Pitanja i odgovori iz kolegija GRAFIČKI DIZAJN

1. FORMA
− − − − − − − − izraz egzistencije neke cijeline manifestacija cjeline ovisno o mediju u kojem se pojavljuje (akustični, vizuelni...) termin formalno ima značenje koje je neodvojivo od sadržaja kod oblikovanja mora postojati jedinstvo forme i funkcije (izomorfizam) u praksi razlikujemo: volumenske (stereometrijske, 3-D) i planimetrijske (2-D) u pravom smislu 2-D forma ne postoji oko je kriterij za pojmove s područja forme u graf. dizajnu forma se može opisati: geometrijski (točka, linija, ploha), topografski (gore, dolje, lijevo, desno), psihofiziološki (monotonija, ritam, statika), metodološki (prema načinu njene interpretacije), tehničke naravi (rukopisno pismo, štampani tekst),... postoje i kombinacije karakteristike forme: • predstavlja cjelinu što znači da kao takva predstavlja jedinicu sustava bez koje ne bismo imali orijentaciju u prostoru, vremenu i međusobno • forma je cijelina koja ima veću kvalitetu nego pojedini dijelovi (sume dijelova) • univerzalno se prepoznaje i upotpunjuje kognitivne mape kad ona nije potpuna forme nisu samo plod vizualnog organa nego i taktilnih i kinezističkih osobina (kretanja) koje čovjek stječe od najranijeg djetinjstva. U praksi se zato problemi oblikovanja i povijest određenih formi proučavaju prema oblicima koje je civilizacija u svom procesu favorizirala ili forme koje dijete stvara u procesu svog odrastanja logikom sličnosti ontogeneze (razvoj vrste) i filogeneze (razvoj jedinke)

2. RAZVOJNI OBLICI
DJEČJI CRTEŽ – osnovica vizuelnog predočavanja − dijete počinje prvo crtati nepravilne krugove, a to potječe iz motorike zglobova ali i iz semantičkih potreba (potreba da forma nešto znači) − nakon krugova (koji imaju univerzalno značenje) počinju raditi donekle ravne likove, vodoravne i okomite linije, zatim kose, a tek oko 8g počinju percipirati prostor i prikazuju ga metodom preklapanja koja sugerira dubinu (3. dimenziju) − univerzalno značenje – pojmovna komunikacija koja se ne bazira na iskustvu; elementarna inteligencija svojstvena i najnižim bićima − stereometrijski oblici (volumen) – krugovi, pravokutnik, kose linije, preklapanje − perspektiva: centralna,kutna, rengenska − arhajm – dječji crtež − arheim – proučavanje dječijeg crteža KONGLOMERATI – predhistorijsko slikarstvo − plošno slikarstvo bez osjećaja organizacije forme i bez osjećaja za kompoziciju (odnosa širine i visine) − razbacani objekti bez prostorne orijentacije − plošno slikarstvo nizanjem – umjetnost Egipćana; slažu likove prema hijerarhiji (važnosti); predođba prostornosti u 2. dimenzije − plošno slikarstvo preklapanjem – temelj grčke umjetnosti; kasnije preuzeli rimski umjetnici; žele stvoriti iluziju trodimenzionalnosti; slikaju principm preklapanja (Rimska pozornica) − dvodimenzionalno prikazivanje – nakon pada rimskog carstva stvara se slikarstvo srednjeg vijeka po predodžbama djece i civilizacije prahistorije; pojava 2-D oblika (minijatura, zidne slike, tapiserije, reljefi) − razvojni oblici se ponašaju po principu jednostavnosti

1

forma je od renesanse bila opisana sa 3 koordinate. stilovi su po svojoj strukturi različiti po pitanju strukturiranosti: niskostrukturirani stilovi: neoklasicizam. supramatizam. 2. OBJEKTIVNA JEDNOSTAVNOST nastoji formulama utvrditi stupanj jednostavnosti jednostavnost ovisi o ukupnoj sumi kuteva. JEDNOSTAVNOST OBLIKA − − pojam jednostavnosti vezan je uz subjektivnu jednostavnost oblika i kongitivnu mapu 1. br. dim. ŠTO ZNAČI OBLIKOVATI RELATIVNU JEDNOSTAVNOST? − − znači biti upućen u redukciju medijske forma racionalizacija pojmovnog izraza.. 6. različitih kuteva i broju neprekinutih linija forma jednostavnosti – što je omjer između sume uk. tj. 5. 