You are on page 1of 6

SIGURNOST 51 (2) 151 - 156 (2009)

NOVI PROPISI O ZATITI RADNIKA PRI RADU S KEMIKALIJAMA

UVOD
Na temelju lanka 12., stavka 2. Zakona o zatiti na radu doneseni su sljedei novi propisi iz podruja zatite radnika pri radu s opasnim radnim tvarima (kemikalijama): Pravilnik o zatiti radnika od rizika zbog izloenosti kemijskim tvarima na radu (N.N., br. 155/08.) Pravilnik o graninim vrijednostima izloenosti opasnim tvarima pri radu i o biolokim graninim vrijednostima (N.N., br. 13/09.). Novi propisi o zatiti radnika pri radu s kemijskim tvarima (kemikalijama) usklaeni su s ovim EU direktivama: Okvirnom Direktivom 89/391/EEC o uvoenju mjera za poticanje poboljanja u sigurnosti i zdravlju radnika na radu Direktivom vijea 98/24/EC o zatiti zdravlja i sigurnosti radnika od opasnosti zbog izloenosti kemijskim tvarima pri radu kao 14. pojedinane direktive 89/391/EEC Direktivom 91/322/ EEC kojom su utvrene indikativne granine vrijednosti izloenosti za neke tvari Direktivom 2003/18/EC, Direktivom 99/38/EC i Direktivom 98/24/EC kojima su

utvrene obvezujue granine vrijednosti izloenosti za odreene opasne tvari Direktivom komisije 2000/39/EC kao uspostavljene prve liste o indikativnim graninim vrijednostima izloenosti pri radu i Direktivom komisije 2006/15/EC kao uspostavljene druge liste o indikativnim graninim vrijednostima izloenosti pri radu. Ovim propisima utvrena su naela i mjere zatite na radu pri uporabi opasnih kemikalija koje osiguravaju sigurnost i zatitu zdravlja radnika na radu.

PRAVILNIK O ZATITI RADNIKA OD RIZIKA ZBOG IZLOENOSTI KEMIJSKIM TVARIMA NA RADU


Prijedlog ovog Pravilnika: definira: kemijske tvari (kemikalije) opasne kemijske tvari

utvruje minimalne zahtjeve za zatitu radnika od rizika za njihovo zdravlje i sigurnost kao posljedice utjecaja kemijskih tvari na mjestu rada ili rezultat bilo kakve djelatnosti koja ukljuuje kemijske tvari.
151

Z. TRUPEVI: Novi propisi o zatiti radnika...

SIGURNOST 51 (2) 151 - 156 (2009)

Definicije

Kemijske tvari (kemikalije) su tvari i pripravci. Opasne kemijske tvari su:


tvari ili pripravci koji zadovoljavaju kriterije za razvrstavanje u opasne kemikalije u skladu s vaeim propisima bez obzira jesu li razvrstane, osim onih koje zadovoljavaju samo kriterije za razvrstavanje kao opasne za okoli tvari ili pripravci koji ne zadovoljavaju kriterije za razvrstavanje u opasne, ali mogu zbog odreenih svojstava ili naina uporabe predstavljati opasnost tvari i pripravci za koje je utvrena granina vrijednost izloenosti (GVI). Minimalni zahtjevi za zatitu radnika od rizika za njihovo zdravlje i sigurnost Najvaniji zahtjevi vezani za zatitu zdravlja radnika prema ovom Pravilniku odnose se na: obvezu izrade procjene opasnosti s obzirom na tvari koje se upotrebljavaju i na njihova opasna svojstva primjenu opih naela za spreavanje rizika od izloenosti primjenu posebnih i preventivnih mjera postupanje u sluaju nesrea, incidenata ili u urnim sluajevima obavjetavanje i osposobljavanje radnika zdravstveni nadzor zabranu uporabe odreenih opasnih tvari.

Nain izrade procjene opasnosti shematski je prikazan na slici 1.


Izloenost radnika

1. kemikalije, poslovi

2. opasnosti za zdravlje radnika

R oznake upozorenja (razvrstavanje, STL) mogunost oslobaanja u okoli Spoznaje o zdravstvenom nadzoru

3. GVI ili razred opasnosti

Koliina kemikalije

Izmjerena GVI

4. PROCJENA RIZIKA

5. potrebne mjere

Slika 1. Shematski prikaz naina izrade procjene opasnosti

Opa naela za spreavanje rizika od izloenosti


Najvanija opa naela propisana ovim Pravilnikom jesu: naela koja su propisana Zakonom o zatiti na radu planiranje i organizacija procesa rada odgovarajua oprema za rad i njezino odravanje maksimalno smanjenje broja radnika koji su izloeni kemikalijama maksimalno smanjenje trajanja izloenosti maksimalno mogue smanjenje koliine kemikalije odgovarajui radni postupci ukljuujui i postupke za sigurno rukovanje. Ako rezultat procjene pokae rizik za sigurnost i zdravlje radnika, moraju se primijeniti i posebne sigurnosne i preventivne mjere te mjere za praenje.

Procjena opasnosti
Procjenom opasnosti treba utvrditi kemikalije koje se upotrebljavaju, njihova opasna svojstva, razinu, vrstu i trajanje izloenosti, koliinu kemikalija, tehnologiju rada, mjere zatite na radu koje su primijenjene ili trebaju biti primijenjene, granine vrijednosti izloenosti (GVI) za tvari koje se upotrebljavaju, izmjerene granine vrijednosti te spoznaje vezane za zdravstveni nadzor radnika.
152

Posebne i preventivne mjere sigurnosti


Najvanije posebne mjere sigurnosti su: zamjena kemikalije ili procesa neopasnim, odnosno manje opasnim

Z. TRUPEVI: Novi propisi o zatiti radnika...

SIGURNOST 51 (2) 151 - 156 (2009)

ako nije mogua zamjena, moraju se primijeniti sigurnosne i preventivne mjere u skladu s procjenom opasnosti: planiranje procesa, izbor opreme, regulacijskih naprava koje omoguavaju zatvoren i siguran proces rada primjena skupnih sigurnosnih mjera (npr. prozraivanje, organizacijske mjere) uporaba osobne zatitne opreme

osposobljeni i obavijeteni o odgovarajuim mjerama sigurnosti i postupanju pri radu s opasnom kemikalijom obavijeteni gdje se nalaze podaci o opasnim kemikalijama obavijeteni o sadraju posuda i cijevi koje nisu oznaene u skladu s vaeim propisima. Obavjetavanje i osposobljavanje moe se provoditi putem usmene komunikacije, uputa za siguran rad, individualnog/skupnog osposobljavanja uz odgovarajue pisane materijale.

zdravstveni nadzor ako je primjereno s obzirom na rizik redovita mjerenja (ili kod promjene uvjeta) koncentracija opasnih kemikalija i usporedba s graninim vrijednostima izloenosti.

Zdravstveni nadzor
Poslodavac mora: osigurati odgovarajui zdravstveni nadzor radnika za koje prema procjeni opasnosti postoji rizik za zdravlje zbog izloenosti opasnim kemikalijama te prema Prilogu II -utvrivanje bioloke granine vrijednosti (BGV) za olovo i njegove ionske spojeve voditi evidenciju o zdravstvenom nadzoru i uiniti ju dostupnom radnicima ili njihovim povjerenicima voditi evidenciju o zdravstvenom stanju i izloenosti s rezultatima provedenog nadzora evidenciju o zdravstvenom stanju dostavljati nadlenim tijelima na njihov zahtjev kao i radniku, na kojeg se odnosi, na njegov zahtjev u sluaju prestanka obavljanja djelatnosti dostaviti evidenciju o zdravstvenom stanju nadlenom tijelu. Specijalist medicine rada ako zdravstvenim nadzorom utvrdi: bolest ili tetne uinke ili je prijeena obvezujua BGV mora obavijestiti radnika o rezultatima zajedno s podacima i savjetom o daljnjim mjerama zdravstvenog nadzora. Poslodavac u tom sluaju mora: preispitati procjenu opasnosti i predloene mjere za otklanjanje rizika
153

Postupanje u sluaju nesrea, incidenata ili u urnim sluajevima


Poslodavac mora: utvrditi postupke djelovanja (planovi akcije s odgovarajuim vjebama) u sluaju nesree/incidenta poduzeti mjere za ograniavanje posljedica i o tome informirati radnike radnicima koji rade na saniranju okolia mora osigurati odgovarajua osobna zatitna sredstva (OZS) osigurati sustave za upozoravanje i komunikaciju osigurati dostupnost informacija o postupanju u sluaju nude odgovarajuim unutarnjim i vanjskim slubama.

Obavjetavanje i osposobljavanje radnika


Poslodavac mora osigurati da su radnici i/ili njihovi povjerenici za zatitu na radu: upoznati s podacima u procjeni opasnosti upoznati sa svim promjena kod uporabe kemikalija obavijeteni o opasnim kemikalijama koje se upotrebljavaju i rizikom za zdravlje i sigurnost te o graninim vrijednostima izloenosti za kemikalije koje se rabe

Z. TRUPEVI: Novi propisi o zatiti radnika...

SIGURNOST 51 (2) 151 - 156 (2009)

uzeti u obzir miljenje specijaliste medicine rada ili nadlenog tijela osigurati stalni zdravstveni nadzor i lijenike preglede drugih radnika koji su bili izloeni na slian nain.

Zabrana
Prilogom III Pravilnika zbog izloenosti nekim opasnim kemikalijama i velikog rizika za zdravlje radnika zabranjuje se proizvodnja, izrada ili uporaba tih kemikalija te obavljanje djelatnosti koje ukljuuju navedene kemikalije: 2-naftilamin i njegove soli 4-aminodifenil i njegove soli benzidin i njegove soli 4-nitrodifenil. Uporaba tih tvari doputena je ako: se tvar nalazi u pripravku u koncentraciji 0,1% masenog udjela su propisane iznimke (istraivanje, analitika, uklanjanje otpadaka, meuproizvodi).
Slika 2. Granina vrijednost izloenosti

PRAVILNIK O GRANINIM VRIJEDNOSTIMA IZLOENOSTI OPASNIM TVARIMA PRI RADU I O BIOLOKIM GRANINIM VRIJEDNOSTIMA
Pravilnik daje definicije usklaene s Direktivom 98/24/EC: granina vrijednost izloenosti (GVI) na radu kemijskim tvarima je granica od prosjeka vremenski izmjerenih koncentracija (prosjena koncentracija) tvari (plinova, para, praine) u zraku na mjestu rada u zoni disanja radnika u odnosu na odreeno ciljano razdoblje. Smatra se da utvrena granina vrijednost izloenosti (Prilog I) pri temperaturi od 200 oC i tlaku zraka od 1013 mbara prema sadanjim spoznajama ne dovodi do oteenja zdravlja pri svakodnevnom osmosatnom radu (uz normalne mikroklimatske uvjete i umjereno fiziko naprezanje), a izraena je u ml/m3 (ppm), odnosno u mg/m3 ili u broju vlakana /cm3.
154

Kratkotrajna granina vrijednost izloenosti (KGVI) je ona koncentracija kemikalije kojoj radnik moe bez opasnosti od oteenja zdravlja biti izloen krae vrijeme. Izloenost takvoj koncentraciji opasne tvari moe trajati najvie 15 minuta i ne smije se ponoviti vie od etiri puta tijekom radnog vremena. Izmeu dvije izloenosti toj koncentraciji mora proi najmanje 60 minuta. Vrijednosti kratkotrajne izloenosti izraavaju se u ml/m3 (ppm) ili mg/m3. Bioloka granina vrijednost (BGV) je ona koncentracija opasne kemikalije i/ili njezina metabolita, odnosno biolokih uinaka nastalih pod djelovanjem te kemikalije u organizmu koja se odreuje u odgovarajuem biolokom uzorku (krv, plazma, mokraa, izdahnuti zrak) radnika profesionalno izloenih kemikalijama u svakodnevnom osmosatnom radu uz normalne mikroklimatske uvjete i umjereno fiziko naprezanje, a kod koje prema sadanjim spoznajama ne izaziva tetne uinke za zdravlje. Primjer izrauna prosjene koncentracije izloenosti Tijekom tehnolokog procesa u radnom okoliu izmjerene su ove koncentracije acetonitrila u odreenim intervalima: C1 = 30 ppm, T1 = 2 sata (vremenska izloenost u satima)

Z. TRUPEVI: Novi propisi o zatiti radnika...

SIGURNOST 51 (2) 151 - 156 (2009)

C2 = 45 ppm, T2 = 3 sata C3 = 70 ppm, T3 = 1sat C4 = 80 ppm, T4 = 0,5 sati. Prosjena koncentracija u odnosu na referentno razdoblje (Cp) ili dnevna izloenost (DI): Cp (DI) = (C1 x T1) + (C2 x T2)+(C3 xT3)+(C4 x T4)/referentno razdbolje (osam sati) Cp= 60 ppm + 135 ppm + 70 ppm + 40 ppm/8 Cp (DI) = 38,13 ppm. GVI za acetonitril je 40 ppm* ili 70 mg/m . Dakle, moemo zakljuiti da je radnik izloen doputenoj prosjenoj koncentraciji tijekom radnog vremena s obzirom da je manja od utvrene GVI (40 ppm).
3

Takoer, u literaturi te podacima/smjernicama svjetskih institucija za zatitu zdravlja i sigurnost na radu dan je podatak o jednom od naina izrauna doputene koncentracije pri izloenosti radnika vie od jednoj tvari koje djeluju aditivno prema formuli: Cp1/GVI1 + Cp2/GVI2 ++ Cpn/GVIn 1 Cp1,2,n = prosjena koncentracija tvari 1,2,n GVI1,2,n = granina vrijednost izloenosti za tvari 1,2,n Ako su omjeri izmeu prosjenih koncentracija i granine vrijednosti izloenosti 1, izloenost je prihvatljiva.

Zahtjevi/obveze utvrene Pravilnikom:


obveza primjene GVI kod ispitivanja koncentracija opasnih tvari na mjestu rada obveza dranja koncentracija ispod GVI u sluaju prekoraenja GVI obveza saniranja radnog okolia uzimanje u obzir izmjerenih koncentracija kod izrade procjene opasnosti i utvrivanje obveze zdravstvenog pregleda za tvari za koje nije utvrena GVI, a koje su opasne, postoji obveza procjene da li izmjerene koncentracije tvari mogu tetno djelovati na zdravlje (Prilog III) obveza dostave STL u skladu s vaeim propisima obveza investitora/poslodavca da prilikom projektiranja iznae takva rjeenja s kojima e koncentracije opasnih tvari biti u granicama doputenih. Prilozi Pravilnika U Prilogu I dani su podaci o graninim vrijednostima kemijskih tvari koje su usklaene s odobrenim listama nekih zemalja lanica EU-a, a dodani su i neki drugi podaci koji se odnose na: EINECS (European Inventory of Existing Comercial Chemical Substances) broj ili EC broj,
155

Problematika

Meutim, ovaj Pravilnik ne utvruje:


doputena odstupanja (ograniavanje visine koncentracije) na vie od GVI nain izrauna doputene koncentracije ako je radnik istovremeno izloen koncentracijama vie kemijskih tvari. Navedena problematika bit e predmet posebne smjernice koju treba donijeti nadlean ministar, a kojom bi se standardizirale metode mjerenja, kao i nain utvrivanja koncentracija na mjestu rada u odnosu na GVI. U literaturi te podacima/smjernicama svjetskih institucija/nadlenih tijela za zatitu zdravlja i sigurnosti na radu dani su ovi podaci: odstupanje moe biti do 3 puta vee od GVI, s tim da izloenost toj koncentraciji nije vea od pola sata koncentracija 5 puta vea od GVI ne smije biti prijeena niti u jednom momentu ako je za neku tvar utvrena KGVI, onda niti jedna izmjerena koncentracija tvari unutar 15 minuta ne bi smjela biti vea od KGVI za ukupno jedan sat izloenosti u propisanim razmacima.

Z. TRUPEVI: Novi propisi o zatiti radnika...

SIGURNOST 51 (2) 151 - 156 (2009)

karcinogene, mutagene ili reproduktivno toksine uinke (kat. 1, 2 i 3) u skladu s vaeim propisima, odnosno u skladu s direktivama 67/548/ EEC i 88/379/EEC, oznaavanje opasne tvari u skladu s vaeim propisima oznaavanje opasne tvari s obzirom na mogunost tetnog djelovanja na kou, odnosno kroz kou (K) i oznaku koja upuuje koja tvar/GVI je usklaen s utvrenim Indikativnim graninim vrijednostima izloenosti u navedenim EU direktivama. U Prilogu II posebno su dane sve obvezujue GVI za odreene tvari prema EU direktivama, a koje su takoer i sastavni dio Priloga I. Prilog III ovog Pravilnika je zapravo smjernica/preporuka kako utvrditi granice izloenosti za tvari za koje nije utvrena GVI, a razvrstane su ili ispunjavaju kriterije za razvrstavanje u opasne tvari. Tvari su razvrstane u razrede s obzirom na opasna svojstva kojima su pridruene granice izloenosti (od A do E) za praine i pare, kao i pripadajue oznake upozorenja koje omoguuju korisniku da opasnu tvar pravilno razvrsta u odgovarajui razred opasnosti. Ovaj Prilog je veoma vaan za izradu procjene opasnosti s obzirom da se u procesu rada upotrebljavaju mnoge tvari za koje nisu utvrene GVI te omoguava i primjenu adekvatnih mjera sigurnosti. Obveza ministra nadlenog za rad Ministar nadlean za rad prema navedenim pravilnicima ima obvezu izrade neobvezujuih

smjernica pri rukovanju opasnim kemikalijama koje se odnose na: nain utvrivanja i procjenu rizika preventivne i sigurnosne mjere pri radu s opasnim kemijskim tvarima sigurno rukovanje pojedinim skupinama opasnih kemijskih tvari zamjenu opasnih kemijskih tvari s manje opasnim ili bezopasnim izradu standardiziranih metoda za mjerenje i utvrivanje koncentracija tvari u radnom okoliu u odnosu na GVI.

ZAKLJUAK
Donoenje propisanih neobvezujuih praktinih smjernica trebalo bi osigurati: adekvatnu zatitu radnika od rizika pri izloenosti opasnim kemijskim tvarima jedinstveno postupanje poslodavaca u osiguranju mjera zatite jedinstveno postupanje ovlatenih institucija za zatitu na radu pri izradi procjene opasnosti od rizika zbog izloenosti opasnim kemijskim tvarima jedinstveno postupanje ovlatenih institucija za zatitu na radu pri ispitivanju koncentracija kemijskih tvari u radnom okoliu. Pri procjeni rizika od kemijskih tvari, takoer, treba implementirati i druge propise koji ureuju podruje proizvodnje, uporabe, prometa, prijevoza, zbrinjavanja i drugih opasnih kemikalija.
Zlata Trupevi, dipl. ing. kem. tehn., strunjak za zatitu na radu Velika Gorica

156