You are on page 1of 69

OSNOVE

MENADMENTA

Prof.dr.sc. Nedeljko tefani e-mail: nstefan@fsb.hr


k.god. 2010/2011

OSNOVNE INFORMACIJE
Predava: Prof.dr.sc. Nedeljko tefani Soba A-513 Konzultacije: Utorak 14-15.30, A-411 Email: nstefan@fsb.hr Tel: 61 68 323; 61 68 366 Asistentica: Nataa Toanovi, dipl.ing., natasa.tosanovic@fsb.hr; soba A-409, tel: 61 68 355

Popis Literature
Weikrich H.; Koontz H.: Menedment, Mate, Zagreb, 1998. Sikavica P.; Bahtijarevi-iber F.; Poloki-Voki N: Temelji Menadmenta, kolska Knjiga, Zagreb,2008. Schermerhorn J.R.: Management; J. Wiley&Sons, New York, 2005. Bahtijarevi-iber F.; Sikavica P.: Leksikon menedmenta, Masmedia, Zagreb,2001. Drucker P.F.: Efikasan direktor, Binoza press, Zagreb, 2001.

POLAGANJE ISPITA
I kolokvij 4. 4. 2011., 16 h. Dvorana I, A-410, A-411 II kolokvij 23. 5. 2011., 16 h. Dvorana I, A-410, A-411 Seminarski rad (ppt prezentacija) obrada teme (Lean menadment, Six Sigma, BPR, Strateki menadment, Taktiki menadment, Operativni menadment...). Zadavanje teme 11.4. 2011; Obrana teme 9.5 i 16.5.2011. Seminarski rad nosi 15% konane ocjene. Uvjet za izlazak na kolokvij je 80% dolazaka na nastavu i vjebe Ispitni rokovi: 16.6; 30.6; 7.7 Vrijeme odravanja ispita: 12h Dvorana III

OPENITO O MENADMENTU
Rije Mendment dolazi od latinske rijei manus to znai ruka Engl: Management, Njem: Unternehmensfhrung MENADMENT JE : Proces koordinacije i efikasnog koritenja ljudskih i materijalnih resursa kako bi se postigli postavljeni ciljevi Aktivnost usmjerena na postizanje unaprijed odreenih ciljeva ali naporima drugih ljudi

OPENITO O MENADMENTU

Proces planiranja, organizacije, koordiniranja i kontrole aktivnosti i resursa organizacije sa svrhom postizanja ciljeva poduzea Menadment znai predviati organizirati, upravljati, koordinirati (Henry Fayol) i i planirati, kontrolirati

Menadment je trajan proces usmjeren na ostvarenje ciljeva organizacije na najefikasniji mogui nain (R.Bennett)

OPENITO O MENADMENTU
Temeljna je zadaa menadmenta uiniti ljude sposobnim za zajedniko izvravanje zadataka putem zajednikih ciljeva i vrijednosti Bez kvalitetnog menadmenta nema djelotvornog rada ljudi koji rade zajedno Jedan od najveih problema menadmenta je kako to uinkovitije koristiti resurse (ljudski, materijalni,financijski, tehnoloki, informacijski) poduzea u promjenjivoj, nesigurnoj i turbilentnoj okolini Ne postoji jedinstvena i univerzalno primjenjiva praksa menadmenta

MENAER
Osoba koja organizira rad, usmjerava ga i osigurava njegovo izvrenje naporom i radom drugih ljudi Osobe koje upotrebljavaju svoje sposobnosti, strune vjetine i znanja u donoenju odluka sa svrhom da komuniciraju, utjeu i vode druge prema postizanju organizacijskih ciljeva Odluuje i donosi odluke (odluivanje je proces koji traje krae ili due vrijeme, a zavrava donoenjem odluke) Planira, organizira, koordinira, usmjerava i kontrolira ukupne resurse organizacije (poduzea)

MENAER
Snosi odgovornost za postignute rezultate i realizaciju ciljeva Osoba zaduena za funkcioniranje organizacije ili nekog njenog dijela To su rukovodioci od najvie (direktor poduzea) do najnie razine (poslovoa) Ima interpersonalne uloge, informacijske uloge i uloge donoenja odluka Ima tehnika znanja, znanja ophoenja sa ljudima i konceptualna znanja

