upra`njena radna mjesta na odre|eno vrijeme, anga`ovat }e se zaposlenici najdu`e do 10. 8. 2012. godine, uklju~uju}i i pripadaju}i godi{nji odmor. USLOVI KONKURSA: a) Op}i uslovi: da je dr`avljanin BiH, da je stariji od 18 godina, da je zdravstveno sposoban za vr{enje poslova radnog mjesta na koje konkuri{e, da kandidat nije osu|ivan za krivi~no djelo. b) Posebni uslovi: odgovaraju}i stepen stru~ne spreme, u skladu sa Zakonom, Nastavnim planom i programom za gimnaziju, Pedago{kim standardima i polo`en stru~ni ispit. Uz prijavu potrebno je da kandidati prilo`e slijede}u dokumentaciju (original ili ovjerena kopija): 1. Prijava na konkurs sa kratkom biografijom, adresom i kontakt-telefonom, 2. Uvjerenje o dr`avljanstvu BiH (ne starije od 6 mjeseci), 3. Izvod iz mati~ne knjige ro|enih, (ne stariji od 6 mjeseci), 4. Diplomu o stru~noj spremi, 5. Uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu. Ukoliko se popuna upra`njenog radnog mjesta ne izvr{i licima sa polo`enim stru~nim ispitom, primit }e se pripravnik. Ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti i uvjerenje od nadle`nog suda da kandidat nije osu|ivan za krivi~no djelo (ne starije od 3 mjeseca), izabrani kandidat }e dostaviti {koli u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa. Napomena: Sa kandidatima koji ispunjavaju uslove utvr|ene konkursom, obavit }e se razgovor (intervju). Intervju }e biti odr`an 12. 1. 2012. godine od 10 do 13 sati u prostorijama {kole. Kandidat koji ne pristupi intervjuu, gubi pravo daljeg u~e{}a u konkursnoj proceduri. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. Bodovanje kandidata koji ispunjavaju uslove konkursa izvr{it }e se u skladu sa va`e}im Kriterijima o bodovanju kandidata za prijem u radni odnos u osnovne i srednje {kole Tuzlanskog kantona koje imaju status javne ustanove. Za uspostavljanje rang-liste prijavljeni kandidati su du`ni dostaviti slijede}u dokumentaciju (original ili ovjerena kopija): 1. Uvjerenje o radnom sta`u, 2. Ovjerena kopija radne knji`ice kandidata, 3. Dokaz o pripravni~kom sta`u u ustanovama obrazovanja, 4. Uvjerenje zavoda za zapo{ljavanje o du`ini ~ekanja na posao, 5. Dokaz o u~e{}u u Armiji BiH, MUP-u, HVO-u, 6. Potvrdu prosjeka ocjena ostvarenog u toku studiranja. Ukoliko kandidat ne dostavi neki od dokaza za uspostavljanje rang-liste ne}e biti bodovan po tom osnovu. NAPOMENA: Uvjerenje o radnom sta`u treba da sadr`i podatke iz kojih se jasno vidi: vrsta posla, profil i stepen stru~ne spreme i du`ina ostvarenog sta`a po vrstama posla. Konkurs ostaje otvoreni 8 dana od dana objavljivanja. Prijave sa naznakom - za konkurs - slati putem po{te na adresu: JU GIMNAZIJA “ISMET MUJEZINOVI]” TUZLA, MUHAMEDA USKUFIJA br. 3 TUZLA.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 081662 09 P Sarajevo, 21. 12. 2011. godine Tu`itelj: Tu`eni: Radi: Vsp: Unicredit Bank DD Tarik Tali} i dr. Isplata duga 9.032,90 KM

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON Javna ustanova Osnovna {kola «Tre{tenica» Tre{tenica - Banovi}i Na osnovu ~lana 72. stav 1. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (Sl. nov. TK broj 6/04 i 7/05) i na osnovu Odluke [kolskog odbora Javne ustanove Osnovne {kole „Tre{tenica“ Banovi}i, raspisuje se:

JAV N I K O N K U R S
(za popunu upra`njenih radnih mjesta)

POZIV
Za tu`enog: [UKALO SEMIR, Ul. Prve zeni~ke brigade br. 13a, 72000 Zenica Pozivate se kao stranka na glavnu raspravu zakazanu za ^ETVRTAK, 12. 4. 2012. godine, u 12 sati, pred ovaj sud u sobu broj 309/III. Sudija Amela Selimovi} - Fazlagi} NAPOMENA: Ako na pripremno ro~i{te ili na ro~i{te za glavnu raspravu ne do|e uredno obavije{teni tu`itelj, smatrat }e se da je tu`ba povu~ena, osim ako tu`eni ne zahtijeva da se ro~i{te odr`i (~l. 84. st. 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ili na ro~i{te za glavnu raspravu ne do|e uredno obavije{teni tu`eni, ro~i{te }e se odr`ati bez njegovog prisustva (~l. 84. st. 2. ZPP-a). Najkasnije na pripremnom ro~i{tu stranke su du`ne iznijeti sve ~injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predlo`iti sve dokaze koje `ele izvesti u toku postupka, te na pripremno ro~i{te donijeti sve isprave i predmete koje `ele upotrijebiti kao dokaz (~l. 77. ZPP-a).

1. Nastavnik Islamske vjeronauke.... 1 izvr{ilac na 13 ~asova redovne nastave na odre|eno vrijeme do povratka zaposlenice sa bolovanja, a najdu`e do 10.8.2012. godine Uslovi koje kandidati moraju ispunjavati: a) op{ti uslovi - da je dr`avljanin BiH, - da je stariji od 18 godina, - da je zdravstveno sposoban za vr{enje poslova tog radnog mjesta, - da kandidat nije osu|ivan za krivi~no djelo, b) posebni uslovi - odgovaraju}i stepen stru~ne spreme, u skladu sa Zakonom, Nastavnim planom i programom i Pedago{kim standardima, - da ima polo`en stru~ni ispit Potrebno je prilo`iti sljede}u dokumentaciju u originalu ili ovjerenoj kopiji: 1. prijavu na konkurs sa kratkom biografijom, 2. diplomu/uvjerenje o stru~noj spremi, 3. uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu, 4. uvjerenje o du`ini radnog sta`a izdato od ustanove obrazovanja ili drugog pravnog lica kod kojega je kandidat bio u radnom odnosu, 5. uvjerenje o du`ini trajanja pripravni~kog sta`a, 6. kopiju radni~ke knji`ice, 7. uvjerenje Zavoda za zapo{ljavanje o du`ini ~ekanja na posao, 8. uvjerenje o u~e{}u u Armiji BiH, HVO-u i MUP-u (za kandidate koji su bili u~esnici), 9. uvjerenje o prosjeku ocjena ostvarenih na fakultetu, 10. uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) ili ovjerena kopija CIPS-ove li~ne karte, 11. izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne starije od 6 mjeseci), 12. stru~no mi{ljenje IVZ-a za izvo|enje nastave Islamske vjeronauke. Ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti i uvjerenje nadle`nog suda da kandidat nije osu|ivan za krivi~no djelo (ne starije od 3 mjeseca) izabrani kandidat }e dostaviti u roku od 8 dana od dana prijema odluke o izboru na radno mjesto. Napomena: Sa kandidatima koji ispunjavaju uslove konkursa obavit }e se razgovor (intervju) 11. i 12.1.2012. godine u prostorijama {kole u Tre{tenici od 9 do 15 sati. Kandidat koji ne pristupi intervjuu gubi pravo u~e{}a u konkursnoj proceduri. Ukoliko se popuna upra`njenog radnog mjesta ne izvr{i stru~nim licima, primit }e se pripravnik. Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama. Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Prijave sa dokumentacijom u zatvorenoj koverti dostaviti li~no ili preporu~eno putem po{te na adresu: JU O[ „Tre{tenica“ Banovi}i 75290 Banovi}i sa naznakom "prijava na konkurs". Djel. broj: 01-899/11 Datum: 28.12. 2011. godine Predsj. [kolskog odbora Muji} Nesib, dipl. ing. el.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 187706 11 P Sarajevo, 22. 12. 2011. godine

OBJAVA
Na osnovu odredbe ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku Federacije BiH ("Sl. novine FBiH", broj 53/03, u daljem tekstu ZPP), tu`enom se dostavlja odluka: Op}inski sud Sarajevo, sudija Sanela Goru{anovi} - Butigan rje{avaju}i u pravnoj stvari tu`itelja Ismet D`ubur kojeg zastupa punomo}nik Lejla Sijer~i}, advokat iz Sarajeva, u predmetu protiv tu`enih Stambena zadruga "ENERGOINVEST"-a i Omer Ibri{begovi} iz Sarajeva,Uul. Hasana Su{i}a br. 52, radi utvr|enja prava vlasni{tva, vrijednost predmeta spora 1.000,00 KM, nakon zaklju~ene glavne rasprave, odr`ane 17. 11. 2011. godine u prisustvu punomo}nika tu`itelja i odsutnosti uredno obavije{tenih tu`enih, 19. 12. 2011. godine donio je sljede}u

PRESUDU
Utvr|uje se da tu`itelj D`ubur Ismet, sin Uzeira, iz Sarajeva, JMBG 0510951170001, Ul. Hasana Su{i}a broj 52 na osnovu kupoprodajnog Ugovora zaklju~enog 6. 5. 2002. godine izme|u drugotu`enog kao prodavca i tu`itelja kao kupca, koji ugovor je ovjeren kod Op}inskog suda I

Sarajevo, Ov broj: 6332/2002 6. 5. 2002. godine i na koji ugovor je rje{enjem Porezne uprave Kantonalni ured Sarajevo ispostava Centar broj: 10-9-2-15-4-7774/02 19. 6. 2002. godine pla}en porez na promet nepokretnosti, stekao pravo vlasni{tva na nekretnini - stanu u Ul. Hasana Su{i}a 52, stan broj 4, povr{ine 105 m2 u naravi ~etverosoban stan, {to su tu`eni du`ni priznati i trpjeti da se tu`itelj upi{e kao vlasnik predmetne nekretnine - stana u zemlji{ne knjige Op}inskog suda Sarajevo - Odsjek KPU sa pravom vlasni{tva 1/1, sve u roku od 30 dana pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. Nala`e se Zemlji{noknji`nom uredu Op}inskog suda Sarajevo - Odsjek KPU da izvr{i upis prava vlasni{tva na nekretnini - stanu u Ul. Hasana Su{i}a koji je u naravi ~etverosoban, ukupne povr{ine od 105 m2 u korist tu`itelja D`ubur Ismeta, sin Uzeira, iz Sarajeva, JMBG 0510951170001, Ul. Hasana Su{i}a broj 52, sa dijelom od 1/1. Uputstvo o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka protiv presude: Protiv ove presude mo`e se podnijeti `alba Kantonalnom sudu u Sarajevu u roku od 30 dana od dana dono{enja presude. @alba se podnosi putem ovog suda u 2 (dva) istovjetna primjerka. Sudija Sanela Goru{anovi} - Butigan NAPOMENA: Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.

38

OGLASI
Broj: 246-XII/11 Datum: 27. 12. 2011. god.

~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 17. Zakona o igrama na sre}u («Slu`bene novine Federacije BiH», broj: 01/02 i 40/10) i ~lana 6. stav 2. Pravilnika o kriterijima za raspodjelu dijela sredstava ostvarenog prometom Lutrije Bosne i Hercegovine («Slu`bene novine Federacije BiH», broj: 13/11, 21/11 i 41/11), federalni ministar kulture i sporta objavljuje

BJELA[NICA d.d. Had`i}i Ul. Butmirska cesta do br. 45, Ilid`a

ZA FINANSIRANJE PROJEKATA I PROGRAMA IZ SREDSTAVA OSTVARENIH PROMETOM LUTRIJE BOSNE I HERCEGOVINE U 2011. GODINI Iz dijela sredstava ostvarenih prometom Lutrije Bosne i Hercegovine u 2011. godini, Federalno ministarstvo kulture i sporta raspisuje javni konkurs za prikupljanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava u svrhu finansiranja/sufinansiranja projekata i programa iz sljede}ih oblasti: 1. promoviranje kulture: 1.1. podr{ka projekata sa ciljem afirmacije kulturno-historijskog naslije|a i kulture; 1.2. podr{ka razvijanju me|ugradske, me|ukantonalne i me|uregionalne saradnje u programima i projektima kulture; 1.3. podr{ka projektima za ukupni razvoj kulturnog `ivota lokalne zajednice i dru{tva; 1.4. podr{ka mladim talentima u oblasti kulture. 2. amaterski sport u cilju pove}anja sredstava fonda nagra|ivanje pojedinaca za istaknute sportske rezultate u amaterskom sportu: 2.1. nagra|ivanje pojedinaca koji su ostvarili istaknute sportske rezultate u amaterskom sportu; 2.2. podr{ka programima i projektima sportskih klubova koji za cilj imaju obezbje|enje boljih uslova za rad pojedinaca koji su ostvarili istaknute sportske rezultate; 2.3. podr{ka programima i projektima koji za cilj imaju obezbje|enje boljih uslova za rad sportskih klubova koji afirmi{u razvoj amaterskog sporta; 2.4. podr{ka programima priprema mladih talentovanih sportista iz Federacije BiH. I Pravo u~estvovanja Pravo u~estvovanja po ovom javnom konkursu imaju udru`enja gra|ana, humanitarne organizacije i druga lica u oblasti kulture i amaterskog sporta, koji ispunjavaju op}e i posebne uslove. II Op}i kriteriji Sredstva iz ~lana 2. ovog Pravilnika usmjeravaju se za finansiranje projekata i programa koje predla`u udru`enja gra|ana, humanitarne organizacije i druga lica, i to na osnovu sljede}ih op}ih kriterija: - doprinos projekata i programa za ostvarivanje javnog interesa u odre|enoj oblasti (broj korisnika, realizovani programi, ostvareni i predvi|eni socijalni u~inci i sl.), - povezanost predlo`enog projekta i programa sa prethodnim aktivnostima udru`enja ili humanitarne organizacije, - precizno definirane ciljne grupe i broj korisnika, - detaljno obrazlo`enje problema, odnosno potrebe za realizacijom projekta, odnosno programa, - transparentnosti i mogu}nosti kontrolisanja ostvarenih rezultata i ocjene uspje{nosti projekta odnosno programa, - preporuka stru~njaka iz oblasti u kojoj je projekt ili program pripremljen i - iznos sredstava potrebnih za finansiranje realizacije projekta, odnosno u~e{}a u finansiranju projekta (vlastita sredstva, donacija, sredstva iz bud`eta Federacije BiH, sredstva iz bud`eta jedinica lokalne samouprave i drugih sredstava). II Posebni kriteriji Federalno ministarstvo kulture i sporta je, u skladu sa ~lanom 8. Pravilnika o kriterijima za raspodjelu dijela sredstava ostvarenog prometom Lutrije Bosne i Hercegovine, utvrdilo sljede}e posebno kriterije koji }e biti osnova za ocjenu i izradu prijedloga raspodjele kandidiranih projekata: 1. Promoviranje kulture - Kvalitet ponu|enog projekta - Afirmacija BH kulture i doprinos o~uvanju BH tradicije - Jasno definisani ciljevi i metode provo|enja projektnih aktivnosti - Interes kulturne javnosti i zna~aj projekta za kulturu 2. Amaterski sport u cilju pove}anja sredstava fonda nagra|ivanje pojedinaca za istaknute sportske rezultate u amaterskom sportu - Kvalitet ponu|enog projekta - Ostvareni rezultati u amaterskom sportu (pojedina~ni i klupski) koji afirmi{u Federaciju BiH i BiH - Jasno definisani ciljevi i metode u unapre|enju rada sportiste - Doprinos postizanju rezultata u amaterskom sportu III Dokumentacija potrebna za podno{enje zahtjeva za dodjelu sredstava Zahtjev za dodjelu sredstava mora da sadr`i sljede}e podatke: 1. naziv udru`enja ili organizacije sa osnovnim podacima; 2. imena lica odgovornih za realizaciju programa/projekata; 3. broj `iro-ra~una; 4. realizovani programi/projekti; 5. naziv programa/projekta; 6. oblast na koju se program/projekat odnosi; 7. opis programa/projekta sa ciljevima; 8. indikatori u~inka; 9. iznos sredstava koji se tra`i; 10. struktura sredstava finansiranja programa/projekta (sopstvena sredstva, donacije, sredstva iz bud`eta Federacije BiH, sredstva iz bud`eta op}ina i dr.); 11. ovla{teno-odgovorno lice za realizaciju programa/projekta i 12. rok realizacije programa/projekta. Uz zahtjev, podnosilac je du`an prilo`iti i: - dokaz o registraciji, - posljednji godi{nji obra~un o poslovanju, - dokaz o realizovanim programima/projektima, - uvjerenje o poreznoj registraciji - identifikacijski broj, - kopiju ugovora s bankom ili potvrda od banke iz koje se vidi ko je vlasnik navedenog ra~una, - detaljan opis projekta/programa za koji se tra`i sufinansiranje, - drugi dokazi predvi|eni konkursom. Udru`enja mogu kandidirati najvi{e 1 projekat iz svake oblasti, do maksimalnog iznosa od 10.000,00 KM. Korisnici, kojima po osnovu odobrenog projekta budu dodijeljena sredstva, ne mogu ponovo aplicirati sa istim projektom Federalnom ministarstvu kulture i sporta. Prijavni obrazac za javni konkurs mo`e se preuzeti na Web stranici Federalnog ministarstva kulture i sporta (www.fmksa.com). Zahtjev sa svim prilozima u dva istovjetna primjerka (jedan u originalu i jednu kopiju) treba poslati na adresu: Federalno ministarstvo kulture i sporta, Obala Maka Dizdara br. 2, 71 000 Sarajevo, s obaveznom napomenom: „za javni konkurs - Lutrija BiH“. Krajnji rok za dostavljanje zahtjeva je 13. 1. 2012. godine. Korisnici, kojima po osnovu odobrenog projekta budu dodijeljena sredstva, du`ni su u roku od petnaest dana od dana realizacije projekta, a najkasnije do kraja marta teku}e godine za prethodnu godinu, dostaviti Federalnom ministarstvu kulture i sporta izvje{taj o namjenskom utro{ku dodijeljenih sredstava. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e biti razmatrane. MINISTAR Salmir Kaplan Sarajevo, 27. 12. 2011. godine Broj: 01-14-1-5233/11

J AV N I K O N K U R S

Na osnovu ~lana 124. Statuta, a u skladu sa ~lanom 44. Zakona o vrijednosnim papirima FBiH (Sl. novine FBiH br: 39/98 i 36/99), ~lanom 246. Zakona o privrednim dru{tvima FBiH (Sl. novine FBiH br: 23/99, 45/00, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07 i 84/08) i ~lanom 3. Pravilnika o uslovima i postupku za konverziju i denominaciju vrijednosnih papira, spajanje i podjelu dionica (Sl. novine FBiH br: 53/99), Skup{tina dioni~ara Bjela{nica d.d. Had`i}i na sjednici odr`anoj 27. 12. 2011. god. donosi:

ODLUKU
o spajanju dionica ^lan 1. U cilju stvaranja uslova radi pokri}a gubitaka Dru{tva radi korekcije knji`enja na osnovu ulaganja Butmir d.o.o. Sarajevo po kupoprodajnom ugovoru, a koja ulaganja su evidentirana kao aktivna vremenska razgrani~enja na, te pokri}a gubitaka u poslovanju Dru{tva za 2010. god. vr{i se spajanje dionica Dru{tva, kao predradnja za umanjenje osnovnog kapitala Dru{tva smanjenjem nominalne vrijednosti dionica. ^lan 2. Spajanje dionica izvr{it }e se tako da se 2 (dvije) dionice nominalne vrijednosti 19,00 KM zamijene za jednu dionicu nominalne vrijednosti 38,00 KM. ^lan 3. U skladu sa ~lanom 2 ove odluke, ukupan broj dionica Bjela{nica d.d. Had`i}i koji iznosi 300.623 obi~nih jedne klase neograni~eno prenosivih dionica nominalne vrijednosti 19,00 KM, nakon spajanja dionica iznosit }e 150.311 obi~nih, jedne klase neograni~eno prenosivih dionica nominalne vrijednosti 38,00 KM. Ukupan osnovni kapital prije spajanja iznosi 5.711.837,00 KM. Ukupan osnovni kapital nakon spajanja iznosi 5.711.818 (150.311x38,00 KM), dok razlika od 19,00 KM nastala zaokru`ivanjem se izdvaja u fond rezervi Dru{tva. ^lan 4. Ovom odlukom se ovla{}uje Nadzorni odbor Dru{tva da mo`e izmijeniti odredbe ove odluke ako je to neophodno radi registracije novih podataka kod nadle`nih organa. ^lan 5. Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a za provo|enje iste zadu`uje se Uprava Dru{tva. Predsjednik Skup{tine Dru{tva

BJELA[NICA d.d. Had`i}i Ul. Butmirska cesta do br. 45, Ilid`a Broj: 247-XII/11 Datum: 27. 12. 2011. god. Na osnovu ~lana 169. Zakona o privrednim dru{tvima FBiH (Sl. novine FBiH br: 23/99, 45/00, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07 i 84/08), te na osnovu odredaba ~lana 16. stav 2. i ~lana 17. Statuta Bjela{nica d.d. Had`i}i, Skup{tina Dru{tva na sjednici odr`anoj 27. 12. 2011. god. donosi:

o smanjenju osnovnog kapitala ^lan 1. Bjela{nica d.d. Had`i}i je na prijedlog ovla{tenog vanjskog revizora (Revizorski izvje{taj, str. 15 od 26. 5. 2010. i 8. 6. 2010. god.), izvr{ila korekciju knji`enja na osnovu ulaganja dru{tva Butmir d.o.o. Sarajevo po kupoprodajnom ugovoru kao aktivna vremenska razgrani~enja zbog ~ega je na prijedlog ovla{tenog revizora neophodno izvr{iti smanjenje kapitala Dru{tva, te izvr{iti pokri}e gubitaka u poslovanju za 2010. god. koji gubitak prema izvje{taju revizora iznosi 111.747,00 KM (Revizorski izvje{taj, str. 14). ^lan 2. Pokrivaju se ukupni gubici Bjela{nica d.d. Had`i}i na teret osnovnog kapitala u iznosu od 3.404.186,00 KM, na na~in da se izvr{i smanjenje vrijednosti dionica sa 38,00 KM po dionici na 15,35 KM, s tim da broj dionica nakon spajanja iznosi 150.311. ^lan 3. Ukupna vrijednost osnovnog kapitala Bjela{nica d.d. Had`i}i prije smanjenja iznosi 5.711.818,00 KM podijeljenog na 150.311 redovnih dionica nominalne vrijednosti 38,00 KM. ^lan 4. Ukupna vrijednost kapitala Bjela{nica d.d. Had`i}i nakon smanjenja u smislu ~lana 2 i 3 ove odluke iznosi 2.307.273,85 KM podijeljenog na 150.311 redovnih dionica nominalne vrijednosti 15,35 KM. Razlika u iznosu od 358,15 KM nastala prilikom izra~unavanja nominalne vrijednosti dionica izdvaja se u fond rezervi Bjela{nica d.d. Had`i}i. ^lan 5. Smanjenje osnovnog kapitala ne uti~e na izvr{avanje obaveza prema povjeriocima, a prava po osnovu dionica ostaju nepromijenjena. ^lan 6. Dru{tvo }e ovu odluku objaviti najmanje u jednom doma}em dnevnom listu dva puta u roku 30 dana od dana njenog dono{enja. ^lan 7. Ovom odlukom se ovla{}uje Nadzorni odbor Dru{tva da mo`e izmijeniti odredbe ove odluke ako je to neophodno radi registracije novih podataka kod nadle`nih organa. ^lan 8. Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a za provo|enje iste zadu`uje se Uprava Dru{tva. Predsjednik Skup{tine Dru{tva

ODLUKU

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

POMO] U KU]I
Bijeli luk {titi srce

39

Ove godine ne}ete pogrije{iti ako odlu~ite
Ove godine ne}ete pogrije{iti ako svoju jelku okitite ukrasima u zlatnim tonovima, a prazni~no postavljenom stolu dodate poneki detalj iste boje. Ove sezone moderne su i kombinacije kontrastnih boja, bijele, plave i narand`aste uz obavezne zlatne detalje. Kao interesantni detalji na stolu mogu biti i {koljke u boji zlata, ali i drugi morski oblici, savjetuju ameri~ki stru~njaci za dizajn. Od ukrasa na jelki moderni su oni napravljeni od keramike ili papira u zlatnim tonovima, kao i drveni prefarbani zlatnom bojom. Ove nove godine moderne su jo{ dvije kombinacije, neutralne boje sa zlatnim detaljima. Svijetlosiva i sme|a, zelena i crna ili bijela i be` uz zlatne detalje ili rasko{na dekoracija, tamnoplava i zelena, crna i sme|a, bordo i narand`asta uz kombinaciju zlatnih detalja. Najlak{i na~in da dodate malo glamura prazni~nom stolu su salvete od tekstila u zlatnim tonovima, zlatni dr`a~i za salvete. I obi~ne papirne salvete u zlatnim tonovima }e doprinijeti prazni~noj atmosferi. U domu se mo`ete odlu~iti za zavjese ili jastu~i}e u zlatnoj boji, svije}njake ili vazne u istom tonu, zlatni ram na slikama. Stru~njaci savjetuju da su prava stvar metalni ukrasi za jelku i umjereno dekorisani sto, jer

NOVOSTI I PREPORUKE

Da li je i va{a jelka zlatna?
Moderne kombinacije bijele, plave i narand`aste uz obavezne zlatne detalje

Najnovija istra`ivanja pokazala su da bijeli luk {titi srce od o{te}enja }elija koje izazivaju sr~ani udar. Ulje koje sadr`i glavica bijelog luka ima ljekovite sastojke koji spre~avaju o{te}enja srca i ar terija. Poznato je i da aminokiseline iz bijelog luka sni`avaju {tetnu frakciju holesterola u krvi, a pove}avaju koncentraciju za{titnog dobrog holesterola. Sni`ava i krvni pritisak za 5-10 posto, normalizuje tahikardiju (ubrzan sr~ani rad) i pozitivno uti~e na varenje hrane i pobolj{ava rad jetre, bubrega i prostate.

Televizija doprinosi depresiji

metal kao element mo`e da o{tati drvo kao element i poremeti ravnote`u. Preporu~uju upotrebu ornamenata napravljenih od zlatnog papira, keramike,

svijetlo`utih kristala, stakla i drveta, ukra{enih zlatnom bojom da biste do~ekali svijetlu, atraktivnu i izbalansiranu 2012. godinu.

Uprkos ~injenici da nas televizijski program zabavlja i informi{e, nuspojave koje se vezuju za gledanje televizije nisu zanemarljive. ^esto i dugo gledanje televizije spre~ava stimulaciju tijela i mozga, pa kod `ena mo`e da izazove ~ak i pojavu depresije. Stru~njaci upozoravaju da bi televiziju trebalo gledati povremeno, a ne svakodnevno i umjesto gledanja televizora, preporu~uju 90 minuta dnevno {etnji ili vje`bi.

LJEPOTA, KOZMETIKA

MODA, STIL, TRENDOVI

Kako prekriti bubuljice?
Spremate se za zabavu, ali imate bubuljicu, o`iljak ili ranicu od ranijih osipa i ne `elite da se to vidi. Iako je prvi korak u rje{avanju ovog problema njega, postoji nekoliko trikova koji vam mogu pomo}i. Ako je mjesto koje `elite da prekrijete mala krasta, prije {min ke je do bro na tapkajte kremom da bi {to vi {e sme k{a la. [minka vrlo lo{e izgleda na suhoj ko`i, jer tu potamni, pa se mjesto jo{ vi{e vidi. Kada ste stavili te~nu podlogu, vrijeme je da se pozabavite bubuljicom. Te`i, kremasti korektor natapkajete na bubuljicu prstom ili ~etkicom. Prstom tapkajte i nekoliko milimetara oko mjesta, da bi se boja stopila sa ostatkom tena. Kada ste prekrili {ta ste `eljeli, umo~ite prst u puder u prahu i natapkajte preko kamufla`e, tako }ete fiksirati {minku. Ostatak lica tako|er pre|ite puderom u prahu, ali u mnogo manjem sloju.

Smaragdna za najlu|u no}
Boja smaragda je suptilan na~in da unesete boje u novogodi{nju garderobu, a da ne izgledate kao da ste do{li sa Sjevernog pola. Ukoliko `elite, ukrasite jednostavnu haljinu cirkonima ili kristalnim nakitom. Ukoliko imate haljinu bez naramenica, stavite li ukrasne tregere na grudnjak, popravit }e dojam umjes to da ga pokvare. Poka`ite svoju divlju stranu s haljinom `ivotinjskog uzorka. Odlu~ite sami, jednostavna haljina izgledat }e fantasti~no ako ima dobre detalje. ^ipka, nabori, volani… U takvoj haljini }ete izgledati kao zimska princeza. Slatko i le`erno }ete izgledati u haljina-d`emperima. Pripazite da ne bude prekratak. Volanima poru~ujete kako ste samopouzdana `ena i ne bojite se istaknuti. Prozirni detalji daju zavodljivi dojam bez straha da }ete pretjerati. Novogodi{nja no} je odli~na prilika da zablistate u doslovnom smislu.

Lincer-torta
Potrebno:
250 g maslaca 250 g {e}era 3 jajeta 100 g lje{nika 200 g mljevenog keksa 200 g bra{na pra{ak za pecivo 250 g marmelade od borovnice {e}er u prahu

Priprema:
Pjenasto umutite maslac sa {e}erom i jajima. Dodajte sve ostale sastojke, osim marmelade, i zamijesite tijesto. Dvije tre}ine tijesta stavite u kalup za pe~enje pre~nika 25 cm. Prema`ite marmeladom, a preko stavite trake od tijesta koje ste razvukli i isjekli na centimetar {irine. Tortu pecite na 150-175 stepeni 45-60 minuta, potom je stavite da se ohladi i izvadite iz kalupa. Mo`ete je posuti {e}erom u prahu. ^uvajte je na suhom mjestu do serviranja.

40

OGLASI

~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

Javna ustanova za sport, odmor i rekreaciju Biha} Broj: 454/2011 Datum: 27.12.2011. Na osnovu ~l. 32 Pravila JU za sport, odmor i rekreaciju Biha} i Odluke direktora broj 453/2011 od 26.12.2011. godine, raspisuje se:

Na osnovu ~lanova 26, 30. i 31. Statuta, Upravni odbor Javne ustanove Apoteke Sarajevo, raspisuje

J AV N I K O N K U R S
za imenovanje generalnog direktora Javne ustanove Apoteke Sarajevo 1. Op}i i posebni uvjeti Za generalnog direktora Javne ustanove Apoteke Sarajevo mo`e biti imenovano lice koje pored op}ih uvjeta predvi|enih zakonom, ispunjava i slijede}e posebne uvjete: VSS — zavr{en farmaceutski fakultet, polo`en stru~ni ispit za zvanje magistar farmacije, licenca — odobrenje za samostalni rad, magisteriji poslovnog upravljanja (MBA) kao dokaz o posjedovanju stru~nih, organizacionih, menad`erskih i drugih radnih sposobnosti, radno iskustvo od najmanje pet (5) godina u struci, po mogu}nosti na rukovode}im poslovima, da nije krivi~no ka`njavan, da nije anga`ovan na drugoj poziciji koja mo`e utjecati na eventualni sukob interesa, op}a zdravstvena sposobnost

KONKURS
za popunu radnog mjesta higijeni~ar-~ista~ na odre|eno vrijeme (3 mjeseca) 1. Higijeni~ar-~ista~...............................................................................................broj izvr{ilaca 1 (jedan) 2. Uz op{te, zakonom predvi|ene uslove, potrebno je da kandidati ispunjavaju i sljede}e posebne uslove: - osnovna {kola - I stepen - bez radnog iskustva. 3. Kandidat koji ispunjava uslove konkursa prima se na odre|eno radno vrijeme, 3 (tri) mjeseca. 4. Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja, a rok `albe je 3 dana od dana prijema obavijesti. 5. Uz posebne uslove dostaviti: kratku biografiju, izvod iz mati~ne knjige ro|enih, uvjerenje o dr`avljanstvu, uvjerenje o neka`njavanju. 6. Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova tra`enih konkursom slati na adresu: Javna ustanova za sport, odmor i rekreaciju Biha} Prijava na konkurs Ul. Bosanskih gazija bb 77000 Biha} 7. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Direktor Damir Juki}, dipl. pravnik

Pored dokaza o ispunjavanju uvjeta konkursa, u~esnici konkursa moraju prilo`iti i Program rada i razvoja Javne ustanove Apoteke Sarajevo u narednom ~etverogodi{njem periodu. 2. Vrijeme za koje se imenuje generalni direktor Mandat generalnog direktora traje ~etiri godine. 3. Rok za podno{enje prijava kandidata Rok za podno{enje prijava kandidata je petnaest (15) dana od dana objavljivanja javnog oglasa u dnevnom listu Oslobo|enje. 4. Dokumentacija koju su kandidati du`ni prilo`iti uz prijavu

DIONI^KO DRU[TVO RUDNIK BOKSITA Bosanska Krupa Na osnovu ~lanova 242. i 244. stav 1. i 4. Zakona o privrednim dru{tvima, kao i ~lana 24. i 25. Statuta Dioni~kog dru{tva Rudnik boksita Bosanska Krupa dioni~ar ARDA-PROMET d.o.o. Banja Luka objavljuje

Kandidati su du`ni uz prijavu, koja sadr`i biografiju sa opisom dosada{njeg kretanja u slu`bi, prebivali{te i kontakt-telefon, prilo`iti originale ili ovjerene fotokopije (ne starije od 6 mjeseci) slijede}ih dokumenata: Rodni list, Obavje{tenje o evidenciji prebivali{ta (CIPS), Diplomu o zavr{enom farmaceutskom fakultetu, Uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu za zvanje magistar farmacije, Licencu — odobrenje za samostalni rad, Diplomu o stru~nom usavr{avanju (MBA), Potvrdu o potrebnom radnom iskustvu, Uvjerenje / potvrdu izdatu od nadle`nog MUP-a da nije krivi~no ka`njavan, Izjavu da nije anga`ovan na drugoj poziciji koja mo`e utjecati na eventualni sukob interesa, Uvjerenje o op}oj zdravstvenoj sposobnosti od nadle`ne zdravstvene ustanove,

OBAVJE[TENJE
o sazivanju redovne Skup{tine Dioni~kog dru{tva Rudnik boksita Bosanska Krupa Na osnovu zahtjeva dioni~ara ARDA-PROMET d.o.o. Banja Luka od 19. 12. 2011. g. saziva se SKUP[TINA DIONI^KOG DRU[TVA Rudnik boksita Bosanska Krupa. SKUP[TINA DRU[TVA se zakazuje za 18. 1. 2012. godine sa po~etkom u 15 sati u prostorijama notara Nade Mr|e, Ulica Petra Ko~i}a bb. Za Skup{tinu se predla`e sljede}i DNEVNI RED: 1. Izbor predsjedavaju}eg i radnih tijela Skup{tine dru{tva: a. Odbora za glasanje, b. Zapisni~ara i dva ovjeriva~a zapisnika 2. Dono{enje odluke o razrje{enju ~lanova Nadzornog odbora zbog isteka mandata 3. Dono{enje odluke o imenovanju ~lanova Nadzornog odbora dru{tva 4. Dono{enje odluke o usvajanju revizorskog izvje{taja za specijalne namjene 5. Razmatranje i dono{enje odluke o smanjenju kapitala radi pokri}a gubitka 6. Razmatranje i dono{enje odluke o pove}anju kapitala po osnovu ulaganja Uvid u isprave, materijale i prijedloge odluka o pitanjima uvr{tenim u dnevni red Skup{tine dru{tva mo`e se izvr{iti u prostorijama DD Rudnik Boksita Bosanska Krupa. Pozivaju se dioni~ari da najkasnije 8 (osam) dana prije odr`avanja Skup{tine, odnosno do 10. 1. 2012. godine prijave svoje u~e{}e u njenom radu. Pisane prijave o li~nom ili u~e{}u putem punomo}nika mogu se dostaviti putem po{te ili li~no u prostorije Dru{tva. Bosanska Krupa, 27. 12. 2011. DIONI^AR ARDA-PROMET d.o.o. Banja Luka po ovla{tenom zastupniku

5. Na~in i rok obavje{tavanja kandidata o rezultatima konkursa O rezultatima konkursa, svi kandidati }e biti pisano obavije{teni na adresu prebivali{ta koja je navedena u prijavi na konkurs, u roku od trideset (30) dana od dana isteka roka za podno{enje prijave. Odluka o imenovanju generalnog direktora podlije`e obaveznoj saglasnosti Vlade Kantona Sarajevo, a na prijedlog ministra zdravstva u Vladi Kantona Sarajevo. Prijave na konkurs sa tra`enom dokumentacijom mogu se dostaviti li~no ili po{tom preporu~enom po{iljkom, u zatvorenoj koverti, na adresu: Javna ustanova Apoteke Sarajevo, Ul. Saliha Had`ihuseinovi}a Muvekita 11 — Za Konkursnu komisiju, sa naznakom: „Prijava na javni konkurs za imenovanje generalnog direktora — NE OTVARAJ“. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Broj: 01-01-948-3/11 Sarajevo, 22.12.2011. godine

Stevi Orlovi}u

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

KORAK NAPRIJED
Mozilla je vi{e od Firefoxa
Uprkos tome {to Mozilla nikada nije ograni~avala krajnje ciljeve samo na kreiranje open-source pretra`iva~a, nema nikakve sumnje da je Firefox najve}i i najpopularniji projekat Mozilla Foundation. David Ascher, izvr{ni predsjednik Mozilla Messaging, navodi da je Mozilla mnogo vi{e od Firefoxa, a istom prilikom je govorio i o budu}im planovima. Ascher se posebno osvrnuo na ~injenicu {ta je Mozilla do sada postigla, tvrde}i da je prvih nekoliko godina bilo veoma uspje{no te da, uprkos tome {to je Internet Explorer i dalje dominantan, nema vi{e onakvu mo} na tr`i{tu kakvu je nekada imao.

41

Gardens of Time pobijedio Cityville
Facebook je laskavu titulu najpopularnije igre za 2011. dodijelio Playdom igri Gardens of Time kada je rije~ o ovoj dru{tvenoj mre`i. Ovakav potez kompanije Facebook od jednog broja analiti~ara smatra se lo{im, dok drugi misle da je to na~in na koji ova kompanija `eli da promovi{e svoje alate za preporuku. Garden of Time je pokupio veliki broj pozitivnih komentara kada je u pitanju dizajn igre, mada je veliki broj internet-blogera u zna~ajnoj mjeri iznena|en time {to se na{la na prvom mjestu Facebook liste najpopularnijih igara.

Kindle Fire i Nook tableta
Jaka potra`nja za Kindle Fire i Nook tablet-ure|ajima pove}ava i potra`nju za 7“ ekranima izvan tradicionalnih tableta sa 9.7“ ekranom. Isporuke 7“ ekrana u toku pro{log mjeseca pove}avane su za 17 posto. Amazon je po~etkom ovog mjeseca objelodanio da je njihov Kindle Fire najprodavaniji proizvod koji pove}anje prodaje bilje`i iz sedmice u sedmicu, a u prvom mjesecu prognozirana je prodaja nekoliko miliona jedinica. Barnes & Noble o~ekuje da }e u toku ~etvrtog kvartala isporu~iti vi{e od milion Nook Tablet i Nook Colors ure|aja. Veliki udio u pove}anju potra`nje ima i Apple budu}i da ova kompanija priprema predstavljanje sljede}e generacije iPada.

phpMyAdmin 3.4.9
phpMyAdmin je besplatni softverski alat pisan u PHP koji je namijenjen za upravljanje MySQL preko World Wide Weba phpMyAdmin podr`ava {irok opseg operacija sa MySQL. Izme|u ostalog, ovaj alat odlikuju podr{ka za ve}inu MySQL karakteristika, kreiranje, kopiranje, preimenovanje i izmjena baza podataka, tabela, polja i oznaka, izvr{avanje, editovanje i bookmarkova nje SQL iz vje {ta ja, uprav lja nje MySQL privilegijama i korisnicima, preuzimanje podataka iz CSV i SQL. Nova verzija donosi bolju kompatibilnost sa mysql ekstenzijom, Self-XSS za opcije exportovanja i Self-XSS u okviru pode{avanja.

Najnovija tehnologija u svijetu

Sti`e novi
Apple mo`da spu{ta cijenu iPada 2
Bilo je rije~i o tome da Apple planira da predstavi iPad manjih dimenzija, kako bi parirao Amazon Kindle Fire i Nook tabletima, ali prema rije~ima Briana Blaira, analiti~ara u firmi Wedge Partners, umjesto izdavanja 7,85-in~nog iPada, Apple }e mo`da samo smanjiti cijenu iPad 2 modela. “Vjerujemo da iPad 2 cijena mo`e da bude spu{tena na 349 do 399 dolara kod 16GB modela“, rekao je Blair. Na prvi pogled, to izgleda kao realisti~na mogu}nost. Prije najave iPhone 4S modela, bilo je poznato da }e Apple lansirati novi manji iPhone, kako bi parirao jeftinim Android modelima, ali Apple nije najavio nikakav manji iPhone. Umjesto toga, on je samo spustio cijenu iPhone 4 i iPhone 3GS modela, s ciljem da parira jeftinim Android smartfonima. Tako da izgleda da }e Apple upotrijebiti istu tehniku u vrijeme lansiranja iPad 3 modela, u februaru 2012. godine, zna~ajno smanjiti cijenu iPad 2 modela i time ga u~initi konkurentom Amazon Kindle Fire i Nook tabletima.

pametniji daljinac
Ju`nokorejska kompanija LG }e po~etkom 2012. predstaviti novu verziju daljinskog upravlja~a Magic Motion Remote Control sa pobolj{anim funkcijama

Italijanska agencija kaznila Apple
Dok je prethodni model daljinskog omogu}avao upravljanje bilo kojim pametnim televizorom po principu Wii konzole, novi Magic Motion }e imati funkciju raspoznavanja glasa i gestova, kao i ta~ki za pretra`ivanje. Informacije o tome koje }e glasovne komande i gestove raspoznavati daljinski upravlja~ sa ugra|enim mikrofonom i detektorima pokreta, jo{ se dr`e u tajnosti. Za sada je poznato samo da ukoliko se detektorom u vazduhu ispi{e slovo V, televizor }e otvoriti spisak nedavno odgledanih videoprograma. Daljinski upravlja~ }e tako|er imati funkciju transformacije 2D u 3D sliku (televizijski aparat }e imati specijalni softver za tu funkciju). Za sada nije poznato da li }e daljinski biti kompatibilan sa proizvedenim pametnim televizorima LG ili }e biti namijenjen isklju~ivo za modele proizvedene 2012. godine. Najnoviji daljinski upravlja~ }e biti dostupan u prvom kvartalu 2012, objavila je kompanija LG, tako da se njegova zvani~na prezentacija mo`e o~ekivati na januarskom sajmu CES.

Rukavice za touchscreen
Telefoni i tableti sa ekranom osjetljivim na dodir protekle godine do`ivjeli su sna`nu ekspanziju na doma}em tr`i{tu. Ali kako zima sti`e i u na{e krajeve, ti ure|aji postaju nezgodni za kori{}enje na otvorenom prostoru. Da biste koristili touchscreen, potrebno je da skinete rukavice i tek onda krenete da kucate poruku ili provjeravate mail. Tada ruke po~inju da se mrznu, poruke skra}ujemo do nivoa nerazumljivosti, a po ekranu po~inje da se hvata kondenz usljed dodira sa na{im hladnim i vla`nim prstima. Specijalno izra|ene rukavice za touchscreen djeluju kao logi~no rje{enje. Mogu se naru~iti po cijeni od 20 i kusur dolara sa stranih sajtova, uz nadu da }e kurirska i carinska slu`ba biti blagonaklone prema vama. Ove rukavice predstavljaju idealan dar ispod jelke.

900.000 eura zbog neobavje{tavanja
Italijanska agencija za za{titu potro{a~a kaznila je kompaniju Apple sa 900.000 eura, jer nije obavijestila kupce da imaju pravo na tehni~ku podr{ku u periodu od dvije godine od kupovine odre|enog ure|aja. Umjesto toga, Apple je priznavao standardnu jednogodi{nju garanciju za svoje proizvode. U saop{tenju se navodi da su kupci morali dodatno pla}ati Appleu za njegovu tehni~ku podr{ku koja se djelimi~no preklapala sa besplatnom garancijom. Agencija navodi da je kompanija ka`njena sa 400.000 eura jer na svom web siteu i prodajnim mjestima nije ukazala na du`inu va`enja garantnog lista. Firma Apple }e morati platiti i dodatnih 500.000 eura, jer je ponudila kupcima svojih proizvoda da plate za dodatnu tehni~ku podr{ku.

42

OGLASI

~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

FELJTON
NA DANA[NJI DAN

43

Besim Avdagi}: O hrani i stanovni{tvu (6)

Biljna proizvodnja

1170.

- manji prinosi
Na smanjenje proizvodnje `itarica i drugih poljoprivrednih kultura zna~ajno i sve vi{e uti~u i klimatske promjene
Poljoprivredne hemikalije imale su i imaju velik zna~aj kao katalizator nezapam}enih udara na kapacitetne mogu}nosti prirodnih izvora u proizvodnji `itarica, osnovne hrane tre}ine stanovni{tva planete. Tako je samo u posljednje dvije decenije u svijetu pod betonom i asfaltom nestalo oko 200.000 km, a erozijom se uni{ti godi{nje vi{e od 10 miliona hektara tla, a to je povr{ine kao dvije BiH. Jer demografska ekspanzija ugro`ava i raspolo`ivopoljoprivredno zemlji{te urbanizacijom, industrijalizacijom, modernizacijom, rekreacijom... Na smanjenje proizvodnje `itarica i drugih poljoprivrednih kultura zna~ajno i sve vi{e uti~u i klimatske promjene: su{e, obilne ki{e, poplave, smanjene mogu}nosti kvalitetnog i racionalnog navodnjavanja, kao i dugotrajno iscrpljuju}e neprimjereno obra|ivanje tla. Tako zemlje koje se prote`u od Akabskog zaliva u Crvenom moru, pa do ne ka da{ nje Me so po ta mi je (izme|u Eufrata i Tigrisa) koje su u anti~ko doba bile bogate `itnice, danas ne mogu prehraniti ni 10 posto stanovni{tva. mlje, smanjuje se ili ~ak izumire `ivot u zemlji{tu? Problem kori{tenja i primjene klju~nih sastojaka za pove}anje prinosa i ukupne proizvodnje poljoprivrednih proizvoda je mo`da i najve}a kontroverza dana{njeg svijeta. Nema sumnje da hemija nije bezazlena u trovanju okoli{a ako se nekontrolisano koristi i da neotrovnih i bezopasnih pesticida nema. To je okrutna stvarnost. Evo samo nekih primjera. Nau~nici koji su prou~avali rastinje poslije katastrofe u Bose brzo vezao s ~esticama tla stvaraju}i interni sloj koji je bezopasan za novu kulturu ili za podzemne vode, ali je za ~ovjeka bio smrtonosni otrov. ^ovjek koji bi nepa`njom, nestru~no ili bez za{titnih sredstava rukovao, umirao je za dvije sedmice.

Nadbiskup Tomas Beket ubijen po nalogu engleskog kralja Henrija II pred oltarom Kenterberijske katedrale. Ranije blizak kraljev prijatelj i kancelar do izbora za nadbiskupa 1162, usprotivio se namjeri Henrija II da ograni~i crkvenu vlast i odbio da polo`i zakletvu na kraljeva Klarendonska pravila o odnosima crkve i dr`ave. Papa Aleksandar III proglasio ga je 1173. svecem. Francuzi okupirali ostrvo Mauricijus u Indijskom okeanu. Ostrvo je 1810. potpalo pod britansku vlast, a nezavisnost je steklo 1968. Ro|en ameri~ki pronalaza~ ^arls Gudjer, koji je 1839. otkrio proces vulkanizacije kau~uka. Njegov izum dorinio je brzom razvoju industrije gume, posebno proizvodnji automobilskih guma. Ro|en Vilijam Juart Gledston, ~etiri puta premijer Velike Britanije izme|u 1868. i 1894. Poznat po politi~kim i socijalnim reformama, smatra se jednim od najve}ih britanskih dr`avnika. Legalizovao je 1871. radni~ke sindikate i 1884. izvr{io tzv. tre}u parlamentarnu reformu. Umro Filip Vi{nji}, slijepi pjesnik-guslar, Srbin iz Bosne, koji je opjevao sve zna~ajnije doga|aje iz Prvog srpskog ustanka. Vuk Karad`i} je 1815. zapisao mnoge njegove pjesme, me|u kojima su najpoznatije “Po~etak bune na dahije“ i “Boj na Mi{aru“. Ro|en katalonski violon~elista i dirigent Pablo Kazals, koji je otvorio novu epohu u sviranju violon~ela. Napustio je [paniju kada je Franko do{ao na vlast i do smrti 1973. `ivio je u Francuskoj i Porto Riku. Ameri~ki vojnici kod “Ranjenog koljena“ u Ju`noj Dakoti masakrirali vi{e od 200 Indijanaca iz plemena Sijuks, me|u kojima je bio veliki broj `ena i djece. Revolucionarna privremena skup{tina za prvog predsjednika Kine izabrala Sun Jat Sena, ~ime je poslije vi{e od tri milenijuma ukinuta monarhija. Miroslav Krle`a Ferdinand Markos

1721. 1800. 1809. 1835. 1876. 1890. 1911. 1914. 1921.

1973.
Filipinski diktator Ferdinand Markos nastavio da vlada po okon~anju drugog predsjedni~kog mandata, iako po ustavu nije mogao ponovo da bude biran. Na osnovu vanrednog stanja koje je zaveo 1972. vladao je dekretima dok u pobuni 1986. nije zba~en s vlasti.

Vra}anje prirodi
Najsvje`iji primjer savremenog Bord`ije koje su njema~ke vlasti otkrile ove godine, u hrani za `ivotinje je bio visokotoksi~ni dioksin, koji izaziva rak.

1981.

Mineralna |ubriva
Uprkos ~injenici da se ovako drasti~no smanjenju kapacitetne mogu}nosti prirodnih izvora za proizvodnju hrane, savremena poljoprivreda uspijeva nadomjestiti nedostatka najvi{e zahvaljuju}i upotrebi hemikalija, u ~emu mineralno |ubrivo u~estvuje ~ak sa 98 posto u ukupno proizvedenoj hrani u svijetu, jo{ ima onih koji su protivnici hemikalija u poljoprivredi. Me|u njima se isti~u pripadnici tzv. biolo{ke poljoprivrede. Njome se zagovara vra}anje prirodnoj proizvodnji uz upotrebu samo organskih |ubriva. To su, uglavnom, sljedbenici nau~ne agronomije sa po~etka 20. stolje}a, kada su prona|eni umjetno gnojivo i pesticidi, koji smatraju da }e se upotrebom tih hemikalija “istopiti“ posljednjih 30 cm humusa, koji omogu}uje biolo{ku reprodukciju `ivih bi}a. Ovoj {koli je pripadala i ve} pomenuta autorka “Nijemog prolje}a“ pitaju}i se: [ta }e nam takav sistem za{tite bilja i `ivotinja poslije kojeg vi{e ne pjevaju ptice, mijenja se pokriva~ ze-

NAJVE]A KONTROVERZA Problem kori{tenja i primjene klju~nih sastojaka za pove}anje prinosa i ukupne proizvodnje poljoprivrednih proizvoda je mo`da i najve}a kontroverza dana{njeg svijeta
palu utvrdili su da je samo 15 od ukupno 65 biljaka ostalo neizmijenjeno poslije dejstva otrovnog gasa metil-izocijana, koji je ispario iz bopalske fabrike za proizvodnju pesticida. U proizvodnji insekticida koriste se i opasni hlorirani ugljovodici, od kojih su mnogi stimulatori srednjeg nervnog sistema i vrlo opasni za ~ovjeka. Iz vlastite prakse mi je poznat preparat paraguat (trgova~ko ime Gramokokson), koji se svojevremeno prodavao kao sirup u milionima litara {irom svijeta kao brzo i jeftino sredstvo za uni{tavanje korova samim dodirom. S ekolo{kog stanovi{ta vrijedio je kao korisno sredstvo, jer Primjera je mnogo. Po procjeni Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) oko 100.000 ljudi godi{nje umire od hemikalija, uglavnom zbog nestru~nog rukovanja, {to je vi{e nego od tuberkuloze i meningitisa zajedno. Zato Institut za rak Betezda u SAD-u upozorava osobe koje dolaze u dodir sa herbicidima, makar se radilo i o plijevljenju ba{te bez rukavica, da im je vjerovatno}a od obolijevanja od oblika raka ne-Hondikinovog limfoma {est puta ve}a nego kod ostalih ljudi. Zbog ovakvih i sli~nih primjera protivnici hemikalija u poljoprivredi zagovaraju vra}anje prirodnoj poljoprivrednoj proizvodnji uz upotrebu samo organskog |ubriva, jer, po njima, upotreba mineralnog |ubriva najvi{e zaga|uje okoli{, a hrana proizvedena njegovom upotrebom ima najmanju hranidbenu vrijednost.
(Sutra: Istine i zablude o proizvodnji hrane)

Umro je hrvatski knji`evnik Miroslav Krle`a, jedna od najzna~ajnijih Po~ela bitka kod Sarikamisa u Prvom li~nosti u kulsvjetskom ratu u kojoj je, mnogo slabiturno-knji`eja ruska vojska, nanijela te`ak poraz turskoj armiji. vnim zbivanjiTurci su izgubili 77.000 od 95.000 vojnika. ma 20. vijeka na Ro|en srpski pisac Dobrosav (Dobrijugoslovenskom ca) ]osi}. Smatra se jednim od naj~itaprostoru. Od nijih srpskih pisaca druge polovine 20. vijeka (“De1950. bio je na obe“, “Koreni, “Vreme smrti“, “Otpadnik, “Vernik“, ~elu Jugosloven“Stvarno i mogu}e“). Bio je prvi predsjednik Savezne skog leksikoRepublike Jugoslavije od juna 1992. Smijenjen je u grafskog zavoda junu 1993, na inicijativu Srpske radikalne stranke. Bio i glavni i odgoje istaknuti ~lan Saveza komunista Srbije do maja vorni urednik 1968, kada je do{ao u sukob sa politkom SKJ po naEnciklopedije cionalnom pitanju, smatraju}i da su Srbi ugro`eni u Jugoslavije. jugoslovenskoj federaciji.
Njema~ko vazduhoplovstvo izvelo najte`e bombardovanje Londona u Drugom svjetskom ratu, koje je britanskoj prijestonici nanijelo najve}a razaranja od velikog po`ara 1666. kada su uni{tene ~etiri petine grada. Sovjetske trupe u Drugom svjetskom ratu u{le u Budimpe{tu. Vaclav Havel

1940. 1944. 1996. 1999.
130 ljudi.

Vlada Gvatemale i vo|e gerilskog pokreta potpisali sporazum kojim je poslije 36 godina zvani~no okon~an posljednji i najdu`i gra|anski rat u Centralnoj Americi. U nevremenu koje je zahvatilo vi{e evropskih zemalja `ivot je izgubilo oko

1989.
Parlament ^ehoslova~ke izabrao za {efa dr`ave ~e{kog pisca Vaclava Havela, dugogodi{njeg disidenta pod komunisti~kim re`imom, koji je kao “dr`avni neprijatelj“ proveo pet godina u zatvoru. Havel je naslijedio Gustava Husaka koji je prethodno pod pritiskom javnosti podnio ostavku.

2000. 2001. 2001. 2004.

Ruski ministar odbrane Igor Sergejev potpisao dokument kojim se dozvoljava obuka iranskih oficira u Rusiji. U Kabulu prvi put patrolirale afganistanske i britanske trupe, {to je bila proba za mirovne operacije. Oko 300 ljudi poginulo, a najmanje 120 je povrije|eno u po`aru koji je izbio od varnica vatrometa u trgovinskom centru u Limi, glavnom gradu Perua. Umro D`eri Orbah, ameri~ki glumac koji se proslavio ulogama na Brodveju, u filmovima, kao i u poznatoj TV seriji “Red i zakon“.

Besim Avdagi} je novinar u penziji. Bio je stalni dopisnik Oslobo|enja iz Njema~ke. U svojim poznim godinama bavi se isklju~ivo feljtonistikom kojom tretira aktuelne naru{ene odnose izme|u prirode i ~ovjeka. U ovom feljtonu autor se bavi demografskom eksplozijom i globalnom pojavom gladi, trenutno najve}im problemom ~ovje~anstva.

44

SPORT
afet Su{i} i u narednim kvalifikacijama sjedi}e na klupi nogometne reprezentacije BiH. Ovu informaciju potvrdio nam je i sam Pape rije~ima: "Jesam, izrazio sam `elju da ostanem. @elim ostati. Zato sam i do{ao", kazao nam je na po~etku razgovora Su{i} i dodao:

~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

Generalni sekretar N/FSBiH na pretragama

Nogometna reprezentacija BiH ne}e mijenjati selektora

S

Finansije nisu problem
Jasmin Bakovi}: Radio danono}no

Bakovi} zavr{io u bolnici
Dok su ~elnici Komiteta za normalizaciju, te uposlenici Saveza na sve~arskom sastanku uzimali poklone, nazdravljali i brojali posljednje sate ove godine, Jasmin Bakovi}, prvi operativac, bio je na pretragama. Bakovi} je platio ceh danono}nom radu tokom ove godine. U njegovoj kancelariji se nisu gasila svjetla. Radio je na statutu, pripremao sastanke Komiteta, do~ekivao i ispra}ao goste iz UEFA i FIFA, borio se sa ra~unima i tu`bama i onda jednostavno kolabirao. Bakovi} je osjetio bolove i odmah oti{ao u bolnicu, gdje mu je preS. Si. poru~eno mirovanje.

Redknapp prodaje Kranj~ara
Tre ner Tot ten ha ma Harry Redknapp ipak je odlu~io staviti Niku Kranj~ara na transfer-listu. Kako pi{e Daily Mirror, Redknapp je u januaru spreman pustiti hrvatskog reprezentativca kako bi prikupio novac za nova poja~anja. Cijena njegovog prelaska u drugi klub je minimalno sedam miliona eura. U posljednje vrijeme najvi{e se spominjao interes rimskih klubo va La zi ja i Ro me. Ina~e, Kranj~ar je ove sezone za Tottenham uglavnom igrao samo utakmice Evropske lige iz koje su ispali nakon grupne faze.

