Renata Salihović, Univerzitet u Tuzli Filozofski fakultet Odsjek: Pedagogija-psihologija Ul. Muharema Fizovića-Fiska broj 6.

75 000 Tuzla, BiH Selma Teparić, O. Š. „Miladije“ Ul. Hasana Kikića br.7 75 000 Tuzla, BiH

Interaktivna nastava i motivacija učenika

SAŽETAK: Ovaj rad predstavlja pokušaj procjene povezanosti interaktivnog učenja i motivacije učenika. Hipoteza od koje smo krenuli jeste da mišljenja adolescenata ukazuju na povezanost između interaktivne nastave i motivacije učenika.

Na osnovu rezultata može se zaključiti da interaktivna nastava i aktivno učešće učenika u velikoj mjeri jačaju motivaciju učenika i time utiču na razvoj mnogobrojnih sposobnosti koje bi u slučaju frontalne nastave ostale nezapažene i neiskorištene. da ne posjeduje puko poznavanje činjenica. ličnost. te da se dobro snalazi u različitim okruženjima i pred različitim problemima. razvijanjem saradnje među učenicima i preuzimanjem odgovornosti od strane učenika. Tradiconalna nastava se više ne može nositi za zahtjevima modernog društva koje od pojednica traži da bude kreativniji. odgoj. 1. Razna istraživanja pokazala su da ovakav način učenja i poučavanja rezultira povoljnom emocionalnom klimom u razredu. Ukoliko izostane motivacija za rad. rezultati istraživanja ove vrste mogli bi znatno uticati na poboljšanje kvalitete odgojno-obrazovnog rada. da uspješno riješava probleme. da je sposoban raditi u timu.Ispitivana su mišljenja učenika V i VI razreda pomoću anketnog upitnika. Pojam interaktivnog učenja Interaktivno učenje je proces koji rezultira relativno permanentnim promjenama 1 . nego da se sa njima uspješno služi. Motivacija učenika za rad predstavlja bitan faktor kada je riječ o uspješnom učenju i poučavanju i jedan je od bitinih preduslova. INTERAKTIVNA NASTAVA 1. Ona predstvalja novi način učenja i poučavanja koji učenicima pruža kvalitetnija znanja i priprema ih za život u savremenom društvu. Ključne riječi: škola. Budući da škola odgaja ali i obrazuje djecu. Cilj ovog našeg rada je upravo utvrđivanje veze između ova dva pojma kod učenika osnovne škole. obrazovanje. izostat će i dobri rezultati. motivacija. Na našim prostorima pojam interaktivnog učenja je realtivno nov i u školama još uvijek nije u dovoljnoj mjeri zastupljen. A tamo gdje prestaju mogućnosti tradicionalne nastave. UVOD Savremeno doba pred obrazovanje postavlja nove zadatke. interaktivna nastava. tako da još uvijek ne postoji dovoljan broj istraživanja koja bi potvrdila povezanost između interaktivnog učenja i motivacije učenika. Zadatak obrazovanja je da iznjedri ovakve pojedince. dolazi interaktivna nastava.1. Jedan od sigurnih načina za motivisanje učenika i održavanje motivacije je korištenje interaktivne nastave.

učimo zajedno (Johnson. tada ćemo takav čas prije nazvati tradicionalnim nastavnim časom ili označiti nekim drugim imenom s obzirom na dominantni način rada ili primjenu metoda. strukturalni pristup (Kagan. grupni projekt-metod (Kagan. a realizuje se u okviru interaktivnih i drugih nastavnih metoda. Na nastavniku je da procijeni koji su sadržaji podesni za 2 . 1993). Metodi interaktivnog učenja su oni u kojima dominira učenje u socijalnoj interakciji. emocijama i ponašanju koje nastaju na osnovu iskustva.2. 1978.u razmišljanju. kooperativno koncipiranje mapa (Kagan. Niz takvih postupaka se primjenjuje u svakom interaktivnom nastavnom metodu. Na primjer. Konkretno. Nakon toga zatraži da slušaoci konstatuju od koje ruke je palac gornji. ali se ne radi o nastavnom metodu. nego o postupku koji treba da posluži kao uvod u izlaganje o odnosu lijeve i desne hemisfere mozga. 1993). and Jonson Holubec. 1991). 1992. možemo reći da je taj čas baziran na interaktivnom učenju. 1986). Interaktivno učenje i tradicionalna nastava Kao i svaka novina. 1985) kao i drugi metodi koji podržavaju koedukaciju i socijalnu interakciju u procesu učenja. metod plemena (Gibbs. podrazumijeva interakciju. Nizom svojih kvaliteta ovaj način rada u školama poboljšava učenje i kompenzuje nedostatke tradicionalne nastave. Ovaj primjer se odnosi na primjenu interaktivnog nastavnog postupka u tradicionalnoj nastavi. 1993). kada nastavnik frontalno primjenjuje metod izlaganja i u jednom trenutku od slušalaca zatraži da rašire prste lijeve i desne ruke te da zatim spoje dlanove tako da izmiješaju prste. Ova radnja. tradicije i prakse ostvarene u socijalnoj interakciji. 1994). kooperativne skripte (Dansereau. ali ako se metodi interaktivnog učenja na času primjenjuju sporadično. Sharan and Sharan. 1980). Johnson. 1985. kolaborativno učenje (Pradl. 1. Takvi metodi su: timski metod (Slavin. To ne znači da tradicionalna nastava može biti u potpunosti zamijenjena interaktivnim učenjem. Nastava se odnosi na realizaciju datog nastavnog gradiva ili programa. Interaktivni nastavni postupak podrazumijeva jednu ili više radnji koje se ostvaruju kao uzajamna akcija između dviju ili više osoba ili grupa. nije uputno govoriti da se u nekoj školi radi po modelu interaktivne nastave ukoliko interaktivni metodi ne preovlađuju na časovima. mozaik-metod (Aronson i saradn. interaktivno učenje se kod nas pojavilo prilično senzacionalno. oblasti ili programu. bilo da se radi o temi. Aronson and Goode. 1992). Interaktivna nastava je ona nastava na kojoj se dominantno primjenjuju metodi interaktivnog učenja. kako vidimo. Ako na jednom nastavnom času preovlađuju interaktivni metodi.

2 . 1995:82). jer je ta aktivnost sama po sebi nagrađujuća. Novo vrijeme traži nove ljude. Vanjska ili ekstrinzička motivacija. 2002). Motiviranjem nekoga nagovaramo na određeno ponašanje. 2. 1995:82. opredijeliće se da uvodi interaktivno učenje u nastavu. drugome mijenjamo određeno ponašanje ili modificiramo način ostvarivanja nečijih potreba Birkenbihl. kanaliziramo ili održavamo (Mayerhoffer. Dvije osnovne vrste motivacije su: unutrašnja i vanjska. održava i završava određeno ponašanje (Stojaković. Takvi pojmovi su: interaktivna nastava. interaktivni metodi. aktivna nastava i drugi.neka aktivnost se obavlja samo zbog nagrade ili kazne. tuđe ponašanje izazivamo. Svaka škola koja želi biti efikasna i orijentisana na učenike.primjenu interaktivnih nastavnih metoda. Cilj motivacije je zadržati postojeće ponašanje i intenzivirati ga ili promjeniti dosadašnje ponašanje i usmjetiti ga prema nečemu novom ili drugačijoj kvaliteti. usmjeravamo. interaktivni postupci. a ne samo jer je gonjen vanjskim okolnostima“ (Stojaković. tako da svaka današnja škola može uvoditi interaktivno učenje bez straha od gubitka postojećih kvaliteta. ili ako postoje neki drugi razlozi koji nisu sastavni dio te aktivnosti. 2002).nisu potrebni nikakvi dodatni poticaji za bavljenje nekom aktivnošću. prema Brajša.: „Čovjek vrši određene aktivnosti zato što nalazi zadovoljstvo u bavljenju tom aktivnošću. 1979. Interaktivno učenje je kompatibilno sa postojećim tradicionalnim školskim obrascima. 2002). Za shavatanje unutrašnje motivacije bitno je Marksovo isticanje zadovoljstva radom tj. a koji za tradicionalne metode. 1993. MOTIVACIJA Motivacija se definiše kao pretpostavljeni proces u organizmu koji pokreće. Tradicionalna škola polako ali sigurno gubi dah i trku u radu na razvijanju kompetencija kod naše djece. Ovdje je data jedna pojmovna sistematizacija koja pomaže daljem radu u teoretskom i praktičnom korišćenju pojmova koji se javljaju u vezi sa interaktivnim učenjem. prema Brajša. Unutrašnja ili intrinzička motivacija. usmjerava. Ovakva motivacije ne motiviše ličnost za veće napore i želju da uči kroz čitav život bez spoljašnjih poticaja (Stojaković. Motiviranjem. sa novim kompetencijama.

Iznošene sadržaje moramo pratiti sa odgovarajućim emocijama. jer su te aktivnosti pod uticajem unutrašnje motivacije. 1995). motiv kooperacije ili uzajamnog djelovanja (Stojaković. 2002). Kada se osjećamo povrijeđeni uvijek moramo preuzeti inicijativu. Drugi se uvijek najprije pitaju ko smo mi i kako se ponašamo? Imamo li strpljenja sa sagovornikom? Poštujemo li sagovornika bez obzira na njegovo ponašanje i postupke? Činimo li dobro bez posebnog isticanja i naglašavanja? Reagiramo li proaktivno? 2. 2. Centralno mjesto u Brunerovoj teoriji nastave ima pitanje podsticaja za učenje.1. Želimo li najbolje svom sagovorniku? Uvijek moramo pokušati najprije slušati i razumjeti sagovornika.Bruner se zalaže za proces učenja zasnovan na aktivnim metodama rada. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA: 3. motiv radoznalosti 2. analizirati i ispitati povezanost interaktivne nastave i motivacije učenika. koji drugi mogu vidjeti i naći u njemu uzor. motiv kompetentnosti 3. Na drugom mjestu nalaze se dobri odnosi sa drugima. Po Bruneru postoje 4 motiva: 1. Kako uticati na učenike? Covey opisuje „piramidu uticaja“: 1.1. Na dnu piramide kao osnovnu pretpostavku uticaja na druge navodi dobar vlastiti primjer. Cilj istraživanja: Cilj ovog rada je istražiti. Na vrhu piramide nalaze se jasne poruke koje drugi mogu čuti i razumjeti. Za razgovor moramo uvijek imati vremena (Brajša. 3. kao što su učenje putem otkrića. motiv identifikacije 4. Jesmo li u stanju priznati grešku i ispričati se? Jesmo li dovoljno tolerantni? 3. Predmet istraživanja: Predmet istraživanja su mišljenja adolescenata o odnosu između interaktivne nastave i motivacije učenika. Dakle. 3.2. 2 . cilj je ispitati tu vezu u cilju unapređivanja odgojno obrazovnog rada. Sugovornika moramo nagrađivati za iskaze i pitanja.

2004). bilo o određenom broju objekata. po mišljenju učenika. „uključuje sva ona poučavanja koja pretendiraju da nam pruže činjenice o prirodi ili stanju neke grupe lica.“ Kao tehnika u ovom israživanju koritit će se anketa.4. postupci i instrument istraživanja U ovom istraživanju koristit će se deskriptivna metoda. Podhipoteze: 1.1. sistemu mišljenja ili bilo kojoj drugoj vrsti pojava koje čovjek može poželjeti da proučava.obrazovnog rada (Mužić. povezanost između učeničkog uspjeha i aktivnog učešća u nastavi. Zadaci istraživanja: 1. Metode. Hipoteze istraživanja: 3. 3. interese. ili o nizu uvjeta.4. mišljenja. tehnike. Iz deskripcije se često izvalče zaključci za praksu. po mišljenju učenika. ispitati povezanost između uloženog truda u nastavi i grupnog rada učenika 2.5. ispitati povezanost uspjeha i aktivnog učešća u nastavi 3.4. 3. 3. pa je stoga takav rad važan za unapređivanje odgojno.2. Postoji.3. 2. Anketa je skup postupaka i tehnika pomoću kojih se pobuđuju. Deskriptivna metoda predstavlja skup znanstveno istraživačkih postupaka kojima se opisuju pojave u odgoju i obrazovanju. prikupljaju i analiziraju izjave ljudi sa ciljem da se dobije uvid u njihove stavove. „Ono što nazivamo deskriptivnim proučavanjem“ ističu Goog i Scates (1967: 220). povezanost između emocije sreće i preuzimanja odgovornosti za vršenje zdataka. motive. odnosno opisuje se stanje bez obzira na uzroke. ispitati povezanost između emocije sreće i preuzimanja odgovornosti za vršenje zadataka.3. 3. Postoji. povezanost između ulaganja sopstvenog truda i grupnog oblika rada. po mišljenju učenika. preferencije i 2 . Postoji.Generalna hipoteza : Mišljenja učenika koji pripadaju skupini V i VI razreda osnovne škole ukazuju na povezanost između interaktivne nastave i motivacije učenika. klasi događaja.

predali su ih.6. U istraživanju je učestvovalo 63 učenika osnovne škole.22%) djevojčica. te 33 (52. INTERPRETACIJA REZULTATA 1 . i pristupili su radu uz prisustvo ispitivača.8%) djevojčica.16%) dječaka i 14 (22. anketni list ispitanici su popunjavali u učionicama. od čega 19 (30.38%) učenika V razreda. Uzorak: Uzorak je namjerno stratificiran. nakon što su pročitali date tvrdnje . pomoću odgovarajućeg upitnika ili usmeno. Spol Ukupno Muških Ženskih 15 15 30 19 34 14 29 33 63 Razred V VI UKUPNO 1. i to 30 (47. birali su jednu koja najviše odgovara njihovom mišljenju o prikazanoj situaciji. Kao instrument koristio se anketni upitnik Anketni upitnik se sastojao od zaglavlja. koja se ispitanicima mogu postaviti pismeno. podijeljeni u dvije grupe. od čega 15 (23. Izjave se pobuđuju skupom pažljivo odabranih pitanja. Zatim su im podijeljeni anketni upitnici. zavisno od toga kojem su razredu pripadali. 1. koje se odnosilo na činjenične podatke i to spol i razred i tvrdnji. a čine ga djeca V i VI razreda osnovne škole. dobili su potrebne upute.sl. Kada su svi učesnici ispunili anketne upitnike. pristupilo se prikupljanju odgovora ispitanika. putem intervjua (Petz. U istraživanju je korišten postupak anketiranja Nakon što je anketni upitnik sastavljen i uzorak određen. 2005). Ispitanici. U ovom istraživanju. Na ovom instrumentu ispitanicima je ponuđeno pet tvdnji .62%) učenika V razreda.8%) dječaka i 15 (23.

Grafikon br. Povezanost između spremnosti učenika za rad i interaktivnog učenja Prvo pitanje naše ankete odnosilo se na povezanost spremnosti učenika za rad i interaktivnog učenja. Povezanost između želje učenika za uspjehom i interaktivnog učenja 2 . Ovakvi rezultati nam pokazuju da učenici vole grupni rad.1.2 i 3 možemo vidjeti da je od ukupnog broja učenika 55 ili 87.2 Grafikon br.30% odgovorilo je sa DA. Ne postoji razlika među odgovorima učenika V i VI razreda. kao što se može i vidjeti na grafikonu br 1: Grafikon br.2.1 prikazani su dobijeni rezultati: 60 ili 95. Iz grafikona br. da su spremni na ulože više truda i predanije rade u netradicionalnim uslovima. Na taj način smo pristupili i interpretaciji rezultata: 1. kao ni kod odgovora muških i ženskih ispitanika.24% od ukupnog broja ispitanika na pitanje: Više se trudim kada na časovima radim u grupi. drugi na želju za uspjehom u radu.76% na ovo pitanje dalo je negativan odgovor. Znamo da je slobodno komuniciranje jedna od glavnih pretpostavki interaktivnog učenja. U grafikonu br. odgovorilo je potvrdno. odnosno kada sa njima koristimo interaktivne metode učenja i poučavanja. dok je 18 učenika ili 28.3 Iz ovih rezultata možemo izvesti sljedeći zaključak: učenici su. prema njihovim riječima. Samo 3 učenika ili 4. imalo je za cilj da pokaže da li su učenici spremniji za rad kada im dopustimo da slobodno komuniciraju. 1. više motivisani za rad ako se u radu koriste elementi interaktivnog učenja i poučavanja. Kako bismo učeniku približili pojam interaktivnog učenja izdvojili smo pojam rada u grupi kao osnovni princip rada u interaktivnoj nastavi. spremniji su za učestvovanje i više zainteresovani za rad.Prilikom sastavljanja ankete motivaciju smo razložili na 3 elementa: prvi se odnosi da spremnost učenika na rad. a spremnost za rad glavna odlika motivacije.1 I naše drugo pitanje: Volim kada na času mogu slobodno iznijeti vlastito mišljenje.70% dalo negativan odgovor. a treći na pozitivne emocije koje se javljaju pri interaktivnom učenju.

kao ni među odgovorima muških i ženskih ispitanika.4 Sljedeće pitanje koje se odnosilo na samostalno dolaženje do zaključaka na časovima. akademski gledano ta godina znači puno. Na ovom pitanju primjeti se razlika među odgovorima učenika V i VI razreda.6 možemo vidjeti da smo na pitanje da li se učenici osjećaju sretno kada preuzmu 1 . Povezanost između pozitivnih emocija i interaktivnog učenja Na kraju. 1. naročito ako uzmemo u obzir da su učenici u VI razredima iskusniji kada je riječ o samostalnom učenju budući da susret sa nastavnicima predmetne nastave za njih nije novina. Iako je starosno razlika među njima samo jedna godina.62% njih izjavilo je da im se ne sviđa kada na časovima moraju samostalno dolaziti do zaključaka. dok je samo 8 (24.76% dali negativan odgovor. Iz grafikona br.65% dali pozitivan odgovor. dok je 33 ispitanika ili 52. te će biti spremni da u dogledno vrijeme sami izvode zaključke. Grafikon br. odnosno 93. Razlike među odgovorima učenika V i VI razreda nije bilo.5 Razloge ovakve razlike među odgovorima učenika V i VI razreda možemo tražiti prvenstveno u razlici u uzrastu.3. Ta razlika se u školi često može vidjeti u velikoj razlici u srednjoj ocjeni kod učenika koji prelaze iz razredne u predmetnu nastavu u odnosu na ostale razrede.38% izjavilo suprotno.5 možemo vidjeti da je 30 ispitanika ili 47. Kod učenika V razreda zahtjev za samostalnim izvođenjem zaključaka je još uvijek novina i pred njima je period odvikavanja od „serviranih“ sadržaja. Ovakvi rezultati nameću zahtjev da se temelji interaktivne nastave postave još u nižim razredima. dok su samo 3 učenika ili 4.24%) učenika VI razreda tako odgovorilo. Na ovaj način učenici će od početka se učiti timskom radu. Ovi rezultati pokazuju da su učenici motivisani za aktivan rad. bez straha da će ih neko kritikovati. Iz grafikona br. Tako je 22 (75. Iz grafikona br. Grafikon br.86%) od 29 učenika V razreda dalo potvrdan odgovor.4 možemo vidjeti da je na tvrdnju: Postižem bolje rezultate kada aktivno učestvujem na času 59 učenika. a da ona ne bude samo privilegija viših razreda. ispitali smo povezanost između pozitivnih emocija i interaktivnog učenja. samostalnom učenju i dolaženju do činjenica i saznanja. više se trude i žele da postignu što bolje rezultate ukoliko ih uključimo u aktivan rad na času.Treće i četvrto pitanje u anketi odnose se na povezanost između želje učenika za uspjehom i interaktivnog učenja.

uspješan uticaj na njih i pozitivni stavovi prema njima. mijenjanje svijesti. Dobar učitelj zna tako uticati na učenike da oni počinju željeti 2 . optimalni ekonomski standard 2. interpersonalnu atmosferu u školi 4.odgovornost za izvršenje nekog zadatka dobili sljedeće odgovore: 52 učenika ili 82. a prema svojim učenicima posebno. pozitivno mišljenje o filozofiji prema ljudima općenito. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Osnovni cilj svake škole jeste motivisati učenike na proširivanje potreba.54% njih odgovorilo je sa DA.6 Ovakvi rezultati pokazuju nam da učenici vole da preuzmu odgovornost za rad i na to su spremni samo ukoliko im se pruži prilika. Učiteljima i učenicima treba omogućiti: 1. Naša negativna ili pozitivna mišljenja o drugima bitno utiču na njihovo ponašanje prema nama. udobnu socijalnu. Bez takvog pozitivnog stava nema niti pozitivnog uticaja. dok je 11 učenika ili 17. Svi ovi rezultati potvrđuju naše hipoteze i ukazuju na to da interaktivna nastava ima pozitivan efekat na poticanje motivacije kod učenika.46% odgovorilo sa ne. zadovoljavanje ličnih potreba 5. ni među odgovorima muških i ženskih ispitanika. sigurnu profesionalnu budućnost 3. Ni na ovom pitanju nije bilo značajnije razlike među odgovorima učenika V i VI razreda. a znamo da samo od motivisanog učenika možemo očekivati dobre rezultate u radu i pozitivnu klimu u razredu. mogućnost samoostvarivanja i razvoja. Grafikon br. poboljšanje i obogaćivanje ponašanja. 5. učitelj mora imati pozitivan stav. Tajna uspješne škole su zadovoljene potrebe učenika. Da bi uspješno motivirao svoje učenike. Samo motivirani učenici mogu biti uspješni učenici i samo motivirani učitelji mogu biti uspješni učitelji.

Scates. the results of research of this kind could significantly affect the quality improvement of educational work. N. (2002): Pedagoška psihologija II. Good. (1967): Metode istraživanja u pedagogiji. A veliku pomoć u motivaciji učenika učitelju pruža interaktivno učenje i poučavanje. (1997): Kako motivisati učenike. Banja Luka: Prelom. N. Hypothesis from which we started is that the opinions of adolescents indicate the relationship between interactive teaching and motivating students. P. V. C. Beograd. We investigated the opinions of students grade V and VI with the survey questionnaire. (2005): Psihologisjki rječnik. (2005): Pedagogija za XXI vijek.ono što on želi od njih. P. psihologiji i sociologiji. (2002): Pedagoška psihologija I. (2004): Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. (1995): Sedam tajni uspješne škole. Banja Luka: Comesgrafika. personality LITERATURA: – – – – – – – – – – – Brajša. interactive teaching. B. (2003): Psihologija za nastavnike. P. Based on the results we can conclude that an interactive teaching and active participation of students in the largely reinforce the motivation of students and thereby influence the development of many skills that in the case of frontal teaching stay unnoticed and unused. Nastavnici bi trebali od samih početaka sa učenicima raditi po principima ove nastave i time će moći u potpunosti zadovoljiti zahtjeve obrazovanja koje pred njega postavlja savremeno doba. Banja Luka: Comesgrafika. Mužić. SUMMARY: This paper represents an attempt to assess the relationship between interactive learning and motivation of students. Otokar Keršovani.P. motivation. Stojaković. Zagreb: Educa Petz. Suzić. Banja Luka: TT-Centar Suzić. Zavod za udžbenike Krech. Takav učitelj zna otkrivati dobro i pozitivno u svojim učenicima i s time povezuje svoje zahtjeve i preporuke. Jastrebarsko: Naklada Slap Stojaković. Zagreb: Školske novine. education. E. R.D. Stojaković. Naučna knjiga 2 . Tomić. Rijeka. (1969):Elementi psihologije. D. (2005): Komunikacija sa djecom delinkventnog ponašanja. Key words: school. I Krachfield. Tuzla: Danfas. Since the school educates children. V. .P. Srpsko Sarajevo.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful