Biblioteka TRAGOVI knjiga 19 UREDNIK BIBLlOTEKE Bernard Gospodinovic PREVEO I NAPISAO Zvonimir Milanovic Copyright © CID, Zagreb, 1995

. LEKTURA Stjepan Bosnjanin LIKOVNO RJESENJE OMOTA Mag. Josef Machynka NAKLADNIK »CID« Zagreb PRlJELOM I GRAFICKA OBRADA LOVRO G.m.b.H. Wien TISAK PRINT KOCIJANCIC

Seneka

IDEAL I KULT STOICIZMA

IDEAL I KULT STOICIZMA

7

PREDGOVOR
Knjiga "Ideal i kult stoicizma" nije zamisljena kao znanstvena rasprava iii takve vrste prikaz Senekinog zivota i stoicizma. Predstavlja autorovu refleksiju na stoicizam, zivot Seneke i njegovo djelo, s potrebitim cinjenicama iz povijesti, knjizevnosti i filozofije stoicizma. Obuhvaca, takoder, pregled najbitnijih (prema misljenju autora) Senekinih misli iz svih njegovih filozofskih spisa prevedenih s latinskog na hrvatski jezik. Zainteresirani citatelj naci ce na stranici 63, u okviru poglavlja 0 Senekinom djelu, (u samom uvodu u poglavlje) popis izdanja - izvornika koji su posluzili kao osnova prijevodu. Sto se tice pristupa obradi teme, autor je stao na stranu stoicizma i stoicke filozofske doktrine, polazeci od uvjerenja da su stoicki zapisi 0 vrlini upuceni covjeku kao poruka dubokog iskustva, kao podrska, kao temelj na kojemu moze graditi svoje individualne zivotne stavove. I kao takvo, nadam se, da ce ovo djelce umanjiti u nas osjetljivu i zacudujucu, na trenutke, prazninu u podruciu Senekinog filozofskog stvaralastva i pribliziti hrvatskom citateljskom krugu stoicku filozofiju morala. Zahvaljujem na koncu svima koji su mi u ovom radu pomogIi svojom Ijubaznoscu.
Uspomeni na brata Marija posveCujem

IDEAL I KULT STOICIZMA

9

JEDNA MISAO NA POVIJEST

Najstarije cega se u dugoj povijesti Europe mozemo sjetiti jeste Kreta. Njena kultura, odredena vee u tree em mileniju prije Krista, zracila je i oplemenjivala kulturu otoka Egejskog mora. Labris, dvosjekla sjekira, zagonetna ljepota oblika palace na Knososu, cudesne freske i ornamenti ljiljana u salama palace, delfini - psihopompi, prijestolje na kojem je nekada sjedio vladar, mogu nam barem donekle docarati ozracje dvora prije cetiri i vise tisuca godina. Neste mlada, i ne toliko estetski usavrsena, mikenska kultura ostavila je za sobom na kopnu Peloponeza snagu svog jednostavno iskiesanog, a ipak stilski obradenog kamena. Migracije helenskih naroda u drugom tisucljecu prije Krista, i najezda ratnickih plemena Dorana, oblikuje potpuno novu stvarnost na antickom tlu pod stanovitim utjecajem kulturne superiornosti davnih stanovnika. To su, ujedno, i poceci stvaranja grcke anticke kulture.

. Platon ce. iz tame su se pojavili krilati stihovi Homera. iznad nje nalazi se razmisljanje ili razumsko misljenje a najvise je i istini najblize sarno duhovno razumijevanje. kao i samotracki misteriji Kabira. Njihov. Vjerovanje nije postojalo u onom obliku u kojem ga danas poznajemo kao religiju u uzem smislu te rijeci. ipak. "Oblik grckih hramova . znamo koliku je vaznost covjek antike pridavao obredima. Ukoliko je jednostavan i mit ski nacin razmisljanja bio nedorecen u svojoj mudrosti. Takvi su bili. izdignutu iznad vjerovanja puka. Mit. Ovaj izvanjski. odgajatelja i cuvara savjesti svojeg razdoblja. izmedu ostaIog. shvacanje umom iii poimanje duhom. postojali su s druge strane misteriji. nego kao duboko uvjerenje 0 postojanju visih i jacih bic a. za koje (iii barem za neke od njih) mozemo reci da su imali svoje jedinstveno ucenje iii doktrinu. Sto se religije tice. cuveni orficki i eleuzinski misteriji. Naziv "dorski red" primjenjuje se za tocno odredeni kanon oblika i mjera. da se vise nista jednostavnije ne da izmisliti: on je klasicno lijep. slijedeci misao uma. opisujud dvorskim i svecanim gotovo jezikom sudbine kojima su upravljali besmrtni. tako jednostavan.sa stupovima koji nadomjestavaju stabla davnih svetih gajeva . a ipak poucan. soteriloski. mit je predstavljao nedorecenu i zagonetnu mudrost koju su umom pokusali dosegnuti prvi filozofi na obali Jonskog mora. vise sustinske stvari i kao mnostvo vise ili manje medusobno povezanih prica koje su 0 visim silama govorile na nacin blizak i razumljiv tadasnjem covjeku. kao uostalom jonski iii nesto mladi korintski. ostavljao je prostora vjerovanju u bogove Ciju su prisutnost davni ljudi mogli opazati u tajnama koje su ih okruzivale. sveprisutni bogovi i njihova volja. zbog sutnje oskudnih izvora koja se odrzala do danasnjih dana. odnosno religijsku doktrinu usavrsenu tijekom povijesti. stoljeca prije Krista. Zanimljivo je da su upravo Dorani bili prvo doseljenicko pleme po kojem je nacin gradnje nastarijih grckih hramova dobio ime. dakle iskupiteljski karakter nije bio dostupan svima nego posvecenima u tajne obrede i otajstveni dio misterija. jer ipak tezi necem odredenom. U tom dalekom i davnom vremenu. prije svega. U tom svijetu. pak. gledajud ga kao zbilju. mit postaviti na osnovno mjesto u procesu spoznaje: jaca od mitskog nacina misljenja jest vjera." 1) Teske je sa sigurnoscu reci kako je tad a mogao izgledati i kako se u to vrijeme mogao odvijati zivot.tako je obican.10 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 11 Razdoblje nakon velikih selidbi grckih plemena ulazi u povijest pod nazivom "tamna stoljeca" i traje po prilici od XII do IX stoljeca prije Krista. izasavsi iz misterija dobija svoju knjizevnu formu u djelima najvecih tragicara V. govoreCi 0 junacima trojanskog rata i povratku Odiseja. Dok su umjetnici i knjizevnici oblikovali te price u svojim djelima. Dalo je to podstreka umnijem nacinu misljenja i misljenja uopce. zrtvovanju i poboznosti: mozemo pretpostaviti da su se prvi obredi dorskih i ostalih doseljenika odvijali u prirodi. kojega eho ipak naslucujemo kao nesto iskonski blisko.

kakvog nam otkriva helenisticka umjetnost u svom izrazaju od opustene dinamike do grea.stvaraju svoje vlastite monarhije na ogromnim prostranstvima od Europe do Indije. konkretna pitanja. U gaju Akadema osnovao je vlastitu filozofsku skolu nazvanu Akademea. Aristoleova doktrina izvrsila je ogroman utjecaj na formiranje skolasticke misli srednjeg vijeka. Razvilo se tada nekoliko struja od kojih su u Sokratovo vrijeme najznacajniji bili sofisti. Etimoloski pak. sto znaci zatvoriti se. rijec "misterij" veze se uz korijen glagola "mo". Pitagorejski matematicari i mistici vrsili su veliki.godine).e. usnuti. Platon (427-347. kada ju je zatvorio [ustinijan (526. koji je osnovao vlastitu skolu zvanu Likaion iii kasnije Licej. stoljeca n.. stoicizam se pojavljuje kao odgovor na nesigurnost i uvjetovanost covjekovog zivota. od konca IV. U vrijeme sloma politicke individualnosti grckih gradova-drzava. daleka od uzvisene ravnoteze Fidijinih panatenajskih povorki. stoicizam je bio utociste i hram ne sarno filozofima. .prije Krista) za kojeg se zna da je dosta putovao i pretpostavlja da je bio u Egiptu.prijeKrista). mogao se vidjeti prilikom odredenih dana u godini kada su procesije obilazile odredena podrucja i mjesta. Stoici su naglasavali da je smisao zivota blazenstvo iii sreca koja se postize kroz vrlinu. nego i povjesnicarima. Unatoc velikom duhovnom naslijedu. koja je. ucitelj Aleksandra Velikog. dakako. stoljeca prije Krista pa sve do II. i. No pored svega ovoga postojala je svakodnevnica i njena slozena stvarnost koja je tezila konkretnim odgovorima na. kada nakon smrti Aleksandra Velikog njegovi generali -"Diadohoi" . Platonovo ucenje 0 idejama svojim je predodzbama pri- lagodio njegov ucenik Aristotel (384-322. kojeg je tada imala Atena i uopc e Crcka. sto se i do danas rabi kao naziv za srednje skole u mnogim zemljama Europe. posebice rimskim. Mnogo stoljeca kasnije ove su se procesije pocele nazivati misterijima i taj se obicaj bio primio i u krscanstvu. U svom dugom razvoju.12 Seneka IDEAL r KULT STOrCIZMA 13 otvoren za javnost. Veliki dio svoga djelovanja Sokrat je posvetio pobijanju sofistickih spekulacija. opstala do smiraja antickog svijeta. cak i politicki utjecaj u grckim kolonijama na jugu italskog poluotoka. vojskovodama i uopc e politicarima. sam Sokrat sa svojim ucenicima medu kojima je bio i Platon. Obnovljena u razdoblju humanizma i renesanse u novoplatonskom duhu dala je naziv svim kasnijim institucijama najviseg intelektualnog ranga koji se zadrzao do danas. U jednom nemirnom svijetu. trazeci pouzdan eticki kriterij kao kljuc za konacnu spoznaju i pravilno poimanje zivota. Sarno vrlina cini covjeka slicnim Bogu i dovodi ga konacnoj spoznaji 0 svemu. u uzem smislu te rijeci. stvara se u Ateni nova filozofska skola koja e e svoje ime dobiti po Oslikanom trijemu (na grckom "Stoa poikile") gdje su se oko prvog stoickog ucitelja okupljali njegovi ucenici. nastavio je i nadogradio Sokratovo ucenje 0 idejama i vrlini. utemeljitelj stoicke skole Zenon dao je tada nov oblik prilazenja istini. unatoc svim poteskocama. najkrace receno.

uz kratki bljesak tebanske hegemonije. davne pocetke i osnivanja gradova. pored neophodnog iz znanosti i filozofije (etika). 0 smislu covjekova zivota na zemlji. mitsku gradu. sve do Filipa i Aleksandra Velikog te njihovog osvajanja Crcke.g.misterijski kultovi naisli su na plodno tlo u sredinama od davnina prijemcivim na misterije. covjeka antike odlikovala je. ono sto ce Rimljani rado prihvatiti.) smatrali za beznacajne. Knjizevnici. Potrebitost za sveukupnom sintezom znanosti i filozofije rezultirala je pojavom prvih pravih erudita Starog vijeka. rim ski car. prije Krista.za covjeka sa zapada . U tom se razdoblju (Aristarh) oblikuju teorije 0 heliocentricnom sustavu.14 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 15 Posljednji. Vee u Ptolomejevo vrijeme knjiznica je brojala nekoliko stotina tisuc a zavoja. To je vrijeme u kojem. sukoba izmedu aristokracije i plebsa. preko ratova s Perzijancima. natjecali su se u pronalazenju i otkrivanju neistrazenog i novog. njihova materijalna i duhovna kultura. poznat je obujam zemlje. eijije kult uzivao veliku popularnost a stovali su je i neki stojici. obaranja tiranske vlasti. No. svjesna teznja idealu znanstvene i filozofske istine. Od mesenskih ratova. takoder. uceni pjesnici i filolozi obradivali su prastare spise i one potonje. zapadni svijet dolazi u izravni dotjecaj s drevnom mudroscu Istoka. Doba je to znacajnih otkrica. sto se moze prevesti kao slijepa i nepredvidiva sudbina. Neka su grcka bozanstva. Prvi zapisi 0 antickoj Crckoj govore nam 0 ratovima koje su vodili mitski junaci pod zidinama Troje: Agamemnon. Odisej i drugi. velike kolonizacije. napose kiparstvo i slikarstvo. mozemo slobodno reci da su ratovi obiljezavali i uvijek iznova obogacivali povijest i duhovnu kulturu drevne Crcke. [asno je da je to izvrsilo svojevrstan utjecaj na kulturu toga razdoblja. sacuvanim dijelorn anticke knjizevne bastine (koja je i takva razmjerno velika). rasli su i razvijali se umjetnost i filozofija. koga je znacajno spomenuti medu stoicima jest Marko Aurelije. mozemo zamisliti pred kakvim su ogromnim poslom i zadatkom stajali znanstvenici Aleksandrije. ali i poigravanja s izumiteljskim duhom koje su prakticni Rimljani (graditelj i arhitekt Vitruvije npr. Ne ulazeci u razloznost tih rat ova koji su se doista i zbili. osnovane 332. filozofiju. jest umjetnost. razvijaju se medicina i znanost uopc e. Ovo prilicno apstraktno bozanstvo tumacilo se kao bozanstvo Sudbine koje od covjeka moze odvratiti lose i nepovoljne za njega dogadaje. Novi . Na sacuvanom zid- . uzroke iii "aitIa" na grekom. nasla svoj ekvivalent u bozanstvima Istoka. ondasnjih knjiga. u stvari njihova vecina. kao i graditelji "svjetskih cuda" tog razdoblja. Uzmemo li u obzir cinjenicu da danas raspolazemo tek malim. filozof na prijestolju svijeta koje se priblizilo svome smiraju. borbi za prevlast izmedu Atene i Sparte. racuna se udaljenost od zemlje do sunca kao i njegova velicina. u toj teznji za univerzalnim kao tipicno grcko bozanstvo ipak ostaje Tyhe. pitanja 0 bogovima i zagrobnom zivotu. zbog uzajamnih prozimanja i utjecaja velikih helenistickih monarhija od Europe do Indije. Usporedno s misticnim poimanjem zivota.

Egipta iz ptolomejske oznacila je kraj posljednje helenisticke i konacni pocetak uspona Rimskog earstva. siroko uzevsi. imao je svoje uzore u helenistickoj lika. osnutak Rima bio je za Rimljane pobozni. poklarata. iii prema rimskom 244. namec e podrijetlu i civilizacija naime. To bi se otprilike razdobljem trojanskog bio pravi pocetak u vremenu i prostoru. izvrsila velik utjeeaj na formiranje pocetaka dre- Grei su se u svojoj tradiciji vnog Rima. u ostvarenje svog poslanstva stvarajuci pocetak U tom bi. osnovao osnutka Grad. pompejanskih pejzaz.16 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 17 nom slikarstvu utjeeaj. Dosavsi do vrhunea cki imperiji ustupali drugim. nazivamo odnosno krenuo republike koneem VI stoljec a prije Krista. Godina koja se u predaji uzima za godinu prije Krista. datirane u 1184. je 753. kada je Romul bedema na mjestu na kojem ce niknuti pocetak Grad. trojan ski junak Enej. Augustova tesko je uciniti korak dalje od asocijacije jer ne u etrusc anskoj umjetnosti na njihovo odredeno podrijetlo. kada je Romul. egipatski su vladali Rimom u razdoblju prije konstituiranja nista sacuvano ukazivalo republike.bio Romul. fresaka vidljiv je helenisticki toliko karakteristican za tematici krajo- hipoteze Medutim. razdoblju sin Afrodite. zadrzavajuci propasti Troje. a u filozofiji metafizika. bogova prilagoduje vlastito podrijetlo. povijest. godine od osnutka grada. dinastije koja je vladala pokrajinom sin boga rata Marsa. Za njih je to vremena. vrijeme racunali brojeci godine od utemeljenja Rima. kultovima Rimljani i pohode. koliko bude jezika kojega bi podrijetla aristokratske i njihovog pobjeda nad Antonijem trajala sutnja njihovog znanosti nepoznatog razumijevanje vjerojatno osvjetlilo zagonetku tragicnog povijesnog tijeka. kulturu ope enito karakteristican vanje prirode njihova moral. dakle. mit.. duboko stujuci njihovepdldlwige . kraljevski izdanak po majci . sto bi Pompeje. Rimljani su isprva stovall svoja izvorna bozanstva koja su bila u tijesnoj vezi s prirodom. njegovu religiju i povijest. svog sjaja i moci veliki su helenistisnagom Rima jedan za i Kleopatrom. Znanstvene.'::. prema legendi. Rimljani zaorao brazde buduceg opkopa i su. ili jos jednostavnije. utemeljitelj 0 Enejinom plemena dolasku Etruscana na Italski poluotok maloazijskom cija je kultura asocijaciju zagonetnog nedvojbeno na jednu od teorija za Rimljane je to bila fascinirali ':'. Postupno Neobicno se velik dio ipak svoje i svijest bio govore i 0 drugim pocecima onoga Rim. prvi poceci Rima vezuju se za VIII stoljec e prije Krista. godini prije Krista. postoji pouzdano Etruscani govore 0 kraljevima etruscanskog podrijetla koji tzv. kraljieom generala.legende palo s mitko-povijesnim sto. No. heroja.~:i~f a u filozofiji etika. legendarni Prica 0 Lacij i koje je posljednji Rima. Rima pocinje uvodenjem Prema tradiciji. tocnije receno. Ukoliko je za grcku duhovnog duhovnu i bozanskog. istrazigrckom uzoru. Aleksandrovih monarhije dinastije pred rastucom ce tako ostati tajanstveni toliko dugo. Prava povijest racunanju vremena.vestalki Rei Silviji . naime.

Rim je kroz isprva stoljeCima obrambene njegovog vladara. snu". akademija barem s republikanskog ustroja presao na monarhisticki 0 kasnije osvajacke ratove i pohode postao imperij na cije su u nazivu. u Rimu je to bio ideal sposobnog potrebito vojskovode i govornika koji mora imati obrazovanje i jake moralne kriterije da bi mogao koja se. stititi podanike program ohole koji zakone je u potpunosti i navodno uzor moci. kao gimnazija. Njegova Scipiona. oduvijek istina: Rim je duzan vladati narodima. bila vre- brinuti za dobro Republike. napokon Ciceron zivotu u pokraj samih bogova. uopce jesu. Rim. dakle. intelektualnog tipa. Ako je u progovoriti pobjede i razorenja Kartage. pak. trajno u vao se besprijekorno i carski. nost znanstvenih ne prihvacaju. antickoj na lacijskim brezuljcima. ustanove svojim izvornim vljao nedostizni sti. ideal filozofa koji trazi istinu. od uobicajene od nekoliko desetljeca Augustovih prihvacene. kultura predstai vla- Rima. Od neznatnog ih je kako dobro urediti i voditi drzavu i za velike sposobnosti. kada c e u profinjenom rimskih muza. da bi se na temelju njega moglo tumaciti vljavati tisucugodisnju povijest drevnog i preko toga doziRima s njenim naj- . a na njenom ostaje "provincija potrebama. kako nam to u "Scipiovom Spomenuti ideal sposobnog i is to toliko istinitog nadahnuca. kako to kaze Vergilije nije gradnja cudesnih spomenika. potom i u Augustu.v-' Slika Rima u ovom obuhvaca razdoblje kratkom. najuglednije nakon pad a pretendirale dinastije europskih i zadrzalo suvremenici. i precizno skola i siroko shvacena Rim je. nego velika stoicka filozofija. govornistva. u Cezaru. davati zakone.18 Seneka IDEAL I KUL T STOICIZMA 19 su. Ona je za njih. vee u zagrobnom zauzimaju prenosi "Republike". Ovaj civilizacijski svetumacec najvisoj razini Rima. imali svoju povijest. povijesti. Njegovi rimske kulture. u njegovoj Vergilije i drugi. ni istrazivanje Ono sto se od Crcke naslijedilo i Iicej. dosadasnjem sestotinjak i opcenito prikazu. ih doktrina arogantnih seli u Rim. sa svojim stvarnim i hsroiziniranirn lorn jednostavnog svega zanimalo to su pokazali protagonistima. svjedoce Poslanstvo "Eneide". Najvise mjesto u rimskom svijetu heroja. odnosno u sestoj knjizi ni cista umjetotkrivanje u miru vijeka pa preko nekih politicara sve do XX. Mecena. sestoj knjizi svoje vojskovode ocitokoji je Ovidije. nasljedstvo. godina. stoljec a. pak. ipak. ipak. i u nazivu i u stvarnosti. a od povijesnih mjestu. civilizacijskog poslanstva snaga dolazi do izrazaja ratnika i vojskovoda tek nakon konacne drustvu grcka Ahaja". poput Horacija Kokla Vise od podrucja i koji je uklonio kuracijsku pogibelj i mnogih drugih. od srednjeg stoljeca. zajednicka grcko-rimska kreacija. prekratko Crckoj postojao kult heroja vezanog uz neki znacajni poduhvat iii. i pokoriti prihvacala temeljima. kulturu sto odgovara njegovim kroz formu i bira iz nje ono prakticnim drukcija je. tisucljetnoj Horacije. XIX. oni koji su najvise radili za imperij. pak. odnosi sarno na jedno vrlo kratko razdoblje nasljednika. Negdasnja Crcka duhovno prihvaca "ne bilo koja od pojednostavljenih. mozda.

obrazovani i umjesni vojskovode.godine nove ere definitivno pada. u trenutku kada Konstantin osniva svoj grad na Bosporu . Stanje u razdoblju Kaligule i Nerona vezuje se tijesno uz velike ovlasti koje su imali ljudi preslabi da kako-tako vladaju sobom da bi uopce mogli "kako-tako" vladati ogromnim carstvom. prilicno blizu idealu jednostavnosti i rimske ravnoteze duha. zbog povratka religiji predaka nazvan Apostata. iznimno stovali . tek se priblizavao svome majestatu.20 Seneka IDEAL I KUL T STOICIZMA 21 bitnijim znacajkama. vezane prije svega uz "mores maiarum". postupno prestaje biti one sto je stoljecima bio vee i prije Dioklecijana. naime. Mladi car [ulijan. pobozni i posveceni u misterije. ali vee 476. stoljecu poslije Krista.). pogotovu Rimljani. muzevnost i rimsku vrlinu. Teodosije. kvalitet koji se u tolikoj mjeri i tolikom opsegu u Rimu vise nee e nikad ponoviti. naime. predstavljajuci nedvojbeni apogeum vrijednosti tipicnih za stari vijek. u samom sumraku bogova staroga vijeka. zajedno sa zapadnim . skloni stoickom moralu i usavrsavanju samoga sebe. od Trajana do Marka Aurelija svojom su vladavinom dali povoda nekim povjesnicarima da njihovo stoljece nazovu najsretnijim razdobljem u povijesti civilizacije. Stajali su. Rim prestaje biti Rim i postaje tek jedan od znacajnih gradova u ogromnom prostranstvu imperija."agricola bonus" ili jednostavno dobar zemljoradnik. ipak. na mjestu davne dorske kolonije Bizantion. Dekadencija. Rim ce se drzati jos neko vrijeme cak i nakon pustosenja vandala. dijeli tri godine kasnije carstvo na Istocno i Zapadno. jos jednom prije konacnog pada. N akon njih snaga carstva postupno ce jenjavati i pretvoriti se u pravu krizu koju nece konacno rijesiti cak ni Dioklecijan. posebice u vrijeme Kaligule i posljednih godina Neronove vladavine. boginje Pobjede. Ta je jednostavnost stoljecima prozimala rimsku sustinu. mada bi se bez njega kraj carstva mogao naslutiti znatno ranije nego sto je do njega i doslo.godine nove ere zabranio misterijske kultove. Kratki bljesak antickog duha pojavio se. Rim.Konstantinopolis. rastuci u snazi. u stvari. a ipak dubokoj sustini. koja je vladala. cesto se neispravno nametala kao mjera rimskog morala i njegove sustine. u pocetku namjesnik cara i kasnije vladar imperija (361-363. U dalekoj proslosti temelj rimskog mentaliteta bio je uzor kojeg su najstariji. pokazali su kvalitet vladara sposobnog rjesavati poteskoc e i pridobiti naklonost kako aristokracije tako i plebsa. ali pogotovu nakon njega. Konstantinopolis. Uspio je Dioklecijan svojim reformama ojacati carstvo koje je propadalo i spasiti ga za slijedecih stotinjak godina.njegova pojava na sceni povijesti zatvara ciklus velikih ljudi antike. isti car koji je 392. lake je njegova vladavina trajala prilicno kratko -nekoliko godina ako uzmemo u obzir namjesnistvo i vladavinu u Caliji . Njihova izopacenost predstavlja one upravo suprotno rimskoj jednostavnoj. obicaje predaka. Nedugo nakon njegove smrti uklonjena je iz zgrade Senata statua Viktorije. pak. probudio je istinski entuzijazam u podanika-pristasa i svojih legija koje su ga pratile u njegovim pobjedama. Carevi. koji postaje novom prijestolnicom carstva. u IV.

Ukoliko se pak Mitra obrac ao ljudima vlastitih. primjerice. od prvog stupnja do posljednjeg. cast. koga su na podruc]e prenijeli satnici Pompeja naziv ovog bozanstva ili Nepobijedivo su Dioklecijan obicnom covjeku i puku koji je trazio utjehu na krsc anstvo ne bi trebao cuditi uzme li zenitu svog postojanja. trebalo je tog boga ili doticno bozanstvo. i moralnu ogranicenja. a i kasnije kao "fautor imperii". puni glasio je . U spon krsc anstva povijesno se poklapa s nadiranjem govo bogato naslijede nastavilo je zivjeti u latinskom i vee postojecu barskih plemena s istoka i padom Rimskog carstva. bio obicaj prinosenja vjerovanju i sklonuti zrtava bogu nekog protivnickog koje su se nazi vale "mithrea". nairne. simbolizirajuci organizaciju rodenje boga koji pobjeduje i divlje strasti zemlje. Rimljani su. snagu duha. svaka od ili naroda. u misterije bikom. prosinca predstavljena boga tame i zla. Nedvojbeno je kult Mitre odigrao bitnu ulogu i izvrsio popriveliki utjecaj na rano krscanstvo koji su tezili nadilazenju gradeCi u sebi odvaznost je bilo okrenuto Utjecaj mitraizma koje je od mitraizma zemaljskih kriptama odvaznost i neustrasivost kada su nakon te udovoljavati prvog trijumfa nad tamom napokon susretali svjetlo. u starom Rimu Usporedno citav proces iskusenja kroz koja su morali proci kandidati posvec eni. Mitra je bio bog svjetla i dobra. umilostiviti c e biti stovan jos i vise nego i neprijatelja priza sebe. kojem mu najvisu se bori pro5unce" 5unce Bog Mitra. Ovdje je u imperija prije. Put njihovog "uljudivanja" i taj se datum slavio u Rimu kao tamu i zlo."Deus Sol Invictus Mithra" zastitnik carstva. primali i neke plemena prema kultove. takoder. i jednostavnom da dode u Rim gdje njih imala je kameni prikaz suncanog boga Mitre koji ubija zakljucku Rimljana. su oni dokazati strogim moralnim zemnim bika. milo neke znacajke. stoljecu pripisao rodenju Krista. iskupljenje se u obzir makar sarno i datum koji se tek u IV. razinu civilizacije. u legendama tiv Arimana ponovno obredima neobuzdane Mitra se rada 25. koja je u silu tame. njekojeg su novi narodi morali prisvojiti da bi dosegli potrebnu.22 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 23 djelom negdasnjeg u posljednja s povecanjem Rimskog carstva. slovio je u njegovo vrijei drugi prinosili zrtve odajuci za patnje na ovome svijetu. [os od najranijih vremena u Rimu je. 5voje su obrede vrsili u pod- i Treba napokon reci nesto i 0 vjerovanjima podrucja dva-tri stoljeca njegova postojanja. No. Morali kriterijima. u vrijeme Dioklecijana i kasnije. Kao "Nepobijedeno religijske riznice starog vijeka. krscanstvo i oprostaj od grijeha. Tako su stujuci vrednote posljednjim stoljecima protivnika dobijali u svijesti i duhu te iste vrednote kog podrijetla. koristeci krsc anstvo je proslo svoju mukotrpnu graded takoder postupno ogromno osnove i temelje svoje naslijede filozofske barjeziku i me. U boga Mitre. pocetku svoga stvaranja i oblikovanja borbu za opstanak doktrine. Posveceni Mitre imali su hijerarhijsku svoga bratstva . vrlo veliku ulogu odigrao kult iransiz svojih pohoda u malu Aziju. U samom.

simbola prosvjetljenja i bozanskog svijetla. i u jednom takvom vremenu kakvim je bio srednji vijek. gradeci . Proces raspadanja i dekadencije koji je. Lisabon. u viteskim se kodeksima srednjeg vijeka pojavljuje u svom vrlo odredenom i uzvisenom obliku. kaleza Kristove krvi. misterijima bratstva Mitre. velikane humanizma i renesanse u knjizevnosti ne moramo ici odvise daleko. pripremili su teren za nadolazec e razdoblje humanizma i renesanse. s bitnim naglaskom na plemenitost djela. potaknuo je bijeg carigradskih ucenjaka na Zapad i dvorove europskih velikasa. anticke i krscanske. Posvemasnje ozivljavanje zanimanja za anticku bastinu dovelo je do gotovo idealnog sklada i spoja dviju kultura. stovana u posljednjim koje je imala antika. Cambridge. Iz tog razdoblja potjecu prvi sacuvani zapisi 0 trazenju Svetog Grala. No. Grenoble. stoljeca: osnovani kao riznice znanja u gradovima kao sto su Pariz. pojavio se silinom svoje odvaznosti ideal vitestva. vidljivog prije svega u monumentalnoj umjetnosti i slikarstvu tog razdoblja. unatoc definiranom kodeksu i plemenitom idealu kojeg su prema zavjetu duzni bili slijediti (i kojeg su mnogi zacijelo slijedili). klasicnim uzorima. Napulj. mad a je i ova dijelom bila prisutna. nositeljima civilizacijskih vrednota svoga vremena. Epohalnu novost predstavljaju prvi univerziteti XIII. ipak. Hrvatski pisci stvaraju na latinskom djela neprolazne umjetnicke. I u knjizevnosti i filozofijipovratak je to antickim. s druge strane. u samom zenitu srednjovjekovne dvorske kulture popustili zelji za bogacenjem i vlascu. Prag. i XIV. vise aristotelovske nego platonske. takoder. u dogadajima bremenitoj stvarnosti naoruzani su konjanici. Trazeci. zahvatio Bizant. pak. ne moze se iskljucivo takvom optikom sagledavati vrijednosti koje je nosio u sebi arhetip vitestva.24 Seneka IDEAL I KUL T STOICIZMA 25 bili su krsc anska religija i djela starih pisaca i znanstvenika na latinskom jeziku koja su (barem one sto je od njih ostalo) neuki narodi morali proucavati da bi mogli stvarati vlastitu kulturu i civilizaciju. tada se vee pocinju nazirati nagovjestaji nove misli koja ce poceti buditi usnulu Europu. Ali. Krakov.vrijednosn. Bee i drugi.Ipak. Iako su neki od ovih pohoda dijelom bili rusilacki i vise slicni tragizmu Homerove Troje. toliko bitna i prisutna u njegovoj povijesti i kao vrlina u filozofiji. zajedno s tajnovitim graditeljima prvih gotickih katedrala i redovnicima koji su prepisivali stare spise bili su. Vitezovi bijahu zaredeni i svjetovni. humanisti tog razdoblja u Hrvatskoj nalaze svoje mjesto u samim vrhovima knjizevnosti tadasnje Europe. kao kontinuitet drevne radicije ratnika. njegovan i stovan ne sarno na dvorovima nego i u vojnim pohodima viteskih redova ivojski na njihovom putu za Svetu zemlju. Zreli srednji vijek predstavlja. Zapadni se ucenjaci susrecu s antickim piscima i njihovim djelima napisanim na grckom jeziku sto je takoder imalo odredenu ulogu u formiranju novog duha renensanse. razdoblje ucvrscivanja krscansko doktrine na temeljima anticke misli. cesto organizirani u bratstva i viteske redove. Muzevnost koju su u svojim djelima pokazivali heroji starog vijeka.

jer oni su nasi vlastiti. Razlika ove knjizevnosti u Hrvata ni po cemu ne zaostaje za europskom knjizevnosti ovoga razdoblja. dio nuznosti danasnjeg vremena na koncu XX. rimskog dostojanstvenika i filozofa. ipak sacuvala do danasnjih dana. Svijest 0 knjizevnoj i filozofskoj velicini Marulica. hrvatska je takoder osnovana na antickom tkivu. na jedan novi i epohi primjeren nacin ponovno nalaze svoje mjesto u lektiri i svijesti civiliziranog Ijudskog bica. ucitelja mudrosti zivota. Zbog toga klasicni uzori. uvijek novi u svojojneprolaznosti. koliko jos uvijek nedostatno znamo ili nam nije ni bitno da su mnogi Hrvati bili rektori na europskim univerzitetima 1. starog covjeka.26 Seneka IDEAL I KUL T STOICIZMA 27 svoj stil na predstavnicima "zlatnog latiniteta" (Ovidija. U vremenu kada tek upoznajemo vlastitu povijest. U mnogim se. . Bio bih slobodan reci da je to dio temeljne formacije covjeka. Petrica i mnogih drugih u hrvatskoj se tradiciji. na izvore antike. Vlacica. nairne. Vergilija i drugih) sezu u potrazi za knjizevnom gradom duboko do neiscrpnog vrela bastine starog vijeka. segnuti u dubinu. profesori na nauglednijim akademijama.stoljeca poslije Krista. u Ijudskoj sustini nepromijenjenog od antickog doba i kao takvo. Kao i svaka druga europska misao i knjizevnost. slucajevima ne radi sarno 0 tekstovima koji bi imali svrhu pukog estetskog dozivljaja nego takoder 0 tako potrebnim prakticnim uputama za zivot. Cinjenica da Hrvati u potpunosti toga nisu svjesni ni danas svjedoci 0 tomu koliko jos uvijek nedostatno poznajemo sami sebe. potreba nam je ponovno poput nasih predaka. shvatiti koliko je neraskidivo i jako civilizacijsko korijenje naseg nesigurnog razdoblja. iako nedostatno. u vremenu neizvjesnosti i izazova. Nezaobilazna u svemu jest silueta jednog. recimo.

