Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

NEDJELJA, 15. 1. 2012.

Godina LXVIII • Broj 23.375

Naredba ministra Heleza izazvala reakcije hrvatskih logora{a

ZELENIKA: Bili
NASUKAO SE KRUZER U TIRENSKOM MORU
Tomislav Martinovi}

smo u logorima
2-3. strana

ZDRAVSTVENO OSIGURANJE SVIM GRA\ANIMA
Nova iskustva za mlade izvi|a~e

5. strana

Reuters

Troje mrtvih, desetine nestalih u brodolomu
Sukobi policije i demonstranata na sjeveroistoku Kosova Uo~i referenduma u Hrvatskoj

ZIMOVANJE NA SMETOVIMA

8-9. strana

13. strana

UHAP[ENE PRISTALICE POKRETA SAMOOPREDJELJENJE
12. strana

SKUPOVI ZA I PROTIV UNIJE

12. strana

DANAS PRILOG

U @I@I
Izvje{tajna konferencija SDP-a u Mostaru

2

nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Naredba ministra Heleza iz

Zelenika: B ne u zatvori
Naredbom (od 7. decembra 2011) Zukana Heleza, ministra za bora~ka pitanja u Federaciji BiH, grupama za pitanja evidencije iz oblasti vojne obaveze nalo`eno je da u svojim slu`benim evidencijama “usklade podatke upisane u vojnoevidenciona dokumenta o pripadnicima oru`anih snaga koji su zarobljeni - zato~eni“ sa Uputstvom o vo|enju vojne evidencije vojnih obveznika iz juna 1988. Dakle, stoji u naredbi, ako grupa po sje du je do ku men ta ci ju sa sadr`ajem o doga|ajima u zarobljeni{tvu, ne mo`e je unositi u vojnoevidencione dokumente niti koristiti prilikom izdavanja novih uvjerenja.

Odgovornost za politi~ke odluke

Povijesni
REZULTAT
Veliki je uspjeh {to je SDP u HNK-u prvi put postao dio skup{tinske ve}ine, rekao je Nik{i}
Kantonalni odbor SDP-a Hercegova~ko-neretvanskog kantona ju~er je u Mostaru odr`ao izvje{tajnu konferenciju na kojoj je istaknuto da su protekli izbori za SDP bili povijesni. SDP je tako prvi put na vlasti u HNK-u od osnivanja ovog kantona. Predsjednik Vlade Federacije Nermin Nik{i}, ina~e Konji~anin, nazo~io je konferenciji i to u svojstvu glavnoj tajnika SDP-a, a u svom obra}anju nazo~nima je rekao kako je SDP u predizbornoj kampanji pokazao jedinstvo koje je bilo na zavidnom nivou. - Imali smo izvje{tajnu konferenciju SDP-a u HNK-u, a cilj nam je bio delegatima predo~iti {to je u~injeno tokom predizborne kampanje i kakve smo rezultate postigli. Druga smo stranka po jakosti u kantonalnoj Skup{tini i prvi put smo u ovom kantonu dio vladaju}e koalicije. Ostvarili smo gotovo stopostotni rast sa 8.000 glasova na 15.100. Na taj na~in smo stekli pravo da budemo dio izvr{ne vlasti, rekao je @uljevi} za Oslobo|enje. Dodao je kako ~injenica da su sada dio vladaju}e koalicije iziskuje i reformu u na~inu razmi{ljanja u toj stranci. - Do sada smo konstantno bili u opoziciji i stalno smo kritikovali rje{enja koja je vlast nudila. Sada moramo promijeniti na~in razmi{ljanja i davati kreativna rje{enja, jer nosimo odgovornost za donesene politi~ke odluke, kazao je @uljevi}.

Na uvjerenju o pripadnosti i okolnos stradanja ne}e vi{e pisati da je oso bila u zato~eni{tvu psihofizi~ki mal da je odvo|ena na kopanje rovova i

Kredibilan subjekt
- SDP je danas u HNK-u ozbiljan i kredibilan politi~ki subjekt, {to nam omogu}ava da na predstoje}im lokalnim izborima u|emo u op}inska vije}a u mjestima gdje do sada nismo imali vije}nike. Veliki je uspjeh {to je SDP u HNK-u prvi put postao dio skup{tinske ve}ine, rekao je Nik{i}. Tako|er, govorio je i o svome radu u Vladi FBiH. Istaknuo je kako je SDP u Vladi FBiH dobio klju~ne resore te kako je borba za otvaranje novih radnih mjesta prioritet Vlade Federacije. Dodao je i kako Vlada FBiH `eli pomo}i kompanijama poput Krivaje da napokon iza|u iz svojih problema, kako bi se proizvodnja mogla pokrenuti u punom kapacitetu. Predsjednik KO SDP-a HNK-a Aner @uljevi} je tako|er istaknuo kako je ulazak u vlast u ovom kantonu povijesni uspjeh za SDP.

Mirko Zelenika: Neofa{isti~ka naredba

Zukan Helez: Ja sam antifa{ista

Samo ~injenice
Ako smo dobro razumjeli, spomenutom naredbom ministra Heleza na uvjerenjima o pripadnosti i okolnostima stradanja ne}e vi{e pisati da je osoba u zarobljeni{tvu, kako je do sada bila praksa, bila psihofizi~ki maltretirana, da je odvo|ena na kopanje rovova, da su joj slomljena

Pripreme za izbor
Tako|er, naglasio je kako je SDP u HNK-u zauzeo klju~ne resore i kako kadravi te stranke moraju transparentno obna{ati vlast te imati dijalog sa svim zainteresiranim stranama. - Na konferenciji je bilo rije~i i o aktivnostima SDP-a za predstoje}e lokalne izbore. Zaklju~ili smo da u ovu kampanju ulazimo s ciljem da ponovimorezultate s op}ih izbora. Time bismo postali klju~ni faktori u obna{anju vlasti na lokalnom nivou, izjavio je @uljevi}.
J. GUDELJ

dva rebra i izbijena ~etiri zuba... Sli~ne natuknice, saznajemo od Murata Tahirovi}a, predsjednika Saveza logora{a BiH, nisu pisale u uvjerenjima o pripadnosti i na~inu stradanja zarobljenih pripadnika Armije RBiH, ali jesu za zato~ene bojovnike HVO-a. No, u novoj su naredbi Hrvati, biv{i bojovnici i zato~enici, vi-

djeli, blago re~eno, novi “nepo}udan“ potez ministra Heleza. [tavi{e, Mirko Zelenika, predsjednik Udruge hrvatskih logora{a Domovinskog rata, naredbu je ocijenio - neofa{isti~kom. - Iz samog naziva uvjerenja o pripadnosti i okolnostima stradanja proisti~e {to bi u njemu trebalo pisati. Ministar sada na-

@ele na~elnike u ZDK-u
Cilj SDP-a na lokalnim izborima je da dobije mjesta na~elnika u svih 12 op}ina ZDK-a i ve}inu u op}inskim vije}ima, kazao je Mirsad Me{i}, predsjednik Kantonalne organizacije SDP-a ZDKa, na ju~era{njoj izvje{tajnoj konferenciji KO SDP-a u Zenici. „Do takve pobjede na lokalnim izborima }emo do}i te{ko, ali vjerujem uz mukotrpan rad, da }e se to ostvariti. Ono {to nas ohrabruje u ovom trenutku jeste da funkcioneri koji obna{aju vlast u ime SDP-a ostvaruju ciljeve koje je stranka pred njih postavila“, istakao je Me{i}. SDP je izabrao kandidate za na~elnika Zenice. To su: Edin Terzi}, D`enan Begovi}, Eldin Vra~e i Munib Huseinagi}. Mi. D.

V I J E S T I

VIJE]E ZA [TAMPU U BiH

@albe na izvje{tavanje o obilje`avanju 20 godina RS-a
Na sjednici @albene komisije Vije}a za {tampu u BiH u Sarajevu razmatrane su `albe na medijsko izvje{tavanje o obilje`avanju 20 godina Republike Srpske, javila je Fena. - U okviru svoga mandata, kao {to je i ranije postupala u slu~ajevima neprimjerenog medijskog izvje{tavanja, @albena komisija Vije}a za {tampu u BiH konstatuje da jedan broj medija ve} du`e vrijeme stoji u funkciji nacional-politi~kih oligarhija i dnevnopoliti~kih interesa, saop}eno je u subotu iz @albene komisije Vije}a za {tampu u BiH. To je, kako se dodaje, naro~ito vidljivo u nedavnim izvje{tavanjima povodom obilje`avanja 20 godina postojanja Republike Srpske. - Ova izvje{tavanja obiluju neprimjerenom retorikom i sadr`ajima koji doprinose ponovnom {irenju me|unacionalnih tenzija, netolerancije, pa ~ak i stvaranju atmosfere

straha. Takva je medijska praksa neprihvatljiva jer, i posredno i neposredno, uti~e na produbljivanje me|unacionalnih tenzija i razdora u Bosni i Hercegovini, isti~e @albena komisija Vije}a za {tampu u BiH.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.

U @I@I

3

zazvala `estoke reakcije hrvatskih logora{a

Bili smo u logorima, ima
SUDSKI PROCES PROTIV FBiH Svih 85 Hrvata, biv{ih logora{a koji su dobili ta nova uvjerenja, vode na sudovima proces protiv Federacije BiH, obja{njava Zelenika
redbom tra`i da se izbri{e da sam, recimo ja, bio zlostavljan u logoru. A ako se ta ~injenica izostavi, onda Ministarstvo izdaje uvjerenje koje nije u skladu sa Zakonom o pravima branitelja.

stima oba koja je ltretirana, i sli~no

Muzej u Jablanici i...

Gimnazija u Bugojnu, mjesto u kojemu su bili zato~eni Hrvati

Sprije~iti nove tu`be
Nadalje, pisat }e u tom novom uvjerenju da sam bio u zatvoru, a ne u logoru. Nije~e se, dakle, ~injenica da su zarobljeni Hrvati bili u logorima. Ta nova uvjerenja se ve} koriste na sudovima na kojima hrvatski logora{i vode proces protiv FBiH. Naime, svih 85 Hrvata, biv{ih logora{a koji su dobili ta nova uvjerenja, vode na sudovima proces protiv FBiH,

- Najprije, antifa{ista sam! I niko me ne mo`e svrstati u fa{iste, protiv kojih se borim cijeli `ivot. Nadalje, ne mogu sprije~iti ni jednog Hrvata koji je bio zarobljen da eventualno tu`i dr`avu. Naredba o kojoj razgovaramo nije uperena protiv Hrvata niti bilo koga drugoga. Mi u Ministarstvu radimo svoj posao, udruga logora{a neka radi svoj. Mislimo da je to {to radimo ispravno. Razmi{ljamo o dr`avi. Napokon, izvr{na vlast se ne mo`e mije{ati u sudsku, ka`e ministar Helez. obja{njava Zelenika. On misli da se naredba ti~e se samo Hrvata biv{ih logora{a i da se naredbom ho}e sprije~iti nove tu`be. Podsje}a Zelenika da ono {to danas radi ministar Helez, poku{ao je i biv{i ministar boraca Zahid Crnki}. No, logora{i HVO-a su skupili 14.000 KM i platili advokata koji je na sudu osujetio namjeru biv{eg ministra.
Asaf BE^IROVI]

Naredba nije protiv Hrvata

Federacija BiH du`na je biv{im logora{ima Zdravku ^e{ljaru, Krunoslavu [imunovi}u, Cmiljanu Bekavcu, Luki Filipovi}u, Stanku Maji}u i Zdravku Mar~inku isplatiti nematerijalnu {tetu za pretrpljene du{evne bolove, povredu li~nosti, ugleda i ~asti te nehuman tretman u vrijednosti od 15.800 do 18.900 KM i to u roku od mjesec, prvostepena jepresuda iz oktobra2009. AmreMuratbegovi}, sudijeOp}inskog suda u Konjicu. Tu`itelji su za rata u BiH bili pripadnici HVO-a, a zarobila ih je i u logor Musala zato~ila Armija BiH. Dr`ala ih je tu do razmjene. I, kako je u presudi navedeno, za vrijeme zato~enja su izgladnjivani, prisilno im je va|ena krv, odvo|eni su na prve linije kao `ivi {tit, plus su psihi~ki maltretirani. Bitno je re}i i kako su tu`itelji, dakle ^e{ljar, [imunovi}, Bekavac, Filipovi}, Maji} i Mar~inko, dokazali da su bili pripadnici oru`anih snaga (HVO), da je njihovo zato~enje registrovao Crveni krst, da su neki od njih stekli status ratnih vojnih invalida. FBiH se `alila, proces se nastavlja na Kantonalnom sudu u Mostaru.

Presude u Konjicu

PARTIJA DEMOKRATSKOG PROGRESA

ALEKSANDRA PANDUREVI], POSLANIK SDS-a

Osuda emisije “Krnja velika Srbija“
Partija demokratskog progresa (PDP) saop}ila je u subotu kako najo{trije osu|uje emisiju “60 minuta“ o temi Krnja velika Srbija, emitovanu na Federalnoj televiziji 9. januara, u povodu obilje`avanja 20 godina Republike Srpske, prenijela je Fena. Ova stranka navodi u saop}enju da “iz cijele emisije, od njenog po~etka do kraja, izvire ne samo govor mr`nje ve} zastra{uju}a i krajnje opasna diskriminacija cjelokupnog srpskog naroda“. PDP smatra da se “ne radi o prilogu jednog novinara, ve} je sve to dio znatno ozbiljnijeg i veoma opasnog projekta ~iji je cilj da satanizuje sve Srbe na prostoru Balkana i potpuno ih ukloni iz BiH“. - Sam Dan Republike je povod, a su{tina je grubi i sveop{ti napad na Srbe i njihovu ulogu u posljednjih 150 godina. Nije slu~ajno {to taj period po~inje slomom

Pro{iriti optu`nicu za zlo~ine u Silosu
Poslanik SDS-a u Predstavni~kom domu Parlamentarne skup{tine BiH Aleksandra Pandurevi} izrazila je nadu da Tu`ila{tvo BiH ne}e stati sa istragom o ratnim zlo~inima u Silosu, te da }e optu`nica koju je Sud BiH potvrdio biti pro{irena i na ostala lica iz tada{njeg dr`avnog i vojnog vrha pod ~ijom su komandom oni po~injeni. “Mislim, izme|u ostalih, i na generala Ned`ada Ajnad`i}a, koji je dolazio i posje}ivao Silos, inspektora Envera Dupovca, koji je dovodio snage HOS-a koje su po~inile zlo~ine, ratno Predsjedni{tvo BiH pod ~ijom je direktnom kontrolom bio logor, pa i na ~lanove tada{nje vlade koja je tamo slala dr`avnu komisiju“, rekla je Pandurevi}eva Srni. Ona je izrazila o~ekivanje da }e Tu`ila{tvo tokom sudskog procesa ulo`iti maksimalne napore, te pred Sud dovesti mnoge

osmanlijskog perioda, koga u Sarajevu do`ivljavaju kao kraj zlatnog doba Balkana, kako osmanlijsku okupaciju nazva Ahmet Davatolu, ministar vanjskih poslova Turske i o~ito politi~ki mentor autora ove emisije, tvrdi PDP. Ta stranka iznosi stav kako su “poruke emisije opasnije, prljavije i sa negativnim posljedicama dalekose`nije od sli~nih emisija na ovim prostorima pred posljednji rat“ . Zastra{uju}a je poruka, kako dodaju, da su Srbi genocidan narod od postanka do nestanka i ona predstavlja otvoren poziv na eliminaciju cjelokupnog srpskog naroda.

svjedoke zlo~ina u Silosu, koji su se nakon rata iselili iz BiH, uglavnom u Ameriku i Australiju. Sud BiH potvrdio je u petak optu`nicu u predmetu Mustafa \elilovi} i drugi, koja tereti osam lica za ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva i ratnih zarobljenika srpske nacionalnosti u objektima Silos u Tar~inu, Osnovnoj {koli 9. maj u Pazari}u i u magacinu kasarne Krupa u Zoviku. Optu`nica tereti Mustafu \elilovi}a, Fadila ^ovi}a, Mirsada [abi}a, Nezira Kazi}a, Be}ira Huji}a, Halida ^ovi}a, [erifa Me{anovi}a i Nermina Kalembera za ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{ta i protiv ratnih zarobljenika.

4

DOGA\AJI

nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Svako odustajanje od Dejtonskog sporazuma zna~i nove sukobe na ovim prostorima, ne stabilizuje, nego, naprotiv, destabilizuje BiH i mo`e voditi samo zao{travanju stanja

U Tuzli obilje`en dan ro|enja Martina Luthera Kinga

Po~ast borcu za ljudska prava

Borio se ljubavlju,

Borislav Boji},
poslanik SDS-a u Parlamentu BiH

DOBAR LO[

ZAO

a ne mr`njom
Vijence su polo`ili James Hagengruber, zamjenik ata{ea za kulturu i obrazovanje u Ambasadi SAD-a u na{oj zemlji, Jasmin Imamovi}, na~elnik Op}ine Tuzla, i Nada Mladina, predsjedavaju}a Op}inskog vije}a Tuzla
Polaganjem vijenaca pored biste Martina Luthera Kinga, koja se nalazi u parku nedaleko od zgrade Op}ine Tuzla, ju~er u ovom gradu obilje`en ameri~ki nacionalni praznik 15. januar. Radi se o danu ro|enja Martina Luthera Kinga, dobitnika Nobelove nagrade za mir i jednog od najve}ih boraca za ljudska prava uop{te. giju, nego kroz njihova djela i karakter. Na taj na~in se borio cijeli svoj `ivot. Jednom prilikom kada su ga uhapsili, on je rekao: Nepravda bilo gdje je prijetnja pravdi svuda oko nas” kazao je , zajedno, te naglasio da su Amerikanci dirnuti jer se u ovom gradu njeguje ovaj praznik. “Mi smo u Americi, 40 godina nakon ubistva Martina Luthera Kinga, za predsjednika izabrali Obamu, koji je afroameri~kog porijekla” kazao je on. ,

SULEJMAN TIHI]
Stranka demokratske akcije predstavila je svoje kandidate za funkcije u novom Vije}u ministara BiH Muhameda Ibrahimovi}a, Sadika Ahmetovi}a i Fuada Kasumovi}a. Predsjednik SDA Sulejman Tihi} ka`e da je za BiH najva`nije da postane ~lanica NATO-a te da su zadovoljni {to su dobili sektor odbrane kako bi vodili taj proces.

ZIJAD KRNJI]
Direktor federalnog Zavoda PIO/MIO Zijad Krnji} u intervjuu za Oslobo|enje kazao je kako se penzije moraju odr`ati na trenutnom nivou i da ne}e biti njihovog smanjenja. Krnji} je najavio i po~etak reforme penzionog sistema u FBiH, a kao dobro rje{enje smatra ranije predvi|ana tri stuba osiguranja.

ZAHVALNOST AMERI^KOM NARODU Tuzla za primjer Kao zahvalnost Vijence su polo`ili James ameri~kom narodu, Hagengruber, zamjenik atakoji nam je pomagao kada {ea za kulturu i obrazovanje u nam je bilo najte`e, mi Ambasadi SAD-a u na{oj zemobilje`avamo ameri~ki lji, Jasmin Imamovi}, na~elpraznik, poru~io je nik Op}ine Tuzla, i Nada MladiImamovi} na, predsjedavaju}a Op}inskog
vije}a Tuzla. Hagengruber je kazao da mu je izuzetna ~ast biti u Tuzli, kako bi obilje`ili Dan Martina Luthera Kinga. “On se borio tolerancijom i ljubavlju, a ne mr`njom. U svom srcu je vjerovao da ljude ne treba gledati kroz boju ko`e i reliHagengruber, dodaju}i da danas u svijetu ima dosta nepravde, te da je taj problem zastupljen i u Bosni i Hercegovini, gdje se ljudi gledaju kroz naciju. On je naveo da je Tuzla dobar primjer kako ljudi mogu `ivjeti
Foto: D`enan KRIJE[TORAC

Mrak pobijediti svjetlom
Na~elnik Imamovi} je kazao da se u Tuzli svake godine obilje`ava ovaj va`an ameri~ki praznik, koji je posve}en jednom od najve}ih ljudi u historiji ~ovje~anstva. “On je govorio da se mrak ne mo`e pobijediti mrakom, nego svjetlom, da se mr`nja ne mo`e pobijediti mr`njom, nego ljubavlju, te da treba razviti metodu harmonizacije u rje{avanju konflikata, a osnova svega treba da bude ljubav. Kao zahvalnost ameri~kom narodu, koji nam je pomagao kada nam je bilo najte`e, mi obilje`avamo ameri~ki praznik” poru~io je Imamovi}. ,
S. KARI]

JERKO IVANKOVI] LIJANOVI]
Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva Jerko Ivankovi} Lijanovi} poru~io je nakon sastanka u Sarajevu sa kolegama iz RS-a da hrana ne smije poskupjeti. Tokom razgovora dogovoren je i zajedni~ki anga`man dva ministarstva kako bi se za{titili doma}i proizvo|a~i.

LUKAVAC
Izlo`ba turisti~ke fotografije pod nazivom „Tragom obi~aja BiH“ otvorena je u Lukavcu. Vlasnik firme BMG Bosanska medijska grupa Mehmed Pargan veli da je ovo poku{aj da se ubudu}e u jednom malom gradu iz mjeseca u mjesec prikazuju nova umjetni~ka djela.

Snow park

VIJEST U OBJEKTIVU

VIJEST U

BROJU

napada ~opora pasa na ljude zabilje`ena su u Kantonu Sarajevo u prvih deset dana ove godine.

22

Olimpijske ljepotice Igman i Bjela{nicu u subotu je pohodio veliki broj posjetilaca. Lijepo vrijeme dodatno je primamilo ljubitelje planina da u`ivaju u zimskim radostima i ugodnom ambijentu. Gostima su na raspolaganju dobro ure|ene ski-staze, liftovi i drugi sadr`aji. Ju~er je na Bjela{nici otvoren i Snow park, koji je izgra|en zahvaljuju}i saradnji snowbord klubova Mad style i Free style i tehni~koj podr{ci ZOI ’84, ~ime je omogu}eno odr`avanje doma}ih i me|unarodnih takmi~enja u ovoj disciplini. Z. T.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.

INTERVJU

5

Tomislav Martinovi} (HDZBiH), izaslanik u Domu naroda FBiH

Zdravstveno osiguranje

za sve gra|ane
Stranke koje ~ine vlast u HN@-u moraju izvr{iti pritisak na federalnu razinu vlasti da se preispita trenutni model raspodjele zajedni~kih sredstava u Federaciji BiH
Razgovarao: Jurica GUDELJ

• Gospodine Martinovi}u, kako ocjenjujete nacrt prora~una Her ce go va~ko-ne re tvan ske `upanije za 2012, koji je prije nekoliko dana usvojen na sjednici `upanijske Skup{tine? - Ve}ina zastupnika u Skup{tini HN@-a je u prvom redu sretna jer }emo ovogodi{nji prora~un dobiti ve} u sije~nju, {to je prvi takav slu~aj od osnivanja @upanije. Sje}ate se da se to ranijih godina, uglavnom, doga|alo krajem travnja. Tako|er, Vlada je u tom prora~unu uspjela neke stvari poslo`iti, ali ne do one mjere do koje je trebala. Prora~un koji je donesen za prethodnu godinu ne mo`e biti osnova za dono{enje prora~una za ovu. U prora~unu imamo redovne korisnike, ali i jako puno grantova koje treba reducirati i ta sredstva usmjeriti u neke druge grane kako bismo postigli {to pravi~niji sustav raspodjele. Vlada je to poku{ala u~initi, no rasprava na Skup{tini je pokazala da kona~an prijedlog moraju jo{ doraditi. Predlagao sam na posljednjoj sjednici Skup{tine da se planiraju sredstva za projekat kojim bi se osiguralo zdravstveno osiguranje za sve stanovnike HN@-a. Nema nikakvoga realnog razloga da bilo tko danas nema zdravstveno osiguranje. To je ljudsko pravo. Vidjet }emo kakav }e biti odgovor Vlade.

vnoj strani prora~una @upanija mora pozabaviti provedbom zakona o koncesijama. Mi smo izuzetno bogati prirodnim resursima i Vlada mora napraviti iskorak i olak{ati raspolaganje tim bogatstvima. Kori{tenjem tih bogatstava bismo bolje punili prora~un, imali vi{e radnih mjesta i stvarali nove vrijednosti. To se posebno odnosi na elektri~nu energiju, jer znamo da je to danas

re za pokretanje biznisa. To moramo u~initi kako bi se ljude uop}e smjeli upu{tati u pokretanje gospodarskih projekata. • Sindikati upozoravaju kako ovogodi{nji prora~un nije ni socijalni ni razvojni. Kako posti}i da napokon HN@ dobije razvojni prora~un? - I ovaj prora~un je dijelom socijalni jer imamo odre|ene kategorije stanovni{tva koje ovi-

Nemamo problem s koalicijom u HN@-u
• Izaslanik ste u Domu naroda FBiH, gdje ste politi~ki protivnici sa izaslanicima iz SDP-a i SDA. Istovremeno ste i zastupnik u Skup{tini HN@-a, gdje ste sa SDP-om i SDA u koaliciji. Utje~e li takva situacija na funkcioniranje koalicije u HN@-u? - Nemamo problema s funkcioniranjem skup{tinske ve}ine u HN@-u. To su dvije razli~ite razine vlasti. Vlada HN@-a ima svoj program i dok se taj program provodi, ne}e biti nikakvih problema za bilo koju stranku. [to se ti~e Vlade FBiH, ona je napravljena po jednom drugom modelu i HDZ-a BiH je tu jaka opozicija. glavni svjetski proizvod. Nadalje, sve stranke koje ~ine vlast u HN@u moraju izvr{iti pritisak na federalnu razinu vlasti da se preispita trenutni model raspodjele zajedni~kih sredstava u Federaciji. ^injenica je da imamo kantona koji nemaju nikakvih problema s financijama, dok s druge strane, imamo kantona koji imaju jako puno financijskih pote{ko}a. O~igledno su u pitanju nesrazmjeri u raspodjeli zajedni~kih sredstava u Federaciji. HN@ nije siroma{na niti je gospodarski zaostala. Smatramo da raspodjela PDV-a ne odgovara realnom stanju stvari i moramo zajedni~ki razrije{iti to pitanje. Tako|er, potrebno je i pojednostaviti proceduse o njemu. Prora~un jeste socijalni, ali je pitanje je li to dovoljno. Mislim kako nije. Isto tako sam svjestan da jednostavno nema dovoljno novca za sve potrebe. S druge strane, postavlja se i pitanje kakav je to razvojni prora~un? @upanija ne}e ulagati novce u proizvodne pogone, nego treba razmi{ljati kako olak{ati procedure da bi se stvorio ambijent da potencijalni ulaga~i puno lak{e do|u do potrebnih dozvola. Tako }emo dobiti jednu ljep{u sliku o `ivotu u HN@u. Na taj na~in bismo otvarali nova radna mjesta i poja~ali ubiranje poreza. I o pitanju poticaja se dosta pri~a. Novi resorni ministar je kazao kako ne}e ni{ta di-

Nova radna mjesta
Kada bi svi gra|ani u @upaniji imali zdravstveno osiguranje, napravili bismo ogroman iskorak u podizanju kvalitete socijalne sigurnosti na{ih gra|ana. Tako|er, predlagali smo da se u prihodo-

jeliti za poticaje dok se ne donese novi zakon o poticajima. Smatram kako je to sasvim uredu. Treba poticati one koji }e zaista ne{to proizvesti. Sindikate, pak, razumijem. Oni `ele zadr`ati razinu prava za koja su se izborili i tu se s njima potpuno sla`em. For mi ra no je So ci jal no-eko nomsko vije}e HN@-a i to je dobar iskorak. Pokrenut }e se dijalog Vlade sa svim djelatnostima koje su s njom povezane. • Ipak, sam ministar financija u Vla di HN@-a Sa mir Had`ihusejnovi} je kazao kako ~ak 70 posto prora~una odlazi na pla}e. - To je naprosto istina. Takva konstatacija je na prvi pogled frapiraju}a, no treba vidjeti i {to se sve financira. @upanija kroz tih 70 posto financira i osnovno i srednje obrazovanje, policiju, pravosu|e... Najmanji dio toga iznosa odlazi `upanijskoj administraciji. @upanija financira sve osim vojske. Tako|er, treba se zapitati je li pro{la vlast trebala zaposliti novih 350 djelatnika. Neki od njih sudjeluju i u sada{njoj vlasti. Dok smo bili u opoziciji, mi iz HDZ-a smo upozoravali na te postupke vlasti. Tako|er, pitanje je i jesu li prihodi HN@-a srazmjerni njenim realnim potencijalima. Zbog toga se trebamo izboriti za druga~iju raspodjelu sredstava s razine Federacije. Mi{ljenja smo kako bi HN@ trebala dobijati znatno vi{e novaca, nego je to danas slu~aj.

Kulturne institucije
• Posljednjih je dana u fokusu javnosti polagano odumiranje kul tur nih in sti tu ci ja od dr`avnoga zna~aja. I u HN@-u

institucije kulture imaju velike pro ble me zbog ne ri je {e nih osniva~kih prava. O~ekujete li od ove Vlade HN@-a rje{avanje tih problema? - Napravljen je veliki pomak kada su u pitanju institucije kojima je @upanija preuzela osniva~ka prava, poput Gradske knji`nice. Ta se institucija prvi puta sada na{la u prora~unu. @upanija je prepoznala da treba izdvojiti sredstva i za institucije kojima nije osniva~, poput mostarskog kazali{ta i pozori{ta. Svjesni smo da to nije dovoljno. Prigovor koji se ~uo na Skup{tini da kulturnih institucija ima i izvan Mostara i da imamo i drugih op}ina u @upaniji je sasvim opravdan. No, ponovno je problem manjak sredstava. Ipak, treba pokazati brigu kroz izdvajanje odre|enih sredstava. Ista je stvar i s medijima ili sportom. Mi smo jedna od rijetkih `upanija koja nema svoju televiziju. Medijska slika nam je jako lo{a, a Mostar je regionalno sredi{te. U tom smo pravcu davali odre|ene sugestije da se kroz prora~un financiraju javni mediji koji postoje u HN@-u. Time bismo popravili medijsku sliku cijelog ovog prostora.

TAKORE]I... DONATORI
Donatorska ve~er za djecu Kenije Put dobrote odr`ana je u [irokom Brijegu, a na njoj se okupilo oko 150 uzvanika. Me|u nazo~nima su bili predsjednik Matice hrvatske - ogranak [iroki Brijeg Predrag Ko`ul, premijer Zapadnohercegova~ke `upanije Zdenko ]osi} i na~elnik Op}ine [iroki Brijeg Miro Kraljevi}. Prikazan je i dokumentarni film Jakova Sedlara koji govori o djelovanju jednog od najmla|ih hrvatskih misionara fra Miroslava Babi}a, ~lana Franjeva~ke provincije Bosne srebrene, koji je gvardijan samostana u Subukiju, u Keniji.

6

DOGA\AJI
VIJESTI

nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Na{ studij zrakoplovstva sve popularniji u regiji

Doktorat ba{
Protesti protiv Bildta
Bosanskohercegova~ki dr`avljani u [vedskoj priklju~ili su se u subotu protestima protiv tamo{njeg {efa diplomatije Carla Bildta, navode}i da se u vrijeme genocida nad Bo{njacima u Srebrenici 1995. susreo sa Slobodanom Milo{evi}em. Protesti su organizirani u vi{e {vedskih gradova, saop}ili su iz Stranke dijaspore BiH, prenosi Hina. U pet gradova organizirani su protesti protiv Bildta, ~ime se `eli skrenuti pa`nja javnosti na njegovu ulogu kao ~lana Upravnog odbora kompanije Lunds Oils Company, koja se dovodi u vezu sa zlo~inima protiv ~ovje~nosti i koja je poslovno aktivna u Africi, prije svega u Etiopiji. - Poznata je sramna uloga ministra vanjskih poslova u vrijeme srebreni~ke tragedije, kada je 15. jula mirno sjedio na ru~ku s Milo{evi}em, Mladi}em i drugim ratnim zlo~incima, samo 50 kilometara dalje od mjesta zlo~ina, isti~e Stranka dijaspore BiH. Dodaje se kako Bildt nije dopustio da se do kraja rasvijetli srebreni~ki masakr, ali i da ponudi odgovore o li~noj odgovornosti, prenijela je Fena.

iz Sarajeva
Magistar Miroslav Borkovi} iz Zagreba doktorsku disertaciju iz zrakoplovstva odlu~io je braniti na Fakultetu za saobra}aj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu. Bi}e to u kratkom vremenu drugi doktorat na ovom fakultetu iz spomenute oblasti. Za doktoranta, predava~a na Fakultetu prometnih znanosti, mo`e se re}i da nije obi~an kandidat, s obzirom na iskustvo dugogodi{njeg na~elnika Inspektorata civilnog zrakoplovstva Republike Hrvatske, inspektora kontrole leta i sudskog vje{taka za zra~ni promet. Uz to je i predava~ na Fakultetu prometnih znanosti Sveu~ili{ta u Zagrebu. Fakultet za saobra}aj i komunikacije pokrenuo je aktivnosti za osnivanje centra za obuku i usavr{avanje kadrova u saobra}aju, rukovo|en urgentnom potrebom za inovacijom znanja kadrova u ovoj oblasti te obradom i afirmacijom savremene saobra}ajne politike i strategije razvoja saobra}aja, {to je zna~ajno i sa aspekta zra~nog prometa. Uz brojne aktivnosti centra, planirano je i organizovanje brojnih seminara sa specijaliziranim temama, {to mo`e biti podloga i za izdavanje certifikata koji su potrebni za rad u pojedinim saobra}ajnim djelatnostima. Privreda }e u centru imati na usluzi registar propisa, standarda normativa u BiH i EU, bibliografiju stru~ne literature, te bazu podataka o svim segmentima biznisa u saobra}aju. od 28 kontrolora leta, a idu}e }e biti isto toliko od promocije 40 diplomiranih in`enjera aviosaobra}aja pilota. U me|uvremenu, obrazovanje za potrebe aviosaobra}aja postalo je sve izazovnije za mlade ljude pa se iz godine u godinu na ovaj sarajevski fakultet upisuju i budu}i studenti sa podru~ja BiH te susjednih zemalja: Srbije, Crne Gore, Makedonije... Dekan isti~e da u procesu obrazovanja kadrova na odsjeku zrakoplovstva ostvaruju izuzetno dobru saradnju sa Agencijom civilnog vazduhoplovstva BiH, Agencijom za pru`anje usluga BIHANSA, Sarajevskim aerodromom, nacionalnom kompanijom BH Airlines i drugim. Uz to, od prvog dana uklju~eni su u pripreme za uspostavljanje oblasne kontrole letenja. No, kako je rije~ o slo`enom i finansijski zahtjevnom studiju koji dr`ava, odnosno Federacija BiH ne mo`e da prati, Fakultet je odlu~io da ve} ove godine u saradnji sa zagreba~kim Fakultetom prometnih znanosti otvori zajedni~ki studij za zra~ni promet. Prva tri semestra bila bi realizovana u Sarajevu, a ostala tri (do sticanja bachelor diplome in`enjera aeronautike) u Zagrebu.

Dugogodi{nja saradnja saobra}ajnih - prometnih fakulteta Sarajeva i Zagreba bi}e krunisana zajedni~kim obrazovanjem kadrova za zra~ni promet

Centar za obuku

Samir ^au{evi}: Razmjenjujemo iskustva sa 17 zemalja

Smaji}: BiH na prelomnici
Za BiH }e 2012. biti prelomna godina u kojoj }e se ili kona~no krenuti smjerom politi~ko-ekonomske konsolidacije i stabilizacije, socijalne pravde i euroatlantskih integracija, ili }e ve} na prolje}e biti pritisnuta dramati~nim socijalnim pobunama, radni~kim {trajkovima i omladinskim nezadovoljstvom, smatra analiti~ar i ekspert za pitanja evropskih integracija Zekerijah Smaji}. Prema njegovoj ocjeni, prva opcija BiH vodi ka dru{tveno-ekonomskom prosperitetu, a druga ka zvani~nom po~etku njene razgradnje. “Put kojim }e se krenuti u ovoj godini isklju~ivo }e zavisiti od volje politi~kih lidera, dok }e pozicija me|unarodne zajednice biti sve minornija jer }e sve vi{e imati ulogu konsultanta, a sve manje ulogu naredbodavca“, izjavio je Smaji} Srni.

Studenti iz nekoliko dr`ava
Teza disertacije Model prilagodbe regulative i organizacije is tra`iva nja zra ko plo vnih ne sre}a u evrop skom okru `enju izuzetno je aktuelna, s obzirom na sve u~estalije incidente u zra~nom prometu sa kobnim posljedicama po `ivot putnika. Borkovi}evu odluku da tezu brani na ovom fakultetu dekan prof. dr. Samir ^au{evi} smatra velikim priznanjem ovoj visoko{kolskoj ustanovi i njenom nastavnom i nau~nom kadru. Pro{lo je deset godina otkako je na Fakultetu za saobra}aj i komunikacije od{kolovana prva bosanskohercegova~ka generacija

Partneri u 17 zemalja
Sarajevski fakultet, kao jedina visokoobrazovna ustanova meritorna za edukaciju kadrova u zra~nomsaobra}aju,ve} dugo ima veomauspje{nu i raznovrsnusaradnju sa onim u Zagrebu. Zajedno su realizovali nekoliko projekata i nau~nih skupova sa me|unarodnim zna~ajem, a u nekima su bili i partneri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.

Vizija Fakulteta za saobra}aj i komunikacije je da se razvije u modernu evropsku visoko{kolsku instituciju, kompatibilnu s relevantnim fakultetima u zemljama EU i regiji. Zna~ajna pretpostavka za njeno ostvarenje je i ~injenica da konkretno sara|uje sa liderskim fakultetima u ovoj oblasti iz 17 zemalja. Ona se ogleda u gostovanju profesora, razmjeni literature, posjetama studenata i tra`enju zajedni~kih rje{enja za unapre|enje obrazovnog procesa. To je, kako zaklju~uje dekan ^au{evi}, jedini mogu}i put educiranja me|unarodno priznatih kadrova, koji }e svojim kvalitetom, sposobno{}u i kreativno{}u u saobra}aju i komunikacijama doprinijeti nau~nom i ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine.
H. ARIFAGI]

Trgo{ped Kakanj gubi posao i pored ugovora

Nema novca za
Do~ek Pravoslavne nove godine
Pravoslavnu novu godinu na Trgu Krajine u Banjoj Luci do~ekalo je vi{e od 5.000 Banjalu~ana, javila je Srna. Ta~no u pono} gradona~elnik Dragoljub Davidovi} ~estitao je Pravoslavnu novu godinu svim Banjalu~anima. “Neka vam je sretna i od Boga blagoslovena 2012. godina. Neka `ive na{a Banja Luka i Republika Srpska“, rekao je Davidovi}. Novogodi{nji program na Trgu Krajine, za ~iju je organizaciju Grad izdvojio 48.000 KM, po~eo je u 20 sati nastupom Maje Tati} i trajao je sve do 1.30. Banjalu~ane su zabavljali i grupa In bend, Kraji{ki truba~i i Marinko Rokvi}. Slu`eni su ro{tilj, kuhana rakija i to~eno pivo. Poslije pono}i uslijedio je vatromet.

odr`avanje puteva
^i{}enje lokalnih puteva bi}e mogu}e tek nakon usvajanja bud`eta za 2012.
Kakanjska firma Trgo{ped i pored potpisanog ugovora sa Op}inom Kakanj, kako stvari stoje, ne}e dobiti zimsko odr`avanje lokalnih i nekategorisanih puteva na podru~ju Kaknja. S obzirom na to da bud`et Op}ine Kakanj za 2012. nije usvojen do 31.12.2011, Op}insko vije}e Kakanj je donijelo odluku o privremenom finansiranju za period 1. januar - 31. mart 2012. Navedenom odlukom u rashodovnoj strani nisu prihva}ena predlo`ena i predvi|ena sredstva za realizaciju programa cestarina, shodno Zakonu o bud`etu FBiH. “Imaju}i u vidunavedenestavove Op}inskog vije}a Kakanj, date kroz odluku o privremenom finansiranju po kojoj nema isplata za navedeniprogramcestarina sve do usvajanjabud`etaOp}ine za 2012, kao i odredbe Ugovora za zimsko odr`avanje puteva (lokalnih i nekategorisanih cesta) na podru~ju op}ine Kakanj za 2011/12, a u periodu od 15. 11. 2011. do 15. marta 2012, kojim je regulisan na~in pla}anja i to do desetog
Vrijednost odr`avanja putnih pravaca na podru~ju Kaknja 282.440 KM

dana navedenog mjeseca nakon izvr{enog zahtjeva naru~ioca, naru~ilac posla tj. Op}ina Kakanj nije u mogu}nosti izvr{avati svojepreuzeteobaveze u skladu sa navedenim odredbama ugovora sve do dono{enja bud`eta Op}ine Kakanj za 2012. godinu“, stoji u pismu koje je ~elni ~ovjek Op}ine Mensur Ja{arspahi} Suri poslao preduze}u Trgo{ped. Ugovor o zimskom odr`avanju

lokalnih i nekategorisanih puteva su potpisali na~elnik Ja{arspahi} i Iso Zaimovi}, direktorkakanjskog Trgo{peda. Tada je definirano da }e izvr{ilac radova vr{iti odr`avanje putnih pravaca na podru~ju op}ine Kakanj u ukupnoj du`ini od 90 kilometara. Ukupna vrijednost odr`avanja putnih pravaca na podru~ju op}ine Kakanj, sa ura~unatim PDV-om, iznosi Mi. D. 282.440 maraka.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

7

Hedina Sijer~i} - Tahirovi}, nacionalni koordinator za Rome u BiH

Sveromski kongres

U SARAJEVU
Predstavnici svih 70 registrovanih romskih organizacija iz Bosne i Hercegovine u martu }e u Sarajevu odr`ati pravi mali kongres na kojem bi, izme|u ostalog, bili izabrani budu}i romski ~lanovi Odbora za Rome, saznajemo od Hedine Sijer~i} - Tahirovi}, nacionalne koordinatorice za Rome pri dr`avnom Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice. Odbor za Rome, savjetodavno tijelo za zastupanje interesa romske populacije pri VMBiH, trebalo bi da ubudu}e ima 11 romskih ~lanova (i isto toliko neroma), a jedan od njegovih prvih zadataka je revizija akcionih planova za Rome, koji se odnose na stambeno zbrinjavanje, zapo{ljavanje, zdravstvenu za{titu najbrojnije nacionalne manjine u nas. (Kojoj, uzgred, niko ne zna ta~an broj.) Odbor je oformljen 2002. i dosad je imao 18 ~lanova.
Stambeno zbrinjavanje jedan od glavnih zadataka

Roba ~eka u Luci Br~ko
U br~anskoj luci ostale su jo{ dvije bar`e sa ne{to vi{e od 1.500 tona robe iz @eljezare Zenica koja ne mo`e da bude otpremljena za Rumuniju dok vodostaj Save ne bude opet na nivou plovnosti, rekao je Srni direktor preduze}a Luka Br~ko Mustafa Nukovi}. On je ponovio da je do zastoja u pretovaru do{lo zbog ograni~enog rada `eljeznice, kojom se roba iz Zenice doprema do luke Br~ko. “Po~etkom idu}e sedmice sasta}emo se sa direktorom @eljeznica Republike Srpske da bismo poku{ali dogovoriti kontinuirani dovoz do luke“, rekao je Nukovi}. Prema njegovim rije~ima, krajem idu}e sedmice u br~anskoj luci trebalo bi da bude izvr{en pretovar jo{ 5.000 tona robe iz zeni~ke `eljezare, kao i 8.000 tona uglja koji treba da stigne Savom iz Rusije.

Neta~no je da Romi ne}e u~estvovati u reviziji akcionih planoval za romsku populaciju, tvrdi Sijer~i} - Tahirovi}l
11 ^LANOVA Odbor za Rome, savjetodavno tijelo za zastupanje interesa romske populacije pri VMBiH, trebalo bi da ubudu}e ima 11 romskih ~lanova
sada su vi{e spisak `elja, a ne stvarnih potreba“, isti~e Sijer~i} Tahirovi}, obja{njavaju}i da se ovih dana radi na stvaranju operativnih timova me|u Romima. „Ti timovi }e biti potvr|eni nakon formiranja Vije}a ministara“, saznajemo od koordinatorice, koja nagla{ava da su sve romske zajednice, s kojima redovno koordiniraju ~etiri romska regionalna koordinatora, istakle kao vrlo problemati~nu nezainteresovanost mnogih op{tinskih ~elnika za rje{avanje romskih problema. U dosada{njem djelovanju Dekade Roma u BiH, dakle, od septembra 2008. godine, sagra|eno je ili rekonstruirano ukupno 216 objekata, ovih dana po~inje izgradnja novih u Tuzli i Pra~i, a privodi se kraju u Mostaru. Odmah nakon pristupanja Dekadi, re~eno je da su za potrebe romske populacije do 2015. potrebna 664 miliona konvertibilnih maraka. No, iako je prvi put u istoriji Bosna i Hercegovina po~ela u svome bud`etu odvajati sredstva za Rome, pokazalo se da ta sredstva nije jednostavno potro{iti. Izme|u ostalog, i zbog preduge administrativne procedure, koja, naravno, ne mu~i samo Rome. Sijer~i} - Tahirovi} upozorava na to da rje{enje nije samo u revidiranju akcionih planova: “Revidirani su i oni za obrazovanje Roma, ali se ne implementiraju“.
E. KAMENICA

HB@: Prijem pripravnika
Od 1. velja~e po~inje potpisivanje ugovora s poslodavcima koji su zainteresirani za prijem pripravnika, potvrdio je ravnatelj Zavoda za zapo{ljavanje Hercegbosanske `upanije Ante Omazi}, javila je Fena. Omazi} je kazao da je `upanijska Vlada u tehni~kom mandatu u prosincu pro{le godine usvojila zaklju~ak kojim se obvezala da }e pomo}i u zapo{ljavanju pripravnika te da su za tu svrhu predvi|ena sredstva u iznosu od 396.000 maraka. Po njegovim rije~ima, u `upanijski Zavod za zapo{ljavanje u Livnu javio se zanimljiv broj poslodavaca koji su spremni zaposliti, prema podnijetim zahtjevima, {ezdesetak osoba s visokom i vi{om stru~nom spremom te }e se od 1. velja~e po~eti potpisivati ugovori s poslodavcima koji su zainteresirani za njihovo primanje.

Kritike plju{te
„Dakle, nije istina, kako se u posljednje vrijeme moglo ~uti, da Romi ne}e biti zastupljeni prilikom revizije tih planova“, tvrdi Sijer~i} - Tahirovi}, dodaju}i da je revizija neophodna, prije svega, zato da bi se ukazalo na prioritetne aktivnosti u svim ovim oblastima, a koje se ti~u romske populacije. Dr`avna koordinatorica napominje da je BiH, prema ocjeHedina Sijer~i} - Tahirovi}

ni Glavnog odbora za Dekadu Roma, koji obuhvata ~elne romske predstavnike iz jugoisto~nog i centralnog dijela Evrope, postigla najbolje rezultate od svih ~lanica Dekade u stambenom zbrinjavanju Roma. No, i pored toga, kritike plju{te na sve strane. „Akcioni planovi, pa i iz te sfere,

[ta ~ekaju na~elnici?
„Neki na~elnici uop}e nisu ni konkurisali za rje{avanje romskih potreba“, ka`e Sijer~i} - T hirovi}, a dodaju}i da }e se nepostojanje li~ne i zemlji{ne dokumentacije Roma nastojati prebroditi izgradnjom socijalnih stanova.

Priznanje Crvenog kri`a FBiH

Du~i} me|u najboljim volonterima
Crveni kri` Federacije BiH priznanje Volonter godine dodijelio je Damiru Du~i}u iz Gora`da. Dvadesetdvogodi{nji student Pravnog fakulteta punih 13 godina je dobrovoljac u gora`danskom Crvenom kri`u. - Odlu~io sam krenuti stopama majke, koja je tokom rata bila ~lanica CK-a, pa sam se ve} u drugom razredu osnovne {kole priklju~io mladima CK-a Gora`de, ka`e Du~i} i dodaje da je ubrzo shvatio kakva snaga le`i u mladima i koliko dobroga se za kratko vrijeme mo`e uraditi. oko tonu hrane za Dom za stare i iznemogle osobe u Gora`du. Kada vidite da mo`ete mnogo da ura di te, ka da pod sta kne te gra|ane na humanost, to vas ispunjava, kazao je Du~i}. Nagrada CKFBiH izazvala je pomije{ane emocije kod Damira, a razloga za to je, kako tvrdi, mnogo. - Ta nagrada ima pomalo gorak ukus jer ono {to rade mladi u ovom gradu uvijek neko drugi mora da prepozna. I mene je nagra dio fe de ral ni CK, a ne Op}ina ili Kanton. Ipak, ovo priznanje mi puno zna~i jer barem neko vidi da mi u Gora`du znamo i ho}emo da radimo, poja{njava Damir. Sekcija mladih CK Gora`de ima skoro 60 ~lanova, koji bez naknade nastoje pomo}i osobama kojima je to neophodno. Na`alost, takvih je, kao i u cijeloj BiH, na podru~ju Gora`da mnogo.

Ku}na njega
- U okviru programa ku}ne njege, sa starijim ~lanovima CK-a obi{li smo mnoga sela, pa ~ak i mnoge gradske ulice. Tu vidite u kakvim uslovima ljudi `ive. Kad se mladi pojave sa nekim paketom u ruci, vidite osmijeh na licu, bude im drago da barem popri~aju s vama. Bilo je i mnogo potresnih scena. To je ono {to svakog mladog volontera motivi{e, taj osmijeh i stisak ruke jedne starije osobe puno vam zna~e, isti~e volonA. H. ter godine CKFBiH.

Otvorena zimska sezona u centru Igri{ta
U Zimskom sportsko-rekreativnom centru Igri{ta kod Vlasenice ju~er je zvani~no otvorena skija{ka sezona, a prve ovosezonske skija{e do~ekale su odli~no pripremljene staze, izjavio je Srni direktor Turisti~ke organizacije op{tine Vlasenica Nenad Lelek. Lelek je dodao da su u pogonu dva ski- lif ta, od tri, koliko ih Igri{ta imaju na raspolaganju, te da je Ski-centar spreman do~ekao prve ovogodi{nje goste i skija{e. Ski-centar se nalazi pored magistralnog puta od Zvornika prema Sarajevu, izme|u Vlasenice i Han-Pijeska.

Nedjelja solidarnosti
- Mo`da da izdvojim akciju u Nedjelji solidarnosti, kada smo za nepuna dva sata prikupili

Damir Du~i}: Humanost ispunjava

8

REPORTA@A

nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Nova iskustva za mlade izv
Finansijska dubioza i ka tas tro fal no sta nje u kojem se godinama nalazi Dom za stara i iznemogla lica, prijetili su njegovim zatvaranjem, {to je prouzrokovalo bojazan kod korisnika usluga ove ustanove. No, Vlada BPK-a Gora`de je na posljednjoj sjednici Skup{tine predlo`ila zaklju~ak na temelju kojeg se utvr|uju pravci aktivnosti na konsolidaciji stanja u ovoj ustanovi. - Nemamo problema sa grijanjem, hrana za korisnike je na nivou, a o platama uposlenih od sedam, koliko se dugovalo, danas dugujemo dvije, za novembar i decembar, izjavio je Kemal Kuljuh, direktor JU Dom za stara i iznemogla lica. Ovdje je trenutno smje{teno 35 korisnika, koji su zadovoljni uslugama. Ru{id Skenderagi}, jedan od njih, ka`e da je ovdje daleko bolje nego u Ned`ari}ima, gdje je ranije boravio. S njim se sla`u i Dudija Hurko i Dika Osmanagi}, koje ka`u A. H. da imaju svega te da im je lijepo u Domu.

Bolji uslovi u Domu za stare u Gora`du

Zimovan
U organizaciji Saveza izvi|a~a op}ine Zenica, njihovi najmla|i ~lanovi svake godine idu na zimovanje po povoljnim uslovima na omiljenom izleti{tu Zeni~ana - Smetovima. U prvoj izvi|a~koj smjeni, koja je trajala {est dana, boravila je grupa od 20-ak dje~aka i djevoj~ica koji su bili smje{teni u Domu radioamatera i izvi|a~a na nadmorskoj visini od 988 metara, udaljenom deset kilometara od Zenice.

Smetov
Najljep{e dru`enje
Za cjelodnevni program zimovanja zadu`eni su izvi|a~ki lideri i instruktori, a u cijenu od svega 60 KM uklju~eni su prevoz na relaciji Zenica - Smetovi i natrag, pet punih pansiona i topli napici tokom dana. Luka Pu{i} najmla|i je izvi|a~ koji je boravio na zimovanju u prvoj smjeni. Ide u V-B razred osnovne {kole Katoli~kog {kolskog centra “Sv. Pavao“ u Zenici. Na pitanje otkud u izvi|a~ima i na zimovanju, odgovara da mu se svidjelo i odlu~io je postati izvi|a~. „Niko me nije nagovarao da idem na zi mo va nje. Ja sam nagovorio roditelje da me puste da do|em na zimovanje na Smetovima. Dobro mi je ovdje sa drugarima“, kazao nam je Luka. D`enanaOmeragi}opisala nam je jedan dan na zimovanju: „Ustanemo ujutro, obavimo higijenu, pa doru~kujemo, potom slijedi kratki odmor pa {et-

U prvoj izvi|a~koj smjeni, koja je trajala {est dana, i djevoj~ica koji su bili smje{teni u Domu radioama od 988 metara, udaljenom deset kilometara od Zen

Gra|evinsko poduze}e Elektrometal odlu~ilo je povu}i svoje kamione sa kru`nog toka na gradskom trgu u Cazinu i prekinuti sedmodnevnu blokadu saobra}aja, javila je Fena. - Ukazali smo na sve nezakonitosti koje se godinama rade u Komunalno-stambenom fondu i Op}ini Cazin, tvrde u Elektrometalu i dodaju da vjeruju u pravnu dr`avu i njene institucije, gdje }e nastaviti borbu za svoja prava. Komunalno-stambeni fond op}ine Cazin tako|er se oglasio saop}enjem za javnost u kojem se navodi, izme|u ostalog, da je sedmodnevna blokada bila nezakonita i da njeno okon~anje nije znak ni~ije dobro volje. Iz Fonda poru~uju da je to rezultat vi{ednevnog reagovanja ove ustanove i Op}ine Cazin prema nadle`nim organima vlasti da omogu}e nesmetan saobra}aj u centru Cazina. U petak je zasjedalo i Op}insko vije}e. Nakon vi{esatne rasprave, vije}nici A-SDA i DNZ-a usvojili su zaklju~ak o deblokadi gradskog trga, dok se vije}nici SDA nakon pauze, koja je prethodila tom izja{njavanju, nisu ni vratili u vije}nicu. Zaklju~kom o deblokadi gradskog trga, Op}insko vije}e zahtijeva od nadle`nih da se trg deblokira, a da radnici Elektrometala svoja prava tra`e na nekom drugom mjestu.

Prekinuta blokada gradskog trga u Cazinu

Zajedni~ki snimak mladih izvi|a~a

Biha}: Obilje`en Dan voza~a i automehani~ara

Udru`enje voza~a i automehani~ara op}ine Biha} u subotu je, povodom obilje`avanja 15. januara, Dana voza~a i automehani~ara, ispred @eljezni~ke stanice uprili~ilo tradicionalno dru`enje. Biha}ki voza~i i automehani~ari proslavili su zna~ajan jubilej, 55 godina formiranja i rada svog udru`enja. Nihad Had`iabdi}, predsjednik Organizacionog odbora obilje`avanja Dana voza~a, uru~io je priznanja voza~ima i automehani~arima sa velikim radnim sta`om u struci, te naro~ito penzionerima, koji su svoj radni vijek proveli na to~kovima. F. Be.

NIKOME NI[TA NE FALI U slu~aju da se neko od djece prehladi, pozovemo njihove roditelje. Svi su za sada zdravi, nikome ni{ta ne fali. Kod jedno ili dvoje su bili prisutni bolovi u stomaku, ali se ~ajem sve to rije{ilo, pojasnio nam je Serdarevi}

nja. Vratimo se u Dom, igramo se, zabavljamo, uskoro do|e i ru~ak, a zatim strogi odmor u sobama. Imamo starje{inu. To je Emir. S njim se dogovorimo ako nam {ta treba, ako imamo prijedlog za ne{to.“ Amila Mehinagi}, koja ide u VII razred O[ “Me{a Selimovi}“, istakla je da joj se najvi{e svidje-

lo dru`enje, za je dni{ tvo i slo`nost svih mladih izvi|a~a. Upoznala je, obja{njava, nove drugare, izvi|a~e. Ve} ne ko li ko go di na u izvi|a~ima je Emina Ferzada Uzunovi}, u~enica VII razreda. Veli da joj to predstavlja veliko zadovoljstvo u `ivotu, jer svaki put kada ide ili ljeti na Bo-

OSLOBO\ENJE nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.

REPORTA@A

9

i|a~e

nje na

vima

, boravila je grupa od 20-ak dje~aka atera i izvi|a~a na nadmorskoj visini nice Starje{ine D`enana Muj~inovi}, Emir Serdarevi} i Ilma Hercegovac
SVE ZA 60 MARAKA U cijenu od svega 60 KM uklju~eni su prevoz na relaciji Zenica - Smetovi i natrag, pet punih pansiona i topli napici tokom dana
ma Hercegovac bili su zadu`eni za 24-sa tni nad zor mla dih izvi|a~a. Iako su i sami jo{ srednjo{kolci, pokazali su se kao pravi profesionalci vode}i na najbolji mogu}i na~in brigu o mla|ima. Jer, ipak je velika odgovornost paziti djecu, posebno grupu mla|ih. A ovo troje su volonteri, ba{ kao i kuhar, te dvojica ljudi u Domu. “Na{e obaveze su da 24 sata nadgledamo djecu. Samo zimovanje je izlazak na snijeg. To donosi i kva{enje, mogu}nost, ako se ne osu{i odje}a, da se djeca prehlade. U slu~aju da se neko od djece prehladi, pozovemo njihove roditelje. Svi su za sada zdravi, nikome ni{ta ne fali. Kod jedno ili dvoje su bili prisutni bolovi u stomaku, ali se ~ajem sve to rije{ilo”, pojasnio nam je Serdarevi}. Druga smjena startala je 12. januara i traja}e do 17, kada dolazi tre}a smjena, koja }e biti do 22. Dan poslije okon~anja kre}e i {kola u Zenici.

Ajli Brdarevi} u posjetu sa toplom jaknom stigla je majka

Kuhar Jasmin Imamovi} majstor svog zanata

Pravi put u `ivotu
“Ovo je ujedno i u svrhu popularizacije. Nastojimo {to mla|u djecu uvesti. Izvi|a~i su meni dali neke smjernice u `ivotu. Smatram da i njima sa 10-12 godina treba dati neki smjer i mi ih upu}ujemo na taj pravi put”, naglasio je Serdarevi}. U prvoj smjeni boravili su: Ilda Jari}, Emina Uzunovi}, Ilma Deli}, Nejra Bajramovi}, Ajla Brda re vi}, Aj na ^unja lo, Adna Smaji}, Hana Radon~i}, Denis Leki}, D`enana Omeragi}, Amna Durmi}, Ajla [ahman, Ilma Bajramovi}, Lamija D`idi}, Amila Mehinagi}, Amna [ahman, Lejla Bijedi} i Luka Pu{i}.
Mirza DAJI]
Fotosi: Muhamed TUNOVI]

Nejra Bajramovi}, Adna Smaji}, Ilma Deli} i Ilda Jari} u sobi

ra~ko jezero ili zimi na Smetove, pove}a joj se stepen samostalnosti, upozna puno novih prijatelja, a i bude joj lijepo, jer se svi dobro zabave. Na pitanje {ta }e biti kada poraste, odgovara k’o iz topa arhitekt. Lamija D`idi} je rekla da na ovakav na~in kroz zimovanje oboga}uje svoje znanje, ali isto

tako sti~e nove prijatelje. Hrana je, kako su svi u glas povikali, odli~na.

Polizali prste
Za nju je zadu`en stari prijatelj izvi|a~a i ~lan ekipe Jasmin Imamovi}, koga ne bi nikad zamijenili. Ono {to ovi mali{ani najvi{e vole jesti, jesu pomfrit i grah.

