9. ELEKTRINE KOMPONENTE INSTALACIJA 9. 1.

OSIGURAI Zatita provodnika od nedozvoljenog optereenja, bilo namjernog ili sluajnog ili optereenja kratkim spojem, rjeena je upotrebom osiguraa koji se stavljaju na poetku provodnika u smjeru dolaska struje (Slika 9.1).

Slika 9.1. Osigura se montira iza prekidaa: 1- jednopolni, 2-dvopolno, 3-tropolno osiguranje Ukoliko se u instalaciji, neposredno pored osiguraa, postavlja i prekida, savjetuje se da se osigura postavi iza prekidaa, jer se tada osigura mjenja pri otvorenom prekidau i nije pod naponom (Slika 9.1.). Pri upotrebi automatskih prekidaa osigura se obavezno postavlja iza ovog prekidaa. Zatita se moe izvesti za dvoinu mreu dvopolno ili jenopolno. Za trofaznu struju nula se ne stavlja pod zatitu. Osigura vri zatitu provodnika prekidom strujnog kola u kome je montiran. Ovaj prekid moe se vriti topljenjem umetka u osigurau, elektromagnetnim dejstvom ili termikim dejstvom kojim se savija bimetalna traka. Prema nainu prekidanja strujnog kola u osigurau oni se dijele na: topljive i automatske. Prema IEC i drugima vaeim standardima osigurai u instalacijama treba da budu tako konstruisani: -da se prekid kola vri u zatvorenom vatrostalnom prostoru, -da osigura ima uoljiv pokaziva prekida, i -da je osigurana strujna nezamjenljivost.

234

9.1.1.Osnovne nazivne karakteristike osiguraa su sljedee Nazivni napon osiguraa je najnia vrijednost nazivnog napona njegovih dijelova (dra osiguraa, topljivi umetak). To znai da nazivni napon topljivog umetka moe biti razliit (vei) od nazivnog napona draa osiguraa u kojem e topljivi umetak biti upotrijebljen. Standardne vrijednosti nazivnih napona pobrojane su u Tabeli 9.1.

Tabela 9.1. Nazivni naponi osiguraa

Nazivni naponi za osigurae naizmjenine struje (V) 120 208 220 (230) 240 277 380 (400) 415 480 500 600 660(690) Nazivni naponi za osigurae jednosmjerne struje (V) 110 125 220 250 440 460 500 600 750

Nazivna struja topljivog umetka i draa osiguraa mora predstavljati vrijednosti navedene u Tabeli 9.2. Tabela 9.2. Nazivne struje osiguraa
Niz nazivnih struja osiguraa (A) 2 4 6 8 10 12 16 20 25 32 40 50 63 80 100 125 160 200 250 315 400 500 630 800 1000 - 1250

Nazivna struja draa osiguraa mora biti izabrana iz niza nazivnih struja topljivih umetaka ako nije drugaije navedeno u posebnim standardima za odre enu vrstu osiguraa. Karakteristike vrijeme-struja daju se za trajanje topljenja due od 0,1 s. Struja se predstavlja na apcisi, a vrijeme na ordinati. Za obje kordinate koriste se logaritamska podjela. Karakteristike vrijeme-struja topljivog umetka ovisi od konstrukcije, kao i, za odre eni topljivi umetak, od temeprature okolnog zraka i uvjeta hla enja. Ukoliko nije navedeno, podrazumjeva se da se karakterisike odnose na temperaturu okolnog zraka od 20 C. U vezi sa djelovanjem topljivog umetka definiraju se konvencionalno vrijeme i konvencionalna struja. Pri tome razlikuju se:

235

konvencionalna struja netopljenja ( I nf ) - utvr ena vrijednost struje, koju topljivi umetak moe da podnese tokom utvr enog (konvencionalnog) vremena bez topljenja, i - konvencionalna struja topljenja ( I f ) - utvr ena vrijednost struje koja izaziva djelovanje topljivog umetka tokom utvr enog (konvencionalnog) vremena. Konvencionalna vremena i konvencionalne struje nalaze se u Tabeli 9.3. Tabela 9.3. Konvencionalna vremena i konvencionalne struje za topljive umetke
Nazivna struja I n (A) Konvencionalno vrijeme (h) 1 1 2 3 4 1,25 Konvencionalna struja Topljenja I f Netopljenja I f *) *)

I n < 16 16 I n 63 63 < I n 160 160 < I n 400

400< I n

In

1,6

In

Napomena: *) vrijednosti za nazivne struje manje od 16 A nisu utvr ene

Nazivna mo prekidanja topljivog umetka je vrijednost (efektivna za naizmjeninu struju) oekivane struje koje osigura moe da prekine za dati napon pod odre enim uvjetima. Nazivna mo prekidanja daje proizvo a u odnosu na nazivni napon. Vrijednost najmanje nazivne moi prekidanja utvr ene su u posebnim standardima za odre enu vrstu osiguraa. 9.1.2.Ugradnja osiguraa Osigura se ne smije postavljati u neutralni provodnik jednofaznih ili viefaznih strujnih kola. U TN sistemima napajanja, osigura kao zatitni ure aj od prekomjerne struje koji slui kao zatita od indirektnog dodira automatskim iskljuivanjem napajanja, mora se postavljati na poetku svakog strujnog kola, kao i na svim mjestima na kojim se smanjuje presjek provodnika. U IT sistemima napajanja, osigura kao ure aj za zatitu od preoptereenja, kad su izloeni dijelovi me usobno povezani pri pojavi druge greke, mora se postavljati na poetku svakog strujnog kola, kao i na svim mjestima na kojima se smanjuje presjek provodnika. Ogranci od kabelskih i nadzemnih niskonaponskih mrea osiguravaju se pri ulasku u mreu.

236

9.1.3.Klasifikacija osiguraa Prema nainu prekidanja strujnog kola u osigurau oni se dijele na: topljive i automatske. Klasifikacija topljivih umetaka osiguraa Topljivi umetak (element koji se zamjenjuje poslije djelovanja osiguraa) jeste dio osiguraa koji treba da se istopi kada osigura proradi. U praksi se jo uvijek masovno koriste stare oznake osiguraa sa topljivim umetkom (skraeno: osigurai). Prema IEC i drugima vaeim standardima osigurai se, u opem sluaju, dijele prema: 1. konstrukciji, i 2. karakteristikama djelovanja. Podjela osiguraa prema konstrukciji (topljivi instalacioni osigurai) Zatita provodnika od preoptereenja tj. struja kratkog spoja naelno se izvodi na taj nain to se izabrano mjesto provodnika namjerno oslabi ubacivanjem komada tanke ice. Ova se tanka ica istopi prije nego to zatien provodnik dobije nedozvoljenu temperaturu. Ova ica je od srebra, cinka ili drugog metala ili legure. Pri optereenju ova se ica zagrije i istopi, zbog ega se ovakav osigura naziva topljivim osiguraem. U konstruktivnom pogledu topljivi osigurai izra uju se u slijedeim vrijednostima: - instalacioni topljivi osigurai tipa D, koji se nazivaju instalacionim osiguraima na zavrtanj, - inastalacioni osigurai tipa B, koji se nazivaju i osiguraima sa lamelom, - minijaturni osigurai, koji se neosredno ugra uju na neke prijemnike, i - nisko naponski topljivi osigurai velike prekidne moi, koji se nazivaju i instalacionim visokouinskim osiguraima ili NV-osiguraima. 9.1.3.1. Osigurai tipa D Osigurai tipa D upotrebljavaju se u kunim elektrinim instalacijama i napravama za napone 220, 240, 380 i 415 V (prema IEC standardu) iskljuivo za jednosmjerne ili iskljuivo naizmjenine ili obje vrste struja a za jaine struje do 100 A. esto se nazivaju instalacionim osiguraima. Izradjuju se u dva osnovna oblika za prikljuak sa prednje i sa zadnje strane. Svaki od ovih oblika ima etiri osnovna dijela: podnoje, kalibracioni prsten, umetak i kapu. Prema IEC standardu i drugim vaeim standardima izradjuju se etiri veliine podnoja osiguraa za etiri vrijednosti nazivnih struja, i to: -D II, -D III, -D IV, i -D V.