MENAER
Tipovi menaera u poduzeu: menaer izvoza, m kljunih kupaca, m logistike, m marke (brenda), m marketinga, m nabave, m prodaje, m odnosa sa potroaima, m prodaje, m proizvoda, m proizvodnje, m projekta, m rizika, m financija... Menaerska bolest predstvlja niz zdravstvenih poremeaja i bolesti povezanih sa dugotrajnim stresom i stresnim stanjima koja prate menaerski posao (psihosomatske bolesti, angina pectoris, koronarna insuficijencija)

ORGANIZACIJA I PODUZEA
Organizacija je svjesno udruivanje ljudi na bilo kojem podruju rada ili ivota s ciljem ispunjavanja zamiljenih zadataka odgovarajuim sredstvima uz najmanji mogui napor Organiziranje je proces angairanja ljudi i resursa poduzea kako bi se ostvarili zadani ciljevi Poduzee je ekonomska, ljudska, organizacijska i pravna cjelina koja kombinacijom faktora proizvodnje stvara proizvode i usluge koji se prodaju na tritu radi ostvarivanja profita Znaajke poduzea su: privatno vlasnitvo, puno preuzimanje rizika, tenja ka maksimalizaciji profita

FUNKCIJE MENADMENTA

ULOGE MENADMENTA
Angaira materijalne, ljudske i financijske resurse Vri izbor organizacijske strukture i optimira je Odreuje budete Postavlja ciljeve i kriterije uspjenosti Postavlja standarde Planira, kontrolira, rukovodi, koordinira, motivira, odluuje

Menadment kroz povijest


AUTOR
Frederick W. Taylor (18561915)
Principles of Scientific Management (1911)

PODRUJE MENADMENTA
Znanstveni menadment

ZNAAJKE DOPRINOSA
- otac znanstvenog menadmenta - Taylorova naela: primjena znanosti u menadmentu kako bi se poveala efikasnost u proizvodnji postizanje sklada i suradnje u djelovanju postizanje maksimalnog outputa razvoj i unapreenje uposlenika na obostranu korist

Henry L. Gannt (1861-1919)

Znanstveni menadment

- traio je znanstveni odabir radnika te skladnu suradnju radnika i uprave -Ganttov grafikon -tehnika grafikog prikazivanja i praenja realizacije zadataka i planova (vanost vremena) - potreba za obukom i usavravanja - bili su inspirirani Taylorovim studijem vremena - prouavaju vrijeme i pokret te razvijaju studij pokreta - osobnost i potrebe uposlenika

Franck i Lillian Gilbreth (18681924, 1878-1972)prva dama menadmenta menad

Znanstveni menadment

AUTOR
Henry Fayol (1841-1925)
1916- Administration 1916Industrielle et Gnrale G

PODRUJE MENADMENTA
Moderna teorija operacijskog menadmenta

ZNAAJKE DOPRINOSA
-otac moderne teorije operacijskog menadmenta - podijelio djelatnosti tvrtke u est grupa poslova (funkcija): 1.tehnika-proizvodnja 2. komercijalna kupovanje i prodavanje 3. financijska-osiguranje i upravljanje kapitalom 4.raunovodstvena-poznavanje stvarne ekonomskog stanja 5. menaderska-najvanija funkcija-povezuje i usklauje ostale funkcije 6.sigurnosna-osiguranje imovine i ljudi - postavio 14 naela menadmenta (podjela rada, autoritet, disciplina, jedinstvo komande, jedinstvo usmjeravanja, podreivanje pojedinanih opim interesima, nagraivanje, centralizacija, linija autoriteta, red, jednakost, stabilnost i trajnost osoblja, inicijativa, harmonija i jedinstvo osoblja)

Herry Ford (1910-te)

Moderna teorija operacijskog menadmenta

- unaprijedio podjelu rada uvoenjem


pokretne linije -poveanje produktivnosti pove -uveo pojam minimalne nadnice -radnici moraju zaraditi toliko da mogu kupiti automobil

