8.

Održivi razvoj i ekološka modernizacija Brundtland Report (Bruntlandska komisija) Generalna skupština UN-a osnovala je svjetsku komisiju za okoliš i razvoj 1983.g. kao odgovor na sve veću zabrinutost zbog degradacije okoliša i ekonomske krize. Komisija, kojom je predsjedala tadašnja predsjednica norveške vlade Gro Harlem Brundtland, tokom 4 godine je savjetovala, tražila ekspertize od stručnih tijela i održavala javne skupove u nekoliko zemalja. 1987.godine donijela je svoj konačni izvještaj, popularno nazvan Brundtland Report, koji je popularizirao pojam trajnog održivog razvoja u cijelom svijetu. Agenda 21 Agenda 21 daje poslovni plan za provedbu trajnog održivog razvoja koji je dogovoren 1992.godine na Samitu o Zemlji. Ovaj temeljni dokument obuhvata veliki broj ekoloških i razvojnih problema u 40 poglavlja, koja se kreću od: „Mijenjanje modela potrošnje“ i „Borba protiv deforestacije“ do „Djeca i mladež u održivom razvoju“ i „Jačanje uloge farmera“. Osnovna značajka Agende 21 je da se ne ograničava na tradicionalnu agendu degradacije i očuvanja okoliša, nego posvećuje veliku pozornost političkim, ekonomskim i financijskim vidovima održivog razvoja. Tako se 25 od 40 poglavlja bavi neekološkim pitanjima. Komisija za trajno održivi razvoj (CSD) CSD je osnovana u decembru 1992.godine, sa zaduženjem za praćenje i provedbu Agende 21, od aktivnosti raznih tijela vlada do provedbe Lokalne agende 21 na razini zajednica. Sastoji se od malog tajništva i predstavnika 53 zemlje, ali nema ovlasti da proziva države na polaganje računa. CSD se pokazala važnim forumom za održavanje ključnih problema o održivom razvoju u međunarodnoj agendi, među kojima su pošumljavanje, zaštita pitke vode i energije, i potaknula je nekoliko važnih inicijativa kao što je program za donošenje pokazatelja održivog razvoja. Na Samitu o Zemlji u New Yorku 1997.godine CSD je zadužena s novom petogodišnjom agendom, koja se temeljila na primarnim ciljevima smanjenja siromaštva i prevelike potrošnje i na bržoj provedbi Agende 21. Svjetski poslovni savjet za održivi razvoj, osnovan 1995.godine je udruženje 125 međunarodnih kompanija iz 30 zemalja koji djeluje na više od 20 industrijskih sektora, s općim ciljem razvijanja „tješnje saradnje između poslovnih krugova, vlade i svih drugih organizacija koje imaju veze s okolišem i održivim razvojem i poticanja visokih normi u upravljanju okolišem u poslovnom svijetu“. Najčešće korištena definicija održivog razvoja, izvedena iz Brundtland Reporta, je ona koja kaže da je „održivi razvoj onaj razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjih naraštaja a da ne ugrožava sposobnost budućih da zadovolje vlastite potrebe“. Razvoj je proces preobrazbe koji, kombiniranjem ekonomskog rasta sa širim društvenim i kulturnim promjenama, omogućava pojedincima da ostvare svoj puni potencijal. Dimenzija održivosti sadrži priznanje da se razvoj također mora držati fizičkih granica koje nameću ekosistemi, tako da se ekološki razlozi moraju ukorijeniti u svim sektorima i područjima zaštite. Održivi razvoj uključuje proces promjene u kojem će ključne komponente društva –

integracija zaštite. uz istodobno smanjenje upotrebe prirodnih resursa.postizanje jednakih životnih standarda unutar i među globalnim stanovništvom (razvoj) 3. Prema izvješću o ljudskom razvoju iz 1998.zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba i razumnih standarda blagostanja za sva živa bića (razvoj) 2.one se moraju provoditi s velikim oprezom prema njihovom sadašnjem ili mogućem prekidu biološke raznolikosti i regenerativne sposobnosti prirode. Održiva potrošnja Održiva potrošnja je upotreba robe i usluga koja odgovara osnovnim potrebama i donosi bolju kvalitetu života.koje treba postizati bez ugrožavanja mogućnosti budućih naraštaja da postignu slične životne standarde i slične ili bolje standarde jednakosti (održivost). Vrlo snažna održivost izjednačava se s radikalnim oblicima ekologizma kao što su bioregionalizam i dubinska ekologija.društveno odgovorna – tako da potrošnja nekih ne ugrozi blagostanje drugih .potkrepljujuća – gradnja ljudskih sposobnosti . tropske šume i koraljni grebeni. ili društvenim poboljšanjima kao što su unapređenje zajednice ili smanjivanje nejednakosti. toksičnih materijala i emisija iz otpadai zagađivača tokom životnog ciklusa. ali odbacuje zahtjev radikalnih zelenih za temeljitim restrukturiranjem tržišne ekonomije i liberalne demokratske države. Ona pretpostavlja da korištenje bilo kojeg prirodnog resursa treba nadoknaditi procesima kao što su pošumljavanje i recikliranje proizvoda. institucije. Politička poruka ekološke modernizacije je da se kapitalizam može učiniti „ekološki ugodnijim“ putem reforme postojećih ekonomskih. Slaba održivost prihvata da određeni bitni prirodni procesi koji su važni za život. društvenih i političkih institucija. Ključni elementi održivog razvoja Održivi razvoj je normativna ideja koja se koristi za propisivanje i ocjenu promjena u životnim uvjetima. trebaju zaštitu.održiva – bez hipoteke na izbore budućih naraštaja. Ekološka modernizacija Ekološka modernizacija dopušta da su ekološki problemi strukturni rezultat kapitalističkog društva. tehnologije. Ključna načela održivog razvoja su: jednakost.godine potrošnja mora biti: . i lokalno i globalno (održivost) 4. tako da se ne ugroze potrebe budućih naraštaja. . načelo opreza. investiranje. Te promjene trebaju voditi 4 težnje iz Brundtland Reporta: 1. kao što su ozon.zajednička – osiguranje osnovnih potreba za sve . planiranje.upotreba resursa. demokracija. modeli potrošnje – djelovati u većem skladu s ekosistemima. ali dopušta zamjenu između drugih vrsta prirodnog kapitala. Snažna održivost širi definiciju važnih prirodnih resursa mnogo dalje kroz širu primjenu načela opreza.