237

Prema veliini podnoja odredjuje se i veliina osiguraa. Podnoje D II izra uje se za struju od 25 A. Podnoje D III izra uje se za struje do 63 A zbog ega ima neto vee dimenzije. Podnoje D V izra uje se za nominalne struje do 100 A. Prema namjeni ili po obliku razlikuju se sljedea podnoja osiguraa: - podnoje za prikljuivanje sa prednje strane (univerzalno podnoje ili UZ). Upotrebljava se za razvodne table sa emiranjem na prednjoj povrini ali se na tabli bue otvori za dovodne provodnike. - podnoje za prikljuivanje sa zadnje strane (TZ podnoje). Upotrebljava se za razvodne table kada se priljuak izvodi iza table. - podnoje za ugra ivanje npr. u razne aparate za domainstva, u razvodna postrojenja i sl. - podnoje za vazduni vod. Upotrebljava se za kune prikljuke. Kalibracioni prsten je zamjenljivi dio podnoja osiguraa. Prema IEC standardima kalibracioni prsten je dio osiguraa koji slui za sprijeavanje zamjenljivosti. Kalibracioni prsten ima na gornjoj povrini oznaenu visinu nazivnog napona i nnazivne jaine struje. Ova je povrina obojena propisanom bojom koja odgovara nazivnoj struji. Tako er se i topljivi umetci oznaavaju bojama, koje odgovaraju i boji kalibracionog prstena. Boje treba da sprijee umetanje topljivih umetaka vee nazivne struje nego to odgovara prstenu montiranom u drau (osnovi). Standardne boje topljivih umetaka i kalibracionog prstena navedene su u Tabeli 9.4. Tabela 9. 4. Boje kalibracionog prstena ili boje topljivih umetaka osiguraa
Nazivna struja draa (A) Topljivi umetak Nazivna struja Boja umetka ruiasta 2 sme a 4 zelena 6 crvena 10 siva 16 plava 20 uta 25 siva 35 bijela 50 bakra 63 srebrena 80 crvena 100 uta 125 bakra 160 plava 200

25

63

100 200

238

Karakteristini podaci za osigurae tipa D Strujna staza je strujno kolo u osigurau kroz koje prolazi struja. Strujna nezamjenljivost je konstrukciona osobina osiguraa ipa D, koja sprijeava da se u podnoju osiguraa uspostavi kontakt izme u umetka i kalibracionog prstena ukoliko je kalibracioni prsten namjenjen za veu struju od umetka. Ovo se postie na taj nain to topljivi osigurai tipa D, za jae struje, dobijaju vee prenike upljine kalibracionog prstena i prenike vrata umetka. Izborom ovih konstrukcionih dimenzija, umetak za veu nominalnu struju, ne moe da u e u kalibracioni prsten za manju nominalnu struju, niti se moe kapa da uvrne. Ali obrnuto: u odre eni prsten mogu se staviti svi umetci manje vrijednosti, to je omogueno s obzirom da takva zamjena ne predstavlja nikakvu opasnost. Oznaka D u nazivu instalacionih osiguraa pokazuje da je strujna nezamjenjivost postignuta upotrebom raznih dijametara, (D), kalibracionog prstena i vrata umetka. Selektivnost osiguraa je svojstvo osiguraa da pregori uvijek prije od druge redno vezane topljive ice za nazivnu struju slijedeeg stepena. Npr. umetak za 10 A mora pregorjeti prije umetka od 16 A. Sigurnost protiv kratkog spoja je svojstvo osiguraa da bez mehanikog i termikog razaranja elemenata osiguraa izdri struju kratke veze u kolu u kome je osigura ukljuen. Snaga prekida je ona snaga sa najveom strujom koju osigura moe da prekine pod nazivnim naponom i to najveom strujom, a da se ne izazove mehaniko i termiko razaranje elemenata osiguraa, kao i da se ne pojavi trajan luk i izbijanje plamena. Struja snage prekida je znatno manja od struje kratkog spoja. Ona iznosi od 4 do 16 kA, dok su struje kratkog spoja od 250 do 12 000 A 9.1.3.2. Osigura tipa B Osigurai tipa B su kalibracioni osigurai, koji se sastoje od dvije cilindrine kapice i topljivog umetka (slijedea slika). Standardni nominalni napon ovih osiguraa je 250 V, nominalne struje: 5; 10; 16; 31,5 i 63 A.

Slika 9. 2. Umetak osiguraa tipa B Izra uju se samo za naizmjeninu struju. Strujna nezamjenjivost je postignuta odre enim dimenzijama kape za svaku vrijednost nazivne struje.

239

Struja topljenja umetka za ove osigurae iznosi 2,5 I n dok je vrijeme djelovanja od 16 do 28 sekundi u ovisnosti od vrijednosti nominalne struje umetka. Topljivi umetak odre ene nazivne struje ne moe se zamjeniti topljivim umetkom vee nazivne struje bez zamjene kape. Dijelovi pod naponom nisu pristupani dodiru kada je osnova osiguraa instalirana i prikljuena na normalnu upotrebu i snabdjevena topljivim umetkom i kapom. 9.1.3.3. Osigurai tipa N To je osigura koji se sastoji od dvije osnove i topljivog umetka sa noastim kontaktima. Pripadaju kategoriji osiguraa kojima rukuju struno osposobljena lica (osigurai za primjenu u industriji), jer su topljivi umetci pristupani i mogu biti zamjenjeni samo od strane struno osposobljenih lica. Me usobna nezamjenjivost i zatita od sluajnog dodira dijelova pod naponom ne moraju biti obezbje eni konstrukcijom. 9.1.2.Podjela osiguraa po karakteristikama djelovanja A. Normalni (brzi) osigurai Prema IEC standardima vrijeme djelovanja normalnih topljivih umetaka mora biti krae od vrijednosti u Tabeli 9.5: Tabela 9.5.
Nazivna struja u (A) do 4 preko 4 do 10 preko 10 do 25 preko 25 do 63 preko 63 do 100 preko 100 do 200 Vrijeme djelovanja (s) 0,01 0,10 0,15 0,20 0,35 0,50

Tako er, vrijeme djelovanja normalnih topljivih umetaka ne smije biti manje od 10 s, sa strujom ispitivanja 1,75 puta nazivna struja. Pri ukljuivanju elektrinih motora struja pri pokretanju asinhronih motora sa kratko vezanim rotorom dostie 4 do 8 puta veu vrijednost od nazivne struje.

Sa poveanjem brzine obrtaja struja opada u prvo vrijeme postepeno, zatim naglo. Vrijeme za koje motor dostigne punu brzinu okretanja, odnosno vrijeme za koje struja ukljuivanja dostigne nazivnu vrijednost, ovisi od konstrukcije i vrste motora. Ono iznosi za neoptereen motor oko 0,35 s, a za normalno optereen motor poveava se na oko 0,5 s dok za motore sa veom masom, koju treba dovesti na nazivnu brzinu okretanja, vrijeme da se dostigne puna brzina iznosi znatno due, oko 1 s. Iz ovog posmatranja uoava se da e brzi osigura, ija nazivna struja ima blisku vrijednost nazivnoj struji motora, neizostavno pregorjeti prije nego to struja pokretanja opadne na vrijednost nazivne struje, zbog ega se mora birati jai osigura ili pribjei drugim sredstvima da bi osigura izdrao struju pokretanja, npr. izborom