AUTOR

PODRUJE MENADMENTA

ZNAAJKE DOPRINOSA

Hugo Mnsterberg (1863-1916)

Znanost o ponaanju

- primjena psihologije u industriji i menadmentu -otac industrijske psihologije - Ciljevi njegovog rada su bili: odabir radnika, postizanje optimalnog uinka radnika Razvio koncept birokratskog menadmenta - zakljuio da se u temelju svih drutvenih organizacija (crkva, drava, vojska,poduzea) nalaze hijerarhija, vlast i birokracija (jasna pravila, disciplina, definicija zadataka) - otac pristupa organizaciji i menadmentu menad
koji polazi od drutvenih sustava (drutvo je dru (dru
sustav sa mnogo podsustava koji nakon vanjskog ili unutranjeg poremeaja tei uspostavi ravnotee) unutra poreme te ravnote

Max Weber (1864-1920)

Znanost o ponaanju

Vilfredo Paretto Elton Mayo (1880-1949)


Howthorn istraivanja(1927-1932) ivanja(1927-

Znanost o ponaanju

Znanost o ponaanju

- prouavanje drutvenih stavova i prou dru


odnosa radnih skupina na radnu efikasnost -Howthorne efekt - zaposlenici poveavaju svoju pove produktivnost ako ih se ispravno tretira

AUTOR
Chester Barnard(1886 -1961)
The Functions of the Executive-1938 Executive-

PODRUJE MENADMENTA
Teorija sustava

ZNAAJKE DOPRINOSA
- predloio je pristup upravljanju temeljen na drutvenim sustavima -zadatak je menadera odravati sustav suradnikog rada u formalnoj organizaciji - autor mnogih knjiga o menadmentu -MBO menadment s pomou ciljeva -upravljati moete onim to mjerite -Rezultate usporeivati sa ciljevima
-uveo

P. F. Drucker (1909-2005)
(1954)Practice Management of

Suvremeni menadment

W.Edwards Deming (1900-1993)

Suvremeni menadment

je

poboljanje o

kvalitete

Japanu -zagovornik je ideja kontroli kvalitete

statistikoj

Laurence Peter William Ouchi (1943-)

Suvremeni menadment Suvremeni menadment

- unapreenje uposlenika do razine na kojoj su nekompetentni - primjena japanskog menadmenta u SAD - teorija Z hibridni model izmeu tipine

POSLOVNI SUSTAVI STANJE


Informacije i znanje postaju najvaniji resurs Najvea svjetska poduzea udruuju se sa konkurentima Poduzea posluju u iznimnoj nesigurnoj okolini Potranja se iri i mijenja Trite postaje zahtjevnije Upravljaki problemi postaju sve sloeniji Posao menedmenta je sve zahtjevniji

Svjetski trend je biti najbolji, a ne samo uspjean Strategija je uspjena, ako se postigne bolji rezultat od konkurencije Poslovna efikasnost i djelotvornost proizvodnje postaju standard trinog natjecanja Biti konkurentan danas nije pitanje uspjeha nego pitanje opstanka Poduzea moraju biti fleksibilna, inovativna i kontinuirano se usavravati ERP sustavi postaju sve vie konkurentska prednost

ORGANIZACIJA KAO OTVORENI SUSTAV


Dobavljai Resursi: Ljudi Novac Materijal Tehnologije Informacije Gotovi proizvodi ili / i usluge Organizacija Kupci

Transformacijski proces Povratna veza (kupci i klijenti)

ORGANIZACIJA: IZOKRENUTA PIRAMIDA

LANAC VRIJEDNOSTI PODUZEA


POTPORNE AKTIVNOSTI Administrativne i menederske aktivnost Menedment ljudskih potencijala Istraivanje i razvoj Nabavljanje
Ulazna logistika Proizvodnja Izlazna logistika Prodaja i marketing Poslije prodajne usluge kupcima

PROFIT

PRIMARNE AKTIVNOSTI

Profit = dodana vrijednost trokovi za dodanu vrijednost


Osnovni poslovni cilj: isporuka proizvoda (usluga) krajnjem potroau

Povezanost poslovnog i proizvodnog sustava sa okolinom


DRUTVO (SINDIKATI)
Istraivanje i razvoj

DOBAVLJAI
Ljudski resursi Marketing

Inenjering

KUPCI

Vanjska okolina Raunovodstvo

Proizvodni transformacijski sustavi Financije Info. sustavi

VLADA

Unutarnja okolina

KONKURENCIJA

NAELA ORGANIZACIJE
Teoretiari organizacije pokuali su sistematizirati naela na kojima se temelji dobra i efikasna organizacija. Jedan od prvih koji je to pokuao, bio je H. Fayol, koji je postavio svojih poznatih 14 naela: AUTORITET DISCIPLINA JEDINSTVO NAREIVANJA JEDINSTVO UPRAVLJANJA PRIORITET OPIH INTERESA NAGRAIVANJE CENTRALIZACIJA HIJERARHIJA NAREIVANJE I RED PRAVINOST STALNOST INICIJATIVA UDRUIVANJE I IZJEDNAAVANJE OSOBLJA PODJELA RADA

L. Alford navodi sljedea naela dobre organizacije:

odvajanje poslovnih funkcija (prodaja i distribucija, proizvodnja, nabava, raunovodstvo i financije, konstrukcija, istraivanje i razvoj), izbjegavanje preklapanja u nareivanju (dobivanje nareenja od vie rukovodioca), razgraniiti linijske i tapske funkcije i funkcije kontrole, razgraniiti poslove, ovlatenja menadera na svim razinama, i odgovornosti

odabir najkvalitetnijih ljudi za rukovodea mjesta.

Prema Bennettu naela postavljanja organizacije obuhvaa:


stvaranje hijerarhijskih razina i radnih grupa, odreivanje mehanizama za distribuciju zaduenja, uspostavljanje koordinacije aktivnosti, provoenje upravljanja i kontrole, uspostavljanje odjela, centralizaciju i decentralizaciju aktivnosti, provjeru preklapanja pojedinanih dunosti.

PRISTUPI ORGANIZACIJI
a) klasini pristup organizaciji pretpostavlja da naela organizacije vrijede za sve vrste poduzea:

pojedinci trebaju biti odabrani i educirani da potrebama organizacije specijalizacija menaderskih funkcija organizacije trebaju imati strukturu piramide

udovolje

u organizaciji mora postojati lanac upravljanja od vrha piramide na nie postojanje hijerarhije primjenjivanje menadmenta izuzea organizaciju treba podijeliti na odjele.

b) kontingentni pristup organizaciji potrebno je organizaciju strukturirati na nain da zadovolji zahtjevima u bilo kojoj situaciji. Ovaj pristup ukljuuje razmatranje sljedeih imbenika:

misija poduzea zakone i poslovnu praksu sredine u kojoj se posluje stanje konkurencije sposobnost menadera da kontroliraju i koordiniraju rad uvaavanje stavova uposlenih utjecaj specijalizacije i podjele rada na trokove pogodnost postojeeg informacijskog sustava.

VRSTE ORGANIZACIJSKIH STRUKTURA


P. Drucker: Dobra organizacijska struktura nije nikakav univerzalni lijek.... Napokon, ni anatomija nije sve u biologiji. Ali prava organizacijska struktura predstavlja neophodan temelj. Bez nje e i najbolji uinak u svim drugim podrujima rukovoenja ostati neefikasan i jalov. Openito o organizacijskoj strukturi organizacije ili poduzea: organizacijska struktura je dio organizacije vrlo je vano za poduzee da izabere optimalnu organizacijsku strukturu organizacijska struktura se prikazuje putem organizacijske sheme organizacijska struktura je dinamian element organizacije, pa njen izbor nije za sva vremena pri oblikovanju organizacijske strukture treba uzeti u obzir utjecaj unutarnjih i vanjskih imbenika