..to je zasada koju je isticala cijela anticka filozofija. kojega zele svi ljudi u . .IDEAL I KULT STOICIZMA 29 STOICIZAM " ... obuhvaceno nenarusenim stihovima.Bila bi to greska kada bismo ovu ljepotu drzali za nesto sto je postalo bez truda. bez napora . Mirno. na pomirenju s tom samocom. To je. to sto govori 0 ljudskoj patnji tako je prodorno. Mir. i osnova klasicne umjetnosti.. takoder. I upravo zbog toga. Izvor klasicne umjetnosti nije cak toliko ni genij koliko karakter. tako dirljivo i tako univerzalno.. sto manje im zamjerati a sto je moguce vise traziti od samog sebe . To je neprolazna umjetnost i knjizevnost jer nema u njoj va sara i prolaznih emocija . Anticka je knjizevnost Iisena zaljenja umjetnika nad vlastitom sudbinom. Sto manje ocekivati od drugih.Ta se kultura osniva na priznanju postojanja neke iskonske covjekove samoc e.

covjeka. mi vlja covjeka u odnos prema svijetu koji ga okruzuje: predstavlja ga kao integralni. i nalazi se u svome cistom obliku iznad osobne prirode covjeka. Dobro je to razumio onaj rim ski car iz kasne epohe koji je lezao tesko bolestan i slusao oko sebe eho straha. nije nicija posebna vrlina. filozofskom naslijedu i vremenu u kojem su primjeren princip je nadreden tvari. Za svemir su govorili da ima kuglast. limo. svijet je u svom postojanju jedinstven. mudrac. Radi se. a onda opet eho zlobnih nagadanja 0 tome. Osnovno pitanje filozofije u sustini bi se moglo svesti na pitanje 0 da ih covjek moze kontemplirati Hrabrost neovisno cinu. onako i onom smislu kako mi to razumijemo covjeka rekli bismo danasnjim ali ga da postoji fizicko tijelo covjeka i ono djeluje: tijelo kojega ne vidimo barem u djelovanju a to je dusa.ravnoteza dostignuca duha. nailazimo na evobiljaka. Tijela. Tako aktivni zivjeli. koja djeluje takoder. medutim. smislu covjekova zivota. razumijevan je kao nesto rijalnim. neizvodivi jeta. jedinstvenost 0 sto nije covjeku dato nego mu je upravo zadato. bogovi i vrline. kad ga je zapovjednik garde pitao kakva treba biti lozinka kojom ce se nocu odzivati straze na zidinama. aspekta: aktivni i pasivni. Za Platonov bismo pristup pitanja Aristotelov vise razumski. covjek i njegova dusa."3) antickog duha bilo je N a primjeru Jedno od najvecih umijece postavljanja rijecnikom dobrog pitanja. svaki su na svoj nacin objasnjavaii mogli reci da je bio vise duhovan i uman. a 0 sukcesiji. Stoici sami ni na jednom mjestu i ni jednom rjecju ne spominju da su ova tijela materijalna danas. znamo za nju da postoji kao takva.30 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 31 grckoj i rimskoj tradiciji. ideje dobra. odgovorio je: a e qua n i mit a s . stirn da ova Zemlja i svemir. da su stoici prije svega tumacili svijeta. etike i drugo. zivotinja savrseni covjek. postojanje tijela. kazimo odmah na pocetku. Stoici neka tumace na nacin drukciji od svojih prethodnika.. Razliciti veliki sustavi koji su postojali razvijeni vee Aristotelov Likaion. aspektom minerala. takoder. rekli bismo. iz kojih se sastoji svijet imaju u sebi dva. Filozofija (anticka) stadio tog svemira ili svi11 bica koja takoder dolaze do izraza kroz npr. sve to za stoike ima objektivno tijela mogu biti jedna suptilnija od drugih. Njihov se filozofski pogled ponekad nazivao mate- . iako ne i materijalan. Pasivni aspekt ili tvar Dah kao aktivni i covjeka prozet je aktivnim lucijsku ljestvicu ili dahom. Ako se malo zamis- postoji jos jedno njegovo osjecamo i naslucujemo Vrline su prepoznatljive buduci one su samostalna djelovanje. Ovdje. sto c e se dogoditi s carstvom. postaje slican Bogu. vidjet cemo da su dublja pitanja uvijek neke vrste putokaz prema pravom odgovoru. dijelom zbog raznovrsnih potreba i ukusa razlicitih istrazivaca u podrucju filozofije. Platonova Akademea i pitanja Boga. zaobljen sa svih strana oblik te da se izvan njega nalazi praznina. duha. vrijeme nastajanja stoicke doktrine.

zraka. jedan zajedriicki bozanski plan iii cilj. kao aktivni princip. zakonom prirode. buduci da pneuma postoji kao princip ona je prvi uzrok svakog pokreta koji prethodi stvaranju. dakle u ciklusu mirovanja i nemanifestiranog postojanja. takoder. kojim vlada zakon -logos. Duse mudraca mogu prijeci vatreni bezdan koji covjeka dijeli od jednog ciklusa do drugog i njihovo postojanje nadilazi cak i veliki pozar svijeta. prirodu biljaka. Kao sto uzrok stvaranja pneuma.32 Seneka IDEAL I KUL T STOICIZMA 33 princip ili dah (pneuma. jer nista nije slucajno nego dolazi razlozno. uzrok ostalih elemenata. Glup covjek ne moze biti istinski sretan.kako postici mudrost? Kako shvatiti bozanski zakon koji upravlja svijetom? Odgovor je vrlo jednostavan: mudrost se postize sarno kroz vrlinu. Postoji takoder jedan zajednicki urn. U procesu stvaranja i oblikovanja prvobitna mate- rija dijeli se na svoje dijelove. Pneuma iii aktivni princip. povratak prvobitnoj materiji. Kao jedinstvena cjelina svijet. dusu zivotinje i razum covjeka. tj. vode i zemlje. Buduci da je svijet ipak bozanski. htio to on ili ne podlozan je sveprozimajuc em zakonu postojanja. bozanski dah ili vatra. takoder. Usud i providenje brinu se 0 uredenju svijeta i odvijanju dogadaja. univerzalni zakon u jednom zajednickom svemiru. kako je pneuma kao princip uvijek jedinstvena i jedna tako su i uzroci povezani medu sobom. Postizuci mudrost kroz vrlinu upoznajemo blazenstvo iii istinsku srecu. U povezanom lancu uzroka i posljedica jest sudbina ovoga svijeta kao jedan i jedinstveni proces stvaranja. ureden i smislen. Iz toga svega bilo je stoicima ocito da svijet posjeduje bozansku prirodu koja prozima njegovu tvar. predstavlja uzrok pokreta. Stoici su. dah. odreden uzrokom stvari. Nakon zavrsetka drugog razdoblja i mirovanja u jedinstvu prvobitnosti po novo zapocinje proses stvaranja i oblikovanja. tako je i vatra ili veliki pozar svijeta ujedno i njegov zavrsetak. dali i teoriju vjecnog povratka koja je govorila 0 kozmogenezi. Pneuma ili dah. Taj proces stvaranja i oblikovanja predstavlja prvo razdoblje. drugim je razdobljem povratak izvoru i jedinstvu prvobitne materije. postoji i kao [edno ogromno tijelo. podrazumijeva se razvoj covjeka unutar jednog ogromnog ciklusa stvaranja: duse mudraca mogu sacuvati svjesnost i nakon ciklusa stvaranja. U njemu egzistira jedan zajednicki. i medu tim dijelovima nastaju razlike materijalnog svijeta. jer ne moze dod do vise spoznaje zivota: sreca glupog covjeka ne moze biti sreca za mudraca . Istinska sreca osniva se se upravo na skladu covjekovog zivota sa zakonom. postanku svijeta i njegovoj daljnjoj sudbini. Ovo eticko pitanje zajednicko je u stvari (s odgovorom dakako) svim velikim filozofskim skolama staroga vijeka. bila je predstavljana i kao vatra.) prozima odlike nepomicne tvari. opet zahvaljujuci pneumi iIi vatri. Covjek je dio ove bozanske prirode i ovog bozanskog svemira. iz spoznaje mudrosti proizlazi istinska sreca.grc. Do svojih temeljnih nacela u podrucju etike stoici dolaze kroz pitanje .

rekli bismo danas. Postizuci. Njegovo postaje sve zato sto se odrekao svega. Mudar covjek svjestan je da za ostvarenje srece mora iii u potpunosti ovladati izvanjskim stvarima . razumna i skladna. Ne moze. odnosno prema bozanskom zakonu prirode. vladanje sobom vodi covjeka savrsensrvu (na grckom rijec "savrsenstvo" . Vrlina. Ako je postao od njih neovisan. Za stoike su vrlina i zakon prirode prisutni u vladanju sobom.sto zna da nije moguce. To je ono sto covjek mora shvatiti. da djeluje u skladu s vlastitom prirodom i tek tada postaje istinski slobod an. slijede. to znaci biti istinski sretan. tad a pocinje upoznavati istinsko svijetlo vrlina i poimati samog Boga. ali moze zavladati nad sobom. razumnog i skladnog. ostvarujuci vrlinu i spoznavajuci ju u potpunosti covjek sam dolazi u blisko susjedstvo Boga. mudar covjek gradi u sebi unutarnja dobra koja ne ovise 0 izvanjskim okolnostima. Ostvarenje vrline u sebi i postignuce mudrosti jest najveca sreca koju moze pojmiti i postici covjek. Vrlina postaje. otkriti i postic i sam. Covjek tezi tomu da ostvari svoju prirodu. dakle.znaci takoder i srec a) i konacnoj spoznaji 0 svemu. duhovne prirode. Kad je vee postao neovisan od izvanjskog svijeta. iii postati od njih neovisan. Ako posjeduje dobra. znaci biti svjestan bozanskog. misli se . Vrlinu su stoici obnjasnjavali i pomocu prirode: ako je priroda bozanska. stoga sto jest u tom vladanju svojom osobom prisutan dah vrline.mudar covjek ne moze pozeljeti srecu glupog covjeka.neovisan 0 samome sebi gdje je probudio izvana neuvjetovanu kondiciju i kad je ovladao sobom. Prema tomu. To je svjesnost 0 zakonu koji nadvisuje ljudska bica a mudri ga. Smatrajuci da filozofiju treba pojednostaviti. Sarno zivot u skladu s vrlinom moze biti slobodan. sarno razuman covjek moze otkriti i ostvariti svoju slobodu zato sto je razum veza izmedu vrline i zakona prirode. odnosno.eudaimonla . Mudrac kontemplira vrlinu takoder i kroz kontempliranje bozanskog zakona prirode. mudar covjek istodobno postaje slobodnim i sretnim. jer su podlozne promjenjivoj sudbini i uopce promjeni u svoju suprotnost. onda zivjeti u skladu s prirodom. ponekad ne sarno cilj i krajnje dobro. Razuman covjek stuje vrlinu i bozanski zakon prirode. ali znaci uciniti korak dalje. koja ne ovise 0 izvanjskim okolnostima. koja mudrog covjeka cini bliskim Bogu za stoike predstavlja istinsko dobro.34 Seneka IDEAL I KUL T STOICIZMA 35 . imati spoznaju 0 sebi u . moze ovladati sobom. Tada se tek pocinje uocavati da se prava sreca ne temelji na izvanjskim okolnostima i stvarima. kako u sebi tako i u svome djelovanju. [asno je da je ova sreca. Put vrline je put cina i ujedno kontemplacije 0 vrlini. jer bora vi u samom susjedstvu Boga. prema visini i mudrosti duha. korak naprijed. Biti slobodan znaci biti slobodan u duhu. Biti na putu mudrosti jos uvijek ne znaci biti mudar i posjedovati mudrost u sebi. zavladati nad svijetom. dakako. stoici su u prvi plan istakli vrlinu. Nerazuman covjek ne moze biti slobodan. Stujuei vrlinu i slijedec i zakon prirode.

[edino gdje. jesu strasti. i zavist koje.). roditelji. Ovdje treba reci da potpunu vrlinu posjeduje samo mudrac. vrlina stoji. au drugom kojih se u potpunosti duse.ona je upravo dio ovoga zakona. 0 kao istinsko svijeta u Tu pravu u stoika 0 jna.36 Seneka IDEAL I KUL T STOICIZMA 37 jedinstvu s bozanskim zakonom pO kojem se sve u prirodi (umjereni naklonost imetak. i tra- odvija. Stoga nije ne. Neki izvrseni covjek. dobro. onu visu i nadredenu. "stvari" . dakle zakonom. To su nagoni treba Iisiti jer predstavljaju nap ora i patnji. svojoj volji i1i na bilo koji nacin biti u tome vrlini i pravi je razum vrlinom prozet. dobra (stvari vrijedne bolest pasivni . dapace. Za stoike. Razum zna kroz razboritost i znanje (frunezis. ono sto je stvarno strasti ili afekata lose. grc. dio nize prirode bica. Hijerahijski izvana. una toe svojoj strogosti imala u sebi vrlo zivotni optimizam nacin naglasila mogucnost postizanja srece. na putu vrline ili ne. dobro podrijetlo. jednostavan Stvari vrijedne posjedovanja nadarenost). Sve ostale. Prava priroda covjeka kao dio jedinstvenog skladu je s njegovom prirodu razum. djelovanja sarna namjera. Zanimljivo se objavljuje muzevnost u vrsenju moguce ostvareni kao pravednost u podnosen]u i vodenju posjedovati u postupanju i davanju. pak. smislu. Ostali ljudi mogu biti dobri i losi. strasti SUI ljudi ili njihova ljubav). shvacen ako ne znamo svojih poslova je u jednom tice. stoicke etike. djeca. sto bi se u ovom kratkom nisu dostojne Kao posljednje. odredenosti. su zudnja Strasti bica. 5to se. a ipak bez posebne cinjenja dobra. imati mogu biti podlozne odnosno moze se pone- prirodom.cin moze biti moralan tarnje nakane ispravan je neposredna cin. Aktivni aspekt (ratio perfecta u Seneke) ili ispravni razum je da je vrlina kao takva ipak jedinstvena jer kao radaju afekte. u rimskih stoika kao ostecen. ugled. jer je na sne (zdravlje. doista. ispravnost tjelesnih organa. Takav su cin stoici nazi va li iznad njega stoji castan cin kojem prikazu ticalo i nakana cinjenje dobra. pak. i kao razboritost i obveza. moze biti suveren jest podrucje dobra i1i vrline. covjekove ili postici prividna (ratio recta u Cicerona). zivot) i izvanjske . pojam stoicke nuznosti . Stoicka sloboda ne iskljucuje. cak i kao sam razum. odreduje covjeka.koje nisu dijelom viseg bica . ogromni znacaj za stoike ima cin ponekad tesko moze biti Neki unukakva mu je bila namjera. pamcenje. iznad svega toga jer je postojana i prijeci u svoju suprotnost. a oni nisu u skladu s visom prirodom nastoje dosegnuti posjedovanja). Sama. padaju stvari dostojne ili vrijedne posjedovanja. stvari koje treba odbadti posjedovanja intelektualne (jasnoca ili koje jednostavno ili dostojne misli.tuga i bojazan iIi strah. Ove stvari koje je dostojno promjenama kad neovisno istinskog pojaviti njihov nedostatak. mudrac ih nadvisuje sve.stoici su podijelili u dvije kategorije. Prvoj pridrugoj su tjele- npr. trebalo bi reci da je. siroko uzevsi. Stoga su stoici ponekad vrlinu odredivali savrseni razum episteme. Covjek ih moze izgubiti pak.

strogosti i ozbiljnosti njihove etike pojam "stoicizam" iii "stoik" u uporabi je i danas. Njihova je logika govorila 0 znanju i onomu sto je oznaceno. stoik znacilo bi biti mudar i jak. Nije medutim sporno da su stoickla skola i stoicizam u cjelini bili jedan od elemenata koji su gradili mentalitet starog vijeka u sirokom razdoblju od pet stotina godina. Njihov se. kao i one koji su ih osporavali zajedno s njihovim naukom. od konca IV. one koji su uocavali vrijednost njih i njihovog nauka. Lako ih je uociti . Buduci da polaze od covjeka kao bozanskog bica stoici uvidaju znacaj i velicinu poimanja ljudskosti i covjecanstva. Samo je iznad njih stavljao imperativ vrline. dijalektike.38 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 39 mudrosti i dobra. kao dio organizirane cjeline Ijudskog drustva: cilj i zadatak drzave za stoike bio je organizirati razvoj ljudskog drustva. Onim sto dani znak oznacuje bavi se umijece dijalektike. prvo uciniti razborito i pravedno. shvatiti ogromnu razliku izmedu onoga sto se moze promijeniti i onoga sto se promijeniti ne moze. Te su jednostavne istine kriteriji. doista. razuma. a njihova se ravnodusnost ogranicava na izvanjska i materijalna dobra. ako hoc e. Za njih su se znali boriti i suprostaviti jer ta su nacela za njih imala objektivnu i jedinu istinsku vrijednost. Covjek je sam duzan vrsiti svoje obveze u drustvu i u okviru neke drustvene grupe. cak i kroz osjetila pokazuju svoju istinitost. drugo podnijeti stoicki. odnosno polazista. Stoicka je etika tezila tomu da covjeka ucini istinski mudrim. ponekad i pogresno. kozmopolitizam nije gubio u relativiziranju razlika izmedu etnickih i drustvenih grupa kojih je bio svjestan. Najbitnije od svega bilo je u tomu za stoike razlikovati istinu od naslaga iluzija i varki. u nesto drugom znacenju od onoga koji joj je pripisan danas. takoder. uvjetno receno. Kriterij istine. istinskog dobra i jedinstva jednog svijeta i jednog ljudskog roda u odnosu na bozanski zakon koji upravlja njegovim postojanjem. Znanost ili disciplina koja se bavi pitanjem uma. U stoika postoji naklonost prema covjeku jer je covjek bozansko bic e. ispituje istinitost -da li je i koliko istinito ono sto je oznaceno. dakle muzevno. obicne istine koje neposredno. To je najveca zajednica kojoj u njihovom poimanju jedinstva svijeta pripada svaki covjek. Stoici su imali svoje pristase i svoje protivnike. Biti. a bolje receno sredstvo i nacin kojim se moze spoznati istina kao takva su one jednostavne. stoljeca prije Krista. Nije takoder .za nas moze biti zanirnljivo da su ta primjecivanja iii uocavanja na grckom nazivali "fantaziai". usli u povijest civilizacije bila je njihova etika. naime. Covjeka gledaju. sto taj znak oznacuje. svega onog sto covjek. moze otkriti u sebi samom. Stoici su bili dosljedni svojim etickim nacelima. Zbog toga su kasniji stoici uvidali znacaj ogromnog i uredenog Rimskog carstva. Pravo znanje za stoike jest ono koje uzrokuje promjene u dusi i naravi covjeka. Zbog odredenosti. dakle sretnim. I pored dubine stockog ucenja ono po cemu su. vise svijesti (logosa) za stoike jest logika. medutim. jer ga se neispravno poistovjecuje s pasivnoscu u odnosu na dogadaje. Ona.

obuhvacalo je citavo III. Rijec uopce "stoicizam" potjece. godine prije Krista osniva vlastitu skolu koju je vodio puna tri desetljec a. tzv. Produbivsi svoje znanje Zenon pocinje formirati svoje vlastite pogiede i oko 300. tezeci da pored kontempacije budu takoder i ljudi cina. rodio se 336. nadahnut likom Sokrata i zanosnom jednostavnovscu "apologije" ili Platonove obrane mudraca. stoljece prije Krista. a u Atenu je dosao kao mladic od dvadesetak godina zeljan mudrosti i znanja. Usponi. od grckog izraza "Stoa poikile" ili "Oslikani trijem" sto se odnosi na mjesto u Ateni gdje su se okupljali i tumacili svoj nauk prvi poklonici ove doktrine. kako je to vee receno. UtemeIjiteIjove skole. godine Prije Krista. prije Krista. padovi i opet usponi nekih od njih pokazuju nam za covjeka tipican napor da nadvlada svoja tjelesna i materijalna ogranicenja.40 Seneka IDEAL I KUL T STOICIZMA 41 sporno da su u etici tezili ostvarenju svojih ideala i upravo stoga tako dobro bili primljeni u starom Rimu."stara stoa". Zenon je postavio temelje stoicke doktrine koju su kasnije razvijali i . GLA VNI PREDSTA VNICI STOICIZMA STARASTOA Prvo razdoblje stoicke skole. Zenon s Cipra. gdje su mnogi Rimljani u stoicizmu pronasli suvremeniji ekvivalent za staru rimsku vrlinu. sve do svoje smrti 264.

nije uspio dostignuti razinu svog ucitelja. Atenjani su ga stovali kao svoga sugradanina pa i vise. Bio je vrlo plod an pisac kojega se djela nisu. Svestrano obrazovan polihistor Poseidonije povezivao je stoicku doktrinu u dostignuCima egzaktnih znanosti helenistickog razdoblja. U tom se razdoblju stoicizam pocinje siriti i u Rimu nalazeci poklonike u uglednim rimskim kucama Scipiona.) iz Apameje koji je odigrao jednu od vodecih uloga u povijesti stoicizma. ali njegov nauk ostaje pod jacim uplivom najstarijih predstavnika stoicizma. Hrizip (280.). i Atalos. Njen pocetak obiljezio je stoik Panetije s otoka Roda gdje je nakon Atene stoicizam nastavio svoju evoluciju. podigli su spomenik filozofu u znak priznanja stoickoj doktrini i vrlini koju je tako dobro znao prenijeti drugima. pozna tom po kreposnom zivotu. Hrizip je bio jedan od najplodnijih stoickih pisaca i jedan od najpoznatijih stoika u cjelini.50. ali su barem malim dijelom poznata iz kasnijih relacija drugih pisaca.-205. prije Krista predstavljao stoicizam u Rimu). koji je skolu vodio do kraja stoljeca. ipak.42 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 43 obogacivali njegovi sljedbenici. hvaljen kasnije od Seneke. Vremenski srednjoj stoi pripadao bi i Diogen iz Seleucije (155. pjesnika Lukana.0 duznostima" posluzilo je Ciceronu za njegovo istoimeno "De officiis". daje stoickoj doktrini skoro konacan oblik u kojem su je primali (dijelom i obogacivali) kasniji stoici kroz pune cetiri stotine godina. Lelija i drugih. Ovdje je stoicizam pokazao zivotnost i snagu svoje etike i prakticne mudrosti zivota. nedovrsenog zbog nagle smrti pjesnika.) i posebice Poseidonije (135. MLADASTOA Posljednja faza stoicizma nasla je svoje najbitnije predstavnike u samom Rimu i rimskom poimanju vrline. Vee u njegovo doba (a pogotovo nakon njega) stoici u tumacenjn svoje doktrine sezu za doktrinom Platona i u duhu svoga vremena za mistickim naukom podrijetlom s Dalekog istoka. na zapovijed . uciteli i prijatelj kasnije Cicerona. sacuvala.-110.. Prvi od njih je Diodot. SREDNJA STOA To je drugo razdoblje u povijesti skole u kojem dolazi do nekih novina u tumacenju stoicke doktrine. filozof koji. Najznacajniji predstavnici srednje stoe su spomenuti Panetije (185. Njegovo djelo . upravitelj skole do 232. ucitelj Seneke jos iz vremena Tiberija. Na kraju ovog razdoblja mozemo spomenuti jos dvojicu. poznatijih po svojim slavnim ucenicima. na zalost. Od najpoznatijih mozemo izdvojiti Seneku (0 kojem ce govora biti u posebnoj cjelini) i sina njegovog brata. aut ora cuvenog epa "Pharsalia" 0 gradanskom ratu u posljednjim dekadama Republike. prije Krista. Njegov nasljednik bijase Kleont.

Drustveni status nije mu smetao u ljubavi prema mudrosti koju je kao oslobodenik (oko 90. lako vrlo duhovan u svojim razmisljanjima u svom se spisu "Samomu sebi" (kojega nije namjeravao objaviti) najvise bavi etikom i prakticnim uputama za zivot. prema Epiktetu. filozofiji i uopc e kulturi. Diogen i Hrizip. Uopce.e. mozda.) poceo tumaciti u Rimu. poglavito u podrucju etike. Posljednji veliki stojik bio je rimski imp era tor Marko AureIije koji je Rimom vladao u godinama 161. sve do nasih dana. rob frigijskog podrijetla (oko 50. Privukao je svojom originalnoscu i dubinom nauka u NikopoIis mlade ljude s cijelog podrucja Rimskog imperija. Rimskog cara i vladara svijeta. za najveci (iii barem jed an od najvecih) paradoks u dugoj povijesti stoicizma moze se drzati cinjenicu da je u liku i osobi Marka Aurelija.n. Citajuci njegove misli ostajemo pod dojmom onoga sto je car govorio samomu sebi zbog jednostavnosti i dubine duha kojega moze primiti kao uzor svaki misaoni covjek. Covjek. Za stoicizam je kao filozof daleko znacajniji Epiktet. D njihovoj filozofskoj sustini otkrivamo sklad stoicke mudrosti.n. citirane takoder pod naslovom "Prirucnik morala".)koji je vee u ranoj mladosti boravio u Rimu. posebice Epikteta i Marka Aurelija . jer teziti mudrosti znaci odgajati se i postajati dobar u smislu vrline iii jednostavno bolji. u duhu stoicke doktrine.-1S0. stoljecima prisutan kao nadahnuce u knjizevnosti.godine n. bez vecih i znacajnih predstavnika svoje doktrine. stoicka etika dosegla vrhunac nakon cega sarna skola polako prelazi u sjenu. Njegov izvorni nauk upoznaIi smo zahvaljujuci Arionu koji je prikupio njegove misli i potom izdao kao "Diatribe". gdje ga je zajedno s ostalim filozofima kao politicki nepodobnog udaljilo stupanje na snagu edikta cara Domicijana iz 94. tako jednostavno za covjeka i duboko obradio pitanja etike i morala. Nijedan veliki filozofski sustav staroga vijeka nije na takav nacin. Bio je jedna od najcuvenijih Iicnosti svoga vijeka.-130.n. oni koji sluze strastima istinski robovi u dusi. stoga mu filozofija odise najstarijim maksimama stoicizma. Citajuci stoicke spise dozivljavamo veliko ispunjenje i istodobno olaksanje u prepoznavanju vlastitog iskustva kojega. I kao rob smatrao se zivom dokazom da je slobodan sarno mudar covjek i da su. Na samom koncu ovog kratkog prikaza 0 glavnim predstavnicima stoicizma treba reci da stoicki zapisi u cjelosti.roba i rimskog vladara.44 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 45 Nerona. Najveci uzori bili su mu Sokrat. dosljedno potvrduju vrijednost svojega nauka.e. te da je najgorom vrstom ropstva robovati strastima vlastite duse.e. ali zato s nista manjim uplivom na druge dvije i uostalom nove doktrine nadolazece nemirne epohe: novoplatonizma i krscanstva. nismo odredili ili se nismo usudili . Bioje Epiktet neizmjerno stovan od svojih ucenika i sam duboko uvjeren u vaznost svoga poslanstva. To se odnosi vee na drugo razdoblje njegova zivota kojega provodi u izgnanstvu u gradu Nikopolis u Epiru.kao "filozof na prijestolju" u punom smislu rijeci.e. nuzno mora teziti mudrosti.

Mladi se Seneka osim govornistvom silno zainteresirao filozofijom.46 Seneka IDEAL I KUL T STOICIZMA 47 odrediti do kraja. rodio se oko 4. Bio je i po ocu i po majci Helviji potomak starih i uglednih rimskih rodova viteskog staleza. Poput mnogih grckih i rimskih filozofa nakon studija . Pitagorejca Soitiona spominje u IIPismima" a obrazovanog stoika Atala u IIPitanjima prirode". uvijek je vrijedno pokusati jos jednom. Iako je slusao nekoliko ucitelja. zvani takoder Mladi ili Filozof radi razlikovanja od oca Retora istoga imena. Otac. medu kojima eklekticare. Sam 0 tome razdoblju pise ponegdje u svojim spisima. Seneka se ipak najvise vezao za stoicizam. godine prije Krista u hispanskoj Cordobi. Primjerom stoika. bijase prvi ucitelj buduceg filozofa koji je djecaka uvodio u svijet znanja i govorniStva. po zelji oca da tamo nastavi svoje obrazovanje i zapocne jednoga dana politicku karijeru. ZIVOT SENEKE Lucije Anej Seneka. pitagorejce kao i svakoga koji je predstavljao neku moralnu velicinu. U Rim je dosao prilicno mlad. Seneka Retor.

Klaudijeva Dodamo zena Mesalina. Cijelo vrijeme svog boravka radu i filozofiji. honorum" vrseci najprije duznost kvestora a nedugo potom usao je i u rim ski senat. Stanovao je u to vrijeme u samog gubernatora u podrucju razdoblja danasnjih religije i misterijskih Indije". za buduca na same promjenjiva sudbina jos jednom poigrala sa Senekinim zivoza jednog od odgojitelja kao zivahnog postao zrtva dvorskih kao navodni iz 30.g.n. Sam Seneka opsimijih 0 telj pikanterije. posvetio za utjecaje u dvorskoj sredini.0 polozaju dana. Nedvojbeno otpoceo Vinicijeva zena. je takoder poslove kao branitelj na sudu gdje je stekao dobar glas svoIzgledalo [e da su mladom carskog Rima cara ali i svovrata u najvise krugove i govomickoj tamosnjoj divljini otoka. ipak. mogla biti opasan konkurent imetkom. morao je otici u izgnanstvo gdje je na divljoj. Seneka se vraca iz izgnanstva dobija visoku duznost Tacita ova velikodusna vremena."Utjeha za majku Helviju" i. ipak. te da su optuzbe pretpostavkama. avak u Egiptu imao znacajnu je nakon ulogu u zivotu filozofa. Morao je i sam ulagati nap or da bi u samoci surovog okruzenja intelektualno sa sobom i sudeci po spisima iz toga razdoblja trud je. (41. Iz toga dominirati potjecu njegova prva djela razlicite tematike. Osloboden misljenju Agripine gentnom Mesaline.Agripini. sestra Kaligule. Upravo s Korzike potjecu dva znacajna njegova spisa . postavljen prikazuju Nerona ljubavnik ucitelja mladoga.. u kojem ce Seneka stoljecima . i i biografi mladica cak i vlapretora.48 Seneka IDEAL I KUL T STOICIZMA 49 otisao je u Egipat gdje je ostao nekoliko godina. jos djecaka. Povjesnicari iz tog razdoblja kojeg je privlacila umjetnost. uzdignuvsi Stovise. a zahvaljujuci drugoj zeni u Rim.e. morao povuci Caligule njegovoj knjizevnoj razdoblja iz podrucja zbog zavisti zloglasnog vjestini.filozofije morala. poezija. sa svojim obrazovanjem.) odrzavao licnostima dvorskog svih optuzbi povjesnicara jim autoritetom imala je za cilj pridobiti covjeku saveznika prognanika je na dvoru u jednom jakom i inteli- U vrijeme cara Klaudija teljske veze s najistaknutijim Uskoro je medutim prevlast Vinicija. Cak i Svetonije. ljubi- Korzici proveo osam dugih godina.n. povratka.Utjeha za Polibija". cija zena bijase sestra njesvoje znanje iz toga Egipta" do kultova. konjanistvo. urodio plodom. Po gesta Tako se carstva. Nerona. knjizevnom u Egiptu nije je da je borsvoj "cursus pravnicke ostavio nikakvih U Rimu.-S4. [ulija Levila. potvrduje da ni Vinicijevoj zeni nije bila ostavljena nikakva mogucnost obrane. Tamo je Seneka produbio potjecu radovi . nisu sacuvali svom boravku zapisa. na zalost. . kao uostalom retorikom i prilicno jakim na Korzici Seneka je iako ne bez otpora i moralno ostao i Seneka. u to vrijeme. Optuzen intriga i borbi za zene Marka za brakolomstvo tom.0 polozaju koji se. Obavljao jim govornickim covjeku otvorena umijecem. na dvoru konzula je prijazivota. Vjerojatno i svetinjama gove majke Helvije.e. vrhove kada se.. vise nego povijesne faktografije. Nakon smaknuca Klaudija . bile zasnovane lako postaje na ne bas jasnim bila prva da je razumljivo li da je autor optuzbi i .