240

osiguraa za putanje motora u rad. Jai osigura povlai zamjenu provodnika veeg presjeka, to opet vodi ka nedovoljnom iskoritavanju provodnika. Iz gornjeg se moe zakljuiti da brzi umetci imaju mahanu to ne dozvoljavaju dobro iskoritenje presjeka provodnika. Bolje iskoritavanje provodnika postie se izborom tromih i inertnih umetaka. B. Tromi osigurai Prema IEC standardu vrijeme djelovanja tromih topljivih umetaka mora biti due od vrijednosti datih u predhodnoj tabeli. Tako er, vrijeme djelovanja topljivih umetaka ne smije biti due od 6 s, sa strujom ispitivanja 5 puta nazivna struja. Upotreba tromih umetaka dolazi u obzir zbog slijedeih pojava: ukljui li se vee sijalino optereenje ili elektrini motor, tada nastupa strujni udar. U prvom sluaju, strujni udar nastupa zbog manjeg otpora koji ima sijalino vlakno u hladnom stanju. Ova razlika otpora dostie i desetorostruke vrijednosti, zbog ega pri ukljuivanju sijalice pojavljuje se struja deset puta vea od nazivne vrijednosti, a sa isijavanjem vlakna naglo opada na nazivnu vrijednost. Vrijeme trajanja ove udarne struje iznosi ispod desetog dijela sekunde, ali je dovoljno da se istopi ica u brzom umetku. Ovo znai da brzi umetak ne moe osigurati sijalino elektrino kolo ako njegovo nazivno optereenje odgovara nazivnoj struji osiguraa. Zbog ovoga se mora birati umetak za jau struju, a samim tim mora se poveati i presjek provodnika, koji je imao ve dovoljnu dimenziju, a sada je povean samo zbog umetka za jau struju. Iz ovog se zakljuuje da je provodnik neiskoriten, jer je uzet vei presjek zbog veeg osiguraa, a ovaj je uzet u veoj dimenziji da osigura istovremeno ukljuivanje veeg sijalinog optereenja. C. Ultrabrzi osigurai Prema IEC standardu u elektronskim ure ajima za zatitu od kratkih spojeva upotrebljavaju se ultrabrzi osigurai koji se najee stavljaju redno (serijski) sa diodama i tiristorima.

241

D. Osigurai velike prekidne moi (tzv. NVO osigurai ili visokouinski osigurai) Razvojem razvodnih mrea dolazi se do mrea velikih snaga u raznovrsnim industrijskim pogonima. U tim instalacijama javlja se potreba da osigurai budu znatno iznad 200 A, kao i da snage prekida budu vee. Ove dimenzije uvjetuju drugu konstrukciju topljivih osiguraa od one koja je razra ena za instalacione topljive osigurae. Ovom se zahtjevu udovoljilo razvojem topljivih osiguraa velike prekidne moi. Njihov topljivi umetak ima oblik cijevi, obino pravougaonog oblika pa se nazivaju i cjevastim osiguraima. Zbog velike prekidne moi ovi se osigurai nazivaju i visokouinskim osiguraima, oznaavaju se sa NV niskonaponski visokouinski. Prema IEC i drugim standardima ovi se osigurai upotrebljavaju za napone 220, 380, 500, 600 i 900 V a za struje u granicama od 2 do 1250 A. Tabela 9.6. Automatski osigurai Mahana topljivih osiguraa u kunim i fabrikim instalacijama je ta to se umetak, kada pregori, mora mijenjati.
Tabela 9.6. Nazivne struje u A osnove osiguraa topljiva umetka 2 4 8 10 32 12 16 20 25 32 40 63 50 63 80 100 160 125 160 200 250 (224) 250 315 400 (355) 400 500 630 630 1000 1000 1250 1250 Vrijednosti u zagradama treba izbjegavati

Nov umetak ne samo da kota, ve zahtijeva vrijeme za izmenu, a pored toga i dranje rezervnog umetka. U sluaju da se nema pri ruci odgovarajui umetak, upotrebljava se bakarna ica, ime u stvari osigura gubi na svome znaaju, zbog ega prilikom jakih kratkih spojeva u kunim instalacijama dolazi do iskljuenja glavnog osiguraa ili prikljunog osiguraa na mrei. Ove mahane osiguraa otklonjene su konstrukcijom instalacionog automatskog osiguraa. Inastalacioni automatski osigurai su elementi koji prekidaju elektrino kolo pri odre enom optereenju a da se ne vri unitavanje materijala. Ovi se osigurai izra uju za struje: 6, 10, 16, 20 i 25 A i napone 220 i 380 V.

242

Automatski osigura izdrava strujne udare i optereenja sve dok oni ne postanu opasni po zatieni provodnik, ime omoguava dobro iskoritenje provodnika. Pri upotrebi osiguraa mora se vrijeme njegovog iskljuenja tako podesiti da osigura ne iskljui strujni krug pri pokretanju potroaa. Vrijeme iskljuenja osiguraa mora biti takvo da osigura izdri odgovarajuu struju pokretanja potroaa. Pogrean izbor osiguraa izaziva slijedee probleme: -onemoguuje zatitne mjere od previsokog napona dodira, -preoptereenjem vodia, a time prekomjernim zagrijavanjem, moe nastati poar. Ako se ne primjeni princip selektivnosti, dogodie se da zbog male greke na perifernom potroau jai osigura izbaci vei dio objekta. 9.1.3.Izbor osiguraa u niskonaponskim inastalacijama Struja provodnika pri normalnom radu elektrine instalacije ( I B ) mora biti manja od nazivne struje osiguraa ili nazivne vrijednosti struje djelovanja ure aja za zatitu od preoptereenja strujnog kola provodnika ( I n ), a ta vrijednost mora biti manja od trajno dozvoljene struje provodnika ( I z ). Radna karakteristika nadstrujnog zatitnog uredjaja (osiguraa), koji titi vod od preoptereenja, mora ispuniti dva uvjeta: IB InIz , i I21.45 Iz , gdje su IB pogonska struja strujnog kruga, In nazivna struja zatitnog uredjaja, Iz trajno podnosiva struja voda, i I2 struja koja osigurava pouzdano djelovanje zatitnog uredjaja (vea ispitna struja). Za gl-osigurae i LS prekidae tipa L struja I2 je definirana u Tabeli 9.7. Tabela 9.7. Ispitna struja za osigurae
Nazivna struja In (A) do 4 od 4 do 10 od 10 do 25 od 25 Vea ispitna struja I2 (A) 2,1 In 1.9 In 1.75 In 1.6 In

9.2. PREKIDAI Prekida je element sa kojim se runo ili automatski ukljuuje ili iskljuuje strujno kolo. Prekidom strujnog kola smanjuje se dodirna povrina izme u kontakata prekidaa, zbog ega se poveava prelazni otpor (R) na kontaktima. Koriste se slijedee vrste

243

prekidaa (instalacionih sklopki): taster (tipkalo), jednopolni prekida, jednopolni prekida sa regulacijom, dvopolni prekida, tropolni prekida, serijski prekida, izmjenini prekida i krini prekida. Uz prekidae se koriste ure aji: impulsni automat i stubini automat. Koriste se prekidai (sklopke) sa slijedeim strujama: 6A, 10A, 16A i 25A. Taster (tipkalo) se koristi za ukljuenje elektrinog zvona i za davanje signala impulsnom i stubinom automatu. Oznake tipkala na dvopolnoj i jednopolnoj shemi su date na Slici 9.3.

Slika 9.3. Taster (tipkalo) Jednopolni prekida se koristi za ukljuenje rasvjete, zidnih elektrinih grijalica, ventilatora itd. Oznake jednopolnog prekidaa date su na Slici 9.4.

Slika 9.4. Jednopolni prekida Na Slici 9.5. su date sheme spajanja jednopolnog prekidaa i sijalice.

Slika 9.5. Sheme spajanja jednopolnog prekidaa i sijalice Za spajanje se koriste ili kabel PP-Y 3x1,5 mm 2 ili PP/R 3x1,5 mm 2 koji imaju po tri provodnika. Nain spajanja je dat na Slici 9.6..
244

Slika 9.6. Prekida se obavezno postavlja u faznom vodiu. Pri spajanju sijalinog grla faza se spaja na sredinji kontakt grla, a neutralni vodi na navoj. Posebna vrsta jednopolnih prekidaa su potezni prekidai ija je oznaka data na Slici 9.7..

Slika 9.7. Potezni prekida Oni se smiju ugra ivati i u kupatilima, a najee se koriste za ukljuivanje zidnih grijalica. Oznaka jednopolnog prekidaa sa ugra enom regulacijom jaine svjetlosti data je na Slici 9.8.. Ovi prekidai se ponekada zovu potamnjivai.

Slika 9.8. Potamnjiva Dvopolni prekida se koristi za ukljuivanje bojlera. Obino se izvodi sa polugom (kip prekida) . Oznake dvopolnog prekidaa date su na Slici 9.9..

Slika 9.9.. Dvopolni prekida

245

Tropolni prekida se koristi za ukljuenje trofaznih potroaa. Oznake tropolnog prekidaa date su na Slici 9.10..

Slika 9.10.. Tropolni prekida

Serijski (dvostruki) prekida se koristi kada je potrebno sa jednog mjesta ukljuivati dva potroaa. Oznake serijskog prekidaa date su na Slici 9.11..

Slika 9.11. Serijski prekida Sheme spajanja dvije sijalice i serijskog prekidaa date su na Slici 9.12.

Slika 9.12. Sheme spjanja dvije sijalice i serijskog prekidaa Shema serijske sklopke data je na Slici 9.13.

Slika 9.13. Shema serijske sklopke

246

Stubita i hodnici su esto osvjetljeni jednom sijalicom. Da bismo tu sijalicu mogli upaliti i ugasiti i na poetku i na kraju hodnika, odnosno stubita, konstruirani su izmjenini prekidai. Oznake naizmjeninog prekidaa date su na Slici 9.14.

Slika 9.14. Izmjenini prekida Sheme spajanja sijalice i dva izmjenina prekidaa date su na Slici 9.15.

Slika 9.15. Sheme spajanja sijalice i dva izmjenina prekidaa

Sijalica se spaja kablom sa tri ile, a razvodne kutije i prekidai kablom sa pet ila. Nain spajanja dat je na Slici 9.16.

Slika 9.16.

247

Shema izmjenine sklopke data je na Slici 9.17.

Slika 9.17. Shema izmjenine sklopke Krini prekidai su konstruirani da bi se na stubitima i hodnicima mogla paliti rasvjeta sa tri mjesta. Danas se jako malo koriste, jer su ih istisnuli impulsni i stubini automati. Oznake krinog prekidaa date su na Slici 9.18.

Slika 9.18. Krini prekida Funkcija krinog prekidaa data je na Slici 9.19.

Slika 9.19. Funkcija krinog prekidaa Kao to se vidi on omoguava ukrtanje vodia. Jednopolna i dvopolna ema spajanja krinog i dva izmjenina prekidaa date su na Slici 9.20.

248

Slika 9.20. Sheme spajanja krinog i dva izmjenina prekidaa Elektrina shema krinog i dva izmjenina prekidaa data je na Slici 9.21.

Slika 9,21. Elektrina shema krinog i dva izmjenina prekidaa Shema krine i izmjenine sklopke data je na Slici 9.22.

Slika 9.22. Shema krine i izmjenine sklopke Shema spajanja komplet sklopki za kupaonicu data je na slici 9.23.

249

Slika 9.23. Shema spajanja komplet sklopki za kupaonicu

Impulsni automat (impulsni prekida) je ure aj koji omoguuje da se sa vie mjesta moe upaliti i ugasiti jedna sijalica. Koristi se u stubitima, hodnicima, predsobljima i holovima. Sijalice se pale i gase pritiskom na tipkalo. Jednim pritiskom na tipkalo sijalica se pali, a narednim pritiskom gasi. Impulsni automati se konstruiraju na bazi bistabilnog multivibratora. eme spajanja impulsnog automata i tri tipkala date su na Slici 9.24. U ovom primjeru su spojena tri tipkala mada se moe spojiti proizvoljan broj tipkala.

Slika 9.24. Sheme spajanja impulsnog automata i tri tipkala

250

Stubini automat se spaja na potpuno isti nain kao impulsni automat. Za razliku od impulsnog automata stubini automat nakon odre enog vremena automatski iskljui rasvjetu. Oznaka stubinog automata data je na Slici 9.25.

Slika 9.25. Stubini automat Shema spajanja stubine rasvjete data je na Slici 9.26.

Slika 9.26. Shema spajanja stubine rasvjete

251