О SIMON ASIC

UEKOVJ[TO BIUE
1
PRIRUCNIK ZA К
UEKOVITOGA BIUA
11
RECEPTI
Dusevic & К d.o.o.
Rijeka 1999.

fdekovito Ь ф е
7 Kazalo
Kazalo
Predgovor hrvatskom izdanju ......................................................................... ..... 5
1. Prirucnik za sakupljanje ljekovitoga bilja
Predgovor prvom izdanju ................................................................................... 17
Upute za citanje ................................................................................................ 19
Angelika .. .... ...................... ..... .................. ......... ................................................. 21
Anis ................................................................................................................... 21
Arnika ............................................................................................... ....... .......... 22
Articoka ............................................................................................................. 23
Bazga, crna ............................................................ ............... .......... .. ........ ... .. .... 24
Bedrenika, velika ................................................................... .. ..... .............. ....... 25
Bla.Zenak ............................................................................................................ 25
В о Ь .................................................................................................................... 26
Bor, bijeli ........................................................................................................... 27
Borovica ........ .............................................................. ...... .. .... ..... ...................... 28
Borovnica, obicna .............................................................................................. 29
Bosiljak ............................. :-: ............................................................................... 30
Breza ............................................................................................................... .. 30
Brocika, prava ............ ..................................................... .. ...... .. .............. .. ........ 31
Brsljan ..... ........ .. ...... ........................................ .. .............. .................................. 32
Brusnica ... ............... ........... .............................. ......... ............................ .. .......... 33
Bujad .............................. ................ ............ ....................... .. ....... ..... .... ...... ........ 33
Celer ............................................................................. : ........................ .... ........ 34
Cikla .................................................................................................................. 35
Crnjusa .............................................................................................................. 36
Crvotocina ....... ..................... ................ .......... ........................... ...... ... .......... ..... 36
Cakalj ... ...... ......... ............... ..... .............. ......... ..................... ........................... ... 37
Cestoslavica, ljekovita ........................................................................................ 38
Cicak ................................................................................................................. 39
Cistac ................................................................................................................. 40
Cubar ............. ....... .. .................... ... ............... ... ... ............. .. .............. .... ........... .. 40
Cuvarkuca· . .................. ..... ................................................................. ................ 41
Divizma ............................................................. .. .............. ................................ . 42
Dobricica ........................................................................................................... 42
Dubacac ............................................................................................................. 43
Dunja ................................................................................................................. 44
Dvornik .............................................................................................................. 44
E s t г a g o n ............................................................................................................ 45
Gavez ... ............ .................. .......... .. ........ .... .. .... ..... .... ..... ................ .... ................ 46
Glog, crveni .... .. ... ................. .......... ......... ... ................. ............. .................... ..... 47
Gorusica. crna .. ............... ............. ........................ ............. .. . .. . ..... .................. ... 48
Grah, obicni .................... ................................................. ..... ....... ...................... 49
Hmelj ................................................................................................................. 50
Hrast, luznjak ...................................................................... .... .. ............ .... ........ 50
Hren, ljuti .......................................................................................................... 51
Idirot .................................................................................................................. 52
Imela .................................................................................................................. 53
Jagoda, sumska .................................................. .... ........................... ........ ........ 54
Ј agorcevina ........................................................................................................ 55
Jasen, gorski ................................................. : ................................................... 55
Jecam, dvoredni ................................................................................................ 56
Kadulja ............................ ... .................. ..................................... ....... ...... ........ ... 57
Kamilica ............................................................................................................. 58
I.Jekovito Ь ф е 8 Kazalo
Kelj ....... ..... .... .... ....... ............................. ........ .... ...... .. ... ..... ...... .. ...... ............ ...... 59
Kesten, divlj i .............. .. ..... ........... .. .... ............ ... .. ....... .. .. .. ....... .................... .. ..... 59
К ... .. .. ... ..... ..... .. ... .. .... . ... .... .... ............ ... ....... ............................ ................ .... 60
К .......... ................................. ...... ........ ... ........................................ .... .......... .. 6 1
Kokotac ......... ..... ...... ....... ............................ .. ... ..... ...... ....................................... 62
Konopljusa ................ ....... . ......... .. ........ ...................................................... ........ 62
Kopriva ........ ...................... ..... ... .... .... ........................ .. ........ .. ... .... ......... ... .... ..... 63
Kopriva. mrtva ....................... ..... ............... ... ....... ... .................. .. .... ................. .. 64
Koromac ......................... .... ..... ... ......... ........ .... ...... ........ .. ......... .. ...... ...... ........... 64

К ....... ......... ..... ................ ... ...... .......................... .. .. .... .... ... .. .............. ..... 65
К ... ...................... ....... ..... . ........... .. ... ............... .. .. ....... ..... .. ............... ....... 66
Kukuruz .............. ........... .... .... ..... ..... ... .................. .......... .......... .. ................... .... 67
Ku pina ................... .. .. ..... .................... .. ........................... .... ... ...... .. .. ................. 67
Kupu s ..... .. .... ... ....... ...... .. ... .. ............... ... ... ........................... .. .... .... .... ..... ........... 68
Lan ..... ... ....... .. .... .... .. ............ ... ................. .... ... .. ... .... .. .......... .......... ... . .. ..... .. ... .. . 69
Lavanda ................. .... ......... ........ ................. .. .................. ........ .. .. ... ................... 70
Lazarkinj a, mirisna ...... .. .... ... .. ............. .. ................ ... ........ .. ....... ........ ................ 71
Lijeska ........... ........ ... ..... .. ... ........... ........ ............ ...... ........ .. ... .. ..... .......... ............ 72
Lipa .... ............. .... ....... ................ ...................... ................... ...... ... ... ...... ...... ... .... 72
Lisaj, islandski .. ............................ ................................................. ... .. ... .. .......... 73
Lopuh ........ ... .................... ................... ......................... ......... ............................ 74
Lovor ....................... .... ....... ........................................................ ... .. ................... 75
Luk, bijeli ............................. ............................................................. ... ............. 75
Luk, crveni ............. ............................................ ....................... ....... ................. 76
Luk, divlji ............................ ............................. ...................... ........................ ... 77
Luk, morski ........................ .................... .. ....................... ...... ........ .. .................. 78
Ljublca, mirisn a .............. .................... ....................... .... ....................... . ..... .. ..... 79
Lj upcac, ljekoviti .......... ........................ ............ .. ....... .... ....... ............. ...... ........... 80
Macuh ica, divlja ....... ... .. ..... .. .. .... ..... .............. ..... .... .... ... ...... ....... .. ..................... 80
Majcina dusica ................. ........ ................ .... ........ ..... ................................. ....... 81
Malina ....... ...................................... .. ..... ... ....... .. ... .... .. .... . .................... .......... .. .. 82
Marulja ........................ . ... ........ ..... ...... ................. ...... ... ... .. ... ..... .. .............. .. ...... 82
Mas!acak ................ ............................... ..... .. .. ... ..... ... . ... ... ... ... .... .. .. .. ..... ... ...... .. .. 83
Maslina . .................... ............................ ..... .... .... .. ..... .. ......... ...... ... . .. ...... .. .. .... .... 84
Ma ticnj ak .... ........ ...... ... ... .... ..... ..... .. ... ...... .. ........ .. .............. ............. .. . .. ........... ... 85
Mazuran ...... ...... ... ....... ..... ... .......... ...... .................................. .. ...... ... .............. ... 8 5
Med'1etka .................. ............ . ....... ..... .. .............. . ................ ......... ... ..... ............. 86
Metvica, papren a .............. .... ............... ......... ..... ..... ... ..... ...... ... ..... ... ... ... .... . .... .. . 87
Misjakinja ......... ..... .. ... ......... .......... .. ..... .......... .......... ..... .... .... .. .. ................... .. ... 87
Mravin ac ............ ..... ................. .... ....... ... ...... ............... ..... .. ........ ........................ 88
Mrkva ............................... .... .. .. ... .... ... .. .................................... .. .................... ... 89
Neven , pravi ........... ...... .. .... ..... ....... .. ... ... .. ......... .. ....... .. .... ... ..... .......... .. ........ ...... 89
Ocanica ............. .... .. ..... .... ... ... ........ .... ...... ..... ..... .... ... .... ....... ...... ........ .. .............. 90
Odo!jen .. ........................ ... ... .. .. ..... ........................ ........ .. .. ............. .......... .. . ....... 91
Oman, veliki ......................... ... .. ...... ............................ .. ....... ....... ... ......... .......... 92
Orah ...... ... .. ....... . ............................... .. ..... ... .. ........ ....... ........ .. ....... ... ................. 93
Oslad ....... ........ ....... ... ................... .. . .. ... ....... ... ..... ..... ...... ... ... ...... ............ ........... 94
Os ljebad . ......... ... .... ..... .. .. ..................... ......... ..... ... .. ...... ..... ... .. ......... ............. ..... 94
Papra t , muska . .......... .. ............... .. ........ .. ..... ...... .... ... ............................ ...... ....... 95
Pastirska iglica ..... . ............. .... ..... ........... ......... .. ......... .... .. ... .. .... ......... .......... . .. .. 96
Pelin. divlji . ..... .. .................. .... ......... .. ... .... .. ... ..... ..... .... .......... .... .......... ... ........ ... 96
Pelin. pravi ........ .......... ... ....... ............... .. ................... ..... ... ........................... .... . 97
Persin .... .... ..... ... .......... ....... ... ...................................... ............ .... .... ............ .. ... . 98
Petoprsta, uspravna ........ .. ....... ...................... ........... ..... .... ................ .. .. .. .......... 99
Pirika ..... .... .... ......... .. ....... .... .. .. ....... .. ...... ............ ............ ... ...... ........................ 100
Ц bi!je
9 Kazalo
Piskavica .. ... .... ..... ..... . .. ...... .. .... .. . ... .............. ...... .............. ... . ... ..... .. .............. .... 101
Plucnjak .. ..... .... ................ .. ............. ....... ....... ..... ......... ........ .... .. ... ........ ... .... ..... 101
Pljuskavica ....... . ...... ... ......... .. ..... .......... ... .. ... ..... ........... .... .. . ... .. .... ...... .... .......... 102
Podbijel .... ...... ... ....... .. ............. .... .. .. .... .. .... ... .. .. ......... .... ... ... .. .. ..... ...... ... . ... ....... 103
Povrtnica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104
Preslica. poljska ............. .. ... .. ... ...... .. .... ... .. . ....... .. ............ ... .... ........ .... ... .. ... ...... 105
Rabarbara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106
Ranjenik, pravi ..... .. ... .... ....... ... .. . ...... ..... .. .. .. .... ......... .... ........ ... ... ...... ............... 106
Ribiz, crni .... ... .... ........ ......... .. . ...... ... ........ ..... .. .............. ... ..... .. ... ... ... ...... .. ........ 1 07
Rosopas . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 08
Rusomaca ...... ... ...... ..... ... ... ... .. . .. .. .. .... .. ........ ......................... .... .... ........ .. ... ... .. . 109
Rutvica .. .......... .... .... ... ..... .. .. .. .. ...... ... ... ..... ..... .............. ....... ...... .. . ...... : ... ....... . .. 110
Ruza , pasja ....... .. ..... ...... .. .. ........ ....... ..... .. .. .. ..... ... .. ........ .. .... ..... .. ......... ...... .. . ... 111
Ruza, vrtna ..... ... ....... ....... .. ................ .. ... ...................... ........ ... ..... ... .. .. ....... ... .. 112
Ruzmarin . ... ... .. ... .. .. ... .... . ... ....... ... . .... .. ... .. ....... .. ..................... .. ........... ......... .... 113
Sapunika .... ..... ........ .... ... .... .... .... .. ..... ................ ............... ... ............. .. .... ...... ... 114
Siristara ....... .. .... ......... . ..... .. ... .. .. .............. .. .... ... .. ....... .... ...... ... .... ........... .. ..... ... 114
Sljez, bijeli ..... ... ... .... ........ . .. .......... .................. ...... .... ...... ... ... .. ..... .. ................. . 115
Sljez, crni .. ...... .. ... ... .. ...... ..... .. .... ...... ...... .......... ... ....... .. ............ .... ... ..... .. ... .. .. . .. 1 16
Smreka .. .. ..... .... .... .... .... _.... ..... ........... ... ........... ... .. .......... ....... ... ... .... .. ....... ...... .. 117
Sporis, obicni .. .. ...... ... ..... .... .... .. ... .. ..... .... ... ..... ... .... .... .. ..... ....... ....... .. .. .. .. ... .. .... 118
Steza ................ .. . ...... ... ............. ... .. .. ....... .... ... . .. . ... ... ..... .... ....... .. .. ........ .... .. .... . . 119
Stolisnik. ....... ... .. ....... ... .... ..... .. .... .. ...... .... .... .. ...... . ......... ....... .. .. ..... ..... .. ... .. .... . .. 120
Suncokret ............................. .. ..................... ... ... .. .... ........ .... .... ... .. ... .. .... ..... ..... 121
;;
Timijan .. .. . ...... .. .. .. ... .... .. .... ........ ... ...... ... ....... .... ..... ..... ... .... ........ ........ ... ... ... .... . 123
Tratincica .... ............. ...... .. ...... , ........ ... ....... .................... .. ......................... .... .. .. 124
Trnina .. .... .................. ................ .... ........ ..... .... . ........... ................. . ...... .... .. ....... 124
Trputac, uskolisni ... ... .. .. .. .... ...... ..... ........... .... ......... ................ ... .. ...... .... .......... 125
Trputac. veliki .... .... ... . ..... .... .... .... ... ... ... .. .... ..... .... ... . ... ...... .... .. ...... . ....... ............ 126
Turica ..... ....... ........ ... .... ..... ......... ..... ... .... .. .. ... ...... ..... ... ..... .. ...... .. ... ... .. .... .. .... ... 127
Vodopija . .. .. ........... .... ......... .. ....... ... ... ..... ................ ............ ....... ... ... .... ... . ...... ... 127
Vrba. bljela ... .... .. .... ............. ............. .... ..... .. ........ ... .......... ... ....... .. ... . .......... .... . 128
Vrbolika. sitnocvjetna ... .... .. ...... .......... ... .. ... .. .. ... ............................... ..... .. .. .... .. 129
Vrkuta .. . .. ... .. .. ... ... ....... ... .... .. .. ....... ....... ......... ... .. ............ ..... .. .......... .. .... .. ..... ... 130
Zdravcica ...... ........ ...... ..... ... ....... ..... .. ...... .. ......... .. ..... .... ... ...... ... .. ...... ........... .... 131
Zecji trn .. .... .. .... ... .. .. ... ............. ..... .... ....... .. ......... ...... .. .......... ... .... .. .. ... .... ... ...... 132
Zimzelen ..... .... ... ........ ...... ...... ... ..... ... ........ .... .... ... ...... .. ...... ... ...... . ..... ... ... ......... 133
Zlatnica . .... .. ...... .... .. ...... ................. ..... ........ ... . ... ....... ..... .. .. .. ..... .. ... .... ... ..... ...... 134
Zob .. ..... . .. . .... .... .. .. ... .... ... .. .. .... ............... .... .. ... ... .... ... .... . .. . .. .... ..... . ........ .. ... .. .... 134
Zeravac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
Zutika, trpka ..... .. ... ... .... ..... .. .......... .... ............ ... ...... ... .. ....... ....... .. ...... ... ..... ..... 136
П Recepti
К kao popudblna .. . .......... . .... .. ..... ........ .. ...... ... ..... .. .. ..... .. ......... . ........ ......... 139
Upute za citanje ....... ... ...... .... .. ... ... .... . .... ... ....... ... ....... .... .. ................. ...... .... .... 139
О р с е upute .... ........ ....... .. ........... .......... .. ............. .. ... .... ... ... .. .. ..... ...... ..... .. ........ 141
Afte ... ...... .... ... .... ... ... .. ................ .. .. .... ........................ .. .. .. ....... .. ........ ............. .. 152
Akne ....... ........... . .. ...... ..... ............ ................ ...... ... ......... .... .. .. .. ....... .. ........ ....... 152
ergij a ... ... .......... .... ... .... .. .......... ........ .... . ...... ..... .. .. ..... .. .... .. ..... .. .... .. ..... .... ... . . 154
.. - oholizam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 ;:14
IJekovito Ь ф е
10 Kaza[o
Amputacija ................. ....... .. ................ .... .................... .. ... ............................... 155
Angina .................................................................................. ....... .................... 155
Angina pectoris ...................................... ............ ....... .... ....... ... ... ... ..... ........ ... ... 157
Apetit (tek) .............. ...... ...... ............................. .. .............. .. ...... ....... .... .... .. ....... 159
Aritrnija (porernecaji srcanoga ritrna) .......... .... .... ................ . ... ...... .. ........... ...... 160
Arterioskleroza (ovapnjenje zila) .................................... . ..... ..... ................... .... 161
Artritis (upala zglobova) ............. ..... ....... .. ........................... ... .... .... .................. 163
Astrna ...... . ........ ........... ... .......... ...... ................................................................. 164
Avitarninoze ....................... ..... ........................................ .. ...... ..... ........ , ........... 168
Bijelo pranje ......... .... ....................................................................................... 168
Bljedilo . ............ ...................... ........ ......... ........ .............. .... ........ .. .......... ........... 169
Bolovi ................................ ........ ...... ................ ........................................... ...... 170
Bradavice . . . .. . . . .. . . . .. . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . .. . . .. . .. . . . . . . . . . . . . . .. . .. .. . . .. . . .. . . . . . . . . . .. .. . . . . . . . . . . . . .. . . 1 71
Bronhitis ........................ ... ........................................................................ ....... 172
Bubrezi . .... ........................................ ......... ...... .. .......... ...... ........... .. ........ . ........ 175
Celulit .. ......................... ........... ........ ............ .................................................... 183
Cirkulacija krvi ........................................................... .................... ................. 183
Ciroza jetre .................. ..... .. ... .. ....................... ..... ............ .. .......................... .... 184
Crijeva .................................... .. .................... .............. ................................... .. 185
.. .. :::::::::::: ::::: :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Dekubltus (zalezaj) ........................................................... ... ............................ 192
Depresija ........... ... .... ... .......................... ......... ............... ........ ..... ............. ... ...... 193
Desni ....................................................... ...................................... ....... ........ ... 194
Difterija ....... .. ............................................................ ............. .......................... 195
Divlje rneso .............................................................. .' ....... ................................ 196
Dizenterija (srdoboja) ....................................................................................... 196
Djecje gliste, bljele gliste ................................................................................. 197
D1akavost ............... .. .............................. .. ............. ... ................. ..... .. ................ 197
Dojenje .......................................................... ..... ............ .... ....... .... ................... 197
Dojke ............... : .... ............. ... ......................................... ..... ...................... ..... .. 198
Ekcerni .... ; .. ........................ ...... ......... ......... .... .................................................. 198
Epilepsija (padavica) ........................................... .. ............................. .. .... ........ 201
Flegrnona ......................................................................................... ................ 203
Gangrena (vucac) ...... .... ............... .... .. ......... ...... ....... .......... ...... .. .. ... ................. 203
Giht (ulozi, podagra) ....................................... ..... .... ........ ....... ....... .. ................ 204
Glas, glasnice ................ .. ..... ........................... ... .. .. ..... ... ................................. 205
Glava - glavobolja ....................................... ............................ ......... .. ..... .. . .... 207
Gliste ...... .. ............................................................................................... ... ..... 209
Gljivicna upala ................................................................... .................. ............ 21 О
Gnojenje ............... .................................................................. ... ...................... 211
Gojaznost (pretjerana, bolesna Ь .......................................................... 212 .
ё - opcenito ............ ............ ..... ................................................... , ........... 213
Gripa ................................ ............................................................ ................ ... 214
Grlo - upala ................................... .. ... ....... .... ................................................ 215
Groznica ...................... .. .................. ...... ........ ...................................... ..... ... .... 217
Gusa (gusavost, strurna) ............. .. .................................................. . ... ... ..... ... .. 217
ё (pankreas) ....................................................................... .. .............. 218
Halucinacije (osjetilne prijevare, privid osoba, predrneta i pojava) .................. 218
Hernofilija .................................................. ... ..................................... .. ............. 218
Hemoroidi ("zlatna zila", suljevi) ...................................................................... 219
Herpes .. ........................................................................................................... 222
Н ..... ..... ... ............................................................... .. ........... .... ....... 223
Histerija ......... ................................. ............ .............................. ............ .. . ........ 224
Hripavac ......... ... ................. .. ......................... ....... ........................................... 225
1 . - . - ".; - 1
- - ---Cila-- _______...__ '--
ldekovito Ь ф е
11 Kazalo
и .... .. .... ............. ........... .. .... .. ....... ...... .. ... ....... . .......... . ....... ............ ....... 225
Ihtioza Ь koza. Ь и .......... .... ................................................. 226
lscrplj enost ........ .. .... ... ..... ............ ............... .... ...... .................. ..... .................... 227
ё и а и с е .. ... .. .. ................. .. ........... ......... ........ ......... ........ .. ..... .......... 228
Isij as .. ....... ... ....... .............. .. ..... ..... ... ... .. .... ..... .. ......... ................... ...... .. .... ........ 229
Iznemoglost (malaksalost, oslabj elost) ........... .... .......................... ........ ...... ..... . 230
J ajnici ............. ... ..... .. ...... ............ ..... ............ .... ....... .. ............................... ........ 231
J etra ................ .......... .... ............ .................. .. ...... ... ...... ........... ........................ 231
Jezik . ... ..... ... .. .... ...... ...... ................. ...... ......... ...... .. .. ...................... ... ....... ... . .... 235
К а р .. ... .. ........... . .. ..... ... .. .. .... ............ .. ............. .. ... .... ........ ........... .......... ..... ... .... 236
Kasalj ... .. .......... . ... ... ........ .. ....................................... ...................... . ................. 237
Kila ........... .... .... ... .... .. ... .. . .... .................................... ......... .............................. . 240
Kol es t erol (za smanjivanje ё и krvi) .................. .. ...... .. .......................... 240
ё .... ..... ... .. .......... .............................. ........ ........... . ........... ..... .. .......... 24 1
Kosa. vlasiste .. .. ................. ... ........... .......... ...... .. ........ ....... ....... .. ........... ..... ... . .. 241
Kosti ..... .. ........ ......... .. ... ....... .... .. ................. ............... .. ............ ............ ....... .. ... 245
Koza . .. .. . .. ..... ... ... ... ... ... .. ... .... .. .. .... ... ...... ...... .... . ... ..... .... ..... .. .. ..... ... ..... ... ....... . ... 246
К - bolovi - istros enost kraljesaka .............. .. ........ ... ..................... 252
К .......... .. .... ....... .......... ... .............. .... ... .... ..... ... ... . ... ... ... .. ..... ......... ...... 253
К - ё i ј а ё а е ................... .. ................................ .......... ........... 254
К .. . .... . .. . ...... ... .... .... ..... ... .. ....... ... . ... .. .. ..... ... ... .. ... ........ о ••••• • ••••••••• • •••••••• 255
К izmet i/ili и .. .... ....... .. .. ... о .... . ... . ..... о ........ .... ...... .. .. .. . о ................ 258
К tlak ... ....... ....... .. .. .. ........ . о .. ............ . о ........................ о . ... . ................. .. .... . . . 258
К и ј е oko ........ ........ ... .... .... ...... .. ............... о ...... . ...... . . .. ........ . .. . ...... . .......... .. . о •••• 262
и ... .... .... ... ....... .... ......... 0 ... . . .. .. . о . ..... . .. . . . . . ...... . . .. ........ . ....... . ...... . . 263
Limfne zlijezde - ё и и ...... .. .. .. ....... ................................... 264
Lisaji ..... ... ... .. ...... ............ .... .. ...... .. о о о о ....... о о о о ...... .. . . . . ... о . .. . ........................ 265
Listovi (misici) п а nogama - ё ....... . ...... .. ........... .. .... .......... .. ... .. .... .... ...... 266
и и и ili krizobolja ........................ .. ........... .. . .. . ...... .... .. 267
Malarija о о о о .. о о .. .... .. о . ...... о о о ... ...... о о о .. о о ... ........ .... .... о . . .. ...... ..... . .. . ... . . . .......... .. ....... 268
Maternica . о о ... о о о о ..... о о •• о ...... о о о о ......... ..... ... .. ... ... . . . .. ...... .. .... . ............ . ................. 269
Melankolija о ... о о о ..... . о о о о о о о ••••• о о о о о .. . ... . о ..... . . ..... . о .... .. . . ...... . ........ . . о .. .. . . ........ . ... . .. 269
Meningitis, и р а а mozdanih ovojnica ... о ••• о о .......... о о ....... . о ......................... о •••• 270
и ё zenski cvijet) ..... .. ... ...... . о .. ..... .... ...... . ...... .. .. о .. ..... . ... 270
Metabolizam .... ........ .. ......... ......... о ... .. ........... . .. . .... . .. ...... . ... ............. . ...... .. .... . .... 2 7 1
Migr ena .. .. ... .... .... ... . oo · ···· · ···· ··· · ·· · · · ···· · ··o·o . .. ... .. . . .... . .... .. .. o ... ... . ..... . ... .. ... . o. oo .. ... ... 271
Mij en a и klimakterij ) ...... ............... ................. .... ....... ....... ..... ....... .. 273
Mioka rditis и р а Ј а ё misica) о о о ... .. . . . . ......... ... . .. ................. .. ..... . .... . о 275
Misi ci ... .... .... .. ... ..... .. ..... 0 .... .. . .... . 0 ... о ..... . .. . ........ . . . ............................................. 275
и ...... о о • о о . . ... о о о о о о о о о о о о .. о о о ...... . . ....... о о о ........ о о о о .. о о .. о о о •••• • ••••••••• о ...... . ..... о • • •• 278
Mokraca . ... ... .. ....... .. .. ........ ... .. . ... о о .. . ........ . .............. .. .............. о о ...... . ..... . ......... . . 284
Mokrenje и и .. о о о о ... . ..... . .... . . .. .. . ........ о ............... . ............... . .... . ...... ... ....... 286
Mozak ........ .. .... ... ... ....... ............... о о ... .... ...... ...... . . ...... о • • о ......... . ........ . .......... о о ••• • 287
Mrsavljenj e ..... .... . .. . .. ... о о • • о о о о о о О о о .. ...... .......... о о о о о о о • • о • • о о о • • о о о ... ... . о •••••• • ••• •• • • • • ••• • 288
М и с а ј е .... ... ................... .. .... о .. . . ...... ... .. . . о •• о •••• о •• о •• • о ...... о ................................... 289
Nadima nj e ............ ..... ....... ..... о .. о о .. . ... .. .. ........ . .. . ... ... .. . ... о • • ••• о . ....... . ............... . .... 290
и .. . .. ...... .... ..... о .......... . . . .. .. ..... . . .. . . ......................... . .................... .. . . ..... 29 1
ё ........ . о о о ......... . ....... ... . о ........ ... ............. . ..................... . ...... . . . ........... 291
Neplodnost ... ... ...... ... ........ . о о ...... ... ... . .................... о ............ . ......... . ............... .. ... 292
Nesanica о .. . . . . о о о . ..... . о ..... . ... ... ........... о ........... . ........ . .. о ...... о ......... . ........ о ••• 293
Nesvij est ... о о .. о •• о ..... о .... .... ... ... ..... . о о о о о о о .. ...... ..... . о о .. . о о о о о ••• о о о о .... о о о •• о о о ... . ...... о . . ... 295
Nesvj estica ... .. .. . о о ... о о о о о о о .... . . . о о о о о о о о ....... .. ..... . ..... о о .. • о о ..... о о о • • о о • •• о ........ . ... 295
Noge о .... о о о о о о . .... . о ... ... о . .. ... ...... о о .. .. ... . .. . о ....... . о о о о . ... ... ....... .. .... .. ............ . ........... 297
Nokti ......... .. ...... ...... .... о .. о о ..... о о .. .. .. . ..... . о о ..... ... .................... . о ........ . ............. .. ... 304
Nos о о ...... . .... о о о о ... .... ... . ... о о о о ......... ... .. .. . . ...... 304
Ч bi!Je
12 Kazalo
Oci ................................................................................................................... з о
Onemocalost .............................. ..... ..... ................................. .. ...... .. ................. З
Oparine- opekline ......................................................................................... З З
Osipi (ekcemi) .................................................................................................. З
Ospice ........... ...... ......................................... ................... .... ........... ... .... ... ....... . З
Otekline ........................................................................................................... З 16
Ь ........................................................................................................... З
Pamcenje- jacanje .................................. .. ..................................................... З
Parkinsonova bolest ......................................................................................... З 18
Peludna groznica (sijenska, polinoza) .............................................................. З 19
Р ј е е ........................................ .......... .................... .......... ......... .... ..... ..... ......... З
Pluca ........ .... ... .. ... ...................................... .... .. .................................... .. .......... 320
Р о Ь а с а ј - spontani .................................... . ............... .... .................... .... ...... .. . З
Podrigivanje ..................................................................................................... 325
Pomanjkanje apetita (nedostatak teka) ............................................................ 325
Porod ............................................................................................................... 325
Posjekotine (porezotine) .............................................. ... ........ .. ... .... ..... ........... . 326
Potistenost ....................................................................................................... 326
Potkoznjak. poganac. potkozni cir (furunkul) ...... ........ ......... .... .... .......... ......... З
Povracanje ...... ... ..... ..... .... ...... ............................. ................... ........... ... ...... .... .. З
Prehlada .......................................................................................................... З
Preosjetljivost - psihicka ................................................................................ 330
Prist - gnojni .................................................................................................. 331
Prijelomi, frakture, lornovi .......................................... ............ ... ......... ... ...... .... 331
Probava ............................................................................................................ З З
Probavni organi ............................................... .' ............. . .......... .... ........... ........ З З
Proljev .......... ..................... ...... ............... ...... ......................... ... ..... .... ... ... ......... 336
ш ... ............ ................................. ...................................................... З
Prostata ......................................................... ........ ....... .... ..... ....... . .. ................ 339
Psorijaza (ljuskavica) ..... ..... ........... . ................................................................. 340
Pusenje ........................................................................................ . .. ................. 341
Rahitis ........ .... . ....... .......... ...... ......... .......... ..... ........................... . ..................... 341
Rak ...... .... .. ... ....................... ...... ... ........................................................ ... ........ З
Rane ................................................................................................................ З
Reumatizam ............. .. ............ .. ... .... ....................................................... ..... ..... 349
Rubeola (crljenica) ........................................................................................... 353
Ruke ................................................................................................................ 354
San ............................................................. ................. ....... . ................. ... ..... ... 355
Shizofrenija ...................................................................................................... 355
Sinusi (u ceonome dijelu i u gornjoj celjusti) ..................... ................... .... .. .. .. 356
Skleroza. multipla ............................................................................................ 356
Skorbut ................... ...... .. ........................... .......... .............. .... ................. ......... З
Slabokrvnost ..... ... ...................... .................... .... ........... .... ....... ... .. ................... 358
Slezena .. ... ........................... ........................ .............. ........... ........................... 360
Slijepo crijevo (apendiks, crvuljak) - upala ..................... ....... ................... ..... 361
Spolna moc, smanjena ....... ................................................................. .. .......... 361
Spolna prenadra2enost ...... .. ............................................................................ 362
Srce ................................................................................................................. 362
Staracke tegobe ............................................................................................... 370
Strah, tjeskoba .... .. . .......... ... ............. .... .. ..... ............................... ... ............. ..... 371
Strana tijela ..................................................................................................... 372
Suncanica ........................................ ....... ..... ............ ...... ................... ............... 372
Svrab (suga), scabies ............................................................................................. З 72
Svrbez, Ь ............... ...... .... ........ .. .... ... ........................ ..... ...................... 374
Sarlah ...... ......... .... ... ...................................... ...... ................. ................. .... .. .... 374
• - & ; -
- - - --
Ц bifje
13 Kazalo
Secerna bolest (dijabetes) ............................. ................ .... .. ..... ...... ... ..... ...... .... 375
Stetni kukci i nametnici ............................................ .................................. . .. . 376
stitnjaca, zlijezda ................................................................ .. ........... ... ............. 376
Stucanje ... ... ..................... .. ..... ... ... .. . ..... .. ........................ ................................. 377
Tetive ..... ............... ......... ............................................................................ .. .... 378
Tifus ..... .. ................................................................ .... ...... .............. ... .. ............ 378
Tjeskoba .. ..... .... .............. ................................ ................................................. 379
Trakavica ............... ......... . ...... .. .......... ...... ...................... ... .. ...... ... .......... .. ........ 379
Trbuh ............................................................................ ...... .. .. ... .. ....... .. ........... 380
Tromboza ................................ ............................................. ... . ........................ 381
Trovanja ........................................... ................ .................... .. ... .............. ........ . 381
Т .. ...... .. ....................................................... ........ .. ... ........ ....... ..... ..... . . 383
Tuberkuloza kostiju ..................................................... ..... .. ...... ... .... .... ............ 384
Ubodi ........................................................... .. .. ... ......... ................ . ..... .. ............ 384
Ugrizi, ujedi ......... .. ....................................... ... ..................... ... ...... ..... ............. 385
Uho ............................ ...... ................................................................................ 386
Umor ..................................................................................... .. .. .. ........ ... .. ....... . 392
Upala pluca, pneumonija ....................................................... ... ................ ....... 393
Usnica ....................................... .. .......................................................... ........... 394
Usta ................................. -:-: ........................................................................ ...... 395
Usljivost ...... .. ............................................... ... .................................... .. ..... ..... . 397
Uzetost ....................................... ....................................................... ... ...... .... .. 398
Vene .......................... .................... ................. .......... .. .................... .. ... ... ... ...... . 399
Vene - prosirene ...................... .... .................................. ....... ..... .......... ..... ..... 400
Virusi .. ..... .... ...................................... ...... ......................................... ....... ... ..... 403
Vodena bolest ..................................... ........... ....... ........... ................................ 403
Vrat - heksensus. ukocen vrat ........................................................ . ...... .... ... 405
Vrtoglavica ............................... .' .................................................... . ........... ....... 405
Vrucica, povisena tjelesna temperatura ................................................... ....... . 406
Zacece ............................................................................................. ... .............. 408
Zatvor, tvrda stolica (opstipacija) ..................................................................... 408
Zausnjaci, zausci, mumps .......................... .. ................................................... 410
Zglobovi .... .... . ............................ .... ..................................................... ... .... ... ... 41 О
Znojenje ....................................................................................... ... .. ............... 410
Zubi ................................................. ........... ............................................... . ..... 411
Zdrijelo- upala .............................................................................................. 414
Zelucana kiselina .............................................. ............... ......... ...... .... ........... .. 414
Zeludac .... ..... ....... ... ......................... .. ......................................................... .. ... 415
Zgaravica ... ... ....................................................................................... .... ........ 424
Zile - krvne .................................... ................................................................ 425
Zivci .................................................................................. ....... ....... .. ............... 425
Zuc .................................................................................................................. 434
zucni mjehur. zucnjak .......................... ..... .................................... ........... .... .. 437
Zulj ....... ... .. .................................. .... .................. ........... ............. .. ..... ............ .. . 439
Zutica ....... .. ..................................... ....................... ........................... ... ........ ... 439
Kazalo ljekovitih Ь ................ ... ..................... .......................... ................. 441
Kazalo ljekovitih Ь (latinska imena) ......................... ....... ... ..................... 451
Umjesto pogovora .................................................................................. . ......... 453
I
PRIRUCNIK ZA S A К U J P U A N J E
UEKOV1TOGA BilJA
Ц Ь Ц ј е
17
Predgovor г izdanju
Prirucnika za sakuplja,Ye Yekovitoga Ь ф а
Predgovor
Hvala Bogu, zazvao sam yetos 20. svibnja Svevi.Sryega posto sam napokon
priredio rukopis za и и Doista, hvala В о и koji mije и osamdeset
trecoj godini iivota i nakon dva irifarkta te и п а о ё zamomoj astmi ipak podario
toliko zdravya da sam mogao raditi, ali hvala i nekim dobrim и koji и
mi pomogli da obradim opseino gradivo. Nelca im Bog to stostrulco vrati.
и ё sam da с и prirediti и о !jelcovitom Ь ф и sa slilcama и boji,
dodati lcratlco pojasnjerye о glavnim ё i nabrojiti pojedina ryihova
!jelcovita svojstva. Dobre slilce и boji trebale Ь sluiiti и iscrpna opisa
yelcovitog Ь ф а Osim toga talco to Ь ф е nece Ь teslco pronaci и prirodi. Treca
с е knjiga, Pomoc iz domace ljekarne, pridon!jetijos boyem и prvom i
drugom lcnjigom.
и и nasoj l!jepoj zem!ji Bog bogato podario. Dok beremo cvjetove i
listove, dok vadimo lcor!jenje i и и s drveca, time ne siromasimo
bogatstvo prirode с о ј е п а т ј е darovano, vec и samo malo т
Stoga и samo onolilco Ь ф а lcolilco moiemo potrositi и и
Kod и palc toga bi!ja moramo Ь precizni i strpyivi: ozdravyerye dolazi
polagano, а lcada se dogodi, ondaje teme!jito.
Na с о п с и Ь dodao i lcratah: recept. Da ne Ь prebrzo oti.Sli, с а с о veli
jedna slovenslca poslovica, и ё и (podzemye} , tj . п а onaj sv!jet,
p!jmo ё а ј К (slov. - kopriva, regrat, rman, trpotec}, и ё а ј а od
lcoprive, ё stolisnilca i и ё i diie и Ь
ё и metabolizmom, stolisnilc ё и п а и i
susjedne organe, а и pobo!jsava prokrv!jenost organizma. Т е ё Ь ф е
zapravo и predstav!jati sve !jelcovito bi!je, а osim toga moiemo ih naci
posvuda.
Nelca Boiji Ы prati i и и lcao sto ј е pratio prve dv!je.
И zdrav!je, dragi zem!jaci!
ё 1989. о Simon ё cistercit
Upute za citanje
19 Ц Ь ф е
Upute za citanje
И п т и kryige р о abecedi и п i п yekovite Ь
sve od п do и и Ь п i slika и boji. Opis se
sastoji od и dijelova:
kratka opisa Ь п п yekovitih dijelova i п yekovitih
pripravaka;
pregleda п bolesti п ili dijelova tijela т ti pripravci т
р о т о с
Rijec OPREZ и п а п а и kad т о а т о Ь Ь п
jer Ь п п р о и р а п ј е ili п п п и п п pripravaka
т Ь ijako п
п п dijela п slijede т п kazalo (tegobe, bolesti,
п dijelovi tijela) i kazalo п п Ь
Tko о п т Ь у а т а ieli п vise podataka, т о е ih п а с и
п т т i и koji и п п и п Domaca ljekarna р
Simona AsiCa (1. dio - Recepti}, т druiba, С е у е 1995.
Za svaku bolest raste cvijetak! Т а stara п poslovica svjedoci п а т
da su jos п preci п т а с prirode i da и ј о ј vjerovali. Podosta ј е
vec и п i potvrdila i п п п п п и п п
i п п о о т е kako vaya upotrebyavati yekovito Ь у е da т
п yekovita svojstva р о п а ј Ь о у е iskoristili. Stoga pri а и р у а п ј и и е п ј и
п и i preradi т о а т о п slijediti ove и р и е
Sto beremo i sakupljamo?
• Briiyivo т п т Ь у и da п е Ь т о т и
п и ili cak п и
• Ljekovite Ь п п е т i п е а и р у а ј т о uz и ali п ako и
п ili pak а т а а п е
• т а т о о п а ј dio Ь koji с е т а doista и Ь za п п р
cvjetove, listove}, а п е т i п е с и р а ј т о и и
• п и yekovite Ь rijetke, и п р а stoga i п Stoga
ih п е т и prirodi, vec ih, ako ј е ikako т о и с е т и и
Kad beremo i sakupljamo?
• В е е т о dok и Ь и и ili р е т а и р и а т а п р lisce п
Ь е е т о prije п о sto Ь о Ь с е sazru).
• Nikad п е Ь е е т о п bifjke.
• т т п т а и а п i druge bifjkejaka т а и р у а т о za vrucih,
и п dok и с и ј и п п и у а
Kako sakupljamo?
• а и р у а т о и и ili и и Ь п п е т
• п dijelove Ь п т vec kod Ь а п ј а
Kako и
• Ljekovite Ь и и т и и i п а п т prostoru.

