P. 1
EOGŠ teorija

EOGŠ teorija

|Views: 486|Likes:
Published by Bakir Ganić

More info:

Published by: Bakir Ganić on Jan 20, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/19/2014

pdf

text

original

1.Vegetacioni tipovi:pustinja,stepa,livada,polje,treseti te,vri tina, ikara i uma. 2. ta se mora razlikovati na drvetu?

Ipak,ne cini samo visina u punom smislu drve e drve em,nego i odre eni oblik uzrasta. Na drve u se mora razlikovati jasno 3 dijela: korijen,deblo,kro nja(suprotno iblju). 3.Sklop ili stanje sklopa? Jedno ili vi e drveta jo uvijek ne sa injavaju umu.Mora ih biti mnogo,treba da pokrivaju ve u povr inu,u najmanju ruku toliko,da stani ne uvjete spoljnog svijeta na toj povr ini(toplotu,vlagu,svjetlo,vjetar) ne odre uje samo okolina,nego da njima gospodari i samo drve e,a za to nije samo neophodna izvjesna estina drve a. 4.U biocenozu ume spadaju osim drve a i sve dr biljke i ivotinje koje se obi no nalaze u umi i koje s njim i u njoj ive. 5. ivotna zajednica se sastoji samo u zajedni kom u ivanju mineralnih materija,koje vodom bivaju crpljene iz zemlji ta,u vezanosti za zajedni ku prehranu(komensalizam). U drugim slu ajevima hrane se i otpatcima nekog ivog sadruga(saprofitizam), u drugim slu ajevima opet prehranjuju se njegovim ivotnim djelovanjima(parazitizam), dok kona no ne nai emo na najvi i oblik zajednice,tj na izmjenu materija sa obostranim koristima(mutalizam). 6.Borba i me usobna pomo ,obje su velike pokreta ke snage svake ivotne zajednice. Od njihovih zahvata i njihove pravilne raspodjele izrasta i ono neophodno stanje za odr avanje cjeline, koje nazivamo biocenotskom ravnote om. 7.Shvatanje ume kao organizma- Ako se uma shvati kao organizam,onako kao to je u inio moderni projekat Ätrajne ume³ to zna i u najmanju ruku pretjerivanje, i to i onda kad se taj pojam upotrijebi u svom punom zna enju ili u manje ili vi e prenesenom smislu. 8.Ekologija kao osnova gajenja uma ima zadatak da istra i i da nas nau i da pravilno shvatimo ume u njenim raznolikim prirodnim oblicima, njenom prirodnom prostiranju i njenoj zavisnosti od okolnog svijeta od tzv inila stani ta. 9. uma kao zavr na formacija. Taj proces mo emo jo i danas na sve strane posmatrati,ondje gdje nastaje novo zemlji e putem prirodnih zbivanja ili gdje takvo novo zemlji te vje ta ki stvara ovjek. 10. Stepska uma- to vi e na grani nim podru jima izme u ume i livade nastaju,na velikim podru jima prelazni oblici, za koje se jedva mo e re i da li se ubrajaju u ume ili livadu. 11.Makije i garizi-obrazuju donji pojas ume,guste iroke esto vi e od visine ovjeka,od tvrdolisnih vrsta sa zelenim stabljikama utilovke,kao i raznovrsnog jako aromati nog iblja i polu iblja. 12. uma i vri tine. Mnogo je spornije pitanje prirodnog postanka jedne druge formacije,susjeda ume zastupljene u blagim,oceanskim klimatskim podru jima Evrope,naime vri tine koja igra va nu ulogu ima i mnogo osporavanu ulogu u umskom gospodarstvu. 13. uma i izdignuto treseti te(cret). Postoji jo jedan drugi tip vegetacije koji mo e biti opisan za umu u hladnijim,vla nim podru jima i ije irenje moderno umarstvo mora imati u vidu. To je izdignuto treseti te(cret), onoj e uglavnom obrazovano od tresetnih i bijelih mahovina. 14.LI ARI: I Uvijek zeleni li ari: a) tropske i subtropske ume ki nih predjela u stalno arkim i vla nim podru jima b) lovorove ume i ume tvrdolisnih li ara u podru jima,manje ili vi e toplih i suhih ljeta i blagih vla nih zima. II Periodi no zeleni li ari:a) ljeti zelene ume u podru jima toplog ljeta i hladne zime sa prili no jednako raspore enom vlagom b) ume ki nih perioda-monsunske ume u stalno arkim podru jima, povremeno su nim, sa ki nim periodima,ve inom poruzrokovanim vla nim monsunskim vjetrovima. 15. ETINARI: I Tropska i subtropska uma ki nih perioda. Tropska uma ki nog perioda sa ekolo kog gledi ta je nesumnjivo najbujniji od svih oblika ume i najvi i stepen biocenoze ume. Cvjetovi drve a nasuprot onome iz hladnijeg klimata nisu pode eni za anemorfno opra ivanje,nego za preno enje peludi insektima(leptiri i ptice). Poznato je i upadno samo, esto veoma jako oblikovanje najdonjeg dijela stabla na vratu korijena i visoko iznad zemlje istaknuto zadebljanje postranog korijenja kao podupira veoma visokom drve u(tzv oblikovanje korijena u obliku dasaka). Epifite se javljaju samo kao komensali ili samo kao tzv podstanari,koji stablu doma ina nis ta ne oduzimaju niti parazitiraju njemu. Gdje se dese ja e progale ili ak iste sje e,podmal ivanje se odvija tako er i na ve im povr inama vrlo blizu, no pri tome se gotovo uvijek zbiva jaka izmjena vrsta drve a. uma koja slijedi tada je gu a nego ranije, ali broj vrsta opao, i pokazuje skolonost ka obrazovanju istih sastojina,pojavi sekundarne ume. II uma lauretumai tvrdolisnih li ara. Karakteristi ne vrste imaju li e ravnog rua,ali su esti i posuvra eni rubovi li a.Sve to ukazuje na kserofiliju,tj na prilagodjavanje li a na naro itu su u i za titu od isparavanja,usljed vrelog i suhog ljeta,koje je karakteristi no u podru ju ovog oblika ume. III Zimi gola ljeti zelena li arska uma IV Li arska uma ki nih perioda-monsunski vjetrovi koji donose ki no vrijeme,a s njim dolazi i listanje drve a V Stalno zelena etinarska uma VI ume prema horizontalnom prostiranju: tropska uma ki nog perioda,zimzeleni lauretum,ljeti zelena li arska uma i stalno zelena etinarska uma.

16. Mayerova podjela uma- Imenom Palmetum Mayer kratko naziva tropsku umu ki nog perioda i to po jednom od njenih najspecifi nijih i ako ne preovladavaju ih oblika drve a,palmama. Drugi oblik on ozna ava sa Lauretumom,a kod njegove naro ito karakteristi ne predstavnike navodi lovor i zimzelene hrastove. Kod poljoprivredne kulturne biljke u tom podru ju opisuje vrste limunova,pamuk, e ernu trsku i pirina . Mayer je razdijelio zimi golu li arsku umu na 2 jednaka dijela i u tome odlu no i le i velika fino a podjele za na e posebno uzgajane ciljeve. Topliju polovinu on naziva castanetum po zna ajnom pojavljivanju vrsta kestenova u Evropi,Aziji i Sjevernoj Americi. Hladnija polovina ili fagetum okarkerizirana je raznolikim vrstama bukve koje naro ito dolaze stupaju u prvi plan na 3 sjeverna kontinenta. 17.Prema Mayeru u S.Africi castanetum le i izme u 1000-2000m,ju noj Italiji 500-1000m, u s. Italiji 0-400m, a u Tirolu se penje jedva o 300m. 18.Polarna i Alpska granica ume-pod uticajem je velike studeni, dugog le anja snijega i leda i jakog vjetra, te zahtjeva posebnu pa nju ne samo u gospodarskim nego i u ekolo kom smislu. 19.Rezonans drvo-u pojedinim slu ajevima u ostalom ve inom jo ispod prve granice ume,mo e se proizvesti,naro ito od drve a bez grana vrlo vrijedno i rijetko drvo namjenjeno za izradu instrumenata zbog svoje fino e i ujedna enosti godova po irini. 20.Imfoh je ve pokazao u jednom veoma bri ljivom radu da se granica uma i po postajanju drve a u vicarskoj penje sa ve im izdizanjem masiva,a sa manjim pada tako da se linije istih vrsta drve a( umske izohipse) polapaju sa izohipsama istog srednje izdizanja masiva. 21.Mayir je naveo u svom uzgajanju uma ve ne to podesno ka mjerilo za zahtjeve na toplotu u raznim umskim zonama: srednja temp 4 glavna mjeseca vegetacije i to ozna ena kao Ätetra termu³. 22.Izvori vlage-Spoljne aktivnosti koje pribavljaju neophodnu vodu biljci,odnosno reguliraju njen bilans su: a) atmoferski talozi(ki a,snijeg magla i rosa) b)zemlji na voda(voda atmo.taloga,procje ena i zadr ana u zemlji tu. c) sadr aj vodene pare koja se nalazi u zra nom prostoru oko li a tzv zra ne vlage.Ovi izvori najprije zahtjevaju posebno razmatranje. 23. Mayer je naveo kao min za postojanje ume visinu taloga od 50mm za 4 vegetaciona mjeseca,majavgust,kad relativna vlaga zraka stoji unekoliko visoko ( to se uostalom samo rijetko poklapa) ili 100mm kada je ona niska,ali kad ne padne ispod 50%. 24.Kitina? Kada mokar i te ak snijeg padne na kro nje drve a,na kojima je jo li e,mnogo vitka mla a stabalca,posebno ona koja su prejakom prorjedom naglo pre la iz gustog u rijetki sklop,saviju pod teretom snijega esto toliko da im vrh dopre gotovo do povr ine zemlje.Tu pojavu zovemo kitina. 25.Snijegolomi? Ako se pod teretom snijega prelome grane ili vrh od stabla, nastaju snijegolomi. 26.Izvale? Kada se pod teretom snijega cijela stabla sru e. 27.Zimska vla nost? Kako je zimi smanjeno ispravanje,a biljke gotovo prestanu da upotrebljavaju vodu,a zalihe vode polako ponovo rastu,da bi postigla max u prolje e pred po etak vegetacije.To je ona u poljoprivredi i umarstvu tako dobro poznata i mnogo cijenjena zimska vla nost. 28.Evaporacija?Iz tla se gubi vlaga direktnim isparavanjem. 29.Transpiracija? mo e se ograni iti kada je zaliha vode mala kao to se poja ava kada je zaliha vode velika.To je poznato pod nazivom luksuzna potro nja vode. 30.Uticaj ume na vodu kao inioca? Veoma je zna ajan uticaj ume na vodu kao inioca. Na prvom mjestu se treba osvrnuti na taloge. 31.Osobina vjetra? Smjer,brzina(ja ina) i struktura(kolebanja omjera i brzine oko srednjih vrijednosti). 32.Avetinjske ume? Na morskoj obali,u umama,na dinama esto sre emo slike prouzrokovane bri u om lome om snakom vjetra,koje su dovele do oblikovanja naro itih zakr ljalih sastojina tzv avetinjskih uma. 33.Vjetrolomi i vjetroizvale? Kada zra ne mase,koje se kre e velikom brzinom nai u na umu,usljed otpora koji im pru aju stabla i uma kao cjelina,one ili upaju stabla zajedno sa korijenom iz zemlje i obaraju ih ili im lome nadzemne djelove. 34.Edafski faktori?Prostor u kojem se odvijaju pedogenetski procesi naziva se pedosferom,a korjenjem prorasla pedosfera-rizosfera.Rizosfera je najdinami niji dio pedosfere.Pedol ki se faktori nazivaju i edafski. 35.Toplota zemlji ta? Mora se uzeti u obzir i temp zemlji ta gdje mora da ivi i radi korjenje,pored temp zraka,koja je va na za nadzemne djelove biljke.Ova ne samo da znatno odstupa od temp zraka,nego pokazuje i svoja vrlo velika odstupanja na raznim dubinama zemlji ta. 36. ta je asimilacija vi ih biljaka?U posve grubim brojkama izra eno,kardinalne ta ke za asimilaciju vi ih biljaka le e izme u 0-5 C minimum,20-30 C optimum,40-50 C max. 37.Vla nost zemlji ta u umi ?Samo najgornji sloj debljine 2-5 cm inio je izuzetak i bio esto ne to vla niji.U sloju korijenja od 15-50 cm pokazao se manjak u vodi u odnosu na susjednje goleti,tokom itavog vegetacionog perioda. 38.Klima u unutra njosti ume? Odavno se saznalo da je uma u svojoj unutra njosti i stvorila posebnu klimu,koja odstupa u pogledu razvijanja toplote od spoljne klime iznas ume i pored ume od tzv.klime slobodnog prostora.

39.Temperatura umskog zemlji ta?Zadr avanje toplotnog zra enja kro njama sprje ava zagrijavanje umskog zemlji ta kao i sloja zraka koji le i iznad njega.Klima zemlji ta u umi umjerenija je,dakle,ljeti hladnija,a zimi ne to bla a. 40.Op e zna enje vode kao inioca? U prvom redu ,voda je neizostavan gra evni elemenat za sva mnoga vodikova jedinjenja,javljaju u biljci.Ona je tako er neophodna za ivotnu aktivnost protoplazme koja bez vode prelazi u kruto stanje. 41.Pedogenetski faktori su : petrografski mati ni supstrat,klima,flora,fauna,reljef i ojk. 42. ta je osmoza? Mije anje dvije teku ine kroz elijsku membranu. 43.Turgor? Pritisak elijske membrane,kada se elija napuni otopinom. 44.Pedosfera?Pedosfera je vrlo dinami na i zato je ona najslo eniji dio pedosfere. 45.Svojstvo umskog zemlji ta?Djele se na dvije grupe a)fizi ka : dubina,mehani ki sastav,spojnost,vla nost,toplota,zra ni kapacitet zemlji ta b) hemijska: hranjivost i hemijska reakcija zemlji ta. 46.Eluvijacija? Isparavanje i osiroma avanje povr inskih slojeva tla tj.odno enje anorganskih i org. Spojeva. 47.Iluvijacija? Nagomilavanje aktivnih i mobilnih sastojaka iz eluvijalnog horizonta u duljim slojevima tla. 48.Hidrogenizacija? Jedan od gtlavnih procesa u mo varnim tlima. 49.Desikacija?Zasu ivanje,npr. Na te kim glinenim tlima,koja su u vla nom stanju bezstrukturni,a u suhom raspucana. 50.Acidifikacija?Zakiseljavanje,odnosno oboga ivanje tla vodikovim ionima. 51.Huminifikacija,humizacija i mineralizacija su vrlo va ni procesi u umarstvu. 52.Or tajn? Ne mora uvijek vrsta stjena da predstavlja grani ni sloj koji sprije ava prodiranje korjena,sljepljeni otvrdli sloj,npr.or tajn nego je dovoljno da se druge okolnosti kao npr.nedovoljno provjetravanje zemlji ta ili plitko stoje a voda,zatvori zemlji ta ispod sebe pred grananjem korjena. 53.Zadatak u uzgajanju uma:a) odgojiti stabla koja e imati najve u mogu u drvnu masu kao i da ova ima to ve u tehni ku vrijednost b)odgojiti umu koja e biti otporna prema svim tetnim utjecajima sredine,a naru ito prema vjetru i snijegu. 54.Fiziolo ko plitko zemlji te?Takva zemlji ta,koja su fizi ki duboka,ali u kojima drve e,iz bilo kojih razliga ne mo e normalno zbog vode da razvija korjen u dubinu nazivaju se fiziolo ki plitka zemlji ta. 55.Sve vrste umskog drve a uspjevaju najbolje na strukturnim tlima,pa je od fizikalnog svojstva tla,dobra struktura najva niji uvjet za dobro podmla ivanje i razvitak drve a. 56.Vla nost zemlji ta?Je posljedica mnogih faktora: oborina i relativne vlage zraka,sastava ume i dr.Vlagu zemlji ta ini sva voda dospjela u zemlji te koja dolazi iz a)Iz atmosfere (ki a,snijeg,rosa,kondenziranom parom u samom zemlji tu) b)Iz podzemnim tokova. 57.Nadmorska visina ili elevacija svojom promjenom mjenjaju i osnovne klimatske faktore: temp zraka,vlagu zraka,svjetlost,vrste padavina,ja inu vjetra. 58.Ekspozicija? Ekspozicija ili izlo enost predstavlja pojam koji ozna ava stranu svijeta prema kojoj je okrenuta jedna povr ina ili odre ena padina.Izlo enost mo e biti prema suncu i prema vjetru.Naj izra enije suprotne ekspozicije koje ovise o insolaciji jesu ju ne (JZ,J,JI) i sjeverne (SI,S,SZ) tj. Prisojne i osojne,poluprisojne i polu osojne. 59.Podmla ivanje sastojna bolje je na sjevernim stranama nego na ju nim,kada su druge okolnosti podjednake (nagib,elevacija,zemlji te).Na ju nim padinama esto se moraju po umljavati pionirskim vrstama drve a,dok se na sjevernim ponegdje mogu unijeti autohtone vrste.Vegetacija na sjevernoj ekspoziciji dobro se odupire procesima erozije. 60.Osnovne karakteristike ivih materija? Su:celularnost,metabolji nost, reproduktivnost,evolutivnost, iritabilnost,adaptivnost,kineti nost prostorna i vremenska egzistencijalnost dr. 61.Razvitak drve a u umi je druga iji nego na osami : prosje no je ve a visina stabla i tanji promjer,ve i je stepen vitkosti,kora tanja,kro nje su u e i kra e,te i te vi e, ili te slabije,korjen je manje rasprostranjen,godovi u i,ve a koli ina lista iz sjene,ra anje sjemenom po inje 20-40g kasnije. 62.Vrste drve a razli itih biolo kih svojstava ne samo da se me usobno konkuriraju nego se me usobno i podnose, ak se i me usobno poma u. 63.Za to bukvu zovemo Ämajkom ume³?Bukva je obilna i bogata listincem odr ava dobra svojstva zemlji ta,a kro njom povoljno sastojinsku klimu. 64.Me u drve em vlada me usobna pomo .Pomo je primjer ,protiv mehani kog utjecaja vjetra,u odr anju dobre sastojinske klime,u stvaranju mje ovitog humusa. 65.Masovno razmno avanje tetnih insekata.Posljedica mnogih faktora: abiotskih,biotskih,antropogenih;pogotovo kada ti faktori djeluju istosmjerno i istodobno u skaladu sa ivotnim uvjetima tetnika. 66.Ajdmanova novija istra ivanja pokazala su iznena uju e jako ispu tanje CO2 kod korjena,koje mo e dosti i visinu izlu ivanja CO2 putem mikroorganizama, ak i prema iti pod izvjesnim okolnostima,pri emu je intenzitet disanja pojedinih vrsta drve a bio veoma raznolik.

67.Gustav Mayer ±u umarskoj terminologiji ozna avaju se kao svjetloljubive one vrste koje stoje naprijed (ari ,breza,bor,hrast),one koje stoje na kraju (smr a,grab,bukva,jela,tisa) ozna avaju se kao sjenoljubive ostale kao polusjenoljubuve. 68.Polarna i alpska? Pol i alp granica ume pod utjecajem je velike studeni,dugog le anja snijega i leda i jakog vjetra,te zahtjeva posebnu pa nju ne samo u gospodarskom nego i u ekolo kom smislu. 69.Kako je firma BASF smanjila emisiju tetnih gasova? Poznata firma BASF smanjuju i emisiju tetnih gasova uspjela ostvariti u tede u energiji za 30 %. Jedna od metoda kojom je kompanija smanjila tetnu emisiju, izbjegavanjem, smanjivanjem ili recikliranjem hemijskih ostatak iz kojih nastaje ova emisija. Postupak kojim se ovo posti e je nazvan Äzid³, pri emu se ustvari razdvajaju potencijalno toksi ne supstance koje nastaju u proizvodnom procesu. 70.U kro njama tropskih uma nalazi se? Tropska uma ki nog perioda poprima svoje najzna ajnije obilje je usljed velikog bogatstva tzv. Biljnog pokriva a (epifite) koje rastu na drve u i granama a koje nisu kao kod nas formirane samo od li ajeva i mahovina nego i od vi ih biljaka kao npr. Prije svega od paprati i orhideja. 71.Svjetlo i sjeno ljubive vrste ? Svjetljoljubive vrste su ari ,breza,bor kitnjak,lu njak i jasen.Sjenoljubive vrste su smr a,grab,bukva,jela tisa. 72.Langov ki ni faktor? Je koeficijent srednje godi nje sume oborina u mm i srednje godi nje temp u C . Kf=O/T -ako je Kf <40-klima je aridna; Kf =40-60 semiaridna; Kf=60-80 semihumidna; Kf=80-160 humidna; Kf> 160 seperhumidna. 73.Toplotni odnosi u BiH,najpovoljniji su na SI,a najnepovoljniji u srednjo isto noj bosni.Sredna godi nja temp opada za oko 0,5 do 0,6 stepeni na 100m uspona u visinu. 74.Fenologija?Ra unamo li kao vegetacioni period samo vrijeme od vidljivog po etka vegetacione radinosti od u enja li a onda su vremenski razmaci jo kra i, ovakvim konstatacijama se bavi posebna nauka fenologija. 75.U planinama prema visini jesen nastupa ne to ranije (za 1-2 dana svaki 100 m). 76.Temperature zemlji ta u cjelini su zavisne od isijavanja na povr ini zemlji ta i odatle dalje sprovedene u dubinu. 77.Vrlo brzo se izravnavanju sve toplotne razlike idu i u dubinu kako u ekstremima tako i u prosjeku,a tek onda u ve im dubinama (kod nas 20-30 m) najizad vlada trajno ista temp. 78.Zemlji te je u korjenovoj zoni itave jeseni i zime znatno toplije nego zrak,ali ne to hladnije itavog prolje a i ljeta. 79.Dnevni maksimum i minimum nastupa u dubini od 15 cm,tek 2 sata kasnije nego u zraku i na povr ini zemlji ta,a na 30cm ak 6-8 sati kasnije. 80.Klima na najmanjem prostoru je mikroklima. 81. umsko zemlji te u posjeku itave godine je hladnije za samo 1 stepen nego neobraslo zemlji te. 82.Na velikim proplancima ili sje inama vlada klima neobraslog prostora.Slabo razvijene kro nje drve a,ni a temp zraka slabo kretanje zraka,oslabljena svjetlost-umanjuje transpiraciju. 83.Voda se osloba a u vidu vodene pare kroz pokretljive otpore pora kao na spoljnoj povr ini li a.Zato to se u tome cilju moraju podi i znatne koli ine vode na tako velike visine i utro iti tome odgovaraju e koli ine energije,do lo je do toga da se transpiracija nazove Änu no zlo³. 84.Kserofite-biljke koje su prilago ene na visoke stepene isu ivanja. Higrofite-koje su nasuprot vrlo osjetljive. Mezofite-koje pokazuju srednje pona anje. Tropofite-biljke koje su prilago ene na promjenljive koli ine vla nosti suhih i ki nih vremena. 85. U BiH ima vi e padavina u zapadnom nego u isto nom dijelu dr ave 86.Mnogo padavina imaju planinska podru ja iji je pravac protezanja SZ-JI 87.Temp zemlji ta pod snijegom je za vrijeme studeni ve a i jednoli nija,nego na susjednim zemlji tima bez snijega. 88.Tla na vi im podru jima su podvrgnuta ve oj evaporaciji,nego tla u nizijama,posebno zbog toga to se zrak ja e i e e giba 89.Evaporaciju pospje uje tamnija boja tla i njegov ve i kapacitet,a umanjuje ju svaki pokrov tla, naposlje onaj mrtvi. 90. etiniari manje transpiriraju nego li ari. 91.Vlaga zraka-od visine taloga i veli ine isparavanja zavisi pored vlage zemlji ta i sadr aj vodene pare u zraku,koga izra avamo u gramima na m3. 92.Luksuzna potro nja vode:transpiracija se mo e ograni iti kada je zaliha vode mala,kao to se pove ava kada je zaliha vode velika. 93.Svo svjetlo dolazi od sunca,ali sve ne dolazi neposredno kao sun evo svjetlo,nego mnogo kad tzv raspr eno ili difuzno svjetlo. 94.Pod obla nim nebom gospodari samo difuzno svjetlo 95.U planinama intenzitet sun eva svjetla raste sa visinom,po to atmosfera koja ga apsorbuje biva tanja

96.Na osnovu svjetlosti razlikujemo biljke dugog i kratkog dana 97.Gornje svjetlo-ukupno svjetlo koje pada na horizontalnu povr inu. Prednje svjetlo koje pada na vertikalnu povr inu npr na neki zid, na rub ume.Donje svjetlo-koje se odvija na vi e,sa horizontalne povr ine npr svjetlog zemlji ta,vodene pare. 98.Ve ina biljaka i umskog drve a pokazuje cjeloishodno pode avanje slojnih asimilacionih organa za najve u mogu u potro nju svjetla,dijelom pokretima svoga li a ili uvijanjem i krivljenjem dr ke lista prema svjetlu. 99.Eufotometi ni list,koji se postavlja uspravno na glavni pravac padanja svjetla,prema gornjem svjetlu dakle ve inom horizontalno. 100.Izvor CO2: razna sagorjevanja,vulkanska erupcija,disanja ovjeka i ivotinja i biljaka,izvor kiselih voda i gasova,rudnici uglja i ivotna djelatnost mikroorganizama. 101.Oslobo ena koli ina CO2 je posljedica procesa destrukcije,raspadanja organskih materija,koje je po svojoj su tini suprotan fotosintezi. 102.Smatra se da zrak u zemlji tu sadr i 10 puta vi e CO2 od atmosferskog zraka.Ova koli ina se pove anjem broja mikroorganizama i njihovim ivotnom djelatno u. 103.Glavna uloga u stvaranju CO2 pripada mikroorganizmima. 104.Utvr ivanje temp u tijelu biljaka slu e danas fini termoelektri ni aparati ije se anode u obliku igala zabijuaju u tkiva. 105.Glavna razlika izme u istoka i zapada pada dakle u prolje e,odnosno u rano prolje e. 106.Zemlji te je dakle u korjenovoj zoni itave jeseni i zime znatno toplije nego zrak,ali ne to hladnije itavog prolje a i ljeta. 107. umsko zemlji te itave ljetne polovine godine hladnije do na dubinu od 1,20m. 108.Mraz prema tome prodire znatno manje duboko u umsko zemlji te,nego na slobodnom prostoru. 109.Prorjede i progale u mladim sastojinama pove avaju prirast stabala,jer do njih dopire vi e svjetlosti,a pri tome svako stabalce pojedina no transpirira. 110.Upala kora nastaje ve inom u naglo progaljenoj umi,pod kojima se tlo osu ilo. 111.Biljke koje u ivaju difuzno svjetlo,nazivaju se panfotometri nim. 112.Listovi izrasli na svjetlu uvijek su deblji i grublji od li a u sjeni. 113.Li e na prisojnim stranama imaju deblji epiderm i jako izrazito esto vi eslojno palisadno tkivo na gornjoj strani. 114.Zrak obezbje uje zelenim biljakama CO2 za asimilate potrebne za gradnju biljne supstance. 115.Li ari se smatraju znatno otpornijim od etinara,jer mogu da regeneriraju o odbace povrije ene asimilacione organe, to kod etinara nije slu aj. 116.Asimilacioni ograni li ara izlo eni su opasnostima samo vegetacione periode,dok su kod etinara izlo eni itave godine. 117.Zrak se kre e od toplijeg podru ja,odnosno mjesta vi eg tlaka,prema hladnije podru ju,tako se stvara vjetar. 118.Snaga vjetra najmanja je pri tlu. 119.Umjereno gibanje zraka uti e na vegetaciju,jer se pove ava transpiracija i tako se ubrzava uzlazan tog rastovrenim mineralnim materijama u kro nji. 120.Na suprotnoj strani od vjetra je oja an korijen. 121.Stabla koja su stalno izlo ena uticaju vjetrova koji pu u smo s jedne strane,razvijaju jednostran sistem korijena. 122.vjetar je na nedovoljnom svje em stani tu tetan za podmal ivanje kad je suh. 123.Karakter klime odre uju ovi njeni elementi:radijacija sunca,pritisak zraka,vjetar,temp,vlaga zraka,oborine,naoblaga,radioaktivnost,elektircitet atmosfere. 124.Martonneov indeks ariditeta ili pokazatelj suhoce je koeficijen izme u prosje ne koli ine oborina u mm i prosje ne godi nje temp u 0C,uve ane za 10. 125.Embergov koeficijent:srednje godi nje oborine u mm,srednja maksimalna temp najtoplijeg mjeseca,srednja min temp majhladnijeg mjeseca. 126.Kada razlika napetosti pre e stanovitu granicu,dolazi do pra njenja,tj elektri ne iskre,te popratnim akusti nim i opri kim pojavama,poznatim pod imenom grmljavina,a sama elektri na iskra zove se munja. 127.Isparavanje vode iz zemlji ta u atmosferu ovisi o mnogim faktorima tla i klime,najvi e od toplotne i relativne vlage zraka. 128.Na dobrim zemlji tima zrak,odnosno plinovi stalno struje izme u pedosfere i atmosfere(disanje tla),pa taj proces omogu uje disanje. 129.Mno tvo umarskih biljaka pokazuje naro itu aklonost za stani ta na kojima se bogato obrazuju soliternokisele soli.To je tzv nitrenje biljke. 130.Or tajn? Ispravna eljezna i humusna jedinjenja ponovo padaju u dubinu i tu dovode do jednog manje ili vi e vrstog sljepljivanja mineralnog tla.

131.Bayer AG najve i je svjetski proizvo a sintetske gume,sli an uspjeh uvo enjem novog procesa za proizvodnju gume koja se koristi u avionima i automobilima. Ovim procesom se konventira gasoviti materijal butadin u polubutanin,koji je mekani materijal.Na ovaj na in se eliminira emisija tetnih gasova,(uklju uju i CO2),smanjuje energetska potro nja za 50% i cijena proizvodnje za 30%. 132.Sli ne aktivnosti poduzima i firma SANYO,isklju uju i potupno iz svog programa upotrebu Klorofluorokarbonata(CFC),a uvode i aparate za i enje ekolo ki benigne,na vodi ili alkoholu zasnovanih procesa i enja. 133.Osim ovog svega gore navedenog,danas mnoge firme uvo enjem novih tehnologija i inovatorskih rje enja za standardne proizvode, irom svijeta nastoje da to vi e smanje zaga enost atmosfere,tu je posebno zna ajan ÄCitizenov³ doprinos:recikla a starih i izrada novih ekolo kih satova. 134.U nedavno ojavljenom izvje taju IPCC-a navedeno je da bi ova promjena dovela do pove anja emisije gasova(prvenstveno CO2),koji bi u atmosferi doveli do stvaranja Äefekta staklenika³, ako bi se uvele restrikcije u kori tenje fosilnog goriva za proizvodnju energije.

UTICAJI IVOTNIH FAKTORA NA UMU I NA POJEDINE VRSTE DRVE A
Libig je utemeljio tzv. zakon minimuma: za produkciju je mjerodavan minimalno raspolo ivi inilac biljne ishrane (koli ina raznih mineralnih materija u zemlji tu). Poslije je taj zakon protegnut i na ostale inioce kao toplotu, vlagu, svjetlo. Mi erlih je kasnije izmjenio ovaj zakon minimuma i dopunio da svojim zakonom o dejstvu inilaca ra enja. Prema ovome svaki inilac, djeluje u srazmjeri: a)prema zna enju za biljku koje mu pripada (vrijednost dejstva), b)prema svojoj doti noj udaljenosti od optimuma ( u blizini minimuma jako dejstvo koje unapre uje prirast, u blizini optimuma slabo) i c)prema nivou drugih inilaca. Tri kardinalne ta ke: jedan minimum, pri kome po inje ivot ili njegove manifestacije, jedan optimum pri kome one dosti u svoju najvi u ta ku da bi preko nje ponovo opadale i jedan maksimum, na kome one prestaju, odnosno su enje ili smrt. Apsolutni optimum pojedinih funkcija prema tome ne zna i istovremeno i optimum za itavo odr avanje biljke, nego samo onaj stepen inteziteta kod koga i ostale ivotne funkcije biljke teku po mogu nosti povoljno (harmonijski optimum). Ekolo ki optimum se prema tome oblikuje cjelokupno u svih harmonijskih optimuma.

Kardinalne ta ke za asimilaciju vi ih biljaka le e izme u 0-5oC (minimum), 20-30oC (optimum),40-50oC (maksimum). Nikada sa ne mjenja jedan inilac, kao toplota, nego s tim gotovo uvijek i ostali, npr. svijetlo, vlaga, razlaganje humusa i drugo.Za biljku napolju, a i za krov ume od kro anja, okrenut otvorenom nebu, dolazi u obzir znatno ja a i esto u obliku skokova promjenljiva toplota zra enja (usijavanja) koji se mjere tzv. termometrima u obliku crne kugle. Za utvr ivanje temperatura u tijelu biljaka slu e danas fini termoelektri ni aparati, ije se anode u obliku igala zabadaju u tkiva. Potpuno je nedovoljan podatak o nekoj prosje noj godi njoj temperaturi, zato jer u jednoj na taj na in zamr enoj srednjoj vrijednosti ne dolaze uop e do izra aja toplotno-klimatski odnosi. Hladno ljeto i blaga zima, mogu dati istu srednju vrijednost kao i toplo ljeto i hladna zima. Mayir je naveo i svome uzgajanju uma ve ne to podesnije mjerilo za zahtijeve na toplotu u raznim umskim zonama: srednju temperaturu 4 glavna mjeseca vegetacije i to ozna io kao ³tetratermu³.Kao minimum za opstanak ume on je sra unao etveromjese nu srednju temp. od najmanje 10 oC (toplotna granica ume). Elkers je uzeo prosje nu temperaturu vegetacionog perioda (tv). Kao vegetacioni period prvobitno u pretpostavljeni dani izme u ranog prolje a i pozne jeseni, a u novije vrijeme 5 mjeseci od maja do septembra. Naknadno Wiedemannovo ispitivanje ipak je pokazalo, da se u prostranim podru jima u kojima Elkersove tv vrijednosti ne odgovaraju, uprkos istome nalaze optimalni prirast i obrnuto. Tako er tv broj mo e biti isti za klimatski potpuno razli ita mjesta. Od izvjesnog uticaja ne samo prosje na visina toplote za vrijeme vegetacinog perioda, nego i trajanje te toplote, i to upravo na drvenaste biljke, zato to proces odrvenjavanja tra i izvjesno vrijeme (prema Mayiru minimum 45 dana), ali i preduga ak vegetacioni period mo e biti tetan zato to tada neodrvenjeli izbojci bivaju pogo eni prvim jesenjim mrazevima. I raspored toplote preko godine, u najmanju ruku (kontinentalni ili oceanski tip klime) prema na im ranijim posmatranjima, igra veliku ulogu. Zasad se moramo zadovoljiti s tim da manje ili vi e pouzdano dajemo mi ljenje o zahtjevima na ih vrsta drve a na toplotu prema njihovom horizontalnom i vertikalnom prostiranju ili prema karakteru klime ovih podru ija prostiranja. Toplotni ekstremi. Kod nas je svuda isklju en ubita ni maksimum. I zimski minimumi samo rijetko izazivaju kod nas prava smrzavanja doma eg umskog drve a. esto isparavanje pri o trim isto nim vjetrovima i vedrom nebu igra ve u ulogu nego niska temperatura zraka. Vrlo je esto pojava mraza u umi koji nastupa u prolje e; poga a upravo mlade izbojke i li e upravo u razvitku. Po to takvi mrazevi nastaju radi no ne radijacije toplote iz zemlji ta, opasnost od mraza je tu najve a i opada idu i prema na vi e, tako da je po pravilu na visini od 1-3m prema ena tzv. granica smrzavanja, pri emu ve inom promrzava samo podmladak.Kao ³otporne³ prema mrazu mogu se ubrojiti grab, breza, jasika, joha, vrba i bor. Toplotni odnosi u Bosni i Hercegovini, uop e, najpovoljniji su na sjeveroistoku (Br ko), a najnepovoljniji u srednjoisto noj Bosni (Glasina ka visoravan). Srednja godi nja temperatura opada za oko 0.5 do 0.6 oC na 100m uspona u visinu. Vegetacioni period. Trajanje vegetacionog perioda je razli ito. Glavna toplotna razlika izme u istoka i zapada pada dakle u prolje e, odnosno u rano prolje e. Ra unamo li kao vegetacioni period samo vrijeme od vidljivog po etka vegetacione radinosti (razvoj li a ili cvjetanje kod nekih biljaka koje rano cvjetaju) do u enja li a, onda su ovi vremenski razmaci jo kra i. Takvim konstatacijama bavi se posebna nauka pod nazivom fenologija. Ona posmatra formiranje izbojaka, cvjetanje, zrenje ploda, u enje li a na pojedinim iroko rasprostranjenim i naro ito istaknutim vrstama

KLIMATSKI FAKTORI I UMA- TOPLOTA

biljaka, na raznim mjestima i nastoji da ta posmatranja protuma i klimatolo ki i ekolo ki.Du inu itavog veg. perioda (od sredine listanja, vrste drveta koje rano tjeraju, do u enja li a) obra unao je Vimenauer. Toplota zemlji ta.Temperature zemlji ta, u cjelini su zavisne od toplote isijavanja na povr ini zemlji ta i odatle dalje sprovedene u dubinu. One pokazuju na povr ini zemlji ta izvanredno jaka kolebanja. Naru ito su maksimumi neobi no veliki. Minimumi (u zemlji tu) stoje ni e nego u zraku i uglavnom kad je vedro nebo. Vrlo brzo se izravnavaju sve toplotne razlike idu i u dubinu kako u ekstremima, tako i u prosjeku, a tek onda u ve im dubinama (kod nas 20-30m), najzad vlada trajno ista temperatura.Zemlji te je dakle u korijenovoj zoni itave jeseni i zime znatno toplije nego zrak, ali ne to hladnije itavog prolje a i ljeta. Dnevni maksimum i minimum ( u zemlji tu) nastupa kasnije nego u zraku. Klima (u pogledu toplote) na najmanjem prostoru (mikroklima).De ava se da postoje jedna pored druge, na malom i najmanjem prostoru a tako neznatne razlike. Na visokim planinama na granici ume i toplota istovremeno silazi na minimum, moralo bi se o ekivati redovito odgovaraju e spu tanje granica postojanja drve a, odnosno njihovo uzdizanje na vi e. Ako se analizira du ina trajanja sun evog sijanja i irine sjenke, na raznim rubovima sastojina, vidjet e se bez sumnje da postoje i va ne klimatske razlike, koje se odmah ispoljavaju u sastavu flore. Kad je u takvim slu ajevima, u prvom redu raznolika i vlaga zemlji ta koja predstavlja neposredni uzrok promjene vegetacije, onda je u krajnjoj liniji za to krivo samo raznoliko zagrijavanje. Na ju noj ivici proplanka (ivica podnevne sjenke) stvorila se hladnija klima ³smre eva³ a na suprotnoj ivici toplija klima ³borova³. Klima unutra njosti ume. uma je u svojoj unutra njosti stvorila naro itu klimu, koja odstupa neznatno u pogledu razvijanja toplote od spoljne klime iznad ume i pored ume od tzv. klime slobodnog prostora. Sklopljeni krov kro anja ume najprije hvata najve i dio toplote zra enja. On razdvaja prostor koji le i ispod njega od gornjeg i tako ote ava do izvjesne mjere izmjenu zraka i toplote.To e se raznoliko jako ispoljiti ve prema gusto i krova kro anja, dakle prema stepenu sklopa i vrsti drve a. Temperatura umskog zemlji ta. Zadr avanje toplotnog zra enja kro njama, sprje ava prirodno zagrijavanje umskog zemlji ta.Zimi je umsko drve e nasuprot ne to toplije nego zemlji te neobraslog prostora. Mnogo se uo ljivije pokazuje uticaj ume u ekstremnim temperaturama. Zemlji te u umi za vrijeme najtoplijih dana je hladnije za 4-5 oC, a za vrijeme najhladnijih dana toplije za 1-2 oC nego zemlji te neobraslog prostora. Temperatura zraka u umi i na neobraslom prostoru. Zrak u umi i zimskim mjesecima najtopliji je pod smr om, a hladniji ve inom pod bukvom. Uticaj ume na toplotu u njenoj unutra njosti, sastoji se u cjelosti u izvjesnom slabom sni avanju temperatura zraka i u veoma uo ljivom ubla avanju njenih ekstrema. Toplotno-klimatska dejstva ume, na njenu unutra njost, slabe prirodno tim vi e to se sklop sastojime prorje uje ili samo biva manje ili vi e prekinut. Sva ova novija mikroklimatska istra ivanja pokazuju, da se svuda u umi mogu prona i fine i najfinije razlike klime, ve prema vrsti drveta, u obliku sastojime, stepenu sklopa i ekspoziciji, razlike, koje i pored svoje male veli ine, ipak mogu da vr e dobro uo ljivo djestvo svojom trajno u ili e im ponavljanjem. Osvrt na toplotu, kao iniocu u umskom gospodarenju. Ako se osvrnemo na vertikalne granice prostiranja vrsta, potrebe za toplotom najva iji vrsta drve a (od najvi e do najmanje)(srednje-evropska planinska klima): a)kitnjak, joha, bukva b)lu njak, bijela lipa c)jasen, crna lipa, d)bukva, brdski javor,jela, e)smr a, bor, breza, jasika,ari . Za nizinsku klimu, sa njenim toplotnim odnosima, koji slabe idu i sa jugozapada prema sjeveroistoku, formira druga iji niz:a)pitomi kesten, b)lu njak,bukva,jela, bjela lipa,grab, c)kitnjak, jasen, d)joha, javor mlje , crna lipa,bijela joha, jasika, breza, smr a, bor. Toplina uti e na vlagu, strujanje zraka, i pedogenetske procese. Toplina direktno i indirektno uti e na rasprostranjenost vrsta drve a i tipova vegetacije, pa je va na i za uspjeh uno enja novih vrsta. O njoj ovise uspjeh sjetve i sadnje, razvitak omjera smjese, koli ina i kakvo a prihoda, zdravstveno stanje sastojina, na in podmla ivanja.

VODA (VLAGA)
Op e zna enje vode kao inioca. Voda je neizostavan gradivni element za mnoga vodikova jedinjenja, koja se javljaju u biljci. Ona je tako er neophodna za ivotnu aktivnost protoplazme, koja bez vode prelazi u kruto stanje. U cilju odr anja transpiracionog strujanja moraju se podi i znatne koli ine vode na velike visine i utro iti tome odgovaraju e koli ine energije, do lo je do toga da se transpiracija nazove ³nu no zlo³. Ekstremi ± I u snadbjevanju biljaka vodom, svakako postoji izvjestan minimum, optimum i maksimum. Blizinu minimuma ve inom pokazuje proces venjenja li a, dok je sljede a faza smrt od su e, te su enja pojedinih organa ili itave individue. Razne biljke pokazuju razli it stepen otpornosti (otpornost prema su i) i prema tome razlikujemo: kserofite (debelo, ko asto, maleno, sasvim reducirano li e, debeo epiderm, bar unaste dla ice) koje su prilago ene na visoke stepene isu ivanja, higrofite (veliko tanko li e, finu nervaturu li a, slab epiderm, nemaju dla ica) koje su nasuprot osjetljive i najzad takve, koje pokazuju izvjesno srednje pona anje (mezofite). Pored toga ima jo biljaka koje su prilago ene na promjenljive koli ine vla nosti su nih i ki nih vremena (tropofite).Biljke spoljneg kserofitnog karaktera pokazuju jaku transpiraciju.

Maksimum nasutpa rijetko kod nas, npr. za vrijeme poplava, to mnoge vrste drve a stradaju, jer istu ne podnose. Po to korjenje ne mo e da primi vi e vode nego to biljka treba, ovdje ne dolazi do pojave simptoma o sporednim dejstvima (pomanjkanje kiseonika), nego o stvarnom suvi ku vode. Izvori vlage.Spoljne aktivnosti koje pribavljaju neophodnu vodu biljci odnosno reguliraju njen bilans su: a)Atmosferski talozi (ki a, snijeg, magla i rosa) b)Zemlji na voda (voda gore navedenih taloga procje ena i zadr avana u zemlji tu), c)Sadr aj vodene pare koja se nalazi u zra nom prostoru oko li a tzv. zra ne vlage. Talozi i njihova raspodjela.Kod nas padaju uglavnom talozi kao ki e, manjim dijelom kao snijeg, koji biva upijen u zemlji te kad se otopi. U BiH ima vi e padavina u zapadnom, a manje u isto nom dijelu dr ave. Mnogo padavina imaju planinska podru ija, jer sa porastom nadmorske visine rastu i koli ine taloga. Raspodjela taloga preko godine kod nas je uglavnom povoljna. Ve ina taloga padne u tri ljetna mjeseca. Mayir je naveo kao minimum za postojanje ume visinu taloga od 50mm za etiri vegetaciona mjeseca maj-avgust. ( u BiH od vi e od 200mm pri najmanje 65-70% relativne zra ne vlage). Koli ina snijega je prema ukupnim oborinama razli ita u pojedinim godinama, na raznim mjestima i polo ajima.Posebno ona zavisi o nadmorskoj visini. Osim opskrbe vlagom korisni su jo i ovi uticaji snijega kod u zgajanja uma: a)Temeperatura zemlji ta pod snijegom za vrijeme studeni ve a je i jednoli nija nego na susjednom zemlji tu bez snijega. b)Snijeg titi male biljke od su enja, mraza i srije i. Snijeg ini da sjeme na tlu ostane svije e i pod njim ga ivotinje te ko na u i uni te. tetni uticaji snijega kod uzgajanja uma: Kad mokar i te ak snijeg padne na kro nje drve a, saviju se esto toliko da ima vrh dopre gotovo do povr ine zemlje. Tu pojavu zovemo kitina. Ako se pod teretnom snijega prelome grane ili vrh od stabla nastaju snjegolomi (naj e e kod obi nog bora i smr e), a kada se pod teretom snijega cijela stabla sru e, nastaju izvale (naj e e kod smr e). Snijeg priti e stabalca i iskrivljuje ih nad ili tem. U visokim planinama nastaju esto lavine (usovi), koje umama nanose veliku tetu. Razlika u debljini snijega na istinama i pod sklopom kro anja u umama dosta je malena.U umama pod kro njama drve a snijeg se u proljetnim mjesecima dr i ne to du e nego na istinama. Voda u zemlji tu.Voda od taloga, nakuplja se u raznim slojevima zemlji ta, slu i kao zemlji na voda biljci, kao stalni izvor za uzimanje vode. Ukoliko vode ima na pretek i ukoliko se ne zadr ava u gornjim slojevima, ona ponire dublje i sakupla se iznad nepropustljivih slojeva kao tzv. podzemna voda. U umarskoj praksi slu imo se izvjesnim izrazima koji po prilici daju ocjene vla nosti zemlji ta kada govorimo o ³mokrom, vla nom, svje em, suhom i skorjelom³. esto tu samo sasvim mali nagibi zemlji ta, jedva uo ljivi u prirodi, mogu da uvjetuju ve jake razlike. Tokom ljeta de ava se stalno opadanje vla nosti u gornjim slojevima tu i tamo prekidano znatnijim talozima, uslijed povr inskog isparavanja i upotrebe vode od strane biljaka, tako da nastupa minimum obi no u proznoj jeseni. Kako je zimi smanjeno isparavanje, a biljke gotovo prestaju da upotrebljavaju vodu, zaliha vode polako ponovo rastu, da bi postigla maksimum u prolje e pred po etak vegetacije. To je ona u poljoprivredi i u umarstvu dobro poznata i mnogo cijenjenja ³zimska vla nost³. Nivo donje vode isto je tako lokalno promjenjiv kao i vla nost zemlji ta. On mo e da se koleba po ev od povr inskog polo aja pa do velikih dubina do 70m i vi e. Uticaj isparavanja vlege iz tla na uzgajanje ume- Iz tla se gubi vlaga direktinim isparavanjem (evaporacijom), ili se isparava kroz biljke (transpiracija). Isparavanje (evaporacija). Proces, koji duboko zahvata u bilans vode zemlji ta i zraka, je isparavanje. Uz podjednake druge uvjete evaporaciju pospje uje mala vlaga zraka, ja e kretanje zraka, ve a temperatura tla i zraka, pa i ve i intezitet svjetlosti. Op enito se smatra, da su tla u vi im polo ajima podvrgnuta ja oj evaporcaciji, nego tla u nizinama, posebno zbog toga to se zrak ja e i e e giba. Od fizikalnih svojstava tla evaporaciju pospje uje tamnija boja tla i njegov kapilaritet, a umanjuje ju svaki pokrov tla, napose onaj mrtvi. Tla su pod kro njama umskih sastojina obi no vla nija od tla na susjednim istinama i sje inama. Transpiracija. Vlaga se tla umanjuje osim evaporacijom jo i ishlapljivanjem vode kroz biljke (drve e), tvz. transpiracijom. Intezitet transpiracije drve a i drugog umskog bilja va an je za uzgoj uma, jer povoljna transpiracija- uz plodnost i uz svjetlost ± djeluje na ve i prirast drve a. Transpiraciju umanjuju: slabo razvijene kro nje drve a, ni a temperatura zraka, ve a vlaga zraka, slabo kretanje zraka, oslabljena svjetlost. Intezitet transpiracije raznih vrsta drve a razli it je i uz jednake ekolo ke faktore. etinari manje transpiriraju, nego li ari. Od li ara najvi e transpiriraju breza i jasen, a od etinara ari , malo transpirira jela, a najmanje crni bor. Ako na suhom tlu koli ina vode nije dovljna za poja anu transpiraciju, prorijeda ili progala ne e uzrokovati pove ani prirast stabla, nego opasnost da po nu su iti. Radi toga je opravdano mi ljenje iz prakse da se ja e proglane prorjede smiju provesti samo na dobrom i svje em tlu. Prema tome dali talozi nadma uju isparavanje ili obratno, razlikujemo humidnu i aridnu klimu.

Lang je u tom cilju obra unavao tzv. ki ni faktor, tj. odnos godi njih taloga i srednje godi nje temperature. Elkers svodi ki ni faktor na samo pet mjeseci (glavni mjeseci vegetacione sezone) od maja do spetembra. Albert samo na vrijeme bez mraza. Vlaga zraka.Od visine taloga i veli ine isparavanja zavisi pored vlage zamlji ta i sadr aj vodene pare u zraku, - apsolutna vlaga zraka. koga izra avamo u gramima na kubni metar Pri relativnoj vlazi zraka od 100% ve om ne to ispod nje, nastupaju padavine. Relativna vlaga zraka od 50% zna ila bi da je u zraku sadr ana samo polovina vodene pare, neophodne za obrazovanje taloga. Uticaj ume na vodu kao inioca.Moglo bi se desiti izvjesno pove anje taloga u sasvim malom stepenu (nekoliko procenata). Talozi u umi. U unutra njosti ume svake pojedina ne sastojine, hvataju se talozi ve im dijelom na kro njama i granama. Jedan dio toga ipak naknadno pokaplje od zemlji ta, ili se slije na ni e grane i stabla, drugi dio ispari i on je izgubljen za umsko zemlji te. Vla nost zraka u umi.Za relativnu vlagu zraka u godi njem prosjeku esto vi ak od 3-5% u umi, u odnosu na neobrasli prostor.Da pored ni e temperature zraka u umi djeluje i isparavanje u kro nji, zemlji ta i prizemne flore, dokazuje i okolnost, da su u umi na ena dva maksimuma, jedan u prostoru kro nji, a drugi u blizini zemlji ta. Isparavanje zemlji ta. Znatno sni enje isparavanja u unutra njosti ume u odnosu na neobrasli prostor uslovljeno je smanjenim zra enjem toplote i ve om za titom od vjetra u umi. Potro nja i potreba za vodom raznih vrsta drve a. Li ari tro e znatno vi e vode, nego etinari. Transpiracija se mo e ograni iti, kada je zaliha vode mala, kao to se poja ava kad je zaliha vode velika.To je poznato pod nazivom ³luksuzna potro nja vode³. S druge strane mo e se govoriti o ³ tedljivoj upotrebi³ vode, pri ograni enju transpiracije za vrijeme su e. Mali zahtjevi u pogledu vlage: bor, breza, jasika i bagrem. Veliki zahtejvi: joha, jasen, topole (bez jasike), vrbe, smr a. Srednji zahtejvi: ostale vrste drve a. Voda u tlu kre e se descendentno (infiltracijom i kondezacijom), ascendentno (kapilarnim usponom, kondezacijom i dizanjem nivoa donje vode) i horizontalno. Ako je sloj ljunka u tlu, makar bio i tanak, uspon vode se prekida, jer nekapilarne cijevi prekidaju ascendentno kretanje vode. Uticaj gospodarenja umom na vodu kako inioca. Zemlji te nakon iste sje e, uvijek biva vla nije nego pod sklopljenom umom. Isto tako vlagu, naravno, pove avaju sve gospodarske mjere, koje odstranjuju vjetar od zemlji ta. Gospodarenjem se mo e mijenjati stepen vla nosti i prema tome, usmjerivati razvitak drve a i sastojine, te njihova proizvodnost: a)Stani ta koja su iz bilo kojeg razloga ogoljela vrlo te ko dobijaju novi umski prekriva , vrlo esto radi pomanjkanja dovoljne koli ine vlage zraka i tla. b)Prilikom po umljavanja sjetvom ili sadnjom izabiru se redovno takva mjesta na kojima je uticaj najnegativnijeg ekolo kog faktora najmanji. c)Odno enje stelje i stalna pa a stvaraju lo re im vode i zraka u tlu. d)Na zakorovljenim tlima, prizemna vegetacija, posebno trava, crpi velike koli ine vlage i na taj na in konkurira podmlatku umskog drve a u primanju vode e)Kada se stvorio podmladak, treba u skladu sa biolo kim svojstvima vrsta drve a ne samo regulirati svjetlost i toplinu nego, u ve ini na ih krajeva, jo vi e i vlagu, o kojoj najvi e ovisi razvitak podmlatka f)Dobro usmjerene uzgojne sje e pove avaju preostalom drve u prostor u tlu g)Prejake uzastopne sje e nemaju takvo djelovanje po zakonu o minimumu i upotrebljivom maksimumu; jer drve e ne mo e potpuno iskoristit prevelik slobodan prostor ni u pedosferi ni u atmosferi h)Kro nje podstojnog djela sastojine sudjeluju u odr avanju dobre vlage zraka i)Na su nim stani tima, otvaranje gu eg sklopa omogu uje da se manje vode zaustavlja na kro njama, a vi e prodire do tla. Gust podstojni sloj je vi e tetan nego koristan.

SVJETLOST
U umarstvu se ve odavno opazila va nost svjetlosti kod uzgajanja uma. Poznata je injenica da mlade i guste sastojine treba prorje ivati, kako bi preostala stabla dobila vi e svjetlosti i bolje se razvijala.Tako er se uvidjelo, da je raznim vrstama drve a potrebna za normalni rast razli ita koli ina svjetlosti, i da neke vrste brzo ugibaju od nesta ice svjetlosti, potrebne za fotosintezu, dok se neke vrste dugo odr e u zasjeni. Dejstvo svjetla na biljke.Svjetlo je prvenstveno neophodno za sve zelene biljke, za proces fotosinteze, putem koga, u zelenom li u iz CO2 iz zraka i vode biljka obrazuje, prvo pod dejstvom svjetlosnih zraka, skrob, a zatim kroz raznolika pretvaranja, i sve ostale organske materije te gradnju tijela biljke. Svjetlo igra najzna ajniju ulogu u proizvodnji materije u umi. Ukoliko se vi e svjetla iskoristi, utoliko se vi e moze obrazovati mase. Biljke a i drve e, koje je uzraslo na punom svjetlu, pokazuje druga iji habitus, nego ono koje ivi u sjenci i takve promjene se prote u duboko do u unutra njosti biljke, do u gra u pojedine elije. Izvori svjetla. Svo svjetlo dolazi od sunce, ali sve ne dolazi neposredno kao sun evo svjetlo, nego mnogo kao tzv. raspr eno ili difuzno svjetlo ( to je npr. nebesko plavetnilo, bijelo ili sivo svjetlo oblaka i raznobojno svjetlo sa raznih predmeta na zemlji). Pored inteziteta, u obzir dolazi i trajanje kao i raspodjela sun evog sijanja.

Razlike u trajanju osvjetljavanja dovele su kod mnogih biljnih vrsta do odre enih ekolo kih prilago avanja. Prema tome, razliku je se tzv. biljke ³dugog³ i biljke ³kratkog³ dana. Osim inteziteta svjetla od zna aja je u ekolo kim pitanjima i njegov pravac. Razlikujemo: a)gornje svjetlo tj. ukupno svjetlo koje pada na horizontalnu povr inu (tzv. krov od kro anja ili na sjeci tima na povr inu zemlji ta), b)prednje svjetlo, koje pada na vertikalnu povr inu, npr. na neki zid, na rub ume ili sastojine, c)zadnje svjetlo koje se odbija od jedne vertikalne povr ine na obli nje predmete, d)donje svjetlo, koje se odbija na vi e, sa horizontalne povr ine, npr. sa zemlji ta, vodenih povr ina i sl. Svjetlo koje koso zra i na otvorene ivice sastojina naro ito na rubove sjeci ta je tzv. prostrano svjetlo. Ono se sastoji iz gornjeg i prednjeg svjetla. Upotreba svjetla od strane biljaka: Biljka ne prima ukupnu koli inu svjetla koje se zra i na ma kom mjestu na polju, jer ona samu sebe zasjenjuje na raznim svojim dijelovima. Svjetlo, koje stvarno biljka prima, ozna io je Vizner onaj udio, to ga uhva eno svjetlo ima u ukupnom svjetlu neobraslog prostora. Svjetlo i polo aj li a. Ono li e gdje se u polo aju njegovih listova ne razaznaje odre eni pravac prema svjetlu koje na njih pada, nazvao je Vizner afotometri nim. Tu spada bor sa svojim etinama okrenutim na sve strane.Nasuprot tome stoji eufotometri ni list, koji se postavlja upravo na glavni pravac padanja svjetla (npr. mlada bukva). Najzad, mnoge biljke pokazuju i tre e posve druga ije pona anje. One postavljaju svoje li e izlo eno direktnom sun evom svjetlu, vi e ili manje koso navi e ili u najmanju ruku imaju li e savijeno, odnosno polovine lista, tako da se djelomi no brane od najintezivnijeg sun evog svjetla, dok potpuno u ivaju difuzno svjetlo. Vizner je nazvao takvo li e panfotometri nim. Dejstvo raznog sastava svjetla. Uop e, za proces asimilacije su od va nosti vi e dugotalasni uto-crveni zraci, a za ra enje i obrazovanje oblika kratkotalasni plavoljubi asti zraci. Za asimilaciju je ustanovljeno, da maksimum le i u crvenom dijelu spektra i da crveno zra enje uglavnom pri tom navi e sau estvuje. Tegobna Elkersova i Knuhelova istra ivanja pokazala su, da li e pojedinih vrsta drve a, nejednako apsorbira svjetlo raznih dijelova spektra ( tzv. selektivna apsorpcija svjetla). Mjerenje potro nje svjetla. Neka vrsta treba puno dnevno svjetlo 1/1, drugi opet mo e jo da raste u najja oj sjenci (1/100 i manje). Vizner je odredio za drve e tzv. minimum relativne potro nje svjetla, to ga svaka vrsta drve a treba, i to tako, to je svoja mjerenja izvodio u unutra njosti kro nje ondje, gdje se obrazuje posljednje zakr ljalo li e. Potreba za svjetlom pojedinih vrsta drve a opada sljede im redom: ari , breza, bor (jasika), kitnjak, lu njak i jasen (?), pitomi kesten, crna joha, crni bor, vajmutovac, lipa, javor, smr a, grab, bukva, jela, tisa. Svjetloljubive i sjenopodnose e vrste. One koje stoje na po etku napred navedenog niza ozna avaju se kao svjetoljubive (od ari a do uklju ivo hrasta). On koje stoje na kraju (od smr e do tise) ozna avaj u se kao sjenoljubive, a ostale kao polusjenoljubive. Ova podjela poti e od Gustava Hajera. Hajer je skrenuo pa nju i na to, da se ve a potreba za svijetlom kod svjetoljubivi vrsta pokazuje ve u njihovom rje em li u, nasuprot gu em na sjenoljubivim vrstama, na emu i po iva i relativni minimum potro nje svjetla. Djelovanje sjenke ili konkurencija korijenja.Sve vrste imaju ve i volumen na ja em svjetlu, a najmanji pri najja im stepenima zasjenivanja, ali je opadanje volumena veoma raznoliko; kod jele samo vrlo maleno, kod smr e ne to ja e, kod bora mnogo ja e a najja e je kod ari a. Oblici stabla, te du ina debla u vezi s uticajem razli itog inteziteta osvjetljenja. Stablo na osami je nisko, kro nja velika, deblo kratko, te i te stabla nisko. Stablo u sastojini, pod uticajem sklopa (rijetkog), br e prira uje u visinu, prirast se vi e koncentrira na deblu nego na granama, i enje debla od grana je br e, du ina debla je ve a. Stablo raslo uz reduciran priliv osvjetljenja, s privrednog gledi ta jo je bolje: dugo, vitko i isto deblo. Svjetoljubivi i sjenopodnose i habitus. Uticaj svjetla koji odre uje oblik biljke, pokazuje se ve na spoljnjem habitusu. Biljke, izrasle u sjenci, nisu samo zakr ljale rastom, nego se na njima zbiva i izvjestan poreme aj odnosa veli ina i druga iji polo aj grana i iglica. Naro ito su o tre ove razlike ondje, gdje je raspon izme u maksimuma i minimuma svjetla naro ito velik, kao kod sjenoljubivih vrsta. Kro nje drve a izraslog u sjenci, postaju prema tome upravo sli ne ki obranu. Listovi izrasli na svjetlu, uvijek su delji i grublji od li a u sjenci. Unutarnja struktura svjetoljubivog i sjenopodnose eg li a. Li e na prisojnim stranama ima deblji epiderm, i jako izrazito, esto vi eslojno palisadno tkivo na gornjoj strani, koje razvijanjem velike umutarnje povr ine pru a najve i mogu i prostor mnogim hlorofilnim zrncima, koja stoje uz zidove elije. U li a uzraslog u sjenci tanji je epiderm, nedostaju mu prave palisadne elije ili su one samo nepotpuno i jednoslojno obrazovane. Na listu sjene, mre a ila slabo je razvijena, broje stoma je neznatan. Na listu svijetla, mre a ila je gusta i velik je broj stoma. Prilikom ja eg zasjnjivanja, nastupaju bolesne pojave kr ljanja, odnosno zaostajanja biljke.

Svjetlo i fotosinteza. ³pri ina e jednakim i zadovoljavaju im uvjetima ( toplota, vlaga, CO2), fotosinteza se u po etku mnogo poja ava pri slabim stepenima svjetla (udaljenost od optimuma), a kad se svjetlo poja a, ja anje fotosinteze popu ta sve vi e sa porastom njegovog inteziteta³. Uporedo sa inteziviranjem asimilacionog procesa ide ponaj e e i poja ano disanje. Ono se poja ava br e, tako da pri izvjesnom stepenu dosti e ta ku, na kojoj se izravnava dobivanje materije asimilacijom sa gubitkom materije disanjem (tzv. ³kompezaciona ta ka³). Svjetlo i prirast. U umi je vrlo te ko ustanoviti pove anje prirasta usljed pove ane potro nje svjetla, jer to obi no posljedica samo prorje ivanja ili proglanih sje a, dakle odstranjivanjem odre enih sastavnih dijelova sastojine. S tim se mijenja manje ili vi e vla nost zemlji ta. Pitanje uve anja prirasta usljed dovo enja svjetla progaljivanjem. Va enje stabla iz sastojine, po pravilu ja a prirast susjednih stabala i pove ava i irinu godova. Svjetlo u unutra njosti ume.Pri nastupu olistavanja svjetlo opada naravno brzo i jako.Kad ravnomjeran sklop sastojine, sun evo svjetlo pada jo i kroz najmanje rupe u unutra njosti i obrazuje na umskom zemlji tu ³sun eve pjege³ koje prolaze po zemlji tu prema promjenljivom polo aju sunca, o pri tom pru aju podrastu puno svjetlo na kratko vrijeme, da bi ga opet stavile u dubokoj sjenci. Razlikujemo vrste sjene ( sciofiti ili ombrofiti; fotofobne, lucifobne ili lucifugne vrste) i vrste svjetla ( heliofiti ili fotofiti; lucifilne vrste). Zemljin omota . Zemljin omota predstavlja gasoviti medijum u ijem se najdonjem omota u za inje i nastaje ivot.On je tako er ivotni prostor ivotinja koje lete, prije svega misli se na ptice i insekte. Ta mje avina gasova od kojih se zra ni omota sastoji, je prije svega azot iji procenat iznosi 78%, 21% je kiseonika, a 1% su svi ostali: argon i drugi plemeniti gasovi, kao i 0,03% vol. Navedeni zemljin omota je podjeljen na nekoliko slojeva s obzirom na osobine i procese koje se de avaju u istom na: troposferu, stratosferu, mezosferu, termosferu, jonosferu, i eksosferu. Troposfera ili najbli i i najdoljni sloj je zona gdje se de avaju sve vremenske promjene. Njegova debljina na polovima iznosi izme u 7.000 i 8.000m u umjerenim irinama izme u 10.000/11.000m, dok je na ekvatoru debljina tog sloja oko 17.000m. Kretanje zraka predstavlja jedno od ekolo ki najva nijih vremenskih pojava, koje se mogu uti, dijeti i osjetiti. Bez vjetra zrak bi bio neizmje an i ne bi se nikada izjedna ile temperature. Zna enje CO2 kao inioca uop e.Kod svih zelenih biljaka CO2 je kao i svjetlost, nu ni inilac za proces fotosinteze. 40% suhe supstance umskog drve a sastoji se od ugljenika. S pove anjem koli ine svjetlosti i topline, od minimuma do optimuma, kad su drugi ekolo ki faktori povoljni (pogotovo vla nost) pove ava se primanje uglji nog dioksida do neke granice.Kod iglica bora pri punom dnevnom svjetlu, pri povi enju sadr aja CO2, na eno je inteziviranje procesa fotosinteze.Faktor CO2 u veli ini od 0.03% nalazi se u minimumu, mo e da izazove zna na dejstva. Ve i sadr aj CO2 pri tlu omogu ava da prizemna vegetacija bolje podnosi zasjenu. Izvori CO2 . U atmosferskom zraku prosje no se nalazi oko 0.03% ili 57mg CO2 u jednoj litri zraka. Izvorima CO2 koji se nalazi u zraku smatraju se uglavnom razna sagorevanja (izgaranje ugljena), vulkanskim erupcijama, disanje ovjeka, ivotinja i biljaka, izvori kiselih voda i gasova, rudnici uglja i ivotna djelatnost mikroorganizama. Sa gledi ta odgajavanja biljaka najve i udio pru aju ni i organizmi (mikroorganizmi). Smatra se da zrak u zemlji tu sadr i dest puta vi e CO2 od atmosferskog zraka. Ova koli ina se pove ava sa pove anjem broja mikroorganizama i njihovom ivotnom djelatno u. Oni stvaraju oko 2/3 cjelokupne koli ine u CO2 zemlji tu, a ostatak otpada na disanje korijenja biljaka i zemlji nih ivotinja. Sadr aj ugljendioksida u zraku nije stalan. On se mjenja tokom dana i godine. No u kad biljka ne asimilira, sadr aj CO2 je ve i nego danju. Ljeti se obi no on smanji, a u jesen poraste ponovo. Uticaj gospodarenja umama na CO2 kao inioca.Korisno djeluje na re im CO2 u umi i sve one mjere koje spre avaju uticaj vjetra na umski zrak. Na taj na in sprije ava se ispuhivanje CO2 iz prostora pod kro njama drve a u umi. Uticaj gasova iz dimnjaka fabrika i industrijskih postrojenja na umsko drve e. Od svih gasova naro ito tetan uticaj na biljne organizme ima CO3 . Ve neznatne koli ine ovog gasa od 0.0001% u zraku tetno djeluje na asimilacione organe biljaka, a koli ina od 0.001-0.01% izaziva te ke povrede. Odnos umskog drve a i grmlja prema tetnim gasovima u zraku.Li ari se smatraju znatno otpornijim od etinara, jer mogu da se regeniraju i odbace povrje ene asimilacione organe, to kod etinara nije slu aj. Jela se smatra najosjetljivijom vrstom. Odnos etinara i li ara prema tetnim gasovima bio bi sljede i, po ev i sa najosjetljivijim vrstama: etinari: jela, smr a, bor, ari . Li ari: bukva, hrast, javori, kru ka, vez. U Njema koj je prihva ena podjela na tri grupe: a)Vrlo osjetljive vrste: jasen, jela, borovac. b) Osjetljive vrste: lipa, grab, smr a c)Otporne: hrastovi, brijestovi, javori, bukva, breza, topole, vrbe, crni bor,ari . U Rusiji su tako er na osnovu istra ivanja izvr ili podjelu umskog drve a s obzirom na otpornost prema tetnim gasovima, na tri grupe: a)U I grupu spadaju biljke koje su biolo ki otporne.One brzo obnavljaju organe koji su povrje eni gasovima (ameri ki javor, zova) b)II pripadaju biljke koje su morfolo ko ± anatomski otporne. One imaju takvu gra u i osobine asimilacionih organa, koja sprje ava prodiranje gasova u unutra njosti lisnog tkiva ( im ir, pajasen) c)III grupu sa injavaju biljke fiziolo ki otporne. Otpornije su one vrste kod kojih je kiselost elijskog soka manja.

UGLJEN DIOKSID

VJETAR
Energiju za pokretanje zraka daje sunce, odnosno njegova toplina. Strujanje zraka posljedica je razlike u zagrijavanju velikih masa, kao to su kopno i more, i posljedica rotacije zemlje. Razlike u toplini stvaraju razlike u pritisku zraka. Tako se u velikim prostorima atmosfere stvaraju ciklone i anticiklone. Cikloni su podru ija niskog tlaka, barometrijske depresije. Anticiklone su podru ija visokog tlaka ili vi eg tlaka. Tlak se kre e od toplijeg prema hladnijem podru iju. Tako se stvara vjetar. Osobine vjetra: smjer, brzina (ja ina) i struktura (kolebanja smjera i brzine oko srednjih vrijednosti).U na oj zemlji dominiraju slapoviti i lokalni vjetrovi. Oblik zemlji ta mjenja smjer vjetrova.Snaga vjetra najmanja je pri tlu. Vjetar je fiziolo ki i ekolo ki zna ajan kad mu je brzina nadprosje na. Jakost vjetra ozna ava se prema njegovoj brzini, a brzina vjetra se ocjenjuje metrima u sekundi, pri emu je vjetar slab s brzinom ispod 11m/s, jak brzinom od 11-17m/s, vrlo jak brzinom od 1730m/s, olujni (orkanski) brzinom iznad 30m/s. Za ocjenu jakosti vjetra slu imo se i oznakom : mirno, slab, jak, veoma jak, vihor i orkan. Najobi nija je Beaufortova (Boforova) skala, prema kojoj se jakost vjetra ocjenjuje na 12 stepeni. U gruboj prosje nosti: 0 (nula) ozna ava ti inu; 1-3 lahor, povjetarac i slab vjetar s brzinama 1-5m/s; u 3. stupnju vjetar pokre e li e. Stupanj jakosti vjetra 4-5 ima brzinu oko 5-10m/s; kod 5 stupnja (35km/h) vjetar pokre e deblje grane. Stupanj 6-7 ozna ava jak olujan vjetar brzine oko 10-15m/s (35-55 km/h); povija tanja stabla. Stupanj 810 ozna ava oluje brzine 15-25m/s (55-90km/h); lomi tanje i debele grane, obara i upa drve e. Stupanj 11-12 pokazuje da je brzina vjetra ve a od 25m/s; to su vihori i orkani, uragani i tajfuni. U mnogim krajevima na zemlji uma kao vegetacioni tip nebi se pojavila da vjetrovi ne donose u te krajeve dovoljne koli ine vlage. Kada zra ne mase u kretnju pre u greben Primorskih planina i po nu da se spu taju niz isto ne padine usljed zagrijavanja postaju sve manje zasi ene vodenom parom, i kada se relativna vlaga zraka spusti ispod 50%, uma kao vegetacioni tip nestaje i pojavljuje se travna formacija ± prerija. Fiziolo ko djestvo vjetra: Kretanje zraka samo po sebi uti e povoljno na transpiraciju biljaka, a s tim i na br e strujanje hranjivih materija.Sna ni vjetrovi jako pove avaju transpiraciju, pa biljka ne mo e opskrbiti li e potrebnom vodom, turgor opada i stome se zatvaraju. Posebno su tetni topli i suhi vjetrovi koji dolaze neposredno nakon hladnog razdoblja kad je tlo smrznuto.Vjetar utje e i na rad sekundarnog meristema. Stalno savijanje stabla, koje uzrokuje vjetar, dovodi do stvaranja elasti nog tkiva s ve im udjelom mehani kih elemenata. Donji dijelovi debla imaju pove an debljinski prirast. Stablo izlo eno vjetru kra e je i malodrvnije. Patolo ko dejstvo vjetra. Ne trpi samo proces fotosinteze usljed vjetra, nego nastupaji i neposredna o te enja tkiva listova i stablji ica. Kako na morskim obalama tako i sa pove anom visinom planina, na mjestima neza ti enim od vjetra, pokazuju se udni oblici kro nji. Na li arima je kro nja ve inom bunastog oblika sa zako enjem poput krova, prema pravcu glavnog vjetra. Na etinarima, naro ito smr i, kro nja se oblikuje kao zastava, na strani suprotnoj od vjetra. Na morskoj obali, u umama, na dinama, esto sre emo oblik slike prouzrokovan bri u om lome om snagom vjetra, koje su dovele do oblikovanja naro itih zakr ljalih sastojina tzv. avetinjskih uma. Dejstvo vjetra na zemlji te: U izuzetnim slu ajevima vjetra nepovoljno uti e na zemlji te. Opasnost od ovakvog uticaja vjetra naro ito je velika ako je zemlji te vrlo rastresito, to mo e da dovede do uni tavanja ne samo ume ve i do pokretanja zemlji ta. Gusta uma za ti uje zemlji te od negativnog uticaja vjetra. U njoj su najvi e izlo ene ivice odakle vjetar odnosi su anj i time smanjuje koli nu organskih i mineralnih materija koje se raspadanjem su nja vra aju zemlji tu. Uticaj vjetra na oblik drve a i stabla. U krajevima gdje pu u jaki vjetrovi jednog istog pravca drve e se jednostrano i nepravilno razbija tako, da esto dobijaju nakazne oblike.Ova pojava potpuno je patolo ke prirode.Kod li ara pod uticajem vjetra kro nje dobijaju uzdu en oblik u pravcu puhanja vjetra. Kod etinara-smr e , jele, ari a, kro nje razvijaju oblik zastave. Kod borova pod uticajem vjetrova nastaje krivljenje itavog stabla zajedno sa kro njom. Po tome su poznata stabla pi-njola na morskoj obali. Uzroci izumiranja grana na dijelu kro nje koji je izlo en vjetru su dvojaki: mehani ki (lomljenje gran ica, proces sasu ivanja) i fiziolo ki. Cilindri an oblik debla, pored ostalog, posljedica je i uticaja vjetra na stablo. irina goda kod etinara uvijek je manja na strani okrenutoj vjetru, a ve a prema strani koja se nalazi u zavjetrini. Kod li ara je obrnuto. Drve e u stanju sklopa uvijek je uop e punodrvnije tj. najvi e relativno deblje nego drve e na osami, ije debljina stabla naglo opada idu i navi e (mi orepast oblik debla). Uticaj vjeta na korijen drve a. ± Uticaj vjetra na nadzemne dijelove drve a, naro ito na oblik kro nje ogleda se i na obliku korijena. Stabla, nalaze i se pod stalnim uticajem vjetrova te e da obrazuju to sna niji i dublji sistem korijena. Stabla koja su stalno izlo ena uticaju vjetrova koji pu u samo s jedne strane, razvijaju jednostran sistem korijena. Usljed vjetra, stablo se klati, i time izazva pomjeranje itavog sistema korijena, to izaziva negativan uticaj. Na pjeskovitom zemlji tu vjetar odnosi estice zemlje, koja se nalazi oko korijena i na taj na in izla e itavu biljku opasnosti da se sasu i. Podjela vjetrova u Bosni i Hercegovini. Dolaze uglavnom iz zapadnog pravca. Najvetrovitija su planinska uzvi enja. Vjetrolomi i vjetroizvale. Kada zra ne mase, koje se kre u velikom brzinom nai u na umu, usljed otpora koji im pru aju stabla i uma kao cjelina, one ili upaju stabla zajedno i sa korijenom iz zemlje i obaraju ih ili im

lome nadzemne dijelove. Prva pojava se naziva vjetroizvalom, a druga vjetrolom. Vjetroizvale nastaju ako je momenat obrtanja koji izaziva vjetar svojim uticajem na kro nju stabla ve i od sile ukr tanja stabla korijenom za zemlji te. Vjetrolom nastaje ako je momenat obrtanja vrlo veliki, a stablo je istovremeno sna nim sistemom korijena vrlo vrsto spojeno sa podlogom. Vjetroizvale su e a pojava u umama vrsta drve a koje imaju povr inski, tanjirast sistem korijena bez ile sr anice. Nasuprot tome u umama vrsta drve a koje imaju sna an sistem korijena i ilu sr anicu koja duboko prodire u zemlji te, redovno se de avaju vjetrolomi. Opasnost od vjetroizvala i vjetroloma u mnogome ovisi o visini stabla i utoliko je ve a to su ona vi a. Navedenim tetama su najvi e izlo ena stabla koja se iznenada poslije istih sje a na u na ivici ume.Stabla u unutra njosti ume za ti uju se me usobno. Odnos umskog drve a prema vjetru. Razli ita je otpornost pojedinih vrsta drve a na vjetar i ona ovisi, prije svega o anatomskoj gra i i o tehnolo kim svojstvima drveta, zatim o tome jeli drvo smrznuto i nosi li na sebi teret snijega i leda. Kod ostalih jednakih uvjeta sredine li ari su otporniji od etinara. Uticaj ume na vjetar. ± Kad horizontalni vjetar udari na ivicu ume, tu se zrak mora zaustaviti i vjetar biva prisiljen da se penje. Iza ume on opet pada i uskoro dostigne svoju snagu sa vjetrovite strane. uma se pona a kao prepreka koja smanjuje brzinu i mijenja kretanje zra nih masa nad zemlji tem. Na kojem odstojanju od ivice ume prestaje kretanje zra nih masa koje su prodrle u umu, zavisi od gustine ume visine i oblika (forme ume).Vjetar ve inom preska e umu. Osvrt na vjetar kao inioca u gospodarenju umama: umsko-gospodarske mjere ja anja za tite od vjetra treba upraviti u prvom redu na ona mjesta na kojima treba o ekivati trajne uticaje vjetra, dakle na ivice ume i sastojine, vjetru izlo ene padine i glavice. Korisni i tetni uticaji vjetra. Koristan uticaj vjetra o ituje se ovako: a)Razno enje polenovih zrnaca za vrijeme cvjetanja drve a vjetar pospje uje oplodnju; b)Raznose i plodove i sjeme pogoduje podmla ivanju uma; c)U vezi sa izmjenom vla nog i suhog zraka u vla nim polo ajima prije i rast mahovine po drve u; d)Mije aju i topli i hladniji zrak vjetar sprje ava ugibanja zbog mrazeva; e)Mije a listinac raznih vrsta drve a u mje ovitim sastojinama; f)Pospje uje transpiraciju drve a; g)Blagi vjetar pospje uje fotosintezu, odnose i proizvedeni kiseonik koji se nakupio u samom procesu. tetan uticaj vjetra o ituje se ovako: a)Vjetar pospje uje irenje umskih po ara; b)Stalno odnosi u anj s istaknutih polo aja, pa tlo brzo slabi, naglo se su i i stvrdnjava; c)Ja i vjetar pospje uje prekomjernu evaporaciju; d)Ja i vjetrovi znatno poja avaju transpiraciju; e)Jaki vjetrovi pospje uju deflaciju (razno enje zemlje) f)Uni tava tek presa ene sadnice; g)Jaki i hladni vjetrovi sni avaju temperaturu; h)Jaki vjetrovi mogu izvaliti odrasla stabla zajedno sa ilama.

SKUPNO DJELOVANJE KLIMATKSIH FAKTORA
Klima ili podneblje, sa biolo kog gledi ta, jeste skup svih stanja i promjena u atmosferi koji neposredno ili posredno uti u na ivot organizama, njihovih zajednica i na njihov razvitak. Klimatologija prou ava i tuma i prosje no stanje atmosfere na temelju pojedina nih meteorolo kih mjerenja, numeri ki i grafi ki izvedenih podataka. Meteorologija prou ava zakonitosti pojedinih stanja atmosfere. Bioklimatologija istra uje uticaj klime na ivu prirodu. Makroklima je klima velikih prostora. Mikroklimatologija ispituje klimu malih prostora. Sve to omogu uje da se utvrde klimatska podru ija. Makroklima se mijenja. Uglavnom na sjevernoj polulopti, naro ito zimi; utvr eno je da su valovi temperature pli i, tj. da su zime toplije, a ljeta hladnija i bez podataka o temepraturi zraka, to se zatopljenje o ituje u ovim pojavama: smanjivanjem ledenjaka na visokim planinama (Alpe) i polarnog leda u arti kom moru. Karakter klime odre uju ovi njeni elementi: radijacija sunca, pritisak zraka, vjetar, temperatura i vlaga zraka; oborine i naoblaka; radioaktivnost i elektricitet atmosfere. Ali karakter klime nekog podru ija zapravo je posljedica raznolikosti zemlje i toplinske energije sunca (solarna klima). Uzroci modificiranja klime jesu ovi: nejednako zagrijavanje kopna i mora, ravnica, dolina i planina, gola i obrasla zemlji ta, vla na i suha tla i sl. Pod uticajem temeprature, oborine i vlage zraka, klima je humidna kada je koli ina oborina ve a nego to se mo e ispariti vode; suvi ak oti e preko podzemnih tokova u rijeke i potoke. U obratnim okolnostima, klima je aridna i u prelazima semihumidna i semiaridna. Dakle : sa stanovi ta razmatranja problematike o rasprostranjenosti i razvitku vegetacije, faktori klime, i op enito ekolo ki faktori mogu se me usobno nadomjestiti, oja ati, oslabiti i nadopuniti. U vezi s tom injenicom Rubel je nadomjestljivost ekolo kih faktora ukratko prikazao u ovih est grupa: a)Klimatski se faktori nadomje tavaju drugim faktorima, b)Edafski faktori drugim edafskim faktorima, c)Biotski faktori drugim biotskim faktorima, d)Klimatski fatori edafskim faktorima i obratno, e)Klimatski faktori biotskim, i obratno, f)Edafski faktori biotskim i obratno. Sinteza faktora klime nastoji se izraziti odnosom bitnih njenih elemenata, npr. na temelju odnosa koli ine oborina i temperature. To su tzv. klimatski indeksi. Langov ki ni faktor (Kf) je koeficijent srednje godi nje sume oborina (O) u mm i srednje godi nje temperature u oC (T):

Kf =

ako je: Kf ½ 40 Kf = 40-60 Kf = 60 -80 Kf = 80-160 Kf ¾ 160 klima je aridna klima je semiaridna klima je smihumidna klima je humidna klima je seperhumidna

Sastojinska klima je mikroklima u sastojinama umske vegetacije. Makar je pod sna nim uticajem makroklime, regionalne klime i lokalne klime, klima u umi drug ija nego izvan nje. Svaka sastojinska klima ima svoju makroklimu. I gotovo svako drvo u sastojini svoju. Razli ita je makroklima u sastojinama heliofita i sciofita. I u sastojinama etinara i li ara , s obzirom na gusto u njihovih kro anja i sklopa; razli ita u istim i raznim mje ovitim sastojinama, u gu im i rje im, u mla im u starijim, u jednoslojnim, dvoslojnim, skupinastim i preobornim sastojinama. Mikroklima se mijenja s uzraslo u sastojine ili pojedinih skupina drve a: u doba neobraslog podmlatka, u doba kad se kro nje sklope i u doba kad se sklop prorje uje. U svakoj sastojini postoje tri sloja mikroklime: u sloju kro anja, debla i pri tlu: k tomu i etvrti sloj, u tlu, a i taj ima razli ite podslojeve pedoklime. Budu i da je uma faktor klime, klima sastojinske atmosfere i pedosfere mo e se mjenjati posredstvo sklopa i korijenja.

UMA I ELEKTRICITET
Elektricitet koji se prazni putem munje izme u oblaka i zemlje u nekim podru jima ima znatan uticaj na ivot ume. Munja udara u stabla ostavljaju i dublji ili pli i trag od vrha do podno ija stabla. Ponekad dolazi do kidanja drvnih vlakana du cijelog stabla. U zraku postoji prirodno elektri no polje, a jakost mi se izra ava elektri nim potencijalom ili padom potencijala. Na povr ini zemlje pad potencijala za lijepa vremena iznosi u prosjeku 130V/m. Nosioci elektri nih naboja su ioni. Zbog posojanja iona u atmosferi, zrak nije idealan izolator. Prema tome, procesi koji podr avaju stalne elektri ne naboje zra nog elektriciteta, meteorolo ke su prirode.Elektri ni procesi u kumulonimbusu dovode do koncentracije znatnih koli ina elektriciteta u pjedinim dijelovima oblaka, to dovodi velikih razlika napetosti unutar i izvan oblaka. Kada razlika napetosti prije e stanovitu granicu, dolazi do pra njenja, tj. elektri ne iskre, te popratnih akusti nih i opti kih pojava, poznatih pod imenom grmljavina, a sam elektri na iskra se zove munja. Najobi nija munja je linijska munja, kada iskra preska e u prelomnoj liniji. Plo na munja nastaje kada se kratkotrajno i sitno izbijanje zbiva unutar oblaka na mnogo mjesta odjednom. Rijetka je munja u obliku kugle ± kuglasta munja i munja u obliku sitnih kuglica. Munja mo e nastati unutar oblaka, izme u oblaka i povr ine zemlje; tad se zove grom. Munja naj e e udara u visoka stabla sa iljastim kro njama, te ona sa suhim vrhovima i suhim granama ije je korijenje duboko u vla noj i mokroj zemlji. Rijetko udara u okrugle zelene kro nje stabla, nego ih zaobilazi i udara u deblo kro nje. Sve vrste nisu u jednakoj mjeri ugro ene od udarca munje. U jako podlo ne ubrajamo: topla, hrast, vrba, brijest, smr a, jela, ari , borovi. U umjereno podlo ne ubrajamo: pitomi kesten, lipa, tre nja, obi ni orah. U manje podlo ne ubrajamo: javor, bukva, obi ni grab, joha, breza, divlji kesten. Ako munja opali i iglice, etinari odmah ugibaju, dok li ari postepeno. Grom udar e e u izolirana stabla nego u stabla u umskom kompleksu. Protiv direktnog udara munje u stabla nema nikakve metode ni sredstva odbrane. Ali postoje preventive mjere borbe koje govore da bi se tete od groma svele na minimum, jeste da se u podru jima ugro enim od groma izbjegava ostavljanje izoliranih stabala ili sjemenjaka i da se poja a udio vrsta drve a koje su manje izlo ene udarima munje.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->