You are on page 1of 106

VELEUČILIŠTE U VARAŽDINU

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

SKRIPTA

VELEUČILIŠTE U VARAŽDINU GRAĐEVINSKI MATERIJALI SKRIPTA 2010/2011

2010/2011

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

STRUKTURA I VEZE TVARI

ATOM

ATOM je najmanja čestica tvari koji ima fizička i kemijska svojstva tvari. Atom je promjera 10 -10 m i ima svoju strukturu. Masa atoma je skupljena u JEZGRI atoma. Jezgra atoma je promjera 10 -14 m, 10000 puta je manja od atoma. Jezgra atoma se sastoji od:

PROTONA - elektro pozitivno nabijenih čestica

NEUTRONA - elektro neutralnih čestica.

Masa jezgre = masa protona + masa neutrona Broj protona u jezgri = ATOMSKI BROJ ELEMENATA Oko jezgre atoma kruže ELEKTRONI, nosioci elektro negativnog naboja, mase 1840x manje od mase jednog protona.

negativnog naboja, mase 1840x manje od mase jednog protona. PERIODNI SUSTAV ELEMENATA U periodnom sustavu elementi

PERIODNI SUSTAV ELEMENATA

U periodnom sustavu elementi su poredani prema redosljedu atomskih brojeva, koji se podudara s redosljedom njihovih atomskih masa. Elementi su svrstani u sedam horizontalnih redova tzv. PERIODA. Broj periode odgovara broju ljuski u modelu atoma elementa. Svaka perioda započinje alkalijskim elementom, a završava elementima plemenitog plina. PERIODE su razdijeljene VERTIKALNIM STUPCIMA u OSAM GRUPA KEMIJSKIH ELEMENATA (I - VIII) Elementi iste grupe grade čiste tvari sličnih kemijskih svojstava. Grupe su podijeljene u A i B (srodni elementi) .

2

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

PERIODNI SUSTAV

lijevo

sredina

desno

METALI

METALOIDI

NEMETALI

velika vodljivost:

bor

Nemetalna svojstva izražena u

- električna

silicij

gornjem desnom

- termička

arsen

Kutu

metalni sjaj

kovkost

duktilnost

Iz položaja elementa u periodnom sustavu može se znati:

broj i

raspored elektrona oko atomske jezgre.

Svojstva atoma određena su rasporedom elektrona oko atomske jezgre i to uglavnom

KONFIGURACIJOM VANJSKE LJUSKE.

Svaka ljuska može imati ograničeni broj elektrona:

prva ljuska maks. 2 elektrona

druga i treda maks. 8 elektrona

> ljuske > elektrona.

Atomi se međusobno vežu u molekulu. Način kako se vežu i rezultirajuda svojstva uvjetovani su strukturom atoma.

VALENCIJA

Svojstvo atoma nekog elementa da se spaja s određenim brojem atoma nekog drugog elementa naziva se njegovom VALENCIJOM. Elementi čiji se atomi obično spajaju s jednim atomom drugog elementa jesu jednovalentni (vodik - HCl). Isti element može biti multivalentan, ovisi s kojim se elementom spaja. Spajanje atoma zbiva se pomodu elektrona u vanjskim ljuskama.

Veze atoma Atomi vezani u molekule - nastaju plinovi ili tekudine Atomi vezani u duge lance - nastaju polimeri ili stakla Atomi vezani pravilno, trodimenzionalno - nastaju kristalna čvrsta tijela:

3

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

Metali

Keramika

Različiti načini kojima atomi mogu biti vezani su:

PRIMARNE VEZE ionska, kovalentna i metalna (relativno jake veze)

SEKUNDARNE VEZE Van der Waalsove (relativno slabe veze)

Ionska veza - nastaje između različitih atoma privlačenjem iona elektrostatičkim silama.

Čvrstoda veze je to veda što je više elektrona predano.

Kovalentna veza nastaje vezanjem atoma istog elementa. Tako se spajaju uglavnom metali i industrijski polimeri.

Metalna veza Valentni elektroni u kristalu metala odvojeni su od svojih atoma i mogu se slobodno kretati između pozitivnih metalnih iona. Pozitivni elektroni složeni su u kristalnoj rešetki, a elektrostatičko privlačenje između POZITIVNIH IONA I NEGATIVNIH SLOBODNIH ELEKTRONA rezultira KOHEZIVNOM ČVRSTODOM METALA.

Van der Waalsove veze - dodatne veze o kojimaovisi agregatno stanje.

Agregatna stanja Podjelu na agregatna stanja treba povezivati sa strukturom materijala i vezama među česticama. Podjela se zasniva na odgovoru materijala na djelovanje sila.

Plinovi Atomi i molekule u stalnom su slučajnom i neovisnom brzom gibanju. Volumen prostora mnogo je vedi od volumena svih molekula plina.

Tekudine Postoje dvije vrste struktura tekudina:

a) nastale od kristalnog čvrstog tijela - male nakupine atoma - slabe veze, stalno gibanje, tope se pri određenoj temperaturi b) nastale od amorfnog čvrstog tijela - velike molekule - dugi lanci (kao špagete se izmiču) - polimeri, staklo.

Čvrste tvari Kristalne - prostorne veze Amorfne - molekulske tvari - mekane i žilave - staklaste tvari - tvrde, krute. Složene strukture sadrže: tekudu i čvrstu fazu, npr. GEL - velika specif. površina.

4

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

Pojave kod složenih struktura Tiksotropija - mješanjem zadržava svojstva tekudina, prestankom miješanja gel očvršdava. Primjena kod boja i lakova. Dilatancija - mješanjem viskozni materijal. prestankom mješanja očvršdava. Primjena kod morta i betona.

VAZNIJI ELEMENTI:

Metali:

 

Na

I

Pb

II

K

I

Cu

II

Ag

I

Zn

II

Ca

II

Fe

II (III)

Mg

II

Ni

II

Mn

II

Al

III

Nemetali:

 

H

I

N

III, IV V

Cl

I

B

III

Br

I

P

III

J

I

C

IV

F

I

Si

IV

S

II (IV, VI)

O

II

Kemijski aspekti gradiva

Građevni materijali koji su u kontaktu moraju biti KOMPATIBILNI. Glavne grupe spojeva:

oksidi

kiseline

lužine

soli.

OKSIDI

Spojevi nekog elementa s kisikom. Dijele se na:

- metalne (ZnO,MgO, Al 2 O 3 , Fe 2 O 3 )

- nemetalne (CO 2 , SO 2 , SO 3 )

Oksidacija - polagano vezivanje s kisikom bez plamena

Gorenje - brzo vezivanje s kisikom uz plamen

5

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

Eksplozija - trenutno vezivanje s kisikom Redukcija - oduzimanje kisika iz kemijskog spoja.

KISELINE Nastaju spajanjem vode s oksidom nemetala. Svaka formula kiseline:

- počinje sa H

- zatim oznaka elementa po kojem kiselina nosi naziv

- na kraju je kisik O (kod vedine ), H2SO4, HNO3

Lužine - nastaju spajanjem vode i metalnih oksida. Spojevi sadrže OH grupu (Ca(OH) 2 , NaOH Soli - nastaju spajanjem kiselina i lužina ili zamjenom vodika u kiselinama metalom.

SOLI

KARBONATNE: soli su soli ugljicne kiseline:

Na2CO3

K2CO3

CaCO3

MgCO3

SULFATI: soli sumporne kiseline

CaSO4

MgSo4,

CuSO4, FeSO4, ZnSO4 za impregnaciju drveta SILIKATI:soli silicijske kiseline

Na2SiO3, K2SiO3, CaSiO3

KLORIDI- soli solne kiseline HCL (NaCl, CaCl)

Kemijska oštedenja gradiva Kemijska oštedenja gradiva nastaju djelovanjem kiselina ili topivih soli. Štetno djelovanje kiselina - slabljenje strukture gradiva.

Štetno djelovanje topivih soli - razaranje veziva, izluživanje (eflorescencija). Djelovanje ugljicne kiseline na Fe nastaje nagrizanje metala-rdja Stetno djelovanje soli moze biti dvojako:

Stvaranjem kristalizacijskog pritiska prilikom talozenja u porama materijala Kemijskom reakcijom atoma metala i iona soli otopljenih u vodi koji reagiraju kiselo Otopine Otopine su homogene smjese dviju ili više čistih tvari. Razlikuje se:

otapalo - komponenta koja prevladava,

otopljena tvar - komponenta koje ima manje.

Difuzija

6

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

Difuzija je proces kojim tvar prelazi iz jednog dijela sustava u drugi kao posljedica slučajnoga gibanja molekula. Difuzija nastaje:

ako su dvije otopine u kontaktu, a različitih su koncentracija (nastoje se izjednačiti)

ista otopina ako je razlika u temperaturi. Brzina difuzije raste s:

porastom temperature

s vedom koncentracijom u sustavu.

Matematički izrazi za difuziju:

Fickov I zakon 1855. godine - difuzija uz konstantnu razliku koncentracija dvaju medija koji su u kontaktu.

Brzina difuzije proporcionalna je gradijentu koncentracije

F



D

C

x

F

= tok, brzina prijelaza po jedinici presjeka

C

= koncentracija tvari koja difundira

x

= prostorna koordinata

D

= koeficijent difuzije

Fickov II. zakon - difuzija uz vremenski promjenjivu koncentraciju tvari koja difundira.

Za slučaj jednodimenzionalne difuzije

t

D

x

2

C

2

C

ORGANSKI SPOJEVI - SPOJEVI UGLJIKA Ugljik ima sposobnost da različito veže svoje atome jednoga na drugi i tako može graditi složene spojeve. Međusobno vezivanje može biti:

u lance

u prstenove

kombinirano.

LANČANI SPOJEVI ili ALIFATI Mogu biti:

metanov red

etilenov red

acetilenov red.

Oksidacijom metanova reda nastaju:

I korak - alkoholi

7

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

II korak - aldehidi

III korak - organske kiseline

PRSTENASTI SPOJEVI ili AROMATI Polazni oblik je benzenov prsten. Zamjenom npr. H s OH nastaje fenol, pa karbolna kiselina, pa fenolne smole.

Elektroliti su otopine koje provode struju.

Pri provođenju istosmjerne struje dolazi do elektrolize:

negativni ioni idu prema anodi (anioni)

pozitivni ioni idu prema katodi (kationi)

ISPITIVANJE MATERIJALA

Izbor materijala za građenje jedan je od najvažnijih zadataka, pa inženjer mora poznavati podobnosti nekog materijala za predviđenu namjenu. Izbor de se načiniti djelomično na osnovu:

iskustva,

raspoloživih znanstvenih saznanja.

Ponašanje materijala znanstveno se istražuje više stoljeda i mnogi podaci danas stoje svakome na

raspolaganju.

S novim zahtjevima na materijale i novim vidovima primjene javljaju se novi, još nerješavani problemi, pa je istraživanje materijala stalan zadatak i za bududnost. Pojavljuju se i novi prirodni i umjetni materijali čije se osobine prije njihove masovne primjene – moraju utvrditi s pouzdanošdu. Inženjer nastoji da teoretske postavke i eksperimentalna saznanja uobliči u opde zakonitosti koje se mogu uvijek primijeniti Niz osobina materijala može se tvrditi jedino eksperimentalno. Ponekad utvrđena osobina materijala može se utvrditi jedino eksperimentalno. Ponekad utvrđena osobina ovisi o:

metodi ispitivanja,

upotrebljivim instrumentima,

opremi za ispitivanje i

interpretaciji dobivenih rezultata.

Zbog toga u okvir predmeta Ispitivanje materijala spada i poznavanje:

metode ispitivanja,

poznavanje strojeva za ispitivanje,

8

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

instrumenata za mjerenje

poznavanje mogudnosti interpretacije rezultata

Podaci o materijalima koje de inženjer upotrijebiti u svom radu dolaze iz raznih izvora. Inženjer ih mora objediniti i donijeti odluku da li je materijal takvih karakteristika podoban ili ne. Podaci se mogu ovako klasificirati:

Opdi opis ponašanja i strukture materijala može biti:

kvalitativan,

kvantitativan

biti rezultat znanstvenih istraživanja ili iskustava.

Time je omogudena usporedba pojedinih materijala kao i donošenje zaključaka o ponašanju materijala

u uvjetima koji su inženjeru nepoznati.

Podaci o osobinama. Kada je materijal izabran (npr. Čelik) tako da su mu opde osobine poznate, moraju

se odrediti one materijalne konstante koje omoguduju da se stvarno ponašanje prikaže nekim

računskim postupkom (proračunom). Podaci o materijalima moraju biti dostupni na način da se mogu lako izvudi iz određenih tabelarnih ili grafičkih prikaza.

1. Opisi novih materijala. Inženjer koji namjerava upotrijebiti neki novi materijal mora biti uvjeren da ovaj udovoljava traženim zahtjevima, ali i da u bududnosti nede pokazati nedostatke. Sve te podatke mora inženjer imati na raspolaganju.

2. Ispitivanje i kontrola kvaliteta. Postojede metode ispitivanja i kontrola kvalitete stalno se

usavršavaju i dopunjuju. Inženjer mora biti informiran o postojedem stanju i novim tendencijama, koje su od utjecaja na donošenje njegovih odluka. Troškovi - Za racionalnu izvedbu objekta moraju biti udovoljeni i uvjeti u pogledu troškova gradnje kao i pogonski troškovi.

Interpretacija rezultata ispitivanja Interpretacija statičkih ispitivanja

Nakon provedenog ispitivanja pred ispitivačem stoji niz podataka u obliku:

numeričkih podataka mjerenja,

grafičkih zapisa i

kvalitativnih opažanja

iz kojih se mora više ili manje kompliciranom interpretacijom dodi do zaključaka o izvršenom ispitivanju

materijala ili elemenata.

U principu obrada podataka dobivenih ispitivanjem sastoji se iz dva koraka:

1. U prvom se analizira točnost podataka sa svrhom da ispitivač ocijeni koja je pouzdanost

zabilježenih podataka i da se korigiraju pogreške do kojih je došlo u toku ispitivanja

9

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

pogreške instrumenata za registraciju,

pogreške opažača,

pogreške zbog utjecaja okoline,

sistematske,

slučajne i

grube greške

2.

U drugom se korigirani podaci transformiraju u karakteristične veličine iz kojih se zaključuje kako se ispitani materijal ili konstrukcija ponašaju pod djelovanjima kojima su bili izvrgnuti. Metode matematičke statistike mogu se primijeniti ved kod prvog koraka, kako bi se dobile srednje vrijednosti podataka mjerenja. Eksperimentalni podaci su slučajne veličine čije vrijednosti karakteriziraju neku fizikalnu

pojavu:

- čvrstodu,

- deformaciju,

- pomak

Dva uzorka izrađena u identičnim uvjetima imat de uvijek različite karakteristične veličine. Statističkom obradom mogu se uočiti neke sistemske pogreške i dobiti dobar uvid u veličinu slučajnih pogrešaka. Ispitivač obično sakupi vedi broj podataka koje želi reducirati kako bi došao do nekoliko karakterističnih veličina koje de prikazati pojavu koju je ispitivao. Najjednostavnije je podatke grupirati u grupe i konstruirati histogram.

MATERIJALI U GRAĐEVINARSTVU

Kategorija građevina prema životnom vijeku(prema Britanskom standardu):

PRIVREMENA do 10 godina

KRATKOTRAJNA minimalno 10 godina

SREDNJEG TRAJANJA minimalno 30 godina

NORMALNOG TRAJANJA 60 godina

DUGOTRAJNA minimalno 120 godina

NORME ISO _ International Standar Organization Primjena međunarodnih normi niza ISO 9000 su:

1.ISO 9000 Upravljanje kvalitetom i osiguranje kvalitete 2.ISO 9001 Sustavi kvalitete- Model za osiguranje kvalitete u projektiranju, razvoju proizvodnji i montaži i korištenju 3. ISO 9002 Sustavi kvalitete- Model za osiguranje kvalitete u proizvodnji i na montaži

10

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

4.ISO 9003Sustav kvalitete – Model za osiguranje kvalitete kod završnih ispitivanja i preuzimanja 5.ISO 9004 Upravljanje kvalitetom i elementi Sustava kvalitete Norme ISO su opdeg tipa za široku primjenu ne samo za građevinarstvo

NORME NIZA 45000 HRN EN 45001 Opci kriteriji za djelovanje laboratorija za ispitivanje HRN EN 45002 Opci kriteriji za ocjenu ispitivackih laboratorija HRN EN 45003 Opci kriteriji za tijela koja akreditiraju laboratorije

Europske zemlje su osnovale europska povjerenstva za normizaciju CEN = Europski odbor za normizaciju

CENELEC = Europski odbor za elektrotehničku normizaciju Pri CEN djeluju tehničke komisije:

CEN TC 51 i CEN TC 104 koje za betone i njegove sastojke izrađuju Evropske norme oznake EN i Europske prednorme oznake ENV prije prihvačanja tih normi one dobivaju prefiks pr (prEN odnosno prENV) Hrvatski zavod za norme HZN zakon o normizaciji NN 163/03 uredjuje:

nacela i ciljeve normizacije

priprema izdavanje hrvatskih normi i njihovu uporabu

ZAKON o Akreditaciji NN 158/03, 75/09, uredjuje osnivanje i djelatnost nacionalne sluzbe za akreditaciju, odredjuje podrucje akreditacije HAA

CERTIFIKAT POTVRDA O TVORNICKOJ KONTROLI PROIZVODNJE CE OZNAKA SUKLADNOSTI, sastoji se Od CE znaka i naziva ili oznake proizvodjaca i ako je potrebno:

Podatke o proizvodu Godine proizvodnje Znak ustanove koja obavlja nadzor Broj EZ certifikata (ovo je definirano prema ZGP i pravilniku NN103/08)

ORGANIZACIJE NA PODRUČJU ISTRAŽIVANJA MATERIJALA I KONSTRUKCIJA RILEM – Međunarodni savez za ispitivanje i istraživanje materijala i konstrukcija CIB- Međunarodni savjet za građevinarstvo ECCS Evropski savez za metalne konstrukcije FIB Međunarodna federacija za beton Potvrde o kvaliteti CERTIFIKATI – provode se za materijale od posebnog značenja za sigurnost građevine (cement, čelik, opeka mort itd) QC- Quality Control

11

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

PRAVILNICI, PROPISI MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA Na temelju članka 16. Zakona o gradnji (»Narodne novine« br. 175/03. i 100/04.) ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva donosi TEHNIČKI PROPIS ZA BETONSKE KONSTRUKCIJE TEHNIČKI PROPISI ZA DRVENE KONSTRUKCIJE ( NN76/07) TEHNIČKI PROPISI ZA ZIDANE KONSTRUKCIJE (NN 01/07) MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA Na temelju članaka 32., 39. i 46. Zakona o građevnim proizvodima (»Narodne novine«, br. 86/08.) ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, donosi PRAVILNIK O OCJENJIVANJU SUKLADNOSTI, ISPRAVAMA O SUKLADNOSTI I OZNAČAVANJU GRAĐEVNIH PROIZVODA MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA Na temelju članka 15. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« 76/07 i 38/09), ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva donosi PRAVILNIK O ENERGETSKOM CERTIFICIRANJU ZGRADA PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU VOĐENJA GRAĐEVINSKOG DNEVNIKA ( NN 52/99 i 75/99) PRAVILNIK O TEHNIČKOM PREGLEDU GRAĐEVINE (NN 175/03 i 100/04)

NEKOLIKO EN koje se primjenjuju u Hrvatskoj HRN EN- 998-2 /2003 mort za zidane konstrukcije HRN EN 771-1/2004 za zidne elemente –opečeni zidni elementi HRN EN 13164 /AC /2007 toplinsko izolacijski proizvodi za zgrade XPS EN 13 813/2003 –estrich u građevinarstvu HRN EN 520 za gipsane ploče, profili moraju odgovarati normi HRN EN 14195, gips za obradu spojeva HRN EN 13963, a izolacija HRN EN 13 162

STATISTIČKI PARAMETRI U OBRADI REZULTATA ISPITIVANJA

Postupcima kontrole kvalitete dokazuju se svojstva građevinskih materijala. Postupci i odabrane metode ispitivanja uvijek su isti (način i uvjeti ispitivanja) – propisani su normama Obrada rezultata ispitivanja sastoji se od:

analize točnosti dobivenih rezultata i otklanjanje uočljivih grešaka

transformacije korigiranih rezultata u karakteristične veličine iz kojih se kako se ispitani materijal pod određenim uvjetima ponaša.

12

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

Rezultati ispitivanja građevinskih materijala su slučajne veličine i stoga ih treba obraditi statistički. Ispitivanja se više puta ponavljaju ili obavljaju na više istovjetno pripremljenih uzoraka, pa se dobiveni rezultati analiziraju i obrađuju. Najjednostavnije je rezultate grupirati u grupe i konstruirai histogram. Histogram je grafički prikaz učestalosti (frekvencije) pojave rezultata između dvije granice, koje definiraju grupu.

Histogram

između dvije granice, koje definiraju grupu. Histogram Gausova krivulja normalne raspodjele Histogram daje opdu

Gausova krivulja normalne raspodjele

grupu. Histogram Gausova krivulja normalne raspodjele Histogram daje opdu sliku varijacije dobivenih rezultata i

Histogram daje opdu sliku varijacije dobivenih rezultata i pokazuje grupiranje podataka oko neke veličine, ako takva postoji.

Rezultati ispitivanja svojstava vedine građevinskih materijala imaju Gausovu normalnu raspodjelu, u kojoj se rezultati ispitivanja grupiraju oko aritmetičke sredine.

13

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

Aritmetička sredina, standardno kvadratno odstupanje

n  x i x  i  1 n
n
x
i
x  i
1
n

Od aritmetičke sredine se mjere odstupanja i ocjenjuje ujednačenost kvalitete i vjerojatnost točnosti rezultata.

n

(

 

)

2

x

x

i

2 i 1

s

n

Kao mjera veličine rasipanja rezultata rabi se standardno kvadratno odstupanje:

Standardna devijacija, koeficijent varijacije Kao mjera veličine rasipanja rezultata rabi se i standardna devijacija

s

s  n   ( x  x i ) 2 i  1 n

n

(

x

x

i )

2

i 1

n

Kao mjera ujednačenosti kvalitete rabi se koeficijent varijacije:

V

s

x

Fraktil Integralna krivulja normalne raspodjele daje UKUPNU VJEROJATNOST(ili FRAKTIL) da jedna veličina bude manja ili veda od unaprijed zadane veličine:

(

P x

0

)

x 0



f x dx

(

)

(

Q x

0

)



x 0

f x dx

(

)

14

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

GRAĐEVINSKI MATERIJALI 2010/2011 Fraktilu P(x0)=5% odgovara granica x=1,645 s, što znači da de po teoriji

Fraktilu P(x0)=5% odgovara granica x=1,645 s, što znači da de po teoriji vjerojatnosti samo 5% rezultata ispitivanja promatranog svojstva materijala biti manje od vrijednosti:

x 1,645 s

Fraktilima određene vrijednosti se u propisima uvjetuju svojstva pojedinih materijala, npr. čvrstoda čelika i čvrstoda cementa s 5%-tnim fraktilom, čvrstoda betona s 10 %-tnim fraktilom. Za manje homogen materijal dozvoljava se veda vrijednost fraktila.

FIZIKALNI PARAMETRI

1.FIZIKALNA SVOJSTVA GRADIVA

masa, gustoca

poroznost

ponasanje prema vodi i plinovima

termicka

opticka

magnetska

akusticna

elektricna

2.MEHANICKA SVOJSTVA

Modul elasticnosti i koeficijent prigusenja

Cvrstoce, granice tecenja

Tvrdoca

Zilavost

Skupljanje

Puzanje

3.KEMIJSKA SVOJSTVA

Reaktivnost pri nastanku odnosno razaranju gradiva

4.TRAJNOST

15

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

Oksidacija,

Korozija,

Karbonatizacija

Habanje

Abrazija

Kavitacija

Fizikalna i mehanicka svojstva

5.PROIZVODNA

Lakoca proizvodnje

Montaza, spajanje

Zavrsna obrada

6.ESTETSKA

Izgled

Tekstura

Osjecaj

7.EKONOMICNA

Cijena (nabavna, prijevoz)

raspolozivost

GRUPE GRADIVA

1.METALI I LEGURE

zeljezo i celik

aluminij i njegove legure

bakar i njegove legure 2.POLIMERNI MATERIJALI

TERMOPLASTI-PVC PS

ELASTOMERI guma

DUROMERI PU

3.KERAMIKA I STAKLO

CEMENT i BETON

GRADJEVINSKA KERAMIKA

SILIKONI

GRADEVINSKO STAKLO

16

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

4.KOMPOZITI

DRVO KAMEN BETON I ARMIRANI BETON SPECIJALNI BETON STAKLOARMIRANI POLIMERI

POLIMERNI MATERIJALI

PREDNOSTI I MANE GRADIVA

Prednosti

Visoko taliste

Otpornost na temperature

Krutost

Zilavost

METALI

Mane

korozija

tvrdoca

 

POLIMERI

Prednosti

Mane

Mala volumna masa

puzanje

Lagano oblikovanje

krutost

Mala korozivnost

 

KERAMIKA

Prednosti

Mane

Visoko taliste

otpornost na temp.sokove

zilavost

Mala korozivnost

Tvrdoca

Krutost

 

KOMPOZITI

17

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

 

Prednosti

Mane

Mogucnost dizajniranja

puzanje

Krutost

cijena

Cvrstoca

oblikovanje

Zilavost

Otpornost na umor

Mala korozivnost

FIZIKALNI PARAMETRI

Masa

Sila

Tezina

Volumen

Gustoca

MASA Ovisi od vrste materijala i volumena tog tijela.

Masa koja se nalazi u polju s ubrzanjem a, djeluje na podlogu ili na nekoga tko ju zeli pokrenuti silom F (radi se zapravo o vektorima

a = g=9,81 m/s2 tako da govorimo o posebnoj sili odnosno tezini definiranoj kao

F = m x a G = m x g

GUSTOCA MATERIJALA Je masa m materijala u odnosu na volumen v bez supljina i pora

ρ = m / v kg /m= m/vg-vp-vs

volumna gustoca je odnos mase materijala na volumen materijala ukljucivo pore

ρ = m / vg-vs = m/v plus vp

Nasipna gustoca je omjer mase materijala i ukupnog volumena ukljucivo pore i supljine

ρ = m/ vg = m/ v plus vp plus vs

POROZNOST GRADIVA Fizikalna gradja nekog materijala odredjena je njegovom strukturom koja moze biti kristalna, slojevita, gusta i porozna PORE:

18

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

Zatvorene pore

Otvorene-povezane pore

Otvorene nepropusne pore

GUSTOCA I POROZNOST MATERIJALA Relativna gustoca materijala „d“ je udiomaterijala bez pora d = ρv/ρ <1 POROZNOST je udio pora u materijalu U= 1-d= 1- …… POROZNOST je ukupni volumen pora (otvorenih i zatvorenih) suhog materijala u vol.% u odnosu na njegov ukupni volumen.

VEZIVA

Veziva su materijali koji čvrsto jedno s drugim sljepljuju krupnija i sitnija zrna granulata. Osnovna podjela:

Anorganska ili mineralna

Organska polimeri

Anorganska ili mineralna veziva Anorganska ili mineralna veziva se dobivaju pečenjem prirodnih sirovina (vapnenac, glina), a zavisno od njihovog međusobnog odnosa dobivaju se razne vrste veziva. Dvije glavne grupe:

Nehidraulična ili zračna veziva (koja očvršdavaju samo na zraku, a u očvrslom stanju su topiva u vodi, npr. gips, magnezitna veziva, vodeno staklo)

Hidraulična veziva (koja očvršdavaju samo na zraku, a u očvrslom stanju su netopiva u vodi, npr. hidraulično vapno, razni cementi) Svojstva mineralnih veziva ovise o učešdu osnovnih oksida: CaO, S i O 2 , Al 2 O 3 , Fe 2 O 3 , te o temperaturi pečenja.

19

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

VAPNO

O d v a ja n je ja lo v in e

U sitn ja v a n je

P ro sija v a n je

VERTIKALNE

ŠAH TNE PEĆI

RO TACIO NE PEĆI

KAM ENO LO M

L o m ljen je v a p n en ca

PEČENJE

čisto g v a p n en ca

(C a C O 3 ) n a

900 - 1000oC

čisto g v a p n en ca (C a C O 3 ) n a
C a C O 3 C aO + C O 2 v a p n
C a C O 3
C aO
+ C O 2
v a p n e n a c
PEČENO
- 1000oC C a C O 3 C aO + C O 2 v a p

g ra n u le

8 - 20 cm

g ra n u le

< 8 cm

1000oC C a C O 3 C aO + C O 2 v a p n
1000oC C a C O 3 C aO + C O 2 v a p n

ili

ŽIVO VAPNO

Gašeno vapno nastaje gašenjem pečenog ili živog vapna. Proces se sastoji od dodavanja kemijski potrebne količine vode živom vapnu, pri čemu nastaje kalcijev hidroksid tj.mineral portlandit, prema izrazu:

CaO + H2O Ca(OH)2 + 1150 J/g prah tzv.suho gašenje (mala količina vode) moguće samo
CaO + H2O
Ca(OH)2 + 1150 J/g
prah tzv.suho gašenje
(mala količina vode)
moguće samo

mokro gašenje - tijesto

(veća količina vode)

Svojstva vapna:

Nasipna gustoda 350 – 500 kg/m 3

Dobra obradljivost

Postojan volumen

20

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

Mala čvrstoda

Očvršdavanje se zbiva prema izrazu:

Ca(OH) 2 + CO 2 + H 2 O

CaCO 3 (kalcit) + 2H 2 O

Uvjeti kakvode i ispitivanje vapna:

Građevinsko vapno mora ispunjavati slijedede uvjete:

CO2 smije biti najviše 7%

CaO + MgO najmanje 80 % a od toga MgO najviše 8 %

Ako je MgO vedi od 8% onda se to vapno deklarira kao dolomitno vapno

Ostatak na situ otvora 0,6 mm najviše 0%

Ostatak na situ otvora 0,09 mm najviše 10 %

Ostatak na situ Dobiva se tako da se uzorak od 50 grama vapna se suši na temp. 105-110 C Brzina sijanja je 120 potresanja u minuti a zatim se važu ostaci na situ

Vodovapneni faktor Određuje se na standardnoj vapnenoj pasti koja se priprema od 600 grama hidratiziranog vapna i toliko vode a rasprostiranje se vrši na potresnom stolu 180+- 2mm Okretanjem ručke potresnog stola podiže se ploča za 10 mm i zatim slobodno pada Postupak je slijededi:

Napuni se stožac sa vapnenom pastom a zatim se stožac skine a okretanjem ručke ploča stola se podiže i pada 15 puta. Nakon toga se mjeri promjer rasprostiranja ako se promjer razlikuje od 180+- 2mm onda treba vapnenu pastu zamjesiti s promjenjenom količinom vode. Postojanost volumena vapna Pomješa se 33 g vapna i 66 g kvarcnog pijeska i dio vode potreban za standardnu konzistenciju vapna. Od tajve snjese formiraju se kolačidi koji se čuvaju 28 dana pri tem 20+- 2 C i kod vlažnosti od 65 %. Vapno je postojanog volumena ako se nakon 28 dana ne pojave pukotine, ili ne dođe do mrvljenja.

Čvrstoda savijanjem i tlačna čvrstoda Ispituje se na standardnim mortnim prizmama veličine 4x4x16 cm. Mort se pripremi od vapna i standardnog kvarcnog pijeska omjera1:3 uz dodatak 15 % vode na ukupnu masu.

Nakon 24 sata kalup se otvori i prizme se polaže na drvene letve (sobna temperatura 20 +-2C, nakon 28 dana ispituje čvrstoda na savijanje a na nastalim polovicama ispituje se čvrstoda na pritisak.

F= M/W

M=P/2*L/2

W=b*h2/6

Građevinski gips Dobiva se pečenjem sadrovca. Pečenjem se djelomično ili potpuno izdvaja kristalna voda, zavisno od temp. pečenja.

21

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

Štuko gips – dobiva se pečenjem na temperaturi 120 - 190°C, pri čemu se izdvaja približno ¾ kristalne vode i nastaje CaSO 4 · ½ H 2 0. Estrih gips – dobiva se pečenjem na temp. do cca 1000 °C, pri čemu se potpuno izdvoji voda i nastaje čisti CaSO 4. Pri pečenju gipsa ne mijenja se kemijski sastav, uvijek ostaje kalcijev sulfat (CaSO 4 ). Gipsane žbuke su odlična zaštita od požara. Prilikom vezanja kristalne vode volumen se povedava za cca 1%, te je pogodna ugradnja “tipli” gipsom. Zbog topivosti gipsa u vodi smije ga se upotrebljavati samo u suhom prostoru. Od djelovanja vode može ga se štititi lanenim uljem, lakovima, parafinom.

Anhidritno vezivo Anhidrit je prirodni gips bez kristalne vode, (CaSO 4 ). Primjena:

za izradu mortova

za izradu prefabrikata

za podove.

Sorel cement Sorel cement se još naziva magnezijoksikloridno vezivo. Osnovna sirovina je magnezijev oksid (MgO) dobiven pečenjem magnezita. Magnezijev oksid se miješa s magnezijevim kloridom i punilima (piljevina, drvena vuna, otpadno pluto i dr.):

3MgO ·MgCl 2 ·11H 2 O

Hidraulična vapna Hidraulična vapna su veziva koja nakon nekog određenog vremena njegovanja na zraku mogu nastaviti proces očvršdavanja pod vodom, pri čemu:

dio kalcijeva hidroksida regira s ugljičnim dioksidom iz zraka i nastaje CaCO 3

kalcij silikati, aluminati i feriti s dodanom vodom tvore hidrate

Hidraulične komponente SiO 2 , Al 2 O 3 , Fe 2 O 3 postoje u glinama, laporu i pucolanima. Glavni nosioci očvršdavanja su kalcijevi silikat hidrati, koji se mogu formirati:

hladnim postupkom - vapneni hidrat + reaktivni SiO 2 (odnosno latentno hidraulični materijali) = pucolanska vapna + troska

vrudim postupkom - pečenje vapnenca i gline = hidraulično vapno ili portland cement

Pucolanska vapna Pucolanska vapna se sastoje od mješavine vapna i pucolana. Za razliku od latentno hidrauličkih materijala (npr. zgura) pucolani ne mogu sami vezivati I očvršdavati. Pucolani se dijele:

22

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

prirodne pucolane

vještačke pucolane.

Kvalitetni pucolani se mogu koristiti u proizvodnji tzv. miješanih cemenata.

Prirodni pucolani Nastali u geološkoj prošlosti iz vulkanskog pepela ili lave:

u nas to su vulkanski tufovi

u Italiji pucolani (prema mjestu Puzzoli kraj Napulja)

u Njemačkoj tras.

Sedimenti organskog porijekla koji sadrže spojeve silicijske kiseline, kao npr. kiselgur, dijatomejska zemlja i dr.

Vještački pucolani Materijali koji termičkom obradom dobivaju pucolanska svojstva. To je npr. kod proizvodnje keramičkih materijala pečenjem gline materijal dobiva pucolanska svojstva čija aktivnost zavisi od temperature pečenja. Upravo takvi usitnjeni pucolani pomiješani s vapnom korišteni su u najstarijim civilizacijama (Babilonci, Asirci). Sekundarne sirovine koje imaju pucolanska svojstva, kao npr. elektrofilterski ili letedi pepeli termoelektrana (koje lože ugljen), silikatna prašina iz proizvodnje ferosilicija. Pucolani se koriste osim u proizvodnji miješanih cemenata kao dodaci betonu, za stabilizaciju terena u gradnji prometnica, za ojačanje tla i dr.

Cement Cement je praškasti materijal, koji pomiješan s vodom, kemijskim reakcijama i pratedim fizikalnim procesima prelazi u očvrslu cementnu pastu ili cementni kamen. Portland cement je hidraulični cement proizveden mljevenjem klinkera, koji sačinjavaju uglavnom hidraulični kalcij silikati različitih formi uz istovremeno mljevenje i homogenizaciju s dodatkom sadrovca ili anhidrita.

Kemijski i mineralni sastav portland cementa

Vapnenac + glina sastoje se od:

kalcij karbonata odnosno oksida silicija, željeza, aluminija. Portlandcementni klinker sastoji se od:

trikalcij silikata (C 3 S) (čvrstoča, toplina hidratacije)

dikalcij silikata (C 2 S) (čvrstoča, toplina hidratacije)

trikalcij aluminata (C 3 A) (rana čvrstoča)

tetrakalcij aluminat ferita (C 4 AF)

23

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

alkalnih oksida (Na 2 O, K 2 O )

gipsa, slobodnog vapna, MgO, i dr.

Hidratacija cementa Cement + voda --> započinje proces hidratacije, nastaje --> C-S-H GEL ili tobermoritni gel ili cementna pasta+ oslobađanje topline koja se naziva TOPLINA HIDRATACIJE

oslobađanje topline koja se naziva TOPLINA HID RATACIJE Shematski prikaz konstituenata portlandcementnog klinkera i

Shematski prikaz konstituenata portlandcementnog klinkera i produkata hidratacije

ORGANSKA VEZIVA

Pri promjeni temperature mijenjaju fizička i mehanička svojstva. Imaju dobru adhezijsku prionljivost na beton, razne stijenske materijale, građevinsku keramiku i na druge građevinske materijale za čiju se zaštitu i obradu najčešde i upotrebljavaju. Hidrofobna su to jest odbijaju vodu,plastična i otporna na djelovanje atmosferlija I raznih kemijski agresivnih sredina.

Osnovna su organska veziva - KATRAN I BITUMEN Katran je umjetni materijal, koji se pretežno dobiva suhom destilacijom (grijanjem bez pristupa zraka) čvrstih goriva. Niže je viskoznosti od bitumena. BITUMEN Može biti prirodni i umjetni.

-

24

Prirodni se nalazi u prirodnim podzemnim nalazištima (prirodnim rezorvarima i jezerima). Često su njime natopljene vapnene, dolomitne i kvarcne stijene.

nalazištima (prirodnim rezorvarima i jezerima). Često su njime natopljene vapnene, dolomitne i kvarcne stijene.

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

- Umjetni bitumen se dobiva pri preradi nafte i teških naftnih derivata.

Bitumen ima vrlo složen kemijski sastav dispergiranih ugljikovodika, koji s vremenom polimeriziraju i

uzrokuju starenje.

Osnovna su mu svojstva:

- viskoznost,

- plastičnost i

- temperatura omekšanja.

Viskoznost bitumena je mjera unutarnjeg otpora kretanju ili promjeni položaja sastavnih čestica (ugljikovodika). Pri povišenju temperature se smanjuje, a pri padu raste. Viskoznost bitumena se najčešde ispituje penetracijom opteredene metalne igle slično kao vrijeme vezanja cementa.

Prodiranje je vede kod bitumena manje viskoznosti i obratno. Plastičnost daje bitumenu svojstvo lagane obradivosti pri preoblikovanju u primjeni. Raste s povedanjem temperature pa se bitumen najčešde i primjenjuje u zagrijanom stanju. Ispituje se mjerenjem deformacije pri istezanju uzorka.

Temperatura omekšanja predodređuje podobnost bitumena za ugradnju u primjeni i brzinu očvršdavanja. S porastom viskoznosti raste mu i temperatura omekšanja. U praksi i po propisima se s obzirom na svojstva (temperaturu omekšanja i viskoznost) i namjenu razlikuje više vrsta bitumena. Dva su osnovna područja njegove primjene:

- asfaltni kolnici

- bitumenske hidroizolacije

- BITIZOL se primjenjuje u sustavima hidroizolacija podzemnih i nadzemnih objekata

- FIGIT ima siroku primjenu u cestogradnji, hidrogradnji I zgradarstvu

Asfalt Asfalt je smjesa:

- bitumena kao veziva,

- pijeska i

- krupnog agregata kao punila.

Ugrađuje se posebnim finišerima i zbija valjcima u još zagrijanom stanju. Radna temperatura mase

ovisi o tipu kolničke konstrukcije i o načinu ugradnje. Hladna smjesa se ugrađuje pri temperaturi 5-45 0 C, tople pri temperaturi 60-100 0 C, a vrude pri 140- 170 0 C. Primjenjuje se pri gradnji:

- cesta,

- aerodroma,

- industrijskih podova,

25

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

- pješačkih staza i sl.

Kod hidrotehničkih objekata (kanala, brana,i akumulacija) primjenjuje se kao vodonepropusna

podloga.

- Vrste i debljine slojeva određuje se projektom ovisno o kategoriji puta i

- očekivanom prometnom opteredenju ili

- ovisno o uvjetima eksploatacije.

BITUMENSKA I KATRANSKA HIDROIZOLACIJA Primjenjuje se u obliku raznih emulzija, pasta i otopina na bazi bitumena, katrana i njihovih smjesa. Bitumenska emulzija se primjenjuje za izradu prethodnih hidroizolacijskih namaza tekude konzistencije i za izradu osnovnih tekudih ili tjestastih hidroizolacijskih slojeva. Sastoji se od:

- bitumena,

- mineralnog punila,

- emulgatora i

- vode.

Osim spomenutih hidroizolacijskih materijala za hidroizolaciju podzemnih (temeljnih) i nadzemnih (krovnih) dijelova objekata, primjenjuju se namazi u kombinaciji s trakama, koji se nanose toplim postupkom. Bitumenska trake se primjenjuju kao međusloj i završni sloj temeljnih i krovnih hidroizolacija.

Trake su širine 1,4 m i dužine 10 m. Osim bitumenskih traka s uloškom od sirovog krovnog papira proizvode se i bitumenske trake s uloškom od aluminijske folije i bitumenske trake s uloškom od staklenog voala.

Bitumenske hidroizolacijske trake se u jednom ili više slojeva s međupremazima redovno primjenjuju za izradu:

horizontalnih i vertikalnih hidroizolacija temelja

zidova zgrada,

industrijskih hala i

podzemnih komunikacija i

za krovnu hidroizolacija kupola i

ravnih krovova.

Lako se prilagođavaju obliku konstrukcije i jednostavno spajaju preklapanjem. Mogu se spajati i zavarivanjem, ako su kao zavarljive proizvedene. Bitumen se u kombinaciji s raznim drugim elastoplastičnim materijalima primjenjuje i za izradu raznih materijala, koji se u obliku kitova ili brtvenih traka primjenjuju za brtvljenje i hermatizaciju:

- spojeva elemenata zgrada,

- tunela,

- rezvoara za vodu,

26

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

- kanala i

- sličnih objekata.

Uvjete kvalitete tih materijala dosta su brojni i strogi. Moraju biti nepropusni za vodu, paru i plin, moraju biti otporni na atmosferlije i na niske temerature i moraju biti vremenski postojani. Najbolji brtveni materijali se proizvode u kombinaciji s polimernim materijalima.

CEMENT

Cement je građevinski vezivni materijal dobiven usitnjavanjem i pečenjem vapnenca i lapora u fini prah. Koristi se za dobivanje mortova, žbuka i betona kada se miješa o određenim omjerima sa pijeskom, tucanikom i vodom.

VRSTE CEMENTA

Prema kemijskom sastavu cement dijelimo na dvije skupine:

silikatne i aluminatne

Silikatni cementi dobivaju se pečenjem lapora i vapnenca. Najznačajniji iz skupine silikatnih cementa je portland cement, koji služi i kao baza za proizvodnju metalurških, pucolanskih i supersulfatnih cementa.

27

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

Jedna od vrsta portland cementa je i bijeli portland cement koji se dobiva pečenjem kaolina i vapnenca. Aluminatni cementi dobivaju se pečenjem boksita i vapnenca, koriste se pri izradi vatrostalnih betona, kao i pri betoniranju na vrlo niskim temperaturama. Osnovna kemijska reakcija je : 3CaO · SiO2 + 4H2O → CaO · SiO2 · 2H2O + 2Ca(OH)2 Spoj koji vezuje je CaO · SiO2 · 2H2O. Osim tih vrsta cementa postoje još:

cement opde namjene

metalurški cement

bijeli portland cement

sulfatno otporni cement

aluminatni cement

Proizvodnja cementa Proces proizvodnje cementa dijelimo na 4 osnovna podprocesa :

proizvodnja sirovine

proizvodnja klinkera

proizvodnja cementa

pakiranje i otprema

Cjeline proizvodnog procesa:

U kamenolomu se eksploatiraju sirovine laporoviti vapnenci (imaju veliki sadržaj CaCO3) glineni pijesci

(sadrže određene omjere oksida kalcija, silicija, aluminija i željeza), (niski lapor, visoki lapor). Nakon iskapanja sirovine, sirovina se usitnjava u drobilicama do potrebitih granulacija (1-8 cm) nakon čega se skladišti na deponiju sirovine. Na deponiji sirovine sirovina se predhomogenizira (skladišti se vodoravno a eksploatira okomito radi ujednačavanja smjese sirovine). Nakon predhomogenizacije sirovina se suši u sušari na zadanu vlašnost. Sirovina se dalje melje u mlinu sirovine do te mjere da samljevenu frakciju odnosi struja zraka u silos homogenizacije. U silosu homogenizacije sirovina se iz raznih delija (kombinacijom) ispušta u silos da bi se postigao određeni sastav sirovine. Upuhivanjem zraka sirovina se miješa, rahli i

fino homogenizira. Nakon silosa homogenizacije sirovina se transportira u izmjenjivač topline. Izmjenjivač topline ubrzano predzagrijava sirovinu prije ulaska u ped, povedavajuči energetsku učinkovitost pedi jer je sirovina kalcinirana 20-40 % prije pečenja. Višak topline i plinova odvodi se u vredasti filter. Vredasti filter se sastoji od više slojeva tekstila koji filtriraju čestice materijala iz plinova (iz svih dijelova tehnološkog procesa). Fina prašina se vrada u silos homogenizacije ili se dodaje cementu u silosu klinkera. Zagrijeni plinovi se vradaju u sušaru i/ili izmjenjivač topline.

U mlinu cementa cementni klinker se melje u fini prah. Pri mljevenju dodaje se oko 5% prirodnog ili

umjetnog gipsa (koji služi za kontrolu brzine vezivanja) a od ostalih dodataka dodaju se (ili mogu biti

dodani) troska, tuf, vapnenac, filterska prašina (letedi pepeo). U cement se vrlo često dodaje između 10 i 30 % minerala, pepela iz termoelektrana na ugljen, zgure iz proizvodnje željeza. Konačni proizvod je cement, fini sivi prah.

28

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

Nakon mljevenja cement se pakira u vrede od 25 kg, 50 kg ili skladišti u silose.

Primjena cementa Zidarski radovi: mort za zidanje, mort za žbukanje (žbuka), podloge i glazure, izrada betona

Označavanje cementa Praksi i literaturi cement se pojavljuje nekoliko načina označavanja cementa. Razlikuju se označavanje cementa prema HRN (stare oznake), HRN EN 197-1 i označavanje prema ASTM (American Society for Testing and Materials) .

Neke vrste portland cementa u Hrvatskoj prema normi HRN EN 197-1:2003 :

CEM II/B-M (P-S) 32,5 N CEM II/A-M (S-V) 42,5 N CEM II/B-M (S-V) 42,5 N CEM II/A-LL 42,5 R CEM II/A-M (S-LL) 42,5 N CEM II/A-S 42,5 R CEM II B-M/(V-LL) 32,5 R CEM I 42,5 R CEM I 52,5 N

OPIS OZNAKA:

CEM Cement prema normi HRN EN 197-1

I

Portland cement

II

Portland miješani cement

A

Dodatak 6-20%

B

Dodatak 21-35%

M

Miješani dodatak

P

dodatak prirodni pucolan (tuf)

V

dodatak silicijski letedi pepeo

LL

Dodatak vapnanac

S dodatak granulirana zgura visoke pedi (troska)

32,5, 42,5, 52,5 Razred čvrstode normiran za nakon 28 dana

R

Visoka rana čvrstoda nakon 2 dana

N

Obična rana čvrstoda nakon dva dana

BETON

Smjesa agregata, vode i veziva (cementa) Nearmirani betoni Armirani betoni Prednapregnuti beton

Oznake cementa prema standardu CEM I-V:

I čisti portlandski ement

29

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

II Portlandski cement s dodacima

III Metalurški cement

IV Poculanski cement

V Mješani cement

Dodaci: S-zgura visoke pedi V/W letedi pepeo L/LL vapnenac P/Q pucolan

T

pečeni škriljevac

D

SiO2 prašina

Na primjer CEM II A-S 42,5 N

N oznaka za obično očvršdivanje

R oznaka za brzo očvršdivanje

Tlačna čvrstoča: 32,5 , 42,5 ili 52,5

Vrste cementa

Obični cement

CEM 32,5 ili 42,5 N

Brzo vezujudi cement CEM 42,5 R ili 52,5 Cement iz visoke pedi CEM III 32,5 N ili 32,5 R Oznake kod nas :

PC portland cement

M – metalurški cement

P pucolanski cement

Kontrola cementa Prema normi HRN EN 206-1:

Kontrola se provodi u:

- centralnoj betonari (tvornica betona)

- betonari pogona za pred gotovljene betonske elemente

- betonari na gradilištu

AGREGAT Prirodni agregat:

- Drobljeni agregat,

- vučeni nanos

Umjetni agregat:

glinopor (pečena glina)

ekspandirani škriljac

perlit

Prirodni agregati

30

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

Podjela stijena prema podrijetlu:

- vulkanskog

- sedimentnog

- metamorfnog

Podijela prema mineraloškom sastavu:

- pretežno silikatni

- pretežno karbonatni

- miješani sastav

Proizvodnja agregata

- Kopanje šljunka:

- Odvajanje batude

- Sijanje i pranje- krupne frakcije-drobljenje

- Separiranje sitnih frakcija- pijesak

Granulacija agregata Odabir zrna ravna se prema debljini građevnog dijela i prema razmaku armature Ako nije drukčije navedeno prikladnim se smatra GK 22 GRANULACIJA AGREGATA:

GK 4

GK 8

GK 11

GK 16

GK 22

Ima i od 32-63 i 63 do 125 mm

GK 32

u mm

Svojstva agregata:

 

Čistoda

Tvrdoča i žilvost

Čvrstoda

Postojanost

Granulametrijski sastav

VODA

 

Za pranje agregata

Za spravljanje betona

31

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

Za njegu betona

pH faktor 4,5 9,5

Upotrebljava se voda iz vodovodne mreže ili iz obližnjeg bunara odnosno rijeke ali pod uvijetom da bude čista

Zaštitni sloj betona mora ispunjavati i slijedede zahtjeve:

- armatura treba imati barem min. Zaštitni sloj da bi se osigurala zaštita od korozije

- zaštitnim slojem mora se zaštititi i neovisna armatura

- zaštitni sloj ne smije biti manji od cmin iz gore navedene tabele

- betoni koji su izloženi jakom mehaničkom djelovanju može se otpornost na habanje poboljšati povedanjem zaštitnog sloja za

- oko 5 mm za razred izloženosti XM1

- 10 mm za razred izloženosti XM2

- 15 mm za razred izloženosti XM3

- Za beton u dodiru s tlom treba zaštitni sloj povedati za dodatnih 50 mm i treba iznositi 75 mm

UGRADNJA BETONA (HRN ENV 13670-1) Izvođač provjerava dali je beton u skladu sa zahtjevima iz projekta bet. Konstrukcije prije same ugradnje postoji tzv. vizualna kontrola konzistencije betona i kontrola otpremnica od proizvođača betona koji je dopremljen na gradilište.

Kontrolni postupak svježeg betona provodi se na gradilištu-uzimanjem uzoraka sviježeg Betona ali ne manje od 1 uzorka za istovrsni element betonske konstr.

Ako je količina betona veda od 100m3 za

dodatni uzorak. O svim uzetim uzorcima za ispitivanje betona vodi se evidencija. U slučaju da razred tlačne čvrstode betona na dijelu konstrukcije u koji je ugrađen beton nema dokazani razred tlačne čvrstode, provest de se naknadno ispitivanje tl. čvr. Betona u konstrukciji prema HRN EN 12504-1 .

svakih slijededih ugrađenih 100 m3 uzima se po jedan

UGRAĐIVANJE ARMATURE Za arm.bet element ugrađuje se armatura prema projektu betonske konstrukcije

Izvođač mora prije početka ugradnje armature provjeriti je li arm. u skladu sa zahtjevima iz projekta bet. konstrukcije te je li prilikom skladištenja i rukovanja došlo do njezinog oštedenja, deformacije ili druge promjene koja bi bila od utjecaja na tehnička svojstva bet. konstr. Nadzorni inženjer provjerava:

-

ispravu o sukladnosti za čelik za armiranje ili

-

čelik za prednapinjanje

-

jesu li iskazana svojstva sukladna zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije

32

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

- provjeriti da li je armatura postavljena i izrađena u skladu sa projektom

- dokumentirati nalaze svih provedinih provjera zapisom u građ. Dnevnik.

DODACI BETONU Kemijski dodaci:

- plastifikatori

- dodatak za zadržavanje vode

- ubrzivač vezanja

- ubrzivač očvršdivanja

- usporivač vezanja

- dodatak za vodonepropusnost

- dodatak za betoniranje pri niskim temperaturama Mineralni dodaci betonu:

- punila (fileri)

- pigmenti

- letedi pepeo

- silicijska prašina

Kontrola kemijskog i mineralnog dodatka betonu provodi se u centralnoj betonari (tvornici betona), ili u betonari pogona za predgotovljene betonske elemente HRN EN 934.

Uporabljivost betonske konstrukcije

Pri dokazivanju uporabljivosti bet. konstr. treba uzeti u obzir:

- Zapise u građ. dnevniku (svojstva građ. proizvoda)

- Rezultate nadzornih radnji i kontrolnih postupaka

- Dokaze uporabljivosti koje je izvođač osigurao tokom građenja

- Rezultate ispitivanja pokusnim opteredenjem

Pokusnim opterednjem ispituju se:

- mostovi raspona vedeg od 15 m

- tribine u sportskim građevinama i dvoranama razne namjene

- krovne konstr. raspona vedeg od 30 m

- betonske konstrukcije koje se prvi puta izvode novim teh. postupkom

Održavanje betonskih konstrukcija

Učestalost redovitih pregleda u svrhu održavanja betonske konstrukcije provodi se sukladno zahtjevima projekta bet. konstrukcije ali ne rjeđe od:

- 10 godina za zgrade javne i stambene namjene

- 2 god. za mostove

- 5 god. za industrijske, prometne infrastrukturne i druge građevine

Način obavljanja pregleda

33

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

Vizualni pregled - utvrđivanje položaja i veličina napuklina i pukotina te drugih oštedenja bitnih za očuvanje meh. Otpornosti. Utvrđivanje veličine progiba glavnih nosivih elemenata. Utvrđivanje stanja zaštitnog sloja armature za bet. konstrukcije u umjereno ili jako agresivnom okolišu.

Pukotine

1. Pukotine nastale prije očvršdavanja betona tzv. plastične pukotine-mrežaste pukotine nastaju uslijed loše njege betona ili pukotine koje su nastale uslijed pomaka konstrukcije odnosno oplate

2. Pukotine koje nastaju nakon očvrsdavanja betona i to uslijed:

- -agregat podložan skupljanju

a)fizikalnih razloga

-skupljanje uslijed sušenja

-korozija armature b)kemijskih razloga

alkalno agregatna reakcija

-karbonatizacija cementa

-ciklusi zamrzavanje, odmrzavanje c) toplinskih razloga

vanjske promjene temperature

-rano toplinsko skupljanje

-preopteredenje uslijed nezgode d)konstrukcijskih razloga

-puzanje

-projektirano opteredenje

Lagani betoni Su betoni koji se izgrađuju pomodu posebno laganih agregata Dodaci mogu biti:

mineralni: drobljena opeka, šljaka, prirodni bims,šljaka od lave, umjetni šuplji agregat (perlit, ekspandirana glina)

organski: piljevina, ostaci blanjanja, treset, trska slama

Porasti i pjenobetoni Porasti betoni –dodaci: aluminijski prah, cinčani prah, legure kalcija, kalcijkarbid, kalcijev klorid, amonijak itd. Pjenobeton- dodaci: vodeno staklo, biljna pjena, želatina, sulfonska kiselina itd.

Rokovi skidanja oplate u danima Rokovi skidanja bočno postavljene oplate:

34

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

Razred čvrstode

cementa

Razred čvrstode betona

C8/10

C12/15

C16/20

≥C20/25

32,5 i 42,5 N

3

2

2

1

42,5 R i 52,5N

2

1

1

52,5 R

1

1

Rokovi skidanja nosive oplate u danima:

Razred čvrstode

cementa

Razredi čvrstode betona

C16/20 C20/25 C25/30 C30/37 C35/45 C40/50

32,5 i 42,5

21

20

19

17

15

42,5 R i 52,5N

18

17

15

12

10

10

52,5 R

14

13

12

10

8

6

Minimalni rokovi vrijede za prosječne dnevne temperature od preko 12 do 20 °C Rokovi smiju biti i manji ako se kontrolom čvrstode može dokazati da beton i prije vremena ispunjava 80 % zahtijevane čvrstode.

MORTOVI

VRSTE MORTOVA Ovisno o namjeni razlikuju se sljedede osnovne vrste mortova:

35

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

- mortovi za zidanje

- mortovi za žbukanje

- injekcioni mortovi

- dekorativni mortovi

- hidroizolacijski mortovi

- mortovi za toplinsku i zvučnu izolaciju

- mortovi za zaštitu od zračenja

Mort za zidanje Mort za zidanje je vezno sredstvo za povezivanje pojedinacnih zidnih elemenata u integralni element - ZID. Mort je smjesa veziva i pijeska s maks.veličinom zrna 4mm Vrste morta za zidanje:

- prema vezivu:

-vapneni mort -produžni mort -cementni mort -gipsni mort

- prema konzistenciji:

-tekudi mort -plastični mort

- prema DIN-u 4226:

-normalni mort - mort gustode >1,5 kg/dm 3 -lagani mort - mort gustode <1,5 kg/dm 3 , a prema sposobnosti provođenja topline dijeli se na LM 21 i LM 36 (mort gustode <1,0 kg/dm 3 primjenjuje se kao toplinska zaštita)

-cementni mort s pijeskom do 1mm veličine zrna (uobičajeno se isporučuje suho

pakirani)

Sastojci morta:

-

cement

-

vapno (hidraulično i živo)

-

pijesak -0-4mm

-

voda

36

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

- dodaci za:

- a)smanjivanje vode -plastifikatori

- b)povedanje

- c)povedanje poroznosti aeranti

prionljivosti - adhezivi

Vapneni mort Primjenjuje se za zidanje i žbukanje zidova od kamena, opeke, raznih blokova i dr. Vapneni mort ima vrlo male čvrstode. Sporo očvršdava i to neravnomjerno po cijeloj masi. Nije postojan u vodi. Pod utjecajem vlage brzo propada .

Cementni mort Upotrebljava se za zidanje i žbukanje zidova svih vrsta, za izradu košuljica i podloga, za injektiranja. Ima znatno vede čvrstode od vapnenog morta. Pod normalnim uvjetima tijekom uporabe vrlo je postojan i trajan.

Gipsni mort Upotrebljava se za unutarnja žbukanja. Nije pogodan za vanjske radove jer nije postojan na vlazi . Može se primjenjivati mješavina samo gipsa i vode ili gipsa, vode i pijeska. Mješavine samo gipsa i vode vrlo brzo stvrdnjavaju, pa ih se mora odmah upotrijebiti . U mješavini gipsa i vode treba uzeti vode 80% u odnosu na masu gipsa.

Produžni mort S obzirom na vapno kao sastojak morta, ova vrsta morta ima bolju obradljivost i ugradljivost nego cementni mort. Koristi se za zidanje i žbukanje svih vrsta zidova, pa i vanjskih.

37

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

GRAĐEVINSKI MATERIJALI 2010/2011 ŽBUKA Žbukom se štiti površina građevine od štetnih utjecaja i pokriva, dajudi

ŽBUKA

Žbukom se štiti površina građevine od štetnih utjecaja i pokriva, dajudi površinama estetski izgled. Očvrsla žbuka mora odgovarati uvjetima:

- u pogledu čvrstode mora odgovarati uvjetima klase žbuke

-žbuka za vanjske površine :

- mora biti otporna na mraz, što znači da u vodozasidenom stanju nakon 25 ciklusa smrzavanja i odmrzavanja pad čvrstode na tlak < 20% gubitak mase < 2%

- -mora biti propusna za zrak, a odbijati vodu -žbuka za unutarnje površine :

-mora biti propusna za zrak i kapilarno upijati vlagu

38

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

Mortovi za žbukanje Za žbukanje se upotrebljavaju sve vrste mortova. Nanošenje na zidove uglavnom je u dva sloja- prvi osnovni i drugi završni. Radi dobrog prianjanja, prije osnovnog sloja se na zid nanosi tzv. “špric-mort”- sloj veoma plastičnog morta debljine nekoliko milimetara, zatim osnovni sloj, pa nakon toga drugi završni sloj. Za završni sloj upotrebljava se sitniji pijesak. Dekorativni mortovi:

Upotrebljavaju se za završnu obradu zidnih vanjskih i unutarnjih površina. Kao vezivo za ove mortove upotrebljava se obični, bijeli i obojeni cementi, vapno i gips, pigmenti (npr. za zelenu boju oksidi kroma, za crvenu oksidi željeza, za žutu hidroksid željeza). Radi povedanja otpornosti na djelovanje atmosferilija, dekorativnim mortovima dodaju se hidrofobne tvari.

Injekcijski mortovi Sastav injekcijskih mortova ovisi o:

- elementu konstrukcije i njegovim geometrijskim karakteristikama,

- načinu injektiranja i dr.

Za vezivo u injekcijskim mortovima mogu se upotrijebiti razne vrste cementa, s dodatkom mineralnog agregata-pijeska i bez tog dodatka te aditivom u mješavini ili bez njega.

Od pijesaka koristi se najčešde kvarcni pijesak, kameno brašno, pucolani, zgure.

Hidroizolacijski mortovi Spravljaju se s cementima viših klasa, pijeskom, vodom i aditivima.

Ako se primjenjuju u kemijski agresivnom okolišu, često se upotrebljava sulfatno otporni ili neki drugi specijalni cement kao vezivo. Od aditiva upotrebljavaju se plastifikatori, aeranti i brtvila. Mortovi za toplinsku i zvučnu zaštitu Volumna masa ovih mortova je 600 - 1200 kg/m 3 . Spravljaju se s mineralnim vezivima, jednozrnatim pijeskom 3 - 5 mm dobivenim od lakih poroznih

materijala (šljake, tufa, perlita, ekspandirane gline

Granulometrijski sastav pijeska i količina potrebnog veziva određuje se tako da se dobije optimalna poroznost očvrslog morta.

).

Mortovi za zaštitu od zračenja Primjenjuju se za zaštitu od rentgenskog, gama ili neutronskog zračenja. Volumna masa ovih mortova je velika, veda od 2200 kg/m 3 . Kao veziva se upotrebljavaju razne vrste cementa, a pijesak barit ili neke druge vrste s maks. zrnom do 1,25 mm. Radi poboljšanja zaštite mogu se u sastav dodavati litij, kadmij, olovo i dr.

39

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

GRAĐEVINSKI MATERIJALI 2010/2011 PODJELA MORTOVA PREMA TEHNOLOGIJI SPRAVLJANJA Spravljanje na gradilištu - na

PODJELA MORTOVA PREMA TEHNOLOGIJI SPRAVLJANJA Spravljanje na gradilištu - na gradilištu se spravlja mješanjem sastojaka (vezivo, pijesak, voda, aditivi) Predgotovljeni mortovi - nove tehnologije, u tvornici se miješaju u suho sastojci vezivo i pijesak, pakiraju u vrede i tako isporuduje na gradilište, na kojem se dodaje voda i spravlja mort.

Njegovanje Žbukati se ne preporuča pri ekstremnim temperaturama (niskim ili visokim), a ovisno o termohigrometrijskim uvjetima okoline propisuje se način i dužina trajanja njegovanja. Uobičajeno se preporuča njegovati vodenom maglicom oko 7 dana. Na fasadama se preporuča stavljati platno protiv pljuska, vjetra ili sunca.

Kontrola kvalitete Kontrola kvalitete provodi se prema programu kontrole koji se izrađuje na tamelju troškovnika. Kod žbukanja :

-unutrašnjih zidova - uzima se 1 uzorak na 1000 m 2 žbuke

40

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

-fasada - uzima se 1 uzorak na 500 m 2 žbuke.

GLAZURE

VRSTE GLAZURA prema načinu izvođenja:

vezani glazura - postoji izravna veza između nosive konstrukcije i novog sloja poda (za vezu se upotrebljavaju premazi ili deblji slojevi veznog sredstva),

glazura razdvajajudim slojem između nosive podloge i novog sloja (za razdvajanje se upotrebljavaju folije, impregnirani papir, karton),

plivajudi glazra.

VRSTE PODOVA

Prema namjeni:

-

izolacijski - primarna funkcija zvučna ili toplinska izolacija,

-

podovi visokih čvrstoda,

-

podovi visoke tvrdode i otpornosti na habanje,

-

industrijski.

Prema vezivu:

-

anhidritni

-

magnezijski

-

cementni

-

asfaltni

-

polimerni

Anhidritni podovi Anhidritni podovi se izrađuju od anhidrita (anhidrit je prirodni gips bez kristalne vode ) i pijeska, pomiješanih u volumnom omjeru 1 : maks. 2,5, uz dodatak plastifikatora. Pri miješanju treba upotrijebiti min. 450 kg anhidritnog veziva na m 3 gotovog poda. Prema čvrstodi na tlak anhidritni podovi su podijeljeni u klase, AE 12 - AE 40. Njegovanje anhidritnog poda nije potrebno, jer ved nakon 1 - 2 dana može se po podu hodati, a nakon 10 dana mogu se nanositi završni slojevi.

Magnezijski podovi Magnezijski podovi se izrađuju od magnezijeva oksida (MgO), magnezijeva klorida MgCl 2 (ili druge soli) i organskog ili anorganskog punila, koje je ved unaprijed obojano.

41

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

Magnezijski podovi se mogu primjenjivati samo u suhom prostoru i ne smiju se čistiti vodom. Od vlage zaštiduje ih se nanošenjem ulja ili nekog drugog zaštitnog sredstva na površinu izvedenog poda. Ako se magnezijski pod izvodi na armiranobetonsku ploču, mora se ploča zaštititi od mogudeg prodora vlage iz magnezijskog sloja, zbog korozije armature. Magnezijski podovi se iz toga razloga ne smiju postavljati na prednapetim elementima. Svi metalni dijelovi koji se ugrađuju u magnezijski pod moraju se zaštititi od korozije, i to prije ugradnje. Magnezijski podovi su podijeljeni u klase prema čvrstodi, gustodi, i prema površinskoj tvrdodi.

CEMENTNI PODOVI Cementni podovi se izrađuju od cementa, agregata ( maks. zrno 3 -16 mm ) i dodataka Veličina maks. zrna ovisi o projektiranoj debljini poda. Za podove debljine 4 cm može se upotrijebiti maks. zrno 8mm, a za vede debljine do 16 mm. Pri izradi kumulativne granulometrijske krivulje, treba se uklopiti u područje između krivulja A i B (HRN

U.M1.O10).

Ovisno o tome što je primarna funkcija cementnog poda, projektom se propisuju uvjeti, kako je dano u sljededoj tablici. Cementni podovi su podijeljeni u klase prema čvrstodi, i prema otpornosti na habanje.

Asfaltni podovi Asfaltni podovi su izrađeni od bitumena ili tvrdog bitumena (ili mješavine jednog i drugog) i filera, a prema dubini prodiranja ticala (prema DIN 1996) dijele se u 4 klase tvrdode. Asfaltni podovi se vedinom izvode na temperaturi između 210 i 250 o C, a za ohlađivanje posipa ih se sitnim pijeskom. Za debljine slojeva vede od 4 cm rade se u dva sloja. Asfaltni podovi ne zahtijevaju dilatiranje, može ih se izvoditi pri svim vremenskim uvjetima i vodonepropusni su. Asfaltni podovi su termoplastični i deformiraju se pri zagrijavanju.

PLIVAJUDI PODOVI Plivajudi podovi se postavljaju na sloj izolacije koja mora zadovoljiti u pogledu toplinskih i/ili akustičnih svojstava. Prije polaganja izolacijskog sloja treba osigurati zadovoljavajude stanje ravnosti podloge-površinskog sloja nosivog elementa, da se ne dogodi probijanje izolacijskog sloja. Instalacije koje su proboji kroz armiranobetonske ploče treba odvojiti od ploče slojem izolacije. Minimalne debljine za razne vrste plivajudih podova i uvjeti za čvrstodu i tvrdodu, za prometno opteredenje od 1,5 kN/m 2 , dani su vedinom tablično. Za veda prometna opteredenja treba debljine povedati.

Vezani podovi Vezani podovi se izvode na nosivi element i mogu biti završni sloj ili ih se može još završno obrađivati.

42

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

Ne mogu se izvoditi sve vrste podloga na sve materijale nosivih elemenata. Kao vezani pod primjenjuju se sljededi podovi: anhidritni, magnezijski, cementni, asfaltni.

Podovi na razdvajajudem sloju Podovi na razdvajajudem sloju su podovi koje se izvodi na tanke podloge prethodno postavljene na nosivi element. Kao podloge za razdvajanje upotrebljavaju se polietilenske folije min. debljine 0,1mm (bolje 0,3mm), bitumenske trake s umetnutim papirom ( min. 100g umetka/m 2 ), staklom armirane folije ( min. 50g/m 2 ) ili dr. Konstrukcijske dilatacije treba slijediti i u sloju poda. Preporuča se razmak fuga za cementne podove opdenito 5 - 8 m, a kod velikih debljina 6 - 10 m, s tim da se za veda opteredenja vrijednosti smanjuju za 25 do 50%. Debljina poda na razdvajajudem sloju mora biti tolika da može preuzeti predviđeno opteredenje i naprezanja unutar materijala koja nastaju uslijed skupljanja i temperaturnog djelovanja.

Predlažu se sljedede debljine :

-20 mm za asfaltne podove -30 mm za anhidritne i magnezijske

podove

-35 - 40 mm za cementne podove Kao podovi na razdvajajudem sloju izvode se sljededi : anhidritni, magnezijski, cementni, asfaltni.

Tvrdootporni podovi

Kao tvrdootporni podovi izvode se :

cementni, asfaltni, magnezijski podovi, i njih se prema opteredenju koje mogu preuzet, dijeli na grupe :

- grupa I - teško - teški teretni promet, hale s teškim vozilima

- grupa II -srednje - pogoni za izradu strojeva, montažne hale

- grupa III -lako - vozila s mekim kotačima do 2t osovinskog pritiska i do 200 vozila na dan (radionice, garaže )

Podovi s polimerima Polimeri se mogu upotrijebiti u podovima kao :

-

tanki slojevi od nekoliko milimetara debljine polimera naneseni na betonsku ili drugu nosivu

podlogu

- polimer kao dodatak cementnim podovima, u svrhu poboljšanja čvrstode veze s podlogom, povedanja čvrstode na savijanje, poboljšanja obradivosti i modula elastičnosti.

- polimer kao vezno sredstvo, debljine od nekoliko milimetara do 2-3 cm.

Kontrola kvalitete za podove

43

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

Kontrola kvalitete provodi se prema programu kontrole koji se izrađuje na tamelju troškovnika. Uobičajeno se uzima 1 uzorak na 500 m 2 izvedenog poda.

GLAZURE I ESTRIH

NORME vezane uz glazure estrihe:

-EN 13813:2002 evropska norma za „ Estrichmoertel und Estrichmassen“,ova evropska norma je od tehničkog Komiteta CEN/TC 303 „Estriche im Bauwesen“ obrađena i 14.septembra 2002 prihvadena. Na temelju članka 9. Zakona o normizaciji, Hrvatski zavod za norme prihvatio je slijedede Evropske norme u izvorniku na engleskom jeziku kao hrvatske norme:

-HRN EN 13892-1:2003 Ispitne metode za materijale za in situ podove (estrihe)-1. dio:

Uzorkovanje, izrada i njegovanje uzoraka za ispitivanje -HRN EN 13892-2:2003 Ispitne metode za materijale za in situ podove (estrihe)-2. dio:

Određivanje čvrstode pri savijanju i tlačne čvrstode -HRN EN 13892-3:2003 Ispitne metode za materijale za in situ podove (estrihe)-3. dio:

Određivanje otpornosti na habanje-Boehme -HRN EN 13892-6:2003 Ispitne metode za materijale za in situ podove (estrihe)-6.dio:

Određivanje površinske tvrdode - HRN EN 13892-8:2002 Ispitne metode za materijale za in situ podove (estrihe)-8. dio:

Određivanje čvrstode prionjivosti -HRN DIN 18201 tolerancije u graditeljstvu-Pojmovi, načela, primjena, ispitivanje (DIN 18201:1997). Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo DZNM na prijedlog tehničkog odbora i provedene rasprave prihvatio je njemačku normu DIN 18201:1997 u izvorniku na njemačkom jeziku kao hrvatsku normu. -HRN EN 13163 prvo izdanje veljača 2002 – Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade – Tvornički izrađeni proizvodi od ekspandiranog polistirena (ESP)Specifikacija (EN 13163:2001). Europska norma13163:2001 ima status hrvatske norme. Ispravak gore navedene norme slijedio je u lipnju 2007 pod nazivom EN 13163/AC u izvorniku na engleskom jeziku koji je prihvaden kao hrvatska norma i objavljen u HZN glasilu (Hrvatski zavod za norme) 3/2007od 30.6.2007. -HRN EN 13164 prvo izdanje veljača 2002 – Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade- Tvornički izrađeni proizvodi od ekstrudirane polistirenske pjene (XPS) Specifikacija (EN 13164:2001). Europska norma EN 13164:2001 ima status hrvatske norme.

44

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

Glazure se postavljaju na nosivu podlogu (arm. betonska ploča ili druga nosiva podloga ili na slojeve toplinske odnosno zvučne izolacije). Nakon očvršdivanja, glazura služi kao podloga za podove (parket, PVC, textil , daščani pod , keramičke pločice ili kamen) ili pak sama glazura služi kao završna hodna površina.

PODJELAMA I VRSTAMA GLAZURA:

Prema načinu izvođenja postoje 3 vrste glazura:

A) glazura direktno postavljena na nosivu podlogu

2 1. GLAZURA (ESTRIH)
2
1. GLAZURA (ESTRIH)

1

3

2. RUBNA ELASTIFICIRANA TRAKA

3. NOSIVA STROPNA KONSTRUKCIJA

Slika 1 Glazura direktno postavljena na nosivu podlogu

B) glazura razdvojena od nosive podloge izolacijom, tzv. razdjelna glazura

45

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

2 1. GLAZURA (ESTRIH)
2
1. GLAZURA (ESTRIH)

1

3

4

2. RUBNA ELASTIFICIRANA TRAKA

3. RAZDJELNI SLOJ - PE ili BITUMENSKA FOLIJA

4. NOSIVA STROPNA KONSTRUKCIJA

Slika 2 glazura razdvojena od nosive podloge izolacijom, tzv. razdjelna glazura

C) plivajuda glazura koja je toplinskom i zvučnom izolacijom odvojena od nosive konstrukcije

46

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

6
6

1

2

3

4

5

7

8

1.

ZAVRŠNA PODNA OBLOGA - PARKET

2.

GLAZURA (ESTRIH) - DEBLJINE min. 35 mm

3.

PE FOLIJA 0.2 mm

4.

ELASTIFICIRANI EKSPANDIRANI POLISTIREN

- ZVUČNA IZOLACIJA PROTIV UDARNOG ZVUKA

U DVA SLOJA

5.

TOPLINSKA IZOLACIJA

- EPS ili MINERALNA VUNA

6. RUBNA ELASTIFICIRANA TRAKA

7.

NOSIVA STROPNA KONSTRUKCIJA

8.

ŽBUKA

Slika 3: plivajuda glazura između etaža

47

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

6 PODRUM - GRIJANI PROSTOR
6
PODRUM - GRIJANI PROSTOR

PODRUM -

NEGRIJANI

PROSTOR

1.

ZAVRŠNA PODNA OBLOGA - PARKET

2.

GLAZURA (ESTRIH) - DEBLJINE min. 35 mm

3.

PE FOLIJA 0.2 mm

4.

i 5. TOPLINSKA I ZVUČNA IZOLACIJA

- EPS ili MINERALNA VUNA POLAGANA U DVA

SLOJA U MEĐUSOBNO OKOMITOM SMJERU

BEZ PREKLAPANJA SLJUBNICA

6.

RUBNA ELASTIFICIRANA TRAKA

7.

NOSIVA STROPNA KONSTRUKCIJA

8.

ŽBUKA

1

2

3

4

5

7

8

Slika 4: Plivajuda glazura iznad podrumskih prostorija

48

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

10

9

8

7

6

5

11 12
11
12

1.

DRENAŽNA ZAŠTITNA FOLIJA

2.

TOPLINSKA IZOLACIJA - XPS PLOČE

3.

HIDROIZOLACIJA

4.

ZAGLAĐENA POVRŠINA ZIDA

5.

ŠLJUNČANI NASIP

6.

ARMIRANOBETONSKA PODNA PLOČA

7.

HIDROIZOLACIJA

8.

TOPLINSKA IZOLACIJA

- EPS ili MINERALNA VUNA POLAGANA U DVA

SLOJA U MEĐUSOBNO OKOMITOM SMJERU

BEZ PREKLAPANJA SLJUBNICA

9.

PE FOLIJA

10.

GLAZURA - CEMENTNI ESTRIH

11.

TRAJNOELASTIČNI KIT

12.

RUBNA DILATACIJSKA TRAKA

4

3

2

1

Slika 5 Plivajuda glazura prostorija u nivou zemlje bez podruma ( potrebna je uz toplinsku također i izolacija protiv vlage)

D) glazura za podna grijanja:

49

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

1 2 3 4 5 6 7 1. ZAVRŠNA PODNA OBLOGA - PARKET
1
2
3
4
5
6
7
1. ZAVRŠNA PODNA OBLOGA - PARKET

2. GLAZURA (ESTRIH)

3. SPIRALNI RAZVOD CIJEVI ZA GRIJANJE

4. PE FOLIJA 0.2 mm

5. ELASTIFICIRANI EKSPANDIRANI POLISTIREN

- ZVUČNA IZOLACIJA PROTIV UDARNOG ZVUKA

U DVA SLOJA

6. TOPLINSKA IZOLACIJA

- EPS ili MINERALNA VUNA

7. NOSIVA STROPNA KONSTRUKCIJA

Slika 6 Glazura za podna grijanja

Prema vrsti veziva postoje slijedede glazure:

Cementna glazura (oznaka CT prema evropskim normama). Ova glazura je najčešde u primjeni. Skoro svaka druga glazura je cementna glazura, što je povezano sa dobrom kvalitetom. Ta glazura ima vrlo dobru čvrstodu , nije osjetljiva na vlagu te se može postavljati u unutrašnjosti objekta kao i vani, a također je podesna za podna grijanja Nedostatak ove glazure leži u tome da je tek nakon 20 -30 dana sposobna za postavu podova odnosno prohodna. Ova glazura je mješavina vode, pijeska veličine zrna 0-8 il 0-16 mm i cementa. Eventualno se može primijeniti još dodatak za brže učvrščenje. Za plivajudu glazuru u izgradnji stanova dovoljno je primijeniti cementnu glazuru CT 20 što znači čvrstode na tlak od 20 N/mm2.

POLYFIBER vlakna

odnosno mreže armature razmaka šipki 15x15 cm ili mreže 50x50

75x75 mm ili 100 x100 mm promjera 3 mm. Anhidrit glazura (oznaka AE prema DIN-u) u posljednje vrijeme se vrlo mnogo koristi, jer ima vrlo kratko vrijeme u kojem se postiže maksimalna čvrstoda, pa se ved nakon 7 dana može opteretiti, može se hodati po njemu ili se može početi sa grijanjem ako se radi o glazuri za podna grijanja tj. tekudem anhydrit estrihu. Ovaj estrih je vrlo lako postaviti, bez nekih posebnih tjelesnih napora. U gradnji stanova primjenjuje se glazura AE 20. Ova cifra pokazuje čvrstodu u N/mm2. Nedostatak ove glazure je

Može se zbog povedanih zahtjeva nosivosti dodati glazuri i tzv. OLYPROPILENSKA-

mm promjera 2mm odnosno

50

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

da se ne smije primijeniti u vanjskom prostoru jer je jako osjetljiva na vlagu, pa se prema tome ne smije primijeniti ni u tzv. mokrim prostorijama (kupaonice ili WC-e) kao glazura bez gornje obloge. Anhidrit glazura se sastoji od vode, pijeska veličine zrna 0-8 mm i Anhydrit veziva. Magnezitna glazura (oznaka MA prema evropskim normama), ima nekoliko sposobnosti pa se korist kod specijalnih zahtjeva. Ova glazura ima veliku toplinsku i zvučnu izolaciju, ne razvija prašinu pa je za Antistatik podove vrlo podesna. Ta glazura se ne smije upotrebljavati vani a niti u mokrim prostorijama. Magnesitna glazura se sastoji od magnezijoksiklorida otopljenog u vodi, magnesia i dodatka ( umjetne učvršdivade, papir-brašno od pluta, kvarcni pijesak, textilna vlakna) Ovu glazuru proizvode specijalne firme a prizvodi se u čvrstodi MA5 do MA 50. Pri čemu je oznaka 5 min. tlačna čvrstoda, a min. savojna iznosi 3 N/mm2. Magnesitna glazura se primjenjuje kao industrijski pod te kao podloge za druge podove. Glazura od lijevanog asfalta - gusasfalt (oznaka AS prema evropskim normama). Ova glazura se može postavljati neovisno o vremenskim uvjetima , vrlo brzo nakon jednog dana je sposobna za preuzimanje opteredenja i prohodna je. Sastoji se od bitumena, pijeska i dopune od kamenog brašna. Ta glazura ima vrlo dobru toplinsku i zvučnu izolaciju, nema mirisa i nema prašine niti vode te je podesna za postavu i mokrim prostorijama.

Prema konzistenciji postoje dvije vrste glazura:

- tekuda glazura , koja se vrlo lako ugrađuje i vrlo lako oblikuje. Najčešde se suha mješavina sa silosom lifra na gradilište gdje se sa odgovarajudim dozatorima dodaje voda i crijevima lifra do mjesta ugradnje, ili se sa mikserima gotova smjesa doprema na gradilište. Kao tekuda glazura posebno je podesna anhydrit glazura koja se vrlo lako ugrađuje.Jedna grupa od 3 čovjeka može ugraditi dnevno više od 1000 qm takve glazure.

- suha glazura, ili kao gotovi elementi u formi ploča koji se postavljaju na sudar i lijepe. Često su pojedini elementi sastavljeni od nekoliko ploča koje su međusobno zaljepljene kao na pr. gips karton ploče ili drvene ploče. Ved prema izboru te ploče mogu imati sloj toplinske izolacije koja je postavljena na donju podlogu od ploče. Ovi sistemi su jednostavni za polaganje i odmah se mogu koristiti. (na pr. suhi estrih kod Knaufa sistem F141, F142 ili F 146 odnosno kod Rigipsa suhi estrih se zove RIGIPLAN ili ploče Farmacell). Prednost ovih estriha je vrlo brza izvedba, nema potrebe za isušivanje kao kod klasičnog estriha, mala težina, dobra toplinska izolacija, poboljšanje zvučne izolacije do 19 decibela, kao i vatrootpornost od F30 do F90 minuta.

51

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

OSTALI RADOVI VEZANI UZ IZVOĐENJE GLAZURA

Zvučna izolacija između katova - etaža:

Stropovi koji se postavljaju između etaža sve jedno od kojeg su materijala napravljeni armirano betonski strop, strop od fert gredica ili od nekog drugog materijala ne zadovoljavaju dozvoljene vrijednosti razine udarnog zvuka topota.

Najčešde kod starijih zgrada bez zvučne izolacije odnosno sa nedovoljnom zvučnom

izolacijom, su

stanovi jako bučni naime čuje se igranje djece, koraci od stanara iznad, pad tvrdih predmeta, rad kudanskih aparata itd.

U stambenim zgradama se često propušta izvesti kvalitetna zaštita od udarnog zvuka, što jako

nepovoljno utječe na ugodan boravak stanara u tim stanovima. Dozvoljene vrijednosti prijenosa buke kroz građevni element regulirane su tehničkim propisima i normama. Zvučna se energija uslijed udara širi vibracijama do njegove donje površine. Jedan dio energije se vrača u građ. element a drugi dio pretvoren u zvučne valove prenosi u prostorije neugodan

udarni zvuk. Za sniženje udarnog zvuka najpodesnije su plivajude glazure kod kojih se umetanjem elastificiranog stiropora EPS-T niske vrijednosti dinamičke krutosti SD (15-20MN/m 3 ) gornji sloj glazure odvaja od donjeg nosivog sloja (betonske ploče), a jednako tako i od svih vertikalnih ploha kao što su zidovi, dovratnici instalacije itd. Ovo odvajanje od vertikalnih ploha vrši se sa rubnom elastificiranom trakom koja je za 2 cm viša od visine estriha, a debljine je 4 mm, a kod Gusasfalt estriha ove vertikalne trake moraju imati debljinu od 6 mm i izdržati temperaturu od 240 -290 °C . Da bi se izbjegao prijenos buke između 2 stana, ili između stana i stepenica izvodi se vertikalna fuga u širini dovratnika koja se zapunjuje elastičnim materijalom ili se postavlja tzv. profil za fuge. Zvučna izolacija se horizontalno odvaja od glazure sa Polyethylen folijom PE d = 0,1 do 0,2mm sa preklopima od 20 cm koja se podiže uz rubne trake vertikalno .( Slika 3) Sukladno tehničkim propisima i hrvatskim normama za EPS-T, proizvođač je dužan priložiti „IZJAVU O SUKLADNOSTI“ kojom se kupcu jamči kvaliteta proizvoda –vrijednost toplinske propustljivosti lambda

λ (W/mK) kao i dozvoljeno opteredenje , stišljivost, te dimenzije (debljina, širina dužina), količina u

paketu i dinamička krutost. Debljina zvučne izolacije za plivajudu glazuru određena je elaboratom Fizike zgrade odnosno objekta. Obično se EPS-T postavlja u 2 sloja s tim da se reške (fuge) gornjeg i donjeg sloja ne smiju poklapati.

Toplinska izolacija se provodi postavom EPS –ekspandiranog polistirena.postava se vrši u jednom ili dva sloja , ovisno o predviđenoj debljini, u svakom slučaju spojnice donjeg i gornjeg sloja se ne smiju poklapati.Nakon polaganja toplinske izolacije (ukoliko se ne postavlja zvučna izolacija) potrebno je toplinsku izolaciju prekriti poliuretanskom folijom, a tek onda priči postavljanju glazure – estriha.

Reške – fuge u glazuri:

52

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

Reške u glazuri - estrihu se trebaju ostaviti obavezno tamo gdje su predviđene konstruktivne reške objekta. Pored ovih reški –fuga postavljaju se tzv. prividne fuge čija je dubina 1/3 do 1/2 debljine estriha a služe zato da se izbjegne pojava riseva u estrihu uslijed naglog gubitka vode ili uslijed nepravilne izvedbe. Ove se reške prije postave podova zabrtve sa epoxidnom smolom. Prema propisima potrebno je postavljati svakih 40 qm polja estriha jednu prividnu fugu, a ako je dužina stranice polja estriha duža od 8 m iako je polje manje od 40 qm potrebno je također postaviti fugu

ISPITIVANJE KVALITETE ESTRIHA (GLAZURE):

Bududi da je elaboratom odnosno projektom određena debljina glazure kao i toplinska odnosno zvučna izolacija te nosivost glazure, potrebno je da izvođačka firma predloži recepturu po kojoj de izvoditi glazuru. Receptura mora sadržavati količinu veziva, količinu agregata po frakcijama, količinu vode te dodatke eventualno polipropilenska vlakna i sl. Uz to mora biti navedeno kao de se glazura izvoditi npr. na gradilištu sa strojem „mixokret“ način doziranja – volumensko itd. Prema odobrenoj recepturi od strane nadzornog organa i ili investitora vrši se polaganje glazure. EN 13813 točka 6.3.3.1 veli da se za kontrolu proizvodnje mora napraviti plan i svi rezultati ispitivanja kvalitete se moraju protokolirati. Ispitivanje glazure na gradilištu provodi se na svakih 1000 m 2 položene glazure ako nije drukčije projektom predviđeno. Ispitivanje mogu vršiti za to akreditirani laboratoriji (mora se na gradilište dostaviti Potvrda o akreditaciji koju izdaje HAA Hrvatska akreditacijska agencija). Svježa glazura se ispituje tako da se uzimaju 3 prizme dimenzija 4x4x16 cm (slika 7. i 10.) koje se napune glazurom i sa drvenim čekidem se pravilno zbijanjem napune, kod tekudeg estriha se prizme napune i lagano se udarcima zapuni prizma. Ispitivanje ovih prizmica se vrši nakon 28 dana i to na savojnu čvrstodu (slika 8. i 10.) i čvrstodu na tlak(slika 9. i 10.).

(slika 8. i 10.) i čvrstodu na tlak(slika 9. i 10.). Slika 7. Trodijelni kalup dimenzija

Slika 7. Trodijelni kalup dimenzija 4416 cm za izradu uzoraka glazure za ispitivanje tlačne i savojne čvrstode

53

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

čvrstoća na savijanje (σ s )

s

M

W

 č vrsto ć a na savijanje ( σ s )   s M W

σ s

- čvrstoća na savijanje

(N/mm 2 )

W

- moment otpora poprečnog presjeka

(mm 3 )

M

- moment savijanja

(Nmm)

h

- visina stranice poprečnog presjeka uzorka

(mm)

Slika 8 Izraz za izračun čvrstode na savijanje

čvrstoća na tlak ( σ p )

p

P

F

σ p - čvrstoća na tlak

(N/mm²)

P

- sila pri slomu uzorka (kN)

F

- ispitna površina uzorka (mm²)

σ p - č vrsto ć a na tlak (N/mm²) P - sila pri slomu uzorka

Slika 9 Izraz za izračun čvrstode na savijanje

54

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

GRAĐEVINSKI MATERIJALI 2010/2011 Slika 10 Prikaz laboratorijskih ispitavanja : uzorkovanje uzoraka, ispitivanje

Slika 10 Prikaz laboratorijskih ispitavanja : uzorkovanje uzoraka, ispitivanje vlačne čvrstode, te ispitivanje tlačne čvrstode

Čvrstoda na tlak označuje se sa „ C“ ( Compression = Druck ) a izražava se u N/mm 2 te prema EN 13813:2002 postoje klasse od C5 do C80. tj: C5, C7, C12, C16,C20, C25, C30, C35, C40, C50,C60,C70 i C80 pri čemu broj označava čvrstodu na tlak nakon 28 dana Savojna čvrstoda se označuje sa F ( Flexural = Biege) a izražava se u N/mm 2 pri čemu postoje klase od F1 do F50 tj: F1, F2, F3, F4, F5, F6, F7, F10, F15, F20 , F30, F40, i F50

Pored ovih ispitivanja vrše se također ispitivanja otpornosti na habanje koje se označuje sa „ „A“ (fuer Abrasion= Abrieb) u jedinicama cm3/50cm 2 kao i zahtjev protiv kolotečina za cementne ili ostale glazure a koji se označuje sa „RWA“ (fuer Rolling Wheel Abrasion = Abrieb durch Rollbeanspruchung) izraženo u cm 3 Evo nekoliko oznaka glazura prema EN 13813:2002:

Na primjer cementni estrih čvrstode C30, i savojne čvrstode F4 bit de označen:

EN 13813 CT-C30-F4 ili magnezitni estrih čvrstode 40 i savojne čvrstode F 10 sa tvrdodom gornje površine od SH150 ( SH 30,SH40, SH50, SH70, SH100, SH150 do SH200) bit de označen:

EN 13813 MA C40-F10-SH150 Ako se iz bilo kojih razloga nisu uzele prizme za ispitivanje estriha, može se izvršiti naknadno ispitivanje sa uzimanjem uzoraka valjaka, minimum 3 valjka na mjestima koje odredi investitor ili nadzorni organ.

55

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

Vlažnost glazure:

Pored ispitivanja glazure koje se odnose na kvalitetu glazure, na gradilištu ( mjestu ugradnje) ispituje se prije polaganja podova vlažnost glazure kao i njena ravnost.

Za ispitivanje vlažnosti koriste se uređaji od kojih se neki postave na površinu podloge čija se vlažnost ispituje a neki iskazuju mjerne vrijednosti pomodu elektroda koje se postavljaju u konstrukciju. Rezultati mjerenja se očituju na 3 načina:

- digitalno

- na analognoj skali koja je numerirana

- na mjernim skalama koje iskazuju suha, vlažna ili mokra područja

Tako je kod cementnih glazura – estriha za polaganje Textilnih podova dozvoljena vlažnost od 2,5% a za polaganje PVC , Linuleuma ili parketa 2%. Kod anhydrit estriha je za Textilne podove dozvoljena vlažnost od 0,5 % i za PVC, linuleume i parkete također 0,5 %. Ispitivanje izsušivanja estriha kod podnog grijanja sljedi kad je podno grijanje u pogonu, a prostorije u kojima je položen estrih su i dalje dobro prozračene. Ovo ispitivanje se vrši tako da se folija dimenzije 50 x 50 cm položi na estrih, a rub folije se zaljepi sa ljepljivom trakom. Ako se u roku od 24 sata nakon polaganja folije ne vide znakovi vlažnosti na unutarnjoj strani folie znači da je estrih suh i može se temperatura podnog grijanja spustiti na ca. 18 C. Za ispitivanje ostatka vlažnosti koristi se CM-aparat i to na 200 qm odnosno za jedan stan uzimaju se 3 mjesta za ispitivanje pri tome treba paziti da se kod proba ne oštete cijevi za podno grijanje.

Ispitivanja ravnosti glazura, podova- vrši se prema HRN DIN 18201:1997 (državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo na prijedlog tehničkog odbora, prihvatio je njemačku normu DIN 18201:1997 u izvorniku na njemačkom jeziku kao hrvatsku normu. Prema tabeli 3 postoje tolerance za ravne površine: gotove površine za podove, na primjer estrihe koji se koriste za hodanje, estrihe za preuzimanje podnih obloga, podovi od pločica, naljepljeni podovi (textilni podovi) i asfaltni podovi. Određena je granica ispitivanja između 2 točke izražena u metrima i pripadajuda dozvoljena toleranca izražena u mm.

56

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

GRAĐEVINSKI KAMEN

Kamen je jedan od najstarijih i još uvijek najaktuelnijih građevinskih materijala. Sastoji se od:

- minerala

- oksida

- hidrata

- karbonata

- sulfida

- sulfata

- silikata

KAOLIN- osnovna sirovina u keramičkoj industriji

Svojstva:

čvrstoda

tvrdoda

trajnost

obradivost

boja

Gustoda - Lagan 2200 kg/m 3 do izrazito težak 3100 kg/m 3 Poroznost - 1-20 % (50%) Tvrdoda - po Mohsu, Brinellu, Vickersu, Shoreu Otpornost na habanje Mjera habanja je gubitak mase ili volumena materijala po određenoj površini uzorka koja se brusi (opločenja, habajudi slojevi cesta)

Ponašanje kamena pod opteredenjem

Stupanj elastičnosti– ovisi o:homogenosti, izotropnosti, kontinuitetu građe

kvazielastičan

poluelastičan

57

Izradio:

ŠEBREK A.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

2010/2011

ne elastičan

Čvrstoda – mehanička svojstva ovise o:

- mineralnom sastavu,

- građi,

- poroznosti

- kamen izrazito krt – čvrstoda pri različitim naprezanjima bitno različita Otpornost na udar ispituje se Charpyjevim klatnom Vlažnost Otpornost na mraz Vodljivost topline Temperaturne deformacije Otpornost na požar Vodljivost zvuka Radijacijska zaštita – barit

PRIMJENA KAMENA Lomljeni kamen materijal nakon miniranja Kalani ili cijepani – ručno ili strojno cijepanje

Industrijski rezani kamen- ploča 2-4 cm debljine interijeri 1 cm Klesani skup, sve manje u primjeni Drobljeni

kamena sitnež – 2 do 22 mm – za izradu asfaltnih kolničkih zastora

drobljeni pijesak 0-1, 0-2,0-4 (mm)

kameni agregat 0-4, 4-8, 8-16, 16-32, 32-63 i 63-125 mm Mljeveni < 0,2 mm

Arhitektonska obrada kamena

Udarni postupak zasniva se na lomljivosti kamena i lakom odvajanju manjih ili vedih fragmenata.

- bunjasta obrada – postiže se odvaljivanjem krupnih komada udarcima dlijetom ili sjekačem po rubu kamena

- obrada š