IJekovito Ь Ц ј е
20 и za citanje
• Svjeie п а Ь а п е Ь Ц ј е valja sto prije i п е odvec и rasprostrti п а
п podLozi za и е п ј е (drvo, papir, п п .
• Korijerye operemo, obriSemo i objesimo п а nyesta gdje ima и
Kako pohranjujemo?
• О и е п о 1jekovito Ь ј е (droge) и и п cistim papimatim
vrecicama, и п и Ш и п п п п
и Nikad ga п е п и и п vrecicama!
• п i п spremamo и vrecice od п п
• Na vrece i vrecice п ime Ь i datum Ь а п ј а
• Sve Ь и и и п i п prostoru.
• Bi1je и р о е Ь п о prema vrstama i cijelo, а п е п Ь
ga i razreiemo tek prije и п Ь ј е п е Ь (metvica,
kamilica). п gomo1je, plodove i п koji и Ь и 1jekovite
sastojke moramo Ь п о tek п п prije и
• е с п и droga moramo п а о п п и а п а bacitijer s п и Ь е
1jekovita svojstva. No postoje i п primjerice kora grma п
п za и р о а Ь и tek п а о п п а п а
Kontrola
Bi1jke koje smo п s п п а vrijeme va1ja pregledatijer ih moie
п п mo1jci ili pak п е а и gamad. Ako se to dogodi, Ь ј е
moramo bacitijer djeLomice Ш р о р и п о и Ь 1jekovita svojstva i moie postati
cak i п п п
Od sLaba lj ekovitog Ь ј а п е moiemo spraviti dobre Lijekove. Т о п
stoga sto ieLimo da 1jekoviti pripravci Ь и и п i djeLotvomi, da и
savladati boLest. Zato и brii1jivo radimo, driimo se и р и а i п е и р и ј о
1jekovito Ь Ь od koga!
и п с п ј е п с е daje п cvjetovima п а п о marye п п
prema п и а stoga i и п od п и п lijekovima;
п ј е п stoga ieme1jito. Stoga и strp1jivi i и п
Kad Ь sami Ь i beremo, и р о п а ј о se s djeLovanjem svake Ь
о ј и cemo и Ь OPREZ! Svaka povrsnost u prepoznavanju Ь i
nj ihova djelovanja moze imati za nas opasne posljedice. Sami и i
и samo о п о bi1je koje doista dobro poznajemo.
Ako imamo и ј е с и tada ј е Ь п da za и п и bas
odmah п е poseiemo za п Ь п Ь radije и za и
а и п и boLest, а marye prehlade lijecimo cajevima, п i odmorom
и topLoj postelji. Stoga Ь и svakoj и osim п alkohola, п zavoja,
masti i lijekova, koji и Ь pri и svakom и и с а п п и и trebalo Ь
i 1jek ovitoga Ь Popis toga Ь ј а napravimo sami uz pomoc п za
1jekovito Ь ј е а s obzirom т ш zdravstvene poteskoce s kojima smo п а ј с е с е
и о с е п И п а о ј Ь dom(J.coj Ye.kami trebaLi Ь kamilica, и stolisnik,
lipa, majcina и smrekini vrsci, sipak, s1jez, и и pravi с а ј
(ruski, п hrastova kora, и ј е od и п trave) i amikina
и
dr. Nada Jeromen
1 --· -,: ' •• 1
- ..... - ....
Angelika 21
К
ljekovita ange/ika, vrtna angelika, andelika,
andelov korijen, korijen sv. Duha, kravojac, siris,
trubaljka, zubata, slov. angelika
Angelica arhangelica
D
jeluje slicno idirotu. Srodna ј е kimu i
slatkome anisu. Listove sakupljamo prije
cvata. Dvogodisnji podanak vadimo ujesen;
operemo ga, izrezemo р о duzini na cetiri dijela;
ne susimo ga na umjetnoj toplini da ne Ь
aromu. Upravo zbog toga od korijena
pripravljamo kapi i tinkture, radije nego с а ј
Cajeve kuhamo uglavnom od lisca i sjemenja.
-
Anis
С а ј Ь tegobe izazvane migrenom, smiruje zivce, sprecava znojenje.
Т otklanja vrtoglavicu, povecava gipkost zila. Disni organi: grgljanje cajem
prociscava grlo, usnu supljinu, ј а с а sluznicu disnih organa. Probava:
sprecava nadutost. pospjesuje izlucivanje zuci i zelucanih sokova, smiruje
nervozu crijeva i smanjuje bolove u njima. prociscava krv, lijeci katar. U
с а ј mozemo dodati i siristaru, а kod zatvora krkavinu. U manjim kolicinama
djeluje poticajno, а u vecima protivno tome. Vino od korijena: 60 g
isjeckana korijena namacemo dva dana u litri Ь vina, potom dodamo
2 g .praska od korijena, namacemo jos dva dana, potom ocijedimo. Uzimamo
р о dvije zlice na dan protiv grceva, zivcanih smetnji i lose probave. Korisne
su kupelji cijeloga tijela. pogotovo kod reume Ш pak kad zelimo smiriti zivce.
No to treba trajati samo nekoliko minuta! OPREZ! Sokovi su angelikina
korijena naime jako aktivni, tako da mogu izazvati cak i upalu koze. Oci valja
zastititi od svakog doticaja s tekucinom u kojoj smo ga kuhali Ш namakali!
ANIS
anis, anii, anason, slatki koromat, vrtni jediC,
onajz, onliz, s/atki janii, slov. janei
Pimpinella anisum
J
ednogodisnja ј е biljka glatke, о Ь е prugaste
Ь Veliki su stitasti cvjetovi zlatnozuti,
listovi su koncasti, plodovi rebrasti i pomalo
spljosteni. Njegov ј е miris ш i ugodan.
Korijenje ј е ljekovito. а vadimo ga u ozujku i
travnju. Plodove sakupljamo ujesen, а zeleni dio
cijelo ljeto. Susimo ga u hladu. Budimo oprezni
da anis ne Ь zamijenili s otrovnim
Anis 22

stitarkama, stoga ga dobro pogledajmo! Otrovne su stitarke kukuta (Conium
maculatum), mala kukuta ili divlji persin (Aethusa cynapium) i trubeljika
(Cicuta virosa). - ·
Anisov ј е с а ј izvrsno sredstvo protiv astme i hripavca. Odlicno pomaze
f kod katara disnih organa, potpoma:le iskasljavanje. Male kolicine jacaju
zeludac i crijeva, pospjesuju izlucivanje sokova, а kod bronhitisa poticu
sluznicu na izlucivanje sluzi. Kod reume ga valja dodati drugim pripravcima
za utrljavanje. Plodove stavljq_mo u cajeve za ciscenje, ј е г dobro zagriju cijelu
utrobu. Zato ј е dobro dodati i kim i slatki anis (nekoc su ga u sali zvali
"prdljivac") . Anis se ubraja u cetiri sredstva za ciscenje, а to su: anis,
sparoga , persin i celer. Djeluje protiv nadimanja, grceva, procesa truljenja,
vj etrova. Valja mu dodati i kim! Anisovo ulje: poma:le protiv nadimanja. lijeci
katar, smanjuje bolove u grlu kod promuklosti ako ga kapnemo u vodu za
grgljanje. Vino uzavrelo s anisom lijeci razne bolesti bubrega i mjehura,
olaksava bolno mokrenje, pospjesuje menstruaciju. Povoljno djeluje na jetru
i slezenu. К i koromac djelotvorniji su od anisa, ali ih on uveliko
nadmasuje р о okusu. Najbolje ј е pomijesati njihove smrvljene plodove i to
u jednakome omjeru (1 : 1 : 1). Anis г Ь kao zacin povoljno utjece
na probavu, sprecava vjetrove. Upotrebljavamo ga u spravljanju peciva.
Dodajemo ga u krusno tijesto, kiselo zelje i salate. Od smrvljenoga sjemenja.
natopljenoga u rakiji, doblvamo ukusnu anisovu rakiju za raznoliku uporabu.
К
brdanka, т о г а moravka, moravka gorska,
veprina, veprovac, s!ov. arnika
A. rnica montdna
A
rnika ј е trajnica. Djelice cvata sakupljamo
od Ь do lipnja, naglo ih susimo i
cuvamo na tamnome mjestu. Vec od davnina
arnika slovi kao djelotvoran pucki lijek. Djeluje
s licno kamilici i nevenu, ali ј е mnogo ј а с а
Najbolje ju ј е pripremiti kao tinkturu. Nikad ј е
ne kuhamo, vec samo parimo. Ponajprije sluzi
za vanjsku uporabu. Ne Ь smjela nedostajati
ni u jednom kucanstvu. OPREZ! Za unutrasnju
u porabu moramo ј е uzimati vrlo oprezno,
umjereno i pod lijecnickim nadzorom. Mogla Ь stetiti srcu. Buduci da ј е
jaka, namaceno ј е u omjeru 1 : 10, ili jos vecemu, а uzimamo 2 do З kapi
na ca su vode.
U Hrvatskoj ј е zakonom zastiCena- zabranjeno ј е svako branje!
Т а ј е tinktura izvrsno sredstvo za raskuzivanje i prvi lijek za rane svih
vr sta, р а tako i one gnojne, te za sve vrste ozljeda, poput onih od udarca
....,__ , • -- 1
- - ..... -
Amika
23
ё
ili nagnjecenja. Pospjesuje zacjeljivanje rana kao Ь na gazi ili platnenoj
krpi: uzmemo cajnu zlicicu tinkture ria pola litre prokuhane vode jer Ь veca
doza nadra2ila kozu i izazvala upalu. Tinkturu utrljavamo kod reume: З О g
cvijeta namocimo u 70 g alkohola. Za unutarnju uporabu: samo 2 do З kapi
na casu vode za lijecenje bubrega, srca i zeluca. Ь se i kod
otrovanja gljivama. OPREZ! Kod svakog trovanja gljivama valja odmah
lijecniku! Lijecenje Ь moze Ь samo pomoc lijecnikovoj terapiji . Kod
gripe poma2u kapi arnike, ш samo 2 do З kapi. Promatrajmo reakciju!
ю se s lijecnikom! Т е kapi З uzimamo kad ј е u pitanju staracko
srce radi prosirenja koronarnih zila. One takoder prociscavaju krv i
pospjesuju izlucivanje mokrace. Vanjska upotreba tinkture sluzi i za
uklanjanje bubuljica.
К
slov. articoka
Cynara cardunculus
в
iljka nalik na stricak naraste i do dva
metra. Cvat ј о ј ј е ljublcast. Listove saku-
pljamo u vrijeme cvata, korijene iskopavamo
ujesen. Susimo ih u hladu na 40° Celzijevih.
Ь ј е poput pelina za razlicite
likere. Vec su stari Egipcani, Grci i Rimljani
articoku izuzetno cijenili kao povrce i kao
ljekovitu Ь Articoku mozemo uzivati kao
povrce, mozemo ј е samljeti i piti kao sok, а
mozemo piti i sok od kuhane articoke.
Regulira djelovanje jetre, cisti ј е i ј а с а Pospjesuje tek i probavu. U
Т crijevima Ь nadimanje. Odstranjuje masnoce i kolesterol iz krvi,
smanjuje ovapnjenje zila, sprecava anginu pektoris, astmu, urtikariju
(koprivnjacu), mozdanu kap. reumu. Snizava secer u krvi i tako poma2e
dijabeticarima da se dobro osjecaju. Regulira izlucivanje zuci. Pospjesuje
ozdravljenje kod zutice. Otvara zucne kanale. Ь napade zucnih
kamenaca. Kod bubreznih bolesnika articoka poma2e izlucivanju uree iz krvi,
а bjelancevina iz mokrace. Uspjesno poma2e kod upale bubreznih casica i
bubrezne skleroze. Kod zastoja mokrace tjera na mokrenje i poma2e kad
bolesnik tesko urinira.

Bqzga, с т а 24
BAZGAP CRNA
bazgovina, crna zova, oblcna bazga, zova, zovika,
zovina, slov. bezeg
Sambucus nigra
S
pada и najomiljenije ljekovite Ь
Ь njezin cvijet, lisce, boblce i
и te korijen. Boblce sadrze р и о vitamina С
i и vitamina. Od kore se и Ь
njezin srednji, zeleni sloj. OPREZ! Sirova ј е
bazga pomalo otrovna, stoga ј е ne и Ь
vamo kao и Sve valja и Cvijet
и naglo i spremamo ga и dobro zatvorene
и Boblce и ili pak od njih
priredimo dzem ili и С а ј od cvijeta:
Bazga, с т а
с а ј и и prelijemo s cetvrt litre и vode, nakon nekoliko и
procijedimo i pijemo tijekom dana, и р о и Marmelada od boblca:
2 kg boblca zgnjecimo ili propasiramo te и и malo vode и dodatak
У kg secera. Kad veci dio и ispari, и spremimo и staklenke.
Marmelada ј е vrlo и и i zdrava. Od boblca kojima dodamo и bez
kore i nekoliko boblca и nacinimo и и и и и ј е i
ljekovito i piCe spravljeno od cvjetova namocenih и vodi.
С а ј и Ь katar и disnim organima i kasalj, olaksava iskasljavanje.
f lijeci и grlo, pomaze kod gripe, astme, bronhitisa, pocetne faze
и р а е р и с а hripavca, ospica, sarlaha, isijasa, и teske prehlade. С а ј
od li§ca cisti krv i najbolje ј е sredstvo protiv neciste koze. Pomaie kod gihta.
Dobar ј е protiv и tjelesnog zadaha. Za preznojavanje kod и
dovoljan ј е i mlacan с а ј od bazgina cvijeta jer sadrzi tvari koje р о р ј е и ј и
znojenje: dvije cajne zlicice cvijeta prelijemo s cetvrt litre vrele vode, nakon
deset и procijedimo i pijemo tijekom dana и р о и С а ј od
bazgina i orahova lisca otklanja и С а ј od lisca i kore pomaze kod
zacepljenosti, ali i kod и zadrzavanja mokrace. Kod vodene
bolesti и vino s boblcama i pijemo pomalo i sto cesce. и listove
stavljamo na bolna mjesta kao Ь Т о и kod и
tj. и lica. Lisce ј е djelotvorno kao Ь i kod hemoroida. Przimo li
pak na и ј и cvat и и tijesto, doblvamo zdravo jelo.
' - ..
• - ' 1
- - - - а __ , ___ _
Bedrenika, velika 25
К
К
veliki bedrinac, blberusa, velika siljevina, slov.
bedrenec, Ь
Pimpinella mdior
B1aienak
Z
a lijecenje Ь Ь korijen.
Stoga vec ljeti Ь stanista bedrenike
kako Ь kasnije, u proljece, pronasli i
iskopali njezino odebljalo korijenje. Т о cinimo и
о и ј и i и te и и ј и i и Korije-
nje operemo, razrezemo р о и и ga
nanizano na и na р о р и и и и ili и
pecnici na и od о о с Korijenje и na vrlo и и и i и
dobro zatvorenoj и jer se inace jako navlazi. Bedrenika ј е poprilicno
jak lijek, stoga ј е и samo и с а ј и и korijenja
prelijemo s cetvrt litre vrele vode i svakoga dana popijemo 2 do З salice toga
с а ј а OPREZ! Prevelika Ь kolicina mogla biti stetna za и
С а ј и disnim organima и Ь и i katar, и te rastapa
f и Nezasladenim cajem grgljamo i njime ispiremo grlo. Pomaze i kod
angine i bronhitisa te и р а е grla i prehlada. С а ј и medom.
Djelotvoran ј е kod и kamenaca, kamena и и и te kod vodene
bolesti. и tegobe и и К ј е ovim cajem lijecio е и и
i и р а и и Bedrenika и tegobe izazvane nadimanjem и
и proljev, smiruje probavne smetnje. Ako ga pijemo, и se i
zgaravica.
BLAZENAK
Ь pravi, carevo oko, г klinCit,
koncac, mitrovica, turica, zetja kiselica, zecja
stopa, iuta djetelina, iuti г slov. г
Geum urbdnum
T
rajnica ј е koja raste pokraj и grmlja i
zivica. Cvjetovi ц т и и Ь о ј е а plodovi
и loptice s и Podanak vadimo u
Ь и а nadzemni dio zanjemo dok cvate.
Podanak и na и zeleni dio и
mo и sveznjeve te objesimo na zracnome mjestu.
В
26
В о Ь
Pucka medicina Ь с а ј od korijena i nadzemnoga dijela Ь
f ponajprije za jacanje organizma. Istucani korijen kao Ь lijeci razlicite
upale, primjerice ociju i mozdane ovojnice. Na oci stavljamo istucanu Ь
а kod upale mozdane ovojnice cijelu glavu i vrat omotamo stucanim
korijenom. Т а ј Ь mijenjamo svakih 12 sati. Za tri dana bolest se oblcno
smiri. С а ј od zelenoga dijela Ь pomijesan s kaduljom, ј а с а srce i
zaustavlja proljev. Kod bolesnih pluca uzimamo tri dijela Ь te р о
jedan kadulje, paprene metvice i rutvice, namacemo 24 sata u crnom и
potom procijedimo. Bolesnik treba piti svaki dan З do 7 р и а р о jedan и
toga napitka. Cajem od korijena i zelenoga dijela lijecimo и и и
и ustima i grlu, hemoroide, te ispiremo "otvorene noge". С а ј od korijena
ј а с а zivce i tijelo kod о р с е slabosti, poslije dizenterije i proljeva, kod bijeloga
pranja, krvarenja iz maternice. Poma:le i kod bronhitisa, bolesti jetre, и
melankolije. Vino и kojemu se namakao korijen (70 grama na litru) popravlja
losu probavu, zaustavlja proljev, и Ь giht i и Т Uedan dio
korijena i pet dijelova rakije), kao i spomenuto vino, lijeci i ekceme, lisaje,
kronicnu reumu, olaksava smetnje kod mjesecnice i и tegobe. Treba
ј е и З puta na dan р о 15 do 20 kapi. Melankolici i и koji imaju
slabo srce i zeludac trebali Ь uzimati 2 р и а na dan prasak od korijena na
vrsku noza.
в о в
slov. Ь о Ь
Vfciafaba
в
о Ь ј е mahunarka poput graha, graska i
lece. Ljudi su ga uzgajali vec u broncanom
о Ь и jer ima veliku hranjivu vrijednost.
Odgovara т и svaka i svagdje и
и ј е s\jeze zrnje ako ga kuhamo u
mahunama. Izvadimo li pak zrnje i skuhamo li
ga и kiseloj juhi, zacinimo ga и Juha с е
tako postati i и i zdravija. Osusena
bobova zrna imaju jako и и koja jelo
cini и No mozemo si pomoci ako
bobovo zrnje namocimo prethodnu vecer kao sto
cinimo i s grahom. Iduceg ga dana skuhamo, ocijedimo vodu, а zrnje
poprzimo u tavi. Tako с е ona debela kozica postati mekom, а mi cemo imati
osjecaj kao da jedemo и ljesnjakove jezgre. Bobovo zrnje vrlo г а о
napada zizak i ono postaje crvljivo. Т о mozemo sprijeciti ako snopove Ь о Ь а
и na и posebnoj susnici za sijeno, medu snopovima paprati.
Ona naime odblja ziske.
T
Cvijet i Ь Ь о Ь а и na mokrenje, а tako djeluju i и
и В о Ь navodno vrlo ucinkovito sprecava rak. Za svoga posjeta
Poljskoj 1979. godine vidio sam nepregledna polja zasijana bobom. PriCali
-- _...__ - 1
• 1 - - - - _______ ...........____ ___ -------
В о Ь 27
Bor, byeli
su mi da se Ь о Ь naveliko uzgaja u Poljskoj, ali i dalje р г е о Ь Sovjetskog
Saveza sve do daleke К Zasto? т г su mi da uzivanje boba·uspjesno
cuva od г а а U г gdje г velike kolicine Ь о Ь а ta ј е
bolest manje г В о Ь navodno uspjesno г г poljske miseve.
Jedan mi ј е vocar г "Kad sadim drvca, na dno i uz г Ь jame
stavljam nekoliko snopova bobove slame. Na taj nacin uspjesno cuvam
г od tih stetocina." Na г sam pak mjestu cuo: "Otkad u svakoj
г posadimo i nekoliko г Ь о Ь а poljskih miseva vise nema."
BORP BIJElJI
Ь о Ь о г crveni Ь о г oblcni Ь о г sumski Ь о г slov.
Ь о г
Pinus sylvestris
в
о г о Ь г о uspijeva i u nizinama i u plani-
nama. U р г о ј е с е sakupljamo pupoljke koji
su jos г smedim ljuskama. Susimo ih
u hladu na г i cuvamo u о Ь г о
г posudama. OPREZ! В о г opcenito
nije za г г ј е г jako г
г U iglicama ima mrtogo vitamina С
Osusene, one г г najdulje
godinu dana. Smolu Ь о г а dodajemo masti sto
ј е г od loja, ulja i voska. В о г imajace
ljekovito djelovanje od г
Udis3.?je р а г а od iglica г ј е kod astme, г kaslja i upale
f г С а ј od с е е г а г krv, ali т о г а Ь blag, u г 1 : 10.
Stoga iglice г г s г Ь Kupelji se od svjezih
iglica г kod osipa, lisajeva, gihta i г г iz с е е г а
г lisajeve. Za vanjsku г va]ja zakuhati svjeze pupo]jke u
vodi. Р а г а koja se pritom г djelotvornaje kod zacepljenja nosne supljine
i za г г osim toga sluzi za г г u г г

г 28
BOROVJICA
oblcna borovica, brinje, kleka, plava kleka,
smreka, smrika, smrca, smric, smrkva, smrika,
venja, slov. brin
Junfperus communis
в
о Ь с е dozrijevaju u drugoj ili cak trecoj godi-
ni. Sakupljamo ih kad postanu modrikaste,
tj. Ь u listopadu i studenome. Aromaticne
su, а iglice imaju okus р о smoli, malo gorak.
Najlakse ih sakupljamo tako da ispod grma
rasprostremo plahtu р а stapom otresamo Ь о Ь
с е а potom odstranimo iglice i grancice. OPREZ!
Ljudi koji boluju na bubrezima ne Ь smjeli
konzumirati borovice, а i trudnice Ь trebale
izbjegavati Ь kakve pripravke od borovica.
г
T
Borovica ј е sva ljekovita: Ь о Ь с е iglice, grancice. Boblce nadrazuju
bubrege, stoga ih mogu Ь samo ljudi zdravih bubrega, ali
ne dulje od sest tjedana. С а ј pospjesuje izlucivanje mokrace i mokracne
kiseline. Povo]jno djeluje kod reumatskih te'goba, astme, Ь Lijecenje
р о К prvoga dana polako va]ja zvakati 5 Ь о Ь с а drugoga dana treba
saivakati jednu vise, i tako sve dok se ne dostigne 15 Ь о Ь с а а zatim opet
svakoga dana р о jednu Ь manje, do 5 Ь о Ь с а Potom va]ja naciniti
prekid od nekoliko mjeseci; nakon toga lijecnik с е nas uputiti trebamo li
ovo lijecenje ponoviti. В о Ь с е poticu tek, с а ј Ь kasalj , zaustavlja
proljev, pomaie kod nadimanja, zgaravice, bolesti jetre i zuci te reumatizma,
prociscava disne organe. Ј а с а otpornost org-anizma na bolesti, lijeci
pokvareni zeludac i vraca zelju za hranom. Ь vodenu bolest, obnavlja
zglobove. Rakija od borovice: 100 g zgnjecenih Ь о Ь с а namacemo 14 dana
u alkoholu i vise puta protresemo bocu. Potom procijedimo i Ь
za masazu kod isijasa. gihta i ш Т а ј pripravak uzimamo i na kocki
s ecera р о 20 kapi) radi bolje probave. Borovica ј е omiljena i kao zacin:
boblce stavljamo u kacu s kiselim kupusom, dodajemo ih tamnim umacima
i mnogim mesnim jelima. Radi prociscavanja zraka u prostorijama boblce
stavljamo na zar i dimimo. Kod zaraznih bolesti boblce zvacemo.
- "' ' -- 1
- __....._ - ------
-
-- 11 ---
Borovnica, о Ь с п а 29
BOROVNICAP
OBICNA
borovnjaca, crna jagoda, divlja mrca, mrca,
mrtvovnica, prava borovnica, s/ov. borovnica
Vaccinium myrtfllus
Z
a lijecenje Ь listove i boblce.
Listovi predstavljaju glavni domaci lijek
protiv secerne bolesti. Djelotvorni su jedino ako
ih naberemo prije no sto sazru boblce. Nakon
toga nemaju ljekovite vrijednosti. Listove susimo
u tankim slojevima u hladu ili u pecnici na
С Boblce jedemo svjeze ili osusene i ulozene
Borovnica, Ь
u rakiju. Susimo ih na С Od njih pravimo i ekstrakt (iscrpinu) s rakijom,
cijedimo sok ili pak spravljamo marmeladu.
Sok ј е najbolji za grgljanje, а marmelada rashladuje bolnu vrelinu
! upaljenih usta i zdrijela. Najdjelotvorniji ј е sirov sok. Suhe boblce
zaustavljaju proljev, osoblto kod male djece, dok svjeze djeluju kao Ь
purgativ. Na taj nacin pomaiu kod zacepljenosti. Oparak od listova Ь
upalu mokracnog mjehura i rnokracovoda. Tom ј е pripravku dobro dodati
jos i koprive, maslacak, stolisnik i kupinu. Borovnice utjecu na vid i cuvaju
ocnu mreznicu. Stoga ih preporucuju pilotima, automobilistima koji cesto
voze nocu i sportasima. Osusene boblce zaustavljaju krvarenje hemoroida.
Sok lijeci zelucani i crijevni katar, pomaie kod probavnih smetnji, nedostatka
teka. Za lijecenje secerne bolesti moramo listove ubrati prije no sto sazru
plodovi. Oni sadrze mirtilin. On ј е toliko djelotvoran da ga neki nazivaju i
Ь inzulin. OPREZ! Lijecnik treba ustanoviti koliko imamo secera u krvi.
С а ј od listova ne smijemo piti bez nadzora. С а ј pripremamo ovako: jusnu
zlicu isjeckanih listova prelijemo salicom kipuce vode. Nakon 10 ga minuta
ocijedimo i pijemo nezasladena tijekom dana, р о gutljaj svakoga sata. Na
taj nacin popijemo 2 do З salice na dan. Rakija od borovnica: 4 pregrsti
boblca namacemo 4 tjedna u litri domace rakije. Uzimamo u kapima protiv
proljeva i zatvora. Vino od borovnica: boblce namacemo u crnom vinu 10
dana. Njime lijecimo sve bolesti zeluca, crijeva, katare i nedostatak teka.
Uzimamo ga cesto, no samo р о cajnu zlicicu.

Bosijjak 30
BOSJilJAK
bosilj, bosilje, bosiok, feslidan, mislotin, murtela,
murtola, т а г ј а п е с slov. bazilika
Ocimum basflicum
U
zgajamo ga na suncanome mjestu, ali u
zavjetrini; osjetljiv ј е na hladnocu. Zanjemo
gornji dio Ь vise puta godisnje dok cvate,
od lipnja do rujna, te ga susimo u hladu ili
susionici na temperaturi od С Osusen ј е
slankasta okusa. Zatim ga sitno nasjeckamo,
cuvamo na tamnome mjestu u dobro zatvorenoj
posudi, jer ako ishlapi izgubl vrijednost i kao
lijek i kao zacin.
Breza
T
Za с а ј uzimamo Ь s listovima osusene Ь l zlicicu Ь
prelijemo s cetvrt litre vrele vode, nakon 10 minuta procijedimo, te pijemo
pomalo nekoliko salica na dan. I to samo 8 dana, а nakon stanke od 14
dana valja nastaviti s lijecenjem. С а ј pijemo radi Ь plucnoga
katara, grgljamo njime; on zaustavlja cak hripavac. Rane koje teze zacjeljuju
lijeci Ь od toga с а ј а С а ј pomaze bolesnirfl mokracnim putovima: ako
su bolesni bubrezi, prehladen mokracni mjehur, ako ј е mokrenje bolno i
peckavo. Zaustavlja Ь pranje. Dodajemo mu i brezino lisce. Lijeci i bolesnu
jetru, vodenu bolest i giht. Bosiljak Ь zelucani katar, pomaze kod
nadutosti, vjetrova i zatvora, vraca tek. Uspjesno smiruje zivce, otklanja
nesanicu, Ь nervozu. Bosiljak mozemo, kao ukusan i Jjekovit zacin,
dodavati osoblto masnim jelima radi lakse probave. Pecenim Ь uz
bosiljak dodajmo i ruzmarin i kadulju. Svjezi listovi bosiljka daju jelima osoblto
dobar okus, а korisni su za probavu i zdravlje uopce. Bosi]jak pospjesuje
izlucivanje mlijeka kod majki koje doje. Lijeci i afte, ako tim cajem ispiremo
usta. Pcelari Ь ispred kosnica trebali staviti
plitke posude s cajeni od bosiljka zasladenim
medom. Pcele с е ostati zdrave i otporne na
pcelinju grizu.
BREZA
s/ov. Ь г е а
Betula pendula
B
reza ј е poznato ukrasno drvo Ь kore i
dugih, visecih grana. Raste р о sumama i
pasnj a cima, а sade ј е u parkovima i vrtovima.
Listovi imaju fin, Ь miris, а gorka su okusa.
-.. __....._
- - - ---
Breza 31
Broci/ca, prava
Sakupljamo ih u Ь i lipnju, susimo ih naglo, u hladu ili na С Ne
kuhamo ih, samo ih prelijemo vrelom vodom! Brezu ј е dobro mijesati s
lipinim cvijetom.

ј е jako ljekovita, osoblto za mokracne organe. tj. bubrege i mjehur.
. С а ј pospjesuje izlucivanje mokrace i zuci, cak 5 do 8 puta iznad prosjeka.
С а ј ne nadraiuje bubrege, samo ih dobro prociscava. Uklanja kamence i
pijesak iz bubrega i mjehura, prociscava krv. Ь boli kod gihta i
reume. Kod vrucice brezu mijesamo s lipinim cvijetom. Znatno Ь
secernu bolest, pogotovo u pocetnim fazama. Lijeci arteriosklerozu i
odstranjuje bjelancevine iz mokrace. Ima antiblotsku vrijednost. Kupelji od
lisca ili kore lijece kozne bolesti, necistu kozu, svrab, uklanjaju celulit.
lstodobno treba piti brezin с а ј za ciscenje iznutra i stavljati Ь od listova.
Kod otecene gusterace pijemo с а ј od brezine kore: 20 g kore i 10 g korijandra
kuhamo u 2,5 dl Ь vina. Cajne mjesavine: za pijesak i kamence -
breza, razgon, pirika, vodopija; za giht i reumu- breza, kopriva, pasji drijen;
za vodenu bolest - breza, kopriva, ruzmarin, si.Pak, preslica.
р
К
PRAVA
Ь г о с а с brotac, ivan-cvet, ivanjsko cvijete, ivanova
trava, siriste, siristica, slipava, iuta brotika, iuta
Jivadna brotika, iuti brotac, slov. Jakota, prava in
plezajoca
Gdlium verum
B
rocika raste р о suhim travnjacima, pasnja-
cima, putovima, zivicama i nasipima. Us-
pravna, dlakava Ь naraste do 60 cm uvis.
Cvate od lipnja do rujna. Zuti, sitni cvjetovi
intenzivno mirisu р о medu. Biljku beremo dok
cvate.
T
Ljekovitost: smiruje grceve, potice mokrenje i znojenje. Dobro
djeluje kod zivcanih bolesti, padavice, nervoze. С а ј od brocike skuhamo
i pijemo i kod probavnih smetnji, upale mjehura i bubrega, vodene bolesti,
·zenskih bolesti, oboljenja slezene i gusterace. Ako ј е otezano mokrenje,
takoder valja pokusati s brocikom. Kod oteklih limfnih zlijezda stavimo na
nekoliko sati Ь sto smo ih nacinili od prilicno topla с а ј а Pokusajmo
slicno i kod raka koze: svjeze iscijeden sok nakapamo na bolesnu kozu i
ostavimo da se osusi. Mozemo napraviti i mast. Sok od svjeze Ь
pomijesamo sa svjezim' maslacem i namazemo kozni osip, lisaje, gnojne
izrasline, otvrdnuca, р а i izrasline raka koze. Mast mijenjamo svaka tri sata.
Brocika, prava
32
Brsyan
Ь krpice potom spalimo jer svaki р и moramo и nove.
Slicne и ima i priljepaca (brocac, brocanka, divlji broc, brocenica, prilip,
prilipaca, prikrp, и krpelj, hvatavac, prihvat, р и р с а с и slov.
plezajoca lakota, Galium aparine), izrazita penjacica jer naraste do visine
od 1,5 metra. Ima sitne, Ь c\jetove sto tvore и cvatove. Ь
ј е na koljencima Ь i dlakava. Listici и и и kopljasti i
и malim, oStrim bodljama. Najdjelotvorniji ј е svjezi sok. и
mozemo i и
BRSlJAN
slov. brsljan
Hedera helix
B
rsljanovi и plodovi, Ь о Ь с е otrovni. Р о
nekim misljenjima osoblto и dobri i
ljekoviti listovi brsljana crvenkaste Ь о ј е koji
raste р о и Listove и и и
i и ј и и ih oprezno i polako na и
а moze i na и с и

Т iz brsljana и и razvijanje
nekih gljivica. Ь 1 brsljanov
list na и bljeloga vina. Т о pijemo protiv
bronhitisa, kaslja, katara, ali i hripavca i astme,
te kod dekontaminacije od pesticida i radioaktivnoga zracenja. С а ј
pripremamo ovako: 1 с а ј и и osusenih listova prelijemo s cetvrt litre
vrele vode, nakon 10 и procijedimo, mozemo zasladiti medom, te
pijemo. Katkad se taj с а ј и kod и bolesti, tegoba sa
и и te za ciscenje koze. Brsljan и na srce i Zile, lijeci
bijelo р с щ ј е crijevni i и katar, и и и U tom
ga и с а ј и mijesamo s и OPREZ! Uzimamo samo 1 do 2 lista srednje
velicine na и vode, inace se mozemo otrovati. Ako Ь proljev, to ј е
znak da ј е doza prevelika. Kad voda zavre, dodamo list i odmah sklonimo
р о и и s vatre. Brsljan, dobro Ь stavimo na и oko. Т о
ponavJjamo sve dok ш ј е oko ne otpadne s koze. Ako brsljanovom vodom
peremo и и cemo и i gnjide. К и р а о li se и toj vodi, nestat с е
svraba.
- .- _.....__
- - - - - - -- -- --
Brusnica 33
BRUSN][CA
borovka, brasnjaca, brusnik, crvena borovnica,
slov. brusnica
Vaccfnium vitis-idaea
R
aste u brdovitim predjelima, najcesce u
borovim sumama. Cvjetovi su ј о ј gotovo bez
mirisa, dok boblce cudesno ugodno mirisu i
imaju rezak, kiselkast okus. Listovi su bez
mirisa, а njihov ј е okus ponesto gorak i trpak.
Boblce sakupljamo u kolovozu i rujnu. Plod
brusnice sadrzi obllje vitamina А В i С Mozemo
napraviti izvrsnu marmeladu ako pomijesamo
jabuke, mrkvu i brusnice.
BL!Jad
T
Brusnica ј е antiseptik lijeci ponajprije mokracne organe, tj. bubrege,
mokracovode i mjehur. С а ј vrlo dobro lijeci katar mjehura, upalu bubrega
te Ь grceve mjehura i pomaze kod mokrenja u postelju. С а ј dobro
djeluje i kod gihta i reume. Boblce, preradene u marmeladu, otklanjaju
nedostatak teka i djelotvorno zaustavljaju proljev. Sok od brusnica
pospjesuje izlucivanje mokrace. Cetvrt kilograma boblca, namakanih 4
1jedna u litri rakije, daje brusnicni cvijet, dobar domaci lijek za najtezu grizu
ili proljev. Listovi brusnice ucinkovitiji su od onih medvjetke koji se
Ь kod upale mokracnih organa.
BUJAD
bujaca, velika р а р г а г р а р г а orlova
р а р г а stelja, slov. р г а р г о
Pteridfum aquilfnum
ma na tisuce vrsta papratnjaca medu koje se
ubraja u bujad (kao i paprat). Ugljen ј е
-·elikim dijelom nastao u davnini upravo od
.:uma velikih papratnjaca. U nas ј е najrasirenija
ujad. Radioaktivna ј е i tu osoblnu zadrzava
godine. Bujad zanjemo ujesen. Kad se
= O\i osuse na stabljici, skinemo ih s nje i
ima napunimo jastucnicu ili slamaricu. Takvu
aricu mozemo staviti i na jogi-madrac.
amarica i jastuk nabljeni liscem bujadi najzdraviji su lezaj sto ga
ozemo zamisliti. Na njemu se covjek dobro odmori, umor jednostavno
-- ј е Buhe. stjenice i usi ne podnose bujad i bjeze od nje. Takav lezaj

В ч ј а
34
Celer
lijeci grceve, trganje u udovima, giht i reumu, reumatsku glavobolju i
reumatsku zubobolju. Korijen bujadi otklanja neugodne boli u listovima, te
ga stoga moramo drzati pokraj listova u postelji. Kupke u uvarku od lisca
i korijena lijece giht , reumu, cak i gangrenu. Svjeza bujad u jastuku lijeci
nagluhost nastalu od prehlada i propuha. Dakako, i glavu treba dobro
pokrivati. S\jezi listovi bujadi, privezani uz celo i oci, Ь pogled i uklanjaju
titranje pred ocima. Suha bujad u cipelama uklanja umor i grij e noge.
Lumbago (kriZobolja, heksensus) с е Ь brzo izlijecen snopiCem svjeze bujadi
koji privezemo na pogodeno mjesto. Neko с е vrijeme bolovi biti cak jaci, ali
uskoro jenjavaju i nestaju. Kod lurnbaga ma:limo kriza vise puta i uljem od
pljuskavice. Na taj с е nacin tkivo postati gipkije i podatnije. р а ј е i veca
mogucnost da cemo· ga prikladnim Ь normalizirati. Rakija u
kojoj se namakao korijen bujadi izvrsno ј е sredstvo za utrljavanje i masa:lu
kod gihta i reume. Za masiranje bolesnih udova te opeklina i oparina
(opeklina izazvanih vrucom parom) izvrstan ј е iscjedak bujadi u domacem
jabucnom octu: oveci svezanj listova i korijena bujadi nasitno narezemo,
prelijemo s 4 do 5 litara domacega jabucnog octa, namacemo tri dana,
ocijedimo u staklenke i dobro zacepimo. OPREZ! Bujad ј е i otrovna, stoga
ј е konzumirajmo vrlo oprezno. Bujad tjera gliste, а unistava cak i trakavicu.
Bolesnik treba nataste popiti salicu с а ј а od bujadi i tako ostati (nataste)
jos dva sata. Т о с е lijecenje mozda morati nastaviti jos oko osam dana dok
svi nametnici ne uginu ili ne izidu. OPREZ! Bujad djeluje na maternicu,
stoga ј е trudnice ne smiju uzimati ni lezati. na njoj .
CElER
cereviz, pravi celer, selen, vrtni celer, slov. zelena
A.pium graveolens
D
vogodisnja ј е Ь mesnata. gomoljasta,
Ь korijena. Uzgaja se u vrtovima
kao vrlo cijenjeno povrce, а i vrlo ј е ljekovit.
Miris ј е celera nekima neugodan. Okus ј е sirove
Ь aromatican i ostar, no kuhani ј е celer vrlo
ukusan. Cvate od lipnja do rujna. Svjeze
Ь i listove beremo od lipnja, р а do konca
kolovoza, а gomolje iskopavamo od sredine
rujna sve do zime.
Ljekovitih tvari ima najvise u prijesnu, s\jeze
f iscijedenu soku iz gomolja, Ь i listo'Va. Listova uzmirrio sto manje
da sok ne Ь Ь о gorak. Sok uzimamo tri puta na dan prije jela, sam ili pak
pomijesan s drugim sokovima. Umjesto soka jos ј е bolje celer konzumirati
kao jelo, varivo i salatu. Sok popravlja krvnu sliku i povoljno utjece na
prokrvljenost organizma i opcenito na cirkulaciju u tijelu. Kod koznih bolesti
naribamo zajedno celer i jabuku, dodamo р о volji oraha i secera i to uzimamo
za jacanje krvi. Uveliko pomaze kod plucnog katara, grceva u prsima s
- - - - - - - -- -- -
Celer 35
Cikla
napadajima straha, kod nadimanja, slaboga и te nedostatka teka. Lijeci
bolesti sto ih и и pomanjkanje vitamina jer sadrzi obllje vitamina А
В С i Е Sok ј е izvrstan lijek za giht, е и и i и bolest te gojaznost;.
za и и pijemo cesce р о 2 do З и zlice soka. Sok znatno и
и mokrace. No za и bolesnike ipak ј е prejak. OPREZ!
и ga bolesnici и и samo vrlo и Osim toga tko
и sok od celera, ne smije imati poteskoca sa srcem. Imamo li и р а и
и celer ne smijemo и Dijabeticari Ь celer trebali sto vise jesti
и и i и jer povrh svega znatno и и Sok dobro
и и ali ga ne preporucamo trudnicama jer Ь kod njih mogao
izazvati poteskoce. Nasjeckani svjezi korijen stavljamo na и kao Ь
kod kvrzica u dojkama. Kod otezana mokrenja listove i nasjeckan korijen
и и и ili vodi и и о ј и potom и vrecici и polaiemo na
и Celer ј е и svim Ь vrlo djelotvorna dijeta za dijabeticare. Celer
kao zacin potice tek, а pripremljen kao ј и а varivo, salata ili na drugi nacin
и и и na cijeli organizam. С а ј od celera otklanja и i ј а с а
ako njime peremo и ·
CIKlA
cvekla, slov. rdeta pesa
Beta vulgaris
U
zgajamo ј е и vrtovima, na njivama i и vecim
Uzgojena ј е od divlje repe. Ima
Ь mesnat korijen crvene Ь о ј е I listovi
и ј о ј prozeti crvenilom. Bogata ј е mnogim
vitaminima i mineralima, stoga ј е vazna и
prehrani. Slovi i kao izvrstan lijek koji ne Ь
smjeli zanemariti. Jos prije 2000 godina Ь ј е
cijenjena kao izvrstan lijek za krv.
T
U crvenoj ј е boji mnogo zeljeza koje obnavlja
crvena krvna zrnca, а и prociscava krv,
otklanja smetnje krvotoka, osoblto ako ј е krvni tlak nizak. Prema najnovijim
tvrdnjama sirov sok od cikle и rast и jer sadrzi antikance-
и tvar antocijan; lijeci i и Dragocjeno ј е sredstvo protiv stetnih
zracenja, radioaktivnosti i X-zraka. Sok od cikle и Ь kod povisene
tjelesne и gripe, и р а е р и с а i и о р с е kod bolesti disnih organa.
Т а ј ј е lijek djelotvoran i kod bolesti mokracnih organa te bolesti jetre i и
К а о и lijek и Ь se kod bolesti и zlijezda.
Aminokiseline и cikli ј е и ј и povoljno na rad zivaca i mozga. Sok tjera na
mokrenje, otapa и и и rane. и s osjetljivim
и i slabasna djeca trebali Ь piti sok od cikle zasladen medom. Kod
ezih bolesti treba piti pola litre soka na dan, а kad se stanje poboljsa, р о
· etvrt litre. Sok valja piti jos 2 mjeseca nakon ozdravljenja. и se cikla
е moze smatrati ozblljnim lijekom.
Cmju.Sa 36
CRNJUSA
crnica, crnina, crnusa, crnjusina, erika (proljetna);
jesenski vrijes, vrijesak, vrisac, vrist Oesenska),
slov. resa (spomladanska i jesenska)
Erica carnea (pro!jetna); Calluna vulgaris
Uesenska)
P
roljetna i jesenska crnjusa jednako su
Ь svjeze ili osu§ene. и
Ь и и и Ь и mozemo ogoliti ili ј о ј
odrezati vrske cvjetnih Ь К ј и ј е
cijenio i na neki nacin iznova otkrio. Tradicio-
nalna ј е medicina ne и и obzir, а р и с а ј е
vrlo cijeni.
ё
W Svicarski и й smatra ј е jakim sredstvom, stoga ј е ne Ь
f smjeli и Ь и vec samo kao dodatak borovici ili и
и и и crnom и ili samo и С а ј lijeci е и и bolesti и
i и и kamence i pijesak. Prociscava krv i na taj nacin pomaie
kod ekcema i koznih osipa, gihta i и С а ј ј е dobar i za ispiranje
и о с ј и i smanjivanje bolova и njima. С а ј и Ь и i za
и i Ь kod koznih bolesti, isijasa, gihta i и С а ј od cvjetova,
zasladen medom, lagano и и Uputa: 1 с а ј и и preliti salicom
vode. Dodajmo med. Т а ј ј е с а ј vrlo dobar lijek kod bolesti spolnih organa,
pogotovo prostate. С а ј и od и dodajte i и od lipe te timijan. С а ј
neko vrijeme pijemo и vecer.
CRVOTOC][NA
lisicak, lisicjak, lisicji г е р plavun, prasumljica,
precica, slov. lisicjak
Lycop6dium clavatum
с
rvotocina ј е niska zimzelena trajnica koja
ima nekoliko metara и и и
Ь и iz koje и и ogranci. Na
donjoj se strani и brojni sitni korijeni
koji crpe и iz zemlje. Cijela ј е Ь и
pokrivena iglicastim listovima. Uspravni ogranci
nose na и р о dva ili tri kijacasta klasa sa
sporama и и и и praska. Т а ј
se pra§ak и Ь и и Crvoto-
cina raste р о cetinarskim · i mijesanim и na и и
- .. . - 1
- "":" - __......_. - .._.... -- - - -
Crvotocina 37 CakaY
vrijesom, р о Ш pasnJacima. Kad sakupljamo tu Ь odsijecamo
samo vrhove. Sakupljamo ј е od lipnja do rujna. Za suncana vremena oprezno
stresamo prasak na papir, р а u staklenu posudu koju dobro zatvorimo. Т а ј
se prasak ne lijepi i ne tone u vodi.
Т
С а ј pripravljen od te Ь smanjuje boli u mjehuru i bubrezima te otapa
kamence. Pijemo ga kod gihta i reume, nadimanja. proljeva, zelucanih i
crijevnih grceva, spolnih bolesti. Lijeci oboljelu jetru i zuticu. Istocni ga
narodi Ь kod rahitisa: kupaju se u tome caju, а i piju ga. Ako
с а ј pijemo, bolje ј е da ga ne kuhamo, vec samo prelijemo vrelom vodom.
Uputa: jedna cajna zlicica na jednu salicu vode. Tako neka odstoji bar cetvrt
sata. Prasak crvotocine posipamo р о ranama, lisajima, svrbezu kod starijih
ljudi, р о raspuklinama na kozi, kod herpesa. Nekoc se taj prasak
Ь za njegu dojencadi. Stocari Ь Ь kao с а ј za
bolesnu stoku, kod metiljavosti, grceva, kas]ja, grize, oteklina, kostane i
plucne tuberkuloze. OPREZ! Lijek uzimajmo samo u malim kolicinama, ј е г
ј е u odredenoj mjeri otrovan. (Spore nisu opasne, а zeleni dijelovi sadrze
otrovne tvari.)
v
С А К А Ј
bablno zelje, benedikta, Ь brada, Ь
ckalj, pitoma sikavica, sikalina, slov. Ь
Cn{cus bened{ctus
J
ednogodisnja ј е Ь visine do 60 cm, po-
malo slicna stricku. Raste р о kamenjarima
obalnoga podrucja. Listovi su ј о ј dlakavi i
ljepljivi. Cvate od lipnja do kolovoza, а cvjetne
su ј о ј glavice zute. Sazrijeva u kolovozu i rujnu,
а plodovi su ј о ј duguljasti. Uzgaja se i u
vrtovima. Katkad ј е dosadan korov. Beremo
Ь u cvatu bez korijena.
Cakalj ј е gorka ljekovita Ь za vanjsku i unutrasnju upotrebu. Dobra
! ј е ponajprije kod bolesti jetre i zuci, probavnih smetnji, nadimanja,
zatvora, bolesti s visokom temperaturom, lijenih crijeva. Proci§cava i
poboljsava krv, stoga se preporucuje piti taj с а ј kod smetnji zbog losega
sastava krvi, slabokrvnosti. Povoljno djeluje na pluca i srce, stoga se te Ь
valja sjetiti kod upale pluca, kaslja. katara, plucne i srcane astme. kod
slaboga srca, kod smetnji u vezi sa zelucem i crijevima. Korisna ј е protiv
nesanice i smetnji u vezi sa zivcima. Odlican ј е lijek protiv temperature,
zaustavlja krvarenja, istjeruje gliste. К а о lijek za hemoroide preporucuju se
sjedece kupke. Biljku osusimo i zdroblmo u prasak kojim posipamo rane
da brze zacijele. Cak se i kod kanceroznih rana stanje poprilicno poboljsa.
Organizam ј а с а i ako Ь pijemo kao с а ј cajna zlicica nasjeckane Ь

CakaY 38
CestosLavica, !jekovita
na salicu vode (vruc preljev) 2 do З puta na dan. OPREZ! Pretjeramo li ,
moze izazvati povracanje. Т о svojstvo koristimo kod otrovanja hranom da
ispraznimo zeludac.
CESTOSlA V][CAP
LJEKOVITA
cestoslavica zmijina, dupcac, pozemljusa, razgon,
razlog, s/ov. jeticnik
Ver6nica officinalis
Г ј е to s korijenom koji puze. Cvjetni
.1. grozdovi imaju Ь cvjetove. Cvate
od svibnja do kolovoza. Bolje uspijeva na suhim
mjestima, osoblto na spaljenim krcevinama i u
Ь hrpa drvenoga ugljena. Biljku sakup-
ljamo za cvata, ali bez korijena. Susimo ј е u
hladu. Tek dobro osusenu biljku isjeckamo na 'sitno i spremimo. Cestoslavica
sadrzi mnogo ljekovitih tvari.
Т
С а ј lijeci ponajprije disne organe. Ј а с а prsa i oslabjela pluca, smanjuje
kasalj, Ь ga za znojenje. Lijeci tuberkulozu i mokracne
organe, cisti bubrege i mjehur te jetru, slezenu i krv; na taj nacin ј а с а
organizam i smanjuje razlicite tegobe. Pomaze kod smetnji u zelucu,
crijevima i drugim probavnim organima. К ga preporuca protiv gihta
i reume. Djelotvoran ј е kod lijecenja ekcema i drugih koznih bolesti, osoblto
onih s dosadnim svrbezom, jer prociscava krv sto ј е osnovni uvjet za
otklanjanje svrbeza. Cestoslavicu uspjesno mijesamo s raznim drugim
Ь kao primjerice za prsa: dva dijela cestoslavice, dio divizme, dio
plucnjaka, dio trpuca. С а ј za jetru: dva dijela cestoslavice, dio lazarkinje.
dio plucnjaka, dio maslackova korijena. С а ј protiv ekcema i bolesti koze te
staracke svrbezi: dva dijela cestoslavice, dio bazge, dio divlje macuhice, dio
orahova lisca. Kod bolesnoga grla cajem ispiremo zdrijelo. Kod svih
spomenutih bolesti mozemo si pomoci tako sto cemo staviti svjezu
cestoslavicu na bolesna mjesta.
1 - . - , ' 1
"' - -- -- -- --- -
ё
39
С С А К
takalj, komodljika, lopuh, lopusina, polusina,
repje, repuh, repun, repusina, veliki titak, slov.
repinec
. Arctium lappa
D
vogodisnja ј е Ь visoka 1,5 m; drze ga
korovom, ali ј е zbog svojih sastojaka,
Ь и dragocjena ljekovita Ь
Raste pokraj и и zidove, hrpe kamenja,
и Cvate od lipnja do и Voli и
и i и polozaj. Korijene iskapamo od
travnja do listopada, rezemo ih р о и i
и Listove beremo i SVJeze ih
и Ь а plodove nakon sto и
ё
Zbog и sok ј е cicka izvrstan kod bolesne jetre. и
f и и pomaze dijabeticarima. Korijen ј е pripremljen kao
varivo, vrlo dobar za dijabeticare. С а ј lijeci i prociscava krv. К а о dodatak
и pomaze kod koznih bolesti, pijemo li ga istodobno dok se и
Pomoci с е nam i svjezi sok; njega istisnemo iz korijena tako da ga Ь
prelijemo s 2 salice vode, namacemo nekoliko sati i potom popijemo. Sok
lijeci i vlazne lisaje, potkozne cireve, и и mladenacke akne. Sok
svjezega korijena kapamo na ekceme, otvorene rane, opekline i cekamo da
se na njima и Cajem ispiremo и и и и и i
и С а ј od sjemena dobar ј е protiv и kamenaca, tjera na
mokrenje, и и i и и Ulje, maslinovo ili
sezamovo, и и и se namakali Ь korijeni, sprecava ispadanje
kose i lijeci и Za и и mozemo korijen namakati i и и Cickove
listove и и и stavljamo na otekline, bolna kriza, kozne и р а е С а ј
od listova lijeci и е и и giht, razne и р а е Protiv masne kose svaki
dan и ђ и vlasiste sok od svjezih listova. Hodamo li р о и и с и
stavimo na glavu cickov list. Т о с е goditi glavi jer с е ј е и od и
Takva ј е zastita mnogo bolja od sesira ili и р с а Kad se list и stavimo
novi. Mozemo za и od и и Ь i druge ljekovite listove.
Cistac
CISTAC
betonika, bukvica, slov. cistec
Bet6nica officindlis
40
S
tabljika mu ј е cetverobridna, cvijet grimizno
crven. Raste na suhim, prisojnim travnja-
cima. Ь rezemo pedalj iznad tla jer ј е
njezin donji dio drvenast; ima slab miris i gorak
okus. Vec ј е u starome vijeku Ь о jedna od
najpoznatijih ljekovitih Ь U novije su ga
doba potisnuli kemijski proizvodi. Jedinstvena
ј е Ь stoga ј е nazivaju ljekovita bukvica.
Najkorisnija ј е pripremljena kao oparak, prelivl1-
na vrelom vodom ili Ь vinom.
Ь
T
Kod napadaja astme ili plucnog katara popijemo dnevno, gutljaj р о
gutljaj, 2 do з salice oparka pripremljena s р о jednom cajnom zlicicom
Ь na salicu vode. Lijeci proljeve i Ь crijevne tegobe. С а ј rastvara
sluz u plucima, а poma:le i kod katara zeluca, zutice, bolesti mjehura i
bubrega te dakako kod vodene bolesti. Р о 1 do 2 salice cajnog oparka na
dan daje se omrsavjeloj djeci za oporavak. i jaki uvarak dodan vodi
za kupelj. Uvarak (u vinu) lijeci rane. Za rane koje tesko zacjeljuju uspjesne
su kupelji i Ь Zene Ь koje pate od rana zbog prosirenih vena morale
vise Ь cistac. Njime Ь se izlijecile mnogo brze nego kemijskim
preparatima. Zene Ь ga takoder trebale Ь kod smetnji za
mjesecnice, kod krvarenja iz maternice i uopce svih zenskih tegoba. Nekoc
su tom Ь uspjesno lijecili (pocetnu) histeriju. dusevne bolesti i
padavicu. Vrelim vinom prelivena poma:le kod krvave stolice; pijemo ј е gutljaj
р о gutljaj. Oparkom lijecimo upaljeno grlo, bolesne desni te ispiremo usta
i Ь kronicni reumatizam.
v
CUBAR
bresina, cubrika, oiepek, setraj, vrisak, vrtni
vrijesak, s/ov. setraj
Satunija hortensis
J
ednogodisnja ј е Ь visoka do 40 cm.
Uzgaja se pretezno u vrtovima kao aroma-
ticna Ь koja ј е ujedno i ljekovita. Cvate od
lipnja do kolovoza. Vrlo ј е osjetljiva na bladnocu.
Ь njezin zeleni dio. Zanjemo ј е
dva puta godisnje: prvi put prije no sto ј о ј izblju
cvjetni pupoljci jer tada ima najvecu aromaticnu
vrijednost; drugi pak put kad ј е u punom cvatu,
. . - '
....__ -- - -

С Ь а г 41
г
dakle u srpnju. Odrezemo ј е tik iznad tla, povezemo u manje snopove i
susimo, najbolje u prozracnome potkrovlju. Odrvenjelu Ь odrezemo,
а ostalo zdroblmo i cuvamo u tamnim staklenim posudama.
Т
С а ј lijeci proljeve sto nastaju zbog vrenja prilikom truljenja, pomaie kod
crijevnih i zelucanih grceva, nadimanja i nadraiaja na povracanje; 2 do
З cajne zlicice Ь poparimo s Vz litre vrele vode i taj с а ј nezasladen.
pijemo gutljaj р о gutljaj. Kod secerne se bolesti nakon sto se pije taj с а ј
znatno smanjuje osjecaj zedi, tako karakteristican za dijabeticare. Dakako,
oparak moramo piti nezasladen. Kad se osjecaj zedi smanji. kolicinu с а ј а
treba takoder smanjiti. U puckoj se medicini cubar Ь protiv glista,
kod jetrenih i zucnih bolesti. Т а ј с а ј otklanja vjetrove i Ь grceve u
trbuhu, pospjesuje probavu, znojenje te lijeci katare. Na zivce djeluje
okrepljujuce. Jos ј е vainiji kao zacin: pristaje uz masnu hranu. pecenke,
kobasice. uz juhe od povrca, mesa i graha, uz jela sa slaninom te uz peceni
krumpir. Cubar i bosiljak mogu u mnogim jelima gotovo potpuno zamijeniti
sol i papar. Mnogima ј е to vrlo pogodno i vazno. OPREZ! Njegovo ј е
djelovanje prilicno jako, ј а ga ne smijemo uzivati u prevelikim kolicinama.
CUVARKUCA
cuvarka, netres, pazikuca, г е Ь г а usna cuvarkuca,
vazdaiiva, zeqi kupus, slov. netresk
Sempervfvum tect6rum
T
rajnica ј е visoka do 30 с т ima mesnate,
jajolike listove koji su na kraju zasiljeni i
tvore rozetu. Iz sredine rozete raste cvjetna
stapka s ruzicastim, zvjezdastim cvjetovima.
Cvate od lipnja do rujna. Raste р о stijenama,
zidovima, р а i krovovima; u nekim ј е krajevima
tamo namjerno zasade ne Ь li cuvala kucu od
groma. Ь svjeze listove.
Т
С а ј potice izlucivanje mokrace, а kod proljeva zatvara. Pomaie kod jake
mjesecnice i krvave dizenterije. Uvarak se moze upotrijeblti kod upale
uha i iscjetka iz uha. Uzmemo list, zgnjecimo ga, istisnemo kapljice u uho
i potom uho pokrijemo komadiCem vate. Kurje oci, bradavice, suncane pjege
nakapamo sokom u vise navrata. Takoder i otvrdnuca; ona с е tako omeksati
i nestati. Od listova nacinimo Ь za bubuljicavu kozu sklonu svrbezu.
Sok lijeci i opekline i ubode insekata. Listove cuvarkuce przimo polako na
masti; tako doblvamo mast koju mozemo Ь kod opeklina, rana,
nagnjecenja i modrica.
Divizma
42
DIVIZMA
/epuh, oslji rep, svijecnjak, velecvjetna divizma,
vuqi rep, iutocvijet, slov. lucnik
Verbdscum thdpsiforme
D
vogodisnja ј е blljka; prve godine izraste
samo prizemni vijenac listova, а druge
ravna, nerazgranata dlakava Ь visoka do
2 m. Pokrivena ј е malim, zutim cvjetovima i
listiCima sto mirisu р о medu. U sredini cvijeta
crvenkast ј е vunasti prasnik. Cvate od lipnja
do kolovoza na krcevinama, na rusevinama, uz
putove. Ima vise vrsta divizme. Sakupljamo
ponajprije c\jetove, ali i listove i korijenje. Vaino
ј е da sakupljamo za suha vremena, kad nema
DobriCica
rose, te da naglo susimo, na propuhu, а naposljetku u malo zagrijanoj
pecnici . Spremamo u staklenke koje se dobro zatvaraju jer inace pocrni i
gubl vrijednost.
Т
С а ј smanjuje nakupljanje sluzi u plucima, pospjesuje iskasljavanje.
djeluje protuupalno. Sluzi protiv astme, hunjavice, hripavca, bolesti
slezene i jetre. U zena regulira mjesecni ciklus. Djelovanje izvana: cvjetovi
namoceni u rakiji dobro su sredstvo za masazu protiv reume i hemoroida.
Nakapamo li nekoliko kapi u uho, poboljsava se sluh. Djeci koja mokre u
postelju nakapamo 10 do 20 kapi na secer i to im dajemo prije odlaska na
pocinak.
DOBRICICA
brstan, koturac, mjesecnjak, niski brsljan,
samobojka, brstan-trava, slov. grenkuljica
Glech6ma hederdcea
R
aste uz plotove, zivice, р о zidovima, mocvar-
nim pasnjacima, travnjacima, neobradenim
poljima. Sakupljamo ј е od ozujka do lipnja dok
cvate, i to cijelu blljku, ali i posebno listove i
cvjetove. Susimo na propuhu u prozracnoj
prostoriji blljke poslozene u vrlo tankim
slojevima i uz cesce prevrtanje. Sadrzi obllje
tvari koje ј е cine jako ljekovitom.
С а ј djeluje osoblto jako na disne organe i lijeci razlicite njihove bolest(
f katare, sluz u plucima, katar zdrijela i bronhijalnu astmu. Dostaju samo
- 1
- -------- - .... -- -
Dobricica 43
Dubacac
dvije salice toga ё а ј а na dan. Ц ј е ё i upaljene mokracne organe te pospjesuje
probavu. Dobro ё na ё sustav, Ь tegobe izazvane
histerijom. Ь crijevne i ё tegobe u ё kad se slabo
ё solna kiselina. Takoder pomaie kod smetnji u crijevima i jetri. Vino
kuhano s ё odstranjuje gliste, pospjesuje menstruaciju, ё isijas
i zuticu. Т а ј uvarak ё i rane koje tesko zacjeljuju. Tako djeluje i mast
od ё Prasak ј а ё а slaba prsa i ё gnojna pluca i pluca puna sluzi.
Cijenjen ј е i kao lijek protiv bubreznih i ё kamenaca. Vino kuhano s
ё dobro ј е za ispiranje upaljenih desni i za pranje krasta. Juha
od mladih izdanaka ё i drugih proljetnih biljaka- ё koprive,
breze, vrtne krese (Lepidium sativum) i stolisnika- ё tijelo od bolesnih
tvari koje su se u njemu nakupile tijekom zime. ё dodajemo
proljetnim salatama kao sto su vrtna krasuljica (Anthriscus cerefolium),
dragusac (Nasturtium o.fficinale), ё В е Ш perennis) , kopriva (Urtica
dioica). Kod bolesti usiju ё parnu kupelj. Regulira kolesterol. Biljka
kuhana u mlijeku napitak ј е koji valja piti prije spavanja i kod tegoba s
plucima. Protiv boli nam sluzi ako s\jezu ё zdroblmo. pomijesamo
s lanenim brasnom i toplom vodom te polozimo na bolno mjesto. Mozemo
staviti Ь i od same Ь Т о vrijedi i za otklanjanje celulita.
v
DUBACAC
dubac, mali dubcac, diigericn}ak, gavranov kuk,
mravak, podublca, trbusac, turcica, slov. vrednik
Teucrium chamaedrys
D
Ь а ё а с uspijeva na suhim, vapnenastim
tlima, na kamenitim obroncima i р о s\jetli-
jim sumama. Malen ј е do 30 cm visok polugrmic.
Listovi su mu tamnozeleni, na ё
Ь а cvate ё i to od
srpnja do и Za njegovu se ljekovitost znalo
jos и starome и Rimski и ga ё
и ё protiv zapustena kaslja. Car Karlo
Veliki tom ј е ljekovitom Ь ё giht.
и Ь а ё а с ј е antiseptik, и Ь ј а bakterije u е и с и i crijevima. ё na
f mokrenje i stoga ј е vrlo и ё kod vodene bolesti. Pomaie da se и
bolje и ё и ј е iz р и с а i и ё и ё е tegobe, Ь pranje, rane,
hemoroide. Ь ga i kod secerne bolesti te za ё и ё
и и Ь Ь и pet и и ё litre vode. Т а ј
ё а ј pijemo и ј и о nataste i ё prije spavanja. No и Ь а ё а с ne
и Ь samo za ё а ј е е Stavljamo ga i u ј и е te dodajemo и
Osoblto pristaje uz и U jelima nije samo ё koji daje и okus
i potice tek; и Ь а с а с i lijeci. Za и lijecenje pogodniji ј е kao с а ј
Cajem ё i и te и i giht. Kod slabokrvnosti pijemo crno ·
Dubacac 44
Dvomik
vino u kojem smo 8 dana namakali 200 g dubacca najednu litru vina. Kod
oboljelih disnih organa i limfnih zlijezda mozemo naciniti i Ь od с а ј а
od dubacca. С а ј pomaze i kod nesanice te kod astme. rJputa: na casu vode
stavljamo jednu zlicicu Ь Pijemo vise puta, gutljaj р о gutljaj. Ь arome
i gorcine Ь se kod spravljanja likera.
DUNJA
funja, gunja, kunja, kutina, tunja, slov. kutina
Cyd6nia Ы
D
unja ј е pomalo nalik na jabuku. Cvate u
Ь i lipnju i ima velike crvenkasto-
Ь cvjetove. Plodovi su nalik na jabuke i
kruske. Dlakavi su, zlatnozuti. Sazrijevaju u
listopadu, а dozrijevaju u podrumu. Imaju
ugodan miris, no trpak okus. stoga ih uzivamo
samo kuhane. Sirove kriske ulazemo medu
kupus koji pripremamo za kiseljenje.
T
Ljekovitost: zbog obllja sluzi kompot ј е od
dunja vrlo Ь sredstvo kod upale
zeluca, crijevne sluznice i disnih putova te kod proljeva. Polozimo li na ranu
sto krvari dlakavu koru dunje, krvarenje с е prestati . Parne kupelji od
dunjinih listova dobro cine kod spustene maternice . Dunjino sjeme
namacemo u vodi dok se ne zgusne u sluz koju Ь kod
dekubltusa, opeklina, kod raspucane koze i prsnih bradavica. Kod ё u
usnoj supljini mozemo njome i grgljati.
DVORNIK
dusomaca, kokosica, krupnik, oputina, pasja trava,
pticji dvornik, pticja trava, rusno zelje, s/ak,
solomonov pecat uglasti, troskot, truskavac, slov.
dresen
Polygonum aviculare
т
о ј е dosadan korov, ali i vrlo ljekovita Ь
Cijelu Ь bez korijena beremo od lipnja
do kolovoza i susimo ј е u hladu. Sadrzi mnogo
vitamina С i silicijeve kiseline. Uspjesno ј е
mijesamo sa zobenom kasom i г
-- . ....,. - 1
--- - -- -
Dvomik
45 Estragon
Lijeci ponaprije р и с а и i mjehur. Za lijecenje kaslja i и -
! katara и и mijesamo jednake dijelove dvornika, podbljela i и
Poboljsava i и krv. Stogaje vrlo prikladan za и и ciscenja
organizma. Tijekom nekoliko tjedana pijemo 2 do З salice с а ј а na dan.
и krvarenja iz maternice, р и с а и i hemoroida. Dvornik
namocen и rakiji otjerat с е crijevne nametnike, а namocen и и
crvenom и pomaze и и и proljeva, dizenterije. podrigivanja, а и
zena и и и tegoba za vrijeme ё Treba ga piti р о З salice
na dan. Sok ili с а ј olaksava bolno mokrenje i и pijesak i kamence
iz и i и Dobar ј е cak i kod secerne bolesti. ajbolje ј е ako
pijemo gorak с а ј а и krajnjem ga и с а ј и sladimo medom.
ESTRAGON
trkanj, tarkanj, troskotnicC!_, zmijina trava, slov.
pehtran
Artemfsia dracunculus
V
rlo ј е razgranata и trajnica, visoka
db 120 cm. Na ј и и Е и о р е raste i
samonikla, na и и i р о stjenovitim
padinama. Voli и Cvate od
Ь do srpnja. Aromaticna ј е Ь и
и Ь listove koje и
spremamo и tamne staklenke da ne и
miris. Jos ј е bolje и li svjeze listove и
и ili и
T
Biljka se и р е р о и с и ј е za poticanje teka i kao lijek za и
С а ј Ь trebali piti и oslabjeli и koje и tjeskoba. zene koje
и Ь s mjesecnicom. bolesnici sa slablm radom Ь и Ь г е а i
и С а ј ј е i и dobar ј е protiv г е и е i gihta te vodene bolesti .
Lijeci i и и te nadimanje. и i na и и bolest -
и zglobova, и и ga vrlo cijene. Za Ь
р о и и ј и svojim oblteljima и и и и s estragonom. Za и р о г е Ь и и
и najbolja ј е s\jeza Ь Poznat ј е i estragonov ocat. Da Ь ga se
pripremilo, treba samo zeleni dio Ь namociti и dobar vinski ili и
ocat.
Gavez 46
GAVEZ
crni gavez, crni korijen, ljekoviti gavez, kilnjak,
konjski rep, opasica, pljusc, veliki gavez, veliki
konsulj, volovski jezik, vrtni gavez, slov. gabez
Symphytum officindle
B
iljku u cvatu beremo od Ь do
kolovoza, а podanak vadimo u р г о ј е с е prije
cvata, dakle u ozujku i г ili pak ujesen
u listopadu i studenome. Podanak valja kopati
siljastom lopatom ј е г se г gotovo i ne
moze vaditi buduci da seze duboko u zemlju i
cvrsto ј е u nju г Mast mozemo naciniti
odmah od s\jezeg podanka. Podanak mozemo i
susiti te samljeti ili stuci u г М о г а о ga
Gavez
naglo susiti. Najbolje ј е da ga г г р о duzini u tanke ploske, objesimo
ih na uzicu na г mjestu ili ih г susimo р о г а ј peci na
г г od С Ako se susi р о г о podanak moze popljesniviti, а tada
se г alantoin, г sastojak gaveza.
W Od svih ljekovitih Ь gavez sadrzi najvise alantoina, а on ј е г
V za г stanica dok zacjeljuju г а е i one koje tesko zacjeljuju, р а cak
i one zagnojene. Gavez ј е jedan od ponajboljih lijekova za zacjeljivanje
vanjskih i г г а а (onih na zelucu), posjekotina, г
nagnjecenja (kontuzija) , lomova i krvarenja, ali i kod uganuca i iscasenja,
nategnuca misica i tetiva. г ј е koristan kasasti Ь S г na
velicinu г а е о Ь г о smijesamo 2 do 4 zlice г od г s malo г
vode u kasastu smjesu. Т о namaZemo na platnenu krpu i stavimo na г
Nakon 2 sata stavimo novi Ь Ь su г i kod г nastalih
od г kod г vena, kod Ь sto ih izazivaju г i
giht, kod bolnih г nakon amputacija, kod upale kostiju i kod р о г е Ь г с е
Umjesto kasastoga Ь Ь i gavezovu mast. Svjez podanak
о Ь г о ocistimo, nasjeckamo i lagano г na svinjskoj masti, dakako
bez dodavanja soli. Vrucu mast г kroz platnenu krpu u staklenku
ili emajliranu posudu и kojoj ј е poslije cuvamo. Naposljetku iscijedimo i krpu
s talogom. Mast Ь jednako kao i kasasti Ь Tu Ь mast
г imati u svakoj kuci ј е г г г pomoc i ljudima i stoci.
Gavez ј е ljekovit i za disne г kod г г upale pluca.
krvava ispljuvka, gripe, upale р о г е Ь г с е Gavez ј е lijek i za г г
- zelucani katar, г г kod г bolesti, р а i kod jake
i bolne mjesecnice. Gavezov se podanak г mijesa, s medom ili
sokovima, i to se daje bolesnicima s г г а osoblto
plucnim bolesnicima. · ·
Glog, crveni
47
GLOGJ> CRVENI
bijeli trn, glag, glog, glogit, gloginja, glogovac,
pasji trn, trnovina, slov. glog
Crataegus oxyacdntha
U
glavnom ј е grm srednje velicine, mirise
poput badema, а njegovi plodovi imaju
brasnast okus. Najbolje uspijeva na glinastom
tlu. Cvate u Ь i lipnju. Cvjetove i listove
beremo u Ь i lipnju, а plodove u rujnu i
listopadu. Boblce susimo rasprostrte (u tankim
slojevima) oko tjedan dana na toplome, а tek
potom uz samu р е с
Glog, crveni
T
Glog ј е jedan od najdragocjenijih lijekova
srce. Ј а с а i regulira rad srca. Djelotvorno regulira krvni tlak, visoki
snizuje, ali i niski povisuje ako ј е srce slabo. Kod starijih ljudi lijeci mane
i upale srcanoga misiCa. Glog nema nikakvih popratnih stetnih djelovanja,
cak i ako ga neprekidno pijemo nekoliko mjeseci. Kod smetnji u radu srca
korisniji ј е od crvenoga naprstka (Digitalis purpurea). Pomaze kod mnogih
bolesti na zivcanoj osnovi, kod napetosti, razdrazljivosti, nesanice. С а ј
pripremamo od cvjetova i listova ili plodova. Zasladujemo ga samo medom
i pijemo gutljaj р о gutljaj. Plodove mozemo i istucati, potom namakati 8 sati
u hladnoj vodi, nakratko zakuhati, ocijediti i piti gutljaj р о gutljaj dnevno
2 do З salice. Od cvjetova i plodova mozemo napraviti i tinkturu. Najbolje
ј е da ј е preporuci lijecnik i da nadzire njezino djelovanje. Glog ј е izvanredno
ljekovit kod srcane slabosti i treba ga uzimati u pravilno odmjerenim
kolicinama. Koristan ј е i u slucaju pojave vode oko srca, ovapnjenja osrcja,
kod mane srcanih zalistaka, kod prosirena i usaljena srca. Glog Ь i
staracke tegobe, kao i one u klimakteriju. С а ј pijemo i kod bolesti s
vrucicom: kod upale pluca, gripe, bronhitisa i kaslja. С а ј smiruje i padavicare
za vrijeme napada i nakon njih. Glog ј е osoblto vaian kod srcanoga infarkta.
Poboljsava naime prokrvljenost koronarnih zila tako da stanice srcanoga
misica doblvaju dovoljno hrane. No samo njegova ustrajna poraba moze dati
dobre rezultate. Т о znaci da pijemo с а ј od cvijeta, 2 do З salice na dan.
Zasladujemo ga samo medom. Tinktura od boblca djeluje protiv bubreznih
kamenaca, gihta, Ь pranja. Uzimamo ј е tri puta na dan р о 10 do 15
kapi.
и с т а
GO R US][ С А Ј
CRNA
48
с г п а gortica, с г п а mustarda, с г п а slatica, с г п а
vrzina, crni kupus, divlja gorusica, gorusica,
г ognjica, senf, slatica, slov. gortica
Brdssica n(gra
R
ijec ј е о с г о ј г и ј е г Ь nema
и и г Uspjesan ј е
lijek kao Ь ili melem. г Ь ili
г Ь sjeme, ili vec г г melem iz
г ili г od sjemena г и ili pak
cijelo sjeme.
и с т а

г Ь sjeme (100 g) smijesamo и и namaiemo na и и
i stavimo ј е na bolesno mjesto te ј е tamo г 10 и г г
na г kod и р а е р и с а ili г s г и Kad и Ь
и о Ь г о о р е г е о cajem od kamilice. Kod djece Ь о г а stajati samo
З do 5 и Т а ј se Ь и р о г е Ь ј а а za г koze kod и р а е
р о г е Ь г с е г и bolova i za Ь о ј и г и г и р о г а Ь а
г и pomaze г г i и tegoba. Bolesnik Ь ј е о г а о
и cajnim zlicicama. и tek, о Ь г о и na и
mokrace, р о svoj г pomaze i г с г а na е и с и U и г и mozemo
и i и о г и с и oblcan senf iz г Melem od г и lijeci
isijas, giht i г е и и г и cvijet и za и г bolova и
misiCima, и а и с а iscasenja, р а i г е и е Gorusicini Ь lijece г
г s и О Ь о и za dijete г dodati 20% svinjske masti da
и Ь г и ј е i г zacin ј е г ј е i и и i ljekovita.
и г pogotovo masnih jela, tako da ona Ь г е odlaze iz и
te da ih г р г о Ь а е do kraja. г и olaksava г и и krvi
и г г koje inace р г о Ь а а znatno о р е г е с и ј е OPREZ!
и na to da ј е г и jako г i da и г г Ne
smijemo ј е odvec и ostaviti na kozi kao melem ili Ь inace moze
nastati и р а а s и Kod г и и и р о г е Ь е moze izazvati
и р а и и Ь и Ь г е а ј е и г а i г а kod zena и nastati smetnje
и mjesecnici ili se pak moze pojaviti и р а а jajnika.
1 -- - - - - - - - - 4--- - -_ - _:_ - - 1
Grah, Ь
fidol, pasulj, slov. fiiol
Phaseolus vulgdris
49
C
vjetove г Ь е г е о и и zelene
mahune cijelo ljeto, а plodove kad г и
о Ь г о и na о Ь г о pognojenoj zemlji
izlozenoj и с и Ne г и т и г
vapnenasta tla. Za ljekovite г и
mahune г plodova. Bolje и mesnatije
г ј е г и г и г
и tvar и и и Т о ј е г
lijek za г ј е г и и е с е г а
и krvi i г и vise г г г е Ь а
г najbolje. Ljekovitost т и se и na
odvec vlaznoj ili и zemlji.
Grah, Ь
Zelene и и jak glukokininski и Bolesnici Ь cijelo ljeto
f г jesti sto vise kuhanih svjezih zelenih mahuna. г zbog
г г sadimo и г г od prvih tjedana do
kasne jeseni. Tako oni cijelo г и и svjeze zelene и
Bolesnici о г а ј и г и г О Ь г о с Ь г Ь Ь
bolesnik moze pojesti od 4 do 7 kg и na tjedan и г г
U krvi с е i mokraci imati znatno manje acetona, а е с е г с е se sniziti za З О
do 40%. а г е с и и se и ne и о Ь г а pak kucanica
neka sto vise zelenih mahuna г г и staklenke za и da ih Ь и е
dovoljno za bolesnika. I и и iako г manje и
и Ь и aceton i е с е г и krvi i mokraci. и se da cemo za
lijecenje г i druge ljekovite Ь lisce od г г stolisnik
i maslacak. Od tih Ь г г и с а ј а i pijemo ј е desetak
dana. Ili pak г ovako: г г с а ј od svake pojedine Ь tome
dodamo и ili pelin ili и Potom, nakon desetak dana nastavljamo
lijecenje г и ili Ь С а ј od г Ь
и lijeci и bolest, г е и и giht i isijas. г ј е i kod bolesti
Ь и Ь г е а i ј е и г а lijeci и р а и Ь и Ь г е а poslije г г i и
и Ь и Ь г е е kamence i pijesak. г i odvodi г и и
Dnevno Ь bolesnici г piti 2 do З salice с а ј а и г и
samo nekoliko и ocijedimo i taj с а ј pijemo nezasladen. и Ь
и и mnoge ljekovite sastojke. Osim с а ј а od и mozemo
г i ј и е 2 do З г г mahuna и и г г litre vode
toliko dugo dok ne ostane pola litre и ј и е Uzimanje te ј и е i с а ј а od
и и и и о ј и Ь bolesnik о г а о и
HmeY
HMElJ
slov. hmelj
Humulus lupulus
50
H
melj se penje р о grrnlju, ogradama i drvecu.
Ь zenske cvatove, slicne
ceserima. Sakupljamo ih u rujnu, susimo i
cuvamo u tamnim staklenkama koje se mogu
dobro zatvoriti. Ima vrlo aromatican, а u vecim
kolicinama cak i omamljujuci miris. Okus mu
ј е vrlo gorak i trpak. Mlade pupoljke beremo u
ozujku i travnju za salatu, cvatove u srpnju i
kolovozu, а ceseriCe ujesen.
Hrast, lu.iryak
Т
С а ј zbog gorcine ј а с а zeludac i potice tek.
Pijemo ga hladna, otprilike sat prije glavnoga obroka. Snaino utjece na
izlucivanje mokrace i odvodi nakupljenu vodu. Ljekovito djeluje i na giht i
reumu. Sok od s\jezih listova veoma olaksava zatvor i pospjesuje izlucivanje
i odvodenje mokrace. С а ј djeluje smirujuce na zivce: tjelesna i zivcana
napetost popusta, regulira se ubrzano Ь stisava se depresija. Normalizira
se pojacani rad srca. С а ј vraca i normalan san. Pijemo ga pola
sata prije odlaska na pocinak. Mozemo mu dodati i odoljen. glog i imelu.
Nakon njegova uzivanja smanjuje se spolna prenadrazenost. С а ј regulira
mjesecnicu, smiruje bolove u maternici i Ь klimakterijske tegobe.
Zacepljenu jetru lijecimo u proljece salatom od izdanaka hmelja.
HRAST/)
lUZNJAK
dub, dubovina, hrast /uinik, /uinjak, luini hrast,
rani hrast, slov. hrast
Quercus r6bur 1 Quercus pedunculata
D
vije su vrste hrasta: luznjak i kitnjak
(Quercus Щ Prvi raste uglavnom
u nizinama, а potonji raste na visim polozajima.
Listovi luznjaka imaju kratke, а oni kitnjaka
duge peteljke. Najdjelotvornija ј е kora mladih
grana i izdanaka. Sakupljamo ј е u svim godis-
njim Ь а plodove, zir, u rujnu i listopadu.
Treslovina (tanin) u kori najvazniji ј е ljekoviti sastojak hrasta.
- - 1
1 - - -- -
- - -
Hrast, И
51
Hren, !juti
и и р о а Ь а cajevi. Kod и р а е crijevne i и и te
f crijevnog katara. Ne и ga kod zivcanih crijevnih tegoba
(crijevne nervoze). Pomalo zatvara, stoga lijeci proljev. Dosta se р е р о и с и ј е
kod cira na и i е и с и С а ј od hrastove kore veze otrove i na taj nacin
и tijelo. Pijemo ga kod otrovanja gljivama i nikotinom. OPREZ! Kod
svakog otrovanja gljivama valja odmah и Lijecenje ljekovitim Ь
moze samo pomoci lijecnikovoj terapiji. С а ј osim toga, veze i kemijske otrove
koje svakoga dana и и organizam s hranom te olovo koje и
и ј е da taj с а ј pijemo vise р и а и ovom kemijom prozetom о Ь и U
и vode stavimo и и kore i и 5 do 10 и Pijemo ga s
mlijekom, bez secera. Pijemo ga i kad smo и ako nas и zmija
ili и Ь о е kakav и Njime и se spasili- mnogi koji и imali krvav
и ili и cak povracali krv i imali и и krvarenja. Natecene noge
lijeci mjesavina с а ј а od jednakih dijelova kore, pelina i poljske preslice. Т и
и poparimo salicom и vode i pijemo na zlice. Vanjska и р о а Ь а
и i и Sjedece se и р е р о и с и ј и kod ispadanja debelog crijeva
(prolaps rektuma), а njima se и izlijeciti i и na tom и Protiv
vrlo jakog zatvora dodajemo i koru krkavine. Kod hemoroida i и и
i klistiri od jednakih dijelova kore hrasta, kamilice i и Uvarak od kore
lijeci mnoge bolesti: rane, zagnojena mjesta, cireve, te potkozne cireve. Protiv
znojenja и р е р о и с и ј и se svakodnevne и и Dakako, valja
и и te tegobe. К и р е ј poma:Ze i Ь na nogama. Kod laksih
lomova bolove и и Ь od mljevene kore: stavimo ih jos vla:Zne i tople
и vrecici na mjesto loma. Zbog tanina и kori и и kod ekcema i
и koznih bolesti. I kod psorijaze pomaze с а ј od kore te и i
и njegovim и Kava od zira и rad stitnjace, jednako
kao i с а ј i Ь od kore. Kavu pripremamo ovako: zreli zir и izrezemo
ga na и zrnaca kave, dobro и na и и te
spremimo и dobro и и Uzimamo samo onoliko zrna koliko
nam treba, przimo ih dok ne и tamnosmeda, и ih sameljemo i
и kao и и desetak и Potom ocijedimo, dodamo secer,
dolijemo mlijeko i pijemo l do 2 salice na dan, ili svaki и dan, ako ј е
bolest и
HRENP LJUTJI
Hrelj, hrin, hrinj, kren, s!ov. kren
Cochledria armordcia 1 Armoracia rusticana
I
ma ljekovit korijen koji vadimo od и do
veljace и mjesecima kojima imena prema
latinskome и na -ar), а za ostale ga
mjesece и i и и tamnome
и и и и ili vlaznome и Sadrzi
mnogo vitamina С U zadnje vrijeme postaje
zanimljiv zbog tvari s Ь djelovanjem.
' Hren, !juti
52
Idirot
Hren povoljno djeluje na pluca. U tu ga svrhu mijesamo s medom: ta
f mjesavina razrjeduje sluz te pomaze da nestane katar, lijeci astmaticne
bolesti, cak smiruje i tuberkulozni kasalj jer pospjesuje izlucivanje sluzi.
OPREZ! Ь ga umjereno da ne dobljemo jak proljev ili da nas
nocu ne Ь Ь jaki znoj. Pojacava izlucivanje mokrace. OPREZ!
Konzumirajmo ga umjereno jer inace moze izazvati krvarenje bubrega.
Dostaju i posve male kolicine. Ь hrenu dodajmo malo vinskoga
octa, а zasladimo ga grozdanim secerom. Uzimamo З do 4 zlice na dan.
Uskoro с е mokraca postati Ь i bez tragova bolesti. Ь hren
stavljamo na zatiljak protiv glavobolje, а na lice protiv zubobolje. OPREZ!
Ь treba biti kratkotrajan (20 sekundi) inace na kozi mogu nastati
opekline. Zbog vitamina С hren ј е izvrstan lijek protiv skorbuta, tj. trulezi
u ustima izazvane ponajprije upaljenim desnima. Hren Ь trebali uzimati
dijabeticari, takoder i reumaticari, ali i ljudi koji su skloni gihtu. Kod
neredovite mjesecnice valja popiti cetvrt litre crvenog vina u kojemu smo
skuhali 2 cajne zlicice Ь odnosno nastrugana hrena. Hren: 10 rezanja
hrena namacemo u vinskome octu i razrijedimo ga; tom tekucinom
odstranjujemo suncane pjege, jetrene mrlje i bubuljicavost. Hrenovo vino:
50 g hrena Ь u litru Ь vina i namacemo 10 dana; uzimamo
ujutro nataste i navecer р о osminu litre protiv cira na zelucu.
baban, babat, indirot, kalamus, komus, mirisni
korijen, mirisljava trska, mirisavi sas, sabljar,
kolmei
Acorus cdlamus
I
dirot ј е drevna ljekovita Ь Stari su ga
К nazivali produziteljem zivota. Slovi kao
najbolji lijek za zeludac. Idirot ј е mocvarna
trajnica, naraste izmedu 60 i 120 cm, uspijeva
uz rijeke, mlake,- stajace vode. Sakupljamo
podanak koji raste vodoravno ijako mirise, i to
u rano proljece, prije nego sto se pojave listovi,
te u kasnu jesen. Pazljivo ga ocistimo, razreie-
mo te susimo u hladu, na propuhu.
Idirot Ь ponajprije kod zelucanih smetnji: katara,
f oslabjelosti zeluca, pomanjkanja teka, slabe probave, vjetrova. Regulira
istjecanje zuci i njezino pravilno izlucivanje. Djeluje protiv povisene
temperature, kod bronhitisa, gripe, upale pluca. Poboljsava cirkulaciju krvi.
Otklanja reumu i giht, vodenu bolest te pospjesuje izlucivanje mokrace. Kod
nedostatka zelucane kiseline, Ь i slabokrvnosti kuhamo с а ј Pusaci
se mogu odviknuti od pusenja ako ivacu osuseni korijen jer ih on tjera na
povracanje. Idirotov с а ј sluzi poboljsanju pamcenja. Mozemo ga Ь
-.- _.....__ - 1
- - .....__ -- - 1
Idirot 53
Imela
vati i za pranje glave jer ј а с а vlasiste. Kod stalno hladnih ruku i nogu
pripremimo tople idirotove kupelji. One su korisne i kod Ь nesanice,
zivcanih teskoca i zenskih bolesti. PiCe od idirota pomaZ;e muskarcima kod
oslabjele spolne moci. U litru jabukovace narezemo 20 g idirotova korijena
i ostavimo ga da stoji nekoliko dana. Pijemo gutljaj р о gutljaj 10 dana
zaredom р о cetvrt litre pica na dan. Idirotovo lisce otjerat с е gamad. OPREZ!
Kod proljeva ne smijemo upotrebljavati idirot.
IMElA
а т е ј е bijela т о т е а visk, visce, slov. bela
о т е а
Vfscum Ь
V
rlo ј е zanimljiva Ь ne raste iz zemlje
nego se kao nametnik nastanjuje na
listopadnom drvecu i cetinjacama. Ljekovitija ј е
ona sto raste na bjelogorici, а osoblto hrastova
imela. lmela ј е malen, rasljasto razrastao zelen
grm koji hranu sise iz Ь i grana drveta na
kojemu se nastanio. Dvodomna ј е Ь Cvate
u ozujku i travnju. Cvjetovi ·su zutozeleni, а
plodovi su Ь ljepljive boblce - ima ih od
rujna do studenoga. Ь se i grancice
s listovima nabrane u proljece i u kasnu jesen. Ima mnogo ljekovitih
svojstava. OPREZ! U prevelikim ј е kolicinama otrovna.

Ь ј е uglavnom za reguliranje krvotoka, za lijecenje
arterioskleroze, srcanih tegoba, osoblto starackih bolesti srca, suma u
usima, navale krvi u glavu, iscrpljenosti, klimaktericnih smetnji. Imela
pojacava rad zlijezda u probavnom sustavu; time otklanja zatvor, nadimanje,
zakrcenost, pocetnu zuticu, pojacava slablji rad gusterace, nedostatan rad
zuci i regulira izlucivanje stitnjace. С а ј od imele preporucuje
se kod neredovite mjesecnice i kod krvarenja svih vrsta. Djeluje i diureticki.
zato ga pijemo kod reume, gihta i zastoja mokrace. Utjece na zivcani sustav,
pomaze kod astme, padavice, histerije, grceva. lmela skuhana na mlijeku
djeluje protiv glista. Imelinim cajem otklanjamo alergijsku groznicu. Redovito
Ь ga trebali piti ljudi koji su zbog lose krvi skloni raku, zene s tumorom
na spolnim organima i s Ь pranjem. Vanjska uporaba: noge hladne
zbog losega krvotoka kupamo u vrucoj kupelji od imelinih listova i boblca.
Za prosirene vene, otvorene rane na potkoljenici, ozebline korisne su tople
kupelji. OPREZ! Djecu treba upozoriti da ne jedu boblce. Uputa: zlicicu
samljevene imele namocimo preko noci u pola litre vode. U tijeku dana to
popijemo u nekoliko navrata. С а ј od listova namijenjen za unutrasnju
upotrebu ne smije Ь prejak.
Jagoda, sumska
JAGODAP
К
54
crvena jagoda, jagoda divlja, jagodnjaca, mamica,
pozemljusa, slov. gozdna jagoda, jagodnjak
Fragdria vesca
U
svibnju i lipnju beremo listove bez cvijeta
ili cijelu Ь а u lipnju i srpnju jagode,
dok korijenje kopamo u rano proljece ili kasnu
jesen. Susimo u hladu. Osim mnogih drugih
ljekovitih sastojaka jagode imaju i osoblto
mnogo vitamina С Toga ј е to vise sto ј е
suncanije mjesto na kojemu jagode dozrijevaju.
Jagoda, sumska
Zupnik К preporucivao ј е da se caju od listova doda i malo lazarkinj e
radi arome, sto tome caju daje osoblto ugodan miris. К ј е с а ј od listova
preporucivao osoblto onima koji su preboljeli neku tesku bolest i to radi
brzeg oporavka, а osoblto slabasnoj djeci .
Т
С а ј odstranjuje pijesak i kamence u mokraci i uopce pomaze u
izlucivanju mokrace. С а ј od listova prociscava krv. Mozemo ga pojacati
ako dodamo i listove maline, plucnjaka, tratincice i kupine. С а ј od listova
lijeci crijevni i zelucani katar, proljev i hemoroide. Jagode: veliki Linne lijecio
se jagodama i izlijecio od teska gihta. Njima lijecimo i bubrezne bolesti .
Pospjesuje probavu i ј а с а organizam, osoblto ako im dodamo secer i slatko
vrhnje. Polovica -vlastitoga secera vocni ј е secer, st-oga ih dijabeticari ne smiju
ukljuciti u svoju dijetnu prehranu. OPREZ! Kod pojedinih ljudi mogu
prouzrociti neugodnu koprivnjacu, urtikariju. Oni se, na:Zalost, moraju odreci
tog slasnoga voca, jednako kao i cokolade, ј а ј а i ostriga, te prijeci na hranu
koja sadrzi samo malo bjelancevina. No smiju piti с а ј od listova. I, dakako,
moraju se javiti lijecniku! Sok od jagoda osoblto pomaze astmaticnim
ljudima. Uvarak od korijena zaustavlja i lijeci proljev. Iscjedak iz listova i
korijena lijeci bubrezne bolesti . Listovi nabrani о Ivanjdanu, ljetnom
solsticiju, imaju navodno najvecu snagu, ako se moce u r a kiji. Tim
ekstraktom, dakako razrijedenim, uspjesno ispiremo usta i sprecavamo tako
upalu desni i krvarenje iz njih, а otklanjamo i neugodan zadah iz usta.
vrtne jagode nemaju ljekovitih svojstava.
- -- - - - - --- - _ - 1
Jagorcevina
55
JAGORCEV][NA
pravi jaglac, jaglac rani, ljekoviti jaglac, proljetni
jaglac, jaglika, jagljika, jagortika, pramalite,
sunasce, slov. trobentica
Prfmula veris
T
rajnica ј е s kratkim smedim korijenom.
Svjezi cvjetovi ugodno mirisu р о medu.
Cvate od ozujka do Ь kada ublremo
cvjetove. Korijen vadimo u ozujku i travnju.
Ociscene korijene nanizemo na konac i susimo
na zracnom, sjenovitom mjestu. Cvjetove
susimo brzo, а cuvamo ih u posudi koja nije
sasvim zatvorena. OPREZ! Neki su ljudi alergicni
na jagorcevinu, р а ј е trebaju izbjegavati. С а ј od
jagorcevine zasladujemo medom.
Jasen, gorski
Т
С а ј od svjezih poparenih cvjetova lijeci sve vrste katara i odstranjuje iz
tijela sve stetne tvari koje su se u njemu nakupile zimi zbog neprimje-
rene, jednolicne prehrane: olaksava kasalj, nadomjesta vitamin С С а ј cisti
osoblto disne organe, smiruje kasalj i bronhitis, pogotovo kod starijih ljudi,
dodamo li mu mlade listove te mladu koprivu. Sprecava ili bar Ь
upalu pluca. С а ј prociscava krv, bubrege, mokracovode i potice izlucivanje
mokrace. Jagorcevina lijeci giht i reumu; ako с а ј pijemo dulje. posve ih
izlijeci. Т а ј с а ј ujedno ј а с а zivce i srce, Ь migrenu, glavobolju na
zivcanoj osnovi, smanjuje drhtanje udova te pomaie kod nesanice. Vino u
kojem smo namakali cvjetove jagorcevine cudesno okrepljuje srce. С а ј protiv
nesanice: 10 dijelova jagorcevine, 5 dijelova lavande, З dijela hmeljovih
ceserica, 2 dijela pljuskavice i dio odoljenova korijena (valerijane). С а ј pijemo
prije spavanja. Cajna mjesavina protiv kaslja: З dijela jagorcevine i р о l dio
anisa. koromaca i podbljela.
Ј ASEN р GORSK][
bijeli jasen, veliki jasen, slov. jesen
Frdxinus excelsior
Ј
asen ј е lijepo drvo, visoko i do cetrdeset
metara. Plodovi su mu leptirasti, Щ
Ljekoviti dijelovi: listove beremo od svibnja do
srpnja. Tada i и i koru s mladih
grancica i grana. Plodove beremo u rujnu i
listopadu. Susimo ih u hladu ili najvise na С

Jasen gorski 56
Ј е ё а т dvoredni
С а ј od listova Ь ё ё reumu i vodenu bolest, pom_aie kod gihta,
f pospjesuje ё mokrace. Valja ga piti bar 14 dana. С а ј od plodova
ё kod smetnji u radu jetre, vodene bolesti, bubreznih bolesti,
pijeska i kamenaca u mjehuru te kod zutice. Jasenovo lisce dodajemo
mjesavinama ё а ј а za ё krvi. Jasenova ј е kora nadomjestak za
kinin, ё vrucicu, otklanja gliste i slovi kao piCe za okrepu - tonik. С а ј
pripremamo ovako: 1 do 2 ё а ј е ё nasjeckanih listova prelijemo sa
salicom kipuce vode, nakon З minute ocijedimo i gutljaj р о gutljaj popijemo
na dan 2 do З salice nezasladena ё а ј а Jednu ё ё kore nakratko
zavremo u ё litre vode, а nakon З minute procijedimo, te pijemo gutljaj
р о gutljaj nezasladen ё а ј do З salice na dan. Jasenove ё а ј е е u pravilu ne
zasladujemo. Za bolji im okus dodajemo malo maiurane ili paprene metvice.
Ј Е С А М Ј
DVOREDNI
bijelo iito, jacmen, jacmik, jecam ozimac, jecmik,
slov. jecmen
H6rdeum dfstichum
U
nas se sije ozimi i jari ј е ё а I jedan su i
drugi kvalitetni. Kod ј е ё а su plodovi srasli
s pljevama koje imaju dugo osje. Uzgaja se
mnogo vrsta ј е ё а u cijeloj Europi sve do
dalekog sjevera. Zrnje mu ј е ljekovito kad ј е
zrelo. Uglavnom sluzi za prehranu ljudi i
zivotinja, no ima i mnoge ljekovite ё
'W' Unutarnja prirnjena: ё brasno, poprzeno i na mlijeku skuhano u
f juhu zaustavlja pro]jev. ё brasno skuhano na mlijeku pomaze
majkama koje doje da imaju dovoljno mlijeka. Oljusten ј е ё а postaje poslije
duieg kuhanja sluzav, te ј е zbog te sluzi vaina hrana za ё bolesnike.
U pivovarama se od neoljustena ј е ё а priprema slad koji ima veliku hranjivu
vrijednost za ё bolesnike i rekonvalescente. Vanjska primjena: К
ё vruce Ь od ё brasna i mlijeka na upaljenim
ё Topli Ь od oljustena ј е ё а znatno ubrzava ozdravljenje
upaljenih oteklina. ё mekinje i brasno, zakuhane s octom i
maslacem, tople stavljamo kao Ь na ё i bolne udove. ё
se brasno, zakuhano s octom, stavlja kao Ь na oboljele zglobove kod
reume zglobova, kostobolje i gihta. ё voda: zrnje ј е ё а kuhamo sve
dok ne raspuca. Vodu ocijedimo i njome ispiremo grlo kad nam ј е upaljeno
Щ kad smo promukli. Tom vodom peremo i hrapave i raspucale ruke.
Mozemo ј е i zasladiti, dodati limun ili ё ocat, te piti kod katara
mjehura, dizenterije i promuklosti.
-.. - - - - - - - - - - - - 1
Kaduya
57
К
divlji kus, kadilja, kaloper, krastavica, kus,
krstasica, ljekovita slavulja, ialfija, slov. iajbelj
Salvia officinalis
I
zuzetnu ljekovitost kadulje izrazava stara
rimska izreka: Zaprijeti li smrt, р о kadulju u
vrt. Uzgaja se, dakle, u vrtovima, а samonikle
nalazimo u brdovitim dijelovima Hrvatskoga
primorja, Dalmacije, te osoblto na jadranskim
otocima. Voli suncana mjesta; raste bez obzira
na vrstu tla, а osjetljiva ј е na vjetar i hladnocu.
Svake ju ј е trece godine dobro presaditi, jer
inace uvene. Beremo mlade izdanke i listove
prije cvata. Susimo ih i u hladu.
KaduYa
Kaduljin с а ј prociscava disne organe, upaljeno grlo i . zdrijelo, upaljene
f krajnike, upaljenu sluznicu u ustima; lijeci pluca, hunjavicu i katar e.
Cajem grgljamo. No listove mozemo narezati i namociti u alkoholu, n akon
8 dana procijediti te р о potrebl dodati zlicicu tog iscjetka u casu vode za
grgljanje. Kaduljin с а ј zaustavlja jako znojenje u plucnih bolesnika, mladih
koji su u pubertetu, zena u menopauzi i nakon poroda. Zanimljivo ј е da
Ь с а ј pospjesuje znojenje, а jak ga zaustavlja i п Kod koznih
bolesti pomaiu kupelji u kaduljinome uvarku (ekstraktu) vise puta na dan
jer lijece ekceme i svrab. Pranje kaduljom ј а с а kosu i daje ј о ј sjaj. Parne
kupelji lijece mjehur i mokracovode te olaksavaju tesko mokrenje. Oriaj koga
ј е udarila kap trebao Ь piti р о 2 salice toga с а ј а na dan. Dijabeticari Ь
trebali piti mjesavinu с а ј а od kadulje i stolisnika u jednakim dijelovima i
to 2 do З puta na dan. Kaduljin с а ј pomaze kod gihta i reume, smiruje zivce
i drhtanje udova. Т cajem korisno ј е kod drhtavice. Pijemo li kaduljin
с а ј kod zelucanih tegoba, to с е nam vratiti tek, а on isto tako i smiruje upale
crijeva i zeluca, tegobe u jetri i zucnome mjehuru. Kadulja ј е ljekovita i za
zenske bolesti: lijeci Ь pranje, smanjuje sklonost pobacaju, pomaze u
menopauzi. Majke koje doje trebale Ь piti taj с а ј kad odblju dijete od sise.
1 trudnicama с е koristiti popiju li р о dvije salice toga с а ј а na dan. К а о zacin
listove kadulje stavljamo u pitu i druge kolace s jabukama. Za ostala jela
kadulji dodajemo jos persin i celer. Ti zacini djeluju povoljno na probavu.
Da Ь se zastitili od zaraznih bolesti, treba marljivo piti taj с а ј kadulja
ј е naime baktericidna. Grgljanje i ispiranje usta kaduljom odrzat с е zube
zdravima i lijepima i uklonit с е neugodan zadah iz usta. Otekline i cireve
odlicno lijece Ь od listova kadulje i koprive koje smo dobro istucali i
pomijesali. Rekonvalescenti i zivcano rastrojeni ljudi mogu sebl pomoci ovim
lijekom: u litru slatkoga vina namacemo deset dana 80 g izrezanih kaduljinih
listova. Uzimamo р о jednu veliku zlicu toga lijeka, poslije jela.

Kamilica
58
К
ljekovita kamilica, kamomila, kokotnjak, mater-
njak, milica, bljela rada, telenak, titrica, iabnjak,
slov. kamilica
Matricdria chamomflla
J
ednogodisnja ј е Ь visoka od 20 do 50
с т sa sitnim, blijedozutim cvatovima. Raste
na njivama, medu zitaricama, а uzgajamo ј е i
u vrtu. Ne smijemo ј е gnojiti umjetnim gnojivima!
Cvate od lipnja do kolovoza; cvjetiste ј е cunjasta
Ь i iznutra suplje. Za с а ј beremo samo
cvjetne glavice, а za kupelji c*lu biljku. Smijemo
ј е brati samo za suha, suncana vremena.
Susimo ј е naglo u hladu i cuvamo na vrlo suhu
й
mjestu da se ne navlazi. Dodirujmo ј е sto manje da ne izgubl miris i s njim
i ljekovitu vrijednost. Za с а ј ј е samo prelijemo kipucom vodom. С а ј ne
smijemo piti dok ј е vruc, kao ni lipin. Kamilica sluzi protiv svih bolesti i
tegoba, za unutrasnju i vanjsku uporabu, od nje se prireduju cajevi, kupelji,
Ь Ь se za parenja i ispiranja. Jednom rijeci, kamilica ј е
neprocjenjiv Stvoriteljev dar. Sadrzi azulen; etericno ulje koje smiruje.
T
Djeluje protiv bolova, upala, nesanice, nervoze. slabe probave, koznih
bolesti. U prvom ј е redu lijek za zene, osoblto protiv grceva svih vrsta.
Najcesce Ь tople Ь protiv bolova. Kamilica otklanja
kamence, sprecava probadanje u udovima, Ь zuticu, tegobe u prsima,
teskoce s menstruacijom, gliste. Saku cvatova namacemo u litri Ь vina
12 sati na suncu i pijemo gutljaj р о gutljaj. Sluz с е se brzo rastopiti i izluciti
iz pluca ili zeluca ako kamilicu zdroblmo, pomijesamo s medom i dulje
vrijeme ujutro i navecer uzimamo р о jednu cajnu zlicicu te mjesavine. Za
utrljavanje kod oteklina, kvrga, prignjecenja, gihta i reume izvrsno с е pomoci
kamilicino ulje. Nekoliko . pregrsti kamilice namacemo deset dana u litri
maslinovoga ulja, drzimo na suncu, te procijedimo u Ь о с е Oboljela mjesta
istrljamo svaki dan З do 5 puta tim uljem. Poslije vadenja zuba ili kod upale
grla grgljamo uvarkom od kamilice. Bol с е ubrzo nestati, а rana с е se ocistiti
i zacijeliti . Parne kupelji od kamilice pomazu kod bolova u usima, kod
glavobolje, upaljenih sinusa, granuloma, bronhitisa. Kupelji Ь trebale trajati
oko 20 do 30 minuta. С а ј smiruje zelucane tegobe vec nakon kratkotrajna
redovita uzimanja, ako ј е rijec о upaljenoj sluznici ili cak ciru na zelucu.
Tom caju mozemo dodati i paprenu metvicu i maticnjak. OPREZ! Kod
povracanja ne smijemo piti kamilicin с а ј Kamilica djeluje i kao dobar
antiseptik. Ь ј е u Ь ili za kupelji kod gnojnih rana i
rana koje tesko zacjeljuju. Na rane stavljamo i Ь svjezu Ь
- - - - - - • - -- 1 .
11<
К е У
KElJ
s/ov. ohrovt
Brassica oleracea
59
K
elj ј е Ь srodnik kupusa i uglavnom se
priprema kao glavicasto povrce. Tamnije ј е
zelen, dok ј е kupus bjelkast. Listovi mu nisu
glatki kao kupusovi, vec su naborani.
Razlikujemo ljetni i zimski kelj. Ljetni moze Ь
rani i kasni. Rani kelj sadimo u travnju, а kasni
u lipnju. Zimski kelj ne Ь vec glavice
spremamo u hladan podrum. Kelj jedemo u
juhama, pripremamo kao varivo i kao salatu.
Jelima daje ugodan okus. Osoblto ј е slastan
pirjan s krumpirom. No kelj nije samo ukusno
Kesten, divYi
jelo nego koristi i zdravlju. Р о ljekovitosti kelj znatno n admasuje kupu s.
Sadrzi mnogo mineralnih tvari, vitamina i razlicite elemente u tragovima.
T
Kelj lijeci cir na zelucu, i to prijesan sok od kelja; pr ipremamo ga u
sokovniku. Svjezi list stavljen kao Ь lijeci cireve na koljenici, tzv.
otvorene rane na nogama; list isplahnemo mlacnom vodom i izvaljamo ga
valjkom ili bocom dok se ne smeksa. Takav mekan list stavimo na ranu i
povijemo gazom. Prije no sto stavimo novi Ь ranu temeljito ocistimo
mlacnim kamilicinim cajem koji pospjesuje lijecenje. No treba piti jos i с а ј
za ciscenje ili pak с а ј od hrastove kore kako Ь se otrovne tvari izlucile kroz
bubrege. Svjezi listovi pospjesuju izvlacenje gnoja i drugih neugodnih
iscjedaka sto zaudaraju. Takav Ь Ь i bolove kod herpesa zostera
(pojasni herpes), а isto tako kod koprivnjace i drugih koznih osipa. Listove kelja
stavUamo i na opekline. К а о Ь list ј е koristan i kod zubobolj e, za lijecenje
neuralgije lica te kod gihta i reume. Jamacno Ь takav Ь polozen na prsa.
znatno olaksavao astmu, bronhitis i opcenito plucne tegobe. Djelotvomo poma2e
i kod glavobolje i bolova u ocima. Listove kelja kao
Ь stavUamo na mjesta koja su operirana
Ь mjehur, zuc), а i dalje se javlja bol.
KESTENP DIVlJI
г kesten, madal, slov. divji kostanj
Aesculus hippocastanum
т
о ј е krosnjasto drvo, visoko do 30 metara,
koje raste р о parkovima, sumama i uz
ceste. Cvate u Ь а Ь su i ruzicasti
cvjetovi grozdasta oblika. Tobolac ј е bodljikav;
kad se otvori, ispadne veliki smedi plod s
Ь mrljom. Sakupljamo listove, cvjetove,
Kesten, div!ji 60
К ё с а
koru i plodove. Plodove, jos svjeze, т а т е ј е т о т na peci i
т u prasak. т ga na а т о т е т
T
Jedan ј е od najboljih lijekova za krvne Zile. Plodovi (kesteni) sadrze tvar
escin koja utjece na poboljsanje krvotoka. Escin siri stijenke krvnih zila
i na taj nacin р о т а е da krv zivlje protjece. Prasak od plodova divljega
kestena т т kod prosirenih vena, otvorenih rana nastalih zbog
prosirenih vena, kod prignjecenja, angina, katara svih vrsta, kod krvnih
ugrusaka, т probavnih т ozeblina, т о т а gihta
i kapi . Dolazi u obzir i kod tuberkuloze koze. Na pocetku bolesti т т
prasak tri puta dnevno navrh noza za т jela. Kad se stanje poboljsa,
т т ga а т о dva puta ili т na dan. Kod angine, т i
upaljenih glasnica т т prasak sto Ь u grlo. No pazite da
ne dospije u dusnik! Т о т vise puta dnevno, dok sve ne bude u redu.
Pola sata ne т ј е т о uzivati nikakvu drugu hranu! С а ј od plodova i kore
Ь Ь т kod unutrasnjih krvarenja, Ь pranja, kronicnog
pro]jeva, povecane prostate, upaljenih i prosirenih vena. Cvjetove а т о с т о
u rakiju i т da stoji З tjedna na suncu ili kra:j stednjaka. Tinkturu
Ь т za т kod neuralgija i т Listove i nasjeckane
plodove т т tu vodu u kadu i а т а с е т о s e kod т gihta,
ozeblina, т povecane prostate.
KICICA
gorka kitica, gorka trava, groznicava trava,
kantarija, kantarion, litica, trava od groznice,
zlatna kitica, slov. tavientroia
Centdurium mfnus 1 Centdurium umbellatum
V
isoka ј е od 20 do 50 с т Raste na planin-
т т а prilagodava se т
tlu. Cvate od lipnja do rujna. Zbog zilave
Ь ne т о е т о ј е otrgnuti, vec ј е т о е т о
а т о iscupati . Nazalost, ljudi ј е doista cupaju.
т ј е za т е Bozje, inace с е т о ј е posve
iskorijeniti! Treba ј е rezati 5 с т iznad т
а т а ј е Ь ostaviti za ј е т е Poznjevene
Ь т u snopiCe i т ih u bladu na propuhu. Biljka ј е vrlo gorka,
no covjek se vrlo brzo privikne na to. Njezinu gorcinu т о е т о i Ь
т ili т е о т ali niposto ne т Ј е т о za to Ь secer.
T
Djelotvornija ј е ne т li ј е nego а т а с е т о о а т sati u hladnoj
vodi: 1 cajnu zlicicu Ь а т а с е т о u onoliko vode koliko dostaje za
tri salice vode, т т р о о т а т о т i р ј е т о ugodnu
toplu tekucinu uvijek prije obroka (nikad poslije obroka!) , i to tri salice na
dan. Prociscava i poboljsava krv kod slabokrvnosti i regulira krvotok, tako
' - - - - - - - - • - - 1'
К 61
К
da nestaje i dusevni i tjelesni umor. Kod Ь i slabokrvnosti,
skrofuloze, tromboze dodajemo caju i pljuskavicu te odoljen. Utjece na rad
jetre i zucnog mjehura, regulira smetnje u jetri i zuci, olaksava tegobe
izazvane zucnim kamencima, lijeci zuticu. С а ј kod gojaznih ljudi djeluje
dijetalno jer smrsave ako ga piju dulje vrijeme. Koristan ј е cak za oci ako
mu u jednakoj kolicini dodamo orahove listove te pijemo р о 2 do З salice
na dan. К ј е ponajprije univerzalan lijek za sve tegobe u zelucu i
crijevima; zaustavlja. truljenje, ј а с а oslabjeli zeludac, vraca tek, otklanja
zatvor te pospjesuje stolicu. Za oslabjeli zeludac, katar zeluca, pritisak u
zelucu pripremamo с а ј od mjesavine zute siristare, idirota i kamilice. Pijemo
tri puta dnevno р о jednu salicu gutljaj р о gutljaj. Protiv suvisne kiseline u
zelucu pijemo с а ј od mjesavine (u jednakome omjeru) anisa, kamilice, kima,
maticnjaka, paprene metvice i kicice. С а ј od kicice vrlo ј е preporuc]jiv i kod
prehlade jer prociscava disne organe. К ј е lijek i za zene jer otklanja
smetnje kod mjesecnice. Dobro cini i kod secerne bolesti. Za jacanje misica
skuhamo 15 g cvijeta u tri cetvrt litre bijeloga vina. Т о poma:le i kod vrucice.
С а ј od kicice poma:le kod otvrdlih pluca, sto ј е posljedica upale pluca. Ј а с е
od с а ј а djeluje tinktura:-uzima se od 10 do 15 kapi tri puta na dan.
К М
divlji kumin, kimelj, kimin, kiml, kom, krop,
kumin, kumin pitomi, kuminjak, pitomi kim,
poljski kim, slov. kumina
Cdrum cdrvi
C
vate od svibnja do lipnja р о travnjacima, uz
potoke i na brdima. В cvjetovi skupljeni
su u stitu. Plodovi su zreli u lipnju i srpnju.
Biljku odrezemo prije no sto posve dozrije. Cijela
ј е Ь aromaticna, а Ь njezin
plod i to kao zacin i kao lijek.

Diuretik ј е otklanja vjetrove, smiruje grceve,
! ojacava zeludac, dezinficira crijeva, sluznicu i kozu. Lijeci bubrege, djeluje
protiv kamenaca u bubrezima i mjehuru. Otklanja smetnje u zelucu i
spolnim organima. Prijeko ј е potreban poslije poroda i zbog dojenja jer
pospjesuje izlucivanje mlijeka. Cisti sluz iz pluca. Potice periferni krvotok,
pospjesuje mjesecnicu. Za slabasnu se djecu preporucuje kimova kupelj
nekoliko puta na tjedan. К pojacava vid i sluh. Kod ocnih i usnih katara
pripremamo parnu kupelj s kimom.
Kokotac 62
К О К О Т А С
guniva, konjska djetelina, ljekoviti kokotac, orlov
nokat, svinduh, velika djetelina, psenitica,
idraljika, iuti kokotac, slov. medena detelja
Melil6tus officindlis
K
okotac ј е vec u starome vijeku Ь о cijenjen
kao dobra ljekovita Ь Raste kao korov
na pustome, vapnenastom tlu, uz putove,
zeljeznicke nasipe. Biljka ј е razgranata, visoka
oko metar i intenzivno mirise р о medu. Listovi
su nalik na listove djeteline, ali su manji.
Cvjetovi su zuti, kasnije Ь Cvate u
srpnju i kolovozu.
Konop!ju.Sa
С а ј od cijele Ь pijemo gutljaj р о gutljaj kod bronhijalnog katara.
V bolesti zeluca, crijeva, bubrega, mjehura i kod otezana mokrenja.
Ь bolove, smeksava otekline i lijeci natekle Zlijezde. Prisiljava tijelo
da izlucuje vise znoja i mokrace. К а о mast ili iscrpina u rakiji upotrebljava
se za masazu kod reume i gihta. Kokotac namocen u ulju, koji odstoji 14
dana na suncu ili uz stednjak, sluzi kao lijek protiv glavobolje. Protiv bolova
u usima nacinimo parnu kupelj: rucnikom pokrivenu glavu drzimo nad
loncem s vrucom vodom, u koju smo stavili saku kokoca. Para treba na
uho djelovati dvadesetak minuta. Т о radimo uz stednjak tako da se poslije
mozemo i osusiti i otici u postelju. С а ј pomaze kod bolesnih krvnih zila
(hemoroidi , prosirene vene). Pijemo ga 1 do 2 puta na dan, а za njegovu ј е
pripremu potrebno pola zlicice Ь na salicu vode. Biljku Ь
u malim kolicinama. Ь se i protiv moljaca.
KONOPlJUSA
slov. moracnik ili konjska griva
Eupat6rium с а п п а Ы п и т
т
rajnica ј е visoka do 170 cm, crvenkaste
Ь Т а poprilicno rasirena Ь raste
pokraj planinskih potoka, na stijenama, na
pasnjacima, osoblto na vlaznome tlu. Cvate u
srpnju i kolovozu. Cvjetovi su u gustim
cvatovima, crvenkastih tonova. Ь
zeleni dio Ь i korijen. Gorka ј е
С а ј pijemo kod unutrasnjih ozljeda. Vrlo ј е
f koristan kod automobilskih nesreca. Dovoljna
- ,_,
- --· - _ 1
Konopyu.Sa 63
Kopriva
ј е salica с а ј а dnevno, и dva navrata, jer и vrlo и и
se kod smetnji и jetri, slezeni, и и и Tjera na mokrenje i potice
znojenje. Lijeci kasalj i kronican katar. и se moze и Ь i
kod bolesnih disnih organa, kod pocetnog stadija gripe i prehlade. Uspjesna
ј е i kod vodene bolesti. Korijen и ј а с е od ostalih dijelova Ь Sok
od svjezeg korijena tjera gliste. и (zeleni dio) mozemo и Ь i
izvana kao mast- kod psorijaze. Mozemo ј о ј dodati jos и и
stolisnik, hrastovo lisce, rosopas, и и и te с и а и с и ako ј е
nademo. Mast znatno и Ь и bolest koja ј е и danasnj e vrijeme vrlo
cesta. С а ј od listova i cvjetova mozemo и Ь za djelomicne и
ili Ь na oboljelim dijelovima tijela - i kod psorijaze, ekcema, cireva,
lisajeva.
KOPR][VA
dvodomna kopriva
1
koprva
1
oblcna kopriva
1
pasja
kupina
1
pitoma kopriva
1
velika kopriva
1
velika
zgoca
1
iara
1
iarnica
1
iegavica
1
slov. velika kopriva
Urtfca di6ica
R
aste svagdje gdje ј е zemlja bogata и
osoblto и и с е staje, . na и
Beremo и Ь и od ranog proljeca do kasne
jeseni. Vrlo ј е bogata mineralima, osoblto
zeljezom, а sadrzi vitamine А С i К Iz svjeze
Ь cijedimo sok, pripremamo ј е kao varivo,
ј и и i с а ј
В и и с da sadrzi zeljezo, pridonosi obnavlja-
! ј и crvenih krvnih zrnaca. Na taj nacin Ь и tijelo kisikom i с и а
od slabokrvnosti. и и i stoga ј е и и и
и и mokracne kiseline. Kopriva и - stoga ј е
р е р о и с и ј и rodiljama, slabasnoj i rahiticnoj djeci te rekonvalescentima.
и zivce. Odlicna ј е za disne organe. Zato ј е dobra kod gripe i и
и jer pomaze da se р и с а brzo ociste. Ј а с а otpornost protiv prehlada.
Pomaze i kod probavnih smetnji. Kod oboljele и kod bolesti jetre,
и slezene, и ne zaboravimo na с а ј od koprive. Kod perforacije crijeva
kopriva ј е na prvome и Protiv infekcija и и afta, и р а е desni ,
angine grgljamo cajem. В и и с da potice и stanica, с а ј ј е od koprive
koristan i kod istrosene hrskavice. Svaki dan pijemo с а ј koji moze Ь
pomijesan i s nekom и Ь ili pak jedemo и и
kao spinat. Korijen: с а ј ј е protiv vodene bolesti i ispadanja kose. Iznemogle
и и и koprivinoj vodi. Vodom и kojoj se namakala kopriva
skropimo Ь Щ е и 1 kg koprive na 10 1 vode; to potom jos razrijedimo.
Dobra ј е i kao gnojivo.
Kopriva, г
KOPRIVAJ>
MRTVA
64
bijela kopriva, mrtvaca, maronica, slov. Ь е а mrtva
kopriva
Ldmium dlhum
T
rajnicaje, visoka do 60 cm, listova nalik na
one u oblcne koprive te Ь cvjetova
uza Ь Raste uz putove, krcevine, grmlje,
pokraj suma i u brdima. Cvate od travnja do
srpnja. Ь se Ь u cvatu, i to za
pomoc kod mnogih bolesti.
ё
Т
С а ј prociscava krv, regulira mjesecnicu i djelovanje znojnih zlijezda.
Izvrsno djeluje kod upale bubrega i drugih bolesti mokracnih organa,
kod upale disnih organa, kod bolesti slezene i zapustena kaslja. Imamo li
losu probavu, takoder se sjetimo te Ь jednako kao i kod smetnji u
probavnim organima. Kod slabokrvnosti, raznih osipa, hemoroida dobrodosla
ј е kao с а ј Pijemo ga jedanput ili dvaput а dan р о jednu casu. Т а ј ј е с а ј
djelotvoran i protiv dizenterije, vanjskih i unutrasnjih krvarenja. otapa
mokracne ka mence. Kod probadanja u usima primijenimo parnu kupelj.
Oblozi od kuhanih listova i cvjetova poma:Zu kod oteklina, opeklina, gnojnih
cireva. Cvjetove susimo, sameljemo u prasak i uzimamo svakoga dana 2 do
З vrska noza za vrijeme rucka. Tako prociscavamo krv. No cvjetove mozemo
namociti i u alkohol. Р о 10 do 15 kapi na seceru ili u vodi pomaze kod
mnogih od spomenutih tegoba. Ako kapi uzmemo prije spavanja, omogucuju
nam miran san.
KOROMAC
anason, divlja mirodija, janei, kopar, komorac,
morac, rezen, slatki janei, slatki janus, slatki
kopar, slatki morac, s/ov. komarcek ili koprc
F oeniculum vulgdre
I
z jaka korijena raste do dva metra visoka
granata stabljika tankih nitastih listova.
Koromac raste р о pustim, kamenitim obroncima
primorskih krajeva (Hrvatskoga primorja i
Dalmacije) , а uzgaja se i u vrtovima, uglavnom
zbog korijena koji ј е izvrstan u prehrani .
Upotrebljavamo ga i kao zacin jer potice tek.
- - - - - - - - .. - 1 _.
ё
65 Krkavina
Cvate zuto u srpnju i kolovozu, plodove beremo u rujnu i listopa du, а listove
tijekom cijele godine.
T
Koromacevi plodovi sadrze etericno ulje koje jelima daj e ugodan okus .
Onaj koga muce nadimanja, trebao Ь samljet i sj eme i dodati ga jelima.
Pospjesuje izlucivanje crijevnih plinova i mokrace, r egulira probavu i
Ь grceve. Sprecava nezdrave crijevne upale j er zau s tavlj a r azmnoza-
vanje bakterija, djeluje antiseptiCki. С а ј uspjesn o otkla nja prehlade.
bubrezne i crijevne bolesti. Moramo mu dodati i malo mlijeka. Koromac ј е
jedno od najboljih sredstava za oslabjele, slabokrvne zene, pogotovo doj ilje.
jer pojacava stvaranje mlijeka. Na oslabjele oci stavljamo t ople Ь о с
koromaceva с а ј а а preko njih i suhu krpu da se n e ohlade. Jos ј е boljc
drzati zatvorene oci iznad koromaceve pare. Trebamo se pokriti rucnikom
ili plahtom. Т о cinimo 20 minuta navecer, prije odlaska u postelj u . Koromac
ј е uspjesan protuotrov kod trovanjajodom. Zaustavlja povracanj e i stucanje.
Kod promuklosti i upale grla grgljamo cajem. Upaljenim dojkama dobro cini
kuhani i Ь korijen. koji se na njima nekoliko sati drzi ka o topao
Ь
К
г г г . г
pasjakovina, pasje г pasja lijeska, г
г Я о г П
Rhdmnus frdngula
G
rm ј е visok do cetiri metra, tamne i glatke
kore posute Ь tockicama, neugodna
mirisa. Listovi su- К goli, odozdo dlakavi,
na kratkim peteljkama. Cvjetovi su Ь
ili zuckasti, u lisnim pazuscima. Plodovi su kao
grasak velike kostunjave Ь о Ь е koje su najprije ;
zelene, potom crvene, а naposljetku modrocme.
Cvate u Ь i lipnju. Raste р о vlaznim,
sjenovitim sumama, uz potoke, pasnjake, Ь zivice. Sakupljamo koru;
ona djeluje na zivcevlje debeloga crijeva·.