slabi imunitete kod ljudi i zivotinja i ostecuje ekosustave. normi. Ta sintetske kemikalije otječu u atmosferu . Konvencija ili sporazum je najvažniji oblik multilateralnog pravnog instrumenta koji sadrži obveze. Zastita ozona Stratosferski ozonski omotac igra vaznu ulogu u zastiti zivota na zemlji tako sto upija stetne ultraljubicaste zrake. Konvencija UN-a o biološkoj raznolikosti 1994. . Konvencija za zaštitu svejtske kulturne i prirodne baštine 1973. koji su nekada bili uglavnom regionalni ili lokalni po svojim uzrocima i posljedicama. Okvirna konvencija UN-a o klimatskim promjenama. zatim se penju u stratosferu gdje oslobadjaju klor i brom koji unistavaju ozon. postoje već godinama. Okvirna konvencija dogovara se prije konacnog teksta i moze sadrzavati samo niz opcih nacela i ciljeva koji se odnose na problem.9. Važniji multilateralni sporazumi o zaštiti okoliša 1946. Antropogenima kemikalijama. koji se nalazi u sredstvima za gasenje vatre. Konvencija UN-a o pomorskom pravu 1985. Tanji ozonski omotac povecava rizik od oboljenja raka koze i ocne mrene. osobito klorofluorugljikom (CFC) koji se koristi kao potisni plin u sprej bocama za hladjenje u rashladnim uredajima. Značajka međunarodnog ekološkog problema jest da on ne poštuje nacionalne granice. prirodnih staništa i morskog života. sredstvima za otapanje. Drugi problemi. Neki prekogranični problemi. Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača 1989. Protokol sadrzi obveze kao sto su posebne norme za smanjenje emisije. Međunarodna politika okoliša Međunarodni ekološki problemi predstavljaju veliku opasnost za postizanje održivog razvoja. Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama životinjskog i biljnog svijeta (CITES). proizvodima koji sadrze pjenu i halonom. Konvencija o sprečavanju zagađenja mora od strane brodova (MARPOL) 1979. Ženevska konvencija o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (LRTAP) 1982. danas imaju međunarodne dimenzije. Međunarodna konvencija o regulaciji kitolova 1959. kao što je zaštita ugroženih prirodnih vrsta. pravila i propise. kao što su krčenje šuma. Bazelska konvencija o kontroli prekograničnog kretanja opasnog otpada i njegovog odlaganja 1992. Sporazum o Antarktici 1972. širenje pustinja i nedostatak vode. pravila i postupaka donosenja odluka u kojima se ocekivanja aktera podudaraju na odredenom podrucju medunarodnih odnosa (Krasner). Konvencija UN-a o borbi protiv širenja pustinja Ekološki rezimi : sporazumi o ozonu i klimatskim promjenama Rezimi su skupovi implicitnih i eksplicitnih nacela.

