SEMINARSKI RAD

Konstrukcija i pogonske karakteristike vjetroturbina

Kandidat: Sanjin Omerovi , dipl. ing. el

74x1017 W 2 1-2 % se pretvara u snagu vjetra 2 Prizemno solarno zra enje oko 1kW/m2 2 Energetska gusto a vjetra: 2 10 kW/m2 . a temperaturne razlike koje tako nastaju uzrokuju kretanje zraka koje mi nazivamo vjetrom 2 Snaga koju Zemlja dobiva zra enjem od Sunca je 1.2 Energija vjetra je indirektni oblik solarne energije 2 Solarno zra enje uzrokuje nejednako zagrijavanje zemljine povr ine.075 kW/m2 lagani povjetarac (18 km/h) .tokom jakih oluja 2 25 kW/m2 tokom uragana 2 0.

2 Iskori tavanje energije vjetra kroz historiju: 2 3000 god. Imala je horizontalnu osovinu i etiri lopatice 2 17. Prva vjetrenja a u Europi.e. U SAD-u napravljena prva vjetrenja a za proizvodnju elektri ne energije 2 1950. god. Egip ani prvi izgradili jedrenjake 2 500-900 god. i 18. U Perziji izgra ena vjetrenja a za ispumpavanje vode i mljevenje ita 2 1270. god.n. p. god. stolje e U Holandiji je upotrebljeno nekoliko desetina hiljada vjetrenja a za drena u zemlji ta 2 1887. god. Instalirano preko 80 000 MW snage vjetroelektrana 2 Snage dana njih vjetrogeneratora prelaze 5 MW . razvijena vjetroturbina koja proizvodi naizmjeni nu struju 2 U Europi je do kraja 2008.

225 kg/m3 0 2 Vjetroturbina iskrivljuje putanju vjetra prije nego vjetar do e do lopatica. mogu e je prikazati energiju i snagu vjetra: E energija zraka koji struji P snaga zraka koji struji m masa zraka koji struji gusto a zraka A povr ina koju vrtnjom opisuje rotor turbine 2 v srednja brzina vjetra 2 2 2 2 2 1. 2 Ova injenica se matematski mo e iskazati stepenom u inkovitosti: Cp=0.45 za savremene vjetroturbine . to zna i da se ne mo e iskoristiti sva energija iz vjetra.2 Preko izraza za kineti ku energiju.

daje atlas ili karta vjetrova .2 Detaljan prikaz vjetropotencijala za odre enu lokaciju ili ire.

te su dobre lokacije za vjetroturbine du obale 2 Osim toga uobi ajena mjesta za postavljanje vjetroturbina su uzvi enja. Na tim lokacija dolazi do pojave efekta tunela . uslovi na tlu i prepreke. to smanjuje ivotni vijek turbine. gdje se brzina vjetra znatno pove ava.2 Na varijacije vjetra. a samim tim i na koli inu energije. brda ili planine. . zna ajan uticaj imaju vremenske prilike. 2 Vodene povr ine stvaraju najmanje otpora vjetru. 2 Rub litice ili brda sa strmim i nepravilnim povr inama nisu pogodna za gradnju vjetroturbina zbog pojave turbulencija.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful