P. 1
vjezbe_i_radni_zadaci_7_1978

vjezbe_i_radni_zadaci_7_1978

|Views: 1,972|Likes:
Tehnički odgoj 7
Tehnički odgoj 7

More info:

Published by: Društvo pedagoga tehničke kulture Srbije on Jan 07, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF or read online from Scribd
See more
See less

02/15/2014

BORIS ..

JOSIP

MALINAR BURGERMA..,STER

Ime i prezime ucenika: Osnovna skola:

BORIS MALINAR JOSIP BURGERMAJSTER

TEHNICKI

ODGOJ

VJEZBE I RADNI ZADACI
razred osnovne skole za

VII

OCJENJIVANJE Broj

VJElBI

I IZVJESTAJA Ocjena

Datum

LV-t LV-2 LV-3 TC-1 TC-2 TC-3 RV-1 RV-2 RV-3 RV-4 PR-1 PR-2 PR-3 E-1 E-2

NARODNA SR

TEHNIKA

HRVATSKE

Ovaj prirucnik, kao dopuna udibenika za tehnicki odgoj, pruia yam velik izbor vjefbi i·radnih zadataka prema valem tnteresu i mogucnostima. U njemu se nalaze i liskanice izvjesteje i planova rada, koje se popunjavaju u loku iii po zevrsetku vjeibi. Vjeibe cele izvodili prema upulama u udibeniku iu ovom prirucniku. Na pocetku prirucnika nalazi se lablica u koju ce yam naslavnik upisivali ocjene pismenih izvjeslaja s laboralorijskih vjeibi (LV), vjeibi iz lehnickoq crlanja crlanje shema (TC), radionickih vjeibi (RV), planiranja preklicnoq rada (PR) i izvjeslaja s ekskurzije (E). Sve Ie vjeibe svladeveju se i ocjenjuju u skoli. Ako prekticen rad izvodile prema jednom radnom zadalku iz ovog prirucnike, najbolje je da crlei izdvojile iz knjige i slavile u plesticnu omolnicu. Radii cele prema 10m radionlCkom i saslavnom crleiu i sloga nije polrebno de prelhodrio sami izradile lakve cdeie, nego sarno planirajle rad.

Oanovna Ikola: Ulenik:

.................................................................. ........................................................................

(nazlv Ikole) (Ime i prezlmc)

Razred: VII ....•...•...••.••. Datum:

............................
PISMEMI IZVJESUJ 0 ISPITIVAMJU MEKIH SVOJSTAVA KOVIMA MA UBORATORIJSKIM VJE%UMA (prema uputama u udfbenlku "OSMOVE TEHMIKE")

Popis pofrebnog pribora:

3 komplefa uzoraka od razlicifih kovina (A, B i C)

REZULTATI ISPITIVANJA NAZIV ISPITIVANJA Uzorak

"

A"

Uzorak

"

B"

Uzorak NAZIV

"

C"

VRSTA KOVINE

-

Boja uzorka i izgled povrsine uzorka (na temelju usporadbe uzoraka)
f-

-

--

--

f-,

-

Tvrdota materijala (na temeIju odredivanja Ivrdoee .skleroskopom) OSNOVE TEH· NIKE sfr. 39

Visina odskoka kugliee:

..................

em

••••••••••••••••••

0

•••

em

......................

em

--

-- I----

Tvrdoc~:

......................... ............

-

............................
·.··.··.t..·..·..... ··......

.............. ,.............
...........................

Iilavost materljala (na femeIju usperecbe OSNOVE TEHNIKE sfr. 40

Broj presavijanja:

I---

--

Moment aavljanja (na femeIju usporedbe) na sfr. 5 ovog prirucnika

::::::~ =t ~.~~ .. =
pri odredenom opferecenju:

I I

............................. ....................
mm

............................
....................
.

............

mm

mm

Savitljivosf: ZAKLJUCAK na femelju rezullala ispifivanja:
f---

.....................
---

.............................
---~

............................

---

-

~-

----

--

I---- -

--

-

-

-

-

-

-

-

--

-

--

- --OCJENA:

-

--

-

--~

-

-

I

IME I.PREZIME:

I

BROJ: LV-t-

1. LABORA TORIJSKA V JE2BA

lSPITIVANlE NEKIH SVOJSTAVA KOVIHA (SAVIJANJE I OTPORNOST PROFILA)

PIIIOI

lA V.UIU:

'prava za ilplivanj. lavitljivo.,i materijala i otporno.,i protila. (izrada opi.ana na str, 53 ova zbirke), 3 komada od rdzlitilih· kovina, I .. L =: · -profi] od i"og materijala, i uh .. i od 25, 50 i 100 grlma.

2. Z.fim uzmile jedan od uzoraka i ucvrslile g. u nosae spray. (e pomoeu vijk.). Prelhodno odredlle 0 lIolo! ••. IIowlnl r.dl i to zapilife'u izvjen.j (na sIr. 7). Kraj profila freba da bude parllelan s nul-oznokom no mjerilu.

Rarlieili mefali i legure rnedusobne .e r.zlikuju ne semo po 'emijskom sastavu nego i po fizikalnim i menani¢kim tvoistvima. Pod mehlnitkim 1Y0jllvim. kovin. podrazumijevamo rnehanicku otpornost pritisak, na slYijlnje, na odrez i na sukanje, fe 'vrdoca materijClla (olpor prema zadiranju drugog lijela). Znacajno meh.niHo .voj"vo maferijala jest ells.jtnoll, a to je sposobn.:Jst materijala da se poslije pre.'anka djelovanja s ile vraca nalrag u poeelni poloiaj. Prilikom upofrebe razlicitih kovine u tehnici i proizvodnji pot reb no UI cstelc znati kolika je njihova ,.vUljiyost. Otpornost materija a na savijanje znetno ovisi 0 profllu materijala. 0 tome ovis; i njihova primjena u pojedinim konstrukcijskim rjesenjimil. U toku prozvodnje Ireba ,'alno 1I0nlrolir.li razlitila .voj.'va upolrebljanih malerijala. To je vrlo vaino prilikom ilgradnje mostova, toranjskih dizalica, stupovo dalekovoda, raznih pogonskih i radnih strojevo, prilikorn ugrO~'l;e celika u beton itd. Mehanicka svojstva materijolo ispituju se u posebnim laboroforijima uz pomoc vrlo preciznih uredaja. Medufim, tokyo jednostovno ispitivanje moie se ixves'i i uz pornoc spra'ie ci;o je izrada opisana U ovom prirutniku.
materijala prema djelovanju nekih sila. To su

(,,·,,'ot.

na

istezanje

i

l'e

3. IIpll.lle uvllillvosli .. L"-profll. odredene kovine i dobivene rez"lfale usporedlle • re,ull.llln. mjerenja plosnefih profil. i.l" kovine. Slo .Ie u.lanovili napi!ile u zakljucku izvjell.ja. Do bi se to posliglo, Ivi uzorci moroju se prije mjerenja I" •• n.tl, Sada uzorak opferefile • najmanjim ulegom (25 g) i olilajfe "a mjerilu zo koliko se milimetaro uzorak savio. To upisite u .abelarni ptikaz rezullala mjerenja (u pi.m"ni izvjeilaj). Zalim proftl oplerelile sa 50 9 i o4:il.lle Ie 11011110 millmel.r. se prolil snlo, a n. kr.ju ga opferelile sa 100 grama. I>obivene podalke upime u lablicu. Prilikom oplerecenja profila pripacile d. ga oplerecujel. uvijek n. i"om mjestu (cca 10. mm od kr.j.). Prilikom ovog ispitivanja ustanovite do kojeg poloiaja co se materijal vra'ili nakon presfanka optereccnja prema prvobifnom pl)loiaju. Ako se materijal vretio u nulti poloiaj, znae; da je vrlo elastican. Medutim, ito je razlike izmedu 0p'erecenog s.anja i stanja poslije opterecenja manja, materijal je monje elastican j laka se deform ira. 1110 I.ko IsplI.lle I IImlerlle drugl I Ireti ufor.II (plo,nalih profila). • podalke upiiile u f.belarni prikaz. U.poredbom dobivenih podala.a ustanovit eele koliko se .avij. (moment .. vijanj~) .vaki pojodini uzorak.

4. Dobivene re,ull.le Ispilivanj. gr.fitkl prikaille u grafikonu uz pismeni izvjestaj. Relultate svakog pojedinog mjerenja nacrfajle na grafikonu prema primjeru na uzorku. Teko najprije odredenom bojom naznaci'e kruiicima mjes'a Z4 koliko milimetara se sevio li.1 pri optereceoju od 25 g. zalim od 50 i od 100 grama. Zalim sve te kruiice poveiite crtom u krivulju. Poloia; na koji se vratio malerijal (u mm) poalije pre,'ank. cpteredenja (.. Iaslicnosf) oznacile frokutom nacrfanim u isloj boji. Rezultate· ispitivanja drugClg malerijala nacrtajte na opisoni naein u drugoj boji, a reluttate ispitivanja treceg materija1a u trecoj b oji, U pismenom izvjeitdju ukratko opisite 10k rada, a na temelju reeultete ispifivanju (tabelarn09 i graliCkog prikaz.) izvedile zaklju~ak.

UPUTA lA lAD

1. Do biste mogli isprovno ispi'ati sevitljivos t razlici'ih kovina, morale imati limove i profile Illth dulin. I ponlln. presleke. Slog" prelhodno pomitnim mlerllom 1I0nlrolirafle dimenzje svh uzor~k e ,

SPRAVA

ZA ISPITIVAMJE SAVIJAMJA I OTPORMOSTI PROFILA

KOVIMA

SAVIJANJE

umm

METALNA TRAKA

60 50 40
30 20 10

r
~

r-

-

o
MJERILO

-/

-: ./
25g

-:

/

./

/'

-:

50g

75g

100g

OPTEREtENJE u 9

Prlmler

Is"unlenog

graflkona

2. LABORATORIJSKA

VJEZBA POMICHIM MJERILOM I IZRADA TEHHICKOG HA TEMEUU PODATAKA MJEREHJA CRTEZA

MJEREHJE

'1'101 ZA VIEZIU:

pomieno mjerilo, neki j.,dnoslavniji slrojni element (zakovica, vijak iii matica) i pribor ze lehnieko crlanje.

ZADATAIl: 1. Najprije proslo.utft. b •• dlle s.'c. preule'og o"ojnog element •. De biste si olakiali red, alto je element slm.trican, .iljpriJ. ..crt.ile 1i... I•• ,u, a lek tada poenile crlali elemenl. Skicu erlajle u zato predviden proslor u tisitanici pismenog izvjeitaja laborato,ij,ke vjetbe (na 01 r, 9. ovog pr;ruenika). 2. Sada p.ect.no "'le.lle sve dimenzije dol;cnog elemenla. Oeilane pod.'.e uplluile u Iklcu s"ojnog elemenla. Prilikom mjerenja po.. Itnl .. "le.iloIII oeilalte podallce • locn05c.. do lilO milimel.a. Pri 10m hajprije oeifajle dulln .., Uftul • ftii p.olllje., a aka elemenl im. •

iupljinu i dub'". u miJime',ima. Uz nultu olnaku na nonijusu oci'.j'e broj milimelara na mjeritu. Deseti... .ili•• fr. olilaju se lako de s.e odredi ko;a se od aznaka na nonijusu padudara s jednom od milimelarskih aznaka na gornjoi skali mjerila. Ta eenaka na nonijusu ujedna nam pollazuie za koriko deselinki milimetra je veea iii mania mjerena dimenzija od acitane u mil imelrima. 3. , •• clln. ' •• I ile led... od .1i.e .... I. na ."ojnom elemenlu (onu •• koju nastavnlk odredi iii o:rnaci , POll1oCU zalijepljenih crvenih I,okulica ad izolirne vrpce). Da bi .ezullal mjer..nja bio lIo loc"!niji, dolitft. di.eltlil. II.le.iI. I.i p.l. .. ...... I p,eciznolcu do 1110 milimetra. Na slid :droinog element .. crvenom bojom ('r~ Itufilima) naznacife mjeslo pre,iznog m;erenj ... 4. N. le...elju skice i dobivenih podalah .Itk' c.I.1 II.ojnol el•• _I. .. od ... _. 'isltanici izvjeUaj •• mje.enj.m

na

.)e.iI..

'" ••dil. 1.11Crt.. ".e.lajl.

MJERNI KLJUNOVr

-.

MJERNI KLJUNOVI

""'/

MIElEMIE

VAM'SIlOG

PROM'!I.

MIElEMIE

UMUTRASM'EG

PROMIEIA

M'EU"'E

DUI'"E

6

O,no"n. Ulenik: Ralred: Datum:

Ikola: ....................................................................................... ............................................................................. VlI..................

(nazi"

Ikole'

(Ime i prezime'

..............................
PISMEHI IZVJE$TAJ 0 LABORA TORIJSKOJ VJE!Bt .. ISPtTlVAHJE HEKIH SVOJSTAVA KOVIHA" (silYitlji"osl i otpornosl Popis pribofa profilaJ Tabelarni prikilZ rezulla!iI mjerenja Vracanje u odredeni poloiaj u mm poslije maksimalnog
-optereeenje

---

Zil "jelbu

Redni broj

-Komada
-

I-

------

Naziv

Naziv

Profil

Savijanje u mm prilikom opterecenje od 25 9 50 9 tOO 9

Razlika umm

-

-

--

I--

----

-

-

--

Opis ispitivanja:

Graficki prikaz rezultala
~vQAH.Je"
.. ",m

ispilivanja

savitliivosli

kovina:

100

50

-

------

40 30 20

~o
0

ng

SOg

o~REbi"J1t

ug

1a~!

Zakljucalt:

Ocjena rada i primjedba

naslavnika:

8ROJ: LV-l

7

Osnovna Ikola: Utenik: .. Razred: VII Datum: . ..

(nallv Ikole) (ime i prezime)

VJE%BA PRECIINOG IIRADA TEHNICKOG

MJERENJA CRTE%A

POMICNIM

MJERILOM

I ..

1-2. Skin strojnog elementa s podatima mjerenja:

3. Rezultatl preelznog mjerenja jedne od dlmenllja:
I. mjerenje mm

II. mjerenje
III. mjerenje

.................. ,

mm mm

Toean rezultal mjerenja:

..................

, .........

mm

4. Tehnltkl ertel strojnog elementa:

MJERILO:
Ocjene rede i primjedba naslavnika:

BROJ:LV-3

9

1. VJElBA:

RAZUMIJEV ANJE I PRIKAZIV ANJE PROJEKCIJA

ZADATAK: 1. Prema erteiima sloiite tijela od tri kutije sibica kako 10 prikazuju prostorni erteii A i B. 2. Za prostorne erteie A i B naertajte naerte, tloerte i bokoerte u mJerllu 1 :1. Mjerenjem dimenzija odredite velicinu tijela slofenlh od kutija sibiea. Bokoert i tloert neka budu odmaknuti od naerta 20 milimetara. Pri tome pez ite da se bokoert nalazi des no od naerta i u ravnini s njime, a tloert ispod njega. 3. Kada ste naertali vidljive bridove naerta, bokoerta i tloerta, naertajte mjernice. One treba de budu odmaknute od vidljivih bridova 5 milimetara. Brojke koje oznecuju milimetre pisu se iznad mjerniea.

PROSTORNICRTE2,,/I:'

PROSTORNICRTE2"B"

OCJENA:

IME I PREZIME:

I BROJ:TC-l i
11

2. VJElsA: SKICIRANJE ZADATAK: prikazanog kliznog lezaja u prostornom kazu. 2. Pri skieiranju pridriavajte se ovog redoslijeda: a) najprije odredite povrstne u koje cete ertati zadane projekcije i presjek, te ih naznaCite; b) zatim ertajte vidljive i nevidljive bridove tankim ertama; e) tanke erte zatim podebljajte ovim redom: male krugove, velike krugove, te lukove; d) zatim podebljajte vodoravne i okomite e) na kraju srafirajte presjek (A-AI). vidljive bridove, te na kraju nevidljive bridove; STROJNOG ELEMENT A

1. Skieirajte naert, tloert, bokoert i poprecni presjek A-AI

pri-

SKICU IZRADITE PROSTORUCNO (bez

PROSTORNI CRTE1 KLlZNOG LE2AJA

;::i !
VA'

pribora).

I

[

Li-9-0 1

M 1:1

I

OCJENA:

IME I PREZIME:

I BROJ:TC-21
13

3. VJElBA:
CRTANJE I KOTIRANJE RADIONICKOG eRTElA OSOVINE

-B-----F-·-j-·_·_·_·_·-F- -~j----EM 1:1
ZADATAK: Naerfajte 1. Najprije disnjice) 2. Naertajte radionicki erfei osovine u istom mjerilu uz sva potrebna s pornocu seslara prenesite kotiranja. udaljenosti vidljivih bridova (od srenaerfajte sredisnjicu. s gornjeg erfeia. vidljive bridove a zatim osovine mekanom olov kom. Paralelne erte povlecite s pornocu dva bridova, i to tvrdom trokula. olovkom. 3. Sada kolirajte. Mjernice ertajte 5 mm daleko od najudaljenijih Osim toga one treba da budu i medusobno loliko udaljene. 4. Izmjerite sve dimenzije mjerilu 1:2. na gornjem erteiu i na mjerniee napisite vidljivih

mjerne

vrijednosti.

Crtei

je

ertan

u

RADIONICKI CRTE2 OSOVINE:

IOCJENA:

IME I PRE-ZIME:

ISROJ:TC-31
15

-

RADIONICKE

VJE2BE

OBRADE

KOVINA

.

U redionickirn vjeibama obrade kovina izradit cete nek oliko jednostavnih pomagala za rad. Pri tome cete upoznati obradu lima i iice, a i nacine spajanja lima. U prirucniku imale izbor od 13 vjefbi. Za prvih pel vjeibi (1-5) razraden je cjelokupni tehno loski postupak izvodenja vjeibi, te tocno prema tome Ireba raditi. Osim toga tu su tiskane i upule 0 upotrebi pribora i alata, pa ih se locno pridriavajte. Od tih pet vjeibi svladat cete najmanje dvije i pri lome upoznati i naucili postupak rada. Po zevrsetku svake od tih vjeibi treba u tiskanici "Plsm enl Izvjeltaj 0 radionilkoj vjefbi" (str. 23. i 34.) napisatl i "aertati radionilki ertei. Izvjestaj i svladanu vjeibu (predmet) predat cete nastavniku da pregleda i ocijeni. Sloga na vjeibu (predmet) nalijepile samo Ijepljivu eti kelu na koju uredno nepislte ime, prezime i razred. Upute 0 rukovanju prlborom I alatom za obradu kovina tiskane su prije ovih vjeibi na str. 18-26. Tek zatim odaberite i svladajle jednu od oslalih vjeibi (6-13). No prije vjeibe treba dobro prouciti radionicki erlei. Zatim na temelju dosadalnjeg iskustva treba sam ostalno ra"Zradili plan rada za lu vjeibu. To cete uradili na liskanici "Plan rada za radionilku vjefbu" (sir. 39) .. Kako sle u loku prvih vjeibi svladali osnovne postupke prl obradl kovina, moci cele na lemelju loga pravilno upotrijebiti alale i pribore pri obradi materijala.

2. 3. 4. 5.

1. Izrada crtece

6. 7. 8. 10. 11. 12. 13.
9.

igle - crtala (I) Obrada i spajanje lima lemljenjem Obrada i spajanje lima zakivanjem Izrada pincete za pridriavanje vijaka prilikom uvijanja Samostalno oblikovanje (dizajn) i izrada slalka za elektricno lemilo Izrada crtece igle - crtala (II) Izrada stalka za alat za zakivanje Izrada stalka na spira Ina svrdle Izrada zidnog stalka za alat Izrada vjesalice za alatne kljuceve Izrada noiica s britvicom Izrada vjesalice za radne kule Izrada lopatice za cvjetnjak

(na (na (na (na (na (na (na (na (na (na (na (na (na

str. str. sir. str. str. str. sir. str. str. sir. sir. str. str.

27) 28)
29)

30) 31) 35) 35) 36) 36) 37) 37) 38) 38)

17

PRIB01U, ALATI

I STROJEVI ZA OBRADU

KOVIMA,

PRAVILMO

RUKOVAMJE

I MJERE ZASTITE PRI RADU

HAIIV

.

I CRTE! PIIIOIA I ALATA

CITE!

IUKOVAH'A

M'EAE IASTITE

PAl RADU I 0IlA5"'EH'A

PIIIOA

IA

MIElEH'E

I CITAHIE

HA KOVIHAMA

sum ZA MIERENJE I POVlACENJE PRllIKOM CRTANJA NA·KOVINAMA.

RAVNIH

CRTA

SlUll

ZA

MJERENJE

VECIH

PREDMETA.

Slull PRI CRTANJU POZICIJA ZA KONTROlU OBRADE, KONTROlU PRA VOG KUT A, KONTROlU RAVNtNE PLOHA I KONTROLU RAVNINE BRIDOVA.

NA

KOVINE:

CRTACA

IGLA

SLUll ZA CRTANJE NA KOVINAMA. PRI CRTANJU SILJAK CRTACE IGLE TREBA UZ RUB KUTNIKA ODNOSNO RAVNALA.

POVLACITI

SLull lINA.

ZA

CRTANJE

KRUlNICA

I

PRENO$ENJE

DU.

sum ZA VRLO TOCNO MJERENJE TARNJIH PROMJERA I ZA .MJERENJE

VANJSKIH I UNU. DUBINE OTVORA.

18

ALAT I PRIBOR

ZA UCVRSCIVAHJE

I PRIDUAVAHJE

MATERIJALA

SKRIP S PARAlElNIM

CELJUSTIMA

SKRIP SLUll ZA PRIORlAVANJE I UCVRSCIVANJE MATERIJAlA PRI OBRAOI. POVREMENO MU JE POTREBNO OCISTITI I POOMAZATI VRETENO (VIJAK) I KllZNE POVRSINE.

stuzs ZA ZASTITU POVRSINE MATERIJAlA KOJI SE OBRADUJE. PRllIKOM OBRAOE KOVINA A POSEBNO OBOJENIH (AlUMINIJA, MJEDI, BAKRA, CINKA I Sl). POTREBNO JE U CELJ~STI SKRIPA UlOllTI UlOSKE ZA SKRIP TE IZMEDU NJIH STAVIII KOVINU KOJA SE OBRADUJE.

RUCNI

SKRIPAC

SlUZI ZA PRIORZAVANJE OBRAOI. (TURPlJANJU I STROJNOM BUSllICOM}.

MANJIH BUSENJU·

PREOMETA MATERIJAlA

PRI

PlOSNATA

KlIJESTA

SlUZE MANJIH

ZA SAVIJANJE OIJElOVA 00

LIMA lIMA

I ZA PRIORlAVANJE PRI OBRAOI.

KOMBINIRANA

KlIJeSTA

SlUZE ZA PRIORZAVANJE VIJAKA, llH MANJIH OIJElOVA PRI OBRADI I ZA SAVIJANJE I SJECENJE ZICE.

MATICA I OSTAI SASTAVLJANJU.

ALAn I STROI

lA

PILJEHIE.

RElAHIE

I SJECEHIE

KOVIHA

LUK PILE

ZA KOVINE

PRI PILJENJU MALO RASKORACITE NOGE I PRI TOM lIJEVU NOGU STAVITE BliZE STOLU. KAKO PILA NE BI U PRVIM TRENUCIMA PILJENJA KliZILA PO MATERIJALU, USMJERITE JE IAKO DA UZ LIST PILE PRISLONITE PALAC LIJEVE RUKE. NAKON NE· KOLIKO POTEZA UZ TAKVO USMJERAVANJE PllA CE UCI U MATERIJAl. ZATIM LlJEVOM RUKOM P-. I· R HVATITE PREDNJI 010 OKVIRA. PILI SE JEDNOLIKIM POTEZIMA UZ PRITISAK PREMA DOllE U TOKU ODMICANJA PILE. DOK SE PRI VRACANJU PRITISAK SMANJUJE. LIST PILE TREBA DOBRO PRITEGNUTI DA SE ZA VRIJEME RADA NE SAVIJA JER SE MOlE OSTEnT!.

PI LA ZA KOVINE

RuelCA Naziv Oblog. list pile Umel.k Spoj

lA

LIST PILE Kom. Mate.".1 !pe.plot. telik furnir vij.k s ma'ieom Dlm,,"zlje S mm 2 mm M2',O

POI.

,
2 3 4

SJEKAC

-

PLOSNATI

GLAVA SJEKACA NE SMIJE BITI OSTEC'ENA NITI ISTROSENA. UDARAC CEKICA MOlE ODLOMITI DIO OSTEC'ENOG VRHA A HAST ALE KRHOTIHE MOGU VAS OZLIIEDITI. SIJECITE U SMIERU llDA III lASTITHE MREZICE DA KRHOTINE HE OZLIlEDE DRUGOG UCEHIKA. SJEKAC SJEKAC KRIZNI KRIZNI SLUZI ZA USIJECANJE UTORA.

20

SJEK ....CA KlIJESTA

SLUlE ZA SJECENJE ZICE. PAZITE DA VAS DIO ODSJECEME liCE

ME OZLIJEDI.

