P. 1
PM-2-predavanja

PM-2-predavanja

|Views: 835|Likes:
Published by Goran Resovac

More info:

Published by: Goran Resovac on Jan 04, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/17/2013

pdf

text

original

Sections

  • 1. FUNKCIJE
  • 1.1. Pojam funkcije
  • 1.2. Načini zadavanja funkcije
  • 1.2.1. Načini analitičkog zadavanja funkcije
  • 1.3. Posebna svojstva funkcija
  • 1.3.1. Računske operacije s funkcijama
  • 1.4. Kompozicija funkcija
  • 1.5. Inverzna funkcija
  • 1.6. Elementarne funkcije
  • 1.6.1. Polinomi
  • (a) Konstanta
  • (b) Linearna funkcija
  • (c) Kvadratna funkcija
  • 1.6.2. Racionalne funkcije
  • 1.6.3. Iracionalne funkcije
  • 1.6.4. Eksponencijalna funkcija
  • 1.6.5. Logaritamska funkcija
  • 1.6.6. Trigonometrijske funkcije
  • 1.6.7. Ciklometrijske (arkus) funkcije (lučne funkcije)
  • 2. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE
  • 2.1. Granična vrijednost funkcije
  • 2.2. Neprekidnost funkcije
  • 2.3. Neki značajni limesi
  • 3. DIFERENCIJALNI RAČUN
  • 3.1. Pojam derivacije
  • 3.2. Derivacije nekih osnovnih funkcija
  • 3.3. Osnovna pravila deriviranja
  • 3.4. Derivacija složene i inverzne funkcije
  • 3.5. Derivacija implicitno zadane funkcije
  • 3.6. Derivacija parametarski zadane funkcije
  • 3.7. Derivacije višeg reda
  • 3.8. Jednadžba tangente i normale na krivulju
  • 3.9. L'Hospitalova pravila
  • 3.10. Intervali monotonosti, ekstremi funkcije
  • 3.11. Konveksnost, konkavnost, točke infleksije
  • 3.12. Asimptote
  • 3.13. Ispitivanje toka i crtanje kvalitativnog grafa fukcije
  • 4. NEODREðENI INTEGRAL
  • 4.1. Pojam neodreñenog integrala
  • 4.2. Osnovna svojstva neodreñenog integrala
  • 4.3. Pronalaženje primitivne funkcije
  • 4.3.1. Neposredno integriranje
  • 4.3.2. Metoda supstitucije
  • 4.3.3. Metoda parcijalne integracije
  • 4.4. Integriranje racionalnih funkcija
  • 4.4.1. Jednostavne prave racionalne funkcije
  • 4.4.2. Integral složene racionalne funkcije
  • 4.5. Integriranje iracionalnih funkcija
  • 4.6. Integriranje trigonometrijskih funkcija
  • 5. ODREðENI INTEGRAL
  • 5.1. Pojam odreñenog integrala
  • 5.2. Osnovna svojstva odreñenog integrala
  • 5.3. Neki teoremi integralnog računa
  • 5.4.1. Izračunavanje odreñenog integrala pomoću Newton-Leibnizove formule
  • 5.4.3. Izračunavanje odreñenog integrala metodom parcijalne integracije
  • 5.5.1. Površina lika u ravnini

Predavanja iz Poslovne matematike 2

1/102




















Marina Tevčić: Predavanja iz Poslovne matematike 2
























Predavanja iz Poslovne matematike 2

2/102

SADRŽAJ:

1. FUNKCIJE..................................................................................................................6

1.1. Pojam funkcije.........................................................................................................6

1.2. Načini zadavanja funkcije........................................................................................7

1.2.1. Načini analitičkog zadavanja funkcije..................................................................8

1.3. Posebna svojstva funkcija........................................................................................8

1.3.1. Računske operacije s funkcijama........................................................................12

1.4. Kompozicija funkcija.............................................................................................12

1.5. Inverzna funkcija....................................................................................................14

1.6. Elementarne funkcije.............................................................................................17

1.6.1. Polinomi..............................................................................................................17

(a) Konstanta..................................................................................................................17

(b) Linearna funkcija......................................................................................................18

(c) Kvadratna funkcija....................................................................................................18

1.6.2. Racionalne funkcije.............................................................................................19
(a) Funkcija oblika:
x
a
x f = ) ( .........................................................................................20
(b) Funkcija oblika:
2 2
1 1
) (
b x a
b x a
x f
+
+
= ..............................................................................20
1.6.3. Iracionalne funkcije.............................................................................................21

(a) Funkcija oblika: b ax x f + ± = ) ( ..............................................................................21

(b)Funkcija oblika: c bx ax x f + + ± =
2
) ( .....................................................................21

1.6.4. Eksponencijalna funkcija....................................................................................22

1.6.5. Logaritamska funkcija........................................................................................23

Predavanja iz Poslovne matematike 2

3/102

1.6.6. Trigonometrijske funkcije...................................................................................24

(a) Funkcija sinus x x f sin ) ( = ......................................................................................24

(b) Funkcija kosinus x x f cos ) ( = ..................................................................................25

(c) Funkcija tangens x x f tg ) ( = .....................................................................................26

(d) Funkcija kotangens x x f ctg ) ( = ..............................................................................27

1.6.7. Ciklometrijske (arkus) funkcije (lučne funkcije)................................................28

(a) Funkcija arkus sinus x x f arcsin ) ( = inverzna je funkciji sinus...........................28

(b) Funkcija arkus kosinus x x f arccos ) ( = inverzna je funkciji kosinus....................28

(c) Funkcija arkus tangens x x f arctg ) ( = inverzna je funkciji tangens......................29

(d) Funkcija arkus kotangens x x f arcctg ) ( = inverzna je funkciji kotangens...........29

2. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE...............................30

2.1. Granična vrijednost funkcije..................................................................................30

2.2. Neprekidnost funkcije.............................................................................................31

2.3. Neki značajni limesi...............................................................................................32

3. DIFERENCIJALNI RAČUN.....................................................................................35

3.1. Pojam derivacije.....................................................................................................35

3.2. Derivacije nekih osnovnih funkcija.......................................................................36

3.3. Osnovna pravila deriviranja...................................................................................38

3.4. Derivacija složene i inverzne funkcije...................................................................39

3.5. Derivacija implicitno zadane funkcije...................................................................40

3.6. Derivacija parametarski zadane funkcije...............................................................42

3.7. Derivacije višeg reda..............................................................................................44
Predavanja iz Poslovne matematike 2

4/102


3.8. Jednadžba tangente i normale na krivulju.............................................................47

3.9. L'Hospitalova pravila.............................................................................................49

3.10. Intervali monotonosti, ekstremi funkcije..............................................................51

3.11. Konveksnost, konkavnost, točke infleksije..........................................................55

3.12. Asimptote.............................................................................................................60

3.13. Ispitivanje toka i crtanje kvalitativnog grafa fukcije............................................62

4. NEODREðENI INTEGRAL....................................................................................65
4.1. Pojam neodreñenog integrala.................................................................................65

4.2. Osnovna svojstva neodreñenog integrala...............................................................65

4.3. Pronalaženje primitivne funkcije...........................................................................66

4.3.1. Neposredno integriranje......................................................................................66

4.3.2. Metoda supstitucije.............................................................................................68

4.3.3. Metoda parcijalne integracije..............................................................................70

4.4. Integriranje racionalnih funkcija............................................................................73

4.4.1. Jednostavne prave racionalne funkcije................................................................73

4.4.2. Integral složene racionalne funkcije....................................................................75

4.5. Integriranje iracionalnih funkcija...........................................................................80

4.6. Integriranje trigonometrijskih funkcija..................................................................82

5. ODREðENI INTEGRAL.........................................................................................86

5.1. Pojam odreñenog integrala....................................................................................86

5.2. Osnovna svojstva odreñenog integrala..................................................................89

5.3. Neki teoremi integralnog računa...........................................................................89

Predavanja iz Poslovne matematike 2

5/102

5.4. Izračunavanje odreñenih integrala.........................................................................90

5.4.1. Izračunavanje odreñenog integrala pomoću Newton-Leibnizove formule........90

5.4.2. Izračunavanje odreñenog integrala metodom supstitucije...................................91

5.4.3. Izračunavanje odreñenog integrala metodom parcijalne integracije..................92

5.5. Primjena odreñenog integrala u geometriji............................................................93

5.5.1. Površina lika u ravnini.........................................................................................93

5.5.2. Duljina luka krivulje u ravnini............................................................................97

5.5.3. Volumen rotacionog tijela..................................................................................99





























Predavanja iz Poslovne matematike 2

6/102

1. FUNKCIJE

1.1. Pojam funkcije

Neka su X i Y dva neprazna skupa. Ako je po nekom pravilu, označimo ga sa f, svakom
elementu x iz skupa X pridružen jedan i samo jedan element y iz skupa Y, kažemo da je
na skupu X zadana funkcija ili preslikavanje s vrijednostima u skupu Y. Simbolički
označavamo:
Y X f → : ili Y X
f
→ 
Skup X je područje definicije ili domena funkcije f, a skup Y područje vrijednosti ili
kodomena od f. Element iz domene zove se nezavisna varijabla ili argument. Za
element y iz kodomene, koji se po pravilu f pridružuje elementu X x ∈ , kažemo da je
vrijednost funkcije f u x ili zavisna varijabla.
Pišemo: ) (x f y = ili ) (x f x a ili y x f a : .

Ako je Y X f → : zadana funkcija, slikom funkcije f podrazumijevamo najmanju od
svih mogućih kodomena funkcije f. Sliku funkcije f označavamo sa f(X).

Ako je ( ) Y X f = , tj. ako je svaki element u Y slika barem jednog elementa domene,
kažemo da funkcija f preslikava skup X 'na' skup Y, odnosno da je f surjekcija.
Za funkciju Y X f → : kažemo da je injekcija ako za bilo koja dva elementa X x x ∈
2 1
, ,
iz ) ( ) (
2 1 2 1
x f x f x x ≠ ⇒ ≠ , ili ekvivalentno tome
2 1 2 1
) ( ) ( x x x f x f = ⇒ = .
Za funkciju koja je i injekcija i surjekcija kažemo da je bijekcija.

Ako su R , ⊆ Y X govoriti ćemo o realnim funkcijma realne varijable.

Graf funkcije Y X f → : je skup R R× ⊂
f
G kojeg čine točke ( ) ) ( , x f x , gdje je X x ∈ .
{ } X x x f y y x G
f
∈ = = ), ( ) , (

Predavanja iz Poslovne matematike 2

7/102


1.2. Načini zadavanja funkcije

Funkcije se mogu predočiti:

(1) u obliku tablice

(2) grafički

(3) opisno

(4) analitičkim izrazom (formulom)



Primjer
Zadavanje funkcije:

(1) u obliku tablice

x ... -2 -1 0 1 2 ...
y=f(x) ... 4 1 0 1 4 ...


(2) grafički
f0 x ( )
x
5 4 3 2 1 0 1 2 3 4 5
1
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9




(3) opisno: za sve vrijednosti argumenta, vrijednost funkcije jednaka je kvadratu
argumenta


(4) analitičkim izrazom (formulom):
2
) ( , : R R x x f f = →
Predavanja iz Poslovne matematike 2

8/102


1.2.1. Načini analitičkog zadavanja funkcije

Kažemo da je funkcija zadana:

(1) eksplicitno, ako se za svaki x iz područja definicije funkcije direktno dobije
odgovarajuća vrijednost ) (x f y =

(2) implicitno, ako su x i y meñusobno vezani relacijom tipa 0 ) , ( = y x F

(3) parametarski, ako su vrijednosti x i y, koje meñusobno odgovaraju jedna drugoj,
izražene pomoću treće varijable t, koju nazivamo parametrom

2 1
) (
) (
t t t
t y
t x
≤ ≤
)
`
¹
=
=
ψ
ϕ




Primjer

Predočavanje jedinične kružnice sa središtem u ishodištu:

(1) eksplicitno:
2
1 x y − ± = ( ( )
2
1
1 ) x x f − + = , ( )
2
2
1 ) x x f − + = )

(2) implicitno: 1
2 2
= + y x

(3) parametarski: [ ) π 2 , 0
sin
cos

)
`
¹
=
=
t
t y
t x




1.3. Posebna svojstva funkcija

Neka su
2 2 1 1
: , : Y X g Y X f → → dvije funkcije. Ako je
2 1
X X = ,
2 1
Y Y = i ) ( ) ( x g x f = ,
2 1
X X x = ∈ ∀ , kažemo da su funkcije f i g jednake i pišemo g f = .

Vrijednost argumenta
0
x za koji je 0 ) (
0
= x f zove se nultočka funkcije f .

Za funkciju R : → X f kažemo da je ograničena (ograñena ili omeñena) ako postoje
realni brojevi M m, takvi da je M x f m ≤ ≤ ) ( , X x ∈ ∀ .

Predavanja iz Poslovne matematike 2

9/102

Za funkciju R : → X f kažemo da je uzlazna ili monotono rastuća ako za sve
vrijednosti X x x ∈
2 1
, vrijedi: ) ( ) (
2 1 2 1
x f x f x x ≤ ⇒ < .
Za funkciju R : → X f kažemo da je silazna ili monotono padajuća ako za sve
vrijednosti X x x ∈
2 1
, vrijedi: ) ( ) (
2 1 2 1
x f x f x x ≥ ⇒ < .


Za funkciju R : → X f kažemo da je konstanta na X ako za sve vrijednosti X x x ∈
2 1
,
vrijedi: ) ( ) (
2 1
x f x f = .


Za fukciju R : → X f kažemo da je parna ako za svaki x iz područja definicije vrijedi:
X x ∈ − i ) ( ) ( x f x f = −


Za fukciju R : → X f kažemo da je neparna ako za svaki x iz područja definicije
vrijedi: X x ∈ − i ) ( ) ( x f x f − = − .





Za funkciju R : → X f kažemo da je periodična s periodom T ako postoji broj T>0
takav da za svaki X x ∈ vrijedi: ) ( ) ( T x f x f + = .



Predavanja iz Poslovne matematike 2

10/102


PRIMJERI

Primjer 1.

Odredite područje definicije funkcija:
(1) 4 2 3 5 ) (
2 3
+ − + = x x x x f
(2)
3
2
) (

=
x
x
x f
(3) 5 ) ( + = x x f
(4)
3
2 ) ( + = x x f
(5)
x
x x f
+
+ − =
1
1
) (
(6) ( ) 2 3 log ) ( + − = x x f


Rješenje:
(1) ( ) +∞ ∞ − = = , R D
(2) { } ( ) ( ) +∞ ∪ ∞ − = = ⇒ ≠ ⇒ ≠ − , 3 3 , 3 \ 3 0 3 R D x x
(3) [ ) +∞ − = ⇒ − ≥ ⇒ ≥ + , 5 5 0 5 D x x
(4) ( ) +∞ ∞ − = = , R D
(5) ( ) ( ) ( ] 0 , 1 1 0 1 & 0 0 − = ⇒ − > ⇒ > + ≤ ⇒ ≥ − D x x x x
(6)
|
¹
|

\
|
∞ − = ⇒ < ⇒ − > − ⇒ > + −
3
2
,
3
2
2 3 0 2 3 D x x x









Predavanja iz Poslovne matematike 2

11/102


Primjer 2.

Ispitajte koje su od danih funkcija parne, koje su neparne, a koje nisu ni parne, ni
neparne:
(1) ( )
2
2 ) ( − = x x f
(2) x x x f cos 2 ) (
2
+ =
(3) x x x f cos ) ( ⋅ =

Rješenje:

(1) ( ) ( ) ( ) [ ] ( )
2 2 2 2
2 2 2 ) ( 2 ) ( + = + − = − − = − ⇒ − = x x x x f x x f
) ( ) ( x f x f ≠ − , ) ( ) ( x f x f − ≠ − ⇒ funkcija nije niti parna niti neparna

(2) ( ) ( ) ) ( cos 2 cos 2 ) ( cos 2 ) (
2 2 2
x f x x x x x f x x x f = + = − + − = − ⇒ + =
⇒ funkcija je parna

(3) ( ) ( ) ( ) ) ( cos cos cos ) ( cos ) ( x f x x x x x x x f x x x f − = ⋅ − = ⋅ − = − ⋅ − = − ⇒ ⋅ =
⇒ funkcija je neparna



Primjer 3.

Odredite osnovni period sljedećih funkcija:
(1) x x f 5 sin ) ( =
(2) x x f 4 tg ) ( =

Rješenje:
(1) ( )
5
2
5
2
5
2
5 sin 2 5 sin 5 sin ) (
π π π
π = ⇒ |
¹
|

\
|
+ =
(
¸
(

¸

|
¹
|

\
|
+ ⋅ = + = = T x f x x x x f

(2) ( )
4 4 4
4 tg 4 tg 4 tg ) (
π π π
π = ⇒ |
¹
|

\
|
+ =
(
¸
(

¸

|
¹
|

\
|
+ ⋅ = + = = T x f x x x x f


Predavanja iz Poslovne matematike 2

12/102

1.3.1. Računske operacije s funkcijama

Dane su funkcije R : → X f , R : → X g i realni broj R ∈ k . Definiramo nove funkcije
iz skupa X na R :

(1) ( ) ) ( ) ( ) ( x g x f x g f + = + ... funkciju ( ) g f + zovemo suma funkcija f i g

(2) ( ) ) ( ) ( ) ( x g x f x g f − = − ... funkciju ( ) g f − zovemo razlikom funkcija f i g

(3) ( ) ) ( ) ( ) ( x g x f x g f ⋅ = ⋅ ... funkciju ( ) g f ⋅ zovemo produktom od f i g

(4)
) (
) (
) (
x g
x f
x
g
f
=
|
|
¹
|

\
|
, X x x g ∈ ∀ ≠ , 0 ) ( … funkciju
|
|
¹
|

\
|
g
f
zovemo kvocijentom od f i g

(5) ( ) ) ( ) ( x f k x f k ⋅ = ⋅ ... funkciju ( ) f k ⋅ zovemo produktom od k i f




1.4. Kompozicija funkcija

Dane su funkcije
f f
K D f → : ,
g g
K D g → : . Neka je x bilo koji element iz
f
D , a
) (x f y = . Ako y leži u
g
D , tada je definirana vrijednost ( ) ) ( ) ( x f g y g = . Na taj način
definirano je preslikavanje iz
f
D u
g
K , koje nazivamo kompozicija ili složena
funkcija od f i g i označavamo: ( ) ( ) ) ( ) ( x f g x f g = o .

Svojstva:

(1) ( ) ( ) h g f h g f h g f o o o o o o = = ... asocijativnost

(2) f g g f o o ≠ ... antikomutativnost


Predavanja iz Poslovne matematike 2

13/102

Primjer 4.

Za zadane funkcije ) (x f i ) (x g odredite kompozicije ( ) ) (x g f o i ( ) ) (x f g o :

(1) 2 3 ) ( + = x x f ,
3
2
) (

=
x
x g
(2)
x
x f
1
) ( = , 1
3
2
) ( −
+

=
x
x
x g
(3) 1 2 ) ( + = x x f , 1 ) (
2
− = x x g

Rješenje:

(1) 2 3 ) ( + = x x f ,
3
2
) (

=
x
x g
( ) ( ) x x
x x
f x g f x g f = + − = + |
¹
|

\
| −
⋅ = |
¹
|

\
| −
= = 2 2 2
3
2
3
3
2
) ( ) ( o
( ) ( ) ( )
( )
x
x x
x g x f g x f g = =
− +
= + = =
3
3
3
2 2 3
2 3 ) ( ) ( o


(2)
x
x f
1
) ( = , 1
3
2
) ( −
+

=
x
x
x g
( )
( )
5
3
5
3
3 2
3
3
3 2
1
1
3
2
1
1
3
2
) (
+
− =

+
=
− − −
+
=
+
+ − −
=

+

= |
¹
|

\
|

+

=
x x
x x
x
x
x x
x
x
x
x
f x g f o

( )
( )
x
x
x
x x
x
x x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
g x f g
3 1
5
3 1
3 1 2 1
3 1
3 1 2 1
1
3 1
2 1
1
3 1
2 1
1
3
1
2
1
1
) (
+

=
+
− − −
=
=
+
+ − −
= −
+

= −
+

= −
+

= |
¹
|

\
|
= o



(3) 1 2 ) ( + = x x f , 1 ) (
2
− = x x g
( ) ( ) ( ) ( ) 1 2 1 2 2 1 1 2 1 ) ( ) (
2 2 2 2
− = + − = + − ⋅ = − = = x x x x f x g f x g f o
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) 1 4 4 4 1 1 4 4 1 1 2 1 2 ) ( ) (
2 2 2
+ ⋅ = + = − + + = − + = + = = x x x x x x x x g x f g x f g o

Predavanja iz Poslovne matematike 2

14/102

1.5. Inverzna funkcija

Neka je Y X f → : bijekcija. U tom slučaju možemo definirati preslikavanje, označimo
ga sa
1 −
f , X X f f →

) ( :
1
, koje će elementu y pridružiti njemu odgovarajući x, na
način: x y f =

) (
1
. Ovako definirano preslikavanje nazivamo inverzna funkcija dane
funkcije f . Njena domena je Y X F D
f
= =

) (
1
, pa je X Y f →

:
1
.

Svojstva:
(1)
( ) ( )
( ) ( )
1
, ) (
, ) (
1
1 1

∈ ∀ = =
∈ ∀ = =

− −
f
f
D y y x f y f f
D x x y f x f f
tj.
Ι =
Ι =


1
1
f f
f f
o
o
gdje je x x = Ι ) ( identično
preslikavanje.

(2) grafovi funkcija f i njoj inverzne funkcije
1 −
f simetrični su s obzirom na pravac
x y =






Računanje inverzne funkcije

Inverznu funkciju nalazimo sljedećim postupkom:
(1) jednadžbu ) (x f y = riješimo po nepoznanici x,
(2) ako postoji jedinstveno Rješenje te jednadžbe, tada funkcija ima inverznu funkciju,
) (
1
y f x

= ,
(3) zamijenimo imena nepoznanicama x i y da bismo dobili zapis ) (
1
x f y

=
Predavanja iz Poslovne matematike 2

15/102

Primjer 5.

Nañite inverznu funkciju funkcije:

(1) 2 3 ) ( + = x x f
(2) 1 ) (
3
− = x x f
(3)
x
x
x f


=
4
3
) (
(4) 1 ) (
2
− = x x f , [ ) ∞ ∈ , 0 x
(5)
3
log ) (
x
x f =

Rješenje:

(1) 2 3 ) ( + = x x f

3
2
) (
3
2
) (
3
2
2 3
2 3
1 1

= ⇒

= ⇒

=
− =
+ =
− −
x
x f
y
y f
y
x
y x
x y

(2) 1 ) (
3
− = x x f

3 1
3
1
3
3
3
1 ) ( 1 ) ( 1
1
1
+ = ⇒ + = ⇒ + =
+ =
− =
− −
x x f y y f y x
y x
x y



(3)
x
x
x f


=
4
3
) (

( )
( )
1 ,
1
3 4
) (
1
3 4
) (
1
3 4
3 4 1
3 4
4 3
3 4
3 4
4
3
1 1
− ≠
+
+
= ⇒
+
+
= ⇒
+
+
=
+ = + ⋅
+ = +
− = −
− = −
− = ⋅ −


=
− −
x
x
x
x f
y
y
y f
y
y
x
y y x
y xy x
xy y x
x xy y
x y x
x
x
y


Predavanja iz Poslovne matematike 2

16/102

(4) 1 ) (
2
− = x x f , [ ) ∞ ∈ , 0 x

1 , 1 ) ( 1 ) (
1
1
1
1 1
2
2
− ≥ + = ⇒ + = ⇒
+ =
+ =
− =
− −
x x x f y y f
y x
y x
x y



(5)
3
log ) (
x
x f =

x y y
y
x f y f x
x
x
y
10 3 ) ( 10 3 ) ( 10 3
3
10
3
log
1 1
10
⋅ = ⇒ ⋅ = ⇒ ⋅ =
=
|
¹
|

\
|
=
− −




























Predavanja iz Poslovne matematike 2

17/102

1.6. Elementarne funkcije

Elementarne funkcije su funkcije koje se mogu dobiti iz potencija, eksponencijalnih,
logaritamskih, trigonometrijskih, arkus, hiperholnih i area funkcija primjenom četiriju
računskih operacija i kompozicije funkcija.

1.6.1. Polinomi

Funkciju R R : → f oblika
0 1
2
2
1
1
... ) ( a x a x a x a x a x f
n
n
n
n
+ + + + + =


, gdje su
+
∈Z n ,
R
0 1 2 1
, , ,..., , ∈

a a a a a
n n
, 0 ≠
n
a , nazivamo polinomom n-tog stupnja i označavamo sa
) (x P
n
. Brojeve
0 1 2 1
, , ,..., , a a a a a
n n −
zovemo koeficijenti polinoma,
n
n
x a zovemo vodeći
član polinoma, a n je stupanj polinoma.




Nultočke polinoma su oni R ∈ x za koje je 0 ) ( = x P
n
. Polinom n-tog stupnja ima n
nultočaka.




(a) Konstanta

Funkciju R R : → f oblika
0 0
) ( ) ( a x P x f = = , gdje je R
0
∈ a , nazivamo polinomom
0-tog stupnja ili konstantom. Njegov graf je pravac paralelan s x-osi i udaljen od nje
za
0
a .


Predavanja iz Poslovne matematike 2

18/102

(b) Linearna funkcija

Funkciju R R : → f oblika
0 1 1
) ( ) ( a x a x P x f + = = , gdje su R
0 1
, ∈ a a , 0
1
≠ a , nazivamo
polinomom prvog stupnja ili linearnom funkcijom. Graf polinoma je pravac. Broj
1
a
zove se koeficijent smjera i odreñuje nagib pravca ( α tg
1
= a , α - kut pravca i
pozitivnog dijela x-osi), a broj
0
a odsječak pravca na y-osi.
Polinom 1. stupnja ima jednu nultočku
1
0
0
a
a
x − = i vrijedi: ( )
0 1 1
) ( x x a x P − ⋅ = .






(c) Kvadratna funkcija

Funkciju R R : → f oblika
0 1
2
2 2
) ( ) ( a x a x a x P x f + + = = , gdje su R
0 1 2
, , ∈ a a a , 0
2
≠ a ,
nazivamo polinomom drugog stupnja ili kvadratnom funkcijom. Broj
2
a zove se
vodeći koeficijent polinoma,
1
a linearni koeficijent, a
0
a slobodni koeficijent. Graf
kvadratne funkcije zove se kvadratna parabola. Tjeme parabole ovisi o koeficijentima
polinoma 2. stupnja i ima koordinate:
2
2
1 2 0
2
1
4
4
,
2 a
a a a
y
a
a
x
T T

= − = .


Predavanja iz Poslovne matematike 2

19/102

Nultočke polinoma 2. stupnja dobiju se ako se riješi kvadratna jednadžba
0
0 1
2
2
= + + a x a x a .
Rješenja su:
2
2 0
2
1 1
2 , 1
2
4
a
a a a a
x
⋅ − ± −
=

Ovisno o diskriminanti
2 0
2
1
4 a a a D ⋅ − = , polinom 2. stupnja ima:
D>0... dvije različite realne nultočke ( )
2 1
, x x
D=0... jednu dvostruku realnu nultočku ( )
2 1
x x =
D<0... nema realnih nultočaka, nultočke su konjugirani kompleksni brojevi ( )
1 2
x x =

Vrijedi: ( ) ( )
2 1 2 2
) ( x x x x a x P − ⋅ − ⋅ = .





1.6.2. Racionalne funkcije

Funkciju oblika
0 1
2
2
1
1
0 1
2
2
1
1
...
...
) (
) (
) (
b x b x b x b x b
a x a x a x a x a
x Q
x P
x f
m
m
m
m
n
n
n
n
m
n
+ + + + +
+ + + + +
= =




, gdje su ) (x P
n
i
) (x Q
m
polinomi stupnja n, odnosno m.
Budući da je dijeljenje s nulom nije dozvoljeno, možemo reći da je racionalna funkcija
definirana za sve realne vrijednosti osim onih za koje polinom u nazivniku poprima
vrijednost nula.

Racionalna funkcija kod koje je m n < zove se pravom, a ako je m n ≥ nepravom
racionalnom funkcijom. Svaka se neprava racionalna funkcija može prikazati kao suma
polinoma i prave racinalne funkcije.

Nultočke funkcije su one točke u kojima je brojnik jednak nuli, tj. 0 ) ( = x P
n
.

Primjeri:
5
) (

=
x
x
x f ,
5 2
1 3
) (
+

=
x
x
x f ,
x x
x
x f
+

=
2
2
1
) ( ,
5 3 2
1
) (
2 3
2
− + −

=
x x x
x
x f
Predavanja iz Poslovne matematike 2

20/102

(a) Funkcija oblika:
x
a
x f = ) (



Funkcija je neparna, graf funkcije je istostrana hiperbola kojoj su asimptote koordinatne
osi.


(b) Funkcija oblika:
2 2
1 1
) (
b x a
b x a
x f
+
+
=

Graf funkcije je istostrana hiperbola s asimptotama koje su paralelne s koordinatnim
osima.
Funkcija ima prekid u točki
2
2
a
b
x − = (nultočka polinoma u nazivniku) i to je ujedno
vertikalna asimptota. Pravac
2
1
a
a
y = je horizontalna asimptota .Funkcija nema ekstrema,
monotona je.


Predavanja iz Poslovne matematike 2

21/102

1.6.3. Iracionalne funkcije

(a) Funkcija oblika: b ax x f + ± = ) (
Graf funkcije je parabola s tjemenom u točki
|
¹
|

\
|
− = 0 ,
a
b
A . Funkcija je dvoznačna, nema
ekstrema.






(b)Funkcija oblika: c bx ax x f + + ± =
2
) (

Graf funkcije je za 0 < a elipsa, a za 0 > a hiperbola.










Predavanja iz Poslovne matematike 2

22/102

1.6.4. Eksponencijalna funkcija

Za 1 0 ≠ > a i a može se definirati funkcija
+
→R R : f ,
x
a x f = ) ( , sa sljedećim
svojstvima:

(1)
2 1 2 1
x x x x
a a a
+
= ⋅

(2)
2 1
2
1
x x
x
x
a
a
a

=

(3) ( )
2 1
2
1
x x
x
x
a a

=

(4) 1
0
= a

(5) ako je 1 > a , onda
2 1
2 1
x x
a a x x < ⇒ < (funkcija je strogo rastuća), a ako je 1 0 < < a ,
tada
2 1
2 1
x x
a a x x > ⇒ < (funkcija je strogo padajuća)


Funkcija sa navedenim svojstvima zove se eksponencijalna funkcija baze a, a njezin
graf eksponencijalna krivulja.

Za 71828 . 2 = = e a (Eulerov broj) funkcija se zove prirodna eksponencijalna funkcija.




Grafovi eksponencijalnih funkcija s bazama koji su recipročni brojevi, simetrični su s
obzirom na y-os. Svi oni prolaze točkom (0,1) na y-osi. Krivulja ima horizontalnu
asimptotu x-os.
Predavanja iz Poslovne matematike 2

23/102

1.6.5. Logaritamska funkcija

Inverzne funkcije eksponencijalnih funkcija zovu se logaritamske funkcije i označavaju
sa: x x f
a
log ) ( = . Broj 0 > a zove se baza logaritamske funkcije.

Vrijedi: y x a y
a
x
log = ⇔ = .

Domena funkcije je ( ) +∞ = , 0 D , a kodomena R = K . Graf funkcije je logaritamska
krivulja i ona je zrcalna slika eksponencijalne krivulje iste baze s obzirom na pravac
x y = .

Logaritam po bazi 10 = a označavamo simbolom log i nazivamo dekadski logaritam ili
samo logaritam.

Logaritam po bazi 71828 . 2 = = e a označavamo simbolom ln i nazivamo prirodnim
logaritmom.


Svojstva logaritamske funkcije:

(1) ( ) y x y x
a a a
log log log + = ⋅
(2) y x
y
x
a a a
log log log − =
|
|
¹
|

\
|

(3) ( ) R , log log ∈ ∀ ⋅ = x x r x
a
r
a

(4) 1 log = a
a

(5) za svaki broj 1 , 0 ≠ > a a , vrijedi: 0 1 log =
a

(6) ako je 1 > a , onda
2 1 2 1
log log x x x x
a a
< ⇒ < (funkcija je rastuća), a ako je 1 0 < < a ,
tada x x x x
a a
log log
1 2 1
> ⇒ < (funkcija je padajuća)
(7) krivulje prolaze kroz točku (1,0) i asimptotski se približava y-osi.
Predavanja iz Poslovne matematike 2

24/102

1.6.6. Trigonometrijske funkcije

(a) Funkcija sinus x x f sin ) ( =

Funkcija x x f sin ) ( = ima svojstva:

(1) [ ] 1 , 1 : R − → f , jednoznačna je funkcija definirana za svaki realni x

(2) funkcija je ograničena, 1 sin 1 ≤ ≤ − x , R ∈ ∀x

(3) funkcija je neparna, x x sin ) sin( − = −

(4) funkcija je periodična s osnovnim periodom π 2 = T , Z , sin ) 2 sin( ∈ ∀ = + k x k x π

(5) nultočke funkcije: Z , ∈ ∀ = k k x π

(6) točke ekstrema: minimum... Z , 2
2
3
1 sin ∈ ∀ + = ⇒ − = k k x x π
π

maksimum... Z , 2
2
1 sin ∈ ∀ + = ⇒ = k k x x π
π


(7) tok funkcije na intervalu [ ] π 2 , 0 :

x 0
2
π
π
2

π 2
sinx 0 1 0 -1 0


(8) graf funkcije je sinusoida, centralno je simetričan s obzirom na ishodište






Predavanja iz Poslovne matematike 2

25/102

(b) Funkcija kosinus x x f cos ) ( =

Funkcija x x f cos ) ( = ima svojstva:

(1) [ ] 1 , 1 : R − → f , jednoznačna je funkcija definirana za svaki realni x

(2) funkcija je ograničena, 1 cos 1 ≤ ≤ − x , R ∈ ∀x

(3) funkcija je parna, x x cos ) cos( = −

(4) funkcija je periodična s osnovnim periodom π 2 = T , ( ) Z , cos 2 cos ∈ ∀ = + k x k x π

(5) nultočke funkcije: Z ,
2
∈ ∀ + = k k x π
π


(6) točke ekstrema: minimum... ( ) Z , 1 2 2 1 cos ∈ ∀ ⋅ + = + = ⇒ − = k k k x x π π π
maksimum... Z , 2 2 0 1 cos ∈ ∀ = + = ⇒ = k k k x x π π

(7) tok funkcije na intervalu [ ] π 2 , 0 :

x 0
2
π
π
2

π 2
cosx 1 0 -1 0 1

(8) graf funkcije je kosinusoida, centralno je simetričan s obzirom na y-os









Predavanja iz Poslovne matematike 2

26/102

(c) Funkcija tangens x x f tg ) ( =

Funkcija x x f tg ) ( = ima svojstva:

(1) ( ) R
2
1 2k \ : →
)
`
¹
¹
´
¦
⋅ +
π
R f , jednoznačna je funkcija definirana za svaki realni x osim
cjelobrojnih neparnih višekratnika od
2
π

(2) funkcija nije ograničena, striktno je uzlazna i raste od ∞ − do ∞ +

(3) funkcija je neparna, x x tg ) ( tg − = −

(4) funkcija je periodična s osnovnim periodom π = T , ( ) Z , tg tg ∈ ∀ = + k x k x π

(5) nultočke funkcije: Z , ∈ ∀ = k k x π

(6) funkcija ne postiže minimum, odnosno maksimum

(7) vertikalne asimptote funkcije su pravci: ( ) Z ,
2
1 2
2
∈ ∀ ⋅ + = + = k k k x
π
π
π


(8) tok funkcije na intervalu [ ] π , 0 :

x 0
2
π
π
tgx 0
∞ − ∞ +
0


(9) graf funkcije je tangensoida, centralno je simetričan s obzirom na ishodište



Predavanja iz Poslovne matematike 2

27/102

(d) Funkcija kotangens x x f ctg ) ( =

Funkcija x x f ctg ) ( = ima svojstva:

(1) { } R \ : → π k R f , jednoznačna je funkcija definirana za svaki realni x osim
cjelobrojnih višekratnika od π

(2) funkcija nije ograničena, striktno je silazna i pada od ∞ + do ∞ −

(3) funkcija je neparna, x x ctg ) ( ctg − = −

(4) funkcija je periodična s osnovnim periodom π = T , ( ) Z , ctg ctg ∈ ∀ = + k x k x π

(5) nultočke funkcije: ( ) Z ,
2
1 2
2
∈ ∀ ⋅ + = + = k k k x
π
π
π

(6) funkcija ne postiže minimum, odnosno maksimum

(7) vertikalne asimptote funkcije su pravci: Z , ∈ ∀ = k k x π

(8) tok funkcije na intervalu [ ] π , 0 :

x 0
2
π
π
ctgx
∞ +
0
∞ −


(9) graf funkcije je kotangensoida, centralno je simetričan s obzirom na ishodište







Predavanja iz Poslovne matematike 2

28/102

1.6.7. Ciklometrijske (arkus) funkcije (lučne funkcije)

Inverzne funkcije od restrikcija trigonometrijskih funkcija zovu se ciklometrijske ili
arkus funkcije (arcus=luk) jer za dane vrijednosti trigonometrijske funkcije daju luk
odnosno kut.

(a) Funkcija arkus sinus x x f arcsin ) ( = inverzna je funkciji sinus
[ ] 1 , 1 ,
2
,
2
, arcsin sin − ∈ ∀
(
¸
(

¸

− ∈ ∀ = ⇔ = y x y x x y
π π
.
Funkcija arcsin (arkus sinus) svakom broju [ ] 1 , 1 − ∈ y pridružuje luk (arc)
(
¸
(

¸

− ∈
2
,
2
π π
x
čiji je sinus jednak y.




(b) Funkcija arkus kosinus x x f arccos ) ( = inverzna je funkciji kosinus

[ ] [ ] 1 , 1 , , 0 , arccos cos − ∈ ∀ ∈ ∀ = ⇔ = y x y x x y π .

Funkcija arccos (arkus kosinus) svakom broju [ ] 1 , 1 − ∈ y pridružuje luk (arc) [ ] π , 0 ∈ x
čiji je kosinus jednak y.


Predavanja iz Poslovne matematike 2

29/102

(c) Funkcija arkus tangens x x f arctg ) ( = inverzna je funkciji tangens

R ,
2
,
2
, arctg tg ∈ ∀
|
¹
|

\
|
− ∈ ∀ = ⇔ = y x y x x y
π π
.
Funkcija arctg (arkus tangens) svakom broju R ∈ y pridružuje luk (arc)
|
¹
|

\
|
− ∈
2
,
2
π π
x
čiji je tangens jednak y.




(d) Funkcija arkus kotangens x x f arcctg ) ( = inverzna je funkciji kotangens

( ) R , , 0 , arcctg ctg ∈ ∀ ∈ ∀ = ⇔ = y x y x x y π .
Funkcija arcctg (arkus kotangens) svakom broju R ∈ y pridružuje luk (arc) čiji je
kotangens jednak y.




Predavanja iz Poslovne matematike 2

30/102

2. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE

2.1. Granična vrijednost funkcije

Neka je f realna funkcija definirana na nekom intervalu R ⊆ D , tj. R : → D f . Kažemo
da funkcija f ima limes ili graničnu vrijednost A točki a , ) ( lim x f A
a x→
= , ako kod
približavanja x k a , vrijednost funkcije ) (x f dolazi po volji blizu broju A.

Sadržaj te definicije možemo iskazati i na način:
Broj A je granična vrijednost funkcije f u točki a , ako za svaki broj 0 > ε postoji broj
0 > δ , takav da za svaki x , ( ) ε δ < − ⇒ < − A x f a x . Pišemo: ) ( lim x f A
a x→
= .

Funkcija f ima za a x = lijevi limes A ( ) 0 ( − = a f A ), ako se neograničeno približava
vrijednosti A kada se x približava broju a preko vrijednosti koje su manje od a
( 0 − →a x ili

→ a x ). Pišemo: ) ( lim x f A
a x


= .

Funkcija f ima za a x = desni limes A ( ) 0 ( + = a f A ) ako se neograničeno približava
vrijednosti A kada se x približava broju a preko vrijednosti koje su veće od a
( 0 + → a x ili
+
→ a x ). Pišemo: ) ( lim x f A
a x
+

= .




Limes ) ( lim x f
a x→
funkcije f u točki a postoji ako i samo ako:
(1) postoji lijevi limes ) ( lim x f
a x



(2) postoji desni limes ) ( lim x f
a x
+


(3) ti limesi se podudaraju, ) ( lim ) ( lim ) ( lim x f x f x f
a x a x a x → → →
= =
+ −

Predavanja iz Poslovne matematike 2

31/102

2.2. Neprekidnost funkcije

Funkciju f nazivamo neprekidnom u točki a x = ako:
(1) točka a pripada području definicije funkcije f
(2) ) ( lim x f
a x→
postoji i jednak je ) (a f , tj. ) ( ) ( lim a f x f
a x
=


Ako bar jedan od ovih uvjeta nije ispunjen, za funkciju f kažemo da ima prekid u točki a.

Sadržaj te definicije možemo iskazati i na način:
Funkcija f je neprekidna u točki a , ako za svaki broj 0 > ε postoji broj 0 > δ , takav
da za svaki D x ∈ , ( ) ( ) ε δ < − ⇒ < − a f x f a x . Vrijedi: ( ) a f x f
a x
=

) ( lim .

Za funkciju f koja u točki a nije neprekidna kažemo da ima prekid u toj točki, a točku
a zovemo točkom prekida funkcije f .




Svojstva limesa funkcija:

(1) C C
a x
=

lim , R ∈ C (posljedica: ( ) ) ( lim ) ( lim x f C x f C
a x a x → →
⋅ = ⋅ )

(2) ( ) ) ( lim ) ( lim ) ( ) ( lim x g x f x g x f
a x a x a x → → →
± = ±

(3) ( ) ) ( lim ) ( lim ) ( ) ( lim x g x f x g x f
a x a x a x → → →
⋅ = ⋅

(4) 0 ) ( lim ,
) ( lim
) ( lim
) (
) (
lim ≠ =
|
|
¹
|

\
|




x g
x g
x f
x g
x f
a x
a x
a x
a x


(5) ( )
) ( lim
) (
) ( lim ) ( lim
x g
a x
x g
a x
a x
x f x f

→ →
=
Predavanja iz Poslovne matematike 2

32/102

2.3. Neki značajni limesi

(1) 1
sin
lim
0
=

x
x
x


(2) e
x
x
x
=
|
¹
|

\
|
+
∞ →
1
1 lim

(3) ( ) e x x
x
= +

1
0
1 lim

(4) 0
1
lim =
∞ →
x
x
, 0
1
lim =
−∞ →
x
x


(5) ∞ =
+ →
x
x
1
lim
0
, −∞ =
− →
x
x
1
lim
0





PRIMJERI

Primjer 1.

Izračunajte:
(1)
2
3
2 3
4 6
lim
x
x x
x


∞ →


(2)
1
1 5
lim
2

+
∞ →
x
x
x


(3)
2
3
1
1
lim
x
x
x

+
∞ →


(4)
4 2
3
lim
2
+ +
∞ →
x x
x
x


Rješenje:
(1) 3
2 0
0 6
2
3
4
6
lim
2 3
4 6
lim
2 3
4 6
lim
3
2
3
3
3
3 3
3
2
3
− =


=


=


=
|
¹
|

\
|


=


∞ → ∞ → ∞ →
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x x
x x x

Predavanja iz Poslovne matematike 2

33/102

(2) 0
1
0
0 1
0 0
1
1
1 5
lim
1
1 5
lim
1
1 5
lim
2
2
2 2
2
2 2
2
= =

+
=

+
=

+
=
|
¹
|

\
|


=

+
∞ → ∞ → ∞ →
x
x x
x x
x
x x
x
x
x
x x x



(3) +∞ = =

+
=

+
=

+
=
|
¹
|

\
|


=

+
∞ → ∞ → ∞ →
0
1
0 0
1 0
1 1
1
1
lim
1
1
lim
1
1
lim
3
3
3
2
3
3
3
3
2
3
x x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x x x



(4) 1
3
3
1 2
3
0 1 2
3
4
1 2
3
lim
4 2
3
lim
4 2
3
lim
2
2 2
2 2
= =
+
=
+ +
=
+ +
=
+ +
=
|
¹
|

\
|


=
+ +
∞ → ∞ → ∞ →
x
x x
x
x
x
x
x
x x
x
x x x




Primjer 2.

Izračunajte:

(1)
8
4 2
lim
3
2
+
+
− →
x
x
x


(2)
49
2 3
lim
2
7

− −

x
x
x



Rješenje:

(1)
( ) ( )
( ) ( ) 6
1
12
2
4 2
2
lim
4 2 2
2 2
lim
2
2 2
lim
0
0
8
4 2
lim
2
2
2
2
3 3
2
3
2
= =
+ −
=
+ − ⋅ +
+ ⋅
=
+
+ ⋅
= |
¹
|

\
|
=
+
+
− → − → − → − →
x x x x x
x
x
x
x
x
x x x x



(2) =
+ −
+ −


− −
=

− −
=
|
¹
|

\
|
=

− −
→ → →
2 3
2 3
7
2 3
lim
7
2 3
lim
0
0
49
2 3
lim
2 2
7
2 2
7
2
7
x
x
x
x
x
x
x
x
x x x

( )
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
=
+ − ⋅ + ⋅ −
− −
=
+ − ⋅ + ⋅ −
− −
=
→ →
2 3 7 7
4 3
lim
2 3 7 7
2 3
lim
7
2
2
7
x x x
x
x x x
x
x x

( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) 56
1
2 2 14
1
2 3 7
1
lim
2 3 7 7
7
lim
7 7
=
+ ⋅
=
+ − ⋅ +
=
+ − ⋅ + ⋅ −

=
→ →
x x x x x
x
x x

Predavanja iz Poslovne matematike 2

34/102

Primjer 3.

Izračunajte:

(1)
x
x
x
tg
lim
0 →


(2)
x
x
x
2 sin
lim
0 →


Rješenje:

(1) 1
1
1
1
cos
1
lim
sin
lim
cos
sin 1
lim
0
0 tg
lim
0 0 0 0
= ⋅ = ⋅ = ⋅ = |
¹
|

\
|
=
→ → → →
x x
x
x
x
x x
x
x x x x



(2) 2 2 1 2
2
2 sin
lim
0
0 2 sin
lim
0 2 0
= ⋅ = ⋅ = |
¹
|

\
|
=
→ →
x
x
x
x
x x




Primjer 4.

Izračunajte:
1 2
1
1 lim
+
∞ →
|
¹
|

\
|
+
x
x
x


Rješenje:

2 2
2 lim
1 2 1 2
1
1
1 lim
1
1 lim
1
1
1
1 lim
1
1 lim e e
x x x x x
x
x
x
x
x
x
x
x
= ⋅ =
|
¹
|

\
|
+ ⋅
|
|
¹
|

\
|
|
¹
|

\
|
+ =
|
¹
|

\
|
+ ⋅
|
¹
|

\
|
+ =
|
¹
|

\
|
+
∞ → ∞ → ∞ →
+
∞ →
∞ →












Predavanja iz Poslovne matematike 2

35/102

3. DIFERENCIJALNI RAČUN

3.1. Pojam derivacije





Neka je f realna funkcija definirana na intervalu ( ) R , ⊆ = Ι b a i neka je Ι ∈
0
x neka
točka iz tog intervala. Ako postoji
x
x f x x f
x x
x f x f
x x x

− ∆ +
=


→ ∆ →
) ( ) (
lim
) ( ) (
lim
0 0
0
0
0
0
, onda taj
limes nazivamo derivacijom funkcije f u točki
0
x i označavamo sa ( )
0
x f ′ .

Ako postoji derivacija za svaki Ι ∈ x , onda kažemo da je funkcija derivabilna ili
diferencijabilna na Ι .

Ako je funkcija diferencijabilna na intervalu Ι , onda možemo definirati novu funkciju :

R : → Ι ′ f , ( ) x f x ′ a .

Tako definiranu funkciju nazivamo prvom derivacijom funkcije f na Ι .


x
x f x x f
x
y
x f
x x

− ∆ +
=


= ′
→ ∆ → ∆
) ( ) (
lim lim ) (
0 0
0 0
0
, gdje je
0
x x x − = ∆ .


Predavanja iz Poslovne matematike 2

36/102

Geometrijski, derivacija funkcije f u točki, ( )
0
x f ′ , predstavlja koeficijent smjera
tangente na graf funkcije f u točki ( ) ) ( ,
0 0
x f x .

Jednadžba tangente, ako postoji ( )
0
x f ′ , glasi: ( ) ( ) ( )
0 0 0
x x x f x f y − ⋅ ′ = − .

Pravac okomit na tangentu u njenom diralištu zovemo normalom u točki A.
Jadnadžba normale je: ( )
( )
( )
0
0
0
1
x x
x f
x f y − ⋅

− = − , uz uvjet ( ) 0
0
≠ ′ x f .


Oznake za derivaciju:

(1) Newtonova oznaka: ) (
0
x f ′
Čitamo: “f derivirano u točki
0
x ” ili “f crtano od
0
x ”

(2) Leibnizova oznaka:
( )
dx
x df
0
ili ( )
0
x f
dx
d

Čitamo: “de ef po de iks u
0
x “

(3) za funkciju zadanu formulom ( ) x f y = pored oznake ( ) x f ′ koristi se i oznake:
dx
dy
,

x
y′ ili samo y′




3.2. Derivacije nekih osnovnih funkcija

Računanje derivacije funkcije (po definiciji) odvija se u tri koraka:

(1) izračuna se vrijednost ) ( x x f ∆ +

(2) izračuna se kvocjent
x
x f x x f

− ∆ + ) ( ) (


(3) izračuna se limes
x
x f x x f
x f
x

− ∆ +
= ′
→ ∆
) ( ) (
lim ) (
0




Predavanja iz Poslovne matematike 2

37/102


Tablica derivacija elementarnih funkcija

Funkcija Derivacija
C (kostanta) 0
x 1
n
x
1 −

n
x n
x
1

2
1
x

n
x
1

1 +

n
x
n

x
x 2
1

n
x
n n
x n
1
1



x
e
x
e
x
a a a
x
ln ⋅
x
a
log
a x ln
1


x sin x cos
x cos x sin −
x tg
x
2
cos
1

x ctg
x
2
sin
1

x arcsin
2
1
1
x −

x arccos
2
1
1
x −

x arctg
2
1
1
x +

x arcctg
2
1
1
x +


Predavanja iz Poslovne matematike 2

38/102

PRIMJER

Po definiciji derivacije funkcije nañite derivacije: 5 3 ) (
2
+ − = x x x f

Rješenje:

5 3 ) (
2
+ − = x x x f

( ) ( )
( )
( ) 3 2 3 2 lim
3 2
lim
5 3 5 3 3 ) ( 2
lim
5 3 5 ) ( 3 ) (
lim
) ( ) (
lim ) (
0
0
2 2 2
0
2 2
0 0
− = − ∆ + =
=

− ∆ + ⋅ ∆
=

− + − + ∆ ⋅ − − ∆ + ∆ ⋅ ⋅ +
=
=

+ − − + ∆ + ⋅ − ∆ +
=

− ∆ +
= ′
→ ∆
→ ∆ → ∆
→ ∆ → ∆
x x x
x
x x x
x
x x x x x x x x
x
x x x x x x
x
x f x x f
x f
x
x x
x x





3.3. Osnovna pravila deriviranja

Neka su f i g derivabilne funkcije na istom intervalu R ⊂ Ι , tada su derivabilne i
funkcije g f ± , g f ⋅ ,
g
f
i vrijedi:
(1) ( ) g f g f ′ ± ′ =

±
(2) ( ) g f g f g f ′ ⋅ + ⋅ ′ =


(3) ( ) f C f C ′ ⋅ =

⋅ , gdje je C konstanta
(4)
2
g
g f g f
g
f ′ ⋅ − ⋅ ′
=

|
|
¹
|

\
|
, Ι ∈ ∀ ≠ x x g , 0 ) (



PRIMJER

Koristeći osnovna pravila deriviranja nañite derivacije funkcija:
(1)
x
x x x f
2
4 ) (
3 2 3
− − =
(2) ( )
x x
e x x f ⋅ − + ⋅ = 1 2 5 ) (
(3)
x
e
x
x f
2
) ( =
Predavanja iz Poslovne matematike 2

39/102

Rješenje:

(1)
( )
2
3
2
1 1
1
3
2
1 3 1
3
2
3 3 2 3
2 1
3
2
12
1 2
3
2
3 4 2 4
2
4 ) (
x x
x
x x x x x x
x
x x x f
+ ⋅ − =
= ⋅ − ⋅ − ⋅ − ⋅ ⋅ =

|
|
¹
|

\
|
⋅ − − =

|
¹
|

\
|
− − = ′
− −

− −



(2)
( ) ( ) ( ) ( )
x x x x x x x
e x e x e e x x f ⋅ + ⋅ ⋅ = ⋅ − + ⋅ + ⋅ ⋅ =

⋅ − + ⋅ = ′ 2 2 ln 5 1 1 2 ln 2 5 1 2 5 ) (


(3)
( ) ( )
( )
( ) ( )
x x
x
x
x x
x
x x
x
e
x x
e
x e x
e
e x e x
e
e x e x
e
x
x f
− ⋅
=
− ⋅ ⋅
=
⋅ − ⋅
=

⋅ − ⋅

=

|
|
¹
|

\
|
= ′
2 2 2
) (
2 2
2
2
2 2 2





3.4. Derivacija složene i inverzne funkcije

Ako je funkcija Y X f → : derivabilna u točki X x ∈ , a funkcija Z Y g → : derivabilna u
točki ) (x f y = , tada je složena funkcija Z X f g → : o takoñer derivabilna u točki x i
vrijedi:
( ) ( ) ) ( ) ( ) ( x f x f g x f g ′ ⋅ ′ =

o

Ovu formulu nazivamo pravilo o ulančanom deriviranju.


Na isti način derivira se i kompozicija sastavljena od tri ili više funkcija:

( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ) ( ) ( ) ( ) ( x h x h g x h g f x h g f ′ ⋅ ′ ⋅ ′ =




Ako funkcija f ima u točki x derivaciju 0 ) ( ≠ ′ x f i u nekoj okolini od x je neprekidna i
ima neprekidnu inverznu funkciju g, tada ta inverzna funkcija ima u ) (x f y = derivaciju
koja iznosi
) (
1
) (
x f
y g

= ′ . Vidimo da vrijedi:
) (
1
) (
y g
x f

= ′ .

Predavanja iz Poslovne matematike 2

40/102

PRIMJER

Nañite derivacije složenih funkcija:
(1)
x
e x f

= ) (

(2) ( ) x x f 3 arctg ) ( =

(3) ( ) x x f 2 sin ) ( =

(4) ( ) x x f 2 sin ) (
3
=

Rješenje:

(1) ( ) ( ) ( )
x x x x
e e x e e x f
− − − −
− = − ⋅ = ′ − ⋅ =

= ′ ) 1 ( ) ( ) (

(2) ( ) ( )
( )
2 2
9 1
3
3
3 1
1
3 arctg ) (
x x
x x f
+
= ⋅
+
=

= ′

(3) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) x x x x x x f 2 cos 2 2 2 cos 2 2 cos 2 sin ) ( ⋅ = ⋅ =

⋅ =

= ′

(4) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) x x x x x x f 2 cos 2 sin 6 2 2 cos 2 sin 3 2 sin ) (
2 2 3
⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ ⋅ =

= ′




3.5. Derivacija implicitno zadane funkcije

Ako jednadžba 0 ) , ( = y x F , koja povezuje x i y, nije rješiva po zavisnoj varijabli y, tada
y nazivamo implicitnom funkcijom od x. Da bismo odredili derivaciju y′ te implicitne
funkcije moramo obje strane jednadžbe 0 ) , ( = y x F derivirati po x, smatrajući pri tome y
kao složenu funkciju od x. Iz tako dobivenog izraza izračunamo traženu derivaciju y′ .



PRIMJERI

Primjer 1.

Nañite derivacije implicitno zadanih funkcija:
(1) 4 3 2
2 2 3
− = + + x y y x x
(2) y x e
y
+ =
Predavanja iz Poslovne matematike 2

41/102

Rješenje:

(1)
( )
y x
xy x
y
xy x y x y
y y y x y x x
x y y x x
2 2
4 3 3
4 3 3 2 2
3 2 2 2 2 3
/ 4 3 2
2
2
2 2
2 2
2 2 3
+
− −
= ′
− − = + ⋅ ′
= ′ ⋅ + ′ ⋅ + ⋅ ⋅ +
′ − = + +



(2)
/′ + = y x e
y

y y e
y
′ + = ′ ⋅ 1
( )
1
1
1
1
1 1
− +
=

= ′
= − ⋅ ′
y x e
y
e y
y
y



Primjer 2.
Nañite ) (x y′ u točki ( ) 0 , 0 = T funkcije
1 +
= ⋅
x y
e e y .

Rješenje:
( )
( )
2
1
2 1
1
/
1 1
1 0
1
1
1
1
= =
⋅ +
= ′
⋅ +
= ′
= ⋅ + ⋅ ′
= ′ ⋅ ⋅ + ⋅ ′ ⋅
′ = ⋅
+
+
+
+
+
e
e
e e
e
T y
e y e
e
y
e e y e y
e y e y e y
e e y
y y
x
x y y
x y y
x y


Ako se traži samo vrijednost derivacije u nekoj točki, možemo koordinate točke uvrstiti
odmah u nesreñeni oblik.

( )
2
1
2
1
1 , 0 / 1
/
1 0 1 1
1
1
= = ′
= + ⋅ ′
= ′ ⋅ ⋅ + ⋅ ′
= = = ′ ⋅ ⋅ + ⋅ ′ ⋅
′ = ⋅
+
+
+
e
e
y
e e e y
e y e e y
y x e y e y e y
e e y
x y y
x y

Predavanja iz Poslovne matematike 2

42/102

3.6. Derivacija parametarski zadane funkcije

Neka je ) (x f y = zadana parametarski jednadžbama:

1 0
) (
) (
t t t
t y y
t x x
≤ ≤
)
`
¹
=
=


Derivacija parametarski zadane funkcije je nova parametarski zadana funkcija:

1 0
) (
) (
t t t
t y y
t x x
≤ ≤
)
`
¹
′ = ′
=


Kako je ( ) ) ( ) ( t x y x y y = = složena funkcija od t, vrijedi:

x
y
dt
dx
dt
dy
dx
dy
x
y
y x y y
t
t
x t x t
&
&
= = ⇒


= ′ ⇒ ′ ⋅ ′ = ′

Derivacija parametarski zadane funkcije je funkcija:

1 0
) (
) (
t t t
t
x
y
y
t x x
≤ ≤
¦
)
¦
`
¹
= ′
=
&
&




PRIMJERI

Primjer 1.

Nañite derivacije parametarski zadanih funkcija:
(1)

¦
)
¦
`
¹
− =
− =
t
t
y
t x
2
3
1
3
2


(2)

¦
)
¦
`
¹
=
=

t
t
e y
e x
2




Predavanja iz Poslovne matematike 2

43/102

Rješenje:
(1)
2 2
3
3
2
2
2
− = − = =
= =
t
t
dt
dy
y
t
dt
dx
x
&
&

t
t
x
y
dx
dy
x y
2
2
) (
2

= = = ′
&
&

¦
)
¦
`
¹

= ′
− =

t
t
y
t x
2
2
1
2
2



(2)
2
) 1 (
2
⋅ = =
− = − ⋅ = =
− −
t
t t
e
dt
dy
y
e e
dt
dx
x
&
&

t
t
t
e
e
e
x
y
dx
dy
x y
3
2
2
2
) ( ⋅ − =

= = = ′

&
&

¦
)
¦
`
¹
⋅ − = ′
=


t
t
e y
e x
3
2




Primjer 2.
Nañite ) 0 ( = ′ x y za funkciju:
)
`
¹
⋅ =
⋅ =
t b y
t a x
sin
cos


Rješenje:

2
0 cos , 0 0 cos 0
π
= ⇒ = ≠ ⇒ = ⋅ ⇒ = t t a t a x

( )
t b
dt
dy
y
t a t a
dt
dx
x
cos
sin sin
⋅ = =
⋅ − = − ⋅ = =
&
&

t
a
b
t a
t b
x
y
dx
dy
x y ctg
sin
cos
) ( ⋅ − =
⋅ −

= = = ′
&
&

¦
)
¦
`
¹
⋅ − = ′
⋅ =

t
a
b
y
t a x
ctg
cos


0 0
2
ctg
2
= ⋅ − = |
¹
|

\
|
⋅ − = |
¹
|

\
|
= ′
a
b
a
b
t y
π π

Predavanja iz Poslovne matematike 2

44/102

3.7. Derivacije višeg reda

Neka je
dx
dy
x f y = ′ = ′ ) ( derivacija funkcije ) (x f y = . Derivaciju te derivacije nazivamo
derivacijom drugog reda funkcije f i označavamo sa ) (x f ′ ′ ili y ′ ′ ili
2
2
dx
y d
dx
dy
dx
d
= |
¹
|

\
|
.

Analogno se definiraju:
derivacija trećeg reda:
3
3
2
2
) (
dx
y d
dx
y d
dx
d
x f y =
|
|
¹
|

\
|
= ′ ′ ′ = ′ ′ ′

derivacija n-tog reda:
n
n
n
n
n n
dx
y d
dx
y d
dx
d
x f y =
|
|
¹
|

\
|
= =


1
1
) ( ) (
) (



Derivacije višeg reda implicitno zadane funkcije 0 ) , ( = y x F
Drugu derivaciju y ′ ′ implicitno zadane funkcije 0 ) , ( = y x F dobijemo tako da
jednadžbu 0 ) , ( = y x F dva puta deriviramo po x. Više derivacije dobijemo uzastopnim
deriviranjem.



Derivacije višeg reda parametarski zadane funkcije:
1 0
) (
) (
t t t
t y y
t x x
≤ ≤
)
`
¹
=
=

1. derivacija

1 0
) (
) (
t t t
x
y
dt
dx
dt
dy
dx
dy
t y y
t x x
≤ ≤
¦
¦
)
¦
¦
`
¹
= = = ′ = ′
=
&
&
, gdje su
dt
dx
x
dt
dy
y = = & & ,

2. derivacija

1 0
3
) (
) (
t t t
x
x y x y
x
x
y
dt
d
dt
dx
dt
y d
dx
y d
t y y
t x x
≤ ≤
¦
¦
)
¦
¦
`
¹
⋅ − ⋅
=
|
¹
|

\
|
=

=

= ′ ′ = ′ ′
=
&
& & & & & &
&
&
&
, gdje su
2
2
2
2
,
dt
x d
x
dt
y d
y = = & & & &

Predavanja iz Poslovne matematike 2

45/102

PRIMJERI

Primjer 1.

Za zadane funkcije odredite drugu derivaciju:

(1) x x f 2 sin ) ( =

(2)
2
2
) (
+
=
x
x
x f

Rješenje:

(1) x x f 2 sin ) ( =

x x f 2 cos 2 ) ( ⋅ = ′

( ) x x x f 2 cos 4 2 2 sin 2 ) ( ⋅ − = ⋅ − ⋅ = ′ ′


(2)
2
2
) (
+
=
x
x
x f

( )
( ) ( ) ( )
2 2 2
2
4
2
2 4 2
2
1 2 2 2
) (
+
=
+
− +
=
+
⋅ − + ⋅
= ′
x x
x x
x
x x
x f

( ) ( )
3 3
2
8
2
2
4 ) (
+

=
+

⋅ = ′ ′
x x
x f




Primjer 2.

Odredite y ′ ′ u točki ( ) 1 , 0 = A za funkciju 1
4 4
= + − y xy x .

Rješenje:

0 4 3 4 1 3 4
/ 0 4 4
/ 1
3 2 2
3 3
4 4
= ′ ′ ⋅ + ′ ⋅ ′ ⋅ ⋅ + ′ ′ ⋅ − ′ ⋅ − ′ − ⋅
′ = ′ ⋅ + ′ ⋅ − −
′ = + −
y y y y y y x y y x
y y y x y x
y xy x

( ) ( ) 0 4 12 2 12
3 2 2 2
= + − ⋅ ′ ′ + ′ ⋅ + ′ − y x y y y y x
Predavanja iz Poslovne matematike 2

46/102

( ) ( ) ( )
2 2 2 3
12 2 12 4 y y y x y x y ′ ⋅ + ′ − − = + − ⋅ ′ ′

( ) ( ) ( )
2 2 2 3
12 2 12 4 y y y x y x y ′ ⋅ + ′ − − = − ⋅ ′ ′ −

( )
3
2 2 2
4
12 2 12
y x
y y y x
y

′ ⋅ + ′ −
= ′ ′

( )
4
1
0 1 4 0 1 0 4
1 , 0 / 0 4 4
) 1 , 0 (
3 3
3 3
= ′ ⇒
= ′ ⋅ ⋅ + ′ ⋅ − − ⋅
= = = ′ ⋅ + ′ ⋅ − −
= A
y
y y
y x y y y x y x


( )
16
1
4
16
12
2
1
1 4 0
4
1
1 12
4
1
2 0 12
4
12 2 12
3
2
2 2
3
2 2 2
) 1 , 0 (
− =

+ −
=
⋅ −
|
¹
|

\
|
⋅ ⋅ + ⋅ − ⋅
=

′ ⋅ + ′ −
= ′ ′
=
y x
y y y x
y
A





Primjer 3.

Nañite ) (x y ′ ′ za funkciju:
¦
)
¦
`
¹
=
=

3
t y
e x
t
.

Rješenje:

t
t
e t
e
t
dt
dx
dt
dy
dx
dy
t y y ⋅ − =

= = = ′ = ′

2
2
3
3
) (

( )
t t t
t
t t
e t t e t e t
e
e t e t
dt
dx
dt
y d
dx
y d
t y y
2 2 2 2 2
2
6 3 3 6
3 2 3
) ( ⋅ + = ⋅ + ⋅ =

⋅ − ⋅ ⋅ −
=

=

= ′ ′ = ′ ′



( ) ¦
)
¦
`
¹
⋅ + = ′ ′
=


t
t
e t t y
e x
2 2
6 3




Predavanja iz Poslovne matematike 2

47/102

3.8. Jednadžba tangente i normale na krivulju





Tangenta na graf funkcije ) (x f y = u točki ( )
0 0
, y x T = je pravac koji ima jednadžbu:

( ) ( )
0 0 0
x x x f y y − ⋅ ′ = − .


Normala na graf funkcije ) (x f y = u točki ( )
0 0
, y x T = je pravac koji ima jednadžbu:

( )
( )
0
0
0
1
x x
x f
y y − ⋅

− = − .



PRIMJERI

Primjer 1.
Nañite jednadžbu tangente i normale u točki s apscisom 1 − = x na krivulju
2
1
4
x
x y + − = .

Rješenje:
( )
( )
( ) 5 , 1 5 1 4
1
1
1 4 ) 1 ( 1
2
− = ⇒ = + =

+ − ⋅ − = − ⇒ − = T y x
( )
( )
( )
2 2 4
1
2
4
2
4 2 4
1
4
3 1
3
3
2
− = + − =

− − = ′
− − = ⋅ − + − = ′
+ − =
− =

x
y
x
x y
x
x y

Predavanja iz Poslovne matematike 2

48/102

jednadžba tangente: ( ) ( )
0 0 0
x x x f y y − ⋅ ′ = −

( ) ( ) 1 2 5 − − ⋅ − = − x y
2 2 5 − − = − x y 3 2 + − = ⇒ x y


jednadžba normale:
( )
( )
0
0
0
1
x x
x f
y y − ⋅

− = −
( ) ( ) 1
2
1
5 − − ⋅

− = − x y
2
1
2
1
5 + ⋅ = − x y
2
11
2
1
+ ⋅ = ⇒ x y
Primjer 2.

Nañite jednadžbu tangente i normale na krivulju e xy e
y
= + u točki s apscisom 0 = x .

Rješenje:

( ) 1 , 0 1 0 0 = ⇒ = ⇒ = ⋅ + ⇒ = ⇒ = + T y e y e x e xy e
y y

0 1
/
= ′ ⋅ + ⋅ + ′ ⋅
′ = +
y x y y e
e xy e
y
y

( ) y x e y
y
− = + ⋅ ′
x e
y
y
y
+
− = ′
( )
e e
y
1
0
1
1 1 , 0
− =
+
− = ′

jednadžba tangente:
( )
1
1
1
1
0
1
1
+ ⋅ − = ⇒
⋅ − = −
− ⋅ − = −
x
e
y
x
e
y
x
e
y


jednadžba normale:
( ) 0
1
1
1 − ⋅

− = − x
e
y
x e y ⋅ = −1
1 + ⋅ = ⇒ x e y

Predavanja iz Poslovne matematike 2

49/102

3.9. L'Hospitalova pravila

U slučaju limesa koji se svode na neodreñene oblike:
0
0
,


, ∞ ⋅ 0 , ∞ − ∞ ,
0
0 ,
0
∞ ,

1 za
izračunavanje limesa primjenjujemo L'Hospitalova pravila.

Teorem: Neka su funkcije f i g definirane u nekom intervalu koji sadrži točku a i
imaju u tom intervalu derivacije ) (x f ′ i 0 ) ( ≠ ′ x g , i neka vrijedi:
0
0
) (
) (
lim =

x g
x f
a x
ili


=

) (
) (
lim
x g
x f
a x

tada je
) (
) (
lim
) (
) (
lim
x g
x f
x g
x f
a x a x


=
→ →
.

U slučaju da limes
) (
) (
lim
x g
x f
a x



iznova predstavlja neodreñeni oblik
0
0
ili


, tada pravilo
ponovno primjenjujemo.


Neodreñeni oblici ∞ ⋅ 0 , ∞ − ∞ računaju se tako da se svedu na oblike
0
0
ili


.


Teorem: Neka su funkcije f i g definirane u nekom intervalu koji sadrži točku a i
imaju u tom intervalu derivacije ) (x f ′ i ) (x g′ , i neka vrijedi:
[ ]
0 ) (
0 ) ( lim =

x g
a x
x f ili [ ]
0 ) (
) ( lim ∞ =

x g
a x
x f ili [ ]


=1 ) ( lim
) ( x g
a x
x f

tada za nalaženje tog limesa postupamo na sljedeći način:

a) označimo [ ]
) (
) ( ) (
x g
x f x F = . Funkciju F logaritmiramo po prirodnom logaritmu:
( ) [ ] ( ) ( ) ( ) ) ( ln ) ( ) ( ln ) ( ln ) ( ln
) (
x f x g x F x f x F
x g
⋅ = ⇒ =
b) potražimo ( ) ( ) ) ( ln lim x F
a x→

Ako taj limes postoji, tj. ako je ( ) ( ) R , ) ( ln lim ∈ =

A A x F
a x
, tada zbog neprekidnosti
logaritamske funkcije vrijedi da je ( ) A x F
a x
=

) ( lim ln .
c) kako je eksponencijalna funkcija inverzna funkcija logaritamske funkcije, vrijedi:
[ ]
A x g
a x
A
a x
e x f e x F = ⇒ =
→ →
) (
) ( lim ) ( lim

Predavanja iz Poslovne matematike 2

50/102

PRIMJER

Izračunajte:
(1)
3 4
9 3 2
lim
2
2
3
+ −
− −

x x
x x
x

(2)
2
0
cos 1
lim
x
x
x



(3) ( ) x x
x
ln lim
2
0 0

+ →

(4)
|
¹
|

\
|


x x
x
sin
1 1
lim
0

(5)
|
|
¹
|

\
|


x
x
x
1
1
1
lim

Rješenje:

(1)
4
9
2 3 2
3 3 4
2 2
3 4
lim
0
0
3 2
9 3 2
lim
3
2
2
3
=
− ⋅
− ⋅
=


= |
¹
|

\
|
=
− −
− −
→ →
x
x
x x
x x
x x



(2)
2
1
2
cos
lim
0
0
2
sin
lim
0
0 cos 1
lim
0 0
2
0
= = |
¹
|

\
|
= = |
¹
|

\
|
=

→ → →
x
x
x
x
x
x x x



(3) ( ) ( ) ( ) 0
2
lim
2
1
lim
1
ln
lim 0 ln lim
2
0 0
3
0 0
2
0 0
2
0 0
=
|
|
¹
|

\
|

=
|
|
|
|
¹
|

\
|

= |
¹
|

\
|

∞ −
=
|
|
|
|
¹
|

\
|
= ∞ − ⋅ = ⋅
+ → + → + → + →
x
x
x
x
x
x x
x x x x



(4) ( ) = |
¹
|

\
|
= |
¹
|

\
|
⋅ +

= |
¹
|

\
|
= |
¹
|

\
|


= ∞ − ∞ = |
¹
|

\
|

→ → →
0
0
cos sin
1 cos
lim
0
0
sin
sin
lim
sin
1 1
lim
0 0 0
x x x
x
x x
x x
x x
x x x

0
1
0
0 1 1
0
sin cos cos
sin
lim
0
= =
− +
= |
¹
|

\
|
⋅ − +

=

x x x x
x
x



(5)
|
|
¹
|

\
|


x
x
x
1
1
1
lim
Predavanja iz Poslovne matematike 2

51/102

x
x
y
x y
x
ln
1
1
ln
1
1


=
=


( ) ( ) 1
1
1
1
1
lim
0
0
1
ln
lim 0 ln
1
1
lim ln lim
1 1 1 1
− =

=
|
|
|
|
¹
|

\
|

= |
¹
|

\
|
= |
¹
|

\
|

= ⋅ ∞ = |
¹
|

\
|


=
→ → → →
x
x
x
x
x
y
x x x x

( )
e
x
e
y
e
e y y y
x
x x
e
x
1
lim
1
lim
1
1 log 1 ln lim
1
1
1 1
1
1
=
|
|
¹
|

\
|
⇒ = ⇒ = = ⇒ − = ⇒ − =

→ →







3.10. Intervali monotonosti, ekstremi funkcije

Funkcija ) (x f y = raste na intervalu ( ) b a, , ako za bilo koje dvije točke
2 1
, x x iz tog
intervala vrijedi: ( ) ( )
2 1 2 1
x f x f x x < ⇒ < .
Funkcija ) (x f y = pada na intervalu ( ) b a, , ako za bilo koje dvije točke
2 1
, x x iz tog
intervala vrijedi: ( ) ( )
2 1 2 1
x f x f x x > ⇒ < .
Funkcija ) (x f y = raste na intervalu ( ) b a, , ako i samo ako je 0 ) ( ≥ ′ x f u svakoj točki
x iz tog intervala.
Funkcija ) (x f y = pada na intervalu ( ) b a, , ako i samo ako je 0 ) ( ≤ ′ x f u svakoj točki
x iz tog intervala.
Interval ( ) b a, na kojem je funkcija bilo rastuća bilo padajuća nazivamo interval
monotonosti funkcije f.
Funkcija ) (x f y = ima u točki
0
x maksimum ako je vrijednost funkcije f u okolini
točke
0
x manja od vrijednosti funkcije u samoj točki
0
x .
Funkcija ) (x f y = ima u točki
0
x minimum ako je vrijednost funkcije f u okolini točke
0
x veća od vrijednosti funkcije u samoj točki
0
x .
Ako funkcija f za vrijednost argumenta
0
x poprima maksimum ili minimum, govorimo
da ona u toj točki poprima ekstrem, odnosno da je
0
x točka ekstrema.
Točke x, u kojima ) (x f ′ ne postoji ili u kojima je 0 ) ( = ′ x f , zovemo kritičnim
točkama.
Predavanja iz Poslovne matematike 2

52/102

Uvjeti za ekstrem funkcije ) (x f y = u točki
0
x

Nužan uvjet (u daljnjem tekstu: N.U.): ( ) 0
0
= ′ x y ili ( )
0
x y′ ne postoji

Dovoljan uvjet (u daljnjem tekstu: D.U.):
prva derivacija y′ mijenja predznak u okolini točke
0
x , tj.:

¦
)
¦
`
¹
> ′
< ′
0
0
od desno 0 ) (
od lijevo 0 ) (
x x y
x x y
funkcija u
0
x postiže minimum

¦
)
¦
`
¹
< ′
> ′
0
0
od desno 0 ) (
od lijevo 0 ) (
x x y
x x y
funkcija u
0
x postiže maksimum
ili
druga derivacija ( ) 0
0
≠ ′ ′ x y , tj.:
( ) ⇒ > ′ ′ 0
0
x y funkcija u
0
x postiže minimum
( ) ⇒ < ′ ′ 0
0
x y funkcija u
0
x postiže maksimum

Napomena: Ako je ( ) ( ) ( ) 0 ...
0
) 1 (
0 0
= = = ′ ′ ′ = ′ ′

x y x y x y
n
, a ( ) 0
0
) (
≠ x y
n
, gdje je n paran
broj, tada u točki
0
x funkcija ima ekstrem.



PRIMJERI
Primjer 1.

Odredite intervale monotonosti za funkcije:
(1) 5 4
2
+ + = x x y
(2) ( ) 1 1
3
2
− − = x y

Rješenje:

(1) 5 4
2
+ + = x x y
R =
f
D
4 2 ) ( + = ′ x x y
R =
′ f
D
( )
( ) ¦
¹
¦
´
¦
+∞ −
− ∞ −

¦
)
¦
`
¹
− > ⇒ > + ⇒ > ′
− < ⇒ < + ⇒ < ′
raste , 2 intervalu u
pada 2 , intervalu u
2 0 4 2 0 ) (
2 0 4 2 0 ) (
f
f
x x x y
x x x y

Predavanja iz Poslovne matematike 2

53/102

(2) ( ) 1 1
3
2
− − = x y
R =
f
D
3
1 3
2
) (
− ⋅
= ′
x
x y
{ } 1 \ R =
′ f
D
Derivacija funkcije različita je od nule u cijelom području definicije, ali u točki 1 = x ne
postoji.

¦
)
¦
`
¹
+∞ < < ⇒ > ′
< < −∞ ⇒ < ′
x x y
x x y
1 0 ) (
1 0 ) ( ( )
( ) ¦
¹
¦
´
¦
+∞
∞ −
raste , 1 intervalu u
pada 1 , intervalu u
f
f




Primjer 2.

Odredite ekstreme funkcija:
(1)
2
3
3
x
x
y + =
(2) ( )
4
1 + = x y

Rješenje:
(1)
2
3
3
x
x
y + =
x x x y 2 ) (
2
+ = ′
2 2 ) ( + = ′ ′ x x y
R = = =
′ ′ ′ f f f
D D D

N.U.: ( ) 0
0
= ′ x y ili ( )
0
x y′ ne postoji
2 , 0 0 2
2 1
2
− = = ⇒ = + x x x x su kritične točke

D.U.: ( ) 0
0
≠ ′ ′ x y , tj.:
( ) ⇒ > ′ ′ 0
0
x y funkcija u
0
x postiže minimum
( ) ⇒ < ′ ′ 0
0
x y funkcija u
0
x postiže maksimum
( ) ⇒ > = + ⋅ = ′ ′ 0 2 2 0 2 0 y za 0
1
= x funkcija postiže minimum 0 ) 0 (
min
= = y y
( ) ( ) ⇒ < − = + − ⋅ = − ′ ′ 0 2 2 2 2 2 y za 2
2
− = x funkcija postiže maksimum
3
4
) 2 (
max
= − = y y
Predavanja iz Poslovne matematike 2

54/102

(2) ( )
4
1 + = x y
( )
3
1 4 ) ( + ⋅ = ′ x x y
( )
2
1 12 ) ( + ⋅ = ′ ′ x x y
R = = =
′ ′ ′ f f f
D D D

N.U.: ( ) 0
0
= ′ x y ili ( )
0
x y′ ne postoji
( ) 1 0 1 4
0
3
− = ⇒ = + ⋅ x x je kritična točka

D.U.: ( ) 0
0
≠ ′ ′ x y , odnosno ( ) 0
0
) (
≠ x y
n
, gdje je n paran broj
( ) ( ) ( ) 0 1 1 12 1 1 12 ) (
2 2
= + − ⋅ = − ′ ′ ⇒ + ⋅ = ′ ′ y x x y
( ) ( ) 0 1 1 24 ) 1 ( 1 24 ) ( = + − ⋅ = − ′ ′ ′ ⇒ + ⋅ = ′ ′ ′ y x x y
⇒ > = − ⇒ = 0 24 ) 1 ( 24 ) (
) 4 ( ) 4 (
y x y 1
0
− = x funkcija postiže minimum
0 ) 1 (
min
= − = y y


Dovoljan uvjet jednostavnije je ispitati tako da provjerimo da li prva derivacija y′
mijenja predznak u okolini točke
0
x .

x ( ) 1 ,− ∞ − 1 − ( ) ∞ − , 1
y′ 0 < 0 = 0 >
y
pada 0 ) 1 (
min
= − y raste

Vidimo da prva derivacija y′ mijenja predznak u okolini točke
0
x i to: 0 ) ( < ′ x y lijevo
od
0
x i 0 ) ( > ′ x y desno od
0
x , što znači da funkcija u točki
0
x postiže minimum
0 ) 1 (
min
= − = y y .












Predavanja iz Poslovne matematike 2

55/102

3.11. Konveksnost, konkavnost, točke infleksije

Za graf derivabilne funkcije kažemo da je konveksan (konkavan) u intervalu ( ) b a, , ako
se on nalazi iznad (ispod) tangente u bilo kojoj točki tog intervala.

Ako je ( ) ( ) ( ) 0 0 < ′ ′ > ′ ′ x f x f za svaku vrijednost ( ) b a x , ∈ , onda je u tom intervalu ( ) b a,
graf funkcije konveksan (konkavan).

Točka infleksije grafa funkcije je točka u kojoj graf funkcije prelazi iz konkavnosti u
konveksnost, i obrnuto.

Ako je ( ) 0
0
= ′ ′ x f i pri prolazu kroz točku
0
x x = druga derivacija mijenja predznak,
točka
0
x je apscisa točke infleksije.




Uvjeti za točku infleksije funkcije ) (x f y = u točki
0
x

Nužan uvjet (u daljnjem tekstu: N.U.): ( ) 0
0
= ′ ′ x y ili ( )
0
x y ′ ′ ne postoji


Dovoljan uvjet (u daljnjem tekstu: D.U.):
druga derivacija y ′ ′ mijenja predznak u okolini točke
0
x
ili
treća derivacija ( ) 0
0
≠ ′ ′ ′ x y .

Napomena: Ako je ( ) ( ) ( ) 0 ...
0
) 1 (
0 0
= = = ′ ′ ′ = ′ ′

x y x y x y
n
, a ( ) 0
0
) (
≠ x y
n
, gdje je n neparan
broj, tada je
0
x apscisa točke infleksije.

Predavanja iz Poslovne matematike 2

56/102

PRIMJER

Odredite točke infleksije, te intervale konveksnosti i konkavnosti za funkcije:
(1) x x x y 9 6
2 3
+ + =
(2)
3
2 + = x y
(3)
3
1

=
x
y
(4)
x
e x y ⋅ =

Rješenje:

(1) x x x y 9 6
2 3
+ + =
9 12 3 ) (
2
+ + = ′ x x x y
12 6 ) ( + = ′ ′ x x y
R = = =
′ ′ ′ f f f
D D D

N.U.: ( ) 0
0
= ′ ′ x y ili ( )
0
x y ′ ′ ne postoji
2 0 12 6 ) (
0
− = ⇒ = + = ′ ′ x x x y

D.U.: druga derivacija y ′ ′ mijenja predznak u okolini točke
0
x

x ( ) 2 ,− ∞ − 2 − ( ) ∞ − , 2
y ′ ′ 0 < 0 = 0 >
y
konkavna ( ) 2 , 2 − − = I konveksna

Druga derivacija mijenja predznak u okolini točke
0
x i to: ( ) 0 < ′ ′ x y lijevo od točke
0
x , a
( ) 0 > ′ ′ x y desno od
0
x , što znači da je
0
x apscisa točke infleksije.

( ) ( ) ( ) ( ) 2 2 9 2 6 2 2
2 3
− = − ⋅ + − ⋅ + − = − y

Točka ( ) 2 , 2 − − = I je točka infleksije.

Intervali konveksnosti, konkavnosti: u intervalu ( ) 2 ,− ∞ − graf funkcije je konkavan,
u intervalu ( ) +∞ − , 2 graf funkcije je konveksan.



Predavanja iz Poslovne matematike 2

57/102

(2)
3
2 + = x y
R =
f
D
( )
3
2
2 3
1
) (
+ ⋅
= ′
x
x y
( )
3
5
2 9
2
) (
+ ⋅
− = ′ ′
x
x y
{ } 2 \ R − = =
′ ′ ′ f f
D D

N.U.: ( ) 0
0
= ′ ′ x y ili ( )
0
x y ′ ′ ne postoji
( )
{ } 2 \ , 0
2 9
2
) ( R
3
5
− ∈ ∀ ≠
+ ⋅
− = ′ ′ x
x
x y
Druga derivacija nije definirana u točki 2
0
− = x , pa je to apscisa moguće točke
infleksije.

D.U.: druga derivacija y ′ ′ mijenja predznak u okolini točke
0
x

x ( ) 2 ,− ∞ − 2 − ( ) ∞ − , 2
y ′ ′ 0 > nije
definirana
0 <
y
konveksna ( ) 0 , 2 − = I konkavna

Druga derivacija mijenja predznak u okolini točke
0
x i to: ( ) 0 > ′ ′ x y lijevo od točke
0
x , a
( ) 0 < ′ ′ x y desno od
0
x , što znači da je
0
x apscisa točke infleksije.

( ) 0 2 2 2
3
= + − = − y

Točka ( ) 0 , 2 − = I je točka infleksije.

Intervali konveksnosti, konkavnosti: u intervalu ( ) 2 ,− ∞ − graf funkcije je konveksan,
u intervalu ( ) +∞ − , 2 graf funkcije je konkavan
Predavanja iz Poslovne matematike 2

58/102

(3)
3
1

=
x
y
( )
( )
3
2
3
2
) (
3
1
) (

= ′ ′

− = ′
x
x y
x
x y


{ } 3 \ R = = =
′ ′ ′ f f f
D D D


N.U.: ( ) 0
0
= ′ ′ x y ili ( )
0
x y ′ ′ ne postoji
( )
{ } 3 \ , 0
3
2
) ( R
3
∈ ∀ ≠

= ′ ′ x
x
x y

Druga derivacija nije definirana u točki 3
0
= x , no kako ni sama funkcija nije definirana u
toj točki, nema točke infleksije.

Da bi odredili intervale konveksnosti, konkavnosti promatramo ponašanje druge
derivacije u okolini točke 3
0
= x .

x ( ) 3 , ∞ − 3 ( ) ∞ , 3
y ′ ′ 0 < nije
definirana
0 >
y
konkavna nema
infleksije
konveksna

Druga derivacija mijenja predznak u okolini točke
0
x i to: ( ) 0 < ′ ′ x y lijevo od točke
0
x , a
( ) 0 > ′ ′ x y desno od
0
x .

Intervali konveksnosti, konkavnosti: u intervalu ( ) 3 , ∞ − graf funkcije je konkavan,
u intervalu ( ) +∞ , 3 graf funkcije je konveksan.










Predavanja iz Poslovne matematike 2

59/102

(4)
x
e x y ⋅ =
( )
( )
x
x
e x x y
e x x y
⋅ + = ′ ′
⋅ + = ′
2 ) (
1 ) (

R = = =
′ ′ ′ f f f
D D D

N.U.: ( ) 0
0
= ′ ′ x y ili ( )
0
x y ′ ′ ne postoji
( ) 2 0 2 ) (
0
− = ⇒ = ⋅ + = ′ ′ x e x x y
x
je apscisa moguće točke infleksije

D.U.: druga derivacija y ′ ′ mijenja predznak u okolini točke
0
x

x ( ) 2 ,− ∞ − 2 − ( ) ∞ − , 2
y ′ ′ 0 < 0 = 0 >
y
konkavna |
¹
|

\
|
− − =
2
2
, 2
e
I
konveksna

Druga derivacija mijenja predznak u okolini točke
0
x i to: ( ) 0 < ′ ′ x y lijevo od točke
0
x , a
( ) 0 > ′ ′ x y desno od
0
x , što znači da je
0
x apscisa točke infleksije.

( ) ( )
2
2 2

⋅ − = − e y
Točka
|
¹
|

\
|
− − =
2
2
, 2
e
I je točka infleksije.
Intervali konveksnosti, konkavnosti: u intervalu ( ) 2 ,− ∞ − graf funkcije je konkavan,
u intervalu ( ) +∞ − , 2 graf funkcije je konveksan.
















Predavanja iz Poslovne matematike 2

60/102

3.12. Asimptote

Asimptotom grafa
f
G funkcije f nazivamo pravac koji ima svojstvo da udaljenost točke
( )
f
G y x T ∈ = , od tog pravca, teži prema 0, kad barem jedna od koordinata te točke T teži
prema ∞ ± .

Pravac a x = je vertikalna asimptota za funkciju f ako je ±∞ =

) ( lim x f
a x
.

Pravac l x k y
D
+ ⋅ = je desna kosa asimptota za funkciju f ako postoje k
x
x f
x
=
+∞ →
) (
lim ,
( ) l x k x f
x
= ⋅ −
+∞ →
) ( lim .

Pravac
1 1
l x k y
L
+ ⋅ = je lijeva kosa asimptota za funkciju f ako postoje
1
) (
lim k
x
x f
x
=
−∞ →
,
( )
1 1
) ( lim l x k x f
x
= ⋅ −
+∞ →
.

Horizontalne asimptote su specijalni slučajevi kosih asimptota za 0 = k ( 0
1
= k ).
Za racionalnu funkciju vrijedi:

(1) Racionalna funkcija ima vertikalne asimptote u nultočkama nazivnika.

(2) Racionalna funkcija ima horizontalnu asimptotu onda i samo onda ako je stupanj
brojnika manji ili jednak stupnju nazivnika.
Ako je stupanj brojnika manji od stupnja nazivnika, onda je 0 ) ( lim =
±∞ →
x f
x
, pa je pravac
0 = y horizontalna asimptota.
Ako je stupanj brojnika jednak stupnju nazivnika, racionalna funkcija imati će
horizontalnu asimptotu
n
n
b
a
y = , gdje su
n
a i
n
b vodeći koeficijenti polinoma u brojniku
i nazivniku.

(3) Ako je stupanj brojnika za jedan veći od stupnja nazivnika, racionalna funkcija imati
će kosu asimptotu.








Predavanja iz Poslovne matematike 2

61/102

PRIMJER

Odredite asimptote krivulje
3
3 6
2

+ −
=
x
x x
y .

Rješenje:

(1)
3
3 6
2

+ −
=
x
x x
y
{ } 3 \ R =
f
D

Pravac 3 = x je vertikalna asimptota jer vrijedi:
−∞ =

=
+ −
=

+ −

0
6
0
3 18 9
3
3 6
lim
2
3
x
x x
x


Pravac 3 − = x y je kosa asimptota, ujedno lijeva i desna:
1
2
2
lim
3 2
6 2
lim
3
3 6
lim
3
3 6
lim
2
2
2
= = |
¹
|

\
|


=


= |
¹
|

\
|


=

+ −
=

+ −
±∞ → ±∞ → ±∞ → ±∞ → x x x x
x
x
x x
x x
x
x
x x


( )
3
1
3
lim
3
3 3
lim
3
3 3 6
lim 1
3
3 6
lim
2 2
− =

= |
¹
|

\
|

+ −
=
|
|
¹
|

\
|

− ⋅ − + −
=
|
|
¹
|

\
|
⋅ −

+ −
±∞ → ±∞ → ±∞ → ±∞ → x x x x
x
x
x
x x x x
x
x
x x



Predavanja iz Poslovne matematike 2

62/102

3.13. Ispitivanje toka i crtanje kvalitativnog grafa fukcije

Postupak:
(1) Odrediti područje definicije funkcije
(2) Odrediti sjecišta grafa s koordinatnim osima
(3) Naći asimptote
(4) Pronaći intervale monotonosti funkcije i ekstreme funkcije
(6) Odrediti intervale konveksnosti, konkavnosti i točke infleksije



PRIMJERI
Primjer 1.
Ispitajte tok i nacrtajte kvalitativni graf za funkciju
( )
2
3
1 −
=
x
x
y .
Rješenje:

1. područje definicije
{ } 1 \ R =
f
D

2. sjecišta s koordinatnim osima:
x-osi ( 0 = y )...
( )
( ) 0 , 0 0
1
0
2
3
= ⇒ = ⇒

= T x
x
x

y-osi ( 0 = x )...
( )
( ) 0 , 0 0 0
1 0
0
0
2
3
= ⇒ = ⇒ =

= ⇒ = T y y x

3. asimptote

Pravac 1 = x je vertikalna asimptota jer vrijedi:
( ) ( )
∞ = =

=


0
1
1 1
1
1
lim
2
3
2
3
1
x
x
x


Pravac 2 + = x y je kosa asimptota, ujedno lijeva i desna:
( )
( )
1
2
2
lim
2
2
lim
1 2
lim
1
lim
1
lim
2
2
2
3 2
3
= = = |
¹
|

\
|


=
+ −
=
− ⋅
=

±∞ → ±∞ → ±∞ → ±∞ → ±∞ → x x x x x
x
x
x x
x
x x
x
x
x
x


( )
( )
( )
2
2
4
lim
1 2
2
lim
1
1
lim 1
1
lim
2
2
2
2 3
2
3
= =
|
|
¹
|

\
|
+ −

=
|
|
¹
|

\
|

− ⋅ −
=
|
|
¹
|

\
|
⋅ −

±∞ → ±∞ → ±∞ → ±∞ →
x
x
x x
x x
x
x x x
x
x
x
x x x x

Predavanja iz Poslovne matematike 2

63/102

4. intervali monotonosti, ekstremi
( )
( )
3
2
1
3

− ⋅
= ′
x
x x
y
( )
4
1
6

= ′ ′
x
x
y

{ } 1 \ R = =
′ ′ ′ f f
D D

N.U.: ( ) 0
0
= ′ x y ili ( )
0
x y′ ne postoji
( )
( )
3 , 0 0
1
3
2 1
3
2
= = ⇒ =

− ⋅
x x
x
x x
su kritične točke

( )
0
x y′ ne postoji za 1
0
= x , ali kako i sama funkcija ima prekid u toj točki, ta točka
otpada kao moguća apscisa točke ekstrema.

D.U.: prva derivacija y′ mijenja predznak u okolini točke
0
x

x ( ) 0 , ∞ − 0 ( ) 1 , 0 1 ( ) 3 , 1 3 ( ) ∞ , 3
y′ 0 > 0 = 0 > nije def. 0 < 0 = 0 >
y
raste 0 = raste nije def. pada
|
¹
|

\
|
=
4
27
, 3
min
T

raste

( )
4
27
3
min
= = y y
Točka
|
¹
|

\
|
=
4
27
, 3
min
T je točka minimuma.

Intervali monotonosti: u intervalu ( ) ( ) +∞ ∞ − , 3 1 , U f raste
u intervalu ( ) 3 , 1 f pada


5. intervali konveksnosti, konkavnosti , točke infleksije

N.U.: ( ) 0
0
= ′ ′ x y ili ( )
0
x y ′ ′ ne postoji
( )
0 0
1
6
) (
0
4
= ⇒ =

= ′ ′ x
x
x
x y je apscisa moguće točke infleksije
( )
0
x y ′ ′ ne postoji za 1
0
= x , ali kako i sama funkcija ima prekid u toj točki, ta točka
otpada kao apscisa moguće točke infleksije.

D.U.: druga derivacija y ′ ′ mijenja predznak u okolini točke
0
x
Predavanja iz Poslovne matematike 2

64/102

Vidimo da druga derivacija mijenja predznak u okolini točke 0
0
= x i to: ( ) 0 < ′ ′ x y lijevo
od točke
0
x , a ( ) 0 > ′ ′ x y desno od
0
x , što znači da je
0
x apscisa točke infleksije.

x ( ) 0 , ∞ − 0 ( ) 1 , 0 1 ( ) ∞ , 1
y ′ ′ 0 < 0 = 0 > nije def. 0 >
y
konkavna ( ) 0 , 0 = I konveksn
a
nije def. konveksn
a

( )
( )
0
1 0
0
0
2
3
=

= y

Točka ( ) 0 , 0 = I je točka infleksije.

Intervali konveksnosti, konkavnosti: u intervalu ( ) 0 , ∞ − graf funkcije je konkavan,
u intervalu ( ) ( ) +∞ , 1 1 , 0 U graf funkcije je konveksan.










Predavanja iz Poslovne matematike 2

65/102

4. NEODREðENI INTEGRAL
4.1. Pojam neodreñenog integrala
Znamo riješiti sljedeći zadatak: dana je funkcija ) (x F y = , treba naći njenu derivaciju
) (x F y ′ = ′ .
Postavimo obrnuti zadatak: dana je funkcija f definirana na nekom intervalu, a traži se
funkcija F čija je derivacija jednaka funkciji f , tj.
) ( ) ( x f x F = ′ (1)
Za funkciju F koja zadovoljava svojstvo (1) kažemo da je primitivna funkcija
funkcije f . Ako je F jedna primitivna funkcija funkcije f , tada su sve ostale funkcije
oblika C F + , gdje je R ∈ C , takoñer primitivne funkcije funkcije f , budući da je:
( ) ) ( 0 ) ( ) ( ) ( x f x f C x F C x F = + = ′ + ′ =

+ .

Skup svih primitivnih funkcija dane funkcije f zove se neodreñeni integral funkcije f
i piše

+ = ⋅ C x F dx x f ) ( ) ( .

Dakle, ( ) ) ( ) ( ) ( ) ( x f C x F C x F dx x f =

+ ⇔ + = ⋅

.

Funkcija f zove se podintegralna funkcija ili integrand, dx x f ⋅ ) ( je podintegralni
izraz, C konstanta integracije, a x je varijabla integracije. Operacija nalaženja
integrala zove se integracija. Kad tražimo integral neke funkcije, kažemo da tu funkciju
integriramo.
Neodreñeni integral geometrijski predstavlja familiju krivulja koje se dobivaju za
različite vrijednosti konstante C . Ove krivulje zovemo integralne krivulje. Bilo koja od
integralnih krivulja proizlazi iz neke druge translacijom u smjeru osi ordinate.




4.2. Osnovna svojstva neodreñenog integrala
(1) ( ) ) ( ) ( x f dx x f =




(2)

+ = C x F x dF ) ( ) (
(3)
∫ ∫
⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ dx x f k dx x f k ) ( ) (
(4) ( )
∫ ∫ ∫
⋅ ± ⋅ = ⋅ ± dx x g dx x f dx x g x f ) ( ) ( ) ( ) (
Predavanja iz Poslovne matematike 2

66/102

4.3. Pronalaženje primitivne funkcije

4.3.1. Neposredno integriranje

Integral računamo neposredno ako se može svesti na tablični integral elementarnim
(algebarskim ili trigonometrijskim) transformacijama podintegralne funkcije i uz pomoć
osnovnih svojstava neodreñenog integrala.

Tablica osnovnih integrala


⋅ dx x f ) ( C x F + ) (

dx
C x +
( ) 1 − ≠ ⋅

n dx x
n

C
n
x
n
+
+
+
1
1


x
dx
C x + ln

⋅ dx e
x

C e
x
+
( ) 0 > ⋅

a dx a
x

C
a
a
x
+
ln


⋅ dx x sin
C x + − cos

⋅ dx x cos
C x + sin

x
dx
2
cos
C x + tg

x
dx
2
sin
C x + − ctg

+
2 2
a x
dx
C
a
x
a
+ ⋅ arctg
1



2 2
a x
dx
C
a x
a x
a
+
+

⋅ ln
2
1



2 2
x a
dx
C
x a
x a
a
+

+
⋅ ln
2
1



2 2
x a
dx

C
a
x
+ arcsin

+
2 2
x a
dx

C a x x + + +
2 2
ln


2 2
a x
dx

C a x x + − +
2 2
ln

Predavanja iz Poslovne matematike 2

67/102

PRIMJER

Riješite integrale koristeći tablicu osnovnih integrala:
(1) dx x
3
8



(2) dx x
x
x x ⋅ |
¹
|

\
|
− + −

9
1
2 6
2


(3)


2
4 x
dx


(4)

+ 9
2
x
dx


(5) ( )

⋅ − dx x x cos 3 sin 4

Rješenje:

(1) C x C
x
C
x
dx x dx x + = + ⋅ = +
+
⋅ = =
+
∫ ∫
4
4 1 3
3 3
2
4
8
1 3
8 8 8


(2) = − + − = ⋅ |
¹
|

\
|
− + −
∫ ∫ ∫ ∫ ∫
dx x
x
dx
dx x dx x dx x
x
x x 9 2 6 9
1
2 6
2 2

C x x x x C
x
x
x x
+ ⋅ − + − = +
+
⋅ − + ⋅ − ⋅ =
+
2 3 2 3
1
2
1
2 3
6 ln 2
1
2
1
9 ln
2
2
3
6

(3) C
x
x
dx
x
dx
+ =

=

∫ ∫
2
arcsin
2 4
2 2 2



(4) C
x
x
dx
x
dx
+ ⋅ =
+
=
+
∫ ∫
3
arctg
3
1
3 9
2 2 2



(5) ( ) ( ) ( ) C x x C x x dx x x + − = + − ⋅ − − ⋅ = ⋅ −

cos 4 sin 3 sin 3 cos 4 cos 3 sin 4



Predavanja iz Poslovne matematike 2

68/102

4.3.2. Metoda supstitucije

Metoda supstitucije svodi se na to da se umjesto nekog izraza u podintegralnoj funkciji
uvodi nova varijabla integracije, tj.

) ( ) ( x t t x ψ ϕ = ⇒ =
dt t dx ⋅ ′ = ) ( ϕ

( ) ( ) C x G C t G dt t g dt t t f dx x f + = + = ⋅ = ⋅ ′ ⋅ = ⋅ ⇒
∫ ∫ ∫
) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ψ ϕ ϕ

Cilj ove zamjene je da se dobije neprekidna derivabilna funkcija g ovisna o novoj
varijabli t , čiju primitivnu funkciju G nalazimo u tablici osnovnih integrala. Na kraju,
nakon integracije, treba se vratiti na početnu varijablu x.



PRIMJER

Riješite integrale:
(1) ( ) dx x ⋅ −

5
4 3
(2)

− x
dx
4

(3) dx x x ⋅ − ⋅

1 2
2

(4) dx
x
x

+

4
2

(5) dx x ⋅ −

) 1 2 sin(
(6) dx x x ⋅ − ⋅

) 1 sin(
2

Rješenje:
(1) ( )
( )
C
x
C
t dt
t
dt
dx
dt dx
t x
dx x +

= + ⋅ = ⋅ =
=
=
= −
= ⋅ −
∫ ∫
18
4 3
6 3
1
3
3
3
4 3
4 3
6 6
5 5


Predavanja iz Poslovne matematike 2

69/102

(2) C x C t
t
dt
t
dt
dt dx
dt dx
t x
x
dx
+ − − = + − = − =

=
− =
= −
= −
=

∫ ∫ ∫
4 ln ln
4
4



(3) ( ) C x C
t dt
t
dt
dx x
dt dx x
t x
dx x x + − ⋅ = + ⋅ = ⋅ =
= ⋅
= ⋅
= −
= ⋅ − ⋅
∫ ∫
3
2
2
3
2
2
1 2
6
1
2
3
4
1
4
4
4
1 2
1 2


(4) C x C t
t
dt
dt
dx x
dt dx x
t x
dx
x
x
+ + ⋅ = + ⋅ = =
= ⋅
= ⋅
= +
= ⋅
+
∫ ∫
4 ln
2
1
ln
2
1
2
2
2
4
4
2
2
2



(5)
( )
( )
C
x
C t C t
dt
t
dt
dx
dt dx
t x
dx x +

− = + ⋅ − = + − ⋅ = ⋅ =
=
= ⋅
= −
= ⋅ −
∫ ∫
2
1 2 cos
cos
2
1
cos
2
1
2
sin
2
2
1 2
) 1 2 sin(


(6) ( )
( )
C
x
C t
dt
t
dt
dx x
dt dx x
t x
dx x x +

= + − ⋅ − = |
¹
|

\
|
− ⋅ =
− = ⋅
= ⋅ −
= −
= ⋅ − ⋅
∫ ∫
2
1 cos
cos
2
1
2
sin
2
2
1
) 1 sin(
2
2
2











Predavanja iz Poslovne matematike 2

70/102

4.3.3. Metoda parcijalne integracije
Metoda parcijalne integracije zasniva se na obrascu diferencijalnog računa za diferencijal
produkta dviju funkcija ) (x u i ) (x v : ( ) dv u v du v u d ⋅ + ⋅ = ⋅ .
Integriranjem dobijemo formulu parcijalne integracije:
( )
∫ ∫ ∫
⋅ + ⋅ = ⋅ dv u v du v u d

∫ ∫
⋅ + ⋅ = ⋅ dv u du v v u

∫ ∫
⋅ − ⋅ = ⋅ ⇒ du v v u dv u (3)
Metoda parcijalne integracije daje mogućnost da se izračuna integral na lijevoj strani, ako
se zna izračunati integral na desnoj strani relacije (3). Integracijska konstanta C piše se
poslije izvršene integracije na desnoj strani. Metoda se može uzastopno primjenjivati i
više puta. Ako se pri tome ponovo pojavi polazni integral, dobijemo linearnu algebarsku
jednadžbu za traženi integral, iz koje se on i dobiva.

Primjeri integrala koji se rješavaju metodom parcijalne integracije
(I) ( )
( ) ( )
k
kx
v dx kx dv
dx x R du x P u
dx kx x P
n n
n cos
sin
sin
1
− = → ⋅ =
⋅ = → =
= ⋅ ⋅




(II) ( )
( ) ( )
k
kx
v dx kx dv
dx x R du x P u
dx kx x P
n n
n sin
cos
cos
1
= → ⋅ =
⋅ = → =
= ⋅ ⋅




(III) ( )
( ) ( )
k
e
v dx e dv
dx x R du x P u
dx e x P
kx
kx
n n
kx
n
= → ⋅ =
⋅ = → =
= ⋅ ⋅


1


(IV) ( )
( ) ( ) x Q v dx x P dv
x
dx
du x u
dx x x P
n n
n
1
ln
ln
+
= → ⋅ =
= → =
= ⋅ ⋅



(V)
b
bx
v dx bx dv
dx e a du e u
dx bx e
ax ax
ax
sin
cos
cos
= → ⋅ =
⋅ ⋅ = → =
= ⋅ ⋅



(VI)
b
bx
v dx bx dv
dx e a du e u
dx bx e
ax ax
ax
cos
sin
sin
− = → ⋅ =
⋅ ⋅ = → =
= ⋅ ⋅


Predavanja iz Poslovne matematike 2

71/102

Napomena: ( ) ( ) ( ) x Q x R x P
n n n 1 1
, ,
+ −
su polinomi n-tog, (n-1)-vog i (n+1)-vog stupnja


PRIMJER

Riješite integrale:

(1) dx e x
x
⋅ ⋅

2


(2) dx x x ⋅ ⋅

sin
2


(3) dx x ⋅

2
sin

(4) dx x x ⋅ ⋅

ln

Rješenje:

(1)
( )
( ) C e x x
C e e x e x dx e e x e x
e v dx e dv
dx du x u
dx e x e x dx e x e x
e v dx e dv
dx x du x u
dx e x
x
x x x x x x
x x
x x x x
x x
x
+ ⋅ + − =
= + ⋅ + ⋅ − ⋅ = ⋅ − ⋅ ⋅ − ⋅ =
= → ⋅ =
= → =
=
= ⋅ ⋅ ⋅ − ⋅ = ⋅ ⋅ − ⋅ =
= → ⋅ =
⋅ = → =
= ⋅ ⋅

∫ ∫ ∫
2 2
2 2 2
2 2
2
2
2 2
2 2
2
2




(2)
( )
∫ ∫
= ⋅ ⋅ − − ⋅ − =
− = → ⋅ =
⋅ = → =
= ⋅ ⋅ dx x x x x
x v dx x dv
dx x du x u
dx x x 2 cos cos
cos sin
2
sin
2
2
2

( ) ( )
( ) C x x x x
C x x x x x dx x x x x x
x v dx x dv
dx du x u
dx x x x x
+ ⋅ + ⋅ + − =
= + − − ⋅ ⋅ + ⋅ − = ⋅ − ⋅ ⋅ + ⋅ − =
=
= → ⋅ =
= → =
= ⋅ ⋅ ⋅ + ⋅ − =


sin 2 cos 2
) cos ( sin 2 cos sin sin 2 cos
sin cos
cos 2 cos
2
2 2
2




Predavanja iz Poslovne matematike 2

72/102

(3)
( ) = ⋅ + ⋅ − = ⋅ ⋅ − − ⋅ − =
=
− = → ⋅ =
⋅ = → =
= ⋅ ⋅ = ⋅
∫ ∫
∫ ∫
dx x x x dx x x x x
x v dx x dv
dx x du x u
dx x x dx x
2
2
cos cos sin cos cos cos sin
cos sin
cos sin
sin sin sin

( )
dx x x x x
dx x dx x x dx x x x
⋅ − + ⋅ − =
= ⋅ − + ⋅ − = ⋅ − + ⋅ − =

∫ ∫ ∫
2
2 2
sin cos sin
sin cos sin sin 1 cos sin

( ) C
x
x C x x x dx x
C x x x dx x
+ − ⋅ = + ⋅ − ⋅ = ⋅ ⇒
+ + ⋅ − = ⋅ ⋅ ⇒


4
2 sin
2
1
cos sin
2
1
sin
cos sin sin 2
2
1
2


(4)
C x
x
C
x x
x
dx x
x
x dx
x
x x
x
x
v dx x dv
dx
x
du x u
dx x x
+
|
¹
|

\
|
− ⋅ = + ⋅ − ⋅ =
= ⋅ − ⋅ = ⋅ ⋅ − ⋅ =
= → ⋅ =
⋅ = → =
= ⋅ ⋅
∫ ∫ ∫
2
1
ln
2 2 2
1
2
ln
2
1
2
ln
1
2 2
ln
2
1
ln
ln
2 2 2
2 2 2
2

























Predavanja iz Poslovne matematike 2

73/102

4.4. Integriranje racionalnih funkcija

4.4.1. Jednostavne prave racionalne funkcije

(I)

+ − ⋅ =
=
= −
= ⋅

C a x A
dt dx
t a x
dx
a x
A
ln , gdje su R , ∈ A a
PRIMJER
Riješite integrale:
(1) dxx
x

+

4
3

(2)

−1 2x
dx

Rješenje:
(1) C x C t
t
dt
dt dx
t x
x
dx
dx
x
+ + ⋅ = + ⋅ = ⋅ =
=
= +
=
+
⋅ = ⋅
+
∫ ∫ ∫
4 ln 3 ln 3 3
4
4
3
4
3

(2) C x C t
t
dt
dt
dx
dt dx
t x
x
dx
+ − ⋅ = + ⋅ = ⋅ =
=
= ⋅
= −
=

∫ ∫
1 2 ln
2
1
ln
2
1
2
1
2
2
1 2
1 2





(II)
( ) ( )
C
a x
n
A
C
t n
A
t
dt
A
dt dx
t a x
dx
a x
A
n n n n
+



− = + ⋅

− = =
=
= −
= ⋅

− − ∫ ∫ 1 1
1
1
1
1
,
gdje su R , ∈ A a , 2 ≥ n
PRIMJER
Riješite integral
( )


4
3 x
dx

Rješenje:
( ) ( )
C
x
C
t t
dt
dt dx
t x
x
dx
+

⋅ − = + ⋅ − = =
=
= −
=

∫ ∫ 3 3 4 4
3
1
3
1 1
3
1
3
3



Predavanja iz Poslovne matematike 2

74/102

(III)


+ +
dx
q px x
A
2
, 0 4 ,
2
R < − = ∈ q p D A

Postupak: Kvadratni trinom ( ) q px x + +
2
treba svesti na potpuni kvadrat binoma, tj.
|
|
¹
|

\
|
− + |
¹
|

\
|
+ = + +
4 2
2
2
2
p
q
p
x q px x , te prikladnom zamjenom dovesti integral na jedan od
sljedećih tabličnih integrala:

(a) C
a
x
a a x
dx
+ ⋅ =
+

arctg
1
2 2


(b) C
a x
a x
a a x
dx
+
+

⋅ =


ln
2
1
2 2


(c) C
x a
x a
a x a
dx
+

+
⋅ =


ln
2
1
2 2

PRIMJER

Riješite integral

+ + 25 6
2
x x
dx

Rješenje:
( ) ( )
C
x
C
t
t
dx
dt dx
t x
x
dx
x
dx
x x
dx
+
+
⋅ =
= + ⋅ =
+
=
=
= +
=
+ +
=
− + +
=
+ +
∫ ∫ ∫ ∫
4
3
arctg
4
1
4
arctg
4
1
4
3
16 3 9 25 3 25 6
2 2 2 2 2















Predavanja iz Poslovne matematike 2

75/102

4.4.2. Integral složene racionalne funkcije


⋅ dx
x Q
x P
n
m
) (
) (
, gdje su ) (x P
m
polinom m-tog stupnja, ) (x Q
n
polinom n-tog stupnja

Postupak:

1. Skratimo razlomak tako da polinomi ) (x P
m
i ) (x Q
n
nemaju zajedničkih faktora.

2. Ako je n m ≥ , tada dijelimo ) (x P
m
sa ) (x Q
n
, dobijemo cijeli dio razlomka koji
integriramo kao polinom i pravu razlomljenu racionalnu funkciju, koju integriramo
prethodno je rastavivši na parcijalne razlomke.

3. Nazivnik ) (x Q
n
rastavljamo u linearne i kvadratne faktore:
( ) ( ) ( ) ( ) ... ... ) (
2 2
2
1 1
2
0
⋅ + ⋅ + ⋅ + ⋅ + ⋅ ⋅ − ⋅ − ⋅ =
s r
k l
n
q x p x q x p x x x a x Q β α
pri čemu je: ... , 0 4 , 0 4
2
2
2 1
2
1
< ⋅ − < ⋅ − q p q p

4. Koeficijent
0
a stavljamo ispred integrala.

5. Kraćenjem dobiveni pravi razlomak, kojemu je nazivnik rastavljen na proste faktore,
pretvaramo u sumu parcijalnih razlomaka. Razlikujemo slučajeve:
(I) Svi korijeni nazivnika su realni i jednostruki
(II) Svi korijeni nazivnika su realni, izmeñu njih ima i višestrukih
(III) Meñu korijenima nazivnika ima jednostrukih kompleksnih korijena
(IV) Nazivnik ima višestrukih kompleksnih korijena

(I) Svi korijeni nazivnika su realni i jednostruki

( ) ( ) ( )
n n
x x x x x x x Q − ⋅ ⋅ − ⋅ − = ... ) (
2 1


Rastav je oblika:

n
n
n
m
x x
A
x x
A
x x
A
x Q
x P

+ +

+

= ...
) (
) (
2
2
1
1
... suma parcijalnih razlomaka

C x x A x x A x x A
dx
x x
A
dx
x x
A
dx
x x
A
dx
x Q
x P
n n
n
n
n
m
+ − ⋅ + + − ⋅ + − ⋅ =
= ⋅

+ + ⋅

+ ⋅

= ⋅ ⇒
∫ ∫ ∫ ∫
ln ... ln ln
...
) (
) (
2 2 1 1
2
2
1
1


Brojeve
n
A A A , ... , ,
2 1
izračunamo metodom neodreñenih koeficijenata.
Predavanja iz Poslovne matematike 2

76/102

PRIMJER
Riješite integral dx
x x x
x

− −
+

2
3 2
2 3

Rješenje:

Primijetimo da vrijedi: ( ) ( ) ( ) 2 1 2 2
2 2 3
− ⋅ + ⋅ = − − ⋅ = − − x x x x x x x x x


Racionalnu funkciju rastavljamo na parcijalne razlomke:

( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( )
( ) ( ) ( )
( ) ( )
( ) ( ) ( )
( ) ( ) 2 1
2 2
2 1
2 2
2 1
1 2 2 1
2 1 2 1
3 2
2
3 2
2
2 2 2
2 3
− ⋅ + ⋅
− + + − − ⋅ + + + ⋅
=
=
− ⋅ + ⋅
+ ⋅ + − ⋅ + − − ⋅
=
=
− ⋅ + ⋅
+ ⋅ ⋅ + − ⋅ + − ⋅ + ⋅
=
=

+
+
+ =
− ⋅ + ⋅
+
=
− −
+
x x x
A C B A x C B A x
x x x
x x C x x B x x A
x x x
x x C x Bx x x A
x
C
x
B
x
A
x x x
x
x x x
x



Metodom neodreñenih koeficijenata (usporeñivanjem brojnika lijeve i desne strane
jednakosti) dobijemo:

¦
)
¦
`
¹
− =
+ − − =
+ + =
A
C B A x
C B A x
2 3 ... 1
2 2 ...
0 ...
2

6
7
,
3
1
,
2
3
= = − = C B A

Uvršavanjem u inetegral dobivamo:

C x x x
x
dx
x
dx
x
dx
dx
x x x
dx
x x x
x
+ − ⋅ + + ⋅ + ⋅ − =
=

⋅ +
+
⋅ + ⋅ − = ⋅
|
|
|
|
¹
|

\
|

+
+
+

= ⋅
− −
+
∫ ∫ ∫ ∫ ∫
2 ln
6
7
1 ln
3
1
ln
2
3
2 6
7
1 3
1
2
3
2
6
7
1
3
1
2
3
2
3 2
2 3






Predavanja iz Poslovne matematike 2

77/102

(II) Svi korijeni nazivnika su realni, izmeñu njih ima višestrukih

( ) ( ) ... ) (
2 1
⋅ − ⋅ − =
k l
n
x x x x x Q

Rastav je oblika:

( ) ( ) ( ) ( )
... ... ...
) (
) (
2
2
2
2
2
1
1
2
1
2
1
1
+

+ +

+

+

+ +

+

=
k
k
l
l
n
m
x x
B
x x
B
x x
B
x x
A
x x
A
x x
A
x Q
x P


Integral prelazi u sumu integrala tipa:
(a) a x A dx
a x
A
− ⋅ = ⋅


ln
(b)
( ) ( ) ( )
1 ,
1
1
>
− ⋅ −
− = ⋅

− ∫
n
a x n
A
dx
a x
A
n n



PRIMJER
Riješite integral
( )


− ⋅
+
dx
x x
x
3
3
1
1

Rješenje:
( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( )
( )
( ) ( ) ( )
( )
( ) ( ) ( ) ( )
( )
3
2 3
3
2 2 3 2 3
3
2 3
3 2 3
3
1
3 2 3
1
2 1 3 3
1
1 1 1
1 1
1
1
1
− ⋅
− + + − + ⋅ + + − − ⋅ + + ⋅
=
=
− ⋅
⋅ + − ⋅ + + − ⋅ + − + − ⋅
=
=
− ⋅
⋅ + − ⋅ ⋅ + − ⋅ ⋅ + − ⋅
=

+

+

+ =
− ⋅
+
x x
A D C B A x C B A x B A x
x x
x D x x C x x x B x x x A
x x
x D x x C x x B x A
x
D
x
C
x
B
x
A
x x
x


¦
¦
)
¦
¦
`
¹
− =
+ − + =
+ − − =
+ =
A
D C B A x
C B A x
B A x
1 ... 1
3 0 ...
2 3 0 ...
1 ...
2
3
⇒ 2 , 1 , 2 , 1 = = = − = D C B A


( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( )
C
x
x
x x
x
dx
x
dx
x
dx
x
dx
dx
x x
x x
dx
x x
x
+



− − ⋅ + − =

⋅ +

+

⋅ + − =
= ⋅
|
|
¹
|

\
|

+

+

+

= ⋅
− ⋅
+
∫ ∫ ∫ ∫
∫ ∫
2 3 2
3 2 3
3
1
1
1
1
1 ln 2 ln
1
2
1
1
2
1
2
1
1
1
2 1
1
1

Predavanja iz Poslovne matematike 2

78/102

(III) Meñu korijenima nazivnika ima jednostrukih kompleksnih korijena

( ) ( ) ( ) ( ) ... ... ) (
2 2
2
1 1
2
2 1
⋅ + ⋅ + ⋅ + ⋅ + ⋅ ⋅ − ⋅ − = q x p x q x p x x x x x x Q
k l
n

pri čemu je: ... , 0 4 , 0 4
2
2
2 1
2
1
< ⋅ − < ⋅ − q p q p

Rastav je oblika:

( ) ( ) ( ) ( )
...
... ... ...
) (
) (
2 2
2
2 2
1 1
2
1 1
2
2
2
2
2
1
1
2
1
2
1
1
+
+ +
+
+
+ +
+
+
+ +

+ +

+

+

+ +

+

=
q x p x
D x C
q x p x
D x C
x x
B
x x
B
x x
B
x x
A
x x
A
x x
A
x Q
x P
k
k
l
l
n
m


Integral prelazi u sumu integrala tipa:
(a) dx
a x
A




(b)
( )
dx
a x
A
n




(c) dx
q px x
B Ax

+ +
+
∫ 2



PRIMJER
Riješite integral


+
dx
x x 4
4
3

Rješenje:
( )
( ) ( )
( )
( )
( ) 4
4
4
4
4 4
4
4
4
2
2
2
2
2 2 3
+ ⋅
+ ⋅ + + ⋅
=
+ ⋅
⋅ + + + ⋅
=
+
+
+ =
+ ⋅
=
+ x x
A D x C A x
x x
x D Cx x A
x
D Cx
x
A
x x x x


¦
)
¦
`
¹
=
=
+ =
A
D x
C A x
4 4 ... 1
0 ...
0 ...
2
⇒ 0 , 1 , 1 = − = = D C A


C
x
x
C x x C x x
C t x
t
dt
x
dx
dt dx x
t x
dx
x
x
x
dx
x x
+
+
= + + − = + + ⋅ − =
= + ⋅ − = ⋅ − =
= ⋅
= +
= ⋅
|
¹
|

\
|
+

+ = ⋅
+
∫ ∫ ∫ ∫
4
ln 4 ln ln 4 ln
2
1
ln
ln
2
1
ln
2
1
2
4
4
1
4
4
2
2
1
2 2
2
2 3

Predavanja iz Poslovne matematike 2

79/102

(IV) Nazivnik ima višestrukih kompleksnih korijena
( ) ( ) ( ) ( ) ... ... ) (
2 2
2
1 1
2
2 1
⋅ + ⋅ + ⋅ + ⋅ + ⋅ ⋅ − ⋅ − =
s r
k l
n
q x p x q x p x x x x x x Q
pri čemu je: ... , 0 4 , 0 4
2
2
2 1
2
1
< ⋅ − < ⋅ − q p q p
Rastav je oblika:
( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
... ...
... ...
... ...
) (
) (
2 2
2
2
2 2
2
2 2
2 2
2
1 1
1 1
2
2
1 1
2
2 2
1 1
2
1 1
2
2
2
2
2
1
1
2
1
2
1
1
+
+ +
+
+ +
+ +
+
+
+ +
+
+
+
+ +
+
+ +
+ +
+
+
+ +
+
+ +
+

+ +

+

+

+ +

+

=
s
s s
r
r r
k
k
l
l
n
m
q x p x
F x E
q x p x
F x E
q x p x
F x E
q x p x
D x C
q x p x
D x C
q x p x
D x C
x x
B
x x
B
x x
B
x x
A
x x
A
x x
A
x Q
x P

Integral prelazi u sumu integrala tipa: (a) dx
a x
A



,
(b)
( )
dx
a x
A
n




(c) dx
q px x
B Ax

+ +
+
∫ 2

(d)
( )
dx
q px x
B Ax
n

+ +
+

2


PRIMJER
Riješite integral:
( )


+

dx
x
x x
2
2
3
1
2

Rješenje:
( ) ( )
( ) ( ) ( )
( )
( ) ( )
( ) 4
1
1
1
1
1
2
2
2 3
2
2
2
2
2
2 2
2
3
+ ⋅
+ + + ⋅ + ⋅ + ⋅
=
=
+
+ + + ⋅ +
=
+
+
+
+
+
=
+

x x
F D E C x D x C x
x
F Ex x D Cx
x
F Ex
x
D Cx
x
x x

¦
¦
)
¦
¦
`
¹
+ =
+ = −
=
=
F D
E C x
D x
C x
0 ... 1
2 ...
0 ...
1 ...
2
3
⇒ 0 , 3 , 0 , 1 = − = = = F E D C
( ) ( ) ( )
=
= ⋅
= +
= ⋅
+
⋅ − ⋅
+
= ⋅
|
|
¹
|

\
|
+

+
+
= ⋅
+

∫ ∫ ∫ ∫
dt dx x
t x
dx
x
x
dx
x
x
dx
x
x
x
x
dx
x
x x
2
1
1
3
1
1
3
1
1
2
2
2
2
2 2
2
2 2
2
3

C
x
x C
t
t
t
dt
t
dt
+
+
⋅ + + ⋅ = + ⋅ + ⋅ = ⋅ − ⋅ =
∫ ∫
1
1
2
3
1 ln
2
1 1
2
3
ln
2
1
2
3
2
1
2
2
2

Predavanja iz Poslovne matematike 2

80/102

4.5. Integriranje iracionalnih funkcija

(I)


|
|
|
¹
|

\
|
|
¹
|

\
|
+
+
|
¹
|

\
|
+
+
|
¹
|

\
|
+
+
dx
d cx
b ax
d cx
b ax
d cx
b ax
x R
s
s
n
m
n
m
n
m
,..., , ,
2
2
1
1


gdje su Z ,..., ,
2 1

s
m m m , N ,..., ,
2 1

s
n n n , a k najmanji zajednički višekratnik brojeva
s
n n n ,..., ,
2 1


Integral se svodi na integral racionalne funkcije varijable t uvoñenjem supstitucije
k
t
d cx
b ax
=
+
+
.



PRIMJER

Riješite integral

+ x x
dx
3


Rješenje:

( )
( )
∫ ∫ ∫ ∫
=
+

⋅ =
+ ⋅

⋅ =
+

=
= = = =
⋅ =
= =
=
=
+
t
dt t
t t
dt t
t t
dt t
t t x t t x
dt t dx
x t t x
NZV
x x
dx
1
6
1
6
6
,
6
6 ) 3 , 2 (
3
2
5
3 2
5
3 6 2 3 6 3
5
6 6
3



( ) ( ) ( ) ( )
( )
C x x x x
C t t
t t
dt
t
dt t t
dt
t
dt
t
t t t
dt
t
dt
t
t
dt
t
t
+ + ⋅ − ⋅ + ⋅ − ⋅ =
= +
|
|
¹
|

\
|
+ − + − ⋅ =
|
¹
|

\
|

+
− ⋅ + − ⋅ =
=
|
|
¹
|

\
|

+
− ⋅
+
+ − ⋅ +
⋅ =
|
|
¹
|

\
|

+
− ⋅
+
+
⋅ = ⋅
+
− +
⋅ =
∫ ∫
∫ ∫ ∫ ∫ ∫
1 ln 6 6 3 2
1 ln
2 3
6
1
1
1 6
1
1
1
1 1
6
1
1
1
1
6
1
1 1
6
6 6 3
2 3
2
2 3 3






Predavanja iz Poslovne matematike 2

81/102

(II)

+ + c bx ax
dx
2


(a) 0 > a ... svodi se na tablični integral:

+ ± + =
±
C k t t
k t
dt
2 2
2 2
ln
(b) 0 < a ... svodi se na tablični integral:

+ =

C
k
t
t k
dt
arcsin
2 2




PRIMJER

Riješite integral

+ − 1 2 4
2
x x
dx


Rješenje:

∫ ∫
∫ ∫ ∫ ∫
= + + + ⋅ =
+
⋅ =
=
= −
= =
+ |
¹
|

\
|
− ⋅
=
=
− + |
¹
|

\
|
− ⋅
=
|
¹
|

\
|
+ − ⋅
=
|
¹
|

\
|
+ − ⋅
=
+ −
C t t
t
dt
dt dx
t x
x
dx
x
dx
x x
dx
x x
dx
x x
dx
16
3
ln
2
1
16
3
2
1
4
1
16
3
4
1
2
16
1
4
1
4
1
2
4
1
2
1
2
4
1
2
1
4
1 2 4
2
2
2
2
2 2
2


C x x x C x x + + − + − ⋅ = + + |
¹
|

\
|
− + |
¹
|

\
|
− ⋅ =
4
1
2
1
4
1
ln
2
1
16
3
4
1
4
1
ln
2
1
2
2















Predavanja iz Poslovne matematike 2

82/102

4.6. Integriranje trigonometrijskih funkcija

(I) ( )

⋅ dx x x R cos , sin , integrali funkcija koje su racionalne funkcije u x x cos , sin

(a) univerzalnom supstitucijom t
x
= |
¹
|

\
|
2
tg integral se svodi na integral ( )

⋅ dt t R
Vrijedi:

( )
2
2
2
2
2
2
2
1
1
2
tg 1
2
tg 1
cos
1
2
2
tg 1
2
tg 2
sin
1
2
arctg 2 arctg
2 2
tg
t
t
x
x
x
t
t
x
x
x
t
dt
dx
x t x t
x
t
x
+

=
|
¹
|

\
|
+
|
¹
|

\
|

=
+

=
|
¹
|

\
|
+
|
¹
|

\
|

=
+

=
< < − ⋅ = ⇒ = ⇒ =
|
¹
|

\
|
π π



(b) ako je podintegralna funkcija neparna u x sin , tj. ( ) ( ) x x R x x R cos , sin cos , sin − = − ,
uvodi se supstitucija: t x = cos


(c) ako je podintegralna funkcija neparna u x cos , tj. ( ) ( ) x x R x x R cos , sin cos , sin − = − ,
uvodi se supstitucija: t x = sin


(d) ako je podintegralna funkcija parna i u x sin i u x cos , tj.
( ) ( ) x x R x x R cos , sin cos , sin = − − , supstitucija glasi t x = tg .

2 2
2
2
2
2
2
2
2
1
1
tg 1
1
cos
1 tg 1
tg
sin
1
arctg tg
t x
x
t
t
x
x
x
t
dt
dx
t x t x
+
=
+
=
+
=
+
=
+
=
= ⇒ =

Predavanja iz Poslovne matematike 2

83/102

PRIMJER
Riješite integrale:
(1)

x
dx
sin

(2)
( )

+
⋅ ⋅
2
cos 3
cos sin
x
dx x x


Rješenje:

(1)
( )
∫ ∫ ∫
+ |
¹
|

\
|
= + = = ⋅
|
|
|
|
¹
|

\
|
+

+
=
+

=
+

=
⋅ = ⇒ = |
¹
|

\
|
= C
x
C t
t
dt
dt
t
t
t
t
t
x
t
dt
dx
t x t
x
x
dx
2
tg ln ln
1
2
1
2
1
2
sin
1
2
arctg 2
2
tg
sin
2
2
2
2



(2)
( ) ( )
( )
C
x
x
C
t
t C
z
z
z
dz
z
dz
z
dz z
dz dt
z t
t
dt t
dt dx x
t x
x x R x x R
x
dx x x
+
+
− + − =
= +
+
− + − = + − − = ⋅ + − =
⋅ −
− =
=
=
= +
=
+

− =
= ⋅ −
=
− = −
=
+
⋅ ⋅
∫ ∫ ∫
∫ ∫
cos 3
3
cos 3 ln
3
3
3 ln
3
ln 3
3
3
3
sin
cos
) cos , (sin ) cos , sin (
cos 3
cos sin
2 2
2 2















Predavanja iz Poslovne matematike 2

84/102

(II)
(a) ( )

⋅ dx x R tg
supstitucija:
2 2
2
2
2
2
2
2
2
1
1
tg 1
1
cos
1 tg 1
tg
sin
1
arctg
tg
t x
x
t
t
x
x
x
t
dt
dx
t x
t x
+
=
+
=
+
=
+
=
+
=
=
=


(b) ( )

⋅ dx x R ctg
supstitucija:
2
2
2
2
2
2 2
2
2
1 ctg 1
ctg
cos
1
1
ctg 1
1
sin
1
arcctg
ctg
t
t
x
x
x
t x
x
t
dt
dx
t x
t x
+
=
+
=
+
=
+
=
+
− =
=
=



PRIMJER
Riješite integral ( ) dx x ⋅

5 tg

Rješenje:
( )
( ) ( ) C x C x C z C t C v
v
dv
dv dt t
v t
t
dt t
t
dt
dz
t z
dz z
dz dx
z x
dx x
+ ⋅ − = + + ⋅ = + + ⋅ = + + ⋅ = + ⋅ =
= ⋅ ⋅ =
= ⋅
= +
=
+

⋅ =
+
=
=
= ⋅ ⋅ =
= ⋅
=
= ⋅
∫ ∫ ∫ ∫
5 cos ln
5
1
5 tg 1 ln
10
1
tg 1 ln
10
1
1 ln
10
1
ln
10
1
2
1
5
1
2
1
1 5
1
1
tg
tg
5
1
5
5
5 tg
2 2 2
2
2
2

Predavanja iz Poslovne matematike 2

85/102

(III)
( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )



⋅ ⋅
⋅ ⋅
⋅ ⋅
dx bx ax
dx bx ax
dx bx ax
cos cos
sin sin
cos sin
, R , ∈ b a , b a ≠

Postupak: Produkte u podintegralnoj funkciji transformiramo u sume i razlike pomoću
trigonometrijskih formula:

( ) ( ) ( ) ( ) [ ]
( ) ( ) ( ) ( ) [ ]
( ) ( ) ( ) ( ) [ ] x b a x b a bx ax
x b a x b a bx ax
x b a x b a bx ax
) ( cos ) ( cos
2
1
cos cos
) ( cos ) ( cos
2
1
sin sin
) ( sin ) ( sin
2
1
cos sin
+ + − ⋅ = ⋅
+ − − ⋅ = ⋅
+ + − ⋅ = ⋅



PRIMJER
Riješite integrale dx x x ⋅ ⋅

2 cos 3 sin
Rješenje:
( )
( ) ( ) C x x C x x
dx x dx x dx x x dx x x
+ ⋅ − ⋅ − = + − ⋅ ⋅ + − ⋅ =
= ⋅ ⋅ + ⋅ ⋅ = ⋅ + ⋅ = ⋅ ⋅
∫ ∫ ∫ ∫
5 cos
10
1
cos
2
1
5 cos
5
1
2
1
cos
2
1
5 sin
2
1
sin
2
1
5 sin sin
2
1
2 cos 3 sin


















Predavanja iz Poslovne matematike 2

86/102

5. ODREðENI INTEGRAL

5.1. Pojam odreñenog integrala

Problem odreñivanja površine lika (pseudotrapeza) omeñenog grafom
f
Γ funkcije
) (x f y = , pravcima a x = , b x = , te segmentom [ ] b a, osi x, dovodi do pojma odreñenog
integrala.




Neka je ) (x f y = neprekidna, pozitivna, ograničena funkcija definirana na intervalu
[ ] b a, . Interval [ ] b a, podijeliti ćemo na n dijelova točkama:

b x x x x x a
n i
= < < < < < < = ... ...
2 1 0


Na osi x dobit ćemo podintervale [ ]
1
, x a , [ ]
2 1
, x x , ..., [ ] b x
n
,
1 −
duljina:

1
1
1 2 2
1 1


− = ∆
− = ∆
− = ∆
− = ∆
n n
i i i
x b x
x x x
x x x
a x x
M
M


Kako je funkcija ) (x f y = neprekidna na intervalu [ ] b a, , imat će na [ ] b a, najveću (M) i
najmanju (m) vrijednost. Isto tako na podintervalima [ ]
i i
x x ,
1 −
, funkcija će postizati
najmanju
i
m i najveću
i
M vrijednost.

Uvijek vrijedi:
i i
M m ≤ , m m
i
≥ , M M
i
≤ , n i ,..., 2 , 1 = ∀

Predavanja iz Poslovne matematike 2

87/102

Konstruiramo pravokutnike nad podintervalima [ ]
i i
x x ,
1 −
s najvećom
i
M (opisani
pravokutnici) i najmanjom
i
m (upisani pravokutnici) vrijednosti funkcije u i-tom
podintervalu. Zbrajanjem površina ovih pravokutnika dobit ćemo gornju integralnu
(Darbouxovu) sumu
n
S i donju integralnu (Darbouxovu) sumu
n
s .

=
∆ ⋅ = ∆ ⋅ + + ∆ ⋅ + ∆ ⋅ =
n
i
i i n n n
x M x M x M x M S
1
2 2 1 1
...

=
∆ ⋅ = ∆ ⋅ + + ∆ ⋅ + ∆ ⋅ =
n
i
i i n n n
x m x m x m x m s
1
2 2 1 1
...

Kako vrijedi: M M m m
i i
≤ ≤ ≤ , množenjem s
i
x ∆ dobijemo:

i i i i i i
x M x M x m x m ∆ ⋅ ≤ ∆ ⋅ ≤ ∆ ⋅ ≤ ∆ ⋅ .

Sumiranjem tih nejednakosti za n i ,..., 2 , 1 = , nalazimo:

∑ ∑ ∑ ∑
= = = =
∆ ⋅ ≤ ∆ ⋅ ≤ ∆ ⋅ ≤ ∆ ⋅
n
i
i
n
i
i i
n
i
i i
n
i
i
x M x M x m x m
1 1 1 1


( ) ( ) a b M S s a b m
n n
− ⋅ ≤ ≤ ≤ − ⋅





Svaki podinterval [ ]
i i
x x ,
1 −
možemo podijeliti na sitnije podintervale. Uzimanjem sve
većeg broja točaka podjele donja suma
n
s se povećava, a gornja
n
S smanjuje. Ako n,
broj podjela, teži u beskonačnost, duljine pojedinih podintervala podjele teže prema nuli.
U graničnom slučaju, donja i gornja suma imat će isti limes, koji ćemo označiti sa Ι .

Ι = Ι = = = Ι
→ ∆
∞ →
→ ∆
∞ →
n
x
n
n
x
n
S s
i i
0 0
lim lim
Predavanja iz Poslovne matematike 2

88/102

Brojevi Ι i Ι nazivaju se donji i gornji Riemannov integral funkcije f na intervalu
[ ] b a, . Limes Ι , ukoliko postoji, jednak je površini pseudotrapeza. Broj Ι odreñen je
samo funkcijom f , ne ovisi o načinu na koji smo podijelili intervale, odnosno izabrali
brojeve
i
m ,
i
M . Nazivamo ga odreñenim integralom (u Riemannovom smislu) funkcije
) (x f y = na intervalu [ ] b a, , a za funkciju f kažemo da je integrabilna na intervalu
[ ] b a, .
Pišemo:

⋅ = Ι = Ι = Ι
b
a
dx x f ) (

Geometrijski, Ι predstavlja površinu lika omeñenog grafom funkcije ) (x f y = , pri čemu
je [ ] b a x x f , , 0 ) ( ∈ ∀ > , pravcima a x = , b x = , te segmentom [ ] b a, na kome je definirana
funkcija ) (x f y = . Funkcija ) (x f zove se integrand ili podintegralna funkcija, x
je varijabla integracije, [ ] b a, je područje integracije, a je donja, a b gornja
granica integracije. Produkt dx x f ⋅ ) ( nazivamo element površine.

U praktičnom računu, pri izvoñenju formula pomoću odreñenog integrala, koristimo
pojam integralnih suma u kojima se minimalna vrijednost
i
m i maksimalna vrijednost
i
M zamjenjuje vrijednostima funkcije ) (
i
f ξ u nekoj točki
i
ξ intervala [ ]
i i
x x ,
1 −
.

Dakle,
( )


=
→ ∆
∞ →
∆ ⋅ = ⋅ = Ι
n
i
i i
x
n
b
a
x f dx x f
i
1
0
lim ) ( ξ

Sumu s desne strane nazivamo integralna suma. Kako je uvijek ( )
i i i
M f m ≤ ≤ ξ ,
vidimo da je integralna suma zaista uklopljena izmeñu gornje i donje sume, a njezin
limes jednak je integralu funkcije.















Predavanja iz Poslovne matematike 2

89/102

5.2. Osnovna svojstva odreñenog integrala

(1) 0 ) ( = ⋅

a
a
dx x f
(2)
∫ ∫
⋅ − = ⋅
a
b
b
a
dx x f dx x f ) ( ) (
(3) ako je ( ) b a c , ∈ , tada vrijedi:
∫ ∫ ∫
⋅ + ⋅ = ⋅
b
c
c
a
b
a
dx x f dx x f dx x f ) ( ) ( ) (
(4) ( )
∫ ∫ ∫
⋅ ± ⋅ = ⋅ ±
b
a
b
a
b
a
dx x g dx x f dx x g x f ) ( ) ( ) ( ) (
(5) R , ) ( ) ( ∈ ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅
∫ ∫
k dx x f k dx x f k
b
a
b
a


(6) za [ ] b a x , ∈ vrijedi:
0 ) ( 0 ) ( ≥ ⋅ ⇒ ≥

b
a
dx x f x f
0 ) ( 0 ) ( < ⋅ ⇒ <

b
a
dx x f x f
(7)
∫ ∫
⋅ ⋅ = ⋅ ⇒ = −

a a
a
dx x f dx x f x f x f
0
) ( 2 ) ( ) ( ) (
0 ) ( ) ( ) ( = ⋅ ⇒ − = −


a
a
dx x f x f x f



5.3. Neki teoremi integralnog računa

Osnovni teorem integralnog računa
Neka je f integrabilna funkcija na intervalu [ ] b a, . Ako je [ ] b a x , ∈ , onda je jednoznačno
odreñen broj

⋅ =
x
a
dt t f x F ) ( ) ( . U svakoj točki
0
x u kojoj je funkcija f neprekidna,
funkcija F ima derivaciju i vrijedi: ) ( ) (
0 0
x f x F = ′ .


Predavanja iz Poslovne matematike 2

90/102

Newton-Leibnizov teorem
Neka je f neprekidna funkcija na intervalu [ ] b a, . Ako je F bilo koja njezina primitivna
funkcija ( ) ( ) ( x f x F = ′ ) na [ ] b a, , tada je [ ] ) ( ) ( ) ( ) ( a F b F x F dx x f
b
a
b
a
− = = ⋅

.


5.4. Izračunavanje odreñenih integrala

5.4.1. Izračunavanje odreñenog integrala pomoću Newton-Leibnizove formule

Izračunavanje odreñenog integrala pomoću Newton-Leibnizove formule svodi se na
primjenu Newton-Leibnizovog teorema.



PRIMJER

Pomoću Newton-Leibnizove formule riješite integrale:
(1)


2
0
2
dx x
(2) ( )

⋅ −
2
0
sin 4 cos 2
π
dx x x

Rješenje:

(1)
3
8
3
0
3
2
3
3 3
2
0
3 2
0
2
= − = = ⋅

x
dx x

(2) ( ) ( ) ( ) ( ) = − ⋅ − ⋅ = ⋅ ⋅ − ⋅ ⋅ = ⋅ −
∫ ∫ ∫
2
0
2
0
2
0
2
0
2
0
cos 4 sin 2 sin 4 cos 2 sin 4 cos 2
π
π
π π π
x x dx x dx x dx x x
2 4 2 0 cos
2
cos 4 0 sin
2
sin 2 − = − = |
¹
|

\
|
− ⋅ + |
¹
|

\
|
− ⋅ =
π π








Predavanja iz Poslovne matematike 2

91/102

5.4.2. Izračunavanje odreñenog integrala metodom supstitucije

[ ]
∫ ∫
⋅ ′ ⋅ =
= → =
= → =
⋅ ′ =
=
= ⋅
2
1
) ( ) (
) (
) (
) (
2
1
t
t
b
a
dt t t f
t t b x
t t a x
dt t dx
t x
dx x f ϕ ϕ
ϕ
ϕ





PRIMJER

Metodom supstitucije izračunajte integrale:

(1)

+
4
0
1 x
dx


(2) dx x ⋅ −


1
2
2

(3)


2
ln
e
e
x x
dx


Rješenje:
(1)
( )
( )
( ) ( ) ( ) ( ) 9 ln 4 3 ln 2 4 1 ln 3 ln 2 0 2 2 1 ln 2 2
1
2 2
1
1 1
2
1
2
2 4 4
0 0 0
2
1
2
0
2
0
2
0
2
0
2
0
2
0
2
4
0
− = ⋅ − = − ⋅ − − ⋅ = + ⋅ − =
=
+
⋅ − ⋅ =
+
⋅ − +
⋅ =
+

=
= = → =
= = → =
⋅ =
= =
=
+
∫ ∫ ∫ ∫ ∫
t t
t
dt
dt
t
dt t
t
dt t
t x
t x
dt t dx
x t t x
x
dx



(2)
( ) ( )
3
14
1 8
3
2
3
2 2 2
1 1 2 1
2 2 2 2
2
2
2
2
2
1
2
1
3
2
1
2
2
1
2
= − ⋅ =
|
|
¹
|

\
|
⋅ = ⋅ ⋅ = ⋅ − ⋅ =
= − = → =
= + = → − =
⋅ = −
= −
= −
= ⋅ −
∫ ∫ ∫

t
dt t dt t t
t x
t x
dt t dx
t x
t x
dx x
Predavanja iz Poslovne matematike 2

92/102

(3)
( ) 2 ln 1 ln 2 ln ln
2 ln 2 ln
1 ln
ln
ln
2
1
2
1
2 2
2
= − = = =
= ⋅ = = → =
= = → =
=
=
=

∫ ∫
t
t
dt
e e t e x
e t e x
dt
x
dx
t x
x x
dx
e
e




5.4.3. Izračunavanje odreñenog integrala metodom parcijalne integracije

( )
∫ ∫
⋅ − ⋅ = ⋅
b
a
b
a
b
a
x du x v x v x u x dv x u ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) (


PRIMJER

Metodom parcijalne integracije izračunajte integrale:
(1)

⋅ ⋅
1
0
2
dx e x
x

(2)

⋅ ⋅
2
0
cos
π
dx x x
Rješenje:
(1)
( ) ( )
( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( ) [ ] ( ) 2 1 2 0 0 ) 2 2 1 ( 2 2 2 2
2
2 2
2
1
0
2
1
0
1
0
1
0
2
1
0
1
0
1
0
2
1
0
1
0
2
1
0
1
0
2
2 1
0
2
− = ⋅ + − − ⋅ + − = ⋅ + − = ⋅ + ⋅ ⋅ − ⋅ =
=
|
|
¹
|

\
|
⋅ − ⋅ ⋅ − ⋅ =
= → ⋅ =
= → =
=
= ⋅ ⋅ ⋅ − ⋅ = ⋅ ⋅ − ⋅ =
= → ⋅ =
⋅ = → =
= ⋅ ⋅

∫ ∫ ∫
e e e x x e e x e x
dx e e x e x
e v dx e dv
dx du x u
dx e x e x dx e x e x
e v dx e dv
dx x du x u
dx e x
x x x x
x x x
x x
x x x x
x x
x


(2)
( )
( ) ( ) ( ) 1
2
1 0 0 1
2
cos sin
sin sin
sin cos
cos
2
0
2
0
2
0
2
0
2
0
− = − +
|
¹
|

\
|
− ⋅ = + ⋅ =
= ⋅ − ⋅ =
= → ⋅ =
= → =
= ⋅ ⋅
∫ ∫
π π
π π
π
π
π
x x x
dx x x x
x v dx x dv
dx du x u
dx x x

Predavanja iz Poslovne matematike 2

93/102

5.5. Primjena odreñenog integrala u geometriji

5.5.1. Površina lika u ravnini


(1) Površina pseudotrapeza P, lika u ravnini ispod grafa neprekidne funkcije ) (x f y = na
intervalu [ ] b a, , [ ] b a x x f , , 0 ) ( ∈ ∀ ≥ , omeñenog pravcima x=a, x=b i x-osi:

⋅ =
b
a
dx x f P ) (






(2) Površina krivocrtnog trapeza koji je omeñen grafovima funkcija
1
f i
2
f , pri čemu je
[ ] b a x x f x f , ), ( ) (
1 2
∈ ∀ ≥ , te pravcima x=a, x=b: ( )

⋅ − =
b
a
dx x f x f P ) ( ) (
1 2








Predavanja iz Poslovne matematike 2

94/102

(3) Površina pseudotrapeza P, ako je krivulja ) (x f y = zadana parametarskim
jednadžbama:

2 1
) (
) (
t t t
t y y
t x x
≤ ≤
)
`
¹
=
=
:
∫ ∫
⋅ ⋅ =
= → =
= → =
⋅ =
=
=
= ⋅ =
2
1
) ( ) ( ) (
) (
) (
2
1
t
t
b
a
dt t x t y
t t b x
t t a x
dt t x dx
t y y
t x x
dx y P & &







PRIMJERI

Primjer 1.
Odredite površinu lika omeñenog krivuljama 1
2
− = x y , 1 + = x y .

Rješenje:

Predavanja iz Poslovne matematike 2

95/102


2 , 1 1 1
1
1
2 1
2
2
= − = ⇒ + = − ⇒
)
`
¹
+ =
− =
x x x x
x y
x y


( ) ( ) ( ) ( ) ( )
∫ ∫ ∫



=
|
|
¹
|

\
|
+ + − = ⋅ + + − = ⋅ − − + = ⋅ − =
2
1
2
1
2 3
2
2
1
2
1 2
2
9
2
2 3
2 1 1 ) ( ) ( x
x x
dx x x dx x x dx x f x f P
b
a





Primjer 2.
Odredite površinu lika omeñenog krivuljama
2
1
1
x
y
+
= ,
2
2
x
y = .
Rješenje:


1 , 1
2
1
1
2 1
2
2
= − = ⇒
¦
¦
)
¦
¦
`
¹
=
+
=
x x
x
y
x
y

( )
3
1
2 6
1
4
2 0 0 arctg
6
1
1 arctg 2
3 2
1
arctg 2
2 1
1
2 funkcije parne
2 1
1
1
0
3 1
0
2
2
1
1
2
2
− = |
¹
|

\
|
− ⋅ =
|
|
¹
|

\
|
− − |
¹
|

\
|
− ⋅ =
=
|
|
¹
|

\
|
⋅ − ⋅ = ⋅
|
|
¹
|

\
|

+
⋅ = = ⋅
|
|
¹
|

\
|

+
=
∫ ∫

π π
x
x dx
x
x
dx
x
x
P






Predavanja iz Poslovne matematike 2

96/102

Primjer 3.
Odredite površinu lika omeñenog elipsom 1
4 9
2 2
= +
y x
.

Rješenje:


π 2 0
sin 2
cos 3
1
4 9
2 2
≤ ≤
)
`
¹
⋅ =
⋅ =
⇒ = + t
t y
t x
y x


( ) = ⋅ ⋅ − = ⋅ ⋅ − ⋅ ⋅ ⋅ =
= → =
= → =
⋅ ⋅ − =
⋅ =
⋅ =
= ⋅ ⋅ = ⋅ =
∫ ∫ ∫
dt t dt t t
t x
t x
dt t dx
t y
t x
dx x y P P
0
2
2
0
2
3
0
1
sin 24 sin 3 sin 2 4
0 3
2
0
sin 3
sin 2
cos 3
) ( 4 4
π π
π


π π
π
π
π
6 0 sin
4
1
0
2
1
sin
4
1
2 2
1
24 2 sin
4
1
2
1
24 sin 24
2
0
2
0
2
=
|
|
¹
|

\
|
|
¹
|

\
|
⋅ − ⋅ − |
¹
|

\
|
⋅ − ⋅ ⋅ = |
¹
|

\
|
⋅ − ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ =

t t dt t












Predavanja iz Poslovne matematike 2

97/102

5.5.2. Duljina luka krivulje u ravnini
Ovisno o načinu zadavanja krivulje, vrijedi:
(1)
2 1
) (
) (
t t t
t y y
t x x
≤ ≤
)
`
¹
=
=
( ) ( ) ( ) ( )

⋅ + = ⇒
2
1
2 2
t
t
dt t y t x s & &

(2)
⇒ = ) (x f y
2 1
) (
x x x
x y y
x x
≤ ≤
)
`
¹
=
=
( ) ( )

⋅ ′ + = ⇒
2
1
2
1
x
x
dx x y s

(3)
⇒ = ) ( y f x
2 1
) (
y y y
y y
y x x
≤ ≤
)
`
¹
=
=
( ) ( )

⋅ ′ + = ⇒
2
1
2
1
y
y
dy y x s



PRIMJERI
Primjer 1.
Izračunajte duljinu luka krivulje ) ln(sin x y = od točke sa apscisom
3
π
= x do točke sa
apscisom
2
π
= x .
Rješenje:
Krivulju ) ln(sin x y = možemo parametrizirati tako da za parametar uzmemo x, tj. x t = .
Tada parametarska jednadžba glasi:
2 3 ) ln(sin
π π
≤ ≤
)
`
¹
=
=
x
x y
x x


[ ]
x x
x x
x
x
x y
x
x
x y x y
2 2
2 2
2
2
2
sin
1
sin
cos sin
sin
cos
1 ) ( 1
sin
cos
) ( ) ln(sin =
+
= + = ′ + ⇒ = ′ ⇒ =

( ) [ ]
( ) 3 ln
2
1
3 ln
3
1
ln 0
3
3
ln 1 ln
6
tg ln
4
tg ln
2
tg ln
sin sin sin
1
1
2
3
2
3
2
3
2
3
2
2
2
1
⋅ = =
|
|
¹
|

\
|
− =
|
|
¹
|

\
|
− = |
¹
|

\
|
− |
¹
|

\
|
=
=
|
|
¹
|

\
|
|
¹
|

\
|
= = = ⋅ = ⋅ ′ + =
∫ ∫ ∫ ∫
π π
π
π
π
π
π
π
π
π
x
x
dx
x
dx
dx
x
dx x y s
x
x

Predavanja iz Poslovne matematike 2

98/102

Primjer 2.
Izračunajte duljinu luka krivulje y y x ln
2
1
4
1
2
⋅ − ⋅ = za e y ≤ ≤ 1 .
Rješenje:
U ovom primjeru za parametar t uzimamo y, tj. y t = , pa parametarska jednadžba dane
krivulje glasi:
e y
y y
y y x
≤ ≤
¦
)
¦
`
¹
=
⋅ − ⋅ =
1
ln
2
1
4
1
2


[ ]
( )
( )
2
2
2
2
2 4
2
2
2
2
2
2
1
4
1 2
4
1
2
1
4
1
2
1
2
1 ) ( 1
2
1
2
1
2
1
2
4
1
) ( ln
2
1
4
1
y
y
y
y y
y
y
y
y
y x
y
y
y
y y x y y x
+
=
+ +
=
|
|
¹
|

\
|
+ − + =
|
|
¹
|

\
|
− + = ′ + ⇒
⇒ − = ⋅ − ⋅ = ′ ⇒ ⋅ − ⋅ =


( ) [ ]
( )
( )
4
1
4
1
1 ln
2
1
ln
2
1
4
1
4
1
ln
2
1
2 2
1
2
1
2
1
2
1
2
1
1
2 2
1
1
2
1 1 1
2
1
2
2
2
2
2
1
+ ⋅ = ⋅ − ⋅ + − ⋅ = |
¹
|

\
|
⋅ +
|
|
¹
|

\
|
⋅ =
= ⋅ + ⋅ ⋅ = ⋅
+
= ⋅
+
= ⋅ ′ + =
∫ ∫ ∫ ∫ ∫
e e e y
y
y
dy
dy y dy
y
y
dy
y
y
dy y x s
e
e
e e e e y
y




Primjer 3.
Izračunajte duljinu luka krivulje
( )
( )
π 2 0
cos 1 4
sin 4
≤ ≤
)
`
¹
− ⋅ =
− ⋅ =
t
t y
t t x
.
Rješenje:
( ) t t y t t x sin 4 ) ( , cos 1 4 ) ( ⋅ = − ⋅ = & &


[ ] [ ] ( ) [ ] [ ] ( )
( ) ( )
|
¹
|

\
|
⋅ =
|
¹
|

\
|
⋅ ⋅ ⋅ = − ⋅ ⋅ = + ⋅ − ⋅ =
= + + ⋅ − ⋅ = ⋅ + − ⋅ = +
2
sin 8
2
sin 2 2 4 cos 1 2 4 1 cos 2 1 4
sin cos cos 2 1 4 sin 4 cos 1 4 ) ( ) (
2 2 2 2 2 2
2 2 2 2 2 2 2
t t
t t
t t t t t t y t x & &


( ) [ ] ( ) [ ]
( ) ( ) 32 1 1 16 0 cos cos 16
2
cos 2 8
2
sin 8
2
sin 8
2
sin 8
2
0
2
0
2
0
2
0
2 2 2 2
2
1
= − − ⋅ − = − ⋅ − =
|
|
¹
|

\
|
|
¹
|

\
|
⋅ − ⋅ =
= ⋅
|
¹
|

\
|
⋅ = ⋅
|
¹
|

\
|
⋅ = ⋅
|
¹
|

\
|
⋅ = ⋅ + =
∫ ∫ ∫ ∫
π
π
π π π
t
dt
t
dt
t
dt
t
dt t y t x s
t
t
& &


Predavanja iz Poslovne matematike 2

99/102

5.5.3. Volumen rotacionog tijela





(1) Volumen tijela koje nastaje rotacijom lika u ravnini:

- rotacija oko x-osi: ( ) dx x y V
x
x
x
⋅ ⋅ =

2
1
2
π

- rotacija oko y-osi: ( ) dy y x V
y
y
y
⋅ ⋅ =

2
1
2
π



(2) Volumen tijela koje nastaje rotacijom lika omeñenog grafom gornje i donje funkcije:

- rotacija oko x-osi lika omeñenog grafom gornje funkcijom
2
y i donje funkcije
1
y :

( ) ( ) ( ) ( ) ( ) dx x y x y V
x
x
x
⋅ − ⋅ =

2
1
2
1
2
2
π

- rotacija oko y-osi lika omeñenog grafom gornje funkcije
2
x i donje funkcije
1
x :

( ) ( ) ( ) ( ) ( ) dy y x y x V
y
y
y
⋅ − ⋅ =

2
1
2
1
2
2
π



Predavanja iz Poslovne matematike 2

100/102

Primjer 1.
Odredite formulu za volumen stošca polumjera R i visine h.
Rješenje:

x
h
R
x y ⋅ = ) (
( )
3
3 3
2
3
2
2
0
3
2
2
0
2
2
2
2
0
2
2
1
h R
V
h
h
R x
h
R
dx x
h
R
dx x
h
R
dx x y V
x
h
h h x
x
x
⋅ ⋅
= ⇒
⋅ ⋅ =
|
|
¹
|

\
|
⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ ⋅ = ⋅ |
¹
|

\
|
⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ =
∫ ∫ ∫
π
π π π π π





Primjer 2.
Izračunajte volumen tijela koje nastaje rotacijom oko y-osi lika omeñenog parabolom
2
x y = i pravcem 1 = y .

Rješenje:


y x x y = ⇒ =
2

( ) ( )
2 2
1
0
2 1
0
1
0
2
2
2
1
π
π π π π =
|
|
¹
|

\
|
⋅ = ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ =
∫ ∫ ∫
y
dy y dy y dy y x V
y
y
y

Predavanja iz Poslovne matematike 2

101/102

Primjer 3.
Izračunajte volumen tijela koje nastaje rotacijom oko x-osi lika omeñenog krivuljama
2
x y = i 2 + = x y .

Rješenje:


2 , 1
2
2 1
2
= − = ⇒
)
`
¹
+ =
=
x x
x y
x y

( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
5
72
5
4
2
4
3
4 4 2
2
1
5 2 3
2
1
4 2
2
1
2
2 2 2
1
2
2
2
1
π
π
π π π

=
|
|
¹
|

\
|
− ⋅ + ⋅ + ⋅ =
= ⋅ − + + ⋅ = ⋅ − + ⋅ = ⋅ − ⋅ =

− −
∫ ∫ ∫
x
x
x x
dx x x x dx x x dx x y x y V
x
x
x



Primjer 4.
Izračunajte volumen tijela koje nastaje rotacijom oko y-osi lika omeñenog krivuljama
2
1 x y − = i 1 = + y x .

Rješenje:

0 , 1 1 , 0
1
1
2 1 2 1
2
= = = = ⇒
)
`
¹
= +
− =
y y x x
y x
x y

Predavanja iz Poslovne matematike 2

102/102

y x y x
y x x y
− = ⇒ = +
− = ⇒ − =
1 1
1 1
2


( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( )
6 2
1
3
1
2 3
2 1 1
1 1
1
0
2 3 1
0
2
1
0
2
1
0
2
2
2
1
2
2
2
1
π
π π π π
π π
= |
¹
|

\
|
+ − ⋅ =
|
|
¹
|

\
|
+ − ⋅ = ⋅ + − ⋅ = ⋅ + − − − ⋅ =
= ⋅ |
¹
|

\
|
− − − ⋅ = ⋅ − ⋅ =
∫ ∫
∫ ∫
y y
dy y y dy y y y
dy y y dy y x y x V
y
y
y




Predavanja iz Poslovne matematike 2
SADRŽAJ: 1. FUNKCIJE..................................................................................................................6 1.1. Pojam funkcije.........................................................................................................6 1.2. Načini zadavanja funkcije........................................................................................7 1.2.1. Načini analitičkog zadavanja funkcije..................................................................8 1.3. Posebna svojstva funkcija........................................................................................8 1.3.1. Računske operacije s funkcijama........................................................................12 1.4. Kompozicija funkcija.............................................................................................12 1.5. Inverzna funkcija....................................................................................................14 1.6. Elementarne funkcije.............................................................................................17 1.6.1. Polinomi..............................................................................................................17 (a) Konstanta..................................................................................................................17 (b) Linearna funkcija......................................................................................................18 (c) Kvadratna funkcija....................................................................................................18 1.6.2. Racionalne funkcije.............................................................................................19 (a) Funkcija oblika: f ( x) =
a .........................................................................................20 x a x + b1 (b) Funkcija oblika: f ( x) = 1 ..............................................................................20 a 2 x + b2

1.6.3. Iracionalne funkcije.............................................................................................21 (a) Funkcija oblika: f ( x) = ± ax + b ..............................................................................21 (b)Funkcija oblika: f ( x) = ± ax 2 + bx + c .....................................................................21 1.6.4. Eksponencijalna funkcija....................................................................................22 1.6.5. Logaritamska funkcija........................................................................................23

2/102

Predavanja iz Poslovne matematike 2
1.6.6. Trigonometrijske funkcije...................................................................................24 (a) Funkcija sinus f ( x) = sin x ......................................................................................24 (b) Funkcija kosinus f ( x) = cos x ..................................................................................25 (c) Funkcija tangens f ( x) = tgx .....................................................................................26 (d) Funkcija kotangens f ( x) = ctgx ..............................................................................27 1.6.7. Ciklometrijske (arkus) funkcije (lučne funkcije)................................................28 (a) Funkcija arkus sinus f ( x) = arcsin x inverzna je funkciji sinus...........................28 (b) Funkcija arkus kosinus f ( x) = arccos x inverzna je funkciji kosinus....................28 (c) Funkcija arkus tangens f ( x) = arctgx inverzna je funkciji tangens......................29 (d) Funkcija arkus kotangens f ( x) = arcctgx inverzna je funkciji kotangens...........29 2. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE...............................30 2.1. Granična vrijednost funkcije..................................................................................30 2.2. Neprekidnost funkcije.............................................................................................31 2.3. Neki značajni limesi...............................................................................................32 3. DIFERENCIJALNI RAČUN.....................................................................................35 3.1. Pojam derivacije.....................................................................................................35 3.2. Derivacije nekih osnovnih funkcija.......................................................................36 3.3. Osnovna pravila deriviranja...................................................................................38 3.4. Derivacija složene i inverzne funkcije...................................................................39 3.5. Derivacija implicitno zadane funkcije...................................................................40 3.6. Derivacija parametarski zadane funkcije...............................................................42 3.7. Derivacije višeg reda..............................................................................................44

3/102

Predavanja iz Poslovne matematike 2

3.8. Jednadžba tangente i normale na krivulju.............................................................47 3.9. L'Hospitalova pravila.............................................................................................49 3.10. Intervali monotonosti, ekstremi funkcije..............................................................51 3.11. Konveksnost, konkavnost, točke infleksije..........................................................55 3.12. Asimptote.............................................................................................................60 3.13. Ispitivanje toka i crtanje kvalitativnog grafa fukcije............................................62 4. NEODREðENI INTEGRAL....................................................................................65 4.1. Pojam neodreñenog integrala.................................................................................65 4.2. Osnovna svojstva neodreñenog integrala...............................................................65 4.3. Pronalaženje primitivne funkcije...........................................................................66 4.3.1. Neposredno integriranje......................................................................................66 4.3.2. Metoda supstitucije.............................................................................................68 4.3.3. Metoda parcijalne integracije..............................................................................70 4.4. Integriranje racionalnih funkcija............................................................................73 4.4.1. Jednostavne prave racionalne funkcije................................................................73 4.4.2. Integral složene racionalne funkcije....................................................................75 4.5. Integriranje iracionalnih funkcija...........................................................................80 4.6. Integriranje trigonometrijskih funkcija..................................................................82 5. ODREðENI INTEGRAL.........................................................................................86 5.1. Pojam odreñenog integrala....................................................................................86 5.2. Osnovna svojstva odreñenog integrala..................................................................89 5.3. Neki teoremi integralnog računa...........................................................................89

4/102

Predavanja iz Poslovne matematike 2
5.4. Izračunavanje odreñenih integrala.........................................................................90 5.4.1. Izračunavanje odreñenog integrala pomoću Newton-Leibnizove formule........90 5.4.2. Izračunavanje odreñenog integrala metodom supstitucije...................................91 5.4.3. Izračunavanje odreñenog integrala metodom parcijalne integracije..................92 5.5. Primjena odreñenog integrala u geometriji............................................................93 5.5.1. Površina lika u ravnini.........................................................................................93 5.5.2. Duljina luka krivulje u ravnini............................................................................97 5.5.3. Volumen rotacionog tijela..................................................................................99

5/102

Predavanja iz Poslovne matematike 2
1. FUNKCIJE 1.1. Pojam funkcije Neka su X i Y dva neprazna skupa. Ako je po nekom pravilu, označimo ga sa f, svakom elementu x iz skupa X pridružen jedan i samo jedan element y iz skupa Y, kažemo da je na skupu X zadana funkcija ili preslikavanje s vrijednostima u skupu Y. Simbolički označavamo: f : X → Y ili X  f Y → Skup X je područje definicije ili domena funkcije f, a skup Y područje vrijednosti ili kodomena od f. Element iz domene zove se nezavisna varijabla ili argument. Za element y iz kodomene, koji se po pravilu f pridružuje elementu x ∈ X , kažemo da je vrijednost funkcije f u x ili zavisna varijabla. Pišemo: y = f ( x) ili x a f ( x) ili f : x a y .

Ako je f : X → Y zadana funkcija, slikom funkcije f podrazumijevamo najmanju od svih mogućih kodomena funkcije f. Sliku funkcije f označavamo sa f(X). Ako je f ( X ) = Y , tj. ako je svaki element u Y slika barem jednog elementa domene, kažemo da funkcija f preslikava skup X 'na' skup Y, odnosno da je f surjekcija. Za funkciju f : X → Y kažemo da je injekcija ako za bilo koja dva elementa x1 , x 2 ∈ X , iz x1 ≠ x 2 ⇒ f ( x1 ) ≠ f ( x 2 ) , ili ekvivalentno tome f ( x1 ) = f ( x 2 ) ⇒ x1 = x 2 . Za funkciju koja je i injekcija i surjekcija kažemo da je bijekcija. Ako su X , Y ⊆ R govoriti ćemo o realnim funkcijma realne varijable. Graf funkcije f : X → Y je skup G f ⊂ R × R kojeg čine točke (x, f ( x) ) , gdje je x ∈ X .
G f = {( x, y ) y = f ( x), x ∈ X }

6/102

... f ( x) = x 2 7/102 .2. vrijednost funkcije jednaka je kvadratu argumenta (4) analitičkim izrazom (formulom): f : R → R .... . ... -2 4 -1 1 0 0 1 1 2 4 . Načini zadavanja funkcije Funkcije se mogu predočiti: (1) u obliku tablice (2) grafički (3) opisno (4) analitičkim izrazom (formulom) Primjer Zadavanje funkcije: (1) u obliku tablice x y=f(x) . (2) grafički 9 8 7 6 5 f0( x ) 4 3 2 1 0 1 5 4 3 2 1 0 x 1 2 3 4 5 (3) opisno: za sve vrijednosti argumenta.Predavanja iz Poslovne matematike 2 1.

izražene pomoću treće varijable t.2.Predavanja iz Poslovne matematike 2 1. Za funkciju f : X → R kažemo da je ograničena (ograñena ili omeñena) ako postoje realni brojevi m. ako su x i y meñusobno vezani relacijom tipa F ( x. ∀x ∈ X . Vrijednost argumenta x0 za koji je f ( x 0 ) = 0 zove se nultočka funkcije f . koje meñusobno odgovaraju jedna drugoj. kažemo da su funkcije f i g jednake i pišemo f = g . Načini analitičkog zadavanja funkcije Kažemo da je funkcija zadana: (1) eksplicitno.1. 8/102 . f 2 (x) ) = + 1 − x 2 ) (2) implicitno: x 2 + y 2 = 1 x = cos t   t ∈ [0. Posebna svojstva funkcija Neka su f : X 1 → Y1 . ako se za svaki x iz područja definicije funkcije direktno dobije odgovarajuća vrijednost y = f (x) (2) implicitno. koju nazivamo parametrom x = ϕ (t )   t1 ≤ t ≤ t 2 y = ψ (t )  Primjer Predočavanje jedinične kružnice sa središtem u ishodištu: (1) eksplicitno: y = ± 1 − x 2 ( f1 (x) ) = + 1 − x 2 . M takvi da je m ≤ f ( x) ≤ M . ∀x ∈ X 1 = X 2 . Ako je X 1 = X 2 .3. y ) = 0 (3) parametarski.2π ) y = sin t  (3) parametarski: 1. ako su vrijednosti x i y. g : X 2 → Y2 dvije funkcije. Y1 = Y2 i f ( x) = g ( x) .

x 2 ∈ X vrijedi: f ( x1 ) = f ( x 2 ) . x 2 ∈ X vrijedi: x1 < x 2 ⇒ f ( x1 ) ≤ f ( x 2 ) . x 2 ∈ X vrijedi: x1 < x 2 ⇒ f ( x1 ) ≥ f ( x 2 ) . Za funkciju f : X → R kažemo da je periodična s periodom T ako postoji broj T>0 takav da za svaki x ∈ X vrijedi: f ( x) = f ( x + T ) .Predavanja iz Poslovne matematike 2 Za funkciju f : X → R kažemo da je uzlazna ili monotono rastuća ako za sve vrijednosti x1 . 9/102 . Za funkciju f : X → R kažemo da je konstanta na X ako za sve vrijednosti x1 . Za fukciju f : X → R kažemo da je parna ako za svaki x iz područja definicije vrijedi: − x ∈ X i f (− x) = f ( x) Za fukciju f : X → R kažemo da je neparna ako za svaki x iz područja definicije vrijedi: − x ∈ X i f (− x) = − f ( x) . Za funkciju f : X → R kažemo da je silazna ili monotono padajuća ako za sve vrijednosti x1 .

3) ∪ (3.Predavanja iz Poslovne matematike 2 PRIMJERI Primjer 1.0] − 3 x + 2 > 0 ⇒ −3 x > −2 ⇒ x < 2 2  ⇒ D =  − ∞.+∞ ) x + 5 ≥ 0 ⇒ x ≥ −5 ⇒ D = [− 5.+∞ ) x − 3 ≠ 0 ⇒ x ≠ 3 ⇒ D = R \ {3} = (− ∞. Odredite područje definicije funkcija: (1) (2) (3) (4) (5) (6) f ( x) = 5 x 3 + 3x 2 − 2 x + 4 f ( x) = 2x x−3 f ( x) = x + 5 f ( x) = 3 x + 2 f ( x) = − x + 1 1+ x f ( x) = log(− 3x + 2) Rješenje: (1) (2) (3) (4) (5) (6) D = R = (− ∞.  3 3  10/102 .+∞ ) D = R = (− ∞.+∞ ) (− x ≥ 0 ⇒ x ≤ 0) & (1 + x > 0 ⇒ x > −1) ⇒ D = (− 1.

f (− x) ≠ − f ( x) ⇒ funkcija nije niti parna niti neparna (2) f ( x) = x 2 + 2 cos x ⇒ f (− x) = (− x ) + 2 cos(− x ) = x 2 + 2 cos x = f ( x) 2 ⇒ funkcija je parna (3) f ( x) = x ⋅ cos x ⇒ f (− x) = (− x ) ⋅ cos(− x ) = − x ⋅ cos x = −( x ⋅ cos x ) = − f ( x) ⇒ funkcija je neparna Primjer 3. Odredite osnovni period sljedećih funkcija: (1) (2) f ( x) = sin 5 x f ( x) = tg 4 x Rješenje: (1)   2π  2π  2π  f ( x) = sin 5 x = sin (5 x + 2π ) = sin 5 ⋅  x +  = f  x + ⇒T = 5  5  5      π  π π  f ( x) = tg 4 x = tg (4 x + π ) = tg 4 ⋅  x +  = f  x +  ⇒ T = 4  4 4    (2) 11/102 .Predavanja iz Poslovne matematike 2 Primjer 2. koje su neparne. a koje nisu ni parne. ni neparne: (1) (2) (3) f ( x) = (x − 2 ) 2 f ( x) = x 2 + 2 cos x f ( x) = x ⋅ cos x Rješenje: (1) f ( x) = ( x − 2 ) ⇒ f (− x) = (− x − 2 ) = [− ( x + 2 )] = ( x + 2 ) 2 2 2 2 f (− x) ≠ f ( x) . Ispitajte koje su od danih funkcija parne.

g ( x) ≠ 0 . Računske operacije s funkcijama Dane su funkcije f : X → R . Definiramo nove funkcije iz skupa X na R : (1) ( f + g )( x) = f ( x) + g ( x) . funkciju ( f − g ) zovemo razlikom funkcija f i g (3) ( f ⋅ g )( x) = f ( x) ⋅ g ( x) .... a y = f (x) . Ako y leži u D g . g : D g → K g . tada je definirana vrijednost g ( y ) = g ( f ( x) ) . Neka je x bilo koji element iz D f . Na taj način definirano je preslikavanje iz D f u K g . funkciju (k ⋅ f ) zovemo produktom od k i f 1. funkciju ( f ⋅ g ) zovemo produktom od f i g .. g : X → R i realni broj k ∈ R ... antikomutativnost 12/102 .3. Svojstva: (1) ( f o g ) o h = f o (g o h ) = f o g o h . ∀x ∈ X … funkciju (4)  ( x) = g g ( x)   f  f ( x) f    zovemo kvocijentom od f i g g   (5) (k ⋅ f )( x) = k ⋅ f ( x) . asocijativnost (2) f o g ≠ g o f ... koje nazivamo kompozicija ili složena funkcija od f i g i označavamo: (g o f )( x) = g ( f ( x) ) . funkciju ( f + g ) zovemo suma funkcija f i g (2) ( f − g )( x) = f ( x) − g ( x) ..4.Predavanja iz Poslovne matematike 2 1... Kompozicija funkcija Dane su funkcije f : D f → K f .1..

g ( x) = x 2 − 1 Rješenje: (1) f ( x) = 3x + 2 . g ( x) = x x+3 f ( x) = 2 x + 1 . g ( x) = −1 x x+3 (2) f ( x) = (f 1 1 x+3 x+3 x+3 x−2  = = = =− o g )( x) = f  − 1 = −5 5  x + 3  x − 2 − 1 x − 2 − ( x + 3) x − 2 − x − 3 x+3 x+3 1 − 2x 1 −2 1 − 2x 1 − 2 x − (1 + 3 x ) 1 x (g o f )( x) = g   = −1 = x −1 = −1 = = 1 + 3x 1 + 3x 1 + 3x  x 1 +3 x x 1 − 2 x − 1 − 3x − 5 x = = 1 + 3x 1 + 3x (3) f ( x) = 2 x + 1 . Za zadane funkcije f (x) i g (x) odredite kompozicije ( f o g )(x) i (g o f )(x) : x−2 3 (1) (2) (3) f ( x) = 3x + 2 . g ( x) = x−2 3  x −2  x−2 f  = 3⋅ +2 = x−2+2 = x  3   3  3 3 ( f o g )( x) = f (g ( x)) = (g o f )( x) = g ( f ( x)) = g (3x + 2) = (3x + 2) − 2 = 3x = x 1 x−2 . g ( x) = x 2 − 1 ( f o g )( x) = f (g ( x)) = f x 2 − 1 = 2 ⋅ x 2 − 1 + 1 = 2x 2 − 2 + 1 = 2x 2 − 1 ( ) ( ) (g o f )( x) = g ( f ( x) ) = g (2 x + 1) = (2 x + 1)2 − 1 = 4 x 2 + 4 x + 1 − 1 = 4 x 2 + 4 x = 4 x ⋅ (x + 1) 13/102 . g ( x) = f ( x) = x−2 1 −1 .Predavanja iz Poslovne matematike 2 Primjer 4.

(3) zamijenimo imena nepoznanicama x i y da bismo dobili zapis y = f −1 ( x) 14/102 .5. U tom slučaju možemo definirati preslikavanje. označimo ga sa f −1 . pa je f −1 : Y → X . (2) ako postoji jedinstveno Rješenje te jednadžbe. f −1 o f =Ι −1 f o f =Ι gdje je Ι( x) = x identično preslikavanje. x = f −1 ( y ) . Inverzna funkcija Neka je f : X → Y bijekcija. ∀y ∈ D f f −1 −1 tj. f −1 : f ( X ) → X .Predavanja iz Poslovne matematike 2 1. Ovako definirano preslikavanje nazivamo inverzna funkcija dane funkcije f . koje će elementu y pridružiti njemu odgovarajući x. (2) grafovi funkcija f i njoj inverzne funkcije f y=x −1 simetrični su s obzirom na pravac Računanje inverzne funkcije Inverznu funkciju nalazimo sljedećim postupkom: (1) jednadžbu y = f ( x) riješimo po nepoznanici x. na način: f −1 ( y ) = x . Njena domena je D f = F ( X ) = Y . ∀x ∈ D f f ( x ) = y. tada funkcija ima inverznu funkciju. −1 Svojstva: (1) f −1 f f ( ( f ( x) ) = −1 ( y) = ) ( y ) = x.

x ∈ [0. ∞ ) f ( x) = log x 3 Rješenje: (1) f ( x) = 3 x + 2 y = 3x + 2 3x = y − 2 x= y−2 y−2 x−2 ⇒ f −1 ( y ) = ⇒ f −1 ( x) = 3 3 3 f ( x) = x 3 − 1 (2) y = x3 −1 x3 = y + 1 x = 3 y + 1 ⇒ f −1 ( y ) = 3 y + 1 ⇒ f −1 ( x) = 3 x + 1 (3) f ( x) = x−3 4− x x−3 4− x (4 − x ) ⋅ y = x − 3 4 y − xy = x − 3 y= x − 3 = 4 y − xy x ⋅ (1 + y ) = 4 y + 3 x= 4y + 3 4y + 3 4x + 3 ⇒ f −1 ( y ) = ⇒ f −1 ( x) = . x ≠ −1 1+ y y +1 x +1 x + xy = 4 y + 3 15/102 . Nañite inverznu funkciju funkcije: (1) (2) (3) (4) (5) f ( x) = 3 x + 2 f ( x) = x 3 − 1 f ( x) = x−3 4− x f ( x) = x 2 − 1 .Predavanja iz Poslovne matematike 2 Primjer 5.

x ∈ [0. ∞ ) y = x2 −1 x2 = y +1 x= y +1 y + 1 ⇒ f −1 ( x) = x + 1 . x ≥ −1 ⇒ f −1 ( y ) = (5) f ( x) = log x 3  x y = log10   3 x 10 y = 3 x = 3 ⋅ 10 y ⇒ f −1 ( y ) = 3 ⋅ 10 y ⇒ f −1 ( x) = 3 ⋅ 10 x 16/102 .Predavanja iz Poslovne matematike 2 (4) f ( x) = x 2 − 1 .

Predavanja iz Poslovne matematike 2 1. 17/102 . a 2 . logaritamskih. a n x n zovemo vodeći član polinoma. + a 2 x 2 + a1 x + a0 . a n −1 .... Brojeve a n . hiperholnih i area funkcija primjenom četiriju računskih operacija i kompozicije funkcija. nazivamo polinomom 0-tog stupnja ili konstantom. a n je stupanj polinoma. arkus. a1 . a n−1 . nazivamo polinomom n-tog stupnja i označavamo sa Pn ( x) ... gdje je a 0 ∈ R . eksponencijalnih. a 0 zovemo koeficijenti polinoma. 1. gdje su n ∈ Z+ . a n . Njegov graf je pravac paralelan s x-osi i udaljen od nje za a0 . a 2 ..6. (a) Konstanta Funkciju f : R → R oblika f ( x) = P0 ( x) = a0 ..1... Elementarne funkcije Elementarne funkcije su funkcije koje se mogu dobiti iz potencija. a n ≠ 0 . Polinomi Funkciju f : R → R oblika f ( x) = a n x n + a n−1 x n −1 + .6.. Polinom n-tog stupnja ima n nultočaka. Nultočke polinoma su oni x ∈ R za koje je Pn ( x) = 0 . a1 . a 0 ∈ R . trigonometrijskih.

α . gdje su a 2 . a broj a0 odsječak pravca na y-osi. stupnja i ima koordinate: xT = − 4a a − a1 a1 . Graf kvadratne funkcije zove se kvadratna parabola. a0 ∈ R . (c) Kvadratna funkcija Funkciju f : R → R oblika f ( x) = P2 ( x) = a 2 x 2 + a1 x + a0 . 2a 2 4a 2 2 18/102 . Polinom 1. a 2 ≠ 0 . nazivamo polinomom drugog stupnja ili kvadratnom funkcijom. a0 ∈ R .Predavanja iz Poslovne matematike 2 (b) Linearna funkcija Funkciju f : R → R oblika f ( x) = P1 ( x) = a1 x + a 0 . Broj a1 zove se koeficijent smjera i odreñuje nagib pravca ( a1 = tg α . stupnja ima jednu nultočku x0 = − a0 a1 i vrijedi: P1 ( x) = a1 ⋅ (x − x0 ) .kut pravca i pozitivnog dijela x-osi). gdje su a1 . nazivamo polinomom prvog stupnja ili linearnom funkcijom. Broj a2 zove se vodeći koeficijent polinoma. yT = 0 2 . a1 . Tjeme parabole ovisi o koeficijentima polinoma 2. a1 linearni koeficijent. Graf polinoma je pravac. a1 ≠ 0 . a a0 slobodni koeficijent.

Pn ( x) = 0 . f ( x) = 2 . stupnja ima: D>0. 2 = − a1 ± a1 − 4a 0 ⋅ a 2 2 2a 2 Ovisno o diskriminanti D = a1 2 − 4a0 ⋅ a 2 . Primjeri: f ( x) = x 3x − 1 x2 −1 x2 −1 . 1... f ( x) = .. jednu dvostruku realnu nultočku (x1 = x2 ) D<0. gdje su Pn ( x) i Qm ( x) bm x m + bm−1 x m−1 + . a ako je n ≥ m nepravom racionalnom funkcijom.. Racionalne funkcije Funkciju oblika f ( x) = Pn ( x) a n x n + a n −1 x n−1 + . stupnja dobiju se ako se riješi kvadratna jednadžba a 2 x 2 + a1 x + a0 = 0 ... Svaka se neprava racionalna funkcija može prikazati kao suma polinoma i prave racinalne funkcije.2. f ( x) = 3 x−5 2x + 5 x +x 2 x − 3x 2 + x − 5 19/102 . Racionalna funkcija kod koje je n < m zove se pravom... nema realnih nultočaka. Budući da je dijeljenje s nulom nije dozvoljeno..Predavanja iz Poslovne matematike 2 Nultočke polinoma 2. x2 ) D=0. Rješenja su: x1. odnosno m. možemo reći da je racionalna funkcija definirana za sve realne vrijednosti osim onih za koje polinom u nazivniku poprima vrijednost nula. dvije različite realne nultočke (x1 . Nultočke funkcije su one točke u kojima je brojnik jednak nuli. + a 2 x 2 + a1 x + a0 = .6. tj. polinom 2. + b2 x 2 + b1 x + b0 Qm ( x) polinomi stupnja n. nultočke su konjugirani kompleksni brojevi (x2 = x1 ) Vrijedi: P2 ( x) = a 2 ⋅ (x − x1 ) ⋅ (x − x2 ) ..

Pravac y = monotona je. b2 (nultočka polinoma u nazivniku) i to je ujedno a2 a1 je horizontalna asimptota .Funkcija nema ekstrema.Predavanja iz Poslovne matematike 2 (a) Funkcija oblika: f ( x) = a x Funkcija je neparna. graf funkcije je istostrana hiperbola kojoj su asimptote koordinatne osi. Funkcija ima prekid u točki x = − vertikalna asimptota. a2 20/102 . a1 x + b1 a 2 x + b2 (b) Funkcija oblika: f ( x) = Graf funkcije je istostrana hiperbola s asimptotama koje su paralelne s koordinatnim osima.

21/102 . nema ekstrema. Funkcija je dvoznačna.6.  b  a   (b)Funkcija oblika: f ( x) = ± ax 2 + bx + c Graf funkcije je za a < 0 elipsa.3.Predavanja iz Poslovne matematike 2 1. a za a > 0 hiperbola.0  . Iracionalne funkcije (a) Funkcija oblika: f ( x) = ± ax + b Graf funkcije je parabola s tjemenom u točki A =  − .

simetrični su s obzirom na y-os. Krivulja ima horizontalnu asimptotu x-os.Predavanja iz Poslovne matematike 2 1.4. Za a = e = 2. 22/102 . onda x1 < x 2 ⇒ a x < a x (funkcija je strogo rastuća). sa sljedećim a x1 ⋅ a x2 = a x1 + x2 a x1 = a x1 − x2 x2 a (a ) x1 x2 = a x1 ⋅x2 a0 = 1 ako je a > 1 . Grafovi eksponencijalnih funkcija s bazama koji su recipročni brojevi.71828 (Eulerov broj) funkcija se zove prirodna eksponencijalna funkcija. a njezin graf eksponencijalna krivulja. f ( x) = a x . Eksponencijalna funkcija Za a > 0 i a ≠ 1 svojstvima: (1) (2) (3) (4) (5) može se definirati funkcija f :R → R+ . tada x1 < x 2 ⇒ a x > a x (funkcija je strogo padajuća) 1 2 1 2 Funkcija sa navedenim svojstvima zove se eksponencijalna funkcija baze a.1) na y-osi. a ako je 0 < a < 1 . Svi oni prolaze točkom (0.6.

0) i asimptotski se približava y-osi. Broj a > 0 zove se baza logaritamske funkcije. ∀x ∈ R r log a a = 1 za svaki broj a > 0 . Vrijedi: y = a x ⇔ x = log a y . Domena funkcije je D = (0. Logaritam po bazi a = e = 2. a ≠ 1 . a kodomena K = R . a ako je 0 < a < 1 .71828 označavamo simbolom ln i nazivamo prirodnim logaritmom. Logaritam po bazi a = 10 označavamo simbolom log i nazivamo dekadski logaritam ili samo logaritam. 23/102 .Predavanja iz Poslovne matematike 2 1. tada x1 < x 2 ⇒ log a x1 > log a x (funkcija je padajuća) krivulje prolaze kroz točku (1. vrijedi: log a 1 = 0 ako je a > 1 . Logaritamska funkcija Inverzne funkcije eksponencijalnih funkcija zovu se logaritamske funkcije i označavaju sa: f ( x) = log a x .5. Graf funkcije je logaritamska krivulja i ona je zrcalna slika eksponencijalne krivulje iste baze s obzirom na pravac y = x. onda x1 < x 2 ⇒ log a x1 < log a x 2 (funkcija je rastuća).6. Svojstva logaritamske funkcije: (1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) log a ( x ⋅ y ) = log a x + log a y x log a   = log a x − log a y  y   log a ( x ) = r ⋅ log a x .+∞ ) .

6. ∀x ∈ R funkcija je neparna. ∀k ∈ Z točke ekstrema: minimum.. centralno je simetričan s obzirom na ishodište 24/102 . − 1 ≤ sin x ≤ 1 .6..1] . jednoznačna je funkcija definirana za svaki realni x funkcija je ograničena.. ∀k ∈ Z nultočke funkcije: x = kπ .2π ] : x sinx 0 0 π 2 π 3π 2 2π 1 0 -1 0 (8) graf funkcije je sinusoida. sin(− x) = − sin x funkcija je periodična s osnovnim periodom T = 2π . ∀k ∈ Z 2 + 2kπ . Trigonometrijske funkcije (a) Funkcija sinus f ( x) = sin x Funkcija f ( x) = sin x ima svojstva: (1) (2) (3) (4) (5) (6) f : R → [− 1. sin( x + 2kπ ) = sin x .. sin x = −1 ⇒ x = maksimum.Predavanja iz Poslovne matematike 2 1. ∀k ∈ Z (7) tok funkcije na intervalu [0. sin x = 1 ⇒ x = π 2 3π + 2kπ .

. centralno je simetričan s obzirom na y-os 25/102 . ∀k ∈ Z tok funkcije na intervalu [0. ∀k ∈ Z nultočke funkcije: x = π 2 + kπ .. cos(x + 2kπ ) = cos x .2π ] : x cosx 0 1 π 2 (7) π 3π 2 2π 0 -1 0 1 (8) graf funkcije je kosinusoida. ∀k ∈ Z maksimum. jednoznačna je funkcija definirana za svaki realni x funkcija je ograničena. − 1 ≤ cos x ≤ 1 . cos x = −1 ⇒ x = π + 2kπ = (2k + 1) ⋅ π .1] .. ∀k ∈ Z točke ekstrema: minimum.. cos(− x) = cos x funkcija je periodična s osnovnim periodom T = 2π . ∀x ∈ R funkcija je parna.Predavanja iz Poslovne matematike 2 (b) Funkcija kosinus f ( x) = cos x Funkcija f ( x) = cos x ima svojstva: (1) (2) (3) (4) (5) (6) f : R → [− 1. cos x = 1 ⇒ x = 0 + 2kπ = 2kπ .

∀k ∈ Z π 0 (9) graf funkcije je tangensoida. jednoznačna je funkcija definirana za svaki realni x osim 2  cjelobrojnih neparnih višekratnika od (2) (3) (4) (5) (6) (7) (8) π 2 funkcija nije ograničena. π ] : x tgx 0 0 π 2 +∞−∞ π 2 + kπ = (2k + 1) ⋅ π 2 . ∀k ∈ Z funkcija ne postiže minimum. striktno je uzlazna i raste od − ∞ do + ∞ funkcija je neparna. centralno je simetričan s obzirom na ishodište 26/102 . tg(x + kπ ) = tgx . tg(− x) = − tgx funkcija je periodična s osnovnim periodom T = π .Predavanja iz Poslovne matematike 2 (c) Funkcija tangens f ( x) = tgx Funkcija f ( x) = tgx ima svojstva: (1) π  f : R \ (2k + 1) ⋅  → R . ∀k ∈ Z nultočke funkcije: x = kπ . odnosno maksimum vertikalne asimptote funkcije su pravci: x = tok funkcije na intervalu [0.

ctg(− x) = −ctgx funkcija je periodična s osnovnim periodom T = π . ∀k ∈ Z tok funkcije na intervalu [0. odnosno maksimum vertikalne asimptote funkcije su pravci: x = kπ . centralno je simetričan s obzirom na ishodište 27/102 . striktno je silazna i pada od + ∞ do − ∞ funkcija je neparna. je funkcija definirana za svaki realni x osim (2) (3) (4) (5) (6) (7) (8) funkcija nije ograničena.Predavanja iz Poslovne matematike 2 (d) Funkcija kotangens f ( x) = ctgx Funkcija f ( x) = ctgx ima svojstva: (1) jednoznačna cjelobrojnih višekratnika od π f : R \ {kπ } → R . π ] : x ctgx 0 +∞ π 2 π −∞ 0 (9) graf funkcije je kotangensoida. ∀k ∈ Z nultočke funkcije: x = π 2 + kπ = (2k + 1) ⋅ π 2 . ctg(x + kπ ) = ctgx . ∀k ∈ Z funkcija ne postiže minimum.

Ciklometrijske (arkus) funkcije (lučne funkcije) Inverzne funkcije od restrikcija trigonometrijskih funkcija zovu se ciklometrijske ili arkus funkcije (arcus=luk) jer za dane vrijednosti trigonometrijske funkcije daju luk odnosno kut. π ] . Funkcija arccos (arkus kosinus) svakom broju y ∈ [− 1.  . π ] čiji je kosinus jednak y. ∀y ∈ [− 1.Predavanja iz Poslovne matematike 2 1. ∀x ∈ [0. ∀y ∈ [− 1.1] pridružuje luk (arc) x ∈ − .1] .7.6. ∀x ∈ − . (b) Funkcija arkus kosinus f ( x) = arccos x inverzna je funkciji kosinus y = cos x ⇔ x = arccos y . (a) Funkcija arkus sinus f ( x) = arcsin x inverzna je funkciji sinus  π π y = sin x ⇔ x = arcsin y .  2 2  π π Funkcija arcsin (arkus sinus) svakom broju y ∈ [− 1.   2 2 čiji je sinus jednak y.1] pridružuje luk (arc) x ∈ [0.1] . 28/102 .

Funkcija arcctg (arkus kotangens) svakom broju y ∈ R pridružuje luk (arc) čiji je kotangens jednak y.  π π .   2 2 (d) Funkcija arkus kotangens f ( x) = arcctgx inverzna je funkciji kotangens y = ctgx ⇔ x = arcctgy . ∀x ∈ (0. ∀y ∈ R . 29/102 . ∀x ∈  − . π ) .  .  2 2 Funkcija arctg (arkus tangens) svakom broju y ∈ R pridružuje luk (arc) x ∈  − čiji je tangens jednak y. ∀y ∈ R .Predavanja iz Poslovne matematike 2 (c) Funkcija arkus tangens f ( x) = arctgx inverzna je funkciji tangens  π π y = tgx ⇔ x = arctgy .

Pišemo: A = lim f ( x) . x→a − Funkcija f ima za x = a desni limes A ( A = f ( a + 0) ) ako se neograničeno približava vrijednosti A kada se x približava broju a preko vrijednosti koje su veće od a ( x → a + 0 ili x → a + ). ako kod x→ a približavanja x k a . ako za svaki broj ε > 0 postoji broj δ > 0 . GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE 2. Kažemo da funkcija f ima limes ili graničnu vrijednost A točki a . takav da za svaki x . A = lim f ( x) . Pišemo: A = lim f ( x ) . Granična vrijednost funkcije Neka je f realna funkcija definirana na nekom intervalu D ⊆ R . x − a < δ ⇒ f (x ) − A < ε . vrijednost funkcije f ( x) dolazi po volji blizu broju A . Pišemo: A = lim f ( x) .1. ako se neograničeno približava vrijednosti A kada se x približava broju a preko vrijednosti koje su manje od a ( x → a − 0 ili x → a − ). x→ a Funkcija f ima za x = a lijevi limes A ( A = f ( a − 0) ). f : D → R . Sadržaj te definicije možemo iskazati i na način: Broj A je granična vrijednost funkcije f u točki a .Predavanja iz Poslovne matematike 2 2. tj. x→a + Limes lim f ( x) funkcije f u točki a postoji ako i samo ako: x→a (1) postoji lijevi limes lim f ( x) x→a − (2) postoji desni limes lim f ( x) x→a + (3) ti limesi se podudaraju. lim f ( x) = lim f ( x) = lim f ( x) x→a − x→a + x→a 30/102 .

lim g ( x) ≠ 0 x→ a  g ( x)    lim g ( x) x → a x→a lim( f ( x) ) x→a g ( x) (5) = lim f ( x) x → a x→a lim g ( x ) 31/102 . takav da za svaki x ∈ D . C ∈ R (posljedica: lim(C ⋅ f ( x ) ) = C ⋅ lim f ( x) ) x→a x→a x→a lim( f ( x ) ± g ( x ) ) = lim f ( x ) ± lim g ( x ) x→a x→a x →a lim( f ( x ) ⋅ g ( x ) ) = lim f ( x ) ⋅ lim g ( x) x→a x→a x→a (4)  f ( x)  lim f ( x)  = x→a lim .2. lim f ( x) = f ( a ) x→ a x→a Ako bar jedan od ovih uvjeta nije ispunjen. Svojstva limesa funkcija: (1) (2) (3) lim C = C . Neprekidnost funkcije Funkciju f nazivamo neprekidnom u točki x = a ako: (1) točka a pripada području definicije funkcije f (2) lim f ( x) postoji i jednak je f ( a ) . a točku a zovemo točkom prekida funkcije f . tj. za funkciju f kažemo da ima prekid u točki a. x→a Za funkciju f koja u točki a nije neprekidna kažemo da ima prekid u toj točki.Predavanja iz Poslovne matematike 2 2. ako za svaki broj ε > 0 postoji broj δ > 0 . Sadržaj te definicije možemo iskazati i na način: Funkcija f je neprekidna u točki a . x − a < δ ⇒ f (x ) − f (a ) < ε . Vrijedi: lim f ( x) = f (a ) .

lim = −∞ x →0 + x x →0 − x lim (5) PRIMJERI Primjer 1.3. lim = 0 x →∞ x x → −∞ x 1 1 = ∞ .Predavanja iz Poslovne matematike 2 2. Izračunajte: (1) 6x3 − 4x lim x →∞ 3 − 2 x 2 lim 5x + 1 x→∞ x 2 − 1 1+ x3 x →∞ 1 − x 2 (2) (3) lim (4) lim x →∞ 3x 2x + x2 + 4 Rješenje: (1) 6x 3 4x 4 − 3 6− 2 3 6x 3 − 4x  ∞  x = lim x = 6 − 0 = −3 lim =   = lim x 2 3 x→∞ 3 − 2 x x→∞ 3 0−2  ∞  x→∞ 3 2 x −2 − 3 3 x3 x x 32/102 . Neki značajni limesi (1) lim sin x =1 x →0 x x (2)  1 lim1 +  = e x→∞ x  (3) (4) lim(1 + x ) x = e 1 x →0 lim 1 1 = 0 .

Izračunajte: (1) 2x + 4 x → −2 x 3 + 8 lim (2) lim x →7 x−3 −2 x 2 − 49 Rješenje: (1) lim 2x + 4  0  2 ⋅ (x + 2) 2 ⋅ (x + 2) 2 2 1 =   = lim 3 = lim = lim 2 = = 3 x → −2 x + 2 3 x → −2 ( x + 2 ) ⋅ x 2 − 2 x + 4 x → −2 x − 2 x + 4 12 6 x +8 0 x → −2 ( ) (2) lim x →7 x−3 −2 0 x −3 −2 x −3 −2 x −3 + 2 =   = lim 2 = lim 2 ⋅ = 2 2 x →7 x − 49 x − 72 x −3 + 2  0  x →7 x − 7 x − 3 − 22 x −3− 4 = lim = lim = x →7 ( x − 7 ) ⋅ ( x + 7 ) ⋅ x →7 ( x − 7 ) ⋅ ( x + 7 ) ⋅ x −3 + 2 x −3 +2 x−7 1 1 1 = lim = lim = = x →7 ( x − 7 ) ⋅ ( x + 7 ) ⋅ x − 3 + 2 x→7 ( x + 7 ) ⋅ x − 3 + 2 14 ⋅ (2 + 2 ) 56 ( ) 2 ( ) ( ) ( ) ( ) 33/102 .Predavanja iz Poslovne matematike 2 5x + 5x + 1  ∞  x2 lim 2 =   = lim 2 x →∞ x − 1  ∞  x →∞ x − x2 1 5 1 + 2 x = lim x x 2 = 0 + 0 = 0 = 0 1 x →∞ 1 − 1 1− 0 1 2 2 x x (2) (3) 1 x3 + 3 3 1+ x ∞ x = lim =   = lim x lim x →∞ 1 − x 2 x →∞ 1 x 2 x →∞ ∞ − x3 x3 3 1 +1 0 +1 1 x3 = = = +∞ 1 1 0−0 0 − x3 x (4) 3x 3 3 3 3 ∞  x lim =   = lim = lim = = = =1 x →∞ x →∞ 4 2 + 1+ 0 2 +1 3 2 x + x 2 + 4  ∞  x →∞ 2 x x2 4 2 + 1+ 2 + + 2 2 x x x x 3x Primjer 2.

Predavanja iz Poslovne matematike 2 Primjer 3. Izračunajte: (1) lim x →0 tgx x (2) lim sin 2 x x →0 x Rješenje: (1) lim tgx  0  1 sin x sin x 1 1 =   = lim ⋅ = lim ⋅ lim = 1⋅ = 1 x →0 x 1  0  x →0 x cos x x →0 x x →0 cos x (2) lim sin 2 x  0  sin 2 x =   = lim ⋅ 2 = 1⋅ 2 = 2 x →0 x  0  2 x →0 2 x Primjer 4. Izračunajte:  1 lim1 +  x →∞ x  2 x +1 Rješenje:  1 lim1 +  x →∞  x 2 x +1 2x 1 x x →∞  1  1   1   lim1 +   ⋅ lim1 + 1  = e 2 ⋅1 = e 2 = lim1 +  ⋅ 1 +  =    x →∞ x →∞  x   x   x →∞ x    x  lim 2 34/102 .

onda možemo definirati novu funkciju : f ′ : Ι → R . Ako je funkcija diferencijabilna na intervalu Ι . b ) ⊆ R i neka je x0 ∈ Ι neka točka iz tog intervala. f ′( x0 ) = lim ∆x → 0 f ( x 0 + ∆x ) − f ( x 0 ) ∆y . x a f ′( x ) . Pojam derivacije Neka je f realna funkcija definirana na intervalu Ι = (a.1. Ako postoji derivacija za svaki x ∈ Ι . onda taj = lim x → x0 ∆x → 0 x − x0 ∆x limes nazivamo derivacijom funkcije f u točki x0 i označavamo sa f ′(x 0 ) . DIFERENCIJALNI RAČUN 3.Predavanja iz Poslovne matematike 2 3. Ako postoji lim f ( x) − f ( x0 ) f ( x 0 + ∆x ) − f ( x 0 ) . onda kažemo da je funkcija derivabilna ili diferencijabilna na Ι . = lim ∆x → 0 ∆x ∆x 35/102 . Tako definiranu funkciju nazivamo prvom derivacijom funkcije f na Ι . gdje je ∆x = x − x0 .

Oznake za derivaciju: (1) Newtonova oznaka: f ′( x 0 ) Čitamo: “f derivirano u točki x0 ” ili “f crtano od x0 ” (2) Leibnizova oznaka: df ( x 0 ) d ili f (x0 ) dx dx Čitamo: “de ef po de iks u x0 “ (3) za funkciju zadanu formulom y = f (x ) pored oznake f ′(x ) koristi se i oznake: y ′ ili samo y ′ x dy . ako postoji f ′(x 0 ) . f ( x 0 ) ) . glasi: y − f (x 0 ) = f ′(x 0 ) ⋅ (x − x 0 ) . f ′(x 0 ) . Pravac okomit na tangentu u njenom diralištu zovemo normalom u točki A. uz uvjet f ′( x 0 ) f ′( x 0 ) ≠ 0 . predstavlja koeficijent smjera Jednadžba tangente.2. tangente na graf funkcije f u točki (x 0 .Predavanja iz Poslovne matematike 2 Geometrijski. Derivacije nekih osnovnih funkcija Računanje derivacije funkcije (po definiciji) odvija se u tri koraka: (1) izračuna se vrijednost f ( x + ∆x) (2) izračuna se kvocjent f ( x + ∆x ) − f ( x ) ∆x f ( x + ∆x ) − f ( x ) ∆x (3) izračuna se limes f ′( x ) = lim ∆x → 0 36/102 . derivacija funkcije f u točki. Jadnadžba normale je: y − f (x 0 ) = − 1 ⋅ (x − x 0 ) . dx 3.

Predavanja iz Poslovne matematike 2 Tablica derivacija elementarnih funkcija Funkcija C (kostanta) Derivacija 0 x 1 xn 1 x 1 xn n ⋅ x n −1 x n 1 x2 n − n +1 x 1 − 2 x 1 x n ⋅ n x n −1 ex a x ⋅ ln a 1 x ⋅ ln a ex ax log a x sin x cos x tgx ctgx arcsin x arccos x arctgx arcctgx cos x − sin x 1 cos 2 x 1 − sin 2 x 1 − 1− x2 1 1− x2 1 1+ x2 1 − 1+ x2 37/102 .

∀x ∈ Ι PRIMJER Koristeći osnovna pravila deriviranja nañite derivacije funkcija: 2 x x (2) f ( x ) = 5 ⋅ 2 + (x − 1) ⋅ e x (1) f ( x ) = 4 x 3 − 3 x 2 − x2 ex (3) f ( x ) = 38/102 . Osnovna pravila deriviranja Neka su f i g derivabilne funkcije na istom intervalu Ι ⊂ R . g2 g ( x ) ≠ 0. (1) ( f ± g )′ = f ′ ± g ′ i vrijedi: (2) ( f ⋅ g )′ = f ′ ⋅ g + f ⋅ g ′ (3) (C ⋅ f )′ = C ⋅ f ′ . gdje je C konstanta (4)   = g   f  ′ f ′⋅ g − f ⋅ g′ . f ⋅ g .Predavanja iz Poslovne matematike 2 PRIMJER Po definiciji derivacije funkcije nañite derivacije: f ( x ) = x 2 − 3 x + 5 Rješenje: f ( x) = x 2 − 3x + 5 f ( x + ∆x ) − f ( x ) ( x + ∆x ) 2 − 3 ⋅ ( x + ∆x ) + 5 − x 2 − 3 x + 5 = lim = ∆x → 0 ∆x → 0 ∆x ∆x x 2 + 2 ⋅ x ⋅ ∆x + ( ∆x ) 2 − 3 x − 3 ⋅ ∆x + 5 − x 2 + 3 x − 5 ∆x ⋅ (2 x + ∆x − 3) = lim = lim = ∆x → 0 ∆x → 0 ∆x ∆x f ′( x ) = lim = lim (2 x + ∆x − 3) = 2 x − 3 ∆x → 0 ( ) ( ) 3. tada su derivabilne i f g funkcije f ± g .3.

Vidimo da vrijedi: f ′( x ) = . Na isti način derivira se i kompozicija sastavljena od tri ili više funkcija: ( f (g (h( x) )))′ = f ′(g (h( x) )) ⋅ g ′(h( x) ) ⋅ h ′( x) Ako funkcija f ima u točki x derivaciju f ′( x) ≠ 0 i u nekoj okolini od x je neprekidna i ima neprekidnu inverznu funkciju g.Predavanja iz Poslovne matematike 2 Rješenje: (1) ′ ′ 2 2  2 3 −1  3 3 2 2  3 −1 3−1 3 f ′( x ) =  4 x − x −  =  4 x − x − 2 ⋅ x  = 4 ⋅ 3 ⋅ x − ⋅ x − 2 ⋅ (− 1) ⋅ x −1−1 =  x  3    2 1 2 = 12 x 2 − ⋅ 3 + 2 3 x x (2) f ′( x ) = 5 ⋅ 2 x + ( x − 1) ⋅ e x ( )′ = 5 ⋅ (2 x ⋅ ln 2 + 1 ⋅ e x + ( x − 1) ⋅ e x = 5 ⋅ ln 2 ⋅ 2 x + x ⋅ e x ) (3)  x2 f ′( x ) =  x e  ′ ′ ′  x2 ⋅ ex − x2 ⋅ ex 2 x ⋅ e x − x 2 ⋅ e x x ⋅ e x ⋅ (2 − x ) x ⋅ (2 − x )  = = = = 2  e2x e2x ex ex  ( ) ( ) ( ) 3. a funkcija g : Y → Z derivabilna u točki y = f ( x ) . tada ta inverzna funkcija ima u y = f (x) derivaciju koja iznosi g ′( y ) = 1 1 . tada je složena funkcija g o f : X → Z takoñer derivabilna u točki x i vrijedi: (g o f )′ ( x) = g ′( f ( x) ) ⋅ f ′( x) Ovu formulu nazivamo pravilo o ulančanom deriviranju.4. f ′( x ) g ′( y ) 39/102 . Derivacija složene i inverzne funkcije Ako je funkcija f : X → Y derivabilna u točki x ∈ X .

smatrajući pri tome y kao složenu funkciju od x. PRIMJERI Primjer 1. y ) = 0 derivirati po x. Iz tako dobivenog izraza izračunamo traženu derivaciju y ′ . nije rješiva po zavisnoj varijabli y.5. tada y nazivamo implicitnom funkcijom od x. Derivacija implicitno zadane funkcije Ako jednadžba F ( x. koja povezuje x i y.Predavanja iz Poslovne matematike 2 PRIMJER Nañite derivacije složenih funkcija: (1) f ( x ) = e − x (2) (3) (4) f ( x ) = arctg(3 x ) f ( x ) = sin (2 x ) f ( x ) = sin 3 (2 x ) Rješenje: (1) (2) f ′( x ) = e − x ( )′ = (e )⋅ (− x)′ = (e )⋅ (−1) = −e −x −x −x ′ f ′( x ) = (arctg (3 x )) = 1 + (3 x ) 1 2 ⋅3 = 3 1 + 9x2 (3) (4) ′ ′ f ′( x ) = (sin (2 x )) = cos (2 x ) ⋅ (2 x ) = cos (2 x ) ⋅ 2 = 2 ⋅ cos 2 x ′ f ′( x) = sin 3 (2 x ) = 3 ⋅ sin 2 (2 x ) ⋅ cos (2 x ) ⋅ 2 = 6 ⋅ sin 2 (2 x ) ⋅ cos (2 x ) ( ) 3. y ) = 0 . Nañite derivacije implicitno zadanih funkcija: (1) x 3 + 2 x 2 y + y 2 = 3 x − 4 (2) e y = x + y 40/102 . Da bismo odredili derivaciju y ′ te implicitne funkcije moramo obje strane jednadžbe F ( x.

Predavanja iz Poslovne matematike 2 Rješenje: (1) x 3 + 2 x 2 y + y 2 = 3x − 4 / ′ 3x 2 + 2 ⋅ 2 x ⋅ y + 2 x 2 ⋅ y ′ + 2 y ⋅ y ′ = 3 y ′ ⋅ 2 x 2 + 2 y = 3 − 3 x 2 − 4 xy y′ = 3 − 3 x − 4 xy 2x 2 + 2 y 2 ( ) (2) e y = x + y /′ e y ⋅ y′ = 1 + y′ y ′ ⋅ (e y − 1) = 1 y′ = 1 1 = e −1 x + y −1 y Primjer 2. Nañite y ′(x) u točki T = (0. Rješenje: y ⋅ e y = e x +1 / ′ 1 ⋅ y ′ ⋅ e y + y ⋅ e y ⋅ y ′ = e x +1 y ′ ⋅ e y + y ⋅ e y = e x +1 y′ = e e + y⋅ey y x +1 ( ) y ′(T ) = e 0+1 e 1 = = 1 1 2e 2 e + 1⋅ e Ako se traži samo vrijednost derivacije u nekoj točki. možemo koordinate točke uvrstiti odmah u nesreñeni oblik. y ⋅ e y = e x +1 / ′ 1 ⋅ y ′ ⋅ e y + y ⋅ e y ⋅ y ′ = e x +1 / x = 0 .0 ) funkcije y ⋅ e y = e x +1 . y = 1 y ′ ⋅ e1 + 1 ⋅ e1 ⋅ y ′ = e 0 +1 y ′ ⋅ (e + e ) = e e 1 y′ = = 2e 2 41/102 .

vrijedi: dy & y′ dy dt y y t′ = y ′ ⋅ xt′ ⇒ y ′ = t ⇒ = = x x & xt′ dx dx x dt Derivacija parametarski zadane funkcije je funkcija: x = x (t ) & y y ′ = (t ) & x    t 0 ≤ t ≤ t1   PRIMJERI Primjer 1.Predavanja iz Poslovne matematike 2 3.6. Nañite derivacije parametarski zadanih funkcija: (1) x = t 2 −1    t3 y = − 2t  3  (2) x = e −t    2t y=e   42/102 . Derivacija parametarski zadane funkcije Neka je y = f (x) zadana parametarski jednadžbama: x = x (t )   t 0 ≤ t ≤ t1 y = y (t )  Derivacija parametarski zadane funkcije je nova parametarski zadana funkcija: x = x (t )   t 0 ≤ t ≤ t1 y ′ = y ′(t )  Kako je y = y ( x) = y (x(t ) ) složena funkcija od t.

cos t = 0 ⇒ t = x = a ⋅ cos t   y = b ⋅ sin t  π 2 & x= dx = a ⋅ (− sin t ) = − a ⋅ sin t dt dy & y= = b ⋅ cos t dt y ′( x) = & dy y b ⋅ cos t b = = = − ⋅ ctgt & dx x − a ⋅ sin t a ⇒ x = a ⋅ cos t b y ′ = − ⋅ ctgt a      π b b  π  y ′ t =  = − ⋅ ctg  = − ⋅ 0 = 0 2 a a  2 43/102 . Nañite y ′( x = 0) za funkciju: Rješenje: x = 0 ⇒ a ⋅ cos t = 0 ⇒ a ≠ 0.Predavanja iz Poslovne matematike 2 Rješenje: (1) & x= dx = 2t dt dy 3t 2 &= y = − 2 = t2 − 2 dt 3 & dy y t 2 − 2 y ′( x) = = = & dx x 2t x = t 2 −1 ⇒   t2 − 2  y′ =  2t  (2) & x= dx = e −t ⋅ (−1) = −e −t dt dy & y= = e 2t ⋅ 2 dt & dy y 2e 2t y ′( x) = = = = −2 ⋅ e 3t & dx x − e −t ⇒ x = e −t y ′ = − 2 ⋅ e 3t      Primjer 2.

gdje su && = 2 . gdje su y = y ′ = y ′(t ) = = = dt dt & dx dx x   dt  2. y ) = 0 Drugu derivaciju y ′′ implicitno zadane funkcije F ( x. Derivacije višeg reda parametarski zadane funkcije: 1. y ) = 0 dobijemo tako da jednadžbu F ( x. Više derivacije dobijemo uzastopnim deriviranjem.7.  = dx  dx  dx 2 derivacijom drugog reda funkcije f i označavamo sa f ′′(x) ili y ′′ ili Analogno se definiraju: derivacija trećeg reda: y ′′′ = f ′′′( x) = d d2y  d3y  = dx  dx 2  dx 3   derivacija n-tog reda: y (n) = f ( n) d  d n −1 y  d n y  = ( x) = dx  dx n −1  dx n   Derivacije višeg reda implicitno zadane funkcije F ( x. derivacija x = x (t ) x = x (t )   t 0 ≤ t ≤ t1 y = y (t )    dy dy dx  & & . x= & dy dt y  t 0 ≤ t ≤ t1 .Predavanja iz Poslovne matematike 2 3. Derivaciju te derivacije nazivamo d  dy  d 2 y . derivacija x = x (t ) & d  y dy ′   & dy ′ dt x y ′′ = y ′′(t ) = = dt =   dx & dx x dt    d2y d 2x y x  t 0 ≤ t ≤ t1 . && = 2 && ⋅ x − y ⋅ && y & & x dt dt =  & x3   44/102 . Derivacije višeg reda Neka je y ′ = f ′( x) = dy dx derivacija funkcije y = f (x) . y ) = 0 dva puta deriviramo po x.

Predavanja iz Poslovne matematike 2 PRIMJERI Primjer 1.1) za funkciju x 4 − xy + y 4 = 1 . Rješenje: x 4 − xy + y 4 = 1 / ′ 4x 3 − y − x ⋅ y′ + 4 y 3 ⋅ y′ = 0 /′ 4 ⋅ 3 x 2 − y ′ − 1 ⋅ y ′ − x ⋅ y ′′ + 4 ⋅ 3 y 2 ⋅ y ′ ⋅ y ′ + 4 y 3 ⋅ y ′′ = 0 2 12 x 2 − 2 y ′ + 12 y 2 ⋅ ( y ′) + y ′′ ⋅ − x + 4 y 3 = 0 ( ) 45/102 . Odredite y ′′ u točki A = (0. Za zadane funkcije odredite drugu derivaciju: (1) (2) f ( x ) = sin 2 x f ( x) = 2x x+2 Rješenje: (1) f ( x) = sin 2 x f ′( x) = 2 ⋅ cos 2 x f ′′( x) = 2 ⋅ (− sin 2 x ) ⋅ 2 = −4 ⋅ cos 2 x (2) f ( x) = f ′( x ) = 2x x+2 2 ⋅ (x + 2) − 2 x ⋅ 1 (x + 2) −2 3 2 = 2x + 4 − 2x (x + 2 ) 2 = ( x + 2 )2 4 f ′′( x ) = 4 ⋅ (x + 2) = (x + 2)3 −8 Primjer 2.

Nañite y ′′(x) za funkciju: x = e −t   . 3  y =t   Rješenje: dy dy dt 3t 2 ′ = y ′(t ) = y = = = −3t 2 ⋅ e t −t dx dx − e dt dy ′ t 2 t dy ′ dt = − 3 ⋅ 2t ⋅ e − 3t ⋅ e = 6t ⋅ e 2 t + 3t 2 ⋅ e 2 t = 3t 2 + 6t ⋅ e 2 t y ′′ = y ′′(t ) = = dx dx − e −t dt ( ) ⇒ x = e −t    y ′′ = 3t + 6t ⋅ e   ( 2 ) 2t 46/102 . y = 1) 4 ⋅ 0 3 − 1 − 0 ⋅ y ′ + 4 ⋅ 13 ⋅ y ′ = 0 ⇒ y ′ A=( 0.1) = 1 4 12 x 2 − 2 y ′ + 12 y 2 ⋅ ( y ′) x − 4y3 2 y ′′ A=( 0.1) = 1 1 1 12 12 ⋅ 0 − 2 ⋅ + 12 ⋅ 12 ⋅   − + 1 4 4  = 2 16 = − = 3 −4 16 0 − 4 ⋅1 2 2 Primjer 3.Predavanja iz Poslovne matematike 2 y ′′ ⋅ − x + 4 y 3 = − 12 x 2 − 2 y ′ + 12 y 2 ⋅ ( y ′) − y ′′ ⋅ x − 4 y 3 = − 12 x 2 − 2 y ′ + 12 y 2 ⋅ ( y ′) ( ) ( 2 ) ) ( ) ( 2 y ′′ = 12 x 2 − 2 y ′ + 12 y 2 ⋅ ( y ′) x − 4 y3 2 4 x 3 − y − x ⋅ y ′ + 4 y 3 ⋅ y ′ = 0 / (x = 0.

y 0 ) je pravac koji ima jednadžbu: y − y0 = − 1 ⋅ (x − x0 ) . f ′( x 0 ) PRIMJERI Primjer 1. 5 ( ) y ′ = −4 + (− 2 ) ⋅ x −3 = −4 − y ′ ( x = −1 ) = − 4 − (− 1)3 2 = −4 + 2 = −2 47/102 . Jednadžba tangente i normale na krivulju Tangenta na graf funkcije y = f (x) u točki T = (x0 .8.Predavanja iz Poslovne matematike 2 3. y 0 ) je pravac koji ima jednadžbu: y − y 0 = f ′( x 0 ) ⋅ ( x − x 0 ) . Normala na graf funkcije y = f (x) u točki T = (x0 . Nañite jednadžbu tangente i normale u točki s apscisom x = −1 na krivulju y = −4 x + Rješenje: x = −1 ⇒ y ( −1) = −4 ⋅ (− 1) + y = −4 x + 1 x2 2 x3 1 . x2 (− 1)2 1 = 4 + 1 = 5 ⇒ T = − 1.

Predavanja iz Poslovne matematike 2 jednadžba tangente: y − y 0 = f ′(x0 ) ⋅ (x − x0 ) y − 5 = −2 ⋅ ( x − (− 1)) y − 5 = −2 x − 2 ⇒ y = −2 x + 3 jednadžba normale: y − y 0 = − y −5 = − 1 ⋅ (x − x0 ) f ′( x 0 ) 1 ⋅ ( x − (− 1)) −2 1 1 1 11 y −5 = ⋅x + ⇒ y = ⋅x+ 2 2 2 2 Primjer 2. Nañite jednadžbu tangente i normale na krivulju e y + xy = e u točki s apscisom x = 0 . Rješenje: e y + xy = e ⇒ x = 0 ⇒ e y + 0 ⋅ y = e ⇒ y = 1 ⇒ T = 0.1) = − 1 =− e e +0 ( ) ( ) jednadžba tangente: 1 y − 1 = − ⋅ (x − 0) e 1 y −1 = − ⋅ x e 1 ⇒ y = − ⋅ x +1 e jednadžba normale: 1 ⋅ (x − 0) 1 − e y −1 = e ⋅ x y −1 = − ⇒ y = e ⋅ x +1 48/102 . 1 e y + xy = e / ′ e y ⋅ y′ + 1⋅ y + x ⋅ y′ = 0 y′ ⋅ e y + x = − y y y′ = − y e +x 1 1 y ′ (0.

0 0 . i neka vrijedi: lim x→a f ( x) 0 f ( x) ∞ = ili lim = x→a g ( x) g ( x) 0 ∞ tada je lim x→a f ( x) f ′( x ) . = lim g ( x ) x → a g ′( x ) 0 ∞ f ′( x ) iznova predstavlja neodreñeni oblik ili . 0 ∞ Neodreñeni oblici 0 ⋅ ∞ . ∞ − ∞ . i neka vrijedi: lim[ f ( x )] x→a g ( x) = 0 0 ili lim[ f ( x )] x→a g ( x) = ∞ 0 ili lim[ f ( x )] x→a g ( x) = 1∞ tada za nalaženje tog limesa postupamo na sljedeći način: a) označimo F ( x) = [ f ( x )]g ( x ) .9. L'Hospitalova pravila U slučaju limesa koji se svode na neodreñene oblike: 0 ∞ .Predavanja iz Poslovne matematike 2 3. 0 ⋅ ∞ . tj. ako je lim (ln (F ( x ) )) = A . A ∈ R . Teorem: Neka su funkcije f i g definirane u nekom intervalu koji sadrži točku a i imaju u tom intervalu derivacije f ′( x) i g ′( x) ≠ 0 . x→ a ( ) c) kako je eksponencijalna funkcija inverzna funkcija logaritamske funkcije. tada pravilo 0 ∞ g ′( x) U slučaju da limes lim x→a ponovno primjenjujemo. . 0 ∞ ili . Funkciju F logaritmiramo po prirodnom logaritmu: ln (F ( x ) ) = ln [ f ( x) ] x→a ( g ( x) ) ⇒ ln (F ( x ) ) = g ( x ) ⋅ ln ( f ( x ) ) b) potražimo lim(ln (F ( x ) )) Ako taj limes postoji. vrijedi: lim F ( x ) = e A x→a ⇒ lim[ f ( x )] x→a g ( x) = eA 49/102 . tada zbog neprekidnosti x→a logaritamske funkcije vrijedi da je ln lim F ( x ) = A . 1∞ za 0 ∞ izračunavanje limesa primjenjujemo L'Hospitalova pravila. ∞ 0 . ∞ − ∞ računaju se tako da se svedu na oblike Teorem: Neka su funkcije f i g definirane u nekom intervalu koji sadrži točku a i imaju u tom intervalu derivacije f ′(x ) i g ′(x ) .

Predavanja iz Poslovne matematike 2 PRIMJER Izračunajte: (1) lim 2 x 2 − 3x − 9 x →3 x 2 − 4 x + 3 (2) lim x→0 1 − cos x x2 (3) lim (x 2 ⋅ ln x ) x→ 0+ 0 (4) lim −   1 1 x →0 x  1   sin x    (5) lim x 1− x   x →1  Rješenje: (1) lim 2 x 2 − 3x − 9  0  4x − 3 4 ⋅ 3 − 3 9 =   = lim = = 2 x →3 x − 2 x − 3  0  x →3 2 x − 2 2 ⋅ 3 − 2 4 (2) lim 1 − cos x  0  sin x  0  cos x 1 =   = lim =   = lim = 2 x →0 2 x  0  x →0 2 x  0  x →0 2    1    ln x   − ∞  (3) lim x 2 ⋅ ln x = (0 ⋅ (− ∞ )) = lim  = = lim  x  x→ 0+ 0 x → 0 + 0 1   ∞  x → 0 + 0 − 2     x3  x2  ( )   2  = lim  x  = 0    x → 0 + 0 − 2      (4) lim −  1 1  cos x − 1   0   sin x − x   0    = (∞ − ∞ ) = lim  =   = lim = = x→0 x x→ 0 sin x    x ⋅ sin x   0  x →0  sin x + x ⋅ cos x   0  − sin x 0 0   = lim = =0 = x → 0 cos x + cos x − x ⋅ sin x   1+1− 0 1 1  1− x  x  (5) lim  x →1   50/102 .

ako i samo ako je f ′( x) ≤ 0 u svakoj točki x iz tog intervala. b ) . Točke x. b ) na kojem je funkcija bilo rastuća bilo padajuća nazivamo interval monotonosti funkcije f. točkama. zovemo kritičnim 51/102 . Intervali monotonosti. Ako funkcija f za vrijednost argumenta x0 poprima maksimum ili minimum. Funkcija y = f ( x) ima u točki x0 minimum ako je vrijednost funkcije f u okolini točke x0 veća od vrijednosti funkcije u samoj točki x0 .Predavanja iz Poslovne matematike 2 1 y = x 1− x ln y = 1 ⋅ ln x 1− x  1    1  1   ln x   0  lim(ln y ) = lim ⋅ ln x  = (∞ ⋅ 0 ) = lim =   = lim x  = = −1  x →1 x →1 1 − x x →1 1 − x      0  x →1  − 1  − 1      1  1 1 1 lim (ln y ) = −1 ⇒ log e y = −1 ⇒ y = e −1 = ⇒ lim y = ⇒ lim x 1− x  =  e x →1 x →1 x →1  e e   3. Funkcija y = f ( x) raste na intervalu (a. ako i samo ako je f ′( x) ≥ 0 u svakoj točki x iz tog intervala. b ) . Funkcija y = f ( x) pada na intervalu (a. b ) . b ) . u kojima f ′( x) ne postoji ili u kojima je f ′( x) = 0 . Funkcija y = f ( x) pada na intervalu (a. x2 iz tog intervala vrijedi: x1 < x 2 ⇒ f (x1 ) > f (x 2 ) . Funkcija y = f ( x) ima u točki x0 maksimum ako je vrijednost funkcije f u okolini točke x0 manja od vrijednosti funkcije u samoj točki x0 . odnosno da je x0 točka ekstrema. ako za bilo koje dvije točke x1 . govorimo da ona u toj točki poprima ekstrem. Interval (a. ako za bilo koje dvije točke x1 . ekstremi funkcije Funkcija y = f (x) raste na intervalu (a.10. x2 iz tog intervala vrijedi: x1 < x 2 ⇒ f (x1 ) < f (x 2 ) .

.+∞ ) f raste   52/102 .: y ′( x) < 0 lijevo od x0    ⇒ funkcija u x0 postiže minimum y ′( x) > 0 desno od x0   y′( x) > 0 lijevo od x0    ⇒ funkcija u x0 postiže maksimum y′( x) < 0 desno od x0   ili druga derivacija y ′′(x0 ) ≠ 0 . = y ( n −1) (x0 ) = 0 . a broj.): prva derivacija y ′ mijenja predznak u okolini točke x0 .U.. tj.: y ′′( x0 ) > 0 ⇒ funkcija u x0 postiže minimum y ′′( x0 ) < 0 ⇒ funkcija u x0 postiže maksimum Napomena: Ako je y ′′(x0 ) = y ′′′(x0 ) = .Predavanja iz Poslovne matematike 2 Uvjeti za ekstrem funkcije y = f (x) u točki x0 Nužan uvjet (u daljnjem tekstu: N. gdje je n paran PRIMJERI Primjer 1.−2 ) f pada  y′( x ) < 0 ⇒ 2 x + 4 < 0 ⇒ x < −2    ⇒  y′( x ) > 0 ⇒ 2 x + 4 > 0 ⇒ x > −2   u intervalu (− 2.): y ′( x0 ) = 0 ili y ′( x0 ) ne postoji Dovoljan uvjet (u daljnjem tekstu: D. Odredite intervale monotonosti za funkcije: (1) y = x 2 + 4 x + 5 (2) y = 3 (x − 1)2 − 1 Rješenje: (1) y = x 2 + 4 x + 5 Df = R y ′( x ) = 2 x + 4 Df′ = R  u intervalu (− ∞.U. tj. tada u točki x0 funkcija ima ekstrem. y ( n ) ( x0 ) ≠ 0 .

1) f pada y ′( x) < 0 ⇒ −∞ < x < 1    ⇒  y ′( x) > 0 ⇒ 1 < x < +∞   u intervalu (1.Predavanja iz Poslovne matematike 2 (2) y = 3 (x − 1)2 − 1 Df = R 3⋅ x −1 Df′ = R \ {} 1 3 y ′( x ) = 2 Derivacija funkcije različita je od nule u cijelom području definicije.+∞ ) f raste   Primjer 2. x 2 = −2 su kritične točke D. tj.: y ′( x0 ) = 0 ili y ′( x0 ) ne postoji x 2 + 2 x = 0 ⇒ x1 = 0 .  u intervalu (− ∞. Odredite ekstreme funkcija: (1) y = x3 + x2 3 (2) y = (x + 1)4 Rješenje: (1) y = x3 + x2 3 y ′( x ) = x 2 + 2 x y ′′( x ) = 2 x + 2 D f = D f ′ = D f ′′ = R N.: y ′′(x0 ) ≠ 0 .U.U.: y ′′( x0 ) > 0 ⇒ funkcija u x0 postiže minimum y ′′( x0 ) < 0 ⇒ funkcija u x0 postiže maksimum y ′′(0 ) = 2 ⋅ 0 + 2 = 2 > 0 ⇒ za x1 = 0 funkcija postiže minimum y min = y (0) = 0 y ′′(− 2 ) = 2 ⋅ (− 2 ) + 2 = −2 < 0 ⇒ za x 2 = −2 funkcija postiže maksimum y max = y (−2) = 4 3 53/102 . ali u točki x = 1 ne postoji.

−1) <0 pada −1 =0 y min (−1) = 0 (− 1. 54/102 .: y ′′(x0 ) ≠ 0 .U. x y′ y (− ∞. ∞ ) >0 raste Vidimo da prva derivacija y ′ mijenja predznak u okolini točke x0 i to: y ′( x) < 0 lijevo od x0 i y ′( x) > 0 desno od x0 .U.: y ′( x0 ) = 0 ili y ′( x0 ) ne postoji 4 ⋅ ( x + 1) = 0 ⇒ x 0 = −1 je kritična točka 3 D. što znači da funkcija u točki x0 postiže minimum y min = y (−1) = 0 .Predavanja iz Poslovne matematike 2 (2) y = (x + 1)4 y ′( x ) = 4 ⋅ ( x + 1) 3 y ′′( x ) = 12 ⋅ ( x + 1) 2 D f = D f ′ = D f ′′ = R N. odnosno y ( n ) (x0 ) ≠ 0 . gdje je n paran broj 2 2 y ′′( x) = 12 ⋅ ( x + 1) ⇒ y ′′(− 1) = 12 ⋅ (− 1 + 1) = 0 y ′′′( x ) = 24 ⋅ ( x + 1) ⇒ y ′′′( −1) = 24 ⋅ (− 1 + 1) = 0 y ( 4 ) ( x ) = 24 ⇒ y ( 4 ) (−1) = 24 > 0 ⇒ x0 = −1 funkcija postiže minimum y min = y (−1) = 0 y′ Dovoljan uvjet jednostavnije je ispitati tako da provjerimo da li prva derivacija mijenja predznak u okolini točke x0 .

Ako je f ′′(x0 ) = 0 i pri prolazu kroz točku x = x0 druga derivacija mijenja predznak. tada je x0 apscisa točke infleksije. Točka infleksije grafa funkcije je točka u kojoj graf funkcije prelazi iz konkavnosti u konveksnost. a y ( n ) (x0 ) ≠ 0 . b ) graf funkcije konveksan (konkavan). točka x0 je apscisa točke infleksije.U.11. = y ( n −1) (x0 ) = 0 .): y ′′(x0 ) = 0 ili y ′′(x0 ) ne postoji Dovoljan uvjet (u daljnjem tekstu: D.): druga derivacija y ′′ mijenja predznak u okolini točke x0 ili treća derivacija y ′′′(x0 ) ≠ 0 .Predavanja iz Poslovne matematike 2 3. gdje je n neparan broj... 55/102 .U. b ) . ako se on nalazi iznad (ispod) tangente u bilo kojoj točki tog intervala. b ) . konkavnost. Napomena: Ako je y ′′(x0 ) = y ′′′(x0 ) = . i obrnuto. Konveksnost. onda je u tom intervalu (a. Ako je f ′′(x ) > 0 ( f ′′(x ) < 0) za svaku vrijednost x ∈ (a. Uvjeti za točku infleksije funkcije y = f (x) u točki x 0 Nužan uvjet (u daljnjem tekstu: N. točke infleksije Za graf derivabilne funkcije kažemo da je konveksan (konkavan) u intervalu (a.

56/102 .Predavanja iz Poslovne matematike 2 PRIMJER Odredite točke infleksije. a y ′′( x ) > 0 desno od x0 .−2 ) graf funkcije je konkavan.+∞ ) graf funkcije je konveksan. y(− 2) = (− 2 ) + 6 ⋅ (− 2 ) + 9 ⋅ (− 2 ) = −2 3 2 Točka I = (− 2.U. te intervale konveksnosti i konkavnosti za funkcije: (1) y = x 3 + 6 x 2 + 9 x (2) y = 3 x + 2 (3) y = 1 x −3 (4) y = x ⋅ e x Rješenje: (1) y = x 3 + 6 x 2 + 9 x y ′( x ) = 3 x 2 + 12 x + 9 y ′′( x ) = 6 x + 12 D f = D f ′ = D f ′′ = R N. konkavnosti: u intervalu (− ∞. ∞ ) >0 konveksna Druga derivacija mijenja predznak u okolini točke x0 i to: y ′′(x ) < 0 lijevo od točke x0 .: y ′′(x0 ) = 0 ili y ′′(x0 ) ne postoji y ′′( x) = 6 x + 12 = 0 ⇒ x 0 = −2 D.−2) (− 2.−2) <0 konkavna −2 =0 I = (− 2. Intervali konveksnosti.U. u intervalu (− 2.−2) je točka infleksije.: druga derivacija y ′′ mijenja predznak u okolini točke x0 x y ′′ y (− ∞. što znači da je x0 apscisa točke infleksije.

+∞ ) graf funkcije je konkavan 57/102 . što znači da je x0 apscisa točke infleksije.: druga derivacija y ′′ mijenja predznak u okolini točke x 0 x y ′′ y (− ∞.0) konveksna konkavna Druga derivacija mijenja predznak u okolini točke x0 i to: y ′′(x ) > 0 lijevo od točke x0 . u intervalu (− 2.U.U. pa je to apscisa moguće točke D.−2 ) graf funkcije je konveksan. ∀x ∈ R \ {− 2} Druga derivacija nije definirana u točki infleksije. a y ′′( x ) < 0 desno od x0 .0) je točka infleksije.: y ′′(x0 ) = 0 ili y ′′(x0 ) ne postoji y ′′( x ) = − 2 9 ⋅ 3 (x + 2) 5 ≠ 0 . y (− 2 ) = 3 − 2 + 2 = 0 Točka I = (− 2. x 0 = −2 . Intervali konveksnosti.−2) >0 −2 (− 2.Predavanja iz Poslovne matematike 2 (2) y = 3 x + 2 Df = R y ′( x ) = 1 3 ⋅ 3 (x + 2) 2 9 ⋅ 3 (x + 2) 5 2 y ′′( x ) = − D f ′ = D f ′′ = R \ {− 2} N. konkavnosti: u intervalu (− ∞. ∞ ) <0 nije definirana I = (− 2.

no kako ni sama funkcija nije definirana u toj točki. nema točke infleksije.3) graf funkcije je konkavan. Da bi odredili intervale konveksnosti. ∀x ∈ R \ {3} Druga derivacija nije definirana u točki x0 = 3 . a y ′′( x ) > 0 desno od x0 . x y ′′ y (− ∞. ∞ ) >0 konkavna nije definirana nema infleksije konveksna Druga derivacija mijenja predznak u okolini točke x0 i to: y ′′(x ) < 0 lijevo od točke x0 . 58/102 . konkavnosti: u intervalu (− ∞.+∞ ) graf funkcije je konveksan. konkavnosti promatramo ponašanje druge derivacije u okolini točke x0 = 3 .U.3) <0 3 (3. u intervalu (3. Intervali konveksnosti.Predavanja iz Poslovne matematike 2 (3) y = 1 x −3 1 y ′( x ) = − ( x − 3 )2 2 y ′′( x ) = (x − 3)3 D f = D f ′ = D f ′′ = R \ {3} N.: y ′′(x0 ) = 0 ili y ′′(x0 ) ne postoji y ′′( x ) = (x − 3)3 2 ≠ 0 .

e2  Intervali konveksnosti.−2 ) graf funkcije je konkavan. konkavnosti: u intervalu (− ∞.U.Predavanja iz Poslovne matematike 2 (4) y = x ⋅ e x y ′( x ) = (1 + x ) ⋅ e x y ′′( x ) = (2 + x ) ⋅ e x D f = D f ′ = D f ′′ = R N.+∞ ) graf funkcije je konveksan.: druga derivacija y ′′ mijenja predznak u okolini točke x0 x y ′′ y (− ∞. a y ′′( x ) > 0 desno od x0 . ∞ ) >0 konkavna 2  I =  − 2.: y ′′(x0 ) = 0 ili y ′′(x0 ) ne postoji y ′′( x) = (2 + x ) ⋅ e x = 0 ⇒ x0 = −2 je apscisa moguće točke infleksije D.−   2  je točka infleksije. y(− 2) = (− 2) ⋅ e −2 Točka I =  − 2.U. 59/102 . u intervalu (− 2.−2) <0 −2 =0 (− 2.− 2  e   konveksna Druga derivacija mijenja predznak u okolini točke x0 i to: y ′′(x ) < 0 lijevo od točke x0 . što znači da je x0 apscisa točke infleksije.

x→a Pravac y D = k ⋅ x + l je desna kosa asimptota za funkciju f ako postoje x → +∞ lim ( f ( x) − k ⋅ x ) = l .Predavanja iz Poslovne matematike 2 3. x → −∞ lim f ( x) = k1 . racionalna funkcija imati će kosu asimptotu.12. (2) Racionalna funkcija ima horizontalnu asimptotu onda i samo onda ako je stupanj brojnika manji ili jednak stupnju nazivnika. kad barem jedna od koordinata te točke T teži prema ± ∞ . onda je lim f ( x) = 0 . gdje su an i bn vodeći koeficijenti polinoma u brojniku bn 60/102 . racionalna funkcija imati će horizontalnu asimptotu y = i nazivniku. Asimptote Asimptotom grafa G f funkcije f nazivamo pravac koji ima svojstvo da udaljenost točke T = ( x. x → +∞ lim f ( x) =k. Pravac x = a je vertikalna asimptota za funkciju f ako je lim f ( x ) = ±∞ . x Pravac y L =k 1⋅x +l 1 je lijeva kosa asimptota za funkciju f ako postoje x → +∞ lim ( f ( x) − k1 ⋅ x ) = l1 . teži prema 0. x Horizontalne asimptote su specijalni slučajevi kosih asimptota za k = 0 ( k1 = 0 ). (3) Ako je stupanj brojnika za jedan veći od stupnja nazivnika. y ) ∈ G f od tog pravca. Za racionalnu funkciju vrijedi: (1) Racionalna funkcija ima vertikalne asimptote u nultočkama nazivnika. pa je pravac x → ±∞ y = 0 horizontalna asimptota. Ako je stupanj brojnika jednak stupnju nazivnika. an . Ako je stupanj brojnika manji od stupnja nazivnika.

Predavanja iz Poslovne matematike 2 PRIMJER Odredite asimptote krivulje y = Rješenje: (1) y = x 2 − 6x + 3 x−3 D f = R \ {3} x 2 − 6x + 3 . ujedno lijeva i desna: x 2 − 6x + 3 x 2 − 6x + 3  ∞  2x − 6  ∞  2 x−3 lim = lim =   = lim =   = lim = 1 2 x → ±∞ x → ±∞ x x − 3x  ∞  x → ±∞ 2 x − 3  ∞  x→ ±∞ 2  x 2 − 6x + 3   x 2 − 6 x + 3 − x ⋅ ( x − 3)  −3  − 3x + 3   = lim   = lim   lim − 1⋅ x   x →±∞ x − 3  = xlim 1 = −3 x → ±∞ x →±∞ →±∞ x−3    x−3    61/102 . x−3 Pravac x = 3 je vertikalna asimptota jer vrijedi: lim x →3 x 2 − 6 x + 3 9 − 18 + 3 − 6 = = = −∞ x−3 0 0 Pravac y = x − 3 je kosa asimptota.

. 0 = ⇒ x = 0 ⇒ T = (0.0 ) (0 − 1)2 3. konkavnosti i točke infleksije PRIMJERI Primjer 1.0) (x − 1)2 03 y-osi ( x = 0 ). Ispitajte tok i nacrtajte kvalitativni graf za funkciju y = Rješenje: 1. 2. sjecišta s koordinatnim osima: x3 x-osi ( y = 0 ).13. ujedno lijeva i desna: x3 x2 2x 2 (x − 1)2 = lim x 3 = lim ∞ lim =   = lim = lim = 1 2 x → ±∞ x → ±∞ x → ±∞ x 2 − 2 x + 1 x → ±∞ 2 x x → ±∞ 2 x x ⋅ ( x − 1) ∞  x 3 − x ⋅ ( x − 1)2  x3  lim  − 1 ⋅ x  = lim   x →±∞ x → ±∞ ( x − 1)2 (x − 1)2      2x 2 − x  4x  = lim  2   x→ ±∞ x − 2 x + 1  = xlim 2 x = 2   →±∞  62/102 ...Predavanja iz Poslovne matematike 2 3. područje definicije Df = R \ { } 1 (x − 1)2 x3 .. asimptote Pravac x = 1 je vertikalna asimptota jer vrijedi: lim x →1 (x − 1) x3 2 = (1 − 1) 13 2 = 1 =∞ 0 Pravac y = x + 2 je kosa asimptota. x = 0 ⇒ y = = 0 ⇒ y = 0 ⇒ T = (0. Ispitivanje toka i crtanje kvalitativnog grafa fukcije Postupak: (1) Odrediti područje definicije funkcije (2) Odrediti sjecišta grafa s koordinatnim osima (3) Naći asimptote (4) Pronaći intervale monotonosti funkcije i ekstreme funkcije (6) Odrediti intervale konveksnosti.

  4  (3. ta točka otpada kao moguća apscisa točke ekstrema. D.U. ali kako i sama funkcija ima prekid u toj točki. 3 =0 Tmin  27  =  3. intervali monotonosti. ta točka otpada kao apscisa moguće točke infleksije.0) >0 0 =0 =0 (0.3) <0 raste raste nije def.Predavanja iz Poslovne matematike 2 4.3) f pada 5. ∞ ) >0 pada raste Točka Tmin 27 4  27  =  3.  4  Intervali monotonosti: u intervalu (− ∞. x 2 = 3 su kritične točke y ′( x0 ) ne postoji za x0 = 1 .U. ekstremi y′ = x 2 ⋅ ( x − 3) (x − 1)3 6x y ′′ = (x − 1)4 D f ′ = D f ′′ = R \ { } 1 N.: y ′′(x0 ) = 0 ili y ′′(x0 ) ne postoji y ′′( x) = y ′′(x0 ) 6x = 0 ⇒ x0 = 0 je apscisa moguće točke infleksije (x − 1)4 ne postoji za x0 = 1 .1) >0 1 (1.1) U (3. ali kako i sama funkcija ima prekid u toj točki. intervali konveksnosti. točke infleksije N.+∞ ) f raste u intervalu (1.  je točka minimuma.U.: druga derivacija y ′′ mijenja predznak u okolini točke x0 63/102 . konkavnosti .: prva derivacija y ′ mijenja predznak u okolini točke x0 x y′ y y min = y (3) = (− ∞. D. nije def.U.: y ′( x0 ) = 0 ili y ′( x0 ) ne postoji x 2 ⋅ ( x − 3) (x − 1)3 = 0 ⇒ x1 = 0 .

a y ′′(x ) > 0 desno od x0 .1) U (1.0) graf funkcije je konkavan.0) (0. x y ′′ y (− ∞.1) >0 1 (1.0) <0 0 =0 I = (0. nije def. u intervalu (0.0) je točka infleksije. Intervali konveksnosti. konveksn a y (0 ) = (0 − 1)2 03 =0 Točka I = (0. konkavnosti: u intervalu (− ∞.Predavanja iz Poslovne matematike 2 Vidimo da druga derivacija mijenja predznak u okolini točke x0 = 0 i to: y ′′(x ) < 0 lijevo od točke x0 . što znači da je x0 apscisa točke infleksije.+∞ ) graf funkcije je konveksan. ∞ ) >0 konkavna konveksn a nije def. 64/102 .

tj. takoñer primitivne funkcije funkcije f . ∫ f ( x) ⋅ dx = F ( x) + C ⇔ (F ( x) + C )′ = f ( x) . Funkcija f zove se podintegralna funkcija ili integrand. kažemo da tu funkciju integriramo. Osnovna svojstva neodreñenog integrala (1) (∫ f ( x) ⋅ dx )′ = f ( x) (2) ∫ dF ( x) = F ( x) + C (3) ∫ k ⋅ f ( x) ⋅ dx = k ⋅ ∫ f ( x) ⋅ dx (4) ∫ ( f ( x) ± g ( x) ) ⋅ dx =∫ f ( x) ⋅ dx ± ∫ g ( x) ⋅ dx 65/102 . f ( x) ⋅ dx je podintegralni izraz. Ako je F jedna primitivna funkcija funkcije f . Neodreñeni integral geometrijski predstavlja familiju krivulja koje se dobivaju za različite vrijednosti konstante C . treba naći njenu derivaciju y ′ = F ′(x) . budući da je: (F ( x) + C )′ = F ′( x) + C ′ = f ( x) + 0 = f ( x) . a x je varijabla integracije. Bilo koja od integralnih krivulja proizlazi iz neke druge translacijom u smjeru osi ordinate. Postavimo obrnuti zadatak: dana je funkcija f definirana na nekom intervalu. F ′( x) = f ( x) (1) Za funkciju F koja zadovoljava svojstvo (1) kažemo da je primitivna funkcija funkcije f . Pojam neodreñenog integrala Znamo riješiti sljedeći zadatak: dana je funkcija y = F (x) . 4.1. NEODREðENI INTEGRAL 4. a traži se funkcija F čija je derivacija jednaka funkciji f . C konstanta integracije. tada su sve ostale funkcije oblika F + C .2. Skup svih primitivnih funkcija dane funkcije f zove se neodreñeni integral funkcije f i piše ∫ f ( x) ⋅ dx = F ( x) + C . gdje je C ∈ R . Ove krivulje zovemo integralne krivulje. Operacija nalaženja integrala zove se integracija. Kad tražimo integral neke funkcije. Dakle.Predavanja iz Poslovne matematike 2 4.

1.3. Pronalaženje primitivne funkcije 4. Neposredno integriranje Integral računamo neposredno ako se može svesti na tablični integral elementarnim (algebarskim ili trigonometrijskim) transformacijama podintegralne funkcije i uz pomoć osnovnih svojstava neodreñenog integrala.3. Tablica osnovnih integrala ∫ f ( x) ⋅ dx ∫ dx n ∫ x ⋅ dx (n ≠ −1) F ( x) + C x+C x n +1 +C n +1 ∫ ∫e x dx x ⋅ dx ln x + C ex + C ax +C ln a − cos x + C sin x + C tg x + C x ∫ a ⋅ dx (a > 0 ) ∫ sin x ⋅ dx ∫ cos x ⋅ dx ∫ cos ∫ sin ∫x ∫ 2 dx 2 x x dx 2 − ctg x + C 1 x ⋅ arctg + C a a 1 x−a ⋅ ln +C 2a x+a 1 a+x ⋅ ln +C 2a a−x x arcsin + C a ln x + x 2 + a 2 + C ln x + x 2 − a 2 + C dx + a2 dx 2 x − a2 2 ∫a ∫ ∫ ∫ dx − x2 dx a2 − x2 dx a2 + x2 dx x −a 2 2 66/102 .Predavanja iz Poslovne matematike 2 4.

Predavanja iz Poslovne matematike 2 PRIMJER Riješite integrale koristeći tablicu osnovnih integrala: (1) (2) ∫ 8x dx 3 ∫  6x   2 − 2x + 1  − 9 x  ⋅ dx x  (3) ∫ ∫x dx 4 − x2 dx +9 (4) (5) 2 ∫ (4 sin x − 3 cos x ) ⋅ dx Rješenje: (1) ∫ 8x 3 dx = 8∫ x 3 dx = 8 ⋅ x 3+1 x4 + C = 8⋅ + C = 2x 4 + C 3 +1 4 (2) ∫  6 x 2 − 2 x +   1 dx  − 9 x  ⋅ dx = 6∫ x 2 dx − 2∫ xdx + ∫ − 9 ∫ x dx = x x  1 +1 x3 x2 x2 = 6⋅ − 2⋅ + ln x − 9 ⋅ + C = 2 x 3 − x 2 + ln x − 6 ⋅ 2 x 3 + C 1 3 2 +1 2 (3) ∫ dx 4− x 2 =∫ x = arcsin + C 2 2 −x 2 2 dx (4) ∫x 2 dx dx 1 x =∫ 2 = ⋅ arctg + C 2 3 3 +9 x +3 (5) ∫ (4 sin x − 3 cos x ) ⋅ dx = 4 ⋅ (− cos x ) − 3 ⋅ (− sin x ) + C = 3 sin x − 4 cos x + C 67/102 .

3. tj. Na kraju. PRIMJER Riješite integrale: (1) (2) ∫ (3x − 4) 5 ⋅ dx ∫4−x dx (3) ∫ x ⋅ 2 x 2 − 1 ⋅ dx (4) ∫x 2 x ⋅ dx +4 (5) ∫ sin(2 x − 1) ⋅ dx (6) ∫ x ⋅ sin(1 − x 2 ) ⋅ dx Rješenje: 3x − 4 = t ⋅ dx = 3dx = dt dx = dt 3 (1) ∫ (3x − 4) 5 (3x − 4) + C dt 1 t 6 = ∫t ⋅ = ⋅ + C = 3 3 6 18 6 5 68/102 . čiju primitivnu funkciju G nalazimo u tablici osnovnih integrala. treba se vratiti na početnu varijablu x. nakon integracije.Predavanja iz Poslovne matematike 2 4.2. x = ϕ (t ) ⇒ t = ψ ( x) dx = ϕ ′(t ) ⋅ dt ⇒ ∫ f ( x) ⋅ dx = ∫ f (ϕ (t ) ) ⋅ ϕ ′(t ) ⋅ dt = ∫ g (t ) ⋅ dt = G(t ) + C = G(ψ ( x) ) + C Cilj ove zamjene je da se dobije neprekidna derivabilna funkcija g ovisna o novoj varijabli t . Metoda supstitucije Metoda supstitucije svodi se na to da se umjesto nekog izraza u podintegralnoj funkciji uvodi nova varijabla integracije.

Predavanja iz Poslovne matematike 2 4−x =t dx − dt dt (2) ∫ = − dx = dt = ∫ = − ∫ = − ln t + C = − ln 4 − x + C 4−x t t dx = −dt 2x 2 − 1 = t 3 (3) ∫ x ⋅ 2 x 2 − 1 ⋅ dx = 4 x ⋅ dx = dt = ∫ x ⋅ dx = dt 4 dt 1 t 2 1 t ⋅ = ⋅ +C = ⋅ 4 4 3 6 2 (2 x 2 −1 + C ) 3 (4) ∫ x dt 1 1 ⋅ dx = 2 x ⋅ dx = dt = ∫ = ⋅ ln t + C = ⋅ ln x 2 + 4 + C 2t 2 2 x +4 dt x ⋅ dx = 2 2 x2 + 4 = t (5) ∫ sin(2 x − 1) ⋅ dx = dt 1 1 cos(2 x − 1) 2 ⋅ dx = dt = ∫ sin t ⋅ = ⋅ (− cos t ) + C = − ⋅ cos t + C = − +C 2 2 2 2 dt dx = 2 2x − 1 = t 1− x2 = t x ⋅ dx = − dt 2 (6) ∫ x ⋅ sin(1 − x 2 ) ⋅ dx = − 2 x ⋅ dx = dt = ∫ sin t ⋅  − 1 cos 1 − x 2  dt  +C  = − ⋅ (− cos t ) + C = 2 2  2 ( ) 69/102 .

Integracijska konstanta C piše se poslije izvršene integracije na desnoj strani. Integriranjem dobijemo formulu parcijalne integracije: ∫ d (u ⋅ v ) = ∫ du ⋅ v + ∫ u ⋅ dv u ⋅ v = ∫ v ⋅ du + ∫ u ⋅ dv ⇒ ∫ u ⋅ dv = u ⋅ v − ∫ v ⋅ du (3) Metoda parcijalne integracije daje mogućnost da se izračuna integral na lijevoj strani. Primjeri integrala koji se rješavaju metodom parcijalne integracije (I) ∫ P (x ) ⋅ sin kx ⋅ dx = n u = Pn ( x ) → du = Rn−1 ( x ) ⋅ dx dv = sin kx ⋅ dx → v = − cos kx k (II) ∫ P (x ) ⋅ cos kx ⋅ dx = n u = Pn ( x ) → du = Rn −1 ( x ) ⋅ dx dv = cos kx ⋅ dx → v = sin kx k (III) ∫ P (x ) ⋅ e n kx ⋅ dx = u = Pn ( x ) → du = Rn −1 ( x ) ⋅ dx dv = e kx ⋅ dx → v = e kx k dx (IV) ∫ Pn (x ) ⋅ ln x ⋅ dx = x dv = Pn ( x ) ⋅ dx → v = Qn +1 ( x ) u = ln x → du = u = e ax → du = a ⋅ e ax ⋅ dx ax ∫ e ⋅ cos bx ⋅ dx = dv = cos bx ⋅ dx → v = sin bx b (V) u = e ax → du = a ⋅ e ax ⋅ dx (VI) ∫ e ax ⋅ sin bx ⋅ dx = cos bx dv = sin bx ⋅ dx → v = − b 70/102 . ako se zna izračunati integral na desnoj strani relacije (3).Predavanja iz Poslovne matematike 2 4. Metoda parcijalne integracije Metoda parcijalne integracije zasniva se na obrascu diferencijalnog računa za diferencijal produkta dviju funkcija u(x) i v(x) : d (u ⋅ v ) = du ⋅ v + u ⋅ dv . Ako se pri tome ponovo pojavi polazni integral.3. iz koje se on i dobiva. Metoda se može uzastopno primjenjivati i više puta. dobijemo linearnu algebarsku jednadžbu za traženi integral.3.

Rn −1 (x ).Predavanja iz Poslovne matematike 2 Napomena: Pn (x ). (n-1)-vog i (n+1)-vog stupnja PRIMJER Riješite integrale: (1) ∫ x 2 ⋅ e x ⋅ dx (2) ∫ x 2 ⋅ sin x ⋅ dx (3) ∫ sin 2 x ⋅ dx (4) ∫ x ⋅ ln x ⋅ dx Rješenje: (1) u = x 2 → du = 2 x ⋅ dx dv = e ⋅ dx → v = e x x ∫x = 2 ⋅ e ⋅ dx = x = x 2 ⋅ e x − ∫ 2 x ⋅e x ⋅ dx = x 2 ⋅ e x − 2 ⋅ ∫ x ⋅e x ⋅ dx = u = x → du = dx dv = e ⋅ dx → v = e x x = x 2 ⋅ e x − 2 ⋅ x ⋅ e x − ∫ e x ⋅ dx = x 2 ⋅ e x − 2 x ⋅ e x + 2 ⋅ e x + C = ( ) = x 2 − 2x + 2 ⋅ e x + C ( ) (2) 2 ∫ x ⋅ sin x ⋅ dx = u = x 2 → du = 2 x ⋅ dx dv = sin x ⋅ dx → v = − cos x = − x 2 ⋅ cos x − ∫ (− cos x ) ⋅ 2 x ⋅ dx = = − x 2 ⋅ cos x + 2 ⋅ ∫ x ⋅ cos x ⋅ dx = = − x 2 ⋅ cos x + 2 ⋅ x ⋅ sin x − ∫ sin x ⋅ dx = − x 2 ⋅ cos x + 2 ⋅ (x ⋅ sin x − (− cos x) ) + C = = − x 2 + 2 ⋅ cos x + 2 x ⋅ sin x + C ( ) ( u = x → du = dx = dv = cos x ⋅ dx → v = sin x ) 71/102 . Qn +1 (x ) su polinomi n-tog.

Predavanja iz Poslovne matematike 2 (3) ∫ sin 2 x ⋅ dx = ∫ sin x ⋅ sin x ⋅ dx = u = sin x → du = cos x ⋅ dx dv = sin x ⋅ dx → v = − cos x = = − sin x ⋅ cos x − ∫ (− cos x ) ⋅ cos x ⋅dx = − sin x ⋅ cos x + ∫ cos 2 x ⋅ dx = = − sin x ⋅ cos x + ∫ 1 − sin 2 x ⋅ dx = − sin x ⋅ cos x + ∫ dx − ∫ sin 2 x ⋅ dx = = − sin x ⋅ cos x + x − ∫ sin 2 x ⋅ dx ( ) ⇒ 2 ⋅ ∫ sin 2 x ⋅ dx = − sin x ⋅ cos x + x + C1 ⇒ ∫ sin 2 x ⋅ dx = 1 1 sin 2 x ⋅ ( x − sin x ⋅ cos x ) + C = ⋅ x − +C 2 2 4 (4) 1 ⋅ dx x2 x2 1 x2 1 x x ⋅ ln x ⋅ dx = = ln x ⋅ − ∫ ⋅ ⋅ dx = ln x ⋅ − x ⋅dx = ∫ 2 2 x 2 2∫ x2 dv = x ⋅ dx → v = 2 2 2 2 x 1 x x  1 = ln x ⋅ − ⋅ + C = ⋅  ln x −  + C 2 2 2 2  2 u = ln x → du = 72/102 .

n n −1 t n − 1 (x − a )n−1 t gdje su a.1.4. A ∈ R dx = dt PRIMJER Riješite integrale: (1) (2) 3 ∫ x + 4 ⋅ dxx ∫ 2x −1 x+4=t 3 dx dt ⋅ dx = 3 ⋅ ∫ = =3 ⋅ ∫ = 3 ⋅ ln t + C = 3 ⋅ ln x + 4 + C dx = dt x+4 x+4 t dx Rješenje: (1) ∫ 2x − 1 = t dx 1 dt 1 1 (2) ∫ = 2 ⋅ dx = dt = ⋅ ∫ = ⋅ ln t + C = ⋅ ln 2 x − 1 + C 2x − 1 2 t 2 2 dt dx = 2 (II) ∫ (x − a ) A n ⋅ dx = x−a =t dx = dt = A∫ dt A 1 A 1 =− ⋅ n −1 + C = − ⋅ +C. Integriranje racionalnih funkcija 4.Predavanja iz Poslovne matematike 2 4.4. gdje su a. n ≥ 2 PRIMJER Riješite integral Rješenje: ∫ ( x − 3) dx 4 ∫ (x − 3) dx 4 = x−3= t dx = dt =∫ dt 1 1 1 1 = − ⋅ 3 +C = − ⋅ +C 4 3 t 3 (x − 3)3 t 73/102 . A ∈ R . Jednostavne prave racionalne funkcije (I) ∫ x − a ⋅ dx = A x−a =t = A ⋅ ln x − a + C .

Predavanja iz Poslovne matematike 2 (III) ∫ A ⋅ dx . tj. D = p 2 − 4q < 0 x + px + q 2 Postupak: Kvadratni trinom (x 2 + px + q ) treba svesti na potpuni kvadrat binoma. p  p2    . te prikladnom zamjenom dovesti integral na jedan od x 2 + px + q =  x +  +  q − 2  4     2 sljedećih tabličnih integrala: (a) ∫x ∫x ∫a 2 dx x 1 = ⋅ arctg + C 2 a a +a dx 1 x−a = ⋅ ln +C 2 2a x+a −a dx 1 a+x = ⋅ ln +C 2 2a a−x −x (b) 2 (c) 2 PRIMJER Riješite integral Rješenje: ∫x 2 dx + 6 x + 25 ∫x = 2 x+3=t dx dx dx dx 1 t =∫ =∫ = =∫ 2 = ⋅ arctg + C = 2 2 2 4 4 + 6 x + 25 t +4 (x + 3) + 25 − 9 (x + 3) + 16 dx = dt 1 x+3 ⋅ arctg +C 4 4 74/102 . A ∈ R .

.4. + ∫ ⋅ dx = x − x2 x − xn = A1 ⋅ ln x − x1 + A2 ⋅ ln x − x2 + .... A2 . ⋅ x 2 + p1 ⋅ x + q1 ⋅ x 2 + p2 ⋅ x + q 2 ⋅ . 5... Ako je m ≥ n .. kojemu je nazivnik rastavljen na proste faktore... pretvaramo u sumu parcijalnih razlomaka. suma parcijalnih razlomaka ∫ Q ( x) ⋅ dx = ∫ x − x n P m ( x) A1 ⋅ dx + ∫ 1 An A2 ⋅ dx + . Nazivnik Qn ( x) rastavljamo u linearne i kvadratne faktore: l k Qn ( x) = a0 ⋅ (x − α ) ⋅ (x − β ) ⋅ . tada dijelimo Pm ( x) sa Qn ( x) . r s ( ) ( ) pri čemu je: p1 − 4 ⋅ q1 < 0 .. izmeñu njih ima i višestrukih Meñu korijenima nazivnika ima jednostrukih kompleksnih korijena Nazivnik ima višestrukih kompleksnih korijena (I) Svi korijeni nazivnika su realni i jednostruki Qn ( x) = (x − x1 ) ⋅ ( x − x2 ) ⋅ . Kraćenjem dobiveni pravi razlomak.. An izračunamo metodom neodreñenih koeficijenata. .. . 2 2 4. Integral složene racionalne funkcije ∫ Q ( x) ⋅ dx . ⋅ (x − x n ) Rastav je oblika: P m ( x) An A1 A2 = + + . Qn (x) polinom n-tog stupnja Postupak: 1.... p 2 − 4 ⋅ q 2 < 0 .. n Pm ( x) gdje su Pm (x) polinom m-tog stupnja. 3..Predavanja iz Poslovne matematike 2 4. + Qn ( x) x − x1 x − x2 x − xn ⇒ .. Skratimo razlomak tako da polinomi Pm (x) i Qn (x) nemaju zajedničkih faktora. dobijemo cijeli dio razlomka koji integriramo kao polinom i pravu razlomljenu racionalnu funkciju. koju integriramo prethodno je rastavivši na parcijalne razlomke. Koeficijent a0 stavljamo ispred integrala. + An ⋅ ln x − xn + C Brojeve A1 . . 2.2. Razlikujemo slučajeve: (I) (II) (III) (IV) Svi korijeni nazivnika su realni i jednostruki Svi korijeni nazivnika su realni. 75/102 .

. 2 = − A − 2 B + C   1 .Predavanja iz Poslovne matematike 2 PRIMJER Riješite integral Rješenje: Primijetimo da vrijedi: x 3 − x 2 − 2 x = x ⋅ (x 2 − x − 2) = x ⋅ (x + 1) ⋅ (x − 2) Racionalnu funkciju rastavljamo na parcijalne razlomke: 2x + 3 2x + 3 A B C = + + = = 2 x − x − 2 x x ⋅ (x + 1) ⋅ (x − 2) x x + 1 x − 2 A ⋅ (x + 1) ⋅ (x − 2) + Bx ⋅ ( x − 2) + C ⋅ x ⋅ (x + 1) = = x ⋅ (x + 1) ⋅ (x − 2) 3 ∫x 3 2x + 3 ⋅ dx − x 2 − 2x x 2 ⋅ ( A + B + C ) + x ⋅ (− A − 2 B + C ) + (− 2 A) = x ⋅ (x + 1) ⋅ (x − 2) A ⋅ x 2 − x − 2 + B ⋅ x 2 − 2x + C ⋅ x 2 + x = = x ⋅ (x + 1) ⋅ (x − 2) ( ) ( ) ( ) Metodom neodreñenih koeficijenata (usporeñivanjem brojnika lijeve i desne strane jednakosti) dobijemo:   x . B= . 0 = A + B + C ⇒ A=− 3 1 7 .. C= 2 3 6 Uvršavanjem u inetegral dobivamo: 1 7   3 −  2x + 3 3 dx 1 dx 7 dx + ⋅∫ = ⋅ dx = ∫  2 + 3 + 6  ⋅ dx = − ⋅ ∫ + ⋅ ∫ ∫ x 3 − x 2 − 2x x +1 x − 2  2 x 3 x +1 6 x − 2  x     3 1 7 = − ⋅ ln x + ⋅ ln x + 1 + ⋅ ln x − 2 + C 2 3 6 76/102 .... 3 = −2 A  x 2 ..

+ + ...... 1 = A + B ⇒ A = −1 . 1 = − A  x 3 ..... C = 1 . 0 = −3 A − 2 B + C   x . B = 2 ... + + + + .. D = 2  −1 x3 + 1 2 1 2   ⋅ dx = ∫  + + + ∫ x ⋅ (x − 1)3  x x − 1 (x − 1)2 ( x − 1)3  ⋅ dx =   = −∫ dx dx dx dx 1 1 + 2⋅ ∫ +∫ +2 ⋅ ∫ = − ln x + 2 ⋅ ln x − 1 − − +C 2 3 x x −1 x − 1 (x − 1)2 (x − 1) (x − 1) 77/102 . l k Rastav je oblika: P m ( x) Al Bk A1 A2 B1 B2 = + + .. n >1 PRIMJER Riješite integral ∫ Rješenje: x ⋅ ( x − 1) x3 +1 3 x ⋅ (x − 1) x3 + 1 3 ⋅ dx = = = A B C D A ⋅ ( x − 1) + B ⋅ x ⋅ (x − 1) + C ⋅ x ⋅ (x − 1) + D ⋅ x + + + = = 2 3 3 x x − 1 ( x − 1) (x − 1) x ⋅ ( x − 1) 3 2 A ⋅ x 3 − 3x 2 + 3x − 1 + B ⋅ x 3 − 2 x 2 + x + C ⋅ x 2 − x + D ⋅ x x ⋅ ( x − 1) 3 ( ) ( ) ( ) = x 3 ⋅ ( A + B ) + x 2 ⋅ (− 3 A − 2 B + C ) + x ⋅ (3 A + B − C + D ) + (− A) x ⋅ (x − 1) 3   x 2 . 0 = 3 A + B − C + D   1 ... Qn ( x) x − x1 (x − x1 )2 (x − x1 )l x − x2 (x − x2 )2 (x − x2 )k Integral prelazi u sumu integrala tipa: (a) (b) ∫ x − a ⋅ dx = A ⋅ ln x − a A ∫ (x − a ) A n ⋅ dx = − (n − 1) ⋅ (x − a )n−1 A ..Predavanja iz Poslovne matematike 2 (II) Svi korijeni nazivnika su realni. izmeñu njih ima višestrukih Qn ( x) = ( x − x1 ) ⋅ ( x − x2 ) ⋅ .

D = 0 x2 + 4 = t −x  4 dx 1 dt 1 1 ⋅ dx = ∫  + 2 = ∫ − ⋅ ∫ = ln x − ⋅ ln t + C =  ⋅ dx = ∫ x 3 + 4x x 2 t 2 2 x ⋅ dx = dt  x x + 4 1 1 x = ln x − ⋅ ln x 2 + 4 + C = ln x − ln x 2 + 4 2 + C = ln +C 2 x2 + 4 78/102 .Predavanja iz Poslovne matematike 2 (III) Meñu korijenima nazivnika ima jednostrukih kompleksnih korijena Qn ( x) = (x − x1 ) ⋅ ( x − x2 ) ⋅ ... + + + + ...... p 2 − 4 ⋅ q2 < 0 . 0 = D   1 ... l k ( )( ) pri čemu je: p1 − 4 ⋅ q1 < 0 . x + p1 x + q1 x + p 2 x + q 2 2 Integral prelazi u sumu integrala tipa: (a) (b) (c) ∫ x − a ⋅ dx A ∫ (x − a ) ∫x 2 A n ⋅ dx Ax + B ⋅ dx + px + q PRIMJER Riješite integral Rješenje: ∫x 3 4 ⋅ dx + 4x 4 4 A Cx + D A ⋅ x 2 + 4 + (Cx + D ) ⋅ x x 2 ⋅ ( A + C ) + x ⋅ D + 4 A = = + 2 = = x x +4 x 3 + 4x x ⋅ x 2 + 4 x ⋅ x2 + 4 x ⋅ x2 + 4 ( ) ( ) ( ) ( ) x 2 .. + 2 l 2 Qn ( x) x − x1 (x − x1 ) (x − x1 ) x − x2 (x − x2 ) ( x − x 2 )k + C1 x + D1 C x + D2 + 2 2 + . 4 = 4 A  ⇒ A = 1 . .. 0 = A + C   x . 2 2 Rastav je oblika: P m ( x) A1 A2 Al B1 B2 Bk = + + ... C = −1 ... + + .. ⋅ x 2 + p1 ⋅ x + q1 ⋅ x 2 + p2 ⋅ x + q2 ⋅ .....

D = 0 .Predavanja iz Poslovne matematike 2 (IV) Nazivnik ima višestrukih kompleksnih korijena Qn ( x) = (x − x1 ) ⋅ (x − x2 ) ⋅ ... + + l 2 2 Qn ( x) x − x1 ( x − x1 ) (x − x1 ) x − x2 (x − x2 ) (x − x2 )k + . + (x E s x + Fs 2 + p2 x + q2 ) s + .. F = 0 x ... E = −3 . ⋅ x 2 + p1 ⋅ x + q1 ⋅ x 2 + p2 ⋅ x + q2 ⋅ .. + + C1 x + D1 C 2 x + D2 + 2 x + p1 x + q1 x + p1 x + q1 2 ( ) 2 + . x−a A (b) ∫ ⋅ dx ( x − a )n Ax + B (c) ∫ 2 ⋅ dx x + px + q Ax + B (d) ∫ ⋅ dx n 2 x + px + q ( ) PRIMJER Riješite integral: Rješenje: ∫ (x x 3 − 2x 2 +1 ) 2 ⋅ dx (x x 3 − 2x 2 +1 ) 2 = = x 3 ⋅ C + x 2 ⋅ D + x ⋅ (C + E ) + (D + F ) x ⋅ x2 + 4 Cx + D Ex + F (Cx + D) ⋅ x 2 + 1 + (Ex + F ) = + = 2 2 x2 +1 x2 +1 x2 +1 ( ) ( ( ) ) ( )   x 2 . Integral prelazi u sumu integrala tipa: (a) ∫ A ⋅ dx . + (x C r x + Dr 2 + p1 x + q1 ) r + E1 x + F1 E 2 x + F2 + x + p 2 x + q2 x 2 + p2 x + q2 2 ( ) 2 + . p 2 − 4 ⋅ q2 < 0 . 0 = D   ⇒ C = 1 ........ l k r s ( ) ( ) pri čemu je: p1 − 4 ⋅ q1 < 0 .......... + + + + ... 0 = D + F   3  x x2 +1 = t x − 2x − 3x  x x  ⋅ dx = ⋅ dx = ∫  2 + ⋅ dx − 3 ⋅∫ ⋅ dx = = ∫ x2 +1 2 ∫ x2 +1 2  x +1 x2 +1 2  2 x ⋅ dx = dt x2 +1   1 dt 3 dt 1 3 1 1 3 1 = ⋅ ∫ − ⋅ ∫ 2 = ⋅ ln t + ⋅ + C = ⋅ ln x 2 + 1 + ⋅ 2 +C 2 t 2 t 2 2 t 2 2 x +1 x 3 .. 1 = C ( ) ( ) ( ) 79/102 . − 2 = C + E  1 .. 2 2 Rastav je oblika: P m ( x) Al Bk A1 A2 B1 B2 = + + . .

n 2 .    cx + d    cx + d   cx + d      ⋅ dx   gdje su m1 .... n s Integral se svodi na integral racionalne funkcije varijable ax + b = tk . x = t6 = t3 =∫ 6t 5 ⋅ dt t 5 ⋅ dt t 3 ⋅ dt = 6⋅ ∫ 2 =6 ⋅ ∫ = 1+ t t2 + t3 t ⋅ (1 + t ) = 6⋅∫ (t 3  t3 +1   (t + 1) ⋅ t 2 − t + 1  +1 −1 1 1 ⋅ dt =6 ⋅  ∫ ⋅ dt − ∫ ⋅ dt  = 6 ⋅  ∫ ⋅ dt − ∫ ⋅ dt  =  1+ t    1+ t 1+ t 1+ t 1+ t     ) ( ) ( )  t3 t2  1   = 6 ⋅  ∫ t 2 − t + 1 ⋅ dt − ∫ ⋅ dt  = 6 ⋅  − + t − ln t + 1  + C = 3 2  1+ t     = 2 ⋅ x − 3 ⋅ 3 x + 6 ⋅ 6 x − 6 ⋅ ln 6 x + 1 + C ( ) 80/102 . ms ∈ Z ... n1 ... n2 ...   . ns ∈ N . Integriranje iracionalnih funkcija m1 m2 ms  ax + b  ns   ax + b  n1  ax + b  n2  (I) ∫ R x..  . m2 ..5. a k najmanji zajednički višekratnik brojeva n1 ..Predavanja iz Poslovne matematike 2 4..3) = 6 ∫ dx 3 x+ x ∫ dx 3 x+ x = x = t6 3 (t = x ) 6 dx = 6t 5 ⋅ dt x = 3 t6 = t2 . cx + d t uvoñenjem supstitucije PRIMJER Riješite integral Rješenje: NZV (2....

Predavanja iz Poslovne matematike 2 (II) ∫ dx ax + bx + c 2 (a) a > 0 ..... svodi se na tablični integral: (b) a < 0 . svodi se na tablični integral: ∫ ∫ dt t ±k dt 2 2 2 = ln t + t 2 ± k 2 + C t = arcsin + C k k −t 2 PRIMJER Riješite integral Rješenje: ∫ dx 4x 2 − 2x + 1 ∫ dx 4x 2 − 2x + 1 =∫ dx 1 1  4 ⋅ x2 − x +  2 4  x− =∫ dx 1 1  2 ⋅  x2 − x +  2 4  =∫ dx 1 1 1  2⋅ x −  + − 4 4 16  2 = 1 =t 1 dt 1 3 =∫ == = ⋅∫ = ⋅ ln t + t 2 + +C = 4 2 2 2 16 3 1 3  dx = dt t2 + 2⋅ x −  + 16 4  16  dx 1 1 1 3 1 1 1 1   = ⋅ ln  x −  +  x −  + + C = ⋅ ln x − + x 2 − x + + C 2 4 4  16 2 4 2 4   2 81/102 .

Predavanja iz Poslovne matematike 2
4.6. Integriranje trigonometrijskih funkcija (I) ∫ R(sin x, cos x ) ⋅ dx , integrali funkcija koje su racionalne funkcije u sin x, cos x (a) univerzalnom supstitucijom tg  = t integral se svodi na integral ∫ R(t ) ⋅ dt Vrijedi:
x  x tg  = t ⇒ = arctg t ⇒ x = 2 ⋅ arctg t 2  2 2 ⋅ dt dx = 1+ t2  x 2 ⋅ tg   2 = 2⋅t sin x =  x  1+ t 2 1 + tg 2    2  x 1 − tg 2   2  2 = 1− t cos x =  x  1+ t2 1 + tg 2    2
 x  2

(− π

< x <π)

(b) ako je podintegralna funkcija neparna u sin x , tj. R(− sin x, cos x ) = − R(sin x, cos x ) , uvodi se supstitucija: cos x = t (c) ako je podintegralna funkcija neparna u cos x , tj. R(sin x,− cos x ) = − R(sin x, cos x ) , uvodi se supstitucija: sin x = t

(d) ako je podintegralna funkcija parna i u sin x i u cos x , tj. R(− sin x,− cos x ) = R(sin x, cos x ) , supstitucija glasi tg x = t .
tg x = t ⇒ x = arctg t dx = dt 1+ t2

sin 2 x =

tg 2 x t2 = 1 + tg 2 x 1 + t 2 1 1 cos 2 x = = 2 1 + tg x 1 + t 2

82/102

Predavanja iz Poslovne matematike 2
PRIMJER Riješite integrale: (1) (2)
dx

∫ sin x

∫ (3 + cos x )

sin x ⋅ cos x ⋅ dx
2

Rješenje: (1)
 x tg  = t ⇒ x = 2 ⋅ arctg(t )  2  2  2 dx 2 ⋅ dt = dx = = ∫ 1+ t ∫ sin x 2  2⋅t 1+ t  2⋅t  1+ t2 sin x = 1+ t 2    ⋅ dt = dt = ln t + C = ln tg x  + C   ∫t   2  

(2)

∫ (3 + cos x )
= −∫

sin x ⋅ cos x ⋅ dx
2

R(− sin x, cos x) = − R(sin x, cos x) = cos x = t − sin x ⋅ dx = dt

= −∫

3+t = z t ⋅ dt = = (3 + t )2 dt = dz

dz dz 3 3 + 3 ⋅ ∫ 2 = − ln z − + C = − ln 3 + t − +C = z z 3+t z z 3 = − ln 3 + cos x − +C 3 + cos x
2

(z − 3) ⋅ dz = −

83/102

Predavanja iz Poslovne matematike 2
(II) (a)

∫ R(tg x ) ⋅ dx
supstitucija:
tg x = t x = arctg t dt dx = 1+ t2 tg 2 x t2 sin x = = 1 + tg 2 x 1 + t 2 1 1 cos 2 x = = 2 1 + tg x 1 + t 2
2

(b)

∫ R(ctg x ) ⋅ dx
supstitucija:
ctg x = t x = arcctg t dt dx = − 1+ t 2 sin 2 x = cos 2 x = 1 1 = 2 1 + ctg x 1 + t 2 ctg 2 x t2 = 1 + ctg 2 x 1 + t 2

PRIMJER Riješite integral Rješenje:
tg z = t 1+ t2 = v 1 1 t ⋅ dt 1 1 dv ∫ tg(5x ) ⋅ dx = 5 ⋅ dx = dz = 5 ⋅ ∫ tg z ⋅ dz = dz = dt = 5 ⋅ ∫ 1 + t 2 = 2t ⋅ dt = dv = 5 ⋅ 2 ⋅ ∫ v = 1+ t2 1 1 1 1 1 = ⋅ ln v + C = ⋅ ln 1 + t 2 + C = ⋅ ln 1 + tg 2 z + C = ⋅ ln 1 + tg 2 (5 x ) + C = − ⋅ ln cos(5 x ) + C 10 10 10 10 5 5x = z

∫ tg(5x ) ⋅ dx

84/102

a ≠ b Postupak: Produkte u podintegralnoj funkciji transformiramo u sume i razlike pomoću trigonometrijskih formula: sin(ax ) ⋅ cos(bx ) = 1 ⋅ [sin((a − b) x ) + sin((a + b) x )] 2 1 sin(ax ) ⋅ sin(bx ) = ⋅ [cos((a − b) x ) − cos((a + b) x )] 2 1 cos(ax ) ⋅ cos(bx ) = ⋅ [cos((a − b) x ) + cos((a + b) x )] 2 PRIMJER Riješite integrale ∫ sin 3x ⋅ cos 2 x ⋅ dx Rješenje: ∫ sin 3x ⋅ cos 2 x ⋅ dx = 2 ⋅ ∫ (sin x + sin 5x ) ⋅ dx = 2 ⋅ ∫ sin x ⋅ dx + 2 ⋅ ∫ sin 5x ⋅ dx = 1 1 1 = 1 1 1 1 1 ⋅ (− cos x ) + ⋅ ⋅ (− cos 5 x ) + C = − ⋅ cos x − ⋅ cos 5 x + C 2 2 5 2 10 85/102 .Predavanja iz Poslovne matematike 2 (III) ∫ sin(ax) ⋅ cos(bx) ⋅ dx ∫ sin(ax) ⋅ sin(bx) ⋅ dx . b ∈ R . ∫ cos(ax) ⋅ cos(bx ) ⋅ dx a.

b] . < xn = b Na osi x dobit ćemo podintervale [a.Predavanja iz Poslovne matematike 2 5. b] najveću (M) i najmanju (m) vrijednost. b] osi x. Neka je y = f (x ) neprekidna. dovodi do pojma odreñenog integrala. b] duljina: ∆x1 = x1 − a ∆x 2 = x 2 − x1 M ∆xi = xi − xi −1 M ∆x n = b − x n −1 Kako je funkcija y = f (x ) neprekidna na intervalu [a. . ∀ i = 1. pravcima x = a . x = b . ODREðENI INTEGRAL 5. ograničena funkcija definirana na intervalu [a..1. pozitivna. n 86/102 .. [xn−1 . x1 ].. funkcija će postizati najmanju mi i najveću M i vrijednost. M i ≤ M . Pojam odreñenog integrala Problem odreñivanja površine lika (pseudotrapeza) omeñenog grafom Γf funkcije y = f (x ) .2. < xi < . Isto tako na podintervalima [xi −1 .. Interval [a.... b] podijeliti ćemo na n dijelova točkama: a = x0 < x1 < x2 < .. Uvijek vrijedi: mi ≤ M i . imat će na [a. x2 ] ... te segmentom [a. [x1 . b] .. xi ] . mi ≥ m .

n . + M n ⋅ ∆x n = ∑ M i ⋅ ∆xi i =1 n s n = m1 ⋅ ∆x1 + m2 ⋅ ∆x2 + . xi ] s najvećom M i (opisani pravokutnici) i najmanjom mi (upisani pravokutnici) vrijednosti funkcije u i-tom podintervalu. + mn ⋅ ∆xn = ∑ mi ⋅ ∆xi i =1 n Kako vrijedi: m ≤ mi ≤ M i ≤ M .. Zbrajanjem površina ovih pravokutnika dobit ćemo gornju integralnu (Darbouxovu) sumu S n i donju integralnu (Darbouxovu) sumu s n . broj podjela.. množenjem s ∆xi dobijemo: m ⋅ ∆xi ≤ mi ⋅ ∆xi ≤ M i ⋅ ∆xi ≤ M ⋅ ∆xi . Ι = lim sn = lim S n = Ι = Ι n →∞ ∆xi →0 n →∞ ∆xi →0 87/102 . duljine pojedinih podintervala podjele teže prema nuli. donja i gornja suma imat će isti limes.. nalazimo: m ⋅ ∑ ∆xi ≤ ∑ mi ⋅ ∆xi ≤ ∑ M i ⋅ ∆xi ≤ M ⋅ ∑ ∆xi i =1 i =1 i =1 i =1 n n n n m ⋅ (b − a ) ≤ s n ≤ S n ≤ M ⋅ (b − a ) Svaki podinterval [xi −1 .. U graničnom slučaju. xi ] možemo podijeliti na sitnije podintervale.. teži u beskonačnost. Uzimanjem sve većeg broja točaka podjele donja suma sn se povećava.Predavanja iz Poslovne matematike 2 Konstruiramo pravokutnike nad podintervalima [xi −1 . Sumiranjem tih nejednakosti za i = 1.2. a gornja S n smanjuje. koji ćemo označiti sa Ι ... S n = M 1 ⋅ ∆x1 + M 2 ⋅ ∆x 2 + .. Ako n.

x = b . Produkt f ( x ) ⋅ dx nazivamo element površine. jednak je površini pseudotrapeza. b] na kome je definirana funkcija y = f (x ) . Ι = ∫ f ( x ) ⋅ dx = lim a b n →∞ ∆xi → 0 i =1 ∑ f (ξ ) ⋅ ∆x i n i mi ≤ f (ξ i ) ≤ M i . U praktičnom računu. a njezin limes jednak je integralu funkcije. Dakle. a je donja.Predavanja iz Poslovne matematike 2 Brojevi Ι i Ι nazivaju se donji i gornji Riemannov integral funkcije f na intervalu [a. Broj Ι odreñen je samo funkcijom f . a za funkciju f kažemo da je integrabilna na intervalu [a. pravcima x = a . te segmentom [a. odnosno izabrali brojeve mi . b ]. koristimo pojam integralnih suma u kojima se minimalna vrijednost mi i maksimalna vrijednost M i zamjenjuje vrijednostima funkcije f (ξ i ) u nekoj točki ξ i intervala [xi −1 . Limes Ι . M i . Sumu s desne strane nazivamo integralna suma. Funkcija f (x ) zove se integrand ili podintegralna funkcija. b] je područje integracije. Nazivamo ga odreñenim integralom (u Riemannovom smislu) funkcije y = f (x ) na intervalu [a. pri izvoñenju formula pomoću odreñenog integrala. [a. ne ovisi o načinu na koji smo podijelili intervale. x je varijabla integracije. Kako je uvijek vidimo da je integralna suma zaista uklopljena izmeñu gornje i donje sume. ∀x ∈ [a . 88/102 . Pišemo: Ι = Ι = Ι = ∫ f ( x) ⋅ dx a b Geometrijski. b] . b] . Ι predstavlja površinu lika omeñenog grafom funkcije y = f (x ) . ukoliko postoji. xi ] . a b gornja granica integracije. pri čemu je f ( x ) > 0. b] .

onda je jednoznačno odreñen broj F ( x) = ∫ f (t ) ⋅ dt . Ako je x ∈ [a. tada vrijedi: b b ∫ f ( x) ⋅ dx = ∫ f ( x) ⋅ dx + ∫ f ( x) ⋅ dx a a c b b c b (4) ∫ ( f ( x) ± g ( x)) ⋅ dx =∫ f ( x) ⋅ dx ± ∫ g ( x) ⋅ dx a b b a a (5) ∫ k ⋅ f ( x) ⋅ dx = k ⋅ ∫ f ( x) ⋅ dx . k ∈ R a a (6) za x ∈ [a. b] .2. 89/102 . Neki teoremi integralnog računa Osnovni teorem integralnog računa Neka je f integrabilna funkcija na intervalu [a. Osnovna svojstva odreñenog integrala (1) (2) ∫ f ( x) ⋅ dx = 0 a a ∫ f ( x) ⋅ dx = −∫ f ( x) ⋅ dx a b b a (3) ako je c ∈ (a.Predavanja iz Poslovne matematike 2 5. U svakoj točki x0 u kojoj je funkcija f neprekidna. b]. b ) . a x funkcija F ima derivaciju i vrijedi: F ′( x 0 ) = f ( x 0 ) .3. b] vrijedi: f ( x) ≥ 0 ⇒ f ( x) < 0 ⇒ ∫ f ( x) ⋅ dx ≥ 0 a b ∫ f ( x) ⋅ dx < 0 a b (7) f (− x) = f ( x) ⇒ −a a ∫ a f ( x) ⋅ dx = 2 ⋅ ∫ f ( x) ⋅ dx 0 a f (− x) = − f ( x) ⇒ −a ∫ f ( x) ⋅ dx = 0 5.

Ako je F bilo koja njezina primitivna funkcija ( F ′( x) = f ( x) ) na [a.Predavanja iz Poslovne matematike 2 Newton-Leibnizov teorem Neka je f neprekidna funkcija na intervalu [a. PRIMJER Pomoću Newton-Leibnizove formule riješite integrale: (1) ∫x 0 2 2 ⋅ dx π (2) ∫ (2 cos x − 4 sin x ) ⋅ dx 0 2 Rješenje: x3 (1) ∫ x ⋅ dx = 3 0 2 2 2 = 0 23 03 8 − = 3 3 3 π 2 π 2 π 2 π 2 (2) ∫ (2 cos x − 4 sin x ) ⋅ dx = 2 ⋅ ∫ cos x ⋅ dx − 4 ⋅ ∫ sin x ⋅ dx = (2 ⋅ sin x ) 0 0 0 0 − (4 ⋅ (− cos x )) π 2 0 =     = 2 ⋅  sin − sin 0  + 4 ⋅  cos − cos 0  = 2 − 4 = −2 2 2     π π 90/102 .4. tada je ∫ f ( x) ⋅ dx = [F ( x)] a b b a = F (b) − F (a) . 5. b] . Izračunavanje odreñenih integrala 5.1. b] . Izračunavanje odreñenog integrala pomoću Newton-Leibnizove formule Izračunavanje odreñenog integrala pomoću Newton-Leibnizove formule svodi se na primjenu Newton-Leibnizovog teorema.4.

2.4. Izračunavanje odreñenog integrala metodom supstitucije x = ϕ (t ) dx = ϕ ′(t ) ⋅ dt x = a → t = t1 x = b → t = t2 ∫ a b f ( x) ⋅ dx = = ∫ f [ϕ (t )] ⋅ ϕ ′(t ) ⋅ dt t1 t2 PRIMJER Metodom supstitucije izračunajte integrale: (1) ∫1+ 0 −2 4 dx x (2) ∫ 1 2 − x ⋅ dx e2 (3) ∫ x ⋅ ln x e dx Rješenje: (1) 4 (t + 1 − 1) ⋅ dt 2t ⋅ dt dt ∫ 1 + x = x = 0 → t = 0 = 0 = ∫ 1 + t =2 ⋅ ∫ 1 + t =2 ⋅ ∫ dt −2 ⋅ ∫ 1 + t = 0 0 0 0 0 dx 2 2 2 2 x = t2 t = x dx = 2t ⋅ dt ( ) x=4→t = 4 =2 = (2t ) 0 − (2 ⋅ ln 1 + t 2 ) 2 0 = 2 ⋅ (2 − 0) − 2 ⋅ (ln 3 − ln 1) = 4 − 2 ⋅ ln 3 = 4 − ln 9 (2) 2− x =t 2 − x = t2 2 − x ⋅ dx = − dx = 2t ⋅ dt x = −2 → t = 2 + 2 = 2 x = 1 → t = 2 −1 = 1 2 −2 ∫ 1  t3  = ∫ t ⋅ (− 2t ⋅ dt ) =2 ⋅ ∫ t ⋅ dt = 2 ⋅   3   2 1 1 2 2 = 1 2 14 ⋅ (8 − 1) = 3 3 91/102 .Predavanja iz Poslovne matematike 2 5.

3. Izračunavanje odreñenog integrala metodom parcijalne integracije ∫ u( x) ⋅ dv( x) = (u( x) ⋅ v( x)) a b b a − ∫ v( x) ⋅ du ( x) a b PRIMJER Metodom parcijalne integracije izračunajte integrale: (1) ∫x 0 1 2 ⋅ e x ⋅ dx π (2) ∫ x ⋅ cos x ⋅ dx 0 2 Rješenje: (1) 2 x ∫ x ⋅ e ⋅ dx = 0 1 u = x 2 → du = 2 x ⋅ dx dv = e x ⋅ dx → v = e x = x2 ⋅ ex ( ) 1 0 − ∫ 2 x ⋅ e x ⋅ dx = x 2 ⋅ e x 0 1 ( ) 1 0 − 2 ⋅ ∫ x ⋅ e x ⋅ dx = 0 1 = u = x → du = dx dv = e x ⋅ dx → v = e x = x2 ⋅ ex ( ) 1 0  − 2 ⋅  x ⋅ ex   ( ) 1 0 1  − ∫ e x ⋅ dx  =  0  = x2 ⋅ ex ( ) 1 0 − 2 ⋅ x ⋅ ex ( ) 1 0 + 2 ⋅ ex ( ) 1 0 = x 2 − 2x + 2 ⋅ e x [( ) ] 1 0 = (1 − 2 + 2) ⋅ e − (0 − 0 + 2) ⋅ 1 = e − 2 (2) π u = x → du = dx x ⋅ cos x ⋅ dx = = (x ⋅ sin x ) ∫ dv = cos x ⋅ dx → v = sin x 0 2 π π 2 0 − ∫ sin x ⋅ dx = 0 2 π π  =(x ⋅ sin x ) 2 +(cos x ) 2 =  ⋅ 1 − 0  + (0 − 1) = − 1 0 0 2 2  92/102 π π .Predavanja iz Poslovne matematike 2 (3) ln x = t e2 dx ∫ x ⋅ ln x = e dx = dt x x = e → t = ln e = 1 x = e 2 → t = ln e 2 = 2 ⋅ ln e = 2 dt = ∫ = (ln t ) = ln 2 − ln 1 = ln 2 t 1 1 2 2 5.4.

∀x ∈ [a. x=b i x-osi: P = ∫ f ( x) ⋅ dx a b (2) Površina krivocrtnog trapeza koji je omeñen grafovima funkcija f1 i f 2 . pri čemu je f 2 ( x) ≥ f 1 ( x).5. b] . te pravcima x=a. Primjena odreñenog integrala u geometriji 5. f ( x) ≥ 0. Površina lika u ravnini (1) Površina pseudotrapeza P.5. lika u ravnini ispod grafa neprekidne funkcije y = f (x) na intervalu [a.Predavanja iz Poslovne matematike 2 5. omeñenog pravcima x=a. ∀x ∈ [a. b] . x=b: P = ∫ ( f 2 ( x) − f 1 ( x)) ⋅ dx a b 93/102 .1. b] .

ako je krivulja jednadžbama: y = f (x) zadana parametarskim x = x(t ) y = y(t ) t2 b x = x(t )  & (t ) ⋅ dt = ∫ y(t ) ⋅ x(t ) ⋅ dt &  t1 ≤ t ≤ t 2 : P = ∫ y ⋅ dx = dx = x y = y(t ) a t1 x = a → t = t1 x = b → t = t2 PRIMJERI Primjer 1.Predavanja iz Poslovne matematike 2 (3) Površina pseudotrapeza P. Rješenje: 94/102 . y = x + 1 . Odredite površinu lika omeñenog krivuljama y = x 2 − 1 .

x2 = 1    1 1  1  1  x2  x2  1 x3  P = ∫ −  ⋅ dx = parne funkcije = 2 ⋅ ∫  −  ⋅ dx = 2 ⋅  arctg x − ⋅  =  1+ x2 2   1+ x2 2   2 3 0     −1 0   1 π 1 π 1 = 2 ⋅   arctg1 −  − (arctg 0 − 0) = 2 ⋅  −  = −   6  4 6 2 3   95/102 . Odredite površinu lika omeñenog krivuljama y = Rješenje: x2 1 .Predavanja iz Poslovne matematike 2 y = x 2 − 1 2  ⇒ x − 1 = x + 1 ⇒ x1 = −1. 2 1+ x2 y= 1 1+ x2 x2 y= 2 1     ⇒ x1 = −1 . y= . x 2 = 2 y = x +1   x3 x2  9 P = ∫ ( f 2 ( x) − f1 ( x) ) ⋅ dx = ∫ (x + 1) − x − 1 ⋅ dx = ∫ − x + x + 2 ⋅ dx =  −  3 + 2 + 2x = 2    −1 a −1 −1 b 2 2 2 2 ( ( )) ( ) 2 Primjer 2.

9 4 x = 3 ⋅ cos t  x2 y2 + =1 ⇒  0 ≤ t ≤ 2π y = 2 ⋅ sin t  9 4 x = 3 ⋅ cos t P = 4 ⋅ P1 = 4 ⋅ ∫ y ( x) ⋅ dx = dx = −3 ⋅ sin t ⋅ dt = 4 ⋅ ∫ 2 ⋅ sin t ⋅(− 3 ⋅ sin t ) ⋅ dt = −24 ⋅ ∫ sin 2 t ⋅dt = 0 3 y = 2 ⋅ sin t 0 0 2 x =3→t =0 π π 2 2 0 x=0→t = π π π 2 2 1 1  = 24 ⋅ ∫ sin t ⋅dt = 24 ⋅  ⋅ t − ⋅ sin 2t  4 2  0 2  1 π 1 1  1  = 24 ⋅   ⋅ − ⋅ sin π  −  ⋅ 0 − ⋅ sin 0   = 6π  2 2 4  4  2   96/102 . Odredite površinu lika omeñenog elipsom Rješenje: x2 y2 + = 1.Predavanja iz Poslovne matematike 2 Primjer 3.

vrijedi: (1) t2 x = x(t )   t1 ≤ t ≤ t 2 ⇒ s = ∫ y = y(t ) t1 & & (x(t ))2 + ( y(t ))2 ⋅ dt (2) y = f (x) ⇒ x2 x=x  2  x1 ≤ x ≤ x2 ⇒ s = ∫ 1 + ( y ′( x )) ⋅ dx y = y ( x) x1 (3) x = f ( y) ⇒ x = x( y )  y1 ≤ y ≤ y 2 ⇒ s = y=y  y2 ∫ 1 + ( x′( y )) ⋅ dy 2 y1 PRIMJERI Primjer 1. Izračunajte duljinu luka krivulje y = ln(sin x) od točke sa apscisom x = apscisom x = Rješenje: Krivulju y = ln(sin x) možemo parametrizirati tako da za parametar uzmemo x. Tada parametarska jednadžba glasi: x=x π 3 do točke sa π 2 . Duljina luka krivulje u ravnini Ovisno o načinu zadavanja krivulje.  π π ≤x≤  y = ln(sin x) 3 2 cos x cos 2 x sin 2 x + cos 2 x 1 2 y = ln(sin x) ⇒ y ′( x) = ⇒ 1 + [ y ′( x)] = 1 + = = 2 2 sin x sin x sin x sin 2 x π π π π 2 s= x2 ∫ 1 + [ y ′(x )] ⋅ dx = ∫ 2 2 x1 π 3 2 2  1 dx dx  x  ⋅ dx = ∫ =∫ =  ln tg   = 2  sin x  2  π sin x π sin x  π 3 3 3  3  1  1 π  π  = ln tg  − ln tg  = ln 1 − ln  = 0 − ln  = ln 3 = ⋅ ln 3    3  2 4 6  3   ( ) 97/102 . t = x .Predavanja iz Poslovne matematike 2 5.5.2. tj.

Predavanja iz Poslovne matematike 2 Primjer 2. y(t ) = 4 ⋅ sin t x = 4 ⋅ (t − sin t )   0 ≤ t ≤ 2π . pa parametarska jednadžba dane krivulje glasi: x= 1 2 1  ⋅ y − ⋅ ln y  4 2  1≤ y ≤ e  y=y  1 2 1 1 1 1 y 1 ⋅ y − ⋅ ln y ⇒ x′( y) = ⋅ 2 y − ⋅ = − ⇒ 4 2 y 2 2y 2 4 2 2 1 4 1 2 x=  y2 1 y 1  1  y4 + 2y2 +1 y2 +1 ⇒ 1 + [x′( y)] = 1 +  −  = 1 +  − + 2  = =  2 2y   4 2 4y  4y2 (2 y )2     s= y2 ( ) 2 ∫ 1 + [x′( y )] ⋅ dy = ∫ 2 1 e e e (y = 1 2 y1 (2 y )2 +1 ) 2 ⋅ dy = ∫ 1 e y2 +1 1 1 dy ⋅ dy = ⋅ ∫ y ⋅ dy + ⋅ ∫ = 2y 2 1 2 1 y e e  1 y2  1   =  ⋅  +  ⋅ ln y    2 2  1 2 1 2 1 1 1 1 1 ⋅ e − + ⋅ ln e − ⋅ ln1 = ⋅ e 2 + 4 4 2 2 4 4 Primjer 3. y = 4 ⋅ (1 − cos t )  & & [x(t )]2 + [ y(t )]2 = [4 ⋅ (1 − cos t )]2 + [4 ⋅ sin t ]2 = 4 2 ⋅ (1 − 2 ⋅ cos t + cos 2 t + sin 2 t ) = t t = 4 2 ⋅ (1 − 2 ⋅ cos t + 1) = 4 2 ⋅ 2 ⋅ (1 − cos t ) = 4 2 ⋅ 2 ⋅ 2 ⋅ sin 2   = 8 2 ⋅ sin 2    2  2 s=∫ t1 t2 & & [x(t )]2 + [ y(t )]2 ⋅ dt = ∫ 0 2π 2π t t t 8 2 ⋅ sin 2   ⋅ dt = 8 ⋅ ∫ sin  ⋅ dt = 8 ⋅ ∫ sin  ⋅ dt =  2  2  2 0 0 2π 2π   t  = 8 ⋅  − 2 ⋅ cos   = −16 ⋅ (cos π − cos 0) = −16 ⋅ (− 1 − 1) = 32    2  0  98/102 . tj. Izračunajte duljinu luka krivulje Rješenje: & & x(t ) = 4 ⋅ (1 − cos t ) . t = y . Izračunajte duljinu luka krivulje x = ⋅ y 2 − ⋅ ln y za 1 ≤ y ≤ e . Rješenje: U ovom primjeru za parametar t uzimamo y.

Volumen rotacionog tijela (1) Volumen tijela koje nastaje rotacijom lika u ravnini: .Predavanja iz Poslovne matematike 2 5.3.rotacija oko x-osi: Vx = π ⋅ ∫ y 2 (x ) ⋅ dx x1 x2 .rotacija oko x-osi lika omeñenog grafom gornje funkcijom y 2 i donje funkcije y1 : Vx = π ⋅ ∫ ( y 2 (x )) − ( y1 (x )) ⋅ dx 2 2 x1 x2 ( ) .5.rotacija oko y-osi lika omeñenog grafom gornje funkcije x2 i donje funkcije x1 : Vy = π ⋅ y2 ∫ ((x ( y )) − (x ( y )) )⋅ dy 2 2 2 1 y1 99/102 .rotacija oko y-osi: V y = π ⋅ ∫ x 2 ( y ) ⋅ dy y1 y2 (2) Volumen tijela koje nastaje rotacijom lika omeñenog grafom gornje i donje funkcije: .

Predavanja iz Poslovne matematike 2 Primjer 1. Rješenje: y = x2 ⇒ x = y2 2 y 1 V y = π ⋅ ∫ x ( y ) ⋅ dy = π ⋅ ∫ y1 0 ( )  y2  y ⋅ dy = π ⋅ ∫ y ⋅ dy = π ⋅    2    0 2 1 1 = 0 π 2 100/102 . Odredite formulu za volumen stošca polumjera R i visine h. Izračunajte volumen tijela koje nastaje rotacijom oko y-osi lika omeñenog parabolom y = x 2 i pravcem y = 1 . Rješenje: y ( x) = R ⋅x h x2 h 2 2 h 2 2 R R R  Vx = π ⋅ ∫ y (x ) ⋅ dx = π ⋅ ∫  ⋅ x  ⋅ dx = π ⋅ 2 ⋅ ∫ x 2 ⋅ dx = π ⋅ 2 h  h 0 h x1 0 ⇒ Vx =  x3  R 2 h3 ⋅  = π ⋅ 2 ⋅  3 3 h  0 h π ⋅ R2 ⋅ h 3 Primjer 2.

Predavanja iz Poslovne matematike 2 Primjer 3. Izračunajte volumen tijela koje nastaje rotacijom oko y-osi lika omeñenog krivuljama y = 1− x2 i x + y = 1. Izračunajte volumen tijela koje nastaje rotacijom oko x-osi lika omeñenog krivuljama y = x2 i y = x + 2 . Rješenje: y = 1− x2   ⇒ x1 = 0 . x2 = 2 y = x + 2 V x = π ⋅ ∫ ( y 2 (x )) − ( y1 (x )) ⋅ dx = π ⋅ ∫ (x + 2) − x 2 2 2 x1 −1 x2 ( ) 2 ( ( ) )⋅ dx = π ⋅ ∫ (x 2 2 2 −1 2 + 4 x + 4 − x 4 ⋅ dx = )  x3 x2 x5   + 4⋅ = π ⋅ + 4⋅ x −  3 2 5   2 = −1 72 ⋅ π 5 Primjer 4. x2 = 1 y1 = 1 . y 2 = 0 x + y =1  101/102 . Rješenje: y = x2   ⇒ x1 = −1 .

Predavanja iz Poslovne matematike 2 y = 1− x2 ⇒ x = 1− y x + y = 1 ⇒ x = 1− y 2 2 V y = π ⋅ ∫ ( x2 ( y )) − (x1 ( y )) ⋅ dy = π ⋅ ∫  1 − y   y 0 1 y2 ( ) 1 ( ) ) 2 2 − (1 − y )  ⋅ dy =   1 = π ⋅ ∫ (1 − y ) − 1 − 2 y + y 0 1 ( ( 2 ))  y3 y2  ⋅ dy = π ⋅ ∫ − y + y ⋅ dy = π ⋅  −  3 + 2  =π   0 0 1 2 (  1 1 π ⋅− +  =  3 2 6 102/102 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->