ruvenlca

~ - - -
~ - -
t+t
Kruvenica
LIST UPE Sv. STJEPANA 1., PAPE I HVAR
Drogi Vi ea tijete!
P
ari se da ni potriba od uvodnika kad vidite ovi
broj "Kruvenice". Fala Bogu, mi iz urednitva i
nai suradnici (ne bud von zla ni uroka) smo se
lipo ormoli i bili vridni na ono zvizdana i kaldure i
ucinili da su i vai i nai foji lipo kripni i utovjeni.
Kako to uvik je na kroj lita i u ein jematve, pinku smo
prohmutoli vrime iza nos i butali na kortu ca je bilo
dobro i lipo, a ca je bilo kako pest u oko i kacot u zube.
Nai iz mista su non droge voje otvorili dil svojega
ivota ilavura (fola von na pacijenci i ca ste bili
sarceni) pa smo butali na kortu i citiri (!) Ue, citiri je,
dobro ste vidili, unutra) intervjua (kako bi se
intervju reka po forski: u citiri oka, a da svak oto
posli cuje i protije?, oboj, potriba je jedna ric, bar
dvi). I u upu non je bilo lipih stvorih. Nai mlodi su
parvo misto u daravu! Dola non je novo vora.
Ovode sve pie ca je, kako je i zoc.
U ovi broj je ricetih. Gre zima pa se stoji
navar pahera, a i riceti su za parste lizat (pari mi se da
se ovi put stvarno ormot i cagod od ovega).
Imomo dosta aktualnih temih (da ne bude da od infiih
u povist ne vidimo ca je u svit). Ni sve ca se
u For, ma irno stvorih di se tuko zamislit. Butali smo na
foje i nike stvori ca su pasale i zaboravile se, a tuko hi
spomenit i obo njima govorit.
Uonca za koju je ovi broj izoa je sveti Stipon - dan
Grada i grada. Grad sa velikin G je ono ca zovemo
institucija (potetot i jo svita okolo njega koji svaki
don imodu na pamet i na brigu da ovo misto bude
alavija i da gre naprida). Grad sa molin gje ovi kamik
okolo nos, puti, a judi. Pari mi se da non
je primilo da obo ovemu mistu brigu vodi somo oni
veliki G. Je, puno putih parimo kako tovari u
petrusimul kad vidimo ovo cudih ca se zno dogodit u
For. Puno putih gledomo ovi na moli svita
kako pjavule u veltrinu i ne znomo se odlucit ca i
di Onda sve cetiri u ariju i nika se drugi
pensaju i za nos. Zelin non svima da se ne stavijemo na,
kako to oni u Europu uaju - diskonekt (itekano ),
nego da imomo voje i jubavi i mojone u akciju.
N a dobro von svima doa sv. Stipon!
3
UPNIKOVA BESIDA
"Sve to treba da zlo pobijedi je da dobri ljudi ne urade nita!"
PIKTOGRAMA
ILI ZAKON I RED NA HVARSKI

kako ljudi o sebi govore, izgleda da se

smatramo dobrim ljudima, dobrim
dobrim vjernicima. A ipak, u naoj se
sredini dosta toga loega. Smijemo li se zapitati, kao
to se pita naslov jedne knjige - Zato se loe stvari
dobrim ljudima? Doista, i nama se rune
stvari, ali ovdje nije o tome to NAM se nego
to se NAMA Akad se u jednoj sredini koju
"dobri" ljudi loe stvari, dilema:
ili mi nismo tako dobri kako o sebi mislimo ili nas
ljudi koji nisu tako dobri kao mi pa oni to to je
loe.
No, tada se odmah postavlja i drugo pitanje: nije li
dobrih ljudi djelovanje onih koji
loe stvari? Ako stoji ona stara izreka: "Ako uti (dok drugi
govore neto runo ili loe), se da se slae/odobrava!"
Ne bi li se ona mogla i u ovom primijeniti u
izmijenjenom obliku: ,,Ako pasivno promatra dok drugi
ono to je loe, se da se slae/odobrava!"?
Smije li se drati dobrim onoga tko bez reakcije
promatra druge koj i rade neto loe?
U socijalnom nauku Crkve puno se spominje tzv.
dobro". dobru slui i dravni zakon pod nazivom
,,zAKON O PREKRAJIMA PROTIV JAVNOG REDA I
MIRA" (vidi: http://www.zakon.hr/z.279/Zakon-o-prekrsajima-protiv-
javnog-reda-i-mira).
1. toga zakona definira problematiku:
,,Prekraji protiv javnog reda i mira su djela kojima se na
nedozvoljen remeti mir, rad ili normalan
ivota stvara nemir, neraspoloenje,
uznemirenost ili ometa kretanje na ulicama i
drugim javnim mjestima ili ometa ostvarivanje njihova
prava i dunosti, moral, ometa vrenje zakonitih
mjera dravnih organa i slubenih osoba, ugroava
sigurnost ljudi i imovine, dravni organi ili se na
drugi naruava javni red i mir te djela
ovim zakonom."
Svi smo svjedoci na trenutke i drskog krenja javnog
reda i mira u naem gradu. Pa kad sve ide ovako kako jest,
moda bismo trebali proglasiti gradskom himnom stihove
jedne laganice "Crvene jabuke": ,,Nitko nije lud da spava
Isve i kad bi tija ne more'! Ako nekog boli glava! nije triba
na more."
Pa dobro, ne mora to biti cjelogodinja gradska himna, ali
barem bi mogla posluiti za ljetni period.
mi se da ima veze s ovim - iako ne znam jesu li
na to mislili - i tabela sa piktograma
(pojednostavljena slika, koja predstavlja neki predmet ili
pojam) koja se nalazi na jednom od ulaza u na grad - onom
sa Dolca - koji jasno daju do znanja svakom
opismenjenom (eni ili mukarcu) to se u naem
gradu dri prekraj emj avnog reda i mira. Ova se upozorenja
odnose na javne gradske prostore, ulice, trgove, a po logici
stvari i na sve druge javne prostore, kao to su trgovine,
muzeji, crkve, uredi.
Postojijedna stara izreka: ,,11' kuj il' ne U naem
trebala bi glasiti: ,,11' osiguraj izvravanje propisa ili
ne donosi!proglaavaj propise". Obzirom na to da gotovo
nitko ne vodi o spomenutim upozorenjima, tabelu
treba skinuti ili osigurati potivanje onoga to na njoj "pie".
Ima li ta tabela ikakvog smisla? Slui li ona Slui
onoliko koliko slui i "Zakon o prekrajima protiv javnog
reda i mira". Svi zakoni, osobito u demokratskim sustavima,
trebali bi sluiti dobru i samo tada posjeduju stvarni
legalitet. Zakon o prekrajima javnog reda i mira spominje
neka dobra koja namjerava zatititi: mir, rad, normalan
ivota slobodu kretanja na javnim povrinama,
moral. Jesu li to i za nas dobra? Ako jesu, onda se da
se svi angairamo u njihovoj zatiti. Ako to pak za nas nisu
4
UPNIKOVA BESIDA
dobra, onda bismo trebali traiti skidanje ove odnosno
ukidanj e zakona.
Da li ova piktograma daju jasno do znanja koja dobra
tite? da ovo piem prvenstveno pred
publiku pitam se postoji li, barem u naoj
zajednici u Hvaru, suglasje oko toga da su ovo
dobra koja valja tititi u naem gradu? U tom bismo
morali inzistirati na tome da se naslikano potuje. Pitanje je
ponosa i dosljednosti osigurati provedbu onoga na to
ona Pritom je odgovornost na domicilnom
stanovnitvu.
Smiju li psi lunjati gradom bez povodca, obavljati nudu
posvuda i biti prijetnja, pogotovo djeci? Ako je na odgovor
,,ne", onda se to odnosi prvenstveno na pse, kao i
na pse gostiju. To je jedna od stvari koja nije "sezonska"
nego vai za cijelu godinu. Ako se o tome ne vodi
zato se ne primjenjuju kaznene mjere? Mislim da bi takve
mjere trebalo dosljednije primjenjivati na
stanovnitvo, ali i na strance, bez ikakvog
Vonja biciklom, koturaljkama ili skejtovima po Pjaci, rivi i
drugim javnim povrinama sredita grada u sezoni i van
sezone nije isto. sam gledao sa simpatijom ove zime
kako neki nai na trgu pred Katedralom izvode s/na
biciklima majstorske poteze kojima bi se komotno mogli
predstaviti na nekom natjecanju. Nemam nita protiv toga,
mislim da bi Grad trebao takve poticati da vjebaju,
im da na kakva natjecanja ili negdje u
gradu takva natjecanja. Ali, s nevjericom i
strahom sam nedavno gledao jednog naeg mjesnog frajera
koji se punom brzinom na biciklu sjurio s Dolca, na
Pjacu i vratolomno se kroz guvu parkirao u
drutvo ispred Palaca, gdje je bilo jo nekoliko njih s
biciklima. Vjerojatno nisam jedini koji ga je vidio. Pred
Palacom, podno tandarca sjedi ekipa naih mjetana
koja sve vidi i sve zna i ne vjerujem da imje promaklo ono
to sam i ja vidio. I vrhunski sportai globe zbog
prekraja. Nema razloga da se jedna takva globa
ne odrapi i naim "umjetnicima" na biciklu zbog ometanja
javnog reda i mira.
Ako netko odrava kondiciju ranim jutarnjim
treningom na koturaljkama, to nije isto kao kad se netko u
popodnevno j guvi ljudi. A oni koji to
primijete, u strahu se kako bi propustili tako vanu
facu na koturaljkama. je i sa onima na skejtovima. Ne
bih imao nita protiv njihovih majstorija u vrijeme kad na
Pjaci nema ljudi ili kad se ljudi posloe kao ali mi se
krenjem javnog reda i mira kada to ljeti,
posebno jer je Pjaca jako prometna. Nebitno je
rade li to nai ljubimci" ili stranci koji se ele
dokazati u masi. Trg pred Katedralom i Pjaca ili
riva nisu mj esto za neto takvo u sezoni.
A to o piktogramu? Netko je svoje miljenje
dopisao. Mi ga drugi ispisujemo svojom
nam paradiraju u bikinijima gradom. Izleavaju se pred
Katedralom, ulaze u trgovine ... Nisam jo da ih je netko
upozorio i zamolio da vani i obuku se pa da onda tek
Da u katedrali nemamo slubenice koje na to
upozoravaju, "dame" bi i u crkvu ule tako "odjevene". I k
tome su naoruane "argumentima" za s onima
koji ih na to upozore. Kad bi im netko, tko je za to ovlaten,
naplatio kaznu za krenje javnog reda i mira,
vjerojatno bi ostale bez argumenata za prepirku. Ili ovo ne
spada u krenje morala?
po reakcijama na javnu priredbu na koju
su nam vrli, osvijeteni (neki kau pijani ili
drogirani) mladi Europejci, izgleda da smisao za
(ne )moralno - kada je u pitanju ljudska seksualnost - vie ne
stanuje u Hvaru. Od mladih ljudi koji su mi zapeli za oko
svojim neuljudnim i neurednim ponaanjem, je
govorila engleskim jezikom. Moda je to
Najvie mladih koji su ovog ljeta posjetili Hvar
vjerojatno dolazi s engleskog govornog
sam vidio na TV-u neke emisije (mislim da je bio
kod") u kojoj se govorilo o gostima/strancima u
Zagrebu. Spominjali su i mlade goste i hostele pa su i pitali
dvije Englezice (po dobi su srednjokolke ili studentice) u
jednom hostelu kako im je u Zagrebu/Hrvatskoj. Jedna od
njih je rekla da je najbolje to to je jeftino i to se moe
napiti. Eh, taj "vrli, novi svijet" kojemu tako poletno hrlimo i
l!iegove "vrijednosti"!
Cujem da pri "spektaklu" na nije nedostajalo
snimatelja. Miljenja sam da bi te uratke trebalo
skupiti, obraditi kao jedinstveni dokumentarac pa taj film
distribuirati po hvarskim obiteljima u cilju promocije
obiteljskog seksualnog odgoja. Ionako ba s tim aspektom
5
UPNIKOVA BESIDA
odgoja u obiteljima imamo problema. A kad se u
Europi da u Hvaru moete usred bijelog dana, pred
razdragane publike, prakticirati slobodnu ljubav, eto jo
jedne izvanredne reklame za promociju Hvara.
Zamislite koliko je kotalo snimanje sporne reklame zbog
koje je predsjednica Vlade toliko prozivana, a mi ovdje
imamo besplatnu i daleko uvjerljiviju reklamu! ?
U Hvaru i okolici mnogi se bave (iz)lovom hobotnica.
tome, ljeto uvijek iznova pokae kako su
,,hobotnice" pustile pipke u hvarske teritorijalne vode. O
tome se puno govori. Zato njih ne "lovimo"? Moda zato
to ove "hobotnice" ne moemo prodati u restoranu kao da
su jastozi? Ili zato to namje svima dobro na njihov
Ipak su "hobotnice" podigle rejting Hvara, a da nam
apartmane ne puni razularena EU mladost koja dosljedno
kri sva pravila javnog reda i mira, ostali bismo prazni.
Uhvatili smo se u mreu "sukoba interesa".
Nisam osobno vidio, ali su me neki "uznemireni"
obavijestili da je pred hotelom "Riva" bila nekakva izloba:
s j edne strane gola ena, a s druge kri. Treba li se zbog toga
"buniti"? Nije li to samo zorna metafora hvarskoga

Iz se iznose na koju na samom
pragu svojih ulaznih vrata. Mogu se i na parkinzima.
Cesto vidjeti kako "razdragani" mladi ljudi
razbijaju i boce na javnim povrinama. da su i
neki gosti u pitali kako se moe dozvoliti da gost s
u ruci napusti ili restoran?
Treba li u Hvaru spominjati javni red i mir? Dodue,
postoje i dijelovi Hvara u kojima se moe mirno spavati. Ali,
hvarska Pjaca je u svako doba pogotovo u kolovozu,
kao i po danu. Urlanje, deranje, dovikivanje, pijano
podvikivanje i "pjevanje". Grad bi mogao profitirati kada bi,
uz prisustvo neke komercijalne televizijske na Pjaci
organizirao snimanje emisije "Hrvatska trai zvijezdu". Pa
to ako ta zvijezda ne bi bila "hrvatska"? se da moramo
otvoreno priznati: da nema krenja javnog reda i mira Hvar
bi ostvario znatno manji priliv sredstava od
sezone, barem saklijentelom koja nam sad dolazi.
I dok sam se pitao li da Hvarani reagiraju na
koju od ovih loih stvari koje se nama prije
par dana sam i doivio jednu takvu burnu reakciju.
Podsjetilo me to na one dane krajem 80-tih, kada su siledije
s Istoka dobivati batine od naih Nisam vidio
to se ali kako sam radio u uredu, sam povike
(nae neizostavne fraze kada je bijes u pitanju) i
pomislio da su se Hvarani potukli. Kad sam
povirio na Pjacu stvar je bila u zavrnoj fazi. Rekoe mi da je
nekoliko mladih Engleza, valjda u duhu svoje
prosvjetiteljske misije na "divljem Balkanu", stalo ispred
Katedrale i isprazniti pune mjehure po Kuzminim
vratnicama. Nai su potpraili Engleze.
Netko da nam je to loa reklama. Ne mislim da je
nasilje rjeenje ali mislim da se neka dobra i neke
vrijednosti ne smiju zaboravljati i prodavati tako kako smo
to Javni red i mir ili dobro vanije je od
kompletne zarade od ove sezone. Jer, mogu
graditi samo ljudi koji imaju vrijednosti za koje se i
bore, a ne oni koji imaju puno novaca. Rat nije bio tako
davno. Zar smo zaboravili njegovu lekciju?
6
UPNIKOVA BESIDA
Gostoprimstvo, dobro ne znaCI
i puzanje. Ipak se mora znati tko je gost a
tko i pravila ponaanja ovdje vrijede. Istina,
oni koji su postavljeni da se brinu za dobro prvi bi o
tome trebali voditi ali svatko bi od nas svojom
i trebao dati svoj doprinos. Tako bismo
pokazali da imamo vrijednosni sustav i da namje
do njega stalo. Eh, kad bi se takve stvari ljeti
Kada bi mladi i manje mladi stranci znali daje
Hvar grad koji ima vrijednosti i da njegovi
stanovnici paze na njegov dignitet. Istina, table na Dolcu bi
trebalo poskidati ili, to bi bilo normalnije, osigurati da one
ne budu "mrtvo slovo na papiru". U Gradu bi trebala
postojati redarska sluba, u sklopu Komunalne slube ili pri
zajednici, koja bi pomagala policiji u odravanju
gradskog reda i mira. Gosti bi u Hvaru trebali biti upoznati s
tim gdje su doli i koje su to vrijednosti im krenje
biti oproteno.
i gostoljublje ne kapitulaciju pred gostom.
TKO JE GAZDA U DVORITU SAD SE VALJDA ZNA,
pjeva koro ujednoj pjesmi.
Cesto izjavu: Ova policija nita ne radi. S druge
strane, se da ih je toliko malo da ne stignu, a sa
strane da su im ovlasti nikakve i da ih nema ni smisla zvati.
Zato ne policiji umjesto to prebacujemo lopticu?
bi i samo upozoravanje stranaca donijelo rezultate.
I sebi doputaju kojeta. Ne moe se koncesija -
zakup na iznajmljivanje lealjki na plai shvatiti kao sloboda
da se cijela plaa okupira lealjkama i da se nau djecu ili
bilo koga upozorava kao da rade neto nedozvoljeno ako
maknu lealjku jer ele na alo. Naravno da imaju pravo
maknuti lealjku. I ne samo da je imaju pravo maknuti, nego
je imaju pravo baciti u more jer ona ne smije zauzimati
mjesto, akoje netko nije zakupio. Tojeneredkoji sene smije
tolerirati.
Mi smo u Hvaru, kao i stanovnici svih mjesta koji se bave
turizmom, u jednom procjepu. Zakon o javnom
redu i miru smatra prekrajem ako neto na nedozvoljen
"remeti mir, rad ili normalan ivota
stvara nemir, neraspoloenje, uznemirenost ili ometa
kretanje na ulicama i drugim javnim mjestima ili
ometa ostvarivanje njihova prava i dunosti, moral".
Agdje smolni tu i kakav primjer pokazujemo?
upnik don Mili
7

U
svibnju nas je razveselila vijest kako je hvarska
srednjokolska ekipa u sastavu Anna (2.
gim), Matea (2. gim), Nikica (2.
gim) i Marija (1. gim) pod vodstvom upnika don
Milija osvojila prvo mjesto na
olimpijadi u Krapinskim Toplicama. Donosimo izvjetaj
koje su same natjecateljice - Anna i Marija - napisale za
Prigodnik biskupije (br. 512010, str.
66):
"Nakon to smo osvojili prvo mjesto na biskupijskom
natjecanju 24. u Omiu, odmah smo se
pripremati za dravno natjecanje koje smo izborili upravo
tom pobjedom. Osim to smo ponavljali i nadopunjavali
svoje znanje o blaeniku, kardinalu Alojziju Stepincu, za
dravnu razinu bio je zadan i dodatni projekt. Naime, trebali
smo napraviti prezentaciju o ivotu nekog pokojnog
iz nae biskupije koji je za svog ivota pokazao
svoj uzoran i svet karakter. Izabravi don Grgu
upoznali smo ivot i djelovanje tog uzora kreposti i
samo prijegora. Intenzivnije pripreme su nakon
Uskrsa, kada smo se nalazili, bilo sami, bilo s don Milijem,
gotovo svaki dan. Tako smo spremni otili na natjecanje koje
se odralo od 19.-21. svibnja u Krapinskim Toplicama. Zbog
drugog dravnog natjecanja (iz Crvenog kria i pruanja
prve na kojemu smo osvojili 3. mjesto) ekipa je u
Zagrebu mentora don Milija i don Pavu
koji je vozio osnovnokolsku ekipu pod
vodstvom mentora Zorana
Iz Zagreba, krenuli smo svi zajedno prema Krapini. Kada
smo doli, kako smo imali poneto slobodnog vremena.
Otili smo razgledati nalazite krapinskog
Hunjakovo i posjetili novootvoreni muzej krapinskih
neandertalaca. Sutradan, 20. svibnja provele su se prve
dvije razine natjecanja, pisanje testova te projekt o
odabranom U petak, 21. svibnja, ujutro su
objavljeni rezultati po kojima ekipe koju su osvojile prvih pet
mjesta sudjeluju ujinaInom dijelu natjecanja, igru" Tko eli
biti Isusov miljunak? ". Nakon tih objavljenih rezultata, bili
smo prvi na ljestvici i to s 27 bodova prednosti. Bili smo
presretni,jer nas dijelom natjecanja nitko nije mogao
zbog velike razlike u bodovima 1. i 2. mjesta.
(razlikaje bila 27 bodova, a razina natjecanja "Tko
eli biti Isusov miljunak?" - nosi 20 bodova). Time smo
opravdali rezultat nakon biskupijskog natjecanja, kada smo
po bodovima bilo prvi i to isto s preko 20 bodova
s

prednosti u to su mnogi konkurenti sumnjali.
razinom smo samo potvrdili veliko znanje koje je proizalo iz
velikog truda, brojnih sati i marljivog rada, Slijedilo
je proglaenje pobjednika te dodjela medalja i nagrada
(jedna od njih je i petodnevni put u Dubrovnik, na Mljet i
nakon zavretka kolske godine). Pobjedom smo
dokazali to se moe uz veliki rad, a isto tako donijeli
smo dravno naijecanje godine u Hvar gdje
pokuati obraniti naslov prvaka olimpijade. "
ekipi je i biskup Slobodan:
,,Broj: 21012010.
Hvar, 31. svibnja 2010.
I urednitvo Kruvenice pridruuje se i
eljama za obranom naslova i godine!
9

Adio i hvala, sestro Blandina!
Dobrodoli, sestro Dominika!
D
ana 22. kolovoza, nakon mise, je
dojmljiv program prilikom oprotaja sa sestrom
B1andinom, koja je 24 godine djelovala kao
orguljaica i u naoj upi. Dekretom
poglavarice sestara Boje ljubavi premjetena je u
upu Milna na U toj je upi bila na slubi prije
dolaska na Hvar, od 1983. do 1986. g.
B1andina (Eva) u naoj je upi imala
zahtjevne zadatke i odgovorni rad - vodila je zbor,
predavala kolski i upski vjeronauk niim razredima
osnovne kole, svirala orgulje svake nedjelje, za svaku fetu,
prigodu, koncert ili pobonost.
U prigodnom programu zahvalili su j oj se -
zbora - koji su sami napisali svoje zahvale, a
pjesme i scenski nastup je s njima uvjebao biskup
Slobodan. Katedralni zbor zahvalio se trima pjesmama:
"Tebe traim", ,,0 Boe, ti si ivot moj" (solo Anna
i "Hvala ti za sve" (solo Nikola Zbor je sestri
B1andini prigodne darove: sat i maketu Hvara.
Na kraju se govorom obratio i zahvalio upnik don Mili,
ovdje u cijelosti donosimo, dajasno oslikavaju
hvarski ivot i rad sestre B1andine:
Kad bi netko negdje samo stajao 24 godine,
vjerojatno bi se barem uleglo tlo pod njim, pa bi nakon
micanja ostalo udubljen je na tom mjestu. A kad netko negdje
djeluje 24 godine, i to kad djeluje na odgojno-obrazovnom
onda njegovo djelovanje ne moe ne ostaviti
duboke tragove i to na tlu ljudskih dua i srdaca.
Vae je djelovanje, sestro Blandina, imalo dva glavna
smjera: rad sa djecom kroz vjeronauk i zbor i
rad s odraslima kroz upski zbor. dimenzija
vaeg angamana u naoj sredini bila je pomaganje u
bogoslunog prostora kad je to bilo potrebno.
Odgojno-obrazovni posao, bilo da je o djeci ili o
odraslima uvijek je teak. Nisu zaludu stari Grci ustvrdili
onu ponavljanu izreku: Koga bogovi zamrzie,
ga pedagogom. I danas smo pisca poslanice
Hebrejima kako se "isprva da je svako odgajanje
muka ". I zato se i odgoju i obrazovanju ljudi instinktivno
odupiru kako znaju i umiju, jer jedno i drugo ide za
promjenom ljudskog ponaanja, a to ne ide bez odricanja.
Oni nai upljani, kojima ste - dok su bili djeca - bili
na upskom ili kolskom vjeronauku najbolje
znaju to je u njima ostalo od Vaeg truda. Nadamo se da je
to dobro sjeme proklijalo i da raste kako bi donijelo dobar
plod. naega zbora najbolje mogu ocijeniti
godine Vaeg rada i koliko im je vaa kvaliteta
sviranja, kojaje i Vas kotala,jer ovdje postoje neke teke i
zahtjevne stvari, a ovo je ipak i Katedrala.
Neke Vas se, relativno i zadovoljne obitelji, iz nae
upe jer ste svojim sviranjem i pjevanjem uljepali
njihov najljepi trenutak - sklapanje braka.
Tek kad nas jedna osoba na koju smo se navikli, je
djelovanje u naoj zajednici nekako postalo
samorazumljivo, naputa - se ozbiljnije pitati to
time gubimo, koje kvalitete biti izgubljene, a se i
spontano pitanje li osoba koja dolazi kao zamjena i
istog posla sve to odraditi na kvalitetan
Zbog subjektivnosti ljudskih prosudbi teko je dati
ikakav pravi odgovor na ovo pitanje. Vama osobno
vjerojatno biti drago ako nekad dopre do vas da je netko
rekao: "E, dok je ovdje bila s. Blandina to je bilo bolje!"
Vjerojatno vam je mnogo puta bilo teko nama zbog
10

"nepodudaranja naravi ". Mi Dalmatinci smo po
i osobi koja nije odavde ponekad je
teko razumjeti i prihvatiti te razlike. Preivjeli ste uz cijenu
velike strpljivosti i" dobroga tumka "jer ste morali kojeta
"progutati ". Evo, na kraju vas elim zamoliti za oprotenje
ako ste, s mojim predasnicima ili sa mnom
doivjeli kakvu neugodnost ili smo vas na bilo koji
povrijedili. je da bi nama, na
upama, bez suradnje vas sestara bilo puno tee iako
ponekad ispada da toga nismo dovoljno svjesni ili da to ne
priznajemo. vas molim za oprotenje u ime svih
upljana, djece ili odraslih, koji su vas, vjerojatno nehotice,
povrijedili. Ljudi su ponekad nepredvidivi i nerazumljivi
i samima sebi. Ponekad shvatimo da smo pogrijeili, ali je
tako teko se, kako bi rekao Gibonni: "More bit da
'Oprosti'!"
Kae pjesnik da je "ljudska hvala voda svrh pijeska ", al'
svejedno, svima nam je drago doivjeti da su nam ljudi
zahvalni za ono to Osobna topla hvala za onih prvih
nekoliko godina suradnje kad sam ovdje djelovao kao
kapelan, kao i za ove posljednje godine. Hvala u ime
don Joka i pok. don Josipa s kojima ste lijepi niz
godina. Hvala u ime svih upljana koji Vam moda
osobno zahvaliti. Biskup Vam sam zahvaliti, zborai i
djeca su to
Iako do slubene penzije jo nemate puno, vjerujem da, ako
Vas zdravlje poslui, pred Vama stoji jo niz godina slube,
moda u Milni ili negdje drugdje. Neka vas Gospodin u tome
podri, blagoslovi va rad i okruni ga korisnosti.
Sretno!
Nakon to smo ispratili s. B1andinu zahvalom za njezino
dugogodinje djelovanje, nedjelje, 29. kolovoza, na
misi smo i izrazili dobrodolicu s.
Dominiki ao, koja je odlukom svojih poglavarica
premjetena iz Postira na u nau upu. Sestra
Dominika je rodom iz Gline, (iz kraja odakle je i s.
B1andina), sada utkane u biskupiju. Djelovala je
osam godina na susjednom otoku - kao u
Osnovnoj koli u Postirima te Srednjoj klesarskoj koli u
U upi Postira pripremala je krizmanike i bila
voditeljica mjeovitog upskog zbora.
Kroz gotovo trideset godina sluenja djelovala
je u Dubrovniku, Pleternici, Zagrebu i u dva mandata na
u Milni, Supetru i u Postirima. upnik je u
pozdravnom govoru uputio naoj novoj sumjetanki

I u ovoj upi staviti na raspolaganje svoje bogato
iskustvo djeci, mladima i odraslima. Za nau
zemlju kao i za niz zemalja izalih iz socijalizma govori se da
su zemlje u tranziciji. Za Hvar se moe da je mjesto (i
upa) u tranziciji. Tome posebno doprinosi medijski
napuhana slika Hvara kao ekskluzivnog svjetskog odredita
za zvijezde. Ako nastojimo promatrati i
razumom kojih smo
dionici, da je o pojavi s izrazito
negativnim Odumiranje ljudskih vrijednosti u
korist materijalizma; gubitak autoriteta bez kojega
nema ni pravog razvoja djece ni zdravog ivota zajednice;
individualizam i slobodarstvo koje ubija za suivot u
ljubavi; gubitak dostojanstva osobnosti; stalno
polagano odvajanje od korijena ... u se ipak
i neto pozitivno: umire kao
tradicionalno i otvara se prostor za izbor
kao vlastitog osobnog ivotnog puta. Zbog svega
toga su na ovom terenu sve potrebnije nove metode rada i
puno, puno molitve. Dakle, vas s. Dominika, kako je
netko rekao" vraji" posao - i na planu osobnih zaduenja i
u suradnji sa svima onima koji ele" dati ruku" Nitko od nas
nije "Bogom dan" da preusmjeri trendove, a svima namje
zajedno zadan zadatak da sijemo sjeme Bojeg Kraljevstva
tu gdje jesmo, se Bojim darovima.
Vjerujem da ste voljni najbolje to moete. Otvoreni
Bojeg Duha, spremna i djelom
posluiti u ovoj upi, jo jednom - DOBRO NAM DOLI i
ugodno se nama
Urednitvo "Kruvenice" eli sestri Blandini uspjean
nastavak ivotnog i puta na otoku
i neka je uvijek prati Boji blagoslov!
Sestri Dominiki elimo neka se ugodno
nama i neka njezina nastojanja i angairanost urode
plodom u naoj upi!
n
RAZMiLJANJA
D
ar. Uvijek se zamislim nad tom Dar je ono to . nekome ili meni netko daruje. On moe biti
velik, mali, bogat, siromaan. Nikad nisam gledao na vrij dara, niti za nekakvim darovima. To mi
jednostavno nije bilo bitno, niti sam tome pridavao neku osobitu vanost. je uvijek bila bitna simbolika
dara, bilo mi je bitno tko mi je neto darovao i s koliko je !jubavi to neto darovano.
Uvijek se prilikom primanja dara u neku ruku posramljen. Cime li sam to zasluio, pitam se? Primiti daruvijekje od
mene zahtijevalo "dozu" poniznosti. Uvijek mi je bilo lake darivati druge nego primiti dar. Zato? Ne
znam. Moda razlog tomu lei u da se uvijek nakon primljenog dara duan onome tko mije neto darovao.
Svakim novim danom, darovano mije vrijeme toga dana, nova ansa, nova prilika. Sve gledam kroz prizmu dara.
Pa i ivot j e dar, zar ne? taj dar bacim. J edan dan kroz prozor svoje sobe, drugi dan u blato pokraj ceste ...
Dar prijateljstva koji put uguim zlobnom sablanjivom izjavom, runim primjerom. Nije mi jednostavno vladati
sobom. Lake je uvijek uprijeti prstom u drugoga. Ali onda iznenada Ti i iznenadi me darom. Darom brata. Darom
brata koji me darom nagradi ili prizemlji. Uostalom, nismo li svi mi jedni drugima dar? Smatram, trebali bismo biti. Svatko od
nas je jedinstven po svojim darovima, kojima nas je On nagradio. I svatko od nas tim darovima ili osiromauje
drugoga. Ovisi o nama, slobodi izbora. I to je dar.
Nije snaga dara u darovanom, nego u darivatelju i ljubavi s kojom se stvar dariva. Nenavezanost na stvari. Nisam
toliko slobodan. iroko srce, darovati nekome neto. misli i prolazi mi glavom. Teko mi je sve ih sabrati.
Doivjeti u ivo. Primjerom sam i posramljen. Kako Bog snano progovara. Kad se najmanje nada i
preko osobe za koju se najmanje nada. Svaki dan na Pitanje je samo elim li ga vidjeti. Po tom pitanju
sam potpuni slijepac. Daleko samjo od toga, ali hvala za primjer. Hvala za dar. Volio bih biti dar za druge. Ne u smislu da
moja darovanost bude na izvanjski nego darovanost iz koje oni koji primaju dar da
slobodna srca, kroz dar koji dariva, daruje sebe. Jerjedino sebe, vie Njegovi. I nakraju za dar-
hvala Tebi i hvala tebi.
fra Gabrijel kibola

DA NI. ..
LJUBAV NIJE NEPRISTOJNA
Isuse Kriste, Sine Boga ivoga, hvala ti za tolike pravednike koji svojom dobrotom da i dalje postojimo pred
Licem tvojim.
Hvala ti za one koji ivotom i oprataju nanesenu im nepravdu i time zatiru spiralu zla i stvaraju
civilizaciju ljubavi.
Hvala ti za one koji su istinoljubivi, koji ne doputaju da se proiri poast kratkotrajnog relativiziranja i
prolosti sadanjim interesima.
Hvala ti za one koji ustraju u dobru se zavisti, spletkama, podcjenjivanju i mentalitetu koji oprata sve osim
sposobnosti i uspjeha.
Hvala ti za one koji se, iz ljubavi prema tebi, daruju u nevolji ne nita zauzvrat osim da se u svim strukturama
potuje dostojanstvo kojega si stvorio na svoju sliku.
Hvala ti za velikodune ljude koji ne tede talenata, vremena ni imovine da doprinesu stvaranju boljega svijeta.
Hvala ti za blage, skromne i pristojne ljude koji svojim nenametljivim traj anj prave vrijednosti.
Hvala ti za one koji, u ovom vremenu poruge, nestalnosti i banalnosti, svojom i da ima
neupitnih
Hvala ti za one koji svojom i za unose mir u nae dane, smisao u nae polemike i daju cilj
naim traenjima.
Hvala ti za one koji svojom briu suze tunih, patnje ranjenih, usmjeravaju hod izgubljenima i osmiljavaju
postojanje zanemarenima.
Hvala ti za one koji bude nadu, koji pronalaze ljepotu straha i panike, lovcima u mutnom, zla,
prorocima i onima kojima nedostaje pouzdanja da naprave prvi korak.
H vala ti za one koji bezrezervno ljube i time najjasnij e vj eru u tebe koji si Ljubav koj a ljubi.
0
REMETA
govoridu
da su svi mislili i govorili da j e empjast
a ni bi za pravo ba alavij a
ivije debonda mista s nikin ni irno posla
i nikad nikoga puten ni pozdravi j a
ni ozdravija
govoridu
da mu se ni znalo ni za oca ni mater
niti se govorilo kako j e u nae misto dospi
hroni se i lavuro u svakoga pomalo
kako je kad moga uspi
iprispi
govoridu
da je jedon put pomoga slaviti
i da se odma vidilo da se moli u to intendi
infio je i posli cili ivot bi remeta
lavuro za molu crikvu aesti
i zvoni
govoridu
da je bi remeta kakovega ni
breca bi navrime bez da bi ga ko avizo
uvik bi za misu procesijune i blagoslove
boje nego pop sve sjuto

govoridu
da je zvoni ko po reloju i svaku bi
kad bi martvi zvon odzvoni noj voli
jo puno vrimena sidit u crikvi
i da bi lumin za due od pergatorija zapoli
imoli
govoridu
da i liti i zimi kad bi ia priko rive
da se od guronja umore ni moga
i da su mu se dica rugala i za njin stinje
a se znalanapitukuro ga

govoridu
da je don Ivanu reka prid smart
da je u ivotu paso vele muke inevoje
DA NI. ..
al da je tako bilo i da se ne tui jedino da ne more kapit
ga nikad niko ni pito kako je
Nikola
u
AKTUALNO
Holivudski glumac Marino Restrepo govori o svome i povratku Crkvi
LEBDIO SAM IZNAD PAKhA
H
rvatsku je srpnja posjetio Marino
Restrepo, veliki svjedok Kristova
kojemu je dobri Bog u potpunosti
promijenio ivot, kako bi to neumorno irom svijeta
i pronosio glas o Bojem i neizmjernoj
ljubavi kojom Gospodin ljubi svakog
svjetski poznat holivudski glumac i glazbenik,
je iskustvo susreta s Kristom i povratka
Crkvi. Trideset i tri godine Marino je u Hollywoodu ivio
kao bezvjerac, sve dok ga 1997. u rodnoj Kolumbiji nisu
oteli teroristi FARC-a i est mjeseci drali u
Tada je doivio nadnaravno iskustvo susreta sa ivim
Bogom i spoznaju istina vjere o bi mogao
govoriti, kako tvrdi, danima. No, on puno vie: II
godina svoje neprekidno irom svijeta za
to ima odobrenje svog biskupa. Vrlo jasno prenosi poruku
na poslunost Crkvi, povratak
sakramentalnom ivotu, ljubav prema Bogorodici i dublji
ivot u Isusu Kristu. Otvorio je i internetsku stranicu
www.marinorestrepo.com.
u

Odmah nakon napustio je uspjenu karijeru u
Holywoodu i u nadbiskupiji u Bogoti osnovao misiju
ljubavi". Do prolog posjetio je 90
drava na pet kontinenata. ,.Ja ovo raditi do kraja svog
ivota jer, osim toga, u njemu nema vanijeg. Smrt ne
pita za godine, Gospodin poziva k sebi u najmanje
trenutku i zato uvijek moramo biti spremni."
Bog mu je za vrijeme kroz
iskustvo dao spoznaju mnotva grijeha kojima se okovao
kroz 33 godine otpadnitva od vjere. imao je milost
spoznaje stanja dua u ali i patnje otpalih dua u
paklu koje su slobodno odbacile Boga i prihvatile sotoninu
stranu. on je u strahu za spas svoje due u
jedino molio Boga da ne umre bez ispovijedi, je
vrijednost spoznao. je razumijevati i tajnu
euharistije, vanost za spasenje svake due,
prevanu ulogu Djevice Marije i ulogu crkve u
svijetu.
,,Po Kristovoj ljubavi, koju dijelimo blinjima, svi biti
a ona je ucijepljena u svakom pa i
domorodcu iz praume koji nikada nije za Crkvu",
prenio je Restrepo svoje iskustvo i nastavio: ,.Jer spasenje se
nalazi samo u Kristu. Budist, hinduist, idov i musliman,
domorodci, ateisti, - svi onog kada umremo
pojavljujemo se pred Isusom. Ali od onoga kome je najvie
dano od njega se najvie i traiti. On mi je pokazao
crkvu kao svoju Crkvu, kao onu koja se nastavlja
na idovstvo. Rekao mi je da me je stvorio svojim rukama
kako bi bio katolik, te da smo mi katolici - euharistijsko
sredstvo zadovoljtine. Mi smo, zbog Euharistije, hrana

Oenio se s 19 godina i preselio u Hamburg, gdje je zavrio
studij kompozicije i glume. Nakon est godina seli se u SAD
gdje je radio u "ou biznisu" kao glumac, skladatelj i
producent - uspjean, bogat i daleko od Boga. Sve je
samo zbog slave, i novca, a uao je i u svijet magije,
astrologije i numerologije.
ovozemaljskim promjena koju sam ja
doivio potpuno je neto apsurdno i nevjerojatno, ali ja ne
samo da to smatram nego i potpunom promjenom
ivota."
Spomenutog bio je vrlo tuan jer je unazad nekoliko
godina izgubio najblie obitelji - suprugu, brata, oca
i majku. majka ga je redovito u
Holywoodu i upozoravala da, ukoliko nastavi i dalje na isti
ivjeti, sam sebe osuditi na propast. Marino
te nije razumio, joj se smijao, rugao lanoj vjeri i
uvjeravao kako ni grijeh, ni pakao ne postoje. No, majkaje
ustrajno molila za spas njegove due, to su mu
sestre.

AKTUALNO
1997. g. proslavio je i Iz
potovanja prema sestrama otiao je na misu, no sve je
zavrilo razularenom fetom. Otiao je prespavati u
prijateljevu vikendicu i upravo su ga tamo oteli FARC-ovci,
u je doivio - ljudskim
- nevjerojatnu nadnaravnu viziju. Ovaj svjedok
Boje ljubavi uvjerenje daje za tu milost dijelom zasluna i
devetnica Dj etetu Isusu koju je molio od 16. do 24. prosinca.
Na to ga je potaklo sestrino uvjeravanje. mu je
koja su se dogodila mnogima nakon to su izmolili
Devetnicu.
"Tada sam zamolio Dijete Isusa da promijeni moj ivot, noja
sam tu mislio samo na materijalne stvari, a On mi je istog
trena, dan nakon Devetnice, promijenio ivot, ali na svoj

Boji teritorij i sotonin
teritorij
Marino Restrepo je bio otet na 1997. godine. Gerilci
su znali da je bogat i da za njegovo
dobiti veliku otkupninu. U iskustvu vezan,
u pilji, duboko u praumi i s na glavi,
Gospodin muje dao vidjeti mnogo toga u to samo dan prije
nije vjerovao. Na kada je tek
iskustvo, mislio j e da sve samo halucinira. kada j e
tako jasno iz najranije mladosti proivljavati
grijehe, shvatio je to mu se i strahje
posta j ao sve
,,Mislim da sam proivio ponovno ivot, u svojoj 47
godini", rekao je i dodao: "U jednom trenutku sve ono
sam oko sebe bio svjestan nestalo je i naao sam se na
potpuno nadnaravnoj strani. "
Uao je u stvarnost apsolutne i potpune tiine, savrene
radosti i mira, u kojoj mu je Bog dao spoznati da mu se ne
moe pribliiti zbog brojnih grijeha koje je Marino tada
nosio na sebi i u sebi. Glas, prepun ljubavi i koji
je mogao dolazio je iz svemira, a opet iz
njegove nutrine. Nije mu se mogao oduprijeti, a dao mu je
spoznati veliku gorku istinu da j e veliki grenik.
,,Danas mogu da je to istina. Ja prije nisam ljubio
nikoga. Stoga, nisam mogao izdrati prisutnu Boansku
Ljubav. Ona meje parala. Ija sam odbio Gospodina. U tom
trenutku Gospodin je zautio i nije mi vie govorio. Ostao
sam uronjen u najnevjerojatniju i znao sam, ako mi
taj Glas iznova ne progovori, da se potpuno raspasti. Jer
sam spoznao da je taj Glas moj ivot. Ali On mi vie nije
govorio."
Nadnaravna stvarnost najednom je nestala. Odmah potom
shvatio je neto potpuno bolno za svoju egzistenciju i
sudbinu: ,,Ne postoje nego samo dva teritorija: Boji
teritorij i sotonin teritorij. Svjetlost i tama. Kada odbijemo
Boga, automatski ostajemo na teritoriju tame, aja sam ostao
iznad teritorija tame. Znao sam gdje se nalazim i
nisam se mogao pomiriti s time. Ali, ja sam pune 33 godine
koristio sve argumente da pakao ne postoji,
a u tom trenutku sam lebdio iznad pakla. Zasigurno vam
strahovito da vam govorim kako
sam bio u paklu, ali istina jest da ja jesam bio tamo. Pakao
postoji. To vam ne zato to sam u nekoj
knjizi, paja sam prvi bio taj koji se tomu ismijavao."
Marino Restrepo jedino zato jer gaje sam Gospodin
odveo na to grozno mjesto.
,.,Ja nisam imao iskustvo pakla poput nekih svetaca koji su
ga isto imali, na primjer pastiri iz Fatime. Ja imam ovo
iskustvo jer je moja dua bila Da sam umro te
bio bih se osudio. Ali, Bog je imao neki plan sa
mnom. I to je razlog zato sam ja sada s vama ovdje", rekao
je Marino i naglasio: ,,Posljednje to od ljudi jest
da mi povjeruju jer ni ja sam nikada nikome nisam
povjerovao. Ali ovo je moje poslanje i moja odgovornost, a
sve ostalo je vaa odgovornost i milost koju Bog daje."
Ante Novak

AKTUALNO
Kuda ide, Europa?
U EU BEZ MAJKI I
U
Europe je inicijativa da se iz
slubene uporabe izbace "majka" i "otac", a
sve pod izlikom borbe protiv diskriminacije ena.
Ne radi li se, zapravo, o perfidnom i vrlo lukavom napadu na
temeljnu jezgru ljudskoga drutva - obitelj?
Nedavno je na jednom naem internetskom portalu
objavljen koji me zaprepastio i okirao. je o
tome kako je Europe od svojih 47
kojima je i Hrvatska (!), zatrailo da se iz slubenih
formulara i dokumenata izbace ,,majka" i "otac", a
umjesto njih koriste ,,manje uvredljive" - ,,roditelji" ili jo
bolje ,jedan od roditelja".Inicijativa je potekla od
poslanice u vicarskom parlamentu, Doris
Stump, koja se, naravno, kao prava feministica, zalae protiv
diskriminacije ena. Jedan od da se postigne taj cilj
jest koritenje tzv. govora" u slubenim
dokumentima, pa se shodno tome, majka i otac,
prema najnovijoj definiciji koju nam daje Europe,
karakteriziraju kao je
feministica predloila da se ,,ene ne smiju vie predstavljati
kao pasivna i manje vrijedna majke ili seksualni
objekti". Dakle, prema vrlim umovima dananje Europe
(ovoga puta prijedlog dolazi, kojeg li apsurda, od jedne
ene!) ispada da su majke manje vrijedna Naravno,
vicarska se i u ovom pokazala kao vrlo napredna
zemlja i je iz svojih formulara izbacila ,,majka" i
"otac" kako bi se dokazala kao pravi borac za ravnopravnost
spolova. Nita kada znamo da je u vicarskoj
odavno odobrena eutanazija.
Ma u kojoj mi to Europi ivimo i kakvoj to Europi teimo?
je da su se u vremenu kojemu smo svjedoci
umnogome izmijenile i izokrenule temeljne civilne i
vrijednosti na kojima je
Europa. Uli smo u neka vremena, kad se, sve mi se
sotona, sakrivi se pod krinku "slobode, tolerancije,
borbe protiv diskriminacije" sve vie poigrava onim
najsvetijim to je dano da bi bio sretan i da bi se
ljudska vrsta odrala - a to je obitelj. Polazimo od
i definicije da obitelj otac, majka i njihova
djeca, a da bez portvovne majke i oca ni obitelji ne bi bilo.
Tako majci, kao donositeljici novoga ivota pripada
posebno, uzvieno mjesto, i zdrav razum nalae da bi
drutvo itekako trebalo zatiti enu - majku i staviti je na
pijedestal. Umjesto toga, enu se danas napada, ako eli biti
majka, da je "nazadna" , tradicionalna, ne eli ostvariti
karijeru i izboriti se za svoja prava. se da ena
mora birati posla i obitelji, a ako se za oboje,
toliko ju se optereti zadacima i da
mora napredovati u nekakvoj karijeri, pa njezina
obitelj zbog toga ispata.
Jednom je jedan teolog rekao da sotona najvie napada
(zato jer su na Bojoj strani) i parove Ger
su sustvaratelji u Bojem planu stvaranja i ivota).
Nije li pokazani primjer dokaz da se pod skute Europe
(koja se javno svoga uvukao upravo taj
neprijatelj ljudskoga ivota i obitelji i na perfidan eli
unititi i enu, ih pod isti navodnik. Ako se
trezveno sagleda, moe se uvidjeti da je teren za ovakve
odredbe odavno pripremljen. da se u mnogim
zemljama zapadne hemisfere homoseksualcima
da legalno ozakone svoju vezu i da se radi na tome da im se
zakonski usvajanje djece, onda ne da je
korak ,,napredne" Europe degradirati obitelj koju
temeljno majka i otac. Zavrit time da je ova
inicijativa toliko napad na zdravu pamet i razum jer -
ako zanemarimo koliko ovakav jedan blesavi prijedlog
imati konotacija na gotovo povijest
otkadje majke i oca - vrijeme je tim genijalcima da zasuknu
rukave i ispravljati sve knjige, zapise i spomenike
svijeta na kojima pie ono to svako normalan u Europi zna;
tko mu je mama, a tko tata.
Zrinka Novak
17
AKTUALNO
BEZ ETIKE U FINANCIJAMA NE MOE
SE PREBRODITI NITI JEDNA KRIZA
K!
d bolje razmislimo o uzrocima globalne krize, kao
i naih "lokalnih" kriza i gospodarskih nevolja, te o
(sredstvima) kojima se planiraju
posljedice krize, lako daje temelj svih
razmiljanja i prosudbi novac, odnosno monetarna politika.
Ne samo da je u tim razmiljanjima mjera svih vrijednosti
profit, je profit i jedina vrijednost. pak ili
rasprave o globalnoj krizi moramo se zapitati: Zar
smo zaboravili razmiljati zdravorazumski? Naime, na
temelju odluka i postupaka odgovornih i
gospodarskih struktura se da predstavnici "svjetske
politike i gospodarstva" ne znaju ili se grade da ne znaju da
postoje dvije vrste bogatstva: prirodno i ljudsko. Prirodno
namje podario Stvoritelj, a ljudsko je stvorio i stvara
Mudrost je spoznati da prirodno blago ostaje jednako
vrijedno bez intervencije intervencijom
moe dobiti na cijeni, a naalost moe se i umanjiti i
to je najgore i potpuno unititi. Ne samo kod nas nego i
na planetu Zemlji ima dobrih primjera koji
da je podigao ili oplemenio vrijednost
prirodnog blaga u prostoru, koji je i
sam iznimno blago, ako je tom blagu i prostoru prilazio sa
tovanjem, razumijevanjem, s ljubavlju, ako mu je
prilazio svjestan da taj krajolik ima duu i osobnost, to su
svojedobno bolje od nas danas znali i "primitivni"
Aboridini i Indijanci.
kad j e u pitanju ljudsko bogatstvo, odnosno ljudski
potencijal, onaj koji se nalazi u u njegovim
sposobnostima, njegovoj prirodi, bez
pretjerivanja moemo da je to zapravo blago,
odnosno da bi kreativne vrijednosti svijesti i
pameti trebale biti mjera svih vrijednosti ili izvor svih
vrijednosti. U svim primjerima koji da je
prirodnom blagu podignuta vrijednost, redovito se to
dogodilo zaslugom Osim toga je vie puta
stvorio vrijednosti blagu svoje
pameti, sposobnostima i kreativnosti. Stoga i
kae narodna mudrost "Pameti, lipo blago!" Dakle kad su u
pitanju sva blaga svijeta, uvijek je u igri"
Zato je to potrebno danas isticati? Upravo stoga to
smo istaknuli na ovog razmiljanja da "gospodari"
svjetskog blaga u vremenu uspjenog zgrtanja bogatstva kao
i u vremenu neuspjelog poslovanja govore o
novcu, profitu, monetarnim "maj storij ama" i
manipulacijama. U njihovim raspravama, planovima i
programima gotovo da nema i znakovito je na koji
oni planiraju "spasiti" svjetsko gospodarstvo u krizi.
Govori se o financijskim "injekcijama" i glavne su vijesti u
medijima koliko koja drava planira "ubrizgati" kapitala u
pojedinu monetarnu instituciju ili tvrtku.
Kad se objavi vijest da se pojedina tvrtka, koju su
stvarali ljudi, prodaje za jednu kunu, svakog
zdravog razuma i ljudskog srca, mora zaboljeti srce.
Naalost mnogo je poslovnih ljudi koji nemaju srca i
nedostatak za druge njihova je temeljna
osobina. Mnogi su primjeri u Hrvatskoj koji u
gospodarskom poslovanju ukazuju na nedostatak, i
potpuni izostanak ljudskog odnosa i Uistinu je
m
AKTUALNO
neshvatljivo da nekome padne na pamet prodavati
pojedinu tvrtku za jednu kunu. Izvan pameti i etike je
"prodati" i jednog za jednu kunu, a kamoli stotinu,
dvije stotine, a i vie stotina zaposlenih u tvrtki koja se
prodaje, odnosno privatizira ili restrukturira. Zanimljivo je
da je u svezi s tim jo prije petsto godina otac hrvatske
knjievnosti Marko napisao: "Veliko bogatstvo ne
moe nikada ili vrlo rijetko tko bez jer onaj tko
pravedno i umjereno troi, ne biti ni bogat ni
siromaan." Naalost vrlo je veliki broj tvrtka u Hrvatskoj
koje su prodane ispod cijene ili jednostavno "predane" u
ruke novim vlasnicima, strancima, kojom prigodom se
"ljudski potencijal" ne samo podcijenio je kao
bezvrijedan na ulicu kao to se stari strojevi
bacaju u staro eljezo. U tim bi i danas Marko
imao pravo o prigodom

Mogli bismo navesti vie desetaka hrvatskih tvrtki je
"ljudski potencijal" privatizacijom ili modelom javno-
privatnog partnerstva na ulicu, ali dovoljno je
spomenuti samo nekoliko najnovijih poput
Jadranske pivovare, eljezare Split, Dalmatinke nove, te
planova koji su i,u igri" s naim brodogradilitima da
koji i ne mora biti gospodarstveni sve
bude jasno. U svim navedenim su
privatni vlasnici, koji od spomenutih tvrtki ubiru i
profit umjesto da korist imaju oni koji su tvrtku
stvarali i koji u njoj i dalje ele stvarati te da od politike imaju
zatitu. Stoga su vie nego "prozirni" i
politikantski neuvjerljivi razlozi o kojima govore pojedini
koji bi iznimno teak poloaj zaposlenih i jo tei
nezaposlenih htjeli opravdati tzv. globalnom krizom i
recesijom, a niti ne pomiljaju da i oni sami snose barem dio
odgovornosti za takvo teko stanje. Ne ele priznati daje u
temelju ogromnih razlika manjine bogatih i
siromanih upravo neljudski odnos manjine prema
odnosno povlatenih na obespravljenih.
Ako su nae i gospodarske elite vodile politiku radi
profita, bilo bi im dijelom oproteno da je profit stjecan i
uporabljen za dobro. hrvatsko prirodno i
"ljudsko bogatstvo" prodavano je i jo se uvijek prodaje
uglavnom za interese i pojedinaca. Takvo je
stanje naalost na lokalnoj i na nacionalnoj razini i danas i
nije na vidiku namjera da se prirodno blago i "ljudski
potencijal" zajedno usmjere k dobrobiti svakog
ove zemlje i za dobro.
Kad je pak rij o odnosu svj etskih i gospodarskih
elita prema odnosno prema "ljudskom potencijalu"
najbolji primjer za to je stanje u Africi, kontinentu koji je
iznimno bogat prirodnim blagom. Naime, u Africi se
siromatvo moe "dotaknuti rukom", a marginalizacija ljudi
se na svakom koraku. Ako je siromatvo i bijeda, a s
njima glad i bolesti, istinita i teka stvarnost na prostoru, koji
je jedan od najbogatijih prirodnim blagom na naem planetu,
vie je nego jasno da su svjetske i gospodarske
elite" u pogrijeile. Na pogrjeku spomenutih
"elita" upozorio je nedavno papa Benedikt XVI. ustvrdivi
da se u zemljama "Skupine 20" ostvaruje 90 posto svjetskog
BDP-a i 80 posto svjetske trgovine, u je zastupljena
samo jedna zemlja juno od Sahare
Republika). Zbog toga i nepravednog stanja
Sveti Otac upozorava: "Takvo stanje mora navesti sudionike
sastanka na vrhu (Skupine 20) na duboko promiljanje, zato
upravo oni glas ima manju vanost na sceni
najvie trpe posIj edice krize za koju ne snose odgovornost ...
Jedini pravi i pouzdani temelj jest povjerenje u
Stoga sve predloene mjere moraju ponuditi sigurnost
obiteljima i stabilnost radnicima, kao i povratak, putem
prikladnih pravila i nadzora, etike u financije." Za bogatu
svjetsku i gospodarsku elitu" upozorenje
Benedikta XVI. da se vrati "etika u financije" zacijelo biti
neshvatljivo i nespojivo, a za dobronamjerne moda
"utopijski apel". bilo neshvatljivo ili utopijski, to
je jedini putokaz i da se premosti ponor
manjine bogatih i siromanih u svijetu. Bez etike u
financijama i bez potivanja "ljudskog potencijala" u
politici i gospodarstvu svijet ne i ne moe prebroditi niti
j ednu krizu.
Tin

AKTUALNO RAZGOVOR S POVODOM
ZEMLJA HRVATSKA
Zemlja
na koju svakodnevno rose
tople
kruh, mlijeko, ljubav,
sunce ...
Zemlja
puna dragoga kamenja
koje njezini sinovi i
pohranjuju u svoje srce
i ne ga prodati
ni za sve blago svijeta.
Zemlja
na kojoj su sve staze
blagoslovljeni krini putevi
na kojima su oci nai
pomagali Isusu
nositi kri.
Zemlja
na kojoj se u podne
glazba crkvenih zvona
stapa s molitvom
i uznosi k nebu
kao pjesma zahvalnica.
Zemlja
u kojoj u miru
nai najdrai,
pokriveni naom molitvom
i pjesmom
Zemlja
iz koje su nai predci
odlazili s tugom i nadom
i se s ljubavlju.
Zemlja
u kojoj zorom
na njezine otvorene rane
polau kao melem
suze jutarnje rose.
Zemlja,
blagdan ljubavi
u djece,
u miru mrtvih,
u srcima ivih.
Tin
Razgovor s Rinom
"VATROGASCA
NJEGOV POSAO
ISPUNJA
PONOSOM U
SVAKOJ SEKUNDIII
Povodom 60. godinjice rada
Dobrovoljnog vatrogasnog drutva Hvar
razgovarali smo s Rinom
zapovjednikom DVD-a, o planovima
proslave velike obljetnice, funkcioniranju
i problemima vatrogastva u Hvaru te
dovrenju vatrogasnog doma.
KRUVENICA: Ove godine slavimo 60. godinjicu rada
DVD-a Hvar, najstarijeg vatrogasnog drutva
srednjodalmatinskog Kako se proslaviti ova
obljetnica?
R. DVD Hvar osnovan je 1950. godine i u
ovih 60 godina nije imao niti sekunde prekida u svom radu.
Tu obljetnicu proslavit skronmo, u skladu sa
recesijskom godinom. U travnju bili smo 4. kupa
Dalmacije u sklopu 5. kupa Hrvatske vatrogasne zajednice
(HVZ). Dakle natjecanju, koje se boduje zajedno sa jo 4
natjecanja za ukupnog pobjednika kupa.
Svibanj, mjesec zatite od poara, obiljeen je
tradicionalnim posjetima djece i osnovne kole
vatrogasnom domu, upoznavanja sa radom unutar
vatrogasne postrojbe i demonstracijom opreme za gaenje
poara.
sj ednica planirana j e 23. listopada uz brojne goste i
uzvanike, posebno iz prijateljskih DVD-ova, te dunosnika
HVZ-a. i DUZS-a (Dravne uprave za zatitu i spaavanje).
Kako je planirano, krajem godine smo kongresa
eTIF-a. zajednica vatrogasnih i
slubi).