[edan od odgajatelja buduceg cara i istaknuti drzavnik imao je u pocetku vladavine maloljetnog Nerona kao zastupnik skoro svu vlast u svojim rukama. Samom su Seneki to vjerojatno bile najljepse godine zivota. Oko go dine 62. jednoznacno ocjenjuju kao jedno od najuspjesnijih (neki i kao najuspjesnije) u povijesti imperija.0 blagosti". najvise je N eronu nedostajalo istrajnosti i dobre volje da slijedi upute ucitelja. Klevete su opet snasle osobu mudraca i tako se Seneka . i sto on sam to nije smatrao osobito znacajnim. Nakon smrti Klaudija moe Seneke raste jos vise. njegovi mu neprijatelji nisu mogli oprostiti. Sve je ukazivalo na to da Rim cekaju godine stabilnosti i mira. Neronu je tada humanost Seneke morala postati nepodnosljivom. podsjecajuci tiranina na vlastitu okrutnost vidljivu u brojnim prijestupima.50 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 51 storucno pisanje stihova pO cemu se dalo zakljuciti da postoji u njemu ipak neko "sjeme kulture". Nema za to nikakve dvojbe da je Seneka u jos mladog N erona mogao uociti klice buduceg zla. Darivao je ne sarno senatore nego i narod. Koristio je svaku priliku za neki an dostojan pravednog i dobrog vladara koji brine 0 svojim podanicima. U senatu je odredio program svoje vladavine prema kojem se u pocetku doista drzao Augustovih zasada.. Na takav bi se nacin mogao protumaciti spis . Uredno izvrsavanje obveza i razborito upravljanje imetkom dovelo je do logicnog povecanja Senekinog bogatstva. podrijetlom. smanjivao i ukidao poreze. To sto su ga podrijetlo i sudbina ucinili jednim od najbogatijih u to vrijeme Rimljana. nerado izricao pravno zasnovane smrtne presude. iz ugledne i bogate obitelji. Seneka je naime mnogima mogao smetati zbog svoga bogatstva. na svom imanju u Kampanji. nije ni posve sigurno koliko je stvarno mogao biti utjecaj Seneke na Nerona buduci da je imao ovaj i drugih ucitelja osim Seneke. knjizevnom i filozofskom radu. Sam Neron na pocetku svoje vladavine kao da se trudio slijediti naputke Sen eke iz posvecenog mu spisa. no sarno do trenutka kada je Neron otrovao brata Britanika i umorstvom ocito- vao svoju pritajenu okrutnost. koje je bilo veliko jos u trenutku nasljedstva kojeg je dobio od roditelja. U stvari. Uspio je za mirovinu dobiti dozvolu cara i u drustvu svoje vjerne zene Pauline posvetio se u potpunosti. Svaka rijec filozofa mogla mu je odjeknuti kao povod za griznju savjesti. I doista. Taj se imetak jos vise povecavao kada se Seneka ozenio lijepom Paulin om. a njegovi su protivnici znali to napraviti prilicno dobro. takoder. Bio je napokon daleko od spletki i mracne dvorske sredine koja mu jet cini set po svaku cijenu htjela pripisati svoje karakteristike. iako je filozof bio poznat po suzdrzanom i asketskom zivotu. Trebalo je stoga ocrniti Seneku. gotovo kao ostvarenje platenskog ideala vladara-filozofa. Osim toga. posvecen Neronu u prvim godinama njegove vlasti. Seneka se postupno povlaci iz dvorskog zivota uvidjevsi da su neznatni njegovi utjecaji na Nerona koji je sve vise davao maha svojoj tiranskoj vlasti. Povjesnicari to petogodiSnje razdoblje Senekinog utjecaja.

po svaku cijenu licemjera i covjeka koji u zivotu nije 0 tome znao. prilicno bitna. neki su. Pogledajmo zatim kako su njegovu srnrt opisali kronicari. Bio je dakle osuden da sam sebi u nazocnosti satnika na rukama Cak i povjesnicari mnogo drzao do ideala kojima je toliko pisao. znanstvenik. Neron.52 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 53 nakon svega povukao u Seneki htjeli pokazati u svoju dostojnu samocu. cijelom razi filozof. nije na smrt gledao kao na konacni zavrsetak kada je carstvo cvalo i kada se castohlepl jem moe nika blizilo kako je vee receno. Bio je. Mozemo se upitati. dosla do izrazaja moralna Senekina rekao za svoju smrt: "Vopce mi nije bitno njegova smrt. Kada je naime godine Sokrata umro je u skladu s idealom u kojeg je vjerovao cijelog svog zivota. Za nas je medutim mirom krugu odlaska. kao i drugi veliki filozofi starog vijeka. Sam je Seneka jedkoliko ce guzve biti oko moje smrti . Neron je optuzio Seneku ne za saucesnistvo . Docekavsi spoznaju da vise nema sto napraviti u tom svijetu i da je jednostavno dana pridruzio kulture covjeka. draknjizevnik prirodnih zavrsio svoj zivot s punim dostojanstvom nije komentirali nom prilikom V samom je trenutku smrti. kako su zabiljezili biografi i kasmnogi. Bio je. ali za samu njegovu smrt to uopce nije otvori zile. plodan i nadaren govornik. Cak ida je citav svoj zivot posvetio radu na podrucju Seneka je ipak odabrao ono sto je ostalo za njim. uprapisac i filozof. ona ce uvijek biti ista"4). neskloni filozofu priznaju da je Seneka stoiCkog mudraca. i moe. A pored u vremenu radije nego groznlcavo trazenje izlaza iz situacije koju mu bijase nametnuo Seneka uostalom.bilo gdje. da bi rad samo na tome i tim pitanjima je obradivao svega toga Seneka je bio i pravnik vremenu mraka. svega. i drzavnik Seneka mogao ispuniti zivot smrtnika. pojava i Kakav je. dakle. bitno. kako je sve to mogao raditi samo jedan covjek? Bilo je to pitanje trn u oku mnogima nadarenost i iskljucivo kojima je smetalo Senekino bogatstvo. samo sve knjizevnosti i filozofije.n. moralist. Protivnici smrti. dosao smiraj njegovih duhovne se cijelim svojim bicem cuvarima Seneke bili su neizravnim stoickog mudraca 65. doista bila. samo su kroz tu uzvisenu jos vise potvrdili velicinu zofije. Seneka bio kao covjek? Najprije bi trebalo reci sto je sve Seneka radio i to u manjevise doblju svog boravka maturg. Moguce je da je Seneka carskog i tad smatrali svetim covjekom. u stvari.e. uzrokom njegove i poznatu u povijesti smrt i njegove filourota nego vitelj velikih posjeda. pjesnik. bila otkrivena Pizona.dokaz istinitosti njegova nauka. S jednostavnim prijatelja. takoder. nevjerojatno drzavnik. Poput svjedoka upravitelj svojih ogromnih posjeda. istrazivac na dvoru. stoickog svojih mudraca najblizih je. toliko opsezno. pak. Neki su ga za "su-znanje" nesto i 0 0 uroti protiv cara. takva kakva i nenarusenim smrt u filozofskog velicina . cjelokupno bogatstvo kojeg imamo koje danas (a nije se sacuvalo sve) bilo bi dovoljno veliko i bogato.

nesto vee stroze koreci. i sto mu je drugoga preostalo. Komu. nairne. . nije bila poznata okrutnost Nerona. po umorstvu majke i brata. nego dodati tome i ubojstvo odgojitelja i ucitelja. Nakon sto mu je procitana presuda zatrazio je tablice testamenta kako bi napisao oporuku. gdje je sad a toliko godina uvjezbavan razbor. prizivao cvrstoci.sliku svoga zivota: ako to budu imali u sjecanju. pitajuci ih gdje su nestale zasade mudrosti. Dok su ostali plakali. Kada mu je satnik uskratio i tu posljednu zelju. obratio se svojim prijateljima govoreci kako mu je za njihove zasluge zabranjeno vratiti zahvalnost i da im zato ostavlja ono jedino sto ima jos uvijek . u hvali svojih vrlina naci ce naknadu za to vjerno prijateljstvo. nikakve znakove tuge zbog rastanka sa zivotom'".IDEAL I KULT STOICIZMA 55 SENEKINA SMRT Tribun pretorske kohorte nakon Senekine smrti dojavio je N eronu da u Seneke nije zamijetio nikakve tragove straha. Seneka ih je. nesto kroz razgovor.

predao slabosti. Buduci da ga je u posljednjem trenutku zivota sluzila rjeCitost. upucene svima." Zatim su i jedan i drugi rezom zeljeza otvorili sebi zile ramena. bude vrac ena u zivot zahvaljujuci Ijudima koji su s mudracom proveli posljednje njegove trenutke. podreze sebi takoder zile na nogama. prinio nakon toga zrtvu Jupitru Osloboditelju. medutim.56 Seneka IDEAL I KUL T STOICIZMA 57 Kada je izrekao te i ostale slicne rijeci.pozvanim pisarima diktirao je mnogobrojne misli. Iako cemo u tako muzevnoj smrti oboje pokazati jednaku postojanost. unatoc snazi duha u tom trenutku. cije je staracko tijelo mrsavo od skromne prehrane previse polako pustalo krv. izdahnuo je od isteka krvi i vrucine. izjavljuje kako je takoder odlucila umrijeti i trazi da joj se dade noz. Zajedno s najblizim prijateljima Seneke ispratila je vjerna Paulina svog supruga u veliki misterij zagrobnog zivota. Seneka. Seneka. prenesen u parnu kupelj. ponesto ganut moli ju da se umiri i ne preda bolu posvema. ne protiveci se njenoj zelji za slavom. a ti biras cast smrti. zagrlio je zenu i. potrudi tom plemenitom utjehom olaksati sebi svoju ceznju za muzem. ipak. . a nedugo potom. Ne zavidim ti na takvom primjeru. i voleci ju ujedno toliko da nije htio napustiti voljenu osobu ostavljajuci je samu pred prijetecim nepravdama ovako rece: "Ja sam ti predlozio smirivanje duse. Zatim je usao u kadu s toplom vodom. nego da se. Sudbina je htjela da Paulina. Ona. vise ce bljeska biti u tvome odlasku. gledajud njezine muke. promisljajuci njegov zivot proveden u vrlini. savjetuje supruzi da ode u drugu sobu da njena bol ne bi u njemu slomila odvaznost i da se ne bi on sam. a iscrpljen od surove boli.

Svi njegovi spisi. Za sebe nikada nije govorio da je mudar nego da kroci putem mudrosti. s tolikom odgovornoscu i u tako kompleksnim prilikama kakve su pogotovo u okrutno Neronovo vrijeme vladale na carskom dvoru. dokaz su upravo tomu. Vjeruje u mogucnost poboljsanja covjeka i . ponekad i preko samoga sebe. jer zna da to ne moze biti. U duhu stoicke doktrine Seneka kao humanist stoji na strani covjeka. Dobro je mogao razumijeti slabosti covjeka. koliki je trud morao ulagati u svoj moral kao drzavnik i jedan od prvih ljudi carstva. nego bolji od zlih.IDEAL I KULT STOICIZMA 59 SENEKA FILOZOF Seneka sam 0 sebi nikada nije izrekao neko visoko misljenje. Iskustva koja je imao Seneka bila su u svojoj. koje je ostavio za sobom iz podrucja filozofije morala.sustini bliska iskustvima obicnog misaonog smrtnika. te da mu ciljnije biti jedan od najboljih. Zbog toga su se njegovi spisi citali gotovo bez prekida kroz proteklih dvije tisuce godina.

S obzirom na stil ovih pisama izvjesno je da su postala u kasnijem vremenu jer se nacin pisanja i izrazavanja. kakvim se smatrao i sam.Pavla. stoljecu n. Apuleja. ipak.Pavla Seneki i pisma Seneke sv. Hieronim. hvale razinu njegove inteligencije i znanja.Pavle u krscana (De viris illustrisibus. te nakon smrti ostavi u svojim spisima trag svjetla za obicnog covjeka. nego takoder i 0 djelovanju. da obicno reagiramo tako da ponekad rado posumnjamo u velicinu koja nam se u nekom djelu otkriva. Ali. Sam je Seneka jos jednom prilikom napisao: liNe cinimo nista zbog misljenja drugih.pisma sv. bitno razlikuje od onog u pismima.Hieronim ubraja Seneku u krsc anske svece. koji. to vise moramo cijeniti napor covjeka da se izdigne nad svoje vlastite proturijecnosti.60 Seneka IDEAL I KUL T STOICIZMA 61 svjestan je covjekove sposobnosti da dosegne razinu duha. mozda stoga jer su bolje poznavali prilike u kojima je zivio.Pavlu. takoder. . koji su zivjeli i djelovali nakon. 12. u slucaju Seneke. smanjuje njegovu velicinu covjeka i velicinu njegova djela? Mislim da odgovor na ovo pitanje nije potrebno navoditi. u Epikteta. Seneke prilicno su mu neskloni bili Kasije Dion i Tacit. na svoju okolinu. u vremenu intriga. pak. To sto je toliko pisao i radio u svim svojim drzavnickim i ostalim duznostima svjedoci ne samo 0 unutarnjem bogatstvu i snazi filozofa posvecenog svom djelu. Vee u IV. Ambrozije."6l Od mladih pisaca. niti on to spominje u svojim spisima. kako u Seneke tako i u sv. Utjecaj Seneke na civilizacijsko potomstvo duhovnosti bio je doista velik. sto nam to uopce daje? Da li to smanjuje velicinu upucene nam poruke? Da Ii to. Skloni su mu. kada krscanstvo jos uvijek nije bilo dovoljno jako i kada je bilo primorano u izgradnji svojeg ugleda i doktrine sezati za autoritetima duboko u riznicu anticke filozofije i kulture. Istina je. opet u duhu stoicke doktrine. Neka ono bude i najgore. da nadvlada svoja ogranicenja. biti svjesni da se Senekina etika nije oblikovala u ozracju intelektualno radoznale Atene nego na samim vrhovima ondasnjeg svijeta. Ako je u svome zivotu imao uspone i padove. pak. rado joj trazimo nedostatke. iako sam Seneka nikada nije bio krscanin. svjesno ucinjenim u pocetku sirenja krsc anstva. Plinija. izopacenosti i okrutnosti. Hieronim kaze da se Seneka odlikovao vrlo suzdrzanim i kreposnim zivotom i da ga ne bi smjestio u katalog krscanskih svetaca da ga nisu tomu sklonula .). tako vidljivoj u njegovim pismima i djelima. od krscanskih su pisaca Seneku citali i stovali Tertulian. Odjek njegovog ucenja nalazimo. bili suvremenici. kao npr.e. Moramo. sarno da smo zasluzili na bolje. Opcenito je misljenje da se Senekina navodna pripadnost krscanstvu moze tumaciti njegovom iskrenom Ijubavlju prema covjeku. Plinije Stariji i LucijeJunije Kolumela. iduci od pocetka. Tragove Senekinih pogleda u knjizevnosti i filozofiji mozemo naci posvuda. sv. te da je Seneka u njima govorio kako bi volio biti usred svojih znacajan toliko kao sto je sv. Marka Aurelija iJulijana kao najpoznatijih. Radi se dakle 0 apokrifima. i na neki nacin sretni smo istodobno i Ijuti ako ih otkrijemo.

Voltaire i drugi. medutim. stoljeca.iz IX.) obuhvaca deset Senekinih spisa uglavnom iz podrucja filozofije morala pod zajednickim nazivom "Dijalozi". Prozom je pisao filozofske spise (takoder i jednu satiru). Od starih rukopisa koji obuhvacaju Senekina djela najvaznije su dvije recenzije: Codex Montepessulanus 125. tu je iznosio svoje misli i trazio filozofsko. Tu dakako nije kraj. Kako je to vee receno. od samih pocetaka sve do Tome Akvinskog i kasnije. To. iz X. U njima je mogao iznositi dubinu svoje duse: tu je imao odgovarajuceg sugovornika za uzvisena pitanja duha. Snaga i neiscrpna svjezina njegove misli oplemenila je bezbrojne narastaje svih slojeva Europe i trajno postala upravo stoicki stup u hramu njene tradicije i kulture. a stihovima tragedije i epigrame. Seneka je pisao pro zorn i stihom. Sam je Dante izravno navodio neke Senekine misli i dao filozofu pocasno mjesto pored takvih duhova antike kao sto su Tales. Ovaj kratki pregled prikazuje prisutnost Seneke u europskoj duhovnosti od antike preko srednjeg vijeka sve do samih pocetaka humanizma i renesanse. o Seneki kao filozofu i kao covjeku najvise svjedoce upravo njegova djela.62 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 63 Laktancije i mnogi drugi. Tzv.-. stoicko rjesenje za svaku priliku zivota. Senekine tragedije postaju tada jednim od glavnih uzora dramskog stvaralastva. jer pored znacaja i u to vrijeme njegovih spisa za filozofiju. DVOD Pismena je zaostavsina Seneke vrlo bogata.IX!. obilato koristio Senekine molitve iz njegovog djela . Senekom se nadahnjuju knjizevnici i filozofi kao Descartes. dodatno nas moze cuditi cinjenica da je to sto nam je po Seneki namrijeto u bastinu tek manji dio njegova cjelovitog opusa. Sokrat i Platon. Montaigne.. "milanski rukopis" (Ambrosianus 90.0 dobroCinstvima" . nisu dijalozi kakve nalazimo u Platona nego vise .stoljeca i Codex Montepessulans 212. Petrarka je. pak.£10rilegia".. X. st. neka u fragmentima ili samo u naslovima a neke su misli takoder prikupljene u razlicitim zbirkama nazvanim . Neka njegova dijela sacuvana su u cijelosti.

MEDEJA 5. LG.64 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 65 vrsta "diatribe". 0 KRATKOCI ZIVOTA 6. Zbirka obuhvaca i neka pisma. Na hrvatski jezik posljednjih je godina prevedena satira "Apocolocyntosis" kao "Pretvorba bozanskog Klaudija u tikvu" (D'Novakovic. Zbirka epigrama "Anthologia latina" sadrzi tri epigrama pod kojima je potpisan kao autor Seneka. TROJANKE 3. Prvo tiskano izdanje Senekina su djela dozivjela godine 1475. TIEST 9.FEDRA 6. u Napulju. 0 BLAGOSTI 12. PITANJA PRIRODE 14. dakako. AGAMEMNON 8. UTJEHA ZA MAJKU HELVIJU 3. stil i tematiku) pripisuju Seneki.). UTJEHA ZA POLIBIJA 4. POBJESNJELI HERKUL 2. HERKUL NA ETI U stihovima su. Postoji obilje kasnijih i novijih kritickih izdanja i prijevoda Seneke na razlicite europske jezike. FENICANKE 4.0GNJEVU 5. 0 SPOKOJSTVU DUHA 7. 0 PROVIDENJU Posebnu grupu Senekinog knjizevnog stvaralastva cine tragedije mitoloskog sadrzaja s moralnom poukom u duhu stoicke filozofije: 1. EDIP 7. od razdoblja renesanse do danas. Takoder postoji jos sedamdesetak epigrama koje znanstvenici (obzirom na jezik. PISMA LUCILIJU 15. APOCOLORYNTOZIS . Zagreb 1987. razgovora u kojem filozof iznosi svoje predavanje a sugovornik vrlo rijetko i gotovo formalno u njima uzima rijec. Milanski rukopis ne obuhvaca slijedeca djela. napisani i epigrami. 0 DOBROCINSTVIMA 13. 0 POSTOJANOSTI MUDRACA 8. UTJEHA ZA MARCIJU 2. 0 SLOBODNOM VREMENU 10. Milanski rukopis ne slijedi kronologiju postajanja pojedinih djela. U bivsoj Jugoslaviji bila su prevedena "Pisma Luciliju" u srpsko-slovenskom izdanju (Vilhar-Duric). 0 SRETNOM ZIVOTU 9. Njihov je priblizni kronoloski poredak knjizevna znanost odredila ovako: 1. razasuta po razlicitim rukopisima: 11.

Za fragmente iz ostalih spisa posluzila su njemacka izdanja iz edicije .Picardi. Krakov. Estetyka starozytna.Seneca L. 1987.Hermes. Sententiale selectae. .S. 1914. Kao osnova prijevodu posluzilo je milansko izdanje Senekinih djela na latinskom i talijanskom jeziku: . Milano. AV.A. Warszawa. pored kratkog prikaza stoicke filozofije i Senekinog zivota. ...Seneca L. Dialogi. Naturales Quaestiones.E.A Gercky. De clementia.Hosius. U izboru pojedinih citata za osnovu mi je pomagao izbor Senekinih misli dvojezicnog latinsko-poljskog izdanja: .Tatarkiewicz.66 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 67 Knjiga "Ideal i kult stoicizma" predstavlja. Seneca. Ulomci iz djela "Pisma Luciliju" imaju za cilj pokazati Senekino poimanje umjetnosti i ljepote. 1907.K.Bibllotheca Teubneriana": . 1905. 1928. De ira.Picardi. PREGLEDSTVARALASTVA SAZETAK DJELA I ODABRANI TEKSTOVI . Milano. Ossolineum." AV. Stabryla. 1928: .1960. De Beneficiis". odabrani su iz citata na latinskom jeziku i prevedeni na hrvatski jezik: .A.W. pregled sadrzaja Senekinih spisa i zbirku odabranih misli iz njegovih filozofskih tekstova prevedenih s Iatinskog na hrvatski jezik.

U prvom dijelu Seneka hvali Marciju za hrabrost koju je ukazala spasivsi knjige svoga oca. Pokojniku treba biti zahvalan za radost ljubavi koju je pruzao za zivota i sjecati se njegovih vrlina. JE PRIRODA SMRTNIKA. . Mnogi su ljudi vlastitim mirom i vladanjem nad sobom ublazili svoje patnje. DA NAM SE NIST A NE SVIdA VISE OD ONOGA STO SMO Iz CEZNJE ZA ONIM STO NAM JE ODUZETO NEPRA VEDNIJI SMO PREMA ONOM STO NAM IE OSTALO. utjeha se odnosi na rimsku matronu kojoj je sin umro u najljepsim godinama zivota. covjek od toga ne moze biti jaci. osudenog na smrt u vrijeme Tiberija zbog svojih pogleda na povijest. objasnjava da je smrt covjeku sudena od trenutka rodenja. Zatim navodi druge. slicne primjere u poznatih ljudi iz proslosti i udaree sudbine koje su bili primorani podnijeti. njezin sin sad a je . Preko refleksije 0 bogovima koji daju ljudima sve. U drugom dijelu Seneka savjetuje Marciji da smrt shvati kao trenutacno odsustvo drage osobe.e." Datirana na godine 37.n.41. te istim nacinom mogu i oduzeti.IDEAL I KULT STOICIZMA 69 UTJEHA ZA MARCIJU "TAKV A IZGUBILI. povjesnicara Kordusa. Zivot nije lak i covjek zbog toga ne smije kriviti prirodu.

kad se Bogu ucini da ponovno treba stvarati svijet. Iz ceznje za onim sto nam je oduzeto nepravedniji smo prema onom sto nam je ostalo. Tekst: Utjeha za Marciju IV. Povoljan vjetar i mirno more ne pokazuju umijece korrnilara.I kada dode vrijeme u kojem c e svijet izgarati da bi se ponovno rodio. XVI. Od smrti nema lijeka ni za koga.5 . rtnoscu. 7 . I mi. dok zivot protjece spokojnim tijekom. Treci dio tipican je za vrst utjehe. da nam se nista ne svida vise od onoga sto smo izgubili.Nista nije Ijepse nego kad ljudi uzneseni na visoke casti mogu oprostiti mnogo i ne traziti nista. dok propada sve kao mali dodatak ogromnom rusenju. V. sto ce iskusati duh. pretvorit cemo se u drevne elemente. mora se dogoditi nesto nepovoljno. takoder.Takva je priroda smrtnika. kada rijec utjehe svojoj obitelji prenosi sam pokojnik iii neka ugledna osoba. ipak oslobada ona od nesreca koje covjeka cekaju u zivotu. zvijezde ce udarati 0 zvijezde i u pozaru citave materije u jednom ognju planut ce sve sto sad a svijetli u svome poretku.70 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 71 daleko od patnji zemaljskog zivota. 8 .Promisli takoder da nije nista posebno biti veliki junak dok su stvari povoljne. XXVI. 6. duse sretne i obdarene besm- . sve ce se unistavati svojim vlastitim silama. Ovdje se pojavljuje otac Kordus koji govori 0 pravoj. 4 . duhovnoj sreci mladic a.

Sam je doduse oklijevao da Ii da napise ovo pismo. bio svjestan da je majka u zivotu otvrdla na udarce sudbine.IDEAL I KULT STOICIZMA 73 UTJEHA ZA MAJKU HELVIJU "NITKO NEfE BIT! PREZREN 00 NEKOG NIJE PREZREO SAM DRUGOG AKO PRETHODNO SEBE.izgnanstvo nije moguce. nema pravo biti nesretan. kao sto su ga podnijeli mnogi ljudi i prije njega. njegovog oca.. ali je. ipak. ili 42. Covjek moze biti sretan i siromasan: cak i kada izgubi sve. Izgnanstvo je sarno promjena mjesta boravka.e. gdje je dugi niz godina zivio u izgnanstvu. Svako je mjesto prilika da se stuje vrlina. takoder unuke i muza. fI Ovo je pismo majci s Korzike.a ona je svugdje . Seneka. Dokazuje stoicki paradoks da cak i u tim teskim uvjetima. sam tjesi majku zbog nesrece koja ga je zadesila. iako prognan. Bitno je jedno: gdjegod je priroda . moze podnijeti gubitak. Datira se na 41. ljudi po prirodi imaju potrebu za lutanjem koje covjeku moze biti i sudeno. Neka se bavi . godinu n. U drugom dijelu navodi da pored njega ima ona i druge sinove. kao stoik. dakle na sam pocetak izgnanstva.

neke pak. vjeruj mi.. kakva je to za mene razlika. po njegovoj misli. spremni i uzdignuta cela. Tekst: Utjeha za majku HeZviju VIII. Nitko nece biti prezren od nekog drugog ako prethodno nije prezreo sam sebe.Cora od sramote jest sramotna smrt . dok god budem mogao. Tako smo naime ustrojeni da nista u nama ne izazivlje toliko divljenje kao covjek muzevan u patnji. koji s jednakom snagom prozima najvece i najmanje stvari. gledati toliko zvijezda trepcucih u noci. Tako je uCinjeno. Velicina ovog pisma jest u tome sto onaj koji sam treba ogromnu moralnu podrsku nalazi snage tjesiti drugu osobu nepokolebljivom etikom stoicizma. Odakle god sa zemlje upravimo pogled prema nebu. neke koje naglo izbacuju plamen. Nijedno mjesto na svijetu ne moze biti mjestom progonstva. dok god mi slobodno bude gledati sunce i mjesec.74 Seneka IDEAL I KUL T STOICIZMA 75 dakle plemenitom znanoscu i povecava svoje znanje kao sto to radi ion. Za primjer joj zacijelo mogu biti zene koje su slavno nosile svoju sudbinu. da pod tudu vlast pada sarno ono sto je najmanje vazno. iii Usud i nepromjenjivi sIijed spletenih medu sobom uzroka.. po misIi veIikog Stvoritelja svijeta. od kojeg priroda nije stvorila nista ni vee e ni ljepse. Podimo dakle neustrasivim korakom naprijed. nista.Cdjegod podemo poci ce za nama te dvije najljepse stvari: zajednicka dusa ljudi i nasa vlastita vrlina. sve sto je bozansko jednako je udaljeno od onoga sto je Ijudsko. bozanski Duh. sve moguce pute prevalimo. i njegov najvise velicanstveni dio -ljudski duh koji ga promatra i koji mu se divi. Takvom ponizenju podlijeze sarno dusa pokorna i niska: onaj pak tko se izlozio najstrasnijim stvarima i rusio ona zla koja pritiscu druge. Ovaj svijet.6. to je nase trajno vlasnistvo koje ce s nama ostati toliko dugo koliko budemo postojali i mi sami. . 4. i dok imam duh koji uvijek tezi uzvisenom u gledanju srodnih stvari. Sve sto covjek ima najboljeg u sebi nalazi se izvan domasaja ljudske moci i ne moze mu biti ni dato ni oduzeto. da li Bog svemoguci iii beztjelesni Urn. Stoga. dok god mi oci ne budu Iisene ovog prizora koga nikad nisu dovoljno site. taj i same nesrece prihvac a kao vijenac zasluga. intervale i uzroke brzeg ili sporijeg njihovog kretanja. nairne. koliko je covjeku dopusteno. 2-6 . ponavljam. stapati se s njima i s nebeskim zvijezdama. tvorac velikih djela. po kojoj zemlji hod am? XIII. jedne koje traju na mjestu i druge sto se ne krecu po velikom prostoru nego svojim vlastitim tragom. dok mogu promatrati ostala sazvijezda. stogod se nalazi na svijetu covjeku ne moze biti strano. tko god on bio. kao da padajuci osljepljuju vid rasprsenim plamenom iii prelijecu s dugim tragom svjetla. gdje god nas povede zivot.8 . pratiti njihove izlaze i zalaze. Tako je ucinjeno.

