_¸@Îc@’‹ÃflÖbËnu�€a

DA LI SU VRATA IDŽTIHADA ZATVORENA?

@lbj€a@›Á

Priprema i obrada: Safet Suljić Fakultet Šerijatskih Nauka ISLAMSKI UNIVERZITET U RIYADU

DA LI SU VRATA IDŽTIHADA ZATVORENA?

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog
Hvala Allahu, azze ve dželle, Koji je sve u mjeri stvorio i odredio i Koji je mu'mine pravim putem uputio a kafirima bolnu kaznu pripremio. Neka je salavat i selam na Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, na Njegovu časnu porodicu, ashabe i sve sljedbenike do Sudnjega dana. Allah, azze ve dželle, je vjeru upotpunio i putem Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, pojasnio svaki dio života jednog muslimana, tako da duša Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nije uzeta prije no što je Allah upotpunio i usavršio ovu vjeru, a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, svoj Ummet podučio kako i na koji način da žive i da ovu vjeru prakticiraju, koja je univerzalna – za sva vremena i sve prostore. Od stvari koje je Allah, azze ve dželle, objavio u svojoj Plemenitoj knjizi Kur'anu, jeste iznalaženje riješenja za "novu" stvar (događaj, problem) u vjeri.

ِ ِ ِ ۖ ْ ُ ِ ِْ ْ ِ َ َ ُ ‫ﱠ‬ ‫ﻳَﺎ أَﻳـﱡﻬﺎ اﻟﱠﺬﻳﻦ آﻣﻨُﻮا أَﻃﻴﻌﻮا اﻟﻠﱠﻪَ وأَﻃﻴﻌُﻮا اﻟﺮﺳﻮل وأُوﱄ اﻷَﻣﺮ ﻣﻨﻜﻢ ◌ ﻓَِﺈن ﺗَـﻨَﺎزﻋﺘُﻢ ِﰲ‬ ُ َ َ َ ْ َْ َ ِ ِ َ ِْ ُ ِ ‫َ ٍ ﱡ َ ِ ﱠ‬ ٰ ‫ﺷﻲء ﻓَـﺮدوﻩُ إِﱃ اﻟﻠﱠﻪ واﻟﺮﺳﻮل إِن ﻛﻨﺘُﻢ ﺗـُﺆﻣﻨُﻮن ﺑِﺎﻟﻠﱠﻪ واﻟْﻴَـﻮِم اﻵﺧﺮ ◌ ذﻟِﻚ ﺧْﻴـﺮ وأَﺣﺴﻦ‬ ُ َ ْ َُ ْ َ ٌَ َ َ ۚ ِ ْ ْ َ ُ ْ
[٤:٥٩]

Rekao je Allah, azze ve dželle:

"O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i predstavnicima vašim. A ako se u nečemu ne slažete, obratite se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i u onaj svijet; to vam je
1

‫ﺗَﺄْوﻳﻼ‬ ًِ

DA LI SU VRATA IDŽTIHADA ZATVORENA?
bolje i za vas rješenje ljepše." (Prijevod značenja sura An-Nisaa, ajet broj 59)
[١٦:٤٣]

"Pitajte učene, ako vi ne znate!" (Prijevod značenja sura An-Nahl, ajet broj 43). Dakle, Allah, azze ve dželle, je kao riješenje i izlaz dao da se muslimani za svoje probleme kada se pojave prvo vrate ka Allahovj Knjizi i Sunnetu, Allahova Poslanika, salallahu alejhi ve sellem, pa ukoliko u njima ne nađu odogovr (koji je direktan), onda Allah kao riješenje predlaže povratak i pitanje učenih, a ta stvar je bila lagana u vremenu Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, no Allahovom voljom i odredbom u svakom vremenu u Ummetu ima učenjaka koje je obaveza pitati kada se desi neka "nova" stvar koja prethodno nije bila poznata u Ummetu (njenom vanjštinom). Idžtihad u jezičkoj terminlogoji označava i vrti se oko nekoliko riječi, a one su: poteškoća, proširenje ili pak snaga (energija). Dok terminloško značenje riječi Idžtihad je: nastojanje (ulaganje truda i energije) izvođenja pravila od strane Fakiha (učenjaka Fikha) kako bi došao do određenog šerijatkog propisa (ar. Ahkam). Odnosno, Idžtihad je nastojanje izvođenja pravila (ar. Ahkama) kojima se rješavaju problem (nova pitanja u Ummetu), koji u Kur’anu i Sunnetu nisu jasni i izričiti (otvoreni), povezujući ih sa stvarima (propisima) koje su jasno i detaljno objašnjene. Ummet nikada nije prestao da prolazi kroz razne faze života koje su sa sobom donosile nova pitanja i nove probleme, a muslimani su bili u potrebi da znaju propis tih novi stvari (ar. Nazile), a to se ne može postići drugačije mimo Idžtihada
2

‫ﻓَﺎﺳﺄَﻟُﻮا أَﻫﻞ اﻟﺬﻛﺮ إِن ﻛﻨﺘُﻢ ﻻ ﺗَـﻌﻠَﻤﻮن‬ َ ُ ْ َ ْ ُ ِْ‫ْ ْ َ ﱢ‬

DA LI SU VRATA IDŽTIHADA ZATVORENA?
gledajući u Šerijatske tekstove koje vodi, i iz koji se izvodi Šerijatki propis te određene "nove" stvari (ar. Nazile). Ovu praksu, odnosno Idžtihad su prvi koristili ashabi, radijjallahu anhum, potom tabini, te nakon njih islamski učenjaci sve do današnjeg vremena. Početkom šestok hidžretskog stoljeća pojavila se ideja (incijativa) o "zatvaranju varata Idžtihada", a od najznačajni stvari koji su doveli do toga bilo je slijepo slijeđenje mezheba (ar. Teasub), tako da su neki čak kazali da nije dozvoljeno nikome da izađe iz okvira onoga na čemu su bili imami mezheba, a što je imalo direktno za posljedicu nastanak i širenje ideje o "zatvaranju varata Idžtihada", a sve navedno iz razloga kako niko ne bi mogao da vrši Idžtihad i da dođe sa nekim možda stav koji je suprotan jednom od osnivača fikhski pravni škola tj. imamu datog mezheba. Nema sumnje da je ova incijativa o "zatvaranju varata Idžtihada" velika greška, jer su muslimani u svakom vremenu u potrebi da znaju Šerijatski propis određenog novog pitanja, koje nisu obrađivali učenjaci Selefa iz jednostavnog razloga – zato što ta "nova" stvar nije bila poznata u njihovu vremenu. I zauzimanje ovoga stava o "zatvaranju varata Idžtihada" ustvari znači da se Ummet ostavi u "mraku" neznanja o novonastalom pitanju koje iziskuje da se vrši Idžtihad kako bi se došlo do šerijatskog propisa koji je obavezan za jednog muslimana. Islamski učenjaci su stavili uslove i pravila Idžtihada kako bi on bio ispravan i prihvaćen, a sami ovi uslovi i pravila su garankcija kako se ljudi nebih mogli "poigravati" sa Idžtihadom, dakle ovo pitanje nije "zabava" da kaže ko šta hoće kako hoće, naprotiv

3

DA LI SU VRATA IDŽTIHADA ZATVORENA?
Mudžtehid ima pravila po kojima radi i pridržaje se a ona bivaju kako rekosmo garankcija ispravnosti i prihvaćanja Idžtihada. Autor fikshke enciklopedije (ar. Mevsuati El-Fikhije) spomenuo je govor koji je z kontekstu naše teme: "Allahovom voljom (čitaj zaslugom) u svakom vremenu mora da bude u Ummetu učenjaka koji su sposobni (učeni) u: Allahovoj knjizi, Sunnetu Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, konsenzusu (ar. Idžma'u), šerijatskim decizijama (ar. Fetvama) ashaba i tabina, kao i učenjaka koji su došli poslije njih, a također od stvari koje su neophodne da budu prisutne jeste da mudžtehid mora da bude vrsni poznavalac arapskog jezika na kojem je obavjaljen Kur'an i jezikom kojim je zapisan i sačuvan Sunnet, Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, te da ta osoba i prije a i poslije bude na pravom putu (ar. Siratul Musteqim), te da se ne boji (ne boje) prijekora nikoga sem Allaha, azze ve dželle, kako bi Ummet mogao da se vrati i njima obrati kada ga zadesi (Ummet) neka "nova stvar" (ar. Nazile). Također ovo sve je bitno kako se ne bih otvorila vrata onima koji nisu dostojni toga, koji ne znaju da pročitaj ispravno jedan ajet iz Allahove Knjige, a niti poznaju Sunnet, Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako bi mogli razlikovati vjerodostojan hadis od slabog ili pak da spoje značenje hadisa kada se desi da vanjštinom upućuju na kontradiktornost." (Pogledati Mevsutatu Fikhije pod brojem 1/42-43). Oni koji su dali fetvu da se vrata Idžtihada zatvore upravo su se bojali da se ne desi da Idžtihad vrše osobe koje nisu od toga zvanja (ehla), te da se nebih na Allaha, azze ve dželle, iznosile laži govoreći: ovo je Halal, a ovo Haram bez validnog Šerijatskog dokaza, a sve to kako bi se pridvorili dunjalučkim "vladarima" i namjesnicima želeći dunjalučka dobra od njih, a sve to radeći na uštrb vjere.

4

DA LI SU VRATA IDŽTIHADA ZATVORENA?
Sve prethodno rečeno mi smo u današnjem vremenu vidjeli, vidjeli smo one koje se pripisuju Idžtihadu, odnosno da su mudžtehidi kako pridvoravajući se određenim ljudima kako bi zadobili njihovu naklonost daju i izdaju fetve o halalu Kamate, "Sumljivih" brakova (tzv. Frend brak), o nepostojanju Džihada, o tzv. islamskim vođama odnosno Halifama muslimana... Sve ove stvari koje su se desile i koje se dešavaju naveli su određnu grupu učenjaka da kažu ili da se zalažu da su vrata Idžtihada zatve – dakle kako bi sačuvali vjeru. Stoga, kažem da Idžtihad kao sastavni dio Šerijata postojan je do Sudnjeg dana, a obaveza na ljudima koji zadovolje šartove, uvjete i pravila Idžtihada da ulože trud i Ummetu riješavaju probleme u koje zapadnu, a koji nisu bili poznati u prethodnom vremenu. Upitan je Kolegij za savremene Šerijatske decizije tj. Fetve (ar. Ledžnetu Ed-Daime) sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji o isto imenom pitanju, odnosno da li su vrata Idžtihada zatvorena i da li može bilo koja osoba da bude Mudžtehid ili za to imaju određena pravila i šartovi? Pa su kazali: "Vrata Idžtihada su otvorena za onoga ko je od toga zvanja (koje za to sposoban i zadovljava pravila i uvjete), odnosno dotična osoba mora da bude učena o datom pitanju za koje iznalazi riješenje, a ta učenost se ogleda kroz poznavanje Kur'anski ajeta i Hadisa, kao i da je sposobna da dokuči smisoa i značenje tih Šerijatskih tekstova, te da zna baratiti odnosno razumijeti značenje na šta upućuju tih tekstovi (ar. Edile), kao i da poznaje i zna Idžma (konsenzus) islamski učenjaka kako nebih svojim eventualnim propisom (ar. Hukom) došao u koliziji sa konsenzusom Ummeta, te da poznaje dobro arapski jezik i
5

DA LI SU VRATA IDŽTIHADA ZATVORENA?
pravila arapskog jezika koja ćemu olakšati shvatanje Šerijatskih tekstova. Čovjek nema pravo da nešto kaže u vjeri po svom mišljenju ili nahođenju, ili da se ljudima daju fetve bez znanja, naprotiv obaveza na mudžtehidu i muftiji je da kada donesu neki Šerijatski propis, isti potkrijepe validnim Šerijatskim dokazima, potom stavovima učenjka (ar. Ehlu-l-Ilm) odnosno njihovu gledištu na date dokaze, te način na koji su oni dokazivali određeno pitanje (ar. Mes'elu), a kojim su kao konačan cilj došli do Šerijatskog propisa, a tek nakon toga on priča tj. daje fetvu i ono što je u cilju i skladu ove vjere." (Sastav kolegija: Šejh Bin Baz, Šejh Abdurezak Afifi, Šejh Abdullah Ibn Gudejan, Šejh Abdullah Ibn Kuud, 5/17-18). Rekao je šejh Ibn Usjemin, rahmetullahi alejhi, govoreći o šartovima (uvjetima) Idžtihada: "Idžtihad ima određene šartove, oni su: • Da poznaje od Šerijatski dokaza ono što mu je neophodno tokom njegova Idžtihada kao što je poznavanje Kur'anski i Hadiski tekstova koji upućuju na Šerijatski propis (ar. Ajatu Ve Ehadisu Ahkam). • Da zna sve što se veže uz Hadis, da li je on vjerodostojan ili pak slab, da poznaje lanac prenosilaca i same prenosioce kao i sve drugo što ide uz to. • Da zna derogirane i derogirajuće ajete, kao i da poznaje Idžma'a (konsenzus) učenjaka kako im se nebih suprotstavio.

6

DA LI SU VRATA IDŽTIHADA ZATVORENA?
• Da zna određena pravila koji se vežu za Šerijatske teksotve kao što su indicije ili pak da li je određeni dokaz općeg ili specifičnog karaktera. • Da pozna iz jezika i Usul Fikha ono što se veže za izraze i fraze, odnosno na što one ukazuju kao što je: Am ve Has, Mutlak ve Mukajjed, Mudžmel ve Mubejjen... • Da ima sposobnost iznalaženja Šerijatski propisa (ar. Istinbat) iz Šerijatski tekstova." (Pogledati Usul min Ilmi El-Usul – Ibn Usejmin, strana 85-86) Molim, Allaha, azze ve dželle, da Ummetu podari istinske učenjake koji će živjeti i raditi da Allahova vjera bude ljudima jasna i lahka. AMIN

7