"To je na{a zajedni~ka `elja, i Ivice Osima i moja i cijelog Komiteta". S obzirom na to da Komitet ima `elju da Su{i} ostane, a i sam Su{i} ima `elju da i dalje bude selektor, upitali smo u ~emu je onda problem?! Za{to se na ju~era{njem sastanku nije potpisao novi ugovor? "Postojali su neki tehni~ki problemi. Najprije, na razgovoru nije bilo Jasmina Bakovi}a (generalni sekretar N/FSBiH, op. a), koji je u bolnici na pretragama, a postoji jo{ nekoliko sitnih detalja o kojima treba razgovarati prije kona~nog dogovora." Finansije? "Ne, finansije nisu presudne. Presudno je to da ja `elim nastaviti, jer prvi put na po~etku nekih kvalifikacija mo`emo re}i da idemo na prvo mjesto. Imamo grupu u kojoj nema izrazitog favorita, ve} tri ekipe koje su podjednake kvalitetom i cilj je direktan odlazak na SP. Spreman sam prihvatiti taj izazov", tvrdi Su{i}, koji se dvoumio iz razloga {to je to posao na dvije i po godine. "To je dug period i to je jedino zbog ~ega sam se dvoumio. Sjest }emo i slijede}e sedmice i razgovarati o nekim detaljima. Na tom sastanku, ukoliko sve bude u redu, vjerovatno }emo dogovoriti sve potrebno za potpis ugovora.

Su{i} ostaje!
Nije bilo lako donijeti odluku o ostanku jo{ dvije i po godine. Imao sam ponuda nekih klubova i trebalo mi je vremena da razmislim o svemu, jer nije to {est mjeseci pa da mi bude svejedno, ve} dvije i po godine. Me|utim, donio sam odluku, kazao nam je Su{i} i dodao: Idemo na prvo mjesto!
Najbitnije je da postoji obostrana `elja", ka`e Su{i} i dodaje kako njemu ni{ta ne smeta, niti `eli neke promjene, ve}...

Razgovor sa ^olakovi}em i Dominkovi}em
U utorak nave~er Komitet za normalizaciju N/FSBiH odr`ao je sastanak sa biv{im ~lanovima Predsjedni{tva bh. ku}e nogometa Sulejmanom ^olakovi}em i Iljom Dominkovi}em. Tema sastanka bilo je potpisivanje duplih ugovora sa agencijama Kentaro i SportFive, te dupli ugovori sa operaterima BH Telecomom i HT Eronetom. Podsjetimo, Iljo Dominkovi} je zajedno sa Munibom U{anovi}empotpisaodupleugovore sa agencijamaSportFive i Kentaro, zbog ~ega [vicarci tu`e bh. Savez i zahtijevaju vi{emilionsku od{tetu, a sli~na situacija je i sa ugovorima sa BH Telecomom i Eronetom. Komitet za normalizaciju je saslu{ao dvojicu biv{ih ~elnika N/FSBiH, te }e se o ovom pitanju kasnije o~itovati.

Ponude
"Nije bilo lako donijeti odluku o ostanku jo{ dvije i po godine. Imao sam ponuda nekih klubova i trebalo mi je vremena da razmislim o svemu, jer nije to {est mjeseci pa da mi bude svejedno, ve} dvije i po godine. Me|utim, donio sam odluku", kazao nam je Su{i}.
J. LIGATA

Lidija Kuli{, bh. nogometa{ica, na odmoru

Prva bh. dama u Ligi prvaka
Njen je klub vi{estruki {ampion Njema~ke, osvaja~ elitnog klupskog takmi~enja
Lidija Kuli{ prva je bh. igra~ica koja nastupa u Ligi prvaka. Supertalentirana (19) donedavna igra~ica SFK 2000 ljetos je poja~ala najbolji `enski tim Njema~ke FFC Turbine Potsbam. Lidija je trenutno na odmoru, koji koristi malo u Sarajevu kod prijateljice Aide D`emid`i}, malo kod roditelja u Kre{evu. "Meni su se snovi po~eli prebzo ostvarivati. Jo{ do prije koju godinu igrala sam sa rajom u Kre{evu, a evo sada sam u Bundesligi, u najboljem njema~kom klubu", ka`e Lidija. Njen je klub vi{estruki {ampion Njema~ke, osvaja~ Lige prvaka, pro{logodi{nji finalista elitnog klupskog takmi~enja. "I ove godine smo u zavr{nici Lige prvaka. U martu nas ~ekaju me~evi sa Ruskinjama. Lidija zahvaljuje ro|aku koji je posredovao njenom transferu. "Branko Oki}, biv{i nogometa{, najzaslu`niji je {to sam sada u Bundesligi. Naravno, i Hajro Bojad`i}, te moja trenerica, prijateljica i pedagog Samira Hurem. Samira je vi{e od trenera." Ve}inu utakmica igrala je za mla|i tim, a za prvi sastav debitirala je protiv Frankfurta, potom odigrala zapa`eno sa Lajpcigom. "Treneri su zadovoljni, ja jo{ zadovoljnija. Brzo sam se adaptirala na njema~ki na~in `ivota, na stil igre. Jo{ da usavr{im njema~ki jezik, letvicu }u podi}i daleko vi{e. Moja je `elja da jednog dana budem prvak Evrope sa svojim klubom", izjavila je S. Si. Lidija Kuli{.

Hulk na Stamford Bridgeu?
Nogometa{ Porta Hulk mogao bi ove zime poja~ati redove londonskog Chelsea, kako prenose oto~ki mediji. "Hulk u Chelsea? Sve je mogu}e", kratko je prokomentarisao Hulkov agent Theodoro Fonseca i dodao: "Ipak, njegova cijena prema klauzuli ugovora je 100 miliona eura, tako da }e ~elnci Porta i Chelsea odlu~ivati o tome."

Lidija Kuli{: Igra za FFC Turbine Potsbam

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.
Amar Osim, menad`er @eljezni~ara, o inicijativi Komiteta

SPORT

45

Novi predsjednik Roberto Andrade potvrdio

Corinthians {alje ponudu za Teveza
Novoizabrani predsjednik Corinthiansa Roberto Andrade potvrdio je da }e brazilski tim uputiti jo{ jednu zvani~nu ponudu za Carlosa Teveza na po~etku 2012. godine, ali je priznao da ni ovaj put ne}e biti lako kupiti napada~a Manchester Citya. "On je odli~an no go me ta{. Po~etkom godine krenut }emo s novom rundom pregovora, koji }e biti te{ki. Njegova cijena je prevelika, ali Corinthians }e predano raditi na tome", kazao je Andrade. Otkako je interesovanje Corinthiansa za Teveza zahladilo, Milan je postao g favorit za dovo|enje ar-

gentinskog reprezentativca, mada jo{ nije bilo konkretne ponude iz italijanskog kluba.

Iako jo{ igra i nema trenerskog iskustva
Amar Osim: Sve preko 10 klubova u ligi bilo bi glomazno

Smanjiti ligu
na 10 klubova
Sve {to nam valja, svakako je do{lo iz Austrije - arhitektura, tramvaji..., pa onda trebamo primijeniti i austrijski model za nogomet, smatra Osim
Inicijativa Komiteta za normalizaciju N/FSBiH o smanjenju lige, ~ini nam se, nai{la je na plodno tlo me|u bh. klubovima, barem kada su u pitanju trenutno dobrostoje}i. Jedan od takvih je i jesenji prvak Premijer lige BiH i najtrofejniji bh. klub - @eljezni~ar, ~iji menad`er Amar Osim tvrdi kako je to zapravo nepohodno uraditi. "Liga od 10 klubova bila bi nam idealna. 16 klubova je zaista previ{e, a svi znamo {ta bismo dobili smanjenjem lige na 10 klubova", ka`e Osim i dodaje kako bi model od 10 klubova bio najidelaniji, jer bi se mo glo on da igra ti ~e tve ro kru`no. "Dobili bismo 36 utakmica i to bi bilo savr{eno dovoljno. Sve preko 10 klubova bi bilo glomazno. Uostalom, mala smo zemlja da bismo imali vi{e od 10 klubova i treba se ugledati na austrijski model takmi~enja. Uostalom, sve {to nam valja, stiglo je iz Austrije - arhitektura, tramvaji, Valentin Inzko..., pa {to ne bismo onda primijenili i austrijski model kad je u pitanju fudbal", vi{e u zbilji, nego u {ali ka`e Osim, koji vjeruje kako bi smanjenjem lige na{i klubovi postali mnogo ja~i i kvalitetniji, ne samo u okvirima BiH ve} i u Evropi.
J. LIGATA Nije komentarisao ponudu Vel{kog saveza: Ryan Giggs

Giggsu ponu|ena selektorska pozicija
Legenda Manchester Uniteda Ryan Giggs (38) najve}i je kandidat za novog selektora fudbalske reprezentacije Velsa. Premda jo{ aktivno igra i nema nikakvog trener skog is kus tva, Gig gsu je pru`ena prilika da naslijedi Garya Speeda, koji je 27. novembra izvr{io samoubistvo. "Ryan je vrhunski fudbaler i ne brine nas {to nikada nije bio trener. Ni Mark Hughes, kada je preuzeo na{u reprezentaciju, nije imao nikakvog iskustva pa se pokazao vi{e nego uspje{nim. Niti Gary Speed nije imao previ{e iskustva", poru~ili su iz Vel{kog fudbalskog saveza. Giggs za sada nije `elio komentarisati ponudu. Napustio je reprezentaciju 2007. godine nakon 64 utakmice i 12 postignutih golova u 16 godina. Od reprezentacije se oprostio kako bi produ`io klupsku karijeru, a u me|uvremenu je postao rekorder po broju nastupa za Manchester United sa 891 odigranom utakmicom. Vels }e prvu provjeru u idu}oj godini imati krajem februara, kada ga o~ekuje prijateljska utakmica protiv Kostarike, a prvi slu`beni nastup je 7. septembra protiv Belgije na startu kvalifikacija za SP 2014.

Mersin "zaboravio" uplatiti 375.000 eura
Turski klub Mersin, za kojeg je potpisao Ibrahim [ehi}, probio je rok predvi|en za uplatu obe{te}enja za nekada{nju jedinicu tima sa Grbavice. Naime, Mersin je uplatio prvu ratu za [ehi}a, koja je iznosila 50.000 eura i to odmah po potpisu ugovora, ali preostali novac, odnosno 375.000 eura, jo{ nikad nije upla}eno. "Mora}emo tra`iti pomo} N/FSBiH i vjerovatno }emo tu`iti Mersin", ka`e nam Osim i dodaje kako turski klub, uz 375.000 eura duga, na kraju sezone mora uplatiti i dodatnih 50.000 eura, s obzirom na to da }e, sada ve} standardni [ehi}, po klauzuli ugovora, skupiti 20 nastupa u turskoj ligi.

^elik po~inje pripreme 15. januara

Smriko, Imamovi} i Mrguda nova imena
Nogometa{i ^elika sa pripremama za proljetni dio sezone starta}e 15. januara, za kada je zakazana prozivka i prvi trening. "Ove godine nismo uspjeli izboriti plasman u zavr{nicu Kupa BiH, pa smo i zbog to ga odlu~ili da ne `urimo, te smo prolongirali po~etak priprema sa 9. na 15. januar", veli Elvedin Beganovi}, {ef stru~nog {taba ^elika. Prvi dio priprema bi}e obavljen u Zenici na stadionu Kamberovi}a polje, dok bi drugi dio vjerovatno mogao biti po~etkom februara (4. ili 5) u Istri. Me|utim, za to }e trebati obezbijediti finansijska sredstva. Najvjerovatnije da }e u prvom timu biti 24 igra~a, od kojih su tri golmana. U pauzi su crveno-crne napustili Emir Had`i}, Kenan Nemeljakovi}, Damir Tosunovi}, Darko Mitrovi}, Aleksandar Kiki} i Haris Seferovi}, a postoji mogu}nost da klub napuste i ponajbolji igra~ ^elika Dario Puri}, te mladi reprezentativac Aldin [i{i}, koji imaju ponude iz inostranstva. Za sada je poznato da }e se u ^elik vratiti Jasmin Smriko i Bernad Imamovi}, te da bi iz te{anjskog TO[K-a trebao sti}i lijevi bo~ni Armin Mrguda.
Mi. D. Elvedin Beganovi}: Bez `urbe sa pripremama

46

SPORT

~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

Bosna plasmanom na Final Four ispunila prvi dio plana

Borac je neugodan,

morali smo zapeti
Borac - Bosna 77:83
Dvorana Borik u Banjoj Luci. Gledalaca: 150. Sudije: Dragan Kralj (Trebinje), Ante Drmi} (Tomislav-Grad), Bo`idar Radanovi} (Trebinje). Rezultat po ~etvrtinama: (19:17, 14:21, 25:23, 13:16). BORAC: Kastratovi} 15, Ivi} 10, Nikoli} 6, M. [turanovi}, Mileki}, Blanu{a 14, A. [turanovi} 1, Pavlovi} 20, Lon~ar 11, Doj~inovi}. Trener: Drago Karali}. BOSNA: Guzonji}, Hod`i} 7, Alispahi} 2, Buza 6, Vukovi}, Hot 7, Da mja no vi}, ^amd`i} 13, Rahimi} 28, S. Demi}, 10, Batina 5, Rizvi} 5. Trener: Hamdo Frljak. a mi smo bili dosta oslabljeni, tako da se vi{e nije moglo ni u~initi'', rekao je ~lan Borca i mladi reprezentativac na{e dr`ave Sr|an Lon~ar. A. MEHANOVI] dom u doma}em prvenstvu nisu ostavila traga na nas iako smo mo`da bili malo uzdrmani. Za sada sve ide po planu, pola posla je ve} obavljeno, a i na dobrom smo putu da izborimo plasman u Ligu 6. Vidje}emo {ta i kako dalje i koji }e ciljevi sada biti postavljeni pred nas'', zaklju~io je Hod`i}. Borac ne stoji ba{ najbolje u ovoj sezoni, klub u posljednje vrijeme ima mnogo problema, te im je ova kup-utakmica bila izuzetno va`na. Ipak, Banjalu~ani nisu mogli ostvariti vi{e od ~asnog poraza, te su ~estitali protivniku na pobjedi. ''^estitam ekipi Bosne na zaslu`enoj pobjedi i prolazu dalje. U jednom trenutku utakmice bili smo u velikom zaostatku, ali smo se uspjeli vratiti u igru. Me|utim, nismo imali snage za potpuni preokret. Smatram da je presudila du`a klupa protivnika,

Na svu sre}u, nismo prokockali prednost i zaslu`eno smo se plasirali u zavr{nicu Kupa. Vidje}emo koji }e ciljevi sada biti postavljeni pred nas, rekao je ko{arka{ studenata Dino Hod`i}
Ko{arka{i Bosne pokazali su da dva vezana prvenstvena poraza nisu ostavila traga na njima, te su na vru}em gostuju}em terenu u Banjoj Luci savladali ekipu Borca u ~etvrtfinalu Kupa BiH. Studenti su plasmanom na zavr{nicu najmasovnijeg ko{arka{kog takmi~enja u na{oj dr`avi ispunili 50 posto plana, kojeg su zacrtali na po~etku sezone. Me~ u dvorani Borik bio je izuzetno zanimljiv s obzirom na to da se rezultat konstantno mijenjao u korist obje ekipe, a gosti su u tre}oj dionici umalo prokockali velikih 11 poena prednosti. Ipak, sarajevski ko{arka{i u zavr{nici susreta ostali su hladnih glava i mirne ruke, te se sasvim zaslu`eno plasirali dalje. ''Prije svega moram istaknuti kako je utakmica bila veoma dobra i napeta. Imali smo izuzetno te`ak zadatak i stvarno smo mo-

Dino Hod`i} ubacio sedam poena u Boriku

rali zapeti da ostvarimo pobjedu. Iako je Borac bio oslabljen u ovom me~u, pokazao je svoju veli~inu i dosta dobro se nosio sa nama. U jednom trenutku imali smo 11 poena prednosti, koju smo uma-

lo prokockali. Na svu sre}u, to se nije desilo i zaslu`eno smo se plasirali u zavr{nicu Kupa'', rekao je Dino Hod`i}, koji je protiv Borca ubacio sedam poena. ''Bitno je da dva poraza zare-

NBA Lakersi napokon pobijedili

Rukometna utakmica: BiH - Turska 42:33

K

o{arka{i Miami Heata pobi je di li su po pe ti put zaredom na doma}em parketu Boston Celticse. Imao je Miami u jednom trenutku i dvadesetak poena prednosti, ali je na kraju morao spa{avati pobjedu. Iako je LeBron James bio najbolji strijelac u 115:107 pobjedi Miamija, zvijezda ve~eri je ipak bio novajlija Norris Cole koji je 14 od svojih 20 poena ubacio u posljednjoj ~etvrtini. Boston je u dva navrata u posljednjim minutama utakmice stizao na samo tri poena zaostatka, ali je oba puta Cole imao odgovor. Dwayne Wade dodao je 24 ko{a i osam asistencija, a Chris Bosh 18 poena za Heat. S druge strane najbolji u redovima Celticsa bili su Ray Allen sa 28 ko{eva, te Rajon Rondo sa 22 i ~ak 12 asistencija. Paul Pierce i ovu je utakmicu odsjedio u odijelu na klupi zbog bolne pete. Los Angeles Lakersi upisali su prvu pobjedu u novoj sezoni iz tek tre}eg poku{aja. @rtve su bili ko{arka{i Utah Jazza koji su u gradu Hollywooda pali sa uvjerljivih 96:71. Kobe Bryant predvodio je Lakerse sa 26 poena, a njemu je uvelike pripomogao Pau Gasol koji je dodao 22 uz devet skokova. Portland Trail Blazersi upisali su i drugu pobjedu u sezoni protiv Sacramento Kingsa. Blazersi su slavili sa 101:79 ponajvi{e zahvaljuju}i dvojcu Gerald Wallace LaMarcus Aldridge. Wallace je stavio 25 ko{eva, uhvatio osam skokova i podijelio pet asistencija, dok je Aldridge ubacio 24 poena i osam puta sko~io za loptu. Spomenimo jo{ da je Minneso-

Miami umalo prokockao +20
Portland Trail Blazersi do{li su i do druge pobjede u sezoni protiv Sacramento Kingsa, dok je Minnesota upisala jo{ jedan tijesan poraz, ovog puta protiv Milwaukee Bucksa
Bh. tim pru`io dobru igru
Foto: D`. KRIJE[TORAC

Moglo je i uvjerljivije
Zavr{ena prva faza priprema za kvalifikacione duele sa Gr~kom, novo okupljanje 4. januara
Dvorana „Ramiz Sal~in“ na Mojmilu. Gledalaca: 200. Sudije: Amar i Dino Konji~anin (oba BiH). Sedmerci: BiH 3(1), Turska 6 (4). Isklju~enja: BiH - 6, Turska - 8 minuta. BiH: Grahovac (15 odbr. - 1 sedm.), B. Buri} (6 odbr.) [ubara, Vranac 2, S. Buri}1, Veli}5, Miki} 1, Stojanovi} 6(1), ^elica 5, Toromanovi} 4, Halilbegovi}, Me|i} 1, Malinovi}6, Kukrika2, IvanKara~i} 5, Pani} 4. Selektor: Dragan Markovi}. TURSKA: Goktepe (3 odbr. - 1. sedm.), Demir (8 odbr.), Ozmusul (1 odbr.), Gocmen 1, Ozcan 4, Tan 3, Bulduk, Eryilmaz 2, Sarak, Ozbahar 4, Catkin 3, Keskin 5 (4), Asikoglu, Pektas 1, Yalciner 1, Done 9. Selektor: Ilker Sentruk. Rukometna reprezentacija BiH slavila je novu pobjedu nad selekcijom Turske rezultatom 42:33 u drugoj prijateljskoj utakmici odigranoj u dvorani „Ramiz Sal~in“ na Mojmilu. Izabranici selektora BiH Dragana Markovi}a odigrali su puno bolje nego u prvoj utakmici u utorak protiv istog rivala. Golmani Grahovac i Buri} su svojim dobrim intervencijama unijeli sigurnost u igri na{e reprezentacije koja je prvo poluvrijeme zavr{ila sa predno{}u od 24:19. U nastavku bh. rukometa{i su poja~ali tempo i u 35. minuti su vodili sa 28:20. Do kraja me~a ni{ta se bitno nije promijenilo u odnosu snaga i na{a reprezentacija je zaslu`eno upisala trijumf, koji je mogao biti i ubjedljiviji. Recimo i to da je mladi Tarik Vranac dobio priliku da poka`e svoj talenat i zaigrao pred kraj me~a koju je znao iskoristiti, zabiv{i dva vrlo efektna gola. Ovom utakmicom zavr{ena je prva faza priprema za kvalifikacione utakmice sa Gr~kom u januaru za SP 2013. Novo okupljanje bh. tima i nastavak priprema zakazani su za 4. januar naredne godine.
G. V.

Miami Heat po peti put slavio nad Boston Celticsima na doma}em terenu

ta upisala jo{ jedan tijesan poraz, ovog puta protiv Milwaukee Bucksa 98:95. Timberwolvesi su ponovno, ba{ kao i protiv Oklahome City Thundera, utakmicu izgubili u posljednjoj minuti. Rezultati: New Jersey - Atlanta 70:106 (Brooks 17p - M. Williams 16p, 9s, Pachulia 13p, 11s), Miami - Boston 115:107 (James

26p, 6s, 5a, Wade 24p, 8a, Cole 20p 4s, 4a - Allen 28p, Rondo 22p, 12a), Milwaukee - Minnesota 98:95 (Jennings 24p, Jackson 16p - Love 31p, 20s), Portland - Sacramento 101:79 (Wallace 25p, 8s, 5a, Aldridge 24p, 8s - Cousins 16p, 11s), LA La kers - Utah 96:71 (Bryant 26p, 8s, 5 a, Gasol 22p, 9s - Millsap 18p, 10s).

Reuters

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011. Muhamed Pilav, predsjednik RK Bosna, o krizi kluba

SPORT

47

Svi krivi, a uprava najvi{e
Rashodi ve}i od prihoda • Problemi nisu od ju~er • Za dogovor sa Smajlagi}em • Ni{ta od sponzora • Klub trebao dobiti milion, od dr`ave i FBiH ni marke • Ponude za igra~e
Razgovarao: Goran VRANJE[

R

ukometni klub Bosna, vi{estruki prvak dr`ave, koji je pro{le sezone ostvario plasman me|u 16 najboljih ekipa Lige prvaka ovih dana je uzdrman iz temelja zbog odlaska dijela igra~a i najave ostatka ekipa da }e tra`iti raskid ugovora. [ta }e biti sa klubom, koji je pred slomom? Da li }e trener Irfan Smajlagi} ostati, {ta je sa neizmirenim dugovanjima, kakva je budu}nost kluba, dio je pitanja na koje smo odgovore potra`ili od predsjednika kluba Muhameda Pilava. "Sada radimo rein`injering kluba. Trebalo je to u~initi mnogo prije. Jo{ nakon utakmice protiv Borca u Banjoj Luci u pro{loj sezoni, kada je odlu~eno pitanje novog prvaka. Nijedan problem u klubu nije od ju~er. Do sada je bilo bolesno stanje... prakti~no, to stanje je prisutno u zadnjih pet godina. Odsad }e biti - zdravo", tvrdi predsjednik kluba Muhamed Pilav.

MESARI] Jedino mi je `ao zbog odlaska Mesari}a, a neki drugi su bili toliko lo{i da su oni zapravo trebali pla}ati Bosni, a ne klub njima za igre kakve su davali. To su igra~i koje niko nije testirao i kojima su se obe}avale visoke cifre
ralo se, dakle, sa nekim drugim ljudima. Trenutno mu se duguje {est pla}a. Otkako sam ja stigao u klub, prije godinu, ne duguje mu se, ali je ovdje rije~ o starim zaostalim dugovima. Volio bih da on i dalje bude trener RK Bosna! Me|utim, sada ne znam ko }e biti trener. Svako ima pra vo da se kan di du je. Upu}ujem poziv zainteresovanim da se jave i da porazgovaramo. To se odnosi i na Smajlagi}a. @elio bih da se napravi dogovor, ali ne pod dosada{njim financijskim uvjetima." • Kada }e biti odr`ana skup{tina kluba i {ta od nje o~ekujete? "Skup{tina }e biti odr`ana 31. januara. Tada }e biti napravljena analiza financijskog poslovanja u zadnje tri godine. Moj mandat je, ina~e, na raspolaganju jo{ od 1. septembra, ali niko se nije htio prihvatiti posla." • Ka kva je va {a vi zi ja bu du}nosti RK Bosna? "Sarajevo mora imati uspje{an rukometni klub, bez obzira na pote{ko}e. Taj projekat niko ne smije dovesti u pitanje, ni ja, ni Smajlagi} niti bilo ko drugi. Klub je va`niji do bilo kojeg pojedinca. RK Bosna }e za 12 mjeseci biti bolji nego ikada. Namjeravamo okupiti sve bh. talente u na{em klubu u kojem }e postati veliki igra~i i biti uspje{niji nego {to su dosad bili. BiH je doma}in SP 2013. godine i ne `elim da na{a reprezentacija bude kanta za nabijanje i ispadne ve} u prvoj fazi takmi~enja. Nadam se da }e u juniorskoj reprezentaciji biti najve}i broj mladih igra~a iz na{eg kluba."

Dani slavlja: Muhamed Pilav (stoji drugi sdesna) na proslavi pro{losezonske titule

Prihodi i rashodi
• Ko je kriv za lo{u situaciju u klubu? "Krivi smo svi, uprava, trener, igra~i, a na prvom mjestu uprava - dozvolila je da rashodi budu ve}i od prihoda. Odmah po dolasku na ovu funkciju tra`io sam da se to ispravi. Ostali ~lanovi uprave nisu me slu{ali. Godinama se, zapravo, tako radilo. Uz to, bilo je obe}anja da }e se na}i sponzor, a to se nije dogodilo. Klub je jo{ ostao bez sponzora, BH gasa." • A Va{a odgovornost? "Za ovo stanje u klubu neki mediji, a i neprijatelji kluba, poku{ali su okriviti mene. Klub bi se davno raspao da ja nisam do{ao. Pomogao sam ga financijski. Postoje papiri, zapisnici sa sastanaka, sve to ima zapisano za one koji druga~ije misle. Najve}i sam privatni donator u BiH, ali ne bih vi{e o tome. Ina~e, osim Op}ine Novi Grad i Kantona Sarajevo, niko nije financirao klub koji pred-

PROJEKAT Sarajevo mora imati uspje{an rukometni klub, bez obzira na pote{ko}e. Taj projekat niko ne smije dovesti u pitanje, ni ja, ni Smajlagi} niti bilo ko drugi. Klub je va`niji od bilo kojeg pojedinca. RK Bosna }e za 12 mjeseci biti bolji nego ikada
stavlja dr`avu u inostranstvu. Za ulazak u Top 16 u Evropi, klub od FBiH i dr`ave nije dobio ni jedne marke. Trebao je dobiti milion maraka. To govori da se nekompetentni ljudi nalaze na bitnim mjestima." • Kako }e klub rije{iti probleme dugovanja igra~ima i trenerima? "Svima su ponu|eni isti uvjeti kako da se izmire dugovi. Uvjet je da se dio pla}e ve`e za ostvareni rezultat. Tra`io sam da se jedna tre}ina plate uve`e za osvajanje jedne od titula, Kupa BiH ili

prvenstva. Ostale dvije tre}ine bi se re do vne is pla}iva le. To je uobi~ajeno za sve klubove. Ljudi kod nas rade za pla}e i od 300, 400 maraka. To je ambijent u kojem `ivimo. S druge strane mi smo imali prepla}ene, skupe igra~e, koji su dolazili iz drugih dr`ava, a ni{ta pri tome nisu pru`ali na terenu i ne}e da igraju za 4.000 maraka. Igra~ima se nudilo da im se uredno isplati 50 posto pla}e, mjesec za mjesec, a da se ostatak isplati po osvajanju titula. Nu|en je taj ugovor, ne samo igra~ima nego i treneru, ali ga nisu htjeli prihvatiti i odbili su ga." • @alite li za odlaskom igra~a? "Jedino mi je `ao zbog odlaska Mesari}a, a neki drugi su bili toliko lo{i da su oni zapravo trebali pla}ati Bosni, a ne klub njima za igre kakve su davali. To su igra~i koje niko nije testirao i kojima su se obe}avale visoke cifre. Da su to bili igra~i iz BiH pa da klub, a i reprezentacija, imaju koristi od njih, to bi bilo i razumljivo. Tako ne}e i}i ubudu}e. Ve}ina }e morati biti iz BiH, uz mo`da dva igra~a iz inostranstva."

• Nakon odlaska pola tima, ostatak igra~a je tra`io raskid ugovora. Ho}ete li im iza}i u susret? "Ne}e dobiti raskid!"

Uvoz i izvoz
• I {ta nakon toga? U tom slu~aju igra~i }e ostati nezadovoljni. Kako }e se to odraziti na njihove igre i rezultate ekipe? "Oni }e sjediti na klupi, a mi }emo dovesti nove igra~e, isklju~ivo iz BiH. Ne mogu klubom upravljati ni trener ni igra~i. Klubom mo`e upravljati samo uprava. Pred nama je prelazni rok za igra~e i ve} su se preduzele aktivnosti u dovo|enju novih mladih i ta len to va nih igra~a iz na {e dr`ave. Mi tre ba mo izvo zi ti igra~e, a ne uvoziti ih." • Ho}e li Irfan Smajlagi} ostati {ef struke? "[to se mene ti~e, ja imam pozitivno mi{ljenje o Smajlagi}u. Vrijedan je i stru~an! Uvjet da ostane u klubu je to da se dogovorimo. On je do{ao na mjesto trenera u vrijeme kada ja nisam bio predsjednik. Dogova-

48

SPORT

~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

PLANINARSKI KUTAK

No} punog mjeseca
Tako su svoj pohod nazvali u PD Runolist iz Sarajeva • Sedmi regionalni susret planinara u @ivinicama • Priprema se nezaboravan do~ek Nove godine u planinarskim objektima na Konjuhu • Ko je zaista zapalio ku}u na Lu~inama? • Zimovanje u organizaciji vi{e planinarskih dru{tava
Ure|uje: Ramo KOLAR

SE DMI RE GI ONAL NI SU SRET planinara s dodatkom novogodi{nji, odr`at }e se u subotu, 7. januara u @ivinicama. Bit }e i hodanja, te dru`enja uz grah kojega priprema doma}in PD Drenik iz ovoga grada. Za prijave i dodatne inormacije potrebno se javiti Seadu Muratovi}u (061 122 760) ili Huseinu Red`i}u (061 845 330)... NO] PUNOG MJESECA naziv je pohoda {to }e ga 7. i 8. januara organizirati PD Runolist. Vodi~ je Muhamed Had`iabdi}, a prijave i sve druge informacije na telefon 061 439-927... DO^EK NOVE GODINE u svojim planinarskim objektimaku}ama organizira najvrednije dru{tvo u BiH - PD Konjuh iz Tuzle. Veselje i susreti pl~aninara }e biti uprili~eni u domu Vr{ani te

Planinarski dom Javorje na Konjuhu

Zimovanja najatraktivnija na Bjela{nici

Javorju na Konjuhu, ali i u prostorijama dru{tva u samoj Tuzli. Informacije u prostorijama Dru{tva i na mob. 061 731-625... KAMENICU NA TAJANU nedavno su obi{li “atomci“ (~lanovi zavidovi}kog kluba SNIK Atom) a da vide, kako navode, infrastrukturu koja se gradi na podru~ju Tajana. U info-centru u Kamenici zavr{ni su radovi na objektu, jezero se najzad napunilo i zaledilo... IZVI NJE NJE PO VO DOM LA@NE OPTU@BE poodavno je osvanulo na web stranici PSD Vilinac Jablanica a njoj administrator ka`e: “Izvinjavamo se

gospodinu Salemu Bali}u zbog la`ne optu`be koju su na web stranicu postavili 'neki' lopovi. Kra|om pasworda od administratora su postavili la`nu vijest da je gospodin Bali} vi|en u vrijeme pa lje nja ku}e na lo ka li te tu Lu~ine. Nadamo se da }e se izvinjenje uva`iti“ Ono {to je pozna. to po vo dom ovo ga ne mi log slu~aja, jeste da je policija preuzela istragu - i do danas nije priop}ila nikakve nalaze!?... STIGLA ZIMA - KRE]E ZIMOVANJE obavijest je iz sarajevskog kluba No Limit. Rezervacije i dodatne informacije na telefone: 063 035-566 i 063 035-565...

In memoriam

Po~inje 60. novogodi{nja turneja ^etiri skakaonice

Prva stanica Obertsdorf
Za sada je jedino njema~ki skaka~ Sven Hannawald pobijedio na sva ~etiri takmi~enja u jednoj godini. Da li }e to uspjeti i Andreasu Kefleru, trenutno vode}em u Svjetskom kupu?
Zahla|enje i snje`ne padavine koje su posljednjih dana zahvatile Stari kontinent, najvi{e su obradovali organizatore skija{kih takmi~enja, pa tako i skija{kih skokova. Naime, jubilarno, 60. izdanje Novogodi{nje turneje ^etiri skakaonice je na pragu. Dva dana uo~i po~etka prvog takmi~enja u Obertsdorfu, organizatori su poru~ili da su sve ~etiri skakaonice potpuno spremne, a pravo zimsko vrijeme im je, prema njihovim rije~ima, donijelo gotovo idealne uslove za takmi~enje. ‘’Snje`ne padavine i zahla|enje koje je pogodilo alpske prostore ovih dana, nama u potpunosti odgovara. Sve ~etiri skakaonice spremne su za nastupe, ba{ kao {to smo i mi organizatori“ izjavio je predsjednik Organi, zacionog odbora Stefan Huber. Turneja po~inje u petak, 30. decembra, takmi~enjem u Obertsdorfu, nastavlja se 1. januara u Garmisch-Partenkirchenu, a zatim se karavan sa skaka~ima seli u Austriju. ^etvrtog januara skaka}e se u Innsbrucku, a dva da na ka sni je tur ne ja se za vr{a va ta kmi~enjem u Bischofshofenu. Kao i dosada{njih 59. takmi~enja u okviru turneje ^etiri skakaonice i u ovom jubilarnom mo`emo o~ekivati uzbudljiva takmi~enja. Svako takmi~enja je iznjedrilo svoga junaka. Za sada je jedino njema~kom skaka~u Svenu Hannawaldu po{lo za rukom da pobijedi na sva ~etiri takmi~enja u jednoj godini. Da li }e to uspjeti i Andreasu Kefleru, austrijskom skaka~u koji je u dosada{njem toku sezone na devet skakonica pokazao najbolju formu i trenutno vodi u takmi~enju sa Svjetski kup sa 508 bodova, ispred Norve`anina Andersa Bardala koji je osvojio 390 i austrijske skija{ke nade Gregora Schlierenzauera na tre}em mjestu sa 376 bodova.
Vode}i u Svjetskom kupu: Andreas Kefler B. M.

Enesudin Por~atala bez sporZenica je os
tis te i spor tskog ra dni ka Enesudina Por~e, koji je tragi~no stradao u 34. godini. Rije~ je o nekada{njem juniorskom bokserskom reprezentativcu Bosne i Hercego vi ne, biv {em ~la nu ze ni~kog BK ^elik koji se kasnije posvetio taekwondou, gdje je postao trener i sportski radnik u klubu Teken iz Zenice. Tamo je zajedno sa kolegom Birnasom Ibrahimagi}em stvarao neke nove sportske asove. Ina~e, Por~a je imao crni pojas 2. dan u taekwondou, a osim u sportu, bio je uspje{an u manekenstvu. Bio je i istaknuti aktivista Lokalnog omladinskog vije}a (LOV) regije Zenica, koje je postalo poznato po svojim inicijativama i projektima. Ina~e je bio diplomirani kriminalista, trener fitnesa.
Mi. D.

Izbor Olimpijskog komiteta Hrvatske

Najbolji su Ivica Kosteli} i Ana Zaninovi}
Olimpijski komitet Hrvatske proglasio je Ivicu Kosteli}a (skijanje) i Anu Zaninovi} (taekwondo) za najbolje sportiste u 2011. godini. Kosteli}, koji je ve} izabran za najboljeg sportistu u glasanju novinara, ove godine osvojio je veliki kristalni globus, dok je Zaninovi} postala svjetska prvakinja u taekwondou. Titulu najboljeg trenera podijelili su treneri najboljih sportista Hrvatske za 2011. Ante Kosteli} i Toni Tomas. Za najbolju `ensku ekipu progla{ena je strelja~ka reprezentacija u sastavu Suzana Cimbal [pirelja, Snje`ana Pej~i}, Sandra Vitez, koja je na Evropskom prvenstvu osvojila srebro u ga|anju vazdu{nom pu{kom sa deset metara. U kategoriji najbolje mu{ke ekipe, vaterpolo reprezentacija je drugu godinu zaredom ponijela to priznanje, zahvaljuju}i bronzi sa Svjetskog prvenstva u [angaju. Jedrili~ari [ime Fantela i Igor Mareni} su evropskim zlatom i svjetskom bronzom do{li do priznanja za najboljisportski par, {tafetu ili posadu. Iako nije progla{ena za najbolju sportistkinju, Blanka Vla{i} je dobila nagradu za najve}eg promotera Hrvatske u svijetu, koju je dobila ~etvrtu godinu zaredom.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON JU MS HEMIJSKA [KOLA TUZLA Ul. Bosne srebrene br. 8 75 000 Tuzla

OGLASI

49

Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine objavljuje

za prijem u radni odnos 1) Vi{i stru~ni saradnik - vi{i kontrolor u Sektoru za kontrolu spre~avanja pranja novca i finansiranja terorizma, 1 (jedan) izvr{ilac, na neodre|eno vrijeme 2) Stru~ni saradnik - kontrolor u Sektoru za kontrolu spre~avanja pranja novca i finansiranja terorizma, 1 (jedan) izvr{ilac, na neodre|eno vrijeme Uslovi za zasnivanje radnog odnosa: Za poziciju (1): - VSS - ekonomski fakultet, - tri godine radnog iskustva na istim ili sli~nim poslovima i posebna znanja iz oblasti kontrole banaka, mikrokreditnih organizacija i lizing dru{tava, - aktivno znanje engleskog jezika, - poznavanje rada na ra~unaru. Za poziciju (2): - VSS - ekonomski fakultet, - dvije godine radnog iskustva na istim ili sli~nim poslovima i posebna znanja iz oblasti kontrole banaka, mikrokreditnih organizacija i lizing dru{tava, - aktivno znanje engleskog jezika, - poznavanje rada na ra~unaru. Kandidati koji u|u u u`i izbor bit }e pozvani na intervju. Probni rad je 6 ({est) mjeseci. Oglas je otvoren 15 (petnaest) dana od dana objave. Prijave, s dokazima o ispunjavanju tra`enih uslova (originali ili ovjerene fotokopije), slati na adresu: Agencija za bankarstvo Federacije BiH 71000 Sarajevo Ko{evo 3 s naznakom: „Prijava na oglas - ne otvarati“. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

OGLAS

Na osnovu ~lana 119. Zakona o srednjem obrazovanju („Sl. novine TK-a“, broj 6/04, 7/05), ~lana 172. Pravila JU Mje{ovite srednje hemijske {kole u Tuzli, Saglasnosti Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK-a, broj 10/1-34-14720/11 od 3. 8. 2011. godine i Odluke [kolskog odbora broj 02-34-552/2011 od 22. 6. 2011. godine, [kolski odbor raspisuje

KONKURS
za popunu upra`njenih radnih mjesta za {kolsku 2011/2012. godinu na odre|eno vrijeme, a najdu`e do 10. 8. 2012. godine, uklju~uju}i i pripadaju}i godi{nji odmor 1. Nastavnik latinskog jezika — 6 ~asova sedmi~no ........................................................................1 izvr{ilac 2. Nastavnik farmaceutske grupe predmeta — 22 ~asa sedmi~no ....................................................1 izvr{ilac 3. Nastavnik farmakologije - 6 ~asova sedmi~no ...........................................................................1 izvr{ilac 4. Nastavnik ma{inske grupe predmeta - 4 ~asa sedmi~no .............................................................1 izvr{ilac 5. Nastavnik stru~no-teorijske nastave grafi~ke grupe predm. - 7 ~asova sedmi~no ......................1 izvr{ilac 6. Nastavnik prakti~ne nastave grafi~ka grupa predmeta — 10 ~asova sedmi~no............................1 izvr{ilac Uslovi koje kandidati moraju ispunjavati: a) Op}i uslovi: - da je dr`avljanin BiH - da je zdravstveno sposoban za vr{enje poslova tog radnog mjesta - da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine - da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak - da nije ka`njavan iz oblasti privrednog prestupa i da mu nije izre~ena za{titna mjera zabrane vr{enja poslova nastavnika/profesora, pedagoga ili sekretara. b) Posebni uslovi: - Odgovaraju}i stepen stru~ne spreme i profil u skladu sa Zakonom, Nastavnim planom i programom i Pedago{kim standardima, zavr{en ~etverogodi{nji studij ili 240 ECTS - polo`en stru~ni ispit - za poziciju redni br. 1 (profesor latinskog jezika), za poziciju redni br. 2 (farmaceutski fakultet - magistar farmacije), za poziciju redni br. 3 (medicinski fakultet - doktor medicine; farmaceutski fakultet magistar farmacije), za poziciju redni br. 4 (diplomirani ma{inski in`enjer, diplomirani in`enjer grafi~ke tehnologije, diplomirani in`enjer elektrotehnike, grafi~ki in`enjer), za poziciju redni br. 5 (diplomirani grafi~ki in`enjer; grafi~ki in`enjer), za poziciju redni br. 6 (diplomirani grafi~ki in`enjer; grafi~ki in`enjer; grafi~ki radnik sa zavr{enim V stepenom obrazovanja). Uz prijavu potrebno je prilo`iti dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. Prijava sa kratkom biografijom, adresom i kontakt-telefonom 2. Uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) 3. Izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci) 4. Diplomu o zavr{enom stepenu obrazovanja i profilu stru~ne spreme 5. Uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu 6. Uvjerenje o radnom sta`u u ustanovama obrazovanja 7. Uvjerenje o radnom sta`u izvan ustanova obrazovanja nakon sticanja stru~ne spreme 8. Kopiju radne knji`ice 9. Uvjerenje Zavoda za zapo{ljavanje o du`ini ~ekanja na posao 10. Dokaz o mogu}nosti ostvarivanja prava iz ~lana 16. Zakona o dopunskim pravima boraca. Ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti izabrani kandidat je du`an dostaviti [koli u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o prijemu. Napomena: Sa kandidatima koji ispunjavaju uslove utvr|ene konkursom obavit }e se razgovor (intervju) 9. 1. 2012. godine (ponedjeljak) i 10. 1. 2012. godine (utorak), od 8 do 12 sati u prostorijama {kole. Kandidat koji ne pristupi intervjuu, gubi pravo daljeg u~e{}a u konkursnoj proceduri. Sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 8 dana od dana objave konkursa u sredstvima javnog informisanja isklju~ivo putem po{te preporu~eno na adresu: JU MJE[OVITA SREDNJA HEMIJSKA [KOLA TUZLA, Ul. Bosne srebrene broj 8, 75 000 Tuzla, sa naznakom: „Javni konkurs za popunu upra`njenih radnih mjesta“ - navesti radno mjesto za koje se konkuri{e. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR [KOLE mr. sci. Adem Dautba{i}

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE SREDNJOBOSANSKI KANTON-KANTON SREDI[NJA BOSNA MJE[OVITA SREDNJA [KOLA GORNJI VAKUF GORNJI VAKUF-USKOPLJE Datum: 28.12.2011. godine Na osnovu Odluke Upravnog odbora Mje{ovite srednje {kole Gornji Vakuf od 27.12.2011. godine r a s p i s u j e s e

K O N K U R S
za popunu upra`njenih radnih mjesta 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Profesor latinskog jezika.....................................................................................1 izvr{ilac na odre|eno vrijeme na 8 sati Profesor matematike ...........................................................................................1 izvr{ilac na odre|eno vrijeme na 6 sati Profesor muzi~ke kulture ...................................................................................1 izvr{ilac na odre|eno vrijeme na 4 sata Profesor higijene i prve pomo}i..........................................................................1 izvr{ilac na odre|eno vrijeme na 6 sati Profesor anatomije i fiziologije ~ovjeka.............................................................1 izvr{ilac na odre|eno vrijeme na 4 sata Profesor informatike ..........................................................................................1 izvr{ilac na odre|eno vrijeme na 2 sata Profesor hemije ..................................................................................................1 izvr{ilac na odre|eno vrijeme na 2 sata Profesor fizike ...............................................................................................1 izvr{ilac na odre|eno vrijeme puna norma do povratka zaposlenika sa funkcije, a najkasnije do kraja nastavne godine 9. Pedagog {kole ...........................................1 izvr{ilac na odre|eno vrijeme do povratka radnice sa trudni~kog bolovanja 10. Domar {kole ..................................................................................................................1 izvr{ilac na neodre|eno vrijeme Za sva radna mjesta kandidati treba da ispunjavaju uslove predvi|ene Zakonom o srednjoj {koli i Nastavnim planom i programom, a za domara {kole VKV ili KV zaposlenik metalske, gra|evinske, drvoprera|iva~ke ili elektrostruke. Ugovor o radu se zaklju~uje na odre|eno vrijeme do kraja nastavne godine. Uz prijavu kandidati su du`ni dostaviti: kra}u biografiju, diplomu o zavr{enoj {koli-fakultetu, uvjerenje o neka`njavanju, uvjerenje o dr`avljanstvu, izvod iz mati~ne knjige ro|enih. Ostala potrebna dokumenta prema Pravilniku o radu {kole potrebna za bodovanja i postupak popune upra`njenih radnih mjesta: uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu, uvjerenje Biroa za zapo{ljavanje o vremenu ~ekanja na zaposlenje, prosjek ocjena sa mati~nog fakulteta, dokaz o du`ini radnog sta`a u obrazovanju nakon diplomiranja, dokaz o socijalnim prilikama u porodici: ako kandidat `ivi u porodici u kojoj niko nije zaposlen ili nema stalni izvor primanja (ku}na lista i dokaz o nezaposlenosti i kori{tenju drugih stalnih nov~anih primanja), zdravstveno stanje (invalidnost najmanje 60 % i vi{e), dokaz o tehnolo{kom vi{ku, dokaz o pravima demobilisanih boraca i ~lanova njihovih porodica. Konkurs ostaje otvoren 8 dana po objavljivanju ili do popune. Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova dostaviti po{tom na adresu: Mje{ovita srednja {kola Gornji Vakuf, Gornji VakufUskoplje, 70240 Gornji Vakuf

"NOVI CENTAR" d.d. ZAVIDOVI]I

Zenica, 4. 11. 2011. godine

MI[LJENJE OVLA[TENOG REVIZORA
Obavili smo reviziju bilansa stanja "NOVI CENTAR" d.d. Zavidovi}i sa stanjem na dan, 31. 12. 2010. godine, kao i bilansa uspjeha i izvje{taja o nov~anim tokovima za period 1. 1. do 31. 12. 2010. godine. Za pripremanje i fer prezentaciju finansijskih izvje{taja odgovorna je Uprava Dioni~kog dru{tva. Na{a odgovornost je da damo mi{ljenje o ovim finansijskim izvje{tajima na osnovu obavljene revizije. Reviziju smo obavili u skladu sa Me|unarodnim standardima revizije primjenjivim na reviziju finansijskih izvje{taja. Ovi standardi zahtijevaju da planiramo i obavimo reviziju na takav na~in da se sa razumnom mjerom pouzdanosti uvjerimo da u finansijskim izvje{tajima nema zna~ajnog pogre{nog izno{enja ~injenica. Revizija uklju~uje primjenu postupaka kojima se prikupljaju revizijski dokazi o iznosima i drugim podacima objavljenim u finansijskim izvje{tajima. Odabir postupaka zavisi od prosudbe revizora. Revizija, tako|er, uklju~uje i ocjenu primijenjenih ra~unovodstvenih politika i zna~ajnih procjena od Uprave dru{tva, kao i vrednovanje sveukupnog predstavljanja finansijskih izvje{taja. Uvjereni smo da su revizijski dokazi koje smo prikupili dostatni i primjereni kao osnova za izra`avanje na{eg mi{ljenja. Po na{em mi{ljenju, finansijski izvje{taji realno i objektivno predstavljaju finansijski polo`aj Dioni~kog dru{tva "NOVI CENTAR" d.d. Zavidovi}i na dan, 31. 12. 2010. godine, kao i rezultate njegovog poslovanja i nov~ane tokove za period 1. 1. do 31. 12. 2010. godine, i sastavljeni su u skladu sa Zakonom o ra~unovodstvu i reviziji, Me|unarodnim ra~unovodstvenim standardima i Me|unarodnim standardima finansijskog izvje{tavanja, osim u dijelu finansijskih izvje{taja u vezi sa procjenom imovine, obaveza i potra`ivanja. Skre}emo pa`nju na Pokazatelje forenzi~ne analize finansijskih izvje{taja i na Napomene date uz finansijske izvje{taje. Ovla{teni revizor Direktor

Ensud Beganovi}, dipl. ecc.

Aida Osmanovi}, dipl. ecc.

50

OGLASI
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU

~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

NOVI CENTAR d.d. Zavidovi}i Ul. mar{ala Tita 7 72 220 ZAVIDOVI]I U skladu sa ~lanom 4. stav 1. i 2. ta~ka b. Pravilnika o sadr`aju, rokovima i na~inu objavljivanja izvje{taja emitenta vrijednosnih papira NOVI CENTAR d.d. Zavidovi}i, objavljujemo:

Broj: 65 0 P 117516 09 P Sarajevo, 19. 12. 2011. godine Na osnovu odredbe ~lana 348. stav 3, 4 i 5 Zakona o parni~nom postupku ("Sl. novine Federacije BiH", broj 53/03), Op}inski sud u Sarajevu, sudija Altijana [eta, u pravnoj stvari tu`itelja HAD@IMAHOVI] ro|. AGI] ]AMKA iz Sarajeva, Ul. Hakije Turajli}a br. 4, Sarajevo, zastupana po advokatu Tiri} Zlatku iz Sarajeva, protiv tu`enog SZ "ENERGOINVEST" SARAJEVO, Ul. [aloma Albaharija br. 6, Sarajevo, AN\ELI] NADA, AN\ELI] MILIDRAG, oboje iz Sarajeva, Ul. grbavi~ka br. 84 i ^OKOVI] MELINA iz Sarajeva, Ul. Vele{i}i br. 37, Sarajevo, radi utvr|ivanja prava vlasni{tva, objavljuje da je 16. 9. 2011. godine donio slijede}u

GODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU ZA 2010. GODINU
I - OP]I PODACI O EMITENTU - firma - adresa - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica - predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora 3 NOVI CENTAR d.d. ZAVIDOVI]I Ul. mar{ala Tita br. 7 Zavidovi}i tel/fax: 032 868 090 Ismet Mujanovi}, Orhan Karavdi}, Ibrahim Mujanovi} Tifa Mustafi}, direktor

PRESUDU
Utvr|uje se da je tu`iteljica Had`imahovi} ro|. Agi} ]amka, k}i Ismeta iz Sarajeva, JMBG 1605953177288, vlasnik sa idealnim dijelom 1/1 bez tereta na gara`i u Sarajevu u Ulici Hakije Turajli}a br. 11, op}ina Novi Grad, naselje Ned`ari}i, kvadrant C-5, niz XI, lamela A-37, povr{ine 14,75 m2, {to su tu`eni du`ni priznati, te trpjeti da se tu`iteljica na predmetnoj gara`i upi{e kao vlasnik sa idealnim dijelom od 1/1, bez tereta u ZK uredu Op}inskog suda u Sarajevu, Odsjek KPU, kao i u drugim javnim knjigama, u protivnom, ova presuda bit }e valjana isprava za taj upis, sve u roku od 30 dana pod prijetnjom izvr{enja. POUKA: Protiv ove presude dozvoljena je `alba Kantonalnom sudu u Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema presude. @alba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranu. Dostavljanje ove presude smatra se izvr{enom 15 dana od dana objavljivanja u sredstvima javnog informisanja. SUDIJA, Altijana [eta, s. r.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 09 65 Mals 114781 09 Mals Op}inski sud u Sarajevu, stru~ni saradnik Emina Burgi}, u pravnoj stvari tu`itelja BOSNA SUNCE OSIGURANJE d.d. Sarajevo, Trg me|unarodnog prijateljstva broj 20, protiv tu`ene JELOVAC AMIRE, ul. @unova~ka broj 1, Had`i}i, vl. S.t.r. "Mizan market" Had`i}i, ul. Had`eli bb, radi duga od 576,30 KM, van ro~i{ta, donio je 21. 11. 2011. godine i na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku FBiH ("Sl. novine FBiH" broj 53/03 - u daljem tekstu ZPP) objavljuje:

PRE SU DU - zbog propu{tanja Tu`ena je du`na tu`itelju isplatiti iznos od 576,30 KM sa pripadaju}im zakonskim zateznim kamatama po~ev od 20. 5. 2007. godine do isplate, uz naknadu tro{kova postupka u iznosu od 43,20 KM, sve u roku od 15 dana. Pouka: Protiv ove presude nije dopu{tena `alba, ali tu`eni mo`e podnijeti prijedlog za povrat parnice u prija{nje stanje. Obavje{tava se tu`eni da se dostava ovog pismena smatra obavljenom u roku od 15 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama FBiH i na oglasnoj tabli suda. STRU^NI SARADNIK Emina Burgi}

- ~lanovi uprave II -PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA - broj emitovanih vrijednosnih papira 61.737 dionica nominalne vrijednosti 15,60 KM po dionici i nominalna cijena - vlasnici vi{e od 5% vrijednosnih papira - dionica Mujanovi} Ibrahim, Mujanovi} Ferid, Mujanovi} Ismet, Karavdi} Adem i Kameri} Hasib III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU Podaci iz bilansa stanja u KM AKTIVA g) Stalna sredstva 1.534.700,00 h) Teku}a sredstva 808.900,00 j) Ukupno aktiva 2.343.600,00 PASIVA f)Kapital 896.100,00 g) Upisani osnovni kapital 963.097,20 h) Dugoro~ne obaveze 108.900,00 i) Kratkoro~ne obaveze 1.338.600,00 j) Ukupno pasiva 2.343.600,00 Podaci iz bilansa uspjeha u KM f)Prihodi 217.700,00 g) Rashodi 217.200,00 h) Dobit/gubitak prije poreza 500,00 i) Porez na dobit j) Neto dobit razdoblja/gubitak razdoblja 500,00 IV - PODACI O VANJSKOM REVIZORU - firma i sjedi{te vanjskog revizora Dru{tvo za reviziju "REVIDENT" d.o.o. ZENICA - mi{ljenje vanjskog revizora o uslovno mi{ljenje finansijskim izvje{tajima Predsjednik Nadzornog odbora Direktor

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE SREDNJOBOSANSKI KANTON OP]INSKI SUD U KISELJAKU Broj: 49 0 Ip 010754 11 Ip Kiseljak, 7. 12. 2011. godine TRA@ITELJ IZVR[ENJA: VAKUFSKA BANKA DD SARAJEVO, ul. Mar{ala Tita 13 Sarajevo, IZVR[ENIK: 1. FINA MH [PED DOO, ul. Solakovi}i bb, Kiseljak, 2. ALMIN SMAJLOVI] ul. Solakovi}i br. 26, Kiseljak RADI: Izvr{enja na nov~anim potra`ivanjima, v.s. 9.756,79 KM

OGLAS
Op}inski sud u Kiseljaku, i to sudija Bakovi} Ned`ad, u pravnoj stvari tra`itelja izvr{enja VAKUFSKA BANKA DD SARAJEVO, ul. Mar{ala Tita 13, Sarajevo protiv izvr{enika Fina MH [ped d.o.o. i Almina Smajlovi} radi izvr{enja na nov~anim potra`ivanjima, v.s. 9.756,79 KM na osnovu ~lana 348. stav 3, 4. i 5. Zakona o parni~nom postupku Federacije BiH u vezi sa ~lanom 21. ZIP-a FBiH, dostavlja izvr{eniku

na osnovu mjenice kao vjerodostojne isprave, u iznosu od 9.756,79 KM, zakonske zatezne kamate po~ev od 17. 5. 2011. godine pa do kona~ne isplate, tro{kove izvr{nog postupka. 1. Izvr{enje se odre|uje prodajom nekretnina Smajlovi} Almina upisanih u Zemlji{noknji`nom uredu Op}inskog suda u Kiseljaku P.O. KISELJAK, KO Bukovica, ZK ul. 498, k.~. 839 u naravi jaz, njiva klase 4,1394 i njiva klase 3 3493 ukupne povr{ine 4.887 m2 i namirenjem tra`ioca izvr{enja iz cijene dobivene javnom prodajom. 2. Izvr{enje se odre|uje pljenidbom, popisom i prodajom pokretnih stvari izvr{enika Fina MH [ped d.o.o. Kiseljak, Solakovi}i bb Kiseljak, te prenosom nov~anih sredstava na ra~unu tra`ioca izvr{enja br. 1602000100000039. Tro{kove tra`ioca izvr{enja Sud odre|uje u iznosu od 187,50 KM, a isti se sastoje od: 1. takse na prijedlog i rje{enje o izvr{enju u iznosu od 187,50 KM.

UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVU Zmaja od Bosne bb Sarajevo

O B AV J E [ T E N J E
SUAD ^ELJO, dipl. ing. el.
branit }e magistarski rad pod naslovom

"Upravljanje IT rizicima bazirano na Risk IT frameworku"
30. januar 2012. godine (ponedjeljak) sa po~etkom u 13 sati
u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu sala S1 - prizemlje Pristup odbrani je slobodan. Magistarski rad mo`e se pregledati u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu, svakog radnog dana od 10 do 13 sati, a najkasnije osam dana prije odbrane magistarskog rada.

Obrazlo`enje
Kako prijedlog za izvr{enje sadr`i sve potrebne elemente propisane odredbom ~lana 36. Zakona o izvr{nom postupku ("Sl. novine FBiH" br. 32/03 i 33/06, u daljnjem tekstu: ZIP), to je valjalo, na osnovu ~lana 39. ZIP-a, donijeti rje{enje kao u izreci. Sudija Ned`ad Bakovi} Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog rje{enja dopu{ten je prigovor ovom sudu u roku od osam dana od dana prijema istog. Prigovor ne odga|a izvr{enje rje{enja.

RJE[ENJE O IZVR[ENJU
Sud odre|uje izvr{enje po prijedlogu tra`ioca izvr{enja d.d. Vakufska banka d.d. Sarajevo od 20. 5. 2011. godine, protiv izvr{enika Fina MH [ped d.o.o. Kiseljak i Almin Smajlovi},

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 140513 10 P Datum: 20. 12. 2011. godine Op}inski sud u Sarajevu, u pravnoj stvari tu`itelja MF `ene international iz Sarajeva, ulica D`emala Bijedi}a broj 130, protiv tu`ene Vesna Mirosavljevi} i dr., ozna~ena kao Itu`ena, nepoznatog prebivali{ta, radi utvr|enja v.s.p. 3.629,00 KM, u smislu ~lana 348. stav 7. Zakona o parni~nom postupku (Slu`bene novine Federacije BiH. br. 53/03), objavljuje slijede}i

PO ZIV
za I-tu`enu: VESNA MIROSAVLJEVI] IZ TUZLE Pozivate se kao stranka da pristupite ro~i{tu povodom prijedloga za povrat u prija{nje stanje, koje }e se odr`ati u zgradi Op}inskog suda u Sarajevu, u sobi broj 339/III, u PONEDJELJAK, 12. 3. 2012. godine, sa po~etkom u 12 sati. SUDIJA Jasmina Muratovi} Napomena: Stranke su du`en najkasnije na pripremnom ro~i{tu iznijeti sve ~injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predlo`iti

sve dokaze koje `ele izvesti u toku postupka, te na pripremno ro~i{te donijeti sve isprave i predmete koje `ele upotrijebiti kao dokaz (~l. 77. ZPP-a). Na pripremnom ro~i{tu }e se raspravljati o pitanjima koja se odnose na smetnje za dalji tok postupka, o prijedlozima stranaka i ~injeni~nim navodima kojima stranke obrazla`u svoje prijedloge (~l. 79, 80 ZPP-a). Tu`eni mo`e najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~l. 74. st. 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ne do|e tu`itelj, a bio je uredno obavije{ten, smatrat }e se da je tu`ba povu~ena, osim ako tu`eni ne zahtijeva da se ro~i{te odr`i (~l. 84. st. 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ne do|e uredno obavije{ten tu`eni, ro~i{te }e se odr`ati bez njegovog prisustva (~l. 84. st. 2. ZPP-a). Sud mo`e odrediti da se glavna rasprava odr`i odmah nakon pripremnog ro~i{ta (~l. 94. st. 3. ZPP-a). Ako stranka ili njen zastupnik u toku postupka ili prije isteka roka od {est mjeseci nakon pravomo}nog okon~anja postupka promijene adresu na koju se dostava obavlja, du`ni su o tome odmah obavijestiti sud, u suprotnom, sud }e odrediti da se dalje dostave u parnici obavljaju objavljivanjem pismena na oglasnoj plo~i suda, sve dok stranka ili njen zastupnik ne obavijeste sud o svojoj novoj adresi (~l. 352. ZPP-a). Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.
1

Zakon o parni~nom postupku ("Sl. novine Federacije BiH", broj 53/03, 73/05 i 19/06)

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.
NEKRETNINE ZAMJENA
MIJENJAM stan 52m2, u ^ekalu{i, za malo ve}i, Grbavica-Dobrinja, uz doplatu. Mob. 061/171-483.

MALI OGLASI
IZDAJEM 3 poslovna prostora u Papagajci, povr{ine od 20m2. Mob. 061/141-676 i 033/535-165. IZDAJEM sobu studentici, ul. Grbavi~ka br. 127a. Tel. 812-084. IZDAJEM gara`u 13m2, Aerodromsko naselje, povoljno, ul. Akifa [eremeta. Mob. 061/897-959. IZDAJEM jednosoban stan, namje{ten, strogo zaseban, 200 KM. Tel. 284-767. IZDAJEM namje{ten stan, 80m2, extra povoljno, kod Holiday Inna, Marijin dvor, za strance i poslovne ljude. Mob. 061/897-959. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, cen. grij. bra~nom paru bez djece ili zaposlenima. Tel. 538-598 i 061/928-057. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan na Ko{evskom brdu sa ili bez gara`e. Tel. 033/248-394. IZDAJEM namje{ten stan, privatna ku}a, poseban ulaz. Tel:062/255-827. IZDAJEM poslovni prostor preko puta suda 36m2 [enoina 6. Tel. 062/326-886. IZDAJEM pos. prostor 12m2, Ul. Patriotske lige, 150 KM. Tel. 033/211-975. IZDAJEM zidanu gara`u sa kanalom, Zagreba~ka 75. Tel. 810-387. IZDAJEM ve}i jednosoban stan, luksuzno opremljen, novija gradnja, centar, samcima. Mob. 061/320-843. IZDAJEM stan 96m2, had`i Idrizova kod II gimnazije, 800KM. Tel. 063/639-691.

51

PONUDA
IZDAJEM stan Stari grad, Logavina, 68m2, 600KM. Antuna Hangija, Ciglane, 60m2, 450KM. Tel:066/995-944. IZDAJEM povoljno studenticama ku}u, sa tri komforno namje{tene sobe i zajedni~kom kuhinjom i toaletom, centar grada. Mob. 061/206-205. IZDAJEM poslovni prostor 43m2, [entada, pogodan za razne namjene. Mob. 061/344-365. IZDAJEM dvosoban stan na Alipa{inom polju, B-faza, namje{ten. Tel: 061/842-989. IZDAJEM namje{ten jednosoban stan, sa grijanjem, G. Breka. Mob. 061/203-473. MANJA namje{tena soba, poseban ulaz, cen. grij. kupatilo, TV, zaseban ulaz, strogi centar, samcu, studentu. Mob. 061/217-897. IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744-523. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, Alipa{ino polje, B faza. Tel. 065/177684. IZDAJEM pos. prostor 125m2, centar, 86m2 i 76m2, centar. Mob. 061/573640. IZDAJEM namje{tenu trgovinsku radnju za granap, 40m2. Mob. 061/358772 i 033/410-655.

PRODAJA
FERHADIJA, 70m2, adaptiran, 1/1, 250.000KM. Mob. 061/103-130. 8008 ILIJA[, prodajem trosoban stan (82 m2). Tel: 061/106-410. PRODAJEM stan 52 m2 u ulici Gandijeva br.3, VI sprat, naselje Dobrinja 4. Mob. 062/ 256-488. PRODAJEM trosoban stan, 71 m2 + dvije lo|e i balkon. 1.950 KM/m2, Hrasno. Tel: 033/647-525. PRODAJEM jednosoban stan na ^. Vili 2, IV kat, 34m2, 65.000KM (nema lift) i dvosoban na ^. Vili, XV kat, 57m2, cijena 105.000KM. Tel. 066/801-737. PRODAJEM Dobrinja, Trg zlatnih ljiljana, 55m2, I sprat, 1.460KM/m2. Tel. 061/177-556. PRODAJEM stan u Novogradnji Isto~no Sarajevo, ul. Spasovdanska, 50m2, 72.000KM i Grbavica, ul. Grabvi~ka XIV spr. 72m2, 130.000KM. Tel. 065/819-136. POFALI]I stan 40 m2, adaptiran, 62.000KM, Jezero kod porodili{ta 57m2, adaptiran, 100.000KM. Tel. 062/619-361. NOVOGRADNJA Centar, 35-70m2, kuhinja gratis, 2.500KM/m2, VI sprat. Tel: 062/619-361. STAN na Ciglanama luksuzno adaptiran sa novim stvarima, 78m2, 300.000KM i stan IV spr. Ciglane ul. H. Red`i}a, 78m2, 235.000KM. Tel: 065/819-136. PRODAJEM poslovni prostor 62m2, u strogom centru, pogodan za ordinacije, kancelarije i sli~no. Mob. 061/344-365. PRODAJEM stan 80m2 I sprat Stari grad ima gara`u zidanu, austriska gradnja. Tel: 033/441-879 od 16 do 20h. PRODAJEM dvoeta`ni poslovni prostor 92m2, na Ciglanama, kod Robota. Mob. 061/159-213, 061/365-990.

CENTAR, M. Irbina, 130m2, 3 sprat, 2.800 KM/m2, M. Dvor, 128m2, K. Tvrtka, 1 sprat, 2.800 KM. Mob. 062/383-064. PRODAJEM stan na Ilid`i Pejton 37,2+balkon 2 sprat. Tel: 061/198-642. POFALI]I, blizu FDS i OBN-a ku}a p+s. dva trosoban stana. Tel. 062/243329 i 061/437-719. PRODAJEM stanove: Dobrinja, III sprat, 54m2, 75.000 KM, Centar, PRODAJEM stan 71m2 u Hrasnom Alije [a}irbegovi}. Tel: 065/021-556. PRODAJEM stan 36m2 u Hrasnom, Trg Heroja 60.000 KM.Tel:065/021-556. PRODAJEM stan Marin dvor 85m2 VIS prizemlje pogodan i za biznis 2.500/m2. Tel. 061/925-649. PRODAJEM stan, Ilid`a dvosoban stamb.zgrada, drugi sprat, eta`no grijanje.Tel: 061/865-011. BA[^AR[IJA, ul. A{~iluk 90m2, 2 spr. 220.000 KM, Mojmilo, Olimpijska, 80m2, VP, 1.450 KM/m2. Tel. 062/383-064. PRODAJEM poslovni prostor 80m2 na ^ar{iji Bravad`iluk. Tel. 065/021-556. PRODAJEM ku}u sa ba{tom ili mijenjam za stan, Sedrenik. Tel. 062/213-753. PRODAJEM na Skenderiji jednosoban 34m2, I kat, renoviran, eta`no povoljno. Tel. 061/350-448. PRODAJEM ili mijenjam za more ku}u u Pazari}u pored magistralnog puta sa 1200m2 zemlje. Tel. 061/223-208. PRODAJEM u Starom gradu kod Vije~nice pored Miljacke 125m2, I sprat, potrebno renoviranje, 2100KM/m2. Tel. 061/072-845, 066/052-442. PRODAJEM na Ko{evu Ul. Marsela [najdera, nova gradnja 2005. god, 86m2 + balkon tri spava}e sobe, I sprat. Tel. 062/649-370, 063/556-886. PRODAJEM novogradnja, ^. Vila, Ul. Paromlinska, stanovi 76m2, 100m2, 101m2, 113m2, 115m2, ci je na 2375KM/m2. Tel. 062/649-370,

PRODAJEM na M. Dvoru, Ul. Franca Lehara 70m2, 11 sprat, 2 lifta, adaptiran kompletno i 2700KM/m2. Tel. 062/649-370, 066/160-788. PRODAJEM u novogradnji, Pionirska dolina vi{e trosobnih stanova 61-67m2 balkon, kuhinja gratis. Tel. 062/649370, 061/072-845. PRODAJEM salonski stan 155m2, Ul. Ferhadija 153m2, dva balkona, centralna pozicija, I sprat, mo`e za kancelarije. Tel. 066/052-442. PRODAJEM adaptiran stan na Ciglanama 80m2 + balkon 15m2, II sprat, dvije spava}e sobe 190.000KM. Tel. 061/072-845, 063/556-886. ^ENGI] V, 60m2, F. Be}irbegovi}a, 5 sprat, 1.850 KM/m2, Dobrinja V, Trg grada Prato, 77m2, 7 sprat, 105.000 KM. Mob. 062/383-064. ^ETVEROSOBAN stan, 109m2, renoviran, u epicentru, 1 sprat, eta`no grijanje. Tel. 033/201-221, 062/921-419. PRODAJEM stan Jezero 35m2 6KM. Tel. 066/510-328. GRBAVICA 48, 73, 13m2, Pofali}i 40m2, ^engi} Vila 67, 71m2-devastiran, Alipa{ino polje 64, 71m2, Dobrinja 55, 64, 89m2, Mejta{ 54, 49m2, Centar 120m2, [vrakino selo 60, 80m2. Mob. 066/488-818. PRODAJEM dvoiposoban stan 64m2, Otoka (kod Merkur pijace), 115.000 KM. Mob. 061/375-787. PRODAJEM stan 48m2 86.000 KM. lift, Isprat. Tel. 033/624-655. GRBAVICA II kat 54m2 dvosoban balkon. Tel. 061/325-840. VRACA, Dobojska, 1 sprat, 48m2, 62.000 KM, Pofali}i, novogradnja, 1 sprat,. 114.000 KM, Alipa{ino polje, 15 sprat, 56m2, 89.000 KM. Mob. 062/383-064. HRASNO VII sprat 54 sprat dvosoban stan. Tel. 061/325-840. ALIPA[INO C faza 67m2 trosoban balkon. 97.000 KM. Tel: 061/325-840. ^ENGI] Vila VI sprat 54m2 dvosoban balkon. Tel. 061/325-840. D.MALTA trosoban stan 72m2 ul. Fojni~ko IV sprat 1.8000KM/m2. Tel. 061/701-044. DAL MATIN SKA — cen tar, stan 121m2, visoko prizemlje, mogu}a kombinacija stambeno poslovna. Tel. 033/221-533. PRODAJEM trosoban stan i garsonjeru i nus prostorije, 90.000KM. Mob. 063/284-767. STARI GRAD kod Vje}nice jednosoban stan 36m2. Tel:061/210-222. PRODAJEM povoljno dvosoban konforan stan 59m2 Geteova. Tel: 066/864-478. STAN na M. Dvoru, Kralja Tvrtka br. 14/3 od 77m2. treba manja opravka. Tel. 058/483-561.

POTRA@NJA
POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955. AGENCIJI potrebni stanovi za izdava nje i pro da ju, li jen ti po zna ti.Tel:061/360-084. AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437732 i 061/214-306. POTREBNO vi{e stanova praznih namje{tenih za prodaju i izdavanje. Tel. 062/200-777 i 033/203-127. MIJENJAM dvosoban stan 53m2 u Hrasnom, za jednosoban, uz doplatu. Tel. 033/642-338. POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437-732. POTREBAN stan za unajmljivanje garsonjera ili jednosoban u Centru ili Stari Grad. Tel: 061/589-092.

066/160-788.

PRODAJEM povoljno dvoiposoban stan 65,20m2 I. Engela ^engi} vili2. Tel065/294-840. PRODAJEM 2,5 dunuma zemlje na autoputu Sarajevo — Bla`uj, uz samu cestu. Mob. 061/085-792. GRBAVICA do [opinga, jednosoban 37m2, 1 sprat, adaptiran i namje{ten, 77.000 KM. Mob. 062/920-814. PRODAJEM trosoban stan u novogradnji na Stupu, ugrun}en, cijena 1m2 — 1.500 KM sa PDV-om. Mob. 061/548-023. PRODAJEM stan 45m2 u Hrasnom Trg Heroja.Tel:065/021-556. PRODAJEM ili mijenjam ~etverosoban stan u centru, kod Vje~ne vatre, za jednosoban ili dvosoban uz doplatu, Centar. Mob. 061/252-663.

52

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
NAMJE[TAJ OSTALO
KNJIGA Dedd`alova planeta sadr`i preko 70 slika Dedd`ala i njegove pratnje. Citati iz Kur ana, hadisa i biblije potvr|uju otkri}e, 20 KM. Mob.061/742-531. PRODAJEM 20m2 mermera 3 milimetra debljine. Tel:061/382-219. PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Zvati svakim danom 8 do - 13 sati, na 061/199 328. PRODAJEM izra|ene drvene bebestubi}i od bijelog bora za drvena gazi{ta. Tel. 061/224-704. PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Novelova 300 KM. Tel. 532-497. PRODAJEM termoakumulacionu pe} trojku. Tel. 063/864-775. KUPUJEM serd`ade i }ilime, sarajevske i pirotske, stare vezove sa srmom, suhozlatice, }avrme. Mob. 061/159-507. KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104 KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu obveznice, dionice, isplata i dolazak na adresu u FBiH i RS, prodajem certifikate povoljno za otkup stanova. Tel: 061/175-237. KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel. 654-793. KUPUJEM deviznu {tednju, ratnu od{tetu, dionice firmi, fondova, najbolje pla}am. Isplata i dolazak odmah. Mob. 061/264-364. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {oravne i sve predmete od zlata, najbolje pla}am, isplata i dolazek odmah. Mob. 062/788-739. KUPUJEM suvenire sarajevske olimpijade, razglednice, nov~anice i ostalo. Tel. 033/456-505. KUPUJEM staru deviznu {tednju ratnu od{tetu dionice obveznice u FBiH i RS isplata odmah. Tel. 061/375-634. KUPUJEM staru deviznu {tednju ratnu od{tetu dionice obveznice dolazak i isplata odmah. Tel. 062/451-791. KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel: 061/367-103. KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku, isplata odmah. Mob. 066/723-731. KUPUJEM staru deviznu {tednju(verifikovana) ratna potra`ivanja i dionice, najbolje transakcije, a mo`e i prodaja. Mob. 065/869-608. KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Mob. 061/323-906. KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505 i 061/214-405. KUPUJEM kuku za Audi 80-B4, 92. god. Mob. 063/121-524. PRODAJEM uvezane revije Bosna globus nacional Nin ljepota i zdravlje. Tel. 524-973. PRODAJEM podloge kese za stomu cijena povoljna i po dogovoru. Tel: 546-456.

~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

USLUGE
ALU @ALUZINE 20KM/m2, trakaste zavjese 20KM/m2, ALU i PVC roletne, platnene roletne, tende, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/ 001 767-995 i 061/131-447. TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948. KOMBI prevoz: selidbe, klavire, kabaste stvari, radna snaga po dogovoru. Mob. 061/841-309. INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjoskolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858. ENGLESKI poduka-instrukcije, za sve uzraste, mo`e dolazak ku}i, profesorica u mirovini. Mob. 061/139-768. BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vra ta i blin di ra nih. Mob. 061/233-078. ODR@AVALA bih par puta sedmi~no stan, starijoj osobi. Mob. 066/303-818. VR[IM prevoz selidbe, veliki kombi. Tel. 062/226-665. MONTER centralnog grijanja radi instalacije za centralno grijanje. Tel: 061/552-556. VODOINSTALATERSKA radnja radi adaptacije kupatila i opravke. Tel. 065/733-400. KERAMI^AR zvati na tel: 061/460-606. ZIDARSKO-tesarski radovi: zidanje, maltanje, {alovanje, betoniranje, povoljno. Mob. 062/134-827, 033/241-465. MOLERSKI radovi uredno kvalitetno.Tel: 062/127-525. PRI^AJTE engleski obuka i vje`be govornog engleskog u svim prilikama. Tel. 061/519-089. OBAV LJAM po slo ve zi dar ske, kre~enje, malterisanje i ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219. POVOLJNO i kvalitetno postavljam sve od rigipsa. Mob. 061/545-888. NUDIMO povoljno vo|enje svih knjigovodstvenih poslova za privredna dru{tva (proradnja, trgovina, usluge, samostalne poduzetnike. Tel. 061/160-020. KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz razne robe, selidbe, ispomo} radne snage po dogovoru. Mob. 061/513-948.

Iskreni posljednji pozdrav saborcu i drugu

PRODAJEM dvosjed na razvla~enje, 150 KM, Ciglane. Tel. 209-611.

KUPOVINA

TEHNIKA
PRODAJA mobitela, novih i kori{tenih, najjeftinije cijene, www.pacomoby.ba. nokia, samsung, soni, ericsson, ig.htc.ap ple in pho ne.Mob. 062/695-695.

ALIJI HUBANI

VOZILA
PRODAJEM karavan Mercedes 123D, 1984. god. u odli~nom stanju, registrovan 5+2. Mob. 063/879-720. PRODAJEM XI BMW - pogon 4x4, 2003. god., mjenja~ automatik i manuelno na ameri~kim tablama. Cijena 12.500KM. Mob: 061/172-518. PRODAJEM Golfa 2, 3, 4 alnaser altenator za ostala vozila mo`e monta`a. Tel:033/531-996 i 062/693-470. PRODAJEM kamion korpa 12m Iveco 35-10, 1999. god. Tel. 033/553-865, 061/895-017. RENAUL cady, 2002. god. pre{ao 119.000 km. Mob. 061/507-756. MAZDA 323 F, 2001. god. 1,6, 16V, ful oprema, metalik siva. Mob. 061/221668. PRODAJEM kombi WW TIP F2 255 benzin.Tel:062/095-474. PRODAJEM Reno Megan Cupe 1,6 16V gara`iran-o~uvan. registrovan. do 7.2012.Tel:061/730-405. PRODAJEM hitno Ford tranzit 2003. godina.Tel:063/361-311. PRODAJEM turbinu i alternator od turbo dizel golfa 3, cijena 220 KM, pojedina~no dogovorom. Mob. 061/210576. PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk, 2000 godina, nije registrovana, cijena 5.000 KM. Mob. 061/201-200. MER CE DES B kla se 180 CDI 2010.god. Tel:061/208-414. LAN DRO VER du gi ben zi nac u odli~nom stanju-gara`iran 1973. za 15.000 KM sa rez. djelovima. Tel. 058/483-561. PRODAJEM [kodu Oktaviju, TOUR 1.9.TD (90, KS 2009.Tel. 061/101-899. PRODAJEM Golfa dvicu 1990 godina 1600 kub. 59 ks. benzinca registrovan u oktobru. Tel. 033/536-765. i 061/134-544. PRO DA JEM XIBMW-po gon 4x4 2003 god.Tel:061/172-518. PRO DA JEM Nis san 1,6 Sanny odli~om stanju povoljno. registrovan do 27.9.2012. Tel: 061/275-666. PRODAJEM za golfa 2,3,4 alnaser altenator i za ostala vozila mo`e i monta`a. Tel. 033/531-996 i 062/693-470.

Slavko [krbi} i brojni u~esnici i drugi po{tovaoci vrijednosti NOR-a iz Bosanske krajine u Sarajevu
8013 VO DO IN STA LATER oprav lja i ugra|uje ~esme, vodokotli}e, penzionerima jeftinije. Tel: 061/205-803. INSTRUKCIJE iz matematike, efikasno. Dolazak na adresu. Mob. 062/916472 i 062/391-715. TAPETAR, dekorater povoljno presvla~i namje{taj u radioni ili kod vas uz garanciju. Tel. 033/718-405, 061/156728 i 061/926-560. NJEMA^KI jezik, instrukcije i prevod, kucanje radova na ra~unaru. Tel. 523-998 i 061/863-559. IZDAJEM poslovni prostor 20m2 u centru grada.Tel:063/717-968. SERVIS ra~unara „AKI“ Grbavica instalacija, nadogradnja.Tel. 061/545-375. STAKLARSKA radnja „Edo“, izvodi sve staklarske radove, te uramljuje i oprema slike, H. Kre{evljakovi}a. Tel. 033/221-902, 061/130-034. U^ENICIMA srednjo{kolcima instrukcije iz matematike, fizike, mehanike, ma{inskih elemenata. Tel. 033/625196 Ilid`a OBAVLJAM zidarske radove, kre~enje i sve ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219. SERVI SI RA NJE i umre`ava nje ra~una ra, in sta la ci ja win dowsa, ~i{}enje od virusa, antivirusna za{tita. Mob. 062/654-140. PREVOZ stvari, namje{taja i ostalog ve}im kombijem radna snaga, povoljno. Tel. 066/687-703. ELEKTRI^AR — vodoinstalater, radi nove i popravlja stare instalacije (Eko plastika, sanitzerije, servis bojlera, el. pe}i, indikatora, osigura~ke kutije, sklopke itd). Mob. 061/132-149. VODOINSTALATER sa 30 godina is kus tva vr{i oprav ke sa ni tar nih ure|aja, instalacija i pro~epljenja. Tel. 033/535-659 i 062/139-034. IZNAJMLJUJEM stolice i stolove za razne namjene, cijena do 20kom — 1,5KM, a 20 stolica i vi{e — 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292. PROFESOR engleskog daje instukcije, cijena 1 ~as/10 KM, radim prevode. Mob: 061/654-941. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563-292. KOMBI mercedesom najpovoljnije vr{im selidbe i prevoz robe. Mob. 063/121-524. DAJEM instrukcije iz matematike za sve {kole i fakultete. Mob. 061/534-231. ELEKTRI^ARSKE usluge: TEA pe}i, el. pe}i, bojleri, indikatori, lusteri, plafonjere, instalacije, itd. Mob. 061/048-497. NAJJEFTINIJE u gradu iznajmljujem stolice i stolove za sve prigode. Mob. 063/121-524. VODOINSTALATER vr{i opravke, ugradnja novih instalacija i novih sanitarija. Mob. 061/389-112. TAPETAR VK radi sve poslove, tapetarske struke, dolazi na adresu besplatno. Tel. 240-895, 062/909-306. PROFESOR Francuskog, sudski tuma~, prevodi s ovjerom, instrukcije, motivacije, maturski radovi itd. Mob. 061/480-069. TEPSER S.O.D. profesionalnim ma{inama ~istimo: namje{taj, unutra{njost auta, tepihe (rese), itisone i kamene podove (za{tita). Mob. 061/524-461, 033/200-003. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike, na Ilid`i, ~as 6 KM. Tel. 621-976. ^UVALA bi i opslu`ivala bolesno lice. Mob. 062/549-444. POPRAVLJAM TV, svih modela, profesionalno i na va{oj adresi. Tel. 653311, 062/199-199. SERVIS zdravlja, uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, muhe, stjenice, komarce i mi{eve. Mob. 062/136-248 i Tel. 033/219-761. TELEFONIKO popravlja stare, nove, be`i~ne telefoni i izrada telefonskih instalacija. Tel. 033/233-880 i 061/141-676. SERVIS kompjutera sistemi, nadogradnja, programi. Mob. BRU[ENJE, lakiranje parketa i podova bezpra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228 i Mob. 061/359-500.

ZI DNO ogle da lo 200x75. Mob. 066/973-852. PRODAJEM preparirano mladun~e TIGRA, cijena po dogovoru. Tel: 061/275-440. PRODAJEM crnu dugu bundu, od zeca, iz Njema~ke. Mob. 061/159-507. PRODAJEM prvoklasni hercegova~ki med, kadulja, cijena sajamska. Mob. 061/713-410. PRODAJEM hamajlije za uspje{an posao dobro zdravlje za dobre bra~ne ljubavne veze. Tel. 061/033-412. PIJANINO Petrof, crni stilski. Tel. 033/544-883 i Mob. 066/280-174. PRODAJEM nov njema~ki kompresor 150 l, trofazni. Mob. 061/191-521. ENCIKLOPEDIJA britannica 1/17, 250 km. Mob. 061/274-450. PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i el. aparate. Mob. 061/323-906. PRODAJEM prozore. Mob: 061/869-396. PRODAJEM uvezane revije Bosna, Globus, nacional.Tel:524-973. PRODAJEM stomatolo{ki RTG aparat Kgenus Gotzen 2007. ispravan. Tel: 061/789-290. PRODAJEM knjige ljekovito bilje Zlatka Gurskija. Mob. 062/788-739. ATLAS, Britanica, cijena 100 KM. Mob. 061/274-450. TA PE] 4 za 150 KM 2 plinske kamin pe}i 300 KM. Tel: 534-992. PRODAJEM rakiju jabukova~u 50 stepeni na veliko 12 KM ~ista. tel. 061/249-631. @ELJEZNE merdevine visine 280 cm i {irine 35cm, 30 KM. Mob. 062/315-540. PRODAJEM pe~ na centralno grijanje, sa bojlerom za san. vodu. Mob. 061/182-128. PRODAJEM pe~ na centralno grijanje, sa bojlerom za san. vodu. Mob. 061/182-128. PRODAJEM vi{e hiljada zna~ki u albumima. Tel:062/127-833. PRODAJEM skije Elan 180 Sa vezovima look. Tel.061/304-714. PRODAJEM dva albuma zna~ki. Tel. 0627326-072.

ZAPOSLENJE
POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju [vedske kozmetike, zarada minimalno 30%+kreditiranje+stimulacija. Mob. 063/036-955. POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju [vedske kozmetike, zarada minimalno 30%+kreditiranje+stimulacija. Mob. 062/940-550. POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju kozmetike, zarada minimalno 30%+kreditiranje+stimulacija. Tel/fax: 070/235-236, 061/225-424.

RAZNO
TRA@IM dame za besplatan novogodi{nji Sarajevski provod, gospodin iz [vedske.Tel:033/657-626.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

53

29. 12. 2009 — 29. 12. 2011.

ENIS SELIMOVI]

Sva na{a sje}anja su ljubav. Prijatelji
8017

SJE]ANJE

Dvadeset devetog decembra 2011. godine navr{ava se 40 dana od smrti na{eg voljenog

na mog brata

AMIRA LATI]A

KRSTO RAKONJAC
29. 12. 2009 - 29. 12. 2011.

Dragi na{ Amire, uspomena na tebe dio je na{ih `ivota. Nedostaje{ nam. Zahvaljujemo svim uposlenicima Internisti~ke intenzivne terapije bolnice Ko{evo za pru`enu medicinsku i ljudsku pomo}, doktorici Ambulante Dobrinja Jadranki Jeli} koja je dijelila sa nama svu brigu i pru`ila prijateljsku i profesionalnu podr{ku. Hvala i prijateljima, rodbini, kom{ijama, Amirovim nekada{njim radnim kolegama, u~enicima i profesorima Gimnazije Dobrinja, kao i svima koji su prisustvovali posljednjem ispra}aju i podijelili sa nama tugu, podijelili sje}anje na jedan ljudski vijek, grad i vrijeme koji su ostali iza nas. Porodica
8010

Momo s porodicom
8021

Javljamo tu`nu vijest da je na{ dragi

Tu`nim srcem i bolom u du{i obavje{tavamo rodbinu, kumove, prijatelje i poznanike da je 27. decembra 2011, u 89. godini, preminuo na{ dragi i voljeni

dr. med. BORIS (@IVORADA) MILADINOVI]
preminuo 27. decembra 2011. u 54. godini. Ispra}aj dragog pokojnika bit }e 29. decembra 2011. godine u 13.45 sati na gradskom groblju Bare. PO^IVAO U MIRU BO@JEM O`alo{}eni: k}i Maja i Irena sa obitelji
000

\OR\E (VASA) JAN^I]

Sahrana dragog pokojnika obavi}e se u subotu, 31. decembra 2011. godine, u 14 ~asova iz Gradske kapele do porodi~ne grobnice kod Crkve sv. Stefana u [}epo{evi}ima - Sutorina. Sau~e{}e primamo na dan sahrane u Gradskoj kapeli na Savini od 12 do 14 ~asova. O`alo{}eni: sinovi @arko i @eljko, snahe Vojkica i Ute, unu~ad Bojan i Ann-Christin, sestra Nane, porodice Jan~i}, Lu~i}, Milovi}, Aj~evi}, Konjevi} te ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji
8020

Dvadeset devetog decembra navr{ava se 7 tu`nih dana od kada nas je zauvijek napustila na{a draga
Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga

POSLJEDNJI POZDRAV

majci na{eg ~lana

MIRJANA BRKI], ro|. JANKOVI]
S ljubavlju i po{tovanjem ~uvat }emo uspomenu na na{u dragu Mirjanu. Brat Neno, snaha Fata, Maja, Goran, Sandra, Sa{a, porodice Brki}, Jankovi} i Krd`ali}
8018

SLOBODANKA DURI], ro|. BUHOVAC

NADILI ^ENGI]

nakon kratke bolesti preminula 27. decembra 2011. u 64. godini. Sahrana }e se obaviti 29. decembra 2011. godine, u 12.30 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: bra}a Branko i Slobodan, jetrva Sejda sa sinovima Senadom i Sadmirom i snahama Adilom i Eminom, snahe Stana i Seviba, sestri}i Ratko i Stevan, sestri~na Gordana, brati~ne Snje`ana i Sla|ana, brati} Sa{a, porodice Buhovac, Duri}, ^an~ar, Piljevi}, kao i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije
000

Udru`enje Bordo prijatelji 1946
8011

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA
Zelenih beretki 14, tel. 205-938

54

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

Tu`nim srcem obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

POSLJEDNJI POZDRAV ocu Damira Nurki}a, uposlenika Dru{tva za reviziju "D`aferovi}" d.o.o. Sarajevo

HAMDO AVDO (]AMILA) HAMZI]

preselio na ahiret u utorak, 27. decembra 2011, u 62. godini. D`enaza }e se obaviti u petak, 30. decembra 2011. godine, u 14.30 sati na mezarju Jar~edoli. O`alo{}eni: majka Devlija, brat Re{e, supruga Senada, sin Mirza, k}erka Albina, snaha Ne|iba, brati~ne Selma, Lejla i Aida, te porodice Hamzi}, Vatri}, Avdi}, ]osi}, Granulo, D`evlan, Meki}, Su{i}, Prasko, [iljak, Mehinovi}, Haziri, Imamovi}, Stupar, Demir, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istoga dana u 14.30 sati u d`amiji Huremu{a.
000

D@EVADU NURKI]U

Ramiz D`aferovi}
001

... za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis)

S dubokim bolom u srcu obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

SJE]ANJE na na{u dragu kolegicu

SJE]ANJE na na{e voljene

SALKO (HAMZE) MUHAREMOVI]
preselio na ahiret u utorak, 27. decembra 2011, u 57. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 29. decembra 2011. godine, poslije ikindija-namaza (14 sati) na mezarju Muharemovi}i - Nahorevo. O`alo{}eni: supruga Munira, sinovi Damir i Admir, snahe Selma i Selma, unu~ad Hamza, Armen i Armela, brat Kasim, snaha Razija, sestre [evala, Vasvija, Fadila, Ramiza i Uzejfa sa porodicama, te porodice Muharemovi}, Hasanovi}, Pand`i}, @ero, Fa~i}, Hala}, Gazap, Bijeli}, Bulbul, Bradi}, Bjelica, Be{lija, Veli}, Kahriman, Ko`ljak, Zukanovi}, Beglerovi}, Brkani}, Avdiba{i}, Ahmi}, Turku{i}, Ogle~evac, Bekti}, Ali}, Gljiva, Memi}, Bahuna, Sali}, Ajdinovi}, Omeragi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 14 sati, Nahorevo 64. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

MILKICU (CVJETKA) MILOJEVI]
Direkcija za evropske integracije Vije}a ministara BiH
001

RADOMIR VANOVAC
1993 — 2011.

POSLJEDNJI POZDRAV velikom prijatelju Pro{le su dvije tu`ne godine otkako nisi sa nama. Ovim putem `elimo da zna{ da te nismo zaboravili.

ROSA VANOVAC
2007 — 2011.

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Sa sjetom i ljubavlju, Va{a Radmila, Vanja i Vladimir
8016

[EMSO (LATIFA) RAMOVI]

ALIJI HUBANI
Zahida
8009

POSLJEDNJI POZDRAV

preselio na ahiret u srijedu, 28. decembra 2011, u 74. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 29. decembra 2011. godine, u 14.30 sati na mezarju Grli}a brdo. O`alo{}eni: sin Sabahudin, k}i Sabaheta, snaha Amra, zet Ervin, unu~ad Haris, Amila, Medina i Harun, brat Rasim, sestre Munira i [emsa, snahe Sabiha, Masija i Mujesira, zet Ohran, {ura Hasib sa porodicom, svastika Hasna, Almasa, Binasa i Sehada, bad`o Ibro, te porodice Ramovi}, Korora, Piljevi}, Ra{idovi}, Im{irovi}, Jamakovi}, Polovina, Hajdarevi}, Lepara, Durakovi}, Kosovac, Kadi}, Sejdi}, [abanovi}, Maslan, Had`ija{aragi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u ku}i rahmetlije u Ulici Rami}a banja br. 2 a.
000

Dvadeset devetog decembra 2011. navr{ava se jedanaest godina od smrti na{e

BAJRO (AVDIJE) HUKARA

povodom njegove prerane i tragi~ne smrti

NEVENKE CEZNER, ro|. NOVAK
doktoru U na{im si srcima, mislima i sje}anju na sve {to smo sa Tobom u ljubavi sretno pro`ivjeli. Tvoji najmiliji Sveta misa zadu{nica slu`it }e se 29. decembra 2011. godine u 7.30 sati u crkvi Franjeva~kog samostana u Ned`ari}ima.
225

BORISU MILADINOVI]U
O`alo{}eni: supruga, sinovi, snahe i unu~ad
226

Ivan, Danka, Sr|a, Suzana, Buda i Boris
8022

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.
TU@NO SJE]ANJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

55

ATIFA (HAMDIJE) UZUNOVI]

preselila na ahiret u utorak, 27. decembra 2011, u 61. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 29. decembra 2011. godine, u 13 sati na mezarju Ravne Bakije. O`alo{}eni: brat Enver Tuna, sestre Asifa, Farika i Azra, zetovi [a}ir, Kemal i Hasan, brati} Aldin, sestri}i Muris, Emin i Faruk, sestri~ne D`enita, Amela, Lejla i Merisa, zetovi Asim, Johan i Nerko, snahe Vedrana i Aldina, prijatelji Ned`ad i Azra @ivojevi} sa k}erkom Majom, te porodice Uzunovi}, Bisi}, ]ati}, Alihod`i}, Kova~, Bulbul, Ko{ar, Vi|en, Sulji}, Bejatovi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije podne-namaza u 12.30 sati u Bakijskoj d`amiji.

MUHAMED [ANA GORU[ANOVI]
1. 3. 1934 - 29. 12. 1998.

Porodica
8000

Ku}a `alosti: A{ikovac br. 62.
002

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga i voljena

POSLJEDNJI POZDRAV

dobrom drugu i prijatelju, antifa{isti, sarajevskom ilegalcu i partizanu

NADILA ^ENGI], ro|. HAD@IMUSI]

DEVLIJA (BEGE) PENDEK, ro|. BUKARI]
preselila na ahiret u utorak, 27. decembra 2011, u 80. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 29. decembra 2011. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: sinovi Rasim, Fikret i \emo, k}erke Rasema i Ismeta, bra}a D`emal sa suprugom Mirsadom i djecom i Salih sa suprugom Mirsadom i sinom, unu~ad Belma, Lejla, Anesa, Adnana, Ademir, Adnan, Amra, Katarina i Nadio, praunu~ad Benjamin, Tarik i Ajla, snahe Rusmina, D`enana i Aida, zet Mujo Kova~, snaha Mina Bukari} sa porodicom, zaova Murija Kr{o sa porodicom, te porodice Pendek, Bukari}, [abanovi}, Kova~, Avdi}, Aliba{i}, ]orovi}, Had`i{ehi}, Kova~evi}, Zametica, ^ustovi}, Bajrovi}, [ahinovi}, Softi}, Krakonja, Pa~o, Tahto, Lipovac, [ehi}, Zukan, Kurtovi}, Bostand`i}, Borovi}, Dugonji}, Mari}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije podne-namaza (12.30 sati) u d`amiji Hrasno. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

ALIJI HUBANI

preselila na ahiret u utorak, 27. decembra 2011, u 78. godini. D`enaza }e se klanjati u petak, 30. decembra 2011. godine, u 11 sati u prostorijama PD Bakije, a ukop }e se obaviti u 13.45 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: sinovi Zlatko i Armin, k}erka Emira, snahe Zrinka i Aida, zet Ahmed, unu~ad [ejla, Ajna i Tarik, sestre Zakira, Rabija, Fazila i Razija, zetovi Fuad i Vejsil, zaova Refka, jetrva Emina, tetka Zaha, te porodice ^engi}, Had`imusi}, Urli}, Jocki}, Jusufrani}, Aljevi}, Hasanagi}, Mujki}, Lali}, Kne`evi}, ^eljo, Sijer~i}, Gabela, Jugo, [o{o, [i{i}, [akovi}, Isanovi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i `alosti u Ulici bolni~ka 42/I.
000

Edhem, Zora i Omir Tufo
7998

POSLJEDNJI POZDRAV

Dvadeset devetog decembra 2011. navr{avaju se dvije godine od smrti na{eg dragog brata

ALIJI HUBANI

SJE]ANJE

Porodici iskreno sau~e{}e. Mirjana i Brano Balorda
8001

ENISA SELIMOVI]A

Pro{lo je sedam najtu`nijih dana od smrti na{eg dragog supruga i oca

POSLJEDNJI POZDRAV

drugu i saborcu, ~lanu Savjeta SABNOR-a BiH

Brat Edo i sestra Enisa
8003

ALIJI HUBANI

OBAVJE[TENJE
Ukoliko ste zainteresovani, sje}anja i smrtovnice mogu imati sliku u boji. Prilikom predaje oglasa naglasite to u na{oj Oglasnoj slu`bi. Cijena ostaje ista!

SLOBODANA MER[NIKA
Sje}anje na tvoj lik i djela nikada ne}e nestati. O`alo{}eni supruga i djeca
223

Osta}e nam u trajnom sje}anju kao ~astan ~ovjek, antifa{ista i borac za humanisti~ke ideale i domovinu Bosnu i Hercegovinu. SAVEZ ANTIFA[ISTA I BORACA NARODNOOSLOBODILA^KOG RATA U BOSNI I HERCEGOVINI
000

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
POSLJEDNJI POZDRAV

~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJE

ocu na{e radne kolegice

na na{eg dragog supruga i oca

HAZIMU MULAHALILOVI]U
Svetozar Pudari}, potpredsjednik Federacije BiH, i kolege iz kabineta: Miladin Vidakovi}, Snje`ana Papi}, Idriz Kuli}, Mahir ]e{ko, Mahir ^ukurija, Lidija Petric i Slaven Glava{
001

IVANA LJEVAKA
29. 12. 2008 — 29. 12. 2011.

Uvijek si u na{im srcima i mislima. S ljubavlju i po{tovanjem, tvoje Nura i Tanja
7993

Sa dubokim bolom obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

POSLJEDNJI POZDRAV

k}erki na{ih dragih prijatelja

MLADEN PEJI]

ISMET (EMINA) MIRVI]
preselio na ahiret u utorak, 27. decembra 2011, u 70. godini.

ELMIRI ARSLANAGI]
Tvoj osmijeh osta}e nam u trajnom sje}anju. Obitelj Latal
7999

preminuo 26. decembra 2011. u 81. godini. Sahrana }e se obaviti 30. decembra 2011. godine u 13.30 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: sinovi Dragan i Sa{a, te porodice Peji}, Pauni}, Aksin, Ma~ak, Bradari}, Ribar, Isakovi}, Puli}, Beri}, Vu~ak, Ivani{in, [unji}, Mijatovi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije
219

D`enaza }e se klanjati u ~etvrtak, 29. decembra 2011. godine, poslije ikindija-namaza (14.15 sati) u haremu Adilbegove d`amije na Kobiljoj Glavi, a ukop }e se obaviti na mezarju Orli} - Kobilja Glava. O`alo{}eni: supruga Nezira, sinovi Suvad i Sead, k}erka Suvada, snahe Hatid`a i Sabina, zet Wolfgang Gunther, unu~ad Alen, Arnela, Rifet, Aida i Minela, sestre Umija, Vezira i Raza, te porodice Mirvi}, Kamenica, Gunther, Fehimovi}, Pa{i}, Mali~evi}, Harbinja, Garaplija, \edovi}, Osmanovi}, Mili}, Grabovica, @iga, Baji}, Ahmetspahi}, U{anovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije ikindija-namaza (14.15 sati) u d`amiji [ip, (Ul. branilaca [ipa 25 - 27). RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

BOLNO SJE]ANJE

DU[AN FILIPAN
29. 12. 2002 — 29. 12. 2011.

Dragi tata, deda Dule, nedostaje{ nam sve vi{e. Srce nam je puno uspomena na tebe, ali `ivot nas podsje}a da moramo dalje i da ne mo`emo odustati. Tvoji: Mirela, Sini{a, Anja, Mia i Mika
7951

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

RAMIZA (HILME) AHMETSPAHI], ro|. KUTLOVAC
preselila na ahiret u utorak, 27. decembra 2011, u 58. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 29. decembra 2011. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: suprug Nezir, majka Murta, sin Mirsad, k}eri Ismeta i Mirsada, unu~ad Elvedin, Elvedina, Sadin i Minela, brat Salko, sestre ]amila, D`ira, Vezira, [emsa, Rasema i Sabaheta, snaha ]amila, zaove Nezira i Vezima, jetrva Vahida, zetovi Mujo i Selman, te porodice Ahmetspahi}, Kutlovac, Mutap~i}, Bajrovi}, Mehi}, Mulahmetovi}, Hod`i}, Had`iahmetovi}, Balija, Zec, ^alija, \uderija, ^au{evi}, Topuz, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 13 sati, Ul. Dobro{evi}ka 59. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

ASIMA VUK, ro|. GAPA

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

preselila na ahiret u utorak, 27. decembra 2011, u 59. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 29. decembra 2011. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH !!! O`alo{}eni: majka Had`ira, k}erka Edina, zet Salem, unuka Almedina, bra}a Azem, Rasim i Amir, sestre Hafa, Hafiza, Hajrija i Rabija, snahe Naida i Anisa, zetovi Huso, D`emal i Marijan, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, tetka Hankija, amid`i}i i amid`i~ne, daid`i}i i daid`i~ne, teti}i i teti~ne, te porodice Vuk, Gapa, Drin~i}, Vejo, Ali}, Hedo, Glibo, Lagarija, Bali}, Arnautovi}, Humi}, Hurem, Tufek, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i `alosti u Ulici Rate Dugonji}a br. 18 Osjek - Ilid`a.
000

SANIJA (NURKE) GLU[AC, ro|. BASAR
preselila na ahiret u utorak, 27. decembra 2011, u 79. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 29. decembra 2011. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. Prevoz obezbije|en ispred ku}e `alosti iz Ulice grada~a~ka 35 sa polaskom u 12.15 sati, do groblja i nazad. O`alo{}eni: sin Senad, snaha Nizama, unuka Ajla, sestra Hedija, zet Mustafa, sestri}i Mirza i Adnan, te porodice Glu{ac, Basar, Ke~o, Spahi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije podne-namaza (u 12.30 sati) u d`amiji Hrasno.
000

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.
SJE]ANJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
IN MEMORIAM

57

na na{u voljenu

MERSIJU MUHOVI], ro|. IM[IRPA[I]
29. 12. 2009 — 29. 12. 2011.

FAHRA KAHRIMANOVI]
29. 12. 2007 — 29. 12. 2011.

BAJRAM KAHRIMANOVI]
21. 6. 1977 — 29. 12. 2011.

U na{im si srcima. Tvoja djeca
7962

Dragim roditeljima, s ljubavlju i po{tovanjem, k}erke i sinovi sa porodicama
7985

Tvojim se vjenima, Gospodine, `ivot mijenja, a ne oduzima! Svidjelo se Bogu u svoj Dom pozvati svoga slugu sve}enika Vrhbosanske nadbiskupije

IN MEMORIAM

TU@NO SJE]ANJE

Na dana{nji dan nas je napustio na{ dragi suprug i otac

na na{eg dragog

15. 10. 1936 — 21. 12. 2011.

vl~. IVO ^ALU[I]

DRAGAN GAGO [AROVI]

DRAGANA GAGU [AROVI]A
29. 12. 2009 — 29. 12. 2011.

29. 12. 2009 — 29. 12. 2011.

Dvije godine su pro{le, a mi jo{ ne vjerujemo da si nas zauvijek napustio. Javljamo sve}enicima, redovnicima i svim vjernicima Vrhbosanske nadbiskupije, pokojnikovoj rodbini, bli`njim i znancima da }e sv. misa zadu{nica biti 30. decembra 2011. godine u 11 sati u Crkvi sv. ]irila i Metodija, a nakon toga u 13 sati ukop pokojnika na groblju Bare u sve}eni~koj grobnici. Uskrsli Kriste, daruj mu `ivot vje~ni! Vrhbosanska nadbiskupija
000

Vje~no te vole tvoji: Gordana, Aleksandar i Marko
7839

Dragi na{ voljeni Gagi, sje}amo se tebe sa velikim ponosom, ljubavlju i lijepim uspomenama na tvoju plemenitost i dobrotu. Ne postoji utjeha ni zaborav, samo velika praznina i tuga za tobom. Uvijek }e{ biti u na{im srcima i nikad zaboravljen. Tvoji voljeni: majka Zora, supruga Gordana, sinovi Aleksandar i Marko, sestra Sne`ana sa porodicom, porodice [arovi} i ^olo
7845

SJE]ANJE

na na{eg dragog

SJE]ANJE

Danas se navr{ava tu`na godina otkako sa nama nije na{a draga

DRAGANA GAGU [AROVI]A
2009 — 2011.

TU@NO SJE]ANJE

VAHIDA POPARA
Ne damo da tuga nadvlada lijepa sje}anja na sve zajedni~ke trenutke. Tvoji: Angela i Du{ko
030

na na{e drage roditelje Porodice: Govedarica, [arovi}, ^olo, Drakuli}, Staji}, To{i}, Smajlagi}, Mosti}, Vasi}, Zori}, Mandi}, Elez, D`amarija, Soko, @ivkovi}, Mumovi}, Harbinja
7839

Dvadeset devetog decembra 2011. navr{ava se deset tu`nih godina otkako sa nama nije na{ voljeni

SJE]ANJE

29. 12. 1991 — 29. 12. 2011.

MUHAMED (AHMEDA) AGANOVI]

ANTO PLAVEC

29. 12. 1976 — 29. 12. 2011.

SENA STAMBOL, ro|. VRETO

19. 1. 1993 — 29. 12. 2011.

[A]IR STAMBOL

Dragi Braco, vrijeme prolazi, a mi Te se sje}amo sa velikom ljubavlju i po{tovanjem. Tvoji: Kova, Mirna, Marija, Teodora, Sanja, Dragan i Mi{o

Njihovi: Nedim i Alma sa porodicama
222

S ljubavlju i po{tovanjem, Halida i Velida
7950

7960

OSLOBO\ENJE

58

PREDAH

~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
Ne dozvolite da vas iko isprovocira, a na nepredvi|ene probleme poku{ajte ostati sabrani. Poka`ite svima da ste profesionalac koji se dobro snalazi u kriznim situacijama. Sva|e s najmilijima bit }e uobi~ajeni dio dana, za {to }e u velikoj mjeri biti kriv va{ burni temperament. Tek }ete se u ve~ernjim satima malo primiriti i izgladiti sukobe koje ste inicirali. Skloni ste virusnim infekcijama. Ako dana{nji dan provodite radno, ne}ete se `aliti. Pokazat }ete se kao veliki profesionalac koji rado drugima uska~e u pomo}. U`ivat }ete u dugim razgovorima sa osobom koju ste nedavno upoznali, ali koja }e u vama probuditi ve}e interesovanje. Ne}ete padati na atraktivan izgled koliko na duhovnost i inteligenciju. Provedite {to vi{e vremena na svje`em zraku. Ne}ete podnositi da vas neko stalno nadgleda, zato }e vam najdra`i biti oni zadaci koje mo`ete obavljati samostalno i u ti{ini. Ako morate sura|ivati s okolinom, naoru`ajte se strpljenjem i tolerancijom. Sva|e s rodbinom mogle bi vam pokvariti raspolo`enje. Sukobi oko naslije|a ili zajedni~kih nekretnina mogli bi ozbiljno ugroziti va{e odnose. Izbjegavajte dugo boraviti na hladno}i. Pomagat }ete kolegama koliko god mo`ete, no pripazite da time ne trpe va{i rezultati. Ukoliko ste u stisci s vremenom, ne gubite ga na detalje. Nastojat }ete na sve na~ine ugoditi voljenoj osobi, kao i rodbini, no od njih ne}ete dobiti ni trunku zahvalnosti. Prestanite se uvijek svima stavljati na uslugu, jer }e tek tad shvatiti koliko ste im va`ni. Nervozu i napetost eliminisat }ete {etnjom u prirodi. Kolege }e se `aliti na veliki obim posla, no vi }ete {utke prionuti na posao, svjesni da ga niko ne}e obaviti umjesto vas. Odgovoran pristup poslu osigurat }e vam naklonost {efa. Mnogi Lavovi se uop}e ne}e uspjeti odmoriti, {to }e rezultirati stresom i razdra`ljivo{}u, posebno u ve~ernjim satima. Imunitet vam je u padu. Uzimanje vitaminskih tableta moglo bi ga bar malo oja~ati. Inspirirani za rad, u kratkom roku }ete dovr{iti zapo~ete projekte ili smisliti novu ideju koja bi se mogla pokazati isplativom. Ljubavna doga|anja ispunjavat }e vas zadovoljstvom, a samci }e biti toliko zamamni da osobe suprotnog pola ne}e mo}i s njih skinuti pogled. Danas zapo~eta veza imat }e mnogo potencijala za uspjeh. Bavljenje sportom pomo}i }e vam da se rije{ite vi{ka energije. Sve }e vam biti te{ko i naporno, a svoju }ete nervozu prenositi i na kolege. Ipak, `aljenje i gun|anje }e biti va{ na~in da se oslobodite nervoze {to dana{nji dan morate provoditi na poslu. Iako }e vam dru`enje s rodbinom biti prava gnjava`a, sna`an osje}aj odgovornosti ne}e vam dopustiti da ga izbjegnete. Hroni~ni bolesnici trebali bi biti disciplinirani, paziti na o~uvanje zdravlja. Komunikativni i snala`ljivi, spretno }ete se izvla~iti iz neugodnih situacija. Poznanstvo koje danas sklopite moglo bi vam pomo}i da ve} u bli`oj budu}nosti napredujete. O~ekuje vas sjajan provod pun zanimljivih trenutaka i novih poznanstava, budu}i da }e vas ~esti pozivi prijatelja i znanaca izvu}i iz u~male svakodnevice. Budite umjereni u hrani i pi}u. Nemojte o~ekivati da }e drugi obaviti va{ dio posla. Morat }ete zasukati rukave i prionuti na rad ukoliko `elite izbje}i kritike pretpostavljenih. Mnogi }e biti zabrinuti zbog lo{e finansijske situacije, ali ukoliko se potrudite i ve} sad napravite plan, mogu}e je da izbjegnete ve}e posljedice. Kontroli{ite ishranu, kako vas ne bi mu~ile probavne smetnje. Mo}i }ete se pohvaliti velikom razinom energije, koja }e vam omogu}iti da u kratkom roku obavite sva zadu`enja. Ni{ta vam ne}e biti te{ko, {to }e {efovi znati cijeniti. Pred vama je uzbudljiv dan na ljubavnom planu. Osje}at }ete se odli~no u svojoj ko`i, {to }e primijetiti i okolina, koja }e vas obasipati komplimentima na ra~un privla~nog izgleda. Sve }ete obavljati preko volje, a ono malo energije {to imate gubiti na pomaganje drugima. Nemojte dozvoliti da iko iskori{tava va{u dobronamjernost. Sre}om, u ve~ernjim satima }ete se trgnuti iz letargije i kona~no obaviti svoj dio zadu`enja, {to }e biti presudno za odr`avanje mira u ku}i. Po{to ste skloni lo{im mislima, dobro }e vam do}i svaki vid relaksacije. Mo}i }ete se osloniti na pomo} kolega, {to }e vam dobro do}i ako ste umorni i dekoncentrirani. Bliski suradnik }e se rado zauzeti za vas, znaju}i da biste vi isto napravili za njega. Dobro ste raspolo`eni i zabavljate se, ali ipak nemojte zanemariti potrebe partnera koji bi sigurno `elio da i njemu posvetite malo vremena. Aktivan na~in `ivota pomo}i }e vam da zadr`ite vedro raspolo`enje.
21. 3. - 20. 4.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Esad HE]IMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: arkal, bantu, vili, danas, an, nh, m, rta, abi, makadam, respiratori, karl, lola, `enstvenost, ar, korner, r, l, tanad, eva, osat, taksit, seminari, hi, tia, erikson, iznosi, sura.

Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiHa. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj

Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 tel/fax: +387 33 272 271

Jutros magla ili niska obla~nost, koja }e se u Posavini zadr`ati prije podne, u ostalim predjelima prete`no sun~ano. Poslije podne umjereno obla~no. Vjetar slab, promjenljivog pravca. Minimalna temperatura od -7 do 1° C, maksimalna dnevna od 1 do 9. Uve~er u sjevernoj, u no}i i centralnoj Bosni slaba susnje`ica i snijeg. Sutra ujutru ponegdje slab snijeg. Tokom dana umjereno obla~no, uve~er obla~no sa snijegom, na jugu sa ki{om. U subotu umjereno obla~no, na sjeveru i jugu prete`no sun~ano. U novogodi{njoj no}i umjereno obla~no i hladno. U nedjelju, 1. januara, prete`no sun~ano, na sjeveru umjereno obla~no. U ponedjeljak, 2. januara, prete`no sun~ano. U Sarajevu prije podne obla~no i suho, popodne umjereno obla~no. Puha}e slab, sjeverozapadni vjetar. Minimalna temperatura -6, maksimalna dnevna 1.

Danas }e obla~no biti u ve}em dijelu Evrope. Ki{a }e padati na zapadu i sjeveru kontinenta, poslije podne i uve~er i na zapadu Balkana, dok se snijeg o~ekuje u oblasti Alpa. Prete`no sun~ano bi}e na Pirinejskom poluostrvu. Jak vjetar puha}e u oblasti zapadnog Sredozemlja, Sjevernog i Balti~kog mora. Najhladniji glavni evropski grad bi}e Moskva sa 0, a najtopliji Lisabon sa 15. Na ve}em dijelu Balkana obla~no i maglovito, samo na ju`nom Jadranu i u Gr~koj prete`no sun~ano. Naobla~enje sa ki{om, u vi{im predjelima sa snijegom, poslije podne zahvati}e Hrvatsku, a u no}i Bosnu i sjevernu Srbiju. Maksimalna temperatura od 0 do 6, na jugu do 14.

60

KULTURNI VODI^
MU[KARCI KOJI MRZE @ENE

~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10 do 14 sati.

ZENICA

BANJA LUKA

BO[NJA^KI
triler, re`ija: David Fincher, uloge: Daniel Craig, Rooney Mara, Stellan Skarsgard, Robin Wright, Christopher Plummer, Joely Richardson, Embeth Davidtz, Goran Vi{nji}... po~etak u 17 i 20 sati. Obilazak Bo{nja~kog instituta i nove postavke umjetni~kih djela ''U fokusu kolekcije'' svakim danom osim nedjelje i ponedjeljka, od 9 do 16 sati. Najava grupa na telefon: 033/279-800 i na mail info@bosnjackiinstitut.ba.

KINA
MEETING POINT
MA NIJE ON TAKAV
triler, re`ija: Miroslav Petkovi}, uloge: Gordan Ki~i}, Dragan Bjelogrli}, Zoran Cvijanovi}... @anr: triler po~etak u 20 sati.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
SHERLOCK HOLMES: IGRA SJENA
akcijska avantura, re`ija: Guy Ritchie, uloge: Robert Downey Jr., Jude Law, Jared Harris, Noomi Rapace... po~etak u 18 i 20.30 sati.

KINA
MULTIPLEX PALAS
SHERLOCK HOLMES: IGRA SJENA
akcijska avantura, re`ija: Guy Ritchie, uloge: Robert Downey Jr., Jude Law, Jared Harris, Noomi Rapace... po~etak u 17, 19.30 i 22 sata.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

BESMRTNICI 3D

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

KRITERION
VU^JA TAJNA
po~etak u 18 sati.

ARTHUR BO@I] 3D
avantura, animirani, re`ija: Sarah Smith, glasovi: James McAvoy, Jim Broadbent, Bill Nighy, Hugh Laurie... po~etak u 14 i 16 sati.

KO@A U KOJOJ @IVIM
triler, drama, re`ija: Pedro Almodovar, uloge: Antonio Banderas, Elena Anaya, Marisa Paredes, Jan Cornet... po~etak u 17.45 i 22.30 sati.

TUZLA
akcija, fantazija, re`ija: Tarsem Singh, uloge: Henry Cavill, Mickey Rourke, John Hurt, Freida Pinto... po~etak u 21.20 sati.

UBIO SAM MAJKU
po~etak u 20.20 sati.

KINOTEKA
[PIJUNSKA IGRA
re`ija: Tony Scott, uloge: Robert Redford, Brad Pitt, Catherine McCormack... po~etak u 19 sati.

NEMOGU]A MISIJA: PROTOKOL DUH
akcija, re`ija: Brad Bird, uloge: Tom Cruise, Jeremy Renner, Paula Pat ton... po~etak u 15.45,18.30 i 21 sati.

PARADA
komedija, re`ija: Sr|an Dragojevi}, uloge: Milo{ Samolov, Nikola Kojo, Hristina Popovi}, Goran Navojec, Dejan A}imovi}, po~etak u 18 sati.

POZORI[TA
KAMERNI
BOLEST PORODICE M.
autor: Fausto Paravidino, re`ija: Selma Spahi}, igraju: Maja Izetbegovi}, Jelena Kordi}, Boris Ler, Miodrag Trifunov, Senad Alihod`i}, Muhamed Had`ovi}, po~etak u 20 sati.

CINEMA CITY
SHERLOCK HOLMES: IGRA SJENA

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

TAJNI @IVOT KU]NIH POMO]NICA

ALVIN I VJEVERICE 3: BRODOLOM @IVOTA
komedija, animirani, re`ija: Mike Mitchell, uloge: Justin Long, Mat thew Gray Gubler, Jesse McCar tney... po~etak u 16 sati.

NAJMRA^NIJI SAT 3D
nau~na fantastika, horror, akcija, re`ija: Cris Gorak, uloge: Emile Hirsch, Olivia Thirbly, Max Minghella, Rachael Taylor... po~etak u 16.15, 20.15 i 22.15 sati.

SARTR
AY, CARMELA
autor: Jose Sanchis Sinistera, re`ija: Robert Raponja, igraju: Selma Alispahi}, Dragan Jovi~i}, Jasenko Pa{i}, po~etak u 20 sati.

MOSTAR

drama, re`ija: Tate Taylor, uloge: Emma Stone, Viola Davis, Bryce Dallas Howard... po~etak u 17.30 i 20 sati.

^AROBNI PANJ

NEMOGU]A MISIJA: PROTOKOL DUH

akcijska avantura, re`ija: Guy Ritchie, uloge: Robert Downey Jr., Jude Law, Jared Harris, Noomi Rapace... po~etak u 14.50, 17.50 i 20.30 sati.

GALERIJE
RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba radova mladog umjetnika Damira Avdi}a, koji je diplomirao na Akademij likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek Slikarstvo. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Raif feisen banke u ul. Zmaja od Bosne bb, a otvorena je za sve posjetioce radnim danima od 8 do 16 sati.

ARTHUR BO@I] 3D
avantura, animirani, re`ija: Sarah Smith, glasovi: James McAvoy, Jim Broadbent, Bill Nighy, Hugh Laurie... po~etak u 13.40 sati.

GALERIJE
CENTAR ZA KULTURU
Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova. animirani, re`ija: Juanjo Elordi, glasovi: Mirsad Abdagi} Kike, Ajla Hamzi}, Anita Memovi}, Sta{a Duki}, Sanin Milavi}, Damir Kustura, po~etak u 15.30 sati. akcija, re`ija: Brad Bird, uloge: Tom Cruise, Jeremy Renner, Paula Pat ton... po~etak u 20 sati.

SRETNA NOVA GODINA
romanti~na komedija, re`ija: Garry Marshall, uloge: Sarah Jessica Parker, Jessica Biel, Ashton Kutcher, Katherine Heigl... po~etak u 14.40, 17.30 i 20.10 sati.

ATELJE ZEC
Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

POZORI[TA
NARODNO RS
ODUMIRANJE ME\EDA
autor: Branko ]opi}, re`ija: Aleksandar Pejakovi}, scenograf: Dragana Purkovi} Macan, kostimograf: Ivana Jovanovi}, igraju: Ognjen Kopuz, Radenka [eva, Sandra Ljubojevi}, Svetlana Tanja Popovi}, Danilo Popr`en, Aleksandar Stojkovi}, Zoran Stani{i}, Dobrica Agatonovi} Aga, \ur|a Vuka{inovi}, Gordana Milinovi}, @eljko Erki}, Vladimir \or|evi}, Vuka{in Raki} i Goran Simi}, po~etak u 20.30 sati.

BIHA]

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

NEMOGU]A MISIJA: PROTOKOL DUH
akcija, re`ija: Brad Bird, uloge: Tom Cruise, Jeremy Renner, Paula Pat ton... po~etak u 15, 17.40 i 20.20 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

MUZEJI
SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

KINA
UNA
PLJA^KA S VRHA

MA^AK U ^IZMAMA 3D

POZORI[TA
BOSANSKO NARODNO
NOVOGODI[NJI MASKENBAL
dje~ija, omladinska i lutkarska scena, grupa autora i Miroljub Mijatovi}, igraju: Tahir Kavaz, Kerim Demiri, Tamara Mili~evi}-Stili}, Nina Mehi~i}, Selma Kepe{, Amina Ba{i}, Adnan Hori}, Sara Muratovi}, Ena Pa{ali}, Ena Salihefendi}, Amina Saliji, Nejra Serdarevi}, Mensura [eper, Ajla Valjevac, Abidin ^olakovi}, po~etak u 19 sati.

MUZEJI
SAVREMENE UMJETNOSTI
Izlo`ba Milivoja Unkovi}a za posjete je otvorena do 17. januara 2012.

animirana avantura, re`ija: Chris Miller, uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek, Zach Galifianakis... po~etak u 15.45, 17.20 i 19.15 sati.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

komedija, re`ija: Brett Ratner, uloge: Eddie Murphy, Ben Stiller, Casey Af fleck, Alan Alda... po~etak u 19 i 21 sat.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011. Sjaj Pariza
17.00 BHT

TV PROGRAM

61

SE

RI

JE

Nakon {to joj je Philippe otkrio pravu istinu, Lorene pred njim izgubi svijest. Hermione je zaprepa{tena kada shvati da su Jice i Jade u vezi. Kad su Ca ri ali so vi u pi ta nju, izme|u Alexia i Aude frcaju varnice na sve strane i svi su udarci dozvoljeni...

Larin izbor
18.25 FTV

75. O~ajna Lara je prisiljena lagati da joj Jakov vi{e ni{ta ne zna~i te je on shrvan. Lara odlazi s Nik{om te se njih dvoje napokon pomire. Jakov, o~ajan zbog Larinog odbijanja, pru`a Leili uto~i{te na jednu no}. U potrazi za dokazima o Leilinoj trudno}i, Nela odlazi kod njene doktorice. Neline sumnje nisu potvr|ene, ali doktori~in odgovor ostavlja mjesta interpretaciji. Mija i Vuksan u`ivaju u zajedni~kom dru{tvu iako je Vuksanu sve te`e skrivati ~injenicu da odlazi. Vjera je sretna u Filipovom dru{tvu. Istodobno, Alen obe}ava Karmen da }e se rije{iti Vjere. Kada Alen dolazi u samostan, Vjera je izvan sebe jer je Bartul nestao, a Alen zabrinut za du{evno zdravlje svoje `ene...

Zakon bra}e
Brothers, 2009.

22.10 OBN

DRAMA
Re`ija: Jim Sheridan Uloge: Tobey Maguire, Jake Gyllenhaal, Natalie Portman

Kad odlikovani marinac nestane, njegov mla|i brat preuzima brigu za njegovu suprugu i dvoje djece, s posljedicama koje }e uzdrmati cijelu obitelj. Sam je marinac koji odlazi u Afganistan te nakon ru{enja helikoptera biva progla{en mrtvim. Me|utim, pronalaze ga i zarobe talibani te Sam pro`ivljava strahovita mu~enja. U me|uvremenu, njegov brat Tommy brine se za njegovu obitelj i sve se vi{e zbli`ava sa Samovom `enom Grace...

Predaj se, srce
20.05 TV1 MRE@A

92. Do{ao je trenutak koji su svi ~ekali - Eren je spa{en. Me|utim, zauzvrat moraju predati Ezrinu majku. Ezra je ponovo u bijegu. Harputlu odvodi Zeynep, Saliha i Erena u ku}u na selu. Zeynep nije svjesna opasnosti koja ju vreba.

Paranormalne aktivnosti
23.30 FTV
Paranormal activity, 2007.

FIL

M

Sin Djeda Bo`i}njaka
12.50 HRT2
Mr. St. Nick, 2002.

FIL

M

HOROR
Re`ija: Oren Peli Uloge: Katie Featherstone, Micah Sloat, Mark Fredrichs, Amber Armstrong, Ashley Palmer

KOMEDIJA
Re`ija: Craig Zisk Uloge: Kelsey Grammer, Charles Durning, Katherine Helmond, Brian Bedford, Elaine Hendrix, Ana Orti

Izgubljena ~ast
20.05 BHT

Nakon {to Katie i Micah, mladi par iz srednje klase, presele u ono {to izgleda kao tipi~na ku}a iz predgra|a, postaju sve vi{e uznemireni prisutno{}u koja mo`e i ne mora biti demonska, ali je svakako najvi{e aktivna usred no}i. Pogotovo kada spavaju. Ili poku{avaju da spavaju.

Vjen~anica, koju Kerim kupuje kao ro|endanski poklon, ponovo otvara Fatmaguline rane. Kerim nije imao lo{e namjere, ali to je bio pogre{an korak. Merjem saznaje da Mukadesa posje}uje Murata svaki dan. Ona koristi priliku da razgovara s njom o Fatmagulinoj situaciju. Ovo je Mukadesina posljednja prilika da pomogne Fatmagul. Prije nego {to krene u Ameriku, Meltem ide u posjetu Mustafi. Na izvjesan na~in ona se sveti zbog svoje pro{losti. Ja{arani saznaju za ovaj sastanak, ali misle da }e do}i vrijeme da se suo~e s Mustafom.

A{anti
23.30 HRT1
Ashanti, 1979.

FIL

M

Nasljednik prijestolja Djeda Bo`i}njaka Nick St. Nicholas odlu~io je zanemariti tradiciju i `ivjeti `ivotom obi~nog smrtnika. Na nesre}u lijepe i po{tene kuharice Lorene, koja gaji nje`ne osje}aje prema njemu, Nick se zaljubi u TV voditeljicu Heidi i zaprosi je. Heidi je zapravo ljubavnica njegovog poslovnog partnera Hectora, koji nov~ano iskori{tava St. Nicholasa. Kada Nicka optu`e za prijevaru, na njegovoj su strani samo Lorena i vjerni batler...

AKCIJA
Re`ija: Richard Fleischer Uloge: Michael Caine, Peter Ustinov, Kabir Bedi, Beverly Johnson, Omar Sharif, Rex Harrison

Univerzalni vojnik
22.40 TV1/MRE@A
Universal Soldier 1992.

FIL

M

Kad li{}e pada
20.00 HAYAT

165. D`evrije je i dalje ljuta na Fikret. Odnosi u ku}i Tekinovih su napeti, {to zbog sramote koju im je [evket priredio, {to zbog D`emovih roditelja. Lejla sprema Ned`li nesvakida{nji poklon, a Ouz poku{ava iza}i iz zatvora preko suda.

Dr. Linderby i njegova lijepa supruga afri~kog podrijetla Anansa duboko u afri~koj pra{umi, pod pokroviteljstvom UN-a, poma`u domorocima u borbi protiv gladi, bolesti te iskori{tavanja naoru`anih otima~a koji preprodaju djecu i `ene u roblje. Za vrijeme plemenskog slavlja otima~i na ~elu kojih je zloglasni Suleiman iskoriste priliku te odvedu djecu, ali i doktorovu `enu Anansu. Suleimanova je namjera prodati Anansu naftnome princu Hassanu. Civilne vlasti malo mogu pomo}i te je dr. Linderby primoran vlastitim snagama, vezama i sredstvima organizirati potragu za Anansom...

AKCIJA SF
Re`ija: Roland Emmerich Uloge: Jean-Claude van Damme, Dolph Lundgren, Ally Walker, Ed O'Ross, Jerry Orbach

Peti majmun
23.45 PINK
Fifth Monkey, 1990.

FIL

M

Tokom vijetnamskog rata ameri~ki vojnik Luc Deveraux naleti na manijakalnog vojnika Andrewa Scotta, koji izgleda da provodi svoj vlastiti genocid. Luc poku{ava stati na put pokolju, ali svoj hrabar ~in pla}a `ivotom. Vlada odlu~i zamrznuti njihova tjela kao dio tajnog projekta o stvaranju univerzalnih borbenih robota. Mnogo godina kasnije, Luc je savr{eni robot ubica, ali mu povremena sje}anja na prethodni `ivot ne daju mira. U me|uvremenu, radoznala novinarka Veronica Roberts, otkriva tajnu univerzalnih vojnika...

DRAMA
Re`ija: Éric Rochat Uloge: Antonio Ameijeiras, André Barros, Catalina onakie, Tania Boscoli, Katia Bronstein, Ariel Coelho,

Recept za ubistvo, 2. dio
22.22 HAYAT
Proof: Prescription For Murder, 2007.

FIL

M

Da sam oblak
21.10 FTV

TRILER
Re`ija: Thaddeus O'Sullivan Uloge: Finbar Lynch, Kate O'Toole

36. Narin je slomljena kad njen otac podlegne u zatvoru uslijed rana nanesenih no`em. Onaj ko je najvi{e uticao na Narin da izdr`i u svemu, bio je upravo njen otac. Uz ovakvu bol Narin postaje zrelija. Razmi{ljala je da pobaci dijete, ali onda sve prihvata kao isku{enje pred koje je stavlja sudbina. Pokazuje snagu koju ima samo majka za svoje dijete...

Glavni junak je Kunda, siroma{ni lovac koji se izdr`ava ubijaju}i zmije. Jednoga dana on nailazi na ~etiri {impanze. On je odu{evljen jer shva}a da bi, ukoliko bi uspio da ih proda, osigurao dovoljno novca da se o`eni Marijom, udovicom koja `ivi u njegovom selu. Ali, njegov poduhvat je dug i mu~an. U jednom trenutku on }e biti primoran da radi u udaljenom rudarskom mjestu, a ~ak }e biti i zarobljen..

Svijet velikih farmakolo{kih kompanija mjesto je gdje nau~ni~ka etika dolazi u pitanje kada je rije~ o velikoj svoti novca koja se nudi da bi se novi lijek ozna~io kao bezbjedan. Terry Corcoran sa suradnicom Maureen Boland poku{at }e u}i u trag odgovornima.

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
06.15 Gospo|a Barbara, igrana serija /12/ 07.00 Dobro jutro, jutarnji program 09.00 Vijesti 09.05 Da sam oblak, serija Dje~iji program 10.00 Spretno - sretno 10.25 Super {pijunke 10.45 Pop Pixie 11.05 Sve }e biti dobro, serija 87. ep. 12.00 Dnevnik 1 12.15 Larin izbor, serija 13.10 Pod sretnom zvijezdom, serija 14.00 Fenomen, izgubljeni arhivi: Tunguska ruski Roswell, strani dok. program 1. dio 14.50 Tomica i prijatelji, crtani film

~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

07.00 Dobro jutro Program za djecu (r) 09.10 Be Ha Teens 09.15 Kineski moreplovac, animirana serija 09.40 Robot Robi, animirana serija 10.00 BHT vijesti 10.15 Bio jednom jedan Dnevnik 10.30 Nerije{en slu~aj, emisija o kriminalu (r) 11.25 Sjaj Pariza, igrana serija 33/80 (r) 12.00 BHT vijesti 12.15 Dru{tvo znanja, dok. serija (r) 12.45 BH gastro kutak, kulinarski show (r) 13.15 Na dnevnom redu, info - program (r) 13.45 Euroimpuls, magazin (r) 14.15 BHT vijesti 14.30 Odli~an, 5+, edukativna serija Program za djecu i mlade 14.35 Kineski moreplovac, animirana serija 36/52 15.00 Frenderi u zemljama Evrope: Lihten{tajn 15.15 Oru`ane snage BiH Spremne i sposobne, reporta`a 15.35 Izgubljena ~ast, serija 73/77 (r) 16.30 Hronika regija: Centralna Bosna 17.00 Sjaj Pariza, igrana serija 34/80 17.30 Putevi zdravlja, magazin 18.00 Sve u svemu, dnevni magazin 18.45 Be Ha Teens, program za mlade 19.00 Dnevnik 1 19.35 Business News 19.40 Retrovizor, muzi~ki program 20.05 Izgubljena ~ast, serija 21.00 Tre}a strana, info - program 22.00 Dnevnik 2 22.30 Policijska stanica, serija 23.30 Nova avantura, magazin (r) 00.20 Sve u svemu, dnevni magazin (r)

RTRS
06.30 07.00 07.05 09.00 09.10 10.05 10.25 10.30 10.40 11.05 12.00 12.15 13.10 13.50 15.00 15.10 Info kanal Vijesti Jutarnji program Vijesti Larin izbor, serija (r) Piplinzi, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija ^ika Blagoje u svijetu igra~aka, (r) U~ite engleski sa Ozmom, crtana serija Duboki okean, dok.program Dnevnik 1 Art ma{ina, emisija iz kulture (r) Vez, emisija narodne muzike (r) Dragulj u kruni, (r) Vijesti U fokusu

TV1
06.05 Trnoru`ica, crtani film (r) 06.30 Medvje|a ko`a, crtani film (r) 07.05 ^arobne cipelice, crtani film 07.35 Zao duh, crtani film 08.05 Ukradeni `ivoti, serija, 130. ep. (r) 09.00 Music box 09.05 Zakon ljubavi, serija 138. ep. (r) 10.00 Music box 10.05 Junska no}, serija 11.00 Music box 11.05 Sedma brzina, emisija o automobilizmu (r) 12.00 Music box 12.05 Predaj se srce, serija 91. ep. (r) 13.00 Music box

HAYAT
06.30 Dobro jutro svima, jutarnji program 08.30 Top Shop 08.50 Na velikom odmoru, program za djecu 09.00 Bumba, crtani film 09.13 Timmy, crtani film 09.23 Fifi, crtani film 2. ep. 09.35 Garfield, crtani film 09.45 Dragon ball Z, crtani film 10.15 Lijeni grad, crtani film 10.40 Bakugan, crtani film 11.08 Winx, crtani film 11.30 Tractor Tom, crtani film 11.45 Vijesti 11.59 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Suze Bosfora, serija 13.00 Miljenica, serija

PINK
06.00 Sestre, serija (r) 07.00 ^arolija, zabavna emisija 07.35 Udri mu{ki, jutarnji program 10.00 Vitezovi iz blata, reality emisija 10.40 Kupi.ba, emisija 11.00 Ljubav i mr`nja, serija 12.00 Info top, info-program 12.05 Vremenska prognoza 12.20 Porodi~ni obra~un, kviz 13.00 Brze pare, kviz 14.00 Info top,

OBN
06.15 Ma|ioni~ar, crtani film 06.40 Atomska Betty, crtani film 07.05 Mixmaster, crtani film 07.30 Gladijatori, crtani film 07.55 Oggy i `ohari, crtani film 08.20 Casper hunted Christmas, crtani film 08.55 Ukleta Marijana, meksi~ka telenovela 10.20 Stol za 4, kulinarski show, specijal 10.50 Bilo jednom u Turskoj, serija 11.50 Crime Time, crtani film 11.55 OBN Info 12.15 Skrivena kamera, humor. program 12.50 Na{a mala klinika, humoristi~na serija 13.45 Ljubav-vjera-nada, turska serija 14.35 Dolina vukova, serija 16.15 Ukleta Marijana, meksi~ka telenovela 17.05 Stol za 4, kulinarski show, specijal 17.45 Bilo jednom u Turskoj, serija 18.45 Crime Time, crtani film 18.50 OBN Info 19.05 OBN Sport 19.20 Vox specijal, talk show 20.00 Ljubav-vjera-nada, turska telenovela 21.00 Dolina vukova, kriminalisti~ka serija 22.05 Vox populi 22.10 Zakon bra}e, film 23.55 Dolina vukova, kriminalisti~ka serija 00.55 OBN Info, informativni program 01.00 OBN Sport, sportski pregled 01.05 Vox populi 01.10 Zakon bra}e, igrani film 02.55 OBN Info, informativni program 03.00 OBN Sport, sportski pregled 03.05 UEFA Euroliga

Super {pijunke
10.25
15.10 Vijesti 15.20 Bumerang, serija 16.05 Sve }e biti dobro, serija 88. ep. 17.00 Federacija danas 17.25 Tajna Starog Mosta, igrana serija, 49. ep. 18.20 Larin izbor, igrana serija 75. ep. 19.15 Tomica i prijatelji, crtana serija Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 20.10 Odgovorite ljudima, dijalo{ka emisija 21.10 Da sam oblak, serija 22.10 Dokumentarni ~etvrtak: Ko je ubio Antu Markovi}a?, dok. serijal 6. ep. 22.45 Dnevnik 3 23.15 Danas u Parlamentu 23.30 Paranormalne aktivnosti, igrani film /18/ 01.00 Pod sretnom zvijezdom, serija 57. ep. 01.45 Dnevnik 3 (r)

Pe~at
20.10
15.55 Pitajte, tra`imo odgovor Izvje{taj sa berze 16.30 Srpska danas 17.05 Larin izbor, serija 18.00 Dragulj u kruni, serija 19.15 ^ika Blagoje u svijetu igra~aka, program za djecu Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.10 Pe~at, politi~ki magazin 21.10 Ruski dok. film 21.40 Mjesto zlo~ina 9, serija 22.30 Dnevnik 3 Sport Finansijske novosti 22.50 Stjuardese, serija 23.40 Strah li~no, serija 01.15 Mjesto zlo~ina 9, serija (r) 02.00 Dnevnik 2 (r) 02.25 U fokusu (r) 03.05 Pitajte, tra`imo odgovor (r) 03.30 Stjuardese, serija (r)

Hello Kitty
19.10
13.05 Zauvijek mlad, serija ep. 3/28 (r) 13.35 Zauvijek mlad, serija ep. 4/28 (r) 14.05 Ukradeni `ivoti, serija 131. ep. 15.05 Zakon ljubavi, serija 139. ep. 16.00 Junska no}, serija ep. 20/124 (r) 17.00 Vijesti plus 17.15 Predaj se srce, serija, 91. ep. (r) 18.15 Music box 18.20 Superstars, dok. program, ep. 33 19.10 Hello Kitty, crtani film 19.30 Dnevnik 20.05 Predaj se srce, serija 92. ep. 21.05 Ja biram goste, dijalo{ka emisija 22.15 Dokumentarni program 22.40 Univerzalni vojnik, film 00.15 Pono}ne vijesti 00.30 Iznajmljene usne, film (r) 01.58 No}ni program

Winx
11.08
14.00 Muzi~ki program 14.20 Top Shop 15.20 Kad li{}e pada, serija 164. ep. 16.10 Tesna ko`a, film 4. dio 17.50 Biometeorolo{ka prognoza 17.54 Sport centar 17.55 Nepobjedive banzuke, zabavnosportski TV show 18.30 Recept za dobar `ivot 19.00 Vijesti u 7 19.30 Sport 20.00 Kad li{}e pada, serija 165. ep. 21.00 Ispuni mi `elju 22.20 Sport centar 22.22 Recept za ubistvo, film 2. dio 00.20 Astro Num Caffe, u`ivo Reprizni program 03.00 Vijesti 03.30 Ispuni mi `elju 04.30 Nepobjedive banzuke, zabavnosportski TV show 04.50 Muzi~ki program

Sestre
06.00
info-program 14.20 City, zabavna emisija 15.00 Sestre, serija 15.45 Kupi.ba 15.50 Info top, info-program 16.00 Mala nevjesta, serija 18.00 Tajna ljubav, serija 19.00 Sex i selo, humoristi~na emisija 19.30 Info top, centralne vijesti 19.57 Vremenska prognoza 19.58 Za zdrav i lijep osmijeh 20.00 Naslije|e jedne dame, serija 20.30 Kursad`ije, zabavna emisija 21.00 Zabranjeni forum, talk show 23.45 Peti majmun, film

Sve }e biti dobro
16.05 FTV
88. [mit poku{ava saznati od ravnatelja Kocijana tko je podnio prijavu protiv njega. Tinu prijeti oduzimanje licence. Karmen priznaje [mitu da ga je ona prijavila kako bi mu vratila za njegovo pona{anje prema njoj odranije. Nevenka smiruje Katarinu u vezi sa svojom operacijom, nije `eljela nikom re}i jer }e za tjedan dana biti nazad. Macanovi} poludi kad ne na|e Andrijanu u svojoj sobi. Zaprijeti Kocijanu i [mitu da imaju sat vremena da mu vrate k}er sa psihijatrije. Ivana nije odu{evljena Zoranovom idejom da potajno snimi razgovor s Macanovi}em. Nevenka je stigla u bolnicu gdje }e biti operirana, prognoze su dobre.

SE

RI

JA

TV SA

07.00 Sarajevsko jutro, u`ivo 10.02 Bo u pokretu (r) 10.25 Medo Rupert (r) 10.35 Mala princeza (r) 11.00 Vijesti TVSA 11.05 Privatni `ivot-remek djela, dok. program, (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.15 Sarajevdisanje (r) 13.45 Sevdah (r) 14.20 Sretno, film 16.00 Vijesti TVSA 16.05 Divlji zapad, dok. program 17.00 Dobre vibracije. u`ivo 18.15 Tarih 18.30 Dnevnik TVSA 19.02 Bo u pokretu 19.35 Mala princeza 20.00 Doma}i dokumentarni program 21.00 Ve~ernje vijesti 21.30 Legenda o Bruce Lee-ju 22.15 Pusti muziku 23.00 Izdajnici, film

TV TK

06.05 Iz dana u dan... 09.05 Predaj se srce, serija (r) 10.05 Junska no}, serija 10.55 Ukradeni `ivoti, serija (r) 11.55 Iz dana u dan... 12.00 Vijesti 15.00 Zakon ljubavi, serija 16.00 Dnevnik 1 17.15 Oluja, serija 19.00 Dnevnik 2 20.05 Predaj se srce, serija 22.55 Vijesti 00.00 Junska no}, serija (r) 01.00 Dnevnik 2 (r) 01.30 Ukradeni `ivoti, serija

MRE@A

07.05 ^arobne cipelice, crtani film 07.35 Zao duh, crtani film 08.05 Ukradeni `ivoti, serija, 130. ep. (r) 09.05 Zakon ljubavi, serija, 138. ep. (r) 10.05 Junska no}, serija, ep. 20/124 14.05 Ukradeni `ivoti, serija, 131. ep. 15.05 Zakon ljubavi, serija, 139. ep. 16.00 Junska no}, serija, ep. 20/124 (r) 17.15 Predaj se srce, serija, 91. ep. (r) 20.05 Predaj se srce, serija, 92. ep. 22.40 Univerzalni vojnik, film

TV MOSTAR

07.05 ^arobne cipelice, crtani film 07.35 Zao duh, crtani film 08.05 Ukradeni `ivoti, serija (r) 09.05 Zakon ljubavi, serija (r) 10.05 Junska no}, serija 11.05 Sedma brzina, emisija o automobilizmu (r) 12.05 Predaj se srce, serija (r) 13.05 Zauvijek mlad (r) 13.35 Zauvijek mlad (r) 14.05 Ukradeni `ivoti, serija 15.05 Zakon ljubavi, serija 16.00 Junska no}, serija (r) 17.00 Vijesti plus 17.15 Predaj se srce, serija (r) 19.30 Dnevnik 20.05 Predaj se srce, serija 21.05 Ja biram goste, dijalo{ka emisija 22.15 Dokumentarni program 22.40 Univerzalni vojnik, film 00.30 Iznajmljene usne, film

TV ZENICA

11.00 Program za djecu 11.30 Frejzer (r) 12.00 Iz dana u dan 12.05 Igrana serija 13.00 Vijesti 13.05 Selu u pohode (r) 14.00 Iz dana u dan... 14.30 Autoshop (r) 15.00 Vijesti 15.05 Sponzoru{e (r) 16.00 Iz dana u dan 16.05 Sredinom (r) 17.00 Discovery 17.30 Dje~iji program 17.50 Ze sport plus 18.00 Cris Angel 19.00 Zenica danas 20.00 Kontakt program 21.05 Oni dolaze 21.30 Sponzoru{e, serija 23.00 Zenica danas (r) 23.30 VOA

TV KAKANJ

09.20 Program TV Sahar 10.00 Sasvim obi~na pri~a 11.00 Gradona~elnik, mini serija 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Frej`er, serija 13.00 Dom2 13.30 Muzeji 14.00 Bonaventura 15.00 Gradona~elnik, mini serija 16.00 Puls 17.00 Flash vijesti 17.05 Amor latino, serija 18.00 Autoshop magazin 18.30 Crne knjige, serija 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Crne knjige, serija 21.15 Zanimljive pri~e 21.25 Svijet uspje{nih 22.00 Amor latino, serija

TV VOGO[]A

08.00 Magazin Plus (r) 08.30 Sa sevdahom u srcu 09.00 Program za djecu i mlade 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 VOA (r) 11.00 Info blok 12.00 Magazin Plus (r) 12.30 Istina, emisija o povratku (r) 13.00 Liberty TV (r) 13.30 Program za djecu i mlade 14.30 Telenovela (r) 15.30 Majstori kuhinje 16.00 Otvoreni program, u`ivo 17.50 Crtani film 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 SMS music 19.30 I.R.I.B. 20.00 Snimak sjednice Op}inskog vije}a Vogo{}a 22.00 Vogo{}anska hronika (r) 22.30 Hronika sedmice TV Jablanica 23.00 Glas Amerike 23.30 Criss Angel, revijalni program

TV USK

08.00 Tv jutro 09.20 HiPP ove pri~e 25/40 09.30 Grimove bajke 10.00 Vijesti 10.05 Junska no} 11.10 Dance, dance, serija 12.00 Vijesti 12.10 Velikanina{e pro{losti 13.05 Divlja ostrva, 5/8 14.00 TV Liberty (r) 14.30 Vijesti 14.45 Biografije, 15.30 Kultura 16.00 Junska no}, serija (r) 17.15 Predaj se srce, serija 18.20 HiPP ove pri~e (r) 18.30 Grimove bajke 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.05 U fokusu 21.30 Dnevnik 2 21.50 Predaj se srce, serija 22.45 Najd`el Marvin, 5/7 23.30 Vrijeme je za jazz, muzi~ki program

TV SLON

16.02 Vijesti 16.15 Sredinom sedmice, info-program (r) 16.45 Pitajte, tra`imo odgovore, info-program 17.15 @ivot sa stilom, zabavni program 18.00 Crno i bijelo, info-program 18.15 Vremenska prognoza 18.30 Vje`bajmo zajedno 19.00 Muzi~ki Salto 19.30 Sanjalica, program za djecu 20.00 KVIZ Extra 20.22 Vremeplov... 20.30 Ko zna,zna, zabavno obrazovni program 21.10 Op~injeni, 165/208 22.05 Extra DJ 23.00 Slon extra Info

TV BN

06.30 Jutarnji program 08.30 Serija 09.30 Pri~e o pjesmama 10.00 Novosti 10.05 Film 12.00 Novosti u podne 12.15 Svijet uspje{nih (r) 14.00 Novosti 14.05 Film (r) 16.00 Dnevnik 1 16.20 Anali, serija (r) 17.00 Serija 18.00 Danas u Srpskoj 18.30 Monitoring 19.00 Sport flash 19.30 Dnevnik 2 20.05 Srlo gori, a baba se ~e{lja, serija 21.00 Puls 22.30 Dnevnik 3 23.00 Anali, serija 23.50 Doru~ak na Plutonu, film 01.20 Serija

TV ATV

11.30 Necenzurisano 11.45 Vijesti 12.00 Suze Bosfora, serija 13.00 Miljenica, serija 14.30 Vizita 15.25 Arena, sportski program 15.30 Kad li{}e pada, serija 16.30 Tesna ko`a III, film 17.50 Vizita 18.00 Nepobjedive banzuke, zabavni program 18.20 Poslovni kurs 19.00 ATV vijesti 19.35 Arena, sportski program 20.00 Kad li{}e pada, serija 21.00 Kursad`ije, zabavni program 22.00 Vijesti 22.20 Sport centar 22.22 Recept za ubistvo, film 23.35 Kursad`ije

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.
HRT1
07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijesti 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijesti 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijesti 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.57 Ludi od ljubavi 1, serija 09.52 Vijesti iz kulture (r) 10.00 Vijesti 10.12 Razdvojena obitelj, dok. serija 10.37 Dobri, lo{i i o~ajni, dok. serija 11.02 Kod Ane 11.14 Sve }e biti dobro, serija 12.00 Dnevnik 12.17 TV kalendar (r) 12.32 Kad zavolim, vrijeme stane, serija 13.18 Dr. Oz, talk show 14.00 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14.09 Vrijeme sutra 14.12 Trenutak spoznaje 14.42 Epilog, emisija o kazali{tu 15.12 Ponos Ratkajevih, serija 16.02 Alisa, slu{aj svoje srce, serija 16.50 Hrvatska u`ivo 17.00 Vijesti 17.10 Hrvatska u`ivo 17.58 8. kat: Mislite na druge, talk show 18.47 Odmori se, zaslu`io si 1, serija 19.30 Dnevnik 19.59 Snow Queen Trophy vinjete 20.09 Sve u 7!, kviz 21.00 Hrvatska u 2011. 21.45 Dnevnik 3 22.15 Vijesti iz kulture 22.20 M.Krle`a - 30. godi{njica smrti: Na rubu pameti, monodrama (r) 23.30 A{anti, film 01.25 CSI: Las Vegas 10, serija (r) 02.10 @ica 5, serija (r) 03.10 Zalagaonica, dok. serija (r)

TV PROGRAM
AL-JAZEERA B.
07.00 Kontekst, talk show (r) 07.30 Za stolom s teroristima: Teror na svetoj zemlji (r) 08.00 Sljede}a muzi~ka stanica - Siria, 1. dio (r) 08.30 Kontekst, talk show(r) 09.00 AJE program 16.30 Druga strana Srbije (r) 17.00 Usudi se i probaj Kingston, dok. program (r) 17.30 Kontekst, talk show(r) 18.00 Vijesti 19.05 48 Ho Chi Minh, dok. program (r) 19.30 Za stolom s teroristima: Teror na svetoj zemlji, dok. program (r) 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 Kontekst, talk-show 22.00 Vijesti 23.05 Kontekst, talk show(r) 23.30 Spa{avaju}i Soweto, 7. ep. (r) 00.00 AJE Vijesti 01.00 Kontekst, talk show (r) 01.30 Poznavali smo Pola Pota, dok. program (r)

63
SE RI JA

HRT2
06.25 Kad zavolim, vrijeme stane, serija (r) 07.10 Pipi Duga ^arapa, crtana serija (r) 07.35 Gladijatorska akademija, crtana serija (r) 08.00 Mala TV 08.30 Connor na tajnom zadatku 3, serija za djecu (r) 08.50 Merlin 1, serija za djecu i mlade 09.35 Crno proro~anstvo, serija za mlade 10.00 Alisa, slu{aj svoje srce, serija (r) 10.45 Alpe Dunav Jadran (r) 11.10 KS automagazin (r) 11.40 Bormio: Svjetski skija{ki kup - spust, prijenos 12.50 Sin Djeda Bo`i}njaka, film 14.20 H2O Uz malo vode! 3, serija za mlade 14.45 Edgemont 5, serija za mlade 15.10 Merlin 1, serija za djecu i mlade (r) 15.55 Rupert, crtana serija 16.05 Mala TV (r) 16.35 Doctor Who 1, serija 17.30 Malonogometni turnir Kutija {ibica, finale 19.20 Pipi Duga ^arapa, crtana serija (r) 19.45 Glazba, glazba... jazz 20.08 Ve~eras 20.12 Zalagaonica, dok. serija 20.32 Zalagaonica, dok. serija 21.00 Maratonci tr~e po~asni krug, film 22.35 CSI: Las Vegas 10, serija 23.25 @ica 5, serija 00.25 Hitna slu`ba 15, serija 01.06 Trava zelena 4, serija (r) 01.36 Zavr{ni udarac 4, serija 02.17 Drugi mozak Osje}am, dakle jesam

NOVA
06.25 Bakugan, crtana serija 06.50 Neustra{ivi Scooby Doo, crtana serija 07.15 Ptica trka~ica, crtana serija 07.40 TV izlog 07.55 Nate Berkus Show 08.50 Kad li{}e pada, serija (r) 09.50 Ljubav i kazna, serija 10.50 Inspektor Rex, serija 11.50 IN magazin (r) 12.40 Ljubimica Amerike, igrani film (r) 14.55 Dogodilo se na Manhattanu, film 17.00 Vijesti Nove TV 17.25 IN magazin 18.05 Kad li{}e pada, serija 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Ljubav i kazna, serija 21.00 Provjereno, info - magazin 22.05 Ve~ernje vijesti 22.25 Klopka za milijuna{a, igrani film 00.15 Jaha~i apokalipse, film 01.55 Suprotni kut, film 03.30 Nestali, serija 04.15 Sjedi i {uti!, serija 04.40 Ezo TV, tarot show

RTS
10.35 Moja lijepa Srbija, reporta`a 11.00 Vijesti 11.05 Slagalica, kviz (r) 11.30 Za sva vremena (r) 12.00 Dnevnik 12.14 For{pan 12.15 Sport plus 12.25 Vrijeme 12.30 Elektronsko u~enje, 2. dio, {kolski program (r) 13.00 Trezor 15.10 Ovo je Srbija 16.00 Bela la|a, 78/80 (r) 17.00 Dnevnik RT Vojvodina 17.20 [ta radite, bre, info 17.45 Beogradska hronika 18.24 Najava dnevnika 2 18.25 Oko magazin, info 19.00 Srbija na vezi 19.30 Dnevnik 20.08 Bela la|a, 79/80 (r) 21.10 Veliki izazov, kviz 22.00 Vijesti 22.05 Da, mo`da, ne, dok. program 23.00 Mjesto za nas, dok. program 23.30 Beokult 23.55 Dnevnik 00.10 Evronet

RTCG
12.00 Vijesti 12.05 U centar 12.35 Obrazovni program 13.10 Stil (r) 13.30 Dokumentarna emisija 14.00 Vijesti 14.05 Obrazovna emisija (r) 14.35 Etno 15.00 Aktuelno 15.10 Fle{ sport (r) 15.20 Kalendar 15.30 Dnevnik 1 15.45 Sat TV 16.15 Ekolo{ka radionica 16.45 Lajmet 17.00 Podgori~ka hronika 17.30 Sat TV 18.00 Vijesti 18.05 Cg u`ivo 18.50 Program za djecu 19.20 Kalendar 19.30 Dnevnik 2 20.00 Sat TV 20.30 Dokumentarni film 21.00 Muzika raspolo`enja 21.30 Replika 22.30 U centar 22.50 Kalendar 23.00 Dnevnik 3 23.30 Stadion 00.00 Crna Gora, u`ivo

Policijska stanica
22.30 BHT

Radnici lokalne fabrike prijete da }e u kanal na Seni baciti otrovni materijal, ukoliko se ne udovolji njihovim zahtjevima. Dok traje {trajk, u fabrici dolazi do incidenta, koji je policiji te{ko istra`iti zbog posebnih okolnosti. Poru~nik Fornier i kapetanica Monnier preuzeli su tu delikatnu istragu, uz brojne nesuglasice. U parku dolazi do otmice {estogodi{njeg dje~aka, detektivi sumnjaju na oca.

Ispuni mi `elju
21.00 HAYAT

RE SH ALI OW TI

EUROSPORT
08.30 Watts 09.30 Alpsko skijanje, SK Lienz, Austrija 10.15 Alpsko skijanje, SK Lienz, Austrija, u`ivo 11.15 Reli Raid - Dakar 11.45 Alpsko skijanje, SK Bormio, Italija, u`ivo 13.15 Alpsko skijanje, SK Lienz, Austrija, u`ivo

EUROSPORT 2
03.30 Fudbal, Bundesliga 05.30 Ski-skokovi, SK Engelberg, [vajcarska 07.30 Hokej, Spengler Cup Davos, [vajcarska, Grizzly Adams Wolfsburg, Njema~ka 09.00 Hokej, Spengler Cup Davos, [vajcarska, HC Davos, [vajcarska 10.00 Ski-skokovi, SK Engelberg, [vajcarska 11.30 Crashed ice 12.30 Watts 12.45 GTA Road to Dubai 13.00 Fudbal 15.00 Hokej, Spengler Cup Davos, [vajcarska, u`ivo 17.15 Cross-country skijanje, SK Oberhof, Njema~ka 18.30 Ski-skokovi, SK Four Hills Oberstdorf, Njema~ka 20.15 Hokej, Spengler Cup Davos, [vajcarska, u`ivo 22.30 Hokej, SP U-20, Kanada, Kanada ^e{ka 00.30 Fudbal, Bundesliga 02.00 Watts

SPORT KLUB
06.00 Pregled Premier League 08.00 Barca TV: Santos Barcelona 09.45 Ajax TV 10.00 Skotska liga: Hibernian Inverness 12.00 ATP Abu Dhabi: Ferrer - Tsonga, direktno 14.00 ATP Abu Dhabi: \okovi} Monfils, direktno 16.00 NBA Live 16.15 Skotska liga: Celtic - Rangers 18.00 Premier League Magazin 18.30 Vijesti 18.45 Premier League News 19.00 NBA: New Orleans Boston 20.45 NBA Action 21.15 ATP Abu Dhabi 00.45 Vijesti 01.00 Premier League News 01.15 NBA Live 01.30 Premier League Magazin 02.00 Mobil 1 The Grid 02.30 Pregled belgijske lige 03.30 NBA Live 03.45 Najbolja utakmica Premier League

SPORT KLUB +
07.45 Premier League: Chelsea - Fulham 09.30 KHL: SKA - Atlant 11.30 Telemarketing 12.30 Premier League: Tottenham Chelsea 14.15 [kotska liga: Celtic Rangers 16.00 Premier League: Swansea - QPR 17.45 Premier League: Sunderland Everton 19.30 Magazin Premier League 20.00 Pregled belgijske lige 21.00 Pregled Premier League 22.00 Pregled Championshipa 22.30 FMM 23.00 Premier League best game 00.45 [kotska liga: Hibernian Inverness 02.30 Belgijska liga: Club Brugge Zulte Waregem 04.15 Premier League: Bolton Newcastle 06.00 Pregled Premier League

ARENASPORT 1
09.00 Ko{arka Gr~ka: Aris - Paok 11.00 Fudbal Italijanska liga: Cagliari Milan 12.00 Fudbal Liga {ampiona: Manchester Utd Benfica

Poker
23.00
14.15 Cross-country skijanje, SK Oberhof, Njema~ka, u`ivo 14.45 Alpsko skijanje, SK Bormio, Italija 15.15 Cross-country skijanje, Oberhof, Njema~ka, u`ivo 16.15 Ski-skokovi, SK Four Hills Oberstdorf, Njema~ka, u`ivo 18.00 Fudbal 20.00 Borila~ki sportovi 22.00 Najja~i ~ovjek 23.00 Poker 00.00 Ples 01.00 Watts

Fudbal
11.00
15.00 Vijesti Omni Sport 15.30 Arsenal TV Arsenal -Wolverhampton 18.00 Ko{arka ABA: Hemofarm - Maccabi prenos 20.00 Njema~ki Kup: Bochum - Bayern München 22.00 Ko{arka Endesa: Bilbao Basket - Caja Laboral prenos 00.00 Poker WPT Series 03.00 Ameri~ki fudbal NCAA: Washington Baylor prenos

DISCOVERY

06.25 Prljavi poslovi 07.15 Opasan lov 08.10 Razotkrivanje mitova 09.05 Vrhunsko graditeljstvo 10.00 Kako to rade? 10.30 U djeli}u sekunde 10.55 Pre`ivljavanje 11.50 Auta po mjeri 2008. 12.45 Obra~un sa Tajsonom, 4 epizode 16.25 Razotkrivanje mitova 17.20 Vrhunsko graditeljstvo 18.15 Pre`ivljavanje 19.10 Kako se pravi? 19.40 Kako to rade? 20.05 U djeli}u sekunde, 2 epizode 21.00 Lov na Sabljarke 21.55 Drvose~e iz mo~vare 22.50 Ukleta ku}a 23.45 Razotkrivanje mitova

N. GEOGRAPHIC

06.00 [apta~ psima 07.00 Ulovljeni 08.00 Legenda o svetom koplju 09.00 Templari 10.00 Amazonske kand`e 11.00 Megastrukture 12.00 Divlja Rusija 13.00 Legenda o svetom koplju 14.00 Uni{tavanje najve}ih 15.00 Ulovljeni 16.00 Tajne pe}ine ajkula 17.00 Policajci sa Aljaske 18.00 [apta~ psima 19.00 Divlja Rusija 20.00 Majka bradavi~astih svinja 21.00 Ulovljeni 22.00 Policajci sa Aljaske 23.00 Majka bradavi~astih svinja 00.00 Ulovljeni

VIASAT HISTORY

08.00 Skrivena blaga afri~ke, australijske i indijske umjetnosti 09.00 Najve}i afri~ki istra`iva~ 10.00 Lovci na naciste 11.00 Istorija rasizma 12.00 Ko si zapravo ti? 13.00 Vitezovi Margata 14.00 Nelson Mendela: ^ovjek mira 15.00 Viktorijanska apoteka 16.00 Umjetnost Rusije 17.00 Putovanja i otkri}a 18.00 Vampirska princeza 19.00 Premijera: Istok-Zapad: Putovanja iz sredi{ta Zemlje 20.00 Izgubljeni drevni gradovi 21.00 Tajni ratovi 22.00 [kotski klju~ 23.00 Viktorijanska apoteka 00.00 Umjetnost Rusije

ANIMAL PLANET

10.55 Veterinar sa pla`e Bondi 11.20 Spa{avanje divljih `ivotinja 11.50 RSPCA, 2 epizode 12.45 Policija za `ivotinje 13.40 Migracija zebri 14.30 @ivot majmuna 15.00 Dik i Dom u svijetu `ivotinja 15.30 @ivotinje i mi 16.00 Upoznajte divljinu 16.25 Sve o psima 17.20 Extraordinary Dogs, 2 epizode 18.15 Veterinar sa pla`e Bondi 18.40 Psi, jedna rasa, jedna pri~a 19.10 Sve o psima 20.05 Odiseja u okeanu 21.00 @ivotinjsko carstvo, 2 epizode 21.55 Divlje i bez cenzure 22.50 Pre`ivio sam!, 2 epizode

UNIVERSAL

06.20 McLeudove k}eri, serija 07.20 Ubistva u Midsommeru, serija 09.20 Dvostruki `ivot Elenor Kendal, film 11.20 Na{ prvi Bo`i}, film 13.20 Bo`i} u velikom stilu, film 15.20 Ubistva u Midsommeru, serija 17.20 Uvrnuta nauka, film 19.20 Kod ku}e za praznike, serija 21.20 Divlja rijeka, film 23.30 D`ek Hanter, film 01.30 Ubistva u Midsommeru, serija 03.30 McLeudove k}eri, serija 04.20 Doma}ice iz okruga Orand`, serija

TV1000

04.00 Misterija Invud parka, igrani film 06.00 Bronson, igrani film 08.00 Purpurna ru`a Kaira, igrani film 10.00 Ameri~ki odmetnici, igrani film 12.00 Doni Darko, igrani film 14.00 Op~injena mjesecom, igrani film 16.00 Menhetn, igrani film 18.00 Skuplje od dragulja, igrani film 20.00 Dnevnik ko{arka{a, igrani film 22.00 Misterija Invud parka, igrani film 00.00 Sve`e lisice, igrani film 02.00 Seks na slijepo, igrani film

FOX LIFE

13.20 Ulica sje}anja, serija 14.12 O~ajne doma}ice, serija 15.00 Ludnica u Klivlendu, serija 15.35 Ludnica u Klivlendu, serija 15.55 Serija 16.25 Serija 16.47 Privatna praksa, serija 17.42 Rajlijev `ivot, serija 18.10 Ru`na Beti, serija 19.05 Ludnica u Klivlendu, serija 19.30 Ludnica u Klivlendu, serija 20.00 O~ajne doma}ice, serija 20.55 Seks i grad, serija 21.25 Seks i grad, serija 22.05 Serija 22.55 Rajlijev `ivot, serija 23.25 Ulica sje}anja, serija 00.25, serija 01.17 Seks i grad, serija 01.47 Seks i grad, serija 02.10 Entertainment

FOX CRIME

10.55 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere, serija 11.40 Bouns, serija 12.30 Pari{ki forenzi~ari, serija 13.20 Za{titnica svjedoka, serija 14.10 I{~ezla, serija 15.00 Milosrdna Grejs, serija 15.50 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere, serija 16.40 Red i zakon, serija 17.30 Bouns, serija 18.20 Bjekstvo iz zatvora, serija 19.10 Lavirint zlo~ina, serija 20.00 Milosrdna Grejs, serija 20.50 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere, serija 21.40 Bouns, serija 22.30 Brojevi, serija 23.20 Put osvete, serija 00.10 Za{titnica svjedoka, serija

HBO

06.00 Jese Stone: Tanak led, film 07.25 Na{e obiteljsko vjen~anje, film 09.10 Kraljev govor, film 11.10 Obitelj je obitelj je obitelj: Rosie O'Donnell, film 11.55 Dru`ba pravih gentlemana, film 13.45 MaksimUm, film 15.20 Fenomen, film 17.25 Moje ime je Khan, film 20.05 Raketni trio, film 21.40 Lutrija, film 23.10 Zec bez u{iju 2, film 01.15 Solist, film 03.10 Opusto{eni ratom 1861-2010, film 04.20 Klub, film

CINESTAR

09.00 Nova Francuska, film 11.45 Izgubljena mo}, film 14.00 Sve ostalo, film 16.00 Ameri~ki san, film 18.00 No} u gradu, film 20.00 Zelena polja, film 01.00 Duga, film

Osim, menad`er @eljezni~ara, o inicijativi Komiteta

Smanjiti ligu
na 10 klubova
Prema izboru britanskog Timesa
45. strana

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
~etvrtak, 29. decembar/prosinac 2011.

Mohamed Buazizi
Tuniski uli~ni prodava~ Mohamed Buazizi spalio se 17. decembra 2010. i povukao okida~ za arapsko prolje}e kojim su ru{eni diktatorski re`imi i izmijenjena politi~ka karta Bliskog istoka
Britanski dnevnik Times proglasio je ju~er osobom godine Mohameda Buazizija, 26-godi{njeg Tuni`anina koji je o~ajni~kim ~inom samospaljivanja pokrenuo tuni{ku revoluciju Jasmina i arapsko prolje}e, za {ta je posmrtno odlikovan evropskom mirovnom nagradom Saharov.

osoba godine
Okida~
„Times je osobom godine imenovao Mohameda Buazizija, uli~nog prodava~a koji je nadahnuo arapsko prolje}e“ napisao je dnevnik , na naslovnici. Buazizi se zapalio u o~aju i nemo}ipredzgradomlokalnevlasti jer mu je oduzetadozvola za prodavanje povr}a, a nije imao novca platiti mito policiji koja ga je usput tukla i vrije|ala. Njegova smrt bila je okida~ protesta protiv predsjedni~kog para i njihove klike u toj turisti~koj zemlji visoke nezaposlenosti i sasvim neopravdanog siroma{tva. - Bouazizi nije bio revolucionar, no njegov usamljeni protestpokrenuo je val pobuna koje su preobrazile Bliski istok, navodi dnevnik Times. U intervju za Reuters Buazizijeva majka Manubia pozvala je nove vo|e arapskih

Predsjednica Argentine oboljela od raka {titnja~e
Argentinska predsjednica Cristina Fernandez de Kirchner ima rak {titnja~e i bit }e operisana u januaru 2012, saop}ila je u srijedu argentinska vlada, prenosi Fena. Operacija je zakazana za 4. januar, rekao je glasnogovornik argentinske vlade Alfredo Scoccimaro. U me|uvremenu }e je zamijeniti potpredsjednik Amado Boudou. Fernandez (58) je na izborima u oktobru dobila drugi ~etverogodi{nji mandat. Prvoj `eni Argentine rak je otkriven 22. decembra tokom rutinskog lije~ni~kog pregleda. Rak nije metastazirao niti zahvatio limfne `lijezde tako da su prognoze dobre. Njen suprug, biv{i predsjednik Nestor Kirchner, preminuo je tokom protekle godine od sr~anog udara.

POMO]I SIROMA[NIMA Buazizijeva majka Manubia pozvala je nove vo|e arapskih zemalja, izabrane na demokratskim izborima nakon ru{enja autokratskih re`ima, da `rtvu njenog sina nagrade tako {to }e pomo}i siroma{nim ljudima kakav je bio i on sam
zemalja, izabrane na demokratskimizborimanakonru{enja autokratskih re`ima, da `rtvu njenog sina nagrade tako {to }e pomo}i siroma{nimljudimakakav je bio i on sam. Izbjegao u Saudijsku Arabiju, Ben Ali je u odsutnosti osu|en na vi{e od 66 godina zatvorazbogpronevjerenovca, kriminala s nekretninama, zloupotrebe vlasti. U tuniskim je protestima ubijeno 300 ljudi, a val pobune pro{irio se na najmnogoljudniju arapsku zemlju Egipat i prisilio 83-godi{njeg predsjednika Hosnija Mubaraka da kona~no odstupi nakon 30 godina vlasti.

Moskva: SAD kr{e ljudska prava
Rusija je ju~er u prvom izvje{taju o stanju ljudskih prava u svijetu optu`ila vlasti SAD-a da su odgovorne za mu~enje, prislu{kivanje i ostale oblike kr{enja gra|anskih prava. Rusija je kritikovala SAD zbog primjene dvostrukih standarda, uz napomenu da predsjednik Barack Obama nije zatvorio vojni pritvorni centar u zalivu Guantanamo. Moskva, tako|er, tvrdi da Bijela ku}a {titi zvani~nike i operativce Centralne obavje{tajne agencije (CIA) od krivi~nog gonjenja. Rusko ministarstvo spoljnih poslova je, po ugledu na Kinu, u izvje{taju ukazalo na propuste SAD-a u namjeri da se suprotstave kritikama koje ameri~ki State Depar tment izri~e o stanju ljudskih prava u Rusiji.

Tunis prvi
Tunis je prva arapska dr`ava koja je protestima svrgnula dugogodi{njeg nedemokratskog predsjednika Zinea el-Abidina Ben Alija.

POSLJEDNJE VIJESTI
LIVNO: JEDNA OSOBA POGINULA - Marijan Barbari} (1970) iz Livna poginuo je ju~e u sudaru automobila na dionici magistralnog puta na prevoju Plo~a u op}ini Livno, dok su dvije osobe te{ko povrije|ene. Iznad sela Lopatice sudarili su se audi, kojim je upravljao stradali, i opel astra splitske registracije koji je vozio Ivan Milolo`a (43). Te`e povrede zadobili su Milolo`a i saputnica u audiju Sanja B. koji su prevezeni u Bolnicu "Fra Mihovil Su~i}" u Livnu. UHAP[EN ALEKSANDAR PEJI] - U zagreba~koj Zra~noj luci ju~e je uhi}en Aleksandar Peji} (1966), biv{i bliski suradnik Sretena Joci}a, poznatijeg kao Joca Amsterdam, za kojim srbijanska policija ve} dulje traga. Peji} je zrakoplovom iz Amsterdama sletio u Zra~nu luku Zagreb, gdje su na carini utvrdili kako ga ve} nekoliko godina tra`i MUP Srbije. Peji}u je odre|en ekstradicijski pritvor. PETA FLOTA [TITI ORMUSKI MOREUZ - Ameri~ka Peta flota saop}ila je ju~er da ne}e dozvoliti bilo kakvo ometanje saobra}aja u Ormuskom moreuzu, nakon {to je Iran zaprijetio da }e blokirati naftne tankere koji plove ovom strate{kom rutom. - Slobodno kretanje robe i usluga kroz Orumski moreuz od vitalnog je zna~aja za regionalni i globalni prosperitet, saop}io je portparol flote koja je stacionirana u Bahreinu.

Skandal u bazilici Ro|enja Isusova

RS: Usvojen Zakon o doprinosima
Narodna skup{tina RS-a usvojila je sino} po hitnom postupku Zakon o doprinosima, kojim je predvi|eno pove}anje stope doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje sa 18 na 18,5 posto uz istovremeno smanjenje stope za zdravstveno osiguranje sa 12,5 na 12 posto. Zakon je podr`alo 46 poslanika, protiv je bilo 13, a uzdr`ano pet. Tako|er, izmijenjena je i osnovica za obra~un pla}anja doprinosa za lica koja se bave poljoprivrednom djelatno{}u za koja su registrovana. "Predvi|eno je da se kao osnovica za obra~un i uplatu doprinosa uzima 40 posto prosje~ne bruto plate u RSu za prethodnu godinu. Novina je da se za ovu kategoriju poreskih obveznika uvodi obaveza pla}anja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, a posljedica je Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju", dodao je ministar finansija RS-a Zoran Tegeltija. 5. KOLO

Potuklo se stotinjak sve}enika
U bazilici Ro|enja Isusova u Betlehemu izbila je masovnatu~a! I to ni manje-ni vi{enegome|u sve}enicima. Do obra~una je do{lo izme|u dvije suprotstavljene frakcije - pripadnika gr~ke ortodoksne i jermenskeapostolskecrkve, jer su prekr{ili pravilo da ne prelaze odre|eni prostor. U tu~i, do koje je do{lo za vrijeme~i{}enjacrkve tokompriprema za bo`i}noslavlje po Julijanskom kalendaru, sudjelovalo je stotinjak sve}enika. Red je na krajumoralazavestipalestinskapolicija, koja se pritomnijeustru~avala od kori{tenjapendreka. Me|utim, {ef lokalnepolicijeKhaled al-Tamimi nije bio pretjerano zabrinut. - To je trivijalan problem koji se ponavlja svakegodine, kazao je Al-Tamimi za Reuters, dodav{i da je red vrlo brzo uspostavljen i da se sve vratilo u normalnu. - Nismonikogauhapsili jer su svi koji su bili uklju~eni u nerede Bo`iji ljudi, kazao je {ef policije. Administraciju nad crkvom u Betlehemu, koja je najstarija u Izraelu, zajedni~ki dijele rimokatoli~ki, pravoslavni i jermenski sve{tenici. Svaki opa`eni prilaz ograni~enom prostoru unutar crkve mo`e izazvati spor, posebno tokom godi{njeg spremanja za proslavu pravoslavnog Bo`i}a.

9

11 14 31 35 41
1 4 1 5 1 9

JOKER

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->