Glavni elementi organizacijske strukture (prema P. Sikavica) su:


a) organizacija materijalnih imbenika: inputi (sirovina i materijal) i oprema (kapitalna dobra) b) organizacija ljudskog imbenika: prirodna mjesta, integracija i socijalizacija ljudi u poduzeu c) organizacija ralanjivanja zadataka: integralni zadatak poduzea, posebni zadaci, pojedinani zadaci d) organizacija upravljanja i menadmenta e) organizacija vremenskog redoslijeda odvijanja poslova vremensko usklaivanje poslova proizvodnje i poslovanja

izbor organizacijske strukture menadmenta u poduzeu

zadatak

je

najvieg

na izbor optimalne organizacijske strukture nekog poduzea, znaajan utjecaj imaju strategija i ciljevi poduzea na izbor organizacijske strukture znaajno utjeu: a) sloenost organizacije razina vertikalne (podjela po dubini tj. razini menadmenta) i horizontalne (podjela zadataka i organizacije po irini) diferencijacije b) formalizacija organizacije propisivanje pravila, standarda i procedura djelovanja c) centralizacija organizacije mjesta u organizaciji na kojima se donose odluke

P. Drucker: Osnovno pravilo organizacije je napraviti najmanji mogui broj razina menadmenta i izmisliti najkrai mogui lanac komandi.
Zadana je organizacijska shema (struktura) jednog poduzea: UPRAVA PODUZEA PREDSJEDNIK UPRAVE
DIREKTOR ODIJELA LJUDSKIH POTENCIJALA

DIREKTOR RAUNOVODSTVA

DIREKTOR PROIZODNJE

DIREKTOR MARKETINGA

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA PODUZEA

Svrha organizacijske sheme: definira sustav odgovornosti organizacije zaposlenici tono znaju svoju poziciju u poduzeu ukazuje na putove kojima ide komunikacija zorno pokazuje i na kontrolne mehanizme lako se moe pripremiti plan za unapreenje menadera na svim razinama

Potekoe koje se javljaju uz organizacijske sheme (strukture): kako su organizacijske strukture dinamine tako i brzo zastarijevaju teoretski putovi komunikacije su prikazani, a ne stvarni ako se kruto provodi organizacijska shema poduzea moe postati nefleksibilno ne mogu se svi odnosi u poduzeu prikazati organizacijskom shemom.

Podjela organizacijskih struktura


a) birokratske (klasine, tradicionalne, mehanicistike) b) organske (adaptivne, prilagodljive) Znaajke birokratskih i organskih organizacija
Znaajke Birokratska organizacija Organska organizacija

Definiranje zadataka Potrebno znanje Doprinos organizaciji Stupanj kontrole pojedinca

usko tehniko neodreen, neizravan mala visok vertikalna autokratski velika

iroko sveobuhvatno jasan i izravan naglaena nizak horizontalna demokratski mala

Fleksibilnost zadataka hijerarhijske

Komunikacija Stil odluivanja Potivanje hijerarhije i odanost

USPOREDBA BIROKRATSKIH I ADAPTIVNIH ORGANIZACIJA


Dimenzije organizacije Ovlasti Pravila i postupci Raspon kontrole Zadaci Birokratska centralizirane mnogobrojni uzak specijalizirani Organska (adaptivna) decentralizirane malobrojni irok dijele se meu uposlenima mnogobrojne

Timovi i radne grupe malobrojne Koordinacija formalna

Globalizacija, informacijska tehnologija i razvoj telekomunikacije uzrokovali su da se birokratske organizacije otvaraju i poprimaju znaaje organskih organizacija.

SUVREMENI TRENDOVI U OBLIKOVANJU ORGANIZACIJE

Suvremeni trendovi su:


organizacije tee da postanu sve vie decentralizirane, fleksibilne, inovativne timski rad i uvaavanje ljudi razvijanje korporativne kulture organizacije budunosti (New Age) fluidne, fleksibilne, dinamine, informatiki podrane, ravnotea svih relevantnih imbenika na oblikovanje organizacije tzv. SIMBIOTIKO PODUZEE

Suvremeni trendovi su: pojava atomiziranih organizacija male radne jedinice, orijentacija jedinica na zadatke, informatika i telekomunikacijska povezanost pojedinih jedinica orijentacija na osnovni (CORE) program ekstenalizacija aktivnosti OUTSOURCING glavni resursi organizacije postaju informacija i znanje

VRSTE ORGANIZACIJA
Klasino oblikovanje organizacije Funkcijska organizacije Matrina organizacija Procesna organizacija Divizijska organizacija Predmetna organizacija Teritorijalna organizacija Projektna organizacija Hibridna organizacija Suvremeno oblikovanje organizacije T-oblik organizacije Virtualna organizacija Mrena organizacija Izvrnuta organizacija Organizacija paukove mree Timska organizacija Front/Back organizacija Ameba organizacija Fraktalna organizacija Klaster organizacija Heterarhija Modularna organizacija Inovativna organizacija

1.FUNKCIJSKA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA


Formiranje organizacijskih jedinica obavlja se prema poslovnim funkcijama Temeljnje poslovne funkcije: proizvodnja, prodaja, nabava, financije i raunovodstvo, upravljanje ljudskim potencijalima, istraivanje i razvoj proizvoda Najee upotrebljavani oblik organizacijske strukture Pogodna za manja i srednja poduzea, a za velika samo za sluaj manjeg broja srodnih proizvoda

1. FUNKCIJSKA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA


HORIZONTALNA SLOENOST- predstavlja broj razliitih poslova na istoj organizacijskoj razini
Direktor

Odjel 1

Odjel 2

Odjel 3

VERTIKALNA SLOENOST- je podjela posla prema razinama ovlasti. Predstavlja broj razina u organizaciji, pa organizacijska struktura moe biti plia ili dublja (vei ili manji broj hijerarhijskih razina)

1.FUNKCIJSKA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA


Prednosti: visoki stupanj specijalizacije i podjele rada, struno voenje i jedinstvena koordinacija, racionalna uporaba prostora i opreme, niski reijski trokovi Nedostatci: sporo se prilagoava svim vrstama promjena, rascjepkanost poslova i oteanost njihove koordinacije, funkcijski menaderi slabo surauju te nema timskog rada, sporo donoenje odluka, slabija odgovornost funkcijskih menadera za poslovne rezultate

ORGANIZACIJE SVOJ IVOT OBINO ZAPOINJU OVIM TIPOM ORGANIZACIJE, A S VREMENOM ZBOG RASTA I RAZVOJA PRELAZE NA DRUGE OBLIKE ORGANIZACIJSKIH STRUKTURA

1.FUNKCIJSKA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA


z1 z1 z1 z1 z1 z1 z1 z1 z1 z1 z1 z1 z1 z1 z1

z1 z1 z1 z1 z1 z1 z1 z1 z1 z1 z1 z1 z1 z1 z1

1.FUNKCIJSKA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA


Za zadanu funkcijsku organizacijsku strukturu potrebno je odrediti: a. Broj razina rukovoenja b. Ukupan broj zaposlenika c. Ukupan broj menadera d. Odrediti raspone rukovoenja za pojedina menaderska radna mjesta e. Procijeniti njenu efikasnost

2. TERITORIJALNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA


Javlja se kod poduzea koja djeluju na irem geografskom podruju osnivajui poslovnice, pogone, cijele tvornice (npr. Opel). Do ovakve strukture dolazi:
a) kad dislociramo istovrsne proizvodnje izvan sjedita matine organizacije, b) poduzee nastalo integracijom prije samostalnih poduzea razmjetenim na razliitim lokacijama.

Prikaz teritorijalne organizacijske strukture


Direktor poduzea

Marketing Kadrovi Financije i ra. kadrovi

Zapadno podruje

Juno podruje

Sredinje podruje

Sjeverno podruje

Istono podruje

Funkcijska podruja

Funkcijska podruja

Prednosti teritorijalne organizacijske strukture


Odgovornost se stavlja na niu razinu Vie se panje posveuje lokalnim tritima i problemima Bolja koordinacija u regiji Izravna komunikacija s lokalnim interesima U ovakvim se organizacijama mjeri napredak menadera

Nedostaci teritorijalne organizacijske strukture


Zahtjeva vei broj menadera Vei su problemi u kontroli koju obavlja vrhovni menadment Trokovi ovakvih organizacijskih struktura su visoki zbog udvostruavanja pojedinih slubi

