SEMINAR ZA PROFESORE MATEMATIKE SREDNJIH ŠKOLA

TUZLANSKOG KANTONA
ORMANICA, 20.01.2010.
UDRU
µ
ZENJEMATEMATI
µ
CARATUZLANSKOGKANTONA
Zlatni presjek i konstrukcija pravilnog petougla
Robert Onodi, prof. Pedagoški zavod Tuzla
Recenzenti udµzbenika Matematika za osmi razred osnovne škole su postavili
dva opreµcna zahtjeva pred autore. Nastavni plan i program je predvidio
da se obradi konstrukcija pravilnog petougla. Kao autori smo se odluµcili
da prikaµzemo postupak konstrukcije bez izvo†enja dokaza. Jedan od recen-
zenata je smatrao da je potrebno obraditi i dokaz konstrukcije, dok je drugi
smatrao, da je zbog sloµzenosti konstrukcije, potrebno kompletnu konstrukciju
izostaviti. Pokazuje se da je naš metod bio ispravan.
Dokaz konstrukcije pravilnog petougla se moµze obraditi na µcasovima do-
datne nastave. Osim povjesnog pregleda u ovom radu je još ukazano i na
vezu konstrukcije sa zlatnim presjekom.
Posebno znaµcajni u antiµckom periodu su bili petougli i zvjezdasti petougli,
poligoni koji nastaju spajanjem svake druge taµcke pri podjeli kruga na pet
jednakih dijelova. Zvjezdastompetouglu - pentagramu (grµcki :it c¸jcjjo·
- pet linija) od tih vremena do današnjih dana pridavano je znaµcajno sim-
boliµcko znaµcenje (µcetiri elementa zemlja, zrak, vatra i voda te duh). Brojne
drµzave na svojim zastavama i grbovima koriste petokraku zvijezdu kao sim-
bol, u raznim bojama. Zlatna petokraka zvijezda je povezana s vojskom.
Grci su pentagram preuzeli od starijih civilizacija.
Slika 1. Pentagram kroz periode (Mezopotamija 2700. god. p.n.e.,
Babilon 900. god. p.n.e., Mysia 400. god. p.n.e., Grµcka 300. god. p.n.e.)
Pretpostavlja se da su nesamjerljive duµzine prvo uoµcene upravo na geometri-
jskim odnosima unutar petougla a tek kasnije na jednostavnijim konstruk-
cijama (dijagonala i stranica kvadrata). Prva potpuna analiza konstrukcije
petougla veµze se upravo za period Starogrµcke civilizacije.
ii
U drugoj knjizi Elementi Euklid uvodi podjelu duµzi tako da su površine,
pravougaonika µcije su stranice cijela duµz i jedan odsjeµcak i kvadrata µcija je
stranica drugi odsjeµcak, jednake.
Slika 2. Kvadrat i pravougaonik jednake površine
Cijelu duµz ¹1 oznaµcimo sa c. Taµcka C dijeli duµz na dva odsjeµcka r i
c r. Prema uvjetu podjele je
c (c r) = r
2
odnosno
c : r = r : (c r).
Dakle, taµcka C dijeli duµz ¹1 tako da se cijela duµz odnosi prema ve´cem dijelu
kao ve´ci dio prema manjem dijelu. Ova podjela duµzi naziva se podjela duµzi
u zlatnom presjeku.
Pokaµzimo vezu izme†u zlatnog presjeka i konstrukcije pravilnog petougla
koju je uoµcio Euklid.
Posmatrajmo pravilan petougao ¹1C11 upisan u kruµznicu. Tetive ¹C,
¹1 i C1 su dijagonale a taµcka 1 presjek dijagonala C1 i ¹1. Uglovi
^C¹1 = ^1C1 = ^¹C1
iii
su jednaki kao uglovi nad jednakim tetivama. Na osnovu ovoga zakljuµcujemo
da je trougao ¹C1 jednakokraki sa uglovima na osnovici dvostruko ve´cim
od tre´ceg ugla.
Slika 3. Zlatni presjek upravilnom petouglu
Konstrukcija pravilnog petougla se svodi na mogu´cnost konstrukcije jed-
nakokrakog trougla sa uglovima na osnovici 72

i tre´cim uglom 36

. Ovu
konstrukciju je mogu´ce izvesti algebarski. Simetrala ugla ¹C1 sijeµce krak
¹1 u taµcki 1. Trouglovi ¹C1 i 1C1 imaju po dva jednaka ugla pa
su oni sliµcni i ^C1¹ = ^11C. Trougao ¹C1 tako†er je jednakokrak
jer ^¹C1 = ^C¹1. Osnovicu trougla ¹C1 obiljeµzimo sa r pa je C1 =
C1 = ¹1 = r. Krak ¹C obiljeµzimo sa d. Iz sliµcnosti je
¹C : C1 = C1 : 11
odnosno nakon zamjene ¹C = ¹1 i C1 = ¹1
¹1 : ¹1 = ¹1 : 11 .
Dakle problem se svodi na podjelu duµzi ¹1 na dva dijela tako se cijela
duµz odnosi prema ve´cem dijelu kao ve´ci dio prema manjem dijelu. Zamjenom
oznaka imamo
d : r = r : (d r).
to jest
r
2
+ dr d
2
= 0.
iv
Rješenje kvadratne jednaµcine je
r
1;2
=
d
p
d
2
+ 4d
2
2
r
1;2
= d
1
p
5
2
a pozitivno rješenje koje imam smisla
r = d
p
5 1
2
je ve´ci dio duµzi d pri podjeli zlatnim presjekom.
Kako je ugao ^C¹1 =
2:
10
= 36

to je r stranica pravilnog desetougla
upisanog u kruµznicu polupreµcnika d.
Slika 4. Konstrukcija desetougla
v
Klaudius Ptolomej (1`c·oto. to`jcto.; 83. – 161. n.e.), bio je
grµcki ili egipatski matematiµcar, geograf, astronom i astrolog koji je µzivio u
Rimskom Egiptu. Ro†en je u Tebaidi u gradu zvanom Ptolemais Hermiasov,
a umro u Aleksandriji.
Ptolomej je napisao nekoliko znanstvenih rasprava, od kojih je rasprava
koja je danas poznata kao Almagest (na grµckom, H `¸c`j n·tc¸t., "Ve-
lika rasprava", izvorno `cojjcttij n·tc¸t., "Matematiµcka rasprava")
odigrala znaµcajnu ulogu u razvoju znanosti a posebno matematike. Kon-
strukcija pravilnog petougla koja je ovdje navedena prvi put je objavljena u
ovom djelu.
Ideja konstrukcije je u tome da se stranica pravilnog petougla :
5
izrazi
preko polupreµcnika opisane kruµznice.
Neka je dijagonala pravilnog petougla d = c polupreµcnik opisane kruµznice
sa centrom u ¹. Tada je oµcigledno C1 = r = :
10
jer je ^C¹1 =
360
o
10
= 36
o
.
Za stranicu petougla vrijedi CG = CH + HG = 2CH gdje je CH visina iz
tjemena C jednakokrakog trougla C11.
Za katete pravouglog trougla ¹HC vrijedi
¹H =
c :
10
2
+ :
10
=
c + :
10
2
CH
2
= c
2
¹H
2
= c
2

c + :
10
2

2
=
3c
2
2c:
10
:
2
10
4
.
Kako je
:
2
10
+ c:
10
c
2
= 0
dobijamo
CH
2
=
c
2
+ :
2
10
4
.
Stranica pravilnog petougla je
:
5
= CG = 2CH =
q
c
2
+ :
2
10
što odgovara jednakosti
:
2
5
= c
2
+ :
2
10
vi
Slika 5. Analiza Ptolomejeve konstrukcije pravilnog petougla
Na osnovu ovoga moµzemo izvršiti konstrukciju pravilnog petougla upisnog
u krug polupreµcnika c i središta C.
Slika 6. Ptolomejeva konstrukcija pravilnog petougla
vii
Prvo povlaµcimo polupreµcnik ¹1 i u taµcki C podiµzemo normalu do pres-
jeka sa kruµznicom u taµcki C. Neka je taµcka 1 sredina polupreµcnika ¹C.
Hipotenuza C1 u pravouglom trouglu C1C ima duµzinu
C1 =
r
c
2
+

c
2

2
=
p
5
2
c.
Kruµznica polupreµcnika 1C sa centrom u C sijeµce duµz C1 u taµcki 1. Sada
je na osnovu konstrukcije
C1 = 11 1C = 1C 1C =
p
5
2
c
c
2
=
p
5 1
2
c = :
10
.
Za pravougli trougao CC1 na osnovu Pitagorine teoreme imamo
C1 =
q
c
2
+ :
2
10
= :
5
.
Kruµznica polupreµcnika C1 i središta u taµcki C sijeµce polaznu kruµznicu u
taµckama l i \ koje su zajedno sa taµckom C tjemena pravilnog petougla.
Literatura
[1] B. Bold, Famous Problems of Geometry and How to Solve Them, New
York: Dover, 1982.
[2] R. Hartshorne, Geometry Euclid and Beyond, Springer, New York,
2000.
[3] T. L. Heath, A Manual of Greek Mathematics, Oxford, Clarendon
Press, 1931.
[4] K. Hofstetter, Another 5-step division of a segment in the golden
section, Forum Geom., 4, 2004.
[5] Z. Luµci´c, Ogledi iz istorije antiµcke geometrije, Sl. glasnik, Beograd,
2009.
[6] J. S. Madachy, Madachy’s Mathematical Recreations, New York, Dover,
1979.
[7] G. E. Martin, Geometric Constructions, Springer-Verlag, New York,
1998.
[8] Ð. Paunovi´c, Pravilni poligoni, Društvo matematiµcara Srbije, Beograd,
2006.

