ŠKOLA PROMATRANJA U PRIRODI

SADRŽAJ PTICE

Tko nam to pjeva prije svitanja Kako pjevaju slavuji Pjev i zov Kako prepoznati pticu po pjevu Promatranje ptica i uočavanje detalja njihova tijela Upadljivi mužjaci i neupadljive ženke Lastavice i piljci Ptice i boje njihova perja Ptice crnoga, bijeloga i sivoga perja Ptice šarenoga perja Ptice koje vole livade i polja Ptice koje vole vodu i ribnjake Ptice grabljivice Ptice stanarice Ptice selice

OBLACI I VIJEME

Vrste oblaka i visine na kojima se pojavljuju Imena oblaka Kartice za prepoznavanje oblaka Predviđanje vremena

LEPTIRI

Tri para nogu, dva para krila Dug put od jajeta do leptira Gusjenica Kukuljica Promatranje leptira i uočavanje detalja Šarenci Okaši Lastinrepci Bijelci Plavci Prelci Debeloglavci Sovice Medonjice Ivanjske ptičice Ljiljci Jako uvećane slike

POGLED U NOĆNO NEBO

Nebo i nebeska svjetla Zviježđa koja se u nas vide cijele godine Zviježđa: najstarija i najveća slikovnica na svijetu Orijentacija pomoću zvijezde Sjevernjače Priče o zviježđima koja se vide na jesenjem nebu Priče o zviježđima koja se vide na zimskom nebu Šest sjajnih zvijezda zimskog šesterokuta Priče o zviježđima koja se vide na proljetnom nebu Priče o zviježđima koja se vide na ljetnom nebu Tri sjajne zvijezde ljetnoga trokuta Za one koji žele više Planisfera - vrteća karta neba

DRVEĆE I GRMLJE

Promatramo igličaste i ljuskaste listove Promatramo sastavljene listove listopasnoga drveća i grmlja Promatramo listove, plodove i koru pitomoga kestena, bukve, brijesta i graba Promatramo listove i ćirove raznih vrsta hrastova Promatramo listove, stabla i koru breze, topole, jablana i vrbe Promatramo listove i plodove lipe, javora, klena i gloga Promatramo listove i plodove drijena i lijeske Knjige za one koji žele više

PTICE

. Pjeva od početka proljeća do lipnja. krajem 19. mogu imitirati lajanje pasa.. pa su ga zapisivali slovima i slagali u stihove i strofe. a onda s ostalim pticama selicama kreće na zimovanje u Afriku. nego ga pokušati zapisati slovima. MALI SLAVUJ fid fid fid krr krr ci ci – dorido ririderit tci tci tci – lololo ly fid a ckvo ckvo ckvo – tirrirrirri daci daci daci – rrrrrrrrrrr a tcurrurrurrurrci cak cak cak cak cak cak cak cak cak – cirrrrrirrir cirrhadi tif tif tif dif dif dif dif di – gio tirrirrierrie dorido rididerit Puno je jednostavnije snimiti ptičji pjev. Zatim prestaje pjevati.16 cm . Za svaki snimljeni zvuk zapiši kad je i gdje snimljen.. riječ je o nečem drugom. Ne samo da odlično oponašaju pjevanje drugih vrsta ptica. poznavatelj ptica. iako ga se može čuti i danju kad je tiho i mirno. pa ga kasnije usporediti s pjevom na CD-uz priručnik o pticama. zvonjavu telefona. U našim s krajevima zadržava do kraja ljeta. Mužjaci ptica pjevica svojim pjevom upozoravaju druge mužjake da se ne približavaju njihovu teritoriju. pjevom šalju poziv ženkama. iako njihov pjev nikako ne možemo nazvati lijepim i usporediti ga s vještim pjevačima poput slavuja. VELIKI SLAVUJ fi lip fi lip fi lip tarak tarak tarak diderot diderot diderot tak tak tak tjr tjr tjr taterak taterak taterak bol bol bol teceret teceret teceret david david david vat vat vat ahir dahir dahir djije djije djije dyjh dyjh dyjh trrr trrr trrr crtcrtcrtcrtc. nego umiju oponašati i druge životinje. jer su neke ptice sjajni imitatori. Unatoč svim današnjim tehničkim pomagalima. kreketanje žaba. Pjeva uglavnom noću. Zapravo. Među pticama pjevicama su i vrane. Slavuj je najpoznatija naša ptica pjevica. te raznolikosti i bogatstva melodije procjenjuju snagu mužjaka da obrani svoj teritorij i pomogne u zajedničkoj brizi o podmlatku. Istovremeno. KAKO PJEVAJU SLAVUJI Prije dvjestotinjak godina proučavatelji ptica nisu imali čime snimiti slavujev pjev. stoljeća zapisao pjev velikoga i malog slavuja. Počinju prije svitanja kao da pozdravljaju dan koji se budi.TKO NAM TO PJEVA PRIJE SVITANJA U proljeće i rano ljeto budi nas pjev ptica.. slavuj. Pročitaj kako je jedan veliki njemački znanstvenik. Ženke ptica iz glasnoće pjeva. zvukove raznih strojeva. često nije lako podrediti čiji smo to pjev snimili.

snimila. To je kratak zvuk kojim jedne drugima prenose neke poruke. Češljugar je ptica stanarica. Zapiši kasnije mogao/mogla pronaći. Na naslovnici ovoga priručnika je slika češljugara kojeg u narodu nazivaju još i i štiglic ili grdelin. neke samo s drveća. vrabac. dug je samo 12 cm. Za. Živi uz naselja. Ako ćeš ih slušati ujutro. Međutim. Živkanje nije pjevanje. po glasanju koje zovemo gugutanje. a vrlo je česta na selima. želiš li naučiti i prepoznavati pijev pojedinih vrsta ptica. To je jedna od naših najmanjih ptica. 2. Zapiši dok je još rosa. Sve ćeš to otkriti u priručniku i ti će ti podatu šetnju u prirodu u svojoj bližoj ci pomoći da već unaprijed pretpostaviš čije češ to glasanje slušati. Pjesme nekih vrsta mužjaka su pravi mali koncerti. 4. Ako je riječ o nekom grmlju. okolici zato da otkriješ mjesta gdje se ptice češće zadržavaju i kada 5. Sve će ti to pomoći da odrediš kojoj je ptici pripadao glas koji si snimio/ a gdje mnoštvo njih. piši gdje se čuju pojedinačne ptice. grlica gugutka 32 cm Grlica gugutka je ptica čiji je pijev vrlo lako prepoznati. KAKO PEPOZNATI PTICU PO PJEVU U pijevu ptica možeš naprosto uživati i sjedeću u svom dvorištu ili u nekom parku.PIJEV I ZOV Ptice se glasaju na dva načina: pijevom i zovom. Izađi nekoliko puta tijekom dana s tla. Ima ptica pjevica koje cijeloga života uče nove pjesme i obogaćuju svoj repertoar. Grlica gugutka je ptica stanarica. potrebno je prilično strpljenja i vremena.5 cm Vrapci su veoma društvene ptice često ih čujemo kako međusobno nešto živkaju. Zovom se ptice glasaju cijele godine. u gradskim parkovima i drvoredima. Odaberi u knjizi samo nekoliko vrsta ptica stanarica najčešćih u tvome kraju i nekoliko puta poslušaš njihovo glasanje CD-a te ga pokušaš zapamtit i razlikovati. Opremi se za prvo ozbiljno slušanje ptica. . nego zov pomoću kojega vrapci na svoj način razgovaraju. Druga je vrsta ptičjega glasanja zov. Ponesi skicirraj ih ako je potrebno da bi ih diktafon ili neki drugi uređaj kojim ćeš snimati glasanje ptica. Kod kuće u miru prouči mjesta koja si označio/označila u svojoj bilježnici. 14. ih se najbolje može čuti. potraži u priručniku koje bi to mogle biti ptice na tome mjestu i u to doba godine. ponesi rezervne čau bilježnicu koja su to mjesta i rape i umetni koji komad odjeće u ruksak da ti ne bude hladno. obuj cipele koje se ne će smočiti. Nabavi priručnik o pticama uz koju je priložen CD sa snimljenim iglasanjem svake pojedine vrste ptica.gdje si snimio koji zvuk i u koje je to doba dana bilo. Neke ptice pjevaju 3. Zapiši i datum. Evo uputa: 1.

Ima snažno tijelo. vrlo tanak kljun. a na vrhu je šiljast. šiljati kljun. Kandže su joj malene. Kad miruje. Ima snažno tijelo. kratak. Ima veliku glavu i snažan vrat. ali oštar i snažan kukasto savijen kljun te snažne kandže. Ima vrlo duge potkoljenice i male kandže. Izgleda kao da nema vrat nego joj je velika glava nasađena izravno na tijelo. kljuna blago lučno svinutoga s gornje strane. dug rep i duga krila. zašiljen na vrhu. Ima snažne noge dugih potkoljenica. Vrlo malena ptica (11. šiljast kljun koji je malo savijen prema gore. Ima vrlo kratak rep. Ima okruglu glavu i dug. Manja ptica (19 cm). Kandže su joj duge s jakim stražnjim prstom. Mala ptica (14 cm). tanak i zašiljen. za penjanje po kori drveća. Kljun joj je tanak i vrlo zašiljen. glava malena. duljega od tijela (s repom je duga 46 cm). Ima duži. Srednje velika ptica (23 cm) . Mala ptica koja je s vrlo dugim repom duga 18 cm. dugi kljun koji je s gornje strane lučno savijen. Kljun joj je malen. Velika ptica (46 cm). Krila su joj duga i kad miruje. Ima veliku glavu i snažan. . izduljeno tijelo i tanke noge vrlo dugih potkoljenica. krila su joj odignuta od repa. Vrat joj je kratak. odignuta su od repa.5 cm). duge noge i male kandže. Noge su joj kratke i snažne. Srednje velika ptica (33 cm) velike glave. često i niz koru drveća. dug rep pri kraju rascijepljen u obliku izguljenoga slova W. a rep vrlo kratak. Vrlo lako trči po stablu. Velika ptica (41cm). malu glavu s visokim čelom smještenu na izduljenom vratu. Noge su joj izrazito kratke s dugim. a kandže imaju snažan stražnji prst. Ima mali.. veću glavu. Ima snažan kratki kljun. Gornji dio nogu obrastao je perjem. Manja ptica (18 cm). Ima vitko tijelo. debeo i kratak kljun. blagi izvijen prema gore. Nema izražen vrat. Ima kratak kljun.PROMATRANJE PTICA I UOČAVANJE DETALJA GRAÐE NJIHOVA TIJELA Velika ptica (38 cm). Ima izrazito snažan. Srednje velika ptica (22 cm) vrlo duga repa. Mala ptica (14 cm). Takav kljun i kandže govore nam da je ptica grabljivica. kratak kljun i male kandže. tankim kandžama i dugim stražnjim prstom.

baš kao što vidiš na crtežima desno. potrebna su ti sva tri položaja da možeš dobro opisati pticu kako bi u priručniku ili na internetu otkrio/otkrila o kojoj je vrsti riječ.ženka s pačićima LASTAVICE I PILJCI Lastavice se gnijezde isključivo uz ljudske nastambe. Kad je ptica okrenuta prema tebi. te boju krila. Želiš li naučiti prepoznavati ptice. kraćega repa. pogotovo ako imaš postavljene dobro posjećene hranilice i pojilice za ptice. lastavica. bijeloga podbratka i nogu obraslih bijelim perjem. podbratka. Na čelu i bradi perje im je smeđe. Kad ti je ptica okrenuta leđima. obraza.UPADLJIVI MUŽJACI I NEUPADLJIVE ŽENKE Katkad je perje mužjaka i ženki kod istih vrsta ptica toliko različito da opće ne bismo ni pomislili da je riječ o istoj vrsti. Ni u jednome od ti položaja ne možeš uočiti sve šare i boje perja neke ptice. 19 cm lastavica. PTICE I BOJE NJIHOVA PERJA Najjednostavnije je ptice promatrati u svome dvorištu. Međutim. olovke i bojice. uočavaš oblik njezina kljuna. perje prsa i trbuha.. ali puno manje od njih. nije baš tako: često ih miješamo s piljcima. Perje im je na leđima tako tamnomodre boje da se čini gotovo crnim. brade. prsa i trbuha. 19 cm piljak. šiljilo. bradu.5 cm Kad pticu gledaš iz profila. Piljci su crno-bijele ptice rašljastoga repa. podbradak crn. krajeva krila i repa. brkove. lako ćeš izmijeniti oblik kljuna. Mužjaci su upadljivih boja kako bi privukli ženke za parenje. pa obično mislimo da te ptice svi dobro prepoznajemo. 58 cm divlja patka . dobro joj pogledaj lice i perje oko očiju i kljuna. 11. Neke ptice imaju prugu oko očiju. Promatrajući ptice u prirodi. divlja patka . a perje ženki usklađeno je s bojom okoline kako bi bile što neupadljivije i tako zaštitile sebe i svoje mlade. U čemu je razlika? Lastavice su ptice vrlo dugog rašljastog repa i dugih krila. gumicu.mužjak. pticu okrenutu prema sebi i pticu okrenutu leđima . leđa. a prsa i trbuh bijeli.. neke imaju prugu nalik na obrve. . ali i boju njezina čela. Kad ideš u prirodu promatrati ptice dobro bi bilo ponijeti svoj dalekozor i fotić ili kameru. bilo bi mudro naučiti skicirati pticu u profilu. glave. Vrlo su slične lastavicama. ali obvezno ponesi bilježnicu. dobro vidiš perje zatiljka. duljinu repa i ostale detalje na svojoj skici.

25 cm svraka. 60 cm roda. 33 cm labud.PTICE CRNOGA . 47 cm kos. 46 cm gačac. 60 cm divlja guska.SIVOGA PERJA bijela pastirica.BIJELOGA . 104 cm . 18 cm siva vrana. 150 cm kukavica. 150 cm labud. 46 cm galeb. 46 cm čavka. 85 cm bijela čaplja. 33 cm gačac.

17 cm veliki djetlić.PTICE ŠARENOGA PERJA zimovka.5 cm plavetna sjenica.5 cm batokljun. 14 cm rusi svračak. 15-17 cm šojka. 14 cm češljugar. 11.5 cm zeba. 15 cm crvendać. 12 cm krstokljun. 34 cm .11.5 cm brgljez. 11. 15 cm velika sjenica. 18 cm zelendur. 23 cm žutarica. 14.

17 cm ševa.120 cm PTICE GRABLJIVICE kobac. 57-73 cm škanjac. 49-53 cm crna lunja. 89 cm vodomar. cm fazan. 49-53 cm orao štekavac. 69-91 cm bjeloglavi sup. 34-58 cm ušara.PTICE KOJE VOLE LIVADE I POLJA PTICE KOJE VOLE VODU I RIBNJAKE pepelica.17 cm kormoran ili vranac. 70 . 38 cm sivi sokol. 60-66 cm jastreb. 51-57 cm jastreb.100 cm .

ali kreću se u širem području od običnih stanarica. Sjenice će se zimi skupljati u tvome dvorištu ako na grane objesiš komad konopa s nanizanim komadićima goveđeg loja ili špeka. cijele godine. Uz deponije se zato cijele godine mogu promatrati velika jata ptica. Slično je i s drugim skitalicama. Skitalice su: batokljun crvendać divlja patka gačac kos vjetruša zeba zelendur vjetruša Ptice stanarice najlakše je promatrati i snimati kad nam dolete na hranilice i pojilice. u svoje dvorište ili na balkon postaviti pojilice za ptice. snijeg i led na velikim deponijima. gradskim odlagalištima smeća. ptice mogu pronaći obilje hrane. Stare mrežaste najlonske čarape napunjene sjemenkama također mogu poslužiti kao hranilica za ptice. uglavnom galebova. to nisu iste zebe. Katkad tek nakon nekoliko sati snimanja dobiješ dobru i oštru fogtografiju. isto kao i šišarke u koje pozabadaš razno sjemenje. na primjer zebe. sivi ćuk . Zebe iz naših kontinentalnih krajeva odskitaju zimi u Dalmaciju. Zaobli rubove da se ptice ne ozlijede i svakako dodaj štapić na kojemu će ptica stajati dok se hrani. Hranilice i pojilice treba smjestiti tako da ih je s nekog prozora lako neprimijećen promatrati i snimati. Kućicu ili hranilicu za ptice možeš napraviti od otpadnih materijala: drvenih kašeta za voće ili plastičnih boca. ne kreću na redovne sezonske selidbe. Imat ćeš ih prilike promatrati i snimati dok piju i dok se kupaju. Zabavno je promatrati i snimati vjeverice dok kradu sjemenje iz hranilica za ptice. Stanarice su: brgljez čaplja čavka fazan galeb grlica gugutka jastreb kobac orao plavetna sjenica siva vrana sivi ćuk sjenica dugorepa sokol škanjac svraka velika sjenica veliki djetlić vrabac I kad je najgora zima. Međutim.PTICE STANARICE Ptice stanarice cijele godine borave u istome kraju. a zebe iz hladnijih dijelova Europe doskitaju na njihova staništa. U kontinentalnim dijelovima Hrvatske vidimo neke ptice. za velikih vrućina. riječni galeb Neke stanarice su skitalice: ne sele se daleko. Ne zaboravi ljeti. Za dobru fotografiju ptice potrebno je puno strpljenja.

Ptice su ugrožene i ratovima koji se vode na njihovim selidbenim putovima na Bliskome istoku i u Africi. naseljavanjem i uređivanjem obala. Zlatna vuga Zlatna vuga izuzetno je plaha ptica i teško ju je snimiti. Osim toga. U našim je krajevima postala vrlo rijetka. isušivanjem močvara i intenziviranjem poljoprivrede. Neke od najpoznatijih ptica selica koje u određeno godišnje doba možemo vidjeti u Hrvatskoj su: crnokapa grmuša češljugar čiopa čvorak drozd cikelj golub grivnjaš kukavica labud lastavica piljak riđoglavi svračak roda rusi svračak slavuj šljuka vijoglav zlatna vuga zviždak žutarica Naši ornitolozi (stručnjaci koji se bave izučavanjem ptica) još od 1910. a posebice reklamnim laserskim svjetlima nad disko klubovima i pomodnim dućanima. Krivolovci love i ubijaju cijela velika jata ptica koja jedre na termalima (stalnim zračnim strujama). godine na prsten jedne ženke šljuke pričvrstili odašiljač kako bi pratili njezin let od Aljaske do Novoga Zelanda. Većina ptica selica ugrožene su i zaštićene vrste. ptice smo lišili njihovih prirodnih hranidbenih staništa. Drugi vikend u svibnju svjetski je Dan ptica selica. Orijentaciju ptica ometamo zračenjima iz dalekovoda. šljuka Onitolozi su 2007. krčenjem šuma. Zimi k nama na zimovanje dolijeću selice iz Sjeverne i Istočne Europe (iz skandinavskih zemalja i iz Sibira). uglavnom u Afriku.500 kilometara bez zaustavljanja i odmora. a odlijeće već u kolovozu. gnijezdi se. U nas se gnijezdi čak 78 ugroženih vrsta ptica. Seoba je u današnje vrijeme postala izuzetno stresan i opasan pothvat za svaku pticu. podigne mlade. i u isto vrijeme lete nazad. a ujesen odlijeće u toplije krajeve. Zagadili smo im vodu i zrak. ornitolozi utiskuju dogovorene šifrirane znakove koji im omogućuju da prate kretanje prstenovane ptive. prejakim noćnim osvjetljenjima. Na tankom i laganom etalnom prstenu koji se stavlja oko ptičje noge. Od 370 vrsta ptica koliko ih je zabilježeno u Hrvatskoj. .PTICE SELICE Ptice selice svake godine u isto vrijeme putuju na povoljnije stanište. Toga se dana organizira mnoštvo aktivnosti čiji je cilj da ljude upozore na ugroženost ptica i potaknu ih na promjenu ponašanja prema okolini. Čovjekov odnos prema prirodi razlog je što su ptice postale dezorijenitrane i zbunjene zbog nepredvidivih vremenskih prilika. Većina selica u našim krajevima provodi ljeto. Dolijeće nam u sredinom travnja. godine prstenuju ptice selice kako bi mogli pratiti njihove selidbene putove i odmorišta. polovica su ptice selice. Zahvaljujući tome odašiljaču otkrili su nevjerojatan podatak: ta je ptica preletjela 11.

OBLACI I VRIJEME 13 km 12 km 11 km 10 km 9 km 8 km 7 km 6 km 5 km 4 km 3 km 2 km NIMBOSTRATUSI 1 km 0 km KUMULUSI STRATOKUMULUSI STRATUSI ALTOSTRATUSI ALTOKUMULUSI CIROSTRATUSI CIRUSI KUMULONIMBUSI CIROKUMULUSI .

je li debljina oblaka optrilike debela kao tvoj palac? Kakve su boje? (Ako su blistavo bijeli i veliki otprilike kao tvoj nokat. To su najljepši oblaci na nebu. na kojima se prelama Sunčeva svjetlost i stvara zanimljive svjetlosne efekte. kratak opis i popis za provjeru karakteristika. KUMULUSI Grudasti oblaci oštih obrisa. okruglasti. Na sva pitanja u prvom dijelu popisa za provjeru odgovori moraju biti DA. odozdo tamni. Riječ altus u imenima oblaka označava da se nalaze visoko. vjerojatnije je riječ o cirokumulusima. pa nebo ima valovit izgled. slika. grudasti. Djelomično ili potpuno pokrivaju nebo u ravnomjernom ili blago prugastom sloju. Je li dan sunčan? Je li oblak nisko na nebu? Podsjeća li te na veliku grudu vate? Je li uglavnom bijel sa sivim dnom? Kad digneš ruku iznad glave. nabrekli. To su tanki slojevi oblaka od ledenih kristalića. IMENA OBLAKA Tri su glavne vrste imena oblaka: cirus (čuperak vune ili vlakna). Riječ nimbus označava da iz njih pada kiša. cirokumulusi i cirostratusi. KARTICE ZA PREPOZNAVANJE VRSTA OBLAKA Na svakoj se kartici nalazi ime oblaka.) Izgledaju li rubovi oblaka mekani i zasjenjeni ili su oštri i jasni? (Trebali bi biti oštri čak i kad su oblaci spojeni. stratus (sloj ili pokrov) i kumulusi (gomila. Pitanja u drugom dijelu popisa za provjeru pomoći će ti da otkloniš nedoumice kad je riječ o sličnim vrstama oblaka i prepoznaš o kojem je točno oblaku riječ. Kombiniranjem tih riječi. ALTOKUMULUSI Bijelo-sivi oblačići. U najgornjem sloju (od 6 do 12 km) nalaze se cirusi. pravilno razmaknuti kumulusi? Jesu li okupljeni u skupinama? Podsjećaju li te na stado ovčica?? Kad digneš ruku iznad glave.VRSTE OBLAKA I VISINE NA KOJIMA SE POJAVLJUJU Oblaci najbliži tlu su oblaci niskog kata. Potpuno zaklanjaju Sunce. U tu skupinu oblaka pripadaju stratusi. gruda). nastala su sva ostala imena oblaka.) . a Suncem obasjani dijelovi blještavo su bijeli. ali svjetlost prosijava kroz oblak. stratokumulusi i nimbostratusi. Mnoštvo tih oblaka obično na nebu tvori uzorak u obliku brazde. U srednjem su katu (na visinama od 2 do 6 km) altokumulusi i altostratusi. je li debljina oblaka otprilike debela kao tvoja šaka? Jesu li razmaci među oblacima nepravilni? Jesu li gornji rubovi oblaka jasno definirani? Jesu li oblaci odijeljeni jedan od drugoga? Izgledaju li kao mali. Kumulusi i kumulonimbusi su tako debeli oblaci da se za njih često ne može utvrditi u kojem su katu. oni se dižu do visine do 2 km.

mliječnobijeli. vlakanca ili čuperci spojeni jedni s drugima ili su smostalni? (Ako su jedinstveni. onda je riječ o cirostratusima. nego grudasta ili prošarana sjenama onda je riječ o stratokumulusu. ) Trag koji na nebu ostaje iza mlaznih zrakoplova zapravo je cirusni oblak. vlaknasti.) CIROSTRATUSI Prozračni. Ako je sloj oblaka tanji. spojeniu veliki vlaknasti proziran mliječnobijeli veo. vlakna. Magla je stratus koji je polegao na zemlju.STRATUSI Niski. Tanki su i puni ledenih kristalića pa se na njima javlja halo (krug oko Sunca). oni nikad ne bacaju sjenu. onda je riječ o cirostratusima. plosnati. Katkad je sloj tako tanak da se kroz njega vidi obris Sunca ili Mjeseca. Sunce se vidi kao da se gleda kroz mliječno staklo. koprenasti ili čupavi oblaci bijeloga sjaja. Jesu li prozini.) Vidiš li krug oko Sunca? (Ako vidiš. sumaglicu. ALTOSTRATUSI Jednolični. ravnojerni debeli sloj oblaka koji potpuno pokriva nebo i zaklanja Sunce. Djelomično ili potpuno pokrivaju nebo. koprenasti oblaci. Jesu li oblaci bijeli? Jesu li visoko na nebu? Podsjećaju li te na pramenove. Je li oblak siv? Je li oblak nisko na nebu? Je li nalik na sivu deku koja pokriva cijelo nebo? Je li bezobličan i jednolik? Kako izgleda baza oblaka (dio okrenut prema zemlji)? (Ako nije jednolika. rosi li? Jesu li oblaci sivi ili plavosivi? Jesu li srednje visoko na nebu? Izgledaju li glatko? Pokrivaju li veći dio neba Jesu li meteorolozi prognozirali kišu? Vidiš li svoju sjenu? (Ako vidiš.) CIRUSI Paperijasti. Ako nebo nije jasno plavo. čuperke? Jesu li pramenovi. ) Bacaju li ti oblaci sjenu na Zemlju? (Ako da. onda je riječ o cirostratusima. naračnasti ili ružičasti. Nastaje smrzavanjem vodene pare iz zrakoplova u ledene kristaliće. Liči li na maglu. nije riječ o cirusima. smog? Sipi li kišica. to je vjerojatno zbog sloja prozirnih cirostratusa. pa ovisno o boji sunca postaju žuti. U suton mijenjaju boju. mliječnobijeli? Jesu li visoko na nebu? Pokrivaju li poput vela nebo ili dio neba? Možeš li kroz njih vidjeti Sunce ili Mjesec? Vidiš li svoju sjenu? Vidiš li kroz njih halo (krug) oko Sunca? Kakve je boje nebo? (Cirostratusi su katkad tako tanušni da se čini kao da nema oblaka. . magličasti sivi sloj oblaka koji prekriva cijelo nebo.