SK ....RE ZA LIM SK ....RE Z .... LIM SLUlE ZA REZANJE T....NJIH lIMOVA. SKARAMA SE NE SMilE SJECI llCA, JER SE TIME ONE OSTECUJU. SK ....RE MORAJU BIT! PRI REZANJU U OKOMITOM POLOlAJU NA RAVNINU LIMA KOJI REZETE. MATICA OSOVINE SK ....RA MORA BITI DOBRO PRITEGNUTA K....KO BI OSTRICE SKARA KliZILE JEDNA UZ DRUGU. 'AZITE DA 'II IEZAMIU ME OZLIIEDITE IUKU 0 OSTIE .RIDOVE LIMA.

STOLNE

SKARE

STOLNE SK ....RE ZA LIM SLUZE ZA REZANJE DEBLJIH L1MOVA (DO 3 MMl. JEDNOM RUKOM PRIDRZAVA SE LIM A DRUGOM SE RUKOM S POMOCU POLUGE POKRECE NOZ I REZE LIM. M.,omen.: STOlMIM SKAIAMA ME SMIJU SE SIECt IleA I CA VLI.

TOKARSKI

STROJ

rezivati

Tokarski s'roj slu!i za povriinsku obradu kovina i drugih ,adi tokarenjem dobivaju se okrugli profili. Osim toga
navoje i busiti.

materijala tokankom

skidan;em I'rugotina. Prj obsirojem mole Ie shojno na-

Osnovni dijelovj tokarskog straja jesu: postolj., pogonski elektromor, fransmisij., stezna (am.,i. konskol glova, supo,t (u koji sa ucv,cuja lokorski noil i konjic. Predme' koji treba obradi'i tokarenjem utvricuje se izmedu celjusti stezne qleve, U supor' 'e utvricuje tokarski noi. Ukljucivanjem pogonskog elektromotora predmel se poei"je okre.a'i aka osi (pre rna no%u). Uzduinim i poprecnim posmakom suporta (s pornocu rucica) pokrece sa nof a time se i kruzno skida sfrugotin. koviee po duiini iii u dubinu. M. loka .. kom Il,oju Imljale ,.dill I.mo ua odob,anj. I u p,ilulnolll n.llavnlh. "I ,.du .b· v•• no I. mo,.I. p,ld,ln.1I mj.,. t.hnltk .... 1111• •

Not za grubo tOkarenje
MIERE TEHNICKE ZASTITE MA TOKARSKOM STROIU

IZVADI KLJUt IZ STEZNE GLAVE

POVREMENO HLADI N~ EMULZIJOM

STAVI ZA~T1- ZASUtl ILl ZATNE NAOtALE KOpfAJ RUKAVE I POVEtlKOSU

Not za narezivanje

Not za odrezivanje

21

ALAT I STIOI

lA

lAVISMU

OIIADU

"OVIMA

TURPIlE

lA KOVINI'

TURPIlE SlUIE lA STRUGANJE I IlRAVHAVANlE POVR~INE I BRIOOVA MATERIlALA. PREOMET UCVRSTITE U SKRIP TAKO OA SE, NALAll S DO 10 MM IZHAO POV~IHE Ci:UUSTI SKRIPA, TE OBRAOiTE JEOHU STRANU. HOGE MALO RASKORACITE, TAKO OA LBEVU STAVITE BlIIE STOLU. DRIAK TURPIlE OBUHVATITE DESNIM OLANOM, A OLANOM lIJEVE RUKE ZAHVATITE PREONJI KRAJ TURPIJE. PRIlIKOM OBRAOE MORATE JEONOLIKO PRITISKIVATJ OBA KRAJA TURPIJE. OSIM iOGA TURPIJU TREBA JEONOUKO POVLACITI. PRI TOME PRITISCITE KADA TURPIlU ODMICETE, A SMANJITE PRITISAK KADA IE PRIMICEE. AKO TURPIJATE OBOJENE MAIElA (ALUMIHIJ, BAKAR, MJED ITO.) TURPIJU PRETHOONO NAMAIITE KREDOM, KAKO HE 91 STRUGOTINE OSTALE U UTORIMA TURPUt.

ISPRAVNO NEISPRAVHO ME SMilE SE lAD'" TUI.IIOM lEX DIS"A lEI IE TO O.ASMO. ISTO lAIlO ME IADIlE TUI.IIOM "OJA IMA OSn(EM DIllA".

RUCNOM BRUSllICOM GRUBO SE BRUSI (OSTRI) ALAI. PRILIKOM HRUSENJ" TREBA ALAr POVREMENO. HLAOIll UIANJANJEM U VODU. PII RADU S BIUSIUCOM TIEIA lASTITITI OCI StITMI"OM. ZAV~NO BRU~ENJE ALATA IADI SE NA FINOM BRUSNOM KAMENU.

duz. ee bruser.ie povriin:e kO"'"ina-, ZeI: brui~"Jt= do'ata. On., ).~ !I.,ultoi' 04 elel.tromo'ortt. brusnih ploe... ~ Idshtnih oklopo. Bt-,nno P'OCd je ..Ia' IIojl ,~ sasto;' od 09,omnog broja oU ..iclit ito ih tine .vrda zrncCJ mi'lcr::llc. Itorboruodun'td. Bas to mnoitvG ostrica obradi. skid. :n!logo ·.,.10 sitruh IcO;rana itrugot;:1a. te se f"ko bnlSI lni!t~. iii oUr. ala •.
pogonskog

EleU,icna

brusilic:a

p,.

Na

eleU,icnoj

bruSllicl

moie

se

,

poliratl

....:tmo ve

'elda

brusna

j>1(.lta

xamjen-juje.

plot?!lt

od pu~ta. Elell.,it
oka,

...

",,,.ilia
brusne

je op .......
plocea

'roj, Ie prj ... Ioj nepalnie
etete ild.).

",ote dotl do nenet e

(0""<"';"

prskanje

izbijanje

MA OVOM STROJU SMUETE RADIlI SAMO. UZ ODORENJE I U PRISUTHOSTI MASTAVMIIlA.

PRlPREMI POSUDU SYODOM ZA

BE

MIElE

tEMMIC"1

ZAStltE .11 IADU •• USILIe.

MA EUUIICMO

STAYI ZA!TITNE NAOfALE

UPOTRlJEBI05LONAC ZA ALAT

22

ALAT I SIIOJ

Z"

IUSEMJE 1l0YIM"

SILO SlUII LlMOVIMA.

IA

IIRADU

MAlIH

OlVORA

U TANKIM

TOCKAlO

SLUII IA OIHACAVANJE MJiSlA SVRDLO HE BI ISKlIINU.LO.

BUSENJA

KAKO

PRSHA 8USIlICA PRSHA BUSllICA SA SPIRALNIM SVRDLOM SLUII ZA IZRADU PROVRTA (BUSOlINA, RUPAl. PREDMET PRIJE BUSENJA UCVRSTllE, A MJESlO BUSENJA OBIUEIITE lOCKALOM (UDARCEM PO lOCKALU) KAKO SVRDLO NE BI SKLlZNULO. PRllIKOM BUSENJA PAIITE NA VAM SVRDLO UVIJEK BUDE USMJERENO U ISTOM SMJERU. AKO NAGINJETE BUSILICU PRILIKOM RADA, MOlE SE SVRDLO StOMITI. PRSHA BUSILICA IMA OBICNO DVIJE BRIINE KOJE SE UPOTREBLAVAJU OVISNO 0 TVRDOCr. MATERIJALA. SVRDtA MORAJU BITI SMJESTENA U STALKU PO VELI~IHI, A HE RAIBACAHA UI BUSllICU. SPIRALHO SVROlO

STOLNA ELEKTRICNA BUSILICA SLUII IA IIRADU PROVITA. MJESTO BUSENJA OBILJEZITE TOCKALOM. BROJ OKf;ETAJA PRllIKOM BUSENJA PRILAGODI SE TVRDOCI MA TERIJALA. PRITISAK NA POLUGU ZA DUBINU BUSENJA TREBA BIT! RAVNOMJERAN, POSTEPEN I NE PREVElIK. PRI DUIEM BUSENJU TREBA SVRDlO HLADITI RASHLADNOM TEKUCINOM. PIllIllOM IUSEMJ" PIEDMET MOIAYE OIYEZHO UeYISTITI. DUGU 1l0SU PIUE lAD" TiEl" SIUPITI I POYEZ"TI M"IAMOM. MA OYOM STIOJU sMIlETE IADm sAMO UZ ODO. IIEHJE I U PIISUTNOSTJ HAST" VNIIl".

MJERE TEHMICKE

ZASTITE

STAYI ZA~TlTNE NAOfALE

~
ZASuet ILl ZAKOPeAJ RUKAVE t POVEiI KOSU IZVAOI KL.JUC IZ STEZNE GLAVE

~
UPOTRIJEBI RUtNI SKRtPAC

[<+>J~
POVREMENO HLA 01 SVROLO EMUl: ZI.JOM IU VOOOM

~

~
23

ALA'

ZA ZAKIVAHJE

CEKIC SLUll ZA KOVANJE KOVINA ZA ZABIJANJE CAVALA, ZA ZAKIVANJE ZAKOVICA I DRUGE RADOVE. CEKIC UVIJEK OBUHVATITE NA KRAJU DRSKA KAKO BISTE POSTIGLI JACI UDARAC (POLUGA). OSIGURAJTE GLAVU CEKICA DA NE ISPADNE S DRSKA. UCVRSCUJE SE S POMOCU REBRASTIH KLINOVA KOll SE ZABIJU U USICU CEKICA.

~::;
~
ALAT ZA HAREZIVAHJE

IZVLAKAC

-

OBLIKAC

-

ALAT ZA ZAKIVAN1E SAST01l SE 00 CEKICA, IZVLAKACA, OBLIKACA I PODLAGACA. AKO lE LIM TANAK, TADA GA PROBUSITE PROBIJACEM. DEBLJI LIM BUSITE BUSILICOM. OBICNO ~E BUSE ISTODOBNO OBA LIMA KOJA CETE SPOllTi ZAKOVICNIM SP01EM. DA SE NE BI POMAKLI TREBA IH PRIJE BUSEN1A PRITEGHUTI RUCHIM SKRIPCEM. ZAKOVICE SE PROVUKU S DON1E STRANE LlMOVA, A ZA TIM SE UDARCEM IZVLAKACA LlMOVA PRITEGNU NA M1ESTIMA ZAKIVAN1A. UDARCIMA CEKICA FORMIRA SE GORN1A GLAVA ZAKOVICE. FORMIRANJE GLAVE ZAKOVICE ZAVRSnE UDARCEM CEKICA PO OBLIKACU.

ALAT ZA NAREZIVAN1E NAVOJA SAST01l SE 00 NAREZNICA, UREZNIH SVRDLA I POLUGE ZA OKRETAN1E. U OKRETA~ ULOllTf NAREZNICU ZA REZANJE NAVOlA, TE lE PRITEGNITE S POMOCU VIJKA, I TEK TADA NAREZUJTE. PRI NAR~ZIVAN1U LAGANO OKRECITE .NAREZNICU U SMJERU KAZALJKE NA SATU I POSLI1E POLA OKRETA OKRETAC LAGANO VRATITE ZA li3 KRUGA. ZATIM TAKO NASTAVITE DALJE. NO PRI TOME ALAT POVREMENO'NAULJITE DA SE NAVOl LAKSE NARElE. PRI NAREZIVANJU NAJPRIJE UZMITE ALAT OZNACEN S JEDNOM CRTICOM. 1'0NOVITE NAREZIVANJE AlATOM SA DVIJE CRTICE, A ZATIM SA TRI TAKVE OZr~AKE.

EU

24

PRIBOR

lA

LEMLIEHIE

ELEKTRICNO lEMllO (100 W - 300 W) p~laOR ZA lEMLJENJE SASTOJI SE 00 lEMllA. lEMA (lEGURA ZA lEMLJENJE·~ KOSITAR + OlOVO) I PASTE ZA lEMLJENJE. NJiME CEMO SPAJATI 1IMOVE I ZICE. POVR51NU LIMA NA MJESTIMA GDJE CE SE lEMlT1 OCISTITE BRUSNIM PAPIROM. lEMllO POVREMENO OCISTITE 00 NAKUPLJENIH NECISTOCA S POMOCU SAlMIJAKA. PRISlONITE UGRIJANO lEMllO UZ KOlAFONIJ (Ill PASTU ZA lEMLJENJE), A ZA TIM UZ lEGURU ZA lEMLJENJE (lEM). KADA JE DOSTA RASTALJENE lEGURE PRIONUlO UZ VRH lEMllA, PRISlONITE GA NA MJESTO lEMlJENJA. NASTOJTE PRI TOM DA PODIRHA POVRSIHA IlMEDU MATERIIAlA I lEMILA BUDE STO VEeA. KAllA SE LIM DOVOLJNO UGRIJE UZ NJEGA CE PRIONUTI RASTALJENA. lEGURA. TADA NANESITE lEGURU NA OBA LIMA NA MJESTIMA GDJE CETE lIMOVE SPAJATI. SADA PRISlONITE JEDAN LIM UZ DRUGI. PRITEGNITE IH KlIJE5T1MA III PINCETOM I ZAGRIJTE lEMllOM. lEGURA IZMEE>U NJIH CE SE RASTALlTI, A KADA SE lIMOVI OHlADE OSTAT CE DOBRO SPOJENI. ODlOZITE lEMllO NA STAlAK DA VRUCIM lEMIlOM NE 05TETITE RADNU POVR5INU. PAllTE DA SE HI. LEMILU HE OPEeETE. OSIM TOGA PAZITE DA UGRIIAHIM LEMllOM NE O$TETITE GAITAN KOJI MOZE I IZGORJETI.

