REZIDBA JABUKA I KRUAKA - VRETENASTI GRM

UVOD
Organizirana i smiljenja voarska proizvodnja zasniva se na odravanju odnosa izmeu vegetativne i generativne aktivnosti voaka. Rezidbom mladih voaka oblikujemo uzgojni oblik, a u voaka u rodu odravamo povoljnu ravnoteu izmeu rasta i rodnosti. Na rast i razvoj voke utjeu vanjski i unutarnji elementi. Unutarnji je element genetska osnova voke (bujnost sorte i bujnost podloge). Vanjski su elementi: elementi na koje ne moemo utjecati (temperatura, oborine, tip tla, elementarne nepogode), elementi na koje moemo utjecati (gnojidba, zatita, navodnjavanje, rezidba). Rezidba je potpuno ovisna o ovjeku. Za suvremenu proizvodnju jabuka i kruka najprihvatljiviji je prostorni oblik vretenasti grm. Vonjaci jabuka i kruaka na slabo bujnim podlogama zahtijevaju armaturu jer se zbog slabo razvijenog korijena stabla mogu u rodu izvaliti. Alat za rezidbu treba biti otar i dezinficiran.

MORFOLOGIJA
Za uspjenu rezidbu potrebno je razlikovati cvjetne (cvatne) i lisne pupove. Cvjetni (cvatni) pupovi krupniji su i zaobljeni, a lisni su pupovi izdueni i iljasti.

OSNOVE REZIDBE
Rezidbom se, obino, grane ne prikrauju, nego se odstranjuju. Prikrauju se samo sadnice nakon sadnje, na visinu formiranja kronje te one grane iz kojih elimo izazvati grananje postranih pupova. Odstranjivanjem grana odstranjujemo konkurentne grane i forsiramo rast ostavljene mladice. Intenzitetom rezidbe, tj. koliinom odstranjenog drveta i otrinom reza odreuje se kondicija, bujnost i rodnost voke. Otrom rezidbom dobiva se vie vegetativnih, a manje rodnih pupova. Slabijom rezidbom ili izostankom rezidbe razvija se voka manje bujnosti i slabije kondicije, to dovodi do neujednaene rodnosti.
Crte 1.: Izboj jabuke i kruke: a) jednogodinja nerodna iba koja na vrhu najee ima cvatni pup; b) dvogodinje rodno drvo; c) cvjetni pup; d) lisni pup; e) rodni trljak.

Crte 2.: Prikraivanje grana.

Crte 3.: Odstranjivanje grana.

Crte 4.: Pravilan rez jednogodinjeg izboja.

Crte 5.: Prikazi loih rezova.

Uravnoteenost vegetativnih i rodnih pupova postie se samo pravilnom rezidbom.

KARAKTERISTIKE UZGOJNOG OBLIKA

Visina je debla 70 cm. Skelet je voke provodnica na kojoj su grane spiralno rasporeene meusobno razmaknute oko 20 cm. Visina je stabla 2,0-2,5 m.

FORMIRANJE UZGOJNOG OBLIKA

Prva godina
Nakon sadnje, sadnica se prikrauje na 80 cm. Time se izaziva rast postranih mladica, od kojih se ostavlja 5-7 dobro razvijenih mladica pravilno rasporeenih na provodnici. Cvjetne pupove treba odstraniti. Mladice duljine 40 i vie centimetara svijaju se pod kutom od 45o. To se moe obavljati sve do lipnja.

Crte 6.: Shema vretenastog grma.

Crte 7.: Rez nakon sadnje.

Crte 8.: Voka prije rezidbe.

Crte 9.: Voka nakon rezidbe.

Druga godina
Deblo voke vee se uz armaturu ako je armatura postavljena. Savinute jednogodinje grane ne prikrauju se. Tijekom vegetacije mladice konkurentne provodnici pinciraju se ili odstranjuju. Ako provodnica nije dovoljno obrasla izbojima, prikrati se do prvog jaeg izboja, koji preuzima ulogu provodnice.

Trea godina
Na najniim granama odstranjuju se izboji koji su u drugoj godini donijeli rod, a prorjeuju se jednogodinje mladice. Za produljnice osnovnih grana ostavljaju se jednogodinji izboji. Dvogodinje rodno drvo na osnovnim granama prikrauje se na optimalan broj pupova, to ovisi o poloaju grane na voki, debljini rodne granice i kondiciji voke. Na slabije razvijenim rodnim granicama ostavlja se 1-2 pupa, a na dobro razvijenom donjem dijelu voke moe ostati 5-6 pupova.

a)

b)

Crte 10.: Rezidba vretenastog grma u 3. godini: a) voka prije rezidbe, b) voka nakon rezidbe.

etvrta i ostale godine uzgoja

Provodnica se ree na visinu uzgoja. Mladice uspravnog rasta odstranjuju se, a ostavljaju se bone poloenije mladice. Na taj se nain voka odrava na eljenoj visini. Pravilnom rezidbom odrava se uzgojni oblik vitko vreteno, kojim se postie dobar raspored grana i kronje, a to pak osigurava optimalan urod. Osnovna rezidba dopunjuje se zelenom rezidbom tijekom vegetacije. Zelenom rezidbom postie se vea prozranost kronje i izrazitija obojenost plodova.

Crte 11.: Rezidba rodne grane: a) bujne jae grane koje se odstranjuju; b) mladice konkurentne vrhovima grana i granica - odstranjuju se; c) okomite bujne mladice odstranjuju se ili se reu kao vodopije.

Crte 12.: Vanija naela rezidbe za ureenje vrhova grana: a) oslobaanje vrha grane rezanjem jaih mladica pri vrhu, b) svoenje vrha kosturne grane na granu nieg reda, c) oslobaanje vrhova i odstranjivanje vodopija, a sve grane zavravaju neskraenom produljnicom, d) svoenje vrha kosturne grane na uspravniju granu nieg reda kad je vrh svijen i vegetativno oslabljen.

Crte 13.: Dobar raspored grana u obliku trokuta.

Crte 14.: Rezultat dobre rezidbe.

Crte 15.: Rezultat loe rezidbe.

Rezidbu dopunjuju ove pomotehnike mjere: savijanje grana, pinciranje mladica, prorjeivanje plodova i slino.

Crte 16.: Pravilno uklanjanje tzv. vodopija.

Ako se pojave uspravni nerodni izboji, tzv. vodopije, uklanjaju se do osnove, osim ako se njima popunjava prazno mjesto, ili se postupa prema crteu.

ZAKLJUAK
Klju uspjenog voarenja jest ravnotea izmeu rasta biljke i plodonoenja.

Za podrobnije informacije obratite se savjetniku HZPSS

Odgovorni urednik: dr. sc. Ivan Katalini Grafika priprema: Damir Ravli Tisak: FiLeDaTa, Zagreb Nakladnik: Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu Ulica grada Vukovara 78 10000 Zagreb telefon: (1) 61 06 190 fax: (1) 61 09 140 e-mail: hzpss@agr.hr http://www.agr.hr/hzpss/