Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

SUBOTA, 7. 1. 2012.

Godina LXVIII • Broj 23.367

Klub HSP - DNZ predlo`io izmjene Zakona o Vladi FBiH

Kvorum po formuli

3-2-1
Paljenje badnjaka u Sarajevu

Da bi sjednica Vlade bila odr`ana, u sali }e morati sjediti 3 Bo{njaka, 2 Hrvata i Srbin
2. strana

Protojerej stavrofor Ranko Bilinac

OBI^AJI NISU ZABORAVLJENI
5. strana

Foto: Damir ]UMUROVI]

^eka se poseban gost
4. strana

DANAS PRILOG

Radnici Vranice pred Vladom FBiH

Na~elnik OSA pred Sudom BiH

BA[I] NEGIRAO KRIVICU ZA OBE]ANA POMO] SILOVANJE
3. strana 7. strana

U @I@I
Klub HSP - DNZ predlo`io izmjene Zakona o Vladi FBiH

2

subota, 7. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Danas je pravoslavni Bo`i}

Poticaj za njegovanje
uzajamnog po{tovanja
Mitropolitu dabrobosanskom Nikolaju i svim pravoslavcima u Bosni i Hercegovini i dijaspori upu}ene su brojne ~estitke sa najtoplijim `eljama za sre}u i zdravlje
Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas proslavljaju Bo`i}, najve}i hri{}anski praznik - dan ro|enja Isusa Hrista. Bo`i} se slavi tri dana. U crkvama je sino} slu`eno prazni~no bogoslu`enje, uz tradicionalno paljenje badnjaka, a danas }e u Sabornom hramu ro|enja Presvete Bogorodice u Sarajevu mitropolit dabrobosanski Nikolaj slu`iti Svetu arhijerejsku liturgiju. Bo`i}ne liturgije bi}e slu`ene i u svim ostalim hramovima Srpske pravoslavne crkve. Povodom pravoslavnog Bo`i}a, mitropolitu dabrobosanskom Nikolaju te svim pravoslavcima u BiH i dijaspori upu}ene su brojne ~estitke. U ~estitki predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH @eljka Kom{i}a se ka`e: “Vama i svim pravoslavcima u BiH i dijaspori upu}ujem iskrene i najtoplije ~estitke uz `elju da ovaj praznik provedete sa rado{}u uz mnogo li~ne sre}e, dobrog zdravlja i napretka. Bo`i} je radost za sve vjernike i ljude dobrih namjera, nadahnu}e za obnovu ljubavi, vjernosti, izgradnju mira i svakog napretka u odnosima me|u ljudima. Mir Bo`iji, Hristos se rodi“.

Vlada FBiH: Po uzoru na Vije}e ministara

Kvorum po
formuli 3-2-1
Da bi sjednica Vlade bila odr`ana, u sali }e morati sjediti 3 Bo{njaka, 2 Hrvata i Srbin
Kao uvjet za odr`avanje sjednice federalne Vlade, uz kvorum koji podrazumijeva prisustvo najmanje osam ministara, ubudu}e bi trebalo biti i prisustvo najmanje tri ministra bo{nja~ke, dva hrvatske i jednog srpske nacionalnosti. Su{tina je to prijedloga izmjene ~lana 12. Zakona o Vladi FBiH koji je u parlamentarnu proceduru uputio zajedni~ki Klub poslanika Hrvatska stranka prava - Demokratska narodna zajednica (HSP - DNZ) u Predstavni~kom domu Parlamenta FBiH. Prijedlogom izmjene Zakona o Vladi FBiH, kako sami ka`u, bilo bi osigurano provo|enje odredbe Ustava FBiH kojom je propisano da Bo{njaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi, ravnopravno ure|uju FBiH. na nedavnomsastankukoalicionih partnera na{ predsjednik Juri{i} izvijestiopredsjednikeostalihstranaka da }emo u skladu s tim principima predlo`iti izmjenu Zakona o Vladi, ka`e Asi}. Po njegovimrije~ima, ovajposao, mada je dio sporazuma o uspostavi platforme, nije dat u zadatak Vladiniti se nalazi u usvojenomprogramu rada Vlade.

Danas Sveta arhijerejska liturgija

Malobrojniji, ali ravnopravni
- Predlo`ena izmjena je poruka malobrojnijim, ali konstitutivnim i ravnopravnim narodima u FBiH da cijeludr`avu, a naposeFBiH, pri-

Bogatstvo razli~itosti
Uz `elju da Bo`i} provedu u zdravlju, sre}i i duhovnom spokoju, ~estitku je mitropolitu dabrobosanskom Nikolaju i pravoslavcima u BiH i inozemstvu uputio i ~lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi}. “Blagdani u BiH nas uvijek podsjete na bogatstvo razli~itosti na{e zemlje.

Polovina je dovoljna
Ustavnim amandmanima u FBiH, koje je svojevremeno proglasio visoki predstavnik u BiH, predvi|eno je da Vladu ~ini 16 ministara i premijer, od ~ega je osam mi nis ta ra Bo{njaka, pet Hrvata i tri Srbina. Po va`e}em zakonu, za odr`avanje sjednice potrebno je prisustvo polovine od ukupnog broja ~lanova Vlade. hvate kao svoju domovinu u kojoj se ne}eosje}atinesigurno i politi~ki ugro`eno, nagla{ava Asi}. Po prijedloguKluba HSP- DNZa za koji je, navodi Asi}, osigurana podr{ka u Parlamentu FBiH, sjednicaVladeprakti~no ne bi moglabitiodr`anaukoliko joj ne prisustvuju najmanje tri ministra iz reda Bo{njaka, dva iz reda Hrvata te jedan Srbin. Trenutno SDP ima ve}inu u Vladi FBiH, a od osam ministara Bo{njaka,po ~etiri su iz SDP-a i SDA, od pet Hrvata, po dva su iz SDP-a i HSP-a, te jedan iz NSRB-a, te od trojice ministara Srba, po jedan je iz SDA, NSRB-a i SDP-a iz kojeg dolazi i premijer FBiH.
S. [EHER^EHAJI]

Sporazum o platformi
- Dr`imo da se temeljemtogatreba u Zakonu o Vladi FBiH ugraditi odredba koja eksplicite ka`e i garantira da se odluke Vlade FBiH ne mogu donositi bez minimalno jednetre}ineministara iz redasvakogkonstitutivnognaroda, navode ~lanovi zajedni~kog Kluba HSP DNZ-a u ParlamentuFBiH, Stanko Primorac, @eljko Asi} i Hafeza Sabljakovi}. Autori izmjene Zakona su zapravo poslanici HSP-a Primorac i Asi}, jedne od ~etiri stranke potpisnice platforme za uspostavu vlasti u FBiH, koju ~ine i SDP, SDA i NSRB. Prema Asi}evim rije~ima, prilikompotpisivanjadokumentakojim je formirana platforma, predsjednici pomenutih stranaka Zlatko Lagumd`ija, Sulejman Tihi}, Mladen Ivankovi} Lijanovi} i Josip Juri{i} su se usaglasili da se rad federalneVladeregulira po uzoru na Vije}eministara BiH, u skladu s ustavnim odredbama o jednakopravnostikonstitutivnihnaroda u BiH. - To se, prvenstveno, odnosi na kvorum i dono{enje odluka u Vladi FBiH koje treba regulirati analogno Vije}u ministara BiH. Stoga je

Neka nam to bogatstvo bude poticaj za njegovanje uzajamnog po{tovanja i uva`avanja, kao jedinog puta u izgradnji sigurne i prosperitetne BiH” ka`e , se u Izetbegovi}evoj ~estitki. “Neka i ovaj blagdan bude poticaj svim ljudima dobre volje u domovini Bosni i Hercegovini da grade bolju i sretniju budu}nost“, nagla{ava se u ~estitki reisu-l-uleme Mustafe Ceri}a upu}enoj svim pravoslavcima. Reisu-l-ulema u ~estitki izra`ava `elju da Bo`i} do~ekaju i provedu u miru, radosti i porodi~noj sre}i. ^estitke su uputili i predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta BiH i Doma naroda Denis Be}irovi} i Ognjen Tadi}. Bo`i}nu ~estitku je uputio i predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumd`ija. “Gospodine mitropolite, Vama, sve{tenstvu Srpske pravoslavne crkve i svim pravoslavnim vjernicima u BiH, `elim, u ime SDP-a BiH i svoje

li~no ime, da u sre}i i dobrom zdravlju provedete ovaj praznik ljubavi i mira. Hristos se rodi“, navodi se u ~estitki.

Slavlje mira
“Neka Bo`i} bude slavlje mira u nama, ali i u dru{tvu, slavlje porodi~ne toplote i veselja svih koji slave ovaj praznik. Mir Bo`ji, Hristos se rodi“, ka`e visoki predstavnik Valentin Inzko. “Najradosniji praznik za pravoslavne vjernike - Bo`i}, neka ove godine svima koji ga slave u Bosni i Hercegovini, dijaspori i svi je tu bu de u naj svje tli jem ozra~ju“, `elja je Narodne stranke Radom za boljitak. Gradona~elnik Sarajeva Alija Behmen uputio je mitropolitu dabrobosanskom Nikolaju Mr|i i svim vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti u Sarajevu i Bosni i Hercegovini najiskrenije ~estitke u povodu nastupaju}eg velikog pravoslavnog praznika Bo`i}a.

V I J E S T I

BORIS TADI]

Povezivanje Srba nije protiv BiH
Predsjednik Srbije Boris Tadi} rekao je da Beograd specijalnim vezama sa Republikom Srpskom ne ugro`ava integritet Bosne i Hercegovine, koji po{tuje i smatra da je od izuzetne va`nosti za stabilnost Srbije i Hrvatske. “Mi smo organski povezane zemlje. Na{i narodi `ive u sve tri dr`ave. Tu, naravno, pridodajem i Crnu Goru. Sve {to se desi u bilo kojoj od ovih zemalja, reflektuje se na ~itav region. Zato moramo da vodimo ra~una o stabilnosti svake zemlje, vodimo dobrosusedsku regionalnu politiku“, rekao je Tadi}. On je napomenuo da su specijalne veze Srbije sa RS-om ne samo posljedica Dejtonskog sporazuma nego i prirodna i legitimna potreba srpskog naroda da se povezuje, ali da time Beograd nikako ne ugro`ava integritet BiH. “Moja namera nije da ja~amo samo odnose sa Banjom Lukom i Sarajevom, nego i sa Mostarom. Mislim da je mogu}e prona}i re{enje u BiH, ali ono mora biti posledica dogovora tri naroda, odnosno dva entiteta, a ne sme da se name}e spolja“, rekao je Tadi} za Ve~ernje novosti.

Tadi} je dodao da se Srbija ne pona{a paternalisti~ki prema Crnoj Gori i da ne misli da su odnosi Crne Gore i Srbije na najni`oj ta~ki, prije svega zato {to je privredna i kulturna saradnja izuzetno dobra, iako “postoje sporadi~ne trzavice koje su na nivou nepromi{ljenih izjava iz fonda politi~kog folklora koji vra}a u pro{lost“. Na konstataciju da je Srbija u prethodnom periodu pru`ala ruku saradnje prema susjedima u regionu, ali je ~esto ostajala da visi u vazduhu, Tadi} je rekao da Beograd ne treba da `ali “zbog pru`ene ruke, mada je ona u nekim slu~ajevima jo{ u vazduhu“.

OSLOBO\ENJE subota, 7. januar/sije~anj 2012.

U @I@I

3

Radnici Vranice pred Vladom FBiH
Radnike gra|evinskog preduze}a Vranica, koji su se ju~er okupili ispred zgrade Vlade FBiH u Sarajevu, primio je Nermin Nik{i}, premijer FBiH. Oni su od Nik{i}a zahtijevali da im pomogne u rje{avanju njihovih dugogodi{njih problema nastalih nakon privatizacije kompanije. Klju~ni problemi su isplata neispla}enih pla}a i neupla}eni doprinosi. Dogovoreno je da }e radnicima Vranice u narednih mjesec dana biti omogu}ena ovjera zdravstvenih knji`ica, u skladu s odlukom koju je Vlada donijela na posljednjoj sjednici, te je re~eno da }e na narednoj sjednici Vlade biti formirana radna grupa koja }e razmotriti stanje u Vranici. Radna grupa trebala bi da detaljno ispita stanje u ovom posrnulom gra|evinskom gigantu, te da razmotri kakve su mogu}nosti ostvarivanja radni~kih prava.

Obe}ana pomo}
Radnicima }e u narednih mjesec dana biti omogu}ena ovjera zdravstvenih knji`ica Na narednoj sjednici Vlade FBiH bit }e formirana radna grupa koja }e se baviti problemima u ovoj firmi
napla}ivati svoje, a mi }emo poslodavca prisiliti da nama na{e plate ispla}uje. Mi tra`imo od nadle`nih da se ne radi pet godina, a da se ne upla}uju doprinosi, nego da se ta pri~a jednom zavr{i. Zna~i, nisi uplatio doprinose dva mjeseca, po{alji inspekciju neka ispita za{to to nije ura|eno i da se vidi mo`e li ta firma uop{te da radi. Dok se na{i zahtjevi ne rije{e, mi ne}emo odustati, ovo nam je zadnji korak koji smo mogli poduzeti. Pozivamo jo{ jednom dr`avu da stane iza radnika i da ih za{titi, izjavio je Bogu~anin.
Foto: D`. KRIJE[TORAC

Radni~ka prava
Podsjetimo da je oko 150 radnika Vranice prije petnaestak dana stupilo u generalni {trajk. Prema njihovim rije~ima, nisu imali drugog izbora zbog toga {to uprava i menad`ment kompanije nisu ispo{tovali radni~ke zahtjeve. Kako ka`e Safet [abeta, ~lan [trajka~kog odbora sindikata Vranice, radnici su bili primorani na ovakav potez, jer sa ve}inskim vlasnicima i upravom dru{tva jednostavno nije mogu}e posti}i bilo kakav dogovor. - Mi smo popu{tali tri godine i na{li smo se u jo{ te`oj situaciji, a razlozi su toliko poznati. Tri godine plata nije ni minimalna, u oktobru primili smo 80 KM, a u novembru 40. Mi smo prije vi{e od dvije godine tu`ili firmu i za to vrijeme na{e tu`benisuuspjeledo}i saOp}inskog na Kantonalni sud. Pisali smoinstitucijama ove dr`ave, tra`ili da razmatrajuovaj na{ problem. Mo`ete li vi bitivlasnikvi{emilionavrijedne firme, a da ne pla}ate ljudima ni penzijsko, ni socijalno, niti im dajete plate, pita [abeta.
D. MOCNAJ

Komisija kod Radon~i}a i Bleki}a
Radnici Vranice uporno tra`e pomo} u parama iako su posljednjih godina gradile objekte u BiH milionske vrijednosti, izme|u ostalog i Avaz twist tower. Upravo u to vrijeme, Vranica je, podsje}amo na pisanje ovda{njih medija, predata u ruke berzanskim me{etarima sa suvlasnikom Sarajevske berze Zijadom Bleki}em, te vlasnikom Avaza Fahrudinom Radon~i}em i njegovim crnogorskim poslovnim partnerima predvo|enim Veselinom Barovi}em, kumom i poslovnim ortakom crnogorskog premijera Mila \ukanovi}a na ~elu. Nakon {to je Vranica izgradila Radon~i}ev toranj, njenim vlasnicima uposlenici firme postali su teret, a isplata zara|enih pla}a - luci }e biti formirana komisija, odnosno radna grupa, u koju }e biti uklju~ene sve mogu}e inspekcije. Uglavnom, ni{ta se ne mo`e rije{iti preko no}i, mi }emo biti u kontaktu sa premijerom i on }e dati sve od sebe da spasi Vranicu, ili, u slu~aju da to nije mogu}e, da ksuz, pisali su prije dvije godine Dani. Valja podsjetiti na jo{ jedan protest radnika Vranice pred Vladom FBiH. Bilo je to u vrijeme premijera Mujezinovi}a. Kako nije bilo rje{enja, radnici su se spremali da idu pred Bleki}evu brokersku ku}u Eurohaus i Radon~i}ev Avaz. No, preko no}i su radnici dobili dio svoje crkavice vol{ebnim prebacivanjem novca preko jednog tuzlanskog preduze}a umre`enog sa ovim klanom. Komisija koju najavljuje Vlada Nermina Nik{i}a valjda }e kona~no ustanoviti koliko je Vranica uop}e naplatila radove na Radon~i}evom tornju, pa }e valjda postati i jasnije za{to je Vranica pala na koljena, a radnici na prosja~ki {tap. rekao je da radnici koji su u {trajku ne tra`e ni{ta mimo zakona. - Mi tra`imo da radnici ne rade na crno, radimo {est godina, a doprinosi se ne upla}uju. Molimo premijera i dr`avu da nam iza|u ususret, da se stave na prvo mjesto radni~ka prava. Dr`ava mora

Kratkoro~na rje{enja
Prema rije~ima [evale Mirvi}, sekretara sindikata radnika Vranice, dogovor koji je postignut sa premijerom rije{it }e, bar nakratko, jedan dio nagomilanih problema. Za rje{avanje preostalih bit }e potrebno vi{e volje i vremena. - Postigli smo dogovor u kojem je re~eno da je, po odluci Vlade, omogu}eno ovjeravanje knji`ica za jedan mjesec pa }emo za dalje vidjeti kako }emo. Vlada nam nije obe}ala ni{ta odmah, ali nam je premijer rekao da }e Erdal Trhulj, ministar energije, rudarstva i industrije u Vladi FBiH, dobiti zadatak da ispita na{a potra`ivanja, u {ta }e uklju~iti i Agenciju za privatizaciju. Vlada }e na sjednici koju ima u ~etvrtak da vidi i ispita na koji na~in }e se to rije{iti. Na sjedni-

na|emo rje{enje da mi budemo upu}eni na biro i na taj na~in budemo nekako zbrinuti, da tako ~ekamo penziju, pa ko do~eka. Ja iskreno vjerujem u obe}anja koja je dao premijer, ka`e Mirvi}. D`afer Bogu~anin, predsjednik [trajka~kog odbora Vranice,

MUFTIJA BANJALU^KI EDHEM ^AMD@I]

NAKON SPALJIVANJA PRED HRVATSKOM AMBASADOM

Orden i obespravljenost ne idu zajedno
Povodom obavijesti da je muf tija banjalu~ki Edhem ^amd`i} odlikovan Ordenom ~asti sa zlatnim zracima, ured muf tije banjalu~kog izdao je saop}enje za javnost u kojem se, kako ka`u, izra`ava zadovoljstvo {to je ured predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika pozitivnim ocijenio rad i djelovanje muf tije ^amd`i}a na polju istine, pravde, mira, dijaloga i pomirenja me|u ljudima i narodima. - Nas muslimane vjera u~i da nagrada dolazi od Uzvi{enog Allaha za dobra djela, ali je svakom ~ovjeku drago da ga i ljudi nagrade na ovom svijetu. Stoga, muf tija ^amd`i} cijeni i po{tuje dobru volju predsjednika RS-a Milorada Dodika da mu dodijeli Orden ~asti, isti~e se u saop}enju. Me|utim, nagla{ava se da muf tija ^amd`i} ne mo`e primiti nikakav orden od predsjednika Republike Srpske dok njegove d`ematlije, muslimani Bo{njaci, u ovom entitetu nemaju ona prava koja zaslu`uju po svim zakonima i propisima, Bo`ijim i ljudskim, a to su jednakopravnost u raspodjeli radnih

Sakib Bali} operisan
Zdravstveno stanje 43-godi{njeg Sakiba Bali}a, biv{eg pripadni ka Hrvat skih od bram be nih snaga (HOS) koji se prekju~er ispred zgrade Ambasade Republike Hrvatske polio benzinom i zapalio, ju~er je bilo stabilno, potvrdila nam je Biljana Jandri}, glasnogovornica Klini~kog centra Univer ziteta u Sarajevu. “Povrije|eni je smje{ten u Intenzivnu jedinicu Klinike za plasti~nu i rekonstruktivnu hirurgiju, gdje pratimo njegovo zdravstveno stanje. Operacija pacijenta kojem su konstatovane opekotine 35 posto povr{ine tijela (noge) je izvedena preksino}“, rekla nam je Jandri}eva. Podsje}amo, Bali} se zapalio, navodno, kada je do{ao da tra`i neka svoja prava od Ambasade Republike Hrvatske. S druge strane, neki izvori tvrde da je Bali} protestovao i zbog toga jer je nakon posljednje revizije korisnika bora~ko-invalidske za-

mjesta u dr`avnim institucijama, sloboda od straha u ku}i i d`amiji te potrebni uvjeti za povratak i ostanak u svojim domovima, na svojim imanjima i u svojim {kolama. Zbog toga, ured muf tije banjalu~kog o~ekuje od vlasti u Banjoj Luci da odbijanje Ordena shvate kao znak da muslimani Bo{njaci nisu zadovoljni po{tivanjem njihovih ljudskih prava te da na ovaj na~in `ele skre nu ti pa`nju do ma}oj i me|unarodnoj javnosti.

{tite ostao bez prava na naknadu koju je koristio kao invalid. Mediji su o Bali}u pisali kao o osobi koja ima psihi~kih problema, a on sam je govorio da u posljednjem ratu nije `elio da kao pripadnik HOS-a strijelja srpske civile. Istragom }e biti ut vr|en precizan ra zlog zbog kojeg se Bali} odlu~io na ovaj o~ajni~ki ~in.
Dk. O.

4

DOGA\AJI

subota, 7. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Volio bih da za 20 godina vidim RS kao samostalnu, teritorijalno nezavisnu politi~ku zajednicu

Aleksandar D`ombi},
premijer Republike Srpske

DOBAR LO[
VJEKOSLAV BEVANDA

ZAO

^eka se poseban gost
Ve~ernju molitvu u Staroj pravoslavnoj crkvi na Ba{~ar{iji slu`ili su jerej Vanja Jovanovi}, paroh ove crkve, arhimandrit Stefan [ari}, jerej Sla|an Vlai}, jerej Aleksandar Crnogorac i jero|akon Stefan Ponjarac
Vjernici pravoslavne vjeroispovijesti danas proslavljaju najradosniji hri{}anski praznik Bo`i}, dan Hristovog ro|enja. A dan uo~i Bo`i}a, odnosno na Badnjidan obavljene su ve~ernje molitve i paljenje badnjaka.

PALJENJE BADNJAKA U SARAJEVU

Foto: D. ]UMUROVI]

Mandatar Vije}a ministara BiH Vjekoslav Bevanda, poslije potvr|ivanja kandidature u Predsjedni{tvu BiH, najavio u razgovoru za Oslobo|enje da }e njegov prioritet biti suo~avanje sa te{kom ekonomskom situacijom, a drugi zadatak evropske integracije.

FUAD KASUMOVI]
Kao {to je dugo i uporno upozoravao Fuad Kasumovi}, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, od prvog radnog dana ove godine niko ne dobija novac sa jedinstvenog ra~una trezora i mogu}e su do 15. januara samo isplate obaveza iz decembra pro{le godine, jer nije objavljen bud`et u Slu`benom listu.

Posna ve~era
“Hristos se rodi!” ~ulo se sino} , u dvori{tu Stare pravoslavne crkve sv. arhangela Mihaila i Gavrila na Ba{~ar{iji prigodom obreda paljenja badnjaka, a vjernici pravoslavne vjeroispovijesti otpozdravili su rije~ima “Vaistinu se rodi!” . Paljenjem badnjaka najavljuje se Hristovo ro|enje, a Badnjidan je dobio naziv po tome {to se {esti sije~nja sje~e badnjak i unosi u ku}u. Badnjak je obi~no mlado hrastovo ili cerovo drvo koje ima poseban smisao. Predstavlja simbol drveta koje su, po predanju, pastiri donijeli Josifu i Mariji da nalo`e vatru i ugriju pe}inu u kojoj se Hristos rodio. Tako|er, paljenje badnjaka predstavlja i simbol rastanka sa starim vjerovanjima i prehvatanje nove svjetlosti koja do la zi s vje rom u no vo ro|enog Hrista. Nakon obavljene ve~enje molitve i obreda paljenja badnjaka, vjernici su izme|u sebe ~estitali ro|enje Hristovo, a Badnju ve~er }e provesti uz svoju obitelj, kada se uku}ani okupljaju oko posne ve~ere (posna jela, riba, orasi...). Ve~ernju molitvu sa paljenjem badnjaka slu`ili su jerej Vanja Jovanovi}, paroh Stare pravosla-

ZEMLJA DJECE
Udru`enje Zemlja djece iz Tuzle, uz u~e{}e 115 volontera, prikupilo 1.044 novogodi{nja paketi}a za djecu iz socijalno ugro`enih porodica, djecu koja `ive i rade na ulici, djecu ~iji roditelji primaju nov~anu pomo} i djecu oboljelu od celijakije i dijabetesa.

VLADA FBiH
Sa zasjedanja federalne Vlade u Mostaru povu~en je nacrt Zakona o unutarnjim poslovima FBiH, a javnosti su data dva opre~na obrazlo`enja. Dok ministar Erdal Trhulj ka`e da su zakoni povu~eni jer Vlada nije zasjedala u punom kapacitetu, Halid Genjac ka`e da je nacrt povu~en po{to nema saglasnosti.

VIJEST U

BROJU

porodica iz Srebrenice dobi}e po 1.000 KM za nabavku ogrjeva i pe}i iz bud`eta predsjednika RS-a.

28

vne crkve u Sarajevu, arhimandrit Stefan [ari}, prof. na Bogosloviji svetog Petra Dabrobosanskog u Fo~i, jerej Sla|an Vlai} (vojni sve{tenik), jerej Aleksandar Crnogorac i jero|akon Stefan Ponjarac. A danas }e, na Bo`i}, rano prije podne, u ku}u vjernika, po obi~aju, do}i poseban gost, obi~no je to u dogovoru s do-

ma}inom, no mo`e biti i slu~ajni namjernik, koji se zove polo`ajnik.

Jutro uz zvona
Najradosniji praznik me|u svim praznicima Bo`i} praznuje se tri dana i jutros }e se prije svitanja oglasiti sva zvona na pravoslavnim hramovima.
An. [.

OSLOBO\ENJE subota, 7. januar/sije~anj 2012.

INTERVJU

5

Protojerej stavrofor Ranko Bilinac

Obi~aji nisu
zaboravljeni
Ukr{tanje badnjaka na vatri da pregori danas se vrlo rijetko izvodi kako treba Djeca imaju koristi od vjeronauke u svakodnevnom `ivotu
Razgovarala: Jelena MILANOVI]

O Bo`i}u, poslije Vaskrsa najve}em i najradosnijem hri{}anskom prazniku, razgovarali smo sa protojerejem Rankom Bilincem, parohom hrama Svetog Va si li ja Os tro {kog u sa ra jev skom naselju Dobrinja i predava~em na Odsjeku za crkvenu muziku i pojanje Muzi~ke akademije u Isto~nom Sarajevu. Za Bo`i} ka`e kako je to dan smjene u prirodi, te da se zbog njegovog zna~aja u crkvenim knjigama naziva i Mala Pasha. • O~e, pri pre mu pro sla ve Bo`i}a Pra vo sla vna crkva po~inje ve} 40 dana prije praznika. Koji su sve obredi i obi~aji obuhva}eni u tom periodu? - Pripremi najradosnijeg dana, isklju~ivo u srpskom narodu, posve}ene su naro~ito tri posljednje nedjelje pred Bo`i}, Djetinjci, Materice i Oci, te dani uo~i samog praznika Tucindan i Badnji dan. U ovim pripre mnim ne dje lja ma obi~aji su, uglavnom, svuda isti. O~evi i maj ke tre}u ne dje lju pred Bo`i}, koja se zove Djetinjci, vezuju djecu izjutra, a ona im se drije{e. Po{to je to uvijek nedjelja po Svetom Nikoli, obi~no Sv. Nikola djeci tog jutra donosi poklone. U drugu nedjelju djeca vezuju majke, a u prvu nedjelju pred Bo`i} o~eve. Ovo uzajamno drije{enje jeste uzajamno ~injenje poklona ljubavi koji stvara prazni~nu atmosfe ru u po ro di~nim kru go vi ma. Tucindan je drugi dan pred

Bo`i}, kolje se bo`i}ar, koji se na Bo`i} jede kao prva mrsna hrana. Iz razloga {to se u staro vrijeme bo`i}ar nije klao, ve} tukao u{icama sjekire ili krupicom soli, zadr`ao se naziv Tucin dan. Ba dnji dan i Ba dnje ve~e je dan uo~i Bo`i}a i te se ve~eri bedeni{e (ne spava).

@ito, med i vino
• Koliko je mogu}e sa~uvati i provoditi obi~aje vezane za Bo`i} u gradskoj sredini? - Obi~aj je na selu, pa i u gradu, da doma}in ku}e ili neko od mu{ke ~eljadi rano na Badnji dan odlazi u {umu i tra`i ceri} ili hrasti} pogodan (prav i granat), te

Recimo, tamo gdje je {poret na drva zamijenio prastaro ognji{te, od badnjaka se otkine gran~ica i ubaci u lo`i{te da pregori, dok tamo gdje ni {poreta na drva ili uglja nema, gran~ica pregori na svije}i. Uglavnom, bitno je da pravoslavni hri{}ani ni u gradskim uslovima ne zaboravljaju obi~aje ota~ke. • Dugo ste bili su slu`bi u Fo~i. Prihod od prodaje Va{e knjige “Srpska pravoslavna crkva u Fo~i“ usmjerili ste za izgradnju Svetosavskog hrama? - Tamo sam bio u slu`bi 25 godina i ta~no je da sam prihod od monografije usmjerio u gradnju hrama, jer 356 godina u

DJECA ZNAJU Gledao sam na mnogim obredima starije ljude kako se krste. Ne umiju. Smrse ne{to. Mogu re}i da djeca to znaju bolje, a mimo toga primjenjuju dosta stvari nau~enih na vjeronauci u svakodnevnom `ivotu, u pona{anju, opho|enju
dovoljno veliki da ga na ramenu mo`e donijeti do ku}e. U ime Svete Trojice, presje~e u tri maha hrast tako da on padne na isto~nu stranu, odakle Gospod dolazi. Do no}i badnjak stoji pred ku}om, ili u predsoblju stana, a nave~er ga badnja~ar sve~ano unosi i iz sita ga posipa `itom, premazuje medom i preliva vinom. U promijenjenim uslovima `ivota, obi~aj ukr{tanja badnjaka na vatri da pregori danas se vrlo rijetko izvodi kako treba.
Foto: Senad GUBELI]

Fo~i nije bilo nijedne crkve. • Prije dva dana objavljena je informacija da je gradnja hrama prekinuta, jer Vlada RS-a nije prebacila dio novca? - To nije ta~no, gradnja lijepo napreduje, a to i nije gra|evina koja se mo`e zavr{iti u kratkom periodu. • Kako se hram Svetog Vasilija Ostro{kog nalazi na granici entiteta, dolaze li Vam na slu`enja stanovnici FBiH? - Do la ze u ve li kom bro ju.

Ima ljudi koji ne posje}uju stalno jedan hram, pa tako obi|u sve od Stare crkve na Ba{~ar{iji, Saborne, one na staroj stanici, pa do hrama u Bla`uju. • Svjedoci smo ~estih napada na bogomolje, plja~ki, ispisivanja grafita... Hram u ko jem slu`ite ni je imao tih pro ble ma, izu zev ne pri ja tnosti zbog jednog priloga u pojedinim medijima? - Zavr{io sam `urnalistiku jo{ 1978. godine u Beogradu i meni je jasno kako se takve informacije i stvaraju i plasiraju. Federalna televizija i jo{ neki mediji su pro{le godine objavili vijest da je u crkvi u Isto~nom Sarajevu slu`ena molitva za Ratka Mladi}a. U prilogu je prikazan i insert sa bogoslu`enja iz na{eg hrama, a na njemu nije bilo ni{ta {to bi bila razlika u odnosu na svakodnevno, pa smo se tim medijima obratili sa zahtjevom za demanti, {to su oni i ispo{tovali. Osim toga, nismo imali problema.

Odgovornost roditelja
• Da li ste pratili de{avanja u Sarajevu u protekloj godini, u vezi sa statusom vjeronauke u {kolama?

- Bio sam zauzet doktorskom disertacijom, tako da i nisam pomno pratio te doga|aje. Kod nas je vjeronauka lijepo primljena. Vidim da ima dosta omladine u crkvi, {kolske djece, a kad ih ~ovjek posmatra, vidi se da imaju koristi od toga. Znaju kako se pona{ati tokom pripreme za svetu tajnu pri~e{}a, zna~i nau~ili su ono najo sno vni je. Gledao sam na mnogim obredima starije ljude kako se krste. Ne umiju. Smrse ne{to. Mogu re}i da djeca to znaju bolje, a mimo toga primjenjuju dosta stvari nau~enih na vjeronauci u svakodnevnom `ivotu, u pona{anju, opho|enju. Imao sam primjer studentkinje sa Muzi~ke akademije koja nije bila kr{tena. Ve}ina tih studenata pjeva u velikom kamernom horu, obilazi mnoge svete hramove. Ona je `eljela da se krsti, ali sam joj rekao da ni{ta ne ~ini bez znanja ro di te lja iako je pu no lje tna. Otac je to `elio, ali ne i majka. Mogu re}i da je sve druga~ije kada roditelji vode ra~una o svojoj djeci. Ako to ne rade, ne mogu ni o~ekivati da }e djeca i}i pravim putem. Na njima je velika odgovornost.

VIJEST U OBJEKTIVU

Paketi}i
Tradicionalno dru`enje ~lanova sarajevskog Hrva~kog kluba Bosna i uru~ivanje poklona najmla|im takmi~arima ovog uzornog spor tskog kolektiva u prvim danima nove godine ni ovog puta nije izostalo. Predstavnici HK Bosna priredili su malu sve~anost ju~er u prostorijama USD-a Bosna. Okupili su 20-ak svojih najmla|ih ~lanova koji su do{li u pratnji roditelja i podijelili paketi}e svojim mladim talentima. Dru`enje je proteklo uz puno dobrih `elja u godini koja je nastupila.
G. V.

6

DOGA\AJI
VIJESTI

subota, 7. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Vlada FBiH korisnike BIZ-a moli za strpljenje

Opro{tajna posjeta
^lan Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegovi} primio je u opro{tajnu posjetu ambasadora Kraljevine [panije u BiH Alejandra Alvargonzalesa. Izetbegovi} je zahvalio ambasadoru Alvargonzalesu za izra`en li~ni anga`man u unapre|enju odnosa dvije zemlje, kao i u podr{ci BiH na njenom evroatlantskom putu. Na sastanku je potvr|ena ocjena o potrebi br`eg provo|enja reformi u BiH. Ocijenjeno je da je to najbolji na~in da se svim njenim gra|anima osigura bolji `ivot i evropska perspektiva, saop}eno je iz Predsjedni{tva BiH.

Prvo bud`et, pa invalidnine
Invalidnine za decembar 2011. obra~unate, no prema Zakonu o bud`etima FBiH, nakon 31. decembra 2011. obustavljene su sve vrste pla}anja do usvajanja bud`eta za 2012.
Porodice poginulih, ratni vojni invalidi i ostali korisnici bora~koinvalidske za{tite (BIZ) decembarske naknade iz 2011. dobit }e, kako je za Oslobo|enje rekao Zukan Helez, ministar za pitanja boraca u Vladi FBiH, najvjerojatnije do 15. januara. ta invalidnina. Koliko znam, nema prepreka usvajanju bud`eta, objasnio je ministar Helez. Invalidnine za decembar 2011. su obra~unate, no, prema Zakonu o bud`etima FBiH, nakon 31. decembra 2011. obustavljene su sve vrste bud`etskih pla}anja i isplata, do usvajanja bud`eta za 2012. I nema mogu}nosti da se prije toga izvr{i isplata krajnjim korisnicima prinadle`nosti iz oblasti BIZa, ka`e se u saop}enju federalnog Ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodila~kog rata. Ujedno, iz ovog ministarstva mole korisnike za strpljenje i razumijevanje.

Priprema za raspravu
- Vlada je parlamentarcima bila spremna ponuditi bud`et za 2012. jo{ 3. januara, za kada je bila dogovorena sjednica Parlamenta. U tom slu~ajuposlanici, razumljivo je, ne bi bilispremni za raspravu o tako bitnom dokumentu, jer bi prijedlog bud`eta dobili isti dan kada je sjednica. Stoga je, mislim, sjednica i pomjerena, veli ministar Helez i dodaje kako na ra~unu FBiH ima novca. A. B.

Nema prepreka
- Usvajanje bud`eta za 2012, prema zaklju~ku Kolegija Parlamenta, planirano je na sjednicama parlamentarnih domova 10. i 11. januara ove godine. Kada se usvoji bud`et za 2012, slijedi ispla-

Zukan Helez: Novca ima

Bez uticaja na BiH
Plan administracije ameri~kog predsjednika Baracka Obame o smanjenju kopnenih snaga SAD-a, uklju~uju}i povla~enje odre|enog broja vojnika iz Evrope, ne}e imati gotovo nikakav uticaj na sigurnosnu situaciju u BiH i regionu, ocijenio je u izjavi za Fenu generalni sekretar Centra za sigurnosne studije (CSS) Denis Had`ovi}. U BiH su vojno prisutni EUFOR i NATO, uz samo simboli~no ameri~ko vojno prisustvo u okviru [taba NATO-a, naveo je on. Jo{ 2004. godine je tada{nji predsjednik George W. Bush pokrenuo inicijativu za smanjenje broja ameri~kih vojnika u Evropi i Had`ovi} ka`e da ovo mo`da predstavlja realizaciju te inicijative s obzirom na veliku ekonomsku krizu.

SJEDNICA ORGANIZACIONOG ODBORA

Dan sje}anja na `rtve genocida
U Gora`du}e i ove godinenizom prigodnihsadr`ajabitiobilje`en26. januar – Dan sje}anja na `rtve genocida u Drugom svjetskom ratu i Dan prvog oslobo|enja grada, a ovajdatumujedno je i Dan mjesne zajedniceGora`de I. Tim povodom ju~er se sastaoOrganizacioniodbor za obilje`avanje ovog datuma. Na sastanku je razmatran prijedlogprogramakojim}e se obilje`iti ovaj zna~ajni datum, koji je i zvani~no uvr{ten u kalendar obilje`avanja zna~ajnih datuma i doga|aja Op}ine Gora`de. Na ovaj na~in gra|ani Gora`da oda}epo~astsvim`rtvamastradalim u periodu 1941-1942. i prisje-

I ove godine }e prigodno biti obilje`en 26. januar - Dan sje}anja na `rtve genocida u Drugom svjetskom ratu i Dan prvog oslobo|enja Gora`da
titi se svihde{avanja iz tog perioda kada su partizanskejedinicezaustavile pokolj nad `rtvama koje su ~etniciDra`eMihailovi}aubijali od kraja novembra 1941. do 26. januara 1942. U sklopu programa, izme|u ostalihsadr`aja,bit }e uprili~enopolaganje cvije}a na spomen-obilje`jima na Trgu branilaca, Vi{egradskoj i Kolijevkama, potom sve~ana akademija, performans mladih na MostuAlijeIzetbegovi}a, bacanje cvije}a u Drinu u spomen na stradale, otvaranjeizlo`be u Gradskoj art galeriji,te prijempovodom Dana mjesne zajednice Gora`de. A. H.

RS odgodio vra}anje duga
Vlada RS-a zbog nedostatka sredstava u entitetskom bud`etu nije vratila 60 miliona maraka na ra~un posebnih namjena na kojem se nalaze sredstva od sukcesije i privatizacije. Rok za vra}anje tih 60 miliona, uzetih za krpljenje javne potro{nje, dva puta je prolongiran. Krajem pro{le godine, dan prije istekla drugog roka, Vlada je sama sebi dala jo{ godinu za vra}anje duga, odlukom da }e milione vratiti krajem 2012. Predsjednik Vlade RS-a Aleksandar D`ombi} pot vrdio je da je problem u ~injenici da u bud`etu entiteta u 2011. nije bilo sredstava da se “posu|eni“ novac vrati na tzv. escrow ra~un. “Procijenili smo da je lak{e da to u~inimo tokom 2012“, pravda se D`ombi}, podsje}aju}i da je u pro{loj godini izostala rata kredita od MMFa i Svjetske banke.

Utvr|en program obilje`avanja va`nog datuma

Akcija “Svi za Seju”

Za lije~enje treba jo{ 160.000 KM
U humanitarnojakciji “Svi za Seju”koja je , provedena proteklih sedmica na podru~ju Tuzlanskogkantona, a ~iji je ciljprikupljanje novca za lije~enje28-godi{njegdefektologa SeadaFerizovi}a iz @ivinica, do ju~er je prikupljeno vi{e od 340.000 maraka. Ferizovi}u je po~etkom marta 2009. dijagnosticiran Hodgkin limfom (maligno oboljenje krvi), a za njegovo izlje~enje je potrebna transplantacija ko{tane sr`i u inostranstvu, koja ko{ta oko 500.000 maraka. Zbog toga pokreta~i ove humanitarne akcije pozivaju sve dobre ljude da u narednim sedmicama u~estvuju u akciji, kako bi se prikupilo preostalih 160.000 maraka. Sead se nalazi pod kontrolom ljekara Univerzitetsko-klini~kogcentraTuzla, gdje i dalje prima hemoterapije, s ciljem da se bolestdodatno ne pogor{a i ubla`injennegativan uticaj na ostale vitalne organe. “S obzirom na to da prva transplantacija ura|ena u BiH nije dovela do izlje~enja, ljekari jedini izlaz iz trenutne situacije vide u alogenoj transplantaciji ko{tane sr`i (}elije donira podudarni nesrodni donor), koja se mo`euraditisamo van granica BiH, jer u BiH ne postoji banka ko{tane sr`i” navodi se u apelu za pomo}. , Pozivom na humanitarni broj telefona 090 292 012 donirate tri KM. S. K.

OSLOBO\ENJE subota, 7. januar/sije~anj 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

7

ZAKAZANA SJEDNICA PREDSTAVNI^KOG DOMA PSBiH

Potvrda Bevande
12. januara
Potvr|ivanje imenovanja Vjekoslava Bevande za predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH mo`e se o~ekivati u ~etvrtak, 12. januara. Za taj dan zakazane su sjednice Komisije za pripremu izbora Vije}a ministara i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH.

U 35 dana od imenovanja u Predstavni~kom domu Bevanda predla`e sastav novog Vije}a ministara Kandidate provjeravaju CIK i SIPA
munikacija (Rudo Vidovi}). SDPBiH }e kandidovati {efa diplomatije (Zlatko Lagumd`ija), ministra prometa i komunikacija (Damir Had`i}), te zamjenika ministra sigurnosti.

Proslavljeno Bogojavljenje
Ka to li~ka crkva ju~er je slavi la Bogojavljenje ili Sveta tri kralja, kao svetkovinu objavljenja Kristova bo`anstva, ~ime zavr{ava bo`i}no vrijeme. Prema doga|ajima opisanim u evan|elju po Mateju, tri su kralja ili mudraca s Istoka Ga{par, Melkior i Balta zar, prate}i betlehemsku zvijezdu repaticu, do{la u Jeruzalem pokloniti se novoro|enom Isusu. Pritom su mu da rova li tri simbo li~na da ra: ta mjan kao Bo gu, zla to kao kra lju na nebu i smirnu kao ~o vje ku. To kom ju~era{ njih mi sa u crkva ma se bla go si lja la vo da ko jom }e se {kropiti ku}e vjernika. Poruka ju~era{njeg bla gda na je da je Isus Spa si telj za sve ljude.

^eka se ministar odbrane
Jo{ nije izvjesno kako }e SDP i SDA podijeliti pozicije zamjenika ministara civilnih poslova i vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. SDA zadr`ava poziciju ministra sigurnosti (Sadik Ahmetovi}), ministra odbrane, koji je jo{ nepoznat, te zamjenika ministra finansija i trezora (Fuad Kasumovi}). SNSD }e kandidovati ministra finansija i trezora (Nikola [piri}) i najvjerovatnije ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (Sredoje Novi}), te zamjenika ministra vanjskih poslova, a SDS ministra civilnih poslova (Mirko [arovi}) i zamjenike ministara odbrane i ljudskih prava i izbjeglica. Direktor UIOBiH }e ostati Miro D`akula, na ~elo RAKa }e do}i Predrag Kova~ iz SDSa, a za direktora SIPA ve} je kandidovan Goran Zubac.
M. \. R.

19 imena
Nakon {to Bevandino imenovanje potvrdi ve}ina dr`avnih poslanika, me|u kojima vi{e od tre}ine poslanika iz oba entiteta, te~e rok od 35 dana u kojem predsjedavaju}i predla`e devet ministara i deset zamjenika ministara. U tom roku kandidati za ove pozicije trebaju pro}i i provjere u Centralnoj izbornoj komisiji BiH (CIK) i Dr`avnoj agenciji za istrage i za{titu (SIPA). CIK i SIPA rezultate provjere {alju Vjekoslavu Bevandi, koji ih proslje|uje Komisiji za pripremu izbora Vije}a ministara. Ovo tijelo ima rok od osam dana da kandidature proslijedi Predstavni~kom domu PSBiH, koji onda u naredna tri dana mora ili potvrditi ili odbiti predlo`eni sastav Vije}a ministara.

Vjekoslav Bevanda: 35 dana za sastav Vije}a ministara

S obzirom na politi~ki sporazum {estorke oko raspodjele pozicija u Vije}u ministara, na strana~ke prijedloge se ne}e dugo ~ekati. Najvi{e vremena mo`e oti}i na provjere SIPA. Bevandu, kojeg je za mandatara predlo`io HDZBiH, Predsjedni{tvo BiH je jednoglasno imenovalo za predsjedavaju}eg Vije}a ministara 5. januara ove godine.

Naredne sedmice o~ekuje se kona~na lista kandidata za ostale pozicije u Vije}u ministara koje }e predlo`iti stranke {estorke. Do sada je sve manje-vi{e poznato: HDZBiH daje i ministra pravde (Bari{a ^olak) i zamjenika ministra odbrane (Marina Pende{); HDZ 1990 ministra ljudskih prava i izbjeglica (Damir Ljubi}) i zamjenika ministra prometa i ko-

Delegacija IZ-a u BiH u Kuvajtu
De le ga ci ja Islam ske za je dni ce u Bo sni i Her ce govi ni otpu tova la je ju~er u Ku vajt, gdje }e pri sus tvova ti se mi na ru ko ji or ga ni zi ra Me|una ro dni cen tar za pro mo ci ju sre dnjeg islam skog pu ta u Ku vaj tu. Na se mi na ru }e ima ti pri li ku slu {a ti pre da va nja emi nen tnih islam skih u~enja ka iz Ku vaj ta. Ministarstvo vakufa Kuvajta osnovalo je spomenuti me|unarodni centar s ciljem promoviranja originalnog islamskog u~enja i na tom putu bilje`i zapa`ene uspjehe. U svijetu je osnovan veliki broj ispostava centra, te }e bh. delegacija imati priliku da ra zmijeni mi{ljenja o osnivanju ispostave u BiH, prenosi MINA. Posjeta ove delegacije Kuvajtu je rezultat dogovora reisu-l-uleme Mustafe Ceri}a s ministarstvom vakufa Kuvajta.

Na~elnik OSA pred Sudom BiH
Muhidin Ba{i}, na~elnik Odjela za borbu protiv organiziranog kriminala Obavje{tajno-sigurnosne agencije OSA i optu`enik za silovanje u ratu, ju~er je pred Sudom Bosne i Hercegovine izjavio da nije kriv.

Ba{i} negirao
krivicu za silovanje
rekla je Jasenkovi}. Ona je podsjetila da je za krivi~no djeloratnizlo~inprotivcivilnogstanovni{tva, u ovom slu~aju silovanjekoje se Ba{i}u i [ijakustavlja na teret, zaprije}ena kazna od minimalno10 godina pa do dugotrajnog zatvora. Ba{i}ev branilac po slu`benoj du`nosti, advokat Kerim ^elik, ju~er je Sud BiH upoznao da je tra`io od OSA da mu se dostave odre|eni dokumenti. Dio tih dokumenata mu je dostavljen, a dio nije.

Drugooptu`eni [ijak i njegov branilac nisu se pojavili na ju~era{njem ro~i{tu

Sud nije obavije{ten
Tu`ila{tvo BiH tereti Ba{i}a, tada{njeg na~elnika ratnog odjeljenja slu`be Dr`avne bezbjednosti Olovo, i Mirsada [ijaka, nekada{njegvojnogpolicajca122. lakebrigade Armije BiH, da su zajedno sa dva neidentifikovana pripadnika Armije BiH na seksualni odnos prisilili Hrvaticu, koja je bila u posjeti suprugu u zatvoru u Vare{u. Drugooptu`eni [ijak i njegov bra ni lac ni su se po ja vi li na ju~era{njem ro~i{tu, a sutkinja Vesna Jasenkovi} je tim povodom kazala kako Sud nema nikakve informacije o tome {ta bi mogao biti razlog njihovom nedolasku niti da li su uredno obavije{teni o odr`avanju ro~i{ta. - Nemamo nikakvu informaciju, a zna se {ta }e biti ako se drugooptu`eni nije odazvao pozivu,

Potvr|ena optu`nica
Sud BiH potvrdio je optu`nicu u predmetu Nihad Bojad`i} koja optu`enog Bojad`i}a tereti za krivi~no djelo ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva i krivi~no djelo ratni zlo~in protiv ratnih zarobljenika. U optu`nici se, izme|u ostalog, navodi da je optu`eni Nihad Bojad`i}, u svojstvu zamjenika komandanta Specijalnog odreda za posebne namjene pri [tabu Vrhovne komande Armije RBiH “Zulfikar“, u~estvovao u mu~enju, neovje~nom postupanju, prisiljavanju na rad, nano{enju te{kih tjelesnih ozljeda, seksualnom zlostavljanju i silovanju nad civilima hrvatske nacionalnosti i pripadnicima HVO-a zato~enim u objektu Muzej Bitka na Neretvi u Jablanici, saop}eno je iz Suda.

Gdje su dokumenti?
Za nedostavljene dokumente u OSA su mu, navodno, reklikako ih nemaju u arhivi. ^elik je izraziosumnju da su ti dokumenti u operativnom radu i tra`io da Sud uputi zahtjev OSA da mu oni budu dostavljeni. Jesenkovi} je kazala da }e Sud reagiratiukoliko mu OSA odbije dati tra`enu dokumentaciju. Ro~i{te za izja{njenje o krivnji Mirsada[ijaka}e bitinaknadnozakazano, a nakontogabi}eodre|eni i termini za nastavak su|enja.
J. F.

Ba{i} u sudnici Suda BiH

ZAPRIJE]ENA KAZNA Za krivi~no djelo ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva, u ovom slu~aju silovanje koje se Ba{i}u i [ijaku stavlja na teret, zaprije}ena je kazna od minimalno 10 godina, pa do dugotrajnog zatvora

8

OGLASI

subota, 7. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE subota, 7. januar/sije~anj 2012.

CRNA HRONIKA
Tridesettrogodi{nja Lj. J. iz Kitovnica kod Zvornika izvr{ila je preksino} samoubistvo, saop{teno je iz Centra javne bezbjednosti Bijeljina. @ena je, kako saznajemo, suicid izvr{ila pucanjem iz vatrenog oru`ja. Nakon obavijesti, na mjestu doga|aja je izvr{en uvi|aj, te pot vr|eno da se radi o samoubistvu. Rad na dokumentovanju ovog slu~aja je u toku.

9

Ubila se 33-godi{njakinja

Razbojnici oteli 880 KM

Dva mla|a i policiji zasad nepoznata razbojnika otela su od Mire Pavlovi} (45) u Doboju torbicu u kojoj su bili li~ni dokumenti i novac. Kako smo nezvani~no saznali, Pavlovi}eva je u ovom razbojni{tvu ostala bez 240 eura i 400 maraka, a policijatraga za po~initeljima. O ovom doga|aju su slu`benici Centra javne bezbjednosti obavijestili i de`urnog okru`nog Dk. O. tu`ioca.

B

ra~ni par Slobodan (48) i Nevenka (51) Krsti} iz Banje Kovilja~e kod Loznice smje{teni su na Odjeljenje hirurgije Op{te bolnice u Loznici, dok su 43-godi{njoj Jeleni Bardak iz Doboja lak{e povrede sanirane na Odjelu hitne pomo}i Doma zdravlja Zvornik, nakon ~ega je pu{tena na ku}no lije~enje.

Istraga nesre}e na grani~nom prelazu Karakaj

PLIN EKSPLODIRAO
prilikom paljenja cigarete?
Slobodan i Nevenka Krsti} zadobili te`e opekotine lica i ruku, dok je Jelena Bardak lak{e povrije|ena po licu
INTERVENCIJA GRANI^ARA Prilikom eksplozije do{lo je do zapaljenja unutra{njosti vozila, nakon ~ega su grani~ni policajci na{e zemlje brzo i efikasno lokalizovali po`ar aparatima za ga{enje
na zadnjem sjedi{tu, zadobila je lak{e povrede lica. Pavlovi} je istakao da su pacijenti medicinski zbrinuti u zvorni~kom Domu zdravlja, nakon ljudi mogli odmah da ih izvedu iz auta i spase. Trenutno su na Jedinici intenzivne njege. Dobro su i dobijaju svu potrebnu terapiju, istakla je Glavonji}eva.

Izvu~eni iz vozila
Njih troje su, kako smo objavili, povrije|eni u ~etvrtak popodne na me|una ro dnom grani~nom pre la zu Ka ra kaj kod Zvornika, na izlazu iz Bosne i Hercegovine prema Srbiji, kada je do{lo do eksplozije u renou 5, registarskih oznaka Srbije, u koji je ugra|ena plinska boca. Prilikom eksplozije do{lo je do zapaljenja unutra{njosti vozila, nakon ~ega su grani~ni policajci na{e zemlje brzo i efikasno lokalizovali po`ar aparatima za ga{enje, te iz vozila izvukli povrije|ene, kod kojih su bile vidne opekotine lica i ruku. De`urni ljekar Doma zdravlja Zvornik Milan Pavlovi} rekao je da je te`e povrede, odnosno opekotine drugog i tre}eg stepena na licu i {akama, zadobio voza~ renoa 5 Slobodan Krsti}, dok je iste opekotine zadobila i njegova supruga Nevenka, koja se nalazila na mjestu suvoza~a. Pavlovi} je dodao da je ona udahnula i veliku koli~inu toplotnih gasova, {to je pove}alo stepen povreda. Jelena Bardak, koja se nalazila

Odvezen na parking
Prema prvim informacijama, eksplozija je odjeknula kada je voza~ renoa 5 pripaljivao cigaretu, {to je dovelo do paljenja plina koji je iscurio iz plinske boce u vozilu prilago|enom na plinski pogon. Reno je naknadno odvezen na par king je di ni ce Grani~ne policije Zvornik, a po li caj ci PS-a Zvor nik su obavili uvi|aj na mjestu nesre}e i rade na dokumentovanju ovog doga|aja. Po zavr{etku istrage bi}e poznata i zvani~na verzija ove nesre}e.
D. PAVLOVI]

Sa uvi|aja na granici: Izgorjela unutra{njost vozila

~ega su prevezeni u Loznicu, dok je Bardakova vra}ena iz Loznice u Republiku Srpsku, jer su opservacije pokazale da je lak{e povrije|ena.

Jasmina Glavonji}, anesteziolog i reanimatolog Op{te bolnice Loznica, kazala je da su supru`nici Krsti} za sada dobro. - Veliku su sre}u imali {to su

Po potjernici Interpola iz Podgorice
Rafeta D`u|evi}a (42) iz Ro`aja (Crna Gora) ju~er su u sarajevskoj op}ini Novi Grad, po potjernici Interpola Podgorica, uhapsili pripadnici SIPA. Potjernicu je raspisao Osnovni sud Ro`aje radi izvr{enja presude Vi{eg suda Bijelo Polje, kojom je D`u|evi} osu|en na ~etiri i po godine zatvora zbog {verca droge. D`u|evi}u je Sud BiH odredio ekstradicioni pritvor od 18 dana, ali je on pristao na skra}eni postupak,

Visoko

Uhap{en {vercer droge

Potvr|ena optu`nica

{to zna~i da }e crnogorskom pravosu|u biti izru~en ~im Ministarstvo pravde BiH i nadle`no ministarstvo iz Crne Gore dogovore pojedinosti izru~enja. D`u|evi} je uhap{en u maju 2008. nakon {to je policija u njegovoj ku}i prona{la vi{e od kilogram heroina te 85 grama marihuane. Bio je u lancu distribucije droge na veliko, koja je preko {vercerskih kanala sa Kosova stizala u Ro`aje, a imao je zadu`enje da prihvati po{iljku te je po kuriru

protiv napada~a
Sudija za prethodno saslu{anje Op}inskog suda u Visokompotvrdio je optu`nicuTu`ila{tva ZDK-a kojeAhmetaBe}ara(1961), AdnanaBe}ara(1969), AdijaBe}ara (1992), HajrudinaCamu(1960), EdinaMustafi}a(1983) i Harisa Palislamovi}a (1979) iz Visokog tereti za napad na policajce. Istaoptu`nicaobuhvata i EsmeraMuja~i}a (1976) te Armina Gani}a (1976), koji su optu`eni za nedozvoljeno dr`anje oru`ja i municije. U optu`nici se navodi da su 24. septembra pro{le godine u no}nim satima u Visokom trojica Be}ara, Camo, Mustafi} i Palislamovi} napali policijske slu`benike MUP-a ZDK-a B. G, M. A, E. S. i M. D. koji su obavljali redovne poslove i zadatke u civilnim odijelima, te im nanijeli povrede. Dva policajca tada su, podsje}amo, te`e povrije|ena. Naime, tada je grupamu{karaca uuskojuliciblokiralapolicijskovozilo,u kojem su bilispecijalci, drugimautom. Potom su napalipolicajce, pri ~emu je jedan od napada~a koristio i no`. Za Muja~i}a se navodi da je tog 24. septembra u Visokom u svom BMW-u neovla{teno dr`ao dva pi{tolja, koja je potom dao Gani}u, koji je oru`je preMi. D. bacio u svoj golf.

Sud BiH: Odre|en ekstradicioni pritvor

transportuje do BiH. D`u|evi} je iz Ro`aja pobjegao prije izricanja presude i sakrio se u BiH.
D. P.

Doboj-Jug

Objesio se radnik JKP Vis
Sje~e u Matuzi}ima. Nezvani~nodoznajemo da je FuadH. iza sebeostavioopro{tajno pismo u kojem je napisao da voli `enu, svojedvojedjece i unu~e, te zatra`io da mu oprosteto {to se ubio. Od njegovih kolega saznajemo da je Fuad H. do prije sedam dana bio na bolovanju. Kada je po~eoraditi, `alio se na glavobolje, ali ni{ta u njegovom pona{anju nije ukazivalo da bi mogao sebi oduzeti `ivot. M. B.

Fuad H. (1964), radnik Javnog komunalnog preduze}a Vis iz Doboj-Juga, izvr{io je samoubistvovje{anjem. Obje{enotijeloju~er su prona{lenjegoveradne kolege kod lova~ke ku}ice na lokalitetu

10

OGLASI

subota, 7. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE subota, 7. januar/sije~anj 2012.

REGION
VIJESTI

11

Kosovska policija, EULEX i KFOR u najve}em stepenu pripravnosti

Tadi} u De~anima
do~ekan protestima
Kolona vozila u kojoj se nalazio predsjednik Srbije Boris Tadi} pro{la je sino} kroz De~ane ka manastiru Visoki De~ani. Pristalice pokreta Samoopredjeljenje zasule su kolonu vozila kamenicama, javlja RTS. Uo~i dolaska predsjednika Tadi}a na proslavu Bo`i}a u manastir Visoki De~ani na Kosovu, nekoliko stotina Albanaca blokiralo je put u De~anima, a zatim su protesti nastavljeni i ispred Pe}ke patrijar{ije u Pe}i.

Albanci sa Kosova nisu zadovoljni dolaskom Tadi}a, jer, kako ka`u, dok on ne prizna Kosovo, ne}e ni oni njega

Tradicionalno dva badnjaka u Crnoj Gori
U Crnoj Gori i ove godine su lo`ena dva badnjaka - jedan u organizaciji Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve ispred dvorca kralja Nikole, dok su drugi nalo`ile pristalice kanonski nepriznate Crnogorske pravoslavne crkve, na Cetinju, pred Cetinjskim manastirom. Paralelno lo`enje badnjaka obavljeno je i u Podgorici, Nik{i}u i Baru. Odvojene bo`i}ne proslave u Crnoj Gori traju od 1994. Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije rekao je u bo`i}noj poruci da nijedno otimanje od Boga i ljudi nikome nije donijelo dobro i ukazao na neprolaznost na~ela {to ne `eli{ sebi, ne ~ini drugom. Poglavar kanonski nepriznatog CPC-a Mihailo kazao je u bo`i}noj poruci da bez opstanka te crkve nema ni opstanka Crne Gore.

Osam uhap{enih
Kosovska policija uhapsila je osam pripadnika pokreta Samoopredjeljenje koji su blokadom puta Merdare - Pri{tina poku{ali da sprije~e dolazak Tadi}a. Portparol Kosovske policije Baki Keljani ka`e da su uhap{eni ubrzo oslobo|eni, po{to nije bilo ozbiljnijih incidenata. Policajci u punoj opremi uz pomo} biber-spreja uspjeli su da demonstrante vrate na trotoare i oslobode prolaz vozilima na {ta je grupa aktivista Samoopredjeljenja reagovala bacanjem kamenica na ~uvare reda. Situacija se nakon nekoliko minuta smirila, ali su aktivisti i dalje u zna~ajnom broju bili okupljeni na dionici puta kojom je trebalo da pro|e Tadi}. Ambasadori Rusije Aleksandar Konuzin i Bjelorusije Vladimir ^u{ev su nakon blokade oti{li u Pe}ku patrijar{iju. U centru De~ana bio je blokiran put vjernicima i raseljenim osobama, koji su ju~er ujutro posjetili manastir i krenuli u \akovicu, pa je autobus morao da se vrati u manastir. S njima je bio vladika Teodosije, a pripadnici Samoo-

Poruka mira

Demonstranti poru~ili Tadi}u da bje`i sa Kosova

Stabilna ve}ina pred referendum
Najnovije istra`ivanje javnog mnijenja u Hrvatskoj pokazalo je da 55,1 posto gra|ana podr`ava ulazak te zemlje u EU. Da je referendum o pristupanju EU bio organizovan po~etkom jaunara, 60,3 posto ispitanika bi sigurno iza{lo na njega. Me|u ispitanicima koji bi iza{li na referendum 31,2 posto bi bilo protiv ~lanstva, {to je ne{to manji udio od pro{lomjese~nih 32 posto, rezultati su januarskog ispitivanja javnog mnijenja koje je proveo CRO Demoskop. U Hrvatskoj }e se 22. januara odr`ati referendum o ulasku te zemlje u Evropsku uniju.

Predsjednik Srbije Boris Tadi} izjavio je da je do{ao na Kosovo i Metohiju sa namjerom da uputi poruku mira i Srbima i Albancima. “@elim da poru~im da na{ narod, gde god da se nalazi, u`iva u miru, i to je ono {to nam je trebalo u svim ovim vremenima. Do{ao sam da poka`em, i u Pe}koj patrijar{iji, i u De~anima, i u Prizrenu i u Zo~i{tu, da mislimo na sve na Kosovu i Metohiji u vrlo te{kim i kompleksnim okolnostima i zato nam nijedan napor nije te`ak da budemo ovde sa na{im ljudima i na{im narodom“, rekao je Tadi}. On je uputio poruku mira i ljudima drugih vjera, prenosi RTS.

predjeljenja, sa albanskim zastavama i parolama u znak protivljenja dolaska Srba u manastir na Bo`i}, i sino} su bili u centru De~ana.

Albanci sa Kosova nisu zadovoljni dolaskom Tadi}a, jer, kako ka`u, dok on ne prizna Kosovo, ne}e ni oni njega: - Dok Srbija ne priznaje Kosovo kao dr`avu, za{to da mi priznajemo njihovog predsjednika ovdje. Mitingu u Pe}i je prisustvovalo nekoliko stotina gra|ana, koji su nosili transparente „Tadi}u, bje`i sa Kosova“ „Ne Pe}koj patrijar{i, ji“ i „Albanija je realnost“ Organi. zator protesta Mustafa Ljajki iz Pokreta slobodnih gra|ana je poru~io da je dolazak predsjednika SrbijeBorisaTadi}a u Pe}i manastir Visoki De~ani potpuno neprihvatljiv za gra|ane.

Vjerske slobode
- Tadi}eva politika je identi~na Milo{evi}evoj, kada je Milo{evi} dolazio na Gazimestan, rekao je

Ljajki. Kosovski Srbi imaju apsolutne vjerske slobode, ~ak i ve}e nego Srbi u Srbiji, za razliku od Albanaca u Pre{evu, Bujanovcu i Medve|i, poru~eno je sa mitinga. Predstavnik EULEX-a je rekao da se operacija provodi zajedno sa Kosovskom policijom, uklju~uju}i i specijalne jedinice ROSU. Kosovska policija je bila u najve}em stepenu pripravnosti, a saop{tila je da ne}e tolerisati blokadu puteva. Pokret Samopredjelenje je saop}io da 20 njegovih aktivista povrije|eno u sukobu s policijom, te da su zatra`ili lije~ni~ku pomo} u Domu zdravlja u De~anima. “Nekoliko automobila je lak{e o{te}eno. Automobil predsjednika Tadi}a nije pogo|en“ izjavio je , glasnogovornik EULEX-a, Nicholas Hawton.

Reuters

KFOR ne pregovara, on informi{e
Por tparol KFOR-a Uwe Nowitzki izjavio je da je lokalni komandant bataljona u Zubinom Potoku samo informisao lokalne vlasti o mjerama koje su me|unarodni vojnici preduzeli na alternativnom putu u selu Banje kod prelaza Brnjak. Nowitzki je rekao da se ne radi ni o kakvim pregovorima izme|u KFOR-a i lokalnih vlasti u Zubinom Potoku, ve} samo o informisanju lokalnih predstavnika Srba. Objasnio je da kamioni preko 3,5 tona mogu u}i jedino preko zvani~nog prelaza Brnjak, ponoviv{i da se ulazak alternativnim putnim pravcima smatra ilegalnim ulaskom na Kosovo. Vojnici KFOR-a ni ju~er nisu dozvoljavali ulazak vozilima sa robom iz centralne Srbije, ~ija je nosivost iznad 3,5 tona.

Vlada Hrvatske odlu~na da objavi registar

Pravi branitelji
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

mogu mirno spavati
Registar hrvatskih branitelja }e svakako biti objavljen za vrijeme mandata aktualne Vlade. Ovo je potvrdioministarbraniteljaPredrag Mati}, poja{njavaju}i da je publiciranje ovog dokumenta proces koji }e potrajati. Prije nego {to registar bude objavljen, moraju se napravitiizmjene u ve} postoje}ojzakonskoj regulativi. To se odnosi prvenstveno na Zakon o tajnosti osobnih podataka. Prema sada{njim pravnim propisima, svaka pojedina osoba ~ije se ime navodi u registru morala bi dati svoj pisani pristanak za objavljivanje podataka, a kako stvari sada stoje, to se te{ko mo`e o~ekivati. Pozivaju}i se upravo na ove zakonske odredbe, biv{i HDZ-ov ministarbraniteljaTomislavIvi}javno je priprijetio da }e podi}i tu`bu protiv dr`ave u slu~aju objave registra jer }e to biti, ka`e, protuzakonito djelo. Ivi} ima status branitelja i invalida Domovinskog rata, a glavni motiv protivljenju je, kakoobja{njava, mogu}nost da njegov ratni put raspreda ulica. Po Ivi}u, mo`e se navodno o~ekivaticijelival tu`biprotivdr`ave ako se odluka o objavi registra branitelja i realizira. Ovim su ponovo podgrijane pri~e kako se objavljivanjem imena i pogotovo ratnog puta iz registra, nekada{nji hrvatski branitelji, ali i njihovefamilijedirektnodovode u opasnost ako odlu~e putovati kroz Srbiju ili srpski entitet u BiH. No, svi takvistrahovi~ini se da su bezrazlo`ni. Premijer Zoran Milanovi} potvrdio je na sjednici Vlade prije dva danakako}e objavomregistrabranitelja na internetubitidostupnasamo imena i prezimena branitelja, kao i godina njihovog ro|enja. Prema slu`benim podacima, u Hrvatskoj501.666 osobaimastatus branitelja. Me|utim, ratnizapovje-

Ministar Mati} najavio sankcije za la`ne branitelje

dnici ka`u da je u obrani Hrvatske sudjelovalo maksimalno 80.000 do 100.000 ljudi. Nakon zavr{etka rata 1995. status branitelja imalo je izme|u 250.000 i 300.000 ljudi, a u me|uvremenu taj brojpove}an je na pola milijuna. Istinskim braniteljima je nezamislivo da ih se poistovje}uje s la`nim, zato sna`no podr`avaju odluku nove hrvatske Vlade o objavi svih imena iz registra, a ministar Mati} najavljuje oduzimanjesvihprivilegijala`nim braniteljima, koji }e dr`avi morati vratiti sve nezaslu`ene penzije, stanove i dionice, i to s kamatama.
Jadranka DIZDAR

Zabranjen alkohol
Naredba kojom se zabranjuje to~enje i konzumiranje alkohola u Skup{tini Srbije odnosi se na sve, bez izuzetka, izjavio je sekretar parlamenta Veljko Odalovi}. Povod za njeno dono{enje bilo je, na neki na~in, nedavno pisanje medija da se u Domu Narodne skup{tine u jednom periodu popilo 30 litara alkoholnog pi}a, rekao je Odalovi} i dodao da je to i podsje}anje na zakonske obaveze i na red u ku}i.

12

SVIJET

subota, 7. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Napad u Damasku

U eksploziji, ~ija je meta bio policijski autobus, uni{tena su brojna vozila

Reuters

JU O[ "Mehmedalija Mak Dizdar" @rtava fa{izma 14 Sarajevo Na osnovu odredbi Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju, Odluke [kolskog odbora JU O[ "Mehmedalija Mak Dizdar" i saglasnosti Ministra obrazovanja i nauke KS broj 11-38-22487-3-39/11, raspisuje se

Desetine mrtvih

KONKURS
za prijem u radni odnos Nastavnik islamske vjeronauke - 1 izvr{ilac na odre|eno vrijeme do povratka zaposlenice sa porodiljskog bolovanja, a najkasnije do 15. 8. 2012. godine — nepuna nastavna norma (8 ~asova sedmi~no) Uslovi Pored op}ih uslova za zasnivanje radnog odnosa predvi|enih Zakonom, kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove predvi|ene Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju i Nastavnim planom i programom za osnovne {kole. Uz prijavu na konkurs kandidati treba da prilo`e sljede}e dokumente (ovjerene fotokopije): - Diplomu kao dokaz stru~ne spreme - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih - Uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) - Kra}u biografiju Po kona~nosti odluke o izboru, izabrani kandidat du`an je dostaviti uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad u obrazovanju. Prijave s potrebnom dokumentacijom o ispunjavanju uslova dostaviti na adresu: JU O[ "Mehmedalija Mak Dizdar",@rtava fa{izma 14, Sarajevo. Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

u napadu
Vlasti za eksploziju okrivile militante Al-Kaide
Najmanje 25 osoba je ubijeno i 46 ranjeno ju~er na prometnoj raskrsnici u stambenom kvartu Damaska kada se raznio bomba{ samoubica, javila je sirijska dr`avna televizija, prenosi Fena. Napad se desio u blizini osnovne {kole u kvartu Al-Midan, javila je TV stanica, dodaju}i da su ve}ina `rtava bili civili. Dr`avna televizija prikazala je snimke gra|ana kako s ulica prikupljaju ljudske ostatke u crne vre}e, o{te}enih automobila i autobusa. Tako|er su se mogle vidjeti lokve krvi na ulici. Videosnimak ukazuje da je meta napada bio policijski autobus, {to je potvrdio i jedan zvani~nik. Nezavisna internetska stranica Sirijska politikajavila je da su zvani~niciministarstva unutra{njihposlova i ~lanoviposmatra~kog tima Arapske lige stigli na mjesto napada.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 Mals 116071 09 Mals Sarajevo, 12. 7. 2011. godine Na osnovu odredbe ~lana 348. stav 3, 4. i 5. Zakona o parni~nom postupku ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 53/03, 73/05 i 19/06), Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Aleksandra Vuleta, u pravnoj stvari tu`itelja RAMA-GLAS d.o.o. Sarajevo, Ulica kolodvorska broj 12B, Sarajevo, koga zastupa punomo}nik Bursa} Nedeljko, advokat iz Sarajeva, protiv tu`enog OBJEKAT d.o.o. Sarajevo, Ulica magistrala broj 27, Ilid`a, radi duga, v.sp. 492,78 KM, OBJAVLJUJE SLIJEDE]I

OGLAS
Poziva se tu`eni OBJEKAT d.o.o. Sarajevo, Ulica magistrala broj 27, Ilid`a, da u roku od 30 dana dostavi odgovor na tu`bu dostavljenu Sudu 3. 11. 2009. godine, u kojoj je tu`itelj predlo`io da Sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom se tu`eni obavezuje da isplati tu`itelju glavni dug u iznosu od 492,78 KM sa zakonskom zateznom kamatom koje }e se obra~unati na iznose: 132,84 KM po~ev od 24. 11. 2008. godine pa do kona~ne isplate, 71,94 KM po~ev od 30. 11. 2008. godine pa do kona~ne isplate, 24,57 KM po~ev od 11. 12. 2008. godine pa do kona~ne isplate i 267,04 KM po~ev od 25. 12. 2008. godine pa do kona~ne isplate, kao i naknaditi tro{kove parni~nog postupka, a sve u roku od 15 dana.

Ujedno je tu`itelj predlo`io i dono{enje presude zbog propu{tanja u smislu ~lana 182. stav 1. ZPP-a (Zakona o parni~nom postupku). Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnositelja (~lan 334. ZPP-a). U odgovoru na tu`bu tu`eni }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaju ili osporavaju postavljeni tu`beni zahtjev (~lan 71. stav 1. ZPP-a). Ako tu`eni osporavaju tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`ati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tu`eni zasnivaju svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za navode tu`enih (~lan 71. stav 2. ZPP-a). Tu`eni mogu u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protivtu`bu (~lan 74. stav 1. ZPP-a). Kad tu`eni, kome je uredno dostavljena tu`ba u kojoj je tu`ilac predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja ne dostavi pisani odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan (~lan 182. stav 1. ZPP-a). Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku pozivom na broj predmeta. Dostava se smatra obavljenom protekom 15 dana od dana objavljivanja. SUDIJA Aleksandra Vuleta

Eksplozija je uslijedila dvije sedmice nakon dvostrukog samoubila~kog napada u kojem su ubijene 44 osobe i 166 ranjeno. Vlada u Damasku okrivila je za eksploziju militante Al-Kaide koji su vjerovatno pre{li u zemlju iz susjednog Libana. Opozicija, me|utim, tvrdi kako je mogu}e da je vlada pod vodstvom predsjednika Ba{ara al-Asada planirala napad u poku{aju da uvjeri arapske i zapadne zemlje da je Sirija pod prijetnjom teroristi~kog napada. Siriju potresa pobuna protiv Ba{ara al-Asada koja je po~ela sredinom marta pro{le godine. U gu{enju prodemokratskih protesta od vladinih snaga ubijeno je vi{e od 5.000 osoba, prema izvje{taju UN-a.

Ukrajina

Suprug Julije Timo{enko

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 Ps 134809 10 Ps Sarajevo, 20. 12. 2011. godine OP]INSKI SUD U SARAJEVU, sudija Radivoje Stani{i}, u pravnoj stvari tu`ioca Hano DOO iz Sarajeva, protiv tu`enog D`ast DOO Sarajevo iz Sarajeva, radi duga, v.sp. 10.845,90, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku ("Sl. novine FBiH", br. 53/03, 73/05 i 19/06), objavljuje:

OGLAS
OP]INSKI SUD U SARAJEVU, sudija Radivoje Stani{i}, u pravnoj stvari tu`ioca Hano d.o.o. iz Sarajeva, protiv tu`enog D`ast d.o.o. Sarajevo iz Sarajeva, radi duga, v.sp. 10.845,90, donio je 20. 12. 2011. zbog propu{tanja Obavezuje se tu`eni da tu`iocu isplati glavni dug u iznosu od 10.845,90 KM, kao i zakonske kamate koje }e obra~unati na iznose: - 723,06 KM po~ev od 19. 8. 2008. go di ne pa do ko na~ne isplate - 723,06 KM po~ev od 16.11.2008. go di ne pa do ko na~ne isplate - 723,06 KM po~ev od 20. 12. 2008. godine pa do kona~ne isplate

PRESUDU

- 723,06 KM po~ev od 9. 1. 2009. godine pa do kona~ne isplate - 723,06 KM po~ev od 6. 3. 2009. godine pa do kona~ne isplate - 723,06 KM po~ev od 22. 3. 2009. godine pa do ko na~ne isplate - 723,06 KM po~ev od 11. 4. 2009. godine pa do ko na~ne isplate - 723,06 KM po~ev od 19. 5. 2009. godine pa do ko na~ne isplate - 723,06 KM po~ev od 18. 6. 2009. godine pa do ko na~ne isplate - 723,06 KM po~ev od 21. 7. 2009. godine pa do ko na~ne isplate - 723,06 KM po~ev od 21. 8. 2009. godine pa do ko na~ne isplate - 723,06 KM po~ev od 19. 9. 2009. godine pa do ko na~ne isplate - 2.169,18 KM po~ev od 10. 12. 2009. godine pa do kona~ne isplate te naknadi tro{kove postupka u iznosu od 1.267,70 KM sve u roku od 30 dana pod prijetnjom izvr{enja. Potrebno je da objavite presudu zbog propu{tanja od 27. 6. 2011. godine u roku od 15 dana i tekst objave dostavite sudu u spis. Sudija Radivoje Stani{i} Pouka o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopu{tena je `alba KANTONALNOM SUDU U SARAJEVU u roku do 30 dana od dana dostavljanja prepisa. @alba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

Oleksandr Timo{enko, suprug biv{e ukrajinske premijerke Julije Timo{enko, dobio je politi~ki azil u ^e{koj, nakon {to mu je tamo{nje ministarstvo pozitivno odgovorilo na zahtjev koji je podnio krajem pro{le godine, prenosi Tanjug. Julija Timo{enko osu|ena je u oktobru 2011. na sedam godina zatvora zbog zloupotrebe polo`aja dok je bila na vlasti. Na tu presudu su se nadovezale i optu`be za finansijske malverzacije koje je navodno po~inila dok je bila na ~elu ukrajinskog energetskog sistema 1990-ih. U taj slu~aj je umije{an i njen suprug Oleksandr Timo{enko (51), biznismen i akcionar jedne ~e{ke industrijske kompanije, koji je godinu bio u pritvoru na osnovu optu`bi za pronevjeru 2000-2001,

dobio politi~ki azil u ^e{koj

Julija sa k}erkom i suprugom tokom su|enja

ali je oslobo|enzbognedostatkadokaza. Evropska unija smatra da je proces protiv Julije Timo{enko politi~ki motivisan.

Evakuisano 800 ljudi u Holandiji
Vojska i policija evakuisale su 800 osoba iz ~etiri sela na sjeveru Holandije zbog straha od mogu}ih poplava, nakon {to je jedan nasip po~eo da popu{ta i curi nakon vi{ednevnih obilnih ki{a. Mje{tani i vojska postavili su vre}e sa pijeskom du` 400 metara nasipa kako bi se preduprijedilo curenje, a putevi u oblasti su blokirani, prenosi Srna. “Strahujemo da je nasip slabiji nego {to izgleda, mogu}nost probijanja postoji, a posljedice bi u tom slu~aju bile velike“, rekla je lokalni zvani~nik Yvonne van Mastrigt za holandsku novinsku agenciju ANP. Ministarstvo za infrastrukturu upozorilo je na visok nivo vode du` obala zbog oluje. Vi{e od polovine populacije u Holandiji `ivi u oblastima ispod nivoa mora u kojima se ostvaruju dvije tre}ine dru{tvenog bruto proizvoda.

OSLOBO\ENJE subota, 7. januar/sije~anj 2012.

SVIJET
VIJESTI

13

ZBOG OPTU@BI ZA POKU[AJ RU[ENJA VLADE I TERORIZAM

Uhap{en biv{i
{ef turske vojske
Nove `rtve u Iraku
^etiri osobe ubijene su ju~er u eksploziji bombe ~ija je meta bila policijska patrola u sjevernom ira~kom gradu Mosulu, saop}io je na~elnik snaga sigurnosti u gradu, prenosi Fena. “Dvoje civila i dvojica policajaca poginuli su kada je bomba aktivirana u zapadnom dijelu Mosula“, izjavio je brigadir Mohamed alD`aburi za dpa. Troje civila tako|er je ranjeno u napadu. Novi napadi izvr{eni su ju~er i u ira~koj prijestolnici. U eksploziji tri bombe na razli~itim mjestima poginula su dvojica {iitskih hodo~asnika u Bagdadu, izjavili su zvani~nici. Napad se dogodio samo dan nakon koordiniranih eksplozija koje su usmrtile 78 {iitskih vjernika {irom Iraka, prenosi AP. Sunitski fundamentalisti u Iraku ~esto ne smatraju {iite muslimanima, a napad na njih se smatra ~asnim ~inom.

Zapovijedao sam jednom od najve}ih svjetskih oru`anih snaga i zaista se mo`e re}i da je tragikomi~no da mi se sudi za osnivanje teroristi~ke organizacije, kazao je Ba{bu
(Specijalno za Oslobo|enje iz Istanbula)

Biv{i na~elnik turskog general{taba general Ilker Ba{bu uhap{en je zbog optu`bi da je uz upotrebu nasilja poku{ao oboriti vladu Red`epa Tajipa Erdoana i djelimi~no ili potpunosprije~itiobavljanje du`nosti, te da je bio na ~elu teroristi~ke organizacije. General Ba{bu je kao svjedok priveden u ~etvrtak na saslu{anje koje je trajalo sedam sati, nakon ~ega je i uhap{en. U tokuispitivanjaBa{bu je odbio priznati bilo kakvu krivicu, te je naglasio da ovaj slu~aj historija treba dobro zapisati. “Ja sam zapovijedao jednom od najve}ih svjetskih oru`anih snaga, zaista se mo`e re}i da je tragikomi~no da mi se sudi za osnivanje teroristi~ke organizacije. Tolike godine sam radio zajedno sa dana{njomvladom i za to vrijemenije se ustanovilo da vodim teroristi~ku organizaciju. To je detalj koji je jako bitan“, izjavio je biv{i {ef turske vojske. “Godinu i po nakon {to sam penzionisan, susreo sam se sa ovim optu`bama. Zaistaje te{ko toshvatiti. Kakav god da ishod bude, za mene je ovo ve} najve}a kazna jer sam slu`iovojscidostojanstveno. U tokuispitivanjanisam~uo ni jedno vrijedno pitanje. Mi smo prolazni, ali historija ovo treba dobro zapisati. Da sam htio oboriti vladu,

^ile: Stradalo {est vatrogasaca
Red`ep Tajip Erdoan i Ilker Ba{bu u februaru 2010.
Reuters

Istraga internet - memorandum

Ilker Ba{bu je do sada najvi{i komandant koji je uhap{en pod optu`bom da je planirao dr`avni udar i obaranje sada{nje vlade. Iako su neki mediji prenijeli da je general Ba{bu uhap{en pod istragom takozvane mre`e Ergenekon, to nije ta~no. On je uhap{en pod istragom internet-memorandum, prema kojoj su turske oru`ane snage radile kao “novinari“, stvaraju}i ilegalnu propagandu na pojedinim internet-stranicama. Ova istraga po~ela je u julu 2010. i u njoj su sadr`ane internet-stranice koje su, kako se navodi, kontrolisale turske oru`ane snage u cilju crne propagande protiv vladaju}e AKP stranke.

kao komandant vojske koja broji 700 hiljadaljudi, mogao sam to uraditi i na druga~ijina~in. Ali, nikada nisam radio ni{ta {to je bilo protiv zakona i ustava“, dodao je Ba{bu. Povodomzadnjihde{avanjaturski predsjednikAbdulah Gul izjavio je da su pred sudom svi jednaki. “Svjedoci smo jednog su|enja prema zakonskim normama. Svi imaju odgovornost u pravnom sistemu. Dok sud ne proglasi nekoga krivim, svi su jednaki. Moramo smirenopristupitiovojsituaciji“, reA. [E]EROVI] kao je Gul.

Najmanje {est vatrogasaca izgubilo je `ivot bore}i se protiv vatrene stihije u {umovitoj planinskoj oblasti na jugu ^ilea, rekli su zvani~nici. Isti izvor navodi da su jo{ dva lica zadobila te{ke opekotine u po`aru u regionu Araukanija, prenosi Srna. U proteklih sedam dana vi{estruki po`ari opusto{ili su velike oblasti centralnog i ju`nog ^ilea. Predsjednik Sebastian Pinera rekao je da su neki po`ari namjerno izazvani, a svi odgovorni bit }e procesuirani u skladu sa antiteroristi~kim zakonom.

I

ran planira u februaru izvesti nove velike pomorske vje`be u blizini strate{ki va`nog Hormu{kog moreuza, javila je agencija Fars, dok i dalje traju tenzije Teherana sa Zapadom nakon prijetnji novim sankcijama protiv Islamske Republike zbog kontroverznog nuklearnog programa zemlje. Iranski ministar odbrane Ahmad Vahidi rekao je da Islamska revolucionarna garda planira “najve}e pomorske vje`be u blizini Hormu{kog moreuza“, javlja RIA Novosti, dodaju}i da je njihov naziv Veliki poslanik, prenosi Srna. Ova najava uslijedila je samo nekoliko dana nakon {to je iranska mornarica okon~ala 10-dnevne pomorske vje`be u blizini Hormu{kog moreuza. Vje`be su odr`ane nakon {to je Islamska Republika zaprijetila da }e blokirati ovaj vodeni prolaz, kroz koji prolazi 40 posto svjetske nafte, kao odgovor na planove Zapada da zabrani uvoz nafte iz Irana. Oko 60 posto bud`etskih prihoda u Iranu dolazi od izvoza nafte. Ove najnovije vje`be, pod na-

Iran najavio nove pomorske vje`be

Veliki poslanik u februaru
Najnovije vje`be Irana podudarit }e se sa velikim pomorskim vje`bama koje Izrael i SAD planiraju u Persijskom zalivu

Nigerija: Smrtonosni napad na crkvu
Naoru`ani napada~i upali su u crkvu na sjeveroistoku Nigerije, otvorili vatru i ubili {est osoba i deset ranili, saop}io je pastor crkve, prenosi Fena. Napad se dogodio u gradu Gombe, tokom jutarnje molitve u kr{}anskoj crkvi, potvrdio je pastor Johnson Jauro, rekav{i da je {est osoba ubijeno, uklju~uju}i i njegovu suprugu. Poslije pucnjave, vjernici su u panici poku{ali da pobjegnu iz crkve. Napad se dogodio po{to je predstavnik islamisti~ke grupe Boko Haram u nedjelju objavio trodnevni ultimatum kr{}anima koji `ive na ve}inski muslimanskom sjeveru Nigerije da napuste taj region. Predsjednik Nigerije Goodluck Jonathan proglasio je 31. decembra vanredno stanje na sjeveroistoku i u jo{ dva regiona, u poku{aju da obuzda sve nasilniji Boko Haram, koji `eli da uvede {erijatski zakon u cijeloj zemlji.

Iran je nedavno okon~ao pomorske vje`be u blizini Hormu{kog moreuza

Reuters

zivom Veliki poslanik, podudarit }e se sa velikim pomorskim vje`bama koje Izrael i SAD planiraju u Persijskom zalivu. Vi{i izraelski zvani~nik rekao je agenciji AP da }e vje`be po~eti u narednih nekoliko sedmica. I ame-

ri~ki i izraelski zvani~nici opisali su ove vje`be pod nazivom O{tri izazov 12 kao najve}e ikad odr`ane zajedni~ke manevre dviju zemalja. Njihov cilj je pobolj{anje raketnih sistema odbrane i saradnje izme|u ame-

ri~kih i izraelskih snaga. SAD su pro{le subote odobrile sankcije protiv iranske naftne industrije, a EU }e razmotriti zabranu uvoza iranske nafte na sastanku ministara vanjskih poslova EU krajem januara.

14

SVIJET FINANSIJA

subota, 7. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

BiH

EU

Ma|arska prihvata pomo} MMF-a

Pregovori bez ikakvih uslova

Ma|arska mora u ovoj godini reprogramirati gotovo pet milijardi eura vanjskog duga, uz dugove u forintama koji dospijevaju na naplatu
Ma|arska je najavila da }e po ku {a ti da se do go vo ri sa MMF-om nakon {to je forinta nastavila da pada, a potra`nja za obveznicama je slaba. Ministar Tamas Fellegi je kazao da vlada {to prije `eli posti}i dogovor o finansiranju, kao i da je spremna raspravljati o svim prijedlozima MMF-a, ako su u interesu dr`ave. “Spremni smo pregovarati bez ikakvih uslova i raspravljati o svemu {to se na|e na pregovara~kom stolu” naglasio je Fellegi. ,

Evropska komisija, izvr{no tijelo Evropske unije, dobit }e nadle`nost da izvodi ~lanice eurozone pred sud zbog prekora~enja limita za bud`etske deficite, predvi|eno je novim planom koji razmatraju ~lanice EU radi suzbijanja du`ni~ke krize. Stro`iji bud`etski propisi mogli bi da stupe na snagu nakon {to najmanje 15 od 17 ~lanica eurozone ratificiraju taj predlo`eni sporazum, prenio je AFP, koji je imao uvid u ovaj prijedlog. Prethodna verzija je predvi|ala da samo devet ~lanica zone eura potpi{e taj sporazum. Britanija je jedina ~lanica 27-~lane EU koja je odbila da se pridru`i naporima za produbljivanje integracije, razljutiv{i time partnere na samitu lidera EU pro{log mjeseca. O fiskalnom sporazumu razgovarat }e lideri EU na specijalnom samitu 30. januara kako bi on mogao da bude usvojen na jo{ jednom sastanku u martu. EU je odlu~ila da poo{tri svoje propise po{to su ih vlade ~lanica godinama kr{ile,

EK: ^lanice EU pred sudom zbog deficita

ignoriraju}i limit za bud`etski deficit od tri posto bruto doma}eg proizvoda (BDP) i limit za dug od 60 posto BDPa, napominje Tanjug. U prethodnoj verziji tog sporazuma nije direktno spomenuta uloga Evropske komisije u izvo|enju pred sud vla da ~la ni ca ko je kr{e bud`etske propise, izla`u}i ih time mogu}im sankcijama. Novi nacrt, me|utim, predvi|a da “Komisija mo`e da u ime ugovornih strana povede postupak zbog navodnog kr{enja poglavlja III pred Sudom pravde Evropske unije“ . Poglavlje III nala`e da bud`eti moraju biti uravnote`eni ili u suficitu i dozvoljava samo privremene deficite kako bi se uzeli u obzir uticaj ekonomskih ciklusa ili periodi “jakog ekonomskog slabljenja“ . Pre dlo`eni me|u vla din spo ra zum ima za cilj da uvo|enje sankcija postane automatsko i zahtijeva od vlada da zlatni propis o uravnote`enim bud`etima uklju~e u svoje ustave. Pregovara~i 26 ~lanica EU koje su voljne da potpi{u taj sporazum razmotrit }e najnoviji nacrt.

Pad forinte
On je dodao da }e Ma|arska prihvatiti preventivni stand by aran`man sa MMF-om, ali da }e povu}i raspolo`iva sredstva samo ako to bude nu`no, s obzirom na prilike na tr`i{tu. Fellegijev istup nakratko je zaustavio pad forinte koja se tako stabilizovala na 321,55 forinti za euro, ali njena vrijednost i dalje sna`no oscilira. Prinosi na ma|arske petogodi{nje i 10-godi{nje obveznice stabilizovali su se pak ispod nivoa od 11 posto nakon {to su nakratko posko~ili na 11,20 posto. Dr`avna agencija za upravljanje dugom snizila je za 10 milijardi forinti iznos duga ponu|en na aukciji u ~etvrtak zbog

Budimpe{ta: [to prije posti}i dogovor o finansiranju

slabe potra`nje koja nije pokrila planirani iznos od 45 milijardi forinti, dok su kamate posko~ile. Iako ve}ina analiti~ara smatra da }e ma|arska vlada na kraju popustiti i potpisati sporazum sa zajmodavcima, neki predvi|aju da }e nu`ni preduslov za takav rasplet mo`da biti prethodno produbljivanje krize na tr`i{tima.

Krediti
Ma|arska mora u ovoj godini reprogramirati gotovo pet milijardi eura vanjskog duga, povrh dugova u forintama koji dospijevaju na naplatu. Rije~ je o povratu kredita EU i MMF-a koji je

zemlju 2008. spasio od finansijskog sloma. Pregovori s MMF-om i EU prekinuti su pro{log mjeseca zbog zakona kojim se ograni~ava neza vi snost cen tral ne ban ke. Ma|arski premijer ne `eli ga povu}i, prkose}i zahtjevima Evropske unije. Budimpe{ta je prije tri godine zatra`ila od Me|unarodnog monetarnog fonda (MMF) i Evropske unije podr{ku u iznosu 20 milijardi eura, ali je nova vlada s Viktorom Orbanom na ~elu sredinom 2010. prekinula pregovore, uz obrazlo`enje da im novi sporazum nije potreban. Pregovori su nastavljeni u decembru 2011.

Uga{ene njema~ke nuklearne elektrane

Nijemci uvoze
struju iz Austrije
S obzirom na to da su njema~ke energetske kompanije odustale od nukleranih elektrana, primorane su da koriste rezerve austrijske elektrane. Kompanija Tennet je prvi put morala da pribjegne austrijskim rezervama ve} 8. i 9. decembra, s tim {to je aktivirana i termoelektrana na naftu u Grazu. Ovu informaciju potvrdila je Vi{a federalna agencija za elektri~nu energiju, telekomunikacije, po{tu i `eljeznicu Savezne Republike Njema~ke. O~ekuju}i probleme jo{ pro{log ljeta, Agencija je pripremila rezervne elektrane snage 1.075 megavata u Austriji i 1.000 megavata u Njema~koj. U nedostatku dalekovoda za prenos, do{lo je do preoptere}enja njema~ke energetske mre`e. Situacija je pogor{ana i djelimi~nom obustavom rada atomske centrale u Grundremingenu zbog neplanirane zamjene nekoliko gorivih elementa.
Preoptere}ena prenosna mre`a

Proi zvo|a~ke ci je ne u Evropskoj uniji su u novembru 2011. porasle za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, objavio je Zavod za statistiku EU - Eurostat. Proizvo|a~ke cijene su u oktobru pro{le godine porasle u odnosu na septembar za

Proizvo|a~ke cijene u zoni eura u porastu

Kako bi se smanjilo optere}enje visokonaponske mre`e za prenos struje sa sjevera na jug, bilo je neophodno pove}anje proizvodnje u ju`nim dijelovima zemlje, koje su ranije obezbje|ivale atomske centrale. U operateru Tennet isti~u da }e zbog odustajanja Njema~ke od atomske energetike kompanije morati sve ~e{}e da pribjegavaju vanrednim mjerama kako bi obezbijedile normalno snabdijevanje potro{a~a, prenosi njema~ka medijska ku}a Deutsche Welle.

0,1 posto, prenose agencije. U novembru zabilje`eni rast od 0,2 posto je neznatno vi{i od o~ekivanih 0,1 posto. Na godi{njem nivou proizvo|a~ke cijene su u 2011. porasle za 5,3 posto, dok su ekonomisti predvi|ali da }e on biti 5,2 posto.

Pepsi otpu{ta 4.000 radnika
Kompanija PepsiCo razmatra mogu}nost zatvaranja oko 4.000 radnih mjesta i ukidanje penzionih otpremnina, s ciljem pove}anja profita. Ovo je objavio dnevnik Newyork post, pozivaju}i se na obavije{tene izvore. PepsiCo sada nudi zaposlenima penzioni program, uz otpremnine, ali mo`e da odustane od isplate jer o~ekuje da }e tako ostvariti u{tede od 75 miliona dolara. Poslije zatvaranja radnih mjesta, posao }e izgubiti vi{e od jednog procenta zaposlenih i ta mjera }e djelimi~no pogoditi i sjedi{te firme u dr`avi Njujork, prenose agencije. Predstavnik kompanije je izjavio da }e odluka o otpu{tanju biti usvojena tek kada je rukovodstvo razmotri sa zaposlenima.

OSLOBO\ENJE subota, 7. januar/sije~anj 2012.

OGLASI

15

16

BIZNIS I EKONOMIJA

subota, 7. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

MLIJEKO KAO POVOD

Narod {tedi na hrani
Potro{nja mlijeka, koje mnogi nazivaju i sirotinjskom hranom, u opadanju je, {to ukazuje na to da narod najvi{e {tedi na hrani, tvrdi za Oslobo|enje Senad Fejzi}, direktor mljekare Saraj milk iz Maglaja. Mogu}e je da }e se pad nastaviti s obzirom na to da je od prije dva dana na sarajevskom tr`i{tu do{lo do njegovog poskupljenja.

Na po~etku godine, strah od mogu}eg vala poskupljenja uvukao se me|u brojne kategorije potro{a~a • Potezi Hrvatske i Srbije

Simboli~no poskupljenje
Naime, nakon vi{emjese~ne akcijske prodaje svje`eg maglajskog mlijeka, pakovanog u plasti~ne kese, trgova~ki lanac Konzum (jedan od njihovih ve}ih distributera) cijenu je sa 1,00 podigao na 1,05 KM. Pove}anje je u biti simboli~no, ali za penzionere i ugro`ene kategorije stanovni{tva nije bezna~ajno. Za njih je to, kako nam neki reko{e, i nagovje{taj da bi nas na po~etku nove godine mogao zapljusnuti novi val poskupljenja. [tite}i porodi~ni bud`et, potro{a~i (primjetno je to u velikim tr`nim centrima) kod kupovine prehrambenih proizvoda pribjegavaju isklju~ivo kupovini artikala na kojima je oznaka akcija. U Saraj milku tvrde da proizvo|a~ke cijene nisu dizali ve} 18

VAL POSKUPLJENJA [to se ti~e o~ekivanog vala poskupljenja, on za sada nije na vidiku, obi~no dolazi nakon poskupljenja energenata ili promjene propisa koje kreira dr`ava
PDV-a na ve}inu proizvoda i pro{irila primjenu nulte stope na proizvode kojima se {titi bud`et bolesnih i socijalno ugro`enih te potrep{tina za djecu. Uskoro odlaze}a srbijanska vlada propisala je nove uslove obra~unamar`e pa je ovu susjednu dr`avuzapljusnuo val pojeftinjenja. Stanovnicima BiH uz grani~ni pojas sa tom dr`avom sada je mnogo isplativije kupovati preko granice nego pratiti kada }e se koji doma}i trgovac odlu~iti za akcijsku prodaju odre|enog artikla. Primjer iz susjedstva jo{ nas je iznova jednom uvjerio koliko je va`no imati dr`avu koja misli i o narodu, a ne samo o sebi i svojoj administraciji.
H. ARIFAGI]

Kupuju se, uglavnom, proizvodi na akciji

mjeseci unato~ izuzetno zao{trenim uslovima privre|ivanja, a to ne}e ~initi ni u skorije vrijeme. No {to se ti~e o~ekivanog vala poskupljenja, on za sada nije na vidiku. Obi~no dolazi nakon poskupljenja energenata ili promje-

ne propisa koje kreira dr`ava.

Kupovina preko granice
Cijene motornih goriva na podru~ju Federacije BiH miruju, uvje ra va nas Ame la Ke~o iz Udru`enja prometnika naftnih

derivata pri Privrednoj komori FBiH. Posljednji put su poskupjeli prije dva mjeseca. Za razliku od bosanskohercegova~kog tr`i{ta, u kom{iluku je sasvim druga~ija situacija. Nova hrvatska vlada pove}ala je stopu

Proljetna sjetva na 1.100 hektara
Na parcelamaPoljoprivrednog dobra Semberija trenutno se ore zemlji{tepredvi|eno za proljetnu sjetvu, a ukupnimplanom je predvi|eno da na prolje}e bude zasijano 1.100 hektara. “Oranje povr{ina predvi|enih za proljetnu sjetvu privodi se kraju. Ostali radovi vezani za polje su zavr{eni jo{ u novembru” rekao je diplomirani , in`enjer poljoprivrede PD Semberija Radomir Prodanovi}. On je istakao da je predvi|eno da na prolje}e bude zasijano 1.100 hektara, od ~ega550 hekta-

Preporuka turisti~ke stranice Crescentrating

ra kukuruzom, 300 hektara sojom,100 hektarasjemenskimsuncokretom i 100 hektara gra{kom. “Kulture koje su zasijane do 15. oktobra nalaze se u optimalnoj fazi za pre`ivljavanje, a kulturama koje su zasijane krajem oktobra dobro su do{le ove visoke temperature da se pripreme za zimu” rekao je Prodanovi}. , Na povr{inama PD Semberija zasijano je ukupno oko 1.300 hektara ozimih usjeva, od ~ega 931 hektar p{enicom, 188 hektara je~mom i 173 hektara uljanom repicom.

BiH me|u najpo`eljnijim
BiH ima potencijal za turizam svake vrste, a najnovija preporuka turisti~ke stranice Crescentrating, svojevrsnog vodi~a za halal, odnosno vjerski podobna putovanja za muslimanske vjernike, pokazuje da BiH ima dobar potencijal i za halal-turizam. Naime, nakon vi{emjese~nog istra`ivanja i on-line anketa, BiH je svrstana kao najfriendly halal-destinacija u kategoriji zemalja izvan Organizacije islamske konferencije (OIC). OIC, ina~e, okuplja 57 dr`ava u kojima je islam dr`avna, ve}inska ili manjinska religija. Kako je za Oslobo|enje kazao Amir Saki}, direktor Agencije za certificiranje halal-kvaliteta BiH, lista se sastavlja na bazi dostupnosti halal-hrane u pojedinim zemljama, halal-certificiranih restorana, raznolikosti turisti~kih atrakcija koje su dostupne porodicama, odnosno svega onog {to ljudi tra`e prilikom putovanja u neku zemlju. „BiH intenzivno radi na promoviranju halal-proizvoda i dobijanje ovakvog priznanja je nagrada za ulo`eni trud na razvoju halalindustrije. Pro{le godine smo dobili i prvi halal-restoran u Sarajevu, a u narednom periodu promovira}emo jo{ objekata koji za-

DESTINACIJAMA

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 003 - 7. 1. 2012. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

Potencijali i za halal-turizam

EMU 978 EUR 1 1.955830 Australija 036 AUD 1 1.564257 Kanada 124 CAD 1 1.494858 Hrvatska 191 HRK 100 25.891711 Ceska R 203 CZK 1 0.075469 Danska 208 DKK 1 0.262399 Maðarska 348 HUF 100 0.612637 Japan 392 JPY 100 1.979444 Litvanija 440 LTL 1 0.565032 Norveska 578 NOK 1 0.254211 Svedska 752 SEK 1 0.220725 Svicarska 756 CHF 1 1.602152 Turska 949 TRY 1 0.814419 V.Britanija 826 GBP 1 2.360770 SAD 840 USD 1 1.527036 Rusija 643 RUB 1 0.047758 Srbija 941 RSD 100 1.853527 SDR (Special Drawing Rights) na dan 05. 01. 2012 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 05. 01. 2012 =

1.955830 1.568177 1.498605 25.956603 0.075658 0.263057 0.614172 1.984405 0.566448 0.254848 0.221278 1.606167 0.816460 2.366687 1.530863 0.047878 1.858172 USD BAM

1.955830 1.572097 1.502352 26.021495 0.075847 0.263715 0.615707 1.989366 0.567864 0.255485 0.221831 1.610182 0.818501 2.372604 1.534690 0.047998 1.862817 1.53279 2.336239

dovoljavaju halal-standarde u BiH“ istakao je Saki}. , Kako je navedeno na stranici Crescentrating, BiH je jedna od najegzoti~nijih destinacija za odmor u jugoisto~noj Evropi koju bi trebali posjetiti u ovoj godini. „Budu}i da se nalazi na svojevrsnom raskri`ju izme|u Istoka i Zapada sa svojom mje{avinom kultura i modernim planinskim odmarali{tima, turistima mo`e ponuditi mnogo sadr`aja“ stoji, , izme|u ostalog, u preporuci za BiH. Na listi iza BiH slijede Singapur, Ju`na Afrika, [ri Lanka, Gold Coast u Australiji, Delhi u Indiji, London u Engleskoj, Bangkok na

Tajlandu, Munich u Njema~koj i Be~ u Austriji, a kao najbolja halal-destinacija u kategoriji top 10 zemalja OIC-a za 2012. izabrana je Malezija. Halal-turizam je novi oblik turisti~ke ponude koji postaje sve popularniji u svijetu, a prema nekim istra`ivanjima, godi{nji promet u oblasti halal-turizma iznosi vi{e od 90 milijardi ameri~kih dolara. Kako je kazao Saki}, Agencija }e se i u narednom periodu truditi da ljudima koji tra`e halal-turizam omogu}i sve potrebno, a ovo priznanje govori da BiH ima dovoljno potencijala, koji se, naravno, A. Pe. jo{ mo`e razviti.

OSLOBO\ENJE subota, 7. januar/sije~anj 2012.
1.534,56
BIFX

BERZE
955,66
Broj: 02- 33/12 Vra`i}i: 6. 1. 2012. godine Broj transakcija

17

806,48

SASX-10

SASX-30

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON OP]INA ^ELI] JU OSNOVNA [KOLA VRA@I]I Tel/fax; 035-663-090

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 6. januar/sije~anj 2012.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

Na osnovu ~lana 72. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju („Slu`bene novine TK“, broj 6/04 i 7/05), odluka [kolskog odbora broj 01-801/11od 30. 6. 2011. godine i broj 01-28/12 od 6. 1. 2012. godine, Saglasnosti Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK-a broj 10/1-34-14751/11 od 3. 8. 2011. godine i 10/1-34-29781-1/11 od 29. 12. 2011. godine, [kolski odbor JU Osnovne {kole Vra`i}i, Vra`i}i, objavljuje

KOTACIJA KOMPANIJA Bosnalijek d.d. Sarajevo KOTACIJA FONDOVA ZIF BIG Investiciona grupa dd Sarajevo ZIF Bonus dd Sarajevo KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. E FBiH stara devizna {tednja serija P PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE BH Telecom d.d. Sarajevo Energoinvest d.d. Sarajevo Famos d.d. Sarajevo Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo JP HT dd Mostar JP Elektroprivreda BIH dd Sarajevo [ipad komerc dd Sarajevo SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE Energopetrol dd Sarajevo Pobjeda dd Te{anj 12,00 0,00 5,80 -10,63 12,00 5,80 12,00 5,80 270 187 3.240,00 1.084,60 1 1 18,36 4,09 3,00 44,59 9,00 19,99 1,91 -0,75 -0,20 0,00 -1,17 3,09 8,64 -4,50 18,55 4,14 3,00 45,04 9,00 19,99 1,91 18,19 3,98 3,00 44,50 9,00 19,99 1,91 344 590 53 106 144 100 1.200 6.316,08 2.414,20 159,00 4.726,54 1.296,00 1.999,00 2.292,00 4 3 1 5 1 2 1 30,00 79,51 -0,30 0,06 30,00 79,51 30,00 79,50 266 13.003 79,80 10.338,15 1 2 3,99 5,10 2,84 0,00 3,99 5,10 3,99 5,10 2.495 505 9.955,05 2.575,50 2 1 8,39 6,20 8,39 8,39 42 352,38 1

J AVpopunu upra`njenih N K U R S N I K O radnih mjesta za
1. Nastavnik matematike, 1 izvr{ilac, puna norma, na odre|eno vrijeme do povratka zaposlenika s funkcije 2. Nastavnik matematike, 1 izvr{ilac, 4 ~asa, na odre|eno vrijeme 3. Nastavnik tjelesnog i zdravstvenog odgoja, 1 izvr{ilac, 8 ~asova na odre|eno vrijeme Na upra`njena radna mjesta na odre|eno vrijeme anga`ova}e se zaposlenici najdu`e do 10. 8. 2012. godine, uklju~uju}i i pripadaju}i godi{nji odmor. II Op}i uslovi: 1. da je dr`avljanin BiH, 2. da je stariji od 18 godina, 3. da je zdravstveno sposoban za obavljenje poslova nastavnika, 4. da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine, 5. da nije osu|ivan za krivi~no djelo, 6. da nije ka`njavan iz oblasti privrednog prestupa i da mu nije izre~ena za{titna mjera zabrane vr{enja poslova nastavnika. Pored op}ih uslova, kandidati moraju ispunjavati i slijede}e posebne uslove, i to: 1. odgovaraju}i stepen i profil stru~ne spreme u skladu sa Zakonom, Nastavnim planom i programom i Pedago{kim standardima, 2. polo`en stru~ni ispit za samostalan rad na poslovima nastavnika. III Uz prijavu na javni konkurs, kandidati su obavezni prilo`iti dokaze o ispunjavanju op}ih i posebnih uslova, i to: 1. prijavu na javni oglas sa kra}om biografijom, adresom i kontak-telefonom, 2. ovjerenu kopiju diplome ili uvjerenja o diplomiranju (ne stariju od 6 mjeseci od dana ovjeravanja) 3. ovjerenu kopiju uvjerenja o polo`enom stru~nom ispitu za samostalan rad na poslovima nastavnika (ne stariju od 6 mjeseci od dana ovjeravanja), 4. dokaz o ostvarenom radnom sta`u (uvjerenje izdato od ustanove obrazovanja i ovjerenu kopiju radne knji`ice kandidata - ne stariju od 6 mjeseci od dana ovjeravanja), 5. dokaz o du`ini trajanja stru~nog osposobljavanja za samostalan rad u ustanovama odgoja i obrazovanja (navesti ta~an period trajanja osposobljavanja u svojstvu pripravnika), 6. izvod iz mati~ne knjige ro|enih ili uvjerenje o dr`avljanstvu ili ovjerenu kopiju li~ne karte sa potvrdom CIPS-a o mjestu prebivali{ta (ovjerenu kopiju li~ne karte i potvrde o mjestu prebivali{ta, ne stariju od 6 mjeseci od dana ovjeravanja), 7. dokaz o vremenu provedenom na evidenciji Zavoda za zapo{ljavanje nakon sticanja stru~ne spreme tra`ene konkursom. IV Izabrani kandidat je du`an, u roku od 8 (osam) dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa, dostaviti: a) ljekarsko uvjerenje kao dokaz da je zdravstveno sposoban za obavljenje poslova nastavnika b) ovjerena izjava kandidata da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine, c) ovjerena izjava kandidata da nije osu|ivan za krivi~no djelo, d) ovjerena izjava kandidata da nije ka`njavan iz oblasti privrednog prestupa i da mu nije izre~ena za{titna mjera zabrane vr{enja poslova nastavnika V Ako se popuna upra`njenih radnih mjesta ne mo`e izvr{iti licima sa polo`enim stru~nim ispitom, primit }e se pripravnik za pozicije pod rednim brojem 1 i 3. VI U cilju procjene profesionalnih karakteristika, iskazanih sposobnosti i kompetencija, sa svim kandidatima koji ispunjavaju formalnopravne uslove iz ovog konkursa bit }e obavljen intervju. Intervju se odnosi na teme iz oblasti odgoja i obrazovanja. Sa kandidatima koji ispunjavaju uslove konkursa 19. 1. 2012. godine obavit }e se intervju od 8 do 15 h. Kandidati koji ne pristupiena intervijuu gube pravo daljeg u~e{}a u konkursnoj proceduri. VII Rok za podno{enje prijava je 8 (osam) dana od dana objavljivanja javnog konkursa u ovom dnevnom listu. . Prijave sa tra`enom dokumentacijom treba dostaviti neposredno ili prepure~eno putem po{te, u zatvorenoj koverti, sa naznakom: “Prijava na javni konkurs za popunu upra`njenih radnih mjesta u JU Osnovna {kola Vra`i}i, Vra`i}i - NE OTVARAJ“, na adresu: JAVNA USTANOVA OSNOVNA [KOLA VRA@I]I, ULICA ABDULAHA KOVA^EVI]A br. 50, 75 248 Vra`i}i. VIII Prvostepena konkursna procedura okon~at }e se najkasnije u roku od 15 (petnaest) dana od dana isteka roka za podno{enje prijava. IX Kandidati }e biti pisano obavije{teni o ishodu javnog konkursa. X Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Izudin Zahirovi}, prof.

NAFTA

ZLATO

P[ENICA

113,12 3,02

$ 0,34 %

1.622,30 29,31

$ 0,14 %

693,25 648,00

$ 1,06 %

PLIN
$ 1,38 %

SREBRO
$ 0,05 %

KUKURUZ
$ 0,70 %

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON JU MJE[OVITA SREDNJA ELEKTRO-MA[INSKA [KOLA LUKAVAC Broj: 02-34/11 Lukavac, 5.1.2012. godine Na osnovu ~lana 119. stav 1. Zakona o srednjem obrazovanju (¨Slu`bene novine TK¨, br. 6/04 i 7/05) i Odluke [kolskog odbora (broj: 3058/11 od 30.11.2011. godine), JU Mje{ovita srednja elektro-ma{inska {kola Lukavac raspisuje

JAV NI KONKURS I OGLAS
za popunu radnih mjesta 1. Bibliotekar 1 izvr{ilac - puno radno vrijeme na odre|eno vrijeme; 2. Prakti~na nastava elektronika 1 izvr{ilac - 6 ~asova na odre|eno vrijeme; 3. Historija religije 1 izr{ilac -3 ~asa na odre|eno vrijeme; 4. Domar 1 izvr{ilac - puno radno vrijeme na odre|eno vrijeme. Na upra`njena radna mjesta na odre|eno vrijeme anga`ovat }e se zaposlenici najdu`e do 10.8.2012. godine, uklju~uju}i i pripadaju}i godi{nji odmor. Uslovi koje kandidati moraju ispunjavati: a) op}i uslovi: - da je dr`avljanin BiH; - da je stariji od 18 godina; - da je zdravstveno sposoban za vr{enje poslova tog radnog mjesta; - da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine; - da nije ka`njavan iz oblasti privrednog prestupa i da mu nije izre~ena za{titna mjera zabrane vr{enja poslova nastavnika, pedagoga ili direktora {kole; - da nije osu|ivan za krivi~no djelo. b) posebni uslovi: - odgovaraju}i stepen stru~ne spreme, u skladu sa Zakonom, Nastavnim planom i programom i Pedago{kim standardima; - polo`en stru~ni ispit: - Za poziciju broj: 1. polo`en stru~ni ispit iz oblasti bibliote~ke djelatnosti; - Za poziciju broj: 2. i 3. polo`en stru~ni ispit za samostalan odgojno-obrazovni rad; - Za poziciju broj: 4. polo`en protivpo`arni ispit iz oblasti protivpo`arne za{tite. Uz prijavu (sa kra}om biografijom, adresom i kontakt-telefonom) na javni konkurs, kandidati su obavezni prilo`iti dokaze o ispunjavanju op}ih i posebnih uslova i to: 1. Ovjerena kopija diplome ili uvjerenja o diplomiranju (ne starija od 6 mjeseci od dana ovjeravanja); 2. Ovjerena kopija uvjerenja o polo`enom stru~nom ispitu (ne starija od 6 mjeseci od dana ovjeravanja); 3. Dokaz o ostvarenom radnom sta`u (uvjerenje izdato od poslodavca/ustanove obrazovanja i ovjerena kopija radne knji`ice kandidata - ne starija od 6 mjeseci od dana ovjeravanja); 4. Dokaz o du`ini trajanja stru~nog osposobljavanja (navesti ta~an period trajanja osposobljavanja u svojstvu pripravnika ili volontera); 5. Izvod iz mati~ne knjige ro|enih ili uvjerenje o dr`avljanstvu (original ili ovjerena kopija ne starija od 6 mjeseci od dana ovjeravanja), 6. Dokaz o vremenu provedenom na evidenciji Zavoda za zapo{ljavanje nakon sticanja stru~ne spreme tra`ene konkursom (uvjerenje izdato od Zavoda za zapo{ljavanje). Ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti, ovjerenu izjavu kandidata da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine, uvjerenje da nije osu|ivan za krivi~no djelo i ovjerenu izjavu kandidata da nije ka`njavan iz oblasti privrednog prestupa i da mu nije izre~ena za{titna mjera zabrane vr{enja poslova profesora, pedagoga ili direktora {kole, izabrani kandidat }e dostaviti {koli u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa. Ukoliko se popuna upra`njenog radnog mjesta ne izvr{i stru~nim licima, primit }e se pripravnik. Napomena: Sa kandidatima koji ispunjavaju uslove utvr|ene konkursom obavit }e se razgovor (intervju). Intervju }e biti odr`an 17.1.2012. godine i 18.1.2012. godine od 10 do 13 sati u prostorijama JU MJE[OVITA SREDNJA ELEKTRO-MA[INSKA [KOLA Lukavac. Kandidat koji ne pristupi intervjuu, gubi pravo daljeg u~e{}a u konkursnoj proceduri. Sve tra`ene dokumente treba dostaviti u zatvorenoj koverti u roku od 8 dana od dana objave javnog konkursa u dnevnim novinama „Oslobo|enje“ li~no ili putem po{te, preporu~eno na adresu: JU Mje{ovita srednja elektro-ma{inska {kola Lukavac, [kolska 5, 75300 Lukavac sa naznakom: „Prijava na javni konkurs za popunu upra`njenih radnih mjesta u JU Mje{ovita srednja elektro-ma{inska {kola Lukavac — NE OTVARAJ“. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. VD direktor {kole Spahi} Muhamed, dipl. ing. ma{.

Na osnovu ~lanova 241, 242. i 244. Zakona o privrednim dru{tvima, dioni~ari Projektantskog zavoda "TRASER" dioni~ko dru{tvo Sarajevo sa sjedi{tem u Sarajevu, Mula Mustafe Ba{eskije br. 6 objavljuju

O B AV J E [ T E N J E
o sazivanju I Skup{tine dioni~ara I Skup{tina dioni~ara Projektantskog zavoda "TRASER" dioni~ko dru{tvo Sarajevo saziva se za 30. 1. 2012. god. (ponedjeljak) sa po~etkom u 12 sati. Mjesto odr`avanja Skup{tine je u prostorijama Dru{tva, Sarajevo, Mula Mustafe Ba{eskije br. 6. Za Skup{tinu se predla`e sljede}i dnevni red: Izbor radnih tijela Skup{tine a) Skup{tinom, do izbora predsjednika Skup{tine, predsjedava prisutni dioni~ar ili punomo}nik dioni~ara sa najve}im brojem dionica sa pravom glasa. Skup{tina ve}inom glasova izme|u prisutnih dioni~ara i punomo}nika dioni~ara bira predsjednika Skup{tine. b) Izbor ovjeriva~a zapisnika i zapisni~ara c) Izbor Odbora za glasanje Usvajanje Rje{enja o rezultatima revizije prethodno izvr{ene vlasni~ke transformacije kod preduze}a PZ "TRASER" Dioni~ko dru{tvo u Sarajevu, br. UP-I-0303/2004 od 20. 7. 2004. g. Usvajanje (verifikovanje) liste dioni~ara PZ "TRASER" s izra~unatim procentualnim u~e{}em u kapitalu na dan 30. 6. 2003. g. Usvajanje Statuta Dru{tva Izbor i imenovanje ~lanova Nadzornog odbora Usvajanje odluke o naknadama ~lanovima Nadzornog odbora Usvajanje odluke o davanju saglasnosti Nadzornom odboru da izvr{i izbor i imenovanje vanjskog revizora a) Dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica sa pravom glasa ima pravo pisano predlo`iti izmjenu dnevnog reda i prijedloga odluka Skup{tine najkasnije u roku od osam dana od dana ob-

1.

2.

3.

4. 5. 6. 7.

javljivanja ovog obavje{tenja. b) Dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% dionica sa pravom glasa, pisano najkasnije osam dana od dana objavljivanja obavje{tenja o sazivanju Skup{tine, mo`e predlo`iti kandidata za ~lana Nadzornog odbora. c) Pravo u~e{}a i odlu~ivanja na Skup{tini imaju dioni~ari koji se vode kao dioni~ari u postoje}oj knjizi udjela Dru{tva "TRASER" d.d. i dioni~ar Kanton Sarajevo. d) Skup{tini dioni~ara mogu prisustvovati dioni~ari ili punomo}nici dioni~ara koji su podnijeli prijavu za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine neposrednom predajom iste na adresu Dru{tva (n/r g. Maria Gmaza) najkasnije 3 dana prije odr`avanja Skup{tine. - Svim prijavljenim dioni~arima (punomo}nicima dioni~ara) izdat }e se potvrda o prijavi za u~estvovanje u radu i odlu~ivanju na Skup{tini koju je u~esnik u radu Skup{tine du`an predati Odboru za glasanje najkasnije 30 minuta prije po~etka Skup{tine. - Punomo}nik dioni~ara mora imati urednu punomo} u obliku pisane izjave potpisane od dioni~ara vlastodavca i punomo}nika. Dioni~ar Dru{tva mo`e dati pojedina~nu punomo} samo jednoj osobi, a jedna osoba mo`e biti punomo}nik vi{e dioni~ara. e) Glasanje na Skup{tini vr{i se putem glasa~kih listi}a koji sadr`e ime dioni~ara i broj glasova kojima raspola`e. Glasanje se vr{i zaokru`ivanjem, na glasa~kom listi}u, odgovora "ZA" ili "PROTIV" prijedloga odluke ili imena kandidata pri izboru organa Dru{tva. Rezultate glasanja utvr|uje Odbor za glasanje. f) Dioni~ari i njihovi punomo}nici imaju pravo izvr{iti uvid u materijale za predvi|eni dnevni red, kao i u listu dioni~ara i to svakim radnim danom od 10 do 14 sati u prostorijama Dru{tva u sjedi{tu Dru{tva, Sarajevo, Mula Mustafe Ba{eskije br. 6 (kod g. Maria Gmaza). Ovo obavje{tenje }e se objaviti u dnevnim novinama i u poslovnim prostorijama Dru{tva. Dioni~ari "TRASER" d.d. Sarajevo

18

SARAJEVSKA HRONIKA

subota, 7. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

U Paromlinskoj ulici 50 novih stabala

Bud`et Novog Grada za 2012. godinu

Nastavak gradnje dvorane Srce
Dva miliona KM planirana za ceste i mostove, a ne{to vi{e od toga za vodovodnu i kanalizacionu mre`u
Bud`et Op}ine Novi Grad Sarajevo za ovu godinu iznosi 26 miliona i 177 hiljada maraka, za koji je na~elnik Damir Had`i} kazao da je realan, ali i da }e odgovoriti na sve zahtjeve koji se budu stavili pred ovu lokalnu zajednicu. Tako je za kapitalna ulaganja planirano 10.969.500 maraka, od ~ega je oko dva miliona maraka namijenjeno za rekonstrukciju, odr`avanje i popravak ulica, trgova, mostova, lokalnih puteva i pje{a~kih staza. Oko 2.120.000 KM planirano je za realizaciju projekata u oblasti vodovodne i kanalizacione mre`e, za hitne intervencije na objektima kolektivnog stanovanja izdvo je no je 500.000 KM, a 100.000 KM za postavljanje i popravku javne rasvjete. Najva`niji kapitalni projekt za ovu godinu je izgradnja dvorane Srce u Bu~a Potoku za koju je
Nastavak sadnje sa pobolj{anjem vremenskih prilika

Ve} kontinuirano, Op}ina Novo Sarajevo u saradnji sa KJKP Park, a katkad i samoinicijativno, po zahtjevima gra|ana, ozelenjuje povr{ine i uspostavlja nove {etnice i drvorede. Tako je ju~er u Uliciparomlinskaposa|eno50 novih stabala breze, iako je u sklopu ovog projekta planirano da se zasadi 76 sadnica. Treba napomenuti da je ovo nastavak kontinuiranih aktivnosti u ovojoblasti, tako je u pro{lojgodini posa|eno oko 370 sadnica samo u ovoj centralnog gradskoj zoni, odnosno zoni gdje postoje drvoredi, te oko 3.000 sadnica u okviru park-{ume Hum. - Danas }emo zasaditi 50 sadnica, a ostale, ipak, kada to vrijeme bude dozvoljavalo. Na red je do{la

Zasa|ene breze

Paromlinska ulica, a tokom godine popunjavat }emo sadnicama sva mjesta gdje postoji potreba za tim, kazao je na~elnik Op}ine Novo Sarajevo Ned`ad Kold`o. Ukupnavrijednostovogprojekta je oko 4.000 maraka, koje je izdvojila Op}ina. - Na~elnik Kold`o je veliki ekolog koji vodi ra~una o svojoj op}ini i o svakoj sadnici. Ovaj projekat nije zavr{en, nastavit }emo ~im nam to vrijeme dozvoli. Briga o zelenilu zna~ajna je za sve stanovnike Kantona, za generacije koje dolaze, a na nama je da sa~uvamo i odgojimo svako ovo stablo, istakao je Suad He}o, izvr{ni direktor sektora za odr`avanje gradskog zelenila u KJKP Park.
M. T.

Sa polaganja temeljca za dvoranu u Bu~a Potoku

pla ni ra n mi li on ma ra ka, te 720.000 KM za sufinansiranje izgradnje, rekonstrukcije i investicionog odr`avanja {kolskih objekata u Novom Gradu. Kao i svaka gradska op}ina, i Novi Grad je izdvojio 70.000 KM za

sufinansiranje izgradnje azila za napu{tene `ivotinje, ali u bud`etu za teku}u godinu za ure|enje i odr`avanje javnih dje~ijih igrali{ta i zelenih povr{ina predvi|eno je 150.000 KM.
M. T.

Od 13. januara

Iz bud`eta Op}ine Stari Grad

Donacija za Bo`i} iz Op}ine Centar

Rije~ je o liniji Vije}nica - Dobrinja - Aerodromsko Naselje - Stup - Ilid`a Od deset porodica, do{li ~lanovi njih ~etiri

Jedini koji nas se sjete
Povodom pravoslavnog Bo`i}a, predsjedavaju}i Op}inskog vije}a Centar Slaven Kova~evi} je ju~er organizovao prigodno darivanje porodica poginulih boraca pravoslavne vjeroispovijesti nastanjenih u ovoj op}ini. Pokloni su uru~eni u vidu simboli~ne donacije od po stotinu KM. Va`no je napomenuti da je ovo jedina institucija ~ije je sjedi{te u Centru koja je organizovala prijeme i darivanjapovodomislamskih, katoli~kih i pravoslavnih praznika. Srda~nu~estitkupovodompredstoje}ih praznika uputio je i Sefer Halilovi}, predsjednik op}inskog Udru`enja porodica {ehida i poginulih boraca. Uprili~eni su pokloni za deset porodica, od kojih su se samo ~etiriodazvale na poziv. Ovo darivanje se odr`ava ve} ~etiri godine. - Nije u pitanju nov~ana stimulacija, ve} {to Op}ina Centar nije zaboravila na nas. Ovim putem im zahvaljujem, jer su jedini koji nisu zaboravili na porodice poginulih boraca, istakla je DivnaMilovi}, jedna od dobitnica donacije. D. I.

Autobusi Grasa vozi}e i no}u
Zasad }e to biti petak i subota, svakih 60 minuta, ka`e Kojovi}
Direktor Grasa Haris Kadi} i predstavnici Na{e stranke su ju~er postigli dogovor o uvo|enju cjelono}ne autobusne linije, koja bi od petka, 13. januara, prevozila Sarajlije na dionici Vije}nica Dobrinja - Aerodromsko Naselje - Stup - Ilid`a. Na sastanku je dogovoreno da opravdanost linije bude ispitana u narednom periodu, na osnovu ~ega }e razmotriti njezino eventualno prilago|avanje potrebama stanovnika glavnog grada BiH. Podsje}amo, krajem 2011. organizovano je potpisivanje peticije za uvo|enje no}ne linije u Sarajevu, tokom koje je skupljeno vi{e od 1.600 potpisa. Imaju}i u vidu ~injenicu da posljednji tramvaj iz grada za remizu polazi u pono}, posljednji trolejbus sa Trga Austrije u 23.30 sati, a da se autobuski saobra}aj obustavlja mnogo ranije, Forum mladih Na{e stranke odlu~io je pokrenuti akciju koju je, izme|u ostalog, svojim potpisom podr`ao i direktor Grasa. Kako nam je kazao zastupnik Na{e stranke u Skup{tini Kantona Sarajevo Predrag Kojovi}, dogovoreno je da autobusi isprva saobra}aju petkom i subotom. - Moram naglasiti da su u KJKP Gras bili veoma otvoreni za razgovor o ovome i da }e zasad autobusi saobra}ati te dvije no}i, svaki sat. Ostalo je da dogovorimo jo{ neke detalje, a smatram da ova linija nije ne{to {to mora biti super isplativo, jer ona Sarajevu jednostavno treba, naglasio je Kojovi}.
J. M.

100.000 KM za

plastenike i p~elare
Op}ina Sta ri Grad }e u bud`etu za 2012. godinu obezbijediti 100.000 KM za finansiranje projekata iz oblasti poljoprivredne proizvodnje. Grant za stimulisanje plasteni~ke proizvodnje za duplo je uve}an u odnosu na 2011. Tako je za stimulisanje plasteni~ke proizvodnje u bud`etu Op}ine Stari Grad obezbije|eno 50.000 KM, a za stimulisanje poljoprivredne proizvodnje 20.000 maraka. Po 5.000 KM osigurano je za projekte iz oblasti p~elarstva i veterinarstva, a po 10.000 maraka za projekte iz oblasti sto~arstva i stimulisanja uzgoja vo}a.

Do ulaznica za filmske projekcije uz Cinema City i Oslobo|enje Ime i prezime: Adresa: Telefon: Popunjeni kupon predati u oglasne slu`be Oslobo|enja na adresama Zelenih beretki 14 i Grbavi~ka do 14c (STR Axel) ili na recepciju na{eg lista u Ulici D`emala Bijedi}a 185.

OSLOBO\ENJE subota, 7. januar/sije~anj 2012. NAHOREVSKA 5

SARAJEVSKA HRONIKA
DE@URNI TELEFON

19

Priprema terena za ru{enje

276-982

VA@NIJI TELEFONI

Ki{a sru{ila kran?!
Pomjeranje tla je vjerovatno uzrok pada krana, ka`e \ipa, te dodaje kako KJKP Rad trenutno sanira cestu prema Nahorevu
Na gradili{tu u Nahorevskoj 5, gdje je u toku uklanjanje bespravno izgra|enog objekta, ju~er je do{lo do novih problema. Kako je za Oslo bo|enje pot vrdio Ahmed \ipa, portparol KJKP Rad, kran koji je kori{ten tokom gradnje objekta ju~er se sru{io iz nepoznatih razloga. - Kran je pao i ne zna se zbog ~ega, ali pretpostavljamo da je zbog ki{e koja je prouzrokovala pomjeranje tla, istakao je \ipa. Prema \ipinim rije~ima, ekipe KJKP Rad jo{ nisu po~ele uklanjanje objekta jer se trenutno priprema teren za ru{enje. - Sada saniramo saobra}ajnicu koja se nalazi iznad gradili{ta. Istovremeno nasipa se jama kako bi mehanizacija mogla da u|e i po~ne uklanjanje objekta, pojasnio je \ipa. S obzirom na to da je sanacija zida koji se nalazi ispod saobra}ajnice u toku, jedna traka za saobra}aj prema Nahorevu zatvorena je iz sigurnosnih razloga. \ipa nije mogao precizirati kada }e po~eti uklanjanje objekta, ali je kazao kako bi se to trebalo desiti u nekoliko narednih dana. Pored ekipa KJKP Rad, ju~er su u Nahorevskoj 5 situaciju nadgledali i pripadnici kantonalnog MUP-a, gra|evinski inspektori Op}ine Centar koja provodi aktivnosti ru{enja, te uposlenici Sarajevogasa.
S. Hu.

Zavr{ena prva smjena {kole na Mojmilu

Ulica Mejdan - Carina

Rekonstrukcija kanalizacione mre`e
Po~ela je rekonstrukcija kanalizacione mre`e u Ulici Mejdan - Carina u starogradskoj mjesnoj zajednici Vratnik. U sklopu ovog projekta bit }e popravljena primarna i sekundarna kanalizaciona mre`a, odnosno stari kanalizacioni sistem bit }e zamijenjen novim separatnim. Bit }e postavljena ki{na i fekalna kanalizaciona mre`a u du`ini od oko 400 metara. Izvo|a~ radova je firma Harysco. Projekat }e ko{tati 470.000 KM, a finansirat }e ga preduze}e Vodovod i kanalizacija i to kreditom Svjetske banke. Od ovog kredita pro{le godine zavr{ena je rekonstrukcija kanalizacione mre`e u ulicama Arapova i Pirin brijeg.

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

Foto: [. SULTANOVI]

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

Skijati nau~ilo 30 djece
Prva smjena {kole skijanja na Mojmilu, koju finansira Op}ina Novi Grad sa 15 hiljada maraka, zavr{ena je ju~er. Op}ina finansira puni iznos obuke skijanja, dok je roditeljima djece ostala nabavka opreme. Kako su nam kazali u Op}ini, obuku zavr{ava 30 djece, a cilj je da se razvija ljubav prema sportu i skijanju. Ve} od ponedjeljka, ukoliko to vremenski uslovi budu dozvoljavali, po~inje druga smjena obuke za djecu iz Novog Grada. Op}ina ve} 15 godinu zaredom finansira obuku skijanja za djecu iz Novog Grada, a ovo je prvi put da se {kola skijanja realizuje na padinama Mojmila.
S. Hu. 18, Copenhagen 13.55 i 15.30, Be~ 14.05 i 21.40, Budimpe{ta 14.35, Zagreb 15.30, Zürich / Banja Luka 18.30, Beograd 21.40, Zagreb 22

PORODILI[TA

14 6
sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30,

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37., Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30)

Odlasci:
Beograd 6.20, Zagreb 6.30 i 16, Be~ 7.25, Copenhagen 8 i 8.35, Banja Luka / Zürich 12, Minhen 13.05, Köln 13.25 i 18.40, Be~ 14.55, Budimpe{ta 15.05, Istanbul 18 Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam ~etvrtkom u 16 sati, Amsterdam iz Mostara utorkom u 8 sati, Amsterdam-via Biha} subotom u 8 sati, Amsterdam - preko Ora{ja srijedom i subotom u 8 sati, Amsterdam preko Bosanskog Broda utorkom u 8 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8

Dolasci u Sarajevo iz:

Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45., Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

AUTOBUSI

AVIONI Dolasci:
Istanbul 8.50, Minhen 12.30, Köln 12.45 i

sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dortmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, 14.30, 22.30, Vela Luka utorkom, srijedom, petkom i subotom u 11 sati, Pula ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, a petkom i subotom u 18 sati, Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 7.10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7.45 i 22.15 sati, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, HercegNovi svaki dan u 11 sati, Ulcinj svaki dan u 19

10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan osim subotom i nedjeljom u 15.30, Visoko svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 10.45, 12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko svaki dan osim subote u 8.15, 8.45, 13.45, 15.15 i 16.30 sati, Kakanj svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Kakanj svaki dan osim subote, nedjelje i praznika u 13.45 i 16.30 sati, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i praznikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

20

KULTURA

subota, 7. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Specifi~na izlo`ba fotografija u galeriji Black Box

Voditelj {kole Agdal Nuhanovi} (u sredini) sa organizatorima {kole

Jedan od polaznika Amina Sokolovi} ispred svojih radova

Foto: D. ]UMUROVI]

Implementacija nau~enog
Nakon {to su pro{li predavanja u okviru [kole fotografije za po~etnike, polaznici su u ~etvrtak predstavili svoje radove
Sarajevska galerija Black Box u protekla je dva mjeseca organizovala [kolu fotografije za po~etnike, u kojoj su mogli u~estvovati svi fotografski entuzijasti, ali koji nisu posjedovali dovoljno znanja da bi se okrenuli profesionalnoj eksploataciji svog hobija. Pod vo|stvom Agdala Nuhanovi}a, postdiplomca na ALU kod profesora Mehmeda Ak{amije, svi u~enici su pro{li osnovnu edukaciju koja je uklju~ivala historiju fotografije, teoriju forme - likovne elemente, kompozicijska na~ela, dijelove DSLR fotoaparata, pojam motiva, estetiku fotografije, te brojne prakti~ne radionice. [kola je postigla veliki uspjeh, i nakon zavr{etka predavanja, galerija je u ~etvrtak priredila i izlo`bu fotografija svih 14 polaznika. “Polaznici nisu imali zadanu temu, nego smo ih pustili da fotografi{u ono {to su `eljeli i za {to su mislili da }e izraziti njihov fotografski talenat. Ali, unutar svojih izbora oni su trebali implementirati znanje koje su stekli na radionicama“, rekao je Nuhanovi}. Amina Sokolovi}, jedna od polaznica, ka`e da je joj je {kola omogu}ila neke stvari koje iskreno nije ni o~ekivala. “Kako smo na predavanjima u~ili i o profesionalnim fotoaparatima, sada definitivno znam {ta da tra`im kada krenem u kupovinu jednog od njih“, rekla nam je Sokolovi}, jedna od rijetkih na izlo`bi koja se predstavila sa fotografijama u crno-bijeloj tehnici. “Ja sam zaista zadovoljna i sretna {to sam pro{la edukaciju, nau~ili smo puno na jedan vrlo jednostavan na~in i kroz mnogo prakti~nog rada i zada}a“, dodala je. Izlo`ba foto{kole, u kojoj su u~estvovali Ada Eminagi}, Alma ^omora, Alma Had`iabdi}, Almija Kapid`i}, Amina Sokolovi}, Amra Omeragi}, Andrea Saviolo, Claudia Muresu, Elma Pa{i}, Haris ^au{evi}, Kenan Spaho, Sa{a @muki}, Senadin Mehmedagi} i Tea Mijan, u Black Boxu }e trajati do 7. januara.
N. SELIMOVI]

O B AV J E [ T E N J E
JP [ume TK d.d. Kladanj obavje{tava sve zainteresovane kupce da je na web stranicama: www.jpsumetk.ba i www.ekapija.ba i na oglasnim tablama Preduze}a objavljen oglas broj: 156/12 od 6. 1. 2012. godine o prodaji roba — {umskih drvnih sortimenata - putem pisanih ponuda (licitacija).
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 120881 09 P Sarajevo, 22. 12. 2011. godine Op}inski sud u Sarajevu i to sudac Nada Papo, rje{avaju}i u pravnoj stvari tu`itelja Mirsade Hod`i} iz Sarajeva, Ulica Vrbanju{a broj 148, koju zastupa Amir Salihagi}, advokat iz Sarajeva, protiv tu`enika "STUPEKS" d.o.o. Sarajevo, Ulica Hifzi Bjelevca broj 5 Ilid`a, radi predaje u posjed, v.s.p. 1.500,00 KM, objavljuje ji se kao vanknji`no vlasni{tvo nalaze u Tr`nom centru Stupeks op}ina Ilid`a, kao i da joj nadoknadi parni~ni tro{ak sve u roku od 30 dana. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnositelja (~lan 334. Zakona o parni~nom postupku). U odgovoru na tu`bu, tu`enik }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se u skladu sa ~lanom 71. stav 1. Zakona o parni~nom postupku. Tu`enik mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protutu`bu u skladu sa ~lanom 74. stav 1. Zakona o parni~nom postupku. Odgovor na tu`bu sa prilozima predaje se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranku, pozivom na broj predmeta. Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana, od dana objavljivanja. SUDAC Nada Papo, s.r.

Promocija monografije

Glazbena ba{tina zapadne Hercegovine
U [irokom Brijegu je predstavljena monografija “Glazbena ba{tina zapadne Hercegovine“, autorica Anite Mili~evi}, Katarine Kature i Ton~ike Kolobari}. Kako javlja Fena, monografiju su predstavili Ljubo Mili~evi}, dugogodi{nji profesor i utemeljitelj HKUD-a Hercegovac, Dunja Bilinovac i prof. dr. sci. Marina Mari}. - Monografija “Glazbena ba{tina zapadne Hercegovine“ jedina je knjiga koja nas ima priliku podsjetiti na na{u bogatu glazbenu ba{tinu, istaknula je Mari}. Ina~e, monografija se sastoji od tri dijela, i to “Narodni obi~aji, glazbala, napjevi i kola u zapadnoj Hercegovini“, “Kulturnoumjetni~ka dru{tva u zapadnoj Hercegovini” i “Glazbena {kola [iroki Brijeg“. U glazbenom dijelu programa nastupili su klapa Prijatelji, HKUD Hercegovac i u~enici Glazbene {kole [iroki Brijeg.

Predstavljena zbirka poezije
U organizaciji Udru`enja za kulturu Novo Sarajevo u Sarajevu je predstavljena zbirka poezije “Napeta ko`a“, autorice Mirvete Mive Islamovi} iz [vedske. Ibrahim Osmanba{i} istaknuo je originalnost te pjesnikinje koja ima {irok spektar interesovanja. Ovo joj je prva objavljena zbirka poezije, a promotor Osmanba{i} kazao je da se od te autorice u narednom periodu mogu o~ekivati interesantni radovi i nove knjige. U re cen zi ji o po et skom prvi jencu Mirvete Mive Islamovi}, Hadija Digal - Krije{torac preporu~ila je ~itala{tvu knjigu u kojoj se nalazi ljubavna poezija u tradicionalnom, stan-

Napeta ko`a
“@elim da ova poezija, osim posebne vrijednosti za autoricu, ostane otvorena i za promi{ljanje i nadgradnju svake ~itala~ke intuicije“, navodi se u recenziji. Mirveta Miva Islamovi} ro|ena je u Beranama (Crna Gora). [kolovala se u Beranama i Visokom (BiH), a od 1992. godine `ivi i radi u Norrkopingu ([vedska). Predsjednik Udru`enja KNS-a Ibrahim Osmanba{i} za Fenu je proteklu godinu ocijenio kao zna~ajnu za rad tog udru`enja. Naglasio je da }e, izme|u ostalog, u ovoj godini biti nastavljena realizacija projekta “Bosna ekspres“ u okviru kojeg }e obi}i , deset gradova {irom BiH. Radi se o multimedijalnom projektu koji predstavlja nova knji`evna djela i poku{ava uvesti odre|ene inovacije u vezi s tim.

OGLAS
POZIVA SE tu`enik "STUPEKS" DOO SARAJEVO, Ulica Hifzi Bjelevca broj 5, Ilid`a da u roku od 30 dana dostavi odgovor na tu`bu od 8. 11. 2010. godine, kojom se obavezuje tu`eni da tu`iteljici preda u posjed poslovni prostor broj 74, povr{ine 16 m2 i poslovni prostor broj 77, povr{ine 16 m2, ko-

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Odjeljenje za sporove male vrijednosti Broj: 09 65 Mals 093314 09 Mals Op}inski sud u Sarajevu, stru~ni saradnik Emina Burgi}, u pravnoj stvari tu`itelja RAMA GLAS d.o.o. Sarajevo, ul. Kolodvorska broj 12b, kojeg zastupa punomo}nik Brusa} Nedeljko, advokat iz Sarajeva, protiv tu`enog s.z.r. "Knaufer" Sarajevo, vl. SALIHOVI] ALMIR, ul. Paromlinska broj 30, radi duga od 1.443,37 KM, van ro~i{ta, donio je 26. 12. 2011. godine i na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku FBiH ("Sl. novine FBiH", broj 53/03, 73/05 i 19/06 - u daljem tekstu ZPPa) objavljuje:

P R E S U DU
- zbog propu{tanja Tu`eni je du`an tu`itelju isplatiti iznos duga od 1.443,37 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 30. 10. 2008. godine do isplate, te mu nadoknaditi tro{kove parni~nog postupka u iznosu od 367,35, sve u roku od 15 dana. Pouka: Protiv ove presude nije dopu{tena `alba, ali tu`eni mo`e podnijeti prijedlog za povrat parnice u prija{nje stanje. Obavje{tava se tu`eni da se dostava ovog pismena smatra obavljenom u roku od 15 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama FBiH i na oglasnoj tabli suda. STRU^NI SARADNIK Emina Burgi}

Mirveta Miva Islamovi}

dardnom smislu, ljubavna poezija pjesni ki nje ~iji pjesni~ki jezik je li~an i mo`da ba{ stoga intrigantan.

OSLOBO\ENJE subota, 7. januar/sije~anj 2012.

KULTURA

21

Jednokratna pomo} federalne Vlade

Zemaljskom muzeju

Muzej knji`evnosti i pozori{ne umjetnosti

BiH 50.000 maraka
Federalni ministar kulture i sporta Salmir Kaplan i ministar obrazovanja i nauke Damir Ma{i} ju~er su donijeli sretnu vijest Adnanu Busulad`i}u, direktoru Muzeja
daljnje jednokratne intervencije, ali ako stigne podr{ka s dr`avnog nivoa i ako federalni bud`et za 2012. bude na vrijeme donesen, planirana stavka u njemu pomogla bi njihovo redovno djelovanje, nagla{e no je nakon ju~era{njeg sastanka. Sedam kulturnih institucija ve} du`e vrijeme su u nezavidnoj poslovnoj situaciji, neke ~ak zatvorene ili pred zatvaranjem jer nemaju dovoljno novca za redovno djelovanje. Od septembra je za posjetioce zatvorena Umjetni~ka galerija BiH, od prije dva dana i vrata Historijskog muzeja, a Zemaljski muzej je prakti~no bio pred zatvaranjem.

Radi}e do
kraja januara
Na ju~era{njem sastanku zaposlenih u Muzeju knji`evnosti i pozori{ne umjetnosti odlu~eno je da }e ova ustanova nastaviti rad do kraja januara. Kako ka`e zamjenica direktora Muzeja Aida Klju~i}, do tada se o~ekuje da }e Ministarstvo civilnih poslova uplatiti 120.000 maraka od pro{logodi{njeg granta za institucije kulture od dr`avnog zna~aja. Za hitno podmirenje tro{kova, ta~nije dugova Muzeja za komunalije i kiriju, treba minimalno 15.000 maraka. Klju~i} isti~e da }e radnici Muzeja, ako se do kraja januara ne izna|u potrebna sredstava, nastaviti ~uvati ovu instituciju kao {to su je sa~uvali i u ratu. Muzej knji`evnosti i pozori{ne umjetnosti, kao i ostale institucije od dr`avnog zna~aja, osim nov~anih, ima i probleme s legalno{}u mandata rukovode}ih kadrova i upravnih odbora. Tako je dosada{nja direktorica Muzeja Medhija Maglajli} oti{la u penziju, a tehni~ki mandat Upravnog odbora ovog Muzeja istekao je jo{ 2004, javlja Fena.

Ministri su saglasni da }e novac samo usporiti propast Muzeja

Foto: A. KAJMOVI]

Za Zemaljski muzej BiH u Sarajevu bit }e izdvojeno 50.000 maraka iz federalne Vlade, iz bud`etskih rezervi fiskalne 2011. To je pomo} ovoj bh. kulturnoj instituciji za pokri}e re`ijskih i tro{kova odr`avanja, kako se ne bi suo~ila sa zatvaranjem zbog financijskih problema poput ostalih iz grupe od sedam institucija kulture od dr`avnog zna~aja.

Federacija ne bje`i
Ju~ersu se u Muzejusastalifederalni ministar kulture i sporta Salmir Kaplan, ministar obrazovanja i nauke Damir Ma{i} i direktor Zemaljskog muzeja Adnan Busulad`i}, te saop}ili o ovoj jednokra-

tnoj financijskoj mjeri. Saglasni su da }e 50.000 maraka samo usporiti propast Muzeja ako se ne preduzmu sistemske mjere ne samo za tu ve} za svih sedam institucija. Sistemsko rje{enje zna~i eliminiranje njihovih statusnih, formalno-pravnih problema, koji datiraju jo{od potpisivanjaDejtonskogmirovnogsporazuma, kako je ju~er naveo ministar Kaplan. Za njega i kolegu Ma{i}a, nesporno je da Zemaljski muzej treba i statusno da bude rije{en kao institucija kulture od dr`avnog zna~aja, {to bi automatski rije{ilo i financijske neda}e. Ma{i} je naglasio da Federacija ne}e bje`ati od preuzimanja

osniva~kih prava nad nekom od ostalih ustanova. O svemu se treba dogovoriti s ostalim nivoima vlasti, posebno s dr`avnim ministarstvom civilnih poslova i Ministarstvom kulture Republike Srpske, naglasili su ministri, koji se intenzivnim razgovorima te vrste nadaju ve} u ovom ili narednom mjesecu.

^eka se
Kaplan je dodao da je federalna Vlada dosad pomogla sedam institucija iznosom od 700.000 do 800.000 maraka, {to je vi{e nego u posljednjih nekoliko godina. U bud`etskim rezervama iz fiskalne 2011. nema mogu}nosti za

Dok muzeji u BiH umiru, u Hrvatskoj

Priprema se No} muzeja
Atraktivne izlo`be, radionice, performansi, recitali i koncerti, filmske projekcije, modne revije, aukcije, pri~aonice i muzi~ke slu{aonice, promocije i prezentacije, prodaja suvenira, dru`enja s umjetnicima, privu}i }e brojnu publiku
Hrvatsko muzejsko dru{tvo organizator je sedme No}i muzeja, koja }e biti odr`ana u petak, 27. januara, od 18 sati do sat iza pono}i. U vi{e od 100 hrvatskih muzeja, galerija i ustanova u kulturi obavljaju se zavr{ne pripreme kako bi ta presti`na kulturna manifestacija dosegla, a mo`da i nadma{ila, pro{logodi{nji rekord od 314.659 posjetitelja. Atraktivne izlo`be, ali i popratna doga|anja - pedago{ke radionice, predavanja, okrugli stolovi, stru~na vodstva, performansi, recitali i koncerti, filmske projekcije, modne revije, prigodne prodaje kataloga, reklamnog materijala i suvenira, aukcije, pri~aonice i muzi~ke slu{aonice, promocije i prezentacije te dru`enja s umjetnicima i donatorima - zasigurno }e privu}i brojnu publiku u No}i muzeja 2012. Podsje}amo, pro{logodi{nja No} muzeja nudila je medija (Grad Zagreb, Ministarstvo kulture RH, Europlakat, Jutarnji list, Zagreba~ka pivovara, Inkerpor, Hrvatska turisti~ka zajednica, Turisti~ka zajednica grada Zagreba i turisti~ke zajednice drugih gradova). - Uspje{nost dosada{njih programa No}i muzeja potvrdila je pretpostavku da postoji kontinuiran interes za ponudu programa kulture, da je manifestacija prerasla iz gradske u nacionalnu, te da predstavlja nezaobilazan sadr`aj u kulturnoj i turisti~koj ponudi Hrvatske, isti~e Fernando Soprano, zadu`en za odnose s javno{}u te kulturne manifestacije. Ve} tradicionalna No} muzeja odr`at }e se 27. januara kao sedmo izdanje te presti`ne kulturne priredbe, u organizaciji Hrvat sko ga mu zej skog dru{ tva (HMD), za koju su pripreme u zavr{enoj fazi.

Podsje}anje na pro{logodi{nju No} muzeja

atraktivan program na 160 lokacija u 67 gradova Hrvatske. Autorice koncepcije No}i muzeja Dubravka Osre~ki - Jakeli},

predsjednica Hrvatskoga muzejskog dru{tva i Vesna Juri} Bulatovi}, voditeljica marketinga No}i muzeja, zadovoljne su

doprinosom muzejskih djelatnika u definiranju projekta. Isti~u zna~aj potpore brojnih partnera, pokrovitelja, sponzora i

22

SCENA

subota, 7. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Wilco u Zagrebu

Hipnotizam indie rocka
Jedan od najhvaljenijih alternativnih rock sastava dana{njice zavr{i}e svjetsku turneju koncertom u hrvatskoj prijestonici
Nezvani~ni nasljednici Radioheada, po ocjeni plejade uglednih muzi~kih kriti~ara {irom svijeta, ~ika{ki alt-rock bend Wilco, najavio je nastup u na{em susjedstvu, u glavnom gradu Hrvatske. Koncert bi se trebao odr`ati na kraju njihove svjetske turneje 11. marta 2012. u klubu Aquarius.

Dva Grammya
Wilco je osnovan 1994. godine u Chicagu, kao nasljednik alt-country benda Uncle Tupelo. Do sada su izdali sedam studijskih albuma, od kojih je najvi{e pa`nje izazvao “Yankee Hotel Foxtrot“ iz 2002. godine iz kontroverznih razloga. Naime, nakon {to je snimanje albuma dovr{eno, Reprise Records je odbio izdati album, te je otkazao suradnju sa bendom. Ipak, nakon {to su objavili dio pjesama besplatno na svojoj web stranici, ustupili su prava drugoj ku}i i album je do`ivio nezapam}en uspjeh, prodav{i se u gotovo 600.000 primjeraka. Njihov peti album iz 2004. “A Ghost is Born“ osvojio je i dva Grammya. Posljednji CD izdali su prije nekoliko mjeseci

Bend postoji od 1994. godine

Jeff Tweedy, pjeva~ i lider sastava

pod nazivom “The Whole Love“. Njihovu muziku naj~e{}e opisuju kao alternativne verzije rocka i countrya, ali to bi bilo prili~no povr{no obja{njenje, s obzirom na to da je na njihov razvoj utje ca lo ta ko pu no ra zli~itih

umjetnika i njihovih djela, od John Caleovog albuma “Paris, 1919“ i improvizacije Johna Coltranea, preko lucidnosti Neil Younga, pa sve do hipnoti~kih re~enica u “Rakovoj obratnici“ Henrya Millera. Zanimljivo je da iako uglavnom snimaju za major

studije, svi ih uporno hvale kao indie bend.

Cadavre exquis vje`be
Oni ni svoje pjesme ne pi{u na konvencionalan na~in - tekstualna strukturanjihovihizvedbidiktirana je cadavre exquis vje`bama, kada

~lanovi benda pi{u tekst pjesme naizmjeni~no, po jednuliniju, ali samo smiju vidjeti onu prethodnu. Kao rezultat, to donosikonzistentnu op~injenost njihovim izvedbama, koju jo{ niko nije uspio u potpunostira{~laniti. Bez obzira na tokoNi. S. liko ih slu{ali.

Neo~ekivana dopuna gluma~koj postavi

Karan ponovo u Sarajevu

Posebna veza
Ricky Martin u seriji “Glee”
Rasplesani TV serijal “Glee“, koji mo`emo pratiti i na jednoj od regionalnih televizija, nedavno je dobio poja~anje u gluma~koj postavi. Ekipi se na snimanju pridru`io pjeva~ Ricky Martin, {to je izazvalo prili~no odu{evljenje kod prisutnih, koji su ve} isti dan odtwittali {ta se de{ava na setu. Lea Michele, koja je radila sa Martinom i ranije na teatarskoj izvedbi “Les Miserablesa“, nije skrivala zadovoljstvo vidjev{i popularnog pjeva~a ponovo. “Ja znam Rickya od moje osme godine, bio je sa mnom na Broadwayu 1996. Ludo, zar ne” , podijelila je svoje utiske Michele sa svojih 1,4 pretplatnika na Twitteru. U seriji Martin tuma~i ulogu nastavnika {panskog jezika koji je opsjednut muzikom, a Michele je potvrdila da on odli~no dopunjava gluma~ku postavu. Martin }e se kasnije ove godine opet vratiti daskama koje `ivot zna~e, glume}i Che Guevaru, u predstavi “Evita“, na Broadwayu.

U svojoj dosada{njoj karijeri, popularni splitski pjeva~ izgradio je specifi~ni mediteranski muzi~ki stil
Splitski pjeva~ Goran Karan, koji je i ovog januara odr`ao tradiciju te zaigrao picigin na svojim Ba~vicama, ve~eras }e odr`ati koncert u Coloseum Clubu, {to ponovopotvr|ujeSarajevo kao jednu od destinacija gdje je njegova muzika posebno slu{ana. Po~etke Karanove karijere obilje`ilo je ~lanstvo u nekoliko rock bendova, nakon ~ega po~inje promovisati svoj specifi~ni stil, koji se te{ko mo`e svrstati u samo jedan `anr. U svojim harizmati~nim nastupima on njeguje opu{teni, mediteranski stilski pristup muzici, ali koji je ujedno pun emocija. Karan ima i posebnu vezu sa Sarajevom - u mjuziklu “Sarajevski krug“ s kojim je u zagre, ba~koj dvorani “Vatroslav Lisinski“ nastupio ~ak osam puta, on je imao glavnu ulogu. O specifi~nosti atmosfere na Karanovim koncertima govori i informacija da je televizijski snimak koncerta na splitskom Peristilu u ljeto 1999. godine bio nominovan za presti`ni svjetski TV festival Zlatna ru`a Montreauxa. Ve~era{nji koncert u CoNi. S. loseum Clubu po~inje u 22 sata.

Foto; D`enat Drekovi}

24 Pogledi

7. januar/sije~anj 2012.

Oslobo|enje je dobilo potvrdu da je istraga obustavljena po sli~nom modelu kako je David Schwendiman obustavio istragu u slu~ajevima Selima Be{lagi}a i ostalih za napad na tuzlansku kolonu

POD ISTRAGOM MU^ITELJI NEMA NAREDBODAVACA
K
ako Oslobo|enje saznaje od izvora upoznatih sa istragom Tu`ila{tva BiH, pripremljena je odluka o obustavljanju istrage za zapovjednu odgovornost u slu~aju Dobrovolja~ka, ali }e uslijediti krivi~ni progon za doga|aje, kao {to su mu~enje zarobljenika koji su se dogodili poslije napada na kolonu vozila JNA u Dobrovolja~koj ulici. Za sadanijepoznatokako}e tu`ilac opisati doga|aje u Dobrovolja~koj. Postoje dva mogu}a obja{njenja za obustavu istrage. U slobodnoj interpretaciji, to bi moglo zna~iti da tu`ioci i istra`itelji nisu prona{li dokaze da je napad na kolonu JNA, koja se 3. maja povla~ila iz komande sa Bistrika kroz Dobrovolja~ku ulicu, bio organizovan i nare|en. Druga je mogu}nost da tu`ioci okvalifikuju napad kao dozvoljen, a po~injena ubistva opi{u kao ubistva u borbi. U Tu`ila{tvu BiH i dalje tvrde da tu`ila~ka odluka nije jo{ donesena. Ali, svaka odluka, ma kako obrazlo`ena, izazva}e suprotstavljene reakcije.

Obustavljena istraga u slu~aju Dobrovolja~ka

Tu`ilac bez optu`nice
U osnovi, rije~ je o modelu koji je ranije primijenjen u slu~aju tuzlanske kolone, kada je, u decembru 2009. godine, ameri~ki tu`ilac i tada{nji {ef Odjela za ratne zlo~ine Tu`ila{tva BiH David Schwendiman odlu~io da odustane od krivi~nog progona tuzlanskog gradona~elnika Selima Be{lagi}a i drugih osumnji~enih osoba. MUP RS-a je podnio prigovor na 2.000 stranica na Schwendimanovu odluku. Potom je Tu`ila{tvo BiH, zbog doga|aja koji su uslijedili poslije napada na kolonu JNA u Tuzli 15. maja 1992. godine, podiglo optu`nicu protiv Izeta Smaji}a. Slu~aj je okakterisan kao jednostavan i proslije|en tuzlanskom sudu, koji je Smaji}a oslobodio nakon osam mjeseci su|enja. Tu`ila~ku odluku u slu~aju Dobrovolja~ka donosi me|unarodni tu`ilac Jude Romano. To }e biti nesumnjivo najzna~ajnija odluka koju }e donijeti ovaj tu`ilac sa Filipina poslije gotovo jedne decenije provedene na Kosovu i u BiH. Prema slu`benoj biografiji, filipinska vlada ga je uputila 2002. godine na

Kosovo, a me|unarodni tu`ilac u Tu`ila{tvu BiH postao je 9. februara 2006. godineodlukomtada{njegvisokog predstavnika Christiana Schwarz-Schillinga. Potom je ponovo imenovan odlukom VSTV-a od 28. februara 2008. godine. Na Filipinima je bio va`na osoba, od du`nosnika u uredu predsjednika Filipina, {efa odbora u ministarstvu pravde, vi{eg dr`avnog tu`ioca do predsjednika dr`avnog udru`enja tu`ilaca. U BiH, me|utim, Jude Romano je samo jo{ jedan tu`ilac bez optu`nice. Nije poznato da je podigaobilokojuoptu`nicu u svom mandatu. Da jeste, valjda bi neko to ~uo, vidio ga u sudnici ili ne{to pro~itao o tome. Osim slu~aja Dobrovolja~ka, na njega se `ale i porodice `rtava iz Uzdola, jer ni u

ovom predmetu nikada nije donio bilo kakvu odluku. Kada bude kona~no saop{tena njegova odluka u slu~aju Dobrovolja~ka, to }e nesumnjivo imati politi~ke i pravne posljedice. Prethodni me|unarodni tu`ilac u slu~aju Doborovolja~ka Philip Alcock je tokom postupka o izru~enju u Londnusvjedo~io u korist odbrane Ejupa Gani}a.

Sukobi oko odluke
Podsjetimo, poslije odluke Davida Schwendimana da obustavi istragu u slu~ajevima tuzlanska kolona i Bradina, reagovala je Vlada RS-a. U nizu javnih dokumenata, Vlada RS-a je ove odluke opisala “kao definitivan dokaz da neustavnepravosudneinstitucije na nivou dr`ave ne slu`e nametanju zakona

7. januar/sije~anj 2012.

Pogledi 25

i pravde nego odre|ivanju karaktera rata krivi~nim progonom Srba i Hrvata“ Ovakva odluka }e, ustva. ri, radikalizovati i Srbe i Bo{njake. Na bo{nja~koj strani odluka o obustavi postupka protiv Gani}a i ostalih bit }e do`ivljena kao jo{ jedna va`na pobjeda nad Srbijom i Republikom Srpskom. U martu pro{le godine Rijaset Islamske zajednice u BiH je dodijelio Gani}u, kao svoje najve}e priznanje, Alem bosanskog gazije koji mu je sve~ano uru~en na sve~anosti u Domu Oru`anih snaga u Sarajevu. Na srpskojstrani ve}smo ~ulinajave da }e “entitet suditi ako dr`ava ne}e“: “Tu`ila{tvo BiH ima dovoljno ~injenica da procesuira ratno politi~ko i vojno rukovodstvo tzv. Republike BiH za ratne zlo~ine,

ali ukoliko to ne bude u~injeno na nivou BiH, bi}e ura|eno pred institucijama entiteta“ izjavio je {ef , Klubasrpskihdelegata u Domunaroda Parlamentarne skup{tine BiH Sta{a Ko{arac. Politi~ki i pravni sukobi poslije Schewandimanove tu`ila~ke odluke vodili su do odluke Narodne skup{tine RS-a o referendumu o Sudu i Tu`ila{tvu BiH, koji je odgo|en nakon intervencije EU i po~etka dijaloga o restruktuiranju pravosu|a u BiH. Janko Velimirovi}, direktor Centra za istra`ivanje ratnih zlo~ina iz RS-a, ka`e “da Tu`ila{tvo Srbije, ako Tu`ila{tvo BiH odustane, mo`e da podigne optu`nicu i uz pomo} me|unarodnih faktora privede, procesuira, pa makar u odsustvu, odgovorne“ Dva neuspje{napoku.

{aja privo|enja smo ve} vidjeli kroz slu~ajeve Jovana Divjaka u Be~u i Ejupa Gani}a u Londonu. Sada ve} imamo dvije grupe politi~ara i komandanata iz BiH koji ne smiju da napu{tajuzemlju u strahu od hap{enja ili zadr`avanja na nekom grani~nom prelazu. Poslije onemogu}avanjapotpisivanjaprotokola o saradnji Tu`ila{tva za ratne zlo~ine Srbije i Tu`ila{tva BiH, slu~aj Dobrovolja~ka mogao bi ponovoprodubitinepovjerenje i onemogu}iti saradnju Srbije i BiH. Ali, naravno, prvo treba sa~ekati da Tu`ila{tvo BiH saop{ti odluku koju }e potpisati me|unarodni tu`ilac Jude Romano, uz saglasnost {efa odjela za ratne zlo~ine Vesne Budimir.
Esad He}imovi}

26 Pogledi

7. januar/sije~anj 2012.

Kantonalna organizacija RVI-ja Ze-do kantona

Tu`i}emo M

branitelja
Ratni vojni invalidi u Zeni~ko-dobojskom kantonu su uznemireni najavljenim promjenama procedura kojima se od njih tra`i stalno dokazivanje da su ba{ oni te osobe koje imaju pravo na nadoknade od dr`ave i da su im te pare `ivotno potrebne. Zbog maltretiranja, slijede tu`be
Fe de ral no Mi nis tar stvo bra ni te lja, aktom od 21. jula 2011. godine, izvr{ilo je izmjene i dopune procedura za obezbje|enje efikasnosti u poslovima evidencije i kontrole bud`etskih sredstava po osnovu povrata upla}enih naknada za invalidnine i ratna priznanja. U poglavlju jedan, ta~ka dva pomenutog akta poja{njene su procedure i obaveze op}inskih organa iz oblasti braniteljsko-invalidske za{tite. Promijenjeni su obrasci za dostavu podataka, periodi~nih i godi{njih izvje{tavanja. U prvom stavu ove ta~ke tra`i se upu}ivanje “pisma korisnicima prava kojim se obavezuju da do|u u op}insku slu`bu radi identifikacije (davanje izjava) uz predo~avanje li~nih dokumenata“. Stavovima b, c i d iste ta~ke poja{njen je postupak kada je korisnik prava sprije~en da do|e zbog bolesti ili ako se nalazi u inostranstvu, te ako mu je stalni bora vak u RS-u.
Benjamin Preld`i}: Razo~arani smo! Zukan Helez: Ukidam ve} danas identifikaciju!

Maltretiranje
Benjamin Preld`i} iz Te{nja, predsjednik Kan to nal ne or ga ni za ci je RVI-ja Ze-do kantona i nosilac priznanja Zlatni ljiljan, ka`e da je za korisnike prava po Zakonu o osnovnim pravima branilaca i njihovih porodica sporno i neprihvatljivo to {to se svakih {est mjeseci mora vr{iti li~na identifikacija korisnika ovih prava kao {to se nala`e u ta~ki 2, stav 1 ove instrukcije. Naime, osnovnim zakonom je preciziran postupak kako se pravo ostvaruje i kako se i za{to to pravo gubi, ko i kako izdaje rje{enja o ovim pravima uz decidno navedene kaznene odredbe za kr{enje ovog zakona. „Na{a rje{enja su trajnog karaktera, izuzev onih koja se revizijom proglase neva`e}ima. Zbog toga ne prihvatamo nikakve dalje obaveze dokazivanja identiteta, jer je sada nova, nametnuta oba-

veza javljanja svakih {est mjeseci radi dokazivanja identiteta ~ista provokacija i igra sa nama, najosjetljivijom kategorijom ljudi. Stoga upozoravamo resorno ministarstvo da u potpu nos ti pri mje nju je Za kon o osno vnim pravima, pa i poglavlje XIV – koje se odnosi na kaznene odredbe. I jo{ ne{to, apsurd nad apsurdima. U poglavlju dva, ta~ka jedan instrukcije od 21. jula pi{e: Banke su obavezne kvartalno infor mi ra ti Mi nis tar stvo o pa si vnim ra~uni ma ko ri sni ka pra va in va lid ske za{tite/teku}i-{tedni ra~uni (sa kojih du`e od tri mjeseca korisnici braniteljsko-invalidske za{tite ne podi`u svoja sredstva). Ovo zvu~i prosto nevjerovatno i ravno je nau~noj fantastici. Da li je mogu}e da ratni vojni invalid koji po osnovu invaliditeta dobije 40 ili 100 maraka ne smije na ra~unu ta sredstva zadr`ati du`e od tri mjeseca? Kako su banke mogle nasjesti na ovakve glupos-

ti i potpisati protokol bez na{eg dopu{tenja, bez znanja i dozvole svojih klijenata? Ako se ovo poka`e ta~nim, uvjeravam vas da }e bar na{e ~lanstvo iz Ze-do kantona prekinuti svaku saradnju sa tim bankama. Tra`i}emo da tran sfe ri sred sta va po ovom osnovu idu putem po{te. Ovim postupkom nam se direktno kr{e ljudska prava ili nas strpavaju zajedno sa kriminalcima koji imaju sumnjive transfere novca. Donijeli su, evo, i Zakon o u{tedama koji jedino nas ograni~ava, kao da samo mi ugro`avamo fiskalni sistem Federacije BiH. Prvo smo optu`eni da nas ima dvadeset hiljada la`nih korisnika prava, kao da smo mi sami sebi izdavali rje{enja o pravima, zatim su otvorili telefonski broj, tzv. krimolovac, da bi sve to za~inili obavezom da se javljamo svakih {est mjeseci radi identifikacije, te stavljanje pod kontrolu bankovnih ra~una,

BANKE Ministarstvo je obavezalo banke da prijave pasivne ra~une korisnika prava invalidske za{tite sa kojih du`e od tri mjeseca nije podizan novac

Gospodo iz vlasti, mi nismo socijalni slu~ajevi

7. januar/sije~anj 2012.

Pogledi 27

Ministarstvo
PRELD@I] Nova, nametnuta obaveza javljanja svakih {est mjeseci radi dokazivanja identiteta ~ista je provokacija i igra sa nama, najosjetljivijom kategorijom ljudi
boje}i se da se ne bismo obogatili na ra~un pogibija, gubljenja dijelova tijela, ranjavanja ili nervnog sloma. Aferim, ministre!” ka`e Preld`i}. ,

Umjesto banke, BH po{ta
- Instrukciju o kojoj govorite, a iz jula je 2011. godine, zatekao sam preuzimaju}i Ministarstvo za bora~ka pitanja. I koliko danas }u je poni{titi u dijelu kojim obavezuje korisnike bora~ko-invalidske za{tite da se identifikacije radi za bora~ka pitanja javljaju svakih {est mjeseci. A {to se ti~e kontrole bankovnog ra~una na koji primaju naknadu, on }e se provjeravati. Naime, ako se sje}ate, bilo je postavlje no zas tu pni~ko pi ta nje ko je se odnosilo na to kako da neko ko nije pravni sljedbenik mo`e podizati primanja s tog ra~una?! Aktuelna revizija bora~ke populacije ra|ena je i po tom osnovu te je iz prava izvedeno nekoliko stotina osoba. Nastojat }u da po~etkom naredne godine korisnici svoje naknade primaju preko BH po{te, tim prije {to su banke preko kojih su korisnici bora~ko-invalidske za{tite do sada primali naknade - strane, nada se Zukan Helez, ministar za bora~ka pitanja u FBiH.
A. B.

Slijede tu`be
“Gospodo iz vlasti, mi nismo socijalni slu~ajevi, mi smo stradalnici u ratu i tako nas tretirajte. Prei spi taj te va {u instrukciju (akt br. 04-14-3563/11 od 21. jula 2011) u dije lo vi ma na ko je vam stavljamo primje dbe. Ova in strukcija je u Zedo kan ton sko ro stigla, tako da nismo bili u prilici ni da je vidimo, a kamoli da uka`emo na nje ne ne dos tatke. Ukoliko se ne uva`e na {e osnovane primjedbe, mi }emo pozva ti na {e ~lan stvo da se ne odaziva u svrhu bilo ka kvih pro vje ra iden ti fi ka ci ja, s obzirom na to da svi posjedujemo CIPS-ova dokumen ta - li~ne karte, potvrdu o prebivali{tu i itd. jer je to ~is to maltretiranje ove ka te go ri je lju di“, do da je Preld`i}. “Spremni smo podnijeti tu`be pro tiv ba na ka

za otkrivanje podataka o stanju i kretanju na{eg novca na na{im ra~unima, jer se u bankama na na{im ra~unima nalaze i sredstva koja nisu porijeklom prava proisteklih iz osnovnog zakona. U krajnjem slu~aju, pozva}emo ~lanstvo na ga{enje ra~una i otvaranje novih kod Po{tanske {tedionice. Protiv federalnog Ministarstva za pita nja bra ni te lja i in va li da oslo bo di la~kog ra ta po dni je}emo ko le kti vnu tu`bu za neprimjenjivanje Zakona o osnovnim pravima u punom kapacitetu“, na jav lju je on. Pre ma nje go vim tvrdnjama, “dana{nje stanje u ovom sektoru je upravo rezultat selektivne primjene ovog zakona: Tako da su nam donijeli i Zakon o reviziji prava, mada je Zakonom o osnovnim pravima utvr|eno da se stalno vr{e nadzor i revizija. Da ne pominjem Zakon o u{tedama, ta~nije njegov ~lan 52. koji se odnosi na uskla|ivanje osnovice i tako dalje“. RVI }e se “obratiti Ministarstvu sigurnosti da nas sve, kako se to ka`e, sigurnosno obradi, da se isprovjeravaju na-

{i CIPS-ovi dokumenti, s obzirom na to da, izgleda, oni ne vrijede jedino Ministarstvu branitelja. Tra`i}emo da se ispitaju porijeklo i koli~ina novca kojim raspola`emo, da li je taj novac sav legalan i na kraju da provjere i na{e putne isprave iz razloga kori{tenja zakonom utvr|enog prava o slobodi kretanja. RVI i drugi pripadnici bora~ke populacije nisu kriminalci. Radi se o ~asnim i po{tenim gra|anima, ali - kao {to u svakom `itu ima kukolja - dr`imo da ga ima i u ovim organizacijama. Zato postoji i sito i ra{eto. Ne treba bacati sve `ito. Mi }emo vam, gospodo iz Ministarstva, pomo}i da se sve prosije, ali ne na na~in da i nas sve tretirate kao kukolj. Dokle sami sebi zagor~avati `ivot“, ka`e Benjamin Preld`i}, predsjednik Kantonalne organizacije RVI-ja Ze-do kantona, reaguju}i na dijelove instrukcije Ministarstva branitelja od 21. jula pro{le godine koje nepotrebno uslo`njavaju bora~ke probleme i optere}uju bora~ku populaciju.
Miralem Begi}

i, mi smo stradalnici u ratu i tako nas tretirajte

28 Pogledi

7. januar/sije~anj 2012.

VRANICA, MAJ 93: Policija HZ-HB uhap{ene civile predala HVO-u

Zgrada Vranice

Me|u uhap{enim i
ranim satima 9. maja 1993. godine HVO je u Mostaru, me|uostalima, napao i zgraduVranice,u kojoj je bila smje{tena komanda IV korpusa Armije RBiH, ali i oko 200 civila. Civile su, sude}i prema dokumentima koje Oslobo|enje posjeduje, hapsile i civilnai vojnapolicija. No, civilekoje su uhapsili10. maja, policajci su 11. majapredalivojnojpoliciji HVO-a, {to je, premasvimme|unarodnimkonvencijama, blago re~eno, nedopustivo.

Berislav Pu{i}

tek ro|eno dijete
U
Predaja civila
Me|u uhap{enim civilima u zgradi Vranice koje je civilna predala vojnoj policiji HVOa su starci, `ene, ali i djeca. Uhap{eni Dragi (Edina) Brekalo imao je {est godina, Amela (Ibrahima) Alikalfi} 11, Nino (Muhameda) Kuduz 12, Hatid`a Alispahi} imala je 86 godina, a mali Avdo (Husnije) ^i{i} se, odmah po ro|enju, obreo u rukama vojne policije HVO-a. Evo kako se i zahvaljuju}i kome sve to desilo. Predaja civila vojnoj policiji HVO-a, ~ita se iz dokumenta koji su 11. maja 1993. godine, brojprotokola03 - 8/516/93, potpisaliBerislav Pu{i} za Odjel obrane - upravu vojne policije i Ivan Penava za Policijsku upravu Mostar, napravljena je istog dana. Tada je, dakle, Penava uhap{ene civile predao Pu{i}u. U prilogu dokumenta koji objavljujemo je spisak civilnih osoba koje su zate~ene u podrumuVranice, a koje su zadr`ane u PU Mostar 10/11. 5. 1993. i predate vojnoj policiji 11.5.1993, potom popis uhi}enih osoba koje iz PU Mostar preuzima Uprava vojne policije Mostar. Premana{imsaznanjima, spomenutiIvan Penava je odlikovanRedomhrvatskogtrolista, dobio je ~in pukovnika HVO-a. Za nadati se, ne zbogonoga{to je uradiomaja1993. go-

Predaja civila vojnoj policiji HVO-a, ~ita se iz dokumenta koji su 11. maja 1993. godine potpisali Berislav Pu{i} za Odjel obrane - upravu vojne policije i Ivan Penava za Policijsku upravu Mostar, napravljena je istog dana

Faksimil dogovora o predaji civila vojnoj policiji

Spiskovi civila “razmijenjenih“ izme|u civilne i vojne policije HVO-a

dine. Prema Suadu ]upini, svjedoku ha{kog tu`iteljstvakojePu{i}atereti za ratnizlo~in nad Bo{njacima, Berislav je bio “nadle`an za zarobljene muslimanske vojnike i civile i njega se tra`ilo kada se `eljelo nekoga osloboditi“ . - Berto (Pu{i}ev nadimak) je bio alfa i omega za sve zarobljenevojnike i civile na podru~ju Mostara. On je zatvarao, pu{tao, uzi-

mao pare (...), kada se htjelo ne~ije pu{tanje i osloba|anje, samo se tra`ioBertoPu{i}“ re, kao je ]upina.

Zatvori sve
Svjedok je pred Ha{kim tribunalom, u slu~ajuprotivBerislavaPu{i}a, bio i AmorMa{ovi}, tadadirektorInstituta BiH za nestaleoso-

be. On je svjedo~iokako je Pu{i}“javnozagovarao stav da svi mu{karci muslimanske nacionalnosti od 18 do 65 godina na podru~ju Herceg-Bosnetrebajubitizatvoreni u logorima,a da su svi Hrvatikoji`ive van tog podru~ja potencijalnizatvorenici”te da zatotrebajupre, seliti u podru~je pod kontrolom HVO-a.
A. Be~irovi}

7. januar/sije~anj 2012.

Pogledi 29

@ivot me|u dimnjacima tuzlanske termoelektrane
U krugu od dva kilometra oko Termoelektrane je 70 posto zaga|ene `ivotne sredine. Tu su, uz TE, i rudnici, dva velika {ljaki{ta, pjeskara, sedam benzinskih pumpi, Dita... Plus saobra}aj. Ovdje nema ~istog zraka, ka`e Senad Isakovi} Roko

Nikad nisam udahnuo ~ist zrak!
S
enad Isakovi}, zvani Roko, voli kazati da se rodio me|u dimnjacima tuzlanske Termoelektrane. Ukoliko upitate kako je mogu}e roditi se me|u dimnjacima, dajete priliku Roki da, pokazuju}i li~nu kartu, poentira: Ne samo da sam se rodio nego i `ivim me|u dimnjacima!

TE u avliji
I zaista, porodi~na ku}a Isakovi}a grani~i sa Termoelektranom. [ala sa po~etka na{e pri~e jedina je pozitivna strana tog kom{iluka. Sve ostalo, isti~e Roka, razlog je zbog kojeg vrijedi prodati imanje i napustiti rodni [i}ki Brod. „Imam 42 godine i nikada u svojoj avliji nisam udahnuo normalan zrak. Malo-pomalo, nau~io sam `ivjeti s tim, a svjestan sam da je to iz mojih kostiju, tom nekom genetikom, pre{lo i na moju djecu. Mi smo svjesno `rtvovani od nekoga. Svi stanovnici [i}kog Broda i drugih naselja naslonjenih uz Termoelektranu su svjesno `rtvovani“, isti~e Isakovi}, koji ve} nekoliko godina obna{a du`nost predsjednika lokalnog ekolo{kog udru`enja Eko-sport, osnovanog, kako voli kazati, prije svega zbog borbe za normalnije okru`enje generacija koje }e tako|er biti u kom{iluku sa Termoelektranom Tuzla, najve}im proizvo|a~em elektri~ne energije u BiH. „Termoelektrana jeste najve}i zaga|iva~ zraka, ali, vjerujte, nije jedini. Kroz [i}ki Brod (naselje na zapadnom ulazu u Tuzlu, op. a) dnevno u|e oko 15.000 automobila. To pokazuje broja~ Direkcije za ceste Federacije BiH postavljen na petlji“ nastavlja Roko, uzima {kolski {estar svog , sina Emila, te dodaje: „Ukoliko na karti zabodemo vrh {estara u Termoelektranu Tuzla i ra{irimo, recimo, dva centimetra, {to bi u stvarnosti bilo dva kilometra, vidimo na desetine zaga|iva~a. Tu je, odgovorno tvrdim, 70 posto zaga|ene `ivotne sredine, jer se pored Termoelektrane nalaze rudnici, dva velika {ljaki{ta, pjeskara, sedam benzinskih pumpi, Dita... Plus saobra}aj. Ovdje nema ~istog zraka!“ zaklju~uje Roko, ostavljaju}i {estar na , radni stol.

SENAD ISAKOVI] Imam 42 godine i nikada u svojoj avliji nisam udahnuo normalan zrak. Malo-pomalo, nau~io sam `ivjeti sa tim, a svjestan sam da je to iz mojih kostiju, tom nekom genetikom, pre{lo i na moju djecu. Mi smo `rtvovani od nekoga

La`u na o~i
„Moj kom{ija Dervi{ Mahru{i} je prije nekoliko godina dobro kazao: Nama sunce iza|e u 11 prijepodne, a za|e u jedan poslijepodne“, prenosi nam Roko. No, Isakovi}a, ba{ kao i ve}inu stanovnika [i}kog Broda, zabrinjava ~injenica da mjerenja ve}im dijelom godine ne pokazuju da je zrak zaga|en, iako stanovnici smatraju druga~ije. Tek se u zimskom periodu, isti~u stanovnici [i}kog Broda, nadle`ni ohrabre te poka`u pravo stanje zaga|enosti. Tada je zrak zaga|en! „Ve}inom ni ko ni {ta ne po du zi ma. Oni imaju tri stanice u ovim naseljima na kojima se vr{i mjerenje kvalitete zraka. Interesantno je da su sve tri u hrastovim {uma ma, daleko od dimnjaka?! Tako|er, kada sve tri stanice poka`u da je zrak zaga|en, onda oni objave informacije za dvije, a za tre}u ka`u da je u remontu. To svi rade kako bi izbjegli dono{enje odlu ka po put ne da vne iz Ze ni ce, ka da je zbog zaga|enosti nare|eno da stanovni{tvo

TE Tuzla: Milioni za ekologiju

ostane u ku}ama. E pa, kada bi na{i po{teno mjerili mi nikada ne bismo iza{li iz ku}a!“, ljutito govori Isakovi}, a potom navodi i konkretan primjer nema ra ekolo{kih i komu nalnih slu`bi. „Nedavno smo imali ekolo{ku katastrofu na jednom od {ljaki{ta. Digla se stra{na pra{ina i do{la u naselje. Cerada na mom ~amcu je odjednom postala crna od pra{ine. Eh, iza|em pred ku}u, uzmem telefon i pozovem de`urnog operativnog policajca kako bi bar policija naredila evakuaciju ljudi iz naselja. Niko nije odgovorio. Na`alost, u vrijeme kada smo mi bili zatrpani pra{inom, na jednoj lokalnoj televiziji i{la je zvani~na vijest Ministarstva za prostorno ure|enje i za{titu okoli{a TK-a da je zrak u gradu, pa tako i na [i}kom Brodu, zadovoljavaju}eg kvaliteta. Mo`ete li zamisliti, mi se gu{imo u pra{ini, a zrak je zadovoljavaju}i“, ironi~no govori predsjednik Eko-sporta.

Otrovne ba{~e
Nekoliko trenutaka poslije Isakovi}u odlazi sa lica blagi osmijeh. Nabraja nam imena ljudi koji su umrli od karcinoma. „Uklju~uju}i mog oca u mom kom{iluku, od 50 ljudi, njih 20 je umrlo od karcinoma, naj~e{}e debelog crijeva. Jeli su vo}e i povr}e na koje su padale ~estice iz dimnjaka Termoelektrane i automobila. Zaga|enost na [i}kom Brodu i okolnim naseljima najbolje se vidi kroz glavicu kupusa. Kada skidate liske kupusa, ispod svake je pra{ina, a mi to, na`alost, jedemo“, nagla{ava Isakovi}, a potom pomirljivo dodaje: „Termoelektrana je zadnjih godina uradila mnogo na za{titi okoline. Smanjena je koli~ina pra{ine za 30-ak posto, ali nas ubija hemija. Mi ne znamo {ta izlazi iz dimnjaka. Ako je zaista sve dobro, neka se direktor Termoelektrane popne na dimnjak, sa TV ekipama, i neka udahne. Da vidimo reakciju“ zaklju~uje ~ovjek ro|en me|u , Almir [e}kanovi} dimnjacima.

Amira Okanovi}, stru~na saradnica za okolinsko upravljanje u Termoelektrani Tuzla, isti~e da je u proteklih nekoliko godina ovo preduze}e ulo`ilo milione maraka za ekolo{ke projekte, prije svega ugradnju novih filtera za sve blokove. „Okolinsko upravljanje je zadovoljavaju}e. Nije sjajno, ali mi svakim danom sve vi{e napredujemo. Imamo sistem kvaliteta ISO 14000 i 9000, kao jedan sistem. Za sada prolazimo sve kontrole“ isti~e Okanovi}, dodaju}i da na Termoelek, tranu Tuzla otpada tre}ina ukupnog zaga|enja zraka. “Termoelektrana je jedan od najve}ih zaga|iva~a. Tre}ina odlazi na nas, tre}ina na saobra}aj, a tre}ina na stanovni{tvo” dodaje saradnica Okanovi}, napominju}i da Termoelektrana snabdi, jeva veliki dio stanovni{tva i privrede grijanjem, koji zbog toga nemaju potrebu za posebnim lo`i{tima.

Od 50 umrlih u kom{iluku, 20 je umrlo od karcinoma

30 Pogledi

7. januar/sije~anj 2012.

Harun Drljevi}, zastupnik u Skup{tini ZDK-

Zast broj
raka
moramo re}i svim zaga|iva~ima, bilo da su oni investitori koji dolaze iz zemlje ili inostranstva, bujrum do|ite, razvijajte se, zapo{ljavajte, sara|ujte, ali i vodite ra~una o onome {to zaga|ujete.

Foto: M. Tunovi}

U razgovoru za Oslobo|enje, dr. Drljevi} otvoreno govori o povezanosti industrijskog zaga|anja i porasta broja oboljelih od zlo}udnih oboljenja u Zenici
Razgovarao: M. Daji}

Prim. dr. Harun Drljevi} iz Zenice zastupnik je u Skup{tini Zeni~ko-dobojskog kantona i ~ovjek koji je, osim u svom predanom radu u medicini, postao prepoznatljiv i po borbi za pobolj{anje `ivotne sredine vezano za pitanje ekologije. Razgovarali smo sa njim o stvarima bitnim za ekologiju, posebno za grad Zenicu, ali i Zeni~ko-dobojski kanton u cjelini. Operativni {tab Op}ine Zenica je pro{le sedmice proglasio stepen upozorenja gra|anima i privrednim subjektima s ciljem poduzimanja odgovaraju}ih mjera zbog zaga|enja. Upozorenje je predvi|eno kao mjera kada tri sata uzastopno koncentracija sumpordioksida prekora~i 400 mikrograma po normalnom kubnom metru. Takvo stanje se kvalifikuje kao epizoda visoke zaga|enosti zraka. Va{ komentar?

?

Prva reakcija
- Ovo je prvi put da je reagovao Operativni {tab Op}ine, {to je bila zakonska obaveza koju je jo{ ranije uspostavilo Ministarstvo za prostorno ure|enje, promet i komunikacije i za{titu okoli{a Zeni~ko-dobojskog kantona. Tako se upozoravaju veliki zaga|iva~i i privredni subjekti da smanje emisije na svojim postrojenjima, ali se nigdje ne ka`e {ta ti veliki zaga|iva~i treba da urade, nigdje se ne ka`e da li oni znaju da treba da smanje te emisije, niti mi znamo kako da pratimo, kako da kontroli{emo njihove aktivnosti koje bi smanjile te emisije. Vrlo dobra je stvar da se kona~no oglasio i Krizni {tab, to se moglo desiti i ranije jer je bilo razloga, ali je dobro da se po~elo i s tim. Ne znam odgovore na ova pitanja da li subjekti zaga|iva~i znaju {ta treba da rade, da li znaju koje su im obaveze i kako pratiti rezultate, odnosno {ta }e se desiti ako to ne urade. Dakle, to je otpri-

like kao pacijent je te{ko bolestan, a mi to vrsta otpada. To je posljedica ranijeg nesistematskog pristupa ovom problemu. Niko samo konstatujemo i odemo. Poznato je da ste ~ovjek koji se o tome nije vodio ra~una. Ko god bi do{ao bori za podizanje svijesti ljudi ka- od zaga|iva~a, bilo je ono uposli ti meni pet da je ekologija u pitanju. Na kantonalnoj ili 50 ili 500 ljudi i radi {ta ho}e{. To se saSkup{tini postavili ste pitanje vezano za da mijenja. Mijenja se svijest kod ljudi. Najispu{tanje ulja, masti iz separatora? bolji dokaz za to je spalionica u Raspoto~ju. - Ekologija ne podrazumijeva samo za- Digla se raja i ne dozvoljava. Sad }e se za ga|enje i nije u pitanju samo ArcelorMit- svaki dimnjak u budu}nosti pitati gra|ani. tal. To je {irok pojam, jer su ugro`eni ne sa- Za{to je to tu? Da li je moralo? Kakvi su efekti? Dakle, mi moramo po~eti rje{avati to. mo zrak i voda ve} i kvalitet `ivota i zdravlje ljudi. Mi ne vodimo Niko nije protiv spalionice, ali certificirane, tehnolo{ki iprara~una da se pojedini subjevne, a ne improvizovane. kti tipa velikih benzinskih KAZNE pumpi, velikih parkiraliU centru Be~a ima spaKaznena politika lionica. Ne treba biti {ta, radionica gdje se mora biti drakonska. popravljaju autobusi, po principu da se neNe da Mittal u 2010. godini ko dogovori sa pet da li oni imaju ili neza kazne plati 3.500 KM, mesara i deset restomaju separatore, {to ono {tete {to je nanio je ina~e za kon ska rana i spaljuje animalni otpad. To je obaveza. Separatori gra|anima Zenice, nego ~iste te masti, ulja i prakti~ki ro{tilj. Tu se treba staviti kaznu spaljuju ko`e, {nicle, ostalo. Ako ih i imaju, 15 miliona dolara, da li su improvizovani, sve ono {to je propalo. pa ti izvoli da li se ~iste, da li su vaDakle, samo je va`no da se kontroli{e ono {to se spalidni, da li su korektni za tu firmu ili su samo dekor? Ko vr{i ljuje. Ne}ete u spalionici za animalni otpad spaljivati ulje koje inspekcijski nadzor? Kakve se sankcije preduzimaju i kako se radi ~i{}enje? ima kancerogene supstance ili gume. Ja jePoznato je da pojedini zaga|iva~i ono {to sam za to da se naprave postrojenja za unipokupe od tih masno}a, jednostavno pro- {tavanje i deponovanje svih vrsta otpada, spu u rijeku. Onda im i ne trebaju jer sva- ali ta rje{enja moraju biti certificirana. Drugim rije~ima, tehni~ko-tehnolo{ke kako zaga|uju. Polako se uklju~uju i drugi skup- cjeline, procedure i tehnologije koje bi se {tinski zastupnici, pa potenciraju koristile moraju biti priznate i u ekolo{ki probleme oko ekologije kao {to je, reci- prihvatljivim standardima. Ali, ta postromo, zbrinjavanje animalnog otpada. jenja i ko{taju. Ima jedno pravilo koje se Kakva su Va{a saznanja o tome koliko je stalno zaboravlja, a to je da zaga|iva~ pla}a. U na{im zakonima, u evropskim zato veliki problem kod nas? - Kako se ranije po{tovalo, znate dobro. konima, zaga|iva~ je du`an da mjeri svoNije se moglo pro}i kroz La{vu i pojedine je polutante, svoju poluciju one~i{}enja, da dijelove doline. Stanje je malo bolje otka- obavje{tava i rje{ava posljedice tog zako smo Eko-forum i ja po~eli otvarati ta pi- ga|enja. [tetu koju nanese zdravlju ljudi, tanja. Drago mi je da se o tome po~elo go- njihovoj imovini, poljoprivrednom zevoriti. Imamo problem sa puno razli~itih mlji{tu, du`an je nadoknaditi. I kona~no,

?

Minorne kazne
Kazne u BiH za zaga|ivanje su minorne? - Mi imamo poroznu zakonsku regulativu, dosta koruptivnu grupu, politi~are i onda se de{ava ono {to se de{ava. Ja sam stalno predlagao Op}inskom vije}u Zenica da se poja~aju ingerencije lokalne zajednice u smislu da onaj u Tetovu kada prijavi da se ne{to desilo, da se odmah reaguje, a ne da mi ~ekamo iz Sarajeva da do|e vje{tak. Oni koji su najzainteresovaniji za zaga|enje su gra|ani koji `ive uz velike zaga|iva~e. Lokalna zajednica mora dobiti ve}e zakonske ingerencije kako bi se efikasnije i br`e suprotstavila. S druge strane, kaznena politika mora biti drakonska. Ne da Mittal u 2010. godini za kazne plati 3.500 KM, ono {tete {to je nanio gra|anima Zenice, nego treba staviti kaznu 15 miliona dolara, pa ti izvoli. Kad su u pitanjuokolinskedozvole za ArcelorMittal, kakva je tu situacija? - Prva definicija okolinske dozvole jeste da je ona paket mjera koje zaga|iva~ mora da provede da bi emisije polutanata sa njegovih postrojenja bile u zakonskim regulama. To su odre|ene tehnologije, postrojenja koja se ugra|uju na postoje}a postrojenja. Kada se radi novo postrojenje, mora se voditi ra~una o tome kako da se za{titi lokalna zajednica, imovina i zdravlje ljudi. Okolinske dozvole koje je izdalo federalno Ministarstvo za turizam i okoli{ ArcelorMittalu su ve}inom neizvodive. Mittal je po{teno priznao na jednom sastanku da te okolinske dozvole ne}e dovesti do `eljenih rezultata. S druge strane, Mittal je otvoreno rekao da neke okolinske dozvole ne}e mo}i provesti u navedenom roku. Tra`eno je od federal-

?

?

?

Ima}emo pove}an broj zlo}udnih oboljenja kroz du`

7. januar/sije~anj 2012.

Pogledi 31

tra{uju}i je oboljelih od
nog premijera Nik{i}a da pomjeri rokove. To mo`e biti i kupovina vremena. Ja jesam za to da do|e do pomjeranja unutar samih okolinskih dozvola do nekih granica. Ako ne mo`e{ uraditi do 2012, da onda uraSVIJEST di{ do 2013. godine, a do 2014. sve Mijenja se svijest kod mora biti uredu. Ako se to ne deljudi. Najbolji dokaz za si, da vidimo ko odgovara. Ko }e to je ona spalionica u platiti {tetu ljudima? Isto tako Raspoto~ju. Digla se raja i nam je re~eno na tom sastanku ne dozvoljava. Sad }e se za da pojedini projekti, odnosno faze tih mjera nisu donijele svaki dimnjak u budu}nosti o~ekivane rezultate. Ono {to je pitati gra|ani. Za{to je vrlo va`no je da se kantonalna to tu? Da li je moralo? Vlada i federalno Ministarstvo riKakvi su efekti? goroznije postave prema okolinskim dozvolama i da se ka`e da mjerenja koja }e nastati nakon 26.11.2014. godine, kad to pro|e, moraju biti u dozvoljenim granicama. Ako ne, onda treba vidjeti ko }e odgovarati za to. Kakva su Va{a saznanja da li je u Zenici i ZDK-u pove}an broj zlo}udnih oboljenja? - Nedavno sam ~uo podatke koji su zastra{uju}i, a to je da je posebno u porastu broj oboljelih od raka plu}a. Ne treba posebno dokazivati, to je Svjetska zdravstvena organizacija - Kancelarija u Kopenhagenu dokazala. Kancerogenost pojedinih materijala koji se osloba|aju kao polutanti, pojedinih supstanci tipa benzola, benzoapirena, kadmijuma, olova su takvi. To nije teorija, to je postulat. Ako imate kroz du`i vremenski period, a mi imamo u Zenici, izlo`enost tim polutantima, normalno je da }ete imati pove}an broj zlo}udnih oboljenja, razli~itih sistema, ovisno koji su specifi~ni za odre|ene polutante. Konkretno, benzol izaziva probleme na plu}ima, mokra}nim kanalima i ima interakciju sa humanom DNK. Dakle, mo`e u}i u kontakt sa bebama, sa plodom. Kadmijum izaziva probleme na plu}ima, olovo te{ka o{te}enja centralnog nervnog sistema, bubrega, jetre... Nema to potrebe dokazivati posebno. Mi }emo imati ne sad, nego kroz du`i period, jer dolazi do fenomena slaganja, pove}an broj zlo}udnih oboljenja. Mi to ve} imamo.

-a, ekolo{ki aktivista

plu}a u Zenici
?

Foto: J. Ahmetkadi}

`i period zbog izlo`enosti kancerogenim polutantima

32 Pogledi PRIKAZ KNJIGE

7. januar/sije~anj 2012.

Pogledi 33

Raif Dizdarevi} je, u tim za Jugoslaviju odsudnim momentima, bio predsjednik Predsjedni{tva SFRJ, bio je i savezni sekretar inostranih poslova. Prije toga, po~etkom osamdesetih, bio je predsjednik Predsjedni{tva SRBiH, a to je vrijeme kada se u pitanje dovodi ravnopravnost jugoslovenskih republika, pogotovo na {tetu BiH... Dakle, radi se o najreprezentativnijem sudioniku i svjedoku doga|aja
Pi{e: Amer Tikve{a

JEDNO ^ITANJE PUTA U RASPAD
Raif Dizdarevi}: “Put u raspad”; Institut za istoriju, Sarajevo, 2011.

K

njigaRaifaDizdarevi}a “Put u raspad” je zbirkanjegovih stenograma i izlaganja iza zatvorenihvratadr`avnog i politi~kog vrha Jugoslavije, {to joj stoji i kao odrednica u podnaslovu. Radi se o vi{estrukozna~ajnojknjizi. Dosad je istaknutsamojedanaspekt njenog zna~aja koji nagla{avaju i recenzenti te knjige Tomislav I{ek i HusnijaKamberovi}, a to je da je knjiga zna~ajna kao dokumentarno {tivo: “pogotovozbog~injenice da su arhivski fondovi iz tog vremena jo{ uvijek zatvoreni” Vrijeme na koje se . knjigaodnosi su ’80-e godinedvadesetog vijeka.

Narodi Jugoslavije
Osimistori~arima, ova knjigamo`e se slobodno preporu~iti i naj{iroj ~itala~koj publici, obi~nim gra|anima, pogotovo mla|oj generaciji koja nije bila direktnim svjedokom raspada ili nijebila u uzrastukada je mogla doga|aje na tada{njoj politi~koj sceni pojmiti na adekvatan na~in. Ti ljudi, ako uop}e o raspadurazmi{ljaju, rade to na osnovupau{alnihocjenanazovi-stru~njaka za Jugoslaviju ili, pak, na osnovusveprisutnih, pogotovo u BiH, titostalgi~nih i jugonostalgi~nih mitova o boljim vremenima koja su nekimra~njaci, oli~eni u likovima prete`no srpskih nacionalista, `eljeli, eto tek tako, iz ~ista mira uni{titi da bi nam bilogore. Sada svi imaju pred sobom jedan dio istine o raspadu, ali iz jakova`nogugla, tako da se on, ve} sada, bez uvida u drugedokumente, mo`e smatrati najbitnijim. Raif Dizdarevi}, naime, bio je u tim za Jugoslaviju odsudnim momentimapredsjednikPredsjedni{tva SFRJ, bio je i saveznisekretarinostranihposlova u vrijemerapidnogpada me|unarodnog ugleda Jugoslavije uzrokovanogprijesvegate{kimekonomskim i politi~kim stanjem u zemlji. Prijetoga, po~etkomosamdesetih, bio je predsjednikPredsjedni{tva SRBiH, a to je vrijemekada se u pitanjedovodiravnopravnostjugoslovenskih republika, pogotovo na {tetu BiH... Dakle, radi se o najreprezentativnijem sudioniku i svjedoku doga|ajakoji su vodiliraspadu, a koji je bio, treba li to nagla{avati, na strani progresivnih snaga, onih koje su se borile za o~uvanjenajpozitivnijihtekovina svih naroda Jugoslavije. ^es-

Aleksandar Rankovi}: Tra`ena je amnestija za zlo~ina~ke grijehe

Nikola Ljubi~i}: “Kako }e javnost primiti obra}anje zato {to istupa Musliman?”

Juli, 1978: S Titom na Tjenti{tu

to, vidljivo je to u stenogramima, izgovarare~enicu, koja se mo`epripisaticijeloj toj progresivnojstruji, da su svi ti narodi samo ujedinjeni u Jugoslavijibitanfaktor, a da su bez nje ni{ta. [to se, na`alost, pokazalota~nim. U vrijeme o kojem nam knjigagovoride{ava se stagnacija u razvojucjelokupnog sistema. Dolazi do krize u privredi, op}enitoekonomskostanje je vi{enegolo{e i gra|anima ni iz daleka ne ispunjava`ivotnistandardgarantovan im kroz ideale socijalisti~kog samoupravljanja. Dolazi do kadrovskeispra`njenosti kad su u pitanjusnagekoje`elerazvojdru{tva~iji je put zacrtala Komunisti~ka partija Jugoslavije na ~elu s Titom, a {to se danas naziva jugoslovenskom varijantom socijalizma, onim putem koji je na unutra{njem planu zagovarao klasno jedinstvo, kvalitet `ivota u skladu s kvalitetom i koli~inomli~nog rada, a na me|unarodnom planu put nesvrstanosti. NakonsmrtiTita i njegovihnajbli`ihsaradnika, takore}i nositeljarevolucije i progresa na ovim prostorima, kakav je, npr., bio Edvard Kardelj, nije postojala kriti~na masa onih koji bi u taj misaoni i teorijski koncept mogli bilo {ta inventivno investirati a kamoli to prakti~no primijeniti. Dolazi do zamora, istro{e-

nosti i prevazi|enosti, nekonkurentnosti jedne ideje, za koju se vi{e nijemoglavezatimasapodijeljena u {est republika, dvije pokrajine, nekoliko nacija, {to manjinskih {to ve}inskih. Klasnajednakost sve se vi{eispostavljala kao nejednakost i klasni identitet~inio se kompromitovanim kao kohezionielement. Dakako, dio krivice

valo retrogradnim, prije svega nacionalisti~kim, samim tim i separatisti~kim snagama.

Srpski i albanski nacionalizam
Recimo, u Dizdarevi}evoj knjizi mo`emo vidjeti, da se ve} u decembru 1981., tek godinu i ne{to vi{e od smrtiTita, ozbiljnopo~eorasplamsavatisrpskinacionalizamkojem su komunistiimali sve manjesnage da odgovore. Na sjedniciSavezakomunista Srbije izno{ene su tvrdnje kako se “Srbijiosporavajusvojstvanacionalnedr`ave”jugoslovenskorukovodstvo , se optu`uje da pokrajine, koje su bile u sastavu Srbije, izjedna~ava s republikama, da je Srbijaneravnopravna s drugim republikama, “da je SrbijaRepublikasvihSrba u Jugoslaviji” itd. Dakle, ve} tada u najmnogo, ljudnijojrepublici i kod najmnogoljudnijenacije u Jugoslavijipo~inje se razbijatiideja o zajedni{tvu s drugimnarodima, o prioritetuklasnog nad nacionalnim identitetom. Ide se ~ak dotle da se tra`iamnestija za AleksandraRankovi}a, ~ovjekakoji se debelo, zlo~ina~kiogrije{io o albanskinarod, a tra`enjem te amnestije nije se radilo ni{ta drugo do opravdavala mr`njapremaAlbancima. Tada, na-

STENOGRAMI ^esto, vidljivo je to u stenogramima, izgovara re~enicu, koja se mo`e pripisati cijeloj toj progresivnoj struji, da su svi ti narodi samo ujedinjeni u Jugoslaviji bitan faktor, a da su bez nje ni{ta. [to se, na`alost, pokazalo ta~nim
za takvo stanje snosi i Tito kao i strukturaokupljena oko njega{to nijepuno ulo`ila u razvoj kadrova u smislu da osim {to slijede njihovu, imaju i svoju konstruktivnu misao koja ~ak mo`ebiti i u konfliktu s njihovom, ali da je uz snaguargumenatamo`epobijediti. Liderokratija je pobijedila demokratiju i tu je bio krajsocijalizma. Takvo stanje vi{e je nego pogodo-

ime, intenzivnijekre}u i problemi na Kosovu pa }e uskoro do}i i do nacionalne podijeljenosti me|u kosovskim komunistima. Me|unacionalnatrvenja su i{ladotle da je 1988., povodomistupanjaRaifaDizdarevi}a u javnosti, kao predsjednika Predsjedni{tva SFRJ, a povodom krize u zemlji, moglo biti postavljeno sljede}e pitanje: “Kako }e javnost primiti obra}anjezato{to istupaMusliman?” To je pitaoNikolaLjubi~i} na sjednici Predsjedni{tva. Tada se de{avaju mitinga{ka ru{enja pokrajinskih rukovodstava i poku{ajru{enjacrnogorskog rukovodstva u scenariju rukovodstvaSrbije, unutarkojeg je rapidno ja~ao utjecaj Slobodana Milo{evi}a. Poredsrpskog i albanskognacionalizma i sukoba na toj relaciji, pri ~emu je albanski bio odbrambeni i dijelomseparatisti~ki, a srpskihegemonisti~ki, u knjizi se daje dobar uvid u uloguslovenskogseparatisti~kognacionalizma u ru{enjuJugoslavije. Naime, narcisoidnost slovenskog rukovodstvakada je u pitanjuslovenski superioran polo`aj uslovljen njihovom razvijeno{}u, ogledala se jo{ za Titovog `ivota i otvorenog lobiranja kod Tita da se Olimpijada u Sarajevu odgodi. Tu opet vidimo jo{ jednu titoisti~kugre{kukoja se u knjizi ne spo-

minje, a to je Ustav iz 1974, kada se de{ava decentralizacija koja uslovljava tr`i{nukompetitivnostme|urepublikama, a koja je opetpogodovalaekonomskom {ovinizmu razvijenijih prema manje razvijenima. Pred raspad Jugoslavije, osim spomenute narcisoidnosti, do{lo je jednostavno do usijanja na relaciji Slovenija – Fe-

GODINE RASPADA Imamo knjigu koja daje dosta {irok i ta~an uvid u godine raspada i iz koje svako mo`e puno nau~iti. Svaka politi~ka par tija na primjeru Saveza komunista mogla bi nau~iti o zna~aju demokrati~nosti unutar same par tije
deracija, do pri~e o ugro`enosti slovenskog kulturnog bi}a, prije svega kroznavodnougro`avanjeslovenskog jezika kao garanta tog bi}a. U takvim istupimaprednja~ili su tako|erljudi iz rukovodstva SR Slovenije, kao npr. MilanKu~an, predsjednikCentralnog komitetaSavezakomunistaJugoslavije ili France Popit, predsjednik Predsjedni{tva SR Slovenije(njihove

funkcije se odnose na 1988. godinu). Ta pri~a o ugro`enostikulturnogbi}a je ustvari politizacija jednog slu~aja, hap{enja Janeza Jan{e, kojem je su|eno na S-H jeziku, a ne na slovenskom. Osimspomenutihnacionalizama razli~itih tipova, knjiga je vrijedan dokument i zboguvida u ulogustranogfaktora kad je u pitanjuraspadJugoslavije. Najilustrativniji je dokumentZbigniewaB`e`inskog, savjetnika za bezbjednosttada{njegpredsjednika SAD-a Jimmyja Cartera koji je jo{ 1978. grupi ameri~kih nau~nika izlo`io referat o stanju u Jugoslaviji, ispostavit }e se ta~an: privredna kriza, me|unacionalna trvenja, masovnost Saveza komunista koji je zbog te masovnostiidejnooslabio, te snagaArmije na kojure`immo`era~unati dok je Tito `iv. On u izlaganju predla`e i to kakopomo}iuru{avanjuJugoslavije: reklamirati jugoslovenske disidente, pomagatinacionalisti~koseparatisti~ke tendencije, kulturno se infiltrirati me|u jugoslovensku publiku, ja~ati konzumerizam i sl. Ilustrativan je iprikazstanja u medijima u vrijeme raspadanja a koji je vidljiv iz stenograma. Prednja~esrbijanski i slovenskimediji, npr. Politika i Mladina...

Ono {to je slabo vidljivo, i {to blago ~udi, nedostatak je opservacije stanja na kulturno-umjetni~koj pa i nau~noj sceni. Tek par iznimki ima, a jedna je komentar na primanje Matije Be}kovi}a i Mihiza u Udru`enje knji`evnika Srbije kao i otvorena pretpostavka na njihov {tetan utjecaj na jugoslovensko dru{tvo kroz tu instituciju. To ~udi s obzirom na to koliki je utjecaj “kulturnjaka” i SANU-a bio na raspad. Koliko je Jugoslavija bila ozbiljna dr`ava svjedo~e dokumenti koji govore o njenomodnosu sa MMF-om. Ilustrativno je koliku su, ne bezrazlo`nu, jugoslovenski rukovodioci imali svijest o zna~aju zemlje koju predstavljaju kada su mislili da mogu utjecati na promjenu neoliberalne, kapitalisti~ke politike MMF-a u politiku koja bi mogla koristiti nerazvijenima, a ne od njih uzimati da bi se bogatiji jo{ vi{e bogatili. To, naravno, nije bilo izvedivo.

Novembar, 1978: S Titom na obilje`avanju Bitke na Neretvi

Snage zla
Dakle, imamo knjigu koja daje dosta {irok i ta~an uvid u godine raspada i iz koje svako mo`e puno nau~iti. Svaka politi~ka partija na primjeruSavezakomunistamogla bi

nau~iti o zna~aju demokrati~nosti unutarsamepartije da je ne bi preuzeleretrogradnesnage i da se samaideolo{ka matrica partije ne bi prebrzo istro{ila. Mo`e se ste}iuvidiznutrakakopolitikadirektnodjeluje na medije, te kako to kobne posljedice mo`e imati. I na kraju, da svakomrazdoru i nepovjerenju treba tra`iti uzrok i istrajavati na nestanku tog uzroka, a ne prepu{tati se stihiji koja u kona~nici

dovede svakoga do vlastitog ubrzanog kraja. Snage zla ova knjiga bi trebala bar maloobeshrabriti. Jer iako su uspjeli sru{iti Jugoslaviju, iako su gotovo nepopravljivo posijali mr`nju me|unarodima, nisuuspjeli ni za sebe ni{ta dobro izvu}i. Personifikacija tih snaga je Slobodan Milo{evi}, koji je svrgnut s vlasti i umro u pritvoru Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine u Haagu.

34 Oglasi

7. januar/sije~anj 2012.

7. januar/sije~anj 2012.

Oglasi 35

36 Pogledi

7. januar/sije~anj 2012.

Odnos novih vlasti u BiH i Hrvatskoj

Po{tenije i jasni
ekonomskoj situaciji Hrvatskoj ne trebaju novi traga~i za poslom. Hrvati }e se u BiH tako iz grani~ara ~ije se domoljublje stolje}ima uzgajalo da bi iza{lo na vidjelo kad bi trebalo i}i u rat, pretvoriti u grani~are koji }e Hrvatskoj slu`iti da dobije na jo{ ve}oj va`nosti kao lider regije. Dok je vladao HDZ, iz Hrvatske se Hrvatima u BiH pre{utno pokazivalo gdje da tra`e odgovore, a pod vladavinom SDP-a samo }e im se glasnije to govoriti, smatra Juri~.

Hrvatski intelektualci i politi~ari iz Mostara komentiraju izjave bh. i hrvatskih politi~ara o jednakopravnosti i statusu Hrvata u BiH poslije konstituisanja Vlade Hrvatske i sporazuma {estorke o formiranju Vije}a ministara BiH

S

tabilna Bosna i Hercegovina je strate{ki interes Hrvatske, sukus je izjava du`nosnika nove vlasti u Republici Hrvatskoj predvo|ene predsjednikom Vlade RH Zoranom Milanovi}em (SDP). Tako|er, slu`beni Zagreb `eli vidjeti BiH u Europskoj uniji, a Milanovi} je najavio i kako }e prema na{oj zemlji voditi razvojnu i optimisti~nu politiku. Neravnopravan polo`aj hrvatskoga naroda u BiH je, smatra Milanovi}, dugoro~no neodr`iv.

Bez promjene
Dr. Bo`o @epi}, profesor emeritus s Pravnog fakulteta Sveu~ili{ta u Mostaru, smatra kako se odnos nove hrvatske vlade prema BiH ulas kom Hrvat ske u Europsku uniju ne}e znatno mijenjati. Sve hrvatske politi~ke stranke i dosada{nje vlade imale su, smatra @epi}, konstruktivan odnos spram na{e zemlje. Sve one u prvi plan su isticale dobrosusjedske prijateljske odnose dviju dr`ava, njihovu me|usobnu povezanost i me|usobnu gospodarstvenu, politi~ku i regionalnu me|uovisnost. - To je trajna konstanta u odnosima dviju zemalja, usmjerena na dugoro~nu svestranu korist za obje dr`ave, njihove narode i gra|ane. Ulaskom Hrvatske u EU mnoga }e se pitanja morati pravno regulirati i politi~ki rje{avati druk~ije nego do sada. To }e za hti je va ti dos ta na po ra i me|usobnog razumijevanja. Ali, po tre ba za do bro su sjed skim odnosima od obostrane koristi, promjenom vlada, vladaju}ih stranaka, ili i koalicija, time se ne}e bitno mijenjati, ka`e @epi}. Berislav Juri~, politi~ki analiti~ar i urednik portala Bitno, smatra kako }e ulazak Hrvatske u EU poja~ati interes slu`benoga Zagreba za rje{avanje nerije{enih pitanja s BiH. - Hrvatska }e u EU u}i kada ni Unija ne zna {to }e sama sa sobom, tako da sebi ne smije dozvoliti da ima nerije{enih repova. Jedan od tih repova je svakako BiH i bh. Hrvati koji su uvr{teni u Ustav RH. Vjerujem kako }e zbog toga ove godine Milanovi} pokrenuti rje{avanje niza nerije{enih pitanja, budu}i da si Hrvatska ne mo`e dozvoliti sporost rje{avanja nekih stvari kako se to kod nas radi. S druge strane, mislim kako }e se njegova politika prema bh. Hrvatima voditi na `eljama da se prestanu okretati prema Zagrebu jer u ovakvoj

Bolje za Hrvate
Za razliku od me|udr`avnih odnosa, ka`e profesor @epi}, odnos nove hrvatske vlade prema Hrvatima u BiH, mogao bi i trebao pretrpjeti stanovite pozitivne promjene. Osobno o~ekuje da }e se to i dogoditi, a navodi nekoliko razloga. - Prvo, zato {to je SDP-ova Vlada Ivice Ra~ana odustala od zaklju~ivanja ve} ratificiranih sporazuma o posebnim odnosima s Federacijom, koji su, prema Dejtonskom sporazumu, trebali biti uspostavljeni kao kompenzacija za odustajanje od konfederacije, koju je predvi|ao Va{ingtonski sporazum, kao jamstvo da ne}e do}i do majorizacije nad Hrvatima u BiH. Ta posvema{nja majorizacija se dogodila i danas traje u drasti~nim omjerima. Od formalno jednakopravnog, Hrvati su i u Federaciji i u dr`avi BiH, postali stvarno neravnopravan narod. Izgleda da je go spo din Mi la no vi} ve} na po~etku mandata to dobro shvatio pa je, za razliku od Sanadera koji se samo verbalno zalagao za ‘’o~uvanje jednakopravnosti’’ u , svojoj izjavi nagovijestio zalaganje za ponovnu uspostavu ve} izgubljene jednakopravnosti. To daje nade za posve novi pristup, poja{njava @epi}. Na da lje na vo di ka ko no va hrvatska vlada ima na raspolaganju institucionalizirani odnos prema Hrva ti ma u BiH, pre dvi|en deklaracijom i Zakonom o odnosima prema Hrvatima izvan Hrvatske, koji joj je u naslije|e ostavila prethodna vlada i na provo|enje obvezao Hrvatski sabor. - To su zna~ajni dokumenti u kojima se po prvi put zakonski priznaje da su Hrvati u BiH sastavni, nerazdvojni i ravnopravan dio jedinstvenog hrvatskog nacionalnog bi}a. Pored toga, uspostavlja se poseban ured Vlade Hrvatske za odnose prema

JURI^ Dok je vladao HDZ, iz Hrvatske se Hrvatima u BiH pre{utno pokazivalo gdje da tra`e odgovore, a pod vladavinom SDP-a samo }e im se glasnije to govoriti
Hrvatima izvan njezinih dr`avnih granica. Tako|er, i poseban savjet pri Vladi, u kojem su po funkciji tri izabrana zastupnika u Sabor i devet drugih ~lanova, kao ‘’osobe uva`ene u sredini u kojoj `ive, anga`irane na o~uvanju i ja~anju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapre|enju odnosa s domovinom’’, rekao je @epi}.

@EPI] Od formalno jednakopravnog, Hrvati su i u Federaciji i u dr`avi BiH, postali stvarno neravnopravan narod. Izgleda da je gospodin Milanovi} ve} na po~etku mandata to dobro shvatio pa je, za razliku od Sanadera, koji se samo verbalno zalagao za “o~uvanje jednakopravnosti”, u svojoj izjavi nagovijestio zalaganje za ponovnu uspostavu ve} izgubljene jednakopravnosti
jedinstven kao {to je bio i do sada, i kao {to je i prema svemu drugom. Sa strane RH o~ekujem puno po{teniju i jasniju politiku prema BiH posebno prema Hrvatima u njoj. Zadnje izjave predsjednika Josipovi}a, premijera Milanovi}a i ministrice Pusi} ukazuju na to da Hrvati u BiH mogu o~ekivati puno konkretniju politi~ku potporu u borbi za jednakopravnost u BiH, nego {to je to do sada bio slu~aj, rekao je Raspudi}. Milan [utalo, glavni urednik portala Dnevnik, uvjeren je kako }e odnosi nove vlade RH prema BiH i bh. Hrvatima biti i partnerski i prijateljski. To je uostalom Milanovi} i najavio u svojim prvim izjavama po preuzimanju premijerske du`nosti. BiH je Hrvatskoj najva`niji vanjskotrgovinski partner i postoji sna`an interes za nastavkom gospodarske suradnje. - Hrvatska planira graditi autoput prema Dubrovniku, a nova vlada RH planira da taj put dijelom prolazi i kroz BiH. To je razlog zbog kojeg }e novoj hrvatskoj vladi biti jako va`no da ima partnerske odnose s BiH. To, pak, ne zna~i da Milanovi} ne}e

Gra|ani EU
Tako|er, navodi i va`nu ~injenicu da svi Hrvati iz BiH koji imaju dvojno dr`avljanstvo i hrvatsku putovnicu, ulaskom Hrvat ske auto mat ski pos ta ju gra|anima Europske unije, ~ime stje~u sva ljudska i gra|anska prava kao i sve oblike njihove za{tite od Unije i njezinih institucija. To }e svakako imati utjecaja na ostvarivanje individualnih ljudskih prava i smanjenje sveprisutne diskriminacije, mi{ljenja je @epi}, jer }e tada dr`avljani BiH s hrvatskom putovnicom imati i status dr`avljana Europske unije. Nino Raspudi}, profesor na Filozofskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu, smatra kako je situaci-

ja nakon izbora u Hrvatskoj i BiH potpuno druga~ija nego ranije. Hrvatska je, unato~ svim problemima, stabilna demokracija, u kojoj je izborna smjena vlasti normalna stvar koja, rekao je, ne}e izazvati nikakve tektonske poreme}aje. Kukuriku koalicija je ~istom ve}inom dobila izbore, ima izborni legitimitet, ali i odgovornost pred bira~ima za rezultate koje }e unutar mandata posti}i. - Vlast u BiH je formirana nakon godinu i tri mjeseca od izbora, s tim da joj je legitimitet na vi{e razina upitan. “Hrvatskog“ ~lana Predsjedni{tva izabrali su Bo{njaci, federalna Vlada formirana je kr{enjem osnova matematike po ~emu ispada da je 5 tre}ina od 17, dr`avnu vlast tvore stranke koje jedna drugoj lijepe najgore zamislive uvrede pa djeluju kako rogovi u vre}i. BiH, dakle, ostaje u istim problemima u kojima je bila i ranije, glavni politi~ki akteri ne samo da nemaju definiran zajedni~ki dr`avni interes ve} su im interesi u mnogo~emu suprotni. Stoga zaklju~ujem da }e odnos bh. vlasti prema Hrvatskoj ostati isti, tj. nedefiniran i ne-

7. januar/sije~anj 2012.

Pogledi 37

ije o BiH i Hrvatima

RASPUDI] Odnos bh. vlasti prema Hrvatskoj }e ostati nedefiniran i nejedinstven kao {to je bio i do sada, i kao {to je i prema svemu drugom. Sa strane RH o~ekujem po{teniju i jasniju politiku prema BiH, posebno prema Hrvatima u njoj
insistirati na osiguravanju jednakopravnosti bh. Hrvata, {to podrazumijeva rekonstrukciju Vlade FBiH u kojoj danas ne sjede po li ti~ki pred sta vni ci bh. Hrvata. Milanovi} je najavio skori posjet BiH i bh. Hrvatima. Njegova }e posjeta uklju~ivati i Mostar i [iroki Brijeg kao gradove koji su sredi{ta bh. Hrvata, ali i Sarajevo kao glavni grad BiH te Srebrenicu kao mjesto stradanja Bo{njaka. Iz mjesta koja }e posjetiti jasno se mo`e i{~itati i odnos Milanovi}a prema BiH i bh. Hrvatima, rekao je [utalo. Juri~ dodaje i kako }e Hrvatska morati poticati rje{enje problema bh. Hrvata jer sebi kao ~lanica EU ne}e smjeti dozvoliti da su pripadnici njezina naroda negdje potla~eni. - Planove Hrvatske svakako }e usporiti odnosi me|u politi~kim liderima u BiH jer je pravilo da u na{oj zemlji nema zajedni~kog stava o bilo ~emu, pa }e se pred nerije{ena pitanja postavljati dvostruka rje{enja. Ohrabruje, pak, ~injenica da je bo{nja~ka politi~ka elita zavoljela Hrvatsku preko no}i nakon izbornih rezultata u toj dr`avi misle}i da je

LOVRINOVI] Od nove vlasti u Hrvatskoj ne o~ekujem ni{ta spektakularno. @elimo samo da se po{tivaju ustavne obveze prema Hrvatima u BiH i da se ta prava sada po|u bolje koristiti
jateljske odnose dviju susjednih i u mnogo ~emu me|usobno povezanih, oslonjenih i upu}enih dr`ava. Dogovor o formiranju Vije}a ministara BiH jo{ je jedna, istina skupa i dugo o~ekivana potvrda, da se ovdje suptilna politi~ka i pravna pitanja dugoro~no ne mogu rje{avati prijevarama, podvalama, manipulacijama i majorizacijama, jer one donose kratkoro~ne koristi a dugoro~ne {tete, osobito prijeko potrebnom me|usobnom povjerenju i pomirenju me|u gra|anima, strankama i narodima, rekao je @epi}.

[UTALO Osiguravanje jednakopravnosti bh. Hrvata podrazumijeva rekonstrukciju Vlade FBiH u kojoj danas ne sjede politi~ki predstavnici bh. Hrvata
novi} je izjavio kako }e mo`da do}i do nekog novog pristupa prema bh. Hrvatima. Tako|er, o~ekujem kako potpora Zagreba rje{avanju hrvatskoga pitanja u BiH ne}e ostati samo na rije~ima, rekao je Lovrinovi}. Juri~, pak, nagla{ava kako nikada u povijesti BiH nije bilo sklada me|u politi~kim strankama, pa ~ak i kad su u partnerstvima. Politika se u BiH jo{, mi{ljenja je, uvijek bazira isklju~ivo na interesima skupina koje hodaju na rubu kriminala, a nacionalni interesi i interesi za boljitak obi~nih ljudi tek je isprazna pri~a koja im dopu{ta da se provla~e godinama. - Budu}i je politika ustvari legalni kriminal, odnosi me|u strankama u zemlji }e i dalje ostati nategnuti bez obzira na to {to je do{lo do dogovora o Vije}u ministara. Problem je {to je i taj dogovor, kao i veliki broj stvari u zemlji, postignut na silu, pa i same izjave sudionika dogovora da nitko nije zadovoljan govore kako }e nategnutost i natezanje ostati kao glavni odnos me|u strankama u zemlji jer plijen je ja~i od svih dogovora, pesimisti~an je Juri~.
Jurica Gudelj

Hrvatska zaokrenula put i promijenila plo~u. No, Hrvatska bi i bez toga morala nastaviti druga~ijim smje rom zbog pris tu pa EU. Hrvatskoj }e Hrvati u BiH ostati na prvom mjestu samo na europskiji na~in, a ostat }e kao i do sada da Hrvatska voli Hrvate u BiH samo kada su daleko od Zagreba, {to fizi~ki, {to u vapajima koji su se do sada odbijali o gluho Sarajevo, ka`e Juri~. Profesor @epi}, pak, upozorava kako ‘’zategnuti’’ me|ustrana~ki odnosi u BiH mogu utjecati na ukupne odnose dviju zemalja. U svakom je dru{tvu sve me|usobno povezano, ka`e, ako ne izravno, a ono indirektno. Stranke delegiraju zastupnike u parlamente, u njima imaju svoje klubove, a tako|er odlu~uju o mandatarima, ministrima i zamjenicima. Neke od njih, kao primjerice HDZBiH i HDZ Hrvatske, odnosno SDP u obje zemlje, ili su sestrinske stranke, ili stranke sli~nih povijesnih korijena i ideolo{kih opredjeljenja. - Me|utim, me|us trana~ki odnosi se mogu povremeno kvariti ili popravljati, ali to ne}e imati bitnog utjecaja na ukupne pri-

Federacija ~eka
Sa mo se do brom vo ljom, me|usobnim uva`avanjem, zadovoljenjem interesa svih relevantnih subjekata i kompromisom, dodaje, mogu izna}i rje{enja za najte`a politi~ka pitanja. - Me|utim, ono {to se dogodilo na ra zi ni dr`ave, ni je se na`alost dogodilo na federalnoj razini. Tu kompromis nije postignut, ve} su federalni Dom naroda i Vlada formirani na ustavno i zakonski upitan na~in, pa funkci oni ra ju na ‘’pri vre me noj’’ odluci visokog predstavnika, ko-

ja je politi~ki motivirana, a pravno diskutabilna. Dok se to ne ispravi, bilo povla~enjem te odluke, presudom ustavnoga suda ili novim kompromisnim rje{enjem prihvatljivim za obje strane u Federaciji, bitne pomake u relaksaciji tih odnosa, po mom uvjerenju, nerealno je o~ekivati, rekao je profesor @epi}. Nikola Lovrinovi}, dopredsjednik HDZ-a BiH tvrdi, pak, kako su se dogovorom oko Vije}a ministara odnosi me|u strankama u BiH relaksirali. Mi{ljenja je kako taj dogovor mo`da otvara nove perspektive za dogovore o svim pitanjima u zemlji. - U tom kontekstu imamo povoljniju situaciju u kojoj mo`emo biti konstruktivniji prema svima, pa i prema Hrvatskoj. Predstavnici hrvatskih stranaka su za to posebno zainteresirani. Od nove vlasti u Hrvatskoj ne o~ekujem ni{ta spektakularno. @elimo samo da se po{tivaju ustavne obveze prema Hrvatima u BiH i da se ta prava sada po|u bolje koristiti. Mislim kako se Zagreb ne}e uplitati u unutarnje stvari BiH, nego da }e samo ispunjavati svoje ustavne obveze. Mila-

38 Oglasi

7. januar/sije~anj 2012.

7. januar/sije~anj 2012.

Pogledi 39

Izme|u sna i jave
Pri~a o usponu najve}ih svjetskih zvijezda je i pri~a o odricanju i podr{ci njihovih porodica, ali samo rijetki uspiju da do|u do vrha • Jedan od onih o kojima bi u BiH trebalo povesti ra~una je i mladi teniser Damir D`umhur

Put do uspjeha ul spor tu nije laganl

Za uspon Sebastiana Vettela na vrh trebalo ulo`iti dva milionaeura

U

spjeti u sportu nije lako, pogotovo u onim najpopularnijim, gdje je i konkurencija najve}a. Ako bismo izdvajali nekoga ko se posebno istakao u pro{loj godini, onda svakako treba spomenuti imena dva 24-godi{njaka, dvostrukog svjetskog prvaka Formule 1 Sebastiana Vettela i vode}eg tenisera na ATP listi Novaka \okovi}a. Zanimljive su i njihove pri~e kako su se uspjeli popeti na sam vrh, o odricanju porodice, onih najbli`ih koji su vjerovali u njih i koji su im u svakom trenutku pru`ali podr{ku da do|u na mjesto na kojem im mnogi sada zavide. Ovi mladi ljudi zara|uju milione dolara, ali njihov put do zvjezdanih visina nije bio nimalo lagan.

Djedovi golubovi
Da bi postao vode}i pilot F1 ekipe Red Bulla, trebalo je ulo`iti u Sebastiana Vettela. Tako je jesenas njema~ki dnevnik Bild sumirao tro{kove njegovog voza~kog razvoja i do{ao do zaklju~ka da je za Vettelov uspon na vrh trebalo ulo`iti dva miliona eura i - djedove golubove! Po~elo je sve s 5.000 nekada{njih njema~kih maraka. Naime, toliko je novca Red Bull ulo`io 1997. godine za u~estvovanje tada 10godi{njeg dje~aka iz Heppenheima u karting-seriji. Vettelov otac Norbert je po zanimanju tesar. Sigurno je da on sa svojim zanatom nije mogao finansirati snove i ambicije sina, cijela je obitelj njema~kog {ampiona ne{to morala `rtvovati. Bild tako navodi da je njegov otac prodao svoj trka}i automobil, djed je prodao farmu golubova, a sam Vettel ~esto je na po~etku karijere spavao u automobilu kako bi se izbjegli hotelski tro{kovi. “Motosport je jako skup sport“, ka`e Vettel, ~iji je prvi karting ko{tao 3.500 eura, prva sezona u Bambini - seriji 8.000 eura, kasnije 30.000 eura, dok je prvu kacigu platio tek 600 eura. Jedan od Vettelovih najve}ih mecena u

ponekad na terenu djelovalo da ne mo`e da do|e do daha, te prije dvije godine dijagnosticiranu celijakiju, bolest koja uni{tava tanko crijevo, {to zna~i da je alergi~an na gluten koji sadr`i cijeli niz `itarica. Nerijetko cijeli simptomi bolesti izostanu, pa celijakija dugo ostane neprepoznata, {to se dogodilo i Novaku. Iako ima tek 24 godine, ve} vi{e od 18 godina dru`i se sa reketom. Mo`ete samo zamisliti koliko se miliona puta mora udariti loptica kako bi se postiglo to savr{enNi{ta bez pala~inki stvo da u ve}ini slu~ajeva loptica udari tek Danas je mnogima znana i pri~a o No- koji centimetar od linije. Ta upornost, vaku \okovi}u. Nije bilo lako trasirati put mentalna snaga i fizi~ka priprema dovele su ga do vrha. Ostvario je svoje do svjetskog trona u tenisu, pogotodje~a~ke snove da bude najbovo kada od po~etka karijere lji na svijetu i pobijedi u imate protivnike kao {to su KOLEKTIVNI Wi mble do nu. Sa da su [vajcarac Roger Federer i SPORTOVI pred njim i Olimpijske [panac Rafael Nadal. Uvjerili smo se da je igre u Lon do nu. I Bra~ni par Di ja na i proizvodnja {ampiona u olimpijski teniski turSr|an \okovi} podipojedina~nim spor tovima zaista nir igra}e se na trazali su svoja tri sina vnatim terenima Wiskupa, ali se ponekad i isplati. Daleko Novaka, Marka i \omledona i `eli, narar|a zaradom od proje lak{e, bar u na{im bh. uslovima, vno, zlato. daje pala~inki na Koput do uspjeha tra`iti u kolektivnim Svakako da ne mopaoniku. Kako se u spor tovima. Ka`u da su djeca sa gu svi biti {ampioni blizini njihovog mjesta ovih prostora za to izuzetno kao Vettel i \okovi}, boravi{ta nalazilo i tenistalentovana, a Edin D`eko ali ova dva primjera smo ko igrali{te, Novak je u je najbolji primjer uzeli kako bismo pokazali po~etku samo dohva}ao lopda je za svaki uspjeh potrebna tice, a zatim je i sam po~eo da ih pomo}, a takvih primjera u svijetu udara reketom. To mu je ubrzo veoma dobro polazilo za rukom, pa je po~eo da sporta ima bezbroj. Na`alost, u Bosni i Hercegovini takvi bi se mogli nabrojati na pobje|uje i mnogo starije od sebe. Ipak, da nije bilo upornog oca Sr|ana, prste. Ova na{a zemlja, osiroma{ena ratom te{ko da bismo sada pri~ali o fenomenal- i bezdu{nom plja~kom svega {to je nekanom uspjehu Noleta. Sr|an je poslu{ao sa- da nosilo naziv dru{tveno i zatim voljom vjete Novakove trenerice Jelene Gen~i} da politi~ara preimenovano u dr`avno, najtrinaestogodi{njeg dje~aka po{alje u aka- manje brine o sportu i sportistima. Mada demiju Nikole Pili}a u Njema~ku. Kako ni- talenata u svim sportovima ima. Jedan od onih o kojima bi trebalo poves{ta nije besplatno, porodica \okovi} se morala zadu`iti do grla, podi}i kredit, ti ra~una je i Damir D`umhur, mladi tenidobro stegnuti kai{ kako bi svom prvijen- ser koji je pro{le sezone stupio u svijet procu po~ela ostvarivati snove. Bilo je potre- fesionalnog tenisa kao 5. junior na ITF-ovoj bno pobijediti i podmukle bolesti, alergi- listi, evropski juniorski prvak i nosilac ju na polen, zbog koje je te{ko disao pa je bronzane medalje sa Ljetnih olimpijskih

po~ecima bio je Gerhard Noack iz Kerpena, koji je ranijesponzorirao i MichaelaSchumachera na po~ecimakarijere u motosportu. Navodi se i da su Vettelovi tro{kovi iznosili: 160.000 eura u prvoj godini Formule BMW (2003), 200.000 eura u drugoj, dok je za nastupe u Formuli 3 (2005. i 2006) bilo potrebno izdvojiti 750.000 eura po godini. Danas Vettel zara|uje oko 15 miliona eura godi{nje, a nakon osvajanja i druge titule, i vi{e. A po~elo je sve s 5.000 njema~kih maraka.

igara mladih u Singapuru 2010. godine. U~estvuju}i na ITF Futures turnirima, vrijedno je skupljao bodove i za jednu sezonu napredovao od 1.064. do 372. mjesta na ATP listi, gotovo nevjerovatnih 700 mjesta.

Put do uspjeha
Da bi napredovao jo{ vi{e, potrebna je i ve}a podr{ka. Ali, kako je D`umhur mo`e o~ekivati kada u Sarajevu na njegovu zavr{nu godi{nju konferenciju za {tampu do|u samo tri novinara. Treba li re}i da je medijska pa`nja itekako bitna u tra`enju tako potrebnih sredstava ili pronala`enju novih sponzora. U firmi Sergio Tachini, ~iju opremu u posljednje dvije sezone nosi Novak \okovi}, priznali su da im se, zahvaljuju}i medijskoj pa`nji, prodaja pove}ala za ~etiri puta. Uvjerili smo se da je proizvodnja {ampiona u pojedina~nim sportovima zaista skupa, ali se ponekad i isplati. Daleko je lak{e, bar u na{im bh. uslovima, put do uspjeha tra`iti u kolektivnim sportovima. Ka`u da su djeca sa ovih prostora za to izuzetno talentovana, a Edin D`eko je za to najbolji primjer. Da bi se to i ostvarilo, treba, ipak, ostvariti neke pretpostavke. Osim praznih fraza, ~esto upu}ivanih i slatkorje~ivih usta na prigodnim sve~anostima, potrebno je pre}i na djela. Naprimjer, kada u Evropskoj uniji mogu ograni~iti broj igra~a koji nisu stanovnici dr`ava spomenute zajednice u pojedinim klubovima, za{to ne bismo i mi u propozicijama liga najpopularnijih sportova postavili ograni~enje da ne mogu igrati vi{e od dva ili tri stranca. Time bi se zatvorio put trenutnim i nerealnim ambicijama pojedinih predsjednika klubova, koji na putu do nekog lokalnog uspjeha dovode nemilice igra~e sa svih strana i tro{e gomile para, zatvaraju}i na taj na~in vrata doma}im nadama. A kada odu sa ~ela kluba, iza njih ostaje rasulo. Najbolji primjeri za to su Ko{arka{ki i Rukometni klub Bosna.
Branko Majstorovi}

40 Pogledi

Nedjelja u slikama
Priredio: Emir Karamehmedovi}

7. januar/sije~anj 2012.

SEDAM SVJETSKIH DANA
Kiro Gligorov, dugogodi{nji funkcioner SFRJ i prvi predsjednik nezavisne Republike Makedonije, sahranjen je u Skoplju. Po posljednjoj `elji Gligorova, sahrana na gradskom groblju Butel je obavljena u prisustvu porodice, bez vi so kih dr`a vnih i voj nih po~asti. Sahranjen je u Aleji velikana u grobnici gdje je 2009. sahranjena njegova supruga Nada. (Reuters)

Sahranjen Kiro Gligorov

Oluja u Velikoj Britaniji

U nevremenu u Velikoj Britaniji poginule su dvije osobe. Jedan 50-godi{njak je poginuo u Kentu, kada je drvo palo na njegovo vozilo, a poginuo je i ~lan posade broda koji se nalazio u La Mancheu. Nevrijeme je izazvalo veliku {tetu u mnogim dijelovima Velike Britanije, a vjetrovi su imali ja~inu i do 160 km/h. Hiljade domova u Engleskoj, [kotskoj i Sjevernoj Irskoj jo{ nemaju elektri~ne energije. (Reuters)

Festival leda

Kinezi su spremno do~ekali 28. me|unarodni festival leda i snijega. Grad Harbin, na sjeveroistoku Kine, u potpunosti je napravljen od leda i umjetnog snijega. Obavljeni su zavr{ni radovi na spektakularnim dvorcima, toboganima i Disneyevim likovima. O~ekuje se da }e ledeni svijet, ~ija je povr{ina 600 hiljada kvadratnih metara, privu}i vi{e od milion posjetitelja iz cijelog svijeta. (Reuters)

Republikanski
Mitt Romney, Ron Paul i Rick Santorum glavni su favoriti prvih republikanskih predizbora u saveznoj dr`avi Iowi. Ono {to se ve} sada mo`e re}i jeste ~injenica da je rije~ o iznimno zna~ajnim izborima ~iji rezultat uve-

7. januar/sije~anj 2012.

Nedjelja u slikama

Pogledi 41

Predsjednik SAD-a Barack Obama je na konferenciji za novinare u Pentagonu predstavio mjere za smanjenje vojnog bud`eta koji }e se idu}ih godina smanjiti za oko 450 milijardi dolara. SAD }e ja~ati svoje prisustvo u azijsko-pacifi~koj regiji, reducirati snage u Evropi, gdje su od hladnog rata, ostat }e na Bliskom istoku i bi}e prisutne u kriznim podru~jima, uz ispunjavanja obaveze u NATO-u, informisao je Obama. (Reuters)

Nova vojna strategija

Zakletva vo|i

Na masovnom skupu na Trgu Kim Il Sunga, u re`iji Centralnog komiteta Radni~ke partije Koreje, u Pjongjangu je obavljena zakletva naroda na vjernost novom vo|i Kim Jong-unu. Masu, koja je nosila zastave i transparente, aplauzom je pozdravljalo najvi{e dr`avno, partijsko i vojno rukovodstvo. (Reuters)

Francuska je najavila da }e provesti istragu u vezi s implantatima za grudi zbog kojih je firma Poly Implant Prothese (PIP) dospjela u sredi{te prvorazrednog medicinskog skandala u svijetu. Vlada je preporu~ila `enama da uklone ove implantate jer su {tetni po zdrav lje. Izme|u 300.000 i 400.000 `ena u 65 zemalja svijeta, od Evrope do Latinske Amerike, ugradilo je ove silikone. (Reuters)

[tetni silikoni

predizbori

liko nadma{uje samu veli~inu Iowe. Prema rezultatima ankete koju provodi internetski portal RealClearPolitics, Romney vodi s 22,8 posto glasova. Drugi je Ron Paul s 21,5 posto, tre}i Santorum 16,3 posto. (Reuters)

42 Oglasi

7. januar/sije~anj 2012.

Broj: 09-05-62/12 Na osnovu ~lana 8. Odluke o dodjeli u zakup poslovnih zgrada i poslovnih prostora Op}ine Stari Grad Sarajevo - pre~i{}eni tekst („Slu`bene novine Kantona Sarajevo“, broj 03/11), na~elnik Op}ine objavljuje

Jza dodjeluNzakupO G L A S AV u I poslovnih prostora
Red. br. 1. Adresa poslovnog prostora M. M. Ba{eskije br. 7 Objekat Kvadrant XII Poslovna zona Posebna poslovna zona Povr{ina m2 Sprat I...... 199,01 m2 Minimalni iznos zakupnine po Odluci 26 KM/ m2 Namjena Trgovina odjevnim predmetima, obu}om i ko`nim proizvodima ili kancelarije Kancelarije Kancelarije

2. 3.

M. M. Ba{eskije br. 7 Objekat Kvadrant XII M. M. Ba{eskije br. 7 Objekat Kvadrant XII

Posebna Sprat II...... poslovna zona 198,69 m2 Posebna Potkrovlje ..... poslovna zona. 150,07 m2

26 KM/ m2 26 KM/ m2

PRAVO U^ESTVOVANJA IMAJU PRAVNA I FIZI^KA LICA Pisane prijave na javni oglas za dodjelu u zakup poslovnih prostorija podnose se u zape~a}enoj koverti sa ~itko nazna~enom adresom poslovnog prostora, imenom i prezimenom, adresom i brojem telefona podnosioca ponude (za pravna lica naziv i sjedi{te firme). U velikoj koverti treba da se nalaze dvije koverte, jedna sa elementima finansijske ponude, a druga sa svim ostalim tra`enim elementima ponude. Na obje koverte trebe napisati ~itko ime i prezime, kao i adresu poslovnog prostora. Na finansijskoj ponudi treba da pi{e „Finansijska ponuda“, a na drugoj „Ostala dokumentacija“. Svi podaci moraju biti ~itko popunjeni bez ispravki. Ponuda zakupnine po m2 mora glasiti na cijelu ili pola nov~ane jedinice valute Bosne i Hercegovine, po m2 za doti~ni poslovni prostor. Zainteresovani pisane prijave na javni oglas sa tra`enim prilozima podnose li~no na protokol ({alter-sala, {alter br. 7) ili putem po{te sa napomenom - PRIJAVA NA JAVNI OGLAS za dodjelu u zakup poslovnih prostora. Ponu|a~i su du`ni dati pisanu ovjerenu izjavu da }e, ukoliko dobiju poslovni prostor, a prije potpisivanja ugovora o zakupu, dati garanciju o pla}anju zakupnine u visini jednogodi{nje zakupnine s pripadaju}im PDV. Garancija ne ulazi u izmirenje obaveze zakupa za poslovni prostor. Od garancije se izuzimaju zakupci koji se bave starim i tradicionalnim obrtima-zanatima, organizacije ~iji je djelokrug rada socijalna za{tita stanovni{tva i humanitarne organizacije. Ponu|a~i su du`ni da uplate nov~ani polog, ukoliko se radi o pravnom licu - uplata na ime pravnog lica, a ako je fizi~ko lice - uplata na ime fizi~kog lica, u iznosu tri mjese~ne zakupnine-zone u kojoj je poslovni prostor, odnosno cijene iz javnog oglasa pomno`ena povr{inom poslovnog prostora, na ra~un 3389002200315515 UniCredit Bank DD Sarajevo sa naznakom — nov~ani polog za u~e{}e na javnom pozivu. Ukoliko u~esnik na javnom oglasu kojem je dodijeljen poslovni prostor odustane od sklapanja ugovora, odnosno ne potpi{e ugovor u roku od 15 dana, nov~ani polog se ne vra}a. U~esnicima iz javnog oglasa kojima nije dodijeljen poslovni prostor nov~ani polog se vra}a. Obrazac sa potrebnom dokumentacijom i prijavni list za u~estvovanje na javnom pozivu zainteresovani mogu podi}i u Op}ini Stari Grad Sarajevo ({alter-sala — {alter 7). Poslovne prostorije se koriste po namjeni koja je utvr|ena u skladu sa Odlukom o rasporedu poslovnih djelatnosti na podru~ju op}ine Stari Grad Sarajevo („Slu`bene novine Kantona Sarajevo“, br. 02/07). Informacije o dozvoljenim djelatnostima koje se mogu obavljati u skladu sa navedenom odlukom, kao i djelatnosti koje su utvr|ene kao stari i tradicionalni zanati-obrti, mogu se dobiti u Slu`bi za privredu Op}ine Stari Grad Sarajevo, soba 407/IV. Nepotpune i neblagovremene prijave se odbacuju i ne}e se razmatrati. Zainteresirani dodatne informacije mogu dobiti u Slu`bi za privredu neposredno ili putem telefona 282-347, 282-348 i 282-349. Rok za podno{enje prijava je 8 (osam) dana od dana objavljivanja oglasa na adresu: Op}ina Stari Grad Sarajevo Slu`ba za privredu Ul. Zelenih beretki br. 4, Sarajevo poziv }e biti objavljen u sredstvima javnog informisanja, na oglasnoj plo~i Op}ine Stari Grad i na web stranici Op}ine www.starigrad.ba OP]INSKI NA^ELNIK mr. Ibrahim Had`ibajri}

-

-

-

Javna ustanova Osnovna {kola VUKOVIJE, VUKOVIJE G.
Na osnovu saglasnosti Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK-a, br. 10/1-34-27953-1/11 od 15. 12. 2011. godine i Odluke [kolskog odbora, JU O[ VUKOVIJE iz Vukovija raspisuje

K O N K U R S
za prijem zaposlenika u radni odnos 1. Nastavnik razredne nastave puna norma na odre|eno vrijeme do 10. 8. 2012..................................................2 izvr{ioca Uslovi koje kandidati treba da ispunjavaju: a) Op}i uslovi: - da je dr`avljanin BiH i da je stariji od 18 godina, - da je zdravstveno sposoban za vr{enje poslova radnog mjesta za koje se prijavljuje, - da kandidat nije osu|ivan za krivi~no djelo. b) Posebni uslovi: - odgovaraju}i stepen stru~ne spreme, u skladu sa Zakonom, NPP i Pedago{kim standardima, - polo`en stru~ni ispit za samostalan rad na poslovima nastavnika/profesora i pedagoga-psihologa. Konkurs ostaje otvoren osam dana od dana objavljivanja. Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti: - Ovjerena kopija uvjerenja o dr`avljanstvu, izvod iz MKR, ovjerena kopija diplome o stru~noj spremi ili uvjerenje o diplomiranju, ovjerena kopija uvjerenja o polo`enom stru~nom ispitu, uvjerenje o radnom sta`u u ustanovama obrazovanja nakon sticanja odgovaraju}e stru~ne spreme, uvjerenje o radnom sta`u van struke, ovjerena kopija radne knji`ice, dokaz o du`ini trajanja stru~nog osposobljavanja za samostalan rad u ustanovama odgoja i obrazovanja (ugovor sa ta~nim periodom trajanja osposobljavanja u svojstvu pripravnika), uvjerenje Zavoda za zapo{ljavanje o du`ini ~ekanja na posao, potpisana prijava sa kratkom biografijom, adresom, kao i broj telefona. Ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti i uvjerenje od nadle`nog suda da kandidat nije osu|ivan za krivi~no djelo, te izjavu da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine (ne starije od tri mjeseca) izabrani kandidat }e dostaviti {koli u roku od osam dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa. Sa kandidatima koji ispunjavaju uslove utvr|ene konkursom, komisija }e obaviti intervju 17. 1. i 18. 1. 2012. god. u prostorijama centralne {kole od 9 do 12 sati. Kandidat koji ne pristupi intervjuu, gubi pravo daljeg u~e{}a u konkursnoj proceduri. Ukoliko se popuna upra`njenog radnog mjesta ne izvr{i stru~nim licem primit }e se pripravnik. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Dokumentacija kandidata koji ne budu primljeni ne}e se slati po{tom i mo}i }e se preuzeti samo li~no, uz potpis, u Sekretarijatu {kole. Prijava na konkurs, uz tra`ena dokumenta, u zatvorenoj koverti sa naznakom: Javni konkurs za popunu upra`njenih radnih mjesta u JU O[ VUKOVIJE, NE OTVARAJ, dostaviti na adresu: JU O[ VUKOVIJE Vukovije G.b.b 75 265 Toj{i}i ili kod sekretara {kole svakim radnim danom od 7 do 15 sati. O rezultatima konkursa kandidati }e biti pisano obavije{teni.

Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine („Slu`bene novine Federacije BiH“, broj 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06) i ~lana 1. Zakona o preuzimanju Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine („Slu`bene novine Tuzlanskog kantona“, broj 12/10 od 1. 10. 2010. godine), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, u ime Op}ine Srebrenik, objavljuje

PONI[TENJE DIJELA JAVNOG KONKURSA
4/278 Poni{tava se dio javnog konkursa za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika i prijem pripravnika u Op}ini Srebrenik, objavljen u dnevnim novinama „Oslobo|enje“ i „Dnevni avaz“ od 7. 12. 2011. godine i od 21. 12. 2011. godine i „Slu`benim novinama Federacije BiH“, broj 84/11 od 14. 12. 2011. godine i broj 88/11 od 28. 12. 2011. godine, za poziciju dr`avnog slu`benika i to: - 02. stru~ni saradnik za poljoprivredu u Slu`bi za bud`et, poduzetni{tvo i nadzor - 1 (jedan) izvr{ilac, te je ovim javni konkurs poni{ten za sve pozicije dr`avnih slu`benika (01, 02, 03. i 04). U dijelu konkursa „II — Pripravnik - zavr{en arhitektonski fakultet i ste~eno zvanje diplomiranog in`injera arhitekture — 1 (jedan) izvr{ilac“, javni konkurs ostaje nepromijenjen. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

OSLOBO\ENJE subota, 7. januar/sije~anj 2012. Slatki zadatak za one koji u`ivaju u napitku

POMO] U KU]I

43

NOVOSTI I PREPORUKE

[e}er u boji za prazni~nu kafu
[e}er mo`ete da farbate, dodajete mu ukuse po `elji, da od njega pravite razne oblike
Praznike mo`ete u~initi jo{ sve~anijima ako sebi i dragim ljudima priu{tite ispijanje kafe ili ~aja uz {e}er u boji. Ako pijete gorku kafu, {e}er stavite u neku lijepu providnu ~iniju i dekori{ite njome sto~i}. [e}er mo`ete da farbate, dodajete mu ukuse po `elji, da od njega pravite razne oblike. Potrebni su vam manji kalupi i boja za kola~e, ali vodite ra~una o tome kako kombinujete {e}er i vodu, boju i ukus. Od toga }e zavisiti uspje{nost ovog slatkog zadatka. Naime, treba da dobijete postojanu masu da biste je mogli lijepo oblikovati u list, cvijet ili jagodu. Za akcentovanje listova i jagodica koristite ~etkicu za farbanje, za dekorisanje jagodica upotrijebite zelene bombone i sjemenke suncokreta, ljubi~asto cvije}e poprskajte sirupom... Ako kocke {e}era pravite isNe morate imati veliku kuhinju da bi ste mogli da postavite kuhinjsko ostrvo. Postavljanjem ostrva }ete izgubiti dio prostora za kretanje, ali }ete dobiti dodatnu radnu povr{inu i prostor za posu|e ili namirnice. Kuhinjska ostrva izgledaju lije po i ukla pa ju se u sva ko okru`enje. To mo`e biti obi~an sto postavljen u sredi{njem dijelu kuhinje ili pak posebno pravljen element sa vodo i elektroinstalacijama, grijnom plo~om, rernom. Najjednostavnije i naj~e{}e ostrvo ima ravnu povr{inu kao sto. Ostrva sa vi{e nivoa obi~no objedinjuju prostor za pripremu hrane i prostor za ru~avanje. U velikim kuhinjama imate mogu}nost postavljanja dva ili vi{e ostrva. Ostrvo mo`ete postaviti bilo gdje. Razmislite o tome kako }ete ga koristiti. Da li }ete ga koristiti samo kao dodatnu radnu povr{inu, ho}ete li dodati fioke, sudoper, grijnu plo~u?

Kuhinjska ostrva

klju~ivo za sla|enje ~aja, kada {e}eru dodajete ukus, vodite ra~una o to me da: {e}er sa ukusom nane stavljajte u ~aj od kamilice, onaj sa ukusom lavande u ~aj od nane, sa ukusom jagode u ~aj od hibiskusa... Ako vam ovo zvu~i kompli-

kovano, onda praznike mo`ete da "obojite" i tako {to }ete {e}er (najbolje kristal) samo farbati u razli~ite boje i koristiti za posipanje kola~a. Crvenu boju dobi}ete tako {to }ete u 100 grama {e}era dodati ka{iku soka od cvekle, plavu - u {e}er dodajte dvije ka{ike soka od

crne ribizle, zelenu - ka{iku soka od {pinata, `utu - ka{iku kur ku me ras tvo re ne u ma lo mlijeka. U svim slu~ajevima postupak je isti, {e}er dobro promije{ate, ostavite da se osu{i i na kraju ga isitnite vilju{kom ukoliko su se napravile grudvice.

LJEPOTA, KOZMETIKA

MODA, STIL, TRENDOVI

I pletene imaju moderno lice
Prvobitna uloga kapa, da nas {tite od hladno}e, odavno je prevazi|ena. Kape su postale neizostavan modni detalj, koji daje pe~at cjelokupnom zimskom izgledu. ^ak i pletene imaju sasvim novo, moderno lice. Ove sezone nezaobilazni su i stilizovani ka~keti, pa i beretke, koje mo`ete da nosite i uz elegantnije varijante odijevanja. Jo{ ako na sebi imaju svjetlucave detalje, mo`ete ih ponosno staviti na glavu i u najsve~anijim prilikama.

U`ivajte u sjaju
Kada je ko`a glatka, naredni korak se odnosi na prilago|avanje podloge. [minkeri tajno dodaju malo seruma u podlogu, to je trik kojim dobijaju bar{unasti efekat. Njihov savjet je da se kap esencijalnog ulja (npr. od ru`e) umije{a u osnovu, ko`a tako dobija pomalo tajanstveni sjaj, a nije potrebno koristiti highlighter (posvjetljiva~ tena). Za masnu ko`u, pak, treba dodati kap ili dvije hidratantnog seruma, koji }e ubla`iti osnovu, daju}i ko`i prirodniji, svje`iji izgled. Preporu~uje se nano{enje ~etkom, jer je sloj onda tanji i doprinosi op{tem mladala~kom izgledu ko`e. Kori{tenje pravih ulja u formi vitamina moglo bi biti bolje rje{enje za lijepu ko`u od ispijanja dosta vode, {tite}i i oja~avaju}i ko`nu }elijsku membranu, dehidriranje }e biti preduprije|eno, probajte vitamin E, omega 3 masne kiseline, ulje `utog no}urka.

Bo`i}na baklava
Potrebno:
1 kg tankih kora 500 g mljevenih oraha 300 g sitno sjeckanih suhih smokava 300 g suhog gro`|a 1 kg {e}era 4 ~a{e vode sok od 1/2 limuna malo ulja

Priprema:

U podmazan pleh stavite tri kore, poprskajte ih sa malo ulja, pospite orahe, sjeckane smokve i suho gro`|e, a zatim stavite dvije kore, pa ponovite postupak do kraja, s tim da na kraju ostanu tri kore, kojima }ete prekriti kola~. Baklavu isijecite na kocke i ispecite na temperaturi od 200 stepeni dok ne dobije zlatno`utu boju. Dok se kola~ pe~e, skuhajte sirup za preliv. U {erpicu stavite {e}er i vodu da se u{pinuje. Kada bude gotovo, dodajte sok od pola limuna i sklonite sa vatre. Kola~ prelijte ovim sirupom odmah nakon {to ga izvadite iz rerne, dok je jo{ vru} i ostavite da odstoji dva do tri sata.

44

OGLASI
Broj: 07/12 Sarajevo, 5. 1. 2012.

subota, 7. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo JU MES — Me|unarodni teatarski i filmski festival Sarajevo

Broj: 05-01-40-30/12 Mostar, 5. 1. 2012. godine Na osnovu ~lana 32. Pravilnika o dodjeljivanju stipendija, zajmova, naknadi dijela tro{kova {kolarina i subvencioniranju smje{taja u studenski dom („Slu`bene novine HNK“, broj 6/10 i 8/11) Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK raspisuje

Na osnovu Odluke broj 12-34-31126/11 Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo i ~lana 40. Zakona o pozori{noj djelatnosti („Slu`bene novine Kantona Sarajevo“, broj 14/00 i 25/06), Javna ustanova MES — Me|unarodni teatarski i filmski festival Sarajevo raspisuje

KONKURS
za dodjelu stipendija i subvencija smje{taja u studenske domove redovnim studentima s podru~ja Hercegova~ko-neretvanskog kantona u akademskoj 2011/2012. godini I. Raspisuje se konkurs za dodjelu stipendija i subvencija smje{taja u studenske domove (u daljem tekstu: subvencija smje{taja) redovnim studentima prvog i drugog ciklusa visokog obrazovanja s podru~ja Hercegova~ko-neretvanskog kantona (u daljnjem tekstu HNK) za akademsku 2011/2012. godinu. II. Uslovi za apliciranje na konkurs za dodjelu stipendije i subvencije smje{taja su sljede}i: - status redovnog studenta, - dr`avljanstvo BiH, - stalno prebivali{te studenta i roditelja u HNK-u najmanje godinu prije raspisivanja konkursa, {to potvr|uju potvrdama o prebivali{tu koje nisu starije od {est mjeseci, - da nisu stariji od 21 godinu, kada upisuju prvu godinu studija, - da nemaju bespovratnu finansijsku pomo} Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a (u daljem tekstu: Ministarstva) ili drugog davaoca (iz sredstava bud`eta i vanbud`etskih fondova bilo kojeg nivoa vlasti u BiH, javnih preduze}a ili javnih ustanova); - da nemaju subvencioniran smje{taj u studenskom domu, - da ne studiraju u inostranstvu ako takav studij, na maternjem jeziku, postoji u Bosni i Hercegovini, - da tokom studija nisu obnovili vi{e od jedne godine, s tim da to ne mo`e biti godina u kojoj konkuri{u za stipendiju ili subvenciju smje{taja. III. Pravo u~estvovanja na konkursu za subvenciju smje{taja imaju studenti koji ispunjavaju uslove iz ta~ke II, a korisnici su usluga studenskih centara (domova) u FBiH ~ije je prebivali{te izvan podru~ja jedinice lokalne samouprave na kojoj se nalazi studenski dom. IV. Kriteriji za dodjelu stipendije/subvencije smje{taja su slijede}i: (a) op}i uspjeh iz srednje {kole (za studente prve godine); (b)prosjek ocjena svih polo`enih ispita (za studente ostalih godina); (c) deficitarnost zanimanja (odlukom utvr|uje Ministarstvo); (d) dobivene nagrade (prethodna akademska godina); (e) osvojena mjesta na takmi~enjima relevantnim za studij (prethodna akademska godina); (f) sudjelovanje u odobrenim projektima, stru~nim i nau~nim (prethodna akademska godina); (g)objavljeni radovi i knjige relevantne za studij (prethodna akademska godina); (h) socijalni status (dokazi mjerodavnih slu`bi); (i) ostalo. V. Od bodovanja po kriterijima iz prethodne ta~ke izuzimaju se: - studenti prve godine studija koji su u {kolskoj 2010/2011. godini progla{eni za |aka generacije u nekoj od srednjih {kola na podru~ju HNK-a, - studenti sa prosje~nom ocjenom studija 10,00 ili 5,00. VI. Prijave na konkurs podnose se na obrascu koji se mo`e preuzeti u prostorijama Ministarstva ili na slu`benoj stranici Vlade HNK-a (www.vlada-hnz-k.ba). Uz obavezno popunjenu prijavu na konkurs prilo`iti dokumentaciju kojom se potvr|uju ~injenice definisane od ta~ke II. do V. konkursa. Dokumentacija mora biti originalna, ili ovjerena fotokopija, izdana od mjerodavne slu`be. (Ta~no precizirana dokumentacija navedena je u prilogu prijave za konkurs) VII. Odluka o visini stipendije i broju stipendista u akademskoj 2011/2012. godini te Odluka o broju studenata kojima }e biti subvencioniran smje{taj, mjese~ni iznos subvencije i na~in isplate donijet }e se naknadno. VIII. Bodovna lista bit }e objavljena u roku od 8 dana od dana zatvaranja konkursa na oglasnoj tabli Ministarstva, te na slu`benoj stranici Vlade HNK-a. U roku od 5 dana od dana objave liste studenti mogu ulo`iti prigovor ministru. Nakon rje{avanja eventualnih prigovora, ministar donosi odluku o studentima sa kojima }e zaklju~iti ugovor o stipendiranju, kojim }e biti precizirana prava i obaveze, te odluku o studentima koji su ostvarili pravo na subvenciju smje{taja u studenskim domovima u akademskoj 2011/2012. godini. IX. Prijave za stipendiju sa potrebnom dokumentacijom dostavljaju se u roku od 8 dana od dana objave konkursa, putem po{te na adresu: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a, Stjepana Radi}a 3/III, 88 000 Mostar sa naznakom: „Za konkurs za dodjelu stipendija i subvencija smje{taja“. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. NAPOMENE: • Ostvarivanje prava na subvenciju smje{taja isklju~uje pravo na stipendiju i obrnuto. • Iz istog zajedni~kog doma}instva samo jedan student mo`e biti korisnik stipendije ili subvencije smje{taja. • Student nema pravo na stipendiju ili subvenciju smje{taja ukoliko koristi stipendiju drugog stipenditora. MINISTAR Zlatko Had`iomerovi}

za izbor stru~nog saradnika/ce za produkciju Javne ustanove MES — Me|unarodni teatarski i filmski festival Sarajevo I Pored Zakonom propisanih op}ih uslova, kandidat mora ispunjavati i posebne uslove: - da ima visoku stru~nu spremu / zavr{enu jednu od akademija ili filozofski fakultet - najmanje dvije godine radnog iskustva na istim ili sli~nim poslovima - aktivno poznavanje engleskog jezika - poznavanje jo{ jednog stranog jezika - poznavanje rada na ra~unaru - radno iskustvo u teatarskom okru`enju - poznavanje na~ina rada u teatru i teatarskih pojmova - fleksibilnost, samoinicijativnost, komunikativnost - ozbiljan i samostalan pristup radu - odgovornost, a`urnost i preciznost u radu - sklonost timskom radu - spremnost na fleksibilno radno vrijeme i rad pod pritiskom

OGLAS

II Uz prijavu kandidati su du`ni prilo`iti: - biografiju - diplomu o zavr{enom fakultetu (ovjerena kopija) - uvjerenje o aktivnom poznavanju stranih jezika - potvrdu o radnom iskustvu - uvjerenje da je dr`avljanin BiH (ne starije od {est mjeseci) - izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od {est mjeseci) - uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od tri mjeseca) - izjavu da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja oglasa nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne III Radni odnos se zasniva na neodre|eno vrijeme uz probni rad od {est mjeseci IV Rok za podno{enje prijava je 15 dana od dana objavljivanja oglasa. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. Prijave sa dokumentacijom, odnosno dokazima o ispunjenju uslova iz oglasa dostaviti putem po{te, preporu~eno na adresu: JAVNA USTANOVA MES — ME\UNARODNI TEATARSKI I FILMSKI FESTIVAL SARAJEVO M. Tita 54/I, Sarajevo sa naznakom „Prijava na oglas“.

Na osnovu Zakona o radu o osnovnoj {koli SBK-a i Pravila {kole, Upravni odbor Osnovne {kole Turbe u Turbetu raspisuje

KON KURS
za popunu upra`njenog radnog mjesta - nastavnik historije, 18 ~asova sedmi~no, na neodre|eno vrijeme Kandidat mora ispunjavati uslove predvi|ene Zakonom o osnovnoj {koli SBK-a, Pedago{kim standardima i Nastavnim planom i programom. Izbor nastavnika vr{i se na osnovu Pravilnika o popuni upra`njenih radnih mjesta putem konkursa O[ Turbe u Turbetu. Uz prijavu na konkurs prilo`iti: - diplomu o zavr{enoj {koli - uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu - izvod iz mati~ne knjige ro|enih - uvjerenje o dr`avljanstvu - uvjerenje o neka`njavanju - za dopunu norme, uvjerenje o broju ~asova u mati~noj {koli - potvrdu o du`ini radnog sta`a u struci nakon diplomiranja (listing PIO/MIO) - potvrdu o prosjeku ocjena tokom studija (izdaje visoko{kolska ustanova) - potvrdu o ~ekanju na posao nakon sticanja stru~ne spreme (Zavod za zapo{ljavanje) - potvrdu o invaliditetu ukoliko ga kandidat ima (mjerodavna zdravstvena ustanova) Uz prijavu dostaviti broj telefona radi poziva na intervju. Adresa {kole: Osnovna {kola Turbe, 72 283 Turbe, Aleja bb. Konkurs ostaje otvoren 8 (osam) dana od dana objavljivanja. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. UPRAVNI ODBOR

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE SREDNJOBOSANSKI KANTON OP]INA BUGOJNO OSNOVNA [KOLA DRVETINE, DRVETINE - BUGOJNO UPRAVNI ODBOR Na osnovu odredbi ~lana 57. i ~lana 73. Zakona o osnovnoj {koli SBK-a (Slu`bene novine SBK, broj 11/01 i 11/04), ~lana 98. Pravila - Statuta {kole i ~lana 8. Pravilnika o radu, Upravni odbor Osnovne {kole Drvetine, Drvetine — Bugojno, na osnovu Odlluke broj 518/11, donesene na sjednici odr`anoj 27. 12. 2011. godine raspisuje

KONKURS
za radno mjesto 1. Nastavnik tjelesnog i zdravstvenog odgoja - 8 (osam) ~asova, na odre|eno vrijeme do 15. 8. 2012. godine USLOVI KONKURSA Pored op{tih uslova predvi|enih Zakonom o osnovnoj {koli SBK-a, Pedago{kim standardima SBK-a, uz prijavu kandidat treba dostaviti sljede}a dokumenta (original ili ovjerenu kopiju): - molbu sa kra}om biografijom - diplomu o zavr{enoj {koli - izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 ({est) mjeseci) - uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 ({est) mjeseci) - uvjerenje o nevo|enju krivi~nog postupka (ne starije od 3 (tri) mjeseca) Ukoliko kandidati posjeduju, potrebno je dostaviti i slijede}a dokumenta: - odluku ili uvjerenje o progla{enju tehnolo{kim vi{kom u {kolama SBK-a - uvjerenje ili potvrdu o stalnom radnom odnosu sa nepotpunom normom u {kolama SBK-a - uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu - uvjerenje o prosjeku ocjena u toku studija za konkursom navedeno radno mjesto (u obzir }e se samo uzimati uvjerenje o uspjehu na studiju koje izdaje sekretarijat fakulteta koji je izdao predmetnu diplomu) - uvjerenje o du`ini radnog sta`a u obrazovanju, nakon diplomiranja Kandidati koji budu izabrani bi}e du`ni dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti. Konkurs ostaje otvoren osam (8) dana od dana objavljivanja. Prijave sa kompletnom dokumentacijom slati putem po{te ili predati li~no na adresu {kole: JU O[ Drvetine, Drvetine — Bugojno, Drvetine bb, 70 230 Bugojno. Intervju sa predmetnim kandidatima bi}e obavljen 17. 1. 2012. godine u prostorijama Osnove {kole Drvetine, Drvetine - Bugojno, sa po~etkom u 10 sati. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 Ps 116004 10 Ps Sarajevo, 22. 12. 2011. godine OP]INSKI SUD U SARAJEVU, sudija Tatjana Arapovi}, u pravnoj stvari tu`ioca Asfaltgradnja d.o.o. Visoko, ul. O~azi bb, koga zastupa direktor Softi} Fuad, protiv tu`enog RRS Gradnja d.o.o. Sarajevo, ul. Ferde Hauptmana broj 7, radi naplate duga, v.sp. 38.196,14 KM na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku ("Sl. novine FBiH", br. 53/03, 73/05 i 19/06, u daljnjem tekstu: ZPP), budu}i da tu`eni ne stanuje na adresi posljednjeg poznatog boravi{ta, objavljuje

novinama FBiH i na oglasnoj tabli suda te da priloge dostavljene uz tu`bu mo`e podi}i u zgradi suda. Obavje{tava se tu`eni da je, na osnovu ~lana 70. stav 1. ZPP-a, du`an najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pisani odgovor na tu`bu. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravnog lica, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnosioca (~lan 334. ZPP-a). U odgovoru na tu`bu tu`eni }e istaknuti mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev (~lan 71. stav 1. ZPP-a). Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`avati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice te pravni osnov za navode tu`enog (~lan 71. stav 2. ZPP-a). Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protutu`bu (~lan 74. stav 1. ZPP-a). Ukoliko tu`eni, kome je uredno dostavljena tu`ba u kojoj je tu`ilac predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja, ne dostavi pisani odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan (~lan 182. stav 1. ZPP-a). Odgovor na tu`bu s prilozima predaje se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku pozivom na broj predmeta. Sudija Tatjana Arapovi}

OGLAS
Dana 28. 10. 2010. godine tu`ilac Asfaltgradnja DOO Visoko je podnio tu`bu protiv tu`enog RRS Gradnja DOO radi izvr{enja na pokretnim stvarima, vs.p. 40.952,55 KM. Tu`bom tra`i da sud donese presudu. Tu`eni je du`an isplatiti tu`itelju ukupan iznos od 38.196,14 KM zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, i to: - na iznos od 20.421,50 KM zakonske zatezne kamate po~ev od 3. 11. 2008. godine - na iznos od 17.774,64 KM zakonske zatezne kamate po~ev od 8. 1. 2009. godine kao i da naknadi tro{kove postupka, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim

OSLOBO\ENJE subota, 7. januar/sije~anj 2012.

FELJTON
gleska kra ca {pan po 1536.UmrlataennariAraVIII.ljiNjihov raskog{estrijekla Ka ri gonska, prva od `ena engleskog kralja Hen ja zvod bez

45

Besim Avdagi}: O hrani i stanovni{tvu (13)

NA DANA[NJI DAN

Biotehnolo{ka revolucija
Velika prednost genetskog in`injerstva je i u tome {to je u laboratorijskim uslovima mogu}e dobiti veliki broj kopija istog gena (kloniranje)
Ipak, u oblikovanju budu}nosti proizvodnje hrane i sprje~avanju trenutnih i budu}ih svjetskih kriza gladi, kao i smanjenju kontrasta izme|u obilja i gladi koji stvaraju nemire, prednost je data ve} zapo~etoj primjeni biotehnologije koja omogu}uje proizvodnju vi{e hrane na manjem prostoru zemlji{ta, dobijanje novih prehrambenih proizvoda i novih planski dizajniranih superbiljaka. U ime onih koji upravljaju na{im `ivotima, tu novu strategiju borbe protiv gladi najbolje je formulisao biv{i savjetnik britanske vlade John Beddington: „Spas od gladi je u daljem podsticanju zelene revolucije, a jo{ vi{e, u novoj biolo{koj revoluciji i geneti~kom in`injerstvu, uz aktualiziranje planiranjaporodice kao metodaograni~enja populacijskog rasta i dovo|enja u ravnote`u prirode i ~ovje~anstva“ . je zelena revolucija, koja ih je masovno upotrebljavala, prozvana i hemijskom revolucijom. Moram priznati da, {to se ti~e biotehnologije i genetski modifikovanih organizama (GMO), nisam dovoljno edukovan, mada sam, zbog prirode posla koji sam obavljao, morao dosta toga pro~itati o tome. Znam da stru~njaci koji se bave ovom oblasti, biotehnologiju defini{u kao nau~nu disciplinu koja se zasniva na sposobnosti mikroorganizama da u razli~itim industrijskim procesima daju razli~ite vi{e od pasivnih promatra~a `ivog svijeta. U toku proteklih nekoliko decenijabiolozi su nau~ilimijenjati gene stanica i time otvorili put stvaranju savremenih novih vrsta. Evolucija oblika `ive materije ne mora se vi{e odvijati spornim procesom poku{aja i pogre{aka niti slijediti i zadovoljavati uslove prirodne selekcije. @iva bi}a je mogu}e svjesno planirati i stvarati u toku samo nekoliko mjeseci. To je iz evolucijske perspektive neobi~no zna~ajan korak. Jedina sli~na novina koja je pro{irila sposobnost `ive materije da na {iro-

1598. 1610. 1785. 1807. 1844. 1847. 1927. 1932. 1946. 1953. 1979.

Strategijsko oru`je
Generalnouzev{i, ve}inaumnih ljudi koji smatraju hranu strategijskim oru`jem koje mo`e nanijeti sna`nijiudarac od bilokakvognuklearnog oru`ja, biotehnologiju ocjenjuju kao dobrobit za ~ovje~anstvo, jer omogu}avazna~ajnove}u proizvodnju hrane, ~ije dobijanje na drugina~innijemogu}e i nema konkurencije. Velika prednost genetskogin`injerstva, smatraju oni, i u tome je {to je u laboratorijskim uslovimamogu}edobitivelikibroj kopijaistoggena(kloniranje). Ovakvasvojstva i ostalemogu}nostigenetskog in`injerstva daju biotehnologiji sasvim novu dimenziju. Me|u najglasnijim zagovornicima proizvodnje GM hrane su i Bill Gates i Rockefellerovi. Ove nove mogu}nosti u borbi protiv gladi stvorene su onog trenutka kad je biolo{ka nauka uspjela da neidentifikovane }elije (stanice), koje jo{ ne rade {to bi trebale, uputi u smjeru u kojem `elimo da idemo (geneti~ke poruke) i tako geneti~kom in`injerstvu omogu}ila da se nasljedna tvar, geni, prenose iz jednog `ivog sistema u drugi. To je omogu}ilo, prije svega, ve}u proizvodnju hrane, ali i smanjenje upotrebe velikih koli~ina umjetnih gnojiva (od kiseonika i nafte), herbicida i pesticida - proizvoda hemije, zbog ~ega

NAU^NA DISCIPLINA Stru~njaci biotehnologiju defini{u kao nau~nu disciplinu koja se zasniva na sposobnosti mikroorganizama da u razli~itim industrijskim procesima daju razli~ite spektre privredi
spektre privredi. Smatra se da je biotehnologija napredovala tako brzo da joj nema premca u dosada{njoj evoluciji. Njome su se po~eli baviti Babilonci jo{ oko dvije hiljade godina prije nove ere, a polagano nastavili njome baviti Kinezi, Egip}ani, Grci i Rimljani sve do kraja na{eg stolje}a. Ubrzanje je nastupilo u renesansi, a jo{ vi{e u sedamnaestom stolje}u, nakon otkri}a mikroskopa i mikroba. Slijede}i razvojni koraci su bili klasifikacija vrsta, otkri}e stanica i razumijevanje genetskihna~ela, {to je jo{ vi{eubrzalo razvitak biotehnologije. Izumi preciznih instrumenata, elektronskih mikroskopa i kompjuterske obrade podataka i nova saznanja o molekularnoj strukturi u dvadesetom stolje}u doprinijeli su jo{ br`em razvoju ove oblasti nauke. U svojoj knjizi „Bu|enje planete“ Peter Bussel ka`e: “Nije tome davno da su ljudi prerasli u ne{to kom frontu razvije svoju raznolikost, bilo je spolno razmno`avanje do kojeg je do{lo prije dvije milijarde godina. Pa i toj je sposobnosti trebalo milijardu godina da bi se razvila, a sada je ljudski rod preduzeo sli~ne evolucijske korake tokom svega nekoliko stotina godina...“

1989.

Novi mikroorganizmi
Savremena biotehnologija sva ova dosada{nja saznanja koristi na nekoliko na~ina, a jedan od njih je konstrukcija (in`injerstvo) mikroorganizama, koji proizvode ne{to {to se nije bilo u stanju proizvesti otkad je svijeta i vijeka. To je uvo|enje gena druge biolo{ke vrste u }elije doma}ina bez ograni~enja. ]elija-doma}in mo`e biti mikroorganizam, biljna ili `ivotinjska }elija. Tako je mogu}e konstruisati potpuno novi mikroorganizam biljke (transgene biljke) i `ivotinje (transgene `ivotinje). To je ne{to {to do tada nije postojalo, jer se nepovratno mijenja karakteristika nekog organizma ili, plasti~nije re~eno, kao kad bi se kod ~ovjeka izmijenio onaj na{ vlastiti otisak prsta koji stavljamo prilikom dobijanja identifikacionih dokumenata.
(Sutra: Geneti~ko in`injerstvo)

1990. 1992. 1997. 1998. 2002. 2004. 2005. 2006.

Besim Avdagi} je novinar u penziji. Bio je stalni dopisnik Oslobo|enja iz Njema~ke. U svojim poznim godinama bavi se isklju~ivo feljtonistikom kojom tretira aktuelne naru{ene odnose izme|u prirode i ~ovjeka. U ovom feljtonu autor se bavi demografskom eksplozijom i globalnom pojavom gladi, trenutno najve}im problemom ~ovje~anstva.

dozvole pape je izazvao englesku crkvenu reformaciju i raskid s Vatikanom. Na ruski prijesto stupio Boris Godunov, poslije smrti Fjodora I, posljednjeg cara iz dinastije Rjurikovi~. Italijanski astronom i matemati~ar Galileo Galilej otkrio Jupiterove mjesece Io, Evropu, Ganimed i Kalisto. D`on D`efris i @an Pjer Blan{ar prvi preletjeli kanal Laman{ balonom napunjenim zagrijanim vazduhom. Velika Britanija proglasila blokadu Francuske i zemalja saveznica francuskog cara Napoleona I Bonaparte. Ro|ena Francuskinja Mari Bernar Subiru, Sveta Bernadet iz Lurda, koja je objavila da joj se prikazala Djevica Marija. Od 1858. Lurd je postao jedno od glavnih hodo~asni~kih mjesta u Evropi. Ro|en srpski pisac, satiri~ar Milovan Gli{i}, jedan od za~etnika realizma u srpskoj knji`evnosti. Bio je aktivan u~esnik u socijalisti~kom pokretu Svetozara Markovi}a i saradnik prvih socijalisti~kih novina u Srbiji, a u svojim pripovjetkama je, uz prizore iz seoskog `ivota opisao ekonomsko propadanje sela krajem 19. vijeka. Uspostavljena redovna transatlantska telefonska veza izme|u Londona i Njujorka. Umro francuski politi~ar Andre Ma`ino. Kao ministar rata (1922-24. i 1929-32) pokrenuo je izgradnju odbrambene linije utvr|enja du` francusko-njema~ke granice, koja je po njemu dobila naziv Ma`ino linija. Veliki odbrambeni sistem pokazao se nekorisnim u Drugom svjetskom raru, kada su Nijemci 1940. napali Francusku iz Belgije, zaobi{av{i Ma`ino liniju. Zapadne sile priznale Austriju u granicama iz 1937. Ameri~ki predsjednik Hari Truman objavio da je u SAD-u izra|ena hidrogenska bomba. Kambod`anski pobunjenici su, uz pomo} vijetnamskih snaga nakon dvonedjeljne opsade, zauzeli Pnom Pen i sru{ili vladu Crvenih Kmera Pola Pota. Smatra se da je za vrijeme re`ima Crvenih Kmera od aprila 1975. u Kambod`i ubijeno ili umrlo od gladi i iscrpljenosti izme|u milion i dva miliona ljudi. Umro japanski car Hirohito. Njegova vladavina od 1926. obilje`ena agresivnom militaristi~kom politikom Japana (napad na Kinu, Mand`uriju 1931. i 1937, pakt s Hitlerom 1940). Napadom na SAD (Perl Harbur 1941) u{ao je u Drugi svjetski rat, u avgustu 1945. objavio je bezuslovnu kapitulaciju Japana, a 1946. se odrekao “bo`anskog porijekla“. Me|unarodni sud oslobodio ga je 1948. optu`be za ratne zlo~ine. Krivi toranj u Pizi je prvi put poslije 800 godina svog postojanja zatvoren za turiste radi restauracije. Avion Jugoslovenske narodne armije oborio je kod Novog Marofa u Hrvatskoj helikopter s posmatra~ima Evropske zajednice. Poginulo svih petoro ljudi u helikopteru. U Al`iru je, u eksploziji bombe koju su u autobus podmetnuli islamski ekstremisti, poginulo najmanje 13 i ranjeno oko sto ljudi. Oslobodila~ka vojska Kosova, koja se proglasila odgovornom za seriju napada na policijske stanice na Kosovu, preuzela odgovornost i za teroristi~ke akcije u Makedoniji, iako je makedonsko Ministarstvo unutra{njih poslova demantovalo povezanost OVK-a s bomba{kim napadima u Makedoniji. Francuski legendarni modni kreator Iv Sen Loran povukao se iz svijeta visoke mode. Modnu ku}u osnovao je 1962, a proslavio se 1966. kolekcijom prvih smokinga za `ene koji su postali modni hit. Zvani~nici ZOO vrta u Buenos Airesu u Argentini saop{tili da je ro|eno {est rijetkih bengalskih bijelih tigrova, ~ime je njihova populacija uve}ana na 210. [ef irske policije je saop{tio da je Irska republikanska armija ukrala 50 miliona dolara iz Belfast banke. Umro austrijski planinar Hajnrih Harer ~iji je `ivot detaljno opisan u njegovoj autobiografskoj knjizi, po kojoj je kasnije snimljen film “Sedam godina na Tibetu“.

D`ord` Va{ington

1789.

Na prvim predsjedni~kim izborima u SAD-u pobijedio vo|a iz Rata za nezavisnost D`ord` Va{ington. Ponovo je izabran 1792, a 1796. je odbio da se kandiduje.

1943.

Nikola Tesla

U Njujorku umro Nikola Tesla, srpski nau~nik i pronalaza~ na polju elektrotehnike i radiotehnike. Od 1884. do smrti `ivio je u SAD-u, gdje je patentirao oko 700 pronalazaka, od kojih nekoliko desetina ima {iroku primjenu. Me|u njima je i serija izuma (1896-1914) koji ~ine temelj savremene radiotehnike.

1999.

Bil Klinton

Ameri~ki Senat po~eo je su|enje predsjedniku SAD-a Bilu Klintonu, prvo poslije vi{e od 130 godina protiv aktuelnog {efa dr`ave. Klinton je bio optu`en za krivokletstvo i opstrukciju pravde u aferi sa biv{om pripravnicom u Bijeloj ku}i Monikom Levinski.

46

SPORT
VIJESTI

subota, 7. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

@eljezni~ar u potrazi za stoperom

]utuk dolazi na prozivku
Mirza Had`i} novi direktor Slobode
Nekada{nji golman, potom pomo}ni trener i {ef stru~nog {taba FK Sloboda Mirza Had`i} imenovan je ju~er za vr{ioca du`nosti direktora tuzlanskog premijerliga{a. Podsjetimo, Sloboda je dva mjeseca bez direktora, nakon {to je Zdenko Juri} zbog neslaganja sa predsjednikom Upravnog odbora Davudom Zahirovi}em podnio ostavku. “Novu du`nost sam prihvatio sa `eljom da podignemo klub sa mrtve ta~ke. Pozato je kakva je situacija u Slobodi i krajnje je vrijeme da se po~nemo pona{ati odgovorno kako bismo iza{li iz krize’’, rekao je Had`i}. Njegov prvi zadatak bi}e pregovori sa igra~ima, pogotovo onima kojima su istekli ugovori i onima koji ~ekaju na isplatu zaostalih plata i ugovornih rata.

Radio sam dobro i uop{te ne sumnjam u to ho}u li zadovoljiti ukuse. Svjestan sam situacije u kojoj se nalazim, ali i prilike koja mi se ukazala, jer @eljezni~ar je uz [iroki, ipak, najorganizovaniji klub u BiH, ka`e ]utuk
Nekada{nji stoper [irokog Brijega Josip ]utuk pojavi}e se 23. januara na prozivci @eljezni~ara. Ovu vijest potvrdio nam je menad`er plavog tima Amar Osim, koji nam je dodao kako }e ]utuk do}i na trening, nakon ~ega }e stru~ni {tab odlu~iti da li }e ga zadr`ati. “]utuk, ukoliko zadovolji, osta}e u @elji kao tre}i stoper. Ipak, nije igrao godinu“ ka`e Osim. , Uprkos ~injenici da dugo nije igrao, ]utuk ostavlja dojam igra~a koji je pun samopouzdanja. “Nakon odlaska iz [irokog

Posljednji klub Josipa ]utuka bio je [iroki Brijeg

Diego Forlan prelazi u Barcelonu
Pregovori Barcelone i Intera oko prelaska Diega Forlana na Nou Camp su u finalnoj fazi, tvrdi ameri~ki spor tski kanal Fox Spor ts. Urugvajac bi u napadu trebao zamijeniti povrije|enog Davida Villu za kojeg je ova sezona zavr{ena. Forlan }e najvjerovatnije na Nou Camp do}i kao posu|eni igra~ milanskog Intera. Za ovog napada~a, Barcelona }e biti tre}i klub za koji je igrao u [paniji nakon Villareala i Atletico Madrida.

(2010, op.a), imao sam nekih ponuda, ali nisam se uspio dogovoriti. Uz to, imao sam i obiteljskih problema, tako da sam pro-

pustio cijelu godinu. Me|utim, budem li ja pravi, sigurno }u ostati u @eljezni~aru“, smatra ]utuk, koji je posljednju godinu

trenirao sa Imotskim. “Radio sam dobro i uop{te ne sumnjam u to ho}u li zadovoljiti ukuse struke u @elji. Svjestan sam situacije u kojoj se nalazim, ali i prilike koja mi se ukazala, jer @eljezni~ar je uz [iroki, ipak, najorganizovaniji klub u BiH” smatra , ]utuk, koji je nogometnu karijeru po~eo u Brotnju, s kojim je sa 16 godina igrao Kup UEFA, nakon ~ega je pre{ao u splitski Hajduk. “Iz Hajduka sam oti{ao na posudbu u @ep~e, zatim sam se vratio u Split, gdje sam igrao kod ]ire Bla`evi}a, a onda sam pre{ao u Kamen Ingrad. Potom je uslijedio odlazak u Imotski, pa u ma|arski Ujpest, te dolazak u [iroki, gdje sam se zadr`ao godinu i pol. Nakon odlaska sa Pecare nisam imao klub“ prepri~ao nam je ]utuk, ko, ji je uvjeren da }e svojim kvalitetom uspjeti uvjeriti ~elne ljude @elje da potpi{u ugovor s njim. Osim ]utuka, na prozivci @elje pojavi}e se i igra~i koji su poslani na posudbu, nakon ~ega }e stru~ni {tab odlu~iti koga }e povesti na pripreme u Me|ugorje, odnosno Rovinj, gdje }e plavi odigrati niz prijateljskih me~eva sa Koperom, Olimpijom, Zadrom, Rijekom, Pulom, Istrom...
J. LIGATA

Bubamara otputovala u Makarsku

Medunjanin u Stuttgartu?
Bh. reprezentativac i igra~ Maccabija iz Tel Aviva Haris Medunjanin trebao bi uskoro napustiti izraelski klub i pre}i u redove njema~kog Stuttgarta. Kako pi{u holandski mediji, vezni igra~ bh. reprezentacije nije zadovoljan u sada{njem klubu i `eli ga {to prije napustiti. Nakon interesa mnogih klubova {irom Evrope, me|u kojima su Lazio i

Ekspedicija travni~ke Bubamare pred put u Makarsku

Mourinho i Ronaldo ne putuju u Zürich
Iz trenutno vode}e ekipe {panskog nogometnog prvenstva Real Madrida potvrdili su da njihov trener Jose Mourinho i najbolji igra~ Cristiano Ronaldo ne}e u`ivo prisustvovati sve~anoj dodjeli FIFA Zlatne lopte koja je na rasporedu 9. januara u Zürichu... Kraljevski klub je ovakvu odluku obrazlo`io ~injenicom da dan nakon dodjele nagrada Real igra revan{ susret osmine finala Kupa kralja protiv Malage (prvi susret Real je u Madridu dobio 3:2) i da dvojac ne `eli remetiti pripreme za taj me~. I Ronaldo i Mourinho na{li su se u uskom krugu kandidata za najboljeg nogometa{a, odnosno trenera za 2011. Ronaldu su konkurenti Barcelonini igra~i Lionel Messi i Xavi, dok se Mourinho takmi~i za najboljeg u konkurenciji sir Alexa Fergusona (Manchester United) i Josepa Guardiole (Barcelona).

Mini pripreme za
maksimalan u~inak
U pionirskoj ligi SBK-a ekipa Bubamare nakon jesenjeg dijela zauzima prvo mjesto pa }e im ove pripreme dobro do}i pred nastavak takmi~enja
Pretpioniri i pioniri travni~ke Bubamare otputovali su u petak ujutro u Makarsku, gdje }e obaviti mini pripreme. Na put ka Jadranu otputovala su 32 dje~aka i odigra}e dvije kontrolne utakmice. Ina~e, u pionirskoj ligi SBK-a ekipa Bubamare nakon jesenjeg dijela zauzima prvo mjesto pa }e im ove pripreme dobro do}i pred nastavak takmi~enja. Travni~kaBubamarajedna je od najaktivnijih {kola nogometa u SBK-u, a osnovana je 2005. godine. Okuplja oko 80 djece od 6 do 15 godina sa kojima rade tri trenera (jedan sa UEFA pro-licencom i dva sa UEFA A licencom). Kontinuiran i kvalitetan rad rezultirao je odlaskom Admira Golomana u Dinamo, potom i u Grashopers, a HarisHasanbegovi} je, tako|er, zadovoljio Dinamove kriterije pa }e uskoroponovo ka Zagrebu,gdje}e trenirati sa svojim vr{njacima. “I ove godine FU Bubamara Travnik i GNK Dinamo Zagreb orga nizuju kamp koji }e se odr`ati u junu u Travniku. Na nedavno odr`anom sastanku sa direktorom Nogometne {kole Dinamo Romeom Jozakom je dogovoreno da nakon velikog uspjeha kampova u Travniku, BiH zaslu`uje i drugi Dinamov kamp. Izbor je na kraju pao na Biha}, gdje }e kamp po~eti 20. juna i ne sumnjamo da }e i ova lokacija biti pun pogodak“ istakao je trener , Salih Salihovi}, koji je ujedno i predstavnik Nogometne {kole Dinamo u BiH. Tako|er, ove godine }e se u Travniku odr`ati i 6. Bubamara Supercup. ENI news Borussia Dortmund, Medunjanin je ipak najbli`i Stuttgartu, a narednih dana bi, navodno, trebao zavr{iti pregovore i priklju~iti se njema~koj ekipi. Podsjetimo, izraelski mediji su nedavno pisali o sukobu Harisa Medunjanina sa trenerom u svla~ionici. Osim toga, Haris je njihov najskuplji igra~, tako da u ovom izraelskom klubu ~ekaju pravu ponudu.

OSLOBO\ENJE subota, 7. januar/sije~anj 2012.

SPORT
ENGLESKA

47

D

ragan Jovi} predvodi}e Fudbalski klub Sarajevo u proljetnom dijelu Premijer lige BiH. Doskora{nji trener Zvijezde izjavio je da je u odluci da prihvati ponudu za rad u ko{evskom premijerliga{u prevagnuo sportski motiv. Prema njegovim rije~ima, anga`man u bordo timu je ogroman izazov jer }e trenirati najve}i klub u na{oj dr`avi.

Dragan Jovi} predvodi}e bordo tim u nastavku sezone

Me|unarodni nogomet
FA Cup

Vo|enje Sarajeva

najve}i izazov
Po~etnu fazu priprema iskoristi}u da steknem detaljan uvid u ekipu. Jedno je gledati tim sa tribina, a drugo trenirati ga, rekao je novi strateg ko{evskog premijerliga{a
go godina trenira na{e premijerliga{ke ekipe. Sa Zrinjskim je osvojio titulu {ampiona BiH u sezoni 2008/09. i naslov pobjednika Kupa na{e zemlje sezonu ranije. Trenirao je i Travnik, Posu{je i grada~a~ku Zvijezdu. Ina~e, Jovi} je ro|en 19. jula 1963. godine u Travniku. „Po~etnu fazu priprema iskoristi}u da steknem detaljan uvid u ekipu. Jedno je gledati tim sa tribina, a drugo trenirati ga. U periodu od sedam do deset dana ne}e biti dolazaka novih igra~a jer }u tada vidjeti na kojim pozicijama su potrebna po ja~anja. Raz go va ra}u i sa prethodnicima koji su bili na ~elu stru~nog {taba jer je to moja praksa u radu.“ Tim sa Ko{eva zauzima tre}u poziciju u prvenstvu nakon jesenjeg dijela iza @eljezni~ara i [i ro kog Bri je ga. Am bi cio zni stru~njak svjes tan je ve li kih

Sarajevski pritisak
„Za`elio sam se i malog pritiska koji donosi posao u Sarajevu, kao i evropskih utakmica. Osim toga, porodi~ni razlozi su uticali da prihvatim ponudu sa Ko{eva po{to }u biti bli`e ku}i. Vidim da ljudi koji vode Sarajevo imaju jasnu viziju evropskog kluba. Mislim da je Sarajevo na putu da ostvari `eljeno“, rekao je Jovi}. On }e potpisati ugovor na godinu i po sa ko{evskim premijerliga{em. Mada se u po~etnim razgovorima ~inilo da Jovi} ne}e dogovoriti saradnju sa aktuelnim viceprvakom BiH, istakao je da ni tada nije odbio Sarajevo. „Znao sam da rukovodstvo Zvijezde ra~una na mene u narednom periodu i bilo mi je stalo da se korektno razi|em sa timom iz Grada~ca, u kojem sam u proteklu godinu imao podr{ku uprave i navija~a. Mislim da i bez mene Zvijezda ima dobru ekipu i da mo`e ostvariti ambicije.“ Novi strateg Sarajeva dobro poznaje igra~ki kadar po{to du-

Subota: Birmingham - Wolves (13.30), Barnsley Swansea, Coventry - Southampton, Derby - Crystal Palace, Ever ton - Tamwor th, Fleetwood - Blackpool, Fulham - Charlton, Gillingham - Stoke, Hull Ipswich, Macclesfield - Bolton, Milton Keynes QPR, Newcastle - Blackburn, Swindon - Wigan, Tottenham - Cheltenham, WBA - Cardiff, Norwich - Burnley (16), Bristol Rovers - Aston Villa (18.30). Nedjelja: Manchester City - Manchester Utd (14), Chelsea - Por tsmouth (16), Sheffield Wed - West Ham, Peterborough - Sunderland (16.30). FRANCUSKA
Coupe de France

o~ekivanja rukovodstva i navija~a Sarajeva.

Sti}i @elju
„Cilj je da probamo sti}i @elju, koji nam je odmakao {est bodova. Nije nerealno da nadoknadimo zaostatak, ali to ne}e biti jednostavno jer na prolje}e imamo te`i raspored. Proba}emo osvojiti titulu u ovoj sezoni, a minimalno `elimo izboriti Evropu. Razmi{ljam o pomo}nicima u stru~nom {tabu. Jo{ se nisam odlu~io za njih.“ Jovi} je naglasio da }e pripreme bordo sastava startovati prozivkom 11. januara na Ko{evu. „Obavi}emo prvi trening u 11 ili 12 sati nakon ~ega }emo imati zajedni~ki ru~ak. Postoji nekoliko ponuda za pripreme, a jedna od mogu}ih destinacija je Antalija. Planiramo odigrati izme|u osam i deset kontrolnih utakmica. Njihov broj zavisi}e od toga gdje }emo se pripremati, te kakvi }e vremenski uslovi biti ako ostanemo u Sarajevu“ naglasio je Jovi}. , Na kraju recimo i to da je Upravni odbor Sarajeva sino} formalno potvrdio imenovanje Jovi}a na funkciju {efa stru~nog {taba.
Z. RA[IDOVI]

Subota: Marck - Nice (16.30), Chambly - Auxerre (17), Le Havre - Lorient, Niort -Brest (18), Frejus - Ajaccio (20), Bastia - Sochaux, Caen - Troyes, Chantilly - Lille, Red Star - Marseille, Rennes Nancy, St. Etienne - Bordeaux (20.45). Nedjelja: Ajaccio - Toulouse (15), Lyon Duchere - Lyon, Metz - Evian, Colomban Locmine - PSG (17.30), Prix les Mezieres - Montpellier (20.30) ITALIJA
Serie A

Subota: Siena - Lazio (18), Inter - Parma (20.45). Nedjelja: Udinese - Cesena (12.30), Roma - Chievo (15), Atalanta - Milan, Bologna - Catania, Cagliari - Genoa, Lecce - Juventus, Novara - Fiorentina, Palermo - Napoli (20.45). [PANIJA
Primera

Subota: Levante - Mallorca (18), Real Sociedad - Osasuna, Santander - Zaragoza, Real Madrid Granada (20), Malaga - Atl. Madrid (22). Nedjelja: Vallecano - Sevilla (12), Getafe - Ath. Bilbao (16), Villarreal - Valencia (18), Betis - Gijon (19.45), Espanyol - Barcelona (21.30).

POKU[ATI OSVOJITI TITULU Cilj je da probamo sti}i @elju, koji nam je odmakao {est bodova. Nije nerealno da nadoknadimo zaostatak, ali to ne}e biti jednostavno jer na prolje}e imamo te`i raspored, istakao je Jovi}

Pripreme }e startovati 11. januara: Dragan Jovi}

Ferguson ne dovodi Lamparda
Menad`er Manchester Uniteda sir Alex Ferguson odbacio je glasine o mogu}em transferu nogometa{a Chelseaja Franka Lamparda u United. “[ta mo`emo u~initi u januaru? Dovesti igra~e koje `elimo, ne mo`emo, a oni koje mo`emo, nisu prava poja~anja. @elite li mi re}i da bi Chelsea prodao nama Lamparda? Ne postoji osnova za takav transfer, a Chelsea sigurno ne bi pristao na takav potez ukoliko `eli osvojiti ligu’’, izjavio je Ferguson. Dodao je da bi radije koristio igra~e kojima trenutno raspola`e nego doveo drugorazredne igra~e koji bi se te{ko uklopili u igru njegovog tima.

Henry u
Arsenalu
na posudbi
Thierry Henry zvani~no se pridru`io Arsenalu, u kojem }e igrati u januaru i februaru dok Gervinho i Marouane Chamakh budu igrali na Afri~kom kupu nacija. Pregovori izme|u Arsenala i New York Red Bullsa o pozajmici Henrya urodili su plodom i Francuz }e u narednih nekoliko kola igrati za svoj biv{i klub. Henry je za Arsenal odigrao 370 utakmica i vode}i je strijelac topnika svih vremena sa 226 golova. “Veoma sam sretan. Bila je to moja i `elja Henrya. Ima}emo ga na raspolaganju u januaru i februaru nakon ~ega se vra}a u Ameriku“ kazao je Arsene Wen, ger, menad`er Arsenala i dodao kako vjeruje da }e Henry biti veliko poja~anje u predstoje}im kolima.

Josep Guardiola, trener Barcelone

Jo{ nije odlu~io o
produ`etku ugovora
Izjava Pepa Guardiole kako jo{ nije odlu~io ho}e li produ`iti ugovor s Barcelonom na kraju ove sezone, do~ekana je s optimizmom u Interu, koji ve} du`e vrijeme `eli mladog stru~njaka. “Kad odlu~im o svojoj budu}nosti, prvi }e to saznati predsjednik Sandro Rosell“, istakao je Guardiola i tako uzburkao duhove u Kataloniji. Trener aktuelnog evropskog prvaka, poznato je, potpisuje ugovore samo na godinu. Tako mu i aktuelni isti~e na ljeto, a o~ekivalo se da }e sigurno nastaviti saradnju s Barcelonom jo{ najmanje jednu sezonu. Njegova neodlu~nost sada je pove}ala sumnje iako AS pi{e da }e Guardiola na kraju vjerovatno potpisati do ljeta 2013, kada }e i napustiti klupu katalonskog diva. Italijanska Gazzetta dello Sport, pak, navodi da su i u Interu na ~ekanju nakon Guardioline izjave. Predsjednik nerazzurra Massimo Moratti je poznati obo`avatelj Guardiole i spreman mu je, tvrdi Gazzetta, ponuditi bjanko-~ek da do|e na San Siro. ^injenica da Inter u ovom trenutku ima trenera u liku Claudija Ranierija, o~ito je pritom manje va`na.

Odluku }e prvi saznati predsjednik Barcelone: Josep Guardiola

48

SPORT

subota, 7. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

ABA liga

NBA San Antonio nanio novi poraz Dallasu

Pobjede Maccabija i Crvene zvezde
U regionalnojko{arka{koj ABA ligi u ~etvrtak su odigrane dvije utakmice. U prvom dvoboju 14. kola Crvena zvezda je kao gost savladala Hemofarm (81:73), dok je u unaprijed odigranoj utakmici 15. kola Maccabi bio uvjerljiv protiv Zlatoroga (87:51). Izraelskom je klubu to bila 13. pobjeda u takmi~enju, ~ime se

u~vrstio na prvom mjestu. Prvo ime ekipe iz Tel Aviva bio je Shawn James s 13 ko{eva, deset skokova i sedam blokada, a dobru je utakmicu odigrao i Theodoras Papaloukas s 13 poena i {est asistencija. Zvezda je u Vr{cu do{la tek do ~etvrte pobjede u sezoni, a sa 16 ko{eva ju je predvodio Petar Popovi}.

Miami uzvratio Atlanti nakon tri produ`etka
Sacramento Kingsi slavili su nad Milwaukee Bucksima iako su na poluvremenu gubili 21 ko{ • Dirk Nowitzki ubacio samo {est poena, {to je njegov najslabiji u~inak od 18. decembra 2009.
Do sedme ovosezonske pobjede u osmoj utakmici do{li su ko{arka{i Miami Heata. Bez dvije povri je|ene su per zvi jez de, Le Bro na Ja me sa i Dwyanea Wadea, slavili su u Atlanti. Kvalitetan doma}i sastav Hawksa, koji ih je jedini dosad ove sezone uspio pobijediti prije pet dana u Miamiju, floridska je ekipa nadigrala 116:109 nakon tri odigrana produ`etka. Sastav iz Georgije bio je bli`e pobjedi u osnovnom dijelu utakmice, ali je sjajni Chris Bosh pogodio tricu u posljednjoj sekundi igre odvev{i goste u produ`etak. Nakon jo{ dva remija, u tre}em produ`etku Hawksi nisu zabili niti jedan ko{. Bosh je predvodio pobjedni~ku ekipu s 33 ko{a, 14 skokova i pet asistencija, a sjajno ga je pratio Mario Chalmers, koji je nakon tri tre}ine bio na 22 postignuta ko{a. Zavr{io je utakmicu s 29, uz osam asistencija i sedam skokova. Za razliku od aktuelnih viceprvaka, prvaci su upisali peti ovosezonski poraz u osmoj utakmici. Prejaki za Dallas Maverickse u teksa{kom derbiju bili su doma}i San Antonio Spursi, koji su pobijedili 93:71. Njema~kog krilnog centra Dirka Nowitzkog do ma}i su ko {ar ka {i zadr`ali na sa mo {est uba~enih poena, {to je njegov najslabiji napada~ki u~inak u NBA ligi od 18. decembra 2009. godine, kada je zbog povrede rano napustio dvoboj protiv Houston Rocketsa. U derbiju Zapadne konferencije Portland Trail Blazersi u svom su Rose Gardenu nadigrali LA Lakerse 107:96 nanijev{i im u Oregonu 11. poraz pri 13 posljednjih gostovanja. Pobjednike je predvodio Gerald Wallace s 31 ko{em i pet skokova, dok je LaMarcus Aldridge dodao 28 ko{eva i deset skokova. Sa ~etiri uba~ena slobodna bacanja Tyrekea

Morgenstern prvi u Bischofshofenu

Schlierenzauer pobjednik turneje
Thomas Morgenstern zabilje`io je ju~e prvu ovosezonsku pobjedu sa skokom od 135 metara i 139,2 bodova na posljednjoj od ~etiri skakaonice novogodi{nje turneje u Bischofshofenu. Austrijanac je slavio ispred Norve`anina Bardala, koji je sko~io tako|e 135 m i osvojio 136,5 i svog zemljaka Gregora Schlierenzauera, koji je bio tre}i sa 131 m i 128,4. ^etvrto mjesto zauzeo je Slovenac Kranjec (129 m, 126,8 bodova), dok je peti bio Japanac Ito (131,5 m, 126,2). Najvi{e razloga za slavlje imao je Schlierenzauer, koji je pobjednik u ukupnom poretku 60. izdanja novogodi{nje turneje prvi put u svojoj karijeri. Puno problema organizatorima u Bischofshofenu zadavali su nevrijeme i gust snijeg, te su skokovi u nekoliko navrata prekidani i odr`ana je samo jedna i po serija.

Chris Bosh vodio Miami do pobjede

Reuters

Schlierenzauer proslavlja naslov pobjednika novogodi{nje turneje

Kona~ni poredak turneje „^etiri skakaonice: 1. Schlierenzauer (Aus) 933,8 bodova, 2. Morgenstern (Aus) 908, 3. Bardal (Nor) 796,9...

Evansa u nizu tokom posljednjih 18 sekundi igre Sacramento Kingsi su na svom parketu do{li do kona~nog preokreta i 103:100 pobjede nad Milwaukee Bucksima iako su na poluvremenu gubili 21 ko{. Rezultati: Atlanta - Miami 109:116, tri produ`etka (McGrady 14k, 7s, 5a, Smith 17k, 13s, Horford 10k, 11s - Bosh 33k, 14s, 5a, Chalmers 29k, 7s, 8a), Sacramento - Milwaukee 103:100 (Evans 26k, 10s, 5a - Jennings 31k, 3s, 7a), Portland - LA Lakers 107:96 (Wallace 31k, 5s - Bryant 30k, 8s, 3a), San Antonio - Dallas 93:71 (Jefferson 16k, 7s, 3a - West 10k, 3a).

Kriterij prvog snijega na Bjela{nici

Slavili Ali} i Merdanovi}
Prva ovosezonska slalomska utrka Kriterij prvog snijega odr`ana je po velikom nevremenu koje je vladalo u ~etvrtak na Bjela{nici. Nastupilo je 55 djevoj~ica i dje~aka iz BiH, Srbije i Crne Gore. Prvi su bili, kao {to se moglo i pretpostaviti na osnovu dosada{njih rezultata, [ejla Merdanovi} i Hidajet Ali} iz Ski-kluba @eljezni~ar, koji je bio organizator utrke. [ejla i Hidajet vozili su u kategoriji starijih djevoj~ica i dje~aka, dok su u konkurenciji mla|ih prva mjesta pripala Emini Husi} iz Ski-kluba Sarajevo i Belminu Godinjaku iz Ski-kluba Bjela{nica. Najbolje vrijeme imao je Hidajet Ali} sa fenomenalnih 1:34,59 sekundi iz dvije vo`enje, dok je [ejla zaostala nepune dvije sekunde - 1:36,67. Koliko su to dobra vremena, govore i vremena drugoplasiranih, Lejla Rahi}, odnosno Kaid Lokmi} imali su zaostatke od 17,99 i 11,99 sekundi. Va`no je naglasiti kako je u kategoriji mla|ih djevoj~ica najbolje vrijeme ipak imala Milica Kova~evi} iz Srbije, ali kako se ona ne boduje u na{em takmi~enju, njeno vrijeme ostaje da se pamti. Pored Milice, vozio je i Ivan Tom{avi} iz Crne Gore. Svakako treba spomenuti da se nisu pojavili skija{i iz Ski-saveza Herceg- Bosne, iako smo dobili potvrdu da im je raspis upu}en na vrijeme, posebno najve}im i najja~im klubovima Stri`u iz TomislavGrada i Sto`eru sa Kupresa.
S. FI[ER Pobjednica [ejla Merdanovi}

INTERVJU: Lea Bebek, modna dizajnerka

Za osobni stil inspiraciju nalazim u prirodi
KOZERIJE KAD IM VRIJEME NIJE

Sigurna je, ipak, Tadi}eva na ramenu glava

OSLOBO\ENJE subota, 7. januar/sije~anj 2012.

SPORT

49

Pripreme rukometne reprezentacije BiH u punom jeku

Vra`ali}: Kvalitetniji smo od Gr~ke
Atmosfera je odli~na. [to se ti~e mojih o~ekivanja u vezi sa me~evima protiv Gr~ke, smatram da imamo snage i kvaliteta da je elimini{emo, rekao je bh. reprezentativac Faruk Vra`ali}
Pripreme rukometne reprezentacije BiH u dvorani “Ramiz Sal~in“ na Mojmilu za predstoje}e kvalifikacione utakmice sa selekcijom Gr~ke u Gora`du, 11. januara i Solunu, ~etiri dana kasnije, teku po utvr|enom planu. Svi treniraju punom snagom, trude}i se da daju svoj maksimum i {to spremniji do~ekaju me~eve sa Grcima. Na {i reprezentativci Fa ruk Vra`ali} i Ante Kukrika hvale atmosferu u redovima najbolje selekcije. Obojica su izrazila uvjerenje da }e u narednim okr{ajima sa Gr~kom biti ostvaren prolaz u bara` SP 2013. godine u [paniji. “Atmosfera je odli~na. Pristup igra~a svojim reprezentativnim obavezama je vrhunski. Ja sam se oporavio od povrede. [to se ti~e mo jih o~eki va nja u ve zi sa me~evima protiv Gr~ke, smatram da imamo snage i kvaliteta da je elimini{emo, odnosno osvojimo prvo mjesto u grupi. Kvalitetnija smo reprezentacija. U obje utakmice idemo po pobjede“ rije~i su desnog krila Faruka , Vra`ali}a. Dvadesetdevetogodi{nji Ante Kukrika, lijevi bek na{e reprezentacije i igra~ slova~kog Tatran Pre{ova, tako|e, sa optimizmom razmi{lja o predstoje}im izazovima. “Zasada je sve super. Dobra smo klapa. Imamo puno mladih

PSIHOLO[KI PRITISAK Kada je rije~ o psiholo{kom pritisku koji donose ovakvi kvalifikacioni me~evi, tu se zapravo i nema puno toga re}i. Jednostavno, svi smo profesionalci! Moramo se znati nositi sa time, u suprotnom, niko od nas se ne bi trebao ni baviti sportom, kazao je Ante Kukrika
se ovakvi kvalifikacioni me~evi, tu se zapravo i nema puno toga re}i. Jednostavno, svi smo profesionalci! Moramo se znati nositi sa time, u suprotnom, niko od nas se ne bi trebao ni baviti sportom. Znam samo jedno, a to je da }u da ti sve od se be u ovim me~evima i nadam se da }emo prebroditi ovu prepreku u vidu Gr~ke, a nakon toga nam ostaje da sa~ekamo bara`. Nadam se da }emo tada za rivala dobiti neku od reprezentacija sa kojom se mo`emo ravnopravno nositi, ali to je jo{ daleko. Prvo se moramo okrenuti Grcima, a potom razmi{ljati i o narednim izazovima“ , G. V. kazao je Ante Kukrika.

Faruk Vra`ali} se oporavio od povrede

TRENINZI PUNOM SNAGOM Svi treniraju punom snagom, trude}i se da daju svoj maksimum i {to spremniji do~ekaju me~eve sa Grcima

igra~a koji `ele da se dokazuju. Sve me to ispunjava velikom nadom. Vjerujem da }emo ostvariti dobar rezultat. Kada je rije~ o psiholo{kom pritisku koji dono-

Iskusni rukometni stru~njak Zdenko Antovi} novi je trener bh. prvaka, Rukometnog kluba Bosna. “Ta~no je, preuzeo sam funkciju trenera Bosne i pred nama je sada puno posla, imaju}i u vidu te{ku situaciju u klubu. U me|uvremenu je potpisano de-

Zdenko Antovi} [ahinovi} i Bajramovi} novi trener Bosne poja~ali Vogo{}u
setak ugovora sa juniorima Bosne, ne ka da{ njim igra~ima @eljezni~ara. Od onih koji su ranije igrali, starijih, tu je jo{ Vra`ali}, me|utim, vidjet }emo jo{ kako }e se sastaviti ekipa, ne bih sada puno o tome. Okupljanje je zakazano za 11. januar“, kazao je Antovi}. G. V. Dvojica ponajboljih igra~a jesenjeg prvaka Premijer rukometne lige BiH, zeni~kog ^elika, srednji bek Emir [ahinovi} Bubi i lijevi bek Edin Bajramovi}, u drugom dijelu sezone igra}e za Vogo{}u, kojoj }e poku{ati pomo}i da izbori opstanak u dru{tvu najboljih. Prema njihovim rije~ima, iako su ima li ne ko li ko po nu da, odlu~ili su se da nastave u Vogo{}i, sa ~ijim ~elnicima kluba su se brzo dogovorili oko uslova. Nadaju se da }e njihov novi klub uspjeti obezbijediti opstanak, a mati~ni ^elik ostati na vrhu. Za narednu sezonu cilj im je odlazak u inostranstvo. Mi. D.

Rukometni transferi

Hopman Cup

Teniske reprezentacije Francuske i ^e{ke igrat }e u finalu Hopman cupa, nezvani~nog svjetskog prvenstva mje{ovitih ekipa, u australskom Perthu. U odlu~uju}em me~u grupe A ^esi su poveli protiv Danske sa nedosti`nih 2:0. Pobjednica Wimbledona Petra Kvitova, bila je bolja od prve igra~ice svijeta Caroline Wozniacki sa 7:6 (4), 3:6, 6:4, dok je Toma{ Berdych, sedmi igra~ na ATP listi, savladao Frederika Nielsena sa 6:1, 6:3. Me~ dublova izme|u ove dvije reprezentacije je otkazan jer nije imao rezultatski zna~aj. Francuzi su dan ranije obezbijedili nastup finalu savladav{i [paniju.

Finalisti Francuska i ^e{ka

Emir [ahinovi}

Zavr{nica Kupa 17. i 18. februara
Nakon ~etvrtfinalnih utakmica Kupa BiH u ko{arci otvoren je konkurs u Ko{arka{kom savezu BiH za organizatora finalnog turnira ovog takmi~enja. Svi zainteresovani za organizaciju Final Foura svoje }e ponude dostaviti na kancelariju Saveza najkasnije do 18. januara kada }e se obaviti otvaranje ponuda i izbor mjesta odigravanja finalnog turnira, te `rijebanje parova polufinala. Zavr{nica Kupa BiH bi}e odr`ana 17. i 18. februara, a na turniru }e u~estvovati ~etiri ekipe: [iroki Wwin, Bosna ASA BH Telecom, Igokea i Mladost.

Petra Kvitova pobijedila Caroline Wozniacki

50

OGLASI
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON OP[TINA SREBRENIK JU O[ TINJA U TINJI

subota, 7. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON JU Mje{ovita srednja {kola Teo~ak Na osnovu ~lana 119. Zakona o srednjem obrazovanju (Slu`bene novine TK, broj 06/04, 07/05 i 3/08), odluke [kolskog odbora JU Mje{ovite srednje {kole Teo~ak i saglasnosti Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK, raspisuje se

Broj: 9/12 Datum: 6. 1. 2012. godine Na osnovu ~lana 72. stav 1. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju („Sl. novine TK-a“, broj 6/04 i 7/05), Odluke [kolskog odbora JU O[ Tinja u Tinji, a na osnovu saglasnosti Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, broj 10/1-3414718/11, raspisuje

J AV N I K O N K U R S
za popunu upra`njenih radnih mjesta 1. 2. 3. 4. 5. 6. Nastavnik prakti~ne nastave prodava~i 10 ~asova sedmi~no ..........................................................1 izvr{ilac Nastavnik prakti~ne nastave ma{inske grupe predmeta 10 ~asova sedmi~no ...............................1 izvr{ilac Profesor stru~no-teorijske nastave ma{inske grupe predmeta 14 ~asova sedmi~no......................1 izvr{ilac Profesor fizike 4 ~asa sedmi~no..........................................................................................................1 izvr{ilac Profesor geografije 2 ~asa sedmi~no ..................................................................................................1 izvr{ilac Profesor poslovne informatike 2 ~asa sedmi~no ...............................................................................1 izvr{ilac

J AV N I K O N K UR S
za popunu upra`njenih radnih mjesta 1. Nastavnik historije .......................................1 izvr{ilac 7 ~asova na odre|eno vrijeme. 2. Nastavnik dru{tva.........................................1 izvr{ilac 2 ~asa na odre|eno vrijeme. 3. Nastavnik religijske kulture .........................1 izvr{ilac 2 ~asa na odre|eno vrijeme. Na upra`njena radna mjesta anga`ovat }e se zaposlenici do 10. 8. 2012. godine, uklju~uju}i i pripadaju}i godi{nji odmor. Na osnovu op{tih uslova predvi|enih Zakonom o radu, kandidati moraju ispunjavati i posebne uslove predvi|ene Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju TK-a, Pravilnikom, Pravilima {kole i Pedago{kim standardima. Kandidat je du`an dostaviti uz prijavu sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije, ne starije od 6 mjeseci): 1. uvjerenje o dr`avljanstvu; 2. izvod iz mati~ne knjige ro|enih; 3. diploma o stru~noj spremi; 4. uvjerenje o plo`enom stru~nom ispitu; 5. uvjerenje o radnom sta`u koje odgovara stru~noj spremi i profilu koji se tra`i konkursom; 6. kopija radne knji`ice; 7. uvjerenje zavoda za zapo{ljavanje o du`ini ~ekanja na posao; 8. prijava sa kratkom biografijom. Izabrani kandidat je du`an dostaviti {koli u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa sljede}e dokumente (ne starije od 3 mjeseca): ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti, uvjerenje o nevo|enju krivi~nog postupka, ovjerenu izjavu kandidata da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine, ovjerenu izjavu kandidata da nije ka`njavan iz oblasti privrednog prestupa i da mu nije izre~ena za{titna mjera zabrane vr{enja poslova nastavnika/profesora ili pedagoga {kole. Napomena: Sa kandidatima koji ispunjavaju uslove konkursa obavit }e se intervju 18. 1. 2012. godine u prostorijama {kole od 8 do 14 sati. Kandidat koji ne pristupi intervjuu, gubi pravo u~e{}a u daljoj konkursnoj proceduri. Sve tra`ene dokumente dostaviti u roku od 8 (osam) dana od dana objave javnog konkursa u dnevnom listu, li~no ili putem po{te preporu~eno na adresu: Javna ustanova Osnovna {kola Tinja u Tinji, 75 357 Tinja, sa naznakon: “Prijava na javni konkurs za popunu upra`njenih radnih mjesta - NE OTVARAJ“. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Enis Dedi}, prof.

Radni odnos zasniva se na odre|eno radno vrijeme do 10. 8. 2012. godine, uklju~uju}i pripadaju}i godi{nji odmor. Pod rednim brojem 3 (tri) prima se do povratka uposlenika sa funkcije, a najdu`e do 10. 8. 2012. godine. Uslovi koje kandidat mora ispunjavati: a) Op}i uslovi - da je dr`avljanin BiH, - da je stariji od 18 godina, - da je zdravstveno sposoban za vr{enje poslova tog radnog mjesta na koje konkuri{e, - da nije osu|ivan za krivi~no djelo. b) Posebni uslovi: - odgovaraju}i stepen stru~ne spreme, u skladu sa Zakonom, Nastavnim planom i programom i Pedago{kim standardima. - polo`en stru~ni ispit za samostalan odgojno-obrazovni rad. Uz potpisanu prijavu, potrebno prilo`iti dokumentaciju (originale ili ovjerene kopije ne starije od 6 mjeseci od dana ovjere): 1. diplomu o stru~noj spremi, 2. izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci) 3. izvod iz mati~ne knjige ro|enih, uvjerenje o dr`avljanstvu ili ovjerena kopija li~ne karte (ne stariji od 6 mjeseci); 4. uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu; 5. uvjerenje/potvrdu o radnom sta`u izdatu od poslodavca (sa vrstom posla, stepenom stru~ne spreme i du`ini radnog sta`a po vrstama posla) navesti ta~an period trajanja osposobljavanja u svojstvu pripravnika; 6. ovjerenu kopiju radne knji`ice; 7. uvjerenje Zavoda za zapo{ljavanje o du`ini ~ekanja na posao; 8. kratka biografiju. Ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti i uvjerenje od nadle`nog suda da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od tri mjeseca), izabrani kandidat }e dostaviti {koli u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa. Ukoliko se popuna upra`njenog mjesta ne izvr{i stru~nim licem, primit }e se pripravnik. Napomena: Sa kandidatom koji ispunjava uslove utvr|ene konkursom, obavit }e se razgovor (intervju). Intervju }e biti odr`an 18. 1. 2012. godine od 9 do 12 sati u prostorijama JU Mje{ovite srednje {kole Teo~ak. Kandidat koji ne pristupi intervjuu gubi pravo daljnjeg u~e{}a u konkursnoj proceduri. Svu tra`enu dokumentaciju treba dostaviti u zatvorenoj koverti u roku od 8 dana od dana objave javnog konkursa u dnevnim novinama li~no ili putem po{te, preporu~eno na adresu: JU Mje{ovita srednja {kola Teo~ak, 75 414 Teo~ak, sa naznakom: "Prijava na javni konkurs za popunu upra`njenih mjesta u JU Mje{ovita srednja {kola Teo~ak "NE OTVARAJ". Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Vr{ilac du`nosti Mujo Be{i}, dipl. ing. ma{.

TRE]A OSNOVNA [KOLA BUGOJNO Na osnovu ~l. 57. Zakona o osnovnoj {koli SBK, Upravni odbor "Tre}e osnovne {kole" Bugojno na sjednici odr`anoj 26. 12. 2011. god. raspisuje

KONKURS
za prijem u radni odnos 1. Nastavnik fizike 6 sati sedmi~ne norme do povratka uposlenice sa porodiljskog odsustva, a najdalje do 31. 8. 2012. godine 2. Nastavnik razredne nastave na odre|eno vrijeme do 31. 8. 2012. god. Uslovi i potrebni dokumenti: 1. Diploma VSS ili V[S odgovaraju}eg smjera 2. Uvjerenje o dr`avljanstvu 3. Rodni list 4. Uvjerenje o nevo|enju krivi~nog postupka (ne starije od 6 mjeseci) 5. Dokaz o tehnolo{kom vi{ku i nadopuni norme u {kolama SBK 6. Dokaz o polo`enom stru~nom ispitu 7. Potvrda o du`ini ~ekanja na posao nakon sticanja stru~ne spreme tra`ene konkursom (Zavod za zapo{ljavanje) 8. Dokaz o prosjeku ocjena ostvarenih na fakultetu tokom studija 9. Dokaz o du`ini radnog sta`a za svaku navr{enu godinu u obrazovanju nakon diplomiranja 10. Ku}na lista i dokaz o nezaposlenosti ~lanova porodice 11. Potvrda o u~e{}u u odbrani BiH kandidata ili ~lanova njegove porodice Sa svim kandidatima bit }e obavljen razgovor koji je obavezan 16. 1. 2012. god. (ponedjeljak) sa po~etkom u 10 sati, koji provodi konkursna komisija sastavljena od tri ~lana. Prijave dostavljati li~no ili putem po{te na adresu Jakli} V/2 Bugojno. Nepotpune prijave u smislu op{tih uslova od 1 do 4, kao i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Izabrani kandidat du`an je prije stupanja u radni odnos dostaviti ljekarsko uvjerenje. Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. UPRAVNI ODBOR

UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVU Zmaja od Bosne bb Sarajevo

O B AV J E [ T E N J E
EDINA ZUKI], dipl. ing. el.
branit }e magistarski rad pod naslovom

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE HERCEGOVA^KO-NERETVANSKI KANTON GRAD MOSTAR JU OSNOVNA [KOLA VRAP^I]I [kolski odbor JU Osnovne {kole Vrap~i}i na osnovu ~lanova 85. i 96. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju HNK-a ("Sl. novine HNK-a" broj: 5/00, 4/04 i 5/04), ~lana 10. Kolektivnog ugovora za oblast osnovnog odgoja i obrazovanja u HNK-u ("Sl. novine HNK-a" broj: 3/09), ~lana 111. Pravila JU Osnovne {kole Vrap~i}i, ~lanova 10. i 11. Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji poslova i radnih zadataka JU Osnovne {kole Vrap~i}i, saglasnosti Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a broj: 0502-40-3023/11 od 9. 12. 2011. i Odluke [kolskog odbora broj: 01-609/2011 od 30. 12. 2011. raspisuje

Osnovne {kole Vrap~i}i i Nastavnim planom i programom. Kandidati su du`ni dostaviti slijede}u dokumentaciju (original ili ovjerenu kopiju): - prijavu (obavezno navesti adresu i kontakt-telefon) - diplomu o zavr{enoj {koli - uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu - izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od {est mjeseci) - uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od {est mjeseci) - uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od {est mjeseci) - uvjerenje o neka`njavanju (ne starije od {est mjeseci) - potvrdu o radnom iskustvu (najmanje jedna godina radnog iskustva u struci nakon sticanja diplome) - saglasnost nadle`ne vjerske zajednice za pou~avanje vjeronauke Konkurs ostaje otvoren osam (8) dana od dana objavljivanja. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Sa kandidatima koji budu ispunjavali uslove konkursa obavit }e se intervju. Izabrani kandidat du`an je dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti prije zaklju~ivanja ugovora o radu. Prijave na konkurs dostavljati na adresu: Javna ustanova Osnovna {kola Vrap~i}i, Vrap~i}i bb, 88 113 Vrap~i}i sa naznakom za Konkursnu komisiju. Dokumentacija podnesena na konkurs ne}e se vra}ati kandidatima.

"KARAKTERISTIKE POTRO[NJE ELEKTRI^NE ENERGIJE DOMA]INSTAVA U FUNKCIJI SREDNJORO^NOG PLANIRANJA POTREBA ZA ELEKTRI^NOM ENERGIJOM"
9. februara 2012. godine (~etvrtak) sa po~etkom u 10 sati
u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu sala S1 - prizemlje Pristup odbrani je slobodan. Magistarski rad mo`e se pregledati u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu, svakog radnog dana od 10 do 13 sati, a najkasnije osam dana prije odbrane magistarskog rada.

KON KURS za slijede}e radno mjesto:
Odre|eno vrijeme do 15. 7. 2012. godine - nastavnik pravoslavne vjeronauke ........................................1 izvr{ilac (4 ~asa sedmi~no) Uslovi konkursa: Pored op}ih uslova predvi|enih Zakonom o radu, kandidati trebaju ispunjavati posebne uslove propisane Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju HNK-a, Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji poslova i radnih zadataka JU

UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVU Zmaja od Bosne bb Sarajevo

O B AV J E [ T E N J E
LEJLA FERHATOVI], dipl. ing. el.
branit }e magistarski rad pod naslovom

"PRIMJENA METODA INTELIGENTNE ANALIZE PODATAKA U FINANSIJSKIM ORGANIZACIJAMA"
15. februara 2012. godine (srijeda) sa po~etkom u 13 sati
u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu sala S1 - prizemlje Pristup odbrani je slobodan. Magistarski rad mo`e se pregledati u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu, svakog radnog dana od 10 do 13 sati, a najkasnije osam dana prije odbrane magistarskog rada.

OSLOBO\ENJE subota, 7. januar/sije~anj 2012.
NEKRETNINE ZAMJENA
STAN 57m2, Dobrinja IV, Federacija, mijenjam za sli~an ili ve}i na Ilid`i, uz dogovoru. Tel. 215-578, 062/967-894. MIJENJAM jednosoban stan, Alipa{ino C faza, za stan u Biha}u. Mob. 061/864-651. IZDAJEM stan, M. Tita, 70m2, 1.200 KM, Jatov neboder, 60m2, 4 sprat, lux adaptiran, sve novo, 1.700 KM. Mob. 066/995-944. IZDAJEM pos. prostor u zgradi Loris, 1 sprat, 70m2, 700 KM, pos. prostor na Mejta{u, preko puta Njema~ke ambasade, VP, 1.800 KM. Mob. 066/995-944. IZDAJEM povoljno studenticama ku}u, sa tri komforno namje{tene sobe i zajedni~kom kuhinjom i toaletom, centar grada. Mob. 061/206-205. IZDAJEM dvosoban stan na Alipa{inom polju, B-faza, namje{ten. Tel: 061/842-989. NOVA Breka, izdajem luksuzno opremljen trosoban stan. Mob. 061/160-609. IZDAJEM namje{ten jednosoban stan, sa grijanjem, G. Breka. Mob. 061/203-473. MANJA namje{tena soba, poseban ulaz, cen. grij. kupatilo, TV, zaseban ulaz, strogi centar, samcu, studentu. Mob. 061/217-897. IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744-523. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, Alipa{ino polje, B faza. Tel. 065/177-684. IZDAJEM pos. prostor 125m2, centar, 86m2 i 76m2, centar. Mob. 061/573-640. IZDAJEM 3 poslovna prostora u Papagajci, povr{ine od 20m2. Mob. 061/141-676 i 033/535-165. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, cen. grij. bra~nom paru bez djece ili zaposlenima. Tel. 538-598 i 061/928-057. IZDAJEM gara`u 13m2 aerodrom naselje povoljno. Tel. 061/897-959. IZDAJEM namje{ten stan 80 ekstra kod Holidey Inna. Za strance. Tel. 061/897-959. IZDAJEM namje{ten stan, privatna ku}a, poseban ulaz. Tel:062/255-827. IZDAJEM poslovni prostor preko puta suda 36m2 [enoina 6. Tel. 062/326-886. IZDAJEM sobu studentici, Grbavi~ka 127A. Tel. 812-084. IZDAJEM dvoiposoban stan, et. grijanje, blin. vrata, kab. namje{ten, 2 sprat, A. Smajlovi}a. Mob. 061/775-106. IZDAJEM pos. prostor 12m2, Ul. Patriotske lige, 150 KM. Tel. 033/211-975. IZDAJEM ve}i jednosoban luksuzno opremljen stan, novija gradnja, centar, samcima. Mob. 061/320-843. IZDAJEM dva jednosobna polunamje{tena stana, na Bistriku, ul. Iza ba{}e 4. Mob. 061/103-258, 225-632. IZDAJEM ili prodajem jednosoban stan 39m2 potpunu namje{ten, veliki balkon 6m2, III sprat, lift, Dobrinja II, Ul. Emila Zole 4. Tel. 033/811-273. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan na Ko{evskom brdu priklju~ak za telefon. internet, kablovska. Tel.061/209911. IZDAJEM gara`u Centar Marin dvor cijena po vi|enju. Tel. 062/253-712. i 667-994. IZDAJEM prostor za nadogradnju noktiju, kozmeti~ki salon. Tel:061/809319. IZDAJEM stan na Stupskom brdu, u blizini Penija. Tel. 033/470-741. STUDENT tra`i cimera, zasebna soba, kod Islam skog fa kul te ta. Mob. 061/958-368. IZDAJEM Alipa{ino polje dvosoban polunamje{ten. Tel. 033/711-666. KO[EVO marcela [najdera ve}i jednosoban stan I kat. Tel:033/711-665. IZDAJEM pos. prostor 36m2, preko puta Suda, [enoina 6. Mob. 062/326-886. CENTAR ul. Mejta{ 17m2 namje{tena garsonjera III kat 250Km. Tel. 061/150-519. IZDAJEM dvosoban stan, cen. grij. Otika, kod Merkatora, 400 KM. Mob. 061/905-212. JEDNOSOBAN stan, opremljen, priva tna ku}a, po se ban ulaz. Mob. 062/712-991. IZDAJEM jednosoban stan, sa gara`om, kod OHR-a, strancu ili pos. ~ovjeku, 450 KM. Mob. 061/323-347. IZDAJEM stan na Ba{~ar{iji, 45m2, adaptiran, pogodan za 2-3 studentice. Mob. 061/506-368. IZDAJEM namje{ten stan na Grbavici, 500 KM. Mob. 062/008-931. IZDAJEM sobu studentu (mu{karcu) kod medic. i gra|. fakulteta, nova Breka. Tel. 443-282, 062/147-525. IZDAJEM jednosoban stan na Ba{~ar{iji. Mob. 061/935-050. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, iza Muzi~ke {kole. Mob. 061/869-654. IZDAJEM kroja~ku radnju, koplet iventar-repro materijal, Katedrala, S. Grad. Mob. 061/869-654. IZDAJEM pos. prostor 60m2, ^ekalu{a 10. IZDAJEM ure|an poslovni prostor Radi}eva (strogi centar) pogodan za advokaturu, notara, ambulantu, zubarsku ordinaciju, predstavni{tva. Zasebno grijanje, priklju~ak za telefon, internet i kablovsku TV. Mob. 061/190-012. IZDAJEM gara`u u Trnovskoj 4 Kova~i. Tel:204-678. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan kod Vje}nice 200KM. IZDAJEM sobe za spavanje, no}enje 15KM na Ba{~ar{iji. Tel. 061/192-059. IZDAJEM poslovni prostor 20m2 u centru grada.Tel:063/717-968. SERVIS ra~unara „AKI“ Grbavica instalacija, nadogradnja.Tel. 061/545375. IZDAJEM sprat ku}e famelijarnoj porodici ili studentima. Tel: 655-787 ili 061/778-245. IZDAJEM gara`u, Aerodromsko naselje, A. [eremete. Mob. 061/847-959. IZDAJEM komfornu sobu na Mejta{u, iznad pijace Markale, `enskoj osobi. Tel. 225-747, 063/947-075. IZDAJEM gara`u, privatna ku}a, na Grbavici I. Mob. 063/639-213. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, Ko{evsko brdo, 350 KM, grijanje uklju~eno. Mob. 061/229-607.

MALI OGLASI
PRODAJEM stan ili mijenjam za Beograd, ul. Zagreba~ka 2D, drugi sprat, 64m2, c.g. 2 balkona, podrum. Mob. 065/495-660. GARSONJERA, M. [najdera 21m2, adaptirana, 2 kat, 30.000 eura, garsonjera u B. Begi}, 2 kat, 20m2+balkon, 40.000 KM. Mob. 061/320-439. ILID@A-Lu`ani, 3 sprat, 57m2, 1.600 KM/m2, J. Van ca {a 84m2, 2.500 KM/m2, K. Tvrtka, 2 sprat, 89m2+gara`a, 2.700 KM/m2. Mob. 061/177-556. STAN na M. dvoru ulica Kralja Tvrtka br. 14/3 od 77m2 za 190.000KM. treba manja opravka. Tel:058/483-561. SO KO LO VI] K. ku}a u ni zu, 3 eta`e+ba{ta+gara`a, 118.000 KM, Osijek, stam.-pos. objekat 800m2, 240.000 KM. Mob. 061/177-556. PRODAJEM ku}u u izgradnji ulaz u Osjek sa svim papirima.Tel:062/225-012. BA[^AR[IJA, ul. A{~iluk 90m2, 2 spr. 220.000 KM, Mojmilo, Olimpijska, 80m2, VP, 1.450 KM/m2. Tel. 062/383064. PRODAJEM stan 36m2 u Hrasnom Trg Heroja. Tel:065/021-556. PRODAJEM stan 45m2 u Hrasnom Trg Heroja. 93.000KM. Tel. 065/021556. PRODAJEM stan 71m2 u Hrasnom Azize [a}irbegovi}. Tel. 065/021-556. PRODAJEM poslovni prostor 80m2 na ~ar{iji Bravad`iluk.Tel. 065/021556. DVOSOBAN stan u Aleji Lipa 52m2 6 kat ima balkn djelimi~no adaptiran. Tel. 061/320-439. CENTAR, M. Irbina, 130m2, 3 sprat, 2.800 KM/m2, M. Dvor, 128m2, K. Tvrtka, 1 sprat, 2.800 KM. Mob. 062/383-064. PRODAJEM stan na Ilid`i Pejton 37,2 +balkon 2 sprat. Tel: 061/198-642. POFALI]I, blizu FDS i OBN-a ku}a p+s. dva trosoban stana. Tel. 062/243329 i 061/437-719. PRODAJEM stanove: Dobrinja, III sprat, 54m2, 75.000 KM, Centar, PRODAJEM stan 71m2 u Hrasnom Alije [a}irbegovi}. Tel: 065/021-556. PRODAJEM stan 36m2 u Hrasnom, Trg Heroja 60.000 KM.Tel:065/021556. PRODAJEM stan Marin dvor 85m2 VIS prizemlje pogodan i za biznis 2.500/m2. Tel. 061/925-649. PRODAJEM stan, Ilid`a dvosoban stamb.zgrada, drugi sprat, eta`no grijanje.Tel: 061/865-011.

51

PRODAJEM ku}u u centru kod OHRa, tri sprata, dvije gara`e, cen. grijanje. Mob. 062/337-925. PRODAJEM ku}u u izgradnji, ulaz u Osjek, sa svim pa pi ri ma. Mob. 062/225-012. BA[^AR[IJA, prodajem ku}u. Tel. 665-966, 061/199-845. PRODAJEM kamenu ku}u P+S, 80m2 sa oku}nicom 200m2, na Pelje{cuSreser, 700m od mora. Tel. 035/275165, 061/896-355. PRODAJEM stan 125m2, I sprat, pored Miljacke, 2.000 KM/m2, plin pred ulazom. Mob. 061/312-075. SKENDERIJA, jednosoban 34m2, i kat, eta`no, renoviran, povoljno. Mob. 061/350-448. PRODAJEM stan, Breka, H. Su{i}a, 48m2+70m2 ba{ta, prizemlje, 137.000 KM. Mob. 061/143-036. PRODAJEM poslovni prostor 80m2 na ^ar{iji Bravad`iluk. Tel. 065/021-556. STAN N. Saraj. E. [ehovi}a 67m2 2/5 soban. Tel. 061/299-911. STAN cent. P. lige 66m2 IVkat. Tel. 061/299-911. PALE ku}a 200m2-p+s+p pam. objekti namje{teno. Tel:057-225-787. PRODAJEM u Makarskoj trosoban stan 75m2 novogradnja 3 mokra ~vor.a Tel. 0038521611754 mob. 00385/ 993121814. PRODAJE se stan Grbavica 57m2 dvoiposaban balkon, ul. Radni~ka kod Malezijske ambasade. Tel. 062/ 649-370 i 063/556-886. PRODAJEM stan Vojni~ko polje 7 sprat lift, 67m2 adaptiran dvoiposoban. Tel. 061/072-845. NOVOGRADNJA u Centru grada na Skenderiji stanovi u zavr{noj fazi grdnje. Tel:061/072-845 i 063/556-886. STAN Ciglane 79m2, 73m2, 60m2. Tel:061/299-911. STAN Centar ^obanija 84m2 I kat. Tel. 061/299-911. VI[E stanova u Centru A. Ugarske gradnje 147m2, 80m2. Tel. 061/299-911. STAN Centar Alipa{ina 80m2, 75m2. Tel. 061/299-911. STAN Otoka 3/5 odli~an. Tel:061/299-911. KU]A S. grad Kova~i 150m2 gara`a na 300m2 placa. Tel.061/299-911. ^ENGI] V, 60m2, F. Be}irbegovi}a, 5 sprat, 1.850 KM/m2, Dobrinja V, Trg grada Prato, 77m2, 7 sprat, 105.000 KM. Mob. 062/383-064. ^ETVEROSOBAN stan, 109m2, renoviran, u epicentru, 1 sprat, eta`no grijanje. Tel. 033/201-221, 062/921-419. PRODAJEM stan Jezero 35m2 6KM. Tel. 066/510-328. PRODAJEM stan 48m2 86.000 KM. lift, Isprat. Tel. 033/624-655. GRBAVICA II kat 54m2 dvosoban balkon. Tel. 061/325-840. VRACA, Dobojska, 1 sprat, 48m2, 62.000 KM, Pofali}i, novogradnja, 1 sprat,. 114.000 KM, Alipa{ino polje, 15 sprat, 56m2, 89.000 KM. Mob. 062/383-064. HRASNO VII sprat 54 sprat dvosoban stan. Tel. 061/325-840. ALIPA[INO C faza 67m2 trosoban balkon. 97.000 KM. Tel: 061/325-840. ^ENGI] Vila VI sprat 54m2 dvosoban balkon. Tel. 061/325-840. D.MALTA trosoban stan 72m2 ul. Fojni~ko IV sprat 1.8000KM/m2. Tel. 061/701-044. DAL MATIN SKA — cen tar, stan 121m2, visoko prizemlje, mogu}a kombinacija stambeno poslovna. Tel. 033/221-533. STARI GRAD kod Vje}nice jednosoban stan 36m2. Tel:061/210-222. PRODAJEM povoljno dvosoban konforan stan 59m2 Geteova. Tel: 066/864-478. KU]A na Ilid`i-Otes, sa priklju~cima, oku}nica 400m2, gra|. dozvola. Tel. 538-365. GRBAVICA, troiposoban stan 85m2, renoviran, sa gara`om. Mob. 061/964797, 617-742.

POTRA@NJA
POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955. AGENCIJI potrebni stanovi za izdava nje i pro da ju, li jen ti po zna ti.Tel:061/360-084. POTREBNA garsonjera ili jednosoban na mje {ten stan, u zgra di. Mob. 061/494-279. AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437732 i 061/214-306. POTREBNO vi{e stanova praznih namje{tenih za prodaju i izdavanje. Tel. 062/200-777 i 033/203-127. MIJENJAM dvosoban stan 53m2 u Hrasnom, za jednosoban, uz doplatu. Tel. 033/642-338. POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437-732.

PONUDA
IZDAJEM poslovni prostor 43m2, [entada, pogodan za razne namjene. Mob. 061/344365. 7543 ANTUNA H., 3 sprat, 60m2, poluopremljen, 450 KM, Vrazova, 1 sprat, 59m2, namje{ten, 600 KM, Logavina, 4 sprat, 68m2, dvosoban, 600 KM. Mob. 066/995-944.

PRODAJA
PRODAJEM poslovni prostor 62 m2, u strogom centru, pogodan za ordinacije, kancelarije i sli~no. Mob. 061/344-365. 7543 PRODAJEM zemlji{te u Ilija{u-Sovrle. 20 duluma, mogu i parcele. Povoljno! 063/897 -194. POFALI]I, prodajem stan 57m2, Zahida Panjete 7D, II sprat. Tel: 063/971797.

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE
LANDROVER dugi benzinac u odli~nom stanju-gara`iran 1973. za 15.000 KM sa rez. djelovima. Tel. 058/483-561. LAN DRO VER du gi ben zi nac u odli~nom stanju-gara`inar 1973 za 15.000KM. Tel. 058/483-561. PRODAJEM [kodu Oktaviju, TOUR 1.9.TD (90, KS 2009.Tel. 061/101-899. PRODAJEM za golfa 2,3,4 alnaser, altenator i za ostala vozila, mo`e i monta`a. Tel. 531-996, 062/693-470. PRODAJEM Golfa dvicu 1990 godina 1600 kub. 59 ks. benzinca registrovan u oktobru. Tel. 033/536-765. i 061/134-544. PRO DA JEM XIBMW-po gon 4x4 2003 god.Tel:061/172-518. PRO DA JEM Nis san 1,6 Sanny odli~om stanju povoljno. registrovan do 27.9.2012. Tel: 061/275-666. PRODAJEM prozore. Mob: 061/869396. PRODAJEM uvezane revije Bosna, Globus, nacional.Tel:524-973. PRODAJEM stomatolo{ki RTG aparat Kgenus Gotzen 2007. ispravan. Tel: 061/789-290. PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i el. aparate. Mob. 061/323-906. TA PE] 4 za 150 KM 2 plinske kamin pe}i 300 KM. Tel: 534-992. PRODAJEM rakiju jabukova~u 50 stepeni na veliko 12 KM ~ista. tel. 061/249-631. PRODAJEM pe~ na centralno grijanje, sa bojlerom za san. vodu. Mob. 061/182-128. PRODAJEM skije Elan 180 Sa vezovima look. Tel.061/304-714. PRODAJEM dva albuma zna~ki. Tel. 062/326-072. PRODAJEM uvezane revije Bosna globus nacional Nin ljepota i zdravlje. Tel. 524-973. PRODAJEM podloge kese za stomu cijena povoljna i po dogovoru. Tel: 546-456. KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505 i 061/214-405. KUPUJEM kuku za Audi 80-B4, 92. god. Mob. 063/121-524.

subota, 7. januar/sije~anj 2012.
VODOINSTALATERSKA radnja radi adaptacije kupatila i opravke. Tel. 065/733-400. KERAMI^AR zvati na tel: 061/460606. ZIDARSKO-tesarski radovi: zidanje, maltanje, {alovanje, betoniranje, povoljno. Mob. 062/134-827, 033/241-465. PRI^AJTE engleski obuka i vje`be govornog engleskog u svim prilikama. Tel. 061/519-089. ^ISTIM i odr`avam stanove samo ozbiljne ponude. Tel. 062/970-325. VO DO IN STA LATER oprav lja i ugra|uje ~e sme, vo do ko tli}e. Tel.061/205-803. INSTRUKCIJE iz matematike, efikasno. Dolazak na adresu. Mob. 062/391715. INSTRUKCIJE iz matematike, dolazak na adresu. Mob. 062/916-472. SERVIS ra~unara „Aki“ Grbavica, instalacija, nadogradnja, odr`avanje, programiranje itd. Tel. 061/545-375. INSTRUKCIJE iz matematike, dolazak na adresu. Mob. 061/536-973. PROFESOR francuskog, sudski tuma~, prevodi s ovjerom, instrukcije, motivacije, maturski radovi itd. Mob. 061/480-069. VODOINSTALATER sa 30 godina is kus tva vr{i oprav ke sa ni tar nih ure|aja, instalacija i pro~epljenja. Tel. 033/535-659 i 062/139-034. MATEMATIKA za sve {kole i fakulteta. Tel:061/800-259. OBAV LJAM po slo ve zi dar ske, kre~enje, malterisanje i ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219. PROJEKTNA dokumentacija za potre be le ga li za ci je bes pra vno. Tel. 066/160-788. TAPETAR dekorater povoljno presvla~i namje{taj u radion. Tel:033/718405 i 061/156-728. SEERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata, dolazak besplatan. Tel: 061/551-035. POVOLJNO i kvalitetno postavljam sve od rigipsa. Mob. 061/545-888. MAJSTOR u ku}i, popravlja brave, postavlja garni{e, klupice, monta`a namje{taja i dr. Mob. 062/177-796. NJEMA^KI jezik, instrukcije i prevod, kucanje radova na ra~unaru. Tel. 523-998 i 061/863-559. STAKLARSKA radnja „Edo“, izvodi sve staklarske radove, te uramljuje i oprema slike, H. Kre{evljakovi}a. Tel. 033/221-902, 061/130-034. OBAVLJAM zidarske radove, kre~enje i sve ostalo po potrebi. Tel: 061 /382-219. ELEKTRI^AR — vodoinstalater, radi nove i popravlja stare instalacije (Eko plastika, sanitzerije, servis bojlera, el. pe}i, indikatora, osigura~ke kutije, sklopke itd). Mob. 061/132-149. IZNAJMLJUJEM stolice i stolove za razne namjene, cijena do 20kom — 1,5KM, a 20 stolica i vi{e — 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563292.

OSLOBO\ENJE

TV popravljam, svih modela, profesionalno i na va{oj adresi. Mob. 062/199199. KUCAM tekstove na ra~unaru. Mob. 061/211-606. PROFESOR engleskog daje instukcije, cijena 1 ~as/10 KM, radim prevode. Mob: 061/654-941. KOMBIJEM povoljno vr{m prevoz razne robe, selidbe ispomo} radne snage po dogovoru. Tel. 061/513-948. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563-292. KOMBI mercedesom najpovoljnije vr{im selidbe i prevoz robe. Mob. 063/121-524. ELEKTRI^ARSKE usluge: TEA pe}i, el. pe}i, bojleri, indikatori, lusteri, pla fo nje re, in sta la ci je, itd. Mob. 061/048-497. NAJJEFTINIJE u gradu iznajmljujem stolice i stolove za sve prigode. Mob. 063/121-524. VODOINSTALATER vr{i opravke, ugradnja novih instalacija i novih sanitarija. Mob. 061/389-112. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike, na Ilid`i, ~as 6 KM. Tel. 621-976. ^UVALA bi i opslu`ivala bolesno lice. Mob. 062/549-444. SERVIS zdravlja, uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, muhe, stjenice, komarce i mi{eve. Mob. 062/136-248 i Tel. 033/219-761. TELEFONIKO popravlja stare, nove, be`i~ne telefoni i izrada telefonskih instalacija. Tel. 033/233-880 i 061/141676. SERVIS kompjutera sistemi, nadogradnja, programi. Mob. BRU[ENJE, lakiranje parketa i podova bezpra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228 i Mob. 061/359500. VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266-764 i 061/108779. SERVIS kompjutera sistemi, nadogradnja, programi. Mob. 061/902688. PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326. BRAVAR i varilac, profesionalna izrada i monta`a svih vrsta bravarskih radova. Mob. 061/141-659. KERAMI^AR ~isto i kvalitetno uz garanciju vr{i sve vrste kerami~kih radova. Mob. 061/930-315. VKV BRAVAR, popravljam brave, pravim gelendere i kovane ograde. Mob. 062/907-356. DAJEM instrukcije iz francuskog jezika, za sve nivoe znanja i prevodim sve vrste tekstova. Mob. 061/365-677. MATEMATIKU instruira dipl. ing. elektrotehnike, na kvalitetan i razumljiv na~in. Mob. 061/571-361.

PRODAJA
STAN na M. Dvoru, Kralja Tvrtka br. 14/3 od 77m2. treba manja opravka. Tel. 058/483-561. PRODAJEM povoljno dvoiposoban stan 65,20m2 I. Engela ^engi} vili2. Tel065/294-840. PRODAJEM 2,5 dunuma zemlje na autoputu Sarajevo — Bla`uj, uz samu cestu. Mob. 061/085-792. PRODAJEM stan 45m2 u Hrasnom Trg Heroja.Tel:065/021-556. CENTAR, dvosoban 65m2 i jednosoban 42m2, spojena sa ogra|enim balkonima 12m2, novogradnja sa eta`nim grijanjem, cijena po vi|enju i dogovoru. Mob. 061/352-112. PRODAJEM 2 dunuma zemlje orani ca i vo}njak kod Had`i}a. Tel. 063/717-908. PRODAJEM ili mijenjam ~etverosoban stan u centru, kod Vje~ne vatre, za jednosoban ili dvosoban uz doplatu, Centar. Mob. 061/252-663.

ZAPOSLENJE
HITNO potrebna radnica sa iskustvom za rad u cvje}ari, Sarajevo, Alipa{ino polje. Tel. 063/355-350,062/607-796. POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju [vedske kozmetike, zarada minimalno 30%+kreditiranje+stimulacija. Mob. 063/036-955. POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju [vedske kozmetike, zarada minimalno 30%+kreditiranje+stimulacija. Mob. 062/940-550.

OSTALO
PRODAJEM 20m2 mermera 3 milimetra debljine. Tel:061/382-219. PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Zvati svakim danom 8 do - 13 sati, na 061/199 328. PRODAJEM izra|ene drvene bebestubi}i od bijelog bora za drvena gazi{ta. Tel. 061/224-704. PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Novelova 300 KM. Tel. 532-497. PRODAJEM termoakumulacionu pe} trojku. Tel. 063/864-775. ZIDNO ogledalo 200x75. Mob. 066 /973-852. PRODAJEM preparirano mladun~e tigra, cijena po dogovoru. Tel: 061/275-440. PRODAJEM crnu dugu bundu, od zeca, iz Njema~ke. Mob. 061/159-507. PRODAJEM Deutsches sprich-worter lexikon 5/1 50 KM. Tel:061/274-450.

USLUGE
TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410. KOMBI prevoz: selidbe, klavire, kabaste stvari, radna snaga po dogovoru. Mob. 061/841-309. „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319604. INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjoskolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858. ENGLESKI poduka-instrukcije, za sve uzraste, mo`e dolazak ku}i, profesorica u mirovini. Mob. 061/139-768. BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vra ta i blin di ra nih. Mob. 061/233-078. ODR@AVALA bih par puta sedmi~no stan, starijoj osobi. Mob. 066/303818. IZVODIM molersko-farbarske radove i fasade, cijena po dogovoru. Mob. 061/900-647. VR[IM prevoz selidbe, veliki kombi. Tel. 062/226-665. MONTER centralnog grijanja radi instalacije za centralno grijanje. Tel: 061/552-556. POVOLJNO i kvalitetno radimo centralno, eta`no grijanje, vr{im zamjenu konvektora, vr{im, zamjenu kovektora uz garanciju. Mob. 061/922476 i 033/800-514.

KUPOVINA
KUPUJEM serd`ade i }ilime, sarajevske i pirotske, stare vezove sa srmom, suhozlatice, }avrme. Mob. 061/159-507. KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104 KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu obveznice, dionice, isplata i dolazak na adresu u FBiH i RS, prodajem certifikate povoljno za otkup stanova. Tel: 061/175-237. KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel. 654-793. KUPUJEM deviznu {tednju, ratnu od{tetu, dionice firmi, fondova, najbolje pla}am. Isplata i dolazak odmah. Mob. 061/264-364. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {oravne i sve predmete od zlata, najbolje pla}am, isplata i dolazek odmah. Mob. 062/788-739. KUPUJEM suvenire sarajevske olimpijade, razglednice, nov~anice i ostalo. Tel. 033/456-505. KUPUJEM lomljeno zlato i dukate najbolje pla}am.Tel. 061/965-126. KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505 i 061/214-405. KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Mob. 061/323-906. KUPUJEM lomljeno zubarsko zlato dukate i zlatne satove. Tel. 033/655-598 i 061/553-640. KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel: 061/367-103. KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku, isplata odmah. Mob. 066/723-731.

TEHNIKA
PRODAJEM TEA pe} 4 kw, sa postoljem, 150 KM. Mob. 062/483-037, 200-696. PRODAJA mobitela, novih i kori{tenih, najjeftinije cijene, www.pacomoby.ba. nokia, samsung, soni, ericsson, ig.htc.ap ple in pho ne.Mob. 062/695-695.

VOZILA
GOLF 5, 1.9 TDI, 77 kW, 2006.g., prvi vl., 101000 km, serv. knjiga, odl.paket dod.opreme, met.crna, gara`iran, bez udesa, rijetka pr. Tel.061/812-029. PRODAJEM mercedes E220D u super stanju,gara`iran,redovno servisiran 061/477-357. YUGO Florida, crvena, u dobrom stanju, registracija istekla, pre{la 46000 km, ci je na 600 KM, Mob. 061/510-469 PRODAJEM karavan Mercedes 123D, 1984. god. u odli~nom stanju, registrovan 5+2. Mob. 063/879-720. PRODAJEM XI BMW - pogon 4x4, 2003. god., mjenja~ automatik i manuelno na ameri~kim tablama. Cijena 12.500KM. Mob: 061/172-518. RENAUL cady, 2002. god. pre{ao 119.000 km. Mob. 061/507-756. MAZDA 323 F, 2001. god. 1,6, 16V, ful oprema, metalik siva. Mob. 061/221-668. PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk, 2000 godina, nije registrovana, cijena 5.000 KM. Mob. 061/201-200. MER CE DES B kla se 180 CDI 2010.god. Tel:061/208-414.

PRODAJEM industrijske ma{ine za {ivanje i obradu Faf. Mob. 061/869-654. PRODAJEM skije sa komplet opremom i snoubord. Mob. 061/809- 763. [IVA]A ma{ina Singer, cijena po dogovoru. Mob. 061/909-320. GRIJA^I original, njema~ki sa relejom, 100 KM, fiksno za Golf I/D.Tel. 619-184. PRODAJA drva i uglja. Tel:061/247186 i 061/785-535. PIJANINO Petrof, crni stilski. Tel. 033/544-883 i Mob. 066/280-174. PRODAJEM nov njema~ki kompresor 150 l, trofazni. Mob. 061/191-521. PRODAJEM skije sa komplet opremom i snoubord. Mob. 061/809-763. [IVA]A ma{ina Singer, cijena po dogovoru. Mob. 061/909-320. GRIJA^I original, njema~ki sa relejom, 100 KM, fiksno za Golf I/D. Tel. 619-184. PRODAJEM vise}u kuhinju, vitrinu sa ormarom, kau~, fri`ider sa samrziva~em, i poklanjam dva tepiha. Tel. 062/352-885.

OSLOBO\ENJE subota, 7. januar/sije~anj 2012.
[estog januara 2012. godine napustila nas je na{a uva`ena profesorica i draga prijateljica
...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

53

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

IBRAHIM (NAIMA) ^ANGALOVI]
preselio na ahiret u petak, 6. januara 2012, u 81. godini

FARUK (SULEJMANA) FAZLI]
preselio na ahiret u petak, 6. januara 2012, u 60. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 7. januara 2012. godine, u 13 sati na mezarju Ravne Bakije. O`alo{}eni: supruga Mujesira, sin Elmedin, k}erka Meliha, sestri} Davor, sestri~na Inga, tetka Vahida, amid`i}i, daid`i}i, daid`i~ne, teti~ne, {ura D`emo sa suprugom Safijom i sinovima D`enanom i Edisom, Muhamed Ramovi} sa porodicom, te porodice Fazli}, Ramovi}, Cvijeti}, Memi{evi}, Jugo, Prnjavorac, Leki}, D`emid`i}, ]ehovi}, Ahmetovi}, Muminovi}, Marevac, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije, prijatelji i radne kolege firme Sarajevo taxi. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u d`amiji Donji Vele{i}i. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

dr. EMINA MEMIJA
profesor emeritus

D`enaza }e se obaviti u subotu, 7. januara 2012. godine, u 14.30 sati na mezarju Tihovi}i. D`enaza polazi ispred d`amije Tihovi}i poslije ikindija-namaza. O`alo{}eni: sin Zaim, k}erka Hajrija, snaha Samija, zet Mehmed, unu~ad Senad, Muamer, Adis, Senada i Merima, praunu~ad Amar, Vedad, Lamija i Nejra, brat Jusuf, zetovi Suad i Samir, svastika Sevda, bad`e Kasim i Red`o, snahe Dervi{a, Nizama i Aida, teti}i, sestri}i, brati}i, Suad i Emina, te porodice ^angalovi}, Pand`i}, Bradi}, Hase~i}, Ko`ljak, Neretljak, Merd`anovi}, [ejto, Hod`i}, Hala~, Kahriman, Avduki}, [ehi}, Hrusto, Matoruga, Trebinjac, Had`i}, Azemovi}, Be{lija, Osmanagi}, Piknja~, Sulji}, Halilovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 14.30 sati, Tihovi}i br. 51.

Neizmjerno }e nam nedostajati. Kolegice, kolege i studenti Odsjeka za komparativnu knji`evnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu
001

Sa dubokim bolom i tugom obavje{tavamo nastavnike, saradnike, studente i prijatelje Filozofskog fakulteta u Sarajevu da je na{a draga

RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

dr. EMINA MEMIJA
profesor emeritus na Odsjeku za komparativnu knji`evnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu

MERSIDA (AHMETA) OLOV^I]

]AMKA (BAJRE) KERE[, ro|. RESI]

preselila na ahiret u petak, 6. januara 2012, u 77. godini.

preselila na ahiret u petak, 6. januara 2012, u 74. godini. Komemorativna sjednica odr`at }e se u utorak, 10. januara 2012. godine, u 11 sati u amfiteatru Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Filozofski fakultet u Sarajevu
001

preselila na ahiret u nedjelju, 1. januara 2012, u 40. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 7. januara 2012. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: k}erka Ina, bra}a Zehrid i Ferid sa porodicama, sestre Hana, Zehra i Zejna sa porodicama, te porodice Olov~i}, Mujki}, Saki}, ^au{evi}, Halilovi}, Slezovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 13 sati, Ul. D`eneti}a ~ikma 6. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

D`enaza }e se klanjati u subotu, 7. januara 2012. godine, poslije ikindija-namaza (14.30 sati) u haremu d`amije Hrasnica, a ukop }e se obaviti na mezarju Kova~i - Hrasnica. O`alo{}eni: suprug Duran, sin Nermin, k}erka Senada, snaha Muamera, unuci Edin, Elvin i Damir, bra}a Mujo i Bego sa porodicama, sestra Fatima sa porodicom, te porodice Kere{, Resi}, Dori}, Miju{kovi}, Gegi}, ^au{evi}, Kar~i}, Ramusovi}, Smailbegovi}, Muratovi}, Vukomanovi}, Avdovi}, [kalji}, Lokvan~i}, Begovi}, Granilo, Ga~evi}, Salkuni}, [abanovi}, Kaliman, Bajramovi}, Hasanbegovi}, Poljan, Begovi}, Lu~kin, Jamak, Hod`i}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu merhume u 14.30 sati, Trg ZAVNOBiH-a 2/II. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

SJE]ANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

majci na{eg kolege

OSMRTNICE, OGLASE, NATJE^AJE MO@ETE PREDATI U VA[EM GRADU

RED@EP (RAMADANA) MISIMOVI]
2004 - 2012.

NAFIJA (SAJTE) MISIMOVI], ro|. HARLA]
2002 - 2012.

]AMKI KERE[

OSLOBO\ENJE
DOO NOVOTEKS KISELJAK

S ljubavlju, porodica
120

UPOSLENICI FINANSIJSKE POLICIJE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
001

Tel: 387/30/879-438

54

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

subota, 7. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje, kolege, njene studente i kom{ije da je na{a najdra`a

prof. dr. EMINA (IBRAHIMA) MEMIJA

preselila na ahiret u 73. godini. Neizmjerno smo ponosni {to smo je imali i zahvalni {to je nesebi~no unosila dobrotu i radost u na{e `ivote, do svoga posljednjeg daha. D`enaza-namaz bit }e klanjan iza ikindije u Petra~koj d`amiji u Visokom. Ukop }e biti obavljen na Gradskom groblju u Visokom, 7. januara, a tevhid }e biti prou~en u isto vrijeme u Malezijskoj d`amiji na Breki. O`alo{}eni: sestre Begzada i Sadbera, brat Mufid, brati}i Haris, Gordan i Midhat Ibrahim, sestri} Mirza, zet Adil, snahe Alma, Selma, Maja i Fatima, amid`i} Meho, daid`i} Hazim, teti~na Jasmina, njena Lamija, te obitelji Memija, Numanagi}, Had`imejli}, Tahmi{}ija, Kari{ik, Hajri}, Schwener, Borovac, Pozderac, Veli}, Tefterdarija, [abanagi}, Osmanli}, Dalipagi}, Skenderagi}, Agi}, Had`iosmanovi}, Durakovi}, Beganovi}, Vrani}, Ke~o, mnogobrojna rodbina, prijatelji i kolege. Ku}a `alosti: Ul. Hasana Su{i}a br. 10.
001

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{ dragi

SJE]ANJE

SJE]ANJE

na na{e voljene

na dragog i plemenitog

MILAN (NIKOLE) IVANOVI]

preminuo 5. januara 2012. u 80. godini. Sahrana }e se obaviti 7. januara 2012. godine u 12 sati na gradskom groblju Vlakovo O`alo{}eni: supruga Ljubinka, sinovi Zoran i Dragan, unuke Jelena i Stela, brat Nikola, brati}i, snahe, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti: Ul. D`emala Bijedi}a br. 29.
000

MILANA @. GLASOVI]A

MILA \. GLASOVI]

BLAGOJE SLIJEP^EVI]

ALIJU OMERAGI]A
S ljubavlju i po{tovanjem, Tvoji Enes i Cica sa porodicama
119 258

POSLJEDNJI POZDRAV

IN MEMORIAM

S ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo uspomenu na Va{e likove, plemenitost i dobrotu. Porodice Vesne Slijep~evi} i Zorana Glasovi}a

dragoj kolegici i prijateljici

POSLJEDNJI POZDRAV

gospo|i MIRJANI PAVLOVI]
Uz duboko po{tovanje i zahvalnost za dragocjene savjete u u~enju u~iteljskog zanata. M. Ugrin~i}
AX

NIKOLA MASLEJ
7. 1. 2008 - 7. 1. 2012.

AHMET (ARIFA) BE[LAGI] BE[LAGA
iz Kozarca 1927 - 2011.

Mevludin, Adnan i Senaida
118

preselio na ahiret u 84. godini. Porodica Selimbegovi}
79260

OSLOBO\ENJE subota, 7. januar/sije~anj 2012.
Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

55

SEJDALIJA (IBRE) BRDAR

ALIJA (rah. MUHAMEDA) HAD@IOSMANOVI]
1930 — 2012.

prvog januara 2012. nakon kra}e bolesti u 82. godini preselio na ahiret. preselio na ahiret u petak, 6. januara 2012, u 58. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 7. januara 2012. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. Prevoz obezbije|en sa autobuskog stajali{ta Huma~ka plo~a u 12.15 sati sa zaustavljanjima na autobuskim stajali{tima Brije{}e i Stup, do groblja i nazad. O`alo{}eni: supruga Ema, sin Almir, k}erka Almira, snaha Jasmina, zet Nezim, unu~ad Ahmed i Amila, bra}a Ragib i Asim, sestra Advija, zet Ibro, snahe Fatima, Sajma i \ulsa, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, tetke Hida i Munira, amid`i}i i amid`i~ne, daid`i}i i daid`i~ne, teti}i i teti~ne, {ura Mehmed sa porodicom, svastika Zlatka sa porodicom, snaha Ziba sa djecom, te porodice Brdar, Ramovi}, Hasanovi}, Ferhatovi}, Rami}, Junuzovi}, Im{irovi}, ^olo, Hasanspahi}, Aganspahi}, Musi}, Skorupan, Ahmetspahi}, Humi}, Podgorica, \ip, Had`ovi}, Briga, Imamovi}, Pojata, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i `alosti u Ulici Huma~ka plo~a br. 78.
000

Ispra}aj rahmetlije }e biti na gradskom groblju Sutina u subotu, 7. januara, u 13 sati, a ispra}aj pred rodnom ku}om u Ili}ima }e se obaviti u 14 sati. D`enaza }e se klanjati u [ari}a haremu u 14.30 sati, gdje }e rahmetlija biti i sahranjen. Tevhid }e se prou~iti istog dana u vrijeme d`enaza-namaza u ku}i o`alo{}enih, Ul. Patriotske lige 46, Sarajevo. O`alo{}eni: supruga Hikmeta, sin Muhamed, k}erke D`enana, Vildana i Nermana, zet Husein, snaha Sevda, unu~ad Amer, Aida, Kenan, Edin i Belma, te porodice Had`iosmanovi}, Had`ime{i}, Ribac, Zorlak, Popov~evi}, [aljanin, Voljevica, ^ustovi}, Memija, [ahinagi}, Borovac, Pozderac, Ra{idagi}, Gabela, Adilovi}, [ahovi}, Be}irevi}, Sadovi}, Bali}, Kajtaz, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije.
263

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

HIKMETA SOFTI], ro|. GRADA[^EVI]

MEJRA D@ANKOVI], ro|. OMEROVI]
preselila na ahiret u petak, 6. januara 2012, u 52. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 7. januara 2012. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. Prevoz obezbije|en ispred {kole u Boljakovom Potoku sa polaskom u 12.15 sati, do groblja i nazad. O`alo{}eni: sinovi Medin i Mirsad, k}erka Edina, snaha Emira, zet Adis, unu~ad Arman, Edin i Adin, bra}a Hakija, Meho i Rasim, sestre Selima i Dika, snahe Mejra, Halima i Sabina, zetovi Omer i Ramo, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, amid`i}i i amid`i~ne, daid`i}i i daid`i~ne, teti}i i teti~ne, djever Seid sa porodicom, zaove Senija, Pa{a, Fatima i Behija sa porodicama, te porodice D`ankovi}, Omerovi}, Poturak, Ba{ovi}, [uvalija, Muminovi}, Tafili, Karavdi}, [ljivo, Tulovi}, Omba{a, [kamo, Im{irovi}, Alajbegovi}, Bajramovi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i `alosti u Ulici Ragiba D`inde br. 125, Boljakov Potok.
000

Sedmog januara 2012. navr{ava se godina od smrti na{e drage

preselila na ahiret u petak, 6. januara 2012, u 76. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 7. januara 2012. godine, u 14 sati na mezarju Ravne Bakije.

LEJLE PROLI]

Sa ljubavlju i po{tovanjem, tvoji Elma i D`enan
112

O`alo{}eni: k}erke Emina i Aida, sestre had`i Aziza i Mehrid`ana, zetovi Ahmed i Du{ko, unuci Alen i Sabit, unuke [ejla, Amanda i Dalila, praunuke Inman-Deniz i Zahara-[illah, prija (nana) [emsa, snaha Zakira, te porodice Softi}, Grada{~evi}, Poljo, Inajetovi}, ^vorovi}, Frlj, Ahmeta{evi}, Mili{i}, Ba{i}, Ferhatovi}, Omerovi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u bakijskoj d`amiji. Ku}e `alosti, Ul. Patke br. 9 i Ul. Karpuzova br. 37.
000

AHMET (ARIFA) BE[LAGI] BE[LAGA
1927 — 2011. iz Kozarca

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga Sedmog januara 2012. navr{ile su se ~etiri tu`ne godine od smrti na{e drage

preselio na ahiret u 84. godini. S po{tovanjem i ponosom ~uvamo uspomenu na tvoju plemenitost i dobrotu koju si nam podario. O`alo{}eni: sin Arif, k}erke Saima i Razija, snahe, zetovi, unu~ad, praunu~ad, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije.
79260

STOJANKA (STANKA) TO[I], ro|. BERI]

ESME MEHINOVI]
u~iteljice u penziji iz Velike Brijesnice, Doboj-Istok

preminula 5. januara 2012. u 75. godini.
SJE]ANJE

na dragog prijatelja

Sahrana drage nam pokojnice }e se obaviti 7. januara 2012. godine u 13 sati na groblju Vrelo Bosne Bla`uj. O`alo{}eni: sin Bojan i k}erka Lada, zet Slobodan, snaha Jasna, unuci Maximilian, Luka, Mark, Sebastian i Roman, brat Stevan i snaha Du{anka sa porodicom, jetrva Jelena sa djecom Milicom i Stevanom, te porodice To{i}, Ili}, Furtinger, Beri}, Kraji{nik, Trklja, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti: Ul. Tome Mede br. 7, Ilid`a.
116 260

SENAD HUBANA SEJO

Vrijeme koje prolazi je tu`no i `alosno, ali ljubav koju osje}amo prema Tebi je vje~na. Ostaje{ zauvijek u na{im mislima i srcima. Vole Te Tvoji: suprug Osman, sin Edin i k}erka Edita sa porodicama
040

Raja iz Tre}e gimnazije

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
POSLJEDNJI POZDRAV

subota, 7. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

POSLJEDNJI POZDRAV

k}erki na{e radne kolegice Nerme

ocu na{eg profesora dr. Nikice Gabri}a

NEJRI HELA]

IVANU GABRI]U

UPOSLENICI UNIONINVESTPLASTIKA d.d. SARAJEVO
001

Uposlenici Poliklinike Svjetlost Sarajevo
255

SJE]ANJE na drage roditelje i sestre

SJE]ANJE na na{e drage i plemenite roditelje, sestru, tetku, bake i deke

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

MUSTAFA KRESO ASAFA BAJOVI], ro|. KRESO

AI[A KRESO, ro|. FILIPOVI] NEFIRA GAVRANOVI], ro|. KRESO

7. 1. 1997 - 7. 1. 2012.

LJUBU PA[AGI]

ADELU UDOVI]I]
1975 - 2012.

had`i KADRIJA PU[INA, ro|. DURAN
preselila na ahiret u ~etvrtak, 5. januara 2012, u 86. godini. D`enaza }e se klanjati u subotu, 7. januara 2012. godine, poslije ikindija-namaza u haremu d`amije Jar~edoli, a ukop }e se obaviti u 14.30 sati na mezarju Ni{an Jar~edoli. O`alo{}eni: sinovi had`i Jusuf Juka, Omer Beca, Abdulah Aka i Sead Seno, snahe had`i Almedina, Zumra Sada i Merjem, unu~ad had`i Adisa Hatid`a, Adis, had`i Neal, Senad i Menal, praunu~ad Semir, Tesnim i Samah, sestre Safija, Behija i Igbala, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, amid`i}i i amid`i~ne, daid`i}i i daid`i~ne, teti}i i teti~ne, djeveri Huso i Muhamed sa porodicama, Selman Akgül sa porodicom, prijateljice Hajra i Fata, te porodice Pu{ina, Duran, Jusovi}, Duranovi}, ^agalj, Numi}, Begi}, Ali{ah, Had`ifejzovi}, Suljovi}, Salihovi}, Kusturica, Had`i}, ]irjakovi}, Peljto, Fazli}, Golubovi}, Jusufovi}, Akgül, [akovi}, Lali} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije ikindija-namaza u 000 d`amiji ^eljigovi}i.

MILANA PA[AGI]A
1955 - 2012.

IVANA UDOVI]I]A
2001 - 2012.

S tugom i po{tovanjem, Emira [ahinpa{i} i Nada Hrasnica sa porodicama
107

S ljubavlju i po{tovanjem, va{i: Bo`o, Mila, Stanislava, Vesna, Miroslav, Mladen, Brankica, Andi, Du{ica i Nenad
111

SJE]ANJE

Sedmog januara 2012. navr{avaju se ~etiri tu`ne godine od smrti drage sestre, svastike i tetke

MIROSLAV TORBICA
7. 1. 2007 - 7. 1. 2012.

ESME MEHINOVI], ro|. VEHABOVI]

iz Velike Brijesnice, Doboj-Istok

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

[to vrijeme vi{e odmi~e, bol u na{im srcima je sve ve}a.

Porodica Torbica
103

Tvoji: sestra [efika, zet Meho i sestri} Ismir sa porodicom
040

SAFIJA (MURATA) PRAZINA, ro|. KOLAR
preselila na ahiret u ~etvrtak, 5. januara 2012, u 80. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 7. januara 2012. godine, u 15 sati na mezarju Oblozi - Kijevo.

OSLOBO\ENJE

Sedmog januara 2012. navr{avaju se ~etiri godine od smrti na{eg supruga i oca

AGENCIJA ZA EKONOMSKU PROPAGANDU I MARKETING

SLAVKO TOMI]

D`emala Bijedi}a 185 Tel/fax: 472-899 i 472-901

Oti{ao si u trenu, iznenada, bez ijedne rije~i. Tako u vje~nost odlaze samo dobri ljudi kao {to si ti. Do kraja na{ih `ivota }emo te voljeti, spominjati i po{tovati kao da si uz nas. Tvoje Olga i Boba
259

O`alo{}eni: sin Mustafa, k}erka Vasvija, snahe Sanja, Ra{ida, @aklina i Hankija, zet Mensur, unu~ad Nedir, Sanela, Almir, Arijana, Eldin, Rijad, Renato, Alisa, Tadea, Ena i Dea, praunu~ad, bra}a Edhem, Omer, Hajro i Muhamed sa porodicama, sestre Zlatka i Mirsada sa porodicama, brati}i, brati~ne, sestri}i, sestri~ne, djeveri}i, djeveri~ne, zaova Ramka sa porodicom, zaovi}i, zaovi~ne, te porodice Prazina, Kolar, Jaha, Gegaj, Poturkovi}, Hod`i}, Plo~o, Ibrahimagi}, Bunar, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu merhume u 15 sati, Ul. Habibe Sto~evi} 3, Dobrinja C V. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

OSLOBO\ENJE subota, 7. januar/sije~anj 2012.
IN MEMORIAM

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
TU@NO SJE]ANJE

57

U subotu, 7. januara 2012. godine, na groblju Bare u 11.30 sati je sje}anje na 2 godine tu`nih dana otkako na{ dragi suprug, otac, punac, deda i pradjed vi{e nije sa nama

MARIJAN MARKOVI]

JELENA DODER
7. 1. 2010 - 7. 1. 2012.

DANILO DODER
30. 3. 1996 - 7. 1. 2012. Zauvijek }e{ ostati dio nas, u na{im srcima, u na{im mislima. S ljubavlju i po{tovanjem, obitelji Markovi} i Papo~i
43 41

S ljubavlju i po{tovanjem, va{i: Vera, Dragan i Sini{a

IN MEMORIAM

POSLJEDNJI SELAM

SJE]ANJE

na{em dragom ocu i dedi

na na{e voljene

TEREZA STO[I], ro|. BELER
1992 - 2012.

JOSIP STO[I]
1982 - 2012.

[ERI]E HASAN (MEHMEDA) BUKVA

Sa ljubavlju i po{tovanjem, porodice Sto{i} i Klobu~ar
66

TU@NO SJE]ANJE

na voljenu

Uvijek }e{ biti u na{im srcima. Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Tvoji najmiliji: supruga Esma, sin Suad, k}erke Subha i Sabaheta sa porodicama. D`enaza }e se obaviti u subotu, 7. januara 2012. godine, u 13 sati na mezarju Hambina carina - [iroka~a. Tevhid }e se prou~iti u ku}i rahmetlije u 13 sati, Ul. M. Had`ijahi}a br. 16/V.
102

BRANE
7. 1. 1981.

MIROSLAV MIRO
1. 10. 2005.

Nedostajete nam, voljeni na{i. Sa ljubavlju, Jelena i Nela sa svojom Irom i Alenom i njihovim porodicama
83

OLGU [E[LIJU
juli 2011 - januar 2012. IN MEMORIAM

Sedmog januara 2012. navr{avaju se tri godine od smrti na{e drage

Porodice: Klobu~ar, Samard`i} i Hasandedi}
66

IN MEMORIAM

RU@E SAMARD@I] MARICA MATI]
7. 1. 1982 - 7. 1. 2012.

BRANKO STEFANOVI]
7. 1. 2008 - 7. 1. 2012.

Poslije 30 godina uvijek si sa nama, draga na{a mama. S ljubavlju, Bo`o i Ljiljana sa obiteljima
98

^uvamo te u na{im srcima. Suprug Petar, k}erka Ranka, unuka Vesna i zet Aleksandar
99

Jo{ jedna godina bez na{eg kuma. S tugom i po{tovanjem! Brankica Udovi~i}
101

SJE]ANJE
na na{u dragu

SJE]ANJE

SJE]ANJE

na dragog

RISTO DUJKOVI]
7. 1. 1995 - 7. 1. 2012.

GORDANU @I[KO, ro|. [ARABA
7. 1. 1987 - 7. 1. 2012.

BO@IDARA BO@U PRPI]A
Ljilja
92

S ljubavlju i po{tovanjem, sinovi Zoran i Zlatan sa porodicama
69

Vrijeme prolazi, a sje}anje i lijepe uspomene zauvijek ostaju. S ljubavlju i ponosom, porodica
95

58

PREDAH

subota, 7. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Pred vama je dan ispunjen prilikama koje samo morate ugrabiti. Va{e }e ideje nailaziti na dobar prijem, a na temelju marljivog rada i predanosti, nekima bi ~ak moglo biti ponu|eno promaknu}e. Neo~ekivani susret slobodne }e Ovnove ispuniti nadom, no savjetuje im se da budu strpljivi i ne poku{avaju na silu ubrzati situaciju. Ne}ete {tedjeti kad se radi o va{em izgledu, a naro~ito `enski pripadnici znaka. Po~et }ete vi{e razmi{ljati o napredovanju. Odlu~it }ete da je pravo vrijeme da se zauzmete za sebe i po~nete ulagati vi{e truda u postizanje ciljeva. Vrijeme }ete najradije provoditi u partnerovoj blizini, {to }e vam pomo}i da rije{ite probleme i u~vrstite vezu. Samci, krenite u akciju jer }e va{im zavodni~kim vje{tinama biti nemogu}e odoljeti. Mnogi }e najaviti rat suvi{nim kilogramima te se upisati u teretanu. Ne}ete se `eljeti eksponirati pa }ete obaveze najradije izvr{avati daleko od oka javnosti. Izbjegavat }ete ikakva izlaganja pred okolinom zbog prevelikog straha od kritike. Povratak osobe iz pro{losti navest }e vas na razmi{ljanje. Nemojte napraviti ni{ta {to bi moglo ugroziti skladan odnos kojeg imate sa sada{njim partnerom. Osje}at }ete se pospano i umorno, a vrijeme najradije provoditi u samo}i. Nagla{ena intuicija pokazat }e se presudnom u poslovima koji zahtijevaju snala`ljivost i brze reakcije. [efovi }e biti zadivljeni va{im dobrim procjenama. Promjene koje `elite ne}e se dogoditi preko no}i, no na dobrom ste putu da ih postignete. Uz pomo} drage osobe, rije{it }ete emocionalnu nedoumicu koja vas ve} neko vrijeme uznemiruje. Povoljno je vrijeme za odvikavanje od {tetnih navika. Ne}ete se sna}i u ulozi timskog igra~a. Imat }ete osje}aj da vas saradnici samo sputavaju i onemogu}avaju da do kraja iskoristite sve potencijale. Danas }ete biti suvi{e osjetljivi na kritike i zamjerke. Ukoliko vam bliska osoba ne{to prigovori, bit }ete duboko povrije|eni i braniti se napadom. Usporite malo, jer, u suprotnom, va{ brzi ritam mo`e izazvati ve}e posljedice po zdravlje. Ukoliko dobijete ponudu za odlazak na kra}i poslovni put, svakako je prihvatite, jer }e to biti idealan na~in da pro{irite vidike i steknete nova iskustva. Vodit }ete bogat i zanimljiv dru{tveni `ivot. Samci }e dobiti povratnu informaciju od osobe oko koje se ve} neko vrijeme trude, {to }e im uljep{ati dan. Redovitim vje`banjem i zdravijim na~inom prehrane uspjet }ete izgubiti pokoji suvi{ni kilogram. Ostvarenje materijalne sigurnosti bit }e vam glavni motiv. Ukoliko ste nezadovoljni trenutnim primanjima, poku{at }ete nagovoriti {efove da vam omogu}e odra|ivanje prekovremenih sati. ^lanovi porodice ne}e imati razumijevanja za vas i va{e potrebe, {to }e vas prili~no razo~arati. Prona|ite neki hobi ili aktivnost koja }e vam pomo}i da se oslobodite negativne energije. Neke nepredvi|ene situacije primorat }e vas da im se u zadnji ~as prilago|avate. Dodatan stres stvarat }e vam {efovi koji }e stalno nadgledati va{ rad. Reagirat }ete instinktivno i pritom se ne}ete optere}ivati ho}ete li nekoga povrijediti. Ukoliko ne budete malo obazriviji, neke labave veze mogle bi se raspasti. Stresa i nervoze rije{ite se {etnjom i boravkom na svje`em zraku. Odlu~no{}u i ustrajno{}u zadivit }ete {efa koji }e u vama po~eti gledati potencijalnog kandidata za napredovanje. Prihvatite svaki novi anga`man koji vam se ponudi. Promislite prije nego {to se upustite u flert s osobom s kojom poslovno sara|ujete. Prepletanje poslovnog i privatnog `ivota moglo bi ugroziti va{u reputaciju. Skloni ste stresu i nerviranju oko sitnica. Sposobnost improvizacije pomo}i }e vam da se izvu~ete iz nezgodnih situacija. Povoljno je vrijeme za sklapanje novih saradnji. Ako ste nedavno zapo~eli vezu, stvari }e se odvijati ba{ kako `elite. Odli~na komunikacija i mentalna povezanost nagnat }e vas da sve slobodne trenutke provodite u dru{tvu svog novog partnera. Privla~it }e vas sve vrste dinami~nih i dru{tvenih aktivnosti. Morat }ete se baviti i svojim i tu|im obavezama. Nemojte prihva}ati rad na novim zadu`enjima ako niste sigurni da }ete za njih imati dovoljno vremena. Napeta atmosfera u domu bit }e u velikoj mjeri va{a krivica, jer }ete zapo~injati sukobe oko sitnica. Nemojte dodatno pogor{avati situaciju zlobnim primjedbama. Neuredne `ivotne navike do}i }e na naplatu, u vidu nesanice ili probavnih smetnji. Ne}ete se uspjeti usredoto~iti na samo jedan zadatak. Umjesto da rasipate energiju na nekoliko razli~itih poslova, prionite na obavljanje najhitnije obaveze. Samci }e idealizirati osobe koje im se svide, {to bi moglo dovesti do razo~arenja. Budite realniji u procjeni situacije i poslu{ajte savjet bliskog prijatelja. Prijat }e Vam sve fizi~ke aktivnosti kako biste se oslobodili vi{ka energije.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Esad HE]IMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: psalam, rtv, ze, ararat, vate, a, inatan, miran, ac, rko, ovas, |erdan, centri, vara, u, |akovica, petine, ino, asli, ilij, z, zv, ve~erati, g, tarabe, ar, ido, trinomi, nobel, talas.

Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiHa. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj

Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 tel/fax: +387 33 272 271

Danas hladno i vjetrovito, puha}e umjeren sjeverozapadni vjetar, na jugu jaka bura, poslije podne u slabljenju. Tokom dana obla~no, prije podne u centralnim i isto~nim predjelima sa slabim snijegom. Samo }e na sjeveru biti umjereno obla~no sa sun~anim periodima, a u Hercegovini vedro. Minimalna temperatura od -4 do 3, maksimalna dnevna od -1 do 9°C. U no}i novo naobla~enje sa snijegom. Narednih dana obla~no, povremeno sa snijegom, na sjeveru i susnje`icom, a na jugu prete`no sun~ano. U Sarajevu prije podne obla~no sa snijegom, popodne obla~no i suho. Puha}e umjeren, sjeverozapadni vjetar. Minimalna temperatura -2, maksimalna dnevna 0°C.

Danas se ki{a, u brdsko-planinskim predjelima snijeg, o~ekuje u zapadnoj, centralnoj i isto~noj Evropi. Snijeg }e padati u centralnom i na zapadnom Balkanu, kao i u evropskom dijelu Rusije, a jak sjeverozapadni vjetar puha}e u Velikoj Britaniji, sjevernoj Francuskoj, Njema~koj i Danskoj. Prete`no sun~ano zadr`a}e se na Pirinejskom, Apeninskom i jugu Balkanskog poluostrva. Maksimalna temperatura kreta}e se od -4 do 2 na sjeveru i od 10 do 17°C na jugu Evrope. Na Balkanu vjetrovito, puha}e umjeren sjeverozapadni vjetar. Tokom dana obla~no i hladno, u centralnim i isto~nim predjelima prije podne sa slabim snijegom. Samo }e u kontinentalnim predjelima Hrvatske, du` Jadranskog i Jonskog primorja biti vedro. Maksimalna temperatura od -1 do 6, u primorskim gradovima oko 10°C. Uve~e novo naobla~enje sa susnje`icom i snijegom, prvo na sjeveru i zapadu Balkana.

60

KULTURNI VODI^
^UDOVI[NA PRI^A U PARIZU
avantura, animirani, re`ija: Bibo Bergeron, glasovi: Mathieu Chedid, Vanessa Paradis, Gad Elmaleh, Ludivine Sagnier... po~etak u 11.40 i 13.50 sati. petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

subota, 7. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

ZENICA

BANJA LUKA

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

MUPPETI

TUZLA KINA
MULTIPLEX EKRAN
CRNI SATI 3D

KINA
KRITERION
VU^JA TAJNA
po~etak u 18 sati. mjuzikl, komedija, porodi~ni, re`ija: James Bobin, uloge: Jason Segal, Amy Adams, Chris Cooper... po~etak u 11.20, 13.40, 15.50, 18 i 20.10 sati.

KINA
MULTIPLEX PALAS
SHERLOCK HOLMES: IGRA SJENA
akcijska avantura, re`ija: Guy Ritchie, uloge: Robert Downey Jr., Jude Law, Jared Harris, Noomi Rapace... po~etak u 17 i 19.30 sati.

UBIO SAM MAJKU
po~etak u 20.20 sati.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

CINEMA CITY
SHERLOCK HOLMES: IGRA SJENA

nau~na fantastika, horror, akcija, re`ija: Cris Gorak, uloge: Emile Hirsch, Olivia Thirbly, Max Minghella, Rachael Taylor... po~etak u 20 i 22 sata.

DUG
drama, triler, re`ija: John Madden, uloge: Helen Mirren, Sam Wor thington, Jessica Chastain, Jesper Christensen, Marton Csokas, Ciaran Hinds, Tom Wilkinson... po~etak u 14.30, 16.30, 18.30 i 20.30 sati.

GALERIJE
COLLEGIUM ARTISTICUM
Prva zajedni~ka izlo`ba ~lanova Udru`enja likovnih umjetnika Kantona Sarajevo pod nazivom SARAJEVSKI SALON. Izlo`ba }e biti otvorena do 14. januara.

ALVIN I VJEVERICE 3: BRODOLOM @IVOTA
komedija, animirani, re`ija: Mike Mitchell, uloge: Justin Long, Mat thew Gray Gubler, Jesse McCar tney... po~etak u 13 i 15 sati.

MOSTAR

NE ZNAM KAKO JOJ USPIJEVA
komedija, re`ija: Douglas McGrath, uloge: Sarah Jessica Parker, Pierce Brosnan, Kelsey Grammer, Christina Hendricks, Greg Kinnear... po~etak u 15, 17, 19 i 20.45 sati.

akcijska avantura, re`ija: Guy Ritchie, uloge: Robert Downey Jr., Jude Law, Jared Harris, Noomi Rapace... po~etak u 12, 14.40, 17.50, 20.30 i 23.10 sati.

RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba radova mladog umjetnika Damira Avdi}a, koji je diplomirao na Akademij likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek Slikarstvo. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Raif feisen banke u ul. Zmaja od Bosne bb, a otvorena je za sve posjetioce radnim danima od 8 do 16 sati.

NAJMRA^NIJI SAT 3D
nau~na fantastika, horror, akcija, re`ija: Cris Gorak, uloge: Emile Hirsch, Olivia Thirbly, Max Minghella, Rachael Taylor... po~etak u 16 i 22.15 sati.

MUPPETI

ARTHUR BO@I] 3D

GALERIJE
CENTAR ZA KULTURU
Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

ATELJE ZEC
Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

mjuzikl, komedija, porodi~ni, re`ija: James Bobin, uloge: Jason Segal, Amy Adams, Chris Cooper... po~etak u 16 i 18 sati.

PARADA

ALVIN I VJEVERICE 3

avantura, animirani, re`ija: Sarah Smith, glasovi: James McAvoy, Jim Broadbent, Bill Nighy, Hugh Laurie... po~etak u 11, 13 i 15 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

BIHA]

NEMOGU]A MISIJA: PROTOKOL DUH
akcija, re`ija: Brad Bird, uloge: Tom Cruise, Jeremy Renner, Paula Pat ton... po~etak u 12.10, 14.50, 17.40, 20.20 i 22.50 sati.

komedija, re`ija: Sr|an Dragojevi}, uloge: Milo{ Samolov, Nikola Kojo, Hristina Popovi}, Goran Navojec, Dejan A}imovi}, po~etak u 18 sati.

BLACKBOX
Izlo`ba fotografija pod nazivom Izlo`ba foto {kole 2011, za posjete je otvorena do 7. januara. komedija, animirani, re`ija: Mike Mitchell, uloge: Justin Long, Mat thew Gray Gubler, Jesse McCar tney... po~etak u 12.15 i 14 sati.

NEMOGU]A MISIJA: PROTOKOL DUH
akcija, re`ija: Brad Bird, uloge: Tom Cruise, Jeremy Renner, Paula Pat ton... po~etak u 22 sati.

MUZEJI
SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

KINA
UNA
PLJA^KA S VRHA

[TRUMFOVI
animirani, re`ija: Raja Gosnell, glasovi: Neil Patrick Harris, Jayma Mays, Hank Azaria... po~etak u subotu, u 12.30 sati.

MA^AK U ^IZMAMA 3D

MUPPETI
mjuzikl, komedija, porodi~ni, re`ija: James Bobin, uloge: Jason Segal, Amy Adams, Chris Cooper... po~etak u 12, 17.45 i 20 sati.

^AROBNI PANJ
animirani, re`ija: Juanjo Elordi, glasovi: Mirsad Abdagi} Kike, Ajla Hamzi}, Anita Memovi}, Sta{a Duki}, Sanin Milavi}, Damir Kustura, po~etak u 11.30 i 13 sati.

SRETNA NOVA GODINA
romanti~na komedija, re`ija: Garry Marshall, uloge: Sarah Jessica Parker, Jessica Biel, Ashton Kutcher, Robert De Niro, Hilary Swank... po~etak u 16, 20.15 i 22.30 sati.

animirana avantura, re`ija: Chris Miller, uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek, Zach Galifianakis... po~etak u 15.40, 17.20, 19.15 i 21.10 sati.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10 do 14 sati.

MU[KARCI KOJI MRZE @ENE

komedija, re`ija: Brett Ratner, uloge: Eddie Murphy, Ben Stiller, Casey Af fleck, Alan Alda... po~etak u 19 i 21 sat.

MA^AK U ^IZMAMA 3D
animirana avantura, re`ija: Chris Miller, uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek, Zach Galifianakis... po~etak u subotu, u 10.30 i 12.15 sati. po~etak u 10.30 sati.

MA^AK U ^IZMAMA 3D
animirana avantura, re`ija: Chris Miller, uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek, Zach Galifianakis... po~etak u 14.15 sati.

TAJNI @IVOT KU]NIH POMO]NICA

BO[NJA^KI
Obilazak Bo{nja~kog instituta i nove postavke umjetni~kih djela ''U fokusu kolekcije'' svakim danom osim nedjelje i ponedjeljka, od 9 do 16 sati. Najava grupa na telefon: 033/279-800 i na mail info@bosnjackiinstitut.ba.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

MUZEJI
SAVREMENE UMJETNOSTI
Izlo`ba Milivoja Unkovi}a za posjete je otvorena do 17. januara 2012.

triler, re`ija: David Fincher, uloge: Daniel Craig, Rooney Mara, Stellan Skarsgard, Robin Wright, Christopher Plummer, Joely Richardson, Embeth Davidtz, Goran Vi{nji}... po~etak u 17, 20 i 23 sati.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do

komedija, drama, re`ija: Tate Taylor, uloge: Emma Stone, Viola Davis, Octavia Spencer, Sissy Spacek po~etak u 18 i 20.45 sati.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE subota, 7. januar/sije~anj 2012.
SP OR T

TV PROGRAM

61

Adelboden: Veleslalom (m), 1. utrka, snimak
12.35 BHT
SVJETSKI KUP U ALPSKOM SKIJANJU

Adelboden: Veleslalom (m), 2. utrka, prijenos
13.25 BHT
SVJETSKI KUP U ALPSKOM SKIJANJU

SP

OR T

Posljednji samuraj
The Last Samurai, 2003.

20.05 NOVA

AKCIJA

Re`ija: Edward Zwick Uloge: Tom Cruise, Ken Watanabe, William Atherton, Chad Lindberg, Ray Godshall Sr.

Kapetan Nathan Algren ~ovjek je bez cilja. Neko} bi `ivot dao za ~ast i svoju zemlju, ali nakon Gra|anskoga rata svijet se promijenio. Pragmati~nost je zamijenila hrabrost, a ~asti vi{e nema ni za lijek. U jednom sasvim drugom svijetu jedan drugi vojnik promatra kako njegov na~in `ivota propada. On je Katsumoto, posljednji vo|a drevne vrste ratnika, samuraja koji su `ivot posvetili slu`enju caru i domovini...

@ivot je lijep
20.00 OBN KOMEDIJA
Re`ija: Roberto Benigni Uloge: Roberto Benigni, Nicolette Braschi, Giorgio Cantarini La vita e bella, 1997.

FIL

M

Pariz, volim te
21.45 FTV DRAMA
Re`ija: Bra}a Coen, Gus Van Sant, Aleksander Payne, Tom Tykwer Uloge: Steve Buscemi, Juliette Binoche, Willem Dafoe Paris je t’aime, 2006.

FIL

M

Málaga CF - Atlético Madrid
22.00 TV1/MRE@A
[PAN SKA PRI ME RA LI GA

Gospo|a Barbara
06.35 FTV

SE

RI

188. Barbara bje`i s mjesta zlo~ina. Santos ostaje usred stravi~noga masakra, zavezan. Samo nekoliko trenutaka poslije, sti`e policija i inspektor Mortens ispituje Santosa i tvrdi da je bio sau~esnik. Santos ne razgovara o tome, ali brani Barbaru. Kao da odjednom svi `ele pomo}i Barbari na neki na~in. Barbara bje`i i upada u nekoliko kompliciranih situacija te na kraju sti`e u crkvu i ondje se skrije.

JE

Tridesetih godina u Toskani vlasnik male knji`are Guido `ivi sretno sa svojom `enom Dorom i sinom. Uskoro do|e do njema~ke okupacije Italije te Guido, koji je `idovskog porijekla, i njegova obitelj zavr{e u nacisti~kom logoru. Kako bi sinu olak{ao strahote logora prika`e mu cijelu situaciju kao igru u kojoj pobjednik dobiva tenk...

Kolja
Kolya, 1996.

FIL

22.15 RTRS KOMEDIJA
Re`ija: Jan Sverak Uloge: Zdenek Sverak, Andrei Chalimon, Libuse Safrankova...

M

Steve Buscemi, u komediji bra}e Coen, dobije batine u pariskom metrou, jer ne slijedi francusko pravilo o kontaktu o~ima; Tom Tykwer je uposlio Natalie Portman koja se zaljubljuje u slijepca, a zatim telefonski prekida s njime. Tu je i ljubavna pri~a sa duhom Oscara Wildea; Elijah Wood kao vampir; te Gérard Depardieu u ulozi re`isera i glavnog glumca. Pri~e variraju od laganih do tragi~nih, a sve ih povezuje vizija Pariza kao ultimativne oaze spontano-komi~nih romanti~nih susreta.

Ameri~ka nevjesta
20.45 BHT
Eeasy Virtue, 2008.

FIL

M

KOMEDIJA/MELODRAMA
Re`ija: Stephan Elliott Uloge: Jessica Biel, Ben Barnes, Kristin Scott Thomas, Colin Firth

Otok

17.05 TV1 / MRE@A

Evgenijina djeca se te{ko prilago|avaju novom `ivotu na Spinalongi. Predsjednik se nalazi u te{koj situaciji, jer je zaljubljen u Evgeniju, ali razumije i po{tuje emotivno stanje njene djece, posebno Lefterisa, koji djeluje negativno i ne `eli biti dio njihove zajednice. Nastavlja se konflikt izme|u Papadimitrioua i dr. Kyritsisa, i to zbog u`asnih posljedica terapije, koje se svakim danom pogor{avaju. Evgenijin mu`, Vassilis, smeten zbog odlaska njegove djece, po~init }e samoubistvo. Dr. Kyritsis otkriva da Dimitris nema gubu ve} psorijazu. Sve ove godine bio je zato~en i odba~en bez razloga. To je velika gre{ka, koju Dimitirs odbija ispraviti. Njegova ljubav prema Elektri spre~ava ga da napusti otok, stoga tra`i od doktora da ~uva njegovu tajnu.

Violon~elistu Luku, starog ne`enju, finansijski problemi primoraju na fiktivni brak s nepoznatom Ruskinjom. Osim toliko `eljenog trabanta, Luka je tim brakom dobio i petogodi{njeg ruskog dje~aka, s kojim te{kom mukom izlazi na kraj. Dje~aka i starog ne`enju, koji se ni u ~emu ne razumiju, ~eka dug i zamr{en put prema razumijevanju i ljubavi…

Jednoruki ma~evalac
01.45 HRT1 AKCIJA
Re`ija: Cheh Chang Uloge: Yu Wang, Chiao Chiao, Chung-Hsin Huang, Yin Tze Pan The one-armed swordsman, 1967.

FIL

M

Mladi Englez se ludo zaljubi u zgodnu i glamuroznu Amerikanku. Impulsivno se vjen~aju i dolaze u njegov roditeljski aristokratski dom. Naizgled idili~ni svijet obitelji Whittaker iz temelja }e uzdrmati Johnova supruga, Amerikanka Larita, koja ne mari za englesku u{togljenost i okamenjenu tradiciju. Svekrva ne podnosi snahu, pa se rasplamsa rat. Na svekrvine manipulacije da je ocrni i izbaci, Larita odgovara svojim nekonvencionalnim metodama.

Trka Kojota
02.00 PINK AKCIJA
Re`ija: Shimon Dotan Uloge: Michael Paré, Macha Grenon, Peter Greene, Michel Perron, Ian MacDonald, Robert Morelli Coyote Run, 1996.

FIL

M

Razbojnici napadaju {kolu borila~kih vje{tina kojom upravlja u~itelj Qi Rufeng. Brane}i gazdin `ivot, njegov odani sluga Fang Cheng pogiba, ostavljaju}i za sobom sina, dje~aka Fang Ganga. Umiru}em slugi u~itelj obe}a da }e brinuti o njegovom sinu. Uistinu, Fang Gang odrasta u njegovoj ku}i i u~i borila~ke vje{tine. Zbog skromnog podrijetla stalno je na meti oholih kolega i u~iteljeve razma`ene k}eri Peier. Na dvoboj ga izazovu dvojica kolega, Gang im poka`e da je ja~i no pritom mu Peier odsije~e desnu ruku...

Nakon dana provedenih u mnogim opasnim misijama, veteranu CIA Pershingu Quinnu nije preostalo ni{ta od stare slave. Quinn krati dane alkoholom, no kada se u malom mjestu gdje radi kao {erif pojavi njegov biv{i partner Bosco, biv{i operativac mora se trgnuti iz letargije i jednom za svagda obra~unati sa zlikovcem.

62
BHT

TV PROGRAM
06.35 Gospo|a Barbara, igrana serija 08.05 Vijesti 08.10 Ro|enje Isusovo, animirani film 09.00 Bo`i}na liturgija, prijenos iz Saborne crkve Presvete Bogorodice u Sarajevu 11.00 Josif i raznobojni ogrta~, animirani film 11.50 Dnevnik 1 12.00 Sarajevska hronika 12.30 Nojeva barka, kanadski film, 1. dio 13.55 Prorok Josija i bitka kod Jerihona, animirani film 14.40 Vijesti 14.50 Parohija Sv. proroka Ilije u Maglaju

subota, 7. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

07.00 Govor ti{ine, emisija za osobe o{te}enog sluha i govora 08.00 BHT vijesti 08.10 Planina Atos, strani dok. program 09.00 Bo`i}na liturgija, prijenos iz Saborne crkve Presvete Bogorodice u Sarajevu 11.05 Kamerni hor Muzi~ke akademije Univerziteta u Isto~nom Sarajevu 12.00 BHT vijesti 12.35 Adelboden: Svjetski kup u alpskom skijanju: Veleslalom (m), 1. utrka, snimak 13.25 Adelboden: Svjetski kup u alpskom skijanju: Veleslalom (m), 2. utrka, prijenos 14.30 Harvardska zvona, strani dokumentarni program 15.00 Boja Balkana, muzi~ki program 15.45 Obi~aji pravoslavnog Bo`i}a, dok. program 16.10 BHT vijesti 16.20 Bijela hronika 16.35 Unajmite dijete, ameri~ki igrani film 18.05 Nova avantura, magazin 19.00 Dnevnik 1 Sport Vrijeme 19.40 Balkanika, muzi~ki program 20.05 Stara crkva, moja crkva, dokumentarni film 20.45 Ameri~ka navjesta, britansko-kanadski igrani film 22.25 BHT vijesti 22.40 Raspjevani plja~ka{i, ameri~ki igrani film 00.10 Unajmite dijete, ameri~ki igrani film (r) 01.35 Ameri~ka nevjesta, britansko-kanadski igrani film (r) 03.10 Pregled programa za nedjelju

FTV

06.01 Nojeva barka, mini serija Muzi~ki program 08.00 Vijesti Mala TV 08.15 Tomica i prijatelji 08.45 Graditelj Bob, crtani film 09.00 Bo`i}na liturgija iz saborne crkve u beogradu, direktan prenos 11.00 Koncert Miroslava Ili}a 12.00 Dnevnik 1 12.15 Otvoreni bo`i}ni program 14.05 Zemljomorje, mini serija

RTRS

06.05 Voda `ivota, crtani film (r) 06.30 Majka Holi, crtani film (r) 07.00 Najava programa 07.05 Snjeguljica 3, crtani film 07.35 Snjeguljica 4, crtani film 08.00 Music box 08.05 Junska no}, serija 09.00 Music box 09.05 Junska no}, serija (r) 10.00 Music box 10.05 Junska no}, serija (r) 11.00 Music box 11.05 Junska no}, serija (r) 12.00 Music box 12.05 TV Jedna, magazin za `ene (r)

TV1

07.00 Fifi, crtani film, 3. ep. 07.30 Bumba, crtani film 07.50 Graditelj Bob, crtani film 08.00 @ablja patrola, crtani film, 21. ep. 08.30 Po{tujmo saobra}ajne znakove 08.37 Hlapi}eve nove zgode, crtani film 08.53 Po{tujmo saobra}ajne znakove 09.00 Garfield, crtani film 10.00 Winx, crtani film 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Suze Bosfora, 62. ep. 13.00 Autoklub 13.30 Svi na selo 14.00 Kad sam bio pacov, igrani film 15.50 Sport centar

HAYAT

06.00 Bo`i}na pri~a, animirani film 08.00 Sve za ljubav, reality emisija (r) 10.00 Mladi mu{ketiri, serija 11.00 Paparazzo lov na poznate, zabavna emisija (r) 12.00 Info top, inf - program 12.05 Vremenska prognoza 12.10 Gold Music, muzi~ka emisija

PINK

Gospo|a Barbara

06.35

Graditelj Bob

08.45

Junska no}

08.05

@enski razgovori

18.00

Kursad`ije

19.00

15.20 Tajna Starog Mosta, serija, 53. i 54. ep. 17.05 Super pas, ameri~ki igrani film 18.35 Tomica i prijatelji, crtana serija 18.40 Mala princeza, crtana serija 18.50 Piplinzi, crtana serija 19.10 Loto, prijenos izvla~enja 19.20 Harveytoons, crtana serija 19.30 Dnevnik 2 20.10 [a{avi roditelji, ameri~ki igrani film 21.45 Pariz, volim te, francusko ameri~ki igrani film 23.45 Dnevnik 3 00.00 Nojeva barka, kanadski igrani film, 1. dio 01.20 Crna krava, bijelo mlijeko, no}ni program (r) 02.55 Dnevnik 2 (r) 03.25 Pregled programa za nedjelju

15.30 Ono kao ljubav, serija (r) 16.15 Bo`ija djeca, dok. film 16.40 Ermitra`, reporta`a 17.10 Bo`i} u vompki {umi, crtani film 18.15 Bo`i}ne pjesme na dar 18.35 Iz petrovog vremena, reporta`a 18.55 Pravoslavlje manastir Dobri}evo (r) 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.10 Samo pjesma zna, bo`i}na emisija narodne muzike 21.25 Koncert kubanjskog koza~kog hora 22.15 Kolja, film 00.10 Lov na ~ovjeka, film 02.05 Dnevnik 02.30 Zemljomorje, mini serija 05.30 Muzi~ki program

13.00 Music box 13.05 Crni pas, film (r) 15.00 Music box 15.05 Kako vrijeme prolazi, serija, 14. ep. (r) 16.50 Vijesti plus 17.05 Otok, serija, 13. ep. 18.05 CSI: Las Vegas, serija, 18. ep. (r) 19.00 Najava Dnevnika 19.10 Hello Kitty, crtani film 19.30 Dnevnik 20.05 CSI: New York, serija, 18. ep. (r) 21.00 CSI: Las Vegas, serija, 1. ep. 22.00 [panska Primera liga: Málaga C.F. Atlético Madrid 00.00 Pono}ne vijesti 00.20 Crni pas, film (r) 01.58 No}ni program

15.55 Vremenska prognoza 16.00 Zvijezda mo`e{ biti ti, muzi~ki show 18.00 @enski razgovori, zabavni program 19.00 Vijesti u 7 19.28 Vremenska prognoza 19.30 Stanje na putevima 19.31 Biometeorolo{ka prognoza 19.33 Sport 19.38 Horizonti 20.00 S druge strane, info-program 20.20 Zvijezda mo`e{ biti ti, nominacije 22.20 ^uvar pla`e u zimskom periodu, igrani film 00.35 Astro Num Caffe Reprizni program 03.00 Vijesti u 7 03.30 S druge strane, info-program 03.50 Zvijezda mo`e{ biti ti, nominacije 05.40 Autoklub 06.00 @enski razgovori, zabavni program 06.40 Svi na selo

14.08 Porodi~ni obra~un, kviz 15.10 Grand hit, muzi~ka emisija 15.50 Info top, info program 15.55 Vremenska prognoza 16.00 Mala nevjesta, serija 17.00 Show time, zabavna emisija 19.00 Kursad`ije, zabavna emisija 20.00 [opingholi~arke, relity emisija 21.00 Zvijezde Granda, muzi~ki show 00.00 Trka sa vremenom, film 02.00 Trka kojota, film

06.00 Hairy Scary, crtani film 06.15 Ma|ioni~ar, crtani film 06.40 Farhat, crtani film 07.05 Mixmaster, crtani film 07.30 Gladijatori, crtani film 07.55 Oggy i `ohari, crtani film 08.20 Inspector Gadet Saves Cristmas, crtani film 08.45 Bumpy it was night before Cristmans, crtani film 10.50 Princ iz Bel Aira, humoristi~na serija 11.20 TV Doktor, medicinski magazin 12.00 Lonci i poklopci, kulinarski show 13.00 Bakina kuhinja, kulinarski show 13.50 Asterix na Olimpijskim igrama, igrani film 16.15 Sve za ljubav, film 17.30 Dejana: Darovi `ivota, talk show 18.50 OBN Info, informativni program 19.05 OBN Sport, sportski pregled 19.20 Bakina kuhinja, kulinarski show 20.00 @ivot je lijep, film 23.00 Sponzoru{a, film 00.45 @ivot je lijep, film 02.35 Sponzoru{a, film (r) 04.25 @ivot je lijep, film (r) 06.20 ^uvari planeta, dokumentarni program

OBN

Bo`i}na liturgija
09.00 BHT

SE

RI

JA

TV SA

08.00 Otvoreni program povodom Pravoslavnog Bo`i}a, u`ivo 09.00 Bo`i}na liturgija iz Saborne crkve u Sarajevu, prijenos 11.00 Otvoreni program povodom Pravoslavnog Bo`i}a 13.00 Vijesti 13.15 Rebus, politi~ki magazin 14.50 “Bo`i}ni koncert” povodom Pravoslavnog Bo`i}a, snimak 16.20 Dokumentarni program 18.00 Za svaku bolest trava raste 18.30 Dnevnik 19.00 Program za djecu 20.00 Mu}ke 21.30 Vijesti 21.40 Globus 22.10 La`na obe}anja, film 23.55 “Bo`i}ni koncert” u povodu Pravoslavnog Bo`i}a, snimak 01.20 Dnevnik TVSA (r)

TV TK

07.05 Iz dana u dan... 07.10 Vijesti 08.30 Majstor kuhinje, kulinarski show 09.05 Kako vrijeme prolazi, turska serija (r) 10.30 Predaj se srce, serijska (r) 12.00 Vijesti 14.45 Sve~ani bo`i}ni koncert, snimak 16.00 Vijesti 17.05 Otok, serija 19.00 Dnevnik 20.05 22.00 Primera liga: Malaga - Atletico, prijenos 23.45 Vijesti 23.55 Biografije tajkuna: Neiman Marcus 01.00 Dnevnik, repriza 01.30 Praznik za ljubav, film 03.00 CSI Las Vegas, serija (r) 03.45 Otok, serija (r) 04.30 Pop corn, skrivena kamera

MRE@A

07.05 Snjeguljica 3, crtani film 07.35 Snjeguljica 4, crtani film 08.05 Junska no}, 22,23,24,25. ep. 13.05 Crni pas, film 15.05 Kako vrijeme prolazi, 14. ep. (r) 17.05 Otok, 13. ep. 18.05 CSI: Las Vegas, 18. ep. (r) 20.05 CSI: New York, 18. ep. (r) 21.00 CSI: Las Vegas, 1. ep. 22.00 [panska Primera liga: Málaga C.F.- Atlético Madrid

TV MOSTAR

07.35 Snjeguljica 4, crtani film 08.05 Junska no}, 22/124 09.00 Flashbacks 09.05 Junska no}, 23,24. ep. 11.00 Music box 11.05 Junska no}, 25/124 12.00 Music box 12.05 TV jedna (r) 13.00 Music box 13.05 Crni pas, film (r) 15.05 Kako vrijeme prolazi, 14. ep. (r) 16.50 Vijesti plus 17.05 Otok, 13. ep. 18.05 CSI: Las Vegas, 18. ep. (r) 19.00 Najava Dnevnika 19.10 Hello Kitty 19.30 Dnevnik 20.05 CSI: New York, 18. ep. (r) 21.00 CSI: Las Vegas, 1. ep. 22.00 [panska Primera liga: Málaga - Atlético Madrid 00.00 Vijesti 00.20 Crni pas, film (r)

TV ZENICA

07.05 Prenos Bo`i}ne ligurgije 09.08 Dje~iji program: Odlika{i 09.30 TV izlog 09.30 Animirani film 11.00 Selu u pohode (r) 12.00 Sponzoru{e (r) 15.00 Vijesti 15.10 Bonaventura (r) TV izlog 16.00 Kontakt program (r) 17.00 Oni dolaze (r) 17.30 Putopisi (r) 18.00 Sfera (r) 19.00 Vijesti 20.00 Nije te{ko biti ja 21.00 Igrani film 23.00 Vijesti (r) 23.15 Igrani film 01.00 Odjava

TV KAKANJ

08.00 Sevdah i vrijeme 08.30 Frej`er, serija 09.00 Denis napast 09.10 Vjerski program 09.20 TV Sahar 10.00 Te{anjska hronika 10.30 7 dana u Vogo{}i 11.00 Bonaventura 12.00 Vijesti 12.30 Frej`er, serija 13.00 Puls 14.00 Link 14.30 Planeta zemlja 15.30 Te{ke ki{e, film 17.05 Put istine 18.00 Majstor kuhinje 18.30 Pozitivni format 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti 20.20 Legende bh sporta 21.00 Dom2 21.30 Reporta`e sa zemlje mira 22.00 Ekstremi slavnih 23.00 Autovizija 23.30 Svjedok prirode 00.00 Vijesti 00.10 Strah u srcu, film

TV VOGO[]A

08.00 Info IC Kakanj (r) 08.30 Sa sevdahom u srcu, muzi~ki program 09.00 Program za djecu i mlade 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 Glas Amerike (r) 11.00 Telenovela (r) 15.00 Info IC Kakanj (r) 15.30 Majstori kuhinje 16.00 Dok. program 17.00 Ha{ki tribunal (r) 17.30 Sa sevdahom u srcu 17.50 Crtani film 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS music 19.30 I.R.I.B. 20.00 Ritam regije Srebrenica 20.30 Cazinska hronika 21.00 Nije te{ko biti ja, revijalni program 22.00 Sportski program 23.30 Auto Shop Magazin 00.00 Biografije, revijalni program

TV USK

13.50 Bonaventura (r) 14.30 Vijesti 14.45 Za svaku bolest trava raste, dok. serijal 15.05 Kako vrijeme prolazi, serija (r) 17.05 Otok, serija CSI: Las Vegas, erija 18.05 HIPP ove pri~e (r) 18.15 ^iji su an|eli, 2/4 18.30 Duhovni svijet 19.00 Dnevnik 1. 19.30 Muzi~ki program 20.05 Hronika kraji{kih gradova 20.50 TV intermeco 21.05 CSI New York, serija 22.00 [panska Primera liga, prenos 22.45 Vijesti 23.45 Autoshop magazin

TV SLON

13.02 Op~injeni, talijanska serija, 167, 168, 169. ep. 15.40 Folk-top 10ja 16.30 Marketing 16.35 Nije te{ko biti ja, zabavno muzi~ki program 17.25 SMS Centrala, muzi~ki program 18.00 Crno i bijelo, informativni program, vikend izdanje 18.30 Vremenska prognoza 18.45 EXTRA DJ, muzi~ka emisija 20.00 KVIZ Extra 20.30 [e}ernica, revijalni program 22.30 SMS centrala, muzi~ki program 23.00 Slon extra Info 23.15 Pregled programa za nedjelju

TV BN

06.30 Jutarnji program 09.00 Mir Boziji, Hristos se rodi! prazni~ni program 18.50 Crni Gruja 2, serija 19.30 Dnevnik 2 20.00 Muzi~ki show: Sne`ana \uri{i} 21.00 TV drama: Andra i Ljubica 01.50 Filmski maraton

TV ATV

07.30 Bo`i}na poslanica 08.00 Bo`i}ni doru~ak 09.55 Vijesti 10.00 ^iji su an|eli, dje~iji programi 10.20 Sporti}, dje~iji program 10.50 Pocoyo, crtai film 11.00 Lijeni grad. dje~iji program 11.30 Danas je Bo`i} 11.55 Vijesti 12.00 Episkop Lipljanski, dok program 13.00 Mejdan Simeuna \aka, film 14.30 @ikina dinastija, film 16.30 Ja volim Srbiju, zabavni program 18.00 Sveti Georgije ubiva a`dahu (4. ep.) 19.00 Vijesti 19.35 Arena 19.45 Cinema Magica hronike 20.00 48 sati svadba 21.00 Sveti Georgije ubiva a`dahu ( 5.ep.) 22.00 Boj na Kosovu, film 00.00 Stubovi zemlje, serija

OSLOBO\ENJE subota, 7. januar/sije~anj 2012.
06.37 Iza ekrana (r) 07.07 Zubanje u Dubici, emisija pu~ke i predajne kulture (r) 07.39 Hrvatska kronika BiH 07.58 Kinoteka - ciklus klasi~nog vesterna: Bijeli ratnik, film 09.24 Hrvatska glagoljica glagolja{i, dok. film (r) 09.53 Vijesti iz kulture (r) 10.00 Vijesti 10.07 Vrijeme danas 10.08 HAK - Promet info 10.14 Ku}ni ljubimci 10.46 Azijske razglednice: Pozdrav iz Delhija, dokumentarna serija 11.16 Normalan `ivot 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar (r) 12.29 Veterani mira, emisija za branitelje 13.15 Duhovni izazovi, magazin 13.47 Prizma, multinacionalni magazin 14.35 Manjinski Mozaik: Na vrhovima prstiju 14.53 Eko zona 15.23 Prapo~eci `ivota: Osvaja~ki pohod, dokumentarna serija 16.27 Potro{a~ki kod 17.00 Vijesti 17.09 Vrijeme sutra 17.10 HAK - Promet info 17.17 Reporteri: Djeca Malog zmaja i Zemlja anarhije 18.22 Lijepom na{om: Vukovar 19.20 Loto 7/39 19.30 Dnevnik 19.54 Sport 19.58 Vrijeme 20.00 Zvijezde pjevaju 21.52 Najmo}nije `ene svijeta: Coco Chanel, dok. serija 22.43 Dnevnik 3 22.58 Sport 23.01 Vrijeme sutra 23.04 Vijesti iz kulture 23.10 Ve~ernja premijera: Mu{karci koji mrze `ene, {vedski film 01.45 Jednoruki ma~evalac, film (r) 03.33 Fanny, film (r)

TV PROGRAM
06.45 TV izlog 07.00 I tako to…, serija 07.25 Borba bez milosti, film 08.45 Bakugan, crtana serija (r) 09.10 Neustra{ivi Scooby Doo, crtana serija (r) 09.35 Winx, crtana serija 10.00 Mravlji `ivot, crtani film 10.30 Smallville, serija 11.30 Frikovi, serija 12.30 Junaci s planine, film 14.15 Zagrizi metak, igrani film 16.25 Provjereno, informativni magazin (r) 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Provjereno, informativni magazin (r) - nastavak 17.35 Savr{ena romansa, igrani film 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Posljednji samuraj, igrani film 22.45 Po{tar, igrani film 01.10 Pisma s Iwo Jime, igrani film 03.25 Junaci s planine, igrani film (r) 05.05 Ezo TV, tarot show 06.35 Frikovi, serija (r)

63
KU LI SH NAR OW SK I

HRT1

07.10 Panorame turisti~kih sredi{ta Hrvatske 07.37 Opera box 08.09 Patak Frka, crtana serija (r) 08.31 Djevoj~ica iz budu}nosti 2, crtana serija 08.55 Mala TV 09.25 Zagreb: Bo`i}na arhijerejska liturgija, prijenos iz hrama Preobra`enja Gospodnjeg 11.22 ^etvrti kralj, crtani film (r) 11.50 Trolovi, crtana serija (r) 12.16 Crtani film (r) 12.27 Magazin UEFA EURO 2012. 12.55 Adelboden: Svjetski skija{ki kup veleslalom, snimka 1. vo`nje 13.25 Adelboden: Svjetski skija{ki kup veleslalom, prijenos 2. vo`nje 14.19 Dobra godina, ameri~ki film (r) 16.14 KS Automagazin 16.47 Mijenjam svijet: Akademija na ulici 17.17 4 zida 17.50 Osijek: Rukometni Croatia Cup: Hrvatska - Slova~ka, prijenos 19.37 Glazba, glazba... evergreen 19.59 Ve~eras 20.00 Ciklus Michaela Moorea: Ludi za oru`jem 21.59 Feniksov let, ameri~ki film 00.00 Ljubavnice 2, serija 00.45 Fringe - na rubu 1, serija (r) 01.32 Evgenij Kissin i Berlinska filharmonija pod ravnanjem Simona Rattlea 02.19 No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 05.17 No}ni glazbeni program: Zadarfest 1995. - Show program: Putokazi (r)

HRT2

NOVA

07.00 Recite Aljazeeri, interview (r) 07.30 Sljede}a muzi~ka stanica - Sirija II dio, (r) 08.00 Usudi se i probaj Palermo, dok. program 08.30 Recite Aljazeeri, interview (r) 09.00 AJE program 16.30 Historija revolucije Crni septembar, dok. program (r) 17.00 Za stolom s teroristima Povratak boraca za slobodu (r) 17.30 Recite Aljazeeri, interview (r) 18.00 Vijesti 19. 05 48 Ramingining 19.30 Druga strana Srbije, ep. 7, dok. program 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 Oni pobje|uju Vladimir Grbi}, interview (r) 22.00 Vijesti 23.05 Spa{avaju}i Soweto (r) 23.30 Druga strana Srbije (r) 00.00 AJE Vijesti 01. 00 48 Ramingining, dok. program (r) 01. 30 Poznavali smo Idija Amina, dok. program (r)

AL-JAZEERA B.

11.00 Vijesti 11.05 Hronika Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, info 12.10 Mozaik 12.40 Mali pola`ajnik, drama za decu 13.15 Dnevnik 13.29 For{pan 13.30 Sport plus 13.40 Vrijeme 14.10 Vi i Mira Adanja Polak 15.55 Vijesti 15.55 Nepobedivo srce, serija (r) 17.00 Petkazanje, dok. program 18.00 Medijska mre`a srpske dijaspore 18.30 Kvadratura kruga 19.00 Slagalica, kviz 19.17 Vrijeme 19.30 Dnevnik 20.05 Nepobjedivo srce, 13/15 21.00 Zona Zamfirova, film 22.45 Vijesti 21.00 TV lica... 22.00 Ikona, 7/7 (r) 22.30 Leti, leti pjesmo moja mila 00.35 TV minijature

RTS

12.00 Vijesti 12.05 Bo`i}ni koncert 13.05 Isus, bo`ji sin, film (r) 14.00 Vijesti 14.05 Sa `eljom do snova, emisija za djecu 14.35 Zlatni vijek ikonostasa: Manastir Podvrh 15.00 Zapis (r) 15.30 Dnevnik 1 15.45 Muzika 16.05 Mozaiku 16.40 Heroina u sjenci mu`eva 17.20 Zlatni vijek ikonostasa manastir piva 243/07 17.40 7 TV dana 18.00 Isus, Bo`ji sin, 18.50 Program za djecu 19.20 Kalendar 19.30 Dnevnik 2 19.55 Ko{arka, ABA liga: Budu}nost Cedevita, prenos 21.40 Sat TV- proslava Bo`i}a 22.00 Agrosaznanje 23.00 Dnevnik 3 23.30 Sportska subota 23.45 Heroina u sjenci mu`eva, dok. program 00.25 Art magazin

RTCG

Lonci i poklopci
12.00 OBN

U subotnjem meniju, Vjeko opet kuha samo za vas. Za sve pravoslavce, ovo }e biti idealna prilika da, zajedno sa Vjekom, pripreme ukusna i nesvakida{nja jela za svoje najmilije. Kao predjelo, vidje}ete spremanje pohanog sira sa paprikama i gljivama, kao i burek sa pinjolom...

Show time

Z PR ABA OG VN RA I M

17.00 PINK

DISCOVERY

08.10 Megagraditelji 09.05 Mo}ni brodovi 10.00 Ljudskih ruku djelo - Azije 10.55 Nevjerovatna brzina 2 epizode 11.50 Velike selidbe 12.45 Potraga za prirodnim gasom 13.40 Bra}a iz mo~vare - 2 epizode 14.35 Megagraditelji 15.30 U potrazi za zabavom 16.25 Kako se pravi? 16.55 Kako se to pravi 17.20 Ljudskih ruku djelo - Azije 18.15 Vrhunsko graditeljstvo 19.10 Velike selidbe 20.05 Kako se pravi? - 2 epizode 21.00 ^ovjek, `ena, divljina 21.55 Pre`ivljavanje 22.50 Pozadina avionskih nesre}a 23.45 Obnova New Yorka

N. GEOGRAPHIC

12.00 Istra`ivanje planete Zemlje: Zemlja bez Mjeseca 13.00 Najopasnije `ivotinje na svijetu: Od pustinje do pa{njaka 14.00 Najopasnije `ivotinje na svijetu: Urbana d`ungla 15.00 Duh vikinga: Ro|eni osvaja~i - 1. dio 16.00 Duh vikinga: @rtve uspeha - 2. dio 17.00 Obrnuto istra`ivanje: 1. epizoda 18.00 Obrnuto istra`ivanje: epizoda 2 19.00 Avionske nesre}e: Panika na pisti 20.00 Tabu: Debljina 21.00 Tabu: Najdublja odanost 22.00 \avolja Biblija 23.00 ^ileanski rudari: @ivi zakopani 00.00 Tabu: Debljina 01.00 Tabu: Najdublja odanost

08.30 Reli, Dakar 09.15 Nordijsko kombinovano skijanje, SK Schonach, u`ivo 10.30 Alpsko skijanje, SK Adelboden, [vajcarska, u`ivo 11.30 Alpsko skijanje, SK Bad Kleinkirchheim, Austrija, u`ivo 13.00 Cross-country skijanje, SK Val di Fiemme, Italija, u`ivo 13.30 Alpsko skijanje, SK Adelboden, [vajcarska, u`ivo 14.30 Biatlon, SK Oberhof, u`ivo 15.45 Cross-country skijanje, SK Val di Fiemme, Italija, u`ivo 16.15 Snuker, Players Tour, u`ivo 22.00 Tenis, ATP Doha, Katar, finale 23.00 Reli, Dakar 23.45 Tenis, WTA Brisbane, Australija, finale 00.45 Borila~ki sportovi Total KO 01.15 Reli, Dakar

EUROSPORT

03.30 Tenis, WTA Brisbane, Australija, polufinale 07.30 Tenis, ATP Doha, Katar, polufinale 09.00 Ameri~ki fudbal 10.30 Ski-skokovi, Four Hills Bischofshofen, Austrija 11.30 Tenis, WTA Brisbane, Australija, u`ivo, finale 13.15 Watts 13.30 Nordijsko kombinovano skijanje, SK Schonach, Njema~ka, u`ivo 14.15 Snuker, Players Tour, u`ivo 16.00 Tenis, ATP Doha, Katar, u`ivo, finale 18.00 Odbojka, Italijanska liga 19.00 Freestyle skijanje 20.45 Stoni fudbal 22.45 Tenis, ATP Doha, Katar, finale 00.30 Cross-country skijanje, SK Val di Fiemme, Italija 02.00 Tenis, ATP Doha, Katar, finale

EUROSPORT 2

06.30 ATP Brisbane polufinale, direktno 08.45 NBA Live 09.15 Vijesti 09.30 Premier League News 09.45 Uskijavanje 10.15 Najava Fa Cup 10.45 Pregled Premier League 11.45 Real NBA 12.15 NBA Live 12.30 ATP Chennai polufinale, direktno

SPORT KLUB

NBA Live

12.15

16.00 FA Cup: Fleetwood Blackpool, direktno 18.00 Vijesti 18.30 FA Cup: Bristol Rovers - Aston Villa, direktno 20.20 NBA Action 20.50 NBA Live 21.15 Portugalska liga: Sporting - Porto 23.15 Hopman Cup: Finale 04.00 Vijesti 04.15 NBA Live 04.30 ATP Brisbane finale, direktno

08.00 Barca TV: Real Madrid Barcelona 10.00 Telemarketing 11.00 Belgijska liga: Cercle Brugge - Gent 13.45 Ruska ko{arka: Triumph Enisey 16.00 Premier League: Blackburn WBA, direktno 18.00 FMM 18.30 Austrijska liga: Rapid Admira, direktno 20.30 Premier League: Everton Norwich 22.15 Premier League: Wigan Chelsea 00.15 [kotska liga: Aberdeen Hibernians 02.00 Premier League: Newcastle Swansea 03.45 Portugalska liga: Benfica Rio Ave 05.30 Premier League: Everton Norwich 07.15 Austrijska liga: Rapid - Admira

SPORT KLUB +

09.00 Ko{arka, ABA Liga: Maccabi - La{ko 11.00 Road To London 13.00 Liga {ampiona: Best Of 2011/2012 Basel - Manchester Utd 15.00 Vijesti Omni Sport 15.30 ESPN Documentary 17.00 Ko{arka, ABA Liga: Cibona - Radni~ki

ARENASPORT 1

Fudbal Italijanska Liga
19.00 Italijanska Liga: Preview 19.30 [panska Liga: Preview 20.00 Francuska Liga: Highlights 20.45 Francuski Kup: St. Etienne Bordeaux 22.45 Fudbal Italijanska Liga: Siena - Lazio 02.00 Ameri~ki Fudbal NFL: Wild Card Prenos

22.45

VIASAT HISTORY

07.00 Tajm tim godina X 08.00 Stopama ^ajkovskog 09.00 Apsolutna nula 10.00 Kamerman: @ivot i delo D`eka Kardifa 11.30 Svijet novac: Svijet po Guglu 12.00 Egipat 13.00 Kolonija 14.00 Igra sjenki 15.00 Tajm tim godina X 16.00 Rembrantovo “Optu`ujem” 18.00 Gospodari rata 19.00 Inuitska odiseja: Osvajanje Novog svijeta 20.00 ^ovjekova istorija 21.00 Zaboravljeni na~ini ishrane 22.00 Svijet po Lenonu 23.00 Tajm tim godina X 00.00 Rembrantovo “Optu`ujem”

ANIMAL PLANET

09.30 Veterinar sa pla`e Bondi 10.00 @ivot majmuna 10.25 @ivotinje i mi 10.55 Sve o psima 11.50 Ta prelijepa Indija 12.45 @ivotinjsko carstvo - 2 epizode 13.40 Donald [ulc stru~njak za otrove 14.35 Slonovi - @ivot d`inova 15.30 U potrazi za vukovima 16.25 Odiseja u okeanu 17.20 Afri~ki d`in u lancu ishrane 18.15 Najezda `ivotinja 19.10 Sve o psima 20.05 Ta prelijepa Afrika 21.00 Porodica ajkula 21.55 ^ovjek kao plijen 22.50 Divlje i bez cenzure 23.45 Sve o psima

UNIVERSAL

06.00 Ubistva u Midsommeru, serija 10.00 Urgentni centar, 6 epizoda, serija 15.00 Monk, serija 20.00 Misterije Hejvena, serija 21.00 Ejs Ventura: Detektiv za ku}ne ljubimce, film 23.00 Ja u ljubav vjerujem, film 01.30 Meteorska oluja, film 03.20 ^injenici i la`i: Dosjei o paranormalnom, serija 04.20 Zlo~ini pro{losti, film

TV1000

04.00 Inkognito, igrani film 06.00 Plavi somot, igrani film 08.00 Momak ostaje na filmu, igrani film 10.00 Prva liga II, igrani film 12.00 Prva liga III: povratak u drugoliga{e, igrani film 14.00 Slu{kinjina pri~a, igrani film 16.00 D`uvana Man, igrani film 18.00 Sjenke i magla, igrani film 20.00 Saturday Night Movie: @urba 22.00 Inkognito, igrani film 00.00 Pune ruke posla 14, igrani film 02.00 Vru}e Evro-lezbejke, igrani film

FOX LIFE

10.00 Prva petorka, serija 10.24 Prva petorka, serija 10.48 Sve ispo~etka, serija 11.40 Uvod u anatomiju, serija 12.32 Malkolm u sredini, serija 14.44 Prva petorka, serija 15.32 Terra Nova, serija 16.24 Sve ispo~etka, serija 17.14 Ket i Kim, serija 17.38 Ket i Kim, serija 18.08 Ljekar po narud`bi, serija 19.08 Prva petorka, serija 19.32 Prva petorka, serija 20.02 Uvod u anatomiju, serija 21.00 Udar groma, serija 21.52 O~ajne doma}ice, serija 22.52 Osveta, serija 23.50 Uvod u anatomiju, serija 00.38 Seks i grad, serija 01.12 Sve ispo~etka, serija

FOX CRIME

09.20 Monk, serija 10.10 Distrikt, serija 10.55 An|elinine o~i, serija 11.40 Nestali, serija 12.30 Milosrdna Grejs, serija 3 epizode 15.00 Red i zakon, serija 15.50 Red i zakon, serija 16.40 Red i zakon, serija 17.30 Alias, serija 18.20 Alias, serija 19.10 D`ordan, serija 20.00 Serija 20.55 Kasl, serija 21.45 Kraljevi bjekstva, serija 22.35 Sat, serija 23.25 detektiv Na Floridi, serija 00.15 Ar~er animation 00.40 Ar~er animation 01.05 Red i zakon, serija 01.50 Dekster, serija 02.35 Dekster, serija

HBO

06.00 Ceine: U o~ima svijeta, film 08.00 Svadbena torta, film 09.30 Perike, {ljokice i perje, film 11.05 Hollywood: Na snimanju IX, ep. 1, serija 11.35 MaksimUm, film 13.10 Savr{eni spoj, film 14.50 Ramona i Beezus, film 16.35 Turist, film 18.20 Arthur 3: Rat dvaju svjetova, film 20.05 Uli~ne borbe, film 21.50 Dar od srca, film 23.15 Piranja 3D, film 00.45 Staten Island, film 02.20 Verso, film 04.00 Pijan od ljubavi, film 05.30 Filmovi i zvijezde IV, ep. 1, serija

CINESTAR

09.00 ^ovjek bez lica, film 11.15 Dobrodo{li u [vicarsku, film 13.15 Zauvijek prijateljice, film 15.00 Dani nogometa, film 17.15 Kobna {estaigra, film 19.00 Lijepi Joe, film 21.00 Hitler: Kona~ni pad, film 23.45 Alpha dog, film 02.00 Fatalna nesre}a, film

Dragan Jovi} predvodi}e bordo tim u nastavku sezone

Vo|enje Sarajeva najve}i izazov

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
subota, 7. januar/sije~anj 2012.

47. strana

Barack Obama predstavio novu vojnu strategiju

Pentagon ostaje bez

450 milijardi dolara
Na{a vojska }e biti tanja, ali svijet mora znati da }e SAD nastaviti odr`avati vojnu superiornost snagama koje su pokretne, fleksibilne i spremne na ~itav niz razli~itih kriza i prijetnji, istaknuo je Obama
Ameri~ki predsjednik Barack Obama predstavio je novu vojnu strategiju SAD-a u Pentagonu. Ameri~ka vojska po njegovom }e planu postati manja, ali uz odr`anje svjetske mo}i i skretanje fokusa na podru~je Azije i Pacifika.

Otvoren najvi{i most na svijetu
Meksi~ki predsjednik Felipe Kalderon otvorio je najvi{i vise}i most na svijetu, na sjeveru zemlje. Most visine 403 metra pod nazivom Baluarte premo{}ava duboku klisuru u planinama zapadne Sijera Madre na sjeveru zemlje. Most je dio novog autoputa u negostoljubivoj oblasti Meksika, od Mazatlana na obali Pacifika do Duranga u unutra{njosti. Ovaj vise}i most je toliko visok da Eiffelova kula mo`e lako da stane u jedan od najvi{ih centralnih lukova. Otvaranje mosta dugog 1.124 metra dio je proslava obilje`avanja 200 godina nezavisnosti Meksika od [panije.

Plima ratova
O~ekuje se kako bi hiljade profesionalnih vojnika mogle biti otpu{tene iz slu`be, a Obama isti~e kako plima ratova jenja va te ka ko SAD mo ra ju obno vi ti svo ju eko nom sku mo}, prenosi BBC. Obamina strategija napravljena je tako da u{tedi najmanje 450 milijardi dolara u Pentagonu tokom narednih deset godina. Bud`et ameri~ke vojske mogao bi izgubiti i do-

Osniva~ PIP-a priznao krivicu
Jaan-Claude Mas, osniva~ proizvo|a~a defektnih implanta PIP, priznao je bez kajanja, pred istra`iocima, da je proizvodio nedozvoljeni silikonski gel za te implante. On je jo{ ranije rekao da je znao da gel nije dozvoljen, ali da ga je namjerno upotrijebio jer je jef tiniji, a mnogo boljeg kvaliteta od ostalih, kao i da je naredio ser tifikacionom tijelu TUV da prikrije istinu. Mas je istakao da implanti s tim gelom nisu uop{te opasni po zdravlje, a vezano za `rtve, rekao je da se radi o krhkim osobama ili onima koje prave aferu zbog novca. Skandal sa PIP-ovim (Poli implant protezis) izbio je u Francuskoj, gdje je osam `ena poslije ugra|ivanja silikona te kompanije dobilo rak dojke. Nakon Francuske, afera se prenijela i u Britaniju, gdje je 250 `ena tu`ilo tu kompaniju.

Hiljade profesionalnih vojnika mogle bi biti otpu{tene

Peking zabrinut

Kina ne smije odustati od vojnog prisustva u Aziji kao odgovor na promjenu ameri~ke strategije u regiji, objavile su ju~er kineske novine, {to je prva kineska reakcija na promjenu ameri~ke strategije. Ameri~ka odbrambena strategija, kojom se ja~a vojna prisutnost u Aziji, ali ukupno smanuje broj vojnika zbog smanjenja prora~una, jasan je znak predanosti SAD-a toj regiji. Ameri~ki saveznici i analiti~ari isti~u da se Kina ne treba bojati nove politike. Kina je, me|utim, zabrinuta da je cilj nove odbrambene politike Washingtona okru`iti Kinu i omesti njen privredni rast.

datnih 500 milijardi dolara krajem ove godine, nakon {to se Kongres nije uspio dogovoriti o smanjenju deficita.

Federalni bud`et
- Zbog toga }e na{a vojska biti tanja, ali svijet mora znati da }e SAD nastaviti odr`avati vojnu superiornost snagama koje su pokretne, fleksibilne i spremne na ~itav niz razli~itih kriza i prijetnji, istaknuo je Obama. Predsjednik SAD-a nije iznio

konkretne brojke oko smanjenja broja vojnika, ve} }e to biti u~injeno idu}eg mjeseca, tokom predstavljanja federalnog bud`eta. Razmi{lja se o 10 do 15-postotnom smanjenju broja vojnika u ameri~koj vojsci tokom idu}ih deset godina. Obama se pripremio i predvidio kritike republikanaca oko svoje najave pa je istaknuo kako }e vojni bud`et ameri~ke vojske i dalje rasti, samo manjom stopom.

22 nova kardinala
Papa Benedikt XVI imenovao je ju~er 22 nova kardinala, koji }e zvani~no biti ustoli~eni na ceremoniji 18. februara, prenosi Fena. Me|u novim kardinalima su biskupi iz New Yorka, Hong Konga, Berlina, Praga, Toronta i Firence, kao i nekoliko klju~nih biskupa iz Vatikana. Novi kardinali }e, poslije zvani~nog imenovanja, postati papini glavni saradnici i s obzirom na to da neki od njih imaju manje od 80 godina, oni }e ~initi konklavu koja }e jednog dana birati nasljednika pape Benedikta XVI.
nezvani~an izvje{taj

POSLJEDNJE VIJESTI
HAITI: 7.000 UMRLIH OD KOLERE - Vi{e od 520.000 osoba bilo je inficirano kolerom na Haitiju polovinom decembra 2011. godine, a gotovo 7.000 je umrlo, naglasio je doktor Jon Andrus, zamjenik direktora Panameri~ke zdravstvene organizacije. Andrus je precizirao da se svaki dan prijavi 200 novih slu~ajeva kolere na Haitiju, a ovaj broj }e se pove}ati s dolaskom ki{ne sezone. “Ovo je jedna od najve}ih epidemija kolere u modernoj historiji“, dodao je zvani~nik ove me|uvladine organizacije. U junu je studija koju je objavio Ameri~ki centar za kontrolu i prevenciju bolesti zaklju~ila da su koleru na Haiti donijele nepalske Plave kacige stacionirane u ovoj zemlji. BIV[I DIREKTOR LISTA DELO IZVR[IO SAMOUBISTVO - Danilo Slivnik, nekada{nji glavni urednik, a jedno vrijeme i direktor vode}eg slovenskog lista Delo, ju~e je izvr{io samoubistvo, a slovenski mediji iznose sumnje da je to u~inio zbog pritiska pod kojim je bio nekoliko zadnjih dana, nakon otkri}a da je mo`da povezan s ilegalnim poslovima i pranjem novca bra~nog para uhap{enog pro{le sedmice u Austriji. Slovenski mediji su javili da se Slivnik (62) ubio pi{toljem, u svom stanu u ljubljanskom naselju Be`igrad.

Januarsko “ljeto“ u Biha}u

Gol na ulici
Posljednjih nekoliko dana u Biha}u vrijeme vi{e odgovara prolje}u, pa ~ak i ljetu, nego januaru. Visoke temperature, sun~ano blje{tavilo i ju`ni vjetar izmamljuju mno{tvo ljudi na ulice. - Zbog ju`nog strujanja u Biha}u imamo iznadprosje~ne temperature za januar, oko 11 stepeni Celzijusa, {to nepovoljno djeluje na hroni~ne bolesnike, a kod meteoropata se javljajuglavobolja i nervoza, kazala nam je VeliraMemi} iz Meteorolo{ke stanice u Biha}u. I na du{evne bolesnike ovakvo vrijeme uti~e. Tako je prije dva dana D. D. iz Biha}a kroz grad pro{etao odjeven samo u zimsku kapu. F. Be.

Deseterac: 13 dobitnika po 1.647,43 KM, Peterac: 7.679 dobitnika po 5,21 KM

15 70 63 60 62 65 44 7 51 73 14 36 11 55 54 59 42 1 22 2 58 16 19 25 dobitak 35.694,28 87 Bingo 37+ jedan u Busova~i KM, kartica kupljena

1. kolo 52 21 67 47 9 48 61 35 12 43 90 74 46 37 80 20 30 89

JACK POT u narednom kolu oko:

1.280.000 KM

BINGO PLUS: 9 8 4 3 3 9

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful