URTIKARIJSKA SKUPINA BOLESTI. URTICARIA. Definicija : monomorfna dermatoza karakterizirana pojavom urtika.

Patogeneza : dijele se na alergijsku i nealergijsku skupinu (kontaktna, fizikalna neimunoloki uvjetovane urtikarije na lijekove, urtikarija s vaskulitisom). Klinika slika : pojava urtika koja brzo nastaje i brzo nestaje (20 min), ali se opet brzo pojavljuje na drugom mjestu. Prisutan je svrbe koji se ublauje pritiskom i gnjeenjem, a ne grebanjem (nema ekskoracija). Moe doi i do edema glotisa i larinksa, proljeva, astme, edema zglobova, temperature. URTICARIA E CONTACTU. Uzrokuju je toksini biljaka, morskih ivotinja, kukaca, lijekovi, kozmetika, prehrambeni proizvodi i dr. Dijagnoza : anamneza, klinika slika, epikutani testovi Terapija : lokalno kortikosteroidi, antihistaminici, sistemski kortikosteroidi (po potrebi). URTICARIA ALLERGICA. Definicija : Patogeneza : najei etioloki imbenici akutnih urtikarija su : lijekovi, krv, plazma, hormoni, inhalacijski antigeni (praina), alimentarni antigeni (jaja, riba, sir) i dr. Kod 50% kroninih i intermitentnih urtikarija uzrok nije poznat, a ostali imaju sline uzroke kao i akutna uz dodatne poremeaje probavnog trakta, psihogene imbenike i sl. Dijagnoza : anamneza, klinika slika, alergoloki testovi (test utrljavanja u kou, Prick test, scratch test, intradermalni test) , histoloke pretrage, radioimunosorbent test (RISTobiljeavanje IgE radiojodom), www.belimantil.info 15 Prausnitz-Kuestnerova reakcija (nesenzibiliziranoj osobi se injicira sterilni serum senzibiliziranog bolesnika na 2-3 mjesta. Nakon 48 sati injicira se specifini antigen i u pozitinom sluaju se pojavljuje urtika na mjestu injiciranja.) Diferencijalna dijagnoza : erithema exudativum multiforme

Terapija : akutne eliminacija antigena, primjena antihistaminika, kortikosteroida. Kronine uklanjanje antigena (ako je mogue), primjena antihistaminika, smanjanje eksudacije primjenom Ca, kortikosteroidi. Najee antibiotik (tatraciklin) + nistatin + rekolonizacija crijevne flore (Omniflor) + antihistaminik + dijeta. FIZIKALNE URTIKARIJE I NEIMUNOLOKI UVJETOVANE URTIKARIJE NA LIJEKOVE. Urtikarije uzrokovane fizikalnim podraajima (mehanika urtikarija, urtikarija na pritisak, hladnou, toplinu) i neimunoloki uvjetovane urtikarije na lijekove (antibiotici, anestetici, kontrasti), na UV zrake, Rtg zrake i sl. Treba iskljuiti imunoloki uvjetovane urtikarije. URTIKARIJA je dobro ograniena, prolazna oteklina u dermu, koja svrbi, crvene boje. Promjene su pojedinane ili generalizovane. ANGIOEDEM je dublja oteklina koe, potkoe i sluznica. Zahvaeni su najee kapci, usne i jezik. Takoe je mogu i otok laringsa (otok laringsa je jedno od najurgentnijih stanja u alergologiji). ETIOPATOGENEZA: Najei uzroci anafilaktinih reakcija su: hrana, lijekovi, fiziki agensi, ujedi insekata. Osnovno je aktivacija mastocita i oslobaanje medijatora koji dovode do vazodilatacije krvnih sudova u tkivu, do privlaenja eozinofila i neutrofila. U reakciji uestvuju: histamin, prostaglandini i leukotrijeni. Eozinofili i neutrofili sa limfocitima grade elijski infiltrat oko krvnih sudova. KLINIKI:postoji vie vrsta urtikarija:

Akutna urtikarija i angioedem: urtikarija je akutna ako od pojave ospe nije prolo vie od 6 nedelja. Urtike se povlae za 24h, a angioedem za 72h. Hronina urtikarija: ako se ospa i otoci javljaju due od 6 nedelja Holinergika urtikarija nastaje u uslovima poveane temperature tjela i jaeg znojenja tjela; nekoliko minuta poslije fizike vjebe ili tuiranja toplom vodom, pojavi se urtika.

Adrenergika urtikarija nastaje u uslovima izloenosti psihikom stresu Fizika urtikarija nastaje dejstvom razliitih inioca i po uestalosti predstavlja 20% svih urtikarija Urtika na pritisak: Rani obik se javlja za nekoliko minuta od dejstva pritiska i prolazi za 30 minuta. Pozni oblik javlja se za -9h, a prolazi za 36h. Ispoljava se kao otok na stopalima, ramenima, dlanovima, gluteusima. Urtika na sunce: reakcija je nagla; poslije nekoliko minuta izloenosti svijetlu. Urtika na hladnou: izaziva je hladan vjetar ili voda. Moe se javiti i anafilaktiki ok poslije izaganja cijelog tjela hladnoi, jer dolazi do masivne aktivacije mastocita i oslobaanja medijatora. Urtika na vodu: poslije kupanja u vodi javlja se svrab koe; nezavisna od temperature vode. Urtika na toplotu: ispoljava se na djelovima tjela koji su izloeni dejstvu toplote Kontaktna urtikarija: moe nastati upotrebom proizvoda od gume (rukavice, kondomi). Moe biti lakog oblika, ali i kao sistemska anafilaxa. DIJAGNOZA:

Klinika slika Subjektivne tegobe Anamneza Etioloka dijagnoza koe (koni testovi); provokativni testovi (oba se mogu izvoditi min 3 nedelje od akutne reakcije) TERAPIJA:

Eliminacija alergena Izbjegavati acetil-salicilnu kiselinu (pogorava simptome hronine urtikarije) blokatori H1 receptora (Astemizol, Terfena

Koprivnjaa (urtikarija) alergijsko obolenje koe i jedna od najeih bolesti u dermatologiji. Obolenje se emanifestuje crvenim osipom razliite veliine i oblika, slino kao kad se opeemo koprivom (odatle i potie nazivkoprivnjaa).

Crveni osip praem bolom i svrabom, ponekad i oticanje, moe se pojaviti na bilo kom delu tela, u naletima, u trajanju od 24 do 72 sata. Urtikarija nastaje kao posledica oslobaanja histamina, jedinjenja iz elija, koje omoguavaju da krvni sudovi proputaju tenost u najdeblje slojeve koe. Obolenju su podlone osobe svih uzrasta, ali su uestalija kod ena. Koji su simptomi koprivnjae? Simptomi su pojava tvrdih, krunih, ruiastih papula (urtika), blago izdignutih iznad nivoa koe, najee na udovima i licu. Moe se seliti sa jednog mesta na drugo ili se spajati (konfluirati), stvarajui urtike velikih dimenzija. Ove promene na koi nastaju brzo, traju kratko, od nekoliko minuta do nekoliko sati, naizmenino se pojavljuju i nastaju ne ostavljajui nikakvog traga. Osip i svrab ponekad traju i due (nekoliko dana), a u sluaju hroninog oblika javljaju se periodino, mesecima. Koprivnjau prate i drugi subjektivni simptomi kao to su bockanje i peckanje koe. Kod nekih osoba dolazi i do otoka mekih tkiva-kapaka, usana, jezika i dlanova. Bolest moe zahvatiti i respiratorni, gastrointestinalni i kardiovaskularni sistem. Ponekad se javljaju i asmatini napadi, prolov, kijavinje, otok zglobova, oteano disanje i poviena telesna temperatura. U teim sluajevima moe nastupiti i anafilaktiki ok, iji ishod moe biti fatalan. ta su uzronici? Najei uzronici koprivnjae jesu fiziki faktori kao to su napor, stres, hladnoa, sunevi zraci, solarijum, pritisak, nagnjeenje, grebanje, zatim virusne infekcije, crevni paraziti,polen, praina, grinje, ubodi i ujedi insekata, otrovi insekata, ivotinjske dlake, perje, razne vrste hrane, aditivu u hrani, lekovi, kozmetiki preparati i hemijski proizvodi. Pojavljuju se esto kod osoba koje pate od razliitih vrsta alergija, kao to su polnska groznica, angioedema, alergija na lekove ili odreenu vrstu hrane. Uprkos tome, u 50% sluajeva nemogue je pronai pravi okida. Kod dece, urtikarija je najee povezana sa respiratornim infekcijama ili hranom. U novije vreme, kao jo jedan od okidaa naprijatnog crvenog osipa navodi se i hronian stres. Vrste urtikarija Urtikarija se moe javiti u periddu od nekoliko meseci do nekoliko godina. U odnosu na vreme trajanja i uestalot razlikuje se nekoliko oblika (vrsta) urtikarija.

Ukoliko se osip pojavi odmah nakon kontakta sa alergenom, re je o akutnoj urtikariji koja treje do 6 nedelja. Obino je posledica alergije na hranu, lekove, prainu i obino nestaje spontano ili uz leenje.

Hronina urtikarija traje due od 6 nedelja a uzrok je nepoznat-idiopatski. Hronini intermitentni oblik koprivnjae traje godinama, s tim da se osip javlja periodino. Namirnice koje najee uzrokuju pojavu ovog obolenja su lenici, bademi, kikiriki, okolada, jaja, riba, morski plodovi, paradajz, bobiasti voe, agrumi i mleko. Holinergina urtikarija obino se javlja na trupu prilikom fizikog napora, mahanika je najee uzrokovana iritacijom koe (nagnjeenja, pritisci, grebanje), dok do solarne urtikarije dolazi usled izlaganja sunevim zracima. Urtikatiju mogu uzrokovati razliiti alergeni hemijskog ili organoskog porekla (biljke, ivotinje, ubodi insekta, perje, dlaka). Dijagnostika i leenje Prvi korak u leneju ove alergijske reakcije svakako je odlazak lekaru specijalsti-dermatologu.Dijagnoza se postavlja prema izgledu koe, uz utvrivanje da li je kod pacijenta ranije postojala odreena vrsta alergije. U dijagnostikovanju pomau laboratorijske analize koje e ukazati na opte stanje organizma.

Ukoliko je neophodno, rade se u specifine analize, probe ekspozicije i elimenacije alergena, ali i imunoloki i provokacioni testovi.Najvanije je otkriti uzronika alergije, a nakon toga primeniti terapiju medikamentima koji ublaavaju ili otklanjaju simptome koprivnjae. Terapije je u veini sluajeva simptomatska i obino se prvo prepisuje leenje antihistaminicima (lekovi protiv alergijskih reakcija) ili kortikosteroidima u teim sluajevima. Lekovi se primenjuju individualno u

zavisnoosti od tipa urtikarije i opte klinike slike pacijenta, to se utvruje na dermatolokom pregledu. NEMOJTE SAMI LEITI KOPRIVNJAU, ONO TO JE POMOGLO VAEM KOMIJI, PRIJATELJU ILI ROAKU MODA NIJE PRAVI IZBOR LEKA TA VAS! OBRATITE SE DERMATOLOGU, ON E PROCENITI TA TREBA DA KORISTITE. Ukoliko se tano odredi uzrok koprivnjae, prostupa se hiposenzibilizaciji (alergijska vakcinacija ili specifina imunoloka terapija). Vano je napomenuti da treba izbegavati eanje oteklina, jer moe doi do irenja osipa, ali i infekcije koe i stvaranja oiljaka. Koprivnjaa (urticarija) sve aa bolest, alergija koe u vidu osipa koji svrbi, nastaje pod uticajem velikog broja faktora i javlja se u svim starosnim grupama. Uzrok koprivnjae Postoje brojni uzroci koprivnjae. Akutne urtikarije traju do 6 nedelja. Najee su izazvane hranom, pojedinim lekovima, virusnim ili bakterijskim infekcijama. Kod 25 posto osoba sa koprivnjaom tegobe su prisutne due od 6 nedelja - hronina urtikarija. Ona je uglavnom nepoznatog uzroka, mada se primeuje da infekcije i aditivi u hrani mogu da pogoraju stanje. Stres i drugi psihiki problemi mogu da utiu na nastanah hronine koprivnjae, mada neki smatraju da se to deava samo kod holinergijske urtikarije. Ostali mogui uzroci koprivnjae su konzervansi, ubodi insekata, hladnoa, sunce, pritisak na kou, ogrebotine, endokrini poremeaji, sistemske bolesti vezivnog tkiva, posebno lupus i reumatoidni artritis, zatim gljivine infekcije, hepatitis, mononukleoza, crevni paraziti, maligne bolesti (limfom, tumori), ivotinjske dlake, latex, aerozagaenje... Urtikarija se naziva idiopatska kada uzrok ne moe da se otkrije. Kako izgleda urtikarija Osnovna promena na koi je ploasto crveno izdignue kao kod kontakta koe sa koprivom. Odatle potie ime bolesti. Na latinskom urtica znai kopriva. Urtike (papule ili plope) su crvene boje, okrugle ili ovlane, jasno ograniene od okolne zdrave koe. are, svrbe ili bockaju. Javljaju se naglo, ostaju nekoliko minuta ili sati, gube se, a pojavljuju se nove. Mogu da budu crvene ili bele boje, nekada u njima ima krvi (hemoragina ili purpurna

urtika). Nekada su plihovi jako veliki, ispunjeni tenou (urtikarija buloza ili gigantea). Plihovi mogu da rastu i da se slivaju zahvatajui veliku povrinu - urticaria generalizata. Po sredini pliha boja moe da bledi, a da se iri po periferiji liei na ipku (urticaria circinata). Uz kone promene moe da se javi oteano disanje, kijanje, proliv, otok kapaka, usana, jezika, dlanova ili zglobova, poviena temperatura. U najteem sluaju moe da nastupi anafilaktiki ok, ponekad sa smrtnim ishodom. Dijagnoza Dijagnoza se postavlja na osnovu izgleda koe. Kod akutne koprivnjae se lake utvruje uzrok bolesti. Kod hronine je to esto nemogue, jer deluje vie faktora. Bolesti kao to su ekcem, bulozni pemfigoid, erythema centrifugum... lie na urtikariju i oteavaju dijagnzu. Pojedini oblici urtikarija Holinergijska urtikarija se javlja na gornjim delovima tela u vidu crvenih ploa veliine od 2 do 5mm. Lice je malo oteeno. Obino nastaje nakon izlaganja toploti, ree hladnoi, fizikog napora, konzumiranja tople ili jako zainjene hrane. Obino traje decenejama, a do izleenja moe da doe spontano bez ikakve terapije. Adrenergijska nastaje pod uticajem stresa i emocija. Plihovi su mali, okrueni svetlim poljem (haloom). Dermografizam moe da se izazove povlaenjem tupog predmeta po koi. Oko urtika postoji crveni krug (crveni halo) i trakasto crvenilo iznad malih krvnih sudova. Javlja se ubrzo nakon pritiska i traje obino pola sata. Moe da se javi i vie sati nakon pritiska u vidu crvenih plihova koji vie bole no to svrbe. Urtikarija na pritisak moe da se javi ve nekoliko minuta nakon pritiska ili trljanja, a povlae se nakon 30 do 60 minuta. Kod kasne urtikarije pola sata do pola dana nakon peaenja ili noenja tereta javlja se crveni otok, svrab i peenje uz slabost, glavobolju ili povienu temperaturu. Vibratorna urtikarija nastaje pet minuta nakon masae, tuiranja, brisanja, a traje vie od sat vremena. Urticarija solaris se uglavnom javlja kod ena. Nekoliko munita od poetka sunanja javlja se crvenilo i svrab, koji nestaju ubrzo nakon odlaska u hladovinu. Urtikarija na hladno je uglavnom nasledna. Pola do tri sata nakon izlaganja hladnoi npr. hladnom vetru javlja se crvenilo, neretko uz drhtavicu, povienu temperaturu i bolove u zglobovima. Tok i prognoza bolesti Kod vie od polovine bolesnika dolazi do izleenja u toku godinu dana. Kod vie od 20% urtikarija se ponavlja tokom 10 do 20 godina.

Leenje Ako je mogue izbegava se uzrok koprivnjae. Kod hronine treba izbegavati aspirin i nesteroidne antiinflamatorne lekove, kao to su Brufen i Diklofen, kao i konzervanse i aditive hrani. Od lekova najee se koriste antihistaminici. Znatno smanjuju svrab i orok, a crvenilo neto manje. Ponekad se koriste adrenalin i noradrenalin (u obliku injekcija). Ketotifen je posebno efikasan kod urtikrije na hladno, dermografizam i koprivnjae koja nastaje nakon vebanja. Kortikosteroidi se koriste kod vaskularnih urtikarija i koprivnjaa koje se javljaju u sklopu sisremskih bolesti. Ultravioletna svetlost, UVA i PUVA je efikasna kod utrikarije koja se javlja pri izlaganju suncu ili vodi. Definicija Urtikarija spada u ee bolesti koe. Mnogi od nas ili barem neko koga poznajemo je iskusio karakteristine promjene na koi, koje se javljaju u obliku blijedo crvenih mrlja, koje brzo nastaju i brzo nestaju. Dermatolozi definiraju urtikariju kao monomorfnu (tj. izraen je samo jedan oblik promjena) konu bolest koja je karakterizirana pojavom urtika kao temeljnih eflorescencija. Mehanizam nastanka alergijskih urtikarija Urtikarija nastaje alergijskom reakcijom tip I, to znai da alergijska reakcija poinje vezanjem antigena s antitijelom. Antitijelo na koje se vee antigen obino je vezano na povrinu upalnih stanica poput mastocita i bazofila koje sadre aktivne kemijske supstance (npr. histamin, serotonin, bradikinin). Kemijske aktivne supstance uglavnom djeluju tako da uzrokuju irenje kapilara, zbog ega dolazi do izlaska eritrocita iz kapilara (otuda crvenilo) i "curenje" plazme kroz kapilare. Direktni uzronici reakcije preosjetljivosti To mogu biti antibiotici (npr. penicilin, sulfonamidi), cjepiva, hormoni (npr. inzulin), sedativi, kuna praina i mnogi drugi. U obzir treba uzeti i druge faktore ako su prisutni, poput bolesti probavnog sustava, lokalnih infekcija, pa i psiholokih faktora. Kod kroninih urtikarija tee se pronalazi uzronik promjena, nego to je to sluaj s akutnim oblikom bolesti.

Koliko je esta ova bolest? Ova je bolest jedna od najee bolesti koe, posebno je to izraeno kod ena u generativnoj dobi. Posebno su promjene uestale ako postoji za to genetska predispozicija, pa takvi bolesnici mogu imati i druge znakove alergijske preosjetljivosti (npr. astma). Klinika slika Karakteristina je pojava urtika, koje brzo nastaju i brzo nestaju, nakon toga nove e se urtike pojaviti na drugom mjestu. Urtika je promjena na koi izdignutih rubova iznad razine koe, a od okolne koe se razlikuje jo i tvrdoom (ne da se nabrati u nabore) i bojom (blijedo crvena). Oblik i veliina urtike vrlo su razliiti. Glavni subjektivni simptom urtike je svrbe koji se ne ublauje grebanjem ve pritiskom i gnjeenjem promjena. Promjene se osim na koi, mogu pojaviti i na drugim mjestima. Naroito je opasan edem glotisa i laringsa (tj. grkljana) koji mogu dovesti do opstrukcije gornjih dinih putova. Osim toga mogu se javiti astmatski napadaji, edemi zglobova, poviena tjelesna temperatura. Pojedine urtike brzo nastaju, ali i isto tako brzo nestaju ili nastaju nove na drugom mjestu. Kod trajanja promjena do mjesec dana, stanje nazivamo akutnim, dok promjene koje traju kroz dui period dobivaju atribut kroninog. Dijagnoza bolesti Dijagnoza bolesti se temelji na anamnezi, na karakteristinoj i prepoznatljivoj klinikoj slici te alergolokim testovima. U obzir ponekad dolaze i tzv. radioimunosorbent testovi (RIST). Lijeenje akutnih urtikarija Prije poetka lijeenja lijekovima potrebno je ukloniti direktnog uzronika antigen, ako nam je poznat. Lijek izbora su antihistaminici, dok se kod teih stanja mogu dati i kortikosteroidi. Kao sredstva koje smanjuju eksudat (tj. oteenost) mogu se uzimati preparati kalcija. Sistemska terapija je mnogo vanija od lokalne. Lijeenje kroninih urtikarija Kronini tijek bolesti zahtjeva neto kompleksniju terapiju. Osnovna terapija je slina kao i kod akutnog oblika bolesti: prije poetka lijeenja lijekovima potrebno je ukloniti direktnog uzronika - antigen, ako nam je poznat. Lijek izbora su antihistaminici, dok se kod teih stanja mogu dati i kortikosteroidi. Kao sredstva koje smanjuju eksudat (tj. oteenost) mogu se uzimati preparati

kalcija. Poto postoji sumnja da est uzrok kroninih oblika ove bolesti lei u poremeajima vezanim za probavni trakt pokuava se specifinom terapijom antibioticima i antimikoticima izmijeniti sastav postojee flore u crijevu. Osim toga nekada se moe preporuiti i dijeta da bi se izbjegavala hrana koja je moebitni uzrok alergijskoj reakciji. Prognoza Prognoza je u veini sluajeva dobra, jer bolest ne prijeti veim oteenjima, a tek rijetko se moe javiti akutna opasnost od smrtnog ishoda, uglavnom od guenja.

Vesna Magdi-Jelavi, dr. med. spec. dermatovenerolog Specijalistika dermatoveneroloka ordinacija Kneza Trpimira 5A, 10 410 Velika Gorica Tel: 098-46-36-46 URTIKARIJE Urtikarije esto prate djeju dob. Po nekim procjenama 15-20% djece e imati barem jednu pojavu urtikarije do adoolescentske dobi. Taj postotak jo je vei kod djece s atopijskim dermatitisom. Veina urtikarija u djejoj dobi su kratkotrajne prolazne bolesti, ali kod manjeg broja djece mogu biti i znak vrlo ozbiljnih bolesti. Urtikarije predstavljaju prolazno lokalizirano oticanje koe i sluznica. Oticanje nastaje zbog poveane propusnosti stijenke krvih ila uslijed ega dolazi do istjecanja tekuine bogate proteinima u dermis i intersticij. Ta se tekuina postepeno resorbira te

promjene nestaju bez traga. Urtike su u poetku obino crvene boje, a zatim nestaju u centru ostavljajui crveni rub. Veinom su urtike manje od 1 cm, ali pojedine mogu dosei i desetak centimetara u promjeru, takozvane gigantske urtike. Iako je pojava urtika popraena svrbeom obino nema ogrebotina po koi. Ukoliko se proces dogaa u dubljim slojevima dermisa, subkutisu ili submukoznim slojevima tada nastaje angioedem. Angioedem je karakteriziran arinim dubljim oticanjem, a najee zahvaa ake, stopala, vjee i usnice. Kod angioedema obino nema svrbea ve je prisutan osjeaj peenja i arenja. Ponekad se urtikarija i angioedem pojavljuju zajedno. Vano je naglasiti da urtikarije mogu biti imunoloki i neimunoloki uvjetovane. Pod imunolokim urtikarijama podrazumijevamo vezanje uzronog antigena na specifina IgE protutijela na membrani mastocita i bazofila pri emu dolazi do otputanja histamina. Samo 3-5% djece ima takav tip urtikarije, koji se moe dokazati testovima na koi ili iz krvi. Drugi mehanizam je aktivacija komplementa koja takoer dovodi do oslobaanja histamina. Pod neimunolokim nainom podrazumijeva se direktno oslobaanje histamina iz mastocita. Urtike su najizraenije na mjestima pritiska, a pojaavaju se i vazodilatacijom kod utopljavanja tijela, na primjer kod vjebanja, tuiranja ili kod pokrivanja preko noi. Psiholoki stres moe takoer dovesti do pogoranja urtikarije, ali nije do kraja razjanjeno da li moe biti i jedini uzronik. Kod pojave urtikarije potrebna je detaljna anamneza i kompletan pregled djeteta. Vano je prisjetiti se dogaaja koji su prethodili nekoliko sati do nekoliko dana pojavi urtika. Prvo je potrebno iskljuiti najee uzroke akutnih urtikarija koji se lako pamte jer poinju slovom i (infekcija, ingestija, inhalacija ,infestacija i

injekcija). Infekcije koje mogu dovesti do pojave urtikarije mogu biti bakterijske, virusne ili gljivine, a infestacije bilo kojim parazitom takoer dovode do pojave urtika. Stoga je potrebno saznati da li je pojavi urtikarije prethodila na primjer neka respiratorna infekcija, tonzilitis, sinusitis, gastrointestinalna ili urinarna infekcija, vaginalna kandidijaza ili periapikalni dentalni apsces. Infestacije parazitima se vrlo rijetko dokau. Pod ingestijom podrazumijevamo unos hrane ili lijekova u organizam preko usta. Najei uzronici urtikarije od hrane su oraasti plodovi, jaja, jagode, rajica, okolada, mahunarke, riba, svinjetina, plijesni, citrino voe. Od lijekova najei krivci su antibiotici (posebno penicilin i sulfonamidi), aspirin, nesteroidni protuupalni lijekovi i opijati. Urtikarije mogu nastati i nakon parenteralne primjene lijekova (injekcijama) i to antibiotika, krvnih produkata ili kod imunizacije. Takoer i inhalacijom, odnosno udisanjem peludi ili plijesni moe nastati urtikarija. Poseban problem predstavlja skupina kroninih urtikarija, to znai da se urtike pojavljuju dulje od 6 tjedana. U toj skupini ak 70-80% bolesnika ne otkrije uzrok izbijanja urtika te se one nazivaju kronine idiopatske urtikarije, a mogu trajati mjesecima i godinama. Mogui uzroci kroninih urtikarija koje svakako treba iskljuiti su parazitoze, skriveni fokusi (sinusitis, kronina upala uha, zubne infekcije, urinarne infekcije, crijevna i vaginalna kandidijaza), kolagene vaskularne bolesti (lupus erythematosus, dermatomiozitis, juvenilni reumatoidni artritis, upalne crijevne bolesti, bulozne kone bolesti), autoimuna bolest titnjae, maligna oboljenja (Hodgkin i non-Hodgkin limfomi). Nije nevano naglasiti da je aspirin

esti provokator kroninih urtikarija, a takoer i krine reakcije s nesteroidnim antireumaticima i azo bojama, tartrazinom i benzoatima. Tijek kronine urtikarije je nemogue predvidjeti. U oko 50% pacijenata urtike se vie ne pojavljuju nakon godine dana, ali dvadesetak posto oboljelih ima povremene urtike godinama. Zasebna skupina urtikarija su fizikalne urtikarije koje su uzrokovane toplinom, hladnoom, UV zraenjem ili vibracijama. Dermografizam (mogunost pisanja po koi) takoer se ubraja u fizikalne urtikarije. Nastaje nekoliko minuta nakon pritiska otrim predmetom pri emu nastaje urtika na mjestu pritiska s jakim crvenim rubom. Pojava traje 10-15 minuta. Takva je reakcija vidljiva i kod nekih osoba bez urikarije. Kolinergika urtikarija se uglavnom ne pojavljuje kod male djece, ea je u adolescenata. Nastaje nakon vjebanja i znojenja, a karakterizirana je pojavom malih papula s crvenim rubom promjera 2-3 mm. Uz urtike moe se pojaviti i slabost, glavobolja, bronhospazam ili gastrointestinalne tegobe. Napadi se mogu sprijeiti hlaenjem prije znojenja. I direktnim kontaktom s koom neke tvari mogu uzrokovati urtikariju koja se naziva kontaktna urtikarija. Urtike se ipak mogu proiriti s primarnog mjesta kontakta, a mogue su i sistemske rekcije poput anafilaksije. Najee nastaju nakon kontakta koe s nekim kemikalijama, kozmetikom, epoksi smolama, parabenima, antibioticima, niklom. Mogu se pojaviti i nakon kontakta s meduzom, gusjenicom, koraljima, moljcima, ivotinjskom dlakom ili slinom. Prvi korak u lijeenjeu urtikarija je otkrivanje i uklanjanje uzroka to nije uvijek lako. To znai obustaviti primjenu lijeka, ne uzimati hranu koja je mogui

uzrok te lijeenje infekcija. U sluaju fizikalnih urtikarija takoer je potrebno izbjegavanje provocirajuih imbenika. Tako je vano upozoriti dijete koje ima urtikariju na hladnou da ne smije naglo skoiti u hladnu vodu jer bi to moglo biti pogubno. Za simptomatsko lijeenje upotrebljavaju se antihistaminici koji mogu biti sedativni (uspavljujui) ili nesedativni. Mogua je kombinacija sedativnog antihistaminika prije spavanja te nesedativnog preko dana. Antihistaminici su lijekovi kjoji sprijeavaju ili blokiraju vezanje histamina za njegove receptore.Veina antihistaminika se uzimaju peroralno, a postoje i antihistaminici za sustavnu primjenu. Lokalna primjena antihistaminika se ne preporua zbog mogunosti nastanka kontaktne preosjetljivosti. U sluaju generaliziranih akutnih urtikarija ili angioedema primjenjuju se i sustavni kortikosteroidi kroz krae vrijeme.

RTIKARIJSKA SKUPINA BOLESTI.URTICARIA.Definicija : monomorfna dermatoza karakterizirana pojavom urtika. Patogeneza : dijele se na alergijsku i nealergijsku skupinu (kontaktna, fizikalnaneimunoloki uvjetovane urtikarije na lijekove, urtikarija s vaskulitisom). Klinika slika : pojava urtika koja brzo nastaje i brzo nestaje (20 min), ali se opetbrzo pojavljuje na drugom mjestu. Prisutan je svrbe koji se ublaujepritiskom i gnjeenjem, a ne grebanjem (nema ekskoracija). Moe doi i doedema glotisa i larinksa, proljeva, astme, edema zglobova, temperature. URTICARIA E CONTACTU.

Uzrokuju je toksini biljaka, morskih ivotinja, kukaca, lijekovi, kozmetika,prehrambeni proizvodi i dr. Dijagnoza : anamneza, klinika slika, epikutani testovi Terapija : lokalno kortikosteroidi, antihistaminici, sistemski kortikosteroidi (popotrebi). Dermatoloka propedeutika- 50 -URTICARIA ALLERGICA.Definicija :Patogeneza : najei etioloki imbenici akutnih urtikarija su : lijekovi, krv, plazma,hormoni, inhalacijski antigeni (praina), alimentarni antigeni (jaja, riba, sir)i dr. Kod 50% kroninih i intermitentnih urtikarija uzrok nije poznat, aostali imaju sline uzroke kao i akutna uz dodatne poremeaje probavnogtrakta, psihogene imbenike i sl. Dijagnoza : anamneza, klinika slika, alergoloki testovi (test utrljavanja u kou,Prick test, scratch test, intradermalni test) , histoloke pretrage,radioimunosorbent test (RIST- obiljeavanje IgE radiojodom), Prausnitz-Kuestnerova reakcija (nesenzibiliziranoj osobi se injicira sterilni serumsenzibiliziranog bolesnika na 2-3 mjesta. Nakon 48 sati injicira se specifiniantigen i u pozitinom sluaju se pojavljuje urtika na mjestu injiciranja.) Diferencijalna dijagnoza : erithema exudativum multiforme Terapija : akutne eliminacija antigena, primjena antihistaminika, kortikosteroida.Kronine uklanjanje antigena (ako je mogue), primjena antihistaminika,smanjanje eksudacije primjenom Ca, kortikosteroidi. Najee antibiotik (tatraciklin) + nistatin + rekolonizacija crijevne flore (Omniflor) +antihistaminik + dijeta. FIZIKALNE URTIKARIJE I NEIMUNOLOKI UVJETOVANE URTIKARIJE NALIJEKOVE. Urtikarije uzrokovane fizikalnim podraajima (mehanika urtikarija, urtikarija napritisak, hladnou, toplinu) i neimunoloki uvjetovane urtikarije na lijekove(antibiotici, anestetici, kontrasti), na UV zrake, Rtg zrake i sl.Treba iskljuiti imunoloki uvjetovane urtikarije. ANGIOOEDEMA.Definicija : akutni edem koe ili sluznica uzrokovan ranom humoralnom reakcijompreosjetljivosti (tip I.)

Patogeneza : najee je uzrokuju antigeni iz hrane, lijekovi i inhalacijski antigeni. Klinika slika : nagla pojava edema na vjeama, usnama, zglobovima, larinsku,farinsku i jeziku, te genitalnoj regiji. Dijagnoza : klinika slika Terapija : kao kod akutne urtikarije URTICARIA-VASCULITIS.Definicija : pojava promjena slinih urtikama kod kojih se histolokom pretragommoe dokazati slika leukocitoklastinog vaskulitisa. ee se pojavljuje kodena.

Dermatoloka propedeutika- 51 -Patogeneza : autoimuna reakcija (III.oblik imune reakcije) Klinika slika : esto joj prethodi viegodinja urtikarija, javljaju se morfe slineurtikama koje perzistiraju vie od 24 sata, abdominalni bolovi, edemzglobova i rijetko glomerulonefritis. Dijagnoza : labos (leukocitoklastini vaskulitis, ubrzana sedimentacija, leukocitoza,eozinofilija), klinika slika Terapija : nezadovoljavajua, primjena prednizolona i azatioprina, esti recidivi,dugotrajna bolest. ANGIOOEDEMA HEREDITARUM.Definicija :

lokalizirani edem koe i sluznice GI, UG i respiratornog traktauzrokovan nasljednim nedostatkom inhibitora C1 esteraze to dovodo doporemeaja sustava komplementa Klinika slika : najee zahvaeni lice i udovi, javljaju se abdominalni bolovi, edemlarinksa i asfiksija. Terapija : adrenalin i svjea plazma koja sadri C1-inhibitor ili injekcije C1-inh. ANAFILAKTIKI OK. Reakcija preosjetljivosti koja je prela u teki oblik i uzrokovala ok uzguenje i hipovolemiju. Izazivaju ga IgE koji se veu za mastocite / bazofile itrombocite. Klinika slika : bolesnik je blijed, znojan, bolovi u trbuhu, proljev, urtikarija,svrbe, teko disanje, lupanje srca, pad tlaka, tahikardija, koma, smrt. Terapija : adrenalin aminofilin antihistaminici kortikosteroidi PONOVITI PO POTREBI ILI Esmarchov zavoj proksimalno od mjesta injekcijom unesenogantigena adrenalin u mjesto uboda kisik glukoza+noradrenalin usluaju hipotenzije.

Dermatoloka propedeutika