К potice stolicu, а pritom ne _nadrazuje crijevnu sluznicu. I zuc
se izlucuje brze pijemo li taj с а ј а istodobno nestaju gliste. No OPREZ!
Kora prije toga mora godinu dana odlezati osusena da Ь iz nje nestale
otrovne tvari ; inace Ь nam moglo pozliti i mogli Ь povracati. Za trudnice
i dojilje krkavina nije preporucljiva. Nakon tri godine gubl ljekovitos t .
Upotreba: skuhamo jednu veliku zlicu kore п а litru vode ili cajnu zli cicu
na vecu salicu, te prije spavanja popijemo nekoliko zlica, а ostalo tijckom
dana poslije jela. Mozemo ј е i samo namakati 12 sati. Slicno djeluj e i srodna
pasjakovina (Rhamnus cathartica). Lijek ima tu prednost sto s e organizam
Krkavina 66
Krumpir
ne navikava na njega i sto ј е uvijek djelotvoran. Suvremena farmacija vec
izraduje pripravke od krkavine i drugih sastojaka.
KRUMP][R
krtola, kumpir, slov. krompir
Solanum tuber6sum
K
rumpir ј е donesen iz Amerike i prehrana se
bez njega vise ne moze ni zamisliti. Jestivi
su gomolji. iskopavamo ih od lipnja do kasne
jeseni. Ne smijemo ih ostaviti na svjetlu jer
pozelene р а nastaje otrovni solanin, stetan za
probavne organe i vid. К sadrzi vitamine
А В С F. Najbolje ga ј е kuhati u ljusci jer se
tako najbolje sacuvaju vitamini. Kuhamo li ga
oguljena, vodu mozemo upotrijeblti za juhu.
Otklanja zatvor nacinimo li cjelodnevnu
f krumpirovu dijetu. Kuhanom i Ь krumpiru dodamo jabucnoga
octa. Pomaze kod angina ako ga kao vru'ci Ь oko pet sati drzimo oko
vrata. Omotamo se i vunenim salom da Ь ostane topao. Т о isto ponovimo
i drugi i treci dan .. Usta i grlo dezinficiramo slanom vodom ili praskom divljeg
kestena koji takoder djeluje ljekovito. Ь krumpirom lijecimo
Ь Kod glavobolje celo Ь kriskama sirovoga krumpira. Nariban,
sirov, Ь se i za rane, otekline, cireve, nagnjecenja, upale misiCa
i kosti, kod reume i upale zglobova. 1 na opekline stavljamo Ь od hladna
Ь krumpira. Nece Ь ni mjehura, ni rane. Kod upale pluca ili
akutnog bronhitisa sirovu krumpirovu kasu Ь oko prsa. Т о isto
cinimo i kod bolova u donjem dijelu trbuha. Prijesni krumpirov sok odlicno
ј е sredstvo protiv upale zelucane sluznice i cira zeluca. Ь jedan do
dva krumpira, istisnemo sok, razrijedimo ga toplom vodom i nataste
popijemo. Veze i mokracnu kiselinu. OPREZ! Jedimo samo doista zrele
plodove. Kad krumpir pocne klijati , treba osim klica izrezati i okolno tkivo
jer se u njemu nalazi otrovni solanin. К kuhan u komadima zajedno
s mrkvom, zgnjecen u pire i lagano posoljen, dijetna ј е hrana kod probavnih
smetnji (pokvaren zeludac, proljevi) u odraslih i djece, cak i one najmanje.
-. _.....__ ._.
- .. - .. - .
Kukuruz
67
KUKURUZ
kuruz, kuruza, kukuruza, kukuruzna svila, turkinja,
turska psenica, s!ov. koruza
Zea mdys
K
ukuruz ј е kultivirana Ь visoka dva i
vise metara. Raste uglavnom u toplim
predjelima svijeta i neizostavna ј е u prehrani.
Cvate od lipnja do kolovoza. Osim sto ј е dobra
za prehranu, znatna ј е i njezina ljekovitost.
Ljekoviti su nitasti zenski c\jetovi, tzv. kukuru-
zna svila. koja mora biti doista pravilno osusena
jer u protivnom Ь svoja ljekovita svojstva.
Odrezemo ј е prije oprasivanja. Moramo ј е susiti
brzo u hladu ili veoma oprezno na umjetnoj
toplini .
Kupina
Т
С а ј od kukuruzne svile uspjesno Щ е с bolesti mjehura i bubrega te
vodenu bolest, otapa bubrezne kamence. Smanji li nam se izlucivanje
mokrace, pijemo с а ј od tih svilastih niti. Б srca izazivaju nakuplj anj e
tekucine u tkivu, edeme. I u tom slucaju pomaze с а ј On otklanja i reumu
i giht. Kad ј е tijelo zatrovano zaraznim bolestima (ospice, sarlah, angina,
tifus, itd.). trebali Ь kuhati i piti taj с а ј Preporucuje se i kod rahitisa.
Treba ga kusati i kod mokrenja u postelju u starijih ljudi i djece. Kod bolesti
srcanog misica mijesamo kukuruznu svilu s maslackom i metvicom. К
recept za dobro odvodenj e mokrace jest da kukuruznu svilu pomij esamo s
mahunama od graha. С а ј od kukuruzne svile : cajnu zlicicu niti prelij emo
salicom vruce (ne kipuce) vode. Tako t r eba odstajati nekoliko minuta. Preko
dana svaka 2 do З sata popijemo р о jednu veliku zlicu с а ј а Nerafinirano
ulje od kukuruznih klica ima dragocjenu г vrijednost. Kukuruzno
brasno snizuje krvni tlak: zlicu brasna namacemo
preko noci u casi vode, а ujutro ј е popij emo.
KUPINA
brestova ostruga, crna jagoda, crna kupina, crna
malina, divlja kupina, kupinjaca, kupinjas, prava
kupina, slov. roblda
Rubus frutic6sus
K
upina imajako mnogo vrsta i sve su gotovo
jednako ljekovite. Prije svega upotrebljavamo
listove za cajeve. u travnju i svibnju beremo
listove bez peteljki i vrske izdanaka. Susimo ih
1
Kupina 68 Kupus
brzo i u hladu. Cuvamo na suhome mjestu. Т а ј ј е с а ј bolji od svih drugih
cajeva, cak i od ruskoga. Plodove beremo posve zrele i zdrave buduci da ih
rado napadaju kukci. Boblce ukuhavamo, dodajemo im jos bazgine boblce
te paprenu metvicu.
Т
С а ј od listova ili sok od boblca odlicno djeluje protiv proljeva (i krvavoga!)
te protiv proljeva kod dojencadi. OPREZ! Stoga ovaj с а ј ne smiju koristiti
ljudi koji pate od zatvora. Pomaze protiv krvarenja iz zeluca, protiv upale
crijeva, р а i slijepoga, te protiv Ь pranja. Caju dodajmo jos i kadulju.
On prociscava krv i na taj nacin povoljno djeluje na kozne bolesti, osipe i
lisaje. Grgljamo li njime u ustima i pijemo gutljaj р о gutljaj, lijeci promuklost,
kasalj, vrucicu, hemoroide i bolesne krajnike. С а ј Ь trebale piti trudnice
prije poroda jer omeksava porodajne putove. Toplim uvarkom od listova
uspjesno ispiremo usta kod bolesnih desni i afti u ustima. Stucane listove
stavljamo kao Ь na rane, osip i potkozne cireve. Korijen, kuhan u
crnome vinu, zaustavlja krvarenja u klimakteriju. Plodovi, svjezi, preradeni
ili ulozeni u rakiju. pomazu nervoznim ljudima da brze zaspe. Izvrsna su
hrana za poboljsanje krvne slike.
KUPUS
glavati kupus, glavato zelje, s!ov. zelje
Brassica oleracea, cult. capitata
K
upusa ima mnogo vrtnih Ь medu
kojima su i kelj, cvjetaca, koraba, broskva
i repa. Ь ponajprije kupus u
glavicama. i to svjez kao povrce ili kiseo iz kaca
sto stoje u dubokome podrumu. Podrum ne Ь
smio Ь previse topao. Za spremanje su
zimnice najbolji duboki podrumi s glinenim
podom. U njima se voce i mahunasto povrce
odrzi svjeze sve do proljeca. Kupus р о ljekovitosti
nadmasuje mnoge druge ljekovite Ь Treba
ga brizljivo pripremiti za konzerviranje .· u
kacama; kad ј е u kaci, treba ga briZljivo cistiti od maslacne kiseline i plijesni.
T
Spomenimo samo glavna ljekovita svojstva. Zbog mlijecne kiseline kiseli
ј е kupus ljekovit kod bronhitisa, ekcema, lijenih crijeva, isijasa, upale
vena te cak i kod reume. Cuva crijevnu floru i uravnotezuje ј е Uklanja gliste,
sprecava truljenje i vrenje, pospjesuje stolicu. Na taj se nacin stetne tvari
ne zadrzavaju u crijevima i otrovi ne dospijevaju u krv. Regulira krvni tlak,
sprecava ovapnjenje zila i na taj nacin usporava starenj.e, povecava otpornost
protiv mnogih bolesti. Najvise ј е starih, а Cilih ljudi ondje gdje se jede puno
kiseloga kupusa. Zbog razlicitih soli kiseli ј е kupus prikladan za one koji
boluju od gihta. Ima malo bjelancevina i stoga Ь ga trebali uzivati
dijabeticari. Ь obllja vitamina С sprecava skorbut kod djece i odraslih.
-. _ --....__ 1
- -
- - - • -
Kupus 69 Lan
Treba jesti sirov kupus. Za slabasnu, nerazvijenu djecu te za rekonvalescente
kupus ј е pravi spas. Sok iz kupusovih listova ё crijevne i ё ё
jer sadrzi vitamin U (protuulkusni faktor), р а povoljno djeluje na sluznicu
crijeva i zeluca. Т е ј е tvari upravo najvise u kupusu. Sok ё razne upale
tankoga i debeloga crijeva, no treba ga piti uvijek nanovo spravljena, svjeza.
ё sokom traje 4 do 5 tjedana. ё tuberkuloze ё se sokom od
kiseloga kupusa koji pomijesamo s lanenim uljem. К kupus ne smijemo
dugo kuhati. U kuhani kiseli kupus mozemo staviti ё ili ё а trecinu
sirovoga kupusa. Ш pak: prije svakoga obroka trebali Ь pojesti 2 do З
zlice sirovoga kiselog kupusa, а jedanput na tjedan nataste popiti salicu
rasola. Nema ljekovitijeg i jeftinijeg piCa. Ь s listovima kupusa
ё rane koje sporo zacjeljuju. rane na potkoljenicama od prosirenih
vena ("otvorene noge"). Listove isplahnemo i da Ь postali meksi pritisnemo
ih toplim ё ili kuhinjskim valjkom ili bocom. Ranu najprije isperemo
ё а ј е od kamilice, polozimo list na nju, а preko gazu ili vuneni rubac.
Mijenjamo dva puta na dan. Т а ј ј е Ь koristan i kod herpesa (herpes
zostera), crljenice (rubeole), koznoga osipajer znatno Ь boloYe. Dobar
ј е i za opekline. Svjez kupus pripremljen kao salata nadasve ј е zdrava hrana
zbog mnogih vitamina, minerala i drugih tijelu potrebnih tvari .
lAN
glavicica, kucina, len, pitomi lan, pravi lan, slov. а п
Lfnum usitatfssimum
J
ednogodisnja ј е Ь sa Ь visokom
do 70 с т i nebesko modrih cvjetova. Plod
ј е okrugla glavica sa sjemenom. Cvate u lipnju
te katkad i u kolovozu. Zrije u ranu jesen. Lan
ј е kultivirana, vrlo Ь Ь Nasi su
ј е preci sijali najvise radi izrade platna. Ь
su susili rasprostrte na ё padinama,
а zatim ih trli na posebnim napravama. Tako
su doblvali predivo koje su na preslicama preli
u niti. Nasi su preci spavali na lanenim plahtama;
one su Ь mnogo zdravije no danasnja
sintetika. Postoji i divlji lan.
Sjeme skuhano kao ё а ј Ь iskasljavanje jer smeksava sluz. Pomaie
f i kod plucnih, crijevnih i ё bolesti, promuklosti, losega teka.
Djeluje kao bezbolan purgativ. ё i bubrezni kamenci ne Ь se stvarali
kad Ь svakoga dana pojeli zlicu samljevena sjemena. Kod napadaja
reume i gihta na bolna se mjesta stavlja vruce laneno sjeme kao Ь Cajem
od sjemena mozemo ё i mjehur i bubrege. Samljeveno sjeme s medom
ё pluca, ё kasalj i promuklost. Od sjemena doblvamo laneno ulje i
komine. I jedno i drugo ё u tamnim posudama koje se ё
zatvaraju. Metalne kutije nisu za to pogodne. Laneno ulje utrljavamo u
Lan 70
Lavanda
raspucalu kozu, njime ё hemoroide i opekline. Sluzi i kao sredstvo
za otvaranje. Tuberkulozni Ь bolesnici morali svaki dan uzimati р о zlicu
lanenoga ulja. Lanena sluz djeluje za§titno jer u tankome sloju prekriva
sluznicu grla, crijeva i zeluca te na taj ё Ь upale i stiti od
infekcija. Laneno brasno pomijesamo s prokuhanom vodom, р а taj melem
stavimo na platnenu krpu i pritisnemo na zagnojenu ranu, ё zarastao
nokat, na prsni kos kod upale pluca ili upale porebrice te kod upale
spolovila.
lAVANDA
despik, lavandula, /avandl, levanda, mirisni despik,
slov. sivka
Lavdndula officinalis, Lavdndula sp(ca
L
avanda ј е omanji, do 40 cm visok grm, srodan
ruzmarinu; ё ё а i mirise. Sakupljamo
ili samo cvjetove ili cijelu Ь u cvatu. Cvate
u srpnju i kolovozu. Beremo ј е neposredno prije
no sto se cvijet otvori. U mjesavinama djeluje
bolje nego sama.
Lavanda u prvom redu ё na sredisnji
f ё sustav i na disne organe. Lavanda,
·kao ё а ј ё Ь glavu, pogotovo kod bolesti ё i usiju, ё
hunjavicu i migrenu. С а ј ё kap i umanjuje sklonost kapi. One koje
udari kap treba, bar na ё masirati cvijetom lavande kojemu smo
dodali i kadulje i Ь о Ь с е od borovice. Sve to skuhamo u Ь vinu i time
vise puta trljamo oduzete udove. Ocat kuhan s lavandom drzimo nekoliko
minuta u ustima protiv zubobolje. Stavimo li na glavu Ь s lavandom u
vrecici , to с е nam olaksati glavobolju nastalu na ё osnovi, ako su
nam ё zeludac i probava u redu. С а ј zaustavlja teske proljeve izazvane
procesima truljenja u probavnim organima. Lavanda ј е pogodna i kod zutice
jer ё С а ј se ё i kod vodene bolesti. Treba mu dodati
jos i malo anisa te prstohvat cimeta. Lavanda prelivena vrucim Ь vinom
djeluje protiv bolesne pospanosti, padavice, kapi i drhtanja udova. Protiv
nesanice treba piti ё mjesavinu od lavande, odoljena, jaglaca i
pljuskavice. Kod nervoznog lupanja srca, migrene, neurastenije, vrtoglavice
te protiv nesvjestice pijemo na dan З salice ё а ј а od lavandinih cvjetova.
Pripremimo i okrepljujucu kupelj. ё dugo kuhamo 1 do 1,5 kg lavande
u 12 1 voqe i ulijemo ј е u kadu. Kupamo li se u toj vodi, osjecamo se
osvjezeni. Kupelj ё reumu, giht, neredovitu ё bolove u donjem
dijelu tijela. Saku lavandinih cvjetova ё u 2,5 dl maslinova ulja i
л 71 Lazarkirya, mirisna
pustimo da odstoji na suncu dva mjeseca. Tim uljem masiramo one dijelove
tijela u kojima se pojavljuju bolovi, pogotovo nakon kapi. No c\jetove mozemo
namociti i u alkohol ili rakiju. Tim pripravkom masiramo kozu vlasista kad
nam ispada kosa i imamo puno prhuti.
lAZARKINJ А р
MIRISNA
divlji Ь г о с jari Ь г о с jaslenjak, lazina trava,
marinka, mirisni brot, prvijenac, valjuga, slov.
diseca р е г а ili prvenec
Asperula odordta
L
azarkinja ј е trajnica koja ima dug, puzav
podanak iz kojega raste Ь visoka do
30 cm. Oko Ь su u prsljenima nanizani
listovi sulicasta oblika. Cvate u Ь i lipnju.
Snjeznobljeli zvonasti cvjetovi u pastitastim su
cvatovima. Plodovi su sitni orasciCi. Biljka sadrzi kumarin vezan u glikozid
zbog kojega ima jako djelovanje. Lazarkinja raste u sjenovitim bukovim
sumama u dobroj zemlji . Beremo Ь u cvatu, bez korijena, i brzo ј е
susimo u hladu i na propuhu. Pravilno osusena zelene ј е Ь о ј е i ugodno
mirise. Zato se dodaje aperitivima i Ь likerima. Stavlja se u ormare s
Ь radi mirisa. Pojedini ј е narodi Ь kao zacin. Kod nas ј е
slablje poznata. К а о zacin potiCe tek i pospjesuj e probavu.
С а ј ј е izvrstan kod zastoja zuci u jetri, za lijecenje mokracnih organa,
f vodene bolesti i zutice. Pijemo ga i kod nepravilna rada srca, zivcanih
bolesti, migrene, neredovite mjesecnice. Djelotvorna ј е protiv grceva i glista.
Upravo pijuci taj с а ј mozemo sebl osigurati miran san. OPREZ! Ne valja
pretjerivati u dozama jer to moze nastetiti sredisnjem zivcanom sustavu.
Posljedica: povracanje, glavobolja. Svjeze Ь Ь stavljamo n a
otekline, nagnjecenja i druga bolesna mjesta. Poznato ј е os\jezavajuce pice •
bola, kad lazarkinju namacemo u vinu.
1
Ц 72
К
jezgarica, /esjak, lescina, ljesnjak, slov. leska
Corylus avelldna
L
ijeska ј е и nas jako rasiren grm. Cijenimo
ga zbog ljesnjaka. Malo ј е poznato da и
ljekoviti i listovi i kora. Raste и rijetkim и
Ш pokraj и pasnjaka, kosanica. Cvate od
veljace do travnja prije no sto se и listovi.
Biljka ј е dvospolna i jednodomna, и и
cvjetovi visece rese р и е и cvjetnog praha,
а zenski tvore pupove Ь и
listovima. Listovi и naizmjenicni, kratkih
·stapki, ovalno srcoliki i na и zasiljeni.
п
T
Rese su izvrstan lijek protiv gripe i и р а е р и с а а и i znojenje. С а ј
od listova i kore lijeci rane od prosirenih vena na nogama i hemoroide.
и proljev. Iznenadi li nas proljev negdje и prirodi, najbolja ј е pomoc
ako pojedemo sirove listove lijeske s malo и и vrijednost и
ljesnjaci jer и bogati bjelancevinama i vitaminima А В

В

i С te
mineralima. Brzo и krvni tlak. Pov9ljno ј е и ј и kod iscrpljenosti,
slabokrvnosti i Ь OPREZ! lmamo li и krvi и и radije
ih ne jedimo. Lijek za и и с а ј od jednaka dijela lijeskinih resa
i lipina cvijeta. и и i listove и и mjesavini jednaka dijela
vode i vina. Т а ј с а ј sluzi za Ь kod prosirenih vena i hemoroida. Mozemo
ga piti i protiv proljeva.
liPA
lipac, lipolist, lipa velelista, г а п а lipa, krupnolisna lipa,
malolisna lipa, velelisna lipa, zimska lipa, slov. lipa
Tflia platyphyllos europaea
1
malolisna i velelisna lipa podjednako и
ljekovite. Velelisna lipa Т Ш а pZatyphyUos,
ljetna lipa) visoko ј е jako drvo koje cvate pred
kraj lipnja, а malolisna (Tilia cordata, Ь lipa)
cvate nesto kasnije. О Ь ј е se sade р о gradskim
parkovima, no malolisnoj lipi vise и
brdska и Velelisna lipa ima vece listove
od malolisne. Njezino ј е lisce s о Ь ј и strana
jednako zeleno, dok ј е lisce malolisne lipe s
donje strane modro. 1 cvjetovi im se malo и и В о ј а im se krece od
lagano zelenkaste do и а plodovi и nalik na sitne orascice.
- ' -. - - - - . . ..
Lipa 73
LiSaj, islandski
Najvise se Ь cvjetovi Т Ш а е fl.os) buduci da poticu na
f mokrenje i znojenje. Stoga ih Ь kod prehlade grla, pluca,
probavnih organa, kod kaslja, hunjavice, promuklosti, kod bolesti bubrega
i mjehura, vodene bolesti. Umiruje napete zivce i osigurava miran san. U
jastuk stavimo cvjetove da nas uspavaju. Kod dusevnih napora djeluje
okrepljujuce. OPREZ! С а ј ne smijemo piti neograniceno i u nedogled jer moze
izazvati srcane smetnje. Poseban ljekovit ucinak ima lipin ugljen (Ligni Tiliae
с а г Ь о pulveratus), ugljen lipina drveta, jer u crijevima veze na sebe otrove
ili uzrocnike bolesti. Ь ga kod otrovanja, proljeva, nadimanja,
upala, katara. No nakon njegova koristenja treba se pobrinuti i za brzo
prainjenje (stolica, mokrenje) kako Ь otrovi sto prije bili odstranjeni iz tijela.
Migrenama mogu Ь uzrok plinovi u crijevima koji nastaju za procesa
truljenja. 1 tu с е pomoci lipin ugljen. Njime mozemo posipati i gnojne rane
kako Ь upio otrovne tvari. Nakon 10 minuta ranu valja isplahnuti da se
necistoce odstrane. Tu njegovu ljekovitost mozemo iskusati i kod raka. lsto
tako i kod stoke, ako boluje od proljeva, zatvora, nadimanja ili ima gnojne
rane. Ugljen lipina drveta istucan u prasak odlicno ј е sredstvo za ciscenje
zuba umjesto zubne paste. Okupamo li se u vodi u koju smo dodali jak
lipin с а ј sjajno cemo spavati. Lipini-plodovi istucani u prasak lijek su protiv
gihta. С а ј od lipine kore- 10 dag na dvije litre vode- skuhamo i koristimo
za Ь kod opeklina. Ubrzava obnavljanje koze. Ь djeluju ljekovito i
na mjehure na kozi. Lipa ј а с а otpornost organizma protiv zaraznih bolesti .
liSAJP
ISlANDSKI
gorski mah, islandska mahovina, islandska pletika,
planinska mahovina, planinski mah, plutnik, slov.
islandski lisaj
Cetrdria isldndica
N
e raste samo na lslandu, nego su se ondje
ljudi prvi njime poceli lijeciti. Islandski lisaj
nalazimo gotovo svagdje na sjevernoj zemljinoj
polutki, najcesce u brdima, ali i u nizinama, р о
sumama, travnatim obroncima i cak Ь
drveca. Sakupljamo ga od svibnja do rujna, i to
р о vrlo suhu vremenu, а susimo ga na sjenovitu i prozracnu mjestu te
cuvamo u dobro zatvorenim posudama. OPREZ! Т о ј е jako sredstvo. р а Ь
prevelike kolicine i dugotrajnija upotreba nadrazile crijeva i zeludac te
poremetile rad jetre. Ne smijemo ga uzivati ako imamo bolesne bubrege.
Zbog toga sto sadrzi mnogo vitamina В

najdjelotvorniji ј е lijek za
f slabokrvnost. Okrepljuje i ј а с а iscrpljeno tijelo poslije teskih bolesti,
LiSqj, islandski 74
Lopuh
velika gubltka krvi г г ili о р е г а с ј е poslije г i zelucanih
bolesti. Lijeci osoblto di§ne г i bolesti г г г
plucne bolesti, ka§alj i г upalu г smanjuje sklonost
г С а ј г г г pogotovo г su§ice. С а ј
pojacavamo dodavanjem podbljela. г Ь se kod svih bolesti г
i zeluca: lijeci г i г otklanja г smetnje, zelucani г i
teske upale u г г zelucanu kiselinu, uglavnom smanjuje
njezinu kolicinu, ali i povecava kad ј е ima г г pomaze kod
slabokrvnosti ј е г pospje§uje г crvenih i Ь krvnih г
u г г Pod lijecnickim se г znatno poboljsava stanje
kod г bolesti. Ima i Ь svojstva, naime djeluje slicno kao
penicilin. Lijeci neugodne afte u ustima. Pijemo р о tri salice na dan. Bolesnik
с е s г г koji г popije с а ј od islandskog lisaja i
podbljela bolje podnijeti napad kaslja i lakse с е iskasljavati nakupljenu sluz.
Radi okusa caju dodajemo mlijeko, а mozemo i med.
lOPUH
crveni lopuh, ljekoviti /opuh, oblcni lopuh,
repusina, s/ov. repuh, lopuh
Petas{tes hybr{dus
т
о ј е г s gomoljastim podankom i po-
г velikim listovima na dugim petelj-
kama. Raste р о vlaZnim г i р о г а ј
potoka, Ь u ilovastoj В е г е о ј о
male, kao dlan velike listove, ј е г su tada najlje-
kovitiji. В г о ih su§imo. Podanke iskopavamo u
veljaci i listopadu, р о duzini ih г г i
osu§imo na г potom ih nasjeckamo ili
sameljemo. г Ь se cvjetovi, ali ј о
vi§e podanci. Lopuh se ne г za stalnu
г vec samo za akutne slucajeve.
С а ј od listova koristan ј е kod г i slicnih za:raznih bolesti. Т а ј с а ј lijeci
f di§ne г pomaze kod astme i otezana disanja, г kasalj i
г С а ј od listova Ш korijena pomaZe kod г tegoba.
Svjezi listovi г opekline, г г а е pcelinje i osine ubode. С а ј
od listova г г u zelucu, Ь zelucane tegobe zbog upaljene
sluznice i kod г Olaksava tegobe sa zuci izazvane kamencima: caju
dodajemo listove pelina ili kicice. Pijemo ga gutljaj р о gutljaj onoliko г
koliko mozemo podnijeti. Tako г napadaje. Dvije cajne zlicice
podanka г s г г kipuce vode, nakon 15 minuta ocijedimo i
pijemo 2 do З §alice na dan. С а ј od lopuha pospje§uje lucenje i
znoja te pomaze kod gihta. No г pomaze kod г г г
г zivcanost, nesanicu, tegobe u menopauzi. U г od lopuha
- ---- ---- -
- .
Lopuh 75
Luk, byeli
proizvode Ь protiv bolova koje potpuno nadomjestaju druge stetne
narkoticne Ь Ь od lopuha и и и i bolove kod oboljelih
od raka. Pomaze i ako и ili bolesni dio tijela omotamo и listom.
Bol prestaje nakon otprilike dva sata.
lOVOR
javorika, lovorika, slov. lovor
Ldurus Ь
L
ovor ј е plemenita Ь Sredozemlja, а raste
i и nas и toplim i primorskim krajevima.
Uzgajamo ј е i kao и и Ь Lovor ј е
zimzelen grm ili drvo. Listovi и т и kozasti,
и и na и zasiljeni, s gornje strane
sjajrli i tamnozeleni, а s donje bez sjaja. Ugodna
и mirisa.
T
Od listova и jak с а ј koji и и
и kada и и Pomaze kod
и bolova. Lagan с а ј и protiv
grceva и probavnim organima i и и и и od narezanih
listova и и и Ь kod и tetiva, uganuca, и
cak i kod и Od listova i plodova- boblca doblva se и ј е koje se koristi
и и parfema. Osusene listove и Ь u и kao zacin
jelima od div]jaci, Ь peradi, za ј и е za zrnat grah, kod konzerviranja и
о с и
lUKJ> BIJEli
cesan, cesan luk, cesanj, cesnjak, slov. cesen
Allium sat{vum
K
arakteristicnaje mirisa, а и slatkasta,
ljuta i aromaticna. Ь и
vice. Sadrzi osoblto и jod i и
и sto ј е i izvor njegove и ljeko-
vitosti.
T
Cesnjak ima и и moc и jer
ј е antiseptik i antiblotik. Kod gripe uvijek
nosimo sa sobom malo cesnjaka, а valja ga
и ponijeti i na putovanje. Cesnjak и
crijevima и razvoj bakterija koje и
Luk, bijeli
76
Luk. Г
и i time sprecava vrenje и crijevima sa svim njegovim stetnim
posljedicama. Cesnjakom sprecavamo crijevne bolesti, а lijecimo ih ako и
se vec razvile - koleru, и i и и Sprecava i nadimanje i bolne
grceve и crijevima. Ljekovite tvari и и sire krvne zile и nogama, и и
kolesterol ti krvi, и prokrvljenost i и р о и ј и starenje. и и
visok krvni tlak i и Ь а а а ј и и Cesnjak poma2e kod onemocalosti 1
vraca и Njime lijecimo и i kronicne katare svih vrsta и disnim
organima te и tankome i debelome и и otrovne tvari iz
и i tako sprecava da one и и krv. и protok krvi и и
Prociscava bolesne disne organe kod bronhitisa te poma2e da se и lakse
и и Jedan ј е od najdjelotvornijih lijekova protiv и и i gripe.
Narodna medicina cesto koristi и и и Doblvamo ј е ako cetvrt
kilograma cesnjaka и razrezemo i 14 dana namacemo и и
pri С Potom to procijedimo i imamo tinkturu о ј и mozemo и Ь
и dana. Uzimamo ј е р о 10 do 15 kapi prije svakog jela, а jos р о 20
kapi prijepodne i poslijepodne kod tezih bolesti kao sto и prehlade, katari ,
crijevne i и bolesti . Kod и Ь о а i и za и pomoc nakapamo
cesnjakov sok na и а takoder komadicem vate namocene и и
trljamo rane sto tesko а с ј е ј и ј и te gnojne i и cireve. U и rana
и и и pomijesana s medom, а и s и
kapamo и bolesno, prehladeno и о itd. и и lice mazemo
razrijedenom и <;esnjakov sok nakapan и mlijeko dajemo djeci
protiv glista. OPREZ! и mnogih и tesko podnosi cesnjak. Pomoci
с е т а tako da ga nasjeckana pomijesamo s maslacem ili а с и te namaZemo
na и и
lUK/> CRVENI
crni luk, crvenac, glavata Jjutika, kapula, mrki /uk,
oblcni luk, slov. cebula
А ш и т с е р а
N
ij e samo korisno povrce nego i ljekovita
Ь Od cijele se Ь za lijecenje
и Ь podzemna gomoljasta и
zapravo podzemna stabljika sastavljena od
mesnatih listova. Vonj ј е и ostar i izaziva
и а и т и ј е slatkast; и se
и miris, а и и Ь Najbolje и na
vapnenastom и а valja ga gnojiti samo
odlezani,m gnojem.
и ј е zbog vitamina А В

В

Е К i Р vrlo ljekovit. Spomenimo samo
f neke njegove ljekovite и и prokrvljenost, potice и
и zlijezda te brzo и и i vrenje и crijevima, и
secer, cisti krv, р о Ь и и ј е tek, tjera na mokrenje, ј а с а zivce, и
- - - ..!1118... - - - • , , -'
Luk, crveni
77 Luk, divYi
probavu, odstranjuje plinove i gliste, dezinficira lijelo i Ь grceve.
Srcanim bolesnicima ј а с а srce. Kuhan na mlijeku otklanja grceve u trbuhu
i zaustavlja krvarenja iz zeluca. Nasjeckan i s kruhom odstranjuje nadimanje
i zgaravicu. Njegov razrijeden sok pomaze kod vodene bolesti: 2 do З cajne
zlicice na dan. Sok s medom jedan ј е od najboljih lijekova za zivce: 2 do 5
cajnih zlicica dnevno. Sok s medom lijeci promuklost, upaljeno grlo, smiruje
kasalj i suhi katar. и przen na masti vrlo ј е koristan kao о Ы о na prsima
kod и р а е р и с а Moramo ga mijenjati svaka tri sata i piti с а ј za р и с а Sirov
luk jedemo protiv histericnih grceva i glista. Ako ј е otezano mokrenje i ako
dode do zastoja и и pomaze stavljamo li na mjehur isjeckan i u
vrecici podgrijan и Pecen i zgnjecen и kao Ь djelotvorno lijeci cireve.
Utrljan sok sirova и lijeci lisaje, и i и ispadanje kose, lijeci
Ь и и oci. Sok od и pomijesan s rijetkim medom i
nakapan и oci, sprecava и и Takoder, sok od и nakapan na
mjesto uboda brzo pomaie. Protiv gripe koristan ј е ekstrakt od и и rakiji.
Pomaze protiv glavobolje, probadanja. К nokte dobro ј е vise puta
namazati sokom od и Kod и u usima stavljamo u и о na vati
nekoliko kapi soka od и к а а kod nosnoga katara isto tako и nos.
lUKP DIVlJI
crijemus, medvjedi luk, luk srijemus, sumski luk,
s/ov. cemai
Allium ursfnum
S
tari и Rimljani divljem и и davali
prednost pred cesnjakom. Razmnozavamo
ga lukovicama i crnim sjemenom koje raznose
osoblto mravi. Mirise snazno р о и а
и т и ј е и no onaj cesnjaka. Raste и
sjenovitim и s и и и
и и ljeti i zimi, а listove и
и i Ь и kao dodatak и
и salati i и Ne isplati ga se и
ј е г time gubl djelotvornost. Ljudi s osjetljivim
и tesko ga podnose. Stoga Ь ga trebalo nasjeckati, namakati 2 do З
sata и и te piti и р о и
T
Divlji ј е и osoblto koristan и proljetnim и lijecenja. Izvrsno
prociscava krv, cisti crijeva, и i р и с а Koristan ј е za ispiranje kod
Ь pranja. Dobar ј е lijek protiv ovapnjenja krvnih Zila. и visok
krvni tlak, lijeci и и и с i р и с а и djecje gliste. и
и s lisajima i gnojnim cirevima trebali Ь divlji и cijeniti kao и zlato,
veli Svicarac Kunzle. Sok od divljeg и и kapamo na rane koje tesko
а с ј е ј и ј и и miris divljeg и otklanjamo tako sto dodajemo
mlijeko.
Luk, т ю 78
lUKP MORSKI
divlja kapula, luk г г slov. г г cebula
Urgfnea marftima, Urg{nea scilla, Scilla marftima
M
orski ј е luk trajnica s vrlo krupnim, cak
do vise kilograma teskim lukovicama,
velikim od 15 do 20 cm, а promjera od 10 do
15 cm. Luk nije cijeli u zemlji. Iz lukovice izraste
cvjetna Ь visoka do 1,5 m, koju u gornjoj
trecini krasi mnogo Ь cvjetova. Oni su nalik
na ljiljan. Kasnije izrastu i listovi, dugi od 30
do 50 cm, izduzeni, cijelih rubova i dugih
usporednih rebara. Morski ј е luk sredozemna
Ь rasirena od Cipra do Portugala. Postoje
Luk, т ю
dvije vrste morskoga luka: Ь ili zuckastobljeli i crvenkasti. О Ь ј е su
jednako ljekovite. Morski luk raste na pjescanom tlu morske obale, ali i u
unutrasnjosti. К а о Ь toploga Sredozemlja vrlo ј е osjetljiv na jesenski i
proljetni mraz. Stoga ga u ranu jesen treba premjestiti u staklenik, а u
proljece ponovno presaditi u vrtnu lijehu. Lukovice iskopavamo ujesen,
odrezemo lisnatu i cvatnu Ь ю vanjske listove, potom i suhe
lupine s lukovice, р а i one u sredini, Ь sluzave i manje ljekovite.
Ь samo srednje ljuske. One su debele, siroke, socne, vrlo
gorke, ljute i losa okusa. Razrezemo ih na tanke trakove i susimo brzo u
susionici na С Nije ih dobro susiti na suncu jer zbog duzega susenja
oslabe. Treba ih cuvati na veoma suhu mjestu, u cvrsto zatvorenim
posudama, potpuno sigurnima od vlage, inace se listovi slijepe, raspadnu i
postanu Ь
T
Morski ј е luk djelotvoran lijek protiv hemoroida. Zgnjecene listove
umotane u gazu uguramo u crijevo navecer prije spavanja. Treba ih
umotati u gazu da zbog sluzavosti ne iskliznu iz cmara. Tijekom godine to
radimo sa svjezim listovima luka. Lukje lijek za rane. Nekoc su ga seljanke
uzgajale u loncima za cvijece kako Ь im Ь о uvijek pri ruci za ozljede,
posjekotine, gnojne rane i one koje tesko zacjeljuju, potkozne cireve i slicno.
Od morskoga su luka pravili razne masti protiv furunkula i zanoktica. Т а ј
ј е luk osoblto djelotvoran lijek za srce jer brzo pomaze. Р о djelotvornosti ј е
izmedu digitalisa i strofantusa. OPREZ! Smijemo ga Ь samo pod
lijecnickim nadzorom. Crveni morski luk osoblto ј е pak djelotvoran otrov
za tamanjenje stakora, miseva i drugih glodavaca. Namjestaju im se cijele
lukovice. Cuvati ih treba na suhom i hladnom mjestu da ne pocnu klijati ,
jer tada nisu vise otrovne.
fdublca, т
lJUBICAP
MIRISNA
79
fijolica, Jjublca, ljubltica mirisna, melekusa, plava
ljublca, poljska ljublca, viola, slov. vijolica
Vfola odordta
R
aste na sjenovitim livadama, ispod grmlja,
uz zivice, u vrtovima. О Ь ј е vrste - ova
mirisna te svjetloplava nemirisna, pasja ljublca
(Viola canina) - podjednako su ljekovite.
Ljublca raste iz kratka i debela podanka. Cvate
u ozujku i travnju ljublcasto, katkad i Ь
Ugodna ј е mirisa. Cvjetov..e i listove beremo dok ·
fdublca, т
cvate, а korijene vadimo u listopadu i studenome. Cvjetove suSimo brzo.
inace pocrne i izgube svu ljekovitost. С а ј zasladujemo samo medom.

К ј е izuzetno cijenio ljublcu kao lijek za disne organe: za
iskasljavanje, osoblto kod hripavca. Preporucuje se i za upaljeno grlo te
za lijecenje bronhitisa; tada jos i grgljamo tim cajem. Olaksava tesko disanje,
tuberkulozu, glavobolju. С а ј prociscava krv i na taj nacin posredno pomaze
protiv koznih bolesti, pogotovo ako njime jos i ispiremo kozu. С а ј od cijele
Ь pomaze i upaljenim bubrezima i bolesnome mjehuru. Protiv gihta
Ь zgnjecene listove kao Ь sto ga stavljamo na natecena
mjesta. Listove zakuhamo u octu. Listove ljublce pritisnemo na celo i zatiljak
kad nas muci migrena. Upaljenu sluznicu u ustima ispiremo cajem. Т а ј с а ј
lijeci i bolesne trepavice. Smiruje zivce. Stogaje uspjesan u lijecenju histerije,
hipohondrije, nervozna lupanja srca, kod osjecaja straha, nesanice,
glavobolje. Dijete с е lakse preboljeti ospice i sarlah dajemo li mu svaki sat
р о zlicu с а ј а od ljublce. Dodajmo i kadulju, stolisnik i metvicu. Caju
dodajemo med i mlijeko. С а ј tjera na povracanje, zato ga pijemo ako smo
pojeli nesto otrovno ili pokvareno. Sirup od mirisne ljublce: litru cvjetova
poparimo litrom kipuce vode i namacemo deset sati. Iscrpinu potom
zakuhamo i njime poparimo novu litru cvjetova. Т о ponavljamo jos dva, tri
ili vise puta; sto vise, to с е blti bolji. Naposljetku iscijedimo sok iz cvjetova,
dobro ga zagrijemo, malo ohladimo te dodamo onoliko meda koliko ј е
potrebno da dobljemo smjesu nalik sirupu. Т а ј sirup pomaze kod nesanice,
sluzi u disnim organama i ј а с а srce. Mozemo ga mijesati s jecmenom vodom;
to nece smanjiti njegovu ljekovitost.
Ljupcac, yekoviti
lJUPCACJ>
lJEKOV][T][
80
/jubaiac, miloduh, milobud, /ustrik, /ustek,
velestika, selen, torjevac, s/ov. lustrek
Lev{sticum offic{nale
Ј
и р ё а с ј е и Ь ё
mirisa, visoka do 2 m. Uzgajamo ј е и
vrtovima, а и Ь ј е i kao ё Cvate od
lipnja do kolovoza. Ima sitne, и cvjetove. Plo-
dovi и и Korijen vadimo и prolje-
ce i и и jesen. Upotrebljava se cijela Ь
Ma.Cuhica, divYa
Korijen и и ё е ј е mokrace, и ё tek, и Ь grceve.
Т Uspjesan ј е kod pojave ё и mokraci, и р а е и ё
kod и i gihta, ё oboljenja te pogotovo kod vodene bolesti. Ь
probavne smetnje i и ako ј е ona posljedica slaba rada и
Sprecava stvaranje и kamenaca. Ј а с а cijeli organizam, и
protok krvi. Oblozi od и korijena и и zacjeljivanje starih,
gnojnih Г Protiv и и и rrieda i и maslaca pomijesamo
sa ё Ь korijena Ь i zlicom hrena. OPREZ! и i
bolesnici s povisenom tjelesnom и ne и и ј и р ё а с
Za proljetno lijecenje pomijesamo ј а ј е i narezane listove ј и р с а с а te isprzimo.
Listove и za ё а ј kod bolesnih и i ј е и г а С а ј od
plodova smiruje disne organe i ё nadimanje. Kod prehlade od njih
priredimo и te и и za и
MACUH][CAJ>
D][VlJA
dan i п а с gospina /jublca, matuha, sirota, sirotica,
slov. divja maieha
Vfola tr{color
N
ajbolje и na и i и и и
Cvjetove beremo od Ь do kolovoza.
Korijene vadimo и и i и te ih и
na р о р и и nanizane na niti i objesene.
Т
С а ј od divlje и tjera na mokrenje,
и znojenje i na taj ё ё
- - . ,
Macuhica, divga
81
ё dusica
krv. Dobar ј е lijek za razne koznc ])Qlesti, gnojne mjehurice i svrbez.
Ь ga kod bolesnih mokracnih organa, protiv mokrenja u
postelju, nemogucnosti zadrzavanja mokrace (inkontinencija) , pijeska u
bubrezima. Lijeci bolestan zeludac, ozivljuje probavu. Ј а с а slabe zivce,
nervozno srce, lijeci histeriju, г kod djece. Lijek ј е protiv ovapnjenja
Zila, gihta, reume, zutice. С а ј za prociscavanje krvi zasladujemo medom;
on ј а с а i zivce. С а ј za zivcane bolesti mijesamo s jednakim dijelom orahova
lisca. С а ј protiv upale zivaca treba piti duze vrijeme. С а ј od divlje macuhice
osoblto ј е koristan za proljetne kure lijecenja. Pijemo ga od 8 do 15 dana.
MAJCINA
DUSICA
Ь а Ь ј а dusica, bakina dusica, bablna dusica,
bukovica, с а Ь г а с cubrit, divlji bosiljak, dusica,
majkina dusica, materina dubCica, materinka,
papric, pepris, poponak, popovac, tamjanika,
timijan, vusica, vrisak, slov. materina dusica
Thymus serpyllum
V
oli suha, osuncana mjesta uz zivice, pasnja-
ke, kamenite padine, а raste i р о stijenama,
pokraj putova. Omanji ј е grm, visok do 20 cm,
odrvenjela podanka iz kojega rastu mnoga stabalca sto nose skupine
grimiznih Ш tamnoruzicastih c\jetova. Cvate od lipnja do listopada i ima
jak miris. Dok ј е susimo, trebamo ј е prevrtati drvenim ili staklenim
stapicima. Ne hvatajmo ј е prstima.
T
Raskuzuje disne putove, smiruje kasalj, hripavac, zivce. Uspavljuje,
pospjesuje znojenje. Ј а с а zeludac i zivce i dobro ј е sredstvo za
dezinfekciju. С а ј od majcine dusice kojemu dodajemo med ubrzava porodaj
i olaksava ga. Sluzi kod neredovite mjesecnice, kod smetnji u mjehuru i
b.ubrezima. Za jacanje oslabjelih, zivcanih i reumaticnih bolesnika
pripremamo kojoj dolijemo с а ј od te Ь Ne smijemo zaboraviti na
taj с а ј kod upale pluca, oboljelih bronhija i gnojnih procesa u plucima.
Majcina dusica namocena u rakiji ili maslinovom ulju djelotvorna ј е kod
bakterijskih oboljenja crijeva i pluca. Mozemo ј е Ь za masazu
kod reume, gihta, drhtanja (tremora) udova, о р с е zivcane slabosti i za jacanje
mozga. Kod glavobolje saku majcine dusice stavimo pod rubac ili sesir.
Majcina ј е dusica korisna pasa za pcele ј е г ih cuva od bakterijskih bolesti .
Alkoholnom iscrpinom masiramo mladu stoku koja ј е zaostala u razvoju.
Malina 82
MAL][NA
crvena jagoda, crvena kupina, malina planinska,
maljuga, pitoma kupina, sunica, umanj, slov. malina
Rubus idaeus
M
alina ј е visok grm; raste р о sumama, ё
vinama. proplancima, ё padina-
ma, а kultivirana ј е р о vrtovima i parkovima.
Cvate u Ь i lipnju, а zrijt od srpnja do
rujna. Listove beremo u Ь i lipnju, а
crvene plodove kad sazru. Imaju izvanrednu
aromu, ё su i slatki. Sumski su mnogo
mirisniji i ukusniji od uzgojenih.
Marulja
С а ј od listova Ь crijevne upale, ё
f proljev i dizenteriju, zaustavlja · i ё krv, regulira ё
pospjesuje znojenje, ё kozne bolesti i otklanja katare. К trudnice
vrlo ё ј ene ё а ј od maline jer ё р о Ь а ё а ј olaksava trudnocu i porodaj.
Treba ga piti 2 do З puta na dan. Uzima se i kod bolne ё no treba
ga ё piti.vec tjedan dana prije nje. U menopauzi i kod ё napetosti
malini dodajemo i lipu. Stavljamo li s\jeze ё listove na bolne dijelove
tijela, bolovi se smanjuju. Plodovi maline imaju ё okus, sadrze mnogo
minerala i podosta vitamina А i С Iz njih cijedimo sok, malinovac, koji se
koristi kod bolesti s vrucicom. Ј а ё а srce i cijeli organizam. Maline
Ь u dijetnoj prehrani ё bubreznih, secernih i
reumatskih bolesnika. Pomijesamo li malinovac s vinskim ili ё
octom, doblvamo malinov ocat; on snizuje temperaturu i ј а ё а srce.
MARULJA
bljeli tetrljan, г jetrena г jetrenjaca,
macina trava, mrtva kopriva, smrdusa, tetrljan,
slov. с г п а meta
Ь vulgdre
I
znimno ј о ј odgovaraju dobro pognojena tla,
stoga dobro uspijeva oko staja, no najbolje ј и
ј е uzgajati u vrtu. Sablremo ј е od od lipnja do
rujna. Cijenili su ј е jos stari Rimljani kao lijek
protiv malarije. Kasnije ј е pala u zaborav, da Ь
danas opet Ь prepoznata njezina vrijednost.
Ь ј е za ё а ј е napitke, а na dan
smijemo popiti з do 5 salica gutljaj р о gutljaj.
Maruya 83
Maslacak
Т
С а ј ё osoblto disne organe. Tim ё а ј е uspjesno ё bolesna
pluca, upaljeno grlo, zapustene katare, hripavac, ё ё kasa]j
i bronhitis. Pomaze kod iskasljavanja, ё upale grla i ё а kod
tuberkuloze. Korisna ј е i protiv slabokrvnosti, о р с е iscrpljenosti. Osim ё а ј а
uspjesno Ы i sok s medom. Nadalje marulja ј е ljekovita za
probavne organe. Otvara apetit. Pomaze protiv zatvora, ali i zaustavlja
proljev; drugim ё uvodi red u probavnim organima. Pospjesuje
djelovanje jetre, ё ё ё oteklu jetru. Zene ј е s uspjehom
Ь kod neredovite ё jer ј е regulira. Marulja ё i srce
kad ё kuca. Tinktura i ekstrakti smiruju nemirno, nervozno
kucanje srca.
v
MASlACAK
kravlja gublca, milosavka, mlecac, mljecnjak,
mlijecnjak, mljekaca, popina pogacica, popino
gumno, radit, radic, sindiirac, smetanka, talijanska
salata, veriinjaca, iucanik, iutanik, iuhko zelje,
iuti dimac, iutinica, slov. г е г а
Tardxacum officinale
D
osadan ј е korov, а vrlo ljekovita Ь
Sadrzi neotrovan ё sok. Cvjetovi su
mu zlatnozuti i na supljim Ь Cvate
od ozujka do svibnja. Listove beremo prije no
sto р о ё е cvasti, cvjetove u doba cvata, а
1
f
1
korijene vadimo u rano pr.oljece ili pak od kolovoza do listopada. Razrezemo
ih i suSimo zajedno s listovima u hladu ili u pecnici na С Cijela ј е Ь
bogata vitaminom С i mineralima.

ё djeluje ljekovito pogotovo na jetru i bubrege. Vrlo ј е п
za pro]jetnu i jesensku kuru lijecenja. Osoblto ј е п njegov
korijen: ё ё п i ј а ё а tijelo. Pospjesuje ё mokrace
i ё otklanja sve zastoje, odstranjuje otrovne tvari iz tijela. krijepi i vraca
snagu. Covjek se naprosto pomladuje. Poboljsava п izmjenu г
(metabolizam) i p·aspjesuje ё krvi. Koristan ј е i kod gihta, reume,
skrofuloze, koznih bolesti, ё gojaznosti, nedostatka teka, п crijeva,
kod prsne i trbusne vodene bolesti, slabokrvnosti, neredovitih menstruacij a,
bolesti ё kod upale porebrice. Kod secerne se bolesti ё
ivakati п 8 do 15 supljih Ь Pospjesuje г ё cisti
luznicu disnih i probavnih organa. Zaustavlja п :Zllcnih п .
. е otapa ih dodllse, ali ipak smanjuje sklonost prema toj bolesti. С а ј se ocl
listova i korijena navlastito г za ё zimi. Zasladlljemo ga
Maslaeak 84
Maslina
medom i tada ј е jos ljekovitiji. Maslackov sirup (pogresno ga nazivaju
maslackov med): uzmemo cetiri pregrsti cvjetova i dobro ih prokuhamo u
dvije litre vode, procijedimo, dodamo vrucemu soku 1,5 kg secera i sok od
dva limuna, а potom to kuhamo neprestano mijesajuci dok ne nastane gusta
tekucina. Ulijemo ј е u Ь о с е dobro zacepimo i spremimo u podrum grlicem
nadolje, najbolje u pijesak. Maslackov mlijecni sok pomaze kod
krvi kovinama. Т а ј sok kapamo u oci 1 do 2 puta na tjedan ako su oci
bolesne i oslabjele. Maslacak ј е vrlo vazan za metabolizam. Kod degeneracije
hrskavice moze nam poprilicno pomoci. Zato ga redovito uzimajmo u svim
Ь Nasjeckana ga mozemo staviti i na kruh. Za zimu cijelu narezanu
Ь namocimo u rakiju. В о с а uvijek mora Ь puna maslacka! Uzimamo
do 20 kapi tri puta na dan.
MASliNA
maslinka, olika, oljika, ulika, uljika, uljenika, s/ov.
oljka
Olea europaea, (varietas oleaster)- divlja, Olea
sativa - uzgojena
D
ivlja se maslina pojavljuje uvijek kao zelen
grm s trnovitim granama, а uzgojena ј е
vrsta drvo s Ы visokim do 8 metara. I
jedna i druga vrsta rastu uz more. Listovi su
ј о ј kozasti, s donje su strane zbog malih ljuskica
srebrnasti ili lagano smeckasti, а s gornje
plavicastozeleni . Bijeli zvonasti cvjetovi izrastu
iz zaliska u grozdastu Ь Plod ј е maslina,
а njezina Ь о ј а ovisi о vrsti: zelena, smeda, tamnocrvena, ljublcasta, crna.
Za lijecenje Ь listove koje mozemo brati tijekom cijele godine
te ulje iz plodova.
T
Od listova masline pripremamo с а ј za snizavanje krvnog tlaka, а ulje ј е
lagan purgativ (mala djeca, oslabjeli bolesnici), pospjesuje lucenje zuci,
smiruje upalu zeluca i tankoga crijeva, pomaze u lijecenju hemoroida koji
krvare. Ulje sluzi i za izradu mnogih masti za masiranje, ali i za kozmetiku.
Maticnjak
85
MAT][CNJAK
celina trava
1
celinjak
1
limunka
1
maternjak
1
maticnik
1
medenka
1
melisa
1
и peelinja Ь

peelinja
metvica
1
peelinja trava
1
peeloperka
1
pitoma metvica
1
rojevac
1
rojevnica
1
slov. melisa
Melfssa officindlis
B
iljka ј е visoka do 60 с т i raste р о ё
nama, starim zidovima, а sadimo ј е i и
vrtovima. Cvate od lipnja do и Beremo
и listove, najbolje prije no sto Ь
procvate, i to и podneva i 14 sati. Dok ih
и и i spremamo, ne и doci
и doticaj s kovinom. Ugodno и р о и и

Ma2uran

ё и ё и и ј а ё а i и s rce,
dezinficira i cijeli rane, ё ё ё i povracanje na ё
osnovi , и migrene, smetnje и probavi , nesvjestice, jako и srca.
Upotrebljavamo ga kod neredovite и i depresivnih stanja. Protiv
glavobolje и nervozom listovima Ь ё е о i zatiljak. и
istjecanje и ё to ј е vazno jer ё и nastati kamenci . ё
poboljsava pamcenje, priziva liJ.epe misli, razgoni "crne Ь и и
tegobe, fiksne ideje, otklanja и и daje и и и protiv
ё и ё povracanje i и ё и ё и alkohol ili
maslinovo и ј е dobar ј е za и kod и gihta, и и i kontuzija.
Osjecamo li se lose, pripremimo и и ё i stavimo ј е na
и Stavimo li ј е Ь и ё Ь с е dobra zastita od ё grize.
Cijeli ё operemo ё а ј е od ё i na taj nacin zapravo
sprecavamo pcelinje bolesti. Kod ё smetnji с а ј и dodajemo i odoljen.
v
MAZURAN
bablna dusa
1
majoran
1
majorana
1
majeron
1
majuran mirisljavak
1
vrtni maiuran
1
mirisljavak
1
pitomi maiuran
1
s/ov. majaron
Orfganum maiordna
M
azuran ј е niska Ь malih, jajolikih
listova i malih bjelkastocrvenih cvjetova,
skrivenih и njeznozelenim и cvatovima.
Uzgajamo ga и и i и Ь kao zacin
и varivima, mesnim jelima. Cvate и и
i и Rezemo ga 2 do З р и а godisnje.
Ma.Zuran 86
Medvjetka
T
Vrlo ј е djelotvoran i kao ljekovita Ь U medicini se vec dugo
Ь za pospjesivanje probave, kod prehlade probavnih organa,
katara disnih organa, kaslja, astme, kod bolova za vrijeme mjesecnice.
Blagotvorno djeluje na sve unutrasnje organe: jetru, slezenu, bubrege,
mjehur, pluca, i ozivljava njihov rad. Т а ј nam с а ј pomaie kod nesanice,
ubrzana lupanja srca, tjeskobe, grceva, i uopce kod zivcanih smetnji. Dok
grgljamo cajem, dezinficiramo usnu kocL afta, upale jezika i svih
drugih nelagoda u ustima. Tako ј е i kod upala u-hosu, hunjavice, peludne
groznice. Vatu namocimo u с а ј i uguramo ј е u nos. Mazuran polako
poprzimo na masti ili maslacu, procijedimo i nalijemo u posudice. Tu mast
Ь kod rana i hunjavice. Nos namaiemo izvana i iznutra. Kod
bolnih mjesecnica mazemo donji dio trbuha. Mast Ь i kod
iscasenja, uganuca, uzetosti, reume. Reumaticari Ь trebali stavljati na
oboljela mjesta Ь od с а ј а od maiurana. Kod nesanice pijemo navecer
с а ј od maiurana ili pak stavimo na celo Ь od с а ј а OPREZ! Valja paziti
da doze ne budu prevelike jer ј е maiuran opojna Ь U slucaju pretjerane
l dugotrajne primjene, osjecali Ь se lose.
К
gornik, divlja maginja, medvjedovo uho, medvjetle
groitle, mlivnjak, planika crvena, slov. zimzeleni
gornik
Arctostaphylos uva-ursi L.
M
edvjetka ј е grm dugackih, poleglih,
razgranatih Ь koje tvore povelike
prostirke, sagove. Slicna ј е brusnici koja raste
okomito i nikad ne pravi meke prostirke. Listovi Ј
su ј о ј zimzeleni, kozasti s glatkim rubom, na
vrhu tupo Ь nikad okrenuti prema dolje,
na donjoj strani nemaju smede tockice (za
razliku od brusnica), а na gornjoj su strani
sjajni s izraienim zilama. C\jetovi su Ь ili ruzicasti, а plodovi crvene
Ь о Ь с е Cvate od Ь do lipnja. Listove sakupljamo dok sadrze najvise
ljekovitih sastojaka: od Ь do lipnja te od rujna do listopada. Susimo
ih u hladu, а i suhi listovi moraju ostati Ц ј е р е zelene Ь о ј е Dobro pohranjeni
cijeli listovi djelotvorni su nekoliko godina. С а ј spravljamo tako da Ь
listove prelijemo hladnom vodom, nakon 12 do 24 sata procijedimo,
zagrijemo i pijemo. OPREZ! Ako с а ј zavremo, ljekovitost mu se ne povecava,
а luce se tvari koje u ljudi osjetljiva zeluca izazivaju mucninu.
Т
С а ј od listova medvjetke, sam ili u raznim mjesavinama, izvrsno ј е
dezinfekcijsko sredstvo kod upale bubrega, mjehura i mokracnih kanala.
Т а ј с а ј mozemo Ь i u ljekarni pod imenom ursi с а ј
Metvica, paprena
METVICAP
PAPRENA
87
crna п а п а metvica, п а п а п а п а Jjuta, п а п а pitoma,
slov. poprova meta
Mentha piperfta
M
etvicaje trajnica, visoka do 80 с т Uzgaja
se u vrtu, а raste i slobodno na vlainijim
mjestima. Cvate od lipnja do kolovoza ljublcastim
cvjetovima u Ь klasova. Cijela biljka mirise.
Listove sakupljamo prije cvjetanja. Nikad ih ne
beremo za losega vremena jer brzo potamne i
izgube gotovo svu ljekovitost. Mozemo brati i cijelu
Misjakinja
Ь Ima vise vrsta metvice: vodena metvica (Mentha aquatica), kudrava
metvica М spicata), cma metvica (Mentha nigra). Sve su Ч Paprena
ј е metvica kriZanac samoniklih, divljih metvica, i to vodene i kudrave metvice.
Metvica ima anesteticni ucinak - hladi kad ј е ivacemo. С а ј koristi za
f umirenje i jacanje zivaca. Utjece na izlucivanje zuci, mokrace i zelucanih
sokova. Smiruje povracanje. С а ј od metvice Ь kao antiseptik
kod prehlade. Koristan ј е i onima koji mnogo sjede. Metvicin с а ј pomijesad
s jabucnim octom grgljamo kod zadaha iz usta. Tu mjesavinu Ь
vamo kod upale desni, ozlijedena jezika, zubobolje te za ispiranje. OPREZ!
С а ј ne smijemo uzimati u pretjeranim kolicinama jer Ь mogao lose djelovati
na srce. Ali stoga se paprena metvica dodaje razlicitim mjesavinama cajeva.
Poznato ј е i metvicino uUe. а mozemo ga kupiti u1jekarnama. Pet kapi toga
ulja na kocki secera brzo pomaie kod vrtoglavice, migrene, Ч morskih
bolesti (kinetoze). Metvica okrepljuje, stoga ј е korisna rekonvalescentima,
slabasnoj djeci, osoblto nakon prelezanih tezih
bolesti. Ь bolove, pojacava rad jetre i
gusterace. Nakon naporna posla trebamo si
priustiti metvicinu kupelj jer nas moze samo
osvjeziti.
MISJAKINJA
crijevac, п misje uho, pticja trava,
zvjezdica, s/ov. kurja crevca
Stellaria media
R
aste р о njivama kao korov. Za tlo ј е korisna
jer ga cuva od isusenja. Beremo listice i
cvjetice i to tijekom cijeloga ljeta, sve do rujna.
MiSjakir]ja 88
Mravinac
Pospjesuje zacjeljivanje rana, lijeci gnojne otekline i osipe. К а о с а ј
f izvrstan ј е lijek za pluca puna sluzi, bubrege, mjehur i hemoroide.
Smeksava sluz tako da ј е mozemo dobro iskasljati. Poboljsava i probavu.
Cajem cistimo upaljene ili udarene oci i lijecimo zamucenu roznicu. Mozemo
napraviti i Ь sa zelenom biljkom. Malo ј е stucemo i stavimo na zatvorene
oci. Misjakinju i kamilicu, skuhane u maslinovom ulju, stavljamo kao Ь
djeci na trbuh kod grceva i napetosti. Kod sluzi u plucima caju dodajemo
jos trputac i preslicu te kuhamo u vinu. Takav ј е с а ј jaci i ucinkovitiji. Biljka
namocena u rakiji sluzi za masiranje kod reume, gihta i probadanja. Njezne
listiCe misjakinje Ь za salate, kao dodatak juhama i varivima.
MRAVINAC
divlja maiurana, divlji maiuran, mekulica, origan,
origanj, riganj, vranilova trava, vranilovka, slov.
dobra misel
Orfganum vulgdre
M
ravinac ј е trajnica te ј е stoga godinama
mozemo brati na istome mjestu. Ь
mu ј е u gornjemu dijelu cesto crvenkasta.
Protrljamo li ga medu prstima, jako zamirise р о
timijanu. Od lipnja beremo samo gornji dio
Ь jer donji dijelovi ubrzo odrvene.
Mravincevo etericno ulje de.zinficira probavne
f organe, gorke tvari u njemu poticu probavu,
а tanin (treslovina) zaustavlja proljev. Puk mravincem lijeci razlicite crijevne,
jetrene, zucne i zelucane bolesti. Caju od mravinca dobro ј е dodati malo
stolisnika. Т а ј с а ј pijemo i protiv kaslja, hripavca, promuklosti, bronhitisa
i uopce protiv bolesti disnih organa. U jednakim mu dijelovima dodajemo
kamilice i kadulje. С а ј osvjezava i razblstruje covjeka slicno kao prava kava.
OPREZ! Vece su kolicine stetne. Svojedobno se taj с а ј davao djeci koja su
tesko ucila; otuda mu valjda i dolazi slovensko ime - dobra misao. Regulira
i neredovitu mjesecnicu. Mravinac ј е poznat i kao dobar zacin za razlicite
tjestenine, jela od rajcice, pecenke, salate i jela koja se kuhaju u jednomu
loncu. S bosiljkom, ruzmarinom i timijanom pripremamo izvrsnu dijetnu
hranu jer ј о ј zbog okusa tih zacina ne treba dodavati sol.
1 • , • ._,
Mrkva
89
MRKVA
merlin, sargarepa, iuta repa, s/ov. korenje,
korencek
Dducus car6ta
M
rkva ј е poznata vrtna Ь neizostavna
u zdravoj prehrani. Izvrstan ј е izvor ener-
gije. Uzivamo ј е sirovu i kuhanu. Sadrzi gotovo
sve vitamine i mnoge minerale. Vrlo ј е upotre-
Ь i u medicini.
Reumaticari Ь svaki dan trebali piti sok od
f mrkve jer prociscava krv i tjera na mokrenje.
Sprecava nastanak bubreznih kamenaca. Mrkva
sprecava truljenje u crijevima, neutralizira
Neven, pravi
suvisnu zelucanu kiselinu. Prijeko ј е potrebna kod lijecenja ocne mrene.
Buduci da poboljsava ostrinu vida, trebali Ь ј е konzumirati oni koji dosta
voze nocu. Djeca с е Ь otpornija na gliste, prehlade, rahitis, upale uha ako
im svakodnevno dajemo svjezu mrkvu. I secerni ј е bolesnici mogu jest i bez
sustezanja. Sok pomaze i kod tvrde stolice te kod jetrenih, plucnih i
bubreznih bolesti. Protiv proljeva konzumiramo kuhanu mrkvu. U mrkvi ј е
otkrivena tvar dokarin koja prosiruje krvne zile i tako nas cuva od
arterioskleroze. Buduci da u.mnozava crvena krvna zrnca, cuva nas od
slabokrvnosti, povecava otpornost organizma, ucvrscuje kosti . Kasasti su
Ь dobri za ekceme, opekline, cireve te kod psorijaze. Juha od mrkve
izvrsna ј е protiv proljeva kod dojencadi. U tom slucaju neko vrijeme treba
prekinuti dojenje. Za to vrijeme dojencad i malu djecu mozemo hraniti
pireom od krumpira i mrkve koje smo narezali na komadiCe prije kuhanja.
Dodamo samo malo soli . Mozemo pak dodati malo mazurane, persina,
mravinca, majcine dusice ili lovorova lista ne Ь li izbjegli jednolicnost
dijetne prehrane i ubrzali lijecenje. Mrkva odstranjuj e otrove iz organizma .
Od mrkvina lisca i Ь kuhamo с а ј za
ispiranje usta kod afti. Mrkvino ј е sjeme takoder
diuretik. jer potice na mokrenje.
NEVENP PRA V][
Ь Ь ljekoviti neven, neven iutelj, ognjac,
prstencac, vrtni ognjac, iutelj, zimirod, slov. ognjic
Calendula officindlis
р
oznat ј е kao ukrasna Ь koja ј е i
ljekovita. Raste р о vrtovima. Djeluje poput
meteorologa: ako su ј о ј cvjetovi zatvoreni i
Neven. pravi 90
Ocanica
nakon 7 sati и ј и о toga с е dana padati kisa. Dlakava, razgranata Ь
naraste do 60 с т ima izmjenicno poredane dlakave listove i и
ljepljive cvatove. Cvate od lipnja do prvih mrazova. Za и vremena
sablremo cvatove i listove. и ih na р о р и и
и и Za и и treba и nezasladen с а ј tjedan
Т dana prije mjesecnice i to 2 do З salice na dan и р о и Povoljno
и и и jer и pravilan odljev krvi. Pomaze kod crijevnih
i и bolesti, kod vodene bolesti, и р а е debeloga crijeva, proljeva.
и stvaranje i и и и ј е sredstvo za znojenje i
pospjesivanje stolice. Ь se i kod zivcanih bolesti. Prociscava krv
i stoga ј е dragocjeno pomagalo kod infekcija. С а ј pijemo i kod kanceroznih
bolesti, kao dodatak za pojacavanje и lijekova. Najbolji ј е za и
и р о а Ь и i to kod akna, b'radavica, potkoznih i и cireva, ekcema,
opeklina, Ь te za rana. Za и и pripremamo mast.
Polako przimo nevenove cvjetove и masti dok ne ispari sva vlaga. Procijedimo
i nalijemo и и te и na hladnome. Potice rast и
tkiva i na taj nacin и nove stanice. Rane brze а с ј е ј и ј и Neven mozemo
namociti и rakiji . и и Ь kod и misica, podljeva,
nagnjecenja i oteklina.
OCANICA
dragocka, dragonka, radoka, vidica, vidac, vidova
trava, vidovita trava, slov. smetlika
Euphrdsia officindlis
Ј
ednogodisnja ј е Ь visoka do 15 cm,
sitnih Ь cvjetova. Kada vrlo Ь и ј о cvate,
и р и и vele da ј е to znak da с е Ь jaka zima.
и ј е jer crpi и iz drugih Ь
Raste na и livadama. Cvate od srpnja do
listopada. Beremo Ь и и и bez korijena,
od srpnja do и и ј е и и i sprema-
mo na mjesto zasticeno od vlage. OPREZ! Ocanica
ј е jaka droga, zato doze и doista Ь male,
inace Ь mogla znatno nastetiti. Р и с а ј е medicina и Ь vrlo cesto
za и i и и и и р о е Ь и
Ocanica ј е vrlo ljekovita Ь koja i dezinficira. Ј а с а oci и od
' citanja ili pisanja, lijeci и trepavice, pomaze kod и р а е kapaka i
и Kod zelene mrene, cira na roznici, и о с ј и cajem
ispiremo oci ili na njih Ь od njega. Moze pomoci i р а г а С а ј и
za ispiranje dodamo malo soli. Za Ь и и dodajemo и
и kamilice. Ь od ocanice i kamilice lijeci jecmenac na ocnim
- - - - \. , ,__.
Ocanica 91 Odo!Jen
kapcima. Svi Ь pripravci za ispiranje i Ь trebali Ь blagi oparci: cajnu
zlicicu Ь poparimo s cetvrt litre kipuce vode, pricekamo najvise dvije
minute, а onda to upotrijeblmo za piCe, ispiranje ili za obloge. Ako su oci
osjetljive, oparak razrijedimo mlakom vodom. Mlacan oparak ј а с а oslabjele
oci ili lijeci one koje suze. No с а ј moramo pripremiti svaki put iznova. Ako
kod pranja ili ispiranja ujedno pijemo с а ј pojacat cemo djelotvornost
ocanice. Ocanica lijeci i bolesne disne organe: pomaie kod kaslja i prehlade.
gripe i bronhitisa, pritiska u glavi zbog katara. Ь svojih gorkih sastojaka
povoljno utjece na zeludac: otklanja bolove u njemu i crijevima, probavne
smetnje. nedostatak teka, pospjesuje probavu i ј а с а zeludac. Povoljno utjece
i na zivce, olaksava glavobolju na zivcanoj osnovi, nesanicu i histeriju. Lijeci
i kod otrovanja alkoholom i nikotinom. Umjesto cajeva kod tih tegoba
stavljamo u juhu prasak od ocanice, dakako u posve malim kolicinama.
Ocanica krijepi slabasan, neotporan djecji organizam, ali i organizme
odraslih koji pate od prehlade i bolesti limfnih zlijezda.
ODOlJEN
devesin, do/jen, kozlit, macina trava, matja trava,
valerijana, slov. baldrijan
Valeridna officindlis
O
doljen ј е drevna ljekovita Ь Latinska
rijec valere znaci Ь zdrav. Upotrebljavamo
ponajprije podanke s korijenjem; sakupljamo ih
u rujnu i listopadu, а od Ь do rujna
cvjetove i listove za tinkturu. Korijen samo
operemo i brzo osusimo na С Tada on
doblva onaj karakteristican miris koji vabl i
razdraiuje macke.
Od isjeckana korijena pripremamo hladne ekstrakte: 1 do 2 cajne zlicice
f korijena namacemo 10 sati u salici vode i onda to pijemo gutljaj р о gutljaj
preko dana. Ш uzimamo kapi: korijen namacemo u alkoholu, р а uzimamo
30 do 50 kapi ili cajnu zlicicu na salicu vode. Tinktura od namocenih
c\jetova: cajna zlicica na cetvrt litre vode. OPREZ! Prevelike kolicine mogu
uzrokovati ostecenja srca. Dakle: umjereno! Odoljen smiruje zivce, te nervozu
srca i zeluca. Ujednacuje otkucaje srca, osoblto ako su ubrzani, ublazuje
potistenost, vraca tek. Radi boljeg djelovanja tome caju valja dodati jos hmelj
i anis. Dvije cajne zlicice te mjesavine poparirrio s cetvrt litre kipuce vode,
pokrijemo, а nakon nekoliko sati ocijedimo te pijemo toplo, gutljaj р о gutljaj.
Т а ј ј е с а ј koristan kod histerije, migrene, zivcane nesvjestice, povracanja
izazvana nervozom. Kod nesanice ј е dobro ako tom caju dodamo jos i hmelj.
Pola sata prije spavanja valja uzeti jednu zlicu iscrpine ili tinkture na pola
salice vode zasladene medom od kestena. Kod zivcane napetosti uoci ispita
Odoljen 92
О т а п velilci
ili voznje dobro ј е popiti salicu odoljenova с а ј а kojemu ј е dodan i maticnjak.
Odoljenov ј е с а ј jako dobar i kod iscrpljenosti, grceva i u menopauzi.
OMANP VElJIKJI
aman, businak, ivanjsko zelje, lepuh, obratis,
oman pravi, ovnjak, tuscak, veliki korijen, veliko
zelje, s/ov. veliki oman
fnula helenium
U
zgaja se u vrtovima, а divlji raste р о
vlaznim sumama, jarcima, proplancima.
Т visoka do 1,5 m. Ima snaine, kratke
podanke i duge korijene. Osusen intenzivno
mirise р о Ь Listovi na dugim petey-
kama srcoliki su, jajasti, Ь sivozeleni,
а odozdo barsunasti. Cvate u srpnju i kolovozu,
а cvat mu ј е zuta glavica. Sakupljamo podanke
s korijenima, i to u proljece i jesen; podanke dobro operemo i osusimo, ali
ne na pretoplom mjestu.
T
Pospjesuje cirkulaciju krvi, izlucivanje zuci i mokrace, otklanja zastoje,
smeksava sluz. Prociscava krv, jetru, bubrege, pluca. Djeluje kao
antiseptik kod vecine disnih bolesti: angine, bronhitisa, kaslja, astme, upale
pluca i porebrice. Povoljno н kod tuberkuloze ј е г sprecava razmnoza-
vanje bacila. Pospjesuje metabolizam, pomaie kod secerne bolesti, proljeva,
zutice, upale crijeva. Djeluje protiv reume i gihta. Mozemo Ь
svjez podanak ili pak samljeven u prasak. Prijeti li prijevremeni porod, valja
uzeti pola cajne zlicice praska pomijesana s 2 zlice meda u 2 ili З navrata.
Za lijecenje koznih bolesti namocimo u rihlje ulje Ь korijene, cvijet
omana i sjemenke pljuskavice. Т о grijemo З sata u vodenoj kupelji.
Procijedimo i upotrebyavamo. Omanova mast od korijena kuhanih u masti
izvrsno ј е sredstvo za lijecenje koznih osipa, lomova, nategnutih misiCa.
Svjeze listove stavljamo na rane i lisaje. С а ј od korijena pospjesuje
mjesecnicu i ojacava maternicu. К а о Ь pomaze kod svraba i svrbeza.
Orah 93
ORAH
bijeli orah, oblcni orah, orah pitomi, oraj, s/ov.
oreh
Juglans regia
O
rahje drvo visine do 25 metara. Raste oko
kuca, na neobradenim zemljistima i u
bjelogoricnim sumama. Mladi neparno perasti
listovi isprva su crvenkasti, poslije zeleni, u
proljece cesto promrznu. Muski su cvjetovi
skupljeni u o\jesene rese, а zenski pojedinacno
ili u manjim nakupinama na vrscima novih
izdanaka. Cvate u svibnju, dozrijeva u listopa-
du. Plodovi su u zelenome usplodu. Beremo
listove koje treba brzo os_usiti da ne pocrne.
Zeleni su plodovi uporablvi i za spravljanje dobra lijeka za zeludac.
Orah
С а ј od orahovih listova uspjesno proci§cava krv i djeluje okrepljujuce.
f Pijemo ga i kod §ecerne bolesti, slablh zivaca, zutice i Ь pranj a.
Kod upale grla marljivo grgljamo cajem. Preporucuje se trudnicama koje pate
od zatvora. Vanjska upotreba: za kupelji kod oteklih limfnih zlijezda, gnojnih
osipa, gnjiljenja kostiju, lisaja, krasta, rahitisa, skrofuloze, znojenja nogu.
Jakim ekstraktom (iscrpinom) listova kupamo ozebline i masiramo vlasiste
kod ispadanja kose. Ako s\jeze orahove listove polozimo na rane koje se
gnoje, brzo с е zacijeliti. Zelimo li zaustaviti mlijeko kod dojilje, stavimo ј о ј
na prsa Ь namocene u taj с а ј Zelena socna lupina (usplode) djeluje
antisepticki. U caju od lupina kupamo Ь Od orahovih pupoljaka
nacinimo mast protiv ispadanja kose i protiv prhuti. Orahova rakija pomaie
kod zelucanih tegoba. Na litru rakije narezemo 25 nezrelih plodova, malo
klincica i dumblra. Sto duze ta rakija stoji , bolja ј е Za bolestan zeludac
uzimamo 2 puta dnevno р о 1 do 2 zlicice. S\jezim listovima tjeramo gamad,
buhe, usi, mrave, moljce itd. Rese ojacavaju kapilare, а с а ј ј е od njih dobar
kod krvarenja (i unutrasnjih), jakih mjesecnica, hemoroida, dizenterij e.
Orahove su jezgre vrlo hranjive. Sadrze mnogo zeljeza, fosfora, kalija i
vitamina Е Preporucuju se osoblto trudnicama da Ь se djetetu dobro razvio
mozak i unutrasnji organi. OPREZ! С а ј od listova namijenjen unutrasnjoj
upotrebl ne smije biti odvec jak.
Oslad 94
OSlAD
sladacak, sladic, slatka bujad, slatka paprat, slatki
korijen, tuina trava, slov. sladka koreninica
Polyp6dium vulgdre
O
slad ј е papratnjaca s puzavim podankom.
Njezini listovi ostaju zeleni i zimi. Upo-
Ь ј е uglavnom samo podanak. SakupUamo
ga od rujna nadalje. Podanke operemo, razre-
zemo, osusimo i spremimo u tamne staklenke.
Pucka medicina najvise cijeni podanke sto rastu
uz hrastova Ь
С а ј ј е od podanaka ljekovit Ь za disne
f organe: lijeci pluca, pocetnu tuberkulozu,
Os[jebad
promuklost, katar, kasalj, hripavac, astmu, jer omeksava sluz. Protiv pritiska
u prsima pripremamo с а ј od listova. Polipe u nosu lijeci с а ј ako ga
usmrkavamo kroz nosnice. с ј е koristan kod nedostatka teka, sluzi i kao
diuretik jer tjera na mokrenje. С а ј lijeci jetrene bolesti, otecenu slezenu,
tegobe u zucnom mjehuru ako ovaj ne izlucuje zuc. Cajem se tjeraju i gliste.
Т о ј е svojstvo i drugih papratnjaca. Т а ј с а ј lijeci takoder i rane i raspucanu
kozu. Oslad upotrebUavamo i kod dusevnih bolesti. Podanke namacemo u
rakiji desetak dana. Kod pocetnih dusevnih bolesti i smetnji dajemo
bolesniku 20 do 30 kapi tri puta na dan. Vino u kojemu se namakao oslad
lijeci melankoliju. Bolesnik Ь trebao piti dva do tri puta na dan р о jednu
casu.
Б
bijeli stritak, gospin trn, gujina trava, т а а г е с а
salata, obltni Ь oscebad, osebalj, pjegavi
badelj, sikavica, sarena badeljka, 5areni tkalj, slov.
badelj
Sflybum maridnum
J
edan ј е od najljepsih i najvecih stricaka.
Ь uglavnom sjeme, ali i
listove, Ь i podanak. Listove beremo u
svibnju i lipnju, sjeme od lipnja do listopada, а
podanke vadimo u proljece. Sjeme mozemo
istucati ili samljeti; mozemo ga i ivakati ili pak
uzimati kao prasak s tekucinom.
- ' ....
OsYebad 95
Paprat, и
Osljebad ј е gotovo jedini, ali i jedinstveni lijek za и и za
' и и i и и za р и с а te za zenske bolesti. Jetra:
protiv nagomilavanja masti и jetrenim stanicama и ponajprije
и jednostavna prehrana, odricanje od alkohola, ali i и
с а ј а od osljebada: с а ј и и sjemena prelijemo s cetvrt litre и vode,
nakon 20 и procijedimo, и и и te pijemo З salice na
dan, i to nataste, pola sata prije objeda te prije spavanja. Tom ј е с а ј и dobro
dodati и и i to radi и i jacega и С а ј и
otrove iz jetre, obnavlja tkivo i lijeci cijeli taj organ. U vezi s jetrom lijeci
naravno i и и С а ј pijemo pogotovo ako se и gljivama, jer ј е pri
tome najvise pogodena jetra. OPREZ! Kod svakoga otrovanja gljivama valja
smjesta otici и Lijecenje Ь samo ј е pomoc lijecnickim mjerama.
Kod и bolesti с а ј lijeci krvavi и i kasalj. Osljebad sadrzi Ь
gorke tvari koje povoljno и ј е с и na и Uzimamo kapi ili pak pijemo
с а ј Kod и slezene i bolesnog и и pijemo и od te
Ь ili pak с а ј od njezina sjemena. и и - и
- posipamo praskom od sjemena, а na prosirene vene stavljamo Ь od
с а ј а Т а ј ј е с а ј koristan i zenama koje и bijelo pranje, и и
te kojima ј е izostala mjesecnica.
PAPRAT
Ј
К
bujuska, divlji peprut, glistovnica, navala, oblcna
paprat, paprat, slov. glistovnica
Dry6pteris filix-mas
т
о ј е trajna paprat s jakim podancima. Т е
podanke iskopavamo и и jesen. Iako
и korijeni debeli, ne rezemo ih, nego ih и
cijele na tamnome и Dobar ј е podanak na
и prijeloma zelenkast. Podanci s visih
stanista ljekovitiji и Ь podanke,
prasak i ekstrakt и
Nekoc и se njome tjerale gliste, kako govori i jedno od njezinih imena.
! Uzimala se i protiv trakavice. OPREZ! Nitko ne Ь trebao и Ь
paprat za и и lijecenje bez lijecnickoga nadzora. Danas protiv glista
i trakavice imamo bolja sredstva, primjerice и kostice i cesnjak.
Prejaka Ь doza mogla, primjerice, trajno ostetiti ocni zivac! No paprat ј е
djelotvorno sredstvo protiv и Ь kao и svjeze Ь
и za и а oboljela mjesta trljamo iscrpinom iz podanka. No
poslije и treba odmah otici и и Kod prosirenih vena и и
se sto toplije и za noge. U З litre vode и pola kilograma svjezih
podanaka i listova. Poslije и moramo odmah и и
Pastirska iglica
К
JIGlJICA
96
iglica, smrdljiva pastirska iglica, iiva trava, s/ov.
krvomocnica ili smrdljicka
Gerdnium robert{anum
R
aste na vlaznim, sjenovitim mjestima, и
zidove i plotove. Trajnica ј е visine do 40
с т vrlo razgranata, dlakava. lma и
zadah р о ј а с и ili stjenicama. Beremo и
Ь и dok cvate, od lipnja do kasne jeseni.
Cvjetovi и и zvjezdasti, и
Pelin, divlji
T
Kod и р а е grla grgljamo cajem. Naljev и kod и i
crijevnih и р а а proljeva novorodencadi, bolova и е и с и и kod prsnog
katara, и i gihta, protiv kamenaca. Dobrim se и i kod и р а е
и и preko noci privijemo и и а osim toga pijemo na]jev.
Kod и р а е о с ј и и р а е zivca lica i kod otecenih desni Ь и и i
stavimo ј е na bolno mjesto. и privijemo na otekline i kod и i kod
zivotinja. Zimi и и Ь и najprije namocimo и vodi da omeksa, а potom
ј е privijemo na oboljelo mjesto. Mozemo и i sa zeravcem koji ј е i zimi
zelen ako ga и и и Ь ј е srodnik pastirske iglice. Lijecimo
i kozne bolesti, р о р и lisaja, svrbeza, ekcema, ojedina, rana, и р а а и
mozemo preko noci staviti na oboljeli и и za и naljeva:
Ь и namacemo osam sati. Podgrijemo prije no sto cemo piti. Na pola litre
vode stavimo 10 do 15 grama ili и и Ь na и vode. Pijemo
и р о и tijekom dana. Kod neplodnosti и и и i zena р ј и
na и svaki dan р о и с а ј а Uspjeh с е и Ь vidljiv.
PElJINJ> DJIVlJJI
crni pelin, crnobllj, komonika, metljika, osijenac,
trlomet, slov. navadni pelin
Artem{sia vulgdris

с
esta ј е vrlo razgranata, и Ь
visine do pola metra, и mirisa. Raste
и и zivice, р о obalama, и grmljem.
Cvate и и i и и и и okomitim
ili ovjesenim, crvenkastosmedim glavicama.
Sablremo nadzemni dio biljke za cvata te korijenje
s kOijencicima. Divlji pelin koristimo i kao zacin
raznim jelima, osoblto Ь
Pelin, div!Ji
97 Pelin, pravi
T
Djelotvoran ј е protiv truljenja u crijevima, purgativ ј е Pospjesuje
izlucivanje zelucanih i crijevnih sokova te potice tek. Regulira mjesecnicu
i Ь grceve koji se pojavljuju za vrijeme nje. Pomaie kod о р с е
iscrpljenosti. Djeluje i kod proljeva i hemoroida. С а ј djeluje i kao sredstvo
za uspavljivanje. Upute: zlicu listova i korijena kuhamo u litri vode, ili pak
10 g osusena, smrvljena korijena u pola litre vode. Korijen djeluje znatno
bolje nego drugi dijelovi Ь Sameljemo ga u prasak; kad se pojave znaci
da se Ь napad padavice, uzme se cajna zlicica praska u mlacnu,
laganu pivu. Bolesnik mora odmah leci u krevet i oznojiti se. Mora se cuvati
prehlade, vrucine, alkohola i uzbudivanja. Sredstvo moramo uzimati tako
dugo dok ima tragova bolesti. OPREZ! Biljka sadrzi otrov tujon koji djeluj e
na sredisnji zivcani sustav, stoga budimo oprezni!
PElJINP PRA VJI
akcenac, Ь pelin, tlul, gorki pelin,
osenac, pelen, pelincek, vakcenac, vermut, vrtni
pelin, slov. pravi pelin
Artemfsia absfnthium
U
zgajamo ga р о vrtovima, а raste i divlji, р о
suhim stjenovitim padinama i na neobra-
denu tlu. Razgranataje biljka, visoka do 120 cm.
Donji su mu listovi trodijelni, duguljasti,
strelicasti, а oni prema vrhu stabljike jedno-
stavniji. Cijela ј е Ь obrasla gustim sivim
dlacicama. Cvate u srpnju i kolovozu, а cvjetovi
su zute, visece glavice. lma jak, specifiCan miris
i gorka ј е okusa. Upotrebljavamo listove i cvje-
tove ..
T
Ekstrakt od pelina odlicno ј е sredstvo za poticanje teka. Sluzi i za okrepu
i iznimno ј е dobro sredstvc poslije teskih bolesti, poslije operacija, tijekom
upale pluca. Brzo otklanja sve probavne smetnje i nadimanje. Osoblto se
preporucuje ljudima bez zucnog mjehura. Т е Ь а ga upotrebljavati i kod
zivcanosti i zivcane iscrpljenosti. Odlicno djeluje kod proljeva, grceva u
probavnim organima, zgaravice, zutice, zelucanog katara, kod suvisne
zelucane kiseline. Pospjesuje rad bubrega. Jacajetru, pluca, srce, zeludac.
Posebno se preporucuje zenama kod poroda jer dobro prokrvljuje organizam
i time olaksava porod, trudovi su jaci i brzi. К а о с а ј vrlo uspjesno istjeruje
gliste. Kod probadanja u usima pripremimo parnu kupelj s pelinom.
Namocen u rakiji sredstvo ј е za utrljavanje kod reume i gihta. Krpu
namocenu u toj rakiji stavljamo djetetu na trbuh ako ima gliste ne Ь li ih
pelin otjerao. Prokuhan u octu djeluje protiv otrovanja gljivama. OPREZ!
Kod svakog otrovanja gljivama valja odmah lijecniku! Lijecenje Ь samo
ј е pomoc onome sto propise lijecnik. lsto vrijedi i kod otrovanja olovom,
Pelin, pravi 98
Persin
и и г mesom; и tim и pelin и и и ili
vodi. Pelinov с а ј и samo na zlice, vise р и а na dan ј е г г г
и koji izaziva и i и г и i dojilje ne и ga
и S pelinom г г zestoka pica (apsint) и nekim и zemljama
cak г ј е г и г
PERS][N
а с majdonos, persun, petrusim, petrusimen,
petrusimul, petrusin, zelen, slov. petersilj
Petroselinum hortense
D
vogodisnja ј е Ь visoka do jedan г
г s oblcnim i slatkim anisom, kimom,
ali i г и и i г и Ы
korijen и mirise, а plodovi i sjemenke vrlo
intenzivno. г и и i г и ј и и
г dok cvate, г vadimo и г и ili
и и i и Р г ј е no sto plodovi и
stitovima posve и г ih и и
г е с с и i objesimo na р г о г а с о mjesto. г
nije samo Ь г а и zacin nego i odlicna
ljekovita Ь
С а ј od sjemena ili sok od г otklanja г и Ь г и
f г i г г и и г Povoljno и ј е с е na ј е г и
Ь и Ь г е е i ј е и г г ih i г и и sto se и и и
Za ljekovite г dostaje nekoliko г г и и г
pomaze kod vodene bolesti, г е и е gihta, ekcema, и и Pijemo
З р и а na dan р о pola salice toga с а ј а ili и od г г tegoba
sa г и slezeni i kod г г и s vinom, malo octa i
dosta meda, te taj и а г а pijemo и vrijeme. Razni г г od г
to jest od njegova sjemena ili г и kod nadimanja и г
kod и tegoba, а р о р ј е и ј и i и г Ako s г
is1jece krv i imamo otezano mokrenje, и р а ј е и г и odmah г г
г и ј е и и Ь и и а г а г г и
· г р и Nakon dva sata zlicom и и ј е sto pliva na г Bolesnik
Ь ga г е Ь а о ы svakoga dana р о dvije kapi. К а о zacin, г poboljsava
и jelima, а и i inace ljekovito. г г potice znojenje,
и г г и и и otrovne tvari iz г
Cijela ј е Ь djelotvorna г edema, smetnji и и i disnim
г г teskoca, koznih i zenskih bolesti. Izvana lijeci г
nagnjecenja, и Ь о е pcela, и С а ј od г sjemena jak ј е
и г snizava и е р е г а и г и i ј е г а и
Petoprsta. uspravna
99
PETOPRSTA
р
USPRAVNA
petolista, petoprst visoki, petoprsta steia, poljska
teia, srcani korijen, srcenjaea, srcenjak, stava od
srdobolje, trava od srca, trava od srdobolje, slov.
srcna moc
Potentflla tormentflla
T
rajnica ј е s gomoljastim podankom. Za
lijecenje Ь samo taj podanak.
Izvana ј е tamnosmed, na prijelomu Ь ali na
zraku ubrzo pocrveni. Podanke sakupljamo u
rano proljece ili kasnu jesen, ocistimo ih,
Petoprsta. uspravna
osusimo u zracnome potkfov]ju, а onda jos oprezno u pecnici na umjerenoj
temperaturi. Kad se osuse, najbolje ih ј е samljeti u prasak. Kako se kolicina
tanina (treslovine) u njima vrlo brzo smanjuje, najbolje ih ј е tek osusene
pohranjivati te zalihe obnavljati svake jeseni i proljeca.
Petoprstu Ь za с а ј tinkturu, ekstrakt ili mast. Za с а ј
f poparimo cajnu zlicicu petoprste s cetvrt litre kipuce vode, nakon 5
minuta procijedimo i с а ј pijemo nezasladen. Ili: cajnu zlicicu praska namocimo
preko noci u hladnoj vodi, ujutro brzo zakuhamo, onda procijedimo i pijemo
tijekom dana gutljaj р о gutljaj 1 do 2 salice. Za tinkturu namacemo jedan
dio petoprste u deset dije1ova rakije tijekom 4 do 6 tjedana, svakoga dana
protresemo, na koncu procijedimo u staklenku i uzimamo р о potrebl 10 do
12 kapi na dan. Ekstrakt pripremamo tako da prasak (moze ga Ь i mnogo)
namacemo u rakiji 15 do 30 dana, procijedimo u staklenku te р о potrebl
uzimamo samo р о 5 do 10 kapi na dan. Mast: svjeze gomolje ocistimo,
operemo, nasjeckamo, prokuhamo u svinjskoj masti ili govedem loju; jos vrucu
mast protisnemo kroz krpu u posudu koju potom dobro zatvorimo. Kad ј е
potrebno, mast nanesemo na krpu i stavimo ј е na bolesno mjesto. С а ј zbog
treslovine vrlo dobro lijeci kronicne zarazne bolesti crijeva, dizenteriju. katar,
upalu debeloga crijeva, otecenu jetru i zuticu. Jedan ј е od najboljih lijekova
za crijevnu tuberkulozu. Pokazao se osoblto dobar kod onih bolesti kod kojih
se izmjenjuju proljevi i zatvori ј е г unistava bakterije koje uzrokuju te bolesti.
Petoprstu pripremamo u jednakome omjeru (1 : 1 : 1) s imelom i poljskom
preslicom: cajnu zlicicu petoprste zakuhamo u litri vode, р а njome poparimo
zlicicu imele i preslice. Tako dobljemo odlican lijek protiv crijevnih bolesti.
Kod krvarenja iz crijeva Ь klistir od mjesavine petoprste.
hrastove kore i kamilice u jednakim dijelovima: з cajne zlicice mjesavine
zakuhamo u litri vode, nakon 5 minuta ocijedimo i mlacnim cajem klistiramo
bolesnika. Cireve, ekceme (osipe), raspucane usne i ruke, Ь na rukama
i nogama, nagnjecenja i divlje meso lijecimo mascu od petoprste. Onaj kojem
prijeti opasnost od kapi, svakoga Ь proljeca i jeseni trebao 14 dana uzimati
(svaki dan) 2 puta р о pola cajne zlicice praska na 1 decilitar vode.
Pirika 100
Р К А
pasja psenica, pir, pirak, pirevina, pirovnina,
puzava pirika, rubetka, zubaca, slov. pirnica
Agropyrum repens
Г ј е Ь i vrlo dosadan korov jer mu
.l korijeni sezu duboko i imaju mnogobrojne
vrijeze. Raste р о njivama, vrtovima, uz putove.
Ь ј о ј ј е visoka do 80 с т Cvate od lipnja
do kolovoza. Ljekovitjoj ј е podanak. Vadimo ga
u ozujku i travnju te u rujnu i listopadu. Naj-
lakse ga nalazimo iza pluga prilikom proljetnoga
i jesenskoga oranja, а dijelom i iza ё Tada
ga treba pazljivo odabrati medu drugim korije-
nima. Brizljivo ga operemo i susimo na suncu,
Pi1ika
а do kraja na umjetnoj temperaturi do С u protivnome lako popljesnivi
i nije za upotrebu.
T
Pirika sadrzi mnogo ljekovitih i vrlo ј е djelotvorna. Djelovanje
ј о ј ј е vrlo ё ё С а ј ё ё krv. Jos ј е bolja
mjesavina korijena od pirike, lisca od crne bazge, zatim ё i velike
koprive. Cajnu ё mjesavine poparimo s ё litre kipuce vode i pijemo
na dan 2 do З salice ё а ј а zasladena medom. Vrlo ј е djelotvoran sok od
svjezega korijena, i to kod bolesti koje se pojavljuju zbog pomanjkanja
minerala i vitamina; to su bolesti bronhija, skrofuloza, otekle limfne zlijezde,
rahitis, Ь slabokrvnost, probavne smetnje. gnojne upale, suhi
i vlaini ekcemi, Ь pranje, upala pluca, upala porebrice, upala maternice.
С а ј ili s\jez sok od korijena koristan ј е kod gihta i reume, vodene bolesti,
bolesti mjehura, kod zastoja mokrenja u djece i starijih ljudi, kod kamenaca
u mokracnim organima, bolesti jetre i ё kod crijevnoga i ё
katara, hemoroida. ё na Ь spolnih bolesti. С а ј о ј а ё а а
oslabjela pluca i ё ё а susicu. Zasladujemo ga s mnogo meda i pijemo
u vise navrata. OPREZ! Ne smijemo ga predugo uzimati jer moze nastetiti
bubrezima. Kod ё akna pripremamo mjesavinu ё а ј а od jednakih
dijelova korijena pirike, divlje macuhice, preslice i koprive. Jednu ё
ё mjesavine prelijemo s ё litre kipuce vode i pijemo tri puta na
dan р о jednu salicu.
..,
Piskavica 101
К
г sjeme, г kozji rog, pjeskavica,
prosenica, roinjaca, s!ov. г seno Ш triplat
Trigonella foenum graecum
L
istovi su ј о ј veoma nalik na listove djeteline.
Cvjetovi su ј о ј zuti ili zuckastobljeli. Plod ј е
Ь desetak centimetara dugacka mahuna.
U rujnu beremo zrelo sjeme koje ljustimo iz
mahuna i su§imo na zraku. Zbog svojih sasto-
jaka ima znatnu Jjekovitu vrijednost.
T
Sjeme samljeveno u bra§no uzimamo р о
nekoliko zlica na dan za jacanje organizma.
Bra§no takoder mozemo џ i u dzem ili
Plucryak
marmeladu; ta mje§avina pospjesuje rad crijeva. Ь glukokinina poceli
su ga preporucivati i dijabeticarima. No piskavica ј е osoblto korisna kao
о Ы о koji se stavlja na razne cireve. Sto grama zdrob]jena sjemena
smijesamo s malo vode u kasu, to namazemo na platnenu krpu i stavljamo
kao о Ы о na bolesno mjesto. Tako pospjesujemo odstranjivanje gnoja iz
potkoznih cireva, raznih furunkula i karbunkula. Ј о ј а с е djeluje kuhamo
li sjeme s octom. Takav ј е о Ы о koristan i za lijecenje flegmona, tj. gnojnih
upala potkoznoga tkiva, zagnojenih zanoktica i otvorenih cireva na
potkoljenicama. Neki veoma cijene piskavicu kao zacin jer jako i ugodno
miri§e te potice te,k, ј а с а zeludac i ubrzava probavu. Smijemo ј е medutim
Ы u posve malim kolicinama, slicno kao mu§katni ora§cic.
PlUCNJAK
г kudravac, kudrovac, lisac, lisac,
ljekoviti plutnjak, medunica, medunika, plutnik,
г od guje, г slov. pljucnik
Pulmonaria officinalis
V
isok ј е do 30 cm, а raste medu grmljem i
р о listopadnim §umama. Listovi su mu
tamnozeleni s Ь pjegama. Cvate u ozujku
i travnju. C\jetovi su najprije ruzicasti, kasnije
poplave. Biljku sakupljamo dok cvate. Vezemo
ј е u snopice i objesimo u prozracnoj prostoriji.
Najce§ce ј е treba ј о su§iti, i to na umjerenoj
umjetnoj temperaturi do С jer u vrijeme
berbe vanjska temperatura ј о ne doseze tu razinu.
Plucryak 102
P!Juskavica
ь silicijeve kiseline, sluzi i kalcijevih soli ё а ј jako ё na pluca i
druge organe, pogotovo na disne. Opcenito, plucnjak slovi kao prava
pomoc kod svih plucnih bolesti; samo se uskolisni trputac moze mjeriti s
njim. Kad doista vise nema pomoci plucima, tad poma2e, kako se tvrdi, samo
jos plucnjak. Koliko Ь se smanjio broj plucnih bolesnika kad Ь ga vise
Ь Poma2e i kod katara disnih organa, kod kaslja s ispljuvkom,
upale pluca, gripe, bronhitisa i plucne susice (tuberkuloze). С а ј od plucnjaka
ё jos i promuklost te upale u grlu, ako ga pijemo i njime grgljamo. С а ј
о ј а ё а а tkivo, ё upale, ubrzava ё mokrace, ё hemoroide.
Pijemo li duze vrijeme mjesavinu od plucnjaka, preslice i uskolisnog trpuca,
pomoci с е nam ё а i kod teske tuberkuloze. Slabasni i ё bolesnici
trebali Ь piti 2 do З puta na dan ё а ј od osusena plucnjaka s ё
mlijekom. Plucnjakov ё а ј treba piti kod krvava mokrenja. С а ј Ь upalu
sluznice u zelucu i drugim probavnim organima, u ustima i zdrijelu, ё
pro]jev i dizenteriju: pijemo ga З puta na dan р о jednu salicu. ё i na
bolesni mjehur i na kamence u mjehuru. Cajna mjesavina za pluca i
bronhije: р о dva dijela plucnjaka i uskolisnoga trpuca, а р о jedan koprive
i preslice. Jednu ё ё mjesavine poparimo s ё litre kipuce vode
i pijemo, gutljaj р о gutljaj, svaki dan р о tri salice ё а ј а zasladena medom.
Mlado lisce plucnjaka mozemo pripremiti kao spinat ili salatu. ·
К VICA
г г о г а с о г а с г gospin
cvijet, gospina г ivanje zelje, г ienska,
г г Svetog lvana, г г
г г zelje, zvoncac, zvonCic, slov.
sentjanievka
Hypericum peifordtum
T
rajnica ј е visoka do 70 с т raste na suhim
travnatim padinama, uz sume, osoblto na
vapnenastom tlu. Cvate zuto od lipnja do rujna.
Najbolja ј е na Ivanje (24. lipnja). Ь
vamo ponajprije cvjetove bez zelenih cvjetnih
ё ali i zeleni dio Ь bez korijena. Cvjetove
stucamo, zalijemo maslinovim uljem i ё 15 do З О dana na suncu
ili na toplome u kuhinji. Kad ulje postane svjetlocrveno, ocijedimo ga u
staklenke, а istisnemo i tekucinu iz cvjetova. Staklenku dobro zatvorimo,
omotamo ј е debelim papirom i ё na hladnome i tamnome mjestu. Ь
brojnih ljekovitih tvari gospina trava poma2e kod mnogih bolesti.
u.lje Ь protiv opeklina, oteklina, oparina, razjedina od
f ш potom kad vrela mast strcne u oko, р а i za rane, oguljenu kozu,
ubode р ё е а reumu i giht. Nema boljega sredstva protiv ё opeklina
na moru i planinama. Izvrsno sluzi za masazu kraljesnice, tzv. istrosenih .
г ,
P!juskavica
103 Podbijel
kraljesaka i zglobova. Zacjeljuje rane, pomaze kod iscasenja, uganuc'a i
podljeva. Djeluje i protiv kamenaca u zuci, mjehuru i bubrezima. С а ј od
listova i cvjetova, s dodatkom stolisnika i troskota, lijeci krv, bubrege,
mjehur, pluca, zuticu, potom zivcane tegobe poput potistenosti, histerije,
nesanice, bolnih zivaca. Bezbolno tjera gliste. Vrlo ј е uspjesno sredstvo protiv
mokrenja u postelju i protiv proljeva. Pomaze kod razlicitih tegoba u
crijevima, plucima, zelucu i zuci. Tinktura, tj. alkoholni iscjedak, dobro
dezinficira rane i sluzi za masiranje drhtavih udova kod starijih ljudi. Caju
zajetra dodajemo jos aloe kako Ь Ь о eflkasniji. OPREZ! Mogucaje alergijska
reakcija kod Щ ljudi! U nekih ljudi ulje lagano zatvara: dodajmo
malo krkavine, pelina ili rabarbare. Ulje mozemo Ь i ginekoloski,
i to preventivno i kurativno. Dobro i brzo zacjeljuje rane na maternici, lijeci
upale, djeluje protiv grceva za vrijeme menstruacije. Protiv grceva treba uzeti
tri puta na dan р о cajnu zlicicu, а u drugim slucajevima zenama с е pomoci
tamponi. Uljem trljamo isijas i zivac trigeminus kod neuralgije. Uveliko
olaksava ili cak smiruje. Pljuskavica djeluje na spolne organe, potice im rast
i razvoj.
PODBIJEl
bjelokopitnjak, konjski lopuh, konjsko kopito,
lepuh, /opuh, Ь podbllj,_pustica, repusina,
slov. lapuh
Tussildgo fdrfara
........
Z
ute nam cvjetne glavice podbljela u ozujku
i travnju navjescuju skori dolazak proljeca.
Listovi su tada jos skriveni i razvijaju se tek kad
Ь ocvate. Listovi prilegnuti uz zemlju grubo
su nazupcani, odozdo sivo pusteni te imaju Ь
miris. Ь najradije raste na glinenom tlu
uz vode, putove, obronke. Beremo ga na suncanim
stanistima jer ј е taj najljekovitiji. Cvjetne glavice
treba susiti vrlo brzo buduci da potamnjele
nemaju vrijednosti.
Cijela ј е Ь ljekovita priprem]jena kao с а ј protiv bronhijalne astme,
f promuklosti, sipljivosti, katara disnih organa, upale porebrice. Osim toga
listovima jos i Ь prsa, р а se dobro oznojimo. Ь ј е poznat i kao
sredstvo koje prociscava krv, otvara apetit i djeluje protiv probavnih grceva.
Od cvjetnih glavica pripremamo tinkturu, а uzimamo ј е kod sluzi u plucima:
pregrst cvatova stavimo u litru rakije i ostavimo da dva mjeseca stoji na
toplome. Uzimamo З do 4 puta na dan do 10 kapi na seceru. Podbljel ј е
jedan od glavnih sastojaka "prsnih cajeva". Ь ga i za inhalacije
kod prehlada i bronhitisa. Za с а ј uzmemo zlicu cvjetnih glavica na cetvrt
litre vode. Pijemo З puta dnevno, zasladeno medom. Vanjska uporaba:
Podbyel 104
Povrtnica
stucemo oprane listove i stavljamo ih na rane, svjeze ili zagnojene, upale,
otekline, ili pak skuhamo с а ј namocimo krpu u nj i stavimo ј е na bolesno
mjesto. Kod upaljenih vena od s\jezih Ь listova podbljela i s\jezega
slatkog vrhnja pripremimo masu kojom vise puta na dan ma:lemo upaljena
mjesta. Na dalekome Sjeveru ljudi lijece reumu tako sto na postelju prostru
plahtu, na nju poloze lisce podbljela, а na sve to legne bolesnik. Dobro ga
zamotaju i pokriju da se preznoji. Prije toga mu daju da popije vruc с а ј od
lipina cvijeta, podbljela i bazge.
POVRTNJICA
arapka, ardakva, с г п а rotkva, rodakva, rokva,
rotkva, rotkva povrtnica, sjetvena rotkva, trupka,
vrtna rotkva, slov. crna redkev
Rdphanus sat{vus
р
ovrtnica Ш vrtna rotkva prastara ј е kulturna
Ь Egipcani su ј е s crvenim lukom i
cesnjakom, davali robovima da Ь im odrzali
zdravlje. Uzgaja se u vrtovima i na poljima.
Ь korijen koji ј е repasta oblika.
Izvrsna ј е kao povrce, а slovi i kao ljekovita
Ь Povrtnicu ne Ь trebalo soliti, veli К
jer inace postaje stetna. OPREZ! Ljudi s upalom
zeluca ne Ь ј е trebali Ь
Sok od povrtnice pomijesan sa secerom uspjesno lijeci disne organe,
f bronhijalni katar, hripavac. Ucinimo ovako: izdublmo rotkvu i u nju
stavimo secer ili nacijedimo med, ostavimo na toplome preko noci i sutradan
polagano popijemo sok, а naposljetku pojedemo i rotkvu. Ili: razrezemo
rotkvu, skuhamo ј е i tu vodu zasladimo kandisom Ш medom te pijemo gutljaj
р о gutljaj. Veoma dobro prociscava disne putove. No inace poma:le i kod
drugih bolesti: lijeci zucne kanale, zaustavlja nastajanje pijeska i kamenaca
u zuci. Pospjesuje izlucivanje zuci i lijeci upaljeni zucni mjehur. Pripremamo
ј е ovako: rotkvu sameljemo i dobro istisnemo sok. Prvi dan popijemo 100
g, drugi 200, i tako dok ne dostignemo 400 g, а onda smanjujemo do 100
g. Neke kamence otapa, barem se tako tvrdi, а neke ne. Sok svakako
smanjuje sklonost prema toj tegobl. Oblcno se zucni mjehur smiri i covjek
vise nema teskoca. Salata od povrtnice poma:le kod nadutosti trbuha, bolesti
bubrega i mjehura, kod vodene bolesti i slaboga teka. OPREZ! Ь
ј е treba samo s\jeze Ь jer ј е tada najljekovitija. Lijeci gljivicne kozne
bolesti. U tu svrhu sjeme zdroblmo u prasak i njime pospemo oboljeli dio.
Preslica, poyska
PRESlJICAP
Р О Ј Т К А
105
г metlica, borak, konjorep, konjski г е р
koseterka, kositrenica, kositrenka, kres, т а а
preslica, mali г njivska preslica, г
stukavac, voste, slov. preslica
Equisetum arvense
P
reslica ј е dosadan korov, bez п
gorkoslana okusa. Nisu ljekovite smede
Ь sa sporama, nego one jalove, zelene;
one daju pravu drogu. Preslica sadrzi mnogo
silicijeve kiseline, cak о 16%; sakupljamo
Preslica, poyska
mlade Ь ј е г ј е u njima ta kiselina topljivija. Ь sus1mo u
prozracnoj i sjenovitoj prostoriji tako da ostanu lijepo zelene. Sok i с а ј od
preslice nemaju nikakvih popratnih stetnih u cinaka. Priznavanju ј е
ljekovitosti preslice pridonio К njezini su ljekoviti ucinci znatni, а
njezina ј е uporaba mnogostrana. OPREZ! Preslica ј е jaka, stoga s njom
budimo umjereni!
Preslica ј е najbolji lijek za bolesna pluca, i kod bronhitisa tako i kod
f krvarenja iz njih; pomaze i kod tuberkuloze, ali ј е tada potrebna
dvostruka doza. Kod teskih krvarenja krv se uz pomoc preslice brzo obnavlja
buduci da se broj krvnih zrnaca brzo poveca. Tkivo u plucima о ј а с а zbog
silicijeve kiseline. Konzumiranje с а ј а i ispiranje njime zaustavlja ispadanje
kose. lspiranje rana svjezim sokom ili cajem od preslice pospjesuje
zacjeljivanje rana i kosti. С а ј lijeci upaljene bubrege, ш grceve u njemu;
ako ј е onemoguceno mokrenje, djelomice otapa kamence i pijesak u mjehuru
i bubrezima, lijeci bubrezne casice, odstranjuje bjelancevinu iz mokrace.
Silicijeva kiselina u preslici povecava elasticnost tkiva. Kupelji: 100 g Ь
namacemo jedan sat u vrucoj vodi i potom ocijedimo u vodu za kupelj.
Djeluje povoljno na kozu, prokrvljenost, Ь razjedine na potkoljeni-
cama, "otvorene noge", hemoroide; smiruje svrbez. Preslicin с а ј dobro cini
omlohavljeloj i naboranoj kozi. Cajna mjesavina: mnogima ј е preslica
prejaka, stoga preporucuju cajnu mjesavinu od preslice, podbljela, lipina
cvijeta, trpuca, bazginih boblca i timijana. Tu mjesavinu poparimo, ostavimo
da odstoji 15 minuta i potom procijedimo. Pijemo 2 do З salice na dan.
Zasladujemo kestenovim medom. С а ј protiv mokracnih kamenaca: jednu
veliku zlicu mjesavine preslice i borovicinih boblca u jednakome omjeru te
malo pelina kuhamo 5 minuta u cetvrt litre vode. Treba odstajati 15 minuta,
potom с а ј procijedimo i odmah popijemo jednu salicu, а drugu gutljaj р о
gutljaj tijekom dana. Kad se kamenci spustaju kroz mokracovod, napravimo
sjedecu vrucu kupelj s malo suhe i malo svjeze preslice. Jaka с е se bol
smiriti. Preslicin с а ј olaksava Ь kod sarlaha, povecanih krajnika,
slabokrvnosti, upale porebrice, bolesti u vezi s metabolizmom, Ц ј е с nervozu,
Preslica, po[jska
106
Ranjenik, pravi
izlucuje nezdrave sokove iz organizma, proc1scava krv. Suhu preslicu
Ь u pra§ak koji zakuhamo u mlijeku. Т о trebaju piti slaba§na djeca,
jer ј а с а organizam i stvara krv. Protiv upale grla grgJjamo preslicinim cajem.
OPREZ! Preslicu ne smijemo piti u prejakoj koncentraciji i predugo, vec u
vremenskim razmacima.
Б Б
raved, raven, s!ov. Ь i tungutska rabarbara
Rheum officinale, Rheum palmatum
U
ljekarni mozemo kupiti korijen prve
(Rheum olficinale), i to u komadima, ili u
pra§ku, dok se druga (Rheum palmatum) uzgaja
u nas u vrtovima. Dobro uspijeva u vrtnoj
zemlji, no svjeze gnojivo smanjuje njezinu
ljekovitost. Koristimo samo peteljke njezinih
listova. Njih beremo najprije u lipnju, а potom u
rujnu i listopadu. U njima ima mnogo vitamina
С Listovi nisu jestivi ni u kakvu Ь Od
pete]jaka pripremamo kompot, sok ili marmeladu.
С а ј od korijena djeluje kao Ь sredstvo za ci§cenje; umjesto rabarbare
! mozemo uzeti krkavinu. Rabarbara pospjesuje izlucivanje mokrace. Sok
dajemo bolesnicima s vrucicom jer dobro gasi zed. Kompot, zasladen medom,
ј а с а rekonvalescente. Ь probavu i Ь ј е purgativ. Sok vrlo povoljno
djeluje na zubnu caklinu. Т Ь ga Ь Jjudi kojima drugi vocni
sokovi sa svojom kiselinom izazivaju "trnjenje Ь OPREZ! Rabarbaru ne
smiju uzimati trudnice, dojilje, bolesnici s gihtom ili upaljenim mjehurom.
Neki ljudi ne mogu podnijeti rabarbaru jer im previ§e nadrazuje sluznicu u
ustima i crijevima. Oni ј е ne Ь smjeli uzimati.
RANJENIKP
PRAVI
bjelodun, djete/ina divlja, djete/ina kamenjarka,
macja djetelina, prava ranjenica, ranjenica,
ranjenika, zecja djetelina, slov. ranjak
Anthyllis vulneraria
C
vate zuto ili zlatnozuto, u planinama
narancasto ili purpurno. Ima slab miris, u
planinama о ц ј а tesko, otuzno, а okus mu ј е
-- - - ,
Ranjenik, pravi 107
Ь cmi
posve neodreden. Zadovoljava se i oskudnim stanistem, ali najbolje uspijeva
na vapnenastom tlu. Beremo c\jetove i brzo ih susimo na sjenovitom, ali
zracnom mjestu.
ј е omiljen pucki lijek. Vec mu ime kazuje da ponajprije lijeci rane,
f i to i kod ljudi i kod zivotinja. Toplim cajem isperemo ranu, onda ј е
obavijemo krpom navlaZenom cajem od ranjenika. Ь mijenjamo svakoga
sata. Tako с е zacijeliti i rane koje tesko zacjeljuju. Tomu ј е caju dobro dodati
i jednaku kolicinu trpuca. Т а ј с а ј prociscava krv. U tu svrhu pijemo р о 2
salice oparka na dan. С а ј uspjesno lijeci i kasalj, osoblto ako mu dodamo
i jednaku kolicinu trpuca. PomaZe i djeci kad povracaju zbog hrane koja
im nije prijala. Osjetljivim ljudima ј а с а zeludac. C\jetove dodajemo i drugim
narodnim cajevima.
crna riblzla, crni cmanjci, grozdit, samorodina,
Ь slov. Ь
Љ nfgrum
C
ijela Ь neugodno mirise р о stjenicama.
U lipnju beremo samo cijele listove bez
peteljki. Moramo Ь oprezni jer ih rado napada
snijet, а takvi su listovi stetni. Boblce sadrze
mnogo vitamina С i Ј koji vrlo uspjesno
sprecava zaraze, osoblto plucne, ili ih brze lijeci.
Ь ј е i kora.
Sok od boblca namocenih u rakiji vrlo dobro
f pomaZe kod grceva u crijevima, pospjesuje
znojenje i lakse istjecanje zuci, potice izlucivanje mokrace te tako iz tijela
djelotvorno odstranjuje otrovne i stetne tvari koje izazivaju bolesti. Boblce
su i sok korisni kod bubreznih bolesti. С а ј od listova potice bubrege na rad
i tako utjece na lijecenje gihta, reume te djeluje protiv ovapnjenja Zila. Т а ј
se с а ј preporucuje i kod vodene bolesti, razlicitih bolesti mjehura, kod
proljeva, migrene i jakoga kaslja. Konzervirani sok od crnoga riblza odlican
ј е lijek protiv hripavca. Т а ј Ь sok u zimsko doba morao Ь pri ruci u svakoj
obltelji gdje ima male djece. Podjednako djeluje i с а ј od listova. On sprecava
nastajanje kamenaca i pijeska u mjehuru te lijeci i druge bolesti rnjehura.
С а ј od stucenih listova izvrsno ј е sredstvo protiv slabosti srca i vodene
bolesti. Liker od cmog riblza: zrele boblce zgnjecimo, dodamo listove paprene
metvice, zalijemo rakijom, ostavimo osam dana na suncu, ocijedimo, dodamo
malo przena secera i spremimo u Ь о с е Gutljaj toga uoci pocinka otklanja
nesanicu. Sok od crnog riblza: u dva kilograma soka usipamo kilogram
secera i kuhamo dok se ne zgusne. Odlicno pomaZe kod zelucanih tegoba,
zaustavlja proljev i dizenteriju, а kod vrucice ujedno gasi zed. С а ј ј е od listova
Riblz, cmi 108
Rosopas
dobar protiv bolesti disnih organa i lose probave, cak i u najtezim
slucajevima. Saku kore od crnog riblza kuhamo cetvrt sata u vinu; lijeci
bubrege, prociscava krv, olaksava mokrenje i reumatske bolove.
ROSOPAS
lastavitina trava, rosopas obltni, rusa, rusa trava,
trava od rosopasa, trava od iutice, zmijino
mlijeko, zmijinje mlijeko, zmijsko groide, iuta
trava, iuti rosopas, s/ov. krvavi mletnik
Chelid6nium mdius
R
osopas raste iz trajnoga podanka, do pola
metra visine, pokraj putova i ograda, uz
zidove, р о rusevinama i na neobradenu tlu.
Cijela blljka sadrzi narancasti sok. Vrlo
ј е djelotvorna ljekovita blljka, ali ј е treba vrlo
oprezno Ь jer ј е u vecim kolicinama
otrovna. Beremo cijelu blljku.
Rosopas ј е diureticko i purgativno sredstvo. Preporucuje se onima koji
f boluju od reume i gihta. Umirujuce ј е i Ь sredstvo protiv
nesanice, astme, kronicnoga bronhitisa, zivcanosti i grceva u pojedinim
organima. С а ј Ы trebali piti bolesnici s anginom pektoris i arteriosklerozom.
Djelotvoran ј е kod bolesti jetre, slezene, zuci i mjehura. Otapa zucne
kamence. Pijemo ga i protiv gripe, migrene, uremije i visoka krvnoga tlaka.
Poboljsava vid i lijeci kronicne ocne upale. Т о р а о Ь od zelenog dijela
blljke brzo pomaze kod grceva u trbuhu i bolova u spolnim organima.
Stavimo li blljku na trbuh, otjerat с е gliste. Uputa: pola cajne zlicice
smrvljene s\jeze blljke prelijemo s cetvrt litre kipuce vode. Pijemo jedanput
na dan nakon jela. U rosopasu ј е otrov helidonin koji sprecava diobu stanica
(citostatik!). Т о koristi kod kanceroznih oboljenja jer onemogucuje naglo
bujanje stanica raka. No OPREZ! U vecim kolicinama izaziva mucninu,
povracanje, proljev. Moze nastupiti i smrt ako paralizira centar za disanje.
Mozemo naciniti tinkturu. Pregrst sitno narezane blljke i korijena namacemo
osam dana u pola litre rakije. Uzimamo З do 10 kapi na dan kod reume,
gihta, hemoroida, vodene bolesti, raka te za zeludac.
Rusomaea 109
RUSOMACA
eeslika, Ь Ь Ь Ь г
gusomaea, gudomok, hotu-netu, kesica, kokosica,
mosnjak, г г о г Ь а г
г poljska г г г г
somaea, г г slov. plesec
Capsella bursa-past6ris

и ј е posvuda rasiren korov, visine
do 40 cm. Cvate od и do kasne jeseni.
Sitni, Ь cvjetovi nanizani и р о Ь
Najbolja ј е ona и и proljece. Korijene
ocistimo, Ь svezemo и snopiCe, brzo ј е и
simo i spremimo и tamne staklenke. Latinsko
Rusomaca
ј о ј ime znaci pastirska Ь U toj ј е Ь mnogo ljekovitih tvari za
mnoge bolesti i tegobe. С а ј ј е bolji ako и и samo poparimo. S cetvrt
litre и vode poparimo с а ј и и и ili dvije cajne zlicice svj eze
и i pijemo р о 2 do З salice nezasladena с а ј а na dan. и ј е
и i svagdje pri и stoga posegnimo za njom.
С а ј djelotvorno и э krvarenja. kako iz crijeva tako i iz
f и i nosa, р а i iz р и с а Protiv krvarenja iz nosa и с а ј od
и kroz nos ili svezemo и и oko vrata i na zatiljak.
Kod krvarenja iz р и с а pijemo с а ј и и od jednakih dijelova
и troskota, imele i korijena и petoprste (Potentilla
tormentilla), i to р о tri salice na dan. Т а ј с а ј naravno и svaki р и
svjez. Protiv krvarenja и о р с е rusomaci dodajemo и и с а ј и и
te mjesavine poparimo s cetvrt litre и vode te pijemo и ili dvije
toga nezasladena с а ј а С а ј ј е od и vrlo djelotvoran i za proljetno
ciscenje krvi. Mozemo т и dodati i и Pomaze protiv kaslja, protiv gihta
te и Prilicno dobro и krvni tlak; slicno kao imela, и
previsok, а и prenizak. Na taj nacin и ј е с е i na presporo ili prebrzo
и srca. и ljekovito i na и krvnih zila. С а ј potice na rad
lijena crijeva, и и i time njihovo praznjenje. Pomaze protiv
proljeva i krvava mokrenja. и ј е izvrstan lijek za zene; и
и и - 8 dana prije и treba piti с а ј od и
i to и do dvije salice na dan. No niposto ga ne smijemo piti hladna,
kako to ponegdje и и U zena lijeci Ь pranje, i to ako с а ј р ј и
ili se njime р е и Pomaze protiv porodajnih grceva i tako olaksava porod.
Pomaze i kod tegoba и и Na rane stavljamo Ь и и и
ili pak Ь namocene и с а ј kako Ь и krvarenje. Ono sto ј е
и za и to ј е и za zene, bar na neki nacin.

Rutvica 110
RUTVICA
petoprstica, ruda, ruta, rutica, rutva, sedef,
sedefcic, s/ov. vinska rutica
Ruta graveolens
V
rlo ј е razgranat omanji grm prilicno neu-
godna mirisa. Cvjetovi su rutvice sitni,
zelenozute Ь о ј е Uzgaja se uglavnom u vrtovima,
ali raste i slobodno u prirodi. Cvate od lipnja
do kolovoza. Rutvicu razmnozavamo sadnicama.
Sakupljamo ј е dok cvate, od lipnja do kolovoza,
i to za Ь vremena, jer inace navodno pre-
jako djeluje. Vrlo ј е ljekovita za mnoge tegobe,
no zbog pomalo otrovna etericnoga ulja neugod-
na mirisa bolje ju ј е Ь u cajnim
Rutvica
mjesavinama. Samu rutvicu koristimo vrlo umjereno i u malim kolicinama,
osoblto kad ј е rijec о unutrasnjoj upotrebl, buduci da ј е otrovna. OPREZ!
Pojedini su ljudi toliko alergicni na rutvicu da doblvaju svrbez i koprivnjacu
vec dok ј е beru.
С а ј pomaze kod padavice, vrtoglavice, angine pektoris, skorbuta,
f bronhijalne astme, upale grla. Smiruje i )-lSpavljuje, osoblto nacinimo li
mjesavinu: р о 10 g rutvice, odoljena i metvice, р о 15 g glogova cvijeta i imele
t e 5 g kima. Zlicicu te mjesavine poparimo s cetvrt litre kipuce vode i
ostavimo da odstoji 10 sati. Pijemo 2 do З salice na dan, no samo gutljaj
р о gutljaj. Bradavice с е nestati navlazimo li ih u vise navrata rutvicinim
sokom. Nagluhost cemo izlijeciti parom od listova koju cemo lijevkom
usmjeriti u vanjski usni kanal ; to cinimo 5 dana. Listove kuhamo s octom.
Sum u u sima, ako mu uzrok nije srcana slabost, lijece kapi rutvicina ulja;
mlacne ih nakapamo u vanjski usni kanal . Pregrst rutvicinih listova
skuhamo s malo svjezega maslaca i procijedimo kroz platnenu krpu u
staklenku te Ь р о potrebl. Ako ј е usni kanal otecen, preprzimo
rutvicine listove s crvenim lukom na ulju, protisnemo kroz krpu i р о potrebl
nakapamo u uho. С а ј od rutvice tjera gliste i druge crijevne nametnike.
Smijemo ga piti samo na gutljaje. Ь ga mozemo dodatkom kicice,
borovice, kadulje i drugih Ь korisnih za crijeva i zeludac (anis, kopriva,
laneno sjeme, mazuran, metvica, maticnjak, maslacak, stolisnik, kupina,
dubacac, zlatnica). Pijemo samo topao с а ј Rutvica veoma djelotvorno tjera
razlicite insekte i gamad - muhe iz stana, moljce iz ormara, buhe iz kreveta,
а i stjenice. Na mjestu gdje raste, nema ni zmija. С а ј od rutvice, razrUeden
vodom u omjeru 1 : 4, izvrsna ј е kupelj za oci ispiremo li ih njime dva puta
na dan. Tako cuvamo i popravljamo vid. К ј е rutvicu kao kupelj ili
Ь dosta Ь lijececi nedostat* teka, vrtoglavicu, navale krvi
u mozak, tesko disanje, zelucane tegobe, iscasenja, uganuca te kozne osipe.
Pomaze i kod bolne mjesecnice. OPREZ! Trudnice ne Ь trebale piti rutvicin
с а ј ·
Ruia, pasja 111
v
RUZAP PASJA
divlja ruia, divlji sipak, pasja draca, srblguzica,
sepurika, sepurina, sip, sipak, sipkovina, sipurika,
sipurina, sipkova ruia, oblcni sipak, s/ov. sipek
R6sa canfna
B
odljikav ј е г visine do З г Raste na
suhu г zemljistu, na livadama i
pasnjacima. г plodove, sipke, Ь е г е о od
г nada]je. г ih р о duzini, г sto
ј е Ь г е moguce osusimo na г а potom i na
umjetnoj г г od С Plodice, "sje-
menke" isplahnemo tako da г dlacice
te i njih о Ь г о osusimo, а cuvati ih г u
о Ь г о zacepljenim posudama ј е г inace Ь г о
Ruia, pasja
gube djelotvornost. К а о i crni г i sipak (pasja ruza) ima izuzetno mnogo
vitamina С On se kuhanjem ne unistava kao kod г caj eva . U sipkovoj
г i vinu nakon godinu dana ostaje jos samo cetvrtina kolicine
vitamina С
T
Zbog velikih kolicina vitamina С i г vitamina с а ј ј е od sipka veoma
ljekovit. U hladnim i vlaznim zimskim mjesecima veoma dobro cuva od
prehlade ј е г povecava otpornost- г na razne zaraze. Nadasve povoljno
utjece na rad г zlijezde, u kojoj nastaju za zivot vaini hormoni.
Т а ј Ь с а ј morali piti osoblto stariji Jjudi kojima probavni organi vise ne upijaju
dovoljno vitamina С iz г Djeluje i kao Ь sredstvo za ciscenje
г te Ь ga trebali dodavati raznim cajevima kod proljetnoga
lijecenja. г prehlade sipku ј е о Ь г о dodati jos i lipin cvijet. Т а ј Ь с а ј
zimi morali redovito piti. Ь sipkovih "sjemenki" с а ј treba kuhati 5 minuta.
Pijemo ga 2 do З salice na dan. OPREZ! Prevelika kolicina lose utjece na lednu
mozdinu i srce. Kod dojilja vitamin С г u mlijeko i veoma о Ь г о utjece
na razvoj dojenceta. Т а ј ј е г biljni vitamin г od svih kemijskih
г vitamina С Sto г sipka imajednaku vrijednost kao г
limuna. Sipkov с а ј otklanja г umor, malaksalost i Ь Obilje
vocnih kiselina u sipku pospjesuje izlucivanje mokrace i na taj nacin posredno ,
djeluje protiv nastajanja pijeska i kamenaca u bubrezima, ili Ь а г smanjuje
sklonost prema njihovu nastajanju. Т а ј с а ј takoder г krv ј е г iz tijela
odvodi soli mokracne kiseline i tako posredno lijeci reumatske bolesti i giht.
Buduci da tjera na mokrenje, Ь ga kod vodene bolesti. Djeluje
i protiv rahitisa. Sipkova tinktura ojacava korijene kose. Uputa: 2 sake
narezana sipka namocimo u litri rakije. С а ј od sipkovih c\jetova suzava :lile,
sto dobro dolazi kod unutrasnjih krvarenja. Ujedno ј е i Ь г U obzir
dolazi jos i sipkova sisarica, koja se, kao dlakava glavica crveno-zelene Ь о ј е
pojavljuje na pojedinim sipkovim г (Nastaje · kao posljedica uboda
ruzine ose siskarice.) С а ј od nje izvrsno okrepljuje oslabjeli г
Pospjesuje zacjeljivanje rana i opeklina, suzblja г potice na
mokrenje i otklanja kamence u mokracnim kanalima.
Ruia, vrtna 112
v
RUZAP VRTNA
majska ruia, mirisljavka, roiica, ruia stolistica,
slov. vrtnica
R6sa centif6lia
R
uza ima tisuce vrsta i najrazlicitijih su Ь о ј а
Uzgajamo ih u vrtovima. Cvatu od lipnja do
jeseni. Sakupljamo cvjetne latice u doba njihova
najbujnijeg cvata, no samo za suha vremena.
Osusimo ih brzo i spremimo u dobro zatvorene
posude. Ruza ј е jos od davnina slovila kao
ljekovita blljka, а danas se naveliko uzgaja i za
doblvanje skupocjena ruzinog ulja. Ruze ne
gnojimo umjetnim gnojivima i ne prskamo
pesticidima ako ih upotrebljavamo za lijecenje.
Ruia, vrtna
Naljev od la!ica preporucuje se za prociscavanje krvi, osoblto dodamo li
f mu med. С а ј djeluje kao blag purgativ. Pijemo ga i kod zutice,
prekomjernih menstrualnih krvarenja, glavobolje, vrtoglavice, nesvjestice,
Ь pranja. С а ј znatno ј а с а srce, zivce, jetru i probavne organe.
Zasladujemo ga medom. Vino kuhano s ruzinim laticama okrepljuje oslabjeli
i umoran organizam, ublazava bolove u donjem dijelu tijela. Ispiranje usta
vinom u kojemu smo kuhali ruzine latice otklanja zubobolju. Hladan oblog
oko glave ublaiava glavobolju. Ruzini oblozi (na oku) otklanjaju titranje pred
ocima. Mozemo stavljati i svjeze latice. Nekoliko kapi topla uvarka u uho
smiruje bolove u njemu. Usta bolesna zbog i afta ispiremo uvarkom
od latica. Kod grla grgljamo. Kod crvenog vjetra na licu korisni su
oblozi od svjezih latica. Svima onima koji imaju unistenu crijevnu floru zbog
pretjerana uzimanja antiblotika, preporucuje se temeljita kura pripravkom
od ruza. Svaki Ы dan prije jela trebalo popiti casicu с а ј а od ruzinih latica.
Mozemo zakuhati pola litre vode i pola litre vina. U litru kipuce vode stavimo
desetak latica. Plucni Ы bolesnici trebali piti mnogo toga с а ј а Reumaticari
Ы u vodu u kojoj se kupaju morali ubaciti nekoliko pregrsti ruza, i bolest
Ы se trebala smiriti. Za djelotvornu Ь masazu ruze trebali namakati u
rakiji. Т о pomaie i protiv prhuti, akni, uganuca te kod rana. Ruza namocena
u maslinovom djelotvorno pomaze kod opeklina, rana, ozeblina i
raspucane koze.
Ruzmarin 113
RUZMAR][N
rozmarin, rosmarin, rusmarin, ruzman, ruzmarin,
zimorad, imurod, slov. roimarin
Rosmarfnus officindlis
т
о ј е Ь toplih krajeva, vrlo osjetljiva na
mraz; stoga ј е и kontinentalnim dijelovima
и и loncima. Ь c\jetove ili
pak Ь и dok ј е и и Od и
pripravljamo и и и и
и ј е i и vino. Njih nacinimo tako da
Ь и namocimo и и и ј е ili Ь vino.
Upotrebljavamo samo male kolicine pripravaka
jer ј е и vrlo jako sredstvo.
Ruzmarin
и и svim svojim pripravcima povoljno и ј е с е na tijelo Ь и и с
! da ј е sredstvo za и Ulje od и poboljsava prokrvljenost i
siri Zile. Pomaze kod lose probave, potice na rad lijeni и otklanja
bljedilo. Potice rad jetre i и и и и а za to ј е
Ь korisno и vino ako ga bolesnik pije р о 2 case na dan
tijekom jednog do dva mjeseca. и krvotok i podize nizak krvni tlak
te и neredovito Ь и ј е izvanredan za jacanje srca pijemo
li и vino ili и и i to 2 case vina ili 2 casice rakije
na dan. Lijeci i и bolest srcanog porijekla, и и i njezine posljedice
popijemo li 2 salice с а ј а na dan. Bolesne oci ispiremo и и и
и i kamilice. Protiv iscrpljenosti, neplodnosti, Ь pranja,
vrtoglavice, nadimanja, za prociscavanje krvi, protiv zastoja mokrenja pijemo
tri р и а na dan р о и и и vina- nataste, prije и
i prije vecere, ili pak dva р и а р о и rakije. Rakijom masiramo mjesta
koja и zahvatili giht i и С а ј и protiv grceva, kaslja, mokracnih
kamenaca, astme, zivcanosti, tjeskobe, migrene izazvane zivcanom и
и gliste. Na и а и с а iscasenja, modrice, edeme i и stavljamo
obloge od с а ј а U Dalmaciji и и ј е с и и р а ј и и и
с а ј и da о ј а с а ј и и namocen и и ili pripravljen kao с а ј и
protiv ispadanja kose.
Sapunika 114
К
belonoga, sapunjaca, sapun-trava, slinarica, vucji
lisac, slov. milnica
Saponaria officinalis
R
aste р о jarcima, padinama, vinogradima, и
zivice i potoke, na pjescanome и Trajnica
ј е visoka do 80 с т crvenosmeda blljka jako
razgranata korijena iz kojega raste Ь s
bljelim cvjetovima koji и и и cvat.
Cvate od srpnja do и Ь ј е korijen
koji vadimo и proljece i jesen. Dobri и i listovi.
Trljamo li korijen vodom, zapjeni. Kad ga
iskopavamo, moramo zahvatiti sto и Ь ј е jer
tanji и korijeni najvredniji. Dobro ih operemo
i и
SiriStara
С а ј od korijena treba и oko pet и а pijemo ga kod и
f gihta. и zlijezda te koznih bolesti. С а ј od svjezeg korijena
и и tvari (metabolizam). Pijemo ga kod slabljega rada jetre i
slezene te slaba и и Uzimamo ga i kod kronicnog katara р и с а
и i crijeva. Potice и mokrace i znoja, smeksava и i и za
ciscenje. Kod и grla grgljamo cajem. Samljeven korijen samo
namocimo preko noci, procijedimo i pijemo preko dana и р о и
Uputa: cajna zlicica praska na с а и vode. Staviti vise ne Ы bllo dobro. С а ј
od listova koje smo nabrali prije cvjetanja slovi kao lijek protiv lose probave,
Ь и bolesti jetre i и katara i slaba и tjelesnih sokova.
и se и Ь и и и pasta.
v
SJIRISTARA
encian, gorCica, lincura, vladis/avka, iuta gencijana,
iuti srcanik, iuta siristarka, slov. encijan
Gentiana lutea
S
irist.ara izrazito planins.ka ZastiCe-
na Ј е bllJka и HrvatskoJ. и ј е и
ljekarni ili prodavaonici bllja i blljnih pripra-
vaka. Dobro и и и Podanak iskopa-
vamo и ili и rano proljece. Razrezemo ga
р о и i objesimo na konopciCe и prozracnoj
prostoriji. Od svjezeg podanka pripremamo
и и а od и ekstrakte. К ј е
napisao: "Imas li i najmanji vrt, posadi и и
Siri.Stara 115
S!Jez, byeti
siristaru, pelin i и и Т о dostaje za и и Pripravke od siristare
и и bar jedan sat prije jela.
Siristara ј е jedan od ponajboljih lijekova za и i и razne
! tegobe. Ј а с а и vraca tek, и и otklanja pritisak
и е и с и и и te napade nesvjestice. Potice lijeni и koji и
premalo probavnih sokova, и crijevne grceve. и vrijeme и
ј е svakoga dana: р о 20 do 30 kapi и ili ekstrakta i to razrijedena и
5 velikih zlica vode. и и и OPREZ! Nije dobra za sve
и tegobe i za svakoga. Ne р е р о и с и ј е se и s visokim krvnim
tlakom, sa и kiseline, а ni trudnicama na и и и
osjetljiva и и siristare р е р о и с и ј е se cajna mjesavina od anisa,
kamilice, koromaca, kima i maticnjaka. Za и и и prasak
s vinom, ako bolesnik nema и и и Prasak s vinom ili toplim
и otklanja gliste, и и i и potice mokrenj e,
и i и и
Ь sliz, dobri slez, dilj, linja, ljekoviti sljez, pitomi
sljez, pitomi sljez, sljezovina, sljez, sljezovina,
veliki sliz, veliki sljez, slov. ili slez
Althaea officindlis
т
о ј е trajnica koja raste и и nizinama
na vla:lnijem и Cvjetove beremo od lipnja
do kolovoza za и vremena i и ih na
и р о р и и Listove beremo tek posto Ь
ocvate i pazimo da na njima nema snijeti.
Korijene vadimo и rano proljece ili и
и ih, brzo и na С i sameljemo
и prasak. Sve dijelove sljeza brzo и i
и na veoma и и и jer lako popljesnive. Nista ne и nego
и sljeza namacemo preko noci и pola litre hladne vode. Т а ј vodeni
prelivak malo podgrijemo prije no sto cemo ga piti. Ako Ь sljez и
и Ь Ь и и и jer ј е on vrlo и К to nije znao i
stoga ga nije previse cijenio. Sljezov vodeni prelivak и dodajemo
cajnim mjesavinama kod raznih bolesti protiv kojih и и и р о а Ь и
sljeza. Ponajprije и Ь prasak od korijena.
Sljez lijeci и prvome и disne organe- и р а и grla, bronhitis, potom
. f olaksava kasalj i katar, poma:le kod iskasljavanja, cisti и и и и
lijeci afte i akne, cisti р и с а Ь ј е koristan klesarima i и С а ј
pripremamo и od praska i sladimo ga medom od kestena. С а ј za
probavne organe (prije svega onaj pripravljen od korijena): pomaze kod
bolesti crijeva i и probavnih smetnji, и proljev, otklanja tegobe
syez, bfjeli
116
syez, cmi
u debelome crijevu i kod zatvora, Ь bolove u zucnome mjehuru. Za
mokracne organe: с а ј olaksava otezano mokrenje, ali poma.Ze i kod bolna
zadrzavanja mokrace, lijeci Ь pranje, upalu mjehura i bubrega. Osoblto
poma.Ze kod bolova izazvanih bubreznim kamencima. Vanjska upotreba:
cajem ispiremo apscese, cireve, ocne kapke. Djeci, kad im izbljaju zubl,
dajemo korijen sljeza da njime trljaju desni.
SlJEZJ> CRN][
crni sumski sljez, divlji papel, divlji slezenovac,
divlji sljez, divlji 5/jez, gusqe cvijece, planinska sliz,
sliz, slizovaca, sumski sljez, velika sljezovaca, slov.
slezenovec
Malva silvestris
B
iljka ј е visoka do 60 с т а ima srcolike,
Ь i dlakave listove. Rado raste u
Ь naselja, а uzgaja se i u vrtovima. Cvate
Ь i ruzicasto, i to od lipnja do rujna, а
sazrijeva u kolovozu i rujnu. Korijen iskopa-
vamo u ozujku i travnju te u listopadu, cvjetove
beremo dok cvatu, а listove od lipnja do rujna.
Sakupljamo ih uvijek za suha vremena. Treba ih susiti veoma brzo, inace
poprimaju pr]javotamnu boju i gube vrijednost. Crni sljez, kao ni bijeli sljez,
ne smijemo kuhati ni popariti, nego pripremamo hladni prelivak: korijen
namacemo u hladnoj vodi 8 sati, ocijedimo, а potom ga tek kao с а ј zagrijemo.
Т о vrijedi i za cvjetove i za listove. Za cajnu mjesavinu treba crni sljez
posebno namakati u hladnoj vodi i tek ocijedeni с а ј dodati toploj cajnoj
mjesavini ljekovitih Ь
с а ј sam ili u mjesavini, povo]jno utjece na disne organe, Ь
f i smiruje kasalj i hripavac. Pospjesuje izlucivanje sluzi, lijeci bronhitis i
plucni katar, promuklost i upalu zdrijela te astmu. Ljekovito djeluje na
grceve glasnica, а i na lakse proljeve. Mozemo ga mijesati i s jagorcevinom.
Kod promuklosti grg]jamo mlacnim cajem i njime ispiremo usta protiv cireva
i osipa. С а ј pripremljen od jednakih dijelova korijena i listova lijeci sve bolesti
koje su nalik na dizenteriju, potom crijevne i zelucane grceve, zastoje
mokrace, а olaksava i bolno mokrenje. Vino kuhano s korijenom crnoga
sljeza i anisa smiruje bolove u mjehuru i crijevima, olaksava stolicu i
omogucuje dojiljama izdasnije izlucivanje mlijeka. Grgljanje oparkom od
jednakih dijelova listova crnoga sljeza, listova crne bazge i cvjetova divizme
lijeci limfne zlijezde. Vruci oparak listova i cvjetova, koji stoji pola sata prije
no sto ga procijedimo, izvrsna ј е kupelj za "otvorene noge". Tu kupelj treba
ponoviti tri puta na dan, svaki put u novoj vodi.
...
Smreka
К
smrca, slov. snireka
Pfcea excelsa
117
S
ve su cetinjace (bor, borovica. jela, ari§,
klekovina ili planinski bor i smreka) vi§e ili
manje podjednako ljekovite. Smreka ј е drvo
visoko do 50 metara. Ь ј е pokriveno
crvenosmedom korom. U proljece sakupljamo
mlade pupoljke, а od lipnja do kolovoza smolu.
Upotrijebiti ih treba odmah. S\jezi pupoljci i iglice
gube u с Ч i do polovice kolicine vitamina с
Iglice ili vrske poparimo kipucom vodom.
f pricekamo 5 do 10 minuta, zasladimo
Smreka
medom i pijemo protiv kaslja. katara i drugih bolesti di§nih organa. Т а ј с а ј
proci§cava krv i lijeci katar mjehura, izaziva znojenje pijemo li ga u krevetu.
С а ј od vr§aka smreke otklanja proljetni umor. No moramo ga piti redovito!
Sladimo ga samo medom ili kandisom (zutim §ecerom, zapravo §ecerom od
sladorne trske, nerafiniranim). Р а г а od smrekinih grancica, zbog toga §to
sadrzi terpentinsko ulje, proci§cava disne organe, lijeci bronhije. bronhijalni
katar, upalu grla i pluca. Kupelji od smrekinih grancica pomazu kod gihta,
opustaju stvrdnute mi§ice, pojacavaju tjelesnu otpornost i snagu. Grancice
i iglice kuhamo zasebno i potom dodajemo vodi za kupelj . Т а kupelj
djelotvorno lijeci i kozne bolesti, kraste, osip, potkozne cireve . Zrak u
smrekinoj sumi izlijecio ј е pluca mnogih bolesnika koji su ga §ecuci §umom
duboko udisali. Kosarica svjezih г u spavaonici uveliko olaksava
disanje plucnim bolesnicima. Trebalo Ь р о mogucnosti mijenjati г
svaka dva sata. Izvrsnu cemo mast za rane doblti od smrekine smole,
govedega loja, voska i maslinovoga ulja. Ulja т о г а Ь jedna г kako
Ь mast ostala meka. Odlican sirup mozemo napraviti ako zelene, nezrele
с е е г е i izdanke kuhamo pet sati u mnogo vode. Potom valja izvaditi ce§ere,
а tekucini dodati secer i ponovo kuhati dok se masa ne zgusne. Sirup ј е
veoma ljekovit za di§ne organe kod djece. U proljece mozemo napraviti sirup
protiv kaslja i iscrpljenosti. Vrske cetinara posla:Zemo u staklenku §iroka
г i to naizmjenicno red vrsaka, р а red §ecera. Tako napunjenu staklenku
odmah treba staviti na sunce. Nema li sunca, stavimo ј е na vrlo slabo
zagrijanu plocu §tednjaka. Ne ucinimo li to, е с е г с е se toliko stvrdnuti da
se nikad nece otopiti. Smrekine iglice sadrze mnogo vitamina С Sto ј е zima
hladnija, iglice ga sadrze vi§e. U nesta§ici kakva ј е Ь u г vremenima
ljudi su se mudro dovijali tako §to su Ь iglice i na taj nacin
cuvali zdravUe. Iglice narezemo, nalijemo preko njih vode i nakon nekoliko
sati to pijemo.
SporiS, Ь
SPORISP
OBICNI
118
boris, divlja vrbena, ljutovnica, sporis, verbena,
vrbena, ielezarka, ieljezarka, slov. sporis
Verbena officindlis
J
ednogodisnja ј е ili trajna Ь а raste
najvise uz putove. Т о ј е steta, jer ј е zbog
toga najcesce oneciscen. Cvjetovi su mu maleni,
visnjine Ш ruzicaste Ь о ј е U lipnju sakupljamo
blljku u cvatu, bez korijena i donjega dijela
Ь povezujemo ј е u snopice i naglo
susimo na zraku. Mnogostruko ј е korisna.
т Ь
Zvakanje svjezega sporisa i trpuca pomaze upaljenim desnima i
f oteklinama u ustima, olaksava bolove i lijeci. Otklanja i promuklost.
Ь od sporisa, kuhana u vinu, znatno Ь glavobolju, lijeCi oboljele
zivce, isij as, reumu. Svjezi sporis, zgnjecen s maslacem i polozen na oci kao
Ь otklanja titranje pred ocima i razblstruje ih. Svjezi sporis, stucen i
polozen na ranu, lijeci od ugriza psa i zmije. Znatno olaksava bolove.
Potrebno ј е dakako, otici i lijecniku. Ulje u kojemu przimo svjezi sporis
dobro ј е za utrljavanje kod zubobolje, ispadanja kose i kao Ь za bolesne
oci. Ь sa svjezim, stucanim sporisem lijeci lisaje, i to uzimamo li
istodobno sredstva za unutrasnje djelovanje (npr. brezino lisce. koprivu,
stolisnik, osoblto cicak, sporis i trputac) , tj. pijemo li i cajeve. Sporis przen
na svinjskoj masti daje sredstvo za mazanje koje lijeci bolesne bubrege,
slezenu i zuc. Ь od sporisa poskropljena vinom i uljem lijeci gnojne
otekline. Kad se polozi na kozu, ona odmah pocrveni jer Ь od sporisa
privlaci krv. Vino kuhano sa sporisem izvrstan ј е lijek za bolove u glavi,
razdrazene zivce, р а i za zivac trigeminus (trograni) na licu. Ono с е nam
pomoci i kod plucnih bolesti, astme, gripe, zutice. Otapa i kamence u
bubrezima, mjehuru i zuci. Za tu svrhu namocimo u litri bljeloga vina 5
velikih zlica narezana sporisa i ostavimo da odstoji 30 dana. Т о vino pijemo
cetiri puta na dan р о jednu casicu. Prociscava cijelu utrobu. Sporis mozemo
i osusiti te dva puta na dan uzimati praska na vrsku noza. С а ј od sporisa
povecava mlijecnost dojiljama. One Ы ga trebale piti tri puta na dan.
Steia 119
STEZA
Ь beianica, gusja trava, gusjak, guscarski
petolist, gustja trava, petoprstac, srcepuc, srebrenka,
steinik, trava od grceva, slov. petoprstnik ili gosja
trava
Potentflla anser{na
R
aste na travnjacima, и и na vlainim
i glinenim pasnjacima, а i na pjescanome
и Cvate и od svibnja do rujna. Listovi
и ј о ј perasto razdijeljeni, odozgo tamnozeleni,
odozdo srebrni, pokriveni mekim dlacicama.
и nadzemni dio Ь dok ј е jos и
и Podanke iskopavamo и о и ј и i и
Ш и и и ih brzo и и na
Steia
и и ali ne visoj od С Ь и lisce
za cajeve.
С а ј od steze dobar ј е protiv svih grceva. и К и
f ga ј е i protiv и ("zlog grca"). и Ь и и и mlijeko и
и se и steza. Pomaie osoblto kod grceva и е и с и crijevima,
listovima, kod grcevita kaslja, а и ј е cak kod srcanih grceva. Т а ј ј е с а ј
djelotvorniji и mjesavini steze, kamilice i maticnjaka. S cetvrt litre и vode
poparimo с а ј и и mjesavine, zasladimo medom i popijemo и р о
и 2 do З salice na dan. Zenama olaksava tegobe kod mjesecnice, Ь
pranja, potom tegobe и и и grceve и listovima i miSicima. Cajem od
korijena grgljajmo и li nam se и te za otklanjanje и и и
Kod и и zeleni dio Ь pomijesamo ga s octom i и te
omotamo и na stopala. и с е se и smanjiti, nestat
с е nelagode i nastat с е olaksanje и glavi. Kod zivcanih bolesti povezanih s
grcevima, р а i onima epilepticnima, nacinimo и od jednakih dijelova
steze, odoljena i и Т а ј с а ј pripremamo i pijemo kao i onaj protiv
grceva. С а ј od cijele Ь и protiv proljeva, dizenterije, kamenaca, и р а е
и i и vodene bolesti i и С а ј и najcesce s mlijekom.
Var]jska upotreba: ovojima lijecimo gnojne rane, cireve, potkozne cireve,
grceve, krmeljive oci. Jednako и i prasak od zelenoga dijela Ь
и ga svaki dan и vise navrata na и noza ili malo vise.
Stolisnik 120
ST01ISNIK
hajducka trava, hajducica, hiljadarka, kostrijet,
kunica, ravan, rmanj, roman, romonika, sporis,
sporis, s/ov. rman ·
Achillea millef6lium
T
rajnica ј е visine do 50 cm, cvate Ь ili
ruzicastocrveno i to od lipnja do jesenskoga
mraza. Raste na suhim livadama, pa§njacima,
uz putove; ne uspijeva dobro samo na vlaznim
zemljistima. Sakupljamo od lipnja do kolovoza
nadzemne dijelove Ь koja ј е u cvatu, ili
samo cvatove.
Stolisnik
T
Zbog brojnih djelotvornih tvari §to ih sadrzi
stolisnik ј е iznimno ljekovit. С а ј lijeci di§ne organe. Paru, а i с а ј
usmrkavamo u nosnice kad smo prehladeni. Utjece na dotok krvi u srce,
regulira krvotok, а tako i otkucaje srca, lijeci mane srcanoga mi§ica i anginu
pektoris. Povecava otpornost na bolesti . С а ј ј е vrlo ljekovit za crijeva i
zeludac, otklanja nedostatak teka, grceve u crijevima i zelucu, upalu sluznice
debeloga crijeva, zatvor, zastoj mokrace te smetnje u jetri i zucne grceve.
Povoljno djeluje na mokracne organe ј е г zbog obllja kalija potice na rad
bubrege da izlucuju mokracu, ali ih pritom ne nadraiuje; otklanja katar
mjehura, lijeci sklonost mokrenju u postelju i bolesni nagon za mokrenjem.
С а ј ne smijemo zasladivati . Stolisnik smanjuje tegobe kod gihta i reume.
Zaustavlja i §ecernu bolest, pogotovo u njezinim zacecima. Vrlo ј е dobar
kod unutrasnjih krvarenja. krvave stolice, krvarenja iz cmara, bubrega, nosa
i oblcnih rana. Zenama ј е stolisnik prvorazredan lijek protiv svih tegoba,
regulira mjesecnicu i kad ј е prejaka i kad ј е preslaba. Т а ј ј е с а ј izvrstan
napitak i dobro sredstvo za ispiranje kod Ь pranja i grceva maternice.
Cajem grgljamo kod zubobolje. Cajem ispiremo rane, natucena mjesta,
pcelinje ubode; kao Ь stuceni stolisnik stavljamo na udarena i ogrebena
mjesta. Vino kuhano sa stolisnikom pomaze kod nedostatka teka, proljeva,
kamenaca u bubrezima, zuci i mjehuru. Stolisnik i trputac kuhani sa
svinjskom masti daju odlicnu mast. Antiseptik ј е Djeluje protiv nesanice,
zivcane napetosti i visokoga tlaka.
..
Suncokret
121
SUNCOKRET
suncani cvijet, suncanik, suncanica, slov. soncnica
Helianthus annuus
р
otjece vjerojatno iz Meksika. Njegov ј е velik
zuti cvat simbol kasnoga ljeta. Cvate od
lipnja do kolovoza. Sazrijeva cijelo ljeto, sve do
jeseni. Beremo cvjetne latice i plodove. Latice
susimo ili namacemo u alkoholu za tinkturu.
Iz plodova se iscjeduje ulje koje ј е jednako
vrijedno kao i maslinovo i dugo se drii prije
nego sto se uzegne.
Т
С а ј od latica pomijesanih s liscem lipe
pomaze bolesnicima s vrucicom te u gripi.
Sapika
Lipin cvijet ј а с а otpornost organizma, а suncokretov sniiava temperaturu.
Т а ј ј е с а ј najbolje zasladiti medom. Uputa: jednu zlicu latica poparimo s
cetvrt litre kipuce vode. lscrpak (ekstrakt) iz latica u alkoholu lijeci bolesti
s vrucicom. Pogotovo se pokazuje dobrim kod malarije. cak i kad ne djeluju
ni velike doze kinina. OPREZ! Dozu moie odrediti samo lijecnik. Izvrsno
djeluje i kod gripe i upale pluca s temperaturom, kod bronhijalnog katara
i gripe. Suncokretovo ј е ulje pogodno za one bolesnike koji ne smiju uzivati
zivotinjske masti. Preporucuje se takoder kod jetrenih i zucnih bolesti te
kod cira na zelucu. Т о ј е ulje, poput maslinovoga, primjereno i za masazu.
Masaiom otklanjamo umor iz bolnih udova, ali i mnoge bolesti iz organizma,
povecavamo tjelesne snage sve do duboke starosti. Dodavanjem blljnih
etericnih ulja doblvamo prvorazredan prirodni lijek.
v
А Р К А
Ь meqa sapa, medvjeda sapa, medvjedi
dlan, paponjak, popanak, sapica, vucja sapa, slov.
deien
Heracleum sphondylium

S
apika ј е velika stitarka. Stabljika i listovi
obrasli su brojnim cekinjastim dlacicama.
Cvjetove beremo od lipnja do rujna, а listove u
srpnju i kolovozu. U puku ј е poznata kao
med\jeda sapa, medvjedi dlan. Korijen vadimo
u proljece iduce godine. Korijen inace i najvise
Ь Susimo ga i meljemo u prasak.
Sapiku ponekad upotrebljavamo umjesto ljup-
caca.
Sapika
122
Sim5ir
Ь ј е uglavnom za reguliranje i pospjesivanje probave te
f lijecenje zeluca. Korisna ј е osoblto protiv proljeva koji su povezani s
nadimanjem te protiv dizenterije. Olaksava mucnine u trbuhu kad hrana
zastaje u zelucu i crijevima. С а ј od sapike otjerat с е gliste. С а ј spravljamo
od listova. Dobrim se iskazuje i kod zivcanih bolesti; tako umiruje histericne
grceve i razlicite nervoze, а Ь se cak i protiv padavice. Za potonju
Ь se с а ј od sjemenja i korijenja. Т а ј с а ј istodobno snizava visok
krvni tlak. Regulira i neredovitu mjesecnicu.
SIMSIR
bus, mrcela, mrca, puskan, zelenica, slov. puspan
Buxus sempervirens
.......
S
imsir ј е zimzeleni grm. Raste vrlo polako,
grane su mu kratke, debele i okomite, listovi
kozasti i zimi ne otpadaju. Cvate zuckastobljelo,
i to od ozujka do svibnja. Potjece iz juzne Europe.
U nas se uzgaja kao ukrasni grm u parkovima,
na Ь i uz vrtne gredice. OPREZ! Ь
mnogih ј е alkaloida ljekovit, ali ј е bas zbog iljih
i otrovan i opasan.
T
Pucka medicina Ь с а ј od simsi-
rovih listova za snizavanje temperature:
nekoliko listova poparimo s cetvrt litre kipuce vode. С а ј djeluje kao purgativ
i lijeci reumu. Za vanjsku se upotrebu primjenjuje uvarak od.listova za ovoje
i kupelji protiv reumatskih bolesti, gihta i koznih osipa. Stucane listove
namocimo u ulju, nakon 20 dana ocijedimo, pomijesamo s maslacem i tako
doblvamo djelotvornu mast protiv koznih osipa, bubuljica na licu, gihta i
reume. OPREZ! Ako kod unutrasnje upotrebe sa simsirom postupamo
neoprezno, npr. uzmemo prejake doze. mozemo se otrovati. Znakovi su
otrovanja povracanje, omamljenost, drhtanje i grcevi. Cim i najmanje
posumnjamo na otrovanje, treba odmah isprazniti crijeva i zeludac te pozvati
lijecnika. Alkaloidi Ь mogli paralizirati disne misice i izazvati gusenje.
Т т у а п
123
TIMIJAN
timljan, vrtna majlina dusica, vrtni timijan, slov.
timijan
Thymus vulgdris
T
rajan ј е do pola metra visok omanji grm i
dobra vrtna mirisna Ь Cvate и Ь и
i и Osjetljiv ј е na и (mraz), stoga
ga treba и na и и Dok
cvate, beremo cvjetove Ь и Ь о ј е ali
i и dijelove. Vezemo ih и snopciCe i и
и и na р о р и и
T
Za с а ј samo poparimo и с а ј и и
Ь salicom и vode. Uzimamo samo
Т т у а п
pola zlicice svjeze Ь zajedan oparak i pijemo 2 do З salice na dan, gutljaj
р о и С а ј od timijana dobar ј е protiv svih bolesti disnih organa: astme,
hripavca, и р а е pluca i protiv nesanice. Zasladujemo ga medom. Timijan
и viruse i bakterije. Lijeci i bolesti и i crijeva, osoblto crijevne i
и grceve, poboljsava probavu, lijeci grceve и i и tegobe
и jetri, nadra:laje slijepoga crijeva, и и Pijemo ga nezasladena.
Uvarak od timijana tjera gliste, potice na mokrenje. lijeci mjehur i и
cisti organizam od otrovnih tvari, grije crijeva i и otklanja poteskoce
s tvrdom stolicom, olaksava glavobolju, pospjesuje и Protiv neciste
koze i akni treba timijan dodavati jelima, i to с е se и pokazati
djelotvornim. Mozemo и i mast и od timijana i svinjske
masti ili loja. Timijan s mnogo meda ј а с а zivce i poma:le da se covjek
poslije 1jelesne slabosti ponovo oporavi. Uspjesan ј е kod lijecenja nepravilnosti
и и koje se и и kao vrtoglavice, и u и migrena, itd.
Cajna mjesavina za zeludac: dva dijela timijana i р о jedan dio kima, paprene
metvice i kicice. Timijan ima i и djelovanje. Djelotvoran ј е kod gihta,
и zastoja mokrace. Primjeren ј е i za и и р о е Ь и kod modrica,
nagnjecenja, reume i oteklina. Koristan ј е kod rahitisa te za slabasnu ј е с и
Svaki drugi dan dijete и и vodi и kojoj ј е и timijan i koja treba
biti primjereno topla. Timijan kao zacin vrlo povoljno utjece na zeludac i
crijeva - jela и ne samo и и nego i probavljivija. Odlican ј е za masna
jela, ne samo mesna nego i za peceni krumpir, ј а ј а sa slaninom, masne
kobasice i masne sireve. Ь ga i kod jela koja se kuhaju u
и и
Т 124
TRATINCICA
behar, bela rada, bjelka, drnica, gusja ruz1ca,
iskrica, katarincica, krasuljak, krsnica, margetica,
oblcna tratincica, ovcica, slov. marjetica
Bellis perennis
U
godan ј е pogled na travnjak posut Ь
zvjezdicama tratincica. Т о ј е cudesna Ь
koja uspijeva svagdje, pokraj putova, na
pasnjacima, livadama, uz potoke. Cvate gotovo
cijelu godinu. Trajnica ј е visine do 15 cm, gole
Ь koja se izdize iz prizemne rozete. Ima
Ь obodne cvjetove s crvenkastim rubom i
zute cvjetove u sredini. U ljekarnistvu se
Ь svi dijelovi Ь
Т
С а ј od Ь poma:le protiv gihta, kod neredovite i bolne mjesecnice,
Т Ь bolove. grceve, pospjesuje metabolizam, prociscava krv. Djeluje
vrlo povoljno na pluca kod bronhitisa, kod plucnih cireva, bolova u prsima,
pomaze kod sluzi u plucima i iskasljavanja. Dobar ј е i kod bubreznih i
jetrenih bolesti, kod reume i gihta. Buduci' da prociscava krv, preporucuje
se kao proljetna salata pomijesana s drugim Ь С а ј od tratincice
djeluje dobro i kod upaljenih crijeva i zeluca te kod grceva u crijevima. Kod
prehlade kuhamo ga s lipom i bazgom. С а ј se pomijesan s gorskom
plahticom (Alchemilla alpestris) ili orahovim liscem uveliko preporucuje kod
unutrasnjih krvarenja prilikom nesreca. Cvatove namacemo и rakiji i njome
otklanjamo misicni zamor. reumu, giht. Protiv pijeska i kamenaca pijemo
na dan р о 10 kapi te tinkture u vodi. Za masa:lu: isprzimo c\jetove na masti
i spremimo u kutijice.
TRNINA
draca, kukinja, mali trn, mrki trn, trlinka, trnula,
trnjina, trn crni, trnovina, slov. crni trn
Prunus spin6sa
R
aste uz rubove suma; zbog trnja dobra ј е
kao zivica, а zbog dugoga korijena za
klizista. Kosticav ј е plod tamnoplav i tek nakon
visestruka mraza gubl svoj grub i trpak okus.
Boblce beremo u listopadu i studenome, susimo
ih najprije na otvorenome, а potom oprezno na
umjerenoj temperaturi uz umjetni izvor topline.
C\jetove sakupljamo u ozujku i travnju, listove
,.-- ,
Т Г п п а 125
Т uskolisni
u travnju i Ь odmah posto Ь ocvate, а korijene u listopadu i
studenome. Od boblca pripremamo dobar dzem i marmeladu. К ј е
trninu jako hvalio i preporucivao.
С а ј od trnine lijecnici preporucuju kao dobar i lagan purgativ koji
f istodobno ј а с а zeludac, pospjesuje tek i otklanja zelucane grceve. С а ј
dobro prociscava krv, odstranjuje kozni osip, lijeci necistu kozu. Preporucuje
se i za ·odvodenje mokrace, kod bolesnih bubrega, kamenaca i vodene bolesti.
Od plodova mozemo naciniti vrlo ukusan sok koji pospjesuje stolicu i pomaie
protiv zatvora. Marmelada od plodova korisna ј е osoblto starijim ljudima
koji ujutro nemaju teka, jer zeludac jos nije izlucio potrebne sokove. Sok
od boblca, pomijesan s ekstraktom iz korijena, dobar ј е za ispiranje usta,
za ciscenje bolesnoga grla Ч zaustavlja krvarenje iz nosa. Za djecu
koja imaju zatvor i nemaju teka, ili imaju teskoca sa stolicom ovako
pripremamo sirup sa secerom: cvjetovi neko vrijeme moraju vreti u vodi.
Zatim ih procijedimo i protisnemo kroz platnenu krpu, dodamo jednaku
kolicinu secera, ponovo prokuhamo i nalijemo u staklenke. Т а ј ј е sirup dobar
za djecu kao Ь purgativ. С а ј od kore trnine lijeci srcanu astmu.
TRPUTACJ>
USKOliSNI
duga bokvica, dugi trputac, glavor, koncula,
kopljasta bokvica, ovcji jezik, ienska bokvica,
iilovka, iilovlak, iilovnjak, slov. sulicasti trpotec
Plantdgo lanceoldta
1
ma mnogo vrsta trputaca, no u nas su
najcesce tri vrste: siroki (veliki), srednji i
uskolisni (sulicasti). Jedna ј е od najstarijih,
najljekovitijih i najrasirenijih ljekovitih Ь
Sve su vrste trpuca podjednako ljekovite. Raste
posvuda, od nizina do visokih planinskih
podrucja. Ь korijene, listove, cvjetove i sjeme. Pijemo cajeve,
iscijedene sokove, kuhamo sirupe. pripremamo ga s vinom i medom. Listove
brzo susimo da ne pocrne, jer tada nemaju vrijednosti.
Р о svojim ucincima slican ј е podbljelu. Djeluje kao Ь jer unistava
f bakterije, stoga i rane zacjeljuju brze. Bolje od Ь koje druge Ь
prociscava krv, mjehur, bubrege, pluca, zeludac. Zbog toga se preporucuje
ljudima slablh pluca, slabasna glasa, Ь koji su puni bubuljica
i liSaja, neprestano kasljucaju, stalno su promukli i mrsavi. Osoblto pomaie
djeci kada unatoc dobroj i ukusnoj hrani ne napreduju. Ь ga
protiv hemoroida, bolesti mjehura i bubrega, Ь pranja, prejake
mjesecnice. Sirup od trpuca jos ј е bolji od с а ј а U vecem loncu kuhamo
Т uskolisni 126
Т veliki
oko З sata dosta lisca s pregrsti borovicinih boblca ili grancica. Potom
odstranimo gust talog, dodamo tekucini dosta secera i kuhamo з do 7 sati.
Т а ј sok ulijemo u Ь о с е i spremimo u podrum. Bolesnici ga mogu piti koliko
zele. Nazalost, taj ј е sok dobar samo tjedan, dva, а potom treba pripremiti
novi . Vino ili med kuhani s trpucem izuzetno su zdravo sredstvo protiv gihta.
Sok od stucenih svjezih listova lijeci sve vanjske ozljede, rane, rane od
udaraca, porezotine, ugrize, pcelinje ubode, Ь Zubobolja с е proci
zvacemo li trputac ili njegovim sokom ispiremo usta. U bolesne oci nakapamo
svjezi sok trpuca i upala se povlaci. U bolesno uho nakapamo svjezi sok
protiv bolova i probadanja. Ljekovito ј е i sjeme: regulira probavu, djeluje
protiv stvaranja bubreznih kamenaca, dezinficira probavne organe, smiruje
crijevne ·upale, djeluje protiv bronhitisa. Sjeme osusimo i sameljemo u
prasak. Prasak na vrsku noza stavimo u casu crnoga vina i pijemo З case
na dan protiv proljeva. Mozemo i samo zvakati sjeme. Uskolisni (sulicasti)
trputac namocimo u maslinovo ulje. Ь ga kod svrbeza koze,
uboda kukaca ili ga pak na vati stavimo u bolesno uho. Protiv opeklina ј е
djelotvorno ovo sredstvo: zgnjecen list uskolisnoga trpuca, namazan
bjelanjkom jajeta, polozen na opeceno mjesto. Т boli u glavi lijeci
stuceni trputac. Njime Ь cijelu glavu.
TRPUTACP
V El][K][
bokvica, celnik, marina bokva, muski trputac,
paskvica, siroka bokvica, tegavac, vucac, iilavac,
iilovlak, slov. veliki trpotec
Plantdgo mdior
P
ostoji vise vrsta trputaca: veliki trputac
(Plantago maior}, uskolisni ili sulicasti
trputac (Plantago lanceolata) , srednji trputac
(Plantago media) i zljezdasti dlakavi trputac
(Plantago ajro, Plantago Ш auct.). Veliki
trputac raste р о zapustenim livadama, uz
putove, sve od nizina do planina. Cvate od svibnja do rujna. Beremo listove
i sakupljamo sjeme.
Т
Т а ј trputac Ь vise za Ь а uskolisni trputac za plucne
i druge unutrasnje bolesti . Ugodnijeg ј е okusa od ostalih. Ь od
svjezih listova sluzi dobro nakon cijepljenja protiv boginja Ь reakcije
na kozi) . Takav Ь dobro lijeci otekle kurje oci, ubode pcela i osa. Ь
i sok od listova pomaze takoder bolesnim i upaljenim ocima. Dobar ј е kod
potkoljenicnih razjedina i raka na usnicama. Т е bolesti lijecimo toplim Ь
zima od cajnih oparaka svjezih ili osusenih listova. Ь treba mijenjati
svakih pola sata. No ne smijemo ponovo upotrijeblti istu tkaninu, osim ako
ј е prethodno prokuhamo. Ь od listova hladi noge kad su umorne i kad
,
Ђ veliki
127 Vodopya
р е и Veliki (siroki) и и и Ь i protiv и и
tegoba. Sjeme od и sprecava stvaranje pijeska i kamenaca и и
i и С а ј pijemo za lakse iskasljavanje, kod starih katara, kod hemoroida,
Ь pranja, proljeva, slabosti mjehura, bolesti jetre, р и с а и i crijeva.
TURJICA
г kostolom, kravica, obltna turica, OVCJI
titak, petrovac, ranjenik, skorusica, trava cijelog
cvijeta, ve/ika oskorica, zmijina trava, s/ov. repik
Agrim6nia eupat6ria
C
vjetovi и ј о ј lijepe и Ь о ј е i и se
jedan za и odozdo prema gore, od
lipnja do и и и Ь и narezemo ili pak
smrvimo и prasak.
Т
С а ј od и vrlo ј е koristan kod bolesti
crijeva, jetre, и и и
и i slezene. С а ј и и s pelinom
pijemo sto vise и с и Pomaze kod и
kamenaca i pijeska. и и mokrace, а pomaze i protiv
mokrenja и krevet . SniZava и olaksava и lijeci Ь pranj e,
povracanje krvi, krvarenje iz Ь и Ъ е а i nosa, bolove и nogama, и i gnojne
cireve. Kod и р а е desni i grla grgljamo cajem od и Upaljene oci ispiremo
tim cajem. С а ј se radi tako da и и poparimo; tq.ko napravljen с а ј pijemo
sto gorci . Ne и ga. Pjevaci i govornici ј е и ј и svoj glas cajem od
и и и med. Samljeven korijen, namocen 14 dana и
maslinovom и ј и и rane. С а ј od cijele Ь Щ е и protiv и i
gihta. С а ј od cvjetova Ь se protiv и р а е grla, и alergije i
kod dermatoza. Cajem grgljamo i stavljamo Ь na и mjesta
и iscasene zglobove, kozne osipe.
Istodobno ga i pijemo р о З salice na dan.
VODOPJIJA
andivija, cigura, cikorija, divlji radic, golica,
konjogriz, konjska trava, modrica, plava vodopija,
plavocvijet, radic, vodopija, vodop/av, zmijina
trava, ienetrga, iucenica, iutinica, s/ov. potrosnik
Cich6rium fntybus
LJ
и ј е и Sloveniji и "plavi regrat"
(plavi maslacak). Raste svagdje, pokraj
и njivama i travnjacima. Voli и tla.
Iz и se vodopije Ь cikorija,
i
Vodopya
128
Vrba, byeLa
dodatak za kavu. Listove i cvjetove susimo naglo, u hladu. Korijene
razrezemo р о duzini i objesimo u sjenovitoj prostoriji na propuhu. Vodopija
ј е vrlo dragocjena ljekovita Ь
Т
С а ј od vodopije prirodni ј е lijek za bolesti jetre, zuticu, bolesnu slezenu,
bubrege. Vodopija pomijesana s persinom u jednakome omjeru
pospjesuje izlucivanje mokrace, prociscava krv, а na taj nacin i cijeli
organizam. Istodobno ga obnavlja. S'-jezi sok od listova, c'-jetova i korijenja
pospjesuje stvaranje i izlucivanje zuci, prociscava krv i obnavlja ј е izbacuje
suvisnu zuc. Mozemo ga kuhati i s vinom i octom. Protiv grceva u zucnom
mjehuru pijemo dva puta dnevno с а ј od vodopije, koji Ь morao vreti 5
minuta. Zbog povoljna djelovanja na spomenute organe с а ј dobro djeluje i
na duh, lijeci hipohondriju, tj. potistenost zbog umisljene bolesti. Budimo
li se cesce nocu, popijmo prije spavanja salicu toga с а ј а Sok, skuhan sa
secerom u gust sirup, Ь ј е purgativno sredstvo koje mogu uzimati djeca.
Ь tvari koja se zove inulin (polisaharida nalik na skrob) vodopija ј е vrlo
korisna za dijabeticare. Inulina ima i u maslacku i cicku. Cajni uvarak od
korijenja. prema tvrdnji iskusnih bablca, ј а с а spolne organe prije poroda.
Djeluje i protiv ekcema, potkoznih cireva, suzblja temperaturu, otklanja
otekline. Sirov sok pospjesuje rast kose i navodno sprecava ispadanje obrva.
Sok od c'-jetova, kao Ь lijek ј е za umorne oci. Cvjetovi namoceni u rakiji
ozivljavaju udove poslije kapi. Kod unutarnjih upala Ь stavljamo na
bolno mjesto. Prije toga malo ј е prelijemo vrelom vodom. Pokrijemo
rucnikom. Vodopijin Ь korijen trebala zvakati djeca protiv glista. Malo ga
namocimo u med da ga radije zvacu. Kod upale porebrice, slijepog crijeva
ili prehlade donjih dijelova tijela poparimo Ь vrucim vinskim octom te
ј е tako toplu stavimo na bolesno mjesto. Ь mijenjamo sve dok ј е to
potrebno.
Б Б
slov. vrba
Sdlix Ь
V
rba ima mnogo vrsta, ali su sve podjednako
ljekovite. Vrbl najvise pogoduju vlazna
mjesta. Cvate u ozujku, а na visim stanistima
i kasnije. Koru sa srednje debelih grana vrlo
lako gulimo u proljece, kad Ь prozmu
sokovi. Koru susimo u hladu, zdroblmo i
spremimo u tamne staklenke. Т о cinimo i s
listovima i "macama". Sve troje sakupljamo za
cajeve. Kora ima slicne znacajke kao hrastova.
- ..
Vrba, btJela 129
Vrbolika, sitnocvjetna
Т
С а ј od kore Ь s mnogo и kod bolesti s vrucicom,
popracenih bolovima Ш bez njih, kod krvarenja iz и i pluca. С а ј
pospjesuje znojenje i и mokrace te smiruje bolove i и Vrlo
povoljno utjece na sve crijevne i zelucane katare jer unistava klice. Otklanja
proljeve, katar zeluca i crijeva te pomaze da se u zelucu n e и и
otrovne tvari. Na taj se nacin stanje svakodnevno poboljsava. Stalno znojne
noge uspjesno kupamo u iscrpini (ekstraktu) od kore. Kod nesanice, slablh
zivaca, spolne prenadraienosti jos se od davnina и Ь iscrpina od
vrblnih т а с а Giht i и uspjesno lijeci с а ј od kore , ј е г и
izlucivanje mokrace, а s tim i mokracne kiseline. Na taj nacin lij ecimo osoblt o
reumu zglobova: cajnu zlicicu mjesavine kore i brezina lisca poparimo
kipucom vodom dostatnom za dvije salice, nakon 15 minuta procij edimo i
pijemo и р о gutljaj 2 do З salice na dan. Lijecenje ј е jos и
dodamo li caju med. Dobro ј е ako se ujedno kupamo u vrblnoj vodi. U и
za kupanje dodamo uvarak kore koji smo и 30 do 60 и Т а ј
uvarak lijeci i Ь pranje te regulira mjesecnicu. Prhut iz kose uklonit cemo
operemo li kosu и kore i listova. Protiv boli и и nakapamo sok
iz listova na vatu, i to stavljamo u uho Ш и vanjski usni kanal. Kod upale
zivcanih cvorova ili neuralgije trigeminusa te kod otvorenih cireva vrlo и
korisni Ь natopljeni cajem od kore. Ь od stucenih listova stavljamo
na rane od porezotina, ugriza. uboda. К с е se ubrzo zaustaviti, а rana с е
se ocistiti i zacijeliti. OPREZ! Trudnicama и svi pripravci od vrbe zabranjeni!
Za otecene noge skuhamo vrblne listove и vinskome о с и te ih jos tople
omotamo oko noge. Р е р е о od vrblne kore otklanja bradavice i kurje oci .
Kupelji od vrblne kore ј а с а ј и organizam, stoga se р е р о и с и ј и slabasnoj
djeci. Vrblna kora nadomjesta nam aspirin, snizuje и и i djeluje
antisepticki.
К
SITNOCVJETNA
vrbovac, vrbovica, slov. vrbovec
Ь parvifl6rum
V
rbolikih sitnoc\jetnih ima vise od deset
vrsta: planinska Ь montanum},
alpska, gorska maloc\jetna, mocvarna, pjescana;
ruzicasta Ь roseum), strelicasta,
tamnozelena, dlakava Ь hirsutum},
sumska. OPREZ! Posljednje dvije ne samo da su
Ь nego и i stetne. О Ь ј е su visoke do
150 cm, imaju velike grimiznocrvene c\jetove,
mesnatu Ь i listove koji и s donje strane cupavodlakavi. Р о
Vrbolika, sitnocvjetna
130
Vrlcuta
tome se и и od ostalih vrsta. Ljekovite vrste vrbolike sitnoc\jetne и
osoblto visoke i и sitne cvjetove. Oni и и crveni ili cak
Ь и od lipnja do и Plod ј е vrlo и tobolac, kad dozrije,
и se i sjemenke se pokrivene vunastim и razlete na sve
strane nosene vjetrom. и beremo kad cvate. Ь и na sredini
odrezemo ili odlomimo jer ј е krhka. Upravo stoga Ь moze и pobocne
izdanke i na taj se nacin odrzati na и

и и 1970. ј е godine otkrila и Maria Treben
i pokazala ј е napacenim bolesnicima kao и od vrlo и
ljekovitih Ь Vrbolika sitnocvjetna nadasve ј е dobro ljekovito sredstvo
za и i tegobe s njom, ali i za bolesti и i и . . С а ј nam
и moze pomoci prije operacije prostate. U mnogim ј е и taj
с а ј toliko pomogao da operacija nije Ь и о р с е potrebna. Cesto pomaze cak
i onda kad rak napadne и и i и to tvrdi gospoda Treben
na и svojih и Za и с а ј а с а ј и и vrbolike
sitnocvjetne poparimo s cetvrt litre и vode, nakon nekoliko ј е и
procijedimo i pijemo 2 salice na dan, и nataste, а и и navecer, pola
sata prije vecere. OPREZ! С а ј и vrlo jako. Dovo]jne и 2 salice na dan,
и tezim и З inace и nastati crijevne i и tegobe.
VRKUTA
gospin p/ast, Java, Javska noga, rosanica, rosnik,
virak, s/ov. p/ahtica
Alchemflla vulgaris
V
и raste na visim polozajima, na vlainim
travnjacima, na obalama potoka, na
pasnjacima. Nerijetko pokriva vece povrsine.
Karakteristicni и т и listovi: oni tvore и
и lijevka и и ј е najcesce и ј и о kap
ciste vode. Cvate и od Ь do
kolovoza. Ima и c\jetove. Beremo c\jetove
i listove, i to samo za и и vremena.
и ih и и i na и najbolje и
и Izvrsna ј е ljekovita Ь Dobra ј е
njezina mjesavina s jaglacem. Т а ј ј е с а ј и и i mnogo zdraviji od и
и prvorazredan lijek za sve zenske bolesti - kod Ь pranja,
f prejake и tegoba и и и olaksava и и Moze se
piti, ali se njime i и Trudnice Ь redovito trebale piti taj с а ј jer olaksava
porod i povo]jno и ј е с е na novorodence. Mnoge Ь operacije kod poroda Ь
и kad Ь ga zene pocele piti dovoljno rano i kad Ь ga pile redovito.
и krvarenja kod и и ozljeda. Т о ј е vrlo korisno kod
и i и nesreca. Mozemo т и dodati и Ш orahovo
lisce. Ako djeca и dobroj hrani ne и и i и slabo razvijene

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful