1. TO SU KOROVI ? U poetku, do pojave ovjeka, nije bilo korova.

ovjek je uzgajajui kulturno bilje uzgojio i njegove pratitelje koje je kasnije nazvao korovom. Tako npr. i suncokret moemo nazvati korovom kada se javlja u eernoj repi ili uljanoj repici. To su vrste koje konkuriraju kulturnim biljkama i brzo se prilagode (adaptiraju). Korovi su pratitelji kulture. Oni su zajedno sa kulturom udrueni u biljne zajednice (fitocenoze). Korov je biljka koja raste na ovjeku neeljenom mjestu. Korovi se, meutim, ne javljaju samo u kulturnom bilju ve i na: vodotocima, kanalima, ribnjacima, okunicama, sportskim terenima, eljeznikim putevima, aerodromima, parkovima, uz putove i staze itd. Biljka koja raste na mjestu gdje elimo da raste neto drugo. S druge strane korovna flora omoguuje zaposlenmje ogromnom broju radne snage, zatim slue pelama za skupljanje meda, pticama i glodavcima kao izvor hrane. esto ih beremo kao jestivo ili ljekovito bilje, kao aromatino bilje itd. ovjek esto ovu korovnu floru rabi i protiv erozije. Postoje: Ruderalni: biljke na nepoljoprivrednim zemljitima: nasipi, pruge, dvorita, putovi.. Zeljanice: biljke koje nisu trave: lepirnjae, aevi. Otrovne (toksine) su za stoku, smanjuju kvalitetu i kvantitetu stonih proizvoda, djeluju letalno. Nisu dobre za sijeno i silau. Smanjuju pau i ometaju razvoj korisnih travnih vrsta. Umjetni korovi: biljne vrste koje stoka dosta jede, nisu toksine, ne snizuju prinos Apsolutni korovi: agresivne, brzo rastue vrste koje oteavaju razvoj drugima, bodljikavi korovi, poluparaziti i paraziti, smanjuju vrijednost stonih proizvoda, kodljive su te slabo otrovne i otrovne travnjake vrste Relativni korovi: svaka biljka koja nije cilj uzgoja, a moe biti i kulturna biljka 2. TO SU HERBICIDI? Herba biljka, korov + cedo suzbiti, ubiti Herbicidi su sredstva koja su u stanju suzbiti (ubiti) ili zaustaviti rast pojedinim biljkama. Herbicidi se sastoje od aktivne molekule koje su ugl. netopive u vodi, i kako veinu herbicida primjenjujemo upravo pomou vode, to bi primjenom iste aktivne tvari izostao uinak. Da bi herbicidi bili uinkoviti u tvornici im se posebnim postupkom (formulacijom) dodaju odreene tvari. Sve pripravke za zatitu bilja pa tako i herbicide moemo podijeliti u skupinu krutih i tekuih priptavaka. Osnovna namjena im je unititi korov, bez da kulturna biljka bude unitena. 3. KARAKTERISTIKE KOROVA sposobni su nicati u razliitim pedo-klimatskim uvjetima faze rasta i razvoja od nicanja do plodonoenja teku brzo sjeme im je sposobno odrediti i kontrolirati period mirovanja klijavost im je dugotrajna ( npr divlja zob ili loboda u poljskim uvjetima mogu zadrati klijavost i do 30 godina) mnoge jednogodinje vrste proizvode sjeme u velikim koliinama imaju izraenu sposobnost samoodravanja, adaptabilne su odn. prilagodljive u razliitim pedo-klimatskim uvjetima sposobnost prilagoavanja na promjene

podzemni vegetativni organi bogati su rezervom hranjiva te lako odole stresu rasprostranjene su irom svijetra (ubikvisti) neke proizvode sjeme jednake veliine i teine kao i kultivirane koje zakorovljuju mnoge se osim sjemenom mogu razmnoavati i vegetativnim organima ( vrijee, stoloni, lukovice, gomolji i dr.) vegetativni organi su lomljivi pa ih upanjem ili motikom nije lako iskorijeniti korijen i vegetativni organi prodiru duboko u tlo sposobni su razviti rezistentnost na herbicide te tako otrpjeti fitocidni uinak

4. TETNOST KOROVA - oduzimaju biljci vodu (obino rastu bre od kulture, te tako troe vee koliine vode. Tako kulturne vrste za izgradnju 1g suhe tvari utrope 2,12 g vode dok korovi za istu kolinu u prosjeku potroe oko 3.57 g vode) - oduzimaju mineralna hranjiva - zauzimaju prostor nad i pod povrinom tla (te tako umanjuju prirod kulturi) - ozuzimaju svjetlo (zasjenjuju kulture) - direktno smanjuju prirod - umanjuju vrijednost proizvodu time to se poveavaju trokovi ienja sjemena - mogu izazvati trovanja stoke ili stonih proizvoda - kod ljudi izazivaju teke alergije, dermatitis i trovanja - mirisom odvraaju stoku (repelenti) - mnogi su domain znaajnim biljnim bolestima i tetoinama - nalazimo ih i na aerodromima, autoputovima, sportskim terenima itd. 5. BROJ I PODJELA KOROVA BIOLOKA KLASIFIKACIJA Od priblino 300.000 biljnih vrsta koliko ih je raireno irom svijeta ekonomski znaajne tete nanosi svega samo oko 250 korovnih vrsta. Gotovo 70 % od navedenih potjee iz samo 12 porodica: trave (44), glavoike (32). iljevi (12). dvornici (8), irevi (7), krstaice (7), mahunarke (6), slakovi (5), mljeike (5), lobode (4), sljezovi (4), pomonice (3), a 47 ostalih <3. Najea podjela, iako praksi ne prihvatljiva podjela je prema botanikoj pripadnosti: razvrstavoamo u razrede, redove, porodice, rodove i vrste. S praktinog stanovita moemo podijeliti na: kopnene, vodene, zeljaste i drvenaste Moemo ih podijeliti i na: irokolisne (dvosupnice) i uskolisne (trave ili jednosupnice), zatim drvee, grmlje, iblje, paprat. U odnosu na ivotni ciklus: jednogodinji, dvogodinji i viegodinji. Jednogodinji zakljue ivotni ciklus unutar jedne sezone ili u periodu koji je krai od godine dana. Ovisno o vremenu kretanja jednogodinje dijelimo na ljetne i zimske. Ljetne niu u proljee ili u ljeto a plodonose u ljeto ili u jesen. Dok zimske niu u jesen ili u rano proljee, a plodonose krajem proljea ili u ljeto. Za sve jednogodinje vrste je karakteristino da sa sobom nose velike koliine sjemena. Sjeme moe preivjeti dui niz godina u poljskim uvjetima, a borba protiv ovih jednogodinjih korova se svdi na spreavanje njihova osjemenjivanja svim raspoloivim mjerama. Dvogodinje korovne vrste iaju ivotni ciklus dui od jedne godine a krai od dvije. U prvoj godini tvore vegetativne organe u tlu, prezime u formi rozete, a u drugoj godini plodonose. Razmnoavaju se iskljuivo sjemenom.

Viegodinji korovi ili trajnice mogu biti zeljasti, drvenasti, grmoliki. Oni se osim sjemenom razmnoavaju i vegetativnim organima kao vrijeama, stolonima, lukovicama, gomoljima, vegetativnim pupoljcima i slino. Karakteristino za njih je da su veoma agresivni. Teko ih je iskorijeniti. Rairene su u svim kulturama. S gledita sezonske dinamike korove moemo razvrstati u: proljetne, ljetne, jesenske, ozime, jare i sl. U odnosu na kulturu koju zakorovljuju: - korovi kultura gustog sklopa (itarice, uljana repica, lucerna, ljekovito bilje itd..) - okopavinski korovi, odn. korovi irokorednih kultura (kukuruz, soja, suncokret, eerna i stona repa, duhan, povrtnice i drugo) - korovi viegodinjih nasada (vonjaci i vinogradi) - korovi nepoljoprivrednih zemljita Bioloka klasifikacija korova: a) autotrofni korovi (zeleni) b) poluparaziti (zeleni) c) potpuni paraziti (bez zelenila) 6. RUDERALNE BILJKE I RUDERALNA STANITA Ruderalne biljke su uglavnom viegodinje biljne vrste koje naseljavaju nepoljoprivredno podruje odn. antroposferu (autoputove, aerodrome, putove, staze, sporstske terene, uz nasipe, naselja, pruge itd.) Biljke su koje stvaraju posebne fitocenoze, proizvode mnogo sjemena ili plodova i otporne su na mehanike utjecaje i velik broj herbicida. Vole tlo bogato duikom. Ruderalna stanita su bogada P2O5 i K2O, rahla su, dobro aerirana i karbonatna. 7. MJERE SUZBIJANJA KOROVA Mjere borbe protiv korova svode se na primjenu nekemijskih (kulturalne, mehanike i bioloke) i kemijskih mjera ili na istovremenoj kombinaciji odreenih mjera zajedno. Takoer ove mjere moemo podijeliti na indirektne i direktne. Korovi nanose tetu konvencionalnoj poljoprivredi, te je suzbijanja korova u takvoj poljoprivredi izrazito bitan dio posla. Mjere suzbijanja se dijele na Indirektne mjere borbe (preventivne) i direktne mjere. indirektne mjere (preventivne): - ienje sjemena (efikasno kod jednogodinjih vrsta) - ispravan ppostupak sa raznim otpacima u poljoprivredi ( kombajn odvaja ito od korova, te se sjemenke koriste za prehranu ivotinja) - odravanja istoe poljoprivrednih zgrada, dvorita objekata od korova - suzbijanje korova na nepoljoprivrednim povrinama direktne mjere su: agrotehnike, fizike, bioloke, kemijske, mehanike, administrativne, te stvaranje otpornih sorti (genetski ininjering) 8. AGROTEHNIKE MJERE 8 mjera a) zaoravanje strnita (5-10cm) unitavaju se nadzemni organi korova, smanjuje se broj sjemenki korova, a one koje preive unite se u proljee b) duboko oranje u jesen (30-40 sm) kao i kod zaoravanja

c) predsjetvena priprema obavlja se: vlaenjem, kultiviranjem, tanjuranjem, valjanjem, drljanjem, frezanjem svaki od strojeva utjee na korove d) sjetva kod sjetve su vani vrijeme, dubina i gustoa sjetve e) njegovanje usjeva pljevljenje, okopavanje, razbijanje pokorice, ogrtajne f) gnojidba g) maliranje prirodni mal (slama, kompost, papir i sl.) i sintetiki (plastika), mal sprjeava prodor svjetlosti, ne smije sadravati sjeme korova i tetne organizme. Maliranje uz pomo plastike ima prednost, naroito biorazgradiva plastika h) plodored moe znatno umanjiti bioloki potencijal korova, i kod plodoreda treba uvijek izbjegavati sjetvu srodnih kultura na istoj povrini 9. FIZIKALNE MJERE a) Primjena plamena 55C koriste se plameni kultivatori koji imaju titnike za kulturno bilje. Spaljuju se samo kulture rijetkog sklopa, a mogu i strnita i ruderalna stanita. b) Primjena pregrijane vodene pare c) Natapanje vodom >72 sata 10. BIOLOKE MJERE Zasniva se na upotrebi prirodnih neprijatelja korova. To se odnosi na uporabu insekata i uzronika bolesti koji se hrane ili parazitiraju na korovima. Ove mjere su naroito uspjene u zatiti povrtnica i kada se primjenjuju u staklenicima ili plastenicima. Prirodni neprijatelji se najee uvoze iz zemalja odakle su i korovi. Ptice i dr. ivotinje jedu sjemenke korova, a mo uzrokuju bolesti. esto se primjenjuje uporaba pokrovnih biljaka kojja titi kulturnu biljku od konkurencije do odreene faze razvoja a zatim ju se suzbije nekim selektivnim herbicidom. Za ovu svrhu se najee rabe trave i leguminoze. Ovim postupkom takoer sprjeava i erozija tla. Sve do ovjekove pojave postoji prirodna ravnotea!! 11. KEMIJSKE MJERE HERBICIDI Konvencionalna poljoprivreda, odn. industrijska proizvodnja povra za veliko trrite ugl. se zasniva na kemijskim mjerama borbe, odn. primjeni herbicida protiv korova. Osnovni preduvjet o izboru herbicida je poznavanje korova i njihovih karakteristika. Treba voditi rauna i o: dozaciji, koncentraciji, rezistentnosti herbicida, perzistentnosti biljke, vremenu i nainu primjene (aplikacije) herbicida, i o tome da li koristiti kombinacije herbicida (pripravke) kako bi proirili njegov spektar djelovanja. Svi preduvjeti poznavanja biljke kao korova, te herbicida trebali bi uroditi ekonomski znaajnijim rezultatima. Herbicidi su dopunska mjera koja se kombinira sa kulturom i agrotehnikim mjerama koje pridonose suzbijanju korova. Veina herbicida koje primjenjujemo perzistentni su spojevi, ostaju u tlu u aktivnom obliku i due od godinu dana. Postoji takoer opasnost od zanoenja (drifta) herbicida na susjedne povrine i na osjetljive kulture, posebno ako se prskanje obavlja po vjetrovitom vremenu. Takoer

sredstvo moe doi na osjetljive kulture hlapljenjem, odn. parama, posebno je izraeno kod hlapljivih sredstava i to kod mirnog i toplog vremena. Posebnu brigu treba voditi kod hormonskih herbicida koji nepanjom mogu otetiti mnoge povrtnice. Prema nainu aplikacije herbicide dijelimo na: Selektivne suzbijanje korova bez da se oteti kultura Totalne suzbijaju svu vegetaciju, esto se upotrebljavaju na nepoljop. Povrinama Prema vremenu aplikacije (tretiranja): prije sjetve, prije nicanja i nakon nicanja Prema mehanizmu djelovanja: preko korjena i lista Prema kemijskoj pripadnosti: papiri Herbicidi mogu biti: Rezidualni (perzistentni) primjenjuju se na ili u tlo Kontaktni (dodirni): - kad dou u dodir s biljkom spre,odn. spale zelene dijelove Sistematini (translokacijski) postupno prodiru u biljku sve do floema, te se asimilatima (krobom) translociraju u druge dijelove biljke Tablica na strani 47. 12. KAKO NASTAJU NOVI HERBICIDI Kemiari izmisle molekulu molekule se oznae iframa Nakon toga se molekule predaju herbolozima koji provode test 1 screening trebaju utvrditi da li je molekula herbicidno aktivna ili ne, pri tome je vano da se dobije to bolji herbicid (u svrhu ostvarenja profita) Zatim slijedi test kako bi se utvrdila srednja letalna doza LD50 predtavlja broj mg herbicida na kg teine pokusne ivotinje koji je potreban da 50% ivotinja ugine Slijedi trei test u polju i utvruje se djelovanje herbicida na kulture, te utvrivanje korova na koje herbicid djeluje, te se pozovu formulatori koji rade formulaciju (pripravak) spoja da moe djelovati. Zatim slijedi utvrivanje raspada molekule Nakon toga se ide u daljna ispitivanja na nekoliko godina. Molekule koje ne odgovaraju poljoprivrednoj praksi alju se dalje vojsci za vojne otrove, na eljeznike pruge, na nepoljoprivredne povrine itd. 13. RAZLOZI KORITENJA HERBICIDA - zbog pomajkanja radne snage, laugh - zbog pojave velikih parcela - zbog obavaljanja poslova u to kraem vremenskom roku - zbog nemogunosti unitavanja korova na mehaniki nain - zbog vremenskih prilika koje ne dozvoljavaju mehanike mjere borbe - zbog zahtjevanja konvencionalne poljoprivrede 14. NEGATIVNE STRANE KORITENJA HERBICIDA - akumulacija u tlu - herbicidi nisu hrania - ne postoji univerzalni herbicid

osjetljivost kultura razvoj rezistentnosti korova perzistentnost spojeva razliita aplikacija na razliitim tlima, humus velika ovisnost o kii i vremenskim prilikama velike ekonomske, i prije svega ekoloke teta toksini spojevi koji djeluju toksino na divlja, domae ivotinje, pele, ljude.. oneiavanje okoline poremetnja prirodne ravnotee!!!

15. TO OVISI O SASTAVU FLORE KOROVA a) izbor odgovarajueg herbicida b) dozacija i konecentracija herbicida c) vrijeme i nain aplikacije 16. UTJECAJ HERBICIDA NA PROMJENU SASTAVA FLORE KOROVA Preesta uporaba herbicida moe dovesti do negativnih posljedica. Preesta uporaba istih herbicida djeluje negativno, treba mjenjati herbicide. Herbicidi djeluju na odreeni broj vrsta, ali ne djeluju na sve korove. Korovi koji preive tretiranje ako se ne unite mehaniki onda se brzo osjemene i razmnoe (pogotovo ako im tretiranjem uklonimo konkurente). Korovi razvijaju rezistentnost itd. 17. TRAJNOST DJELOVANJA HERBICIDA Rezistentnost je vremenski period u kome neki herbicid ostaje aktivan u tlu. Da bi se odredio odgovarajui i njegova dozacija potrebno je obaviti pregled polja. Potrebno je utvrditi sastav flore korova. esto primjenjujemo kombinaciju herbicida. Potrebno je utvrditi osjetljivost i tolerantnost pojedine kulture, kao i vremenski period aplikacije ( s obzirom na fenofaze kulture). Aplicirati herbicid s obzirom na dubinu kulture i dubinu korova. Pratiti vremenske prilike, kako se molekule ne bi isprale ili otetile kulturu. Potrebno je paziti na zanoenje (drift) kako sredstvo ne bi rasprili na susjedne kulture. Najvanije je da treba uzeti u obzir toksinost sredstva kojim rukujemo. 18. PRIMJENA SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA Sredstva za Zb se najee primjenjuju: prskanjem, rasprivanjem, zapraivanjem, rasipanjem granula i tretiranjem sjemena, a rijetko se primjenjuju i utrcavajnem ili ulijevanjem u tlo. Metode primjene sredstava za ZB: Prskanje je metoda primjene u tekuem obliku i to razrjeenom vodom i u kapljicama veim od 150mikrona, tj u obliku sitne kie. Glavni nedostatak je potreba za velikom koliinom vode, te u tome to su aparati za prskanje veliki i glomazni te sabijaju tlo. Rasprivanje je primjena pesticida u tekuem obliku, takoer razrjeenom vodom, ali kapljicama svega 50-150 mikrona, u obliku najfinije kiice (rosulje). Koristi se u zatiti plantanih vonjaka i vinograda. Tekuina se usitnjuje u struji zraka koju proizvodi ventilator i odnosi sredstvo na odredite. Prednost je to troi puno manje

vode, no koncentracija kropiva mora biti znatno via kako bi na jedinicu povrine dola potrebna doza. Glavni nedostatak je ovisnost o vjetru, odn opasnost od drifta, potrebna strunost. Toplo zamagljivnje (primjena toploh aerosola) je primjena sredstava u tekuem obliku, najee bez razrjeivanja vodom u kapljicama manjih od 50mikrona. Prednost ove metode je ta to ne trebamo vodu, rad je vrlo brz i jeftin. Nedostatak je velika ovisnost o vjetru, time je i opasno koritenje ove metode. Aerosoli se kod nas proizvode toplim postupkom u runim i reaktivnim zamagljivaima Kemijska sterilizacije tla se obavlja urcavanjem tekuih sredstava pomou injektora na dubinu 20-25cm u razmacima od 30cm, obavlja se takoer i primjenom granulranih sredstava. Nakon primjene tekua sredstva se pretvore u plin koji ide u tlo i time ubija tetne organizme. Rasipanje granula je koritenje pesticida u obliku mikrogranula, najee velikih 0.2-1mm. Prednost je to nije potrebna voda, a najmanje ovisi o vjetru. Ali su granule nisko koncentrirane. Zapraivanje je primjena pesticida u formi praiva. Koristi se samo u vinogradu za primjenu sumpora u prahu. Prednosti su to nije potrebna voda i rad je brz. A ndostaci su slaba kvaliteta rada jer su gubici praiva veliki, velika ovisnost o vjetru i sadrava mali postotak aktivne tvari. Tretiranje sjemena je vana mjera za sve ratarske i povrtlarske kulture pa i cvijee. Koriste se praiva, te sredstva za vlanu primjenu. Aviotretiranje je primjena sredstava avionom ili helikopterom Tretiranje u trake je vrsta tretiranja kojim tedimo vodu i unosimo manje herbicida u tlo. Tretiraju se samo redovi, a ostalo se uniti mehaniki 19. RAZLIKA PRSKANJA; RASPRIVANJA I ZAMAGLJIVANJA Odgovoreno ranije 20. BROJ I PODJELA HERBICIDA Danas je u svijetu poznato vie od 1000 herbicidno aktivnih molekula. Od navedenog broja tek neto vie od 250 razliitih spojeva (djelatnih tvari) ekonomski je isplativo, te postoji vie desetaka tisua raznih preparata. U hrvatskoj dozvolu za promet posjeduju 92 herbicida na osnovu kojih je formulirano 237 razliitih preparata. Krute formulacije su sredstva kojima dozaciju odn. koncentraciju odreujemo vaganjem, a koliinu iskazujemo kao kilogram na hektar, odn gram na 100 l vode i sl. Tekuim formulacijama dozaciju odnosno koncentraciju odreujemo volumenom i iskazujemo je kao litar na hektar, odn litar ili mililirar na 100 l vode. Kruta sredstva najee se javljaju u obliku: Praiva za suspenziju (WP) Dispergirajue granule (DF; WDF ili WG) Granule (G) Praiva (P ili D) Tablete (pjenuave) Nakon uptrebe krutih sredstava ambalaa se lake unitava, lake ih je pokupiti ako se prospu, ekoloki su prihvatljiviji. Ali je sa njima tee postupati u radu Tekua sredstva se javaljaju u obliku:

Koncentrirane emulzije (EC ili E) Koncentrirane suspenzija(KS, F ili FL) Tekue otopine (SL) Mikrokapsulirane forme (MC ili CS) Prednosti su: lako se istau, dozaciju odreujemo volumenom, nije potrebno vagati, u vodi tvore stabilnu emulziju, odnosno suspenziju. Herbicide jo moemo podijeliti prema mehanizmu djelovanja: putem lista i korjena Prema kemijskoj pripadnosti Prema vremenu i nainu aplikacije 21. TO JE PRIPRAVAK? Pripravak je preparat, izgraen na osnovi molekule koja se formulira sa otopinom, javlja se na tritu pod trgovakim imenom.. Pripravci mogu biti kruti i tekui 22. KONCENTRACIJA I DOZACIJA Koncentracija je koliina sredstva za ZB iskazana postotkom u odnosu na kropivo. Veinu sredstava za ZB potrebno je prije upotreve razrijediti u vodi do odreene koncentracije. Propisane koncentracije veine sredstava su niske, a iskazuju se postotnim udjelom sredstava u vodi. Kod krutih pripravaka koncentracija je iskazana kao masa na volumen, a kod tekuih kao volumen na volumen. Dozacija je koliina nekog sredstva za ZB iskazana na jedinicu povrine. Krutim pripravcima dozaciju iskazujemo u kg/ha, a tekuim u l/ha. 23. ULAZ HERBICIDA PUTEM LISTA Kada sredstvo dospje na povrinu lista ono se kree kroz kutikulu, epidermu i polisad i prodire sve do floema. Odavte se preko asimilata (kroba) sistematino translocira do mjesta djelovanja. Herbicidi bolje ulaze preko donje strane lista jer je tanja kutikula i vei broj pui. Kutikula moe imati votani sloj i dlake to usporava herbicid. Na translokaciju herbicida utjeu: graa lista, starost biljke, volumen vode, veliina kapljice, okvaivai i kemijski sadraj 24. ULAZ HERBICIDA PUTEM KORJENA Kada herbicid primjenjujemo kroz tlo za njegovu aktivaciju potrebne su oborine. Kia s povrine tla premjeta herbicid u dublje slojeve, u zonu korjena koji prodire kroz epidermu, korteks i endodermu, te dospjeva do ksilema odakle putem vode, uzlaznim kretanjem dospjeva do mjesta djelovanja. Ukoliko izostane kia herbicid ne djeluje. Vano je jednolino raspodjeliti herbicide. 25. HERBICIDI KOJI UTJEU NA FIZIOLOKE PROCESE 1) Inhibitori procesa fotosinteze fotosinteza je proces kojim biljke svjetlosnu energiju pretvaraju u kemijsku, odn. proces kojim iz vode i CO2 uz pomo svjetla nastaju energijom bogati spojevi koji su potrebni za rast i razvoj. Postoje 2 mjesta djelovanja kod inhibicije fotosinteze. 1. Djelovanje na Hillovu reakciju kod

oslobaanja kisika iz vode (triazini, triazinoni, ureati) ; 2. Formiranje NADPH i blokiranje prijenosa elektrona 2) Inhibitori diobe stanice herbicidi utjeu na tubulin koja je osnovna bjelanevina mikrotubula, te prjee polarno razdvajanje mikrotubula za vrijeme mitoze. To su acil karbamati (profam i kloroprofam) i dinitroanilini 3) Inhibitori sinteze staninih stijenki dioba stanica se zaustavi u prometafazi. Djeluju pod povrinom tla, rast biva zaustavljen tako da biljka uope ne ponikne. 4) Inhibitori sinteze lipida tiokarbamati inhibiraju proces izduenja masnih kiselina te izostane tvorba lipida. Izostane formiranje kutikule koja titi biljku 5) Inhibitori rasta (sintetski auksini) hormonski herbicidi su derivati fenoksi karbonskih i aromatskih karbonskih kiselina koji stimuliraju rast ukoliko su primjenjeni u manjim koliinama, dok kod veih dozacija zaustave rast biljaka. Biljni hormoni su proizvodi koji nakon to ih biljka proizvede na jednom djeluju na drugom mjestu 6) Inhibitori Acetil koenzim A karboksilaze arilofenoksi propionati i cikloheksadinoni inhibiraju ovaj enzim, te izostane tvorba masnih kiselina. Mlade biljke su najosjetljivije jer je koenzim u mlaem stadiju aktivniji. Ovaj koenzim prisutan je samo kod trava 7) Inhibitori Aceto laktat sintaze (ATS) sulfonilureja herbicidi, imidazolinoni, triazolopirimidini zaustavljaju proces sinteze esencijalnih aminokiselina, odn. prijee ATS koja katalizira sintezu esencijalnih AK 8) Inhibitori sinteze karotenoida karotenoidi su pigmenti koji osim to pridonose boji tkiva imaju i neophodnu ulogu kod procesa fotosinteze. Sintezu karotenoida blokiraju izoksazoli i izoksadolinoni 9) Inhibitori EPSH sintaze glifosat i sulfosat su jedini herbicidi koji blokiraju enzim EPSP sintazu zaduenu za sintezu aromatskih aminokiselina koje su neophodne za sintezu st.stijenki 10) Inhibitori glutamin sintaze ovaj enzim omoguuje stanicama biljaka da toksini amonijak pretvore u aminokiseline. Glifosinat-amonij inhibira aktivnost glutamin sintaze te se u stanici nagomila toksini amonijak 11) Inhibitori protoporfinogen oksidaze to je enzim kloroplasta koji sudjeluje u sintezi klorofila 12) Inhibitor Dihidropteroat sintaze (DPH) poznato je samo da Asulam djeluje na DPH 26. KEMIJSKA PODJELA HERBICIDA 1) Anorganske soli (zelena galica) za suzbijanje mahovine u tratini, na okunicama i sportskim terenima. Djetelina ga ne podnosi i ne smije se primjenjivati u djetelinskotravnim smjesama 2) Triazini biljka ih usvaja putem korjena. Uinkoviti su i jeftini, svi su skloni adsorpciji, perzistentni su (razgradnja prosjenih dozacija 4-6 mjeseci). Visoko selektivni u kukuruzu. Ograniena je primjena ovih herbicida, naroito atrazina (vodei herbicid u svijetu). Atrazin se esto rabi u kombinaciji sa kloracetamidima. Atrazin, cijanazin, simazin Prometrin rabi se u soji, suncokretu, graku i krumpiru

3) Triazinoni otkrila ih je njemaka tvrtka Bayer. Nesimetrini su triazini. U RH se rabe samo 2 herbicida iz ove skupine: Metribuzin u soji, suncokretu i rajici (neke sorte soje i krumpira su osjetljive) Metamitron u eernoj i stonoj repi 4) Diazini ili uracili biljka ih usvaja preko korjena, a ponekad i lista. Lenacil je jedini predstavnik ove skupine, relativno stara skupina herbicida. Perzistentni su 5-6 mj. Ali se ne veu vrsto pa su lako ispirljivi. Lenacil je selektivan u eernoj repi, pinatu i jagodama 5) Piridazinoni i fenil piridazini kloridazon i piridat Kod nas se rabi jedino kloridazon za suzbijanje korova u eernoj, stonoj repi i blitvi. Godinama je vodei herbicid u eernoj repi. Perzistentnost mu je 4-8 tjedana. Piridat se najee rabi protiv na atrazin otporne lobode i ira. Takoer je kratke perzistentnosti. 6) Karbamati biljka ih usvaja putem korjena Profam i kloroprofam kod nas u RH se rabe protiv klijanja uskladitenog krumpira. Godinama se rabe u cvjearskim i povrtnim kulturama. Inhibiraju diobu stanice (mitozu). Oni pripadaju skupini acilkarbamata Cikloat, EPTC, Vernolat pripadaju tiokarbamatima. Inhibitori su sinteze lipida. Rabimo ih u kukuruzu sa atrazinom. 7) Ureati (supstituirani derivati fenilureje) biljka ih usvaja kroz korijen. Diuron, Izoproturon, Klortoluron, linuron, metobromuron veoma su znaajna skupina. Nisu otrovni, i svi su svrstani u 3.skupinu otrova. Perzistentni su 3-6 mjeseci, i nisu skloni ispiranju. Klortoluron i izoproturon se rabe u suzbijanju korovnih trava u strnim itaricama. Ureati se openito essto rabe u kombinaciji sa drugim herbicidima. 8) Amidi napropamid, propizamid, flufenacet, flukloridon i diflufenikan. Biljka ih usvaja putem korjena. Napropamid je perzistentan esto i vie od godinu dana, ali je netoksian. Fotolabilan je pa ga je potrebno u tlo unijeti oruem. Selektivan je u uljanoj repici, duhanu, kupusu, cvjetai, jagodama, vonjacima, vinogradima. Propizamid se u RH rabi u salati, lucerni i eernoj repi. Jedini je selektivan hebicid u salati. Diflufenikan se rabi u strnim itaricama. 9) Benzonitrili Bromoksinil i joksinil (korijen), diklobenil (list) Bromoksinil i joksinil se rabe u kukuruzu, strnim itaricama i luku. Umjereno su otrovni prema sisavcima. Dok se diklobenil razlikuje od ova dva herbicida, biljka ga usvaja preko lista, hlapljiv je pa dolazi u formuli granulata. Perzistentan je 6-12mj. Rabi se u v.lozi, breskvi, malinama, ribizlu,ukrasnom iblju, grmlju, ivicama itd. 10) Dipridili usvajanje putem lista Dikvat i parakvat jedina 2 u RH, rabe se u vnjacima i vinogradima irom svijeta. Ve dugo su vodei herbicidi u svijetu. Veoma su opasna sredstva! Za parakvat do danas nije pronaen protuotrov. irom svijeta zabiljeena su namjerna i sluajna trovanja sa smrtnim posljedicama. 11) Dinitroanilini mehanizam usvajanja putem korjena Trifluralin i pendimetalin inhibitori su diobe stanica. Relativno su perzistentni i selektivni su u velikom broju kultura. Trifluralin je vodei u skupini 12) Kloracetamidi usvajanje puten korjena

Acetoklor, alaklor, metazaklor, metolaklor, s- metolaklor, propizoklor, a u novije vrijeme i dimetenamid. Vrlo znaajni herbicidi koji imaju iroko podruje primjene. Odlino suzbijaju viegodinje ljetne korovne trave. ire gledano kloracetamidi pripadaju skupini amida. 13) Derivati fenoksi karbonskih kiselina list i korjen Diklorprop, mekoprop, 2,4-D, MCPA, kasnije i klopiralid (selektivan u eernoj repi) Ovisno o skupini koja se vee na fenilni prsten oni se dijele na 3 podskupine: derivati octene, propionske i maslane kiseline. Jo ih nazivamo i hormonskim herbicidima jer imaju djelovanje slino auksinima. Primjenjuju se u strnim itaricama, kukuruzu, livade, panjaci, te vonjaci i vinogradi. Nisu perzistentni i razgrade se kroz par tjedana. Najee ih rabimo u tank-mix kombinacijama. Znaajni su i jeftini. 14) Derivati aromatskih karbonskih kiselina djeluju preko lista Dikamba i pikloram najstariji iz ove skupine i slinog su djelovanja kao derivati fenoksi karbonskih kiselina 15) Arilofenoksi propionati djeluju putem lista. Suzbijaju korovne tvari prijeei im tvorbu lipida 16) Cikloheksadinoni takoer djeluju kroz list i slinog su djelovanji kao i arilofenoksi propionati. Takoer djeluju na korovne trave 17) Sulfonilureja herbicidi mehanizam djelovanja putem lista Amidosulfuron, foramsulfuron, nikosulfuron, jodsulfuron, oksasulfuron, primsulfuron, prosulfuron, rimsulfuron, tifesulfuron, triasulfuron itd. To je relativno nova skupina herbicida, prvi otkriven bio je klorsulfuron. Inhibiraju enzim acetolaktat sintazu, te izostaje tvorba esencijalnih AK. Primjenjuju se u niskim koliinama i niske su toksinosti te su stoga ekoloki prihvatljiviji od ostalih herbicida. Skloni su ispiranju. Perzistentni su spojevi. Iznimno vana skupina herbicida 18) Imidazolinoni usvajanje putem lista, ali i korjena Imazabenz-metil, imazamoks i imazapir imaju isti mehanizam djelovanja kao i sulfonilureja herbicidi. Primjenjuju se takoer u malim koliinama zbog svoje perzistentnosti. Rezudue se znaju zatei u tlu i nakon par godina. 19) Triazolipirimidini biljka ih usvaja preko korjena i lista Fluorasulam i metosulam inhibiraju sintezu esencijalnih aminokiselina. Rabe se u niskim dozacijama, perzistentniji su od godinu dana 20) Izoksazoli - korijen Izoksaflutol (merlin) je noviji herbicid. Inhibitor je sinteze karotenoida i relativne je perzistentnosti. Na trite je poslan kao zamjena za atrazin. Rabi se u kukuruzu sa metolaklorom 21) Izoksazolidinoni usvajanje putem korjena i lista Klomazon je jedini iz ove skupine koji se koristi u RH. Inhibitor je sinteze karotenoida. Primjenjuje se kod duhana (preko tla-korijen), soja (korijen) i uljana repica (nakon nicanja). Driftom ili zanoenjem moe izazvati blijeenje listova susjednih stabala i vegetacije openito 22) Aminofosfati ekoloki prihvatljivi Glifosat, sulfosat i glufosinat-amonij. Glifosat i sulfosat inhibiraju EPSH sintazu, enzim koji tvori aromatine AK, neophodne za sintezu st.stijenke. Ne ostavljaju rezidue u tlu, rabe se za totalno suzbijanje korova

Glufosinat-amonij na trite dolazi u obliku pripravaka Basta i Bialafos, oni su fermentacijski proizvod gljiva Streptomyces spp. Basta se koristi irom svijet, a Bialafos u Japanu. Inhibiraju enzim glutamin sintazu 23) Difenileteri - list Inhibiraju enzim za tvorbu klorofila. U RH postoji 6 pripravaka iz ove skupine koji imaju razliitu perzistentnost 24) Oksadiazoli list i korijen Oksadiazon i oksadiardil. Prvi se primjenjuje u luku, karanfilu, vonjacima i vinogradu, a osadiardil i u suncokretu. vrsto se veu u tlu i ne ispiru se. Inhibiraju proces sinteze klorofila 25) Triazolinoni list Karfentrazon-etil je jedini u RH. To je noviji herbicid koji e se s vremenom proiriti. Koristi se u ozimim itaricama 26) Benzotiadizinoni Bentazon inhibira fotosintezu. U tlu se brzo razgradi, i do 20 dana. Selektivan je u mahunarkama 27) Benzofuran korijen i list Etofumesat inhibira sintezu lipida. Perzistentan spoj 6-10mj. Selektivan je u eernoj repi i u nekim sjemenskim travama (ljulj). Rabi se u kombinacijama 28) Triazoli korijen i list Amitrol rabi se u vinogradima i vonjacima (jabuke i kruke). Primjenjen sam rabi se u velikim koliinama (dozama), 2-9kg. Inhibira sintezu karotenoida. Dobre uinke iskazuje u travama. Nije perzistentan, kod nas se slabo primjenjuje. 27. KONTAKTNI I SISTEMATINI HERBICIDI odg. 11 pitanje herbicidi 28. PODJELA PO VREMENU I NAINU APLIKACIJE Prema nainu: selektivna i neselektivna (totalna) Selektivna ima svrhu da se zuzbiju korovi bez da se oteti kultura. Prema vremenu aplikacije herbicid je selektivno mogue primjeniti: Prije sjetve, odn. sadnje (pre- sowing)- mogu se upotrebljavati kontaktni herbicidi koji spre iznikle jednogodinje korove. Transloacijski mogu osim jednogodinjih suzbiti i viegodinje korove. Rezidualni herbicid biljka upija preko korjena, hlapljivi su.Da bi sprijeili gubitak nakon prskanja moramo ih oruem unijeti u tlo na dobinu 8-10 cm, tanjuraom, sjetvospremaem ili rotirajuim radnim tijelom. Vano je herbicid unijeti u tlo u propisanom roku. Nakon sjetve, a prije nicanja (pre emergence) kontaktni herbicidi se primjenjuju kada nakon sjetve korovi niknu prije kulture, djeluju na jednogodinje. Translokacijski suzbijaju jednogodinje i viegodinje kulture. Rezidualne biljka upija preko korjena, djelotvornost ovisi o oborinama, najbolja je umjerena kia. Nakon nicanja kulture (post emergence) kontaktni djeluju samo na jednogodinje, translokacijski na jedno i viegodinje, rezidualni takoer samo na jednogodinje. Selektivnost se zasniva na dozaciji, anatomskim i morofolokim razlikama kulture i korova, kao i fazama razvoja, te klimatskim prilikama. Treba paziti na rok primjene jer mogu djelovati fitotoksino, pogotovo ako tretiramo kasno i za toplog vremena.

Neselektivna (totalna) aplikacija se vri na nezasijanim povrinama (pruge, dvorita, putovi, aerodromi, putovi itd.). Primjenjuju se prije sjetve ili sadnje kulture. Totalni herbicidi suzbijaju svu vegetaciju. + tablica na 47 str. 29. PREDNOSTI I NEDOSTACI PRE I POST EMERGENCE Pre emergence: Prednost sigurnije vrijeme, moe se obaviti istovremeno sa sjetvom, vie vremena za aplikaciju Nedostatak: ne znamo da li e se korovi uope razviti Post emergence Prednost svjesno ga vrimo po potrebi, kad niknu korovi Nedostatak vrijeme koje moe uvjetovati nemoogunost primjene herbicida, korovi odmaknu u rastu i slabi su rezultati 30.PRIMJENA PRIJE SJETVE, 31. PRIMJENA PRIJE NICANJA 32. NAKON NICANJA- odgovoreno ranije u pitanju br. 28 33. KADA SE JAVLJA FITOTOKSINOST? Fitotoksinost je nagativan, odn. toksian utjecaj pesticida na biljku a) zbog prekoraene dozacije (predoziranje) kod kod dotrajalih rasprskivaa, neispravni ureaji za prskanje, nepravilna priprema sredstva sa vodom, neispravna dozacija u odnosu na tip tla itd. b) kontaminacijom neista prskalica, neisto izvorite (odn. akumulacija) vode za prskanje, neista voda, neist rezervoar za vodi i sl. c) zanoenjem (driftom) zanoenje kapljica ili zanoenje estica herbicida pomou vjetra, zanoenje hlapljivih para herbicida strujanjem zraka d) adsorpcijom (ispiranjem) ispiranje u zonu korjena, plitka sjetva e) rezidue u tlu - ako se herbicid ne razgradi do idue sezone f) aplikacija u krivo vrijeme prije ili poslje propisanog roka 34: KLIMATSKI I AGROEKOLOKI FAKTORI KOD SELEKTIVNOSTI a) SVJETLOST utjee na transport, razgradnju i prijenos herbicida, omoguava fotosintezu bolja je izmjena tvari, rast i razvoj kulturne biljke b) TOPLINA utjee na rast i razvoj biljaka, i djelovanje herbicida je intenzivnije to je toplije c) VLAGA bez vode (vlage) zemljini herbicidi ostaju na povrini, a previe kie uzrokuje ispiranje u dublje slojeve izvan dosega korova d) VJETAR vjetrovito vrijeme utjee na drift i isparavanje herbicida e) TIP TLA sastav, osobine, struktura, pH, sadraj minerala i tvari f) SADRAJ HUMUSA na tekim i humusom bogatim tlima potrebno je primjeniti viu, a na lakim tlima niu dozaciju herbicida. Tee tlo ima veu sposobnost vezivanja herbicida g) KOLOIDNE ESTICE koloidi veu herbicide, vea doza za tee tlo h) OBRADA ZEMLJITA i) DUBINA SJETVE - herbicid je iznad zone korjena kulturne biljke

j) VRIJEME DJELOVANJA HERBICIDA rezidui 35. UTJECAJ HERBICIDA NA SELEKTIVNOST a) strukturna formula b) formulacija dodaju se okvaivai i druga pomona sredstva c) zatita kulturne biljke od djelovanja herbicida prska se izmeu redova, a na prskalicu se stavi zatitna ploa 36. TO JE SURFACTANT? Rije surfaktant je skraenica od rijei surfance active agent. To su molekule koje se sastoje od lipofilnog i hidrofilnog sloja. Lipofilni se sastoji od 1216 lanaca ugljikovodika (CH2). Ima visoku topljivost u ulju i nisku u vodi. Hidrofilni sloj ima veliki afinitet prema vodi, odn. visoku topivost u vodi. Surfaktante moemo razvrstati u 3 skupine: anionske, kationske i neionske. Surfaktanti se rabe kao: okvaivai, poboljivai rasprivanje kapljica kropiva, poboljivai odravanja kropiva u emulzijim te smanjuju napetost sredstva u emulziji, 37. UTJECAJ BILJAKA NA SELEKTIVNOST? A) GENETSKE NASLJEDNE OSOBINE odreuju reakciju bilje na vanjske faktore, a genetskim ininjeringom se mogu uzgojiti sorte koje su otporne na herbicide B) STAROST BILJKE mlade biljke su osjetljivije od starijih C) NAIN RASTA itarice rastu uspravno, a veina korova ima vodoravno poloene listove, herbicid se malo zadri na uspravnim listovima, klizi dolje D) MORFOLOGIJA : svojstva lista, smjetaj pupa, korjen itd. E) FIZIOLOKA SVOJSTVA apsorpcija putem kutikuila i pui, dodavanje okvavaa, najvie apsorbiraju biljke koje imaju tanku kutikulu i velike pui F) BIOFIZIKA SVOJSTVA neke biljke mogu inaktivirati herbicid, neke usporiti njegovo kretanje, vana je stabilnost membrane G) BIOKEMIJSKA SVOJSTVA neke biljke mogu razgraditi herbicid 38. INTERAKCIJA HERBICID ZEMLJITE i RASPORED PO FAZAMA TLA Kad molekula herbicida dospije u dodir s komponentama tla uslijedi itav niz razliitih fizikalnih, kemijskih i biolokih procesa. U dodiru s tlom herbicid podlijee procesima koji utjeu na njegov gubitak i njegovoj razgradnji. Herbicid nanijet na povrinu biva sa kiom unijet u tlo. Najvei dio herbicida vee se na adsorpcijsi kopleks vrste faze. Dio se zadri u plinovitoj, a dio u tekuoj fazi tla. S agronomskog gledita najvei znaaj ima tekua faza jer je bilka sposobna upiti samo onaj dio koji se nalazi u tekuoj fazi. Premjetanje herbicida reverzibilan je proces, i odvija se u svim pravcima. Distribucija herbicida po fazama ovisi prvenstveno o tipu tla, klmatskim prilikama i karakteristikama herbicida. Najbolji uinci se poluuju kad je herbicid jednolino rasporeen kroz profil tla.

39. PERZISTENTNOST Perzistentnost je vremenski period u kojemu neki herbicid ostaje u tlu u aktivnom obliku. Idealan herbicid bi bio onaj ija bi perzistentnost bila tolika da kroz kritino razdoblje oslobodi kulturu od korova, a da nakon toga ne ostavlja rezidue u tlu koji bi mogli tetiti narednoj kulturi. Perzistentnost herbicida je razliita, a rezidue nekog herbicida mogu i ne moraju dospjeti u biljku. Herbicidi su izloeni i pedoklimatskim uvjetima koji utjeu na njegove gubitke i razgradnju. to je dozacija vea to e se u pravilu herbicid due nalaziti u tlu, treba primjenjivati to je mogue nie dozacije, a da to istovremeno bude i efikasno. Perzistentnost nerjetko ograniava plodored, zbog rezidua koje ostaju u tlu i due od godinu dana. 40. TETE OD PERZISTENTNOSTI a) plodored ako se herbicidi zadre do naredne sezone kada treba posijati novu i osjetljivu kulturu b) kad kulturu kratke vegetacije u istoj sezoni smjenjuje osjetljiva kultura c) kada na povrinu koja je tretirana u jesen posijemo neku kultutu u proljee d) kada zbog klimatskih prilika proces razgradnje tee sporije od oekivanog e) zbog perzistentnosti je potrebno suziti plodored i izbor herbicida f) nepovoljan je utjecaj na mikroorganizme g) utjee na strukturu tla h) remeti prirodnu ravnoteu i) akumulacija Rezidue se mogu smanjiti: a) primjenom minimalne doze herbicida b) primjenom herbicida krae perzistentnosti c) tretiranjem povrine znatno prije sjetve d) primjenom herbicida u trake e) kultivacijom (aeracijom) da se ubrza mikrobioloka aktivnost u tlu f) umjetnim kienjem ubrzati ispiranje i mikrobioloku aktivnost u tlu g) obradom tla neposredno nakon etve 41. REZISTENTNOST Rezistentnost je pojava postupnog poveanja otpornosti, u ovom sluaju nekih korova na na esto primjenjivane herbicide. To je pojava da do tada neki djelotvorni herbicidi vie ne djeluju na odreene korove. Prvi uoeni izostanak se dogodio 1968 g. na korovsku vrstu senecio vulgaris i rasadniku u kojemu su simazin i atrazin primjenjivani 1-2 puta godinje. Zabrinutost pogotovo izaziva viestruka ili kros rezistentnost biotiova na razne herbicide. Radi se o rezistentnosti na vie vrsta herbicida (npr na parakvat, a sa time i na atrazin, iako oba imaju drukije mjesto djelovanja).

Svakoj populaciji korova u kojoj nisu primjenjivani herbicidi karakterizira iroka genotipska razliitost i velika polimorfnost. Populacije korova zbog te razliitosti pokazuju i razliite reakcije. Kada odnos rezistentnih u odnosu na osjetljive biotipove dosegne omjer 30:70 % tada je oito da je dolo do rezistentnosti, odn. herbicid poluuje svega 70 % uinka. Rezistentnost se moe javiti zbog: morfolokih razlika (debljina kutikule, prisustvo dlaka, uski listovi, dubina korjena), fiziolokih razlika (detoksifikaciji herbicida), psihofiziolokih (razgradnja putem enzima) te zbog mutacija koje se dogode na mjestu djelovanja herbicida. Rezistentne biljke rastu vrlo sporo, vjerovatno jer mutacije djeluju na diobu stanica. Kao i svi ivi organizami i biljke svoju genetsku i biokemijsku aktivnost usmjeravaju ka otprornosti, odn. neutraliziranju fitotoksinih efekata. Herbicidi ni u kom sluaju nisu konana rjeenja. Da bi sprijeili rezistentne korove da se osjemene i ire sjemenom poduzimaju se karantenske mjere, KARANTENAT: - ienje strojeva od zaostalog sjemena - spreavanje irenja sjemena silaom - stajskim gnojivom - pravovremena obrada - primjena herbicida ili obrade nakon nicanja kako bi se sprijeilo irenje korova Sljedea mjera je zamjena herbicida koji su do tada koriteni koja nee zaustaviti rezistentnost, ali e znatno pomoi kod usporavnja irenja. Najvanija mjera je upotreba kombinacija herbicida. Jednako vana je i promjena usjeva. Najbolje je suzbiti korov do tog stupnja do kojega se kultura moe natjecati sa istima. Rezistentni biotipovi su slabiji kompetitori u odnosu na osjetljive biotipove iste vrste. 42. TO JE INKORPORACIJA? Inkorporacija je unoenje herbicida oruem u tlo (speava se gubitak hlapljivih i fotolabilnih herbicida). U tlo se unose herbicidi koji su jako hlapljivi i fotolabilni. Ukoliko bi se oni zadrali na povrini tla oni bi brzo ishlapili u atmosferu, dok se inkorporacijom isti u obliku plina ire i proimaju po tlu. Hlapljivi herbicidi mogu otetiti susjedne kulture, vegetaciju i prirodu. 43. O EMU OVISI DJELOTVORNOST ZEMLJINIH HERBICIDA? a) o odreenoj dozaciji na koju je biljka tolerantna, u vioj dozi od propisano on djeluje toksino na kulturu i na korov b) o razvojnoj fazi kulture, odn. korova c) o nainu i kvaliteti aplikacije (primjene) d) o tipu tla e) rasporedu oborina i vremenskim prilikama 44. ASCEDENTNO I DESCEDENTNO GIBANJE HERBICIDA Ascedentno kretanje herbicida uzlaznim tokom od korjena prema listu Descedentno kretanje herbicida silaznim rokom od lista prema korjenu

45. INAKTIVACIJA HERBICIDA RAZGRADNJA Herbicidi se razgrauju djelomino u biljci i u tlu. U biljci se mou razgraditi kontaktni i sistematini herbicidi, zemljini odn.rezidualni see razgrauju u tlu. Razgradnja u biljci je vana da poljoprivredni proizvodi ne sadre ostatke, ili da ih sadre u doputenim koliinama. Ukoliko nakon primjene herbicida tolerantna kultura tada brzina razgradnje i nije toliko vana. Brzina razgradnje ovisi o mnogo faktora. Nakon to herbicid dospije u tlo uslijedi niz procesa koji podlijeu njegovoj razgradnji odn. gubicima. Ti procesi dovode do njegove potpune razgradnje i inaktivacije. Procesi koji uzrokuju gubitke herbicida ne uzrokuju raspad primarne matine molekule, to su: adsorpcija, ispiranje, isparavanje, te apsorpcija (usvajanje) Procesi koji uzrokuju razgradnju herbicida uzrokuju raspad primarne matine molekule, to su: fotokemijska, kemijska i mikrobioloka razgradnja. Adsorpcija u tlu se proces adsorpcije odvija izmeu negativno navijenih estica koloida tla (adsorbenata) i pozitivno nabijenih molekula herbicida (adsorbata). Ovom procesu redovito prethodi proces disocijacije hervicida. Veina molekula herbicida u vrijeme primjene su negativno nabijene estice, koje su tek u dodiru sa vodikovim ionima iz tekue faze sposobne postati kationima, odn. pozitivno nabijenim esticama. Herbicide koji stvaraju katione nazivamo alkalnim ili potencijalno alkalnim hervicidima. Nasuprot njima postoji i skupina potencijalno kiselih koji otputaju vodikov ion pa molekula postane anion, odn. negativno nabijena estica. Poto su potencijalno kiseli, odn. potencijalno anioni oni su podloni isiranju jer ih tlo nije u stanju vezati na svoje estice koje su takoer negativno nabijene. Zbog ovoga ove herbicide primjenjujemo samo nakon nicanja korova pa ih biljke usvajaju putem lista. Alkalne, odn. potencijalno alkalne (kationi) adsorbira vrsta faza tla, odn. adsorpcija se odvija na koloidima tla, pei emi se smanjuje njihova koncentracija u tekuoj fazi, na ispiru se. Sorpcijski index je odnos izmeu adsorbiranog i vodi slobodnog herbicida. Niski sorpcijski index kazuje da se u vudoi nalazi vei dio hervicida. Dakle, herbicidi niskog sorpcijskog indexa skloni su ispiranju u dublje slojeve tla. Tee tlo i tlo koje ima vie sadraja gline u sebi bolje adsorbira herbicide. Zbog toga na takvim teim, glinastim i humusnim tlima primjenjujemo veu koliinu herbicida, a na pjeskovitijim i lakim tlima manju dozaciju. Takoer adsorpcija uvelike ovisi o pH vrijednosti. Adsorpcijom se dakle smanjuje koliina herbicida u tekuoj fazi., a biljka je sposobna adsorbirati herbicid samo iz tekue faze. Zbog toga i primjenjujemo vie dozacije na teim, a manje na lakim tlima Ispiranje herbicida - moe se odvijati uzlaznim, silaznim i bonim smjerom. Ispiranje prvenstveno ovisi o: - sadraju humusa i estica gline u tlu - koliini oborina - topivosti herbicida u vodi - sposobnosti herbicida za disocijaciju Kia sa poveine premjeta (ispire) herbicid u dubje slojeve tla. Ako tlo ima visok sadraj humusa i gline, i ako je herbicid slaobo topljiv i sklon disocijaciji, tada e se vei dio adsorbirati na povrinskom sloju te ga ni vea koliina oborina nee premjestiti u dubolji sloj tla. Ali ipak s druge strane u vodi topivi i potencijalno kiseli herbicid koji tvori

anione moe ispiranjem prodrijeti duboko u tlo (naroito lake i pjeskovito) te tako kontaminirati i zagaditi podzemne vode. Isparavanje (hlapljenje) herbicida je mogunost da herbicid iz tekue prijee u plinovitu fazu. Svi herbicidi su skloni isparavanju (hlapljenju), a stupanj hlapljenja je razliit. Isparavanje rezultira umanjeni uinak sredstva, te mogunost fitotoksinog djelovanja na susjedne kulture, i vegetaciju i okoli openito. Isparavanje se u najveem stupnju odvija u vlanom tlu i pri visokim temperaturama. Neki veoma hlapljivi herbicidi mogu u odreenim okolnostima ishlapiti i do 20% za svega pola sata. Gubitak herbicida hlapljenjem spreava se inkorporacijom ili pripremanjem specijalnih formulacija kao ti su granule i mikrokapsule. Apsorpcija (usvajanje) herbicida usvajanje herbicida kroz biljku. Prije no to izazove fitocidni uinak biljka mora usvojiti herbicid. Iz tla ga usvaja putem korjena ili putem rastue stabljika (klijanca), vodom ga moe usvojiti preko sjemenke u vrijeme bubrenja (vrijeme apsorpcije vode). Mjesto usvajanja se razlikuje kod biljaka. Neke trave npr. imaju stabljiku sastavljenu od plumule koju okruuje koleoptila (uplji cilindrini list) koji titi plumulu da u nju ne prodre voda. Gubici herbicida koji nastaju usvajanjem putem biljke su zapraco onaj herbicidno aktivni dio zbog kojega se i primjenjuju. Herbicidi usvojeni putem lista se premjetaju floemom, a ksilemom se premjetaju herbicidi usvojeni organima biljke iz tla. Fotokemijska razgradnja odvija se kada su herbicidi izloeni sunevoj svjetlosti. Fotokemijska razgradnja se najbre odvija kod fotolabilnih sredstava. Stupaju u fotokemijsku reakciju kokja ih na taj nain razgrauje. Ova reakcija se odvija pod utjecajem ultraljubiastog svjetla, UV. Veina herbicida fotokemijski je stabilna. A gubitke moemo sprijeiti inkorporacijom, odn. mehanikim unoenjem pomou orua u tlo (prije sjetve ili sadnje).

Kemijska razgradnja odvija se izmeu herbicida i kemijskih sastojaka tla, mogu biti: - oksido redukcijski procesi (prijenos elektrona s jednog na drugi tvore elektrino nabijene (ionizirane spojeve) - hidroliza (reakcija herbicida sa molekulom vode, jedan od iona vode H ili OH se vee za molekulu herbicida i nastaje herbicidno inaktivna molekula) - tvorba u vodi netopivih soli (npr. u tlima sa veim sadrajem kalcijeva iona mogu reagirati na nain da tvore netopive kalcijeve soli) - tvorba razliitih kemijskih kompleksa (mogu sa kovinama, npr. kobalt, bakar, magnezij, eljezo, nikal tvoriti inaktivne spojeve) Procesi kemijske razgradnje mogu se dogaati i odvojeno, a mogu biti i povezani. Mikrobioloka razgradnja herbicida utjecaj mikroorganizama iz tla na herbicide, najee su to bakterije, gljive i aktinomicete. Mo djelomino ili potpuno razgrauju sredstva te koriste njegove dijelove kao izvor ugljika kojim se hrane, odn izvor energije. Proces se odvija direktno tako da organizam usvaja (adsorbira) dio ili cijelu molekulu, ili indirektno tako da mo lue sekrete koji inaktiviraju i razgrauju molekule herbicida.

Proces mikrobioloke razgradnje je katalitiki proces odreenog enzima i najvaniji je proces razgradnje herbicida uope. Promjene koje nastaju na molekulama posljedice su sljedeih kemijskih reakcija: - dehalogenacija (otputanje klora, broma ili nekog drugog halogena) - dealkalacija (otputanje amida i estera) - beta oksidacija (cijepanjem molekule na drugom atomu ugljika u lancu) - arilohidroksilacija (dodatak OH skupine aromatskom dijelu molekule) - cijepanjem arilnog prstena (cijepanje strukture aromatskog prstena) - redukcijom (dodavanjem vodika NO2 skupini) Stupanj razgradnje pomou mo je u direktnoj vezi sa pedoklimaskim initeljima, ukoliko su isti povolji za razvoj tla to e razgradnja biti bra. Ova razgradnja najbre tee u vlanim, toplim i slabo kiselim do blago lunatim (pH 6.58) tlima. A ukoliko primjenimo viu dozaciju tada e razgradnja herbicida biti sporija. 46. FENOFAZE PENICE I. Sjetva klijanje nicanje II. stadij prvog lista stadij drugog lista stadij treeg lista III. Poetak busanja (stadij etvrtog lista) puno busanje ( stadij petog lista) kraj busanja (stadij estog lista) IV. poetak vlatanja pojava prvog klijanca kraj vlatanja (pojava drugog klijanca) V. pojava posljednjeg lista (poetak vretenjanja) pojava ligule zadeebljanje klasa VI. klasanje cvatnja (zavren rast u visinu) sazrijevanje reproduktivna faza 47. VEGETATIVNO RAZMNOAVANJE KOROVA a) Vegetativno razmnoavanje zakorjenjivanjem razliitih vegetativnih izbojaka stabljike - zakorjenjavanje nadzemnih djelova staboljike (izbojci s listova, pupovi, vrijee, pastabljike, lukovice, lukoviice) - zakorjenjavanja podzemnih djelova stabljike (gomolji, lukovice, mesnati izboji, odrvenjeli viegodinji izdanci i drugi izdanci) b) Vegetativno razmnoavanje takorjenjavanjem pupova korijena, tj. djelova korijena - pupovi se stvaraju na adventivnom korijenju (gomolji, iz zadebljanja za nakupljanje rezervnih tvari) - pupovi se stvaraju na glavnom i postranom korijenju, takoer i na adventivnom ( iz kalusa tj. ozljede, korjenje s pupovima) 48. ALKALNI I KISELI HERBICIDI Odgovor u 45 pitanju kod adsorpcije 49. GENETIKI ININJERING Genetiko inenjerstvo je skup biokemijskih postupaka kojima se izrezuju cijeli geni, njihovi dijelovi ili skupine gena iz DNK jednog organizma i njihovo umetanje u unaprijed odreeno mjesto u DNK drugog organizma (najee takvog koji ima jednostavno genetiko ustrojstvo i koji se moe uzgojiti u neogranienim koliinama). Razvoj tih postupaka omoguio je upoznavanje grae i organizacije velikoga broja gena razliitih organizama, ukljuujui i ovjeka, te mogunost industrijske proizvodnje bjelanevina pomou mikroorganizama u koje su ugraeni sintetiki ili prirodni geni virusa, bakterija, gljiva i viih organizama, ukljuujui i ovjeka. Danas je mogue

sintetizirati bjelanevine eukariota u prokariotskim stanicama. Te stanice proizvode inzulin, interferon, interlukine i hormon rasta te rekombinantna cjepiva. Postupci koji se primjenjuju u genetikom inenjerstvu uglavnom su enzimski i molekularno-bioloki te klasini postupci mikrobne genetike. Zeleno genetiko ininjerstvo biljke, a crveni ininjering iva bia. Izmjenom genetske strukture mogu se izmijeniti biokemijski procesi. Kod biljaka se mogu proizvesti rezistentni biotipovi, veliki stupanj rezistentnosti omoguuje primjenu celikih dozacija. Najea pitanja vezana na ovu temu jesu etika upitnost, odnos izmeu znanosti i drutva, trite gmo biljaka, politika patenata, sigurnost hrane i ishrana, briga za okoli i prirodnu ravnoteu, te agronomski aspekt. 50. BIOKEMIJSKI MEHANIZMI NA OSNOVU KOJIH SU BILJKE REZISTENTNE a) izmjena mjesta djeovanja (gen koji je otporan na herbicide moe se prenijeti i na neku drugu biljku, to je mogue provesti vektorom (bakterija ili virus) i mikroiglom za direktno utrcavanje) b) uveanjem mjesta djelovanja c) detoksifikacija degradacijom ili konjugacijom d) biokemijska kompenzacija herbicidnog uinka e) inhibicija apsorpcije herbicida f) inhibicija translokacije herbicida do mjesta djelovanja 51. NEKE MOGUNOSTI STVARANJA UVJETA TA EKOLOKI POVOLJNIJU ZATITU a) b) c) d) e) f) g) h) i) j) k) l) organska poljoprivreda ili proizvodnja hrane bez primjene pesticida bioloke mjere suzbijanja korova pokrovne biljke erozija, mal ekoloki prihvatljiviji herbicidi integralna zatita eko poljoprivreda i proizvodnja eko hrane bioloko dinamika poljoprivreda bio preparati botaniki pesticidi dobiveni ekstrakcijom iz bilja permakulture odriva poljoprivreda ekoloka gnojiva itd.

52. SUZBIJANJE KOROVA U KUKURUZU? Korovna flora kukuruza je tipno okoppavinska, jaka je zakorovljenost jednogodinjim, a manja viegodinjim korovima. Za suzbijanje korova u kukuruzu registrirano je oko 30 herbicida. U posljednje vrijeme je zbog svoje tetnosti ograniena uporaba triazina. Triazini se, posebno atrazin, esto rabe sa kloracetamidima, pa tako u kukuruzu primjenjujemo: alaklor, acetokli, metalaklor, propizoklor, dimetenamid, pendimetalin, linuron, metabromuron, dikamba, bentazon, 2,4-D, bromoksinil, piridat itd.

Tretiranje poslije sjetve a prije nicanja je glavni nain zatite, dok se zatita nakon nicanja korova smatra rezervom u sluaju da ne uspije tretiranje prije nicanja. A posljednjih godina nakon otkria sulfonil urea herbicida sve se vie primnjenjuje zatita nakon nicanja korova i kukuruza. Korove je lake suzbiti nakon nicanja. Ovi preparati su inae mnogo skuplji nego zemljini herbicidi. Ali su u veini sluajeva jeftiniju zbog svoje efikasnosti. Npr. ako se koriste zemljini herbicidi i ako je u proljee suho oni nee djelovati, jer im je za aktivaciju potrebna vlaga. U tom sluaju treba ii na korekciju sa herbicidima koji djeluju preko lista. 53. SUZBIJANJE KOROVA U PENICI? Herbicidi se mogu primjeniti u jesen (pre-em) ili u proljee (post-em). Nedostatak jesenske primjene je u tome to korovi jo nisu iznikli pa tretiranje na neki nain vrimo na pamet. Zbog svog habitusa i gustog sklopa penica spreava razvoj veini korova niskog rasta, tete poinjavju korovi visokog habitusa i oni koji u penici pronalaze oslon. Derivati fenoksikraboksilnih kiselina su selektivni herbicidi, a njihova selektivnost zasniva se upravo na poloaju penice, pa i ostalih strnih itarica. To se zasnica na injenici da itarice u odreenoj fazi imaju uspravno, a korovi codoravno poloen list, te zbog toga korovi upijaju vie herbicida od itarica. Penica i ostale itarice najbolje podnose ove herbicide za vrijeme punog busanja pa do zavretka busanja. Penica je najtolerantnija prema ovim sredstvima za vrijeme kada se razvio 6-ti list na osnovnom busenu (ali to nije najpreciznija metoda odreivanja aplikacije, odn.primjene). itarice lake podnose primjenjena sredstva ukoliko su klimatske prilike povoljne za njihov rast i razvoj. Ukoliko se biljka nalazi usljed stresa, tada je bolje primjeniti kontaktne herbicide: bentazon, bromoksinil, joksinil. Rok za primjenu herbicda u ozimim itaricama je jako kratak, u naim klimatskim uvjetima on traje 10 dana, i pada u razdoblju od kraja oujka do sredine travnja. 54. SUZBIJANJE KOROVA U VINOGRADU? Tlo u vinogradu se moe odravati, odn. korov se moe suzbijati na naine: Obradom tla oruem :obradom se dobije rahlo i prozrano tlo koje rijekom kie moe prihvatiti vlagu, a tijekom sue ju moe zadrati. U takvim uvjetima povoljniji je razvoj mo koji utjeu na plodnost tla. Obradom tla u optimalno vrijeme unitavaju se korovi. Suzbijanje samo obradom tla najskuplji je nain odravanja u vinogradu, zato se ova mjera najee kombinira sa jednim od preostala 2 naina. Zatravljivanjem povrine tla : obavlja se najee samo u podrujima s veim rasporedom oborina. Ne preporuujue se zatravniti mladi nasad jer on ima nerazvijeni i plitko poloeni korjen pa e na zatravljenoj povrini napredovati slabije. Zatravljivanje je najbolje obaviti nakon isteka tree, odn.etvrte vegetacijske sezone, a do tog vremena tlo se odrava mehanikom obradom i primjenom posebno doputenih herbicida., pokrivanjem plastinom folijom, slamom i nekim drugim organskim materijalima (kora drveta, biljni mal i sl.). U modernim nasadima obino se zatravni meuredni prostor dok se prostor unutar redova odrava primjenom nekih selektivnih herbicida. Zatravljivanjem meurednog prostora spreava se razvoj neeljenih korova, smanjuje se erozija, poboljava struktura tla, osigurava se optimalna vlanost, te poboljava

opskrbljenost hranivima. Prije samog zatravljivanja potrebno je nerezidualnim i herbicidima irokog spektra suzbiti sve neeljene korove, naroito ako je zakorovljeno viegodinjim vrstama. Obino se zatravljuje sa dts, odabiru se vrrste koje plitko korjenom prodiru u tlo. Ovakve povrine treba redovito kositi, tijekom vegetacije treba pokositi 4-6-8 puta. Zatravljeno povrine u sunim godinama mogu negativno utjecati na prirod groa, te se moe razmnoiti voluharica. Djetelina svojim cvijetom privlai pele, te one mogu stradati zbog primjene pesticida. A velika prednost ovakvih povrina je ta to ugl. tite lozu od bolesti i tetnika, i mogue je strojevima ui i u nepovoljnim uvjetima. Primjenom herbicida (irom ili u trake) : najee je potrebno istovremeno prijeniti kombinacije herbicida u dva navrata tijekom vegetacijske sezone. Herbicide u vinogradima primjenjujemo prije nicanja i poslije nicanja. One koje primjenjujemo prije nicanja biljka ucvaja putem korjena i ugl.suzbijaju jednogodinje korove. Sredstva koja prijenjujemo nakon nicanja biljka usvaja putem lista. Uvijek treba dati prednost primjeni nakon nicanja korova i paziti da ne doe u dodir sa lozom. U modernom nasadu herbicid se nastoji primjeniti u traku (unutar reda). Preotali meuredni prostor odrava se obradom, ili ee pomou dts. Herbicidi koji se primjenjuku u hrvatskoj su: glufosinat, glifosat, sulfosat, diklobenil, napropamid, dikvat, parakvat, oksadiazon itd. 55. SUZBIJANJE KOROVA U PLODOVITOM POVRU? Izbor selektivnih herbicida za suzbijanje korova u plodovitom povru je ogranien. Postoji nekoliko registriranih sredstava za primjenu u rajici i paprici, dok su mogunosti suzbijanja ugl. neznatne. Z uzgoj iz prijesadnica registrirano je nekoliko selektivnih herbicida, dok se za industrijske potrebe izravnom sjetvom u polju raspolae sa jako malim brojem herbicida. Rajica se uzgaja kao i paprika iz prijesadnica i izravnom sjetvom u polju. Za uzgoj iz prijesadnica raspolaemo sa nekoliko selektivnih herbicida, dok za izravnu sjetvu nije priznat niti jedan herbicid. Borba se ugl zasniva na kulturalnim i mehanilkim mjerama potreve. Prije sadnje prijesadnica doputenje za primjenu imanju napropamid i pndimetalin, koji su relativno hlapljivi. irokolisne korove mogue je suzbijati pomou metribuzina, koji zbog svoje fitotoksinosti nije dozvoljen u RH, ali se ipak primjenjuje. U Italiji se primjenjuju i pripravci na osnovi rimsulfurona, a gotovo svugdje u svijetu protiv jednogodinjih korova rabi se trifluralin. Rabi se ak i kod nas u rajici i paprici, iako dozvole za njegovu primjenu nema. Trifluralin je relativno hlapljiv pa ga je potrebno inkorporacijom oruem unijeti u tlo. Paprika namjenjena proizvodnj za trite, odn. za potronju u svjeem stanju jednako kao i rajica gotovo iskljuivo se proizvodi iz prijesadnica. Za industrijske svrhe proizvodi se izravnom sjetvom u polju. Za uzgoj iz prijesadnica u RH imaju dozvolu samo sredstva na osnovi napropamida i pendimetalina. Takoer se kao i kod rajice primjenjuje trifluralin, iako nema dozvole. Takoer se primjenjuju arilofenoksipropionati, a kod rajice i cikloheksadinoni. U SAD-u je rairena primjena klomazona u paprici, takoer hlapljiv. Patlidan koji ima slian nain proizvodnje kao i rajica i paprika i sve tri kulture pripadaju istoj porodici, ipak je primjena sredstava u ovoj kulturi dosta ograniena.

U RH niti jedan herbicid nema doputenje za primjenu. Patlidan se ugl. iskljuivo proizvodi iz prijesadnica. 56. AMBROSIA ARTEMISIFOLIA To je biljka sjevernoamerikog podrijetla, podporodica Ambrosiaceae, porodica Compositae. Rabe se jo imena: pelinasta ambrozija, pelinasti limunik, partizanka i fazanua. Ova vrsta ugl. zakorovljuje okopavinske kulture u polju (kukuruz, soju, suncokret, duhan eernu repu, krumpir i razne povrtnice), a u umi ju ugl.ne susreemo. Javlja se i uz puteve, kanale, eljeznike pruge itd. Jedan odnajtetnijih korova u RH. To je jednogodinja biljka 20-90 (120) cm visine. Ima uspravnu stabljiku koja moe biti glatka ili osuta dlakama, u gornjem dijelu granata tako da tvori grm. Listovi su najee suprotno poredani na stabljici, s gornje strane su tamnije zeleni i glatki, a sa donje strane su sivozeleni i osuti dlakama. Amrozija je termofilna biljka dugog dana. Nicanje ove biljke otpone sredinom travnja, nie tijekom cijelog ljeta, a vegetacijski razvoj traje 150-170 dana. Cvatnja traje oko 30-40 dana i u vrijeme cvatnje va vrsta proizvodi velike koliine alergenog polena koji kod osjetljivih ljudi izaziva peludnu groznicu. Vrste A.artemisifolia i A.trifida (koje nema kod nas) godinje proizvedu i milijun tona polena. Na podruju grada Zagreba ambrozija proizvodi ogromne koliine polena u periodu od 20 srpnja do 20 rujna, i irenjem ove biljke se poveao broj oboljelih osoba. Veoma je teko nai djelotvorne mjere borbe protiv ove biljke, dok se mehanike mjere relativno rijetko provode. Kada se ambrozija jednom osjemeni jako ju je teko iskorijeniti Meutim ambrosia osim svojih tetnosti ima i veliki znaaj u medicini. 57. ANTROPOFITI? To su biljke koje su nastale kao rezultat intenzivnog i aktivnog djelovanja ovjka. Antropogene biljne zajednice: livade (nisu izazvane namjerno), agrofitocenoze (svjesno i namjerno unoenje) 58. DEFOLIJANTI I DESIKANTI? DEFOLIJANTI. (sredstva za. otpadanje lia). DESIKANTI. (sredstva za. isuivanje). Slue za unitavanje nadzemnih dijelova velikih kultura i cilju olakane berbe, etve (Basta, Glufosinat) 59. POMONA SREDSTVA? To su pesticidno inaktvine kemijske supstancije koje dodajemo kropivu kako bi poboljali uinak djelatnoj tvari. Razlozi zbog koji se ova sredstva primjenjuju su: - pospjeuju vlaenje - umanjuju isparavanje - poveavaju prodor (usvajanje sredstva) - pospjeuju translokaciju - produuju period vlaenja - usporavaju otputajne sredstva - mjenjaju, odn. prilagoavaju pH kropivu - poboljavaju raspored kapljica

pridonose kompatibilnosti sredstva umanjuju zanoenje, odn. drift umanjuju mirus

Pomona sredstva su: Surfaktanti Okvaivai poboljavaju raspored kapljica po povrini lista. Smanjuju napetost kapljice na povrini Dodaju se u koncentraciji od 0,1 %, najbolji uinak Aktivatori doprinose aktivaciji herbicida mijenjajui pH kropiva Rasprivai poboljavaju kontakt s povrinom lista, slino kao okvaivai Emulsifikatori stabiliziraju kapljice emulzije (voda + ulje) Dispergirajua pomona sredstva Ulja neselektivna, selektivna i biljna proiena ulja 60. KARENCA I TOLERANCA? Karenca je zakonom propisan vremenski period koji mora protei od posljednje primjene pesticida (herbicida) do berbe, odn. do iznoenja plodova na trite. Karenca je u direktnoj vezi sa tolerancom. Toleranca je maksimalno doputena koliina rezidua (ostataka) pestsicida (herbicida) na plodovima u vrijeme upotrebe. Poto je vegetacijski period veine povrtnica jako kratak a mnoge se koznumiraju u svjeem stanju, npr. salata, rajica i paprika, time je veliki znaaj dozacije, odn karence i tolerance. 63. RAZVRSTAVANJE KOROVA?

64. KOROVNA FLORA I PRIMJENA HERBICIDA PO FAZAMA RASTA U STRNIM ITARICAMA? Penica, ra, jeam i tritikale se siju u jesen, izuzev zobi koja se sije u rano proljee. Postoje i jare sorte penice jema i rai koje u odnosu na ozime nemaju vei znaaj. Sjetva ozimih je poetkom listopada pa do sredine ili kraja studenog. Svojstvo ozimih korova je da mogu nicati osim u jesen i u proljee. Bitno se razlikuje od korovne flore jarih. Najei jednogodinji irokolisni korovi u strnim itaricama su: mijakinja, bro, kamilica, estoslavica, dvornici itd. Viegodinji irokolisni su: slak, osjak, svinjak, gavez i ladole Jednogodinje trave: slakoperka, vlasnjaa, miji repak, divlja zob i ludovikova divlja zob Od viegodinjih trava najzastupljenije su pirika i vlasnjaa Svi ozimi korovi pripadaju skupini jednogodinjih vrsta. Zvog naina uzgoja i habitusa nemogue je provoditi mehanike mjere borbe. a) Nakon sjetve, a prije nicanja (pre-em) primjenjuju se rezidualni herbicidi. Nakon primjene herbicida kada usljede oborine doi e do nicanja kulture i korova- Nicanje korova usljediti e iz plitkog povrinskog slija (do 5cm), dok kultura okju sijemo na dubinu od 5cm razvije svoj korijen na dubini ispod 5cm. Herbicid dolazi u plitki povrinski sloj te ga korov usvaja svojim podzemnim organima. Tretiranje vrimo na pamet jer ne znamo da li e se korovi razviti, ali je prednost da u jesen ima vie slobodnog vremena za primjenu. Sve vie domaih proizvoaa odluuje se na primjenu u jesen. U RH se najvie rabe Dicuran forte (triasulfuron i klortoluron) i Cougar (diflifenikan i izoproturon). Do pronalaska triasulfurona (sulfonilureja) i diflufenikana, ugl. su se primjenjivali ureati, klortoluron i izoproturon (inhibitori fotosinteze) b) Nakon nicanja (post-em) u jesen veina hervicida koji se primjenjuju putem tla prije nicanja selektivni su i u ovom roku primjen. Ovo je ak i racionalniji nain primjene jer

nakon nicanja biljka apsorbira sredstvo putem lista ali i korjena. Stoga u ovom roku primjenjujemo za treinu nie dozacije. Poluuju se ekonomske, ali i ekoloke utede, i primjenu vrimo na ve razvijeni korov. Upotrebljavaju se Affniti ( izoproturon i karfentrazon-etil), Alon forte (izoproturon i fluoroglikofen), Alon super i Grodyl plus (izoproturon i amidosulfuron) c) Nakon nicanja (post-em) u proljee kritino razdoblje zakorovljenosti traje od poetka pa do kraja busanja. U navedenom roku strne itarice pokazuju najveu tolerantnost prema selektivnim herbicidima. Stoga i veinu herbicida primjenjujemo upravo u ovom roku. Sve herbicide korovna biljka usvaja prvenstveno preko lista. Najee primjenjujemo derivate fenoksikarbonskih kiselina d) Korektivno tretiranje moemo vriti nakon zavretka vlatanja