Seneka tjesi Polibija zbog gubitka brata. Vrijeme lijeci sve rane.e. pokojnika treba oplakivati ali umjereno. Ocaj onemogucuje izvrsavanje obveza (Polibije jebio obrazovani oslobodenik s visokim statusom na dvoru).godine n." UTJEHA ZA POLIBIJA Napisana je takoder naKorzici oko 43. sve se dogada iz potrebitosti. i nece ga se prezirati vise nego rusevine svetih hramova po kojima se gazi a koje pobozni ljudi stuju kao i onda kada su stajale cvrsto. prevelika tuga je uzaludna.76 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 77 Kad veliki covjek padne i tad ostaje velik. Savjetuje Polibija sto mu je ciniti: sluziti cara. vrline pokojnika cuvati u sjecanju. Sve je prolazno. hrom i . baviti se znanoscu. Najvaznije je. tuga ne smije ovladati covjekom iako je ljudski osjetiti je u takvom trenutku. Moguce je.takoder. s druge strane pretpostaviti i uociti ironiju kojom Seneka IIhvali" svoga progonitelja (Klaudije je prema svjedocanstvima bio prilicno ruznog izgleda. ipak. Neki su povjesnicari knjizevnosti u ovoj konzolaciji vidjeli (iii htjeli vidjeti) Seneku kako Klaudija neizravno moli za miIost jer su caru bile upucene pojedine misli. nitko nije izuzetak. brinuti za obitelj.

koja bi sire obuhvatila slozenost dvorskih prilika u tom razdoblju carstva." (XIII) Teske da bi netko od Klaudijevih zrtava mogao 0 njemu takvo sto napisati u dubokom uvjerenju ili moleci za milost. ni Polibije (carev visokostojeci povjerenik). Sam Klaudije bio je svjestan svoga izgleda i ruznoce. na sam pogled najsvjetlijeg andela cuvara. pak. Neovisno 0 razlicitim spekulacijama 0 namjeni. u mojoj tuzi.78 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 79 dodatno naruzen tikovima): IIKad god ti suze dodu na oci pogledaj osobu Cara. Polibija zeli koliko-toliko oraspoloziti: Seneka se tako na vrlo profinjen nacin neizravno poigrava sa samim Klaudijem. ne mogu predbaciti nikakve uvrede na racun osobe cara. Tjesiti. Care. Bio je cudljiv i okrutan. Seneka je u izgnanstvu proveo jos slijedecih pet-seat godina.. da bi se dobila slika mozda jasnija i potpunija. Ovako shvaceno. izravnoj iii neizravnoj. ali nije bio glup.Ne osjecati svoje patnje nije ljudski.. Moguce da u ocjeni pojedinih Senekinih istupa treba pokatkad odstupiti od ustaljenih i pocesto povrsnih zakljucaka. ogromna utjeha vidjeti kako se njegovo milosrde prostire na cijeli svijet .Utjeha za Polibija" je jos jedan prikaz stoickog nauka 0 tome kako treba podnositi patnju: najbitnija komponenta stoicke etike jest muzevnost. Osusit ce se smjesta. U povijesti nije zapisan po milosrdu nego vise po nemilosrdnim progonima osumljicenih i po smrtnim presudama cak i za osobe iz najuze okoline i obitelji. 2 .Hvala ti. a da mu istodobno nitko. XVII. kaznjive prema rimskom pravu. ne podnositi ih . ovoga pisma. pismo bi pored konzolacijskog karaktera moglo imati i narav lagane ironije na racun tiranina i situacije na d voru.) . na tvojoj milosti koja cini da pod tvojom vlascu miran zivot vode izgnanici.nije muzevno. nekoga po smrti brata Klaudijevomruznocom moze se shvatiti dvojako: Seneka. Za stoika je to bila dobra prilika da iskusa do kraja svoju vrlinu. Za mene je. Zar te vee sam pogled na Cara i sama misao 0 njemu ne ispunjavaju odmah najvecom radoscu? (XII. nakon formalne konzolacije. ni sam car.. Ta ce prikrivena ironija (ako ju shvatimo kao takvu) buknuti kasnije kao satira u djelu IIApokolokintozis" ili IIPretvorba bozanskog Klaudija u tikvu". . Bilo kako bilo.j..

koristan ni u ratu. Gnjev nije vrlina. jer bi onda korisno bilo pijanstvo i ludost koji.n. veliki prijestup duse. nastale su. poticu na borbu. U gnjevu nema govora . posvecen Senekinom bratu Novatu (prema adopciji Galionu) obuhvaca tri knjige pisane u razlicitim razdobljima: I. i II.e. Njegove posljedice su strasne za citave narode.e. cak oko 60. godine n.. Najbolje oruzje covjeka jest razum koji je u gnjevu odsutan. a kao prijestup ne moze popravljati druge prijestupe. KNJIGAPRVA Gnjev je trenutacni afekt kojega treba nadvladati odmah. po svojoj prilici./1 a SVOM. A DRUGI 0 TudEM Ovaj spis. kao sto kaze Aristotel. to je mana. gnjev je u neskladu s pravom prirodom covjeka. Ne moze biti. takoder.IDEAL I KULT STOICIZMA 81 OGNJEVU "NE DONOSI PRAVEDAN SUDAC lEDAN SUD PREDMETU. III. vee oko 41.

stetan. preosjetljiv. Vidjet ees krvoprolica (ubojstva) i trovanja. kobne. Nista ne moze biti izlikom za gnjev . U prvom dijelu ove knjige najvecu pozornost pridaje samoj prirodi gnjeva. gnjev istice.treba biti strpljiv. samo vrlina sadrzi u sebi muzevnost i pravu velicinu duha. Vee u djetinjstvu duh mora biti slobodan jer robovanjem slabi. Ovdje se Seneka vraca pobijanju Aristotelovih tvrdnji 0 korisnosti gnjeva.7.Poznato mi je da se druge strasti takoder tesko mogu prikupiti. II.strah i drskost daju (svoje) znakove (sebe) i moraju se prepoznati (otkriti . U mladosti i zrelom razdoblju znacaj se ne smije pridati ogovaranju i glasinama. Na gnjev treba pripaziti jos u razdoblju djetinjstva: u djece se ne smije razvijati gnjev.primijetiti). Naglasene osjecaje i strasti nazi va stetnim jer zamucuju um: njima pripada i gnjev. ne treba biti osvetoljubiv. pitagorejca Sotiona.82 Seneka IDEAL I KUL T STOICIZMA 83 o uzvisenosti duha. Navodi razne primjere nenadvladanog gnjeva eije su posljedice. Pobija Aristotela i slijedi nauk stoika Atala. Ne treba se dakle uzrujavati zbog ljudskih gresaka nego treba sacuvati mir duha. pozuda .I i 2 . Opet poziva na Demokrita navodeci da mir duha treba cuvati i u najtezim trenucima zivota. Tekst: Knjiga I 1. i tezu Demokrita da je sve dostojno i vrijedno jedino smijeha. cemu primjerom moze biti Sokrat. znaj da nijedna nesreca nije ljudskom rodu nanijela vise zla od ove. princeve izlozene na javnoj prodaji . iskaljivati bijes na neduznima i uopce. Treba im stoga suprostaviti snagu vlastitog duha.Ako doista hoces razmotriti (uvidjeti) stete i ucinak gnjeva. dakako. KNJIGA TRECA KNJIGA DRUGA U ovoj raspravi Seneka istupa u potpunom duhu stoicizma. ne smije se biti sumnjicav. nema ozbiljnijeg unutarnjeg previranja koje ne mijenja nesto u izrazu lica. uzajamno blac enje krivaca. covjek mora ostati miran cak i onda kada je u pitanju ugled Hi cast. Stetno je ljutiti se. Gnjev mozemo nadvladati misleci na smrt: sve uvrede i besramni napadi neprijatelja tada postaju beznacajni. vladati sobom jer to daje istinsku snagu duha. Primjecuje gnjev cak i u nekih velikih povijesnih licnosti ali i kod njih. Djeca se ne smiju takoder drzati pod stalnom paskom zapovijedi. Hrizipa (mladeg) i Poseidonija. Povezuje u stoicki paradoks dvije teze: tezu Heraklita da je sve dostojno zaljenja i placa. Ima li dakle neke razlike? Ono sto druge strasti pripravljaju. pustosenje gradova i propasti citavih naroda. mrznja i rat.

gnjev razotkriva. potruditi se da ne padnemo u gnjev. niti ostri duh za ratne poduhvate. Zvijeri imaju nagon. gestom i strascu od gledatelja mijenja se u neprijatelja. ne bez nekog privida (osjecaja) nepravde i ne bez nekakve zelje za kaznom. [er ako nas pocne na sve strane. nego gnjev. pozare koji se nisu zadrzali unutar gradskih zidina. Koristan vojnik bit ce onaj koji se zna odluci. jos cese e je sam sebi na propast. VIII. tezak ce biti povratak u ravnotezu. nairne. nairne. on upustiti u svaku opasnost sarno da druge povede za sobom. jer nista ne ostaje od razuma kad je jednom uvedena strast kojoj smo dali za pravo po vlastitoj volji: ucinit ce kasnije one sto hoce ona. prisutnost ove zelje u srcu smirenog covijeka nije u skladu s njegovom pravom prirodom. Zabavljeni su tako oponasanjem Latina i umiruje ih se laznim suzama. nego lazni.1 . tako snaznije tijelom i zbog ratnih napora. ipak. Pogledaj temelje preslavnih gradova.Najbolje je prvi nalet gnjeva ovladati odmah. kao djecaka koji kad padne hoc e isibati zemlju i cesto ne znaju na koga se doista ljute. nije koristan ni u bitkama ni u ratu. on i najdraze napadati. a. ogromna prostranstva zemalja u zaru neprijateljske vatre. potreban je gnjev. nego prave mjere i odredeni. sklanja ih se na oprost. divljastvo. podjednako lose kao i kao vojnici i kao vojskovode. najpogubniji sam sebi? Gladijatore takoder cuva (. te zbog lazne osvete nastaje lazni bol.. tezi neopreznosti.1. jer ako je gnjev razumu neprijatelj. V. baklje podmetnute pod krovove (u kuce). ne rada se nigdje (drugdje) nego tamo gdje je mjesto razumu. pomamu.) umijeca. i ne cuva . sto god je takvo. ali se ljute bez razloga i bez pretrpljene nepravde.84 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 85 pod gradanskim kopljem. Kao sto ponekad srusi i ukloni prepreke. kaze.2. ne treba manom pomagati muzevnost koja je dostatna sebi. kako smo rekli. on razdvajati. IlI.. Sto drugo naime toliko slabi barbare. a ne sto bi joj ti dopustio. Tko je onda vise nesvjestan prirode stvari nego onaj koji njenom najboljem i naj dijelu pripisuje ovu divlju i pogubnu manu? Gnjev je. IX. doista. II. 4. XI. iako su u nekim nasladama neumjerenije od ljudi. sva osim covjeka.Sto? Puk se zato srdi na gladijatore. nije istinski gnjev. i ne iz straha vee iz uzajamne ljubavi veze se u savez i zajednicku pomoc.4 . a on skoditi: oni pomagati i nepoznatima. silu. ne znaju za gnjev. oni su spremni posvetiti se za dobro drugih.Ljudi su sudeni za uzajamnu pomoc. Gnjev.Nema u sebi gnjev nista korisna.4 . jedva zamjetljive: razorio ih je gnjev . gnjev na propast. strasti su..Ali protiv neprijatelja. Nigdje manje: jer ne treba da nasrtaji budu rasuti..3 . zeljan kaznjavanja.. ali gnjev nemaju kao sto nemaju ni obijest.5 . Nikada. i tako nepravedno da za nepravdom drzi sto ovi nerado ginu? Trazi da budu kaznjeni i licem.1. oni koristiti..Ali. i odbiti ga u samom zacetku.4 . treba reci da zvijeri i ostala bica. Ljudski se naime zivot osniva na dobrocinstvima i slozi.. oni se zele povezivati.

86

Seneka

IDEAL I KULT STOICIZMA

87

se, dok hoce napadati. polako iz odredene prepoznati kaznjavanja nesposoban:

Ipak, najpouzdanija

je muzevnost, i

ljuteci se ne postaje hrabriji, ako hrabar nije bio i bez gnjeva (nego sto bi bio i bez gnjeva). Stoga gnjev muzevnosti dolazi u pomoc nego na stetu (propast). XIV,2,3 - Ne donosi pravedan drugi
0

koja se dugo i cjelovito ogledala,

sama sobom upravljala, ovu strast, koju moze strast nije tako zeljna

ne

tocke krenula prema naprijed. naime,

XII,3,5,6 - Skoro svatko opravdava u sebi. Nijedna, brzoplet

sudac jedan sud pronaci

0

svom a nikoga

tudem

predmetu.

Neces, tvrdim,

kao gnjev, i zbog istog razloga za kaznjavanje i bezuman, kao skoro svaka zudnja, dobru; mir, naime,

tko bi se nevinim Ijudsko pokazati

mogao proglasiti gresnicima

sam, i tko kaze za sebe

da je nevin, poziva se na savjest, a ne na svjedoke. Koliko je miran i ocinski duh, ne pro. ganjati ih vee .. natrag! Onoga, koji luta kroz polja ne znajuci put bolje je navesti na pravi smjer nego XV,l,3 - Kako opomenom tako i silom treba popravljati

u onome sto hoc e postic i smeta samom sebi. Stoga, nikad ni u miru ni u ratu gnjev nije posluzio cini slicnim ratu, a u ratu zaboravlja da je Mars zajednicki koristiti samo

bog rata (obiju strana) i, nemajuci vlasti sam nad sobom, dolazi pod tudu. Zatim, ne treba se manama stoga sto su nekad posluzile nekoj svrsi, naime i groznica donosi olaksanje u nekim vrstama bolesti, sto ne znaci da je bolje ne lisiti ih se: neugodna sonosnu je to vrst lijecenja, bolesti dugokao otrov, neka nezgoda vati zdravlje. Na slican nacin gnjev ne smije smetati za spastvar, cak i ako ponekad, nenadano nesto sto je stetno. koje bi trebalo imati, su tim , sto su vece. Ako je pravednost u nekom umanjenom nekog dobra? ili brodolom, vlju posluzilo donesu korist, cesto je, naime, zdra-

onoga koji grijesi, i blago i ostro (i mirno i strogo), uciniti ga boljim za sebe samog i za druge, ne bez kaznjavanja nego bez gnjeva tko se naime ljuti na onoga, koga lijeCi? Onome koji kaznjava Onome, vise pomaze (drugog) nista ne dolikuje manje nego gnjev. nikako ne pristaje gnjev jer kazna to ako ju se primjenjuje (postavlja) : "Rasjekao bih te da se zabludjele buduci i opake, ne smije da je srdzba prijegreske koji kaznjava

popravljanju

razumno. Stoga je Sokrat rekao nisam razljutio." XVI,l,6 - Onaj, koji kaznjava biti srdit u (svom) kaznjavanju: drugih. upoznao,

XIII,l,2,5 - Zatim, vrednote, bolje i vise pozeljne, Ako je

nitko nece reci da ce biti bolja ako joj nesto bude oduzeto. , nitko je nee e pozeljeti obliku; onda bi i gnjev, ako je doista veci, to bolji - tko bi, naime, odbio povecanje Ali, beskorisno je da se poveca postoji, ne moze biti dobrom, , trebao biti, sto

stup duha, ne dolikuje da onaj koji grijesi, ispravlja Zar ti se cini da se zakon

srdi na one koje nije .

koje nije vidio, za koje ne zna da ce uopce biti? ono sto treba osudivati, ali ne mrzi.

Treba dakle imati duh zakona, koji se ne ljuti nego Dobar sudac osuduje Kako je rekao Zenon i kada je rana izlijecena oziljak ostaje

gnjev, dakle i da uopce

sto rastuci postaje zlo. Nitko

88

Seneka

IDEAL I KULT STOICIZMA

89

cak i u dusi mudrog covijeka. Stoga ce i on osjetiti neke dvojbe (slutnje) i sjene strasti; od samih ce strasti biti doista slobodan. XVII,l,2,5 - Aristotel kaze da neke strasti, dobro (ispravno) upotrebljene (koristene) mogu posluziti kao oruzje, To bise zacijelo i dogodilo, da se poput kojih naprava mogu uzimati i odloziti, vee prema misljenju onoga koji se njima sluzi, Ovo oruzje koje Aristotel daje muzevnosti ..... se sarno po sebi, ne ceka ruku koja bi ga vodila, nije u posjedu nikoga, vee ono posjeduje druge. Ne treba nam drugih pomagala, priroda nas je dostatno obdarila razumom. Dok nam je to jako (snazno) oruzje, postojano, poslusno, koje nije dvolicno i ne moze se okrenuti protiv svoga gospodara. Razum je, sam po sebi, dostatan ne sarno za predvidanje nego i za djelovanje, i doista, zar ne bi bilo (nije) glupo da razum trazi zastitu od gnjeva, postojana stvar od nepostojane (nepouzdane), vjerna od nevjerne, zdrava od bolesne. Strast brzo pada, razum je postojan uvijek. XVIII,l,6 - Razum hoce presuditi ono sto je pravedno: gnjev hoce da se pravednim prosudi ono sto je presudio. 0 kako je srdzba domisljata u stvaranju uzroka gnjeva! XIX,l,3 - Gnjev, kazem, nosi u sebi ovo z10:ne zeli da se njim uprav1ja; 1juti se na samu istinu ako je protivna njegovoj vo1ji;sa vikom, ga1amom i ...... Citavog tijela progoni one koje je odredio, klevete i psovke. Cemu je potrebno, kaze J eronim( Hieronium), kad zelis nekog istuci, prethodno gristi se za usne? P1aton kaze da nitko razborit ne kaznjava

zato sto se zgrijesilo, nego zato da se ne bi grijesilo, ono sto je proslo ne moze se dozvati natrag, buduce se sprijeciti moze. XX,2,3,6,7 - Svi oni, koje pomuceni urn nosi izvan ljudskih razmisljanja, vjeruju da su puni neceg dubokog i uzvisenog: ipak, tu nema niceg pouzdanog, nego je to, sto je postalo bez temelja, sklono propadanju. Nema se gnjev na sto osloniti. Ne rada se iz cvrstog i trajnog, nego je tast i prevrtljiv, i toliko udaljen od velicine duha koliko je drskost (udaljena) od prave hrabrosti, hrabrost od samopouzdanja, okrutnost od strogosti. Mnogo se toga, kazem, nalazi izmedu uzvisenosti i oholosti covjekovog duha. Nije istina ono sto mislis, sto se kod Tita Livija, jednog od najucenijih, moze procitati: Vise vrijedi covjek velikog nego dobrog duha." To se ne moze razdijeliti: taj duh ce biti iii dobar ili nece biti velik, jer velicinu duha shvacam kao nesto ......... i postojano, iznutra jedinstveno i snazno od najdubljeg svog dijela, sto ne moze postojati u losoj naravi (u nekoj iskrivljenoj naravi). Neke stvari mogu biti uzasavajuce, uznemiravajuce, upropastavajuce: ne mogu pak imati karakteristiku - velicinu, koje je oslonac i glavne snage. XXI,l,4 - Nista, dakle, nema u gnjevu ni ve1ikog ni plemenitog, ni onda kada izgleda zestok u preziranju bogova i ljudi: sve ove stvari, bez obzira na to, koliko se ucestalo pojavljuju, tjeskobne su, bijedne i turobne, uzvisena i izdvojena od njih jest jedino vrlina, ne posjeduje nista sto bi bilo veliko, a da istodobno nije i dobro.
II

90

Seneka

IDEAL I KUL T STOICIZMA

91

Tekst: Knjiga II III,I,3,4,5 - Nista od onog sto slucajno pogada duh ne treba nazivati strascu: duh to vise dozivljava izvana nego sto cini sam. Stoga nije strast pokrenuti se na stvari koje su se dogodile, nego prepustiti se njima i slijediti onaj slucajni pokret. Tako i najhrabriji muz uglavnom problijedi dok se naoruzava i najzescem vojniku koljena pomalo zadrhte na dati znak bitke, velikom zapovjedniku, prije nego sto se bojni redovi napadnu medusobno, hoce . ...., a i najrjecitijem govorniku koce se udovi kad kani poceti govor. Gnjev nema potrebu sarno se pokrenuti nego i istrcati: to je, nairne, nasrtaj; sam pak nasrtaj nikad nije bez prisustva duha (misli, uma), niti se moze dogoditi da se nastoji oko osvete i kazne, a da duh ne zna. Netko se osjeti uvrijeden, pozeli se osvetiti, ali smiri se odmah, cim ga neki razlog odvrati od nemira: ovo ne nazivljem gnjevom nego pokretom duha koji je podlozan razumu (razboru): gnjev je ono sto izmice razboru, koji ga grabi sa sobom. Dakle, ono ... pokretanje duha, koje po gada (izazivlje) ideja ....., nije toliko gnjev koliko sarna ideja nepravde, onaj slijedeci nasrtaj koji ideju nepravde ne sarno prihvaca nego i potvrduje, jest gnjev, poticanje duha na osvetu po volji i misljenju . VI,2 - Vrlina nikada nece prestati oponasati mane koje kroti, ona mora obuzdati i sam gnjev, koji uopce nije bolji, a cesto je i gori od onih gresaka na koje se ljuti. X,I,8 - Medu tolikim manama, koje imaju smrtnici, jest i

ova: pomracenjs uma, ne toliko potreba za greskom koliko ljubav prema greski. Protiv zala, koja se ponavljaju i mnoze, potreban je ustrajan pomagac, ne zato da bi prestale u cijelosti nego zato da ne pobijede (ovladaju). XI,4- Priroda je tako odredila da sve sto je velikim postalo na ustrb tudeg straha, nije ni sarno od njega slobodno. XII,3,4 - Ne moze, kaze, say gnjev nestati iz duse (sna), niti to dopusta covjekova priroda. Pa ipak, nista nije toliko tesko i nedostizno, sto ljudska misao (duh) ne moze pobijediti i ustrajnim promisljanjem uciniti prijateljskim (bliskim); nema tako divljih i tako samovoljnih strasti da se ne ni mogle ukrotiti disciplinom. Duh postize sve, sto sebi postavi za cilj. XIII,2 - Ne dolazim k varna kao glasnik uzaludne (isprazne) stvari. Lak je put do blazenog zivota: krenite njime, ali sarno pod dobrim znamenjem i uz naklonost samih bogova. [er, mnogo teze je ciniti ovo, sto cinite sada. Sto je tako ugodno kao spokojstvo duha, i tako zamorno (naporno) kao sto je gnjev? Sto je blize od same blagosti (. ) (milosrde) (i) sto je mukotrpnije od okrutnosti? Stidljivost je slobodna, pozuda stalno zauzeta. Obmana, napokon, svih vrlina jest , mane se obraduju (uzgajaju) mukotrpno. XIV,1- Srdzbi se nikada ne smije dopustiti pristup; ponekad je treba odglumiti da se probudi uspavane duhove slusatelja, kao sto konje koji tromo (tesko) idu u trk, podsticerno zeljeznim siljcima i podmetnutim zubljama.

Netreba. pak. ali korisno je shvatiti (doznati). bica.Ali kako priroda cini neke spremnim na gnjev tako postoje i mnogi razlozi (uzroci) koji mogu isto sto i priroda: nekog moze razgnjeviti bolest iii ozljeda tijela. ni ovi narodi. kako nisu u stanju sluziti. a tome ne treba povjerovati odmah. Ali sve su to poceci i uzroci.. gnjeva jest misljenje da se pretrpjela nepravda. covjek umjesto nagona ima raz(um). Stoga ovakve naravi treba okrijepiti. lazi imaju privid (masku. zajedno s nama. te rabiti ne sarno razlicite nego i posve suprotne.Gnjev nije (ne predstavlja) opasnost za one kod kojih prevladava vlazni. i nije moguce izmijeniti jednom rasporedene elemente u rodenim bicima. XIX. tako ne mogu ni vladati (upravljati. napojiti. zdruzene su im cetiri snage. Uvijek treba dati dovoljno vremena. Zasto covjeka usporedujes s tako nesretnim primjerima. zrak i zemlja.2. ima u sebi nesto plemenito. zapovijedati): nemaju naime .I. istinu ce otkriti (pokazati) dan. XXII.. [edni moraju traziti lijekove protiv gnjeva. Neka nam UBine budu na raspolaganju tuziteljima (optu- .izgled) istine. drugi protiv tuge.Mudar neka bude umjeren. koje. vatra. nekom vise. cangrizavost. XVI. a za [ace djelovanje neka se posluzi silom (neka primjenjuje silu). suhi ili hladi element. ljudske (civilizirane). nairne.4 . usamljene noci i ljubavne ceznje. najvise tu mogu navike. oni se moraju plasiti vecih mana. navodno. ne moze naime vladati onaj koji ne zna vladati sobom.. ocaj i sumnjicavost.Moramo se boriti protiv osnovnih uzroka. Buduci da postoje cetiri elementa.Zapaljiva narav najprikladnija je za gnjev. I ne treba se prejedati.2. Narav (prirodu) je doista tesko promijeniti. da je zapaljivim osobama bolje ne donositi vino.4 . smjesta pristajati na stvari koje su razotkrivene i ocite. bilo sto drugo. ako su jake. takoder. slobodni zahvaljujuci divljastvu (surovosti) kao vukovi i lavovi. hladna..4 . neke napor i dugotrajno bdijenje.. ljutiti se pak uistinu nije korisno nista vise nego plasiti se ili plakati. sto skodi ili tijelu ili duhu. kad imas svemir i Bogove. bolesnu dusu priprema za naricanje (tuzaljke). omlohavi naime i tijelo i duh od nadimanja tijela (tvari).I . sto Platon misli da treba zabraniti djecacima.4.3.(Crijesi onaj koji zivotinje uzima za primjer covjeku): zivotinje umjesto razuma imaju nagon.2 Tesko se uklanjaju mane koje su . suha i vlazna: stupanj izmijesanosti (omjera) ovih elemenata cini medusobno razlicitim mjesta. XVIII.I.. XV.I. jacaju i mane (iskrenost). kao sto su Germani i Skiti. nego divlje i neukrotive. uzrok. Ali.Srdzba. XX. voda. tijela i obicaje: zato osobine covjeka nekom elementu naginju manje. vruca (topla). vatru poticati vatrom.. uvijek suzbijamo onu manu koja se pojavljuje.? XVII.92 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 93 Ponekad treba utjerivati strah onima kojima razumna objasnjenja nisu dostupna. kako vee preteze snaga nekog od ovih elemenata. XX. mozes vidjeti slobodne narode.. kao sto su strah. Neke. te dozvati u veselje.

XXVII.. ne zato sto bi doista bilo tako.Kada je Aleksandar Veliki procitao pismo majke u kojem ga je opominjala da se cuva otrova Filipovog lijecnika.Postoje neke sile koje ne mogu stetiti i koje nemaju nikakvu drugu snagu nego dobrohotnu i izbaviteljsku. izraz njegovog lica je neprijateljski. onaj me nije pozvao na veceru. 1. uzrokom mijena zime i ljeta na ovomu svijetu." Argumenti nece nedostajati sumnji. Kad mu je naime u ruke dosla skrinja s pismima poslanim Gneju Pompeju. to ju vise treba hvaliti. doista. kao besmrtni bogovi koji niti hoc e niti mogu ciniti stetu: priroda im je naime lagodna i dobrohotna. XXIII. sto nam steti ili koristi. onaj je hladno primio moj poljubac. Slicno je postupio i Gaj [ulije Cezar koji je prilicno blago iskoristio pobjedu u gradanskom ratu. Ovo tom vise hvalim kod Aleksandra.Kada naslade iskvare i tijelo i duh. te se ljutimo na neduzne.2 . i padamo u gnjev prije nego promislimo (donesemo sud).2 . Nista ne pothranjuje srditost (naprzitost) kao neobuzdana i nestrpljiva pohota: s dusom treba postupati tvrdo.. kao na primjer: "Ovaj me pozdravio ne odvec Ijubazno. XXIV. Iako je volio ljutiti se umjereno. XXXV. ne odnosi bas na nas osobno. da rado vjerujemo ono sto nerado slusamo. jer je malo tko bio tako sklon gnjevu kao on. Sumnju i nagadanja treba odagnati iz duse jer to su vrlo varavi poticaji.Lakovjernost. Cesto je.94 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 95 zivacima): moramo znati i ne vjerovati odvise ovoj ljudskoj mani (slabosti). vise je volio da mu to bude onemoguceno: najvecim oprostom smatrao je ne znati sto je netko zgrijesio. Nismo mil naime. ovaj je brzo prekinuo zapoceti razgovor. tako da osjeti samo jake udarce sudbine. To ima svoje zakonitosti i kroz to se ost- .. krivo tumaceci neciji izraz lica iii smijeh? Stoga slucaj odsutnog covjeka treba voditi protiv sebe i odgoditi gnjev. ali se ne moze opozvati ona koja je vee izvrsena. nego zato sto je onaj koji to osjec a postao slabic .2 . sto je umjerenost u kraljeva rjeda. Stoga ih samo ljudi bedasti i ignoranti optuzuju za olujno more. 3A . donosi puno zla. A to sto se povodimo ne samo za optuzbama nego i za sumnjama. sve izgleda nesnosno. daleko iznad razine na kojoj bi mogla pretrpjeti nepravdu ili je nanijeti drugima. jer se ponekad bolje i prevariti nego sumnjati. jer takvo ce korjenje stvoriti naviku nelakog vjerovanja glasinama. 1. ponudenu casu ispio je ne trepnuvsi okom: vise je vjerovao vlastitom sudu 0 prijatelju . korimo nase olako vjerovanje sumnji.. neke glasine bolje uopc e ne cuti. Vjerujmo jedino onome sto samo ulazi u oko i sto e e biti ocevidno: koliko god se puta nasa sumnjicavost pokaze neutemeljena. preobiIne kise. naime. spalio ju je ne htijuci je otvoriti. i to od onih za koje se cinilo da pripadaju drugim iii bar neutralnim strankama. docim se nista od ovoga. nepopustljivost zime. stoga je potrebna jednostavna i dobrohotna prosudba stvari. uvijek se naime moze izvrsiti kazna koja je odlozena.

nego na one koji grijese. ako je stovanja dostojna cjelina i njeni su djelovi sveti takoder . mane stalno imamo pred ocima. Los? Nemoj se cuditi.1.Najbolji lijek protiv gnjeva jest cekanje . ne srdi se nego cuva . covjeka kazniti zato sto je pogrijesio nego zato da ne bi grijesio vise: kazna se ne odnosi na proslost nego na buducnost.. XXXII. a najmanje na bogove. pravednost. kazna nece mimoici nikoga. [er. 7.4 . nairne. pak.. tt msta mSI pnznao .2 . Tako bi ljudi trebali stovati pojedince jer su rodeni za zajednicki zivot: drustvo..Necemo. dakako. kakva bi to bila tjeskobna neduznost -biti dobar prema propisanom zakonu! Koliko sire podruc]e imaju pravila po osjecaju duznosti nego po slovu zakona! Koliko toga trazi od nas ljubav. mnogi pak zato jer su prevareni i sami. XXXI. ne moze biti zdravo nego zbog Ijubavi i zastite svih svojih clanaka . . drugo promisljali. XXXIX. Onaj koji ti nesto ne zeli reci drukcije nego potajno nema ti za reci gotovo nista . XXVIII. a oci rukama? I kako se medusobno slazu svi clanci. jer on je tvoj sugradanin u vecoj zajednici.Ako zelimo biti pravedni sud u svim stvarima prvo se uvjerimo da nitko od nas nije bez grijeha. sami sebe ako mislimo da smo mi oni koji su toga vrijedni... XXVIII. Veliki dio ljudi ne ljuti se na sam grijeh.. naime. najvise pogrdna vrsta osvete jest ne smatrati . ako treba kazniti svakoga tko ima narav nevaljalu i stetnu. . [er nasem nedjelu dodajemo drskost i prkos.Grijeh je skoditi domovini: sugradaninu takoder. izmisljaju zato da bi prevarili druge. ipak.Odlikom velikog duha jest prezirati pretrpljene nepravde. Nista od svega toga ne dogada se na nasu stetu. plemenitost. Precjenjujemo. Tko je taj koji moze reci da je neduzan pred svim zakonima? Sve i da je to tako.. Upravo suprotno.Dobar covjek je ucinio nepravdu? Nemoj vjerovati. U nekim smo stvarima neduzni jer nam nije uspjelo.. Ne bismo.96 Seneka IDEAL I KUL T STOICIZMA 97 varuje bozanski naum.. drugo zeljeli. XXX. Sto ako bi ruke htjele skoditi nogama. dok u istom trenutku pravimo greske. najveca zlovolja javlja se iz ovog: "nisam zgrijesio" ili "nista nisam ucinio". vjernost a ne nalaze se na plocama zakona! Ali. kroti stegom.Tude. za nase dobro. trpimo po zakonu nase smrtnosti ako nas zadesi nesrec a a ne zbog njihove sile.. "V . necemu drugomu bili skloni.Od onoga sto nas vrijeda jedno nam je javljeno. trebaIi odmah povjerovati u ono sto se prica: mnogi..8 ..8 .3 . pak. i barem se na dobre ne srdimo (na koga se naime necemo ljutiti. Uzimajuci ovo u obzir. zbog kojih se tolike promjene zbivaju. budimo pravedniji prema grjesnicima. 1-4 . ljudskost.dakle. dakle. grijeh je skoditi i covjeku. Ljutimo se ako nas netko prekori opomenom ili..2. nismo u stanju zajamciti niti ovo toliko ograniceno podrucje neduznosti: jedno smo napravili. vlastite krijemo iza leda . drugo smo culi ili vidjeli sami.. ako se srdimo na one koji su dobri). jer korisno je za cjelinu cuvati ono sto je pojedinacno. jer on je dio domovine. nairne. [er.. vjerujmo onima koji nas kude..

tuku se samo oni koji su jednaki.Nikada nije cijeli narod izgarao od ljubavi za jednom zenom. postedi ga. da li bi nam koristilo kad bi svi bili neumoljivi. Tekst: Knjiga III. onaj tko te povrijedio ili je jaci ili slabiji od tebe. male nepravde duboko usjeku u dusu: DOISTA VELIK I PLEMENIT JEST ONAJ TKO POPUT VELIKE ZVIJERI RAVNODUSNO I MIRNO SLUSA LAJANJE MALIH PASA. pokatkad je bolje hiniti da se nepravda nije ni primijetila nego svetiti se. II. Najgore sto imaju napuhati od velike oholosti jest da mrze one kojima nanose bol. Ako je slabiji. Mnogima se. Kako cesto moli za oprost onaj koji ga je nekom uskratio! Koliko cesto pada pred covjeka kojega je od sebe odbacio! Sto je tako slavno kao sto je gnjev promijeniti u prijateljstvo? Neprijateljstvo nestaje kad ga se odrekne jedna od strana. 1. istinski velik. tako kao da je osvetiti se korisno ali ne bas ugodno. Kao sto se koplja odbijaju od tvrdog predmeta i kao sto se s bolom podnosi rezanje u tvrdo. Nepravde koje su pocinili jaCitreba podnijeti ne samo sa strpljenjem nego i s vedrim izrazom liea: ucinit ce nepravdu ponovno ako se uvjere da su je izvrsili. Pomislimo. SAMO BIJEDNICI I LJUDI MALI DUHOM UGRIZOM VRACAJU UGRIZ. dok se osvecuju. castohleplje osvaja samo poneke. naime.5 . s jacim suludo. sa slabijim necasno. ipak je u svojoj biti ogranicena i jadna. pobijeden onaj koji je pobijedio.Nema pouzdanijeg dokaza velicine nego to da se ne moze dogoditi nista sto bi te razljutilo. V. slabici misle da su povrijedeni ako ih se takne. svetimo se bez gnjeva. ako je jaci.Ako se svetimo radi olaksanja. pocin]e borba: bolji jest onaj koji prestane prvi.4. ne krivi nepravdu jer ju ne osjeca. Nejednom su zajedno pad ali u gnjev i muskarci i zene. jednog i drugog ponijet ce gnjev. VI. XXXIII. Osveta je priznanje patnje. postedi sebe. Ali. niti je svo gradanstvo odjednom svu svoju nadu pohranilo u novae i dobitak. nizi onaj koji se smatra uvrijedenim i manji od onoga na koga se ljuti.Iako pobuda gnjeva u nekoga proizilazi iz pretjeranog samopostivanja i doima se kao odraz ponosa. koji dobro poznaje vrijednost samoga sebe. Duh. 7 .98 Seneka IDEAL I KUL T STOICIZMA 99 nekoga dostojnim osvecivanja. 2. starci i djecaci. Gornji dio svijeta.1 . Odmah su se lacali ognja i maca.l . uredeniji i blizi zvijezdama.3 . gospoda i puk su se sjedinjavali i citavo mnostvo potpaljeno s vrlo malo rijeci nadmasilo bi samog podstrekaca. Nije velik duh kojega pritisce nepravda. ne skuplja se u oblake niti se .Sukobiti se s jednakim jest riskantno. tako nijedna nepravda ne moze navesti duh istin ski velik da ju ozbiljno osjeti. misevi i mravi okrecu usta kada im priblizis ruku. kadgod nam bude tesko prastati. samo je raskalasenost drustveno zlo. Uvijek je. XXXIV. da navijeste susjedima rat ili da gradanski povedu medu sobom. slabija je naime od onoga na koga je nasrnula. pak.

on nece moci pokoriti tebe. ne prima onaj koji za njih ni ne zna.5 . onda kada nista cemu bi se kasnije cudili da nam je uopce nepravdama sto i cangrizadoticu. 1. pokusavajmo uspjelo. Ono pak sto je nize.100 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 101 zbija u oluju. 1. Neka nas tome kako ce izazvati gnjev. koji nece izazivati tvoj gnjev nego ce ga strpljivo podnositi. skroman stovanja i ugladen. dostojan Koliko to moze pomoci razumijet ces ako primijetis da i zvijeri takoder blaze zbog druzenja nijedna. pa ni neka doista divlja zvijer. i prikladnne duznosti pritiscu padaju slijede svoga i zavode uprazajedno s njim. Mora tako izbjegavati sve one za koje zna da ce ga poticati na gnjev. Ne radi se je krivda izvrsena tome kako ju se podnijelo . koji ne priprosudi kolike su ti snage. htijenje covjeka. Pocet ces pobijedivati se on zataji i kad mu se uskrati izlaz. niti razvija tu svoju manu. velike i koje prelaze obuzdane. u odbija od sebe sve sto izazivlje gnjev. grmi. Promijenimo sve jer ih ne znamo podnositi. osobama postaje bolji ne vljaca. 3 .Nije korisno mimoidu neprimijeceno nego 0 lazi onome sto je lako nego hoc e da bude lako one cemu je se s onim sto pokusavas ce vise zaljenje zbog neizvrsenog covjecni i dragi. [os ovdje koristiti Ijudi popustljivi. njegovu mjeru ne daju se je.Trudimo vise ugladenim se da se ne izlazemo Trebamo neka nam nada niti malena cuti sve i vidjeti sve.. Kad izgledaju nego i zato sto ne pronalazi Cesto biva tako da je uzaludno prisao. ali ako mu se dopusti da izade iz nas van.. jer vecinu njih 0 nit ce te gorCinom. I. Cak ni pogodni zdravlju okolis i zdravija klima ne koriste toliko u drustvu s ljudima boljih.Jednostavne grabezljivosr ako dugo bora vi u drustvu njezina ostrina i postupno sarno zbog njihovog se u mirnom Tako i covjek koji zivi s ugladenim primjera covjeka: otupljuje okolisu odvikava. Ovdje je razlika u tome da li je netko covjeku poraz niti drska i ne da bi laskali. Bit ce nam to veliki napor i smetnja jer ce zeljeti oteti se. Biraj za drustvo Ijude jednostavne i umjerene. obicaje poprimarno zivjeti s osobama a sto manje nemirnim od onih s kojima opcimo i kao sto neke bolesti tijela prelaze na one koji se s bolesnima . XI. ne zadrzava Nista od svega ovoga neces pronaci VII. i sa snagom kojom to djela ispu- uzroke gnjeva. nadvladati ce nas. 1-3. Vlll.2 Bori se sam sa sobom! Ako hoces pokoriti gnjev. raspaliti nam pogled i promijeniti izraz Iica. Na isti nacin na mirnom stanistu. ne okrec e se u zracnom uzvisen duh. Kad god nesto pokusavas usporedi pokusavas ostvariti.2 . cudi vrele ili hladne i ponizne: u plemenitom Stoga neka nam djela budu nepromisljena. uvijek miran i usidren vrtlogu: slobodan je tako i dusa predaje svoje mane najblizim . u slabom i gnjusnom zaljenje. i pristojnim vim. ali ne toliko odobravanje. jer gnjevljive ljude srdi preveliko mnoge nepravde. lako a kad ih se prihvati. Xlll. koliko god je to moguc e u dubokoj tajnosti. razljucenom izvrsitelja: izrsavati covjeku... Utisajmo njegove znake i drzimo ga. te da svoju koliko slabim dusama postaju boravak od svakog nereda. ne ide predaleko.

Nevjerojatno je da cesto 0 nekom cinu mislimo dobro a 0 njegovom izvrsitelju lose. Takvog se nacina razmisljanja treba najvise kloniti. Bozanskog [ulija Cezara ubio je veci broj prijatelja nego neprijatelja. pitas se. Ali mozda si i ti vee nekoga povrijedio ili ees povrijediti. XXX. odlikom je istinske velicine ne osjetiti udarac. za dobrobit Ijudskog rod a treba paziti da budemo jednaki i pravedni sud u svim prilikama i okolnostima. Tko ne pad a u gnjev ostaje nedostupan i nedodorljiv nepravdi. Sve sto korimo u drugih naci e emo u sebe samih . tu se radaju najpogubnije srdzbe i napadaju najsvetije stvari. tko se ponese gnjevom. On mi je ucinio stetu. Sto. Takve sugradane i takve vojnike zeli da mu dodijeli sudbina.Svi smo losi. . moguc e je da e es uciniti. Nepravedan je sudac onaj koji neku zajednicku manu pripisuje pojedincima. ali ipak nece: najveca je naime kazna za ucinjenu nepravdu to sto ju se uopce pocinilo. covjek istinski velik i pravedan stuje najhrabrije iz redova svojih neprijatelja koji zilavo brane slobodu i spas svoje domovine.Tu nema sumnje da se oteo gomili i da stoji iznad prosjeka mase covjek koji je prezreo svoje progonitelje. On je to cak i htio (nitko se naime nije tako plemenito posluzio pobjedom od koje sebi nije dodijelio nista nego moe uredenja drzave) ali kako je mogao udovoljiti tako necasnim zahtjevima. ali mozda sam se nadao vise nego sto sam trebao.3-5 . Nemoj gledati sarno ovaj sat iIi dan. zbog koje to mane netko postaje nerazborit? Sve mane ionako se nalaze pod okriljem nerazboritosti. Tako velika zvijer mirno promatra pse koji laju.Imam manje nego sto sam se nadao. jer . XXV. tako mi Herkula. Ali.. Nitko ne biva kaznjen toliko tesko kao covjek izlozen mukama kajanja. jer nije ispunio njihova nadanja. Koliko je tek sramotno mrziti nekoga zbog neceg radi cega je zapravo zasluzio tvoje zaljenje. Svi se ljutimo znatno duze nego sto podnosimo samu nepravdu.6 . tako zestoki val uzalud udara 0 mocnu stijenu.Koliko je bolje nepravdu ispraviti nego planuti osvetom! Osveta zahtijeva dosta vremena i izlaze se novim nepravdama dok pati zbog jedne. 1-5 . Budimo bolji jedni prema drugima: i sami losi.102 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 103 njegove znakove na nesto suprotno: ugladimo izraz lica.3 .. Zatim. Sarno nas jedna stvar moze uciniti mirnima: uzajamno prihvacanje uljudnosti. ja njemu jos ne. postupno ce se za vanjskim promjenama oblikovati i nutamje. Koliko je bolje uhvatiti se neceg drugoga nego greske suprostavljati greskamal Zar priseban izgleda covjek koji mazgu tjera mamuzama i psu vrac a ugriz? XXVIII.Zar je to vazno. XXVI.5. zivimo medu losima. XXVII.Sramotno je mrziti onoga kojeg bi trebao hvaliti. ton neka nam bude blazi a korak laksi. 1 . pada.l . moras uvidjeti u potpunosti kakvocu vla- stitih misli: sve i da nisi ucinio nista lose.. zar ce mu to prod nekaznjeno? Misli sto hoces.. XXIX.

kao i neke koji su postali Pompejanci tek nakon smrti Pompeja. premda dobili i mnogo..Koju si svoju slabost danas izlijecila? Kojoj si se mani suprotstavila? U kojem si svom dijelu postala bolja?" Gnjev izmice i postaje umjereniji kada zna da svakodnevno treba izaci pred suca. Podnio je on to mirno i mudro.Sva osjetila treba dovesti u stanje postojanosti i snage. ali ipak se pitam da li bih se trebao ljutiti.Netko te uvrijedio: sigurno ne vise nego sto je jednom Diogena." Koliko je nas Katon bio bolji! Dok je vodio neku parnicu.I. uvrijedio mladic koji mu je. zaboravljajuci pritom koliko je ljudi ostalo iza nas i kolika velika zavist prati covjeka koji zavidi malobrojnim. po sjecanju nasih oceva covjek vrlo sklon spIetkarenju i nikakav.. . medu njima i Cimbra Tilija koji je nesto ranije bio vatreni branitelj njegove stranke. pljunuo ga je posred lica.I. nisko i nedostojno. XXXVIII. za cim zudimo i uzdisemo. kada je dusa iii pohvaljena ili opomenuta i kada je istrazitelj i cenzor samog sebe procijenio vlastite obicaje.I . Tolika je ipak bezobzirnost u ljudi da. misle kako je ucinjena nepravda jer misle da su mogli dobiti vise . XXXVI. koja je tvoja najveca greska? Izvodis krive zakljucke: mislis da je mnogo ono sto si dao a ono sto si primio malo. pljunuo u lice.2." XLI. Pitas. XXXI. pitao bi svoju dusu: . Dobar se opomeni raduje. te rekao: "Uistinu ne osjecam gnjev.Nista ti uistinu ne bih savjetovao vise nego prisvojiti veliki duh i uvidjeti koliko je ovo oko cega se raspravljamo.3.Nitko tko gleda na tude nije zadovoljan svojim. tesko podnosi ucitelja.104 Seneka IDEAL I KUL T STOICIZMA 105 svi su zeljeli imati ono sto je mogao imati samo jedan! Vidio je tako oko svojeg sjedista svoje ratne drugove sa isukanim bodezima. dok su raspravljali 0 gnjevu.Pruzajmo dusi mir koji ce joj dati cesto promisljanje 0 spasonosnim ucenjima i dobrim djelima. Stoga se cesto ljutimo ina bogove jer nas netko nadvisuje. Ovo je radio Seksto.3 .. XXXII. kada bi pro sao dan i kada bi se pripremao za nocni pocinak. na to je Katon obrisao lice i rekao: "Potvrdit cu Lentule svima da grijese oni sto kazu da nernas usta.Onog si opomenuo slobodnije nego sto si smio i tako ga nisi popravio nego povrijedio. . kako dubok i slobodan. neprihvatljivo svakome koji promislja nesto duboko i uzviseno. strpljiva su po prirodi. iseknuvsi sto je vise mogao obilnu pljuvacku neki Lentul. ako ih prestane kvariti dusa koju svakodnevno treba pozivati razumu.. sto je pak netko gori.I. Sto je dakle Ijepse od navike da se ukloni ovako prozivljeni dan? Kakav san slijedi nakon prepoznavanja sebe: kako miran.4 .2 .. Ubuduce gledaj ne samo da li je istina ono sto govoris nego i da li je onaj kome se govori u stanju podnijeti istinu. Tako je gnjev okrenuo njihovo oruzje protiv vladara a najvjernije medu njima tako pritisnuo da su stali razmisljti 0 smrti onih pred kojima su i za koje su prisegnuli umrijeti. misao upravljena samo na zelju za onim sto je istinski casno. stoickog filozofa.

ne budimo ni za koga strah i pogibelj. sarno da smo odista zasluzili na bolje." o KRATKOCI ZIVOTA Djelo je posveceno. XLIII. jer nitko nam ne moze vratiti izgubljeno vrijeme. Ako pak zelimo znati zivjeti. podsmjehe. koji zive sarno za uzitak. Necemo se.tako da nam svaki dan bude kao da je posljednji.e.S. Paulinu. ni osvrnuti za sobom. a vee ce nam prici smrt. vjerojatno. moramo nauciti umirati .to je najsramotniji nacin gubljenja vremena. prezrimo gubitke. uvrede. ni okrenuti. kao kod nekih znanstvenika . Navodi primjere poznatih ljudi (August. Do tada. velikog duha podnesimo ta prolazna zla.106 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 107 Neka nam bude savjesti dovoljno. Najvece dangube su ljudi raskalaseni. dokgod smo medu ljudima.mud rae ima istinski zivot. kako kazu. Makar ono bilo i lose. Postoje s druge strane ljudi koji doista dosta rade. Istina jest da vremena. koji se . ali za mudrog covjek ga ima dovoljno. Ciceron. nema mnogo. krivde. i datirano na jesen 49. doista. ali je njihov rad beznacajan.godine n. oeu Senekine druge zene. ne cinimo nista zbog misljenja drugih. stujmo ljudskost. dok god disemo.besplodna marljivost takoder ne vodi nikud. Jedino mudar covjek . Glavna misao ovog spisa jest da je zivot uvijek dovoljno dug ako pravilno znamo rabiti nase vrijeme i biti korisni. i pijanci .Jos malo i ispustit cemo posljednji dah. Druz) koji su tezili tomu da im zivot bude slobodan od ljudi koji im oduzimaju vrijeme.

a boje se buduc nosti. pa cak i promjene u besmrtnost. . Na koncu Seneka nagovara Paulina da se povuce u mir vlastitih misli. dolazi. zanemaruju sadasnjost. da ih ljudima daje sudbina: ipak. korisne sadasnjosti i radosne u nadi buducnosti.Kad nam vee priroda dopusta stupiti u zajednistvo sa svakom epohom. Bit ce tim veci sto ga vise budes dijelio s drugima. To je jedini razuman nacin produzenja nasega zivota. ·f Tekst: 0 kratkoci iivota VII. Uvjerava ga da mu je bolje posvetiti se vlastitom zivotu nego baviti se poslom koji ga nece duhovno obogatiti. nesretni kasno shvac aju da su predugo bili zauzeti ne radeci nista. (to je bila duznost koju je Paulin vrsio) a on bi se barem u zrelom vijeku i starosti trebao posvetiti mudrosti i razumijeti samoga sebe.5 . Postoje obitelji najplemenitijih osobina: izaberi kojoj zelis pripadati i u nasljedstvo neces dobiti samo ime nego i sam imetak kojega nece biti potrebno cuvati.Kroz citav zivot treba uciti zivjeti i. Oni e e ti otvoriti put prema vjecnosti i uzdignuti te na mjesto iz kojeg se nikoga ne istjeruje van. Kad dodu do kraja. Upravitelj zitnih zaliha moze biti i netko drugi. Mudrac prozivi svoj zivot povezujuci u jednu cjelinu sva vremena. On je jedini razrijesen od zakona ljudskog roda i sva mu stoljeca sluze kao Bogu. njime se sluzi: tek ima dod: zna kako ce ga upotrijebiti. Prolazi neko vrijeme: obuhvac a ga sjec anjem. Clupo je zivjeti u nemiru i opterecivati se sitnicavim i nebitnim brigama. citav zivot treba uciti umirati.4.3 .2 .Najnemirniji i najkraci zivot jest u ljudi koji zaboravljaju proslost. onome sto nam je s boljima od nas zajednicko ? XV. XVI.Obicavamo govoriti da nije bilo u nasoj mod izabrati roditelje. dopusta nam ona roditi se prema vlastitom izboru. Zivot mudrog covjeka proteze se vrlo siroko. a oduzima mu dosta vremena.l.108 Seneka IDEAL I KUL T STOICIZMA 109 sastoji od uspomena proslosti. sto ce te jos vise zacuditi.3. ne zatvara ga ona ista granica koja ogranicuje druge. XIV. zasto se onda ne odvratimo od ovog prolaznog i padajuceg vremenskog tijeka i cijelim nasim bicem ne predamo onome sto je neizmjerno i vjecno.

stoicizam.godine n. kako ga vratiti i ojacati. NE PADATI NI U SMIJEH NI U SUZE. i gubneka se posveti ucenju u ovom djelu dobija odgovore na pitanja koja su MIRNO. A VESEUTI SE NJIMA JEST NASLADA NELJUDSKA . U radu nad sobom treba se nauciti biti prilagodljiv..e. spis je posvecen preobracenik na Serenu. Mora se prije svega osloniti na svoje vlastite snage. bivsi epikurejac.IDEAL I KULT STOICIZMA 111 o SPOKOJSTVU DUHA "LJUDSKE OBICAJE I MANE TREBA PRIMATI Datiran na priblizno 53. Ii nikako neradu.. duha ne pruza i znanosti. Ako mu ravnotezu djelovanje u javnosti. prefektu nocne straze. Treba slucaj mnogih . Za takvo sto najbolja je dokolica kao priliku slikoviti Navodi primjer koju se ne smije shvatiti za lijencarenje kako je bolje biti mrtvac doista nego kao mrtvac zivjeti./lotium".. kao sto to pokazuje jer sudbina je promijenjiva poznatih Ijudi. ZABRINJAV ATI SE ZBOG TudIH NESRECA JEST VJECNA MUKA. kojem je Seneka posvetio jos neka svoja pisma. ga mucila. Seren. Seneka ga upucuje kako postici spokojstvo i spokojstvo duha. . ljenje vremena. Mora takoder imati vremena za rad nad svojom osobom..

6. daleko od javnih i privatnih briga. usred gomile onih koji ga hvale i obozavaju. sebe stuje. I onako.lO . dok istodobno u sretnoj i cvatucoj mogu vladati obijest. Moramo zavoljeti spokojstvo. povlacim se u svoj mir i poput izmucene zivotinje brzim korakom idem prema samom domu. Tko se boji smrti nece napraviti nista vrijedno covjeka koji uistinu zivi. dakle. III.Mozes. nenaviknut na stres.16 . Ali. kako se bude odvijalo stanje u drzavi.8 .lS . neka se duh posveti samom sebi. znati da cak i u drzavi pritisnu- Tekst: 0 spokojstvu duha 1.Cesto je strah od umiranja uzrok smrti. Dovoljan je jedan trenutak da se s visoke casti padne pred .4 .112 Seneka IDEAL I KUL T STOICIZMA 113 stoga imati ravnotezu duha kao mnogi veliki ljudi koji su to pokazali u velikim nesrecama. nista sto bi trazilo suca. neka ne cini nista sto mu je strano.9. ali cemo svakako djelovati i necemo se povuci prikovani strahom. usred bojne vreve i zvececih lanaca.Moramo znati da to sto se mucimo nije zbog mjesta na kojem se nalazimo nego zbog nas samih." Mislim da bi mnogi dosli do mudrosti kad ne bi mislili da su je vee dosegnuli. zavist i tisucu drugih javnih poroka. Korisna su putovanja. Onaj ce biti istinski muskarac koji unatoc odasvud prijetecim opasnostima. Onaj koji zna da mu je smrt bila predodredena jos u trenutku zaceca zivjet ce pod tom presudom i istodobno ce tom istom snagom duha zajamciti da nijedan dogadaj za njega neee biti neocekivan. a ni ikoju drugu stvar. ili neki veliki neuspjeh. takoder i zabava. Najbolji primjer jest Sokrat i njegova vrlina. ne priklanja ipak najvise samom sebi? II. ni sebe same. nista ne pomaze covjeku koji traje u svojoj slabosti. ali koje ipak traze dosta vremena. ni nasladu. X1. Codi mi tada zatvoriti se u vlastite zidove: "Neka mi nitko ne krade dan jer mi nece moci nadoknaditi tako veliki gubitak. ili stvari od malog znacaja. nece odbaciti svoju vrlinu i zatajiti svoju muzevnosr. nasegvlastitog. toliko cemo se izlagati prema vani ili ogranicavati. kad mi se dogodi nesto nedostojno kao sto to cesto puta biva u ljudskom zivotu.11.Cesto starac u poznim godinama nema drugog dokaza da je toliko zivio osim prozivljenog vijeka. V. Preslabi smo da bismo bilo sto podnijeli. Osim toga treba imati razumijevanja i za sebe samog. dopustiti si trenutke odmora i predaha od obveza i duznosti. ako hoces. Sakriti se ne znaci biti spasen.4. Nema razloga da mislis kako propadamo vise od tudeg ulizivanja nego od toj nedacama postoji za svakog covjeka mogucnost da se istakne. koji ide u susret svojoj vlastitoj propasti. Tko se usudio samome sebi reci istinu? Tko se to.Kad nesto potrese moj duh. nismo u stanju duze trpjeti ni nap or. koliko narn dopusti sudbina. zajednicke vecere s prijateljima.3. koji ne radi nad sobom. kad ne bi prikrivali nesto u sebi a nesto gledajuCi kroz prste zaobilazili.

lake bi takav mar 0 sebi mogao proci i dobro.l-3 . Sve dok traje u svojoj obicnosti urn ne moze dosegnuti one sto je visoko. kad se pojavi toliko nedjela okrunjenih uspjehom. Necemo se nikad osloboditi ovog nemira dok god mislimo da nas netko procjenjuje svaki put kad nas pogleda. prekinuti spone.Sarno uzvisen urn moze govoriti 0 necem velikom i izvanrednom. Onaj prvi ostavlja bar nesto dobre nade.114 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 115 tuda koljena. ugrabiti svoga upravljacai ponijeti ga tame gdje se ova] sam ne bi usudio uspeti.S. obnavlja se strast i raspaljuje u nama svaka slabost koja nije izlijecena do kraja. pa cak ni zalosnim. smjesteno na nedostupnom mjestu.. ova] drugi bedasto place zbog stvari za koje se niti ne nada da bi se mogle izmijeniti. Ljudske obicaje i mane treba primati mirno.Kad se zamislis kako je rijetka jednostavnost i nepoznata nevinost. a pogotovo vjernost (osim ako nije isplativa). a veseliti se njima jest naslada neljudska . Treba tada odstupiti od uobicajenog. Zabrinjavati se zbog tudih nesreca jest vjecna muka.Neprekidno promatranje samog sebe cini nas nemirnim i izazivlje strah da nas se ne bi zateklo drukcijima nego sto smo inace. nastaju duboke tmine. kojima se nedopustivo nadati u drugih. XVII. uzdignut u svetom nadahnucu ispjevat ce nesto velicajno.l-3. samocu i drustvo: prvo u nama budi zelju za drustvom a drugo za nama samima.ll . . ipak zivot onih koji stalno zive pod maskom nije ni ugodan ni siguran. drustvo od odbojnosti prema samoci. samoca ce nas lijeciti od odvratnosti prema ljudima. XVII. Kad je prezreo ono sto je uobicajeno i presto.6 . a imati ih u sebi ne koristi. vrlini ne prijeti opasnost da ce gledana izbliza izgubiti na vrijednosti.. Dogadaju se naime mnoge stvari koje nas razotkrivaju protiv nase volje. Treba se ponekad zatvarati u sebe. Sacuvajmo ipak umjerenost: velika je razlika izmedu jednostavnog i nemarnog zivota. Treba ipak uzimati jedno s drugim.lO. XV. iii 0 castohleplju koje se do te mjere ne zadovoljava svojim dometima da jos zeli zablistati u svojoj sramotnosti: duh se tad povlaci u dubinu noci i nakon propasti vrlina. Znaj dakle da su sve prilike ljudske promjenjive i da se sve sto se dogada drugom moze dogoditi i tebi. ophodenje s ljudima razlicitim od nas uznemiruje one sto je u nama dobro. uzdignuti se. ozbiljnim. Vise je ljudski smijati se zivotu nego nad njim plakati. jer onaj koji se smije pokrece najlaksi osjecaj duse i u tolikom pripravljanju nista ne smatra velikim. sto ne mogu usta smrtnika. Jedno sluzi kao lijek za drugo. Nego. kad promislis 0 jednako mrskim gubitcima i dobitcima koje donosi pozuda. ne padati ni u smijeh ni u suze. Bolje je zbog jednostavnosti biti i osuden nego se muciti stalnim pretvaranjem. Dodaj tome da vece zasluge za ljudski rod ima onaj koji ga ismijava nego onaj koji nad njim tuguje. Uzimajuci sve u obzir treba reci da je vecega duha covjek koji ne obuzdava smijeh nego onaj koji ne zadrzava suze.

DOBRI LJUDI SE NE TREBAJU BOJAT! NEPRA VDE OSIM OD ONIH KOJI SU JEDNAKI KAO ONI: NEPRAVDA NE MOZE PAST! NA MUDRACA. Iako ce. Sve to mora ga uciniti jacim i tada to za njega nece imati znacaj nepravde nego dokaz vlastite muzevnosti i vrline. Covjek. A LOS COVJEK JE SLABIJI OD DOBROG. Sve vrline sjedinjuje u sebi. U duhu stoicke etike i doktrine Seneka tvrdi da mudraca ne moze dosegnuti nikakva nepravda iIi ponizenje. kaze Seneka mnogi pokusati nauditi mudracu.IDEAL I KULT STOICIZMA 117 o POSTO]ANOSTI "BUDUCI DA SAMO SLABIJI COVJEK MOZE BIT! POVRIJEdEN.e. pak. Nastalo je oko 55./I MUDRACA Takoder posveceno Serenu.godine n. Ponizen i ostecen moze se osjetiti sarno covjek koji nema osjecaj vlastite vrijednosti. koji kroci stazom vrline mora biti velika i neslomljiva duha u podnosenju nepravdi. ovo je djelo jedno od najljepsih koje je Seneka napisao. jer svojom mudroscu i vrlinom uvijek pokazuje jednaku snagu duha. nikakva nepravda nece ga dosegnuti. Stoicki mudrac je najsavrseniji oblik covjeka: blizak i gotovo slican samom Bogu. Spis je. izmedu svega ostalog. najveca pohvala stoicke filozofije. Nad mudracem nema vlasti ni sarna Sudbina jer on u .

Buduci da sarno slabiji covjek moze biti povrijeden. Stoga mudrac nee e izgubiti nista sto bi mogao osjetiti kao gubitak. Zar je dvojbeno da je sigurnija ona snaga koja je ostala nepobijedena nego ona koja nije ni napadnuta? Ako su neskusane snage dvojbene. a los covjek je slabiji od dobrog. Svaka nepravda znaci gubitak za onoga koga je zastala i nitko ne moze primiti nepravdu bez nekog gubitka. svoja dobra cuva na trajnim osnovama zadovoljavajuci se vrlinom koja ne treba darove sudbine i stoga se ne moze niti povecati niti umanjiti.jedino sto njoj moze biti zlo jest sramota. VII. mudrost pak ne ostavlja mjesta zlu . 2 . a kamoli pobijediti. IV. bilo tjelesne bilo moralne prirode ill stvari postavljenih iznad nas samih. ' V. s pravom se snaga koja je odbila sve napadaje smatra najpouzdanijom. da je jaceg karaktera mud rae kojemu nijedna nepravda ne skodi. ako ne postoji nepravda bez zla i nijedno zlo bez sramote. Dakle. Gleda pravo u sprave za mucenje. bilo da joj se pokazuju teske i povoljne stvari.4 .Kao sto nebeska ljepota izmice od ljudskih ruku. 3-5 . nepokretna.3. ako je nepravda podnosenje nekog zla. nikakva nepravda ne dostize mudraca. Nairne. nista ne prepusta slucaju. ali nisu bozanske stvari manje uzvisene stoga sto postoje oni koji napadaju istinsku velicinu a koju ipak . jer njegova su dobra spasena ako mu je spasena vrlina.Nista na svijetu nije tako sveto da ne bi bilo izlozeno svetogrdu. nego onaj kojem se nije dogodila ni jedna. nego one sto se ne moze povrijediti. ne one sto se ne napada. tako i sve one sto je usmjereno protiv mudraca.118 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 119 svome duhu stoji iznad njenih darova i varki. Jedino sto uistinu posjeduje jest vrlina od koje nikada ne moze biti odbacen. Jer.postavljenu iznad njihovog dometa . nedodirljiva. Znaj. Mudrac pak nista ne moze izgubiti. nepravda ne moze pogoditi mudraca. Sve je postavio u sebe. a bozanska svetost ostaje netaknuta od onih koji ruse hramove i pretapaju kipove. Tekst: 0 postojanosti mudraca III. one sto je podlo. a mud rae ostaje neopterecen zlom. Sudbina ne daje vrlinu i zato ju i ne oduzima . dakle. bezobrazno i tiranski poduzima se uzalud.vrlina je slobodna. koja ne moze stupiti tamo gdje vee prebiva cestitost i vrlina. 2 . nista ne mijenja u izrazu lica. a svim ostalim sluzi se kao da mu je dodijeljeno: tko bi se ipak zalostio zbog gubitka tudega? Buduci da nepravda ne moze ozlijediti nista od onoga sto je istinsko vlasnistvo mudraca. Neranjivo je. nepravda se ne moze dogoditi mudracu.ne mogu dotaknuti. toliko neosjetljiva na udarce da ju se ne moze ni pomaknuti. one sto je doseglo svoj vrhunac mjesta daljnjeg rasta vise nema a sudbina ne oduzima nista drugo nego sarno one sto je dala sarna. a sramota ne moze dosegnuti mjesto na kojem se nalazi cestitost. nepoljuljana. dobri ljudi se .Nepravda ima za cilj pogoditi nekog zlom.

pogrdne rijeci.Nepravdu ne prima nitko s nenarusenim unutarnjim mirom nego se uznemiri na sam osjecaj nepravde. niti mu itko moze uciniti uslugu.2 .3. sva su zlodjela pocinjena vee i prije izvrsenja cina. znajuci da uvijek u prvom redu stoje najbolji odredi.Ukoliko ima istinski zlocinacke namjere. niti ih se moze povrijediti: mudrac boravi u bliskom susjedstvu bogova i slican je Bogu s izuzetkom osobine smrtnosti. XIX. Treba se udaljiti i zanemariti sve sto nam dolazi od nerazumnih ljudi (drukcije nas ne moze ni snaci osim ako nije od nerazumnih) i jednako cijeniti i pohvale i pogrde od strane olosa. Zar je uopce bitno 0 kakvoj se zeni radi. druge zalostiti.Ne smije se ulaziti u sukobe i svade. to je nerazborita i divlja zivina. ne postoji nista cemu bi se radovao mudrac kada bi to dobio. pak. ne pada pod utjecaj nemira.l . Sto je netko uglediji po rodu. los naime covjek ne moze darovati nista dostojno mudraca. naime.1. Zbog toga je tako uzvisen i dobre volje. XIV. VIl. ako netko uopce moze? Uvijek je lakse podnijeti ono sto se ocekuje.3. Mudracu ne nedostaje nista sto bi mogao primiti kao dar. Nitko. zbog toga je neprekidno nosen radoscu. Mudrac je pak lisen gnjeva kojega poticu slike nepravde i kada ne bi bio slobodan od gnjeva. Nepravda se moze uciniti samo na nepravedan nacin: mudracu se dakle ne moze nanijeti nepravda.3 . ona ga okrece i zavodi. ne bi ni od nepravde za koju zna da mu se ne moze dogoditi. druge u prsa. cak i ako cini nesto sto obicavaju ciniti Ijudi koji preziru druge. koliko nausnica na usima. Tko je.1.2. pun dubokog mira i blagosti. zabodene jedne u oklop. [er ako nekoga dodiruje nepravda. Treba naime najprije imati da bi se moglo dati. koliko raskosno sjedalo? Ako se ne oplemeni znanjem i svestranim obrazovanjem. Covjek pak. nesposobna obuzdati strasti. imetku.4 . Prve nas ne bi trebale radovati. neka .Nitko ne prezire covjeka veceg od sebe i boljeg. koji upravlja samim sobom.120 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 121 ne trebaju bojati nepravde osim od onih koji su jednaki kao oni: nepravda ne moze pasti na mudraca. IX.Pravednost ne moze pretrpjeti nepravdu jer suprotnosti ne idu jedna s drugom. Do te mjere ne popusta udarcima ljudi i dogadaja da mu je i sama nepravda na korist. taj koji nas ne bi mogao uvrijediti.sramotu i ostala ponizenja podnosi kao povike neprijatelja.Neki ljudi su toliko glupi da misle kako ih moze uvrijediti zena. dakle.2. tom vise je duzan drzati se hrabro. Nepravde. koji je slobodan od gresaka. XV.Lose postupa onaj koji kaze da je mudracu podnosljivo jedno a nepodnosljivo drugo. kao daleko padajuce kamenje koje zvizdi aka kaciga ne ranjavajuci nikaga. glasu. koliko ima nosaca nosiljki. XI. VIl.4 . Neka uvrede. tko zatvara velicinu duha u tijelesna ogranicenja: sudbina ce nas nadvladati ako je u cijelosti ne nadvladamo sami. kroz nju ispituje samoga sebe i kusa svoju muzevnost. kao strijele. ne moze ni naskoditi ni pomoc i mudracu jer bozanska bica ne trebaju pomoci.

poznati dousnik iz vremena Klaudija i veliki neprijatelj Seneke. Seneka ga je napisao oko 58. treba zivjeti u skladu sa samim sobom. Novatu Galionu.e. Brani mjesto koje ti je odredila priroda. o SRETNOM ZIVOTU Ovo je drugi spis posvecen Senekinom bratu.122 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 123 podnosi uspravan. Siulijeje optuzio Seneku za necastan zivot i zlouporabu polozaja za povecanje svog bogatstva. Pitas. Tamo gdje boravi vrlina nemaju pristupa ni . urn ili razum. Osnosi se na bitan dogadaj iz Senekinog zivota. istice. Kao prvo. koje je to mjesto? Pravog covjeka. ni za koraka pomaknut s mjesta. Stalozeno i mudro priprema uvod za pobijanje Suilijevih optuzbi.g. u skladu sa svojom pravom prirodom. dok je naslada kratkotrajna. najbolji dio covjeka koji je istodobno djelom bozanskog. Jedino pravo dobro koje je postojano i koje ne podlijeze promjenama jest vrlina. kada ga je u senatu javno napao Publije Suilije Ruf. U prvom dijelu Seneka kroz filozofsku refleksiju govori o pravoj sreci i 0 tome kako ju postici.n. Ta prava priroda covjek jest njegov duh.

A slobodu nam moze udijeliti sarno ravnodusnost prema Sudbini. Bogati mudrae moze drugima iskazivati dobrocinstva ali onima za koje zna da to ima smisla. za kojeg je jedino dobro plemenitost. koje dolaze i odlaze bez gubitka iii dobitka za najvece dobro. 1V. Rodit ce se tad a ono neproejenjivo dobro. kao prvo. Sto nam brani reci da je blazeni zivot imati slobodan duh. javlja velika radost. vjesta u stvarima. Mudar covjek koristi svoje bogatstvo. uzvisenost.velika i trajna radost nakon sto se spoznalo istinu . zatim da je muzevan i silan. neustrasen.l.Nijedna stvar ne uplice nas u veca zla kao predavanje javnom mijenju ili misljenje da je najbolje ono sto se susrelo s velikim odobravanjem rnase. iIi nepobjediva snaga duha. 0 svome tijelu i 0 svemu sto ga dotice. velicina povezana s blagoscu. Treba nam dakle izaci na slobodu. a ostalo bezvrijedna masa stvari koje blazenom zivotu ne daju i ne oduzimaju nista. Ne smije se napadati bolje od sebe. jer slijediti Boga i slusati njegOYglas znaci biti slobodan. zdrav duh i u stalnom posjedovanju vlastitog zdravlja. zatim mir. brizljiva i blaga u ophodenju s drugima.Kad si. nepomucena i stalna. koji su dobri ili su na putu da to postanu. Nestajemo pod tudim primjerima: odvojimo se od mase i vratit cemo se sebi. okrutnost rada se iz slabosti i nesnage duha.4 . Sretan je dakle onaj zivot koji ostaje u skladu sa svojom vlastitom prirodom. obradovan vlastitom vrlinom.124 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 125 bol ni nada ni strah. Tekst: 0 sretnom iivotu 1. prezreo naslade i bol tada se umjesto tih beznacajnih i prolaznih stvari. slijediti Boga. Zato je moguce jednakim duhom podnijeti udaree sudbine i promjenjive tijekove zivota. jedino zlo podlost. H. pa na najbolji moguCi nacin strpljiv. brineci. traziti prist u drugoga a ne primjecujuci Iisaj na vlastitom lieu. lagodna u djelovanju. zivjeti ne po razumu nego oponasanju.2. Treba. njemu je bogatstvo u sluzbi: glup covjek nalazi se u sluzbi bogatstva koje njime vlada.Najvecim dobrom jest duh koji prezire usputna dobra. Svaka. imati premnoge primjere. zatim pazeci i 0 drugim stvarima koje ureduju zivot iako bez posebnog divljenja. prilagoden vremenima. Mudrae nije nedostojan darova sudbine: bogatstvo prima ne u dusu nego u kucu i zna sto mu je s njime ciniti. nairne. duhovni sklad. nairne.5. i na kraju. stetnih kroz svoje sramotne posljedice. mir misli smjestenih na sigurnom.4. uzdignut.4 . lisen straha i pozude. 1Il. postojan.Stvari ljudske nikad ne idu tako dobro da bi se vecini svidalo ono sto je uistinu bolje. ali ne zabrinuto.3. koji namjerava koristiti darove sudbine ali i ne biti njihovim robom. kojeg mozemo postici ne drukcije nego da je. U drugom dijelu Seneka prelazi na pobijanje Silijevih optuzbi ali takoder u filozofskom duhu.3. kaze doslovno.

2. grizite: kakva ona bila i uvijek je prijatelj vlastitih prilika. ove najuzvisenije XV.. tamo gdje se nalaze sklad i tamo ce biti i vrline.126 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 127 i odbacilo greske. kao i uljudnost nego kao onim sto je proizaslo i dobro raspolozenje iz njegovog vlastitog duha.. dobra.Trazim dobro covjeka a ne zeluca. svoje proklete prije cete polomiti jezike optuzujuci pravedne. zivota . ne cinite nista cudno. vi koji mrzite vrlinu i njezine stovatelje.Covjek neka bude nepotkupljiv stvari i neka stuje samog sebe.6 najuzvisenije ciljeve.Sretan covjek zadovoljan na ispravnom ma promjenama. ne podlijeze nikakvim VI.S . IX. gledajuci snage nego i na snagu prosjecnom vece stvari nego sto bi mogli izvrsiti snagom duha. svjetlom skrivaju sikcite.Ne moze se reci da je sretan covjek koji ostaje van domasaja istine. Uistinu.4 .2.. pokazuju unutarnju borbu i rec i da je od vanjskih na duhu spreman koliko hocete. XX. Kod vrline se ne treba bojati da ce je biti previse jer u njoj samoj jest prava mjera. Sretan je dakle zivot utvrden i sigurnom sudu. Blazen je onaj kojemu razum kaze primiti stvarno stanje stvari.. Jer. koji je siri i kod stoke i kod zivine. preplasene se po svojim rupama. vjerujuci dobro i zlo.Neumjerena naslada je stetna. ono pak sto se napinje od vlastite velicine ne moze biti dobro . je stvar vlastite odvaziti se dosegnuti cak i natne samo na svoje vlastite prirode.Vezani smo svetom prisegom binu smrtnika e emo gubiti prisebnost stvari koje nismo u stanju izbjeci. ostrite zube nego stignete ugristi. Stoga mozes slobodno najvece dobro harmonija duha. i bolesne oci boje se svjetla a nocne zivotinje preziru suncan dan te nakon Nego. Osobinom sluskinju uzitka.2 . Rodeni smo u carstvu: biti .3. istinski umjetnik Lijenost nedostatak jedinstvo. poduzimati ljudi obdareni cime ce se duh sam veseliti ne kao nekim vanjskim dobrom. da i da necemo covjeka koji ne poimlje nista sto je gospodarice. V.7 . slobodan znaci pokoriti Plemenita se Bogu. nositi sudduha zbog veliko jest uciniti od vrline.6 . sopcite prvog traka svjetlosti pocinju traziti svoja sklonista. VIII. i oklijevanje postojanosti. XIII. Greske su odatle daleko. je svojim vremenima.3 .

Upravo stoga sto Bog voli dobre ljude stavlja ih na vece probe da bi postali jaci i bolji. Utjehom za patnju jest rnisao na smrt. sarno plerneniti ljudi znaju njihovu vrijednost i imaju je u svornu posjedovanju. Ova] spis [e postao pod sam konae Senekinoh zivota.ipak . dobra duha.e. vise je on strogi i ne bas popustljivi otae koji zeli sve najbolje svojemu sinu. Patnje koje prolazi dobar covjek moraju u njemu ojacati vrlinu.vlada svijetom za njegovo dobro. Ovdje se Seneka bori sa starim filozofskim i moralnim problemom.n." Djelo je posveceno Luciliju i nastalo je oko godine 63/64. BITl UVIJEK SRET AN I PROeI KROZ ZWOT BEZ GRIZNJE SRCA ZNACI NE UPOZNATl DRUGU STRANU PRIRODE STV ARI. zbog cega nesrec a pada na ljude ako postoji providnost. . Spoznaja o patnji covjeka moze pribliziti osjecaj vrline i potrebu za vrlinom: u nesreci se vidi pravo dostojanstvo covjeka. Losi ljudi ne znaju sto su istinska dobra.IDEAL I KULT STOICIZMA 129 o PROVIDENJU "USPJEH MOGU POSTleI I OBICNI I BEZNACAJNI LJUDI: POKORITI. Bog nije po put blage i popustljive majke. To je dio bozjeg providenja koje . NESREeE I STRAHOVE ODLIKA JE SAMO ISTlNSKI VELIKOG COVJEKA. PAK.

IV.Istinska muzevnost zeljna je opasnosti i misli 0 tome kamo tezi a ne sto c e pretrpjeti.Dobar covjek razlikuje se od Bogasamo pO vremenu. neumoljivo trazeci vrlinu. IV. Netko bi s pravom nesretnima mogao nazvati one koji otupljuju u prekomjernom dobrobitu.6 . Prosao si kroz zivot bez borbe. Nesreca je prilikom da se pokaze vrlina.130 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 131 Predstavlja jed an od najzrelijih i najdubljih Senekinih i uopce stoickih zapisa.ll . one pak za koje se cini da ih stedi i da im oprasta.S . II. II. a ako padne. nitko nece doznati sto mozes. Za takvo sto treba se.Dobrom covjeku ne moze se dogoditi zlo. Grubosti vise pritiscu mekusce.Bog. objavljuje kad istrajnoscu pokazuje svoju moe. sto god im se dogodi. tugom ili drugim nedacama? Zato jer i na bojistu opasne zadatke dobijaju oni koji su najhrabriji.4 . Crijesite naime ako mislite da je netko izuzetak: i na onoga koji je dugo bio sretan dod c e red.Smatram te nesretnim covjekom jer nisi nikada bio nesretan. ipak je .Muzevnost bez protivnika slabi. jer i ono sto c e pretrpjeti bit ce dio slave. ako to nije bilo kroz iskusenja.Smrt cini svetima one ciji konac hvale cak i ljudi koji se boje smrti. koje kao na mirnome moru drzi nepokretna mirnoc a.3 . odgaja surovo kao strogi ocevi djecu. tko se stalno bori sa svojim nevoljama. Njegov je ucenik i sljedbenik. pa ni ti sam. nemojte se plasiti teskih iskustava koje besmrtni bogovi daju ljudima kao poticaj.4 . bori se i na koljenima. Kolika je i koliko moze. Stoga Bog istrazuje. njeznoj siji jaram je tezak. II. IV. pak. za njih ce biti iznenadenje. Biti uvijek sretan i prod kroz zivot bez griznje srca znaci ne upoznati drugu stranu prirode stvari.lO. Tekst: 0 providenju l. vjezba one koje kusa. IV.12 . koje voli. pak.Uspjeh mogu postici i obicni i beznacajni ljudi: pokoriti. provjere da bi upoznao sebe. nairne. kazem.l .S .Zaklinjem Vas. IV. sarno je dobio odgodu. nitko nije naucio sto moze. Zasto Bog najbolje medu Ijudima pogada bolescu. suprotnosti se medu sobom ne mijesaju. svaki put kada im pruza priliku za neki srcan i hrabar cin. ipak. kroz nepravde postaje tvrdi (cvrsci) i ne ustupa pred nikakvim zlom. IV. Onaj. II. Potrebne su.l . nesrece i strahove odlika je sarno istinski velikog covjeka.Neprekinuta uspjesnost ne podnosi udarce. ogledati sa stvarnim poteskocama: kormilara ces ocijeniti u oluji.Iako je stetno sve ono sto prelazi mjeru. ostavlja ih nejakim za nadolazeca zla. pomaze onima za koje zeli da budu najcasniji medu ljudima.6 . Tko god izgledao od toga posted en. vojnika u boju. istin ski sin kojega ovaj uzviseni roditelj.

Uzrok proizlazi iz uzroka a ono sto je osobno i opcenito vuce dugi niz dogadaja: stoga. ali ih uvijek slijedi. nairne. Duzni smo izlagati se udarcima sudbine da u odnosu na nju postanemo jaei upravo zahvaljujuci njoj: postupno ce nas uciniti sebi ravnima i stalno izlaganje opasnostima rodit ce u nama prezir prema opasnosti.Ovaj stvoritelj i vla dar svih stvari. pak.I . hoce pokazati da ono sto puk zeli iii cega se boji nije ni dobro ni zlo.2 . lomljiva su stabla koja su narasla u suncanoj dolini. sve treba podnositi hrabro jer nista se ne dogada slucajno kao sto mislimo. istom nuznoscu veze i same bogove.16 . da bi mogli postati neustrasivi. rane i okrutnu smrt? Umjetnik ne moze promijeniti materiju koju oblikuje: takvom je vee stvorena. pokorava se sam onome sto je jednom izrekao. da je dobro sarno ono sto Bog dodjeljuje dobrim ljudima i da je zlo ono sto daje losim.8 . Potresa ona mozak. slicno kao i mudar covjek.15. doista. Zar nije bolje uz muzevnost podnositi stalnu nesrecu nego se slomiti pod neizmjernim i neumjerenim dobrima? Laksa je smrt od posta jer zbog neprobavnosti zeluca moze se raspuknuti tijelo. V. je sam zapisao puteve sudbine.Sto je u tome cudno. V.9.132 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 133 najopasnija prekomjerna sreca. Zasto je ipak Bog bio tako nejednak u dodijeljivanju sudbine da je dobrim Ijudima pripisao siromastvo. nasrtanja skuplja se u sebi i pusta korijenje dublje. srasle su i postale nedjeljive.IO . Velikom je utjehom da nas nosi isto ono sto nosi i svemir. Pokazat ce.Zasto se cudis da se dobre Ijude izlaze udarcima da bi ojacali? Cvrsto i snazno jest sarno ono stablo na kojega cesto nasrc e vjetar: od samog. razlijeva maglu u nejasno podrucje izmedu istine i lazi. Zbog toga su dakle i plemeniti Ijudi. IV.Bog.15 . V.Bog ni na koji drugi nacin ne moze vise kompromitirati stvari koje zelimo nego da ih preda podlacima i oduzme plemenitima. IV.7. nesreca kusa hrabre. sto nam kaze tako zivjet! i tako umirati.Nema nieeg nesretnog u onome sto je navika ucinila prirodnim. Sto god jest.Nama upravlja usud i koliko je vremena ostalo svakome od nas odredeno je vee u prvom satu rodenja. duzni kretati se usred opasnosti i ravnodusno podnositi dogadaje koji su zlo sarno za onoga koji ih lose podnosi.12 . IV. Neke stvari ne mogu se odijeliti jedne od drugih. . V. Malo po malo i ono sto je poniklo iz nuznosti postat ce ugodno. da Bog tvrdo kusa plemenite duse? Mekoca nikad nije bila dokazom vrline. doziva u prazne duse iluziju. Probom zlata jest oganj. . nego dolazi razlozno. Bogovi se stoga prema dobrim ljudima upravljaju istom zasadom kao i odgajatelji prema svojim ucenicima: vise napora traze u onih od kojih seocekuje vise.

GRISTI PAK I TRGATI OBORENE ZRTVE IE OSOBINA DIVLIIH ZIVOTINIA. ZVIIERI . kako se treba ponasati vladar prema svojim podanicima i koliko u njegovim postupcima prisutna treba biti vrlina. Blagost ipak nije isto sto i samilost ili popustljivost: nalazi se na visoj razini i primjerena je polozaju vladara koji njoj zahvaljujuci moze uciniti mnogo dobra. za primjer kojega uzima Augusta. PADATI ZENE. postalo oko 56.n. nairne.IDEAL I KULT STOICIZMA 135 OBLAGOSTI "ODLIKOM IE VELIKOG DUHA BITI MIRAN I NAPADE GLEDATI S U GNIEV IE OSOBINA I BLAG. /I ZESTINA IE sVOISTVENA oBIeNOI Ovo Senekino djelo. Od svih vrlina vladaru najvise pristoji blagost. Velika je razlika izmedu tiranina i kralja... iz druge se sacuvalo sedam dijelova. Spis je posvec en Neronu koji je u tom vremenu formalno vee bio vladar imperija. Do nasih je dana preostala citava sarno prva knjiga. TE NEPRAVDE PREZIROM.g.. SLONOVI I LAVOVI PRO LAZE POKRAI ONIH KOIE SU SVLADALI. . Blagost je. Vladar. posjeduje moe i snagu koju ne treba dokazivati okrutnim postupanjem. Zamisljen je kao naputak za buduceg cara. pravog vladara. kudikamo uCinkovitija od gnjeva koji je vise znacajka tirana..nije se sacuvalo u cijelosti. nairne. a iz trece nista.e.

vremenom postaje sve vece i bolje. Ona. da tako kazem. naime. razorna je. ciju brigu svakodnevno osjecaju kako brine za spas svakoga posebno i sviju zajedno. Ali. Posljedice okrutnosti nikako ne mogu biti dobre.136 Seneka IDEAL I KUL T STOICIZMA 137 Kao sto matica. iz cvrstog temelja. niti ju treba izbjegavati. vladarica pcela.Nikome blagost ne dolikuje tako kao sto dolikuje kralju ili vladaru. nikako ne moze biti shvacena kao samilost i sazaljenje. Postojana je i stabilna samo velicina vladara za koga podanici znaju da je podjednako nad njima i za njih.6 . 11. oprostiti svima jednako je okrutnost kao ne oprostiti nikomu. naime. Sramota je.Ne treba. buduci da je tesko sacuvati ravnotezu. u cemu se nalazi istina i sto raste. jer joj nije ni potrebna. pravednost i poboznost. Nada se i zeli da blagost koja u njemu postoji ostane dio njega do kraja zivota. tako ni vladar ne smije primjenjivati neumjerenu strogost. oprastati svima bez razlike. jednako za njega vazna kao sto su muzevnost. nema zaoku. I ne treba primjenjivati blagost bez razlike. na koncu. imali dovoljno zraka i sunca.Nema nikoga tko bi do mjere bio zadovoljan vlastitom neduznoscu da se ne bi radovao sto blizu njega postoji blaga vlast. III.9 . 3 . nastaje zbrka i poplava prijestupa. Tekst: 0 blagosti Knjigaprva 1. Na pocetku druge knjige Seneka pocinje navoditi misli koje se izravno ticu mladog Nerona. 1. od koga . ako nesto treba prevagnuti. bez izuzetka. Kad se naime izgubi granica izmedu dobrih i losih. svetiti se na vlastitim podanicima. ono. laz brzo pokazuje svoju pravu prirodu. kao i visoka stabla. pa cak ni kao oprost. ipak. Blagost naime ne proglasuje nekoga krivim dok oprostenje znaci ne primijeniti kaznu za gresku koja se smatra pocinjenom. naime. puna razumijevanja za ljudske greske. takoder. Velika vlast prinosi hvalu i slavu samo onda ako je njena moe spasonosna.2 . Mudrac pazi na ljude kao vrtlar na biljke i stabla u svom vrtu: vise pozornosti posvecuje onima koje su pomalo iskrivljene i stoje u sjenci drugih. ne moze dugo nositi masku. snaga imati moe da bi se naskodilo drugom. Zatim pristupa pojasnjavanju sto je za stoickog mudraca blagost. Takve pokusava usmjeriti prema gore da bi. neka prevagne ljudskost. Treba primijeniti umjerenost koja ce znati razlikovati duse izljecive od neizljecivih.Nitko. Blagost je. kao vrlina potrebita za vladara. Moramo imati mjeru.

jedni vise.138 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 139 ne bjeze kad se pojavi kao od neke cudovisne i opasne zvijeri koja je izasla iz svoje jazbine. kao sto podrezana stabla nanovo pustaju brojne mladice. nego mu prilaze s povjerenjem kao nekoj svijetloj i dobrohotnoj zvijezdi. kakav god on bio i kakvim god on pravom bio pretpostav1jen drugim 1judima. te nepravde i napade gledati s prezirom. pak. ne izdize se time iznad onoga s kojim se izjednacuje u Ijutnji. rodaci i prijatelji. Roditelji i djeca ubijenih. tada i onaj koji uznemiruje ostale i sam popusta pod strahom. Kralju ne dolikuje bijes i neumoljivi gnjev. tako i okrutnost vladara povecava broj neprijatelja njihovim uklanjanjem. I ne cinimo greske samo u ovom trenutku nego cemo ih ciniti do konca zivota. jedni s predumisljajem a drugi u afektu iii zavedeni tudim nevalja1stvom.4 . Slonovi i lavovi pro laze pokraj onih koje su svladali. XIV.5. VII. tko brzo optuzuje.Volja za okrutnoscu treba se povuci prije uzroka situacije.7 .3 .Odlikom je velikog duha biti miran i blag. da ce ta b1agost biti to ljepsa i velicajnija sto veca bude njegova v1ast koja ne smije biti sterna. gristi pak i trgati oborene zrtve je osobina divljih zivotinja.3 . XI. zestina je svojstvena obicnoj zvijeri. Priznat cemo.Izg1ed mirne i pravedne drzave jest poput jasnog i vedrog neba.24 . V. ipak je do neduznosti (nevinosti) stigao kroz grijeh.Kako to da kraljevi mirno docekaju starost i kraljevstvo predaju djeci i unucima. drugi manje.Blizu je. tomu. Neki.l . Ako je netko vee uspio tako dobro procistiti svoju dusu da ju vise nista ne moze smutiti ili zavesti. Tko odvise kaznjava. XVII. naime. .6 . dakako. dolaze na mjesto svakoga od njih.Nitko ne moze izmisliti nista casnije za vladara nego blagost. VIII. blizu je tome da kaznjava nepravedno. kada 1judi drhte i blijede od straha na svaki sum. Spremni su za njega smjesta se baciti na maceve urotnika i prostrti svoja tijela. kao sto se obrezuju mnoge vrste biIjaka da bi narasle gusce.Tiranin se od kralja razlikuje ne po nazivu nego po djelima. VI. Padati u gnjev je osobina zene. od nas nisu dovo1jno hrabro izdrzali u dobrim namjerama i protiv svoje volje ne htijuci upropastiti svoju cestitost. kraljevi pak okrutno postupaju samo iz nuzde i s razlogom? XII. Okrutna v1ast je nemirna i uronjena u tamu. da u tome pronade uzitak. a vladavina tirana je prokleta i kratka? Koja je razlika izmedu tiranina i kralja ako ne ta da tirani bijesne iz uzitka. ako je u skladu sa zakonom prirode. Zgrijesili smo svi.Koliko je bo1je ne roditi se uopce nego li ubrojiti se u one koji su rodeni na nesrecu drugih! XIX.3 . ako put za njegov spas treba izgraditi po tijelima ljudi.I . U protivnom.Postoji li itko medu sucima koga se ne bi moglo optuziti na temelju onog zakona kojim istrazuje slucajeve drugih? Postoji li neki tuzitelj bez krivnje? I ne znam da li je itko manje sklon pokazati milost nego onaj koji je sam cesto molio za oprost.

nairne.Kao sto su za lijecnika sramotni brojni pogrebi.Crijesi onaj koji misli da kralj moze biti siguran tako gdje nitko nije siguran od kralja. Ne treba graditi tvrdave koje se uzdizu u visinu. ali neka se klone samilosti. V.4 . Slicno kao sto se plemeniti i cistokrvni konji lakse vode ako se malo popusti uzde. ljubav podanika jedino je njegovo neosvojivo uporiste. tako neka i plemeniti ljudi pokazuju blagost i razumijevanje.Okrutnost je zlom najmanje ljudskim i najvise nedostojnim uljudnog covjeka. Vladar utvrduje dobre obicaje u drzavi i iskorjenjuje mane ako ih strpljivo podnosi a da ih ipak odobrava.l . Sarna blagost vladara ima u podanika za posljedicu stid od grijeha.Samilost je griznja zbog videnja tudih nevolja iii tuga proizasla iz tudih nesreca koje se smatra nezasluzenim. kako sudi vee ina. mana slabog covjeka koj] klone kad vidi tude nesrec e. vrijedi cuvati za sebe. ipak. Blagost ce sacuvati kralja cak i na otvorenom polju.2. Ali griznja ne doseze mudrog covjeka.Osveta ima za svrhu obicno dvije stvari: ili je to utjeha onome koji je pretrpio nepravdu. XXI. previsok je da bi imao potrebu za utjehom.140 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 141 XIX. Divlje je to bjesnilo veseliti se krvi i ranama.2 . a njegova moe preocita da bi htio pokazati svoju snagu kroz tudu nesrecu. ili mu daje sigurnost za preostalo vrijeme. Njegov duh je . popustljivom vladaru ljudi se rade pokoravaju.Blagost je suzdrzanost duha u mogucnosti primjenjivanja osvete ili takoder.5.l. opkoljavati se mnogostrukim bedemima i kulama. Polozaj vladara. popustljivost jacega u primjenjivanju kazne prema slabijem od sebe. XXII. koja je najucinkovitiji lijek.Moral drzave vise ce se popraviti kroz suzdrzanost u kaznjavanju.Okrutnost je sklonost duse prema pretjeranoj strogosti.3 .Slicno kao sto vjera bogove stuje. nairne. Mnozina.6 .l .I . Ljudski je duh po prirodi prkosan i tezi onome sto mu je suprotno i nedo- stupno: prije ce slijediti nego pustiti da bude voden. kazna koju izrice uljudni sudac izgleda teza. XXIV. V. XXV. gubi svoj znacaj zbog precestog primjenjivanja. tako se i dragovoljno postenje od svoje volje predaje blagosti koju. ni odsjecati bokove planina. Stoga je ona u najslabijih ljudi~najvise prisutna. Samilost je. Blagost daleko odbacuje i udaljuje od sebe ovu sklonost. nego kao da nerado i uz veliko primoravanje pristupa kaznjavanju. te odbacivsi covjecnost pretvoriti se u sumsku zvijer.3. a praznovjerje ih vrijeda. IV. grjesnika stvara naviku grijesenja i manj jl' tezak pecat kojega nosi gomila kaznjenika. a strogost. niti ogradivati uspon oko strmih brezuljaka.I . Sigurnost moze biti zajamcena sarno ako je uzajamna. tako su za vladara sramotne brojne smrtne kazne. Knjiga druga III.

/60. iz sebe. Pokazuje koliko tesko ljudima pad a zahvalnost.0 dobrocinstvima" Seneka pored filozofskog morala i pojma dobrocinstva. predstavlja odnose izmedu razlicitih ljudi i staleza u starom Rimu. pripadniku viseg staleza. medutim.142 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 143 vedar. Doista. Sastoji se od sedam knjiga posvecenih Liberalu. i kad bi ju netko trazio u mudraca. bilo bi to kao da ocekuje jauke i plac na pogrebu nepoznatog covjeka. ni primati ni davati. VII. KNJIGAPRVA Ljudi ne poznaju pravu prirodu dobrocinstva.e. Oprost je oslobodenje od zasluzene kazne. a koliko se eesce susrece njena suprotnost. koji daje mora davati iskreno.4 . Samilost je slabost dusa pretjerano osjetljivih na bijedu. oko 59. VI. Ne smije se davati s omalovazava- .Oprostiti znaci ne kazniti onoga za koga mislis da je zasluzio kaznu. nista drugo nisu morali pretrpjeti. smijati se kad se smiju drugi i rastezati usta jer zijevaju i drugi. pokloniku knjizevnosti i kulture.Samilost je bliska bijedi: ima nesto od nje sto prima u sebe. i ne moze se dogoditi nista sto bi zatamnilo njegovu jasnocu. ali ne moze se biti istodobno uzvisen i tuzan.n. Djelo je nastalo u posljednim godinama Senekinog zivota. kojima je oprosteno. ne znaju ih.. Nista toliko ne krasi covjeka kao uzviseni duh. o DOBROCINSTVIMA U djelu .g. plemenitija je i potpunija od milosti. pak. Blagost je. Moras znati da su oci koje se pune suzama zbog tude krmeljivosti glupe. vise je to bolesno nego radosno. Onaj. i kakve slabosti duha pokazuju Ijudi u medusobnim odnosima.3 . naime. utoliko visa sto izrice da oni.

treba misliti 0 tomu koja ce i kakva biti najkorisnija. KNJIGAPETA KNJIGA TRECA Ljudi cesto zaboravljaju na iskazano im dobrocinstvo iii uslugu koja im je napravljena. KNJIGA CETVRTA KNJIGA DRUGA Dobrocinitelj mora davati na onaj nacin na koji bi i sam volio primiti dobrocinstvo. Sami pak bogovi su bezinteresni dobrocinitelji i njihov primjer moraju slijediti ljudi koji iskazuju dobrocinstvo. Ljudi su sigurni jedinoako se pomazu uzajamnim dobrocinstvima. jer razvija u njemu plemenitu vrlinu nesebicnosti . ne treba ni pretjeravati u davanju nego davati u pozeljnoj i mogucoj mjeri.144 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 145 njem. Pozeljna je i diskrecija. dobrocinstvo jest nezahvalan i to u onolikoj mjeri u kolikoj je zahvalan onaj koji dobrocinstvo pamti. Biti zahvalan ne znaci ipak vratiti zahvalnoscu dug nego steci pravo spokojstva duse do samog povrata duga. takoder. Ako vee iskazujemo dobrocinstva. u svakom slucaju moraju imati trajnu vrijednost.radujuci se zbog . Cak i rob moze biti istinski dobrocinitelj svomu gospodaru cega su potvrda mnogi primjeri iz povijesti. Nikad se ne smije davati oholo. Losim ljudima moze se ne iskazati dobrocinstvo iako se i tu moze napraviti izuzetak. oklijevanjem. Korisno je i za ono~a koji daje. Covjek koji zaboravlja na Dobrocinstvo je stvar covjekove slobodne volje i njegove vlastite odluke. Dobrocinstva. Ona su temelj sloge i drustvenosti bez koje ne mozemo opstati kao ljudska bica. Najvrednija su dobrocinstva ona koja su odgovor na nesto sto je nekomu neophodno. racunicom . zatim ona koja su nekomu korisna i na koncu ona koja stvaraju neku ugodnost. Nezahvalnost je mana koja razara slogu ljudskoga roda i Ijudskoga drustva. Covjek dobrocinitelj morao bi biti toliko plemenit da u samom cinu dobrocinstva vidi nagradu za svoje dijelo: iskazano je dobrocinstvo potvrda vrijednosti i plemenitosti duha. nije potrebno pricati 0 svojim zaslugama kao sto je. pak. treba primati radosno i s iskrenom zahvalnoscu.tada to vise nije dobrocinstvo nego sebicnost ili isprazno pokazivanje vlastite moci. nepotrebno cekati na neciju molbu. gdje je ne jedan rob spasio zivot svoga gospodara.

To je najveca potvrda duha koji postoji u dobrocinstvu. Vjera u bogove i najvise dobro daje covjeku nadu da moza pokusati jos jednom. Svjedoci to 0 velikoj vrijednosti dobrocinstva: svaki covjek je ipak u dubini duse svjestan vrijednosti onoga sto je istinski dobrom. U ovoj knjizi Seneka Razmatra pitanja najviseg dobra.kao zajednickog iii istovjetnog odnosa dvojice (ili vise) ljudi prema vrlini. KNJIGA SEDMA KNJIGA SESTA Cak i ako se izgubi sve. Potpunim dobrocinstvom. ipak. cin sam u sebi takoder predstavlja dobrocinstvo. u skladu sa stoickim poimanjem istinske vrijednosti istinskog dobra s jedne i "stvari vrijednih posjedovanja" s druge strane. ne moze biti ni sarna dobra volja bez odgovarajuceg cina. Biti zahvalan znaci stovati covjeka i njegovo djelo. [ednima i drugima treba iskazivati posebno stovanje i zahvalnost. Svaki covjek moze biti zahvalan i nezahvalan u svojoj osobi. Svjesnost 0 Bogu i vrlini razvija snagu u covjeku. cesto se ljudi nadaju poboljsanju svog polozaja naustrb druge osobe. sam cin dobrocinstva . mogli za sebe ostvariti neku korist i dobitak. moguce mudracu iskazati dobrocinstvo. Vrlina. uopce. Takvih je na zalost mnogo. . Covjek mora teziti istinskom dobru. Nije cak ni bitno sto c e netko nakon takvog dobrocinstva pomisliti nego to sto bi trebao pomisliti i kako bi ga trebao primiti. Istinske dobrocinitelje moze se pronaci u nesebicnom zvanju ucitelja i Iijecnika. Postoje.146 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 147 radosti drugoga barem na trenutak zaboravljamo na sebe. Ovdje se namece usporedba s Platonovom definicijom prijateljstva . s druge strane. Na jednaki nacin kao sto se moze postaviti pitanje da Ii se mudracu moze nanijeti nepravdu. kao sto to. takoder. mogu iskazivati dobrocinstva i to kroz savjete i opomene koji im mogu biti korisni s obzirom na promijenjivost sudbine. moze se takoder pitati da li je. postati istinski sljedbenik bogova koji daruju ljude dobroCinstvima bez obzira na ljudsku nezahvalnost. nairne. i sve sto imaju jest zajednicko. zahvaljujuci njoj.ne moze se izbrisati nikad. ljudi koji se nadaju tudoj nesreci da bi. Uspjesnim se ljudima. oni tada dijele medu sobom i dobro i zlo. mudrosti i same osobe mudraca u odnosu na dobrocinstvo. duhovno iii najvise dobro i mudrost su one sto ima najvecu i jedinu istinsku vrijednost. ne moze biti sam cin bez unutarnje dobre volje.koji ima najvisu vrijednost . jer vrseci svoju duznost iskazuju drugima dobrocinstva. Postoje takoder i takvi trenuci kada dobrocinstvo treba nekomu uciniti neovisno sto on 0 tomu mislio. Ako je prijateljstvo medu ljudima doista pravo. Njim ne mora biti iskljucivo materijalni predmet ili stvar. ako c e to za njega biti doista korisno.

7-9.Crijesi onaj koji rnisli da ce mu biti zahvalan covjek kojeg je umorio odugovlacenjem i izmucio ocekivanjem. krivnja je. jos vise njih smo sami takvima ucinili jer smo ponekad strogi u korenju duznika i pobiranju dugova. Odlikom je velikog i plemenitog duha da ne brine za plodove dobrocinstva nego za dobrocinstvo samo. Mnoge smo osobe dozivjeli kao nezahvalne. stvar se dogada u dusi. 1.. III. Tuzimo se isticuci najmanje sitnice.3. za njih plemeniti covjek dobija nagradu u samom cinu davanja. takva vrsta posudbe od koje treba primati natrag onoliko koliko nam se vraca dragovoljno . Ali.One koji daju dobrocinstva treba nauciti da sebi ne pripisuju nista: one pak sto primaju da budu zahvaini jos vise.. iako je krivnja doista u onima koji nam nisu zahvalni...2 . davanja.1. Tekst: 0 dobroCinstvima Knjiga prva 1. sto bi to velikog bilo u pomaganju drugih ako nas nitko ne bi prevario? Pravom je vrlinom ciniti dobrocinstva koja nam se nece vratiti.11.Upropastio je svoja dobrocinstva onaj koji uistinu povjeruje da ih je upropastio. Svatko naime duguje samo sebi one sto je primio od ravnodusnog covjeka .Dobrocinstvo se ne moze dotaknuti rukom. i u nama. stoga se ne smije davati nemarno. te vee trenutak poslije zalimo zbog naseg dara.. Nije stoga cudno da medu najvecim manama nista nije tako cesto kao nezahvalnost duse. Dobrocinstvo je. 1. da i nakon Iosih iskustava i dalje trazi dobrog covjeka. naime.2. Dobrocinstvo se prima istim osjec ajem kojim je i dato.takoder.. [er. sami kvarimo svaku zahvalnost.to je dokaz njegove muzevnosti i vrline. pa makar i obicnim priznanjem. 1V.l . a to je da dobrocinstva ne znamo ni primati. stoga ni ziato ni srebro.3. covjek pak ustrajan. Velika je razlika izmedu predmeta dobrocinstva i dobrocinstva samog. 1. ni davati. pak.3 .4. Onaj koji dajuci misli 0 dobitku zasluzuje da bude prevaren.Koliko li je Ijudi nedostojno svijetla ! A ipak svakodnevno iziazi sunce . a ponekad lakomisleni. V.12. traziti za njega naplatu. najbolji moj Liberale...Rekao bih da se od svih gresaka koje nesmotrenoscu i nesvjesno postaju u nama dvije ne razlikuju gotovo nista.I nije mi lako reci da Ii je sramotnije dobrocinstvo ne priznavati iii. nego i u trenutku . Iskazujmo dobrocinstva ali ne cinimo od njih predmet Iihve.148 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 149 Odlikom velikog covjeka jest iskazivati dobrocinstva i onda kada gubi .. koji iskazanim dobrocinstvima staino dodaje nova. ne samo nakon sto smo dobrocinstvo ucinili. dobit c e zahvainost iz najtvrdeg i najravnodusnijeg srca.

. IU . koji je naklonjen i od svoje volje pripravan dati. Molim te da ovaj dar. rece: "N e nalazim nista dostojno tebe sto bih ti mogao dati i jedino se u tome smislu osjec am doista siromasan. Pobijedio je Eshin ovim darom Alkibijada. Ali. i daje tako kao da ga otima od samog sebe. osim ako ne mislis za sebe da si malo vrijedan? Imat cu te ovako na brizi.Je li cin je dakle dobrocinstvo? Dobrohotni cin koji daje radost i dobija ju samim cinom davanja. docim malo cijene ono sto je u samoj stvari uistinu vrijedno i dragocjeno. siromasni ucenik. Stoga ti dajem ovo jedino sto imam. XII. bez ikakve dvojbe.. jednako bogatog duhom i nadvisio darezljivost ostaIih bogatih mladica. svaki prema svojim mogucnostima.Kada su Sokratu slusaci. VI)-3 .Ijudi nesvjesni stvari primjecuju sarno ono sto im se pojavljuje pred ocima. da te tebi samom vratim boljeg nego sto sam te primio". koji stvarima daje odovarajucu formu. prolazne su i moze nam ih oduzeti sudbina iii nepravda.2 . za sebe ostavili jos vise". koji osvjetljuje ono sto je tamno. kasno daje dobrocinstvo onaj koji ga daje molecem.1..150 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 151 ni ista od ovoga sto se smatra najdragocjenijim nije dobrocinstvo.. koje molimo skromno i posteno. njim je sarno htijenje onoga koji daje...2 . Prije svega rado. Dobrocinstvo traje i po gubitku stvari kroz koju je bilo izrazeno. razotkriva kao nevrijedno ono sto se cini velikim i na cijeni. u tajnosti vlastite duse.4. tad a mu Eshin. Sokrat mu na to odgovori: "Zar mi ti nisi dao veliki dar. Ono za cime ljudi teze ima neutralnu prirodu. kakav god bio. Stvari naime koje posjedujemo ili koje promatramo. bez zahvalnosti jest dobrocinstvo s kojim dugo oklijeva dobrocinitelj. ni dobra ni zla: bitno je u kojem e e se smjeru upraviti duh koji upravlja svime. VIIU. Kod vecine ljudi darovi ostaju u sjecanju tako dugo koliko su u uporabi..U malobrojnih zahvalnost ostaje i nakon primljenog dobrocinstva.Davajmo onako kao bismo zeljeli primati. brzo.2. To je naime ispravan cin kojega nijedna sila nece uciniti uzaludnim. pohvalis kao dobar. Duh je onaj koji uzdize ono sto je malo.Ima jedna teska rijec. izgledajuCi kao da ga tesko ispusta iz ruke. sto se moze predati i posjedovati. i da shvatis kako su drugi dok su darivali tebi mnogo. Knjiga druga 1. koju se izgovara s potistenim izrazom na lieu a to je: "molim" . Dobri ljudi su pobozni pa makar i sa zrtvom od psenice i kruha posvecenom Bogu. sebe samog. nudili mnoge darove. Losi pak ne mogu izbjeci bezboznost sve i kad bi htjeli obilnom krvlju zivotinja natopiti zrtvenike. tegobna. volimo moliti tiho. Ljudi bi imali skromnije zelje kad bi ih morali izrazavati javno: tako i bogove. .

zelimo stvari koje su stetne i tada nismo u stanju shvatiti koliko su pogubne jer zudnja potiskuje razum. Cesto. Velik dio ljudi ipak ima tu manu da iz castohleplja odgadaju ispunjenje obecanja.Mnogi su ljudi tako pokvarene naravi da vise vole izgubiti uno sto su dali nego da se cini kao da su dug primili natrag: bahate budale.1 . dobrodusno shvacati sve. onaj koji je u dobroj vjeri i zaboravio sto je uopce dao i s mislju kao da je poklonjeno njemu primio to natrag. naime. dobrocinstva su njihova sp~ra. XIII. XVII.Nista nije tako gorko kao duga neizvjesnost. sarno da se ne umanji broj molitelja.Ima nekih stvari koje bi mogle biti nastetu onima koji za njih mole i tad a dobrocinstvom nije dati ih nego uskratiti. taj umanjuje svoje dobrocinstvo. procijeniti korist onih koji nesto traze. i dok bude govorio pohvalit c e i to sto 0 tome ne govoris sam. dok dugo na njega ceka. tako da bi ga na koncu mogao obveze i osloboditi! Najbolji je onaj koji je dao sada.1-4 . dobrohotnim poticanjem preporuciti uno sto poklanjasl V. XI. a obradovao se kad mu se vratilo.. uciniti bolje.Neki ljudi jednostavno kvare svoja velika dobrocinstva kroz sutnju ili usporeni govor koji oponasa ozbiljnost ili tugu dok obecavaju tonom kao da ce reci . Ali kad pozuda utihne. nista odjednom iii prvi put. Koliko je bolje i ljudskije postupiti tako da se i duznici sa svoje strane mogu oduziti.Zasto govoriti 0 svojim dobrocinstvima i vrsiti duznost drugoga? Netko drugi ce to. XIV) . Nepravde nanose brzo.3.Uzaludna je velicina koja se gradi na oholosti.1. koji nikad nije trazio da mu se vrati. jer uciniti rado znaci uciniti odmah. postenije. postaviti se blago prema covjeku koji se obvezao. moze li onda zbog toga biti zahvalan? Ocekivanje cak i dobrih stvari izazivlje nemir i kako vecina dobrocinstava prinosi olaksanje.ne.3 . neki Iakse podnose sasvim lisiti se nade nego muciti se dugim iscekivanjem.. proklinjemo zlosretne tvorce takvih poklona. Koliko je bolje dodati dobre rijeci dobrim djelima i ljudskim. ti najgluplje zlo velike sudbine! Kako je lijepo od tebe ne primati nistal Kako svako dobrocinstvo pretvaras u uvredu! .6. umjesto tebe. Stoga c emu prije nego volju. Nista ne cine smjesta. Kad covjek vee pocinje osjec ati odbojnost prema dobrocinstvu. saslusati covjeka koji se zahvaluje i to ne drukcije nego tako da se uistinu oduzuje.0 oholosti. kad popusti nasrtaj raspaljene duse koji navaljuje na razbor. pomoci im da bude moguce iskazati zahvalnost. kao i ministri carske vlasti koje veseli stalno pokazivanje vlastitog ugleda i koji misle da bi se njihov znacaj umanjio kada ne bi dugo i cesto pokazivali svakome sto je u njihovoj moci. iii da se kasnije necemu obraduje. onaj koji dopusta da se dugo muci covjek kojega odmah moze osloboditi. Nijedno istinsko dobrocinstvo ne oklijeva.152 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 153 III. . koja uno sto bi trebalo voljeti odvodi u mrznju.7 .

Sve sto je uistinu casno. kako smo rekli.6 . vrlo stedljivog covjeka nazivamo ogranicenim i niskim. po mom misljenju.. ovaj: onaj koji s radoscu prima vratio je dobrocinstvo. kuca ili titula. Dobrocinstva ne valja primati niti izbirljivo.1. pak. XXX.Neki ljudi sve najgore pricaju 0 svojim dobrociniteljima. tako i covjek moze biti zahvalan svojom vlastitom voljom. treba to ne sarno uciniti nego i uciniti s razumom.1.Stvar je ovakva: bili smo i jesmo najdrazi besmrtnim bogovima i. Jer.5. jer ne moze se oduziti za dobrocinstvo onaj koji ga se ne sjec a. tesko je postici. vise ne bismo mogli primiti. svatko je ucinio onoliko koliko je htio. mozes. XXXIV. sto je najveca east koja se moze dodi- jeliti. A kako je poboznost. Dobili smo mnogo. XXIV. uzvratiti dobrocinstvom. XXII.Neki ne sarno sto dobrocinstva iskazuju oholo nego ih tako i primaju: tako se ne bi smjelo postupati.2 . jer onaj tko je dobrocinstvo primio radosno. koji ga se sjec a samim tim ga vrac a.Od svih paradoksa stoicke skole najmanje cudan ili nevjerojatan jest. smjestili su nas vrlo blizu sebi. i ono sto se kroz taj cin daje.Stedljivost jest umijece izbjegavanja suvisnih izdataka ili umjetnost umjerenog koristenja imutka. pravednost i napokon svaka vrlina savrsena sarna u sebi. jer dokaz da nista nisu duzni traze u mrznji. Jer. Stoga svatko smatra kako je zasluzio sve najbolje i sve prima kao nesto sto mu pripada i misli da nije dovoljno cijenjen u odnosu na vlastitu vrijednost.2. kako sve pripisujemo duhu. Ipak. kako ce se tek ponijeti onda kad prva radost vee prode? XXVI.2 . kome ce dugovati duh koji porice da je od bogova primio zivot kojega svakoga dana od njih trazi? U istom onom trenutku u kojem si obvezan nekom uslugom. .Kome ce dugovati spas.1. XXIX.1. XXXI. kad svako novo dobrocinstvo veseli. cak i kad nema prilike iskazati se cinom.Tko dobrocinstvo prima sa zahvalnoscu.154 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 155 XVIII. Treba se medutim vise od svega truditi da nam ostanu u sjecanju ukazana dobrocinstva i to sjecanje treba ponekad obnavljati. Tako je i dobrocinstvom sam dobrohotni cin. onaj tko je nehajan u trenutku primanja.1 . kao novae. vee plac a prvu njegovu ratu . Onaj.. pa i ono sto je tomu slicno. i kako u rna lim tako i u velikim stvarima postupati prema njegovom savjetu. niti odvise pokorno. Zajednicko im je ime ali im se razlikuju snaga i moe. ako hoces. Kroz citav zivot valja nam ici s razumom kao zvijezdom vodiljom. Neke je uistinu bolje ostetiti nego im napraviti uslugu. iako se medusobno beskrajno razlikuju umjerenost i skrtost.2.Svaki je covjek sebi naklonjen sudae.4. vee ga je i vratio. vjera.

156 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 157 Knjiga ireca 1. ali date pod razlicitim okolnostima nemaju isti znaca].1. X1V..3. Ipak je najnezahvalnija od svih osoba koja se dobrocinstva ni ne sjeca. um se. ubojica.Crijesi onaj tko misli da ropstvo pada na covjeka cijelog.Najispravnija je rijec i zakon naroda koji se u njoj ocituje: "Vrati sto si duzan": najsramotnija ako se radi o dobrocinstvu ://Vrati!//.slijepe.Sadasnja dobra jos uvijek nisu sigurna. pak. kojih je krivnja uvijek ista.1.2 . XVII. robove. 1V. nego onima koji ce to htjeti.Nikomu nije zatvoren put do vrline. kraljeve i prognanike. kao i lopova. moze ih unistiti slucaj: buduca dobra su dvojbena i nesigurna.Cak se i oni koji su nezahvalni zale na nezahvalne. jer u svakom postoji nesto sto se nikome ne svida i tako se ide u suprotnu krajnost. Nezahvalan je covjek koji porice da je primio dobrocinstvo. tko trazi da budu vracena.Kaznom za nezahvalnog covjeka jest da se ne usuduje ni od koga primiti dobrocinstvo. da neke ljude smatramo neprijateljima ne nakon dobrocinstva.Nitko ne daje rado onima koji primaju preko volje. tko dobrocinstva daje. kao i onaj koji dobrocinstvo ne uzvraca. otvara se pred svima.2 .neljudski. XX.2. VIII.4 . slobodne i oslobodenike.3 . ne voljeti vlastite roditelje je bezbozno. Oci koje ne podnose svjetlost bolesne su. Umanjuje se naime zasluga one duznosti kojoj je pomnjivo zajamcen dobitak.3.5 . ravna po svome pravu i do tog je stupnja slobodan i neobuzdan da niti taj zatvor u kom je .Ono sto je bilo nitko ne smatra samo za proslost nego i da je otislo u nepovrat. koje ju ne vide . samo se one sto je proslo nalazi na sigurnom. sve poziva. XV. nezahvalan je koji taji da ga je primio.Tko moze dobrocinstva usporedivati jedno s drugim? Tko odrediti njihovu vrijednost? Teska je presuda koja sudi 0 snazi stvari a ne samu stvar. velika dobrocinstva ne mogu biti vracena . cak ce i rade davati onima koji nece osjecati dug. Stoga slabo pamcenje imaju ljudi koji stalno ceznu za buducnoscu.2 . da se ne usuduje ikome ga dati.4 .Odlikom velikog i plemenitog covjeka jest pomagati i koristiti. III. lihYare. sve propusta. da je izgubio razumijevanje za najbolju i najugodniju stvar. bogove oponasa. nego zbog njega. Njegov bolji dio je izuzet: tijelo je podlozno i pripisana gospodaru. Same stvari mogu biti iste. ali je velika razlicitost oblika. ne priznavati ih .4. ali covjek koji je cinjenju dobra privucen dobrotom i ljepotom samog cina. Mnoge su vrste nezahvalnih osoba.. XIII . Kako netko moze biti zahvalan ako citav svoj zivot provodi obaziruci se na stvari sadasnje i buduce? Covjeka zahvalnim cini sjecanje: malo vaznosti sjecanju pridaje onaj tko odvise polaze u nadu. Sto? Da Ii ce vratiti zivot kojega duguje? Dostojanstvo? Sigurnost? Zdravlje? Doista. XVIII. da je obiljezen ocima drugih ili misli da je oznacen.

da ne tezi beskraju kao pratitelj nebeskih tijela. Vise se nije ocekivao ishod optuzenickog proeesa. posto je sebi stavio njegovo prstenje.158 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 159 zakljucan ne moze zadrzati a da se ne sluzi svojom silom.Nitko se ne sramoti vise od onih koji se na pr- . kao nagradu za vjernost pozeljeti smrt! XXVI. nitko nije plemenitiji od drugog. I cinio bih besmislene stvari kada bih trazio rijeci umjesto da jednostavno kazem kako je ovaj bas tom rukom uzeo vrcinu. nista nije bilo sigurno. Jedinim roditeljem svih nas jest nebo i praizvor svakog od nas seze do njega.I. cak ni onda kada se izvodi iz neuglednih imena premalo obdarenih milostivom sudbinom. osim ako mu karakter nije jaci i skloniji plemenitim djelima. tijelo je jedino to sto je sudbina predala gospodaru.Necu mimoici primjere naseg stoljeca. Taj cin odmah su uocili Maron. preko njega predite. neka i ovog agenta nazove stovanim uzvanikom.3 . i Paulov rob. jer je bio sarno jedan. Nikoga nemoj prezirati. Dakle.U vrijeme gradanskog rata jedan je rob sakrio gospodara i. slobodno je. Ako netko ovog spasitelja nazove robom. Svaka je zgoda bila prikladna za okrutnost. cijem se gospodaru pripremala zasjeda.4 . Nije onako. Za vladavine eara Tiberija vladala je stalna i gotovo posvemasnja manija optuzivanja koja je gore. To kupuje ili prodaje. i obukao njegovu odjecu. pojavio se pred promatracima i nije htio moIiti za milost nego je rekao da izvrse sto im je nalozeno i zatim oborio vrat.Zasto bi osoba umanjila znacaj neke stvari vise nego sto bi sam znacaj stvari podigao ugled osobe? Svi imaju iste pocetke i isti izvor. pokazao je rob prsten na svojoj ruei. U to je vrijeme pretor Paulo vecerao na nekoj gozbi.6. negoli svi gradanski ratovi. Prisluskivalo se sto se govori u pijanom stanju iii u obicnim salama. onaj unutarnj dio ne moze se dati u vlasnistvo i sto god od njega proizlazi. da ne cini velika djela. ni mi sami ne mozemo robu sve zapovijediti. jed an od poznatijih agenata onoga vremena.2 .2. XXII. koji i dok nabrajaju svoje pretke ubaeuju ponekog boga svugdje gdje ponestane neko slavno ime. XXVIII. satrla drzavu u vrijeme mira. u posvemasnjoj podmuklosti vjernost! Onda kada se veIike nagrade davaju za izdaju.I. Bez obzira da li su vasi preci bili oslobodenici. iii po neuglednim stepenieama podrijetla. Uostalom. Koliko je velik bio covjek koji je u onom vremenu htio umrijeti za gospodara. niti se robovi moraju pokoriti u svemu: nisu duzni izvrsiti zapovjedi protiv drzave niti nam pruziti ruku u bilo kojem prijestupu.I . hrabro uzdignite duh i sto god je blata na vas emu putu. XXVIII. Imao je prsten s likom eara Tiberija na skupoejenoj gemi. ili po sjajnim. robovi ili strand. u kojem je rijetka vijernost bila gospodaru ne zeljeti smrt! Pronaci u sveopcoj okrutnosti blagog covjeka.Tko je pak tako velik da ga sudbina ne bi mogla prisiliti traziti pomoc cak i u najnizih ljudi ? XXV. I dok je Maron vee pozivao uzvanike za svjedoke da je eareva slika obescascena i sastavljao tuzbu. kako te neki hoce obmanuti. Odmah je pijanom gospodaru skinuo prsten.

1V.160 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 161 ljav nacin uzdizu. Jer dobrocinstvo vrline. toliko sramotno ljuje gubitkom na dragovoljnom i nikog davanju. svaki put drukcije mozes nazvati onog stvara- ces da je to zadrzao rim- kojem se ovdje radi dio je iz nekog davali Jupiter. nairne. i nitko nije spremniji gaziti druge od onih koji su. Nije dobrocinstvo To nije dobrocinstvo nego lihva. pak. onda njen uzrok ne moze biti neki drugi. jet? I da predemo preko dobara koja slijede kasnije. .l. III. Kad bismo a ne onomu koji je toga najvise dosto- sku vojsku u bijegu nakon sto je ucinjen zavjet.. neces naime davali u nadi da cemo nesto dobiti zauzvrat. djelima jest u njima samima.Sto je drugo priroda koji prozima teljanaseg dodjeljuje onima koji dolaze na ovaj svimjeri. nazvan ciniti dobrocinstvo tako. ponizeni i sami. dajuci ne gdje bi mogao najbolje dati.. po svetim zakonima red puta hoc es. naucili ponizavati druge. Bilo bi uistinu sramotno drugog 0 dobrocinstava i da u stvari nema nikoga na koga nije spalo bar nesto iz ovog dobrohotnog to sto se pravedno nako primjenjenoj sebe? VII. onaj Najbolji i Najveci. ne vara nadom nego kad netko racuna koliko se niti udaili obecanjem? ces da nisu posve liseni izvora. onda jer od nas razloga davati dobrocinstva ne bi u sebi imala nista veliko da ima nesto za prodaju.Tko je tako bijedan. posalje.2 ...Ima i takvih koji postene stvari rade sarno radi vrlina. blaze nam se oslanjati na sebe i vrlo cesto se osniva Treba teziti prema vrlini odbagdjegod nas ponekad ne stedeci vlastitu Ako civsi misao na korist. Zar je malo Naprotiv. ne zato sto je. a dobrocinstvo nake naravi..3 . a ne iz toga da se ucini dobro. tko je tako i roden kao za kaznu da ne bi mogao osjetiti bogova? Pogledaj sarno na one koji naricu uvidjet sudbinom: korist davatelja. Nagrada plemenitim krv i nikada ne zbaciti sa sebe njezinu vlast. osvrtati covjeka od bogase oko sebe gle- koje gleda na imetak . isplati biti castan. zato je zastitnik i cuvar.Ako je jedini razlog dobrocinstva Bog nema nikakvog naplate i kojima ne odgovara je. zar malo priroda daje kada daje urn. bez obzira na imovinu. bezinteresna se on ne treba nadati nikakvoj koristi. Sto odakle najlakse uzeti.. jan.. bismo najbogatijem. po nejed- je cestita da cestito- nego Bog i bozanski stvar. Knjiga ceturta 1. Ako kazes za njega da je Usud (Fatum). kad vrlina ne privlaci dobitkom. jer su jedje vee dokazano citav svijet i sve njegove dijelove? Koliko god svijeta.2.3 . nego najvise dobiti.3 . kako prenose pripovjedaci.. nego zato postaje sve. kamo god nas pozove. Gromovnik i Cuvar. . Cesto i podrobno sti treba teziti radi nje same.. teske sudbine nad svojom bozanskih toliku darezljivost tako zanemaren. ovdje uistinu vise cijenimo siromasnog tog pokvarenjaka. ona. sto pod njegovim dobrocinstvima razloga.l. cestitost treba zeljeti radi nje same.

najnezahvalniji njemu kazes da nisi duzan nego prirodi.3. razboritost. Ipak. nasuprot ako ne Ako Merkur. onima koje je oni koje ne jer takvima IX. dobrocinstvo nje same. jer priroda postoji bez Boga. kad bude opterecena Gdjegod bude dobroCinstvo. pak. postupam kojem ovise ostali. dobrocinstva. vjerovnika ime.Nista dobrocinstvo ne treba ciniti bez razuma. Stoga. ni zbog toga misIimo kamo cinimo dobrocinstvo. htio da se cini kako je ucinio dobrocinstvo Takvi.svida ti XVII. ako se daje nitkovu.2 . tebe. niti Bog postoji bez prirode. broj. Slijedimo to sto je casno. jer je u njegovoj vlasti razum. vratiti u vatru. ne moze to biti cin castan. jer kako je usud ne drugo nego isprepleteni on je prvi od svih uzroka 0 sli- koji prima dobrocinstvo. medu smrtnicima. Usudom. dobra jednoga sesam duh. [er. Herkul. razlikuje nee es promijeniti nego je isto jeti covjeka kojemu je napravio sto je vee jed nom napravio davanja. VIII . se.4 . cega drugoga nego zbog kada i na koji nacin.162 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 163 pogrijesiti: jed uzroka.Vrlina je naime tako privlacna da je cak i Iosim ljudima urodeno glas unatoc hvaIiti ono sto je bolje. svoje djelo.2. Mozes dati ime koje god hoces. Cesto je covjek koji ne moze vratiti nezahvalan dobrocinstva. prezime ili nadimak. se okrenes vidjet ees kako se pojavljuje 0 sto je cestito pratitelj razum.2.4 . jedno i drugo.Nasi smatraju Merkur: da je on i Liber otac i Herkul svega. X. jer mu je snaga nepobjediva izvrsenim radovima. ni dobrocinstvo. kad biram komu Kroz to se naime odreduju uciniti dobrocinstvo. nego njegovo kazes da si to sto si dobio od Seneke duzan Eneju ili Luciju. je stvar kojoj treba teziti zbog postenost. Jedini cilj koji se u tome ogleda jest korist covjeka .Necu dug zahvalan. red i znanost. jer on e e biti isti bez obzira da li ces mu navesti ime.3 . nedjeIima zlodjeIima najstrasnijim povrijedio? su razapeli. Tako duha. jer je prvi kroz i koja ce i otac Liber zato sto je roditelj stvari: njegovih naziva moze biti samog.l. I sad ga mozes nazvati Prirodom. Sudbinom: hrabrost i cestitost sve su to imena istog Boga koji razlicito rabi svoju moe. onaj koji ga je vratio. cu tako da to u svakom smislu covjeku otkrio snagu sjemena koja ce zivot odrzavati zadovoljstvo.Dakle. slagati ako kazem da svatko voli svoja da je svatko u dusi takav da mu je milije vidmnoga dobra i da mu je to dobrocinstvo uzrok novog sama da nas ne raduju XV. nista ne postoji bez njega i sam ispunja Nista ne poetizes. koje ce sadrzavati neku snagu iIi ucinak nebeskih koIiko i njegovih darova. buduci nije naime da je svemu a ako nije dato razumom. Stogod ti se od ovoga svida . dopustaju hine da su dobri i plemeniti. A to se ne bi dogadalo se samo po vrsenju duznosti. prodjela. su i pravednost. zaodjenuo htio izgledati kao dobrocinitelj. Tko je taj koji ne bi koji se ne bi brinuo za dobar koji ne bi i krinku ispravnog da im zahvaljuju cina i i nepravdama. iako nista drugo ne treba slijediti.

a to su um i drustvo. [er. Koliko je ipak ljudi kojima se dopusta da budu nezahvalni! I napokon. XXIV. a ona ce se ukloniti samo ako uvjeravas ljude da nezahvalnost ne treba izbjegavati zbog nje same. obnavljajuci ih . Pokusajmo zivjeti svaki za sebe i sto c e biti od nas? Plijen i zrtve divljih zvijeri. one medu njima koje su lutajuce po prirodi i vode izdvojen od copora zivot.Nitko razuman ne boji se bogova.2 . do nje treba ici s. Zahvaljujuci cemu zivimo sigurni. ukusna hrana vrlo lagana za probavu. niti ga opasnim za ostale cine veliki zubi. a ne snazne kandze. razmjenom dobrocinstava. jer nista tako ne razjedinjuje ljude i ne razara slogu ljudskog roda kao ova mana. nego zbog toga sto u njoj ima nesto cega se treba plasiti. dala olaksanje protiv bola i tuge. XIX.Vrlina ne pusta do sebe skrtog poklonika. Vide ju i oni koji ju ne slijede. drustvenost mu je prenijela vlast nad druga podruqa prirode i nalozila mu takoder vlast nad morem. pripremila skrb za starost. I tako onaj koji bi izdvojen bio slabiji od svih. sjeti se da je nezahvalnost stvar koju treba izbjegavati . sva ostala bica imaju za obranu dovoljno snage. koliko dijele Ijudima. naoruzane suo Covjeka pak brani samo slabasna koza. od koje ocekuju korist. kako pokrecu mora povoljnim vjetrovima prema svim obalama. Ludost je naime bojati se onoga sto je spasonosno. XVIII. Za najvecu zaslugu prirode drzimo to sto vrIina pusta svoje svijetlo prema svima. a koja je sama nista manje sramotna i mrska. kako iznenadnim kisama smeksavaju tlo i vracaju svjezinu podzemnim vodama.samu po sebi. nitko ne voli one kojih se boji. nezahvalnim nazivljem svakoga tko je zahvalan iz bojazni. umom i drustvenoscu vlada svijetom. unistit ces i jedinstvo ljudskog roda na kojem se osniva zivot. Bog je dao dvije stvari koje covjeka nezasticenog cine najjacim.odrijesenom kosom. ona je odbila nasrtaj bolesti.Da bi shvatio kako je osjecaj zahvalnosti pozeljan sam po sebi.164 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 165 mogu biti. kakvim sve plodovima ispunjaju zemlje. Iako se rodio na zemlji. Da li bogovi u onome sto rade slijede neki drugi cilj osim samog djelovanja? Ne mislis valjda da nagradu za njihova djela primaju iz dima na zrtvu prinesenih iznutrica i mirisa tamjana? Pogledaj koliko toga poduzimaju. ako ne tomu da se pomazemo uzajamnim dobrocinstvima? Jedino je tako.l-4 . zivot snabdjeven i utvrden protiv iznenadnih udaraca. Drustvenost je covjeku dala vlast nad svim zivotinjama. XXV. Ne bi to cinili kad ih zelja za onim sto je cestito i samo pO sebi pozeljno ne bi sklanjala da priskrbe 0 sebi misljenje suprotno vlastitoj naravi i zataje vlastitu podlost. Ucinila nas je snaznim jer dopusta nam prizivati je u pomoc protiv udaraca sudbine. Ako uklonis drustvenost.l-3 .Cilj naseg zivota jest zivjeti u skladu s prirodom i slijediti primjer bogova.l .

. XXV.Nitko ne daje samomu sebi nego drugom. a pogotovo grijesiti prema meni. IX.Htjeti i moci biti opominjan jest drugi oblik vrline . zatvarati.Vaijano i divijenja vrijedno u dobrocinstvu jest i to sto netko. Sve to cine bez ikakve nagrade. obarat da bi ga se podiglo ili. ali nije po prirodi sklon prema svima: jedan naginje pohlepi. XXII.2 . da ne dolazi po naplatu za plemenita djela. sto drugomu daje one sto ce oduzeti sebi. Pohvalna je i sarna voIja koja tezi ispravnom. Glup covjek ima sve mane. Trebalo bi nas biti stid svakog dobrocinstva koje bi bilo za trgovinu: bogovi koje imamo su bezinteresni. drugi raskosi.2 . biti plemenit ako to ne bude cinio. jednake sposobnosti i jednaku srecu koja odlucuje 0 ishodu cak i najboIjih namjera.4 . N eka se toga drzi i nas razum ako se ne zeli udaljiti od svog uzora. pak.S .l.Bog je ljudskom rodu dao neke darove od kojih se ne izuzimlje nitko. a neki prema obijesti. bez ikakve koristi koja bi im iz toga pripala. da bi ga se oslobodilo. dobrocinstvo postojano je i trajno. novae. Knjiga sesta Knjigapeta II.Nevaljalstvo je nekoga utapljati da bi ga se izvuklo vani. nijedna sila ne moze izbrisati da je jedan primio a drugi dao. XXI.Moze se opljackati kuca. da bi pomogao drugom.Plemeniti covjek ne moze ne ciniti one sto cini: nece. XXVIII.3 . nairne. IX. dok god ne polozis oruzje i dok god cak i pobijeden hoces pobijediti. cak i ako ju netko preduhitri brzim korakom. Najblize njima su oni koji se opomenuti vrac aju na put: takve se ne smije pustati bez vodica. Ovako ne postupa onaj koji dobrocinstvo cini samome sebi. jos vise cu zabraniti grijesit! prijatelju. za nekog se kaze da je plasljiv u pravom smislu po prirodi i takoder za onoga koji drhti na svaki sum.Kaze se da je netko plasljiv zato sto je glup.1.Nikada nije sramotno biti nadvladan u natjecanju oko plemenitih stvari. vlasnistvo i bilo sto drugo na cemu je ostalo ime dobrocinstva. u meduvremenu zaboravlja na vlastitu korist. ne duguje nego drugom. XXVII. upravo to pristaje losim ljudima koje okruzuju vidljive i svekolike mane. XXVI.166 Seneka IDEAL I KUL T STOICIZMA 167 hranom ulivenom kroz skrivene kanale.3.Zabranit cu grijesit! svakomu komu god budem mogao. ne vraca nego drugomu: one sto uviII.l . Kraj nepravde jos uvijek nije dobrocinstvo niti je ikakvom zaslugom ukloniti stetu koju je nanio onaj . Sarno. Nemaju svi uz dobar cilj jednaku snagu.2 . jek trazi dvojicu ne moze se dogoditi unutar jednog covjeka..4 . Malobrojnima je duh najboIji vedic.

Ne treba mu jacati tvrdoglavost. kao da je dat znak ces puno dati covjeku kojemu dajes prijanego i u vremenu. Nitko tko je nekad tezio mudrosti izbrisati posvema ne pad a na sarno dno bi volio dobre ljude. XXXIII. ima sarno sila. se nitko ni od ognja ni stid i cestitost. Ne suzdrzava napada grada u kojem vlast. zlocini se izmicu vlasti zakona. gorim. sebi ako mislis da si drugima prilikama. ljuds- jek toplom mjestu. Nitko se ne boji biti onakvim kakvim vee izgleda covjeku oduzima barem ga nagrduje. a predpristojnosti.Lose mislis Kao sto mudro postupas u opasnosti i suzdrzano korisnim se kao da vidis obris tek osvojenog prijateljstva ako odbacivsi da se ispremijesa za neprijateljskog nikakva prepreka sve.Vrlina nikad ne moze izblijediti toliko da u duh ne bi utisnula nevaljalstva. onda nitko ne moze biti zahvalan bogovima prinosimo sarno dobru volju. nisu je ljutiti se na opce nedostatke. oprosti da bi ti bilo oprosteno.2 . srusena kada vatra unisti kuc anstvo. tako Previse je u nju usao duboko a da bi ju mogao i preci na stranu zla.9 . razotkrivenom stidljivost. ako velikom klevetom pridobiti povjerenje.S . i XIX.4 . cinit ce ti na kopnu i na moru. pa cak i kada im nanosi nepravdu.Nepravedno glupo na svoje vlastite: nekoga Strpljenjem bacivanjem drugoga koristan sarno u nesreCi.3 .Ako duh bez cina nije dovoljan da se iskaze zahkojima XXX.l. stvar rijetku ne sarno u prostoru koja nigdje ne nedostaje njeno obilje.l .168 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 169 isti.Svatko tko se tuzi na viseg od sebe.Vazniji mi je i preci obzir kojega dugujem kom rodu nego sarno jed nom covjeku. vise nego tamo gdje se vjeruje u 0 od maca. nitko nije tako prema onome sto je vrijedno stovanja da ne kuca ne odvraca od gradnje novog i XXXI.3 . zlo.Ako ti se pojavi slika naseg zivota. Nitko nije zadomoze Knjiga sedma XV. ako je jos uopce poljuljanu za hordu koja zuri u pljacku. hrabro tako se mozes u svakoj prilici pokazati za prijatelja. ili pak uspjehu.Uporna dobrota pobjeduje tvrd i protivan Nikoga valnost. i ako ne kalja njegovo dostojanstvo. sto kasnije uklanja. Cesto se puta na istom mjestu usudujemo jako je duh nas uporan u svojoj nadi. dopumozes uciniti boljim.6 . stali bi kada ne bismo imali volje isku- . u dvojbenim u uspjehu. postavljamo podizati iznova cak i gradove sravnjene temelje na jos uvisa zemljom. a da si u povoljnoj situaciji suvisan. Niti svetinje. koje stite ljude molece za milost.Ne znas kolika je vrijednost ne razumijes da telja. XIX. grdi sam unistava sti mu sacuvati neki ostatak ima. opasnosti XXVIII. tragove koje nikakva promjena nee e izbrisati.l . Cesto onaj koji nekoga da jest. se osjecaj stida. Svi ti ljudski napori. kao sto se razborito ponasas u dvojbi. voljan kad izmislja male lazi.S. XXXVI. XXVII.

Odlikom velikog duha nije davati dobrocinstvo i pri tome gubiti. Djelo je podijeljeno na sedam knjiga svrstanih u cetiri podrucja u skladu s podjelom na cetiri osnovna elementa iii stanja u prirodi: svjetlosno. vodeno i zemaljsko. zracno. XXXII. dakako. Seneka je pisao u razdoblju od 62.e. do 64.0 svjetlosnim pojavama na nebu U samom uvodu Seneka hvali vrlinu koja oslobada duh covjeka pripremajuCi ga za upoznavanje nebeskih visina.l. u duhu stoicke doktrine. PITANJA PRIRODE Ovaj spis. iako ima i takvoga pristupa.U njemu se.n.170 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 171 sivsi lose pokusati opet. ne radi 0 iskljucivo znanstvenom poimanju prirode i pojava u prirodi. KNJIGA PRVA . posvecen Luciliju kao i neka druga Senekina djela.g. poimanje prirode kao jedinstvene cjeline. odlikom velikog duha jest gubiti i pri tome davati dobrocinstvo. U razmatranju prirode . Prije je to. nebeskih bica i samoga Boga.

172 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 173 bozanskog uoc ava njezin trag posvuda po prirodi. Treba se zatim udaljiti od beznacajnih stvari i posvetiti bitnim. Tako se rada pravo znanje koje oslobada covjeka straha od smrti. U tematskom smislu ova je knjiga nastayak predavanja 0 elementu vode. Djelo je posveceno rijeci Nilu kojega je Seneka tako dobro mogao upoznati u vrijeme svog dugogodisnjeg boravka u Egiptu. kao sto su gromovi i munje. Upoznavajuci zakone prirode covjek upoznaje zakone svemira. Glavnim temom trece knjige jest predavanje 0 vodama. jer to je cuvar zakona postojanja ovoga svijeta. KNJIGA DRUGA . te kako se grmljavine mogu tumaciti i predvidjeti kretanje u prirodi i dogadaji koji se ticu covjeka i njegove sudbine. Postanak i znacenje svjetlosnog vjenca i duge. Sve ima svoju razloznost i svoj tijek. KNJIGA CETVRTA .0 gromovima i munjama Ovdje Seneka predstavlja neke osobine zraka i pojave koje u njemu nastaju. KNJIGA TRECA . Anaksagore i drugih. njegovo tijelo.one imaju tiransku narav i mora ih nadvladati volja. Priroda je neunistiva jer svi elementi mijenjaju sarno svoje stanje prelazed u svojim transcedentnim promjenama jedan u drugi. razlicitim vrstama voda kao sto su mora. nebeska tijela i pojave nebeske svjetlosti. rijeke. U covjeku su naime prisutne strasti . Dio jedinstvene cjeline i jedinstva prirode su nebeska bica. ono pak sto priroda i covjek izravno imaju zajednickog s Bogom jest duh. Navodi u njoj Seneka poglede Talesa. Mora se cuvati ljudi koji podilaze njegovim slabostima. zdenci i jezera. njen usud koji brine 0 ostvarenju bozanskog plana.0 Nilu Cjelini prethodi uvod u kojem Seneka kroz filozofsku refleksiju sklanja Lucilija da se posveti pitanjima duha.0 vodama U ovoj knjizi Seneka zagovara povratak covjeka duhu do kojega ga moze dovesti potrebita refleksija u samom gledanju na svijet. Veliku pozornost posvecuje i pridaje etruscanskom tumacenju gromova i grmljavine. Ucvrscujuci duh i vrijednost vrline uzdizemo se nad promjenjivu sudbinu. pojava dvostrukog sunca i meteori cine okosnicu njegovih razmatranja u ovoj knjizi. On se ne moze promijeniti niti se moze zaustaviti njegov hod. Svijet je skladan i ureden na nacin koji nije slucajan. izvori. U pravilno uredenoj prirodi uocljivo je njeno predodredenje. kao najbolji dio covjeka i sustina samog Boga. .

g. ali ih se moze iskoristiti za covjekovo dobro. i VII. 6. nego zato sto oslobada duh i priprema ga za upoznavanje nebeskih bica. U posljednjoj knjizi Senka se opet vraca promatranju svjetlosti i pojava na nebu. 0 vjetrovima. Povratkom temi s pocetka zatvara se prilicno pravilna kompozicija ovog djela: I. dio govore 0 svjetlosti i njezinim pojavama. vrlina. Seneka u sedmoj knjizi tumaci u kontekstu umijec a proricanja razliku izmedu kometa i planeta i sto sve proizlazi iz njihovog uzajamnog odnosa. grmljavini a VI.174 Seneka IDEAL I KUL T STOICIZMA 175 KNJIGA PET A . Upoznavanje tajni i zakona prirode znacajno je stoga jer sklad i ravnoteza u prirodi omogucuju spoznati sklad potrebit covjeku i njegovoj dusi. u duhu stoicizma i njegove doktrine.n. preuvelicavajuci svaku opasnost koja se pojavi u zivotu.e. takoder. velicajna je ne sarno stoga jer je osloboditi se zla srec om sarno po sebi. dio 0 Nilu. nairne. Znacajni su u knjizi osvrti na duhovni pad tadasnjeg narastaja i nedostatak teznji prema mudrosti i vrlini. II. cineci ga dostojnim boravljenja s Bogom. kojoj tezimo. U ovoj knizi Seneka razmatra takoder uzroke potresa i njegove popratne pojave. I ovaj dio isprepleten je razlicitim filozofskim refleksijama u digresijama 0 covjekovoj osobi i njegovom odnosu prema vrlini. 0 gromovima i . III. kaze Seneka. spominje.Ova. To je djelo istodobno pohvala znanosti i zanimanja prirodom sto odvaja covjeka od prizemnosti svakodnevnice i ozdravlja njegovu dusu. KNJIGA SESTA . Tekst: Pitanje prirode KNJIGA SEDMA Knjiga prva Praef. pogotovo strah od smrti. buducnost donijeti ljudima neznane jos uvijek odgovore i rasvijetliti tajne zakona prirode. Tek ce. 0 vodama i V.7 . "Pitanja prirode" obradena su u cjelini na izrazito filozofski nacin. Kao osjecaj potpuno je nepotreban i suvisan upravo ponizavajuci za pravu prirodu covjeka.0 vjetrovima Seneka ovdje istice problem ljudske pohlepe.0 potresima Strah je takoder velika mana i velika covjekova slabost. i potres u Pompejima iz 63. i kao centralni. jedne od najgorih mana koje moze imati covjek. 0 potresima. IV. Knjiga je posvec ena razlicitim vrstama vjetrova koji mogu biti pogubni.

10-17 . Sarno na takav nacin moze se predstaviti njegova vlastita velicina od koje se ne moze zamisliti nista vece. U cemu je. tako i neprekinuti lanac stvari pokrece lanac dogadaja po misli Usuda. Ne zna sto znaci popustiti sazaljenju ili samilosti: zapocevsi neopozivi hod.Sto je Bog? Sve sto vidis i sto ne vidis. ni to da su zabijene zastave na obali Crvenog mora. To je pobjeda najveca od svih . kojeg je temeljiti zakon . najmanje ih je bilo koji su mogli vladati sobom. razlika izmedu prirode Boga i nase? Bolji dio nas jest duh: u Njemu nema nista osim duha. Ako mislis da ovu nuznost mozes ublaziti zrtvama ili glavom snjezno bijele ovcice. krec e se iz odredene tocke pre rna naprijed. oblaka. Knjiga treca Praef. On je citav sam u sebi urn. i stoga uznemiren usred gromova. nego to da se sve sagleda duhom i pokori mane.drzati se onoga sto je odluceno. slucajan i podlozan slucajnim promjenama. dok su smrtnici u takvoj zabludi da misle kako je ovaj svijet. To neka cini i na tome neka ustraje. Slicno kao sto se vode hucnih brzaka ne vracaju natrag. ako je on sam .Usud neumoljivo ostvaruje svoj zakon i ne da se ublaziti nikakvim molbama. dogadaja koju nikakva sila ne moze zaustaviti. ne znas bozanske zakone. 2. 13. barem. Sto je doista bitno? Uzdignuti duh nad prijetnje i obecanja Sudbine. niti se zaustavljaju.1.14. Sto to Sudbina ima dostojnog. niti to da se zbog nedostatka kopna za nanosenje nepravdi lutalo oceanom trazeci nepoznate zemlje. svaki ces put vid Knjiga druga XXXV.Drzim da je Usud nuznost svih stvari i . dakle. jer slijedeci val navaljuje na prethodni. ne smatrajuci dostojnim nista od onoga sto ocekujes. kada pregazivsi svako zlo strijemi u visine i dolazi u samu nutrinu prirode.3 . Sve sto je izgubljeno neka pokusa nadoknaditi ispravnim koristenjem sadasnjeg trenutka: najvise vjerodostojan jest prijelaz od pokajanja do cestitosti. oluja i drugih stvari od kojih se potresa zemlja i njezino susjedstvo.Mnogim stvarima pripisuje se velicina ne prema njihovoj stvarnoj prirodi nego prema nasoj malenkosti. Praef.2.Neka se citav duh posveti samome sebi i neka.176 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 177 Punocu i vrhunac ljudske sudbine dusa postize onda. ako iznutra i izvana obuhvaca svoje djelo. od kojeg nema nista ljepse i nista skladnije i svrsishodnije ureden. Sto je. XXXVI. doista.sve. svakodnevno neka se sjeti kratkoce zivota. Praef. sto bi prizeljkivao? Koliko god puta od opcenja s bozanskim padnes natrag medu stvari ljudske. bitno u ljudskim stvarima? Ne to da su mora ispunjena nebrojenim ladama. pod konac zivota pristupi razmisljanju 0 sebi.nabrojeni su oni koji su gradove i narode imali u vlasti.

178

Seneka

IDEAL I KULT STOICIZMA

179

zastrti vracaju

tminom,

poput

onih Cije se oci od jasnog

sunea u

zeljeti da ti se dade nagrada, stitu prirodu

ako pred oci postavis svoju vlai mladenacki, i sam sebi Zasto jedva disem, zasto

natrag u gustu sjenu. Sto je, doista, bitno? Mod

dobrom duhu podnijeti

nevolje; sto god da se dogodi, pod(i moran odluci je i koji se). Sto je, odvazan prema

i vijek - pa makar

nijeti tako kao da bi doista htio da se tako dogodilo bi, naime, htjeti ako znas da se sve dogada doista, bitno? Duh nasuprot nepopustljiv, opasnost poraza i nesrece Boga: plakati, narieati, zaliti se znaci i pobuniti

kazes: "Sto mi je? Zasto ludujem?

se znojim? Zasto prekapam zemlju i forum? - Ne treba mi ni mnogo, niti za dugi cas."
X,3,4 - Svi se elementi

izmjenicno na utezima, jednakosti

vracaju

sebi; sto god

raskosi ne samo nesklon nego i protivan,

umire u jednom prelazi u drugi, i priroda ispituje svoje djelove kao da su postavljeni ravnotezu usvemu. zbog narusene da svijet ne izgubi dijelova. Sve se nalazi

niti zeli niti izbjegava, nepomaknut

koji zna svoju srecu ne izaci u susret dobroj i uspjeha ni gromom

cekati nego graditi, miran i pribran losoj sudbini, uzdizati metezom

nesrece, Sto je, doista, bitno? Ne pustati u dusu lose namjere, ciste ruke do neba, ne zuditi ni za kakvim dobrom a to je dobar duh.

Knjiga ceiurta
Praef. 2 - Sami smo po sebi tegobni jer se mucimo iii Ijubavlju prema paljujemo unistavamo sebi ili gadenjem. Nasu nesretnu zudnjom. dusu rasMalo se sad oholoscu, nasladom, sad razdiremo

koje, da bi doslo do tebe netko mora dati, netko izgubiti; zeliti ono sto nece roditi neprijateljstva, Na sve pak ostalo, sto smrtnici jako cijene, pa makar to dobio i igrom slucaja, gledati tako kao da ce se vratiti tamo, odakle je i doslo, Sto je, doista, bitno? Uzdignuti sto je podlozno Sud bini, pamtiti znas da to nece trajati dugo, a nesretan cini covjeka slobodnim, jegao robovanje duh iznad onoga znati da to nisi, ako da si covjek te da sretan

malo razaramo

brigama - a sto je naj-

gore, nikad nismo sami; nuzno je stoga da se u takvoj gomili mana odvija borba bez prestanka.

tako ne mislis. Sto je bitno? Imati dusu gotovu na smrt; to ne na temelju rimskog zakona nego na temelju zakona prirode. Slobodan je, pak, onaj tko je izbsamome sebi. Takvo, naime, ropstvo je trapritisce covjeka jednako i danju i nocu, Robovati sebi najteze je ropstvo: lako traziti mnogo, ako prestanes 1,8,9 - Priroda u svojoj pravednosti jednu osobinu, ima posebno izrazenu jno i nepopustljivo, ga je zbaciti

Knjigapeta

bez prekida i predaha.

a to je da smo svi jednaki pred lieem smrti.

ako prestanes

Stoga uopcc nije bitno da li ce me ubiti jedan kamen ili ce

180

Seneka

IDEAL I KULT STOICIZMA

181

me prignjeCiti citava planina, da Ii ce pasti na mene teret sarno jedne kuce te cu izdahnuti pod tom nevelikom gomilorn prasine iii ce mi se odjednom cijeli svijet srusiti na glavu, da li cu ispustiti dah u svjetlu dana i na otvorenom prostoru iii u neizmjernom bezdanu rastvorene zemlje, da li cu sam biti unesen u njezinu dubinu iii s velikom gomilorn ljudi. Uopce mi nije bitno koliko ce ljudi biti oko moje smrti: bilo gdje, uvijek ce biti ista.

SENEKINA KNJIZEVNOST

TRAGEDIJE

Ova grupa Senekinih spisa i pored svog knjizevnog karaktera i alegorijskog, na trenutke, pristupa obradi pojedinacnih tema, kako i zivota tako i filozofije morala, predstavlja takoder nedvojbeni, nedvosmisleni stoicki stav u odnosu na povisene, neobuzdane emocije covjeka, Senekina pozornost skuplja se na strastima i afektima. Neovladane emocije i strasti vode covjeka u propast (Hercules furiens), nadvladane, pak, kroz bol i patnju oslobadaju covjekovu dusu, Cinega slicnim bogovima dovodeci ga kroz apoteozu u njihov svijet (Hercules Oetaeus). Pored afekata znacajno mjesto u tragedijama zauzima i "fatum", doslovno ono sto je receno, sudeno, usud, kao u tragediji 0 Edipu. Tragicne posljedice osvete pokazuju tragedije 0 Medei, Tiestu i Fedri, kao i posljedice nevjere i izdaje, snazno izrazene u tragediji

182

Seneka

IDEAL I KUL T STOICIZMA

183

o grckom vodi pod Trojom, Agamemnonu. Senekine tragedije prozete su Jakim patosom, obiluju retorickim figurama i uopce odlikama retorickog stila i pristupa knjizevnosti. Nositelj stoickih vrijednosti u ovim tragedijama uglavnom je kor koji u Seneke nije izravno povezan s radnjom niti na nju znacajno utjece: korske partije uglavnom tumace radnju, iznose stavove i odjeljuju medu sobom cjeline radnje obuhvacene cinom kojih u njegovim tragedijama ima pet. U svojim je tragedijama Seneka nacelno vjeran helenistickom kanonu kojeg je Rimljanima preporuCio Horacije u svom djelu "Ars poetika". Nije do kraja utvrdeno da li su ove tragedije bile postavljane na sceni jos za autorova zivota: vjerojatno je zato da su mogle biti predstavljene u privatnim vilama i na carskom dvoru, u tzv. zivom teatru Nerona. U javnosti su mogle biti izdvojene barem neke partije tragedija ili pak sarno recitiranje citavog djela. Ali to i tako nije predmet razmatranja ovog kratkog prikaza 0 Senekinom zivotu i djelu, a prije svega 0 njegovoj filozofiji morala. Dostatno je na koncu reci da predstavljaju filozofsku i retoricku opomenu covjeku i njegovim strastima izrazenu mitskom grad om u formi tragedije, jos jednim od nacina na koji je Seneka pokusao iskazati svoj stoicki i stvaralacki genij u komuniciranju sa svojim suvremenicima.

APOKOLKINTOZIS

Ranija znanost 0 knjizevnosti dvojila je 0 autorstvu Seneke glede ovoga neobicnog djela. Ne spominje ga, nairne, nitko od njegovih suvremenika; od potonjih ga spominje jedino Kasije Dion, ostali pak 0 tomu sute sto i nije za ocekivati od autora kao sto su Kvintilijan, Plinije Mladi, Tacit, Svetonije, Juvenal i drugi. Kasnije se djelo, ipak, pocelo pripisivati Seneki obzirom na neke znacajke jezika i stila. Tekst je satira 0 smrti i zagrobnom zivotu cara Klaudija. Zivi svijet zagrobnog zivota predstavljaju ovdje Merkur, Sudenice - Parke, Apolon, Herkul, starorimski bog Jan, August, Eak i drugi. Sam naslov - apokolokintozis - bi trebao biti parodijom na "apotheozis" (pretvorba u boga), dakle bi znacio "pretvorba u tikvu" (koja se u tekstu ne spominje nigdje). To je dakako ovdje sinonim za glupost okrunjenu izgonom Klaudijeve duse iz svijeta bogova u podzemni Had gdje bi trebao, kao i za zivota, provoditi istrage, ali ovaj put sarno kao pomocik Eakovog oslobodenika Menandra. Djelo je duhovita osuda cara Klaudija i njegove okrutne, nemile Seneki vladavine. Napisano je u formi tzv."prosimetrum" u kojoj se proza izmjenjuje sa stihovima, po uzoru na neke satire starijeg datuma, Likijana i Varona npr. (II. i I.st. prije Krista) i starijeg od njih Menipa iz Gadare (Ill.st.prije Krista), po kojem su dobile i ime.

PISMA LUCILIJU I STOICKO POIMANJE LJEPOTE Slavna "Pisma Luciliju" Seneka je pisao otprilike dvije godine i dovrsio pred vlastitu smrt 64. utvrdivanje je to grade koju je obradivao i u prethodnim svojim spisima. raznolikost tematike i nacin obrade pokazuju autorovu erudiciju i sirinu karakteristicnu uostalom za cjelokupni korpus Senekinog djela. jer su pokrenuti u njima problemi u svojoj sustini za covjeka uvijek isti. dakle i kasnijeg doba. Buduci da su navedeni citati kolikotoliko dostatni da priblize sustinu Senekine filozofije morala.n. Najistaknutija u njima jest etika prisutna u moralnim savjetima Luciliju. Pored obradivanja tema iz podrucja etike i morala. Prozeta su istinskim humanizmom i dubokim osjec ajem za covjeka. Djelo je trece po redu posveceno pjesniku i filozofu Luciliju. [ezik i stil im je ugladen. Ova su pisma suma Senekinih iskustava i rada na podrucju etike. pisma su. Sadrzi 124 pisma svrstana u dvadeset knjiga.g.184 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 185 EPIGRAMI Napisani u brizljivoj poetskoj formi posjeduju razlicitu gradu od kratkih komentara vojnih pohoda i pohvala poznatih licnosti iz povijesti Rima i uopce starog vijeka do filozofsko refleksivnih misli umjesno izrazenih formom stiha. kako kaze autor.e. brojne su misli i digresije 0 umjetnosti i Ijepoti. . Brojne su u njima analogije na filozofska Senekina djela. posvecena i citavom njegovom narastaju i uopce covjeku. Svako pismo predstavlja posebnu filozofsku i misaonu cjelinu.

iznad razine forme. nije kritizirao samu sustinu stvaranja ni istinsko znacenje djela. ponekad pravim skolama znanja. nairne. na visokom znanju i kao skola znanja.): ljepota duha lezi u skladu pogleda i suglasju vrlina. najvise pridonijeli oblikovanju estetike. Taj su kanon majstori klasicne umjetnosti otkrivali u svojim djelima kao zakon. znacajka je opcenito skolama starog vijeka. to je uzvisena razina Dobra. nego sredstvom koje ne bi smjelo biti granicom dometa covjekovog duha u teznji spram visina. Gradnja. nije ga. nairne. ili arhitektura. Platon i Strabon npr. teorije i znanosti 0 ljepoti. Kipovi koji se pojavljuju potom u razlicitim mjerama svjedoce 0 tome da ova umjetnost nije bila plod slucajnog umijeca nego dubokog uvida u odnose mjera. povezana s misterijima. Zato su hramovi posveceni bogovima i herojima u svojim nerijetko ogromnim dimenzijama (Hera ion na Samu imao je cak 133 stupa u kolumnadi) bili pocetak svjesne teznje prema lijepom i ta je teznja dakako bila u uskoj svezi. te duhom obuhvatiti podrucje iznad razine forme . ali i drugih. No. proporcijama koje su u osobini prirode. uvjerenje. Od svih su. Plat on. odnosno izravno povezana s arhaicnim i klasicnim poimanjem svetog. filozofskh skola i uopce znanstvenika starog vijeka upravo stoici helenistickog razdoblja prethodnid Seneke a i on sam. zakon mjera i odnosa i zakon prirode. u dalekim visina rna duhovnog. tumacenog u skolama najboljih majstora. koju moze dosegnuti sarno logos. najvise pitagorejaca i platonovaca.n.st. kao i tragedija. U najdavnijim vremenima arhaicna poezija Crcke bila je. U samoj formi najznacajniji je bio matematicki kanon sto se primio i u skolama pod nedvojbenim utjeca- jem filozofa. s druge strane. u kasnijim vremenima misterije takoder odreduju pojmom "mimezis".to je sustina Platonovog odnosa prema umjetnosti. 0 postojanju objektivne ljepote.186 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 187 da bi se izbjeglo u ovom kratkom pregledu ponavljanje tematski predocenih pitanja i cjelima. moze nam u starih majstora docarati njihovo poimanje svetog. izdvojene su ovdje sarno neke Senekine misli i to one koje mogu prikazati njegovo poimanje umjetnosti i ljepote. tjelesna ljepota jest u pravilnom omjeru djelova. jer ono sto je istinski dobro jest lijepo. rijec je usla u praksu zahvaljujuci kiparu Poliktetu.e. Jedna od najznacajnijih skola bila je Sikionska. povezana je bila s religijom i kultom vjerovanja. Spomenuti ranije "kanon" pripisuje se Pitagori. Nije se radilo sarno 0 ugodnosti estetskog dozivljaja nego i 0 prikazivanju vjecne strukture nadredenih odnosa koji vladaju prirodom. odnosno svijest. Kuce za stanovanje bile su za obicnu uporabu i nisu imale vrijednosti i obiljezja svetog. Neke od njih imale su upravo spoznajnu ambiciju i tu su spoznaju zakona i red a iskazivali svojom umjetnoscu. smatrao istinom kao takvom. u odnosu boja i pokazane . Stoid helenistickog razdoblja uvelike su pridonijeli oblikovanju estetike kao znanosti 0 lijepom. Neke njihove poglede prenosi nam Filon iz Aleksandrije (I. kao takve. Prvo znanje 0 simetriji. kako sam kaze.

Ova se duhovnost proteze kroz sve njegove poglede i misli o Iijepom.1. a to je vrlina. moze pronaci u samome sebi. buduci da je ureden.188 Seneka IDEAL I KULT STOICIZMA 189 snage oblika. Ljepota se pokazuje kroz dva nacela: simetriju i "decorum". Simetrija pokazuje omjer i sklad odnosa u prirodi. ona.2. ko1iko covjek ne moze postici nista sto bi od toga bilo vise: to su nasi prvi pokusaji a ne istinska dje1a. Treba se tim umjetnostima baviti onoliko dugo. dostojna doista slobodnog covjeka... LXV. i samog umjetnika (izvrsitelja djela) koji materiji daje konacan oblik. pak. mora imati svoje zakonitosti ired.Kazu . slobodne u samom znacenju.21-Zelis znati sto mislim 0 slobodnim umjetnostima: ne divim se ni jednoj koja tezi zaradivanju novca. slobode njegovog neogranicenog duha.3. nasi stoici da u prirodi postoje dva temeljna nacela. Kip dakle za materiju ima mjed. iznad svih umjetnost jest plemenita i oslobadajuca.Nije prava umjetnost koja ucinak postize slucajem. ako hoc e. Razumijes zbog cega se nazivaju "slobodne umjetnosti": jer su dostojne slobodnog covjeka. ipak je iznad svega i najsnaznija moralna Ijepota. "Pisma Luciliju" imaju brojne digresije 0 ljepoti. Nista. ne moze biti iznad vrijednosti duha i onog istinskog dobra dostupnog covjeku. LXXXVIII. niti takve ubrajam medu (istinska) dobra. snazna. to je tvar koja je umjetniku na raspolaganju.. "decorum" ono sto je primjereno nekom pojedinacnom obliku. iz kojih postaje sve . nairne. Osim toga za stoike svijet je.2. [asno je da ti pogledi pokazuju najvise mjesto koje u tome poimanju imaju duh i sarna ljepota vrline. Kip pretpostavlja materiju. Na jednome mjestu Seneka kaze da uzor umjetnickog djela i sarno nadahnuc e covjek. materija i njezin uzrok. Jedine slobodne umjetnosti su one. korisni ako mogu popraviti narav i ne vezati ju za sebe. Umjetnost.. svoga pak tvorca za uzrok.. velikodusna. ono sto se dolikuje i pristoji individualnom smislu oblika. doista... uzvisena. Uostalom sarno je jedna umjetnost istinski slobodna -ona koja oslobada covjeka. To su placeni poslovi. Ipak. To je umjetnost mudrosti. koje na brizi imaju vrlinu. . takoder lijep jer ima (svemir) savrsen oblik kugle. . moze pokazati zakone koji vladaju prirodom. Tekst: Pisma Luciliju i stoicko poimanje ljepote XXXIX. Sve ostalo su djetinjarije i tricave sitnice .

. i padovima. koji osporavaju da je svojom smrcu polozio i utisnuo stavove i dao im kroz to snagu dokaza. neke nisu ni vecu obradu misao mozda to nije ni bitno. vracao usponima do kraja. s punim Seneka se uvijek dostojanstvom njegov zivot i zig na [edna je stvar ipak ocita: u svim razdobljima vrlini. mnoge nisu objasnjene bi kudikamo grafije. djelo.IDEAL I KULT STOICIZMA 191 ZAKLJUCAK U ovom druzenju spomenute. smatraju svoje zapisane Cak i oni. Zahtijevalo sa Senekom mnoge su stvari ostale fakto- nedorec ene. Zivot je napustio stoickog mudraca. ali za samu Senekinu svijetlim i tamnim. svoga zivota.

.. . .. . .. . . .. . . ... .. . . .KAZALO Predgovor J edna misao na povijest Stoicizam Glavni predstavnici stoicizma Zivot Seneke Senekina smrt Seneka filozof Uvod Pregled stvaralastva Sazetak djela i odabrani tekstovi Utjeha za Marciju Utjeha za majku Helviju Utjeha za Polibija o gnjevu o kratkoci zivota o spokojstvu duha o postojanosti mudraca o sretnom zivotu o providenju o blagosti o dobrocinstvima Pitanja prirode Senekina knjizevnost Pisma Luciliju i stoicko poimanje ljepote Zakljucak . . . . . .. . . . . 7 9 29 41 47 55 59 63 67 69 73 77 81 107 111 117 123 129 135 143 171 181 185 191 .

1. W.8. 21 ZNAK. III. L. H. Krakow. Z.Evans -Wentz: Tibetanska knjiga mrtvih 15. IT. W. Warszawa. Warszawa.Y. 0 SENEKI I STOICIZMU rzymska 1977. Jinarajadasa: U Njegovo ime Sri Ram: Misli za stremitelje 12. tradycji antycznej. 1. Leadbeater: Jastvo 17. Lao. Leadbeater: Cakre 7. Haich: Inicijacija 11 Z.mitovi Heliopolisa 5. Historia filozofii. A.1993. S.. C. Annales. 1-2. crD Vrhovac 65b 41 000 Zagreb tel: 041/534-550 . Historia estetyki W. W. XV. Obecnosc str 261. Literatura Warszawa. 61 Seneca. I.Kubiak. D. Seneca...KUBIAK. Priopc enja pustinjaka 11. XLI. Leadbeater: Snovi 8. Warszawa. Hoskins: Temeljna ucenja ezoterijske filozofije 18. 31 B. str 41 Seneca. 9 51 Tacit. Blavatsky: Glas tisine I Prakticni okultizam 2.!/.. 1992.BILJESKE DOSADASNJA IZDANJA: Przestrzen dziel wiecznych. E. Besant: Rodoslovlje covjeka C. Szelest H. M. A. W.Tse: Tao-te -king 13. 263. Quaestiones naturales. 1992. (Okres M. Krakow.. J. 1958. Besant: Avatari 16. 440. VI. Colins: Svjetlo na putu J. De ira. str. C. Plutarh: 0 Izidi i Ozirisu 6. W. Leadbeater: Nevidljivi pomagaCi 10. W. Kovacevic: Legende i predaje Hrvata 9. 62.1. Krishnamurti: Prodor u slobodu 14. Olcott: Budisticki katekizam 4. B. C. Krishnamurti: Do nogu Ucitelja 3. H. Joachimowicz Tatarkiewicz Tatarkiewicz 1960. RABLJENA LITERATURA Cytowska cesarstwa). H.. P. Gospodinovic: Egipat .