7. kulturi. naturalizam 3. NA ČEMU SE ZASNIVA VIZUELNA KOMUNIKACIJA? − na maksimalnom pojednostavljanju oblika forme (koliko to uvijeti dopuštaju) 6. renesansa. kao volumen.Pitanja i odgovori iz kolegija GRAFIČKI DIZAJN 3. prirodni (stvara ih priroda) i umjetni (stvara ih čovjek) ikonički (slikovni) i anikonički ideogramski i piktogramski apstraktni i figurativni (oponašaju strukturu perceptivnih znakova) jednosmjerni i povratni (informatika) verbalni i neverbalni (pantomima) prezentacijski (apstraktni) i reprezentacijsi (figurativni) interpersonalni i intrapersonalni – s ljudima ili sami 2 . koji se da predstaviti analitički – renesansni kipar Alberti: oblik se može zbrojiti od dijelova sa kotama 2.. 3. konstruktivizam. kuteva i broja različitih kuteva manji (primjer: latinsko pismo) − − − − − − − − − − − 4. prirodni znak koji govori da je negdje vatra 7. ŠTO JE ZNAK? − − − − − − to je forma koja je registrirana vizuelno i akustički sredstvo komunikacije pojam koji osim po sebi ima neko značenje SEMIOLOGIJA – nauka o znakovima SIMBOL – dogovoreni znak SIGNAL – npr. 8. PODJELA ZNAKOVA PO DIHOTONIM FUNKCIJAMA 1. 4. RELATIVNA JEDNOSTAVNOST tumači se kao optimum oblika u odnosu na značenje osnovica bionike i biomehanike umjetnost koristi visoki nivo relativne jednostavnosti umjet. kubizam visokostrukturirani stilovi: barok. u likovnosti likovne forme 5.. SUBJEKTIVNA JEDNOSTAVNOST pojem subjektivne jednostavnosti proučavali su Christopher Alexander i Susan kerry i ustanovili da je oblik onoliko jednostavan koliko ga je pojedinac kao subjekt u stanju pamtiti i replicirati na istom nivou eksperimenti su pokazali otklone u odnosu na dob ispitanika.

lakši su za komunikacijske aspekte ako su prikazani apstraktnim znakovima – slova 2. između prirode i referenta (medija. MONOKULARNI ZNAK − − spadaju u osnovne vizualne elemente. prijem odnosno postojanje poruke kao komunikacijskog sredstva u području likovnosti ona likovnom mediju daje osobine temporalnog (vremenskog) medija. slika i tekst – uz ilustraciju postoji i poruka) − − − − − − − − − − − − − − − 9.Pitanja i odgovori iz kolegija GRAFIČKI DIZAJN 8. KONATIVNA FUNKCIJA (propisivačka) veza koju čine znak (poruka) i primaoc propisuje kako će se poruka čitati odnosno razumjeti definira je kvalitet primaoca (sposobnost primaoca emotivna ili logička – osjećaj. znaka) odnos između onoga o čemu se govori i poruke podjela na: znakove koji sliče prirodi – figurativan – sličan s prirodom znakove koji ne sliče prirodi – apstraktan – nije sličan figurativan znak – ima određene vizualne sličnosti u strukturi sa onim što označuje (figuracija – svaki oblik komuniciranja koji i malo podsjeća na refernta) apstraktni znak – bolje pokriva izvjesne forme koje po svojoj prirodi nisu vizuelne. FATIČKA FUNKCIJA ima za svrhu održavanje poruke. film – temporalni medij nije informativnog karaktera nego je podrška mediju koji se može ugasiti 6. znanje) doba moderne – Kandinsky – umjetničko djelo je toliko uspjelo koliko je u stanju prenjeti poruku gledaocu 5. REFERENCIJALNA FUNKCIJA (znak → označeno) odnos između znaka i označenog. EMOCIONALNA FUNKCIJA (davaoc. BINOKULARNI ZNAKOVI − − − to su prorodni znakovi stvar su vrste i osobina koje stvaraju dva oka (kolarna slika predmeta). npr. strip – nastavlja se kroz sličice. sredstvo poruke postaje i sebi cilj razlikujemo dijelove (stvarni dijelovi konstrukcije) i komade (nisu stvarni dijelovi). strukturalni znakovi koji tvore vizalni element predmet toplih boja nam se čini bliže 3 . ESTETSKA FUNKCIJA predstavlja odnos dijelova cjeline i neke forme koja prenosi poruku (veza između poruke same u sebi). autora poruke i poruke same daje ideju za stvaralački rad budući da priroda djeluje na nas i daje nam inspiraciju za stvaranje određenih ideja ideja ovisi prvenstveno o našoj kongitivnoj mašti 3. METALINGVISTIČKA FUNKCIJA između emocionalne i konativne služi za uspješnije isčitavanje poruke kao dodatak kodu (npr. a iza 60 m slika postaje plošna i monokularni znak 10. dva oka vide različito neki objekt do 60 m udaljenosti čovjek vidi binokularne znakove (3-D). autor → poruka) suprotna od referencijalne nalazi se u vezi između davaoca. FUNKCIJE ZNAKOVA − − − − − 1. estetski problemi se bave tim problemima strukturiranja dijelova i komada i cjeline u željenom smislu 4.

3 4 . BINAKULARNO ZAMJEČIVANJE − − to je dubinsko zamječivanje. KOJI SU NAJRAZVIJENIJI KOMUNIKACIJSKI ZNAKOVI − − verbalni – služi kao opći komunikacijski sustav najfleksibilniji u tumačenju komunikacijskih potreba 14. klasicizam ritam (sustav izoštravanja) – ekspresionizam. helenizam. 2. MONOKULARNO ZAMJEČIVANJE − − to je plošno zamječivanje javlja se u onom slučaju kada je predmet udaljen od nas preko 60 m. formom i oblikom utječu smjer i izgled forme 20. 4. ŠTO JE OBLIK − način egzistencije određene cjeline 15. udaljenosti su sve točke) 18. a to je cilj 16.Pitanja i odgovori iz kolegija GRAFIČKI DIZAJN 11. renesansa. Tada ljudsko oko doživljava formu kao 2D budući da ne postoji mogućnost sukcesivnog čitanja forme (oni na koje možemo utjecati) 13. nedvosmislena ako je dobro organizirana – lakša je čitljivost. Prilikom promatranja nekog predmeta svako oko prima drugačiji oblik predmeta zbog udaljenosti očiju od predmeta. jasna bez usmjerenosti. ŠTO JE STRUKTURALNI SKELET − − gruba konstrukcija oblika koristimo ga radi lakšeg sagledavanja i crtanja 19. REDOSLJED OPTIČKIH TEŽINA PREMA KVADRATIMA − 1. OPTIČKA TEŽINA − − koordinirani strukturalni element forme koji se mjeri svjetlinom. stvara stereoskopiju ljudske oči opažaju dubinu. jednostavna koliko uvjeti to dopuštaju nikada se ne vidi savršeno zbog šumova forma se pojednostavljuje što je veći šum (na max. dolazi do konvergencije linije gledanja – što je predmet udaljeniji čini se manji i obrnuto 12. Ono se zasniva na 3D. barok. DOBRA ORGANIZACIJA FORME − − pojednostavljivanje da bude čitljiva. futurizam 17. OSNOVNI ZAKONI VIZUALNE PERCEPCIJE − − − forma se vidi max. ZAKON PREGNANCE − − − − zakon koji diferencira subjektivne kvalitete ljudi prema njihovoj usmjerenosti na manji ili veći ritam (naginju ritmiranju ili simetriranju) zakon koji uvjetuje stabilnu formu za razliku od napete simetrija (sustav poravnavanja) – Grčka i Rim.

potavlja dinamički odnos ravnoteže. i nanosom boje (toplo – hladno. statičnost. KONTRAST – sadržaj suprotnog.Pitanja i odgovori iz kolegija GRAFIČKI DIZAJN 21. a može se postići razmakom oblika. nenaglašen ritam. tamno-svjetlo. i → ∝ 2. ona postavlja odnose veličina u vodoravnom položaju. dinamike. idealna kombinatorika između simetrije i ritma 3. ishodište ideja likovnog stvaralaštva. grafici DENOTACIJA = osnovno značenje neke riječi KONOTACIJA = stupanj udaljenosti značenja od denotativnog značenja 25. SADRŽAVANJE 3. mirnoća. mir i slaganje. koheziju. ESTETSKI ZAKONI 1. kontrast dijelova – odvojenost od ostalih formi. života. veličinom i bojom 2. max. to je balans masa suprotnih strana. RAVNOTEŽA – je posebni fenomen rasporeda oblika na površini. DOMINACIJA – određuje centar pažnje. ARS ACCURATA − − − − stil koji trtira boju kao vizalni fenomen u matematičkoj kombinatorici gdje se proučavaju izvjesni sustavi i odstupanja od njih stil blizak komp. manja stranica u odnosu na veću. DENOTACIJA I KONOTACIJA 5 . impresionizam). to je odnos međusobnih težina u kojoj je težina lijeve strane jednaka težini desne. redundacija (zaliha znanja) čitljivo. ISKLJUČIVANJE informacije. ritam se postiže gradacijom ploha. dvije vrste dominacija – centralna (statička i mirna) i decentralna (dinamička i pokretna) 5. kontrast je prekid i stanka. odnosom horizontalnih i vertikalnih linija 3. sličnost može biti postignuta oblikom. sukobom svjetlo – sjena (barok). DODIRIVANJE 4. odnosi se kao veća nasprem cjeline. osnovna linija ritmičkog pokreta je dijagonala. ZAKON RITMA – osnova pokretljivosti. IZVEDENI ESTETSKI ZAKONI ZAKON DOMINACIJE (zlatni rez) – hijerarhija po važnosti djelova u formi. u likovnosti predstavlja zaustavni element. predstavlja izmjenu elemenata i njihovih intervala – suprotno je simetriji 22. To su odnosi koji se temelje na optičkom momentu razrađivanja plohe. jačina razlika boje. Grci pri oblikovanju svojih hramova – Partenon M : m = M : (M + m) estetska načela – su estetski oblici koji usklađuju međusobne odnose unutar kompozicije. povezivanje. previše čitljivo. PRESJECANJE forma je nečitljiva. gibanja. elementi se nemogu dovesti u vezu. pravilom zatnog reza služili su se Egipćani. na detaljima koji su u međusobnoj ovisnosti i na izgledu cjeline s psihološkom porukom 1. tonskom gradacijom i bojom 2. ritma i proporcije. neformalnu (asimetričnu) i optičku 4. JEDINSTVO – povezivanje djelova na nekoj površini. Ona je moment koji izjednačuje sve sile. KAKVE MOGU BITI OPĆE KOORDINACIJE ELEMENATA 1. HARMONIJA – kombinacija istih ili sličnih elmenata u cjelini. zajedništvo svih oblika. ravnoteža slike se postiže veličinom oblika. i ≅ R 24. ZAKON PROPORCIJE – usklađuje veličinu i položaj oblika prema okomitom položaju. suprostavljanjem linija (Cezzane). Ravnotežu djelimo na formalnu. povezuje zakone simetrije. ZAKON SIMETRIJE – temelji se na načelu da su djelovi lijeve i desne strane u ravnoteži u odnosu na središnju os. razlika veličina i iznenađenje novog elementa. zasniva se na funkcijonalnosti pojedinih djelova forme 23.

rotacijom. ima definiran min. oštra i tamna. perspektive − − − 6 . 28. daje osječaj težine i kompaknosti 3. onda djelovi koji idu iz čvrstih točaka djeluju kao zamašnjaci slobodni elementi optički postaju teži prema periferiji točke udaljene od čvrstih točaka su lakše 27. MONOTONE LINIJE djeluju plošno. ili umj. a povezani su. proizašla iz umjetnosti gdje je imala dekorativnu ulogu (izbjegavanje figuracije. i max.. tamnije. ŠTO JE LINIJA? − − − − − − − − − − osnovni element linearne dekorativne sheme sustav optičkih veza točaka. čvrsta (daje osječaj lakoće i lebdenja na osvjetljenim mjestima − DEBELA: vrlo svjetla po intezitetu (70%). VRSTE LINIJA 1. 2. arabeske) − ovaj tip linije i povećava čitljivost i radi toga se zadržala u pismima tanko-debelo kao redudacija oblika (uzlazni i silazni potezi) podjela prema funkionalnosti: konturne – označavaju formu unutarnje – nastaju principom preklapanja. što je linija tanja forma djeluje lakše (Boticelli «rođenje Venere») lelujava monotona linija daje dojam mlohave plohe (nije napeta) – Matisse G. proporcionalno debljini linija dobiva se težina forme podjela: monotone – mogu biti svjetlije.Pitanja i odgovori iz kolegija GRAFIČKI DIZAJN 26. meka i debela na mjestima u tami − gotovo svo klasično slikarstvo ima u sebi anatomske linije − TANKA: izrazito zacrnjena (100%). kaligrafske. potez (određena oscilacijom tanko-debelo) − po prirodi je dekorativna. KALIGRAFSKE LINIJE − rukopisna linija. čvrsta i tanka na osvjetljenim mjestima.. slikanje Isusa i Svetaca – islamska umj. PRAVILO ZA TEŽINU U STRUKTURI FORME − − − − − najteži u strukturi forme je onaj koji je najbliži težištu veće optičke težine nastaju kada je forma u čvrstim točkama strukturalnog skeleta ako elementi nisu u djelu strukturalnog skeleta.. translacijom + rotacijom jedan od osnovnih strukturalnih elemenata najniža likovna strukutura (osnova svake likovnosti) TRANSLACIJA prisutna u Grčkoj umjetnosti ROTACIJA Rimska umjetnost SUKCESIVNA TRANSLACIJA I ROTACIJA – romantizam SIMULTANA TRANSLACIJA I ROTACIJA – gotika linija je granica perceptivnog entiteta. nastala kretanjem točke u prostoru translacijom. ANATOMSKE LINIJE − daje osjećaj volumena (3D) − tipične za renesansni crtež (Michelangelo i Rebrand) – sugerira smjer svjetla i volumen − po prirodi je napeta jer ima stalnu oscilaciju − oštra. varijante – anatomske.Rouall (ekspresionizam) slika Isusa sa čvrtim potezima što podsjeća na srednjovjekovne drvoreze – debljina monotonih linija utječe na optičku težinu..

Pitanja i odgovori iz kolegija GRAFIČKI DIZAJN 29. a psihološko su subjektivne reakcije. volumen. ploha 3D forma: točka. ICSID − − međunarodna organizacija za industrijski dizajn DIZAJN je kreativna stvaralačka djelatnost koja se bavi formalnim problemima. prostor 33. LJ. ali i unutarnjim (strukturalnim) koji proizvod čine nedjeljivom cjelinom. na nas ostavlja određeni psihološki i fiziološki doživljaj. siva boja je neutralna − − − − − 30. fiziološko djelovanje boja je percepcija. Z) tercijalne (N-Z. linija. hladne – dalje) boje se mogu pojačavati i smanjivati u smislu kontrasta (najviše se međusobno razlikuju komplementarne boje bijela i crna su neboje. strukturirana je od svjetline i boje koja se u praksi često razlaže na točku. N-LJ. BOJA U DIZAJNU − − − ključni strukturalni element dekorativne sheme boja je rezultat svjetla. VIZUALNA STRUKTURA FORME − − − − vizualna forma je evidentna kao činjenica koju registriramo golim okom za 2D vizuelnu formu granica je linija. naprlitano. tapiserijama. kriterij za boju je oko sekundarna je formi koja je definirana svjetlinom tri vrste boje: primarne (CMY) sekundarne (N. dekorativni elementi nepravilnih oblika (školjke) raščlanio je i preinačio monumetalne i pompozne oblike baroka u lakše. GEOMETRIJSKI ELEMENTI VIZUALNOG PREDOČAVANJA − − 2D forma: točka. liniju i plohu mora imati ulogu (značenje). KARAKTERISTIKE ROKOKOA − − − − pojavljuje se u Francuskoj oko 1730 do 1770/80 g u prvom redu umjetnost interijera koji se ukrašava slikam. linija. nježnije. svaka boja ima određenu svjetlinu izasićenost. intimnije 7 . predmeti reflektiraju komplementarni dio svjetla od onoga kojeg apsorbiraju mjeri se kao valna duljina. LJ-Z. a služi u svrhu komunikacija vizuelnu formu određujemo sposobnošću naših čula i svojim osobinama. smeđi tonovi) boja utječe na percepciju dubine (tople – bliže. uvjek je medij. snalaženje putem viđenja sustava monokularnih i binokularnih znakova 32. sa stanovišta proizvođača i korisnika 31. brojnim motivima preuzetim iz kineske umjetnosti sve je razgibano. ploha. TITRAVOST − − − pojava kada oko više ne može pratiti formu (ne može odrediti što je forma a što pozadina zbog nesavršenosti oka) impresionizam je prvi istraživao anomalije i inertnost oka – titravost postignuta točkicama (pointilizam) pop-art također iskorištava nesavršenost oka za postizanje raznih vizualnih efekata 34.

LINEARNA DEKORATIVNA SHEMA osnovni element je linija. iako je dojam 3D. taj prijelaz se postiže modeliranjem ili toniranjem Leonardo da Vinci – poznat po finim prijelazima modeliranje = toniranje moduliranje = koloristički sustav 4. crvena i plava crvena i siva = crvena je još crvenija.barok bazira svoju estetiku na ritmu SFUMAT – sustav povezivanja različitih tonskih vrijednosti na vrlo malom prostoru. sustav koji sublimira preklapanje 8 . dizajnu pojavljuju se tonske vrijednosti susrećemo je u stilovima moderne gdje se forma čita po principu jednostavnosti. SVJETLO – SJENA iskorištava plohu – ploha čini formu povezuju se nesemantičke vrijednosti u plohe zbog jednake vrijednosti u svjetlu ili sjeni na kontrasnom sustavu se bazira fiziologija baroka . CENTRALNA PERSPEKTIVA − − − predstavlja prikaz iz jedne točke gledišta. a toplo bliže sustavno se primjenjuje od impresionizma KOLOR SUSTAVI – oni koji naglašavaju svjetlost i dinamičke osobine boja KOLORIZAM – naglašava obojenost forma (od Cezannea). iluzija 3D postiže se sužavanjem i širenjem likovnih elemenata. u baroku se plohe popunjavaju tonovima određenih valnih duljina zbog jednostavnosti prisutna je u bizantu.tamno. sustav je i dalje plošan. iluzija 3D podrazumjeva količinu svjetla svjetlo. PLOŠNA DEKORATIVNA SHEMA nalazi se u 2D sustavu medija i zato je važna u likovnosti i grf. nijansiranje. u renesansi i baroku podrazumjeva upotrebu chiaroscura (veza između plohe i svjetline boja koje se međusobno povezuju u cjelinu tvoreći formu u iluziju trodimenzionalnosti – barok) možemo podjeliti prema gradaciji (renesansa) i svjetlo – tamno (barok) 5. zastupa teoriju da boje trebaju biti što intezivnije (ako je jedna boja do druge onda se sukcesivno pojačava intezitet boje – npr.Pitanja i odgovori iz kolegija GRAFIČKI DIZAJN 35. a definira se optički tonski način slikanja susrećemo u prahistoriji (zidovi spilja oslikani bizonima). DEKORATIVNE SHEME − − − − sustavi kojima se elementarne likovne strukture artikuliraju u predođbe 1. očište centralne perspektive daje najveći doživljaj prostornosti centralna perspektiva dobila je na značenju razvojem vizuelnog medija definirana u renesansi u Italiji. modeliranje svjetlina – dobiva se osjećaj konvergencije. romanici i u srednjovjekovnim stilovima plohe se svrstavaju u sukcesini sustav (jedno do drugog) 3. KOLORISTIČKA DEKORATIVNA SHEMA ako je plošni sustav obojan tako da je jedno toplo a drugo hladno (pod uvjetom da na taj način možemo tumačiti 3D) onda je hladno dalje. TONSKA DEKORARIVNA SHEMA tonsko variranje jedne boje. značenje linija je značenje granica. brojke) koji su komunikacijski sposobniji nego brojne figurativne predodžbe 2. linearni crtež je osnovica likovnosti i to u umjetničkom i komunikacijskom smislu linija u potpunosti objašnjava prostor u komunikacijskom smislu linearni sustav ide od slike preko ideograma do čiste apstrakcije i simbola (slova. a siva je plava − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − 36.

KONCEPTUALIZAM − − − − smjer u suvremenoj umjetnosti koji je doprinjeo razumjevanju elementarne strukture. konstrukciji prostorne ili optičke piramide osnova piramide je četverokut okrenut prema gledatelju. razloženi po centrlnoj osi 4. NISKOFORMALIZIRANI STIL 9 . FIGURACIJA − − − sve što naliči nečemu o čemu govorimo svaki prepoznatljivi objekt u području likovnosti naziva se figuralnim figurativni znakovi = znakovi slični referentu 46. IKOHOLOŠKA PERSPEKTIVA (PERSPEKTIVA ZNAČENJA) − − način prikazivanja gdje se veličinom lika izražava njegovo značenje veličina ne označava prostorni odnos već ljestvicu vrednovanja. PREDKOLUMBOVE AMERIKE – razloženi na dijelove da bi se nešto vidjelo iz svih kuteva. uputa. korištenje kolorističke dek. prisutna u dječijem crtežu. življe slikarstvo. sheme 44. u sustavu reng. koristi se koloritom (odnos toplih i hladnih boja). POLIPERSPEKTIVA − slikanje (sustav) sa više točaka gledišta – da se više toga kaže o formi 1. a što je bliže manje plohe umjesto da se sužuju prema daljini. GEOMETRIJSKA ILI LINEARNA PERSPEKTIVA − − prikaz privida prostora zasniva se na geom. a njezim vrh je na horizontu 42. vizualnosti i znakova namjera mu je bila pokazati mnogoznačnost znakova u odnosima sa označenim pokazivanje različitih mogućnosti znakova za neki objekt (Josef Kosuth je izložio stolicu i fotografiju stolice i napisao «stolica») FIGURATIVNI ZNAKOVI – znakovi slični referntu (oponašaju prirodu) 45. RENGENSKA PERSPEKTIVA – jedno se vidi kroz drugo (sustav prozirnosti). KOLORISTIČKA PERSPEKTIVA − temelji se na 2D. desno. upotrebljavaju se monotone linije.Pitanja i odgovori iz kolegija GRAFIČKI DIZAJN 37. one se šire (ikone) 39. kako nešto stvarno izgleda 3. važnosti i značenja likova 41. polip. često korištena u nadrealizmu jer ima halucinantne karakteristike. OBRNUTA PERSPEKTIVA − − ono što je dalje prikazuje se kao veće. VERTIKALNA PERSPEKTIVA − način prikazivanja oblika jedan iza drugoga koji se i u stvarnosti nalaze tako 40. veliku ulogu imaju topografska mjesta (lijevo. RADOVI EGIPATSKIH UMJETNIKA – imaju zadatak biti nacrt. SVJESNA POLIPERSPEKTIVA KUBIZMA 2. ATMOSFERSKA (ZRAČNA) PERSPEKTIVA − zasniva se na promjeni boja i obrisa koja nastaje zbog prostorne udaljenosti oblika i slojeva zraka – atmosfere 43. POLIP. dolje) 38. gore.