meduvrstama i ekosustavima na odredjenom podrucju . ugljikov dioksid (CO2). tlo i more. sredsta i mehanizme ophodjenja s okolinom s ciljem njezina odrzanja u nasljedjenom ili neznatno promijenjenom stanju. kemijskim estetskim i drugim pokazateljima. omogucuju suncevima zrakama da prolaze kroz njih. metan. Bioloska raznolikost je sveukupnost zivih organizama.obuhvaca izdvojene sadrzaje. Ekoloska stabilnost je sposobnost okolisa da prihvati promjene prouzrocene vanjskim uticajem i da zadrzi svoja prirodna svojstva. Kakvoca okolisa je stanje okolisa izrazeno fizikalnim.odrzavanje okoline u takvu stanju koje ne ugrozava covjekov opstanak na nekom prostoru i u vremenu Sta se postize zastitom okolisa ? − Ocuvanje kvaliteta okolisa − Ocuvanje prirodnih zajednica − Racionalno koristenje prirodnih izvora i energije (na za okolis prijateljski nacin) − Zdrav i odrzivi razvitak Svrha ocuvanja kvalitete okolisa ? − Smanjenje rizika za zivot i zdravlje ljudi − Osiguravanje i poboljsavanje kakvoce zivljenja − Dobrobit sadasnjih i buducih generacija. biljni i zivotinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna bastina kao dio okruzenja kojeg je stvorio covjek. Ti plinovi koji ukljucuju. zrak.Promjena klime Najveci problem kod klimatskih promjena je ''ucinak staklenika''. koja obuhvaca raznolikost unutar vrsta. Zastita okolisa Zastitom okolisa osigurava se cjelovito ocuvanje kakvoce okolisa. ali i brojne druge prednosti kojih savremeno drustvo jos uvijek i nije svjesno Vrste zastite okolisa − Medijalna zastita okolisa – zemljiste zrak voda − Kauzalna zastita okolisa – sprecavanje opasnosti kao sto su unos opasnih tvari u okolis − Vitalna zastita okolisa – neposredna zastita zivotinja i biljaka − Integrirana zastita okolisa – cjelokupno podrucje zastite Mjere zastite okolisa Podjela pod utjecajem ideje odrzivog razvoja : tvrde (tehnicke) i meke (drustvene. Cilj. Postoji bojazan da je doslo do procesa globalnog zatopljenja za koji je odgovoran covjek. s brojnim potencijalni razornim posljedicama za planet koje cine promjenu klime najvaznijim suvremenim globalnim ekoloskim problemom. prirodna pojava kod koje atmosferski plinovi odrzavaju temperaturu Zemlje dovoljno visokom da mogu odrzavati zivot kakav poznajemo. Klimatskim promjenama koordinira UN-ova Meduvladina organizacija za klimatske promjene (IPCC). racionalno koristenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji nacin za okolis kao osnovni uvjet zdravog odrzivog razvoja. voda. ocuvanje prirodnih zajednica. klima. ali zatim upijaju odbijene zrake od zemljine povrsine i zadrzavaju toplinu u atmosferi. Pojam. organizacijske) Okolis je prirodno okruzenje. dusikov oksid i kemijske veze ugljika i halogena .

vrlo nadrazujuca kancerogena. Odrzivi razvoj Sa razvojem ljudske civilizacije na zemlji. Opasnost po okolis je prekomjerni rizik koji zbog visokog stupnja vjerovatnosti nastanka dogadjaja ili opsega moguce stete na okolis zahtjeva provodjenje odredjenih mjera. Degradacijom okolisa smatra se propadanje lokalnih ekosustava ili cijele biosfere zbog antropogenih aktivnosti. ispustanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okolis. i porastom populacije dolazi do povecanja negativnih utjecaja covjeka na okolis. pracenje kakvoce okolisa i promjena stanja u okolisu. imisija. Ekoloska nesreca je izvanredni dogadjaj ili vrsta dogadjaja prouzrocena djelovanjem ili utjecajima koji nisu pod nadzorom i imaju za posljedicu ugrozavanje zivota ili zdravlja ljudi i u vecem obimu nanose stetu okolisu. plinovitom ili krutom stanju ili ispustanje energije i mikorbioloskog oneciscenja iz odredjenog izvora u okolis. . Emisija je ispustanje ili istjecanje tvari u tekucem. ispustanja. Katastar oneciscivanja okolisa je skup podataka o izvorima. zapaljiva i eksplozivna tvar ili tvar koja u odredjenoj kolicina ili koncentraciji ima takva svojstva. Ugrozeni okolis je stanje nastalo oneciscivanjem vecih razmjera okolisa na odredjenom podrucju za koji se propisuju posebne mjere radi uspostavljanja prijasnjeg stanja ili novog stanja odredjenog dijela okolisa. pracenje prirodnih i drugih pojava. vrsti. nacinu i mjestu unosenja. Agenda 21 ukazuje na glavne probleme te istrazuje nacine kako pripremiti svijet za nadolazece probleme u 21. ispustanja ili odlaganja stetnih tvari u okolis. Imisija je koncentracija tvari na odredenom mjestu i odredenom vremenu u okolisu. Stetna tvar je tvar cija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i okolis s dokaznim akutnim i kronicnim toksicnim ucincima. Brundtlandksa komisija predlozila je opce prihvacenu definiciju odrzivog razvoja: '' odrzivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe sadasnjosti. Oneciscivac je svaka pravna ili fizicka osoba cije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje oneciscivanje okolisa. bez da se ugrozavaju mogucnosti buducih generacija da zadovolje svoje potrebe''. nagrizujuca. Problemi kao posljedica covjekove nepaznje javljaju se jos u anticko doba: spominju se problemi erozije uzrokovani pretjeranom sjecom suma i zagadjenje vode teskim metalima koji su se eksploatirali u rudnicima. Rizik po okolis je vjerovatnost da ce neki zahvat posedno ili neposredno prouzrociti stetu okolisu. Oneciscenje okolisa je promjena stanja okolisa koja je posljedica stetnog djelovanja ili izostanka potrebnog djelovanja.stoljecu. unosenja ili odlaganja stetnih tvari. Pocetak dvadesetog stoljeca je prekretnica kada dolazi do globalizacije problema okolisa te intanzivnije degradacije covjekove okoline. Steta u okolisu je ostecenje ili gubitak prirodne funkcije sastavnih dijelova okolisa ili unutarnjim poremecajem odnosa i prirodnog tijeka nastalog zbog ljudskog djelovanja. kolicini. Dotadasnji problemi bili su lokalnog ili regionalnog tipa. Takvo stanje se zadrzalo sve do pojava industrijske revolucije.Zahvat u okolisu je svako trajno ili privremeno djelovanje covjeka koje moze narusiti ekolosku stabilnost ili biolosku raznolikost ili na drugi nacin moze nepovoljno utjecati na okolis. oporavka prirodne zajednice ili obnove prirodnih izvora radi poboljsanja kakvoce zivljenja. ugroziti zivot i zdravlje ljudi. mutagena. Pracenje stanja okolisa (Monitoring) je sustavno mjerenje emisija.

