Professional Documents
Culture Documents
MENADMENTA
OSNOVNE INFORMACIJE
Predava: Prof.dr.sc. Nedeljko tefani Soba A-513 Konzultacije: Utorak 14-15.30, A-411 Email: nstefan@fsb.hr Tel: 61 68 323; 61 68 366 Asistentica: Nataa Toanovi, dipl.ing., natasa.tosanovic@fsb.hr; soba A-409, tel: 61 68 355
Popis Literature
Weikrich H.; Koontz H.: Menedment, Mate, Zagreb, 1998. Sikavica P.; Bahtijarevi-iber F.; Poloki-Voki N: Temelji Menadmenta, kolska Knjiga, Zagreb,2008. Schermerhorn J.R.: Management; J. Wiley&Sons, New York, 2005. Bahtijarevi-iber F.; Sikavica P.: Leksikon menedmenta, Masmedia, Zagreb,2001. Drucker P.F.: Efikasan direktor, Binoza press, Zagreb, 2001.
POLAGANJE ISPITA
I kolokvij 4. 4. 2011., 16 h. Dvorana I, A-410, A-411 II kolokvij 23. 5. 2011., 16 h. Dvorana I, A-410, A-411 Seminarski rad (ppt prezentacija) obrada teme (Lean menadment, Six Sigma, BPR, Strateki menadment, Taktiki menadment, Operativni menadment...). Zadavanje teme 11.4. 2011; Obrana teme 9.5 i 16.5.2011. Seminarski rad nosi 15% konane ocjene. Uvjet za izlazak na kolokvij je 80% dolazaka na nastavu i vjebe Ispitni rokovi: 16.6; 30.6; 7.7 Vrijeme odravanja ispita: 12h Dvorana III
OPENITO O MENADMENTU
Rije Mendment dolazi od latinske rijei manus to znai ruka Engl: Management, Njem: Unternehmensfhrung MENADMENT JE : Proces koordinacije i efikasnog koritenja ljudskih i materijalnih resursa kako bi se postigli postavljeni ciljevi Aktivnost usmjerena na postizanje unaprijed odreenih ciljeva ali naporima drugih ljudi
OPENITO O MENADMENTU
Proces planiranja, organizacije, koordiniranja i kontrole aktivnosti i resursa organizacije sa svrhom postizanja ciljeva poduzea Menadment znai predviati organizirati, upravljati, koordinirati (Henry Fayol) i i planirati, kontrolirati
Menadment je trajan proces usmjeren na ostvarenje ciljeva organizacije na najefikasniji mogui nain (R.Bennett)
OPENITO O MENADMENTU
Temeljna je zadaa menadmenta uiniti ljude sposobnim za zajedniko izvravanje zadataka putem zajednikih ciljeva i vrijednosti Bez kvalitetnog menadmenta nema djelotvornog rada ljudi koji rade zajedno Jedan od najveih problema menadmenta je kako to uinkovitije koristiti resurse (ljudski, materijalni,financijski, tehnoloki, informacijski) poduzea u promjenjivoj, nesigurnoj i turbilentnoj okolini Ne postoji jedinstvena i univerzalno primjenjiva praksa menadmenta
MENAER
Osoba koja organizira rad, usmjerava ga i osigurava njegovo izvrenje naporom i radom drugih ljudi Osobe koje upotrebljavaju svoje sposobnosti, strune vjetine i znanja u donoenju odluka sa svrhom da komuniciraju, utjeu i vode druge prema postizanju organizacijskih ciljeva Odluuje i donosi odluke (odluivanje je proces koji traje krae ili due vrijeme, a zavrava donoenjem odluke) Planira, organizira, koordinira, usmjerava i kontrolira ukupne resurse organizacije (poduzea)
MENAER
Snosi odgovornost za postignute rezultate i realizaciju ciljeva Osoba zaduena za funkcioniranje organizacije ili nekog njenog dijela To su rukovodioci od najvie (direktor poduzea) do najnie razine (poslovoa) Ima interpersonalne uloge, informacijske uloge i uloge donoenja odluka Ima tehnika znanja, znanja ophoenja sa ljudima i konceptualna znanja
MENAER
Tipovi menaera u poduzeu: menaer izvoza, m kljunih kupaca, m logistike, m marke (brenda), m marketinga, m nabave, m prodaje, m odnosa sa potroaima, m prodaje, m proizvoda, m proizvodnje, m projekta, m rizika, m financija... Menaerska bolest predstvlja niz zdravstvenih poremeaja i bolesti povezanih sa dugotrajnim stresom i stresnim stanjima koja prate menaerski posao (psihosomatske bolesti, angina pectoris, koronarna insuficijencija)
ORGANIZACIJA I PODUZEA
Organizacija je svjesno udruivanje ljudi na bilo kojem podruju rada ili ivota s ciljem ispunjavanja zamiljenih zadataka odgovarajuim sredstvima uz najmanji mogui napor Organiziranje je proces angairanja ljudi i resursa poduzea kako bi se ostvarili zadani ciljevi Poduzee je ekonomska, ljudska, organizacijska i pravna cjelina koja kombinacijom faktora proizvodnje stvara proizvode i usluge koji se prodaju na tritu radi ostvarivanja profita Znaajke poduzea su: privatno vlasnitvo, puno preuzimanje rizika, tenja ka maksimalizaciji profita
FUNKCIJE MENADMENTA
ULOGE MENADMENTA
Angaira materijalne, ljudske i financijske resurse Vri izbor organizacijske strukture i optimira je Odreuje budete Postavlja ciljeve i kriterije uspjenosti Postavlja standarde Planira, kontrolira, rukovodi, koordinira, motivira, odluuje
PODRUJE MENADMENTA
Znanstveni menadment
ZNAAJKE DOPRINOSA
- otac znanstvenog menadmenta - Taylorova naela: primjena znanosti u menadmentu kako bi se poveala efikasnost u proizvodnji postizanje sklada i suradnje u djelovanju postizanje maksimalnog outputa razvoj i unapreenje uposlenika na obostranu korist
Znanstveni menadment
- traio je znanstveni odabir radnika te skladnu suradnju radnika i uprave -Ganttov grafikon -tehnika grafikog prikazivanja i praenja realizacije zadataka i planova (vanost vremena) - potreba za obukom i usavravanja - bili su inspirirani Taylorovim studijem vremena - prouavaju vrijeme i pokret te razvijaju studij pokreta - osobnost i potrebe uposlenika
Znanstveni menadment
AUTOR
Henry Fayol (1841-1925)
1916- Administration 1916Industrielle et Gnrale G
PODRUJE MENADMENTA
Moderna teorija operacijskog menadmenta
ZNAAJKE DOPRINOSA
-otac moderne teorije operacijskog menadmenta - podijelio djelatnosti tvrtke u est grupa poslova (funkcija): 1.tehnika-proizvodnja 2. komercijalna kupovanje i prodavanje 3. financijska-osiguranje i upravljanje kapitalom 4.raunovodstvena-poznavanje stvarne ekonomskog stanja 5. menaderska-najvanija funkcija-povezuje i usklauje ostale funkcije 6.sigurnosna-osiguranje imovine i ljudi - postavio 14 naela menadmenta (podjela rada, autoritet, disciplina, jedinstvo komande, jedinstvo usmjeravanja, podreivanje pojedinanih opim interesima, nagraivanje, centralizacija, linija autoriteta, red, jednakost, stabilnost i trajnost osoblja, inicijativa, harmonija i jedinstvo osoblja)
AUTOR
PODRUJE MENADMENTA
ZNAAJKE DOPRINOSA
Znanost o ponaanju
- primjena psihologije u industriji i menadmentu -otac industrijske psihologije - Ciljevi njegovog rada su bili: odabir radnika, postizanje optimalnog uinka radnika Razvio koncept birokratskog menadmenta - zakljuio da se u temelju svih drutvenih organizacija (crkva, drava, vojska,poduzea) nalaze hijerarhija, vlast i birokracija (jasna pravila, disciplina, definicija zadataka) - otac pristupa organizaciji i menadmentu menad
koji polazi od drutvenih sustava (drutvo je dru (dru
sustav sa mnogo podsustava koji nakon vanjskog ili unutranjeg poremeaja tei uspostavi ravnotee) unutra poreme te ravnote
Znanost o ponaanju
Znanost o ponaanju
Znanost o ponaanju
AUTOR
Chester Barnard(1886 -1961)
The Functions of the Executive-1938 Executive-
PODRUJE MENADMENTA
Teorija sustava
ZNAAJKE DOPRINOSA
- predloio je pristup upravljanju temeljen na drutvenim sustavima -zadatak je menadera odravati sustav suradnikog rada u formalnoj organizaciji - autor mnogih knjiga o menadmentu -MBO menadment s pomou ciljeva -upravljati moete onim to mjerite -Rezultate usporeivati sa ciljevima
-uveo
P. F. Drucker (1909-2005)
(1954)Practice Management of
Suvremeni menadment
Suvremeni menadment
je
poboljanje o
kvalitete
statistikoj
- unapreenje uposlenika do razine na kojoj su nekompetentni - primjena japanskog menadmenta u SAD - teorija Z hibridni model izmeu tipine
Svjetski trend je biti najbolji, a ne samo uspjean Strategija je uspjena, ako se postigne bolji rezultat od konkurencije Poslovna efikasnost i djelotvornost proizvodnje postaju standard trinog natjecanja Biti konkurentan danas nije pitanje uspjeha nego pitanje opstanka Poduzea moraju biti fleksibilna, inovativna i kontinuirano se usavravati ERP sustavi postaju sve vie konkurentska prednost
PROFIT
PRIMARNE AKTIVNOSTI
DOBAVLJAI
Ljudski resursi Marketing
Inenjering
KUPCI
VLADA
Unutarnja okolina
KONKURENCIJA
NAELA ORGANIZACIJE
Teoretiari organizacije pokuali su sistematizirati naela na kojima se temelji dobra i efikasna organizacija. Jedan od prvih koji je to pokuao, bio je H. Fayol, koji je postavio svojih poznatih 14 naela: AUTORITET DISCIPLINA JEDINSTVO NAREIVANJA JEDINSTVO UPRAVLJANJA PRIORITET OPIH INTERESA NAGRAIVANJE CENTRALIZACIJA HIJERARHIJA NAREIVANJE I RED PRAVINOST STALNOST INICIJATIVA UDRUIVANJE I IZJEDNAAVANJE OSOBLJA PODJELA RADA
odvajanje poslovnih funkcija (prodaja i distribucija, proizvodnja, nabava, raunovodstvo i financije, konstrukcija, istraivanje i razvoj), izbjegavanje preklapanja u nareivanju (dobivanje nareenja od vie rukovodioca), razgraniiti linijske i tapske funkcije i funkcije kontrole, razgraniiti poslove, ovlatenja menadera na svim razinama, i odgovornosti
PRISTUPI ORGANIZACIJI
a) klasini pristup organizaciji pretpostavlja da naela organizacije vrijede za sve vrste poduzea:
pojedinci trebaju biti odabrani i educirani da potrebama organizacije specijalizacija menaderskih funkcija organizacije trebaju imati strukturu piramide
udovolje
u organizaciji mora postojati lanac upravljanja od vrha piramide na nie postojanje hijerarhije primjenjivanje menadmenta izuzea organizaciju treba podijeliti na odjele.
b) kontingentni pristup organizaciji potrebno je organizaciju strukturirati na nain da zadovolji zahtjevima u bilo kojoj situaciji. Ovaj pristup ukljuuje razmatranje sljedeih imbenika:
misija poduzea zakone i poslovnu praksu sredine u kojoj se posluje stanje konkurencije sposobnost menadera da kontroliraju i koordiniraju rad uvaavanje stavova uposlenih utjecaj specijalizacije i podjele rada na trokove pogodnost postojeeg informacijskog sustava.
zadatak
je
najvieg
na izbor optimalne organizacijske strukture nekog poduzea, znaajan utjecaj imaju strategija i ciljevi poduzea na izbor organizacijske strukture znaajno utjeu: a) sloenost organizacije razina vertikalne (podjela po dubini tj. razini menadmenta) i horizontalne (podjela zadataka i organizacije po irini) diferencijacije b) formalizacija organizacije propisivanje pravila, standarda i procedura djelovanja c) centralizacija organizacije mjesta u organizaciji na kojima se donose odluke
P. Drucker: Osnovno pravilo organizacije je napraviti najmanji mogui broj razina menadmenta i izmisliti najkrai mogui lanac komandi.
Zadana je organizacijska shema (struktura) jednog poduzea: UPRAVA PODUZEA PREDSJEDNIK UPRAVE
DIREKTOR ODIJELA LJUDSKIH POTENCIJALA
DIREKTOR RAUNOVODSTVA
DIREKTOR PROIZODNJE
DIREKTOR MARKETINGA
Svrha organizacijske sheme: definira sustav odgovornosti organizacije zaposlenici tono znaju svoju poziciju u poduzeu ukazuje na putove kojima ide komunikacija zorno pokazuje i na kontrolne mehanizme lako se moe pripremiti plan za unapreenje menadera na svim razinama
Potekoe koje se javljaju uz organizacijske sheme (strukture): kako su organizacijske strukture dinamine tako i brzo zastarijevaju teoretski putovi komunikacije su prikazani, a ne stvarni ako se kruto provodi organizacijska shema poduzea moe postati nefleksibilno ne mogu se svi odnosi u poduzeu prikazati organizacijskom shemom.
Globalizacija, informacijska tehnologija i razvoj telekomunikacije uzrokovali su da se birokratske organizacije otvaraju i poprimaju znaaje organskih organizacija.
Suvremeni trendovi su: pojava atomiziranih organizacija male radne jedinice, orijentacija jedinica na zadatke, informatika i telekomunikacijska povezanost pojedinih jedinica orijentacija na osnovni (CORE) program ekstenalizacija aktivnosti OUTSOURCING glavni resursi organizacije postaju informacija i znanje
VRSTE ORGANIZACIJA
Klasino oblikovanje organizacije Funkcijska organizacije Matrina organizacija Procesna organizacija Divizijska organizacija Predmetna organizacija Teritorijalna organizacija Projektna organizacija Hibridna organizacija Suvremeno oblikovanje organizacije T-oblik organizacije Virtualna organizacija Mrena organizacija Izvrnuta organizacija Organizacija paukove mree Timska organizacija Front/Back organizacija Ameba organizacija Fraktalna organizacija Klaster organizacija Heterarhija Modularna organizacija Inovativna organizacija
Odjel 1
Odjel 2
Odjel 3
VERTIKALNA SLOENOST- je podjela posla prema razinama ovlasti. Predstavlja broj razina u organizaciji, pa organizacijska struktura moe biti plia ili dublja (vei ili manji broj hijerarhijskih razina)
ORGANIZACIJE SVOJ IVOT OBINO ZAPOINJU OVIM TIPOM ORGANIZACIJE, A S VREMENOM ZBOG RASTA I RAZVOJA PRELAZE NA DRUGE OBLIKE ORGANIZACIJSKIH STRUKTURA
z1 z1 z1 z1 z1 z1 z1 z1 z1 z1 z1 z1 z1 z1 z1
Zapadno podruje
Juno podruje
Sredinje podruje
Sjeverno podruje
Istono podruje
Funkcijska podruja
Funkcijska podruja
Prednosti
Prednosti su joj jae od slabosti pa se esto izabire kao oblik organizacijske jedinice
Proizvodnja proizvoda A
Proizvodnja proizvoda B
Funkcijska podruja
Proizvodnja proizvoda C
Proizvodnja proizvoda D
Proizvodnja proizvoda E
Funkcijska podruja
Funkcijska podruja
Funkcijska podruja
Funkcijska podruja
1. T OBLIK ORGANIZACIJE
Znaajke ovakvog tipa organizacije:
izrazito veliki utjecaj informatike tehnologije i telekomunikacije organizacija otvorenog tipa (zbog uspostavljanja elektronike veze) prisutna je umreenost s kupcima, dobavljaima, stratekim partnerima (elementi virtualne organizacije) organizacijska struktura je plitka, mali broj razina menadmenta, irok raspon kontrole, visoka komunikacija klasina papirologija se zamjenjuje digitalnim zapisom
T OBLIK ORGANIZACIJE
prisutna je decentralizacija, fleksibilnost, brzo rjeavanje problema, vie povjerenja a manje kontrole radi se u timovima i od pojedinca se trai cjelovita naobrazba i multidimenzionalan pristup rjeavanju problema jedan od nedostataka T-organizacije su trokovi koje je potrebno investirati u hardver i softver, zatim u umreavanje i odravanje takovog sustava. Iz ovoga proizlazi da ovakva organizacija ovisi o vanjskim partnerima to predstavlja slabost imbenik organizacije postaje dominantniji od imbenika menadmenta.
SLIKA T ORGANIZACIJA
DOBAVLJAI
KUPCI
T ORGANIZACIJA
PARTNERI
STRATEKA POVEZIVANJA
2. VIRTUALNA ORGANIZACIJA
To je organizacijski model kojim se uz pomo tehnologije dinamiki povezuju ljudi, sredstva i ideje. Ona predstavlja mreu tvrtki koje dijele mogunosti ali i rizike proizvoda i usluga.
Uvjeti za uspjeh koncepta virtualne organizacije: uzajamno povjerenje visoka tehnologija tenja ka izvrsnosti tenja za to veem stupnju zadovoljenja kupca.
sudionici u virtualnoj organizaciji orijentiraju se na svoju core (srnu) strategiju, a ostale djelatnosti eksternaliziraju (outsourcing)
Primjeri virtualnih organizacija: HP i Motorola zajedniki su proizveli vrhunski pager Motorola, Apple i IBM su zajedniki proizvele POWER PC ip
RAZVOJ I ISTRAIVANJE
LOGISTIKA
RAUNALO
DISTRIBUCIJA I PRODAJA
IZGRADNJA
3. FRAKTALNA ORGANIZACIJA Koncept fraktalne organizacije definirao je H.J.Warnecke 1992. u svojoj knjizi Fraktalna tvornica kao oblik organizacije 21. stoljea. Fraktal (gr. kolan) je pojam uzet iz teorije kaosa koji opisuje prirodne organizme i strukture, dok se u poslovnim sustavima odnosi na samostalnu radnu jedinicu unutar poduzea.
FRAKTALNA ORGANIZACIJA
Zakljuimo: Fraktali su manje, decentralizirane i uglavnom autonomne organizacijske jedinice koje se prilagoavaju trinim zahtjevima i nesigurnoj okolini. Kao dio cjeline, fraktal je autonoman, ali mora uskladiti svoje ciljeve s ciljevima poslovnog sustava u cjelini. Fraktali se odnose na: proizvod, uslugu, kupca, trite. Fraktal posjeduje sve neophodne funkcije potrebne za nesmetano funkcioniranje.
FRAKTALNA ORGANIZACIJA Karakteristike fraktalne organizacije: suvremena organizacijska jedinica visok stupanj decentralizacije jasno definirani ciljevi veliki stupanj autonomije u radu snana povezanost sa cjelinom preko ciljeva i planova
Znaajke klastera:
Decentralizirani oblik organizacije Klaster u sebi moe imati vei ili manji broj profitnih centara Predstavlja antipod fraktalima i oni predstavljaju grozdove fraktala