3. Matrina organizacijska struktura


Primjenjuje se u poduzeima koja se bave izradom projekata ili izradom vie razliitih proizvoda:
istraivanje i razvoj graevinarstvo (izrada npr. mosta) avioindustrija (konstrukcije i lansiranje aviona, satelita) marketing (planiranje i provoenje reklamne kampanje za znaajni novi proizvod)

U matrinoj organizaciji se javljaju sljedee uloge:


projektni menaderi odgovorni su za integraciju svih aktivnosti na projektu, vode brigu o angairanju svih resursa na projektu, odgovorni su za uspjeh projekta direktori (menaderi) funkcijskih org. jedinica odluuju gdje e se i kako obavljati poslovi, rasporeuju dunosti, kontroliraju provedbu zadataka lanovi projektnih timova uzimaju se iz redova osoblja rasporeenog po specijaliziranim funkcijskim jedinicama, imaju dualnu (dvostruku) odgovornost i to prema projektnom menaderu (struno) i prema menaderu funkcijske org. jedinice (disciplinski)

4. Predmetna organizacijska struktura


Formiranje organizacijskih jedinica obavlja se prema proizvodima ili uslugama Primjenjuje se u velikim poduzeima iji proizvodi nastaju na razliitim proizvodnim linijama, prema razliitim tehnologijama i razliitim kupcima Dio poslovnih funkcija obavlja se na razini poduzea, a preostali dio unutar svake divizijske jedinice Divizija poprima oblik organizacije u malom

Prednosti i slabosti predmetne organizacijske strukture


(brza reakcija na izazove i zahtjeve okoline, poslovne aktivnosti su pod upravom, kontrolom i voenjem jednog menadera, posveuje se maksimalna pozornost svakom pojedinom proizvodu to doprinosi brzom razvoju i unapreenju tog proizvoda)

Prednosti

Slabosti ( usporedno obavljanje poslova pojedinih


funkcija, poveanje trokova, slabljenje centralnih slubi a jaanje divizijskih jedinica, top menadment poduzea tee kontrolira rad divizijskih jedinica

Prednosti su joj jae od slabosti pa se esto izabire kao oblik organizacijske jedinice

Shema Predmetne organizacijske strukture


Direktor poduzea

R&D Financiranje Marketing Pravni poslovi HRM

Proizvodnja proizvoda A

Proizvodnja proizvoda B
Funkcijska podruja

Proizvodnja proizvoda C

Proizvodnja proizvoda D

Proizvodnja proizvoda E

Funkcijska podruja

Funkcijska podruja

Funkcijska podruja

Funkcijska podruja

SUVREMENE ORGANIZACIJSKE STRUKTURE

1. T OBLIK ORGANIZACIJE
Znaajke ovakvog tipa organizacije:

izrazito veliki utjecaj informatike tehnologije i telekomunikacije organizacija otvorenog tipa (zbog uspostavljanja elektronike veze) prisutna je umreenost s kupcima, dobavljaima, stratekim partnerima (elementi virtualne organizacije) organizacijska struktura je plitka, mali broj razina menadmenta, irok raspon kontrole, visoka komunikacija klasina papirologija se zamjenjuje digitalnim zapisom

T OBLIK ORGANIZACIJE
prisutna je decentralizacija, fleksibilnost, brzo rjeavanje problema, vie povjerenja a manje kontrole radi se u timovima i od pojedinca se trai cjelovita naobrazba i multidimenzionalan pristup rjeavanju problema jedan od nedostataka T-organizacije su trokovi koje je potrebno investirati u hardver i softver, zatim u umreavanje i odravanje takovog sustava. Iz ovoga proizlazi da ovakva organizacija ovisi o vanjskim partnerima to predstavlja slabost imbenik organizacije postaje dominantniji od imbenika menadmenta.

SLIKA T ORGANIZACIJA

DOBAVLJAI

KUPCI

T ORGANIZACIJA

PARTNERI

STRATEKA POVEZIVANJA

SUVREMENE ORGANIZACIJSKE STRUKTURE

2. VIRTUALNA ORGANIZACIJA
To je organizacijski model kojim se uz pomo tehnologije dinamiki povezuju ljudi, sredstva i ideje. Ona predstavlja mreu tvrtki koje dijele mogunosti ali i rizike proizvoda i usluga.

Uvjeti za uspjeh koncepta virtualne organizacije: uzajamno povjerenje visoka tehnologija tenja ka izvrsnosti tenja za to veem stupnju zadovoljenja kupca.

Znaajke virtualne organizacije

sudionici u virtualnoj organizaciji orijentiraju se na svoju core (srnu) strategiju, a ostale djelatnosti eksternaliziraju (outsourcing)

orijentacija prema potrebama kupca

ne posjeduje organizacijsku strukturu tj. to je ne hijerarhijska organizacija nezavisnih kompanija

svaka lanica virtualne organizacije treba u svojoj djelatnosti biti lider

Znaajke virtualne organizacije


ovakva organizacija je uea organizacija, uposlenici moraju konstantno raditi na usavravanju brzo ulaenje u posao, obavljanje poslova u puno kraem vremenu s niim trokovima i manjim rizikom vremensko trajanje joj nije odreeno brzo se prilagouje promjenama vrlo vana funkcija je kontroling koji prati ispunjenje ugovora sudionika.

Nedostaci virtualnih organizacija


razmjenom znanja sa partnerima jaa potencijalne konkurente ako oni napuste u odreenom trenutku virtualnu organizaciju smanjuje se profit zbog eksternalizacije aktivnosti gubitak kontrole nad dijelovima poslovanja.
Neki kau da je virtualna organizacija kao da se svaki dan okupi all-stars tim u svrhu savladavanja dananjeg cilja i zadatka.

Primjeri virtualnih organizacija: HP i Motorola zajedniki su proizveli vrhunski pager Motorola, Apple i IBM su zajedniki proizvele POWER PC ip

RAZVOJ I ISTRAIVANJE

LOGISTIKA

RAUNALO

DISTRIBUCIJA I PRODAJA

IZGRADNJA

PRODAJA FINANCIJE POSLOVODSTVO

Informacijska tehnologija povezuje i pokree virtualnu organizaciju

SUVREMENE ORGANIZACIJSKE STRUKTURE

3. FRAKTALNA ORGANIZACIJA Koncept fraktalne organizacije definirao je H.J.Warnecke 1992. u svojoj knjizi Fraktalna tvornica kao oblik organizacije 21. stoljea. Fraktal (gr. kolan) je pojam uzet iz teorije kaosa koji opisuje prirodne organizme i strukture, dok se u poslovnim sustavima odnosi na samostalnu radnu jedinicu unutar poduzea.

FRAKTALNA ORGANIZACIJA
Zakljuimo: Fraktali su manje, decentralizirane i uglavnom autonomne organizacijske jedinice koje se prilagoavaju trinim zahtjevima i nesigurnoj okolini. Kao dio cjeline, fraktal je autonoman, ali mora uskladiti svoje ciljeve s ciljevima poslovnog sustava u cjelini. Fraktali se odnose na: proizvod, uslugu, kupca, trite. Fraktal posjeduje sve neophodne funkcije potrebne za nesmetano funkcioniranje.

FRAKTALNA ORGANIZACIJA Karakteristike fraktalne organizacije: suvremena organizacijska jedinica visok stupanj decentralizacije jasno definirani ciljevi veliki stupanj autonomije u radu snana povezanost sa cjelinom preko ciljeva i planova

SUVREMENE ORGANIZACIJSKE STRUKTURE 4. KLASTERI


Suvremeni oblik organizacije u kojoj se istovremeno koristi vei broj razliitih strategija. Naziv od rijei klaster to znai: grozd, hrpa, gomila, mnotvo, masa. Pod klasteriranjem se podrazumijeva gomilanje neega na hrpu po naelima formiranja od nieg ka viem redu pri emu se potiva hijerarhiju i hijerarhijski red.

Klasteriranje se moe uoiti u organizaciji ovjeanstva:


Planeti Zemlja Kontinenti Europa Drava upanija Grad Ulica Zgrada Obitelj upanija

Znaajke klastera:
Decentralizirani oblik organizacije Klaster u sebi moe imati vei ili manji broj profitnih centara Predstavlja antipod fraktalima i oni predstavljaju grozdove fraktala

You might also like