Minimalizacija otpada.. ali u sustini ona zagadjenje pretvara u drugi medij (zagadjenje zraka se pretvara u otpadnu vodu. 6. tretira se ili odlaze. Cistija proizvodnja – UNEPova definicija cistije proizvodnje : cistija proizvodnja je konceptualni i proceduralni pristup proizvodnji koji zahtijeva da sve faze zivotnog ciklusa proizvoda trebaju biti ciljem prevencije ili minimalizacije kretkorocnih i dugorocnih rizika po ljude i okolinu. preformulacije ili redizajna produkta ili sirovine te se povecava kontrola ocuvanja i odrzavanja takvih materijala. ''closed loops'' recikliranje. energija i kapital. Reduciraju potencionalne opasnosti (hazardi) za ljudsko zdravlje i okolis. odnosno povrat otpada na pocetak procesa koji se postize tehnikama separacije(odvajanja) poput destilacije. Sustav upravljanja okolisem : 1. 2. 5. Zbiranjvanje otpada. a koji pridonese smanjenju ukupnog volumena otpada ili smanjenju toksicnosti otpada. odnosno prociscavanja na kraju procesa Tehnologija ''end of pipe'' ukljucuje upotrebu raznih tehnologija i proizvoda (kemijskih) za prociscavanje cvrstog. filtracije i sl. 2 razrijedi i rasprsi. Reduciraju kolicine polutana tj.to je zapravo produzeni proces proizvodnje. 2. b) tzv ''straight .potencijalno opasne tvari ili kontamina koji bi mogao doci u okolis i to recikliranjem. Ukljucuje smanjenje sirovina i recikliranje. Cistija proizvodnja.UN komisija za odrzivi razvoj – CSD utemeljena je na zahtjev Generalne Skupstine UN-a. Glavni je cilj da tehnologija radi s prirodom a ne protiv nje. Sprecavanje zagadjenja. Industrijska ekologija – faktori koji se trebaju optimalizirati su sirovine. Minimalizacija otpada Minimalizacija otpada odnosi se na reduciranje sto je moguce vise opasnog otpada koji nastaje. Odrzivi razvoj je dakle put ili cilj koji se ostvaruje sustavom upravljanje okolisem (EMS – Environmental Managemant Systems). Recikliranje Gotovo uvijek u procesima proizvodnje nastaju otpadni produkti koje je potrebno sto vise reciklirati. To se postize modifikacijom opreme. 3. Razlike izmedju cistije proizvodnje i koncepta ''end of pipe''. Reciklirati se moze na dva nacina : a) tzv. kemijskim tretmanom ili odlaganjem na primjereno mjesto. Industrijska ekologija. Ova tehnologija moze reducirati kolicinu otpada koji se odlaze. ispustena voda se pretvara u cvrsti otpad . tekuceg i plinovitog otpada. Put k odrzivom razvoju Raniji pristupi ovoj problematici su se sastojali od izbjegavanja problema. Kontrola oneciscenja. 7. Recikliranje.) Sprecavanje zagadjenja Sprecavanje zagadjenja postize se reduciranjem sirovina i to tako da se : 1.. 3 koncentriraj i zadrzi. 4. a mogu se svesti u tri kategorije : 1 uprljaj i bjezi . procesima promjene.

Diverzitet se moze definirati kao broj razlicitih tema i njihova relativna frekvencija. kopnene. Zbrinjavanje otpada S otpadom se treba postupati racionalno – to se odnosi na znanje sto ce se desiti s otpadom kada se jednom odlozi te je potrebno pazljivo odabrati lokaciju odlagalista kako bi se smanjili rizici za zdravlje ljudi i okolis. morske i druge vodene ekosisteme i ekoloske komplekse ciji su oni sastavni dio. inter alia. Kontrola oneciscenja Kontrola oneciscenja bazira se na reduciranju volumena i toksicnosti otpada koji se ne moze reciklirati. Biodiversity) i prirodni resursi. Geneticki diverzitet podrazumijeva ukupan broj i ukupnu raznovrsnost gena. Bioloska raznolikost oznacava varijabilnost medju zivim organizmima iz svih izvora ukljucujuci. Okolisna pravda Pojam koji ukida znanstvene. Ova kontrola zahtijeva visok kapital i operative zahvate. Bioloska raznolikos se odnosi na raznolikost medju zivim organizmima i ekoloskim kompleksima u kojime se oni javljaju. Geneticki. tako i na globalnom planu je i bioloska raznolikost (engl. Politika kaska za ekonomijom. Zbog toga je doslo do disbalansa u odnosima izmedju politickih i ekonomskih oblasti. Svjetska ekonomija je iza sebe ostavila granice nacionalnih drzava i regulatornu vlast.recycling'' u kojem se otpad jednostavno koristi negdje drugdje ili na pocetku nekog novog proizvodnog procesa. gene i njihovu relativnu abundanciju. gljiva i mikroorganizama na zemlji. Globalizacija – tendenciozno sirenje kapitalizma i slobodne trgovine na cijeli svijet. vrste. Taj drugi aspekt mogao bi se nazvati ekoloskom pravdom i drzi da su zemlja i okolis od presudne vaznosti. Ovaj termin obuhvata razlicite ekosisteme. politicke. specijski i ekosistemski diverzitet. ovo ukljucuje diverzitet unutar vrsta. drustvene i religiozne domete i tezi jednakoj distribuciji vrjednosta okolisa i okolisnog rizika na sve ljude. a brojni su rizici vezani uz tretman kemikalijama. privredne. Bioloska raznolikost Najpouzdaniji indikator promjena u zivotnoj sredini kako na lokalnom regionalnom. Ne ukljucuje samo problematiku jednake distribucije nego i brigu za smanjenje i sprecavanje okolisnog rizika. Eko feminizam – drustveni pokret koji proucava medjusobnu povezanost izmedju ugnjetavanja zena i prirode. odnosno genetickih informacija sadrzanih u svim pojedinacnim vrstama biljaka i zivotinja. . izmedju vrsta i ekosistema.

prerije. najveci broj zivih bica na zemlji.Specijski diverzitet predstavlja ukupan broj organskih vrsta na zemlji. Relativno veliki broj vrsta je endemican. ne samo da je fragmentalno ocjenjivan vec je istrazivanjem obuhvaceno relativno malo grupa. planinski vrhovi i drugi terestricni ekisistemi. biocenoza-biocen. historijske promjene u geoloskoj proslosti. Ona predstavlja jedno od najznacajnih refugijalnih regiona Evrope za vrijeme ledenog doba. ocuvanost zivotne sredine. Koliko je poznavanje faune deficitarno vidi se i po tome sto se stalno otkrivaju nove vrste. Diverzitet flore Bosna i Hercegovima ima veliki specijski diverzitet. Procjenjuje se da na zemlji postoji izmedju 5 i 80 miliona vrsta. Upravo na podrucju BiH se nalaze brojni centri endemicnih vrsta i zivotnih zajednica te centri reliktnosti. Ekosistemski diverzitet predstavlja ukupnu raznovrsnost stanista i biocenoza na zemlji. . svjetlost. pustinje. padavine. Edafski faktori: Zemljiste predstavlja posebnu sredinu za koji je vezan zivot brojnih i veoma specificnih organizama. Osim biljaka koje su svojim korjenovnim sistemom neposredno vezane za pedoloski supstrat. Faktori biodiverziteta i raznolikosti u BiH Na diverzitet kopnenih i vodenih organizama najveci uticaj imaju: heterogenost geoloske podloge. gljiva i zivotinja. zracni pokret. bogastvo hidroresursa. u znatnoj mjeri je uvjetovan kombinacijom niza klimatskih faktora: temperatura. BIODIVERZITE BOSNE I HERCEGOVINE Imajuci u vidu povrsinu zemlje te broj do sada opisanih vrsta biljaka. stupanj kvaliteta vode. savane. Faktori unutar vodenih ekosistema: Akvaticni ekosistemi cine dvije osnovene komponente – abiocen (vodena sredina koju naseljava zivi svijeti). od nastanka zivota na planeti do danas. vlaznst zraka. Od svih faktora diverziteta najznacajniji su: Klimatski faktori: mozaican raspored organskih vrsta u BiH. stalno ili periodicno borave u zemljistu. Diverzitet faune Diverzitet faune odnosno cijelog zivotinjskog svijet BiH. BiH spada u red zemalja sa visokim biodiverzitetom u Evropi. stupanj razvoja i ocuvanosti biljnih zajednica itd. Ekosistemi mogu biti akvaticni. sume. Orografski faktori: Orografski gledano BiH je brdsko planinska zemlja sto je uvjetovalo razvoj faune pretezno planinskog karaktera.

Vrste eko etiketa Svaka etiketa sadrzi vlastiti kriterij koji proizvod mora posjedovati da bi bio certificiran. Osnovni znacaj biodiverziteta i prirodnih resursa su slijedeci: Naucni znacaj biodiverziteta. Uznemiravanje. program trece strane koji dodjeljuje licence koje omogucavaju koristenje okolisnih etiketa i proizvoda. Poljoprivreda. Globalne promijene klime. na visestrukom kriteriju zasnovan. Intenzivna eksploatacija resursa. rudarstvo. Predatorstvo. eticki znacaj biodiverziteta. EKOLOSKE ETIKETE Sta su ekoloske etikete? Ekoloske etiketa je pecat ili logo koji upucuje da proizvod sadrzi nekoliko okolisnih ili drustvenih standarda. Neke etikete uzimaju u obzir uticaj proizvoda na zivotni ciklus kao dio procjene potrebne za certifikaciju proizvoda. . Infektivna oboljenja. Zagadjenje vodenih ekosistema. poljoprivredna. sumarstvo. Prijetnje biodiverzitetu i prirodnim resursima na globalnom nivou i u BiH Osnovne prijetnje biodiverzitetu i prirodnim resursima u BiH na lokalnom i globalnom nivou su slijedeci: Razaranje i potpuno unistavanje njihovih stanista i fragmentacija prirodnih ekosistema. Lov. prakticni znacaj biodiverziteta. Prezimljavanje. Hemijske i otrovne materije. ekonomski znacaj biodiverziteta. Medjunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) je identoficirala i razvila standarde za tri tipa dobrovoljnih etiketa: TIP I (ISO 14 024) – Dobrovoljni. zagadjivanje voda itd. Koristenje mineralnih djubriva. UV zracenje. Kisele kise. estetski znacaj biodiverziteta.Antropogeni faktori: Najveci uticaj u kontekstu unistenja i nestanka vrste imaju: potpuno unistavnja stanista. Invazivne (introdukovane) vrste. Saobracaj. urbanizacija. vodoprivreda. Značaj biodiverziteta i prirodnih resursa u BiH Biodiverzitet i prirodni resursi imaju veliki znacaj u odrzavanju zdrave i stabilne zivotne sredine. Njemacka je prva zemlja koja je razvila eko etiketu „plavi andjeo“ napravljenu 1977 godine. Ekoloske etikete govore o potrosacima o okolisnim atrubutima proizvoda ukljucujuci i standarde proizvodnje.

. Neke proizvodne etikete su odredjene po proizvodnim granama. Vecina organskih etiketa iskljucuju gentski modificrane proizvode. Komparativne etikete Uzimaju u obzir odredjeni proizvod kao sto je npr frizider i pokazuju koliko je taj proizvod efikasan u poredjenju sa drugim slicnim proizvodima. POLITIKA OKOLISA U EUROPSKOJ UNIJI Posebno treba analizirati politiku okolisa EU jer ona s puno posebnosti moze posluziti kao model savremenih politika okolisa kao jedne od javnih politika koje se danas posebno preferiraju. Etikete sa izvorom ili porijeklom proizvoda Su u vezi sa upravljanjem obnovljivim izvorom i samogucnoscu ulazenje u trag ili lancem staranja za proizvode. Kategorije eko etiketa ISO grupiranje za vrste etiketa je veoma siroko i ne omogucava jasne informacije o karakteristikama etiketiranja.- TIP II (ISO 14 021) TIP III (ISO/TR 14 025) – Dobrovoljni programi koji omogucavaju kvantitativne okolisne podatke proizvoda. Kombinirane etikete Su opcenito zasnovane na procijeni zivotnog ciklusa i pokusavaju da evaluiraju cjelokupan uticaj proizvoda ili usluge na okolis. Niti jedna drzava a ni zajednica drzava nije toliko doslijedna u provodjenju opredjeljenja svijetske organizacije zemalja UN u upravljanju okolisem kao sto je to EU Navest cemo neke posebnosti: 1. politike. Postoji vise od stotinu eko etiketa samo za hranu i pice. Koncentrira se na odredjeno izdanje etiketa kao sto je reciklirani sadrzaj ili mogucnost za obnavljanje ili recikliranje izvora. Organske etikete upucuju na to kako je hrana proizvedena i one su zakonski osnovane . Uobicajno A je najefikasniji nivo skale a G najneefikasniji. zakone i provode u zivotu. programe. Sve rezolucije i stavovi UN se u vrlo kratko vremenu pretacu u nacionalne strategije. Proizvodne etikete Ocjenjuju nacin proizvodnje kao sto su razlicite organske etikete koje se koriste u sektoru proizvodnje hrane. End-of-life labels etikete Etikte o roku trajanja proizvoda .

Usvojene su smjernice Europske komisije . Za kreiranje politike okolisa zaduzeno je posebno vijece. Cilj je bio dokazati da odrzivi razvoj ima pozitivan ucinak na zaposlenost . Vijece Europe je formalno donijelo Deklaraciju o okolisu u Parizu... Ugovorom iz Amsterdama 1997 godine prihvaceni su principi odrzivog razvoja kao strategijsko opredjeljenje EU u upravljanju okolisem.. Zakonima se utvrdjuje sve do pojedinosti.Prema odrednicama ugovora u Amsterdamu drzave clanice Eu moraju planirati vlastite ciljeve gospodarskog rasta . Institucije i politike okolisa EU Izvrsni organ EU za provodjenje politike okolisa je Europska komisija za upravljanje okolisem (EM). 1998 god. Osim Europske komisije veoma vazne EU institucije ukljucene u upravljanje procesom politike okolisa su Europsko Vijece. 2000 god. Europska agencija okolisa 1996 god. – Europska komisija usvojila strategiju smanjena CO2 emisije u zraku.Osniva se mreza zasticenih podrucja u EU „Natura 2000“ .U Lisabonu se strategija razvoja EU dopunjava u dijelu ukljucivanja ekoloske politike u usvojenu strategiju.. Menadzment okolisem postao je svakodnevnica i provodi se u vecini proizvodnih organizacija. 1997 god. gdje edukacija i informiranje gradjana imaju posebno mjesto. razinu zaposlenosti i odrzivi razvoj. da nakon savjetovanja sa Europski Parlamentom usvoji ili odbije prijedloge politke okolisa. 5. Za razvoj svjesnosti o upravljanju okolisem ulazu se veliki napori. 2004 god. koje ima odg. Europski sud pravde.2. – U Budimpesti odrzana konferencija o okolini i zdravlju. Drzavne institucije i organi vlasti svoj uspjeh vezu za uspjeh u upravljanju okolisem Svaka clanica EU primarno je odgovorna za vlastitu politiku okolisa a da se istovremeno moraju uskladjivati sa politikom okolisa zajednicke drzave. 2004 god. Komisija je podijeljena u 25 direkcija (DG).Odrzana je konferencija u Malahide gdje se pokazalo da postoji saglasnost izmedju nositelja interesa u poduzecima s mjerema koje trebaju prihvatiti da se zastiti bio raznolikost. oktobra 1972 godine. prati se njihova realizacija i analiziraju se ucinci u cilju poboljsanja. Od tada je za EU odrzivi razvoj apsolutni politicki prioritet.Organizirana je konferencija o okolisu i zaposlenosti. 3. IZRADA ZAKONA U OBLASTI ZIVOTNE SREDINE U BiH .. 2001 god. poslije cega du donosene i provodjene konkretne mjere upravljanja okolisem.. 1999 god. 4. Njihova odgovornost je predlaganje novih zakona i propisa.

ne izazivaju rizik po ljudsko zdravlje. Projekat „Priprema zakonske regulative za zastitu zivotne sredine u BiH“ proveo je medjunarodni konzorcijum pod vodstom agencije za zastitu zivotne sr. U daljem razvoju EU će davati prednosti: . Održiva upotreba prirodnih bogatstava .boljem prilagođavanju cijene prema tržištu . S obzirom da je ratificiran sporazum i globalna konvencija UN-a o eliminiranju zagađenosti od organskih zagađivača koji su izvori zdravstvene opasnosti.U godinama nakon 1995 najveci problem zastite zivotne sredine predstavljao je nedostatak zakonske osnove koja bi regulisala pitanja zastite i unaprijedjenja zivotne sredine u BiH. zakon o otpadu. zakon o zastiti vazduha. što pridonosi povećanju zaposlenosti. Obznanjene su znanstvene spoznaje da su neadekvatne ljudske aktivnosti uzročnici porasta koncentracije stakleničkih plinova koji djeluju na klimatske promjene.održivoj upotrebi prirodnih bogatstava i poticanju recikliranja Trendovi i područja prioriteta Prioriteti djelovanja EU su: klimatske promjene. Bio-raznolikost Cilj je štititi i povratiti funkcioniranje prirodnih sustava. okoliš i zdravlje prioritet su te EKO aktivnosti u EU. sprečavanje gubitka bio raznolikosti. zakon o zastiti voda. zaustaviti gubitak bio-raznolikosti i štititi tlo od erozije i zagađenosti. Okoliš i zdravlje Cilj je postići kvalitetu okoliša gdje utjecaji zagađivača.ekološki podobnim tehnologijama . U takvim okolnostima najbolje rijesenje je bilo koristenje medjunarodne tehnicke pomoci u izradi zakona. Zagađenost. neodrživa upotreba zemlje i mora rizici su za bio-raznolikost koju treba dovesti u prethodno prirodno stanje. Eko – inovacije put do ekološke učinkovitosti Eko – inovacije mogu unaprijediti gospodarski rast. zakon o zastiti prirode. Tada je pripremljen set zakona o zivotnoj sredini koji je sadrzavao pet zakona: Zakon o zastiti zivotne sredine. Klimatske promjene Cilj je stabilizirati atmosferske koncentracije stakleničkih plinova na razini koja neće prouzročiti neprirodne varijacije klime na Zemlji. uključujući i razne vrste radijacije. održati postojeće i stvarati nove poslove. Zdravi i balansirani prirodni sustavi nezamjenjivi su za funkcioniranje života i društva. ekološki učinci na zdravlje i održiva upotreba prirodnih bogatstava i upravljanje otpadom. Iz Austrije.

a drugi na osiguravanje postupaka za procjenu ekoloških učinaka u razvojnim programima koji su rezultat saradnje drugih država sa EU. Ostali programi odnose se na supstituciju energije. zaštitu voda. Sedam tematskih strategija (programi i njihova implementacija) Sedam tematskih strategija bit će razvijene po običnom pristupu neovisno od specifičnog zadovoljenja zahtjeva u vezi s njihovim sadržajem: 1. Upravljanje otpadom Mjere EU i šireg svijeta usmjerene su na recikliranje i ponovnu upotrebu otpada. 2. prvenstveno obrazovne i informativne. 7. Generalno opredjeljenje EU su konkretne aktivnosti. Faza 2 Prezentiranje ciljeva i zadaća odgovarajući na probleme koji su identificirani.Treba postići takvo korištenje prirodnih resursa da gospodarski rast i njegovo poboljšanje te upravljanje otpadom ne budu izvor novih ugrožavanja. Šta su nevladine organizacije za zaštitu okoliša? . zajedno sa setom prijedloga koji će pridonijeti rješavanju problema. Program „Zeleni poslovi“ Ovaj program se zasniva na premisi da štiteći okoliš težimo učinkovitijoj upotrebi prirodnih bogatstava. zaštitu obalnog pojasa i dr. posebna pažnja je vezana za 2 cilja: prvi se odnosi na promociju sinergije između ekonomskog razvoja i kvalitete okoliša u zemljama u razvoju. Politika okoliša i vanjska politika EU U provođenju strategije. Zaštita od zagađenja Zaštita i očuvanje morskog okoliša Održiva upotreba pesticida Zagađenost zraka Urbani okoliš Održiva upotreba i upravljanje resursima Recikliranje otpada Pristup realizaciji sedam tematskih strategija zamišljen je kroz dvije faze: Faza 1 Prezentiranje i analiza problema i objašnjavanje tema strategije tako da budu jasne i razumljive. 4. 3. smanjujemo proizvodne troškove i postajemo izravno konkurentni na svjetskom tržištu. Potrebna je strategija kojom se može osigurati održiva upotreba resursa. 6. 5.

poznata je pod nazivom „Greenpeace“(Zeleni mir). Sto. sprečavanje ulova kitova i zaštita ozonskog omotača Zemlje. i početak 20. . Rast organizacije poslije određene razine dovodi ove principe pod znak pitanja i šteti kompletnoj organizaciji. krajnji i logičan domet razvoja javnih. javnih organizacija za zaštitu okoliša i očuvanje prirode.javne) organizacije za zaštitu okoliša su sve vrste okupljanja ljudi kojima je osnovni program zaštita prirode. povjerenju javnosti. pojavljuje niz dobrovoljnih. predstavljaju ipak značajnu društvenu savjest. zaštitu ugroženih vrsta i zatvaranje opasnih industrijskih zagađivača. jedinstvenosti. Koje su najpoznatije akcije organizacije „Greenpeace“ u zadnjih 30 godina (19722002)? Najpoznatije akcije „greenpeace-a“ u zadnjih 30 godina vezane su za ograničavanje atomskih proba. nemaju snagu za mijenjanje osnovnih pogleda i djelovanja na prirodu kada im se suprotstave politika i profit. Koji su problemi velikih javnih dobrovoljnih organizacija za zaštitu okoliša? Rad velikih javnih organizacija temelji se na istinitosti. Sto. je period kada se. Kakve su danas dobrovoljne javne organizacije za zaštitu okoliša? Dobrovoljne javne organizacije za zaštitu okoliša danas okupljaju vrlo respektabilan broj ljudi širom svijeta i. U najpoznatije akcije spadaju borba protiv proba atomskog oružja. demokratičnosti i neprofitnosti. Kada se počinju javljati prve organizacije za zaštitu okoliša? Kraj 19. dobrovoljnih organizacija za zaštitu okoliša bilo je stvaranje odgovarajućih političkih institucija i stranaka. iako u većini slučajeva. prvenstveno u Europi i Americi. Koji je krajnji domet u razvoju organizacija za zaštitu okoliša? Vezujući novac i moć kao fundamentalna sredstva za rješavanje problema modernog svijeta.Nevladine(dobrovoljne. Koja je danas najpoznatija svjetska organizacija za zaštitu okoliša i kako je nastala? Najpoznatija i prema dostupnim informacijama najveća svjetska nevladina organizacija za zaštitu okoliša i prirode.