RAZGOVOR S POVODOM
KRUVENICA: vi ste dio svog ivota u rad
DVD-a. Koliko se izmijenio rad drutva od Vaih
do danas?
R. A rekli bi nai ljudi - sve u svoje vrijeme.
Pripadao sam generaciji sa kojom je rad sa djecom i
mladei. Bio je jedan pokuaj prije nas, ali te 1976. godine je
uspjelo i od tada se u DVD-u Hvar konstantno radi sa djecom
i mladima. Da nema rada sa mladima sigurno bi imali
problema u radu. Dakle, sam DVD-a od svoje
II godine i velika je tako i a onda pod
venu, kako mi kaemo. Tada smo ivjeli i radili u
neprikladnim uvj etima na Dolcu. Ali smo radili, nij e se stalo.
Imali smo dva vozila, intervencije su bile i manje brojne i
manje raznovrsne. Nije bilo permanentnog deurstva u
vatrogasnom domu, imali smo dvoje zaposlenih. Bio je
manji broj operativnih vatrogasaca i DVD-a. Nije
postojao posebni Zakon o vatrogastvu, za razliku od danas.
Ali i tada, kao i danas, svi zadaci su izvravani redovno i na
vrijeme. to za danas? Sve mogu samo u jednoj
Ponosan sam, jer ovo je posao koji ispunjava
ponosom, u svakoj sekundi. Sve se moe kupiti, prije ili
kasnije i oprema i vozila i stvoriti uvjete. Izgraditi vatrogasni
dom. Ali ljudi, ljudi razliku. To je ovaj DVD imao
oduvijek. To je zapravo bogatstvo. Vatrogasca treba
odgojiti. Ovaj posao treba prvenstveno voljeti. Mi danas
deurstva ne a u mnogim DVD-ima u okruenju
deurstva se intervencije ne a imamo 108
operativnih - 73 operativca i ostatak u
Danas su intervencije zahtjevnije i brojnije. Imamo 12
vozila raznih namjena. Uspostavljen sustav, izlazak na
svaku intervenciju u prvoj minuti od dojave. Ljudi su
kolovani i osposobljeni. Imamo 6 stalno zaposlenih. Zimi
su dva vatrogasca u smjeni, a ljeti zapoljavamo 10
sezonskih vatrogasaca u skladu sa programom Vlade RH.
Vjerujte, njima ta nije nikakav motiv. Zapravo, da
radite bilo koji sezonski posao u Hvaru, imali biste
Dovoljno je pogledati statistiku u zadnjih desetak
godina. Svega tu ima, svakakvih intervencij a i na kopnu i na
moru, intervencija, gaenja poara, traganja i
spaavanja, svega to se danas trai od modeme,
osposobljene, opremljene postrojbe. Ima godina gdje je broj
intervencija na otvorenom u odnosu na zatvorene prostore
(objekti) bio jednak. Stalno se radi na uvjebavanju,
osposobljavanju, kolovanju i opremanju, a rad sa djecom i
mladei je posebna Bez toga nema ovog
DVD-a.
KRUVENICA: Jeste li zadovoljni odnosom dravnih i
lokalnih vlasti prema D VD-u Hvar, i prema
vatrogastvu u Hrvatskoj?
R. Namaje za nae funkcioniranje najvanija
lokalna vlast i moram istaknuti da u tom pogledu nikada
nismo imali problema. Ponekad nerazumijevanja od
do ali nikada rad DVD-a nije doveden u pitanje.
Danas je Zakon o vatrogastvu puno toga propisao, pa i
fmanciranja DVD-a. Moram istaknuti da je financiranje
DVD-a Hvar i iznad zakonom propisanih normi, i uglavnom
u skladu sa zahtjevima. Ovo je vrlo skupa djelatnost. Iziskuje
znatna financijska sredstva u opremanju, odravanju opreme
i Sa nekim stvarima nismo zadovoljni, ali smo
uvijek svjesni situacije i pa se i krpamo u
skladu sa kako bi se reklo. Jedan dio
fmancijskih sredstava ostane i od vlastite djelatnosti, najma
prostora, prijevoza vode, poslovnih ugovora i drugih usluga
koje pruamo. O odnosu dravnih vlasti prema vatrogastvu u
Hrvatskoj ... tu ima podosta lutanja, ali kako se pribliavamo
ulasku u EU, te stvari bi morale na svoje mjesto. Puno se
pisalo na tu temu u medijima. 90-tih vatrogastvo je
pripadalo pod okrilje MUP-a. Danas je osnovana Dravna
uprava za zatitu i spaavanje, koja mora djelovati u
ugroza i katastrofa. Naravno daje i u tim
vatrogastvo na dispoziciji, ali naa svakodnevna
djelatnost nije samo to. Postoje vie vrsta vatrogasnih
postrojbi, i profesionalnih i dobrovoljnih, te postrojbi u
gospodarstvu, dravnih intervencijskih postrojbi.
snage su u okrilju MORH-a. Osnovno to vatrogasnih
trai je vatrogastvo pod jednu kapu, pod jednu
zapovjednu piramidu od vrha do dna. Pod okrilje krovne
vatrogasne organizacije, a to je HVZ. Hrvatskaje
NATO-a, a pribliavanjem EU, te stvari se moraju rijeiti. Jo
uvijek jedan dio na entuzijazmu, a standardni
operativni postupci se moraju utvrditi i moraju vaiti za svih,
u svim dijelovima drave podjednako. Normizacija i
standardizacija opreme, kvalitetni podzakonski akti,
kategorizacija postrojbi, pa temeljem toga i njihovo
fmanciranje, bez obzira bile profesionalne ili dobrovoljne,
jer u zadatak im je isti, odgovornost im je ista i
moraju gaizvritijednako kvalitetno.

RAZGOVOR S POVODOM
KRUVENICA: U kojoj je fazi gradnja vatrogasnog doma
u Hvaru? Kada moemo njegov dovretak?
Bolno pitanje za ovaj DVD. Koliko se
samo skuptinskih izvjetaja bavilo ovim. Za koliko
predsjednika DVD-a je ovo bilo najvanije pitanje! Koliko
je samo vatrogasaca odrastalo u nekvalitetnim uvjetima!
Koliko je truda uloeno u uvjeravanja odgovornih na
lokalnom nivou dugi niz godina. 1988. godine
poloili smo kamen temeljac na mjestu dananjeg
vatrogasnog doma, ali radovi staju radi nedostatka
financijskih sredstava i Domovinskog rata. Za
postrojbu su uvjeti ivota i rada vana stvar. Vrlo vana.
Vatrogasni dom u Hvaru je otvoren 24 sata na dan,
konstantno od 1996. godine, kada je uvedeno permanentno
deurstvo, ja bih rekao tada u nenormalnim uvjetima, sve do
2005. godine, kada napokon akcija za zavretak
vatrogasnog doma uz punu podrku lokalne vlasti. Radovi
traju do 2007. godine i tada staju, opet radi
nedostatka financijskih sredstava. ao mi je. Svi smo se
nadali otvorenju vatrogasnog doma, upravo ove
godine, kada slavimo 60. obljetnicu humanog rada i
djelovanja. Ovaj zadatak ponovno nismo obavili. Nismo
radove priveli kraju, a u biti ne treba puno za potpuni
zavretak. teta da dom nije zgotovljen. Zapravo, u ovoj fazi
trpi tetu i dosada uloeno. Ostaje nadati se da vatrogasci
uskoro imati u potpunosti zgotovljenu svoju nakon 60
godina.
KRUVENICA: Posljednjih godina u DVD-u su stalno
zaposleni kolovani vatrogasci. Kako funkcionira odnos
profesionalaca i dobrovoljaca?
R. Ovaj DVD strahovito puno panje
poklanja kolovanju i osposobljavanju Tako danas
imamo kolovanih ljudi sa SSS vatrogasnog smjera vie
nego su potrebe samog DVD-a. Danas u DVD-u Hvar radi 6
profesionalnih vatrogasaca, ali niti su dovoljni, niti su sami
sebi svrha. To je profesionalna baza DVD-a. Danas je u
kombinaciji sa ostatkom operativne postrojbe osigurano u
zimskim mjesecima, dva vatrogasca u smjeni. To je
dovoljno da osiguramo izlazak na intervenciju u prvoj
minuti od dojave, u ovim uvjetima kada su u domu stalno
i kada, kako bi rekli, dom ivi. Zadatak
uposlenih je da obave smjenu u kombinaciji sa
DVD-a, da brinu o opremi, da brinu o zgradi, da
uspostavljaju i ive sustav, da budu na dispoziciji
da prenose znanje, odnosno u osposobljavanju.
Tako su i u operativnom ustroju postrojbe.
Nikakvih antagonizama nema DVD-a i
uposlenih u DVD-u. Uposlenima je jasno da su i oni
prvenstveno DVD-a. To je vrlo vano. Zato znam
da je puno tee biti uposlen vatrogasac u DVD-u nego
negdje u profesionalnoj postrojbi. Upravo stoga jer ste
stalno i prvenstveno DVD-a i dokle god DVD ivi i radi,
vi se ne moete ponaati kao da tu radite, gotova vam smjena
i idete a mijenja vas kompletna nova smjena. ivot i
rad u DVD-u je ipak bitno nego u profesionalnoj
postrojbi. Kada se krene na zadatak, obveze su iste.
Odgovornost je ista. Financijski cijene kotanja
profesionalne postrojbe i DVD-a za grad su nemjerljivi.
Najbolji dokaz i odgovor na pitanje je period
sezone -ljeti, kada po programu Vlade RH zapoljavamo 10
sezonskih vatrogasaca. Usprkos tome, nema sloenije
intervencije, nema aktivnosti, kada ne i
DVD-a, koji svoje sezonske poslove obavljaju kod nekog
drugog poslodavaca.
Na kraju koristim prigodu svim Dan
grada i Blagdan sv. Stjepana.
razgovarao: Joko

RAZGOVOR S POVODOM
Razgovor s Matom
"NAA PAROLA
JE: VATRU GASI
- BRATA SPASI!"
P
ovodom 60. obljetnice hvarskog
DVD-a prigodno je predstaviti
gosp. Matu predsjednika
Drutva. Poznat je svima u gradu, a i ire,
po nadimcima Bacchus i
na dan sv. Martina, ll. studenog 1959. godine. Od
djetinjstvaje vezan uz vatrogastvo. DVD-aje od 1978.
godine. u slubi, postao je vii vatrogasni
1980., polaganjem ispita. Danas je upanijskog
zapovjednitva i predsjednitva. Jedno vrijeme bio je vrlo
popularna "tv-zvijezda" - kada je, naalost, otok Hvar gorio
2003. g., ne ponovio se vie takav poar - tada j e Mate
izvjetavao za radio i tv-postaje za svake redovne i
izvanredne vijesti, tako da su i djeca govorila "Evo onega
barbe sa televizije!".
Evo to namje gosp.
" Od djetinjstva, kao pionir, vezan sam uz vatrogasce. Moj
pokojni otac bio je a i moja dva strica. Vatrogasci su
uvijek izvrsna druina, spoj mladih i starijih, koje krasi
portvovnost, bliskost, radinost, druenje uz ozbiljne
intervencije, ali i druenje uz nogomet, izleti, posjet drugim
drutvima, kao i natjecanja i humanitarne akcije.
DVD su prije 60 god. osnovali Silvio Marko
Ivo Vuna, Vicko Josip Rosso-Sibe,
Boris Kruno ... , a od jo su ivi
Juraj i Ante Prvi predsjednik bio je
Silvio a kasnije je u vie mandata tu dunost obnaao
Jakov-Miko - pa Ivo Vuna, a sad je ta
odgovorna i dunost na meni. Bilo je jo tu
predsjednika, ali ko to sve nabrajat. su bili teki,
mali dom na Dolac, nedostatna i neprikladna
oprema ... S godinama drutvo je u svakom pogledu
napredovalo. Imamo krasan suvremeni vatrogasni dom.
Treba jo sredstava da se dovri, al to bit.
Imamo suvremena vozila, sredstva i vatrogasce za
intervencije i spaavanje na otocima i u uvalama, kod
prometnih i iz viekatnica, imamo specijalno vozilo
sa najsuvremenijom opremom (jedno od rijetkih u
Hrvatskoj). Vatrogasne cisterne koristimo i za opskrbu
vodom u koja nemaju pitku vodu. Moram da
su za nabavu sredstava mnogo pomogli Republika Hrvatska,
ali i i Italija, sa drutvima imamo
prijateljsku i uspjenu suradnju. Isto tako, suradnja je jo
izraenija sa naim drutvima, upanijskim
(Katela) i kontinentalnim (Trebarje kod Siska itd.). Na
sadanji zapovjednikje upan Ante Sanader, kojegpoznajem
jo dok je bio DVD-a Katela. Ma i mnogi
Hvarani poznaju nae kolege i prijatelje iz zemlje jer
se druimo."
Na pitanje to je najvanije kod intervencija, sugovornik
namje odgovorio:
"Najvanije je pravodobno ispravno reagirati,
ljudstvo i materijalna blaga. Za mene je najgori poar onaj
na Kornatima prije tri godine, i ta tragedija me jo uvijek
jer su nam neki nastradali vatrogasci samo nekoliko
dana prije pomagali gasiti na naem otoku. Grozan je bio
poar i 1982. g., kada su smrtno stradala dva civila pri
pomaganju gaenja poara na predjelu Vratnik kod Pitava.
Strano je kad ljudima ne moe A naa parola je
'Vatru gasi - brata spasi'. Od svegaje najljepe kad zavri i
spasi ljude, imovinu, umu, kad sjedne, popije bevandu i
opere se. Naalost, nama su intervencije pri
gaenju umskih poara, i to uglavnom u ljetnim mjesecima.
Iznijet vam samo dva podatka: u umskom poaru
Jagodna-Lozna-Brusje od 29. srpnja do 10. kolovoza 2003.
g. izgorjelo je 1197 ha, a u poaru Dubovica-Dol od 12. do
25. kolovoza iste godine 916, 7 ha. "

RAZGOVOR S POVODOM
Tada je Mate bio zapovjednik operativnog
za otok Hvar. Kako je u uvodu spomenuto, gotovo je mjesec
dana bio "tv-zvijezda", izvjetavao s terena za sve
radijske i televizijske vijesti jer je taj poar do danas
umski poaru Republici Hrvatskoj.
"Evo, zadnjih godina situacija je povoljnija, manje je
poara", nastavlja "imamo stalna deurstva na
najvioj koti Vela glova, kao i kolege iz Hrvatskih uma na
najviem vrhu Sv. Nikola. Deurstvo u domu je
neprekidno, kroz godinu. Raduje me to
imamo tridesetak uzrasta i to su to oni koji
zamijeniti nas starije. Ovom prigodom elim se zahvaliti
svim prethodnicima, svim bivim i sadanjim i
svim naim prijateljima koji nam na bilo koji pomau.
se i
Ovaj razgovor mogao je trajati satima, jer je gosp. Mate pun
znanja o ovim temama. Zadrali smo se na onome to smo
mislili da vam trebamo barem ukratko predstaviti. A Mati
i svim DVD-a 60-tu obljetnicu
osnutka i neka ih njihov zatitnik sv. Florijan i titi!
Miko ie

SPORT
Toni kluba "Pelegrin" i dravni
reprezentativac u podvodnom ribolovu
PONOS NAEG U
TiiNI MORSKIH DUBINA
Z
a ovaj razgovor trebalo je puno vremena jer je
bilo teko slobodnog vremena, a i mladi
gospodin Toni vrlo je skroman pa smo
susret, no smo se uspjeli i sada vam ga
predstavljamo. Mnogi se pitati tko je on? Zato razgovor s
njime? Po
Antonio (Toni) 16. 8. 1977. g., od majke
Lucije i oca Zdravka. Dravni je reprezentativac u
podvodnom ribolovu, a i vie od toga. ivi u naem gradu i
susjednoj Milni i doslovno oboava more i podmorje, ribe,
mreu i podvodnu puku. Pitali smo ga odakle ta ljubav
prema moru.
"Od ranog djetinjstva, moda sa est, sedam godina,
se na alu u Milni sa drugom djecom,
lovili smo ribu udicom, napravili smo luk i strijelu i tako
lovili i drugu sitnu ribu, kosmeje, vadili ugaree i
lupore. Moja ljubav prema tim aktivnostima sve je bila
izraenija. Nabavio sam prvu podvodnu puku, drugu
opremu i krenulo je. "
Koliko mu podrka obitelji?
,,Moji roditelji, sestra Dobrila i moja cura Marija su mi
podrka, kao i moji glavni sponzori. Bez njihove
ljubavi, njihovih molitvi i brige, ponekad i strahova, ne bih
bio ovo to jesam i ovim putem neizmjerno im zahvaljujem."
Toni je kluba "Pelegrin", no ima li
ili
sam se u ranoj mladosti. Klub je organiziran i ima
mladih to je dobro. Kada isplovim, sa
mnomje uvijek moj suradnik i Toni Kustura. Sada
svima neka idu s nekim u podvodni ribolov, jer
vam pomae u svemu, a i se sigurnije. I ja sam
nekada iao sam, to nije dobro. Nikada nemojte samijer
moe biti opasno. "
Osim ovaj sport iziskuje i sredstva i
opremu. Pitali smo sugovornika na koji
pribavlja sredstva, pomau li mu Savez i Grad?
,Jmam sponzora, tvrtku Profimditatis. Omer je ime tvrtke
koja me prati kompletnom opremom. Grad daje sredstva u
granicama i to na ime kluba Pelegrin, to nije
ba dostatno. Savez za podvodni ribolov dobro je
organiziran, idemo na sva natjecanja u domovini i u drugim
zemljama i sve se uredno financira. "
Tonijev ulov - gof od 42kg ulovljen na Pali1u (pakleni otoci)
17. kolovoza, 2007.
Zanimalo nas je o njegovim lijepim trenucima, ali i o
opasnostima.
,,Najljepe mije bilo otkrivati nove terene, pretraivati dno,
traiti ribu i promatrati meni novi podvodni svijet. To je
prelijepo. to se opasnosti evo ba na natjecanju u
Junoj Africi malo prije svjetskog nogometnog prvenstva u
lipnju) toliko je bilo morskih pasa da sam se
neugodno, i bilo me pomalo strah. Voditelji su govorili neka
se ne bojimo, a kako se ne bojati kad ih je bilo tridesetak oko

SPORT
mene! Kadje zavrilo, odahnuo sam. Ma lijepi trenuci uvijek
prevladaju. "
U takvim opasnostima, zaziva li od Boga,
svetaca?
"Odgovorit najiskrenije. Nijedan moj zaron nije bez
znaka kria. Jo neto: u morskim dubinama sam u
neizmjernoj tiini. to vjernik pogotovo, moe i
diviti se tim ljepotama nego Boe pomozi i hvala ti! I ne samo
Bogu, i svecima koje posebno tujem - sv. Antu, sv.
Nikolu, sv. Andriju i sv. Roka. Evo, prije nekoliko dana kod
olte sam vidio kapelu sv. Jurja i odmah se sjetim i pomolim:
Sv. Jure, pomoz i me. Znam da mi majka i otac posebno
tuju sv. Antu i sv. Nikolu i da uvijek mole da me "
Toni je mlad, no ima li jo mladih koji su pokazali
ljubav prema ovom sportu?
broj mladih zainteresirao se za ovaj sport.
Druimo se, dajem im savjete: ovako, ne tako, ne naglo.
Uvijek paziti jer more more. Nabrojit par kolega.
To su Nikola David Tudor, Jure ore, Ante
imac, Toni Kustura. Vjerujem da nas vremenom imati
tko zamijeniti." A koja je dobna granica za ovaj naporni
sport? ,,Kau daje podvodni ribolovac najsposobniji od 35 -
40 godina. Rekli bi - u top formi. Evo, moj kolega Branko
ima pedeset godina ijo je vrlo aktivan."
Toni je ronio u mnogo svjetskih mora. Upoznao je
mnogo zemalja. Je li nae more najljepe?
,,Bio sam u Portugalu, panjolskoj, Bugarskoj,
Venezueli, Aliru i republici. Nae more je
ipak najljepe - obala, otoci, krajolik, podmorje kakvog
nema nigdje. nam je Druga mora su
mutna i ne mogu se mjeriti s naim, ali imaju vie ribe. Mi
smo osiromaili nae prekrasno more. "
Zanimalo nas je sve o ovom sportu: kako se postaje
dravni reprezentativac, kako se boduje ulovljena riba
i moe li se ovaj sport vie popularizirati?
"Selektor reprezentacije je Livio Fiorentin, on prati svakog
potencijalnog ronioca. Prati ulov, naljecanja, prvenstva,
kupove i za naljecanje izabere est Na naljecanju
sudjeluju tri a tri su zamjene. Riba se boduje na
mora teiti najmanje 400 g, a limit je do 12,5
kg. Iznad te teine dozvoljen je ulov, ali bodovi se ne dodajU.
Primjer: riba teine 500 g dobije 500 bodova i 400 za bonus,
to je zbroj od 900 bodova. Tako ona riba iznad 12,5 kg ne
dobiva bonus, to je poteno. Ugor, morska i golub
love se od minimuma 2,5 kg i imaju bonus od 1500 bodova.
Ta riba ne donosi mnogo bodova. Riba se nanizuje na
icu i najvaniji trenutak je pri vaganju ulovljene
ribe. vam jednu zanimljivost sa prvenstava: u
Venezueli ne love karpine! iz Atlantika nije
ukusna, dokje arag u Portugalu izvrstan, kao i barakuda u
Venezueli.
Za reklamu ovog sporta trebalo bi pratnju
brodova, kada bi novinari vie pratili, snimali ulov.
Zapravo, to je sport morskih dubina i tiine, sport samaca.
Prate nas 'Ribolov na Jadranu', 'Plovi i lovi',
'Otvoreno a druge tiskovine znatno manje, to nije
dobro, ali tako je. "
Za kraj smo upitali Tonija koje nagrade je sve osvojio.
,,Dva puta bio sam prvak u Ligi prvaka na naljecanju u
Osvojio sam prvo mjesto na otvorenom prvenstvu u
republici u lipnju ove godine, kao i prvo
mjesto na ovogodinjem prvenstvu Hrvatske u Makarskoj.
Kao reprezentacije, osvojio sam mjesto na
svjetskom prvenstvu u Venezueli 2008. g., drugo mjesto na
europskom prvenstvu u panjolskoj 2007.g., memorijal
'Milan vie puta, kao i kup otoka Hvara u Starom
Gradu. Dobitnik sam upanijske nagrade za sport, kao i
nagradu Grada Hvara 2008. g."
Bravo za mladog i skromnog sportaa, jedinog
reprezentativca Hrvatske iz naeg grada i otoka!
Razgovarali smo u ugodnom druenju (uz lijepo vino) kod
Tonija, njegove drage majke Lucije i oca Zdravka, svjetskog
putnika, pomorca koji je preplovio sva mora svijeta. Bili
smo okrueni peharima, medaljama, nagradama i
fotografijama koji o ponosu naeg grada, ovom
mladom eku. Kada ovaj broj "Kruvenice" ugleda svj et10
dana, Toni i njegova odabranica Marija uplovit u luku
ljubavi i u crkvi sv. Marije Magdalene u
Neka ih prate Boji blagoslov i nae molitve, a Toniju elimo
dana svjetskim prvenstvima osvoji prva mjesta! A
njegovoj Mariji (koja isto voli loviti ribu) elimo da ulovi
vie ribe od njega kad budu ili na
ivjeli!
Urednitvo

GOST KRUVENICE
Razgovor sa knjievnikom i gastronomom Veljkom Barbierijem
"U SVIM HVARSKIM MJESTIMA
PRONALAZIM SAMOGA SEBE
11
V
eljko Barbieri 1950. u Splitu. Maturirao je
na gimnaziji u Zagrebu, gdje je i studirao
na Filozofskom fakultetu. Prozaik je, autor brojnih
romana, zbirki pripovijedaka, pjesama i eseja, kazalinih,
radio i tv dramskih dijela, u kojima se bavi i
europsku i sredozemnu batinu, posebice Dalmacije,
njezinu sposobnost prepletenu sa
ljudske sudbine na
epoha i vremena. Romani su mu prevedeni na nekoliko
svjetskih jezika, a pripovijetke zastupljene u raznim
i stranim antologijama. Najpoznatiji roman
"Epitaf carskog gurmana" objavljen mu je na nekoliko
svjetskih jezika u visokim nakladama, a isti je roman, u
biblioteci deset romana hrvatske knjievnosti
20. st., tiskan u tirai od 200000 primjeraka, to je rekord
jednog izdanja proznog djela u povijesti hrvatske
knjievnosti. Njegova zbirka pripovijedaka ,,134 male
o hrani" na sajmu knjiga u Barceloni 2003. nominirana je za
najbolju knjigu, a proglaena kao pobjednik u konkurenciji
knjievnosti o hrani. U 2005. u Grythamu u
vedskoj, Barbierijevi "Kuharski kanconijeri" podijelili su
prvu nagradu za najbolju knjigu o Sredozemlju, -
"Gourmand best Mediterannean book in the World",
5000 naslova. godinama Barbieri na HTV-u svaki tjedan
vodi svoj serijal o povijesti hrane kao povijesti civilizacije
pod nazivom "Jelovnici izgubljenog vremena". Isti se
emitira i na satelitskom programu HTV-a za Europu.
Barbieri je stalni suradnik hrvatskih i europskih i
tjednika.
KRUVENICA: Gospodine Barbieri, kako ste postali
knjievnik - gastronom ili gastronom - knjievnik?
BARBIERI: Jo od ranog djetinjstva u Dalmaciji, u
ambijentima Makarskog primorja, Splita, Hvara i Visa,
sam potrebu da sve sastavnice ljepote ovih iznimnih
prostora nekako To je sasvim sigurno izravni
razlog zbog kojeg sam svoj ivot posvetio
knjievnosti, pa se tako i teme mojih romana, pripovijetki,
eseja i drama vezuju prvenstveno uz Sredozemlje i njegovu
drevnu kulturu, potom uz moj rodni Split, makarski
i za mene gotovo sudbinska mjesta, otoke Hvar i Vis. O svim
tim mjestima napisao sam zasebne knjige, ona su i pozornica
mojih romana, a njima meni je najdraa ona
Hvaru i mom nikad prealjenom prijatelju Ivi
- "Hvar - kantilene i kartoline". i u toj knjizi
hvarska gastronomija ima svoje mjesto kao mali i vaan dio
kulture i batine mog otoka. To je ujedno bio i predloak da
se u svojim kasnijim knjievno-gastronomskim temama
ozbiljnije pozabavim hrvatskim i dalmatinskim
kao ravnopravnim dijelom nae materijalne i nematerijalne,
ivotne i duhovne batine, kao vitalne osnove nae
kulture u povijesnom i europskom kontekstu
kojem je Hrvatska oduvijek pripadala, kako u kulturnom,
tako i duhovnom, religioznom kontekstu.

GOST KRUVENICE
KRUVENICA: Kako pronalazite knjievne i
gastronomske recepture i dolazite do njih?
BARBIERI: Premda u ivotu ne postoje prokuani modeli
i recepti koji bi se odnosili na sve nas kao pojedince ili
pripadnike zajednica, ono to nas svih povezuje
jest nepromjenjivost i nae ivotne sudbine,
od epohe do epohe, pred neupitnim sa
krajem naeg tjelesnog ivota i onog drugog, koji
nas tek Kada bolje promislim, kaem da je hrana
onaj boanski dar koji kroz prikupljanje sastojaka i
njihovo pripremanje najbolje simbolizira nae
potom uivanje u toj istoj hrani oko obiteljskog stola,
toplinu, zrcali trajanje naeg ivota, a odbacivanje hrane iz
tijela je metafora za nau tjelesnu smrt. "Sjeti se
da si prah i da se u prah vratiti" - to je,
ukratko, osnova na kojoj se utemeljuje moja literatura i
moje bavljenje gastronomijom. Kao to u mom
knjievnom djelu ljudska sudbina uzima vremenski trag na
svojim razmedima, takvo je i moje bavljenje kulinarstvom,
potraga za onim naim izvornim i tradicionalnim
receptima koji su obiljeili nau prolost i sadanjost. Jer,
svaki recept ima svoju Kada bismo samo uzeli kao
primjer malu srdelu na aru i na savur, vratili bismo se u
antiku, hvarska gregada vratila bi nas u renesansu i
dolazak prvih izbjeglica iz Bizanta nakon pada
Konstantinopolisa. U o paprenjacima, kao i o j
ribi i janjetini odzvanjaju i
stihovi, a hvarsko se vino cijedi podjednako u i
stihovima, sve do suvremenih
pjesnika poput i u
mnogim pogledima nezamjenjivog Nike
KRUVENICA: Kakav je zapravo Va odnos sa Hvarom i
tolika ljubav prema Hvaru?
BARBIERI: Uz grad i otok, kao sveta mjesta nae batine,
osim ivotnih, duhovnih i izravno me vezuju
obiteljski korijeni. da se jedan moj predak,
Stjepan Barbieri, jo sredinom 18. st. doselio na Hvar i
nakon par godina, 1769. g., oenio se Katarinom
Barbis. Njihova djeca su u Hvaru, na prvom mjestu
Dominik, od smo koljena svi potekli i tu
lee moji daleki hvarski korijeni i geni. I premda su Stjepan i
Katarina umrli u Trogiru u obiteljskoj sa konca 15. st. iz
doba kadaje moja obitelj iz Venecije i dola u Dalmaciju pa
se kroz generacije potpuno kroatizirala, a koja se jo i danas
izdie na pjaceti tog i renesansnog
Hvar je obiljeio njihov kao i ivot njihove djece i
njihovih potomaka, pa tako eto i mene. No jo postoji jedna
veza, a to je sa obitelji u Jelsi, jer se teta moga
nona Marcela, Marija Barbieri, udala za strica Nike
Nadalinija, kojeg sam poznavao jo od
djetinjstva da je prijateljevao s mojim nonom i znali
smo pedesetih godina brodom potegnuti iz Makarske do
Jelse i Hvara kako bi ga posjetili, a kasnije mije bio duhovni
mentoru istraivanju jedinstvene hvarske povijesti i batine,
pa eto i u Jelsi imam neki obiteljski trag. S pak
strane, mu moje tete ivke je doktor pedijatar
Marinko i njihova Vesna mojaje prva rodica, s
kojom sam proveo dio djetinjstva, pa sam tako i unekrvnom
srodstvu i sa obitelji a oni me pak svi povezuju sa
Velim Grabljem. Stoga nije ni da u ovim hvarskim
mjestima, povijesnim i duhovnim pozornicama, u svoj ovoj
raskoi i punini, uvijek iznova pronalazim samoga sebe. Dok
je utiha Malog Grablja i mir Velog Grablja, gdje
mi se daje vrijeme stalo i da nikada nita nije i biti
prostor mojih dodira sa iskonskim i
Hvar, taj jedinstveni grad oplemenjuje me kroz svoju
prof mj enost, i uvijek se odnosi prema visokom uzoru i zbog
toga zna probuditi istinsko propitkivanje o smislu ivota i
ljepote. Uostalom, ba kao to to i u odnosu izmedu
mene i cijeloga moga otoka.
Hvala cijelom osoblju restorana ,,4 palme" ito su nas
ugostili zbog ovog razgovora. Neizmjerno i od
srca hvala gosp. Barbieriju na ugodnom razgovoru,
druenju, ustupljenom vremenu, tekstovima, slikama i
receptima. Neka Vam dragi Bog da zdravlja da joi vile
i intenzivnije predstavljate nae hrvatske i hvarske
vrijednosti, u obliku teksta kao knjigu, recepte kao
jela i u obliku lijepoga - umjetnosti!
razgovarao: Miko
~
GOST KRUVENICE

GOST KRUVENICE
HVAR- KRALJ
JADRANSKOG
ARHIPELAGA

su i za Hvar nezaboravne bile

karnevalske koj e je o pokladama 1712. u
tom tadanjem zimovalitu venecijanske flote
priredio presvijetli Marino Capello, zapovjednik cijelog
jadranskog Culfa. Kostimirani plesovi, kazaline predstave
u malom hvarskom teatrinu, nadmetanja i prikazanja
na velikoj pjaci i nadasve Rafinirane, sa izraenim
senzualnim i erotskim nabojem pod svjetlima Kako
se kasnije mogao Antonio Caramaneo,
Vianin, ali i profesor teologije i prava u Veneciji, Capellov
prijatelj iz mladosti koji je svim tim posvetio
poduu epsku pjesmu pisanu na latinskom, kojoj moemo i
ovo dodati:
je na stol bila iznoena gusta hvarska riblja juha,
glavonoci svih vrsta, pa velika riba sa koljkama i
rakovima, su jastozi plazili po tanjurima i stolovima,
a onda je sa admiralskog broda zasvirala
truba i u blagovaonicu Kneeva dvora stali su pristizati
mladi janjci, fazani, i Pa je lahor
zaplesao sa i na ushit okupljenih dama. ..
Pa ipak, raskoi i eleganciji bili su to presudni dani za
otok i grad Hvar. Za nekoliko dana presvjetli zapovjednik
Culfa je otplovio, a zimovalite mornarice preselilo se u
Kotor. je vrijeme deklinacije. No, ma koliko sumorne
bile okolnosti, Hvar im se znao oduprijeti, je
podmorje oko otoka bilo bogato ribom, koja se i dalje,
posebno usoljena i suha izvozila u Veneciju, zajedno sa
nadaleko poznatih hvarskih vina plavca,
bogdanue, darnekue i od kojih neke sorte datiraju
jo iz vremena kolonije Pharos i rimske Phariae. Ni
polja ni panjaci Hvara nikada nisu oskudjevali janjcima,
i peradi, pa tako i vrlo
cijenjenom katradinom, malograbljanskim prutom od
veprovine, sirom, uljem i medom. Tako je kroz gotovo cijelu
svoju pisanu povijest, od vremena do danas, ovaj
prelijepi otok, kralj srednjedalmatinskog arhipelaga, sa
svojim glavnim gradom Hvarom, prirodnim i
arhitektonskim draguljem, smjetenim na raskriju
longitudinalnih i transverzalnih plovnih puteva kroz Jadran,
i u razdobljima sjaja kao i u razdobljima deklinacije, znao
oduka u svojim bogatim jelovnicima i
raznovrsnim tradicionalnim jelima, koja jo i danas krase
hvarske stolove, gotovo kao nekad, na onoj raskonoj
Capellovoj gozbi.
Hvarski gradovi, Hvar, Stari Grad, Vrboska i Jelsa, osim to
su danas prepoznatljive mondene destinacije,
otkrivaju se kao mali gastronomski kontinent koji u svojim
restoranima, konobama i tavernama nude cijeli niz pomalo
ali jela. Na prvom mjestu to je izvorna
hvarska gregada, ona gusta riblja juha za koju
pretpostavljamo da ju je mogao probati Caramaneo, od
najboljih vrsta ribe, kasnije uvezenim krumpirom,
i od davnina upotrebljavanim i kapulom, pa
potom hvarski brujet od jastoga ili hlapa u ali od pomidora
i vina, biljem. U hvarskim starim
kuhinjama i na kominima moete se susresti i sa friganim
lignjicama i sipicama, hobotnicom iz sa
krumpirima,jabukama i proekom, ali i raznu slanu, suenu i
potrusenu, ribu sa gradela, te onu friku, od srdela
do zubatca. U unutranjosti, u selima i zaseocima u kojima
se da je vrijeme stalo, prevladava pastorala. To je ono
staro srce otoka u kojemu se vrela vinska krv
cijedi sa maslinovim uljem, medom i biljem.
Riblji menui mijeaju se sa pirjancima od fazana i prepelica
u medu i vinu, paticadama od veprovine sa slatkastim
umakom rumarinom, a iznad svega glasovita
janjetina i kozletina na aru, polpetuni od bravetine,
mesa ispod peke, na ranju ili na leo, sa alama od
pomidora, origana, timijana, i pertusimula. U
Starom Gradu jo uvijek vam ponuditi renesansne
paprenjake, od meda u raznim oblicima, u Hvaru
torte od u Vrboskoj i Jelsi hvarsko "cvit je", prhke
od tijesta omekanog amonijakom i masline
medom, rumarinom i bajamima .. Pa dok se pred
hvarskim lukama i gradovima, uvalama i zaseocima sidri
brodovlje suvremenih nomada, kao snana Capellova
flota, i nama se da zaneseni hvarskim
i jelima i jakim vinom, sjedimo za
onim istim stolom za kojim se presvijetli admiral,
zapovjednik Culfa, tako otmjeno i raskono oprostio sa
Hvarom. Otokom- kolijevkom naeg i
Veljko Barbieri

GOST KRUVENICE
RECEPTI:
Blizu 2 kg ribe od kamena i izreite na komade.
U iroj zdjeli na 2 dl maslinova ulja zazlatite 1 kg na
kolutove sjeckane kapule, 4 renja 1 kg krumpira
rezanoga na ploke. Kad zazlati posolite i
popaprite, ubacite l sjeckani petrusimula (perina)
i par listova lovora, dodajte ribu pa sve podlijte vodom i l
dl bijeloga vina, tek da pokrije ribu. Kuhajte dok
sve ne smeka i ugusti se.
POTRUSENI MOLI:
4 mola od parangala dobro posolite i popaprite pa
zaspite sa 8 sjeckanih renjeva bijelog luka. Poloite sve
zajedno u uplju posudu, ire cjedilo ili sito, poklopite
poklopcem i pritisnite utegom ili teretom od 1 kg i pustite
da riba tako odstoji preko Prije pripreme obriite
mole, a onda ih pecite na vrelim gradelama
maslinovim uljem. Kad se ispeku s obje strane, opet
nauljite i sluite s kaparima i maslinama. Ovako moete
pripremiti i manje vrste ribe, pogotovo gire koje, nakon
to ste ih na isti naniite kroz na konop
ili od ipka pa stavite iznad dima ili na vjetar oko y2
sata.
HVARSKI BRUJE T U :
Zastaklite 2 kapule na 1 y2 dl maslinova ulja, pa ubacite 4
renja 1 mali paverun ili ljutu
i 3/4 kg pomidora koje ste prosijali
u situ tako da im odstranite sjemenke. Ulijte 1 dl bijeloga
vina, y2 dl proeka i y2 dl kvasine, pa kad sve zakuha
ubacite 1 karpinu od 1 y2 kg ili dvije manje koje ste
prethodno i izrezali u komade. Kad riba pusti more
dodajte 25 dag crnog i 1 licu kapara.
Posolite i pustite da se brujet ugusti. Prije sluenja ukrasite
bobicama Suvremeni recept prema starom
izvorniku.

SPIZA
LITO J E PASALO
I
sve je kalmalo. Bogu fola! Ma, ni da sonjo
kontra lita, jomo! Od njega svi mi ovode ivemo, na ovi
oli oni nocin. Isto mi se pari da bidu nike certe stvori
tukale bit drugacije i da priko nicega ne bi vaj alo pasat i puno
tega molovat - a da bi se koju kunu oli euro depju. A
cili oti uur, ne nego sponje i veli trud fini otako da smo
zimi kapoci pofrajat oli uloit fregulu nego
dvo pri! uur non je i naega svetega Stipona potiro iz
njegovega dona di se bi lipo ugnjizdi i pripomisti dvo miseca
iza. Meni se pari da je ovako boje. A kapin i one kojima to
nikako ne gre u glovo I ko njima more zamirit ako se i daje
invetitaju na drugi agusta, idedu na misu i pribogu i oti don
fetaju kako Bog zapovido? Sveti Stipon siguro a za
druge neka ne razbij edu glovu.
Bilo je puno teplo ovo lito. (Bome, tako je i red, sve neka se
dogodi u svoju tajun!) A kad je tako, kad ni pritisne
cmadina i cijadin se poti i u hlod - ni nike vele voje bit blizu
ognja nego caje propjajuta potriba oli posolod kogota
od zanota. I onda ivot jubi ladahniju spizu, iz mora.
(Ne govorin da ne dojde eja izist juhe i posli malo
leega sa dvi lice ole od pomidorih, onako po
starinsku, sa koron! I punjene paprike oli balancane su roba
koja gre lipo, tinguleti isto tako boje nego gulai, a
kojigodera litnji manitrunje slaji odnojbojih sarmih.)
Ca se pekarije tici, spominjen se i bojih litih. Da ni svaki
don onih nikoliko bonkih sa ribon "iz kapunjere", svaku
malo bi cijadin promisli da se noa digodera u Liku i to od
nedije. Za ovu ribu "iz kapunjere" nemojte me krivo kapit!
Kad je frika i bokun boje je vazet nju nego niku drugu
ca njoj je bi potriba pasaporat za ovamo, don posli je
vidi voltonu na drugi fjanak, ne bidu ni kapjice za u oci
pomogle. Ca svit? Oli ne zno oli tako - kupuje! Isto mi ga
je draje vidit di se tisko u red za sardele, i lokorde
kad kapitaju, stoji atento je ko bi na batej u zoru oli vecer pri.
Jerbo ca more bit lipje od pjata friganice sa terinom rikule?
A da ne govorimo o od bateja na zrile pomidore,
udri licon, zadit nita! Kogodera voli untat i koje
zamo groja, a pri se ualo popratit sa patatima leo na uje i
papor. Kad se i dogodi da zavanco, ne ga teplit sutradon,
dosta je da se fregulu razrnolo od friidera - jo je gutoiji,
virujtemi!
I sad obo litnjoj spizi jerbo je i u plae fmila
jematva. Ajeste iskupili spuih? Ni da se ne more i u drugu
tajun, ma otako je uvik bila uonca, irno bit da se
da je tad nojmanja danguba. Spue vajo obisit, nojboje u one
sakete od patatih ili za brat masline, pod strihu da se
ispurgaju. Onda hi vaj o dobro oprat, u vodih. (Duperaju
se somo oni ca su se ukozali ivi, onima drugima se do jo
jedna prilika).
SPUI PO FORSKU
U adatu na uje ufigovat KAPULU neka
sarnre, na to koju PAPRIKU na kvadrete, a neka ne fali ni
POMIDORllI (komu fatidjaju kore, neka hi cisti) i kad je
oto omeklo sloit SPUE, bome Sa pomnjon voltat
dvo puta da se ne razbijedu i ulit VODE ako se nimo
cagodera pametnijega. Od zocinih stavit SOL, PAPOR iz
mainina, ne zaboravit LUK i PETRUSIMUL, svakako
koji MURTELE, more i MARAVINCA. Kad buto
dvo-tri glogoja untat PATATE na kvadrete i kuhot dokle
ne omeknedu.
Ova spiza ne pito nita osim dobrega kruha i vina, od
"oruja" je dosta lica i debjajogla oli punta od aloja za hi
vadit vonka. Spui se moredu i leat pok ucinit na salotu
sa kalonjon iz kvasine i tvordima jojima, more se cinit i
fritaja, more i juha sa comim vinom. Drogo mi hije
iskuhone izvadit pok ucinit ug sa vorstih pecurvih i
onim siron ca ne vunjo lipo, ali je lip za jist i jo nikima
stvorima, ma ovi put obo spuima. Da ne
vapaj u tumak one ca hi ne volidu vidit nanka po
lozovini. (Kad ni lozovine, spue po gomilima,
po starinima di je koromaca oli na stupe od tote
ni je cudo drogo).

SPIZA
Cudo od groja i za kripost u jematvu
Aje vi znote ca je to (izgovoro se sa "dugim I") - VARENIK?
Ala, homo se kladit da od svih judih u grod For, ca imaju
ispod 75 ne bi noa na parste jedne ruke one ca znaju!
(Ovode ne brojin jude ca procidijedu iz drugih mistih iz
otoka, oni se tega barenko spominjedu ako ga nisu
odovna i cinili). Kad son se u niko doba raspitivo, tako je i
bilo, a sad siguro ni boje. Drogo mi je da se jo uvik ni
zaboravi u Svirce, Varbonj, a viruj en da ni u druga mista dije
groje tradicija, posol i ivot. I red je, i merito! Jerbo u ona
doba kad je cukar bi kako zloto (a meda bilo malo a i ne more
ga se duperat svudera!), to je bi jedini nocin za zaslodit i
mliko dici, i pecipale i toliko tega drugega. Da somo znote
kako lipo zacini paticodu, zeca, patku, jotre svake vorsti!
Kako i za sve drugo, vajo imat miru pok bit bar
da mu ni brujet ni neprijatej, a lica-dvi usavur
cini cuda. pri je jude nevoja na to tirola, a sad puno
pasat da postat moda i bit ga u mole bocice za kupit,
more bit i u picjariju, kako dekot. Komu jo ni palo na
pamet ca bi to moglo bit, pjegat ni: mast se kuho da
izvrije na dil oli kvarat voluma, prima vorsti groja i
sladoru. More durat puno nego ca izduro kad kapite di
sve lipo gre. A liti na
Barzo orolonda, makor pari da sve manje svita gre. More
bit da falij en jerbo nison ni jo vele od tega, ne kapin se puno u
baketine, arburete, komjole i Ma kapin se
bokun u ono drugo, da u niko doba dojde glod posli koje
rakijice izjutra. Onda ploti panceta dokle se ne pocne
meso po gradikulima, ca se vazme, kobasicih i brijolih
ne srni manjkat. Amoglo bi se i:
POLPETUN OD BRAVETINE
Meso od koeta od BRAVETINE na bokune i polit
CORNIN VINON, butat grancicu RUMARINA i neka
pocije koju uru ako je vrimena. Onda ocidit i pasat na
makinu za meso, zajedno sa maceton PETRUSIMULA i
nikoliko pigih LUKA. Usitno ucinit obilato KAPULE,
koje, onako naoko, isto ne bi vajalo bit od mesa.
Krupne SOLI i frikega PAPRA dobro u to sve izmiat i
alavija izmisit. Meni cini lipo i fregulu MARAVINCA
Gedonput u moli dil napose i malo KANELE), a
za lanje popit mul more se i bokun suhega samlivenega
PAVERUNA oli malo TABASCA. To je nojboje izmiat i
zacinit vecer pri, neka sve dobro sazrije, pok se
marvit u pecenje. Ovo drugo kako gre, informat polpetune
da su debji i na eravu. Dobro je da je unutra jo malo
rumeno, gutoije je. A ko i izdurat kad onako lipo
zavunjo?
Za kroj zaslodit sa jednom ricetom di gre varenik, iz
Blata. i Brocani se daridu storih uoncih
od nos Foranih, pari mi se, pok meritaju da hi spomenemo
ovode.
1,5 litru VARENIKA uzovrit i u to umiat 25 dekih
GRIZA. Stalno vartit i kuhot jednu pol ure. Dodat 1
KANELE i na sitne OMENDULE. Izlit
u umidnu rotjeru oli u mole kalupe i molatjedon don da
se stisne. Rizot na manje bokune i sluit na operene liste
limuna oli naronce. studene travarice - anke bon!
Marinko

BLAGODATI I POSEBNOSTI PLODOVA MEDITERANA
Uzgoj ipka (mogranja)
SLATKI ZATITNIK OD BOI:ESTI
v ipak ili mogranj jo se naziva nar, granat i granat-jabuka
S
(lat. Punica granatum ). To je grm ili drvo koje uspijeva
u krajevima sa toplijom klimom. ipak ima vrlo iroki
areal uzgoja (Azija, Europa, Afrika, Sjeverna i Juna
Amerika). Uzgoj ipka najvie je rasprostranjen oko
Sredozemnog mora (Italija, panjolska, Turska,
Tunis, Alir, Maroko), i na Afganistana i Irana.
Zauzima 17. mjesto ukupne svjetske proizvodnje, a od
suptropskih kultura odmahje iza agruma i smokve. Dostaje
rasprostranjen u Crnoj Gori, a kod nas najvie u okolici
Dubrovnika i Na drugim mjestima uzgaja se
uglavnom kao stablo na Plodovi
ipka su vrlo cijenjeno i omiljeno za potronju u
svjeem stanju i za izradu od kojih se
osobito cijeni sok.
Plod ipka sadri 76 -78%vode, 1,2 -1,5% 8-
21 % 0,3 - 0,9% organskih kiselina, 7 mg vitamina Ci
ostalih vrijednih sastojaka. Bogat je fosforom, kalij em,
kalcijem i eljezom. Osim vitamina C, sadri i vitamine B3,
Bl, B2, B5 i B6. Zbog toga ima veliku hranjivu i
dijetoterapeutsku vrijednost. Od kore ploda proizvodi se
tanin za potrebe farmaceutske industrije i druge namjene.
ipak nije samo korisna i vrlo lijepa dekorativna
biljka tijekom godine, a posebno kad cvate i kad plodovi
dozrijevaju, pa ga treba uzgajati u mjeri, a i u
vrtovima mediteranskog gdje najbolje
uspijeva. Poznato je da dobro podnosi visoke temperature
ljetnih mjeseci. Prema niskim temperaturama srednje je
osjetljiv, pa ne podnosi teperature ispod -15 do -17 stupnjeva
C u periodu zimskog mirovanja.
Kako pucanje ipka?
Za ipak je vano da u tlu ima dovoljno vlage za vrijeme
intenzivnog rasta korijena u jesen i u kao i za
vrijeme vegetacije, posebno u fazi rasta ploda i mladica.
Zbog togaje potreban ravnomjeran raspored oborina, a ako
nije izabrati takve poloaje, onda treba osigurati
navodnjavanje. Vrlo se kod nas da prva i druga
faza rasta plodova kroz suno razdoblje, a u vrijeme
bubrenja i dozrijevanja plodova uslijedi kino ranojesensko
razdoblje. Zbog toga plodovi naglo bubriti, a kako
nema puno formiranih stanica koje bi primile vodu, dolazi
do pucanja kore ipka. Tada se obaviti berbu
prije dueg kinog razdoblja. Potrebno je osigurati vlagu u
tlu u prve dvije faze rasta ploda, pa se razviti puno stanica,
koje primiti vie vlage. Time se uUecati na
mase plodova i njihovo
raspucavanje. Ova vrsta dobro podnosi niu relativnu
vlagu zraka. ipak je heliofit, pa trai puno svjetla.
Vegetacija polovicom oujka i traje 180 do 215
dana. Cvatnja je otegnuta, a dozrijevanje ovisno o
sorti, 120 do 160 dana nakon cvatnje. Cvjetovi su zvonoliki,
a plod jabuke je boje. Kora ploda je
koasta i ne jede se. Unutar ploda nalaze se jestive, slatke i
sjemenke, koje imaju po jednu ovalnu koticu. to se
svojstava tla, ipak nije posebno izbirljiv, pa ga
nalazimo u uzgoju na tlima. Ipak najbolje uspij eva
u dubljim, dobro dreniranim pjeskovito-ilovastim tlima,
koja dobro gospodare vodom i sadre dosta organske tvari
(humusa) i biogenih elemenata. ipak podnosi teka glinena
tla i jako vlana tla. Za ipak nisu prikladna j ako karbonatna
tla. Sorte ipka koje se najvie koriste su: slatki barski,
glava, erbeta, crveni rani, konjski zub, bokean,
kristal, medunac i drugi.
Antioksidans i protiv raka
ipak se uzgaja u obliku stabala ili u
U vrtovima su stabla,
sa slobodno formiranim grmolikim kronjama.
ipak se moe uzgajati i u obliku ivih ograda u gustom
sklopu ili na razmak reda ili u redu. I u j ednom i
u drugom prednost ima uzgoj u obliku vaze s
visinom debla od 50 - 60 cm. To da se nakon sadnje
obavi sadnica na visini od 70 - 75 cm. Ispod
mjesta izbije broj izboja, a od njih se
izaberu oni najpravilnijeg poloaja i ravnomjernog
rasporeda u stranu. Odabrane tri primarne skeletne grane
neka ne izbijaju na istoj visini, jedna od druge na
razmaku od 10 - 15 cm. Poeljno je da su tako

BLAGODATI I POSEBNOSTI PLODOVA MEDITERANA
da zatvaraju kut od oko 120
0
Ove se grane
mogu pincirati ili prikratiti na udaljenosti 50 do 60 cm od
mjesta izbijanja da se na njima razviju postrane, tj.
sekundarne grane. Ukoliko se ipak uzgaja u obliku ive
ograde, tada se unutar reda uzima razmak od 2,5 - 3 m, a
izmedu redova 4 - 5 m. Kod nas se ipci sade na
razmak od 5 x 4 m. Na vrlo plodnim tlima razmak moe biti 6
x 5 m. U novije vrijeme prakticira se gusti sklop, pa se ipci
sade na razmak od 4 x 3m, 4 x 2m ili 3 x 3m, do 4 x 4m. Sve to
ovisi o plodnosti tla, navodnjavanja, i primjeni
mehanizacije.
ipak dozrijeva krajem rujna i tijekom listopada. ipak vie
ne zrije nakon to ga se ubere, pa postati sladi tijekom
skladitenja. Cijeli plodovi mogu se mjesec dana na
hladnom i suhom mjestu ili dva do tri mjeseca u
zrnje moe se zamrznuti u za
zamrzavanje na godinu dana. Svjei sok treba u
friideru i popiti ga za dva do tri dana. Kotice ipka sadre
brojne korisne tvari. U Indiji, kotice se sue i melju u prah
koji se dodaje jelima od mesa da bi omekali. ipak ima i
ljekovita - ponajprije protuupalna svojstva, zaustavlja i ubija
karcinoma raka, dobar je u prevenciji od
arteroskleroze, ima veliki antioksidativni kapacitet, te
smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.
ipak je bogat i vitaminom C, pa od ipka
imunoloki sistem, prirodnu obranu organizma, te
otpornost organizma na mnoge bolesti. Posebno ga je
korisno piti tijekom hladnijih mjeseci, jer djeluje
preventivno u borbi protiv gripe i olakava gripozna stanja.
Zbog kiselina u svom sastavu, od ipka djeluje
povoljno na reguliranje stolice, regulira i djelovanje lijezda
koje hormone - od hipof1ze, preko pa do
nadbubrene lijezde. Osim preventivnog djelovanja, od
ipka vrlo je dobar za nastalog pijeska i
kamenca u bubrezima i mjehuru.
Stanislav tambuk, dipl.ing.agr.

Li ' B TA .. '

'f l\i.o.fDI

PITAM SE, PITAM
LAi, LAi,
LAi ME ...
"Darava ne vajo ...
Sve somi lopovi ...
Svudera korupcija II
i tako u nedogled. Svaki dan kako svugdje vlada
korupcija, se i vara na sve strane. I, to sad? Boriti
se protiv toga ili se jednostavno prepustiti, pa ,,kud svi Turci
tu i mali Mujo". Na kraju, tako je najlake. Zato nekoga
prijaviti da trai od mene mito, ako mi to moe Je
daje bokun skupo, ali caje tuje. A ako sam na poloaju? 0,
radosti i veselja! Mogu malo zagrabiti sa strane, pitat cogod
za "poticaj" da mogu boje obavit posol koji imon.
Ali ne moramo biti na nekom visokom poloaju kako bi
zavarali dravu i ostavili malo vie sebi. Iza nas je sezona, i
ona i ona poarna (ova na bez velikih
poara). Koliko smo gostiju imali, a koliko smo prijavili?
Koliko nam je maslina ili levande izgorjelo, a koliko smo
(vie) prijavili? sve to? Zato uporno pokuavamo
prevariti dravu?
Da non drava vajo ne bismo je varoli .. . ona krode od nos pa
i mi od nje, itd. Je li nam drava stvarno
neprij atelj pa je moramo "unititi" pod svaku cijenu? Moda
se ne bi bilo loe prisjetiti izjave francuskog kralja Luja
XN.: L 'etat c'est moi - Drava, to sam ja. Iako ne u smislu u
kojemjeto bila u trenutku kad j e izgovorena,
itekako istinita. Svak' bi trebao samom sebi podsvijestiti da
je dio drave, zapravo - Ja jesam drava, moj prijatelj, moj
susjedjedrava (dio drave). Kad to shvatim, ondajejasno
da kada varam dravu ne varam Vladu, Sabor ili nekog
nego varam samoga sebe; kada ukradem od
drave, ukrao sam od samoga sebe. Ili, to je jo gore, ukrao
sam svojoj djeci. Svaka kuna ukradena dravi je ukradena iz
penzije moga oca i moje majke. Svaka dravi zatajena kuna
je kuna manje na doplatku za moju djecu. Sada se
neki ljutiti da pokradene i zatajene milijune
raznih direktora sa ponekom kunom koja nam se tu i tamo
omakne. Naravno da to nije isto, ali to nije i nikada ne smije
biti opravdanje za varanje i Stanje u dravi se
promijeniti nikakvim reformama ako se sami ne
mijenjanju. Stanje u dravi je samo odsjaj naeg (ne)rada.
Drava je onakva kakvom je mi
Zato nemojmo cekot da non nikor drugi popravi daravu,
nego prominmo nojprin somi sebe, svoje fameje, svoja mista
kako bi se i darava prominila na boje.
Milan

LJETNA PATROLA 2010.
BIKINI PROMENADA

sa moemo da je
gotova i ova sezona. Kakva je ona bila, to
svatko na svoj (subjektivni)
nisu apetiti isti kada se govori o novcu. je
da se krizi u svijetu skupio velik broj ljudi u
samome gradu Hvaru, a i to da su se pojedini depovi vrlo
dobro popunili, po proirenim tekatima restorana i
to se moglo vrlo dobro vidjeti gotovo svaki dan. Sad
se postavlja pitanje tko tu ne obavlja svoj posao dovoljno
kvalitetno? Kazne su (navodno) rigorozne za one koji
bespravno proiruju svoje terase, to me navodi na
da su depovi itekako puni, ukoliko su ti isti ljudi platili
toliki broj kazni ili netko tko je zaduen da to rjeava nije
obavio svoj posao.
Naalost, i ove godine puno je stvari koje "bodu
od da na Pjaci ne postoje barem maleni
koevi za i daje bilo po uglovima ulica. Ipak,
uistinu trebamo pohvaliti i iskreno zahvaliti djelatnicima
Komunalnog, koji se u svako doba dana i koliko-toliko
brinuli da ovaj grad bude Ponekad znaju biti problem
ljubimci, tj. oni koji lutaju gradom bez uzica i pratnje
svojih vlasnika. U drugim gradovima se nemarne vlasnike
kanjava za takvo to, ali kod nas je najnormalnije da u
centru grada moramo voziti slalom gomile
ivotinjskog (a dodue i ljudskog) izmeta. da je opet tu
netko zakazao i nije dobro obavio posao. Bojim se da
pojedinci u naem lij epome H varu primaju za ispij anje
kava, iako ti isti vrlo vjerojatno svaki dan kukaju kako je
njima teko i kako oni naporno rade (reklo bi se
"Mo' mislit!! !") Zbog to kaem?
Odgovor lei u da smo svakodnevno gledali ljude
koji su odjeveni etali gradom. Moda grijeim,
ali ipak mislim da se u sreditu Hvara ne bi smjelo etati u
i kostimima. To je krajnje neukusno i vrlo
vjerojatno ti isti turisti u svojim gradskim sreditima tako ne
hodaju, ali zato bi tu trebali biti redari da to reguliraju.
Naj smj enij e od svega j e da su sve te zabrane jasno istaknute
na nekoliko lokacija i tu se pokazuje nemar nas gradana,
turista, a najvie gradskih slubi koje postoje da bi
izvravale propise koje Grad nalae.
Ove godine se puno ukalo o enormnim, astronomskim
cijenama u gradu, ali mislim da to na nije uzdrmalo
sezonu kojaje, se bila uspjena. Ali
istina j e da su novine u nekim stvarima bile u pravu,
od toga da u gradu nema nijedne deurne ljekarne
koja radi To i nije toliko veliki propust, ali ne bi
bilo loe razmisliti o deurstava. No, ima
jedan propust koji jednom, naalost kobno zavriti,
zbog nemara. Naime, radi se o cesti u smjeru
Krine luke. Tamo se (kao to gotovo svi znamo) osobni
automobili parkiraju u voznom traku. Moda ne
doslovno, ali dovoljno da jedan automobil treba stati dok
drugi prolazi. To svi gledamo iz dana u dan, ali je
da nitko do sada nije dobio parkirnu kaznu za to. A sigurno to
nikome ni zasmetati dok se (ne daj Boe) ne dogodi
glupost. Svi mi koji ivimo u centru moramo do
parkinga i, naravno, ga - zbog ne bi svi imali
ista prava?
svega je da su nas bombardirali novinskim
koji u nisu bili istiniti, ali smo se
iz svega izvukli i hvala Bogu na tome, i nadajmo se
jo boljemu dogodine. Zdravi i veseli bili!
Ivo Tudor

RAZMiLJANJA
Nai koji - Pakleni otoci
OSAMNAEST SVEBLAGIH
P
aklene otoke mi Hvarani nazivamo jednostavno
koji. Razvojem turizma, zbog
propagande, sada ih zovemo Pakleni otoci.
U tom arhipelagu ima to otoka, to grebena ukupno 18, koji
imaju svaki svoj naziv, pa tako su od istoka prema zapadu:
otoci Jerolim, Marinkovac, Planikovac, Borovac, Gojca,
sv. Klement od sviju), greben Baba, greben
otok Stampedar, Dobri otok, otok Vlaka, greben
Lengva, otoci Paranj, Travna, Veli Vodnjak, Mali
Vodnjak i greben Garbun.
U Paklene otoke se ne ubrajaju Galenik i otok Pokonji dol.
Pakleni otoci su nastanjeni. Na otoku sv.
Klementu su tri naselja: Palmiana, Vlaka i Polje.
Naselje je i na otoku Marinkovac, u uvali drilca. Danas su
Pakleni otoci jaka destinacija. je na
njima nmogo restorana: jedan na otoku Jerolim, est na
otoku Marinkovcu, sedam u Palmiani, dva u naselju Vlaka.
U naselju Polje, koje se ne nalazi uz more, pak
nijedan.
Talijani su nae koje zvali Spalmadori. U prijevodu,
spalmare katraniti, namazati katranom, navotiti. Dr.
Niko Nadalini nazvao ih je Paklinski otoci,
da su ih zvali po paklini koja se navodno na njima
Talijani su ih jednostavno nazvali krivim
imenom.
Pakleni dolazi od Panklemenski. To je
sloenica od pan i klement. Pan na sve,
sveobuhvatno, a klement na latinskom blag, blagost.
Panklementski prevedeno Sva blagost. Zar oni nisu za
grad Hvar sva blagost?
Da nema njih grad Hvar vjerojatno ne oi bio na ovome
mjestu. otok naziva se sv. Klement, paje da
se svi otoci zajedno zovu otoci Klementa ili
Panklementski otoci. Na otoku:
crkva u naselju Vlaka ili
nae koje.
CUJE IH
KAKO KANTAJU
Zovu koji Pakleni
su pod rivu
Svi brodi darveni
S liton dohodu pusti fureti
Nakarcaju sve brode darvene
Za koje Paklene
Neka se izmucu brodi darveni
N eka se ispotu koji Pakleni
Somo da budu lipi dnevi
I babje lito potraje
ih bit voja za poj
Vidi
Cakli se more okolo kojih
Suncen
Prisritni su brodi darveni
i koji Pakleni
cuje ih kako kantaju
Gledoj Mikula sveti
ove brode darvene

BATINA
PRETPOVIJEST HVARSKE KATEDRALE
O
gradnji dananje stolne crkve u Hvaru, od oko
1520. g. do polovice 18. st. (kad je bilo dovreno
odnosno do kraja 19. st. (dovretka
njezine opreme) opirno je i dokumentirano pisao Cvito
("Hvarska katedrala", Split 1976.). Ostaje,
nerasvijetljena njezina prethodna povijest, pa
se ona ovdje pokuati
se pouzdanim da je na sjeveroistoku Katedrale
postojala crkva: dio apside? bio joj je
1840. g., kad je biskup Bordini gradio cisternu
uz kapelu sv. Prospera; nalaz je, na alost, odmah i
uniten, no je o njemu potanje izvijestio
Lujo Sta1io, tadanji hvarski (usp.
Sluba Boja, Makarska, 111991). Bila su otkrivena dva zida
apside i dva sloja mozaika - prvi vjerojatno iz 4./5., a drugi iz
6,/7. st. po Kr. - po hvarskih arheolokih
nalaza (M. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji
38, te: Opvscvla Archaeologica 27).Ta je crkva zacijelo
nastala, kao i druge u prometnim jadranskim lukama,
doprinosom tadanjih pomoraca (Z. Diadora
15/1993). God. 1990., za arheolokih ispitivanja prezbiterija
- o kojima slijedi - bio je dislociran ulomak njene
opreme: dio pluteja oltarne pregrade) s kriem u
krugu (crux coronata - se u sakristiji). Da li je to i jedini
"nadzemni" ostatak ove crkve? Oko 1860. g., za
bio ulomak granitnog stupa (danas u
lapidariju Sv. Marka, zajedno s jo jednim
u neposrednoj blizini Katedrale, na jugoistoku, uz
ulaz prema sakristiji i Kaptolskoj knjinici, preuporabijen
kao stuba, jo je jedan ulomak granitnoga stupa - moda iz
spomenute crkve, jer je taj
materijal svojstven tom razdoblju - no, bez arheolokih
istraivanja, ovo ostaje samo pretpostavka.
Najkasnije 8. st. obzidani grad u
dananjem Hvaru (na strani kasnijeg Burka) prestaje
postojati (M. k. g.), a time se zaputa i njegova crkva;
obnovit je nai benediktinci (najvjerojatnije viki) negdje
krajem 12. ili 13. st. i uz nju samostan "Sv. Marije
od Lesne" (Lesna, Ljesna, Lisna = uvala s dobrim
drvom = slavensko 1 hrvatsko ime za uvalu hvarske luke),
prvospomenut oko 1219. godine. U je bila-
1154. g. - utemeljena zasebna hvarska biskupija, sa
sjeditem u tadanjem Hvaru (pharos - Pharia - kasniji Stari
Hvar, dananji Stari Grad), ali su pri ponovnom
stjecanju ovog otoka 1278. g., prenijeli crkveno i svjetovno
sjedite u Lesnu, zbog znatno povoljnijeg poloaja ovdanje
luke, i od tada ovdje postupno nastaje Novi Grad, Novi Hvar,
danas samo Hvar, dok njegovi zadrae stari naziv
u iskrivljenu obliku - "Lesina" i sl. - i proire ga na
otok. Katedrala u Starom Hvaru 1 Starom Gradu,
sv. Stjepanu papi - po njoj se uokolnog sredinjeg
polja u Statutu iz 1331. g. naziva Campus Sancti
Stephani - polako je propadala, da bi 17. st. i ona i
oblinji stari biskupski dvor bili porueni, za gradnju nove
starogradske upne crkve istoga naslovnika. Iz god. 1292.
vaan je podatak, da i hvarski biskup i "potetat"
zajedno borave u "samostanu", naravno onom ranijem Sv.
Marije Gerpodustroj Novoga Hvara, pa tako ni Kneev dvor,
jo nije bio gotov; izraz nunc I=sada/, koji da
imjeto novo boravite) - a to i isprava iz 1311. g.,
kad su svjetovni "gosti" podmirili tetu biskupu, nastalu in
domibus et horto episcopatus ipsius, videlicet sancte Marie
de Farra (usp. Sluba Boja, Makarska, 2-3/1992, 133-142).
- I god. 1370. ostavlja vlastelin Luka p. Slavogosta
zapis ,,katedrali Sv. Marije u Hvaru" (Ecclesiae Sancte
Mariae Cathedralis de Phara - Muzej hvarske batine, Fond
sv. 51). Iako oporuka obdaruje
malone crkve u sadanjem Hvaru, ipak izraz" de
Phara" ili u to vrijeme,
i otok Hvar, i njegova sredita, staro i novo (Phara!Farra =
Pharia, sc. insula et civitas = hvarski otok i grad).
Dvoumicu? rjeava oporuka sastavljena 27. II. 1405., u kojoj
nepoznat - pergamena, u arhivu starogradskih
dominikanaca N., 19, bl, dostaje - ostavlja zapis

BATINA
Plutej iz Sakristije
"katedrali sv. Marije u Novom Gradu" (Ecc!esie sancte
marie chatedrali in ciuitate noua), te ujedno i crkvi sv.
Stjepana, u Novome Gradu, ,,kada se zakrovi"
(saneto Stephano in ciuitate noua ... quando erit coperta). -
to ovo 1400-ih bila je nova,
paralelna crkva uza Sv. Mariju, ovog puta s titularom
prvotne biskupske crkve u Starome Hvaru 1 Starom Gradu,
sigurno radi osnaenja civiteta (= gradskoga naselja;
nositelj mu je tada biskup!) Novoga Grada: ranijoj
benediktinskoj nisu mijenjali naslovnika, zbog njene starine
i ugleda; podizatelj je nove zacijelo bio tadanji hvarski
biskup Benvenut. Temelji toga prvoga Sv. Stjepana Iprvog u
sadanjem Hvaru!1 bili su otkriveni 1990. g. u prezbiteriju
sadanje Stolnice, kada se ovdje iskopavalo radi gradnje
nove biskupske grobnice i novog oltara "prema puku";
iskopavanje je vodila arheologinja dr. Jasna
iz dananjega Konzervatorskog odjela u Splitu; prekinut
zbog izbijanja rata, iskop je dovren 1993.; nalazi
su domalo bili zatrpani, odnosno uniteni, a dokumentacija o
njima nije, na alost, ni danas dostupna (ulazni, zapadni dio
nije bio otkopan ijo lei pod
Ova crkva sv. Stjepana pape ostala je "nad zemljom" svega
par jer ju je znameniti hvarski biskup iz 15. st.
Toma Tomasini dao doskora poruiti, i na tome mjestu
sagraditi sadanji prezbiterij (gradnja se spominje u oporuci
iz 1428. g. - i prilozi za povijest Dalmacije 2112006-
2007,277) , dovren 1435. g., kada ga papa Eugen rv. naziva
"crkvom sv. Stjepana pape (ecc!. S. Stephani pp.
Martiris, quaea Thoma, ep. Pharensi, completafo,it),
oproste vjernicima koji je pohode i obdare (G. Fedalto u:
ZbornikF. CuS 1987, 350i 364). Dajeu pitanju bio
tek prezbiterij, a ne cijela crkva, jasno je po pergameni iz
1459. g., kada se ova Tomasinijeva katedrala navodi kao
zajedno s i prilozi za
povijestDalmacije 13/1997,93).
Granitni stup - stepenica iza Katedrale
se i 1466. g. gradska vrata najblia Katedrali
nazivaju "Sv. Marije ili Biskupije" (M. Bilten
Historijskog arhiva Hvar, 7-811965, 18). se, sve do
polovice 16. st., ovdje jasno razlikuju dvije odvojene crkve:
sv. Marije i sv. Stjepana - u oporuci iz 1467. Hektora
djeda pjesnika Petr/etla te u onoj
neke iz 1546. g. (R. V AHD LII.11949, 112).
Opis stare, uglavnom nestale Katedrale od
sjeveroistoka, u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, gdje
je bila crkva sv. Marije, zatim Gospina kapela, a sada je tu
kapela sv. Prospera. U sadanjem je obliku nastala 1602.-
1609. g. (starogradski graditelj Stjepan ana troak
od 150 dukata, koja se na to zavjetovalajo za velike
kuge u Hvaru 1576./77. g. (kadaje od oko 3500 stanovnika
grada preivjelo tek 1000!), ali zbog oskudice nije mogla
ranije izvriti zavjet. Tad je bila uklonjena i kapellicia sv.
Petra obitelji utemeljena 1420. od Antonija
Gazarisa: moda je imala oblik nie poput onih u
dominikanskoj crkvi u Dubrovniku (C. Prilozi
povijesti umjetnosti u Dalmaciji 10/1956, 179 sl); ulomak sa
bio je u biskupskom vrtu 1990-ih, kada je
nestao (v. fotografiju). God. 1605. klee Tripun
(graditelj hvarske novi Gospin oltar, koji je
polovicom 17. st. imao slikanu "palu portante" s likovima
svv. Petra i Pavla (vjerojatno spajanjem spomenutog nadarja
s onim apostolskih prvaka, vl. obitelji
neznane godine nastanka, koji se 1627. g. biljei pod junom
propovjedaonicom). U paluje bila uklopljena ikona Gospina
(13. st.), vjerojatno jo iz benediktinske Sv. Marije: kasnije
se uz njeno nadruje spominje naziv "de Buci" ili "de Buce",
to je, moda, poveznica s Bievom, najstarijim
benediktinskim samostanom u Biskupiji. (Tvrdnja u
"Kruvenici" br. 13/2010,53, kako su za Valierove vizitacije
1579. g. uz ovu ikonu bili "prikazi sv. Petra i sv. Jakova"-
posve je proizvoljna). Od 16. st. nosi i naslov Gospe

BATINA
Ulomak pergamene iz 1405. g.
Karmelske, pa je tu bilo i sjedite istoimene bratovtine, s
bratimskim grobnicama. God. 1671. tu se smjeta tijelo sv.
Prospera, slika se Gospina premjeta 1686. g. na nov oltar u
novi travej s juga crkve, na mjestu ranije kapele sv. Jakova
(v. dalje), a oltar biva demontiran i zavrava u 18.
st. kao glavni upne crkve uBrusju.
,,kapela", zapravo trave j na istoj (sjevernoj) strani
stare Katedrale prema zapadu bijae ona Presv. Tijela
Kristova, priblino na mjestu sadanje Presv. Otajstva, samo
ua i vjerojatni je utemeljitelj bio biskup Tomasini
(zajedno s bratovtinom), a ostaci sujoj: gornji dio ciborija,
sad u biskupijskom vrtu, te po svoj prilici reljef Boga Oca
(valjda sa tjemena svoda) te onaj Kristova - oba
sad uzidana do ulaza kroz zvonik, a zacijelo djelo JUIja
Dalmatinca illi radionice. Ovdje se u starije doba spominje i
krstionica; da li na temeljima, valja tek
istraiti.
Slijedilaje ,,kapela" obitelji Magistris, zvane i
naslovljena sv. Luki i utemeljena 1466. g. Od
nje se kameni gornji dio oltara (djelo Hvaranina
Radmila JUIja Dalmatinca?), sada
do ulaza u crkvu kroz zvonik.
Zatim je (i dalje prema zapadu) bila ,,kapela", tj. trave j sv.
Nikole i sv. Katarine, utemeljena 1528. od Katarine
od nje ostade tek lik sv. Kate na slici novog oltara
sv. Ante (F. Lupi, 1687. g.). - I zadnja u nizu: ,,kapela" sv.
Marije Magdalene, osnovana od Nikole de Fumatisa 1434.
g. I njoj je jedini "ostatak" lik na novom rtveniku
sv. Petra i Pavla lijevo uz ulaz u glavnu ladu, gdje su krajem
17. st. bila ,,koncentrirana" istoimena nadarja.
se da su oko 1630. g. bile, po narudbi biskupa
Cedulina, podignute dvije nove kapele na istoj (sjevernoj)
strani crkve, te ona sv. Magdalene od kanonika Andrije
ali i one i stupovima odvojene od
glavne lade, te, j ednako kao i stare, poruene pri oblikovanju
sadanjeg crkvenog prostora u zadnjoj 17. st. Glavice
stupova zavrile su posvuda: od biskupskog vrta do vile
Kirin, a neke su preude ene za bunarske krune ("bucale"),
tako dvije jednake u (jedna je sada vl.
Paduan) na Dolcu, zatim u kanonika Petra
Murattija (koji je kapitel kupio 1752. - C. n. d.,
153, CCCLXXVII.); istovjetan je preuporabijen za "bucal"
(od. tal. pozzale = kruna zdenca) i u ljetnikovcu pa
i u Milni (usp. izvjetaj Centra za
zatitu kulturne batine o. Hvara, 163/1999, 186-187).
Manji kapiteli-glavice stupova, moda s ogradica
spomenutih kapela, nerijetko danas slue za uticanje motki
("ata") crkvenih barjaka, itd.
Na zapadnom kraju te stare sjeverne lade Stolnice bio je i
raniji zvonik, od sadanjega, pri gradnji kojega je i
bio poruen. I onje imao oblik tornja, s baremjednom loom
u gornjem dijelu, s okruglim stupovima i sada u
biskupskom vrtu, a ondje su bili preneseni oko 1860. g. s
poloaja Munat juno od ove crkve, kako biljei Jerolim
Machiedo u svom arhivu; oni su preniski i pretanki da bi
nosili svodove starih kapela, a jedan od njih pronaao se na
mjestu: u zidu do nutarnjeg ulaza u biskupiju
(kad je aktualni biskup msgr. tambuk dao odvod za
oborinske vode, poto je u od 9. na 10. kolovoza 2002.
povodanj ugrozio prizemlje, posebno Biskupski arhiv); za
prostora istog arhiva 1997. g. pronaao je don
Josip kameni akroterij u liku pijetla, i dao ga uzidati
na biskupskog vrta. Kao znamen Kristova
zacijelo je stajao na vrhu staroga "kampanela",
kako je to onda bilo (J. Chevalier-A. Gheerbrant,
Zagreb, 1983.,503).
Staro je bilo na poveznici prvih dvaju pilona
sadanje lade, a imalo je okrugli prozor - "ruu",
onome na crkve Duha Svetoga; po ulomku
od potpisanoga u vrtu biskupije, je vrsnu
rekonstrukciju ing. arh. Ivo tambuk.
Na junoj strani stare hvarske katedrale bile su tek dvije
kapele: uza staro staro (na mjestu dananjeg traveja
Sv. Josipa, neto sjevernije) bilaj e ona svv. Lucije iAgate, za
koju njezin hvarski Pavao
kazuje u oporuci iz 1461. daje za ovaj oltar potroio vie od
1000 libara. Od svega je ostao tek ulomak don Pavlove
nadgrobne s njegovim grbom, uzidan iznad ulaza u
dvorite podignute oko 1830. g. od biskupa Skakoca
juno od Stolnice, koja 80-ak godina slui
zvonaru i njegovoj obitelji. Nov, sadanji mramorni oltar
istim sveticama podie kanonik uz novo
1690-ih. - Osim ove, na istoj junoj strani bijae tek
kapela sv. Jakova, na poloaju traveja sada Karmelske
Gospe: spominje se u 15. st. u vlasnosti
(kasnije: Leporini), a kameni su joj ulomci bili
M
BATINA
Pijetao u Biskupiji
uzidani unov oltar Karmela?; na strani te kapele bio
je oko 1530. g. podignut stari oltar Sv. u
mramoru 1692. u novoj, sadanjoj kapeli, na mjestu ranije
sakristije, poto je nova bila na sadanjem mjestu,
jo
Iz stare Katedrale ostalo je i nekoliko vrijednih umjetnina
(ovdje obredno ruho i posude iz crkvene
riznice): o najstarijoj - Gospinoj ikoni - se govorilo.
se veliko raspelo, remek-djelo splitskoga drvorezbara,
kanonika Jurja iz polovice 15. st., koje je do 1670-
ih stajalo na gredi u prezbiteriju, pa potom bilo premjeteno
na sadanje mjesto: (novi) oltar Sv. Ovaj premjetaj
nije bio greda s raspelom i kipovima apostola
zaklanjala je pogled na cjelovitost svetita s (novom)
apsidom i novim glavnim rtvenikom, zapravo na
pogled od ulaza do kraja glavne pa obnova ove grede
1990ih nije bila najsretnije rjeenje (na nju je tada bilo
postavljeno raspelo, ranije u "Zvijezdi mora",
a iz koje hvarske crkve teko je moda iz Sv.
Roka kraj Sv. Marka, ukinute oko 1811., gdje se
raspelo spominje u vie vizitacija. Za njega bi najbolje
mjesto u Katedrali bilo, po sudu potpisanoga, dvaju
prozora nad lukom svetita).
Nestali ulomak iz biskupijskog vrta
Koma sjedala u svetitu su za
biskupovanja Lovre Michielija (o. 1473.-1490.) a na troak
hvarske prema pisanju Aleksandra
1660. g. (G. Novak,StarineJAZU57/1978, 67).
Na samoj izmedu "stare" i ,,nove" Katedrale stoji
Gospe alosne, utemeljen od vlastelina Nikole
1521. g., isprva, se, u svetitu, a zatim na raznim
oltarima, dok za nj nije u 18. st. bio poseban
mramorni oltar, prvi do ulaza kroz zvonik; izvorna, manja
slika je od Juana Boschettusa (potpisan na Si1asku Sv. Duha,
ranije u toj crkvi, a sad u Stolnoj riznici -1523. g.).
O pretpovijesti hvarske stolnice pisali su, osim navedenih,
jo i: potpisani, Iz hvarske kulturne batine, Hvar, 1987.,
193-202 te u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji
32/1992,425-434; V. Prilozi povijesti otoka Hvara
III.l1969, 42; R. Prilozi povijesti umjetnosti u
Dalmaciji 24/1984,73-98.
Pisac na kraju ovoga prikaza potrebu arheolokog
istraivanja hvarske katedrale, osobito u najstarijem
dijelu, u kapeli sv. Prospera i susjednom traveju Presv.
Otajstva. U potonjoj bi morao biti i grob pjesnika
Ovim bi se istraivanjem otkrili vani podaci
iz prolosti Hvara, kojih nema u pisanim izvorima.
Joko

IZ PROLOSTI
GLAVE NA HVARSKOJ
D
oskora uhvate i ubiju ih. A da preplae ostali puk i da mu za sva
vremena ostane pred sudbina njegovih dadu njihove glave isklesati i metnu ih
na vrhu svakog luka Sammichielieve loggie.
Tako je legendu, koja se i danas zabiljeio Grga Novak prevrat na Hvaru, Split, 1918., 99). U pozadini je
legende stvarni s kraja ustanka kada je 16. listopada 1514. providur V. Capello dao na lantini svoje galije
objesiti 20 a desetorici ruku ili iskopati oko. Ipak, ne moemo smatrati povijesnom istinom da su glave
na doista predstavljale Kao prvo - prikazane su tri muke i enske glave, a, koliko je poznato,
kanjenim nije bilo ena. Nadalje, graditelj nije bio Michele Sanmichieli kako navodi Novak,
majstor Tripun je u prvom 17. st., dakle skoro 100 godina nakon ustanka. Legenda je
vjerojatno nastala kao na jedan drugi prikaz okrutne kazne 20 koji su htjeli urezati u svijest
hvarskog puka. Za njega znamo iz jedne biljeke u novini La Dalmazia 1845. g. (br. 2, Zadar, 8. V 1845., 10): Na zidovima
kneeve jo se vide posljednji ostaci otpalih slika koje su potomcima prikazivale smrtnu kaznu kojoj su bili podvrgnuti
ovih pobuna. Danas taj prikaz vie ne postoji - kao uostalom ni Kneeva u kojoj se nalazio.
PORTRET ZNAMENITOG HVARANINA
v ,
FRANE VUKASINOVICA
Arheoloki muzej u Splitu kodeks povlastica obitelji de Lupis s
kraja 17. st., u kojem je i portret Frane na f. 6v. Portret je, kako pie
Radoslav "vrsno djelo umjetnosti 17. koje se ,,zagasitim
inkamatom i psiholokom ... nastavlja na tradicijuportretistike od Nikole
Ranierija, Sebastijana Bombellija i manjih majstora koji su razgranali svestranu
djelatnost na lagunama u to vrijeme" (A. - R. Zbirka slika
Arheolokog muzeja u Splitu, Split, 2004., 154). Frane de Lupis istaknuo
se u borbama protiv Turaka u Kandijskom ratu (1645.-1669./ Kandija=Kreta). U
vrijeme rata bio je kancelar zapovjednika, a za zasluge gaje dud Alvise
Contarini 1681. imenovao vitezom sv. Marka. Jo je ranije, zajedno s ocem Nikolom i
Ivanom i imunom, 28. studenog 1667. g., primljen je u
U literaturi se katkad navodi kao podizatelj oltara sv. Antonija Padovanskog
(danas Srca Isusova) u Katedrali, no to je pogreno. Oltar je dao comes
Franciscvs Lvpi iz stare hvarske obitelji Lupi - v. J.
Zapisi o crkvama u Hvaru, Hvar, 1982.,30). su pak bili
obitelj, koja je dodue dostigla status, ali nikad nije
primljena u hvarsko Veliko Zasluge Frane de Lupisa opjevao je i
splitski pjesnik Jerolim Kavanjin u svom spjevu ,,Bogatstvo i ubotvo" (VII, 26):
Frano Lupi, ki u ratu/ od Kandie znan vitezom,! er s Turci umi vojevati,! bi od duda
stvoren knezom,! dugo i prudno galie vodi,! drag i priat pri gospodi.

IZ PROLOSTI
Godina sv. Kria
KRi NA KRiNOM RATU
J
O je na poznatoj veduti Hvara kartografa
Camozija iz 1571. g. prikazan kri na
ulazu u hvarsku luku, na rtu koji je po njemu i nazvan
Krini rat. Postavljenje najvjerojatnije kao simbol zatite od
(turske) opasnosti ili pogibelji. Kako je zabiljeio J.
(Zapisi o crkvama u Hvaru, 1982.,279; Iz hvarske
kulturne batine, 1987.,286) prema kazivanju Petra Novaka
- iice, kri se ranije nalazio dosta povie u umici, a
premjeten je kada su nakon I. svjetskog rata graditi
na Krinom ratu.
Dananji kri postavljenje 3. rujna 1933. g. (igrom
ovaj tekst piem upravo na 77 obljetnicu) o i
natpis na horizontalnoj gredi - SVETE GODINE 1933. Te se
godine naime slavio jubilej - 1900. obljetnica Kristove
muke, smrti i pa su Hvarani iskoristili tu prigodu
za premjetaj i popravak ovog kria.
Od starog kria se vertikalna greda, a kri je
smjeten u betonskom postolju. Zaslugom centra
Hvar kri je nedavno osvijetljen tako da sada jednako
dominira ulaskom u luku i danju i No, kriu je
potrebna i nova sanacija jer je horizontalna greda malo
pomaknuta, to bi moglo uzrokovati uruavanje kria.
Ukoliko bi se pristupilo obnovi kria, bilo bi dobro izraditi i
primjerenije postolje.
Priredili: Joko i Zoran Tepa
HVAR, OKO 1960. HVAR, 2010.
Priredio: Zoran Tepa

BATINA
Za pir, za funcjun, za sprovod
GRADSKA GLAZBA HVAR
U
"Kruvenici" br. 12 od 4. travnja 2010.,
u rubrici Nekad i sad predstavljene su
nam dvije fotografije. Na prvoj
fotografiji je Gradska glazba iz 1935. godine s
impozantnim brojem u urednim
odijelima. Ispod donje fotografije iste pozicije
ispred pie: "Gradska glazba 2010".
Na njoj nema Ova duhovita foto-poruka
naalost je kruta istina koja ilustrira da
se u gradu Hvaru gradska glazba ugasila prije
desetak godina. Iako je ova ilustracija duhovita,
poruka je tuna.
Muzikalno drutvo iz 1842.
Povijest postojanja glazbenih udruenja u gradu
Hvaru see unatrag sve do sredine 19. Grad Hvar
ima j edno od naj starijih kazalita u Europi koje j e, posebno u
19. st., bilo sjedite glazbenih, scenskih i raznih drutvenih
Kulturni ivot grada su priredbe u
kazalitu koje su izvodile brojne profesionalne i(li)
diletantske druine iz Hvara, cijele Dalmacije, pa i susjedne
Italije. po formiranju Kazalinog drutva, koje je
1800. i 1803. godine obnovilo kazalite, u niemu su
nastupale upravo diletantske druine. Stovie,
1803. g. prvu priredbu u obnovljenom kazalitu dali su
dramski i glazbeni diletanti iz Hvara. Jedno od najstarijih
glazbenih udruenja bilo je "Hrvatsko muzikalno drutvo",
koje je prema navodima svog predsjednika, Josipa
Machieda s kraja 19. st., osnovano 1842. godine. Uz ovo se
muzikalno drutvo veu i glazbari, i tamburai. To je
drutvo kasnije preimenovano u Od 1866. g.
spominje se drutvo" koje
priredbe i plesove u kazalitu. Godine 1899. spominje se
"Hrvatsko tamburako drutvo", koje je osnovao andor
Bosiljevac. U preporodnom vremenu, u kojem se budila i
razvijala nacionalna svijest, ovo je drutvo njegovalo
rodoljubne pjesme. Istodobno u gradu djeluje i autonomaka
glazba "Societa musicale di Lesina", osnovana 1896. g. koja
se jo nazivala i "Societa musicale Giovanni Francesco
Biondi". Ovom je glazbom do 1921. g. rukovodio maestro
Aldo Banfichi.

BATINA
U svim vanim
"Hrvatsko muzikalno drutvo je od 1921.
nastavilo s radom pod nazivom "Glazba hrvatskog
Sokola" pod dirigentskom palicom maestra
Banfichija, koji od 1928. godine vodi i prvu glazbenu
kolu u Hvaru. Sokoisko drutvo, koje je osnovano
1910. g. imalo je svoju glazbu i zbor. Ovo je drutvo
djelovalo u Fontiku i je nastupalo u kazalitu o
kojem se i brinulo. Godine 1935. donesenaje odluka o
rasputanju glazbe "Sokola" i formiranju "Gradske
glazbe". Eto, tu dolazimo do prilike za fotografiju
1935. g., objavljene u "Kruvenici". Prema Pravilniku
gradske glazbe, donesenom na sjednici
1. listopada 1931. godine, koji se u arhivu
Muzeja hvarske batine, se da je i prije ove odluke
sokoiska glazba smatrana gradskom. Pravilnik
donosimo u cijelosti jer je iz dananje perspektive
fascinantno koliko je glazba bila ukomponirana u
gradski ivot i Uz ovu glazbu je sve do
Drugog svjetskog rata djelovala i kazalina druina i
zbor. Iako je djelatnost tijekom
rata zamrla, 1945. g. se inicijativa za
osnivanjem kulturno-prosvjetnog drutva s limenom
glazbom, kazalinom druinom i zborom.
Sa 24 glazbara, pod ravnateljstvom Mo. Banfichija,
Gradska glazba i druge sekcije imale su prvi nastup
1946. godine. Glazba je od samog osnutka imala i
plesni orkestar (mali sastav) koji je svake subote, a
posebno u vrijeme karnevala, plesne
u jo i danas ima ivih glazbara koji se
ovih inicijativa, nastupa i plesova. Tim su
zasigurno jo alosniji to je glazba s tako dugom
tradicijom, unatrag petnaestak godina, prestala s
radom.
Ovu suvremenu glazbu je od 1956. do 1958. vodio
Marko Rivijer, zatim kratko
pa do 1963. g. Prosper Nakon njega je
doao Mo. a onda je dugi niz godina, sve
do njenog raspada, glazbom rukovodio Hvaranin Mo.
Tomislav U to je vrijeme glazba bila
sastavni dio KUD-a "Doktor Orest Ova je
glazba nastupala i po otoku i po Dalmaciji i u cijeloj
Hrvatskoj, dobivi mnoga priznanja.
Postojanje glazbenih udruenja, diletantskih ili
amaterskih, bez obzira kako ih nazvali, ima u Hvaru
tradiciju dugih 160 godina kao neizostavni segment
drutveno- kulturnog ivota grada. Gradska glazba, pri
se misli na limenu glazbu, pratila je i u
"dobrom i u loem", od do sprovoda, od
budnica do koncerata, plesova i ophoda. Odgajala je i
njegovala mlade glazbare u duhu limene
glazbe kao to naim kamenim gradovima daje
duu. Limene glazbe u gradu danas se s nostalgijom
ne samo stariji ljudi, i oni neto i
prieljkuju njeno oivljavanje. to godine
vie sve su manje anse da se glazba obnovi.
narataji odrastaju bez na njeno
postojanje, pa time i afiniteta prema sviranju, to se u
pravilu prenosilo od oca na sina. Sve je izglednije da
fotografija ispred gradske "Gradska glazba
2010" takvai ostane. teta!
Mirjana

BATINA
PRAVILNIK GRADSKE GLAZBE U HVARU
odobren na sjednici
dne 1. oktobra pod brojem 2433/31.
l. Gradska Glazba je posebno tijelo Hvar
osnovano u okviru pravilnika, a svrha joj je da
gaji glazbenu umjetnost u Hvaru.
2. Glazba ima svoju posebnu upravu, u koju ulazi kao
predstavnik ili njegov zamjenik.
3. Glazba se izdrava: potporom i njenih institucija,
doprinosima i prihodima eventualnih
priredaba.
4. glazbe moe biti jedino ako je jugoslavenski
dravljanin ili u pomanjkanju istih slovenske narodnosti.
Njegovo se mjesto popunja koi otvara uprava
glazbe. Imena svih natjecatelja sa svojim predlogom
podastre uprava glazbe upravi, a
imenuje sa koji sklapa ugovor sa pravima i
obvezama kontraktuaInog
5. Subvencijom mora da su osigurana beriva
glazbe.
6. glazbe podloan je u pogledu
upravi glazbe.
7. U pogledu unutarnjeg odnoaja uprave,
glazbara i se posebni poslovnik u duhu
ovogpravilnika.
8. Sve doznake, i isplate potpisuje predsjednik i
tajnik uprave Glazbe, odnosno njihovi zamjenici.
9. Glazba je duna prirediti dva besplatna
koncerta one koncerte na koje je pozvana od
privatnika na javno a uz nagradu! i to od 1. maja do 30.
semptembra, dok kroz ostalo vrijeme duna je prirediti
najmanje koncerta, koncerte za i
Uskrs.
1O. Glazba je duna na temelju ranije od strane
grada Hvara prenijete obaveze prema Sokolskom drutvu u
Hvaru, da besplatno sudjeluje: al Svim akademijama,
kunjama, vjebama i povorkama, pri svim korporativnim
javnim nastupima Sokola i sokolskih drutava. bl
Velikom Sokolskom plesu. CI Predstavama Sokola.
1l. Glazba je duna sudjelovati besplatno bez poziva
Uprave u ovim prigodama: 1. Na Properovo IlO
maja/, budilica, procesija i otvor rake Iza nagradu daje se
tog dana glazbarima bijela kaval. 2. Na Stjepanovo 12
augusta, procesija, budilica i izloenje Sv. Stjepana. 3.
Na Tijelovo: procesija. 4. Na Veliki Petak: procesija. 5. Na
Sv. Kri: procesija. 6. Na 1. decembra sv. Misa i povorka. 7.
Na 17. decembra Sv. Misa i koncerat.
12. Na sprovodima glazba sudjelovati uz
uvjete: 1. Na poziv u dane Din. 200: - u
rabotne dane Din. 400: - 2. Na poziv Sokola u dane
Din. 300: - u rabotne dane Din. 500: - 3. Na pozivprivatnika
blagdanom Din. 800: - u rabotne dane 1200: -
13. Za nastup kod pratnja osoba: 1. Na poziv
al Kraljevskoj Porodici, bl aktivnim ministrima,
clBanu Primorske Banovine uvijek besplatno bez obzira da
li je to rabotni ili dan. 2. Na poziv hotela za koncert u
Din. 200:- za sviranje od dva sata i program od 7 do 9
3. Na poziv privatnika blagdanom i Din.
1000:-arabotnimdanomDin.1500
14. Nagrade ustanovljene pod 12 i 13 razumijevaju se
uvijek uz gubitak vremena od est do dvanaest ili od trinaest
do dvadesdva sata tj. pola nadnice. Ako gubitak vremena
predje od prije podne na poslije podne tj. trinaest sati
povisuje se taksa za Din. 500 /petstotinal.
15. Sve prekraje ovoga pravilnika kanjava uprava glazbe
u okviru zakona globom do Din. 100 Istol
utjerivo ovrno-administrativnim putem.
16. O raspustu glazbe koje
i glede inventara.
17. Svi dosadanji pravilnici odobrenjem ovoga
postavljaju se van kreposti.
18. se blagajna koncem svake kalendarske
godine prema predloenim i odobrenim isplatiti
upravi Glazbe iznose, koje je glazba zaduila za
usluge a prama tarifi odredjenoj u ovom
pravilniku. Kad pak glazba, bez opravdanog uzroka ne bi
pristupila na poziv Uprave prema dunosti
predvidjenoj u ovom pravilniku, Uprava ima pravo
da glazbi od dune svote odbije jedan iznos prama
prekraja.
Ovaj pravilnik 118 primljen je i odobren u sjednici
od 1. oktobra 1931podbrojem243313l.
Hvar, dne 21. oktobra 1931.

ZANIMLJIVOSTI
Zaboravljena ratna
I LI NSKIH MORNARA
Posada u paliru pozdravom suborce

je u lipnju 1940. Italija ula u rat, bilo je jasno da

se rat uskoro proiriti i na nau obalu. Tjeskoba je
sobito zahvatila stanovnitvo, gdje su jo
bile svjee uspomene o proteklom I. svjetskom ratu i
njegovim posljedicama. Mnoge obitelji u Hvaru ostale su
bez hranitelja ili djece koji su poginuli u tom ratu. Krajem
1940. g., kadaje rat Italije i (kojoj se
odmah pridruila i njena saveznica Velika Britanija), borbe
na Jadranu su bile neminovne. Jugoslavija je tada jo bila
neutralna, izvan rata, ali oblinji otoci Lastovo i Suac te
neto udaljeniji Zadar pripadali su Italiji i tamo su plovili
njihovi brodovi.
Dana 30. 1. 1941. talijanski parni F 94 "URSUS"
vukao je GM 239 (monitor, tj. ,,maona" -brod
bez vlastitog pogona) iz Zadra prema Lastovu na putu za
Albaniju. u Veneciji 1918. g., imaoje407
brt i dodatno naoruan jednim 76mm topom te natovaren
municijom za topove Kapetan je bio Ettore Da
Neuccia, uz 18 posade. GM 239, duine
oko 50 m, bila je napravljena od armiranog betona i
a naoruana dvama
protubrodskim topovima od 149 mm, jednim
protuavionskim topom od 47 mm, te dva 8mm mitraljeza.
Bilaje namijenjena za borbu u lagune Venecije u I.
svjetskom ratu, a sada je dobila zadatak da u
Albanije brani interese Italije. Imala je visoki jarbol sa
koarom za osmatranje i nianske sprave. Posada je
brojila 49 kojima je zapovijedao Giuli
Giuseppe di Antonino. Britanska mornarica slala je
podmornice iz Sredozemlja da patroliraju Jadranom, sa
zadatkom kontrole talijanskih brodova i
postavljanja mina na te plovne puteve. Tako je toga dana oko
podneva u blizini otoka Suca patrolirala engleska
podmornica - "SS RORQUAL" istisnine
1760/2160 tona i naoruan j em od 6 torpednih cij evi 533 mm
i jednim topom od 102 mm. To je bila modema podmornica
1935. godine, povrinske brzine 16 i podvodne 8
te s posadom koja se iskazala u borbama na
Otrantu. Podmornicom je zapovijedao iskusni kapetan
Ronald Hugh Dewhurst i uvjebana posada od 55
Otvorena vatra
Na poziciji otoka Suca, i Lastova, kada su
se mornari spremali za uplovljavanje u svoje
teritorijalne vode i odmor u Lastovu, primijetila ih je
britanska podmornica. Pribliila se cilju na povoljnu
udaljenost od oko 500m, izronila i odmah prela u napad.
Kapetan podmornice procijenio je da su to ciljevi malog
gaza, i daje upitan torpeda, pa se podmornica digla na
povrinu i pokuala topovima potopiti i
remorker. Najprije su i znatno ga otetili
jednim preciznim pogotkom, te se zapalio i tonuti.
Dio posade je pao u more, a preostali su brzo spustili
za spaavanje. Pokupili su ranjene iz mora i udaljili se od
koji je, pun municije, svakog trenutka
mogao eksplodirati. Mornaru koji je pao u more i kasnije
umro, ura je stala na 12 sati i 37 minuta, pa se to smatra
stvarnim vremenom kada se dogodio napad.

ZANIMLJIVOSTI
SUAC P
LASTOVO
Mjesto bitke i smjerovi plutanja i
udaljili su se urno od poprita sukoba i krenuli su prema
istoku, tj. otoku U skoro su sreli ribare iz Vele Luke
koji su bili na rtu Proizd i pohitali u posadi
prihvatili ih te odveli u Velu Luku. Ipak, od zadobivenih rana
jedanjemornarumro.
Podmornica je sada otvorila paljbu na
posada brzo se snala i uzvratila paljbom po
podmornici. Teki topovi sa i precizno
bili su opasni za podmornicu, pa je zaronila i pokuala
torpedom potopiti No ubrzo su uvidjeli da je
torpedo proao ispod i da se zbog iro-efekta
prema podmornici. od udara
vlastitog torpeda, podmornica je duboko zaronila i napustila
poprite borbe. Posada shvatila je da je
preko veznog ueta, u dubinu ili
izvrnuti, te su krajnjim naporima uspjeli sjekirama
ue. Sve se to u ranim poslijepodnevnim
satima i je stanovnitvo sa zebnjom oslukivalo
zlokobnu tutnjavu tekih topova u bitci, skori
rat koji i njih zahvatiti. Sutradan, kada su vidjeli
posljedice bitke, zabrinutost je postala jo Iako su bili
rani popodnevni sati, spremalo se nevrijeme i brzo je na
pao mrak. Tijekom zapuhao je vrlo
jak juni vjetar - "otro". bez zlokobno se
ljuljala na sve valovima, pa je petnaestak
posade, da se preokrenuti, pokualo
spas ukrcavi se u dva za spaavanje. Preostali,
njih oko 35, ostali su na Neovisno jedni od
drugih i bez kontakata, gonjeni jakim vjetrom
"otro" i velikim valovima, mornari u i
plutali su kroz hladnu prema otoku Hvaru.
Hrabri hvarski ribari
Ujutro 31. 1. 1941. g. talijanska doplutalaje do
otoka Hvara i uspjela se usidriti pred obalom u boku
(iza Ravne punte pred Milnom). Radnik u kamenolomu
Pokonji dol, Lav (Leon) iz Velog Grablja, opazio je
koja je usidrena na uzburkanom moru slala
signale za Odjurio je u Hvar i obavijestio hvarske
ribare, koji su odmah zatraili
odobrenje kapetanije za intervenciju na stranom
ratnom brodu. kapetan nije imao takve
ovlasti, je trebao odobrenje Ipak, zbog
hitnosti preutno je dozvolio intervenciju na svoju
odgovornost. Jakov, Ante i Nikola te
Proper koji je dobro govorio talijanski,
pohitali su u njihovim velikim leutom. More je jo
bilo jako uzburkano i nisu mogli ni Vidjeli
su ranjene mornare i njihove pozive u u
blizini je prolazio parobrod "Drava" na redovitoj pruzi Vis -
Hvar, pa su ga dozvali mahanjem. Uz velike napore prebacili
su ue sa na parobrod. Uz "Drave",
je oko 1 0.30 sati dotegljena u Hvar. je
bila usidrena usred hvarske luke, dugim konopima vezana za
obalu pred kapetanijom (na recinti), jer je to bio
strani ratni brod, zbog havarije prinudno dotegljen i usidren u
luku neutralne drave u ratu. Prema zakonu, takav brod
trebao je napustiti neutralnu luku otkloni kvar, a to je
moglo potrajati do dva dana. Posada pritom nije smjela
napustiti brod, jedino u medicinske potrebe. Na
su bila teko ranjena dva te su prevezena
u Hvar, gdje imje mjesni dr. Orest pokuao
Jedan mornar je istog dana preminuo, a drugog su
uputili parobrodom "Drava" u Split, u pratnji Propera

Tijekom istog jutra se tragedija u uvali Milna,
nekoliko kilometara udaljenoj od Hvara, a svega jednu milju
udaljenoj od mjesta gdje se bila usidrila Tamo su
seljaci iz Malog Grablja, koji su tu polja, vidjeli
nekoliko leeva koji su plutali ispred Milne. J esu li bili ivi ili
su mrtvi doplutali do Milne, nije se moglo zbog
velikih valova. Ti valovi su ih bacali u sredinu uvale na rt
zvani Mlin, koji je relativno plitak, ali pun otrih stijena.
Valovi su ih, seljaka iz Malog Grablja, izudarali po
tom stijenju. Jesu li se prije utopili ili se zbog
iscrpljenosti nisu mogli prihvatiti za obalu, pa su se tu utopili
odnosno poginuli, nije Dijelovi razbijenih
plutali su morem.
Imamo li na umu da su bili u ili u moru oko 18 sati, a
temperatura mora u toje doba godine 12 i 14 c, teda
su preplovili vie od dvadeset milja, je njihova
iscrpljenost i da preplivaju dvadesetak metara
do ala, ili se prihvate za stijene obale. Tu, nadomak spasa
poslije duge agonije, more ih je izudaralo o stijene,
gdje su i poginuli ili se utopili. Seljaci iz Malog Grablja,
vidjevi leeve koji udaraju u obalu, a valovi ih opet
od obale i ponovno bacaju na stijene, pokuavali su ih

ZANIMLJIVOSTI
Pogrebna povorka na Fabrici
ali to je bilo neuspJesno. Tek kada su valovi donijeli
utopljenike do ala Vele Milne, uspjeli su sedam
utopljenika, ali su svi bili polumrtvi ili mrtvi. Tijekom
spaavanja jedan seljakje u Hvar i javio za u
Milni.
Opet su otili u Milnu svojim leutom,
zajedno sa drugim ribarima, no zbog velikih valova nisu
mogli nigdje pristati, tako da su se privezali za veliku bovu
usred uvale koja je sluila za pristajanje trabakula. Na obalu
su bacili konop kojim su seljaci privezali utopljenike koji su
bili na alu i tako ih povukli na leut. Leevi su bili strahovito
masakrirani, oguljene koe, slomljenih ruku i nogu. Umotani
su u ribarske i dopremljeni u hvarsku
luku. Skoro svi stanovnici Hvara doli su na obalu kako bi
milosrdno prihvatili utopljenike. I drugi hvarski ribari dali su
se u potragu za utopljenicima (Dinko Banjo sa
druinom i drugi) i pronali su jo dva utopljenika. Svi su
odmah smjeteni u zgradu Beghin jore Dobrile) na
Fabrici u prostorije Talijanskog kluba ("Lega Culturale"
prije zvanog "Circolo Italiano Francesco Biondi").
dana su jo dva mornara i vie dijelova tijela.
Dakle, ukupno je 11 leeva i nekoliko dijelova
nekih drugih tijela. Talijanski vicekonzul u Splitu Arduini,
koji je doao u Hvar zbog tjeavanja problema
iz neutralne luke, ranjenim mornarima, te
utvrditi identitet utopljenika i srediti pokop umrlih, zahvalio
se svim Hvara. Ribare, neposredne u
spaavanju, i je nagradio. Sutradan, tj. 2. 2. 1941.
doao je jedan talijanski brod iz Zadra i odmah
oteglio kojoj je isticao rok boravka u luci
neutralne drave.
sprovod u Hvaru
Spletom nesretnih okolnosti, poginulim mornarima
bio je i Domenico Mondini, 1912. u Hvaru, gdje je
ivio desetak godina, paje njega i njegovu obitelj poznavao
cijeli grad. Napustio je sa roditeljima Hvar 1922., kadje po
Rapalskom ugovoru Hvar pripao novoj dravi SHS
(Jugoslavija) i preselio se u Zadar, koji je tada pripadao
Italiji. Njegov otac je bio talijanski dravljanin, a majka
Hvarka iz obitelji Dan kasnije bio je
veliki sprovod devetorici poginulih talijanskih mornara, u
je povorci sudjelovao skoro cijeli Hvar, a posebno
generacija Domenica Mondinija. Brod kraljevske
mornarice, ,,zagreb", koji je posebno za tu priliku
doao u Hvar nadgledati odlazak odao je
talijanskim mornarima davanjem
strae i plotunom.
Nikad do tada Hvar nije imao takav sprovod. Tragedija tako
velikog broja mladih ljudi, zbunjenost i potresenost
iznenadnim te obaveze da
dostojanstveno pokopaju prve rtve rata,
pokrenula je sve Hvarane. Problem izrade dvanaest ljesova
sa nosilima i isto toliko krieva, angairalo je sve
hvarske stolare. Vuna, Gilve-Panajoti,
Kuzma Novak Marte, Jakov i drugi radili
su cijelu i napravili kvalitetne i lijepe ljesove, i
krieve, sve bez ijednog stroja. Drugi su se pobrinuli
da iskopaju dvanaest raka na zemljanom groblju i nabave
cvij za bukete i vijence te sve ono to j e potrebno za j edan
takav velik i dostojanstveni sprovod. Najvie se pritom
angairao i sve organizirao prof. Mario Coretta, upravitelj

ZANIMLJIVOSTI
URSUS na top, sruen komandni most i dimnjak te ue za na krmi
Talijanske kole. Sa dvjema i svim
kole, u samo jedan dan i obavili su sve potrebno kako bi
i pogreb bili besprijekorni. Posada nije
smjela na obalu, je u stavu mimo, uz pokoji glasni
jecaj, na palubi pratila cijeli Obavljenje
i ali duboko dojmljiv crkveni ceremonijal u
Katedrali, gdje je prisustvovalo mnogo Hvarana. Svih devet
mornara ukopani su na izdvojenom, jugozapadnom dijelu
groblja (zemljani dio).
Prema knjizi groblja, uz tadanji juni ogradni zid pokopana
su devetorica mornara (Francesco Poli - I. Orazio
Sanarica - r. 1920.; Turiddu Salvatore Ragazzi; Nello
Vinetti; Carlo Cavadori - r. 1918.; Dante Davide - r. 1915.;
Luigi Nicolo - r. 1907.; Trieste Walter Succi - r. 1915.;
Domenico Mondini - r. 1912.) i sanduk sa djelovima tijela, a
uz sjeverni zid pokopana su dan kasnije dva mornara koji su
naknadno (Giuseppe Dovier; Giovanni Pisano).
Drveni krievi sa imenima iznad svakog groba tijekom
vremena su istrunuli i nestali, tako da danas nema nikakvih
obiljeja. Pedesetih godina 20. obitelj Domenica
Mondinija prenijela je njegove zemne ostatke u Zadar.
Obitelj Luigija Nicoloa je vjerojatno tijekom
godina, za vrijeme talijanske okupacije Hvara, podigla
kameni spomenik sa napisom imena i dana pogibIje:
N1COLOLUIGI +lFEBBRAIO 1941. -XIX. (oznakaXlX
Dicianovesimo anniversaio del' era fascista). To je
jedini materijalni trag ovog Kad je taj
dio groblja 1988., dogradnjom
stubita i ogradnih zidova, zemni ostaci stradalih talijanskih
pomoraca pokopani su u raku grob br.
18 ), uz juni zid kapele.
Tako je prva pomorska bitka II. svjetskog rata u vodama
Jadrana zavrila plemenitim spaavanja
brodolomaca, to je donekle ublailo njene
posljedice. U bitci su stjecajem okolnosti sudjelovali i
stanovnici Hvara i Vele Luke, stradalima u
duhu pomorskih tradicija i pomorske etike. Cijeli
naalost, brzo je zaboravljen zbog
rata. je veliki rat i stradanja brojnih
izbjeglitva, preivljavanja i problemi ratne i poratne
egzistencije na unitenim otocima. Svi su bili okrenuti
svojim problemima i osobnim tragedijama, kojih je bilo
mnogo, tako da je ovaj iz rata brzo
izblijedio.
Ovaj prikaz napravljen je za na te zaboravljene
dane.
Prosper paleta

KAMIK
TRIMI - NAiH POLJA I LJUDI
S
vaku temu treba privesti kraju, tako i ovu o kamiku.
Ipak, vratit se jo jednom na Zato?
Razmiljao sam, a i spomenuli su mi neki suradnici:
"a zoe ne bis piso obo trim ima"?
Kada je prvi ivio na naem otoku, ivio je u kamenoj
pilji. I tada su ljudi putovali, trgovali, usavravali svoja
znanja, zapaali druge i kulture, jer more spaja i
razdvaja. Izaavi iz pilja, prastanovnici - kasnije
doseljenici Iliri - grade male kamene nastambe i koriste ih
kao svoj dom i za stoke. Takvih nastamba bilo je po
gotovo svim poljima, Starogradskom pogotovo, ali
i u hvarskim Njivama, po breuljcima i uzvisinama.
Trimi - bunje u Dalmaciji, a kauni u Istri i Hrvatskom
primorju - su u suhozidu, jednostavnog stila
jer se vezivno sredstvo tek kasnije pojavljuje u
nalazimo i diljem
Mediterana - trullo u Pugli (Italija), pont na Menorci
(panjolska), paggliaddiu na Korizici (Francuska), hika u
Sloveniji, girna na Malti. ..
Kako se gradio trim? Trim je, rekli smo, okrugla
postavljanjem kamena "u
suho" u sve uim krunim slojevima. Predstavlja jedan od
praoblika ljudske nastambe. Od tog "primitivnog" trima
kasnije generacije graditelja usavrili su najprije male
a poslije vile i paloce. Trimi i bunje se grade i kasnije
za potrebe zatite i u polju. Ovako je to zapisao Niko
- Nadalini: "Taj gradnje koriste i kasniji
graditelji i to sve do dan danas. Jasno, danas imaju alat pa je
mnogo lake." Jedan od znalaca gradnje trima bio je pok.
Ivan "Gornji" iz Velog Grablja. Kako se istom
tehnikom gradilo od prapovijesti do pred pedesetak godina,
je utvrditi starost trima. Pretpostavlja se da je
najbolje trimova iz 19. Koliko su
teaci koristili te nastambe! Gdje bi se sklonili od ege,
studeni, kie ili vjetra?
samo dva istinita vezanih uz trime:
U tekom vremenu II. svjetskog rata, kada su otili u
rat, a moja majka sa starijim sinom (mojim bratom), njezina
sestra sa dvije i kunjada sa svojom djecom otili
su u Lemie, gdje su neko vrijeme ivjeli u trim. Naalost,
majka mi to nikada nij e nego sam to doznao sasvim
prole godine, kada smo u tom istom polju brali
masline. To mije rodica G edna od dviju
i pokazala mi je taj trim, koji je i danas u stanju.
ao mi je da ga nisam fotografirao. Ovo je samo jedna
a koliko bi tek ljudi moglo da ih je trim spasio od
ratne pogibelji!
Ova druga je, naalost, tuna. Vjerujem da barem
stariji pamte Branka koji je ivio na naem otoku.
Bio je vrijedan, radio je razne poslove. Prije nekoliko godina
bilaje jaka studen. Ljudi iz Dola, Starog Grada i Selaca nisu
ga vidjeli nekoliko dana i sjetili su ga potraiti u trime gdje je
obitavao. Naalost, pronali su ga smrznutog, umrlog od
studeni u jednom trimu.
Eto, trimi su i ivot i smrt, ali su postojani i trajni i neka krase
ovaj krajolik i na neko davno, iskonsko vrijeme.

KAMIK
trim, barem po mojoj spoznaji, je onaj neveliki u
blizini hotela ,,Amfore", tik do mora, a napravljen je s
idejom da ga gosti i turisti vide i upoznaju se sa
gradnje suhozida, te ga ponesu u mislima ili na
fotografijama. to je jo dobro u vezi trima? Postao je dio
bogate (suvenirske) ponude. Svaka malo bolja
suvenirnica ima u svojoj ponudi mali, lijepi kameni trim na
kamenoj to je zaista krasan primjer. Nude se i druge
kamene Katedrala, Arsenal i sl. To je dobro i
hvalevrijedno.
temu o kamenu, valja spomenuti toponime
vezane uz kamen i jednu pjesmu iz zbirke "Jazik naih
materih", gdje su pjesme naih dragih ena.
Dakle, krenimo od toponima: Kamenjok, petrora,
kamenkri, Jarinovica, Crvene stine, Brusnik, Brusje,
Rudina, Podstine, Veli kamik, uvala Vela gomila
(kod Poljica i Pod gomilu, rt Brusna glova,
Kamena glova, (hridi u sklopu Paklenih otoka),
Duga gomila (Selca), Vela stina, Bila ... itd.
Miko - ie
GOMILE
U gomiliman
su ivoti
naih nonih i didih,
naih tetih i borbih
ocih imaterih.
Potuon i suzamin
zalivene.
Smihuon itarokon
pokrivene.
Drobiliciman su arivali
I gomile satarli.
Ne dirajte gomile
da se kosti naih mortvih
u grebu ne bi
Ne pritvorojte ih u
tuje
nan ostat?
se
Ko nan
Komu se potuit?
Sve u proh pritvorit.
Ne tuo!
Ostavte gomile!
Neka su tuot
uz mene i vos
uvik izauvik.
Marica (r. 1943.)


ZNANSTVENI SKUP: SOO-TA OBLJETNICA
USTANKA HVARSKIH
O
ve godine navrilo se 500 godina od izbijanja
Hvarskog ustanka 23. svibnja 1510. godine.
Tim povodom odran je znanstveni skup od 26. do
28. svibnja u Hvaru, Starom Gradu i Vrban ju. Organizatori
skupa bili su Razred za drutvene znanosti HAZU - Zagreb,
gradovi Hvar i Stari Grad te Muzej hvarske batine (MHB), a
glavni pokrovitelj Splitsko-dalmatinska upani j a.
Skup je otvoren u u 9h u srijedu, 26. svibnja. Prvo je
govorio predsjednik organizacijskog odbora Andro
a zatim su uslijedili pozdravni govori Nives u ime
MHB, hvarskog Pjerina u ime Grada,
doupana Viska u ime upanije, don Milija
u ime Hvarske biskupije te organizacijskog
odbora dr. fra Bernardina kunce. Zatim su se sudionici
minutom utnje prisjetili pokojnog prof. Nike koji je
trebao sudjelovati na ovom simpoziju.
Andro govorio je na temu "Stari i novi izvori:
dalekoseni utjecaj novih na sadraj i povijesne
poruke ustanka". Marija Rumora
je referat Marina - koji zbog
zdravstvenih razloga nije mogao sudjelovati - "Nova
o dinamici borbe i fizionomiji ustanka". Nakon pauze
za kavu govorili su jo Miki (Novi dokumenti o
obitelji i njihov za ocjenu lika i djela
ustanka) i Joko (Arhivsko gradivo o
ustanku hvarskih
Popodnevna predavanja su izlaganjem Matea
"Pomorski aspekti ustanka hvarskih i
nastavila se referatima Milivoj a (Grip, brod ustanika
Matija Zrinke Novak (Uloga bratovtina u
svakodnevnom ivotu hvarske komune u ranom novom
vijeku) te Ambroza Tudora i ljetnikovci obitelji
na teritoriju Hvarske komune od 15. do 18. st.). za
sudionike skupa organiziran koncert na terasi hotela
"Palace". Nastupili su FD "altin", klapa "Galenik", zbor
"Stella Maris" te pjesnik Ante Pepe Kalafat iz
Komie.
U 27. svibnja, skup se nastavio u Starom Gradu. U
je sudionike pozdravila
Andro ponovno je izloio svoj referat, a
potom su izlagali akademik Tonko (Jedinstvo
renesansnih poruka starih hvarskih pisaca i programskih
poruka ustanika) i Vinko (Stari Grad u
hvarskom ustanku). U 12h na zgradi
otkrivena je spomen-
Popodne su sudionici skupa posjetili Kraljeve dvore u
Vrban ju. U 18h je program ispred doma "Matij
Predavanja su odrali Andro Miki i
Tonko a pjevali su Faroski kantaduri. Na Domu je
otkrivena je sudionike
simpozija ugostio Miki u vrbanjskoj
konobi.
Posljednjeg dana simpozija, u petak, 28. svibnja, odrani su
referati Joka (Jedan opis hvarskog ustanka i
Sebastiana Giustiniana u britanskoj historiografiji
1854. g.), Andre (Hvarski ustanak u stranoj literaturi
- rad je Nives Danke (Veze
Hvara i Trogira u 15. i 16. st. - u odsutnosti autorice referat je
Marija Rumora), Marije Rumora
(Hvarske mjere u osvit 16. st.) te akademik Tomislav Raukar
(Dalmacija u doba ustanka na Hvaru).
Na kraju je rad simpozija ocijenio predsjednik
organizacijskog odbora Andro a proireni tekstovi
ovih referata bit objavljeni u prigodnom zborniku.

REAGIRANJA
TRAGEDIJA SV. PELEGRINA


1 .

. fl .
N
a najzapadnijem rtu otoka Hvara, neto
od svjetionika (podignutog 1909.
g., automatiziranog sredinom 1990-ih) ruevine su
crkvice sv. Pelegrina, po koj emu j e ova "punta" i dobila ime.
Zaboravljene je ostatke otkrio znanstvenoj javnosti pok.
Nika (prilozi povijesti otoka Hvara IY./1974, 91-95),
a nacrte i obrazloio Ivo tambuk (isti
XI.l2002, 97-98), pa je i ne treba posebno opisivati. Dosta je
velika za razdoblje kad je, nastala 6 x 5,10;
apsida: 3,60 x 3 m), jer su hvarske crkvice od 13. do 15. st.
redovito tlocrtne od oko 4 x 6,5 m; to, i onda
pravokutna apsida, kao i pitanje je li crkva
bila pogotovo u navodi na miljenje
kako zacijelo nije starija od kraja 13. Naravno da bi
ispitivanje ostataka ovoga spomenika sigurno razrijeilo
barem neke nedoumice, no ono je (kako slijedi) dosad
izostalo. - Kojije to sv. Pelegrin u hvarskom moda
onaj iz Umaga, (Leksikon
ikonografije ... , Zgb, 1979., 272) sa spomendanom 23.
svibnja, no vjerojatno je u pitanju tek uosobljenje
(personifikacija) svakoga
(kasnolatinski: peregrinus); prvi se na prolazu
kroz Hvar (Llysna) prema Svetoj zemlji spominju 1323. g.
Svega su tri spomena ove crkvice u pisanim izvorima: u
statutu iz 1331. g. (v. dalje), na Camozijevom
zemlj ovidu otoka Hvara iz 1571. (gdje je prikazana nerealno
i shematski, pod krovom, iako je davno morala biti
ruevina, te s nekakvim na mjestu apside - San
Pellegrin ), i napokon u prvom, austrijskom zemljiniku iz
oko 1830. g., kao ruevina crkve bez imena, zgro
br. 1 k. O. Hvar i vl. (danas: Grada). Zasigurno je
crkva propala zbog svog izloenog i onda nedostupnog
poloaja, ali zacijelo i stoga jer nije imala imanja-nadarja za
izdravanje; ni crkva se ni njeno nadarje nikako ne
bilj ee u crkvenim vrelima.
Lako je da je ova crkvica bila zavjetna, jer je rt
oduvijek bio pogibeljan za plovidbu: tako je u 1815.
ovdje potonuo brod pod turskom zastavom; u 21122. I.
1893. bracera Martinis iz Komie, kad pogiba jedan mornar;
1903. utopi se tu Prosper 10. VII. 1940. gubi ovdje
brod (svoju jedinu imovinu) s teretom hvarski brodar Dinko
U uvali Pelegrinska je i danas na dnu olupina
nekog britanskog brika (podatak: Prosper p. Vicka),
moda ista, za uklanjanje, jer smeta pristajanju,
1883. g. predlae - miniranje. Toliko noviji zapisi, dok ostaci
brodoloma u podmorju o stradavanju brodova,
njihovih posada i tereta jo u vrijeme (Marinko
izvjetaj CZKBOH 163/1999,60-65).
Statut iz 1331. naziva po crkvici zapadni dio otoka, od
Maslinice i Dubovog dola

REAGIRANJA
Sv. Pelegrina", a sluilo je za ispau, drva, paljenje
vapnenica i sl., od tada do nedavno (kasnije i za
zimorada-rumarina), naravno uz pristojbe tako
veliko u vlasnosti dokazuje (ako su
dokazi potrebni) da Novi Grad (=dananji Hvar)
unutar istoga prostora tek nastaje, i da nema
srednjovjekovnih korijena. Razvojem toga Novog Hvara
spomenuto se dosta suzuje, kada od 1450-ih
prostor od (Vele Vire) do Male
(Garke, Palermo); tad je, od prihoda utjeranih globama,
bila i ogradna suhozidina, do danas.
Arheoloku vrijednost Pelegrina jo u pretprolom
poznati hvarski Grgur koji 1884.
dobiva usmenu dozvolu za iskopavanje u Morkova
Spilla, a godine i pismenu, uz napomenu, da ovaj
gospodin" moe istraivati gdjegod - to
o njegovom ugledu u tadanjem, posve
pokrajinskom Hvaru. Kasnija sustavna arheoloka
istraivanja drugoga glasovitog Hvaranina, dr. Grge
Novaka, na istom lokalitetu spadaju u temelje jadranske
pretpovijesti.
Hvarska je 1912. g. graditi put prema rtu
Pelegrina, a nastavila ga 1934.; lovite se osniva 1931. - sve
u cilju razvoja mjesnog turizma. Lovite se obnavlja 1970-
ih, gradi u uvali Parja, itd.
Sve vlasti koje su vladale Hvarom od 1331. g. naovamo -
republika u dva navrata, ugarsko-hrvatski kralj evi,
Francuzi, Austrija dvokratno, Talijani i Nijemci, prva i druga
Jugoslavija - svi su, bez razlike, priznavali vlasnitvo grada
Hvara i njegove nad Pelegrinom. Trebalo je
vie od 660 godina, tj. do dolaska "samostalne, neovisne ... "
itd. Hrvatske da bi ovo bilo feudalizirano,
naime oduzeto Hvaru i podravljeno pod firmom "Hrvatskih
uma", a zatim budzato dano u "feud" stranim i
"feudalcima": najprije 1996. Talijanu, gosp. Mazzuccheliju,
a od oko 2007. tajkunu, gosp. Tedeschiju; sve to, i
tota drugo, doznajemo iz reklamerskog u
"Globusu" od 6. kolovoza 20 1 O., str. 56-62, po
kojem ispada da bi Hvarani morali biti presretni to im je
hrvatska drava otela djedovinu i stavila je na,
besplatno, uivanje spomenutoj gospodi. "Koncesija"
2025. g., to tek unuci dananjih Hvarana;
godinja najamnina iznosi 107.000 kuna; dakle, za oko 6
km\ ili 6,000.000 m
2
(slovima: est milijuna
metara) se nepune 2 (dvije) lipe po kvadratu godinje,
to je vjerojatno najnia najamnina na svijetu, a moda i u
povijesti S druge strane, iz istoga
doznajemo da se samo "vila Floriana" (= biva
u Parji, - kada i da li uz dozvolu?) iznajmljivala
za 15.000 eura dakle vie od iznosa godinje
najamnine za Pelegrin. Komentar -
I dok se na pelegrinskim plaama, na koje ne smije
noga prostiru bogatunski perzijski
sagovi, se postaviti tek jedno jedino pitanje (od
niza mnogih koja se li naa drava,
kao i Grad Hvar, kako bi im bila dunost, neto
poduzeti da se spase dva spomenika na Pelegrinu:
pretpovijesna Markova pilja i srednjovjekovna crkvica, po
kojoj su ovaj rt i poluotok dobili ime?
Joko

REAGIRANJA
DOPUNE I ISPRAVCI
Don Andrija -
Zaboravljenioperarijhvarske
katedrale (2)
U "Kruvenici" br. 13 lIV. 12010., na str. 50-52, je
Ambroza Tudora o zaslunom operariju - ili bolje
prihoda - hvarske katedrale don Andriji
Koliko je pohvalno da se o zaboravljenim
hvarskim zaslunicima pie, toliko je i da se o
njima pie nepotpuno, pa i pogreno, iako su izvori
davno poznati.
Tako: don Andrija nije u drugoj
"polovini" 16. st., nego ba 1584. g. u Hvaru, i ovdje krten
18. prosinca te godine; nadalje, nije umro 18. listopada,
nego 19. 1647. u Starome Gradu, ali je
odredIO da mu tijelo prevezu u rodni Hvar i pokopaju u
svetitu Katedrale, "u grobu od juga
prema sjeveru, ispod kria i apostola", gdje mu je bio
pokopan i ujak don Jerolim hvarski
kanonik. - U Dubovom je Dolu dao sagraditi crkvicu sv.
sigurno pape - naslovnika Katedrale; ruevinajoj
Je l sada tu, no dvojbeno je da li je ikad bila dovrena i
djelovala kao crkva. je da se poloaj u ist;m
Dubovom Dolu zove po njemu "Don Andrije Pazuh";
zvala se "Don Andrijina Pazuha", a danas se zove
"Domandrinovica" .
teta da se u prikazu ne spominje don Andrijina
od danas zvana "apidol" po
ubonici iz 19.-20. st. - Don Andrija je ostavio
spomenik: kapelu (tj. trave j) u Sv. Marku (drugu
hJevo od ulaza): se da je okvir oltara bio dovren tek
malo prije njegove smrti, 1645. g. (Bavarac Urban de
Surgge), a danas j e u ovoj zanemareno j ruevini ostao tek
okvirni zid s juga i ostaci svoda; je, ipak, oltarna
slika, rad koji je naslikao slikar Baldissera
D'Anna, a danas je u Sv. Nedilji, na glavnom oltaru upne
crkve. Na njoj je don Andrij a dao komemorirati, u likovima
njihovi11 svetaca-zatitnika, sav svoj blii rod: majku
Jelenu i njezinu majku Mariju, oca Ivana,
spomenutog ujaka Jerolima kao sredinji lik, te sebe i
djeda po ocu, u liku sv. Andrije; potonji
Ima mdivlduahzlrane crte lica, pa bi mogao biti don
Andrijin portret.
a iznesenom v. radove potpisanoga: Iz hvarske kulturne
1987,35, 132, 138,250,276, te o svetonediljskoj
UpI u: Sluba Boja 2-3IXLII., Makarska, 2002, 138. a
kapeli sv. Magdalene v. ovdje Pretpovijest hvarske
katedrale.
Svete proporcije:
Kri po mjeri (2)
u istoj "Kruvenici" br. l3IIV.l2010 na str. 56-58 o
Kamen-kriu zanemarenom, i, po prirodi stvari,
krhkom hvarskom spomeniku, pa je svaki spomen o njemu
pohvalan), Ivo tambuk iznosi na samom kako su
ovaj kri Hvarani podigli nakon velike kuge kojaje harala
gradom 1512. g .... , a modajepodignut iprije 1495. kada
je crkva sv. Roka na trgu sv. Marka, kako pie
Joko (Iz hvarske kulturne batine, Hvar, 1987., str. 281).
nije nita napisao, ni u tom, niti
Un. dj., nano mj. se, naprotiv,
da Je kriz bIO postavljen nakon prestanka kuge po predaji,
no ne zna se poslije koje kune poasti: one 1512., one
1516. g., ili pak kuge iz 1529.-1530. g.? Nadalje se otklanja
da je kri nastao za kuge 1484. g., kad je bila
crkvica sv. Roka na poljani ispred Sv. Marka u
Hvaru (ane na "trgu Sv. Marka" -uMlecima?!), ine 1495.
g., kako proizvoljno tvrdi I. tambuk. Zatim, isti je I. . u
predmetnom preutio, da muje dimenzije Kamen-

REAGIRANJA
kria, uz molbu da ga metroloki uputio potpisani
(mjerenje nije bilo ba zabavno, zbog ljestava,
itd. - a pomogao mije "neput" Slavko, na mu i ovdje
hvala - rujna 1998. g.). - Na kraju svoga
donosi I. . natpis na Kamen-kriu, ali bez razrjeenja
latinskih kratica i bez prijevoda - pa onda to moe
sluiti?! - Potpisani je natpis rekonstruirao: UG/num!
CRV /cis/ D/omiINI ET M/ariae/ S/alutis/ RE/paratae/ IN
T/estimonium! = ,,Drvo kria Gospodinova i Marijina, kao
ponovno spasenja / zdravlja".
Uvjeren sam, da se u izrazu salus reparata krije tanahna
odnosno igra salus je i spasenje
ljudskoga roda na kriu Kristovom (s Marijom kao
surtvom), no zacijelo i tjelesno zdravlje nakon prestanka
kuge; ovaj kri na istaknutoj hridi iznad hvarske luke (onda
jasno vidljivoj, jer nije bilo borova "umice") sigurno je
bio postavljen i u apotropejske svrhe (= za zla,
osobito kuge). - Prilae se fotografija Kamen-kria iz oko
1930.g.
Joko
Koliko su Hvarani uistinu informirani?
SAMO MI SE JAVI,
SAMO SE OGLASI
S
tariji sjetit se ovog stiha iz pjesme "Samo
mi se javi", nekad vrlo popularne grupe Novi Fosili.
Iako je spomenuta pjesma vie ljubavnog karaktera,
posluit nam za razradu teme o informiranju, medijima, i
primateljima informacija.
Otkad na naim prostorima postoji televizija, "Dnevnik" je
najgledanija emisija. Na dravnoj razini su tri televizijske
a emisije "Dnevnika" prati oko 500 000 gledatelja.
Svakoj vlasti je vrlo bitno da bude "u dobre" sa urednicima
informativnog programa i ne jednom smo bili svjedoci kako
se teme ljudi ne mogu
gostovati na dravnoj dalekovidnici, a pojedinci dobiju
gostovanje u prime-time terminu kada god to zaele. Ovo
posebno stoji za nacionalnu televiziju, koja nikako da se
makne od toga da Dnevnik, i da kroje
javno mijenje po svojemgutu. Ovaj a
i oni naj j i prognozeri ni u daljnjoj ne
vide kada se prestati baviti
informativnih programa.
Ali, pustimo malo sa strane dravni nivo i na
teritorij grada Hvara.
U doba kada svako ima i internet i kada
su mu dostupne informacije sa svih strana svijeta, mi se
R
REAGIRANJA
da je ipak na Hvar u tome iznimka. Koliko Hvarani stvarno
znaju to se u gradu bilo na svjetovnom
ili bilo kojem drugom malo ovaj
problem krenut s vrha piramide prema dnu.
Grad Hvar nema svoju internetsku stranicu, iako trenutno
ivimo u 20 10. godini. Hvaranima je do i
onih najosnovnijih podataka koji im eventoalno trebaju.
Iako izvrna vlast na ovu konstataciju odmah "poludjeti",
zapravo sve ovisi koliko ste s nekim u dobrim ili manje
dobrim odnosima. prvi jednakima gotovo nikad ne
proputa gostovanje na malim ekranima, ali koliko zapravo
eli gostovati na lokalnim ,,malim ekranima"? Svatko
nonnaIno mjesto koje radi za korist stanovnika se
potruditi da njegovi stanovnici budu o svemu informirani i
znaju, tj. imaju na raspolaganju sve informacije o radu i
djelovanju izvrne i parlamentarne lokalne vlasti. U Hvaru
to nije
Koliko ste puta u ovim ljetnim mjesecima
pogledali ili posluali razne tekstove, izvjetaje iz Hvarakoji
su, se, bili namijenjeni sarno antipropagandi turizma i
ivota na otoku? Ne ulaziti u namjere novinara, neki
su zaista iskakali iz tretmana
medijskih Za primjer uzeti Hvar",
pritom ne duboko u taj problem i odnose
strana. Je li pametno i mudro u srcu sezone, kada
gradani teku jesen i zimu i kada se svi borimo da iz
Hvara u svijet idu najljepe slike i dojmovi, u prime-time
televizijskih emisija izdizati i lansirati spor Grada, HFP-a i
Orco grupe u orbito i da umjesto lijepih i
reportaa dajemo povod i podsjetnik svima da navale na
Hvar i da jedino to iz Hvara ide u svijet budu poput:
odlazite, sud, arbitraa, dugovanja, presude, i sve ostale
iz prostora sudnice upanijskog
ili nekug drugog suda ili institucija? Zar za to nema u Hvaru
dovoljno mjesta u zimskom periodu i zar se to ba mora
raditi u ljetnim mjesecima? Medijskim ovaj
doao kao dobitak na loto. Do sada su izvjetavali iz Hvara o
svim i poznatim osobama i, istini za
volju, radili nam kakvu takvu propagandu o kojoj moemo
razgovarati i to elaborirati sa svih strana. U jednom trenutku
imamo dijametralno ipak davno prela
okvire Hvara i namijenjena je visokoj politici koja (ili
to rijeiti na svoj Ostaje nam vidjeti.
Druga kojaje ,,zabavljala" narod su navodni
silovanja koje - za divno - nitko nije uspio preutjeti i
objaviti. O medijima znamo da su skloni senzacijama i da od
toga i ive, ali postavimo sebi jedno pitanje. Koliko smo
potegli veza u tim istim medijima da otro i bez d1ake na
jeziku osudimo takve i da nam daju svoj bitni
prostor gdje smo mogli istaknuti pozitivne stvari i
vrijednosti koje aljemo i dajemo iz Hvara i u Hvaru. Treba
istaknuti da je hvarski iz te brane, te
da se morao i mogao potruditi da o tome i Hvarani neto
kau. to nije napravio.
Ukratko, u dananjem vremenu i poziciji, grad Hvar mora
imati iskusnu osobu ili dobru i kvalitetnu PR tvrtku koja
se baviti samo i slanjem pozitivnih dojmova sa
Hvara u svijet.
Recimo nekoliko o informiranju i informiranosti
gradana. Gotovo svaki grad u Hrvatskoj ima svoju
radiopostaju i svakome je u interesu da imaju medij koji u
svakom trenutku moe informirati Na sjednici
Gradskog odranoj 24. 8. 2010. donesenje
da Grad Hvar 60 % u struktoruFree Forradija,
da firmu "Slobodni Hvar" uzme u
vlasnitvo. Radiju je prijetilo gaenje, a za ponovno
pokretanje istog trebaju milijunski iznosi koje bi lokalna
zajednica trebala izdvojiti. Prioritet grada je da gradani
uvijek budu o svemu informirani, zar ne? Zato svaki
stanovnik Hvara pozdraviti ovaj potez vlasti i unaprijed se
veseliti kada iz svog boravka bude mogao to se
na Pjaci, kako je protekao radni dan npr. to
ovaj tjedan ima novog u radu nekih udruga, to o raznim
problemima, npr. povezivanja Hvara i Splita kau
najodgovomiji... Hvaru nuuo treba medij koji se bavi
lokalnim pitanjima, te onim malim, ali itekako za nekoga
velikim problemima ivota naeg malog mista.
ovaj tekst dragi elim Vama i sebi
osobuo da se svi dobro zamislimo o tome koliko nas je
briga za Hvar, koliko elimo i doznati pravu istinu o
i aktivnostima u naoj maloj sredini. Nije li
prioritet ovog grada da stanovnici znaju to se u
njihovoj vlastitoj sredini? Na Vama je da odgovorite na ovo
pitanje!
Proper

UPNA KRONIKA
11. svibnja - 8. rujna 2010.
Slavlje sv. Propera je zatvaranjem orke nakon
mise u ponedjeljak, 11. svibnja.
Gosl?odnjeg - Spasovo proslavljena
Je u 13. svibnja. Zupnik: je prevodio obje mise u
Katedrali - recitiranu u l Oh i pjevanu u 19h.
Od petka, 14. svibnja, uz svibanjsku pobonost, molila se i
duhovska devetnica. svibanjska pobonost je svake
bila u 19h, a nedjeljom i na svetkovine u 18.30. Na 7.
vazmenu nedjelju, 16. svibnja, zbog devetnice je pobonost
u 18.20.
U knjinice Hvar u je
autob1Ografska zbirka
bestiarlJ - Meteor je pao na zemlju" Ljube Pauzina u
petak, 14. svibnja. Ulomke su glumci Hvarskog
kazalita.
Dramski studio mladih imao je premijeru svoje predstave
u reiji Dolores u subotu, 15. svibnja,
na katu Arsenala.
Od 15. do 21. svibnja u Hvaru se odravao 14. festival radio
drame "Prix - starim tekstovima u pohode". U
sklopu festivala, 18. svibnja, u Anuncijati je sluana prva
hvarska, ujedno i prva hrvatska nezavisna radiodrama
,,Mirokul
Tradicionalni koncert Glazbene kole iz Graza odranje u
20h u Katedrali, u utorak, 19. svibnja.
Osnovne kole Hvar u sastavu Marija Pia
Manca i Marinela i
nakon uspjenog
biSkupljskog natjecanja 1 osvajanja prvog mjesta plasirala
nakon niza godina izbivanja, na dravno natjecanje iz
vjeronauka, poznatije pod nazivom
olimpijada. Odrana je u Krapinskim Toplicama od 19. do
21. lipnja ove godine. Za prezentaciju ivota uzornog i
svetog nae biskupije, osnovnokolska ekipa
biskupa Fulgencija Careva. Osvojeno
Je odhcno 13. mjesto od 19 prisutnih ekipa. Ovo je bilo jedno
predivno iskustvo za djecu i ako Bog da godine
pametniji smo i iskusniji za jedno natjecanje, moda
ostvarimo i bolji rezultat (hvala Zoranu na
ustupi j enim podacima).
O nastupu i pobjedi srednjokolaca na istom natjecanju
u posebnom
svetkovinu Duhova, 23. svibnja, biskup Slobodan
je sakrament krizme. Ovogodinji
krizmanicI bIh su: Petra Karlo Bokan Ivana
Stjepko Bucat, Antonija Dragica'
Laura Tonia Matea Ante
Marija Nikica Marin
Antonia Frane Nikola
Nikola Marina Mladina, Bruna Novak,
Maja Novak, Marin Nikol Marinela
Antonela Lena Tamara (Josipa)
Marija ego, Kruno Anna Ivan
Stefanija Edi (Ante)
ZI.vanoVlc, Zuvela. Za sakrament ih je
pnpremao upnik:. Zupnikovaje elja da se u ovom
ne pokae ono to je postalo gotovo pravilo: da nakon
ti ljudi napuste Crkvu, a ako ne to zapuste
SVakI dalJnJlTad na svoJoj formaciji.
BDM zbog nedjelje proslavljen je dan
- u subotu, 29. svibnja. Slavljena je misa u Gospinoj
crkvI u U 8h, pjevan je ivot. Nakon mise su
blagoslovljena polja, a zatim je uslijedila zakuska pred
crkvom.
Od 1. lipnja je lipanjska pobonost - Zlatna
krunica i litanije Srcu Isusovu - svakog dana u 19h a
nedjeljom i blagdanom 20 min prije mise. '
lipnja vratila se iz radnog posjeta enskom
benediktinskom samostanu San Giulio u sjev. Italiji
benediktinskog samostana s. Viktorija
U toj oazi enskog monatva s. Viktorija je stekla
neka nova znanja koja prenijeti u hvarski samostan.
M
UPNA KRONIKA
ostalim donijela je sa sobom i citru,
instrument, koji je tamo svirati. Oni koji idu kod
benediktinki na misu ili klanjanje imali su priliku taj
instrument kojim s. Viktorija prati pjevanje ili
meditacije za klanjanja.
Svetkovina Tijelova proslavljena je u 3. lipnja.
Recitiranu misu u l Oh predvodio je upnik. Biskup tambuk
slavio je misu uz koncelebraciju upnika i fra
Joakima Gregova. procesija nakon mise okupila
je mnotvo ljudi uz sudjelovanje obje
bratovtine i katedralnog zbora.
Misu za pokojnog biskupa Celestina na
16. godinjicu smrti, 4. lipnja, predvodio je biskup Slobodan
u koncelebraciji s dekanom don Emilom i don
Jozom
U nedjelju, 6. lipnja, na upnoj misi hvarski biskup krstio je-
uz druge dvije - Anu peto dijete u
obitelji Mirka i Katije. Preko iste mise Bratovtina sv.
Nikole predstavila je novog Tomu koji se
prvi put obukao na Tijelovo. tog se dana obiljeavala
nedjelja u naoj upi.
Na svetkovinu Srca Isusova, u petak, 11. lipnja, u 18.40
je lipanjska pobonost te nakon nje pjevana misa
koju je predvodio upnik.

UPNA KRONIKA
Katehetsku nedjelju obiljeili smo 13. lipnja zahvalivi
Bogu za proteklu kolsku i godinu na misi u
10h.
Istog dana slavio se i sv. Antonij, kojeg posebno
hvarski franjevci. U crkvi Gospe od Milosti u l7h fra Joakim
Gregov blagoslovio je djecu i (po -levandu i
bakuk), a u 19h koncelebriranu misu prevodio je
upnik. mise u Katedrali nij e bilo.
love godine vrena su arheoloka istraivanja na
lokalitetu Soline na Sv. Klementu. Od 14. lipnja do 1. srpnja
istraivani su ostaci rimske vile rustike u organizaciji
Muzeja hvarske batine i St. Thomas iz grada St.
Paul u Minnesoti, SAD.
"Stella Maris" odrala je koncert u klaustru
samostana u srijedu, 16. lipnja.
Koncert Osnovne kole Hvar bio je Sv. Marku u
17. lipnja. Nastupio je kolski zbor prof.
Mirandom s dalmatinskim pjesmama i evergreenima
te folklor kojeg vodi pedagoginja Jelica
Humanitarni koncert klape Galenik za Nikoli
odran je u klaustru samostana u
subotu, 19. lipnja. Odaziv je bio - karte su se
prodavale po SOkn, a ukupno je sakupljeno 26.582,00 kn.
S ljetnim rasporedom nedjeljnih misa se 20.
lipnja - ponovno je uvedena jutarnja misa u 7h, koju je
predvodio don Jozo a misa
je u 20h.
Vjernici iz dekanata, Zlatkom
Korenom, slavili su misu u Katedrali u utorak, 22. lipnja, u
lOh. Za je bio izloen sv. a misu je
predvodio biskup tambuk.
Kod benediktinki je u 24. lipnja, proslavljena
svetkovina sv. Ivana Krstitelja, suzatitnika
samostana. Misu je u koncelebraciji sa upnikom predvodio
biskup Slobodan.
Misu za domovinu, uz osrednji odaziv vjernika, slavio je
upnik na Dan dravnosti, petak, 25 . lipnja.
Te odranje posljednji sastanak pastoralnog
prije ljetne stanke.
Hvarske ljetne priredbe ove su godine malo kasnije
nego U nedjelju, 27. lipnja, otvorene su
koncertom gradskog zbora u klaustru
samostana. Osim kod franjevaca, priredbe su se ove godine
odravale i na Venerandi. Raznolikost kulturne ponude
mogla je i ovog ljeta zadovoljiti brojne turiste, ali i

UPNA KRONIKA
U Starom Gradu odran je 28. lipnja susret stotinjak
ministranata Hvarskog dekanata. S ministrantima su doli i
njihovi upnici, kojima su bili generalni vikar don
Stanko i hvarski dekan don Emil Ministrante
je u upnoj crkvi sv. Stjepana 1., pape i pozdravio
starogradski upnik don Ivica Huljev kojije prikazao
iz filma "Isus", kako Isus poziva svoje Nakon
molitve ministranti su posjetili Tvrdalj pjesnika
Petra Potom se na gradskom igralitu "Dolci"
u nogometnom nekoliko sati nadmetalo devet ekipa
iz devet hvarskih upa: Jelse, Dola, Vrbanja,
Vrisnika, Svete Nedjelje, Starog Grada i Hvara.
mjesto osvojila je ekipa Jelse, drugo Vrbanja, a prvo
Vrisnika. Nakon objeda koji je ispred
dominikanskog samostana priredio upnik Ivica Huljev, i
podjele pehara, koje je pobjednicima podijelio don Ivica
ministranti su se vratili u svoje upe. (Hvala fra Stipi
koji nam j e poslao ove podatke i fotografiju!)
Na svetkovinu apostolskih prvaka, sv. Petra i Pavla, u
utorak, 29. lipnja, pjevanu misu u lOh predvodio je biskup
tambuk. je u 19.40 bila lipanjska pobonost, a
zatim jo jedna pjevana misa, kojuje slavio upnik.
U utorak, 3. srpnja Sastav "Stvoreni za nebo"
don Pavom odrao je pred Katedralom
koncert duhovnih pjesama i glazbeno-scensko djelo
koj e borbu za duu jedne mlade osobe.
Blagdan posvete Hvarske katedrale proslavljen je
pjevanommisom u20hkojujeprevodio upniku subotu, 10
srpnja. Katedralu je 11. srpnja 1706. g. posvetio biskup
Raj mund Asperti.
Hvarske koludrice proslavile su blagdan svog reda,
sv. Benedikta, zatitnika Europe, na jutarnjoj misi u 8h u
nedjelju, 11. srpnja.
Te su nedjelje u Glasu Koncila objavljeni rezultati
za najbolji neobjavljeni roman. U su
sudjelovali na urednik Ante Novak s romanom "Jagode za
Ingu" te na stalni suradnik Nikola s romanom
"Knjiga puna sarma". Potonji je, za roman koji prati
zanimljive, duhovite dogodovtine i razmiljanja mladog
hvarskog studenta, dobio nagradu u vrijednosti 30.000
kn. Prva nagrada nije dodijeljena, a drugu je dobio
Vj eko slav s romanom "Mrea".
N akon to j e vie od godine bio "na suhu", u utorak, 13.
srpnja, uz zvonjavu svih zvona crkve Gospe od
Milosti i onih u sakristiji), porinut je brod Marinka
Ovaj je brod nosio ime "Hrvat" (ranije vlasnitvo
pokojnog barba Prospera Gilveta "Pupija"). Nova "feta" se
kad se na brodu ponovno istakne staro ime.

UPNA KRONIKA
Na Gospu KarmeIsku, u petak, 16. srpnja, pjevanu misu u
20h predvodio je upnik. Pred Gospinu sliku tradicionalno
su postavljeni prvi plodovi crnog i bijelog
upnik je u nedjelju, 18. srpnja, zamolio vjernike da
financijski pomognu obnovu crkve Duba Svetoga u Grodi.
srpnja potpisan je ugovor s tvrtkom "Palir" za
prve faze konstruktivne sanacije crkve.
sanacija zvonika i krovita crkve, a trokovi su
procijenjeni na oko 350.000 kn. Od toga, 200.000 kn
osigurali su Ministarstvo kulture, Splitsko-dalmatinska
upanija te Vlada preko Komisije za vjerska pitanja. Ako
elite moete to na br. 2340009-
1510249820 kod Privredne banke Zagreb ili donaciju
donijeti u upni ured.
Misu u lOb, blagoslov polja i blagoslov obitelji odrao je
upnik na Sv. Klementu, po posljednje nedjelje
srpnja (na spomen Vike bitke). Crkva sv. Klementa je,
nedavnoj obnovi, u jako loem stanju. se
reakcija nadlenih institucija.
Te nedjelje, 25. srpnja, upnika je na misi u Katedrali
,,mijenjao"p. Jakub.
Toga je dana bio i blagdan sv. Jakova, ali, zbog prednosti
nedjelje, tradicionalne mise u Zvijezdi mora nije bilo.
Blagdan sv. Joakima i Ane, u ponedjeljak, 26. srpnja,
proslavljen je misom u Zvijezdi mora koju je u 19h
predvodio upnik. Akcijom hvarske upe i Muzeja hvarske
batine u Zvijezdi mora vreni su u lipnju radovi. Bare
i njegova tvrtka "Pais" uredili su dotrajalu buku
u crkvi te obojali zidove. su zamijenili ukradeni

UPNA KRONIKA
oluk. Razbijene prozore popravio je Bulum, a postavili su ih
Rosso i Ivo Vuna. Potonji je postavio
icu na prozore kako bi se zatitili od ponovnih te
je popravio i obojao u tradicionalnu tamnozelenu boju vrata
crkve. srpnja djelatnici Komunalnog
Ante i Dragan postavili su novu rasvj etu.
Treba spomenuti i "Pana" Franu koji nas je
upozoravao na alosno stanje ove crkve. Zajesenje planiran
iskop zemljanog nasipa oko crkve te radovi na vanjskom
crkve. je i prijedlog Restauratorskom
zavodu u Splitu da u program uvrsti obnovu glavnog oltara
crkve.
Izloba slika "Katedrala 2" Maje otvorena je u
nedjelju, 1. kolovoza, u Zvijezdi mora u organizaciji Muzeja
hvarske batine.
U je u utorak, 3. kolovoza, otvorena izloba slika N ade
iljak.
Dan domovinske zahvalnosti proslavljen je misom za
domovinu koju je prevodio kapelan u 5. kolovoza.
Na blagdan Preobraenja Gospodnjeg, u petak, 6.
kolovoza, misa j e slavi j ena u 20h.
Knjiga "Dr. Vojtjeh Brida - za 21.
Jaroslava Novaka i Jasenke Splivalo predstavljena je u sv.
Marku u 12. kolovoza. Predstavljanje je
organizirao Muzej hvarske batine.
Izloba mladih hvarskih umjetnika "Drop in" otvorena
je u sv. Marku u subotu, 14. kolovoza. Na je odrana
modna revija dizajnerice Suzane Maras Meagher, a zatim je
ravnateljica Nives u ime organizatora Muzeja
hvarske batine, predstavila umjetnike. Uz dizajnericu
svojim su se radovima predstavili kipar Dino i
slikarica Josipa
Na svetkovinu Uznesenja Marijina - Velu Gospu, u
nedjelju, 15. kolovoza,jutarnju misu u Zvijezdi mora slavio
je upnik. misa bila je u Katedrali u lOh, a prevodio
je biskup Slobodan tambuk. Kako je to ujedno bila
nedjelja u mjesecu, posluivali su bratimi sv. Kria. Po
u Katedralije bila izloena ikona Gospe Anuncij ate.
upnik je slavio i misu u 20h.
Sv. Roko proslavljen je u crkvi Duha Svetoga - gdje se
kip i relikvija, u ponedjeljak, 16. kolovoza.
ivot sveca otpjevao je Ivo Tudor, a misu je slavio upnik.
Na urednik Ante Novak predstavio se Hvaranima i kao
fotograf izlobom "Prema nebu". Otvorenje je odrano u
srijedu, 18. kolovoza, u Zvijezdi mora, a o umjetniku i
njegovim fotografijama govorili su kustosica MHB Nira

UPNA KRONIKA
u ime organizatora, i pjesnik Tin Na
kraju se okupljenima obratio sam autor. Dvije pjesme
zapjevala je klapa "Bodulke". ovo je Antina druga
samostalna izloba.
Sredinom kolovoza nepoznati (i) ukrao je sa kipa
Gospe od Ruarija u Katedrali zlatni i drugi vrijedni nakit.
Policijaje obavila Podignutaje kaznena prijava.
Misu za pokojnog upnika don Josipa na
obljetnicu njegove smrti u petak, 20. kolovoza,
predvodio j e upnik uz koncelebraciju kapelana.
Od nae dugogodinje orguljaice i
Blandine oprostili smo se prigodnom
priredbom djece - koju je pripremao biskup Slobodan - i
katedralnog zbora u nedjelju, 22. kolovoza. upa Hvar
zahvalila se s. Blandini poklonom laptopa za koji su upljani
sakupili 4.670.00 kn. Vie o tome u reportai.
U srijedu, 25. kolovoza, u crkvi postavljen je
novi kameni ambon s prikazom iz parabole u
Izradio ga je fra Joakim Gregov uz suradnju
akademskog kipara Kree
s. Dominika ao, nova i orguljaica,
je programom u izvedbi VIS-a "Stvoreni
za nebo" sv. mise u 20h u nedjelju, 29.
kolovoza.
Krajem kolovoza je u Katedralu 12 srebrenih
obnovljenih u zlatarskom obrtu "Zlatko" u
Zagrebu. Isti je preuzeo i 18 mjedenih na
restauraciju.
U je 3. rujna otvorena izloba fotografija "Hvar iz
dubina" autora Antonia Rossettija u organizaciji Udruge
Sunce.
Misa kod kria na Glavici sv. Mikule, na prvu rujansku
subotu, 4. rujna, okupila je oko 500 vjernika s otoka Hvara.
Kako je ove godina sv. Kriu, misu je predvodio
biskup Slobodan tambuk, a koncelebrirali su mu
dekan don Emil i j o nekoliko hvarskih
Od nedjelje, 5. rujna, misa je ponovno u
19h.
Te nedjelje enska klapa Bodulke odrala je koncert u
samostanu uz gostovanje klape Veli kamik iz
Nakon koncerta predstavljen je prvi CD Bodulki
"Golubice bila" na kojem se nalazi 11 pjesama.
ro
UPNA KRONIKA
Djelatnici Hrvatskog restauratorskog zavoda iz Splita
su s obnovom svetohranita u Katedrali 6. rujna.
Opirnije o tome u broju.
Izloba "Igra svjetla" Marka Ferenca iz Rijeke otvorenaje
u Zvijezdi mora u utorak, 7. rujna. Autor se Hvaranima
predstavio s Tiffany svijetiljkama.
Blagdan Marijina - Mala Gospa proslavljena je
sv. misama u Katedrali - u 1 Oh recitiranom i u 19h pjevanom.
Prije mise, u 18.30 molj enaj e krunica.
n
GRADSKA KRONIKA
MI
TOMBSTONE
l 1. svibnja - 8. rujna 2010.
Apel ca son ga napiso u pasonu "Gradsku" ne
somo da je natiro Ivota T. (21) da se vroti i
prokomentiro dvi-tri stvori (vidi zagrade), nego je
za njin doa iAnte N (35). Tako da Vonje ovi put
kroniku uredi ovi duo" (otprije poznat
polic ... , ovaj, urednitvu). A u nju ba imo svega i
svacega. A, to Vonje lito, bar nos sad molat
na miru kad malo zazimi ... E, da ne piemo stalno
isto: svi tekstovi su iz "Slobodne Dalmacije ",
somo a i par slikih smo prinili od tamo.
Gutojte, ako morete ...
13.05.2010. - Prestina titula: Za predan rad
na bratimljenju gradova Hvara i Santa Maria
di Sala - Alessandra Tudor postala vitezica
Na kojaje u povodu blagdana sv. Marka odrana
u stolnoj crkvi San Francesco della Vigna u Veneciji,
Alessandra Tudor iz Hvara primljena je u vitekog
reda pod imenom "Cavalieri di San Marco". Toj
inauguraciji, u vie od 300 ljudi, veselili su se
njezina obitelj, izaslanstvo Grada Hvara te hrvatski konzul
iz Trsta Neven Alessandra je po ocu Hvaranka, a po
majci Talijanka, dok je prestinu titulu viteza sv. Marka
zasluila svojim predanim radom na projektu bratimljenja
gradova Hvara i Santa Maria di Sala (Venecija),
povijesti i objavljivanjem knjige
"Venecija i Hvar" u suradnji s pokojnim prof. Nikom
ali i kao predsjednica Zajednice Talijana u Hvaru.
"Cavalieri di San Marco" osnovani su u 15. st., a taj su
naslov stjecali jedino ugledni patriciji, zapaeni vojni
zapovjednici, diplomatski predstavnici i zasluni
podrijetlom iz dravnog Padom
Venecije, red je bio ukinut, da bi ponovno zaivio 1976.
godine. naoj povremenoj suradnici i dragoj
prijateljiciAlessandri!)
16.05.2010. - Odlukom skuptine Pjerino
postao predsjednik zajednice
Na izbornoj sjednici Skuptine zajednice izabrani
su i Nadzornog odbora. Novi
predsjednik Skuptine i TZ Hvara je
Pjerino dok njezini predstavnici u
Skuptini biti Pero i Visko Nagrade za
ivotno djelo dobili su Proper Rino Novak za njegovanje
obiteljske tradicije, isto kao i Josip Novak, voditelj
restorana "Novak", te Nikola Miko za
dugogodinji rad i izniman doprinos turizmu. Godinje
nagrade pripale su Dinku te ljekarni "Lako-
a novoj upravi TZ
elimo puno i uspjeha u radu na korist svih
Hvara!)
30.05.2010. - Plava zastava po put na
Veloj plai
Na najljepoj, i najbolje organiziranoj plai u
Lijepoj naoj, koju Hvarani poznaju kao "Bonj", a danas se
zove Vela plaa, po put zavijorila se Plava zastava. Iz
Hvara Vicko u prigodnom govoru
istaknuo je kako su ta priznanja potvrda kvalitetnog rada i
plae, ali da istodobno obvezuju na daljnje
aktivnosti radi postizanj a jo standarda.
06.06.2010. - Francuzi uivali u
"bubama" iz Dicma
Nakon to je grupa zaposlenika tvrtke "Sony" iz
Europe prije tjedan dana posjetila otok Hvar, u petak
n
GRADSKA KRONIKA
doputovalo je i 650 Francuza, koji su se tijekom
subote zaista zabavljali volkswagenove
"bube" Tonija iz Dicma po naemu
koju. "Jo prije 25 godina sam
neto uraditi za hrvatski turizam, a kako su oldtimeri moja
velika ljubav, gostima koji ele biti mobilni sam za
uivanciju pripremio 30 vrhunski buba
kabrioleta, pet s panoramskim krovom i sedam-osam
zatvorenih, te nekoliko citroenovih diana i pet buggy ja,
rekao je
17.06.2010. - Rota palagruzona:
najstarija regata u Europi
U ponedjeljak, 21. lipnja, krenula je Rota palagruzona.
Premda je to prva u nas obnovljena povijesne regata,
sada nema toga kapetana ili posade tradicijskih
brodova du obale Jadrana koji za nju ne zna.
Kulturna ustanova Ars Halieutica iz Komie promovirala je
regatu u rujnu 2009., termin prve bio je za lipanj
2010., a dvadesetak brodova nalo se u hvarskome
s namjerom da preko Visa i Komie dosegnu
Palagruu. U hvarsku je luku uplovila povijesna flota od 19
brodova u pratnji kolskog broda "Kraljica
mora" te je u hvarskome oivljen prizor iz 16.
kad su tamo doplovili komiki ribari svojim
falkuama.
18. 06. 2010. - Vapaj s Hvara:
Oslobodite nas ORCO grupe!
Skupina bivih i sadanjih zaposlenika
Hvara", te Udruge izvornih vlasnika "Forani" i "Eko
otoci", uputili su otvoreno pismo Vladi RH,
DORH-u, HFP-u i Ministarstvu financija kojim su jo
jednom pozvali na objavljivanje i raskid ugovora s ORCO
grupom o tzv. javno-privatnom partnerstvu. Hvarani
strahuju da ORCO uskoro, nakon isteka petogodinjeg
ugovora, prodati Hvar" po viestruko
iznosu od uloenog, a da pri tome gubitnici biti
Grad Hvar i domicilno stanovnitvo, izvorni vlasnici, bivi i
sadanji radnici, pa i drava.
19.06.2010. - Otvorene 14. Bistra sportske
igre mladih
Na i najljepem trgu na hrvatskim otocima u
subotu spektakularno su otvorene 14. Bistra
sportske igre mladih, koje su ove godine na upanijskim,
regionalnim i zavrnom natjecanju u Splitu okupili vie od
50 djece i mladih. Program otvaranja vodili su Mirko
Fodor i Ivo Grande, a sudjelovali su i ministar
obrazovanja R. Fuchs, splitsko-dalmatinski upan Ante
Sanader, predsjednik SIM-a Zdravko i hvarski
Pjerino "Sportske igre mladih su u
proteklom razdoblju izrasle u amatersku sportsku
priredbu u ovom dijelu Europe, pa smo stoga zahvalni
to je imao sluha prvi put dio Igara organizirati na
jednom od hrvatskih otoka, a to je Hvar", rekao je
Iako su se Igre i druenja
osnovnokolaca i srednjokolaca tijekom ljeta, pod geslom
"ivimo ivot bez droge, jer droga uzima ivot", odravale
diljem Lijepe Nae i to u deset disciplina, za Hvarane je ba
na Pjaci cageball turnir (mali nogomet u kavezu),
dok se u netom obnovljenom sportsko-rekreacijskom centru
"Gariful" igralo na koarku i tenis. Tako su
u koarci u enskoj konkurenciji pobijedile
"igurece", u tenisu je najbolja bila Ivana Novak, a
Dominik Na je pobijedio
"Vatreni zmaj", dok su s nogomet zaigrali i
njihovi vrnjaci iz prijateljskog talijanskog grada Santa
Maria di Sala. U nogometu su pobijedili "Jadrana" iz
Starog Grada.
n
GRADSKA KRONIKA
22.06.2010. - "Pjerino me pokuao
napasti, kako me unititi"
Donosimo jo jednu zanimljivu vijest koju je prenijela SD.
Sjednica hvarskoga Gradskog 22. po redu, trebalaje
biti tematska, s financijskim drutava
u vlasnitvu Grada. No, nakon to su u dnevni red dodane
druge zbio se incident. Naime, rasprava o
bespravnim radovima, koji su se vie od mjesec dana
izvodili na objektu Veneranda i promjena za
koncesijska odobrenja, izazvale su burne reakcije i
u Gradskom bila je
nezadovoljna ponaanjem gradskih slubi i
u Veneranda". Pravu buru izazvala je promjena
za koncesijska odobrenja. Prvi je, vidno
uznemiren, za govornicu iziao Sergio
koji je optuio da ga je "u predvorju
pokuao napasti, i kako
ga unititi profesionalno i privatno". Pri tome ga j e navodno i
ucjenjivao da dati otkaze svim zaposlenicima u
Gradu koji su HDZ-a, ako ga se ne podri za
je osporio dio
navoda. Glasovima HDZ-a, SDP-a i HSS-a izabrani su novi
dok su i njegova lista "Dica s
Pjace" ostali u manjini.
23.06.2010. - Arsenal restaurirati u
izvornom obliku
Komisija za istraivanje i pomorske i
brodograditeljske batine iz Zagreba, Muzej hvarske batine
iz Hvara i "Lokoek projekt" iz Zagreba organizirali su u
Hvaru dvodnevni okrugli stol o temi "Hvarski Arsenal -
povijest, sadanjost, Odrano je vie
predavanja. je da u Arsenalu ne smije do
nikakvih kao to se to uostalom nije dogodilo
ni tijekom njegove 700-godinje povijesti. (Kako bilo da
bilo, najvanije je da se Arsenal uredi, ali i da mu se
prikladna namjena)
24. 06. 2010. - Hvar i Santa Maria di Sala:
Jadran i balun ih spojili
Prologodinje potpisivanje Povelje o bratimljenju Hvara i
Santa Maria di Sala (Venecija) nastavljeno je u Hvaru
sportskim natjecanjima nogometnih NK "Hvar" i
FC "Calcio Salese".Odigrane su dvije utakmice juniorskih
ekipa pobratimljenih gradova. Mladi Talijani su bili
oduevljeni nastupom na 14. Bistra sportskim igrama, gdje
su sudjelovali u malom nogometu u kavezu. Osim
hvarskoga, su Santa
Maria di Sala Paolo BertoIdo te talijanski
dalmatinskih korijena Renzo de Vidovich, koji je svima
govorio o tome kako se premijer Berlusconi javno obvezao
da Hrvatska u Europsku uniju. Koordinatorici suradnje
gradova i predsjednici Zajednice Talijana u Hvaru
Alessandri Tudor predan je na drvu izrezbareni motiv -
pergamena proglaenja vitezicom Sv. Marka, te bratimljenja
dvaju gradova, poznatog umjetnika Vanina Giampietra iz
Venecije.
27.06.2010. - Festival za spas levande
ispred Zadrunog doma u Velom GrabIju
otvoren je 2. festivalIevande, koji je i ove godine organizirala
udruga "Pjover" kao manifestaciju satkanu od niza kulturnih,
edukativnih i Tim povodom u
pitoresknom i gotovo naputenome mjestacu okupili su se
brojni uzvanici, gosti i turisti, njima i doupan Visko
Svojim radovima na temu levande predstavili su se
Nela Ivan Grande, Igor
Maja Joni Bero i eljko ali i mali
umjetnici iz O i
Posjetitelji su uivali u nastupu hvarskih srednjokolaca, pa i
Dramskog studija mladih. Posjetitelji su se upoznali s
proizvodima, a organizirana su i
predavanja biljci koja je prehranila brojne
Nastupili su jo pjesnici Popac, Karuza, grupa
"Nola", a pobratimile su se udruge "Pjover" i "Tartajun".

GRADSKA KRONIKA
02.07.2010. - Veneranda pred zatvaranjem,
a tek otvorena
Hvarski klub Veneranda, koji je bio otvoren, skoro
je zbog bespravne gradnje na kulturnom dobru
sv. Venerande trebao prisilno zatvoriti vrata. Ministarstvo
graditeljstva provodilo je postupak za izdavanje
inspekcijskog rjeenja o uklanjanju krovne konstrukcije, a
kaznena prijava protiv investitora - tvrtke "Veneranda"
d.o.o. vlasnika Kazimira je podnesena,
potvrdila nam je glasnogovornica Ministarstva Kata
Istodobno, i policija je temeljem zaprimljene
prijave s krimi-izvidima te o rezultatima
obavijestiti Dravno odvjetnitvo.
Gradnja bez ikakve dozvole na kulturnom dobru trn je u oku
Hvarana, pa se tom problematikom bavilo i Gradsko
na svojoj sjednici krajem svibnja ove godine. (ali Boe
truda, se da kod nas bolje prolaze stvari bez dozvole
nego sa njom I I I)
10.07.2010. - Hvar" ima vie gostiju
i bolje
se da je nakon tekih zimskih dana hvarskoj
hotelskoj tvrtki ipak zasjalo sunce. Hoteli su bili gotovo
puni, a rezervacije i dalje pristiu, pa se optimizam vratio na
lica hvarskih hotelijera. Hvar", lokomotiva
hvarskog turizma o kojoj ovisi egzistencija mnogih Hvarana
i njihovih obitelji, sumnjama, ipak je spremno
sezonu. O prognozama za sezonu i
poslovnim planovima, Slobodna Dalmacijaje razgovarala s
novim predsjednikom Uprave Dirkom Bliekom.
smo potpuno na sezonu koja je
u punom jeku. U usporedbi s prolom godinom,
biljeimo 20 posto popunjenost i 30 posto bolje
prihode, a dinamika rezervacija je i dalje vrlo dobra, to nam
daje povod za optimizam. Nevjerojatan je porast online
rezervacija, 110 posto u odnosu na lipanj 2009.", rekao
je uz ostalo B1iek. (ORCO-u se mora priznati
optimizam, njima i kad su najprazniji hoteli sezona ide
eljenim tijekom ... )
15.07.2010. - "I nakon 50 godina Palmiana
nam je bajka"
Nakon 50 godina braka i ivota Ursula i
Manfred Eirich iz nedavno su ponovno doli na
Pairnianu, gdje su pred 50 godina bili na
putovanju. Te 1960. doli su kod Tota Meneghella. Kako je
Toto u preminuo, sada su posjetili njegovu
obitelj, suprugu i Manfred je 1960. godine imao 22
godine. Kako se oenio svojom djevojkom Ursulom htio je
na putovanje, no nije znao gdje. Jedan njegov
prijatelj mu je o ispred
otoka Hvara, koji ima predivne plae, bilje i gdje
je boraviti u Tote Meneghela.
20.07.2010. - Hvar ostao bez kultnog mjesta
za zabavu
Morska "podrunica" poznatoga hvarskog lokala "Carpe
Diem Beach" na plai u uvali Stipanska na Paklenim
otocima od utorka je zatvorena odlukom Dravnog
inspektorata i na 30 dana. Inspektori su
kontrolom rada tog lokala utvrdili da radi bez minimalnih
uvjeta za koje nije dobio rjeenje
Ureda dravne uprave.

GRADSKA KRONIKA
21.07.2010. - Samo sud moe Orcu
oduzeti dionice Hvara"
Ma koliko i radnici, lokalna uprava, Vlada i
Hrvatski fond za privatizaciju, pa i sama
ORCO grupa, koja pet godina upravlja
Hvarom", eljeli da ta tvrtka iz
Luksemburga vie ne gospodari
tvrtkom na otoku, dok god slubeno
ima 55 posto vlasnitva dionica, ORCO grupaje
(su)vlasnik tvrtke i prava koja joj temeljem toga pripadaju,
kau a javlja jedini dnevni list Dalmacije. Samo
sud, temeljem analize financijskih tokova novca u proteklih
pet godina, moe donijeti odluku o tome da se postotak
vlasnitva ORCO-a u Hvaru" smanji u korist
drave, te da mu se ospore dokapitalizacije, ali to ne moe
samostalno Hrvatski fond za privatizaciju ili Vlada,
tvrde
22.07.2010. - Orco Grupa: Uloili smo 55
milijuna eura, a sad nas tjeraju
U daljnje sudbine koju bi im na dananjoj
sj ednici trebali odrediti Upravnog odbora Hrvatskog
fonda za privatizaciju koji raspravljati o raskidanju
ugovora o javno-privatnom partnerstvu s ORCO Property
Grupom, zaposlenici Hvara" dobili su od
predsjednika te grupacije Jeana Francoisa Otta pismo
kojim on kao i vlasnik ORCO grupe
pojanjava sadanju situaciju u Hvaru".
28.07.2010. - zbog arke zapalio Hvar
Rudolf Hotbanzl, 33-godinji dravljanin, priveden
je istranom sucu u Splitu zbog sumnje daje izazvao poar
nedaleko od kampa "Vira" u uvali Pribinja, koji je planuo u
ponedjeljak ujutro. Opoareno je i pol hektara borove
ume, samo gaenje bilo je gotovo za neto vie od sata, no
ipak je, za svaki dio kampa bio evakuiran.
Nitko, nije
29.07.2010. - Sad ba na Hvar
Ured biveg predsjednika Republike je kako
Stjepan odustaje od najavljenog ljetovanja u
dravnoj rezidenciji na Hvaru zbog, kako kau,
zlonamjernih dezinformacija o toj njegovoj namjeri.
ured kako on ljetovanje provesti na
nekoj drugoj lokaciji, to iziskivati trokove za njegovo
osiguranje kojih, ne bi bilo da boravi u dravnoj
rezidenciji. (Moda je bivi predsjednik naao neko mjesto
na obali gdje na zidovima nema krieva, jer je navodno
na njih)
01. 08. 2010. - Jedanaesta
Tina
Jedanaestu godinu zaredom hvarski pjesnik i publicist Tin
priredio je u Muzeju u hvarske batine
ovog puta pod nazivom "Moj otok ima duu". U
ljetnikovcu Hanibala glasovitoga hvarskog
renesansnog pjesnika, okupili su se Tinovi prijatelji i
ljubitelji poezije iz Hvara, a ni kia koja je padala te
nije ih omela da kuaju koktel mirisa koje otok nudi i
kroz opus, u nizu proznih slika i pjesama.
02. 08. 2010. - Porezna uprava blokirala
Hvara"
Porezna uprava Ministarstva financija u petak je blokirala
hvarske hotelske tvrtke Hvar" radi prisilne
naplate dugovanja, objavila je Uprava Hvara na
burzi.

GRADSKA KRONIKA
A1264298E

li! A1264298E . 1: \i A12642:98E

... :l n::

I
oi I i
[tj ;zi =-
m__ if
i
A3321997E '" "
m z :t..
- i2
-I 8
\: J' g
+ . 1" '2
}!
. :; +
: . 8
1
:2
:2 j:12 .
g.
> + I "'"

- <.Jl - ., {fl
05.08.2010. - Stigle
Uprava Hvara" u utorak je zatraila hitnu
financijsku od svoja dva
Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) i ORCO grupe.
trebaju, kako navode, za podmirenje preostalog duga
dravi, koji navodno iznosi 12 milijuna kuna, zbog im
je Porezna uprava jo u petak blokirala Kako je
objavila Uprava tvrtke, vlasnik ORCO grupa u
srijedu, u roku od 24 sata, Hvaru" je odobrila
pozajmicu od sedam milijuna eura. "Tim novcem su
osigurana sredstva za isplatu zaposlenicima i nastavak
operativnog poslovanja tvrtke" su iz Uprave.
09.08.2010. - Hvar" deblokiran
Hvarskoj hotelskoj tvrtki Hvar" deblokiran je
kojije bio blokiran od petka, 30. srpnja, zbog prisilne
naplate dugovanja prema Poreznoj upravi. O deblokadi
je na burzi kratkom obavijesti izvijestila
Uprava Hvara", pri nisu navedeni nikakvi
detalji. Ni iz Hvara" nije se moglo doznati nita
vie.
10.08.2010. - Shrvana Jennifer Capriati: Iva i
Hvar me u ivot
Veliko ime svijeta enskog tenisa Jennifer Capriati nakon
tekog ivotnog razdoblja napokon uiva na odmoru. Na
Hvar je stigla prole subote kako bi neko vrijeme provela sa
svojom dobrom prijateljicom i kolegicom s teniskih terena
Ivom Majoli, a kako je prije samo mjesec i pol zavrila u
floridskoj bolnici zbog predoziranja tabletama, je
zamolila za privatnost te odgovorila tek na nekoliko pitanja.
o ljepoti Hvara rekla je da je prekrasan, no ipak
ostati do humanitarnog teniskog
prijateljice Ive i nekad otre suparnice Martine
Hingis. Capriati bi se na Hvaru trebala zadrati oko pet
tjedana.
11.08.2010. - Na listi UNESCO-a
"Za Krien" i starogradski ager
Ministar kulture Boo u utorak je u
u Jelsi predao povelje o upisu "Procesije Za Krien
na otoku Hvaru" na UNESCO-ovu listu Jelsa, Gradu
Starom Gradu, upnoj crkvi Uznesenja Marijina,
Bratovtini Presvetog oltarskog sakramenta i za svih est
mjesta koja u njoj sudjeluju. Nakon toga je u samostanu
benediktinki predao povelje o upisu pod nazivom
u Hrvatskoj" (Hvarska Gradu Hvaru i
sestrama koje te rade u varijantama - tenerife,
mrekanje i antika.
12. 08. 2010. - Hvar" bez dugovanja
Nakon to je Porezna uprava blokiranjem i prisilnom
naplatom natjerala tvrtku Hvar" da podmiri sva
dugovanja u ukupnom iznosu od 12.348.926,13 kuna, ta
hotelska ove srijede u potpunosti je podmirila svoje
obveze za razdoblje do 30. lipnja. Prije nekoliko dana
osigurali su i radnicima, i to pozajmicom od
vlasnika Orco property grupe u iznosu od 7 milijuna kuna,
se njihov dug prema Orcu na ukupno 69
milijuna kuna. Prema posljednjoj procjeni iz prosinca 2009.
trina vrijednost imovine Hvara" iznosi 900
milijuna kuna, a to nadmauje dugove tvrtke.
14.08.2010. - Na Hvaru nema
policajaca
Cijelo otoka Hvara - bilo u zimskim mjesecima,
kad je na otoku ukupno 12.000 stanovnika, ili tijekom ljeta,
kad na Hvaru boravi gotovo 40.000 to to stranih
"
GRADSKA KRONIKA
gostiju - 28 policajaca pp Hvar. Od njih 28, pola ih
otpada na slubenike u postaji. Ako se zna da je otok Hvar
dug 85 kilometara, da na njemu postoje tri grada i jedna
te "more" sela, evidentna je potreba za brojem
policajaca. Da stvar bude nevjerojatnija, broj
policijskoga kadra na otoku isti je deset godina. Zbog
svega ovoga, policajci koji su na terenu rade u smjenama po
12 sati. Ovom broju treba i dvojicu policajaca koji
rade na pomorskom prijelazu u Starom Gradu, s
time da svi koji nakon 20 sati u Hvar, ili nakon
22 sata u Stari Grad, svoja plovila ne smiju napustiti do
jutra jer im policajac ne moe pregledati putovnicu
da nakon tog vremena ne rade. Jo nevjerojatnije
informacija da isti djelatnici nemaju UV
lampu za pregled putovnica ili novca.
17.08.2010. - Sudar dviju brodica kod
Galenik
U nedjelju oko 21.15 sati, kapetan ispostave
Hvar zaprimio je dojavu od policije Hvar da je 200 metara
sjeverozapadno od Galenik (otok Hvar) gliser
oznake 68 HV preao preko glisera oznake SJ-119 na kojoj
su bile dvije osobe. U nezgodi su dvije osobe.
17.08.2010. - Na Hvaru se lie sladoled
od lavande
Hvarska se lavanda ljubi s toliko toga: moe se skriti u kitici
postane sastavni dio ulja za tamnjenje,
losiona, parfema i a bude podsjetnik
na dugo, toplo ljeto. No, lavanda je uz poznatog
hvarskog pendija Ismailija dobila jo jednu
stranicu - postala je sastavni dio sladoleda kojim su
oduevljeni turisti. Vlasnik kultne
,,Hvar" elio je simbol utkati u svoju ponudu, vezavi
lavandino gusto ulje uz sladolednu masu. Potaknuli su ga,
ostalim, Dani hvarske lavande, koji su progovorili o
ove biljke, pokazavi kako
njezini cvjetovi mogu dobiti raznorazne uloge. (Svaka
Neka poslui i kao primjer ostalima. Ugostitelji kao dio
ponude Grada trebaju promovirati autohtone
proizvode. Samo tako naprijed.!)
24.08.2010. - S. G. Eriksson sa
timcem i
Svjetski poznati nogometni trener Sven Goran Eriksson
koji je u nedjelju u Splitu pogledao utakmicu
Hajduk-Zadar, uponedjeljakjesnimljennaHvaru, u drutvu
Igora timca i Pjerina Eriksson je na Hvar stigao
iz Vele Luke odakle je doplovio sa timcem na njegovoj
jahti, a po dolasku na Hvar im se pridruio i hvarski
te se muka ekipa druila uz (uka se
da bi uskoro mogao preuzeti NK Levandu ... )
24. 08. 2010. - HFP i ORCO grupa u rujnu
skrojiti sudbinu "Hvara"
Iako upravo rok od 30 dana u kojemu su
ORCO grupa i Hrvatski fond za privatizaciju trebali
pokuati mirenje u nastalom sporu oko javno-privatnog
partnerstva u Hvaru", se da se
predstavnici te dvije, sada sukobljene strane, ipak sastati, i to
rujna. S takvim, neto prolongiranim datumom
razgovora, su se suglasili i u Fondu za privatizaciju i
u ORCO grupi, ne striktno robovati terminu koji imje
bio za mirenje, a to je do 23. kolovoza. Bit to,
kako SD neslubeno saznaje, nova da se
predstavnika dravnog vlasnitva u Hvaru" i
luksemburke investicijske tvrtke ipak nade
jezik, a za koji, se, postoji dobra volja s obje strane.
n
GRADSKA KRONIKA
25. 08. 2010. - Makarsko primorje, Hvar i
u ponudi nemaju deurnu ljekarnu
Mali broj deurnih ljekarni u Splitsko-dalmatinskoj
upaniji, problemje na koji i ovog ljeta upozoravaju
stanovnici, turisti i farmaceuti. Na prostorno
upanije u dravi, koja u sezoni broji gotovo 600
ljudi, nedjeljom i praznikom otvorene su samo
tri ljekarne - po jedna u Splitu, na inama i u Sinju. Hvarski
Pjerino ipak najavljuje kako
nastojati rijeiti taj problem, kako bi se gostima, ali i
poboljala zdravstvena sigurnost.
26.08.2010. - nije vie direktor
ORCO-a
Od utorka, 31. kolovoza luksemburka tvrtka "ORCO
Property Group" koja upravlja Hvarom" ukida
mjesto regionalnog direktora za Europu, a na
kojemu je nekoliko godina bio Dragan koji
(p )ostati konzultant ORCO-a. Tu informaciju potvrdio je i
sam kazavi kako se radi samo o
promjeni njegova suradnje s ORCO grupom tako da
moe i s drugim investitorima na nekim novim
zanimljivim projektima, a to mu do sada nije bilo
kao zaposleniku ORCO-a.
29. 08. 2010. - Pjerino manekenkama
duan 50.000 kn
Iz modnih krugova procurila j e vij est kako ni dvije godine od
odravanja hvarskog Cro-A-Portera Pjerino
manekenkama ni voditeljici agencije Tihani
Harapin-Zalepugin, usprkos nije isplatio
dogovoreni honorar od SO-ak kuna. Djevojkama su
sunce i more, po financijerima fete, bili dovoljna
za njihov rad. Ovu je naem redovitom izvoru
SD-u potvrdila Tihana Harapin-Zalepugin, kako je
umjesto ali nikad novca, stiglo samo
puno o skoroj isplati.
31. 08. 2010. - Ravnatelj O: Sramota je to
moji kolege nisu odgodili nastavu
Godinama se na skupovima ravnatelja uzalud zalaem za to
da kolske godine u destinacijama,
pogotovo Dalmaciji, bude najranije 15. rujna, i sad kad nam
je ta pruena novim Pravilnikom o i
zavretku nastavne godine, jedini sam je iskoristio. Rekao je
to Slobodnoj Duko ravnatelj Osnovne kole
"Hvar" u Hvaru, 310 prema svemu
j edini u kolu krenuti punih tj edan dana nakon svih ostalih u
svim srednjim i osnovnim kolama u dravi.
sam to nisu svi moji kolege iz Dalmacije zajedno zatraili
odgodu kolske godine, a posebno me argument da su
tako j er pada kia ... Kia moe sutra prestati, a nae
nisu klimatizirane. Kad nam u prozore s june
strane udari sunce, u 30 stupnjeva i kad je vani
dvadeset. No, s obzirom na to da nam je ostavljena
da u ime svoje kole predamo zahtjev za odgodu
nastave, ja to sutra i Naime, svih 28
nae kole danas je donijelo jednoglasnu
odluku da se nastava odgodi iz vie razloga", rekao je

MALI OGLASI
- Izgubljen je crni doberman, molimo ako ga netko vidi
- neka bjei!
- Stan u centru Zagreba 130 m2, vikendica na Hvaru, Mercedes
CLS. Nita ne prodajem, samo se hvalim.
- Iznajmljujem Sloveniju za manje prigode, i
obiteljska okupljanja
- Poklanjam lijepog bul-terijera. Jede sve. Oboava djecu.
- Prodajem vikendicu na Viru, hitno, 100 m od bagera
- Nudim posao u Republici Hrvatskoj. svaki mjesec.
- Prodajem 5000km od Vrbovca
- Povoljno ulazim u tramvaj i
zauzimam mjesto samo za vas
- Prodajem 3 dvije ijedna ista.
- Dobra daktlgraftari poaso. T pkiam 030 solva u min
***
Zato svaki pas ima sputene ui?
Zato to su mu dosadile
***
Gusar sjedi u i pije rum, kad ga pita:
- Kako ste dobili tu drvenu nogu?
- Jednog dana sam plivao pored broda, naiao je morski pas i
odgrizao mi nogu.
- A kako ste dobili tu kuku na ruci?
- U napadu na jedan brod mi je odrezana.
- A kako ste dobili taj povez preko oka?
- Upala mije praina u oko.
- Pa, zar se tako moe izgubiti oko? - zbunjeno.
- Ne, ali to mije bio prvi dan s kukom.
***
otac policajac na sina:
- Vidi kakav si! Krade od majke, psuje, pui, a tek si peti
razred!
- Ali, tata, i ti si puio u petom razredu, na to sin.
- Ali sine, meni je bilo 17 godina!
t++++
Kruvenica
LIST UPE Sv. STJEPANA L, PAPE I HVAR