ALAr

lA

VIJKE

I MAnCE

KLJUCEVI ZA MAnCE I ODVIJACI SlUZE ZA PRIVIJANJE I ODVIJANJE VIJAKA. PAZITE DA UPOTREBLJAVATE KLJUC I ODVIJAC 00GOVARAJUCE VELICINE JER CETE INACE 05TETITI UTOR III GlAVU VIJKA. PRILIKOM UVIJANJA MANJIH VIJAKA UPOTRIIEBITE ZA PRIDRZAVANJE POSEBNU PINCETU KOJU MOZETE IZRADITI NA RADIONICKIM VJElBAMA PREMA RADNOM ZADATKU U OVOJ KNJIZI (.Ir. 30). UPOTREBLJAVAJTE ODVIJACE ~AMO S ISPRAVNIM DR5CIMA. PAZITE DA SIRINA I DEBLJINA DONJEG DIJElA 00VIJACA ODGOVARAJU VElICINI UTORA VIJKA, JER SAMO TADA NECETE OSTETITI VIJAK A IZBJECI CETE MOGUCNOST OZLJEDE RUKE ZBOG ISKlIZNUCA 00VIJACA .

..

~

UNIVERZAlNI

KlJUC

ALAT

I PRIBOR

lA

SAVIIANIE

I RAVNANIE

LIMA

DRVENI I PlASTICNI BAT I KUTNA lELJEZA SU AlAT I PRISOR KOJI stuz s ZA PORAVNAVANJE I SAVIJANJE lIMOVA. PO lIMU NEMOJTE UDARATI CEKICEM NEGO PlASTICNIM III DRVENIM SAT OM, KAKO NE SISTE OSTETILI POVRSINU LIMA. AKO NEMATE BAT, TADA UZ LIM PRISlONITE DASCICU TE PO NJOJ UDARAJTE CEKICEM. PAllTE DA PRI IIRAVNAVANJU III SAVIJANJU LIMOVA HE OZLIJEDITE RUKE NA O$TRIM BRIDOVIMA LIMA.

KUTNO

ZELJEZO

(2 kom.)

25

PRIIOR

ZA IZRADU OPRUGE

NAMA TALtCA

ZA OPRUGU

100

.r!

.J

PRIBOR ZA IZRAOU OPRUOE SASTOJI SE 00 NAMATAlICE I OVIJE OASCICE. ZA IZRAOU OPRUGE UPOTREBLJAVAJTE ZICU 00 OPRUlNOG CElIKA III zicu 00 TAMBURICE. PAZITE 01. PIILlKOM MAMOTAVAMJA ONUGE ME OZLIJEDITE lUKE. PO ZAVl5ETKU MAMATAMJA POLAKO IOPRUMO) OTPUSTAJTE SKRIP IAZMICITE CELJUSTI. JER SE OPRUGA NAGLO RAZMOTAVA.

8 x 20 x 40
2 OASCICE SA ZLJEBOM

26

RADIONI~KE

VJEZBE

1. RADIONICKA VJElBA IZRADA CRTAC=EIGLE -

CRTALA

U prosior za tehnicki erlei u tiskaniei pismenog izvjestaja o redionicko] vjeibi (na sir. 33) nacrtajte tehnllkl crtel igle-crtala u mjerllu t :t. Pri 'om pazife ne debljinu linija i ispravnost kotlrenja,

feli<!na zlca

1ZS

2,5 mm

~1~10~'1-.----------_1~10~--_'-'-----2-10-.*1~. ~3=o
Crleii Pribor ala'

.I~. __=30~~.~I __~3~O_"~:I~
Radne operacije Mierenje i oznacavanje dimenzija na iiti Upu.e za red

Metalnim mjerilom odmjerile 210 mm celiene iice i naznaCite odmjerenu duiinu zarezom s pomocu brida lurpije Sjelenje iii piljenje

Sjekae.m klijelllma odsljeclte iicu ne naznacenom mjestu, ali meiete uraditi i pilom za kovine. Za sjelenje lice nlkada nemojte upotrebljavall skare ze lim, stolerska iii neka druga klijes.a, jer cete ih pri Iom oste.i.i. Turpljanje siljka

'0

Obe kraja iice turpl)anjem obradlte, a jedan od njlh postepeno stan)". u Ilijak. Pri lome iieu ucvrsfile izmedu celjusli Ikripa u koje ste prelhodno uloiil uloske od prespana. Turpijajle na'p,lj. grubom, a zalim finom lurpijom. Savijanje iice

Zicu ucvrslile u skrip lako de je verlikalno uloiile izmedu njegovih celjusli do naznacenog mjesla. Zalim je savijle, 5 pomocu plaslllnog bata iii 5 pomocu plosnalih klijesta. Primjena izradene erlace igle

Upolrijebile izradenu crtan,. na kovlnama radnog zadalke.

crtaeu Iglu la prilkom izrade

27

2. RADIONICKA VJElBA OBRADA I SPAJANJE LIMA LEMLJENJEM
U pros lor ze tehnicke crlei u liskanici pismenog izvjeslaja o radionicko] vjeibi nacrta;te tehni~ki crtef limenih plo· ~ica u m;erllu t :t. Pri 10m pazile ne debljinu linija i na ispravnosl koliranja.

felifni lim

0,3 x 50 x 50mm

M;eren;e lim

i crlanje pozicija

1111

Prema Iehnickorn crleiu nlcrtljte pozlclje crtatom Iglom ne lankom eelienom limu (2 komada). Prj 10m pazile de se dobro iskorisli meterljal (lim). Rezanje lankog eelienog (2 plocice] poz, 1. i 2. lima

Skarama za lim Ineflle dvlje nl· crtane plo~lce od lankog celicnog lima. Lim reflte uz crtu s vanjske strane. Savljanje ploclce od eelienog lima pod pravim kulom Celi~nu plo~lcu (1) savijle teko da je uhrstite u visini savijanja izme8u dva komada kulnog feljeza u skrip. Pri 10m uz lim prlslonite dallicu. Ie po njoj udarajle batom dok sa lim ne savije pod pravim kulom. Po limu ne smijele udaratl I!ekh!em. I.emljenje dviju celicnih ploctce Lemlt cele dobro ugrijanim lerni10m. Najbolje je de prl;e spajanja limova nanesele ugri;anim lemilom tanak sloj lema (Iegura kosilra i clove) na krajeve obiju ploeica (1 i 2). Pri 10m lagano pomicile lemilo i nasloj!e da bude slo veea dodirna povrflne. Sade krajeve plo~ica prislonite jedan uz drugl (preklop 3 mm), prldrflte ih pincetom iii plo. snatim klijeltlma. a onda lagano prealte ugrijanlm lemilom preko njih.

Pomocni
dionicku

vjeEbu (ne sir. 29)

pribor

ze 3. ra·

"Obrada i spajanje lima zakivanjem" . (Za islodobno bujenje obih plodice)

28

3. RADIONICKA VJElBA OBRADA I SPAJANJE LIMA ZAKIVANJEM

U prostor za tehnicki crtei u tiskanici pismoenog izvjeStaja nacrtajte tehnl~kl crtel IImenlh plo~ICI u mjerllu .: •• Pri lome pazile na debljinu linija i ispravnost kotiranja.

aluminijski lim 2 x 60 x 60 mm
Mjerenje r crtanje minijski lim
°

nil

elu-

Prema Iehnickom crlezu nacrtajte is'e cr'ele cr'atom Iglom na alumlnijskom limu (2 komada). Pri tom pazile da ekonomi~no iskoristite lim. aluminijskog lime (2 debljine 2 mm Ucvrslile aluminijski lim izmedu ceIjusti skripa. Prije prilezanja lima uloli.e u ~eljusli Ikripa uloske od prespllna de zastitite povrfinu aluminijskog lima od ostecenja.

Piljenje

plocice)

Turpijanje plocice i konlrola s pomocu kulnika. Istodobno obraauj'e obje plo~ice, i to lako da prislonile jednu uz drugu. Povremeno kontroliraj'e obradu 5 pornocu kulnika i metalnog mjerila. Prije turpijanja na',ljajte turpiju kredom kako se nasjek turpije ne bi napunio slrugotinama aluminija. Bulenje plociclI S pornqcu pribora za mjerenje i crlanje na limu ozna~ite mjes'a bulenja. Zalim plocice (1 i 2) prislonile jednu na drugu u dubini od 10 rnrn i uhrs'i'e s pomotu ru~nog Ikripa, iii . pribora prikazanog na sir. 28. Spajanje plocice lakiyanjem Uz pornoc 3 aluminijske lakoyice I pribora II zakiYlnje spojile limove laklYlnjem. 1. Proyuclte debla zakovici krol proYrte oba lima. 2. Okrenile limove lako da glave zakovica budu okrenute dolje. 3. Sada udarcem IIYllka~a pritegnite limoye na mjesiima zakivanja. Pri lome se glne lakoyica Ireba da prislone UI udubinu podrnetece. 4. Zalim udarclma ~ekita formirajIe gornju glayu zakoYica. 5. Konacno formiranje glaye zayrlite udarcem po oblika~u.

Konlrola

preciznosli

obrade

i cvrstoce

spoj

19

4. RADIONICKA

VJE1BA

IZRADA PINeETE ZA PRIDRtA VANJE VIJAKA PRILIKOM UVIJANJA
U proslor ze lehnicki erlez !l liskaniei pismenog . izvjeslaja 0 radionicko] vje~bi (u prilogu) naertajte tehnilki ertel pineete u mierilu 1: 1. Pri lome pazile ne debIjinu linija i isprevncst koliranja.

feli~ni lim debljine 0,5mm iii feli~na traka za vezanje sanduka

Mieren;e i crtanje (celicni lim debljine iii pocinceni lim

na limu 0,5 mm)

Prema Iehnickom crtefu naertajte na lelilnom iii poeinlanom limu erlei u mjerilu 1: 1. Pri lome pazile 1115 ekonomilno iskoriSienje malerijala. Ne zaboravile da se prilikom grube obrade dio malerijala skida. Rennje lima

Lim relite uz vaniskl rub ertela kako bisle lek finom obradom malerijal sveli na pravu mjeru. Lim savijte (presavljte) na polovicl lisla 5 pornocu plosnalih klije5ta. Turpijanje lima Prije pritezanja lima ulolite u leIjusti Ikrlpa ulolke da zaslilile povrsinu lima. Zalim turpijanjem s pomoeu fine furpije svedite pineefu -ne pravu mjeru. I(onlrola obrade Povremeno konfrolirajfe dimenzlje I ravnine kufnikom melalnim mjerilom. Savijanje lima

Plosnatlm klljeltlma najprije oblikujfe lim prema prvom i drugom erfeiu. Zalim okruglim krajeve pineete lu. Primjena pincefe klljeltl ma oblikujfe prema tretem erte-

Ispitajte pineetu u praksi. Njome pridriile vijak prilikom uvijanja. Pri montaii upotrebljavajte pineetu uvijek bd treba uvlti manje vtjke.

30

5. RADIONICKA VJE2:SA SAMOSTALNO OBLIKOVANJE (DIZAJN) I IIIADA STALKA ZA ELEKTIICNO LEMILO
U ovoj vjezbi pruza yam se moqucnosf de pokazete svoj smlsao za Industrljsko oblikovan;e proizvoda (diza;nJ. Pri tome proizvod treba biti funkcionalan (upotrebljiv) i lijepa oblika.

aluminijski lim debljine 1,5mm

. Val ;e zadalak ovaj: Na temelju uzorke stalka i preuzetog lemila (iii poznatih dimenzija lemila) pokulajte obllkovali boljl i funkclonalniji slalak. Ie ga skidrati na papir. Skicu pokazile naslavniku, a ako je on prihvali, pocnite 5 daljnjom rezradom. Odredile na skici odnose povrsina (proporcije) i unesi.fe prtblifne dimenzije.

Sada prema skici i upisanim dimenzheme ocI crtateg paplra Izrellte obllk valeg slalka u prlblllnim dlmenzljama I savljle ga prema valoj zamisll. Ako yam se ne svida iii nije prikleden ze vase lemilo izmijenile ga i Izradite novl model od paplra. Taj model pokazite naslavniku, pe eko ga on prihvati pocnile sa slijedecom elapom rede.

Izradlfe radionltkl crtel stalke u mjerllu t: 1. Prj tome se pridrzavajle osnovnih previla lehnickog crlanja. Na temelju tehnickog crteza eete slalak i radili prema upuIl!ma na sir. 32.

31

Radne

operacije i crlanje na

Upule limu

za rad

Mjerenje

Prema tehnickorn crleiu nacrlajle na aluminijskom limu crlei u mjerilu 1 : 1. Pri lome pazile da ekonomicno iskorislile malerijal. Ne zaboravile da se prilikom grube obrade dio materijala skida. . Na limu smijele erlali samo s pomoeu pribora za erlanje na kovinama. Rezanje iii piljenje lima

Lim reiile IIi pilile po vanjskoj slrani erlela (uz vanjski rub) kako bi lek finom obradom malerijal sveli na prave mjere.

Turpijanje

lima

Pri finoj obradi lima lurpijanjem lakoder zaUilile povrlinu lima. Turpije prije lurpijanja nalrljajle kredom. kako se ne bi nasjek zapunio slrugolinama aluminija. Najprije lurpijajte grubom. a zalim finom lurpijom. Povremeno konlrolirajle dimenzije. kulove i ravnine. i to kutnikom i metalnim ravnalom.

Savijanje

lima

Prema crteiu savijle lim na oznacenim mjeslima pod kulom koji vidite na ci'tezu. Pri tom na lim prislonile dalcieu Ie po njoj udarajle balom. Nikada nemojle po limu udarati cekitem. jer cete oitetili povrsinu lima.

Ispilivanje slalka

funkcionalnosli

Ispitajle slalak lako da na njega poloiile elektricno lemilo. Ako lemilo na slalku dobro ne leii. savijanjem promijenile kul nagiba nosaca lemila.

OCjenjivanle funkcionalnoslt

oblikovanja slalka

Usporedite svoj slalak s oslalima i zejednicki ocijenile preeiznosl obrade. oblikovanje i funkeionalnosl.

31

_
Osnoyna Ui:enik:

~
(nuiy Ikole) (ime i prezime)

Ikola: ............................................................................. ...............................................................................

Razred: VII•...•••••••.•••••• Datum:

............................
t. PISMEI'f' IZVJESTAI 0 RADIOMICKOJ VJE%II

~

...............................................
Radionicki crlei radnog %adatka:

(n"aziv vjeibe)

~

\

I
Redoslijed radnih operacija:

I
-::."

M

I
Redni broj

I
POP IS PRIBORA
N a %i v

I

Ir.

I
I AlATA
Kom.

"

Ocjena rada i primjedba

nastavnika:

"_

_ BROJ: RY-f

33

Osnovna Utenik: aazred: Datum:

Ikola:

••.......................•...•..•..•.•.•..•.••.•.•...............•

..........................................................................

_ ........
0

-Inazlv Ikol.) (i.. i prezl •• )

............................
1. PISMEMI IZYJEIJAI
RADIOMICKOJ VJE!II (naziv vjeibe)

VII..•.••.•..•.••••••

................................................
Radionicki crtei radnog .adatka:

Redo$lijed radnih operacije:

I

I

M

I
Redni broj

I
N aziv

I

It.

I
-Kom.

POPIS PRIBORA I ALATA

.-~
Ocjena rada i primjedba nesfavnika:

=~

8101: RV-l ~ ~

.

.

~

j I

M3

Radionicke Malerijll: Aluminij Celik Vijak
~
\jj

vjeiba

SR. 6

8 X 130 3 x 40 M3 X 5

kom. kom. kom.

IZRADA

CRTA~E

IGLE

-

CRTALA

(II)

otvori prema alatu

Otvore za alai izradile lako da najprije na lim mjeslima lim provrlale svrdlom .:;J 2 milimelra. Zalim rezbarskom pilicom ispilile vece olvore prema crleiu. Finom turpijom ih zevrsnc oblikujle. Radionicka vjeiba SR. 7

IZRADA STALKA ZA AUT ZA ZAKIVANJE

od aluminijskog

lima debljine

2 mm

35

obliksavijanja

2
vjeiba BR.8 2 mm.

Radionicka

Provrte izbusile prije savijanje

lima.

IIRADA STALKA IA SPiRALHA SVRDLA ·od aluminijskog lima dubljine

oblik savijanja

Velicine olvora za alale i svrdla odredil cele sami na lemelju raspoloiivog alala iii namjene zidnog slalka. 1510 lako odredile sami velicinu i poloiaj olvora za vjesanje slalka. Na mjeslo gdje dolaze svrdla u, slalak se ulaie dascica debljine oko 18 milimelara. U njoj Ireba da budu jednako rasporedeni provrli islih vellclne kao i u slalku. Daseicu Ireba 5 bocne slrane uevrslili 5 pomocu malih cavlica iii vijaka na slalak. Bas zbog nje svrdla ce verlikalno slajafi u slalku.

Radionicka

vjezba

BR.9

IIRADA IIDHOG STALKA ZA ALA T od celi~nog lima debljine 1,5-2 mm.

36

Vrlo prikladna vjeialica za alatne kljuceve u tehnickoj radionici, kod kuce i u garazi. Prema broju i velicinl raspolozivih kljueeva sami cete na temelju crteze odredih dimenzije vjeialice (iirinu, visinu i razmak izmedu kljuceve], Na temelju toga izradite tehnicki crtez, a zatim prema njemu radite vjeialicu. Prije sevijenje lima turpijom obradile ostre bridove.

Radionicka vjezba

SR. 10

IZRADA

VJE$ALlCE ZA ALATHE KUUeEVE

od eelienog

iii aluminijskog lima debljina

1-2 mm

Primiena: za zarezivanje u karlon iii prespan prije savijanja, za rezenje papira i umjetne koze i za skidanje izolacije. Ostrica se mofe uvuc] ako se malo otpusti prva matica i vijak povuce navise.

Radionieka vjezba

SR. 11

IZRADA HOZleA

S 8RITVICOM

od aluminijskog lima debljine 1-2 mm iii juvidura, odnosno pleksistakla debljine 2 mm

37

oblik savijanja
Dijelove (1 i 2) spojife vijcima i maficama M3/10 iii zakovicama. Vise ovakvih vjesalica ucvrsfite na desku, a nju zafim na zid. Redionlcka vjeiba BR. 12

IlR.A.D.A. VJES.A.LiCE l.A. RADNE

KUTE

.od celicnog

lima debljina

2 mm

Poslije oblikovanja

krajeve drska lopafice spojite zakivanjem.

Radionicka

vjeiba

BR. 13

IlRAD.A.

LOP.A.TICE

od ieljeznog

l.A. CVJETNJAK lima debljine 1 mm

38

PLAMIItANJEItADA ZA IADIOMICKE VIElIE (oci 6 do 13,

It,.

It,.

Osnoyn. Ikol.: Ufenlk: D.,u .. :

......................................................................... .............................
PLAM UDA

.....................................................................

(n.lly Ikol.) (11IIe I prellllle,

1.I'oeI: VII...............•.•

ZA IADIOMICKU VIElIU

............................................................
Poz. N.zivi dijelove Mat.rijel, vrll. Dimenzlj.

(nazi., Y)ellto, R.doslijed rede Pribor i elel

Kom.

I,

I

Potpis ule.nike:

Oejena rede:

BROJ: RV-3

Osnoyn. Ikol.: Ueenlk: I.zrod: D.,u .. : VII.

.. .. .. PUN tiDA

(nazlY Ikol.)
(I'" I pr.,I

,

ZA IADIOMICKU VIElIU
/

.
Pcn

(nallY y)ellto, Mal.rijel, vrlle Dim.nzlje Kom. Redoslijed reda Pribor alat

Nezivi dijelova

Potpis ucenika:

Oejena rada:

BROJ: RV-4

39

UPUTE 0 IZBORU RADNIH ZADATAKA,

IZRADI

PLANA

RADA

I IZRADI

Zj.DATAKA

U prakficnorn radu izradif cete ove skolske godine Jeda" tell III kompllciranlJI radnl zadatak preteino od kovine iii juvidura prema vlastitom izboru. U ovom prirucniku imate velik .izbor takvih radnih zadataka povezanih sa sadriajima 5 podrucja strojarske tehnike i meteorologije. Da bismo yam olakSali izbor tiskan je ovaj pregledni popis. No osim toga vi prolistajte prirucnik od 53 do 68. str. i pogledajte sastavne crteie svih radnih zadataka. Tek tada cdluclte sto ce!e raditi i zamolite nastavnika da to odobri. Popb 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. radnih zadataka (na (na (na (na (na (na (na (na (na (na (na (na (na (na (na str. str. str. str, str. str. str. sfr. sfr. sfr. sfr. str. sfr. sfr. str. 53) 54) 55) 56)
57) 58) 59)

Sprava za ispitivanje savitljivosti i elasticnosti materijala Mala laboratorijska vaga Model dinamometra Model vjetrokaza Model strojnog mehanizma - ekscenfra Model kulisnog mehanizma (I) Model kulisnog mehanizma (II) - princip rada blanjalice Model bregastog mehanizma Model malteskog kriia Model Peltonove furbine Model parne turbine Model reaktivnog fopa Model jednobrazdnog pluga Model bagera Hidrogliser

60) 61) 62) 65) 66) 68)

63) 64)

Kada sfe izabrali radni zadatak, procifajfe podatke 0 njemu na str. 51. iii 52. Zatim dobro proudite sastavni i redionicke crteie. Prema podaeima u sastavniel uz lehnlckl ertei ustanovife koji yam je sve potrosn! materijal potreban za radni zadatak. Potrosn] materijal za prekticen rad sami cete nabavifi iii cefe ga dobiti od nestavnika, odnosno on ce narulitl kompletiran materijal od Izdavackog odjela NT SRH (Zagreb, Dalmatlnska flJ. Da bi rad bio brii i sto organiziraniji prethodno Ireba planirati redoslijed rada. To cete uraditi na tiskanici "Planlranje redoslijeda rada, radnih operaeija. polrebnogmalerijala, pribora i alala" (na 45. str). Prije popunjavanja tiskaniee plana rada pogledajte prikaz "Redoslijed rada pri izvodenju radnog zadatka" na str. 43. Time ce yam biti olekseno planiranje. Prilikom planiranja freba paziti da se najprlje planira obrada svih dljelova od Jedne vrsle materljala. Zatim se planira izrada svih dijelova od druge vrsfe, pa onda od trece vrste itd. Tako tete ustedjeti na vremenu. Osim fog a pribor i alat bit ce bolje iskoristeni. Ako nemale predvldeni materijal iii materijal onih dimenzija koje su oznalene u sastavnlcl radnog zadalka, prllagodile radlonllke erlele malerljalima s kojlma raspolale. Na primjer, ako umjesto maferijala debljine 6 mm imate maferijal debljine 4 mm, izradite ufore u kojeulazi ovajmaterijal uiim za 2 milimetra. Da ne bi bilo zebune, na crteiu treba naertati i oznaciti utore od 4 mm i tome prilagoditi sve dijelove. Takoder moiele zamijenitl neki materljal kojl Je predviden u saslavnlcl drugim slilnim malerljalom. (Npr. zamjena juvidura aluminijskim limorn i obratno, umjesto c~licnog lima moida cete upotrijebiti pocinceni, umjesto vijka, cavia iii iice odgovarajuceg promjera moiete upotrijebiti iste pribliinih dimenzija. Pri tome pazite da izradite i odgovarajuce otvore i provrte, itd.). Ali tada najprlje ilradile skiee svih dijelova i tek kada Ih pregleda nastavnik, prema njima Izradlte ertel.

1. Kada sfe tako planirali rad i preuzell pofrosnl materi jal, pocnite s prvom etapom rada, tj. erlaJte pozlclJe na malerijal. Pri tome cete najprije crlali sve pOllclje koje se ilraduju od jedne vrsle maleriJala na laJ materlJal. Na sto trebate paziti pri ertanju pozicija na materijal i zasto? (napisite odgovor!) Sjetite se sfo ste 0 tome ucili prosle godine. Odgovorite:

41

2. Sede prema redoslijedu rade . u planu rada pocmje gruba obrada (Zaltot) 0 tome smo govorlll u II dlJelu ovih uputa. Odgovorlte:

svlh. pOllclJa

od Jedne

vrste malerlJala.

3. Na sto se treba paziti prilikorn grube obrade (piljenja) nacrtanih pozicija s obzirom na crte~e pozicija? Tu vrijede ista pravila koja sle ucili u niiim razredi ma, Ij. 0 gruboj obradi drva i sperploce. Zaokruiile ispravan odgovorl a) pili se tocno po crtama crleie, b) pili se po vanj skoj strani erleia (izvan erla). Objasnife zaslo se tako treba raditi (slo se lime posliie).

4. U prekticnorn radu morale paz iii na organizaciju rada i organizaciju radnog mjesla. Kakav raspored treba da bude na dobro organiziranom radnom mjestu (smje slaj polrosnoq materijala, redionickoq erteia, potrebnog alata i pribora, sporednog alala i pozicije koja se obraduje)? Opisite iii naeriajte!

5. Da biste neometano radili svaki put pri kraju drugog radili. Osim loga treba zaplsali kojl alai I prlbor te Tako eete slijedeei put odmah na po~elku sala znall alai i pribor Ireba preuzeti, odnosno izvadili iz ladice,

sata treba predvldjetl I planlrall Ito te se drugl put za 10 bill polreban (Etapno planiranje rada na str. 49). 110 Ireba radlll, koji materijal treba izdvojiti, Ie koie Ie odmah polom zepocef s radom.

6. U loku rada Ireba sial no konlrollrall dlmenzlJe, ravnl ne, kulove I precllnosl obrade. Navedile koji yam je pribor pri obradi kovina polreban za to? (Ako 10 ne znate, podalke 0 priboru potraiile ne sir. 18).

7. Zavrlna obrada pOllclja Iraii vee neko iskustvo i poz navanje nekih materijala. Da yam se olaksa laj zavrsm dio rada na sir. 44. prikazani su neka sredslva za zavrsnu obradu i njihova upolreba. To proueite i tako u radu poslupile. Navedile koja sredslva-malerijale eete upotrijebiti u zavrsnoj obradi vaseg radnog zadatka:

Ocjena i primjedbe

naslavnika:

Potpis ucenika:

8R.: PR-1

42

..

... _,.

r

,

~

_

_

REDOSLIJED RADA PRI IZVOf>ENJU

RADNOG

ZADATAKA

RADNOG

tj,.....

c&

''''II~
~ 010'10'

ROUCAVANJE TEHNICKIH CRTEZA. PL"'NA RADA I ZAHTJEVNICE ZA POTR05NI MATERIJAl

PREUZIMANJE I PRIKUPlJANJE POTROSNOG MATERIJAlA

MJERENJE I CRTANJE POZICIJA MATERIJALU

NA

GRUBA

OBRADA

DIJElOVA

(pozicija)

FINA

OBRADA

DIJElOVA

(pozicija)

KONTROLA

OBRAOENIH

DIJElOVA

SASTAVLJANJE SKlOPOVA. BOJENJE I KONTROLA

ZAVR5NO

SASTAVLJANJE

_ ISPITIVANJE DOVRSENOG I OCJENA IZVEDBE PREDMETA _ -

Precllnos!

obrade

pOllel) _

Preciznost i urednost sastavljanja Es!etskl I.gled Bnlna Illade Ivrijem.1

43

POVRSINSKA

OBRAOA

KOVINA

HAZIV TEHHIKE RAOA

MATERIIA.L I PRI80R

OPI5 TEHHIKE RADA

Turpijanjem

odradenih

turpije pos ti ci

uz

lagan

povrSlna 5 pomocu grubc [e dno lic an priti sek postepeno

i fine ce te

polrebnu glatkotu. Fino obradene povrsine euvejte ad os te cenje i pri pritezanju predmeta u ce· Ijusti skripa urue+ni te ulotke koje ce te ste vif izmedu predmeta j c.eJjusti. Tek fada pritegne se ship.

Obradenu

povrfinu

molete

dalje

porevneti

finim

smirkovim peprrcrn (brusni papir fine granulaclje). Smirkov ?apir ornotejte oko dasclce ae bruienje, a zatim laganim prihskom brus ite obtadenu povrttnu. Brusiti mo fefe taka da pere letnirn pokretima pov lac ite papir u jednom smjeru iii da brusite kruino. odrtoso o

splr,lno.

Aka ne f ehte rnene dijelove gave povr+ine. nee-istoeu i oks vr sinu i zatim cis tom vatom f~agove pas~e fir ene pcvesrne prstima.

obojiti ir reden predmet. odnosno Iinekog predmeta, tada polirajte njeTaka eete postie, sjal i uklonifl svu ide. Purol-pastu nanesite vetom ne poje duke vremena trljajte, Tek tada i;:djllJte hpoliranu povrjinu. Uk lorute i kovine ce dobili potp uni sje], Ispone dodirujte vle Enim iii L,'ojnim

Prije bojenie fieba sve ispupcene nerevnine na predmelu ukloniti turpijanjem, a udubine popu,nlfl nitrokilom 5 pornocu licilllcke lopafice i porevne+i. Kada se kil osuii. izbrusde rekitaoe povrtlne brusnim pepirom.

Metalne dijelove moiete lb~g za5tite povrs rne obojiti oitrc lekom. Zato je osim nitrolaka potreban rez rje divac (nitrorazrjedivac) i pribor zo bojenje (rasprsivac.. prs kef ic e, kist. posudi ce z e prip-emu boje I itapie za mijefe nje boje). Prije bojenja treba da se odlucile re Iz bor [k ornp ozi ciju] baje. Svijetli tonovi boje i predmeta bit ce privlacniji. Taka eete t8 dobivanje svi-

jettoplave

boje uzeti 10 dijelova

bijelog

i 1 dio pla-

vog nitrolaka. Zatim u posudicu za mijafenje dolijte nitro re zije dlvec u kolicini koja je pctrebne da se postigne najprikladnijc razrijedenje z e prskanje (od 1/3 razrjedivaca na 1 dio boje pa sve do ornjera 1:1. vet prema gustoci boje). Sada treba boju i razrjedlvac dobro izmjesati. Ako ton ne odgovara, dcdejte onu boju koja nedos!aje. Rojiti moiete prs kenjem s pornocu ra!oprslvac~ iii 5: pornocu usne prske ltce (fiksafiv-prskalice) iii kistom. Ki!otom tcte bojiti serno male povrs ine ne vodoravnoj revnf ni, Boji se u vise etepe nanasima tankih s lojcvc . Kada sa prvi sloj dobro osusi, tek 'ada se nanosi lduci , Obilno dovoljno nerujef tri tanka sloja. BOJA I RAZRIEOIVAC 5U ZAPALJlVI ••• 10 ih d,iita podalje ad ve lre iii otvorenih eleklrilnih grijela.

ie

ZASTlTlTE POVRSIHU STOLA lilA KOIOM CETE BOIITI Ako neki dio felite oboj.f u vise boja iii felite bojom nanijeti neke oznake, keo maska za preknveSE

nje mjesta koja s e u 10m fren ...tku nc baje, posluiii ce Yam ljepljrve v-pce SELOTEJP. Nakan bojenja, ke de bo] e potpuno osusi. uklo nl!e [je pljivu vrpcu i pokez e t ce s e ostra granica izmedu obajenih povrsine.

Pos lije b ojenje motete uktonit! neko hrapavosti ne cbojencj povr+ini b tuj enj ern finim p oli r nim papirom. a zatim palirajle cdavu povrsinu. S p ornocu vale nenesite polirnu pllsfu i "naine je trljajte u krugu. Clstom vafom uklonite polirnu pasfu i trljajte povrfinu

dok ne dobijele

potreben

.j.j.

44

Osnoyna Ikola: Utenik: Razred: VII ..

(nally

Ikole)

(ime I prezime]

(Upisile u ovu tiskanicu potrebne podalke i priloiite je Iehnlckom crleiu radnog zadalka. U radu se pridriavajle planiranog redoslijeda.)

Datum:

..
PLANIRANJE REDOSLIJEDA MATERIJALA. RADA. PRIBORA RADNIH I ALATA OPERACIJA. ZA IZRADU POTREBNOG

(nally Malerijal Broj poz. Nazivi dijelova (pozicija) vrsla naziv dirnen zije koli cinl

radnog udalka)

Vrs+e i redoslijed obrade

Polreban pribor i alai

Planirao:

Odobrio:

...................................
(polpis ucenika)

BROJ: PR-l
(polpis nestevnlka)

45

OsnoWDa Ito": Ui!enit: lazred: Datum: VlI. .. . PLANIRANIE

(nazlw Itole) (Ime I prezlme)

(Upisite u ovu Ilskenleu polrebne podalke i prilozile je lehnickom crfezu rlldnog zlIdlltkll. U redu se pridriavajle planirllnog redoslijeda.)

REDOSLUEDA RADA, RADNIH OPEIACUA, POTREBNOG MATERIIALA, PRIBORA I ALATA ZA IZRADU (nazlv radnog zadalka) Materijal

,
Bro; poz. Nazivi dijelova (pozicija) vrsta -

naziv

dimen- koli zije cina

Vrste i redoslijed obrade

Polreban pribor i alai

Planirao:

Odobrio:

BROJ: PR-l

ETAPNO PLANIRANJE IZRADE RADNOG ZADATAKA NA PRAKTICNOM RADU

Za praktifan rad imate osigurano otprilike 26 nastavnih sati, Ij. 13 puta po 1 nastavna sata. Da biste na izradi zadatka slo bolje i organiziranije radili vi cete svaki put na kraju drugog sata planirati i predvidati Ito eete iduei put raditi. To cete upisati u ovoj plan. Tako ceteslijedeei put odmah na pofetku rada znati Ito treba raditi, pa cete odmah moci izdvojiti potreban materijal, preuzeti potreban pribor iii alat, i zapoceti s radom. Time cete ustedjeti na vremenu, a pribor i alat cete bolje iskoristiti.

Datum:

Slijedeci put cu izraditi (brojevi i nazivi dijelova, Ie vrsta malerijala):

Pri fome cu radifi ove radne operacije:

Zato ce mi frebati ovaj pribor i alaf:

49

Detum:

Slijedeci put cu izrediti (brojevi .i nazivi dijelova.te vrsta meterijale):

Pri tome cu rediti ove redne operacije:

Zeto ce mi trebeti eve] pribor , elat:

I
50

Ocjene:

Ime

prezime ucenike:

aIOJ: PI-3

RADHI

ZADACI

ZA

PRAKTICAH

RAD

Kako sle u radionickim vjezberne sevledeli osnovne poslupke pri obradi kovine Ie usvojili odredene radne navike i vjesline, uz ove radne zadalke nije opisan poslupak pri obradi dijelove (pozieija). 1510 lako nije opisano sastevIjanje, jer vi vee mofe+e da na lemelju sestevnog erleza samoslalno saslavile predmel bez posebnih upula.

No, da bisle u lome poIpu no uspjeli, prije pocelka rada dobro proucite redionlcki erlez, saslavnieu i upule za praktican rad na 41. sir. ovog pritucnika. Ovdje su sloga liskani samo osnovni podaci 0 radnim zadaeima, odnosno uredajima cije cele modele izradivati u prekticnom radu.

1. SPRAVA ZA ISPITIVANJE SAVIJANJA I OTPORNOSTI PROFILA (Tehnitki erteii na str. 53)

KOVINA

STROJNI

MEHANIZMI

Savitljivosl malerijala i olpornosl profila na savijanje lako mozete ispilivali ako izradile jednoslavnu spravu prema ovom radnom zadalku. Upula za tad 5 njome liskana je na 5. sIr. ovog prirucnike. 2. MALA LABOR ATORIJSKA VAGA (Tehnicki erteii na sir. 54) Laboralorijska vaga je jedno od vrlo vainih pomagala za pokuse u nesem kucnorn iii skolskorn laboraloriju, no njezina cijena je dosla visoka. Medulin'l, uz pomoe ovog crteze i upuje i vi eele moci izradili jednoslavnu laboralorijsku vagu i lime kompletiref svoj pribor i izvodili pokuse mnogo tocnije i s vecim uspjehom. Tako ce ova vaga moci posluiili vasim mladim drugovima u seslom razredu pri laboralorijskim vjeibama ispitivanja nekih svojslava drva. U sedmom razredu ona ee bili od korisli za vjezbe ispilivanja nekih svojslava kovine. 3. MODEL DINAMOMETRA (Tehni'ki erteii na sfr. 55) Dinamomelar je sprava za mjerenje sila (vlaka iii tlaka). Najjednoslavniji je dinamomelar za mjerenje lezine u obliku cilindricne opruqe. Promjena dufine oplerecenoq spiralnog pera prenosi se na kazaljku, a pomak kazaljke oclleve se na skali kao velicine sile. 4. MODEL VJETROKAZA (Tehn"ki ertefi na str. 56) Jedan od najosnovnijih inslrumenala svake meleoroloske slanice jesl vjelrokaz. U Irgovinama se mofe tesko kupili, a osim loga je skup, pa ce yam ovaj dobro doci u veso] skolsko] meleoroloskoj slanici. Princip rada vjelrokaza je vrlo jednoslavan. Iz svakodnevnog iskuslva znamo da zrak u gibanju, dakle vjelar, djeluje slanovilom silom na lijela oko kojih slruji. Ovdje smo za lu svrhu iskorislili ovu pokrelnu plohu koja rolira oko osovine. Ona ce se pod dje!ovanjem vjelra okrenuli svojom slrelieom u smjeru odakle vjelar puse. Na skali (ruzi vjelrova) ispod kazaljke ocilal cete smjer puhanja vjelra. No prelhodno Ireba skalu usmjerili prema sjeveru.

Naglim razvojem lehnike, radnih i pogonskih slrojeva i sve vecom mehanizacijom, Ie aulomalizacijom lehnoloskih procese pocel! su se sve vise primjenjivali razni slrojni mehanizmi. Danas se najvise primjenju: ekscenlar, kulisni mehanizam i bregasli mehanizam. 5. MODEL EKSCENTRA (Tehnicki crteii na sfr. 57) Zadalak ekseenlra [e da krufno gibanje prelvara u ravno. Glavni dio log mehanizma je okrugla ekseerilarska ploce, koja je pricvrseena na vralilu lako da se njen eenlar ne poklapa 5 eenlrom vralila. Ekseenlarska ploce je obuhve cene ekseenlarskim prslenom za koji je pricvrseena ekseenlarska molka. Drugi kraj molke prenosi gibanje i krece se ravno. Ekscenlar se upoirebljava za lijeskove (prese), skare, za pogon razvodnog uredaja na parrom slroju, za pogon visokotlecnih sisaljki i sl. 6. i 7. MODEll KULISNOG MEHANIZMA (Tehni'ki erteii na str, 5S i 59) Kulisni mehanizam lakoder prelvara vrlnju u ravno gibanje. Kolac s ekscenlrom vrli se ravnomjerno i pokrece polugu. Poluga je jednim krajem vezana osovinom za kuclste slroja, a drugi kraj pokrece pokrelnu glavu npr. blanjalice. Ovaj se mehanizam upolrebljava na alalnim slrojevima, malim kino-kamerama i kino-projektorima, razvodnim ·uredajima parnih slrojeva i sl.

S. MODEL BREGASTOG MEHANIZMA (Tehni'ki erteii na sfr. 60) Bregasli mehanizam lakoder sluzi za prelvaranje. kruinog, odnosno pogonskog gibanja u ravno gibanje, odnosno u odredeno radno gibanje. S pornocu bregaslih mehanizama mogu se postici jednoliko promenljiva gibanja po odredenoj pulanji, kao slo su olvaranje i zalvaranje venlila na moloru s unutresnjim izgaranjem, iii se rnofe posfici kralka slanka u radnom procesu nekog aulomala.

51

9. MAL TESKI KRlt (Tehnicki erleli na sir. 61) Film se projicira lako da se slicice regislrirane na filmskoj vrpci trenutecno, uzaslopce jedna za drugom projiciraju na ekran. To znaci da svaka slicica mora bili u odredeno vrijeme zehvecena snopom svjetlosti koja se projicira na ekran, a zalim brzo upada lduca slicica. Stoga se na projektoru upotrebljava mehanizam za trenutecno povlacen]e koji povleci filmsku vrpcu na mahove, tocno za visinu jedne slicice 'i koji periodlcki zadrfeve svaku slicicu tako da odredeno vrijeme miruje. Jedan od mehanizama za povlecenje filmske vrpce u projektorima jest mehanizam s rnelteskim krlfern. (Na projektorima za normalni film od 35 mm upotrebljava se iskljuclvo taj mehanizam.) Prvi put je patentiran u SAD 1896. godine. Funkcija malleskog mehanizma ista je kao i u drugim sislemima za Irenutacno povlacenje filmske vrpce, no ima znalne prednosli, a to su u prvom redu rnehenicka slabilnosl, preciznosl i trajnosl. Malleski kriz je pricvrseen na zupcenu osovinu za povlacenje lilmske vrpce. Naziv je dobio zbog slicnosli s oblikom znaka vitezova s Malte.

12. MODEL REAKTIVNOG TOPA (Tehnicki erie II na sir. 64) Princip na kojem rade mlazni iii reaktivni motori blo je poznat vee u drevnoj Kini. No 0 velikoj primjeni tog principa mo Ie se govoriti tek u 20. stoljecu kada je ucinjen ogroman korak u razvoju reakfivnih motora i raketa. Danas reakfivni motori naveliko slufe u avijaciji gdje avioni s ovim molorima prelaze i 4000 km na sat. No nas ipak najvise zanima necln kako rade reaktivni motori. To cerno najjednostavnije protumecif po necinu kretanja morske zivolinje meduze. Ona ima u tijelu supljinu koju puni vodom, a pri pokretanju snazno potiskuje tu vodu posebnom vreclcom unatrag, dok se ona sama krece naprijed. I vi rnozete s malo truda i materijala llciniti taj princip vrlo zornim ako izradite ovaj mali reaktivni top.

13. MODEL JEDNOBRAZDNOG PLUGA (TehniCki erleii na sir. 65) Pluq je najstariji i jos uvijek najvazniji poljoprivredni prikljucn! stroj. Vee su sJari Sumerani i Egipeani upoIrebljavali primilivne alate kojima su zemlju samo rovali. Drvenim plugovima su se u toku XVIII stoljece poceli dodavati i metalni dijelovi, tako da se tada u toku oranja 110 i prevrtalo. Meaulim, upotreba tih plugova ovisila je 0 vucno] snaz i sloke, a ta je malena, pa je ·ucinak takvih plugova bio slab. Visebrazdni plugovi poceli su se upotrebljavati tek nakon izuma vucnih pogonskih, strojeva (Iraklori). Plugovi su u meduvrernenu dofivjeli neke izmjene, tako da danas osim jednobrazdnih plugova postoje i razni specijalni plugovi (sfrnjikafi, tenjurace, rigoleri ild.). Glevni dijelovi pluga jesu: gredelj s poleznicom, pluzno lijelo, lemes iii ralo, daska, plaz i crlalo.

10. MODEL PELTONOVE TURBINE (Tehnicki erleli n~ sir. 611 Ovu vrsl turbine konstruirao je u San Franciscu 1860. godine Amerikanac Pelion. Takve lurbine sluze za vel ike padove (viSe od 60 melara) razmjerno male kolicine vode. Turbine se sastoji od jedne do Iri sapnice, kucisfe i rolora. Voda se do lurbine dovodi iz akumulacionog jezera s pornocu jedne iii vise cijevi (tlacni vod). lz dovodne cijevi voda ulazi u mlaznicu (sapnicu) iz koje udara velikom brzinom u lopetice rolora koje se nalaze ispred mlaznice. Peltonova turbina regulira se s pornocu igle u mlaznici mijenjanjem presjeka mlaza vode. U nas Pellonove lurbine izraduje Ivornica "Liloslroj" u Ljubljani, a uqre dene su u hidrocentrale "Nikola Tesla" u Triblju, "Perucica", "Mavrovo" mnoge druge.

14. MODEL BAG ERA (Tehnicki erte!i na str. 66) Bager je stroj koji sluzi za rad na pcvrslnsklm olkopima. U meksern malerijalu on samoslalno kopa i utovaruje. Tvrdi materijal (kamen) mora se prelhodno rninireti.te Iede bager zqrce i utovaruje malerijal. Ova vrst bagera _ podrezeve rucnl rads lopatom, te zqrce materijal i prenosi ga do mjesta praznjenja. Sastoji se od dva osnovna dijela, a to su postolje s koleclme iii gusjenicama i gornji obrtni dio s pogonskim uredejern, motorom i lopatom.

11. MODEL PARNE TURBINE (Tehnicki erteli na sIr. 63) Parne lurbine su pogonski slrojevi u kojima polencijalnu energiju pere prelvaramo ekspanzijom u kinelicku energiju, a okrelanjem rotora u rnehenlcku radnju. Parna lurbina sasloji se od slatora i rolora u obliku vralila na kojem su po obodu smjesfeni diskovi s 10palicama. Na slatoru su sapnice i lopatice s+etore. Turbinu sa po jednim redom lopatica rotora i slalora nazivamo jednostepenom, a sa vise - vlsestepenom. Prvu upotrebljivu jednoslepenu parnu turbinu konstruirao je svedskl inzenjer De Laval 1883. godine, a vises+epenu Englez Parson 1884. godine. Princip rada parne turbine jest ovaj: para iz parnog kotla ulazi u sapnice razmjerno malom brzinom. U sapnicama ekspandir~, pri . cemu tlak pada, a brzina rasle. Mlaz pare udara velikom brzinom u lopalice rolora i okrece gao U visestepenlrn parnim turbinama para zatim mijenja smjer, ponovno ulazi u novi red lopafica rotora iliaci ih. Parne turbine slufe u termoelektranama, za pogon velikih brodova, turbokompresora, cenlrifugalnih sisaljki i dr. U Jugoslaviji parne lurbine proizvodi tvornica "Jugoturbina" kraj Karlovca.

15. HIDROGLISER (Tehnickl erleii na sir. 68, Ljudi su od davnine gradili plovne objekte kojima su svladavali vodene povrfine (rijeke, jezera, mora). Nakon camaca i jedrenjaka pocinje izrada brodova koje pokrecu razlicite vrste pogonskih strojeva. U najnovije vrijeme konstruktori brodova pokuseveju napraviti vrlo brze (i stabilne) brodove s vrlo snafnim motorima i raznim oblicima brodskih trupova. Najpoznatija vrsta brzih brodova jesu hidrogliseri. Oni su lako konstruirani da za vrijeme plovidbe golovo potpuno klize ("glisiraju") po povrflni vode i tako uslijed smanjenog trenja postifu velike brzine. Hidrogliseri rnoqu imati na prednjem dijelu trupa 5 obje strane dva plovka tako da za vrijeme vofnje samo plovci i zadnji dio trupa dodiruju vodu ("hidrogliseri na tri locke"). U mnoge hidroglisere ugraduju se i podvodne- krila koja jos vise izdifu brod iznad vode i tako smanjuju trenje.

52

1. SPRAVA
POll· ella 1 2 3 4 5 6 7 8 9 '0 Nuly Podloga Stranica Nosal Plocica
KrilnB

ZA ISPITIVANJE SA VIJANJA OTPORNOSTI PROFILA
Kom • .' d, 1 1 1 1 1 1 3 S 4 "','erlj.1
drve

,

KOVINA
DI",enllle 10 mm 5 mm O,S mm 0,5 mm M3 25-100 gr. M3:10 M3

dllelo ...

sperploca iii juvidur celik celik

Skala Prof"i
Ufezi

matico

olova

Vij.k Matice

53

7

20

o
In

N

2. MALA
Pod elj. 1 2 3
4

LABORATORIJSKA
110m.· da 1 I t 2 I 2 I 3 1 2 Malerlj.1
aluminijski celieni celieni celieni celik konac

VAGA
Dimenlll_ 1 0,5 I 0,5 0,5 mm
mm

Huly

dlleloY8

5 6 7 8 9a,b, 10 II

Poluga Kazaljka Nosat Zdjelica vage Jaha" Spojnica Osovina Nosa': zdjelice Podloga Glavni nosac Matico

lim lim aluminijski tim
lim lim vijak

mm mm mm

M2110

plaslika iii lim iica od bicikla lelik

rtJ 2,5 mm
M2,S mm

I mm

54

0 II'

1 4
II' M

....

5
Sa

7

3

1= T
paz. 2
poL 6.

1. MODEL DINAMOMETRA
'0Il· ella I 2 3 4 S 7 M I. .. cliiolo •• 1(0•• • cia I I I I I 1 1 "'a'onlal Dllllan,llo

6
poL6b

Noset Kuka Opruge Granicnik
Osovina

Ie, b Vodilica
Skala

telitni lim telik opr .. i"i (perni) t.lik telik felik celicni lim .amoljepljiva elikela

O,SX40XI80 0,3 mm
I/)

l 0,3 <t> 1 0,3

mm mm mm mm

I.

20

.1

.11

obIici sarijanja

55

N

CD

NACIN SAVIJANJA I SPAJANJA

~/\~/C
~

ZAKOVICE

®@C
I SPAJANJA

C~

1

NAflN

SAVIJANJA

====

3
4. MODEL VJETROKAZA
Male,ijal
plastika iii lim

POll· ella
I 2 3 4

Nallv Pod log. Nosac
Rez upore

dlleloYl

Koma· da 1

Dimenlile
1 mm
mm

5 6 7 8 9 10
II

Podloga

OSOVlne

Krtf e Osovina Streti ee Dio strelice Oz neke smjerova i mafic" ViJak Zakovica

1 1 1 2 1 2 1 I
d

celik eetlk celik celik eefik
papir

c efik

ceJ;k

0,5 0,5 0,5 0,5 1l 2,5 0,3 IJ> 0,5

mm mm
mrn

mm mm mm

6

celik el uminij

1> 2

M3'IO
mm

56

6b

8

II

~ ~--t--=--i-

1

4b
POIIella 1 2o, b Je , b 4o, b 5., b 6o, b 7 8 Hally dljelova

S.

MODEL
Komada 1 2 2 2 2 1 1 1

EKSCEHTRA
Malerll·1 Dlmenzlle

3b

3a

51.I.k Cilind., Klip i prslen
Klipnjaca i prsten

Ekscentanka ploc. Rucic. Vre tilo klipe
Vrafilo

juvidur juvidur juvidur juvidur juvidur vije k vijak vijak

2 2 2 2

mm mm mm mm

+

buii.

2 mm M3il0 M3il0

nafin savijanja i i montaia

57

48

.m~

8b
~

6. MODEL
POll· ell. 1 2 3 4 N.. lv dileiovi Ploea Podloga Podupora Vodilica Vodilica Vodilica Klip Klip Poluga
Radilica Osovrne

KULISHOG
KO"'I· d.

MEHAHIZMA
Aot.le,1111

It)
DI",enall· 2 2 8 2 2 2 2 2 , 4 $4 1 mm mm mm mm mm mm mm mm mm mm mm mm

,,
I

Sb 6a 6b 7 Ba, b 9 10 11 12 13

s.

lei.j osovine Polug. (utica

1 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 S

juvidur juvidur juvidur juvidur

juvidut
juvidur juvidur juvidur 1I1uminijski juvidur

lim

mjed aluminijski

lim lim

osovine

aluminijd:i celik

Rueica Vijak

$ 4 mm
M210

1 mm

matitom

58

7. MODEL KULISHOG MEHAHIZMA (PRIHCIP RADA BLAHJALICEI
POIIella
1

Hulv

dljelon

Ko .... · d.
1

Materllal

Dimenlile

2 30, b 4 So, b 6 7 8 9

Siolok Nogo, Kotoc Umelok Vodilic. Spojk. Kli.oc No.oc kli.aca No!

juvidur

2 2
1

juvidur juvidur

juvidur

2
1 1 1 1

juvidur juvidur juvidur
juvidur

juvidur

2 S 2 2 2 2 2 2 2

mm mm mm mm mm mm mm mm mm

S9

8. MODEL
Po<l· ella
1

BREGASTOG
Koma· d.
I

MEHAHIZMA
Malerllal Dlmenzile 2 4 1 4 ct! 4 ct! 3 4 I/! 3 mm mm mm mm mm mm mm mm

Hulv Ste le k Podloga Poluga 8,oga,'o Osovina Slap
Tanjur

dlleloVl

2 3 4 5 6 7 8 9. 9b 10 11
12

1
vreteno

juvidur juvidur

ventile

1 1
1 1 1 1

1 1

aluminijs ki lim
juvidur

celik mjed
[uvtdur

-

c efik

Slop ventile Opruga Klin Vodilica Vodilica
LeiiSte

ventlle lIapa
osovine

1 1 1 1 3 6
I

mjed - ceHk od kernijske olovke cavlic
aluminijski aluminijski alumini;ski aluminijski I I I I m m m m

13 14 15 16

Poluga
Rucica Ogranicivac Vijc;

celik
cijevcica

mm mm 1 mm 1 mm (/) 4 mm 1:! 5 mm M2il0
I I

60

2

9. MALTESKI
Po .. • eliHall v dljelova Koma· d.
I I I

KRII
Melerljal DlmenzlJ.

~

~

.•
r.ol~

I 2 3 4 5 60, b, c 7 6 9 10

Ste le k Podloga
Donji Gornji Osovina

juvidur

kola': kotoc

~

, , ,
I I I I

bijele bole juvidur bijele boje juvidur
zute boje juvidur

6 mm
4

mm

4 mm 4 mm M3/25

crvene boje vijdk juvidur iuvidur iute bo;e AI-lim
juvidur crvene boje

M3/25

Koloc , rucicom Podloiak Malteiki Osovina Zaplnjac kriia k,il kriia

2 mm 4 mm M2'I5 11 2 mm

10
--Ft-

vijak cavlic

61

2a

I.

o
38

24

'1
8

2a 10

2b
~
IO.
N",

~

----~
CD

o ....

I-

~
20

0

to. MODEL PELTONOVE rnRBINE 'ozlella
I

Nul" dIJ.lo".
Itutille PI..it Rolor lop"lice Osovi". Mlaznica i'rozorcit PocIlofak lakovice Vijci za drvo

K_·
1 12 1 1 2 17

...
••

Ma'·"Ia'
lei ifni lim celieni lim ceiieni lim celieni lim celiena iipka lelilna cijev plek5i51..klo AI-lim aluminij lelik

DI.HZI,.

2e, b 3 5 6 1 9 1O

..

0,3 0,3 0,5 0,3
(/)"

mm mm mm

rnm

(/) 5 mm
I mm

mm

7 7 95

a

..

10 mm

62

11. MODEL PARHE TURBINE
'oal· ell. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Huh, dllelon Kolao Poklopac
Rotor turbine 1(01110·

d. 1 1 1 1 1 1 1 1 2

Molerliol bijeli lim (Iimenka)
bijeli lim

Dllllonlilo

t:/J 80 mm
0,3 D,S i/J 2,5 q;, 3 O,S mm mm mm mm mm

No.ac Osovina Sapnica Plol!ica Cep Granitnik
osovine-matica

bijeli lim bijeli lim celik cijev celik pluto celik

M2,S

63

U.
Po.l(III
1

MODEL

REAKTlVNOG
Komidl
1 1

TOPA
Dimenzlle

Milly

dlleloYI

Mllerljll
celi~ni, bakreni iii mjedeni lim

Po,lolje No,al! Kolae LoiiUe ~ep Mafica
')sQvina Epruveta

0,5 mm 0,3 2 03 0,3 mm mm mm mm

2 3 4 5 6 7 8

4 2

,
1 1

celie"i, bakreni iii mjedeni lim AI-lim celicna lice
celieni lim

vatrosi"lno s+aklo
guma

0 '6 mm

8

eelik

M3

64

13. MODEL
Pozi ella 2 3 4 5 6 Hazlv dlleloY8 Gredelj Pluino tijelo Crlal.o Spojnica
Po+exntce Zakovice

JEDNOBRAZDNOG
Koma-

PLUGA
DlmenzlJ. 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 mm mm
mrn mm

,
7

d.
2

Materll.1 celieni lim
celieni lim

, , ,,
6 2

Ruck.

celicni lim celicni lim celieni lim celik iii aluminij drvo

mm

rt> rt>

2 mm 8 mm

6S

I~I..i.
12

6

25

. i.

12

.1.

20 124

.1 .

25

.1.

20

:

I~

n
poz.4

_j
pozicija 6 poz. 3 oblici savijanja

66

14. MODEL
POIIeli·
1

BAG ERA
Malerlj_1 DlmenzlJe

Hazlv dljelova

Kom.· d.

No ••

2 3 4 5 6 7 8 9

Klilni

c

1 dio

Polug. Polug. 2lic. Rueic. Dio kutiit. Dio kuciU. Dio kucista

1
1 1 1 1 1 1 1

bijeli lim bijeli lim bijeli lim bijeli lim bijeli lim celik iperploe. bijeli lim bijeli lim

0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 q; 2 5 0,3 0,3

mm mm mm
mm mm

mm mm mm mm

67

nafin savijanja pozitije 9

poz.9

T

1
1.

I
oblik savijanja

poz.4

15. HIDROGLISER
Pod· elj_
1 Hally

dljelove

Koma· da
1 1 1 1 1

Mllerlj_1

Dlmenzlja

65

30

65

n
poz.3

EM

2 3 4 5 6 7 8 9

Korilo Polubo
Nosac motora

Volobra" Elisa Noso" balerije Nosae balerije
Nosac baterije

2
1 1 1

Kormilo

bijeli bijeli bijeli bijeli bijeli bijeli bijeli bijeli bijeli

lim lim lim lim lim lim
lim

lim lim

0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3

mm mm
mm

mm
mm

mm mm mm mm

68

Osnovna U~enik: Rured:

Ikola:

..................................................................

(naziv: Itole) time I prellme)

........................................................................
VII ..................

Datum: ............................ PISMEHI u IZVJESTAJ SA STRUeHE EKSKURI.UE

.................................
udruzenog

(naziv organizacije rada iii OOUR) .

Radni zadafak grupe:

Biljeske i zapazanja:

Skica proizvoda procesa:

iii foka radnog

Ocjena i primjedbe

nasfavnika:

BROJ:

E-I

69

Osnovna Ul!enlk: Razred: Datum:

................................................................... .........................................................................
Ikola:

Inazly Ikole) lime i prezlme)

...........................
PISMEHI IZVJESTAJ 0 POSJETU TEHHICKOM MU.ZEJU IODJELU "TRAHSFORMACIJA EHERGIJE,,)

VII..................

Opis radnog

zadatka:

Biljeske i zapazanja:

5

Skica stroja, dijela stroja iii podaci legende uz stroj (prema zadatku):

Ocjena

rada i primjedbe

nastavnika: BROJ: E-2

70

SADRtAJ

Pismeni izvjestej laboralorijske

0

ispilivanju nekih svojstava

kovina .

J 5 6 7 9

vjeibe erteia na temelju

1. Ispitivanje nekih svojstava kovina . . 2. Mjerenje pomicnim mjerilom i izrada tehnickog podataka mjerenja Pis~e~! izvjestaj kovine Vjeiba preciznog Tehnllko
0

laboratorijskoj vjeibi "Ispitivanje .... mjerenja pomitnim mjerilom .

nek ih svojsta'(,a

crlanle u slrolarslvu

1. Razumijevanje i prikazivanje projekcije . 2. Skiciranje strojnog elementa . 3. Crtanje i kotiranje radionickoq erteia osovine Radlonllke vjeibe obrade kovlna. . . .. . Pribori, alati i strojevi za obradu kovina, pravilno rukovanje zastite pri radu . 1. 2. 3. 4.

'.
i mjere

11 13

15

17

18 27 28 29 30 31 33 34 . . 35 35 36 36 38 38

Izrada crtece igle - ertala. ... Obrada i spajanje lima lemljenjem . Obrada i spajanje lima zakivanjem. .. Izrada pineete za pridriavanje vijaka prilikom uvijanja . . 5. Samostalno oblikovanje - dizajn i izrada stalka za elektricno lemilo

Prvi pismeni izvjestaj 0 radionickc] vjeibi . Drugi pismeni izvjestaj 0 redionlcko] vjeibi 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. Izrada Izrada Izrada Izrada Izrada Izrada Izrada Izrada
crtece igle erlala (II) . stalka za alai za zakivanje . stalka za spira Ina svrdla . zidnog stalka za alai . . vjesellce za alalne kljuceve . noiica s brilvieom . vjesellce za radne kute lopatice za evjetnjak .

37 37
39

Planiranje

rada za radionlcke

vjeibe rada I bradl zadalaka . potrebnog maferijala, pri. .. polrebnog materijala pri. prekficnom radu .

Upute 0 izboru radnih zadalaka, Izradi plana Redoslijed rada pri izvodenju radnog zadalka Povrsinska obrada kovina . ..... Planiranje redoslijeda rada, radnih operacija, bora i alata za izradu. ....... Planiranje redoslijeda rada, radnih operacija, bora i alata ze izradu . ... Elapno planiranje izrade radnog zadalka na Radnl zadad .1. 2. 3. 4. 5. 6. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. za prakllhn rad

41 43 44 45 47 49

Sprava za ispilivanje savijanja kovina i otpornosli Mala laboratorijska vaga Model dinamometra Model vjetrokaza . Model ekseentra . i 7. Modeli kulisnog mehanizma Model brega5tog mehanizma . Malteski krii . Model Peltonove lurbine Model parne turbine. Model reaktivnog topa . Model jednobrazdnog pluga Model bagera . Hidrogliser
0

profila .

.

.

51 51 51 51 51 51 51 52 52 52 52 .52 52 52 69
70

Pismeni Izvleltaj. sa slrulne ekskurzlje·. Pismeni Izvjeltaj posjelu Tehnllkom muzeju

71

lzdevec: Glavni urednik: Tehnicki urednik: Strucni recenzent:

NARODNA TEHNIKA SR HRVATSKE Zagreb, Dalmatinska 12 DUBRAVKO MAL VIC VJEKOSlAV BOSNAR BRANKA lEZlINA

Pedaqoski konzultanti: BORKO BORANIC IVO .BRNABIC, prof. NENAD NENADIC Strucn] konzultant: lIustrator: lektor:
Tisek :

DRASKO NASTIC, dip!. info KARlO WAGNER ZORKA HORVATIC NIP "Forum" Novi Sad Autor je osim svojih upotrijebio i konstrukcije RADOVANA BEGOVICA, BORKA BORANICA, VJEKOSlAVA BOSNARA VlADE DROBINE

Ne temelju milljenja Republitkog 4. IX 1972. godine ovaj prirut'1ik

sekretarijata za prosvjetu, kulturu i fiziHu osloboden je placanj. porez. na promet.

kulturu

SR Hrvahke,

broj

3805/1-1972.

od

72

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->