konstruktivizam. negira estetiku neoklasicizam. kvadrati. ČIME JE LIMITIRAN ODNOS IZMEĐU INFORMACIJSKOG I REDUDACIJSKO DIJELA − subjektom (autorom). ustanovljeno da višak redundacije je dobar za pamćenje. NEGATIVNA FORMA ILI ANTIFORMA − dajemo važnost pozadini (nebitnom) kao formi i tako joj dajemo vrijednost. tj. BERRY − − stvorio izložbu ničega. GEOMETRIJSKA APSTRAKCIJA − − − tumači vizuelnost svojih radova kao stvar po sebi kocke. ako je tako onda informacija teži k nuli ili obrnuto R → ∝. svjesno sliči dječijem crteđu. naoplasticizam. medijem (porukom) i primaocem (konzumentom) 54. tipovi forme koji imaju više redudacije uočljiviji su − 53. raste cijelo vrijeme 51. KAKO SE STVARA STIL − razradom sličnih asocijacija i svođenjem na formalni jezik 52. konceptualizam 47. geom. i → 0 R →0. vizuelnim raspoznavanjem to čitanje ide izvana prema unutra (normalna čitljivost) provokacija.Pitanja i odgovori iz kolegija GRAFIČKI DIZAJN − − − − svrha mu je bolje shvaćanje forme. PRINCIP ČULNOG REGISTRIRANJA FORME − vizalnu formu određujemo sposobnošću naših čula i svojim osobinama egzistencijalne naravi. KOGNITIVNA MAPA − − sposobnost i iskustvo pojedinca da pročita sustav znakova ukupno znanje bilo intelektualnog ili doživljenog tipa. linije (strukturalni oblici) nemaju drugo značenje nego ono koje pokazuju namjera da iskljući prenesena značenja i da znakovi prestanu biti simboli ili signali i da predstavljaju sami sebe 50. moguće oblikovati antiformu (kipar Moore) 10 . izložba vizuelnog znaka koji ne posjeduje materijalnost izlaže efekte koncepta takve forme koja neće biti doživljena – ne izlaže formu već njen efekt 49. supremantizam. minimalizam. INFORMATIČKO TUMAČENJE FORME − − − jedinstvena forma je informacija ponovljena forma je redudancija REDUDANCIJA je svaki dodatak ili zaliha koja raste u beskonačnost. kubizam. i → ∝ ne valja ni jedno ni drugo. istražuje psihičke efekte. snalaženje putem viđenja sustava monokularnih i binokularnih ili samo monokularnih znakova 48. što se postiže pravilnim «crtanjem» forme.

negacija. KAKO VIDIMO (ČITAMO) ELEMENTE STRUKTURE − − − − SUKCESIVNA ČITLJIVOST FORME – omogućava pojedinačnu čitljivost elemenata u formi. niti težina odnosno veličina svjetlina optički ima prednost nad bojom – crvena bliže od plave za bolji ritam – jedna hladna boja + jedna topla boja 61. DVA TIPA PLOŠNOG SUSTAVA − − JUŽNJAČKI STIL – prvi dio dominantan. ovakav oblik čitljivosti doživljavamo u krugu 60 m nakon toga ŠUMOVI i dotičnu formu vidimo 2D kao cjelinu – SIMULATANA ČITLIVOST FORME op-art = naizmjenično izmjenjivanje sukcesivne i simultane čitljivosti forme dvije kontrastne boje doživljavamo max. PROBLEMI TOPLINE − − − − − − toplina je jedan od imaginarnih elemenata prisutnih u usklađivanju forme najčešće se prikazuje slićnošću boja utjeće na prostorne koleracije (naprijed – nazad). Forma je vanjski oblik u kojoj se prikazuje neka pojava. elementarni kontrast. Klee. NAJELEMENTARNIJA STRUKTURA − točka – kreće i stvara linije. Tu spadaju boje i estetski zakoni (osnovni i izvedeni). Ona je dio interesa i egzistira u prirodi budući da ima svoju funkciju i ulogu 56. Duchamp «Akt koji silazi niz stepenice» 57.Pitanja i odgovori iz kolegija GRAFIČKI DIZAJN 55. Kandinsky. time se forma doima većom (težom) odnosno manjom (lakšom) svjetlina i boja su samo ekspresivni dodatak formi. nakon toga boju doživljavamo kao smeđu – boje se stapaju u jednu 58. Mondrian − jedna od najpoznatijih metoda izučavanja forme. drugi djelovi su podređeni (Rafael i Leonardo) SJEVERNJAČKI STIL – rasuti. INTROSPEKCIONIZAM − − bavi se problemima forme problem u praksi: treba uskladiti tekst i fotografije na stranici novina ili knjige 11 . SINEMATIZAM − − sa početkom filma počeo je niz stroboskopskog kretanja – filmsko kretanje koje se sastoji od niza sinematičkih pokreta (pokret u sekvencama) u futurizmu – M. kaže da se forma sastoji od tri dijela: omjer zbroja različitih kuteva i ukupnog broja kuteva omjer zbroja različitih kuteva i zbroja neprekinutih linija zbroj svih kuteva DEFINICIJA FORME: formu u umjetnosti predstavljaju sva sredstva likovnog izražavanja uvjetovana i sadržana u oblicima. ne može se univerzalno odrediti njena optimalna toplina. čitljivo u krugu 60 m. diferencijacija 59. GESTALT PSIHOLOGIJA − bavi se opažajnom formom – psihologijom forme. kako raspored oblika utječe na percepciju. gotovo ravnopravni elementi (Mondrian) 60.

Rembrant. ravne linije se gube. ti dijelovi u cjelini stvaraju poruku. simbolima. DIJAGONALNA KOMPOZICIJA – predstavlja prodor i nemir. materijal. naglašava se slučajnost automatsko slikanje iz vremena dadaizma 12 . OVALNA ILI KRUŽNA KOMPOZICIJA – centrira pogled u središte. mirnoća. IKONOGRAFIJA − − pomoćna disciplina povjesti umjetnosti koja analizira figuralna likovna dijela po atributima. odvodi sve što je postavljeno vodoravno ili okomito u lijevi ili desni kut. skup raznih elemenata u raznim varijantama. ovalnim linijama postiže se ritmičko – kružno gibanje (Rafaelo. raspored i poredak ploha ima narativni karakter. umjetnost koja pokušava u sklupturi stvoriti oblike koji neće opteretiti prostor nego samo biti dio tog prostora ideja minimalizma – s malo se može reći i više ima ideju ne samo da reducira broj podataka u nekoj formi. nego da da jasne odnose između cjeline dijelova – rešetkaste. staloženost 3. MINIMALIZAM − − − 60-tih godina u SAD. Leonardo) 67. sliak izgrađena od smostalnih mrlja koje u međusobnom odnosu nepobuđuju nikakve asocijacije pitanje slučajnosti (automatizam) ne može se ponoviti Jackson Pollack – s probušenom kanticom boje prska boju na platno na podu 66. IZOMORFIZAM − − − oblicima pripisujemo određene funkcije i po tome su kao takve prepoznatljive tumači da oblik slijedi svoju ulogu koju mu je dala priroda ili čovjek forma i njena funkcija su neodvojive 63. GROTAŽ − − višeslojna podloga raznih boja koja se grebe. želi odvesti likovni sadržaj van formata (Barok. karakterizira se na liniji. format i sredstvo 1. svi elementi crteža izviru iz centra i polagano se šire u oblim linijama prema periferiji. amblemima tipičnim kod karakterizacije lika u slici ili kipu između ostalog se bavi istraživanjem značenja boja – različita značenja boja u pojedinim kulturama (bijela = žalost na istoku.Pitanja i odgovori iz kolegija GRAFIČKI DIZAJN 62. pokretljivost po dijagonali. PLOŠNA KOMPOZICIJA – 2D forma. na zapadu = crna) 64. gotičke katedrale) 4. pri komponiranju koristimo zakone estetike kompozicija je organizacija unutarnjih elemenata vizuelne predodžbe 2D forme osnovne predpostavke kompozicije: ideja. forma raste sa zemlje u visinu opirući se sili teži (prim. TAŠIZAM ILI AKCIONO SLIKARSTVO − − − jedan od pravaca apstraktnog slikarstva. znak dinamike. VODORAVNA KOMPOZICIJA – pokret masa kreće se s lijeva na desno u vodoravnom položaju. ne zna se kakva će biti forma. KOMPOZICIJA − − − − sastavljanje cjeline prema jednoj koncepciji dobivamo je od raznih strukturalnih elemenata i oblika. razvija se u pravcu ritmiziranja oblika. statična je 2. kutijaste forme (polaze od kocke) 65. Rubens) 5. OKOMITA KOMPOZICIJA – pokret masa u okmitom položaju.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful