IZDAVAC~

"Dorn suunpcd.d. Bibliotcka
TEK()VINE Eclicija SVJEDO(:E\_i!\

Zcnica

ge

GLAVJ\! I O])(;OYORNI UREDNIK Hazim Alemadzi: RECENZENTI

brigadni genera! Sefer Halilori« general Rasim Delic
Jimf dr. Enes Pelidija prof dr. Mujo Dcmirovic
STRUC:Nl I TEHNl(:KI

SARADNlCI Mustaj{:J Borouic Sadile Klinic

r
I I

Zeijko Grubesic '------------01' - Karalogizacija u publikaciji !l:aCionalna, i un,iverzitetska bihhntcka llosnc i Hcrccgovine. Sarajevo H21.16:) JU97.(1)-9i 3'i'iO 12('4')"'.6)" 1992,1 99'i" (0'12 1 DREKOVIC.

.. ------. -

---,

K

I

Ramiz l obrucu : krajisniri i bcrccgovci u borb: na dva front a Ramiz Drckovir - Zcnic« : Dorn stamoe. 200·1. . XXV 'i'JO str. : ilustr : 2~ ern
Historija sumnj« iii sumnja u historiiu Akmadzic. SIr. V-Xl - BilJdka 0 .uuoru - llihllografiJJ str, ,6~ ISHf\ 9l)'iH-~2-102-X Huzim str ,""

l

COIlISS.llH-1D L.. .. _ , Na oxnovu Hcrcegovinc

12'7221 H2 _ Millistarstva Zakona

----olml/.ol·'lI1ja.

--,~,----."--.--.----

misljcnja
](1.

naukr

kulturt

j

sporta

l-cdcracijc spad.r
1I

Bosuv

i iz

11m;: 02-1 'i.-,,'7H,()2

(lei 12. 11. 2()02. godinc.
na proIl1el pruizl'Olla

ova knjiga i usluga

proizvode

('Iana 19. tacka

CIporczu

nil (iji se proIllel ne placa

pore! na promct

proizvoda ISS!\' 1)1);8-42-102-X

dijeJom SRJ", 0 formiranju RS (RSN) i. odJuke 0 ostajanju srpskog naroda u zajednickoj drzavi )ugosJaviji. Sve ove odJuke i propisi provode se u praksi, bez obzira na nacin provodenja.

tiz:

ii1Z
ska

t

~

Raspad komandi i jedinica JNA i vojna situacija u BiH
Do pocetka disolucije Jugoslavije, u Socijalistickoj Republici Bosni i Hercegovini jedina vojna sila bile su Oruzane snage SFRJ, a po vazecern lJstavu iz 1974. godine cinile su ih JNA, jedinice ''I( (aktivne), "13" (borbene) i "R" (rezervne) klasifikacije, te Teritorijalna odbrana (TO). Osnovni zadatak im jc bio "stititi nezavisnost, suverenitet, teritorijalnu cjelokupnost, Ustavom urvrdeno drustveno uredenje i izvrsavanje obaveza koje proisticu iz mcdunarodnih obavcza SFRJ u odbrani mira i bezbjednosti u svijetu", Sastav komandi i jedinica u Bosni i Hercegovini, posebno od druge polovine ]991. godine do aprila ]992. god inc bio je promjenjiv, a to je diktirala vojno-politicka situacija u Bosni i Hercegovini i Hrvatsko], Prema saznanjima odredenih sluzbi Armije BiH, dostupnim podacima i dokumentima, raspored jedinica i komandi JNA (VRS) u Bosni i Hercegovini bio jt sljedeci. U Sarajevu: Komanda 4. korpusa sa pristapskim jedinicama, 49. motorizirana brigada (mtbr), 4. oklopni bataljon (okb), -i.mjcsoviti protivoklopni artiljerijski divizion (rnpoad), 4. laki artiljerijski divizion PVO (lad PVO) , 4. inzenjerijski bataljon (inzb), 501. bataljon AllHO (bABHO), 288. bataljon Vojne policije (bVP), diverzantski odred, 346. laki artiljerijski puk PVO (lap PVO), 4. artiljcrijski divizion VER (ad). Pored ovih komandi i jedinica u glavnom gradu BiH nalazio se i Centar vojnih skola KoV "general armijc Kosta Nad", 351. puk veze (pv) i 240. srcdnji samohodni raketni puk PVO (ssrp). U Visokom se nalazio 4 rnjesoviti protivoklopni artiljerijski puk (mpoap) i 76. motorizirani puk (mtp), u Kiseljaku 4. mjesoviti artilierijski puk (map), a u Rajlovcu Vazduhoplovna tehnicka akademija, 130. Vazduhoplovna baza (VB) i TRZ "Orao". U Mostaru se nalazila 10. motorizirana brigada, zatim 171. vazduhoplovna baza (VB), Lovacko bombarderski puk, helikopterski puk, Vojna gimnazija "Marsal Tito", 819 tehnicka baza (TB) i 901. intendantska baza (InB). Na prostoru Doboja nalazili su se 6. motorizirana brigada i 222. mjesoviti artiljerijski puk (map), potom komanda 11. partizanske divizije (partd) sa pristapskirn jedinicama i 19. patizanska brigada (partbr) iz sastava te divizi]e. U oblizno] Derventi bila je smjestena 327. motorizirana brigada (mtbr) i 18. partizanska brigada iz sastava 11. partizanske divizije stacionirane u Doboju.

JNI
nal div PVI ski brio zar jed obj tril ka rizi

51.
49' bri jsk (m pic

ba:
22: bri

31'
bri Bil

SF] uk po

26

U njoj je bilo siediste 5. 740. korpusa JNA sa pristapskim jedinicama. divizije a u Bijeljini Komanda 38. 223. brdska brigada (bbr) . godine donosi odluku 0 ukljucivanju dobrovoljaea u jNA. puk . dok su u Bihacu bili staeionirani 1. 589 raketno-artiljerijska brigada (rabr). laki artiljerijski divizion PVO (lardPVO) i 454. i 16. brd- ii . inzenjerijski bataljon. partizanske divizijc i 317. zavod (TRZ) . te 11. 329 oklopna brigada (Okbr). oklopni puk. 5.rui. motorizirane brigade i 22. 993. 5. tehnicka baza. motorizovana brigada. partizanska brigada. disrributivni eentar (DC). Banja Luka bila je krcata ljudstvorn i tehnikom . u Trebinju se nalazio 590. 93. 1. komanda ID. puk ABHO. u HadziCima 36D. inzenjerijski bataljon. motorizirana brigada. i no. 5.m le) tak :lID iz 1ge hrigada Centar Bosanske krajine. 904. mtesoviti artiljerijski puk. inzenjerijski hataljon. a po tom u BiB. U Prijedoru se nalazila 343. vazduhoplovna baza (VB). partd. 262. 17. marta 1992. avijaeijski puk. vojne 27 . 17.nj. 5. motorizirana brigada. 5. 293. sanitetski Nastavni centar i 472 brigad~ mornaricko desantne pjesadije. pozadinske baze i [edinice. eci: no-ok(lad ~88. diverzantski odred. Nastavni centar oklopnih jedinica (NC OJ). tehnicka baza. korpusa sa pristapskim [edinicama. Han Pijesku 2](].ketJap) lap). 92. 4 ---+ raziia prosrijski skim izno] zans- lIobilizocija srpsklh d. hataljon tehnicke sluzbe i 734.INA.di i zne. 978 inZenjerijska baza (LnB) i 741. partizans- ska hrigada i u Foci 19 partizanska Iiksazrna. 820. i 4. 5. Do 19. U Zeniei je staeioniran inZenjerijski poligon i Tehnicki remontni 6D3. bataljon vojne polieije. 200. bataljon VOJIN (bVOJIN). inZenjerijski puk (inzp). mjesoviti protivoklopni artiljerijski puk (mpoap). IRA \ Zbog slabog odziva regruta u vrueme raspadaJugoslavije. 17. bataljon vojne policije. 5.brovoljoc. 2 ceta VOJIN (na Okresanici na Majevici). tnzeniertisk! bataljon. Predsjednistvo SFRJ u svojstvu vrhovne komande OS.1a u U Travniku su bile 428. VTRK "Kosmos". Pored ovih jediniea u Tuzli su bili stacionirani jos 399. 17.okp. Tu se nalazila 16. SnO. partizanske brigade iz sastava 38. u Capljini Auto-nastavni ccntar i u BileCi Skola rezervnih oficira pjesadije. Na jugu BiH. U Brckom je bilo sjediSte 395. nastavni eentar . mjesoviti protivoklopni artilierijski divizion. laki artiljerijsko raketni divizion PVO. motorizirana brigada. tehnicka baza i 14. kaje najprije salje na ratista u Hrvatskoj. u julu 1991. baza ovna 497. Skolski centar oklopnih jediniea. Vazduhoplovna baza (VB) i 51. ka brigada iz sastava 1D. partizanske divizije sa pristapskim [edinicarna. godine na taj nacin komande 2. potom 171. ceta VOJIN (na pJanini Kozaraobjekat Lisina). puk veze. U Tuzli se nalazila Komanda 17.

Od avijacije stacionirane na aerodromima Bihac.900 cijevi. srednji samohodni raketni puk PVO (ssrp PVO) u rcjon Sokoca.855 cijevi kalibra preko 20 mm. mjesovitog artiljerijskog puka iz Kiseljaka se sukcesivno izmijestaju na Koran kraj Pala. gadanja i reelovne obuke. godine dolazi elo ubrzane dislokacije jedinica iz Siovenije i Hrvatske. naprimjer.. te jos preko 20 radio-relejnih cvorista. goeline. nasa drzava je bila klasicni lager borbene tehnike. kompletne jedinice i sredstva. a Karadzicev SDS sa doelatnih 17. gdje je vecinsko srpsko stanovnistvo. izrnriesta 240. 1.000 PAT-ova. Tako.M" na vozilima. odnosno ~emnih objekata na gotovo svim vecim bosanskim planinama.'~'~s~rajevu (Bosut 1 i 2).48lansera PAraketa "strela-l.2 i 3) ~ . Od artiljerije za podrsku imala je 7. t J~ Okupacijo Bosne i Hercegovine U pripremnom periodu agresije na Bosnu 1 Hercegovinu pripremljena re taktika grupiranja 1 razmjestanja jedinica .500 oruda medu kojima je 200 samohoelnih haubica 122 mm.380 "praga" kalibra 30 mm. municije i ostalih ubojnih sredstava.145 raketa "strela-Zlvl". 28 . iz Sarajeva. ali sa ciljem ponovnog osvajanja rih mjesta.Han Pijesku (Goljak 1. viezbalista i u mania mjesta..INA naoruzala sa 51. a 346. 914 cijevi PA raketa (64 borbena vozila sa raketama 9 Kl1 i 9P-115) i 145 lansera PO vodenih raketa 9 Kl1 (maljutki). koie ie . Tokom 1991. laki artiljerijski puk PVOu rejon Trebevic . lz Visokog se u selo Mokro kraj Sarajeva prebacuje 4. Tu je i oko 40 vojnih skladista sirorn BiH sa ogromnim kolicinama granata. Artiljerija je imala na raspolaganju 11. dislocira se u tamosnji bolnicki objekat zatvorenog tipa na Podromaniji kraj Sokoca. 145 haubica 155 mrn.100 oklopnih borbcnih vozila. Tuzla.000 dobrovoljaca.jahorina . Za uspjesno komandovanje na raspolaganju su im bila podzcmna komandna mjesta i centri veze u Konjicu (ARK). narocito iz urbanih sredina. naoruzanja i opreme JNA. Po tom planu se iz Lukavice. ali i iz same Bosne i Hercegovine. sa opremom i osobljem. na poligone. Banja Luka. pocetkom 1991.INA i srpskih dobrovoljaca na "zarnisljene borbene polozajc" pod izgovorom izvodenja redovnih vjezbovnih aktivnosti. 160 VBR-ova128 mm . izmjestaju sc znacajne komanele. a jedinice 4. Visokog. Mostara. 320 PATova 20/1.298 cijevi.Pale. u vrijeme pred zvanicnu agresiju na BiH. a to znaci i srpski agresori na BiH raspolagali su sa oko 600 tcnkova.. i sve do aprila 1992. dakle iz rnjesta gdje Srbi nisu Cinili vecinu.mjesoviti protivoklopni artiljerijski puk. Sto je jns znacajnijc.oblasti na prostorima BiH mobilizirale su 77. preko 2. Kiseljaka. Dio Vojne boinice iz Sarajeva. Sarajevo i Mostar na raspolaganju su imali 80 borbenih aviona i oko 50 borbenih helikoptera. 100 PO topova "ZIS" 76 mm.

INA izvrseno je uz obrazlozenje oslguranju mostarskog aerodrorna ad ustaskih jediniea i HDZove (Tudmanove) vlasti te spriecavanju medunacionalnih sukoba. izvidacka oklopna vozila. transporteri. prekoStareGradiSke. u Zagrebu. prije svega Odredu specijalne namjene . Prvu Cine iedinice UZickog.spojiti se sa snagama Kninskog korpusa i izici na Iiniju Karlobag . kao i disloka~ija drugih iedinicaJNA u Bosni i Hercegovini. Neste ranije.~ ~dine. jedinice su dovedene u istocnu Hercegovina radi agrcsije na Hrvatsku.. augusta.nacelnik Gencralstaba Oruzanih snaga SFRj. oa se radi (Uzickog) korpusa. Duz puta sam gl~.-Qpi. Mobilizirani su uglavnom Srbi i Crnogorci. U Bjelovar gdje sam sluzbovao nisarn sc mogao vratiti jer su upravo tada zatvoreni svi granicni prelazi pa i aerodrom Bosni i Hercegovini. Stoea i Nevesin' dli_elovi . oprcma i uniforme.. preko Kukanjca. kojima sc prijetilo zarvorom i gubitkom radnog miesta.\1UP iz Banje Luke. prema "'fIrVatskoj Posavini i Moslavini kreeu jedimce 5. ~ustu. 0 Dovodenje ovih korpusa . a Mostarske . hrvatski_i1_s~I~ koja. godine Generalstah JNA formirao dvije posebne grupacije: Mostarsku i Trebinjsku. Nairne. banjafuckog]or~ze Savu kraj Bosanske Gradiske i odmah stupaju ~rotiv hrvatskih snaga (Zbor narodne garde i MUP) na pravcu Hrvatska GradiSka ~. narcduje da se MUP-u RS ustupe helikopteri.}. do Okucana. Cilj Trebinjske bio je blokirati srednju Dalmaciju i izici u rejon Splita.'"u is enu SlaW@ju i usmjeravaju sc prema u ovaru i Osijeku. borbena vozila. organizirano iZTIanja Luke. mtbr.amjerom da se 2aplasi tamosnje hrvatsko stanovnistvo. jer je krajem ljeta 1':)91. a na prostare Mostara.inja su dovedeni (Podgoricko ) kor usa. naoruzanje.Virovitica. "e1ovi 3 7. Dolasku ovih jedinica. Sve starjesine koje S!l~e su prebaceni u a sluzbovali su u Hrvatskoj._s_tld_<)_g_~evala ~~ilo ~~l}j~no. Dislokocija Uiickog i Podgorickog korpuso u Hercegovinu Vee je spomenut odlazak 10. a drugu Podgorickog korpusa. pocetkom augusta. netom porusenih.Karlovac . Naravno.INApre laze DunaV. (Novosadsko' korpusa . [ediruce Uzickog i Podgorickog korpusa su dosle u istocnu Hereegovinu izmcdu 19.eti stravican prizor prilikom povratka sa kratkog godisnjeg odrnora provcdenog u Bosanskoj Krupi. 30 . L isto vrijeme iii tacno 16.s~~To je bilo prvi put da vidirn tako uzasne posljedice rata i nedjela pocinjcna od strane JNA. i2 mostarskih kasarni prema Kuprcsu sa-. i 25. istina je bila drukcija. ali i veci broj Bosnjaka. septembra. prethodila je mobilizacija u Srbiji i Crnoj Gori.. uz dosta problema. jedinice 12. tercnska vozila. na prostore Trebinja. BiI~1 jllb. ~rtltku vla.ao ostatke.

~------. razmjestena je na izlazu iz Trebinja prema Ivanjici. takoder razmjestena je u rejonu Ravnog i Cepikuca U Nik~icu jc za ovu priliku formirana 179.(). -rasporeuena Ie u rcjon Dubrave _ Domanovici. piesadijska laka brigada iz Pljevalja (bez 1 i 2. u koju je stacionirano 15. sa komandantom pukovnikom Krstom Dericem.'\!Iostar _ Citluk.pjesadijska laka brigada iz Pljevalja. sa ogromnim naoruzaniem svih kalibara Njima su ubrzo pridodanc jedinice protupodmornickrh hclikoptera iz Divulja. iz Niksica..dobrovoijacka brigada. pripremio jc i zaposjeo polozaje . sa komandalltolll pukovn1KOm Radovanom Radovicem.cu:llilile i Domanovica_ Artiljcrijske jedinice i jedinicc AIUPVO su urcdile i zaposjelc polozajc u kasarnama u "Sievernorn" i "luznorn logoru". na celu sa komandantom generalom Radomirom Eremijom. njemu su i pripojene. sa pristaps kim i pozadinskim jedinicama._ "Heliodrom". na aerodromu "Ortijcs".-.zapc)sjedanTc--rureaenje rejona borbenih pololaja s istocne strane komllnikacije Mosta~) i dominantnih ~iyol~z:lia ~D. 57.. Komanda Podgorickog korpusa. na hcliodromu ulasenici ina Dabica poljanama. oct seta Milikovica. Mostar _ Capljina i dalje tc kornplctna regija od hjeJopoljskc kotline do Stoea i Capljinc Cinom dolaska jedinica Uzickog i Podgorickog korpusa i njihovim operativnim razvojcrn..je TirliiOT~redenjc do~ih objekata Hum i Or!Q::~_~ke kose.~ .JNA iz Srbije i Crne Gore.:tijes" ina (:obanovom pulU!. a na heliodrom jasenica _ jedna cskac!rila 31 . Sa komandantom pukovnikom Petrovicern. preko Slip~ 'lepElTa:ck.-smjesta u objekte "Sjeverni l()go('. Druga protivavionska raketna brigada iz Niksica.-va. razmjestcna je na pravacSeiORavno _ Cepikuce ~l! sastavu 3 partizanske~ije su . Zbog potrcbe funkcionalnog djelovanja jcdinica_jNA na prostorima Hercegovine. i 57. l1odova. izvrS£!!Q_zaQQsjedan.J:::l. razmjcstenc su na aerodrornu i heliodromu. Komandant OG je bio general Radomir Damjanovic. [)ioj_t:dinica se .KruscDl_i _~vodola. formirana jc OG sa komandnim mjcstom u Trebinju. / _ iolasinska i 10_ titogradska.. Mostar _ Siroki Brijeg.:ilir. kao KAG. sa komandantom potpukovnrkom Milanom Miliccvicc~. 'freta protivavionska raketni a'V1z1Ia. a din u satcire -aul komuni_kacile M()st"E-=---1)~L V~cvski puk. Strujani j Liubovije.~-----~. razmjestena je u rejonu sela Visocani._J_uznllog(_~I"'~. a Komanda Korpusa.000 pripadnika . aerodrom _- "'Dmjes".--. a posto su bile na pravcu Uzickog korpusa. Ovakvim rasporedom artiljcrije su u potpunosti kontrollrane komunikacijc . Veti dio Uzickog korpusa ic razmj£Stcn u rcjonu Mostara.----------. izvrsena ie potpuna okupacija Hercegovine. Odmah p(~pristizanju jcdinica. na celu sa generalom Milanom Torbicom. izvrscn je njihov oQ_gativno-st!~_(egijski r~___terenu. l1a aerodrome --~--- jedinice Podgorickog korpusa snaga dva bataljona 1""'9 bbr.Uzicki korpus se razmjesta na pravcu Gacko _ Ncvcsinjc _ Mostar.e brigade: Cetinjs a. u samorn Nevesinju. bataljona). Uz njih.___ ~-----~-..

. Bilecki. godine. svih kalibara i vrsta. kapacitcti namjenske industrije "Soko". u kome general a Torbicu smjenjuje general Dragoljub Ojdanic. godini istovjetan je sa ranijim planovima "Sutjeska". "plavi" prema planu "S-2".INA u BiB u 1991. na celo ovog korpusa dolazi general Momcilo Perisic. odnosno planom "odbrane SFRJ u slucaju opec agresiie Vadavskog i NATO pakta''. prema pisanju kontraadmirala Davora "F vr je ta za o~ ns cr . posebno artiljerijskog. u sastavu Hercegovackog korpusa. Aluminijskog kombinata i drugih preduzeca od znacaja za Iogisticku podrsku borbcnih aktivnosu.IV Rijecki korpus u Hercegovini Krajcrn 1991. mcdu kojima je bilo Bosnjaka i Hrvata.INA. na cemu su godinama radilc mnoge starjcsine . U februaru 1992. 1: o 1. zapocinie agresiju desantom na jadranske otoke i po dubini Bosne i Hercegovine. razmjesta se i 13. Povlacenjem UZickog. ali malim brojem starjesina. urnjesto Ratka Mladica.helikoptera i veci broj ARJ i jedinica PVO.INA su vrsile diverzi]e. Ukratko. S 51 . postavljenim politickim ciljevima i vojnirn zadacima politickog i vojnog vrha srpskog naroda u Beogradu i na Palama. a Torbica preuzima duznost komandanta Kninskog korpusa. kao i srpska TO i dobrovoljacke jedinice. Lociranjem u Bileci. s tim sto Valjevski puk ostaje u Mostaru. odnosno Hercegovacki korpus preuzima kontrolu nad tim dijelom Bosne i Hercegovine. koji su vjerovatno os tali u Hrvatskoj. a pod njihovim osiguranjem izvuccno je oruz]e i oprema iz magaeina TO. AK). potpuno se podudaraju sa srvarnim operativnim razvojern . koji odmah uspostavlja komandno mjesto na aerodromu "Ortijes". VTI "Vrapcici". Analizam plana djelovanja "plavog" (NATO) i "crvcnog" (INA) na podrucju BiH (7. ali i starjesinskirn kadrom iz eijele .IV o u "/ "<'1 P Zl S. arrnije). kidnapiranja i ubistva muslimanskog i hrvatskog zivlja. koji raspolaze ogromnim arsenalom oruzja.INA u Em. N is z: 9 m bi SI st pi M sr Podudarnost operativnog ruzvoja JNA u BiH s planom S i vjeibom "Romanija 91" Operativni razvoj . godinc. U Bileci. (Rijecki) korpus JNA. dolazi do popune ovog korpusa ljudstvom iz Hercegovine. pljacke. na teritoriji istocne Hercegovine. U tom periodu se iz Hercegovine u dolinu Drine povlaci UziCki korpus. U sastav ovog korpusa ulaze sve komande i jedinice koje se nalaze na ovom prostoru. Dio snaga OG "jadran" (TG 'Ankona" i 10. Sve vrijemc boravka na ovirn prostorima jedinice .INA porijeklom iz Bosne i Hercegovine.

godine ras· poredila svoje korpuse u istocnoi Hercegovini. Po stvaranju uvjeta. komandi-stabova i civilnih struktura za izvodenjc borbcnih deistava" Njima prethocle ostaJi se )liIU . "grupno zarumanie'' je "ohlik prakticne obuke starjdina radi vjezbanja i provjere osposobljenosti u ratnoj vJestini". b i. 0(.Siano.BugojnO.Oclgovo-.Kupres . stvara uvjcte i prclazi u kontranapacl. 'Ireca. a potom legalizirani u Skupstini srpskog naroda u Banjoj Luci (12.a a e Domazeta Lose u "Hrvatskom vojniku".:-"crvenog" na predvidcn'i plan. Beograd 1981. prelazi u napad. godine.Ltvno . o u m 'e)i ile Analiza GZ i KSRV "Romanija 91" Prema navodirna u Vojnom Leksikonu. deblokira Sarajevo i prelazi u kruznu odbranu sireg podrucia Sarajeva. a dije10m snaga se angaZira sa snagama QG "Mostar". poslijc iskrcavanja sa dcsantnc osnovice Ravni Kotari . zasto je organizirala GZ i KSRV "Romanija 91". OG arajevo". Ovi pokazatelji govore da je Bosna i Hercegovina. "Kupres". koja vrsi protunapad dolinom Neretve. "Mostar". produzava napad na pravcima koji izvode rem-a--S ·to. Druga OG. razmiesta se u siri rcjon srednje i istocne Bosne. izbija na obalu i tu nastavlja odbranu.~ Safiievo. gdje se donose "srpski strateski ciljevi". Prva. prema istom izvoru. na kraju. . Odakle ovakva podudarnost stvarnog rasporeda JNA u do\ini Neretve. sa prostora Kupreske visoravni vrsi hocne uclare na snage TG "Ankona". Kupresa i Sarajeva sa "S-2" i odakle istovjetna podudarnost sa zamislima djelovanja strana na tzv. jugOistoene Hercegovine. rnaja 1992. okupirana na miran nacin prije izvrsene brutalne agresije pocetkom aprila 1992 godine. iz Mostara stacionirane na Kupresu (u svom sastavu je imala jake oklopne snage za vece prodOfC po dubini) i. nastavlja napitJ u dubirii Bosnc I liercegOvii1c Glavlli-pravac cljelclvanja l(l Ai("jc Metkovic .Mostar . mtbr. Prva su hivsi planovi upotrebe prilagodeni novim uvjetima. zasto su snage 10.I asno je da se radilo 0 planskirn aktivnostima najviscg vojnog vrha i srpskog rukovodstva na celu sa Milosevicem. izvodi odbranu Mostara i istocnc Herccgovinc.si19a )[a 33 . ustvari. slJcaecl Je: prcma agresoru se izvode tri opcrativne grupe. grupnom zanimanju (GZ) i komandno-stabnoj ratnoj vjdbi (KSRV) "Romanija 91". Zato ie vise nego jasno zasto je JNA 1991. oclakle podudarnost sa stratdkim srpskim ciljevima u BiH od 12. a TG 'Arikor17:Sinj . maj). vrsi razbijanje zracnog desanta na podrueju Glasinaekog polja. godine' Odgovor je prost: Sve je planirano na naivisern vojnom nivou. zaustavl]a "plavog" najdalje juzno od Mostara. a "komandno-stabna ratna viczba je najslozeniji oblik prakncne primjene obuke starjesina.

