You are on page 1of 6

KRATKE PROZNE VRSTE Literatura prema kojoj su raene biljeke: Kreimir Nemec: Problemi teorije novele Helena Sabli

Tomi: Montaa citatnih atrakcija Milivoj Solar: Ideja i pria (izdanje 2004.) Milivoj Solar: Rjenik knjievnog nazivlja PROBLEM ODREENJA POJMA problem genologije = klasifikacije knjievnih formi (rodova, vrsta, anrova), pojedini je vide kao rod, vrstu ili podvrstu Kreimir Nemec: novela = generiki naziv za mali prozni oblik; znaajna osobina novele je razvojni kontinuitet, kratka pria = faza, varijanta u evoluciji oblika novele (tri osnovne faze: 1. jednostavna novelistika prije Boccaccia, 2. Boccacciov vii princip organizacije, 3. protejska raznolikost) Milivoj Solar: kratka pria = anr unutar novele, kao i pripovijest i pripovijetka; novela u irem smislu knjievna vrsta, pojam nadreen ostalim kratkim proznim oblicima nema opeprivaenog razlikovanja kratkih proznih narativnih vrsta, teko razgraniiti kratku priu, novelu, pripovijest, pripovijetku i crticu, i u teoriji i u praksi; ipak se ti nazivi ne shvaaju uvijek kao sinonimi! novela u irem smislu: svaka kraa prozna vrsta za razliku od due vrste - romana novela u uem smislu: posebna vrsta koja se oslanja na tradiciju Decamerona sve te kratke prozne vrste vrste vee ekonominost, kompaktnost, jednostavnost fabule, povrinske naznake likova, saeto pripovijedanje, ogranieni broj opisanih dogaaja; kratke prozne forme ne trpe retardaciju, mnogobrojne epizode i likove, dugotrajne razgovore, osvjetljavanje zbivanja iz raznih kutova, variranje toke gledita; kratkoa omoguava kontinuirano itanje kratkoa zahtijeva saetost prianja utjee na kompoziciju, izbor teme, motivacijski sustav, karakterizaciju likova isti se tekstovi pojavljuju i u Antologiji hrvatske novele (ur. Kreimir Nemec) i u Antologiji hrvatske kratke prie (ur. Miroslav icel) iz toga je problem klasifikacije lijepo vidljiv

termin kratka pria preuzeli smo od amerikog termina za novelu: short story (usp. Na engleskom termin novel oznaava roman!) danas kao da svi piu kratku priu, ostali termini se gotovo nikad ne koriste u opisu suvremene knjievnosti; neki kratku priu smatraju postmodernom novelom atribut kratka upuuje nas primarno na formalni oblik; ali taj kriterij varira od 1 reenice do 20 000 rijei, u nas bilo i pria od samo 29 redaka

CRTICA vrlo kratka prozna vrsta u hrv. knjievnosti, samo naznaen obris lika ili dogaaja, esto je lirskog ugoaja, stoga su je povezivali s pjesmom u prozi, ali crtica nema ritmiku organizaciju i naglaenu metaforiku kao pjesma u prozi, crtica je blia anegdoti, skici Fran Maurani: Lie Josip Draenovi: Crtice iz hrvatskog ivota, Crtice iz primorskoga malograanskog ivota PRIA kraa prozna vrsta, osobito u usmenoj knjievnosti u pisanoj knjievnosti odgovara noveli ili kratkoj prii oblikovanje naizgled nevanih dogaaja iz svakodnevice

SHORT SHORT STORY iznimno kratka pria, mikrotekstovi minimalizam u izgradnji fabule, likova, opisa i dogaaja, uloge i prisutnosti pripovjedaa u tekstu, naracija ogoljena, fabularni tijek samo naznaen, prikazani samo detalji, esto kao dosjetka ili anegdota, zauujui efekt kraja osnovni stilski postupak, est ironijski obrat, autoreferencijalnost, intertekstualnost, ludiko osporavanje tzv. visoke literature izmjena pripovjednih perspektiva, sekvenci i postupaka je munjevita, nalikuje izmjeni kadrova u video-spotu

80-ih projekt asopisa Polet: prie do 29 redaka (1 kartica teksta): Stanislav Habjan, Zorica Radakovi, Predrag Vrabec, Boris Gregori..., skupljene u: 64 prie na 29 redaka (Priredili Ivan C. Kusti, Branko egec i Vjekoslav Boban)

u Zagrebu na Festivalu europske kratke prie 2009. gostovali vrlo zanimljivi pisci koji piu short short story: *Alex Epstein iz Izraela - http://www.wordswithoutborders.org/?lab=EpsteinTenShort (deset njegovih pria na engleskom) *Gonalo M. Tavares iz Portugala: Gradska etvrt (zbirka prevedena na hrvatski)

KRATKA PRIA otvorenost fabule, radnja se gradi na pojedinanom detalju iz svakodnevice, pria se oblikuje rascjepkano, fragmentarno, fabula je rastrgana i temeljena na postupcima montae, asocijativni ulomci radnja bez pravog poetka i kraja, fabularni tijek nezavren i nezakljuen (*ehov je rekao da bi pisac, kada zavri priu, trebao izbaciti i poetak i kraj :-)) odsutnost vremenske i prostorne odreenosti, diskontinuiranost, rascjepkanost ogranienost na jedan trenutak, jednu epizodu tematiziranje svakodnevice ne tei poanti kao novela, nego sredinjem efektu Kratka pria oznaka za otvoren (i na poetku prie i na njenome kraju) prozni iskaz, koji kroz zapis o fragmentu is svakodnevice upuuje na stanje unutar njega, ostvarujui pri tome i formalnu i stilsku ekonominost, a sve s ciljem postizanja jedinstvenoga dojma. (Helena Sabli Tomi) PRIPOVIJETKA - na pola puta izmeu novele i romana (klasifikacija po duini: kratka pria novela pripovijetka pripovijest - roman) - prozna vrsta srednje duine, u istom znaenju koristi se i termini PRIPOVIJEST i PRIA - dua pripovjedna obrada, razvijenija fabula i opisi, dijalozi usporavaju novelistiku napetost slijeda od zapleta prema raspletu, ali nije mogu razvoj usporednih fabula te integracija samostalnih epizoda u cjelinu kao u romanu - produena ekspozicija (uvod), pripovijedanje nije ogranieno samo na jedan dogaaj, najee splet dogaaja

PRIPOVIJEST izmeu pripovijetke i romana, mali roman vei broj likova i epizoda, razvijenija i razvedenija nego pripovijetka katkad se izjednaava s pripovijetkom, katkad joj je nadreena, a katkad oznaava pripovijedanje uope

NOVELA - kratka prozna forma - logiko povezivanja dogaaja - sukcesivno pripovijedanje - jasno izgraeni likovi - objektivnost u pripovijedanju - zatvorenost poanta - linearna struktura radnje - slijed dogaaja

KRATKA PRIA - kratka prozna forma - plona, isprepletena struktura, nelogino izdvojeni opisani dogaaj - montaa, fragmentarnost - naznake likova - subjektivnost - otvoren kraj zaudni efekt - fiksiranje ugoaja ili atmosfere - stanje

NOVELA zatvorenost fabule ogranienost na jedan dogaaj i doivljaj, nekoliko karakternih crta, opisuje se situacija umjesto zbivanja, naglaavanje dramatinosti ivota u izuzetnim trenucima uokvirena pria, prisutnost pripovjedaa iji se karakter odraava na stil, vjerodostojnost dogaaj plastina karakterizacija likova, logiko i kronoloko ulanavanje i povezivanje dogaaja, dogaaji kauzalno ili psiholoki objanjivi, mjesna i vremenska ograenost inzistiranje na vanosti prve reenice, jezik zgusnut, implicira ton, raspoloenje, atmosferu, vaan jedinstveni efekt, stoga je Poe usporedio novelu s lirskom pjesmom naglasak na jedinstvu, harmoninosti dijelova prema cjelini pojedinano i neobino, ograniavanje i saimanje, trenutak, anegdota, dogaaj, simbol, tenja prema kraju, maksimalna neoekivanost zavretka, poanta, obrat

novele pokazuju tendenciju povezivanja u cikluse - Tisuu i jedna no, Decameron, Lovevi zapisi - ali u tim sluajevima jo uvijek zadravaju samostalnu vrijednost neki romani jesu izgraeni povezivanjem novela: Don Quijote, Gil Blas, Junak naeg doba (na granici) ruski formalisti razlikuju tri naina vezivanja novela u romanesknu cjelinu:

1. stepenasti zavrna situacija svake novele poetna za sljedeu 2. prstenasti razvlaenje okvirne novele na cio roman 3. paralelni istodobno se pria nekoliko novela koje se meusobno mogu prepletati novelistiki oblici (jednostavna graa, primitivna novelistika) bilo i prije Boccaccia, ipak ga smatramo utemeljiteljem novele kao izgraenog knjievnog oblika (Decameron 1348. - 1353.) Geoffrey Chaucer: Canterburyjske prie (oko 1387.) Miguel de Cervantes: Uzorite novele (1613.) Edgar Allan Poe (zaetnik kratke prie), E. T. A. Hoffmann Gogolj, Turgenjev, Maupassant, ehov Jorge Luis Borges velika doza fantastinog, generaciju hrv. pisaca koji su 80-ih pisali djela s elementima fantastike zvali fantastiarima ili borhesovcima Raymond Carver ameriki ehov, velik utjecaj na mnoge suvremene hrv. pisce

ODNOS PREMA ESEJU - razlika prividno jasna, esej knjievnoznanstvena vrsta, na razmeu umjetnosti, znanosti i filozofije; esej u poetku metodiki, a tek kasnije literarni pojam, za literarizaciju eseja najzasluniji engleski pisci i esejisti (F. Bacon, B. Johnson, A. Cowley); tek od romantizma razlikujemo knjievni esej od politikog, filozofskog, moralnog itd. od 18. st., a osobito u 19. i 20. st. poinje umetanje esejistikih pasaa u narativne oblike (T. Mann, M. Proust, A. Camus, M. Krlea, V. Desnica...) esejistike refleksije utjeu na koherenciju djela, razbijaju je roman-esej posebni tip romana: Mann: Zaarani brijeg,Gide: Krivotvoritelji novca, Musil: ovjek bez svojstava (nedavno izaao novi hrv. prijevod!), Krlea: Na rubu pameti posljedice esejizma kao oblikovnog principa: hibridne vrste, karakteristino za suvremenu knjievnost 5

Stanko Andri: Enciklopedija nitavila mikroeseji, krai lirsko-esejistiki zapisi, preplitanje knjievno-beletristikog i (pseudo)znanstvenog diskurza

*SKAZ 1. ruska narodna pria 2. stilizacija usmenog govorenja u ruskoj prozi, npr. zasiivanje dijalektizmima - hrvatska kratka pria 1980-ih pod utjecajem proze u trapericama ispunjena govorom ulice)

Manje (ili ipak vie?) korisna razmiljanja o priama onih koji prie piu i itaju: ... pisati novele ne znai planirati knjigu novela, nego imati jedan mali plan, recimo u ekstenzivnom smislu. (...) Novela moe biti jedan motiv koji je gotovo neprepriljiv, jer se ne mora dogaati nita. Ranko Marinkovi - parodija, ironija, sposobnost knjievne mimikrije, to su njene glavne odlike; - po formi, ona je fragmentarna, iskidana, istrzana, ne potuje pravolinijski protok vremena, ne potuje itaoca, ne potuje samu sebe; - po sadraju, ona je liena sadraja, nema nit radnje, nema poetak, nema kraj (na ta je jo onaj traljavi pisac Hemingvej stavio debelu taku) David Albahari Svoje sam pripovijesti odmaknuo u vremenu i prostoru. Na taj se nain mata moe slobodnije razmahati. (...) Ma koliko to bilo nevjerojatno, uvijek se nae krajnje sitniavih tipova koji policijski istrauju pieve sitne omake. Jorge Luis Borges Jo sredinom ezdesetih godina dvadesetog stoljea otkrio sam da, kad se radi o dugoj narativnoj prozi, imam problema s koncentracijom. Raymond Carver