Biblioteka Z N A N O S T U D Ž E P U

Izdavač Naklada Jesenski i Turk Za izdavača.Mišo Nejašmić Prijevod: Dinko Telečan Lektura: Adriana Pletikos Grafička priprema: Renata Risek Izrada omota: BOŽESAČUVAJ Tisak: ZRINSKI d.d., Čakovec

Copyright za hrvatsko izdanje

Naklada Jesenski i Turk

Naslov izvornika: Peter Pericles Trifonas, Barthes and the Empire of Signs, Icon Books Ltd., Cambridge, 2001. Text copyright 2001 Peter Pericles Trifonas

UDK

8V22 81-05 Barthes, R.

T R I F O N A S , Peter Pericles Barthes i carstvo z n a k o v a / Peter Pericles T r i f o n a s ; <prijevod D i n k o Te!ecan> - Z a g r e b : N a k l a d a Jesenski i Turk, 2002. - (Biblioteka Z n a n o s t u d ž e p u ) Prijevod djela: Barthes a n d the empire of signs - Bibliografija. ISBN j 953-222 049-6

I Barthes. Roland - Semiotika 420508048

I

Naklada Jesenski i Turk Uredništvo: Vlaška 10, Zagreb, tel./fax: 01 4816 574, e-mail: naklada@jesenski-turk.hr Prodaja: Av. Dubrovnik 15, Zagrebački Velesajam, paviljon 25, Zagreb, tel.: 01 6528 958, fax: 01 6590 186, e-mail: jesenski-turk@jesenski-turk.hr www.jesenski-turk.hr

BARTHES I CARSTVO Z N A K O V A Peter Pericles Trif o n a s Naklada J e s e n s k i i T u r k Zagreb. 2 0 0 2 . .

.

mit. ideologija Odznačivanje Bilješke Ključni pojmovi Odabrano bibliografija Webstranice 52 59 63 73 75 . fikcija. kultura Razumijevanje mita Rvanje s m i t o m Poslstrukturalist Barthes 7 13 15 18 21 26 30 33 43 Carstvo p r a z n i h znakova Kultura i povijest Vizualizacija kulture Historijska m e t o d a prije i n a k o n ideologije Laži.Sadržaj Semiologija.

K a o tekst. prepoznaje se kao dio "poststruktural i s t i č k e " faze R o l a n d a B a r t h e s a .p r e m a p r o u č a v a n j u pojava kulturalnih praksi u stvarnome svijetu kao 7 .o d n o s n o v o d e ć i h n a č e l a struk­ turalne lingvistike .. mit. kultura Carstvo timo bez znakova?Da. ako 1 ako te znakove da je shva­ obred kao prazne i boga.Semiologija. u kojoj je nje­ govo bavljenje t u m a č e n j e m z n a k o v n i h sustava o d m i j e n i l a želja za p o d r i v a n j e m i d e c e n t r i r a n j e m n j i h o v a autoriteta. shvatimo Roland Barthes Carstvo znakova. o n o nagoviješta zaokret od uporabe e l e m e n a t a formalne s e m i o l o g i j e . djelo prvotno objavljeno 1970.

.

Carstvo znakova s e stoga m o ž e s m a t r a t i r a z m e đ o m u s u v r e m e n o j k r i t i č k o j teoriji. J a c q u e s L a c a n . D o m a š a j i dubina njegova djela priskrbili su mu mjesto na uglednoj Katedri z a k n j i ž e v n u s e m i o t i k u pri C o l l e g e d e F r a n c e . G i l l e s D e l e u z e . L o u i s A l t h u s s e r . J e a n -Frangois L y o t a r d . s o b z i r o m na B a r t h e s o v p o l o ž a j v o d e ć e figure f r a n c u s k o g a s t r u k t u r a l i z m a . Louisa Hjelmsleva. t o j e k l j u č a n t e k s t r a z d o b l j a koje s e navješćuje te pozdravlja "poststrukturalističku" e r u k n j i ž e v n e kritike. J a c q u e s D e rrida. M i c h e l Foucault.Barthes i carstvo znakova s l i k a i t e k s t o v a koji se m o g u i š č i t a t i . Z b o g te t e o r i j s k e i s t i l i s t i č k e i n o v a c i j e . T z v e t a n Todorov.i h g o d i n a z a n i m a l i za s e m i o t i k u . R e n e G i r a r d i J e a n B a u d r i ­ l l a r d . Barthes je svoju semiološku m e t o d u čitanja z n a k o v n i h s u s t a v a k u l t u r e r a z v i o p r e m a djelu lingvista Ferdinanda de Saussurea. R o m a n a Jakobsona i Emilea Benvenistea. Poput C l a u d e a Levi-Straussa i J e a n a Piageta. a k o j e m u pripadaju Julia Kristeva. Taj p e r i o d " v i s o k o g s t r u k t u r a l i z m a " obilježio je žar velikoga intelektualnog rada i intenzivnih j a v n i h rasprava i z m e đ u glavnih 8 .i h i 6 0 . B a r t h e s je u t j e c a o i b i o d i j e l o m n a r a š t a j a fran­ c u s k i h k r i t i č a r a i t e o r e t i č a r a koji su se 5 0 .

Semiologija. naratologije. a r h e t i p s k e kritike i strukturalnog marksizma.koji je k o r i s t a n za r a š č l a m b u o b l i k a i struktura predstavljanja kao dijelova ukodir a n i h u n u t a r logike n e k o g sustava. 9 . strukture i kodovi glavni su p r o b l e m i s e m i o l o g i j e u o d n o ­ su s p r a m sustava predstavljanja i njegova kodiranja e l e m e n a t a t e k s t u a l n o s t i . tako i " i s p o d " znaka. i n t e r p u n k c i j s k i h znakova) koje djeluju z a s e b n o a l i z a j e d n o u o d n o s u s p r a m k o d i r a n o g . te izna­ laženje njihovih m e đ u s o b n i h o d n o s a unutar nekog teksta. O n a p o l a z i o d v i š e s t r u k i h r a z i n a z n a č e n j a (npr. slova. S u k l a d n o tome. b u d u ć i d a p o v e z u j e i z r a z z n a č e n j a ili sadržaja u n u t a r a n a l i z e s e l e m e n t i m a formal­ ne k o m p o z i c i j e . S tog se r a z l o g a semiologija naziva i formalističkom metodom a n a l i z e . riječi. r e č e n i c e . Kritički značaj semiologije počiva u činjenici da o n a teoretičarima omogućuje s t v a r a n j e metajezika . mit. 2 Žele se n a ć i i učiniti dostupni­ m a z a l i h e z n a č e n j a u n u t a r k o n f i g u r a c i j a tek­ stualnog oblika. kultura figura pokreta. U n j e n a teorijska pravila u l a z i m o g u ć n o s t iščitavanja h i p o t e t i č k i h r a z i n a zna­ čenja kako "iznad". c j e l o v i t o g t e k s t a .k r i t i č k o g j e z i k a ili diskursa . koje su iznjedrile r a z n o l i k e teo­ rijske n o v i n e p o p u t d e k o n s t r u k t i v i z m a .

k a k v a se p o d u z i m a i u Carstvu znakova . s t r i p t i z i rvanje. vodiči za p u t o v a n j a .m o g l i n a z v a t i poprečno-medijalnim pristupom.Barthes i carstvo znakova Takozvana Barthesova "strukturalistička" faza o b u h v a ć a t e k s t o v e k a o š t o su Pisanje na nul­ tom stupnju. m o d a . T i p r o i z v o d i n i s u 10 . Taj b i s m o t i p a n a l i z e s l i k e i t e k s t a . Vizualno dočarani p r e d m e t i u r e k l a m i (špageti. u jednoj 4 drugoj studiji iz tog razdoblja. p a p r i č i c e i m r e žasta t o r b a z a k u p o v i n u ) m o g u s e svrstati p o d j e d a n l e k s i č k i p o j a m koji s e koristi k a o o z n a k a m a r k e p r o i z v o d a /Panzini/. r i b a n i p a r m e z a n . Posrijedi je kritičko propitivanje područja kulturnih proizvoda i praksi radi iznošenja " i d e o l o g i j s k e k r i t i k e u s m j e r e n e n a j e z i k tako­ zvane m a s o v n e kulture" i " s e m i o l o š k e raščlam­ be m e h a n i k e toga jezika". luk. fotografija. 3 Primjerice. Elementi semiologije i Mitologije. B a r t h e s se l a ć a r e k l a m e z a t j e s t e n i n u d a b i d e m o n s t r i r a o ideo­ l o š k u m e đ u o v i s n o s t s u s t a v a l e k s i č k i h i vizu­ alnih znakova te kodova unutar istoga teksta. U p o t o n j o j je k n j i z i t e o r i j s k i i z l o ž e n a n j e g o v a m e t o d a i š č i t a v a n j a s u s t a v a z n a k o v a u kulturi i njihove tekstualne proizvodnje u medijima. u m a k od rajčice. M e đ u t e m e kojih se tijekom tog razdoblja Barthes prihvaćao spadaju reklame.

kultura ograničeni na o d r e đ e n u etničku skupinu. e t n i č k a k o n o t a c i j a i m e ­ n a je. iz č e g a p r o i z l a z i usidrivanje i 11 . a ne za talijanskog p o t r o š a č a . n a r o č i t o djelotvorna k a o marketinško sredstvo stvaranja želje i potražnje z a p r o i z v o d o m p u t e m uspostavljanja t e m a t s k i s m i s l e n o g k o n t e k s t a z a c i l j a n u p u b l i k u . R e k l a m a k a o d a sugerira d a j e p o t r e b n o s a m o kupiti proizvod i uživati u doživljaju k u h a n j a u p r a v o k a o što t o č i n e T a l i j a n i . " T a l i j a n s k o s t " p r o i z v o d a o v i s i p o g l a v i t o o o d n o s u dodirivanja. mit. sastoj­ ci za "potpun obrok špageta" predočeni su na fotografiji k a o j e d i n s t v e n o " t a l i j a n s k i " i s t o g a o d l i č n e kvalitete.u ovom slučaju francuskom d o m u . Odjek kulturne a u t e n t i č n o s t i p r i s u t a n je u p o d r i j e t l u s a m o g i m e n a i njego­ vu odavanju etničkog identiteta. p r e m a B a r t h e s u . i tako se prizivaju m i t s k e slike a u t e n t i č ­ n i h talijanskih špageta koje s e m o g u p r i p r e m i t i u vlastitome .Semiologija. O n a obiluje stereotipima latentnim unutar oblika predstavljanja. Kva­ liteta proizvoda p o v e z a n a je s e t n i č n o š ć u proiz­ voda. ili p r i d r u ž e n o s t i . p r e m a r e k l a m i . ali iz k u l i n a r s k o g a s p e k t a . B u d u ć i da je ta r e k l a m a o s m i š l j e n a za f r a n c u s k o g . u svrhu prebacivanja konotacije s leksičkog na v i z u a l n i tekst. r i j e č i /Panzini/ i o p i s a n i h p r o i z v o d a .

. Pojmovi "usidrivanja" i " p r i j e n o s a " što ih B a r t h e s razvija da bi a n a l i z i r a o m e đ u i g r u riječi i slike u r e k l a m i k o r i s n i su za r a z m a t r a n j e kako taj " k o m b i n i r a n o k o d i r a n i " tip teksta m o ž e s e m i o t i č k i stvarati i upravljati t v o r b o m zna­ čenja. poruka reklame kao cjeline u k l j u č u j e l e k s i č k o . odlomci su općenitije sintagme te se jedinstvo poruke ostvaruje na višoj razini". " t e k s t u s m j e r a v a čitatelja k r o z o n o o z n a č e n o u slici. Pri usidrivanju.Barthes i carstvo znakova prijenos. 5 Da bi omo­ gućila značenje. objašnjava Barthes. 12 . d o k u prijenosu "tekst i slika stoje u k o m p l e m e n ­ t a r n o m o d n o s u .v i z u a l n u o v i s n o s t usidriva­ nja i u j e d n o k o m p l e m e n t a r n o s t o b i j u tekstual­ nih sastavnica koje se nalaze u prijenosu. riječi. n a isti n a č i n k a o i slike.. O n g a [ili j u ] d a l j i n s k i u p r a v ­ lja p r e m a u n a p r i j e d o d a b r a n u z n a č e n j u " . n a v o d e ć i g a d a izbjegava j e d n o o z n a č e n o i p r i m i drugo.

n e p r o p i t a n i m . B a r t h e s pokazuje kako mit p o m o ć u svojih retoričkih ukrasa naturalizira osebujnosti kulture. Uistinu. Barthesova analiza medija u Mitologijama p o d u p i r e m a r k s i s t i č k i p r i s t u p toj t e m i . To jest. željama i vrijednostima i z r a ž e n i m u v e l i k i m p r i p o v i j e s t i m a m a l o g r a đ a n s k e kul­ ture kao sredstvima za demonstriranje kako razotkriti o z n a č u j u ć e strukture mita. B a r t h e s v i d i u m i t u 13 . " M i t danas". k a o k u l t u r n u pod­ logu o n o g a što je p r i r o d n o i s t v a r n o u ž i v o t u -svijetu. koji č i n i o p s e ž n o p r o m i š l j a n j e o s e m i o l o š k o j m e t o d i . s l u ž i se uvjerenjima. univerzalizira ih i č i n i d r u š t v e n i m n o r m a m a . posljednji ogled u en­ gleskom prijevodu Mitologija. Mi­ tologije k a o " k r i t i k a i d e o l o g i j e " i z l a ž u e t i č k u d i l e m u : treba li ostaviti mit. k a o i o n o što ostaje neizgovo­ reno.Razumijevanje mita Razumijevanje mita S l i č n o a n a l i z i r e k l a m e z a Panzini. B a r t h e s o v e Mitologije i s t i č u k r i t i č k u z a d a ć u s e m i o l o g a da u predstavama popularne kulture demitizira o n o što se i z r i č e . Ideologija je u srži mitologije. da r a s k r i n k a p r e d r a s u d n o s t m i t o ­ va koji se stvaraju ili osnažuju kada s a m subjekt kulture p o p r i m a tekstualni o b l i k znakovnih sustava i kodova.

š t o j e j o š v a ž n i j e . M i t o v i u o p ć a v a j u i s k u s t v o n e b i l i postigli k o n s e n z u s o t o m e kako o p a ž a m o zbilju. E t i č k e . N j e n e ideološke dimenzije ustroja­ vaju v i d o v e n a š i h reakcija n a znakove. Mitovi pružaju interp r e t a c i j s k e a r h e t i p o v e z a dešifriranje z n a č e n j a života-svijeta što ga n a s t a n j u j e m o gledajući sadašnjost kroz prošlost. p r o ž i m a ­ jući je r a z i n a m a ideološkog značenja. Mitologija oživljuje zbilju. 7 K u l t u r a l n a lo­ gika koja se r a z l a ž e k r o z m i t o l o g i j u n a s t o j i sve­ sti razlike u t u m a č e n j u i o g r a n i č i t i prekomjerja z n a č e n j a .n e i z r e č e n o " . P u t e m m i t a dola­ zi do "ideološke zlouporabe". p r e v o d i n a m j e i n a t u r a l i z i r a .Barthes i carstvo znakova opasnost jer on dopušta nakupljanje slojeva z n a č e n j a u n u t a r vlastitih predstavljanja kulture i p o t i č e nerefleksivne p r a k s e . s u o č a v a m o se s l j u d s k i m s t a n j e m i d j e l u j e m o s o b z i r o m na različitost drugih k a o zajednica. n a povijest.6 jer je na djelu n e u p i t n a v j e r a u p o r u k u . s o c i j a l n e i p o l i t i č k e g r a n i c e društva od­ r e đ e n e su mitologijom.p r o l a z i . K a o što v e l i B a r t h e s . i s t i n u m i t a obilježuje " o n o . Status quo k u l t u r a l ­ n i h normi pothranjuje se uobraziljom mitolo­ gije. 14 .š t o . t e k s t o v e i m e d i j s k a p r e d s t a v l j a n j a te.

dajući predstavljanju moć istine kao prisustva. mitovi nam pružaju kritičke modele razumijevanja koje možemo rabiti da bismo zacrtali značenje iskustva stupnjevanjem jednog sustava povrh drugoga i tako stvorili dvije razine tumačenja. Barthes u Mitolo­ gijama pokazuje kako primarna razina sadrži "činjenični" sustav predstavljanja u kojemu su predmeti označeni. a zatim da bi je razjasnile. najprije da bi istaknule zbi­ lju.podržane tim prisustvom signifianta . Ono generira drugu ravan znače­ nja onkraj kulturnog objekta ili prakse. Ona pruža izliku za razdvajanje oblika predstavljanja od sadržaja predstavlja­ nja. Barthes to simboličko područje asoci­ jacija naziva "le signifiant vide" ili "praznim označenim". Sekundarna razina promiče simbolički sustav u kojemu se uspostavljaju veze sa zna­ čenjem. Isku­ stvene činjenice . i time navodi čitate­ lja da s pukog ponavljanja svjetovnih tumačenja skokovito prelazi na iznošenje vrijednosnih 15 .tako poprimaju metaforički ili simbolički sjaj koji zavodi. Barthes to naziva "označujućom ravni". Obje razine djeluju zasebno i skupa.Rvanje s mitom Rvanje s mitom Prema Barthesu.

u r v a č k i m se n a d m e t a n j i m a i m a g i n a r n e sage o b o r b a m a na ž i v o t i s m r t . o s r a z u d o b r a i zla. M i t s k i p r i z o r rva­ nja o s l a n j a s e n a n e s v j e s n u želju g l e d a t e l j s t v a da razriješi fizičke i etičke napetosti u n u t a r ideologije te kulture. sirova. S tog r a z l o g a . K a o i u m i t o l o g i j i . S u ­ m o r n o m a s k i r a n lik.ili poprat­ nog t u m a č e n j a . požude i zanosa . krivnje. s u p r o t s t a v l j a s e miljeniku m n o š t v a koji prikazuje i b r a n i sve što je d o b r o u n e k o j kulturi. gledateljstvo se mora b r z o o p r e d i j e l i t i za s t r a n e .o m o g u ć u j u gledatelju č i š ć e poistovjećivanje s a s u d i o n i c i m a . On se h r a n i n j o m e . i z d a j e . odigravaju pred gledateljstvom s p r e m n i m da u n u t a r takve igre r a s p o z n a i s k o n s k e etičke s i t u a c i j e l j u d s k o g a stanja. ali ne bez ideološke usmjerenosti. p r i k a z i b o l i . 8 njegovi n e o b u z d a n i s p e k t a k l i ljudskog i s k u s t v a . S i m ­ bolički e l e m e n t poistovjećivanja . o b j a š n j a v a B a r t h e s . P r e m a 16 .i z i s k u j e g l e d a t e l j e v u p a ž n j u i objašnjava i z n i m n u p o p u l a r n o s t rvanja. prevare.npr.Barthes i carstvo znakova s u d o v a koji i m a j u e t i č k e i m o r a l n e i m p l i k a c i j e . Da bi rvački spektakl bio efektan. p a t n j e . P r e v l a d a v a e m o c i j a . R v a n j e koristi m i t o ­ l o š k e a r h e t i p o v e koji o b u z i m a j u svijest. l i c e zla. i a k o z n a m o da je rvanje "sport kojim se upravlja iz poza­ d i n e " . okrutnosti.

N e p r i m j e t n o o b u s t a v l j a p o t r e b u za propitivanjem predstavljanja u kulturi. S u v i š n o j e r e ć i d a B a r t h e s n e vjeruje m i t u . m i t i s k r i v l j u j e z b i l j u r a d i i d e o l o š ­ kog u č i n k a . z a k l j u č u j e B a r ­ thes. Nje­ gova j e tvrdnja d a mitologija s e b e o d r e đ u j e k a o Povijest kada z n a č e n j e valja j a v n o utvrditi. d a b i p r i s v o j i l a p r a v a n a j a s n o ć u i u n i v e r z a l n u istinitost. a zbilju d e m i s t i f i c i r a t i . M i t n a t u r a l i z i r a to i s k r i v l j a v a n j e z b i l j e i u l j e p š a v a njen g r u b o t e s a n i t e k s t d a d o v e d e d o p r e v l a s t i gledišta koje m o ž e poslužiti k a o konfekcijska istina o postojanju. u z r o k ljudske s a m o o b m a n e . S k l o n o s t i i p r e d r a s u d e on p r e t v a r a U povijest. o m o ­ gućujući n a m da sve što se u svakidašnjem životu z b i v a o k o n a s u z i m a m o z d r a v o z a goto­ vo. 9 17 . M i t je u s l u ž b i otpora fragmentaciji kulturnog p a m ć e n j a . k a d p o s t a n e i z v o ­ r o m istine.Rvanje s mitom Harthesu. Z b i l j a s e d e m i s t i f i c i r a r a d i l a k e p o t r o š n j e . " p r e o b r a ž a v a z n a č e n j e u f o r m u " . O n drži d a j e njegovo i m a g i n a r n o p r i k a z i v a n j e povijesti. d r u š t v a i k u l t u r e . M i t i z s e b e l u č i i d e o l o g i j u jer.

Doživljaj "jouissance" u č i t a n j u i l i u g o d n o g o l a k š a n j a (igra r i j e č i m a s m i š l j e n o s e k s u a l n e n a r a v i ! ) pri bav­ ljenju r a z l i č i t o š ć u nekog teksta te igranju ili uživanju u n j e m u . O n o j e z a p r i j e č e n o ispražnjenošću znakova.s u s t a v a p r e d s t a v l j a n j a k o j i ih 18 . z a n i m a toliko o n o što se i kako predstavlja. Znakovi. U k n j i g a m a S/Z i Užitak primjerice. koliko i z n a l a ž e n j e n o v i h n a č i n a č i t a n j a koji ć e biti s a m i m a sebi svrhom. strukture i sustavi ostaju v a ž n i u n j e g o v i m k a s n i j i m djelima. G o t o v o je s p o p i s i m a i o z n a k a m a k o j e su B a r thesu-semiologu o m o g u ć i l e da stvori metajezik istraživanja. njega ne teksta i ljubavnički govor. n j e g o v k a s n i j i r a d u s l o ž n j u j e j e d n o ­ stavnost toga pojma. a l i k a o k o n v e n c i j e s k o j i m a se v a l j a p o i g r a v a t i i u n j i m a u ž i v a t i .Barthes i carstvo znakova Poststrukturalist Barthes D o č i m rano Barthesovo djelo teži razotkriti tajne predstavljačkih o b l i k a k a o što je mito­ logija.i s t o g a p r o i z v o l j n o g . njihovom n e m o g u ć n o š ć u da b u d u i z v a n k o n v e n c i o n a l n o g . postaje kritički cilj. Z n a č e ­ nje j e s e k u n d a r n o . k a o š t o je Carstvo znakova. i č a k propituje njegov z n a č a j o b z i r o m n a k u l t u r n u p r o i z v o d n j u zna­ čenja. kodovi.

Zanimljivo je da m i t i dalje z a u z i m a središ­ nje m j e s t o u B a r t h e s o v o j p o s t s t r u k t u r a l i s t i č k o j 19 . p a m ć e n j a i pisanja."bljes­ k o v i " k o j i o s v j e t l j a v a j u n e k u s l i k u ili tekst. k o n a č n o . n a č i n d a s e p r o p i t a njegova m o t i v i r a n o s t i. on se želi suprotstaviti ideologiji predstavljačkih oblika koja se na­ meće čitatelju u h v a ć e n o m u zamku semioloških s t r u k t u r a teksta. D r u g i s k u p k r i t i č k i h p r e o k u p a c i j a n a t a p a r j e č n i k njegovih i š č i t a v a n j a k u l t u r a l n i h oblika i praksi. i n t e r subjektivnosti. a l i ne otkrivaju ništa. z a B a r t h e s a s a d a č i t a n j e p o s t a j e način da se odupre snazi teksta nad čitate­ ljem. užitka. Nagla­ s a k u č i t a n j u t a k o p a d a n a p r i k a z i v a n j e tijela. kulture. ljubavi.Poststrukturalist Barthes je proizveo s u k l a d n o vlastitoj kulturalnoj lo­ gici. Kritičku l e ć u svoga teorijskog arsenala Barthes preusmjerava na pojmove p o v e z a n e s p r i k a z i v a n j e m ljudske želje. da se bavi njegovim z n a č e n j e m . Drugim riječima. L i n g v i s t i č k i e l e m e n t i s e m i o l o g i j e k a o stra­ tegije č i t a n j a u k l o n j e n i s u i z B a r t h e s o v a k a s ­ nijeg djela. Barthes je dospio do zaključka da su najbolje č e m u se kritičan čitatelj m o ž e nadati . T i j e k o m tog razdoblja. p o s j e d o v a n j a . o t u đ e n j a . A k o išta. različitosti.

20 .Barthes i carstvo znakova fazi kao o b l i k tvorbe z n a č e n j a koji m u d o p u š t a čitati protiv struje k u l t u r a l n i h predstavljanja i predstavljanja kulture.

više reflek­ sivan nego kritički. svaka slika neke vrste tekst žele žele tekst: kolebanja gubljenju Šatori. B a r t h e s uživa u poigravanju s pripovijednom t o č k o m gledišta podrivajući n j e n u v a l j a n o s t kako b i d e c e n t r i r a o n j e n a u t o ­ ritet i u k i n u o joj l e g i t i m n o s t .Carstvo praznih znakova Carstvo praznih znakova Kao što s a m v e ć ustvrdio. tijela. označitelja: uzmicanje znakova. Ž e l i se oduprije­ ti i s k u š e n j u m i t o l o g i z i r a n j a s v o g a p r e d m e t a . N e m a 21 . t e o r i j a je u g r a đ e n a od­ nosno utemeljena u stilu izražavanja. osigurati čitati ne za ga "ilus­ mene Zen se raz­ pisma. ovih njima Carstvu znakova ne čitamo sljedeće: Slike bila je što vizualnog smisla i slike. 10 "objašnjava"slike. lica. međusobno kretanje. Tekst je više p o e t s k i n e g o analitički. J a p a n a . U Carstvu znakova. i d e a l i z i r a n j a i n a t u r a l i z i r a n j a o d r e đ e n e slike o r i j e n t a l n e k u l t u r e suprotstav­ ljene onoj zapadnjačkoj. U B a r t h e s o v u predgo­ voru Tekst triraju" polazište analogna naziva mjenu i u ispreplićući. to jest. Carstvo znakova ilu­ strira p r o m j e n u u B a r t h e s o v u k a s n i j e m r a d u .

Nije m o g l o b i t i d r u g o g i z b o r a . O d r i č e se njegove m i t o l o g i j e i p r i h v a ć a iz toga p r o i z a š l i g u b i t a k z n a č e n j a . d r ž i m .to jest. b i l o d o i s t a s k e p t i č k o . k a o i na i d e o l o g i j u Z a p a d a . s o b z i r o m na to da je njegovo v i đ e n j e m i t a i nje­ gova o d g o v a r a j u ć e g diskursa. Svjesno odbijajući d a " p o j a š n j a v a " s l i k e J a p a n a koje p r e d s t a v l j a . B a r t h e s izbjegava pozivanje na vizualni mo­ tiv svjetla i t a m e . s l o ž i o s t o m t v r d n j o m . č i j a je z b i l j a t e k f i k c i j a j e z i k a . p r o i z v o ­ d i k u l t u r a l n e p r i p o v i j e s t i koje b r k a j u p u t e v e p r e m a s t v a r a n j u z n a č e n j a s a d a š n j i h događaja. B a r t h e s bi se. p o v l a č e n j e u z n a k o v e r a d i iznalaženja značenja unutar sustava znakova.Barthes i carstvo znakova izravne primjene metode koju b i s m o mogli nazvati "semiološkom". skloniji t o m e d a n e poučava čitatelja Istinu o japanskoj kulturi. p r o i z ­ voljan n a č i n kodiranja i davanja s m i s l a svijetu. To je r a z l o g s kojega B a r t h e s n a m j e r n o odbija p o j a š n j a v a t i tekst Carstva znakova i n j e g o v e s l i k e : u č i n a k toga b i o b i r e p r o d u c i r a n j e e t n o c e n t r i č k o g m i t a o J a p a n u što ga tvori njegova historija na Za­ padu. a k o išta. h i s t o r i j e . K u l t u r a j e . Historija. k a o i m i t . u o d n o s u s p r a m p r o š l i h zbivanja. O n o š t o B a r ­ thes zna o J a p a n u uvijek je već filtrirano kroz 22 .

ali ovaj p u t a o n a d o l a z i i z njega samog te obilježuje njegove reakcije na z n a k o v e koje v i d i i doživljava. našega nekoliko smo koja narciz­ upozo­ ponekad utjerivanja se sas­ naše poznatim časopisu 23 uvijekprilagođavamo zahvaljujući Istoku. u popisati na začuti.Carstvo praznih z n a k o v a " p r a z n i n u riječi koja uspostavlja P i s m o " . tome kroz te da Azije (Voltaireovu stoljeća koja ideologijska slijedila. kao autsajder s p r a m j a p a n s k e kulture. a različitost. znakovi J a p a n a za nj su prazni. M i ­ tologija j e p o s v u d a . . S druge strane. p r i s t u p i s t i n i zapri­ ječen... B a r t h e s j e p r i n u đ e n n a e t n o c e n t r i z a m i kul­ turno sljepilo uskog r a s p o n a z n a č e n j a što ga slika J a p a n a izaziva u zapadnog čitatelja.objelodanitikompaktnost ma. 1 1 Z n a č e n j e j e o d g o đ e n o . p a m o ž e biti s a m o o b l i k a p r e d o č a v a n j a što i h o n n e r a z u m i j e p o s v e . S j e d n e strane. l i š e n i p r i r o d n a r e f e r e n c i j a l n o g z n a č e ­ nja. M i t o l o g i j a j e n a taj n a č i n izbjegnuta. nepoznavanje .. neminovno. renja mogli koja toje jezicima su. k a ž e on. Z n a k o v i J a p a n a n i s u t e k zna­ kovi j e d n o g carstva.. Ili carstva znakova. " T r e b a l i b i s m o jednog dana sačiniti povijest našega vlastitog n e z n a n j a " .

Japan iz Carstva znakova . da­ kle. 12 Pierreu Lotiju ili Air Franceu).slijedom toga zapadni izum. B a r t h e s o v o z n a n j e o J a p a n u o g r a n i č e n o je na o n o š t o je p r o č i t a o o n j e g o v o j p o v i j e s t i i v i d i o od njegovih slika. Postoji razlog za takvu predodžbu J a p a n a koja s e s t v a r a i z v a n s a m e j a p a n s k e k u l t u r e i tvori z a p a d n u m i t o l o g i j u " J a p a n a " . r e k a o bi B a r t h e s kao dijela o r i j e n t a l n e k u l t u r e s u p r o t s t a v l j e n e e u r o p s k o j k u l t u r i . B a r t h e o v a p r e d o d ž b a J a p a n a o d r a ž a v a t j e s k o b u koju ć u t i zapadni čitatelj kada se suoči s n e k i m neči­ tljivim 24 tekstom.daje m u svoje egzotično pojašnjenje. U s t a n o v i t o m p o g l e d u . Ta izloženost zapadnom arhivu tekstova i slika k o j e se n a z i v a j u " J a p a n o m " u s p o s t a v l j a mit o J a p a n u k a o dijelu o r i j e n t a l n e k u l t u r e su­ protstavljene o n o j z a p a d n j a č k o j . i o n o kulturne različitosti Japana čini razumljivima z a p a d n o m duhu. Ta je slika "Ja­ p a n a " . Pridaje m u s e povijesno nasljeđe koje n a z i v a m o "poviješću Japana".njegov mit . b i l o k r o z iskustvo ili u m e d i ­ jima.Barthes i carstvo znakova Revue Asiatique. O n a n i m a l o ne nalikuje stvarnom Japa­ nu. n i š t a n e s t o j i u p o z a d i n i c a r s t v a z n a k o v a što g a B a r t h e s i m e n u j e J a p a n o m .

Pa i p a k . Riječ. prisustvo. Bog. I z o s t a j u t r a n s c e n d e n t n i z n a k o v i za­ p a d n e k u l t u r e k o j i o v i s e o m e t a f i z i č k o m za­ snivanju značenja. napisati fiktivan prikaz lišen p r e t e n z i j a na I s t i n u i P o v i j e s t koje bi ga u t e ­ m e l j i l e . Doživljaj g u b i t k a što ga on ćuti pri dodiru s p r a z n i n o m njegovih znakova daje t o n njegovu iščitavanju k u l t u r n i h o b l i k a i p r a k s e . n e p o k r e t n o središte i tako dalje. Subjekt. On stoga odabire izmisliti Japan. ostaje p i t a n j e : je li moguće napisati historiju japanske kulture. npr.Carstvo praznih z n a k o v a trebalo bi. a da se pritom ne podlegne iskušenju ponovna uspostavljanja n j e n e z a p a d n j a č k e m i t o l o g i j e ? N a prvi p o g l e d č i n i s e d a n i j e . u t o m smislu. ego. Č i n j e n i c a da Z a p a d " s v e š k r o p i s m i s l o m " 1 3 frustrira B a r t h e s a . A l i d a b i s m o p o k u š a l i o d g o v o r i t i n a t o p i t a n j e . nazvati carstvom praz­ nih znakova. B a r t h e s m o ž e s a m o p o v e z a t i vrtoglavu r a z n o ­ r o d n o s t J a p a n a u m o n t a ž i s l i k a i t e k s t o v a koji su dojmljivi s a m i po sebi. 25 . valja n a m r a z m o t r i t i p r o b l e m e što i h p i s a n j e k u l t u r n e historije postavlja pred Barthesa. N j o m e s e e t i k a č i t a n j a s v o d i n a r a s k a p a n j e t e k s t a d a b i s e iznašlo njegovo značenje.

K a o s ili a n a r h i j a uvijek ć e p r o i z a ć i i z kritičkog s t a v a koji n e a p e l i r a n a r a z l o ž n o s t . Kao što je u "Diskursu historije" 15 ustvrdio Barthes. Ulašte­ na površina. g u b i t a k z n a č e n j a je zbog posredovanja j e z i č n i h z n a k o v a i m a n e n t a n svakoj historiji ili predstavljanju kulture. m a k a r koliko n e k a m i s a o i l i č i n b i l i z a s t r a n j e l i ili n e e t i č k i .. vlastitu logiku koja bi njome upravljala. O d l u č i m o li vjerovati J a c q u e s u Derridi.Barthes i carstvo znakova Kultura i povijest Da može cjelokupna biti samo povijest povijest 14 u konačnoj značenja. H i s t o r i j a g u b i s v o j u č i n j e n i č n o s t u p r a v o time što je se piše. Prizvati o n o drugo " z n a k a povijesti" n e z n a č i pozdraviti trenutak ludila lišenog razloga. Pisanje o kulturnim z b i v a n j i m a ili p r a k s a m a otuda s e više n e m o ž e poimati kao objektivno bilježenje pojedino­ sti.. Historija više ne 26 . bez obzira na to b i s m o li je mi uspjeli dokučiti. S k u p znakova. Historija je tekst. Ništa nije b e z vlastita razloga. č a k bi i historija ludila i m a l a vlastite idiosinkratske razloge. analizi to jest Razuma općenito.

koje liberalni humanisti poput Francisa Fukuyame i z n o s e n a k o n s l o m a k o m u n i z m a u sovjetskoj Rusiji . Histori­ ja ispisuje p r a z n i n u znakova. posve su prožeti idelogijom i r e t o r i č k i m teh­ nikama povjesničara. r a z u m je ideologija historije. Derrida z a u z i m a s t a n o v i š t e s l i č n o B a r t h e s o v u u po­ gledu pisanja historije i ideologije.k a o p u k e i d e o l o š k e trikove za lakovjer­ ne. rad žalovanja internacionala.Kultura i povijest dokumentira " o n o zbiljsko". ali objašnjava slike k a k o bi i s p u n i l a r u p e u r a z u m i j e v a n j u i 27 . Historija je posredova­ na j e z i k o m i stoga predstavlja vid diskursa koji stvara tekst. ali ne olakšava prikazivanje či­ njenica. p o p u t o n i h m i t a . P r e m a Derridi. U knjizi i Marxove sablasti: nova stanje 17 duga. T e k s t o v i i slike historije. To jest. v e ć proizvodi "nerazumljivo". Derrida kritizira novije tvrdnje o "kraju povijesti" . k a o pokušaje p o n o v n o g p i s a n j a his­ torije i utjecanja na kulturno p a m ć e n j e u skladu s p o l i t i č k o m i d e o l o g i j o m o n i h . objašnjava Bar­ thes.16 O n a je obilježena k u l t u r n o m p e r s p e k t i v o m povjes­ ničara u procesu tumačenja i pisanja histo­ rije. čiji je prikrive­ ni interes uklanjanje razlika u t u m a č e n j u iz o d r e đ e n e vizije g r a đ a n s k o g d r u š t v a .

Odlaganje te intelektualne rabote. o n j e u o p ć e n e n a p u š t a . Ne m o ž e s e od-učiti o d o n o g a što j e v e ć n a u č i o . Barthes ne može izbjeći svoje z a p a d n j a č k o o b r a z o v a n j e i n a s l j e đ e . T a spoznaja u sliku uvodi semiotiku. Kao i kod mita. 1 8 O d g o v o r n o s t v o đ e n j a čitatelja k r o z slike i t e k s t o v e J a p a n a k a k o g a s ä m vidi. Nje­ gov je napor usmjeren k t o m e da se okuša na putu učenja o različitosti japanske kulture. n i š t a m a n j e .s l i k e i t e k s t o v i .ne p r e d o ­ čuju n a s u m i č n o .u značenju značenja. B a r t h e s se u Carstvu znakova č e s t o v r a ć a toj t e m i . " m o ž e biti jedino rezultat ideologijskog mra­ k a " . Ti se z n a k o v i . Jedna od ključnih z a m i s l i Carstva znakova s a s t o j i se u n e r a s k i divoj v e z i i d e o l o g i j e s p i t a n j e m z n a č e n j a .u stvari. Na djelu je povijesno nasljeđe 28 . kaže on. N i š t a više.Barthes i carstvo znakova t a k o o m o g u ć i l a s t v a r a n j e m i t a ili i d e o l o g i j e . B a r t h e s shvaća veoma ozbiljno. B a r t h e s nas podsjeća da "Japan" kao označitelj na Zapadu uključuje š i r e n j e z n a k o v a i njihovo posredova­ nje. središnji p r o b l e m pisanja historije neke kulture jest p r o b l e m ideologije. b u d u ć i da s e t u m a č e n j e z n a č e n j a javlja n a p o d r u č j u arti­ kulacije čiji znakovi zauzimaju o n o što m o ž e m o nazvati j a v n o m sferom kulture.

različitih povijesnih razdoblja koje n a z i v a m o "Zapa­ dom".Kultura i povijest motivirano ideologijom. 29 . O n o podrazumijeva da se tumačenje usredotočuje na tekstualizirane "proizvode" kulture te na kontekste i prakse u n u t a r kojih se n j i h o v a z n a č e n j a . "zaokrete svijesti". napredovanje misli. P r e m a Barthesu. n a i m e p i s a n j e j e d n o g obli­ ka kulturne historije. postoji osebujan ideo­ loški cilj koji u o b l i č a v a o n o što o n č i n i izdvaja­ jući " o d r e đ e n e z n a č a j k e " koje tvore z n a k o v n i sustav z v a n ' J a p a n " . vrijednosti i ideala poje­ dinaca. raspodjeljuju i " k o n z u m i r a j u " . k a d ih se dru­ š t v e n o usađuje. prisutnim unutar raznolikih kulturnih miljea. To djelovanje obu­ hvaća prevođenje ideja. s k u p i n a ili društava utjelovljenih u raznim tekstualiziranim oblicima.

j e r v i z u a l n i j e z i k s l i k e u s i d r u j e i prenosi poruku. P r e m a takvom je stajalištu slika i k o n a s a d r ž a j a . Primjerice.Barthes i carstvo znakova Vizualizacija kulture To je razlog s kojega B a r t h e s k o m b i n i r a slike u n u t a r t e k s t a Carstva znakova. ideologija je ogoljena. s m j e š t a j u je u p o v i j e s t i p r u ž a j u j o j okvir. N j e n o z n a č e n j e nije s k r i v e n o . Neki bi kazali. prikaz gradskog p l a n a Tokija. S l i k e k o n t e k s t u a l i z i r a j u a n a l i z u . Odgovornost predočavanja različitosti J a p a n a kao sustava odnosa čije značajke Bar­ t h e s u t v r đ u j e ." U o v o m bismo slučaju lako mogli z a m i j e n i t i " m e d i j " sa " s l i k o m " i d o ć i do zaključaka koji o d j e k u j u u o r i g i n a l n o m n e o l o - . izlaganje o b l i k a p i s m a i opis ljudi u č i n u klanjanja pružaju čitatelju vinjete j a p a n s k o g a k u l t u r n o g života. t e m e l j e ć i j e t a k o " u s t v a r n o ­ sti". p r o i z l a z i s l i j e d o m toga i z č i n a iščitavanja i ispisivanja životnih prostora tih odnosa teksta i konteksta. V i z u a l n o p r e d o č a v a n j e k o n k r e t i z i r a z n a č e n j e artikuli­ rano p o m o ć u i unutar portretirane slike. baš kao i otrcana izreka "slika vrijedi k o l i k o t i s u ć u riječi". O n o p r e t p o s t a v l j a j e d n u razinu artikulacije. Taj stav pod­ sjeća n a č u v e n u i z j a v u M a r s h a l l a M c L u h a n a : "Medij je poruka.

31 . U svojoj p o s l j e d n j o j k n j i z i . o v i s n e o t o m e n a što usredotočujemo pogled. r u k e koja ispisuje z n a k kanji p i s m a . jest n a č i n na koji te v i z u a l n e slike . ali po­ stoje i m u l t i v a l e n t n e razine neistraženog značenja.npr. Svi slikovni tekstovi u v r š t e n i u Carstvo znakova n a d o p u n j u j u n a š e o p ć e razumijevanje narativnog teksta. I n t r i g i r a g a n a č i n n a koji fotografski r e a l i z a m r u š i p r o s t o r i v r i j e m e . o n e s u m o rvača. iako ne posve. O n o j e što z a n a s važnije. n a s l o v l j e n o j Ca­ mera Lucida.Vizualizacija kulture gizmu. Carstvo znakova n a g l a š a v a b o g a t s t v o znače­ nja i gubitak z n a č e n j a koji je p r o b l e m historije. u k o j i m a se z n a č e n j e n a k u p l j a k r o z p r a z n i n u p r e d s t a v l j a n j a . B a r t h e s p r o p i t u j e v r t o g l a v u č i ­ n a k tog z n a č e n j s k o g p r o t u r j e č j a . d o k č i t a m o B a r t h e sov prikaz z n a k o v a j a p a n s k e kulture. gejše.n a č i n koji u z d r m a ­ va o n o što jest i š t o nije u o n o m ovdje i s a d a . b u d u ć i d a c j e l o k u p n u n j e n u k o m p o z i c i ­ j u t v o r e m n o g o m a n j i dijelovi koji artikuliraju r a z l i č i t e r a z i n e z n a č e n j a . Fotografija p o s t a j e i s k u s t v e n i d o k a z p o v i j e s n o g p o s t o j a n j a te u isti m a h arte­ fakt p r o š l o g i z a u v i j e k i z g u b l j e n o g t r e n u t k a .us­ postavljaju p r o s t o r n i i v r e m e n s k i z a p i s opisa­ n i h p r e d m e t a . V i z u a l n a slika govori za sebe.

n e m o ž e m o s e u t e ć i kona­ č n o m . m e đ u t i m . p r o s t o r a i p o s t u p a k a . N a m n o g o n a č i n a B a r t h e s i p a k m o r a i n t e r v e n i r a t i z b o g čitatelja. O n o što D e r r i d a n a z i v a " n e o d r e d i v o š ć u " svojstveno je prostoru tumačenja. P o s t o j i č i t a v svijet r a z l i k e i z m e đ u r a z u m i ­ jevanja primjera i reproduciranja ideologije. Naposljetku je. p r o c e s t u m a č e n j a o d n o s n o stvara­ nja z n a č e n j a p r e p u š t e n čitatelju. n e o s p o r i v o m z n a č e n j u . I d e o l o g i j a j e . Z a š t o to možemo reći? 32 .Barthes i carstvo znakova ovisno o t o m e predočuje li se o n a p u t e m riječi ili v i z u a l n i h slika. m o r a i s t a k n u t i o n o što v i z u a l n o o b j a š n j a v a d a bi t o m e dao p r a g m a t i č a n sadržaj i p o k a z a o kako je u k o r i j e n j e n o u s t v a r n o s t i k u l t u r n i h figura. kao i k u l t u r a i s u b j e k t i v n o s t . Fotogra­ fije i d r u g e v i z u a l n e s l i k e k o n t e k s t u a l i z i r a j u i usložnjuju razliku i z m e đ u zapadnjačkog m i t a o " J a p a n u " i J a p a n a koji je krajolik p r a z n i h zna­ kova. Kultura u t j e č e n a p r e d s t a v l j a n j e h i s t o r i j e . B a r t h e s . N j e n e se d i m e n z i j e mijenjaju s iskustvom. No to ne p r u ž a s l i k u isti­ n e . dakle. k a o i obrat­ n o . D r u g i m r i j e č i m a . k a o što n a s p o d s j e ć a B a r t h e s p o z i v a j u ć i s e n a diskurs h i s t o r i j e k a o o b l i k k u l t u r n e m i t o l o g i j e u kojemu se m o ž e n a ć i istina. rastezljiva.

Historijska m e t o d a prije i n a k o n ideologije

Historijska metoda prije i nakon ideologije
Poput B a r t h e s a , L o u i s A l t h u s s e r je u ideologi­ ji p r e p o z n a o b i t a n u s t r o j k u l t u r n o g a i povije­ s n o g života. O n a n e upravlja s a m o s r e d s t v i m a i načinima tekstualizacije već i raspodjelom, potrošnjom i ozakonjivanjem značenja unutar d r u š t v e n o g k o n t e k s t a . I d e o l o g i j a k a o povije­ sna sila konstruira subjektivnost. O t o m e n e m a s p o r a . Ipak, o n a i m a g r a n i c e . P o s t o j i t a n k a li­ nija i z m e đ u utjecaja ideologije na svijest i m o ­ gućnosti posvemašnjeg reproduciranja njenih pojmovnih struktura. Althusser je prepoznao n a r a v te " r e l a t i v n e a u t o n o m i j e " i d e o l o g i j e u n j e n o m d j e l o v a n j u n a s u b j e k t i v n o s t radi od­ r e đ i v a n j a d o m i n a n t n i h n a č i n a n a koje s e od­ n o s i m o spram izvanjske zbilje. On to naziva " i n t e r p e l a c i j o m " , ili o b r t a n j e m stavova, vrijed­ n o s t i i u v j e r e n j a što ga u p o j e d i n c u u z r o k u j u politički aparati državne m o ć i . Posrijedi je odlučujući trenutak kada "građanin" postaje artikuliran kao " p o d a n i k " . N o , o g r a n i č e n j a tog s h v a ć a n j a i d e o l o g i j e p o k a z a l a su se u v e z i s ljudskim djelovanjem i poviješću. Primjerice, svjesna i nesvjesna uvjerenja uobličuju svaki
33

Barthes i carstvo znakova

o b l i k djelovanja kako bi ga u č i n i l a u s m j e r e n i m , d o s l j e d n i m i stoga p r o d u k t i v n i m . P o v j e s n i č a r H a y d e n W h i t e objašnjava: Skupine nostima te odnosu svrhu mišljaju kvalitativno protivnika od onih zbivanja nja po uzrokuju skupine janju.
19

se

angažiraju svrhe, drugi, To za neki su različite ili njihovih njih

u imaju im od

političkim nema sumnje, smisla dopušta onih višu prirodnih za za

aktiv­ ali u cilj, za­ samo da

u političke na ili kako

aktivnosti

izvanpolitički

vrijednost.

njihove političke

aktivnosti njihovih vrijednost ...Povijesna zbiva­ različite odvi­

predstavljaju se od

neprijatelja. smislena u

razlikuju tome što su i koje različito

one koji ih

smislena

sudjeluju

njihovom

Ne m o ž e m o p r e t p o s t a v i t i - a to ne č i n i ni B a r t h e s - da i d e o l o g i j a na isti n a č i n djeluje na svijest s v i h č l a n o v a n e k e k u l t u r e . O n a s e u vama i m e n i artikulira različitim sredstvima i n a č i n i m a . To o b j a š n j a v a raznovrsnost č i t a n j a i t u m a č e n j a p r i s u t n u m e đ u n a m a . Ideologija s e ne može pojaviti bez mreže otpora vlastitim
34

Historijska m e t o d a prije i n a k o n ideologije

h o m o g e n i z i r a j u ć i m u č i n c i m a . I n a č e b i s m o svi m i s l i l i i g o v o r i l i s l i č n o - i vjerojatno ne bi b i l o ničega o č e m u b i s m o govorili ili pisali, jer bi uslijed p o s v e m a š n j e g i p r e š u t n o g slaganja pre­ v l a d a l a t i š i n a . K a o u telepatiji, ne bi p r e o s t a l o ništa da se kaže što v e ć ne b i s m o znali. Potre­ ba za k o m u n i k a c i j o m bi iščeznula. Cjelokup­ no ljudsko djelovanje moglo bi se predvidjeti prije n o š t o b i d o n j e g a d o l a z i l o . Značaj Carstva znakova ne p o č i v a t o l i k o u p o j e d i n o s t i m a n j e g o v e a n a l i z e koliko u i z r a z u tjeskobne zapadne slutnje da jezik ne znači ništa, da značenje nije važno. B a r t h e s a ne i z n e n a đ u j e - a ne bi t r e b a l o ni n a s - š t o je kraj devetnaestog stoljeća mogao rezultirati s a m o u k l a n j a n j e m ideologijski z a s n o v a n o g interpretativnog okvira iz historijske metodologije. Ustaljivanje čisto "znanstvenog" nastojanja unutar te discipline poduprla je korespondencijska teorija istine. Znakovi historijskog diskursa bili su k o n a č n o provjerljivi u s v o m o d n o s u spram zbilje. Logički jezik sudova potvrđivao je istinitost predstavljanja. P r i m j e r takve tvrdnje b i o b i : " S n i j e g j e bijel j e r j e snijeg bijel." Tu n e m a logičkog protuslovlja, jer se ta tvrdnja t e m e l j i n a i s k u s t v e n i m d o k a z i m a koji
35

2) i k o n i č k o .Barthes i carstvo znakova uzročno povezuju jezik s vanjskim svijetom. m a r k s i s t i č k a historijska m e t o d a ) . Povlašćivanje referencijalne funkcije jezika odražava uvjerenje da suštinu prošlosti valja otkriti u b o g a t s t v u p o j e d i n o s t i š t o ih je doku­ mentirao povjesničar. arhetipska historija E r n s t a Cassirera). i 3) m o t i v i r a n i s i m b o l v a n j s k e z b i l j e koji p r e t p o ­ stavlja prisustvo sveobuhvatnog Zeitgeista ("duha v r e m e n a " ) što odražava sve vidove n e k e kulture i t a k o r a z o t k r i v a bit c j e l i n e (npr. O n a se dade p o k a z a t i s a m o u p o m n o izvedenoj. u njihovoj neporecivoj " č i n j e n i č n o s t i " i o t u d a u njihovoj " i s t i n i t o s t i " . Srž istine počiva u korespondenciji između priča koje su " p i s a n e " i p r i č a koje su " ž i v l j e n e " . kao i u rječniku koji s e k o r i s t i d a b i s e p r i k a z a l a z b i l j a (npr. Riječ je o sljedećima. Jezik pojmljen kao: 1) pokazatelj u z r o č n i h o d n o s a k o j i m a upravlja materijalnost s t r u k t u r a v a n j s k o g svijeta (npr. hege­ lijanski p o v j e s n i č a r i ) . p r i k a z i v a n j e v a n j s k e zbilje koja se o d r a ž a v a u sustavu gramatike i sintakse. J6 . T r i t a k v e p e r s p e k t i v e z a u s p o s t a v l j a n j e kore­ spondencije između izraza pojmova i njihova o d n o s a s p r a m zbilje u o b l i č u j u h i s t o r i o g r a f i j u od devetnaestog stoljeća n a o v a m o . ili mimetičko.

n j e n u n a r a t i v i z i r a n o m p r i k a z u . r o m a n u ili d r a m i . u t e k s t o v n i m a r h i v i m a 37 . U r a s p r a v i " D i s k u r s h i s t o r i j e " B a r t h e s je pri­ vukao pozornost na n a č e l a izlaganja koja uprav­ ljaju h i s t o r i j s k o m d i s c i p l i n o m i č i n j e n i c o m njena očitovanja kao diskursa.Historijska m e t o d a prije i n a k o n ideologije kauzalno utemeljenoj logici u č e n o g stila obraćanja koja smjera otkrivanju prave priče. ponavljanju zbiljskih događaja i "stvarnoj" priči. U p o r a ­ ba strogo pripovijednog n a č i n a u historiografiji kao stila prikazivanja stoga se tereti za pružanje p r i v i d n e s u v i s l o s t i p r e d s t a v l j a n j u ljudi.on m o r a pribaviti l o g i č n o s t i s u v i s l o s t s v o m e doživljaju J a p a n a iz n e p o v e ­ z a n i h r e a k c i j a n a z n a k o v e njegove k u l t u r e . valjanost povi­ j e s n i h izvora p o č i v a n a v e z a m a čije s e podrije­ tlo l a k o m o ž e n a ć i u r e f e r e n c i j a m a u s k l o p u p r i m a r n i h izvora .gdje su d r a m a t i k a p r e d o č a ­ vanja i s t r u k t u r i r a n j e n j e n o g i z l a g a n j a v e ć m a svojstveni o n i r i č k o j (snovitoj) zbilji n e g o l i o n o j a k t u a l n o j . stvari i događaja. h i s t o r i j ­ ski diskurs postaje u o s n o v i jednakovrijedan književnom diskursu kakav m o ž e m o n a ć i u epu. Razlikovanje i z m e đ u " č i n j e n i c e " i "fikcije" d u g u j e m o ustalje­ n i m "pravilima dokazivanja".npr. U p r a v o s e stoga o n n e l i b i p i s a n j a o fiktivnom J a p a n u . K a o što p o k a z u j e B a r t h e s .

J e z i k će uvijek p o s r e d o v a t i r a z u m i j e v a n j e . objektivnosti ili istinitosti ne m o g u se iznositi izvan rubova teksta. Težnja da se odnosi tekst-kontekst r a z a b e r u na temelju r a z l u č i v a n j a "zbiljskog" o d " i m a g i n a r n o g " z a t o m l j u j e se. j a p a n s k o j kuhinji. M o r a m o prihvatiti logiku što n a m j e B a r t h e s n u d i . Autor n i j e nikada.Barthes i carstvo znakova u d i s k u r s u h i s t o r i j e t v o r e s a m o z n a k o v i koji privlače čitatelja. i m a j u ć i u v i d u njegovo p r i z n a n j e d a " o n o š t o ć e m o ovdje p r e d s t a v i t i n e p r i p a d a (barem se tome nadamo) umjetnosti. j e r ne postoje j a s n a razlikovanja. " 2 2 P o m n o i s t r a ž i v a n j e p i s a n j a h i s t o r i j e iziskuje historiografovo a k t i v n o i n t e l e k t u a l n o bavljenje s v i j e t o m k a o t e k s t o m . Javljaju s e t e m e l j ­ na pitanja glede naravi i m o g u ć n o s t i pristupa z n a č e n j u i z v a n d i s k u r s a : k a k o " s t v a r n o s t " iz­ gleda i z v a n d i s k u r s a ? K a k o b i s m o j o j p r i s t u ­ pili n e o v i s n o o j e z i k u ? Kako d a s a z n a m o j e s u 40 . Nikakve tvrdnje o činjeničnosti. Z a m j e n a p o j m o v a " r i j e č " i "pred­ stavljanje" p o j m o v i m a "znak" i " o z n a č a v a n j e " za s o b o m povlači pitanje proizvodnje. japan­ s k o m u r b a n i z m u .k a o z n a k o v l j e m . raspo­ djele i p o t r o š n j e z n a č e n j a u p r a v o u s e m i o l o š k o m području analize. Z n a c i historije su prazni. ni u k o j e m s m i s l u fotografirao J a p a n .a ne č i n j e n i c a m a .

"stvarnog" taj i "racionalnog" predmetom skopčano oprav­ izlaganja po temeljnim načelima li se mjerilom doista oblik pripovijeda­ crti. "znanosti". S e m i ološkim rječnikom kazano. biti f i k t i v a n n a č i n p r i k a z i v a n j a . li se pripovijedanje u općenito o prošlim od bilo do­ doba koje je naovamo. U " D i s k u r s u historije" Barthes pita: Razlikuje gađajima.Historijska m e t o d a prije i n a k o n ideologije li i joj n a š a g l e d i š t a v j e r n a ? I tako r e d o m . Ta situacija karakterizira o n o što bi se moglo nazvati realističkim efektom 41 . N o m o ­ ž e m o l i i k a d i z b j e ć i i d e o l o g i j u k o j a b o j i pers­ pektivu? D r ž i m d a n e m o ž e m o . u n e k o m v i d u ili o b l i k u . nekoj specifičnoj razlikovnom pripovijedanja romanu i drami? 23 U n a s t a v k u on tvrdi da "u ' o b j e k t i v n o j ' h i s ­ toriji ' s t v a r n o ' n i k a d n i j e n i š t a d o l i n e f o r m u l i r a n o o z n a č e n o koje s e krije i z a p r i v i d n o sve­ m o ć n o g referenta. Grka sankcije s dano razlikuje nja. takva pitanja teže odrediti n a r a v izvandiskurzivne zbilje. kakvo nekom od nala­ obilježju. P o v j e s n i č a r s k i d i s k u r s m o r a d a k l e . historijske našoj kulturi. po nesumnjivo imaginarnog zimo u epu.

Z n a k o v i p r e d s t a v l j a j u n e š t o d r u g o i z v a n sebe samih. i g u b i se s v a k i trag m o g u ć n o s t i za­ k l j u č n o g t u m a č e n j a . Značenje kulture je decentrirano.o z n a č e n o u n u t a r n j e n a tekstualnog predstavljanja kulture obilježuje n e s t a b i l n o s t . A k o j e h i s t o r i j a fikcija. Z n a k o v i n a d o m j e š t a j u zbilju i proiz­ voljno j e t u m a č e p o m o ć u u č i n k a ukazivanja n a f o r m a l n e r a z l i k e . koji n a m o m o g u ć u j e d a t i m r a z l i k a m a d a d e m o s m i s a o u s v r h u identificira­ nja i s h v a ć a n j a o n o g a na što se z n a k o v i o d n o s e u v a n j s k o m svijetu. Ideologija je u k l j u č e n a u njihovo stvaranje. m o ž e m o li je nazvati lažju? To bi se p r i l i č n o loše odrazilo na B a r t h e s a i prikaz J a p a n a što ga on i z n o s i u Carstvu znakova. B u d u ć i da ideologija utječe na o p a ž a n j e ."24 K a d a se a n a l i z i r a j u r a z l i č i t i n a č i n i tvorbe diskursa. Istina se r a s p r š u j e . o d n o s e o z n a č i t e l j .Barthes i carstvo znakova [effet du reel). Z n a č e n j e se stvara u o d n o s u s p r a m p r o i z v o l j n i h r a z l i k a i z m e đ u s a s t a v n i h z n a k o v a u k l o n j e n i h i z zbi­ lje. 42 . postoji zajedničko semiološko n a č e l o koje ubrzo postaje očito. a stoga i na čitanje i p i s a n j e histo­ rije. P r i s t u p zbiljskom j e o b u s t a v l j e n .

M o ž e m o li. Barthes se ne upušta ni u "dekonstrukciju" niti u " d e m i s t i f i k a c i j u " J a p a n a ili njegove kul­ ture. ili k u l t u r n e povijesti J a p a n a . fikcija. d a k l e . ako b i t a k v o što u o p ć e b i l o m o g u ć e . ideologija Barthes u Carstvu znakova u prednji plan kritike uvodi problem analiziranja historije. fikcija. Taj n a s kritički postu­ p a k p o z i v a da u h i s t o r i j i i n j e n o m predstavlja­ nju k u l t u r e p r e p o z n a m o i n t e r p r e t a c i j s k i č i n : 43 .i h i 60-ih. poput Derride. s n a o k o o b j e k t i v n o g stajališta. ideologija Laži. a o t u d a i kulture. N a d u u radi­ kalno s e m i o t i č k o s u o č e n j e s Historijom i nje­ n i m n e k r i t i č k i m predstavljačkim a p a r a t o m č i n i m o g u ć n o s t "dekonstruiranja" o s n o v e autoriteta zapadne kulture i istinitosti njenog diskursa. K a k o p i s a t i iz p e r s p e k t i v e n e k o g a koji z n a I s t i n u o j a p a n s k o j kulturnoj povijesti? Ne postoji takva nepris­ trana i s v e z n a l a č k a t o č k a gledišta.Laži. Carstvo znakova j o š u v i j e k nazivati kulturnom historijom? Treba n a m još m a l o p o d l o g e d a b i s m o odgovorili n a t o pi­ tanje. N o . on kroz čin pisanja iznosi na vidjelo teorijske preduvjete za p o n o v n o promi­ šljanje k u l t u r n e p o v i j e s t i n a k o n s e m i o t i č k o g obrata iz 1 9 5 0 .

Barthes nas tjera da osvijestimo način na koji je autoritet historije na Zapadu vezan uz logiku metafizičkog logosa. (Prev.pisanje povijesti. Vjerna "vrhovnoj" disciplini u pristajanju uz * Doslovno "filozofija duha". A ta pretpostav­ ka omogućuje viziju kulture zabilježenu u vidu historije i historiju zabilježenu u vidu kulture . Historija je Riječ.Barthes i carstvo znakova čin pisanja i otuda predstavljanja. moramo upamtiti da historija ima svoju "intelektual­ nu" i "kulturnu" povijest. Od svojih početaka kod njemačkog filozofa Hegela. kako su ga nazivali drevni Grci. Semiotika pretvara povijest u historiografiju .* kulturna historija tradicionalno označava zaseban podžanr opće historiografije. Ona ima vlastite su­ stave označavanja i kodove stvaranja značenja. Povrh svega. na koje nam se sada valja osvrnuti prije no što nastavimo s iščitavanjem Barthesova pisma u Carstvu znakova. koji ju je svrstao u rubriku Geistes­ geschichte.to jest. Postoji razlika.) 44 . Logos je mis­ tična moć Božje Riječi koja utjelovljuje smisao i um u Riječi. pisanje kulturne historije preko koje­ ga se značenje kulture kodificira u sustavu i predstavlja kao Istina.

p r i d o n i j e l e s u a n a l i t i č k o j m e t o d o l o g i j i kulturne historije. Č i n j e n i c a da kulturnoj historiji nedostaje vlastito i m e v e o m a j e znakovita. antropologija. fikcija. Drugim riječima. kulturna historija n e m a j a s n o u t v r đ e n e i z v o r e ili c i l j e v e . filozofija. od nje se razlikuje transd i s c i p l i n a r n o m š i r i n o m svojih izvora. sociologija. Uslijed t e h e t e r o g e n o s t i n e uspijevaju s e j a s n o o d r e d i t i g r a n i c e n j e n a vla­ stitog i d e n t i t e t a u n u t a r strogo definiranog dis­ ciplinarnog prostora. l i n g v i s t i k a .Laži. U S j e d i n j e n i m D r ž a v a m a n a z i v a je se i n t e l e k ­ t u a l n o m h i s t o r i j o m ili historijom ideja. p s i h o l o g i j a . U Rusiji se o njoj govori k a o o historiji mišljenja. Stoga o n a ne uspostav­ lja s e b e k a o j e d i n s t v e n o p o d r u č j e t a k o d a b i l e g i t i m i r a l a r a z l i č i t o s t svoga d o m a š a j a i svoje metode. pa č a k i k n j i ž e v n a te­ orija. Francuski t e r m i n za n j u g l a s i l'histoire des mentalites. To miješanje metoda napo­ sljetku j e p r i d o n i j e l o p o m u t n j i : č i m e s e d i s c i ­ p l i n a k u l t u r n e historije zapravo b a v i ? P r o b l e m a u t o n o m i j e k u l t u r n e h i s t o r i j e u p o d r u č j u his­ torijski o r i j e n t i r a n i h i z u č a v a n j a k u l t u r e pred­ stavlja č i n j e n i c a da joj nedostaje "vlastito i m e " . T a j e dilema izazvala krizu predstavljanja u n u t a r šire 45 . P r i m j e ­ r i c e . ideologija i s t a t e o r i j s k a pravila. također i k u l t u r n o m historijom.

niti mu je rečeni tekst m o d e l za historijsko pisanje. O n o stavlja n a k u š n j u nje­ govu m o ć d a s t v o r i j e d n o c a r s t v o z n a k o v a : tekst. n j e g o v u e s t e t s k u viziju " J a p a n a " . Potreba za legitimiranjem raznolikog mno­ štva m e t o d a u n u t a r kulturne historije. B a r t h e s j e o p e t u j e kada tvrdi da se perspektiva historije stapa s p r o b l e m i m a h u m a n i s t i č k i h z n a n o s t i p r i nji­ hovu bavljenju kulturom kao predmetom. Njime Barthes kao pisac naprosto udovoljava svojoj " f a n t a z i j i " . kao podžanra historije. s e m i o lošku u t o p i j u u k o j o j p r e d s t a v l j a n j e n e ć e b i t i 46 .Barthes i carstvo znakova h i s t o r i j s k e d i s c i p l i n e . Njegov cilj nije osigurati disciplinarni identitet k u l t u r n e historiografije. Carstvo znakova primjer je Barthesove razrade prakse pisanja h i s t o r i j e i p r e d s t a v l j a n j a k u l t u r e . n a v l a s t i t o s o b z i r o m na istinitost historijskog teksta. i z a z v a o je p o t r e b u p o n o v n o g promišlja­ nja n j e n i h v o d e ć i h n a č e l a . Posrijedi je m u č n a predo­ d ž b a r a š t r k a n o g korpusa. i koji p i š u o njoj.ili p i s a n j a kulturne historije u poststrukturalističkom tonu. Osjećaj disciplinarne izglobljenosti m e đ u o n i m a koji p i š u k u l t u r n u h i s t o r i j u . razotkriva latentnu nelagodu od utjecaja glede autonomije njena discipli­ narnog identiteta.

fikcija. p r i č e m u se ljepoti p r i r o d n e b o j e i o b l i ­ k a i s k a z u j e divljenje z b o g nje s a m e . u j a p a n s k o j j e k u l t u r i " s e k s u a l n o s t u s e k s u . 2 6 Z a p a d n j a č k i k u l t u r n i topoi i z o k r e ć u se u t i m p r i m j e r i m a . B a r t h e s p r i m j e ć u j e da u ja­ panskoj kulturi nije stvar u t o m e što p o k l o n sadrži: "trivijalnost stvari" je " o t k l o n j e n a " t i m e što s e j e " u m o t a v a j e d n a k o r a s k o š n o k a o da je riječ o dragulju". n a s u p r o t o n o m e š t o stoji u t u r i s t i č k i m v o d i č i m a . v e ć n a p r o s t o o e s t e t s k o m stvaranju prostora ugodnog za život. 47 .Laži.25 N a d r u g o m m j e s t u B a r t h e s tvrdi da. m o g u ć n o s t da kao teoretičar i pisac uroni u carstvo znakova u kojemu pos­ v u d a oko s e b e v i d i n e d u ž n o s t p r e d s t a v l j a n j a . ideologija "prezasićeno" zapadnjačkim imperativom s m i s l a . a ne drugdje. u ja­ p a n s k o m a r a n ž i r a n j u c v i j e ć a n i j e riječ o "stro­ gim k o n s t r u k c i j a m a " s i m b o l i z m a . J a p a n k a o c a r s t v o praznih znakova obraća se njegovu vlastitom iskustvu kulture. Za Barthesa je to nadasve prigoda da nauči n e š t o što j o š n e z n a . Za nj je on prilika za izokretanje p o m n j i v e metafi­ zike Zapada. G o v o r e ć i o l o g i c i darivanja. u S j e d i n j e n i m D r ž a v a m a j e o b r a t n o : s e k s j e pos­ vuda osim u seksualnosti". Upravo je zato Barthes očaran J a p a n o m . P r i m j e r i c e . primjećuje on.

Ne jednom.Barthes i carstvo znakova Barthes kaže da Carstvo znakova sadrži "sretne mitologije". Ne zahtijeva se nikakva e t i č k a intervencija u k u l t u r n u logiku predstavl j a l a č k i h o b l i k a i p o s t u p a k a . T a s i t u a c i j a olakša­ v a p i s a n j e b e z preteksta. B a r t h e s je sa svo­ ga povoljnog položaja i ne bi m o g a o izvesti. c a r s t v o m z n a k o v a . B a r t h e s k o m e n t i r a p r a z n i n u z n a k o v a oko s e b e .s J a p a n o m kao carstvom znakova.i k o j a k u j e m i t kada se ž e l i m o p o z v a t i 48 . O n n e m o ž e p r o d r i j e t i u zbilju š t o j e o n i pred­ stavljaju. Tekst o m o g u ć u j e Bart h e s u da dade izraz semiološkoj pustolovini sa z n a k o v i m a J a p a n a . b u d u ć i da je autsajder koji p r o m a t r a i p o n i r e u z n a k o v e koji o z n a č u j u i u j e d n o n i j e č u m o g u ć ­ n o s t i s k u s t v e n o g " J a p a n a " . N a p r o s t o r e a g i r a n a z n a k o v e . S p i ­ sateljski izlet je "silazak u neprevedivo kako b i s e d o ž i v i o š o k koji s e n e ć e z a t o m i t i d o k s v e o k c i d e n t a l n o u n a m a ne z a t e t u r a i d o k se pra­ va 'očinskog jezika' ne uzdrmaju". znakova 27 Carstvo o d r a ž a v a B a r t h e s o v o n a s t o j a n j e da prekorači kulturne granice historijskog p i s m a i s e m i o l o g i j e . o n ž e l i i z b j e ć i " o n a j j e z i k š t o n a m d o l a z i o d n a š i h o č e v a i p o s j e d n i k a kultu­ re koju h i s t o r i j a p r e o b r a ž a v a u p r a v o u 'priro­ du'" 2 8 . K a o p r o u č a v a t e l j u r o n j e n u car­ stvo z n a k o v a .

Međutim. p o s v e odijeljena o d n a š e g a vlastitog". i koji će izbjeći stvaranje kulturalnih stereotipa. ako ni zbog č e g a drugog. a o n o zato da bi razvio vlastito razumijevanje te kulture i n j e n i h znakova. B a r t h e s teži izni­ j e t i p r i k a z r a z l i č i t o s t i koji ć e z a s o b o m donije­ ti m n o š t v o definicija i p o j m o v n o g oruđa. 2 9 N a p o s e o d b a c u j e n a c i o n a ­ lističke konceptualizacije kulture i povijesti. promjene. Za B a r t h e s a je J a p a n carstvo znakova koje " [ m u ] dopušta da se 'pozabavi' zamišlju dosad neču­ v e n a s i m b o l i č k o g sustava. 49 . prevrata u pravilnosti simboličkih sustava". B a r t h e s želi otvoriti " m o g u ć n o s t razlikovanja. B a r t h e s z a s e b e prisvaja pravo stvaralačke m o ć i u prikaziva­ nju j a p a n s k e kulture. A t o j e r i z i k koji m o r a p r i h v a t i t i . ideologija n a p o o p ć i v o ljudsko iskustvo. Barthes ne uspijeva posve izbjeći naivne. odnosno idealizirane prikaze japan­ ske k u l t u r e .Laži.30 Takav kritički postupak obustavio bi p o t r e b u da se J a p a n p o s t a v i u o p r e k u s p r a m z a p a d n e k u l t u r e i da ga se s t o g a n a t u r a l i z i r a kao dio mitološkog "Orijenta". fikcija. Ž e l i se oduprijeti i s k u š e n j u idealiziranja i m i t i z i r a n j a J a p a n a . Carstvo znakova p o t i s k u j e t r a d i c i o n a l n e dis­ ciplinarne m e đ e kulturne historije ukazujući na njena ograničenja.

slijepljena m a s a koja se raspršuje". Taj je z a k l j u č a k toliko pro50 . o n a je o n o što t o n e u o p r e c i s p r a m o n o g što p l u t a " . B a r t h e s o v a karakterizacija j a p a n s k o g l i c a kao o n o g a koje j e l i š e n o " m o r a l n e h i j e r a r h i j e " b e z s u m n j e pred­ stavlja i s h i t r e n u e t i č k u r e a k c i j u n a u s p o r e d b u m e đ u fiziologijama.33 B a r t h e s t o izjavljuje n a k o n dugog r a z m i š l j a n j a o a n a t o m i j i o n o g a što naziva " j a p a n s k i m o k o m " u u s p o r e d b i sa " z a p a d n j a č k i m o k o m " . "njeno supstancijalno određenje je fragment.Barthes i carstvo znakova znajući da su implikacije za etiku čitanja n e i z m j e r n e . U toj pojmovnoj suprotnosti ponavlja se o n o što je Derrida nazvao b i n a r n o m logikom zapadne metafizike. S l i j e d e ilus­ t r a c i j e p o g r e š a k a u koje B a r t h e s u p a d a . u kojoj se dva p r e d m e t a suprotstav­ ljaju k a k o b i s e o m o g u ć i l a n j i h o v a k o n c e p t u a l i z a c i j a i tako. 3 1 T i j e k o m pripreme. z a s n o v a n u n a pris­ t r a n i m prikazima Orijenta. K u h a ­ n a r i ž a j e " j e d i n i e l e m e n t koji u c j e l o k u p n o j japanskoj prehrani i m a težinu. Z a B a r t h e s a b i b i l o gore p o d u p r i ­ j e t i m i t o l o g i j u o J a p a n u . odredila njihova vrijednost.. u t v r đ i v a n j e m r a z l i k a m e đ u nji­ ma. koji prevladavaju u zapadnoj kulturnoj mitologiji. 3 2 J o š v i š e z b u n j u j e p r i m j e d b a d a j e "japansko lice lišeno moralne hijerarhije".. grumen.

Barthesov tekst u z n a č a j n o j m j e r i n a d i l a z i o n o što b i s m o mogli nazvati standardnim p o s t u p c i m a iščitavanja kulture i pisanja njene historije. fikcija. ideologija žet z a p a d n o m p r e d o d ž b o m O r i j e n t a t e g o t o v o da graniči s n a i v n i m r a s i z m o m . Pa ipak.Laži. S m i j e m o li tražiti više? 51 . To je zbog toga što B a r t h e s priznaje o g r a n i č e n j a vla­ stitoga kuta gledanja. tek u o p r e č n o s t i j a p a n s k o g l i c a i n j e n o j drugosti u odnosu na "okcidentalnu ideologiju" Barthes pronalazi vrijednost. Ironično. u n a t o č n e m o g u ć n o s t i da se posve odupre zapadnoj predstavi Japana. Carstvo znakova stoga ostavlja o t v o r e n o m m o g u ć n o s t p o n o v n e pro­ cjene historijske metodologije u o d n o s u na pitanja kulture i njenog predstavljanja s obzi­ r o m na semiotiku.

Predstav­ ljene slike n i s u osmišljene da bi zaustavile život radi l a g o d n a p r o m a t r a n j a r a z l i k e i z m e đ u Okcidenta i Orijenta.34 Carstvo znakova je z a p i s o s o b n o g is­ kustva.p r a z a n z n a k . N j e g o v a je bit n e u h v a t l j i v a . ili kao ideološki određen diskurs iskustva pojmljenog u n u t a r uskoga interpretativnog okvira čitanja i pisanja. Njegov značaj p o č i v a u p r o c e s u pisanja kao trenutka refleksije o 52 . " J a p a n " je . u predgovoru Carstvu zna­ kova B a r t h e s cilja na u t i r a n j e n o v o g a d i s c i p l i ­ n a r n o g p u t a u p o g l e d u o n o g a što č i n i istinitost t e k s t o v a i s l i k a od k o j i h se s a s t o j i p i s a n j e h i s ­ torije i k u l t u r e .Barthes i carstvo znakova Odznačivanje K a o što s m o vidjeli.k a o historijska o z n a k a m j e s t a u Carstvu znakova . N a r a c i j a što j e B a r t h e s stvara stoga j e " f i k t i v n i j a " n o što b i t o b i o p r e c i z a n prikaz j a p a n s k e kulturne povijesti. i sve što to p o d r a z u m i j e v a k a d je riječ o subjek­ t i v n o m č i n u stvaranja značenja iz tekstova i slika. B a r t h e s j e v r l o svjestan č i n j e n i c e d a j e njego­ va kulturna historija J a p a n a "situacija pisa­ nja". d n e v n i k kratkog B a r t h e s o v a p u t o v a n j a u zemlju z v a n u J a p a n . H i s t o r i j a se r e d e f i n i r a k a o kul­ turalno proizvoljna naracija.

Carstvo znakova za B a r t h e s a predstavlja n a č i n da se u h v a t i u k o š t a c s drugošću Japana i eg­ z o t i č n i m idealom njegove kulturne povijesti gledane sa zapadnjačkog motrišta. a o n o z b o g toga š t o s e n e m o ž e n a d a t i da će to u č i n i t i u Carstvu znakova. prije n e g o l i u i s t i n i t o s t i p o ­ r u k e . k a o p o s j e t i t e l j u J a p a n u . P r e m a B a r t h e s o v i m r i j e č i m a . On je već u n u t a r te situacije. Dok piše. izgubljenosti u praznini znakova.Odznačivanje s u š t i n i i s k u s t v a . B a r t h e s p i š e svoju k u l t u r n u h i s t o r i j u Ja­ p a n a s a z a p a d n j a č k o g stajališta. Promišljanje m o r a započeti od razmjerne izdvojenosti takvog p o l o ž a j a . za koji o n . Povijest u Carstvu znakova stoga je historiografija. koje n e m o ž e n a p r o s t o ostaviti po strani ili s njega odstupiti.ako ni zbog č e g a drugog. U č i n c i tog iskustva unaprijed prožimaju njegovo opažanje z e m l j e k o j u je p o s j e t i o . n j e n i h l j u d i i p r e d a j a . B a r t h e s ne prika­ zuje e m p i r i j s k u i s t i n u . T j e s k o b n o s t t e situacije p i s a n j a što je B a r t h e s i d e n t i f i c i r a o č i t u j e se u o s j e ć a j u udaljenosti. p r u ž a primjer. uvijek j e t o s g l e d i š t a j e d n o g s t r a n c a . v e ć j e m o r a i d e a l i z i r a t i d a b i o d p o v i j e s t i načinio točku kulturne razlike. z a č i j u s e bit o n n e m o ž e n a d a t i d a ć e j e shvati­ ti. o d n o s n o pisanje historije. diskurs t e knjige p o z i v a s e 53 .

P o s t o j i b i t n a r a z l i k a i z m e đ u h i s t o r i j s k e d i s c i p l i n e i n j e n e p r a k s e h i s t o r i z i r a n j a stvar­ nosti. O n a se ističe i povećava iz semiološke perspektive kojom se Barthes koristi pri čita­ n j u i p i s a n j u t e k s t o v a j a p a n s k e k u l t u r e u Car­ stvu znakova.tek­ s t o v i i s l i k e . B u d u ć i da povijest ne m o ž e s e b e zapisati da bi načinila arhiv sebe s a m e m i m o n u ž n e l j u d s k e i n t e r v e n c i j e . uslijed č e g a i s t i n u h i s t o r i j e n a d o m j e š t a k o p r e n a jezi­ ka. ili u s l o ž n i t i v l a s t i t o p o i m a n j e isto­ ga.p r o i z v o d i su p r a z n i n e u n u t a r j e z i k a . pa se t a k o h i s t o r i j a o t v a r a problemima iščitavanja vlastitih tekstova i utjecajima na te tekstove.Barthes i carstvo znakova na e m p i r i j s k u istinu. G l e d a n j e na h i s t o r i j u k a o na pisanje his­ torije i s t o z n a č n o j e u v o đ e n j u " s e m i o t i č k o g o b r a t a " u h i s t o r i j i . 54 . U predgovoru Carstvu znakova Barthes a l u d i r a n a n e i z b j e ž n o s t tog e p i s t e m o l o š k o g l o m a ili r a s k i d a š t o ga njegov t e k s t i z a z i v a s historijskom disciplinom. kao i na p o s t u p n u razgradnju d i s k u r s ä autoriteta koji o z a k o n j u j e i mitizira o s n o v e njene istinosne vrijednosti. ali n j e n i s p o m e n i c i . J a p a n p r u ž a p r i m j e r i z o s t a n k a tog o z n a č u j u ć e g p o t e n c i j a l a što g a B a r t h e s n a s t o j i r a z u m j e t i . n a djelu j e g u b i t a k apsolutnog z n a č e n j a u izvoru pisanja.

T l o historije j e p o d r u č j e m e đ u s o b n o p r o t u s l o v n i h tekstova i slika koje valja čitati i pisati k a o fikci­ ju ili san u ili kojem je osjećaj na djelu doživljaj nečeg pri dodiru s iščitava i strahovitog drugim. otuđenja B a r t h e s u Carstvu znakova piše o različitosti japanske povijesti i njene kulture. on nas opominje da tu knjigu ne č i t a m o k a o a u t o r i t a t i v a n t e k s t koji b i z a p a d ­ n i m č i t a t e l j i m a o m o g u ć i o d a i s k u s e b i t n e raz­ li ke j a p a n s k e k u l t u r e . O n a p o s r e d u j e n a š e r a z u m i j e v a n j e s t v a r n i h ili o p a ž a n i h događaja i njihovih u č i n a k a pružajući o b u h v a t n u t o č k u gledišta s o b z i r o m n a c j e l i n u i z v o r n i h p o d a t a k a .bilo putem vizualnih slika ili r i j e č i . jer je gubitak z n a č e n j a uvijek v e ć na djelu u izvoru iskustva.ne m o ž e s a č u v a t i b i t j e d n e kul­ ture i značenje njene povijesti. No. Ni­ kakvo predstavljanje . historija je subjektivna narav i kulturalna proizvoljnost o b l i k a vlastitih prikaza koji objašnjavaju n j e n u istinu zbog n e m o g u ć n o s t i objektivnog pred­ stavljanja o d n o s n o izravnog pristupa zbilji. K a o t e k s t koji i š č i t a v a i prikazuje z b i v a n j a u životu-svijetu. Carstvo znakova je pri­ lično subjektivan prikaz njegovih putovanja i izlaganja tekstovima i slikama Japana. 55 .Odznačivanje H i s t o r i j a j e t e k s t p i s a n d a b i g a č i t a l i drugi.

"riječ je o s u s t a v u koji ću n a z v a t i : J a p a n " . l i c e i p i s m o d o m e n e su drugog i m e t a f o r e p r i s u s t v a i o d s u s t v a z n a č e n j a .Barthes i carstvo znakova Carstvo znakova ne m o ž e b i t i n i š t a drugo doli p r o i z v o d B a r t h e s o v e u o b r a z i l j e . B a r t h e s " n i n a koji n a č i n n e tvrdi d a pri­ kazuje ili r a š č l a n j u j e s a m u zbilju (što su glavni p o s t u p c i z a p a d n o g diskursa)".spletovi iskustva koji bivaju stvarani i stvaraju slojeve m o g u ć n o s t i ozna­ čavanja. on će izdvojiti "stanovit broj obilježja" 3 7 iz kojih ć e s e oblikovati sustav. P r i s t u p istini uvijek je već izgubljen za s e m i o l o š k e i i d e o l o š k e sile što filtriraju i u t j e č u na n a š a opa­ žanja svijeta i stoga konstruiraju dimenzije n a š e zbilje. U s p o m e n u t o m 56 . T i j e l o . S v a k i o d tih e n t i t e t a o z n a č u j e l a n č a n j e vidljivog j e z i k a koji valja č i t a t i p o m o ć u n e k o g a drugog j e z i k a . l i c e i p i s m o . 3 8 To je razlog s kojega se B a r t h e s o g r a n i č a v a na p o ­ ticanje tekstualnog "kolanja i razmjene" označ i t e l j a v e z a n i h u z tijelo. 3 6 U m j e s t o toga. od­ nosno njegova progresivnog gubljenja unutar simboličkog sustava razlike. carstvo zna­ k o v a iz kojega B a r t h e s stvara z n a č e n j e . koja s e b a v i p r e k o m j e r j i m a z n a č e n j a d o kojih d o v o d i trau­ ma kulturalne izmještenosti i otuđenja. K a o što t u m a č i B a r t h e s . Japan je u t o m s m i s l u "fiktivna n a c i j a " 3 5 . S v e su to t e k s t o v i .

57 . N i š t a više.Odznačivanje se predgovoru Barthes usredotočuje na način č i t a n j a p r i m j e r e n s v o m e tekstu i njegovu ispreplitanju riječi i slika. Kazuje n a m kako da se unaprijed p r i p r e m i m o za njegovo pisanje. z b i l j e i s k u s t v a . valja č i t a t i B a r t h e s a i Carstvo zna­ kova? O d g o v o r p o č i v a u i š č i t a v a n j u u z m a k a znakova historije kao p i s m a kulture. u i m e b l j e s k o v a u v i d a u s l o ž e n o s t p r i k a z i v a n j a is­ k u s t v a zbilje. Kako n a m . dakle. n i š t a manje.

149. . N e w York: H i l l a n d 3 R o l a n d B a r t h e s .Bilješke 1 Roland Barthes. str. Carstvo znakova. Mythologies. na engl. str. 6 Barthes.1 . Kse- nija J a n č i n . S t e p h e n H e a t h . 9. Image-Music-Text. N e w York: H i l l a n d Wang. str.. odabrala i pre­ vela A n n e t t e Lavers. prev. Mythologies. prir. Wang. 1 1 . 4 0 . 1 9 7 7 . A n n e t t e Lavers i C o l i n S m i t h . 7 Ibid. 1 9 7 3 . 11. . str. prev. August Cesarec. Zagreb 1 9 8 9 . str. i prev. 1 9 8 1 . 5 Ibid. L o n d o n : Paladin.. 2 S e m i o t i č k i imperativ k ustanovljavanju raz­ l i č i t i h r a z i n a a n a l i z e B a r t h e s pojašnjava u Elements of Semiology. 4 Roland Barthes. 59 .

.

.. str. 3 0 8 . 18 Barthes. J a c q u e s Derrida. and of Mourning. S.. str. 12 Ibid. 1 8 .. 16 Ibid. The Content of the Form: NaHistorical tion. the Work prev. 3 . str. 1 9 7 8 . 1 9 8 1 . prev. 21 Ibid. 1 4 2 . 2 1 0 . . 1 9 8 7 . B a l t i m o r e : J o h n H o p k i n s U n i v e r s i t y Press. and the New New International.. 13 Ibid. 20 Carstvo znakova. 1 5 . znakova. Peggy Kamuf. Specters of Marx: The State of the Debt. rrative Carstvo Discourse 19 Hayden W h i t e . 8. Comparative Criticism: Vol. A l a n B a s s . 14 15 R o l a n d B a r t h e s . 8.Barthes i carstvo znakova 8 Ibid. 1 0 . str. Representa- 17 York i L o n d o n : Routledge. "Cogito and the History o f Madness".2 0 . u E. 1 9 9 4 . Schaffer (ur.). str. u Writing and Difference. str... 9 6 . 5. 7. prev.. str. 60 . str. str. B a n n . 3. 10 Barthes. Cambridge: Cambridge University Press. " T h e D i s c o u r s e o f History". str. str. J a c q u e s Derrida. str. A Year Book. str. 9 Ibid. 11 Ibid. Chicago: U n i v e r s i t y o f C h i c a g o Press. S. Carstvo znakova. 10.

32 Ibid. str.. 2 3 B a r t h e s .. 61 . 34 lbid. str. 2 9 . 3. 35 Ibid.. 24Ibid. str. 3-4. str. 31 Ibid. 3. 37 lbid. 4 6 . 4. " T h e D i s c o u r s e of History". 6. 26Ibid.. 29Ibid. 1 0 . 27Ibid.. 1 0 2 .Bilješke 22Ibid. str... 1 2 . 33 Ibid.. str. str. str. str. str.. 7. 1 2 .. str. str.. 36 lbid. 3. 38 Ibid. 6. 3.. str. 28Ibid.. str. str. 30Ibid. 3. str.. 1 7 .. str. 25lbid.

Fre­ dde Jameson nazvao ju je temeljem politički nesvjesnog.Ključni pojmovi IDEOLOGIJA Pojam "ideologija" izvorno je skovao filozof Destutt de Tracy početkom devetnaestoga stoljeća. dok p r e m a L o u i s u Althusseru o n a stvara s u b j e k t i v n o s t p u t e m i n t e r p e l a c i j e 63 . Danas ona označuje cijeli r a s p o n k o n c e p c i j a v e z a n i h u z društve­ n u p r o i z v o d n j u svijesti. i a k o o b i č n o b e z su­ bjektivne svijesti o n j e n o m djelovanju. Karl M a r x i K a r l M a n n h e i m k a s n i j e s u t u r i j e č u v e l i u diskurs suvremene sociologije. p o p u t p r e d r a s u d a i k l a s n e svijesti. i on se rabio za opis " z n a n o s t i ide­ ja" koja bi mogla razotkriti nesvjesne težnje p s i h e što u t j e č u n a ljudsko p o n a š a n j e .

.

očekiva­ nja.Barthes i carstvo znakova svijesti od strane državnoga ideološkog apara­ ta. P r o c e s i d e o l o š k e i n t e r p e l a c i j e je n e s v j e s t a n i stvara mitove kao što je onaj o "zdravom razumu". i d e a l e . p o l i t i č k o i d r u š t v e n o te p o v i j e s n o . j e r s t v a r a " l a ž n u svijest". Ideologija f u n k c i o n i r a t a k o što n a t u r a l i z i r a s v e e k o n o m i j s k o . Ideologija m o ž e b i t i z a j e d n i č k a . vrednovanja. O n a je i n t e r p r e t a t i v n o s r e d s t v o . opažanja i vjerovanja koji s t o j e u n e k o m o d n o s u s o d r ž a v a n j e m i reprodukcijom društvene m o ć i " .filter o p a ž a n j a . kad p o s t a n e a r t i k u l i r a n a k a o d r u š t v e n o d j e l o v a n j e p u t e m ljudskog posre­ dovanja.što ga s u b j e k t i v i t e t k o r i s t i da bi dao s m i s a o svijetu oko s e b e . Za marksističko je mišljenje ideo­ logija i s k r i v l j a v a n j e zbilje. kako b i k o n t i n g e n t n o s t svih t i h r a z i n a izgle­ dala a p o l i t i č n o m i b e z v r e m e n o m . 64 . U Uvodu u književnu teoriju T e r r y E a g l e t o n definira ideologiju k a o " o n e n a č i n e osjećanja. Taj p r i v i d " p r i r o d n o s t i " n e k e i d e j e n a z i v a s e ideologijskim efektom. uvjerenja. s v j e t o n a z o r i o b z o r e r a z u m i j e v a ­ nja. I d e o l o g i j a u t j e č e n a b i l o koji o d s l j e d e ć i h činitelja duha: vrijednosti.

o b r a z o v n e ustanove. j e z i k . t a k o npr. o p i s p o e z i j e M a t t h e w a A r n o l d a k a o " o n o g najboljeg što j e mišljeno i govoreno". religiju. P r e m a n e k i m a . U svojim v e ć m a antro­ pološkim dimenzijama. kao predodžba opstojnosti sa ili bez kulture. Jean-Jacques R o u s s e a u je ustvrdio da je č a k i "priroda". p o l i t i č k e i d e o l o g i j e .Ključni pojmovi KULTURA Kultura je izrazito višeznačan pojam. o n a prevodi različita shva­ ć a n j a e s t e t s k o g . društvene običaje itd. O n a p o s j e d u j e p r o t u s l o v n e k o n o t a c i j e koje o v i s e o n j e n o j u p o r a b i i k o n t e k s t u u k o j e m u se jav­ lja. A k o p r i r o d n i svijet i n j e g o v e p o j a v e p o i m a m o kao područje u kojemu izostaje ljudska i n t e r v e n c i j a . t a d a " k u l t u r a " o z n a č u j e sve stvari koje n a s t a j u l j u d s k o m i n t e r v e n c i ­ j o m : strukture vlasti. k o m u n i k a c i j s k e teh­ n o l o g i j e . i n t e l e k t u a l n o g ili u m j e t ­ n i č k o g p o s t i g n u ć a . kultura ne služi kao proizvoljno "mjerilo izvrsnosti" već kao općenit n a č i n života u k o j e m u se očituje primjena stanovitih sustava vrijednosti i vjerovanja što se odražavaju u l j u d s k o m d j e l o v a n j u i i n s t i t u c i j a m a . U k o n t e k s t u kul­ t u r a l n i h studija prevladava potonje shva­ ć a n j e . p o j a m što ga je mogla stvoriti 65 .

Pobliže kazano. riječ je o k n j i z i H a y d e n a W h i t e a u kojoj se historijsko p i s a n j e (ili historiografija) o p i s u j e 66 . Č i n slikanja k a o č i n k u l t u r n e p r o i z v o d n j e p r o ž e t j e uv­ j e t i m a e k o n o m s k e r a z m j e n e koji o d r e đ u j u vrijednost kulturnog predmeta. o p ć e n i t o . ali takva p r e d o d ž b a k u l t u r e u b r z o s e r u š i k a d s e uvi­ di da k u l t u r n o d j e l o v a n j e s l u ž i s r e d s t v i m a i c i l j e v i m a koji n i s u tek s a m č i n stvaranja. slika dobiva određenu n o v č a n u vrijednost jer ju je naslikao specifičan poje­ dinac. METAHISTORIJA M e t a h i s t o r i j a j e . p o j m l j i v a je i t v r d n j a da čovječanstvo i sva njegova raskoš opstoje u n u t a r prirode. o n a se prodaje na dražbi ili privatno. koliko god se različitima č i n i l i površinski dojmovi. Kadšto se podra­ zumijeva da se "kultura" odnosi na ljudsko djelovanje koje nije p o s r e d o v a n o e k o n o m ­ s k i m ili i d e o l o š k i m i n t e r e s i m a .Barthes i carstvo znakova s a m o k u l t u r a . Umjesto da bude darovana. filozofija p o v i j e ­ sti koja r a z m a t r a n a č e l a što d o v o d e d o shva­ ćanja povijesnog napretka i koja se o d n o s i na naracije koje to opisuju. Primjerice. I p a k .

Semiotika takva čitanja naziva 67 .n a r a c i j e . j e z i k koji se istražuje naziva se "jezikom objektom". Metahistorija k a o takva postav­ lja p i t a n j a o m o ć i p r e d s t a v l j a n j a . Ne objašnjavaju se razlike u tumačenju. W h i t e tvrdi da je objektivna historija n e m o ­ g u ć a . u t j e c a j u ideologije na p r i p o v i j e d a n j e i o č i n u p i s a n j a .f i k c i j e ili m e t a . P r e m a poststrukturahstima. O n u s p o r e đ u j e d i s k u r s h i s t o r i j e s pri­ povijedanjem o događajima koje nije odveć različito od onog što ga n a l a z i m o u književ­ n o m tekstu. U s e m i o t i č k o j analizi. s a m p o j a m metajezika pred­ stavlja a n a t e m u za m o g u ć n o s t interpretativne o t v o r e n o s t i . METAJEZIK M e t a j e z i k je u b i t i j e z i k o d r u g o m j e z i k u . to j e s t . m o g u ć e z a t o š t o s e n a d a j e sred­ s t v o m univerzalizirajućeg iskustva: i m p l i c i r a se da m e t a j e z i c i m o g u poslužiti da se obja­ s n i k a k o čitatelj/gledatelj-model o d g o v a r a n a tekst-model. r i j e č je o p i s a n j u h i s t o r i j e k o j e je svjesno vlastitih stilova i oblika pisma.Ključni pojmovi a n a l o g n o o n o m e m e t a . dok se jezik koji se s t v a r a ili r a b i u s v r h u i s t r a ž i v a n j a identificira kao "metajezik".

le­ g e n d i . f o l k l o r a . U m b e r t o E c o tvrdi da tekst stvara vlastita čitatelja-modela. pojam metajezika protuslovi p r e m i s a m a s e m i o t i k e .drugim riječima. m e đ u ­ tim.. Da bi dosegnuo objektivnost. metajezik bi m o r a o stajati i z v a n povijesti i stoga b i t i i m u n na ideološke efekte. čitanjima koja nisu u skladu s k o d i r a n o m s u š t i n o m teksta i njegovih struktura. Kako b i s e j e z i k m o g a o lišiti svoje k o n t e k s t u a l n e motivacije? MIT U z u o b i č a j e n e k o n o t a c i j e b a j k e . I m a m o li E c o v u primje­ dbu na umu. Kulturne tvorevine i p r a k s e dehistoriziraju se da bi se u n i v e r z a l i z i r a o n j i h o v z n a č a j i d a b i s e ljud­ skom iskustvu učinile prirodnima. K a o što smo vidjeli baveći se djelom R o l a n d a Bar­ thesa. S m i s a o čitanja stoga je d o n e k l e o d r e đ e n s t r u k t u r a m a i k o d o v i m a š t o ih u v o d i č i t a t e l j . " m i t " je u s u v r e m e ­ n o j teoriji d o b i o n e k o l i k o i m p l i k a c i j a .Barthes i carstvo znakova zastranjelima . p r a z n o v j e r j a itd. O n a s l u ž e p o j e d i n a č n i m i n t e r e s i m a n a d z i r a n j a kulture k o j a s e k o r i s t i 68 . Značenja onoga što m i t o l o g i j e podrazumijevaju. n i s u p r i r o d n a . mit proizlazi iz ideologije.

U stvari. na djelu je n e k a vrst k o r e s p o n d e n c i j e s b i t i o n o g a što se predstav­ lja. Shakespeareove drame dobile su tu funkciju kad je riječ o engleskom.k a n o n glavnih t e k s t o v a koji o d r e đ u j u o b i l j e ž j a t o g a što č i n i dobru književnost. P o s t o j i b e z b r o j p r i m j e r a . P r e d s t a v a j e s r e d s t v o k o j i m se dvije n e p o v e z a n e stvari združuju da b i o z n a č i l e n e k i p o j a m . on ju je i z u m i o 1 p o k a z a o n a m a n a Z a p a d u kako d a j e č i t a m o i prikazujemo.Ključni pojmovi m i t o m da bi p r o m a k n u t a kulturnu repro­ d u k c i j u . PREDSTAVA/PREDODŽBA Na temeljnoj razini. c r n a b o j a predstavlja smrt. V e ć i n a s u v r e m e n i h o b l i k a k r i t i č k o g m i ­ šljenja o d b a c i l a bi tu pretpostavku. ali m o ž d a j e n a j o s n o v n i j i n a p o d r u č j u i z u č a v a n j a knji­ ževnosti na e n g l e s k o m jeziku . predstava je naprosto o n o što s e predstavlja p o m o ć u n e č e g a drugog . d o t e mjere d a j e H a r o l d B l o o m u s t v r d i o k a k o " n a s " j e " B a r d " n a u č i o sve što t r e b a m o z n a t i 0 z a p a d n o j k u l t u r i . iako na različitim osnovama. Stoga su se pojavile 69 . P r e m a t a k v o m gle­ dištu o predstavljanju. d o k z e l e n a b o j a p r e d s t a v l j a život.npr.

P r e m a Derridi. riječi difference. analogijske ili o d n o s n e v e z e i z m e đ u z n a k a i o n o g a što on predstavlja. v. (Prev. str.p o j m a s o z n a č i t e l j e m v e ć kao o odgodi značenja koja se događa pri u p l i t a n j u znakova. (također u ovoj biblioteci). J a c q u e s D e r r i d a u s l o ž n i o j e i d e j u p r e d s t a v l j a n j a skov a v š i t e r m i n differance d a b i o b j a s n i o k a k o do t u m a č e n j a dolazi uslijed razlikovanja i u j e d n o o d m a k a od z n a č e n j a . 2 9 .Barthes i carstvo znakova kritike koje osporavaju k o n v e n c i o n a l n e pret­ p o s t a v k e u v e z i s k o m u n i k a c i j o m k a o naiv­ n i m o b l i k o m predstavljanja. dodirne. Derrida i kraj povijesti. 2 0 0 1 . bilješku prevoditelja u: Stuart Sim. Naklada Jesenski i Turk. predstavljanje (repre­ z e n t a c i j a ) n e m o ž e b i t i re-prezentacija. b i l o p u t e m govorenja ili pisanja.) 70 . R e c i m o . * Riječ je o pojmu kojim Derrida želi sjediniti obje konotacije franc. o n o je uvijek o d m a k n u t o od svojih prvobitnih izvora. j e r n e može biti motivacijske. * Dijferance n a m o m o g u ć u j e da o predstavljanju p o n o v n o p r o m i s l i m o n e s a m o k a o o z d r u ž i v a n j u dvi­ ju r a z l i č i t i h s t v a r i . Iako se značenje proizvodi pravljenjem razlika m e đ u znakovima.

z n a k j e e l e m e n t j e z i k a ili sli­ ka koju tvori o d n o s i z m e đ u samog znaka. npr. U n a t o č razlikama izme­ đu saussureovske i p e i r c e o v s k e semiotike. Premda je saussureovski m o d e l b i o u t j e c a j n i j i u s k l o p u r a z v o j a fran­ c u s k o g s t r u k t u r a l i z m a . Z n a č e n j e se stvara kada č i t a t e l j z n a k a d e š i f r i r a o s n o v u predstavlja­ nja kako b i p r e m a i s k u s t v u i n t e r p r e t i r a o raz­ liku i z m e đ u znakova. a n a l o g i j s k e ili 71 .Ključni pojmovi ZNAK F e r d i n a n d de S a u s s u r e u z n a k u vidi e l e m e n t jezika što ga č i n i o d n o s i z m e đ u označitelja (zvuka-slike. r e f e r e n t a ( p r e d m e t a n a koji s e o d n o s i z n a k ) . o s n o v e predstavljanja (naravi o d n o s a s p r a m referenta) i interpretanta (iskustvenog od­ nosa između interpreta i značenja). k a o što j e g o r e s p o m e n u t o . z n a k n e m o ž e i m a t i m o t i v a c i j s k e . f o n e m a ili m o r f e m a ) i o z n a č e n o g ( i z r a ž e n o g p o j m a ili p r e d m e t a o kojemu je riječ).na š t o se. u a m e r i č k o g filozofa Charlesa Sandersa Peircea nalazimo cjelo­ vito razvijenu konceptualizaciju znaka. d o d i r n e . P r e m a P e i r c e u . k a k o i u k o j u svrhu on odnosi. Z n a k se odnosi na neki referent unutar područja predstava koje utemeljuju znak s u k l a d n o n j e g o v o j f u n k c i j i .

Barthes i carstvo znakova o d n o s n e veze s o n i m što predstavlja. ili i n d e k s ili simbol. što pak određuje je li z n a k o n o što je P e i r c e n a z v a o i k o n o m . . Z n a k je uvijek proizvoljan. i n a č e bi predstavljao s e b e sama.

Roland Barthes. Camera i prev. Roland Barthes. 1 9 6 7 . prev. 1977. Annette Lavers i Colin S m i t h . prir. Elements of Semiology. S t e p h e n Heath. Photography. N e w York: Hill and Wang. 1 9 7 7 . Roland Barthes. on A n n e t t e La vers. A n n e t t e Lavers i Colin S m i t h . Lucida: Reflections Howard.Odabrana bibliografija Roland Barthes. prev. Mythologies. N e w York: Hill and Wang. i prev. prev. N e w York: Hill and Wang. 1 9 8 1 . Writing Degree Zero. 1 9 8 3 . prev. 73 . Richard New York: Hill and Wang. London: Paladin. R o l a n d B a r t h e s . 1 9 7 3 . M a t t h e w Ward i R i c h a r d Howard. Image-Music-Text. N e w York: Hill and Wang. The Fashion System. Roland Barthes. odabr.

Barthes i carstvo znakova R o l a n d Barthes. prev. . Michelet. 74 . u Barthes: Selected Writings. 1 9 4 . str. Glasgow: Fontana. " T h e Photographic Message".2 1 0 . 1 9 8 7 . R o l a n d Barthes. Stephen Heath. 1 9 8 9 . N e w York: Hill and Wang.

Web stranice T h e Voice of the S h u t t l e .ucsb.popcultures.w e b s t r a n i c a za istra­ živanja u h u m a n i s t i č k i m z n a n o s t i m a : http://vos.edu/ Cultural S t u d i e s C e n t e r : www.com 75 .