mtbr. strategijske grupe ulogu hercegovackog korpusa.INA (Konjic. u septembru je izvedena KSRVpod tim nazivom. Po dubini.INA u Kninu. a plani- raju se na nivou divizije-korpusa i visirn nivoima. Trebinje. Taka je 9. te stvaranje uvjeta za komranapad. 5. !ito nikada nije }io J2!a~ upotrebe 4. izdana je zapoviest za "odbranu". poput trcnaza.Kupres. Hadzici.Imotski Kupres.Rijecki Hercegovacki). kao blizei dalje okruzenje Sarajeva za uviezbavanje nizih komandi i jedinica. datih zadataka i analize ovih vjczbi. koji su imenovani slucajnim brojnim oznakama. korpus ulogu Sarajevsko-romanijskog korpusa. Bileca. Viesto. na isti dan kad ce godinu kasnije i zapoceti agresija na Sarajevo. u dubini zarnisljene odbrane. godine. proizilazi da je osnovni cilj bio stvaran]e uvjeta za ofanzivna djelovanja. niti je odrcdio ta] datum. GZ i SRY. komandantska putovan]a.. krajiskog korpusa.Livno . u Trebinju Podgoricki. posebno Lukavica. korpus 8. Tai':no 5 april a 1991. II organizacionom naredenju i taktickom zadatku komandanta 4. u ovom slucaj~ 11. kroz zadatkc ostalim korpusima.INA i gdje su Srbi vecina. Pet mjeseei kasnije. pobijeni iIi odvedeni u logore. sa 84. u Bileci . vojne oblasti i na bazi toga uradio borbene dokumente za upotrebu jcdinica. Medutirn. korpusa _INA. lavni f' 'i a ada "plavog" su Metkovie .Konjie i Sinj . korpus ulogu 9. zaurn etkovic . izdao general Zore.obliei obukc. ustvari. korpusa. sa respektabilnim snagama i sredsrvima.INA u planovima imali jasa[l sccnarij i smisljeno odredili podruqe zapadne Hercegovine (pravac prema Sinju i Splitu. Sarajevo. korpusa . Sa te osnovice bi ~dai':i t~ebali iziCi u siri rejon Sarajeva.INA (u Kupresu . Pr a zapovijesti. 6. 6. on ubrzo odlazi i na njegovo mjesto dolazi general Vojislav Durdevac koji rukovodi i komanduje vjczborn. pa su Bosniaci i Hrvati protjerani.10. Iz odluke. Nju je navodno. v s II u g s s s p S' jt R n: pi bi ni 34 . planirani seenarij upotrebe ukupnih snaga i sredstava JNA u Bosni i Hereegovini. Durdevac je dubio takticki zadatak od pretpostavljene komande tadasnje 2. RSTO predstavljao je jedinice TO srpskog naroda BiH . takoder se nedvosmisleno izvodi zakljucak da su njihovo mjesto i uloga. odnosno za GZ "Romanija 91 ''. odnosno agresije na Sarajevo i Mustar. ' ~ Zadatak "crvenog". 10. Upravo ta linija je linija operativnog rasporeda .Uzicki korpus. 510 jasno govori da su SSNO i najvisi vrh . iza te linije su kasarne i drugi znai':ajni objekti . korpus imao ulogu stvarnog 2.planina Cabulja i planina Velez.~pusa.Vran planina . Tamo je vee izvrsena "tiha okupacija". Koran i Vogosca). partizanskom divizijorn i drugim jedinicama TO. u dolini Nererve .dati su osnovni parametri i vremenski rok. jest zaustaviti napadaca najdalje po liniji Tusnica . nipo planu S-1 ni S-2).. Nisu izvoc1eni napadi na rnjesta gdje su vee bile jedinice . Slovenac koji vjerovatno nije ni znao sta se sprema.

ofanzivna d'elovanja u mjestima gdje zive nesrbi. korpus u 9. nedvosmisleno ukazujc na podudarnost KSRV "Romanija 91" sa stvarnim angaziranjern .NA. na kraju. Moze Ii to biti slucajno? Nc.govini.INA iz 19<)1. ali visi nivoi komaneli i jedinica dobro su znali sta to znaci i sta se radi. da se zauzme povoljan takticki polozaj u odnosu na protivnika i stvore uvjeti za okupaciju RiH i. "plavi" se ubacuje za izvodenje specijalnog rata.da su dredili j. korda Bil·l.!l [edinice iii odve- ~eizvrse- 35 . Iz odluke se jasno vidi stvarna zamisao komandanta KSRV"Romanija 91". Gornji i Donji Malovan. da se dovrsi vojno organiziranje i naoruZavanje srpskog naroda. vrse se pripreme za odbranu Srba i u tajnosti naoruzavaju Srbi ... a to su vee formirane jedinice Karaelzieevih "SDS·ovaca" koje su u svemu oslonjenc na JNA. kako ih srpsko rukovodstvo naziva. osebno za adnoj Hereq. i. Mozda sarno za ucesnikc vjezbe na nizim nivoima. Pravci angazirania "plavog" su pravci rnoguceg angaziranja hrvatske vojske. Mobilizacija i vjezbc ratnih jedinica izvrseni su sa ciljem osiguravanja uvjeta ela se skladista naoruzania i ubojnih TMS dislociraju na sigurno. a radi se zapravo 0 pokusa'u spajanja sa snagamaJNA u rejonu knina i stvaranje "vc ie. a rijec je 0 klasicnoj okupaciji. godine. -.ifiije lelalje ~kivice bi __. gdje su Srbi vecina. poel firmom "kruzne odbrane Saraieva". preko mjcsta gdje su Srbi manjina iii nema JNA.. agama i lim bronjihovo sredstag 2. recirno na Kuprcs. od napada na sclo Ravno. r IJe osto taj cilj nijc ostvaren. naglasava se angaiiranje unutrasnjeg neprijatelja (Hrvata i Bosniaka) s ciljem "dalje destabilizacije prilika u zemlji i slabljenja oelbrambenih snaga''. jer se manipuliralo tezom 0 tajnom naoruzavanju Bosnjaka i Hrvata sto je za posljedicu imalo kontrareakciju Srba i stvaranje animozitcta prema bosnjackom i hrvatskom sranovnistvu. da se osigura uredenje teritorijc za buduci manevar srpskih snaga po frontu i dubini. Sve sto se kasnije dogadalo u vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu kael je u pitanju JNA u elolini Neretve i [uzne Hercegovine. odnosno "pobunjenika". pristupa se izradi reduciranih ciljeva srpskog naroda u Bill na Skupstini od 12.)Ianiioceti :a GZ vatno ubrzo vodi i V pod vljcnc mente Indikativno ie ela se uporno ne "brani" ni'eclan grad u kome su Bosnjaci i Hrvati veCina i ela tamo nema . Neprijatelji su "paravojne" formacije u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.INA i ratnih jedinica TO. dovode se korpusi JNA iz Srbije i erne Gore u Istocnu Hercegovinu. One se angaiiraju po vee naveelcnim pravcima. Dna se tamo elovodi iz duhim: i sprema -.sliedbenici SDS politike. kor. S druge strane. I. cemu se jos ogled a poeludarnost vjezbovnih planova . pa do najzescih napada na Sarajevo i Mostar.. Oni su po svaku cije nu morali biti zaustavljeni na zamisijeno] liniji.INA na tom podrucju i dogadanjima krajem 1991. tzlaskorn. maja. Pod izgovorom za viezbu. ~:i~~V. teritorija razmjestanja "crvenog'' podudara se sa razmiesrajern . Podudarnost [e i angaiiranje velikog broja ratnih jeelinica TO. tri OG JNA organiziraju obruc oko Sarajeva i pripremaju njegovu okupaciju . kra. godine sa planovima agrcsije na Bosnu i Herccgovinu' Prvo. inskom )0 liniji ~ uvjcta JNA (u binju inijc su rebinje. i pocctkom 1992.

razvoja i slicno).990 pripadnika TO. Znaci. direktno se isla na smanjenjc horbenih mogucnosti i matcrijalno- a r l v d n . Prema svjedocenju generala Hasana Efendica u knjizi "Ko je branio Bosnu". u Socijallsticko] Repuhlici Bosni i Hercegovini TO se do 1986. bila je bazirana na Iokalnorn stanovnistvu i njegovoj podrsci. Konkretno. To je podrazumjevalo. te ekonomskim i finansiiskim prohlemima privrec!e SFI\J u cjelini. mjesne zajcdnice i organizacije udruzcnog rada.52 posto angaziranog stanovnisrva u sastavu jedinica ove komponenre as SFRJ.Transformocijo Teritorijolne odbrone Teritorijalna odbrana je. oslanjaiuci se na opcine. Pojavom nacionalizama u republikarna SFR. Paralelno. slabljenjc kadrovske popune TO. poscbno u Srbiji. to je istovrerneno predstavljalo i glavnu smetnju za stvaranje "vclike Srbije" i realizaciju agresije na Bosnu i Hercegovtnu.). naredenjem GS OS SFR}. upotrebe. zaustavljanje razvoja infrastrukture TO. Osnova uspjeha TO. Ovo smanjcnje TO jc. do te godine je SR BiH imala 313. Objcktivni ckonomski problemi u zernlji su postojali. kao dio Oruzanih snaga SFRJ. Ali stvarni razlozi smanjcnja ljudstva i materijalno-rehntckih kapacireta TO bili su ideoloski i vOjno-strategijski. ncpotrehnog odsusrva voinickog i stariesinskog kadra iz privrednih aktivnosti tokom vjezbi TO. ad tada pocinje tendenciia brojcanog smanjcnja jedinica TO. na jedinstvenim osnovarna. kao i as u cjelini. nalozeno je svim republickim rukovodsrvima da poduzmu mjere na transformaciji TO. od 14. godine. RO-e i OOUR-i) i povlacenje odrec1enih znacajnih planova i dokumenata iz stabova TO (planovi mobilizacije. sto se maze vidjeti j u "Strategiji aNa i DSZ SFRJ" (str. taj broj spao na svega 86. U javnim medijima prikazivano kao cin stcdn]e. reduciranje popune tehnickorn opremom (to su najcesce radili pojedini SOUR-I. Medutim.l. kao smanjcnje opterecenja republickih i opcinskih budzcta. koja se pod izgovorom "ocuvarua Iugoslavije' identificira sa vrhorn }NA. hila organizirana na cjelokupnoj teritoriji i akvatoriji jugoslavi]e. maja ]990. godine razvila u jaku oruzanu silu. da bi krajem 1991.-60. po instrukcijama iz Beograda. smanjenje brojnog stanja. broj 19-]. godinc. sa 7. oduzimanje i povlacenje cjelokupnog naoruzanja iz jedinica TO i njegovo skladiStenje u magacine JNA.164 pripadnika TO. 54. u skladu sa potrebama i planovima odbrane i zasrite i specrficrum uvjetima svakog dijela teritorije SFRJ Zamisljcno je i do detalja isplanirano da TO borhem djelovanja izvodi sudjelujuci sa snagama JNA i samostalno. posebno na privremcno zaposjednutoj teritoriji i osigurava borbenu kontrolu cjelokupne teritorije SFR). reorganizaciju i ukidanje pojedinih jedinica TO. TO ornogucuje masovno sudjelovanjc stanovnisrva u oruzano] borbi i izvodenje borbenih djelovanja na svim dijclovima ratista na kome bi sc nasle snage agresora.II k tr u p 36 .

Orugi dio. i 1992. dobrovoljackih jedinica i popunu jedinica Jugoslovenske vojske.. Povuceno naoruzanje iskoristeno je za naoruzavanje srpskog stanovnistva. medu kojima i Sosna i Hercegovina. da je "podijelio 51.. Predsjednik opcine je automatski bio i predsjednik Kriznog staba SOS. hio je protiv rata i odbijali su mobilizaciju u redove . Dislokacija jedinica JNA iz Siovenije Nakon fmgiranog rata i "pokusaja zastite ustavnog poretka u Slovcniji". godinc su iz Siovenije na prostor Bosnc i Hercegovinc pocele stizati [edinice ]NA. ustvari. kako sc govorilo. Ovaj pokusai zastitc ustavnog poretka zemlje i njenog unutrasnieg integriteta. komandanta RSTO SOcijalisticke Repuhlike Bosne i Hercegovine od 3.INA Oduzimanjem oruzja i drasticnim smanjenjem ljudstva na pocetku 1990. Srpska TO je bila za rat i popunjavala je JNA tokom agresije na Hrvatsku. naredbom generala Drage vukosavlievica. a potom u VRS. Pod plastom tzv.INA da se ne prctvore u republicke vojske.238 kornada'' te da je "penzioniranim oficirima podijclio 300 automatskih pusaka . sve u cilju osrvarenja plana srvaranja "velike Srbije". augusta 1991. bme su [edinice TO pretvorene u "paravojne formacije SOS" koje ce zajedno sa . 0 cemu svjedoei i orginalan izvjesta] generala Milutina Kukanjca. bez pravih evidencija. Nazalost. " Ove "dobrovoljaeke [edinice" su prvo angazirane u JNA. transformacije teritorijalnc odbranc izvrseno je razoruzanje do tada postojecih jedinica. opceodhrambeni karakter. a na preporuku GS ]NA. pocetkorn augusta 1991. odobrcno je formiranje jos 242 staba i [edinica u mjesnim zajednicama i OOUR-ima (7. Uz regularne jedinice TO. odluku Predsjednistva SFRJ.tehnicke opremljenosti ove komponcnte Oruzanih snaga. godine naoruzana i oprernljcna za rat. godine. komandanta Oruge armijske oblasti. prvenstveno zbog straha vrha . sto je odrnah uradeno u opcinama gdje je SOS imao vlast. gdje je hila apsolutna vecina Bosnjaka i Hrvata. Time je TO Bosne i Hercegovine postao obicni zbir golorukih liudi.198 dobrovoljaca u svojim [edinicama".INA.688 pripadnika). Vecina pripadnika TO iz srpskog naroda u Bosni i Hercegovini je tokom 1991. a nakon toga 37 . koji pred agresiju izvjestava svoje pretpostavljene u Beogradu da "ima 63.INA izvrsiti agresiju na Bosnu i Hercegovinu i pociniti stravicne zlocine nad Bosnjacima i Hrvatima.jcdinice Teritorijalne odbrane osim borbene spremnosti. godine. ispostovalc su neke republike.900 komada pjesadijskog naoruzania. poscbno u zapadnirn republikama i njcno potpuno pntcinjavanjc GS . bio je planski alibi za svc ono sto je uslijedilo kasnije u Hrvatskoj. izguhile su i svoju osnovnu namjenu. ali i potpuno pocijepan po naeionalnom savu. a SOS [os 17.

Dubravc i Ortijes.. uz pornoc kornandi i jedinica JNA u Bosni i Hercegovini. cime Bosniaci i Hrvati u vecem dijclu Bosne i Hercegovine ostaju bcz TV signala iz Sarajeva i Zagrcha. godine Tv-repetitori na Kozari. Jedinice JNA su planski razrnjcstanc u BiH i tokom razmjestaia nista nije prepustano sluca]u. Dijelovi Planinske brigade iz Kranja su razmjesteni na prostoru Travnika. Ono sto se ne moze pokrasti j transportirati. otvaranjc vatrc oko njihovih kuca. Ovakav odnos SDS vlasti posebno je bio karakteristican za opcine Bosanski Petrovac.. U maju. u Zenici komanda 14. jedinice 5. Kljuc...Okucani i napadaju Hrvatsku vojsku. Pocetkom agresije svi neposlusnici . intelektualaca i bogatijih ljudi). proizvodnih kapacitcta . (inilo se to samo u krajevima gdjc su Srbi manjina ili ako SlI procijcnili da ce ta] prostor u Karadordevu zamisljcnorn podjelorn ostati izvan predvidenc srpske vlasti. Pljesevici i Majevici preusmjeravaju se prema Beogradu. silovanja. u augustu 1991. paljevinorn ili avioudarima. odvodenje u logore Manjaca. odsijecanje Slavonije i spajanje sa srpskim "ustanicirna" u njoj.. Demontiraju se i iz Bosne i Hercegovine u Srbiju odvoze kompletnc rvornicc. Zato je narednih rnjescci izvrsen pritisak na sve koji ne zele uzeti oruzie i nositi "trobojku" (iii kokardu). Tokom 1991/1992. u februaru i martu 1992. Zeljava. Prijcdor. prirodna i potrosna dobra. unistava se eksplozivom. Razlog neuspjeha je ncdovoljan broj ljudsrva za borbu. junu i julu 1992. pljacke imovine. pod okriliern Vojske RS i vlasti SDS. gdje ih je bilo najlaksc "zaloziti'' da poginu. vojnosposobna i "nepatriotska" lica pod prisilom angazirani su na kopanju rovova u okviru radne obaveze. nakon djelimicne mobilizaci]c.. godinc krccu pravccm Gradiska . (Banjaluckog) korpusa. gdje se stacionira oko 150 aviona i 50 helikoptera raznih vrsta. Banja Luka . Zrakoplovni sastavi su razrnjesteni ria aerodrome Mahovljani. godine zapocinje pljacku banaka. Planski su izmedu ostalih razrnjestcne sltjedcce jcdinice: Oklopna brigada iz Vrhnike razrnjesrena je u rejonu Zaluzana kraj Banje Luke. Keraterm. gotovi proizvodi. lJ elektron- '} 38 . ali su zaustavljcne prije nego sto su izvrsik: presijecanje hrvatske teritorije. U vrijeme iscekivanja medunarodnog priznanja drzave Hepuhlikc Bosne i Hercegovine. drzavni vrh u Beogradu. otpocele su psiholoske torture. ostanak bez radnog mjesta. Bosanski Novi. Celinac. jer su Bosnjaci i Hrvati izbjegavali na mobilizarijskim mjestima primiti oruzj« i ratovati protiv Hrvatske. ubistva u kucama i stanovirna. Trnopoljc . (Ljubljanskog) korpusa sa pristapskim jedinicama. kucni pritvor . rusenje kuca. To su karakterizirala rnaltrctiranja i batinjanja u MUP-u.u BiH. posebno namjenske industrije. godine. oduzimanje stana. likvidacije videnijih Bosnjaka i Hrvata (u prvom redu.

. i svih sistema PVO u Srbiju. sto je podupirala medunarodna zajednica. 386. gdje ti SDS. nisu dozvolili Srbi i predstavnici JNA loci rani na podrucju Bosanske krajine. u j Formironje Vojske RS Krajem aprila. SDS i . a naredbu za formiranje VRS je. potpisao nacelnik Staba Oruzanih snaga SFR_T.okbr. a komandanta je postavljen generalZ potpukovnik Ratko Mladic. gotovi . a za nacclnika general-major Manojlo Milovanovic. s druge strane. te 852 artiljerijska oruda kalibra preko 40 mm.odubio . 1. daju :anje ima" . zapoceo je proces pregovora 0 povlacen]u JNA iz Bosne i Hercegovine. Tesnju. navodno. Predsjcdnistva Rcpublike Bosne i Hercegovine. ali se vraca "neobavljcna posla". i 2. s jedne. silovaniem. logisticko osiguranje. maja. sarno u Krajini 45. Izbor komandnog sastava. ostale su u sastavu }. 10.100 oklopnih vozila.INA intenzivno vrse etnicko ciscenje teritorije Bosne i Hereegovine od nesrba ubijanjem na lieu mjesta. paljevinama irnovine i progonom stanovnistva. klanjem. krajiskog korpusa VRS i koristene su u napadima na "koridoru". i 329. general-major Dorde Dukic. Gradaccu i Travniku. glavni logisticar. Pod okriljem JNA stvara se tzv Vojska RS. u iesen 1992. personalni poslovi. propaganda iz Beograda kao specijalni irnc Ina i e.dvidcnc :01 Majevici dijelu elektron- 39 . borbenih aviona i 30 helikoptera. Bosnc icaJNA pljacku egovine . njihove finansijske prinadleznosti i borbena upotreba su ostali u nadleznosti Generalstaba JNA.Ista eee ana na lris- skim medijirna bila je dominantna oblik psiholoskog rata. zatvaranjem u logore. Pomocnik za moral je general-major Milan Gvero. izmedu krnjeg Predsjcdnisrva SFRJ i SVK OS SFRJ. okbr. prema Dcrventi.godine. Vrsilac duznosti sekretara SSNO generalpukovnik Blagoje Adzie (rodom iz okoline Gacka) dolazi u Banju Luku i trazi povlacenje 386_ i 329. Dok je trajao taj proces u tzv SAO. sa borbenom tehnikom PVO. njegOY nasljednik gcneral-pukovnik Zivota Panic se hvalio pred kolegama iz GeneralStaba JNA da je Vojsei RS u BiH ostavio 900 tenkova. lata (u jihovih c kuca.ikrasri i 1 (:inilo cia ce ta] . nacelnik za sigurnost pukovnik Zdravko Tolirnir. Kasnijc. Ie a" lica ~.r su L~jC i a svc rakte. a pukovnik Mico Grubor nacclnik za mobilizaciju. . Spornenute jedinice. jcr to.linac.

Deseti bihacki korpus razrnjesten je u rejonu Bihaca. po izlasku iz Slovenije. Pocetkom aprila na prostorima BiH bilo je stacionirano oko 175. Djelovi Ljubljanskog i Mariborskog korpusa. Sve skupa. Druga OG Trebinje u rejonu Mostara i Capljine Dijelovi 12. a uzvodno.000 bh. Snage JNA su bile organizirane po korpusima. Plan napada na Bosnu i Hercegovinu i izvodenje agresije je trebalo izvrsiti najkasnije za 45 dana. Mostara i Bilece. Hrvatske vojske i HVO.000 naoruzanih lahkim pjesadijskim naoruzanjcm i oko 16. Banjalucki korpus u rejonu Bosanskog Novog. golorukih patriota i do zuba naoruzanog ncprijatelja. Jedna je bila na prostoru Bosanskoga Broda.000 naoruzanih vojnika i starjesina JNA. broiale su oko 15. Uzicki korpus. a snage SDS uvezane u dobrovoljacke jedinice cinile su trinaest brigada.Bratunac.Foca. Banje Luke i Tuzle. Bosanskog Petrovca i Glarnoca. usii su u sastav Tuzlanskog i Sarajevskog korpusa. druga u rejonu Konjica i Prozora. Mostara. Predsjednistvo Republike Bosne i Hercegovine (bez dva srpska dana) I'. i to je bio zajednicki zadatakJNA i Karadzicevih pristalica.000 vojnika. Po otpocinjanju agresije na Bosnu i Hercegovinu. a ojacani Zrakoplovni korpus u rejonu Bihaca. kao Vrhovna *** 41 . Bilecki u rejonu Foce.BIHACKI OKRUG Neposredna ratna opasnost u BiH 1] prcthodnom poglavlju pokusao sam metodorn analitickog pristupa razloziti sve bitne clemente vezane za pripreme JNA i paravojnih formacija SDS u realizaciji agresije na Bosnu i Hercegovinu. "Zelenih beretki". dornacih i uvezenih Srba i Crnogoraca. u rejonu Visegrad . Odzaka i Dervente. vise samostalnih bataljona i cera sa ukupno od preko 70. bio je to odnos Davida i Golijata. Peti. Sirokog Brijega i Livna. TO i slicnih organizacija. Konjica. Prnjavora i Kupresa. One su bile organizirane u pet brigada.000 rezervnih i aktivnih policajaca naoruzanih istorn iii slicnorn vrstom naoruzanja.000 boraca. (Novosadskog) korpusa na liniji Zvornik . treca u dolini Lasve i dvije brigade na prostoru Capljine. Snage saveznika. Naspram njih je bilo oko 75. od cega samo 25. patriota iz Patriotske lige.

tako i ljudsrvu. godine. U namjeri da ostvare direktni kontakt sa Marticevorn RSK. Predsjednisrvo Republike Bosne i Hercegovine je donijelo "Odluku 0 objedinjavanju svih naoruzanih snaga na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine". 24. Napadaci su odmah pristupili rusenju. a imenuje novi. Za nacelnika STO je imenovan pukovnik Stjepan Siber. aprila 1992. Opcina Prijedor je napadnuta 29 aprila. 42 . Poslije dvodnevnih borbi. jedinice JNA i SDS su tokom aprila i maja pokusavale okupirati Bosansku krajinu.. a posebno Bosnjaka koji su rekli ne "velikoj Srbiji!' 'Io je pocetak stvaranja Armije Republike Bosne i Hcrccgovine. korpusa izviesten je "da je u Kozarcu ubijeno SOD turaka-balija. dotcdosn] clonovi Predsjednistvo RBiH. 21. Komandant agresorskog 5. Kako se agresorska operativno-strategijska napadna operacija otvorene okupacije Republike Bosne i I-1ercegovine nije odvijala po zamisljenom planu. proglasava "neposrednu ratnu opasnosr" i donosi "Uredbu 0 ukidanju dotadasnjeg STO" i "Uredbu 0 formiranju Staba TO BiH". u uvjetima potpune okupacije i apsolutne nadmoci agresora. prakricno. pukovnik Hasan Efendic. napadnuta Bosanska Krupa. pred pocetck cqre- sorskih udaro pre laze no Pole tzv.200 zarobljeno". Dan kasnijc. sa ciljem da se "najmuslirnanskija" Bihacka regija odvoji od ostatka Krajine. kako u MTS. 8. Ova armija ce u odbrambeno-oslobodilackom ratu omogucin opstanak drzave Bosne i Hercegovine i bosnjackog naroda. Okupacija Prijedora. Sanskog Mosto.komanda. Kljuto . ali su snage TO i MUP uspjele organizirati odbranu na Jijevoj obali j sprijeciti dalje prod ore agresora.. Prva je. Grad je. godine. smjenjuje se dotadasnji komandant general-pukovnik Drago Vukosavljevic. Gradicu Kozarcu (90 posto Bosnjaci) dat je ultimatum Komande Banialuckog korpusa "da predaju oruzje" i nakon odbijanja branitelja. godine on je osvojen ulaskom pjesadije i tenkova. aprila ]992. okupiran bez otpora. ubijanju i odvodcnju Bosnjaka u logore. paljenju. pljackanju. Neocekivanim pocetnim otporom agresiji zapoccla je i nova etapa u historiji naroda Republike Bosne i I-1ercegovine. rnaja ]992. agresor je uspio okupirati dio grad a na desnoj obali Une. Biljona Plovsic i Nikola Kolievic. Zarobljenici su odvedeni u logorc "Keraterm" 17. borba u Bosanskoj krajini i Bihackoj regiji je otpocela 15 dana kasnije u odnosu na ostatak Bosne i Hercegovine. a 1. prestonicu Srpske republike Bosne i Hercegovine. cime se sustinski rnijcnja organizaciona i kadrovska struktura dotadasnje TO. kao i svih ostalih naroda koji su Bosnu i Hcrcegovinu smatrali svojom domovinom. cime je osiguran legalitet i legitirnitet svih branilaca Bosne i Hercegovine od agresije.

svoje kucc i stanove moralo obiljeziti bijelim platnorn u znak predaje. poznatijem u narodu kao Bihacka ili Cazinska (Ljuta) krajina ili. Patrioti ove kvadratnih kilometara. luna i Kulen-Vakuf Ivod- e. a u zavrsnim operacijama su oslobodili 8. Bosanskorn Novom i Kljucu. vrijedan preko sedam milijardi dolara.Bosanska Krupa Veliki Radic . ali [eciti 1 bez iande maja ____J • dmah igore.Grabez .lra i "Omarska".000 kvadratnih kilometara teritori]e. a oko 20. Nisu im to dozvolili tokom blokade koja je trajala 1.Nakon dugog nadmudrivanja i pregovora.201 dan. I 11. a prezivjclo nesrpsko stanovnistvo ie . civilno stanovnisrvo protjerano. na desnoj obali Une. maja.600 okupacije. dobrovoljacke jedinice SDS i JNA su preuzele vlast gotovo bez otpora i odmah zapoceli sa odvodenjern nesrba u logore Manjaca.kao u doba Hitlerovog nacizrna . sa 250.000 stanovnika) i stavile je u potpuno s ciljem konacnc rene 110m asni. L ako iciti alih herojski otpor Bosnjaka iz Kozarca koji i pored poduzetih odbrambenih aktivnosti nisu mogli sprijeciti i zaustaviti daleko nadmocnijeg agresora Po zauzimanju Kozarca agresor ovoga mjesta. Bosnjaka i Hrvata za odbranu na ovim prostorima gdje su bili vecinski dio stanovnisrva. jcdnostavno. te kroz price i legende 0 Muji Hrnjici.et i drugog maja okupiran je dio naselja Bosanske Otoke. zajedno sa srpskim stanovnistvom povlaCi u rejon Bosanskog Petrovca.000 vojno sposobnih muskaraca je zatvorcno u logore. U Prijedoru.Lohovska brda . Omarska. S druge strane su bile linije fronta RSK U to vrijeme su u Bihacu snage 10. Dvades. Keraterm. bili najznacajruji razlozi izostanka pruzanja No i pored takvog stanja treba napornenuu igo ) je ike nih itet orine inc. Tokom ljeta ovaj je prostor etnicki ociscen.ktru maja m da regije su prozreli njihov plan.Pliesevica.:" i iba . JNA se.Bosanska Otoka . i 19. Nakon okupacije dijela Bosanske Krupe.Pritoka . Uzrok ovakvom stanju je ncdovoljna pripremljenost i organiziranost. agresor sa istoka uspostavlja liniju fronta prema regiji Bihac: Ivanjska . Trnopolje i Ljubija. bihackog korpusaJNA i Zrakoplovnog korpusa boravile na aerodromu Ze1java. a 10. To bi uglavnom otpora agresorskim snagama. Znao sam ono sto se dalo nauciti u skoli. Pruzil: su herojski otpor i nanijeli im velike gubitke. Krajina. a unistavaju kompletan aerodrom Zeljava. Sanskom Mostu. Na ovaj nacin neprijateljske okruzenje blokirajuci cio prostor je pocinio jedinice strasne odsjekle zlocine nad stanovnistvom su Bihacku regiju (1. =>800 telm" k ogre- Dvodesetpetogodisnja hipoteko Cazinske bune Nisam rnnogo znao 0 najnaseljenijem i najbosniackijern dije1u Bosne (118 stanovnika po jed nom kvadratnorn kilornetru). Huski Miljkovicu i drugim vise iii manjc znanim Krajisnicirna izniklim na vjetrome- 43 . 18.

Bez posla je ostalo 20. clana Predsjcdnistva SFHJ i predsjednika Kornisije za ustavne prornjene. Neposredno pred izbijanje rata u Slovcniji. Do kraja te godinc kroz i Krajinu ih je proslo oko 10. Uz njenu granicu sa Hrvatskorn rasplamsava se rat.000. granicnih miesta. mjenicna afera u krajiskorn poljoprivredno-prehrambenom gigantu 'Agrokomerc". a Krajisnici su im otvorili dornove i pruzili svaku pomoc do odlaska zaobilaznim putcvima u Hrvatsku. pa sve do univerziteta i medija.INA. go cline iz tzv SAO Krajine u Hrvatskoj u Bihac stizu prve izbjeglice Hrvati iz pc.INA i KOS privode kraju pripreme za realizaciju projekta stvaranja "velike Srbijc" U okviru kojcg jc jedan od zadataka kompromitacija i udaljavanje sa politickc scene uticajnih bosnjackrh kadrova. diplomatskog i partijskog kadra i aparata.1 1987. su fa pc 01 46 . sto je rezultiralo iznudenorn ostavkorn na svc politicke funkcije i zagonetnom srnrcu u bolnici u Sarajcvu. Krajina je prinudena cia sagne glavu i suti. Mjenice bez pokrica su izdavane u svim firmama sirom jugoslavije. od oficirskog. sto je Milosevicu bio cilj. i obratno. Cil] je postignut. U skladu s tim. novembra 1990 godine. presjecene su sve komunikacijske veze Krajine sa tim republikama. a septernbra 1991. Njeni neposredni izvrsioci i korisnici. godine u Beogradu. policijskog. stanju ni rata ni mira u Krajini. siri se nacionalisticko raspolozenje i mrznja prema Bosnjacima i J isto vrijerne *** II n: eli vr rc 01 jsl sb tr: m p( pt gc za sv gl p( m br va 01 hr df Hi p. Ekonomski i politicki oslabljcna. Pozdcrac ne bi dozvolio ukidanje ustavnih odredbi iz 1974. Cazinjanina Hamdije Pozderca.000 radnika. a za dvije godinc (1989. a bcogradski mediji nisu birali nacine i metode blacenja Pozderaca. pobijedila je Stranka demokratske akcije i tada prvi put u novijoj historiji dolazi u pitanje srpska kadrovska hegemonija u Bihacko] regiji. ali ne zadugo.) bio hi predsjedavajuci Prcdsjednistva BiH. 18. Putevirna Krajine sa istoka na zapad. srbijanski politicki vrh. Oni su tada bili najznacajniji kohezioni faktor na politickoj sceni SFRJ Krajnji cilj kampanje bilo je uklanjanje jednog od najvecih bosnjackih politicara Titove epohe. Na prvim visestranackirn izborirna. osjctili su se ugrozcnim na svojim monopolnim pozicijama. Krajina postaje operativna osnoviea za napade . Sa bihackog aerodrorna Zeliava polijccu borbcni avioni na zadatke u Hrvatsku. -----t_. 5DS je. prije svih Hamdije. ali karnpanja i sudski proces pokrenut su sarno protiv 'Agrokomerca". prolaze motorizirane kolone . eralstab . a potom agresije u Hrvatskoj. radio na realizaciji okupacije ovoga dijela Bosne i Hercegovine. godinc 0 autonomiii Kosova i Vojvodinc.INA na Hrvatsku. izvrsene su ustavne promjene i srvoreni uvjeti za rcalizaciju projekta "velika Srbija". ali i cetnicke paravojne formacije. prema instrukcijama sa Pala. Za eliminaciju Hamdije Pozderca i njcgovc brace Hakije (u ratu umro u Beogradu) i gcnerala Sakiba (umro u Sarajevu) iskoristena je tzv.

ali je bilo oficira i drugih nacionalnosti. kako to da odmah bude postavljen na tako visoku duznost 10 je bila moja opravdana odiuka jer su nam trebali strucni ljudi. artiljcrac. prije svega za muslimanski narod.04. 0406. Selmanovica sam po povratku iz Bosanske Krupe postavio za pomocnika nacelnika Staba za obaviestajne poslove u opcinskorn Stabu Bihac. misleci na Teritorijalnu odbranu. i za sta se ona bori. Svi oficiri su korektno prihvaceni i rasporedeni u [edinice. godine. Nakon kratkog razgovora i upoznavanja sa njiru." Najvise je bilo Bosnjaka.Sjecarn se 6. Upravo Dudakovic i Selrnanovic postali su i prvi komandanti nasih manevarskih brigada. Krupljani ga nisu prihvatili kao komandanta sto jasno govori 0 tada prisutnom lokalizmu. kada sc u Stab Teritorijalne odbrane javio Mirsad Selmanovic. 73 . Pogledao me je sa cudcnjem. Selmanovic je upucen u Bosansku Krupu na duznost komandanta Opcinskog sraba. To su bili prelomni dani ne samo za dvojicu navedenih stariesina vee i za sve ostale koji su se u to vrijeme stavljali na raspolaganje nasim jedinicama. Dudakovic ie vee sutradan po ceo da obavlja duznost na koju sam ga postavio. Takoder mi je u sjccanju ostao dan. maja 1992 godine kada se izrnedu ostalih u Stab javio Atif Dudakovic. Rekao sam rnu da ie to Teritorijaina odbrana i da se bori za Bosnu i Hercegovinu. kakva je ovo vojska.daturn njihovog javljanja u jedinice Teritorijalne odbrane opcina i Okruga Bihar iz predocenog spiska sacinienog na osnovu arhivske dokumemacije. 22.1992 04. rekao sam mu da ce od sutra biti moj nacelnik Staba u Komandi OpCinskog staba. gdie je zapoceo svoje novo sluzbovanie nakon napustanja jlva.1992. Moze se vidjeti . 13.06. 22041992. formiranih pri opcinskom Stabu odbrane Bihac. Podoei novedeni 0 bivsim oktivnim nolne boze podotoko kojo je vodeno no nivou Petog korpuso ARBiH.04. rnaj 1992. Prezime i ime Datum javljanja 15051992 22. godine.1992 storjesnorno JNA preuzeti su iz evideneije rotne perso- Agic (Salih) Hairudin Agovic (lsmet) Zijad Ajanovic (Mustafa) Jasmin Alagic (Ferid) Muhamed Avd« (lusuf) Amir Aziraj (Sclirn) lso 18. Najved priliv starjesina bio je u aprilu i rnaju 1992. Pitao me je. jer je on ugrozen u Bosni i Hercegovini. vjerovatno se pitajuci u sebi. da znanjem i iskustvom pomognu u ustroiavaniu Teritorijalne odbrane i izvodenju borbenih djelovanja. srno sve da im pomognemo da se sto prije i sto bolje prilagode i uklope u nove uslove u za njih teskom vrernenu. Atif Dudakovic je bio major bivse JNA. sa iskustvom u Artiljerijskom skolskorn centru u Zadru. ]992. Moji saradnici i ja sviesni situacije cinil. Nakon konsultacija sa gospodinom Ljubijankicern. brzo se morao vratiti. Mcdutim.

041992.041992.1992 I J J J I .071992. 30.041992 20. 15. 2704.1992 1405.1992 22.04.1992. 1101 .1992 22.1992. 22. 16.1992 20.041992 20. 23.1992.1992.04.041992 22.1992 01121992.1992.05.'1 .061992.0S. 23.1992 22.1992 2004. 29051992.1992.04.10. 22041992.! Cinac (Sulejman) Camdzic Cajic (Redzo) Jasmin (Alija) Zahid Candar (Mato) Zlatko Causevic (Dzevad] Eldin Causevic Causevic Cclebir (Ibrahim) (Ahmet) (jusuf) Juso Osman Rifet I'· t Cikic (Muharned) Edin COyi<' (Medo) Emin Cehaj«: (Ram a) Nusret Cenanovic (Ramiz) Rasim Coralie (Midhad) Midhad Coralie (Sefik) Muhidin Coralie (Mujo) Nijaz Cosic (Ivan) Matija Dedic (Ibrahim) Ekrem Dedic (Adem) Mustafa Delanovic Dervisevic (Sejdo) Adil (Redzo) Nazif ~ '·1 t~ 17. OUJ71992.051992.05.061992. 22. 1604. 28.08.1992.04. nema podataka Bchric (Mujo) Fikret Berisa (Serif) Vesel] l3esit (Adem) Adil Bdit (Bcco) Bekir Bes«: (Asim) jasrninko BeslagiC (Husein) Semsudin Bcuk (Miroslav) Zdenko Bisit: (Sime) Miroslav Bonjas (Zvonko) Drazen Iii . OUJ51992. 25. 19.06.051992 01.04.1992. 1605.051992.1992.06..1992.'I Brdar (Dane) Dusan Bulut (Veljka) Goran Butkovic (Mustafa) Sakib Ibrahim Cavor (Branko) Branko I: I '. 22041992.. 1004.1992 1604.04.1992 26051992. 16051992 03. 24. 01.1992 U6.Baiburovic Bajramovic Barunovic (Muharcm) (Sulcjman) (Branko) Ibrahim Rasim Malik Alaga josip Basic (Husein) Basic (Mehmed) Bccirovic (Salih) lzudin Becirspahic (Husein) Ismet BeganoviC (Ismet) Begic (Mustafa) BegiC (Huscin) Behrern Begic (Meho) Nijaz Sefik (A1ija) Rizvo Samir Mujo 21041992 13121992 23041992 270'11992 01.

27.041992 22. 15041992.041992.051992. Dizdaric (Padil) Sead Dudakovic (Orner) Atif ])upanovic (Ismet) Fikret Durakovic Durakovic Durakovic (Salko) Edhem (Salko) Ramiz (Hasan) Scad Mirsad Edin Pazlic lsak Fazlic (Abdurahman) Fejzic (Abdurahman) Fdic (Omer) Bejdo Felic (Hasib) Dzevad Fiolit (Stjepan) Ivan Fuudak (Torno) Damir Gajic (Veljko) Aleksandar Gazibcgovic (Mustafa) Hidajim Gluhalic (Munir) Irfan Grgic (Iozo) Anto Gngic (Mato) Zdjko Hadzk (Ejub) Elvir HadzihajdareviC (Munir) Mustafa Hadzovic Handanovic (Mirsad) Ahmed Muharem (Ramo) Ramiz Fadi! Hajrizi (Bajram) Haracic Alaga Hasanagic (Muharem) Hasi'ic (Adil) Alija Himaj (Sabrija) Arif Hodzic (Rifet) Farko Hodzic (Muhamed) Ncdib Hodzic (Sccan) Secan Hrkic (Alija) Senad Huskic (Husein) Ramiz lbradzic (Osman) Zlatko Iftic (Ahmct) Edvin [lie (Milan) Drago Imsirovic (Hilmija) Imsirovic (Osman) Samir Zijad Isie (Ibrahim) Mumin Isic (Selim) Senad jahic (Behadil) Nedzad jasarevic (Ferid) Scnudin Ionck (Vlado) Darko jusic (Rasim) Ismet .1992.1992 1804.1992.05. 10. 29.04.04.041992.071992 20.0'11992 06'()5. 17.1992 26.1992 1809.041992 22041992 1309J992. 15041992. 2204. 24.1992.1992 15.041992 22.1992 1504.1992 24041992 24.05. 19.05.1992 24.04. 22. 23. 22.121992 26. 1504.1992 2505. 22. 1992.04. 15.041992 .1992.04.05.04.041992 19. 24.1992 22.04.061992 2404. 18.041992 14.1992.1992. 22.1992 .Dervisevic Dizdarevic (Nurija) Nurvet (Huse) Dzevad 16. 01.041992 27.041992. 1S.051992 22.041992.1992.1992.1992 15041992.1992.04.041992 l'i.05.

1992 17. 22041992 22.041992 07.0 l 1992 22.041992 nema podataka (Sejdo) Sulejman Mujadzic (Nurija) Sefket MujagiC (Ibra) Fuad Mujagic (Husnija) Sekib 22. nema podataka Kalauzovic (Dedo) Fuad Kurbcgovic (Dzevad) Senad Kuric (Hasib) lsmet Lojic (Mchrncd) Zuhdija Magdic (Anto) Zeljko Mahovkic (Orner) Nusret Maleskic (Avdo) Zehrudin Marie (Zvonko) Zdenko Markovic (Milorad) Ljubisa Masovic (Musa) Kermin Mazlagic (Ibrahim) Ekrem Mcrdanic (Husc) Meho Mesic (Sclim) Scnijad Midzic (Muharem) Arnir Midzic (Rifet) Jusuf Midzic (Ibrahim) Suad Miljkovic (Orner) Muhamed Mizk (Muharem) Mrenica (Stevan) Muhamcdagic Refik Aleksandar 26.1992. 2404.04.Kadic (Kemal) Edin Kadic (Ibrahim) Jasmin Kadic (Munih) Mefail Kadiric (Orner) Sejad Kahric (Abid) Mustafa Kalafatic (Stjepan) Zvonko Karabegovic (Jusuf) lrfan Dzelal Kardas (Ibrahim) Kasic (Huse) Edin Kazazic (Mensur) Ervin Keserovic (Husein) Zlatko KliciC (Hasim) Sead Kliko (Mehmed) Korac (Huse) Emir Kornic (Ferid) Dzernal vejsil Korcic (Adem) Besim Kostic (Hasib) Mehmed Kovac (Refik) Rasim Kralj (luraj) Juraj Kucuk (Salko) Mustafa Kudic (Saban) Husein Kuduzovic (Mujo) Esad 21.04.051992. 15.04.1992 1504.06.041992 14051992 22.081992 24.041992.051992.05.1992 29.041992 22.04.081992 27. 20.1992 2004.1992 17.1992 01081992 25. L .041992.1992. 1604. 15.09.05.1992 27041992 20051992 13.1992.1992 19061992.041992 01.04. 15.041992 260'U992 22. 06.041992 30. 13051992 13041992.1992 29051992 17041992 22041992 24.1992 01.051992 15041992 26.04.1992.041992.

061992.1992.1992.1992.1992.051992. 19. 21071992. godine.04.1992.1992.061992 22.1992 22. 22. 20.041992 27. 22.1992 21041992. 27.041992 24041992.04. 04. 04. 1905. 16.051992.1992. 06. 25. 15. On je u cinu majora napustio biv5UJNA i prikljucio se orgonizociji otporo u septembru 1991. Zo Hojrudino Osmonoqico noveden je datum ongazovonjo u Teritorijolnoj odbroni Okrugo.1992. .Mulic (Sefik) Amir Mulie (Bectr) Emir Mulie (Adem) Mensur Mureskic (Alaga) Esad Murgi{ (Ioso) Milan Murk (Mujaga) Dulaga Murk (Emil) Davor·lvan Mustafic (Rasim) Harndija Nadarevic (Selim) Ibrahim Nanic (Ibrahim) Izet Nijemcevic (Orner) Suad Nikolic (Borde) Aleksa Omanovic (Abdulah) Sejfulah omeragic (Orner) Arif Omeragic (Orner) lsmet omercevrc (Hasib) Salih Oracevic (Mustafa) Mujo Osmanagie (Ali. 16.041992 15041992 12.1992. 0904. 20. 2204.04.1992 22.04.04.051992.04.04.a) Hajrudin Osmancevic (Abid) Abdija Osmanovic (Suljo) Serif Pajic (Habib) Izet Pasic (lzet) Adil Pasovic (Semso) Edin Pavic (Ivo) Vinko Pavlina (Stjepo) josip Pecenkovic (Esad) Damir Pecenkovic (Esad) Emir Piralic (Serif) Besim Plavul] (Suad) Amir popdenoviC (Mujaga) Husein Porcic (jusuf) Ziatan Pozderac (Ante) Ziatko Preljevic (Sajto) Enver Prsa (Grga) Ivan Puskar (Ferid) Edin Ramie (Nurija) Ilusein Ramie (Smail) Murat Ramie (Mahmut) Samir Ramovic (Adem) lsmet Rastoder (Meta) Zejto Redzepagic (Husein) Edhem Rckic (Sule.04.05.041992. 15.1992 05.1992.041992.0q 1992.04. 14.1992.1992 2404.04.05. 16.1992 13041992.") 17.1992 27. 16.06.man) Enes 24041992.041992 1504.1992.051992 20. 19.041992 22. 22.1992 1705.041992 22-041992 15.04.

051992. 27031993.' (Pero) Marko Tabakovic (Sula) Sevko Tahirovic (Mehmed) Ibrahim Tahrlc (Ibrahim) Rifet Vincar (Henrik) Vladimir Zanacic (Arit) Senad Zjakic (Rizo) Irfan Zulic (Hamdija) Mustafa Zivkovic (Milan) Marinko ZivkoviC (Ivan) Pave Zrnavc (Borislav) Marjan Zuvela (Franko) Tonci 15.04. 28.04. 16.041992 28.1992. 30.051992 22.1992 16041992.041992 04.041992.04.051992.1992. 27.07. 2204.051992. 23. 23.1992 24111992.041992. 23041992. 22.1992.051992. 1604. 08041992.1992 23041992 24041992.1992.1992. 04061992 15.04.1992 01.041992.04. .04.051992 25.1992 2204.1992 15.Rekic (Osme) Esnaf Rizvanovic (Serif) Izet Ruzdijic (Adil) Almir Ruznic (Murat) Adil Sadikovic Sadikovic (Smail) Fuad (Serif) Midhad Salihagic (Osman) Sulejman Salihovic (Ibrahim) Edin Sedic (Kadir) Mirsad Sefic Suad Selmanovic Sirovina (Huse) Mirsad Sidik Zlatan (Murat) Becir Smlatic (Sulejman) Smlatic (Sulejman) Sofie (Husein) Ismet Sokac (Franjo) Zeljko Somborac Stanojevic (Antun) Antun (Miloje) Goran Samir Spahic (Serif) Asim Suljevic (Harun) Suljic (Hasan) Hilmija Suljic (Setko) Nedzad Suljkanovic (Husein) Osman Sabackic (Safet) Fikret Sabanovic (Aziz) Rahim Sabotic (Osman) Sefker Seck (Hirnzo) Mirzan SimiI.1992 0104. 22041992. 29. 22041992.041992.1992 0105. 1604. 20.04.1992. 16. 24.061992 23.04. 27.041992.1992 22. 24.

stavili na raspolaganje nama u Teritorijalnoj odbrani. Golubic 05...1992.1994.1992 . Srnlatic (Sulejman) Sidik 18..INA trebalc bi biti svjesne. njih dvjeslOScs.09..06.05.1994. Krivaja 02. Bugar 12.1994. Orasac Kako u drugim dijelovima Bosne i Hcrcegovinc. da su se te starjesinc. poslije izvrsene agresije.1992. Masovic (Musa) Kermin 11. Negativan minos prema oficirima . Kadic (Munib) Mefail 9 Korac (Husc) Vejsil 10. Mujagic (Husnija) Sekib 12. Rekic (Osmc) Esnaf 28 11. Sokolac nestao kao pilot aviona AN-2() 2.1993. Zulic (Ilamdija) Mustafa 1212. naest.. tako jc i u Krajini bilo prisutno nepovjerenje prema hivsirn pripadnicima . B<tjbutoviC (!vIuharemj Malik Datum i mjesto pogihije 25. Vijenac 26. VeCina se [avila u aprilu.INA uzrokovali su postu pei i ponasanie . Medurim. da nije bilo cudno tadasn]e nepovjcrenje prema njima. prije i poslijc izvrscnc brutalne agresijc.. Nanic (Ibrahim) Izet 13 Omcrccvic (Hasib) Salih 14. a neki i kasnije. Koliko god jc neko htio nab opravdanje za takvo ncpovjercnje.081995. izvrsio samoubistvo 2611.1995. \ ------------------- 79 ... Grabez 29081995.(l":'. Hrkic (Alija) Scnad 7 tstc (Ibrahim) Mumin 8.. podlegao 00 posljedica rejonu ranjavanja u Krivaje 28. Dobrenica )OOJ. lz spiska i datuma javljanja jcdinicama Teriroriialnc odhranc vidi SC.1995.INA. IkganoviC (lsmct) Samir 3 Begic (Meho) Nijaz 24. sa danasnie distance.INA u cijern su sastavu oni bili. Sokolac . GrabeZ 2502..10] 993 .1994. Uegic (Husein) Sefik 5. podlegao 00 posljcdica rejonu ranjavanja u Debeljace 17. bez obzira na moj stay u odnosu na izrazeno nepovierenie prema njima u to vrijerne. junu.1992 .091992. to sam srnatrao i smatram pogresnim. Rekic (Sulejman) Enes 16. Ripac 18(H. Grabez 03111992. dosta njih u maju. Privilica 20.1992. Ta Cinjenica jc clodatno uticala na srvaranje negativnog odnosa prema starjdinama bivse . bivse starjesine .] 994.06. Grabd 13. julu. Skokovi 4.Devetnac5torica njih dali su svoje zivote u horbi za Bosnu i Hercegovinu: Prezime i ime 1. plato Srbljani 2).12. Besic (Adem) Adil 6. Suljkanovic (Husein) Osman 19.INA.11. Ramie (Smail) Murat 15.

Naredio sam svome nacclniku Staba. juna. Magacini u Vedrom Polju ostali su puni. to sam smatrao stetnim za nasu borbu. tako da su borci sve vise zahtijevali da na njihovom cclu budu strucno osposobljeni vojnici.Vinica . To se odnosilo na nacelnika Stab a Atifa Dudakovica i nacclnika za obavjestaine poslove Mirsada Selmanovica. Iznijet cu jos jedan primjer koji pokazuje nepovjerenje prema bivsim oficirima _INA. a mi dobijcmo na vremenu radi priprcma za izvodenje ove i ostalih akcija. Navecer sam u Komandu pozvao saradnike i komandante odreda i izdao zadatak da se. te predsjednikom opcine Bihac. uz pune mjere sigurnosti i maskirne discipline. Prvog dana povlacenja iz Bihaca. strucnoscu. Mislio [e da nccerno uspjeti. Svoju odluku. borci ih nisu znali koristiti u borbi.Zalozje . Od hivsih starjeiiinaJNA zahtijevao sam i istima govorio da jedino u borbi. koji su bili spremni boriti se. Drugo. ali i minirani. izvrsi razminiranje i prebaci sto vise marcrijalno-tchnickih sredstava. Prvo. Izvjesten sam sa terena da im treba strucna pomoc. Nisam to prihvatio po cijenu da me razrijese sa duznosti komandanta. Gradonacelnik Ibrahimpasic bio je skepucan.Prilikom saopcavanja odluke za napad. lito jc i uradeno. ude u rnagacine. koji se na polozaje agresora trebao izvcsti 12. nakon iznosenja kompletnog plana. Rekao mi jc da je to tesko izvesti u praksi i da ce to oficiri JNA primjetiti surra kada nastave sa 80 . U prvim danima agresije ovo ie bilo vrlo bitno. JNA nije uspjela izvuci kompletnu opremu i sredstva. a ne 0 "kosovcima". bio sam ubijeden da se radi 0 discipliniranim. pred predsjednikom Okruga i komandantorn Okruznog staba Teritorijalne odbrane. ranije istog dana predoCio sam gradonacelniku Bihaca.OpCinski stab je poduzeo sve da sc na terenu sprijeci izrazcno nepovjerenje Nismo to mogli sprijeciu naredbama i upozorenjima. iako smo imali poneki minobacac. sposobnoscu i patriotizmom mogu steci povjerenje boraca i starjesina Teritorijalne odbrane sto se u praksi i dogadalo. sto jt bilo tendenciozno iii iz neznanja rasprostranjeno razmisljanje u javnosti. da tokom noci izvrsi obuku boraca na postojectm minobacacirna. Prilikom napada agresorskih snaga iz sireg rejona GrabeZa na pravcu Grabel . Takav licni primjer pozitivno se odrazio na stanje morala i brzo se procuo u ostalim vojnickirn kolektivima. predsjednik opcine zahtijevao je od mene da starjdine koje su bile prisutne sa mnom tokom iznosenja odluke. artiljercu Atifu Dudakovicu. vee iscrpljujucirn radom sa ljudima na terenu. smjestim u karantin do pocetka izvodenja borbe.Cekrlije. prije nego sto _INAnastavi sutradan sa dislociranjem. Izmedu ostalog i to SU bili problemi sa kojima sam se morao nositi kao komandant. strucnim i odgovornim patriotima. Njegov zadatak bio je da vodi intenzivne pregovorc.

nere drum "turuliii" l. 55. kao sto sam vee rekao. posebno komunikacijska. u voinickom i taktirko-opcrativnnm smislu stavijaju vojnike pred najslozenq« zadatkc i u takvim situaciiarna dolazi do nevierovatnih obrta i rjcsenja. ni u ratu ne postoji potpuno fizicko okruzcnje. "7 rum. savrsenom unutrasniom organizacijom. radu i upornosti. vizuelnim Ictenjem prevaljivali razdaliinu izmcdu Zagreba i Coralica da bi pomogii borcima i narodu Krajinc. T-55 -+9. puska snajperska sa prigusivaccm 7.5 -16. 52. da nemate sigurnih puteva kojima se ona moze doturiti. da smo uspjcli sarno zahvaljujuCi nevierovatnoj energiji.000 do metaka u rezervi. Hili smo sviesni situacije u okruzenju i slozenosn nacina dornra municije i naoruzanja u nasu zonu odgovornosti te napora pretpostavljene komande u Sarajevu koje je cinila u tom pravcu. 3 +1. da ono cirne raspolazete morate cuvati i racionalno upotrcbljavati i da jedino mozet« borhom oduzeti i zarobiti od agresora sve ono cirne je on raspoJagao. motivirani zeliom da uspiesno prebrodimo sve teskoce i oslobodimo svoju domovinu. uvieren sam sa distance od prcko deset godina od tada. Lit 107 rum mina 1\1l:l 81 mm 4 150 I Navcdcna kolidna ubojnih sredstava bitno jt pomogla nasim jedinicama u borbi sa agresorom iako su HaSC potrebe bile znatno vece. uspostava zracnog mosta pozitivno se odrazila na stanje rnorala Okruzenje i blokada. 51. baca« hom hi) 2. ') rum M-5:\ RH-ATMI rakcta ')0 nun RIlH 90 mrn OSA . PM "7. Kad ste s\iesni da nernate tvornice u kojoj se proizvodi munidja.9 rnm 1 PAM 12. uspostavhcn od Coralica do Zagreba. 53 metak 76 rnrn ZIS 1'1' mina PTI MB 81 mrn -10 2 -I 54. Znalo se desiti da u Kornandi Korpusa ostanemo sarno sa 5. imao je izuzetan znaca] za Okrug Bihac i vodcnje horbi. hrow -+Il. metak 100 mm. ne racunajuo raspolozivo stanje municije "u rukarna" boraca i starjesina Aii. a sto je varna bilo neophodno.1. koja u prvi mah mogu izgledati nernoguca.istrojavanje Ieritorijalne odbrane pranlo jc formiranie i ustrojsrvo Zrakoplovne grupe na celu sa Nedzadom Suljiccrn. 148 . Razbivs! okruzcnje u kame smo se nalazili. _~P.2 50.2 2 22 65 ". mooo Zmkoplovnu 9rupu . u teskim ratnirn uvjerima.2 . Zracni most. iako to na prvi pogled tako izgleda. PM 62 mrn. Izgradcna jc improvizirana pista aerodroma u Coralicima kraj Cazina i uspostavljen zracni most sa Zagrebom Hrabri piloti su CiniJinadcoviccanske napore i. all organizaciji Okmznog staba.

dok su se na duznostima pomocnika upravnika nalazili Muharem Durakovic. na duznosti upravnika nalazila se Melisa Mulic.Nakon formiranja Zrakoplovna grupa ulazi pod kornandu Staba vrhovnc komandc i osrajc u tom starusu do kraja rata. Nacclnik Oeljeljenja za fizikalnu mcdicinu bio je Nedim l'aSic. Vojno sudstvo i pravosuae Razradcn jc i uspostavljcn sistcm vojnog sudstva i pravosuda. Posebau doprinos u Iormiranju Zrakoplovne grupe. poduhvatu. za 1 logisticke i pristnpske jedinice Ranije uspostavljeni logisticki elcmcnti formiranjem Lnsko-Sanske Operativnc grupe brzo su prerasli u logisticku bazu sa odjeljcima 1I Bihacu. finansirati jcdan takav projckat kao stu jc acrodrorn u Coralicima. nakon nje centar je vodio Muhamed Peccnkovic. okruzcnia. pripada okruznim i opcinskirn organima vlasti Cazin i gradevinskoj opcrativi tc opcine. U tom cilju formirali smo i YMRC Gata u kome SlI borci i starjesine imali kompletnu mcdicinsku pornoc koja se mogla pruziti u to vrijeme a koja je podrazurnjevala Iiicccn]e. uspjela u ovum. Cazinu i Velikoj Kladusi. oporavak i rchahilitaciju nakon ranjavanja. koji su imali znacajno mjesto kako prilikom formiranja jcdinica Unsko-Sanske opcrativne 149 . Opcina Cazin jc u uvjctima agrcsij«. Pristapskc jedinice formirane su sa danom formiranja Unsko-Sanske operativne grupe. nes. stoma to log jc bio lsrnet Dizdarevic. Ccntar je odigrao izuzetnu ulogu u lijcccnju i rehabilitaciji nasih ranjenika. Svim ranjenicirna koji SlI prosli kroz ova] Centar 1I sjecanju je ostalo bespostedno zalaganje i velika paznja medicinskog osoblia. a duznost zamjenika nacelnika obavljala je Senada Halkic. odnosno njcnc infrastrukture i poletno-slctrnh staza.Zelja ocuvanjcm svoga naroda i svoje dornovine hila je jaca uti svih problema. Na celu ovoga Centra. Salko lsakovic i Edin Puskar. Bosanskoj Krupi. povrcdivanja i bolesti. U uslovima u kojima smo sc nalazili Iogisticka baza sa ocljeljcima je uspjesno opskrbljivala nasc jcdinice.tasicC i svih drugih problema. Uspjeli su nasi organi i u tako teskim uvietima. Sanitetsko obezbjedenje Komanda Unsko-Sanske operativnc grupe poscbno je posvecivala paznju sanitctskom ohezbjeclenju. Lickari i rukovodsrvo Centra ulagali su rnaksirnalnc naporc u izlijcccnju i rehabilitaciji nasih ranjenika.

~a formacijsko mjesto za p0s]ove bezbjednosti. i zahtijevao da Osrnanagic nc bude postavljen na tu duznost Odgovor je bio negativan. godinc.nu i pe r s on a l nc po s Love . Trazio je izmjenu narcdbe i prcdJozio da [a budem komandanr Korpusa. kao dotadasnji komandant UnskoSanske operativne grupc. kasnije IlnskoSanske opcrativne grupe.:::a popu.. odgovorio Ljubijankicu "Drekovic jest clan Parriotske lige.godlne. oktobra 1992. ne r e dbom u -1.) :LS:j SEL~AD. NURVET. nije prihvatilo da Osmanagic bucle kornandant. dakle istog dana.a r eoce stupa Ol.::.prcdsjcdnik opcine Bihac. rahmetli Irfan Liubijankir jc na inicijativu gradonacclnika lbrahimpasica sazvao sastanak u zgradi Opcinc u Bihacu. na fo Qperativ~o-na5tavne r ma c ij s kc mj e s t c pomoln i ka n2<'-e. no f c rme c i j s k c mj e s t.iAMTJ MUHAM£!J. TUPIJ E. ali nije dovoljno prov[crcn clan i Osmanagic (reba biti komandant Korpusa kojcg treba forrnirari".a.B razrje[avaju na snagu sa 5e dariom d~ 3.jubijankica. ne f c rmac Lj s xo mj e s t c {t a be .prcclsjcdnik opcine Cazin.'Llko za .iKo. Ljubijankic se pismom obratio nacelniku Staba Vrhovne komande Seferu Halilovicu.~ran='e ~ m~terijalno-finansijsko .1UB. izrncdu ostalog.4D. o pomoi n n avel. IPD j v j e r s ke p i t a n j a . Osrnanagica i mcne.VliEV=-r <':.k a x cman de n t.:. na f o rme c ijs kc m'j ~ plCt:. regulisare RM!DK Na-elnik [VK OS Sefer Ha:ilovil Rukovodsrvo Okruga na celu sa doktorom Ljubijankicem. r.o porno mc r eL. za vr ! .predsjeclnik Predsiednrstva Okruga. ocito nezadovoljan stavorn nacelnika Scfera Halilovica. Sr a t u sna pitanja s t a r j e I i ne odr elen vezi sa sl~'born (po privremenoj ratnoJ nadle ni pretpcstavl]eni star]e(in. Nacelnik Halilovic je. SIROVINA BEJ1Rr na f o. =.t pornc l nik a k orne nda l n a Loo Ls t i ku i e at.c pomo .SEDJ] M:. Tema je bila pitanje ko ce biti kornan- .orno l n i ke ~..poslanik Skupstine Republike Bosne i Hcrccgovine.rma c i j s k o mj c s t o CEP. 'J'la r.>- Lnik a v e-:e. na r o r mac i j s ko mj e s t c neve OMERAGC ISMET.i oc dosada{nJe e du no s ti nosti. r e i I e ne o vom na r adboru :-.:RS.e poslovanje. zajedno sa borcima i starjesinama Staba Tcritorijalnc odbrane Bihac. Oclmah posli]c pristizanja pisma i narecibe iz Staba Vrhovne komande. Argumentirao ie to cinjenicom da sam St. It8ba . Ncnad Ibrahimpasic .t~b9. Natko Muhamcdanagic . 8 ~A~ILAGIJ EDIN. ~.QktoD!"2 ih OVOID forrnacij~ 1992.i Lke K. ] 2.2 -f:-2r. ne f o rma m j e at z a o be v j eLt e j ne po s Lov e .0 poslove. Mehmed Mahie .predsjednik opcine Bosanska Krupa.e od formacijska njesta i. c i j s kc. Osim l. bili su prisutni i predsjcdnik Izvrsnog odhora i clan Predsjednisrva Okruga Mirsad veladzic. g t a r j e {Lr. Alaga Topic . Safer llidic . uspjesno suprotstavio srbocctnickorn agrcsoru. l n ik e k orua nd a n t a pomc~nlka za kOffiand~nta r.

... _.ono .. 0 LmENlll_J(' uk ad :cI· )a.OIl'><l.e i He'n:.• SL1 p.-.>..::ckl vv i uoso .avljamo oo r z z eoe V.199.. d . do-s t e v ljliii'n. t e Dery.!D.)fT--' '-..j..iO.Vre~:.': .1()..i..Dd se )_ _... D. ya5-p:>-tanj~ t:e cbavj e e-s bezb-..jerjni{:E' ..t. ako nastavite na ovaj nacin. u stroju kornc {e on (Osmanagi{j kornandovati r\akon pauze i ponovne duge diskusije..IHtl "-..:~:~~:~~y'. DL\r-oI'\"..... r..~os.'" K.... i.tvo [J~Xl<q~ I.Gt ::.. ~'-_Dm d<\n1. z"'" pomoccroik".o.dant Petog korpusa..i .:_~:.nti\ j ~. [.olil""d".E' ZCI ~:_pm rld"l ...!'.P!.-.l." ""t_"E>".nd dostt.C''''-rllsa -{lih~\r:ckO[J 110 ku :d· (af_ .tss"-'V:lCC.0" 1 S-E' (llljt..H_.".J:i. pri... lmlO'nov .... i i c oo ite knnHlndp"g .> n ..dnis.j_49~.lq'" komi\ncl<'lllta.".!.. I..n ()kSSo r~.-"....adan1_ (l>ih~'~t:~'(')g) r....'11:1<'1llt OY.omco. tJs".. ~.t usoe n .eM m...-... 5e imenOv ~\IP".vl. koji je u [ednom trcnutku rekao: -Ja sam komandant Korpusa i...'.u !>-n.H)..rl[.clar...J...dsje-dni£stva komvn(lrn s a c t av c+r-uq.-".:~ SSTAfi N. ....DiI f'.. -f'.l. kOl"'pus.n-l"..u" .'-vEt_ l .Illr ..nC'lql_c:ce.l~ G) 01 /E!-'i)1:2-_L 7 :.."" .... z. c ..._.~:o.dlnl_' 7. )111 ~().. ZAF-UV~TEr)NIK b ... poduzet cu svc rnjerc cia vas lisim slobode' Sastanak je dosao do Tacke usijanja.~ dot..I'''E'm~no _Ie o--e+cvt !B'" I--...-put..ocP""_' _----~ .~.1\ro-t pomace. i qod .. Prijedlog je po sian na dvijc adrese: nai'clniku Seferu Halilovicu i predsjedniku Aliji Izctbegovicu . pomoecnik :Z.od...'FDLO(..cci k.. ..~ "ROlml1-{:jLlt! Eo. ~Dm .J.rlt Z~Qn=.:~ ..tVl'1 z.. 10)V· kojuj 1.n -i:!o?(Ccir :".&dl .>' vo. c na po ic s s e cni UZle() ct ea cce rnrsa 1:':. . im{JIlLljl.SSt·" f·: l'it-i H<..~:~~dO IJ . .i... sjed:u.:lQV i "':Dmd~n l·__ n.t vu .acc.. VRHOVNf t KOMA"!])!::51O'1(:il''' us 8ARA.. )ic i.om.-pdS~ us~ql z". .Jt~..td"'ld.<. Zucna rusprava jc dugo trajala.cnicC>_'l: f:'RI.du_.cOl YO)n09 pr_) InQ(juCC..om.._iedlozi st. .\~v:i... Najgr1atiji jc bill Hajrudin OsmanagiC.Tld liS(lG-.nOstl i"'to"'''-~m~no "_f:'l"'jjl\-dlDq H"J c ~_..Il!h}Vu:c':' p.j". c .d.oso sr..e n ~"''lD...lnd~1 in- ~f.\j@dn:i...:eqQYlr1~' BIHi\CC QKfi:UGt..'. i... '1:'" '!">.n_1U ._o.bll.. lc..nma(1~"Int.~~. p~-ijedloq. pr')...ogu <...... te s oe po'Sloy~ p<:)lc.ql... ..icc..om cceo i i or eos ve. Hal:il..1l Dn.iii<_i..~ VKOS .. Top:ic..tl.u.. 1& kOIll<. !-Dm ......~ .-rl1ns.kov'ir:C'.5~" n .. st"'''''' ~.-. kOI'.. lnik c "dab . s . H".ud1. .~l..d nt .....~c.lp lO "CI p .-pu".. I I 'JRUZ:Z....jrLldin ...ovi_cc..1Uc.'....l..je ..ri< """... Ljubijankic ie uzvratio Osrnanagicu.c:~ z ...k1... r'>t"._ir-Udlf1 nsmenecr cv .silo _if" ~~om..~!>ti...-l. n\ pl'i)edlolJ (Judlne li'.db".)rO'llno l ..• (JvJel'erl eo c ce t oo i po t p a ecm .. I--.1l II O"'m'-~n"'91cc:~kom"'d.dlnOfl\ Cl".-".. -'U h Osmanetgi\.~:8-~ l_i I HAec '..ro og "t"..rc v ~. lO1l1 USOG 't e :>.gm.ll>n_li ~.cnos 'rI..." t ..ANE 8DSNE J I(FWZZIiI I SNAG£: HERCEGOV SST ~B: REPUBLI I !'>IE Ot>kI'<ANE K£ I I II ~!~=~~3:~~:~..i 9 ~ cl i rti~...dol'\"t OV~JSc .c._OIll. a kamoli ncsto drugo.lnh. rckavsi da on nc zcli hiti ni vojnik.dOlnt. .h<lqi~:{:_ ql.om. p"""oc<.pl(<'.-islI5tYOv'....i:i_h..oV~~<::...--<ld.. dos.1...d."eno" .... """.'tlo\ .a ~) ~.t .l:-l...1£V{) i i c.l..•. (nar'E:)db.po:. uslijcdio je novi prijedlog iniciran od strane gradonacelnika Bihaca Ncnada lhrahimpasica za izbor kornandanta Korpusa.\.ss~n Rdlffilzom .. Sirovin .

eJ. v '. . .z..l. trazeno je da te dvije naredbe dodu istovremeno.SSo H. :3 d-ilO._.j~!dni5istv". Osn''''''''''''g:1o::c p""lJ~dl()gol: $V0.. mag dotadas- njeg napornog rada i to mi je bilo znacajnije postavljen na duznost komandanta.-----. predlozen saradnici Rcpublike u Komandu sam na duznost kornandanta Korpusa."-----. a ponistava se narcdba broj 02/5B9-60. Muh ... 0 brigada da i ne gavorim.>hmed Hid:!c<:_ Alo'lg".1I'I.t:!_H.tEln. godine.-- --dJoflt O. predoperativnc grupe iz Komande Okruznog staba scm dvo- Kornande Unsko-Sanske aperativne kao i saradnici Hajrudina jice pomocnika kornandantima lo. naredbom broj 02/589-62... ru o r-e-c so ecrn t+ rlF(>df.posl-ilnlk t oo i c c s Op!i>li>tinE' Op!:l!':til"l~ ~. ..H.. :.nov .p. t te :. C<tzl.pr-li!d6J~dni~' Mc-. na tu izuzctno Posebna vojnicka cast mi je bila sto su me na sastanku grupe i Kornande Okruznog staba...fet.o . te israknuto svih relevantnih vlasti svojcrucno odgovornu struktura u Okrugu.l~". a Osmanagic u Hrvatskaj._.a .":.r.. ni casne stariesine njegove komande sa kojima To je znacilo priznanje Takoder ga nisu podrzale ja licno nikada nisam imao problema.p~e'd'P_ioE!-d"i'" S .::. od 12.\ t~~.nil< s nocno p. kao i moji ie predlozen za vojnog atasea Bosne i Hercegovinc politickih Kao sto se vidi.. 160 . rnE"ailndqicL. Petom korpusu odreduju kornandanta i njegove saradnikc.--. sto su svi politicki faktori i predstavnici potvrdili da prihvataju da budem postavljen duznost....--.nd" ~:.jt"~\d. kojom je Hajrudin Osmanagic bio postavljen za komandanta Petog korpusa i istovrrrncno dobijamo narcdbu i smjcrnicc za otpocinianjc aktivnosti na forrniranju Pctog korpusa.11m K-dant po t o t aom .(1.. c1:1. Ncrrnina Babka i lsmcta Orneragica.n 0i. .Q"'-CJu'S~' pBsl"..'<'J11-~''.--~-----------U9:0Cl R"lIliz DrekoYicc I'latku I'1I. )~ < i . oktobra 1992 godinc..-..l ~~cc (lQ5t ." "u.h1cc. --._-. O~:"'UQ'" Brzo korekcija Sefero Holilovico Dakle. j~. l. -t""c:cno5t napriJed ni\vl/denit.@ odmZlIJ 1l<i\""..-. da je ta zajedntcki prijedlog organa Satisfakcija mi je bila to.J Zto UT{.~ili i podrzali svi moji saradnici iz Kornande Unsko-Sanske Osmanagica Hajrudina Osmanagica.z.----. oktobra 1992..Kt"Llp"" 1. u r'oku or rjeo OYDIfI t cqu.om.e e -------.l. Petog korpusa. n .H B...ine cr-ec s.-.it..-_--.r am z e.n skupsst. nego hocu li nakon toga biti Vee 14.J'" d ..-n~~t~i~~--·-n stavltC' vo!tl'\ .

DURAKOVlc RAMI:!:.~r.~2c:!!1i e RMlOK f.!u.tc ."i!. 77.ago".. po prlvrethenoj r-ert nc j formac.e c :. na formacijsko mjesto pomocni~a komar.irh-ovne Komeride oru. mapr-ediva:-. R.::. SEDI6 MIRSAD. SIROVINA BEcIR.a ~taba.i j s-cc mjest:o n.!~~ef'i list.nika ntace'lni'<3 i. 161 ..J:. pov .e Bcs!le i i-ierc:egovit:>E'.tao<3. br-aj 1!'2/S89-62 SNAGA N~ 05nOIJU c 7a..a. BiH'.ncar.to. z a plani~anje i materijaino-finansijskc pos4ovanje oee-eeene cvcm naredbLim z a vr-er oce du±nos". poslave bezbijednosti 9. do'" a s i. ~o!"ma~:!. n s nag e naredb.. ~a ~~tne du~nosti u jedioic~ Armije qepunlike vine.:!'_'I. :i i Armiji R BiH i e i ar-e 10.cma. na Tormacijsko mjf:!sto pomoenika nace:'nika i:.l pitanJ~ 5tarje~ioa odredenih p""'iv~&me"1cj ratnpj J:eni . TOPIC': E. IS!~ SENAD.JUB._ rva +cr-mec.. stav1j a IS.a'1d.!i:botl! oc pr-EtpQat.fotar.ur-o j cjelinl . za o!:lavjestajne pt)sl~ve 5.e ito: c 90sne u j ~ 'So Yercegoe U 5. tla for-macijsko mje et. a c e mo:"ai t IPO i vje~ska pitanja S ..ar:'-~. e v a.~.j! Qvom r. na f~l-t'maci js~o mjestC:J pomoeni k a kcm.. ......ac e Ln a ke ve a e 6~ OMERI\SI6 !SMET. na formacijsko mjes. =a operativno-nastavne paslove 4 DERVIsEvlc NURVET. na.e 3 . goei _~:?.a~e~:--i ke ~ta.nCanta kor-puae 2.a:o:ofl.a n. Qdlu\(e 0 p r o a z v oderuu.. na -fOt'macij5ko in. .. za papunu i per$an41n~ p0510ve 7. tfr-ecibe S~ =.ftioce dl1i!:nC!sti slijede~e star-jes.skom ~n.c koma.e Kama:1de CS.~inja ("Sll.arecbom w ve=: sa r-equ t r svee n3. kor-pu~ . nacel!"'!lk stab.r./92).:..:.'oj~i:o._~-~ r+: I't'"'- tv tv!( ~f1t-~1- ~ . raz~j~$avaju se dosada$~je Ou~nost~.j~$in_ . na fc:-fltaci j?ako mjesto pomo.Bihae 1..cijsko _mjesto .nacelnika ~taba t. formaci jsko mje. 0 cmrt c-s i me u slu::bi .a- 2~ Star je~if"le cijska mjestQ.oktobrQ 199~.:.. i rjesavan. na form..taba.::.ine a} D d r.Statusn& . c e I u. t!l2/'5S9-6@ od 12.l I. i t c a a e vrije!fle !"'at_~cg st-. ~c~~ne) 3.to pomoc.d.ih $-naga Sep uc t i e.J t.. DREKDV!C RAMIZ. brc.K»IDn o<Ul> R PUS. IT1"f:'.!sto pomo~nik3.)e~to p eraoeo i k a nace:.. Larte.sTAB VRHOVNE KOMANDE ORU2ANIH Pev..o--pue.t.i ~:~ f-of'T..~ji v .-li. N ARE Il B U 1.v.ca~~a~a :0~ lc-gistiku RAMIe I"1UHAHEO.1~ .')a Vrhovr...ni_ka Koma:1oa. 3~ Ova na~edba stupa na snagu sa danom 0!. HALILAGlc EDIN.1'99::. u 4.

Narcdba JC stupila na snagu I. oktobra 1992. godine, a stavliena je van snage narcdba nacelnika Sraha Vrhovne komande OS broj: 02iSH9-(lO od 12.]0.]992. godine u cjelini, SIO se moz« vidjeti u tackt 3. narcdbc 0 mom postavljcnju na duznost kornandanta Petog korpusa, kojcg ie tek trebalo forrmrati. Ovi dokumcnti porvrduju da Osrnanagic nikad nijc bio kornandant Pctog korpusa, jcr jc narcdha o njegovom posravljcnju stavljcna van snage sa danom donoscnja, a nova je xtupila na snagu prijc nego !ito je Osrnanagic postavljen na duznost komandanra. Zasto jc doslo do problema izmedu nas dvojice? Zasto je nacclnik Staba Vrhovnc kornandc podrzao Hajrudina Osmanagica iako je znao da sam ja kao komanclant Unsko-Sanske opcrativne grupe zajcclno sa svojirn saradnicima planirao i vodio borbena dcjstva? No i pored toga sto gospodin Hairudin Osmanagic nikada nijc bio u praksi komandant Petog korpusa, niti jc njimc ikada komandovao sro je poznato svima u Krajini, posebno borcima i stariesinama, pojedinci iz vojnog i polio tickog zivota zele nekada Iicitirati sa naredborn 0 postavljenju Hajrudina Osmanagica na duznost kornandanta Petog korpusa. Smail Klicic u svojoj knjizi "Medubosnjacki sukob u Cazinskoj krajini 1992.-1995 ", l1a strani 55, vjcrovamo nesmotreno kaze "Peri korpus formiran je 21.10.1992. godinc. Prvi kornandanr je bio major Hajrudin Osmanagic." Prilozeni dokumenti 0 postavljcnju komandanta Petog korpusa dernantiraju pisanjc gospodina Klicica, Uostalom u vrijeme pisanja nareclbi za postavljcnjc komandanta Petog korpusa i c!ok se odvijala prcpiska u praksi ie postojala sarno Unsko-Sanska operativna grupa. kojom sam ja komandovao i Okruzni stab kojim je komanclovao Hajrudin Osmanagic Nakon zavrscnog rata, u Komancli Petog korpusa, povodom proslave pojedinih godisniica, Hajrudin OsmanagiC je pozivan i pompezno najavljivan kao prvi komandant Pctog korpusa. Sta je bio cilj takvih najava njega kao navodnog kornandanta korpusa, to znaju oni koji su ga kao takvog najavljivall. Vjerovatno je cilj i zelja bio minimizirati mo] doprinos i urnanjiti moj ugled mcdu Krajisnicima, u cernu nisu uspieli. ja sam svoj ugled gradio sa svojim borcima i starjcsinama na fer osnovi. Uostalorn, uzdignutc glave i cista obraza dosao sam u Krajinu i otisao iz Krajine. Za soborn nisam osravio vile, kulc, hotele, rnotele. niti bilo sta drugo cirne bih ukaljao svoj ratni put. Prolivenu boracku krv u materijalnom smislu nisam kapitalizirao, niti mi jc to ikada palo na pamct cia uradim. jasno mi jc sto pojedinci iz politickog i vojnog zivota, kazern pojedinci, jer je taj krug dosta uzak, prikazuju Hajrudina OsmanagiCa kao komandanta Petog korpusa, iako su i oni svjesni cia on to nikada nije hio. L dncvnom Iistu "Oslobodcnjc" od 14. deccmbra 2002. godine, navodno clanovr "Kluba bosniackih intelektualaca Velike Kladuse", osvrcuci se na

***

Ja
'e·

J NA Himzu

ke .a.

'itl
ca
io

ir-

.10 uih
)()

:aju

0-

ju

m
ca ih H. ga
ve

itse sa 10

rcccno mi je da cc najvjerovat nije poxtaviti pukovnika bivse Pccenkovica iz Bihaca. Gospodin Pccenkovic se nije nalazio u Bihacu, niti sam ga ja do tada upoznao Nakon zavrsenog razgovora rckao sam: "Pa cto, ako je to osnovni cil] mojih pretpostavljenih on ncce imati poteskoca oko realizacije dubijenog zadatka, ja cu uciniti sve da se to u praksi uspjesno realizira": Teska situacija na bojnom polju potisnula je moja razmisljanja i sjccanje na razgovor 0 dolasku glavnog inspckrora iz Staba vrhovne kornande RHeta Bilajca. Dana 27. novembra 1992 godine u vccernjim satima javijeno mi jc sa aerodrorna Coralici, da jc doputovao gospodin Bilajac i cia bi trebao doci ncko po njcga, Pozvao sam pomocnika za moral Ejuba Topica, ispricao mu kompletan moj razgovor i naredio mu da ode po gospodina Bilajca. Rekao sam mu da usput bude profesionalan u komunikaciji s njim. Sjedio sam II Operativnorn centru bela su usli Ejub Topic i pukovnik Bilajac. Po ulasku pukovnik Bilajac nazvao mi je selarn. Odgovorio sam mu alejkumuselam, ali sam ga istovrerneno upozorio cia se u Petom korpusu ne pozdravlja rukom. otvorenom sakorn u visini grudi, vee cia je u Petom korpusu pozdrav sa srcdnjim prstom na sljepoocnici sa dlanorn otvorenim i okrenutim naprijed, ada se svi ostali nacini pozdravljanja koriste iskljucivo van stroja, van sluzbcnih prostorija i komunikacija. Naravno, pukovnik Bilajac kao iskusan covjek i starjcsina prihvatio je moju reakciju, ali je shvatio da ni]c naisao na pre vise topao odnos, vee vise, na oficijelno gostoprimstvo. Prije nego sto sam pukovnika zamolio cia sjedne, zatrazio sam cia mi pokaze pismeno. naredenje iii ovlastenjc za boravak u mojoj jcdinici. Skinuvsi naocale, preturajuci po dzcpovima pukovnik je trazio papir koji sam zahtijcvao da mi pokaze U prvi mah po njegovim reakcijama mislio sam cia ncma tog papira. lpak ga je nasao u jcdnom od svojih dzepova i ciao mi ga na uvid. Zamolio sam pukovnika da sjedne, pazljivo procitao papir i vidio sam cia se radi 0 ovlastcnoj osobi ispred Staba Vrhovne komande. lz ovlastcnja sc vidjelo da je pukovnik Bilajac u funkciji glavnog inspektora i cia ima ovlasten]e kontrolirati jcdinice korpusa,

lernirna,

10 0-

je

171

I

f'-REPUBLIKA STAB
Broj:

~

BOSNA KOMANDE

I HERCEGOVINA ORu2ANIH EV0

VRHOVNE

SNAGA

=t

S A RAJ

1~1 - ~1
17. ~0.199?godjne

Sarajevo,

o V LAS

T E NJ E

kojim

se ovlascuje, poslove, jedinicama

pukovnik glavnog OS

RIFAT

BILAJAC,

da

vrsi R BiH

inspekcijske prema svim

inspektora

Armlje

R BIH.

:jTABA

t~--------------~
Nakon uvida u ovlascen]e, rekao sam pukovniku: -Gospodine pukovnice drago mi je sto imate ovaj papir, jer vjerujte mi cia ga niste imali, odlucio sam izdati zadatak cia vas se prirvori, jer mi je preko glavc mcsctarenja i bavlienja pojedincima i rjcsavanja pcrifernih problema dok se borci i starjesine Petog korpusa i narod ovog kraja grcevito bore za opstanak i goli spas. lJ razgovoru sa pukovnikom Bilajccm vidio sam cia se racli () ozbiljnom covjcku, koji apsoJutno razumijc probleme u kojima smo sc nalazili. Bio je prilicno upoznat sa stanjem u zoni odgovornosti Petog korpusa. Tokom boravka uvjerio se da izvjestaj: gospoclina Osmanagica nisu bili tacni ni realni i rekao mi je cia u Stabu Vrhovne kornande nisu sebi smjeh dozvoliti cia gube vrijeme sa gospoclinom Osmanagicem. lstovremeno mi je rekao cia je obi sao svc jedinice AR BiH i cia sc Peti korpus nalazi u najtezoj materiialnotehnickoj situaciji. Nije mogao vjerovati cia srno imali tako malo sredstava. Rekao je cia je imao informacije cia ih imamo dalcko vise. Izmcclu ostalog rekao mi jc cia je jedan teret, koji ide za 107. iii 108. brigaclu Drugog kor-

. Rifatom Bilajcem.... -l. i o!Cu'. .:. b.. Odrzao je rijcc i najvise dol eta vazdusnirn mostom Zagrcb-Coralici imali smo poslije njcg. 1 I'{~ rn.. ?~scI4Tr.::" ..1"\ ""J ~1 cv .gb-::0~d:::la:. fbil:it.. t::. ...Lq r c..:_~".".-".i '.lf.".. 00-0 j(. <~"t.ie~tc:i.'\~"(":'c... t 173 .Ol 00 Z~.J.-.."'('. tada vee gcneralorn AR BiH. . ~_V.". F."I". .)..::..) -'..><..:~j-c. L".:f~. 01-:." \i'. 1. 1 dt""lICji'. ."-d. godine.!-L ..:. h . "..m\ ~~\'flO.. godine na ruke nacelnika GS OS R BiH. .:j. l~"...1" (! '.. ~~~. Sefera Halilovica.: r r-or» ~:'" 11':\ .n: i. cia se stanje prornjcni. Naglasio ie cia ce po povratku u Zagreb uciniti svc sa ljudima koji su se baviii tim poslorn...I'i:Il'. pr€I~('I..:k~a. Pukovnik je u zoni odgovornosti Petoga korpusa boravio do 25.iel'" kg._-.. 8 . kaela je sa improviziranog aerodroma CoraliCi otputovao za Zagreb. veri od ukupno poslatog tcreta Petom korpusu za ovih osam mjeseci rata.olE"I' i.en! Bi 1~J.I..s!. koji je pricao 0 utiscima koje je ponio iz Petoga korpusa.1. t.CL~tf.-j<\ -"·1:llj:I...._. l~ :. !'!VO I{Ur .:vo:..l ""..:.. Kl/Rl~F( riA S pusa. Ovo potvrduje i izvjestaj pukovnika Bilajca koji je stigao u pretpostavIjenu komandu 11...~()u VeZJ "'le U '''''0'._..~o..iL?m .:1" ~\~) :~:~ . ".-. dccernbra 1992.1- 1 • -N. _ Po dolasku u Sarajevo susreo sam se sa...c.(v). dccernbra 1992.

Peti karpus Armije U votri i u cvijecu uvijek smo s toborn mi. osebno interesantan element u naso] propagandi bio jc spot 0 Petorn korpusu . sto je takoder dalo dobre rezultate. list "Slobodna Bosna". clecembra 1992. Paralelno sa uspostavorn TV-centra u Bihacu. pornocniku komandanta za moral i nic)ovim stariesinama. Nedostaiuci tehnicki dio. kojim je rukovodio gospodin Muhamed Mulic sa svojim saradnicima novinarima. i u tome je uspjela. a vrlo brzo i u cijelorn Okrugu. koji je prestao sa radom pocctkom agresije. a pristup Komande Korpusa informiranju zasnivao se na jakoj i probojnoj propagandi. 20. kola je oduscvila sve u Okrugu. cije je mjesto znacajno u misiji UN-a u Okrugu Bihac. Kornanda Korpusa poduzimala je svc mjerc i aktivnosti. pustili urad svoju televiziju. nije bilo re1evantnog politicara na svijeru da nijc CUO za Bihac i slozenu situaciju u kojoj se nalazila Krajina. godine. Majka nasa ne baj se. Mi srno silo nebeska. cuvoju te heroji Majka nasa. prcko svoga bataljona. uraden je i spot za svaku brigadu. godine. pokrenut je list Petog korpusa "Ljiljani". Bitku na tom polju smo dobili. dovukao nam je iz Zagreb a i mi smo 3. svi smo tu I I U boj. . Naziv "Sila nebeska" po tekstu spota 0 Petom korpusu . Spot Petog korpusa "L boj u boj" ustvari je simbolizirao poziv svim Kraiisnicima u borbu za oslobodenje svoje clomovine i razbiianje cvrsto uspostavljenog agresorskog obruca narnetnutog narodu Krajinc brutalnom agresijom. Tekst spoto 0 Petom korpusu outoro Dilvoda Felica: U BOJ U paklu i u roju s tobom smo Sosno svi. list "[deja". Tclevizija Bihac stavljena je u funkciju za 21 dan.predlozio je moj pomocnik Izudin Saraccvic Spot Ie stalno bio prisutan u cijeloj zernlji i u naso] diiaspori. Pored Ejuba Topica u pocetnorn periodu. Postao je prepoznatljiv i imao je znacajnu ulogu. u boj. a poscbno u zavrsnim operacijama 19<)5. Bihar i Krajina su tokom xvih ratnih godma hili u ccntru paznjc."Sili nebeskoj?". Prakticno. U Bihacu je postojao tnformarrvno-rchruckt centar Radio-tclcvizije Sarajevo. dio smo uspjeli nadornjestiti aktiviranjcm drugih prcdajnika i kornpletiranjem opreme sa onih koji su se nalazili u mcduprosroru nasih i agresorskih jedinica. svi smo tu. godine. Pamtim ga kao casnog i postenog Francuza. cia se form ira televizija u toku 1993. u boj za norod svaj. mi srno tvo] sinovi So ma lOV. Samo zovi. kamermanirna i ostalom ekipom. ncki modulator. ne boj se. Dio repetitora i tehnikc toga centra ostao je na agresorskoj srrani. mi srno zlotni liiljani. posebna zasluga pripada lzudinu Saracevicu. probili sc u svijet i izborili da istina izidc na vidjelo. U pocctku se program mogao iti u opcini Bihac. BiH. lJ tome narn je pornogao komandant Francuskog bataljona pukovnik Bres.informiranje i propagandu. tebe brane heroji. Pored toga. Posebno je bilo pitan]e ovanja prerna agresoru. u bo].

odsjecen od Staba Vrhovne kornande Armije Rcpublike Bosne i Hercegovine i slobodnih teritorija Republikc Bosne i Hercegovine. niti su poduzimali. pripadnika Petog korpusa i HVO. Njihov zapovjednik Vlado Santic bio je nacelnik Staba j zamjenik komandanta te brigade. sa jcdnorn bojnorn od oko 500 vojnika i starjesina. prihvatio sam zahtjeve i podrzao formiranje HVO i prestrukturiranje 502. Sve do borbe protiv "autonomasa". Element discipline i odgovornosti. . kao nas odgovor na ncmogucnost opskrbljivanja iz vanjskih izvora. Santicevi i odnosi HVO sa Komandom Petog korpusa bili su harrnonicni. a posebno zaslugom Komande Korpusa i rnudrih hrvatskih i bosnjackih politicara u opcini Bthac. Narodnom odbranorn u borbi protiv Petog korpusa. Pojavom "autonomije". Razvoj vlastite vojne industrijc. . dusorn i srccm bili za Bosnu i Hercegovinu. Meduclraiju i Skocaju odrnah su se nasl: 187 . Vlado Santic je presao u Veliku Kladusu i orvoreno sarac1ivao sa Fikretom Abdicem. Na Santicevo i insistiranje politickog rukovodstva HDZ. diverzantskih dejstava.a i . bilo sta. i iedne i c1ruge formacije. Ratni plijcn je takoder bio znacajan za opskrbu korpusa. rna i ezultnirn ie i wao ljske 20 u rpus ratovao protiv seccsionista Fikrcta Abdica.aniinta iniu IjuCi -prila se clja. njeni pripaelnici pridruzili su sc ocuvaniu onoga sto jc vrijedilo izrncdu elva naroda. Hrvatski narod nije zaboravio prve dane agresije. Bosnjaka i Hrvata.. Na srecu. utkani su u vojnicke kolektive. Uostalorn i dobro i lose se pamti. anju 'rim.ireza cas- ska nih like c:ne . uspostavljeno komandno mjesto i precizirani daljnji cilievi borbe protiv zajednickog agresora. To je ranije bio bataljon u sastavu 2.ora ista jski lnih 11i5nalasti znjc rna. Kao komandant korpusa. kad su napadnuta sela is pod Pljesevice. Pripadnici HVO nisu sudielovali sa tzv. pa je i po tome Pcti korpus bio primjer u Okrugu Bihac. izbjegavanje frontalnih horbi zbog tehnicke nadmocnosu neprijatelja te primjenjivanje upada u dubinu agresora. a bojna HVO odbila je poslusnost svom zapovjedniku. Odredena mu je zona odgovornosti. nije se poremetio dugogodisn]i suzivor ta dva naroda.aka. sto bi otezalo tu borbu. pbr. formiran je HVO.ata. te visok stepen organizacije. Logisticki je bio naslonjen na Peti korpus. bihacke muslimansko-hrvatske pjesacke brigade. prepada i drugih oblika borbe protiv agresora cine xpccificnosti Petog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine. To je jos jeclna specificnost u Okrugu koja je mnogo znacila Bosnjacirna i Hrvatirna koji su vecinorn zivjeli u pogranicnorn pojasu i koji su pored fizickr hlizine Republike Hrvatske. nije bilo sukoba izmedu Pctog korpusa i HVO-a. 1J zoni odgovomosti Petog korpusa djclovao je Glavni stozer HVO regije Bihac. U selima sa hrvatskim stanovnistvorn Zavalju. Na zadovoljstvo svih u Okrugu. Operativna i strategijska inicijattva od pocctka do kraja rata. Vlado Santic je ostao sam u Velikoj Kladusi. Sve je to doprinijclo visokom ugledu Petog korpusa. tc uspjesi Petog korpusa natjerali su agrcsora da ga cijeni i da se plasi njegovih boraca i starjesina.

bila je stalno angazirana prema Petom korpusu. bili su. stalno ili po potrebi. Po mom odlasku iz Krajine Vlado Santic se ponovno vratio na celo HVO. laka pesadijska brigada iz Kljuca. 0 kakvoj snazi neprijatelja se radilo. U napadima na istocni dio Okruga. oruzanu i tehnicku opremljenost neprijateljskih jedinica suprotstavljenih nasirn icdinicama naspram zone odgovornosti Petog korpusa Armi]c RBiH.jcdinice tzv.11. artiljerijski puk. sa zapada . Sa istoka su nas okruzivale jcdinicc Prvog i Drugog korpusa Vojske RS. bojeva i operacija.2. laka pesadijska brigada iz Bosanske Krupe. liz njih. i 1993.2. pcsadijska brigada iz Sanskog Mosta. . Neprijateljske snage angaiirane protiv jedinica Petog korpusa Prije nego sto predem na opisivanjc borbi. zelim ukazati na brojnost. Primjera radi. . rasporedene kao pojacanje pjesackih brigada. APZB.logisticki elementi i os tali elementi podrskc u potrebnoj mjeri. . izmedu ostalih. angazirani i dijelovi Prvog krajiskog korpusa VHS.dijelovi Banijskog.snage vojne policije i komandosa ekvivalenta jednog puka. Kordunskog i Lickog korpusa Marticeve VRSK. . inzinjcrijski puk.~ L_:_~~laC borci Teritorijalne odbrane i pripadnici policije iz Bihaca i zaustavili napade. 2. prije svega jedinica Dmgog krajiskog korpusa. a ostale snage su angazirane po potrebi u ofanzivnirn i defanzivnim operacijama prema Bihackoj regiji. Tokom 1992. Ove snagc su g1avnim snaga111a bile angazirane oa liniji fronta prcma Hrvatskoj vojsci. laka pesadijska brigada iz Bihaca. uz jcdinice Drugog korpusa VRS. .mehanizirane snage ekvivalenta jednog puka. 6.1. a prema Bihacko] regiji su posjedale drzavnu granicu i tokom operacija VRS djelovale su prcma bihackoj regiji s ciljcm razvlacenja snaga Petog korpusa. koje su. laka pesadijska brigada iz Drvara. . a unutar vlastite zone odgovornosti . 2. godine pomagali smo cia ta sela ne padnu u ~. puk PVO-a. Prva pesadijska brigada najveceg i najjaceg. Narodne odbrane tzv. laka pesadijska brigada iz Mrkonjic-Grada. Prvog korpusa VRS iz Bosanskog Novog. Kordunskog i Lickog korpusa VRSK. ekvivalcnta cctiri pjesacke brigade. . .17.15. dijelovi Banijskog. najbolje govori podatak 0 sastavu agresorskih korpusa. bile direktno angazirane prema jcdinicama i sastavima Petog korpusa: .u~~1 agresora. . rasporcd.

/r-"ijeme akup t a-ne j f u= p~edhDdno predu~imanj€ vase oo au t r-o-s ti. uz prcthodno poduzimanje mjcra sigurnosti u toku mojc oc!sutnosti .?. 0 MAN Ees im DA~T Delle 289 .krcnern sa delegatima Skupstinc Republikc Bosne i Herccgovinc.ar·.-dantima. ODBRANA REPUBLIKE I.. Dvadesetpetog augusta dobio sam obavjcstenje od kornandanta Delica da .zasjedanic Drllgog bosnjackog sabora Prije odrzavanja Skupstine Republike Bosne i Herccgovine. njen predsjcdnik Miro Lazovic je na ruke kornandanta Petog korpusa poslao poziv za prisustvovanjc sjcdnici. S.ren e delegatima do=voljavaju ze .levo ak c potrebnih mje~3 .IG-JNATAJN<! ~~60 pOVJERLJIVD Jbavjestenje j<". lstovrcmeno su 0 odrzavanju Skupstine obavjesteni njcni poslanici sa teritorije bihackc i banjalucke regije koji su se nalazili na Okrugu...ako mi uvjcti dozvoljavaju. a vrlo dobro su mali i bili upoznati od strane kornande Petog korpusa cia sarno sto nije buknuo sukob sa Fikretorn Abdiccm i nicgovirn pristalicama. nogucnosti s i qur-rio e tj . sa molbom da prisustvuju i nasi prec!stavnici s podrucja Okruga. 5i 6 Korpusa ic sa. Pozivi su upuceni kao da su sretna vremcna i kao da se nista u Okrugu ne des ava. kao i predstavnici vlasti i clan Predsjednisrva Fikrct Abdic. 4. s 8iH tva z a s edan e . 2.

:C$'I~: S.lWI: VOJHA TAJ'1(A'- S7ROoD POVlEKtntlIJ 17..ki-:: r sea r.ofrf.:avr~/:l 2~~Nl8.. K -=-1: I-..j & <./r g.. .f Ii .i~ni ne ""d '.ji:j]..$il R.J$t .I)'-~4a OIlM_$ti#.:!i ..Jr~b . t .". da p()s$ilfld-·Odqo"ai.Ei'CEGOVr-.jic l.1-~ II .iiS 1/"" ~'I. Or'_:".'~:./j'BOSNA AJrBAStWAf( BIll !fRLO H!TNO .::~e5:ngl."'l':' ~ja ic t r .tir'f! pr I).rtJ. HITHD. Flkr-i't I r t en 111. "' .''lr-ebja': J~q--Q508. g.rU1 ~jlr t..· i' JiiJ.-'..>'L I~.o v.nlJ-flT.t..rll: ti ti AllIbas-a. b"I'Jf. ~ __ /taU.i"dl.~:l" ~~~ !?_~b.." 2Lr.' .:. HITHO AD..j .tat~..)u!J.b.j_'f'r. <jj.r-'.. '-' ::<i'....1'..! e v c.~~lt~ h r e tcu I .!~.tj.l .{Jreko>'i....-('_''''1. ti..Jd.."...f: f' U S '""'co ~ "_.<!rp<J.-~.<i&'UC:-it-r I RfPBULIY. }'lot .-..d"I?~-.~~_~' c..:" ''"''.a. ~a .J..j-'_'Po~f. _~.:. l' .J.<d~n@' ~.J. ~ iDo pnrc'..13[.Hl A.1?·?]~ -.... 5~l1p.s sur pr ev- BlH r« .f..:::<lP6!_iel'O~ ~ 'J]i -elf:'1- os H:~"'::.)?45 ! J' pr.1<' >:."JI 5....d_>a~ ob"'o.• __ - I __ ODBRAHMMI'l1I11. P.j8 t.)ut" prr e s !.ftn". t.tl -:-. i/ld o._:. A: J _: 3 1 ZOE 290 .. q..c 1a/.~ 1-1#r~C'GOV1NA 2ACiRH.

Bjub Alagic. Bosanske Krupe. iz Vclike Kladuse.>-0 siir."c!stva Cazina. prcdsjcdnik Okruga i ujcdno rcpublicki poslanik.-')I'l ':". . Alija Besircvir Beg. od navcclenc gospoclc koji su otputovali u Sarajevo.J~VC --RfPU[U I Kf (111f" t\-cil S. iz Bosanske Krupe i Asim Ccmalovic. lsmet Velie. Sugerirano mi je da kao komandant obavezno trebam otiCi na S upstinu..1: . liA-. poslanik Okruzne skupstine. U Okrugu su ostaJi Q!edsjednik Vlade Ziatko jusi<' sa svojim ministrima i bihacko opCinsko rukovo.1HA STROGO POVJER/. prcdsjednik opcine Velika Kladusa.. Safer Hrdic.fIIffIiI!U1KlUfI1t OS R Bi~ S A1IIJI(IJ £ .J.:... a./.r. Na Skupstinu su otisli svi republicki posianici iz Okruga.lar'll-.K tsr etcov icc e) -"'. Zijad Hasic.."~ 17ta.?_'S!i:J:.¥Q~·(h7J.. te Natko Muhamedagic..2S. Hafeza Sabliakovic. Nijaz Miljkovic.upi c r .m.C':.-e 1.d:itvo.if.1.. osim Ejuba Topica. Ejub Topic. "[I) . koji je dosao sa drzavnorn delegacijom.."_rd PRrDSc7£JN:.r. Ljubijankic je postao 291 . opCinska rukov. Velike Kladuse.vvi c-: Pozvali su me iz Abdicevo itali hocu Ii iCi u Sarajevo.". prcdsjednik opcine Cazin.. Irfan Ljuhijankic. Hafeza Sabljakovic.~-. niko se nije vratio u zonu odgovornosti Petog korpusa. ss t r e u :':~J-..rd/!ne .-uptf r.t.Clu ~7~}0 f"'8.j .:.. Narko Muhamedanagic i Alija Bcsirevic su preko Zagreba dopurovali u Veliku Kladusu i stavilise na raspolaganje svorne "vozdu".. t z e t b e o... Alaga 'lopic. . Zijo Kadic...e OtiBRAHA VOJ/{~·-·TA. U Sarajevo su krajem augusta i pocetkom septembra otputovali poslanici rcpublicke Skupstine: dr.es • .. ~_i'jbljar... £~CtGOV INA ST'III· VIffi1. predsjednik Skupstine Okruga Ejub Topic.J..ji. Hase Hajrulahovic. U Sarajevo nije otputovao Fikrct Abdic.'13:::'1 I.:_~f-~ /lPti- ~.01'~ U r c. Do kraja rata.1--------------------------·---- I I R[PUBL IKA-4OS. clan Vlade Okruga.~S.' vec et.

koje jc okupljala Komanda Petog korpusa. pasivizirati njegovu horbu i na kraju pridobiti njegove kljucne pripadnike za ostvarenje svog cilia. oslabiti njegove rcdove.niti to zelim rcci . To je narocito vidljivo iz intervjua koji je dao zagrebackorn Iistu "Danas". sto u Zagrebu. APZB i zapoceli su oruzant sukobi. sto je i ucinila. svoje jayne nastupc riesavao je u hodu i prema zacrtanorn cilju ~ autonorniji. na celu sa lrfanom Saracevicem . Mada ne tvrclim . Istina. Time hi. Danas razmisljajuci. kao komandant Pctog korpusa. postao dobra vidliiv duboki jaz izmedu patriotski opredijeljenih snaga. sto u Sarajevu. Ziko Kadic jc otisao u Ambasadu u Bon za ministra-savjctnika za humanitarna pitanja. 292 . zavrsio posao. jer je vjerovatno ocekivao moj odlazak. Odlaskom republickih poslanika u septembru sa prostora Okruga Bihac na zasjedanje Skupstine R BiH i sjednicu Bosnjackog sabora ostao sam sam sa svojim borcirna i starjcsinama. Gotovo svi njegovi protivnici u organima vlasti dotad su hili razrijeseni. lako je bilo pokusaja cia dodu u Krajinu. a ostali delegati su ostali. Fikrct Abdic je koristio Owenovu i Stoltcnbergovu ponudu za svoju licnu promociju kao novog-starog Iidera. Morali smo se paralelno sa vodenjem borbe protiv agresora suprotstavljati sve energicnijim napadima Fikreta Abdica na Peti korpus. onako kako to sarno on umije. Kad sam se poslije cuo s njim. Vojno-politicko stanje na Okrugu bilo je veorna slozeno Abdicu se institucionalno nije imao vise ko suprotstaviti. Intervju logrebatkom listu "Danos" U augustu je.da jc sve u Krajini ovisilo sarno 0 meni. CSS je bio pod njegovom apsolutnom ingerencijom.ministar vanjskih poslova. objavljenom 31. podijeliti ga. jedino mu se mogla suprotstaviti Komanda Korpusa sa svojim jedinicama. Autonomne pokrajine Zapadna Bosna. . U odnosu na rad na terenu. Iako je dan ranije javljeno u Abdicev kabinet cia cu iei. na dan polaska javio sam da ne idem. Cilj nap ada Fikreta Abdica na Peti korpus bio je jasan. i zagovornika autonomije. pa prcko njc clod do "rcpuhlike''. bio najistureniji covjek. ja sam ipak u to vrijcmc. to nijc bilo rnoguce jer je vee hila proglasena tzv. lako usamljeni uspjeli smo sacuvati jedinstvo Petog korpusa i na kraju suprotstaviti se uspjesno Abdicu u pokusaju secesije.los jednom se pokazalo da smo u Komandi Korpusa imali dobre procjene i ocjene stanja u kome srno se nalazili. Upravo u septembru 1993 godine Fikret Abdic je finalizirao sve priprerne za proglasenje tzv. bio je zacuden time sto nisam otisao u Sarajevo. augusta 1993 godine. smatram veoma bitnim donosenje odluke da sc ne odazovern pozivu i cia nc otputujern u Sarajevo na zasjcdanje republicke Skupstine . javljala mu se i dilcma treba Ii odmah proglasiti svoju "republiku" ili prvo autonomiju.

Kako sam prcthodno rekao. Narod jc bio u dilemi iscekujuCi daljnji razvoj dogadaja. informirao svoje delegate da je Topic Ejub u Sarajevu da bi objasnio real no stanie na podrucju autonomne pokrajinc. kad je postao predsjednik skupstine Okruga.t-= 308 U vrijcme proglasenja tzv AJ>ZBIrfan Ljubijankic nije horavio u Bihacu Bio je u Sarajevu. paralelno bila angaZirana j na sprjecavanju sricanja legitimiteta APZB pred narodom. Stoji da je on bio za inicijativu.krenuo u realizaciju uspostavljanja tzv AJ>ZB. lJostalom. -Prema tome . Jasan stay lslamske zaiednice u osudi Fikreta Abdica bio je veoma znacajan za sve nas u Okrugu. pusu. u cernu nije znacajno mph Dio imama. uspijevajuci pri tom zadrzati zavidan nivo borbene gotovosti i morala kod vojnika i starjcsina. Fikret Abdic je cinio we da dode do podjele u Islarnskoj zajcdnici. da ga je Skupstina jednoglasno usvojila i da je upravo on predlozio usvajanje inicijative. Medutim. naroCito u Velikoj Kladusi.ka7AO je Abdic .TSrO su stali lIZ Komandu Petog korpusa u borbi za mcdunarodno priznatu Republiku Bil-l. podrzavao je seeesiju Fikrcta Abdica. uvazili delegati Skupstine tzv APZB. Komanda Korpusa je.dno 80s" Neposredno prije proglasenja "autonomijc". naravno. C meduvremenu postao je ministar inozemruh poslova u Vladi Republike Bosnc i Hercegovine. To SU. Topic me je kritizirao i skretao paznju da ne treba mnogo saradivati sa Abdicem. da je predodo njen program na Skupstini Okruga. U tako slozenoj vojno-politickoi i sigurnosnoj situaciji doslo je do proglasenja tzv Al'ZD. Abdic i njegove pnstalice pokrenuli su sve sto je moglo biti u funkciji proglasenja AnD. Abdiceve pristalice svakodnevno 5U obilazile boree i stariesine Petog korpusa i vrsili pritisak da otkaZu lojalnost Petom korpusu. . i Abdic je. Na to sam gIcdao kao na nesto normalno. molim vas da ovo uvazlte.zajedno sa Abdicern . Progi"enje Aulo"mne pokrtljine Zap.razlog za nepovjerenjc niernu za izbor na duznost predsjednika Skupstine MZB. Osim nekolicme imarna iz Velike Kladuse ostali imami (. stanje u zoni odgovornosti Petog korpusa bilo jc izuzetno tesko i slozeno Intenzivirani su agresorski napadi. ne bi bio korektan i. i pored svojih svakodncvnih aktivnosti u odbrani Okruga. Dok je obnasao duznost pomocnika kornandanta za moral u Petom kor-. sve dok nije . okruzno rukovodstvo i opcinska rukovodstva Cazina i Velikc Kladuse prihvatili su inicijativu Fikreta Abdica. u svom ekspozcu. pripadnicima jedinica Petog korpusa i CS5 Bihac. Tada se nije moglo ni pretpostaviti da ce Abdic krenuti putem izdaje. Okruznc vlasti bile su u potpunoj funkciji realiziranja "autonomije". Topic je ostvario punu saradnju sa Abdicem.

septernbra. u daljnjoj igri. koja mu je tih dana bila maksimalno na usluzi. dragi Krajisnici. Zanesen razvojem dogadaja. starjesine Komande Korpusa na celu sa mnom nazvao jc bolesnicima kojc treba lijeciti iii krivicno goniti. mada je bilo i mnogo falsificiranih potpisa To su vjesto provodili njegovi sateliti prctvarajuci i spiskove humanitarne pomoci u potpise podrske inicijativi. To ga je ohrabrivalo podsticuci njcgovo samoljublje i on je srljao u neizbjezan sukob sa snagama Petog korpusa. Abdic se prvi put oglasio u javnosti i objavio da su u toku pripreme za srvaranje tzv. jeclan dio clanstva jc podrzavao politiku smijcnjenog prcclsjcdnika Okruga Irfana Ljubijankica. septembra 1993. 27. 16. kladuski "Babo" procijenio je da su sazreli uvjeti za proglasenjc autonomije. obznanio je njeno srvaranje. pozdravljanje i prezentiranje svoje vizijc buducnosti. Ncka je rahmet i slava svim poginulim u ovom ratu. Reagiranja protiv stvaranja autonomije od strane pojedinaca. a drugi dio je bio uz Nenada Ihrahimpasica. ne samo propagandom. Njegove akcije su slijedili agresori. vee i zcsrokim napadima na linijc odbrane Petog korpusa. ustanova i institucija. u prcpunorn Domu kulture u Velikoj Kladusi. nisu dozvala pameti Fikreta Abdica. osjecarn obavezu da vas pozovem da minutom sutnje odamo rahmet i pozdrav svim poginulim u ovom ratu. manipulirao tim hrojkama i narodom Krajine u siro] javnosti. Kao gost Hrvatske televizije. II emisiji pod nazivom "Vrijeme istine". poeijepati vladajucu stranku i time umanjiti njen uticaj na politicka zbivanja u Okrugu. Uz uobicajenu retoriku. proglasio je "autonornnu pokrajinu Zapadna Bosna". nacelnika opcine Bihac. septembra. Tih dana Abdicev stab bio jc maksimalno mobiliziran. Njegovi i istupi njcgovih najblizih saradnika i pnstalica svodili su se na jednostavno pitanje: jeste Ii za mir i da yam djeca ne ginu iii nistcr jeste li za otvaranje Okruga prema Zapadu? Takvim parolama narod je u pocetku povjerovao i potpisivao se za "inicijativu" 0 proglasenju Autonomne pokrajine Zapadna Bosna. Fikret Abdic se prisutnirna obratio slijedecim rijccirna: -Postovanl gradani zapadne Bosne. Dana 9. Predlaiem da pocnemo sa radom (aplauz). Gostujuci na lokalnoj televiziji. Abdic je./17. 309 . Poclijcljeno jt bilo i opcinsko rukovodstvo SDA u Bihacu. godine.Pripadnici MUP-a bili su poclijeljeni. Na osnovu prikupljcnih potpisa. Autonornne pokrajinc Zapadna Bosna. Cilj je bio jasan. hrabrili i na svim skupovima frenencno skandirali "svorne Babi". nasi uvazeni gradani i postovaoci su nam omogucili da rnozemo poceti sa radom. Njegov stab i pristalice su ga maksimalno podrzavali. Upozorenja Komancle Korpusa nije vise zelio slusati Cvrsto je vjerovao u uspjeh i pomoc svojih saveznika. dame i gospodo! Ogromnlm potpisivanjem inicijative za formiranje autonomne pokrajine 'Zapadna Bosna'. Prije svega.

Umjesto slobodne i cjelovite Bosne i Hercegovine. pitam lma Ii neko protiv predlozenog dnevnog reda . Kao sto znate. godine. Niko od ozbiljnih svjetskih pollticara nije bio kategorican u najavama vojne intervencije kao stu je to ucinio nas minis tar inostranih poslova. U ovom sudbonosnom trenutku za sve nas. Od Cazioske buoe do afere 'Agrokomerc'. Donosenje odluke 0 izboru Vlade APZB. iako su pouzdano znali da od toga nema nista. ukljucene u sastav Republike Bosne i Unije republika BiH. rnolim da digne ruku. dugo i istrajno da ce vojne intervencije biti. i 1987. a Muslimani su. (aplauz). oarodi Bosne i Hercegovine su ginuli sirorn Republike nadajuci se svakog dana uskrsnucu tih obccanih situacija. Nebrojeno puta su govorili da ce deblokirati herojsko Sarajevo. Stavljarn predlozeni dnevni red na glasanje. pripala mi je duznost i cast da vas obavijestim da su zajednickorn voljom potpisnika inicijative stvoreni svi uvjeti za proglasen]e APZB.. a i U ovom ratu. Mada dati aplauz smatram i prihvataojem dnevnog reda. Nije se niko uzdrzao od glasanja? Nije oiko.. Donosenje odluke 0 konstituiranju ustavnog Parlarnenta APZB. jet oznacava pobjedu demokracije i dostojanstva nad destrukcijom i laznim obecanjima. 4. predsjednika i doprcd sjednika Ustavnog parlamenta APZB. Donosenje odluke 0 konstituiranju i ustavnim principima APZB. iz svakog tog zla izlazili smo kao moralni pobjednici. 2. i 1992. da bi nasi potornci zivjeli bolje i ponosnije. dovedeni u poziciju trece zaracene strane. Vi ste najbolji svjedoci da se historija ovdje ponavljala i 1950. umjesto Istinske zrtve. Nema niko. Donosenie odluke 0 imenovanju mandatara za sastav prve VladeAPZB. 7. Zato ne smiL Uvodno izlaganje predsjednika 310 . Istina. a pogotovo zaboraviti. 3. 6. a dogodilo se vece klanje nago ikad. Lagali su vas strpljivo. Konstatiram da je dnevni red danasnje sjednice jednoglasno usvojen (aplauz). Dame i gospodo. ucjenama i stradanjima. dobili smo tri nacionalne republike. pa oi to oisu bili kadri izvrsiti. Takvu historijsku Ijagu Muslimani zapadne Bosne nemaju pravo presutiti. Slagali su da se Poca nikad nece ponoviti. uvijek su nase slobodarske teznje gusene progonirna. narodima BiH je govoreno da mirno spavaju i da rata nece biti i da je za rat potrebno dvoje. pale su mnoge ljudskc glave i ranije. U takvom ambijentu. bezobzirno. ravnopravne konstutivne danice Unije republika BiH. Donosen]e odluke 0 izboru predsjednika APZB. Ko je za. kome su mooopolizirani drzavni mediji podanicki pomagali u proizvodnji laznih nadanja. 5.Za nasu danasnju sjednicu predlazem sliiedeci dnevni red: Odbora potpisnika inicijative za formiranje APZB. Uprkos tome. Ovaj danasnji em je historijski. Donosenjc odluke 0 izboru Predsjednistva.

traziti od svih njih da nikad svoj rad na usmjere protiv nas i nasih interesa. ekonornskih i politickfh interesa. Ne zaboravite nase hrabre poginule i ranjene branitelje. I sam cu. nakon konacnog definiranja unije republika BiB. Mi ne smijemo sa nase strane napraviti niti jedan potez koji bi ugrozio mirovne pregovore u Bill i vratio ih na razinu sa koje se ne bi moglo predvid[eti neko opccprlhvatliivo i pravedno rjesenje. ostecene bogomolje cerno obnoviti i pokazati svima na prostorima bivse Jugoslavije da religija povezuje. Spremni su nas na svaki nacin podrzati. realni i odmjereni. Bosanska Krupa za povratak na svoja vjekovna ognjista. vlastitim primjerom covieka koji nikad nijc izdao dana obecan]a. i intenzivnu zelju i potrebu velikog broja gradana muslimanske nadonalnosti sa podrucja opclna Priiedor. Helsinska federacija za zastitu ljudskih prava. Njihovim porodicama na svaki moguci nacin moramo ublaziti gubitak najdrazih. Takoder. Otvorit cemo prostor svim mladim ljudirna da nikad vise ne podu trbuhorn za kruhom u nepoznati i daleki svijet. Izgradit cerno nove vjerskc objekte.i Novi. nema nikakvog razloga da ih u tome sprjecavamo. napravit cemo od zapadne Bosne poligon za demokratizaciju rada. uostalorn. nase ce interese u Uniji republika BiB i na medunarodnorn planu zastupati nasi polttlcart. Vrnograc. modernih i nezavisnih medija i suvrernenih komunikacija. takoder. Ali. moraju biti pravcdni. trazit cemo rjesenja za suradnju sa svim njenim konstitutivnim clanicama. Zelimo zamijeniti vojnicke uniforrne. Dat cemo svima priliku da se skoluju u zapadno] Bosni i u svjetskim centrima.jemo nijcdnog trenutka zaboraviti da nam je u amanet stavljcno da opravdamo smisao svih nasih zrtava. ljudskih prava i sloboda. poslati nam svoje eksperte da usavrse nase strucnjake u primjeni najnovijih tehnologija. Kulen-Vakuf Buzim i drugc. Kao sto mate. naso] ideji proglasenja APZB pismeno su obavijesteni predsjedatclji Zenevske konferencije Owen i Stoltenberg. Bosansk. Stalno moramo imati na umu. dati nam konkretne programe i sredsrva za finansiranje. ja znam da nekc bivse opcine. privrednici. stvaralastva. zele ponovo status opcina. takoder. Ako je to volja njihovog stanovnistva. Sanski Most. Ne dopustiti da ikad vise nase rnajke placu za poginulim i otislim sinovima. diplomate. kao sto to. stvarati sve pretpostavke za slobodu vjeroispovjesti. Gradani zapadnc Bosne. Moramo. Evropski parlament i medunarodna javnost. nalazu Bozije zapovijesti. nasi najbolji kadrovi. strojeve i kornpjutere. znanja. puscane cijevi i hladne rovove za knjige. Na temelju medusobne korektnosti. kako sam stalno isticao. ustanovit cerno odnose sa nasim sjevernim susjedima Republikorn Hrvatskom i osigurati upotrebu bescarinske zone u naso] pokrajini i slobodne zone u luci Rijeka. prenijeti nam svoja dernokratska iskustva i graditi sa nama ravnopravne odnose. Zato svi nasi zahtjevi. necemo dozvoliti zloupotrebu vjere u politicke ° 311 . dame i gospodo. Nasi ciljevi su [asni. Pccigrad. a ne razdvaja Ijude.

Dragi Krajisnici. godine. kao sto to na najpcrfidniji naem u ovom ratu cine neki funkcioneri Stranke dernokratske akcije. Rijec je zatim uzeo advokat Bozidar Sicel. pa je nas narod u zapadnoj Bosni u proteklih 18 mjeseci dobijao sarno mrvicc. i vi samnom i ja sa varna. Clan 3. i to gordo. U zeIji da na pravi nacin predstavimo nase potpisnike iniciiative za osnlvan]e APZB. prihvaca zakone i druge propise i provede izbor zastupnika u buduci parlament. Svi propisi koji su vazili na dan prihvatanja ove odluke ostaju na 312 . Ustavotvorni parlament ovom odlukom preuzima vrhovnu j zakonodavnu vlast te nadleznosti koje odreduje rezolucija 0 ustavnim principima Pokrajine ZB i obavlja ih do izbora zastupnika 1I Parlament Pokrajine. isprobanim ina nama vee nebrojeno puta. Clan 2. predlazern da doneserno odluku 0 konstituiranju ustavnog poretka APZB. Neka yam moj primjer bude pouka i garancija da je pravda neunistiva. Pred nama je nas tezak. Krenimo u akciju preporoda nase APZB. Ustavotvorni parlament ima zadatak da prihvati Ustav. Znam da smo zajedno. Molim odvjetnika Bozidara Sicela da podnese tekst ove odluke. nc smijemo zivjet! u iluzijama da ce nase danasnje odluke naici na odobravanje svih. put ekonomske obnove i put gradnje novog povjerenja mcdu Krajisnicima. Ahdiceva desna ruka i rvorac svih akata APZB. GIavni odbor inicijative za konstituiranje APZB. SDA i vlasti u Sarajevu nisu nas se sjetili pri podjeli novcane i humanitarne pornoci. Neprijatelji mogu nama blti samo oni koji ne znaju sta je zapadna Bosna. hrabro i dostojanstveno! Zapadna Bosna nam sirom otvara vrata. Posebno ce one biti kost u grlu onima koji su od zapadne Bosne htjeli napraviti najvecu grobnicu muslirnanskog naroda. donio odluku 0 konstituiranju Ustavotvornog parlamenta APZB. po ko zna koji put u svom motu. Njihovi putevi nas ne interesiraju. ali dostojanstven put novog oporavka od ratnih sokova. svim narodima i svim vjerskim konfesijarna. na sjednici odrianoj u Velikoj Kladusi 27. ali mi necemo nase neprijatclje progoniti staljinistickim metodama. iznoseci da je Glavni odhor incijative za konstituiranie APZB. Ja sam. septernbra 1993. Budite uvjereni da ce oni sarni otici odakle su dosli. spreman podrtijeti teret novih udara. pogotovo sto vjerujem da nisam sam protiv svih. Glavni odbor inicijative za APZB sebe konstituira u Ustavotvorni paclament Al'ZB na osnovu zelje potpisn.ika inicijative.eiljeve. donosi sljedecu odluku 0 konstituiranju Ustavotvornog parlarnenta: Clan 1.

Seada Kajtezovica. Clan 4. Opet je mikrofon preuzeo Pikret Abdic. prestaju sa radom. Rasima Alibegica i Ismeta Velica.. dana 27. ko je 'za' neka digne ruku ... predsjednika i potpredsjednika Ustavnog parlamenta APZB. Istovremeno vas obavjestavam da me je Ejub Topic obavi[estio j trazlo da ide na sjednicu u Sarajevo. Clan 6. za clanove Predsjednistva predlaiem: Allju Besirevica. predsjednika i dopredsjednika Ustavnog parlamenta APZB. a sva njena prava i duznosti preuzima Ustavotvornl parlarnent APZB. 0 spornim pitanjima odlucuje Ustavotvorni par lament APZB. za dopredsjednika predlazem Bozidara Sicela. da je iznio na Skupstinu Okruga. ako nisu u suprotnosti sa propisima koje prihvaca Ustavotvorni parlamcnt..snazi. Ko je za ovaj prijedlog. [a konstatiram da je odluka 0 izboru predsjednika.. Odluke i propisi opcinskih skupstina ne mogu biti u suprotnosti sa propisima koje prihvaca Ustavotvorni parlament APZB. Konstatiram da je jednoglasno donesena odluka 0 konstituiranju APZB u okviru Republike Bosne i unije republika Bosne i Hercegovine.. Stavljam na glasanje prijedlog odluke 0 izboru Predsjednistva.. Skupstina Okruga Bihac i Izvrsni odbor Okruga Blhac. dopredsjednika i clanova Predsjednistva llstavnog parlarnenta APZB jednoglasno usvojena. odnosno Predsjednistvo Parlamenta. Clan 5. stavimo Idriza Badnjevica . godine. septernbra 1993. dopredsjednika i clanove Predsjednistva Ustavnog parlamenta APZB. molim da digne ruku . S obzirom da smo vee glasali. odnosno Predsjednistvo tog parlamenta. Molirn. urnjesto Ibrage Hadzelica. s ciljem da objasni realno stanje na podruc]u nase AP. prihvacanjem ove odluke. a mali je broj Ijudi za Rizu Badnjevica.. Nedeljka Teklica. Ko je 'protiv'? Nema niko . Medutlm.Ja cu yam predloiiti kandidate za predsjednika. Prelazirno na trecu tacku dnevnog reda. Aderna Ibrahimpasica. Za predsjednika Skupstine AP predlazem Ejuba 'Iopica. Ohavjestavam vas da Ejub Topic nije danas na sjednici Ustavnog parlamenta. U slucaju nejasnoca.. -Stavljam prijedlog ponudcne odluke na glasanje.. Suljicev prijedlog je da.. rnorate imati na urnu da je on bio za inicijattvu. Ko je 'za'. da je Skupstina jedno- 313 . Donosenje odluke 0 izboru Predsiednistva. molim da digne ruku . Ko se uzdriao od glasanja? Nije niko . U Velikoj Kladusi . Ibragu Hadzelica.. Ova odluka stupa na snagu u momentu njczina prihvacanja. vidim po broju dignutih ruku.

N ovi organi vlasti su odmah nakon imenovanja uspostavili infrastrukturu. u svojoj kancelariji u Velikoj Kladusi instalirao Mirsad Veladzic. koji je obavljao i duznost predsjednika Opcinskog odbora SDA Velike Kladuse Pocetkom februara ] 993. koji je u narcdnom pcriodu postao bitan oslonac Fikretu Abdicu. Kao primalac su naslovljene Oruzane snage Republike Bosne i Hercegovine u Okrugu Bihac. Nakon toga je "odrzao prcdavanje 0 dcmokratiji. a predsiednik Vlade sa ministarstvirna u Cazinu. zamjcnik Scdic me izvijcstio 0 rczultatima. Autonomne pokrajine Zapaclna Bosna. Ne bih ni znao sta novo rukovodstvo zahtijeva od starog da nisam 3 J. tj. Po povratku sa sastanka.Na aerodrom Coralie. vjcrovatno za moju likvidaciju. Novoizahrano vodstvo okruznih organa zahtijevalo je cia im se satelitski telefon preda. Vezirov telefon 322 . a na tu funkciju je postavljen Zlatko Jusic. vezanih. [cr je i nabavljen za potrebe Izvrsnog odbora. Unsko-Sanska operativna grupa: Nakon sto su satelitski telefon zaprimili logisticki organi Unsko-Sanske operativne grupe. zracnirn mostom 1. Bio je izuzctno ljut zbog rnoga nedolaska i poremecenih planova.. Smijenjeno vodstvo tvrdilo je da je telefon nabavila SDA Bill te ga na osnovu toga koristi njen ogranak II Velikoj Kladusi. oktobra 1992. drzavno rukovodstvo i mene kao komanclanta korpusa. to vrijeme Skupstina Okruga i Izvrsni odbor nisu imali svoje sjediste i zgradu sa adresom. nareclio sam cia im se telefon preda. Pored nase zelje za mirnim rjesenjern stanja u Okrugu i jasnih upozorenja. Poslao ga je Ured Okruga Bihac iz Zagreba po otprernnici broj 16/92. ali i ponasanju Fikrcta Abdica tokom pregovora. godine Mirsad vcladzic jc smijenjen sa duznosti predsjednika Izvrsnog odbora Okruga. jer je za njih i nabavljen. godine izmedu ostalih materijalno-tehrurkih sredstava. dobio sam zahtjev od dotadasnieg predsjeclnika Okruzne skupstine Irfana Ljubijankica i preclsjeclnika lzvrsnog oclbora Mirsacla Veladzica cia se telefon dostavi u Izvrsni oclbor. Satelitski telefon je. Preclsjednici Skupstine i Izvrsnog odbora Okruga su kancelarije na radnim mjestima koristili za obavljanje tih duznosti. odrcdili sjediste tako da je predsjcdnik Okruzne skupsnne boravio i imao sjcdiste u Bihacu. po preuzirnanju. tc pravu na uspostavu autonomije. Fikret Ahdic je nastavio sa svojim aktivnostima secesije i uspostave organa vlasti tzv. L-o---. Postujuci legalne organe vlasti. V ! _____.gocline od Izvrsnog odH. marta 1993.. prebacen je i jedan satelitski telefon. Svoj bijes iskalio jc verbalnim napaclom na preclsjeclnika lzetbegovica.

i3."VD PREDSJEDNll( ARH1JAfl Komandi lliH V korpu~a g. od 3. aprila od Predsjednisrva Republikc Bosne i Hcrccgovine..i s !OJ!!' 871 1446257 u Velikoj Kladusi Je vlasnistyo Medjun~rodne zaJednice ~a pornoc Huslimanima BiH i stavlJen ]e na raspolaganje SDAKlad~se. Nar avno.imljl:flo~f~d? .D~ekoYi~a . opCinskom iii okruznom Sckretarijatu odbranc.na ruke Satelitski t.Sda to sprijec:it..e.T.ell!fon br o. Po:!drav PREDSJEDNIK ~REDSJEDNlSTVA R BiH Alija Izetbegovic 2 ) W_ brnj 1tO't1}. Komanda Korpusa JC reagirala profcsionalno. 02/017-()/93. odnosno predsjcdnika Predslcdnisrva Alije tzctbegovica primio sam odluku sljedeceg sadrzaia REPUBLIKA SOSNA I HERCE~ovrNA P R. Stoga Je nedopu§tivo da se telafO~ odu2ima~ Molim V. kojim traZl: da za njihove potrebe izvrsimo mobilizaciju satelitskog telcfona. ~-:-:::-:--:::-----~~ a k i- :> a I- I- 323 . Aktorn be 05/13-977-2. Dana 28. aprila 1993 godine uputila je Izvrsni odbor Okruga da sc obrati nadleznim organima koji rack na poslovima mobilizaciie.N.E D S JE D.r S..bora Okruga Bihac dobio zahtjcv hr. ddOim clU a a e c \ t"r. tj.

0 spriJt'(lit' r ( 1----- SaraJevo. pored institucija vlasri i (lana Predsiednisrva koji je boravio u Okrugu. sa zahtjcvom da postupe po istoj. SiR! stavlJen J~ ~ vo c1i1 6'" ~aspolaganJe Stog2. Drekov~6a SateHtski telli!fon brlj: 00 ISh 144 62 57 U V~likoj ~ladu~i je vlaBni~tvo Med~~arQrlna zajednice za Pomoc Muslirnanlma so. godine). Mol1lo V&lI da -'.FtEPUSllKA !lOSHA r IHflICEGOVIN PREDSJtDNiSTYO _PFl~PSJEOHIJ( r. po nalogu lrfana Saracevica. istu sam uz propratni akt Komande Korpusa (povjerJjivo broj: (Jl. i 324 .na ruk~ g.04.o~ndi v kO~usa . s k Odrnah po dobijanju odluke od predsjednika Repuhlike. kasniie rninistra odbrane tzv APZB.l-1665·1 od 17. uputio Izvrsnorn odboru Okruga i Ccntru sluzb! sigurnosti Bihac.28.. •• cduz Lma . Policajci CSS Bihac lojalni Fikretu Abdicu. maja 1993. vrsioca duznosti nacelnika CSS Bihac. j e nedOJlUlIti \fGlefor. Kledu!\e. Nije mi bilo jasno zasto jc predsjcdnik odluku u putio bas meni.1993.

C£GOVIHf S. nazvao sam lrfana Saracevica i ostro ga upozorio na dogadaje oko maltretiranja bivseg predsjednika Izvrsnog odbora i ujedno predsjcdnika OpCinskog odbora SDA Velika Kladusa. iskazao sam mu zahtjev da se satelitski telefon odmah preda Komandi Korpusa i u protivnom ukoliko ncispostujc moj zahtiev bit cu prinuden uz upotrebu sile realizirati odluku predsjednika. U telefonskom razgovoru...Korpusa 4 u ve a i <.ac PRILOG: Fotokopi j a dopisa pored toga sto su bili upoznati sa odlukom preclsjednika Predsjednistva.1993. -------_g_L~ _ U prilogu akta dostavljamo Vam fctokoPiJu dopisa Predsjednika Pred5jednlstva..renc r 1... na znanje radl d . VOJNA TAJNA POVJERLJ IVO Dopis Predsjednika Predsjednistva R B1H. racunajuci da ce se ista nakon svega sto se dogodilo i nakon upozorenja od strane Komande Korpusa ispostovati. dopisa. Saznavsi 0 aktivnostima policajaca.Kladusa.tellt$l<og t.. g-dlna dostsv!Ja. Vam 5e dostavlja u Yezi pomenutog telefona. odmah sam nazvao gospodina Saracevica.---~--~~ HD.a.- A~ Iz~tbegcvic~. ad 28~04. «oc t r eb r uSDA 'V. a/a K-de 5~K 2.a. po saznanju da se C55 nijc pridrzavao odluke prcdsjednika Predsjednistva. ljeg Vaseg stava SM/IM RadJeno u 3 PI"i mjerka i dostelvl .e I e+ona na. Upoznavsi Izvrsru odbor Okruga i C5S sa predsjednikovom odlukom. godinQ upucen Komandantu 5. vezane za satelitski telcfon koja je blagovremcno dostavljena njemu i organima viasti. Fotokopiji!. Ali. 10 Okruga Bihac 3. . potisnut drugim obavezama vise nisam pridavao posebnu paznju tom problernu. oduzeli satelitski telefon Nakon upada u prostorije maltretirali su Mirsada veladzica i njegove saradnike. Komanda Korpusa imala je velikih problema sa uspostavljanjem direktne vezc sa Gcneralstabom Armije RepubUke Bosne i Hercegovmc u t 325 . vee da je teleion oduzeo na sebi svojstven nacin.. Posebno upozorenie lrfanu Saracevicu uputio sam zbog nepostivanja odluke predsjednika lzetbegovica. -------~~---~~-. upali su u prostorije Stranke demokratske akcije u Velikoj Kladusi i izrnedu ostalog. CSB Bih.GILICI ()ndo"e aOCMl s.10RPUS _ fev 1 i -ffi- "'1 1!13 o(!H"r-1 11_ 170::>9310.

Irfan Saraccvic.o5. eriod p ad 1.:s. p.godln 326 . Transport 1 predaju 88t. Saracevic to nije ispostovao C5S nijc uvazavao najvece drzavne institucijc ukljucujuci i prcdsjednika Predsjednistva Republike Bosne i Herccgovinc.kl 10 dana i to pOBudbi tel. Kada su vidjeli cia je davo odnio salu i cia cemo mi zbilja upotrijebiti silu u cilju realizacije odluke predsjednika i ujedno Vrhovnog kornandanta.ton cd lz tlleke love odl. kojom je regulirao da CSS preda telefon Komandi Petog korpusa.Ram1J:U Drekovic\I.. od 15.015.. maja do 25. odlucno mi [c odgovorio: -Mozc.odh . sto sam kasnije i uradio. a u tacki dva navedene odluke regulirano je: "Satelitski telefon iz tacke 1.11t..o!5 . Da budem iskrcn. Naravno. 02/017-420/93..02/017-420/93 Da~ll~. ODLUKU o l.KOrpUS8 . ne cekajuci da zavrsim.A.199:3. ali ako zdite da budc prolivcna krv! Mi yam to nccerno ustupiti na miran nacm: Naglasio sam mu cia telefon mora precIati do 19 sati istoga dana kako ne bih koristio silu za ricsavanic ovog problema. ur-pu su .5.JusiCu obratio sam se dopisorn. Namjcravao sam traziti saglasnost pretpostavljcne komande cia satelitski telefon stavirn u funkciju. za potrebe Petog Korpusa.1993.rm1ja B080.l1 takeg telelona e. lzvrsnorn odboru Okruga i njegovorn prcdsjcdniku Zlatku .. i to oel 15. do tada nisam ni mao za rnogucnosn kojc ima satelitski telefon.ron 88telitskg telerona deje poaudbu l1cno 1D NO 144 62~7. ove odluke daje se na period od 10 dana.o~.uk. lbae a daDa l~. 1 Hercugovln. RBl'l1llLIu 1lO5NA I HERCEGOVINA OUDG IZVRSl'II ~ ODBOR OKRllGi. do 2.Saraievu. BroJ . a i usmcno sam trazio od njega kao predsjcdnika da utice na CSS da postupe po zahtjevu Komande Korpusa i da Komandi vrate sarelitski telefon.Bat.Sat.dnft Izvrsoog odbora Okr"ug-a. Izvrsni odbor Okruga donio je odluku br. tel. x tI. donl0 J. maja 1993.daj. godine".1"46261 Be DB 5.1993..god1ne 3. lzvrii it ee radnici CSS B1bae dans 1~. maja..lit.o5..xi 1 koriltenje komendantu 2. daje •• 1 to DO.

17. a na istu fUnkciju je iz~br~n g. Ncvo . narcdio sam da se uspostavi veza sa Generalstabom. Na osnovu zahtjeva navede~~ gospode tel@fon je zapisnicki predan g-dinu Veladzic M. 02/011-6/9.e l e+orra . ORUZAN€: SNA6E REPUBLIKE B05NE I HERCEGOVINE 5_ KORPU5 STR_ POV.Jusic Zlatan.og izvjestaj i ! ". 'i z med yu oritalih 2. Nasim coqovor-orn br. Sa ovakvom privremenom odlukom nisu hili zadovoijni niti organi vlasti Okruga niti pak ogranak SDA u Velikoj Kladusi na cclu sa Mirsadom Ve!aclzicem."_!*-::i BIHAC. Te l e+on je. ana istu Je i=abran Q. t<ornandu US DB au dosli g-din Irfan Ljul::njankic i q-d:in Ve la dz i c Mirsad (Predsjedn1i:i Skupsine i 10 Okn.\ga.€ oa 327 .ahtjeva de telefon pr-e-de njima na upotrebu.Velad~l~ "irsada funkcije Predsjednik~ IO Okruga.n u vv Kl edue i ..Topic Ejub . Pocetkam marta t993..p er i o e t t ja o kc navedenag satelitsko~ t. izvijestio pretpostavljenu komandu i predlozio cia satelitski tcleron ostane u Komandi Korpusa. Po~etkom februara 1993. je poslao ~red Okruga Bihac u Zagrebu po primaoe nas i cvt j enc f e OS R 8iH u Oto-uuu '3.:oq a j~ karisia ovoj komandi nije poznato.10.::. mo-uanoo iii Opstinskom Sekretarijatu odbrane. () Po prijemu satclitskog tclclona. (jt!dan) satelit~ki teleofon. 1.1~ar- prijedlog~- telefona.e ga n e oencvu toga kor-t s t i.ed a u ro Okruga B}~ac. god..1992.Coralici.11993_~ GODI~b'()i \ J Y-!!.3 kCljlm traZIi? de. 4. god. Navedent tel~fon er-o j 16/92 a k ec Uns~:o-San5ka 06. BR. jer je navodno ~o lste i nabavljen. god. !(ladusL U vez t OVDQ 10 nkr. otrp~mnici Biha. avio-transportom MTS pr-eb acen je i 1 iz R Hryatske na a.1993. zasto Veladzie mora imati satelitski telefon i osrvarivati vezu sa najodgovornijim vojnim i civilnim organima bez konsultacija sa ostalim u Okrugu? 'e t'i:1- a. Ocito da nije bilo samo puko pitanje satelitskog telefona kao srcdstva za ostvarivanje veze. je~ je i nabavlJen za 10 Okruga.:----" daLum ~----=-----~~~f--t~~~ ki te Ra~rje_enje problema 6ateli~t$y. uputl0 zahtjev br. vee se radilo 0 slozenijem poiitickom pitanju..uqa Bihac je OVCjJ I<omandi dana. Q5. i a abe-enc vod e t..LJubijankic lrfana funkclje Pred. Vidio sam cia mnogi nisu zadovoljni. godine u. da se po p i t an j u mob i Lf z ac r j e obr-a't e riad Lez n i m cr-cao rme t j . au «c je s vr-ne i ~. uPl"ltili smo 10 Okruga. Bihacl i z en t jeve l t de a e navedeni _atelitskitelefon p r. jer jt ocito da pored toga sto nam jc potreban dodatno je zaostrio politicku situaciju u Okrugu.04. ave n ap r eu o avedeno j e uvod L\ coc et.: i_ .tt).sJednika Skwpstine Okruga. SrnJenJeno vodstvo okruzniM organa sada tvrdi je telefon nabavil~ SDA BiH~ t.. 31. tJ.IHI'" __. . QOd. S~upstina Okruga Bihac je r~z~j~$ila g.d •.1993.a njl-hove potr-ebe a z vr-ei mo rtlabili::aciju oeveoencc satelit~H:og t e Le+on a .instalis.s:· d:_iu<).a. Dana 08.1 \ ~firnl. . n j ec cqr-an ak u V. Skupstina Okruga Bih~c je razrjesila g. ~od._ ~'-'"-~----+::~!"-'91a Ha l Ll ov i c a) koji su pclemik.ar. _11~. _OJ//. jer se postavljalo pitanje.03.l.vo ok r uz n t h organa =. 1)5/13-977-2 od 03. D~na 01~tO&1992.J.

Zbog sveQa napred navedenog. a prvenstveno zbog podrske nasem p~incipjelnom stavu U odnosu prema svima koji zal@ da se ukt j uce u fr"ont borbe p-rotiv ear-eecre .v. 28. meni do tada nepoznati nacelnik Operativnog centra Cencralstaba Armijc Republikc Bosne i Hcrcegovine.05~1993.n~r@djenje po ovorn pitanju. fO Ok.6. ga za~titimo i spr1jecimo ovakvu mobilizaciJu sat$'itsk09 t~le+ona. a d~ je stavljen na ~aspola~anje SOA V.04. v kc j i fe isti .05. Mislimo da sma to i uspjevali. Naceln1~d) Nakon instaliranja satclnskog telcfona vrlo brzo smo uspostavili vczu sa Generalstabom.t..Korpus3 kao i a drustveno-politi~kim previranjima 1 e Lame kc j e nam u ovca vr emenu n i ria j men j e nisu oot.Alije IzetbeQovica prim1la dopis u ko)em se k~2~ d~ je na. c e or eue t t g-dinu Veladz" ~vih navedenih orQ~na 8. To zadovoljsrvo je kratko potrajalo.05..:I(om_ndaj!! d an . 0 ovom dcpisu Pred~jednistva R 9iH i5tOg dana su bili obavjesteni i Okruzni orQani i CSB Bih. oko 22 sara. uz obavjestenje da u buduce ne pokusavaju"isti mob11isati..du$a.jima ova Komenda se po~tavljala nepristrasno.. qoc ..Korpusa jer c@ u istoj bitl u potpunosti u REPUBLIKU 8DSNU I HERCEBDVINU ' u2 d05t alii K-de 2. Zicro Suljevic.kl. Vee navecer.Ii "inkvinisani" satelitsld funkciji corbe pr-otiv agresora. god. a . 0 svim dogadJaJima u 20ni odgovorno~ti 5. Predsjednika A. te da ova Komanda ~prij~~i oduzimanje istog. cjelokupni Okrug Bihac ujedini u j@dinstveni +ront bar be i otpor~ aoresor~. 5VK as R 8iH (n/r 5~t:: av1 (dva) primjerka j e no.odn@ zajsdniee ~a pomoc Muslimanima BiH.alizovao·uz . ovoj Kcm. i rekao mi: -Prenosirn ti odluku prcdsjednika Predsjednisrva Republike Bosnc i Hcrcegovine Alije Izetbegovica da vratis satelitski telefon Mirsadu Veladzicu! 328 .I~~tbeQovica OVa komand~ j~ dana 15. a cinic~ma sve da se to j~dinstvo ostvar-i u potpunosti. god. i o z aht j ev z e moer l t aac r f u 080 V. a na o~novu .Veladz1C: Mirsada.e. Ova KomandaV~s Je do sada redovno izvj~staval.anu"n1kome pasebno i ! nastajeci da. racunajuci da cemo dobiti suglasnost da telefon ostanc u Komandi Korpusa. Malima Vas ~tav .c.ndi d. principjelo i pr-ofe'Soionalno uvaza. R EtiH. QVCi_..1993.ahtjeva g-din. da . p~ewzela navedeni satelit~ki telefon cd 10 Okruga Bihac: i ist1 Mirsadu dana 18. d ane 15. ZA SLDBDDNU SMIlM Radjeno 1..uga. Bili smo veoma zadovoljni sto napokon imamo kvalitetnu komunikaciju sa Vrhovnorn komandom..1993. pozvao me.J.. Nakon ovog-i. od Pr--edsjednistva. t~lefon dodijeli Komandi 5.:bog ceqe su ifSti unatoc tome od:lucili z a i zuz Lmen j e t ai e+one ovo j Vomandl niJ@ poznato. o-dnosno Q-dina Predsj~dnika . -ee 7. Na kraju predlazemo 2bog budu~ih adnosa u Okr-~g~ 8ih~C.. p od j 9.ved@nl telefon vlasnistvo Medjuna.' U av rm tim dogadj. ill ne "dr-zec::1l-tr. s i s t enc t fu SJB V.I·<ladusa. god.ajuci 5vako9.ljedili 5U telefonski p cz i v i ad e t r ane g.Kladusa.. jE do&.r-ebnt .1993.

Ispricao sam mu sve 0 satelitskorn telefonu i morne prijedlogu. kao kornandanta korpusa. Koliko mi je bilo nejasno Suljeviccvo prenosenje naredenja da vratim telefon. i sve vri- 329 . lstovremeno.To je bin jcdan od prvih starjcsina koji me. lz Centra veze je dosao starjesina i obratio mi se vojnicki: -Gospodine komandante. Najveci problem je bio sto je glavna tacka kontakra 0 stanju u Okrugu i Korpusu i glavni izvor ioformacija-dezioformacija tekao putem tog telefona. Medutim. on mi je eksplicnno odgovorio: . pozvao sam nacclnika Generalstaba Sefera Halilovica. pozvao iz prcrpostavljene komande. llzeo sam slusalicu i u prvi mah nisam mogao povjcrovati da me zaista zovc predsjednik Izetbcgovic. ali je razgovarao sa mojim zamjenikom Sedicern. dok Komanda Korpusa ima velikih problema sa odrzavanjem veze sa pretpostavljeoom komandom. U meni je proradio vojnicki gen. Po zavrsenom razgovoru sa Suljevicem. Na bazi tih izvjeStaja dolazilo se do zakljucka 0 stanju na tercnu i na osnovu njih pretpostavljena kornanda je dimenzionirala svoj odnos u odnosu na nase izvjestajc. jOs mi je bilo nejasnije sto ce telefon rukovodstvu Opcinskog odbora SDA u Velikoj Kladusi. Do tada se nikad nisam CUO sa preclsjednikom. Tu cinjenicu sam spoznao tek po dolasku u Sarajevo.Pravilno ste postupili! Neka Zicro radi svoj posao. Suljevir mi je odgovorio cia on to razumije. tacniii i istinitiji" od redovnih izvjesraja koji su dolazili od Kornande Korpusa. ali cia trebam postupiti po odluci bez obzira oa prijcdlog koji sam uputio pretpostavljeooj komandi.. vee je problem bio u tome sto Komanda Korpusa nije imala efikasnu vezu sa Generalstaborn. lzvjeStaji 0 stanju u Okrugu clobiveni preko satelitskog telefona bili su u pretpostavljenoj komandi "vrijcdniji. Nije problem bio u tome sto je Veladzic imao satelitski telefon. zacudilo me da stay nacelnika Generalstaba Armije bude u koliziji sa odlukom predsjednika Predsjednistva. Veza je orvorena. Pokusao sam mu objasniti neophodnost za tim efikasoim sredstvom veze. a vi zadrzite telefon u komandi i uspostavite vezu sa Generalstabornl Bitnija je komanda nego bilo koji pojedinac. (uc!io me takav stay starjesine iz Generalstaba Arrnije Republike Bosne i Hcrcegovine. Presao sam u drugu prostoriju. koji se nalazio na prostoru zone odgovornosti Treccg korpusa. trazi vas na telefon predsjednik Predsjednistva Republike Bosne i Hercegovine gospodin Alija Izctbegovic. pozuritc' Dan ranije prcdsjednik lzetbcgovir je takoder zvao Komandu Korpusa. ocjene i procjene stanja u kome smo se nalazili. negdje oa sirern prostoru Zenice. Sutradan navecer. sjedio sam u Operativnom centru. u predahu napornog dana. Molirn vas.

zajedno sa imamom dzarnijc Fethi]e u Bihacu. krajcm 1993. septcmbra 1993. efcndijom Remzijom Balticern. Nisam dobio odgovor. sa ove distance. vidi nckako. gospodin A1ija Izetbegovic. pocetkorn septembra 1993. Doputovao jc sa Fikretom Abdicem nakon njegovog povratka sa pregovora u Zenevi. tc nam javi kad zavrsis taj posao! Gospodin lzetbegovic me poselarnio i prckinuli smo vezu. A kako sam i mogao kad ni oni 0 tome nista nisu znali? Poslije moje prekornande. stavu. godine. Pitao sam svojc neposredno potcinjene ko je taj Vcladzic. U to vrijeme Kornanda Korpusa nijc bila upoznata sa prcviranjirna II lslamskoj zajccinici. goeline. sro nije bilo ni cudno ier smo hili u blokacli i okruzcnju. Smjestio se u Vcliko] Kladusi i iskazao zelju da posjeti Komandu Korpusa. molim te Drckovicu. pa ni doprinos Mirsada Veladzica. Ja nisam poznavao efendiju Colakovica. na nivou Bosne i Hcrcegovine. Okrug Bihac. stajao sam u Nakon razgovora 0 stanju u zoni odgovornosti nik Prcdsjedrnstva mi jc rekao: Pctog korpusa. kojega kao covieka i kao tadasnjeg prcdsjednika izuzetno cijenim i uvazavarn. Prije sastanka u Komancli Korpusa. godine. dobio sam informaciju od Obnoviteljskog sabora Islamske zajcdnice Okruga Bihac da se radi () nclcgainom predstavniku muslimana i institucije Mesihata Islamskc zajednice Bosne i Hercegovine koja vise ne postoji. preokupirani iskljucivo oclbranom i ustrojstvorn jedinica. smatram da je trebao biti uvazen moj prijeding i da telefon ostane Komandi Petog korpusa na raspolaganju. koristeci uspostavijeni zracni most Coralici . predsjed- -Dc.jcrnc dok sam razgovarao. postupio sam po njegovom zahtievu i ustupio tel don gospodinu Veladzicu. Salih Colakovic je do ukidanja bio njen prcdsiednik. Ne zelim biti tendcnciozan iii umanjiti bilo ciju vrijednost i doprinos. uvjerio sam se da Mirsad Vc!ac!ziC uziva veliko povjcrenje drzavnog vrha i vrha SDA i da je imao rec!ovan kontakr sa gcneralom Delicem. U Komaneli Korpusa primljcn jc 8. 330 . i dolaska u Sarajevo. odnosno u zonu odgovornosti Petog korpusa. Misteriozno ulogo efendije Colokovico I. na rclaciji Rijasct _ Mesihat. ko je on cia za njega interventra predsjednik Izctbcgovic. ali sto se rice vracanja satelitskog telefona bez obzira sto mi je to trazio predsjednik Predsjednisrva. Nakon razgovora sa gospodinom prcdsjednikom.Zagreb. pozor: na daljini od 3'iO kilomerara. pa vrati Mirsi taj tclefon. Potreban jc nama u Stranci. iz Zagreb a doputovao je efendija Salih Colakovic.

Horneinijcm. na kojem su bili prisutni svi komandanti brigada sa svojim pornocnicima. Na moje pitanje zasto su lisili slobodc imam a Tabakovica. zvani Homeini" te da na poseban nacin moram obratiti paznju na njegovo ponasanje. Prijc nego sto sam odlucio postaviti pitanje ko je taj jusuf Hadzajli]a. nisam razumio sta time zcli kazati. rekavsi mi: -Ja sam Iusuf Hadzajlija. zvani Homeini. srednjih godina. sa kornandnim mjestom u Buturovic-Polju. U sebi sam pomislio da je to najvierovatnije "Horneini" na koga mi je skrenuta paznja. Orucevic se ponasao korektno prema mcni i pomogao mi tokom prijema duznosti. brigade. jer negativno utice na stanje morala. koga nisam bio u prilici upoznati. odigrat cemo kolo u Visokorn' I dok se kolo u Visokorn ne odigra. nece biti srecc za nasu armiju! Da budem iskrcn. ali mi je tokom razgovora ispricao nesto sto sam prvi put CUO dolaskom u Kornandu Sestog korpusa. vojnicko i vrlo kulturno. javio se jedan onizeg rasta. upoznao sam se i sa gospodinom Hadzajlijorn . Insallah. Medutim. Opcinski organi vlasti na celu sa Safctom Orucevicern i Rusmirorn Cisicem puno su uradili na logisticiranju jediniea Cetvrtog korpusa.zaduzen za Hereegovinu i da uziva povjerenje predsjednika Alije Izetbegovica. na takav nacin rnoze lisiti slobode zamicruka nacelnika Staba Armije. Ispricao mi je kako je doslo do hapsenja zamjenika nacclnika Staba Armije RBiH gcnerala jovana Divjaka i efendije Tabakovica. U pauzi postavio sam pitanje stariesinama ko je taj gospodin "Homeini"? Ocekivao sam da ce mi se javiti starjcsina u ernoj uniformi. koji je na glavi imao ernu mahramu i traku preko eela koja je bila ispisana harfovima. brigadi. Nikako nisam mogao prihvatiti njegova opravdanja i obiasnjcnja da ncko u Armiji. Vojnicki i savjesno je izvrsavao duznosti zamjenika sve do odlaska iz Korpusa u opcinu Mostar radi formiranja oprinskih institucija vlasti. "ima neki jusuf Hadzajlija. lznio mi jc svoju verziju razloga zasto su njih dvojica liseni slobode u zoni odgovornosti 45. gcnerale. Njegov odnos prcma mcni i Komandi Korpusa. a kojom komanduje Hase Hakalovic. odgovorio mi jc: 427 . u vccini slucajcva. ostao je korcktan. Na prvom referiranju koje sam imao u Komandi Sestog korpusa. Ophodcnje jusufa Hadzajlije je bilo korektno. ali i da mu dam do znanja da treba biti discipliniran i odgovoran starjesina. nijc. u prostoriji u kojoj se odrzavalo referiranje primijetio sam starjesinu u ernoj uniformi. General Delic mi je takoder skrenuo paznju da u '15. Pozvao sam ga u kancelariju da porazgovaramo.

Homeinijevo. Tek sto sam dobio to naredenie. -Gospodine generale. Zadobio sam povjerenje boraca i starjesina 45. najavio mi se na razgovor komandant 45. ali se nisam slozio sa njcgovim izncscnim ocjenama. jer on nije bio nadlezan davati te i takvc kvalifikacijc. Medutim.Homeini mi je rckao: -Culi SOlO za Vas. generale. naravno. to bih sam ucinio. Primio sam ih. Homeini je nastavio sa istom pricom kao i u toku moga primanja duznosti. sa organima sigurnosti korpusa i brigada. nikoga ne prihvataju kao autoritete.. ali cerno Vas provjeriti prijc dolaska u nasu zonu odgovornosti.. i to pozitivan. 0 tome nista ne znam ~ " r l s 428 . 'lokorn razgovora Jusuf HadZajlija . vee i ostale brigade u korpusu. Odgovorio mi je i na pitanje zasto da se kolo odigra u Visokom: r r r -Zato sto je ramo stvarni centar mob. jedino pitanje je postavio komandant Hakalovic. dobio sam naredenje iz Glavnog staba da. rekao sam: -Planirani seminar jest pomoc u obuci. tako da cu se i ja morati potruditi da zadobijem povjerenje i simpatije boraca njegove brigade kako bih pokazao i dokazao da sam stvarni patriota. izmedu ostalih i iz Cervrtog korpusa. clrugi . iz dva razloga prvi . brigade sa svojim pomocnikom za sigurnost Hadzajlijom. i to 0 seminaru u Sarajevu. Eventualno njcgovo lisavanjc slobodc u Sarajevu bi bilo rusenje moje licnosti i autoritcta te bi znacilo cla ja nisam sposoban izvrsiti takve zadatke. a je Ii to metod cla se slobode lisi Horneini. sto nisam mogao vojnicki prihvatiti. jer u Komandi Korpusa takoder postoji organ sigurnosti. sve ce biti blokirano od Ivan-sedla do Vranjevica i niko iz Sarajeva nece moci uci u Hercegovinu. mi imamo informaciju da je Uprava sigurnosti organizirala seminar. njcnog komandanta Hase Hakalovica i. brigade. Ako se to dogodi. pozvala ucesnike. a ne cla vas vodim u Sarajevo da ga tamo Iise slobode.-Zbog sverca naoruzanjern.lisavanjc slobode moga pomocnika Homeinija. Uvazavamo Vas i cijenimo. Taman kad sam zadobio povjerenje i stavio pod kontrolu ne samo 45. te komandantom 45. nastavio je Hakalovic. Znate li Vi ista 0 ovome sto sam vam rekao? Svjestan toga sta se moze dogoditi ukoliko se ostvare Hakalovicevc prognoze. to ne znam? Ukoliko bih dobio argumcnte iii nareclbu cla lisirn Homeinija slobode u skladu sa propisima. osim predsjednika Predsjcdnistva lzetbcgovica i tada vee razrijescnog nacelnika generala Sefera Halilovica.bit ce lisen slobodc! Mi imamo povjerenja u Vas i sa Vama idemo na seminar . a onaj ko pokusa . Rekao mi je da.obuka. a nc u Sarajevu' (mao je izuzetno negativan stav 0 komandantu Dclicu. dodem na seminar u Upravu sigurnosti u Sarajevo. lmao sam apsolutnu podrsku te brigade i njene komande u daljnjcm ustrojstvu Korpusa i vodenju borbe.. Slozio sam se s njim da cu se potruditi da zadobijem povjeren]e.

vezanih za lisavanjc slobode Vaseg pomocnika. raport gospodinu Izetbegovicu prcdao je komandant brigade 429 . da niste mali da ce se srvari odvijati upravo kako smo yam iznijcli? Frustriran.:i 1 i nemam naredenja iz Sarajcva. pored generala Dclica. posebno saglcdavajuci stanje u Mostaru. ka tunclu u Butmir. brigade u Buturovic polju. Smatram da sam kao komandant trebao hili upoznat. godinc predsjednik Predsjcdnistva je sa komandantom Staba obisao zonu odgovornosti Ccrvrtog korpusa. ona ne odgovara meni kao komandantu korpusa.Homeini nisu ni u koga imali povjerenjc osim u gospodina lzetbegovica i razrijescnog nacelnika Staba Sefera Halilovica. nisam prije upoznat sa razlozima lisavanja slobode Hadzailijc. te saradnici gcncr ala Dciica i ministra Alispahica. Ali. zajedno sa Hakalovicem sam se vratio na komandno mjesto. Moji pokusa]i da ga umirim i da isposlujem Horneinijevo oslobadanjc. U pratnji gospodina Izctbcgovica. Hakalovic je rekao da ce zaista blokirati sve u Herccgovini. Time ie zavrsen sastanak. onda su po meni opravdani. sa informaciiom sta sc desilo njihovom stariesini. A ako je razlog njegova prica i ponasan]e. vee kornandantu Glavnog staba Arrnije Rcpublike Bosnc i Hercegovine. na izvrsenje zadataka u vczi sa seminarom u Sarajevu. bar nakon njcgovog lisavanja slobode . koji mi je postavio pitan]e. Da komandant Hakalovic i njcgov pomocnik jusuf HadZajlija . a ja sam ostao sa Hakaloviccrn. To je trebalo svakako proeesuirati ukoliko u tome ima Hadzajlijine krivice. potvrdili su ncposredno nakon uspjesno izvcdenc opcracije "Iczcro '94" U jcsen 1994. Ne zelim reci da razlozi nisu postojali. ni pri njcgovom pustanju (tacno nakon tri dana) na slobodu. nakon toga cina ce ona i preuzeti odgovornost. os tali su sarno pokusaji. Ako su povezani sa dogadajima u vezi s hapseniern generala Divjaka. hili smo ministar MllP-a Bakir Alispahk'. jcr. Tek nakon uvjeravanja gospodina Izetbegovica da ce Homeinija pustiti nakon dva-tri dana. ukoliko ima argumenata da ce ga LJprava sigurnosti lisiti slobode. to je drugo pitanje. jer. a da mene nc treba upoznati 0 tome. ja i moji saradniei. Plan obilaska i boravka obuhvatao je i obilazak 45. Krenuli smo put Ivan-sedla i dalje. Dolaskorn na komandoo mjcsto 45-e. ali zelim reci da sa istim nikad nisarn upoznat. aka nista drugo. ja sam se morao vratiti u Hercegovinu mec1u borec 'f5-e. Kraj seminara Horncini je docekao u pritvoru. Po dolasku u Sarajevo vidio sam da nije bilo drugih kornandanata osim mene. koju ne osporavarn. kako su mu rckli u Glavnom stabu. Sve vise mi je postajalo indikativno cia ce se ostvariti ana sto mi je iznio Hakalovic. -Kako da Yam vjerujem gencralc. Uz svo uvazavanje misije Uprave sigurnosti.

Sastanak [e trajao oko sat i po.a on mi je odgovorio . ni ministar Alispahic' A nadam se cia nam general Drckovic nece zamjcriti. cetiri samostalna bataljona. Nisam imao problema u daljnjem rukovodenju i komandovanju tom adorn. 44. Delic je rekao da ce reagirati kod gospodina lzetbegovica. Logisticka baza. najvise bto pogoden general Delre. cini rni se. bbr. pitao sam general a Delica . r. olbr.. bbr. 601. 43. Po zavrsenoj posjeti. Ispred vrata su ostali stojeci kornandant Staba Arrnije. jcr ni on ne rnoze biti prisutan Zelimo licno upoznati Prcdsjcdnika 0 nckim pitanjima koja ne elozvoljavaju vase prisusrvo. rmao pet brigada.Hakalovic. a na vrata je stala vojna policija. 45. 649. To je nesto sto se u mom Petorn korpusu nikako nije rnoglo dogoditi. 6. 6. mjesoviri artiljerijski divizion. komandanr Korpusa i ministar MLP-a jcdne drzave. Rekao sam im da to vise ne rade i da se tako ne mogu ponasati. Brojno stanje jedinica Sestog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine na clan prijema duznosti iznosilo je 8. -je li ovo mogucc>. izgleda cia jest' Izrnedu nas pred vratima je. generale Drekovicu j molimo Vas cia narn nc zamjcrite! Dok jc Homeini izgovarao ove rijeci. Logisticku bazu i Nastavni centar na Bradini. _Ie Ii to uciruo. SB "Bielasnica". IbL. 430 . pozvao sam na razgovor komandanta Hakalovica i njegovog pomocnika Hadzajliju. Prije odrzavanja sastanka u kancelariji kornandanta brigade. LJ sastavu Sestog korpusa su bile sljedece [edinice.. Gledali smo se s ncvjericorn. a epizode s Homeinijem iz Herccgovme prisjecarn se da bih ilustriprobleme sa kojima smo se susretali prilikom ustrojavanja nase Armije. SB "Prozor". Sesti korpus Sesti korpus je osim Kornande Korpusa. koja je brojala 112 pripadnika.463 pripadnika. to on zna. Mjesovit! artiljerijski divizion (MAD). gospodin Izetbegovic je vee bio usao u kancelariju. bbr. istupio je Horncini i kazao: -Kornanclant i ja imat cemo sastanak sarno sa Predsiednikom' Niko drugi ne moze prisustvovati' Ni general Delic.kao sto vidis. bve 609 samostalni inzinjerijski bataljon. Ne radi se nista () varna.

6. lrugi . kor- olbr. konfiguraciju zemljista. Ustvari. Sve iediruce Sestog i Cctvrtog korpusa imale su bogat ~j 431 . 11 SB "Prozor" 12. godine: limo vak nam lIsao i po. 601olbr. citalac ne bi mogao stvoriti sliku 0 toj nasoj jedinici. a ne reci nista 0 njegovom sastavu. 5 6. Bvp BROJNO STANjE 112 17'1 19.. Od dobrovoljaca i patriota okupljenih u Patriotskoj ligi. Mnogo toga se odigralo prije moga dolaska na tc prostore. 6. U ovoj knjizi pokusat cu opisati stanje u kojem sam zatekao jedinice Sestog i Cetvrtog korpusa. 43 hhr '7 44. Mnoge su borbe.e da Prcglcd brojnog stanja [edinica S~st()g korpusa JEDINICA 1 Komanda korpusa 2. materijalno-tehnicku oprernlienost. 45. 10. inz. Bataljon 4. Period djelovanja pripadnika Patriotskc lige bitan je upravo za prostorc Hcrcegovine i u stvari to su bili pocctni temcIji na kojima Ce sc tokom vrcmcna izgraditi respektabilne snage nase Arrnije. ](. dodijeljenu zonu odgovornosti. 0. a nakon toga Cervrti korpus Armije BiH. vrijeme i uslove u kojima su se forrnirale jedinice na tim prostorima.adc. snagu agresora. i 1993. samost. brojno stanje korpusa nije bilo dovoljno. 88 2. usa i 3 609. to lanta c ne tom ustrije.. Pisati 0 Sestom korpusu. preko tcritorijalne odbrane formirane su prve brigade. Daljnjom reorganizacijom jcdinica Armije. Karaktcristican je bio nacin organiziranja Sestog i Cervrtog korpusa.451 1S1. godine. hbr 9 M9. MAD "Igrnan" 331 244 . borbu na dva fronta sa srpskocrnogorskim agresorom i HVO. No i pored takvog brojnog stanja Sesti korpus se uspjesno suprotstavljao i stitio slobodnu teritoriju. . kao 1eral xliti. LoB 6.ziranim grupama i manjim jedinicarna. niti uslove u kojima su izvodena borbena dejstva . hbr 8. bojeve i operacije izvodili hrabri borci Sestog korpusa od Vranjevica do lgmana. slicnosti sa organiziranjem ostalih korpusa nase Annije su bile velikc. od Prozora do Bjelirnica tokom 1992.31 976 186 599 126 SB "Bjelasnica" UKlJPNO 8. formiran je i Sesti a nakon toga jcdinstveni Cctvrti korpus. Kratka biografija jedinica Sestog korpusa ne odslikava vrijeme i dogadaje tokom 1992. kao i kratke presiekc stanja i dogadaja tokom nepunc dvije godine koliko sam boravio na duznosti komandanta Cetvrrog korpusa. januara 1994. 6. samoorgani.463 nika. godine. izion . i 1993. Jl1. lbr.n« i IJ odnosu na ratni zadatak.

brojni mostovi na tim kornunikacijama. sve te zaobilaznice. Dakle. Divizionom je komandovao Reuf Sidran. imali izuzetnu zaslugu za artiljerijsku podrsku jedinicama Sestog korpusa. Komandant Spanskog bataljona UNPROFOR-a tvrdio je da je nemoguce napraviti kvalitetan usjek u liticama uz jezero na Ncretvi. godine. a po potpisivanju Vasingtonskog sporazuma prema Mostaru sc islo komunikacijom M-17 koristeci pontonskc mostove i splavove UNPROFOR-a. U sastavu Sestog karp usa nalazila se i Sesta logisticka baza.Zaohilaznica kod Bijelc strateski je hila vrlo vaina za siri dio tcritorije Bosne i Hercegovine. zalihama goriva. sve su to velike pobjede hrabrih inzinjeraca. posebno kad se prvi put Mostar povezao sa ostalim dijelovima slobodnih teritorija. svi ti putevi.da ne zavisimo od UNPROFOR-a dok se ne izgrade novi mostovi. oktobra 1993. Pod njegovom komandom ova. Borci i starjesine 6. MAP. To je izazivalo ogromne guzve na pnlazima. bez kojih ne bi bilo moguce funkcioniranje korpusa i njegovih potcinjenih jedinica. U sastav korpusa ulazio je i Nastavni regrutni centar u Bradini. Komanda Korpusa za vrlo kratko vrijeme organizirala je fad u centru i stvorila patrebene uslove za njegavo funkcioniranje. u ciji sastav ulazi Cetvrti i Sesu mjesoviti artiljerijski divizion. godine preformiran u Cetvrti mjesoviti artiljerijski puk (MAP). Ovaj Centar prilikom moga prijcrna duznosti nije bio infrastrukturno razvijen i nije pruzao mogucnost kvalitetne obuke rcgruta i doobuke borackog sastava.g kerpusu I Sesti mjesoviti artiljerijski divizion "lgman'' (6. do formiranja 4. MAD su. On naprosto nije mogao vjerovati da to mogu uraditi nasi inzinjerci sa postojecom tehnikom. koja nije bila razvijena i osposobljena za logisticku podrsku jedinica i sastava Sestog korpusa. MAD) form iran je 23. artiljerac po struci Edin C:ajic. februara 1994. Divizion je 13. puk postao je snazna artiljerijska [edinica. Prema Mostaru se u toku sukoba sa }IVO iz pravca Jablanice moralo ici preko planina. sve mostove na putu M-17 na pocetku agresije porusio je HVO. Arlilje"i 5ost. sa komandnim mjestom na Bradini i u Konjicu. Vrlo brzo su se nasli na *** . Nairne. Bataljon je radio i na odriavanju novih i postojecih komunikacija u zoni odgovornosti te na mjerama inzinjerijskog osiguranja pri izvodenja borbenih djelovanja. pa smo odlucili da se izgrade putne zaobilaznice u zaljevima jezera . Na to sam mu rekao: -Zvar Co Vas za dva mjeseca na otvaranie! I bilo jc tako. i problernima sa kojima smo se nosili. Cetvrtim mjesovitirn artiljerijskim pukom komandovao je nakon formiranja mladi i iskusni starjesina. .

bbr. koji su usiljenim marsom sro pjeske. - 103 99 312 523 415 622 . ipak uspjeli stici da pomognu Prozoracima i svi skupa rame uz rame zaustavili su neprijatelja i konsolidirali odbranu. prije i nakon njegovog pada. tokom zestokih borbi u 1992. godina poginuli ranjeni 2 1993. Eventualnim padom. 3. Isticern vojnicko drzanje i uporan rad na konsolidaciji stanja tokom teskih borbi u odbrani sela Here. Naravno. pored boraca Prozorskog bataljona zelim istaci i hrabre borce 44. imao je ukupno 415 poginulih i 622 ranjena pripadnika. irnao radio i kurirske veze. godine: 0 JEDINICA 1992. brigade. 1. i 45. Pregled ukupnih gubitaka Sestog korpusa do 19. sam. S13 "Prozor" 12 SB "Il. januara 1994. nemogucnost pokretanja jedinica. poginuli ranjeni Uk u p n poginuli ranjcni 15 48 L 2. 44. bio bi ugrozen lijevi bok jedinica Treceg korpusa i istovremeno bi se stvorila mogucnost agresoru da bezbjedno dovuce nove snage sto bi dodatno kompliciralo i uslozilo vee ionako slozenu situaciju. 5. II.. kad je izvrsena ofanziva HYO i Hrvatske vojske. Bibic i Mizdrak poduzeli su nadcoviecanske napore u konsolidaciji odbrane i zaustavljanju agresora. in?. 45. U kriticnom mornentu Naietovic. bez obzira na krajnje napore komanclanta Gusica. i 1993. godine i do mog prijema duznosti komandanta. 7. olbr II. Napadom HYO na selo Here vidio sam ncdovoljnu sposobnost u rukovodcnju i komandovanju. Korpus je. sela Kute i SCipe. osim zasticene veze sa Stabom Vrhovne komande. 1994. sto vozilima.usamljcni 649. 6491br 601. LoB 43. godina do 19. Prijetila je opasnost i ostalim slobodnim selima opcine Prozor da padnu u ruke agresora. 9 10. 6 MAD 10 13 47 11 6. bbr.elasnICa" UKUPNO 49 5 38 11 93 87 93 182 140 92 142 195 13 13 18 53 29 40 75 22 91 40 88 40 3 9] 41 9!j !. ( Komanda Korpusa 6. 8. izvrscnja manevra. brigada i SB "Prozor' Moju konstataciju potvrdit ce i dogadaji sa selom Here u januaru 1994. godine. 6. pred potpisivanje vasmgtonskog sporazuma. Sesti korpus i jedinice koje su usle u njegov sastav. bbr. ispolien od strane tadasnjeg nacelnika Staba Seslog korpusa Dzerne Najerovica i starjesina iz komande Fehima Bibica i Ferida Mizdraka. bat. bVP 609.

uk1ju~cn~(~). HE "Mostar" .HE "Salakovac'' . a apsolutno je bila neupitna privrzcnost drzavi i borbi.KosorVelmos .. 12.Potporim . probleme sa kojima su se suocavali. 42. 9 10 11..Santiceva . bVP BROJNO sa Vodom veze STANJE 123 21) 2.:_. ada cc njihovi roditclji. godine posjedale: desno. godine: JEDlNICA Komanda Korpusa 4.Sljunkara .Dreznica. SB "Sargan" SB "Ncvesinjc" 4.Borova glava .put M-17 most prema Vojnom .Stjepangrad Ravnice . bbr. 19. Pregled brojnog stanja jedinica Cervrtog korpusa Armije Republikc Bosne i Herccgovine 19. 47. 2.. snagu i silu agresora. a prerna HVO: lijevo. Bcz obzira na relativno malo brojno stan]e.544 [edinice Cetvrtog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovinc su u zoni odgovornosti prcma srpskocrnogorskom agresoru.rijcka Neretva . januara 1994. 5 . ukljucno tt 413 (Vranjevici) .samostan .Sljeme . Uspjcli su ocuvati raj prostor i nisu dozvolili implcmentaciju ciljeva i dogovora "vclikosrpske" i "velikohrvatskc" politike () poc\jeli Republike Bosne i Hercegovine.~ -------------------__ Moral boraea i starjesina korpusa bio je na vrlo visokom nivou. 3.901 311 270 8.. smtbr. 72 168 Ratna bolnica Tovarna cera UKUPNO 199 34 8.Guberaca . januara 1994.Malo polje .274 2386 1533 ~ 1.544 vojnika i starjesina. ukliucno. tt 413 .Carinski most . 4.i:ivOleposlijc zarobljavanja. porodice i saborci konacno saznati istinu. bbr.rijcka Neretva . Cetvrti korpus jt brojao 8.nacin prekinuse njihove .Donja mahala . Kad sam primio duznost komandanta. Kratka biografua jedinica upotpunit ce sliku tog korpusa svirn onima koji budu zeljeli da upoznaju Cervrti korpus i njegove boree.rijeka Ncretva . 48.Fortica . 6.Bulevar . LoB 1. bbr. borci Ccrvrtog korpusa nisu poklekli.Plavac. 41. MAD 4. Mnogo je Truda ulozeno prilikom formiranja jcdinica Cetvrtog korpusa..rijeka Neretva . LIvidu borbena djelovanja jediniea ovog korpusa ne moze ni izbliza prikazati sta se sve dogadalo 457 .Rosce planina .Vrda .

tojao i rivaluct opcinskih i okruznih organa. upoznat sam sa necirn meni do tada neshvatljivirn. kao i cvrstorn opredjeljenju naroda za ostank()ml_. Stoca i drugih opcina u izbjeglistvu. Ostvarena saradnja i uspostavljcni odnosi na terenu od nivoa mjesnih zajednica do okruznih organa vlasti ubrzo su dali rezultatc koji su dodatno pozitivno uticali na cvrseu organizaciju vojnickih kolektiva.n~a_!is'yvQoilli~----------fAnalizirajuci navedcno. funkcionirala su . a posebno je bilo izrazeno u zoni odgovornosti dotadasnjeg Cetvrtog korpusa U zoni odgovornosti Sestog korpusa. a posebno izrazenim u zoni odgovornosti Cetvrtog korpusa . kao sto je u to vrijerne hila opcina Mostar. lukavstvu. U toku obilaska jedinica. osim na prostoru opcine Konjic. Nista nije bila bolja situacija ni u sjevernoj zoni. veoma pozitivno se odrazilo na moral nasih boraca Danonocnim radom starjesma Komande Korpusa na terenu i potcinjenih komandi uz potpunu podrsku organa vlasti uocene slabosti jednostavno su nestajale. bolje reci do implementiranja Vasingtonskog sporazuma. gdje su zasebno djelovali opcinski organi Konjica i jablanice. prostor Prenja je bio nepokriven.ipak bio premali prostor za toliki broj ratnih predsjednistava sa razlicuim intercsima i problemima. S obzirom na situaciju u kojoj su se nalazili. Kroz utvrdivanje zasto je to tako. srnatrarn opravdanim to sto su radili.i ratna predsjednistva Nevcsinja. u razgovoru sa starjesinama. realnom razrnisljanju te pronicljivosti boraca i starjesina i organa vlasti. Trebinja. Na tako malum prostoru. ali vjcrovatno nuzno potrebnirn u to vrijcme. pa i opcine Prozor.pored Ratnog predsjednistva Mostara . ipak bilo. . Cinilo mi se kao da su postojale saglasnosti 0 rnedusobnom nenapadanju.da je tih dognvora i saradnje. i to uzem dijelu. borcirna i srarjesinarna u ovom dijelu Bosne i Herecegovine. tako da je to . ustanovio sam da su polozaji prema srpskocrnogorskom agresoru vise strazarskog. Capljine. veci dio rata. o ni su i os tali zahvaljujuCi dovitljivosti. Gacka. iako ne u klasicnom obliku.uz potpuno shvatanje opravdanosti njihovog postojanja . koji su nastojali profunkcionirati. To me veoma cudilo. koja je bila smjestena u jablanici. naoruzanja i ostale oprerne od cetnika. Angazovanjem komande novoforrniranog Cetvrtog korpusa uticali smo na promjenu stanja. kao i prostor sireg dijela padina Treskavice. i planski uspostavljena saradnja. nije ni preostalo nista drugo Ustvari. pa i koordiniranog artiljerijskog djelovanja po polozajima jcdinica HVO na dcsno] obali Ncretve. Bilo je kupovine munici]e. ali nisu uspijevali u punom kapacitetu zhog konccntriranja moci u opcinskim organima vlasti. Istina. sto je takoder stvaralo probleme. nego organiziranog vojnickog djelovania. No i pored toga animiranje ratnih predsjednistava navcdenih opctna.

lri. U eilju rjcsavanja zahtjeva opcinskih organa vlasti Stoca zakljucll] smo da hi Esad Sejtanic mogao biti starjcsina koji ispuniava strucne uvjete za rad u kornandi.lp. ali jc. lako ih jc smatrala opravdanim. rjesavanje personalnih pitanja. Tome smo se energicno suprotstavljali. U njemu se navodi cia se u komandi ne nalazi ni jcdan olieir na znacajnorn mjcstu koji je iz njihove opcine iii susjednrh opcina poput Capljine. smatrali srno ga potpuno opravdanim. istovrcmcno. Kornanada Korpusa je bila prisiljcna selektivno izlaziti u susret rakvirn zahtjcvima. Trebinja i 51. Ccsto su pojeclinei iz opcinskih organa vlasti u praksi posezali za radnjama i mjerama koje nisu u njihovoj nadleznosti. Zahtjev organa vlasti iz Stoca upucen je u aprilu 1994. godine u Komandu Korpusa. kao i drugih pltanja koja su iskljuCivo u dornenu vojnickog rjesavanja. hila svjesna da rat j()~ uvijck bukti ncsmanienom zestinorn i da !11U se ne nazirc kraj. Nazalost.lski ednes premo barbI Bile su izrazene i prisutnc teznje za uspostavljanjcm Iokalistickih odnosa u institueijama vlasti. a u brigadi kojom jc komandovao bio je veliki broj boraea i starjesina sa prostora opcine Stelae. a odnosile su se na rukovodenje i komandovanje.C pokrctanja privrcde i jacanja civil nih instituci]a. Svaki vid naseg suprotstavljanja takvirn i slicnim pojavama dovodio je u konfrontaeiju Komandu Korpusa i mene kao kornandanta sa predsravnicima organa vlasti. isti istovrcmeno prikazuje stanje i stepen organiziranosti na kome smo se nalazili. Komanda Korpusa je to u startu sasijeeala i stvari postavljala na vojnicki nacin. uzme li se u obzir kalkulantski nacin ponasan]a nekih ofieira Cetvrtog korpusa. Na niegovo mjesto smo . Bilo je pokusaja prisvajanja jedinica razrnjestenih na svojoj teritoriji koje su smatrali svojim brigadama. godine. Osnovni problem je bio u tome sto dernografski poreneijal stanovnisrva u dolini rijcke Nererve nije mogao zadovoljiti zahtjevc oclbrane i. To nijc bilo lahko. Zelirn to potkrijepiti detaljem koji odslikava stanje neprofesionalnog odnosa pojedinaea. to je hila izrazeno tokom 1994.k. Vodeci racuna za ocuvanjcm borbene gotovosri svojih jedinica. i sve skupa je otezavalo rukovodenje i komandovanje jedinicama. Anaiizirajuci zahtjev opcinskih organa Stoca. pri tome je porijcklom iz opcine Capljina. komandarna i jedinicama. godine. i 1995. stvaralo klimu za nepravilne odnose i ncpovjerenje. istovrcmcno. Komanda Korpusa nije sa oduscvljenjem prihvatala takvc zahtjcve. zahtjeve insrirucija vlasti u vezi sa demohiliztranjem njima potrebnih kadrova u drugoj polovini 1994 i 1995. L.

bez ohzira na ovaj dogadaj. moram reci da je. godine uz punu podrsku mojih potcinjenih u potpunosti prevaziden stvaranjem novih uslova i postavljanjem novih zahtjeva pred potcinjene na tom planu. Mozda je dobro sto se sve to tako odigralo. okupili su sc da protestiraju pod izgovororn: "Nc damo mi svoga kornandanta. u opcini Konjic ili obrnuto. Kojima to nije odgovaralo Ali. koji je ulozio sebe u kolektiv ove jedinice." i slicno. Ustvari. i taj problem je Kornanda Korpusa rijestla i stvorila uvjete za rnancvar jcdinica u vremenu i prostoru uz apsolurno postivanje sistema rukovodenja i kornandovanja. pa su organizirano isli cak i predsjedniku Predsjednistva Aliji lzetbcgovicu i hlili sc na mene i moju kornandu. navodno dusebriznici za svojim komandantom.planirali posta viti Nusreta Sahica. a ne ciljevirna borbe. ali su se .prilikom pokusaja implementacije ove odluke u praksi . Kako je vrijerne odmicalo. 473 . "vojnim pucern" i ne znarn kojim sve rijecima.cia podreduju vojnicke kolektive svoiim. mada smo bili svjesni cia se icdino na takav nacin mogu prcvazici postojeci lokalizmi. ali je bilo posebno neprihvatljivo ponasanje komandanta brigade Sejtanica. koji se slozio i podrzao takav nacin razmisljanja prctpostavljcnc kornande. Ovakve stavove Komande Korpusa su pojedinci iz organa vlasti naztvali "voj norn huntorn". Kao da su mu odgovarale reakcije njegovih potcinjcnih. Sejtanic veoma uspjesno kornandovao svojom hrigadom i cia smo mi u Komandi Korpusa zeljeli prije svcga vidjeti jednog tako uspjesnog srarjesinu sa tih prostora. Ne zcleci stvarati losu atmosfcru. takav nacin ponasan]a je vee polovinom 1994. Ustvari. Takvom stanju su u pocctku itekako kumovali mnogi pojedinci iz vojnickih kolektiva pa nazalost i pojedinci iz organa vlasti. jer su ipak borci 442. u Komandi Korpusa se odustalo od planirane aktivnosti. Pojedinci se nisu mirili sa nasim zahtjevima i nacinorn facia. Ohavio sam razgovor sa Sejtanicem. Vojnici i starjesine. bez cega nema uspjesnog vodenja borbe: Teska je bilo pokrenuti jedinice sa prostora opcine Mostar radi izvodcnja borbi napr irnjer. zahtijevajuci i moju smjcnu. Bez obzira na raj dogadaj koji odslikava svu slozcnost situacije u kojoj smo se nalazili. To [e bilo apsolumo nevojnicko portasanje i razmisljanie. nismo dozvoljavali da se drugi mijesaju u realizaciju planiranih zadataka i aktivnosti. brigade bili vezani uz svog komandanta.pojavili problerni. sve ie manje bilo prostora za slican nacin ponasanja i razrnisljanja. tadasnjeg komanclanta Bataljona vojnc policije. ne zelirno mi drugoga komandanta. Jedini razlog tome je bio sto nisu mogli raditi kao do tada . na osnovu cega se moglo zakljuciti cia je to unaprijed planirana aktivnost na sprecavan]u realizacije naredcnja 0 primopredaji duznosti komandanta. Posebno je bilo tesko tokom izvodenja borbenih dejstava izvrsiti manevar jedinica. te manipuliraju vojnickim i starjesinskim sastavirna.

Nema vise central nih komiteta. a posebno im nije bilo lahko objasniti da je borba na Bjelrmickorn platou upravo borha za grad Mostar. i danas. Ireba Ii to uopce biti kriterij? Apsolutno. godinu i Stab odbrane u Bihacu. Stalno se iscekuje cia ce ta pitanja rijeslti neko drugi. Posebno je tesko pitanje bilo pitanje usposrave sistema i odgovornosti . Nisam dobio odgovor. niko obczbijcditi povratak ukoliko sc sami ne organiziraju. Bosnjaka porijeklom izvan Bosnc. susretao sam se sa Ijudima koji su govorili: "Bihar Biscanima!" Takve reakcije sam cue i u Mostaru: "Mostar Mostarcima!' Postavljao sam sebi pitanje: Sta sa onima koji nisu ni iz Mostara. iii pak da je borba u Konjicu za Konjic teza od borhc za Koojic koja se vodi oa Bjclimickom platou. a ne mi sarni. Trebinja. nije mi jasno kako cere prihvatiti mene. kacl srno imali problema izvesti vojnike i starjesine na dominantne polozaje izvan grada i uspostaviti odbranu Bihaca.: -Zasto ne prihvatate Nusreta Sahib. I danas se osjeti neorganiziranost bosnjackog naroda. Zaborav i kratko pamccnje nas stalno potiskuje. Ljubinja. Sa sistemom se dobija. jer. borcc i starjesinc izvcsti iz njihovih mahala i sela. nema vise saveznih institucija od kojih bi trebalo da nam dodu gotova rjesenja.. Primjer dobre organizacije i upornosti u povratku su Bosnjaci iz Kozarca kod Prijcdora. Kljuca. nco Za vrijcme komandovanja Petim korpusorn. pitao sam borce 42. I danas neclostaje organizacija na terenu. Nece Focacima. Capljincima i drugim. Ilustracije radi. susrecerno se sa nesisternskim funkcioniranjem. Ta neorganiziranost posebno se ogled a u povratku naseg naroda na svoja vjekovna ognjista. Stoca. 'Iakvo stanje odnosa i ponasanja najodgovornijih u zoni odgovornosti Ccrvrtog korpusa me podsjecalo urnnogome na 1992. Prevazilazenje takvih problema u pocetnom periodu organiziranja otpora u c1aljnjem toku rata dalo je rezultate. bez sistema gubi. Svi vodimo visoku politiku.r r BiiO je itekako tesko jcdinice. ali sam ga znao. Smatram cia smo mnogo energije odvajali na rjesavanje unutrasnjih problema i da je to ocluzimalo dosta vremena i prostora od priprema za vodenje borbc. strucnog oficira i Bosnjaka iz Bosner Ako njega nc prihvatate. covjeka koji Bosnu voli i srnarra svojom dornovinom . Sanskog Mosta. Banje Luke' To mi nije bilo shvatljivo bcz obzira sto su iza tih slogana stajala obrazlozenja koja nisu u principu otkrivala pram istinu. bez jasno izrazcne odgovornostl. staviti ih u stroj i dislocirati na Bjclirnicki plato radi priprcmc i izvodcnja borbi. Viscgradanirna. ni iz Bihaca. Lima. a protjerani su iz Nevesinja. bbr. Nazalost. A7A . sedam godina poslije rata. Gacka. ncrna rezultata bez sistemskog rada i jasne odgovornosti. Trcbinjcima. Bosanskog Novog..

8 !i9 ihbbr. 5 6.008 UKUPNO 1. smtbr.Vrijeme lokalnih mocnika na srecu iscezava." Danasnja socijalna struktura personala Vojske Pcderaciie. stmbolizirao one koji 5U mnogo dali. Ukupni gubici Cervrtog korpusa. 1. bVP 41. Duznost nam jc vojni poziv uciniti atraktivnim u Bosni i Herccgovini. Gledajuci danasn]u socijalnu strukturu pripadnika Vojske Federacije nisam zapazio nijednog vojnika iii starjesinu a da mu je otac direktor.386 138 218 579 717 Ukupni gubici Cervrtog i Sestog korpusa KORPUS 1. godina poginuli ranjeni 1993. jer bi on. ministar. Komanda Korpusa 4. godine. 11 RB Mostar UKUPNO 4 18 20 340 150 24 40 95 99 7 27 96 638 126 281 1168 18 ZO 459 103 110 7 31 96 788 150 321 1. a to se posebno odnosi na Bosnjake. hranit ce tudu. poginuli ranjeni \ I Ukupno poginuli ranjeni 1. 622 2. 4. bbr. prernijcr. kada sam ~ JEDINICA 1992. (rna jos jedna narodna: "Ko nc ieli hraniti svoju vojsku. korpus AR BiB do 19. ustvari. 3. a takvih mocnika u ratu jc bilo na pretek. korpus AR BiH 6. a za njih se ne zna.r . 2. primio duznost iznosili su: do 19. godina do 19. potpuno odgovara ovoj narodnoj izrcci. 1994. januara 1994. a siromasi sinove. general. Cuo sam za poslovicu: "L! ratu vlada daje topove. profesor. bogati volove. cini mi se. Ako se to ne desi. 119 42. Dolazi vrijemc kada ce se valorizirati trud boraca i starjesina Armije Republike Bosne i Hercegovine u punom kapacitetu. onda ce biti potrebno podici spornenik "neznanom iunaku".132 475 _L . januara 1994. 4. godine: Poginuli 717 415 Ranjeni 2 13RC. a posebno ne opet nama Bosnjacima." Ne hi bilo dobro da se i ta narodna ispuni.

. S obzirom na obim obaveza i poslova te kratkocu vremena za implemcntaciju. sto je i normalno. godinu su tdisno obiljczilc sljedecc aktivnosti: .. g n 11 j( k o jt p b K o K b k: . kome sam rekao cia vojnici mace ne vole cuti za pojam clemilitarizacije. godinc. Uz svo uvazavanje nase domovine.Transformacija i reorganizacija Sestog i Cervrtog korpusa u Cetvrti korpusAR BiH.Uspostavljanje primirja sa HVO i implementacija Vasingtonskog sporazuma u njegovom vojnickom dijelu. . Bio je problem ko ce povuci prvi potez LI tom pravcu. a kamo Ii ga u praksi sprovoditi. iznosio sam dosta pcsimisticne stavove vezane za dcmilitarizaciju. . 1994. kada je vee sporazum postignut. da se ne treba nervirati bez obzira na sve probleme sa kojima se I. Nije nam bila poznata sus tina sporazuma niti smo informirani 0 sadrzaju i ciljevima postignutog dogovora. ali cia nisam u potpunosti upoznat. Taj broj ce se povecati tokorn 1994 i 1995.132 pripadnika tadasnjih Cervrtog i Sestog korpusa. Postignuti dogovor a demilitarizaciji grad a tesko su prihvatili borci i starjesine Cetvrtog korpusa. godine. i. slozio sam se sa gospodinom preclsjednikom. ja sam trazio od politickog rukovodstva.J Iz prikazanih poclataka se vicli da je tokorn 1992 i 1993. Pozvani srno u Sarajevo kod gospodina predsjednika lzetbegovica.. Safer Orucevic i ja. da priprcmi politicku k1imu za realizaciju postignutog dogovora 0 dcmilitarizaciji grada. Naravno. . Rekao sam mu j05. Odgovorio sam mu cia nazirem sra se zcli. poginuli i ranjeni trcbaju nam biti stalno ~~s~. . ali i ja licno kao komandant.~u.Stvaranjc potpunih uvjeta za izvodenje sirih borbenih djelovanja protiv srpskocrnogorskog agresora. Kasnilo se sa poduzimanjcm mjera na terenu. *** 1 c f I. oni su najzasluzniji za nas i ~nak Demilitarizacija Mostara Nakon potpisivanja Vilsingtonskog sporazuma i primirja sa postrojbama HVO. Predsjednik Izetbegovic jc rekao da se clemilitarizacijom zele postici uslovi za politicko rjesavanie situacije u gradu i za ujedinjcnje grada. Na vise sastanaka sa politickim rukovodstvom u Mostaru i gospodinom Oruceviccm.Dcmilitarizacija grada Mostara . u Hcrccgovini za slobodu svoga narocla i domovine. Nasi schrdi. . mi vojnici iii politicari. doprinosa drugih. zivor polozilo 1.dislociranje svih postojecih vojnih kapaciteta iz urbanog dijela grada.Zastita slobodnih teritori]a. Predsjednik me jc pitao cia li ja znam sta sc zeli postiCi dcmilitarizacijom.

obracan]e borcima U okolini Konjica..· . godina .•.. L 530 .. tenkisti Cetvrtog korpusa ...- . . 1994...