n.e. Grci su pentagram preuzeli od starijih civilizacija. Babilon 900. p... p. Posebno znaµ ajni u antiµ kom periodu su bili petougli i zvjezdasti petougli. god. p. c c poligoni koji nastaju spajanjem svake druge taµ ke pri podjeli kruga na pet c jednakih dijelova. Osim povjesnog pregleda u ovom radu je još ukazano i na vezu konstrukcije sa zlatnim presjekom.pet linija) od tih vremena do današ njih dana pridavano je znaµ ajno simc boliµ ko znaµ enje (µ etiri elementa zemlja.e. Prva potpuna analiza konstrukcije petougla veµ e se upravo za period Starogrµ ke civilizacije. Zlatna petokraka zvijezda je povezana s vojskom.Recenzenti udµ benika Matematika za osmi razred osnovne š z kole su postavili dva opreµ na zahtjeva pred autore.) c Pretpostavlja se da su nesamjerljive duµ ine prvo uoµ ene upravo na geometriz c jskim odnosima unutar petougla a tek kasnije na jednostavnijim konstrukcijama (dijagonala i stranica kvadrata). Brojne c c c drµ ave na svojim zastavama i grbovima koriste petokraku zvijezdu kao simz bol. u raznim bojama. da je zbog sloµ enosti konstrukcije.n. god. Grµ ka 300. Pentagram kroz periode (Mezopotamija 2700.n.e. zrak. Pokazuje se da je naš metod bio ispravan. Slika 1. potrebno kompletnu konstrukciju z izostaviti. dok je drugi smatrao. Mysia 400. Jedan od recenz zenata je smatrao da je potrebno obraditi i dokaz konstrukcije. vatra i voda te duh). Nastavni plan i program je predvidio c da se obradi konstrukcija pravilnog petougla.e. Zvjezdastom petouglu .n. p.. god. Kao autori smo se odluµ ili c da prikaµ emo postupak konstrukcije bez izvo†enja dokaza. god. z c . Dokaz konstrukcije pravilnog petougla se moµ e obraditi na µ asovima doz c datne nastave.pentagramu (grµ ki " c .

taµ ka C dijeli duµ AB tako da se cijela duµ odnosi prema ve´ em dijelu c z z c kao ve´ i dio prema manjem dijelu. Pokaµ imo vezu izme†u zlatnog presjeka i konstrukcije pravilnog petougla z koju je uoµ io Euklid. Ova podjela duµ i naziva se podjela duµ i c z z u zlatnom presjeku.ii U drugoj knjizi Elementi Euklid uvodi podjelu duµ i tako da su površ z ine. Taµ ka C dijeli duµ na dva odsjeµ ka x i z c c z c x. Prema uvjetu podjele je a (a odnosno a : x = x : (a x). c Posmatrajmo pravilan petougao ABCDE upisan u kruµ nicu. z AD i CE su dijagonale a taµ ka F presjek dijagonala CE i AD. pravougaonika µ ije su stranice cijela duµ i jedan odsjeµ ak i kvadrata µ ija je c z c c stranica drugi odsjeµ ak. Dakle. Kvadrat i pravougaonik jednake površ ine a Cijelu duµ AB oznaµ imo sa a. Tetive AC. c Slika 2. Uglovi c ^CAD = ^ECD = ^ACE x) = x2 . jednake.

Zlatni presjek upravilnom petouglu Konstrukcija pravilnog petougla se svodi na mogu´ nost konstrukcije jedc nakokrakog trougla sa uglovima na osnovici 72 i tre´ im uglom 36 . Ovu c konstrukciju je mogu´ e izvesti algebarski. Iz sliµ nosti je z c AC : CD = CD : DF odnosno nakon zamjene AC = AD i CD = AF AD : AF = AF : DF . Na osnovu ovoga zakljuµ ujemo c da je trougao ACD jednakokraki sa uglovima na osnovici dvostruko ve´ im c od tre´ eg ugla. Krak AC obiljeµ imo sa d.iii su jednaki kao uglovi nad jednakim tetivama. c Slika 3. . Trouglovi ACD i F CD imaju po dva jednaka ugla pa c su oni sliµ ni i ^CDA = ^DF C. Trougao ACF tako†er je jednakokrak c jer ^ACF = ^CAF: Osnovicu trougla ACD obiljeµ imo sa x pa je CD = z CF = AF = x. Dakle problem se svodi na podjelu duµ i AD na dva dijela tako se cijela z duµ odnosi prema ve´ em dijelu kao ve´ i dio prema manjem dijelu. Zamjenom z c c oznaka imamo d : x = x : (d x). Simetrala ugla ACD sijeµ e krak c c AD u taµ ki F . to jest x2 + dx d2 = 0.

iv Rješ enje kvadratne jednaµ ine je c x1.2 = d d 1 2 p d2 + 4d2 2 p 5 a pozitivno rješ enje koje imam smisla p x=d 5 1 2 je ve´ i dio duµ i d pri podjeli zlatnim presjekom. z c Slika 4. Konstrukcija desetougla .2 = x1. c z 2 = 36 to je x stranica pravilnog desetougla Kako je ugao ^CAD = 10 upisanog u kruµ nicu polupreµ nika d.

Ideja konstrukcije je u tome da se stranica pravilnog petougla s5 izrazi preko polupreµ nika opisane kruµ nice. – 161. Tada je oµ igledno CD = x = s10 jer je ^CAD = c 10 Za stranicu petougla vrijedi CG = CH + HG = 2CH gdje je CH visina iz tjemena C jednakokrakog trougla CF D. c z Neka je dijagonala pravilnog petougla d = a polupreµ nik opisane kruµ nice c z 360o = 36o . a umro u Aleksandriji. 83. "Velika rasprava". bio je grµ ki ili egipatski matematiµ ar. CH = 4 Stranica pravilnog petougla je q s5 = CG = 2CH = a2 + s2 10 š odgovara jednakosti to s 2 = a2 + s 2 5 10 . sa centrom u A. geograf. od kojih je rasprava koja je danas poznata kao Almagest (na grµ kom.v Klaudius Ptolomej (K & " &. izvorno M u &. s2 + as10 10 dobijamo 2 a2 = 0 a2 + s 2 10 . Ro†en je u Tebaidi u gradu zvanom Ptolemais Hermiasov.e. Konc strukcija pravilnog petougla koja je ovdje navedena prvi put je objavljena u ovom djelu.). Ptolomej je napisao nekoliko znanstvenih rasprava. H M "y c u &. astronom i astrolog koji je µ ivio u c c z Rimskom Egiptu. n. Za katete pravouglog trougla AHC vrijedi AH = a 2 s10 + s10 = a + s10 2 a + s10 2 2 CH 2 = a2 Kako je AH 2 = a2 = 3a2 2as10 4 s2 10 . "Matematiµ ka rasprava") c odigrala znaµ ajnu ulogu u razvoju znanosti a posebno matematike.

Analiza Ptolomejeve konstrukcije pravilnog petougla Na osnovu ovoga moµ emo izvrš konstrukciju pravilnog petougla upisnog z iti u krug polupreµ nika a i središ O. Ptolomejeva konstrukcija pravilnog petougla . c ta Slika 6.vi Slika 5.

New York. 4. Madachy. [6] J. Ogledi iz istorije antiµ cc cke geometrije. Clarendon Press. glasnik. Geometric Constructions. Geometry Euclid and Beyond. Beograd. Paunovi´ . Dover. Bold. Sada z c c z c je na osnovu konstrukcije p p 5 5 1 a OE = DE DO = DC DO = a = a = s10 . Hartshorne. Hofstetter. Another 5-step division of a segment in the golden section. New York. Springer-Verlag. z c c c Hipotenuza CD u pravouglom trouglu CDO ima duµ inu z r p a 2 5 2+ a: CD = a = 2 2 Kruµ nica polupreµ nika DC sa centrom u O sijeµ e duµ OB u taµ ki E. 2000. Madachy’ Mathematical Recreations. 1931. 2009. Neka je taµ ka D sredina polupreµ nika AO. Pravilni poligoni.vii Prvo povlaµ imo polupreµ nik AB i u taµ ki O podiµ emo normalu do presc c c z jeka sa kruµ nicom u taµ ki C. 1982. Beograd. [8] Ð. New York: Dover. [2] R. New York. [5] Z. c tvo c 2006. Druš matematiµ ara Srbije. Springer. [3] T. Forum Geom. A Manual of Greek Mathematics. Sl. c c Literatura [1] B. . 1998. E. L. 2004. s 1979. S.. Luµ i´ . Oxford. Heath. [4] K. Martin. [7] G. 2 2 2 Za pravougli trougao COE na osnovu Pitagorine teoreme imamo q CE = a2 + s2 = s5 : 10 Kruµ nica polupreµ nika CE i središ u taµ ki C sijeµ e polaznu kruµ nicu u z c ta c c z taµ kama U i V koje su zajedno sa taµ kom C tjemena pravilnog petougla. Famous Problems of Geometry and How to Solve Them.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful