You are on page 1of 106

www.pravokutnik.

net

OPA POVIJEST PRAVA I DRAVE


PRAVNE KOLE....................................................................................................... 2 BABILON.................................................................................................................9 ATENA................................................................................................................... 18 FRANAKA............................................................................................................ 28 ENGLESKA I.......................................................................................................... 39 ENGLESKA II..........................................................................................................50 TURSKA................................................................................................................ 61 AMERIKA...............................................................................................................70 FRANCUSKA..........................................................................................................80 RUSIJA...................................................................................................................93 CRKVENO PRAVO................................................................................................105

www.pravokutnik.net

PRAVNE KOLE
1. Kada i gdje nalazimo zacetke glosatorske kole i tko slovi kao njen osnivac ? Ve u 11. st. u sjevernoj Italiji potreba za pravnicima je bila tako velika da je poetkom 12. st. u Bologni IRNERIUS osnovao pravnu kolu u kojoj se prouavalo rimsko pravo. 2. Zato se ova pravna kola naziva glosatorskom, te navedite najznacajnije glosatore ? Budui da su Irnerius i njegovi uenici prouavali Corpus tako to su izmeu redaka ili na rubu teksta pisali svoje biljeke (tumaenje rijei i sadraja) glosse, ova pravna kola se naziva glosatorska kola. Najznaajniji glosatori su: Irnerius, Martinus, Bulgarus, Jacobus i Hugo. 3. Objasnite odlike djelovanja glosatorske kole ? Glosatori su prouavali samo one dijelove Justinijanove kodifikacije koji su im trebali u svakodnevnoj praksi, a to je ponajvie podruje obveznog prava. Glosatori su rimsko pravo prouavali pragmatino, kazuistiki, fragmentarno, antihistorijski i dogmatski. Takvim nainom djelovanja, glosatori su uvelike izgradili dogmatsko-pozitivnu metodu koja e ostati svojstvena nainu miljenja europskog praktinog prava. 4. Objasnite nacin i metode rada postglosatorske kole, te navedite najznacajnije postglosatore ? Dok su glosatori prouavali rimsko pravo, postglosatori su prouavali glose glosatora, tj. rimsko pravo posredovano glosatorskim tumaenjem. Od 13. st. postglosatori postaju komentatori glosa svojih prethodnika, oni nastoje otkloniti razlike u tumaenju koje su postojale meu pojedinim glosatorima tj. oni ele pronai Zajedniko miljenje uitelja. Najznaajniji postglosatori su: Cinus de Pistoia, Bartolus de Sassoferrato i Baldus de Ubaldis. 5. Navedite tri najznacajnija predstavnika kole postglosatora? Tri najznaajnija postglosatora: Cinus de Pistoia, Bartolus de Sassoferrato i Baldus de Ubaldis. 6. Kada i gdje nastaje Elegantna ili francuska pravna kola, te koji su njeni najznacajniji predstavnici ? Elegantna pravna kola iznikla je iz klime francuskog dvora 16. st., a simbol ovoga je kraljica-majka Katarina Medicci. Najznaajniji predstavnici ove kole su Cujacius, Jacobus, Donnelus, Balduinus, Duarenus, Baro i Hotomanus. 7. Objasnite temeljne znacajke Francuske pravne kole ? Rimsko pravo vie nije samo norma, nego zbiljski ivot toga prava, zato se ne prouava samo historijski pristup slijedu norma, nego i odnos toga slijeda i slijeda u povijesnoj zbilji. Roena je historijska pravna metoda. Elegantna kola prouava promjene pravnih odredaba i uzroke tome nastoji nai u zbilji iz koje te norme nastaju. Elegantna kola pravu prilazi historijski na vie naina: povijesni razvoj pravnih instituta, ali i porijeklo i djelovanje pojedinih norma u pravnom ivotu. Elegantni pravnici smatraju odredbe rimskog prava izrazom dravno-politikih pa i ope-drutvenih prilika u kojima su nastale; te, zato oni prouavaju ne samo pravne institute nego dravno ureenje i drutvene prilike u kojima su pravni instituti nastali. 8. Kada i gdje nastaje kola prirodnog prava, te tko slovi kao njen osnivac ? Obino se smatra da je kola prirodnog prava poela (u Francuskoj) godine 1625. kada je Holananin Hugo Grotius objavio svoju knjigu ''De iure belli ac pacis'' ili ''O pravu rata i mira''. 9. Objasnite osnove ucenja kole prirodnog prava i navedite najznacajnije predstavnike ? Uenje ove kole privlai skore sve velike duhove 17. i 18. st., oni o velikim moralnim, politikim i pravnim pitanjima raspravljaju metodom i rijenikom te kole, te bismo pripadnike ove kole mogli prije nazvati politiki filozofi, nego pravni i politiki teoretiari. Njihovo poistovjeenje onoga to im se ini loginim, racionalnim s moguim, zbiljskim, pribavlja im atribut abstraktnog voluntarizma i intelektualnog dogmatizma. Predstavnici ove kole su Grotius, Hobbes, Locke, Voltaire, Rousseau, Montesquieu, Puffendorf, Wolf itd. 10. Objasnite Leibnizov utjecaj na razvoj povijesti prava ? 2

www.pravokutnik.net Leibniz je svoju filozofuju ponajprije gradio na pravno-politikom polju, ve kao 20-godinjak u raspravi Nova metoda kako treba prouavati i poduavati pravnu znanost on izlae svoju filozofiju u drutvu i pravu, on tu naglaava da je svijet povezan i iznutra jedinstven, odnosno istie misao o evoluciji: sadanjost u sebi nosi i prolost i budunost. Sve ovo je Leibniza uinilo osnivaem teorije o povijesti prava, posebno o opoj povijesti prava. On smatra da se pravna znanost, i pravna poduka moraju zasnivati ne samo na podjednakom prouavanju pravne povijesti i pozitivnog prava, nego i na prouavanju prirodnog prava. 11. Objasnite osnove Montesquieuova ucenja o povijesti prava ? Montesquieu pozitivno-historijskom metodom izlae politiku filozofiju, a kroz nju postavlja ne samo osnove nego uvelike izgrauje suvremeno politoloko i ustavno-pravno nazivlje . Kao pravnik i dobar poznavatelj rimske povijesti, on istie vanost prava i pravne drave kao jamca slobode, odnosno pravo stavlja iznad trenutnih nosilaca vlasti. U tom cilju on kao suprotnost dotadanjoj absolutistikoj teoriji o jedinstvu sve vlasti u rukama najvieg organa, izgrauje teoriju o podjeli ustanovljenih vlasti, te naglaava razliku izmeu naroda i drave kao ustanovljene organizacije. 12. Objasnite osnove ucenja Historijske pravne kole, te navedite tko slovi kao njen osnivac ? Historijska pravna kola naglaava nacionalnu posebnost prava, naglaava da je pravo nedjeljivi dio duha nacije, takoer naglaava samo-razvoj duha nacije, tj. da se ono razvija evolutivno pod utjecajem vlastitih unutarnjih i tiho-djelujuih snaga koje imaju izgled duhovnih tvorevina ali su one izraz i opih uvjeta ivota i sredine jednog naroda. Polazei kako od opefilozofskih spoznaja tako i od filozofije povijesti te dotadanje filozofije prava Savigny uspostavlja svoju filozofiju prava i njome postaje osniva Historijske kole prava. 13. U kojem je djelu sadrana Hegelova filozofija povijesti i prava i to je, po njemu, jedinka univerzalne ljudske povijesti? Hegelova filozofija povijetsi i prava sadrana je u njegovu djelu ''Fenomenologija duha'' iz 1807.g. Po Hegelu izmeu zakona svijeta i svijesti postoji duboka veza, pa i istost. Zato drutvene pojave nisu sluajnost, nego njima vladaju zakoni. A jedinka univerzalne ljudske povijesti po Hegelu je nacija. 14. Navedite i objasnite pet karakteristicnih aspekata proucavanja rimskog prava od strane glosatora. 1. Pragmatino radi uspjenog zadovoljenja svakodnevne prakse; 2. Kazuistiki praksa je niz pojedinanih sluajeva za koje trae rjeenje; 3. Fragmentarno prouavaju one dijelove Corpusa koji im trebaju u praksi; 4. Antihistorijski ne samo da oni Corpus ne dovode u vezu s prilikama vremena kad je nastao, nego njih ne zanimaju promjene i razvoj rimskog prava i 5. Dogmatski uporabu rimskog prava ne nalae im nikakva norma ve ga oni prihvaaju kao nepromjenjivi autoritativni sud bez ikakvog kritikog pristupa. 15. Koji predstavnici kole prirodnog prava zastupaju suprotne stavove u odnosima izmedu razlicitih vlasti i o kojim se teorijama radi, te kakvi se stavovi, unutar kole, formiraju u vezi odnosa prirodnih prava pojedinaca prema suverenitetu i legitimitetu vlasti? U okviru ove kole nastale su i posve opreene teorije o odnosu imeu raznih vlasti; tako je Montesquieu zastupao tzv. teoriju o podjeli vlasti dok je Rousseau zastupao tzv. teoriju o jedinstvu vlasti. U vezi odnosa prirodnih prava pojedinaca prema suvernitetu i legitimitetu vlasti legitimna je i suverena samo ona vlast koja poiva na pristanku onih nad kojima se vlada. Taj pristanak pobuuje pitanje: da li je jednom dati pristanak dovoljna osnova legitimitetu vlasti ili je legitimna samo ona vlast koja ima pristanak ive generacije(njene veine) kojom vlada. 16. Navedite predstavnike njemacke kole prirodnog prava i po cemu se ta kola istice? Dok je u katolikim zemljama svaki racionalizam imao izgled kole prirodnog prava, u njemakim protestantskim zemljama taj racionalizam nije bio naglaeno protuvjerski, odnosno njemaka kola prirodnog prava nije potisnula povijest, te u njenim okvirima nalazimo znatnu pomirbu razuma i povijesti. Predstavnici ove kole su Puffendorf, Tomassi, Wolf. 17. Koje spoznaje prema Leibnizu omogucuju cjelovitu drutvenu spoznaju? Cjelovita drutvena spoznaja prema Leibnizu mogua je samo kao historijska spoznaja i spoznaja o djelovima cjeline. 3

www.pravokutnik.net 18. Koje se politicke opcije mogu nazrijeti iz teorijskih razmatranja Georga Puchta? Georg Puchta je 1828. objavio Obiajno pravo. On uz razvoj prava razmatra i razvoj drave, tj. obiaje. Pri tome, Puchta pokazuje da njegova teorijska razmatranja imaju i politike opcije: monarhija je najbolji oblik vladavine, vlast je od boga, feudalne udruge su najbolji jamac slobode itd. 19. to Hegel i njegove pristae osobito osporavaju u teorijskim postavkama Historijske kole prava? Mnoge teorijske postavke historijske kole ve osporava Hegel, a jo vie e se sredinom stoljea Hegelove pristae, osobito Eduard Gans, oboriti na tu kolu i ubrzati njen kraj. Glavni predmet tog napada je naglaena posebnost nacionalnog duha i umanjena uloga drave u stvaranju prava. Smatraju da bi drava, kao izvor nacionalnog duha, trebala stvarati pravo. 20. Po emu se Bartolus de Sassoferato istice medu postglosatorima? Bartolus de Sassoferrato je najznaajniji postglosator, a istie se po tome to je nastojao ukloniti razlike u tumaenju rimskog prava kako su ga recipirali pojedini talijanski gradovi. Zato se moe rei da njime otpoinje Meunarodno privatno pravo. 21. to u ucenju elegantne pravne kole i kole prirodnog prava odbacuje predstavnik Gottingenske pravne kole Gustav Hugo - kada se radi o stvaraocima prava i to je po njemu ishodite prava? Gustav Hugo odbacuje tvrdnju da je drava, zakonodavac stvaralac prava. Hugo istie na temelju povijesti germanskog prava, da je pravo poput svih duhovnih tvorevina naroda, poput jezika, ishod stvaralakog samorazvoja, postupno i neprimjetno, rezultat narodnog obiaja, a nikako djelo trenutne racionalne volje bilo drave bilo naroda. 22. Tko je rodonaelnik njemake pravne povijesti i po kojem dijelu je poznat? Rodonaelnik njemake pravne povijesti je Herman Conring, koji je bio povjesniar i pravnik, i poznat je po djelu De origine iuris germanici(O podrijetlu njemakog prava) u kojem dokazuje da je rimsko pravo strano germanskom pa je na temelju toga on zaetnik njemake kole prirodnog prava. 23. to eli prouavati Elegantna pravna kola? Elegantna kola prouava promjene pravnih odredaba i uzroke tome nastoji nai u zbilji iz koje te norme nastaju. Elegantna kola pravu prilazi historijski na vie naina: povijesni razvoj pravnih instituta, ali i porijeklo i djelovanje pojedinih norma u pravnom ivotu. Elegantni pravnici smatraju odredbe rimskog prava izrazom dravno-politikih pa i ope-drutvenih prilika u kojima su nastale; te, zato oni prouavaju ne samo pravne institute nego dravno ureenje i drutvene prilike u kojima su pravni instituti nastali. 24. Navedite razliku izmedu shvaanja pravne povijesti Gustava Hugoa i Leibniza? Hugo kao i Leibniz razlikuje vanjsku i unutarnju pravnu povijest, ali Hugo njihov objekt mijenja i suava; njegova vanjska pravna povijest prouava pravna vrela i njihov razvoj, a unutarnja razvoj pojedinih pravnih instituta i grana. Dok kod Leibniza unutarnja pravna povijest prouava pravne institute, a vanjska pravna povijest prouava sve ostale drutvene pojave koje su u nekoj vezi s pravom. 25. Kojoj pravnoj koli je pripadao Baltazar Bogiic? Jedan od najveih pristaa Historijske kole je i Baltazar Bogoi. Skupljao je narodne pravne obiaje od Kavkaza do Crne Gore , te je na tim osnovama izradio Opi imovinski zakon za kneevinu Crnu Goru, 1888.g.

26. Koga znanost dri ocem povijesti pa i povijesti prava i drave, tko su njegova 2 nasljednika i po kojim su djelima oni poznati? Ocem povijest znanost dri Herodota koji je taj naziv stekao sa svojim najznaajnijim djelom Historija. Njegovi nastavljai su Tukidid i Ksenofont. Tukidid je poznat po djelu Peloponeki rat, a Ksenofont je poznat po sljedeim djelima : Helenika, Anabaza i Uspomene o Sokratu 4

www.pravokutnik.net 27. Kako u okviru Francuske ili elegantne pravne kole dijelimo pravnu povijest? Elegantni pravnici smatraju da su odredbe (rimskog) prava izrazom dravno-politikih pa donekle i ope-drutvenih prilika u kojima su nastale. Oni zbog toga smatraju da je to opsean predmet te zato razlikuju historiju zakona (historia legatum), historiju pravne zbilje (historia iuris) i historiju starine (antiquitates iuris). 28. Navedite imena postglosatora i po emu je jedan od njih najznacajniji? To su Cinus de Pistoia, Bartolus de Sassoferrato i Baldus de Ubaldis. Bartolus de Sassoferrato je najznaajniji po tome to je nastojao ukloniti razlike u tumaenju rimskog prava kako su ga recipirali pojedini talijanski gradovi. Moe se rei da njime otpoinje Meunarodno privatno pravo. 29. Kada u okviru Rima Kranstvo postaje priznatom, a kada dravnom religijom. Car Konstantin Veliki legalizira kranstvo Milanskim ediktom 313.g. i tada je kranstvo dozvoljeno, ali tek od Teodizeja (380.g.) kranstvo postaje slubena vjera Rimskog carstva. 30. Tko se smatra osnivaem, kojim njegovim djelom i kada zapocinje kola prirodnog prava? Obino se smatra da je kola prirodnog prava poela godine 1625. kada je Holananin Hugo Grotius objavio svoju knjigu ''De iure belli ac pacis'' ili ''O pravu rata i mira''. 31. Koju vlast kola prirodnog prava dri suverenom i legitimnom te, u svezi s time, to osnovom legitimiteta vlasti dri demokratska struja (Rousseau), a to struja sklona monarhizmu? Legitimna i suverena je samo ona vlast koja poiva na pristanku onih kojim se vlada. Prirodno pravo je bila filozofija racionalizma na podruju politike i prava. Sukob izmeu dvije struje. U demokratskoj (posebito Rousseau) prihvaen je legitimitet koji se zasniva na ivuoj generaciji, dok je struja sklona monarhizmu sklonija (pristae prosvjeenog etatizma) historijskom suverenitetu. No, jednom dati pristanak da se vlada, sve budue generacije liava prava da ga opozovu ili bitno mijenjaju. 32. Iz ega Leibniz izvodi kontinuitet prava? Leibniz ne osporava racionalnu pa ni mehaniku spoznaju, ali relativizira kako nju, tako uope spoznaju. On ostavlja mjesta ne samo za intuitivnu spoznaju, nego i za vjeru. Leibniz ne porie razum, niti vjeru posve suprostavlja razumu. Budui da je svijet continuum i harmonija, onda je to i drutvo; a to se pokazuje kao naglaeni kontinuitet na podruju prava. 33. to je potaklo razvoj nacionalne pravne povijesti i gdje su ti zahtjevi najizraeniji? Potreba za stvaranjem openacionalnih pravnih obiaja dovodi potie razvoj nacionalno-pravne povijesti, a dovelo je i do protivljenja rimskom pravu. Ovi se zahtjevi ponajvie javljaju u protestantskom dijelu Njemake. Tamo i zapoinje nacionalna pravna povijest. 34. Istiui zahtjev za ujedinjenjem Njemacke, cemu su Gottingenska kola morala suprotstaviti? Nacionalni romantizam bio je osobito prisutan u razjedinjenoj Njemakoj; tu se zahtjev za nacionalnim ujedinjenjem morao obraunati kako s racionalizmom i kozmopolitizmom kole prirodnog prava, tako isto s historicizmom provincijalizma i partikularizma. 35. Navedite pristae kole prirodnog prava, koju metodu prihvacaju, a to odbijaju? Ono to je zajedniko svim pristaama ove kole, Grotius, Hobbes, Locke, Voltaire, Rousseau, Montesquieu, Puffendorf, Wolf, jeste racionalistika metoda, a time odbijanje povijesti i iskustva, i usvajanje dogmatskog i abstraktnog racionalizma sve to bar teorijski, jer dakako da su oni ipak razmiljali pod odreenim utjecajem vlastite zbilje. 36. Kada i gdje dolazi se u Europi najranije javlja interes i dolazi do proucavanja nacionalne pravne povijesti? Do prouavanja nacionalne povijesti dolazi u 17. i pogotovo 18. st. u Francuskoj, panjolskoj, Njemakoj. Ovaj interes se osobito javlja u protestantskom dijelu Njemake, te tamo i zapoinje nacionalna pravna povijest. 5

www.pravokutnik.net 37. to odreuje duh zakona prema djelu O duhu zakona koji je napisao Montesquieu? Montesquieu u svom djelu O duhu zakona ukazuje na kontinuitet i evolutivnost svih pojava. Duh zakona, kao opu bit prava, ne odreuju samo meuutjecaji izmeu zakona kao dijelova, nego i utjecaji i veze koje postoje izmeu zakona i drutvene i prirodne sredine. 38. Koja pravna kola pocinje koristiti historijsku metodu i u cemu se ona sastoji? Historijsku metodu poinje koristiti Elegantna pravna kola, a koristi je tako to Elegantna kola prouava promjene pravnih odredaba i uzroke tome nastoji nai u zbilji iz koje te norme nastaju. Elegantna kola pravu prilazi historijski na vie naina: povijesni razvoj pravnih instituta, ali i porijeklo i djelovanje pojedinih norma u pravnom ivotu. Predstavnici ove kole smatraju da je historijska metoda bitan uvjet same pravne znanosti.Ova kola pokzuje dubinu i ozbiljnost pravnih studija te uope njihovu vanost za razvoj same historijske metode. 39. Elegantna pravna kola zagovarala je primjenu rimskih dravnopravnih nacela, prevedite slijedece izreke i navedite njihova autora? Quod principi placuit, legis habet vigorem to se vladaru svia, to ima snagu zakona; Princeps legibus solutus est Vladar je osloboen zakona; Principis officium te vetat esse pium Vladarska sluba ti zabranjuje da bude poten; Oboedientia est legis essentia Poslunost je bit zakona. Autor ovih izreka je Ulpianus. 40. Prevedite i objasnite nacela Elegantne pravne kole Sine historia caecam esse iurisprudentiam i Oboedientia est legis essentia! Sine historia caecam esse iurisprudentiam bez historije je pravna znanost slijepa; po predstavnicima ove kole historijska metoda je bitan uvjet same pravne znanosti. Oboedientia est legis essentia poslunost je bit zakona; Elegantna kola je zagovarala primjenu rimskog prava pa i njegovih pravnih naela. Rimska pravna i dravna misao poiva na dravnom zakonodavnom absolutizmu, a to je protivno svemu to bi dravu ograniavalo u njenoj svemoi i iskljuivosti. Stoga je i ovo naelo rimsko dravno-pravno naelo. 41. to po Montesquieu jamci gradanima slobodu? Montesquieu istie vanost prava i pravne drave kao jamca slobode, odnosno pravo stavlja iznad trenutnih nosilaca vlasti. 42. Tko, kada i kojim djelom nastoji udovoljiti potrebama prakse i stvoriti pretpostavke za otklanjanje razlika u tumacenju glossa? Glosatora je bilo puno, i pojavile su se razlike u tumaenju istovjetnih odredbi rimskog prava a to je uzrokovalo potekoe u svakodnevnom pravnom ivotu. Te potekoe pokuava otkloniti Franciscus Accursius sredinom 13. st. svojim znamenitim djelom ''Glossa marginalis seu ordinaria''. 43. Koju novinu u izucavanju pravne i dravne povijesti unosi Montesquieu? Kao pravnik i dobar poznavatelj rimske povijesti, on istie vanost prava i pravne drave kao jamca slobode, odnosno pravo stavlja iznad trenutnih nosilaca vlasti. U tom cilju on kao suprotnost dotadanjoj absolutistikoj teoriji o jedinstvu sve vlasti u rukama najvieg organa, izgrauje teoriju o podjeli ustanovljenih vlasti, te naglaava razliku izmeu naroda i drave kao ustanovljene organizacije. 44. Koja je uloga pravne povijesti po osnivacu Gttingenske pravne kole, Pitteru? Osniva Gttingenske pravne kole J.H. Pitter, istie posebno mjesto i samostalnost pravne povijesti, koja prouava kako promjene u pravnim institutima, tako promjene u ozbiljenju iste pravne norme te pravna povijest treba da te promjene dovede u vezu s prilikama vremena. Tako pravna povijest treba da proui pravne institute svih naroda i vremena, da utvrdi njihove veze i razlike, i da ovima potrai uzroke u uvjetima sredine. 45. Gustav Hugo razlikuje vanjsku i unutarnju pravnu povijest. to proucava vanjska, a to unutarnja povijest? Gustav Hugo razlikuje pravnu povijest na vanjsku koja prouava pravna vrela i njihov razvoj i unutarnju koja prouava razvoj pojedinih pravnih instituta i grana. 6

www.pravokutnik.net 46. Koja je svrha izucavanja opce povijesti? Svrha izuavanja ope povijesti je da prouava dravu i pravo kao zbiljske pojave, a to znai kao pojedinane, povijesne, vremenske i prostorno uvjetovane, kao pojave koje su injenice zbilje i sredstvo ljudske volje, kao pojave kojima je drutvo pokreta, sredstvo i cilj, ali gdje se drutvo pokazuje samo kao relativna cjelina, gdje se drava i pravo pojavljuju kao dva razliita ali povezana sredstva koja mogu poprimiti samostalnu prirodu i cilj, takva znanost treba kod studenata razviti smisao za zbiljsko, vremensko-prostorno i povijesno-instrumentalno odreenje. 47. Koje su znacajke drave i prava Antickoga doba i od kada do kada ono traje? Drava i pravo postaju predmet sustavnog miljenja srazmjerno kasno. S jedne strane, drava je bila ponajvie injenica vrlo promjenjive zbilje i pravno neuobliena; s druge strane, pravo je bilo ponajvie obiajno i ponajvie prethodi odreenoj dravi i nadivljava je(kao obiajno pravo); pored svega toga drava i pravo su bile suvie ishod nepredvidivih injenica zbilje, kao takve izmiu voljnom predvianju, te kao i sve ljudsko vidi ih se kao predmet volje bogova. Razdoblje Antikoga doba traje od 5.st. pr.n.e. do 5.st. 48. Kojoj pravnoj koli pripada Herman Conring; koje je njegovo glavno djelo i to on proklamira? Herman Conring je rodonaelnik njemake pravne povijesti , bio je povjesniar i pravnik, i poznat je po djelu De origine iuris germanici(O podrijetlu njemakog prava) u kojem dokazuje da je rimsko pravo strano germanskom pravu, da ono ne vai u njemakim zemljama na temelju nekakve tobonje odredbe cara Lotara s poetka 12. st. nego obiajnom recepcijom u kojoj su ponajvie sudjelovali talijanski uenici. Na temelju toga H. Conring je zaetnik i pripadnik njemake kole prirodnog prava. 49. Koju metodu povijesne spoznaje njeguju postglosatori i objasnite njene faze? Postglosatori njeguju metodu skolastike kazuistike dijalektike faze su: lectio, quaestio, disputatio te conclusio koji treba da prui smisao, sensus te zavrava u egzegezi koja otkriva sadraj znanja i misli, sententia. 50. Kako u okviru elegantne ili francuske pravne kole dijelimo pravnu povijest? Dijelimo je na historiju zakona (historia legatum), historiju pravne zbilje (historia iuris) i historiju starine (antiquitates iuris). 51. Koji zastupnici elegantne ili francuske pravne kole narocito naglaavaju historijsku metodu? Zastupnici Elegantne pravne kole koji naroto naglaavaju historijsku metodu su Cujacius, Hotomanus i Balduinus. 52. Objasnite kako su ucenja kole prirodnog prava imala direktan ucinak na politicka zbivanja u 18.st.? kola prirodnog prava je imala izvanrednu i naprednu ulogu u politikim zbivanjima 18. st. Dovoljno je rei da su amerika i francuska revolucija ne samo izvedene pod zastavom ove kole, nego su dravno pravni akti koji su nastali nakon tih revolucija proglasili osnovne zasade kole prirodnog prava temeljem svakog politikog sustava. Meutim upravo ti dogaaji,a pogotovo fr. revolucija, njen naelni prihvat tog uenja bila je zbiljska kritika ogranienosti politikog i intelektualnog voluntarizma, racionalizma, a time i dogmatizma. 53. Tko je napisao Egipatsku kroniku? Veliki sveenik iz Heliopolisa Maneto po elji Ptolomeja II. je napisao Egipatsku kroniku ili Aegyptiaca. 54. Koga nazivamo ocem povijesti? Ocem povijesti nazivamo Herodota. 55. Tko je i kad odgonetnuo klinasto pismo? Klinasto pismo je odgonetnuo poetkom 19. st. njemaki filolog i paleolog G. F. Grotefend. 56. to je to Mos docendi italicus? 7

www.pravokutnik.net Budui da se u Italiji obavljalo studiranje rimskog prava, stoga se glosatorski stil prouavanja rimskog prava naziva Mos docendi italicus. 57. Kako se zove metoda proucavanja prava Elegantne pravne kole? Metoda prouavanja prava Elegantne pravne kole, zbog toga to se ova kola uvelike razvija u Francuskoj, zove se mos docendi Gallicus (francicus).

www.pravokutnik.net

BABILON
58. to je to teokracija? - je vladavina sveenika. Dravama upravlja bog zatitnik kao njegov vanzemaljski predstavnik, a prvosveenik kao njegovo zemaljsko svemono oruje. Taj prvosveenik se naziva ensi, patesi ili iaku. 59. Kojim se naelom koristi babilonska vlast u uspostavi vlasti u pokorenim dravicama? Babilonska vlast se za pokorene dravice temelji na naelu ratnog osvajanja (occupatio bellica), pa su svi dijelovi ogromne drave strogo ovisni od sredinje vlasti (naelo jedinstva vlasi u rukama vladara). 60. Objasnite tijek razvoja dravnosti u meurijeju Eufrata i Tigrisa ? - tokom 5. i 4. tisuljea pojedina plemena naseljavaju se na podruja Eufrata i Tigrisa zbog plodnog tla. Prva naselja u junoj Mezopotamiji su Eridu, Ur, Uruk, Laga, Larsa, Uma, Skurupak, Isin to podruje se naziva Sumer. Sjeverno podruje Mezopotamije naziva se Akad, a tijekom 3. tisuljea u Akadu javljaju se gradovi-drave: Nipur, Ki, Babilon, Sipar,... Ta dva podruja razlikuju se gospodarski, kulturno, a postoje i jezine razlike. Pojedinac ne moe opstati, a sistemi odvodnjavanja i navodnjavanja trae masovni rad tako da se oni povezuju i nastaju drave. 61. Zemlja se u Babilonu obrauje najvie kolektivnim radom. Tko rukovodi tim radovima? Radom rukovodi drava, gradovi i seoske opine, a zemlju obrauju slobodni ljudi i robovi. 62. Navedite koja se naselja javljaju u procesu nastanka dravnosti u Sumeru i kada ona nastaju? Tokom 5. i 4. tisuljea pojedina plemena se trajno naseljavaju na pogodnim mjestima (podruja Eufrata i Tigrisa) te podiu naselja pogodna za obradu susjednih podruja i obranu. U Sumeru su to: Eridu, Ur, Uruk, Laga, Larsa, Uma, Isin. 63. Navedite prva trajna naselja u procesu nastanka dravnosti u Akadu i kada ona nastaju? Nipur, Ki, Babilon, Sipar (tokom 3. tisuljea). 64. Navedite najvie dravne funkcionare i njihove funkcije u Babilonu. Vladar-lugal je nosilac sve vlasti a najvanija je vojna vlast. Vladar je za svoje grad-dravu patosi, a za pokorene drave samo lugal. Meu najviim inovnicima je vladarev pomonik zove se nubanda, upravitelj dvora i carskih imanja, upravljao je javnim radovima i dravnim financijama. Drugi najvii slubenik sredinje vlasti je iaku upravlja dravnom upravom na cijelom dravnom podruju (vojno i upravno-sudbeno podruje). Ova dva slubenika stoje na elu brojne sredinje birokracije, pisari (dub-sari), Babilonska uprava bila je monokratska jer je na elu svake upravne jedinice bio jedan slubenik (vojni zapovjednik) to je bio oblik vojne uprave. Sredinja vlast je nadzirala rad niih vlasti povremeno je slala svoje nadzornike koji su obilazili dravu. Na elu upravne pokrajine je upravitelj svih grana dravne uprave (akanaku), odnosno upravitelj kotara (rabinau). 65. Navedite na koje se klase dijeli babilonsko drutvo, te objasnite svaku od njih? Podjela drutva na slobodne i na neslobodne, tj. na robovlasnike i robove. Svi slobodni su u klasi robovima makar spali na prosjaki tap. Slobodni su esto radili na poslovima s robovima, ali su imali i obvezu kuluka, (radovi u korist drave). Slobodni ljudi su se dijelili na avile gospodu i na mukenu siromahe. Mjerilo razlikovanja je imovinska sposobnost. Na podruju prava bila je sankcija za zloin protiv ivota i tijela: za povredu avilua primjenjivan je lex talionis, a kad bi avilu povrijedio pripadnika nieg razreda onda bi svoju greku ispravljao novanom naknadom. 66. Objasnite ilku sustav? Ilku sustav je polustajaa vojna formacija. Nisu bili na okupu u kasarnama nego su rasute po irokom dravnom podruju, to su vojnici zemljoradnici, a spadaju u razred avila. Za plau su dobivali komad zemlje dovoljan za izdravanje obitelji. U zakup je moe dati samo kad je u ratu, ukoliko zemlju ne obrauje uzastopno 3 godine gubi i nju i slubu. Zemlju su obraivali pojedinano, bila je to dravna zemlja van pravnog prometa. Ilku zemlja je bila nasljedna i nisu plaali porez. 9

www.pravokutnik.net 67. Objasnite poloaj robova u babilonskom drutvu? Robovi su ljudi koji su u neijem vlasnitvu, nisu osobno slobodni. Robom se moglo postati zarobljenitvom u ratu, presudom, samoprodajom u ropstvo, glava obitelji je mogla prodati svoju djecu i enu u ropstvo, nasljeem ako su oba roditelja robovi. Vlasnici robova bili su drava, hramovi, gradske ili seoske opine i pojedinci. Radili su kao poljoprivredni radnici, obrtnici, trgovci, pisari, sluge,... Ropstvo je moglo biti trajno i privremeno (3 godine). Rob je imao odreenu pravnu i poslovnu sposobnost, zakljuivao je brak, kako sa ropkinjama tako i sa slobodnima, djeca nasljeuju status majke, vlasnik je svoje pokretne imovine, vlasnik nije smio ubiti roba, ali ga je mogao primjereno kanjavati. Da se sklone od kanjavanja imao je pravo samopomoi ili da trai od suda da bude prodan. U pravnom prometu je mogao biti zastupnik svoga gospodara, ivjeli su obiteljskim ivotom ali nisu mogli birati mjesto i vrstu zanimanja niti vrijeme rada. 68. Kako se u Babilonu kanjavalo ubojstvo ili povreda roba od strane treih? Povreda ili ubojstvo roba od strane treih kanjavana je imovinskom kaznom dvostruko niom od one za istu povredu slobodnog. 69. Kada je vladao Hamurabi i koje su njegova dostignua? Vladao je od 1792.-1750., vladao je prostorom koji daleko prelazi granice Mezopotamije, proglasi se kraljem Amorita. Izvrio izmjene u poljoprivredi uvidio prednosti u izradi orua i oruja. Plateno sredstvo postaje ito. Unaprijedio obrt, stoarstvo, podijelio slobodne ljude na avilu i na mukenu. Ograniio dugovinsko ropstvo na 3 godine, ukoliko bi rob umro od zlostavljanja ima se ubiti gospodarev sin,... 70. U kojem obliku je sauvan Hamurabijev zakonik, gdje je pronaen i od ega se sastoji? Kamena ploa, pronaen 1901. u iranskom gradu Suzi, sastoji se od 3 dijela: uvod, zakonski propisi i epilog. Ima odreenu sistematizaciju o sudu, o stvarima, o braku i obitelji, o zatiti ivota i tijela, o radu. 71. Navedite zakonike u Mezopotamiji prije Hamurabijeva? - Zakonski tekstovi drave Mezopotamije svoju volju poinju izraavati normativnim aktima. Te drave su se osnivale na teoriji da vlast pripada bogu zatitniku ali povremeno vlast moe postojea pravna shvaanja mijenjati i dopunjavati. Tako su se pojavili zakoni: Ur-Namu, vladar Ura izdaje zakon koji je sauvan u fragmentima, Lipiditar, vladar Isina izdao je znaajan dokument za razvoj kaznenog prava, u dravi Enun izdan je zakon koji nosi izme po vladaru Zakon vladara Bilalame, i Zakon vladara Babilonije Hamurabija poznat nam je u cjelini. - Vladarska pisma to su vladareve upute niim dravnim inovnicima iz njih saznajemo o ulozi drave i o mnogim podrujima ivota. - Isprave o pravnim poslovima najpotpuniji izvor, prava slika ivota u tom drutvu. Iz vremena tree dinastije Ura sauvalo se vie od 100 000 samoupravnih isprava, isprava vjerske knjievnosti (himne, tualjke, vjerski mitovi), kao i profana knjievnost, znanstveni tekstovi (astronomija, filologija, povijest). 72. Objasnite sudski sustav Babilona za vrijeme Hamurabija? Vlast ukida ulogu sveenstva u podruju sudstva. Iako je Hamurabi sudstvo vezao za upravu i odvojio od sveenstva, ipak je sveenstvo zadralo stanovitu ulogu. (Sveenstvo je imalo vezu sa kolovanjem, poznavanjem mjesnih pravnih obiaja, uloge arhivara, poznavanje pravnog prometa). Najvii sudac je vladar, a umjesto njega ponekad sude carski suci. Prvi put u povijesti za Hamurabija poinju suditi sudovi sa svjetovnim sucima. Od tad je redoviti mjesni sud sastavljen od upravitelja grada-rabinau kao predsjedatelja a ponekad sudi i uz 4 do 8 predsjednika gradski odlinici. Nezadovoljna je stranka mogla uloiti priziv na vii sud, sud pokrajine kojeg ini upravitelj pokrajine akanaku sa 6 ili 10 prisjednika. Nezadovoljna stranka mogla je uloiti i priziv samom lugalu. U svakoj pokrajini postoji i sudsko vijee. Svaki od tih sudova je imao svoje sudske vojnike, sudske pisare i arhivare. Nekad je spor poinjao pred mjesnim sudom, a nekad ve na prvoj instanci pred carskim sudom, zavisno od vanosti i vrsti spora. Vezao je sudstvo posve za upravu i odvojio ga od sveenstva, no zbog prisege nije posve sveenstvo iskljuio iz sudstva. Pred sveenicima se prisee, oni su posrednici u pozivanju na sud a esto su i izborni suci arbitraa, sudski biljenici, vjetaci, porota. 10

www.pravokutnik.net 73. Tko podie tubu u Babilonu? Oteeni, drava samo onda kad je povrijeen neposredni interes kralja. 74. Koju novinu u rad sudova uvodi Hamurabi i koji sudovi postoje? Od Hamurabija poinju sudovi sa svjetovnim sucima. Od tada je redoviti mjesni sud sastavljen od upravitelja grada (rabinau) kao predsjedatelja, a ponekad sudi i uz 4-8 prisjednika (gradski odlinici). Nezadovoljna stranka je mogla uloiti priziv na vii sud, sud pokrajine koji ine upravitelj pokrajine (akanaku) sa 6-10 prisjednika. Nezadovoljna stranka je mogla uloiti priziv i samom lugalu. Uz ove sudove, u svakoj pokrajini postoji sudsko vijee od 4-8 profesionalnih sudaca koji uz sudske vre i upravne poslove. Svaki od tih sudova je imao sudske vojnike (policija), pisare i arhivare. 75. Kakve oblike vlasnitva poznajemo u Babilonu? Postoji zajedniko i privatno vlasnitvo. Kao subjekt zajednikog vlasnitva javljaju se drava-vladar, hramovi, gradovi, sela. Objekt tog vlasnitva su najvie zemlja i druge nekretnine, ali i pokretnine: stoka, robovi, poljoprivredno orue, kao i sve druge pokretnine. Zemlja u zajednikom vlasnitvu je obraivana i davana u individualni zakup. Vjerojatno su periodino mijenjani zakupci parcela da se ne bi ustalili. Zakup ne moe biti predmet pravnog prometa, niti inter vivos niti mortis causa. 76. Objasnite institut dunikog ropstva prema Hamurabijevom zakoniku? Ropstvo je moglo biti trajno i privremeno. Ograniio ga je na 3 godine nakon ega rob mora biti osloboen bez obzira da li je svojim trogodinjim radom isplatio dug. Time je drava utjecala na visinu zajmova. Ukoliko bi duniki rob umro od posljedica zlostavljanja, odreuje da se ima ubiti gospodarev sin. No, esto je taj institut izigran pomou adopcije, nakon Hamurabija te osobe koje su bile u dunikom ropstvu su ostajali robovi dok ne odrade dug. 77. Objasnite institut osobnog najma prema Hamurabijevu zakoniku? To je podvrsta ugovora o najmu, odnosno o radu. Ima razliite vrste radnika koji ga zakljuuju, ciglari, kamenoresci, koari,... za neke od njih zakonik predvia najamninu za 1/3 imanja. Zakonom odreena najamnina bila je samo sudu mjera za sluaj spora i nesporazuma izmeu stranaka, u ove ugovore spadaju i naknade lijeniku, veterinaru, graevinaru, za njihove usluge. A veliina th naknada je ovisila od toga da li je usluga uinjena avilu-mu ili muken-u, ili robu. Za istu uslugu imuniji plaaju vie. Ova logika je gotovo svugdje provedena u Hamurabijevu zakoniku. 78. Kako se prema Hamurabijevom zakoniku zakljuuje brak? Zakljuuje se ugovorom, inae je nitav. A cilj tog ugovora je da se utvrde meusobne obveze. Zakljuuju ga mladoenja i djevojin staratelj. Mogu se njime osloboditi odgovornosti za imovinske odgovornosti svakog od njih, ali za obveze i imovinu steenu za vrijeme braka odgovaraju zajedniki, tj. slobodna ena udana za roba ima pravo na dio u pravilu na pola a drugi dio pripada gospodaru, nema razlike izmeu braka slobodnih i robova. I jedni i drugi se mogu meusobno eniti. Ali onaj tko je bio rob taj i ostaje rob bez obzira to mu drugi suprunik ima status slobodnog ovjeka. Robovi koji su supruzi slobodne osobe oteuju svog gospodara time to gospodar nema pravo na potomstvo, a ako je supruga slobodna, njena djeca s muem robom su slobodna, a ako je mu slobodan a ena robinja, djeca, ako ih otac prije nije uini slobodnima postaju slobodni u asu oeve smrti. 79. to je to tirhatu i objasnite taj institut? Mladoenja je esto davao mladoj enidbeni dar tirhatu no on nije bitan uvjet ugovora i imao je ponajvie svojstvo kapare, tj. jamstva za zakljuivanje braka. Veliina tirhatua je bila slika ozbiljnosti namjere obje strane da zakljue brak, enidbeni dar daje pravo na odustajanje ako mladoenja odustane gubi tirhatu, a ako mlada odustane vraa tirhatu u dvostrukom iznosu, dakle odustankom podjednako gube.

80. Objasnite instituciju miraza prema Hamurabijevom zakoniku? Mlada prilikom dolaska u muevu kuu donosi miraz (eriktu). Mirazom je ensko dijete odmah dobivalo svoj dio nasljea i zato nije nasljednik svojih roditelja. Miraz ima vie svrha: on je djevojino 11

www.pravokutnik.net nasljee, imovinska potpora novoj obitelji, jamstvo muu za enino ponaanje, enina sigurnost u sluaju mueve smrti. 81. Objasnite naine kanjavanja prema Hamurabijevu zakoniku? Kazna ima svojstvo odmazde, postie se bitna svrha kazne: generalna i specijalna prevencija. Ako u trenutku izvrenja delikta, poinitelj nije imao suosjeanja za patnje koje nanosi, onda neka kazna odmazda bude tjelesno-iskustveno sredstvo da se u svijesti poinitelja stvore predodbe o patnji koju je nanio (graditelj koji je loom gradnjom prouzroio smrt vlasnikova sina, bit e kanjen tako to e biti ubijen graditeljev sin). Poinje se primjenjivati sve vea zamjena tjelesne odmazde novanom najei nain imovinska kazna, no to nije uvijek isto naelo kompenzacije, jer su velike novane kazne imovinski i drutveno poinitelja posve unitavale. 82. Koje oblike kazni predvia Hamurabijev zakon za nestruno obavljen posao? Imovinska, tjelesna kazna i smrt. 83. Kako se po Hamurabijevu zakonu kanjava kraa, a kako razbojstvo? Vlasnitvo, naroito dravno i hramovno vrlo je strogo zatieno. Kraa se u nekim sluajevima nadoknauje trideseterostrukom vrijednosti ukradene stvari tj. ako je lopov nije u stanju nadoknaditi, bit e osuen na smrt. Razbojstvo, bez obzira tko je poinitelj, povlai smrtnu ili tjelesnu kaznu. Ukoliko poinitelj nije pronaen dunost je grada da plati tetu poinjenu razbojstvom (ostatak kolektivne kazne). 84. Objasnite poloaj roba u Babilonu u pravnom prometu svojom pokretnom imovinom i kao zastupnika gospodara? Bio je vlasnik svoje pokretne imovine i s njom je mogao upravljati u pravnom prometu kao slobodan ovjek. Mogao je zastupati svoga gospodara u pravnom prometu, a ugovori su morali biti napravljeni u pismenom obliku i pred dva svjedoka. 85. to se zbiva s imovinom roba nakon njegove smrti ukoliko je bio u braku s slobodnom enom, a to s imovinom slobodnog ovjeka ukoliko je imao djecu s slobodnom enom i priznatu djecu od robinje? Ukoliko je rob bio u braku sa slobodnom enom, gospodar stjee pola, a drugu polovicu ena. Ako ostavitelj ima djecu od slobodne ene i priznatu djecu od robinje, onda djeca od robinje sudjeluju u nasljeu samo pokretnina i to na jednake dijelove s ostalom djecom. 86. Kako Hamurabi kanjava lanu izjavu vezanu uz ostavu stvari? Morat e dati dvostruku vrijednost onoga za to lano tvrdi da je dao na uvanje. 87. Kakav oblik imaju sudske presude u Babilonu i to sve presuda sadri? Sudske presude su oblik ugovora, tj. dokaza za budue odnose, bile su napisane kao ugovori: na ploici je napisan bitan sadraj izjava stranaka, prisege stranaka, izjave i imena svjedoka, bit presude. Stranke su se morale obvezati da nee ponovno pokrenuti postupak po istoj stvari, a stranka koja je temeljem presude bila obvezna na odreenu inidbu, prisegla je da e ju izvriti. Neizvrenje presude povlailo je novo parnienje a sud je izricao globu zbog ne izvrenja (brijanje kose na elu znak neasnosti). 88. Kako Hamurabijev zakonik rjeava nasljedna prava supruge, mukih i enskih potomaka, te uz vlastitu djecu sa slobodnom enom, priznate djece s robinjom? Sinovi su nuni zakonski nasljednici, enska djeca dobivaju nasljedni dio pri udaji kao miraz, supruga svoj nasljedni dio dobiva za ivota mua u obliku dara (nudunu), a ako ga nije dobila onda sa sinovima dobiva jednak dio. Ako ostavitelj ima djecu od slobodne ene i priznatu djecu od robinje, djeca robinje sudjeluju samo u nasljeivanju pokretnina i to na jednake dijelove s ostalom djecom. 89. Kako se zove muev dar eni u Babilonu? Nudunu. 90. to je babilonski vladar za svoj grad - dravu, a to za pokorene drave? 12

www.pravokutnik.net Za svoj grad-dravu vladar je patosi a za pokorene drave samo lugal. Vladar lugal je nosilac svih vlasti, od kojih je najvanija vojna, moe svim organima vlasti izdavati obvezne naputke, mijenjati stvarnu i mjesnu, tj. sudsku nadlenost vladarevo pravo delegacije i devolucije. A patosi mada se vlast temelji na osvajanju, vladar ipak svije podrijetlo trai u uzvienijem ideolokom izvoritu, vladar je samo ostvarenje moi boga-zatitnika-amaa, i njegove premoi nad ostalim bogovimazatitnicima drugih gradova. 91. Kako Hamurabijev zakonik sankcionira samovoljnu pljenidbu dunikovih stvari od strane vjerovnika? Bit e lien svega. 92. Koja kazna se izricala lanom svjedoku u babilonskom pravnom sustavu? Izreena mu je ona kazna koju bi trebao biti izreena stranci protiv koje svjedoi kad bi to svjedoenje bilo istinito. Ovakva dokazna snaga svjedoenja je razlogom da su sinovi i robovi za svog gospodara mogli ugovore sklapati samo uz prisutnost svjedoka. Ista forma esto traena i za ugovore koje netko sklapa za sebe. 93. Tko u Babilonu i kojim redom nasljeuje imovinu ostavitelja ako ovaj nema sinova ili su mu umrli? Unuci, ako njih nema onda braa umrlog, zatim strievi. Dakle, samo muki potomci. 94. Kakvo svojstvo ima kazna u Babilonu i to je drutvena svrha kazne? Kazna ima svojstvo odmazde. Tim se postie drutvena svrha kazne, generalna i specijalna prevencija: treba postii i popravljanje kanjenika vri se logikom, tj. ako poinitelj nije imao suosjeanja za zlodjelo onda neka kazna bude tjelesno-iskustveno sredstvo da se u svijesti stvore predodbe o onome to je poinio i patnji koju je nanio. Vri se kroz naelo taliona, zub za zub, oko za oko. A duevna je kada zbog graditeljeve pogreke nastrada vlasnikov sin, ubija se graditeljev sin kako bi on patio zbog greke koju je poinio. 95. Kako se kanjava povreda ili ubojstvo roba od strane treih u Babilonu? Kanjavana je imovinskom kaznom dvostruko niom od one za istu povredu slobodnog, a osim toga odteta pripada gospodaru a ne robu ili njegovoj obitelji. 96. Koje vrste kazni predvia Hamurabi u cilju sprjeavanja nestrunosti ili nekvalitetno izvedenog rada? Imovinska, tjelesna kazna i smrt. 97. Kome u Babilonu pripada roditeljska vlast, dokle see, pod ijim je nadzorom i kada se roditelj moe odrei djeteta? Roditeljska vlast pripada samo ocu, a na majku prelazi samo smru oca. Otac je mogao djecu prodati u ropstvo ili ih dati u dugovinsko ropstvo ili pak da ih drugi usvoje, kao i ensku djecu dati u sveenice, ali ipak roditeljska vlast je pod sudskim nadzorom (roditelj se moe odrei svog djeteta samo ako to dopusti sud, i jedino iz razloga ponovljenog tekog zloina protiv oca. 98. Kada se i gdje odvijala pobuna pod vodstvom Urukaginu i koji su joj glavni dometi? U dravi Laga oko 2400. god. pr. n.e. je izbila pobuna pod vodstvom Urukaginu, protiv sveenstva i prvosveenika. Urukaginu je dokinuo novostvorene povlastice sveenstva i oblike izrabljivanja te postao novi vladar Lagaa. Tad je izvren pokuaj odvajanja slube prvosveenika (sangu-maha) od vladarske svjetovne slube u kojoj je najbitniji dio vojno zapovijedanje (lugal). Vlast e se sve vie vezati uz vojnu silu, koja e se odvajati od ostalog naroda.

99. Na koji nain je u Babilonu otkupljivan vojnik koji je pao u strano zarobljenitvo? Vojnika koji je pao u strano zarobljenitvo drava je otkupljivala iz sredstava njegove obiteljske imovine, a ako nije dostatna, onda sredstva daje hram njegovog grada, ako ni to nije dovoljno onda plaa drava. 13

www.pravokutnik.net 100. Navedite kako je nakon Hamurabijevih izmjena bio sastavljen mjesni, a kako pokrajinski sud? Mjesni je sastavljen od upravitelja grada (rabinau-a) kao predsjedatelja, a ponekad sudi i uz 4-8 prisjednika (gradski odlinici). Vii sud je bio sud pokrajine, kojeg ine upravitelj pokrajine (akanaku) sa 6 ili 10 prisjednika. Ovi sudovi vodili su rauna o kraljevim imanjima i njegovim materijalnim interesima u pokrajini. 101. Tko prema Hamurabijevom zakoniku moe biti subjekt zajednikog vlasnitva? Drava vladar, hramovi, gradovi, sela. 102. Objasnite na koji nain se u kupoprodajnim ugovorima babilonskog prava daje jamstvo za evikciju? U ugovorima o kupoprodaji esto je navedena pravna osnova vlasnitva prodavaoca pa u potvrdu tomu u ugovorima esto nalazimo itav niz ranijih vlasnika. S tim u svezi, u ugovorima je esto kauzula o jamstvu za evikcije (tj. sluaj da se pojavi netko trei tko tvrdi da je pravi vlasnik stvari a ne onaj koju ju je prodao), a kao oblik jamstva prodavalac obeaje imovinsko obeteenje ili osobno jamstvo (dugovinsko ropstvo). 103. to se, prema babilonskom pravu, zbiva s dunikom koji ne moe vratiti dug zbog propale ljetine (poplave, sue i sl.)? Dunik biva za tu godinu osloboen kamata, a otplati rok mu se za toliko produava. Takoer mu se pomae i tako to dug moe isplatiti bilo kakvim dobrom. 104. Objasnite kakav je bio cilj i kakve je uinke proizvodio ugovor o drutvu, prema Hamurabijevom zakoniku? Cilj tog ugovor je mogao biti zajedniko davanje ili uzimanje zajma, zajedniko voenje nekog posla (npr. kupoprodaja). Prema treima svi udrueni skupa i svaki udrueni posebno jame za obveze iz odnosnog posla. Gubitak i dobitak dijele na jednake dijelove to znai da su ulozi jednake vrijednosti, ali mogu biti razliite vrste. 105. Moe li se prema babilonskom pravu ena preudati u sluaju da joj mu padne u zarobljenitvo i kakve to pravne posljedice izaziva? ena se moe preudati samo ako nema sredstava za ivot, ali ako se mu vrati iz zarobljenitva ena mu se duna vratiti, dok djeca koju je izrodila drugom ostaju uz toga oca. 106. Koje ugovore zakljuuju stranke pri prodaji na kredit u Babilonu? Kupoprodajni ugovor i ugovor o zajmu. 107. Koje kazneno djelo prema Hamurabijevom zakoniku svojom sankcijom najbolje pokazuje razliku izmeu drutvenih klasa avilu i mukenu? Zloin protiv ivota i tijela. 108. Kako se zove i kako se dijeli srebrni novac u Babilonu? Talanat koji ima 60 mina, mina ima 60 ekela, a ekel je 180 zrna ita. 109. to je tirhata, to eriktu, a to nudunu? Tirhatu je enidbeni dar, eriktu miraz, a nudunu muev dar eni. 110. Kolike kamate Hamurabi predvia za ito,a kolike za srebro te koje su posljedice njihova prekoraenja? Za ito 33%, a za srebro 20%. 111. Kako je kanjavana povreda ili ubojstvo roba od strane treih u Babilonu? Kanjavana je imovinskom kaznom dvostruko niom od one za istu povredu slobodnog, a osim toga odteta pripada gospodaru a ne robu ili njegovoj obitelji. 112. Na to ima pravo usvojenik u Babilonu u sluaju prekida usvojenja od strane usvojitelja? 14

www.pravokutnik.net Ima pravo na 1/3 pokretne imovine. 113. Moe li Ilku-vojnik dati zemlju u zakup te moe li izgubiti zemlju i slubu? Ilku vojnik zemlju moe dati u zakup samo kad je u ratu; ukoliko zemlju ne obrauje uzastopno 3 godine gubi i nju i slubu. 114. Je li ilku nasljedan? Da. 115. Objasnite prodaju na kredit u Babilonu? U tom sluaju je postojao dogovor meu strankama kao da je kupac cijenu isplati, a zatim odmah prodavalac istu svotu (vrijednost) kupcu pozajmio, dakle, radilo se o istovremenom zakljuenju ugovora o kupoprodaji i ugovora o zajmu. 116. Zato u dravicama Mezopotamije prvosveenika nazivaju sangu, sangu-mah odnosno ensi, patesi ili iaku? Prve se drave javljaju kao teokracije, njima upravlja bog-zatitnik kao njihov vanzemljaski predstavnik i zatitnik u svijetu bogova, a prvosveenik je njegovo zemaljsko i smrtno ali nita manje svemono oruje. 117. Tko u Babilonu nasljeduje imovinu umrloga, ako ostavitelj nema sinova? Unuci, braa umrlog, strievi. Nasljednici su samo muki srodnici. 118. Ako se u Hamurabija naelo jedinstva vlasti manifestira kao dranje svih dijelova vlasti u rukama vladara, kako se to naelo manifestira na niim razinama vlasti? Vladar lugal je nosilac sve vlasti, od kojih je najvanija vojna vlast. Zato vladar moe svim organima vlasti izdavati obvezne naputke, mijenjati stvarnu i mjesnu nadlenost... Sredinja dravna vlast je u rukama vojnog i upravno-sudskog inovnitva. Najvii inovnici: nubanda, iaku, rabinau, akanaku. 119. Koliko iznosi zakupnina prema Hamurabiju? Zakupnina iznosi 1/2 ili 1/3 priroda, a kod zakupa vrtova 2/3. 120. Na kojem naelu se temelji babilonska uprava i kako sredinja vlast nadzire niu? Babilonska uprava je bila monokratska, jer je na elu svake upravne jedinice bio jedan slubenik i moglo bi se rei da je to bio oblik vojne uprave (upravitelj je bio vojni zapovjednik). Sredinja vlast je nadzirala rad niih vlasti na taj nain to je povremeno slala svoje nadzornike koji su obilazili dravu u pratnji brojnog vojnog odreda. 121. U kom stoljeu nakon Hamurabija Babilon pada pod vlast Hetita i kasita te kada konano prestaje njegova dravnost i u okvirima koje drave? Poetkom 16. st. (oko 1580. god. pr. n.e.) Babilon postaje plijen Hetita te se raspada, a sjeverni dio postaje plijen Kasita. U 6. st. novobabilonska drava je ukljuena u Perzijsku dravu iju sudbinu od tada dijeli. 122. Tko je na elu redovnog, a tko na elu prizivnog suda u Babilonu? Na elu redovnog je rabinau, a prizivnog akanaku. 123. Na koje se dvije skupine dijeli klasa slobodnih u Babilonu i u emu je bitna razlika medu njima? Avilu (gospodin) i mukenu (siromah). Mjerilo razlikovanja je imovinska sposobnost, a bitan posljedica te razlike na podruju prava je sankcija za zloin protiv ivota i tijela. Za povredu svilu primjenjivan je lex talionis, a kad bi avilu povrijedio pripadnika nieg razreda novana naknada. 124. Tko su bili avilu u Babilonu i tko spada u tu skupinu? Avilu je bio gornji sloj, birokracija i vojska, i uope gornji drutveni sloj. 15

www.pravokutnik.net 125. Na koje se sve naine moglo postati robom u Babilonu? Zarobljenitvom u ratu, sudskom presudom, samoprodajom u ropstvo, glava obitelji je mogla prodati svoju djecu i enu u ropstvo, nasljeem ropskog stanja roenjem od oba roditelja roba. 126. Tko se mogao javiti kao vlasnik robova u Babilonu? Drava, hramovi, gradske ili seoske opine i pojedinci. Prevladavalo je vlasnitvo pravnih osoba. 127. Pojasnite institut samopomoi roba u Babilonu u odnosu prema svom gospodaru? Da se zatiti od gospodara koji ga zlostavlja, rob je imao pravo ili samopomoi (azil, pribjeite u hram; i postaje hramovni rob) ili da od suda trai da bude prodan, a da gospodar bude obeteen postignutom prodajnom svotom. 128. to odreuje Hamurabi u sluaju ako bi dugovinski rob preminuo uslijed zlostavljanja? Ima se ubiti gospodarev sin. 129t. Koliko stupnjeva je imalo sudstvo u Babilonu. Navedi koji su to sudovi odnosno stupnjevi? Sudstvo u Babilon imalo je tri stupnja. Redovni mjesni sud (upravitelj grada rabinau + 4-8 prisjednika gradski odlinici), vii sud, pokrajinski (upravitelj pokrajine akanaku + 6-10 prisjednika) i sam lugal. 130. Hamurabi je odvojio sudstvo od sveenstva ali oni ipak zadravaju znaajnu ulogu, koju? Sveenstvo nije potpuno potisnuto iz sudstva. Pred sveenicima se prisee, oni su posrednici u pozivanju na sud, a esto su oni izborni suci (arbitraa), sudski biljenici, vjetaci, porota. 131. Objasni sistematizaciju Hamurabijeva zakonika? 1. o sudu, 2. o stvarima, 3. o braku i obitelji, 4. o zatiti ivota i tijela, 5. o radu. 132. Objasnite o emu, kod osobnog zajma u Babilonu, ovisi visina naknade za izvrene usluge? Visina naknade ovisi o tome jeli usluga uinjena avilu, mukenu ili robu. Za istu uslugu imuniji plaaju vie. 133. Koji cilj imaju kazne za nestruno obavljen posao u Babilonu i navedi primjer kazne? Cilj kazni nije samo da se nadoknadi teta, nego da se osigura strunost onih koji se prihvaaju izvoenja odreenih poslova odnosno da budu onemogueni da ubudue ine poslove za koje su se pokazali nestruni, npr. lijeniku koji je operacijom prouzroio smrt bolesnika odsjei e se ruka. 134. Koji oblik imaju sudske presude u Babilonu i to sve presuda sadri? Oblik ugovora, to jest dokaz za budue odnose, bile su isto tako napisane kao ugovori: na ploici je napisan bitan sadraj izjava stranaka, prisege stranaka, izjave i imena svjedoka, bit presude. 135. Koja ''kolektivna kazna'' postoji u Babilonu? Jedini ostatak kolektivne kazne je dunost grada da plati tetu poinjenu razbojstvom na prostoru grada ukoliko poinitelj nije pronaen. Time su graani prisiljavani da budu zainteresirani za zbivanja u gradu. 136. Koji su biljeg nosile/imale neasne osobe u Babilonu? Brijanje kose na elu (znak neasnosti). 137. Da li ena sudjeluje u oevom naslijeu u Babilonu? Ne, ona svoj dio dobiva kao miraz. 138. Kakav je status djeteta kojem je majka robinja u Babilonu? Rob. 139. Poloaj djeteta robinje iji je otac gospodar u Babilonu? Ako ga otac ve prije nije uinio slobodnim (vi ste moj djeca) postaje slobodan u asu oeve smrti. 140. Sistematizacija Hamurabijevog zakonika? 16

www.pravokutnik.net 1. o sudu, 2. o stvarima, 3. o braku i obitelji, 4. o zatiti ivota i tijela, 5. o radu. 141. Kada je nastao Hamurabijev zakonik? U razdoblju od 1750.-1712. 142. Da li postoje elementi narodnog sudovanja u Babilonu? Uz dravne slubenike kao suce, u sudski kolegij ulaze prisjednici, njih 4-10. U tome treba vidjeti ostatke narodnog sudovanja. 143. Kolika je bila zakupnina u Babilonu? Zakupnina iznosi 1/2 ili 1/3 priroda, a kod zakupa vrtova 2/3. 144. Da li je prisega bila dokaz u sudskom postupku u Babilonu? Prisega je nepobitan dokaz, tj. nema mogunosti pobijanja drugim dokazima odnosno stranka nema mogunsot da odbije tu prisegu ili da daje svoju prisegu suprotnog znaenja. 145. Kako se u Babilonu otac mogao odrei sina? Moe se odrei djeteta samo ako mu dopusti sud, i jedino iz razloga ponovljenog tekog zloina protiv oca. 146. Tko je obvezan sluiti vojsku u Babilonu? Opa vojna obveza za sve slobodne ljude. 147. Tko nasljeduje enin miraz u Babilonu? enin miraz nakon njene smrti pripada sinovima, ako je djeca nisu nadivjela (ili ih nije imala) miraz se vraa njezinoj obitelji, a njena obitelj vraa enidbeni dar muu ako je bila nerotkinja. U svakom sluaju ako mu nadivi enu, on ne stjee njezin miraz. 148. Kako se sudilo lanome svjedoku u Babilonu? Lanom svjedoku bila je izreena ona kazna koja bi bila izreena stranci protiv koje svjedoi kad bi to svjedoenje bilo istinito. 149. Tko su damgari (a tko amalu)? Damgari su trgovci koji se profesionalno bave prometom nekih dobara (nekretnine, robovi, ito, vuna, tkanine, kovine, orue itd.). amalu izvritelji koji vode poslove i koji su za poslodavca vezani posebnom vrstom ugovora. 150. to je to kuluk u Babilonu? Porez na osobu (porez u naturi), tj. radovi u korist drave, a obveza kuluka postojala je za sve slobodne ljude.

17

www.pravokutnik.net

ATENA
151. Objasnite nain nastanka polisa? Trajno naseljena plemena. Takva naseljenost izaziva i borbe zbog zemljita, pa tako meu plemenima dolazi do sukoba tako i pribliavanja zbog zemljita. Ali, budui da sa izdvojenim plemenskim jedinicama istovremeno postoje izdvojene poljoprivredne cjeline dolazi do stvaranja izdvojenih gospodarsko-plemenskih jedinica, koje imaju svoju krv (pleme, stanovnitvo), svoje bogove (moral) i svoje obiaje, svoj prostor: polis. Polis je dakle, ne samo ukupnost suplemenika, ne samo prostor, ne samo odreeni obiaj polis je to sve istovremeno: polis je krvna, gospodarska, moralna cjelina, to je zajednika-kao-jedinka. 152. Objasnite nastanak dravnosti na Atici? Stranci (metoikoi) postaju tu brojni naseljenici. Oni potjeu iz zajednica u kojima je plemenska zatita posve nedovoljna da prui ivotne uvjete ili su izbjegli iz plemena (izgon kao kazna ili samopomo), ili su potjecali iz sredina (na istoku) gdje je ve pleme bilo davna prolost. Ti meteki trajnim naseljenjem postaju dio ivota Atike, pa i nezgoda. Naime, u svijetu plemena obiaj je povlastica koju se stjee krvlju, to jest plemenska pravda vrijedi samo za plemenske pripadnike. Ve meuplemenskim odnosi, sporovi, stvaraju nedae, ali pogotovo problem stvara odnos s nekim ije se plemensko (ili dravno ako potjeu iz ve dravno-pravno uoblienog drutva) pravo ne zna, tovie, ne zna ga ni odnosna osoba ukoliko ve due boravi u Ateni. Javlja se potreba za priznavanjem prostornosti obiaja, ili bar nekog njihovog dijela. 153. to u atenskom stvarnom pravu obuhvaa pojam kleros? Neija imovina je uvijek nazivan kleros, tj. od rijei kocka. Kleros uglavnom znai neiji zemljini posjed. 154. Navedite kronoloki tri osnovne podjele Atenjana? 1. narod (demos, plemenska aristokracija (eupatrides), 2. eupatridi, geomori, demiurgi, 3. pentakosiomedimni, hipeis, zeugiti, thetes. 155. Objasnite bit Tezejevih reformi? Bit tih promjena je synoikismos, tj. savez sva etiri plemena. Taj savez se oitovao u izboru zajednikog bazileja, koji poput bazileja svakog plemena doivotno vri te iste poslove kad se oni tiu sva etiri plemena, dakle, on je vojskovoa, prvosveenik i sudac za sve poslove koje izlaze iz okvira jednog plemena. Vjerojatno, izbor tog zajednikog bazileja je obavljan tako da su plemena birala kandidate (njih etiri) izmeu kojih je kockom biran zajedniki bazilej. 156. Zbog ega tezu da je Tezej podijelio pripadnike atikih plemena na eupatride, geomore i demurge drimo neutemeljenom? U svijetu plemena i obiaja kao stoljeima potivane volje bogova i predaka, izmiljanje drutvenih uredava je nepojmljivo. Zato se sa sigurnou moe rei da je ovakva podjela ve dugo postojala. 157. Tko je to bazilej, tko polemarh, a tko arhon eponymos? Bazilej stalni zajedniki slubenik sva etiri atika plemena, polemarh zajedniki vojni zapovjednik, arhon eponymos zajedniki slubenik za sudbene i upravne poslove.

158. to je to areopag, a tko su tezmoteti? 18

www.pravokutnik.net Areopag je skup na kojem se okupljaju na Aresovom brijegu za uzdizanje moi zbora bivih arhonata, a ija je sluba trajala svega godinu dana a bivi arhonti su slijedili rad onih kojih su u to vrijeme arhonti. Areopag u 7. st. postaje sva vlast, kako za arhonte mogu biti birani samo eupatridi, a kako aeropag ine bivi ahrhonti sve slube su u rukama eupatrida. Tezmoteti su poznavatelji zakona, bilo ih je 6, znai uz 3 stara uspostavlja Atena jo 6, ukupno 9 arhonata uvedeni su zbog toga da se otkloni sumnja u sadraj zakona, jer zabluda da je pravda isto to i pravo i da je pravo isto to i propis zakona, dovela je do zapisivanje zakona. 159. Objasnite bit Drakonovih promjena? Proirenje sudske nadlenosti, zamjena krvne osvete novim oblicima kanjavanja meu kojima je i smrt esta kazna, osniva se sud efeta. Sud efeta ine: bazilej, polemarh, eponim te 48 naukrara. 160. Objasnite Solonove gospodarske reforme? Gospodarske promjene imale su za cilj spasiti irinu politike osnove vlasti. Proveo je sisahtiju (stresanje tereta), izvrena je devalvacija: dotadanji eginski talanat zamijenio je eubejski talanat, ukinuta je hipoteka kao oblik osiguranja za vraanje duga. Najvjerojatnije odreen je zemljini maksimum. 161. Objasnite Solonove politike reforme? Politike promjene bitno poivaju na prirodu sa zemlje. Priroda postaje mjerilo neijeg zemljoposjeda, prema koliini plodina sa zemlje svi slobodni graani su podijeljeni na pentakosiomedimne, hipeis, zugiti, thetes. 162. to je to sisahtija? U prijevodu znai stresanje tereta, Atenjanin vie ne moe pasti u duniko ropstvo odnosno nema vie dugova uz zalaganje tjelesa, svi Atenjani koji su kao duniki robovi dospjeli izvan Atene otkupila je drava, a svi dugovi koji su prijetili slobodnom Atenjaninu ukinuti su. Izrabljivanom sloju slobodnih Atenjana zbacio teret zaduenosti i ropstva. 163. Objasnite podjelu slobodnih graana prema Solonovim promjenama? Prema koliini plodina sa zemlje svi slobodni graani su podijeljeni na pentakosiomedimni, hipeis, zugiti i thetes. 164. Kako je Solon po osnovi prihoda sa zemlje podijelio slobodne graane Atene i kako se zove, iz toga izvedena politika podjela vlasti? Pentakosiomedimni (one koji imaju vie od 500 medimna prirode sa zemlje, tj. 500 mjera ulja, vina ili ita; medimnos oko 50 litara), hipeis (konjanici: koji imaju izmeu 300-500 medimna), zeugiti (jarmai; koji imaju izmeu 200 do 300 medimna) i thetes (eteoci: koji imaju manje od 200 medimna ili nemaju uope priroda sa zemlje). Takva politika organizacija se zove timokracija. 165. Objasnite bit Pizistratove vladavine? Pizistrat je vodio tiraniju (znaila bi samovladar pa i gospodar). Pizistrat nema nikakvu slubu, ali snagom svog govora u skuptini i snagom politike spletke, igrom preko svojih ljudi, on postaje neto poput stranakog voe koji pomie poluge vlasti. Pizistrat demagog zna osnove voenja: narod je tajnovita sfinga, zato ju treba zauzdati; svoju imovinu koristi za davanje seljacima jeftinih zajmova, uvodi pokretne sudove koji odlaze na selo i tamo dijele pravdu, izgrauje Atenu i tako zapoljava gradsku sirotinju, obrtnike, podie atensku trgovinu te tako privlai trgovaki sloj. U Ateni oko Pizistrata i njegove uloge, rasprvlja se to je demokracija i tko je narod; otvara se problem demokracije kao vlasti svih i jednakih (tzv. anonimna demokracija), ili demokracije koja je povjerenje veine u jednoga koji je njen istinski predstavnik i voa (tzv. cezarska demokracija). Pizistratovi sinovi (Hiparh i Hipija) nakon njegove smrti (527.g. pr.n.e.) nisu ni dorasli ocu; oni nisu vlast izborili 19

www.pravokutnik.net kao njihov otac, oni su je vie naslijedili; zato se nisu izotrili, niti znali njenu prirodu kao Pizistrat. Eupatridske izbjeglice uz pomo Sparte, rue Pizistratide (510. g. pr.n.e.); ali, ojaala demokratska svijest, ne eli novog Pizistrata, nego demokraciju kao vlast samog naroda. Te demokratske tenje narod provodi pod vodstvom Klistena. Bit tih promjena je institucionalno uoblienje spoznaja koje su ishod Pizistratove tiranije; sam Klisten je bio arhont za Pizistatida i upoznao je prirodu te vlasti. 166. Objasnite bit Klistenovih promjena? Bit ovih izmjena je pobjeda gradskog dijela zajednice, njegove politike i interesa, bila je to pobjeda robovlasnike buroazije. Klistenove reforme su konano, nakon nekoliko stoljea, ukidanja plemena kao osnove atenske drave. Od tada plemena postaju samo podruje socijalne psihe. Prostor postaje bitna osnova drave. 167. to je to ostracizam? Ostracizam svake godine prilikom estog redovitog zasjedanja skuptine predsjedatelj je postavljao pitanja: Misli li narod da treba pripremiti ostrake?. Ako je veina glasala potvrdno, onda je sazivana nova skuptina, n kojoj je trebalo biti prisutno najmanje 6000 graana da bi skuptina mogla zasjedati (kvorum); svaki prisutni je na komadu glinene ploice (ostrakon) mogao ispisati ime onoga za koga misli da je stekao veliki politiki ugled i utjecaj. Onaj ije je ime na najmanje 3001 ploica morao je u roku od 10 dana napustiti Atenu i izvan nje boraviti 10 godina. 168. Koliki je kvorum za ostracizam? 6000 graana. 169. to je to Aticko-Delski savez (477. - 404. g. pr. Kr)? Atiko-Delski savez je bio obrambeni savez preko 200 polisa sa sreditem na otoku Delosu gdje je svehelensko Apolonovo svetite. 170. to je to Atiko-delski savez i od kada do kada traje? Atiko-Delski savez je bio obrambeni savez preko 200 polisa sa sreditem na otoku Delosu gdje je svehelensko Apolonovo svetite. (477.-404.g.pr.n.e.) 171. Objasnite institut grafe paranomon? To je javna tuba (svatko je moe podii) protiv zakonskog prijedloga, ili njegova predlagaa, ili ve donesenog zakona, a s obrazloenjem da je ta zakonska odredba protivna demokraciji. 172. to je to kleruhija? Usitnjavanje posjeda je dovodilo do propadanja sitnog seljaka, do dugovinskog ropstva o stvaranja gradske sirotinje. To je razlog da je Atena agrarnu prenapuenost rjeavala putem kleruhija, tj. stvaranjem naseobina svojih graana izvan Atene (naroito za Periklova doba). 173. to je to time, a to atimija? Graanska ast-time u nekim dijelovima je bila opa i jednaka, dok je u drugim bila razliita i zavisila je od imovinskih mogunosti. Mogla je biti oduzeta pa ta osoba postaje obeaena atimija. Atimija je mogla biti potpuna ili djelomina, a osnova atimije, tj. razlozi koji su nekoga inili nedostojnim, bili su: odreeni zloini, izbjegavanje vojne obveze, rasipnitvo, zanemarivanje roditelja, bogohuljenje, zloupotreba politikih prava i sl.Atenski graanin je, dakle, trebao imati odreene vrline i one ine njegovu ast.

174. to je to eklesia i objasnite taj institut? 20

www.pravokutnik.net Solonovim promjenama narodna skuptina eklesia je skup svih Atenjana, tj. oblik neposredne demokracije. U nju ulaze svi Atenjani stariji od 20 godina. Nadlenost je bila iroka, od donoenja zakona do odluka o ratu i miru, podizanje vojske i potvrivanja meunarodnih ugovora. 175. to su to bule i objasnite taj institut? Plemensko vijee koje ima 400 lanova koji su birani u svakom plemenu po 100 na vrijeme od godinu dana. Do Klistenovih reformi plemena su bile izborne jedinice, nakon njega vijenici se biraju po kotarima, i vijee od tada ima 500 lanova, po 50 iz svakog kotara drijebom. Bule je u osnovi imalo 2 vrste poslova: one koji su samo priprema za odluke skuptine i one u kojima vijee odluuje samo i konano 176. to je to areopag i objasnite taj institut? Areopag je skup na kojem se okupljaju na Aresovom brijegu za uzdizanje moi zbora bivih arhonata, a ija je sluba trajala svega godinu dana a bivi arhonti su slijedili rad onih kojih su u to vrijeme arhonti. Do Klistenovih promjena bio je zbiljski najvaniji oragan vlasti. Do Solona arhonti mogu biti eupatridi, a od tada moraju biti pentakosimdimni, a u 5. st. Arhont je otvoren i za hipeis i za zeguite. lanstvo u aeropagu je doivotno. Priroda aeropagove ocjene je bila sudsko-pravna. Nastupao je kao vrsta ustavnog suda, odluka mu je bila neopoziva i imala je svojstvo apsolutnog veta-zabrane. 177. to je to heliaja i objasnite taj institut? Najvii sud. Zasjeda pod vedrim nebom, da bi ga bogovi promatrali i osvjetljivali njezinu pravdu i da se suci-porotnici ne bi okuili od zloinaca boravei s njima u zatvorenom prostoru. Svake godine biralo se meu njima starijim mukarcima od 30 godina 5000 redovitih i 1000 dodatnih sudaca. Postoje vijea od 1501, 501, 201 lana. Imovinske predmete rjeava najmanje vijee dok vijee od 501 lana moe izrei smrtnu kaznu. Najvee je za predmete koje ugroavaju opi interes. 178. to je to hedna u atenskom branom pravu? enidbeni dar. 179. Kako se u Ateni razvodi brak na inicijativu mua, a kako na inicijativu ene? Mu je mogao razvesti brak na jednostavnim vraanjem ene njenoj obitelji. Ukoliko je to uinio bez ikakve enine krivnje, vraa miraz. I ena i njezin otac (brat) mogli su uvijek razvesti brak, ali su to morali uiniti preko arhonta eponima, kojemu moraju saopiti razloge za razvod. 180. Tko je epiklera? Ukoliko umrli nije sainio oporuku, a ima samo jednu ker, najblii oev srodnik (po mukoj liniji, npr. oev brat) imao je pravo a zatrai kerku jedinicu (epikleru) za enu, a tim i svu ostavinu umrlog. 181. Koje vrste sudskog postupka poznajete u atenskom pravu, tko pokree postupke, te tko snosi trokove u svakom od tih postupaka? Dike postupak privatni, pokree oteeni, trokove snosi tuitelj, a graphe postupak je bio javni postupak, pokree ga bilo tko, a trokove postupka ne plaa nitko. 182. Kako se u Ateni zove tuba za izvrenje? *****Dike exoules.***** 183. Koje vrste zakona poznajete u atenskom pravu? Zakon (nomos) je ope pravilo. Atena ne poznaje zakon u formalno-pravnom smislu rijei. A konkretna odredba (psefizma) ne moe biti zakon zato to je zakon openitost o openitosti; odredba koja se odnosi na svakoga. 184. to je to simahija i koja plemena u nju ulaze? 21

www.pravokutnik.net Nju ine 4 plemena koji ine trajni obrambeni vojni savez u koju ulaze Geleonti, Egikoreji, Argadi i Hopleti. 185. to je to isogonia, to isotimia, a to isegoria, i koji ih atenski dravnik osobito zloupotrebljava? Isogonia jednakost po podrijetlu, isegoria jednako pravo govora, isotimia jednakost u asti, vlasti. Pizistrat ih zloupotrebljava. 186. Koje su sudske nadlenosti bazileusa, polemarha, arhonta eponima, Areopaga, te kakav je sastav suda efeta i kako se on dijeli? Bazilej (kao sudac za vjerske delikte), polemarh (vojni sudac i sudac za strance), eponim (sudac za brane i obiteljske sporove i delikte), areopag (koji sudi delikte: poar, trovanje, naumljeno ubojstvo Atenjanina) te 48 naukrara. U nadlenosti suda je nehotino ubojstvo i pokuaj ubojstva Atenjanina, ubojstvo meteka ili roba, delikti teke tjelesne ozljede. Efeti sude u 3 vijea po 17 lanova. 187. Navedite prava i obveze meteka, te pod kojim su se uvjetima mogli stalno naseliti u Ateni? To su doseljenici, stranici stalno naseljeni u Ateni, oni su u Ateni bili slobodni, ali nisu imali politikih prava. Stranac se mogao doseliti u Atenu ukoliko je neki Atenjanin preuzeo brigu na sebe za njega, potom je polemarh odreivao opinu u koju se moe naseliti. Stranci su mogli imati nekretnine samo do odreene vrijednosti (kua+okunica). Oni su imali vojne obveze i plaali su posebni porez. 188. Moraju li meteki sluiti vojsku? *****Da. 190. Protiv kojeg drutvenog sloja je uperena Solonova reforma? Protiv trgovako-novarskog sloja. 191. to se zapreuje Demofantovim zakonom? 410. g. pr.n.e. Atena se vratila svojim tradicionalnim institucijama, a njihovu povredu zaprijeila je Demofantovim zakonima po kojem svatko moe ubiti onoga koji obara demokratski poredak. 192. Kako se nazivaju etiri jonska plemena koja su naseljavala Atiku, tko sklapa savez medu njima i u emu se taj savez oituje? Na atiki ive 4 plemena: Geleonti, Egikoreji, Argadi, Hopleti. Savez meu njima sklapa Tezej. Bit ih promjena je synoikismos, tj. savze svih plemena. Taj savez se oitovao u izboru zajednikog bazileja, koji poput bazileja svakog plemena doivotno vriti iste poslove kad se oni tiu sva 4 plemena. On je vojskovoa, prvosveenik i sudac za sve poslove koji izlaze iz okvira jednog plemena. 193. Objasnite pravni poloaj privatnog roba u Ateni? Privatni rob nije imao pravnu i djelatnu sposobnost, dakle ni pravo na brak bez gospodareva odobrenja. Gospodar ga je mogao primjereno kanjavati ali ne zlostavljati i ubiti. Ako ga gospodar zlostavlja, rob je imao pravo samopomoi i to tako da od drave trai da bude prodan ili da pobjegne u hram (pravo azila). Gospodar odgovara za postupke roba tj. nadoknauje tetu. Bolji je poloaj dravnih robova. 194. to je to misthoporia i tko je uvodi? Da bi privukao to iri sloj pa i siromane seljake i graane, Periklova promjena plaa za obavljanje i sudjelovanje u dravnim poslovima. Do tada je obavljanje dravnih poslova bilo besplatno. 195. Nakon zavrenog istranog postupka sud u Ateni glasa dva puta. O emu? 22

www.pravokutnik.net Prvo o osnovanosti tubenog zahtjeva (tj. da li je tueni odgovaran) i drugo glasovanje o obeteenju. Glasuje se putem crnih i bijelih kamenia, ako je jednak broj glasova, tueni je osloboen. 196. Koje godine arhontska sluba postaje pristupana razredu Hipeia, a koje razredu Zeugitai? Hipeia 487, a zeugitai 457.g.pr.n.e. 197. Od kada postoji i tko moe biti lan Heliaie, na koja se vijea dijeli taj sud, Kako se zovu i to sude? Heliaja postoji od Solonovih vremena. Svake godine, izmeu graana starijih od 30 godina koji su pripadnici prva 3 razreda bira se 5000 redovnih i 1000 dodatnih sudaca. Svi sporovi nisu jednake vanosti pa od toga zavisi i broj sudaca porotnika tj. sastav sudskog vijea (dikasteria). Postoje vijea od 1501 (za predmete koji ugroavaju opi interes), 501 (moe izrei smrtnu kaznu) i 201 lana (rjeava imovinske predmete). 198. Objasnite koje je osnovno dostignue tzv. Drakonovih zakona? Proirenje sudske nadlenosti 199. Objasnite bit Efijaltovih promjena? Efijaltove promjene su areopagu oduzele mnoge njegove nadlenosti, veinu njih prenijele na heliaju i bule tako da je areopag zadrao nadlenost vjerskom autoriteta: on brine o vjerskim sveanostima, o odravanju hramova i njihove imovine, o udoreu, kao i o prijestupima protiv toga, tj. sudi o tim predmetima.U sreditu izmjene je ocjena usklaenosti novih propisa s obiajima predaka, a to je povjereno heliaji. Naime, demokratska struja nije bila protiv same te nadlenosti, nego samo protiv naina na koju ju je vrio areopag, a taj nain je bio ocijenjen kao aristokratski. 200. Kako Periklove promjene reguliraju materiju atenskog graanstva? Periklovim reformama je odreeno da e ubudue atenski graani biti samo oni koji su roeni u braku u kome su oba roditelja Atenjani (tako je bilo i u Sparti). Time postaje vana i materina krv, dravljanstvo, a Atena se zatvara za brakove s ne-atenjankama. Na taj nain je krug dravljana znatno suen, a ponos Atenjana vei. Tako je plaanje kao sredstvo osiguranja sudjelovanja u vlasti postalo za mnoge i svrha sama po sebi. 201. Kakvi su to Peloponeki ratovi, tko ih vodi, kada i koje su njihove posljedice? Odnos Atena-Sparta. Sve se to pokazalo kao stvaranje Peloponekog saveza (vodi ga Sparta), kao perzijsko prisustvo u helenskoj politici (Perzija prima one koje Atena goni, Perzija daje zlato, potie Spartu pa i lanice Atenskog saveza). Sparta se pojavljuje ne samo u ime Peloponekog saveza, nego od Atene trai da lanicama svog saveza da slobodu, a ne da ih, na najmanje pokazivanje elje za samostalnosti, orujem kanjava. Tako je ishod Atensko-Delskog saveza tj. atenske premoi otpoinjanje peloponekih ratova koji e od 431. do 404. godine pr.n.e. trajati izmeu Atenskog i Peloponekog saveza, a uz neprestanu diplomatsku (i novanu) prisutnost Perzije. Atiko-Delski savez je rasputen. Atena je priznala odreenu krivnju nekih demokratskih institucija, bar u uvjetima rata, pa ih je ukinula (grafe paranomon, ostracizam, neke tube, itd.) i pristala da ustukne pred oblicima posredne demokracije koji su imali ak oligarhijsko-plutokratske oznake. Vratila se svojim ve tradicionalnim institucijama, a njihovu povredu zaprijeila Demofantovim zakonom. 202. Kakvi su to u Ateni bili dravni robovi? Dravni robovi su bili jedna vrsta prinudnih dravnih slubenika, tj. to su osobe kojima je drava odredila to e raditi i koji nisu mogli napustiti Atenu. Dravni robovi su ivjeli obiteljskim ivotom, tj. doviali su stan, hranu, odjeu i naknadu za svoj rad. Oni su se mogli eniti (pravo na brak), imati svoju djecu, svoju pokretnu imovinu pa i vlastite robove. Dakako da su imali pravnu i djelatnu sposobnost. Naime, na odreenim dravnim slubama radili su samo robovi, jer se je ne samo smatralo 23

www.pravokutnik.net da su neke slube nedostojne Atenjana (istai ulica, kanala i slino) nego da ih Atenjani ne mogu ni obavljati s obzirom na to da bi bili pristrani: policijske i redarstvene slube. Tako su robovi bili ne samo zidari, kovai, graditelji brodova, nego policijski slubenici, redari na skupovima, ulini pozornici, obavljali su zatvorske slube, ali isto tako su bili sudski pisari, arhivari, knjigovoe, blagajnici itd. 203. Koje vrste zasjedanja Narodne skuptine u staroj Ateni poznajete? Skuptina se sastajala u redovita i izvanredna zasjedanja. 204. Objasnite to je to dokimazija? Dokimazija je obavljana u obliku javnog sudskog ispitivanja, tj. ne samo da lanovi bule postavljaju pitanja nego je bilo koji graanin mogao doi i postavljati pitanja, tvrditi i osporavati navode kandidata. 205. Kako se u Ateni biraju vojni i financijski slubenici? Bez prethodne kandidature po filama. 206. Kako se naziva predsjedatelj trodijelne skuptine(agore) u kotaru(fili)? Epimelet. 207. Kako se u atenskom pravu osigurava izvrenje obveznopravnog ugovora? Hipotekom, kaparom, zalogom, jamstvom, a do Solona i osobnim jamstvom. 208. Tko pokree dike, a tko graphe postupak, te tko snosi trokove u svakom od tih postupaka? Dike postupak privatni, pokree oteeni, trokove snosi tuitelj, a graphe postupak je bio javni postupak, pokree ga bilo tko, a trokove postupka ne plaa nitko. 209. Postoje li u Ateni arbitrani sudovi te ako postoje kako su oni organizirani te kako sude? U Ateni postoje arbitrani sudovi, ne kao stalni nego kao izabrani arbitrani sudovi. Stranke u sporu su mogle svoj predmet iznijeti pred sud, sastavljen od osoba njihova obostranog povjerenja. Taj sud je nastojao da se stranke izmire, a ako do toga ne bi dolo izricao je presudu koja je bila konana i obvezna. 210. to je efebija i kada je kao obvezna uvedena u Ateni? Mladenatvo, dob izmeu djeatva i zrelosti, u Ateni posebno razdoblje izmeu 18 i 20 godina. Dvogodinji vojniki novicijat koji su prolazili efebi u Ateni i u mnogim drugim gradovima-dravama. Atenski su mladii obavljali efebiju nakon zavrene vie kole, oni se kao efebi (kadeti) izobraavaju za vojsku. Nakon efebije su mladii stjecali punoljetnost. Kasnije se efebija iz predvojnikog odgoja pretvorila u studij lijepih vjetina kojemu su pristupala bogataka djeca. To se dogodilo zato to je u helenistiko doba sve vee znaenje dobila plaenika vojska, te vojniki segment u efebiji odlazi sve vie u pozadinu u korist izobrazbe u filozofiji i knjievnosti. U 3. st. nestaje efebije kao ustanove. 501.g.pr.n.e je efebija uvedena kao obvezna u Ateni!!! 211. Kada je donesen i koje izmjene donosi tzv. Teramenov ustav, a koje i kada je donesen Demofantov ustav? Teramenov ustav je donesen 411. god.pr.n.e. i njime je skuptina priznala odreenu krivnju nekih demokratskih institucija pa ih je ukinula (grafe paranomon, ostracizam, neke tube,...). Po Demofantovom ustavu (410 g.pr.n.e.) svatko moe ubiti onoga koji obara demokratski poredak, Atena se vratila svojim tradicionalnim institucijama, a njihovu povredu zaprijeila je tim Demofantovim zakonom.

24

www.pravokutnik.net 212. Tko predlae, a tko drijebom bira i koje organe centralne vlasti po Klistenovim reformama? Svi sredinji organi su birani po filama. Svaka fila u svojoj agori drijebom izmeu kandidata koje predlau demi te file bira jednog arhonta, 50 buleuta, 500 redovnih i 100 dodatnih helijasta. 213. Od kada u Ateni, funkcije bazileja, polemarha i eponima postaju 10- godinje, a od kada 1godinje? Funkcije bazileja, polemarha i eponima postaju 10-godinje sredinom 8.st., a od 683. god.pr.n.e. traju samo 1 godinu. 214. Koji su najvaniji slubenici u Ateni do Klistenovih reformi 509.g.pr.Kr., a koji poslije njegovih reformi? Najvaniji slubenici su do Klistenovih reformi bili bazilej, polemarh, arhont eponim, 6 tesmoteta, kolakreti (financijski slubenici), a nakon Klistenovih izmjena to su bili 10 stratega (vojskovoa), 10 taksijarha (zapovjednici pjeadije), 2 hiparha (zapovjednici konjice) i 2 filarha (zapovjednici konjice file). 215. Ako Atena nema ustav u formalnom smislu rijei, to ini njen ustav? Obiaji i navike predaka su vrsta ivog ustava. 216. to je to u Ateni epicheirotonia, tko ga i kome podnosi i koje eventualne kazne mogu potom uslijediti? Epicheirotonia je izvjetaj koji su podnosili slubenici nakon zavrene slube (naroito financijski). Izvjetaje ispituje bule i heliaja. Imovinske tete je morao nadoknaditi (esto u deseterostrukom iznosu); katkada je odreivano da blagu boice Atene priloi zlatnu statuu odreene teine, a za ostalo je mogao biti osuen razliitim kaznama (atimija, progonstvo, smrt i sl). 217. Kada e tuitelj u graphe postupku biti kanjen za zloporabu toga procesnog ovlatenja, kako sve moe biti kanjen i o emu ovisi kazna? Odustajanje tuitelja u toku postupka kao i ukoliko je tuitelj izgubio parnicu povlai kaznu od tisuu drahma jer je nehatno pokrenuo postupak. Tuitelj za iji tubeni prijedlog ne bi glasovala ni 1/5 lanova sudskog vijea osuivan je za zloupotrebu ovog pravnog sredstva, njemu je mogla biti izreena razliita kazna ak i smrtna, ovisno o posljedicama i teti koju je zajednici ili pojedincima prouzroio svojom tubom. 218. Samostalni ivot Atene pratimo kroz dva razdoblja, koja i od kada do kada traju? Prvo razdoblje traje od poetka dravnosti do 595. god.pr.n.e. (doba aristokratske republike), a drugo razdoblje od 595. do nestanka Atene kao samostalne drave (razdoblje demokratske republike). 219. to je to foros, a to synedrion u Ateni? SYNEDRION je skuptina izaslanika svih polisa na kojoj se odluuje o poslovima saveza, a PHOROS je prilog vojnoj moi koji daju lanice ili kao brodovlje ili mornaricu ili novac. 220. Solon svojim reformama uvodi novo tijelo vlasti; narodna skuptina (eklezija). Tko je sve mogao biti njenim lanom? U Eklesiu ulaze svi Atenjani stariji od 20 godina (20 40 000 ljudi). U pravilu, skuptini je prisustvovalo nekoliko tisua Atenjana jer ve broj od 6000 prisutnih (kvorum za ostracizam) inio se izuzetno velikim. 221. U kojem razdoblju vlada Pizistrat i koje su znaajke njegove vladavine? Od oko 560.-510.g.pr.n.e., on je prvi atenski demagog, pokazao je snagu demokracije ali i mogunost da pojedinac kroz nju provodi svoju osobnu vlast. Svoju imovinu (rudnike srebra) koristi za davanje 25

www.pravokutnik.net seljacima jeftinih zajmova, uvodi pokretne sudove koji odlaze na selo i tamo dijele pravdu da seljaci ne idu u grad i da u njega ne unose svoj utjecaj, izgrauje Atenu, kanalizacija, javne graevine, zapoljava gradsku sirotinju i obrtnike, podie trgovinu... 222. Tko su to bili dravni robovi u Ateni? Dravni robovi su bili ne samo zidari, kovai, graditelji brodova, nego policijski slubenici, redari na skupovima, ulini pozornici, obavljali su zatvorske slube, ali isto tako su bili sudski pisari, arhivari, knjigovoe, blagajnici itd. 223. to su to bile ''pritanije'' u Ateni? Atenska politika godina dijelila se na 10 pritanija, tj. razdoblja od 35 dana, i svakog prvog dana u pritaniji sastajala se skuptina (redovna zasjedanja). 224. to je bitan dio ugovora o kupoprodaji u Ateni? Objasnite! Bitan dio kupoprodajnog ugovora je cijena, kupac stjee vlasnitvo tek isplatom pune cijene, do tada je prodavalac stvarni njezin vlasnik makar je kupac ve ima u svom posjedu. 225. Objasnite poloaj vanbranog djeteta u pogledu prava nasljedstva u Ateni? Vanbrana djeca (ukoliko nisu priznata, usvojena) nemaju nikakvo pravo na nasljee, jer uopene nisu dio obitelji. 226. Kada i kako se sastajala Narodna skuptina u Ateni? Skuptina je skup svih Atenjana. Sastajala se u redovita i izvanredna zasjedanja. Redovita je bila unaprijed odreena, tj. kad e biti i o emu e se na njima odluivati. Atenska politika godina je dijeljena na 10 pritanija i svakog prvog u pritaniji se sastajala skuptina. Dnevni red je odreen obiajem. Predsjednik skuptine je predsjedatelj bule. Odluka skuptine je ono to se glasovanjem pokazalo kao miljenje veine prisutnih, glasovalo se javno (osim ostracizma). 227. Kako se zvalo izvrno tijelo Atiko-Delskog saveza? -----------Synedrion-------------. 228. to su naukrarije? Tezeju se pripisuje podjela Atike na naukrarije (naus = laa) tj. 48 oblasti (navodno po 12 u svakom plemenu), i svaka je bila duna sagraditi ratni brod i opremiti njegovu posadu, te dati dva naoruana konjanika. Bila je to vrsta poreske obveze koja je, izgleda, teretila oblast tj. sve njene stanovnike bez obzira na plemensku pripadnost. O toj obvezi u svakoj naukrariji brinuo je naukrar. Tako je Atena imala 48 brodica i 96 konjanika, 48 naukrara i zajednikog bazileja. 229. Koliko je bilo lanica Atiko-Delskog saveza? --------200 polisa------. 230. Kad je Atena dobila potpunu prevlast u Atiko-Delskom savezu? Kada je prenijela blagajnu saveza s Delosa na Akropolu (451.god.pr.n.e.) 231. Tko je sazivao dnevni red Narodne skuptine nakon Klistenovih promjena? ------Bule----232. Koji je razred mogao ui u areopag u Solonovo vrijeme? **----/-/-/-Pentakosiomedimni.-/-/-/-/-/-/-** 233. Od kada postoji oporuka u Ateni i koje su bitne pretpostavke da bi se ona mogla sastaviti? 26

www.pravokutnik.net Oporuka u Ateni postoji od Solonovih promjena. Oporuku su mogli sastaviti samo mukarci bez zakonite muke djece, dakle sinovi su nuni zakonski nasljednici. 234. to je to ergolabeia? Ugovor o djelu kojim se jedna strana obvezuje da e neto uiniti (brod, kuu,...) za drugoga uz odreenu cijenu. 235. Da li je u Ateni postojala institucija usvojenja? Da. 236. to su Syngrapha i chirographa? Syngrapha je ugovor koji stvara obveze za obje stranke, pa ih one i potpisuju. Ti ugovori imaju jau dokazu mo, a ugovori koji raaju obveze za jednu stranku pa ih potpisuje samo ona nazivaju se chirographa. 237. Kako se zove posebna tuba protiv svjedoka za lano svjedoenje u Ateni? -------dDike pseudomartyrion------.

27

www.pravokutnik.net

FRANAKA
238. to je to kolonat, emfiteuza, prekarij? Latifundisti na svoje posjede naseljavaju (koloniziraju) seljake, daju im dio latifundije u zakup, a kao zakupninu od zakupaca trae dio plodina. Pravni izraz za takav zemljini zakup odnos postaje kolonat. Katkad kolonat kao zakup zakljuuju na dugi i nasljedni rok (do 100 godina), taj odnos nazivaju emphyteusis (emfiteuza). Katkad je zakupni odnos ugovaran bez roka, tj. latifundisti zakupcu daje zemlju do (vijek mogueg) opoziva i taj odnos nazivaju precaria data (prekarij). 239. Kada se na podruju Galije odnosno Franake javlja vazalitet, u kojem stoljeu poinje njegovo vezanje uz beneficij, a od kada vie nema vazaliteta bez beneficija i obrnuto? Vazilitet se javlja na podruju Galije jo od keltskih vremena. U 8. st. poinje njegovo vezanje uz beneficij, a u 9. st. nema vazaliteta bez beneficija i obrnuto. 240. Kada nastaje Franaka drava? U Galiji najprije dolazi do razrauna meu voama germanskih plemena te iz tih sukoba se uzdie Klodvig, iz roda Merovinga. On se uspijeva nametnuti svim Francima kao voa kralj. Klodvig pobjeuje rimske ete kod Soissonsa 486. god. i tu godinu povijest uzima za poetak franake drave. 241. Navedite dvije poznate dinastije koje se smjenjuju na elu Franake? Merovinka loza i dinastija Arnulf, koja e kasnije, po Karlu Velikom biti nazvana dinastija Karlovia. 242. Koje novane jedinice postoje u Franakoj i u kojoj su one funkciji? Srebrni denar, a solid (1 solid = 12 denara) i libra (1 libra = 20 solida = 240 denara) su samo obraunske jedinice. Tako e ostati do 13. st. U stvari je novac u Franakoj prije obraunska jedinica nego prometna. 243. Kada Karlo postaje franaki kralj, a kada Imperator Romanorum? Karlo 774. god. upada u Italiju, pokorava Langobarde, uzima njihovu krunu i proglaava se kraljem. Svi dijelovi Franake priznaju Karla za kralja, a on je prvi franaki kralj koji svojoj tituli dodaje kralj po milosti Bojoj. Na Boi 800. god. papa u Rimu kruni Karla, on postaje Imperator Romanorum (car Rimljana). 244. Koji franaki majordom, kada i gdje poraava arapsku konjicu? Karlo Martel, 732. godine, bitak kod Poitiersa. 245. to je razlog da se u Franakoj uz strogo nasljedno naelo, javlja i naelo izbora kao osnove kraljeve vlasti? Zbog ega u Franakoj strogo nasljedno naelo poinje uzmicati pred izborom? Vojska je traila dostojnog vou pa je to razlog da je strogo nasljedno naelo moralo uzmicati pred izborom sposobnog, tako se ponovno javlja elevatio (od 7. st), tj. vojska na prijestolje uzdie jednog iz kraljevskog roda, bez obzir na jednakost ostalih lanova kraljevskog roda. Razlog je da naelo naslijea i izbornosti gotovo jedno stoljee ratuju, da bi se izborom Pipina Malog inilo da je s uzdizanjem nove dinastije pobijedilo naelo nasljea unutar novog vladarskog doma. 247. to je to kraljevski banus? Samo legitimni kralj ima vlast (imperium) bannus. Bannus je pravo narediti ili zabraniti pod prijetnjom kazne (novane globe, u pravilu 60 solida). Kraljeve zapovjedi ne mogu biti suprotne narodnom obiajnom pravu, one moraju biti na opu korist (utilitas publica), a kasnije (od 8. st.) i 28

www.pravokutnik.net kranska doktrina poprima znaenje ideolokog mjerila pojma ope koristi. Kralju banus slui kao sredstvo zatite mira (da se pojedinim osobama ili stvarima prui posebna zatita). 248. Objasnite pojam kraljevskog bannusa i to je uvjet mogunosti njegova koritenja? Bannus je pravo narediti ili zabraniti pod prijetnjom kazne (novane globe, u pravilu 60 solida). Postoji upravni i naredbodavni bannus. Kraljev bannus slui da se pojedinim osobama ili stvarima prui posebna zatita. Prema tome, ako postoji netko bez plemensko-rodovske i obiteljske zatite, njima je kralj zatitnik i opi jamac pravde (mundeburdium regis). 249. to sve ini kraljev dvor (curia regis) u Franakoj? Sveukupno osoblje koje je stalno kralju na raspolaganju ini dvor. Osoblje se zove palatini, domestici pa i comitatus. Najbitniji dio dvora je trustis regia (kraljeva garda). Oni su jezgra itave kraljevske vojske. Dvor kao domainstvo je organizirano na nain svakog plemikog dvora i u njemu je vojni element bitan, a nekoliko vojnih sluba preuzimaju klerici, dakle ne-vojnici te samo utoliko i tako dolazi do odvajanja inovnikog od vojnog plemstva. 250. Objasnite nadlenosti majordoma? Najvaniji dvorski slubenik je upravitelj cijelog dvorskog kuanstva senescalcus, koga u romaniziranim krajevima zovu maiordomus. On je ne samo upravitelj dvora, nego i kraljevske vojske te i predsjeda kraljevskom sudu (od 8. st.), odnosno on je stvarno bitan u izboru samog kralja. 251. Objasnite nadlenosti grofa dvora comes palatii? Uz majordoma je vaan slubenik comes palatii tj. grof dvora. Njegova bitna sluba je voenje kraljevsko suda, te s tim u vezi i svih kraljevskih naredbodavnih i normativnih poslova. 252. Objasnite instituciju Sabor velikaa (Placitum generale)? Ova skuptina odrava se u proljee, a ponajee kad i skuptina naroda (vojske). Na saboru velikaa sudjeluju velikai cijelog kraljevstva. Sabor velikaa raspravlja o svim pitanjima koja se tiu vlasti i drave i ve tada sve vie postaje oblik ogranienja kraljeve vlasti. Sa irenjem Franake smanjuje se mogunost dolaska velikaa iz udaljenih krajeva te skuptina velikaa biva uvelike suena na franako pleme iz Austrazcije i Neustrije. 253. Teritorijalna podjela Franake: vojvodine, grofije, centene ili vicarie. Najvee teritorijalne jedinice na koje je Franaka podijeljena su vojvodine, ali cijela Franaka nikad nije bila podijeljena na vojvodine. Vojvodine su bile razliite po veliini pa i po svojoj prirodi. Naime, nekad su to teritorijalne jedinice, ali najee su to vojne jedinice koje se podudaraju sa plemenima. Manje jedinice od vojvodina su grofije. Cijela Franaka je podijeljena na te vojne jedinice. Krajem 8. st. je oko 700 grofija. Grofije su vrlo razliite veliine. Najnia organizacijska jedinica (u grofije ih ima 3-8) je centena (u germanskim krajevima), odnosno vicaria (u romanskim krajevima). U germanskim krajevima centene su rodovske jedinice (sela), a vicariae su velike teritorijalne jedinice. 254. ime su, u rodovsko-plemenskom smislu odreene najvee odnosno najmanje vojnoupravne jedinice u franakoj te kako se one zovu? Najvee vojno upravne jedinice su bile vojvodine, najee su to vojne jedinice koje se sadrajno poklapaju s plemenima, a rijetko su to teritorijalne jedinice. Najmanje upravne jedinice su centene (u germaskim krajevima rodovske jedinice, sela) i vicaria (u romanskim krajevima, teritorijalne jedinice). Obje su oblik uglavnom sudskih jedinica i oblik narodnog sudovanja.

255. to su to missi dominici (dvorski izaslanici), a to su to capitularia missorum? 29

www.pravokutnik.net Da bi nadzirali grofove, Karlovii alju svoje pomonike, missi dominici (dvorski izaslanici). Obino idu dva missa: jedan koji nadzire svjetovne a drugi (obino jedan biskup) duhovne kraljeve slubenike i vazale. Missi pri teom obiu nekoliko susjednih grofija te se to podruje njihova nadzora poinje zvati missatica. Rad missa biva ureen i posebnim kraljevim uredbama, to su capitularia missorum. Da bi na putu bili sigurni missi imaju vojnu pratnju koja im slui i za to da neposlune grofove i oruje upokore. Missi su rad grofova preispitivali tako to su sazivali skuptine naroda. 256. to je to leges barbarorum, a to Lex Romana barbarorum? Barbari koji su dugo bili uz granice rimskog carstva ili su ve krajem 4. st. naselili u granice carstva, ve zarana uviaju razliitost svojega prava od rimskoga te svoje obiaje ele zatiti od utjecaja rimskog prava. Izgleda da je to jedan od razloga, to barbari ele sauvati svoju pravnu posebnost i na taj nain to popisuju svoje obiaje: nastaju pisani zakoni barbarskih plemena, leges barbarorum. To popisivanje se zbiva u razdoblju od 5-9. st. Lex Romana barbarorum je rimsko pravo koje se primjenjuje na romansko puanstvo. 257. Nabrojte nekoliko leges barbarorum i Lex Romana barbarorum? Leges barbarorum: Lex Salica, Lex Wisigothorum, Lex Burgundionum, Lex Sexonum. Lex Romana barbarorum: Lex Romana Burgundionum, Lex Romana Wisigothorum. 258. to su to Formulae Marculfi? Formulae Marculfi je zbirka formulara. Nosi ime sastavljaa koji ju je sainio, izgleda, ve potkraj 7. st., a sadrava oko 40 formulara za javne isprave i 52 formule za privatne isprave. Ova zbirka je imala izuzetan ugled, njome se sluila i dvorska kancelarija. 259. to je to wergeld, a to busse? Wergeld je naknada za teke delikte (ubojstva i teke tjelesne povrede), a busse za sve druge. 260. Objasnite instituciju suprisenika u franakom pravu? Stranka prisegu skoro uvijek daje zajedno sa svojim suprisenicima (juratores), a samo iznimno ju daje sama. Suprisenici su u pravilu roaci stranke, i oni su duni dati prisegu. Iznimno, pogotovo ako nema roaka, suprisenici mogu biti i neroaci, ili djelomino uz roake. Suprisenici moraju biti slobodni ljudi istoga plemena i stalea kao i stranka sa kojom priseu. Broj suprisenika ovisi o vanosti sporen injenice, a neka prava trae manje suprisenika ako su suprisenici vieg stalea. Suprisenik svojom prisegom tvrdi da je prisega njegove stranke istina te sam preuzima odgovornost za krivu prisegu svoje stranke, tj. sam postaje krivac. 261. Objasnite institut ordalija ili bojeg suda? Odreene osobe (robovi, indamni) i odreene injenice (optuba za trovanje ili arobnjatvo) se dokazuju bojim sudom. Nekad je boji sud supsidijarno sredstvo u nedostatku suprisenika i svjedoka, odnosno u sluaju prigovora protiv prisege svjedoka ili stranke. Ordalije seu u daleku indoeuropsku povijest, a u osnovi je vjerovanje da e bogovi potvrditi istinu. Crkva je najprije odbijala boji sud, kasnije ga koriste i crkveni sudovi, a Karlo Veliki nalae da je to nepobitan dokaz. Ordalije su mogle biti jednostrane i dvostrane. Prije ordalija stranke priseu da e svoju prisegu potvrditi bojim sudom, tj. da priznaju dokazanim ono to pokae boji sud. Vrste bojeg suda: dvoboj, sud pred kriem, sud vrelom vodom, sud s usijanim eljezom i sud bacanjem u vodu.

262. Koja bitka, protiv koga i koje godine oznaava poetak franake drave? Kralj Klodvig pobjeuje rimske ete kod Soissonsa 486. god. 263. Kada se donosi Edictum Clotarii (tzv. Vjena konstitucija) i to se njome propisuje? 30

www.pravokutnik.net Edictum Clotarij se donosi 614. god. Bila je to puna potvrda moi aristokracije, jer kralj se tim Ediktom obvezuje da e za upravitelja neke upravne jedinice (grofovije) imenovati plemia iz odnosne grofovije, da e grof biti nadlean za sve poslove od interesa za kralja na podruju grofovije, da e nadstojnik kraljevog doma biti ne samo upravitelj kraljevih posjeda nego i zapovjednik kraljeve konjice na svom podruju. Time je aristokracija preuzela vlast, a njen predvodnik kao majordom postao stvarna vlast. 264. to je u Franakoj centena, a to vicaria? Najnia organizacijska jedinica (u grofoviji ih ima 3-8) je centena (u germanskim krajevima) odnosno vicaria (u romanskim krajevima). Nije to samo razlika u imenu, nego uvelike i u prirodi. Naime, u germanskim krajevima centene su rodovske jedinice (sela), a vicarie su velike teritorijalne jedinice. I jedna i druga su oblik uglavnom sudskih jedinica i oblik narodnog sudovanja. Naime, to su podruja istog (pravnog) obiaja (plemenskog ili teritorijalnog), koga narod zna i prema kome sudi. 265. Tko i kada zabranjuje kolonima prekid kolonata i kako se tim ediktom mijenja priroda tog odnosa? Konstantin 332. god. ediktom zabranjuje kolonima prekidanje odnosa. Tako jedan privatno-pravni, ugovorni, (pravno) dobrovoljni odnos, (kolonat), pretvara u nametnuti, neravnopravni, neslobodni odnos, ono to se podrazumijeva pod pojmom javnopravni odnos; odnos u kome je drava stranka koja ne ugovara nego nareuje. 266. U kojem obliku postoji kraljeva zatita - mundebardium regis, u Franakoj? Postoje dvije vrste kraljevske zatite: jedna je opa, dana putem ope naredbe, a druga je posebna, privatna, tj. ugovorena osobno a putem simbolinog ina tzv. commendatio. Ova posljednja zatita je osnova vazaliteta. Opa zatita je tieniku davala pravo da zahtjeva da se njegov spor rjeava pred kraljevskim sudom te da naknada za povrede prema tim osobama bude plaena u iznosu koji je predvien za povredu kraljeva banusa. 267. Kada je sklopljen i to se odreuje tzv. Verdunskim mirom? Verdunski mir je sklopljen 843. god. Ludvigovi sinovi sporazumjeli su da Franaku podijele na tri podjednaka dijela: - zemlje istono od Rajne (naseljene Germanima) pripale su Ludvigu (njemakom) - zapadne (francuske zemlje) Karlu elavom - izmeu njih uski pojas od Sjevernog mora do Rima, najstarijem Lotaru koji je dobio i naziv Car. 268. to je to Konstantinova darovnica i kako je crkva upotrebljava u odnosima s Franakom dravom? Da je crkva svjesna Karlova uzmicanja od crkvenog zagrljaja pokazuje Konstantinova darovnica. Da ne bi izgledalo da svoju svjetovnu vlast papa duguje iskljuivo Karloviima, tim (ipak) barbarima, kurija je izradila lanu Konstantinovu darovnicu. Po njoj, Konstantin Veliki naputajui Rim 330. godine kao svoju prijestolnicu i odlazei u Konstantinopolis, papi predaje vlast nad itavim zapadnim svijetom.

269. to je to Mundeburdium regis? Kraljeva zatita za one koji su bez plemensko-rodovske i obiteljske zatite (klerici, hodoasnici, idovi, ljudi bez rodovskih srodnika, udovice, siroad...). Za njih je kralj neto poput plemenskog starjeine, kao opi jamac pravde i zatitnik on nad tim osobama ima mundeburdium regis. Postoje 2 vrste kraljeve zatite: opa, dana putem ope naredbe, i posebna, privatna, ugovorena putem simbolinog ina tzv. commendatio. 31

www.pravokutnik.net 270. to je to komendacija? Komendacija je sveani in kojim se odreena osoba pruanjem ruke i prisegom vjernosti obvezuje na odreenu slubu drugoj osobi, a ovaj prima njegove sklopljene ruke i njegova obeanja te se sa svoje strane obvezuje da e mu pruati zatitu i ponekad dati konjaniku opremu. Bio je to dvostrani ugovorni odnos privatno-pravne naravi. 271. Objasnite pravnu prirodu Kapitularija u franakom pravu i njihovu podjelu s obzirom na sadraj i druge zakone? Capitula su ureivale odnose koji su u nadlenosti drave pa te odredbe uglavnom primjenjuju kraljevi inovnici. Kapitularije ne mogu biti u suprotnosti s pravima pokorenih naroda, a vae samo za ivota onoga kralja koji ih je izdao. Kapitularije ureuju uglavnom novonastale odnose koji su vezani uz dravu. Jedno od bitnih mjerila za sistematizaciju kapitularija je njihov odnos prema zakonima. Prema tom mjerilu kapitularije dijelimo na: 1. capitularia legibus addenda ovi su zakonima dodani 2. capitularia per se scribenda samostalni, tj. nemaju sadrajne veze sa zakonima. to se tie sadraja kapitularija najee ih dijelimo na: - capitularia mundana (svjetovni) - capitularia ecclesiastica (crkveni) - capitularia missorum - capitularia mixta (mjeoviti). 272. to se u ranofeudalnoj dravi naglaava nazivom patrijarhalna, a to nazivom patrimonijalna drava? Patrijarhalna vlast poiva na plemensko-vojnoj logici, a patrimonijalna glava obitelji je vlasnik obiteljske imovine. 273. Navedite organe vlasti za trajanja vojne demokracije kod Germana? Uz kralja, bitni organi vlasti su Narodna skuptina i Sabor velikaa (Placitum generale). 274. to je to prekarija i u kom obliku postoji? Latifundist zakupcu daje zemlju do (uvijek mogueg) opoziva i taj odnos nazivaju precaria data (prekarij). Prekarij je mogao biti uspostavljen i tako da je seljak dao svoju zemlju a latifundist kao novi vlasnik mu je istu zemlju dao u prekarij precaria oblata. Latifundist seljaku daje ne samo seljakovu bivu zemlju nego jo dio latifundije, obino zato to je seljakova zemlja bila nedovoljna da prehrani obitelj precaria renumeratoria. Sve ove oblike prekarije u srednjem vijeku e koristiti crkva. 275. Zabranjuje li Salijski zakonik brakove izmeu slobodnih i robova, te mijenja li se i kako takvim brakom dotadanji status mukarca i ene? Salijski zakon posredno zabranjuje brakove izmeu slobodnih i robova jer u mjeovitim brakovima (brak izmeu slobodnih i robova) slobodni suprunik, bilo da je to mu ili ena, postaje rob. 276. U kojim sluajevima Salijski zakon predvia smrtnu kaznu? Za grofa kad ne vri ili kad prekorai svoja ovlatenja, za roba koji je poinio veliki zloin, za kraljeva kmeta zbog otmice slobodne ene. 277. Koja se tri drutvena sloja formiraju u Franakoj koncem 9 st.? Oratores, bellatores (miles), laboratores tj. oni koji mole, koji ratuju i koji rade. 278. to je u osnovi razlikovanja patrimonijalne od patrijarhalne monarhije? 32

www.pravokutnik.net Za cijelog trajanja Franake vlast je bitno poivala na plemensko-vojnoj logici pa zato kaemo da je Franaka za cijelog trajanja bila patrijahalna kraljevina. Mnogi autori to razdoblje i taj tip ranofeudalne drave nazivaju patrimonijalna drava, ime naglaavaju imovinsko-vlasniku osnovu te vlasti, vlast glave obitelji, kao vlasnika obiteljske imovine. 279. Dravu feudalnog perioda karakteriziraju izrazite klasne i drutvene suprotnosti. Objasnite razliku izmeu tih suprotnosti? Javlja se razlika izmeu krunskih vazala i podvazala. Za dravu feudalnog tipa najvanija je vojska i ona je uzronik ostalim drutvenim poslovima i oblicima. 280. Potkraj 9. st. u Franakoj se razlikuju dvije vrste zemljita. to je uzrok takvoj podjeli i kako se te dvije vrste zemljita nazivaju? Posljedica beneficijarnog sustava je podjela na dvije vrste zemljita: 1. naslijeena zemljita ije uivanje nije vezano ni uz kakve slube ili davanje (alodium, bona avitica) i onih zemljita koja netko dri uz uvjet obavljanja odreenih slubi i davanja (comparatum, bona aquisita). 281. Kada se odvija bitka na Katalaunskim poljima i tko u njoj sudjeluje? Bitka se odvija 451. god. a bore se Franci (kao i zapadni Goti) zajedno s rimskom vojskom i pobjeuju Atiline Hune. Klodvig. 282. Krajem 6. st. Franaka se dijeli izmeu Klotarovih sinova na tri dijela, kako se zovu ti dijelovi? - Austrazija (sjeveroistono od Pariza i njemake zemlje; sjedite Metz) - Neustrija (zapadno i sjeverno od Pariza; sjedite Pariz) - Burgundija (juno od Pariza; sjedite Orleans) 283. to je to u Franakoj trustis regia? Trustis regia (antrustiones) tj. kraljeva garda je najbitniji dio dvora. Oni su jezgra itave kraljevske vojske. Njima na elu u ratu je sam kralj, a od 7. st. majordom. Za Karlovia nestaje slube majordoma pa sam kralj vodi i antrusione koji su sad regrutirani kao kraljevi vazali beneficijari. Oni su dio franakog plemstva koji se uobliava u dvorsko plemstvo. 284. Tko su to rachinburzi? Skuptina pri svakom suenju bira od prisutnih 7 koji poznaju obiaje i koji imaju ugled estitih ljudi te koji e biti nepristrani u sporovima koji su predmet odluivanja. Ovih 7 rachinburza su kao vrsta ivog kodeksa koji trebaju da narod upute u obiaje pa i da predloe presudu koju e skuptina donijeti, a proglasit e ju predsjedatelj skup, thunginus.

285. Tko je i kada, u Franakoj, objavio poznatu zbirku kapitularija koja cak postaje slubenom zbirkom? Opat Ansegisus de Fontanella je 827. god. izdao privatnu zbirku kapitularija (neke kapitularije Karla Velikog, Ljudevita Pobonog i Lotara, njih 29), a 829. god. je ta zbirka priznata kao slubena. Bila je to vrlo nepotpuna zbirka, jer danas poznajemo vie od 150 kapitularija iz tog razdoblja. 286. Nabrojte vrste javnih i privatnih isprava? Javne isprave su jedino kraljeve isprave, a mogle su biti: diplomata (kojom se uspostavlja neki pravni odnos), placita (zapisnik o toku i zakljuku rasprave pred kraljevim sudom) i indiculi (isprave ostalih dravnih, upravnih i sudskih organa). Privatne isprave: cartae (epistulae konstitutivni dio pravnog posla) i notitiae brevia (commemoratoriae zabiljeke o ve postojeem pravnom poslu). 33

www.pravokutnik.net 287. to su to polyptycha? Popis vlastelinskih zemljita i njihovih uivalaca (s njihovim obvezama), vrlo vana vrela za pravu povijest, polyptycha crkvenih vlastelinstava su najpotpunije voena. 288. to se prema franakom pravu zbiva ukoliko netko ne moe iz svoje imovine isplatiti naknadu za djelo koje je poinio? Osoba (obitelj) koja nije u stanju isplatiti naknadu, a nitko drugi nee da pomogne, onda umjesto globe e platiti svojim ivotom, bio je to nain gubitka slobode ili ivota. 289. to je to u franakom pravu afatomija? U ranom salijskom pravu oporunog nasljeivanja nije bilo.Kasnije nalazimo neto to je slino oporuci. To je institut afatomije. Nastanak ovog instituta nije jasan, ali ini se da je nastao putem kraljeve nadopune obiajnog prava. Budui da ovaj institut mijenja prirodni slijed nasljeivanja, institut ima posebno ozbiljne, sveane i javne forme, to treba naglasiti izuzetnost njegove primjene. 290. to je to mannitio, a to bannitio? Redoviti postupak zapoinje oteeni tako to pred svjedocima ispred protustrankine kue izjavljuje da ju poziva na sud. Taj poziv se zove mannitio. Kasnije (naroito kad je kralj oteena stranka) javlja se sudski poziv, on se zove bannitio. 291. Kakva je u franakom sudovanju uloga suprisenika, a kakva svjedoka? Svjedok se bitno razlikuje od suprisenika, jer svjedok prisee an ono to zna iz vlastita opaanja, a suprisenik prisee na prisegu svoje stranke. Prigovor, odbijanje suprisenika upereno je protiv stranke, odbijanje svjedoka je upereno protiv samog svjedoka. 292. Tko prema franakom pravu nije mogao biti svjedok? Svjedokom nisu mogli biti ene, nedorasli mukarci (po Silijskom zakonu, do 12 godina), bespravni i oni kojima je pravo svjedoenja oduzeto zbog krive prisege. 293. Kakav je po franakom pravu status stranke koja se niti nakon etverostrukog poziva ne odazove pozivu suda, a za to nema opravdanog razloga? Sud ne izrie presude, nego se neposluni sam tim inom stavio izvan prava, a takvom nitko ne smije pruiti utoite ili hranu, gubi svu imovinu i svatko ga moe ubiti. 294. to i koje godine nareuju carevi Arkadije i Honorije rimskim zemljoposjednicima, a u svezi pridobivanja germanskih plemena kao saveznika? Braa carevi Arkadije i Honorije 389. god. nareuju rimskim zemljoposjednicima da plemenima kojima je drava odobrila naseljenje moraju ustupiti dio svoje zemlje. - Hunima i Istonim Gotima 1/3 - Zapadnim Gotima 2/3 - Burgundima najprije 1/2, a kasnije 2/3. Kako e uivati dobivenu zemlju, pleme odluuje samo. 295. Kako Pipin Mali regulira davanja na bivim crkvenim posjedima koji su dani drugima u beneficij? On ne oduzima bive crkvene posjede beneficijarima, nego obvezuje neposredne proizvoae na tom zemljitu da uz ono to daju beneficijaru daju jo 2/10 crkvi kao bivem vlasniku. Tako je sad seljak na beneficiju optereen dvostrukom desetinom za crkvu, a istodobno je nareeno svim zemljoposjednicima da desetinu od prinosa i oni daju crkvi. 34

www.pravokutnik.net 296. to je osnova kraljevske vlasti i njena legitimiteta u Franakoj? Osnova kraljevske vlasti je ugovor, tj. pristanak podanika. Nasljee ili izbor je samo uvjet da kralj trai podaniku prisegu, bez nje vlast kao da nije legitimna. Postoji pravo otpora. 297. Navedite etiri posebnosti kraljevog suda u Franakoj? Kraljev sud je samo izvanredno sudite osim za predmete koji se tiu kralja i osoba pod njegovom zatitom (posve nedostupan za narod), kraljev sud vie uzima u obzir aequitas (pravednost) to e biti osnova za nastanak kraljevog prava da nekog izuzme od primjene opih pravnih pravila, predsjedava kralj (ili opunomoenik) i 7 prisjednika, a prisutni narod su osobe iz kraljeve okoline, katkad je kraljev sud itava narodna skuptina, kraljev sud moe svugdje zasjedati. 298. to je odreeno na dravnom saboru 847. u Merzenu to su ga sazvali sinovi Ludviga Pobonog, a o emu govori kapitular Karla elavog iz 877. godine? U Merzenu je 847. odreeno da svaki slobodni Franak moe izabrati za gospodara kralja ili bilo kog drugog tuinca. Karlo elavi je 877. proglasio kapitual po kojemu su zemlje vazala te dravne slube i asti nasljedni, tj. da ih nakon smrti uivatelja njegovi sinovi, nasljednici nasljeuju. 299. Od kojeg stoljea franaka vojska prestaje biti jedinstvena narodna vojska i u to se ona pretvara? U 8. st. je franaka vojska prestala biti jedinstvena narodna vojska te postaje feudalna tj. poluprivatna (i privatna) i nejedinstvena. Presudnu ulogu je odigrao spoj vazlaiteta i beneficijarnog sustava. 300. Kada u Franakoj, crkva zapoinje borbu za ''boji mir''? Crkva u 10. st. zapoinje borbu za boji mir, tj. za zatitu nenaoruanih te pojedinih mjesta od vitekih sukoba, odnosno uope za zabranu ratovanja u odreene dane. 302. Koje vrste svjedoka postoje u Franakom pravu i koliko ih je potrebno za dokazivanje odreene tvrdnje? Postoje unaprijed prizvani svjedoci (prisustvuju odreenom inu, i kasnije, ako treba, to potvrde, 3 prizvana svjedoka) i opinski svjedoci (susjedi, opinari koji svjedoe o stvarima o kojima znaju po svom poloaju, npr. o meama, potrebno ih je 7). 303. Pod kojim kraljem i kada Franci prihvaaju kranstvo? Klodvig je 498. godine zajedno sa 3 000 svojih vojnika u Reimsu od biskupa Remigija primio kranstvo. 304. to slijedi nakon prigovora stranke ili bilo koga drugoga u sporu pred franakim sudom, a protiv prijedloga presude rachinburga? Ukoliko stranka, ili bilo tko drugi, smatra da su rahimburgi predloili nepravednu presudu moe prigovoriti i odmah predloiti drugaiju presudu. Rahimburgi ne mogu staviri protuprigovor. Samim prigovorom nastaje spor izmeu prigovaraa i rahimburga, kao vrsta bojeg suda (dokazuje iji prijedlog presude je istinit). Za Karlovia u sluaju prigovora na prijedlog presude rahimburga, umjesto dvoboja katkad dolazi do spora pred kraljevim sudom. 305. Kada Klodvig i gdje prima Krcanstvo? 489. u Remisu od biskupa Remigija. 307. Objasni to je Comparatum (ili bona aquisita), a to alodium (ili bona avitica)?

35

www.pravokutnik.net Comparatum (bona aquisita) su zemljita koja netko dri uz uvjet obavljanja odreenih sluba ili davanja. Alodium (bona avitica) su naslijeena zemljita ije uivanje nije vezano ni uz kakve slube ili davanja. 308. Kojim prihodima raspolae kralj u Franakoj? Zemlja odnosno prihodi sa zemlje su osnova imovinske moi kralja. Svi ostali kraljevi prihodi su znatno nesigurniji, a to su: godinji darovi (dona annualia), globe za povredu kraljevih tienika, carine i pristojbe na robu namijenjenu prodaji, tributi pokorenih i ratnih plijen, a kao kraljeve prihode moemo smatrati i obvezu podanika da ugoste i omogue dalje putovanje kralju kao i svima koji imaju kraljevo pismo. 310. to je to emphyteusis? Kada se kolonat kao zakup zakljuuje na dugi i nasljedni rok (do 100 godina), taj odnos se naziva emphyteusis. 311. Kada se dogodila smjena vladarskih dinastija u Franakoj, sa Merovinga na Karolinge? Kada je Bonifacije (751. u Soissonsu), u ime pape, okrunio Pipina za kralja, a zadnjih merovinki kralj smjeten je u samostan. Tako je faktina vlast majordoma priznata i de iure kao kraljevska.Time je Merovinku lozu zamijenila dinastija Arnulf, koja e kasnije, po Karlu Velikom, biti nazvana dinastija Karlovia. 312. to je ius hospitalis? U osvojenim krajevima Klodvig ne koristi ius hospitalis, tj. ne uzima dio zemlje za svoje ratnike, nego cijel veleposjede proglaava kraljevskim domenama odnosno uzima ratni plijen i od stanovnitva trai poreska davanja. 313. Koje su bile granice Rimskog Carstva? Prirodne granice (Rajna, Dunav, Eufrat, arapsko-saharski pustinjski prostor). 314. to je to tetrarhija? Dioklecijanova tetrarhija etverovlast. 315. Koja je razlika izmeu rimskog i obiajnog prava? Unutar rimskog prava pojavit e se razlike, plemensko pravo e zadrati svoju posebnost i postati teritorijalno i ivjet e jo stoljeima kao mjesni pravni obiaj. Svako pleme je imalo svoje plemensko (obiajno) pravo, a rimsko pravo se primjenjivalo na romansko puanstvo. 316. to je to arijanstvo? Koncili u Niceji i Carigradu osudili su Arijevo uenje (Bibliju preveo na gotski jezik), tako je arijanstvo postalo oblik germanskog kranstva nasuprot pravovjernom koji je prihvatila rimska drava i slubena crkva.

317. Tko se sukobio u bitci kod Poitiersa i koje godine? 732. godine, franaka i arapska vojska. 318. Kakvo je pravo vrijedilo u pogledu crkvene imovine u Franakoj? U pogledu crkvene imovine vrijedilo je franako, a ne rimsko-kanonsko pravo; crkve i sva crkvena imovina je vlasnitvo privatne osobe na ijoj su zemlji i ta osoba tom imovinom raspolae kao i sa ostalom svojom imovinom. 319. Tko je comes palatii? 36

www.pravokutnik.net Comes palatii - grof dvora. Njegova bitna sluba je voenje kraljevsko suda, te s tim u vezi i svih kraljevskih naredbodavnih i normativnih poslova. 320. Kojemu plemenu pripada dinastija Martel? Ribuarskom plemenu (dinastija Arnulf, Karlovii). 321. Kada je kranstvo poprimilo najvee razmjere i imalo najvei utjecaj u Franakoj? U 8.st. 322. Kada je bilo razdoblje patrijarhalne kraljevine? Od 5. do 8. st. 323. Kakav je bio dokazni postupak u Franakoj? to se tie dokaza, presudom je odreivano tko ima pruiti dokaze i to ima dokazati. U pogledu toga tko treba pruiti dokaze vrijedila su neka pravila osim sluajeva kad je sueni in flagranti zateen i sluaja kad je tuitelj traio da spor bude rijeen bojim sudom, u svim ostalim sluajevima tueni je trebao dokazati svoje tvrdnje (suprotne od tuiteljevih). Dokazivalo se pomou svjedoka, isprava, prisege i bojeg suda. 324. Kako se zovu sudske jedinice u Franakoj? Centena (u germaskim krajevima), vicaria (u romanskim). 325. Kako se sklapaju ugovori u Franakoj? Ugovori se sklapaju davanjem sveane rijei. Ona se daje nekad uz vie nekad uz manje formalnosti, ali uvijek uz odreene simboline radnje (baciti grudu zemlje, dodirnuti kuna vrata i sl.) i/ili pred svjedocima to je oblik javnosti posla (kao zamjena za pismenost). 326. Koji su bili najvaniji kraljevski inovnici? Upravitelj dvora i kraljevske vojske koji predsjeda kraljevskom sudu senescalcus (germanski krajevi), maiordomus (romanski). Uz majodroma je vaan i comes palatii tj. grof dvora, zatim thesaurarius (rizniar), referendarius (upravlja dvoskom kancelarijom), arhikapelan. 327. Kada je zapoelo doba klerikalnog diktata? Tokom 10. i 11. st., poetak simbolino oznaava Dictatus papae (1075. god.). 328. Koliko je bilo konjice u Franakoj? Franaka je mogla skupiti oko 35000 konjanika, ali je pozivano znatno manje (oko 15-20 000 konjanika).

329. Tko su bili liti? Liti su bili koloni, pravno vezani za zemlju, koji su poluslobodni, obraivali su domene koje su dobili lanovi carske pratnje. 330. Tko je bio patricij Italije? Odoakar. 331. to je Dictatus papae i kada je nastao? 1075. (Grgur VII Hildebrand), oznaava poetak klerikalnog diktata. 332. Od kada je Ravena sjedite Zapadnog Carstva i zato? 37

www.pravokutnik.net Od 402. god. Ravena je umjesto Rima sjedite Zapadnog Carstva. 333. Kada je i zato zakljuen Aachenski mir? Zakljuen je 812. god. I njime je Karlu priznata imperatorska kruna. 334. to je to krvnina? Krvninu bi mogli ubrojiti u nasljedna prava. Polovina krvnine za ubojstvo pripada sinovima, a drugu polovinu dijele najblii roaci s oeve strane i s majine strane. Tek ukoliko nema srodnika, onda ta polovina pripada kralju. 335. Kako se moe razvesti brak u Franakoj? Razvod je imao oblik jednostavnog otpusta ene, tj. vraanje njenoj obitelji. Za enu vjerojatno razvod nije postojao i naputanje mua vjerojatno je bilo oblik otmice. 336. O emu zavisi kazna u Franakoj? Kazna ovisi o stupnju i vrsti zle volje, ako je vei i odgovornost je vea, ako je djelo poinjeno sluajno ili iz nehata, uz pomanjkanje dune panje (culpa) bilo da je djelo poinio osobno ili putem stvari i ivotinja kazna je blaa (ima svojstvo naknade tete). Kazna ovisi i o tome da li poinitelj priznaje ili nijee djelo koje je dokazano.

38

www.pravokutnik.net

ENGLESKA I
337. to je to Danegeld? Danegeld je posebni porez koji Engleska skuplja i tim sredstvima otkupljuje mir od Normana. Danegeld katkad iznosi i do 5 000 kg srebra. 338. Tko do 11 st. naseljava prostor Engleske i u kojem se stoljeu po prvi puta javlja naziv Kraljevina Engleska? U 11. st. na prostor Engleske se naseljavaju, uz starosjeditelje Ibere i Kelte, germanska plemena Angli, Sasi i Juti, a neto kasnije i normanska plemena, ponajvie iz Danske. U 10. st. se prvi put javlja naziv Kraljevina Engleska. 339. Kada je vladao Richard I. Lavljeg srca? Richard I. Lavljeg srca vladao od 1189-1199., nasljeuje oca, ali za svoje desetogodinje vladavine on je u Engleskoj samo 7 mjeseci te Engleskom upravlja njegov brat John i kanterberijski nadbiskup kao kancelar. 340. Koje vrste kmetova razlikuju engleski autori u 13.st.? Engleski autori iz 13. st., naroito Bracton, razlikuju vie vrsta kmetova: - kmetovi starih kraljevskih domaena (tj. domene engleskih kraljeva prije 1066.) - povlateni kmetovi -obini kmetovi. Svaki manor (vlastelinstvo) i njegov sud su ivjeli prema svojim obiajima i njima svojstvenoj praksi. Na osnovi toga kmetovi kraljevskih domena imali su pravo albe erifovom pomoniku (bailiff) ukoliko je uivalac kraljeve domene povrijedio stare obiaje domene o kmetovima (writ of right close). Povlateni su kmetovi oni ije su obveze odreene, za razliku od obinog kmeta koji ujutro nije znao to e raditi popodne. Kmetske obveze su se razlikovale prema mjesnim obiajima, ali su postojale ope kmetske obveze koje su bile opi pokazatelj kmetskog statusa: kmet je bio duan naknadu gospodaru za dozvolu da oeni sina ili uda ker (merchet); gospodar ima stanovito nasljedno pravo prema kmetu, a ono se sastojalo u gospodarevu pravu na najbolje kmetovo govedo kad kmet umre (heriot). Sve je to donekle podsjealo na sline obveze vazala, odnosno prava sizarena prema vazalima. 341. Objasnite znaaj Velike Povelje 1215. godine Magna Carta. Velika Povelja 1215. (Magna Carta) je odredila uzajamna prava i dunosti; ali pri tome je bila naroito osjetljiva na jasnou prava feudalaca i naroda (samo slobodni ljudi, tj. ne onaj najvei dio, kmetovi), te pravo kao osnovu vladanja (pravo ne znai i jednakost) i osjetljiva na stroj za nadziranje vlasti. Sve je to ovoj povelji davalo obiljeje praktinog dokumenta u uvjetima srednjeg vijeka. To je dokument koji daje uvid u politiku i pravnu zbilju svog vremena. Ovim aktom zapoinje traak institucionalnog uoblienja dosta neodreene politike zbilje: zapoinje ustavnost engleske staleke kraljevine. Magna Carta je bila posve protivna rimsko-apsolutistikim predodbama o kraljevoj vlasti, pa i o onoj papinskoj kao sizerena svjetovnih vladara. 342. Kada je i ime u Engleskoj odreena ljestvica unutar pojma barunes maiores? Prema broju naknada koje plaa svaki vazal, u 13. st. se uspostavlja vrsta ljestvica unutar feudalnog sloja (Magna Charta). Velikim barunom se podrazumijeva vazal koji ima vie od 13 vitezova. Veliki baruni su podijeljeni u 5 grupa: vojvode, markizi, grofovi, vikonti, baruni i s njima izjednaeno duhovno plemstvo.

39

www.pravokutnik.net 343. Kada se prvi puta primjenjuje institut impeachmenta? 1376. 344. Kada se na vlasti nalazi kua Lancaster i kako se to doba naziva? Kua Lancaster je ne samo zavladala po volji parlament nego e i vladati dotle dok to bude elio parlament. Za 60 godina vladanja kue Lancaster (1399.-1461.), njena tri kralja to nikad nee zaboravljati i povinovat e se pred tom voljom; zato e to doba i dobiti naziv doba parlamentarnog poretka. 345. to je to rat rua i koliko traje? Rat rua je oblik aristokratske anarhije, traje 30 godina od 1455.-1485. Stogodinji rat nastavljen je unutarnjim ratom, otpoeo je Rat dvije rue. Sukob dvije obitelji koje su bile u srodstvu s ranijom kraljevskom kuom bio je samo simbol sukoba dvije stranke i njihova borba za vlast; bio je to graanski rat unutar vladajueg sloja, posmrtni ples ocvalog feudalizma. Rat rua je klasni rat utoliko to vojna klasa spoznaje svoju nemo prema graanstvu kojem se znala suprotstaviti samo svojim vitekim nainom orujem; a kako graanstvo nije odgovaralo tim nainom, mo oruja zavrila je vlastitim samounitenjem. Plemstvo se meusobno poklalo i tako skratilo agoniju umiranja engleskom feudalizma. Iako je trajao 30 godina, Rat rua nije zemlju gospodarski unitio, niti je bilo velikih ljudskih rtava; bio je to rat plemikih obitelji i nekoliko tisua njihovih plaenika: ubijalo se plemstvo, plaenici su se tedili. Neutralna i nijema veina otrpjela je nerede i oslobodila se nositelja nereda. Rat rua je voen prema svim pravilima vitekih druina, pomou maa ili luka, iako je tada koriteno i novo vatreno oruje (predak puke: arkebuza). 346. Navedite obveze vazala prema kralju u Engleskoj? Do kraja 12. st. vazali su svoje pristojbe plaali orujem, oklopima i konjima; a od Assize o oruju 1181. godine u novcu; za svaki viteki posjed 100 ilinga. Vazalske obveze tada su odreene prema veliini posjeda ili plodina sa zemlje: svaki vazal mora dovesti onoliko vitezova (konjanika) koliko ih njegova zemlja moe izdravati, a to odreuje broj vitekih posjeda (knight's fee). Viteki posjed je u 12. st. odreen i to tako da svakih 4-5 seljakih (kmetskih) domainstava (hide-obitelj) izdrava jednog viteza; godinja novana vrijednost vitekog posjeda se poinje izdravati sa 20 funta. Domainstvo je bilo povrine od 60-120 akera (24-48 hektara). Dakle, vazal je bio duan na svakih 45 domainstava, odnosno na svakih 100 akera zemlje, ili na svakih 20 funti godinjeg prihoda dovesti jednog viteza bez obzira na to je li on taj prihod ustupio kakvom podvazalu, vitezu ili ga sam neposredno uiva. Vazalska dunost je 40 dana vojne slube godinje; za to vrijeme sve trokove snosi sam vazal. To je jedina redovita godinja obveza krunskih vazala s vitekom slubom. U vrijeme rata ta viteka dunost traje 2 mjeseca. Na taj nain kralj je mogao raunati na 5-6 000 vitezova. Uz tu redovitu obvezu, vazali su duni priskoiti u pomo sizarenu (kralju, odnosno nii vazali svojim sizarenima) u tri prilike u kojima sizaren ima izuzetne izdatke; to je njihova pripomo sizarenu kada sizaren najstarijeg sina promie u viteza, kada prvi put udaje najstariju ker, za otkup zarobljenog sizarena. Sve te pripomoi vazali daju srazmjerno broju svojih vitekih posjeda. 347. Koliko vrsta kmetova imamo u Engleskoj u 13. st? Engleski autori iz 13. st., naroito Bracton, razlikuju vie vrsta kmetova: - kmetovi starih kraljevskih domaena (tj. domene engleskih kraljeva prije 1066.) - povlateni kmetovi -obini kmetovi. Svaki manor (vlastelinstvo) i njegov sud su ivjeli prema svojim obiajima i njima svojstvenoj praksi. Na osnovi toga kmetovi kraljevskih domena imali su pravo albe erifovom pomoniku (bailiff) ukoliko je uivalac kraljeve domene povrijedio stare obiaje domene o kmetovima (writ of right close). Povlateni su kmetovi oni ije su obveze odreene, za razliku od obinog kmeta koji ujutro nije znao to e raditi popodne. Kmetske obveze su se razlikovale prema mjesnim obiajima, ali su 40

www.pravokutnik.net postojale ope kmetske obveze koje su bile opi pokazatelj kmetskog statusa: kmet je bio duan naknadu gospodaru za dozvolu da oeni sina ili uda ker (merchet); gospodar ima stanovito nasljedno pravo prema kmetu, a ono se sastojalo u gospodarevu pravu na najbolje kmetovo govedo kad kmet umre (heriot). Sve je to donekle podsjealo na sline obveze vazala, odnosno prava sizarena prema vazalima. 348. Kada i koji sud u Engleskoj prihvaa tube kmetova protiv gospodara? Krajem 15. st. najprije Kancelarov sud poinje tititi kmetove protiv njihovih gospodara, doputa njihove tube protiv gospodara, a zbog smetanja posjeda, tj. kmetovima daju istu zatitu kakvu je pruao slobodnom seljaku ili zakupcu protiv gospodara zemlje. 349. Koje vrste redovitih prihoda ima kralj u Engleskoj u srednjem vijeku? Redoviti kraljevi prihodi su: - od kraljevih domena Glavni prihod krune od 13. st. su od kraljevih domena (William Osvaja ih ima 1422.). U domene spadaju kraljeve ume i kraljevi gradovi. Svi redoviti prihodi pripadaju kralju kao i svakom feudalnom gospodaru od njihovih domena. Prihodi s domena veleposjeda su naturalni, od uma su naturalni ili novani (ako su ume izdane u zakup), a od gradova su novani. Kralj, kao i svaki sizaren, moe od svojih domena traiti i izvanredna davanja; takav je prilog za otkup kralja iz zarobljenitva. - od feudalnih vazala to se tie prihoda koji kralju pripadaju kao feudalnom sizarenu najvanija su davanja vazala. Vazali su ne samo vojska, nego povremeno plaaju kralju odreene pristojbe (za otkup kralja iz zarobljenitva, kad kralj udaje ker ili proizvodi sina u viteza, kad feudalac otuuje zemlju ili kad je nasljednik nasljeuje). Ti prihodi od vazala bili su znaajni i trajat e sve do polovice 17. st. Osobna vojna sluba feudalca od 12. do 14. st. biva postupno zamijenjena novanom naknadom titovima. - od kraljevih povlastica Kralj ima prihode koji mu donose neke povlastice koje ima samo on; tako njemu pripada dio vina koje se uvozi u luke te globe koje izrie kraljev sud. 350. to je to Domesday book? Da bi stekao toan uvid u zemljini fond William Osvaja je naredio da se izvri popis zemlje i stanovnitva na njoj, i tako je 1086. sainio Domesday book. Kralj mjesnu vlast, pa i onu sudsku, obavlja preko erifa: erif je na elu grofovije i on je predstavnik kralja i njegovih interesa u njoj. Kralj se u grofoviji morao osloniti na erifa, a ne na grofa koji je titularni gospodar grofovije, zato to cijela grofovija nikad nije u posjedu jednog grofa koji bi onda moga predstavljati i krunske interese u njoj. 351. to je to Veliko vijee (Magnum concilium) i navedite mu ovlasti? To je tijelo bilo glavni organ sve dravne vlasti. Magnum concilium je skup svih neposrednih vazala krune, tj. onih koji su od kralja dobili feude uz uvjet feudalnih obveza. Magnum concilium je feudalno-klasno tijelo kako po sastavu tako i po nadlenosti i po nainu djelovanja. Kralj je lan toga tijela; pred punim sastavom i slogom unutar toga tijela kralj je posve nemoan: kraljeva mo zavisi o odnosu unutar toga tijela kralj je posve nemoan: kraljeva mo zavisi o odnosu unutar toga tijela. Magnum concilium se sastaje prema potrebi, u pravilu dva od tri puta godinje. Bilo koje pitanje je moglo biti postavljeno i raspravljano u tome tijelu: rasprave su najee poprimale izgled suenja jer su pretpostavljale razlaganje prava. Ponekad je Magnum concilium doista i bilo sudite jer je to tijelo nadleno za sve sporove meu krunskim vazalima, a to znai i za sporove izmeu kralja i pojedinog vazala. Zbog redovitog i trajnog obavljanja nekih poslova iz nadlenosti Velikog vijea stvaraju se posebne slube sredinje vlasti: justicijar, kancelar i rizniar. Potkraj 12. st. justicijar je kraljev zamjenik u njegovim pravnim nadlenostima. Rizniar je voditelj kraljevih financija. Kancelar u 13. st. preuzima 41

www.pravokutnik.net poslove justicijara jer njegova funkcija nestaje, a kancelar je i redaktor kraljevih isprava i krajem 13. st. postaje glavni slubenik krune. 352. to je to Curia regis, tj. ui sastav Velikog vijea? Curia regis, tj. ui sastav Velikog vijea je tijelo koje umjesto Velikog vijea obavlja najvie njegovih poslova. Curia regis uz kralja postaje operativni nositelj svih poslova vlasti. U sastavu Curie regis su ne samo krupni vazali nego dvorsko struno osoblje to ovom tijelu daje znaenje ne samo politikog nego i strunog autoriteta. Rasprava u Curiji regis ima oblik savjeta kruni: kad ta rasprava zavri donoenjem kakve isprave onda ju potpisuje kralj. Iz Curije regis tokom 12. st. izdvaja se Dravna blagajna i riznica, tokom 13. i 14. st. sudovi common low-a, a tokom 14. i 15. st. kancelar i njegov sud, a u 14. st. Dom lordova. 353. Kada se i zbog ega iz Curie regis izdvajaju posebni organi? Zbog redovitog i trajnog obavljanja nekih poslova iz nadlenosti Velikog vijea stvaraju se posebne slube sredinje vlasti: justicijar, kancelar i rizniar. Potkraj 12. st. justicijar je kraljev zamjenik, obavlja i politike i upravne poslove, rizniar je voditelj kraljevih financija, a sredinom 13. st. funkcija justicijara nestaje jer kancelar preuzima njegove poslove. Kancelar je redaktor kraljevih isprava i glavni slubenik krune. 354. Objasnite poetke razdvajanja parlamenta na Gornji i Donji dom? Krupno je plemstvo uz poslove koje je obavljalo u okviru parlamenta radilo i mnoge druge poslove. Zato krupno plemstvo (lords) zasjeda i odluuje o tim poslovima i kad ne zasjeda parlament. Od sredine 14. st. krupno plemstvo poinje na svojim odvojenim sjednicama raspravljati, pa i rjeavati, i o onim poslovima o kojima su do tada rjeavali u okviru parlamenta, tj. na zajednikim sjednicama s predstavnicima nieg plemstva i gradova. To je poetak razdvajanja parlamenta na Gornji i Donji dom. 355. Teritorijalna podjela Engleske u srednjem vijeku! Engleska je podijeljena na grofovije, a one su podijeljene na oblasti, a oblasti na desetine. 356. Tko imenuje erifa, a tko ga nadzire? Kralj imenuje erife, a nadzor nad njima vri Magnum concilium. 357. Kakav je to manorijalni ili vlastelinski sud i koja mu je nadlenost? Vlastelinski ili manorijalni sud je presuivao sporove izmeu gospodara manora i njegovih vazala, kao i sporove vazala i njihovih podvazala, sporove podvazala i njihovih ovisnika kao i sporove slobodnih posjednika i kmetova ili kmetova meusobno. Bio je to jedan sud, iako mu je sastav ovisio od stranaka u sporu. 358. Navedite izvore prava u Engleskoj? Common law, Equity law, Statue law.

359. to je to Equity law? Pravo pravinosti, uobliava se u 15. st., primjenjuje ga Kancelarov sud kojega ne vee ni common law ni statue law, nego sudi pomou svoje slobodne ocjene. 360. Kojim aktom se feudalcima u Engleskoj zabranjuje naknadno pozakonjenje djece naknadnim sklapanjem braka? Mertonskim statutom iz 1236. 42

www.pravokutnik.net 361. Koja prava na zemlju postoje u Engleskoj? Fee simple (najvie pravo na zemlju, vremenski neogranieno, otuivo inter vivos i mortis causa), fee tail (doivotno uivanje, neotuivo pravnim poslovima inter vivos i mortis causa, nasljedno), life estate (doivotno uivanje koje netko ima za ivota, npr. A daje zemlju B da je uiva za ivota C, smru C, gase se prava B) 362. to je to seisin? Nastaje u 14. st. Seisin je pravni i faktiki posjed slobodnih interesa na zemlju, a to ne znai uvijek posjed samo zemlje nego npr. rente ili sluba od neposrednog uivalaca zemlje. Seisin nije uvije bio vezan uz fiziko dranje, iako je tome teio. Svaki stjecatelj i prijenosnik je morao dokazati svoj valjan seisin. 363. Kada se i u kojem svojstvu pojavljuje zakup u Engleskoj? Zakup se pojavio u 13. st., a sluio je kao sigurnost za zajam tj. zakup je u poetku igrao ulogu koju e kasnije preuzeti zalog nekretnina (mortagage). Zalog nikad nije postao dranje niti vrsta stvarnog prava na zemlju nego je oblik obveznog prava. 364. to znate o instituciji azila? Ako se zloinac skloni u crkvu ili kakvo sveto mjesto, svjetovne ga osobe nisu mogle tamo uhititi. Sveenici su ga mogli hraniti 7 dana, a nakon toga on se mogao predati sudu ili prisegnuti da e zauvijek napustiti Englesku ili ostati u crkvi dok ne umre od gladi. 365. Koji se sudovi krajem 12. st. izdvajaju iz Curiae regis? Tokom 12. st. iz Curiae regis se izdvaja nekoliko sudova: Sud dravne blagajne, Sud ope sudbenosti, Sud kraljeva stola i Sud vijea dravne blagajne. 366. Koje su nadlenosti Suda kraljeva stola? Svi predmeti koji su se ticali kralja a nisu bili u vezi s potraivanjima dravne blagajne bili su u nadlenosti ovog suda. Zbog toga ovaj sud ima nadzornu sudbenost nad ostalim sudovima. Ovaj sud je imao kako imovinsku, tako i krivinu, kako prvostepenu tako i prizivnu sudbenost, on je mogao mijenjati sudske nadlenosti tj. preuzeti predmet od drugog suda. 367. Kakav je to pleading postupak? Postupku utvrivanja injenica prethodi postupak u kojemu treba ustanoviti koje injenice uope treba utvrditi tj. koje su sporne i relevantne. Taj se predpostupak zove pleading. 368. U ranofeudalnoj Engleskoj punoljetstvo muke djece je razliito. O emu ovisi i kada ga stjeu muka djeca feudalaca, a kada muka djeca seljaka? Djeca feudalaca su stjecala punoljetnost za viteku slubu s 21 godinom, a djeca s 14 godina.

369. ime i zbog ega kralj Henrik II. (12. st.) eli ojaati svoju vlast? Klarendonskim uredbama 1164. Henrik II je ograniio sudbenu vlast crkve pa je to povod sukobu i ubojstvo kenterberijskog nadbiskupa T. Beckta s razlogom da ogranii vlast crkve nad dravom. Naredbom o oruju 1181. propisao je da svi slobodni ljudi, srazmjerno svom imetku, moraju imati odreeno naoruanje. Tako se kralj mogao protiv plemstva osloniti na plaenike kao i na naoruani narod. 370. Za vrijeme vladavine kojeg vladar nastaju temelji common lawa te kojim aktom isti vladar nastoji ograniiti sudbenost crkve i kada? 43

www.pravokutnik.net Za vrijeme Henrika II, Klarendonskim uredbama 1164. je ograniio sudbenu vlast crkve. 371. Kako, kojim aktima i kada donesenim, Henrik II utjee na odnose kralja te crkvenih i svjetovnih feudalaca? 1164. Klaredonskim uredbama je ograniio sudbenu vlast crkve pa je to povod sukobu i ubojstvu kenteberijskog nadbiskupa T. Becketa. Henrik II je ograniio i feudalnu sudbenost. 372. Tko i kada u Engleskoj donosi Klarendonske odredbe i to kralj njima eli postii? Klarendonskim uredbama 1164. Henrik II je ograniio sudbenu vlast crkve pa je to povod sukobu i ubojstvo kenterberijskog nadbiskupa T. Beckta s razlogom da ogranii vlast crkve nad dravom. 373. to engleski kralj Henrik II. ureduje tzv. Klarendonskim odredbama i kada se one donose? Klarendonskim uredbama 1164. Henrik II je ograniio sudbenu vlast crkve pa je to povod sukobu i ubojstvo kenterberijskog nadbiskupa T. Beckta s razlogom da ogranii vlast crkve nad dravom. 374. Kojim aktima i kada donesenim Henrik II. utjee na odnos kralja i crkvenog odnosno svjetovnog plemstva? Klarendonskim uredbama 1164. Henrik II je ograniio sudbenu vlast crkve pa je to povod sukobu i ubojstvo kenterberijskog nadbiskupa T. Beckta s razlogom da ogranii vlast crkve nad dravom. Naredbom o oruju 1181. propisao je da svi slobodni ljudi, srazmjerno svom imetku, moraju imati odreeno naoruanje. Tako se kralj mogao protiv plemstva osloniti na plaenike kao i na naoruani narod. 375. Do kada je u engleskom pravosudnom sustavu zadrana povlastica sveenstva? Potkraj 14. st. sudovi su odbijali da priznaju povlasticu sveenstva (izuzeti iz nadlenosti redovnih sudova) u sluaju zloina i veleizdaje ili razbojstva na putovima. Ipak se zadrala do Krivinog zakona iz 1827. 376. Koji je skup i kada zabranio ordalije kao dokazno sredstvo? etvrti Lateranski koncil 1215. 377. Koji se sudovi u 12 st. izdvajaju iz Curie regis? Tokom 12. st. iz Curiae regis se izdvaja nekoliko sudova: Sud dravne blagajne, Sud ope sudbenosti, Sud kraljeva stola i Sud vijea dravne blagajne. 378. Engleski parlament je 1430. godine donio Zakon o pravu glasa za izbore u grofovijama. Tko po tom zakonu ima pravo glasa i do kada e taj zakon vrijediti? Engleski parlament donosi 1430. Zakon o pravu glasa za izbore u grofovijama. Po tom zakonu pravo glasa za izbore u grofovijama ima slobodni posjednik iji je godinji prihod 40 ilinga. Vrijedi do 1832. god. 379. Kako Mertonski statut iz 1236. godine odreuje prava vanbrane djece prema svojim roditeljima? Zabranjuje pozakonjenje vanbrane djece naknadnim brakom vanbranih roditelja. Mogue je samo aktom samog parlamenta (to je rijetkost). Ostaje na snazi do 1926. god. 380. Tko od sredine 14. stoljea imenuje mirovne suce u Engleskoj, kako oni sude i koji su delikti u njihovoj nadlenosti? Razbojstva, pljake i nasilje, kao i svi delikti protiv opeg reda i mira, u nadlenosti su mirovnih sudaca. Njih od sredine 14. st. imenuje kralj izmeu nieg plemstva. Mirovni suci sude: a) kao pojedinci b) u malim zasjedanjima (2 mirovna suca), c) kao skupine mirovnih sudaca cijele grofovije.

44

www.pravokutnik.net 381. Tko na zahtjev vazala treba odreivati titarinu prema odredbi to je sadri Magna Charta iz 1215. godine? Povelja iz 1215. odreuje da titarinu moe odrediti samo Magnum Concilium, meutim u novoj redakciji Magna Cartae iz 1217. umjesto ranije odredbe stoji, tj. vazali su pristali da obvezu odredi sam vladar, uz ogranienje da naknada treba biti uobiajena (20 ilinga po vitekom posjedu). 382. to je to u engleskom pravu Quo Warranto, tko ga i kada provodi? To je institut koji je Edward I uveo radi kontrole pojedinaca koji su obavljali sudbene, odnosno pravne poslove trebali su dokazati osnovanost za to, 13. st. 383. Tko su to u engleskom pravnom sustavu justicijar, kancelar i rizniar i kako ove funkcije nastaju? Oni se izdvajaju iz Velikog vijea zbog obavljanja nekih poslova iz njegove nadlenosti. Justicijar je kraljev zamjenik u njegovim pravnim nadlenostima, obavlja i politike i upravne poslove. Rizniar je voditelj kraljevih financija. Kancelar je redaktor kraljevih isprava i glavni slubenik krune. 384. Tko su to u engleskom pravu coroner i konstabl? erifovi pomonici. Konstabl je erifov pomonik u izvrnim, policijskim poslovima, a najvaniji posao koji obavlja korener je da istrai uzroke smrti umrlih pod sumnjivim okolnostima ili uz nasilje. Koroner poduzima istragu, hapenje te je iz toga nastao (i danas postojei) Koronerov sud. 385. Koje godine i kojim sredstvom, engleski parlament stjee sudsku kontrolu nad dravnim slubenicima? 1376. postupkom impeachmenta engleski parlament stjee sudsku kontrolu nad dravnim slubenicima. 386. Kakav je znaaj u engleskoj pravnoj povijesti Simona de Montforta? Simon de Montfort je bio osniva prvog parlamenta. Simon de Montfort je 1625.g. sazvao Magnum Concilium u koji je uz krunske vazale pozvao ne samo po dva predstavnika koje je izabralo nie plemstvo, nego i po dva predstavnika iz svakog slobodnog grada. Taj skup iz 1625. g. smatra se prvim parlamentom. 387. Koje godine je donesen Mertonski statut i kako on regulira status vanbrane djece? Mertonski statut je donesen 1236. god , to je akt kojim se feudalcima zabranjuje nakanadno pozakonjenje djece naknadnim sklapanjem braka.

388. to je to u engleskom pravnom sustavu tzv. mala izdaja? Povreda vjernosti niih gospodara feudalci prema vazalima, mu u odnosu prema eni, djeci... Imaju pravo na vjernost svih njima podlonih, a kazne su smrt, konfiskacija imovine u korist gospodara 389. Tko sainjava Sud vijea dravne blagajne i o emu odluuje taj sud? Nastao je da bi otklanjao sukobe meu kraljevim sudovima, meutim, taj sud ini skup sudaca sva tri vrhovna suda pa je on poprimio znaenje novog suda, odluuje o odnosima sva ta tri suda, kao i o pravnim pitanjima od znaenja za njih. 390. Navedite sudove koji se krajem 12. st. izdvajaju iz sastava Curiae regis? Sud dravne blagajne, Sud ope sudbenosti, Sud kraljeva stola i Sud vijea dravne blagajne.

45

www.pravokutnik.net 391. Koje godine i kako je zavren proces dokidanja kmetskog posjeda u Engleskoj i temeljem kojeg akta? 1926. godine, temeljem Law of Property Act-a iz 1922. godine, kmetski posjed je posve ukinut uz novano obeteenje vlasnicima zemlje. 392. Koja dva statuta su od 13. st. do danas osnov prometa nekretninama u Engleskoj, kada i od strane kojeg vladara su doneseni? Edward I. je 1285. donio statut De Donis Conditionalibus, a 1290. statut Quia Emptores. 393. Za vladavine kojeg kralja te kojim aktima i kada donesenim se uobliavaju temelji prava na nekretninama? Za vrijeme Edwarda II, 1285. De Donis Conditionalibus, 1290 Quia Emptores. 394. Kakav je to u engleskom pravosudnom sustavu Sud vijea dravne blagajne, tko ga sainjava i za to je nadlean? Sud vijea dravne blagajne ine suci sva tri vrhovna suda, ( sud drav. blagajne, sud ope sudbenosti, sud kraljeva stola) a sastajao se radi ujednaavanje sudske prakse. krajem 15.st odluka ovog suda o teem pravnom pitanju je imala snagu obvezujue presude. 395. Objasnite doktrinu seisin i kada ona nastaje? Nastaje u 14. st. Seisin je pravni i faktiki posjed slobodnih interesa na zemlju, a to ne znai uvijek posjed samo zemlje nego npr. rente ili sluba od neposrednog uivalaca zemlje. Seisin nije uvije bio vezan uz fiziko dranje, iako je tome teio. Svaki stjecatelj i prijenosnik je morao dokazati svoj valjan seisin. 396. Na koja se prava - ovlatenja na zemlji moe odnositi trust? Trust se moe odnositi samo na prava fee simple. 397. Imajui na umu teoriju o trodiobi vlasti, koja bi od njih u Engleskoj 12- tog stoljea bila u temelju same vlasti? 398. Nabrojite kraljeve redovite prihode u ranofeudalnoj engleskoj? Od kraljevih domena, od feudalnih vazala, od kraljevih povlastica.

399. Tko donosi i kada tijekom 15.st. zakon o pravu glasa u grofovijama u Engleskoj, kome zakon daje pravo glasa i do kada ce on vaiti? Engleski parlament donosi 1430. Zakon o pravu glasa za izbore u grofovijama. Po tom zakonu pravo glasa za izbore u grofovijama im slobodni posjednik iji je godinji prihod 40 ilinga. Vrijedi do 1832. godine. 400. ime su i kako ureeni obiteljski i brani odnosi, osobno-moralne i imovinsko prirode u feudalnoj Engleskoj? Ono to je u branim i obiteljskim odnosima osobno-moralne naravi bilo je ureeno kanonskim pravom dok je ono to je u tim odnosima imovinske naravi bilo ureeno po common law-u. 401. Od kada parlament u Engleskoj poinje odluivati o skupljanju izvanredne pripomoi kralj te koliko daju gradovi kraljevih domena, a koliko ostali? Od 1379. je uvedena glavarina kao vrsta izvanrednog poreza. Ona je stupnjevana prema imetku. Imovinsko stanje naelnika velikih gradova je kao i velikih baruna, a malih gradova kao manjih 46

www.pravokutnik.net vitezova, vitezovi plaaju 24 puta manji porez od grofa, imovinski raspon unutar feudalne klase je 1:40 (siromani vitez:vojvoda) tj. 1:12 ako uzmemo u obzir viteza i grofa. 402. Navedite tri sluaja izvanrednih prinosa vazala prema sizerenu (kralju) u Engleskoj? Kada promie najstarijeg sina u viteza, kad prvi put udaje najstariju ker, za otkup zarobljenog sizerena. Sve te pripomoi vazali daju srazmjerno broju svojih vitekih posjeda. 403. Objasni razliku izmeu fee simple i fee tail u srednjovjekovnoj Engleskoj? Fee simple je najvie pravo na zemlju, vremenski neogranieno, otuivo pravnim poslovima inter vivos i mortis causa, najblie pojmu vlasnitva. Fee tail je doivotno uivanje, neotuivo pravnim poslovima inter vivos i mortis causa, nasljedno tj. prelazi na odreene nasljednike. 404. Koja je nadlenost Suda ope sudbenosti u srednjovjekovnoj Engleskoj? Rjeava ope zamolnice to se tiu sporova meu slobodnim ljudima, naroito sporova o pravima na zemlju. 405. Tko ga donosi i po emu je znaajan Statut de donis iz 1285? Edward II. Dozvolio da se fee simple interesi na zemlju mogu biti ostavljeni kao fee tail. 406. Kada i koji sud poinje primati tube kmetova protiv gospodara? Krajem 15. st. najprije Kancelarov sud poinje tititi kmetove protiv njihovih gospodara, doputa njihove tube protiv gospodara, a zbog smetanja posjeda, tj. kmetovima daju istu zatitu kakvu je pruao slobodnom seljaku ili zakupcu protiv gospodara zemlje. 407. Kada je u uporabu uao postupak ''Act of attainder'' i objasnite njegovu osnovu? Act of attainder je uao u 1477. god. u uporabu. To je posve zakonodavni postupak u kome se odreena osoba zbog njenih odreenih postupaka proglaava krivom i izrie joj se kazna... Postupak se vodi pred domovima, stranka moe izvoditi dokaze, svjedoke, koristiti odvjetnike. Nakon oba doma akt se podnosi kralju na sankciju. U ovom postupku moe biti izreena kazna gubitka asti, konfiskacija imovine a esto i smrt. 408. to je pleading? Postupku utvrivanja injenica prethodi postupak u kojemu treba ustanoviti koje injenice uope treba utvrditi tj. koje su sporne i relevantne. Taj se predpostupak zove pleading.

409. Govori li common law o vlasnitvu zemlje? Common law ne govori o vlasnitvu zemlje nego o vlasnitvu prava na njoj (fee simple, fee tail, life estate). 410. Na to se poziva William Osvaja kad posee za krunom? Kada posee krunom tvrdi da se njegovo pravo zasniva na Edwardovom imenovanju i na Haroldovoj vazalskoj prisegi. 411. Kakva je vanost 100-godinjeg rata za engleski parlament? Uzdigao je mo parlamenta, uvelike ojaao i osamostali Donji dom, a njegovo prvenstvo u odobravanju poreza postaje posve sigurno. Ta mo zakljucima Donjeg doma daje oblik zakonskih prijedloga (bill) koje neizmijenjene prihvaa Gornji dom i kralj i tako postaju zakon. 412. Koji je vladar poloio temelje common law-u? Henrik II. 47

www.pravokutnik.net 413. Kako je najlake konstatirati da je netko u stanju kmeta? Ako su postojale ope kmetske obveze koje su opi pokazatelj kmetskog statusa (duan je dati naknadu gospodaru za dozvolu da oeni sina ili uda ker merchet, gospodar ima stanovito nasljedno pravo koje se sastoji u pravu na najbolje kmetovo govedo heriot). Jo jedan od vidljivih pokazatelja osobnog statusa je pravo priziva na kraljeve sudove, za kmeta je mjesni sud konaan. 414. S koliko je vitezova William Osvaja osvojio Englesku? 7 000 vitezova. 415. to znaci maksima Kralj nikada ne umire? Time se htjelo istai pravo nasljednika da odmah nakon smrti prethodnika preuzme vlast. Uz to naelo common law je sve vie usvajao da nitko nije premlad da preuzme krunu, to za maloljetnog kralja vri regent. 416. Tko ini pravnu profesiju i kakva im je hijerarhija? Suci i nekoliko vrsta pravnih savjetnika: barrister (moe zastupati stranku na viim sudovima), solicitor (pravnik od kojeg stranka trai savjet u pravnoj materiji), attorney (opi pravni savjetnik i zastupnik stranke u moguim pravnim poslovima u toku postupka na sudu). 417. Smatra li common law krunidbu dovoljnom legitimacijom kraljeve vlasti? Common law nije samu ceremoniju krunidbe nikad smatrao dovoljno legalnom osnovom kraljevske vlasti, nego ju je smatrao samo deklaratornim inom. 418. Kome je i u kojem omjeru William Osvaja podijelio zemlju? Zemlja je oduzeta anglo-saksonskom plemstvu; 1/3 je pripala kruni, 20-tak velikaa su dobili , crkva takoer , a ostatak zemlje je podijeljen izmeu 170 baruna, krunskih vazala. 419. Koliko je neposrednih krunskih vazala (lanova Magnum Conciliuma)? Svi neposredni krunski vazali su lanovi Magnum Concilima.

420. Zato je papa podrao Williama Osvajaa u osvajanju Engleske? Obeaj je da e biti vjeran vazal Svete Stolice. 421. Tko je vladao Engleskom u vrijeme osvajanja Williama Osvajaa? Engleskom je vladala normandijska (Normanska) dinastija. 422. Tko je sve polagao pravo na englesku krunu 1066.? Harold, William Normandijski, Edward Ispovjednik. 423. Kada se Engleska priznala papinskim vazalom (papinskim lenom)? John je vladao kad je na papinskom prijestolju bio Inocent III. Papi je posluio francuski kralj koji e osporiti Johnovo pravo na englesku krunu i ona e biti dodijeljena Richardovom sinu Arthuru, a kasnije e pobuna prisiliti Johna da se pokori papi i on Englesku priznaje papskim lenom (1215. god.). 424. Opii prvi parlament? Simon de Mantford je 1265. sazvao Magnum Concilium (parlament) ali je uz barune koji su za njega, pozvao i po dva predstavnika manjih krunskih vazala iz svake grofovije i po dva predstavnika slobodnih kraljevskih gradova. Ovaj skup je zasjedao kao jedan dom i njegove odluke su bile posve politike i financijske prirode, a nipoto zakonodavne. 48

www.pravokutnik.net 425. Tko je beneficiary? Vlasnik (trustee) je duan izvravati svoj vlasnika prava tako da koristi od tih prava uiva ne on nego netko drugi (beneficiary). Tako i formalnopravnog vlasnika i beneficijara moemo smatrati vlasnikom onoga to je predmet trusta. 426. Tko je trustee? Trustee je potpuni i jedini vlasnik imovine koja je predmet trusta. 427. to je to felony? Teak zloin. 428. Koju novost su uveli Normani u sudski postupak? Sudski dvoboj. 429. Tko ne podlijee krivinoj odgovornosti? Duevno bolesni, maloljetni ispod 8 godina, a odgovornost maloljetnih izmeu 8 i 14 je samo izuzetna (kada postoji osobito zla namjera). 430. to je osnova engleskog krivinog prava do danas? Statut iz 1352. Taj akt ograniava krug postupaka koji su oblik najtee felony, a naziva iz treason (izdaja). 431. Koja su pravnika udruenja? Grey's Inn, Lincoln's Inn, Inner Temple, Middle Temple. 432. Tko su bili freeholders i leaseholders? Freeholder je slobodni nasljedni zakupac, a leaseholder su slobodni seljaci zakupci koji su zemlju uivali pod odreenim uvijetima i samo na odreeni rok, uz plaanje zakupnice. To je obian zakup.

49

www.pravokutnik.net

ENGLESKA II
433. Tko postaje kraljem Engleske nakon smrti Elizabete Tudor i u kojem razdoblju taj kralj vlada bez parlamenta? James I. Stuart, taj kralj vlada bez parlamenta od 1614. 1621. 434. Od koje se godine Parlament u Engleskoj dijeli na dva doma i to je osnova zakonodavnog prava Parlamenta? Od 14. st. krupno plemstvo poinje na svojim odvojenim sjednicama raspravljati, pa i rjeavati, i o onim poslovima o kojima su do tada rjeavali u okviru parlamenta, tj. na zajednikim sjednicama s predstavnicima nieg plemstva i gradova. To je poetak razdvajanja parlamenta na Gornji i Donji dom. Zakonodavno pravo parlament izvodi iz financijskog prava. 435. Kada se u Engleskoj poinje javljati porota? Porota se u Engleskoj poinje javljati sredinom 12. st., tj. u doba kada zapoinje dublja feudalizacija drutva. 436. Tko je to solicitor, a tko barrister? Barrister moe zastupati stranku na viim sudovima, a solicitor je pravnik od kojeg stranka trai savjet u pravnoj materiji i njegovim posredovanjem stranka stupa u kontakt s barristerom. 437. Nakon odvajanja anglikanske crkve od Rima u 16.st. koji kralj i kojim aktima ureduje sadraj crkvenog prava, organizaciju i nadlenost crkvenih sudova, koji crkveni sudovi postoje i kome se moe uloiti priziv? Henrik 8. je svojim zakonima, najvaniji je Zakon o vrhovnitvu iz 1534., ukinuo samostane i utvrdio da je kralj jedina vrhovna glava na zemlji Engleske crkve (tj. njen upravitelj), drava postavlja i plaa sveenike, a parlament zakonima odreuje sadraj crkvenog prava, organizaciju i nadlenost crkvenih sudova. Redoviti crkveni sudovi su: sud arhiakona, sud biskupa, sud nadbiskupa te Visoki sud delegata. Priziv protiv presude crkvenih sudova upuuje se Pravnom odboru Tajnog savjeta, a ne domu lordova, to je trebalo znaiti da su crkveni sudovi (poput Kancelarova suda) potpuno odvojeni od common law sudova. 438. Od kada do kada traje puritanska revolucija u Engleskoj te tko, nakon rasputanja Dugog parlamenta upravlja Engleskom i temeljem kojeg akta? Puritanska revolucija traje od 1642.-1660. Nakon rasputanja dugog parlamenta (1640.-1653.) 1653. Vojni savjet je donio neto poput ustava tzv. Sredstvo upravljanja. 439. Kada zapoinje tzv Drugi graanski rat u Engleskoj i do kojih znaajnih promjena je dolo tijekom slijedeih 10 godina? 1648. zapoinje tzv. 2 graanski rat, u sljedeih 10 godina dolo je do znaajnih promjena: 1649/50 Cromwell i njegova vojska su osvojili Irsku i 1650/51 kotsku, parlament je donio Zakon 1656. kojim ukida vojne slube, tj. ukida jo zadnji ostatak feudalnih odnosa, parlament 1651. donosi Zakon o plovidbi koji e doprinijeti razvoji engleskog trgovakog brodarstva, Cromwell je nakon osam godina nepostojanja gornjeg doma, sazvao parlament 1656.

440. Kada zapoinje tzv. 2. graanski rat u Engleskoj i koji se ekstremistiki pokreti tada javljaju? 50

www.pravokutnik.net 1648. zapoinje tzv, 2. graanski rat koji je sukob izmeu vojne diktature i civilne drave, tad su se pojavili ekstremistiki socijalni pokreti levelari (izjednaivai) i digeri (kopai), a kao suprotnost njima javljaju se kvekeri (drhtavci). 441. to je to Test Act - Zakon o ispitivanju vjere, kad je donesen i to se njime propisuje? Zakon o ispitivanju vjere (Test Act) je 1673. parlament podastro kralju na potvrdu i zaprijetivi uskraivanjem poreza prisilio kralja da izae iz rata protiv Nizozemske. Po tom zakonu dravne slube, vojne, sudske, crkvene mogu preuzeti samo osobe koje prisegnu pripadnost Anglikanskoj crkvi. 442. Kada je donesen i to je propisivao Habeas Corpus Act ? Habeas corpus act, 1679. Po ovom zakonu zatvorska sluba nekoga moe uhititi i drati u zatvoru samo na temelju sudskog naloga, tj. sud ocjenjuje ima li osnove da se nekome oduzme sloboda, pa makar bio kriv za djelo (moe se braniti sa slobode). Postoje i takvi sluajevi da zatvorska sluba, zbog mogunosti bijega, ne moe ekati nalog za pritvor, nego moe osumnjienog uhititi a nalog za zatvor traiti od suda naknadno. Upravo to ureuje ovaj zakon: - Kada je graanin zatvoren bez naloga, mora mu u roku 24 sata biti predana pismena obavijest o djelu koje mu se pripisuje i zbog kojega je u zatvoru. Izdavanje ove obavijesti (tj. naknadnog naloga za uhienje) moe traiti ne samo uhieni, njegova rodbina i prijatelji nego je to dunost same zatvorske slube, koja bez naloga nikoga ne smije drati u zatvoru. - Sam zatvor je potreban samo ako se osumnjienom pripisuje zloin veleizdaje ili kakav drugi teak zloin; samo za te sluajeve sud e izdati nalog za uhienje; inae izdat e nalog da zatvorska sluba uhienog pusti uz novano jamstvo, da ga pusti bez jamstva, ali e postupak protiv te osobe biti nastavljen ili da ga pusti i da se postupak posve obustavi. - Ako je sud izdao nalog (habeas corpus) da se osumnjienog zadri u zatvoru, ta osoba mora u roku 20 dana biti izvedena pred veliku porotu (optuena porota) koja e odluiti da li su navodi optube dovoljni da se protiv okrivljenog produi kazneni postupak, odnosno da ga se izrui sudu. - Nitko ne moe biti ponovno zatvoren iz istog razloga zbog kojeg je ve bio pritvoren pa osloboen. - Protiv zatvorskih slubenika (od 19. st. to je policija) kao i protiv sudaca koji bi povrijedili odredbe Habeas corpus act-a predviene su velike novane globe u korist samog uhienog, odnosno u ponovljenom sluaju nepotivanju tog zakona ti slubenici gube slubu. Zatvorski slubenik za nepotivanje tog Zakona plaa kaznu 100 funta, a sudac 500 funta. 443. Kada je donesen i to je regulirao Zakon prava (Bill of Rights)? Zakon prava (Bill of Rights), 1689. Ovaj Zakon je djelo Slavne revolucije i jedan od najvanijih ustavnih zakona. Taj akt odreuje: - Kralj ne moe zabraniti primjenu zakona niti osloboditi nekoga obveze koju zakon namee, tj. zakon je obvezan i za kralja. - Sudska je organizacija odreena i stalna, i protuzakonito je uspostavljanje izvanrednih sudova. - Zakonom je odreen nain izbora porotnika i uspostavljanje liste porotnika. - Ne mogu se zahtijevati prekomjerna jamstva ni dosuivati prekomjerne globe, ni okrutne ili neuobiajene kazne. - Svaki Englez protestant moe nositi oruje za osobnu obranu. - Svaki Englez ima pravo podnijeti peticiju parlamentu. - Sloboda govora, rasprave i postupka u parlamentu je bez ikakvih ogranienja (do 1887.) i ne moe biti predmet optube ili pitanja ni na kakvu sudu ili mjestu izvan parlamenta. - Zabranjeno je podii i drati stajau vojsku u Kraljevstvu za vrijeme mira bez odobrenja parlamenta, tj. bez odobrenja parlamenta kralj ne moe drati ak ni dobrovoljce. 51

www.pravokutnik.net - Parlament zakonom odreuje nain i vrstu prikupljanja sredstava te svrhe u koje e biti utroena. - Izbori za parlament moraju biti slobodni, i parlament treba biti esto na okou (od 1649.g. parlament je biran na 3 godine; od 1715. biran je na 7 godina; od 1911. biran je na 5 godina). 444. Kada je donesen i to je regulirao Zakon o naslijeu prijestolja (Act of Settlement)? Zakon o nasljeu prijestolja (Act of Settlement), 1701. Ovaj zakon odreuje: - Kraljevi Engleske moraju biti protestantske vjere. - Kralj ne moe napustiti Englesku bez odobrenja parlamenta. - Samo parlament moe objaviti rat zbog kraljevih privatnih posjeda (misli se na kneevinu Hanover). - Stranac ne moe biti lan kraljeva Tajnog savjeta (to je tijelo u 17. st. imalo 50-60 lanova; dio njega je vlada, ministri). - Kralj ne moe obustaviti postupak impeachmenta. - Kraljev akt je izvren samo ako uz kraljev potpis ima i supotpis lana Tajnog savjeta, tj. ministra. - Dravni slubenik ne moe biti lan donjeg doma (1706. izmijenjeno: ako lana donjeg doma primi poloaj ministra, gubi mandat, a na raspisanim dopunskim izborima i on se moe kandidirati, pa ako bude izabran, onda moe biti i ministar i lan donjeg doma; ali je ostalo ope pravilo da lanovi donjeg doma ne mogu biti dravni slubenici, osim ministri; pravilo reizbora je posve ukinuto 1926.). - Suci su doivotno imenovani s obzirom na njihovo dobro vladanje, pa e i slubu zadrati dok se dobro vladaju (tj. stalnost sudskih zvanja). 445. to je to Privy Council i koja mu je funkcija? Iz vremena Henrika 8. potjee tijelo koje jo uvijek postoji koje je nazvano Privy Council (Tajni savjet) kao skup kraljevih savjetnika o dravnim poslovima. Kraljevi savjetnici su bili i oni koji su vodili pojedine resore (ministri). 446. Kada se u Engleskoj donosi prvi Izborni zakon (Reform Bill)? 1932. donesen je prvi Izborni zakon (Reform Bill). Ovaj zakon je imao 2 cilja: - birako pravo vezati za broj stanovnika (a ne prostor ili svojstvo korporacije) - dati birako pravo onim drutvenim grupama koje e ga odgovorno i uspjeno iskoristiti, a jamstvo za to je njihov imovinski uspjeh u ivotu 447. Kada u Engleskoj birako pravo dobivaju ene? Birako pravo ene u Engleskoj dobivaju 1918. jo za vrijeme rata parlament je donio zakon kojim je uvedeno ope pravo glasa za mukarce koji imaju 21. godinu i za ene koje su navrile 30 godina ivota. Deset godina kasnije 1928. bilo je uvedeno ope i jednako pravo glasa za mukarce i ene koji su navrili 21. godinu ivota. Ta dobna granica ostat e do 1969. kad e aktivno birako pravo dobiti svi sa 18. godina, a pasivno birako pravo e ostati vezano za navrenu 21. godinu.

448. Koje su najnii sudovi u Engleskom sudbenom sustavu? Najnii su sudovi mirovnih sudaca (njihov slubeni naziv je magistrates courts) koji sude kao vijee od najmanje 2 ili vijee od 2-9 sudaca (kad sude uz porotu). Mirovni suci nisu plaeni, to su nai porotnici. 52

www.pravokutnik.net 449. Kada je osnovan sud Star Chamber i koje su mu nadlenosti? Star Chamber Zvjezdana komora je sud koji je nazvan po zvijezdanom stropu u kojoj je zasjedano osnovan je 1487. bio je vrsta odbora parlamenta koji je vrio sudbenost Henriku 7. on je bio glavno sredstvo sprjeavanja dranja vojnih druina, njihovih privatnih ratova, njihovih prijetnja porotama i sudovima, tj. taj je sud osiguravao nezavisnost sudova. 450. Kada je donesena Peticija prava i to se njome proklamira? Peticija prava je donesena 1628., taj akt priziva stara i nezastariva prava koja potjeu iz 13. i 14. st. i kojima starost daje svojstvo prava. Peticija u 9 lanova nabraja ta prava i njihove povrede i 10. sve to ponovno saimlje: - kralj ne moe bez odobrenja parlamenta nametnuti poreze ak ni u obliku zajma ili dobrovoljnog doprinosa ili besplatnih darova - nitko ne moe biti gonjen ili kanjen zato to je odbio platiti poreze koji parlament nije odobrio - nitko ne moe biti lien svojih prirodnih sudaca (porote, tj. suda jednakih), niti su zakoniti izuzetni ili izvanredni, bilo civilni ili vojni sudovi - smjetaj kraljeve vojske (kopnene ili pomorske) kao graana-pojedinaca je zakonit 451. Objasnite to je to ustanak Lolarda, kada se odvijao i tko mu je bio ideolog? Ustanak Lolarda se odvijao 1381., a ideolog mu je bio oxfordski profesor Wieliffe, njegove pristae su nazvali lolardi. Lolardi su svu panju usmjerili protiv svjetovne vlasti crkve i njenog bogatstva, a svoje su pristae nalazili meu seljacima, graanima, ali i u niem plemstvu. 452. Koje upravne jedinice postoje u Engleskoj od kraja 19. st., tko je na njihovu elu i na osnovu kojeg zakona su stvorene? Zakonom o mjesnoj upravi u izvangradskim podrujima iz 1888. ureeno je da su najvee upravne jedinice grofovije, s time da neki veliki gradovi imaju svojstvo grofovije. Grofovijom upravlja izabrano vijee grofovije. Manje jedinice od grofovije su kotarevi kojih u grofiji ima 5-6, a njima upravlja vijee kotara. Seoski kotari se dijele na upe, kojima upravlja vijee upe. 453. Od 1832. - 1969. g. u Engleskoj je provedeno 6 izbornih reformi. Navedite godine u kojima su reforme izvrene i koje novine donose posljednje tri reforme? 1832., 1867., 1884., 1918. (po tom zakonu mukarci imaju pravo glasa s 21., a ene sa 30 godina ivota) 1928. (ope i jednako pravo glasa dobivaju mukarci i ene s 21 godinom) 1969. (svi imaju pravo glasa s 18 godina, a pasivno birako pravo ostaje s navrenom 21 godinom ivota) 454. Kada je osnovan sud visokog povjerenstva (Court of High Commission) i o cemu se taj sud brinuo? Sud visokog povjerenstva osnovan 1539. on se brinuo za istou ideologije-progonio heretike, razvratnike, propagandu protiv dravne crkve, vrio cenzuru, gonio skitnice i sumnjive.

455. Kada se sastao tzv. Viteki parlament i koje su njegove glavne odluke? Viteki parlament se sastao 1661., uao je u povijest to od njega potjee dvostranaki sustav engleskog parlamenta: torijevci i vigovci. Odluke tog parlamenta su: Zakon o ispitivanju vjere (Test Act) je 1673. parlament podastro kralju na potvrdu i zaprijetivi uskraivanjem poreza prisilio kralja da izae iz rata protiv Nizozemske. Po tom zakonu dravne 53

www.pravokutnik.net slube, vojne, sudske, crkvene mogu preuzeti samo osobe koje prisegnu pripadnost Anglikanskoj crkvi. 456. Koji znameniti pravnik djeluje u Engleskoj u 18. st., koje mu je najznaajnije djelo i to se njime proklamira? BLACKSTONE u djelu Komentari o engleskom pravu (Blackstone je prvi koji common law pouava na sveuilitu, do tada se studiralo rimsko i kanunsko pravo) koji su 1. izlaganje, u istoj knjizi, o privatnom i javnom pravu, pokazuju da je i moderna drava zauzdana pravom, vlast prava nad dravom. U toj knjizi Blackstone razmatra engleski ustav, znaenje u kojem on tada upotrebljava naziv ustav ostat e do danas. 457. Kako Zakon o parlamentu iz 1911. g. u Engleskoj dijeli zakonodavnu materiju, te objasnite pojedine grupe zakona ? Ovaj Zakon svu zakonodavnu materiju dijeli (i za njih odreuje postupke) na: - zakone financijske prirode - zakone nefinancijske prirode Ako je prijedlog financijske naravi on je u iskljuivoj nadlenosti donjeg doma, mada se i taj prijedlog dostavlja na miljenje gornjem domu. Ako je prijedlog nefinancijske naravi, donose ga oba doma, ali ne jednakim pravom. Zakona nema bez suglasnosti donjeg doma (ima apsolutni veto), a gornji dom ima suspenzivni veto na rok 2 godine, a taj rok mora proi kroz 3 uzastopna zasjedanja. 458. Tko po zakonu o nasljeu krune iz 1701. g. imenuje suce, te tko i na osnovu ega odluuje o njihovom opozivu? Zakon o nasljeu krune iz 1701. odreuje da kralj imenuje suce, ali ih ne moe opozvati, oni su neopozivi dok dobro vladaju, a da li se dobro vladaju moe ustvrditi samo sud ili parlament (postupak impeachment). 459. Koje godine u Engleskoj dolazi do pada cijele vlade, te tako nastaje presedan za kolegijalnu odgovornost vlade? 1742. 460. to prethodi na vanjsko politikom te unutarnjem planu ostavci cijele vlade u Engleskoj i kada se to dogodilo? 1742. je cijela vlada podnijela ostavku. Ostavci cijele vlade prethodni rat sa panjolskom, samo donji dom nije bio zadovoljan Walpoleovim voenjem rata, ipak je Walpole morao pasti vlast je donji dom. Kralj je raspustio donji dom, a novi je ponovio nepovjerenje. Walpole je dao ostavku, ali donji dom se nije ni tim zadovoljio jel su vladu inili Walpoleovi istomiljenici. Kralj nije mogao ponovo raspustiti donji dom, pa je vlada podnijela ostavku. Bio je to presedan za vladu kao kolegij solidarnog politikog mandata i politike odgovornosti pred parlamentom.

461. Koje godine je stvoren presedan za kolegijalnu odgovornost vlade u Engleskoj i kada moemo za neku vladu reci da je parlamentarna prema teoriji iz sredine 19.st.? 1742. je pala cijela vlada i to je presedan za kolegijalnu odgovornost vlade. Prema teoriji iz sredine 19. st.: Parlamentarna vlada je ona vlada (ukupnost ministara) koja uiva povjerenje parlamenta a priori (tj. kad parlament prihvati novostvorenu vladu) i a posteriori (kad parlament odobri postupke vlade). 462. to je parlamentarna vlada prema praksi i teoriji Engleske iz 19 st.? Parlamentarna vlada e 1830. postati ustavni obiaj. 54

www.pravokutnik.net Parlamentarna vlada je ona vlada (ukupnost ministara) koja uiva povjerenje parlamenta a priori (tj. kad parlament prihvati novostvorenu vladu) i a posteriori (kad parlament odobri postupke vlade).

463. Kojim subjektima je izraeno dvojstvo egzekutivne (izvrne) vlasti u sustavu parlamentarne vlade u Engleskoj (pa i ire) i u kakvom su politiko-pravnom odnosu subjekti te vlasti? Zbog mogunosti stalnog pada vlade (to je posljedica njene politike odgovornosti) u sistemu parlamentarne vlade postoji dvojstvo u egzekutivi: poglavar drave i vlada. Poglavar drave je politiki neodgovoran i on je pravni nosilac egzekutive i jamac njenog kontinuiteta s jedne vlade na drugu. Vlada je zbog politike odgovornosti parlamentu, politike nosilac egzekutive te zato nestabilan element egzekutive. Institucijom parlamentarne vlade parlament postaje posredni nosilac i izvrne vlasti. 464. Kada je u Engleskoj pasivno birako pravo izjednaeno s aktivnim, tj. kada je za pasivno birako pravo ukinut imovinski cenzus? 1858. pasivno birako pravo uope nije vezano za poseban imovinski cenzus, tj. izjednaeno je s aktivnim birakim pravom. 465. U ranofeudalnoj Engleskoj punoljetstvo muke djece je razliito. O emu ovisi i kada ga stjeu muka djeca feudalaca, a kada muka djeca seljaka? Djeca feudalaca su stjecala punoljetnost za viteku slubu s 21 godinom, a ker feudalca za udaju smatra se punoljetnom s 14 godina. Djeca seljaka su morali plaati opi osobni porez (glavarinu) s 15. godina. 466. to je bitno za pojam presedana i kako se zove presuda koja nije presedan? Svaka presuda nije presedan, da bi presuda imala svojstvo presedana ona mora ispunjavati nekoliko uvjeta: - presedan je presuda koja rjeava zbiljski spor koje su stranke iznijele pred sud, i u okviru injenica koje su stranke iznijele - ako su pravni zastupnici stranaka svoje zahtjeve osnivali na navoenju autoriteta (ranijih presuda vieg suda, statuta), - presuda suda koji ima vie lanova ima svojstvo presedana ako su se lanovi suglasili ne samo s rjeavanjem nego i s pravnom osnovom rjeenja - svojstvo presedana nema cijela presuda nego samo onaj dio koji izlae naela i razloga (taj dio je ratio decidendi) - common law nije usvojio pravilo da presedan zastarijeva neupotrebom, tj. presedan koji je stanovito vrijeme izvan primjene moe ponovno postat osnova za pravna rjeenja. Presuda koja nije presedan zove se odluka per incuriam.

467. U kom razdoblju bez parlamenta vlada James I Stuart, a u kom Charles I Stuart, te koja su dva znaajna akta Parlamenta vezana za vladavinu Charlsa I.? James I Stuart vlada bez parlament od 1614.-1621., a Charles I od 1629.-1640. Dva akta parlamenta su Velika prituba i Zakon o ukidanju episkopata i uvoenje Prezbiterijanske crkve i u Engleskoj. 468. Bi li engleski kralj stavljajui veto na zakon postupio protuzakonito odnosno protuustavno? Upotreba kraljeva veta bila bi zakonita jer su kraljevi od 18. st. upotrebljavali veto i nijedan akt nije to kralju oduzeo, ali bila bi protuustavna jer od 1707. nijedan kralj nije upotrijebio veto. 469. Koju odredbu znaajnu za budue parlamentarne vlade donosi odredba Velike pritube iz 1641. godine? 55

www.pravokutnik.net Velika prituba sadri jednu od bitnih odredaba budue parlamentarne vlade: kraljevi savjetnici mogu biti samo osobe koje uivaju povjerenje parlamenta. 470. Kada je i za kojeg kralja donesena Peticija o pravima u Engleskoj i koje su njene najvanije odredbe? Donesena je 1628. godine za vrijeme kralja Charlesa I Stuarta i njome je odreeno da kralj ne moe bez odobrenja parlamenta nametnuti poreze ak ni u obliku zajma ili dobrovoljnog doprinosa ili besplatnih darova, nitko ne moe biti gonjen ili kanjen zato to je odbio platiti porez koji parlament nije odobrio, nitko ne moe biti lien svojih prirodnih sudaca (porote), niti su zakoniti izuzetni ili izvanredni, bilo civilni, bilo vojni sudovi, smjetaj kraljeve vojske (kopnene ili pomorske) kod graana pojedinaca je nezakonit. 471. Kojim vetom i na koji rok raspolau, po Zakonu o parlamentu iz 1911. g., gornji odnosno donji dom engleskog parlamenta, a kada se radi o prijedlogu zakona nefinancijske naravi? Ako je zakon nefinancijske naravi, donose ga oba doma, ali ne jednakim pravom. Zakona nema bez suglasnosti donjeg doma (tj. ima apsolutni veto), a gornji dom ima pravo odlonog veza (suspenzivnog veta) na rok od 2 godine; taj rok ima istei kroz 3 uzastopna zasjedanja, rauna se od drugog itanja u prvom zasjedanju do treeg itanja u treem zasjedanju 472. Kada je u Engleskoj donesen odnosno ukinut Test Act, a kada Zakon o zabrani udruivanja i Zakon o itu? Test Act je donese 1673., ukinut 1828. Zakon o zabrani udruivanja je donesen 1799. Zakon o itu je donesen 1815., ukinut 1846. 473. to se nastojalo ostvariti donoenjem Zakona o sudbenosti u Engleskoj 1873.g. i koje tri nadlenosti ima Kancelarov sud? Zakon o sudbenosti iz 1873. nastoji pribliiti common law i equity law, to je uinjeno samo donekle jer i nakon tog Zakona, s obzirom na odnos Kancelarova suda i drugih sudova, Kancelarov sud ima 3 vrste nadlenosti: - iskljuiva - konkurentna - pomona sudbenost 474. to u Engleskoj znae nazivi ustav i ustavnost? Ustav znai trajnu praksu u djelovanju organa vlasti. Takvo znaenje ustav u Engleskoj ima od sred. 18. st. i danas. Ustav je uputa za valjano, poeljno djelovanje koje e dobiti odobravanje, a nikakvo jamstvo samo-po-sebi da e se takvo djelovanje obistiniti. Ustav nije poseban zakon, niti ima jau pravu snagu od obinog zakona. Ustavno znai prevladavajuu politiku zbilju. Ustavno ne znai da to nije naruavano, ne znai da je bilo drukije prakse. 475. Nakon nastanka i odvajanja anglikanske crkve u Engleskoj, tko postavlja i plaa sveenike, a tko i ime ureduje organizaciju, dogmatska pitanja vjere te crkveno pravo i sudstvo? Drava plaa i postavlja sveenike (oni su vrsta dravnih slubenika), parlament statutima odreuje dogmatska pitanja vjere i organizaciju, crkveno pravo i sudstvo. 476. Kome i od kada je mogue uputiti priziv protiv presude Kancelarovog suda? 1621. prvi put je doputen priziv Domu lordova protiv presuda Kancelarova suda. 478. Kojim zakonima i kada donesenim je odvojena uprava od sudstva u Engleskoj? Zakonom o sudbenosti iz 1873. uprava je odvojena od sudstva. 56

www.pravokutnik.net 479. Kada se uvode i o emu odluuju velika i mala porota u Engleskoj? Sredinom 12. st. kraljevske odluke uvode 2 vrste civilne porote: malu i veliku. Mala porota sudjeluje u sporovima o smetanju zemlje, a druga o jaem pravnom naslovu na zemlji. 480. Kako se prema engl. Nasljednom pravu dijeli imovina umrloga ukoliko on nije imao djece? Ako umrli nije imao djece samo pokretnine su se mogle naslijediti i to udovica je dobila pokretnina, a pokretnina ostavitelj je mogao raspolagati oporukom. 481. U kojem sluaju u engleskom pravosudnom sustavu drava pokree kazneni postupak? Graanski sud moe uputiti predmet kaznenom sudu ako utvrene injenice ak bez obzira na elje stranaka, upuuju na postojanje kaznenog djela. 482. to je itanje (kao faza u zakonodavnoj proceduri)? Opii itanje. Zakonodavni postupak je odreen obiajem (common law) i odvija se kroz tzv. tri itanja: a) prvo itanje je priopenje dom da je stigao zakonski prijedlog i od koga prijedlog alje odboru za dnevni red doma kad bude vremena b) drugo itanje je (danas se poslanicima podijeli tiskani zakonski prijedlog) otpoinjanje rasprave u domu o zakonskom prijedlogu, prijedlog moe biti mijenjan i sve te izmjene usvajane glasovanjem, kad je rasprava zavrena c) tree itanje je itanje (danas tiskan) konanog teksta zakonskog prijedloga jer se nakon treeg itanja pristupa glasanju o zakonskom prijedlogu. Ako je prijedlog usvojen tekst se dostavlja drugom domu i u njemu je postupak isti (tj. tri itanja) 483. to je zasjedanje? Engleski parlament radi po zasjedanjima koja traju kao i kolska godina, tj. od jeseni do ljeta (ljetni praznici); prema tome parlament izabran na 5 godina ima 5 zasjedanja. 484. Kada je bilo razdoblje kraljice Viktorije? 1820.-1920. razdoblje se ne podudara s vladavinom kraljice Viktorije ipak ona je vladala za najveeg dijela tog doba, a ono to prethodi i slijedi nosi oznake njenog doba. 485. Kada nastaju politike stranke? Politike stranke se pojavljuju u Vitekom parlamentu 1661., torijevci i vigovci.

486. Kada je donesen Ballot Bill (Zakon o tajnom glasovanju)? Zakon o tajnom glasovanju (Bellot Bill) je donio parlament s liberalnom veinom 1872., i tako je zamijenio stoljetno javno glasovanje na skupovima. 487. Koji je vladar posljednji upotrijebio veto? Zadnji veto na zakon je onaj iz 1707. koji je upotrijebio George iz dinastije Hanover. 488. Kojim je zakonom i kada regulirano pravo gornjeg doma? Zakon o zakonskim ovlatenjima gornjeg doma proao je 1911. kad je donesen i Zakon o parlamentu 1911. 489. to su i otkada postoje truli gradovi? Po izbornom zakonu iz 1832. postoje truli gradovi oni s manje od 2 000 stanovnika izgubili su svojstvo izborne jedinice, oni koji su imali izmeu 2 000 4 000 stanovnika birali su samo jednog poslanika. 57

www.pravokutnik.net 490. Opii problem ukidanja trulih gradova Problem ukidanja trulih gradova je u tome to je bilo teko neke povijesne izborne jedinice ukinuti zbog malog broja stanovnika. 491. Koji su najvaniji akti Reformnog parlamenta i kad je zasjedao? Reformacijski parlament je zasjedao 7 godina bez prestanka 1529.-1536. i on je svojim zakonima, najvaniji je Zakon o vrhovnitvu 1534. ukinuo samostane i utvrdio da je kralj jedina vrhovna glava zemlje Engleske crkve. 492. Kada je odreeno trajanje parlamenta od 7 godina? Zakonom iz 1715. koji je odredio trajanje mandata parlamenta na 7 godina. 493. Kada je odreeno trajanje parlamenta od 5 godina? Od Zakona o parlamentu iz 1911. parlament je biran na 5 godina. 494. Zato vlada ima pravo rasputanja parlamenta? Kakve to ima veze s demokracijom? Bitan dio parlamentarne vlade je njeno pravo da raspusti parlament i u tome je element njene neovisnosti od parlamenta. Institucijom parlamentarne vlade parlament ostaje posredni nosilac i izvrne vlasti. Demokracija 18. st. je parlamentu osporila demokratsku legitimaciju. To je pokazalo da izmeu parlamentarizma i demokracije (kao oblika samoupravljanja) postoji veza, a tu vezu mjeri irinom birakog tijela, irinom birakog prava. 495. Koja su drutva privatnih trgovaca postojala u vrijeme Elizabete? Za Elizabete su osnovana drutva (ponajvie dionika) privatnih trgovaca: Moskovsko drutvo, Levantsko drutvo, Istonoindijsko drutvo. 496. Moe li zakonito uspostavljeni kralj postati nelegitimnim? Da, parlamentarizam je poprimio znaenje kontrole izvrne vlasti ne samo putem prava nego i putem slobodne ocjene njenih zakonitih postupaka. 497. Na koji se nain zloupotrebljava pravo rasputanja parlamenta?

498. Koliko lanova imaju donji i gornji dom i koliki im je kvorum? Gornji dom danas ima oko 1000 lanova, Donji dom ima oko 630 lanova, a kvorum mu je 40 prisutnih lanova. 499. Od kada veto gornjeg doma traje 1 godinu? Zakonom usvojenim 1949. odloni veto gornjeg doma smanjen je na godinu dana. 500. to je to pravilo apsolutnog presedana? U 18. st. svi common law sudovi usvojili su pravilo apsolutnog presedana, tj. jednom stvoren presedan obvezuje sud koji ga je stvorio i sve nie sudove; jedini nain da presedan bude izmijenjen je presuda doma lordova ili putem stauta. 501. Zato se predsjednik donjeg doma zove speaker? Speaker zato to predsjeda domu lordova. On ne mora biti lord (tada se zove lord-keeper, njegovo sjedite je izvan doma, a kada je on lord i kad govori u tom svojstvu ue u prostor doma. 502. Kakav izborni sustav ima Engleska? 58

www.pravokutnik.net U Engleskoj aktivno pravo glasa imaju svi graani sa 18 godina, a pasivno pravo glasa svi graani s 21-om godinom. 503. Da li odgovornost za tetu iz ugovora ukljuuje i odgovornost koja nastaje bez krivnje? Stranke su dune nadoknaditi ne samo neimovinske tete nego su dune nadoknaditi svaku tetu koju su prouzroile i bez krivnje. Stranke su dune nadoknaditi i tete iz delikta. 504. Otkad u Engleskoj postoji graanski brak? Fakultativni graanski brak postoji od 1837.g. 505. Tko je bio prvi premijer u engleskoj povijesti? Prvi premijer u Engleskoj povijesti bio je Walpole. 506. U kojem je aktu prvi put spomenut naziv premijer i zato? Prvi akt koji je spomenu naziv premijer je Ministers of the Crown Act 1937. koji ga je spomenuo odvojeno zato da bi mu odredio veu plau nego ostalim ministrima. 507. Kome se prinose albe protiv presuda Vrhovnog suda? albe protiv presude Visokog suda podnose se Prizivnom sudu. 508. Kome se prinose albe protiv presuda Prizivnog suda? albe protiv presuda Prizivnog suda podnosi se domu lordova, prizivi domu lordova su vrlo rijetki, 50 godinje. 509. Kad je Engleska poela donositi zakone iz podruja socijalnog zakonodavstva? Zakone iz podruja socijalnog zakonodavstva Engleska je poela donositi za vrijeme radnikog pokreta, kada je Radnika stranka 1906. dobila 50 poslanika u parlamentu. 510. Kada je zasjedao Kratki parlament i zato je rasputen? Kratki parlament je zasjedao 13.4.-5.05. 1640., kralj je jedva izdrao 3 tjedan tog tzv. Kratkog parlament, jer je ocijenio da iz njega dolazi prava oluja, budui da je njemu narod spoznao svoje kolektivno miljenje. 511. Kad je izvrna vlast dobila pravo rasputanja parlamenta?

512. Tko je i kada ukinuo tajnost parlamentarne rasprave? Od 1771. Londonski sudovi su na strani javnosti, a protiv parlamenta, te ne osuuju zbog iznoenja u javnost parlamentarnih rasprava, 1778. parlament je dopustio novinarima da prisustvuju njegovim sjednicama. 513. to je to tzv. Sredstvo upravljanja i kad je uvedeno? Sredstvo upravljanja je neto poput ustava koje je donio Vojni savjet 1653. 514. Tko su leveleri? Leveleri (izjednaivai) ekstremistiki socijalni pokret koji su traili opu jednakost, pa i u pogledu imovine, pojavio se na poetku 2. graanskog rata. 515. Kada je ukinuto ropstvo u cijeloj Imperiji? 1833. 59

www.pravokutnik.net 516. Tko su digeri? Digeri (kopai), ekstremistiki socijalni pokret koji je odbacio privatno vlasnitvo, zapoeli su zajedniki obraivati opinske zemlje, sve plodove i ivot (pa i ene) zajedniki uivati, pojavio na poetku 2. graanskog rata. 517. Tko su kvekeri? U suprotnosti levelerima i digerima pojavljuju se kvekeri (drhtavci) koji nisu samo pobornici jednakosti i neodgovaranja na nasilje nego odbacuju svaki vanjski oblik vjerskog pritiska (hijerarhiju, ceremonijal, zakletvu, sakramente), a vjera je samo unutarnje, osobno iskustvo svakog vjernika. 518. Kada je i zato donesen Zakon o zabrani udruivanja radnika? Zakon o zabrani udruivanja radnika je donesen 1799. jer je protivjakobinski strah bio samo izgovor da se prikrije izrabljivanje koji je radnike preputao na milost i nemilost poslodavaca. 519. to je omoguio Zakon o perstvu i kad je donesen? Zakon o perstvu iz 1963. daje mogunost nasljednom peru da se (za sebe, ne i za potomstvo) odrekne perstva. 520. to je to tzv. consolidating statute? Parlament je birao komisije da proiste statute koji se tiu odreenog podruja kako bi se vaee skupilo i izdalo u jednom statutu tzv. consolidating statute. 521. Kome se upuuje priziv protiv presude crkvenih sudova? Priziv protiv presude crkvenih sudova upuuje se Pravnom odboru Tajnog savjeta, a ne domu lordova, to je trebalo znaiti da su crkveni sudovi potpuno odvojeni od common law sudova. 522. Koje je svojstvo dananjeg engleskog sudstva? Svojstvo dananjeg engleskog sudstva je odvojenost uprave od sudstva i znatna odvojenost graanskog od kaznenog sudstva. 523. Koji je najvii sud u Engleskoj? Najvii sud u Engleskoj od 1873./75., je Vrhovni sud pravosua (Supreme Court of Judicature) koji je u Londonu; sastoji se od dva dijela od kojih jedan ima prvostupanjsku sudbenost-Visoki sud pravde, a drugi ima samo prizivnu sudbenost-Prizivni sud. 524. Kada je donesen, do kada ostaje na snazi i o emu govori Test Act te kada je donesen i o emu govori Zakon o snoljivosti? 1673. parlament je donio zakon o ispitivanju vjere(Test Act). Po ovom zakonu dravne slube, vojne, sudske, crkvene, kolske mogu preuzeti samo osobe koje prisegnu pripadnost Anglikanskoj crkvi. Test Act je ukinut 1828. 1689. donesen je Zakon o snoljivosti koji doputa privatne vjerske slobode protestantima neanglikancima (ne i katolicima), ali ne opoziva Test Act, tj. vlast je samo u rukama anglikanaca. 525. Kada se u Engleskoj konstituira Konzervativna, a kada Liberalna stranka i to je credo jedne i druge? 1867 god, Disraeli konstituira konzervativnu stranku, njen temeljni kredo je - mijenjati uvajui ono to jo vrijedi 1877 god, Gladstone organizira Liberalnu stranku iji je credo - pojedinac i njegova sloboda je poetak i kraj socijalnog bitka

60

www.pravokutnik.net

TURSKA
526. Koji sultan i kada prenosi prijestolnicu iz Bruse u Jedrene? Murat I. proiruje svoju vlast u Maloj Aziji, a jo vie u Europis. On osvaja itavu Trakiju i ve prijestolnicu prenosi 1365. g. iz Bruse u Jedrene. Iz tog je vidljivo da sultan glavne okraje koje mu predstoje oekuje na Balkanu s monom Srbijom. 527. Kada je osvojen Carigrad i to se rauna od toga datuma? U Carigrad je upalo 300 000 onih koji su ga opsjedali, istog dana uinili ga prijestolnicom turskih gospodara. Bio je to dogaaj pun simbolike: padom Carigrada 1453. g. mnogi e datirati kraj srednjeg vijeka, Turska postaje prvorazredni imbenik europske politike sljedea 4. stoljea. 528. Za vrijeme kojeg sultana je bila bitka na Mohakom polju? Za vrijeme Sulejmana II. 1526. godine. 529. Tko su to janjiari? Turski jeni eri = nove ete. Janjiari su trebali biti vojska koja jedino ivi za rat. Zato im je zabranjeno bilo kakvo zanimanje, ne mogu se eniti niti imati obitelj, niti obitelj iz koje potjeu. ivotni im je cilj drava i njeni uspjesi, a ne privatna i obiteljska korist. Janjiari su se odgajali na spartanski nain. Janjiarske postrojbe su se popunjavale pomou danka u krvi: naizmjence u pojedinim pokrajinama, svake 3. do 7. godine izmeu zdravih djeaka ne muslimana starijih od 10-ak godina, uziman je obino 1 na 40 kua (iskljueni su jedinci, oenjeni ili djeca na zanatu). U Carigradu je bila sva janjiarska vojska. 530. Kakve su to zemlje s hasom, a kakve s lijanom? Zemlje s hasom su one s kojih drava u obliku naturalnog poreza (rente) izdrava svoju timarskospahijsku vojsku, a zemlje s lijanom su zemlje s kojih drava ubire porez u novcu (koristi ga i za plae najamnika). 531. Objasnite timarski sustav? - je oblik odnosa u poljoprivredi, oblik dravnog izrabljivanja. Kad bi Turska trajno zaposjela neko podruje vren je popis domainstava i obradivog zemljita. Obradiva zemlja je predmet oporezivanja ukoliko drava takvo zemljite nije priznala kao neije privatno vlasnitvo (mulk). timar je ukupnost obradivih zemljita ne nekom podruju iji domaini su duni odreeni dio plodine dati osobi koju je drava odredila timarnik. Timar je nekome dodijeljen za obavljanje njegove slube za dravu. 532. Kada se ukida timarski sustav? Ukida se 1839. Pripadanje timarskog sustava je propadanje turske vojne sile i Turske kao vojnike drave. 533. Temeljem ega vlast u Turskoj odreuje veliinu timara? Sve su obradive zemlje i domainstva koja ih obrauju upisani u registre (deftere): temeljem povrine, boniteta (kakvoe) zemlje te broja lanova obitelji koja je od te obradive zemlje ivjela drava odreivala dio (1/10, 1/8 do ) plodina koje drava moe oduzeti. Veliina timara tj. zemljita koje ga ine nije bila vrsta te se timar moe poveati ili umanjiti.

534. Kako se naziva sultanov pomonik i zamjenik u svim granama uprave? 61

www.pravokutnik.net Veliki vezir je sultanov jedini pomonik i zamjenik u svim granama uprave. Sultan je obavljao sva imenovanja najviih nositelja vlasti ali je osobito zavisio i od velikog vezira. Sav dravni personal plaan je kao timarnici dobivali su pravo na dio plodina s odreene zemlje (has), za vrijeme dok su obavljali slubu. Oni koji su u obavljanju slube ubirali novac (suci) imali su pravo da dio tog primitka zadre kao svoju plau. 535. Tko su to Kadijaskeri i koliko ih je bilo? To su bili vrhovni vojni suci koji su se brinuli za organizaciju pravosua. U poetku je bio jedan, a kasnije dva kadijaskera: jedan za Anadoliju, drugi za Rumeliju. 536. Tko su to Defterdari? Defterdari su voditelji popisa dravnih financija. Defteri su bili popisi zemljita, tj. u njima je bila oznaena veliina zemljita, prihod izraen u novcu, zatim uivalac tih prihoda, prijenos itd. Najvei dio tih prihoda troen je u obliku timara pa su defteri popisi timara. Prvo je bio jedan defterdar, kasnije dva, (rumelijski i anadolijski) a kasnije i vie. Uredi gdje su se drali defteri nazivani su defterhane. 537. Nabrojite sredinje organe vlasti u Turskoj.! Kakav posao obavljaju veziri? Veziri, kadijaskeri, defterdari i niandi. Sulatan ima najviu vlast, Veliki vezir predsjeda Divanu. Veziri su vojno-upravni slubenici, ali i vrhovni vojni zapovjednici. 538. Kako se naziva osnovna sudska jedinica u Turskoj? Sudske jedinice se nazivaju kadiluci to je podruje sudbenosti jednog kadija (suca). Nije isto biti sudac u kadiluku koji je provincija, ili sudac u kadiluku sa velikim gradom. Sudci u najveim gradovima carstva su se zvali velike mole, u manjim gradovima su male mole dok su ostale suce nazivali kadije. Kadije su imali svoje zamjenike naibi. 539. Tko su to mufetii? To su suci za sporove o vjerskim zakladama (vakufi). Njima su spadali samo predmeti u kojima je trebalo primijeniti taj dio erijatskog prava. 540. Koliko stupnjeva ima erijatski sudski postupak? erijatski sudski postupak je jednog stupnja, tj. presuda koju kadija donese u jednom roitu je konana. Postoji samo izvanredni pravni lijek, tj. prituba sultanu (kadijaskeru) da je pravda ugroena. 541. Nabrojte izvore prava u Turskoj? Izvori prava u Turskoj su: erijatsko pravo, kanunsko pravo, te obiaj. 542. Koja je razlika izmeu erijatskog i kanunskog prava? Razlika je u tome to je erijatsko pravo islamsko vjersko pravo, a kanunsko pravo stvara sultan putem zakonskih akata. erijatsko pravo po postanku nije tursko dok kanunsko je. Kanunsko pravo vrijedi po teritorijalnom naelu, odnosno za sve bez obzira na vjeru, dok erijatsko pravo vai samo za muslimane. 543. Koji su izvori erijatskog prava? Izvori su: Kuran islamska objava je neposredno boja rije i konana objava boje istine, Sunna je islamska vjerska predaja nastala na osnovi Muhamedovog ivota, Idmaa-ulummet, Kijas proirenje postojeih rjeenja na nove odnose. 544. Kako se nazivaju zakoni u Turskoj? U Turskoj se zakoni zovu ferman, a od 19.st., hatierif. 62

www.pravokutnik.net 545. U kojem obliku sultan izdaje zakone te kako se zakoni dijele? Sultan je izdavao svoje zakone pod nazivom Ferman, a u 19. st. Hatierif. Zakon je mogao urediti ue pravno podruje (kanun=zakon) ili ire pravno podruje (kanunama=zakonik), mogao je urediti odnose koji se tiu cijelog carstva (opi kanun) ili pojedinog dijela drave-sandaka (sandaki kanun). 546. Koje vrste braka poznajete u turskom pravu? Sunitski muslimani poznaju 2 vrste braka: redoviti (stalni) brak i brak s robinjom. iitski muslimani priznaju i treu vrstu braka: muta (brak na odreeno vrijeme). 547. to je to talion ? Islam smatra da je talion oblik ovozemaljskog ispatanja vlastitog zla. Talion je bio oblik drutvene i klasne zatite od odreenih delikvenata i to tako to je njihov delikt uvijek vidljiv: tjelesne kazne izvravane su uvijek na istim dijelovima tijela, tj. imaju svojstvo simbolinog taliona. 548. to je to lijan ? Lijan je trostruko uzastopno prisezanje i proklinjanje da su navedene injenice istinite. Lijan se koristio kao dokazno sredstvo ako je mu samo zatekao enu u inu preljuba. Posljedica lijana je vijek razvod, odnosno u osporavanju oinstva vanbranost djeteta. 549. Kako se zove, tko i kada je sainio poznatu privatnu zbirku erijatskog prava koja je uivala velik ugled i znaaj u turskom pravnom ivotu? Ibrahim Halebi je sainio za vrijeme Sulejmana II. Velianstvenog najpoznatiju zbirku erijatskog prava Multeka-al-ebbhur. 550. S kojom europskom katolikom zemljom je Turska sklopila trgovaki ugovor, kada je to bilo, koji ga vladari sklapaju i to je tim ugovorom utanaeno? Turska je trgovaki ugovor sklopila s Francuskom 1536. god., a sklopili su ga Sulejman II i Francois II. Tim ugovorom utanaeno je da francuski dravljani stjeu potpuni pravni imunitet u Turskoj i slobodu ulaska i kretanja po Turskoj, slobodu bavljenja trgovinom i obrtima, izuzee plaanja poreza, izuzee od sudbenosti turskih sudova. 551. Kakvo svojstvo imaju tjelesne kazne u Turskoj? Tjelesne kazne imaju svojstvo simbolinog taliona, izvravaju se uvijek na istim dijelovima tijela i vidljive su. 552. Promet zemlje seljaka u okviru timara mogu je inter vivos i mortis causa. U kojim se sluajevima ne placa, a kada placa prijenosna ili nasljedna dabina, te koliko ta pristojba iznosi? Ukoliko je prijenos inter vivos ili nasljeuju keri i dalji srodnici plaa se prijenosna pristojba tapu. Seljakovu zemlju u okviru timara nasljeivali su njegovi muki potomci (sinovi, kasnije i unuci) bez nasljedne pristojbe.

553. to gubi i u to se pretvara seljak u procesu itluenja, te kada je ukinut timarsko spahijski sustav? U procesu itluenja gubi hakki karrar (ili tasarruf), to je batina odnosno oevina, djedovina, to jest ukupnost ovlatenja, te se pretvara u zakupca. Timarsko-spahijski sustav ukinut je 1839. god. Haterifom od Glhane. 63

www.pravokutnik.net 554. Od kada do kada traje tree razdoblje u povijesnom razdoblju Turske i cime je oznaen poetak, odnosno kraj toga razdoblja? Tree razdoblje traje od 1699. do 1839. god. Poetak tog razdoblja oznaen je Karlovakim mirom, a kraj ukidanjem timarsko-spahijskog sustava, reformom dravne uprave, vojske i poreskog sustava. 555. to je to u turskom pravu hadis i to oni sainjavaju? Hadis je svaki Muhamedov pojedini postupak, izjava i slino. Uzor je i presedan za postupak sljedbenika, a ukupnost hadisa ini sunnu, tj. naputak vjernicima kako trebaju ivjeti. S vremenom je rastao broj hadisa i najvei broj nije bio vjerodostojan. U 8. st. ustojena je posebna tehnika za utvrivanje vjerodostojnosti hadisa te su oni popisani i time je sunna zatvorena. 556. Kada se i izmeu koga odigrala bitka kod Angore i koje su njene posljedice? 1402. god. bitka kod Angore (Ankare) izmeu Bajazida I i Tamerlanda. Sultan zarobljen, a njegovi sinovi zapoinju borbu za prijestolje razdoblje 15-godinjih ratova meu braom. Sukob oko prijestolja nakon Bajazidove smrti doveo je Tursku na rub punog raspada, ti e dogaaji biti razlogom traenja naina koji bi osigurao nesporno nasljee prijestolja. 557. Mogu li sinovi pripadnika razreda askera biti u razredu raja ili ulema i je li prijelaz iz razreda u razred otean formalnostima? Prijelaz iz razreda je lagan, tj. to je stvar zanimanja: dijete spahije (razred asker) koji je sudac spada u razred ulema. 558. Objasnite evladijet vakuf i benobet timar. Evladijet vakuf kada nasljednici donatora uivaju odreeni dio prihoda, a benobet timar kada ima vie ovlatenika na timaru, a u ratu idu naizmjenino. 559. to sve na planu odnosa i organizacije predstavlja timarsko spahijski sustav? On predstavlja oblik gospodarstva, oblik organizacije najbrojnije vojne sile (konjanika, spahije), bolik dravne uprave, oblike poreskog sustava. 560. to je u osnovi razlikovanja mulkovnog zemljita od mirijskog, dravnog zemljita? U osnovi razlikovanja tih zemljita je porez, tj. mulkovo zemljite nije predmet poreznih tereta i privatno je vlasnitvo dok je mirijsko dravno zemljite na koje se plaa porez. 561. Tko je imenovao i na koji rok suce u Turskoj? Suce imenuje kadijasker na rok od godine i pol dana. 562. to su to avarizi, kada se prvi puta javljaju i kako se njihovim uvoenjem radikalno mijenja poloaj poljoprivrednog stanovnitva timara prema dravi? Avarizi su izvanredni porezi, tj. porezi koje plaa svo stanovnitvo prema imovinskim mogunostima i koje drava ubire jedanput ili za nekoliko godina. Odreuje ih sudac a kod odreivanja ovog poreza za seljake koji su na timaru prisustvuje njihov timarnik jer on ima uvid u imovinsko-obiteljske prilike svojih seljaka. Spahija je duan da zajedno sa svim glavama obitelji svoga timara prisustvuje odreivanju avariza, tj. da osigura njihovo prisustvo. 563. Tko i uz ije prisustvo odreuje izvanredne poreze tzv. avarize u Turskoj? Avarizi su izraz primjene prava, pa ih odreuje sudac (kadija); poto je osnova ovog poreza imovinsko stanje, kod odreivanja ovog poreza za seljake koji su na timaru prisustvuje njihov timarnik, jer on ima uvid u imovinsko-obiteljske prilike svojih seljaka. Spahija je zato duan da zajedno sa svima glavama obitelji svog timara prisustvuje odreivanju avariza, tj. da osigura njihovo prisustvo. 64

www.pravokutnik.net 564. Kada se odvijala i po emu je znaajna pomorska bitka kod Lepanta? Odvijala se 1571. godine. Pomorski poraz kod Lepanta mnogi esto uzimaju kao poetak propadanja Turske iako je tada Turska bila na vrhuncu moi. U 17. st. Turska ulazi u razdoblje nepominosti, stagnacije koja je poetak propadanja. 565. Objasnite to je to u turskoj pravnoj povijesti zekijat? Zekijat je vrsta doprinosa vjerskoj zajednici kojeg daju punoljetni muslimani koji imaju imovine. Njegov iznos iznosi desetinu od svih pokretnih dobara. 566. to je to u turskom pravnom sistemu dizija? Dizija je porez, tj. glavarina koju je arapska drava nametnula pokorenim nemuslimanima, koju su oni i prije plaali Bizantu. Uvijek je plaan u novcu. 567. Prema emu je u Turskoj odreivan hara kao porez na zemlju i koliko je iznosio? Hara (porez na zemlju) je mogao biti odreen prema veliini i bonitetu zemlje hara muvasuf ili prema prinosu uz pretpostavku da je uvijek isti hara mukaseme. Hara je bio razliite veliine tj. prema mjesnim prilikama, a odreivan je tako da proizvoa moe ivjeti od ostatka prihoda, hara je mogao iznositi 1/8, 1/5, a negdje i plodina. 568. Tko je to debeli? Timarnik koji je imao timar vrijednosti vee od 4000 do 5000 aki godinje bio duan da na svakih daljih 3000 akii dovede jo jednog konjanika debeli. Timarnik se trebao pobrinuti da nae i osposobi svoje konjanike koji su obino bili timarnikovi sinovi ili roaci. 569. Navedite razloge gubitka timara od strane timarnika? Timarnik gubi timar ukoliko prestane obavljati slubu, ili ako postane nesposoban ili nedostojan. Razlozi nedostojnosti su: pad u zarobljenitvo, izdaja, trajno fiziki i psihiki nesposoban, moralno nedostojan ako je poinio kakav gnjusan zloin. 570. Koje slube u turskom upravnom sustavu predstavljaju stupove drave? Sve dvorske slube rasporeene su u 4 grupe: veziri, kadijaskeri, defterdari i niandi. To su 4 stupa drave (erkani devlet). 571. to je to divan? Divan je savjet velikog vezira, a ine ga predstavnici te 4 slube. S tim slubama veliki vezir se trebao savjetovati i donijeti najbolji prijedlog odluke koji po tom iznosi sultanu. Sultan ne prisustvuje nego divanu predsjeda veliki vezir. Divan zasjeda u rezidenciji velikog vezira, a ta je imala veliku eljeznu portu, pa su inozemni predstavnici i novinari poeli upotrebljavati simbolian naziv: Visoka Porta.

572. Koje vrste kanuna poznajete u turskom pravu? Zakon je mogao urediti ue pravno podruje (kanun=zakon) ili ire pravno podruje (kanunama=zakonik), mogao je urediti odnose koji se tiu cijelog carstva (opi kanun) ili pojedinog dijela drave-sandaka (sandaki kanun). 573. Kada prema turskom pravu moe mu, a kada ena otkazati brak? Ukoliko ugovorom o braku nije drukije ugovoreno, mu moe uvijek i bez ikakvog razloga otkazati brak, a tu izjavu ne treba niim opravdati, dovoljno da ju priopi eni. Za razliku od mua, ena nema pravo otkazati brak, osim ako joj je to pravo dao mu ugovorom o braku, ili bilo kad za trajanje braka: isto tako mue moe pristati na sporazumni razvod braka. 65

www.pravokutnik.net 574. Kakav je pravni poloaj supruge u imovinsko-pravnom aspektu erijatskog braka? Brak nita ne mijenja u poloaju i imovinskim pravima ene, ena ostaje vlasnik svoje imovine (steene prije i za vrijeme braka, kao i enidbenog dara) ona njome slobodno raspolae, moe ju povjeriti na upravljanje bilo kome (pa i muu), odnosno svoju imovinu moe udruiti s bilo kim radi zajednikog posla (ortakluk). 575. Objasnite mogunost oporunog nasljeivanja u turskom nasljednom pravu? Ostavitelj koji ima zakonskih nasljednika oporuno moe raspolagati s treinom svoje imovine, a ako ih nema onda moe raspolagati sa cijelom imovinom. Ostavitelj oporukom ne moe raspolagati u korist zakonskih nasljednika, niti mijenjati njihove odnose i dijelove, tj. oporukom se moe ostaviti samo osobama koje nisu zakonski nasljednici. Oporuiti se moe pod uvjetom, rokom i nalogom. Predmet nasljeivanja su nekretnine, pokretnine i imovinska prava. 576. Nabrojite pretpostavke zakonskog nasljeivanja i oblike civilnog srodstva u Turskoj? Pretpostavke zakonskog nasljeivanja su: - smrt ostavitelja (prirodna ili pretpostavljena) - aktiva u ostavtini (postojanje imovine nakon podmirenja ostaviteljevih dugova) - postojanje nasljednika (ivih i zaetih u asu ostaviteljeve smrti) - dostojnost nasljednika (nedostojan je ako je rob, druge vjere, dravljanstva, ako je ubio, ak i sluajno ostavitelja). Oblici civilnog srodstva su: usvojenje, starateljstvo i osloboenje roba. 577. Kako su turski pravnici Aini-Ali i Ali-Cau u 16st. podijelili svu zemlju s obzirom na nain koritenja od strane drave? Turski pravnici Aini-Ali i Ali-au su sve zemlje u Turskoj s obzirnom na to kako drava koristi te zemlje podijelili na: zemlje s hasom drava u obliku naturalnog poreza izdrava svoju timarskospahijsku vojsku i zemlje s lijanom zemlje s kojih drava ubire porez u novcu. 578. to je ejalet, tko mu je bio na elu te koliko je Turska imala istih? Vie sandaka ini ejalet, kojemu je na elu beglerbeg. Dok su u 14. st. bila samo 2 ejaleta (Rumelija i Anadolija), u 16. st. ih je 40-od toga 8 u Europi. Ejalet su po veliini poput suvremenih drava. U ejaletu je bilo u prosjeku 8 sandaka. 579. to je tasaruf ili Hakki karrar te to on obuhvaa? Seljaci koji su imali zemlje na timarima sveukupnost svojih prava i obveza su nazivali Tasarruf ili hakki karrar. Seljak je imao svoje oranice koje je obraivao sa svojom obitelji te je dio plodina davao dravi, odnosno timarniku. Tasarruf je davao stalnost posjeda, pravo na plodine, pravo raspolaganja inter vivos te pravo nasljeivanja (muki potomci). 580. Tko i kada postaje 1. kalif turske krvi? Selim I. osvaja Kairo 1517. zarobljava posljednje Abasidskog kalifa i postaje prvi kalif turske krvi tj. predstavnik i zatitnik vjerske zajednice muslimana. 581. Do kad se u Turskoj plaa glavarina, tko je na nju obvezan te ime se ona namiruje? Glavarina (izija) je porez koji do sredine 19. st. plaaju odrasli, zdravi mukarci nemuslimani (tj. radno sposobni) uvijek je plaana u novcu, zato je to bio jedan od najteih poreza pa i onda kad je plaen u najniem iznosu (bila su 3 stupnja glavarine). Prihod drava troi u vojne svrhe. 582. Po uzoru na Francusku, kada Engleska i Nizozemska potpisuju kapitulacije s Turskom? 66

www.pravokutnik.net Po uzoru na Francusku s kojom je Turska 1536. potpisala kapitulaciju, ugovor bez uzajamnosti potpisala je i 1579. s Engleskom, a 1612. s Nizozemskom. 583. to su u Turskoj veziri i kako obavljaju poslove? Turski veziri su vojno-upravni slubenici i vrhovni vojni zapovjednici. Veziri su upravljali i dijelovima dravne uprav (unutarnji, vanjski i vojni) ili su upravljali svim poslovima na odreenom dravnom podruju (vezir za Egipat, za Bosnu). Kasnije je vezir poprimio znaenje titule. U ratovima je zapovijedao sultan ili umjesto njega veliki vezir, a pojedini veziri su zapovijedali pojedinim krupnim jedinicama. 584. Kada se u Turskoj ukida ropstvo? Ropstvo se ukida 1876. 585. Od kada do kada traje Krimski rat, kako zavrava i koje su njegove posljedice? Krimski rat traje od 1853.-1856., Krimski rat zavrava Parikim mirom, posljedica rata je da e zatitu krana u Turskoj povjeriti velikim europskim zemljama, a ne samo Rusiji. 586. Tko i na koji rok imenuje suce u Turskoj? Tko su mufetii? Suce je imenovao kadijasker na rok od jedne i pol godine. Mufetii su suci za sporove o vjerskim zakladama (vakufi). 587. Na kojem naelu je organizirana lokalna vojno-upravna i sudska organizacija u Turskoj? Vojno-upravna i sudska organizacija poiva na monokratskom naelu, tj. na elu svake jedinice je jedna osoba. 588. ime su odreeni i koje vrste timara postoje u Turskoj? Timar je nekom dodijeljen zato da bude plaa za njegove slube koje obavlja za dravu. Mogu biti razliite slube, a najee su vojne, i to konjanike. Odreeni su prema vrijednosti priroda koja je u pravilu rijetko prelazila 20 000 aki godinje. Ako je prihod iznosio 20 000 100 000 aki godinje takav timar se zvao zeamet, dobivali su visoki vojni starjeine, ako je vrijednost priroda iznosila vie od 100 000 aki godinje tada je to has, dobivali su najvii dravni slubenici (veziri). 589. Koliko je vremena trebalo u Turskoj da seljak izgubi zemlju jer je nije obraivao? Seljak koji zemlju nije obraivao u 15. st. 1 godinu, u 16. st. 3 godine uzastopno gubio ju je, tj. spahija je mogao tu zemlju prodati nekome tko ju je htio obraivati. 590. Tko su u Turskoj muftije, a tko mufetii? Muftije (tuma prava) je najvie pravno znanje i duboki poznavatelj vjere i prava. Daje odgovore o pravu koje treba primijeniti na pojedinani sluaj, to njegovo miljenje se zove fetva. 591. Koja godina i koji dogaaj se uzimaju kao poetak neovisnosti turske drave? Neki smatraju da je poetak neovisnosti Turske drave 1299., a neki 1301. godine kada kod Osmanlija raste spoznaja o vlastitoj snazi, o mogunosti samostalnosti: za njih vlasti Ikonijskog sultana postaje sve manja te njihov plemenski voa Osman potpuno otklanja vrhovnitvo Ikonijskog sultana. Tako poinje nezavisnost Turske, ali poto je to prije faktian, nego formalan poetak nije ga lako tono odrediti. 592. Koji su po turskom nasljednom pravu uvjeti valjanosti oporuke? Da bi oporuka bila valjana mora ispunjavati ove uvjete: - brano punoljetstvo (15 godina) - duevno zdravlje - slobodna volja ostavitelja 67

www.pravokutnik.net - dostojnost nasljednika. 593. Od kada se ujedinjuju funkcije sultana i kalife? Od 1517. kada Selin I. osvaja Kairo i zarobljava posljednjeg Abasidskog kalifa, taj sultan je i kalif tj. predstavnik i zatitnik vjerske zajednice muslimana. 594. to se zbivalo ukoliko je u Turskoj koja od stranaka izrazila sumnju u pogledu pravne norme temeljem koje kadija rjeava sluaj? Ako u toku postupka (roita) kadija ili koja od stranaka izrazila sumnju u pogledu pravne norme temeljem koje kadija namjerava rijeiti sluaj, tada je postupak obustavljen, a kadija ili stranka su traili struno miljenje muftije. Muftija je najvie pravno znanje i duboki poznavalac vjere i prava; on je ovlaten da daje odgovore o pravu koje treba primijeniti na pojedinani sluaj. Taj se muftijin odgovor zove fetva. 595. Kada Turska ukida odnosno opoziva posebne ugovore tzv. kapitulacije? 1923. Turska je opozvala kapitulacije. 596. Kada je i sa kojim zakljucima zakljuen tzv. Mir u Parizu? Mir u Parizu je zakljuen 1856. zakljuci su zavretak Krimskog rata i zatita krana u Turskoj povjerit e se svim velikim europskim silama, a ne vie samo Rusiji. 597. Timarski sustav se odrava na vie podruja. to on sve predstavlja? On predstavlja oblik gospodarstva, oblik organizacije najbrojnije vojne sile (konjanika, spahija), oblik dravne uprave, oblik poreskog sustava. 598. Koje se razdoblje turske povijesti i zato naziva ''doba tulipana''? Dvadesete godine 18. st. u Turskoj nazivaju doba tulipana jer oslabljena turska pokuava slijediti europski razvoj, ali one ga slijede kao preuzimanje povrnih izraza tog razvoja: europski barok, tiskare, uzgoj tulipana, prilagoavanje turskog diplomatskog stila europskom. 599. Navedite tri razdoblja Turske dravno-pravne povijesti, po emu su karakteristina te od kada do kada traju? 1. razdoblje 1299.-1421. = postanak i uspostavljanje trajne dravne tvorevine 2. razdoblje 1421.-1699. = svjetska velesila 3. razdoblje 1699.-1839. = propadanje velesile 600. Kada je u Turskoj ukinuto ropstvo? Turska ukida ropstvo 1876.

601. Koliki je bio broj janjiara i spahija? Broj janjiara nije bio velik: do 16. st. manje od 20 000, a kasnije najvie do 40 000. Turska je u 16. st. imala 300 000 konjanika (spahija). 602. Koji je sultan dopustio janjiarima da se ene i bave drugim poslovima? Sulejman 2. je dopustio janjiarima da se ene i bave drugim poslovima. 603. Kada je i zato bio pokolj janjiara? Janjiari su u urotnikom prepadu poklani 1836. zato to se janjiarska vojska iz sluga pretvorila u najopasnijeg urotnika, zbog njihovih pobuna i svrgavanja sultana, strahovlade nad stanovnitvom. 68

www.pravokutnik.net 604. Kako se vri regrutacija janjiara? Janjiarske postrojbe su se popunjavale pomou danka u krvi naizmjence u pojedinim pokrajinama, svake 3.-7. godine, izmeu zdravih djeaka nemuslimana starijih od 10-tak godina, uziman je obino jedan na 40 kua (jedinci, oenjeni ili djeca na zanatu su iskljueni). 605. Koje su godine Turci doli na europski kontinent? 1354. Turci prelaze Dardanele i zauzimaju Galipolje. 606. Tko je ukinuo danak janjiarima? Murat 4. je 1638. ukinuo danak u krvi kao nain regrutiranja janjiarske vojske. 607. Kako se dijele suci u Turskoj? Suci u najveim gradovima carstva su se zvali Velike mole, a suci u manjim gradovima su male mole, ostali suci du kadije. 608. Koje su bile granice Selducke Turske? Selduka Turska ogromna drava Turaka Selduka koja se u 11. st. protee na prostoru Male Azije, od Turkmenistana do skoro Mramornog mora. 609. Kako se dijeli nasljee ako ima vie ena? Ako je vie ena one dijele dio koji pripada supruzi, a nasljeivanje izmeu mua i supruge se osniva na uzajamnosti i nejednakosti (dijelovi mukih su 2x vei od dijelova enskih nasljednika). 610. Koliko sudskih instanca ima erijatsko pravo? Sudske jedinice se nazivaju kadiluci, tj. to je podruje sudbenosti jednog kadije (suca). erijatski sudski postupak je jednostupanjski i odvija se u jednom roitu. Postoji samo izvanredni pravni lijek, prituba sultanu. Nije isto biti sudac u kadiluku koji je provincija ili sudac u kadiluku, sa velikim gradom. 611. to su to Tanzimati hajrije? Tranzimati hajrije su blagotvorne uredbe koje je zapoeo Abdul Meid 1, 1. i glavni akt je Hatierig od Gulhane iz 1839. kojim je ukinut timarski sustav. 612. Koji su oblici civilnog srodstva? Oblici civilnog srodstva su: usvojenje, starateljstvo i oslobaanje roba. 613. Koje su vrste dokaza u erijatskom pravu? erijatsko pravo sudski postupak iskljuivo temelji na racionalnim dokazima (isprave, priznanje, svjedoci, materijalni dokazi) tj. za razliku od mnogih dotadanjih prava ne priznaje boji sud kao dokazno sredstvo. erijatsko pravo koristi prisegu, ali samo onda kada nema drugih dokaza i za tono odreene injenice. enin preljubako mu dokazuje pomou 4 oevidca, ako nema svjedoka, a mue je sam zatekao enu u preljubu dokazuje lijanom trostruko uzastopno prisezanje i proklinjanje da su navedene tvrdnje istinite.

69

www.pravokutnik.net

AMERIKA
614. Kako se zvala nizozemska naseobina na podruju dananjeg New Yorka i kada je osvajaju Englezi? Nizozemci osnivaju svoju nasobinu Novi Amsterdam, (to je danas New York) pa tu stvaraju koloniju Nova Nizozemska. Engleska e za Restauracije prvi put 1664. osvojiti Novu Nizozemsku i Novi Amsterdam, te e to kralj Charles II darovati svom bratu, vojvodi od New Yorka (budui kralj James II) koji e to podruje proglasiti Novim Yorkom. 615. Objasnite na koje se naine vrilo naseljavanje kolonija u SAD? Kolonije su naseljavane na 2 naina: a) dionika drutva (udruenje trgovaca i dioniara) dobila bi kraljevu povelju koja je odreivala podruje koje mogu naseliti; dioniko drutvo bi preuzelo brigu oko naseljavanja, esto su nasljenici naknadno trebali platiti drutva zemlju dijelila besplatno a u 18. st. je poinju prodavati. b) pojedinci (lord Baltimor-Maryland, vojvoda od Yorka New York) ili grupa pojedinaca (osmorica su dobili Carolinu, grupa Georgiju) dobili bi od kralja povelju kojom im daje taj prostor u vlasnitvo; vlasnici su mogli prodavati ili darivati manje ili vee dijelove tog vlasnitva, pa kad je to bio vei prostor, od tih je privatnih posjedna nastala nova privatna kolonija. 616. Kada se odrao i koje su najvanije odluke Drugog kontinentalnog kongresa? Sastao se 10. svibnja 1775. u Philadelphiji. Kongres je odluio da sve kolonije otponu oruanu pobunu, a Washingtona izabrao za vrhovnog zapovjednika. 617. Kada je donesena Izjava o nezavisnosti i koji je njen znaaj? Donesena je 4. srpnja 1776. Temelji se na Lockeovom prirodnom pravu. Redaktor Izjave Thomas Jefferson je umjesto privatnog vlasnitva, kao prirodno pravo, unio traenje sree. Izjava usvaja uenje te kole: legitimitet vlasnitva poiva na narodu, poetni legitimitet moe biti izgubljen kad vlast zloupotrijebi svoj mandat i legitimitet ele nadoknaditi legalitetom bez obzira na njegov sadraj i usklaenost s legitimitetom zato Izjava nabraja 27 povreda koje je poinio George III naziva ga tiraninom te mu time oduzima legalitet. 618. Tko i kada donosi Deklaraciju o nezavisnosti te zbog ega se osuuje jedna engleska dravno-politika institucija, a druga ne? Thomas Jefferson, 1776. god. 619. Kada je donesena amerika Deklaracija o nezavisnosti i na naelima koje pravne kole se ona temelji? 1776., temeljni se na naelima kole prirodnog prava. 620. Kada su predloeni lanci o Konfederaciji i koji im je znaaj, a kada su usvojeni, te do kada Konfederacija traje? lanci o Konfederaciji izradio je Odbor trinaestorice 15.11.1777. Znaajni su jer se njima stvara savez novostvorenih drava neovisnih od Engleske, usvojeni su 1.3.1781., a Konfederacija traje do 1789. god.

621. Tko po lancima o Konfederaciji donosi odnosno izvrava zakone i u ijim je rukama budetsko kao porezno pravo? 70

www.pravokutnik.net Kongres Konfederacije dostavlja svoje odluke dravama, a one ih uobliuju u zakone i izvravaju. Budetsko kao porezno pravo pripada samo dravama. 622. Kada je donesena Uredba o Sjeverozapadu i to se njom regulira? Donesena je 13.6.1787. ovom Uredbom je konfederalni kongres dobio podruje na kojem on neposredno vri vlast. Sjeverozapadno podruje (danas drave Ohio, Indiana, Illinois, Michigan i Wsconsin) dobio je poloaj slian onome koji su imale same engleske kolonije u Americi: nije oznaen nazivom kolonija nego teritorij (nije zemljopisni nego dravnopravni pojam). Taj e se prostor kad se na njemu naseli 5 000 odraslih mukaraca starijih od 21 godinu urediti kao teritorij, tj. osnovat e se uprava i to tako da e konfederacija imenovati guvernera i suce. Prostor sjeverozapada bit e podijeljen na najmanje 3 a najvie 5 dijelova; kad se na jednom od njih naseli najmanje 60 000 odraslih mukaraca, oni stjeu pravo da izaberu konvent koji e odluiti da se taj prostor ustanovi kao drava, donijet e njezin ustav i odluku da pristupi konfederaciji. 623. Koja prava po Uredbi o sjeverozapadu stjeu stanovnici teritorija kada je na njemu naseljeno najmanje 60 tisua odraslih mukaraca? Oni stjeu pravo da izaberu konvent koji e odluiti da se taj prostor ustanovi kao drava, donijet e njezin ustav i odluku da pristupi konfederaciji. 624. Kada je donesen prvi Ustav SAD i kada je ratificiran? Ustav je donese 17.9.1787., a ratificiran je 16.7.1788. 625. Objasnite to je to Odbor drava i kada se u amerikoj povijesti javlja ovo tijelo? Odbor drava je jedan dio kongresa koji zasjeda izmeu saziva samog kongresa i koji je neto poput kongresa u malom. Kongres bira Odbor drava tako da iz poslanstva svake drave on izabire jednog za taj Odbor. Odbor ima 13 lanova i kad zasjeda bira predsjedatelja. 626. Kada je donesen Zakon o obiteljskoj zemlji i to se njime odreuje? Zakon o obiteljskoj zemlji (Homestead Act) donesen je 1862. po njemu je svaka obitelj imala pravo na 160 jutara besplatne dravne zemlje, koja je nakon 5. godina obraivanja i ivota na njoj postaje privatno vlasnitvo uz simbolinu cijenu (za premjeru i uknjibu, to je zadovoljilo seljake jer u to vrijeme poinje upotreba mehanike vrilice i etelice, a njima je seljak mogao obraditi mnogo vie zemlje nego bez tih pomagala). 627. Navedite ostatke feudalnih odnosa u amerikim kolonijama koji ce tijekom revolucije biti ukinuti? Ostaci feudalnih odnosa u amerikim kolonijama koji e tijekom revolucije biti ukinuti temelje se na tome da je Engleski parlament donosio Zakon za kolonije, te zakonom o biljezima pogazio budetsko pravo kolonija, a problem su bile i carine koje je takoer odreivao parlament za kolonije. 628. Kada je donesena i koja dva ogranienja sadri Uredba o sjeverozapadu konfederalnog Kongresa? Donesena je 13.6.1787. sadri 2 ogranienja: drave koje se osnuju na teritoriju Sjeverozapada moraju biti republike i u njima je zabranjeno ropstvo. To je bila velika pobjeda demokrata.

629. Objasnite osnov sukoba koji je u amerikom pravosudnom sustavu kulminirao poetkom 19. st. u znamenitom sluaju Marbury protiv Madison? Jefferson je svoj prvi mandat zapoeo s vrlo ozbiljnim sporom sa sudstvom, spor je dosegao vrhunac kad je 1803. u sluaju Marbury vs. Madison Vrhovni sud stvorio presedan da ne primjenjuje savezni 71

www.pravokutnik.net zakon ako ga ocijeni protuustavnim. Predsjednik suda Marshall je nenadmanom pravnom logikom zasnovao doktrinu ustavnog sudovanja (Marshallova doktrina). 630. Koji se najvaniji zakoni donose u okviru Roosveltova New Deala? 1933. donesena su 2 glavna zakona: Zakon o oporavku nacionalne industrije (stalnost cijena industrijske robe, kontrola lojalne konkurencije, poveanje nadnica, kolektivni ugovor, krae radno vrijeme) i Zakon o ureenju poljoprivrede (smanjene poljoprivredne proizvodnje, poveanje cijena poljoprivrednih proizvoda; regres za smanjenu proizvodnju); 1935. doneseni su Zakon o socijalnom osiguranju i Wagnerov zakon (osigurava pravo kolektivnog ugovaranja) koji su bili dopuna prvima. 631. Tko je do 1830. g. birao izbornike za izbor predsjednika SAD, i koliko svaka drava bira izbornika? Do oko 1830. predsjednike izbore su birale zakonodavne skuptine drava lanica, a od tada one svojim zakonima njihov izbor predaju neposrednim biraima. Svaka drava bira onoliko izbornika koliko ima svojih predstavnika u oba doma federalnog kongresa. 632. Nadlenost Kongresa Konfederacije SAD podijeljene su u dvije grupe poslova. Koje su to dvije grupe poslova i kako Kongres o njima odluuje? Nadlenost Kongresa Konfederacije SAD podijeljene su u dvije grupe poslova: 1. poslovi iz nadlenosti Kongresa [vojni, financijski, (rat i mir, ugovori i savezi, zajednika flota, izbor svih asnika zajednike vojske i mornarice, budet Konfederacije i njeni zajmovi, kovanje monete Konfederacije)]. 2. poslovi o kojima Kongres moe odluivati (trgovina, pota, te diplomatsko predstavnitvo Konfederacije). O poslovima iz skupine 1 moe odluivati samo Kongres, i to veinom od najmanje 9 glasova (to je 2/3 ukupnog broja drava, 13). O poslovima iz skupine 2 Kongres moe odluivati obinom veinom tj. najmanje 7. 633. Koji organi vlasti postoje u engleskim kolonijama na podruju sj. Amerike i tko ih bira i imenuje? U engleskim kolonijama ne podruju sj. Amerike organi vlasti su: sudac, gradsko vijee i skuptina kolonista a pod vlau su neogranienog guvernera. U privatnim kolonijama imenuju ga vlasnici, u krunskim engleski kralj, u samoupravnim ga bira skuptina kolonija. 634. Kada je donesena Monroeova doktrina i koja je njena poruka? Donesena je 1832., a njena poruka Kongresu je Amerika Amerikancima to je bilo upozorenje panjolskoj da ne ugroava Meksiko. 635. Vrhovni sud SAD je i ustavni sud. Koji dio Ustava nije predmetom razmatranja tog suda, a koji dio i ijim posredstvom sud podvrgava ocjeni ustavnosti? Predmetom razmatranja vrhovnog suda nije onaj dio Ustava koji se odnosi na dravnu organizaciju, a normativne akte sud podvrgava ocijeni ustavnosti posredstvom Marshallove doktrine.

636. Tko moe promijeniti odluku Vrhovnog suda SAD-a glede ustavnosti zakona? Ustavotvorac; a to znai 2/3 u oba doma Kongresa (kao i u sluaju predsjednikova veta) i jo drava lanica. 637. Kada se odrao kongres u Albanyu i koje su njegove glavne odluke? 72

www.pravokutnik.net Kongres u Albanyu se odrava 1754. Samo je 7 kolonija poslalo predstavnike; na Kongresu je usvojen nacrt koji je sastavio Benjamin Franklin prema kojem je trebalo stvoriti federalni savez kolonija ali od toga nita nije bilo. 638. Kada i gdje je odran Prvi kontinentalni kongres i koje su mu glavne odluke? Odran je u Philadelphiji 4.9.1774. usvojen je ovaj prijedlog: upuena je zamolnica kralju u kojoj nije osporeno pravo parlamenta da donosi zakone o trgovini i za koloniju. 639. to je to u amerikoj povijesti Odbor sigurnosti, kada i gdje je osnovan? U amerikoj povijesti Odbor sigurnosti je trebao preuzeti izvrnu vlast i pripremiti odbor protiv Engleske, a osnovan je u Massachusettsu 1774. 640. Kada je odran skup u Annapolisu i koje su mu glavne odluke? Skup u Annapolisu odran je 1786., tu je bilo zakljueno da institucija konfederacije ne daju mogunosti za rjeavanje pitanja meusobne trgovine i plovidbu rijekom. Taj skup je na Hamiltonov prijedlog usvojio odluku da konfederalnom kongresu preporui da sazove skup svih drava i da taj skup razmotri mogunost bolje organizacije Saveza. 641. Po emu je postao poznat Zakon o sudstvu iz 1789. godine u SAD? Uz Vrhovni sud, tada su bila 3 prizivna i 13 kotarskih sudova, po ovom Zakonu je jasno da je Ustavni vrhovni zakon za sudove. 642. Kada u amerikoj povijesti prestaju postojati tzv teritoriji? Polovina prostora SAD-a sredinom 19. st. jo je u statusu teritorija; teritorij kao dravnopravni status prestat e tek pred I. svjetski rad (do 1912. teritoriji Arizona i Novi Mexico postali su drave). 643. to je to spoil system, tko ga i kada otpoinje? Spoil system je obiaj da novoizabrani predsjednik vrh dravne uprave upotpuni osobama svog povjerenja, otpoinje ga Jefferson 1800. g. 644. Kada je donesen, na to se odnosi te kada je ratificiran 13. amandman na Ustav SAD-a? Amandman o ukidanju ropstva, donesen 1860., ratificiran 1865. g. 645. Kome pripada pravo na amandmane u SAD i kada ce on biti prihvaen? Inicijativa za amandmane pripada Federaciji (2/3 veina u oba doma) i dravama lanicama (2/3 drava lanica zakonodavna tijela, oba doma). Amandmani e biti punovani tek kad ih ratificira drava-lanica. 646. Kome pripada inicijativa za donoenje amandmana na Ustav SAD-a, tko ih izrauje, a tko ratificira? Federaciji (2/3 veina u oba doma) i dravama lanicama (2/3). Ustavotvorna skuptina izrauje, ratifikaciju vre zakonodavna tijela ili posebno izabrane ustavotvorne skuptine (odluuje federalni kongres). 647. ime je po Ustavu SAD-a, odreeno pasivno birako pravo za senatore, kako se biraju i koliko im traje mandat? Kandidat za senatora mora imati najmanje 30 godina, biti stanovnik drave u kojoj se kandidira i biti najmanje 9 godina dravljanin SAD. Senatori se biraju na 6 godina. Senat se obnavlja djelomino, svake dvije godine 1/3, zato su drave podijeljene na grupe A, B, C, tako da svaka grupa svoje senatore bira svakih 6 godina. 73

www.pravokutnik.net 648. Kada je donesena i o emu govori Uredba o zemlji sjeverozapada? Donesena je 1787. god. Po Uredbi Sjeverozapadno podruje dobio je poloaj slian onome koji su imale engleske kolonije u Americi, ali nije oznaen nazivom kolonija nego teritorij. Kada se na prostor naseli 5 000 odraslih mukaraca uredi e se kao teritorij, osnovat e se uprava, imenovati guverner i suci. Prostr Sjeverozapada e biti podijeljen na 3-5 dijelova, a kad se na jedno od njih naseli 60 000 mukaraca, oni stjeu pravo da izaberu konvent koji e odluiti da se taj prostor ustanovi kao drava, donijet e njezin ustav i odluku da pristupi Konfederaciji. 649. Tko po Ustavu bira predsjednika SAD, kako se zovu, koliko ih ima svaka drava lanica i tko njih bira do 1830. g.? Ustav odreuje da su izbori za predsjednika posredni biraju izbornici, svaka drava ih ima onoliko koliko ima svojih predstavnika u oba doma federalnog kongresa, s time da izbornik ne moe biti nitko tko je u federalnom kongresu ili obavlja slubu za Federaciju. Do oko 1830.g. predsjednike izbornike su birale zakonodavne skuptine drava lanica, a od tada one svojim zakonima njihov izbor predaju neposredno biraima. 650. Kojim amandmanom se ukida ropstvo u SAD-u, kada je on usvojen a kada ratificiran? 13. amandmanom, usvojen 1860., ratificiran 1865. god. 651. Od kada do kada traje po mnogima duga amerika revolucija? 1861.-1865. godine. 652. Kada je donesen i koje su osnovne odredbe Zakona o dranju slube u SAD? 1868. (Tenure of office act). Predsjedniku je oduzeto pravo da otputa svoje suradnike bez suglasnosti senata. 653. U kojim poslovima odluuje Senat SAD i koji i kojom veinom? U veini poslova koji nisu zakonodavne naravi domovi nisu izjednaeni nego prednost ima senat, i tada on odluuje 2/3 veinom prisutnih lanova. Tako senat donosi presudu po impeachmentu, sudjeluje u voenju meunarodnih pregovora, ratificira meunarodne ugovore, sva imenovanja koja su u nadlenosti predsjednika vre se uz prethodne miljenje i suglasnost senata. 654. O emu govori 10. amandman na ustav SAD i kada je on donesen? 1791.. Sve ono to Ustavom nije izrijekom dano Federaciji, ili nije izrijekom zabranjeno dravamalanicama, ostavljeno je dravama ili narodu, a graanin ima pravo na sve osim na ono to mu je izrijekom zabranjeno. 655. Ako poslove iz nadlenosti konfederacije-prema lancima o konfederaciji moemo podijeliti u 2 grupe, kako se o poslovima iz grupe a odnosno b odluuje u kongresu? O poslovima iz grupe a) moe odluivati samo Kongres i to veinom od najmanje 9 glasova (2/3 ukupnog broja drava), a o poslovima iz skupine b) Kongres moe odluivati obinom veinom (tj. najmanje 7). Odbor drave moe odluivati samo o poslovima iz skupine b). 656. Tko je birao senatore u SAD prema Ustavu, a tko ih bira danas (prema 17. amandmanu iz 1913. godine)? Po Ustavu senatore je birala zakonodavna vlast drave-lanice, tj. njihova oba doma; tek 17. amandman iz 1913. senatore biraju neposredno birai koji biraju najbrojniji dio zakonodavca drave lanice (tj. njezin donji dom). 657. Nakon deklaracije o nezavisnosti iz 1776. godine, bive su kolonije poele donositi ustave kao drave. Tko je izraivao ustave i kako su se usvajali, te tko je birao lanove senata? 74

www.pravokutnik.net Ustave bi izradile posebne birane skuptine izaslanika (ustavotvorni konvent), a potom su se ustavi podnosili na referendum. Veina drava usvojila je dvodomni sustav, drugi dom se najee naziv senat. Birali su ga neposredno birai. U nekim dravama pravo glasa su imali svi vlasnici zemlje, dok u drugima prevladavali imuniji slojevi. 658. Kada je donesen i koje su osnovne odredbe Zakona o dranju slube u SAD-u? 1868. Predsjedniku je oduzeto pravo da otputa svoje suradnike bez suglasnosti senata. 659. Koje se godine u amerikoj povijest zbila tzv. ''Bostonska ajanka'' i to joj je bio povod? 1773. godine umjesto visoke carine na aj engleski parlament je uveo nizak porez na aj, tako se smanjila cijena aja. To je bio razlog Bostonske ajanke. 660. Kada su usvojeni lanci o konfederaciji i koja je njihova pravna narav? Usvojeni su 1777., a ratificirani 1781. lanci su oblik meunarodnog ugovora i to ponajvie vojnoobrambene naravi. 661. Kada je nastala i to znaci ''doktrina ustavnog sudovanja'' u SAD? 1803. god. u sluaju Marbury vs. Madison Vrhovni sud stvorio je presedan da ne primjenjuje savezni zakon ako ga ocijeni protuustavnim. Predsjednik suda Marshall je nenadmanom pravnom logikom zasnovao doktrinu ustavnog sudovanja (Marshalova doktrina). 662. Koje godine je donesen, a koje ratificiran 13. amandman na ustav SAD te po emu je on znaaj u amerikoj povijesti? 13. amandman - o ukidanju ropstva, donesen 1860., ratificiran 1865. g. 663. Kada je donesen i to odreuje 10. amandman na ustav SAD? 1791.. Sve ono to Ustavom nije izrijekom dano Federaciji, ili nije izrijekom zabranjeno dravamalanicama, ostavljeno je dravama ili narodu, a graanin ima pravo na sve osim na ono to mu je izrijekom zabranjeno. 664. Na to kolonije polau svoje pravo svrgavanja engleske vlasti? Na naelu Nema oporezivanja bez predstavnitva, jer su kolonije s Engleskom vezane samo preko krune. 665. Kad je donesen ustavni amandman koji je ograniio broj predsjednikih mandata na 2 i koji je to amandman? 22. amandman (1951.) nitko ne moe vie od 2 mandata biti predsjednik SAD-a. 666. Kolonisti su smatrali da je Engleska zakonima o porezima pogazila neko pravo. Koje? Budetsko pravo. 667. Koji je predsjednik biran vie od 2 puta i zato? Franklin Belano Roosevelt, zbog straha od neiskusnog predsjednika u ratnim uvjetima. 668. Kako su birani savezni suci? Suce saveznih sudova imenuje predsjednik SAD-a uz savjet i suglasnost senata. 669. Koji se dogaaj smatra poetkom oruane pobune amerikih kolonija? Bostonska ajanka i zakon u Quebecku. 670. Uz iju suglasnost predsjednik SAD-a imenuje savezne slubenike? Uz savjet i suglasnost senata. 75

www.pravokutnik.net 671. Kojim je aktom i kada stvorena Konfederacija? lancima o konfederaciji koji su usvojeni 1777., a ratificirani 1781. god. 672. Koliko je ustavnih amandmana doneseno do danas? 26, od kojih su na snazi 24. Treba oduzeti 18. o zabrani opojnih pia i 21 koji ukidaj taj 18. 673. Kad je bila kriza ustavnog sudovanja u SAD-u? Kada je Vrhovni sud (u razdoblju New Deala) odbio primijeniti, proglasio protuustavnim 2 najvanija zakona tog programa, Zakon o ureenju poljoprivrede i Zakon o oporavku nacionalne industrije. 674. Kakva je uloga europskih zemalja (i kojih) u pobuni amerikih kolonija? Francuska je doekala pobunu engleskih kolonija na nain slabljenja svoje kolonijalne suparnice i kao osvetu za poraz u Petogodinjem radu. Francuska je odmah potajno orujem pomagala kolonije, ali se nije neposredno mijeala. 675. Koja je razlika izmeu impeachmenta u Engleskoj i onoga u SAD-u? U Engleskoj impeachment pokree dom komuna kao optuna porta, sudi Gornji dom, a u SAD-u impeachment pokree predstavniki dom, a sudi senat. 676. Koliko ima saveznih sudaca? 743 suca. 677. to je to unitarni federalizam, a to konfederalni federalizam? Konfederalni federalizam onaj u kojem savezna vlast ima uglavnom vanjske (tj. vojne) poslove a drave lanice iru samostalnost. 678. to je izneseno u Raspravi o upravljanju dravom i tko je njezin autor? Autor je Calhoun, on je zakljuio da je pravo lanice federacije da istupi kad smatra da je vladavina veine kroz federaciju gaenje nekoga njenoga prava. 679. to je Stamp Act i kad je donesen? Zakon o biljezima, donesen je 1765. god. Koji je biljezima oteretio sve pravne isprave. 680. Na koji je nain Lincoln pridobio glasove zapada na izborima 1860.? Lincoln je istakao da e, bude li predsjednik, potvrditi Zakon o obiteljskoj zemlji, time je pridobio zapad. Obeao je poveanje carina, ulaganje novca u eljeznice, tako je pridobio sjeveroistok. 681. Kad je bila Kansas-Nebraska kriza i kad je zavrila? 1854. je nastupila tzv. Kansas-Nebraska kriza koja e trajati godinama,. koja e biti predmet predsjednikih izbora i 1856 i 1860. Izbor Lincolna je poetak rjeenja krize. 682. Kada je donesen Taft-Hartleyev zakon? 1947. poznat pod nazivom Zakon o odnosima radnika i poslodavaca, namjeravao je uspostaviti jednakost izmeu poslodavaca i uposlenih tako to je niz sindikalnih aktivnosti proglasio nezakonitim. 683. Kojim je amandmanom odreeno da pravo glasa ne moe biti osporeno zbog rase, boje ili ranijeg ropstva? 15. amandmanom. 684. Kako se zovu ameriki brzi i veliki brodovi na jedra? 76

www.pravokutnik.net Ameriki kliperi. 685. Koji je predsjednik poznat kao zastupnik amerikog izoliranja i protivnik imperijalizma? Wilson 686. Koji je uzrok Graanskog rata u SAD-u? Uredbom o sjeverozapadu je zabranjeno ropstvo, jugu to nije odgovaralo jer svo stanovnitvo ide na sjever, a to zani politiku prevlast sjevera. Jug se odluio na secesiju. 687. Kad je doneseno prvih 10 amandmana ustava SAD-a? Prvi 10 amandmana su doneseni zajedno, kao jedan amandman, 1791. 688. U emu je najvea tajna trajanja ustava SAD-a? S obzirom na savezne organe, Ustav ne polazi od naela hijerarhije meu njima; svaki od njih je najvii u okviru svojih ovlatenja te je, dok ih vri u skladu s Ustavom, nezavisan i najvii. Ali, budui da zakon nije najvie formalnopravno vrelo, nego Ustav, zakonodavac je ogranien, te zato uprava i sudstvo u odnosu na njega imaju onaj stupanj samostalnosti koji im daju ovlatenja to su im Ustavom odreena. Jer, Ustav ne polazi od pretpostavke da je samo zakonodavac predstavnik trenutnog miljenja naroda, nego je to i predsjednik. Tako su dakle ne samo odnosom Ustav-zakon nego razliitim trajanjem mandata organa vlasti trajna, manje-trajna, i najnovija volja birakog tijela prisiljene da se usklade, i vjerojatno je u tome najvea tajna trajanja ovog Ustava. 689. Od kad su izbornici vezani imperativnim mandatom te moraju glasati za kandidata kojeg je izabrala stranka? Od izbora Johna Adamsa (1796.-1800.) izbornici se smatraju vezani imperativnim mandatom tj. moraju glasati za kandidata svoje stranke. 690. U kojim okolnostima potpredsjednik stupa na predsjednikovo mjesto? Potpredsjednik treba preuzeti dunost predsjednika bude li predsjednik sprijeen (bolest, nesposobnost, smrt...) obavljati svoje poslove. 691. Kako se zovu suradnici predsjednika? Sekretari, danas ih je 11.

692. Koliko ima sudaca Vrhovnog suda? Predsjednik (chif justice) i 8 sudaca. 693. Kakva moe biti nadlenost Vrhovnog suda? Nadlenost Vrhovnog suda moe biti treeg stupnja (kada je postupak poeo pred kotarskim sudom), drugog stupnja (pred prizivnim sudom), ali i prvog stupnja za ove sporove: izmeu drava-lanica, te protiv presude vrhovnog suda drave-lanice. 694. Tko obavlja djelatnost ustavnog sudovanja? Djelatnost ustavnog sudovanja obavlja redoviti sud u okviru svoje redovite djelatnosti. 695. Da li je SAD usvojio pravilo apsolutnog presedana? Englesko pravilo apsolutnog presedana u SAD-u nije nikad usvojeno. 696. Kome pripada inicijativa za amandmane? 77

www.pravokutnik.net Federaciji (2/3 veinom u oba doma) i dravama-lanicama (2/3 drava-lanica) 697. Kada su amandmani punovani? Amandmani su punovani kad ih ratificira drava lanica. 698. Koliki je rok za ratifikaciju amandmana? Ustav nije predviao vrijeme za ratifikaciju, pa su neki amandmani ratificirani brzo, a neki tek nakon 5 godina. Zato je za ratifikaciju amandmana u 20.st. odreen rok 7 godina, ako u tome roku ne bude postignuta ratifikacija, amandman propada. 699. Koje naelo vrijedi u pogledu birakog prava u SAD-u? Federalno naelo, tj. u okviru ogranienja koje ima namee savezni Ustav, drave su slobodne da svojim zakonima odrede birako pravo. 700. Na kojoj razini u SAD-u postoji stranaka organizacija? Primarne stranake skuptine i odbori na razini grada ili opine, zatim druga razina: konvencija i odbor stranke na razini kotara; trea razina: konvencija i odbor stranke na razini drave-lanica. 701. Kada se odrava nacionalna konvencija stranke na razini federacije? Odrava se svake 4 godine povodom predsjednikih izbora; federalna konvencija stranke bira kandidata za predsjednika SAD 2/3 veinom delegata na konvenciji. 702. Koje dvije politike grupe postoje od poetka SAD-a? Federalistika (tei federalnom unitarizmu) i Republikanska (tei konfederalnom federalizmu). 703. Kada se i na koje stranke razdvaja republikanska stranka? Republikanska stranka se razdvaja (1856) na republikance (vigovci) i demokrate. 704. Koje su ostale vanije stranke u SAD-u? Narodna stranka, Socijalistika radnika stranka, Socijalistika stranka, Komunistika stranka. 705. Tko je tvorac New Deala i to se njime htjelo postii? Roosevelt nova posjela profita u proizvodnji, trebalo je zapoeti s nekoliko zakona; 1933 donesena su 2 glavna: Zakon o oporavku nacionalne industrije i Zakon o ureenju poljoprivrede, a 1935 su doneseni i Zakon o socijalnom osiguranju i Wagnerov zakon (osigurava pravo kolektivnog ugovaranja). 706. Koja su dva vana sredstva protiv predsjednike vlade? 22. amandman koji je predloen 1947., a usvojen 1951., po njemu nitko ne moe biti vie od 2 mandata predsjednik SAD. Tom e amandmanu 15 godina kasnije 1967. biti dodan 25. amandman to su dva vana sredstva protiv predsjednike vlade. 707. to su to tzv. ponona imenovanja? John Adams je u zadnjim danima svog mandata imenovao nove suce. To su tzv. ponona imenovanja, a posebno je znaajno da je na poloaj predsjednika Vrhovnog suda imenovao Johna Marshalla. 708. to je to Bostonska ajanka? Kada su 3 broda s ajem dola u Boston 1773. grupa mladia preruena u Indijance provalila je na brodove i umjesto iskrcavanja tereta na kopno kutije aja pobacala u more bostonska ajanka. 78

www.pravokutnik.net 709. to je odlueno Ugovorom u Tordesillasu i kad je on zakljuen? Dolo je do sukoba izmeu panjolske i Portugala, a u sukob se umijeao i papa Aleksandar VI Borgia (papa 1492.-1503.), i sam panjolac, te je nakon pregovora Ugovorom u Tordesillasu 1494. god. povuena linija izmeu polova to je ila 350 morskih milja zapadno od otoja Cape Verde koje je ispred zapadne Afrike; ta linija je presijecala Grenland i istoni dio June Amerike. Sve to je istono od te linije (znai: Afrika, Azija, ali i dio June Amerike-Brazil) pripalo je Portugalu, a sve zapadno od nje (tj. ostali dio June Amerike i sva Sjeverna Amerika) panjolskoj. 710. to je to Declaratory Act? Parlament je 1766. usvojio Declaratory Act kojim je istako i potvrdio zakonodavno pravo parlamenta nad kolonijama, ne izdvajajui budetski zakon od ostalih. 711. to je to akcesorno ustavno sudovanje? Za sud je drava pravni subjekt, ni po emu drukiji od drugih, i sud nije nipoto pozvan da sam otvara pitanja ustavnosti, a jo manje da brani dravni interes (Ustav nije drava). Takvo ustavno sudovanje nazivamo akcesorno (tj. samo u vezi s parnicom). 712. to znai fraza Marshall je drugi utemeljitelj Ustava? Ustavno sudovanje je moda najvea tekovina amerike sudbenosti i moda najvea tekovina od poetka moderne ustavnosti; povrh toga, moda je to najjaa poluga pravne drave. Sve to izraava se izrazom Marshall je drugi utemeljitelj ustava. 713. to je tzv. depni veto? Zakonski prijedlog izglasan u oba doma dostavlja se predsjedniku i on u roku 10 dana prijedlog moe potpisati ili ga sa svojim primjedbama vratiti domu u kojem je pokrenut. Ako u tom roku predsjednik ne uradi nijedno, smatra se da je prijedlog potpisao, osim ako kongres ne sprijei njegovo vraanje odlaganjem svoga rada, u tom sluaju (tzv. depni veto), ako predsjednik ne potpie, prijedlog otpada. 714. Da li predsjednik SAD-a moe sazvati Kongres? Da, ali samo u izvanrednim prilikama.

715. to je tzv. izvjetaj o stanju saveza? Predsjednik SAD moe samo u izuzetnim i hitnim sluajevima sazvati kongres i samo izuzetno moe govoriti u tom tijelu, u pravilu, jednom godinje kad je duan kongresu podnijeti izvjetaj o radu svoje uprave u prethodnoj godini. To je tzv. izvjetaj o stanju saveza koji predsjednik podnosi u sijenju.

79

www.pravokutnik.net

FRANCUSKA
716. Koji dogaaj oznaava poetak Francuske revolucije i kada je to bilo? Trei stale se proglasio Ustavotvornom skuptinom i time pokazao da je on predstavnik cijele nacije. Ustavotvorna skuptina je odmah od kralja zahtijevala povlaenje vojske oko Pariza to kralj odbija. U Parizu se stvara dobrovoljaka vojska, a na vijest da kralj namjerava Skuptinu raspustiti, narod u Parizu 14. srpnja 1789. provaljuje u oruarnicu te naoruan napada pariku tamnicu Bastille. To je poetak revolucije kao oruane pobune. 717. Pod koja tri naziva je djelovala skuptina tzv. treeg stalea u Francuskoj tijekom 1789.? Trei stale se 10.06. proglaava Domom opina, 17.06. svoj dom proglaava Nacionalnom skuptinom, a 20.06. se proglaava Ustavotvornom skuptinom. 718. Tko i kada usvaja Deklaraciju o pravima ovjeka i graanina, te po emu je ona naroito bitna? Skuptina je 28.8.1789. usvojila izjavu o pravima ovjeka i graana koja u 17 lanaka sadri prirodna prava i slobode ovjeka i graanina. 719. Objasnite shvaanje slobode pojedinca prema dravi prema Deklaraciji? Izjava kae da su sloboda, vlasnitvo, sigurnost, otpor ugnjetavanju osnovna prava svakog ovjeka; sama sloboda je shvaena tako da je svakome doputeno initi sve to ne kodi drugome, odnosno da mu pripadaju sva prava i slobode koje nisu ogranienje istih tih i tolikih prava i sloboda svakom drugom; graanin nije rob drave pa da mu pripada samo ono to mu on izrijekom dozvoli, nego njegova sloboda prethodi svakoj vlasti i iznad je svake vlasti; drava slobodu ograniava samo radi toga da bi ona bila dobro svakog graanina; zato je za graanina sloboda initi sve osim onoga to je izrijekom zabranjeno. To je tzv. liberalistika drava. 720. Kada Ustavotvorna skuptina donosi Dekret o nacionalizaciji crkvene zemlje i to sveenstvo dobiva zauzvrat? Ustavotvorna skuptina je 2. studenog 1789. prihvatila Dekret o nacionalizaciji crkvene zemlje, a za uzvrat sveenici su dobili plae (i ostarjeli mirovine). 721. Kada je u Francuskoj donesen Zakon o sudovima i to se njime proklamira? Ustavotvorna skuptina je u kolovozu 1790. godine donijela Zakon o sudovima. Taj zakon postavlja naelo odvojenosti uprave od sudstva, to znai da se sudstvo ne moe mijeati u upravne poslove, ali i da su upravnim organima oduzete sve sudske nadlenosti. Ukinuo je sve ranije sudove, kako nedravne (trgovake, crkvene, feudalne, mjesne i sl.) tako i dravne (ope sudbenosti: graanske i krivine), i uveo novu sudsku ljestvicu, te razdvojio graansku od krivine sudbenosti. Taj je Zakon stvorio posve novo sudsko osoblje: sudska zvanja se vie ne nasljeuju i ne kupuju, nego suce bira narod. 722. Kada je donesen Graanski ustav o sveenstvu i po emu je on znaajan? Donesen je u kolovozu 1780. njime je drava odredila crkvene jedinice te prava i dunosti svjetovnog sveenstva kao pojedinaca, po ovom Zakonu sveenike biraju aktivni graani (mukarci stariji od 25 godina koji plaaju porez) na doivotnu slubu; izabrani sveenik prije preuzimanja slube treba dobiti potvrdu od biskupa, a potom prisegnuti na vjernost naciji, domovini i ovom Ustavu. Ako bi biskup odbio potvrdu izabranog sveenika, ovaj je mogao utuiti tj. konana odluka pripada dravnom sudu. Papa je zadrao vezu s francuskom Crkvom samo u toliko to su mu priopavana imena izabranih sveenika. Biskupi su nad niim sveenicima zadrali samo disciplinsku sudbenost, inae su i oni podloni sudskoj nadlenosti; Crkva je izgubila svaku sudbenost. Bilo je to stvaranje dravne crkve. 80

www.pravokutnik.net 723. Prema ustavu od 3.IX.1791. g., kakav oblik dravne vlasti se uspostavlja u Francuskoj? S tim ustavom uspostavljena je ustavna kraljevina koji poiva na naelu podjele vlasti na razlici izmeu ustavotvorne i ustanovljene vlasti, na naelu nacionalne suverenosti, na naelu liberalne drave i gospodarstva. 724. Kada je donesen Jakobinski ustav? Donesen je 1793. 725. Kako se je odvijao postupak pred jakobinskim Revolucionarnim sudom? Revolucionarni sudovi sude ne potujui pravila postupka, mogu osuditi za djela koja zakonom nisu ni predviena, za osudu je dovoljno uvjerenje bez suca bez potrebe dokaza. U lipnju 1794. dekretom je politikim zatvorenicima uskraeno pravo na odvjetnika pred Revolucionarnim sudom; taj sud vodi postupak prema pravilima zdravog razuma a presuda je djelo samosvijesti suca; jedina kazna je smrt. Za mjesec i po dana trajanja tog Zakona taj Sud je osudio 1350 osoba na smrt. 726. Na koji nain drava pokuava 1793. i 1794. u borbi protiv crkve uvesti oblik graanske vjere? U jesen 1793. drava je zauzela posve protuvjersko gledite, a potom je opinama dala pravo da odlue o vrsti vjerovanja. Uskoro (studeni 1793.) Konvent je stvorio kult Razuma, a kasnije (svibanj 1794.) Vrhovnog bia; ovaj drugi kult je pokuaj da se stvori vrsta graanske vjere koja bi bila prihvatljiva za sve vjere. 727. Kada se donosi Direktorijski ustav i kako se nazivaju domovi parlamenta po tom ustavu? Direktorijski ustav se donosi 20.10.1795. Zakonodavno tijelo se sastoji od: vijea pet stotina (ima 500 lanova; moraju biti stariji od 30 godina i imati prebivalite najmanje 10 godina u departmanu u kojem se kandidiraju) i vijee starih (ima 250 lanova; moraju biti stariji od 40 godina i imati prebivalite najmanje 15 godina u departmanu u kojem se kandidiraju). Oba vijea biraju isti birai i u istom postupku, a poslanici za oba doma su birani na 3 godina, ali se svake godine bira 1/3 novih lanova. 728. Kada je donesen Konzulski ustav i kome po njemu pripada izvrna vlast? Donesej je 15.12.1799. godina i po njemu izvrena vlast pripada trojici konzula, koje, nakon onih u ustavu imenovanih, bira senat s liste nacionalnog povjerenja na 10 godina. Mogu biti neogranieno puta ponovno birani. Prvi konzul ima vlast, pravo predlaganja zakona, dravnog prorauna i uredaba, vri sva imenovanja, raspolae vojskom i dravnim prihodima i rashodima do veliine koji je odredio zakonodavac. Druga dva konzula mogu mu dati savjet, i to samo u nekim pitanjima. 729. Objasnite zakonodavni postupak po Konzulskom ustavu iz 1799.g.! Zakonodavni postupak Ustavom je predvien tako da je za svaki dio tog postupka predvien poseban organ: 1. pravo predlaganja zakona i dravnog prorauna ima samo prvi konzul 2. prijedlog pravno uobliava dravni savjet 3. zakonski prijedlog pretresa tribunat 4. o zakonskom prijedlogu koji su mu izloila tri lana dravnog savjeta a potom zakljuke pretresa u tribunatu izloila tri lana tribunata tajnim glasovanjem odluuje zakonodavna skuptina 5. o ustavnosti prijedloga e odluiti senat. Zakon potom promulgira 1. konzul. 730. Kakav oblik dravne vladavine ponovno zaivljava u Francuskoj 1804.g.? Ponovno zaivljava carski oblik vladavine, ali e tek 1809. Francuska promijeniti naziv iz Republike u Carstvo. 81

www.pravokutnik.net 731. Objasnite upravne jedinice u Francuskoj prema Zakonu iz 1800.! Uprava je strogo centralizirana u biti monokratska. Postoje 3 stupnja upravne organizacije, i u jedinicama svakog od tih stupnjeva na elu uprave je jedan, koji je odgovoran za upravu i kojeg postavlja vlada, a uz njega postoji jedno izabrano savjetodavno tijelo. Najvee jedinice su departmani (oblasti). Svi Poslovi uprave, osim financija, u toj jedinici su u nadlenosti prefekta, kojeg imenuje sredinja vlast, njoj odgovara i ona ga svakog asa moe opozvati, odnosno dati mu obvezne naputke. Prefekt imenuje sve upravne inovnike nadzire rad niih jedinica departmana; on je neposredno podinjen ministru unutarnjih poslova. 732. Tko po Napoleonovu ustrojstvu uprave imenuje naelnike opina? Naelnika je imenovao prefekt. 733. Kojim zakonom i kada se ureduje materija graanskog prava i do kada on vai? Graanski zakon iz 1804., vai do druge polovice 20. st. 734. Kada se Napoleon vraa na vlast, a kada ponovno biva svrgnut? Napoleon se vratio na vlast 20.3.1815. Bila je to vlast sto dana; Napoleon je bitkom kod Waterlooa 1815. potuen i zatoen na engleskom otoku Sv. Helena usred junog Atlantika. 735. Od kada do kada je egzistirala Trea republika i koje su njene osnovne tekovine? Trea republika trajala je od 4.9.1870. do 10.7.1940. Uvrstila je 3 osnovne dotadanje tekovine: dvodomni parlament, ope birako pravo i parlamentarnu vladu. 736. Ustrojstvo Vijea komune? Vijee komune je ve na prvoj sjednici nakon izbora svoje lanove podijelilo u 9 izvrnih odbora do po 6-8 lanova. Odbori: 1. vojni, 2. opa sigurnost, 3. financije, 4. pravda, 5. opskrba, 6. rad, industrija i trgovina, 7. javne slube, 8. poduka, 9. vanjski odnosi. 737. Tko, prema odredbama Graanskog ustava o sveenstvu bira sveenike? Po ovom ustavu sveenike, ali i neke druge slubenike, biraju aktivni graani (mukarci stariji od 25 godina koji plaaju porez) na doivotnu slubu: izabrani sveenik mora prije preuzimanja slube dobiti potvrdu od biskupa a potom prisegnuti na vjernost naciji, domovini i ovom ustavu.

738. Kada se donosi i to se ureduje Le Chapelierovim zakonom? Koji je najvaniji zakon iz podruja graanskog prava donio nacionalni Konvent 1792. g. i koje novine taj zakon donosi? Zakon Le Chapelier (apelieov zakon) donosi ga Ustavotvorna skuptina 1791. graanima iste struke, bili radnici ili poslodavci, zabranjuje da se udruuju i donose odluke koji se tiu njihovih zajednikih interesa; u ime slobode rada i trgovine jedino je ograniena ta sloboda, dok su druge vrste udruivanja bile doputene. Najvaniji zakon iz podruja graanskom prava koji je donio Konvent je Zakon o nasljeu, 25. 10.1792. godine koji je izjednaio sve zakonske nasljednike, ograniio darovanje meu 82

www.pravokutnik.net ivima i posve zabranio oporuno nasljeivanje; usvojio je naelo reprezentacije, a priznata vanbrana djeca imaju ista nasljedna prava kao i brana. 739. U razdoblju od 7 godina Napoleon donosi 5 znaajnih zakona. Kojim su redoslijedom i kada doneseni? 1. 1804. Graanski zakon 2. 1806. Zakonom o graanskom postupku 3. 1807. Trgovaki zakon 4. 1808. Zakonom o kaznenom postupku 5. 1810. Kazneni zakon 740. Koji organi vrhovne vlasti postoje po Ustavu Francuske 1875. g.? Zakonodavno tijelo se sastoji od skuptine i senata. Skuptina (600 lanova starijih od 25 godina) izraz je jedinstva Francuske i demokracije. Izabrana je na 4 godine. Izvrna vlast je u obliku parlamentarne vlade. Sastoji se iz 2 dijela, od kojih je jedan (predsjednik republike) stalan (samo pravno, ali ne i politiki odgovoran), i zato je on pravni nositelj izvrne vlasti, drugi (vlada) je nestalan (politiki odgovoran pred zakonodavnim domovima) i on je politiki nositelj izvrne vlasti. Predsjednik se bira na 7 godina i mogu je ponovni izbor. Ima iroka ovlatenja: od predlaganja zakona do vrhovnog zapovjednitva nad vojskom. 741. Tko bira predsjednika republike po Ustavu Francuske iz 1875.g.? Predsjednika Republike biraju oba doma na zajednikoj sjednici; kako je broj lanova skuptine dvostruko vei (600) od lanova senata (300), u tom izboru pretee utjecaj toga doma; predsjednik je izabran na 7 godina i mogu je ponovni izbor. 742. Objasnite poloaj francuskog kralja prema Ustavu iz 1791. g.! Kralj je ustavni vladar, vie nije kralj Francuske, nego kralj Francuza, tj. prvi graanin i najvii predstavnik nacije i drave. Kralj je nositelj izvrne vlasti koju vri preko 6 ministara koje sam bira, koji ne mogu biti lanovi skuptine (posljedica naela podjele vlasti) i koji politiki samo njemu odgovaraju. Nijedna kraljeva isprava nije izvrna bez ministrova supotpisa, koji tim potpisom preuzima pravnu odgovornost za tu ispravu. (odgovornosti prati skuptina). 743. Objasnite najvanije postavke Zakona o nasljeu od 25. X 1792. g.! Zakon je izjednaio sve zakonske nasljednike, ograniio darovanje meu ivima i posve zabranio oporuno nasljeivanje; usvojio je naelo reprezentacije, a priznata vanbrana djeca imaju ista nasljedna prava kao i brana. 744. to je to Odbor narodnog spasa, kada se osniva i koje su mu nadlenosti? Odbor narodnog spasa je tijelo koje je imalo 9 do 12 lanova izabranih na mjesec dana, a trebao je nadzirati rad izvrnog vijea, kasnije mjeseni izbor prerastao u stalni reizbor, a lanovi su meusobno raspodijelili poslove izvrne vlasti postali su vrsta ministara ministri u politikom smislu rijei. Osnovan je u travnju 1793. godine.

745. Kakvu sudbenost imaju biskupi nad sveenstvom prema Graanskom ustavu o sveenstvu? Prema Graanskom ustavu o sveenstvu iz 1790. biskupi su nad niim sveenicima zadrali samo disciplinsku sudbenost (kao i u okviru svojih upravnih organizacija) inae su i oni podloni sudskoj nadlenosti; Crkva je izgubila svaku sudbenost. 746. iji je Konvent i kada ukinuo za trajanja Francuske revolucije sve ugovorne obveze izmeu feudalaca i uivalaca zemlje? 83

www.pravokutnik.net Ropstvo je ukinuto Jakobinskim konventom od 2.6.1793. 747. Sporazumni razvod braka predvien Napoleonovim Graanskim zakonikom bio je vremenski ogranien. Sporazumni razvod braka je mogu tek nakon 2 godine braka, ali ne nakon 20 godina braka. 748. Kako Napoleonov graanski zakon iz 1804.g. regulira imovinske odnose u braku? U pogledu imovinskih odnosa u braku Zakon je doputao da se pri zakljuenju braka izabere jedan od moguih naina: zajednika imovina, sistem miraza, ili koji drugi nain koji je postojao u praksi. Ako u ugovoru nije navedeno, Zakon odreuje da e vaiti sistem zajednike imovine koji se odnosi samo na pokretnine, nekretnine su uvijek odvojene. Bez obzira koji je oblik imovinskih odnosa u braku ena imovinom moe upravljati samo uz muevu suglasnost. 749. Kako je u teritorijalnom smislu organizirano sudstvo u Francuskoj pred Revoluciju, te kako se zovu vrhovni sudovi i koji od njih ima najiru teritorijalnu nadlenost i najvii autoritet? Pred revoluciju je bilo oko 300 obiajnih sudbenosti, tj. raznih sudova koji su primjenjivali svoje posebne pravne obiaje. Neke pokrajine su zauzele svoju pravnu posebnost, ali je sudstvo skoro posve dravno. 12 pravnih oblasti na elu kojih je isto toliko vrhovnih sudova, zovu se parlamenti. Pariki parlament je imao najvie podruja sudbenosti, skoro drave. 750. Kada je donesen i na kojim naelima poiva prvi moderni ustav u Europi koji je donesen u Francuskoj? Ustav iz 1791. poiva na naelu podjele vlasti, na razlici ustavotvorne i ustanovljene vlasti, na naelu nacionalne suverenosti, na naelu liberalne drave i gospodarstva. To je prvi moderni europski Ustav, a potvruje uspostavljenu organizaciju uprave, sudstva, financija, prava i sloboda. 751. Tko i kada u Francuskoj ukida tijekom revolucije sve povlastice plemstva i razlike u astima? Ustavotvorna skuptina u kolovozu 1789. ukida povlastice plemstva i razlike u astima. 752. Koji francuski ustav po prvi put uvodi dvodomni parlament? Ustav iz 1795. godine prvi put u Francuskoj uvodi dvodomni parlament. Zakonodavno tijelo se sastoji od vijea pet stoti i vijea starih. Ovaj ustav je vie liberalan a manje demokratski od ustava iz 1791. 753. Na kojim naelima je organizirana uprava u Francuskoj i koje upravne jedinice postoje po zakonu iz 1800. g. Ustrojstvu uprave zakon iz 1800. daje konaan oblik. Bitna naela upravne organizacije jesu: povjerenje odozdo, vlast odozgo. Uprava je strogo centralizirana, i u biti monokratska. Postoje tri stupnja upravne organizacije, i u jedinicama svakog od tih stupnjeva na elu je jedan, koji je odgovoran za upravu i kojega postavlja vlada, a uz njega postoji jedno izabrano savjetodavno tijelo. Najvee jedinice su departmani (oblasti). Svi poslovi uprave, osim financija, u toj jedinici u nadlenosti su prefekta, kojeg imenuje sredinja vlast. Prefekt imenuje sve upravne inovnike i nadzire rad niih jedinica departmana, neposredno je podinjen ministru unutarnjih poslova. Na razini departmana postoje dva savjetnika, jedan (savjet prefekture) vrsta je upravnog suda i ima neke porezne nadlenosti. Drugi (opi savjet) je izabrano tijelo i ima porezne i financijske nadlenosti. Ista shema je na nioj razini arondismani (kotari). U prosjeku je 4-5 kotareva u departmanu. Na elu tih jedinica je pod-prefekt kojeg takoer imenuje sredinja vlast, daje mu upute, opoziva itd. On je u biti izvritelj prefektovih naloga. Najnia jedinica je opina (commune) ije je sredite jedno gradsko naselje. Opinom upravlja naelnik i opinski savjet. Vei gradovi bili su sastavljeni od vie opina koje su 84

www.pravokutnik.net udruene u gradsku upravu. Jedino je Pariz podijeljen na arondismane, oni nisu ujedinjeni, nego se svakim posebno upravlja. 754. Kada je u Francuskoj donesen 1. Ustav II. Republike i koji su vrhovni organi vlasti po tom ustavu, tko ih bira i koliki im je mandat te koja ovlatenja imaju? 4.11.1848. donesen je prvi Ustav druge republike. Ustav usvaja naelo podjele vlasti. Zakonodavnu vlast vri jednodobna skuptina koja je izabrana na tri godine na temelju opeg, jednakog i tajnog prava glasa za mukarce starije od 21 godine. Skuptina je u stalnom zasjedanju i posve nezavisna od izvrne vlasti koja je ne moe ni raspustiti ni odloiti. Izvrnu vlast ima predsjednik kojega na 4 godine biraju neposrednim glasovanjem i natpolovinom veinom svi graani s birakim pravom. Predsjednik nakon isteka mandata ne moe neposredno biti biran na isti poloaj. Predsjednik vlasti vri preko potpredsjednika i ministara koje sam imenuje. Ima pravo zakonodavne inicijative. 755. Tko i kada u Francuskoj saziva tzv. Skuptinu uglednika i to ona zakljuuje? U Francuskoj tzv. Skuptinu uglednika saziva Luis XVI 1787. godine, a ona zakljuuje da nee prihvatiti kraljev prijedlog da se uglednici odreknu svojih starih povlastica, tj. Nisu obznanili kralju da uvede opu zemljarinu. 756. Kada Deklaraciju o Pravima ovjeka i graanina donosi Skuptina, a kada je prihvaa kralj? Skuptina je 26.8.1789. usvojila izjavu o pravima ovjeka i graanina, a kralje je prihvatio 5.10. iste godine. 757. Kada je pogubljen francuski kralj? Konvent je postao suditem svrgnutom Louisu XVI i izglasao smrtnu kaznu, te je on pogubljen kraje sijenja 1793. 758. to je to u francuskoj povijesti Odbor narodnog spasa, kada se osniva i koje su mu nadlenosti? Odbor narodnog spasa je tijelo koje je imalo 9 do 12 lanova izabranih na mjesec dana, a trebao je nadzirati rad izvrnog vijea, kasnije mjeseni izbor prerastao u stalni reizbor, a lanovi su meusobno raspodijelili poslove izvrne vlasti postali su vrsta ministara ministri u politikom smislu rijei. Osnovan je u travnju 1793. godine. 759. to je to prema ustavu iz 1795. g. Direktorij i koje su njegove ovlasti? Direktorij je kolegij od 5 lanova (direktora) koji vri poslove poglavara drave i izvrne vlasti. Direktori su birani slino zakonodavnom postupku: listu od 10 kandidata, starijih od 40 godina, za jednog predlae Vijee pet stotina, i s te liste Vijee starih bira jednog. Direktori su birani na pet godina, ali svake godine se bira jedan direktor - to je vrsta djelominog obnavljanja. Direktorij imenuje ministre (6) koji su neposredni vritelji izvrne vlasti. Direktorij imenuje vojne zapovjednike, vrhovni je zapovjednik vojske, imenuje diplomate, naelnike uprave departmana, promulgira zakone, vodi meunarodne pregovore. Imao je viu vlast nego kralj po ustavu iz 1791. 760. Kako se odvija zakonodavni postupak prema Konzulskom ustavu? Zakonodavni postupak Ustavom je predvien tako da je za svaki dio tog postupka predvien poseban organ: 1. pravo predlaganja zakona i dravnog prorauna ima samo prvi konzul 2. prijedlog pravno uobliava dravni savjet 3. zakonski prijedlog pretresa tribunat 4. o zakonskom prijedlogu koji su mu izloila tri lana dravnog savjeta a potom zakljuke pretresa u tribunatu izloila tri lana tribunata tajnim glasovanjem odluuje zakonodavna skuptina 85

www.pravokutnik.net 5. o ustavnosti prijedloga e odluiti senat. Zakon potom promulgira 1. konzul. 761. Kada je donesen i koja je osnovna znaajka tzv. Ustava iz godine X? Donesen je 4.8.1802. Po tom Ustavu Napoleon je ne samo doivotni konzul nego ima pravo da imenuje nasljednika. Time je 1802. godine, 10 godina nakon proglaenja republike, Francuska postala republika sa nasljednim poglavarom drave; bilo je to vie od onoga to je Europa poznavala u razdoblju 5.-16. stoljea, to zovemo izborna monarhija. 762. Kada je donesen i koja je osnovna znaajka tzv. Ustava iz godine XII? Taj senatus consulte iz 1804. godine (nazvan Ustav iz godine XII.) zadrao je naziv Republika, i tek 1809. godine Francuska e se nazvati carstvom. Prvi l. tog ustava glasi: Vlada republike je povjerena caru koji uzima naslov Car Francuza. Pravdu, u ime cara, dijele slubenici koje on postavlja. l. 3. glasi: Carsko dostojanstvo je nasljedno u neposrednom prirodnom i zakonskom potomstvu Napoleona Bonapartea, od mukog na muko, po redu prvoroenja, a uz stalno iskljuenje ene i njihovih potomaka. 763. Objasnite sastav i nadlenosti posebnih krivinih sudova osnovanih 1801. g. u Francuskoj? Posebni krivini sudovi su oblik prijekog suda, odnosno vrsta nastanka tzv. Revolucionarnih sudova iz vremena Konventa. Posebnost tih sudova je u njihovu sastavu 3 suca, 3 visoka asnika i 2 civila. U postupku sudi se bez porote, postupak je sumaran, a presuda konana, bez prizivna i izvrna za 24 sata. Nadlenost tih sudova su teki delikti (razbojstva, pljake, podmetanje poara, nenamjerna ubojstva) i politiki delikti obinih graana (urotniko okupljanje, poticanje na pobunu). 764. Koje vrste propisa po Jakobinskom ustavu donosi zakonodavna skuptina i kada ce se za jedan od propisa moi raspisati referendum? Zakonodavna skuptina donosi 2 vrste propisa: o manje vanim stvarima dekrete, o vanijim predmetima (graanski i kazneni, financijski) zakone. Dok dekrete donosi sama skuptina, o zakonima je mogu referendum: skuptina izglasani zakonski prijedlog dostavlja departmanima i ako u roku od 40 dana bar u polovini departmana bar 1/10 skuptina biraa zahtijeva referendum nacrt zakona e biti podnesen na referendum. 765. Objasnite poloaj mukarca i ene u postupku razvoda braka zbog preljuba prema Napoleonovom graanskom zakoniku? Mu moe dobiti razvod zbog svake nevjernosti ene, a ena samo ako je mueva nevjera takva de je u njihov zajedniki dom doveo na stanovanje drugu enu (preljubnicu) tj. Ako je muev preljub oblik faktine bigamije uz zajedniko stanovanje. ena preljubnica moe biti kanjena zatvorom (mu ne). 766. Kojima aktima i kada donesenim, Napoleon ureduje odnose s crkvom? Taj odnos je bio ureen Konkordatom iz 1516., ediktom koji je donio Louis 14. iz 1685., Ediktom o trpeljivosti iz 1787., Graanski ustav o sveenstvu iz 1790. 767. Kada je donesen i o emu govori Chapelierov zakon, a kada je donesen i o emu govori Fallouxov zakon u Francuskoj? Zakon La Chapelier (apelieov zakon) donesen je 14.06.1791. graanima iste struke, bili radnici ili poslodavci, zabranjuje da se udruuju i donose odluke koji se tiu njihovih zajednikih interesa; u ime slobode rada i trgovine jedino je ograniena ta sloboda, dok su druge vrste udruivanja bile doputene. Fallouxov zakon je donesen 1850. taj zakon je kolstvo predao u ruke Crkvi, naelo slobodnog izbora kole, a upnici i biskupi imaju pravo nadzora nad kolama i lanovi su savjeta kola i sveuilita.

86

www.pravokutnik.net 768. Kada je donesen, tko ga donosi i o emu govori odnosno izrazom ega je Le Chapelienov zakon? Zakon Le Chapelier (apelieov zakon) donosi ga Ustavotvorna skuptina 1791. graanima iste struke, bili radnici ili poslodavci, zabranjuje da se udruuju i donose odluke koji se tiu njihovih zajednikih interesa; u ime slobode rada i trgovine jedino je ograniena ta sloboda, dok su druge vrste udruivanja bile doputene. 769. to je Francuska po Ustavu iz 1795., tko obnaa zakonodavnu, a tko izvrnu vlast te koliki je mandat tih tijela? Direktorijski ustav iz 1795. (Ustav iz godine 3.). Ustav prvi put uvodi dvodomni parlament koji obavlja zakonodavno tijelo se sastoji od Vijea pet stotina (500 l., stariji od 30 god., prebivalite 10 godina u departmanu) i Vijee starih (250 l., 40. godina, 15 godina u departmanu). Poslanici za oba doma su birani na 3 godine, ali se svake godine bira 1/3 novih lanova. Izvrnu vlas obavlja direktorij koji se bira na 5 godina, ali se svake godine bira 1 direktor, a to je vrsta djelominog obnavljanja. 770. Koja tri postulata istie Direktorijski ustav u Francuskoj te to je Francuska po tom ustavu? Direktorijski ustav iz 1795. istie ideju republike vezanu za 3 postulata: izbornost, kolegijalnost i kratkoa mandata. Po ovom Ustavu Francuska je vrsta predsjednike republike. 771. Koje je tijelo po Ustavu Francuske iz 1875.g. izraz jedinstva drave, a koje izraz posebnosti dijelova drave? Izraz jedinstva je Direktorij (predsjednitvo) koji je kolegijalni predsjednik drave, a izraz posebnosti dijelova drave je kolegijalni upravni organ pod nazivom direktorij (directorij) koji vri upravnu vlast u departmanima. 772. Tko je i kada u Francuskoj donio Civilni ustav sveenstva i tko po njemu bira sveenike? Civilni ustav o sveenstvu donijela je Ustavotvorna skuptina u kolovozu 1790. Po ovom ustavu sveenike, ali i neke druge slubenike, biraju aktivni graani (mukarci stariji od 25 godina koji plaaju porez) na doivotnu slubu: izabrani sveenik mora prije preuzimanja slube dobiti potvrdu od biskupa a potom prisegnuti na vjernost naciji, domovini i ovom ustavu.

773. Kako se prema Napolenovom graanskom zakoniku karakterizira ubojstvo ene od strane mua koji ju je zatekao u preljubu, a kako ubojstvo mua od strane ene koja ga je zatekla u preljubu? Mu koji je ubio enu zatekavi je u preljubu nije ubojica, nego je izvritelj kazne za delikt enina preljuba, a isti takav postupak ene prema muu je ubojstvo. 774. to je Napoleonu bio uzor pri donoenju Graanskog zakonika iz 1804.g. te to je po mnogima odredilo taj zakon? Napoleonu je uzor pri donoenju Graanskog zakonika Corpus iuris civilis. Po mnogima ovaj zakon je odredilo obiajno pravo. 775. Kada Termidorski Konvent donosi Dekret o odvajanju crkve od drave i do kada ostaje na snazi? U veljai 1795. donesen je Dekret o odvajanju crkve od drave i dozvoljena je sloboda kulta, to je znailo da drava ne priznaje niti plaa ni jednu vjersku zajednicu. Dolo je do odvajanja crkve od drave. 87

www.pravokutnik.net 777. Kada revolucionarni konvent u francuskoj donosi zakon o nasljeu i to se njime odreuje? Konvent je Takon o nasljeu donio 25.10.1792. koji je izjednaio sve zakonske nasljednike, ograniio darovanje meu ivima i posve zabranio oporuno nasljeivanje; usvojio je naelo reprezentacije, a priznata vanbrana djeca imaju ista nasljedna prava kao i brana. 778. Uz pomo kojih tijela vlada predsjednik republike u Francuskoj prema ustavu iz 1848. godine te onom iz 1852. godine? Prema Ustavu iz 1848. izvrnu vlast ima predsjednik, predsjednik vlast vri preko potpredsjednika i ministara, zakonodavnu vlast vri jednodomna skuptina. Prema Ustavu iz 1852. car je vlada i vlast, izvrnu vlast vri preko ministara, tj. vlada ne postoji i pomou dravnog savjeta i zakonodavne skuptine. 779. Tko obnaa izvrnu vlast po Jakobinskom ustavu iz 1793., tko bira to tijelo i na koji rok? Izvrnu vlast vri Izvrno vijee od 24 lana koje bira skuptina na rok od 2 godine izmeu kandidata po jednog koje predloe departmani. Izvrno vijee se obnavlja svake godine, pola. 780. Tko po Prvom Ustavu Druge Republike u Francuskoj ima zakonodavnu, a tko izvrnu vlast te tko bira i na koji rok te organe? Ustav usvaja naelo podjele vlasti. Zakonodavnu vlast vri jednodobna skuptina koja je izabrana na tri godine na temelju opeg, jednakog i tajnog prava glasa za mukarce starije od 21 godine. Skuptina je u stalnom zasjedanju i posve nezavisna od izvrne vlasti koja je ne moe ni raspustiti ni odloiti. Izvrnu vlast ima predsjednik kojega na 4 godine biraju neposrednim glasovanjem i natpolovinom veinom svi graani s birakim pravom. Predsjednik nakon isteka mandata ne moe neposredno biti biran na isti poloaj. Predsjednik vlasti vri preko potpredsjednika i ministara koje sam imenuje. Ima pravo zakonodavne inicijative. 781. Kako se prema nazivima politikih stranaka dijeli Konvent 1792. do 1795.? irodinski konvent, Montanjerski konvent i Termidorski konvent. 782. Kada Termidorski Konvent donosi Dekret o odvajanju crkve od drave i do kada ostaje na snazi? U veljai 1795. godine donesen je Dekret o odvajanju Crkve od drave; ostaje na snazi do 1801. god. 784. Tko i kada ukida sve povlastice plemstva u Francuskoj? Ustavotvorna skuptina, 1789. 785. Kako se prema francuskom ustavu iz 1791. zove propis usvojen od skuptine te to je potrebno da takav propis postane zakon? Propis koji je skuptina izglasala zove se dekret, a da bi postao zakon mora dobiti kraljevu potvrdu. 786. Tko su suci u tzv. Visokom sudu osnovanom u Francuskoj 1804.g. i to taj sud sudi? Suci u tzv. Visokom sudu, to je neto poput doma lordova, po sastavu: prinevi, senatori, dravni savjetnici i lanovi Kasacijskog suda, a sudi politike delikte visokih slubenika (urote i delikte protiv drave, zloupotreba visoke slube). 787. to je francuska ustavotvorna skuptina uinila na planu odnosa seljaka i plemstva te cehova i gilda? Ustavotvorna skuptina 1789. ukinula sva ovlatenja feudalaca, ukinute su povlastice plemstva, njihova vlastelinska prava prema seljacima, te seljake izvanugovorna dugovanja. Ustavotvorna skuptina je 1789. ukinula sve obrtnike i trgovake udruge tj. Posebna prava pojedinih zanimanja, posebna prava cehova i gilda, prava majstora prema egrtima. 88

www.pravokutnik.net 788. Koje tri politike grupe djeluju u zakonodavnoj skuptini i openito u politikom ivotu Francuske od 1791.-1793.? irodinci, montanjeri i centar. 789. Koju proceduru predvia Zakon o senatu iz 1875.g. za promjenu tzv. ''ustavnih zakona''? Zakon o senatu predvia da ustavni zakoni mogu biti izmijenjeni ako izmjenu prihvati i predloi svaki dom posebno, onda e se sastati na zajednikoj sjednici i izmjena je usvojena ako za nju glasa natpolovina veina lanova koji sainjavaju Nacionalnu skuptinu. 790. Kada se u Francuskoj doputa pravo na trajk, a kada se osnivaju prvi sindikati? Carstvo je 1866. dopustilo pravo na trajk, a prvi sindikati se osnivaju 1868. kada je donesen Zakon o javnim skupovima. 791. Kada se donosi u Francuskoj Zakon o odvajanju crkve od drave kojim se ukida konkordat iz 1801. i koje su temeljne odredbe? Zakon o odvajanju crkve od drave donesen je krajem 1905., odnosno otkazan je Konkordat iz 1801., drava ne plaa ni jednu vjersku organizaciju. 792. Kada je donesen Code Civil, tko ga je donio i od ega se sastoji? Code civil je donio Napoleon zakon je promulgiran 15.03.1804. Zakon se sastoji od uvoda i 3 knjige: prva knjiga je pravo osoba, druga knjiga je o stvarima i trea knjiga ima 20 poglavlja o nainima stjecanja vlasnitva. Zakon se sastoji od 2281 lanka. 793. to je Francuska (s obzirom na prirodu vlasti) po Ustavu III republike iz 1870.? Francuska je prema Ustavu 3. republike parlamentarna republika. 794. Ustav III republike iz 1870. godine sastoji se zapravo od 3 odvojena ustavna zakona, koja? Taj Ustav se sastoji od 3 odvojena ustavna zakona od kojih se samo jedan zove ustavni zakon, to su Zakon o organizaciji senata donesen 24.02.1875., Zakon o organizaciji javnih vlasti 25.02.1875. i Ustavni zakon o odnosima javnih vlasti donesen 16.07.1875. 795. Kada je u Francuskoj ponovno uspostavljena odnosno restaurirana kraljevina i s kojim vladarom na elu? Restaurirana (ograniena) kraljevina u Francuskoj je uspostavljena 6.04.1814. s Louisom 18. na elu. 796. Koliko ima lanaka Deklaracija o pravima ovjeka i graanina te koji su najvaniji? Izjava o pravima ovjeka i graanina u 17 lanaka sadri prirodne slobode i prava ovjeka i graanina, od kojih su najvaniji sloboda, vlasnitvo, sigurnost i otpor ugnjetavanju koja su osnovna prava svakog ovjeka. 797. Tko je i kad donio Dekret o nacionalizaciji crkvene imovine? Ustavotvorna skuptina je 2.11.1789. donijela Dekret o nacionalizaciji crkvene zemlje. 798. Kad je donesen prvi Krivini zakon? Kazneni zakon (Code penal) je Ustavotvorna skuptina donijela 1791. prije Ustava. Taj zakon je potanko odredio kaznena djela i kazne za njih. 799. Kad je donesen prvi Zakon o braku i obitelji? Prvi Zakon o braku i obitelji donesen je 20.09.1792. 800. U kojem se dijelu Graanskog zakonika nalaze odredbe o braku? 89

www.pravokutnik.net Odredbe o braku i obitelji se nalaze u prvoj knjii Graanskog zakona koja se odnosi na pravo osba u koje spadaju odredbe o braku i obitelji. 801. Kakav je sustav vrhovne izvrne vlasti prema Prvom ustavu Druge Republike? Prema 1. ustavu 2. republike donesenom 4.11.1848. Izvrnu vlast ima predsjednik kojeg na 4 godine neposrednim glasovanjem i natpolovinom veinom glasova biraju svi graani s birakim pravom. Predsjednik vlast vri preko potpredsjednika i ministara koje sam imenuje. 802. Koja su razdoblja Drugog Carstva? Drugo carstvo traje od 7.11.1852. 4.09.1870. 803. Da li je predsjednik Tree Republike ikad upotrijebio zakonodavno veto? On nikad nije koristio pravo veta. 804. Da li je predsjednik Tree Republike ikad upotrijebio pravo rasputanja skuptine? Da, 16.05.1877. predsjednik je od senata zatraio i dobio suglasnost da skuptinu raspusti. 805. Da li je predsjednik Tree Republike trebao neiju suglasnost za rasputanje skuptine? Predsjednik rasputa skuptinu uz suglasnost senata. 806. Da li je ikad rasputena skuptina u Treoj republici i kada? Skuptina se raspustila 31.12.1875. 807. Da li su ministarske karijere bile duge i je li ministarski personal stabilan? Kratak vijek vlada istovremeno je s dugim ministarskim karijerama, najee je nova vlada sadravala samo nekoliko novih ministara, ministarski personal je bio stabilan. 808. Da li je u Treoj Republici pad vlade smatran formalnim i zato? Koja je posljedica? 809. Kakav je odnos Parike komune i Skuptine Republike? Parika koma ima skuptinski sustav, to znai da je skuptina nosilac svih vlasti, a izvrna vlast je samo izvritelj nema nikakvu samostalnost. 810. Kakva je koncepcija Parike komune u organizaciji cijele Francuske? Parika komuna je samoupravna gradska cjelina kakvu imaju sva naselja. 811. Za kojeg su se reima javili prvi elementi parlamentarne vlade? Prvi elementi parlamentarne vlade su se pojavili za Restauracije i zadnjih 10 godina Drugog carstva. 812. Koliko je bilo vlada za vrijeme Tree Republike? Bile su 4 vlade, Vlada nacionalne obrane, Nacionalna skuptina, Thieresova vlada, SK Nacionalne garde. 813. to je restauracija i kad je bila? Restauracija je htjela biti obnova stare kraljevine, brisanje 25-godinjeg prekida monarhije; ali restauracije nije bilo. Pokuaj uspostavljanja restauracije (ograniene kraljevine) traje od 1814.-1848. 814. Kakvo je gledite zauzela Francuska nakon antiklerikalnog gledita? Nakon antiklerikalnog gledita Francuska je zauzela socijalistiko gledite. 815. Koliki je prosjeni vijek vlada u Treoj Republici? Prosjeni vijek vlada u Treoj Republici je oko 8 mjeseci. 90

www.pravokutnik.net 816. Koja zemlja i koji teoretiar utjeu na Ustav iz 1848.godine? Na ustav iz 1848. utjee SAD i teoretiar Tocqueville. 817. to je mileranizam? Mileranizam je struja u socijalistikom pokretu koja trai uea socijalista u buroaskim vladama. 818. Kakva je povezanost mira u Frankfurtu i mira u Versaillesu? 1871. u Frankfurtu je potpisan francusko-njemaki ugovor o miru, po kojem je Francuska trebala Njemakoj predati Alsce i Loraine, platiti 5 milijardi odtete i do isplate trpjeti i hraniti njemaku vojsku na svom prostoru potom je poela priprema za guenje Pariza, a mir u Versaillesu zakljuenom 1919. Njemaka gubi iste pokrajine i Francuska trai obeteenje. 819. Tko je sudio Louisu XVI.? Konvent je sudio Louisu 16. i izglasao smrtnu kaznu, svrgnut je krajem sijenja 1793. 820. Kad su doneseni zakoni koji su do druge polovice 20.st. regulirali francusko pravo, sudstvo i upravu? 1804. Graanski zakon, 1806. Zakon o graanskom postupku, 1807. Trgovaki zakon, 1808. Zakon o kaznenom postupku, 1810. Kazneni zakon. 821. Kako su se odvijali izbori prema Konzulskom ustavu? Prema konzulskom ustavu iz 1799. izbori su u 3 stupnja: 1. birai u opini, javnim glasovanjem biraju izmeu sebe 1/10 i to je opinska lista povjerenja. 2. svi izabrani na opinskim listama povjerenja sastaju se u sreditu departmana i izmeu sebe biraju 1/10, i to je departmanska lista povjerenja, 3. oni izabrani na departmanskoj listi povjerenja izmeu sebe biraju 1/10 i to je nacionalna lista povjerenja. Izabrani na tim listama su kandidati izmeu kojih dravni organi vre izbore. 822. Kakvo je bilo ustrojstvo sudstva za vrijeme Napoleona? Sudstvo je postalo oblik dravne uprave (sudske jedinice su se podudarale s upravnim), sudstvo je bilo ureeno po strogoj hijerarhiji, centralizaciji, odgovornosti i nainu imenovanja sudaca. NA elu sudske organizacije je ministar pravosua. Na razini departmana postoje prizivni i krivini sudovi. Trea instanca je Kasacijski sud. 823. Tko je i kada donio Edikt o trpeljivosti te to je njime postignuto? Edikt o trpeljivosti iz 1787. je donio Louis 16. njime su protestanti dobili pravo graanstva, upisa u registre roenih, umrlih, vjenanih, pravo slobode kulta pa i pravo javne slube osim u sudstvu i kolstvu. 824. to je to senatus-consulte? Senatus consulte su prijedlozi-miljenja putem kojih senat ima ustavotvornu vlast. 825. Koji su teorijski postulati Republike? Direktorijski ustav iz 1795. istie ideju republike vezanu za 3 postulata: izbornost, kolegijalnost i kratkou mandata. Po ovom Ustavu Francuska je vrsta predsjednike republike. 826. Kada su u Francuskoj nastali trgovaki sudovi i u emu je njihova posebnost? Trgovaki zakon iz 1807. je stvorio trgovake sudove. Njihova posebnost je u sastavu (trgovci izmeu svojih lanova biraju suce), u postupku (bez postupovnih formalnosti), u nadlenosti (sporovi meu 91

www.pravokutnik.net trgovcima, i o trgovini), u pravu (primjenjuju trgovake obiaje, uzance). To su bili arbitrani sudovi, jer se protiv njihovih presuda alba podnosi prizivnom sudu oblasti. 827. Da li prema Napoleonovu Graanskom zakonu postoji institucija usvojenja? Ovaj zakon doputa usvojenje. 828. Kada je uspostavljena ustavna kraljevina? Ustavna kraljevina je uspostavljena ustavom iz 1791. 829. to zastupaju kordelijeri? Kordelijeri zastupaju prava ovjeka i graanina, tj. Oni trae ope pravo glasa, republiku i drutvenu jednakost. 830. to je narod i vojsku dralo uz Napoleona? Narod i vojsku su uz Napoleona drale pobjede. 831. to je to tzv. orleanski parlamentarizam? Ustav iz svibnja 1870. je bio orleanski parlamentarizam, ja vozim svoj fijaker kralj vodi vladu. Bitno sadran u pravu cara da mijenja vlade i ministre, i da se slui referendumom i plebiscitom.

832. Za to su sluile Napoleonove radne knjiice? Napoleon je uveo radne knjiice i zaposliti se moglo samo uz njih, za trajanja rada knjiicu uva poslodavac, prekidom posla poslodavac u knjiicu uvodi ocjenu radnika, radnik koji je posao napustio bez knjiice je besposliar a to je kanjivo. 833. Koji je francuski predsjednik uspostavio ustavne presedane prema kojima predsjednik predsjeda, ali ne vlada? Predsjednik Grevy od 1879.-1887. nikad nije koristio veto, niti pravo rasputanja skuptine, i tako je uspostavio ustavne presedane prema kojim predsjednik predsjeda (vladi i nacionalnim sveanostima), ali ne vlada.

92

www.pravokutnik.net

RUSIJA
834. Koje dvije vrste muika postoje u carskoj Rusiji? Uz muike u privatnom vlasnitvu pojedinih plemia postojali su i dravni. Od cca 47 milijuna muika 1860. godina, vie od 22 milijuna bili su carski. Poloaj carskih muika bio je povoljniji jer su ivjeli u jednoj vrsti zajednica kojim upravlja njihov starjeina. Dravni muici nisu bili osobno slobodni, niti su raspolagali svojom imovinom. Ipak, bili su u povoljnijem poloaju od privatnih, jer je uvjete njihovog ivota odreivala drava, a ne pojedinac. Poloaj muika u privatnom vlasnitvu (uglavnom plemia) bio je puno gori. Plemi je imao punu vlast nad osobom muika, vlast nad njegovim radom i imovinom. ivot muika nije bio u vlasnitvu plemia. Plemi po svojoj volji odreuje koliinu rada i plodina koje je muik duan dati. 835. Kada dolazi do osloboenja muika u Rusiji? Do osloboenja muika u Rusiji dolazi 1861. godine carskom Uredbom. 836. Tko i kada oslobaa seljake u Rusiji te koliko je seljaka pri tom osloboeno? Do oslobaanja muika dolazi 1861. g., a ono se ticalo oko 24 milijuna muika (robova) koji su bili u vlasnitvu 120000 osoba. Oslobaa ih car Aleksandar II carskom Uredbom. 837. Po emu su za vezanost seljaka uz zemlju u Rusiji bitne 1497., 1593. i 1648.? 1497. seljaci postaju vezani za zemlju, ali su jo imali pravo da se u toku dva tjedna u studenom slobodno sele. To pravo je ukinuto 1593. g., a gospodarevo pravo da prisilno vrati odbjeglog muika vremenski je ogranieno, 1648. godine ukinuto je to vremensko ogranienje tj. Gospodar je uvijek mogao vratiti svog odbjeglog muika. 838. Kada se u Rusiji donosi Zakon o sudovima? Donosi se 1864. godine. 839. Na kojim razinama je dozvoljena samouprava u Rusiji, Uredbom o samoupravi iz 1864. te na koji dio Rusije se odnosi? Uredbom iz 1864. stvorene su samouprave na razini oblasti (gubernije) i kotara. Osnova tih samouprava su skuptine (zemstva). Ove samouprave su posve podvrgnute dravnoj upravi, nemaju prinudna sredstva, imaju ogranienu nadlenosti i podvrgnuta su odredbama privatnog prava. Samouprava je postojala samo za europski dio Rusije (33 gubernije). 840. Od kada u Rusiji poinje djelovati odvjetnitvo? Organizacija sudstva prema Zakonu iz 1864. g. zahtijevala je odvjetniko zvanje, pa od toga Zakona u Rusiji poinje odvjetniki poziv. 841. Kada se odrava Drugi kongres radnikih i vojnikih deputata i koji se dekreti na njemu donose? Drugi kongres radnikih i vojnikih deputata zasjedao je 7. i 8. 11.1917. god.u opim izvanrednim okolnostima pobune u Petrogradu (Sankt Petersburg). Na tom kongresu su predstavljena 402 mjesna sovjeta. Doneseni su: 1. Dekret o miru, koji pokazuje gledite nove vlasti prema najneposrednijem i najteem politikom pitanju, pitanju mira. 2. Dekret o zemlji je zapravo oduzimanje zemlje veleposjednika, te carskih i crkvenih imanja, dok se ostalo, pa i privatno vlasnitvo nije diralo 3. Dekret o stvaranju Privremene radnike i seljake vlade Rusije da zemljom do ustavotvorne skuptine upravlja Sovjet narodnih komesara. 93

www.pravokutnik.net 4. Dekret o punoi sovjetske vlasti svu mjesnu vlast predaje tamonjim sovjetima. 842. Koje vrste vlasnitva imamo u Rusiji prema Graanskom zakoniku iz 1922.g. Graanski zakonik iz 1922. godine priznaje tri vrste vlasnitva: dravno, zadruno i privatno. Dravno moe biti samo u dravnom vlasnitvu. U privatnom vlasnitvu mogu biti i manja poduzea. 843. Kako se graanska i nacionalna nejednakost oituje u 2. oktroiranom izbornom zakonu Nikole II. iz 1907. g. na primjeru veleposjednika i radnika, te ruskim gubernijama i Poljskoj? Drugi carev oktroirani izborni zakon mijenja njegov prvi u smislu jo vee nejednakosti graana i nacija, te u smislu naglaenije drutvene nejednakosti. Prema zakonu ministar unutarnjih poslova mogao je podijeliti pojedine skupine graana na bogate i manje bogate kako bi odredio skupine biraa koji biraju izbornike. Narodi srednje Azije nemaju niti jednog zastupnika, a sva ostala neruska podruja ukupno biraju 32 zastupnika u Dumu. Prema ovo zakonu izborne jedinice su ureene tako da je broj poslanika iz Poljske umanjen za 1/3. Tako je u ruskim gubernijama jedan poslanik biran na 250000 stanovnika, u Zakavkazju na 700000 stanovnika, a u Poljskoj na 750000. Na temelju ovog izbornog zakona jedan je dolazio na 230 velikih zemljoposjednika, na 1000 bogatih graana , na 15000 srednjeimunih graana, na 60000 seljaka, na 125000 radnika. Drugim rijeima, 1 veleposjednik politiki vrijedi koliko i 543 radnika. 844. Objasnite kako je u Rusiji ustrojena sudbena vlast temeljem Dekreta o sudovima od 5. XII 1917. g. i Dekreta o sudovima od 23. II 1918. g. 5.12.1917. godine Dekret o sudovima - kojima ukida stare sudove, javno tuilatvo i vojne sudove, i osniva nove: mjesni sud (ope nadlenosti) i revolucionarni sud (za tea krivina djela). 23.2.1918. godine je taj dekret dopunjen Dekretom o sudovima. Stvoren je Revolucionarni sud za osobito teke delikte i osnovan je Kasacijski odjel VCIK-a kao vrhovni prizivni sud protiv presuda revolucionarnih sudova. 845. Kako Zakon o vojsci u Rusiji, iz 1874. regulira vojnu obvezu? Zakonom o vojsci iz 1874. god. uvedena je opa vojna obveza za sve mukarce starije od 20 godina. Kockom se odreuju oni koji e rok stvarno sluiti. Vojni rok je trajao od 6 godina (bez osnovne kole) do 6 mjeseci (za one koji su zavrili fakultet). Nakon odsluenja vojnog roka vojnici su korz 9 godina u priuvi, a potom pripadaju jedinicama narodne obrane. 846. to je to Carski savjet, koji ruski car i kada ga osniva, tko bira lanove tog tijela i koliki im je mandat? Carski savjet osnovao je 1906. godine car Nikola II. Sastojao se od 184 lana, od kojih pola (92) imenuje car, a drugu polovinu na 9 godina biraju gubernijske samoupravne skuptine (50) lanova, plemstvo (18), pravoslavno sveenstvo (6), sveuilita (6), te trgovake i industrijske komore (12 lanova). Ova druga polovica carskog savjeta izraz je pokrajina, zasluga i gospodarske moi. 847. Kakva je struktura i mandat lanova Carskog savjeta po propisu o njegovoj organizaciji to ga donosi Nikola II u oujku 1906.? Da bi ojaao Carski savjet, Nikola II. u oujku 1906. godine donosi propis o organizaciji Carskog savjeta i njegov poslovnik. Carski savjet ima 184 lanova a polovicu ih bira car. Drugu polovicu na 9 godina biraju gubernijske samoupravne skuptine, plemstvo, pravoslavno sveenstvo, sveuilite, trgovake i industrijske komore. Carski savjet je u pravima izjednaen s dumom, a cilj tih odredaba je da duma ne posegne za ustavotvornom vlau. 848. Tko je i kada izabrao Privremenu radniko seljaku vladu na elu sa Lenjinom? Drugog dana zasjedanja 2. kongresa radnikih i vojnikih deputata je izmeu 8. i 9. 11. 1917. izabrao svoj VCIK i Privremenu radniko-seljaku vladu na elu s Lenjinom. 94

www.pravokutnik.net 849. Koje se tri sovjetske republike i kada ujedinjuju u tzv. Zakavkasku Federaciju? U proljeu 1922. godine Azerbejdan, Armenija i Gruzija ujedinjuju se u Federativni Savez Sovjetskih Republika Zakavkazja. 850. Tko, kada i kojim aktom dokida stare ruske sudove i koje nove osniva? 5.12.1917. godine SNK donosi Dekret o sudovima br.1. kojima ukida stare sudove, javno tuilatvo i vojne sudove, i osniva nove: mjesni sud (ope nadlenosti) i revolucionarni sud (za tea krivina djela). 23.2.1918. godine je taj dekret dopunjen Dekretom o sudovima. Stvoren je Revolucionarni sud za osobito teke delikte i osnovan je Kasacijski odjel VCIK-a kao vrhovni prizivni sud protiv presuda revolucionarnih sudova. 851. Kada car Nikola II donosi 1., a kada 2. izborni zakon za dumu i po emu se ovaj drugi razlikuje od prvoga? Car izdaje 24.12.1905. godine izborni zakon za dumu. Od 500 poslanika gubernije biraju 412 poslanika. Poslanike biraju birai koji imaju najmanje 25 godina i plaaju odreeni porez. Podijeljeni su u 4 skupine (kurije): dvije na selu (veleposjednici i seljaci) i dvije u gradu (graani i radnici). Novi carev oktroirani izborni zakon iz 16.6.1907. godine mijenja prvi izborni zakon u smislu jo vee nejednakosti graana i nacija. Narodi srednje Azije nemaju niti jednog zastupnika, a ostala neruska poduja biraju 32 zastupnika u dumu. Ministar unutarnjih poslova je dobio pravo da odredi izborne jedinice (okruge) i pravo da odredi skupine biraa. Uz graansku i klasnu nejednakost omoguena je i nacionalna nejednakost, jer je broj poslanika koji biraju neke pokrajine umanjen za 1/3 smanjen je broj poslanika iz Poljske, u ruskim gubrnijama je jedan poslanik biran na 250000 stanovnika, a u Poljskoj na 750000 stanovnika. Jedan poslanik je dolazio na 230 veleposjednika i na 125000 radnika. 852. Tko i kada donosi prva tri dekreta sovjetske vlasti? Prva tri dekreta sovjetske vlasti donosi 2. kongres radnikih i vojnikih deputata na zasjedanju 7. i 8.11.1917. godine. 1. Dekret o miru, koji pokazuje gledite nove vlasti prema najneposrednijem i najteem politikom pitanju, pitanju mira. 2. Dekret o zemlji je zapravo oduzimanje zemlje veleposjednika, te carskih i crkvenih imanja, dok se ostalo, pa i privatno vlasnitvo nije diralo 3. Dekret o stvaranju Privremene radnike i seljake vlade Rusije da zemljom do ustavotvorne skuptine upravlja Sovjet narodnih komesara. 853. Kada je donesen, tko ga je donio i to sadri Dekret o pravima naroda Rusije? 15.11.1917. Sovjet narodnih komesara (vlada) u ime Republike Rusije izdaje Dekret o pravima naroda Rusije, koji odreuje: 1. ravnopravnost i suverenost naroda Rusije 2. pravo naroda Rusije na slobodno samoodreenje sve do odvajanja i stvaranja samostalne drave 3. ukidanje svih nacionalnih i nacionalno-vjerskih povlastica i ogranienja 4. slobodan razvoj nacionalnih manjina i etnikih skupina koje naseljavaju podruje Rusije. 854. Navedite prva 4 dekreta sovjetske vlasti te tko ih je donio i kada? 1. Dekret o miru 2. Dekret o zemlji 3. Dekret o stvaranju Privremene radnike i seljake vlade Rusije 4. Dekret o punoi sovjetske vlasti Dekretima i odlukama donesenim 7. i 8.11.1917. na drugom kongresu radnikih i vojnikih deputata poinje povijest sovjetske vlasti. Prva tri dekreta kongresu je predloio Lenjin.

95

www.pravokutnik.net 855. to je to tzv. Buljiginska duma, tko je i kada predlae? Krajem rujna 1905. Buljigin, ministar unutarnjih poslova, izrauje svoj prijedlog promjene te predlae izbor skuptine (duma) koja bi imala samo pravo savjetovanja, predlaganja zakona, koji bi postali zakoni tek kada dobiju potvrdu Carskog savjeta i sankciju cara. 856. Kada se i gdje u Rusiji osniva prvi radniki savjet ili sovjet? U Rusiji za vrijeme trajkova 1905. godine radnici biraju svoje savjete (vijea: ruski sovjet) koji trebaju rukovoditi trajkom, iznositi radnike zahtjeve, pregovarati s poslodavcima. Izgleda da se prvi takav radniki savjet pojavio u ljeto 1905. godine u Ivanov-Voznesenskom. 857. to su to Savez zemstava i Savez gradova? U kolovozu 1914. g. u Rusiji se, uz legalne organe, stvara usporedna mrea tijela predstavnika gubernijskih i gradskih samouprava; tada se i stvara Savez zemstva i Savez gradova, radi pomaganja, osobito opskrbe rata; taj savez za svog upravitelja bira kneza Ljvova.Kako car rijetko saziva dumu, taj Savez postaje oblik stalne politike organizacije, njegov utjecaj u dumi i u oujskoj revoluciji 1917. g. je znaajan. 858. Kada i gdje se odrava Prvi sveruski kongres sovjeta radnikih i vojnikih deputata? Prvi sveruski kongres sovjeta radnikih i vojnikih deputata odrava se u Petrogradu od 16.6. do 7.7.1917. Na tom kongresu 1090 deputata predstavljalo je 358 sovjeta i slinih organizacija. Izabrali su svoj izvrni organ (Sveruski centralni izvrni komitet, VCIK). Lenjin je kongresu predlagao preuzimanje vlasti, ali je veina to odbila. 859. Tko i kada donosi Dekret o punoi sovjetske vlasti i o emu on govori? Drugi kongres radnikih i vojnikih deputata donosi 8./9.11.1917. godine Dekret o punoi sovjetske vlasti koji svu mjesnu vlast, od gradske i mjesne preko kotarske i gubernijske predaje tamonjim sovjetima. 860. Na kom naelu su ureeni donosi medu sovjetima nakon pobjede boljevika u revoluciji 1917. i na kojim razinama, odnosno koji sovjeti postoje? Meusobni sovjeti ureeni su naelom demokratskog centralizma, te su po tome stvoreni oblasni,k gubernijski, kotarski i opinski te gradski i seoski sovjeti. 861. Kakvo je to tijelo po Ustavu SSSR-a iz 1924. g. CIK, te tko bira lanove CIK-a? Prema Ustavu Svesavezni kongres sovjeta iz svoje sredine bira CIK koji vri poslove kongresa izmeu njegovih zasjedanja. CIK je dvodomno tijelo, a ine ga: 1. Savezni sovjet 2. Sovjet nacionalnosti Svesavezni kongres sovjeta izmeu deputata svake savezne republike bira odreeni broj za savezni sovjet CIK-a, i to broj koji je razmjeran broju stanovnitva te republike s obzirom na ukupno stanovnitvo SSSR-a. Domovi CIK-a su izjednaeni u svim nadlenostima. CIK se po Ustavu SSSR-a trebao sastajati 3 puta godinje, ali zato CIK bira svoje predsjednitvo koje vri njegove poslove izmeu zasjedanja. Predsjednitvo CIK-a je ustvari radni zakonodavni i ustavotvorni organ jer moe odluivati o svim poslovima iz nadlenosti CIK-a, odnosno samo Svesaveznog kongresa sovjeta (osim osnovnih naela Ustava). 862. Tko je nosilac najviih i svih vlasti po ustavu SSSR iz 1924.g., tko obnaa poslove toga tijela izmeu njegovih zasjedanja te kako se biraju lanovi tih tijela? Vrhovni organ SSSR-a, tj. noslilac najviih i svih vlasti je Svesavezni kongres sovjeta SSSR koji je jednodomno tijelo. U Svesaveznom kongresu sovjeta SSSR savezne republike su predstavljene 96

www.pravokutnik.net razmjerno svom stanosnitvu; deputate u Svesavezni kongres sovjeta biraju sovjeti gubernija i gradova, i to tako da gubernije biraju jednog deputata na 125000 stanovnika, a gradovi na 25000 biraa. Svesavezni kongres sovjeta je nosilc svih valsti, ali u njegovu iskljuivu nadlenost spada samo utvrivanje i izmjena osnovnih naela Ustava, sve ostalo umjesto njega vri njegov CIK.Prema Ustavu Svesavezni kongres sovjeta iz svoje sredine bira CIK koji vri poslove kongresa izmeu njegovih zasjedanja. CIK je dvodomno tijelo, a ine ga: 1. Savezni sovjet 2. Sovjet nacionalnosti Svesavezni kongres sovjeta izmeu deputata svake savezne republike bira odreeni broj za savezni sovjet CIK-a, i to broj koji je razmjeran broju stanovnitva te republike s obzirom na ukupno stanovnitvo SSSR-a. Domovi CIK-a su izjednaeni u svim nadlenostima. CIK se po Ustavu SSSR-a trebao sastajati 3 puta godinje, ali zato CIK bira svoje predsjednitvo koje vri njegove poslove izmeu zasjedanja. Predsjednitvo CIK-a je ustvari radni zakonodavni i ustavotvorni organ jer moe odluivati o svim poslovima iz nadlenosti CIK-a, odnosno samo Svesaveznog kongresa sovjeta (osim osnovnih naela Ustava). 863. Od kada do kada traju trea i etvrta duma u Rusiji? Trea duma traje od 14.11.1907.-22.6.1912. godine. etvrta duma traje od 28.10.1912.-6.10.1917. god. u ovoj dumi Oktobristi ine politiki sentar. Rad ove dume je prekinut izbijanjem rata 1914. godine pa se sastaje u nekoliko kratkih zasjedanja 1915.,1916. i 1917 godine. U razdoblju ove dume vanjska politika i ratovi su u sreditu panje. 864. Od kada do kada traje 3. duma u Rusiji? Trea duma traje od 14.11.1907.-22.6.1912. godine. S obzirom na sastav naziva se Duma plemia. U njoj vlada ima veinu te je ona sredstvo politikih i nacionalnih progona. Dolo je do izmjena Zakona o mjesnoj samoupravi iz 1890. po kojima je plemstvo dobilo jo veu vlast u zemstvima. Proirila je odredbe careva ukaza iz 1906. godine u privatizaciji zemlje seoskih zadruga i nastao je novi sloj privatnih vlasnika zemlje bogati seljaci tzv. kulaci. 865. Kada je u Rusiji donesen zakon o socijalizaciji zemlje i to se njime odreuje? 19. II. 1918. god. donesen je Zakon o podrutvljenju zemlje, koji svu zemlju proglaava openarodnom; njom upravlja drava i daje ju pojedincima na koritenje; svi pravni poslovi o zemlji kupnja, prodaja, zalog, darovanje, nasljee, zamjena i sl. su nitavi. Ve u asu donoenja Ustava ima oko 350 a krajem godine 1.500 kolektivnih gazdinstava (kolhozi), tj. zajednikog uivanja zemlje. Tako se stvara posebno zemljino pravo (kolhozno pravo). 866. Kada je i gdje osnovana Ruska socijaldemokratska radnika partija (RSDRP)? 1898.g. u Minsku se odrava Prvi kongres ruske socijaldemokracije. Taj Kongres je izdao proglas i izabrao CK, te oznaava osnivanje Ruske socijaldemokratske radnike partije (RSDRP). 867. Navedite puni naziv ustava RSFSR iz 1918. godine i to ini njegovu osnovu? Ustav nosi naziv Osnovni zakon Ruske Socijalistike Federativne Sovjetske Republike i ima 90 lanaka. Izjava o pravima radnog i izrabljivanog naroda iz 31.1.1918. godine je uvod u Ustav tj. ona je njegova osnova.

868. Koji ruski car u kolovozu i listopadu 1905. godine donosi 2 manifesta i u emu se oni razlikuju? Nikola II. U kolovozu 1905. donosi Manifest kojim se uspostavlja savjetodavna duma (buljiginska) koja bi bila donji dom, uz Carski savjet kao gornji dom. Krajem listopada 1905. god. car objavljuje 97

www.pravokutnik.net novi Manifest prema kojemu je duma zakonodavni (a ne savjetodavni) organ tj. nikakav zakon ne moe stupiti na snagu prije nego ga odobri duma. 869. Kada je donesen, tko ga je donio i to sadri dekret o pravima naroda Rusije? 15.11.1917. godine Sovjet narodnih komesara (vlada) izdaje Dekret o pravima naroda Rusije koji odreuje i ravnopravnost i suverenost naroda Rusije, pravo naroda Rusije na slobodno samoodreenje sve do odvajanja i stvaranja samostalne drave, okidanje svih nacionalnih i vjerskih povlastica i ogranienja, slobodan razvoj nacionalnih manjina i etnikih skupina koje naseljavaju podruje Rusije. 870. Za odnos svjetovne vlasti i Crkve znaajna su 3 dekreta sovjetske vlasti. Koji su to dekreti i tko ih donosi? Dekret o zemlji (Lenjin, 2. kongres radnikih i vojnikih deputata) je nacionalizirao carsku, veleposjedniki i crkvenu zemlju. Dekret o graanskom braku, djeci i voenju matinih knjiga donosi VCIK 31.12.1917. godine, a Dekret o razvodu braku 29.12.1917. godine. Ti poslovi su ovim dekretima stavljeni u nadlenost dravne uprave. Dekret o odvajanju Crkve od drave i kole donosi 2.2.1918. SNK. 871. Tko, kada i kojim aktom dokida stare ruske sudove i koje nove potom osniva? Stare ruske sudove Aleksandar II. dokida Zakonom o sudstvu 1864. i osniva nove sudove: najnii je pomirbeni sud, potom slijedi dravno sudstvo koje ima 3 stupnja: kotarski sudovi, prizivni sudovi te kasacijski odjel senata. 872. Kada se odrava 1. sveruski Kongres sovjeta radnikih i vojnikih deputata, a kada 1. Kongres seljakih deputata? 1. sveruski Kongres sovjeta radnikih i vojnikih deputata se odrava od 16.6. do 7.7.1917. godine, a 1. Kongres seljakih deputata odrava se od lipnja-srpnja 1917. na kojem veinu imaju eseri i menjevici. 873. Koje su temeljne odredbe uredbe o osloboenju muika iz 1861.? Temeljne odredbe Uredbe o oslobaanju muika su: - muiki su dobili osobnu slobodu bez ikakve naknade; - ako su do tada obraivali zemlju, pod uvjetom plaanja odreenih nameta dobili su vjeno uivanje kue i svojih gospodarskih zgrada te zemlje-oranice koliko e im omoguiti da plaaju porez dravi, namete i da otkupe zemlju; - to se tie plemia vlasnika, oni su duni muikima i njihovim zadrugama ustupiti zemlju koju su ovi do tada uivali, odreuje se gornja i donja granica zemlje koja otpada na svaku seljaku obitelj; ta granica je bila 1-12 hektara (desetina) zemlje po glavi lana obitelji; - mogli su dobiti zajam od drave za otkup zemlje, i tako postati dravni dunici; - mirovni posrednici odreuju koje su zemlje seljake, a koje plemike; - seljak moe dobiti zemlje, bez prava daljnjeg otkupa prosjaki dio. 874. Kako je organizirano sudstvo u Rusiji po Zakonu o sudovima iz 1864.? Zakon o sudstvu je donesen 1864. Ovaj zakon usvaja neka naela i elemente tadanjeg zapadnoeuropskog sudstva: odvojenost sudstva od uprave, usmenost, javnost i raspravno naelo; stalnost sudaca, razlika izmeu graanskog i krivinog sudstva, 3 stupnja dravnih sudova. Najnii sud je pomirbeni sud sudac pojedinac kojega bira kotarska skuptina na 3 godine. Sudi graanske i krivine predmete najmanje vanosti. Krivine predmete sudi uz 12 porotnika (25-70 godina starosti). Tri stupnja dravnog sudstva ine: kotarski sudovi, prizivni sudovi i kasacijski odjel Senata. Sude imovinske i krivine predmete vee vanosti. 875. Tko i kada donosi tzv. ''Zbirku ruskih zakona''? 98

www.pravokutnik.net U razdoblju 1922/23. godine VCIK RSFSR je donio 7 zakonika: krivini, graanski, zemljini, krivini postupak, o radu, graanski postupak te Zakon o umama. 876. Tko i kada donosi ''temeljne zakone Rusije'' i koja je njihova pravna priroda? Car Nikola II. eli ograniiti rad dume te priprema temeljne zakone. Kad se duma sastaje 10.5.1906. god. car objavljuje Temeljne zakone Rusije bila je to vrsta oktroiranog ustava. Po njemu car je autokrat (samovladar) i njemu pripadaju: vojska i mornarica, diplomacija, objavljivanje rata, zakljuivanje mira, sklapanje meunarodnih ugovora, nasljee krune, krunska dobra, plae lanova carske obitelji. Ukinuta je samouprava svim narodima, osim Finskoj. 877. to odreuju tzv. temeljni zakoni Rusije iz 1906. godine? Po njemu car je autokrat (samovladar) i njemu pripadaju: vojska i mornarica, diplomacija, objavljivanje rata, zakljuivanje mira, sklapanje meunarodnih ugovora, nasljee krune, krunska dobra, plae lanova carske obitelji. Ukinuta je samouprava svim narodima, osim Finskoj. 878. Koje godine Rusija postaje republika? 15.3.1917. godine odbor dume zahtijeva od cara da se odrekne naslijea. Car se odrie prijestolja, a njegov bat Mihajlo odbija krunu do odluke ustavotvorne skuptine. Tako 17.3.1917. godine Rusija postaje republikom kojom do odluke ustavotvorne skuptine treba upravljati privremena vlada. 879. Kako je u Rusiji ureena samouprava na razini oblasti prema uredbi iz 1864.? Samouprava na razini oblasti (gubernijska zemstva) slina je kotarskoj samoupravi. Skuptinu oblasti biraju samoupravne skuptine kotareva na tri godine. Zasjedala je krae i rjee od skuptine kotara. Sastavljene su od najmanje 3 lana, a predsjednika potvruje ministar unutarnjih poslova. U nadlenosti su im kolstvo, zdravstvo, opskrba, poljoprivreda itd. Imaju pravo propisati mjesni porez. Ipak, ta samouprava je samo dopuna dravnoj upravi. 880. Od kada do kada traje Krimski rat, kako zavrava i koje su njegove posljedice? Krimski rat traje 1853.-1856. godine. Taj rat pokazao je slabost ruske vojske i mornarice. Rat zavrava Parikim mirom 1856. god. koji je Rusiji nametnuo poniavajue uvjete, a sve europske potpisnice proglaene su jamcem i zatitnikom krana i cjelovitosti Turske. 881. Kada je Rusija poela stvarati dravnu upravu i sudstvo? Sudska i vojna upravna organizacija su u rukama plemstva i strogo su podvrgnuta srednjoj vlasti. U pogledu sudstva to je uinjeno zakonom iz 1889. god. koji ukida pomirbene sudce, a umjesto njih bira gradske sudce i naelnike iz redova plemstva. U pogledu samouprave to je uinjeno zakonima 1890. i 1892. god. koji su ograniili kotarsku, pokrajinsku i gradsku samoupravu. 882. Govori li Ustav SSSR-a iz 1924.godine o pravima i dunostima graana? Ustav SSSR-a iz 1924. godine uope ne govori o pravima i dunostima graana, vjerojatno i zato to bi to bila i nadlenost republika. 883. S obzirom na sadraj, to najvie donosi sovjetsko pravo? S obzirom na sadraj prava, sovjetsko pravo donosi najvie socijalno-kolektivistikih elemenata, to se oituje na svim podrujima prava od onih imovinske do procesualno-pravne naravi. Tu je osobito izraena u razdoblja do 1922. godine. 884. Kada i na koje frakcije se podijelila RSDRP? Unutarstranaki sukob je razlog da se RSDRP nije u stanju sastati na istom kongresu u travnju 1905. god. Dijeli se na menjevike i boljevike. Menjevici se sastaju na konferenciji RSDRP u enevi, a boljevici sazivaju kongres u Londonu. Razlog tom sukobu je pitanje biti same revolucije. 885. Koliko je bilo duma? 99

www.pravokutnik.net Bilo je etiri dume: Prva duma 10.5.-20.7.1906. godine Druga duma 5.3.-16.4.1907. godine Trea duma 14.11.1907.-22.6.1912.godine etvrta duma 28.10.1912.-6.10.1917. godine 886. Koje promjene donosi Uredba o dravnim industrijskim trustovima iz 1927.godine? Oblik dravne uprave bila je i organizacija privrede, te je 1927. godine donesena Uredba o dravnim i industrijski trustovima. Po ovoj Uredbi proizvodnju i cijene odreuje im drava tj. na trite mogu iznositi samo viak. Samo trust, a ne i poduzea ulanjena u njega, ima svojstvo pravne osobe. 887. Tko su Oktobristi? Stranka koja je prihvatila careve izmjene po Manifestu iz listopada (oktobra) i koji e se zato zvati Oktobristi. 888. Kada je stvoreno Drutvo naroda i kada mu je SSSR pristupio? Kao posljedica Mirovnog ugovora 1919. godina dolo je do stvaranja Drutva naroda, ali za sovjetska vlas optuuje da je sredstvo buroaske zavjere, te mu SSSR pristupa tek 1934. godine nakon to je u Njemakoj vlast preuzeo Hitler. 889. Kada je bio rusko-japanski rat? Carska vlast je smatrala da e unutarnje prilike smiriti vanjskim ratom, te u veljai 1904. god. ulazi u rat s Japanom zbog suparnitva u Koreji i Manduriji. Ruska vojska je doivjela poraz.

890. Kad je bila Februarska revolucija (datum)? 9. oujka (prema gregorijskom) ili 24. veljae 1917 god. prema julijanskom kalendaru) izbija revolucija. Pobunjenim radnicima se pridruuju i vojnici. Nemiri traju 5 dana. 15.3.1917. odbor dume trai od cara da se odrekne prijestolja. 891. Zato svjetska gospodarska kriza nije zahvatila SSSR? Svjetska gospodarska kriza nije zahvatila SSSR zbog prirode sovjetske privrede (iako je to SSSR osjetio zbog smanjenog izvoza.)

892. Koje su glavne razlike boljevika i menjevika u pogledu revolucije? Boljevici su smatrali da je Rusija 1905. god. zrela za revoluciju i da revoluciju treba izvesti u savezu sa seljacima. Menjevici su smatrali da revolucija nije politiki prevrat ukoliko ne postoje drutvene i gospodarske pretpostavke za socijalizam. Po njima je Rusija tek na pragu graanskog razvoja i graanske parlamentarne demokracije i zato revoluciju moe izvesti samo graanstvo, za njih je seljatvo konzervativno i nije na razini graanske revolucije. 893. Koliko saveznih republika ini SSSR u trenutku donoenja Ustava 1936.godine, a koliko neposredno pred izbijanje rata s Njemakom 1941.godine? U trenutku donoenja Ustava 1936. godine saveznih je republika 11. Broj ve nakon Ustava odmah raste te ih je 1941. godine ukupno 40. 894. Na emu poiva rusko prijestolje? Rusko prijestolje bitno poiva na naelu neograniene careve samovlasti, carskog nasljednog legitimiteta i legaliteta izvedenog iz naela vojnog osvajanja(occupatio bellica). 100

www.pravokutnik.net 895. Koje razdoblje je zavretak uspostavljanja socijalizma? Razdoblje 1935-1940. oznaava se kao zavretak uspostavljanja socijalizma tj. zavren je prijelaz iz kapitalizma u socijalizam, a ekonomski zakoni socijalizma upravljaju gospodarstvom. 896. Koja zapadna drava odbija priznati sovjetsku dravu? Jedina velika sila koja je odbila priznati SSSR su SAD, koje e ga priznati tek za Roosevelta 1933. godine. 897. Tko je bio predsjednik Crvene armije? Predsjednik Crvene armije je bio Lav Davidovi Trocki. 1925. godine CK SKP(b) osuuje Trockog iga poloaja upravljaa Crvene armije. 898. to je Narodna volja i kad je osnovana? Pristalice terora 1879. g. u Sankt Peterburgu stvaraju udruenje Narodna volja (iz nje e nastati narodnjaci). Tu organizacija ima svoj CIK od 30 lanova. Zahtijevaju ustavne i politike reforme te vre atentat na cara. 899. to su privremeni zakoni? Rasputanje prve dume dovelo je do seljakih i vojnikih pobuna, ali ih vlada okrutno gui i zato koristi privremene zakone (tj. one izmeu zasjedanja dume), kao to je zakon o vojnim sudovima. 900. Kada je zakljuen Sanstefanski mir? Turska je prisiljena da u San Stefanu 1878. godine prihvati uvjete koje je diktirala Rusija i po kojima je Rusija dobila veliku novanu i teritorijalnu naknadu. 901. Kad Rusija postaje republika? 17.3.1917. godine. 902. Kada je odran Berlinski kongres i to je na njemu odlueno? Na Berlinskom kongresu 1878. godine europske sile su prisilile potpisnice sanstefanskog mira (Rusiju i Tursku) da ga isprave, na nain koji je vie u interesu ostalim sudionicima tog kongresa. Berlinski kongres je pokazao usamljenost Rusije i doveo do slabljenja veza Rusije i Njemake te Austrije. 903. Kada je i zato Rusija ula u rat s Japanom? Carska vlast je smatrala da e unutarnje prilike smiriti vanjskim ratom, te u veljai 1904. god. ulazi u rat s Japanom zbog suparnitva u Koreji i Manduriji. Ruska vojska je doivjela poraz. 904. Kada je bio Kucuk-Kajnardijski mir i to je Rusija njime dobila? Od Kuuk-Kajnardijskog mira 1774. godine Rusije je stekla pravo zatitnika kranskog (pravoslavnog) stanovnitva u Turskoj.

905. Kada je u Rusiji donesen Zakon o osnovnim i srednjim kolama i to je njime odreeno? 1864.g. donesen je Zakon o osnovnim i srednjim kolama te je izmijenjen raniji Zakon o sveuilitu. Tek od tada u Rusiji moemo govoriti o dravnoj organizaciji nieg i srednjeg kolstva. 906. to su kolhozi i kad su nastali? Nastaju oko 1918. godine. Kolhozi su kolektivno gospodarstvo. Seljaci su mogli udruivati: samo rad dok zemlja i proizvodi ostaju privatni, ili da su samo proizvodi zajedniki ili stvoriti potpunu zajednicu zajednica zemlje, obrade, proizvoda. 101

www.pravokutnik.net 907. to je bio cilj 6. kongresa boljevika? 8.-16. kolovoza 1917. odrava se 6. kongres boljevika i to ilegalno. Na njemu su otpoele pripreme za boljevizaciju naroda i sovjeta, te za podizanje revolucije. Izabran je CK od 20 lanova. 908. Kad RKP (b) mijenja ime u SKP (b)? 1925. godine Ruska KP(b) mijenja naziv u Svojeska KP(b) SKP(b). 909. to je odluila 2. Demokratska konferencija? 27.9.1917.godine u Moskvi sazvana je druga Demokratska konferencija. Ova Demokratska konferencija odluuje da privremena vlada, do saziva ustavotvorne skuptine bude odgovorna pred jednim demokratskim tijelom, zato ta Konferencija odreuje 367 lanova a vladi je ostavljeno da imenuje 156 lanova. Nastaje tijelo nazvano Savjet Republike (Predparlamnt) koji ima 520 lanova i pred kojim je vlada odgovorna. 910. to su Traenja prava i kad su bila? U ljeto 1904. godine sastaju se predstavnici zemstva i izglasavaju 11 lanova tzv. Traenja prava, trebalo je biti jamstvo temeljnih graanskih prava i sloboda. 911. Od kada do kada traje izgradnja Sibirske eljeznice i zato je ona znaajna? 1891. god. poela je izgradnja sibirske eljeznice, a bit e zavrena 1905. godine. Sibirska pruga spaja Sankt Peterburg i Vladivostok u duini od 9,3 000 km. eljeznice su omoguile brzi razvoj industrije, rudarstva. 912. Tko su likvidatori i odzovisti? U RSDRP pored ranije razlike izmeu boljevika i menjevika postojala je i razlika izmeu boljevika likvidatori i odzovisti. Likvidatori su bili za naputanje ilegalnih metoda djelovanja stranke, dok su odzovisti naglaavali da su ilegalna sredstva jedino mogua u uvjetima policijskom samodravlja te da treba napustiti zakonita sredstva i opozvati boljevike predstavnike iz dume. 913. to su sovhozi i kad su nastali? 1920. godine i poljoprivredu se shvaa kao vrstu industrije te ju se planski organizira u velika poljoprivreda, dravna dobra sovhozi. 914. Kad je Rusija prihvatila diktirani njemaki mir? Sovjetska vlada je prisiljena da 3.3.1918. godine prihvati diktirani mir koji ju obvezuje: da napusti Finsku, Furlandiju, Estoniju, Letoniju, Litvaniju, Poljsku, Ukrajinu, dijelove Armenije, da plati 6 milijardi zlatnih maraka ratne odtete i da demobilizira vojsku. 915. Kad je u Rusiji donesen Graanski zakonik i to odreuje? Donesen je 1922. godine, a odreuje tri vrste vlasnitva (dravno, zadruno, privatno), priznaje privatno vlasnitvo stambenog prostora, sadri odredbe o nasljednog pravu, pokazuje neophodnost mijeanja drave u privatnovlasnike odnose. 916. to je Kominterna i kad je djelovala? Boljevika stranka u oujku 1919. godine odrava 1. kongres Komunistike internacionale (Komiterna). Komiterna je oblik jedinstvene stranke u kojoj su pojedine sekcije tj. komunistike partije u pojedinim zemljama samo dijelovi te cjeline, kojom se upravlja po naelima demokratskog centralizma. 917. Koje su novosti u Zakonu o braku, obitelji i starateljstvu iz 1926. godine? Ovaj Takon izjednaava faktini brak u nekim pitanjima s brakom (tzv. registrirani brak), a tie se obveze izdravanja djece iz faktinog braka. Zajednikom je prgolasio svu imovinu nastalu za trajanja braka, pravo na alimentaciju je ogrnaiio na 1 godinu ako je suprug radno nesposobna ili 6 mjeseci ako je nezaposlen. Ponovno je uvo usvojenje. 102

www.pravokutnik.net 918. Kada je trajao rat protiv sovjetske vlasti i tko ga vodi, te koje su jo zemlje sudjelovale? U vrijeme donoenja Ustava poinje graanski rat - Sovjetska vlast ima neprijatelje: monarhisti, umjereni monarhisti, ustavni graanski demokrati bliski kadetima, desni eseri, lijevi eseri, socijaldemokrati a nakon kapitulacije Njemake 13.stud. 1918. protiv sovjetske vlasti su i zapadni saveznici. 919. to je Izjava o pravima radnog i izrabljivanog naroda i kada je donesena? Na prvom zasjedanju Ustavotvorne skuptine 18.1.1918. godine, VCIK je iznio Izjavu prava radnog i izrabljivanog naroda. Trei kongres radnikih, radnikih i seljakih deputata ju je usvojio 31.1.1918. godine. Taj akt predstavlja izjavu naela sovjetske vlasti, tj. ima nad-ustavno znaenje. Izjava je bila sigurnije i jasnije izlaganje naela nove vlasti. Sadravala je odredbe upravne i normativne naravi. 920. to je NEP i kad je bio? NEP Nova ekonomska politika je gospodarstvo koje nije posve upravljano od drave, niti je plansko, nego trino. Traje 1921.-1926. godine. Manje tvornice, poduzea, obrtnike radionice, trgovine vrane su vlasnicima. Uvedeni su novani porezi na prihod, umjesto naturalnih za seljake, ukinut je dravni monopol nad trgovinom, uz dravnu stvar se i privatna privreda. 921. to je Politbiro i kad je osnovan? 29.10.1917. godine CK boljevika donosi odluku o ustanku, i bira Politiki biro (od 5 lanova) i Vojno-revolucionarni komitet koji e rukovoditi ustankom 922. to je crvena nedjelja i kad je bila? U nedjelju 22.01.1905. iz radnikih etvrti Sankt Peterburga krenule su tisue radnika prema carskoj rezidenciji, prethodno je car zamoljen da oko podne primi predstavnike radnika . Car se povukao u Carsko selo a radnike doekuje vojska koja ubija 1000 ljudi, a ulini progoni nastavljeni su duboko u no. Tom tzv. crvenom nedjeljom poinje buna koja nosi obiljeja graansko demokratske revolucije. 923. Kad je osnovan Komitet javnog spasa tj. Sovjet rada i obrane (STO) i koja je njegova uloga? 30.11.1918. godine VCIK stvar Sovjet radnike i seljake obrane, na elu mu je Lenjin. To je vrsta Komiteta javnog spasa, tj. organ koji ujedinjuje rad svih dravnih organa za borbu protiv neprijatelja. Nosi naziv Svojet rada i obrane STO. Njegova glavna dunost je organizacija gospodarstva. 924. Kojim propisima se usvajaju socijalistiki oblici zemljoradnje i seoskog ivota? Zemljini zakon iz 1922. i Uredba o seljako-gospodarskoj suradnji iz 1923. godine su trebali potaknuti socijalistike oblike zemljoradnje i seoskog ivota tj. pootriti kolektivne oblike gospodarstva. 925. Kakva je bila teritorijalno-upravna organizacija u Rusiji od 1928-1932. godine? Od sovjeta savzne republike ili autnomne republike od 1928. godine nii sovjeti su: seoski, gradski, a potom su oni ujedinjeni u rajonski, potom (trea razina) okruni, i (etvrta razina) oblasni. 926. Kolika je bila povrina Rusije poetkom 20.st.? Poetkom 20. st. Rusija zaprema estinu kopna planeta (21 milijun km2) sa 15 milijuna stanovnika. 927. to je vojni komunizam? U razdoblju 1918.-1920. godine svi poslovi Sovjetske Rusije upravljeni su vojnoj obrani, pa se to razdoblje zove vojni komunizam. Bit ratnog komunizma je podravljenje i povojnienje sveukupnog ivota, gospodarstva posebno. 103

www.pravokutnik.net 928. Na kojem sudu se rjeavaju sporovi medu saveznim republikama? Sporovi meu saveznim republikama rjeavaju se na Vrhovnom sudu SSSR-a. 929. Kad je u Rusiji donesen Zakon o radu i to je njime odreeno? Radno pravo je uredilo Zakon o radu iz 1922. godine. Ureuje radne odnose u poduzeima, u privatnom i dravnom vlasnitvu. Cilj tog Zakona je da se onemogui izrabljivanje. Rad je obavezan samo u izuzetnim prilikama tj. postoji sloboda rada i ugovaranja. 930. to su kombedi? Kombedi su odbori seoske sirotinje. Brinuli su o stvaranju Crvene armije, seoskih komuna i kooperativa. Vii kombedi su mogli raspustiti nie. Kombedi su mogli raspustiti sovjete koje su ocijenili da nisu u skladu s njima, i uzeti vlast u svoje ruke. Njihovu ulogu je dogradio i priznao dekret VCIK-a O pravu opoziva delegata. 931. to znai naelo diktature proletarijata? Izjava naelo diktature proletarijata ne shvaa kao vladavinu veine, ve kao potpuno iskljuenje izrabljivaa za koje se pretpostavlja da su manjina. Pravo radnika i siromanih seljaka da biraju svoje predstavnike i njima delegiraju vrenje vlasti.

104

www.pravokutnik.net

CRKVENO PRAVO
932. Navedite pisane izvore opeg i partikularnog crkvenog prava? Pisani izvori opeg crkvenog prava su: sveto Pismo i kranska predaja (tradicija), odredbe ekumenskih sinoda, odredbe papa. Pisani izvori partikularnog crkvenog prava su: odredbe pokrajinskih sinoda, odredbe biskupa, konkordati tj. Sporazumi izmeu crkve i pojedine drave. 933. Koje vrste kranske predaje kao izvore crkvenog prava poznajete? Boanska predaja (traditio divina tj. Neposredno od Isusa), predaja od apostola (traditio apostolica), predaja od nasljednika apostola (traditio poterna). 934. Nabrojte i objasnite teorije o pravnoj prirodi konkordata? Teorija privilegija po njoj je konkordat ustupak crkve dravi jer se tim aktom crkva u korist drave odrie neega to joj pripada. Legalna teorija drava je gospodar svojih podanika tj. Drava je jedini izvor prava, pa ako pregovara s papom ona se odrie dijela svojih prava. Ugovorna teorija konkordat je vrsta meunarodnog ugovora posebne vrste izmeu 2 subjekta meunarodnog prava. 935. Objasnite podjelu formalnih izvora crkvenog prava po vremenu nastanka? Stari izvori crkvenog prava (do Gracijanovog dekreta 1150. god.), srednji izvori crkvenog prava (od Gracijanovog dekreta 1150. do izrade Corpus iuris canonici 1500.), novi izvori crkvenog prava (od Corpus iuris canonici 1500. do Codex iuris canonici 1917.) i najnoviji (od Codex iuris canonici iz 1917.). 936. to je to Corpus iuris canonici, kada je objavljen i od kojih dijelova se sastoji? - prihvaene zbirke crkvenog prava, tj. Obuhvaa 6 dijelova: Gracijanov dekret, Gregoriana, Liber sextus, Clementina te dvije kasnije zbirke Extravagantes Ivana XXII i Extravagantes Communes. Objavljen je 1500. godine u Parizu. 937. to je to Gracijanov dekret i kada je nastao? Gracijanov dekret je nastao u Bologni oko 1150. Gracijan je ovom zbirkom otpoeo sustav crkvenog prava i znanosti crkvenog prava. Sredio je tad vaeu grau crkvenog prava iz raznih izvora. Kanoni su najvaniji izvori tog prava. 938. Koji je skup i kada zabranio ordalije kao dokazno sredstvo? etvrti Lateranski koncil 1215. god. 939. to su to Nomo-kanoni i koji od njih je najpoznatiji? Nomo-kanoni su sistematike zbirke crkvenog prava koje sadre i saborske odluke i dravne zakone. Najpoznatija je Nomo-kanon Matheus-a Blastares-a (Matije Vlastara) oko 1335. godine. 940. to je to Dionysiana? Sastavio ju je Dyonisius Exiguus krajem 5. st. Sadri kanone i papine dekretale. Iako su tu zbirku pape primjenjivali i priznavali te je imala veliki autoritet, ipak nije to bila slubena zbirka za cijelu dravu.

941. to je to Isidoriana? 105

www.pravokutnik.net Zbirka koju pripisuju sv. Isidoru i koja bi nastala oko 633. Sadri kanone i dekretale, vie je zbirka partikularnog prava. Stekla veliki ugled u panjolskoj i Galiji. 942. to je to rescriptum pape i na to se moe odnositi? Papin akt koji se odnosi na pojedini sluaj, tj. Papin pismeni odgovor izdan na molbu, pojedinca kojim se rjeava neko pravno pitanje (rescripta institutiae) ili papa podjeljuje kakvu milost (rescripta gratiae) ili se papin odgovor tie i jednog i drugog (rescripta mixta). Bez obzira na sadraj, papi akt je mogao biti razliit po formi: billa (sveana forma, sadraj vaan, ope javno znaenje) i brevia (manje formalni, manje vani akti). 943. Koja godina se uzima kao godina nastanka Corpus iuris canonici i od kojih se 6 dijelova sastoje? Objavljen je 1500. godine u Parizu. Obuhvaa 6 dijelova: Gracijanov dekret, Gregoriana, Liber sextus, Clementina te dvije kasnije zbirke Extravagantes Ivana XXII i Extravagantes Communes.

106