Ekipa Oslobo|enja prisustvovala je izvi|a~kom ru~ku u kojem im je dobri kuhar spremio supu, restovani krompir i }ufte u umaku, te kupus-salatu. Svi odreda su “polizali prste“. “Zadovoljstvo je raditi sa djecom. Posla ima i odgovornost je velika za ishranu i komplet kuhinju. Spremamo tri obroka dnevno,

a ako imaju potrebu, i marendu, ~aj. Sa izvi|a~ima radim skoro deset godina. Zimi sam na Smetovima, ljeti na Bora~kom. ^ak uzmem i godi{nji odmor da bih bio sa izvi|a~ima”, ispri~ao nam je kuhar Jasmin Imamovi}. “Strogi” na~elnik prve izvi|a~ke smjene Emir Serdarevi} i vodnice D`enana Muj~inovi} i Il-

10

CRNA HRONIKA
Pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo uhapsili su B. M. (35) i H. K. (20) iz Sarajeva zbog sumnje da su posjedovali drogu. Tridesetpetogodi{njaka su priveli pripadnici Tre}e policijske uprave, a dvadesetogodi{njaka policajci Prve policijske uprave MUP-a KS-a, a obojica su zadr`ani na kriminalisti~koj obradi. O hap{enjima je obavije{ten de`urni tu`ilac Kantonalnog tu`ila{tva Sarajevo.

nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Uhap{eni zbog posjedovanja droge

Ukradena tri mobitela

Zasad nepoznati razbojnik napao je i oplja~kao R. M. u Ulici Skendera Kulenovi}a 8 u Vogo{}i. Razbojnik je tom prilikom od R. M. oteo tri mobitela i odre|enu koli~inu novca nakon ~ega je pobjegao u nepoznatom pravcu. Slu`benici MUP-a Kantona Sarajevo su iza{li na uvi|aj i o doga|aju obavijestili de`urnog tu`ioca, te poduzeli mjere na pronalasku osumnji~enog za ovo krivi~no djelo.

BR^KO Izre~ena presuda Marku Maksimovi}u

Vrhovni sud FBiH poni{tio prvostepene presude

Dvije godine za poku{aj silovanja
Osnovni sud distrikta Br~ko izrekao je jedinstvenu kaznu od dvije godine zatvora Marku Maksimovi}u (21) iz Br~kog zbog poku{aja silovanja i nasilni~kog pona{anja. Maksimovi} je osu|en nakon {to je sa Tu`ila{tvom distrikta Br~ko sklopio sporazum o priznanju krivnje. Optu`nica protiv Maksimovi}a podignuta je 21. marta pro{le godine jer je 26. februara iste godine u Ulici Edhema Mulabdi}a, D. M. (50) iz Br~kog poku{ao silovati. Naime, on je `enu prethodno pratio iz Ulice Ljudevita Gaja od katoli~ke crkve, te je napao i udarcima {akom u lice poku{ao prisiliti na polnu radnju. D. M. je tom prilikom zadobile te{ke povrede u vidu preloma jagodi~ne kosti lica. Petnaest minuta nakon ovoga, Maksimovi} je u Ulici Tina Ujevi}a u blizini benzinske pumpe Gas Petrol ugrozio gra|anski mir. Naime, pratio je A. B. (38) iz Br~kog, koja se kretala trotoarom prema katoli~koj crkvi, pro{ao pored nje, a kada je primijetio da je zastala i krenula da se vrati prema benzinskoj pumpi, potr~ao ka njoj. A. B. je u tom momentu prema njemu okrenula ki{obran i njime ga odgurnula, a Maksimovi} se nakon toga udaljio u nepoznatom pravcu.
Dk. O.

Vozila zaplijenjena u akciji policija iz oba entiteta

Novo su|enje
Postupak }e se voditi iznova protiv Semira Silajd`ije, D`emala Mehi~i}a, Mustafe Bekta{a, Zorana Mirjani}a, Amela Falji}a i Sifeta [abi}a
Vrhovni sud Federacije BiH ukinuo je prvostepenu presudu Kantonalnog suda u Zenici od 21. jula pro{le godine kojom su {estorica iz 22-~lane kriminalne grupe optu`ene za organizirani kriminal, te{ke kra|e, iznude i prikrivanje, razbijene u akciji policija oba entiteta u decembru 2010. i martu 2011, osu|eni na kazne od osam do 16 mjeseci zatvora. Predmet je tako vra}en prvostepenom sudu na ponovno odlu~ivanje.

kradljivcima vozila
PRESUDE Ranije, nakon sporazuma, na zatvorske i nov~ane kazne osu|eni su Sadber Mrkaljevi}, Amir [iljakovi}, Semir Smaji}, te Mirza Kanti}
(29) iz Po~ulice kod Viteza, Zorana Mirjani}a (31) sa Sokoca, Amela Falji}a (33) iz Zavidovi}a i Sifeta [abi}a (47) iz Zenice. Ina~e, u zeni~kom sudu je u toku su|enje jo{ 12-orici optu`enih koji se nisu nagodili. To su Hanas [ehovi}, Sanel Karahmet, Aldin [ehovi}, Asim [i{i}, Muharem Smajlovi}, Meho Tiratli}, Sulejman Jusi}, Semir Muj~in, Mehdija Topi}, Vinko Vinkovi}, @elimir Kne`evi} i Vedran Gavri}. Ranije, nakon sporazuma, osu|eni su Sadber Mrkaljevi} (27) iz Zenice na kaznu od tri godine i {est mjeseci za djelo organizovanog kriminala i druga te{ka krivi~na djela, Amir [iljakovi} iz Lukavca za prikrivanje na 18 mjeseci zatvora, Semir Smaji} iz Zenice 16 mjeseci, te Mirza Kanti} na nov~anu kaznu u iznosu od 2.000 KM za prikrivanje.

Saobra}ajna nesre}a kod @ivinica

Ozlije|ene ~etiri osobe
U sudaru dva automobila u naselju Barice kod @ivinica povrije|ene su ~etiri osobe, saop{teno je iz Ministarstva unutra{njih poslova Tuzlanskog kantona. U udesu koji se dogodio preksino} u~estvovali su BMV, koji je vozio [. G. (66), i golf 4, za ~ijim upravlja~em je bio I. T. iz @ivinica. Te`e su povrije|eni voza~ BMV-a i njegov saputnik I. L, a lak{e povrede su zadobili saputnici u golfu 4 S. T. i A. T.

46 ta~aka optu`nice
Prema optu`nici koju je po~etkom juna pro{le godine podiglo Kantonalno tu`ila{tvo u Zenici, a koja sadr`i ~ak 46 ta~aka, optu`eni su kao pripadnici grupe formirane 2008, tokom 2009. i 2010. na podru~ju Zeni~ko-dobojskog, Tuzlanskog, Posavskog i Srednjobosanskog kantona, krali vozila i iznu|ivali novac na ime otkupnine.
Mi. D.

Nagodbe
Sve presude su bile donesene na osnovu sporazuma sa Tu`ila{tvom Zeni~ko-dobojskog kantona, drugostepeni sud je djelimi~no uva`io `albu braniteljice optu`enog Semira Silajd`ije (33) iz Zenice, a po slu`benoj du`nosti i u odnosu na D`emala Mehi~i}a (27) iz Zenice, Mustafu Bekta{a

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO-SANSKI KANTON OP]INSKI SUD U VELIKOJ KLADU[I Broj: 23 0 Mal 001036 09 Mal Velika Kladu{a, 9. 1. 2012. godine Tu`itelj: Op}ina Velika Kladu{a, zastupana po op}inskom pravobraniocu Tu`ena: Duranovi} Adela, Ul. Ibrahima Mr{ljaka, Velika Kladu{a, Zgrada "R.O. I/1" Radi: naplate duga vsp. 679,13 KM

OGLAS

TU@BENI ZAHTJEV
"Obavezuje se tu`ena Duranovi} Adela iz Velike Kladu{e da tu`itelju Op}ina Velika Kladu{a isplati cjelokupno potra`ivanje na ime naknade za odr`avanje zajedni~kih dijelova i ure|aja zgrade za 2003. godinu iznos od 93,72 KM; za 2004. godinu iznos od 135,81 KM, za cijelu 2007. godinu 181,08 KM i 2008. godinu 181,08 KM, {to ukupno iznosi

591,69 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 6. 2. 2009. godine pa do kona~ne naplate na transakcijski ra~un tu`itelja 3060640001032503 otvoren kod Hipo Alpe-Adria banka d.d. Velika Kladu{a, vrsta prihoda 722611, {ifra 097 i poziv na broj 0000000006 i sve u roku od 15 dana pod prijetnjom prinudnog izvr{enja." Ovim putem se tu`enoj Duranovi} Adeli iz Velike Kladu{e dostavlja tu`ba na odgovor pa je tu`ena du`na da u skladu sa odredbom ~l. 70. i 71. Zakona o parni~nom postupku najkasnije u roku od 30 dana od dana dostavi sudu pisani odgovor na tu`bu, u protivnom, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja) u skladu odredbe ~l. 182. Zakona o parni~nom postupku. NAPOMENA: Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra objavljenom protekom roka od 15 dana od dana dostavljanja (~lan 348. stav 4. Zakona o parni~nom postupku). Stru~ni saradnik Admir Hairlahovi}

Akcija SIPA u Banjoj Luci

Prona|ena 2.072 krivotvorena tonera
Policijski slu`benici Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) prekju~er su prilikom pretresa firme u vlasni{tvu B. S. (58) u Banjoj Luci prona{li i oduzeli 2.072 HP tonera, za koje postoji sumnja da su krivotvoreni. Kako je saop}eno iz SIPA, oduzeti toneri, ~ija tr`i{na vrijednost u maloprodaji iznosi izme|u 200.000 i 250.000 KM, deponovani su u depozit ove agencije, a Tu`ila{tvu BiH }e biti podnesen izvje{taj o otkrivanju krivi~nog djela i izvr{itelja. Akcija je izvedena po naredbi Suda BiH.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.

CRNA HRONIKA
U Bijeljini se preksino} dogodila saobra}ajna nesre}a u kojoj je jedna osoba zadobila te`e povrede, re~eno je za Srnu u Centru javne bezbjednosti Bijeljina. De`urni operativni CJB-a Bijeljina je rekao da je u Gornjem Crnjelovu automobil kojim je upravljao K. Lj. udario pje{akinju P. S. (53) iz Crnjelova, koja je zadobila prelom kosti ruke, zbog ~ega je preba~ena u bijeljinsku bolnicu.

11

Povrije|ena pje{akinja

Prijete}i pi{toljem oteo 4.600 maraka

Zasad nepoznati razbojnik preksino} je u Banjoj Luci u Ulici Sime Mata vu lja oplja~kao Moj market, odakle je ukrao oko 4.600 maraka, potvr|eno nam je u CJB-u Banja Luka. Prema rije~ima de`urnog operativnog, razbojnik je novac oteo prijete}i pi{toljem nakon ~ega je pobjegao u nepoznatom pravcu. O doga|aju je obavije{ten de`urni tuDk. O. `ilac.

Specijalno tu`ila{tvo RS-a pregovara sa Zoranom ]opi}em

Razgovarali o svemu,
sporazuma jo{ nema
Zoran ]opi}, koji je optu`en za pranje novca, vi{e puta je sa Specijalnim tu`ila{tvom RS-a pregovarao o priznanju krivice ]opi}ev uslov: Nema svjedo~enja protiv drugih
Neizvjesno je da li }e se Zoran ]opi}, koji je optu`en za pranje novca od trgovine drogom narko-bosa Darka [ari}a, dogovoriti sa Specijalnim tu`ila{tvom Republike Srpske. On je tokom pregovora sa Specijalnim tu`ila{tvom RS-a, zaklju~enje sporazuma o priznanju krivice za djelapo~injena u BiH i Srbijiuslovioosloba|anjem od obaveze da svjedo~i protiv bilo koga. „Razgovaralo se o svemu, ali eventualno priznanje krivice zavisi}e isklju~ivo od Zorana i Tu`ila{tva“, istakao je ]opi}ev advokat Darko Kremenovi}. ]opi} i Specijalno tu`ila{tvo RS-a i prije su pregovarali o priznanju krivnje, no, sporazum je izostao jer nisu mogli da se dogovore o vrijednosti imovine koja treba da mu bude oduzeta, a koja je, prema navodima optu`nice, ste~ena kriminalnim djelima. ]opi}u je, kao {to smo pisali, odlukom Suda blokirana imovina vrijedna vi{e od 20 miliona maraka. Blokirano mu je raspolaganje akcijama u Fabrici {e}era u Velikoj Obarskoj kod Bijeljine, vrijednim oko 18,3 miliona maraka, ku}a u Ulici Sretena Stojanovi}a u Banjoj Luci, vrijedna oko 225.000 maraka. Predlo`eno je i oduzimanje audija A6, kao i 454.512 eura osniva~kog uloga u preduze}u DTM Relations, aviona cesna, vrijednog vi{e od 315.000 maraka.
Zoran ]opi}: “Oprao” novac narko-bosa Darka [ari}a?

Nastavak pregovora vjerovatno uslovljava i odgovor srbijanskog pravosu|a, koje treba odlu~iti da li }e pristati da se ]opi} u BiH osudi za krivi~na djela po~injena na teritoriji Srbije i da mu se izrekne jedinstvena kazna.

Fakture za [vajcarsku
Srbijanske vlasti ]opi}a terete za pranje novca skupa sa Beogra|aninom Nikolom Dimitrijevi}em i Sr|anom Petrovi}em iz Novog Sada. Protiv Dimitrijevi}a pravosna`no je okon~an sudski postupak te je osu|en na godinu zatvora jer je narko-{efu Darku [ari}u omogu}io kupovinu firme Mitrosrem. Pregovori Tu`ila{tva i ]opi}a teku paralelno sa sudskim procesom ]opi}u, optu`enom za pra-

Bio u bolnici
]opi} je dva sata prije odlaska u Specijalno tu`ila{tvo RS-a radi nastavka pregovora, morao posjetiti bolnicu zbog povi{enog {e}era. Me|utim, tokom pregovora sa Tu`ila{tvom nije postignut nikakav dogovor, a naredni termin razgovora jo{ nije utvr|en.

ODGOVOR IZ SRBIJE Nastavak pregovora vjerovatno uslovljava i odgovor srbijanskog pravosu|a, koje treba odlu~iti da li }e pristati da se ]opi} u BiH osudi za krivi~na djela po~injena na teritoriji Srbije

nje ve}e koli~ine novca od prodaje droge srbijanskog narkobosa Darka [ari}a. Podsjetimo, krajem pro{le godine u nastavku su|enja ]opi}u preslu{ani su telefonski razgovori koje je vodio o spornim transakcijama. Razgovori su naj~e{}e vo|eni izme|u Zorana ]opi}a i Ljube Mr|ena, direktora preduze}a Agrokop Banja Luka. „Ljubo, ho}e{ li dati broj fakture ili ne}e{? U registraciji pi{e da mo`e{ obavljati takve poslove, a svakako }e faktura i}i prema [vajcarskoj“, rekao je tada ]opi}. ]opi} je pojasnio da se radilo o usluzi istra`ivanja tr`i{ta sjemenske robe u Srbiji, a {to }e za njih predstavljati ~isti prihod.
D. P.

Sud BiH

Pucnjava ispred kafi}a Ten u Zenici

Ivan Pi{kovi} (39) iz Posu{ja negirao je u Sudu BiH krivnju za carinsku prevaru. Pi{kovi} je optu`en da je Carinskoj ispostavi Grude, 25. juna 2008. s ciljem izbjegavanja pla}anja cari ne i carinskih da`bina, uz kori{tenje carinske procedure IM4, odnosno stavljanja u slobodan promet robe koja podlije`e osloba|anju od uvoznih da`bina, prijavio uvoz mercedesa C 350 proizvedenog te godine. Optu`eni je to uradio s ciljem da pri uvozu ovog auta iskoristi povlasticu osloba|anja od pla}anja uvoznih da`bina na temelju invaliditeta.

Negirao krivnju za carinsku prevaru

Fuad Zlotrg ranjen u obje noge
Fuad Zlotrg, zvani Tola, zadobio je te{ke povrede usljed ranjavanja iz pi{tolja ju~er ujutro oko 2.30 sati ispred kafi}a The Club Ten u Zenici. U obje no ge mu je na kon sva|e iz pi{tolja pucao Ibrahim Top~i} iz Zenice. Zlo trg ima pros trelne rane na obje Kafi} ispred kojeg je Ibrahim Top~i} ranio Zlotrga potkoljenice sa prelomom kos- dnji, uz izvje{taj }e biti predan ti desne potkoljenice i zbrinut je de`urnom tu`iocu. Prema neu Traumatolo{kom odjeljenju zvani~nim informacijama, prvo Kantonalne bolnice Zenica. Po- je do{lo do prepirke Zlotrga i licija je privela Top~i}a i zadr`ala Top~i}a u objektu, nakon ~ega su ga u prostorijama za zadr`ava- iza{li vani i nastavili se sva|ati nje u Policijskoj stanici Centar. prije negoli je do{lo do upotreMi. D. Nakon obavljenih istra`nih ra- be pi{tolja.

Ivan Pi{kovi}

Foto: Arhiv Suda BiH

On je umjes to stvar nog ra~una od 25.300 eura (49.482 KM) za pla}eno vozilo, uz ostalu do ku men ta ci ju pri lo`io

ra~un na iznos od 22.500 ameri~kih dolara (28.266 KM), kako bi iskoristio carinsku povlasticu za uvoz automobila u vrijednosti do 30.000 KM. Na taj na~in Pi{kovi} je doveo u za blu du slu`be ne oso be Uprave za indirektno oporezivanje RC Mostar, koje su mu izdale rje{enje o osloba|anju od carinskih da`bina, iako nije ispunjavao uvjete propisane zakonom. Pi{kovi} je na ovaj na~in izbjegao pla}anje carine i carinske da`bine u iznosu 17.675 KM, te za taj iznos o{te tio Dk. O. bud`et BiH.

12

REGION

nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Sukobi policije i demonstranata na sjeveroistoku Kosova

Uhap{ene desetine pristalica pokreta Samoopredjeljenje
U sukobima povrije|eno 13 policajaca i ~etiri demonstranta Demonstranti su prilikom sukoba s policijom koristili kamenice, na {ta je policija odgovorila suzavcem i vodenim topovima
Pripadnici kosovskog pokreta Samoopredjeljenje i kosovska policija ju~er su se sukobili kod Podujeva na sjeveroistoku Kosova, kada je policija blokirala aktiviste tog pokreta na putu prema grani~nom prelazu Merdare prema Srbiji, izvijestili su mediji u Beogradu i Pri{tini, prenosi Fena.

O~ekivana situacija
Dr`avni sekretar u Ministarstvu za Kosovo i Metohiju Oliver Ivanovi} izjavio je da je situacija na prela zi ma Mer da re i Be la Ze mlja o~ekivana jer su svi u Pri{tini zanemarivali {irenje i ja~anje pokreta Samoopredjeljenje, prenosi Srna. “Po li ti~ki po kret Aljbi na Ku tri ja ni je ba{ iza zi vao ne ku po se bnu pa`nju u Pri{tini. Svi su ignorisali ~inje ni cu da se taj po kret ra zvi ja na frustraciji obi~nog ~o vje ka, ne za do vo ljnog sva ko dne vnim `ivo tom i mno gim eko nom skim problemima. Sada su oni dobili dosta na zamahu i mislim da }e biti te{ko da se to kontroli{e“, re kao je Ivano vi} za Kim radio.
Do sukoba je do{lo kada su demonstranti odbili da se razi|u
Reuters

Razbijanje protesta
Policijske snage u punoj opremi za razbijanje demonstracija bile su razmje{tene du` prometnica koje vode prema grani~nom prelazu Merdare, kao i prema grani~nom prelazu Bela Zemlja na istoku Kosova, na putu prema ju`nosrbijanskom mjestu Bujanovcu, javljaju mediji. Portparol kosovske policije Baki Keljani je u izjavi za Tanjug rekao da je u neredima povrije|eno 13 policajaca i ~etiri demonstranta. Policija je tom prilikom privela 42 demonstranta. Agencija Beta javila je da je me|u uhap{enima i lider pokreta Samoopredjeljenje Aljbin Kurti {to je, me|utim, demantovala kosovska policija. Do sukoba je do{lo kada je policija upozorila demonstrante da se razi|u, {to su oni odbili nakon ~ega su poku{ali da razbiju policijski kordon i upute se prema prelazu Merdare. Demonstranti su, kako se isti~e, prilikom sukoba s policijom koristili kamenice, na {ta je policija odgovorila suzavcem i vodenim topovima. Pristalice Samoopredjeljenja su prethodno pozvale policiju da ih pusti na Merdare i govorile su im da nisu protiv policije, nego protiv Srbije.

“Idite, upotrijebite silu u Srbiji, a ne na nama“, poru~ili su policiji. Istovremeno kod prelaza Bela Zemlja oko 1.200 pripadnika pokreta Samoopredjeljenje blokiralo je jednu kolovoznu traku regionalnog puta Gnjilane - Bujanovac na oko 700 metara od prelaza Bela Zemlja, gdje ih je zaustavio kordon kosovske policije, javila je Beta. Tanjug prenosi da je u selu Donje Korminjane na istoku Kosova, oko 1.500 kosovskih Albanaca, pripa dni ka po kre ta Sa moo pre dje lje nje po~elo u 13 sati najavljenu blokadu. Selo

Donje Korminjane nalazi se na kilometar od prelaza u Beloj Zemlji i oko pet kilometara od administrativnog prelaza Kon~ulj.

Blokada
Pokret Samoopredjeljenje proteklih je dana najavljivao za subotu mirnu blokadu prelaza Merdare i Bela Zemlja. Cilj mirne blokade bio je, kako su obja{njavali, obavezati kosovsku vladu da provede rezoluciju, usvojenu u kosovskom parlamentu u decembru pro{le godine, koja predvi|a mjere punog reciprociteta prema Srbiji.

Kako se navodi na internet-portalu Samoopredjeljenja, najavljuju}i blokadu, Kurti je rekao da je reciprocitet vrijednost EU te da se zemlje Unije me|usobno priznaju i imaju recipro~ne odnose. U svijetu, po rije~ima Kurtija, ne postoji primjer da izme|u dvije zemlje, koje nemaju mirovni sporazum i koje se me|usobno ne priznaju, postoji slobodna trgovina. Istaknuo je kako je blokada usmjerena politi~ki protiv Srbije, a nikako protiv Srba op}enito, ili protiv Srba na Kosovu.

Uo~i referenduma o pristupanju Hrvatske u EU

Skupovi za i protiv Unije
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

20. godi{njica me|unarodnog priznanja
Republika Hrvatska danas sve~ano obilje`ava 20. godi{njicu me|unarodnog priznanja. Povodom ovog zna~ajnog datuma na Trgu Petra Preradovi}a u Zagrebu odr`at }e se sve~anost koju organizira Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Tako|er danas se obilje`ava i 14. godi{njica zavr{etka procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak RH proveden je pod okriljem me|unarodne zajednice, a Misija UNTEAS-a i danas se smatra najuspje{nijom u povijesti organizacije Ujedinjenih naroda. Centralna manifestacija odr`ava se u Vukovaru, gdje }e danas do}i i predsjednik Hrvatske Ivo Josipovi}. J. D.
Sa skupa Ne u EU!

Uo~i referenduma o pristupanju Hrvatske u Europsku uniju, koji se odr`ava 22. januara, u centru Zagreba ju~er su u nepuna dva sata odr`ana dva skupa zagovornika ali i protivnika ovog procesa. Kako se neslu`beno doznaje, sve je pro{lo mirno i bez ikakvih incidenata, pod budnim okom brojnih novinarskih ekipa.

Poruke
U Gajevoj ulici u strogom centru grada odmah nakon podneva Hrvatska narodna stranka (HNS) or ga ni zi ra la je ve li ku akciju animiranja gra|ana za izlazak na referendum i glasanje za Hrvatsku u EU, kojoj se priklju~ila i istaknuta ~lanica ove stranke, ministrica vanjskih i europskih poslova RH Vesna Pusi}. Prije toga u 11 sati, na glavnom zagreba~kom Trgu bana Je la~i}a skup pro tiv ulas ka Hrvatske u EU organiziralo je 13 stranaka i gra|anskih udruga okupljenih oko Vije}a za Hrvatsku - Ne u EU! Na ovom skupu bilo je stotinjak gra|ana. Skup je bio dekoriran brojnim transparentima, a poruke su bile u skladu s razlogom okupljanja. “Jesu li na{i branitelji ginuli da bi mi danas pred 20. obljetnicu nezavisnosti na{e dr`ave ulazili u integraciju koja se raspada, koja puca po svim {avovima?“, “Treba li se Hrvatska baciti u blato u koje je potonula Europska unija kojoj je upravo pao kreditni rejting?“, glasno su s ovog prosvjednog okupljanja upitali neki od govornika. Protivnici ~lanstva Hrvatske u EU isticali su, me|u ostalim, da Hrvatska nema novaca da bi mogla pla}ati tu|e dugove, jer

ako pristupi Uniji, ka`u, morat }e pla}ati i dugove npr. Gr~ke. Govornici su tako|er kazali da }e Hrvatska ulaskom u EU izgubiti suverenitet jer }e u EU parlamentu me|u 764 zastupnika biti samo 12 hrvatskih itd.

Izvori informiranja
Predstavnike Vije}a za Hrvatsku - Ne u EU! primio je na njihov zahtjev i predsjednik dr`ave

Ivo Josipovi}. Na sastanku u petak predstavnici Vije}a iznijeli su predsjedniku dr`ave svoje primjedbe na dosada{nji tijek kampanje, dostupnost informa ci ja te ar gu men te pro tiv ~lanstva u EU, dok je Josipovi} podsjetio na izvore informiranja o EU, te istakao kako podr`ava ~lanstvo u EU, navode}i i razloge za to.
Jadranka DIZDAR

OSLOBO\ENJE nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.

SVIJET
VIJESTI

13

NASUKAO SE KRUZER U TIRENSKOM MORU

Troje mrtvih, desetine nestalih u brodolomu
Nije prona|eno oko 70 osoba, ali je mogu}e da se one nalaze na ostrvu Giglio • U nesre}i je povrije|eno oko 40 osoba, od kojih su dvije u te{kom stanju, podaci su zdravstvenih slu`bi
Luksuzni italijanski putni~ki brod Costa Concordia, kompanije Costa Crociere, na kojem je bilo vi{e od 4.000 putnika i ~lanova posade, nasukao se u petak nave~er na pje{~ani sprud pored ostrva Giglio u Tirenskom moru. Prema slu`benim podacima, u nesre}i je poginulo troje ljudi, a 14 putnika je povrije|eno.

Preminuo Rauf Denkta{
Prvi predsjednik Turske Republike Sjeverni Kipar Rauf Denkta{ preminuo je u 88. godini. Predsjednik Turske Abdulah Gul izjavio je da je Denkta{ova smrt gubitak za sve Turke. “Na{ narod izgubio je jednog pravog junaka. @ivot je posvetio svom narodu, a kao naslije|e ostavio je Tursku Republiku Sjeverni Kipar. Kiparski turski narod nastavit }e na njegovom putu da odr`i trajni mir i tako njeguje sje}anje na Denkta{a. U ovoj dostojanstvenoj borbi kiparski Turci uvijek }e imati pored sebe svoju domovinu Tursku“, kazao je Gul. A. [.

Skok u vodu
Pre`ivjeli tvrde da je brod krenuo da tone poput Titanika i da su mislili da }e svi umrijeti. Neke od `rtava su povrije|ene kada su skakale s broda u vodu. Putnici i ~lanovi posade broda Costa Concordia, dugog 290 metara, evakuisani su ~amcima za spa{avanje, helikopterima i drugim brodovima koji su se zatekli u tom podru~ju, navedeno je u saop{tenju obalske stra`e, prenosi Tanjug. Komandir lokalne policije Giuseppe Linardi izjavio je ju~er novinarima da nakon brodoloma kruzera Costa Concordia nije prona|eno oko 70 osoba, ali da je mogu}e da se one nalaze na ostrvu Giglio. “Od 4.234 putnika i ~lana posade, me|u kojim je bilo 52 djece do {est godina, prema podacima brodovlasnika, za sada smo prona{li 4.165 putnika, {to zna~i da nedostaje 69 osoba, ali tra`imo prakti~no od vrata do vrata na ostrvu Giglio“, izjavio je Linardi. Kako je saop}ila kapetanija u Livornu, koja koordinira operacijama, trebat }e puno vremena da se uporedi lista putnika na Costa Concordia s listom od 4.000 spa{enih putnika, koji su

SAD: Iran snabdijeva Siriju oru`jem
Pre`ivjeli tvrde da je brod krenuo da tone poput Titanika

Me|u stradalima nema dr`avljana BiH

Prema podacima koje je Ambasada Bosne i Hercegovine u Rimu dobila od nadle`nih italijanskih vlasti, nekoliko bh. dr`avljana je putovalo italijanskim kruzerom Costa Concordia, koji se nasukao u no}nim satima u petak na pje{~ani sprud na zapadnoj obali Italije, ali niko od njih nije stradao niti je povrije|en, saop}eno je iz Ureda za odnose s javno{}u Ministarstva vanjskih poslova BiH. evakuisani prema maloj luci Santo Stefano, prenosi Fena. “Evakuirali su ih spasioci ~amcima za spa{avanje i privatnim ~amcima stanovnika ostrva Giglio, koji su ih zatim pozvali u svoje ku}e“, objasnio je Enrico del Santos iz kapetanije.

Dopisnik AFP-a je javio da su stanovnici ostrva solidarno otvorili svoja vrata brodolomnicima, koji su bez i~ega, daju}i im hranu i pokriva~e. Gradona~elnik je otvorio hotele zatvorene u zimskoj sezoni, {kole, sportske centre, pa je ~ak i crkva smjestila pre`ivjele. Prema podacima zdravstvenih slu`bi, u nesre}i je bilo ~etrdesetak povrije|enih, od kojih dvije osobe te{ko. Jednoj je povrije|ena lobanja, a drugoj ki~ma i ona je preba~ena u bolnicu u Sieni.

Iran snabdijeva Siriju oru`jem kako bi pomogao represiju koju provodi re`im Ba{ara al-Asada, izjavili su visoki ameri~ki zvani~nici, prenosi Fena. Iranski general Qassem Soleimani boravio je u Damasku u januaru, izjavili su zvani~nici i dodali kako je ova posjeta najkonkretniji znak da iranska pomo} Siriji podrazumijeva vojni materijal. “Sigurni smo da su ga primile najvi{e instance sirijske vlade, uklju~uju}i i Asada“, izjavio je jedan od zvani~nika.

Reuters

Istraga
Uzrok brodoloma jo{ nije utvr|en, a istraga je u toku. Kruzer Costa Concordia isplovio je iz Savone na krstarenje Sredozemljem s planiranim zaustavljanjem u Civitavecchiji, Palermu, Cagliariju, Palma de Mallorci, Barceloni i Marseilleu prije povratka u mati~nu luku.

El-Baradei odustao od kandidature
Egipatski politi~ar i biv{i {ef Me|unarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Muhamed el-Baradei odustao je od kandidature za predsjednika na izborima zakazanim za juni 2102. El-Baradei, koji je 2005. dobio Nobelovu nagradu za mir, rekao je da je ovu odluku donio kao znak protesta zbog na~ina na koji egipatska vojna vladaju}a struktura vodi zemlju kao da se revolucija nikada nije ni desila.

Samoubila~ki napad u Iraku

Poginulo 50 {iitskih hodo~asnika
U samoubila~kom bomba{kom napadu na {iitske hodo~asnike na kontrolnom punktu u ira~kom gradu Basri ju~er je poginulo 50 osoba i vi{e od 100 povrije|eno, prenosi Fena. [ef zdravstvene slu`be Basre Rijad Abdulamir rekao je da je napad izvr{en u zapadnom predgra|u i da me|u `rtvama ima `ena i djece. Druge detalje nije saop}io. “Terorista koji je nosio policijsku uniformu i imao falsifikovanu policijsku zna~ku uspio je da do|e do policijskog punkta i digne sebe u vazduh zajedno s policajcima i hodo~asnicima“, rekao je policajac s lica mjesta. Napadnuti su hodo~asnici koji su proslavljali Arbain, zavr{etak ~etrdesetodnevne `alosti u spomen na mu~eni{tvo imama Huseina bin Alija, unuka poslanika Muhameda, koji predstavlja jednu od sredi{njih figura kod {iita. Napad je po~injen u trenutku kada je politi~ka kriza ira~ke vlade koju predvode {iiti obnovila strahovanja od povratka sekta{kog nasilja u zemlji, naveo je Reuters.

Predsjednik Tajvana osvojio novi mandat
Aktuelni predsjednik Tajvana Ma Ying-jeou ponovo je pobijedio na izborima odr`anim u subotu, osigurav{i sebi drugi mandat, prenosi Fena. Ma je vodio sa {est posto prednosti u odnosu na svoju suparnicu Tsai Ing-wenu, poka zuju preliminarni rezultati izbora na osnovu 80 posto prebrojanih glasova. Na tre}em mjestu sa osvojenih samo tri posto glasova je kandidat James Soong, biv{i visoki funkcioner u Maovoj par tiji.

U eksploziji povrije|eno vi{e od 100 ljudi

Reuters

14

SVIJET

nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Novi sukobi suparni~kih paravojnih formacija
U sukobima izme|u libijskih suparni~kih paravojnih formacija poginule su dvije osobe i 16 ranjeno. Sukobi su po~eli u petak nave~er i nastavili su se ju~er, javio je Reuters, prenosi Fena. “Primili smo osam osoba. Jedan mu{karac je podlegao zbog rana zadobijenih u glavu i prsa, jedan je u kriti~nom stanju zbog te{ke povrede u predjelu glave, a {est osoba je lak{e ranjeno“, rekao je Ibrahim Karim, ljekar u glavnoj bolnici u Garijanu, 80

Dvoje mrtvih, 16

ranjenih u Libiji
Paravojne formacije odbijaju predati oru`je jer nemaju povjerenja u nove vlasti

Suparni~ki borci optu`uju jedni druge da su Gadafijeve prista{e, intenziviraju}i sukobe i stvaraju}i nerede u dr`avi
kilometara ju`no od Tripolija. Muhamed Hasan, ljekar u istoj bolnici, rekao je da je jo{ jedna osoba poginula, a devet je dovezeno u bolnicu u subotu. Dvije osobe su u kriti~nom stanju. Dopisnik Reutersa izvijestio je da su kola hitne pomo}i konstantno dovozili nove ranjenike i dodao da je ~uo pucnjavu u neposrednoj blizini bolnice. Libijska privremena vlada se bori da kontroli{e paravojne formacije koje su imale klju~nu ulogu u svrgavanju Muamera Gadafija, koje odbijaju da predaju oru`je jer nemaju povjerenja u nove libijske vlasti. Pripadnici paravojnih formacija iz Garijana ka`u da se bore protiv suparnika u Asabiji, koje optu`uju da su prista{e Gadafija. Ovakve optu`be su ~este u Libiji od smrti pukovnika Muamera Gadafija. Suparni~ki borci neargumentovano optu`uju jedni druge da su njegove prista{e, intenziviraju}i sukobe i stvaraju}i nerede u dr`avi.

Na osnovu ~lana 12. Zakona o javnim preduze}ima u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj 8/05, 81/08 i 22/09), ~lana 32. Statuta JP “B&H Airlines” d.o.o. Sarajevo i Odluka Nadzornog odbora JP “B&H Airlines” d.o.o. Sarajevo broj 02-60-05/11, Nadzorni odbor JP “B&H Airlines” d.o.o. Sarajevo raspisuje

JAVNI KONKURS
za izbor i imenovanje Uprave JP „B&H Airlines“ d.o.o. Sarajevo
Raspisuje se javni konkurst za izbor i imenovanje Uprave JP „B&H Airlines“ d.o.o. Sarajevo i to za pozicije: 01. Direktor - 1 (jedan) izvr{ilac 02. Izvr{ni direktor za finansije — 1 (jedan) izvr{ilac 03. Izvr{ni direktor za marketing i prodaju — 1 (jedan) izvr{ilac 01. Opis poslova: Predsjedava Upravom,organizira rad i rukovodi poslovanjem,zastupa i predstavlja Preduze}e; podnosi izvje{taj Nadzornom odboru preduze}a na zahtjev Nadzornog odbora; provodi Statut i Eti~ki kodeks; izra|uje i nadgleda realizaciju planova poslovanja; odlu~uje o radno-pravnom statusu zaposlenika u Javnom preduze}u; zastupa preduze}e prema tre}im licima; odgovara za zakonitost rada preduze}a; obezbje|uje postupanje svih odgovornih lica u preduze}u u skladu sa Eti~kim kodeksom; zaklju~uje ugovore u ime preduze}a i druge poslove neophodne za nesmetanu organizaciju i vo|enje poslovanja preduze}a. 02. Opis poslova: rukovodi Sektorom i u tom smislu ima ovla{tenja utvr|ena Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji; odlu~uje o revidiranju i usagla{avanju plana poslovanja na godi{njoj osnovi; izra|uje i nadgleda realizaciju planova poslovanja; izra|uje akt kojim se predla`e raspodjela profita, odnosno pokri}e gubitaka; predla`e i provodi smjernice o nabavci; utvr|uje evidencije u skladu sa op}im aktima kojim se propisuju disciplinske i materijalne odgovornosti zaposlenika i ovla{tenih lica; obavlja i druge poslove utvr|ene zakonom, Statutom i op}im aktima Javnog preduze}a. 03. Opis poslova: rukovodi Sektorom i u tom smislu ima ovla{tenja utvr|ena Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji; odlu~uje o revidiranju i usagla{avanju plana poslovanja na godi{njoj osnovi u dijelu u kojem se vr{i prilago|avanje kretanjima na komercijalnom tr`i{tu; izra|uje i nadgleda realizaciju planova poslovanja; predla`e i provodi smjernice o nabavci; obavlja i druge poslove utvr|ene zakonom, Statutom i op}im aktima Javnog preduze}a. Op}i uslovi: da nije stariji od 65 godina na dan imenovanja, da nije osu|ivan za krivi~no djelo i privredni prijestup nespojiv s du`no{}u direktora/izvr{nog direktora, u roku od 5 (pet) godina od pravosna`nosti presude, isklju~uju}i vrijeme zatvorske kazne, da mu odlukom suda nije zabranjeno obavljanje du`nosti direktora/izvr{nog direktora, da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be, kao rezultat disciplinske mjere, na bilo kojem nivou vlasti u BiH u periodu od 3 (tri) godine prije dana objavljivanja javnog konkursa, da nije u sukobu interesa prema odredbama Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine i Zakona o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, da ne podlije`e ograni~enjima utvr|enim odredbama ~lana 264. Zakona o privrednim dru{tvima FBiH, da se na njega ne odnosi ~lan IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine i da ne vr{i funkciju u politi~koj stranci. Pored op}ih uslova, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove i to: Za poziciju 01. VSS ekonomskog, pravnog, saobra}ajnog, elektrotehni~kog ili ma{inskog smjera najmanje 5 (pet) godina radnog iskustva na rukovodnim poslovima, a od toga 4 (~etiri) godine radnog iskustva na rukovodnim poslovima u zra~nom saobra}aju dobro poznavanje djelatnosti, propisa i situacije iz oblasti zra~nog saobra}aja aktivno poznavanje engleskog jezika da ima organizacijske i rukovodne sposobnosti poznavanje rada na ra~unaru Za poziciju 02. VSS ekonomskog smjera da ima najmanje 5 (pet) godina radnog iskustva na rukovodnim poslovima aktivno poznavanje engleskog jezika da ima organizacijske i rukovodne sposobnosti poznavanje rada na ra~unaru Za poziciju 03. VSS ekonomskog smjera da ima najmanje 5 (pet) godina radnog iskustva na rukovodnim poslovima dobro poznavanje komercijalnih metoda, procesa i alata u podru~ju prodaje aktivno poznavanje engleskog jezika da ima organizacijske i rukovodne sposobnosti poznavanje rada na ra~unaru Potrebni dokumenti i dodatne informacije: Prijave kandidata treba da sadr`e kratku biografiju, adresu i kontakt-telefon. Uz prijavu treba dostaviti originale ili ovjerenu fotokopiju dokumenata, ne starije od 3 mjeseca, kojima se dokazuje ispunjavanje tra`enih op}ih i posebnih uslova i to: rodni list, uvjerenje da nije osu|ivan za krivi~no djelo i privredni prijestup nespojiv s du`no{}u direktora, u roku od 5 (pet) godina od dana izdr`ane, izvr{ene, zastarjele ili opro{tene kazne, uvjerenje nadle`nog op}inskog suda da nije lice kojem je presudom suda zabranjeno obavljanje du`nosti direktora, te da u smislu ~lana 80. Zakona o prekr{ajima Federacije Bosne i Hercegovine ne postoji smetnja za u~e{}e na javnom konkursu, uvjerenje nadle`nog kantonalnog suda da protiv kandidata nije potvr|ena optu`nica kod op}inskog ili kantonalnog suda, ovjerenu izjavu da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be, kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u BiH u periodu od 3 (tri) godine prije dana objavljivanja javnog konkursa (za kandidate koji rade ili su radili u dr`avnoj slu`bi), ovjerenu izjavu da nije u sukobu interesa prema odredbama Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine i Zakona o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, ovjerenu izjavu da ne podlije`e ograni~enjima utvr|enim odredbama ~lana 264. Zakona o privrednim dru{tvima, ovjerenu izjavu da se na njega ne odnosi ~lan IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine, ovjerenu izjavu da ne vr{i funkciju u politi~koj stranci, diplomu o zavr{enoj stru~noj spremi, potvrdu o radnom iskustvu, potvrdu o aktivnom znanju engleskog jezika, program rada koji se odnosi na djelatnost Preduze}a i poziciju za koju se prijavljuje. Prijave sa svim tra`enim podacima treba dostaviti li~no ili preporu~nom po{tom na adresu: JP „B&H Airlines“ d.o.o. Sarajevo Hamdije ^emerli}a br. 2/XVI 71000 Sarajevo sa naznakom: „Javni konkurs za izbor i imenovanje Uprave JP „B&H Airlines“ d.o.o. Sarajevo“ Javni konkurs bi}e objavljen u “Slu`benim novinama Federacije BiH” i jednom dnevnom listu koji se izdaje na podru~ju Federacije BiH. Javni konkurs za podno{enje prijava ostaje otvoren 14 (~etrnaest) dana od dana posljednjeg objavljivanja javnog konkursa. Samo kandidati koji budu uvr{teni na listu kandidata koji su u{li u u`i izbor, bi}e pozvani na intervju.

Iran tvrdi da posjeduje dokaze o umije{anosti SAD-a

CIA stoji iza
Washington negirao u~e{}e i osudio ubistvo Pismo osude poslano i britanskoj vladi

ubistva nau~nika

Nau~nik Mustafa Ahmadi Ro{an poginuo od eksplozije magnetske bombe

Iranska dr`avna televizijska stanica javila je ju~er da Teheran posjeduje dokaz da je Washingtonodgovoran za ubistvojednog od nuklearnih nau~nika, prenosi Srna. U petom sli~nom napadu u protekle dvije godine, od eksplozije magnetske bombe postavljene na vrata automobila poginuo je 32-godi{nji nau~nik Mustafa Ahmadi Ro{an (32), koji je radio u nuklearnom postrojenju Natanz u iranskoj provinciji Isfahan. U eksploziji je poginuo i njegov voza~. SAD su negirale u~e{}e i osudile ubistvo. Izrael je odbio da komentari{e. “Posjedujemo pouzdane dokumente i dokaze da je teroristi~ki ~in planirala, vodila i podr`avala Centralna obavje{tajna agencija (CIA). Dokumenti jasno pokazuju da je teroristi~ki akt izvr{en uz direktno u~e{}e agenata povezanih sa CIA” navodi , se u pismu iranskog ministarstva inostranih poslova uru~enom {vicarskom ambasadoru u Teheranu. [vicarska ambasada predstavlja ameri~ke interese u Iranu od prekida diplomatskih odnosa izme|u Teherana i Washingtona neposredno nakon Islamske revolucije 1979.

Iranska dr`avna televizijska stanica javila je da je pismoosude, tako|er, poslatobritanskoj vladi i u njemu se navodi da je ubistvo iranskog nau~nika izvr{eno odmah nakon {to je britanski zvani~nik John Sawers proglasio po~etak obavje{tajnih operacija protiv Irana. Tokom 2010. godine, {ef britanske obavje{tajne slu`be Sawers rekao je da je jedna od uloga agencije istraga napora dr`ava da proizvedu nuklearno naoru`anje, {to nije u skladu sa preuzetim me|unarodnim obavezama i istraga za pronala`enje na~ina da se uspore mogu}nosti pristupa materijalima i tehnologiji od vitalne va`nosti.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012. Eho du`ni~ke krize u Evropi

SVIJET FINANSIJA

15

Devet zemalja sa

BiH

EU

ni`im rejtingom
Finansijska politi~ka kriza i negativne prognoze budu}ih de{avanja umanjuju interes ulaga~a
Kreditna agencija Standard & Poor’s u petakkasnoposlijepodne je snizilakreditnerejtingeFrancuskoj, Austriji, Sloveniji, Slova~koj, Malti, Italiji, [paniji, Portugalu i Cipru, objavljeno je na web stranicama agencije. Francuskoj i Austriji je kreditni rejting sni`en s maksimalnih AAA na AA+ s negativnom perspektivom, {to zna~i da bi se te dvije zemlje u srednjemrokumoglesuo~iti s jo{ jednim sni`enjem. U austrijskomslu~ajutakva je odlukadonijeta zbog “ranjivosti austrijskog bankarskogsektora“ koji je jakoinvolviran u zemlje isto~ne Evrope i u Ma|arskoj, dr`avama te{ko pogo|enima finansijskom krizom.

Standard&Poors: Ozbiljno upozorenje vladama

POSLJEDICE: Silazna putanja eura
Nakon smanjivanja kreditnog rejtinga ~ak devet zemalja eurozone, euro je pao na najni`i nivo u posljednjih 17 mjeseci, pa sada jedan euro vrijedi 1,26 ameri~kih dolara, {to je pad od 1,1 odsto u odnosu na prethodni dan. Analiti~ari smatraju da euru naredne sedmice prijeti jo{ ve}i pad, te da dolar postaje po`eljniji zbog boljih ekonomskih pokazatelja u Americi i pogor{anja ekonomskih pokazatelja u Evropi. “Silazna putanja eura nije gotova! Postoji puno prostora za dalji pad” izjavio je za Reuters ekonomski strateg iz Njujorka , Ricard Franulovic. Ameri~ka rejting agencija Standard & Poor je trostruki A rejting me|u evropskim zemljama ostavila jedino Njema~koj, Finskoj, Holandiji i Luxsemburgu. kreditnih rejtinga 16 od 17 zemalja eurozone, sviju osim Gr~ke. ne{to poslije za France 2 da je rejtin{ka agencija Standard & Poor’s snizila Francuskoj ocjenu za jedan stepen, s AAA na AA+. Sni`enje rejtinga zemljama eurozone koje se bore da smanje svoja dugovanja samo doprinosi te`ini problema i potkopava oporavak. U ovakvoj situaciji to zna~i da su me|unarodni investitori, koji nastoje izvu}i ve}e kamate na kredite, odbili da prihvate mjere stezanja kai{a, saop{tio je {ef liberala u Evropskom parlamentu (ALDI) i biv{i belgijski premijer Gi Verhof{tat.

Pokazatelji
Francuska je negativnu prognozu dobila zbog “pogor{anja politi~kih, finansijskih i monetarnih pokazatelja“ u eurozoni s kojima je Francuska blisko povezana. [paniji je kreditni rejting sni`en za dva nivoa s AA na A i uz negativnu prognozu, odnosno s 33 posto izgleda da joj srednjoro~no bude opet sni`en ako vlada ne provede reforme na tr`i{turada. Italiji je rejting tako|er sni`en za dva nivoa, a A na BBB+, s negativnom perspektivom i 33 postoizgleda da joj srednjoro~no bude opet sni`en. Cipru je kreditnirejtingsni`en na BB+, odnosno na spekulativni nivo, uz negativnu prognozu. Portugalu je sni`en na BB, tako|er na spekulativni nivo i uz negativnu prognozu. Njema~koj je ostao kreditni rejting AAA sa stabilnom perspektivom. Belgija, Irska, Finska, Nizozemska, Luksemburg i Estonija tako|e su zadr`alipostoje}erejtinge. Kreditna agencija Standard & Poors objavila je u petak reviziju

Savjet
Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy pozvao je u petak premijeraFracoisaFillona, ministraekonomije Francoisa Baroina i ministricu za bud`etValeriePecressekako bi razgovarali o sni`avanjuocjene francuske dugoro~ne zadu`enosti, trostrukog A. PredsjednikSarkozy se s premijerom i dvoje ministara zadr`ao u jednosatnom razgovoru. Ministar ekonomije Francois Baroin potvrdio je

REAKCIJE

Francuska: Ne mijenjamo strategiju
Druge dvije velike me|unarodne agencije, Moody’s i Fitch zasad i dalje zadr`avaju trostruki A za Francusku. Ministrica za bud`et Valérie Pécres se izjavila je u razgovoru za agenciju France Pres se da se “strategija Francuske ne}e mijenjati“ nakon gubitka kre- Valérie Pécresse ditnog rejtinga i da }e ona i ubudu}e biti usmjerena na razdu`ivanje, ekonomsku konkurentnost i rast.

“Francuska je na dobrom putu“ ocije, nio je u petak njema~ki ministar finan si ja Wol fgang Schaeuble, doznav{i da je Francuskoj sni`ena ocjena kreditne sposobnosti. “Svi za je dno se Wolfgang Schaeuble moramo pridr`avati pravila i ja~ati konkurentnost“ , smatra Wolfgang Schaeuble, njema~ki ministar finansija, istaknuv{i solidarnost Njema~ke s Francuskom. “Mislim da smo svi ~vrsto me|usobno povezani. Zbog toga nas ta odluka ne mo`e ostaviti ravnodu{nima“ kazao je ministar. Ponovio je , da su “obje zemlje na dobrom putu“ .

Njema~ka: Dobro smo povezani

Zeleni su odr`ali kongres na kojem su istakli izvjesno skretanje ulijevo i to prije svega zahtjevom da se najbogatiji sloj dru{tva u Njema~koj vi{e uklju~i u savladavanje finansijske krize. Frankfurter algemajne cajtung o tome da Zeleni ho}e vi{e novca od bogata{a i onih sa najve}im platama pi{e: “Jedan od zahtjeva koji su delegati na kongresu u Kilu zvani~no postavili jeste da se stopa poreza za one sa visokim platama pove}a na 49 posto, kao i da bogata{i moraju da se odreknu dijela svog imetka. Osim toga, dogovoreno je da se dugoro~no radi na tra`enju ve}ine sa ciljem da se provede reforma poreskog sistema kako bi se porez za bogate izmijenio u skladu sa Ustavom. Ta mjera bi se odnosila samo na najbogatije Nijemce, one koji imaju milion eura i vi{e, i bila bi vremenski ograni~ena. Novac koji bi se tako tokom vi{e godina slio u dr`avnu kasu, a procjenjuje se da bi to moglo da bude ukupno 100 milijardi eura, trebalo bi da se iskoristi isklju~ivo za smanjivanje dugova nastalih zbog spasavanja banaka i paketa mjera za podstrek konjunkture. Zahtjev da se poreska stopa za one koji za-

Zeleni tra`e ve}i porez za bogata{e

ra|uju vi{e od 80.000 eura pove}a na 49 posto pro{ao je uprkos tome {to su mladi zeleni tra`ili da ta stopa bude ~ak 53 posto. [lezvig Hol{tajn am zontag, koji izlazi u Flenzburgu, poredi Zelene i SPD: “Zahtjev za ve}i doprinos bogatih za borbu protiv krize veoma je opasan. Takozvani porez za bogata{e poga|a one koji su motor ovog dru{tva. Ako ih previ{e pritegnu, mogli bi da se okrenu od Zelenih.” Bild dam zontag iz Berlina prognozira kako bi ovaj zahtjev Ze le nih mo gao da se odrazi na izbore 2013: Veclauer noje cajtung gleda ze le ne iz per spe kti ve evropske politi~ke scene: “Zeleni `ele da se profili{u kao evropska partija i to ne sa mo pro kla ma ti vno ve} kon kre tnim zah tje vi ma. Evro pa bi tre ba lo da ima mnogo vi{e mo}i nego {to je to sada slu~aj. Evropa je polje, ~udno napu{teno, mada se kriza eura ne skida na naslovnih stranica. Politi~ka konkurencija zelenih pomno }e pratiti kako bira~i reaguju na nji ho vu ra di ka li za ci ju. Kratkoro~no gledano, taj zaokret ih sigurno ne}e u~initi omiljenijim“ prenio je Deut, sche Welle.

Potpredsjednik Vlade Srbije za evrop ske inte gracije Bo`idar \eli} izjavio je prilikom posjete Poljskoj da se nada da }e Bruxelles pozitivno ocijeniti nastojanja Srbije i da }e Srbija u}i u EU na kraju decenije. \eli} je naglasio da mu je jasno da je pristupanje Srbije EU dugoro~na perspektiva zbog institucionalne i finansijske krize u Uniji, ali da je Srbija zainteresovana da u u|e u EU, prenose beogradski mediji. “Prvi korak bi}e status kandidata do kraja godine, kako

Srbija u EU do kraja decenije

bi naredne godine po~eli pregovori. Kasnije po~inje proces za koji je Hrvatskoj bilo potrebno oko se dam go di na. Zna~i, mi mo`emo da u|emo u Uniju na kraju decenije“ re, kao je on. \eli} boravi u dvodnevnoj radnoj posjeti glavnom gradu Poljske, tokom koje se sastao sa potpredsjednikom poljske vlade Valdemarom Pavlakom, ministrom spoljnih poslova Poljske Radoslavom [ikorskim i potpredsjednikom spoljnopoliti~kog odbora poljskog Senata Marekom Rockijem.

16

BIZNIS I EKONOMIJA
VIJESTI

nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Kako unaprijediti proizvodnju i potro{nju sira

Potencijala dovoljno,
U op}ini Prozor/Rama uskoro tvornica tekstila
U op}ini Prozor/Rama u toku su aktivnosti vezane uz otvaranje tvornice tekstila. Kako se doznaje iz op}inske Slu`be za razvoj, poduzetni{tvo, obrt i finansije, uz potporu Op}ine investitor planira otvoriti pogon u kojemu bi bilo oko 100 zaposlenih. Investitor namjerava obaviti informativne razgovore s kandidatima naredne sedmice (17. januara), kada }e se iznijeti potpuniji planovi vezani za pla}e, naknade, prevoz te za obuku radnika, prenosi Fena. U zanimanja koja se tra`e spadaju {iva~i, kroja~i i pomo}ni radnici, a planiraju se zaposliti isklju~ivo `ene.

poticaja jako malo
Omogu}iti bh. proizvo|a~ima da proizvode plasiraju na tr`i{te EU Nekoliko proizvo|a~a pokrenulo proceduru za sticanje geografske oznake porijekla
Poznato je da }e ulazak Hrvatske u EU imati veliki utjecaj na privredu BiH. Jedan od naj~e{}e spominjanih sektora jeste mlije~na industrija. Naime, prema podacima, vi{e od polovine izvoza mlijeka plasiramo u Hrvatsku, {to }e biti obustavljeno ukoliko se ne{to ne izmijeni. Naime, EU standardi u domenu sigurnosti hrane jo{ nisu implementirani u BiH, te samim tim ne izvozimo proizvode biljnog i `ivotinjskog porijekla u zemlje EU. Pitanje je zapravo da li je i koliko bh. mlije~naindustrijaspremna za zemlje EU, imamo li potencijala i koliko vodimo brige oko za{titesvojihproizvoda, te na kojina~in stimulisati kako proizvodnju, tako i potro{nju sira u BiH. BiH je poznatija po proizvodnji sira nego mlijeka. Livanjski, travni~ki, sir trapist samo su neki od sireva koji imaju svoje mjesto kako na bh, tako i na tr`i{tima ostalih zemalja. trenutno najbli`i dobijanju oznaka geografskog porijekla. Mljekara Livno jedan je od na{ih najve}ih izvoznika i to upravo izvoznik sira u susjednu Hrvatsku. „Do sada je bilo lako izvoziti, {ta }e se desitiulaskomHrvatske u EU ostaje nam da vidimo. ^injenica je da bi se na{ izvoz ugasio, mi vi{e od 60 posto proizvoda izvozimo u Hrvatsku i ukoliko dr`ava ni{ta ne poduzme, a nadamo se da ho}e, to bi blago re~eno bilo strava“ kazao nam je @eljko Marijan, , vlasnik Livanjske mljekare.

Podr{ka
Livanjska mljekara najvi{e izvozi u Hrvatsku

Prima ISG prima 60 radnika
Zbog pro{irenja proizvodnje u fabrici namje{taja Prima ISG iz Gradi{ke u toku je prijem 60 radnika, rekao je Srni ~lan uprave preduze}a Stanislav Gendziel. On je dodao da }e novi radnici raditi u pogonu tapetarije, gdje su tokom pro{le godine instalirane najsavremenije ma{ine. Gendziel je rekao da menad`ment Prima ISG planira u ovoj godini obim proizvodnje izme|u 14,8 i 20 miliona KM, a da se gotovo sva proizvodnja izvozi na probirljivo evropsko tr`i{te. On je dodao da su ambicije ovog proizvo|a~a namje{taja da za dvije godine postane najve}a fabrika namje{taja na Balkanu. Po okon~anju prijema novih radnika u Prima ISG }e raditi oko 300 radnika.

Marketing
Prema rije~ima Zvonimira Papo~ija, sekretara u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, dr`ava je ta koja treba da podsti~e, da populari{e sir, njegovu proizvodnju a samim tim i potro{nju, jer „potencijalaimamo, ali poticaja je jako malo“ . Ve}ina mljekara u BiH provela je HAACPsistem i standardupravljanja kvalitetom ISO 9001 i proizvodnom tehnologijom ove mljekare nemaju prepreke kada govo-

rimo o izvozu u EU. Me|utim, ~injenica je da su bh. mljekare fokusirane na tr`i{ta van EU. Prema Papo~ijevim rije~ima, zemlje okru`enja su nam najbolji partner u ovoj industriji. „Makedonija, Albanija, Srbija su zemlje u koje, osim Hrvatske, najvi{e izvozimo. Tu treba imati u vidu da na{i posebni sirevi imaju i posebnu aromu na koju kupac treba da se navikne. Zna~i, potrebno je uraditi dobar marketing, napraviti privla~nu ambala`u sa dobrom, interesantnom, pa ~ak i tajnovitom reklamom koja bi moglaprivu}ikupce, jer oni u EU imaju mnogo ve}i izbor sireva i samo dobar marketing mo`e kupce privu}i novom proizvodu“ naglasio , je Papo~i. Kako je nedavno saop{teno iz Agencije za sigurnosthrane, jo{ ni-

jedan proizvod u BiH nije brendiran. Kvalitetu proizvoda na nivou EU garantira i geografska oznaka. Kako ka`u u Agenciji, da bi se neki proizvod za{titio oznakom originalnosti, geografskog porijekla ili tradicionalnog ugleda, pored ispunjavanja propisanih uslova stavljanja na tr`i{te toga proizvoda, potrebno je prilo`iti i dokumentaciju koja dokazuje neposrednupovezanostprehrambenog proizvoda sa definisanim geografskim podru~jem, u smislu utjecaja na posebnost finalnog proizvoda. Oni dodaju da je nekoliko proizvo|a~a ve} pokrenulo ovu proceduru i trenutno je u fazi priprema proizvo|a~ke specifikacije. Prema Papo~ijevim rije~ima, uprkos dugotrajnom procesu i velikoj papirologiji, sirevi su

On je dodao da je na osnovu izvje{tajadelegacije iz Bruxellesakoja je BiH posjetila u maju pro{le godine ustanovljeno da pet na{ih mljekara, Meggle, Kozarska Dubica, Milkos, Dukat Grada~ac i Livanjska mljekara, ispunjavaju uslove i spremne su da izvr{e sve neophodne pripreme kako bi nesmetano mogle izvoziti u EU. Kad je rije~ o drugim tr`i{tima, Marijanisti~e da su zanimljiva i tr`i{taTurske, arapskihzemalja, Rusije,koja su jo{ neispitana i gdje ima potencijala za izvoz na{eg sira. Prema rije~ima na{ih sagovornika, dr`ava je ta koja bi trebala u~initi sve da za{titi bh. mlije~nu industriju, da joj da {to vi{epoticaja i spremi je na borbu za, kakodoma}e, tako i tr`i{te EU. Potencijalaimamo, zna~ipodr{ka je ono {to nam je trenutno najpotrebnije.
A. Pe.

Poreska uprava RS-a

Obveznici duguju 240 miliona KM
Prodaja imovine bugojanske [pedicije
Druga licitacija za prodaju upravne zgrade bugojanskog preduze}a [pedicija, ~ime je nastavljena prodaja zemlji{ta i objekata u vlasni{tvu ovog prijeratnog autotranspor tnog giganta, zakazana je za 3. februar. S obzirom na to da je prva licitacija krajem pro{le godine propala, jer se nije javio nijedan zainteresirani kupac, procijenjena vrijednost zgrade je 2,2 miliona KM, {to je za tre}inu manji iznos u odnosu na prethodnu licitaciju. Od 19 parcela u vlasni{tvu [pedicije, ukupne povr{ine 168 dunuma, dosad je izvr{ena prodaja jedne, koju je kupac platio 167.000 KM. Dobivenim novcem izmirene su obaveze prema PIO i pokrenut postupak penzioniranja trinaest radnika [pedicije.

Najve}i broj sporazuma o reprogramu sklopljen je u Poreskom centru Banja Luka i to 65
Na osnovu odluka Vlade, Poreska uprava Republike Srpske sklopila je 212 ugovora o reprogramima, a ukupan iznos duga prema{uje 240 miliona maraka. Ubjedljivo prva na listi du`nika je Rafinerija nafte Brod koja ima ugovor o reprogramu ~ak 126 miliona maraka, dok Rafinerija ulja ima reprogram na 566 hiljada KM. Ruski vlasnici nekada{nje naftne industrije RS-a jo{ nisu po~eli otpla}ivati dug, jer imaju grejs period do polovine 2014. godine. Tre}oj ruskoj firmi banjalu~kom Nestro petrolu reprogramirano je 10,5 miliona KM, s tim da im je grejs period istekao 1. jula 2011. godine, ali jo{ nisu platili nijedne rate. Na spisku svih reprograma, koje objavio banjalu~ki portal Capital, vidljivo je da je s pojedinim firmama sklopljeno vi{e sporazuma, a nekoliko preduze}a ne po{tuje sklopljeni ugovor. "Velik broj reprograma se uredno vra}a, s onima koji to ne ~ine raskidamo ugovor i aktiviramohipoteku ili bankarskugaranciju, u zavisnosti{ta je obezbje|enje“ ka`edirektoricaPo, reske uprave RS-a Zora Vidovi}. Banjalu~ka Elektrokrajina ima ugovor na ~ak 15,7 miliona maraka, a dosad je otplatila tre}inu duga. Swisslaion IAT Trebinje mora da otplati po reprogramu jo{ osam miliona KM, a Fabrika glinice Bira~ devet miliona maraka. Balkal Banja Luka ima reprogram na dva miliona, ali ne po{tuje ugovor. Prema spisku to ne ~ini ni Alumina Kne`evo, niti Robna ku}a Boska. Prema Ugovoru sa Poreskom upravom, grejs period Robne ku}e Boska je istekao polovinom 2010. godine, me|utim do danas nije
Pojedina preduze}a ne po{tuju ugovore

platila ni feninga od 4,4 miliona KM. Univerzitet u Banjoj Luci duguje 418.000 KM, a zanimljivo, ugovor o reprogramu sa Univerzitetom je potpisan posljednjeg dana 2011. godine. @eljeznice RS-a imaju jedan reprogram od oko miliona maraka, a fudbalski klub Borac na 2,7 miliona KM. Celeks Banja Luka ima tri ugovora jo{ iz 2004. godine, ali redovno obaveze izmiruje. Najve}i broj sporazuma o reprogramu sklopljen je u Poreskom centru Banja Luka i to 65, slijedi Isto~no Sarajevo sa 32, Prijedor i Doboj sa po 29 sporazuma, Bijeljina 24, Zvornik 17 i Trebinje sa 16 sklopljenih reprograma.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.

BIZNIS I EKONOMIJA
VIJESTI

17

Naplata potra`ivanja

Nelikvidnost gu{i biznis
Za razliku od BiH, mnoge zemlje iz okru`enja zakonom su ograni~ile rokove pla}anja i uvele red u sisteme potra`ivanja
Privrednici u RS-u i BiH na naplatu svojih potra`ivanja u prosjeku ~ekaju 104 dana, {to je jedan od klju~nih uzroka nelikvidnosti preduze}a, upozoravaju ekonomski stru~njaci. U Udru`enju ekonomista RS-a SWOT ka`u da je jedan od najve}ih problema privrede u Srpskoj nelikvidnost preduze}a. - Ko liko je ta nelikvi dnost izra`ena najbolje pokazuje podatak evropske statisti~ke agencije Evrostat, da doma}i privrednici za naplatu izdate robe ili pru`ene usluge u prosjeku ~ekaju 104 dana, navode u SWOT-u. Prema ovom istra`ivanju, BiH se od evropskih zemalja nalazi samo ispred Srbije, gdje se na naplatu ~eka 128 dana i Albanije, gdje se roba ili usluga naplate u prosjeku 127 dana. - Za razliku od BiH, mnoge zemlje iz okru`enja zakonom su ograni~ile rokove pla}anja i uvele red u sisteme potra`ivanja. Ma ksi ma lan rok do ko jeg u Hrvatskoj moraju biti pla}eni roba i usluge je 45 dana. U Sloveniji je taj rok 90 dana, a u mnogim zemljama ~lanicama EU, iako nije zakonski ograni~eno, na naplatu se ne ~eka du`e od 30 dana, ka`u u SWOT-u. Predsjednik Savjeta izvoznika pri Privrednoj komori RS-a i direktor banjalu~kog preduze}a Celeks Predrag Zgonjanin ka`e da su potra`ivanja preduze}a u RS-u pro{le godine pove}ana za milijardu maraka u odnosu na 2010. godinu, {to je najbolji

Sarajevo osiguranje lider
Ukupna premija osiguranja na tr`i{tu osiguranja u Federaciji BiH u prvih jedanaest mjeseci ove godine ve}a je za 1,9 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Osiguravaju}a dru{tva su, prema podacima Agencije za nadzor osiguranja FBiH, ostvarila u prvih jedanaest mjeseci ukupnu premiju od 327.431.307 KM. Sarajevo osiguranje i dalje je lider na tr`i{tu u Federaciji sa tr`i{nim u~e{}em od 17,37 posto. Iza Sarajevo osiguranja u ukupnoj premiji slijedi Bosna Sunce osiguranje sa udjelom od 12,50 posto, dok je na tre}em mjestu Euroherc sa udjelom od 11,56 posto. ^etvrta Uniqa kontroli{e 11,14 posto tr`i{nog kola~a, a odmah iz njih su Croatia sa 10,74 posto i Triglav BH sa 8,49 posto.

Ke{a je u privredi sve manje

POKAZATELJ Potra`ivanja preduze}a u RS-u pro{le godine pove}ana za milijardu maraka u odnosu na 2010. {to je najbolji pokazatelj nelikvidnosti i problema u kojima se privreda nalazi

pokazatelj nelikvidnosti i problema u kojima se privreda nalazi. - U Evropi je to znatno druga~ije. Firma koja ne pla}a svoje obaveze na vrijeme gubi bonitet i banke na to ne gledaju blagonaklono. Potra`ivanja su ogroman problem na{e privrede, posebno za male firme, kazao je Zgonjanin. Prema njegovim rije~ima, dug je dnog pre du ze}a u du go ve uvla~i i ostale, koji se na taj na~in uvla~e u za~arani krug, iz kojeg je jako te{ko iza}i. - Potra`ivanja su znatno po-

ve}ana, a istovremeno je zatvoreno mnogo preduze}a. To zna~i da je manji broj privrednih subjekata pove}ao nelikvidnost, {to je jo{ jedan pokazatelj da je stanje alarmantno, naglasio je Zgonjanin. Prema podacima Evrostata najlo{ija zemlja EU po naplati potra`ivanja je Litvanija, koja ima duplo br`u naplatu od BiH, odnosno rok je 53 dana, dok je najbolja Danska, u kojoj se naplata obavlja za 17 dana i ona ima ~ak {est puta efikasniju naplatu od BiH, prenosi Srna.

Deset hiljada KM za PZ Aleksandrovac
Zamjenik na~elnika Op{tine Lakta{i Brankica Radulovi} potpisala je ugovor o sufinansiranju izrade predinvesticione studije za poslovnu zonu Aleksandrovac u iznosu od 10.000 KM, ~iji je sufinansijer Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske, saop{teno je iz op{tinske uprave Lakta{a. “Zna~aj izrade predinvesticione studije za poslovnu zonu Aleksandrovac je prije svega za pobolj{anje poslovnog ambijenta te privla~enje novih investitora u Lakta{e. Sufinansiraju}i ovaj projekat Vlada RS-a jo{ jednom je poka zala spremnost da podr`i lokalne zajednice u privrednom i ekonomskom smislu“, istakla je Radulovi}eva. Putem javnog poziva za podsticaj razvoja poslovnih zona i inkubatora, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS-a izdvojilo je 147.000 KM.

Izlog ekonomske literature

Na{u krizu je stvorila vlast
„Globalna ekonomsko-finansijska kriza“, autora dr. Mehmeda Pojski}a
„Globalna ekonomsko-finansijska kriza“, naziv je nove, ~etvrte knjige Zeni~anina dr.sc. Me hme da Poj ski}a. Autor obra|uje globalnu svjetsku krizu 2008. godine, koja je uzrokovala krah svjetskog finansijskog tr`i{ta i prenijela se na 2009., 2010. i 2011. godinu, a kako se pretpostavlja, ima}e posljedice i do 2015. godine. „[to se ti~e same krize u ovoj knjizi se dodiruju krizna podru~ja, a to su Amerika i podru~je zapadne Evrope od kojih je i krenula kriza. Kada govorimo o podru~ju na{e zemlje onda tu imamo tuma~enje da je svjetska finansijska kriza imala indirektne posljedice na Bosnu i Hercegovinu. Kriza je u mnogim razvijenim zemljama svijeta prouzrokovala brojne posljedice: Gr~ka je pred

Mehmed Pojski}

SAVJET VLASTIMA Vlast u BiH treba da bude {to fleksibilnija i da donosi {to bezbolnije zakone kako bi njena ekonomija krenula naprijed i donijela profit i za dr`avu koja ubire poreze
risao je oblike i posljedice krize u BiH. „Pored svjetske krize koju je nametnuo svijet, u BiH je prisutna i stalna kriza zbog neznanja, nehata, nezainteresovanosti koju svakodnevno provodi neodgovorna bh. vlast, dono{enjem „svojih“ zakona i nepromi{ljenih odluka. To je vlast koja iz go-

bankrotom, a donekle sli~na je situacija bila i sa Italijom. Svjedoci smo da je bilo dosta problema sa Evropom, gdje je do{lo do pada eura i njegove nestabilnosti u odnosu na dolar koji polako ponovo po~inje da osvaja finansijski svijet“, ka`e autor. Ovim povodom prokomenta-

dine u godinu „dolazi“ pod izgovorom da su ba{ oni spasitelji ekonomije i dr`ave. Dakle, u BiH postoji kriza koju su stvorili nesposobni predstavnici vlasti svojim nepromi{ljenim odlukama, {to je posebno vidljivo bilo sa pro{lim sazivom vlasti, a sve pod izgovorom da }e bh. narodu donijeti blagostanje, {to se nije dogodilo“ isti~e autor. , Smatra da vlast u BiH treba da bude {to fleksibilnija i da donosi {to bezbolnije zakone kako bi njena ekonomija krenula naprijed i donijela profit i za dr`avu koja ubire poreze. Rje{enje je u pau{alnom porezu sa zakonskom osnovom koji bi omogu}io privrednicima da pla}aju dr`avi onoliko svojih obaveza koliko su ih stvarno stvorili svojim radom“ , zaklju~uje Mehmed Pojski}.
M. DAJI]

Dacia: Rast prodaje u BiH 45 posto
Na tr`i{tu Bosne i Hercegovine u pro{loj godini je isporu~ena ukupno 781 dacia i to 746 putni~kih i 35 privrednih, {to predstavlja pove}anje od 45 posto u odnosu na 2010. godinu, ina~e najbolju do tada. Dacia je novim prodajnim rekordom ostvarila tr`i{no u~e{}e od oko 6,5 posto, a najtra`eniji model je sandero, koji je u protekloj godini u BiH “prona{ao“ 527 kupaca, te tako ~ini 67 posto ukupne prodaje Dacije. Drugi najprodavaniji model, sa 196 prodanih primjeraka je Duster, prvi SUV rumunskog proizvo|a~a automobila. U proteklih osam godina, od komercijalizacije prvog logana 2004. godine, Dacia je u BiH isporu~ila vi{e od 3.100 vozila, saop}ila je Dacia BiH.

HACCP: Zdrava hrana za sve
U okviru aktivnosti na EU pro je ktu „HAC CP {ko la iz vrsnost - Stru~na izvrsnost kojom se osigurava sigurnost hrane, za{tite potro{a~a i konkurentnosti na Zapadnom Balkanu“, Privredna komora KS sa slovena~kim Institutom za kvalitet i mjeriteljstvo, kao i ostalim partnerima na projektu, organizuje besplatan trening za zaposlene u firmama proizvo|a~ima hrane, dr`avnim organima i odgovaraju}im nadle`nim institucijama, odnosno trening za stru~njake iz poljoprivrede i prehrambene industrije, za menad`ere iz poljoprivredno-prehrambenog sektora, gastronome i inspektore. HACCP {kola u BiH pod nazivom „Zdra va hra na za sve“, odr`ava se u periodu od 6. februara do 7. marta 2012. u Sarajevu, u tri ciklusa predavanja u trajanju od ukupno 14 radnih dana, a u toku je prikupljanje

prijava. Svi zainteresirani za poha|anje ove {kole mogu se javiti Privrednoj komori Kantona Sarajevo za vi{e informacija. Broj polaznika {kole je ograni~en na 25 kandidata. Polaznici HACCP {kole koji uspje{no polo`e ispit na kraju treninga dobijaju zapa`eni certifikat HACCP ekperta, izdat od SIQ-a (slovena~kog Instituta za kvalitet i mjeriteljstvo).

18

SARAJEVSKA HRONIKA

nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Stimulisanje u~enika i studenata u Ilija{u

Uru~ene 102 stipendije
Dodijeljene i nagrade najboljim osnovcima i srednjo{kolcima
Na~elnik Op}ine Ilija{ Nusret Ma{i} uprili~io je sve~ano potpisivanje ugovora o stipendiranju u~enika i studenata ove op}ine. Za {kolsku 2011/2012. godinu dodijeljene su 102 stipendije i to za 38 u~enika i 64 studenta. Visinestipendijasu 50 i 100 KM i bit }e ispla}ivane 10 mjeseci. Op}ina }e stipendirati i 22 socijalno ugro`ena u~enika i 20 studenata. Visina ovih stipendija je ista kao za nadarene u~enike i studente, ali }e se ova nov~ana pomo} ispla}ivati 9 mjeseci. Ovom prilikom na~elnik je nagradio u~enike generacije osnovnih i srednjih {kola Nejru [ehi}, Aminu Gljivu, Almedinu Smailovi} i IbrahimaMustafi}a,kao i MerimuKu~inar i Damira Alikadi}a, nosioce posebnog priznanja, za odli~an uspjeh iz svih predmeta u toku cjelokupnog {kolovanja. Nagrade su uru~ene i u~enici Pameli Pranji} za osvojeno prvo mjesto na kantonalnom i drugo mjesto na dr`avnom takmi~enju u~enika iz njema~kog jezika i studentici Aleni Haskovi}, dobitnici zlatne zna~ke Univerziteta u Sarajevu i najboljem studentu prvog ciklusa studija [umarskog fakulteta. Kako je naglasila Sanja Zagorac Jozi}, pomo}nica na~elnika za dru{tvene djelatnosti, Ilija{ iz godine u godinu pro{iruje plan stipendiranja. U ovogodi{njem bud`etu za stipendije je predvi|eno 122.500 KM, a postala je praksa Op}ine da stipendije dodjeljuje svima koji ispunjavaju uslove iz konkursa. - Op}ina Ilija{ dodjeljuje i jednokratna sredstva za odbrane magistarskih i doktorskih radova za kandidate koji imaju prebivali{te u Ilija{u. Sve ovo govori da je na{e dugoro~no opredjeljenje da {to vi{e ula`emo u obrazovanje, naglasila je Z. T. Zagorac - Jozi}.

Udru`enje Proslavi oporavak poma`e biv{im ovisnicima

Sastanci i radionice za ovisnike svake sedmice

Kako dalje?
populacija dobiva pomo} od dru{tva, napominje Goi}. Sastanci se odr`avaju svakog utorka i ~etvrtka u 18 sati, mo`e im prisustvovati ko god to `eli uz najavu telefonom. To su sastanci gdje se razmjenjuju iskustva. Jednom sedmi~no se odr`avaju i sastanci sa porodicama ovisnika. Ta suradnja je realizirana kroz brojneprojekte kao {to su "Kupovinaosnovnihstvari i sredstava za `ivot", "Razgovor sa porodicom", "Dopiremo do ljudi", te komunikacijom sa vanjskimsaradnicima u Tuzli i Mostaru. Da bi se osigurao uspjeh ove organizacije i njenih projekata, uklju~ene su komune Remar, Me|ugorje, te lokalnekomune u BiH. Na`alost, vi{e se oslanjaju na komune van na{e zemlje. Da bi proces resocijalizacije bio uspje{an, u okviru ove organizacije je osnovana firma za tapeciranje namje{taja, restauraciju, kre~enje, pa i soboslikarstvo, sa sjedi{tem u Lu`anima. Predstavljasimboli~anna~in da se ovisnici vrate u normalne okvire dru{tva i da se koliko-toliko organizacija finansira. Ona ujednosara|uje sa vjerskiminstitucijama jer sam proces resocijalizacije je mogu} kroz fizi~ki rad i duhovnirazvitak. ^lanovipoti~u druge na posje}ivanjevjerskihinstitucija.

Na`alost, svaka pomo} je individualna. Rijetko kada ova populacija dobije pomo} od dru{tva, ka`e Goi}
Smje{teno u sredi{tu grada, Udru`enje Proslavi oporavak, za resocijalizaciju biv{ih ovisnika, formirano je 2008. godine. Osnovna funkcija mu je resocijalizacija pri izlasku iz komune. Ovo je jedina organizacija ovog tipa u BiH. Osoblje ovog udru`enja ~ini 15 ~lanova, biv{ih ovisnika, koji kroz razgovor i suradnju nastoje pomo}i ovisnicima. Direktor Udru`enja Borislav Goi} ka`e da im je glavna misija vra}anje biv{ih ovisnika u normalan `ivot, nakon izlaska iz komune.

Art-radionice
- Finansiramo se od razli~itih projekata stranih investitora. Ovo je organizacija koja se prvenstvenobaviovisnicima o heroinu. Neki od novih projekata su kreiranje art-radionica za `ene ovisnice, ~etvrtkom u pola dva i organizovanje me|unarodne regionalne konferencije, godi{nje, u kojoj sara|uju ~lanovi iz Zagreba, Splita, Mostara, Ni{a, Beograda..., napominje Goi}. Broj telefona kojim se gra|ani mogu obratiti ovom udru`enju je 033 201 761 ili na e-mail adresu: info@proslavi-oporavak.ba.
D. IBRAHIMBEGOVI]

Zapo{ljavanje
- To uspijevamo sedmi~nim sastancima, razgovorom i nastojanjima da im se na|e posao. Sredstava ima, ali se ne ula`u u ovu populaciju. Ljudi ne shvataju da je narkomanija bolest, da ljudi posr}u, da je svakome od nas ponekad potrebna pomo}. Na`alost, svaka pru`ena pomo} je individualna, a rijetko kada ova

Op}ina nagra|uje i uspjehe u~enika na takmi~enjima

Poziv za osobe sa invaliditetom

Udru`enje gra|ana Ne{to vi{e implementira projekat koji ima za cilj pove}ati konkurentnost za osobe sa invaliditetom na tr`i{tu rada, kao i pove}anje njihovog zapo{ljavanja u Sarajevu. U okviru projekta Inkluzijom protiv diskriminacije osoba sa invaliditetom, iz Udru`enja pozivaju gra|ane sa invaliditetom da se prijave za u~e{}e u neformalnom obrazovanju iz oblasti informatike i osobnih i specifi~nih `ivotnih vje{tina. Projektom }e biti obuhva}eno 30 nezaposlenih mladih osoba sa fizi~kom vrstom invaliditeta, korisnika invalidskih kolica ili drugih ortopetskih pomagala za kretanje, u

Treninzi iz informatike Svi na skije
I osnovci Ilid`e na Igmanu
dobi od 18 do 40 godina, koji `ive u gradu Sarajevu i prijavljeni su na jedan od biroa za zapo{ljavanje u op}inama Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo i Stari Grad. Tro{kovi prevoza za u~esnike obuke bit }e obezbije|eni. Svi korisnici }e po zavr{etku treninga dobiti certifikate, a obuka }e biti organizirana u tri grupe po deset osoba. Prijava se mo`e na}i na stranici udru`enja www.nestovise.org, a popunjene aplikacije mogu se poslati sa naznakom - Za projekat: Inkluzijom protiv diskriminacije osoba sa invaliditetom, Trg Sabora bosanskog 36, 71000 Sarajevo. Rok za prijavu je 17. februar.

Isklju~enja struje
Zbog izvo|enja neophodnih radova na odr`avanju energetskih postrojenja, bez struje }e ostati trafopodru~je Igman od 13 do 15.30 sati i Dom zdravlja Ilid`a od 8 do 13.

Zajedni~ki projekat Op}ine Ilid`a, Udru`enja ratnih vojnih invalida i Ministarstva za bora~ka pitanja Kantona Sarajevo "Svi na skije" realizuje se na igmanskom Malom polju u dvije smjene. Prvi polaznici {kole skijanja, 43 djece, u petak su zavr{ili obuku i to vrlo uspje{no. Program uklju~uje prevoz do Igmana, osiguranje, pedago{ki nadzor i ski-u~itelja, a djeci su obezbije|eni ~aj, vo}e i slatki{i. [ko-

la traje pet dana i cijena po polazniku je 50 KM. Druga smjena }e po~eti rad u ponedjeljak, 16. januara, i trajat }e do 21. Sve informacije zainteresovani roditelji mogu dobiti putem telefona 763-840 ili na adresi Mala aleja 34. Ve} je za drugu smjenu prijavljeno 40 polaznika, koje }e skijanju podu~avati profesori tjelesnog odgoja.
Z. T.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.

SARAJEVSKA HRONIKA
DE@URNI TELEFON

19

Ulice Hrasnice lo{e o~i{}ene

276-982

Primjedbe sekretarima mjesnih zajednica
Cijena ~i{}enja jednog kilometra za ~etiri mjeseca 2.100 maraka, napominju iz Op}ine Ilid`a
Snijegkoji je padaoproteklihdana stvarao je probleme stanovnicima op}ine Ilid`a. Naime, firma koja je anga`ovana da ~isti ceste nije posao obavila kako treba, smatraju Ilid`anci. ^istile su se samo glavne ceste, a ulice u naseljima su prekrivene snijegom, koji se zbog niskih temperatura pretvorio u led. Zbog naslaga leda na cestama automobili se jedva kre}u, ali i pje{aci, pa ni padovi nisu neuobi~ajena pojava. - Prije nismo imali problema sa ~i{}enjem ulica, ali posljednju godinu-dvije mo`emo re}i da je ~i{}enje ispod svake granice normalnog, istakli su stanovnici ulica Sabita U`i~anina i 15. maj u naselju Hrasnica.

VA@NIJI TELEFONI

I gra|ani trebaju pomo}i u prohodnosti kroz naselja

Tri prioriteta
U Op}ini su nam kazali da se na teritoriji Ilid`e nalazi 430 kilometara saobra}ajnica, od ~ega 320 kilometara ~ine asfaltirani

pravci, a ostalo makadam. Op}ina Ilid`a sa firmom Grakop d.o.o. ima ugovor za ~i{}enje snijega u sezoni 2011/12. - Zimska slu`ba radi od 15. novembra do 15. marta i djeluje prema tri prioriteta. Prvi prioritet odnosi se na saobra}ajnice kojima se odvija gradski saobra}aj i prilaz autobuskim stajali{tima te saobra}ajnice prema objektima javnogkaraktera. Ovi prioriteti su zajedni~ki usagla{eni sa savjetima MZ i njihovim predstavnicima. Bitno je re}i da jecijena~i{}enjajednog kilometra za ~etiri mjeseca 2.100 KM, u {ta spada ~i{}enje snijega, propusta, {ahtova, uklanjanje granja i {iblja, rje{avanjeodvodnje,

kazali su iz Op}ine. Uz saobra}ajnice prvog prioriteta, ~iste se i pje{a~ke staze u du`ini od 20,6 kilometara prema pomenutom kriteriju. Pored toga, vr{i se konstantno ~i{}enje prilaznih puteva za groblja Kova~i i Butmir te ~i{}enje ulica MZ Rakovica u du`ini od 15,9 kilometara, koji se zbog reljefne specifi~nosti ~iste traktorima.

Uslovljeni bud`etom
Drugi prioritet cesta odnosi se na one na kojima se pristupa ~i{}enju najkasnije u roku od 24 sata i takve ceste Op}ina ~isti u du`ini od 18,1 kilometar, {to je uslovljenobud`etskimsredstvima.

Tre}i prioritet se odnosi na ceste na kojima se pristup mo`e vr{iti nakon zavr{enog ~i{}enja prvog i drugog prioriteta, a iz Op}ine su kazali kako je njih neophodno ~istiti uz zajedni~ku saradnju samih gra|ana, koji li~nim anga`ovanjem u naseljima gdje stanuju stvaraju uslove za bezbjednije odvijanje saobra}aja. - Za period 2011/2012. planirano je 200 hiljada KM za ~i{}enje snijega. Sekretari MZ svakodnevno izvje{tavaju nadle`nu slu`bu Op}ine o nivou o~i{}enosti ulica. Molimo gra|ane da sve pritu`be podnesu sekretarima MZ, kako bi se na vrijeme reagovalo, naglasiM. PAMUK li su iz Op}ine.
Foto: D`. KRIJE[TORAC

Penzioneri ogor~eni potezom Grasa

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

Mrznemo se zbog kupona
Nekoliko penzionera ju~er je pozvalo redakciju Oslobo|enja i iznijelo niz `albi na novi potez KJKP Gras. Naime, penzioneri su du`nipromijenitikupone i iskaznice, bez obzira na visinu primanja, {to je stvorilo velike gu`ve na prodajnimmjestimaovogpreduze}a. MuhamedBuljuba{i}, koji je ju~er pozvaona{uredakciju, kazao je kako penzioneri ne mogu stajati na minusima po tri i vi{e sati. - To uop}e nije humano {ta su nam uradili, kazao je Buljuba{i}. Sli~no mi{ljenje imao je i Jakub ^erkez, koji je istakao kako se ova aktivnost mogla i trebala uraditi druga~ije. - Mogli su produ`iti period tokom kojeg je neophodno zamijeAmsterdam 14.35, Zagreb 15.30 i 22, Beograd 21.40

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

PORODILI[TA
niti iskaznice. Mogli su napraviti i neke kategorije prema kojima bi penzioneri znali kada treba do}i ili jednostavno otvoriti vi{e mjesEssen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, 14.30, 22.30, Vela Luka utorkom, srijedom, petkom i subotom u 11 sati, Pula ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, a petkom i subotom u 18 sati, Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 7.10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7.45 i 22.15 sati, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi svaki dan u 11 sati, Ulcinj svaki dan u 19 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Lu-

ta na kojima se ovaj posao mo`e zavr{iti. Nisam u stanju sjediti tri sata, a kamoli stajati, istakao je ^erkez. S. Hu.
ka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18

9 5

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.34, 12.06 i 19.27, Konjic 7.15, 15.40 - samo radnim danima i 19.10, Kakanj 15.37.

Odlasci:
Beograd 6.20, Banja Luka / Zürich 6.30, Zagreb 6.30 i 16, Be~ 7.25 i 14.55, Amsterdam 9.15, Ljubljana 12.55 i 14.15, Minhen 13.05, Istanbul 13.50 i 18, Budimpe{ta 15.05 Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam ~etvrtkom u 16 sati, Amsterdam iz Mostara utorkom u 8 sati, Amsterdam-via Biha} subotom u 8 sati, Amsterdam - preko Ora{ja srijedom i subotom u 8 sati, Amsterdam preko Bosanskog Broda utorkom u 8 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dortmund,

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.15 i 15.30, Budimpe{ta 21.10, Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.47, 13.33 i 20.54, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.35.

AUTOBUSI

AVIONI Dolasci:
Istanbul 8.50 i 12.55, Ljubljana 12.25 i 13.45, Minhen 12.30, Be~ 14.05 i 21.40, Zürich / Banja Luka 14.30, Budimpe{ta 14.35,

sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan osim subotom i nedjeljom u 15.30, Visoko svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 10.45, 12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko svaki dan osim subote u 8.15, 8.45, 13.45, 15.15 i 16.30 sati, Kakanj svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Kakanj svaki dan osim subote, nedjelje i praznika u 13.45 i 16.30 sati, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i praznikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

20

KULTURA

nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.

Kamp dokumentarnog filma na Pali}u

Umjetni~ka sveska Andreja Ðerkovi}a

OSLOBO\ENJE

Deportivo

Nakon premijerne promocije i postavke u Genevi, sveska }e u ovoj godini biti predstavljena u Istanbulu, Milanu, Amsterdamu i Marseju
U ~etvrtak, 19. januara, u Galerie Aad u Geneve ([vicarska), premijerno }e biti predstavljena umjetni~ka sveska Andreja Ðerkovi}a, pod nazivom "Deportivo". Sveskukoja je publikovana u limitiranoj ediciji i na osam jezika u izdanju Norgunk Publishing House iz Istanbula, likovno je oblikovala akademska dizajnerica Marina Glavanovi} (Lyon). Urednici ovog izuzetnog djela su Ayse Orhun Gultekin (Istanbul) i Fabio Pierotti Cei (Milano), dok je sama sveska ilustrovana fotografijama sarajevskog fotografa Almina Zrne. Ovoj premijeri }e prisustvovati i Asli Erdoan, jedna od vode}ih turskih knji`evnica, koja je tako|er sura|ivala na ovoj svesci, koju je francuski magazin Lire uvrstio na listu 50 knji`evnika koji }e obilje`iti 21. stolje}e, dok }e cijeli doga|aj pratiti i izlo`bena postavka originalnih printova iz ove sveske. Poslije ove premijerne promocije i postavke, sveska }e u ovoj godini biti predstavljena u Istanbulu, Milanu, Amsterdamu i Marseju. "Deportivo" je svojevrstan cahier d’ rtiste (umjetni~ka sveska) a koja govori o identitetu. Identitetunekoga~ijiroditeljinisu iz zemlje u kojoj je ro|en (secondo), a sa druge strane u istoj zemlji, taj neko ne postoji u ustavu (denizen). Tokomzadnjihpetnaestak godina, kroz njegov rad i `ivotni tok, njegov identitet se sveo na jedanaest gradova (Geneve, Marseille, Hamburg, Amsterdam, Lyon, Barcelona, Istanbul, Zagreb, Grenoble, Milano i Sarajevo). To su gradovi u kojima autor ostavlja vrijeme svog `ivota, gradovi koji svi zajedno

Slobodna zona Junior
Iz BiH u~estvuju Benjamin Rami}, Tatjana Nikoli}, Bojan Josi}, Smirna Kulenovi} i Aldina Delanovi}
Mladi filmski autori iz regiona, koji su odabrani na konkursu, u~estvovat }e tokom zimskog raspusta na Pali}u, na tre}em kampu anga`ovanog dokumentarnog filma Slobodna zona Junior. Prvi dio Kampa traje do 23. januara, namijenjen je srednjo{kolcima koji filmskim jezikom i estetikom `ele protuma~iti aktuelne dru{tvene i politi~ke kontekste i istra`iti aspekte kreiranja dru{tveno anga`ovanog filma. Na osnovu konkursa, na koji je pristiglo vi{e od 150 prijava, izabrano je 14 projekata i 15 polaznika iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije i Srbije. To su Benjamin Rami}, Tatjana Nikoli}, Bojan Josi}, Smirna Kulenovi} i Aldina Delanovi} (BiH), Tripun Grgurevi} (Crna Gora), Maksim Nikiforovski (Makedonija), Klemen Pipan Ani~i} (Slovenija), Kristijan Lon~ari}, Filip Topolovec, Lucijan Mirdita i Kaja [i{manovi} (Hrvatska), te Ana Irga, Nevena Jovanovi} i Jovana Mila{ (Srbija). Selekcionu komisiju ~inili su selektori filmskog festivala Slobodna zona Rajko Petrovi}, koji je i koordinator programa Kampa, i Branka Pavlovi}, te regionalna koordinatorka projekta Slobodna zona Jr @eljka Kova~evi}. U okviru prvog dijela Kampa Slobodna zona Jr, polaznici, uz profesionalce iz regiona, upoznaju tehnike snimanja filma, artikulaciju koncepta i scenarija anga`ovanog filma, kao i teme koje takvi filmovi mogu da pokre}u. Cilj radionice je da se grupi srednjo{kolaca pru`i uvid u uzroke, posljedice i domete dru{tvenog aktivizma, razli~ite aspekte kreiranja dru{tveno anga`ovanog filma, da se ohrabre na interkulturalni dijalog i podstakne razvijanje sopstvenih ideja. Na drugom dijelu kampa, koji je planiran u maju, polaznici }e predstaviti svoje razvijene pri~e profesionalcima i producentima iz regiona, nakon ~ega }e najuspje{niji od njih imati priliku da snime svoj prvi anga`ovani dokumentarni film. Kamp organizuju filmski festival Slobodna zona iz Beograda, odnosno Kulturni centar Rex, u saradnji sa Fade In produkcijom iz Zagreba, uz finansijsku podr{ku Evropske unije (u okviru projekta Podr{ka civilnom dru{tvu) i Ambasade Norve{ke u Beogradu.

Andrej \erkovi}

Foto: Nadia Capuzzo

Naslovnica knjige

~ine njegov identitet u kojemu se ta veza pripadnosti svodi na lokalni nogometni klub (Servette FC, Olympique du Marseille, Hamburger SV AFC Ayax, Olym, pique Lyonnais, FC Barcelona, Fenerbahce SK, NK Dinamo,

Grenoble 38, AC Milan, FK @eljezni~ar) i liniju gradskog saobra}aja koja ga vodi ku}i. Njegovoj ku}i. Andrej Ðerkovi} je ro|en 1971. u Sarajevu. Samostalno je izlagao u Palestini, Sjevernoj Irskoj, Crnoj Gori, Kanadi, [vicarskoj, Italiji, [panjolskoj, Nizozemskoj, Srbiji, Francuskoj, Hrvatskoj, Engleskoj, Makedoniji, Turskoj, Sloveniji, Belgiji, Gruziji, Njema~koj i BiH. Jedan je od osniva~a Kolekcije Ars Aevi. ^lan je ULUPUBiH-a. Do sada je objavio knjige: "[kuribanda" (Buybook, Sarajevo), "Missing" (BM Contemporary arts Centre Istanbul), "Dan koji je dan" (Zoro, Zagreb), "Slu~ajni razgovori" (COTE Magazine, Geneve), "Ku}e od kruha" (Zoro, Sarajevo) i "Andre Iten, passeur d’images" (Infolio, Geneve).
Mr. S.

Novi broj ~asopisa Forum Bosnae

Aktivnosti u ULUBiH-u

Bosanska }irili~na pisma
Bosnian Cyrillic letters po izboru Lejle Naka{ uklju~uju i diplomatsku korespondenciju bosanskih upravitelja u osmanskom razdoblju
Me|unarodni forum Bosna objavio je novi broj ~asopisa Forum Bosnae, 53–54/11: Bosanska }irili~na pisma/Bosnian Cyrillic letters po izboru Lejle Naka{, u prevodu Desmonda Maurera, a autor predgovora je Ivo Banac. U antologiju su uklju~eni faksimili odabranih pisama, a sva ostala dana su u }irili~noj i latini~noj transliteraciji i prijevodu na engleski jezik. Diplomatska korespondencija bosanskih upravitelja u osmanskom razdoblju pisana bosanskom }irilicom za bosansko kulturno naslije|e je neizmjerno zna~ajna, posebno stoga {to se obi~no smatra da je, nakon pada Bosne pod tursku vlast, srednjovjekovni literarni jezik dezintegriran u srpski crkvenoslavenski, pravoslavne tradicije, i {tokavski vernakular u katoli~kom kulturnom krugu. Iz pisama objavljenih u ovome izboru jasno je vidljivo da su tragovi srednjovjekovnog jezika uklju~eni i u rani pisani izraz Bo{njaka na narodnom jeziku, pa

Po~iteljska pri~a
Za ~lanove ULUBiH-a, kao i njihovog predsjednika Admira Mujki}a, bit }e u 2012. mnogo aktivnosti. Da je kolonija u Po~itelju prioritet, nagla{ava Mujki} i dodaje: - Po~itelj je projekt od zna~aja za Federaciju BiH i mislim da }emo uspjeti da ga na tom nivou i o`ivimo. [to se ti~e ostalih doga|aja, imat }emo tradicionalnu [estoaprilsku izlo`bu. U Galeriji "Roman Petrovi}" u planu je realizacija desetak samostalnih izlo`bi na{ih ~lanova. Prva va`nija koja }e bitiotvorena je Po~iteljskapri~a29. februara, na kojoj }e biti izlo`eni radovi tridesetak umjetnika koji su u~estvovali na pro{logodi{njoj koloniji u Po~itelju, rekao je Mujki}. Svoju tradicionalni izlo`bu Mali format, koja je otvorena uo~i Nove godine, ~lanovi ULUBiH-a nudili su sarajevskoj publici do 10. ja-

su na osnovi ovog vida svoje pisane tradicije i Bo{njaci njegovi ba{tinici. Jedan dio tekstova predstavljen u ovoj antologiji ~ine pisma koja su ve} objavljivana, ali se zbog propusta u ranijim redakcijama ovaj put revidira njihovo ~itanje. Drugu polovinu izbora ~ine pisma koja dosad nikad nisu objavljena. H. A.

Admir Mujki}

nuara, a onda }e je predstaviti Gora`danima. Prema Mujki}evim rije~ima, planirano je da Mali format potom putuje u Zagreb, Rijeku, Ljubljanu i Maribor.
Mr. S.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.

KULTURA

21

Tr`i{te umjetni~kim djelima do`ivjelo katarzu u 2011.

Kinezi najve}i kupci
Kada imate novca, a nemate ukusa, onda i ne razmi{ljate mnogo gdje }ete ga utro{iti - bitno je da svi znaju {ta je to {to ste kupili
Vrlo je zanimljivo nai}i na informaciju koja prkosi svim pokazateljima svjetske eknomske krize. Kao da se ona zaista de{ava negdje drugdje i kao da nije dio ove planete. Mo`da je to zasluga i strate{ki plasiranih PR kampanja, {to apsolutno ne bi bilo ~udno, znaju}i kakvim se sve sredstvima slu`e konzumeristi~ki nastrojene kompanije. {to je za 200 vi{e nego 2008, govori dovoljno. A rije~ je samo o legalnom tr`i{tu, dok niko ne smije ni pomisliti koliko obr}e crna trgovina. Zanimljivo je i da najve}i kupci (i najskuplji umjetnici) ne dolaze iz zapadnog svijeta, no sa istoka. Najvi{u cijenu u pro{loj godini postigao je rad jednog Kineza - za 65 milijuna dolara prodana je slika iz 1946. Qi Baishija, na aukciji u Pekingu. To i nije toliko ~udno ako znamo da je dalekoisto~na ekonomija u stalnom rastu i da rapidno susti`e i Ameriku i Evropu.
Jedan od radova Gerharda Richtera

Obaranje rekorda
Ali, oni koji imaju novca, ne {tede ga ni u krizi. Kako ka`e Artprice, a prenosi Jutarnji list, najve}i svjetski portal za trgovinu umjetni~kim djelima, samo u prvoj polovici 2011. godine prodano je umjetnina u vrijednosti od 5,8 milijardi dolara, {to je ~ak 34 posto vi{e nego prethodne godine. Samo cifra od 663 umjetnine, koje su prodane za cijenu koja prema{uje milion dolara,

Vulgarnost
"U Brazilu, Rusiji, Indiji i Kini imu}niji kupuju mainstream zapadne umjetnosti, isto kao {to njihovi siroma{niji sugra|ani kupuju CD Lady Gage", govori kriti~ar Daily Beasta Blake Gropnik.

Qi Baishi i njegova slika koja je dostigla vrtoglavu cifru na aukciji

No, dodaje i da se pokazuju samo one cifre koje aukcijskim ku}ama idu u prilog. S druge strane, ruski su kolekcionari podigli cijene za europske slikare, pa tako djela Gerharda Rich-

tera posti`u vi{emilijunske cifre. Ali, Richter je jedan od umjetnika koji stoji ~vrsto na zemlji: cijene smatra besmislenim, a tr`i{te umjetnina suludim. Mada, ne razmi{ljaju svi tako. Nekada je lak{e na}i kup-

ca za sliku epohalne va`nosti s vrtoglavo visokom cijenom nego za dobru umjerene cijene. Zato i izjava {vicarskog trgovca umjetninama Ernsta Beyelera, apsolutno ne ~udi: "Ako ne mogu prodati neku umjetninu, poduplam cijenu". Slavni Charles Saatchi je mo`da dao najbolji opis dana{njeg tr`i{ta umjetni~kim djelima, u svojoj izjavi za Guardian. "Dana{nji kolekcionari imaju malo ukusa, njihov je odnos prema umjetnosti vulgaran", ka`e on. "Tajna moje zbirke je u tome da postoji jako maloljudikoji}e razlikovatikvalitetnog umjetnika od onog slabog. Cijene di`u oligarsi koji kupuju slike koje }e svatko lako prepoznati". Ni. S.

Muhamed Kafed`i} napunio U Sarajevu Veli gradsku galeriju u Biha}u interesoko nje va
za izlo`bu

Umrla glumica

Olivera Markovi} - Kosti}
Akademska dramska glumica Olivera Markovi} - Kosti} preminula je u petak u Sarajevu. Komemoracija }e biti odr`ana u ponedjeljak, 16. januara, u Narodnom pozori{tu Sarajevo. Olivera Markovi} - Kosti} ro|ena je u Beogradu 1931. godine. Godine 1955. diplomirala je na Akademiji za pozori{te, film i televiziju u Beogradu. Nekoliko sezona bila je ~lan Narodnog Kazali{ta Osijek, a potom prelazi u novoosnovano Malo pozori{te u Sarajevu, kasnije Kamerni teatar 55 gdje ubrzo postaje jedan od nosilaca repertoara, navodi se u subotu u saop}enju iz Narodnog pozori{ta Sarajevo. U dramski ansambl Narodnog pozori{ta Sarajevo pristupila je 1964. godine. Na velikoj sceni ostvarila je preko 100 uloga, a veoma su zapa`eni njeni studiozni likovi Natalije

Japanska umjetnost dvadesetog stolje}a
100 Views of Ukiyo-e, naziv je izlo`be slika Muhameda Kafed`i}a koja je otvorena sino} u Biha}u i prikaziva}e se do ~etvrtog februara
Odu{evljen izuzetnom posje}eno{}u na otvorenju, artista nam je priznao da je o~ekivao manje, te da se u Biha}u osje}a kao u prijateljskom zagrljaju, spreman da u potpunosti prihvati i sve kritike. Iz Zenice je, na postdiplomskom studiju ALU u Sarajevu, a ovaj ciklus slika zavr{io je prije nepuna dva mjeseca, pod bu dnim okom pro fe so ra i mentora, kojima je zahvalan. Radi se o njegovom poku{aju da prika`e popularnu japansku umjetnost iz XX stolje}a, kao prapo~etak moderne pop-art kulture na velikim platnima i jakim akrilnim bojama. Visoka mu je estetska vrijednost, koja vapi za zidovima luksuznih stanova, te mladi umjetnik jednu sliku cijeni oko tri hiljade maraka. A samuraje vole svi, kurtizane i konkubine, kabuki prizore, talase i bijele vrhove Japana. Tre{njin cvijet mu je ostao nedovr{en, erotika je sjajna, mada prizor sa oktopodom ljep{em spolu naprosto ubija ~ari kunilingusa, ali, eto, {okantnost je za mnoge pozitivna. Ipak, sjajan je izvr{ilac boje i svjetla, linije i crte`a, iako je tek na po~etku stvarala~kog puta. Bilo bi lijepo da u narednoj prilici Kafed`i} bude nepredvidiv, ali s obzirom na to da njegova serija nosi podnaslov "Volume 1: Masters", onda je logi~no o~ekivati samo varijacije o temi u koju je ovaj mladi slikar zaronio. Privla~nost je razumljiva, pogotovo ako se jo{ F. Bender i opravda.

Olivera Markovi} na sceni

Ivanovne u ^ehovljevoj drami “ Tri sestre“ i An|e u Jan~i}evoj komediji “ Ba{ ba{~ar{ija’’. Izuzetno dramsko ostvarenje za koje je nagra|ena je lik Regane u “Kralju Liru “ Edmonda Bonda. Igrala je i na radiju i televiziji, a za ulogu Vje{tice u radiodrami “ Dance Macabre “ bila je

progla{ena glumicim godine. Bila je i pedagog u Dramskom studiju pri Malom pozori{tu i uvijek je sa ponosom isticala svoje studente koji su danas etablirani glumci: Josipa Pejakovi}a, Vesnu Ma{i}, Nadu \urevsku, Jasnu Dikli}, Dragana Jovi~i}a, Branka Li~ena i Jasnu Beri.

Uskoro u Gora`du

Dani Isaka Samokovlije
knji`e vni klub pod na zi vom "Isak". Ova manifestacija bit }e upotpunjena i raspisivanjem javnog poziva za literarne radove u prozi ili poeziji za u~enike osnovnih i srednjih {kola, kako iz BPK-a Gora`de, tako i regije, ali i sa podru~ja Sarajevskog kantona i Fojnice, a javni poziv }e biti raspisan i za gra|ane starije od 18 godina. I ove godine bit }e organizovan kviz pod nazivom @ivot i djelo Isaka Samokovlije. U okviru manifestacije u Sarajevu bit }e prire|en okrugli sto uz u~e{}e eminentnih knji`evnika i nau~nih radnika koji }e tako|er govoriti o `ivotu i djelu ovog knji`evnika. Programom je pre dvi|ena i izlo`ba Ud ru`enja likovnih umjetnika Gora`de pod nazivom Sunce nad Drinom. U Fojnici }e biti odr`an prigodan program sa izlo`bom @ivot i djelo Isaka Samokovlije, a u Gora`du jo{ i susret knji`evnika na Drini. Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom bit }e zavr{eni u maju.
A. H.

Organizacioni odbor tradicionalne knji`evno-kulturne manifestacije Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom u Gora`du usvojio je program manifestacije koja }e po~eti 17. januara polaganjem cvije}a na bistu knji`evnika Isaka Samokovlije u krugu gora`danskog Doma zdravlja. Program }e, izme|u ostalog, biti nastavljen i izlo`bom pod nazivom @ivot i djelo Isaka Samokovlije, kao i prigodnim izlaganjima, a novina je da }e pri Centru za kulturu biti osnovan i

22

SCENA

nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

BLI@I SE KRAJ SARAJEVO HOLIDAY MARKETA

Poseban program
zadnjeg dana zabave
U Sarajevsko pivo Holiday Pubu danas }e biti uprili~eno i specijalno dru`enje sa Borisom De`ulovi}em i Predragom Luci}em
Nakon izvrsne zabave koju je u petak, povodom Pravoslavne nove godine, priredila legendarna grupa Mostar Sevdah Reunion sa specifi~nim izvedbama poznatih sevdalinki, kao {to su “Mujo kuje konja po mjesecu“, “^udna jada od Mostara grada“, “Mostarski du}ani“ i druge, sino} su publiku u Sarajevsko pivo Holiday Pubu zabavljali Sarajevski tambura{i. Grupa koja je ve} jednom nastupila pred svojim fanovima u Sarajevsko pivo Holiday Pubu, izvela je poznati repertoar starogradskih pjesama i starih hitova. Centralni objekat Sarajevo Holiday marketa je jo{ jednom bio pun do posljednjeg mjesta, a zabava je trajala nekoliko sati. Ju~er je na pozornici ispred velike jelke odr`an i poseban program, u kojem su u~estvovali po zna ti dje~iji vo di telj El vir
Sarajevski tambura{i su jo{ jednom napravili odli~nu atmosferu

Posljednjeg dana Marketa predvi|en je nastup Borisa De`ulovi}a i Predraga Luci}a

Had`ijamakovi} Lilo, Djed Mraz i DJ Jasmin. Ovaj program }e biti odr`an i danas, s po~etkom u 17 sati. Danas, posljednjeg dana Sarajevo Holiday marketa, u Sara-

jevsko pivo Holiday Pubu predvi|eno je specijalno dru`enje sa splitskim piscima i publicistima Borisom De`ulovi}em i Predragom Luci}em, uz muzi~ku pratnju DJ Ko`e.

Mostar Sevdah Reunion je odu{evio publiku no} ranije

“Ko`a u kojoj `ivim“

Uspjeh mlade bh. dizajnerice

Scena iz filma

Nesvakida{nji Almodovar
Preuzimanje literarnog predlo{ka umjesto pisanja vlastitog scenarija, pokazalo se kao upitan potez za dokazanog filmskog znalca
Novi film {panskog filmskog maga Pedra Almodovara, “Ko`a u kojoj `ivim“ (“La piel que habito“), koji se ve} pojavio u kinima susjednih dr`ava, ali ne i kod nas, uzburkao je duhove svojim nesvakida{njim zapletom, sa Antoniom Banderasom u glavnoj ulozi. Baziran na uspje{nom romanu-trileru “Tarantula”, Thierryja Jonqueta, film govori ~etiri pri~e naizgled potpuno nepovezane u jednoj estetski hirurg skoro pa zlostavljadjevojkukojoj je promijenio izgled, u drugoj se mladi} budi u podrumu gol i vezan i ne zna otkud tu, tre}a prikazuje djevojku u sanatoriju, dok u posljednjoj lopov razmi{lja gdje je nestao njegov prijatelj. Za Almodovara itekako te{ko {tivo. I pored svih nabrojenih puteva fabule, centralna radnja i emotivna povezanost se ostvaruje sa hirurgom koji se zaljubljuje u pacijenticu kojoj je presadio ko`u na licu. Tu Almodovarov film, sla`u se kriti~ari, dobijapotpunodrugudimenziju od one na koju smo navikli od slavnog reditelja. Nedostatak emocija, kojima vrvi svaki njegov prija{nji film, i hladno prikazivanje mazohisti~kog zapleta potpuno su iznenadili sve poklonike njegovog djela. U su{tini, nikome nije ni jasno za{to je Almodovar preuzeo na sebeadaptacijujednogliterarnog predlo{ka, kada ve} petnaest godina snima samo filmove za koje je on napisao i scenario. Upitna odluka, i rezultat koji budi znati`elju. Vrijedno gledanja, na redu su kino-distributeri. Ni. S.

Emina Had`i}: Ne robuje trendovima

Emina Had`i} osvojila Hollywood
Mlada bh. dizajnerica Emina Had`i}, koja je u Londonu pokrenula svoj brend La Luna London, po~ela je osvajati i Hollywood. Njene su haljine preko posredni{tva u Los Angelesu naru~ile Cameron Diaz, Kim Kardashian i Mila Kunis. Eminine kreacije je 30-godi{nja ameri~ka glumica Scottie Thompson nosila na snimanju za decembarski broj ameri~kog ~asopisa Regard. Ova 28-godi{njakinja trenutno radi na svojoj drugoj kolekciji, koja bi trebala biti zavr{ena do kraja februara. Mlada dizajnerica, kako pi{e na njenom web siteu, inspirirana dizajnerskim legendama kao {to su Oscar de la Renta te Christian Dior, ne robuje trendovima i `eli da se sve `ene nose}i njene kreacije “osje}aju i izgledaju sjajno“.
Ja. D.

Art kino Kriterion

Promocija spota benda Flatline
Sarajevski bend Flatline 21. januara u art kinu Kriterion organizuje koncertnu promociju novog spota za pjesmu “Unfinished“. Spot je ura|en za njihovu najstariju pjesmu, a osim ovog benda, nastupit }e i brutal death metal bend Ambrosia iz Sarajeva. Flatline je osnovan 2005. u Sarajevu. Sviraju metal posttraumatic hardcore, a ovo je drugi spot koji }e predstaviti publici. Prvi je bio za pjesmu “On Display“, koja se, kao i “Unfinished“, nalazi na njihovom albumu “Posttraumatic Lullabies“ iz 2008. Ja. D.

Foto: D`enan KRIJE[TORAC

24

Nedjelja ZIVOT PLUS

15. januar/sije~anj 2012.

U POSJETI: Udru`enje za z

Poetika {are
Fenomen bosanskih }ilima su njihovi motivi, koji opstaju hiljadama godina i ne mijenjaju se kroz vrijeme, pa ih to ~ini neprocjenjivo vrijednim, kazala je Amila Smajovi}
Zarifa TURKOVI]

Intelektualan tip, emotivni upija~, jaka i tiha li~nost ili emotivno uskla|eni
Emotivni tip predstavlja filter kroz koji vidite svijet oko sebe, na~in na koji se ophodite prema sebi, pogotovo kada ste pod stresom. Kako biste iskoristili najvi{e od sebe, potrebno je da znate koji ste tip i da najbolje osobine uspijete najvi{e da istaknete i forsirate. Najbitnije je da prona|ete ravnote`u, da poja~ate najbolje karakteristike svoje li~nosti i da oja~ate najslabije. Intelektualan tip, mislilac: Intenzivno analiziraju i najbolje se osje}aju u umnom. Cijeli svet je za njih produkt racionalne misli. Nisu avanturisti i rijetko se upu{taju u bilo {ta {to nije po planu i o ~emu se nije najprije dobro promislilo. Ne vole ni{ta {to je ad hoc ili neozbiljno. Da li ste uvijek spremni da prona|ete rje{enje za neki problem, da li uvijek imate listu za i listu protiv uz sebe, ili barem papir i olovku kako biste listu na licu mjesta napravili? Vi{e volite planove nego spontanost? Da li ne mo`ete da zaspite jer vam je um preoptere}en mislima? Ako jeste ovaj tip, evo {ta treba da uradite: Di{ite. Udah na nos, izdah na usta. Vje`bajte da duboko di{ete. Vje`bajte. [ta god vam odgovara, samo se aktivirajte. “U zdravom tijelu…” a vama je um najbitni, ji. Vje`ba je jedan od na~ina da opustite tijelo i um. Saosje}ajte. Zapitajte se kako bi bilo da ponekad reagujete iz srca umjesto iz glave? Saosje}ajte i kada `elite nekom drugom da pomognete. Empata, emotivni upija~: Vrlo su osjetljivi, bri`ni i odli~na su podr{ka. Ponekad osje}aju i vi{e nego {to je potrebno. Da li su vam nekada rekli da ste previ{e emotivni ili previ{e osje}ajni? Ako vam se prijatelj uzbudi, i vi se uzbudite, kad neko pati, vi patite. Da li vam smeta buka, mirisi ili previ{e pri~e? Ako je odgovor potvrdan, evo {ta treba da uradite: Uzimajte kratke pauze u toku dana da biste se opustili. Idite u {etnju, meditirajte sami u sobi. Koncentri{ite se na disanje i na to da izdahom izbacite sve negativno iz sebe: anksioznost, bijes, strah… Za{titite svoju osje}ajnost. Napravite listu od pet situacija u kojima se najslabije snalazite i smislite plan kako da ih rje{avate u budu}nosti. Stijena, jaka i tiha li~nost: Postojana, pouzdana i stabilna li~nost koja je uvijek tu za druge. Pred ovim osobama mo`ete pokazivati osje}anja i nikad vam se ne}e smijati, iako imaju dosta muke da poka`u sopstvena osje}anja. Da li vam je lak{e da slu{ate nego da govorite? Da li mislite da ste najpouzdanija osoba na svijetu? Da li ste generalno zadovoljni trenutnom situacijom u vezi, iako vas par tner sko ro mo li da po ka`ete osje}anja ponekad. Ako ste ovaj tip li~nosti, evo {ta treba da uradite: Zakuhajte. Po~nite da dijelite osje}anja umjesto da samo odgovarate na njih. Pokazivanje emocija je znak postojanja strasti i dare`ljivosti. Svakog dana poka`ite jedno osje}anje. Vodite bilje{ke o tome kako se osje}ate, svakog dana. Nemojte zadr`avati osje}anja. Jeste li iznervirani, zaljubljeni? [ta god da je, zapi{ite, recite nekome. Emotivno uskla|eni: Ove osobe vole da dijele osje}anja i da ih pokazuju. Vrlo brzo prelaze preko negativnih osje}anja i zaboravljaju ih lako. Njihova gre{ka je {to previ{e dijele sa drugima, {to mo`e izazvati odbojnost. Da li ste napeti ako zadr`avate osje}anja? Kada nai|ete na problem, da li automatski javljate ljudima {ta se de{ava? Da li imate problem da uvidite gdje su granice emotivnosti kod drugih? Ako jeste ovaj tip, evo i savjeta: Prije nego {to potra`ite pomo}, slijedite intuiciju. Sa~ekajte da vidite {ta vam ka`e unutra{nji glas. Rije{ite situaciju sa nekog mirnog mjesta. Posvetite se pravljenju sopstvenih emotivnih mi{i}a. Najbitnija veza u kojoj }ete ikada biti je sa sobom. Ako je ona ure|ena kako treba, takvi }e biti i odnosi sa drugima. To {to znate kojem emotivnom tipu pripadate, pomo}i }e vam i da se razvijate i postanete mo}ni.

Koji ste emotivni tip?

PRONA\ITE RAVNOTE@U

Simbolika {are bosanskog }ilima gotovo zaborav lje na, o`i vje la je na proizvodima savremenog dizajna koje starim tehnikama tkanja na drvenom razboju izra|uje sarajevsko Udru`enje za za{titu bosanskog }ilima. Svojim rukotvorinama pedesetak njegovih ~lanica `eli afirmisati i sa~uvati od zaborava bogatu kulturnu ba{tinu Bosne i Hercegovine. Ljepota njihovih ponjava, serd`ada, }ilima, jastuka, tapiserija, nakita, o~arava na prvi pogled vra}aju}i duh starih vremena u na{u svakodnevicu. Dr`ava ne ~ini mnogo da sa~uva na{e stare tradicionalne zanate koji su, na`alost, u velikoj opasnosti da vrlo brzo potpuno izumru. To je i bio razlog da umjetnica, dizajnerka i profesorica Amila Smajovi} prije dvije godine osnuje ovo udru`enje i

okupi `ene izbjeglice iz Srebrenice, Bratunca, Vi{egrada..., koje je rat odnio sa njihovih ognji{ta i koje su se silom prilika nastanile u Sarajevu, odnosno u ilid`anskom naselju Vlakovo, gdje je smje{tena radionica za izradu bosanskih }ilima. “Vrijeme brzo prolazi i posljednje generacije `ena koje znaju tkati su u poodmaklim godinama, pa smo svjedoci da veliki dio na{eg kulturnog naslije|a nestaje pred na{im o~ima. Bar oni kojima je posao da to sprije~e trebali bi ko-

na~no osjetiti i snositi odgovornost za odumiranje i nestanak bosanskog }ilima sa ovih prostora. ^ak se de{ava da stranci prije prepoznaju vrijednost na{eg kulturnog naslije|a i vi{e ga cijene od doma}ih zvani~nika i institucija. Fenomen bosanskog }ilima su njihovi motivi koji opstaju hiljadama godina i ne mijenjaju se bez obzira na vrijeme, i to ih i ~ini neprocjenjivo vrijednim“, isti~e Smajovi}. Udru`enje nastoji da na

STARI MOTIVI

Ponjava
Rijetko ko zna da ponjava sa prugama u BiH egzistira 3.500 godina i da je najstarija prona|ena u grobnici u Kupre{kom polju. Ve`e se i za neolitsku kulturu na Butmiru, gdje su tako|er na|eni njeni ostaci. Ponjava, gubera, kla{nje, biljac, kosma~, {arenica, prostirka, pokrovac, struke, zatke, drolje, rite i mnogi drugi su razli~iti nazivi za tkane vunene i pamu~ne proizvode, jednostavne geometrijske ornamentike.

SLIJEDITE INTUICIJU

15. januar/sije~anj 2012.

Nedjelja

25

za{titu bosanskog }ilima iz Sarajeva

zaustavljena u vremenu

terenu prikupi {to vi{e starih mustri i uzoraka, koji se ~uvaju u njihovoj privatnoj zbirci, `ele}i jednog dana napraviti muzej bosanskog }ilima. Velike kolekcije }ilima u na{im d`amijama uni{tene su tokom rata, ali i ono {to je preostalo, polako nestaje. Nema ih mnogo ni u muzejima, a samo rijetki gra|ani ~uvaju u svojim ku}ama stare }ilime, svjedoci smo da ih nesavjesni prodaju u bescjenje ili bacaju, jer ne postoji uvezanost sa muzejima koji bi ih otkupljivali i ~uvali. Okupljaju}i `ene koje su posljednji `ivi prenosioci starih tradicionalnih motiva, Udru`enje na osnovu njihovog sje}anja revitalizira stare mustre }ilima koji nisu nigdje evidentirani. Time se na savremen na~in i pristup mladim generacijama `eli pribli`iti poetika {are kroz paletu proizvoda koja uklju~uje tradicionalne bosanske }ilime, ponjave sa originalnim uzorcima, ali i moderno dizajnirane torbe i nakit. ^lanice Udru`enja smatraju da mladi moraju biti svjesni zna~aja na{e tradicije i da je njihova obaveza i zadatak da je sa~uvaju. “Te{ko je djeci iz svijeta kompjuterskih tehnologija objasniti kolika je va`no staro tradicionalno tkanje ili stari }ilimi. Na{a iskustva iz provedenih radionica u {kolama su izrodila fenomenalne rezultate. Ho}e djeca da im se pri~a i da znaju na{e korijene i tradiciju, ali smo mi zaboravili da im o tome govorimo, jer smo preokupirani egzistencijalnim problemima. Morala bi biti obaveza {kola da njihovi u~enici posje}uju muzeje, jer }e tako djeca nau~iti da je BiH zemlja sa jako dugom historijom koja na ovim prostorima egzistira od doba neolita. Kada postanu svjesni da smo mi stara civilizacija sa slo-

TAPISERIJA Tapiserija kao umjetni~ki izraz je gotovo nestala sa na{ih prostora, zato je svojim radovima Udru`enje nastoji ponovo vratiti. Inspiracije za vunene tapiserije uz pomo} vrijednih tkalja u Udru`enju realizuju poznate likovne umjetnice kao {to su Amra Zulfikarpa{i}, [ejla Kameri}, Meliha Teperi} i mnoge druge
jevitim bogatim kulturnim naslije|em, vi{e }e je voljeti, cijeniti i po{tovati i to isto tra`iti od drugih“, obja{njava profesorica Smajovi}. Znaju}i vrijednost na{e kulturne ba{tine, velika je {teta

{to u BiH nema vi{e udru`enja kao {to je ovo za za{titu bosanskog }ilima. Pa`nju javnosti na svoj rad Udru`enje skre}e brojnim radionicama i izlo`bama, kao {to je pro{logodi{nja u Centru kralj Fahd, zatim u sarajevskim op}inama, ali i u inostranstvu. Za njihov zeh-nakit dobili su [estoaprilsku nagradu Grada Sarajeva, a tu su i druga priznanja. Njihovim }ilimima zastrta je cijela slovena~ka ambasada u Sarajevu, Rijaset Islamske zajednice BiH, mnoge d`amije, ali i rezidencije dr`avnika Saudijske Arabije, Irana, Turske i svih onih koji vole BiH. “Veoma je va`no da se ozbiljno bavimo tradicijom i da je ne im pro vi zi ra mo, {to je, na`alost, ~est slu~aj, pogotovo kada se radi o rekonstrukciji starih objekata. Ne smijemo se olahko igrati sa onim {to su nam preci ostavili u amanet, pogotovo {to su na{ prostor i kultura spoj Istoka i Zapada, koji se kroz vijekove ovdje prelamaju. Unutar globalne trke da sve bude isto, definitivno se tradicija, umjetnost i vje{tina ugra|ena u nove proizvode po~inju prepoznavati kao brend, kod nas i u svijetu. Krajnje je vrijeme da bh. gra|ani po~nu da po{tuju sami sebe i svoje ogromno kulturno naslije|e, prema kome su se do sada odnosili nemarno i destruktivno. Svako od nas mora se zapitati {ta je kao pojedinac u~inio da takvo stanje promijeni, jer ako nestanu na{a kultura i tradicija, nestat }emo i mi“, poru~ila je profesorica Smajovi}.

AMANET PREDAKA

Amila Smajovi}

Foto: Senad GUBELI]

Zeh-nakit
To je pri~a o bjela{ni~koj tradiciji, a rije~ zeh zna~i gajtan. @ene sa ovog podru~ja nisu kupovale nakit nego su ga pravile od materijala koji su imale, vune. Uplitanjem vunenih niti raznih boja u pletenice i sli~ne oblike izra|ivani su gajtani koji su imali upotrebnu i ukrasnu ulogu. Ovakve gajtane su `ene koristile kao pojas preko duge ko{ulje, kao u~kure koje su uvla~ile u ~ak{ire, kao ru~ke za torbe i sli~no. Udru`enje za za{titu bosanskog }ilima je bjela{ni~ku pri~u pretvorilo u moderan nakit i istom tehnikom napravljene su ogrlice, nau{nice, narukvice, rajfovi i ukosnice za kosu, ~ak i prstenje, ~uvaju}i originalnu skalu boja. Tako su nastali predmeti koji imaju modernu upotrebu, a bazi~no ~uvaju vrijednosti razorenih sela ovog kraja.

26 Nedjelja

15. januar/sije~anj 2012.

Lejla Somun - Krupalija, feministkinja i konsultantica

Mnogo toga bih u `ivotu promijenila,
Prvi posao imala u Uredu Ujedinjenih nacija za koordinaciju pomo}i afganistanskim izbjeglicama u Iranu, nakon ~ega je godinu radila u sarajevskim i zagreba~kim kancelarijama visokog komesara za izbjeglice Ujedinjenih nacija Veliki je izazov imati dijete sa invaliditetom, ali je to ne{to {to je za mene i velika ljubav, ka`e Lejla Somun - Krupalija
Razgovarala: Merima BABI]

ali svoju Istru ne
Veliko bogatstvo
• Koliko je `ivotno i profesionalno iskustvo Va{eg oca Hajrudina, uva`enog novinara, publiciste i diplomate, bilo `ivotni putokaz za Vas? - Jako sam sretna {to u svojoj 44. godini imam majku i oca, jer je to veliko bogatstvo. Moja majka i moj otac su dali sve od sebe da mi pru`e lijepo djetinjstvo i prenesu svoje principe i vrijednosti. Iz dana{nje perspektive znam da je roditeljstvo jedna od najljep{ih, ali i najnezahvalnijih uloga. @ivotno iskustvo mog oca je imalo veliki uticaj na mene jer je on svoj `ivot dijelio sa svojom porodicom. I mama i ja smo bile dio i njegovog slanja teleksa za Tanjug sa Bliskog istoka, prevo|enja palestinske poezije, borbe za prava Kurda, diplomatskih prijema i depe{a. Mislim da su se uvijek jako trudili da ne uti~u na moje odluke, a da uvijek budu tu kada mi trebaju. U Sarajevu je mo`da nekada i bilo te{ko biti k}erka poznate osobe, ali meni je taj teret bio i sladak jer bih za svog oca uvijek ~ula samo lijepe rije~i, {to je najve}i poklon koje dijete mo`e dobiti. nu, nakon ~ega sam godinu radila u sarajevskim i zagreba~kim kancelarijama visokog komesara za izbjeglice Ujedinjenih nacija 1992. Kao studentica, a prije toga i dok sam bila u~enica u me|unarodnoj osnovnoj {koli u Bagdadu i Prvoj gimnaziji u Sarajevu, radila sam kako bih zaradila d`eparac. [to radi zarade, a {to radi brige mojih roditelja da svoju jedinicu ne razmaze i da je na vrijeme nau~e po{tivati novac: prodavala sam kola~e u {koli, djecu podu~avala engleski jezik, prevodila za Lica, Unu i Odjek. Danas sam saradnica Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu, a od 2009. radim i na jednom dugoro~nom projekatu USAID/Sida FIRMA u BiH.

Interesantna je Va{a biografija, mo`ete li je prezentirati na{im ~itateljima? - Moj `ivot je uvijek bio posve}en temama koje su interdisciplinarne, na fakultetu su me interesovali podjednako i arapski jezik i filozofija, na postdiplomskom je studij prisilne migracije sadr`avao razli~ite nau~ne oblasti: politi~ke studije, psihologiju, nutricionizam, me|unarodno pravo, te sociolo{ke metode istra`ivanja. T ko sam se i u radnom a vijeku opredijelila za teme koje se doti~u razli~itih oblasti: socijalna inkluzija, a prvenstveno ravnopravnost spolova, prava osoba sa invaliditetom. Uvijek mi je te{ko odgovoriti na pitanje {ta sam po profesiji. Prvi posao sam imala 1990. u Uredu Ujedinjenih nacija za koordinaciju pomo}i afganistanskim izbjeglicama u Ira-

POVRATAK U RODNI GRAD
Dugi niz godina bili ste vani, ali vratili ste se u Sarajevo. [ta je to {to Vas je ponukalo da se vratite u rodni grad? - Glavni povod je bio posao jer sam tada radila na jednom univerzitetu u inostranstvu, a u Sarajevo se nisam mogla vratiti bez posla. Tada sam imala 28 godina i vi{e od tre}inu `ivota sam `ivjela van Sarajeva i vani, te sam uvijek osje}ala da sam pomalo strankinja u vlastitom gradu.

^lanica ste `enskih asocijacija. Kakav je, po Va{em mi{ljenju, danas status `ene u BiH? - Da, ja sam feministkinja i to uvijek volim javno da ka`em jer su feminizmi razli~iti, mijenjaju se s vremenom, kulturama i dru{tvenim zbivanjima. Feminizam danas nije veoma pozitivno do~ekan, i dalje je pod bremenom svog istorijskog naslije|a iz 1970-ih, a mnoge osobe jesu feministi i feministkinje iako tako ne `ele da se zovu. Status `ene u BiH je veoma lo{, s obzirom na to kakav je bio prije 20 godina, i kada je u pitanju u~e{}e u politici i javnom `ivotu, i zaposlenje, i izlo`enost diskriminaciji, nasilju i stereotipima. Vjerujem da porednasilja u porodici, kojem su uglavnom izlo`ene `ene i djeca, najve}i problem jeste nepostojanje usluga socijalne za{tite koje bi obaveze sa porodice, odnosno `ene vratile u okriljedru{tveneodgovornosti, kao i ne-

Foto: D`enan KRIJE[TORAC

15. januar/sije~anj 2012.
ravnopravnost izme|u mu{karaca i `ena kod ku}e. @ena mo`e biti politi~arka, ministrica, biznis-`ena, ali kod ku}e, uglavnom, ona je i dalje ta koja mora da pegla, ~isti, kuha, brine se o djeci. Mislim da izvr{na vlast i politi~ke partije uop{te pitanja ravnopravnosti spolova ne uzimaju ozbiljno jer imamo dobar pravni i politi~ki okvir, a i resursne institucije vlasti koje su zadu`ene da prate stanje u toj oblasti dobro rade svoj posao. Dosta je i nevladinih organizacija, feministkinja i aktivistica (kao i feminista) koje se istinski bore da podignu svijest, da uka`u na propuste, me|utim, nedostatna su sredstvakoja se za to izdvajaju, a politi~ari, kao i neke politi~arke, neosjetljivi su za ovu problematiku. Dalje je bitno imati na umu da `ene nisu samo jedna homogena grupa, planovi podr{ke za jednake mogu}nosti `ena moraju sadr`avati i osjetljivost za potrebe Romkinja, za potrebe `ena sa invaliditetom, za samohrane majke, mlade `ene, starije `ene… Veoma ~estopokreti za jednakemogu}nosti rade paralelno ne prepoznavaju}i bogatstvo u svom ~lanstvu te stoga sami ~ine}i diskriminaciju unutar svog pokreta. Isto tako, ne smijemo zaboraviti sve `ene koje su bile `rtve nasilja u pro{lom ratu, njihove pri~e ~esto i dalje ~u~e u njihovim du{ama i bolna su sje}anja njihovih porodica i prijatelja, dok po~inioci hodaju slobodno, neimenovani i neka`njeni. Pitanje ravnopravnosti spolova se ne ti~e samo mu{karaca i `ena, ve} se ti~e i razli~itih seksualnih orijentacija, a kod nas je pokret LGBTQ (lezbijke, gej, biseksualni, transgender i queer) ~esto bio `rtvom dru{tvenih tabua, nasilja i diskriminacije. Bez ostvarivanja prava LGBTQ pokreta, nema ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini.

Nedjelja

27

U@IVAM U DOBROM FILMU @ivim za Sarajevo Jazz Festival, Sarajevo Film Festival, MESS i Pravo ljudski festival. Najsretnija sam kada imam vremena da iza|em na neko pi}e sa dru{tvom iz srednje {kole ili pogledam na DVD-u dobar film

@IVIM ZA FESTIVALE
I politi~ki ste mnogo anga`ovani, ~lan ste i Glavnog odbora Na{e stranke, koliko se danas, sa Va{eg stanovi{ta, mo`e mijenjati ovakva situacija u BiH? - Da, u Na{u stranku sam u{la ponesena jednom dobrom energijom koja se stvorila u to vrijeme, 2008. godine, ne misle}i da }u ikada u}i u politiku. Mislim da se mo`e mijenjati ovakva situacija u BiH politikom, jer smatram da ovakva situacija i jeste rezultat lo{e politike. Na{a stranka je ostala jedina opoziciona stranka gra|anske opcije koja se bavi temama koje su bitne, bez obzira na etni~ku pripadnost oso-

ba: ravnopravnost`ena, osobe sa invaliditetom, LGBTQ pokret itd. Aktivnosti mojih kolega i kolegica koji su u vije}ima i skup{tinamaizabrani predstavnici, najbolje pokazuju kako se stvari mogu mijenjati, a dobar primjer je i nedavna akcija Na{ih mladih koji su uspjeli, u saradnji sa nadle`nim javnim ustanovama i preduze}ima, u kratkom roku obezbijediti no}ni prevoz vikendom. Danas sam ~lanica Glavnog odbora, na ~elu Kadrovske komisije, a i vije}nica u Gradskom vije}u i Op}inskom vije}u Centar. Na{a stranka je jedna savremena stranka, koja funkcioni{e po principima timskog rada, po{tivanja, jednakih mogu}nosti i, {to je u dana{nje vrijeme veoma bitno, nenasilne komunikacije. Kao gradska vije}nica, {ta je to {to biste promijenili u Sarajevu? - U Sarajevu bih promijenila puno toga. Prvo bih sve radila na tome da Sarajevo bude glavni grad svih gra|ana i gra|anki Bosne i Hercegovine, jer on to sada nije. Mi smo predlagali da se uvedu stipendije za studente/ice iz Republike Srpske i kantona sa hrvatskom ve}inom, kako mladi iz Isto~nog Sarajeva ne bi morali i}i u Banju Luku, Beograd, Fo~u ili Zagreb, ve} bi studirali u Sarajevu. Sarajevo mora postati pristupa~no za sve osobe sa invaliditetom, kako arhitektonski, tako i informativno, da postoje audio i videomaterijali, kao i oni koji su {tampani na Brajevom pismu ili prevedeni na znakovni jezik. Sarajevo se mora brinuti o najugro`enijim gra|anima i gra|ankama, trebate se nekada provozati sa udru`enjem Dobro pa posjetiti osobe i porodice kojima oni poma`u da vidite u kakvim uslovima `ive na{i gra|ani na samo stotinjak metara udaljenosti od ljetnog crvenog tepiha.

Sa roditeljima u Bagdadu

Lejla sa sarajevskim rabinom Ellezerom Papom

Lejla i Istra sa prijateljicom na ^avljaku

Dalje, Sarajevo vapi za urbanisti~kim planom kojim bi se sru{ili, obnovili, saobra}ajno preusmjerili svi oni problemi sa kojima se svakodnevno sre}emo. Na jednom od sastanaka mjesnih zajednica ~ula sam odli~an komentar koji oslikava dana{nje Sarajevo: Ulicom Musala prolaze sve strane delegacije koje dolaze u posjetu Predsjedni{tvu ili Ministarstvu vanjskih poslova. Kada u|u u prvi dio ulice, nisu sigurni da li su na ulicama Bronksa, nekog geta jer ih do~ekaju redovi kanti za sme}e, pa natrpanih automobila, ceste pune rupa, sivih i neure|enih fasada. Sarajevo isto tako mora imati strategiju kulture,bez obzira na podjelunadle`nosti sa drugim nivoima vlasti. Aktivistica ste za prava osoba sa invaliditetom, kakva su Va{a iskustva iz evropskih zemalja? - Prava osoba sa invaliditetom su mi bliska i privatno i profesionalno. Majka sam jedne krasne djevoj~ice koja ima autizam, te nas dvije njen invaliditet `ivimo svaki dan. Autizam je jedan kompleksan oblik invalidnosti, koji uti~e na sposobnost komunikacije, na procesuiranje onoga {to nam sti`e kroz ~ula. Moja k}erka Istra je jedna vesela i vedra djevoj~ica, ali je ~esto u prilici da se njenonetipi~nopona{anjedo`ivljava kao neodgojenost, posebnosada, kada ve} ima 11 godina. Veliki je izazov imati dijete sa invaliditetom, ali je to ne{to {to je za mene i velika ljubav, te ~esto ka`em da bih

STATUS @ENE U BiH Status `ene u BiH je veoma lo{, s obzirom na to kakav je bio prije 20 godina, i kada je u pitanju u~e{}e u politici i javnom `ivotu, i zaposlenje, i izlo`enost diskriminaciji, nasilju i stereotipima
mnogotoga u `ivotupromijenilakada bih se mogla ponovo roditi, ali svoju Istru ne. Velika mi je ~ast {to sam u saradnji sa predstavnicima/cama vlasti i organizacija osoba sa invaliditetomvodilaizraduPolitike u oblasti invalidnosti u Bosni i Hercegovini2006 - 2008, koja se danas provodi kroz entitetske strategije. Rekla bih da termin invaliditet vi{e pripada dru{tvu nego osobama sa invaliditetom. Dru{tvo je to koje je invalidno jer nije u stanju pru`iti jednake mogu}nosti svim svojim gra|anima i gra|ankama. U Bosni i Hercegovini, kao i mnogim drugim zemljama na svijetu, ne postoji svjesnost da osobama sa invaliditetom samo treba pru`iti podr{ku da mogu jednako kao i svi drugi da idu u {kolu, na posao, na fakultet, u kino, pozori{te ili na utakmicu. Nisu to posebne potrebe, ni posebna prava, ve} usluge i pomagala, koji }e premostiti taj jaz s kojim se osobe sa invaliditetom danas susre}u na svakom koraku i svakom mjestu. Kakva je Lejla Somun - Krupalija privatno, kako provodi te slo bo dno vri je me, u`ivate li u dobroj knjizi ili...? - Moram priznati da puno slobodnog vremena nemam. ^itam uglavnom stru~nu literaturu, a samo na odmoru beletristiku, pro{etam sa k}erkom u prirodi, odemo prijateljima u posjetu. @ivim za Sarajevo Jazz festival, Sarajevo Film Festival, MESS i Pravo ljudski festival. Najsretnija sam ka da imam vre me na da iza|em na neko pi}e sa dru{tvom iz srednje {kole ili pogledam na DVD-u dobar film.

MUDAR POTEZ
[ta profesionalno i privatno o~ekujete u novoj 2012? - U novoj godini o~ekujem da }e biti manje stra{na nego {to se najavljuje. O~ekujem da }e sve opet stati zbog lokalnih izbora, ali i da }e gra|ani i gra|anke napraviti mudar potez glasaju}i za one koji mogu napraviti promjene. @elim da se napokon provede odluka Suda iz Strazbourga u predmetu Sejdi} - Finci jer je budu}nost Bosne i Hercegovine u rukama te odluke. U novoj godini o~ekujem i da }e moja Istra zavr{iti prvi razred osnovne {kole i tome se posebno radujem.

28

Nedjelja

15. januar/sije~anj 2012.

Priča nedjelje

Ilustrovao: Bo`o STEFANOVI]

Napisala: Vedrana GRISOGONO

Pretjecati! Nije bilo ve}e slas ti u `ivo tu Igo ra Kra lje vi}a. Odjeven u crnu trenirku, mi{i}avim je nogama bespo{tedno grabio naprijed ostaviv{i za so bom dva vit ka ozno je na trka~a, gru pi cu ra spo ja sa nih djevoj~ica, dvije brzohodaju}e bakice i sredovje~ni par s pekinezerom. Po~etak staze bio je pretrpan {eta~ima koji su jedva stizali do polovine puta. Obi~no su hodali do odmori{ta pod lipom i onda se vra}ali. Dalje su i{li samo uporniji, trka~i s dobrom kondicijom u koje je Kraljevi} ubrajao sebe. Otkad je u Njema~koj nabavio crni komplet za d`oging ~inilo mu se da tr~i dva put br`e ne go pri je. Crna boja ga je nadahnjivala osje}ajem otmjenosti, prodornos ti i zdra ve agre si vnos ti. Zdravo je pretjecati, mislio je Igor Kraljevi}, opaziv{i stotinjak metara pred sobom dugonogu djevojku zlatne kose koja je tr~ala lakim koracima, elegantno prizemljuju}i u obla~i}e pra {i ne. Nje zin trk ni je bio obi~an trk, bio je balet, izazov, svijest o vlastitoj ljepoti i neuhvatljivosti. U minulih tjedan dana Kraljevi} ju je mimoilazio nekoliko puta i pa`ljivo tempiraju}i vrijeme napokon je uspio da se na stazi pojavi skoro istovremeno kad i ona. Osje}ao je da je mo`e sti}i za nepunu minutu, ali nije se `elio pretjerano umoriti i zato je napredovao polako, ali sigurno, sa svije{}u da mu ne mo`e izma}i. Pro{la je od-

mori{te bez zaustavljanja i skrenu la na li je vo pre ko drve nog mosti}a. Kraljevi} je instinktivno ubrzao, kao da se boji da }e mu nes ta ti iza ugla, iako je znao da odatle rubom {ume vodi jedan jedini po{ljun~ani put, osjen~en kro{njama divljih kestenova. Djevojka je slijedila puteljak. Kraljevi} je smanjio razmak na pedesetak metara. Sad je ve} sigurno ~ula njegove korake, ali se nije osvrtala. Samo je rukom zabacila kosu i griva joj se zavijorila u punoj slobodi. Taj je pokret Kraljevi} shvatio kao diskretni znak kojim zlatokosa djevojka nagovje{tava da je svjesna njegove prisutnosti. U trku je smjerno po vu kla na do lje ma ji cu ko ja joj je otkrila komadi} le|a. Imala je preplanulu ko`u koja se sudarala s bjelinom njezine lagane pamu~ne odore. Kratke hla~e {irokih nogavica nisu mogle skriti mahniti ples skladnih oblina. Ubrzava, pomisli Kraljevi} te {ko di {u}i. Neo~eki van djevoj~in manevar ga nakratko iznenadi, ali se ubrzo pribere i produ`i korak. Noge su ga dobro slu`ile, ali plu}a su se opirala primiti u sebe divlje gutljaje zraka koje je lovio razjapljenim ustima. Usporio je trude}i se da di{e ravnomjernije. Dje-

Trčanje
vojka se bacila u sprint, ali ne zadugo. Kod slijede}eg odmori{ta je usporila i kretala se dalje brzim ho dom {i ro ko ma {u}i rukama. Pravi se va`na, ali ne}e daleko, tje{i se Kraljevi} skupljaju}i snagu za kona~ni trk. Ali ne, ne jo{! Mora sa~ekti da mu se smi re us ko vi tla na plu}a, ta ne}e je valjda prete}i {i{te}i kao parnja~a! Naprotiv, elegantno }e je zaobi}i i kimnuti u znak pozdrava. Ostalo }e do}i samo po sebi. Ona ga ionako o~ekuje, {to je o~ito iz njezinog koketnog leluja-nja bokovima, tih {irokih ne spor tskih am pli tu da. Li je vo-desno, desno-lijevo. Napokon, misli on, ona je samo mlada `ena, mo`da malo ohola, ali predvidljiva, plaha i lomljiva. Kao zvijer koja se ustremljuje na plijen, Igor Kraljevi} zapara naprijed. Istovremeno potr~i i djevojka. Ho}e me ismijati, misli on, ili se mo`da boji da je juri neki pokvarenjak. Dijeli ih tek dvadesetak metara i Kraljevi} osje}a da se ona predaje, usporava, kao da ga svojevoljno `eli pustiti naprijed. A on bi je radije pretekao u punoj snazi, jer ne voli poklonjene pobjede. S nes trplje njem ~eka da se na|e u is toj ra vni ni s njom,

kako bi ga mogla osmotriti i shvatiti da on nije ~ovjek koji i{ta uzima na silu. Sve {to je stekao, stekao je znanjem i umije}em. I pretjecanjem. Treba znati ubrzati u pravi ~as, jer onaj tko se dr`i ograni~enja na na{im zakrpanim cestama ionako nikuda ne sti`e, misli Kralje vi} da ju}i pe ta ma vje tra, osje}aju}i se jednako samouvjerenim kao i u svom BMW-u. Djevojka uzmi~e nadesno i prepu{ta mu sredinu staze. On nazire gra{ke znoja na njezinom ~elu i neprirodno rumenilo obraza koje ukazuje na to da se pretrgla poku{avaju}i mu uma}i. Jo{ dva koraka i on je u prednosti. Prvi! Prvi! osje}a da mu se plu}a ra{irila kao divovski balon, lebdi, noge mu vi{e ne doti~u tlo. U glavi izmaglica, zvjezdana pra{ina, svemir nove po bje de, ma le, slat ke i `u|ene. ^uje djevoj~ine korake kako zaostaju za njim pora`eni i iscrpljeni. Jo{ malo, pa }e zastati, okrenuti se i pogledati je u o~i. Ali ne sad, sad kad je na pragu letenja, na pragu sre}e koja je iznenada tako bolna da izgleda kao da mu se cijelo nebo usidrilo na glavi i ona se lagano, protiv njegove volje saginje k tlu, k {ljunku i travi, sasvim blizu vla`nom mirisu zem-

lje i ravnodu{nim mravima. Tek kad je vidjela kako Kraljevi} pada na tlo kao kru{ka, zlatokosa Ksenija je postala svjesna njegovog postojanja. Iznena|eno je pratila kako je tresnuo ~elom o zemlju i ostao nepo mi~no le`ati. Ne vo ljko je usporila trk i osmotrila crnu kratkonogu priliku. Pro}elavi pedesetogodi{njak je na ruci nosio sat koji je ko{tao vi{e nego {to je ona mogla zaraditi u godinu dana. Izgledao je poput nametljivih poslovnih ljudi koje je ~esto sretala na sajmovima, gdje je radila kao hostesa. Gledala ga je u nedoumici. Nije davao znakove `ivota. ^ovjek poput njega nije morao tr~ati, mislila je, radio je to iz snobizma ili iz `elje da zadr`i mladost. Svje`i vje tri} pir kao se Kseniji u oznojena le|a i to je podsjeti da joj se mi{i}i prijevremeno opu{taju i hlade. Morala je tr~ati jo{ dva kilometra s pauzom za vje`be za struk i zato bez kajanja napusti Kraljevi}a zna ju}i da }e sva ki ~as nai}i netko tko }e imati vi{e vremena od nje da se bavi nesretnim slu~ajem. Ima ljudi koji to vole, pomisli. Ona nije spadala me|u njih. @eljela je samo u mi ru tr~ati. Po hrli la je da lje dugim laganim poskocima utrkuju}i se s vlastitim kilogramima i centimetrima u bespo{tednoj borbi za usavr{avanje tijela od kojeg je `ivjela u reklamama, na posterima, kalendarima, modnim revijama. Tr~ala je za budu}nost, potpuno gospodare}i svojim udovima, srcem i plu}ima, osje}aju}i da }e daleko sti}i.

15. januar/sije~anj 2012.

Nedjelja
NASIZBOR

29

KOZERIJE KAD IM VRIJEME NIJE
Piše: Josip VRIČKO josip.vricko@oslobodjenje.ba

KNJIGA

LEO AFRIKANAC

Za{to se Dodik rado sje}a na{ega Rame
Dok su sprovodili Ramu, drugar Mi}a je dobacio kako se takav skandal nikada ne bi mogao dogoditi u slobodarskoj Banjoj Luci. I bio je u pravu. Sve do Svetog Stefana
Istraga jo{ traje, ali ve} sad je ja sno ka ko je sta ri udba{ Bo`idar Stani{ljevi}, kojeg su, i prije negoli }e naprasno uzeti bolovanje, zvali Bole, namjeravao krsnu slavu Sveti Stefan proslaviti radno. Da ga nisu uhva ti li! Bo le se, ina~e, uvi jek dru`io sa finim ljudima, pa mu je na slavi bio i esdebeovac Ljuban E}im, tako|er jedan fini gospodin. Jer, da nije fin, ne bi ga Arkan uzeo za kuma. Mada, u vezi s Arkanovim Ljubanom ima i jedna nejasno}a; ‘97. ga je s mjesta zamjenika {efa SDB-a Banje Luke smijenila Biljana Plav{i}. Na{lo se u E}ima ne{to malo vi{e cigareta, nekoliko {lepera i ~eli~na lady, koja je s pu{enjem raskrstila jo{ u mladosti, to nije mogla otrpjeti. I udarila na kuma Cecinog mu`a. soki gosti u ku}i Stani{ljevi}a slavili i jo{ pone{to. [to bi kazao onaj njihov kolega iz bratskog KOS-a Miroslav Lazanski, u Boriku je sve podsje}alo na kosovsku ve~eru kod ca ra La za ra. Dramati~no, dakle. Mada Politikin Laza ka`e kako nije va`no tko je u Banjoj Luci (bio) car Lazar – Boris Tadi} ili njegov doma}in. Laza(nski), me|utim, zna da su na ovovremene lazare udarili ili Al-Kaida ili OVK. Nema tre}eg! Vladu. Ra~unao je kako je ta Vlada pod kirijom kod njegova staroga drugara Zlatka, te je – logi~no! – tu siguran. Ali, ne lezi vra`e! Danas je sigurno samo da ni{ta nije sigurno. Vrebao je tamo Ramo Mehmedovi}. Ba{ kad je drugar drugara Zlatka, dakle drugar Mi}a obja{njavao novinarima kako mu je u Teheranu ljep{e negoli je o~ekivao, Ramo je priletio s le|a i udario. Ne, istina, visokoga nam gosta, nego Republi-

Biografije su oduvijek plijenile veliku pa`nju ljubitelja knjige, pa nema razloga da i ova poluistinita ne na|e put do srca ~itatelja. Iako je napisana kao fikcija, ona ima temelje u stvarnim doga|ajima. Istinita pri~a na kojoj se gradi cijeli zaplet (ili `ivot glavnog lika), po~inje 1518. godine u Africi. Ambasador Magreba, vra}aju}i se sa hodo~a{}a iz Meke, maorski diplomat, biva zarobljen od sicilijanskih gusara. Ovi ga predaju kao poklon Leonu X, velikom papi iz doba renesanse (ina~e homoseksualcu, kako se sla`u histori~ari). Taj putnik se zvao Hasan alWazzan, i vremenom ne samo da }e se osloboditi ropstva nego }e postati i slavni geograf Leon Afrikanac. Ka`u da je njegova knjiga “Geografska historija Afrike“ inspirisala Shakespearea da kreira lik Othela.

FILM

7 SEX 7

Na{i zapadni susjedi snimili su prvi nacionalni erotski film i ime mu je “7 Sex 7“. Kako ka`u distributeri, radi se o sedam erotskih novela u jednom kadru, ~vrsto strukturiranih pri~a, mjesta i radnje, s obratom na svr{etku. Radnja: Pet mu{ko-`enskih parova i po jedan `ensko-`enski i mu{ko-mu{ki, u svojevrsnom modernom filmskom “Decameronu“. Govor erotskog je govor posrednog, stoga ni u jednoj pri~i nije rije~ o seksu, ve} o krokijima intrigantnih ljudskih odnosa koji posreduju erotski naboj. Te su filmske pri~e vragolaste, duhovite, i gorke u isti tren. One svojom strukturom, stilom i filmskim izrazom, ne ~ine mozaik, ve} jedinstvenu filmsku cjelinu. Ako vam ovo ne zagolica ma{tu, ni{ta u doma}im kinima u januaru ne}e.

TEATAR

NO] SWINGA I ELEGANCIJE

KUMA BILJA NIJE POPU[ILA

[to je iznenadilo ~ak i tu - sad ve} - nesretnu udovicu. A o kumu Ljubanu da i ne govorimo. Sje}a se on, ba{ kao i mi koji nismo kumovi tim uglednicima, kako je gospo|a predsednica nje`no cjelivala kuma @e ljka u Bi je lji ni. Zbog to ga je, uostalom, kuma Svetlana je dno vri je me pje va la sa mo tu`ne pjesme. No, pustimo pro{lost, prebolio je to E}im, {to }e, `ivot ide dalje. I, dakako, ~im ga je Bole pozvao na slavu, nije mogao odbiti. Bilo je tu i jo{ nekih dobrih ljudi, pravih doma}ina; npr. Dragan Kijac, kojeg nema potrebe posebno hvaliti. Dovoljno je kazati kako je bio ratni ministar policije RS-a. [to }e re}i {ef i Boletu i Ljubanu i brojnim drugim junacima. A i Arkanu kad bi ono gostovao po slobodarskom RS-u. I kao {to rekoh, istraga traje, ali sve indicije upu}uju na zaklju~ak kako su slave}i slavu, vi-

BOLE, DIJAMANTE! Da ga ne uhiti{e, mogao je Stani{ljevi} postati prvi poslijeratni zlatni ljiljan. Ma, {ta zlatni, dijamantni! Pa bi onaj sportski komentator, starog srpskog imena Marijan koji je, ina~e, munjevitom brzinom nau~io srpski, tek onda mogao vikati: „Bole, dijamantu“! No, propade sje~a knezova!
I prevari se Lazanski Miroslave! Ba{ kao ono nekad ne{to malo cigara prijatelj Ljuban, Bole je u Boriku zaboravio ne{to malo oru`ja. Za li~nu uporabu. Da ga ne uhiti{e, mogao je postati prvi poslijeratni zlatni ljiljan. Ma, {ta zlatni, dijamantni! Pa bi onaj sportski komentator, starog srpskog imena Marijan koji je, ina~e, munjevitom brzinom nau~io srpski, tek onda mogao vikati: „Bole, dijamantu“! No, propade sje~a knezova! Nije, me|utim, Bole prvi koji je, eto, propustio prigodu da u Sarajevu dobije ulicu. Prije njega, pro{le godine, neustra{ivi je eresovski vo`d do{ao u glavni grad prijateljske Bosne i Hercegovine. Uz razne znamenitosti koje je tom prigodom uspio posjetiti, Dodik je obi{ao - a povijest }e pokazati da bi mu bolje bilo da je zaobi{ao - i federalnu ku Srpsku. Jasno, taj je pretplatnik Federalne televizije te~no izrecitirao sve {to je nau~io na televiziji na kojoj Roditeljska pa`nja traje 24 sata. Nije, me|utim, impresionirao Dodika, kojemu se u~inilo kako gleda reprizni program FTV-a, pa je vi{e zbog dosade, nego straha kazao Rami da ga nosi dobrina. Nije Ramo odmah poslu{ao, pa su mu malo pomogli oni iz tzv. osiguranja. Ali, vi{e onako preko neke stvari – i to tek kad su vidjeli da Ramo samo kani citirati onog Bakira kojeg ~uva policija. Usput, jo{ je Dodik, dok su sprovodili Ramu, dobacio kako se takav skandal nikada ne bi mogao dogoditi u slobodarskoj Banjoj Luci. I bio je u pravu. Sve do Svetog Stefana.

Glenn Miller Orchestra gostuje u Bosni i Hercegovini. Zvu~i nevjerovatno. Bend koji je jedan od najzaslu`nijih za razvoj i popularnost ameri~ke muzi~ke scene u ~etrdesetim godinama 20. stolje}a, odr`a}e dva kon cer ta, ve~eras u Mostaru i dva dana poslije (17. 1.) u Sarajevu. Koncerti Glenn Miller Orchestra uvijek proti~u u znaku elegancije i swinga, uz neke od najljep{ih, bezvremenskih melodija kao {to su “Moonlight serenade“, “In The Mood“, “Pennsylvania 6-5000“, kojih ne bi bilo bez jednog od najistaknutijih kompozitora i glazbenika s po~etka pro{log stolje}a, Glenna Millera. ^ovjek koji je osnovao bend, na`alost, tragi~no je preminuo jo{ prije 78 godina, kada je nestao uslijed zrakoplovne nesre}e iznad La Manchea. Ali, duh njegove muzike jo{ traje.

MUZIKA

IMA^I KADA

PREKO NEKE STVARI

Dugo smo ~ekali, ~ak pet godina, na novi album popularnog hercegova~kog benda Zoster, ali ko ~eka, taj i do~eka. A po svemu sude}i, vrijedilo je ~ekati. Novi album zove se “Ima~i kada“, i objavljen je online, gdje ga mo`ete kompletnog preslu{ati potpuno besplatno (www.gramofon.ba/ zoster). Na albumu se nalazi 10 potpuno novih pjesama, koje se stilski i `anrovski donekle razlikuju od onoga {to je Zoster snimao ranije. To se, prije svega, odnosi na oslanjanje na psihodeli~ni zvuk iz sedamdesetih i potpuno udaljavanje od reggae zvuka, koji su gajili na svoja prethodna dva albuma. Ali, to ne zna~i da je njihova muzika izgubila na kvaliteti, ~ak {tavi{e, mnogi se sla`u da im je ovo najbolji i najzreliji album do sada, na kojem promovi{u socijalne teme, kao i ranije, bez dlake na jeziku. N. SELIMOVI]

30 Nedjelja

15. januar/sije~anj 2012.

MOJ
Prednost: maksimalna udobnost uz minimalnu potro{nju, pri ~emu se toplota u prostoriji {iri ravnomjerno

DOM

Najugodniji sistem za topliji dom

Nije kasno za pod
Priredila: M. RAKONJAC

Oblik centralnog grijanja kojim se posti`e toplinski komfor unutar zatvorenih prostora i jedan od najugodnijih sistema grijanja za ljudski organizam jeste podni. Razlika podnog grijanja od drugih sistema je u temperaturi zraka koja je u prostoriji ni`a od jedan do dva stepena, {to je u su{tini neprimjetno. Prednost ovog sistema grijanja je u tome {to pru`a maksimalnu udobnost uz minimalnu potro{nju, pri ~emu se, {to je najbitnije od svega, toplota u prostoriji {iri ravnomjerno. Ljudima koji pate od alergija preporu~uje se podno grijanje, jer se time eliminiraju zra~ne struje, kao i nastala vlaga u prostorijama. Tako|er se preporu~uje ljudima koji imaju osjetljive noge i kojima jako smeta hladno}a po nogama.

SMANJENA POTRO[NJA

Veliki broj ljudi se odlu~uje na ovakvu vrstu grijanja, zbog sljede}ih pre dnos ti: Omogu}ava u{tedu prostora, kotlovnica, dimnjak i spremi{te za energent su nepotrebni. Temperatura poda ne prelazi 29 stepeni ako je sve poslo`eno po planu nacrta, {to je sa svim do vo ljno za ugo dan boravak. I tro{kovi su u upore|enju sa kla si~nim gri ja njem manji {to se vrlo brzo

MOJ VRT

[to su nama vrap~i}i?
Krupan naslov za male ptice. Vrap~i}i su mali, ali veoma zna~ajni za nas i mi za njih. Kako i za{to?
Tekst i fotografije: Ana MRDOVI], dipl. ing. hort. «ANA-HUP» d.o.o. Sarajevo

Nedavno sam, prolaze}i parkom, ugledala jato vrap~i}a kako slije}e sa grma na grm. Odmah mi ih je bilo `ao jer na tom grmlju nisu na{li ono {to su tra`ili, a tra`ili su sjemenke da bi se nahranili i prezimili. A sjemenke nisu na{li zato {to su ljudi zadu`eni za grmlje “vrijedno“ jo{ jesenas orezali grmlje u kuglu i time izrezali grane na kojima su sjemenke, a koje su zimska hrana pticama neselicama u koje spadaju i vrapci. Vrapci, kao i ostale ptice, svejedi su. Hrane se sjemenkama, gusjenicama, insektima, manjim leptirima, paucima i vo}em. U prirodi koju ne remeti ~ovjek, biljke rastu, cvjetaju i donose plodove i sjemenke. Te sjemenke osta-

ZIMSKA HRANA

ju na biljci i slu`e kao zimska hrana pticama. Tako one prezime i do~ekaju prolje}e. U prolje}e kada otopli, biljke po~inju da rastu i cvjetaju, vo}ke beharaju, sve se budi. Bude se i {teto~ine na biljkama jer i njima prija proljetna toplota. Vrapci, kao i ostale ptice, tada prave gnijezda. @enka snese pet do osam jaja iz kojih se za 10 do 12 da-

naizlije`upti}i. To se poklapa sa najezdom {tetnika na vo}ke, povr}e i druge biljke. Ptice su, poznato je, vjerni partneri pa otac ne napu{ta porodicu ve} majka i on skupljaju po vrtovima gusjenice, lisne, krvave i {titaste u{i i druge kukce da bi nahranili gladna usta svoje djece, malih pti}a. Nema biolo{kije za{tite biljaka od toga. Jedan par ptica

dnevno sakupi oko 300 {teto~ina, a za vrijeme dok pti}i ne porastu, to je 3.000 do 4.000 {tetnih insekata. Umjesto primjene otrovnih pesticida, za{titu obavljaju ptice. Tako nam {tede novac i vrijeme i ~uvaju zdravlje. To su vrap~i}i nama! Priroda je nevjerovatno uredila stvari. Ptice se lije`u onda kada ima najvi{e hrane, a ta hrana su {teto~ine na biljkama. Ako su pti}i siti, oni }e pre`ivjeti pa }e ih dogodine biti jo{ vi{e da vr{e bioza{titu na{ih vrtnih biljaka. A {to smo mi njima? Mi njimatreba da smo prijatelji i da razumijemo njihove potrebe. A jedine njihove potrebe su da prezime zimu, da imaju i tada hranu. Vrapci su ptice naselja i vrtova. Zimi kada padne snijeg, jedina hrana su im plodovi i sjemenke vrtnih biljaka ili hrana iz hranilica. Kakobismonjimasa~uvali zimsku hranu, ne smijemo biljke orezivati u jesen, pogotovo ne ih orezivati u kugle kako to vidimo na na{imjavnimzelenimpovr{inama. To

15. januar/sije~anj 2012.

Nedjelja SAVJETISTRUCNJAKA

31

no grijanje
osjeti na ku}nom bud`etu. Smanjenje toplote za jedan do dva stepena zna~i i u{tedu od {est posto za ukupan utro{ak energije. Upola jeftinije od sli~nih toplovodnih sistema sa jednostavnijim postavljanjem je elek tri~no po dno gri ja nje, ~iji su tro{kovi ugradnje ta ko|er ma nji. Kod elektri~nog grijanja nema gubitka energije. Naprimjer, za grijanje kupaonice nije potrebno vi{e od ~etiri-pet sijalica od po 60 W. Ovaj sistem grijanja ima mogu}nost ukop~avanja samo dijela sistema grijanja, bez ikakvih gubitaka, {to je veoma va`no u prelaznom razdoblju, kada nam odgovara grijanje samo nekih prostorija. Cijelim je sistemom mogu}e upravljati ru~no, jednostavnom sklopkom za ukop~avanje/iskop~avanje, ili automatski primjenom podnog senzora temperature i odgovaraju}eg termostata, kojima se osigurava odr`avanje `eljene temperature poda. Ukoliko se odlu~ite na podni sistem zagrijavanja, imat }ete vi{e komfora, manje tro{kova i ugodan boravak uz ra vno mjer no ra spo re|enu temperaturu u prostoriji.

ELEKTRI^NO PODNO GRIJANJE

Ograni~iti upotrebu

kompjutera
Koliko je kori{tenje kompjutera korisno za va{e dijete Vrijeme provedeno ispred ra~unara svesti na minimum
Mirsada RAKONJAC mirsada.planja@oslobodjenje.ba

uva`amo onaj neophodan prirodni tok stvari. Iz naprijed navedenih razloga mi, vrtlari, ne trebamo biti previ{e uredni ujesen i vrt “postrugati“ samo zato jer se nama takva urednost svi|a. Ekolo{ki je misliti i na drugi `ivi svijet, jer smo svi zavisni jedni od drugih. Poznato je da ptice mogu praviti i {tete, ali je korist od njihdalekove}anegoli{teta, {to pokazujejedanprimjer iz dalekeKine,gdje su ih jedne godineproglasili{teto~inom i masovno ih uni{tavali, jer su jele ri`u. Sljede}e godine je utvr|eno da je ve}a {teta na ri`inimpoljima od insekata, koje nije imao tko uni{tavati negoli prethodne godine od vrabaca. Stoga u`ivajmo u veselom cvrkutanju i skakutanju vrap~i}a svjesni da smo jedni od drugih zavisni, i da trebamo biti jedni drugima, prirodno je, prijatelji i pomaga~i. Tako }e na{ i njihov `ivot biti ljep{i, veseliji i sadr`ajniji.

Doba je suvremene tehnologije, a ako je rije~ o ra~unaru, onda je naprosto nemogu}e izbje}i njegovo kori{tenje. Istra`ivanja su dokazala da djeca najvi{e vremena provode ispred kompjutera. Ako ste roditelj, sigurno ste se zapitali koliko je taj fascinantni predmet koristan za va{e dijete. Nakon istra`ivanja o temi koliko je kori{tenje kompjutera korisno za va{e dijete, rezultat u odgovorima roditelja je bio 60 posto negativan, a 40 posto pozitivan, {to ukazuje na ~injenicu da roditelji i nisu zadovoljni {to djeca provode dragocjeno vrijeme igraju}i igrice. Mali{ani od ~etiri godine nemaju nikakvu korist od ra~unara, jer su im dovoljne interakcija s roditeljima, igra sa drugom djecom i njihove omiljene igra~ke. No, kompjuter ima i pozitivnih strana. Djeci {kolskog uzrasta poma`e da razvijaju osje}aj kompetentnosti, {to im pove}ava samopouzdanje. Koriste}i internet, dobivaju mno{tvo korisnih informacija koje im

mogu pomo}i u razvoju inteligencije, bolju pripremljenost za {kolu i kognitivni razvoj. Djeca koja rade na ra~unarima kod ku}e i u {koli posti`u bolji {kolski uspjeh, nego djeca koja su u mogu}nosti da ga koriste samo u {koli. Obavezno morate obratiti pa`nju i povremeno indiskretno nadgledati svoje dijete ukoliko ste primijetili da su na monitoru neprimjereni sadr`aji, naprimjer, igrice nasilnog sadr`aja koje nisu ni u kom slu~aju prihvatljive, jer mogu imati negativan odraz djeteta u daljem razvoju, pogotovo ako su u pitanju adolescenti. Vrijeme provedeno ispred ra~unara treba svesti na minimum, i to najvi{e jedan do dva sata, uz obavezno no{enje za{titnih nao~ala. Stolica mora biti prilago|ena le|ima, tako da su glava i vrat ispravljeni. Dakle, vrlo je bitno sa djetetom razgovarati otvoreno o svemu i na}i rje{enje sa pozitivnim ishodom. Na vama je da odlu~ite. Zadovoljni ili ne, kompjuteri su svakako sastavni dio `ivota, obrazovanja odraslih, ali i djece.

OPREZNO

SAMOPOUZDANJE

VE]A KORIST

je iz nekoliko razloga pogre{no, da ih sve ne nabrajam. Tako, izme|u ostalog, skinemo sve sjemenke i plodove pa ptice nemaju {to jesti. Takvim orezivanjem isto tako uni{tavamo individualnost biljaka, jer umjesto da se one poka`u u potpunoj specifi~nosti rasta, cvjetanja i plodono{enja, one su sve iste, okrugle, bez individualnosti. To je isto kao kad bismo svi mi ljudi imali iste frizure, istu garderobu, iste cipele itd. Pa to bi bilo dosa-

dno i neukusno! Mi treba da smo vrap~i}imaprijatelji i da im omogu}imo da zajedno s nama prezime. A prezimjet }e ako smo im u vrtovima i parkovima ostavili sjemenke na na{im biljkama ({to je najprirodnije i ni{ta ne ko{ta) ili ako toga nema, da im namjestimo ku}ice i hranilice sa odgovaraju}om hranom. Ostavimo i pone{to plodova na vo}kama, jer se i njima zimi hrane ptice. To je ekolo{ki i ljudski. Tako

32

Nedjelja

15. januar/sije~anj 2012.

Nedjelja

33

ONI SU NAS OBILJE@ILI

Muhammad Ali, najbolji bokser svih vremena

Brbljivac iz Louisvillea
Ovih dana najbolji sportista 20. vijeka po mnogim izborima, navr{it }e 70 godina. Kroz sve svoje godine bokserske karijere Ali se, osim neporecivim iznimnim sportskim talentom, isticao i brojnim kontroverznim izjavama i pona{anjem, {to ga ~ini svakako najprepoznatljivijom ikonom boksa
Pripremio: Branko MAJSTOROVI]

osigurao mjesto u historiji
Muhammad Ali, ro|en kao Cassius Marcellus Clay Junior, ili brbljivac iz Louisvillea i najve}i od najve}ih - kako su ga zvali, ameri~ki je bokser i prema mnogim ocjenama i anketama, najve}i sportista 20. stolje}a. Uz njegovo ime se ~esto ka`e i filantrop, dru{tveni aktivist, kultna ikona boksa. No sve su to samo rije~i koje ne mogu dovoljno opisati sve ono {to Ali predstavlja u SAD-u i u cijelom svijetu. Karijeru je po~eo sasvim slu~ajno sa 12 godina u rodnom Louisvilleu. Nakon {to su mu ukrali bicikl, Ali je rekao policajcu Joeu Martinu da bi `elio prebiti lopova, na {to mu je Joe rekao: “Zna{, bolje bi bilo da nau~i{ kako se boriti prije nego po~ne{ izazivati druge“. Joe Mar tin je uz po li cij ske du`nosti imao i lokalnu boksersku dvoranu, te je pozvao Alija kod sebe i uskoro je po~eo trenirati boks. Prva njegova borba odr`ala se 1954. godine, pobijedio je preglasavanjem sudija. Od samih po~etaka karijere pokazivao je izniman talent. Ve} od prvih dana je uveo netipi~an na~in borbe, sa spu{tenim gardom i brzim kretanjem po ringu. Tu je taktiku opisivao kao “letim oko protivnika kao leptir, a bodem kao osa“. U amaterskom boksu sve je borbe rije{io u svoju korist. Taj dio svoje karijere zavr{io je osvajanjem zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Rimu 1960. u polute{koj kategoriji. Postao je ameri~kim herojem, ponosno nose}i medalju oko vrata. Ipak, uskoro je ponos nestao. Nakon {to se vratio u Louisville, Ali je pokazao da nije imun na rasizam pa je tako nakon odbijanja rada kao konobar u restoranu “samo za bijelce“ i nakon , okr{aja s bandom bijelaca, razo~arani Ali bacio svoju medalju u rijeku Ohio. Clay je izgradio svoju reputaciju i na to me ka da je u ne ko li ko me~eva prognozirao kada }e dokraj~iti svoje protivnike, i pogodio. Ali je priznao da je taktiku usvojio od Georgea Wagnera, popularnog hrva~kog prvaka iz Los Angelesa koji je tako privukao veliki broj obo`avatelja. Prvu borbu za naslov prvaka u profesionalnom boksu je imao ve} 1962, kada je u lako-te{koj kategoriji porazio legendarnog Archiea Moorea. Titulu u te{koj kategoriji, ili apsolutnoj, kako vole Amerikanci re}i, jer se prvak u te{koj smatra i vladarem svjetskog ringa, osvojio je tako|er 1962. godine, kada je u kontroverznom me~u pobijedio Sonnya Listona. Uprkos 19 ostvarenih pobjeda i niti jednom porazu, Classius Clay (Muhammad Ali) je bio potcijenjen u borbi s Sonnyem Listonom. Ali se nije dao, tako je po~eo sa zanimljivim izjavama od toga kako }e upisati pobjedu do izazivanja prvaka nazivaju}i ga “ru`nim, starim medvjedom“. Tada je ve} dobio naziv Brbljivac iz Louisvillea. Pobjedu je ostvario kada njegov protivnik u pauzi nakon {este runde nije ustao sa stolice, tvrde}i da ima povrije|eno rame. I uzvratni me~ je bio prepun kontroverzi jer je Liston pao nakon udarca u prvoj rundi, za kojeg mnogi tvrde da nije bio tako opasan, te da je Liston namjerno pao. Te optu`be nikad nisu bile dokazane. Bio je to po~etak vladavine svjetskim ringom. Dvije godine nakon osvajanja titule Ali je skrenuo pa`nju na sebe i javnim prihva}anjem islama. Pod utjecajem grupe Nacija islama uzima ime Cassius X, po ugledu na vo|u te sekte Malcolma X. Grupa je bila simbol borbe crna~kog stanovni{tva SAD-a protiv ropstva i ugnjetavanja. Vo|a sekte uskoro da je Cas si usu nje go vo “pra vo ro|eno ime“ Muhammad Ali. U

INSPIRACIJA Alijeva borba s relativno anonimnim bokserom Chuckom Wepnerom, u kojoj je pobijedio u 15. rundi tehni~kim nokautom, inspirirala je Sylvestera Stallonea prilikom pisanja scenarija za film “Rocky“, koji je kasnije bio nagra|en Oscarom. Ironija je da je upravo Alijev protivnik, a ne sam Ali, bio inspiracija kao tema za glavnog junaka filma Rockya Balboua, koji kao nepoznati boksa~ dobija priliku boksati s prvakom i pri tome izdr`ava svih 15 rundi usprkos svim o~ekivanjima o lakoj pobjedi favoriziranog prvaka
Laila Ali i Muhamed Ali

RO\ENI BOKSER

BORBA ZA PRAVA

ALIJEVE MUDROSTI • Ako vas `ena pobje|uje u tenisu, promijenite sport. Ako vas `ena pobje|uje u boksu, promijenite `enu. • Prijateljstvo je najte`a stvar na svijetu za objasniti. To nije ne{to {to se u~i u {koli, ali ako nisi nau~io {ta je smisao prijateljstva, uistinu nisi ni{ta nau~io.

progla{eni od Allaha ili Poslanika. Mi ne sudjelujemo u kr{}anskim raSTATISTIKA tovima ili ratovima nevjernika“, Ali je u karijeri imao uku- govorio je Ali 1966. godine. Ipak, ni su svi u Ame ri ci pno 61 profesionalni me~. podr`avali rat. Zahvaljuju}i profeOd toga je pobijedio u 56 soru sociologije Nathanu Hareu i nastupa, uz 37 pobjeda no- studentima, Ali je bio jedan od rikautom. Nije imao niti jed- jetkih koji je govorio na Univerzinu nerije{enu borbu, te je tetu Horward i taj njegov govor odjeknuo je {irom svijeta, promozabilje`io pet poraza vi{u}i Alija u jednog od najve}ih boraca za prava crnaca. Istovremeno mu iz bokserske federacije brane nastupe i oduzipo~etku je samo nekoliko novina- maju osvojenu titulu koju je do tara prihvatilo njegovo novo ime. da uspje{no branio vi{e puta. PreBokserski najavljiva~ Don Dunphy kid slu`bene karijere je trajao vi{e je prvi prozivao prvaka njegovim od tri godine. Danas mnogi `ale novim imenom, a zatim i nekoliko zbog tog prekida u karijeri, jer je osbritanskih reportera. Mnogi sport- talo pitanje kakav bi jo{ napredak ski novinari su rekli da je na Alijev ostvario Ali u boksa~kom smislu da prelazak na islam dosta utjecaja nije bilo tog prisilnog odmora. imao njegov brat Rudy Clay. Sre di nom ‘60-ih go di na ras PONOVO U RINGU plamsavao se rat u Vijetnamu. U to Ipak, 1970. godine Ali je kovrijeme i Ali ulazi u sukobe se vla- na~no ponovno dobio licencu za dom SAD-a, odbijaju}i regrutaci- nastupe, a 1971. je ukinuta presuju za vrijeme Vijetnamskog rata, za da na Vrhovnom sudu kojom je bio {to je bio i osu|en na zatvorsku ka- osu|en zbog odbi ja nja voj ne znu. slu`be. Nije se dugo ~ekalo do po“Rat je suprotnost u~enjima novnog napada na titulu, i to u borKur’ana. Ne poku{avam izmaknu- bi protiv Joe Fraziera, ~esto opisiti regrutaciji. Mi ne bismo trebali su- vanoj kao borba stolje}a. Ali je tadjelovati u ratovima, osim ako nisu da do`ivio jedan od rijetkih pora-

za, ali se Frazieru revan{irao u me~u 1974. godine. Ta mu je borba donijela mogu}nost novog napada na titulu protiv Georgea Foremana. Me~ koji se odr`ao 1974. u Zairu postao je poznat kao The Rumble in the Jungle (grmljavina u d`ungli). Ali je pobijedio te osvojio titulu po drugi put, a kasnije je uspje{no branio protiv Fraziera i drugih boksera, ponekad dominantno, ali ponekad i uz pomo} jakog ugleda me|u sucima. Tre}i put je titulu Ali osvojio protiv Leona Spinksa 1979. godine, od boksera od kojeg ju je i izgubio godinu ranije, te se nakon toga povukao nepora`en. Poku{ao je Ali ostvariti i ~etvrti povratak, ali je taj poku{aj zavr{io neslavnim porazom od Larrya Holmesa. Kroz sve svoje godine bokserske karijere Ali se, osim neporecivim iznimnim sportskim talentom, isticao i brojnim kontroverznim izjavama i pona{anjem. Prelaz na islam, vje{to kori{tenje medijske pozornosti, specifi~an na~in verbalnog i neverbalnog provociranja protivnika prije, za vrijeme i nakon borbe ~ine Alija najprepoznatljivijom ikonom boksa. Smatra se da je Ali prva i najve}a medijska sportska zvijezda 20. stolje}a. Veliki broj stru~njaka }e se slo`iti i da je Ali mo`da i najbolji boksa~ svih vremena, {to je on sam za sebe ~esto neskromno isticao u svakoj prilici. Na`alost, Ali je vrlo brzo nakon prestanka karijere obolio od Parkinsonove bolesti, koja je posljednjih godina uveliko o{tetila njegov nervni sistem. Nije poznato koliko je dugogodi{nje bavljenje boksom i veliki broj primljenih udaraca pomoglo razvoju bolesti. Usprkos svemu, Ali kao sportista i osoba i danas u`iva veliki ugled u sportskim i dru{tvenim krugovima SAD-a i {irom svijeta. Uvijek se trudio biti to {to jeste, a to se mo`e primijetiti i sada ako se pojavi na nekom od doga|aja gdje, uprkos godinama i bolesti, koja ga sve vi{e nagriza, jo{ ostavlja dojam neko} mo}nog ~ovjeka, koji je bio u stanju jako dugo braniti svoju titulu. Da iver ne pada daleko od klade, pokazala je i njegova k}erka Laila Ali, koja je naslijedila velikog {ampiona, odboksovala je u profesionalnoj karijeri 24 me~a, pobijedila 24 puta, od toga 21 put nokautom, prije nego {to se nepora`ena povukla iz ringa.

34 Nedjelja
OKOEKOLOGIJE

15. januar/sije~anj 2012.

TRA@ILI SMO ZA VAS

Januarsko prolje}e
^ovjekova svijest o potrebi energi~nije za{tite `ivotne sredine u 2011. godini nije mnogo uznapredovala, a priroda je na to uzvratila
Hajdar ARIFAGI] hajdar.arifagic@oslobodjenje.ba

Nakon {to su mnogi povodom smjene stare i ove godine za 2011. objavili listu najzna~ajnijih doga|aja i najuspje{nijih pojedinaca, grupa - timova, kompanija i drugih u razli~itim oblastima `ivota, ima razloga da se sli~na rekapitulacija u~ini i u oblasti za{tite `ivotne sredine. Ovo tim prije jer pojedinci u `ivotnom prostoru (globalnom i lokalnom) nalaze i vlastitu identifikaciju. Primjera radi, rijetko ko }e za pet, deset, petnaest i vi{e godina 2011. godinu pamtiti po tome da je fudbalski virtuoz Lionel Messi osvojio zlatnu kopa~ku, a Natalie Portman dobila filmskog Oskara za `ensku ulogu. Ali ako se spomene katastrofalni zemljotres u Japanu, pra}en cunamijem i havarijom nuklearke Fukushima, lak{e }e se sjetiti da je to bilo 2011. Ba{ kao {to i danas lociraju}i vremenski odre|ene doga|aje prije 25 godina pojedinci imaju obi~aj kazati da su se rodili, o`enili/udali, diplomirali, ili im je neko umro,… one godine kada se dogodila nuklearna katastrofa u ^ernobilu (1986). Re~eni doga|aj u Japanu, nesumnjivo se mo`e obilje`iti kao najve}a prirodna i ekolo{ka katastrofa u svijetu u 2011. A ako se takav doga|aj tra`i u kontekstu meteorolo{kih zbivanja, onda su to su{a i glad na jugu Afrike, koje su odnijele 30.000 ljudskih `rtava. Njema~ka osiguravaju}a ku}a Munich Re izra~unala je da je 2011. godina bila najskuplja u povijesti kada je rije~ o prirodnim katastrofama. Naro~ito {tetni za privredu i skupi bili su potres i cunami u Fukushimi te razorni potres na Novom Zelandu. Visoko mjesto na listi najzna~ajnijih pro{logodi{njih doga|aja zauzima konferencija UN-a o klimatskim promjenama odr`ana u Durbanu. Po mnogim meritornim mi{ljenjima potpuno neuspjela jer nije propisala hitan i u~inkovit lijek za smanjenje prekomjerne emisije {tetnih gasova, posebno uglji~nog dioksida. Na tlu Bosne i Hercegovine to je bez sumnje i velike konkurencije katastrofa u Parku prirode Hutovo blato izazvana namjerno podmetnutim po`arom ~ije posljedice i pri~injenu {tetu jo{ niko nije savjesno valorizovao. A ona je takva da ima refleksije na svjetsku znanost i pti~iji svijet Evrope. Posmatrano kroz prizmu meteorolo{kih prilika u BiH, to su: prolje}e u januaru, `arko ljeto u septembru i oktobar u kojem je nakon jednog pravog ljetnog dana osvanula klasi~na zima. Treba upamtiti i to da je 2011. prema odluci Ujedinjenih naroda bila Me|unarodna godina {uma, a da Federacija BiH ni u njoj, kao ni u prethodnih nekoliko nije uspjela donijeti zakon o {umama. ^ovjekova svijest o potrebi energi~nije za{tite `ivotne sredine u 2011. godini nije mnogo uznapredovala dok je priroda sve plahovitija. Iz tog razloga 2012. bi mogla obilovati prirodnim katastrofama i eko lo {kim in ci den ti ma. Na to upu}uje i vijest od minulog utorka o to-

Eminini ar puni ljuba
U`iva u i{~ekivanju finalnog izgleda, a inspiraciju nalazi u osmijehu ljudi i, posebno, gestu kada nekome ne{to darujete
tom posebnom gestu kada nekome ne{to darujete. Nedavno sam za novogodi{nje praznike svoju porodicu i prijatelje obradovala raznovrsnim cvjetnim poklonima”, ka`e ona. Prav lje njem cvje tnih aran`mana, Emina se bavi aktivno dvije godine, a po~etne savjete oko uzgoja i njege biljaka dobila je od prijatelja iz Beograda, koji posjeduju profesionalne cvje}are. Bodrili su svaki njen korak i ukazivali joj na gre{ke i na taj na~in je usavr{avali do tih mjera da danas Emina poznaje svaku biljku, njena svojstva i radi na tome da u skorijoj budu}nosti otvori vlastitu cvje}aru. “Priroda i sve ono {to ona stvara, fascinantno je, jer budi po sebne to ple emocije. Priroda smiruje i budi `elju za stvaranjem. Boje, oblike i mirise koje nam daje najbolje vidim u cvije}u. Sam izgled cvije}a me privla~i i tjera da kombinacijom drugog cvije}a, gran~ica, kamen~i}a i posebnih ukrasa koje kreiram sama, napravim ne{to novo, zanimljivo i posebno“, dodaje Emina. U ljetnom periodu, cvije}e u njenoj ba{ti buja i redovno zaustavlja radoznaElma GODINJAK

Nijaz Abad`i}: Sarajevo mu se jo{ nije odu`ilo

me da je smog koji je prekrio Peking bio toliko gust onemogu}iv{i mjerenje stepena zaga|enja. Tamo{nje vlasti saop{tile su da je kvalitet zraka dobar, a ameri~ka ambasada u Pekingu opremljena da samostalno detektuje i mjeri ono {to se nalazi u zraku konstatovala je da je koli~ina polutanata prekora~ila mjeru “opasan“. Prije ~etiri godine, pred po~etak Olimpijskih igara, Kina je zadivila svijet time {to je “o~istila“ zrak u glavnom gradu poznatom po izuzetno visokoj koncentraciji {tetnih plinova iz termoelektrana, industrije i automobilskih motora. Zaga|ivanje je nakon toga nastavljeno ba{ kao i manipulacija o koli~inama {tetnih materija {to razaraju plu}a desetine miliona stanovnika Pekinga. I ne samo njih. Po~etak 2012. godine u Sarajevu, ali i drugim gradovima karakteristi~an je po gustim maglama i visokim koncentracijama zaga|enja zraka. To bi trebalo da bude ponovni povod aktivisti~kim grupama da od nadle`nih vlasti zahtijevaju da se hitno uspostavi redovno informisanje stanovni{tva o visini tih koncentracija na na~in kako se to svakodnevno ~ini za temperature, vazdu{ni pritisak, koli~inu oborina, biometeorolo{ku prognozu. Time }e se sprije~iti manipulacije kakvim su i neke ovda{nje institucije sklone samo da ne poduzimaju skupe i radikalnije mjere u spre~avanju zaga|enja. U ovu godinu mnogi su u{li nazdravljaju}i sre}i, zdravlju, miru, blagostanju... @ivi i zdravi bili, imao bi obi~aj i u takvim prilikama kazati kolega novinar i ekolog Nijaz Abad`i}. Pro{lo je {est godina otkako nas je zauvijek napustio. S tim u vezi podsje}am: grupa akademika, univerzitetskih profesora, javnih li~nosti, novinara i gra|ana Sarajeva gradskim vlastima je jo{ 2006. uputila prijedlog da se jedna od ulica u Sarajevu nazove njegovim imenom. Do danas to nije u~injeno. Pitam: za{to, jer njihov odgovor na re~eni prijedlog nikad nismo saznali. Inicijatorima predla`em: nastavite insistirati na prijedlogu, ili se javno oglasite pa da ~asno odustanemo od onoga {to smo zajedno potpisali. Sarajevo o~ito ne}e i ne zna da cijeni doprinos Nijaza Abad`i}a u o~uvanju zdrave `ivotne sredine kao sveop{teg dobra.

NIJAZOVA ULICA

a raj ka Emi na [e ta slo bo dno vri je me najvi{e voli ispuniti njegom i brigom oko cvije}a, bilo suhog ili svje`eg jer, kako ka`e, za biljke treba mnogo strpljenja, svjetlosti i lijepih pozitivnih misli. Ljubav prema cvije}u i aran`iranju pokazivala je jo{ kao dijete jer je, kako ka`e njena mama, u`ivala brati cvije}e, skupljati ga i praviti od njega posebne male ukrase koje je voljela poklanjati dragim ljudima.

S

le prolaznike, koji se pitaju kako neke posebne, te{ko uzgojive biljke uspijevaju izgledati tako savr{eno i na ovim prostorima i pod uticajem ove klime.

CVJE]ARA NA PROLJE]E

PTI^IJE SUZE

Danas Emina ima svoj vlastiti vrt u op}ini Ilid`a na kojem joj i mnogi profesionalni cvje}ari mogu pozavidjeti jer sve biljke uzgaja sama, i o njima se brine kao da su `iva bi}a, razgovara sa njima i divi im se. U zim skom pe ri odu, Emina od suhog cvije}a, gran~ica, kamenja i ostalog ukrasnog materijala pravi male aran`mane koje kreira i osmi{ljava sama. “To me ispunjava nakon napornog radnog dana. U`ivam u i{~ekivanju finalnog izgleda, a inspiraciju nalazim u osmijehu ljudi i

VLASTITI VRT

“Informi{em se redovno putem knjiga i interneta, ili tra`im savjet od profesionalaca. Ni{ta nije te{ko kada se ne{to voli. Tako sam i sada u zimskom periodu, kada je uzgoj malo te`i i neke biljke ne cvjetaju, osmislila mali plastenik na spratu svoje ku}e, ili koristim presovano i osu{eno cvije}e za pravljenje aran`mana. Dodatni materijal nalazim u specijal-

Foto: A. KAJMOVI]

15. januar/sije~anj 2012.

Nedjelja KUTAK ZA KUCNE LJUBIMCE

35

ran`mani avi

[tene je stiglo u va{ dom
Mjesto gdje }e {tene boraviti mora biti toplo i bez propuha. [tenci mogu biti osjetljivi na hladno}u, a to zna~i da se mogu i nahladiti
Mirsada RAKONJAC mirsada.planja@oslobodjenje.ba

Bili ste dugo u dilemi? Niste mogli da razlu~ite `elite li to ili ne? Mu~ila su vas brojna pitanja na koja niste imali odgovor? Ponekad vam je to bilo tako daleko, ali ste ipak odlu~ili! Rekli ste sebi, da! I tu je zavr{ena sva sumnja. [tence je u{lo u va{ dom! Zasigurno ste beskrajno sretni. To malo stvorenje vas je op~inilo. Evo nekoliko savjeta za vas. Morate znati da se {tenci ne odvajaju od svoje majke prije dva do tri mjeseca, jer tada jo{ sisaju maj~ino mlijeko. Sa navr{ena tri mjeseca dobijaju svoju prvu vakcinu i ta-

SAVJETI

nim trgovinama ili figurice izra|ujem sama“, dodaje ona. Cvje}ar stvo je uvi jek inovativno za ljude poput

Emine i postoji bezbroj kombinacija koje mogu odu{eviti svojim izgledom, ali kako ona ka`e, problem je {to ovo nije pod-

ne blje ko je vo di pu no ra~una o tome koliko estetski izgledaju interijeri odre|enih objekata, dnevnih boravaka, ili ljudi nemaju vremena za bavljenje takvim, grubo re~eno, beskorisnim stvarima. “Danas ljudi u svemu tra`e korist, ili nemaju dovoljno elana i motivacije da rade ono {to vole i {to ih ispunjava. I pored posla, na|em vremena za svoje biljke i jedva ~ekam na napravim i uzgojim ne{to {to }e barem na tren razveseliti druge“, ka`e Emina, koja na prolje}e, uz mnogo truda i upornosti, nestrpljivo o~ekuje otvaranje svoje prve cvje}are Ema.

bletu protiv parazita, nakon toga su spremni na udomljavanje. Najprije biste morali odrediti mjesto na kojem }e boraviti da bi psi}u bilo {to udobnije. Mjesto mora biti toplo i bez propuha. [tenci mogu biti osjetljivi na hladno}u, a to zna~i da se mogu i nahladiti. Morate biti svjesni da su oni tek odvojeni od svoje majke i da im treba potpuna njega. Poku{ajte da se pona{ate za{titni~ki tako da se {tence osje}a sigurno dok je u va{oj blizini. Dok su jo{ mali, oni su jako razigrani, neposlu{ni, stoga }ete morati ulo`iti dosta truda, ali i odre}i se mnogih stvari. Na po~etku }e vam to sve izgledati smije{no i zabavno, a onda }ete shvatiti kolika vas odgovornost ~eka. Poku{ajte uskladiti sve. Planirajte unaprijed i lak{e }ete se organizirati. Mogu}e je da }e mijenjati raspolo`enje, nekad }e biti destruktivni. No, to ne treba da vas brine, jer su to, jednostavno, prolazne faze. [tencima treba davati krekere namijenjene za njihov uzrast. U petshopu }ete na}i raznovrsnu hranu na kojoj je decidirano napisano za koji je uzrast. Nemojte da kupujete hranu koja je preskupa, jer nije uvijek istina da cijena odre|uje kvalitet. Hrana koja je skupa ne mora zna~iti i da je dobra. Ako obratite pa`nju, u su{tini, ona ima gotovo isti sadr`aj. Nikako nemojte da pretjerujete u koli~ini date hrane, jer im se tada mo`e napuhati stomak, odredite 3-4 obroka raspore|ena u toku dana. [tencima je potrebno davati vi{e obroka, ali sa manjom koli~inom. I obavezno o ~emu morate voditi ra~una je voda. Dakle, posudica mora uvijek biti napunjena te~no{}u da {tenci ne bi dehidrirali.
(Nastavlja se)

ISHRANA

36 Nedjelja
ORDINACIJA

15. januar/sije~anj 2012.

ZAU[NJACI

Vakcinom protiv o
Iako su se u pro{losti ~e{}e javljali kod djece, danas postoji ve}a opasnost od pojave kod odraslih mla|e dobi
Pripremila: Alema PENDEK

Z

au{njaci (engl. mumps, lat. parotitis) su akutna virusna zarazna bolest, uzrokovana virusom parotitisa. Obilje`je virusa je da najprije zahva}a `lijezde slinovnice, no upalom mogu biti zahva}eni i ostali organi i tkiva, kao {to su sredi{nji `iv~ani sistem, testisi, gu{tera~a itd. Uobi~ajen klini~ki znak bolesti je bolan otok `lijezda slinovnica. U odrasloj dobi klini~ka je slika u pravilu te{ka, no u dje~ijoj je bolest rijetko pra}ena ozbiljnim komplikacijama. Lije~enje je u pravilu simptomatsko, a uspje{na prevencija bolesti provodi se kontroliranim vakcinisanjem. Za zau{njake se ~esto misli da predstavljaju dje~iju bolest, ali iako su se u pro{losti ~e{}e javljali kod djece, danas postoji ve}a opasnost od pojave kod odraslih mla|e dobi.

govorom, pri ~emu izbacuju sitne kapljice koje nezara`ena osoba mo`e udahnuti. Tako|er, virus se mo`e prenijeti preko neopranih ruku ili kori{tenjem ~a{e, pribora za jelo ili ostalih predmeta koje je koristila zara`ena osoba.

SIMPTOMI

SPORADI^NO JAVLJANJE

Zau{njaci su rasprostranjeni u cijelom svijetu, a u necijepljenoj populaciji, posebno u urbanim zonama, endemska su bolest. Uglavnom se javljaju sporadi~no tokom cijele godine, a povremene manje epidemije ne{to su ~e{}e zimi i u prolje}e. Tako su od po~etka juna 2011.

do danas u Republici Srpskoj zvani~no prijavljena 2.003 oboljela, oni su `ivotne dobi izme|u 20 i 29 godina, a epidemija je nasta la kao po slje di ca ne mo gu}nosti nabavke vakcine u ratnom periodu, odnosno kao posljedica nevakcinisanja ili nepotpunog vakcinisanja protiv morbila, rubeole i parotitisa (MRP). Iako se ubrajaju u klasi~ne zarazne dje~ije bolesti, uvo|enjem obaveznog vakcinisanja, obolijevanje djece znatno se smanjilo,

a sve ~e{}e obolijevaju adolescenti i mla|i odrasli ljudi. Izvor zaraze je bolestan ~ovjek, kojeg, me|utim, nije uvijek lako identificirati, jer ~ak 30 - 40 posto oboljelih preboli bolest bez klini~ki jasnih znakova infekcije. Bolest se prenosi kaplji~nim putem, odnosno izravnim dodirom s bolesnikom, a virus prodire u organizam kroz sluznicu di{nog sistema. Nakon umno`avanja, iz di{nog sistema prodire u krv i {iri se organizmom. Iako se

virus parotitisa vrlo rano mo`e izolirati iz tjelesnih teku}ina, u na~elu bolesnik postaje zarazan za okolinu jedan do dva dana prije pojave otoka `lijezda slinovnica, i to ostaje jo{ tri dana nakon {to je nestao otok `lijezda. Podu{ne `lijezde, ~ija je funkcija izlu~ivanje sline, nalaze se ispod i ispred u{iju. Kod zaraze virusom zau{njaka, u dvije tre}ine slu~ajeva zara`ene su obje `lijezde. Zara`ene osobe bolest mogu prenijeti kihanjem, ka{ljem ili

Virus zau{njaka u organizam ulazi kroz usta ili nos. Kako se razmno`ava, mo`e se {iriti u mozak i ovojnicu, `lijezde (obi~no podu{ne `lijezde), gu{tera~u, testise, jajnike i druge dijelove tijela. Naj~e{}i simptomi zau{njaka su: oteklina i bol u jednoj ili obje podu{ne `lijezde, {to uzrokuje ote~eni izgled jednog ili oba obraza. Oko 30 - 40 posto osoba zara`enih zau{njacima ima ovakav simptom. Iako se ovaj simptom smatra klasi~nim znakom zara`enosti virusom zau{njaka, postoje i neke druge bolesti koje se manifestiraju na sli~an na~in, pa je za ta~nu dijagnozu potrebno posavjetovati se s lije~nikom, zatim visoka tjelesna temperatura, izme|u 38 i 40 stepeni C, glavobolja, bol u u{ima, grlobolja, bol prilikom gutanja ili otvaranja usta, bol prilikom konzumiranja kisele hrane ili pi}a, poput limuna ili vo}nog soka, umor, bol u mi{i}ima i zglobovima, slab apetit i povra}anje. Prvi simptomi pojavljuju se naj~e{}e izme|u 16 i 18 dana na-

LIJE^ENJE Lije~i se samo simptomatskim mjerama, koje uklju~uju mirovanje, kontrolu tjelesne temperature, dijetu prema mogu}nosti `vakanja, njegu usne {upljine, a u slu~aju bolova, upotrebu analgetika

15. januar/sije~anj 2012.

Nedjelja

37

ALTERNATIVNAMEDICINA
Pri~e o zdravlju i bolesti, povratku prirodi i ljudskim sudbinama

oboljenja
kon izlaganja virusu, iako period inkubacije mo`e potrajati i do ~etiri sedmice. Otprilike, tre}ina osoba zara`enih virusom zau{njaka nema izra`enih simptoma. Posavjetujte se s lije~nikom i ako osjetite uko~enost u vratu i jaku glavobolju, bolne i osjetljive testise ili bolove u gornjem ili donjem dijelu trbuha. Lije~nici zau{njake dijagnosticiraju procjenom izlo`enosti virusu u pro{losti te postojanjem simptoma, kao {to su nate~ene i osjetljive podu{ne `lijezde. Osim toga, virus se mo`e izolirati iz uzorka urina, sline ili ko{tane sr`i, te se jo{ mo`e mjeriti i koli~ina antitijela koja se razvila u organizmu kao odgovor na zarazu virusom. Budu}i da su zau{njaci virusna bolest, ne mogu se lije~iti antibioticima. Poput mnogih drugih virusnih bolesti, zau{njake jednostavno treba preboljeti, odnosno prele`ati. Lije~e se samo simptomatskim mjerama, koje uklju~uju mirovanje prema potrebama bolesnika, kontrolu tjelesne temperature, dijetu prema mogu}nosti `vakanja, u pravilu ka{astu hranu bez jakih za~ina, koji potenciraju produkciju sline, njegu usne {upljine i ispiranje kamilicom ili gotovim antisepti~kim otopinama, a u slu~aju bolova, upotrebu analgetika. Ako zau{njaci nisu uzrokovali nikakve dodatne komplikacije, simptomi u ve}ini slu~ajeva traju od deset dana do dvije sedmice. Pojava komplikacija je mogu}a i potencijalno ozbiljna, ali isto tako i vrlo rijetka. Pratite svoje zdravstveno stanje i posjetite lije~nika ako uz simptome zau{njaka osjetite i popratne komplikacije poput ~estog povra}anja, uko~enosti u vratu ili jake glavobolje te dehidracije. Posavjetujte se s lije~nikom i u slu~aju da otekline potraju du`e od sedmicu, ako groznica ne nestaje niti nakon ~etiri dana, testisi postanu bolni ili se pak pojavi bol u trbuhu. Neke od komplikacija koje se mogu pojaviti su: - Orhitis ili upala testisa. Dolazi do oticanja jednog ili oba testisa, a pojavljuje se kod otprilike ~etvrtine tinejd`era ili odraslih osoba oboljelih od zau{njaka. Ponekad mo`e uzrokovati i sterilnost. - Upala gu{tera~e. Ova bolest uzrokuje oticanje gu{tera~e. Simptomi upale gu{tera~e uklju~uju bol u gornjem dijelu trbuha, mu~ninu i povra}anje. - Encefalitis ili upala mozga. Predstavlja upalni proces u mozgu uzrokovan nekim virusom, me|u njima i virusom zau{njaka. Mo`e uzrokovati neurolo{ke simp-

Uzroci i simptomi
nedostatka vitamina C
INKUBACIJA Prvi simptomi pojavljuju se naj~e{}e izme|u 16 i 18 dana nakon izlaganja virusu, iako period inkubacije mo`e potrajati i do ~etiri sedmice
tome i ~ak postati opasan po `ivot. Iako predstavlja ozbiljnu komplikaciju, encefalitis je uistinu rijetka komplikacija. - Meningitis. Predstavlja infekciju i upalu mo`dane ovojnice i teku}ine koja okru`uje mozak i le|nu mo`dinu. Mo`e se pojaviti ako se virus pro{iri kroz krvotok i zarazi sredi{nji nervni sistem. Isto kao i encefalitis, i ova je komplikacija vrlo rijetka. - Upala jajnika. Manifestira se bolom u donjem dijelu trbuha kod `ena. Prema dosad poznatim podacima, ne uzrokuje neplodnost. Op}enito gledaju}i, imuni ste na zau{njake ako ste ih ve} jednom preboljeli ili ako ste cijepljeni protiv zau{njaka i tako imunizirani. Cjepivo protiv zau{njaka uklju~eno je u rutinsko cijepljenje djece kao dio MMR cjepiva, koje uklju~uje imunizaciju za ospice, zau{njake i rubeolu. Djeca ovo cjepivo dobivaju u dobi od 18 mjeseci, te jo{ jednom u dobi od tri do {est godina. U slu~aju da niste sigurni jeste li cijepljeni ili imuni na zau{njake, savjetujte se s lije~nikom o MMR cjepivu ili cjepivu protiv zau{njaka. Djeca, posebice dje~aci koji ulaze u pubertet, trebala bi se obvezno cijepiti protiv zau{njaka ako nisu primila cjepivo do 12. godine. Prije putovanja u neku stranu zemlju raspitajte se je li potrebno i cijepljenje protiv zau{njaka, jer se ova bolest jo{ javlja u dr`avama u razvoju. Ako ste trudni, nemojte se cijepiti protiv zau{njaka. Kako bi se za{titio fetus, takva cjepiva se uglavnom ne daju `enama u trudno}i. U slu~aju da imate oslabljeni imunolo{ki sistem, rizik od komplikacija nakon primanja cjepiva je ve}i. Posavjetujte se s lije~nikom o potrebi cijepljenja. Imunolo{ki sistem mo`e biti oslabljen zbog bolesti kao {to je dijabetes, te ako vam je presa|en neki organ ili ko{tana sr`.

Za{to nedostaje ovoga vitamina, kakve su reakcije, kako pate pu{a~i, koje su doze ovog neophodnog vitamina potrebne na{em organizmu?
Ramo KOLAR

PREVENCIJA

KOMPLIKACIJE

U pro{loj rubrici smo zapo~eli pri~u o zna~aju i ulozi vitamina C za ljudski organizam, stvaranje imuniteta, te izvorima istoga u prirodnoj hrani. Dr. Vedran Hasanagi} u ovom drugom, zavr{nom nastavku, kao na{ sugovornik iznosi jo{ neke osobine i karakteristike, te dozama koje su potrebne da bi organizam oja~ao. • Otkud nedostatak ovoga vitamina? Ka`u da pu{a~i imaju posebne probleme? - Nedostatak vitamina C je uglavnom uzrokovan lo{om i nepravilnom ishranom, to jest nedovoljnim kon zu mi ra njem svje`eg vo}a i povr}a, ili suplemenata koji sadr`e ovaj vitamin. Je dna tre}ina Ame ri ka na ca i Ka na|ana hroni~no pati od nedostatka vitamina C. Na`alost, u momentu pisanja ovoga teksta, nisu mi dostupni podaci za na{e krajeve, ali ne vjerujem da su bolji, vjerujem da su i gori, posebno zbog velikog broja pu{a~a. Dokazano je da pu{a~i i osobe koje su primorane da udi{u duhanski dim, pate od nedostatka vitamina C. • Ko najvi{e koristi vitamin C? - Imuni i detoksifiraju}i sistem organizma su najve}i korisnici vitamina C, te preoptere}enje bilo kojeg od ova dva sistema }e izazvati njegov nedostatak. Kada se u tijelo na neki na~in unesu toksi~ne materije, vitamin C je taj koji zapo~inje proces eliminacije tih toksina. Prekomjerno izlaganje toksi~nim materijama, izaziva i pomanjkanje vitamina C (pu{enje, zaga|en vazduh, rad sa toksi~nim bojama, i drugim hemijskim proizvodima itd). • Kako se manifestira nedostatak?

- Simptomi masovnog nedostatka vitamina C, kao {to su krvarenje desni i promjena boje ko`e zbog pucanje kapilara, vrlo su rijetki u dana{nje vrijeme. Sporo zarastanje rana mo`e biti izazvano ovim nedostatkom. Najzna~ajnije posljedice nedostatka ovoga elementa odra`avaju se na imuni sistem. ^este prehlade i razne infekcije su posljedice nedovoljne koli~ine vitamina C. Za{tita omota~a respiratornog trakta jako zavisi od ovog vitamina, te ~este plu}ne bolesti mogu biti znak pomanjkanja vitamina C. • ^esto je pitanje koje koli~ine vita mi na C tre ba unositi u organizam? - Simptomi i trovanja vi{kom vitamina C nisu nikad zabilje`eni, te ne postoji gornja dozvoljena granica za dnevno uno{enje ovog vi ta mi na u organizam. Tolerisana gornja granica je 2 gra ma (2.000 mg) i ovu koli~inu je nemogu}e unijeti u organizam putem ishrane. Preporu~ene koli~ine dnevnog uzimanja vitamina C su: • 0 - 6 mjeseci: 40 mg • 7 - 12 mjeseci: 50 mg • 1 - 3 godine: 15 mg • 4 - 8 godina: 25 mg • 9 - 13 godina: 45 mg • 14 i vi{e godina: 90 mg (mu{karci) • 14 i vi{e godina: 75 mg (`ene) • Trudnice: 85 mg • Dojilje: 120 mg Ovo su minimalne preporu~ene doze, a za stvarne u svakom pojedina~nom slu~aju potrebno je znati vi{e o pacijentu, stanju organizma, eventualnim bolestima i sli~no, zaklju~io je dr. alternativne medicine (Sarajlija u Kanadi i na{ povremeni suradnik) Vedran Hasanagi}, samo za na{u rubriku.

38 Nedjelja

15. januar/sije~anj 2012.

Najjednostavniji kola~i su i najukusniji kola~i. Bez prevelikih dodataka aroma i za~ina, ovo je idealan zavr{etak dana za sve one koji paze na kalorije a ne mogu odoljeti desertima

Omiljeni desert
[trudla sa d`emom od {ipuraka i orasima
Sastojci: 300 ml mlijeka, 5 ka{ika {e}era, 1 kesica kvasca, 3 jaja, 300 ml ulja, 500 gr bra{na; za fil: d`em od {ipurka, orasi. Priprema: Ugrijati mlijeko, ne prokuhati, dodati {e}er i kvasac. U to dodati ulje, jaja, umutiti i onda dodavati bra{no po potrebi. Dodavati bra{no sve dok se tijesto ne po~ne da odvaja od zdjele, staviti pod mokru krpu da nado|e oko 30 minuta. U me|uvremenu pomije{ati d`em od {ipurka, orahe i vodu, to izmije{ati sa ru~nim mikserom da bude te~no. Od jedne ove smjese ispadnu tri velike {trudle, zato podijeliti tijesto na tri dijela kada nado|e. Razviti u kockastu jufku, namazati d`em, koji ste pripremili, uviti u {trudlu i staviti na pleh da se pe~e, najbolje je ako stavite papir za pe~enje na pleh. Pe}i na 170 stepeni, 50-60 minuta. Kada se ispe~e, izvaditi i staviti da se ohladi i posuti {e}erom u prahu.

[trudla sa orasima i suhim gro`|em [trudla sa orasima
Sastojci: 250 g maslaca, 4 `umanca, 1 kocka svje`eg kvasca, 150 ml mlijeka, malo {e}era za kvasac, 1 ka{i~ica soli, korica limuna, 2 ka{ike kisele pavlake, oko 600-700 g bra{na, oko 500 g mljevenih oraha (200 g za fil sa bjelancima i 300 g za posipanje), d`em, 4 bjelanca, 200 g {e}era. Priprema: Mlijeko zagrijati da bude toplo, sipati malo {e}era i razmutiti kvasac, ostaviti da nado|e. Maslac umutiti mikserom, dodati `umanca i kiselu pavlaku. Dodati nado{li kvasac, koricu limuna, ka{i~icu soli i postepeno bra{no dok se ne zamijesi mekano tijesto. Tijesto podijeliti na ~etiri jufke. Jufku ra{iriti oklagijom, premazati d`emom, bogato posuti orasima. Rolati du`e, bo~ne strane ka sredini tijesta, ali ih ne spojiti, zna~i ostaviti mali prostor izme|u u koji }e do}i fil. Isto ponoviti sa ostale tri jufke i redati ih u pleh, oblo`en papirom za pe~enje. Za fil umutiti bjelanca mikserom, postepeno dodaju}i {e}er. Na kraju umije{ati 200 g oraha. Ka{ikom rasporediti po ~itavoj du`ini svake {trudle. Pe}i na 200 stepeni dok ne porumeni. Prije slu`enja posuti prah-{e}erom. Sastojci: 150 ml vode, 150 ml mlijeka, 1 cijelo jaje i 1 `umance, 3 ka{ike sme|eg {e}era, narendana korica jednog limuna, prstohvat morske soli, 2 ka{ike putera, 2 ka{i~ice suhog kvasca, bra{no po potrebi; za fil: 300-400 grama mljevenih oraha, mo`ete dodati i vi{e, zavisi koliko `elite da nafilujete {trudlu, 100 grama suhog gro`|a, 4 ka{ike sme|eg {e}era, vrelo mlijeko (toliko da se dobije gustina koju `elite za fil). Priprema: Potopiti germu sa malo toplog mlijeka i dodati ka{i~icu bra{na i {e}era da germa bolje nado|e. U me|uvremenu umutiti jaja, {e}er, limunovu koricu i so. Dodati nado{lu germu te mlako mlijeko i vodu u koju smo prethodno stavili 2 ka{ike putera. Puter }e se tako otopiti. U ovu smjesu dodavati bra{no polako dok se ne dobije fina masa koja se ne}e lijepiti za prste. Masa ne treba da bude previ{e tvrda. Tako izra|eno tijesto staviti u posudu, pokriti ~istom krpom i ostaviti da nadolazi. Kada je nado{lo, premijesiti ga lagano i pustiti ponovo da nadolazi. Tako nado{lo tijesto istresti na blago podmazanu uljem radnu dasku. Podijeliti na dvije lopte za 2 {trudle ili vi{e ako volite manje {trudlice. Razvaljati oklagijom, nanijeti fil, pa`ljivo uviti {trudlu i staviti u podmazanu puterom i bra{nom posutu tepsiju. Tako spakovane {trudle ostaviti u tepsiji da nadolaze, premazati samo toplom vodom i staviti u zagrijanu rernu na 150-180 stepeni. [trudle }e se pe}i polako i ima}e finu boju i hrska vu do nju ko ri cu. Ka da su pe~ene, izvaditi ih iz rerne i izru~iti na re{etku da se hlade. Hladne izrezati na {nite i posuti prah-{e}erom.

[trudla sa {umskim vo}em
Sastojci: 2 lista razvaljanog lisnatog tijesta, 450 - 500 gr {umskog vo}a, 5 keksi}a granceralle (mo`e i petit beure), 250 gr {e}era, puding od maline ili jagode, 2 vre}ice vanilin-{e}era, korica limuna, cimet. Priprema: Odmrznuto {umsko vo}e pomije{ajte sa 2 dcl vode, 250 gr {e}era i vanilin-{e}erom pa stavite prokuhati. Kada se {e}er otopi, {umsko vo}e izvadite i stavite sa strane, a u prokuhani sirup dodajte puding pomije{an sa nekoliko ka{ika vode. Ostavite da se ohladi pa pola smjese stavite na razvaljani list lisnatog tijesta (prema`ite lisnato tijesto do pola). Pospite usitnjenim keksima, prekrijte sa pola {umskog vo}a, po `elji pospite sa malo cimeta, koricom limuna i vanilin-{e}erom. Zamotajte, stavite na papir za pe~enje. Ponovite postupak sa drugom korom lisnatog tijesta. Prije pe~enja po {trudli stavite listi}e maslaca. Pecite na 180 stepeni 40 minuta. Toplo pospite {e}erom u prahu i poslu`ite sa {lagom ili kuglom sladoleda. U`ivajte, lijepo je, nije previ{e slatko.

Medene {trudle
Sastojci: 2 jaja, 200 g {e}era, 1 puna ka{i~ica putera, 1 puna ka{i~ica sode bikarbone, 1/2 ka{i~ice cimeta, 1/2 ka{i~ice za~ina za medenjake, 150 g otopljenog meda, 100 g sjeckanih oraha ili badema, 100 g suhog gro`|a, 50 g suhih brusnica, oko 500 g bra{na. Priprema: U posudu za mu}enje stavite jaja, {e}er i dobro umutite. Dodajte med, ostale sastojke po redu i zamijesite ~vrsto tijesto koje se ne lijepi. Odvojite 5 loptica jednakih za pet {trudli. Svaku lopticu pomo}u dlanova urolajte kao {trudlicu, du`ine srednjeg pleha. Tako uradite i sa ostalim tijestom. U pleh stavite papir za pe~enje ili malo podma`ite i poredajte jednu pored druge, mo`ete napraviti razmak za prst. U toku pe~enja one }e se spojiti. Pe}i na 190 stepeni 15-20 minuta. [trudle treba da budu braonkaste boje. Pe~ene, jo{ vru}e, bi}e mek{e (kao biskvit), a kada se ohlade, bi}e ~vr{}e. Jo{ tople tu gdje se spajaju jedna do druge, svaku razdvojite ravno no`em da dobijete pet {trudli, pokrijte ih providnom folijom i tako ih ~uvajte do slu`enja.

15. januar/sije~anj 2012.

Nedjelja
nadolazi 1 sat. U me|uvremenu napraviti fil za premazivanje na ovaj na~in: ~okoladu isjeckati no`em {to sitnije i staviti u posudu. Dodati {e}er i cimet i sve promije{ati vilju{kom. Dodati isje~en puter i uz pomo} dvije vilju{ke mije{ati masu dok se puter ne pretvori u male grudvice. Nado{lo tijesto dlanom pritisnuti nadolje i premjestiti ga na radnu povr{inu. Ostaviti 5 minuta. Dasku posuti bra{nom i tijestorazvaljati u ve}i kvadrat. Krajeve kvadrata uz pomo} ~etke premazatismjesomjajeta i mlijeka. Odvojiti 2 ka{ike fila i ostaviti na stranu. Ostatak fila rasporediti po sredini do premazanih ivica. Pa`ljivo urolati {trudlu i krajeve dobro spojiti. Takospakovanu{trudlu uviti (kao spiralu) 6-7 puta, neprekidno dr`e}i krajeve. Polo`iti na dasku i povr{inu {trudle premazati jajetom. Na polovicu nanijeti 2 ka{ike fila i poklopiti drugom stranom. Krajeve ponovo spojiti i ponovo uviti {trudlu 2 puta. Odmah staviti u pleh, koji je pokriven papirom za pe~enje i premazan puterom. [trudlu premazati jajetom. Po vrhu posuti mrvicama, pokriti najlonom i ostaviti da nadolazi u plehu 20 minuta. Staviti u zagrijanu rernu da se pe~e oko 35 minuta.

39

Sastojci: za tijesto: 250 ml mlijeka, 1 cijelo jaje i 1 `umance, 5 ka{ika {e}era, 3 ka{ike neslanog margarina, 3 male ka{i~ice kvasca, 400 g bra{na i za ponovno mije{anje tijesta, narendana kora od jednog limuna, za fil: 5 ka{ika {e}era, 170 g poluslatke ~okolade, 80 g neslanog putera, 1 ka{i~ica mljevenog cimeta, na vrh no`a soli. Mrvice za posipanje {trudle: 4 ka{ikebra{na, 2 ka{ikeneslanog margarina, 3 ka{ike {e}era u prahu. Sve dobro izmije{ati pomo}u dvije vilju{ke dok se ne dobiju mrvice. Ostaviti u fri`ideru do upotrebe. Za premazivanje {trudle: 1 jaje i 1 ka{ika mlijeka, dobro umutiti. Priprema: U manju posudu staviti kvasac sa malo {e}era i malo toplogmlijeka i ostaviti na toplom da nadolazi. U ve}u ~iniju staviti jaje i `umance, {e}er, koru limuna, so i sve dobro izmije{ati. Preostalo mlijeko ugrijati da bude mlako, dodati margarin da se rastopi i sve dodati prethodnoj smjesi. Dodati i kvasac. Postepeno dodavati bra{no i zamijesiti glatko tijesto. Tijesto premjestiti na radnu dasku koja je blago posuta bra{nom i mijesiti tijesto nekoliko minuta. Tijesto premjestiti u ~iniju podmazanu sa malo putera, pokriti celofanom i ostaviti da

^okoladna tvister-{trudla

U RESTORANU

Va{a Druga ku}a
Ugostiteljski objekat namijenjen svim generacijama, od najmla|ih, pa do osoba tre}e dobi, koji svoja mirna poslijepodneva rado provode u slasti~arnici i kafeteriji
Dahila IBRAHIMBEGOVI]

[trudlice
Sastojci: 600 g bra{na, 200 ml kisele pavlake, 250 g margarina, 10 g svje`eg kvasca, jedna kesica pra{ka za pecivo, jedna kesica vanilin{e}era, jedno jaje, prstohvat soli, 100 g {e}era; za fil: d`em od jagoda, 150 g mljevenih oraha. Priprema: Od navedenih sastojaka zamijesiti glatko tijesto i ostaviti jedan sat u fri`ideru. Kada je tijesto odle`alo, premijesiti ga i razviti. Napraviti fil od d`ema jagoda i mljevenih oraha. Razvijeno tijesto namazati filom, pa blago i pa`ljivo smotati u rolnu. Sje}i na `eljenu {irinu, pe}i na 200 stepeni, 20 minuta. Ohla|ene {trudlice posuti prah-{e}erom.

Ugostiteljski kompleks Druga ku}a nastao je iz `elje vlasnika Mirele i Harisa Abdurahmanovi} da svojim prijateljima, sugra|anima i gostima Sarajeva ponude mnogo vi{e od restorana. Svoja najbolja iskustva koja su godinama, zajedno sa saradnicima, stjecali kroz rad ugostiteljskog objekta Lora u sarajevskom naselju Ciglane, sada su preselili na novu lokaciju, u neposrednoj blizini Vilsonovog {etali{ta i hotela Bristol, na pje{a~koj udaljenosti od Zemaljskog muzeja i Marindvora.

vrsna doma}a jela. Njihov izbor kre}e se od tradicionalnih, kakva su nam pripremale na{e majke, pa do delicija za one gurmane, koji vole okusiti ne{to novo. Ukoliko, pak, odmarate od napornog dana, to mo`ete u caffe-slasti~arnici koja je savr{eno mjesto za u`ivanje u dnevnoj {tampi, dobroj knjizi ili razgovoru putem be`i~nog interneta. Sve to, uz svje`u kafu ili orijentalni ~aj, te nezaobilazne kola~e. Uz diskretne zvukove odabrane ambi-

LAGANA VE^ERA

[trudla sa jabukama

Sastojci: za tijesto: 50 dkg bra{na, 25 dkg omek{alog margarina, 1 ka{ika kiselog vrhnja ili jogurta, 1 jaje, 1 `umance, 3 ka{ike {e}era, prstohvat soli, 1 dl mlijeka, 4 dkg svje`eg kvasca ili vre}ica suhog, 1 dl ulja, za nadjev: 1 kg jabuka (6 srednjih), 5 ka{ika {e}era, 5 ka{ika kru{nih mrvica, 5 ka{ika gro`|ica, 2 ka{ike ruma, 1 vanilin-{e}er, 1 ka{i~ica cimeta, 2 ka{ike kru{nih mrvica za posip, po `elji {e}er u prahu za posipanje. Priprema: Kvasac razmrviti sa malo {e}era i bra{na i mlakog mlijeka pa ga pustiti na toplom da se digne. Omek{ali margarin promije{ati sa bra{nom da se dobro smrvi pa umije{ati jaje, `umance, so, {e}er i kiselo vrhnje. Dodati dignuti kvasac te mijesiti da nastane glatko tijesto. Podijeliti na dva dijela i pustiti na toplom oko pola sata da tijesto malo naraste. Pripremiti nadjev: o~istiti jabuke i naribati ih. U jabuke dodati {e}er, vanilin{e}er, gro`|ice, kru{ne mrvice, rum i cimet pa dobro promije{ati. Ukoliko je potrebno, dodati jo{ mrvica, to ovisi koliko su jabuke so~ne. Dignuto tijesto razvaljati, pripaziti na du`inu tepsije, te namazati uljem i samo malo posuti kru{nim mrvicama pa namazati polovinom nadjeva. Po nadjevu tako|er samo malo posuti kru{ne mrvice pa zarolati lagano u roladu (ne stis ka ti da ti jes to pri li kom pe~enja ne pukne) i staviti u tepsiju. Isto tako napraviti jo{ jednu {trudlu. Pripremljene {trudle pokriti da se malo dignu za vrijeme dok se ugrije pe}nica. Pe}nicu uklju~iti na 180-190 stepeni. Kada je pe}nica ugrijana, {trudle namazati uljem sa svih strana i staviti pe}i 45 minuta. Gotove lagano poprskati vodom te pokriti krpom dok se hlade. Mo`ete posuti {e}erom u prahu.

Namjera im je bila gostima ponuditi toplu, obiteljsku atmosferu, prijatnu u svojoj nenametljivosti, a istovremeno prisnu i intimnu. Njihovo ishodi{te je bio ugostiteljski objekat koji }e istinski biti namijenjen svim generacijama, od najmla|ih, koji tek savladavaju prve korake i dr`anje pribora za jelo, pa sve do osoba tre}e dobi, koji svoja mirna poslijepodneva rado provode u slasti~arnici i kafeteriji Druge ku}e. Centralno mjesto objekta pripada restoranu, kapaciteta 200 mjesta, sa kru{nom pe}i i otvorenom kuhinjom u kojoj }e vje{ti kuhari pred va{im o~ima pripremiti iz-

OTVORENA KUHINJA

jentalne muzike, u svako doba dana ovdje vas ~eka ba{ onaj zalogaj koji pri`eljkujete, od doru~ka uz jaja, toplo pecivo ili mlije~ne proizvode, preko marende ili ru~ka uz dnevne juhe, ~orbe i kuhana jela, lagane ve~ere uz koju vam se nigdje ne `uri, pa sve do namjenskih banketa koje pripremaju u dogovoru s vama. Kako bi ugo|aj za roditelje bio potpun, tu je i igraonica koja nudi zabavu za najmla|e, uz animatore, omiljena dje~ija jela uz nadzor pedago{ki obrazovanog osoblja. Igraonica, tako|er, nudi organizovanje proslave ro|endana uz pizzu, torte, animatore i druga iznena|enja, koja }e u~initi ro|endan va{eg mali{ana nezaboravnim.

Foto: [aban Sultanovi}

40 Nedjelja

15. januar/sije~anj 2012.

15. januar/sije~anj 2012.

Nedjelja

41

42

OGLASI

nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu Odluke Uprave Dioni~kog dru{tva BH Telecom Sarajevo broj: 00.1-10.1-24600-6/11 od 28. 11. 2011. godine, direktor Direkcije Zenica objavljuje

Na osnovu ~lana 11. Pravilnika o stipendiranju nadarenih u~enika i studenata usvojenog na 34. sjednici Op}inskog vije}a, odr`anoj 28. 11. 2011. godine, broj 02-49-565/11, na~elnik Op}ine Stari Grad Sarajevo raspisuje

OGLAS
za zasnivanje radnog odnosa u Dioni~kom dru{tvu BH Telecom Sarajevo, Direkcija Zenica, na radnom mjestu: redni broj 128. {alterski radnik - SSS – 1 (jedan) izvr{ilac, na odre|eno vrijeme u trajanju od 12 (dvanaest) mjeseci, uz probni rad u trajanju od 3 (tri) mjeseca, u Slu`bi za prodaju, Sektor za prodaju i podr{ku. I. Kandidat za prijem u radni odnos mora ispunjavati i sljede}e op{te uslove: da ima op{tu zdravstvenu sposobnost za obavljanje tra`enih poslova, da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine. Pored navedenih op{tih uslova, kandidat mora ispunjavati i sljede}e posebne uslove: SS sprema, zavr{ena gimnazija, srednja {kola tehni~kog ili dru{tvenog smjera, IV stepen, 6 mjeseci radnog iskustva nakon sticanja IV stepena stru~ne spreme na sli~nim poslovima. Uz prijavu na oglas potrebno je prilo`iti sljede}e dokumente (original ili ovjerenu kopiju): 1. svjedo~anstvo o sticanju SS spreme 2. biografiju sa adresom i kontakt-telefonom 3. izvod iz mati~ne knjige ro|enjih (ne stariji od 6 mjeseci) 4. uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) 5. potvrdu (uvjerenje) o radnom iskustvu (ne izvod iz radne knji`ice) od najmanje 6 mjeseci na sli~nim poslovima, a nakon sticanja IV stepena stru~ne spreme

JAVNI P O ZIV
za stipendiranje nadarenih u~enika i studenata za {kolsku 2011/12. godinu Pravo u~e{}a na javnom pozivu imaju nadareni u~enici i studenti koji se nalaze na redovnom {kolovanju u srednjim i visoko{kolskim ustanovama uz ispunjavanje slijede}ih uslova: - da su dr`avljani BiH; - da imaju prebivali{te na podru~ju op}ine Stari Grad Sarajevo du`e od 3 godine; da su u prethodnoj {kolskoj/akademskoj godini postigli uspjeh u {koli, odnosno fakultetu/akademiji i to: - u~enici srednjih {kola sa najmanjom prosje~nom ocjenom 4,80; - studenti fakulteta/akademija i pridru`enih ~lanica univerziteta sa najmanjom prosje~nom ocjenom 8,50; - da u~enik/student nije stipendista druge institucije; U {kolskoj 2011/12. godini stipendirat }e se: a) SREDNJE OBRAZOVANJE - 5 u~enika I razreda - 5 u~enika II razreda - 5 u~enika III razreda - 5 u~enika IV razreda b) VISOKO OBRAZOVANJE - 10 studenata I godine - 7 studenata II godine - 7 studenata III godine - 6 studenata IV, V i VI godine, prvi ciklus — dodiplomski studij Ukoliko iz odre|enog razreda ili godine studija nema dovoljan broj kandidata koji ispunjavaju kriterije Pravilnika, stipendije }e se dodjeljivati u~eniku ili studentu sljede}eg vi{eg razreda ili godine. Stipendije se dodjeljuju za teku}u {kolsku/akademsku godinu i ispla}ivat }e se za devet mjeseci za period septembar decembar 2011. godine — februar - juni 2012. godine. Visina mjese~ne stipendije za u~enike iznosi 80,00 KM, a za studente iznosi 120,00 KM. Uz prijavu neophodno je prilo`iti sljede}e dokumente (originale ili ovjerene kopije): 1.Rodni list; 2.CIPS — prijava o mjestu prebivali{ta (ne starija od 6 mjeseci); 3.Ku}nu listu o broju ~lanova porodi~nog doma}instva; 4.Potvrdu o upisu kandidata u teku}u {kolsku/akademsku godinu; 5. Svjedo~anstvo iz prethodne godine (za u~enike); - za studente prve godine studija svjedo~anstvo zavr{nog razreda srednje {kole; - za studente vi{ih godina potvrdu o prosjeku ocjena za prethodnu godinu studija i ovjerenu foto kopiju svih popunjenih stranica indeksa za studenta; - dokaz da student ne obnavlja godinu i da se nalazi na redovnom studiju u teku}oj akademskoj godini; 6.Dokaz o u~e{}u i postignutim rezultatima na kantonalnom, federalnom, dr`avnom i me|unarodnom takmi~enju za {kolsku/akademsku 2010/11 godinu; 7.Dokaz o li~nim primanjima za ~lanove doma}instva (zaposleni - platna lista za posljednji mjesec; penzioner/invalid - posljednji ~ek od penzije; nezaposleni - potvrda o nezaposlenosti Biroa za zapo{ljavanje; u~enici/studenti - potvrda o redovnom {kolovanju); 8.Dokaz da je u~enik/student bez jednog ili oba roditelja (izvod iz mati~ne knjige umrlih); 9.Izjavu o odgovornosti da kandidat nije ostvario pravo na stipendiju od druge institucije u teku}oj {kolskoj godini. Dodatni bodovi koji se odnose na nizak porodi~ni standard i ote`ane uvjete `ivota }e se vrednovati samo po jednom osnovu, a koji je povoljniji za aplikanta. Ukoliko prijavljeni kandidati imaju jednak broj bodova, prednost }e imati onaj kandidat koji ima vi{e bodova po osnovu rezultata u u~enju. Svaki u~esnik u javnom pozivu bi}e pisano obavije{ten o rezultatima izbora najkasnije u roku od 15 dana od dana izbora, a nezadovoljni u~esnik u javnom pozivu mo`e podnijeti prigovor za za{titu svojih prava Drugostepenoj stru~noj komisiji Op}inskog vije}a u roku od 8 dana od prijema obavje{tenja. Odluka Drugostepene komisije Op}inskog vije}a je kona~na. Javni poziv ostaje otvoren 15 dana od dana objave u dnevnim novinama. Molba/prijava se podnosi obavezno na propisanom obrascu (obrazac se mo`e preuzeti u {alter-sali Op}ine i/ili na web-stranici Slu`be za obrazovanje, kulturu i sport), li~no na protokolu Op}ine ili putem po{te na adresu: Op}ina Stari Grad Sarajevo Slu`ba za obrazovanje, kulturu i sport (sa naznakom — za javni poziv za stipendiranje nadarenih u~enika i studenata) Ulica Zelenih beretki broj 4 71 000 Sarajevo Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Dostavljeni dokumenti se ne}e vra}ati kandidatu nakon konkursne procedure. Sa izabranim kandidatom zaklju~uje se ugovor o dodjeli stipendije kojim se reguli{u me|usobna prava i obaveze u~enika/studenta i Op}ine Stari Grad Sarajevo. Ugovor potpisuje student/u~enik, njegov roditelj/staratelj i na~elnik Op}ine u ime Op}ine Stari Grad Sarajevo. Za sve dodatne informacije kandidati se mogu obratiti Slu`bi za obrazovanje, kulturu i sport na telefon: 033/282-364 033/282-365 Broj: 15-14-223/12 NA^ELNIK OP]INE mr. Ibrahim Had`ibajri}

II.

III.

Kandidat koji bude izabran dostavlja: 1. uvjerenje o op{toj zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje tra`enih poslova (ne starije od 3 mjeseca) 2. uvjerenje o neka`njavanju od nadle`ne PU (ne starije od 3 mjeseca) 3. uvjerenje da se protiv njega ne vodi krivi~ni postupak od nadle`nog suda (ne starije od 3 mjeseca) IV. Oglas za podno{enje prijava ostaje otvoren 8 (osam) dana od dana objavljivanja dnevnom listu. U`i izbor kandidata izvr{it }e se putem testa, a sa kandidatima koji u|u u u`i izbor obavit }e se i intervju. Prijave sa svim tra`enim dokumentima, koji moraju biti na jednom od zvani~nih jezika u BiH, dostaviti li~no ili po{tom na sljede}u adresu:

DIONI^KO DRU[TVO BH TELECOM SARAJEVO Direkcija Zenica sa naznakom,, Prijava na oglas za {alterskog radnika - ne otvarati'' Ulica Maserykova br. 46 72 000 Zenica Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati.

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 34/03), ~lan 157. Zakona o osnovnom i op}em srednjem odgoju i obrazovanju ("Slu`beni glasnik USK-a", broj 5/04), te na osnovu ~lana 112. Pravila JU Osnovne {kole Liskovac i Odluke [kolskog odbora 12. 1. 2012. godine, [kolski odbor JU Osnovne {kole Liskovac raspisuje

KONKURS
za imenovanje direktora JU O[ Liskovac na period od ~etiri godine Opis pozicije direktora: a) rukovodi radom {kole; b) zastupa {kolu i odgovara za zakonitost rada {kole; c) stara se o ostvarivanju Nastavnog plana i programa {kole; d) odlu~uje o raspore|ivanju radnog osoblja u {koli i vr{i ocjenjivanje njihovog rada, odlu~uje o pravima i obavezama radnika iz radnog odnosa, te u slu~aju neispunjavanja obaveza iz radnog odnosa izvje{tava Ministarstvo i Pedago{ki zavod; e) podnosi [kolskom odboru izvje{taj o radu i rezultatima rada; f) izvr{ava odluke stru~nih organa i [kolskog odbora; g) odlu~uje o pravima i obavezama radnika iz radnog odnosa; h) informira [kolski odbor o financijskom poslovanju; i) vr{i i druge poslove u skladu sa Zakonom i Pravilima {kole. Imenovanje se vri na period od 4 (~etiri) godine. Svaki kandidat mora ispunjavati slijede}e uvjete: A) OP]E - da je stariji od 18 godina, - da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, - da nije otpu{tan iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou u BiH u periodu od tri godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije - da nije pod optu`bom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine (~lan IX Ustava BiH) - da nije osu|ivan za krivi~no djelo i privredni prijestup nespojiv sa du`no{}u u ustanovi pet godina od pravosna`nosti presude, isklju~uju}i vrijeme zatvorske kazne, - potvrda da nije lice kojem je pravosna`nom presudom zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadle`noj instituciji u kojoj se kandidira (ne starije od 6 mjeseci) - da nije na funkciji u politi~koj stranci u smislu ~lana 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine, - da nije ~lan zakonodavne, izvr{ne, sudske vlasti prema odredbama Zakona o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 70/08), - da nema privatni financijski interes u ustanovi u kojoj se kandidira. B) POSEBNI: - da kandidat ima vi{u ili visoku stru~nu spremu (VI ili VII stepen), te da ispunjava uvjete za nastavnika odgovaraju}e {kole, odnosno pedagoga ili psihologa i najmanje pet godina radnog iskustva u nastavi; - sposobnost za savjesno, odlu~no i odgovorno obavljanje upra`njene pozicije, - sposobnost nepristrasnosti dono{enja odluka. Uz prijavu, koja treba sadr`avati kra}u biografiju, adresu i kontakt-telefon, kandidat treba dostaviti: - uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) - izvod iz mati~ne knjige ro|enih - uvjerenje da nije osu|ivan za krivi~no djelo, isklju~uju}i vrijeme zatvorske kazne (izdato od nadle`nog MUP-a) - uvjerenje da nije ka`njavan za privredni prijestup (ne starije od 6 mjeseci, Op}inski sud) - uvjerenje da nije lice kojem je pravosna`nom presudom zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadle`noj instituciji u kojoj se kandidira (ne starije od 6 mjeseci, Op}inski sud) - uvjerenje o neka`njavanju (Kantonalni sud) - ovjerenu kopiju diplome o zavr{enom obrazovanju - uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu - uvjerenje o radnom sta`u u nastavi - ovjerenu izjavu kandidata da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou u Bosni i Hercegovini (bilo na nivou dr`ave ili entiteta) u periodu od tri godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije, da se na njega ne odnosi ~lan IX.1. Ustava Bosne i Hercegovine, da ne podlije`e odredbama Zakona o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji BiH i Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH, da nema privatni ili financijski interes u ustanovi u kojoj se kandidira. Krajni rok za podno{enje prijave je 15 (petnaest) dana od dana zadnje objave konkursa. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Prijave slati na adresu: JU Osnovna {kola Liskovac, Liskovac bb, 77 227 Pe}igrad, uz naznaku "Prijava na javni konkurs imenovanje direktora [kole". Predsjednica [kolskog odbora: Semira Pjani}

OP]INSKI SUD BOSANSKA KRUPA Zemlji{noknji`ni ured Broj: 018-0-DN-12-000 022 Bosanska Krupa, 12.1.2012. godine Na osnovu ~lanova 63. i 67. Zakona o zemlji{nim knjigama ("Sl. novine Federacije BiH", broj: 19/03 i 54/04), Op}inski sud Bosanska Krupa

NAJAVLJUJE USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA
U zemlji{noknji`nom predmetu po zahtjevu Be{i} Emira, sina Muharema, iz Bos. Krupe, Ul. Dana nezavisnosti bb u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak su upisane u posjedovni list broj 655, katastarska op}ina Perna 1, na ime d.o.o. "INSTALING" Bosanska Krupa ozna~ena sa: Katastarska ~estica broj 12/29-4 JO[IK, livada 1. klase povr{ine 5.088 m2, k.~. 12/29-7 EKONOMSKO DVORI[TE, neplodno povr{ine 1.843 m2, POSLOVNI OBJEKAT, poslovna zgrada u privredi povr{ine 450 m2. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na tim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom, njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. [ef Zemlji{noknji`nog ureda Pa{ali} Adnan

OSLOBO\ENJE nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.

KORAK NAPRIJED
Crucial Adrenaline Cache Solution
Ideja kori{tenja SSD-a kao alata za ke{iranje na koji se smje{taju ~e{}e kori{teni fajlovi, dok se ostali sadr`aji smje{taju na sporiji drive je odli~na, ali su korisnici ustanovili da uspostavljanje SSD cachea mo`e da bude nezgodno. Novo Adrenaline Solid State Cache rje{enje kompanije Crucial nudi elegantniji na~in za konfigurisanje ovakvog pode{avanja. Ono uklju~uje 50 GB m4 SSD, 3,5-in~ni adapter i softver. Prema navodima kompanije Crucial, sve {to je potrebno da se uradi je da se pove`e SSD sa mati~nom plo~om i instalira i pokrene softver. Od tog momenta softver preuzima komandu i sve radi besprijekorno i glatko.

43

Novi Gigabyte 3-u-1 tablet PC
Gigabyte je objelodanio kompletnu liniju svog novog hardvera, koji je namijenjen {irokoj publici. Najupe~atljiviji je 11-in~ni Booktop T1132N model, koji nudi 3-u-1 funkcionalnost i mo`e da radi kao notebook, tablet i desktop. Tako|er, ova kompanija je najavila i model T1006M, 10,1in~ni obrtni tablet-notebook, te 15-in~ni P232F Blu ray igra~ki notebook, kao i Booktop M2432 notebook, koji tako|er mo`e da se kombinuje sa desktop docking stanicom. 11,6-in~ni Booktop T1132N pokre}e Intel Core i5 procesor druge generacije uparen sa NVIDIA GeForce GT520M karticom, pri ~emu ona posjeduje 1 GB videomemorije. Ovaj model nudi i dual channel stereo zvu~nike i dva woofer zvu~nika.

Toshiba dynadock U3.0
Toshiba je najavila na CES doga|aju dva komada dodatne opreme koji poma`u korisnicima i poslovnim ljudima da pro{ire i optimizuju na~in na koji interaktuju sa svojim laptopima. Nova dynadock U3.0 univerzalna docking stanica i 15.6“ USB 3.0 mobilni monitor lako se povezuju sa bilo kojim Windows baziranim ra~unarom i obezbje|uju korisnicima pristup dodatnom velikom ekranu. Dynadock U3.0 je univerzalna USB 3.0a docking stanica i obezbje|uje korisnicima jednostavnu docking pogodnost koja uklju~uje samo jedan kabl i koja mo`e da izvodi ulogu centralnog huba za periferije i elimini{e postavljanje prekomjernog broja ure|aja na jednom desktop prostoru.

Canon VIXIA kamkorderi
Canon je najavio novu liniju koja se sastoji od {est VIXIA kamkordera visoke definicije koji koriste flash memoriju. Rije~ je o tri kompaktna VIXIA HF modela M serije, kao i tri VIXIA HF modela R serije namijenjena nezahtjevnim korisnicima. Fokusiraju}i se na do`ivljaj dru{tvenog umre`avanja, Canon je unaprijedio odabrane modele WiFi konektivno{}u, opcijom za snimanje videa u MP4 ili AVCHD formatu fajlova i kompletnom (DLNA) kompatibilnosti, obezbje|uju}i opcije za kreativnu videorazmjenu i upload fotografija. Canon je uklju~io opseg karakteristika koje }e pomo}i korisnicima da snimaju odli~an video i dijele sadr`aje, uklju~uju}i unaprije|eno snimanje pri niskom intenzitetu svjetlosti.

Alternativa pametnim telefonima

SpareOne radi na

Apple povla~i iPhone 4S iz kineskih prodavnica

obi~ne baterije
Najnoviji mobilni telefon SpareOne radi na AA baterije, a njegovi proizvo|a~i tvrde da baterije mogu trajati 15 godina. SpareOne je prikazan na Sajmu elektronike u Las Vegasu i proizveden je kao drugi plan ukoliko vam se pokvari najnoviji super hi-tech telefon. Po{to najnoviji telefoni imaju sve mogu}e dodatke pa predstavljaju mini ra~unare, pojava telefona koji nema nikakve aplikacije, ali ima dugotrajnu bateriju je novina, me|utim, proizvo|a~i tvrde da je neophodan, prenosi Daily Mail. Negativna strana telefona sa sve boljim aplikacijama jeste sve slabija baterija i proizo|a~i vjeruju da su prona{li rje{enje, a to je telefon ~ija baterija traje dugo. Proizvo|a~i savjetuju da se SpareOne telefon ostavlja u autu ili da se spakuje na putovanje radi osiguranja za neku hitnu situaciju. SpareOne mo`e biti pode{en tako da ima brojeve za slu~aj hitnih situacija na brzom biranju, kao i da ima servisne brojeve koji su dostupni bilo gdje na svijetu. Jedno punjenje AA baterija omogu}ava vam deset sati neprestanog pri~anja na telefon, {to nijedan smartphone ne mo`e. SpareOne ko{ta 49,99 dolara, a uskoro }e biti dostupan {irom svijeta.

Kupci se tukli s radnicima
Iz Applea su javili da obustavljaju prodaju iPhonea 4S u prodavnicama u Kini zbog toga {to su se o~ajni kupci tukli sa sigurnosnim radnicima i ga|ali jajima njihove prodavnice kako bi do{li do najnovijeg iPhonea. “Potra`nja za iPhoneom 4S je bila nevjerovatna i na{e zalihe u prodavnicama u Kini su gotovo nestale. Me|utim, nismo bili u mogu}nosti da otvorimo na{e radnje u Pekingu zbog ogromne gu`ve, a po{to `elimo sigurnost na{ih kupaca i uposlenika, iPhone 4S ne}e biti dostupan u prodavnicama u Pekingu i [angaju“, rekla je Carolyn Wu, glasnogovornica kompanije, prenosi AFP. Iz Applea nisu obrazlo`ili kada }e iPhone 4S biti dostupan.

Nove HyperX memorije Najbolja Samsungova plazma
Kako nije propustio priliku da do|e na CES i predstavi svoje novitete, Kingston je odlu~io da to budu novi dodaci HyperX seriji memorijskih modula koja je ovoj kompaniji donijela puno slave tokom prethodnih godina. Predstavljena su tri nova dodat ka ovim memorijskim modulima. Jedan od noviteta nosi uobi~ajen plavi hladnjak, naziv HyperX T1 i us mje ren je ka high-end korisnicima, a podr`ava i XMP 1.3 profil, {to zna~i da je potpuno overklokabilan. Navodi se da je maksimalan kapacitet svakog modula 8 GB, kao i da imaju ~vrste aluminijske hladnjake sa vertikalno-pro{irenim perajima. Drugi RAM novitet je HyperX modul sa crvenim hladnjakom umjesto plavog. Nazvan je HyperX Red Limited Edition, ima kapacitet od 8 GB, kao i radni takt od 1.600 MHz. Na kraju, Kingston je prikazao i demo HyperX Genesis quad-channel high-end me mo rij skih kitova za Sandy Brid ge-E platformu, sa ukupnim kapacitetom od 64 GB, {to zna~i da ima osam modula po 8 GB. Poznato je jo{ da je frekvencija ovih modula DDR3-2.400 MHz, dok Kingston nije otkrio dalje detalje kao {to su datum lansiranja ovih modula ili cijena. Samsungova PNE80000 plazma predstavlja kombinaciju novog dizajna okvira crne boje i pobolj{anih tehnologija displeja, {to kao rezultat daje najbolju plazmu koju je Samsung ikada stvorio. Model PNE8000 posjeduje tanki profil od 1,5 in~a i Sam sun gov Plasma +1 ultratanki dizajn okvira, {to smanjuje prostor izme|u okvira i sadr`aja ekrana, kao {to daje ve}u povr{inu ekrana, bez pove}anja veli~ine samog televizora. Okvir je ura|en u novoj titanijsko crnoj boji sa providnom bordurom koja podsje}a na kristal, zbog ~ega }e do`ivljaj zabave biti intenzivniji nego ranije. Korisnici }e imati priliku da vide neke od najdubljih crnih nijansi ikada dostignutih na Samsungovom televizoru, zahvaljuju}i inovativnom Real Black Pro panelu na modelu PNE8000. Novi panel predstavlja kombinaciju pobolj{ane strukture plazme i unaprije|enog softvera, tako da stvara tamniju crnu nijansu, izra`enije boje, ve}i kontrast i izvanredan kvalitet slike. Ova tehnolo{ka pobolj {a nja po ve}avaju najtamnije dijelove signala slike za 10 posto, stvaraju}i na taj na~in nevjerovatni kinematografski do`ivljaj. Kao i UNES8000 LED TV, model PNE8000 posjeduje Smart TV funkcije, 3D, pametnu interakciju i dvojezgreni procesor za izvr{avanje vi{estrukih istovremenih zadataka, {to ga ~ini vrhunskom plazmom. Svi Samsungovi televizori iz 2012. uskla|eni su sa energetskim standardima Energy Star® 5.1.

44

FELJTON

nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Mirko Pejanovi}: Pretpostavke ubrzanja integracije BiH u EU (1)

Sastavni dio
evropskog prostora
U sedmom poglavlju 2. dopunjenog izdanja knjige “Ogledi o dr`avnosti i politi~kom razvoju BiH”, koje }e uskoro iza}i iz {tampe u izdanju TKD “[ahinpa{i}“, autor elaborira najva`nije aspekte dru{tveno-istorijskih pretpostavki koje determini{u odvijanje procesa integracije dr`ave BiH i u EU i u NATO. Oslobo|enje feljtonizira dio ovog teksta
Sa svojom geografskom pozicijom Bosna i Hercegovina je sastavni dio evropskog prostora. U BiH se tokom istorijskog razvoja oblikovala multietni~ka i multikulturalna struktura dru{tva. Krajem 19. i po~etkom 20. stolje}a, Bosna i Hercegovina prolazi proces evropeizacije unutar Austro-Ugarske. U to vrijeme, uvedeni su prvi elementi moderne uprave u Bosni i Hercegovini. Odmah nakon okupacije 1878. godine za Sarajevo je usvojen prvi op{tinski statut, a za mnoge druge gradove su uspostavljene provizorne organizacije gradske op{tine kojih je 1881. bilo 50. „Novi op{tinski statut glavnog grada se ogledao velikom iscrpno{}u i regulisao je sve odnose prili~no detaljno, zbog ~ega je imao sasvim moderne karakteristike.” U vrijeme austrougarske uprave u BiH je izgra|ena ve}ina komunikacija, posebno `eljezni~ki saobra}aj, i prakti~no podignuta sva industrija.

1535. 1804. 1906.

NA DANA[NJI DAN

Engleski kralj Henri VIII preuzeo vrhovno poglavarstvo nad crkvom prema povelji koju je prethodno usvojio engleski parlament. Janji~arske starje{ine, dahije, koje su 1801. godine uzurpirale vlast u Beogradskom pa{aluku, po~ele su “sje~u knezova“ u poku{aju da sprije~e pobunu srpskog naroda. Taj tragi~ni doga|aj ubrzao je izbijanje Prvog srpskog ustanka. Ro|en gr~ki brodovlasnik Aristotel Onazis, jedan od prvih brodovlasnika u svijetu koji je po~eo gradnju brodova-tankera za prevoz nafte, na ~emu je stekao ogromno bogatstvo. Poznat je i po dugogodi{njoj ljubavnoj vezi s ~uvenom operskom pjeva~icom Marijom Kalas i po `enidbi sa @aklinom Kenedi, udovicom biv{eg predsjednika SAD-a D`ona Kenedija, koji je 1963. ubijen u Dalasu.

1918.

Gamal Abdel Naser

1908. 1912.
gandni leci.

Ro|en ameri~ki fizi~ar ma|arskog porijekla Eduard Teler. Radio je u atomskoj laboratoriji u Los Alamosu i smatra se izumiteljem ameri~ke hidrogenske bombe. Tokom italijansko-turskog rata (191112) prvi put ba~eni iz aviona propa-

1919. 1943.
MODERNE MRE@E Uspostavljanje moderne po{tanske, telegrafske i telefonske mre`e u bosanskim gradovima bila je druga va`na odrednica modernizacijskog procesa
osnov za izgradnju „zajedni{tva“ kod pripadnika svih vjerskih opredjeljenja. Do zna~ajnih promjena u doba austrougarske uprave do{lo je i u pogledu modernizacije urbane osnove gradova. Izgradnja vodovoda i kanalizacije, pobolj{anje infrastrukturne i saobra}ajne mre`e, gradska rasvjeta i osnivanje javnih ustanova, poput {kola, bolnica, kasarni i po{ti bile su neke od karakteristika procesa modernizacije. „Do po~etka Prvog svjetskog rata u 26 bosanskohercegova~kih gradova izgra|ena je moderna vodovodna mre`a, koja je znatno pobolj{ala higijenske uslove u zemlji. Novac potreban za modernizaciju je dijelom skupljen od stanovni{tva, a dijelom od dr`ave i to iz vojnog bud`eta ili od religijskih zajednica.“ Uspostavljanje moderne po{tanske, telegrafske i telefonske mre`e u bosanskim gradovima bila je druga va`na odrednica modernizacijskog procesa. Do 1914. godine 32 grada su priklju~ena na telefonsku mre`u, a 1914. Sarajevo je telefonskom mre`om povezano sa Be~om, {to je zna~ilo jo{ jedan korak u integraciji Bosne i Hercegovine u Austro-Ugarsku monarhiju. Iako su gradovi, uprkos ovim promjenama, u osnovi zadr`ali tradicionalnu poljoprivrednu strukturu, uporedo je raslo moderno gra|ansko dru{tvo, evropski grad. U knjizi „Arhitektura stambenih palata austrougarskog perioda u Sarajevu“ Borislav Spasojevi} va, lorizuje arhitektonski zna~aj objekata izgra|enih u doba austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini, navode}i da su od 4.446 stambenih objekata u dru{tvenoj svojini, 1.472 iz perioda austrougarske uprave, {to predstavlja preko 33 % od ukupnog broja. Spasojevi} isti~e da je dolaskom Austro-Ugarske Sarajevo po~elo postajati evropski grad, sa svim njegovim kvalitetama i manama.

U Berlinu poslije neuspjelog ustanka ubijene vo|e njema~kog radni~kog pokreta Roza Luksemburg i Karl Libkneht. Ameri~ke trupe u Drugom svjetskom ratu potisnule Japance s pacifi~kog ostrva Gvadalkanal i time zaustavile njihovo napredovanje prema Australji.

Ro|en Gamal Abdel Naser, predsjednik Egipta od1956. do smrti 1970, tvorac modernog Egipta i jedan od osniva~a Pokreta nesvrstanih. Bio je jedan od vo|a zavjereni~ke organizacije “slobodni oficiri“ i inicijator udara u julu 1952. kojim je svrgnut kralj Faruk I. Nacionalizovao je 1956. Suecku kompaniju.

1971. 1992. 1993.

Predsjednici Egipta i Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSR Anvar el Sadat i Nikolaj Podgorni sve~ano otvorili Asuansku branu na rijeci Nil. Radovi na tom kapitalnom objektu hidroenergentskog i melioracionog sistema trajali su 11 godina. Evropska zajednica priznala biv{e jugoslovenske republike Sloveniju i Hrvatsku kao nezavisne dr`ave. SAD naredile pomorsku blokadu Haitija, uz obrazlo`enje da talas izbjeglica iz te zemlje mo`e dovesti do masovnog gubitka `ivota u moru. U Ra~ak na prona|ena tijela 45 Al ca, za ~ije 1999.snasegelubezbanadnosKosovusu ubistvo optu`ene srpske bje ti. Iako ekspertiza fin-

1929.

Martin Luter King

Prva postrojenja
„U Vare{u i Zenici podignuta su prva moderna postrojenja crne metalurgije, a u okolini Tuzle, koja je bila povezana `eljezni~kom prugom sa Dobojem, nastao je manji industrijski bazen.” (Juzba{i}, 2002:144). Zemaljska vlada je po~ela uspostavljati i novu, modernu i obimniju administraciju. Iako je tradicija po{tivanja principa proporcionalne politi~ke zastupljenosti tri konfesionalne zajednice etablirane kroz miletski sistem za vrijeme osmanske uprave u Bosni nastavila svoje postojanje kroz model politi~kog konfesionalizma, u vrijeme austrougarske uprave su zapa`eni poku{aji razvitka zajedni~ke dr`avne ideologije. Politiku izgradnje svijesti o dr`avnosti, odnosno „bosanstvu“ najvi{e je zagovarao Benjamin Kallay, zajedni~ki ministar finansija. U vrijeme Kallaya uspostavljene su osnove modernog {kolskog sistema. Posebno te`i{te je stavljeno na uspostavljanje interkonfesionalnih osnovnih {kola koje su predstavljale dobar

skih patologa koje je anga`ovala Evropska unija nije dokazala da se radi o masakru nad civilima, ovaj doga|aj je presudno uticao na dono{enje odluke o bombardovanju Jugoslavije od NATO-a 1999.

U te kon tal u Beogradu ubijen @eljko Ra`nato 2000.milipredvorjejudihocalauIntervimatinenvi} Arto- kan vo|a para tarnih ni rato na pros ru biv{e Jugoslavije i lider Stranke srpskog jedinstva. Ra`natovi} je bio optu`en pred Me|unarodnim sudom za ratne zlo~ine u Hagu.

nat Kambod`e je za for mi sastav od 2001.Seranjurotribunaladidoniiojiljenogkonti olikam--bod`anskih i me|una dnih su ja ko }e sudi deri

Ro|en ameri~ki baptisti~ki sve{tenik Martin Luter King, borac za gra|anska prava. U borbi za ravnopravnost crnaca u SAD-u koristio je gandijevske metode nenasilja i gra|anske neposlu{nosti. Ubijen je 4. aprila 1968. u Memfisu uo~i promocije “Kampanje siroma{nih“ koju je po, krenuo po~etkom te godine. Dobitnik Nobelove nagrade za mir 1964.

Najzahtjevnija misija
U Bosni i Hercegovini se, dakle, kroz istoriju gradilo iskustvo i tradicija multikulturnog `ivota i me|uetni~ke tolerancije, koje mo`e ja~ati ideju integracije i zajedni~ke egzistencije naroda i dr`ava u Evropskoj uniji. Specifi~nost bosanskohercegova~kog dru{tva, geostrate{ki polo`aj Bosne i Hercegovine, a posebno ~injenica da je Bosna i Hercegovina u vremenu rata od 1992. do 1995. bila izlo`ena politi~koj, ekonomskoj i demografskoj destrukciji, uslovili su da me|unarodna zajednica nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine, u Bosni i Hercegovini uspostavi svoju do tada najve}u i najzahtjevniju mirovnu misiju.
(Sutra: Raspad Jugoslavije)

ma Crvenih Kmera za zlo~ine po~injene tokom njihove vladavine od 1975. do 1979, kada je umrlo od gladi, bolesti ili bilo ubijeno oko 1,7 miliona Kambod`anaca. Umro britan specijalnih snaga tokom Dru 2001.rata,skihLeojeMarks, {ef kriptosigrafanostigog svjetskog koji unapre|enjem gur ratnih {ifara spasao `ivote mnogih tajnih agenata. obilje`ili 10 na rodnog neza ti njiho 2002.{iHrvatipriznanjakrvogovidisnosme|unaveto- 1973. dr`ave, izraziv `aljenje zbog proli}a tokom ra Golda Meir va 90-ih godina, ali i ubje|enje da su bili u pravu {to su se izdvojili iz Jugoslavije.

Mirko Pejanovi} je ro|en 1946. u Matijevi}ima, op{tina Kladanj. Srednju {kolu zavr{io je u Tuzli, a studij sociologije na Fakultetu politi~kih nauka Univerziteta u Sarajevu. Na ovom fakultetu je zavr{io postdiplomski studij i odbranio doktorsku disertaciju 1988. Redovni je profesor na FPN-u u Sarajevu na predmetima Lokalna i regionalna samouprava, Evropske integracije, Teorijski koncepti i modeli lokalne samouprave u dr`avama EU, Javna uprava u BiH, Participacija gra|ana u odlu~ivanju o javnim poslovima u lokalnoj zajednici. Objavio je sedam knjiga i vi{e od 250 stru~nih i nau~nih radova.

2006. 2006. 2010.

Umro kuvajtski emir, {eik D`aber Al Sabah (80). Za novog {efa dr`ave imenovan je prestolonasljednik {eik Saad Al Aabdulah Al Sabah. Ljekarka Mi{el Ba{ele, socijalista i biv{a politi~ka zatvorenica, pobijedila je na predsjedni~kim izborima u ^ileu i postala prva predsjednica ove dr`ave. Umro ameri~ki fotograf Denis Stok, poznat po fotografijama holivudskih zvijezda i d`ez muzi~ara. Serija fotografija legendarnog glumca D`ejmsa Dina spada u njegove najpoznatije radove.

Izraelski premijer Golda Meir u Vatikanu razgovarala s papom Pavlom VI, koji je tom prilikom rekao da podr`ava me|unarodni status Jerusalema. To je bio prvi susret jednog predsjednika vlade jevrejske dr`ave s poglavarom Rimokatoli~ke crkve.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.

OGLASI

45

46

SPORT

nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

FK Sarajevo ostao bez veznjaka

Travnik sa novim trenerom starta sa pripremama

Arapovi} tra`i napada~a,

stopera, veznjaka...
Odmah gostujemo Zrinjskom, potom do~ekujemo Olimpic, pa idemo Kozari • Iz tri susreta `elim najmanje ~etiri boda • Ako bismo slavili u Gradi{ci, na{ bi cilj bio znatno bli`i
Husnija Arapovi}, novi trener Travnika, ovih dana obilazi turbeta, dovi{ta, dijeli sadaku gdje god stigne. Iskusni je trener preuzeo tim kojeg samo ~udo mo`e spasiti od ispadanja u ni`i rang u godini kada slave vrijedan jubilej (90 godina postojanja). Iako je kao selektor B reprezentacije imao uspjeha na turnirima po Maleziji, Indiji, Iranu, Jordanu, na doma}oj sceni nosi neugodnu hipoteku. Sa Vele`om je preselio u ni`i rang, tako|er i sa prvoliga{em Vitezom, a kakanjski Rudar nije uveo u elitno dru{tvu. Ni na Ko{evu ga ne pamte u dobrom svjetlu. Najbolje je rezultate pravio u Zenici kada je sa Mehmedom ^olakom vodio Tolju, Hrnji}a, Karagi}a, Smriku... Danas je prozivka na Piroti. “Vjerujem u ~udo! Do{ao sam da ostvarim cilj, a to je opstanak u ligi“, optimista je Arapovi}, unato~ odlasku nekoliko stan{ao na Kosovo, ali on bi se trebao vratiti u Travnik.” Tra`i nove igra~e u svim linijama... “Treba mi jedan stoper, veznjak i napada~. To je najnu`nije. Ostatak tima ~init }e postoje}i igra~i, zatim mladi}i iz vlastite {kole. Trebam fajtere, ratnike, one koji }e ginuti na Piroti i na gostovanjima.” Raspored mu ne ide na ruku. “Odmah gos tu je mo Zrinj skom, potom do~ekujemo Olimpic, pa idemo Kozari. Iz tri susreta `elim najmanje ~etiri boda. Ako bismo slavili u Gradi{ci, na{ bi cilj bio znatno bli`i. Nismo najugro`eniji. Imamo 13 bodova, ali bi}emo ispred Kozare, Slavije, Slobode, Leotara, GO[Ka” optimisti~ki zra~i iskusni Ara, povi}. Pomo}nike jo{ nije odabrao jer mu se nude brojna trenerska imena, ba{ kao i igra~i, od Triglava do \ev|elije.
S. SINANOVI] Korektan rastanak sa bordo klubom: Damir Koja{evi}

Koja{evi} u Budu}nosti (P)
Doskora{nji veznjak Sarajeva Damir Koja{evi} (24) nastavi}e ka ri je ru u pod go ri~koj Bu du}nosti narednu godinu i po. Ovaj fudbaler igrao je za bordo sastav od polovine 2010. i kazao da mu je period proveden na Ko{evu ostao u lijepom sje}anju. „Dogovorio sam prelazak u Budu}nost, koja mi je ponudila bolje uslove. Sarajevo mi je dozvolilo odlazak jer je dobilo novac, koji }e iskoristiti za pla}anje ~etiri-pet igra~a. U slu~aju novog transfera, Sarajevo }e imati pravo na odre|eni procenat. Svi su zadovoljni. Hvala ljudima iz kluba, koji su bili korektni prema meni, a posebno navija~ima. Mo`da se nekada vratim u bordo tim“, izjavio je Koja{evi}, koji je ju~e otputovao u Podgoricu. Recimo i to da je desni bo~ni fudbaler Sarajeva Denis ^omor (22) odigrao prvu probnu utakmicu za ruski Spartak iz Nalchika, koji je pora`en od Mordovije sa 1:3. Me~ je odigran u Antaliji, gdje se Spartak priprema za novu sezonu, a ^omor je nastupio u drugom poluvremenu
Z. R.

Husnija Arapovi}: Vjerujem u ~udo

dardnih igra~a. “Oti{li su Ive{i}, Doli}, Badrov, Karali}... Sve su to kvalitetni igra~i. I ‘mali’ Red`epi je oti-

Sr|an Stani} i Hadis Zubanovi} u humanoj akciji

Slavija u novom proljetnom ruhu

Dragan Kulina aktivan i na bolovanju
Trener Zoran Erbez ima dobar tim, a mi }emo osigurati sve potrebne uslove za kvalitetne pripreme, kako bi se izborio opstanak u ligi, izjavio je Kulina
Dragan Kulina, ~lan Komiteta N/FSBiH i za{titni znak Slavije, za ~ijeg je predsjedni~kog mandata tim iz Isto~nog Sarajeva osvojio Kup BiH, igrao u Evropi, vjeruje u beri}etnije proljetne dane na nogometnoj sceni. Iako je zbog bolova u prstu desne noge u svojevrsnom “ku}nom pritvoru“ Kulina radi za klub i za , N/FSBiH. “@ao mi je {to ne mogu u Beograd na Miljani}evu sahranu. Bolovi su ja~i od moje `elje“, `ali Kulina. Nakon konsolidovanja uprave, manje je brige za budu}nost Slavije. “Gojko Dra{kovi} je ozbiljno shvatio predsjedni~ku poziciju. Okupio je dobar tim ljudi. Tu je i Zdravko [avija, prekaljeni sportski radnik, koji je KK Slavija uveo u Prvu ligu. Ima jo{ dosta entuzijasta i sposobnih ljudi koji rade na ostvarenju cilja.” A, on je opstanak Slavije u elitnom rangu. Po svaku cijenu. “Slavija se nije bavila ne~asnim radnjama i zato smo bodovno zaostali. Nas su zakidali i ku}i i na strani. Sada smo svi iskusniji, trener Zoran Erbez ima dobar tim, a mi }emo osigurati sve potrebne uslove za kvalitetne pripreme, kako bi se izborio op-

Stani} i Zubanovi} sa zadovoljstvom u~estvovali u humanoj akciji

Skupljan novac za Harisa Tvrtkovi}a
Prvotimac @eljezni~ara Sr|an Stani} i nekada{nji fudbaler tima sa Grbavice Hadis Zubanovi} u~estvovali su u subotu u humanitarnoj akciji “Danas vas slu`i... “ ~ime se sakupljao novac za Harisa Tvrtkovi}a (14), kojem je potrebna operacija nakon te{ke povrede prije nekoliko mjeseci kada ga je udarilo vozilo Hitne pomo}i. Akcija je odr`ana “u Galeriji “Boris Smoje“ u Saraje, vu i sakupljeno je 260 KM za sat vremena. Za lije~enje Tvrtkovi}a, koji je navija~ @eljezni~ara, potrebno je 21.108 eura.

Foto: S. GUBELI]

Dragan Kulina: Erbez }e ostvariti cilj

stanak u ligi“ izjavio je Kulina. Za , trenera Erbeza je “sretna“ okolnost {to se nije povrijedio neko od igra~a, a jo{ ve}a sre}a {to ima Kulinu u Upravom odboru.
S. Si.

Allegri u Milanu do 2014.
Nakon vi{e mjeseci medijskih naga|anja i pregovora, aktuelni trener Milana Massimiliano Allegri (44) potpisao je dvogodi{nje produ`enje ugovora i sjedi}e na klupi rossonera do juna 2014. Prethodni Allegrijev ugovor isticao je na kraju sezone i naga|alo se kako bi biv{i trener Cagliarija uslijed dugih i, vjerovalo se, neuspje{nih pregovora s klubom, ipak mogao napustiti San Siro. No, na kraju je do{lo do produ`enja saradnje, {to su i potvrdili iz redova rossonera. U premijernoj sezoni na klupi Allegri je odveo Milan do prvog scudetta nakon 2004, a tokom pregovora oko nastavka saradnje stalno je nagla{avao kako `eli ostati.

Navija~i Sarajeva kupovali dresove
U FK Sarajevo po~ela je ju~e prodaja novih dresova Lescona, koji oprema sve kategorije ko{evskog premijerliga{a. Sa navija~ima bordo tima koji su me|u prvima kupovali dresove dru`ili su se kapiten Sedin Torlak, najbolji strijelac u jesenjoj polusezoni Emir Obu}a i Kenan Hand`i}. Ovom doga|aju prisustvovali su svi igra~i Sarajeva.

Emir Obu}a, Kenan Hand`i} i Sedin Torlak na promotivnoj prodaji dresova Foto: S. GUBELI]

OSLOBO\ENJE nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.

SPORT
VIJESTI

47

Zimski kamp N/FSBiH selekcije U-17

Kandidati u Me|ugorju
Selektor Sakib Malko~evi} sa saradnicima Du{kom Petrovi}em, Admirom Ad`emom i Goranom Bra{ni}em, okupio je 34 kandidata, koji }e u SRC-u Circle odraditi {est treninga
Nakon odli~no obavljenog posla stru~nog {taba juniorske selekcije BiH (godi{te 1994), u Me|ugorju od 13. do 16. ovog mjeseca boravi selekcija U-17 (godi{te 1996). To je nastavak zacrtanog rada i ciljeva odr`avanja zimskog kampa u organizaciji N/FSBiH. Selektor Sakib Malko~evi} sa saradnicima Du{kom Petrovi}em, AdmiromAd`emom i Goranom Bra{ni}em, okupio je 34 kandidata, koji }e u SRC-u Circle odraditi {est treninga, kako bi se {to uspje{nije selektirala ova reprezentacija i napravio kostur ekipe za naredne kvalifikacije.

@ur`inov u Zrinjskom do ljeta
Igor @ur`inov ostaje u Zrinjskom do ljeta. On je postigao dogovor sa rukovodstvom mostarskog kluba i u narednoj polusezoni nastavi}e igrati za plemi}e. U zimskoj pauzi pominjala se mogu}nost njegovog prelaska u Olimpic i Borac, no @ur`inov ne}e promijeniti sredinu.

Plan rada
Selekciju je u Me|ugorju do~ekao Denijal Piri}, tehni~ki direktor N/FSBiH, koji je igra~ima i stru~nom {tabu po`elio sretan i uspje{an rad te odr`aoveomazanimljivo predavanje o temi Periodizacija i zna~ajzimskogkampa, kao i na koji na~in treba pretvorititelenta u reprezentativnogigra~a. Tako|er, plan rada i boravka u kampu obrazlo`io je koordinator N/FSBiH Murat Jaha, a u ve~ernjim satima, nakon prvog treninga, svojutemuPravilanogometne igreimao je sudijskiinstruktor i biv{i FIFA sudija D`emal ^alija. U subotu poslije podne je u Me|ugorje stigao i doktor Adnan Had`imuratovi}, koji}e pregledati i razgovarati sa svim igra~ima, a do krajaboravka ove selekcijepredavanje}e odr`ati ibiv{ilegendarniigra~ i trenermostarskogVele`a,
Denijal Piri} se obratio stru~nom {tabu i igra~ima

Rodriguez propu{ta me~ sa Realom U Me|ugorju 34 igra~a
Golmani: Enes Kurtanovi} (Sarajevo), Dejan Ind`i} (Rudar - Prijedor), Goran Kara~i} (Zrinjski) i Aid Vehabovi} (^elik Zenica); igra~i: Adel Halilovi} (Red Bul - Austrija), Amar Heri} (^elik - Zenica), Elmedin Ejubovi}, Kerim Memija i Adi Kla~ar (svi @eljezni~ar), Anes Kurtanovi}, D`enis [uman, Samir Radovac i Amar Burovi} (svi Sarajevo), Mladen Perovi} (Slavija - I. Sarajevo), Adi Markovi} (Stavanger - Norve{ka), Goran Ratkovi} (Borac - B. Luka), Sulejman Isi} (Vele` - Mostar), Ilija Kova~evi} i Aleksandar Popovi} (oba Kozara - B. Gradi{ka), Ilija ^ovi} i Stipo Lon~ar (oba [iroki Brijeg), Marko Miholjevi} i Marko Simovi} (oba Leotar - Trebinje), Haris [i{i} (Sloboda - Tuzla), Edis Tahiri i Almir Aganspahi} (oba Olimpic - Sarajevo), Emir Gluhali} (Zagreb - Hrvatska), Belmin Mazi} (Slaven - @ivinice), Miroslav Baoti} (Ora{je), D`enis Halilovi} (Nor~eping - [vedska), Eldin Mevki} (Klub 7 - Tuzla), Emanuel Vlahi} - Pulji} (Zrinjski - Mostar), Marko Pervan (Adriatic - Split) i Ahmed Opardija (Lokomotiva - Zagreb). a danas koordinator omladinskih selekcijaZrinjskogFranjoD`idi} o temiRazvojni put mladognogometa{a od pionira do prvog tima. Napada~ Barcelone Pedro Rodriguez (24) pauzira}e tri naredne Barcelonine utakmice zbog povrede u revan{u Kupa kralja kod Osasune u ~etvrtak. [panski reprezentativac povrijedio je butni mi{i} lijeve noge, zbog ~ega }e morati mirovati desetak dana, pokazala su najnovija testiranja. To }e zna~iti da }e propustiti prvenstvene utakmice protiv Betisa i Malage, kao i prvi ~etvrtfinalni duel Kupa kralja protiv Reala na Santiago Bernabeuu u srijedu. Ove sezone Rodriguez je postigao {est golova u 19 nastupa u svim takmi~enjima.

Velika `elja
Selektor Sakib Malko~evi} je u svom izlaganju po`elio igra~ima sretan rad i da ostave {to bolji dojam o svojim kvalitetima, istakav{i da mu je velika`eljaostvaritiuspjeh u narednimkvalifikacijama i pro}i u drugielitnikrug i da se nada da }e stru~ni {tab imati priliku odabrati one najbolje. Na{a selekcija U-17 nalazi se u 5. grupi evropskih kvalifikacija, u kojoj su jo{ Gr~ka, Francuska i Slovenija. Doma}ini smo grupe, a turnir se igra od 24. do 29. septembra ove godine. S. SPAHI]

Faruk Had`ibegi}, ambasador bh. fudbala

Na sahrani Miljani}a i delegacija N/FSBiH
Delegacija Nogometnog saveza u najja~em sastavu oti}i }e u Beograd (utorak) na sahranu legendarnom treneru Miljanu Miljani}u. Uz Ivicu Osima, predsjednika Komiteta za normalizaciju, bit }e jo{ generalni sekretar Jasmin Bakovi}, selektor Safet Su{i}, Du{ko Bajevi}, Faruk Had`ibegi}... “Miljan nas je zadu`io. Miljani} je bio moderan trener, pedagog, u pravom smislu stru~njak. Svi su ga zvali ^i~a, iz po{tovanja. U njegovo vrijeme kroz reprezentaciju je pro{lo dvadesetak igra~a iz BiH, od [kije Katalinskog, Mari}a, Bajevi}a, Had`iab di}a, Me {ko vi}a, pa ova generacija u kojoj smo bili Su{i}, Paja, Vaha, [ljivo, ja... Znam da i Osim ima najbolja iskustva sa Miljani}em. Najmanje ~ime mo`emo da mu zahvalimo jeste da ga ispratimo“ rekao , je Faruk Had`ibegi}, ambasador bh. fudbala.
S. Si. Faruk Had`ibegi}: Zahvalanost Miljani}u

Kameni pre{ao u Malagu
Kamerunski 27-godi{nji golman Carlos Kameni kompletirao je transfer iz Espanyola u Malagu, potvrdio je sada ve} njegov biv{i klub na svojoj internet-stranici. Kameni je branio sedam i po sezona u Espanyolu, a sada je potpisao dvoipogodi{nji ugovor za Malagu. Prema {panskim medijima, kamerunski golman odlazi bez od{tete, ali }e Espanyol obogatiti svoj ra~un ovisno o njegovim igrama i Malaginom plasmanu na kraju sezone. U redovima Espanyola, u koji je stigao 2004. iz Le Havrea, Kameni je ostvario najve}i uspjeh 2006. osvajanjem Kupa kralja. Za kamerunsku reprezentaciju dosad je sakupio 63 nastupa.

Po~inje prvi teniski Grand Slam turnir sezone

\okovi} i Clijsters brane titule
Sejo Bu~an, najzvu~nije poja~anje Olimpica

Banju Luku sam napustio zbog donera

48

SPORT
ENGLESKA
Premiership uta pob ner por 21. kolo d:p-g bod

nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

PREMIERSHIP Tottenham kiksao protiv Wolverhamptona

1. Manch. City 2. Manch. United 3. Tottenham 4. Chelsea 5. Arsenal 6. Liverpool 7. Newcastle 8. Stoke 9. Norwich 10. Ever ton 11. Sunderland 12. Aston Villa 13. Swansea 14. Fulham 15. WBA 16. Wolverham. 17. Blackburn 18. QPR 19. Bolton 20. Wigan

20 21 21 21 20 21 20 21 21 21 21 21 20 21 21 21 21 20 21 20

15 15 14 12 11 9 9 8 7 7 6 5 5 5 6 4 4 4 5 3

3 3 4 4 3 8 6 6 7 4 6 9 8 8 4 6 5 5 1 6

2 3 3 5 6 4 5 7 7 10 9 7 7 8 11 11 12 11 15 11

56:16 52:20 39:21 40:25 36:28 24:18 29:25 22:31 32:36 21:25 27:24 23:27 20:23 23:29 20:30 23:37 32:44 19:35 25:46 18:41

48 48 46 40 36 35 33 30 28 25 24 24 23 23 22 18 17 17 16 15

United ubjedljiv

protiv Boltona
Golom Lamparda, Chelsea osvojio puni plijen protiv Sunderlanda na doma}em terenu • Liverpool i Stoke odigrali bez pogodaka
Manchester United ubjedljivo je nadigrao Bolton sa 3:0 u 21. kolu fudbalskog prvenstva Engleske, ~ime se bodovno izjedna~io sa grad skim ri va lom Cityem, koji zauzima vode}u poziciju i igra}e u ponedjeljak protiv Wigana na gostovanju. Ekipa sa Old Trafforda povela je preko legendarnog napada~a Paula Scholesa, koji je u fini{u prvog poluvremena pogodio protivni~ku mre`u i pokazao da }e puno zna~iti ekipi u nastavku sezone nakon povratka na teren. U 22. minuti izabranici Alexa Fergusona propustili su odli~nu {ansu za vodstvo nakon {to je ma|arski golman Boltona Adam Bogdan odbranio penal Wayneu Rooneyu. Doma}in je potvrdio osvajanje punog bodovnog plijena u drugom poluvremenu, kada su se Danny Wellbeck u 74. i Michael Carrick u 83. minuti me~a upisali u strijelce. na gostiju Hennesseya. Liverpool i Stoke odigrali su nerije{eno 0:0 u slaboj utakmici na Anfieldu. Podjela bodova je najrealniji ishod utakmice u kojoj je doma}in imao terensku inicijativu. Redsi su mogli do pobjede u 78. minuti, ali je Dirk Kuyt glavom {utirao pored gola sa desetak metara. Isti igra~ ponovo je bio neprecizan pet minuta kasnije kada je pucao glavom iskosa sa desne strane. Golman bh. reprezentacije i Stokea Asmir Begovi} posmatrao je ju~era{nji duel sa klupe za rezerve. Chelsea je nadigrao Sunderland sa 1:0 na doma}em terenu. Jedini pogodak postigao je Frank Lampard u 13. minuti. [panac Juan Mata uposlio je Fernanda Torresa, koji je makazicama pogodio stativu. Lopta je pala pred Lamparda, koji ju {alje u mre`u za pobjedu tima sa Stamford Bridgea.
Z. R.

Rezultati Aston Villa - Ever ton 1:1 (Bent 56 - Anichebe 69) Blackburn - Fulham 3:1 (Pedersen 45, Dunn 46, Formica 79 - Duff 56) Chelsea - Sunderland 1:0 (Lampard 13) Liverpool - Stoke 0:0 Manchester United - Bolton 3:0 (Scholes 45, Welbeck 74, Carrick 83) Tottenham - Wolverhampton 1:1 (Modri} 51 - Fletcher 22) WBA - Norwich 1:2 (Long 68pen - Surman 43, Morison 79) Nedjelja Newcastle - Queens Park Rangers Swansea - Arsenal Ponedjeljak Wigan - Manchester City

Luka Modri} pogodio za remi Spursa u me~u sa Wolvesima

Reuters

UEFA nare|uje Sportingu

Uklonite
fotografije navija~kog
Evropska nogometna federacija (UEFA) naredila je portugalskom Sportingu da ukloni zidne fotografije koje ukra{avaju tunel na stadionu Jose Alvalade. “Scene koje su prikazane na fotografijama su protivne vrijednostima po{tovanja i to le ran ci je ko je pro mi~e UEFA“, sto ji u sa op {te nju UEFA. Fotografije koje se nalaze na zidovima tunela prikazuju skupinu maskiranih navija~a u sukobu sa za{titarima. Jedan navija~, pak, u ruci dr`i baklju koja je zabranjena na stadionima. “UEFA ima nultu toleranciju prema nasilju, a ove foto gra fi je po ka zu ju, u naj manju ruku, blagi stav Sportinga prema navija~kim izgredima“, dodaje se u saop{tenju. Iz lisabonskog kluba zasad nisu komentirali zahtjev UEFA, ali su ranije poru~ili da fotografijama pokazuju po{tovanje prema navija~ima i klupskoj historiji.

Tottenham je na White Hart Laneu kiksao protiv 16-plasirane ekipe prvenstva - Wolvesa. Steven Fletcher doveo je goste u vodstvo u 22. minuti nakon asistencije Rogera Johnsona. Bio je to deveti pogodak Fletchera ove

sezone u jednom od rijetkih izleta gostiju u protivni~ki {esnaesterac. Favorit je izjedna~io po~etkom nastavka. Gareth Bale je poslao upotrebljivu loptu za Luku Modri}a, koji je prizemnim udarcem savladao golma-

Ivica Osim o najve}em italijanskom derbiju

Zbog Ranierria
navijam za Inter
Veliki italijanski derbi me~ Intera i Milana pobudio je pa`nju i bh. sportske javnosti. Ivica Osim, predsjednik Komiteta za normalizaciju NSBiH, sa u`itkom }e gledati sudar dva stru~njaka, mla|eg Alegria i prekaljenog trenerskog “vuka“ Klaudia Ranierria. Legendarni [traus ne}e biti neutralan u ve~era{njem susretu. “Cijenim ja mla|e trenere, pogotovo ove poput Gvardiole i Alegria, ali moje simpatije su na strani Ranierria. Stalo mi je da taj ~ovjek pobijedi. Napatio se u ovom poslu. Ovo su utakmice gdje nema favorita. Nebitno je gdje je ko na tabeli, koje u boljoj formi. Ne{to kao @eljo i Sarajevo. Da se malo na{alim. Obje ekipe imaju vrsne igra~e, trka~e i znalce. Recimo Zlatana Ibrahimovi}a je milina gledati. Pogotovo lako}u kojom sve radi, pokrete, driblinge, pasove, zavr{nicu... Ove utakmice su za u`iva-

nasilja

Ivica Osim: Ibrahimovi}a je milina gledati

nje, ali i da svi ne{to nau~imo. Na`alost, kod nas je prevelika pauza, pa nam ovakvi derbiji

dobro do|u da u`ivamo gledaju}i druge“, najavio je Osim itaS. Si. lijanski derbi.

Menad`er argentinskog fudbalera tvrdi
Iako je dopredsjednik aktuelnog talijanskog prvaka Milana Adriano Galliani nedavno posve odbacio mogu}nost dovo|enja Carlosa Teveza na San Siro, igra~ev menad`er Kia Joorabchiantvrdisuprotno. Naime, Galliani je nakon odluke o zadr`avanju Alexandrea Pata u klubu i odbijanja PSG-ove ponude za transferom odbacio mogu}nost Tevezovog dolaska iz Manchester Citya, ali Joorabchian insistira da pregovori dva kluba jo{ nisu zavr{eni.

Tevez mo`da zavr{i u Milanu

Milan ga `eli dovesti na posudbu do kraja sezone: Carlos Tevez

„Razgovori izme|u Milana i Manchester Citya jo{ nisu gotovi, bi}e jo{ sastanaka, ali moramo

~ekati“ rekao je Tevezov agent za , Tuttosport. Pored Milana za dovo|enje njegovog klijenta zainteresovan je i Corinthians. „Carlitos ima golem dug prema Corinthiansu, ali moraju prihvatiti da on `eli igrati za Milan.“ Najve}a prepreka u realizaciji transfera na relaciji City-Milan je {to italijanski klub `eli dovesti argentinskog napada~a na posudbu do kraja sezone, dok gra|ani insistiraju na trajnom transferu.

Sa{a Papac pobijedio sa Rangersom
Na{ re prezentativac Sa{a Papac odigrao je svih 90 minu ta u po bje di Glas gow Rangersa u gostima kod St. Johnstona sa 2:1 u utakmici 23. kola prvenstva [kotske. Trijumf gostima donio je hrvatski reprezentativac Nikica Jelavi}, koji je postigao dva gola u 23. i 81. minu ti, dok je za do ma}e Bo ca ne gra po go dio vlas ti tu mre`u u 68.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.

SPORT

49

Rukometne kvalifikacije za SP 2013: BiH gostuje kod Gr~ke u Solunu

Prce: Mo`emo i
moramo pobijediti
Rukometna reprezentacija BiH ve~eras u Solunu u 19 sati igra}e protiv Gr~ke za prolaz u bara` SP-a 2013. u [paniji u svojoj posljednjoj kvalifikacionoj utakmici grupe 6. Me|u na{im reprezentativcima prisutna je velika nada da }e realizovati zacrtani cilj. Ipak, osim optimizma koji je oduvijek bio dobar saveznik na psiholo{koj ravni, kao i pored dobre igre na terenu, mora}e se prikazati i visok stepen hladnokrvnosti u predstoje}em ratu `ivaca budu}i da se o~ekuje usijana atmosfera svih 60 minuta.

Sastav bh. tima
Sastav bh. tima: Tahirovi}, Grahovac, ^elica, Stojanovi}, Malinovi}, Prce, Vra`ali}, Ivan Kara~i}, Doborac, Pani}, Toromanovi}, Veli}, Harmandi}, Kukrika, Miki}, Vranje{. Selektor: Dragan Markovi}.

Znam da nas ~eka vatrena publika i puna dvorana, ali ve}ina nas je dovoljno iskusna i znamo se nositi sa takvim pritiskom. O~ekujem na{u pobjedu. Sve je do nas, kazao je bh. reprezentativac Nikola Prce
moramo ponovo pobijediti. Nisu rukometna sila. Mo`emo se s njima nositi. Ukoliko bude provokacija, udaranja i sli~no, to za mene ne}e biti prvi put. Garantujem da me ne}e isprovocirati, ali to ne mogu za ove mla|e iz na{e reprezentacije.“ Govore}i o neubjedljivom trijumfu koji sigurno nije dovoljan za miran revan{, Prce je kazao: “Da smo Grke dobili sa pet razlike a ne sa dva gola prednosti, to bi bilo sjajno, ali s druge strane mo`da bi nas to i uspavalo. Ovako imamo ta dva gola prednosti i nema se tu {ta dalje pri~ati - idemo po pobjedu“, kazao je Prce.

Te`ak izazov
Tahirovi}u i drugovima predstoji te`ak izazov. Mora se priznati da rezultat ostvaren u Gora`du u prvom odmjeravanju snaga sa Grcima, kada su izabranici selektora BiH Dragana Markovi}a slavili trijumf od samo dva gola razlike (31:29), nije garancija za prolaz dalje. Gr~ka se pokazala kao vrlo `ilav rival. Vodila je na poluvremenu sa dva gola razlike (17:15) i trebalo je mnogo napora za kreiranje preokreta. Grci nisu Sve to dovoljno upu}uje na to rukometna da u ve~era{njoj utakmici sila: Nikola Nadam se da }e se sve Prce ne}e biti mjesta za bilo kakve poslo`iti u na{oj igri onanepromi{ljenosti u igri. Jedan ko kako pri`eljkujemo i da od igra~a koji je unio samopouz- }emo prikazati bolju igru nego u danje u igri na{e reprezentacije u Gora`du kako bismo pro{li u bautakmici u Gora`du bio je Niko- ra`“ kazao je Prce i prokomenta, la Prce, koji se ne pla{i paklene risao prvi me~ sa Grcima: atmosfere u Solunu. “Da nije bilo prozivanja mog “Svi smo profesionalci. Znam imena od publike, ne znam da li da nas ~eka vatrena publika i bih u{ao u igru u tom me~u. puna dvorana, ali ve}ina nas je Ipak, va`no je da smo na kraju dovoljno iskusna i znamo se no- smo stigli zaostatak u toj utasiti sa takvim pritiskom. O~eku- kmici i uspjeli pre}i u vodstvo. jem na{u pobjedu. Sve je do nas. Atmosfera je bila sjajna. ZahvaOP]INSKI SUD BOSANSKA KRUPA Zemlji{noknji`ni ured Broj: 018-0-DN-12-000 021 Bosanska Krupa; 12.1.2012. godine Na osnovu ~lanova 63. i 67. Zakona o zemlji{nim knjigama ("Sl. novine Federacije BiH", broj: 19/03 i 54/04), Op}inski sud Bosanska Krupa

Ostati hladne glave
Bh. re pre zen ta ti vac Du {ko ^elica, koji je postigao pet golova u prvom me~u sa Grcima, tako|e je izrazio optimizam: “U prvom me~u nas je okovala nervoza. Nismo se dobro snalazili na terenu, sudije su stalno prekidale igru, a to je Grcima sasvim odgovaralo. Igrali smo nekako “pod ru~nom“ Na{u pobjedu . donio je ve}i roster igra~a. Sada moramo ostati hladne glave i pokazati zube kako bismo ostvarili uspjeh. Ne}e biti lako, ali ako odigramo onako kako znamo, ne sumnjam u prolaz u bara`.“ Za plasman u dodatne kvalifikacije, na{oj selekciji bi odgovarala pobjeda, remi ili poraz sa jednim golom razlike. Kvalifikacionu utakmicu BiH Gr~ka sudi}e ma|arski arbitri Csaba Dobrovits i Peter Tajok, dok je delegat Vlado Pendi} iz G. VRANJE[ Srbije.

VE]A PREDNOST USPAVLJUJE Da smo Grke dobili sa pet razlike, a ne sa dva gola prednosti, to bi bilo sjajno, ali s druge strane, mo`da bi nas to i uspavalo. Ovako imamo ta dva gola prednosti i nema se tu {ta dalje pri~ati - idemo po pobjedu, rekao je iskusni reprezentativni lijevi bek Nikola Prce
ljujem navija~ima i BH Fanaticosima na iskazanoj podr{ci. Imali smo problema u tom me~u, ali smo u drugom poluvremenu uspjeli da za deset minuta napravimo seriju od plus sedam i da od minus tri gola razlike (20:23) stignemo do plus ~etiri (29:25). Tako }e se morati igrati u drugom duelu sa Grcima, koje mo`emo i

Regionalna liga za ko{arka{ice

NAJAVLJUJE USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA
U zemlji{noknji`nom predmetu po zahtjevu Jusi} Zlatana, sina Hasana, iz Bos. Krupe, Ul. kolodvorska bb u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak su upisane u posjedovni list broj 21, katastarska op}ina Perna 1, na ime Jusi} Zlatana, sina Hasana, iz Bosanske Krupe ozna~ene sa: Katastarska ~estica broj 12/29-11 JO[IK, livada 1. klase povr{ine 2.305 m2, k.~. 12/29-1 EKONOMSKO DVORI[TE, neplodno povr{ine 2.403 m2, POSLOVNI OBJEKAT (2) stambeno-poslovna zgrada povr{ine 1.200 m2, POSLOVNA ZGRADA, stambeno-poslovna zgrada povr{ine 602 m2. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na tim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom, njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. [ef Zemlji{noknji`nog ureda Pa{ali} Adnan

^elik u bh. derbiju do~ekuje Slobodu
Ko{arka{ice zeni~kog ^elika u nedjelju u 18 sati u okviru 12. kola Me|unarodne `enske regionalne ko{arka{ke lige, do~ekuju ekipu Slobode. Zeni~anke, koje su prvi dio sezone zavr{ile na drugom mjestu, iza neprikosnovenog beogradskog Partizana, a kako se o~ekuje, u bh. derbiju protiv ekipe iz Bosanskog Novog ne bi trebale imati te`ak zadatak jer su Novljanke prvi dio okon~ale na posljednjem mjestu, bez ijedne pobjede. Na kraju, za tim iz Zenice cilj je plasman na Final Four, {to objektivno po kvalitetu i zaslu`uju. Kapiten ^elika Rada Vidovi} je kazala kako je ekipa dobro radila u pauzi i da je spremna za nastavak sezone. Zbog povrede le|a upitan je nastup Monike Veselovske. U sastavu Slobode bi se trebale na}i i dvije ko{arka{ice koje su u pauzi poja~ale klub - Slovenka Martina Osterman (24) na poziciji krilnog centra, koja je stigla iz Njema~ke, i Sanja Mijatovi} (18) plejmejker, koja je sa mati~nim klubom potpisala prvi profesionalni ugovor. Mi. D.

50

SPORT

nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Po~inje EURO 2012. za rukometa{e u Srbiji

Mogu li Francuzi odbraniti tron?
Otvaranje EP-a 2012. bi}e uprili~eno u Beogradu utakmicom Srbije i Poljske Danska - Slova~ka, Njema~ka - ^e{ka i [vedska - Makedonija
Ispisivanje novog poglavlja u evropskoj rukometnoj povijesti kre}e danas. Naime, pred ljubiteljima rukometa je 10. izdanje Evropskog prvenstva za rukometa{e u Srbiji na kojem Francuska bra ni ti tu lu. Na naj ja~oj evropskoj smotri, koja }e biti odr`ana od 15. do 29. januara, u~estvuje 16 selekcija podijeljenih u ~etiri grupe (A, B, C i D) u prvoj fazi takmi~enja, nakon koje se {ampionat nastavlja drugom fazom u kojoj }e po tri najbolje reprezentacije iz pomenutih grupa formirati dvije skupine i nastaviti takmi~enje za prolaz u zavr{nicu.

Danas jo{ igraju:
obezbje|uju plasman u drugi krug. Claude Onesta jedini je selektor koji istovremeno ima sve tri titule (olimpijsku, svjetsku i evropsku) i `eli ovu kolekciju obogatiti novim naslovom.

Hrvatska jedan od favorita
U grupi D favorit je Hrvatska, srebrna sa pro{log EP-a, a slijede Island i Norve{ka. Ove tri selekcije ne bi trebale imati problema u prolasku u narednu fazu i istim slijedom bi, kako se o~ekuje, prenosile bodove. Hrvatska }e sa selektorom Slavkom Golu`om tra`iti put do kraja EP-a. Islan|ani, bronzani sa minulog EP-a i pod vodstvom selektora Gundmundura Gudmundssona bi mogli prirediti velika iznena|enja, dok je mu{koj selekciji Norve{ke koju predvodi selektor Robert Hedin dozlogrdila sjena u kojoj dugo `ivi nakon vrhunskih rezultata rukometa{ica ove zemlje i u~ini}e sve da napokon iz nje iza|u. Slovenija, koju vodi Boris Deni}, na papiru, ima najmanje {ansi. Otva ra nje EP-a 2012. bi}e uprili~eno u Beogradu utakmicom Srbije i Poljske (18,15) u grupi A, a danas su na rasporedu jo{ me~evi Danska - Slova~ka (20,15) u grupi A te Njema~ka ^e{ka (17,20) i [vedska - Makedonija (19,30) u grupi B.
G. V.

Va`no i zbog OI
Kona~ni plasman na EP mnogim re pre zen ta ci ja ma bi}e va`an i zbog odlaska na OI u Londonu. Nastup su osigurale Velika Britanija kao doma}in, svjet ski {am pi on Fran cus ka, {ampion Azije Ju`na Koreja i Argentina, koja je panameri~ki prvak, a direktan plasman obezbijedi}e jo{ i {ampion Evrope, kao i Afrike. Ostali u~esnici bi}e poznati nakon kvalifikacionih turnira. Ukoliko Francuska odbrani titulu, drugi finalista }e se direktno kvalifikovati na Igre u Londonu. U grupi A najve}i kvalitet ima selekcija Danske, koja je aktuelni svjetski viceprvak i biv{i {ampion Evrope, te glavni favorit za

Francuzi `ele sa~uvati nadmo}

prvo mjesto. Bitku za prolaz u drugi krug }e voditi Poljska i Srbija. Selekcija Slova~ke slovi za najslabiju reprezentaciju u grupi, pa bi njen prolaz u naredni krug predstavljao iznena|enje. U grupi B Njema~ka i [vedska su najozbiljniji kandidati za prolaz u drugi krug, dok bi borbu za plasman me|u 12 najboljih trebale voditi ^e{ka i Makedonija. Najinteresantnija je grupa C u

NAJINTERESANTNIJA GRUPA C Najinteresantnija je grupa C u kojoj }e branilac titule evropskog prvaka Francuska poku{ati sa~uvati svoju nadmo} i odbraniti tron, a ostale tri reprezentacije [panija, Ma|arska i Rusija, zapo~eti bitku za pozicije koje obezbje|uju plasman u drugi krug
kojoj }e branilac titule evropskog prva ka Fran cus ka po ku {a ti sa~uvati svoju nadmo} i odbraniti tron, a ostale tri reprezentacije [panija, Ma|arska i Rusija, zapo~eti bitku za pozicije koje

NBA Bryant opet pre{ao 40 poena

Tre}i uzastopni poraz Miamia
Nuggetsi su bili bolji od Heata, a Cobe Bryant je protiv Clevelanda postigao 42 poena Rose i Bullsi vratili su se na vrh, a Spursi nastavljaju pobje|ivati
No} pred vikend odigrano je 11 susreta u NBA ligi. DenverNuggetsiodli~nom su predstavom uru~ili Miami Heatu tre}i uzastopni poraz. Raspucani Nuggetsi slavili su 117:104. Bio je to dvoboj dva najboljanapadalige. Nuggetse je do pobjede predvodio Ty Lawson s 24 poena i devetasistencija. 17 ko{eva i 12 skokova dodao je Nene, a po 15 poena imali su Harrington i Fernandez. Prvistrijelac kod Miamija bio je LeBron James s 35 poena uz {est asistencija i pet skokova. 17 ko{eva dodao je Chris Bosh, dok Dwyane Wade nije zavr{io utakmicu zbog ozljede gle`nja. Uo~i obra~una s LA Clippersima u subotu, KobeBryantpode{avasvojeni{anskesprave. Sino} je protiv Clevelanda {utirao 15/31 i zabio42 poena uz pet skokova i {estizgubljenih lopti. Lakersi su slavili 97:92 u petoj uzastopnoj pobjedi. Bila je ovo 110. Bryantov izlet "iznad 40". Vi{e imaju tek Chamberlain i Jordan. Pau Gasoldodao je 19 ko{eva uz deset skokova, Bynum 15 uz 11 ugrabljenih lopti, dok je Fisher podijelio deset asistencija. Cleveland je predvodio novak Kyrie Irving s 21 poenom. ChicagoBullsivratili su se tamogdje su i bili na kraju pro{le regularne sezone. Na vrh lige s najboljimomjerom (11-2). U mom~ad se vratio Derrick Rose i Bullsi su svladali Boston

Nowitzki preko 23.000
Dirk Nowitzki postao je 23. igra~ u NBA povijesti koji je pre{ao 23.000 poena u svojoj NBA karijeri. Dallas je slavio 102:76 protiv Bucksa, a Nowitzki je ubacio 11 ko{eva za 22 minute. "Rekordi }e biti lijepa stvar kad budem razmi{ljao o svojoj karijeri za deset, 15 godina. Ali, trenutno, poku{avam pomo}i ovoj mom~adi i organizaciji da pobijedi {to vi{e mo`e. To je jedina stvar o kojoj trenutno razmi{ljam."

Bek Toronto Raptorsa Amir Johnson posti`e ko{ protiv Indiana Pacersa

Reuters

Celtice88:79. VodstvoChicagapenjalo se i do 20 poena razlike nakon novog, sporog startaBostona. IskusniKeltivratili su se u utakmicu serijom 13:0 izme|u tre}e i ~etvrte dionice. Stvari je u svoje ruke tada preuzeo aktualni MVP. Rose je utakmicu zavr{io s 25 poena i sedam asistencija. 12 ko{eva je zabio u zavr{nici kada su se Celticsi pribli`ili na svega pola ko{a razlike. Luol Deng dodao je 21 poen uz 16 skokova, a s 12 uba~aja priklju~ili su im se Boozer i Brewer. Doma}ine je sa 16 poenapredvodio Ray Allen, dok je Rajon Rondo ubacio 14 uz 11 asistencija.

REZULTATI: Toronto Raptors - Indiana Pacers 90:95, Philadelphia 76ers - Washington Wizards 120:89, Boston Celtics - Chicago Bulls 79:88, New Orleans Hornets Minnesota Timberwolves 80:87, Houston Rockets - Sacramento Kings 103:89, Dallas Mavericks - Milwaukee Bucks 102:76, San Antonio Spurs - Portland Trail Blazers 99:83, Phoenix Suns - New Jersey Nets 103:110, Denver Nuggets - Miami Heat 117:104, Los Angeles Lakers - Cleveland Cavaliers 97:92, Charlotte Bobcats - Detroit Pistons 81: 98.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.

OGLASI

51

POSLJEDNJI POZDRAVI, SJE]ANJA I SMRTOVNICE
za objavljivanje u dnevnim novinama Oslobo|enje mogu se predati u poslovnicama BH Po{ta {irom Bosne i Hercegovine

I U NAJTE@IM TRENUCIMA S VAMA - VA[E OSLOBO\ENJE
Naziv po{te Biha} Biha} Cazin Velika Kladu{a Adresa Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-19 07,30-15,30 09-19 08-16,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-18 08-18 08-20 08-18 08-18 08-18 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 08-15 08-15 07-20 07-20 08-15 07-20 09-20 Naziv po{te Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Ilid`a Had`i}i Vogo{}a Ilija{ Travnik Novi Travnik Bugojno Gornji Vakuf Fojnica Donji Vakuf Tuzla Tuzla Adresa Put `ivota bb Grbavi~ka 1 Behd`eta Muteveli}a bb D`emala Bijedi}a 37 Safet bega Ba{agi}a bb Zelene beretke 15 Trg solidarnosti 37 Safeta Had`i}a 107 Trg ZAVNOBIH-a 17 Bul. branilaca Dobrinje bb Rustempa{ina 13 Had`eli 116 Jo{ani~ka 32 29. februara 4 Prnjavor 11 Trg Zlatnih ljiljana bb Nugle II Javi} bb Doktora Raljevi}a bb Ul. 14. Septembra Aleja bosanskih vladara 29 Musala 2 Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-20 07-20 09-16 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07-20 07-20 08-15 08-18 08-15 08-19 08-15 08-19 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 09-16 08-15 07-20 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 Naziv po{te Tuzla Tuzla Tuzla Kalesija @ivinice Kladanj Banovi}i Lukavac Gra~anica Srebrenik Grada~ac Zenica Zenica Zenica Zavidovi}i Kakanj Maglaj Te{anj Visoko Vare{ Olovo Breza Br~ko Adresa A. Herljevi}a 10 Rudarska 37 Bosne Srebrne bb Oslobodilaca bb Mar{ala Tita bb Patriotske lige 1 Banovi}i Borisa Kidri}a bb M. Vehbi ef. [emsekadi}a Kulina bana bb H. kapetana Grada{~evi}a 23 Masarikova 46 Kralja Tvrtka I br. 2 Lond`a 83 Patriotske lige bb Zgo{}anska 44 S. Omerovi}a 8 Trg Alije Izetbegovi}a ^ar{ijska 75 Put mira 15 H. kapetana Grada{~evi}a bb Hasana Kjafije 6 Bulevar mira bb Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 08-16 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 07-17 08-15 07-17 07-17 07-20 07-20 08-20 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 08-16 08-16 07:30-16 08-17 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 -

Bosanska 3 Bosanskih Kraljeva Trg zlatnih ljiljana Ibrahima Mr`ljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Bosanska 115 Petrovac Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Gora`de Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Mar{ala Tita 51a (Sj. logor) Konjic Mar{ala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Mar{ala Tita 12 Sarajevo ^emalu{a bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Livanjska 1 Sarajevo Vi{njik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE
IZDAJEM dvosoban namje{ten stan na Ko{evskom brdu. Tel. 033/227-225, 062/507-122. IZDAJEM kompletno namje{ten stan dvosoban Dobrinja 3 Trg sarajevske olimpijade. tel. 061/205235. IZDAJEM dvosoban prazan stan, Hra sno, Ul. A.B.[i mi}a. Tel. 061/205-235. IZ DA JEM apar tman exstra sre|en, strogi centar za jednu osobu 500KM sa re`ija ma. Tel. 061/205-235. IZDAJEM sobu kod [umarskog fakulteta studentici. Tel. 062/724761. IZDAJEM luksuzno namje{ten trosoban stan u centru sa gara`om. Tel. 061/812-046. IZDAJEM prazan trosoban stan, Alifakovac i poslovni prostor 32m2 na Grbavici. Mob. 061/865-158. IZDAJEM sobu u centru, ^obanija, sa upotrebom kuhinje, mogu i dvije djevojke. Tel. 200-654. IZDAJEM pos. prostor 125m2, centar, 86m2 i 76m2, centar. Mob. 061/573-640. STARI grad kod Muzi~ke {kole, stan 100m2, trosoban, lijepo namje{ten, II sprat, plinsko eta`no, 800KM. Mob. 061/899-209. BREKA, ul. Himze Polovine, dvosoba, namje{ten stan, vrt, c.g. 350KM. Mob. 062/295-919. IZDAJEM super konforan dvosoban apartman, blizina Skenderije, ba {ta, par king mjes to. Mob. 061/905-221. GRBAVICA I, stan, 42m2, jednosoban, namje{ten, IV kat, lift, 350KM. Mob. 061/247-777. IZDAJEM stan na Ilid`i-Lu`ani 47m2 adap ti ran, na mje {ten 400KM. Tel. 061/177-610. IZDAJEM namje{ten stan 75m2 iza parlamenta na Vilsonovom {etali{tu. Mob. 061/431-757. NUDIM povoljno smje{taj za studente i uposlene u jednosobnom i dvosobnom stanu. Mob. 061/130348. IZDAJEM radnju na Siranu. Mob. 062/917-009. IZ DA JEM ga ra`u kod Do ma zdravlja Stari Grad. Mob. 061/377196. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan Ljubaljanska iznad OHR-a, plinsko grijanje. Tel. 066/321-448. BLIZU trolejbuske Bistrik, adaptiran namje{ten jednosoban stan, 2 sprat, zgrada, 400 KM. Tel. 646410, od 17 sati. IZDAJEM 3 poslovna prostora u Papagajci, povr{ine od 20m2. Mob. 061/141-676 i 033/535-165. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, cen. grij. bra~nom paru bez djece ili zaposlenima. Tel. 538-598 i 061/928-057. IZDAJEM namje{ten stan, privatna ku}a, po se ban ulaz. Tel:062/255-827. IZDAJEM smje{taj za studente ili zaposlene 150 i 200KM komplet usluge. Tel. 061/130-348. IZDAJEM namje{tenu sobu Kova~i}i. Tel. 062/942-982. IZDAJEM poslovni prostor povoljno u Papagajci 32m2. Tel. 063/639-691. IZ DA JEM stan u Hra snom, 38+4m2 lo|e, kablovska tv na du`i period. Tel. 062/223-524. IZ DA JEM dvo so ban stan sa eta`nim grijanjem kod Katedrale, cijena 500KM. TEl. 810-716. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru bli`e centru 150KM. Tel. 061/358772, 033/410-655. IZDAJEM poslovni prostor zasebna novogradnja 40m2, struja, voda, plin, kod FDS. Tel. 033/657979. IZDAJEM u strogom centru poslovni prostor (kancelarije) na I i II spratu. Tel. 033/225-281. IZDAJEM dvosoban stan, Otoka ul. Grada~a~ka, kod Merkura, 400KM. Mob. 061/905-212. IZDAJEM dva jednosobna polunamje{tena stana, na Bistriku, ul. Iza ba{}e 4. Mob. 061/103-258, 225-632. IZDAJEM ili prodajem jednosoban stan 39m2 potpunu namje{ten, veliki balkon 6m2, III sprat, lift, Dobrinja II, Ul. Emila Zole 4. Tel. 033/811-273. IZDAJEM prostor za nadogradnju no kti ju, ko zme ti~ki salon.Tel:061/809-319. IZDAJEM stan na Stupskom brdu, u blizini Penija. Tel. 033/470-741. STUDENT tra`i cimera, zasebna soba, kod Islamskog fakulteta. Mob. 061/958-368. IZDAJEM Alipa{ino polje dvosoban polunamje{ten. Tel. 033/711666. IZDAJEM gara`u, Koturova bb iza Bo{nja~kog instituta kod Katedrale. Tel. 442-175. IZDAJEM poslovni prostor 36m2 preko puta suda, [enoina 6. Tel. 062/326-886. KO[EVO marcela [najdera ve}i jednosoban stan I kat. Tel:033/711665. CENTAR ul. Mejta{ 17m2 namje{tena garsonjera III kat 250Km. Tel. 061/150-519. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan studenticama u blizini medicinskog fakulteta. Tel. 213-958 poslije 16 sati. IZDAJEM jednosoban stan studentima, ul. Balibegovica br. 22, Stari grad. Tel. 033/410-331. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru i dvosoban stan u ku}i sa grijanjem, Ul. Ohrid ska 3a. Tel. 033/443-620. IZDAJEM jednosoban stan na Ba{~ar{iji. Mob. 061/935-050. IZ DA JEM pos. pros tor 60m2, ^ekalu{a 10. IZDAJEM ure|an poslovni prostor Radi}eva (strogi centar) pogodan za advokaturu, notara, ambulantu, zubarsku ordinaciju, predstavni{tva. Zasebno grijanje, priklju~ak za telefon, internet i kablovsku TV. Mob. 061/190-012. IZDAJEM gara`u u Trnovskoj 4 Kova~i. Tel:204-678. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan kod Vje}nice 200KM. IZ DA JEM so be za spa va nje, no}enje 15KM na Ba{~ar{iji. Tel. 061/192-059. IZDAJEM poslovni prostor 20m2 u centru grada.Tel:063/717-968. IZDAJEM sprat ku}e famelijarnoj porodici ili studentima. Tel: 655-787 ili 061/778-245. IZDAJEM gara`u, Aerodromsko naselje, A. [eremete. Mob. 061/847959. IZDAJEM komfornu sobu na Mejta{u, iznad pijace Markale, `enskoj osobi. Tel. 225-747, 063/947-075. IZDAJEM gara`u, privatna ku}a, na Grbavici I. Mob. 063/639-213. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, Ko{evsko brdo, 350 KM, grijanje uklju~eno. Mob. 061/229607.

nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.
PRODAJEM stan ili mijenjam za Beograd, ul. Zagreba~ka 2D, drugi sprat, 64m2, c.g. 2 balkona, podrum. Mob. 065/495-660. PRODAJEM zemlji{te u Ilija{uSovrle. 20 duluma, mogu i parcele. Povoljno! 063/897 -194. PRODAJEM stan u novogradnji lokacija ^engi} Vila 62m2, 4 sprat. Tel. 061/206-728. PRODAJEM dvoeta`ni poslovni prostor na Ciglanama 92m2, kod Robota. Tel. 061/159-213, 061/365990. PRODAJEM stanove u novogradnji Stup-Tibra II, 32m2 garsonjera, 44m2 dvosoban, 57m2 trosoban. Tel. 061/365-990. PRODAJEM jednoiposoban stan 45m2 adaptiran u Hrasnom, Ul. Trg he ro ja, 19 sprat, ci je na 74.250KM. Tel. 061/365-990. STAN na M. dvoru ulica Kralja Tvrtka br. 14/3 od 77m2 za 190.000KM. treba manja opravka. Tel:058/483-561. BA[^AR[IJA, ul. A{~iluk 90m2, 2 spr. 220.000 KM, Mojmilo, Olimpijska, 80m2, VP, 1.450 KM/m2. Tel. 062/383-064. CENTAR, M. Irbina, 130m2, 3 sprat, 2.800 KM/m2, M. Dvor, 128m2, K. Tvrtka, 1 sprat, 2.800 KM. Mob. 062/383-064. PRODAJEM stan na Ilid`i Pejton 37,2+balkon 2 sprat. Tel: 061/198642. POFALI]I, blizu FDS i OBN-a ku}a p+s. dva trosoban stana. Tel. 062/243-329 i 061/437-719. PRODAJEM stanove: Dobrinja, III sprat, 54m2, 75.000 KM, Centar, PRODAJEM stan Marin dvor 85m2 VIS prizemlje pogodan i za biznis 2.500/m2. Tel. 061/925-649. PRODAJEM stan, Ilid`a dvosoban stamb.zgrada, drugi sprat, eta`no grijanje.Tel: 061/865-011. PRODAJEM ku}u u centru kod OHR-a, tri sprata, dvije gara`e, cen. grijanje. Mob. 062/337-925. PRODAJEM ku}u u @ivogo{}u, Makarska rivijera, prvi red od mora 5m, 185m2, 2 eta`e, 4 sobe sa terasama i kupatilima. Tel. 033/445612. PRODAJEM stan kod Katedrale, 115m2, fiksno 3.000 KM/m2. Mob. 061/200-393. ^ENGI] V, 60m2, F. Be}irbegovi}a, 5 sprat, 1.850 KM/m2, Dobrinja V, Trg grada Prato, 77m2, 7 sprat, 105.000 KM. Mob. 062/383064. PRODAJEM 3000m2 zemlje sa kompletnom infrastrukturom i sa gra|evin skom do zvo lom. Tel. 065/081-255. PRODAJEM stan Jezero 35m2 6KM. Tel. 066/510-328. PRODAJEM stan 48m2 86.000 KM. lift, Isprat. Tel. 033/624-655. GRBAVICA II kat 54m2 dvosoban balkon. Tel. 061/325-840. VRACA, Dobojska, 1 sprat, 48m2, 62.000 KM, Pofali}i, novogradnja, 1 sprat,. 114.000 KM, Alipa{ino polje, 15 sprat, 56m2, 89.000 KM. Mob. 062/383-064. ALIPA[INO C faza 67m2 trosoban balkon. 97.000 KM. Tel: 061/325840. ^ENGI] Vila VI sprat 54m2 dvosoban balkon. Tel. 061/325-840. D.MALTA trosoban stan 72m2 ul. Fojni~ko IV sprat 1.8000KM/m2. Tel. 061/701-044. STARI GRAD kod Vje}nice jednosoban stan 36m2. Tel:061/210-222. PRODAJEM povoljno dvosoban konforan stan 59m2 Geteova. Tel: 066/864-478.

OSLOBO\ENJE

PRODAJEM povoljno stan u Hrasnici 54m2. Tel. 062/229-677. KU]A na Ilid`i-Otes, sa priklju~cima, oku}nica 400m2, gra|. dozvola. Tel. 538-365. GRBAVICA I, funkcionalan troiposoban 77m2, 14 kat, povoljno. Tel. 061/214-856. MUSE ]AZIMA ]ATI]A odli}an trosoban 57m2 u dobrom stanju useljiv. Tel. 062/055-445. CIGLANE, Ul. Husrefa Red`i}a 71m2 i 79m2. Tel. 061/214-852. PRODAJEM stan na Grbavici 57m2 kod MAlezijske ambasade, I sprat, dvoipsoban. Tel. 061/072-845, 062/649-370. ^ENGI] VILA kvadrant 60m2, VI sprat, lift. Tel. 061/205-235 ALI PA [I NO Trg ne za vi snos ti 75m2 II sprat, ~etverokatnica, 95.000KM. Tel. 061/205-235 NE UM Dal ma tin ska 1 55m2, 55.000 eura. Tel. 061/205-235. MARIN DVOR, Valtera Peri}a 3, 100m2, IV sprat, 75.000 eura. Tel. 061/205-235. PRODAJEM trosoban stan u centru Zenice i vikendicu na Vla{i}u. Tel. 061/528-032. CENTAR novogradnja stan 30m2, I sprat, Sepetarevac. Tel. 061/205235. PRODAJEM ku}u Ko{evsko brdo, Ul. Antuna Hangija 150m2, dvori{te i ku}a 250m2, Mejta{, Sepetarevac, dvori{te gara`a. Tel. 062/649370, 066/160-788. CENTAR Ko{evo, Ul. Marsela [najdera 86m2, I sprat, nova zgrada, tri spava}e sobe. tel. 061/072845, 063/556-886. STARI GRAD kod Vije}nice elitna novogradnja stanovi 105-175m2, objekat sa gara`om. tel. 061/072845, 066/160-788. PRODAJEM stan na Grbavici, neboder kod Kapu}ina, 9 sprat adaptiran 72m2. Tel. 062/649-370, 066/160-788. PRODAJEM stanove u novogradnji, Skenderija Ul. Adila Grebe 70m2, 85m2, 122m2, 105m2-lift, mo gu~nost ku po vi ne ga ra`nog mjesta. Tel. 061/072-845, 063/556886. PRODAJEM garsonjeru novogradnja, Mejta{-Sepetarevac 29m2 i garsonjera Ul. Ko{evo 27m2 kod II gimnazije. Tel. 061/072-845, 062/649-370. PRODAJEM u Ferhadiji I sprat 155m2 dva balkona i stan Ul Obala Isa Bega Isakovi}a 123m2, I sprat, odli~na lokacija. Tel. 066/052442. STAN na M. Dvoru, Kralja Tvrtka br. 14/3 od 77m2. treba manja opravka. Tel. 058/483-561. PRODAJEM povoljno dvoiposoban stan 65,20m2 I. Engela ^engi} vili2. Tel065/294-840. CENTAR, dvosoban 65m2 i jednosoban 42m2, spojena sa ogra|enim balkonima 12m2, novogradnja sa eta`nim gri ja njem, ci je na po vi|enju i dogovoru. Mob. 061/352112. PRODAJEM 2 dunuma zemlje oranica i vo}njak kod Had`i}a. Tel. 063/717-908. PRODAJEM na Marin Dvoru 2/3, 106m2 trosoban stan sa terpezarijskom i dva mokra ~vora, dvostrano orjentisan. Tel. 062/254-859. PRODAJEM u Vogo{}i 56m2 III sprat dvosoban stan, eta`no grijanje u centru. Tel. 061/715-986. PRODAJEM dvosoban stan Ljubljanska iznad OHR-a dva balkona, plin. Tel. 066/321-448.

POTRA@NJA
POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955. AGENCIJI potrebni stanovi za izdavanje i prodaju, lijenti poznati.Tel:061/360-084. AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437-732 i 061/214-306. POTREBNO vi{e stanova praznih namje{tenih za prodaju i izdavanje. Tel. 062/200-777 i 033/203-127. MIJENJAM dvosoban stan 53m2 u Hrasnom, za jednosoban, uz doplatu. Tel. 033/642-338. POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437732.

PONUDA
IZDAJEM povoljno studenticama ku}u, sa tri komforno namje{tene sobe i zajedni~kom kuhinjom i toaletom, centar grada. Mob. 061/206-205. IZDAJEM dvosoban stan na Alipa{inom polju, B-faza, namje{ten. Tel: 061/842-989. NOVA Breka, izdajem luksuzno opremljen trosoban stan. Mob. 061/160-609. IZDAJEM opremljenu garsonjeru, cen. grijanje, zaposlenoj osobi, Stari Grad. Tel. 538-598, 061/928057. MANJI dvosoban stan polunamje{ten kod katedrale. tel. 033/444993 i 061/312-610. IZDAJEM namje{ten jednosoban stan, sa grijanjem, G. Breka. Mob. 061/203-473. IZDAJEM namje{tene stanove, ^engi} Vila — Otoka, 64m2, Centar — Titova, 100m2, Vraca tranzit, 73m2. Mob. 065/294-840. IZDAJEM poslovno-kancelarijski prostor 260m2 u novoizgra|enom objektu, Hrasno. Tel. 061/206-728. IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744-523. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, Alipa{ino polje, B faza. Tel. 065/177-684. IZDAJEM jednosoban stan sa gara`om strancu ili poslovnom ~ovjeku kod OHR-a 450KM. Tel. 061/323-347.

PRODAJA
PRODAJEM trosoban stan u novogradnji na Stupu, ugrn}en, cijena 1m2 — 1.499KM sa PDV-om. Mob. 061/548-023. PRODAJEM stan u Ul. Ko{evo, cirka 90m2, pogodno i za ured. Tel. 062/506-652. PRODAJEM stan na ^engi} Vili 15 sprat 53m2/1700KM i Alipa{ino Po lje C fa za II sprat 72m2/1600KM/m2. Tel. 065/819136. PRODAJEM stan u centru Ul, Titova I sprat, 62m2/200.000KM i centar kod hotela Evrope dvoeta`ni 67m2, 210.000KM. 065/819136. PRODAJEM stan u Vogo{}i u Ul. S. Kulenovi}a 77m2 + 2 balkona 82.000KM i stan na Dobrinji 1 Ul. V. Ma glaj li}a III sprat 54m2, 75.000KM. Tel. 062/907-831 PRODAJEM stan Jezero trostrano or jen ti san 57m2 adap ti ran 100.000KM, stan Pofali}i 40m2 adaptiran namje{ten 62.000KM. Tel. 062/619-361. PRODAJEM stan 46m2 Ul. Paromlinska prizemlje izvorno stanje 1750KM/m2, stan 55m2 Ul. Bosanske VI sprat re no vi ran, 1600 KM/m2. Tel. 064/4212354. PRODAJEM 2 stana na Ciglanama Ul. Husrefa Red`i}a 78m2 luksuzno adaptiran sa novim stvarima 300.000KM i stan na Ciglanama Ul. Husrefa Red`i}a adaptiran 78m2 + 2 balkona 235.000KM. Tel. 065/819-136. PRODAJEM stan 29m2 Logavina, je dno so ban use ljiv, I sprat, 62.000KM. Tel. 061/170-256. PRODAJEM stan, I sprat, 80m2 + gara`a u Starom Gradu, austrijak gradnja, pogodan za sve namjene. Tel. 033/441-879. HRASNO VII sprat 54 sprat dvosoban stan. Tel. 061/325-840.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.
PRODAJA
PRODAJEM stan 38+4m2 balkon, Ul. B. Ribar, vp kablovska TV, cijena po dogovoru. Tel. 062/223524. PRODAJEM u Pofali}ima stan 57m2, II sprat, novogradnja, Ul. Zahida Panjete. Tel. 063/971-797. PRO DA JEM tro ipo so ban stan 85m2 na Grbavici sa gara`om. Tel. 061/964-797, 033/617-742. STANOVI: Hrasno, 53m2, Pofali}i, 40m2, ^engi} Vila, 64m2 i 71m2 — devastiran, Grbavica 73m2 i 48m2, Dobrinja, 55m2, 68m2 i 89m2, Alipa{ino polje 64m2 i 73m2, Centar 120m2, Isto~no Sarajevo, 60m2 i 80m2. Mob. 061/375-787. VOGO[]A, 77m2+dva balkona, ul. Skendera Kulenovi}a, 82.000 KM. Mob. 062/907-831. STAN na Dobrinji I, V. Maglajli}, 3 sprat, 54m2, 75.000 KM. Mob. 062/907-831. APARTMANI na Jahorini, naselje Dvori{ta, od 31-74m2, povoljno. Mob. 062/383-064. VRACA, A. Smajlovi}a, I sprat, 92m2, 1.500 KM/m2. Mob. 062/907-831. PRODAJEM ili mijenjam ~etverosoban stan u centru, kod Vje~ne vatre, za jednosoban ili dvosoban uz doplatu, Centar. Mob. 061/252663. BJELAVE 50m2, 1 kat, dvosoban, 2 strane, plin, fix. 95.000 KM. Mob. 061/148-810. STARI Grad kod Vodovoda 30m2, 4 sprat, mogu}nost pro{irenja za jo{ 30m2, 75.000 KM. Mob. 061/148-810. STARI Grad kod Po{te 50m2, kao nov i dozvola za pro{irenje za jo{ 50m2, 155.000 KM. Mob. 061/484505. BRANILACA grada, kod BKC 80m2, 2 kat, re no vi ran. Mob. 061/484-505. CIGLANE, 80m2, full adaptiran, no va ku hi nja, 10m2 bal kon, 119.000 KM. Mob. 062/334-371. CENTAR, Dalmatinska, 80m2, dvoeta`ni, 1 sprat, gara`a, pl. et. gri ja nje, 260.000 KM. Mob. 062/334-371. AKCIJA stanova u novogradnji Stup, Tibra 2, od 26-91m2, od 22.12.do 29.12. najni`e cijene i najpovoljniji uvjeti pla~anja. Mob. 062/334-371. DOBRINJA IV, 76m2, troiposoban, renoviran, 1.350 KM/m2. Mob. 061/484-505. DOBRINJA, 89m2+ba{ta, 1.500 KM/m2. Mob. 061/148-810. CENTAR, Titova, 120m2, 4 kat, lift. Mob. 061/148-810. TITOVA 143m2, 3 kat, petosoban, pl. grijanje, 2.450 KM/m2. Mob. 061/148-810. DOLAC Malta, stan 39m2, ul. F. Hauptmana, V.P. jednosoban, c.g. 1.750KM/m2. Mob. 033/711-666. GRBAVICA I, stan 66m2, ul Zagreba~ka, ve}i dvosoban, I kat, 115.000KM. Mob. 066/340-748. HRASNO, Topal Osman pa{e, 53m2, dvosoban, IV sprat, parno, 2 lifta, balkon. Mob. 061/526-243. GORNJE Ciglane, 25m2, ul. Antuna Hangija, I sprat, garsonjera, zgrada, fasadna cigla, 57.000KM. Tel. 033/711-665. PRO DA JEM plac 900m2 u Ned`ari}ima Branislava Nu{i}a.Tel. 061/191-521. DANIJELA Ozme, 160m2, 2 kat. Mob. 061/484-505. CENTAR, kod pijace Markale, 111m2, 2 kat, 2.400 KM/m2. Mob. 061/148-810. JOSIPA Vanca{a, 120m2, 3 kat, 2.400 KM/m2. Mob. 061/484-505. ALEKSE [anti}a, centar, 100m2, 2 kat, 2.200 KM/m2. Mob. 061/148810. GRBAVICA, 94m2, troiposoban, 1 kat, renoviran. Mob. 061/148-810. KU]A, Bje la ve, 160m2, no va, 230.000 KM. Mob. 061/148-810. KU]A, Skenderija, 200m2+500m2 ze mlje, za in ves ti to re. Mob. 061/148-810. RAJLOVAC, privredni objekti na 4.000m2 zemlje. Mob. 061/484505. PRO DA JEM po slo vni pros tor 26m2 u poslovnoj zgradi Uniprometa. Tel. 061/686-524. PRODAJEM trosoban stan 79m2 useljiv, Ul. @eljezni~ka — Ilid`a kod Pejtona, II sprat. Tel. 061/101950. PRODAJEM ku}u sa tri trosobna stana i plus nus prostorije, 150.000 eura. Mob. 063/284-787 ili 284-767. ZEMLJA, Ni{i}i, 5500m2, fik. 35.000 KM. Mob. 061/484-505. KU]A, Bjelave, 64m2+110m2 ba{te. Mob. 061/148-810. PRODAJEM ili izdajem pos. prostor 14m2, Ciglane i 56m2 centar. Mob. 061/573-640. PRODAJEM apartman u Neumu 46m2 i 46,50m2. Mob. 061/573-640. PRODAJEM vikend-ku}u 330m2, Jablani~ko jezero i ku}u u ]elebi}u 476m2, 171. Mob. 061/573-640. PRO DA JEM gra|. ze mlji {te 10.229 m2, pored samog puta prema Kiseljaku. Mob. 061/573-640. KU]A (2 stana) pomo}ne prostorije, ba{ta 312m2, [iroka~a-Lipa, Stari Grad. Mob. 061/870-083. PLAC gra|evin ski sa ku}om 1.800m2, Ned`ari}i. Mob. 061/299911. STAN, ul. Bolni~ka, 77m2, stan Patriotske lige, 66m2. Mob. 061/299911. STAN, centar, Alipa{ina, 80m2, 75m2. Mob. 061/299-911. STAN centar, ul. mar{ala Tita, 147m2 i 121m2. Mob. 061/299911. KU]A Kova~i, 150m2 + gara`a na 300m2 placa. mob. 061/299-911. STAN Novo Sarajevo, ul. envera [ehovi}a, 67m2, I kat, dvoiposoban. Mob. 061/299-911. STAN Otoka, troiposoban, odli~an, povoljno. Mob. 061/299-911. STAN Ciglane, 80m2, 73m2, 60m2. Mob. 061/299-911. STAN centar, ^obanija, 84m2, I kat. Mob. 061/299-911. PRODAJEM stan 110m2/fiksno 3.000 KM/m2, u strogom centru grada kod Katedrale, ul. Jeli}a. Mob. 061/200-393. PRODAJEM ku}u u Pofali}ima, 2 trosobna stana, radnja, sve 1/1, 140.000 eura. Mob. 063/318-796. PRODAJEM ku}u kod Fabrike duhana Pofali}i 2 trosoban stana radnja. Tel: 063/318-796. STAN 111m2 III kat M. Dvor vrazova. Tel:061/188-846. KU]U u nizu sa gara`om i ba{tom 129m2 Mus ta fe Bu su lajd`i}a. Tel:061/188-846. PRODAJEM ku}u, visoko prizemlje, sprat, oku~nice 450m2. Mob. 061/201-700. KU]U u Pofali}ima ul.Humska sa 2 stana svaki po 100m2 i 2 poslovna prostora mo`e i pola ku}e. Tel. 061/188-846. TROIPOSOBAN stan 78m2+parking mjesto III kat Taba{nica. Tel. 061/188-846. STAN ~etvorosoban 117m2 II kat +parking mjesto M. Dvor Kotromani}a. Tel: 061/188-846. PRO DA JEM tro ipo so ban stan 77m2 XIII kat ul. Kolodvorska kod Hitne pomo}i.Tel.061/188-846. NOVOGRADNJA ul. Parolinska ^engi} Vila stanovi. Tel. 062/264379. STAN 35 m2 preko puta stadiona Ko{evo na prodaju 6sprat. Tel: 066/510-328. DVOSOBAN prizeman stan 67m2 za 85.000 KM ul. Avde Jabu~ice 39. Tel: 033/534-992. PRODAJEM stan na ^engi} Vili od 54 m2 na V spratu renoviran 061/370-207.

MALI OGLASI
PRO DA JEM ga ra`u u Kranj~evi}evoj preko puta Doma pisaca ispod Konzuma vlas. 1/1 uknji`eno. Tel. 061/869-396. PRODAJEM gara`u, Dobrinja, povoljno, N. Petrovi}a 10. Mob. 061/847-959. PRODAJEM stan na Vi{njiku 32 m2 na prvom spratu 73.000 KM. Tel.061/370-207. PRODAJEM stan kod Medicinskog fakulteta od 52 m2 na III spratu sa liftom. Tel.061/370-207. STAN na Grbavici od 94m2 na I spratu renoviran. Tel. 061/370207. STAN na Vi{njiku od 50m2 na prvom spra tu. 105.000 KM. Te. 061/370-207. STAN u Marcela [najdera (Ko{evo) od 69m2 na II spratu. Tel. 061/370-207. TRG Heroja, 36m2, IX kat, ul. Azize [a~irbegovi}, 50m2, XV sprat, A. Benca, 52m2, IX kat. Mob. 061/724-504. PRODAJEM stan 69m2, X sprat, A. polje, C faza. Mob. 061/537-152. PRODAJEM ku}u Kova~i Halilba{i}a Stari grad Sarajevo. Tel: 061/620-000. AERO DROM SKO 54m2, [. pand`e, 1 sprat, komplet renoviran, 2 balkona+gara`a, 85.000 KM. Mob. 061/247-177. PRODAJEM stan na Grbavici jednosoban 37m2 prvi sprat adaptiran ci je na po do go vo ru. Tel. 062/920-814. SO KO LO VI] ko lo ni ja, na tri eta`e, gara`a, ba{ta, 120.000 KM. Mob. Mob. 065/061-966. CENTAR, blizu Austrijske ambasade, troiposoban 84m2, VP, gara`a, 215.000 KM. Mob. 065/061966. VRACA, ku}a sa 3 stana, pl. grij. 600m2 oku}nice, 110.000 KM. Mob. 065/061-966.

53

VOZILA
PRODAJEM Audi A3, 2000 god. 1.9 tdi, troja vrata, reg. cijelu godinu, svi servisi ura|eni, cijena 10.500 KM, Tel. 061/743-757. GOLF 5, 1.9 TDI, 77 KW, 2006.g., prvi vl., 101.000 km, serv. knjiga, odl.paket d.opreme, met. crna, gara`iran, bez udesa, rijetkost, 19.000 KM, Tel.061/812-029. PRODAJEM karavan Mercedes 123D, 1984. god. u odli~nom stanju, registrovan 5+2. Mob. 063/879720. PRODAJEM XI BMW - pogon 4x4, 2003. god., mjenja~ automatik i manuelno na ameri~kim tablama. Cijena 12.500KM. Mob: 061/172518. RENAUL cady, 2002. god. pre{ao 119.000 km. Mob. 061/507-756. PRODAJEM Ford tranzit, 2003. godina, 7.000 KM. Mob. 063/361311. PRODAJEM Fiat cupe 1.8, kraj 1998. god, `uti, prvi vlasnik sva oprema osim klime, gara`iran. Tel. 061/173-947. PRODAJEM Astru Sedan 2008. god, 1.6 116 ks, met. srebrena, prvi vlasnik u odli~nom stanju. Tel. 061/173-947. MERCEDES C 180 automatik, 1997. godina. Mob. 061/130-348. PRODAJEM Audi A3 TDI ekstra stanje servisna knjiga 12.500KM. Tel. 061/224-321. PRO DA JEM Al fu 146, Tvin Spurk, 2000 godina, nije registrova na, ci je na 5.000 KM. Mob. 061/201-200. MERCEDES B klase 180 CDI 2010.god. Tel:061/208-414. LANDROVER dugi benzinac u odli~nom stanju-gara`iran 1973. za 15.000 KM sa rez. djelovima. Tel. 058/483-561. LANDROVER dugi benzinac u odli~nom stanju-gara`inar 1973 za 15.000KM. Tel. 058/483-561. PRODAJEM [kodu Oktaviju, TOUR 1.9.TD (90, KS 2009.Tel. 061/101-899. PRODAJEM ~etri polovne felge za Golfa, cijena 30KM. Tel. 534-420. PRODAJEM Golfa dvicu 1990 godina 1600 kub. 59 ks. benzinca registrovan u oktobru. Tel. 033/536765. i 061/134-544. PRODAJEM XIBMW-pogon 4x4 2003 god.Tel:061/172-518. PRODAJEM Nissan 1,6 Sanny odli~om stanju povoljno. registrovan do 27.9.2012. Tel: 061/275666.

OSLOBO\ENJE
Po{tovani ~itaoci,
Va{e male oglase, smrtovnice za va{e najmilije mo`ete predati na slijede}im lokacijama:

NAMJE[TAJ
PRO DA JEM dvo sjed na raz vla~enje. Tel. 209-611, 062/746433.

STR AXEL
Grbavi~ka do 14c Grbavica, Sarajevo

TC MERKUR Otoka
Duhanpromet d.o.o. Prodavnica br. 58

STR KIOSK DENI
Grada Bakua dd, Sarajevo

Zlatka Vukovi}
Opine 19, Mostar

TEHNIKA
PRODAJA mobitela, novih i kori{tenih, najjeftinije cijene, www.pacomoby.ba. nokia, samsung, soni, ericsson, ig.htc.apple inphone.Mob. 062/695-695.

STR ENKO
Bulevar branilaca Dobrinje bb Dobrinja kod Merkatora, Sarajevo

STR E&A SHOP
Alipa{ina bb, Sarajevo

STR PALMA
Trg heroja bb, Sarajevo

STR KIOSK NANS
Antuna Branka [imi}a bb, Sarajevo

STR MUMI
Jo{ani~ka 80, Sarajevo

STR KIOSK ANIDA
Grbavi~ka bb, Sarajevo

STR KIOSK DIDI
Zmaja od Bosne bb, Sarajevo

DOO ZEMIR COMPANY PJ-1
Had`eli bb, Had`i}i

PLAN PLUS d.o.o.
M. Tarabara 15, Zenica

oglasi, smrtov nice, sje}an ja...) tel/fax : ++387 (0)33205-93 8

OGLAS NA SLU @BA: (mali

STR EMI
Lond`a bb, Zenica

MARS d.o.o.
Divjak bb, Vitez

NOVOTEKS d.o.o.
@rtava domovinskog rata bb, Kiseljak

54

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Petnaestog januara 2012. godine navr{ava se sedam tu`nih dana otkako nas je iznenada i zauvijek napustila na{a voljena

nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

NEVENKA JANKOVI]
NEVENKA JANKOVI], ro|. [ILJEVI]
20. 5. 1940.

Imala si veliko srce, plemenitu du{u i puno ljubavi.
Oti{la si iznenada, ostala je nemjerljiva tuga i `alost {to nisi ostala uz nas da nam i dalje poma`e{ svojom dobrotom i plemenito{}u, ali i puno srce ponosa i ljubavi {to smo te imali. Tvoji najmiliji: sin Dra`en, snaha Na|a, sestra Milka, sestri} @eljko, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji, kumovi, kom{ije i poznanici.
274

Svi dobri ljudi ostave za sobom neizbrisiv trag, {to se vidjelo i na tvojoj sahrani. Ogroman broj svijeta je do{ao na sahranu, i ja im svima zahvaljujem. Tuga, bol i praznina za tobom ostaju vje~no. Fehim Hafizkadi}
273

OSTALO
PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4 m i raznog drugog drugog drve~a. Tel. 066/092-978. PRODAJEM razglednice iz austrijskog doba 1896 -1918., Fo~a, Nevesinje, Mostar, Br~ko, Doboj, Ilid`a i dr. Tel. 061/194-220. PRODAJEM 20m2 mermera 3 milimetra debljine. Tel:061/382219. PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Zvati svakim danom 8 do - 13 sati, na 061/199 328. PRODAJEM izra|ene drvene bebe-stubi}i od bijelog bora za drvena gazi{ta. Tel. 061/224-704. PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Novelova 300 KM. Tel. 532-497. PRODAJEM termoakumulacionu pe} trojku. Tel. 063/864-775. ZIDNO ogledalo 200x75. Mob. 066/973-852. POVOLJNO agregat 4,5kw, Lambergini, benzin. Mob. 061/130-348. PRODAJEM preparirano mladun~e tigra, cijena po dogovoru. Tel: 061/275-440. PRODAJEM crnu dugu bundu, od zeca, iz Njema~ke. Mob. 061/159507. PRO DA JEM Pi ani no ~aj ka odli~no o~uvan. Tel. 524-655. PRODAJEM Bajerove trakice upola cijene za mjerenje {e~era u krvi. Tel. 063/190-935. PRODAJEM plinske boce od 10l povoljno. Tel. 061/134-298. PRODAJEM dvije vre}e za spavanje nove. Tel. 202-917. PRO DA JEM ski je sa kom plet opre mom i sno ubord. Mob. 061/809- 763. PRO DA JA drva i uglja. Tel:061/247-186 i 061/785-535. PIJANINO Petrof, crni stilski. Tel. 033/544-883 i Mob. 066/280-174. PRODAJEM nov njema~ki kompre sor 150 l, tro fa zni. Mob. 061/191-521. PRO DA JEM ski je sa kom plet opre mom i sno ubord. Mob. 061/809-763. PRODAJEM agregat 4,5 kw Lambor gi ni, ben zin, 700KM. Tel. 061/130-348. PRODAJEM prvoklasni hercegova~ki med kadulja, cijena sajamska. Mob. 061/713-410. PRODAJEM kacigu, vel. XL. Tel. 061/537-739.

PRO DA JEM 061/869-396.

pro zo re.

Mob:

KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel: 061/367-103. KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku, isplata odmah. Mob. 066/723-731. KUPUJEM kuku za Audi 80-B4, 92. god. Mob. 063/121-524.

PRODAJEM uvezane revije Bosna, Globus, nacional.Tel:524-973. PRODAJEM stomatolo{ki RTG aparat Kgenus Gotzen 2007. ispravan. Tel: 061/789-290. TA PE] 4 za 150 KM 2 plinske kamin pe}i 300 KM. Tel: 534-992. PRODAJEM rakiju jabukova~u 50 stepeni na veliko 12 KM ~ista. tel. 061/249-631. PRODAJEM pe~ na centralno grijanje, sa bojlerom za san. vodu. Mob. 061/182-128. PRODAJEM skije Elan 180 Sa vezovima look. Tel.061/304-714. PRODAJEM dva albuma zna~ki. Tel. 062/326-072. PRODAJEM uvezane revije Bosna globus nacional Nin ljepota i zdravlje. Tel. 524-973. PRODAJEM podloge kese za stomu cijena povoljna i po dogovoru. Tel: 546-456.

BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078. IZVODIM molersko-farbarske radove i fasade, cijena po dogovoru. Mob. 061/900-647. VR[IM prevoz selidbe, veliki kombi. Tel. 062/226-665. MONTER centralnog grijanja radi instalacije za centralno grijanje. Tel: 061/552-556. VODOINSTALATERSKA radnja radi adaptacije kupatila i opravke. Tel. 065/733-400. PRI^AJTE engleski obuka i vje`be govornog engleskog u svim prilikama. Tel. 061/519-089. DIPLOMIRANA in`enjerka daje instrukcije iz matematike. Tel. 227990. POVOLJNO izra|ujem ni{ane, spomenike i predmete od mermera i kamena. Mob. 061/171-860. MOLERI pru`aju usluge gletovanja, moleraj, boje, stolarija, tapete, radijatori i sve ostalo po dogovoru. Mob. 061/219-768 i 033/456979. VODOINSTALATER opravlja i ugra|uje ~e sme, vo do ko tli}e. Tel.061/205-803. NJEMA^KI avdokat iz BiH zastupa u svim pravnim stvarima u Njema~koj. Tel. 061/537-739. U^ENICIMA srednjo{kolcima instrukcije iz matematike, fizike, mehanike, ma{inskih elemenata. Tel. 033/625-196. KOMBIJEM vr{im prevoz razne robe, selidbe, ispomo} radne snage po dogovoru. Tel. 061/513-948. BRAVAR radi blindirana vrata po naru|bi, kovane ograde, gitere itd. Tel. 061/221-668. INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog za sve uzraste, prevodi. Tel. 065/572-966. PREVOZ stvari i ostalo ve}im kom bi jem, ra dna sna ga. Tel. 061/227-189. VODOINSTALATER sa 30 godina iskustva vr{i opravke sanitarnih ure|aja, instalacija i pro~epljenja. Tel. 033/535-659 i 062/139-034. OBAVLJAM poslove zidarske, kre~enje, malterisanje i ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219. POVOLJNO i kvalitetno postavljam sve od rigipsa. Mob. 061/545888. ROLETNE za{titne vanjske rolo zavjese `aluzine, harmonika vrata ugra|ujemo profesionalno i brzo. Tel. 062/670-277. VODOINSTALATER mijenjam bojlere, umivaonike, {olje, kotli}e, baterije, otklanjamo manje kvarove. Tel. 061/242-185.

IZRA\UJEMO izvedbene projekte za potrebe legalizacije ve} izgra|enih objekata, ovjereno od strane Arh. biroa. Tel. 066/160-788, 062/649-370. ^UVALA bih dijete u svom stanu Dobrinja 3 imam iskustva. Tel. 062/682-399. PARKETAR postavljam, brusim, lakiram parket, {ipod, laminat. Tel. 062/177-796. POMA@EMO pri lije~enju raznih bolesti: nesanica, nervoza, glavobolja. reuma, i{ijas, struna, depresija, sterilitet, veoma uspje{no. Tel. 062/723-575. INSTRUIRAM |ake i studente iz ma te ma ti ke i fi zi ke na Ilid`i, 6KM/~as. Tel. 033/621-976. STOLARIJA po narud`bi i mjeri kuhinje, plakari, stepeni{ta, vrata, pro zo ri itd. Tel. 061/516-713, 063/890-569. ^ISTIM stanove samo ozbiljne ponude. Tel. 062/970-325. MATEMATIKA za sve {kole i fakultete. Tel. 061/800-259. NJEMA^KI jezik, instrukcije i prevod, kucanje radova na ra~unaru. Tel. 523-998 i 061/863-559. STAKLARSKA radnja „Edo“, izvodi sve staklarske radove, te uramljuje i oprema slike, H. Kre{ev lja ko vi}a. Tel. 033/221-902, 061/130-034. ELEKTRI^AR — vodoinstalater, radi nove i popravlja stare instalacije (Eko plastika, sanitzerije, servis bojlera, el. pe}i, indikatora, osigura~ke kutije, sklopke itd). Mob. 061/132-149. IZNAJMLJUJEM stolice i stolove za razne namjene, cijena do 20kom — 1,5KM, a 20 stolica i vi{e — 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292. KOMBIJEM ve}im povoljno vr{im prevoz selidbe kabastog otpada, {ute. Tel. 061/268-847. POVOLJNO instrukcije francuskog i italijanskog. Tel. 033/213-968. ISCJELJENJE duhovnim putem medicinski dokazivo putem u~enja Brune Greninga. Tel. 062/256-376. TV popravljam, svih modela, profesionalno i na va{oj adresi. Mob. 062/199-199. PROFESOR engleskog daje instukcije, cijena 1 ~as/10 KM, radim prevode. Mob: 061/654-941. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563292. KOMBI mercedesom najpovoljnije vr{im selidbe i prevoz robe. Mob. 063/121-524. SERVIS kompjutera sistemi, nadogradnja, programi. Mob.

ELEKTRI^ARSKE usluge: TEA pe}i, el. pe}i, bojleri, indikatori, lusteri, plafonjere, instalacije, itd. Mob. 061/048-497. NAJJEFTINIJE u gradu iznajmljujem stolice i stolove za sve prigode. Mob. 063/121-524. VODOINSTALATER vr{i opravke, ugradnja novih instalacija i novih sanitarija. Mob. 061/389-112. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike, na Ilid`i, ~as 6 KM. Tel. 621-976. ^UVALA bi i opslu`ivala bolesno lice. Mob. 062/549-444. SERVIS zdrav lja, uni {ta va mo `ohare, moljce, mrave, muhe, stjeni ce, ko marce i mi {e ve. Mob. 062/136-248 i Tel. 033/219-761. TELEFONIKO popravlja stare, nove, be`i~ne telefoni i izrada telefonskih instalacija. Tel. 033/233-880 i 061/141-676. BRU[ENJE, lakiranje parketa i podova bezpra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228 i Mob. 061/359-500. VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266764 i 061/108-779. SERVIS kompjutera sistemi, nadogradnja, programi. Mob. 061/902688. PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533326. BRAVAR i varilac, profesionalna izrada i monta`a svih vrsta bravarskih radova. Mob. 061/141-659. KERAMI^AR ~isto i kvalitetno uz garanciju vr{i sve vrste kerami~kih radova. Mob. 061/930-315. VKV BRAVAR, popravljam brave, pravim gelendere i kovane ograde. Mob. 062/907-356. VODOINSTALATER opravlja i ugra|uje ~esme, vodokotli}e, sifone, penzionerima jeftinije. Mob. 061/205-803, 066/973-793. ^ISTIM i odr`avam stanove, samo ozbiljne ponude. Tel.0644-183-225. SERVIS svih tipova ve{ ma{ina, i drugih ku}anskih aparata, dolazak besplatan. Mob. 061/551-035. DAJEM instrukcije iz matematike, za sve {ko le i fa kul te te. Mob. 061/534-231. DAJEM instrukcije iz francuskog jezika, za sve nivoe znanja i prevodim sve vrste tek sto va. Mob. 061/365-677. MATEMATIKU instruira dipl. ing. elektrotehnike, na kvalitetan i razumljiv na~in. Mob. 061/571361.

ZAPOSLENJE
POTREBNI saradnici iz ccijele BiH za prodaju kozemitike zarada minimalno 30% + kreditiranje + sti mu la ci ja. Tel. 070/235-236, 061/225-424. POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju [vedske kozmetike, zarada minimalno 30%+kreditiranje+stimulacija. Mob. 063/036955. POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju [vedske kozmetike, zarada minimalno 30%+kreditiranje+stimulacija. Mob. 062/940550.

KUPOVINA
KUPUJEM serd`ade i }ilime, sarajevske i pirotske, stare vezove sa srmom, suhozlatice, }avrme. Mob. 061/159-507. KUPUJEM staru deviznu {tednju i dionice po povoljnoj cijeni. Tel. 065/869-608. KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104 KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu obveznice, dionice, isplata i dolazak na adresu u FBiH i RS, prodajem certifikate povoljno za otkup stanova. Tel: 061/175237. KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel. 654-793. KUPUJEM suvenire sarajevske olimpijade, razglednice, nov~anice i ostalo. Tel. 033/456-505. KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505 i 061/214-405. KUPUJEM umjetni~ke slike, sablje, satove, ordenje i ostalo. Tel. 061/553-640. KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, najvi{e pla}am. Tel. 061/965126. KUPUJEM lomljeno zlato dukate i zlatne satove. Tel. 033/655-598, 061/553-640. DVOSOBAN ili dvoiposoban stan, ni`e spratnosti na D. Citglanama, ul. Ko{evo, Patriotske lige i Bolni~ka. Mob. 061/150-519.

USLUGE
DIZAJN WEB stranica, grafi~ki dizajn, hosting i registracija domena po povoljnim cijenama. Vi[egodisnje iskustvo. www.sarajevodesign.com Tel. 062/705-741. ZUBNE proteze, izrada u toku dana, poliranje, popravka starih proteza, dodatak zuba u protezu, podlaganje zubnih proteza radimo i vikendom Mob. 061/141-544. TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410. „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled lje ka ra (in ter nist). Mob. 061/172-948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172948. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjoskolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858. ENGLESKI poduka-instrukcije, za sve uzraste, mo`e dolazak ku}i, pro fe so ri ca u pen zi ji. Mob. 061/139-768. KE RA MI^AR zva ti na tel: 061/460-606.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.
POSLJEDNJI POZDRAV

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SJE]ANJE na na{e drage roditelje

55

NEZIRI SEKI DRLJA^I, ro|. HAD@IHASANOVI]

Osta}e nam u sje}anju tvoja dobrota te hrabrost, optimizam i strpljenje koje si pokazala u svojoj te{koj borbi. Dragana, Bojan, Nada, @eljko te Emilija i Josip Bodru`i}
261

Sa bolom i tugom u srcu obavje{tavamo rodbinu, kom{ije i prijatelje da je na{a draga

AZEMINA HAD@IABDI], ro|. KIRLI]
17. 1. 1944 — 31. 3. 1998.

SEAD HAD@IABDI]
1. 1. 1934 — 15. 1. 2011.

SENKA ]UK, ro|. KARI]
preminula 13. januara 2012. u 82. godini. Sahrana drage nam pokojnice obavi}e se 15. januara 2012. godine u 13 ~asova na gradskom groblju Donji Miljevi}i. Povorka polazi ispred kapele. O`alo{}eni: sin Veseljko, unuke Aleksandra i Nata{a, snaha Radmila, te porodice ]uk, Mandi}, Kari}, [u}ur, Ru`i}, [krba, Kova~i}, @i`ak i ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijatelji.
292

Uvijek }emo vas voljeti i sje}ati vas se. Va{e Lejla i Alma
001 A

POSLJEDNJI POZDRAV majci na{eg radnog kolege Aleksandra Markovi}a

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga

OLIVERI MARKOVI]

OLIVERA MARKOVI], ro|. KOSTI]
preminula 13. januara 2012. u 81. godini.

KOLEKTIV RADIO-TELEVIZIJE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
001

Sahrana }e se obaviti 16. januara 2012. godine u 13.30 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: sin Aleksandar, sestra Kostadinka, zetovi Momir i @arko, sestri~ne Lejla i Alida, porodice Markovi}, Kosti}, Nikoli}, Mi~kovi}, Toma{evi}, Palavestra, Kaliman i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti: Ul. grada~a~ka br. 118.
000

OSMRTNICE, OGLASE, NATJE^AJE MO@ETE PREDATI U VA[EM GRADU

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJE HVALA dragom prijatelju

IN MEMORIAM

OSLOBO\ENJE
DOO NOVOTEKS KISELJAK
Tel: 387/30/879-438

MINKI MEMIJI
Voljenoj sestri moje drage prijateljice Bebe. Du{anka
272

HRVOJU (ANTE) GRABOVCU

MARA ZEC, ro|. STOJ^EV
15. 1. 2002 — 15. 1. 2012.

Porodica ]eli}: Snje`ana, Ljerka i Pero
AX

S ljubavlju i po{tovanjem, tvoja Jelena sa porodicom
236

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
IN MEMORIAM

nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Petnaestog januara 2012. navr{ava se 12 tu`nih godina otkako nije sa nama na{ sin i brat

SULEJMEN (MUMINA) HRVAT

ANVER (NUHANA) [AKOVI]

preselio na ahiret u petak, 13. januara 2012, u 63. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 16. januara 2012. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. Prevoz obezbije|en ispred Mjesne zajednice Gornji Pofali}i sa polaskom u 12.15 sati, do groblja i nazad. O`alo{}eni: supruga Hankija, sinovi Ned`ad i Nesad, snahe Merima i Merima, unu~ad Ajdin, Majra i Danin, bra}a Salko i [u}ro, sestre D`ehva i Murka, snahe [ida, Fatima i Emrija, zetovi Ra{id i Suljo, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, daid`inica [evka, amid`i}i i amid`i~ne, daid`i}i i daid`i~ne, teti}i i teti~ne, {ure Ismet, Nezir i Nusret sa porodicama, svastike Zada i Sevda sa porodicama, te porodice Hrvat, Begovi}, Me{anovi}, Tufo, Dedaji}, Delali}, Kadri}, Dolovac, Kari{ik, Kurto, [i{i}, Had`ali}, Mehanovi}, \uzo, Maglajli}, Kova~, Ahmetspahi}, Ba{i}, [ikalo, Zeba, Gazibara, D`aferovi}, Zul~i}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i `alosti u Ulici Ru|era Bo{kovi}a br. 43.
000

HIBA RA[IDAGI], ro|. SARA^EVI]
15. 1. 1997 — 15. 1. 2012.

Vrijeme prolazi, ali bol i tuga ostaju zauvijek u na{im srcima. S ljubavlju, po{tovanjem i ponosom zauvijek ~uvamo uspomenu na tebe i tvoj vedri lik. Molimo dragog Allaha d`.{. da ti podari lijepi d`ennet i neka je vje~ni rahmet tvojoj plemenitoj du{i. Tvoji najmiliji: majka Bahra, otac Nuhan i sestra Merima
235

Sje}anje na tebe je sje}anje na ne{to lijepo i nezaboravno. S ljubavlju, porodica

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Hatma-dova pokloni}e se 15. januara 2012. godine u d`amiji Hrasno iza podne-namaza, a isti dan posjetit }emo mezar na Barama u 13.30 sati.
214

Petnaestog januara 2012. je 20 godina otkako nije sa nama na{a

OMER (MEHMEDA) HUJDUR

Petnaestog januara 2012. navr{ava se 19 tu`nih godina otkako su razbojnici sa brada prekinuli mladost na{oj miloj jedinici

preselio na ahiret u petak, 13. januara 2012, u 74. godini. D`enaza }e se obaviti u nedjelju, 15. januara 2012. godine, u 12 sati na porodi~nom mezarju Turkovi}i - Hrenovica. Prevoz iz Sarajeva obezbije|en ispred Vije}nice sa polaskom u 10.30 sati, do mezarja i nazad. O`alo{}eni: sin Munir, k}erke Azemina i Mubera, snaha Jasmina, zetovi Faruk i Zoran, unuci Jasmin i Faid, snahe Safija i Mela, brati}i Ramiz, Emir i Adnan sa porodicama, brati~ne Sulejmana, Jasmina, Mahira i Emira sa porodicama, amid`i}i i amid`i~ne, teti}i i teti~ne, prijatelji Ahmed i Izet, prija Ziba, te porodice Hujdur, Muratovi}, Su{a, D`anko, [uvalija, Vrhov~i}, Hod`i}, Crn~alo, Sipovi}, Dumanji}, Omerovi}, ]utuk, Drini}, Gogalija, Kla~ar, Prozo, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 12 sati u d`amiji u Hrenovici
AX 000

JASNI [ARI]
“U oluji, u buri, kraj neda}a svih, uz te{ke gubitke i uz tugu kletu, biti nasmijan, prirodan, tih najve}a je umjetnost na svijetu.“ S. Jesenjin Tog dana u 11 sati posjeti}emo njen grob na groblju Lav. Neutje{ni roditelji
247

ALIJA BEGLEROVI], ro|. NUHBEGOVI]
Najdra`a na{a, godine nisu izbrisale na{u ljubav, sje}anja i uspomene na tebe. Porodica

SJE]ANJE

na na{u dragu

Petnaestog januara 2012. pro{lo je ~etrnaest godina kada je preselila na ahiret na{a draga i nikad zaboravljena

SJE]ANJE

na na{eg dragog

VESNA JAVORNICKY

JASNU [ARI]
15. 1. 1993 — 15. 1. 2012.

NAFIJA KRAJINA, ro|. A[^I] KUZMANA JURI]A
15. 1. 2005 — 15. 1. 2012.

Velika mala moja Veki. S ljubavlju i neizmjernim bolom bez Tebe ostaju samo lijepa sje}anja. Tvoj naj drug i prijatelj
267

Ne mo`e se zaboraviti Tvoja ljubav, sretno provedeno vrijeme sa Tobom. Hvala Ti.
Merjema, Jasmin i Kiko [ari}
177

Vrijeme prolazi, ali sje}anje na tebe i lijepe uspomene na zajedni~ke dane provedene s tobom nikada ne}emo zaboraviti. Porodica
88400

Tvoji najmiliji
253

OSLOBO\ENJE nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.
SJE]ANJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

57

AHMED LA^EVI]
1918 — 1974.

REJHANA SINANOVI], ro|. LA^EVI]
1947 — 1984.

ISMET LA^EVI]
1955 — 1989.

BAHRIJA LA^EVI], ro|. TOHOLJ
1922 — 1991.

AZRA LA^EVI], ro|. TELEBE]IROVI]
1949 — 1993.

ASIM LA^EVI]
1942 — 1993.

S ljubavlju i tugom, Mustafa La~evi}

254

SJE]ANJE

Petnaestog januara 2012. godine navr{ava se 40 dana od smrti na{eg

FEHIMA KRAJINE
10. 1. 1929 — 6. 12. 2011.

S ljubavlju, supruga \i|a sa k}erkama
233

Petnaestog januara 2012. navr{ava se pet tu`nih godina otkako je preselila na ahiret na{a voljena

FATIMA BILI]
S ljubavlju, po{tovanjem i zahvalno{}u ~uvamo uspomenu na tvoj plemeniti lik. Tvoji: Ivana, Boki, Se{a i sin Jugoslav
020

SJE]ANJE

na na{e drage roditelje

Petnaestog januara 2012. navr{ava se trinaest godina od prerane smrti na{e nikad pre`aljene supruge, majke, nene, svekrve i punice

ZEHRE PA[I], ro|. ]AJI]
AIDA ALIBEGOVI], ro|. SILAHI]
6. 10. 1938 — 3. 1. 1998.

D@EMAL ALIBEGOVI]
3. 2. 1930 — 15. 1. 2009.

Tvoj plemeniti lik, neizmjernu dobrotu i ljubav nikada ne}emo zaboraviti. Suprug Rizah, sin Rijad, k}erka Jasna, snaha Jasmina, zet Nihad, unuci Amar, Nerina, Emir, Amina i Nedim
205 030

Alma i Alen

Petnaestog januara 2012. navr{ilo se devetnaest godina otkako je poginula na{a draga

SJE]ANJE

TU@NO SJE]ANJE

na sunce koje nikada ne zalazi

JASNA [ARI]

JASNA [ARI]
3. januar 1967 — 15. januar 1993.

KANITA KOLUK^IJA, ro|. D@AFEROVI]
15. 1. 2008 — 15. 1. 2012.

S ljubavlju i po{tovanjem, Uvijek si u na{im mislima. Tvoji: Eso i Majda
225

Goran, Radmila i D`ele
201

suprug Nusret, k}erka Spomenka, unuci Faris i Darija, zet Asim
222

58

PREDAH
Pozitivna atmosfera u uredu djelovat }e na vas vrlo motiviraju}e. Nadre|eni }e cijeniti va{e zalaganje. Ne}ete biti spremni za nikakvo vezivanje. U`ivat }ete u povr{nim susretima i bje`ati glavom bez obzira od osoba za koje procijenite da prema vama imaju ozbiljne namjere. Iako }ete biti u dobroj formi, sami sebi }ete biti najve}i neprijatelj. Usporite malo i po~nite vi{e oslu{kivati potrebe svog organizma. Izbjegavajte ulazak u rasprave s kolegama ili poslodavcima. Nedostatak takta i tolerancije mogao bi vas skupo ko{tati. Sva|a s partnerom mogla bi vas prili~no uzrujati. Razli~ita mi{ljenja ili njegovo nepo{tivanje va{ih `ivotnih odluka bit }e glavni razlog sukoba. Mnoge bi mogla zadesiti upala grla ili sinusa. Budite disciplinovani kako bi izbjegli ve}e komplikacije. Premda }ete biti u poslu preko glave, pozitivno razmi{ljanje pomo}i }e vam da izbjegnete stres. Uz samo malo vi{e truda, uspjet }ete se izvu}i iz svih problema. Obnovit }ete kontakt s osobom koju dugo niste vidjeli. Ukoliko se radi o biv{em ljubavnom partneru, ne savjetuje vam se da se ponovno upu{tate u vezu, jer su izgledi da }ete ovog puta uspjeti iznimno mali. Odgovarat }e vam lagane aktivnosti, poput {etnje. Razmi{ljat }ete o vra}anju dugova i smi{ljati na~ine kako zaraditi dodatne prihode. Prijatelj ili znanac mogao bi vam pomo}i da dobijete kakav honorarni posao. Nestabilne nov~ane prilike omest }e vam planove. Savjetuje vam se da upu{tanje u ve}e tro{kove odgodite za neka finansijski sretnija vremena. Malo vi{e cijenite podr{ku partnera. Nezadovoljni izgledom, po`eljet }ete ne{to mijenjati. Pravi je trenutak da skrenete pa`nju nadre|enih na sebe. Predstavite im svoje ideje i doka`ite da zbog truda i zalaganja zaslu`ujete bolju poziciju. Ako ste u vezi, po`eljet }ete ne{to mijenjati. Svjesni ste da vas trenutna situacija ne ispunjava i da morate ne{to poduzeti prije nego {to bude prekasno. U`urbani radni ritam rezultirat }e stresom. Negativnu energiju odagnajte vje`banjem u teretani. Premda }ete biti zatrpani poslom, ne}ete ni~im pokazivati da ste pod stresom. Privla~it }e vas osobe upitnih namjera, s kojima ne}ete mo}i ostvariti ni{ta ozbiljnije. Nemojte se upu{tati u odnos s nekim ko vam ne ulijeva povjerenje, osim ako niste u potrazi isklju~ivo za zabavom i avanturom. Potreban vam je odmor i mnogo sna. Nezaposlene Vage ulagat }e mnogo nade u poznanika, koji bi im mogao pomo}i da kona~no budu pozvani na razgovor za posao. Nemojte se razo~arati ako se stvari ne budu odvijali brzinom kojom biste htjeli. ^lanovi obitelji i partner }e vam zamjerati {to vi{e vremena provodite u dru`enju s prijateljima, nego s njima. Nemojte se zapustiti. Lagana vo`nja sobnog bicikla pomo}i }e vam da ostanete u dobroj formi. Osjetljivi na kritike, mnoge }ete odluke donositi sukladno s mi{ljenjem okoline. Preporu~uje vam se da se ipak vi{e oslanjate na svoje procjene, koje }e se pokazati ispravnima. Dru`it }ete se s utjecajnim i uglednim osobama, ~ija }e vam pa`nja goditi i pomo}i da i sami postanete popularniji u dru{tvu. Samci bi se mogli upustiti u vezu sa znatno starijom osobom. Provedite {to vi{e vremena izvan ku}e, na svje`em zraku. Pozitivne vijesti iz inozemstva donose mogu}nost poslovnog napretka, ali i pobolj{anja financijske situacije. Svaki projekt kojeg danas zapo~nete donijet }e vam materijalnu dobit. Parovi ~ija je veza u krizi otvorenom komunikacijom i iskrenom `eljom za pomirenjem uspjet }e pomiriti sve razlike. Osjetite li prve simptome prehlade, opskrbite se vitaminima i vru}im ~ajem. Strpljenje i diplomacija ne}e vam biti ja~e strane. Mo`da se ne}e iskazati kao timski igra~, no zato }ete briljirati u ulozi radnika koji samostalno rje{ava i najzamr{enije probleme i situacije. Partneru }ete bez posebnog razloga prire|ivati ljubomorne scene, no sve va{e sva|e brzo }e se okon~ati pomirenjem. Sklonost urinarnim infekcijama upozorava na adekvatnu za{titu od hladno}e. Ukoliko vodite neku parnicu ili sudski proces, mogu}e su lo{e novosti. Nemojte odmah pani~ariti, ve} se savjetujte s pravnicima o tome kako }ete dalje postupati. Sva|a s voljenom osobom pokvarit }e vam raspolo`enje. Umjesto da svu krivnju prebacujete na partnera, preuzmite odgovornost za svoje postupke i priznajte da i na vama le`i dio krivice. Klonite se alkohola, a posebno ako ste nervozni i razdra`ljivi. Zabrinjavat }ete se oko ishoda projekta u kojeg ste ulo`ili mnogo truda i energije. ^ak i ako vam trenutne okolnosti ukazuju da }e se ne{to izjaloviti, nemojte gubiti nadu, jer }e na koncu sve ipak prote}i bez problema. Monotoniju u koju je upala va{a ljubavna veza odagnajte iniciranjem izlaska s partnerom. Ukoliko ve} dulje vrijeme pri~ate o zapo~injanju dijete, pravi je trenutak da s rije~i pre|ete na djela.

nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Esad HE]IMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: stravi~nost, j, imelda, te, estela, isak, tt, rila, ala, namik, rama, ona, obeliks, kriminal, u, pogrbljenost, o, anuk, isto, taraba, ston, ope, nj, matau, stan, tr, to, vivak, odora.

Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiHa. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj

Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 tel/fax: +387 33 272 271

U Bosni i Hercegovini danas obla~no i hladno, povremeno sa snijegom uz umjeren, ponegdje jak sjeverozapadni vjetar. Samo }e u Hercegovini biti vedro. Minimalna temperatura od -7 do 0o C, maksimalna dnevna od -4 do 0, na jugu zemlje i u Bosanskoj krajini od 3 do 5o C. Sutra obla~no, povremeno sa snijegom, a samo }e u Hercegovini biti sun~ano. U utorak obla~no, prije podne sa snijegom u sjevernim, a poslije podne i u ostalim predjelima. Na jugu umjereno obla~no. U srijedu prete`no obla~no. U Sarajevu danas prije podne obla~no i suho, popodne obla~no sa snijegom. Puha}e umjeren, sjeverozapadni vjetar. Minimalna temperatura -5o C, maksimalna dnevna -1.

Danas u centralnoj i isto~noj Evropi, kao i u centralnim predjelima Balkanskog poluostrva obla~no sa snijegom i vjetrovito. U Njema~koj, ^e{koj, Austriji i mjestimi~no u Velikoj Britaniji o~ekuje se niska obla~nost, a u Portugalu i [paniji ki{a. U ostalim predjelima bi}e prete`no vedro. Maksimalna temperatura kreta}e se od -3 do 6o C, a najtoplije }e biti na jugu Evrope, od 7 do 14. Na Balkanskom poluostrvu danas obla~no uz umjeren sjeverozapadni vjetar, u centralnim predjelima sa snijegom. Samo }e u Hrvatskoj, Gr~koj, kao i na Jadranskom primorju biti sun~ano. Maksimalna temperatura od -2 do 2o C, na jugu do 10.

60

KULTURNI VODI^
MU[KARCI KOJI MRZE @ENE

nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

ZENICA

BANJA LUKA

BO[NJA^KI
Obilazak Bo{nja~kog instituta i nove postavke umjetni~kih djela ''U fokusu kolekcije'' svakim danom osim nedjelje i ponedjeljka, od 9 do 16 sati. Najava grupa na telefon: 033/279-800 i na mail info@bosnjackiinstitut.ba.

KINA
KRITERION
NEMATERIJALNO BLAGO BROJ 82
po~etak u 18 sati.

triler, re`ija: David Fincher, uloge: Daniel Craig, Rooney Mara, Stellan Skarsgard, Robin Wright, Christopher Plummer, Joely Richardson, Embeth Davidtz, Goran Vi{nji}... po~etak u 17 i 20 sati.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
CRNI SATI 3D
nau~na fantastika, horror, akcija, re`ija: Cris Gorak, uloge: Emile Hirsch, Olivia Thirbly, Max Minghella, Rachael Taylor... po~etak u 18.30 i 20.30 sati.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“.Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

KINA
MULTIPLEX PALAS
SRETNA NOVA GODINA
romanti~na komedija, re`ija: Garry Marshall, uloge: Sarah Jessica Parker, Jessica Biel, Ashton Kutcher, Robert De Niro, Hilary Swank... po~etak u 16, 20.15 i 22.30 sati.

MUPPETI
mjuzikl, komedija, porodi~ni, re`ija: James Bobin, uloge: Jason Segal, Amy Adams, Chris Cooper... po~etak u 11.20, 13.40, 15.50, 18 i 20.10 sati.

OTKUCAJI SRCA
po~etak u 20.20 sati.

TUZLA

KO@A U KOJOJ @IVIM
drama, triler, re`ija: Pedro Almodovar, uloge: Antonio Banderas, Elena Anaya, Jan Cornet, Marisa Paredes... po~etak u 18 i 20.15 sati.

CINEMA CITY
SHERLOCK HOLMES: IGRA SJENA

POZORI[TA
MLADI
ALADIN
autor projekta: Ka}a Dori}, igraju: Sanin Milavi}, Alma Merunka, Boris Ler, Narda Nik{i}, Drago Buka, Ajla Cabrera, Mirza Tanovi}, Edhem Husi}, Damir Kustura, Sead Bejtovi}, Nermin Tuli}, po~etak u 19 sati.

TAJNI @IVOT KU]NIH POMO]NICA
drama, re`ija: Tate Taylor, uloge: Emma Stone, Viola Davis, Bryce, Octavia Spencer, Dallas Howard... po~etak u 18.45 i 21.15 sati.

DUG

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

drama, triler, re`ija: John Madden, uloge: Helen Mirren, Sam Wor thington, Jessica Chastain, Jesper Christensen, Mar ton Csokas, Ciaran Hinds, Tom Wilkinson... po~etak u 16 i 20.45 sati.

MU[KARCI KOJI MRZE @ENE
triler, re`ija: David Fincher, uloge: Daniel Craig, Rooney Mara, Cristopher Plummer... po~etak u 19 i 22 sata.

NE ZNAM KAKO JOJ USPIJEVA
komedija, re`ija: Douglas McGrath, uloge: Sarah Jessica Parker, Pierce Brosnan, Kelsey Grammer, Christina Hendricks, Greg Kinnear... po~etak u 15, 17, 19 sati.

akcijska avantura, re`ija: Guy Ritchie, uloge: Robert Downey Jr., Jude Law, Jared Harris, Noomi Rapace... po~etak u 12, 14.40, 17.50 i 20.30 sati.

GALERIJE
GALERIJE
BLACKBOX
Izlo`ba fotografija pod nazivom “gAleRiJa sLu~ajniH prOlaZnikA’’. Fotografije izla`u Eldin Smajlovi} i Maja Top~agi}, a poeziju potpisuje Ivona Juki} za ~iji styling }e se pobrinuti sarajevski dizajnerski trio She:You (Naida Begovi}. Adisa Vatre{ i Neira Sinanba{i}). Izlo`ba je otvorena do 14. novembra ove godine.

MOSTAR

SHERLOCK HOLMES: IGRA SJENA

ARTHUR BO@I] 3D
avantura, animirani, re`ija: Sarah Smith, glasovi: James McAvoy, Jim Broadbent, Bill Nighy, Hugh Laurie... po~etak u 11, 13 i 15 sati.

MUPPETI
mjuzikl, komedija, porodi~ni, re`ija: James Bobin, uloge: Jason Segal, Amy Adams, Chris Cooper... po~etak u 16.30 sati.

NEMOGU]A MISIJA: PROTOKOL DUH
akcija, re`ija: Brad Bird, uloge: Tom Cruise, Jeremy Renner, Paula Pat ton... po~etak u 12.10, 14.50, 17.40 i 20.20 sati.

GALERIJE
CENTAR ZA KULTURU
Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

ALVIN I VJEVERICE 3
komedija, animirani, re`ija: Mike Mitchell, uloge: Justin Long, Mat thew Gray Gubler, Jesse McCar tney... po~etak u 12.30 i 14.30 sati.

RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba radova mladog umjetnika Damira Avdi}a, koji je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek Slikarstvo. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Raif feisen banke u ul. Zmaja od Bosne bb, a otvorena je za sve posjetioce radnim danima od 8 do 16 sati.

akcijska avantura, re`ija: Guy Ritchie, uloge: Robert Downey Jr., Jude Law, Jared Harris, Noomi Rapace... po~etak u 16.15 sati.

^AROBNI PANJ
animirani, re`ija: Juanjo Elordi, glasovi: Mirsad Abdagi} Kike, Ajla Hamzi}, Anita Memovi}, Sta{a Duki}, Sanin Milavi}, Damir Kustura, po~etak u 11.30 i 13 sati.

ALVIN I VJEVERICE 3: BRODOLOM @IVOTA
komedija, animirani, re`ija: Mike Mitchell, uloge: Justin Long, Mat thew Gray Gubler, Jesse McCar tney... po~etak u 12 i 14 sati.

ALVIN I VJEVERICE 3: BRODOLOM @IVOTA

BIHA]

ATELJE ZEC
Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

PARADA
komedija, re`ija: Sr|an Dragojevi}, uloge: Milo{ Samolov, Nikola Kojo, Hristina Popovi}, Goran Navojec, Dejan A}imovi}, po~etak u 18 sati.

MA^AK U ^IZMAMA 3D
animirana avantura, re`ija: Chris Miller, uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek, Zach Galifianakis... po~etak u 10.30 sati.

GABRIJEL
komedija, animirani, re`ija: Mike Mitchell, uloge: Justin Long, Mat thew Gray Gubler, Jesse McCar tney... po~etak u 11.40 i 13.30 sati. Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

KINA
UNA
NEMOGU]A MISIJA: PROTOKOL DUH
akcija, re`ija: Brad Bird, uloge: Tom Cruise, Jeremy Renner, Paula Pat ton... po~etak u 19 i 21 sat.

MUPPETI
mjuzikl, komedija, porodi~ni, re`ija: James Bobin, uloge: Jason Segal, Amy Adams, Chris Cooper... po~etak u 13 i 17sati.

MUZEJI
SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

POZORI[TA
BOSANSKO NARODNO
GULIVER ME\U LUTKAMA
autor: Josef Pehr, re`ija: @ivomir Jokovi}, igraju: Adis Mehanovi}, Sne`ana Markovi}, Sa{a Hand`i}, Sabina Kulenovi}, Selma Mehanovi}, po~etak u 11 sati.

7SEX7
erotska tragikomedija, re`ija: Irena [kori}, uloge: Ana Majheni}, Frano Ma{kovi}, Jelena Per~in, Sara Stani}, Robert Kurba{a... po~etak u 21.30 sati.

MA^AK U ^IZMAMA 3D
animirana avantura, re`ija: Chris Miller, uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek, Zach Galifianakis... po~etak u 15 sati.

MA^AK U ^IZMAMA 3D

CRNI SATI
nau~na fantastika, horror, akcija, re`ija: Cris Gorak, uloge: Emile Hirsch, Olivia Thirbly, Max Minghella, Rachael Taylor... po~etak u 17.30 i 19.30 sati.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

MUZEJI
SAVREMENE UMJETNOSTI
Izlo`ba Milivoja Unkovi}a za posjete je otvorena do 17. januara 2012.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

MA^AK U ^IZMAMA 3D
animirana avantura, re`ija: Chris Miller, uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek, Zach Galifianakis... po~etak u 15.30 sati.

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10 do 14 sati.

animirana avantura, re`ija: Chris Miller, uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek, Zach Galifianakis... po~etak u 11 i 13 sati.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.
SP OR T

TV PROGRAM

61

Poljska - Srbija, prijenos
18.05 BHT1
RUKOMET: EP SRBIJA 2012

SP

OR T

Transformersi
Transformers, 2007.

20.00 PINK

SF AKCIJA

[vedska - Makedonija, snimak
20.45 BHT1
RUKOMET: EP SRBIJA 2012

Re`ija: Michael Bay Uloge: Shia LaBeouf, Megan Fox, Josh Duhamel, Tyrese Gibson, Rachael Taylor, Anthony Anderson

Prije mnogo godina, na planetu Cybertron vodio se rat izme|u Autobota i Decepticona zbog kontrole nad talismanom koji omogu}ava neograni~enu mo}. Autoboti su talisman uspjeli prokrijum~ariti s planeta, ali za njim je krenuo i zli Megatron. ^itavo stolje}e kasnije, na Zemlji, na kojoj ljudi ni{ta ne znaju o toj bici, Sam Witwicky kupuje svoj prvi automobil, ne znaju}i kako je to Autobot Bumblebee...

SP

Kad porastem, bi}u kengur
OR T
FTV 21.35 KOMEDIJA
Re`ija: Radivoje Ra{a Andri} Uloge: Sergej Trifunovi}, Marija Karan, Neboj{a Glogovac, Boris Milivojevi}, Gordan Ki~i} Kad porastem, bi}u kengur, 2004.

FIL

M

Tesna ko`a
21.15 RTRS
Tesna ko`a, 1982.

FIL

M

KOMEDIJA
Re`ija: Mi}a Milo{evi} Uloge: Nikola Simi}, Ru`ica Soki}, Milan Gutovi}, Lepa Brena

FC Barcelona — Real Betis
21.30 TV 1
[PANSKA PRIMERA LIGA

Ovo je pri~a o mladim ljudima koji su na granici kada mladost prestaje - a ni{ta nisu uradili u svom `ivotu. Svi oni bave se sporednim stvarima, pa ~ak i kad poku{avaju da unesu promjene u svoje `ivote, ~ine to na pogre{an na~in. ^ekaju da ih ne{to trgne iz u~malosti, ne shvataju}i da se `ivot, kao i duhovno zdravlje, ne dobija na poklon, ve} osvaja te{kom borbom...

Mla|i referent Mita svakodnevno se suo~ava sa gu`vom u ku}i i na poslu. U pretrpanom stanu svako tra`i svoje mjesto pod Suncem. Iskre sijevaju sa svih strana, a njegova mala plata nedovoljna je za sve porodi~ne potrebe i zahtjeve. Najmla|eg sina mu~i {kola i snovi o polovnom motoru, dok je stariji sin vje~ni apsolvent astronomije, a k}i diplomirana pravnica koja bezuspje{no traga za poslom...

Bezdan
20.00 HRT2
Abyss, 1989.

FIL

M

Batman: Po~etak
20.05 NOVA AKCIJA
Re`ija: Christopher Nolan Uloge: Christian Bale, Michael Caine, Liam Neeson, Katie Holmes, Gary Oldman Batman Begins, 2005.

FIL

M

Kako vrijeme prolazi
20.05 TV1 / MRE@A

SE

RI

U po`aru ku}a porodice Akarsu je skroz izgorjela te Cemile i djecu u svoj dom pima Suheyha. Nakon izlaska sa mladi}em Inci se vra}a ku}i, gdje na ulici zati~e Metea u jako te{kom stanju. Odvodi ga u svoj stan gdje mu i pru`a pomo}. Ali jev brat Ke mal osje}a krivicu te se izvinjava Aliju {to nije bio uz njega kada je bio bolestan. Ahemet saznaje da je Berrininu ku}u zahvatio po`ar. Odlazi pred ku}u koja je izgorjela... Murat `ivi u uvjerenju da se Aylin `eli udati za njega, te Soneru iznosi svoje planove. Soner ga moli da ne `uri previ{e, a svoju nervozu pravda poslom. Aylin odlazi kod Inci gdje pronalazi Metea. Policija se pojavljuje na vratima tra`e}i Metea, no Incio tvrdi da ga nije vidjela. Soner iz novina saznaje o nesre}i koja je zadesila Aylininu porodicu. U iznenadnu posjetu dolazi Incijev momak koji pronalazi Metea. On odlazi u policiju i prijavljuje da se Mete krije u Incijevom stanu. Porodica Akarsu preseljava u neizgra|enu ku}u na selu. Kom{ije i prijatelji dolaze kako bi im pomogli. Berrin do`ivljava ugodno iznena|enje kada se Ahemet tako|er pojavi pred ku}om.

JE

AKCIJA
Re`ija: James Cameronnedjelja Uloge: Ed Harris, Mary Elizabeth Mastrantonio, Michael Biehn

Ameri~ka nuklearna podmornica strada nakon susreta s tajanstvenim objektom, a vojska anga`ira zaposlenike obli`nje podvodne naftne platforme da do|u do nje i provjere ima li pre`ivjelih. [ef nafta{a je Virgil Bud Brigman, a vojnu stranu spasila~ke posade predvodi poru~nik Coffey. U ekipi istaknutu ulogu ima i Budova supruga Lindsay, koja sad radi za vojsku i koja se od Buda namjerava razvesti. Pribli`avaju}i se podmornici, ~lanovi ekipe shvate da je u tim vodama prisutno ne{to nepoznato i tajanstveno...

Osmogodi{nji Bruce Wayne je pao u jamu na imanju svojih bogatih roditelja gdje su ga napali rojevi {i{mi{a. Od tada ga progoni strah od {i{mi{a, a do`ivi i veliku tragediju kada plja~ka{ pred njim ubije njegovu majku i oca, najbogatijeg ~ovjeka u Gotham Cityju. Kad odraste, Bruce poku{a ubiti toga plja~ka{a, ali ne uspije. Stoga odlu~i upoznati svijet kriminala i kriminalce, a nevolje koje do`ivljava u svjetskom podzemlju dovedu ga u jedan azijski zatvor, odakle ga izbavi tajanstveni Henri Ducard...

Profesionalac
21.05 OBN KOMEDIJA
Re`ija: Du{an Kova~evi} Uloge: Bora Todorovi}, Branislav Le~i}, Nata{a Ninkovi}, Sergej Trifunovi} Profesionalac, 2003.

FIL

M

Plavi bar{un
22.55 HRT2
Blue velvet, 1986.

FIL

M

TRILER
Re`ija: David Lynch Uloge: Isabella Rossellini, Kyle MacLachlan, Dennis Hopper, Laura Dern, Dean Stockwell, George Dickenson

Teja Kraj je sveu~ili{ni profesor, pisac, urednik izdava~ke ku}e, ima tajnicu za ljubavnicu i vodi tipi~an `ivot sve dok mu u ured ne do|e nepoznati ~ovjek koji se predstavlja kao Lika Laban. Laban mu iznosi detalje njegovog `ivota te se ispostavi da je on ustvari umirovljeni policijski inspektor, koji ga je {pijunirao u vrijeme Milo{evi}eva re`ima i koji ga je nekoliko puta poku{ao ubiti...

Mladi Jeffrey odrasta u ameri~kom gradi}u u kojem se ne doga|a i{ta zanimljivo. Njegova rutina mijenja se kad u travi pokraj ceste prona|e ljudsko uho. Odnosi ga u policijsku stanicu gdje se utvr|uje da je uho odrezano {karama i da bi njegov biv{i vlasnik jo{ mogao biti `iv. Lokalna policija upu{ta se u temeljitiju istragu, ali Jeffreyju se ~ine presporima pa uz pomo} k}eri {efa policije, plavokose Sandy, odlu~i na svoju ruku istjerati istinu na vidjelo....

62
BHT

TV PROGRAM
08.00 Vijesti Dje~iji program: 08.05 Artur 08.30 Vragolasi Denis 08.55 Frankina stopala 09.00 Moj veliki prijatelj 09.15 Kralj dinosaura 09.35 U zmajevom gnijezdu 10.00 Crvene kapice 10.25 Hayd u park 10.55 Love Karavan 11.05 Program za djecu 11.25 Sedmica, magazin iz kulture 12.00 Dnevnik 1 12.15 Zelena panorama, program za agrar

nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

07.00 Nova avantura, magazin (r) 08.00 BHT Vijesti 08.15 TV Liberty Program za djecu i mlade 08.45 Pa~je ludilo, animirani film 08.50 Sandokan, animirana serija, 28/45 09.15 Memoari porodice Mili}, igrana serija, 10/20 09.35 Words on the Streets, obrazovna serija, 1/10 (r) 10.10 Wengen: Svjetski kup u alpskom skijanju: Slalom (m), 1. utrka, prijenos 11.10 Duhovni mostovi, emisija o religiji 12.00 BHT vijesti 12.15 Izazovi poljoprivrede 13.10 Wengen: Svjetski kup u alpskom skijanju: Slalom (m), 2. utrka, prijenos 14.10 Samo za zabavu, revijalni program 14.35 Smanji gas!, emisija o saobra}aju 15.05 BHT vijesti 15.15 Nekad bilo - Intervju sa Abdulahom Sidranom 16.25 Samo prijatelji, igrani film 18.05 Rukomet, EP Srbija 2012: Poljska - Srbija, prijenos 19.45 Dnevnik 1 20.20 Gurmanski izleti, strana dokumentarna serija, 17/26 20.45 Rukomet, EP Srbija 2012: [vedska Makedonija, snimak 22.10 BHT vijesti 22.25 BHT sport 22.40 Godar, ljubav, poezija..., strani dokumentarni program 23.35 Samo prijatelji, igrani film (r) 01.05 Pregled programa za ponedjeljak

FTV

06.01 Dragulj u kruni, serija 08.00 Vijesti Mala TV 08.10 Tomica i prijatelji, crtana serija 08.20 U no}noj ba{ti, crtana serija (r) 08.50 Graditelj Bob, crtana serija 09.00 S Jahorine s ljubavlju, otvoreni program 10.50 Novogodi{nji koncert hora Vrap~i}i 12.00 Dnevnik 1 12.15 Snop 13.00 Ognji{ta, dok. program 13.30 Pri~aj ne{to narodno

RTRS

06.05 Monster High, crtani film (r) 07.00 Najava programa 07.05 Monster High, crtani film 08.00 Music box 08.05 Junska no}, serija (r) 09.00 Music box 09.05 Zauvijek mlad, serija, 9/28 (r) 09.35 Zauvijek mlad, serija, 10/28 (r) 10.00 Music box 10.05 Zauvijek mlad, serija, 11/28 (r) 10.35 Zauvijek mlad, serija, 12/28 (r) 11.00 Music box 11.10 Connect, dokumentarni serijal 12.00 Music box

TV1

07.35 Moj dom, magazin 08.00 Pocoyo, crtani film 08.20 Miffi, crtani film, 13. ep. 08.30 Mali crveni traktor, crtani film 09.00 Timmy, crtani film 09.20 Tractor Tom 09.30 Garfield, crtani film 10.00 Zvijezda mo`e{ biti ti, nominacije 11.59 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Nepobjedive banzuke, TV show 12.50 Nepobjedive banzuke, TV show 13.15 Kad li{}e pada, 173. ep.

HAYAT

06.00 @ivotinjski instinkt, film 08.00 Miris prolje}a, serija (r) 10.40 Bra~ni sudija, zabavna reality emisija (r) 12.00 Info top, info-program 12.25 Gold express, muzi~ka emisija 14.00 Grand show, muzi~ko-zabavni show (r) 15.50 Info top, info-program

PINK

08.00 Hairy Scary, crtani film 08.20 Ma|ioni~ar, crtani film 08.40 Farhat, crtani film 09.00 Mixmaster, crtani film 09.20 Gladijatori, crtani film 09.40 Oggy i `ohari, crtani film 09.05 @ivot s vukovima, dje~iji film 11.00 Princ iz Bel Aira, humoristi~na serija 11.30 Princ iz Bel Aira, humoristi~na serija 12.00 Lonci i poklopci, kulinarski show 13.00 Telering, talk show

OBN

Tomica i prijatelji

19.10

Graditelj Bob

Kako vrijeme prolazi
08.50 20.05
12.20 Kapital, biznis magazin 13.05 Dobar, lo{, zao, talk show 14.00 Music box 14.05 Otok, serija, 14. ep. (r) 15.00 Music box 15.05 CSI: New York, serija, 19. ep. (r) 16.00 Music box 16.05 CSI: Las Vegas, serija, 2. ep. (r) 17.00 Vijesti plus 17.20 Kako vrijeme prolazi, serija, 15. ep. (r) 19.00 Najava Dnevnika 19.10 Monster High, crtani film 19.30 Dnevnik TV1 20.05 Kako vrijeme prolazi, serija, 16. ep. 21.30 [panska Primera liga: Barcelona - Real Betis 23.20 Teksa{ki rend`er, film 00.50 Pono}ne vijesti 01.05 Krovovi, film

Garfield
14.50 15.30 16.10 17.00 17.58 18.00 19.00 19.28 19.30 19.31 19.33 19.40 20.00 21.00 22.40 00.17

09.30

Bra~ni sudija
16.05 Dobar kom{ija, kola`na emisija 18.00 Sve za ljubav, reality emisija 20.00 Transformersi, film

10.40

Oggy i `ohari

09.40

12.40 Tajna Starog Mosta, igrana serija, 61. i 62. epizoda 14.40 Vijesti 14.50 @ivot Isusa Krista, dokumntarna serija, 1. dio 15.50 Snje`na kraljica, mini serija, 2. dio 17.20 Pla}enici, ameri~ki igrani film 19.10 Tomica i prijatelji, crtana serija 19.30 Dnevnik 2 20.10 Lud, zbunjen normalan, igrana serija 21.35 Kad porastem bi}u kengur, srbijanski igrani film 23.30 Dnevnik 3 23.50 Pandemija, mini serija, 2. dio 01.10 Dnevnik 2 01.40 Pregled programa za ponedjeljak

14.00 20 godina od stvaranja Republike Srpske, arhivska emisija 15.00 Tamo daleko, putopisni serijal 15.30 Robin Hud, serija 16.25 Pomorska tehnologija, dokumentarni program 17.00 Vijesti 17.10 Moj ro|ak sa sela, serija 18.10 Rio klub, zabavni program 19.30 Dnevnik 2 20.10 Akcija - kupujmo na{e, otvoreni program 21.15 Tesna ko`a 1, film 22.30 Dnevnik 3 22.45 Tesna ko`a 1, nastavak filma 23.10 Sportski pregled 23.40 Su|enje u nirnbergu, serijski film 02.10 Rio klub 03.20 Dnevnik 2 (r) 03.35 Tesna ko`a 1, film (r)

03.00 03.40 04.30

Kad li{}e pada, 174. Kad li{}e pada, 175. Kad li{}e pada, 176. Kad li{}e pada, 177. Vremenska prognoza Glam Blam, zabavni program Vijesti u 7, informativni program Vremenska prognoza Stanje na putevima Biometeorolo{ka prognoza Sport Horizonti Policajac s Petlovog Brda, serija, 12. ep. Zamjenik, igrani film Ostermanov vikend, igrani film Astro Num Caffe, u`ivo Reprizni program Hayat TV-a Vijesti u 7, informativna emisija Glam Blam, zabavni program Policajac s Petlovog Brda, serija, 12. ep.

Sve za ljubav
22.00 Francuski poljubac, film 23.00 Izbor playboj djevojke za 2011. 00.00 @ivotinjski instinkt, film 02.00 Transformersi, film (r)

18.00

14.00 Casablanka, igrani film 16.05 Exkluziv, zabavni program 16.50 Red Carpet, showbiz magazin 17.50 Dejana talk show, Anoreksija i bulimija-bolest savremenog doba, talk show 18.50 OBN Info, informativni program 19.05 OBN Sport, sportski pregled 19.20 Putujmo zajedno, turisti~ki magazin 20.00 Prosjaci i sinovi, serija 21.05 Profesionalac, igrani film 22.55 Dani katastrofe, igrani film 02.30 Profesionalac, igrani film 04.25 Dani katastrofe, igrani film 06.10 ^uvari planeta, dokumentarni program

Snje`na kraljica
15.50 FTV
Kada zimska ~arolija preraste u magiju i kada ljubav izgubi svoje pravo lice, jedna hrabra mlada djevojka }e kenuti u odbranu prijateljstva. Mini serija “Snje`na kraljica“ je adaptacija istoimene fantasti~ne bajke Hansa Christiana Andersena, u dva dijela. “Snje`na kraljica“ govori o mladi}u Kaiu kome je Snje`na kraljica pretvorila srce u led i zarobila ga u svom ledenom dvorcu. Njegova najbolja prijateljica Gerda kre}e u neizvjesnu avanturu, ne bi li ga prona{la i vratila. Naravno, ljubav i prijateljstvo otapaju i najve}i led, a Kai i Gerda shvataju kako samo udru`eni mogu pobijediti zlo.

SE

RI

JA

TV SA

08.30 Oliver Twist, program za mlade 11.25 Pusti muziku, (r) 12.10 Globus, politi~ki magazin (r) 13.00 Vijesti 13.15 Sarajevdisanje, dok. program (r) 13.45 Mu}ke (r) 15.15 Bjekstvo sa ostrva {korpiona, reality show za mlade (r) 16.10 Vijesti 16.15 Tri dolara, film 18.15 Sarajevu s ljubavlju, dok serijal 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Program za djecu 20.00 Heroji oslobodila~kog rata, dok. program 21.00 Vijesti TVSA 21.05 Sarajevo art, emisija iz kulture 21.50 Lornina {utnja, film 23.35 Tri dolara, film (r) 01.30 Dnevnik TVSA (r)

TV TK

07.00 Vijesti 07.10 Iz dana u dan 07.15 Moj dom, magazin 07.35 Za svaku bolest trava raste 09.00 Agro kanal 12.00 Vijesti 13.00 Sport Klub, magazin 13.30 Autoshop magazin 14.00 Ciklus: Filmovi za sva vremena 16.00 Vijesti 18.00 Zelena trava, serija 18.30 Za svaku bolest trava raste 19.00 Dnevnik 20.05 Kako vrijeme prolazi, serija 21.30 Primera liga: Barcelona - Real Betis, prijenos 23.15 Vijesti 01.00 Dnevnik (r) 01.30 Sport Klub, magazin

MRE@A

07.05 Monster High, crtani film 08.05 Junska no}, 31. ep. (r) 09.05 Zauvijek mlad, 9/28 (r) 09.35 Zauvijek mlad, serija, 10/28 (r) 10.05 Zauvijek mlad, serija, 11/28 (r) 10.35 Zauvijek mlad, 12/28 (r) 14.05 Otok, serija, 14. ep. (r) 15.05 CSI: New York, serija, 19.ep. (r) 17.20 Kako vrijeme prolazi, serija, 15. ep. (r) 20.05 Kako vrijeme prolazi, serija, 16. ep. 21.30 [panska Primera liga: F.C. Barcelona - Real Betis 23.20 Teksa{ki rend`er, film

TV MOSTAR

07.05 Monster High, crtani film 08.05 Junska no}, serija 09.05 Zauvijek mlad, serija (r) 09.35 Zauvijek mlad, serija (r) 10.05 Zauvijek mlad, serija (r) 10.35 Zauvijek mlad, serija (r) 11.10 Connect, dok. serijal 12.20 Kapital, biznis magazin 13.05 Dobar, lo{, zao, talk show 14.05 Otok, serija (r) 15.05 CSI: New York, serija (r) 17.00 Vijesti plus 17.20 Kako vrijeme prolazi, serija (r) 19.10 Monster High, crtani film 19.30 Dnevnik TV1 20.05 Kako vrijeme prolazi, serija 21.30 [panska primera liga: F.C. Barcelona, Real Betis 23.20 Teksa{ki rend`er, film 01.05 Krovovi, film

TV ZENICA

09.08 Animirani film 09.30 TV izlog 10.30 TV Liberty (r) 11.00 Bonaventura (r) 12.00 Razglednica (r) 12.45 Za svaku bolest trava raste 13.00 Svijet uspje{nih, (r) 13.30 Muzi~ki program 14.00 Put za Ejvonli, igrana serija 15.00 Odlika{i (r) 15.55 TV izlog 16.00 Mini serija, repriza 17.00 Muzi~ki program 17.55 Mali oglasi, TV izlog 18.00 Autoshop 18.30 Mali oglasi, obavje{tenja 19.00 Dje~iji program: Pri~e za laku no} 19.50 Obavje{tenja 20.00 Selu u pohode 20.45 TV izlog 21.00 Igrani film 22.30 Obavje{tenja 22.45 [ou na moj na~in (r)

TV KAKANJ

08.00 Sevdah i vrijeme 08.30 Frej`er, serija 09.00 Denis napast 09.20 Program TV Sahar 10.00 Moja pri~a 10.30 Svijet majmuna, crtani film 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Frej`er, serija 13.00 Amor latino, serija (repriza zadnjih 5 ep.) 17.00 Prevara, film 18.30 Majstori kuhinje 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Info IC 20.35 Ritam srebrenice 21.00 Divlje patke, doma}i film 22.45 Marketing 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Razbija~, film

TV VOGO[]A

08.00 Ritam regije Srebrenica (r) 08.30 Sa sevdahom u srcu, muzi~ki program 09.00 Pri~e za djecu 09.30 I.R.I.B. (r) 10.00 Religija u slu`bi `ivota 10.45 Svjetlo istine, vjerski program 11.30 Priroda i ljudi 12.00 Ritam regije Srebrenica (r) 12.30 Cazinska hronika (r) 13.00 Sportski program (r) 15.00 TV Zehra 16.00 Nije te{ko biti ja (r) 17.00 Cazinska hronika (r) 17.30 Priroda i ljudi 17.50 Crtani film 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS Music 19.30 I.R.I.B. 20.00 Igrani film 22.00 Sportski program 23.30 Zavidovi}ka hronika 00.00 Priroda i ljudi (r)

TV USK

11.10 Nauka borbe, 4/5 12.00 Vijesti 12.15 Kraji{ka zemlja 13.00 Moje djete, savjetovali{te za roditelje 13.30 Vrata tajne, serija 14.05 Otok, serija 14.55 Viesti 15.00 CSI: New York, serija (r) 16.00 Za svaku bolest trava raste, 62. ep. (r) 16.30 Nedjeljom zajedno 18.30 Bajke iz cijelog svijeta 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.05 Kako vrijeme prolazi, serija 21.30 [panska Primera liga, prenos 23.15 Nedjeljom zajedno (r)

TV SLON

13.02 Op~injeni, serija repriza 175, 176 14.50 Pitajte tra`imo odgovore, informativni program 15.20 Da sam ja neko, dokumentarni program 16.00 [e}ernica, revijalni program (r) 18.15 Zoo hoby emisija o `ivotinjama 18.55 Ko zna, zna, zabavno obrazovni program 19.30 SMS centrala, muzi~ki program 20.00 Kviz Extra 20.30 Heroji ulice, dokumentarni program 21.10 Prozor u svijet, dokumentarni program 22.00 Top 7, muzi~ki program 23.00 Slon extra Info

TV BN

06.00 BN music 08.00 Zvuci zavi~aja 09.00 Sa Kraji{nicima po Krajini 09.30 Serija 10.30 Selo 11.00 JV komerc: Cvr~ak na sat 12.00 Zvuci zavi~aja 13.00 BN music 14.00 Bez maske 14.30 Balkanske prevare (r) 15.00 Serija 16.00 Nedjeljno popodne 19.30 Monitor 20.10 Balkanske prevare 20.55 Familiy namje{taljka 21.25 Bijela la|a, serija 22.20 Obra~un u kazino kabareu, film 23.50 Strah u srcu, film

TV ATV

08.00 Jutarnji program 09.55 Vijesti 10.00 ^iji su an|eli, dje~iji program 10.30 Spori}, dje~iji program 11.00 Gamboce, crtani film 11.55 Vijesti 12.00 Ja volim Srbiju 13.00 Nepobjedive Banzuke, zabavni program 14.00 Kad li{}e pada, serija 14.45 Kad li{}e pada, serija 15.30 Kad li{}e pada, serija 16.15 Kad li{}e pada, serija 17.00 Kad li{}e pada, serija 18.00 Blef, zabavni program 19.00 Vijesti 19.35 Arena, sportski program 20.00 48 sati svadba, zabavni program 21.00 Sport centar 21.01 Zamjenik, film 23.00 Ostermanov vikend, serija 00.30 Drumski ratnik, film

OSLOBO\ENJE nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.
05.56 Duhovni izazovi, me|ureligijski magazin (r) 06.26 TV kalendar 06.38 Normalan `ivot, emisija o obitelji (r) 07.21 Globalno sijelo (r) 07.49 Zlatna kinoteka Ciklus Douglasa Sirka: Imitacija `ivota, film 09.48 Vijesti iz kulture (r) 10.00 Vijesti 10.06 ni DA ni NE: Hrvatska u EU (r) 11.04 Poirot 2, serija 12.00 Dnevnik 12.05 Vukovar: Prigodni program povodom obilje`avanja 14 godina od mirne reintegracije, prijenos iz Hrvatskog doma 12.39 Plodovi zemlje 13.25 Split: More 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Luckasti profesor, ameri~ki film 16.40 TV kalendar (r) 17.00 Vijesti 17.09 Vrijeme sutra 17.10 HAK - Promet Info 17.11 Mir i dobro 17.46 Vrtlarica 18.15 Lijepom na{om: Gare{nica 19.21 Loto 6/45 19.30 Dnevnik 19.54 Sport 19.58 Vrijeme 20.03 Dan me|unarodnog priznanja Republike Hrvatske - emisija 21.05 Loza, dramska serija 22.05 Dnevnik 3 22.20 Sport 22.23 Vrijeme sutra 22.26 Vijesti iz kulture 22.35 [lep za rasute terete, dokumentarni film 23.31 Hotel Babylon 4, serija 00.25 Nedjeljom u dva (r) 01.26 Poirot 2, serija (r) 02.18 Hotel Babylon 4, serija 03.10 Vrtlarica (r) 03.37 Skica za portret (r)

TV PROGRAM
06.20 Brza blagajna, serija 07.15 Koraci revolvera{a, igrani film 08.50 Winx, crtana serija 09.15 Gormiti, crtana serija 09.40 Hulkov planet, crtani film 11.05 Televizijska posla, serija 12.05 Doc Hollywood, igrani film (r) 14.00 Bijeg u pobjedu, igrani film 16.05 Gas do daske 2, igrani film (r) 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Gas do daske 2, igrani film (r) 18.05 Nad lipom, humoristi~no-glazbe ni show 19.05 INA Plave vijesti 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Batman: Po~etak, igrani film 22.35 Red Carpet, showbiz magazin 23.45 Polarna oluja, igrani film 01.15 Na vatrenoj liniji, igrani film (r) 03.15 Heroji, serija 04.45 Red Carpet, showbiz magazin (r)

63
SH OW

HRT1

06.49 Generalna {pica 06.53 Berlinska filharmonija pod ravnanjem Simona Rattlea (r) 07.39 Trolovi, animirana serija (r) 08.05 Mala TV 08.12 TV vrti}: Robin Hood (r) Brlog: Kornja~e (r) Tajni dnevnik patke Matilde: Lujzin savjet (r) 08.38 Vesele trojke, crtana serija 09.04 Hamtaro, crtana serija (r) 09.24 Merlin 1, serija za djecu i mlade 10.10 Wengen: Svjetski skija{ki kup - slalom, prijenos 1. vo`nje 10.50 Portret Crkve i mjesta: Gola 11.00 Gola: Misa, prijenos 12.00 Biblija 12.10 [krinja: Budnica 13.10 Wengen: Svjetski skija{ki kup - slalom, prijenos 2. vo`nje 14.15 Ciklus nostalgija: Pink Panther, ameri~ki film 16.06 Baby bonus 16.35 Olimp - sportska emisija 17.15 Hokej, Ebel liga: KHL Medve{~ak Zagreb EC Rekord - VSV Villach, prijenos 20.00 Bezdan, ameri~ki film 22.55 Filmski boutique: Plavi bar{un, ameri~ki film 00.45 Posebni dodaci: Plavi bar{un, emisija o filmu 01.00 Gara`a: Steve Morgans & Golden Rock Band 01.25 No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04.23 No}ni glazbeni program: Za srce i du{u - Pop i rock, 1. emisija (r) 05.09 No}ni glazbeni program: Gara`a: Merita,s (r) 05.38 No}ni glazbeni program: Glazbeni specijal - Joe Cocker specijal (r)

HRT2

NOVA

07.00 48 Damask, dok. program (r) 07.30 Druga strana Srbije, dok. program 08.00 Historija revolucije Vjetrovi raja, dok. program (r) 08.30 Sljede}a muzi~ka stanica - Maroko I dio, dok. program 09.00 AJE program 16.30 Hladni mir Vrijeme velikih izazova II dio, dok. program 17.00 Usudi se i probaj Lima, dok. program 17.30 Historija revolucije Vjetrovi raja, dok. program (r) 18.00 Vijesti 19.05 Hladni mir Vrijeme velikih izazova II dio 19.30 Bo`ija ko~ija II dio 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 Druga strana Srbije 22.00 Vijesti 23.05 I glasnike ubijaju, dok. program 23.30 Sudan - Historija podijeljene zemlje II dio 00.00 AJE Vijesti

AL-JAZEERA B.

10.00 Vijesti 10.05 @ikina {arenica, zabavni program 11.05 Muzi~ki program 12.00 Vrijeme odluke, dok. program 12.25 Moj ljubimac, zabavni program 13.00 Dnevnik 13.30 Balkanskom ulicom, zabavni program 14.10 Vrijeme je za bebe, zabavni program 15.05 Vijesti 15.15 Sat 16.00 Vijesti 16.03 Cvat lipe na balkanu, serija 16.55 [ljivik, muzi~ki program 18.27 Sasvim prirodno, reporta`a 19.00 Slagalica, kviz 19.30 Dnevnik 20.05 Cvat lipe na balkanu, serija 21.00 Balkanskom ulicom 22.30 [ljivik, muzi~ki program 00.00 Dnevnik 00.15 Trag u prostoru: ^uvari vremena pro{log, dok. program (r)

RTS

10.05 Agrosaznanje (r) 11.00 Program za djecu 11 30 Mzika 12 00 Vijesti 12.30 Sportska subota 13.00 Jutarnji program 15.20 Kalendar 15.30 Dnevnik 1 15 45 Muzika 16 00 ART magazin (r) 16 30 Zabavna muzika 17.00 Pokreni se 17.30 Obrazovni program 18.05 Dokumentarna emisija 18.30 Dr., emisija iz medicine 19.00 Program za djecu 19.20 Kalendar 19.30 Dnevnik 2 20.00 Transfomersi, film 20.30 Muzika 21.00 Okvir 22.20 Francuski poljubac, film 23.00 Dnevnik 3 23.15 Sport 23.30 Sat TV 00.00 @ivotinjski instinkt, film 01.30 Dnevnik 2 02.00 @ivotinjski instinkt, film

RTCG

Glam Blam

HAYAT 18.00

Dejana
17.50 OBN

TA L

K

SH

OW

DISCOVERY

08.10 Razotkrivanje mitova 09.05 U djeli}u sekunde - 2 epizode 10.00 Vrhunsko graditeljstvo 10.55 Nafta, znoj i naftne platforme 11.50 Prljavi poslovi 12.45 Opasan lov 13.40 Razotkrivanje mitova 14.35 Ameri~ki ~operi 15.30 Automobili 16.25 Mo}ni brodovi 17.20 Pograni~na policija - 2 epizode 18.15 ^udovi{ta iz rijeke 19.10 Strastveni ribolovci 20.05 Preprodavci automobila 20.35 Blago na otpadu 21.00 Let iznad Aljaske 21.55 Pre`ivljavanje udvoje 22.50 ^udo da sam `iv 23.45 Nevolje u raju

N. GEOGRAPHIC

10.00 ]orkirani u inostranstvu 11.00 [apta~ psima 12.00 [apta~ psima: Tajson, Mus, Rajli i Taker 13.00 Velike migracije 14.00 Velike migracije: Ro|eni za pokret 15.00 Najte`e popravke na svijetu: Britanski mostovi 16.00 Najte`e popravke na svijetu: Razbija~i atoma 17.00 Najte`e popravke na svijetu: Solarni toranj 18.00 Najte`e popravke na svijetu: Obuzdavanje reke 19.00 Neuni{tivi: Udes helikoptera 20.00 Kisind`er 22.00 Istra`ivanje planete Zemlje: Vanzemaljske vatrene lopte 23.00 Kisind`er

08.30 Ski-skokovi, SK Tauplitz, Austrija 09.00 Sanke, SK Oberhof, u`ivo 10.00 Alpsko skijanje, SK Wengen, [vajcarska, u`ivo 11.00 Sanke, SK Oberhof 11.30 Alpsko skijanje, SK Cortina d,Ampezzo, Italija, u`ivo 12.45 Biatlon, SK Nove Mesto, ^e{ka, u`ivo 13.30 Cross-country skijanje, SK Milan, Italija 14.00 Ski-skokovi, SK Tauplitz, Austrija, u`ivo 15.45 Nordijsko kombinovano skijanje, SK Chaux-Neuve, Francuska, u`ivo 16.30 Biatlon, SK Nove Mesto, ^e{ka 17.15 Snuker, Masters London, UK 18.45 Pikado 20.00 Snuker, Masters London, UK, u`ivo 23.00 Reli, Dakar 23.45 Ski-skokovi, SK Tauplitz, Austrija

EUROSPORT

03.30 Tenis, WTA Sydney, Australija, finale 05.30 Pikado 07.30 Fudbal, Bundesliga, Freiburg Dortmund 08.30 Snowboard 09.30 Ski-skokovi, SK Tauplitz, Austrija 11.00 Freestyle skijanje 12.00 Nordijsko kombinovano skijanje, SK Chaux-Neuve, Francuska, u`ivo 12.30 Cross-country skijanje, SK Milan, Italija, u`ivo 13.30 Sanke, SK Oberhof, Njema~ka 14.00 Snuker, Masters London, UK, u`ivo 17.30 Odbojka, Italijanska liga, u`ivo 19.30 Snowboard 21.00 Tenis, Australian Open, finale mu{karci 23.00 Rukomet, EHF Euro 2012, pregled 23.15 Tenis, Australian Open, finale `ene 01.00 Tenis, Australian Open, u`ivo

EUROSPORT 2

06.30 Premier League: Aston Villa Everton 09.30 Vijesti 09.45 Premier League: Tottenham Wolves 11.30 Golovi Premier League 12.00 Championaship: Watford Reading 14.00 NBA Live 14.30 Premier League: Newcastle QPR, direktno 17.00 Premier League: Swansea Arsenal, direktno 19.00 Belgijska liga: Anderlecht Club Brugge 20.45 Golovi Premier League 21.15 Portugalska liga: Braga - Sporting, direktno 23.15 Ruska kosarka: CSKA Spartak SPB 01.00 NBA Live 01.15 Belgijska liga: Waregem Genk 03.00 ATP Sydney finale

SPORT KLUB

09.30 Portugalska liga: Porto Rio Ave 11.30 Telemarketing 12.30 Premier League: Liverpool Stoke 14.30 Belgijska liga: Anderlecht Club Brugge, direktno 16.30 Premier League Golovi 17.00 Premier League Magazin 17.30 EBEL: SAPA Jesenice, direktno 19.15 Championship: Watford Reading 21.00 Ruska ko{arka: CSKA Spartak SPB 22.30 Premier League: Newcastle — QPR 00.15 Portugalska liga: Braga — Sporting 02.00 Premier League: Swansea Arsenal 03.45 Premier League: Chelsea Sunderland 05.30 Belgijska liga: Zulte Waregem - Genk

SPORT KLUB +

09.00 Fudbal [panska liga: Mallorca - Real Madrid 11.00 Fudbal Italijanska liga: Inter - Milan 2009/10 13.00 Fudbal Italijanska liga: Inter - Milan 2010/11

ARENASPORT 1

Inter-Milan

13.00

15.00 Italijanska Liga: Juventus - Cagliari prenos 17.00 Ko{arka Aba liga: Lasko - Cedevita prenos 19.00 Ko{arka Aba Liga: Olimpija - Crvena zvezda Prenos 21.00 Fudbal Francuska liga: Olympique De Marseille - Lille Métropole 23.00 Fudbal Italijanska liga: Milan - Inter

VIASAT HISTORY

08.00 Sevdah 09.30 U krupnom kadru 10.00 Zvijezde srebrnog ekrana 11.00 Jednakost za sve: Tusen Luvertir i Hai}anska revolucija 12.00 ^ovjekova istorija 13.00 Rim nije izgra|en za jedan dan 14.00 Kako su napravljeni „Majmuni“ 15.00 Tajm tim godina X 16.00 Duhovna muzika 17.00 Lete}i nosa~ aviona 18.00 Majka Tereza Svetica tame 19.00 Azijske monarhije 20.00 Londonska bolnica 21.00 Pri~a o Herkuleanumu 22.00 Ko si zapravo ti? 23.00 Tajm tim godina X 00.00 Duhovna muzika

ANIMAL PLANET

09.05 Dik i Dom u svijetu `ivotinja 09.30 Veterinar sa pla`e Bondi 10.00 @ivot majmuna 10.25 @ivotinje i mi 10.55 Sve o psima 11.50 Ratovi insekata - 2 epizode 13.40 Priroda Francuske 14.35 Zaljubljenici u ma~ke 15.30 Najsla|i ameri~ki ljubimci 16.25 Pavijani sa Bilom Bejlijem - 2 epizode 17.20 Maksove velike potrage 18.15 U ~oporu 19.10 Sve o psima 20.05 Ta prelijepa Afrika 21.00 Psihijatri za ajkule 21.55 Borba za kitove 22.50 Divlje i bez cenzure 23.45 Sve o psima

UNIVERSAL

06.00 Ne{ Brid`is, serija 07.00 Ubistva u Midsommeru: Knji`evni klub, film 09.00 Frikovi, serija 14.00 Ljekar po narud`bi, serija 15.00 Ejs Ventura: Zov prirode, film 17.00 Megapirane, film 19.00 Misterije Hejvena, serija 20.00 Da li znate ko ste?, serija 21.00 Plave krvi, serija 22.00 Dobra `ena, serija 23.00 Ljekar po narud`bi, serija 00.00 Zakon i red: Zlo~ina~ke namjere, serija 02.00 Na}i sre}u, film 04.00 Misterije Hejvena, serija 05.00 ^injenici i la`i: Dosjei o paranormalnom, serija

TV1000

04.00 Bla`enstvo, igrani film 06.10 Obu~ena da ubije, igrani film 08.00 Eksplozivna misija, igrani film 10.00 Bob Roberts, igrani film 12.00 Momci, igrani film 14.00 Ljudi od zanata, igrani film 16.00 Menhetn, igrani film 17.50 @ena francuskog poru~nika, igrani film 20.00 Sunday Night Movie Mizeri 22.00 Bla`enstvo, igrani film 00.10 Velike sise, igrani film 02.00 Izgubljen me|u zvijezdama, igrani film

FOX LIFE

13.54 Pepper Dennis, serija 14.44 Prva petorka, serija 15.08 Prva petorka, serija 15.32 Semafor, serija 15.56 Semafor, serija 16.24 Sve ispo~etka, serija 17.14 Ket i Kim, serija 17.40 Ket i Kim, serija 18.08 Mentalno, serija 19.06 Prva petorka, serija 19.32 Prva petorka, serija 20.04 Uvod u anatomiju, serija 21.00 Privatna praksa, serija 21.52 Privatna praksa, serija 22.56 Ameri~ka horor pri~a, serija 23.52 Ni na karti, serija 00.40 Seks i grad, serija 01.12 Uvod u anatomiju, serija

FOX CRIME

10.10 Distrikt, serija 10.55 Ubila~ki nagon, serija 11.40 Medijum, serija 12.30 Medijum, serija 13.20 Milosrdna Grejs, serija 14.10 Milosrdna Grejs, serija 15.00 Frikovi, serija 15.50 Frikovi, serija 16.40 Frikovi, serija 17.30 Monk, serija 18.20 Monk, serija 19.10 Red i zakon, serija 20.00, serija 20.55 Zlo~ina~ki umovi, serija 21.45 Unutra{nji vid, serija 23.25 ^ika{ki kodeks, serija 00.15 Dekster, serija 01.05 An|elinine o~i, serija 01.50 Ubila~ki nagon, serija 02.35 Dekster, serija 03.20 Dekster, serija

HBO

08.05 Legenda o medvjedu, film 09.30 Odgoj za po~etnike II, ep. 1, serija 09.55 Pri~a o prvaku, film 12.00 Step Up 3-D, film 13.45 A-Team, film 15.55 Smrt na sprovodu, film 17.25 Hollywood: Na snimanju IX, ep. 3, serija 17.55 @ena vremenskog putnika, film 19.40 Odgoj za po~etnike II, ep. 2, serija 20.05 Ja sam broj ~etiri, film 21.55 Cyrus, film 23.25 Protuudar, ep. 2, serija 00.10 Murjaci s klupe, film 02.00 69. dodjela Zlatnih globusa (u`ivo), film 05.00 Mildred Pierce, ep. 1, serija

CINESTAR

09.00 Jeste li za tenis, igrani film 11.00 Crystalstone, igrani film 13.00 Upworld, igrani film 15.00 Duh u ku}i, igrani film 17.00 Sve njegove `ene, igrani film 19.15 Moj spoj s Drew, igrani film 21.00 Trinaest dana, igrani film 23.45 Tajanstvene du{e, igrani film 02.00 Po`uda, igrani film

Po~inje EURO 2012. za rukometa{e u Srbiji

Mogu li Francuzi odbraniti tron?

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
nedjelja, 15. januar/sije~anj 2012.

50. strana

SVJETSKI KUP: Skija{i i skija{ice ju~er vozili spust

Feuz i Merighetti obradovali doma}ine
Fotosi: Reuters

Beat Feuz i Daniela Merighetti donijeli su radost gledateljima u Wengenu i Cortini d'Ampezzo

[vicarski skija{ slavio je u najbr`oj disciplini u Wengenu, dok je veliko iznena|enje priredila Italijanka u Cortini d'Ampezzo Ivica Kosteli} ostao bez bodova
Ju~er su skija{i i skija{ice u Svjetskom kupu vozili spust. Skija{i su se odmjeravali u Wengenu na legendarnom stezi Lauberhorn na planini Jungfrau, dok su skija{ice nadmetale na tako|er poznatoj stazi Olympia della Madonina u Cortini d'Ampezzo. Beat Feuz pobjednik je spusta u svom Wengenu. Nakon serije drugih i tre}ih mjesta, Feuzkona~no je ove sezonedoskijao i do pobjedenadma{iv{i za 44 stotinke HannesaReichelta. Drugispusta{kitrijumf u karijeri jo{je dra`i jer je ostvaren te pred doma}om publikom. [vicarsko-austrijskom dvojcu na postolju se pridru`io i jedanItalijan, a poslijedugovremenarazloga za veselje ima Christof Innerhofer. Ivica Kosteli} nakon fenomenalnog izdanja u superkombinaciji i gotovo nestvarne pobjede poslije gotovo tri sekunde zaostatka iz spusta, ostao je bez bodova u spustu plasirav{i se na 38. mjesto. Publika u Cortini d'Ampezzo kona~no je do~ekala slaviti svoju pobjednicu. Daniela Merighetti iznenadila je trijumfom na legendarnoj stazi Olympia della Madonina, ispred najbolje skija{ice svijeta Lindsey Vonn i aktualne osvaja~ice Velikoga kristalnog globusa Marije Hoefl-Riesch. Merighetti se posljednji i jedini put u karijeri na postolje u Svjetskome kupu popela 2003. i to u veleslalomu. Premijerni trijumf u "dru{tvu odabranih" uprili~ila je na svom terenu, nakon mno{tva peripetija kojih je kroz cijelu karijeru imala s povredama. Tridesetogodi{njakinja vi{e i ne broji operacije i potrgane ligamente pa je stoga ovo njezino slavlje jo{ zna~ajnije. Posljednja doma}a skija{ica koja je talijanskoj publici priu{tila najvi{e veselja u Cortini bila je skija{ka ikona Isolde Kostner, sada ve} davne 2001. godine. Konstantno dobra bila je i Slovenka Tina Maze, ovoga puta samo na korak od postolja, a njezina imenjakinja iz Lihten{tajna Tina Weireither petom je pozicijom potvrdila ogroman talent i isto takav rast forme.

Wengen
1. Beat Feuz ([vicarska) 2:35.31 2. Hannes Reichelt (Austrija) +0.44 3. Christof Innerhofer (Italija) +0.49 4. Carlo Janka ([vicarska) +0.61 5. Bode Miller (SAD) +0.77

Cortina d'Ampezzo
1. Daniela Merighetti (Italija) 1:33.17 2. Lindsey Vonn (SAD) +0.21 3. MariaHoefl-Riesch(Njema~ka) +0.40 4. Tina Maze (Slovenija) +0.46 5. Tina Weireither (Lihten{tajn) +0.57

POSLJEDNJE VIJESTI
GODI[NJICA ARAPSKOG PROLJE]A - Tunis je ju~er obilje`io prvu godi{njicu revolucije arapsko prolje}e, koja je okon~ala diktaturu Zine elAbidine Ben Alija i izazvala ustanke diljem arapskog svijeta. NAJMANJE 10 STRADALIH U STAMPEDU Najmanje 10 osoba poginulo je u stampedu koji je ju~er ujutro izbio tokom vjerske ceremonije u centralnom dijelu Indije. Incident se dogodio kada je veliki broj ljudi poku{ao da u|e u d`amiju. Neki od hodo~asnika su, guraju}i se, pali i ostali su ih izgazili. AUTOBUS SE SURVAO, 17 MRTVIH - Autobus se survao u kanjon dubok 150 metara u jugoisto~nom predjelu Banglade{a, a poginulo je 17 osoba. POTRES NA FILIPINIMA - Potres ja~ine 5,8 stepeni Richtera pogodio je u subotu region Babjanskih ostrva na sjeveru Filipina. Nema izvje{taja o povrije|enima ili {teti. POVLA^E SE NOV^ANICE S LIKOM GADAFIJA Centralna banka odlu~ila je povu}i stare nov~anice libijskog dinara izdane tokom Gadafijeve vladavine. Nov~anicu od 50 dinara s likom Gadafija brojni gra|ani ve} odbijaju koristiti.

^udni protesti u Svjetskom kupu skija{ica

[vicarci se `alili na donje rublje Maze
Nakon {to je {vicarska skija{ka federacija ulo`ila `albu na donje rublje Slovenke Tine Maze poslije pro{lonedjeljne superveleslalomske utrke Svjetskog kupa skija{ica u austrijskom Bad Kleinkircheimu, oglasila se Julia Mancuso: "Kada bismo skijale gole, to bi bilo i najbolje, zato jer bismo bile br`e, i najpravednije, jer ne bi bilo rasprava o poroznosti na{ega donjeg rublja", izjavila je 27-godi{nja Amerikanka za austrijski Krone Zeitung, a prenosi portal Index.hr. Djevojka ponajboljeg svjetskog skija{a Aksela LundaSvindalapoznata je, osim kao uspje{naskija{ica, i kao vlasnicakompanijeKiss My Tiara, koja dizajnira `ensko donje rublje. Protest [vicaraca sve bolja slovenska skija{ica izazvala je nakon utrke u kojoj je zauzela drugo mjesto. Da je nije prestiglaupravo[vicarkaFabienneSuter, Slovenka bi postalaprvaskija{ica od JaniceKosteli} s pobjedama u svim disciplinama Svjetskog kupa. U komentaru {vicarskog prigovora, zbog kojeg je od Me|unarodne skija{ke federacije (FIS)

Neymaru bolji ugovor u Santosu
Najtalentovaniji brazilski fudbaler dana{njice Neymar (19) revidirao je ugovor sa Santosom. Novi, finansijski pobolj{an ugovor ve`e ga do ljeta 2014. Neymar je pristao potpisati novi ugovor s aktuelnim pobjednikom Cope Liber tadores jo{ u novembru pro{le godine, uprkos interesu najve}ih svjetskih klubova poput Real Madrida i Barcelone, ali je njegov ugovor brazilski fudbalski savez (CBF) potvrdio tek pro{log petka. Prethodni ugovor Neymara je vezao do ljeta 2015, a ovako }e mladi napada~, dobitnik Ferenca Puskasa za najbolji gol u pro{loj godini, mo}i napustiti klub iz Sao Paula bez od{tete nakon Svjetskog prvenstva u Brazilu.

Tina Maze slu`beno opomenuta od FIS-a

slu`beno opomenuta, Maze je odgovorila: "Izgleda da je moje donje rublje odve} seksi za [vicarce. Odsad }u skijati bez njega". Nakon {to su novinari ljepu{kastoj Slovenki pri{li u ~etvrtak prilikom spusta{kog treninga u talijanskoj Cortini d'Ampezzo i pitali je skija li bez donjeg rublja, Tina ih je ohladila: "Mo`da bi tako ipak bilo prehladno".

3. KOLO 15 22 23 33 41 42
JOKER 1 JOKER 2

5 6

3 2

2 4

3 9

1 1

2 2

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful