MATERIJALI 1

I Parcijalni ispit

1. ta su to energetske maine? Navesti primjere (vrste) energetskih maina. Energetske masine su masine pomocu kojih se jedan oblik energije moze pretvoriti u drugi tehnicki koristan vid energije. Energetske masine : -elektromotori, -masine na principu sagorjevanja (kotlovi, SUS motori) -hidraulicne masine (turbine,hidromotori) -pneumatske masine. 2. ta su to radne maine i emu slue? Nabrojati osnovne grupe radnih maina. Radne masine su masine koje se bave manipulacijom materijala : -pomocu energije premjestaju materijal sa jednog mjesta na drugo, -pomocu energije mjenjaju oblik i/ili energetsko stanje materijala. Radne masine: -transportni sistemi (trake,palete,cjevovodi,..) -dizalice i kranovi, -pumpe i kompresori, -alatne masine. 3.ta su alatne maine, njihova fukncija i podjela? Alatne masine su masine za proizvodnju masinskih elemenata i sklopova. Podjela: -alatne masine za plasticno oblikovanje, -alatne masine za skidanje strugotina, -alatne masine za zavarivanje, -alatne masine za izvorno oblikovanje, -altne masine ta zagrijavanje i termicku obradu. 4.Nacrtati shematski pojednostavljeni ivotni ciklus inenjerskih materijala. Prirodni resursi (proces eksplatacije) sirovine (proces extrakcije i rafinacije) bazni materijali (proces prerade) inzinjerski materijali (proces proizvodnih dobara) proizvodi (proces koristenja i odrzavanja) otpad (proces reciklaze u bazne materijale ili odlaganja). 5.Navesti osnovne vrste optereenja kojima mogu biti izloeni mainski elementi u toku eksploatacije? -mehanicka -termicka -koroziona -magnetna -hemijska -triboloska -radiaciona -elektricna, -ostala...

6.Navesti nekoliko najeih kombinacija optereenja kojima mogu biti izloeni mainski elementi u toku eksploatacije. -mehanicko-termicka, -mehanicko-koroziona, -termicko-koroziona. 7.Nabrojati i skicirati osnovne vrste mehanikih optereenja. - Prema dejstvu sile : -dinamcika -staticka -udarna -vibraciona, -Prema vrsti : -zatezanje, -pritisak, -uvijanje, -izvijanje -savijanje, Prema duzini trajanja: -kratkotrajna, -dugotrajna. 8.Kakva mogu biti mehanika optereenja prema nainu dejstva sile? -dinamcika -staticka -udarna -vibraciona, 9.Kakva mogu biti mehanika optereenja prema vrsti? - zatezanje, -pritisak, -uvijanje, -izvijanje -savijanje, 10.ta su mehanika optereenja i kako se dijele prema vrsti optereenja? Mehanicka opterecenja su opterecenja uzrokovana dejstvom sile i/ili momentom sile. 11.ta su mehanika optereenja i kako se dijele prema nainu djelovanja? (pitanje 8 i 10)

12.ta su to statika, a ta dinamika optereenja mainskih elemenata? Nacrtati u dijagramu sila-vrijeme. -staticka opterecenja su opterecenja uzrokovana konstantnim silama i/ili momentima.

-dinamicka opterecenja su opterecenja uzrokovana promjenljivim silama i/ili momentima. F F Staticko opt. Dinamicko opt.

t 13.ta su termika optereenja i kakva mogu biti? Termicka opterecenja su opterecenja uzrokovana dejstvom toplote. Podjela: -pri niskim temp, -pri normalnim temp, -pri visokim temp, -termicki sokovi.

14.ta su to koroziona optereenja mainskih elemenata i kako se dijele? Koroziona opterecenja su opterecenja uzrokovana usljed vlage u zraku. -hemijska, -elektrohemijska, -naponska, -interkristalna, -selektivna, 15.Kakve funkcije osim mehanike mogu jo obavljati konstrukcioni materijali? Funkcije konstruktivnih materijala: -radioaktivna (zastitni materijal) -hemijska i bioloska (proteze i implantanti) -opticka (opticka vlakna) -magnetna (magneti) -elektronicka (poluprovodnici) -elektricna (materijali za elektroopremu) -termicka (materijali propulziju i termicka postrojenja) -hemijska i koroziona postojanost (materijali za vanjske konstrukcije,zastitu i pakovanje.) 16.Kako (kojim metodama) se mogu mijenjati mehanike osobine metala (elika)? Metode (obrade): -termicka, -termo-hemijska, -termo-mehanicka.

17.Koje uslove mora (treba) zadovoljiti neki materijal da bi bio upotrijebljen za izradu jednog mainskog elementa? -odgovarajuce osobine (mehanicke,hemijske,fizicke,magnetne,elektricne i tehnoloske) -materijal mora biti tehnologican, tj da se zeljeni element moze proizvesti raspolozivim proizvodnim tehnologijama.

-materijal mora biti ekonomican,tj da cjena materijala bude prihvatljiva trzistu. -materijal mora biti ekologican, tj ne smije zagadjivati okolinu i pozeljno je da se moze reciklirati. 18.Koji osnovni principi moraju biti zadovoljeni pri izboru materijala za izradu nekog mainskog elementa? (pitanje 17) 19.ta je to tehnologinost materijala? Nabrojati osnovne tehnologije spajanja materijala. Da se zeljeni element moze proizvesti raspolozivim proizvodnim tehnologijama. -tehnologije spajanja: - zavarivanje, - lemljenje, -lijepljenje, -rastavljive veze, -nerastavljive veze. 20.ta je tehnologicnost jednog mainskog materijala, a ta ekologinost istog materijala? - materijal mora biti tehnologican, tj da se zeljeni element moze proizvesti raspolozivim proizvodnim tehnologijama. - materijal mora biti ekologican, tj ne smije zagadjivati okolinu i pozeljno je da se moze reciklirati. 21.ta su tehnoloke osobine materijala? Nabrojati najvanije. -livljivost, -zavraljivost, -obradljivost deformacijom. 22.Nabrojati osnovne najvanije osobine metalnih materijala. Prednosti : Mane: -zivali, -velika specificna tezina, -kruti, -podlozni koroziji, -otporni na koroziju, -lose prigusenje vibracija, -dobri provodnici, -ogranicena temperatura -dobra livkost primjene (cca 1000C) -dobra plasticnost, -dobra zavarljivost, -mogucnost konstruisanja bez problema.

23.Nabrojati najvanije Mehanike osobine metala: -zilavi -kruti, -otporni na habanje

Fizikalne osobine metala -velika specificna tezina, -podlozni koroziji, -lose prigusenje vibracija, -ogranicena temperatura primjene (cca 1000C) Tehnoloke osobine metala -dobra plasticnost, -dobra livkosti, -dobra zavarljivost. 24.Nabrojati glavne grupe proizvodnih tehnologija koje se koriste pri izradi mainskih elemenata. -izvorno oblikovanje, -oblikovanje deformacijom (pritiskom,savijanjem,istezanje,uvijanjem,kombinovano) -oblikovanje razdvajanjem, (sjecenje alatima, skidanjem strugotina, odnosenjem cestica, termicko sjecenje.) -oblikovanje spajanjem, (zavarivanje,lemljenje,lijepljenje,rastavljive veze, nerastavljive veze.) -nanosenje prevlaka, (fizickim i hemijskim postupcima, termiskim i galvanskim procesima.) -promjena osobina (termicka obrada-mjenja se struktura materijala,stim i osobine, termohemijska obrada i TM obrada. 25.ta se dogaa sa oblikom, a ta sa volumenom tijela na kome se provode proizvodne tehnologije spajanja? Nabrojati proizvodne tehnologije oblikovanja spajanjem. - Oblik se mjenja, a volumen povecava. -Oblikovanje spajanjem, (zavarivanje,lemljenje,lijepljenje,rastavljive veze, nerastavljive veze.)

26.ta su to proizvodne tehnologije i ta im je cilj? Navesti najvanije grupe proizvodnih tehnologija koje se primjenjuju u mainogradnji. Proizvodne tehnologije su nacini i sredstva za dobivanje proizvoda. Cilj dobivanje sirovina. -Grupe: -oblikovanje deformacijom (pritiskom,savijanjem,istezanje,uvijanjem,kombinovano) -oblikovanje razdvajanjem, (sjecenje alatima, skidanjem strugotina, odnosenjem cestica, termicko sjecenje.) -oblikovanje spajanjem, (zavarivanje,lemljenje,lijepljenje,rastavljive veze, nerastavljive veze.) -nanosenje prevlaka, (fizickim i hemijskim postupcima, termiskim i galvanskim procesima.) -promjena osobina (termicka obrada-mjenja se struktura materijala,stim i osobine, termohemijska obrada i TM obrada.

27.Koji su najei postupci obrade kojima se mogu mijenjati osobine mainskih materijala? - termicka, - termohemijska, -termo-mehanicka. 28.ta su to eksploatacioni uslovi kojima su podvrgnuti mainski elementi? (nabrojati najee) -Eksplatacioni uslovi su opterecenja kojim su izlozeni masinski elementi prilikom upotrebe. Opterecenja: -mehanicka -termicka -koroziona -magnetna -hemijska -triboloska -radiaciona -elektricna -ostala... 29.Navesti metode nanoenja metalnih prevlaka na mainske elemente. -fizickim postupcima, -hemijskim postupcima, -termickim postupcima, -galvanskim postupcima.

30.ta su to funkcionalni materijali i kakvu ulogu mogu imati? (navesti primjere) Materijali koji obavljaju neku drugu funkciju osim konstrukcione. - Funkcije konstruktivnih materijala: -radioaktivna (zastitni materijal) -hemijska i bioloska (proteze i implantanti) -opticka (opticka vlakna) -magnetna (magneti) -elektronicka (poluprovodnici) -elektricna (materijali za elektroopremu) -termicka (materijali propulziju i termicka postrojenja) -hemijska i koroziona postojanost (materijali za vanjske konstrukcije,zastitu i pakovanje.) 31.Nabrojati osnovne grupe materijala koji se koriste u mainstvu. Za svaku navedenu grupu navesti primjer. Metali: -celik,zeljezo, -nezeljezni metali, Nemetali: -poluprovdnici, -staklo,

-polimeri, Prirodni materijali: -minerali, -organski. Kompoziti materijali nastali kombinacijom najmanje 2 materijala razlicitih osobina. 32.Nabrojati 2 najvanije grupe nemetalnih materijala koji se koriste u mainogradnji. - Metali: -celik,zeljezo, -nezeljezni metali, Nemetali: -poluprovdnici, -staklo, -polimeri. 33.Nabrojati najee vrste konstrukcionih materijala koji se koriste u mainstvu. Metali i legure: -zeljezo (celici,gvozdja) -nezeljezni metali (laki metali,teski metali) Nemetali: -prirodni materijali, -vjestacki materijali, Kompoziti: -mjesavine materijala.

34.Nabrojati bar po 3: Laka metala (aluminij,magnezij,litij,titan,...) Teka metala (bakar,olovo,cink,nikl....) Poluprovodnika (silicijum,germanijum,galijum,arsen...)

35.Koje osobine definiu elektroni i kako se ponaaju u atomu? Elektroni definisu vecinu elektricnih,mehanickih,hemijskih i termickih osobina atoma. Osciluju veoma velikom brzinom (reda 1000km/s) oko jezgra na raznim energetskim nivoima (raznim udaljenostima) uz istovremeno okretanje oko svoje ose). 36.ta su kvantni brojevi elektrona atoma i koji kvantni brojevi postoje? Kvantni brojevi elektrona atoma su brojevi koji karakterisu kretanje elektrona oko jezgra atoma i energiju elektrona. Postoje cetri kvantna broja: -glavni kv.broj, -sporedni kv.broj, -magnetski kv.broj, -kvantni broj spina.

37.ta definie stabilnost jednog kemijskog elementa? Stabilnost jednoj kemijskom elem., definise odnos protona i neutrona u njegovom jezgru.Stabilan atom je atom koji ima jednak broj protona i neutrona (p=n). 38.ta su to stabilni atomi i u emu je razlika izmeu stabilnih i nestabilnih atoma? - Stabilan atom je atom koji ima jednak broj protona i neutrona (p=n). - Nestabilni atomi su atomi koji imaju vise neutrona od protona (tzv. izotop) 39.ta su to izotopi? - Izotopi - nestabilni atomi su atomi koji imaju vise neutrona od protona . 40.ta su to radioaktivni izotopi i ta ih karakterie? Radioaktivni izotopi su izotopi koji se radioaktivno raspadaju. Kod njih je jezgro nestabilno, tj omjer neutrona i protona (n/Z) je veci ili jednak 1,5. 41.ta su izotopi nekog elementa i gdje se koriste u mainstvu? Izotopi u masinstvu koriste se kao funkcionalni materijali,pri cemu imaju radioaktivnu funkciju. Elementi nekog izotopa : __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________

42.ta je to jonska veza i za koje materijale se karakteristina? Jonska veza je veza koja se obrazuje izmedju visoko elektropozitivnog (metalnog) elementa i visokoelektronegativnog (nemetalnog) elementa. Nastaje tako sto elektroni prelaze od elektropozitivnog ka elektronegativnom atomu. Veza: metali + nemetali. 43.Na kome principu je bazirana jonska veza izmeu dva atoma i izmeu kojih atoma se ostvaruje? (42) 44.Navedite osnovne karakteristike metalne veze. Metalna veza nastaje izmedju atoma metala u cvrstom stanju. Atomi se slazu relativno gusto na sistematican nacin (u kristalnu strukturu). Valentni elektroni vise ne pripadaju pojedinacno atomima,vec su rasporedjeni u obliku kristalnog oblaka (gasa). Osobine su visoka elektroprovodljivost, visoka toplotna provodljivost, dobra plasticnost. 45.Na emu je bazirana metalna veza i ta su njene osnovne karakteristike? (45)

46.ta je to polimorfija kod metala? Polimorfija je sposobnost metala da se pojavi sa razlicitim kristalnim strukturama u zavisnosti od pritiska i temperature. Primjeri: - Zeljezo, , i faza, - Nikl, i faza, -Titan, i faza, -Kobalt, i faza, -Hrom, , i faza, 47.ta je polimorfija? (navesti primjer) (46) 48.ta je izotropija, odnosno anizotropija kod metala? Izotropija je pojava da metal ima ista svojstva u svim pravcima ispitivanja. Anizotropija je pojava da metal ima razlicita svojstva u nekim pravcima ispitivanja. 49.ta je anizotropija, a ta je koliinska karakteristika anizotropije? - Anizotropija je pojava da metal ima razlicita svojstva u nekim pravcima ispitivanja. -Kolicinska karakteristika anizotropije je odnos svojstava po duzini vlakna i istog svojstva poprijeko na vlakno.

50.ta su Millerovi indeksi i emu nam slue? -Millerovi indexi predstavljaju sistem oznacavanja ravni i pravaca u kristalografiji. Pomocu njih se mogu oznacavati : -tacke u prostoru, -ravni u prostoru (kristalografske ravni) -pravci u prostoru, -odredjene familije kristalografskih ravni. 51. ta su polikristali i kako se odreuje veliina polikristala? Polikristali su materijali iji atomi grade kristalne reetke. Sainjeni su od vie kristalnih zrna. 52. ta su polikristali? Nabrojati osnovne vrste greaka koje mogu nastati u kristalnoj reetki. Vidi pitanje 51. Osnovne greke koje mogu nastati u kristalnoj reetki su: a) Takaste greke (vakansije, intersticijski rastvoren atom, supstitucijski rastvoren atom...) b) Linijske greke (dislokacije) c) Ravanske greke (granice zrna , granice dvojnikovanja, mozaici malih i velikih blokova) NOTE: Provjeriti...

53. ta su monokristali, kako nastaju i kakve osobine imaju u odnosu na polikristalc?

Monokristali su materijali graeni od samo jednog kristalnog zrna. Nastaju u posebnim uvjetima, tako da nakon zavrene kristalizacije postoji samo jedno kristalno zrno. Imaju jako dobru elektrinu provodljivost i lou plastinost. Interesantni su zbog svojih mehanikih osobina, jer ne postoje granice zrna. 54. Nacrtati kristal A i kristal . ta je parametar kristalne reetke? Parametar kristalne reetke je udaljenost dva susjedna atoma u reetki.

A kristal isti

alfa vrsti rastvor

55. ta karakterie osnovnu kristalnu eliju kristalnog tijela? Osnovnu kristalnu eliju kristalnog tijela karakteriu veliina, oblik i raspored atoma unutar elije. 56. ta je parametar kristalne reetke, a ta faktor slaganja atoma u kristalnoj reetki? Vidi pitanje 54. Faktor slaganja atoma (FSA) je omjer zapremine atoma u osnovnoj eliji i zapremine same elije.

57. Na koje osobine metala oblik kristalne reetke ima najvei uticaj? Nabrojati tri elementa sa povrinski centriranom kubnom reetkom. Oblik kristalne reetke najvie utie na mehanike osobine metala, u prvom redu plastinost, jer gue reetke imaju vie ravni klizanja i mogue je deformisati materijal bez pojave krtih lomova. Neki metali sa povrinski centriranom kubnom reetkom su: aluminij, bakar, zlato, olovo, nikl, platina, srebro. 58. Kako oblik kristalne reetke utie na plastinost metala? to je reetka gua, to je plastinost bolja, jer postoji vie ravni po kojima se moe odvijati deformacija. 59. Koji su najei tipovi kristalnih reetki kod metala i u kojim jedinicama se izraava parametar kristalne reetke? Najei tipovi kristalne reetke kod metala su: a) Prostorno centrirana kubna reetka b) Povrinski centrirana kubna reetka c) Gusto sloena heksagonalna reetka Parametar kristalne reetke se izraava u nanometrima.

60. Kakav oblik moe imati kristalna reetka kod metala (navesti i primjer), te kako oblik kristaln reetke utie na plastinost metala? Vidi pitanja 59, 58 i 57. Neki metali sa prostorno centriranom kristalnom reetkom su: eljezo, hrom, molibden, kalijum, natrijum, titan (moda neka alotropska modifikacija), volfram, vanadijum. Neki metali sa gusto sloenom heksagonalnom reetkom su: magnezijum, cirkonijum, skandijum, titan, itrijum. 61. Od ega zavisi veliina kristalnog zrna pri kristalizaciji metala? Veliina kristalnog zrna pri kristalizaciji metala zavisi od brzine rasta zrna i broja kristalizacionih centara, a to dvoje zavisi od stepena pothlaivanja. 62. Kako se moe uticati na veliinu zrna prilikom primarne kristalizacije metala? Na veliinu zrna prilikom kristalizacije metala, moe se uticati podeavanjem stepena pothlaivanja i modifikacijom (dodavanjem stranih kristala koji se ponaaju kao dodatni kristalizacioni centri). 63. Od ega zavisi veliina kristalnih zrna pri kristalizaciji metala i kako se moe postii sitnozrnata struktura? Vidi pitanja 61 i 62. Sitnozrnata struktura se moe postii odabirom stepena pothlaivanja pri kojem e nastati veliki broj kristalizacionih centara, a da pri tome brzina rasta zrna bude relativno mala. Moe se koristiti i modifikacija. 64. Kako se moe postii sitnozrnata struktura metala, te kako ona utie na vrstou? Vidi pitanje 63. Sitno zrno ini metal vrim, jer se poveava broj granica zrna (a one oteavaju kretanje dislokacija kroz metal). 65. Kako veliina zma utie na osobine metala? Vidi pitanje 66

66. Kako veliina zrna utie na osobine metala i kako sc ona odreuje? Sitnozrnata struktura poveava vrstou i plastinost, dok krupnozrnata smanjuje plastinost i vrstou metala. Veliina zrna se odreuje nizom metoda: a) Metoda poreenja veliine zrna sa etalonima b) Metoda brojanja zrna: a. Obuhvaenih povrinom b. Presjeenih linijom 67. ta su vakansije. a ta dislokacije? Na ta utiu? Vakansije su takaste greke u strukturi kristala, pri emu jedan atom u strukturi nedostaje. Dislokacije su linijske greke u strukturi kristala koje uzrokuju poremeaj reetke koncentrisan oko linije. Vidi pitanje 68. Vakansije pospjeuju difuziju. 68. Kakav uticaj imaju takaste i linijske greke u kristalu na ponaanje i osobine metala?

Linijske i takaste greke u strukturi metala sprjeavaju deformisanje tijela i ine ga vrim, jer svaki put kada dislokacija pri kretanju naie na drugu greku, potrebna je dodatna energija za nastavak deformacije. 69. ta su dislokacije i staje posljedica gomilanja dislokacija? Vidi pitanje 67. Posljedica gomilanje dislokacija uzrokuje porast vrstoe tijela. 70. ta su dislokacije i staje posljedica kretanja dislokacija? Vidi pitanje 67. Posljedica kretanja dislokacija je trajna plastina deformacija metala. 71. ta je jedinina, staje sloena, a ta nepotpuna dislokacija? Jedinina dislokacija (puna dislokacija) je dislokacija nastala pomjeranjem za jedan parametar reetke. Sloena dislokacija (super dislokacija) je dislokacija nastala pomjeranjem koje odgovara viestrukom parametru reetke i ona je nestabilna. Nepotpuna dislokacija je dislokacija iji vektor pomijeranja ima manju vrijednost od parametra reetke. 72. Kako nastaju i kako nestaju dislokacije? Dislokacije nastaju: a) pri ovravanju kristalinih, vrstih tijela b) prilikom trajnog (plastinog) deformisanja tijela c) okupljanjem praznina d) zbog atomskih nepodudarnosti u vrstim rastvorima Dislokacije nestaju kada se proces klizanja zavri.

73. ta su dislokacije i kako one utiu na osobine metala? Vidi pitanja 67 i 68.

74. ta je difuzija i gdje se ona primjenjuje pri preradi metala? Difuzija je kretanje atoma unutar kristalne reetke, sa jednog mjesta na drugo. Difuzija se moe definisati i kao mehanizam kojim se materija prenosi kroz materiju ili kao provlaenje atoma jedne komponente kroz kristalnu reetku druge komponente. Pri preradi metala se koristi za: a) Povrinsko otvrdnjavanje elika putem gasne cementacije b) Povrinsko legiranje ploica silicijuma radi izrade integrisanih kola

75. Sta je diruzija, kakva moe biti i od ega zavisi? Vidi pitanje 74. Difuzija moe biti: a) Difuzija pri stacionarnom stanju b) Difuzija pri nestacionarnom stanju

Difuzija zavisi od: a) Koncentracije atoma koji vre difuziju b) Difuzione konstante, odnosno uslova pri kojima se odvija difuzija: a. Vrste mehanizma difuzije b. Temperature pri kojoj se ona vri c. Vrste kristalne reetke rastvaraa d. Vrsta kristalnih greaka koje postoje u podruju difuzije e. Koncentracija vrste atoma koji vre difuziju NOTE: Provjeriti...stvarno, provjeriti...

76. Napisati Fick-ov zakon i objasniti znaenje i dimenzije svih faktora. Fickov zakon difuzije:
J = D dc dx

J fluks (rezultujui protok atoma) jedinica: atom/(m2s) D konstanta proporcionalnosti (koeficijent difuzije, difuzivnost, provodnost atoma) jedinica: m2/s dC/dx gradijent koncentracije jedinica za dC: atom/m3, jedinica za dx: m

77. U Fick-ovom zakonu difuzije J= -D(dC/dX) objasniti fiziko znaenje svih lanova (faktora). Vidi pitanje 76 78. Od ega zavisi proces difuzije u metalima? Vidi pitanje 75. 79. ta je stacionarna difuzija i kojim zakonom jc dcflnisana? Stacionarna difuzija je difuzija pri kojoj ne postoji promjena u koncentraciji rastvorenih atoma u takama u smjeru difuzije. Opisana je prvim Fickovim zakonom. Vidi pitanje 76.

80. Sta je nestacionarna difuzija i od ega zavisi njen intezitet? Nestacionarna difuzija je difuzija pri kojoj se koncentracija rastvorenih atoma u nekoj taki u smjeru difuzije mijenja. Vidi pitanje 75. Opisana je drugim Fickovim zakonom. 81. Koji su mehanizmi difuzije u metalima i od ega to zavisi? Mehanizmi difuzije u metalima su: a) Mehanizam praznina (supstitucioni mehanizam) b) Intersticijski mehanizam Koji mehanizam difuzije e se odvijati zavisi prvenstveno od veliina atoma koji uestvuju u difuziji. Atomi znatno razliite veliine mogu difundovati

intersticijskim mehanizmom difuzije. Vidi pitanje 75.

82. Pod kojim listovima nastaju intersticijski vrsti rastvori? Intersticijsk i vrsti rastvori nastaju od dva materijala, ako su atomi jednog mnogo vei od atoma drugog. 83. Pod kojim ustavima nastaju supstitucijski vrsti rastvori? Supstitucijski vrsti rastvori nastaju u slijedeim uslovima: a) Prenici atoma elemenata se ne smiju razlikovati vie od oko 15% b) Kristalne strukture dva elementa moraju biti iste c) Ne treba da postoji primjetna razlika u elektronegativnostima (da ne bi dolo do nastanka jedinjenja) d) Dva elementa treba da imaju istu valentnost.

84. Nacrtaj supstitucijski vrsti rastvor koji grade elementi A i B. Sekcija 9.2.1, slika 3 85. ta moe nastati ovravanjem legure (A+B) i od ega to zavisi? Moe nastati eutektikum ukoliko su A i B u tano odreenom omjeru potrebnom za nastanak eutektikuma. Ukoliko se temperature ovravanja pojedinih faza u leguri (A+B) znatno razlikuju, nastaje segregacija po teini (ona faza koja ovrava na viim temperaturama se taloi). 86. Napisati Hook-ov zakon. Objasniti znaenje i dimenzije svih faktora. Hookov zakon opisuje deformaciju tijela odreenog poprenog presjeka prilikom djelovanja sile na njega (ukoliko sila nije dovoljno jaka da izazove plastinu deformaciju). On glasi:
l = F l0 A0 E

l izduenje, promjena duine jedinica: mm l0 poetna duina jedinica: mm A0 povrina (poetnog) poprenog presjeka jedinica: mm2 E Jangov modul elastinosti jedinica: N/mm2 F spoljanje optereenje (sila koja istee ili pritie) jedinica: N 87. ta je modul elastinosti, a ta modul klizanja? Kakva veza postoji izmeu ta dva modula? Modul elastinosti je odnos normalnog napona (grko slovo sigma) i deformacije (grko slovo epsilon) u oblasti elastinih deformacija: E = / Modul elastinosti je i mjera krutosti tijela. Modul klizanja je odnos izmeu napona smicanja (grko slovo tau) i ugla smicanja (grko slovo gama) u oblasti elastinih deformacija: G = / Oblast elastinih deformacija je raspon djelovanja sila u kojem ne dolazi do plastinih deformacija.

Veza izmeu ova dva modula je data izrazom: E = 2G(1+) (grko slovo ni) je Poasonov koeficijent. (Vidi pitanje 8)

88. ta je modul klizanja a ta Poasonov koeficijent? Vidi pitanje 87. Posaonov koeficijent (grko slovo ni) je negativna vrijednost odnosa deformacije okomite na pravac djelovanja sile y (epsilon y) i deformacije u pravcu djelovanja sile x (epsilon x): = - y/x 89. ta je jedinina deformacija , a ta Posson-ov koeficijent ? Jedinina deformacija (epsilon) je omjer izduenja (l) i poetne duine (l0) Vidi pitanje 88. 90. Kako nastaje deformacija polikristalnih materijala? Deformacija polikristalnih materijala nastaje klizanjem svakog posebnog metalnog zrna, ali kako su zrna razliito orijentisana, deformacija se ne izvodi istovremeno i jednako po cijeloj zapremini. 91. ta je elastina, a ta plastina deformacija? Gdje se sreemo u mainstvu sa elastinim, a gdje sa plastinim deformacijama? Elastina deformacija je: a) Promjena dimenzija dijelova koja nestaje nakon to se konstrukcija rastereti ili b) Deformacija pri kojoj uticaj na oblik, strukturu i osobine nestaje po prestanku djelovanja spoljnih sila. Sa elastinim deformacijama se sreemo stalno. Svako izlaganje silama ili momentima uzrokuje elastine deformacije. Plastina deformacija je deformacija pri kojoj se izmijenjene dimenzije, po prestanku djelovanja optereenja, nee u potpunosti vratiti na prvobitne vrijednosti. Sa plastinim deformacijama se najee sreemo prilikom oblikovanja deformacijom ili postupaka kao deformaciono ojaavanje. Plastinu deformaciju susreemo kod proizvoda, prilikom njihovog koritenja, ali u tom sluaju, plastine deformacije su uglavnom nepoeljne. 92. ta je plastina deformacija i kako nastaje? Vidi pitanje 91. Plastina deformacija nastaje prekoraenjem granice elastinosti.

93. ta je oporavljanje? Oporavljanje je promjena kroz koju prolazi materijal prilikom rekristalizacije. Untranji naponi nestaju, a zatim se uklanjaju i greake u kristalnoj strukturi. Tvrdoa se postepeno smanjuje.

94. ta je rekristalizacija?

Rekristalizacija je proces ponovnog obrazovanja poligonalnih kristalnih zrna u vrstom metalu nakon to je prethodno bio deformisan. 95. ta je rekristalizacija, kako i zbog ega se provodi? Vidi pitanje 94. Provodi se tako da se materijal zagrije do temperature rekristalizacije (oko 0,3 do 0,6 temperature topljenja, kod nekih metala je to sobna temperatura) i na njoj zadri odreeno vrijeme. Provodi se zato da bi se dobila sitnozrnata struktura, a time poboljale osobine obraivanog materijala. 96 ta je rekristalizacija i ta utie na veliinu zrna nakon rekristalizacije? Vidi pitanje 94. Na veliinu zrna nakon rekristalizacije utiu temperatura zagrijavanja, stepen prethodne hladne deformacije, veliina zrna prije deformacije, stepen istoe metala ili legure, vrijeme dranja na temperaturi rekristalizacije. 97. ta je oporavljanje, ta jc rekristalizacija, i staje kritina deformacija? Vidi pitanja 93 i 94. Kritini stepen deformacije je stepen hladne deformacije materijala pri kojem u procesu rekristalizacije nastaje veoma veliko kristalno zrno. 98. ta je to dcformaciono ojaavanje i od ega zavisi? Deformaciono ojaavanje je proces porasta otpornosti materijala: zatezne vrstoe, napona teenja i tvrdoe nekog materijala prilikom njegovog plastinog oblikovanja. Objanjava se poveavanjem broja greaka kristalne reetke. Ono zavisi od (stanja) materijala nad kojim se vri deformacija (granice zrna, postojeeg broja greaka kristalne reetke), ali i od stepena, brzine, broja deformacija i sl. 99. ta je topla plastina deformacija i ta su njene prednosti? Topla plastina deformacija je deformacija pri temperaturi rekristalizacije (0,6 temperature topljenja). Prednost je to to je pri ovim temperaturama otpornosti materijala (vrstoa, napon teenja, tvrdoa) znatno padaju, pa su za deformisanje potrebne znatno manje sile i momenti, a samim tim, itav proces zahtijeva mnogo manje energije. 100. ta je hladna plastina deformacija i ta su njene prednosti? Hladna plastina deformacija je deformacija pri temeraturama manjim od temperature rekristalizacije (0,3 temerature topljenja). Prednost je to to se pri ovom deformisanju postiu vea tanost dimenzija (nema termikog irenja i skupljanja) i istije i ravnije povrine (nema procesa oksidacije). 101. Staje sutinska razlika izmeu vrue i hladne plastine deformacije. Vidi pitanja 99 i 100. Procesi hladne i tople deformacije imaju znaajan uticaj na osobine materijala: kovnost, mainska obradivost i zavarljivost.