crvenim.) Pada li sitna kiša koja ne pravi mjehuriće u baricama? (Ako da. onda je riječ o kumulonimbusima. jako debeli. sipi li? Možeš li vidjeti Sunce? (AKroz nimbostratuse se ne vidi Sunce. Baza oblaka (donji dio) izgleda malo rasplinuto jer stalno pada kiša ili snijeg. često nalikuju na kule ili na nakovanj.) Mijenjaju li boju ovisno i boji zalazećega Sunca? Vidi li se kroz sloj oblaka obris Sunca ili Mjeseca? Jesu li oblaci sivi i grudasti? Jesu li nisko na nebu? Izgledaju li kao loptice od vate ? Pokrivaju li veći dio neba Jesu li odvojeni jedni od dugih ili su sljubljeni? (Ako su odvojeni. U suton se često oboje žutim.) . teški. ružičastim ili ljubičastim svjetlom koje se prelama na njihovim ledenim kristalićima. Gornji im je dio u obliku nakovnja ili perjanice.) NIMBOSTRATUSI Gusti. jesu li veličine tvoga nokta? Imaju li sjenu? (Ako nemaju. gusti oblaci. grmljavinski. Donji dio (baza) im je taman. riječ je o altokumulusima. riječ je o nimbostratusima. ) Jesu li oblaci tamnosivi? Jesu li nisko ili srednje visokon na nebu? Zakrivaju li cijelo nebo Je li teško jasno vidjeti bazu oblaka? Pada li mirna kiša. sijeva. riječ je o kumulusima. KUMULONIMBUSI Olujni. mali bijeli. grudasti. Jesu li oblačići bijel? Jesu li oblaci visoko na nebu? Čine li nakupinu sličnu stadu ovčica ili neki trakasti uzorak na nebu? Kad digneš ruku iznad glave.) Je li baza oblaka (dio okrenut prema zemlji) grudasta i prošarana sjenama? (Ako nije. obično je zaleđen i blista na Suncu Ima li oblak tamnu bazu (donji dio)? Oblikuje li kule i tornjeve na nebu? Pljušti li kiša? Pada grmi li ili sijeva? Pada li tuča? Pojavljuje li se nakon kiše na nebu duga? (Nakon kumulostatusa nema duge.) Grmi li. pada li tuča? (Ako da. onda je riječ o stratusima. STRATOKUMULUSI Sivo bijeli. slojeviti oblac ikoji zastiru nebo kao krpe ili veliki pokrivači.CIROKUMULUSI Visoki. zbijeni sivi ili tamnosivi sloj oblaka koji potpuno zaklanja Sunce. mekani oblačići izgledaju poput stada ovaca.

VRAPCI I vrapci osjećaju vlagu u zraku prije kiše i reagiraju na nju promjenom ponašanja. do satelitskih uređaja koji snimaju Zemljinu atmosferu kružeći visoko na nebu. Lastavice koje se tim kukcima hrane tada odjednom imaju obilje lako dostupne hrane: i one nisko lete.. širom otvore kljun skupljajući kukce. snimanjima i uspoređivanjima podataka. Ako pijetlovi odjednom zapjevaju danju za lijepoga vremena. a treći put u zoru. Knjiga Kad laste nisko lete poznatoga meteorologa Milana Sijerkovića prava je zanimljiva riznica pučke meteorologije. mjerenjima. .. npr. brbljavi i rado se okupljaju na drveću u velikim. Za suhoga i stabilnoga su vremena živahni. drugi put prije zore. Zato se meteorologija bavi i prognoziranjem vremena. LASTAVICE Uoči nevremena. znak je to da kiše ipak ne će biti. uoči nevremena s jakim vjetrom galebovi se sasvim približe obali: plivaju uz obalne stijene ili gacaju po plićaku. glasnim jatima. Promatrajući vremenske prilike vrlo davno su naučili da im u predviđanju vremena mogu pomoći brojni sitni znakovi u prirodi. poput kišomjera. Savjeti za predviđanje vremena na ovim stranicama preuzeti su iz te knjige. PIJETLOVI Pijetlovi kao da imaju neki svoj unutarnji sat jer noću triput pjevaju. slute kišu. od onih najjednostavnijih. Promjene vremena utječu na ljude i njihove aktivnosti. Kad je vrijeme stabilno. galebovi se spuštaju na vodu i plivaju bez obzira na udaljenost od obale. oluje. vrste oborina. Prvi put oko ponoći. vjetrove. vrapci se osamljuju te miruju sjedeći nakostriješeni i šutljivi. međutim. Od prastarih vremena ljudima je bilo važno pratiti vrijeme da bi znali odrediti pravi trenutak za poslove na polju. GALEBOVI Ribari i pomorci primijetili su da po ponašanjzu galebova mogu predvidjeti promjene vremena. Prognoziranje je vremena složen posao koji se temelji na brojnim promatranjima. Prije kiše. Zbog vlage u zraku nabreknu i otežaju nježna krila sitnih kukaca.PREDVIĐANJE VREMENA Meteorologija je znanost koja promatra i proučava promjene vremena oko nas. pa oni lete sasvim nisko nad tlom ili nad vodom. Ako pijetlovi odjednom zapjevaju za tmurna i oblačna vremena. posebice promjene u ponašanju životinja i biljaka. Međutim. zrak se ispuni vlagom. Meteorolozi se pritom služe raznim alatima.

Kad ljeti vrane visoko lete. Uoči pogoršanja vremena gotovo ih je nemoguće otpuhati. a kad zaprijeti kiša i pogoršanje vremena. ljudi su naučili čitati njihova predviđanja vremena. sjemenke se daju lako otpuhati. Stara poslovica kaže: Ako pčele bagrem oblijepe. Kad se zimi vrane skupe u velika jata i kruže nad zemljom. SMREKA Smreka uoči kiše spušta grane. kad zrak uoči pogoršanja vremena postane vlažan. počnu se zatvarati. Pred kišu. znak je da nadolazi nevrijeme. ne idi u šumu. znak je da će uskoro snijeg. . kiše prijete.znak je da kiše ne će biti. unatoč oblačnome nebu otvorene . Tada je čičak gotovo nemoguće dodirnuti ili ubrati golim rukama. Pčele ujesen uređuju ulaze u svoju košnicu ovisno o tome kakvu zimu očekuju. cvjetovi još intenzivnije zamirišu jer počinju izlučivati još više nektara. Kad je suho i ljepo. I po ocvjetalome maslačku tj. Osjete li pčele da će zima biti duga i hladna. sve do podnica oblaka. PČELE Pčelari su promatrajući ponašanje pčela uočili znakove kojima pčele predviđaju vrijeme. BAGREM Bagrem u vrijeme cvjetanja vrlo lijepo miriši. ČIČAK Bodlje na čičkovoj cvjetnoj glavici za sunčana su i lijepa vremena raširene i nakostriješene. a podiže ih prije dolaska lijepoga vremena.. znak je da će uskoro kiša.VRANE Promatrajući ponašanje vrana. Taj jaki miris poput magneta privlači pčele. MASLAČAK Ako su žute cvjetne glavice maslačka zatvorene iako je dan sunčan. čičkove se bodlje čvrsto priljube uz cvjetnu glavicu pa čičak ne bode. BOR Borovi češeri su za sunčana vremena široko otvoreni. Ali ako su. neuobičajeno debelim slojem voska obljepljuju ulaze kako bi zaštitile unutrašnjost svoje košnice od prekomjernoga hlađenja. Međutim. po maslačkovu plodu može se predvidjeti promjena vremena.

mala preljevnica lastin rep prugasto jedarce .velika preljevnica veliki topolnjak crvenooki parnasovac LEPTIRI Na slikama vidiš svih šest zaštićenih vrsta leptira u Republici Hrvatskoj.

naraste im nova. prsa i zatka.. Kad preobrazba završi. Od obilja hrane naglo rastu. Leptirice polažu jajašca na lišće baš one vrste biljaka kojima će se njihove gusjenice najradije hraniti. često su zamotani i skriveni u listu. U početku su mu krila još mokra i slabašna. Ljuščica u koju se gusjenica zamotala zove se zapredak. Cilj je njihova života položiti jaja i osigurati nastavak vrste. Tako neki leptiri polažu jaja na široke listove kupusa. DVA PARA KRILA. KUKULJICA Izvana gledajući. leptir probije rupicu na zapretku i polako se izvlači iz njega. Imaju tri para nogu i dva para velikih krila. Leptiri su kukci. gornji par krila ticala DUG PUT OD JAJETA DO LEPTIRA Odrasli leptiri žive vrlo kratko.TRI PARA NOGU. kukuljica miruje. u zapretku. Međutim. iz jajašaca će za se nakon tri do pet dana izleći gusjenice. dva ticala i dugačko sisalo kojim upijaju hranu. Tijelo im se sastoji od glave. Gusjenica začahurena u zapretku zove se kukuljica. Na slici je zapredak u kojem je donedavno bila kukuljica koja se preobrazila u leptira.. Na glavi su im dva složena oka. a drugi na uske borove iglice. Zato ih leptirice nastoje što bolje sakriti s donje strane lista. neke vrste tek nekoliko sati. polako joj rastu krila i ona se počinje preobražavati u leptira. Tada je lak plijen pticama. Zapredci obično vise na grančicama nalik na suhi list. dugačko sisalo donji par krila GUSJENICA Smisao života svake gusjenice je da se prejeda i da raste. Odrasle se gusjenice počinju omatati tvrdom ljuščicom i u njoj se začahure. Čim se izlegu iz jajašca jest pojedu list na kojem su se izlegle. Čim prerastu staru. unutra. . Na taj se nain kukuljica čuva od ptica. cijelo se njezino tijelo mijenja. veća koža. Zatim krenu nemilosrdno brstiti sve što se zeleni. zaštitna koža ne može rasti. a oni dugovječniji nekoliko tjedana. pa ne može letjeti. Leptirova su jajašca omiljena hrana pticama. Ako ih dobro sakriju. događa se jedna od najljepših čarolija prirode: neugledna gusjenica nestaje. Njihova vanjska. pa je gusjenice nekoliko puta tijekom svoga života moraju odbaciti. a katkad su zakopani u zemlju.

s dvjema pjegama i obojenim vrhom gornjeg krila. Srednje veliki leptir (do 6. šaren s izraženim uzorkom. a vrh im završava roščićem. dlakava ticala. jednobojan. debelo tijelo. Gornja su mu krila duža od donjih. Ticala su mu duga. U usporedbi s tijelom. Ima izrazito debelo i zdepasto tijelo i dlakava savijena ticala. dug skoro do dna donjeg krila. Srednje veliki leptir (do 6 cm) jednobojan. Ima jako debela. a vrh ima oblik lastavičjeg repa. Mali leptir (do 4 cm) s uzorcima na gornjim krilima i obrubom na donjim. Ima vrlo duga ticala. Ima okruglasta krila koja se na vrhovima sužavaju u roščić. Donja su krila okruglasta. Donje krilo s vanjske strane ima valoviri rub. Srednje veliki leptir (do 5 cm) s prugicama na gornjim krilima. krila su mu vrlo velika. s ponekom pjegicom. . Gornja su krila duža od donjih. Mali leptir (do 3. s pjegom na gornjem krilu. Ima kratka ticala.5 cm). Ima okruglasta donja krila. Veliki šareni leptir (do 7 cm).5 cm) jednobojan. Veliki šareni leptir (do 7 cm). Krila su mu mala u odnosu na veliko tijelo. Srednje veliki leptir (do 6 cm). jako izdužena. s ponekom pjegicom. Donja su krila u obliku trokuta. Krila su mu malena u odnosu na veliko. Mali leptir (do 3. Krila su mu mala u odnosu na tijelo i duguljasta. Mali leptir (do 3 cm) s uzorcima na gornjim krilima. Ima vrlo izduljen zadak. Ima duga ticala u obliku kijače.5 cm).PROMATRANJE LEPTIRA I UOČAVANJE DETALJA Veliki šareni leptir (do 8. Donja krila imaju valovito odrezan luk i završavaju rošćićima.5 cm) s uzorcima na gornjim krilima. Krila su mu izrazito malena u odnosu na ogromno tijelo koje završava dugačkim zatkom. Vrhovi gornjih krila imaju rošćič.

Kod svih je leptira tako: dok lete. Paunče je prvi proljetni šarenac: može ga se vidjeti već od ožujka. gornjom stranom krila nastoje zbuniti i uplašiti svog glavnog neprijatelja (ptice). Ostali šarenci počinju letjeti najčešće od lipnja i ljete ljeti. oni poput ptica selica u proljeće dolijeću u naše krajeve. ljepokrilni admiral i stričkovac su leptiri selci.ŠARENCI danje paunče Svi leptiri imaju dva para krila prekrivenih dlačicama u obliku pločica. Dnevno punče. Donjom se stranom krila nastoje prilagoditi okolišu. Kad miruju. Stirčkovca i ljepokrilnoga admirala možeš vidjeti najduže: sve do listopada. šareci sklope krila i drže ih podignutima. dlakavo tijelo i vrlo slabo pokretljivu glavu. Na slikama koje prikazuju crnkastoga šarenca i veliku preljevnicu lako je uočiti da je gornja strana krila puno sjajnija i izraženijih boja od donje strane krila. crnkasti šarenac srebrnopisana sedefica ljepokrilni admiral velika preljevnica mala riđa mala preljevnica stričkovac obični šarenac . Leptiri šarenci posebni su po uzorcima i bojama svojih krila.

crvenooki parnasovac lastin rep prugasto jedarce . a često ih možemo vidjeti sve do kolovoza. Mirnijih su boja nego šarenci. To je ujedno i okaš koji najdulje leti: sve do rujna. pjegavac okasti smeckar šumski šahovac volovsko oko LASTI NREPCI Svi ovdje prikazani lastinrepci zakonom su zaštićeni.OKAŠI Okaši su najbrojnija skupina leptira u našim krajevima. Poput šarenaca. Najraniji okaš je šumski šahovac koji se pojavljuje već u svibnju. Ime su dobili po pjegama u obliku oka. To su veliki leptiri. i oni drže podignuta sklopljena krila kad miruju. Ostali lete samo od lipnja do kolovoza. Počinju letjeti rano: već u travnju.

Ime su dobili po bijeloj boji koja prevladava na njihovim krilima. Obični je žućak najneobičniji leprir u našim krajevima po tome što živi najduže od svih leptira i leti cijele godine I ostali bijelci počinju letjeti rano.ženka Plavci su mali leptiri čija je gornja strana krila jednobojna. vatreni bukač mužjak (lijevo) i ženka običnog plavca . boje i uzorci na krilima mužjaka puno su izražajniji nego na krilima ženki. Proždrljive gusjenice bijelaca često su vrlo štetne: gusjenice kupusova bijelca mogu uništiti cijelo polje kupusa. Plavci počinju letjeti u lipnju i lete obično do kolovoza. već od travnja.BIJELCI Bijelci su mali i srednje veliki leptiri. obični žućak zorica kupusov bijelac PLAVCI obični plavac . a donja puna pjega. iako ih se katkad može vidjeti čak do rujna i listopada. Kao i kod ostalih leptira.

Njegove gusjenice u dugačkim kolonama izlaze iz gnijezda spremne obrstiti borove iglice i uništiti cijelu šumu. Prelci svojom bojom nastoje biti što neuočljiviji. Izuzetak je samo veliko noćno paunče. perastim ticalima. To je jedini ovdje prikazani leptir iz velike skupine noćnih leptira. Te gsjenice luče otrovne sokove koji u ljudi izazivaju alergije. pokriju se krilima kao krovom. sljezov pjegavi debeloglavac Sovice su mali leptiri koji imaju snažna tijela. Raspon njegovih krila može biti do 33 centimetra. relativno uska krila i nitasta ticala. Sljezov pjegavi debeloglavac leti samo od travnja do lipnja. najveći leptir u našim krajevima. Prelci su uglavnom mali leptiri. To su jedini leptiri koje možeš čuti: zuje kad brzo lete. šarena djetelinska sovica . Ima puno više vrsta noćnih leptira od onih koji lete danju. Kad miruju. Ostale vrste debeloglavaca lete i do kraja kolovoza.PRELCI Prelce je lako prepoznati po čupavim. Borov prelac pravi gnijezda na drveču i u nj odlaže jajašca. Gusjenice prelaca opasne su štetočine: uništavaju cijele nasade voćaka i cijele šume. Jedina ptica koja jede gusjenice prelaca je kukavica. Kad miruju. krila su im poluraširena. šljivin prelac veliko noćno paunče kolona gusjenica borova prelca DEBELOGLAVCI SOVICE Debeloglavci su sitni leptiri vrlo snažnoga tijela i savijenih ticala koja završavaju kukicom. Većina sovica su leptiri selci. Pojavljuju se u napim krajevima u travnju i obično lete do kraja listopada.

a kad su u opasnosti. kijačastih ticala i izrazito uskih krila. sisalo je smotano kao na slici. I njima su. a ženke obična. Obična golupka leti u predvečerje. Obično ih zovemo noćnim leptiricama. ritom. Njihovo je sisalo zakržljalo. ivanjska ptičica LJILJCI Ljiljci su leptiri koji imaju najzdepastija tijela i najmanja krila u odnosu na tijelo. JAKO UVEĆANE SLIKE obična golupka Na slici su prikazane ljuskaste dlačice kojima su prekrivena leptirova krila. Kad miruju sklope krila na isti način kao i medonjice. preklope gornja krila jedno preko drugoga. Noću ih privlači toplina pa kruže oko upaljenih žarulja. smeđa medonjica Ivanjske su ptičice leptiri vrlo snaćnoga tijela. Lete od lipnja do kolovoza. Nemaju svi leptiri sisalo: postoje vrste leptira koji žive tako kratko da se uopće ne moraju hraniti. Sjaj i boja leptirovih krila ovise o prelamanju i odbijanju svijetlosti na tim pločicama. Time upozoravaju ptice da nisu jestivi. ali mnoštvo ostalih ljiljaka su noćni leptiri. donja su im krila znatno kraća od gornjih. Sisalo ljiljaka dulje je nego u ostali hleptiri pa ne moraju uopće sletjeti na cvijet da bi sisali nektar iz njega. mogu sisati u letu. . Kad se leptir ne hrani. donja krila znatno kraća od gornjih.MEDONJICE IVANJSKE PTIČICE Medonjice su srednje veliki leptiri izrazito crvenih. Uglvnom posjećuju cvjetove čičaka. Mužjaci imaju perasta ticala. malo ih razmaknu i pokažu donja crvena krila kojima upozoravaju da su otrovni. Kad miruju. Složene su poput crijepa na krovu. kao i ivanjskim ptičicama. crnih i bijelih uzoraka na krilima. Leptiri imaju sisalo kojim sišu nektar iz cvijeća. Lete od srpnja do rujna.

DRVEĆE I GRMLJE .

igličastim listićima koji rastu u pojedinačno na dvjema stranama grančice. Takve grančice ima ariš. različito rastu: jeline su šišarke uspravne. jela smreka Jele i smreke lako je razlikovati po rasporedu listića na grančici: u jela su iglice u dva reda. Zašiljene su i blago savijene. Vrlo su tanke i nježne. igličastim listićima koji rastu u čupercima. vrlo duge. duge oko 3 cm.PROMATRAMO IGLIČASTE I LJUSKASTE LISTOVE Grančica s dugim. Duge su od 4 do 8 cm i do 2 mm široke. Grančica s kratkim. Šišarke su jajastoga oblika. Šišarke su guduljaste. Međutim. do 18 cm. svijetlo zelene. Grančica s ljuskastim igličastim listićima koji listićima. Šišarke su im slične. krug oko cijele grančice. a smrekine vise. rastu prema gore. Takvo lišće ima bor. igličastim listićima. 3-8 cm dugačke. katkad po 20-40 u jednome čuperku. Po dva listića rastu zajedno. Iglice ariša rastu u čupercima. tuja Borove iglice stoje po dvije u jednome rukavcu. 2-4 cm duge. Grančica sa srednje dugim. Ariš je jedino drvo s igličastim lišćem kojemu lišće u jesen sasvim otpadne. Takve grančice rastu u pojedinačno u imaju tuja i čempres. Takvo lišće ima smreka. Grančica s kratkim. valjkaste. Takvo lišće ima jela. čempres . a u smreke su oko cijele grančice.

a na rubu stino napiljenih. Rub listića je gladak. Tada ima velike.PROMATRAMO SASTAVLJENE LISTOVE LISTOPADNOGA DRVEĆA I GRMLJA Neparno perasto sastavljen list 9 do 25 eliptičnih listića. Listići su bez peteljki. Dužina mu može biti do 20 cm. Svi su dijelovi bazge ljekoviti. Ispod jasenova stabla i oko njega tlo je obično pokriveno jasenovim plosnatim sjemenkama. gotovo crne boje. na vrhu ušiljenih. Ima jake i dugačke bodlje. oštrim i snažnim bodljama. Cvate u svibnju. Takav list ima bazga. Neparno perasto sastavljen list s pet jajolikih. duguljasto ušpiljenim i napiljenim listićima. Plod divljega kestena ima debeli mesnati ovoj s rijetkim. viseće grozdove bijelih. Neparno perasto sastavljen list sa sjedećim. Plod bagrema je plosnata. Listovi su mu dugi do 25 cm. na vrhu ušiljenih listića. a središnji je najkrupniji. Jasen je stablo koje može narasti do 35 metara. izrazito mirisnih cvjetova. naraste 20 . zaobljenu krošnju. ona je jedna od naših najljekovitijih biljaka. poslije listanja. Cvate u svibnju i lipnu velikim bijelim cvatovima jakoga mirisa.30 metara. U svibnju i početkom lipnja cvjeta velikim grozdovima bijelih mirisnih cvjetova koji na granama stoje poput uspravnih metlica. U rujnu joj dozrijevaju plodovi . duguljasta mahuna duga 5-10 cm. Takav list ima bagrem. Bagrem je visoko drvo. . Takav list ima jasen. Divlji kesten je stablo koje može narasti do 30 metara. Takav list ima divlji kesten.bobice tamnomodre. List dlanasto sastavljen od 5-7 okruglasto jajolikih listića. Ima vrlo pravilnu. Rub listića je stino nepravilno nazubljen. Bazga je grm ili stablo koje može narasti do 7 metara. Ima jake i dugačke bodlje. a sastoje se obično od 11 listića.

a kesteni dozrijevaju u jesen. Pitomi kesten cvate u lipnju. BUKVE. Plod bukve je bukvica u kojoj su dvije trokutaste sjemenke. Plojka lista je asimetrična: polovice joj nisu jednako velike. Pojka im je duga 1030 cm. PLODOVE. peteljka oko 5 cm. List je hrapav. Lisna je peteljka često tamne boje. Bukva je najrasprostranjenija šumska vrsta u Hrvatskoj. rebrast. Lako ju je razlikovati od drugoga drveća po glatkoj i sivoj kori stabla.PROMATRAMO LISTOVE. BRIJESTA I GRABA grab. SJEMENKE I KORU PITOMOG KESTENA. Plod mu je oraščić smješten na priperku troprstastoga oblika. List graba jajolik je i ušiljen. Izrazito je reljefan. List brijesta ima dvostrukopilasti rub i kratku peteljku. sjajan. S donje su strane lista jasno istaknue žile. Dozrijevaju i otpadaju s drveća već u svibnju i lipnju. s 11-15 jako urezanih postranih. Bukva ima širokojajaste listove cjelovitoga ruba. Kora stabla je sivkasta. tanka i slabo ispucala. Grab cvjeta u resama. bodljasto pilaste listove. Rub lista je nazubljen. . plod bukva pitomi kesten brijestt Pitomi kesten ima duguljaste. Plod brijesta je oraščić smješten usred okrugloga krilca.

Plod svih vrsta hrastova je žir. Ima Hrast lužnjak raste u duguljaste žirove koji vise svaki na brežuljkastim krajevima. hrast kitnjak. Hrast crnika ili česvina jedini naš vazdazeleni hrast: zadržava lišće cijele godine. Čašice njegovih žirova su bodljikave. no sjede na vrlo kratkim stapkama. žir hrasta lužnjaka žir hrasta kitnjaka žir hrasta cera Hrast lužnjak raste u nizinama. hrast cer. Hrast cer raste u brežuljkastim krajevima. . hrast medunac vazdazeleni hrast crnika ili česvina Naličje lista hrasta medunca je sivkasto od dlačica kojima je gusto obraslo. Svaka vrsta hrasta ima drukčije žirove. Hrastovi uglavnom imaju lišće s dublje ili pliće urezanim režnjevima. U primorskome dijelu Hrvatske rastu hrast crnika i hast medunac. Hrastovi koji rastu na osami razvijaju veliku.PROMATRAMO LISTOVE I ŽIROVE RAZNIH VRSTA HRASTOVA U Hrvatskoj raste više vrsta hrastova: hrast lužnjak. Po nekoliko žirova zajedsvojoj dugoj stapci. široku krošnju.

Topola cvjeta u svibnju. a grane tanke i obješene. Listovi topole trokutasti su. stariji su s lica glatki i tamnozeleni. vrbe jablan Jablan je lako prepoznati po izrazito visokoj valjkastoj krošnji. . a s naličja dlakavo bijeli. Breza cvjeta resama i u proljeće i u jesen. Vrbe u ožujku cvjetaju macama. Njegove grane rastu uvis priljubljene uz stablo. a s naličja srebrnasti ibaršunasti zbog sitnih dlačica kojima su obrasli. Mladi su listovi dlakavi s obje strane. detalj kore breze Breza ima vitko deblo. najšire u sredini s finim sitno pilastim rubovima i kratkom peteljkom. a plod tobolčić dozrijeva u lipnju. Plodovi su joj sićušni oraščići s krilcima. Vrbe imaju duguljasto lišće. Kora se katkad ljušti u listićima tankim poput papira. Listovi su s lica srebrnozelene boje. TOPOLE. Vrbe uvijek rastu uz vodu. ušiljeni.PROMATRAMO LISTOVE. JABLANA I VRBE topola. STABLA I KORU BREZE. a kod starijih ima tamne pukotine. Kora je svijetla i ispucana u donjem dijelu debla. Kora mladih breza je bijela i glatka. nepravilno nazubljeni i nesimetrični. Kad pukne iz njega se šire bezbrojne sjemenke s dlačicom nalik na pamučne niti. a plod im je tobolčić pun sićušnih sjemenki.

Cvijeta istovremeno kad i javor.PROMATRAMO LISTOVE I PLODOVE LIPE. Listovi su mu na dugim peteljkama. a s naličja sivozeleni i dlakavi duž žila. JAVORA. Cvjeta u travnju i lipnju velikim grozdovima žutozelenih cvjetova. Plod im je oraščić s letnim listićem. Listovi su mu peterokrpasti. U lipnju lipe cvjetaju mirisnim blijedožutim cvjetovima. a s naličja modrozeleni. široko zaobljeni. Listovi su mu kožasti i goli. s lica sjajno tamnozeleni. KLENA I GLOGA lipa javor glog klen klenov plod glogov cvijet javorov plod lipin cvijet lipin plod Lipa ima srcolike listove. a ujesen rodi jestivim crvenim plodovima gloginjama. Cvjeta u svibnju. Ima peterokrpaste listove. glogov plod Glog je trnoviti grm koji može biti visok do 5 metara. ušiljene na vrhu. S lica su tamnozeleni. Javor ima prepoznatljive peterokrpaste listove s ušiljenim krajevima režnjeva. a cvijet i plod slični su cvijetu i plodu javora. . Klen ili poljski javor sličan je javoru. na bazi nesimetrične. Plod mu je krilati pucavac koji se kad dozrije raspada na dvije perutke s po jednom sjemenkom. katkad trokrpasti. a po rubovima sitno napiljene. ali tupo zaobljene na vrhovima. List klena više je nego dvostruko manji od lista javora.

a peteljka im je kratka. Jestiv je. I s lica i s naličja obrasli su rijetkim. s jasno uočljivim žilama. lijeskin plod lijeskin cvijet drijenov cvijet Drijen je do 5 metara visok grm ili stablo čije grane imaju oštro i dugačko trnje. Sve što ti je potrebno za taj hobi pronaći ćeš u ovim priručnicima.PROMATRAMO LISTOVE I PLODOVE DRIJENA I LIJESKE KNJIGE ZA ONE KOJI ŽELE VIŠE Knjige o flori (biljnome svijetu) Hrvatske. prileglim dlakama. jako zašiljeni. Listovi su s obje strane mekano dlakavi. flori Medvednice i flori Jadranske obale i otoke omogućit će ti da se upoznaš s najčešćim drvećem. Od veljače do travnja cvjeta svjetlucavo žutim cvatovima s dugačkim prašnicima. a otvaraju se i počinju prašiti polen već od siječnja. svakako ih ponesi sa sobom. Cvjetaju u travnju i svibnju. Biljke Velebita i Žumberka predstavljene su u posebnim knjigama (monorafijama). Ženski su cvjetovi sitni i neugledni. grmljem i cvijećem Hrvatske i pojedinih njezinih dijelova. Ima okruglaste ili srcolike listove. Plod lijeske je oraščić koji zovemu lješnjak. Lijeska je do 5 metara visok grm. cjelovitoga ruba. botaničara i travara. Plod drijena je drijenak. . Listovi drijena su jajasti. Muški cvjetovi lijeske su duge rese koje se oblikuju ujesen. dvostruko nazubljene. čuvanje i razvrstavanje biljaka u herbarije jedan je od najstarijih hobija zaljubljenika u prirodu. Skupljanje. nalik na pupove. dozrijeva ujesen. kiselkast i vrlo zdrav. Ideš li na izlet na Velebit ili na Žumberak. prešanje.

POGLED U NOĆNO NEBO .

Neka svijetle jače. neka manje. imali bismo dojam da se zvijezde i zviježđa polako okreću iznad naše glave. veliki mračni kamen koji kruži oko Zemlje. Najsjajnije nebesko tijelo na noćnome nebu je Mjesec. To je Kumova Slama ili Mliječni put. Mjesec nema svoga svjetla. Prati slike redom i uoči kako se sve polako okreće i kruži oko zvijezde Sjevernjače. Kad bismo cijelu noć promatrali nebo. da naprave prve kalendare i prve satove. Zvijezde i Mjesec pomogli su im da se nauče orijentirati na svojim putovanjima kopnom i morima. Nebo im je bilo prvi veliki udžbenik u kojemu su tražili odgovore na važna pitanja o kojima im je ovisio život. Ti zamišljeni likovi kojima se povezuju susjedne zvijezde u neku skupinu zovu se zviježđa. . Čak im se činilo i da te skupine zijezda oblikuju neke likove.NEBO I NEBESKA SVJETLA Teško je danas zamisliti s koliko su divljenja i strahopoštovanja naši predci u pradavna vremena (kad su jedino jedino Mjesec i zvijezde osvjetljavali noćni mrak) gledali nebo. kružeći u smjeru kazaljke na satu oko zvijezde Sjevernjače. toplinu i bez koje ne bi bio moguć život na Zemlji. najsjajnija. ljudima se od davnina činilo da su zvijezde raspoređene u neke manje skupine. Na sredini slika je zvijezda Sjevernjača označena crvenim kružićem. naša najbliža zvijezda. Prati svijetloplavi trag na slikama. Zviježđima su stari astronomi počeli davati imena po likovima iz grčke i rimske mitologije. Ono što nam svijetli zapravo je odbljesak Sunca na kamenoj površini Mjeseca. Zvijezde koje vidimo na noćnome nebu zapravo su jako udaljena Sunca. ona koja nam daje danje svjetlo. a zelenim su crtama spojena zviježđa koja su joj najbliža. neka slabije. Najvažnija zvijezda na našemu nebu je Sunce. Gledajući zvijezde. a neka više trepere. svijetliji dio noćnoga neba.

Cefej i Kasiopeja bili su etiopski kralj i kraljica. a neka se vide samo u određena godišnja doba. Kraljica Kasiopa uvrijedila je boga mora tvrdeći da je njezina kći Andromeda ljepša od svih njegovih kćeri zajedno. . Zeus ih je pretvorio u zviježđa Velikog i Malog Medretvorio orio vjeda. Najvažnija zvijezda koju cijele godine vidimo na našem nebu je zvijezda Sjevernjača. Svladao je otrovnoga zmaja i posadio njegove zube. Kasiopeja i Zmaj. S njom je imao sina. Mali Medvjed. Junak Kadmo lutao je svijetom tražeći sestru koju je Zeus oteo. ZVIJEŽÐA: NAJSTARIJA I NAJVEĆA SLIKOVNICA NA SVIJETU Glavni bog Zeus imao je bezbroj ljubavnica Jedna od njih bila je lijepa Kalisto. roditelji princeze Andromede.ZVIJEŽÐA KOJA SE U NAS VIDE CIJELE GODINE Zviježđa su zamišljeni oblici u kojima nam se čini da su povezane neke zvijezde. Iz njih su iznikli ratnici s kojima je osnovao grad Tebu. Da zaštiti ljubavnicu i sina od bijesa svoje ljubomorne supruge Here. Cezej. To su zviježđa Veliki Medvjed. Oko nje se smjestilo pet zviježđa koja također vidimo cijele godine. Bog mora je zato poslao čudovišnog kita da uništi Etiopiju. Neka se zviježđa na nebu vide cijele godine.

Glava Zmaja sastavljena je od četiriju zvijezda. . kao kod kola. Dio Velikog Medvjeda podsjeća na seoska kola. stići ćemo do Cefeja čijih je pet najsjajnijih zvijezda raspoređeno u obliku kućice. Čini nam se da se Sjevernjača ne pomiče. Slijedeći zamišljenu crtu od stražnjega dijela Velikih Kola preko Sjevernjače. Nalazi se iznad Sjevernoga pola i pokazuje smjer sjevera. zviježđa u obliku dvostrukoga slova v. Mala Kola naš je narodni naziv je za Maloga Medvjeda. Jednostavno ih je pronaći pomoću Velikih Kola.ORIJENTACIJA POMOĆU ZVIJEZDE SJEVERNJAČE Zvijezda Sjevernjača cijele je godine glavni noćni orijentir našega neba. Tijelo mu je zmijoliko i dugačko i proteže se između Velikih i Malih Kola. Kasiopeja i Cefej su zviježđa uvijek jedno do drugoga. Sjevernjača je krajnja zvijezda u rudu Malih Kola. a da se sva zviježđa polako okreću oko nje u smjeru kazaljke na satu. Slijedimo li zamišljen crtu koja kreće od prednjega dijela Velikih Kola i prolazi kroz Sjevernjaču naići ćemo do Kasiopeje. da je uvijek negdje u sredini neba. pa je u našemu narodu za taj dio zviježđa uobičajen naziv Velika Kola.

Tri zviježđa: Pegaz.PRIČE O ZVIJEŽÐIMA KOJA SE VIDE NA JESENJEM NEBU RIBE Pegaz je bio krilati konj rođen iz krvi čudovišta koje se zvalo Meduza. izvukao je Meduzinu glavu iz torbe. vidljiv je kasnije. Strašno stoglavo čudovište Tifon krenulo je na bogove. Zato su Andromedu zavezali za stijenu kraj mora da je rastrga čudovišni kit. zimi. Meduza su umjesto kose iz glave rasle zmije. poslao je strašnoga kita da uništi Etiopiju. Kad je ugledao čudovišnoga kita. ANDROMEDA U davna vremena divovi su zaratili s bogovima. Andromeda i Perzj nalaze se jedno do drugoga na nebu. Spasio ju je Perzej koji se na Pegazu upravo vraćao s glavom ubijene Meduze u torbi. Boginja Venera i njezin sin Kupidon baš su se kupali u jezeru kad je Tifon naišao. a tko bi je god pogledao pretvorio bi se u stijenu. Perzej se ne vidi na jesenjem nebu. Da se zaštite. Bio je spreman poštedjeti zemlju samo ako mu žrtvuju etiopsku princezu Andromedu. bogovi se nabrzinu pretvore u razne životinje i razbježe se. Pretvorili su se u ribe. ljut na kraljicu Kasiopeju. KIT PEGAZ Morski bog Neptun. čudovište ju je pogledalo i okamenilo se. .

Imali su istu majku. Na žalost. Orion nije ni vidio škorpiona od čijeg je otrovnog uboda umro. Tamo je ponovno uzeo svoj božanski lik i Europu učinio jednom od svojih ljubavnica. Kastor i Poluks bili su blizanci. Priču o Perzeju ispričali smo zajedno s pričom o Andromedi i Pegazu. . spartanskoga kralja. Veliki i Mali Pas dobili su imena po Orionovim psima. Dijana.PRIČE O ZVIJEŽÐIMA KOJA SE VIDE NA ZIMSKOM NEBU Orion je bio sin Neptuna. Kastor i Poluks bili su nerazdvojni. Ledu. boginja lova bila je zbog toga ljuta na njega. Kastor je bio sin smrtnika. preplivao s njom Sredozemno more i stigao na grčki otok Kretu. Poluks je bio toliko tužan da se odrekao svoje besmrtnosti jer nije želio nastaviti život bez brata. Kočijaš je dobio ime po atenskome kralju. prvome čovjeku koji upregao konje i natjerao ih da vuku kola. Kad je Kastor umro. pa je poslala malog škorpiona da ga ubije. boga mora i ratnice Amazonke. Bog Zeus pretvoren u bijeloga bika oteo je feničku princezu Europu. bio je i umišljen: hvalio se da nema te životinje koju ne može ubiti. da joj pomogne. zato je Poliks bio besmrtan. sinu boga vatre. zajedno su se borili i čuvali jedan drugoga. ali su bili sinovi dvojice očeva. Poluksov je otac bio bog Zeus. Od majke je naslijedio vještinu gađanja lukom i strijelom pa je postao najvještiji lovac na svijetu.

zvijezda Sirius. Oriona. Kočijaša. Ta je zvijezda jedna od 6 zvijezda zmiskoga šesterokuta. sjajni skup čijih se sedam najsjajnijih zvijezda može vidjeti golim okom. kao da se želi boriti protiv njega. Šest najsjajnijih zvijezda iz Blizanaca. Zove se Prokion. Zviježđe Bika jedno je od najvećih zviježđa našega neba. vrijeme sjetve i vrijeme žetve. U zviježđu Veliki Pas nalazi se najsjajnija zvijezda na nebu. ali jedna od njih je vrlo sjajna. Bika. Najsjajnija zvijezda je uz Orionovu petu. Vidljivo je samo zimi. Po toj se zvijezdi može orijentirati: točno u ponoć. Niz od tri sjajne zvijezde čini Orionov pojas. Velikog Psa i Maloga psa čine takozvani zimski šesterokut. .ŠEST SJAJNIH ZVIJEZDA ZIMSKOG ŠESTEROKUTA Orion je najsjajnije zviježđe zimskoga neba. Uz zviježđe Orion nalazi se i zviježđe Bika. Zviježđe Mali Pas ima samo dvije zvijezde. ona pokazuje smjer juga. To je bila najvažnija zvijezda u životu starih Egipćana jer su po njoj računali vrijeme poplava rijeke Nil. U tome se zviježđu nalaze Plejade ili Vlašići. mali. Oron je uvijek okrenut prema Biku.

a muškarce je poučila lončarstvu. plodnosti i žita bila je Perzefonina majka. Zviježđe Volar ime je dobilo po rataru koji u proljeće ore svoje njive pomoću sedam snažnih bikova predočenih zvijezdama s rube Velikih kola. . Evo nekih od njih: Atena je bila grčka božica mudrosti i pravednoga rata. odnio u svoj mrak i učinio je svojom ženom. sve raste. na toj je putanji još jedno zviježđe. boginja zemlje. Demetra. Zmijonosac. Zviježđe Djevica nije dobilo ime po jednoj slavnoj ženskoj junakinji.PRIČE O ZVIJEŽÐIMA KOJA SE VIDE NA PROLJETNOM NEBU Zviježđe Lav jedno je od 12 zviježđa zodijaka (životinjskoga kruga). Pojava Lava na nebu znak je pobjede nad Bikom i zimom i najava proljeća. Volara su stari narodi smatrali čuvarem stada zvijezda oko Sjevernoga pola. bog podzemlja. Uz 12 zviježđa zodijaka po kojima su dobili imena horoskopski znakovi. Na kraju je nađeno polovično rješenje: Perzefona je pola godine u podzemlju (tada na zemlji vlada zima). Perzefona (rimska Prozerpina) bila je prelijepa Zeusova kći u koju se zaljubio Had. Dok je Perzefonana zemlji. Žene je naučila presti i tkati. nego po mnogima. zviježđa koja su smještena na putanji po kojoj se prividno giba Sunce. Kad je saznala da joj je Had ugrabio kćer zatvorila se u svoje odaje i tako zaustavila rast biljaka i razmnožavanje životinja ucijenivši tako Zeusa da kazni Hada i oslobodi Perzefonu. buja i razmnožava se. Mjesec i većina planeta Sunčeva sustava. brodogradnji i drugim obrtima. Ugrabio ju je s površine zemlje.

Lira napravljena od kornjačina oklopa bila je dar Apolona. genijalnome glazbeniku i pjevaču. Prema drugoj legendi. Prometeju bi svake noći narasla nova jetra. Uspio je naloliti oca da mu na jedan dan prepusti upravljanje Sunčevim kolima na nebu. . bog Sunca svome sinu Orfeju.PRIČE O ZVIJEŽÐIMA KOJA SE VIDE NA LJETNOME NEBU Orao je bio Zeusov pomoćnik. TRI SJAJNE ZVIJEZDE LJETNOGA TROKUTA Tri najsjajnija zviježđa ljetnoga neba su Labud. Na tako orkutnu kaznu kaznio ga je Zeus zato što je ukrao vatru bogovima i odnio je ljudima. Nosio je njegove munje i gromove. Priča o imenu zviježđa Labud priča je o prijateljstvu. Njihove najsjajnij zvijezde čine takozvani ljetni trokut. pa je pao u more. Zeus je Featonova prijatelja nagradio tako što ga je pretvorio u Labuda. Prometejeva je kazna bila vjećna. Lira i Orao. orao željeznoga kljuna svaoga je dana dolijetao do okovanoga Prometeja. a najokrutnije je divlje životinje činila krotkima i umiljatima. kljuvao i pojeo njegovu jetru. Nije poslušao očeva upozorenja da ne šiba konje i drži se staze. Njegov najbolji prijatelj uporno je zaranjao u vodu pokušavajući ga pronaći i spasiti. Featon je bio vanbračni sin boga Sunca. Orfejeva pjesma smirivala oluje i nevremena.

Planetarij u Tehničkome muzeju u Zagrebu Astronomska društva i njihove web stranice Posjet planetariju je izuzetan doživljaj. Zagrebačka zvjezdarnica ima svoju e-školu astronomije. a zvjezdarnica na Višnjanu ima svoje edukativne kampove. Valpovo. Zvjezdarnice i njihove web stranice Zvjezdarnice su sjajno mjesto na kojem ćeš si. Virovitica. planeti.. Šibenik. Mali Lošinj.. Korenica. nedavno otvoren i vrlo moderno uređen. njihov nastanak. Kutina. Planetarij u Rijeci I u Rijeci postoji planetarij. Zaviri na njihove web stranice i uživaj. Daruvar. Zgodan početak je knjiga Naše noćno nebo. Stolci nak ojima sjediš nagnuti su pod kutem od četrdesetak stupnjeva tako da odjednom vidiš cijelo nebo. Split. Žrnovo.ZA ONE KOJI ŽELE VIŠE Andromeda na HR2 Već godinama svakoga utorka u 20. Koprivnica. astronomijom se možeš početi baviti i bez takvih pomagala. izuzetno zanimljiva emisija o astronomiji. I sve je to popraćeno predivnom klasičnom glazbom. Čakovec. Ni prvi veliki astronomi nisu imali drugih pomagala osim svoga oštroga vida. Međutim. upisati mali tečaj astronomije ili poslušati neko zanimljivo predavanje. Na njihovim web stranicama pronaćći češ mnoštvo zanimljivih podataka o onome što u ovom trenutku možeš vidjeti na nebu. Sjediš u velikoj kupoli na čijem je zaobljenom svodu projicirano cijelo zvjezdano nebo.. Višnjan. Najmodernija hrvatska zvjezdarnica otovrena je nedavno u isti. karte neba. a voditelj planetarija tumači ti što vidiš i pomaže da se snađeš u tome što gledaš. Nabrojat ćemo sam neka. tečajeve i ljetne škole. Vinkovci. praksu. memorijske kartice za lakše pamćenje zviježđa . Iako se astronomi za svoja opažanja služe izuzetno snažnim teleskopima i drugim moćnim uređajima na Zemlji i u svemiru. u mjestu koje se zove Vidulini. Zagrebački fakultet Geodezije ima svoju zvjezdarnicu na Hvaru gdje njihovi studenti idu na U astronomskim se društvima skupljaju i stručnjaci astronomi. Donji Miholjac. Jedina škola u Hrvatskoj koja na krovu ima svoju vlastitu zvjezdarnicu je Gimnazija u Požegi. u brojnim drugim hrvatskim gradovima također postoje astronomska društva. Najveće je Hrvatsko astronomsko društvo u Zagrebu. moći priuštiti i pogled kroz pravi teleskop. Proguglaj malo po njihovim web stranicama. Astronomija je znanost koja se bavi opažanjem i objašnjavanjem pojava izvan Zemlje i njezine atmosfere. abecednim redom: Beli Manastir. crne rupe i drugi objekti u svemiru.35 na Drugom programu Hrvatskoga radija emitira se Andromeda. Nebo polako krući nad tvojom glavom. Svakako si priušti taj užtak. Predmet njezina proučavanja su zvijezde. ali i obični zaljubljenici u astronomiju. Rijeka. Kapela. Pula. razvoj i svojstva. naputke i nacrte po kojima možeš samostalno napraviti svoju planisferu.. svoj sunčani ili svoj zvjezdani sat. . ako je nebo vedro. Pitomača. rasporede i teme predavanja o astronomiji.

U prozorčiću ćeš vidjeti dio neba sa zviježđima koja se u ovome trenutku vide na nebu. 2. vrteću kartu neba.VRTEĆA KARTA NEBA Jednostavno je napraviti svoju planisferu. . Kako se koristi planisferom Okreći kartu neba tako da spojiš današnji datum sa satom na okviru planisfere. Fotokopiraj ove stranice.Izreži krug sa kartom neba.adkoprivnica.org potraži link na karte neba i dobit ćeš planisferu koja se zove Nebo na poklon.znanost. Izreži okvir i prozorčić u okviru. možeš ih dati i uvećati na A3. Kako ćeš napraviti svoju planisferu 1. Na stranici http://nebo. okreni se prema horizontu koji želiš promatrati i pokušaj na nebu prepoznati uzorke zviježđa s planisfere. Planisfere s interneta Planisferu s ovih stranica pronaći ćeš na stranicama http://www.PLANISFERA .hr. Umetni kartu neba u okvir. 4. Digni planisferu iznad glave. 3. Sastoji se od dva dijela: karte neba s označenim mjesecima i danima u mjesecu te okvira na kojem su označeni sati i horizonti.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful