P. 1
Suvremena_soc_teorija___Ritzer

Suvremena_soc_teorija___Ritzer

|Views: 210|Likes:
Published by Aleksandar K

More info:

Published by: Aleksandar K on Jan 27, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/22/2015

pdf

text

original

Sociologija 4. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. O.

Čaldarović)

SUVREMENA SOCIOLOGIJSKA TEORIJA George Ritzer
I. POGLAVLJE: Historijska skica sociologijske teorije: rane godine
DRUŠTVENE SNAGE FRANCUSKA prosvjetiteljstvo Montesquieu (1689-1755) Rousseau (17121778) konzervativna reakcija de Bonald (1754-1850) de Maistre (1753-1821)

Saint-Simon (1760-1825)

Comte (1798-1825)

Durkheim (1858-1917)

političke revolucije

NJEMAČKA

Hegel (1724-1831)

mladohegelijanci Feuerbach (1804-1872)

Marx (1881-1881)

ekonomski deterministi Kautsky (1854-1938)

hegelijanski marksisti Lukács (1885-1971) Weber (1864-1971)

ind. revolucija i rast kapitalizma

Kant (1724-1804)

njemački historicizam Dilthey (1833-1911)

Nietzsche (1844-1900) rast socijalizma

Simmel (1858-1918)

ITALIJA

urbanizacija

Pareto (1848-1923) Mosca (1858-1941)

religijska promjena

VELIKA BRITANIJA

politička ekonomija Smith (1723-1790)

Ricardo (1772-1823)

evolucionistička teorija Spencer (1820-1903)

rast znanosti

DRUŠTVENE SNAGE U RAZVOJU SOCIOLOGIJSKE TEORIJE Političke revolucije - niz revolucija započet Franc. 1789. koji se nastavio i kroz 19.st. – osnovni činilac u razvoju soc. teoritiziranja - pažnju teoretičara nisu privukle pozitivne posljedice, nego negativni učnici promjena izazvanih revolucijama - teoretičari su bili ujedinjeni u želji da ponovno uspostave red u društvu - neki su shvatili da je povratak na staro nemoguć, pa su osmišljavali novi društveni poredak

Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.skripte@gmail.com

1

Sociologija 4. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. O. Čaldarović)

Industrijska revolucija i rast kapitalizma - 19. i rano 20. st. u zapadnim društvima – isto važan činitelj soc. teorija - ind. rev. nije bila jednostavan dogañaj, već je mnoštvo dogañaja koji su kulminirali u transformiranju zap. svijeta od uglavnom poljoprivrednog k pretežno industrijaliziranom sistemu - porast ekonomske birokracije – osiguravala rastući ekonomski sistem - reakcija protiv ind. sistema i općenito protiv kapitalizma dovela je do radničkog pokreta kao i do razl. radikalnih pokreta usmjerenih rušenju kapitalizma - ind. rev. i kapitalizam, kao i reakcije na njih doveli su do ogromnih preokreta u zap. druš. koji su utjecali u velikoj mjeri i na sociologe; 4 najznačajnija: Marx, Weber, Durkheim i Simmel Rast socijalizma - velika cjelina promjena koje su bile usmjerene borbi s problemima izazvanih kapitalizmom i ind. rev., može biti nazvana socijalizmom - s jedne strane, Marx je bio aktivni pristalica, dok se većina opirala socijalizmu - Marx sam do kraja nije razvio teoriju socijalizma, ali je proveo puno vremena kritizirajući brojne aspekte kapitalističkog društva - on je bio atipičan primjer za rane godine soc. teorije; mnogi rani teoretičari bili su protivnici socijalizma (Weber i Durkheim) iako su i oni shvaćali probleme kapitalističkog društva – težili su druš. reformi unutar kapitalizma, a ne socijalnim revolucijama kao Marx Urbanizacija - djelomično kao rezultat ind. rev. velike mase stanovništva u 19. i 20.st. iskorjenjene su iz ruralnih krajeva i preseljene u urbanizirana područja – ta migracija uvjetovana novim poslovima industrijalizacije - urbani problemi – prenapučenost, zagañenost, buka, promet... – privukli pozornost ranih sociologa (Weber i Simmel) → Čikaška škola (1. gl. am. škola) velikim dijelom definirana svojim interesom za grad Religijska promjena - soc. promjene uzrokovane pol. revolucijama, ind. rev. i urbanizacijom imale su dubok utjecaj na religioznost - za Comtea sociologija se transformirala u religiju; soc. teorije drugih autora nose nepogrešiv religiozni pečat - Durkheim je o religiji napisao svoje glavno djelo; moralnost igra ulogu ne samo u Durkheimovoj sociologiji, nego i u kasnijoj soc. teoriji (npr. Parsons) - veliki dio Weberove aktivnosti isto je posvećen religijama svijeta; Marx se interesirao za religiju, ali je njegova orijentacija bila daleko kritičnija Rast znanosti - u doba razvoja soc. teorija, interes za znanost (ne samo na sveučilištu nego i u društvu) značajno je narastao - sociolozi (posebno Comte i Durkheim) su od početka bili zaokupljeni znanošću, a mnogi su željeli oblikovati sociologiju prema uzoru uspješnih bio. i fizikalnih znanosti - ta rasprava pretvorila se u sukob izmeñu onih koji su se s time slagali i protivnika (npr. Weber) - danas: predominantnost onih koji se zalažu za sociologiju kao znanost - mnogostrukost ostalih činjenica (osim ovih podnaslova) takoñer je bitna u historiji sociologijskih teorija, iako se njihov utjecaj ne može točno odrediti (npr. radikalni pokret u SAD-u 1960-ih) INTELEKTUALNE SNAGE I RAST SOCIOLOGIJSKE TEORIJE Prosvjetiteljstvo i osnivanje sociologije u Francuskoj - prosvjetiteljstvo je bilo period izvanrednog intelektualnog razvoja i promjena u filozofskom mišljenju - najznačajniji mislioci: C. Montesquieu i J. J. Rousseau - utjecaj prosjetiteljstva na sociologiju je bio indirektan i negativan više nego direktan i pozitivan - mislioci ere prosvjetiteljstva bili su pod utjecajem dviju intelektualnih struja: filozofije 17.st. i znanosti - fil. 17.st.: Locke, Hobbes, Decartes; naglasak na stvaranje velikog, općeg i apstraktnog sistema ideja koje čine racionalno prosuñivanje; željeli su kombinirati emp. istraživanje s razumom - period prosvjetiteljstva se odlikovao vjerom da ljudi mogu razumjeti i kontrolirati univerzum stvarnosti sredstvima razuma i emp. istraživanja; takvo se stajalište zasnivalo na činjenici da je prirodni svijet odreñen prema prodnim zakonima pa se činilo da takav svijet mora biti i socijalni svijet - kad su jednom shvatili kako funkcionira druš. svijet, mislioci prosvjetiteljstva imali su i praktičan cilj: stvaranje „boljeg“, racionalnijeg svijeta Konzervativna reakcija na prosvjetiteljstvo - sociologija uopće, a posebno franc. sociologija, od samog svog početka predstavljala je nezgodnu mješavinu ideja prosvjetiteljstva i ideja suprostavljenih prosvjetiteljstvu - najekstremniji oblik opozicije idejama prosvjetiteljstva bila je fr. katolička kontrarevolucionarna filozofija, prezentirana u idejama de Bonalda i de Maistrea
Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.skripte@gmail.com

2

Sociologija 4. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. O. Čaldarović)

- de Bonald je npr. bio uznemiren rev. promjenama i zahtijevao je povratak u mir i harmoniju srednjeg vijeka; razum inferioran prema tradicionalnim vjerovanjima - iako je bio eksreman oblik konzervativizma, njegov rad sadrži i koristan uvod općim premisama: oni ne samo da su priznavali iracionalne aspekte druš. života, već su im pridavali pozitivnu vrijednost; naglašavali su veliko značenje soc. poretka - Zeitlin navodi 10 konzekvenci koje su proizašle iz konzervativnih reakcija: 1. prosvjetiteljstvo: naglašavanje značenja individualnog, konzervativci: naglašavanje društva i globalnih fenomena; društvo se shvaćalo drugačije od samog skupa individua; smatralo se da ono ima posebnu egzistenciju, svoje osobne zakone razvoja i duboke korijene u prošlosti 2. društvo – najvažnija jedinica analize, važnije od pojedinaca; ono oblikuje pojedinca socijalizacijom 3. pojedinac nije osnovni dio društva; ono se sastojalo od: uloga, statusa, odnosa, struktura i institucija; pojedinci samo popunjavaju navedene dijelove društva 4. dijelovi društva su meñusobno povezani i meñuzavisni – ta meñupovezanost čini gl. osnovicu društva 5. promjena se ne shvaća samo kao opasnost za društvo i njegove dijelove, nego takoñer i za pojedince; ukoliko su institucije poremećene, ljudi će najvjerojatnije trpiti, a to vodi do društvenog nemira 6. razni široki dijelovi društva smatraju se korisnima – malo želje za traženjem negativnih posljedica i učinaka druš. struktura i institucija 7. manje jedinice društva (obitelj, susjedi..) smatrale su se bitnima i za pojedinca i za društvo – one su osiguravale intimno (licem-u-lice) okuženje koje je ljudima potrebno da prežive u modernom društvu 8. tendencija da se razl. oblici druš. promjena (industrijalizacija, birokracija...) vide kao pojave s razornim utjecajem na društvo 9. naglašavanje neracionalnih učinaka tih promjena u druš. životu 10. podržavanje hijerarhijskog sistema, smatrajući da mora postojati diferencirani sistem statusa i nagrada - ovih 10 aspekata treba vidjeti kao neposrednu inteletualnu osnovu razvoja sociologije u Francuskoj - iako postoji diskontinuitet izmeñu prosvjetiteljstva i reakcije na njega, Seidman ističe da postoji i kontinuitet i povezanost: ● protu-prosvjetiteljstvo nastavilo je znanstvenu tradiciju razvijenu u prosvjetiteljstvu ● iz prosvjetiteljstva je preuzeto naglašavanje značenja kolektiviteta ● zanimali su se za probleme suvremenog svijeta, osobito njegove negativne učinke na pojedince Claude Henri Saint-Simon - njegov tajnik i učenik je bio A. Comte; postoji velika sličnost u njihovim idejama, ali je ipak oštra rasprava dovela do konačnog razlaza - najzanimljiviji aspekt Saint-Simonovog djelovanja je njegov značaj i za konzervativne soc. teorije i za marksističku teoriju - slijedeći konzervativnu nit, on je želio očuvati društvo onakvim kakvo je bilo, ali ipak nije želio povratak na oblike iz srednjeg vijeka, kako su to tražili kozervativci - ona je bio i pozitivist – smatrao je da pri proučavanju druš. pojava moraju koristiti znanstvene tehnike kao i u prirodnim znanostima - u radiklanom smislu zalagao se za socijalne reforme, naročito za centralizirano planiranje privrednog sistema - iako je poput Marxa smatrao kapitaliste slojem koji nasljeñuje feudalno plemstvo, bilo mu je neprihvatljivo zamisliti da bi radnička klasa mogla zamijeniti kapitaliste Auguste Comte - on je prvi upotrijebio izraz sociologija; vjerovao je da soc. proučavanje mora biti znanstveno - imao je ogroman utjecaj na rane soc. teoretičare - svoj znanstveni pogled razvio je kao „pozitivizam“ ili „pozitivnu filozofiju“ da bi se borio protiv onoga sto je smatrao negativnom i destruktivnom filozofijom prosvjetiteljstva - bio je u suglasju, ali i pod utjecajem franc. kontrarevolucionarnih katolika - njegov se rad može proučavati u najmanje 2 smisla: 1) nije smatrao mogućim povratak u srednji vijek; napradak znanosti i industrije je to učinio nemogućim 2) razvio je daleko finiji teorijski sustav nego njegovi prethodnici, koji je bio primjeren za oblikovanje dobrog dijela rane sociologije - razvio je socijalnu fiziku, ono što će kasnije nazvati sociologijom da bi se borio protiv negativnih filozofija i anarhija, koje su se po njemu proširile Francuskom - soc. fizika (kruta znanost) treba proučavati i soc. statiku (postojeće soc. strukture) i soc. dinamiku (socijalnu promjenu) → po njemu, dinamika značajnija

Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.skripte@gmail.com

3

Sociologija 4. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. O. Čaldarović)

- teorija evolucije ili zakon o 3 stadija: svijet u svojoj povijesti prošao kroz njih: 1. teološki stadij – prije 1300.g – osnovni sistem ideja je naglašavao vjerovanje da se nadnaravne sile nalaze u korijenu svega – soc. i prirodni svijet shvaćao se kao božji poizvod 2. metafizički stadij – 1300-1800 – razne apstraktne sile, a ne personalizirani bogovi objašnjavaju sve 3. pozitivistički stadij – vjera u znanost - intelektualni poremećaj je uzrok socijalnih poremećaja; poremećaji druš. sustava proistječu iz ranijih sistema ideja o svijetu i nastavljaju postojati i u pozitivističkom stadiju – tek kada pozitivizam postigne potpunu kontrolu, prestat će druš. poremećaji; budući da se radi o evolucionom procesu, nema nikakve potrebe podržavati soc. nemire i revolucije - sociologija može ubrzati dolazak pozitivizma i donijeti red u društvo - Comteova soc. se nije bazirala na pojedince, nego na šire jedinice, poput obitelji - naglašava potrebu da se provode soc. istraživanja, a ne apstraktno teoretiziranje, takoñer se zalaže za korištenje eksperimenta i komparativno-historijske analize - bio je elitist: vjerovao je da će sociologija postati glavna znanstvena sila u svijetu zbog sposobnosti da interpretira druš. zakone i razvija reforme s kojima se problemi mogu rješavati unutar sistema - alternativni pogled koji je posljednjih godina privukao mnogo pozornosti je post-pozitivizam; on općenito odbija ideju postojanja racionalne, objektivne znanosti, i specifično postojanje takve znanosti unutar sociologije Émile Durkheim - 16.STR. II. POGLAVLJE: Historijska skica soc. teorije: novije godine RANA AMERIČKA SOCIOLOGIJSKA TEORIJA Politika rane am. soc. - liberalizam koji je označavao ranu am. soc. sastojao se od 2 elemetna: 1. on funkcionira polazeći od uvjerenja o slobodi i blagostanju pojedinca 2. mnogi sociolozi prihvatili evolucionistički pogled na socijalni napredak; došlo do razdora kako taj napradak ostvariti - neki su smatrali da vlada mora organizirati mjere socijalne reforme, dok su drugi zagovarali ideju doktrine laissez-faire - ukoliko liberalizam uzmemo u njegovom ekstremnom obliku, on postaje vrlo sličan konzervatizmu; vjera u soc. progres (postignut reformama ili primjenom laissez-faire) kao i uvjerenje o važnosti pojedinaca, u oba slučaja vodi k stajalištima koja podržavaju sistem kao cjelinu - nema mnogo kritike sistema kao cjeline, što znaći da se karakter kapitalizma rijetko dovodi u pitanje - umjesto neizbježne klasne borbe, rani su sociolozi sagledavali budućnost kao klasnu harmoniju i klasnu kooperaciju - u krajnjem smislu, to je značilo da je rana am. soc. teorija pomogla opravdanju eksploatacije, domaćeg i internacionalnog kapitalizma, i socijalnih nejednakosti Socijalna promjena, intelektualni tokovi i rana am. soc. - od najveće su važnosti bitne druš. promjene koje su se odvijale u am. društvu poslije grañanskog rata - rani am. sociolozi uvidjeli su pozitivne učinke industrijalizacije, ali i njene opasnosti - A. Vidich i S. Lyman došli do značajnih saznanja o utjecaju protestantizma na osnivanje am. sociologije: am. sociolozi su se u svojim objašnjenjima svijeta oslanjali na protestantski interes za spašavanjem svijeta i uglavnom su zamjenjivali jedan jezik (znanosti) drugim jezikom (religije) - još jedan bitan čimbenik u osnivanju am. soc. je istodobno širenje i akademskih profesija i suvremenog sveučilišnog sistema u kasnim 1880-ima - slj. bitni čimbenik: utjecaj postojeće eu teorije na osnivanje am. (najznačajniji ujtecaj imali: Spencer i Comte) Utjecaj H. Spencera na sociologiju - jedan od razloga zašto je baš Spencer imao utjecaja na am. soc. je što je on pisao na engl. jeziku dok drugi nisu, zatim nije pisao previše stručno - on je ponudio znanstvenu orijentaciju atraktivnu za javnost koju su znanost i njeni tehnički proizvodi očarali - izgradio je razumljivu teoriju za koju se činilo da objašnjava cjelokupnu povijest ljudi - njegova je teorija bila obećavajuća za društvo koje se nalazilo pod negativnim učincima procesa industrijaliz. - njegov najpoznatiji učenik je bio W. G. Sumner koji je prihvatio i porširio mnoge od Spencerovih socijalnodarvinističkih ideja
Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.skripte@gmail.com

4

shvati kao pručavanje društvenog života. a najprilagodljiviji su bili ono koji su bili i najuspješniji . Am. bitna je metodologija (uključivala: proučavanje razl.skripte@gmail. no. Park – najviše utjecao na razvoj soc.danas je najviše poznat po svojim uvidima u socio-psihološke aspekte druš. 1895 utemeljio Am.on je bio prva osoba u SAD-u koja je držala tečaj koji bi se mogao nazvati sociologijom .slj bitan je R. problemima .u tom smislu on nije bio ekstremni socijalni darvinist: vjerovao je u potrebu i značaj socijalne reforme Čikaška škola .imao je ključnu ulogu u rukovoñenju izradama doktorata na Odjelu za soc.djelo „Poljski seljak u Eu i Am“ pomaknulo soc. analizu novina.. posebno su značajne za mlade .prihvatio je ideju da su se ljudi razvili od nižih oblika do današnjeg stanja . zanimao se za svijest. društva .shvaćao je da se ljudi bore sa svojom okolinom. od apstraktne teorije i knjižničarskih istraživanja prema proučavanju empirijskog svijeta inkorporiranog u teorijski okvir. na Sveučilištu u Chicagu osnovao je 1892.pojedinac se u takvim grupama razvija u socijalno biće .1906. izabran za prvog predsjednika Am.Odjel za soc. analizu porodičnh pisama. Thomas je ipak naginjao mikroskopskim soc-psihologijskim orijentacijama . pozitivno je meñutim što su vjerovali da ljudi posjeduju svijest i osobnost te da i to sociologa mora zanimati Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. I.najraniji članovi Čikaškog soc.) = markosoc. institucijama . udžbenik Introduction to the Science of Sociology Chareles Horton Cooley .nije se zadovoljavao time da se soc.na taj način je podržavao ljudsku agresivnost i kompetitivnost. časopis za soc.naglasak na značenju onoga o čemu ljudi razmišljaju te kako to razmišljanje utječe na njihovo ponašanje . soc.njegova teorija je danas samo od pukog historijskog interesa jer: jednostavno i grubo opravdava kompetitivni kapitalizam i zalaže se za status quo nije uspio dobro utemeljiti sociološku školu Lester F.zadatak sociologije (čiste sociologije) je da proučava osnovne zakone socijalne promjene i socijalne strukture .Sociologija 4.drugi njegov značajni koncept je njegovo odreñenje primarne grupe: one su intimne.no. Ward . plaćene napise. društva.Odjel za soc. do 1930. udžbenika sociologije 1894. što je bilo povezano s uvjerenjem da mora biti znanstvena . života. ali je (kao i Mead) odbio odvojiti svijest od socijalnog konteksta: ja u zrcalu: ljudi posjeduju svijest koja se oblikuje kroz stalne procese socijelne interakcija . imaju ključnu ulogu u povezivanju aktera u šire društvo. Albion Small . prvenstveno predstavlja studiju o društvenim poremećajima meñu poljskim imigrantima – sami podaci su manje značajni. u Chicagu imao je nekoliko karakterističnih značajki: bio čvrsto povezan s religijom . te je na taj način razvio kumulativni program doktorskih istraživanja . studija o soc. licem-u-lice.imao ključnu ulogu u institucionaliziranju sociologije u SAD-u. association – udruženje) Rana Čikaška soc. tipova podataka. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof.Small je bio uvjeren da najviši cilj sociologije mora biti kršćanski – to je stanovište vodilo ideji da soc mora biti zaintresirana za socijalne reforme. već je vjerovao da ona mora imati i praktičnu stranu – primjenjena sociologija: takva je sociologija svjesno primjenjivala znanstvena saznanja za ostvarenje boljeg društva . odjela: W.. na Sveuč.i on i Mead odbacuju bihevioristički pogled na ljudska bića koji tvrdi da ljudi samo slijepo i nesvjesno odgovaraju na vanjske stimulanse. osnovnog profesionalnog udruženja am. javnih dokumenata i sl. sudjelovao u utemeljivanju Američkog soc. sociologa sve do danas (ASS → promjena u ASA. .ta će orijentacija postati značajka čikaškog teorijskog ostvarenja: simboličkog interakcionizma . soc. sudjelovao u izradi 1.bio je jedan od glavnih zastupnika socijalnog darvinizma u SAD-u . studirao je u Eu i na taj je način pobudio pažnju sociologa u Chicagu za mislioce s kontinenta (studirao kod Simmela) . Thomas – naglašavao potrebu izrade znanstvenih istraživanja o soc. Čaldarović) William Graham Sumner . autobiografski materijal. O. protivio se pomaganju onima koji nisu uspjeli .com 5 .zajedno s Burgessom publicira prvi stvarni soc.u biti je prihvatio doktrinu o preživljavanju najprilagoñenijih u druš. svijetu .

teoretiziranja kao legitimnog i značajnog oblika soc.1937. soc. iako je naglasio djelovanje Durkheima. Parsons nije Marxu posvetio gotovo nikakvu pažnju.Parsons je na prvom mjestu bio mislilac teorije akcije. Sorokina: njegov značaj leži u formiranja Odjela za soc. no u 30-ima odlaskom Parka i smrti Meada počinje gubiti značaj . a idealistička predstavljaju prijelazni tip u kojima podjednak utjecaj imaju osjećajnost i religioznost .Sociologija 4. društva u kojima prevladava osjećajnost naglašavaju ulogu čuvstava u razumijevanju stvarnosti.osim Parsonsovog pozitivnog utjecaja. teorije koje će imati bitan utjecaj na soc.on razvija cikličku teoriju. se objašnjava kao normalan proces i Parsons konačno prihvaća neoevolucionistički pogled na socijalnu promjenu . Parsons je razvio posebne soc. usmjerene postizanju dinamičke ravnoteže. tipa mentaliteta – osjećajnog. Webera i Pareta – zbog toga je marksistička teorija i dalje bila uglavnom isključena iz legitimne sociologije 3. njegova teorija pati od niza slabosti George Homans Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. nagrade i troškovi uključeni u ponašanje aktera .najpoznatija knjiga Socijalna i kulturna dinamika – u njoj je Sorokin prikupio veliku empirijsku grañu pomoću koje je razvio opću teoriju socijane i kulturne promjene . sisteme same za sebe.š. Razvoj Sveučilišta Harvard. smatra da društva osciliraju izmeñu 3 razl.njegove se ideje moraju promatrati u kontekstu psih. na Harvardu možemo pratiti od dolaska P. strukture su uzajamno ovisne i podržavajuće. .-funk.nije proučavao soc. analize. ona u kojima dominira transcendentalno i krajnje religiozno razumijevanje stvarnosti su ideaciona društva.Č. biheviorizma.Parsonsova teorijska snaga kao i snaga struk. primjena u druš.š.njegovi studenti su poslije njegove smrti objavili bilješke s njegovih predavanja pod njegovim imenom . bilo je i negativnog: ponudio je interpretaciju eu teoretičara. O. orijentacija na aktera i njegovo ponašanje.Cooley je nagovarao sociologe da se osobno pokušaju staviti na mjesta aktera koje proučavaju.simbolički interakcionizam razvio se velikim dijelom iz Simmelovih interesa za akciju i interakciju i Meadovih interesa za svijest Opadanje značenja Čikaške sociologije .skripte@gmail.ST. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. objavljenja nj knjiga Struktura socijalne akcije – vrlo značajna zbog: 1. Ivy lige i strukturalni funkcionalizam . koristeći vrlo složene metode i stat. teorije leži u razjašnjavanju odnosa koji postoje izmeñu kompleksnih socijalnih struktura i institucija društva .com 6 . promjene valja potražiti u unutarnjoj logici svakog od navedenih sistema Talcott Parsons .danas se ta knjiga čita kao osnovni intelektualni izvor teorije simboličkog interakcionizma . soc.porast značenja soc. aktivnosti 4. strukturalno-funkcionalne teorije usredotočene na proučavanje kompleksnih socijalnih i kulturnih sistema . škola doseže svoj vrhunac 20-ih. koja je više prikazivala njegovo mišljenje nego njihovo. razl. se kao disciplina ubrzano razvija s izrazitim naglaskom na znanstvenosti.: 1. Čaldarović) . zanemarivao je Marxa. sve je više i više pojedinaca izvan Chicaga dobivalo značajniji utjecaj SOCIOLOGIJSKA TEORIJA DO POLOVICE 20. strukture izvode velik br pozitivnih funkcija jedne na drugu . je bila bliža deskriptivnim etnografskim proučavanjima 2. da upotrijebe metodu suosjećajne introspekcije kako bi proučavali svijet George Herbert Mead .njabitniji teorijski doprinos Harvarda: strukturani funkcionalizam Pitirim Sorokin . nego se interesirao i za odnose sistema s drugim sistemima akcije (kulturnim sistemom i sistemom ličnosti). bila je primjer soc. na Harvardu i zapošljavanje Parsonsa . upoznala široku am publiku s eu intelektualnim nasljeñem 2. ideacionog i idealističkog.knjiga Socijalni sistem – usredotočuje se na strukture društva i njihove meñusobne veze.osnovni pokretač soc.težio je proširenju principa biheviorizma na analizu „osobe“ .2 najvažnija razloga opadanja značaja Č. a Č.

nego i s negativnim posljedicama (disfunkcijama) .prikupio velik broj emp analiza.pokušali su integrirati individualno orijentiranu frojdističku teoriju s uvidima Marxa i Webera o soc i kulturnim nivoima SOCIOLOGIJSKA TEORIJA OD POLOVICE STOLJEĆA DO DANAS Strukturalni funkcionalizam: vrhunac i opadanje . interakcionizam je još uvijek pomalo živio.usprkos bogatim aktivnostima. istraživanja koje su razvili am sociolozi.skripte@gmail. no. koji su počeli smatrati glavnom snagom suvremenog kapitalističkog društva . interakcionizma . suosjećajna introspekcija. života . Adorno.za vrijeme II.'30-ih prebačena sfera s ekonomskog na kulturni sistem. odjel.1930. čuvao tradiciju Č. i onda je bio ograničen na nekoliko potojećih eng prijevoda jer se nije služio njemačkim . ona je nastavila djelovati sve do 50-ih .š. istraživanja službeno je utemeljen u Frankfurtu 1923. i pisao velik broj važnih radova koji su održavali vitalnosti simb. no tek 50-ih pronašao pravi teorijski pristup pomoću kojeg bi ih mogao analizirati – teorija psihologijskog biheviorizma (Skinner) – na temelju te teorije razvija svoju teoriju razmjene Opadanje značenja Čikaške soc. za razliku od Kuhna koji je držao da se mora proučavati mnogo znanstvenije – npr. poslije se vraća u Njemačku . teoretičare kritičke škole privukli su radovi Webera .: C. Marcuse i Habermas . tj. teorije. djelomičan izuzetak bio je nastanak kritičke teorije.od ranih 1900 pa sve do 1930 marksistička teorija razvijala se neovisno o osnovnom razvoju soc.'45 Davis i Moore zastupaju stajalište da je strratifikacija funkcionalno nužna struktura za postojanje društva . polako gasila.napadi na struk-funk doživljavaju vrhunac u '60-im i '70-im . naročito kad se Blumer premjestio na Sveučilište u Californiji.š. interakcionizma u 50-im . Sveučilište u Chicagu je i dalje imalo važan Soc.kako je do tada Mills već objavio većinu svojih radova.Institut za druš. ali i početka opadanja značenja strukturalnog funkcionalizma . postoje izuzeci – Mills je najznačajniji meñu njima .pretežno tradcionalni marksisti.želeći bolje razumjeti područje kulture. da bi tako istraživali fenomene zanimljive za marksiste . on je '37 smislio naziv simbolički interakcionizam. nije bio pod utjecajem Marxove teorije . godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. koristeći se upitnikom .Blumer je pristalica „mekših“ metoda kao npr. koji su veći dio svog rada posvećivali proučavanju problema ekonomske sfere . značaj Č.rata preselio se Institut s Horkheimerom u New York – tako je centar marskističke teorije prebačen u centar kapitalističkog svijeta. bio je u opadanju. u Am.vjerovao je da teorija mora biti izgrañena odozdo prema gore.drugi značajan pomak bila je upotreba rigoroznih znanstvenih tehnika druš.H. sveučilišta na Srednjem zapadu ostala su utvrñenja simb. simb. tijekom mnogih godina veliki nroj najznačajnijih teoretičara marksističke teorije bio je povezan s kritičkom školom – Horkheimer. ali on je sve manje i manje bio u vezi s čikaškom tradicijom – iako se Č.premda je marsksistička teorija bila zanemarivana. nije nestalo Čikaške škole.struk-funk se mora usredotočiti na proučavanje ravnoteže izmeñu funkcija i disfunkcija .dok su sveučilišta s Istočne obale Am sve više dolazila pod utjecaj strukturalnog funkcionalizma.tvrdi da Parsonsova teorija nije zapravo teorija u pravom smislu riječi.on nije bio marksist i nije čitao Marxa sve do '50-ih. nego se radi o širokom sistemu intelektualnih kategorija u koje se uključuje najveći broj aspekata druš.Sociologija 4. W.com 7 . Mills .'40 i '50 istovremeno godine najveće dominacije.dva značajna rada: Bijeli ovratnik (žestoka kritika položaja sve brojnije profesionalne kategorije radnika s bijelim ovratnicima) i Elita moći (koja je trebala pokazati kako Am upravljaju male grupe poslovnih ljudi..svj. procesom pažljivog opserviranja socijalnog svijeta (Parsonsova je bila obrnuta) .š. političara i vojnih stručnjaka .'49 Merton objavljuje esej koji postaje programskim izrazom struk-funkcionalizma – jasno istaknuo da se struk-funk mora baviti ne samo s pozitivnim fukcijama. škole . zahvaljujući svojim glavnim predstavnicima raspršenim po cijeloj zemlji Oblici razvoja u marksističkoj teoriji . Blumer je u tom razdoblju bio najbitiniji. Frankfurtske škole. O. Fromm.cijeli niz općenitijih kritika postigao je čak i šire priznanje struke Radikalna soc.Millsov interes se usmjerava sve više na marksizam i probleme Trećeg svijeta Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. koja je proistekla iz ranijeg hegelijanskog marksizma . Čaldarović) .

nesposoban da raspravi o problemu soc.skripte@gmail. teoriji Predstavljanje osobe u svakodnevnom životu – uviña visok stupanj sličnosti izmeñu glume u kazalištu i raznih oblika „djelovanja“ koji svi ljudi u svojim dnevnim akcijama i ponašanjima poduzimaju . Skinnerov biheviorizam je osn izvor Homansove teorije razmjene. ali i teorije razmjene općenito . .u novije vrijeme kao predstavnik ove teorije istaknuo se R.htjeo se usmjeriti na proučavanje ljudi i njihovog ponašanja . no brzo se prebacujući na šre strukture.konfliktna teorija se na kraju mora gledati samo kao prijelazni stadij u razvoju soc.potrebno je naglasiti i nešto noviji doprinos konfliktnoj teoriji R. Coser koji je objavio knjigu o funkcijama druš.razlika od Homansa: Homans zadovoljan proučavanjem uglavnom elementarnih oblika društvenog ponašanja.predznak stvarnog ujedinjenja marksizma i soc. Čaldarović) .vlastiti radikalizam stavio ga je na periferiju američke sociologije. bio je predmet mnogih kritika. izvedbe Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.on operira na istom nivou analize kao i struk-funkc. iako se aspekti soc. na povijest nagrada i troškova koje usmjeravaju ljude da rade ono što rade → interes soc ne smije biti poručavanje svijesti. Blaua Razmjena i moć u druš.kritički stav najviše je kulminirao u knjizi Soc.njegovo najpoznatije djelo o dram. nj mislima i akcijama – Collins je pokušao razviti konfliktnu teoriju u tom smislu Nastajanje teorije razmjene . Collinsa ('75) – njegov pokušaj pati od istih slabosti kao i drugi: relativno je siromašan u pojmovima marksističke teorije. teorije . meñu njima postoji takoñer značajan konflikt i napetost . interakcionizma.nezadovoljan Parsonsovom deduktivnom strategijom razvijanja teorije. Blau završava proučavajući obliek razmjene meñu globalnim strukturama . suprotno.najznačajniji problem konfliktne teorije je to da joj nedostaje ono što je i najpotrebnije – solidno utemeljenje u marksističkoj teoriji. teorije kao alternative struk-funkc bio je 2. Emerson – posebno je važan njegov trud u razvijanju integriranijeg marko-mirko pristupa teoriji uopće i njene veze s teorijom mreže Dramaturška analiza: rad E.usprekos opadanja značenja simbol. teoriju u marksističku tradiciju . druš. promjene jer je orijentiran na statičke strukture.jedan o rezultata ovakve kritike bio je pokušaj sociologa da prevladaju problem struk-funkc objedinjavajući interes za strukturu s interesom za konflikt = razvoj konfliktne teorije . interakcionizma . životu .osn. imaginacija Razvoj konfliktne teorije . strukture. te da nije u stanju adekvatno analizirati soc.Sociologija 4.interakcija je vrlo osjetljiva. ali ipak uspjeva naglastiti jednu drugu slabost trudeći se da ju prevlada: osnovni problem leži u tome što se konfliktna teorija općenito bazira na soc. započinjući s razmjenama meñu akterima. teoriji. konflikta .njegov gl rad Klasa i klasni sukob u ind. proučavajući ih više istodobno – on priznaje da. društvu najznačajnije je djelo ostvareno u okviru konfliktne teorije . godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof.predstavlja posljednjeg predstavnika sociologije koja je povezana sa Č.struk-funkc je bio optužen da je politički konzervativan. nego analiza obrazaca potkrepljivanja ponašanja . nj osn interes bio je više usredotočen na proučavanje obrazaca potkrepljivanja. struktura ili institucija. teorije . a podržavaju je druš.š. izuzetak: R. objavio je niz knjiga i eseja koji su predstavljali utemeljenje dramaturške analize kao varijante simb. Goffman si je uspio izgraditi snažno i prepoznatljivo mjesto u suvremenoj soc. sistema mogu doista glatko zajedno uklopiti.drugi značajniji teorijski razvoj koji je zaočeo u '50-im bio je razvoj teorije razmjene. Goffmana .razvoj konfl. ona može vrlo malo ili gotovo ništa reći o akterima. konflikt .drugo djelo u kojem su objavljeni neki najznačajniji principi teorije razmjene je knjiga P. osn predstavnik: Homens. a Blau želi integrirati te oblike razmjene s onima na kulturnim i strukturalnim nivoima. osn postavka tvrdi da soc treba proučavati individualno ponašanje i interakciju. premia teorije razmjene je da će se interakcija nastaviti onda kada dolazi do razmjene nagrada. Dahrendorf – trudio se ugraditi svoju konfl. uspostavlja osnovu za izradu upotrebljive alternative i za korištenje induktivne sociologijske teorije .knjiga Društveno ponašanje: njegovi elementarni oblici. ali je i sam postao oštar kritičar sociologije .com 8 .prvi značajni napor učinio je L. interakcije koje zahtjevaju previše troškova nastavit će se mnogo rjeñe . O.

pokušaj razvijanja fenomenologijske soc.posebno se zanima za individualne osejćaje. etnometodologija i egzist.dramaturška je analiza sasvim jasno usklañena sa svojim simboličko interalc. važno je studirati odnose izmeñu dijelova..usredotočenost na proučavanje svakodnevnog života na individualnoj razini. Sartrea . fenomenologijska soc. napisan na način prihvatljiv široj javnosti. Čaldarović) . soc .mikroteorije: teorija razmjene.u svim druš.ovaj naziv uključuje fenomenologijsku soc. tako se brzo i ugasila Napredovanje marksističke sociologije Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. etnometodologiju i egzist. porijeklom – usredotočena je na aktere. usredotočuje se na kompleksnosti individualnog života i načina na koje akteri pokušavaju tretirati te kompleksnosti . sastavljen od velikog broja meñupovezanih dijeova.sistemska teorija je buknula na sceni u '60-im.-P. a to nije slučaj kod teoretičara razmjene. konfliktna teorija i neomarksistička Razvoj i pad sistemske teorije .smatra se da je Goffman bio zainteresiran za ezoterična pitanja. te je predstavljala i pokušaj da se Schutzove ideje integriraju u glavni tijek razvoja sociologije Etnometodologija . vrijednosti. kulture.predstavnici ove soc smatraju da je ona više uključena u stavrni svijet od ostalih kreativnih soc . kulminirajući publiciranjem Buckleyove Sociologija i moderna sistemska teorija . . etnometodologija je proučavanje cjeline uobičajenog znanja i dosega procedura i razmatranja uz pomoć kojih obični članovi društva stvaraju smisao i nalaze svoj put.s drugim pristupima dijeli interes za proučavanje aktera.loše izvedbe uloga ili poremećaji u izvedbi tretiraju se kao najveće opasnosti za soc.) Egzistencijalistička soc..sistemska teorija bila je privlačna sociolozima koji su bili zainteresirani za promicanje znanstvene sociologije . tada su i Berger i Luckmann objavili knjigu Socijalna konstrukcija zbilje – ona je predstavljala uvod u ideje Schutza. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof.osnivač ovog usmjerenja je bi Schutzov student H. uspomene i ličnost . načina na koji se oni u društvu razvijaju.brzi razvoj kreativnih soc '60-ih i '70-ih (po M. kao i odnose izmeñu tog sistema i drugih soc sistema . bio je mirkoteoretičar u vrijeme u kojem su najveća priznanja dodijeljena makroteoretičarima. etnometodologija je bila prva distinktivna teorijska disciplina razvijena na Zapadnoj obali. može se povezati s izdavanjem knjige A. počela stjecati široku publiku nakon objavljivanja Garfinkelove Etnometodološke studije '67 .razvio je i teoriju svijesti i teoriju akcije. koja je ostala do danas. komplicirane i ponekad interno nekonzistentne . Morris) Fenomenologijska soc. . meñu mnogim izvorima treba potrežiti u radovima J.on potječe iz tvdih znanosti gdje se i organički i mehanički dijelovi proučavaju u sistemskim pojmovima . Fenomenologija socijalnog svijeta .Schutzova teorija i fenomenologija općenito su krajnje apstraktne.kako je ova teorija brzo buknula. iako je takoñer pokazivan interes za proučavanje intelektualnih aspekata globalnijih struktura (norme.Sociologija 4.btw: markoteorije: struk-funkc. da bi se taj sistem mogao proučavati.sistemska teorija vidi društvo kao ogroman sistem. pa ipak sve teorije prihvaćaju mikro-usredotočenost na aktere i njihove akcije i ponašanja . pa se sistemska činila kao vjerojatni nasljednik . Garfinkel .sredina '60-ih bila je vrlo važna za razvoj fenomenologijske sociologije. akciju i interakciju . problem je što su one povremeno neuskladiva usmjerenja . O. života. a ne za bitne aspekte druš.pažnja mora biti bazirana na proučavanju razl inputa u soc sistem. interakcijama postoji prednji plan i zadnji plan . soc.u biti. podjednako kao i za loše kazališne izvedbe .com 9 . posljednje 3 zajedno dijele interes za proučavanje promišljajućih i kreativnih aktera. Schutza '32. nj misli i interesa.skripte@gmail.geografski. kao i na outpute koji su proizvedeni . privukao je mali broj studenata koji su bili kadri učiniti nešto snjegovim nalazima Razvoj „kreativnih“ sociologa . kao i teoriju koja se usredotočuje na kulturna ograničenja osobnih misli i akcije. interakciju. soc. djelujući u uvjetima u kojima se nalaze .podrijetlo egzist.'60-ih struk-funkc je bio napadnut.

O. Parsonsa .funkc) je bila napadnuta zbog nedostataka Millsova radikalna soc i konfliktna perspektiva ipak su položile temelje za izgradnju am teroije koja će biti na tragu istinite marskističke tradicije razni crnački. pokretu za ostvarivanje grañanskih prava i studentskom pokretu 3. otkrivajući važne.glavna odlika bio je eksplozivan rast nove literature o ženama koji je učinio vidljivim sve aspekte ženskih do tada neosmišljenih života i iskustava . duboke strukture društva. teorija razmjene) postaju jače nego ikad . područjima . ženski.problem leži u tome što je on u soc još toliko nerazvijen da je teško potpuno precizno definirati njegovo mjesto u sociologiji.trenutni problem sa struk soc je to da ona predstavlja uglavnom mješavinu ideja koje potječu iz razl.i zadnji.drugi pak vide strukture kao modele koji konstruiraju socijalni svijet . etnometodologija. Čaldarović) . dok se te ideje ne prikupe u koherentnu cjelinu. razvila se i institucionalna podrška takvoj orijentaciji Izazov feminističke teorije . svjedoci smo razgranatih napora da se tijekom '80-ih razviju soc teorije koje će raspraviti makro i mikro nivoe soc stvarnosti III.neki se sutori koncentriraju na nešto što nazivaju dubokim strukturama svijesti – te nesvjesne struktureusmjeravaju ljude da misle i ponašaju se onako kako se ponašaju (npr.dok se strukturalizam unutar soc postupno razvija. mišljenja postaje suvremena feministička teorija . no nepriznate načine kojima je aktivnost te manjine pomogla stvoriti naš svijet Strukturalizam i poststrukturalizam . naročito zbog fuzije Marxove i Weberove teorije .kasnih '60-ih marksistička teorija napokon počinje značajnije utjecati na am soc teoriju iz slj razloga: dominantna teorija (struk.com 10 .zatim postoje i oni koji se usredotočuju na nevidljive.am su teoretičare posebno privukli radovi kritičke škole. neofunkcionalizam i alternativa konfliktne teorije KONSENZUS I KONFLIKT Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.često povezivan s Fr i nazivan fr strukturalizam – danas je postao internacionalni fenomen . Freud) .podloga ovom obnavljanju interesa za Parsonsovu teoriju je snažan politički i intelektualni napor za prevladavanjem nekih slabosti struk funkc i nastojanje da se umejsto njega razvije tip životnijeg neofunkcionalizma Povezivanje marko i mikro teorije .3 su činioca pomogla formiranju novog vala feminističkog aktivizma: 1.dio ovog oživljavanja predstavlja obnavljanje interesa za djelo T. analize majčinstva (Rich. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. izvan soc raste pokret koji nadilazi rane premise strukturalizam: poststrukuralizm (Foucault) Neofunkcionalizam .ženski aktivizam posvećen ženama u tom vremenu postaje internacionalni fenomen .Sociologija 4. proučavaju dijalektičke odnose meñu pojedincima i socijalnim strukturama . teorija: izobrazba ginekologa (Scully).djelo koje je imalo najviše utjecaja na razvoj marksističke teorije u SAD-u je Lefebvreova Marxova soc . Chodorow) . opća klima kritičkog razmišljanja koja oblikuje taj period 2. koje vide kao determinante ljudskih akcija.literatura gdje se može naći fem. područja. problem se još komplicira činjenicom simultanog razvoja strukturalizma u razl.najnovijom vrstom druš. žensko iskustvo o predrasudama i diskriminaciji kada žene počinju intenzivnije kretati u plaćene poslove i više obrazovanje . POGLAVLJE: Strukturalni funkcionalizam.zajedno s porastom interesa za navedene aspekte. strukturalizam će u soc zadržati marginalni položaj .sredinom '80-ih poduzimaju se napori da se strukturalni funkc ili neofunkcionalizam oživi .skripte@gmail. studentski pokreti – mladi sociolozi bili privučeni radikalnim idejama . pa i društva uopće . srdžba ženskih aktivistkinja koje se okupljaju u proturatnom pokretu.fem teorija promatra svijet s povlaštenog stajališta – do tada nepriznate i nevidljive manjine – žena.u '80-im makroteorije postaju ili snažnije (neomarksističke) ili pokazuju znakove ponovnog oživljavanja (neofunkcionalizam) kao i da razl mikroteorije (fenomenologija.takoñer.

M. iako struk funkc prihvaća koncept soc ravnoteže.konsenzualne teorije: norme i vrijednosti su od fundamentalnog značenja za društvo. struktur funkcionalisti najčešće prihvaćaju makroskopski pristup u proučavanju soc fenomena.skripte@gmail.Davis i Moore su vrlo jano naveli da soc stratifikaciju proučavaju kao univerzalnu i nužnu.on je uočavao sličnosti izmeñu soc i individualnih organizama: i jedni i drugi rastu i razvijaju se.moderni strukturalizam djeluje na osnovi nekoliko pretpostavki deriviranih iz ideja ovih 3 klas sociologa. odnose. konzervativna konsenzualna teorija STRUKTURALNI FUNKCIONALIZAM . kao i na utjeaj razl dijelova sistema na njega . Spencer i Durkheim . i jedni i drugi rastu povećavajući stupanj svoje kompleksnosti i diferencijacije. njegov utilitarizam ga usredotočuje na koristoljubive aktere . besklasno društvo po njima Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. socijetalni funkcionalizam – dominantan pristup. a druš promjenu objašnjavaju kao postupan i predvidljiv proces .Durkheimov interes za druš činjenice reflektira interes za dijelove društvenog organizma i njihove meñuodnose.smatra se da dijelovi sistema. individualistički funkcionalizam – pažnja je usmjerena potrebama aktera i razl. tj.com 11 .3 su klasična sociologa imala najveći utjecaj na suvremeni struk funkcionalizam: Comte. Čaldarović) . proučavanjem soc uzroka pokušava se dobiti odgovor na pitanje zašto jedna struktura postoji te zbog čega ima odreñen oblik. najčešće se govorilo o funkcijama koje rezl. oni se usredotočuju na soc sistem kao cjelinu. njegova organicistička teorija – tendencija spoznavanja analogija izmeñu soc i bio organizama – bila je njegov najutjecajniji koncept .možda je od najvećeg značenja bila Spencerova upotreba pojmova struktura i funkcija kao i njihovo razlikovanje. ali je on u njegovoj sociologiji slabo koegzistirao s utilitarnom filozofijom. a soc. drže da je soc poredak osnovan na dominaciji i kontroli dominantnih grupa.najvažnije je njegovo odvajanje koncepta socijalnog uzroka i soc funkcije. dijelovi organizma meñusobno su zavisni. teorija sociologijskog konflikta (Dahrendorf) 3. Abrahamson razlikuje 3 tipa struk funkcionalizma: 1. nalaze u stanju ravnoteže. kao i njihov utjecaj na društvo kao cjelinu . promjenu tumače kao naglu i neočekivanu. interpersonalni funkcionalizam – pažnja je usredotočena na druš. te stoga promjene u jednom dijelu vode promjenama u drugim dijelovima sistema. kao i sistem u cjelini.Spencer takoñer prihvaća organicizam. globalnim strukturama koje proistječu kao funklcionalni odgovori na spomenute potrebe (Malinowski) 2. O. Merton) 2.Comte je razvio normativni koncept dobrog društva što je vodilo ispitivanju načina na koje bilo koji soc fenomen doprinosi ostvarenju takvog tipa društva . promjene u dijelovima mogu se izbalansirati pa u tom slučaju ne dolazi do promjene sistema kao cjeline. a posebno na mehanizme akomodacije sukuba koji postoje u tim vezama (Radcliffe-Brown) 3.meñutim. iako nj organicizam usmjerava da soc entitete vidi kao druš cjeline i dijelove koji doprinose cjelini. ne radi se nužno o statičkom pogledu na stvarnost Funkcionalna teorija stratifikacije i njeni kritičari .u strukturalnom funkcionalizmu pojmovi strukturalnog i funkcionalnog se ne moraju zajedno upotrebljavati. usredotočuju se na soc poredakosnovan na prešutnim sporazumima. stoga je soc trebala proučavati soc organizam .konfliktne teorije naglašavaju dominaciju nekih socijalnih grupa nad drugima. do koje dolazi onda kada subordinirane grupe zbace vladajuće .Bernard razlikuje 4 tipa konsenzualnih i konfliktnih teorija: 1. strukture imaju za društvo kao cjelinu . osn interes usmjeren na globalne društvene strukture i institucije društva. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. iako se to u najvećem broju slučajeva uprai i radi .nikada nije postojalo nestratificirano. stratifikacija je funkcionalna nužnost ..soc sisteme smatrao je organičkim sistemima koji funkcioniraju na vrlo sličan način kao i biološki organizmi. najvjerojatnije dolazi do promjene cijelog sistema – prema tome.Sociologija 4. proučavanje soc funkcije pokušava dati odgovor na pitanje koje potrebe širih sistema mogu biti zadovoljene datom strukturom . radikalna konfliktna teorija 4. njihove meñusobne odnose i ograničavajuće učinke koje imaju na aktere Historijski korijeni . teorija soc konsenzusa (Parsons. progresivna diferencijacija struktura obićno je praćena progresivnom diferencijacijom funkcija. ukoliko se to ne dogodi. svaki dio entiteta može biti shvaćen kao organizam za sebe .

kontrolu promjena u okolini i tendencija izmjene sistema iznutra . priroda jednog dijela sistema ima utjecaja na oblik koji drugi dijelovi mogu imati 5. ljudima se ne treba ponuditi moć.jedno od glavnih područja struk funkcionalista je analiza strukture. utvrñeno je da je ideju funkcionalnih položaja koji variraju u svojoj važnosti vrlo teško podržati. sistemi tendiraju samoodržanju reda ili stanju ravnoteže 3. prestiž i prihod kako bi poželjeli najviše uloge Funkcionalne pretpostavke društva .njihov je interes usredotočen na proučavanje načina kako pojedini položaji sa sobom nose razl stupnjeve prestiža. soc položaji zahtijevaju posjedovanje razl. pa stoga mora i u budućnosti.problem ispravnog soc postavljanja u društvu porizlazi ie 3 osnovna razloga: 1. a ne kako osobe zauzimaju odgovarajuće položaje .Parsons razvija „paradgmu evolucione promjene“: 1) proces diferencijacije – svako društvo se sastoji od serija podsistema koji se razlikuju i po strukturi i po funkcionalnom značenju Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. pretpostavlja da je stratificirana soc struktura postojala i u prošlosti.Parsons na slj način rješava problem poretka: 1. ona je nesvjesno nastalo sredstvo . a posebno funkcija koje soc sistem nužno treba da bi preživio . Čaldarović) . ali da su važniji za preživljavanje društva . prilagoñujući i transformirajući vanjski svijet . prisvajanje/osvajanje) mora postojati red. a čemu služi normativni sistem regulacija i čuvstvenog izražavanja.bihevioralni organizam je sistem akcije koji rukovodi funkcijom prilagodbe.sistem ličnosti definira sisteme ciljeva i mobilizira rasurse uz omoć kojih se oni postižu . sistem ima funkciju integracije kontrolirajući njene komponentane dijelove . neki su položaji mnogo ugodniji od drugih 2. mnogi ljudi nisu u stanju školovati se za prestižne položaje. čak i kada imaju sposobnosti. sistem ličnosti. sistemi mogu biti statični ili uključeni u redovit proces promjene 4. kulturni sistem .prigovori: teorija samo perpetuira privilegirane položaje osoba koje zapravo već imaju moć.u tom smislu. sistemi imaju svojstav reda i meñuovisnosti dijelova 2. a ne na pojedince unutar stratifikacijskog sistema . socijalni sistem.Sociologija 4. sposobnosti i talenata .društvo ne stvara svjesno stratifikaciju. jer nekontrolirane emocije mogu izazvati kaos zahtijeva socijalizaciju novih članova da bi se društvo održalo zahtijeva i efektivnu kontrolu nad devijantnim ponašanjem Strukturalni funkcionalizam T.skripte@gmail.kulturni sistem opskrbljuje aktere normama i vrijednostima koje ih motiviraju na akciju . prestiž i novac.soc. najvažniji funkcionalniproblem je kako društvo motivira i rasporeñuje osobe u njihove prave uloge u sistemu stratifikacije . sistemi održavaju granice sa svojom okolinom 6. O. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. sistemi teže samoodržanju.com 12 . integracija i latencija) .4 funkcionalna imperativa svih sistema akcija: AGIL (adaptacija. postizanje cilja. rat svih protiv sviju.D & M pretpostavljaju da su viši polažaji manje ugodni. zajednički sistem vrijednosti postojanje zajedničkih i artikuliranih cjelina ciljeva zahtijeva i odreñenu metodu za reguliranje sredstava kojima se postižu navedeni ciljevi.Aberle i njegovi suradnici raspravljaju osnovne uvjete koji bi (prestanu li) doveli do nestajanja društva: karakteristike stanovništva u duruštvu (nestajanje stanovništva. neki su položaji važniji za preživljavanje nego drugi 3. alokacija i integracija su 2 fundamentalna proces nužna za postignutostanje ravnoteže sistema 7. apatično stanovništvo. naglašavajući da se ona odnosi na sistem uloga unutar sistema.oni proučavaju stratifikaciju kao posebnu strukturu.ova 4 funkcionalna imperativa povezana su s 4 sistema akcije: bihevioralni organizam. društvo mora imati metodu odnošenja spram svoje okoline (ekologija i soc sistemi) moraju biti razvijene i adekvatne metode za reguliranje spolnih odnosa društvo mora raspolagati s dovoljno razlikovanja uloga i načina na koje se ljudi rasporeñuju u ugloge sistem odgovarajuće komunikacije zajednički kulturni sistem. što ukljčuje održavanje granica i odnosa dijelova i cjeline. Parsonsa .

Sociologija 4.sredinom '80-ih ponovno oživljavanje funkcionalizma pod nazivom neofunkcionalizam .možda najčešće izrečena kritika struk funkc je ona koja tvrdi da ova teorija nije u stanju efektivno raspraviti problem konflikta Metodološka i logička kritika .skripte@gmail. da bi dostiglo navedene ciljeve društvo stvara ili uzrokuje stvaranje specifičnih soc struktura i institucija . nefunkcija – irelevantna za sistem . npr – što je uopće sistem? funkcija? – dio ovih nejasnoća moguće je povezati s načinom na koji su strukturalni funkcionalisti izabrali raditi – oni se bave apstraktnim soc sistemima umjesto stvarnim društvima Teleologija i tautologija . nego nelegitimna teleologija. neofunkc posvećuje više pažnje akcijskim obrascima nego mirko nivoima neofunkc zadržava struk-funkc.on takoñer uvodi koncepte manifestnih (intendirane) i latentnih (neintendirane) funkcija (proširenje gornjeg) .neto ravnoteža: prevladavaju li pozitivne funkcije nad negativnim disfunkcijama → proširuje ovu ideju konceptom nivoa funkcionalne analize .Merton je autor najvažnijeg djela struk funkcionalizma: Prema kodifikaciji funkcionalne analize u soc .com 13 . sistemima . meñutim ne kao postignutu činjenicu.Turner i Maryanski tvrde da osnovni problem struk funkcionalizma nije teleologija per se. važno je uočiti da jedna soc činjenica može imati negativne konzekvence za drugu soc činjenicu . kulturu i socijalni sistem neo se koncentrira na soc promjenu u procesima diferencijacije unutar socijalni i kulturni sistema te sistema ličnosti Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. običaj ima pozitivnu vrijednost postulat nužnosti – ipak postoje i alternativne funkcije . teleologija = stajalište koje smatra da društvo ima vlastite namjere ili ciljeve. Čaldarović) 2) povećanje sposobnosti prilagodbe 3) proces difrencijacije vodi prema novoj cjelini problema integracije društva 4) vrijednosni sistem kao cjelina mora proći kroz promjene soc strukture i funkcija koje postaju sve diferenciranije Model strukturalnog funkcionalizma R. osnovanim na apstraktnim teor. Alexander i P. oblikuju obrazac. Mertona .Merton razvija ideju disfunkcije – negativne posljedice.funkcije su prema Mertonu one uoćene konzekvence koje se dogañaju zbog adapritanja ili usklañivanja datog sistema.osim ove kritike. vjerovanje.jedna od vrlo čestih kritika tvrdi da je strukturalni funkcionalizam u biti nejasan. neo priznaje da su devijannost i soc kontrola stvarnosti koje postoje u soc svijetu neo prihvaća tradicionalni Parsonsovski naglasak na ličnost.problem je konkretno u tome što se teleologija širi do neprihvatljivih razmjera .smatra da sve strukture nekog soc sistema nisu podjedanko nezamjenjive za njegovo funkcioniranje – neki dijelovi sistema mogu biti uklonjeni Osnovne kritike Najbitnija kritika . interes ta integraciju. O. interaktirajući jedni s drugima. obrazac omogućava sistemu da se diferencira od okoline neofunkcionalizam posvećuje približno odjednaku pažnju akciji i poretku. uz istodobno zadržavanje njegove teorijeske jezgre . Cohen smatra da problem leži u tome što u struk funkc svi elementi društva se objašnjavaju tako kao da učvršćuju jedni druge pa i sistem u cjelini .on kritizira 3 osnovna postulata funkcionalne analize: postulat o funkcionalnoj cjelovitosti društva – ne možemo poopćavati univerzalni funkcionalizam – nije istina da svaka norma. u tom smislu.J.Alexsander naglašava neke od osnovnih orijentacija neofunkcionalizma: preuzima deskriptivni model društva za koji mstra da je sastavljen od elemenata koji. nego kao socijalnu mogućnost.jedan aspekt bitne kritike sadržan je u tvrdnji da struk funkc ne tretira adekvatno povijes. postoji i tautologijski argument: u njemu se zaključak izvodi uglavnom eksplicitno na osnovi implicitnog u premisi ili pak samo predstavlja ponavljanje premise – cirkularno razmišljanje NEOFUNKCIONALIZAM . godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. Colomy definiraju neofunkc kao samokritičku orijentaciju u funkcionalnoj teoriji koja teži proširivanju funkcionalističkog intelektualnog dosega. tj da je u svojoj biti ahistorijki – on se makar djelomično razvio kao reakcija na histor-evolucionistički pristup nekih antropologa .struk funkcionalisti su takoñer bili napadnuti zbog nesposobnosti da efektivno razmotre proces socijalne promjene. neodreñen i neprecizan.ističe da navedeni postulati počivaju na neempirijskim prosudbama.

osim autoriteta.prvi zadatak konfliktne analize je identifikacijarazl.autoritet povezan sa statusima ključni je element U Dahrendorfovoj analizi.počinje izgrañivati svoj pristup stratifikaciji koji ima puno više zajedničkog s fenomenologijom i etnometodologijom nego s marksizmom ili Weberom.kod njega su elementi konfliktne i fuknc teorije na sasvim suprostavljenim stranama . a ne osobe .funkcije soc konflikta.soc strukture smatra neodvojivima od aktera koji ih konstruiraju i čiji su obrasci interakcije njihova suština. konflikt takoñer može voditi i do promjene i razvoja .smatra se da su i funkcionalizam i Dahrendorf neadekvatni jer objašnjavaju samo dio soc života Pokušaji pomirenja strukturalnog funkcionalizma i konfliktne teorije . svako se društvo u svakom trnutku nalazi u procesu promjene .cijeli njegov pristup stratifikaciji može se reducirati na 3 bitna principa: Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.osnovni zadatak konfliktne teorije po njemu je analiza povezanosti latentnih i manifestnih interesa . O. Coser je smatrao da konflikt može poslužiti utvrñivanju slabije integriranih grupa.Dahrendorf je gl predstavnik stanovišta da društvo ima 2 lika (konfliktni i konsenzualni) i da soga soc teorija mora biti podijeljena u 2 dijela: konfliktnu i konsenzualnu teoriju .on anovid nekoliko osn točaka koje ova dva pristupa dijele: obadvije perspektive su holističke: proučavaju društva kao sklopove meñusobno povezanih dijelova te meñusobnih odnosa dijelova teoretičari koriste samo suprotne varijable koje proistječu iz njihove teorije. te funkcije solidarnosti i identiteta Prema integriranijoj konfliktnoj teoriji: Rad R.on konfliktu pristupa s individualističkog stajališta .Dahrendorf uviña da drutvo ne može opstati bez konsenzusa i konflikta – oni su preduvjet jedan drugom Autoritet . za njega su bitni i interesi. započinje globalnim teorijama Marxa i Webera kao osloncima svog rada – kreće s Marxovim principima smatrajući da su oni osnova za konfl. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. a ne vanjskim i prinudnim entitetima .konačni aspekt njegove konfliktne teorije je ondos konflikta i grupe: konzervativna funkcija konflikta je samo jedan dio soc stvarnosti. što znači da je legitimitet sutoriteta uvijek krajnje nesiguran . ignorirajući varijable suprotne orijentacije obadvije teorije prihvačaju evolucionistički pogled na druš. konflikt može dovesti do jačanja stupnja kohezije.Pierre van der Berghe se do danas najviše trudio da doñe do pomirenja struk funkc i konfliktne teorije . a konfliktni ispitivati skukobe interesa i prisilu koja održava društveni sistem na okupu .razl položaji unutar društva imaju razl količine autoriteta. teoriju stratifikacije .za funkcionaliste je društvo statično.'50-ih i '60-ih konfliktna se teorija pokazala alternativom struk funkc. no kasnije je bila zamijenjena razl tipovima neomarksističkih teorija .Sociologija 4. autoritet uvijek implicira i podreñenos i nadreñenost . interesne grupe i konfliktne grupe .skripte@gmail. Čaldarović) ALTERNATIVA KONFLIKTNE TEORIJE .Himes: rasni konflikti imaju strukturalnu i komunikacijsku funkciju.autoritet za njega nije konstantan – to je vidljivo iz činjenice da on povezuje autoritet uz položaje.usredotočuje se na područje soc stratifikacije jer je to institucija koja dodiruje mnogo strana života . u soc odnosima konflikt se dogaña najvjerojatnije zbog žestoke prisile koju jedna ili više osoba u interakciji uvijek može upotrijebiti – ljudi nastoje uvećati svoj subjektivni položaj – sebični su .konflikt interesa latentno je pristuan uvijek.com 14 . smatra ih interaktivnim obrascima.razlikuje 3 njašira tipa grupe: quasi grupe (agregati osoba s identičnim interesima uloga).usprkos interesu prema mirkosociologiji stratifikacije. konflikt kao sredstvo učvršćenja društva. grupe na vrhu i dnu definirane su pomoću zajedničkih interesa . takoñer ima i komunikacijsku funkciju . a za Dahrendorfa i konfliktne teoretičare. Dahrendorfa . uloga autoriteta u društvu .osnovni je problem s konfliktnom teorijom taj da se nikada nije uspjela dovoljno efikasno odvojiti od svojih struk-fuknc korijena Djelo R.no. izoliranih pojedinaca. promjenu obadvije su zapravo teorie ravnoteže . može dovesti do aktiviranja običnih.teoretičari konsenzusa trebali bi se baviti proučavanjem vrijednosne intergacije u društvu. autoritet ne boravi u pojedincima nego u položajima . Collinsa . mora se priznati da konflikt ima i disfunkcije .

POGLAVLJE: Varijante neomarksističke sociologijske teorije EKONOMSKI DETERMINIZAM .rani hegelijanski marksisti težili su obnavljanju dijalektike izmeñu subjektivnih i objektivnih aspekata društenog života György Lukács . dok struk funkc većinu vremena troše na proučavanje dijelova soc sistema.jedna grupa marksista u potazi za subjektivnim orijentacijama vraća se hegelijanskim korijenima Marxove teorije. Frank – konfliktna teorija je tip neadevatne marksističke teorije . smatrali su propast kapitalizma neizbježnim . deter. proučavanju sa stratifikacije i svakog drugog apsekta društvenog svijeta Prema marksističkoj konfliktnoj teoriji . želeći nadopuniti snagu ranih marksista s objektivnim. drugi se primjenjuje na sve nivie društva Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. zbog svoje materijalističke orijentacije. on razvija 5 principa konfliktne analize koju primjenjuje na soc stratifikaciju: vjeruje da se konfliktna teorija mora usredotočiti na stvarni život. smatrajući da su individualna akcija i misao beznačajni HEGELIJANSKI MARKSIZAM . marksisti. sektora života . grupe koje kontroliraju resurse truditi ekploatirati one koji ih nemaju želio je da konfliktni teoretičari proučavaju sas stajališta interesa.A. institucije. ljudi žive u svojim subjektivnim svjetovima koje su sami izgradili 2.Agger smatra da je ekon. G.na temelju toga. ljudi često pokušavaju kontrolirati pojedinca koji ima se suprostavlja . za fuknc promjena je astraktan proces. resursa i moći takoñer i kulturne fenomene vrlo čvrsto se priklanja znanstv.skripte@gmail. determinizam uzrkovao kratki spoj u dijalektici. O. dostigao svoj vrhunac kao interpretacija marskističke teorije za vrijeme Druge komunističke internacionale . godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. roba je u osnovi odnosa meñu ljudima koji postupno počinju vjerovati da ona postaje stvar koja ima objektivnu datost .Marxov koncept fetišizma postaje osnova Lukácsovog koncepta reifikacije. a struk funkc kada pokušavaju integrirati marksističku teoriju iskrivljuju je do neprepoznatljivosti struk funkc proučavaju promjenu unutar sistema. obje škole imaju razl prioritete. a ne na apstraktne formulacije vjeruje da konfliktna teorija stratifikacije mora ispitivati materijalne uvjete koji utječu na interakciju drži vjerojatnim da će se u situaciji nejednakosti. negacije u društvu IV. materijalnim nivoom .njegov osnovni doprinos marksističkoj teoriji leži u razvijanju dviju osnovnih ideja – ideje reifikacije i ideje o klasnoj svijesti .Sociologija 4. osnovna razlika u ta 2 koncepta je u njihovoj širini: prvi se ograničava na ekon. kao dijalektičar nije mogao imati u potpunosti deterministički stav jer je dijalektika shvaćanje koje tvrdi da postoji kontinuirani povratni tijek i uzajamna interakcija izmeñu razl. a za marksiste dijalektički proces u okviru stvarnih društva Brgova zadnja tvrdnja ignorira marksističko shvaćanje postojanja neravnoteže.odbija sve van den Bergove tvrdnje o pomirenju konfliktne i struk-funkc teorije (gore navedenih 4): istinski marksisti proučavaju cjelinu. . dok dijalektičari promjenu cijelog sistema.čini se da je ekon.com 15 .Marx je izgleda smatrao da ekonomski sistem izvanredno značajnim i da on determinira sve druge sektore u društvu: religiju.Engels predvodio ovakvo interretiranje marksističke teorije: marksizam je mogao stvotiti znanstvenu teoriju o propasti kapitalizma.roba – osnovni strukturalni problem kapitalističkog društva. Čaldarović) 1.marksisti koji su vjerovali u ekonomski determinizam.u kapitalizmu ljudi postupno gube spoznaju o tome da oni sam proizvode tu robu pa im zato daju neku vrijednost = fetišizam . s mogućnošću predviñanja kao fizika i prirodne znanosti . i sl. proučavaju stvarne soc cjeline. politiku. dok struk funkc proučavaju apstraktne cjeline Berger omalovažava obje.u svom glavnom radu naglasio je subjektivnost Marxove teorije . razl ljudi mogu imati moć da utječu na osobno iskustvo pojedinca ili da ga čak kontroliraju 3.ali.

klase u kapitalizmu obično nemaju jasnu predodžbu o svojim izvornim klasnim interesima .odustala je od obaveze pomaganja ljudima koji su u suvremenom svijetu u podreñenom položaju .odbacio je ideju automstskog historijskog ili neizbježnog razvoja . on želi pokazai kako neki intelektualci. dok proletarijat raspolaže sposobnostima da kao prvi uvidi stvarnu stranu društva . jedino proletarijat može . napisao je esej Revolucija protiv Kapitala u kojem slavi ponovo buñenje političke volje protiv ek determinizma .kritička škola suprostavlja se pozitivizmu iz razl razloga: pozitivizam je nastojao reificirati soc svijet te ga shvatiti kao prirodni proces.škola je službeno osnovana u Frankfurtu. fatalisti i mehanisti. nego zato što nisu bili dovoljno zainteresirani i za ostale aspekte druš života Kritika pozitivizma .ona se inspirira Marxovim radom koji je i sam u prvo vrijeme bio oblikovan kritičkom analizom fil ideja Kritika marksističke škole .koncept klasne svijesti uključuje (barem u kapitalizmu) postojanje prethodnog stanja lažne svijesti .u revoluciji nije dovoljno ostvariti kontrolu samo nad ekonomijom i državnim aparatom.kako se sukob produbljava. posebno njenom naklonošću prema ek determinizmu .com 16 . potrebno je takoñer ostvariti kulturno vodstvo nad ostatkom društva – u tome on vidi najvažniju ulogu komunističkih intelektualaca i komunističke partije KRITIČKA TEORIJA .nalizirajući kapitalizam.tvrdio je da sitna buržoazija i seljaci ne mogu razviti klasnu svijset zbog nejasnoće njihovih strukturalnih položaja u kapitalizmu.socilogija je napadana zbog njenog scijentizma. koja predstavlja sisteme vjerovanja što ih dijele oni koji zauzimaju iste klasne položaje u društvu .mase moraju razviti revolucionarnu ideologiju . zbog toga što je od znanstvene metode učinila cilj sam za sebe – optužuje se da prihvača status quo .kritički teoreričari ne tvrde da su ek deterministi imali krivo usmjerivši se na proučavanje ek područja.pozitivisti vjeruju da je znanje neutralno . poletarijat kreće iz položaja „klase po sebi“ (strukturalno kreirana cjelina) u „klasu za sebe“ (klasa svjesna svog položaja i misije) .najviše kritika ek determinizma i mehanicista . a slične prosudbe nije vršio o samim ciljevima Kritika sociologije . buržoazija posjeduje sva intelektualna i organizacijska oružja. prvenstveno zbog toga što su previše mehanički interpretirali Marxov rad . a da se ne pita o prirodi ljudske akcije pozitivizam prosuñivao samo neadekvatnost sredstava za postizanje ciljeva.kritika tendencije reduciranja svega humanog na socijalne varijable Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.skripte@gmail.pozitivizam prihvaća ideju da jedinstvena znanstvena metoda može biti primjenjena na sva područja istraživanja.kritizira marksiste tvrdeći da su deterministi.drugi bitni doprinos je rad o klasnoj svijsti.u sukobu izmeñu buržoazije i proletarijata. postižu kulturno vodstvo i pristanak masa . smatrajući fiziku standardom sigurnosti i točnosti svih disciplina .kritička teorija se sastoji od kritike razl aspekata soc i intelektualnog života . radeći za dobrobit kapitalista. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof.većina usredotočuje svoju kritiku prema neomarksistima. O.Sociologija 4.danas je proširena izvan granica Frankfurtske škole.njegovo djelo je značajan most izmeñu ekonomskog determinizma i modrenijih marksista Antonio Gramasci . Čaldarović) . 1923. no one to ne mmogu učiniti same – elitističko stajalište samo intelektualni genijalci će to moći) .nedovoljno ozbiljno kritizira društvo i ne pokušava transcenditrati suvremenu društvenu strukturu .ova teorija je proizvod grupe njem neomarksista nezadovoljnih marksističkom teorijom. gubi iz vida aktere reducirajući ih na pasivne entitete – kritičari se fokusirali na ljudsku aktivnost kritičari nisu mogli prihvatiti da se opći zakoni znanosti mogu primjenjivati. .osnovni njegov koncept koji reflektira njegov hegelijanizam je koncept hegemonije: najbitniji doprinos najvećeg dijela moderne filozofije praxixa (povezivanje misli i akcije) je hist-fil koncept hegemonije = kulturno vodstvo koje vrši klasa na vlasti . tj. uglavnom je eu orijentacija Glavna kritika .

kritička škola primarno se fokusirala na jedan oblik fromalne racionalnosti: modernu tehnologiju (Marcuse – moredna tehnologija vodi totalitarizmu. iracionalnost formalne racionalnosti . često lažni i zbunjjuć. kao i mogućih trendova razvoja) .kritička škola teži proučavanju kulturne represije nad pojedincem u modernom društvu – represija proizvedena racionalnošću zamijenila je ek eksploataciju kao dominantan soc problem . pacificirajući. lažnost kulture – unaprijed zapakirane ideje koje se (masovno proizvedene) šire pomoću medija 2. racionaliziranim. birokratiziranim strukturama koje kontroliraju modernu kulturu .takoñer se kritizira industrija znanja – centri za proizvodnju znanja. tj. . znanje postoji na objektivnom nivou. a ljud interesi su više subjektivni fenomeni . instituti – postali represivni. te da su ljudi unatoč postojanju dovoljnih sredstava i dalje siromašni. npr.kritičke mislioce zabrinjavaju 2 stvari: 1.iracionalno je da je svijet destruktivan za osobe i njihove potrebe i sposobnosti. sistem da bi podržao postojanje sistema svijest masa se kontrolira vanjskim utjecajima – nesosobnost razvijanja revolucionarne svijesti Dijalektika .3 sistema znanja i njima korespondirajući interesi: analitička znanost/interes: tehnička kontrola. bavi se raznolikim dogañajima. eksploatirani i sl. bez mnogo pažnje na njihove hist i komparativne kontekste .usprkos prividne racinalnosti modernog života. tj.ahistorična je. koje stvaraju elite kritika dominacije nad pojedincima legitimacija – sistem ideja koje generira pol.smatrali su da je radnička klasa nestala kao revolucionarna anaga Ideje Jürgena Habermasa .unutarnja sloboda aktera napadnuta je i ukinuta modernom tehnologijom – rezlutat toga on naziva jednodimenzionalnim društvom u kojem osobe gube mogućnost da kritički i negativno razmišljaju o društvu Kritika kulture . a ne samo na ekonomsku bazu definicija ideologije kao sistemi ideja.Habermas se najviše interesira za komunikacijsko djelovanje gdje se djelovanje koordinira pomoću akcije postizanja razumijevanja Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.centar modernog svijeta se pomaknuo s ek na kulturu .kulturni kritičari upućuju značajnu kritiku na ono što nazivaju kulturnom industrijom.pokušaj preusmjeravanjamarksističke teorije u subjektivnom pravcu: kritička škola se usredotočila na superstrukturu. kritička škola doživljava moderni svijet kao vrlo iracionalan – iracionalnost racionalnog.jedan od najpoznatijih dijalektičara kritičke škole je Habermas – proučavanje povezanosti znanja i ljudskog innteresa.jedna od glavnih kritika kritičarima je da su imali više kritika nego doprinosa Glavni doprinosi Subjektivnost . sveučilišta.dijalektički pristup označava fokusiranje na socijalni totalitet – odbacivanje fokusiranja na bilo koji specifičan aspekt druš života . humanističko znanje/interes: razumijevanje svijeta i kritičko znanje/interes: ljudska emancipacija Kritika kritičke teorije .ignoriraju interakciju pojedinca i društva – temeljna točka kritike Kritika moderno društva . godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof.Sociologija 4.gotovo je u potpunosti zanemarila ekonomiju .razlikuje instrumentalno i strategijsko djelovanje – oba tipa uključuju kalkulaciju u ostvarivanju samointeresa .strategijsko uključuje 2 ili više osoba koje koordiniraju svrhovito-racionalnu akciju za postizanje cilja . da se mir održava strahom od rata. ona potiskuje osobnost) .skripte@gmail.instrumentalno se odnosi na jednog aktera koji racionalno kalkulira uporabu najboljih sredstava za postizanje odreñenog cilja . O. istr. represivni i zaglupljujući učinci koje ima na stanovništvo . zainteresirani za širenje svog utjecaja u društvu . tehnologija je za njega sredstvo za dominaciju nad ljudima. Čaldarović) .sinkronijski (proučavanja meñusobnih povezanosti komponenata društva u okviru suvremene cjeline) i dijakronijski pogled (proučavanje historijskih korijena današnjeg društva.com 17 .

kritiziraju tendenciju većeg broja drugih marksistakoji subjektiviziraju i humaniziraju područje . podataka .socijalna se formacija sastoji od 3 osnovna elementa – ekonomije.com 18 . jasno su izrazili interes za strukture kapitalističkog društva Principi strukturalnog marksizma . determinizam . podacima . a ne rad. nevidljive strukture kapitalističkog društva . argument koji proistječe iz takvog razgovora je istina .s. Kritika ostalih marksističkih teorija . prihavća stajalište da je ekonomija determinirana u posljednjoj instanci .za Habermasa temelj idealnog budućeg društva postoji u suvremenom svijetu – elementi neiskrivljene komunikacije mogu se pronaći u vskom činu suvremene komunikacije .najvažnija točka razlikovanja Habermasa i Marxa: komunikacijsko. kompleksan totalitet u specifičnoj točki historijskog razvoja . O. superstruktura i sl).kritizirau redukcionistički ek. kritiziraju tendenciju mnogih marksista koji u svojim analizama preneglašavaju značaj emp. jer historicizam doživljavaju kao pravac previše osnovan na emp. dubinske strukture druš. s. prijedlozi moraju biti istiniti. Rukopisi iz 1844 bili su napisani kada je Marx još bio pod značajnim utjecajem Hegela. ovdje racionalizacija uključuje emancipaciju . Poulantzas. Čaldarović) .1845: Marx razvija mnoštvo novih koncepata koji su zamijenili ideju otuñenja i sl novom cjelinom znanstvenih strukturalnih koncepata (druš formacija. .ukratko. filozofije. je temelj cjelokupnog socio-kulturnog života kao i svih humanističkih znanosti . razgovor oblik komunikacije izdvojen iz konteksta iskustva i djelovanja .Sociologija 4. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof.on razlikuje komunikacijsko djelovanje i razgovor – komunikacijsko djelovanje se odvija svakodnevno. odbacujući humanistički marksizam.Althusser shvaća kapitalističko društvo kao socijalnu formaciju.m.proučavaju dubinske. komunikacija bez prinude . m. njih te strukture ograničavaju .do 1845 Marx je bio fil humanist – ideologijski preporod – poslije 1845 znanstvenija orijentacija .odbacuju sklonost mnogih marksista prema historijskim istraživanjima.skripte@gmail. kao konkretan. Godelier) pa se često naziva fr struktural. Althusser pokušava iz njegovog rada izvesti strukt. vjeruju da prioritet moraju imati proučavanja statičkih struktura Ponovna analiza Marxa: djelo Louisa Althussera .najčešće se povezuje s grupom fr marksista (Althusser. k slobodnom i otvorenom komuniciranju.idelna situacija razgovora – u kojoj nikakva snaga ili moć ne odreñuje čiji će argument pobijediti – pobjeñuje bolji.posljednju točku predstavlja racionalno društvo – uklanjanje barijera koje iskrivljuju komunikaciju. govorniku se može vjerovat i govornik ima pravo da iznese prijedloge STRUKTURALNI MARKSIZAM .konsenzus se teorijski pojavljuje u razgovoru kada 4 tipa zahtjeva za pravovaljanošću postave i prihvate oni koji interaktiraju: izlaganje mora biti jasno i razumljivo. a ne svrhovito-racionalno djelovanje predstavlja najdistinktivniji i najprodorniji ljudski fenomen – takvo djelovanje.za njega je rješnje problema racionalizacije svrhovito-racionalnog djelovanja leži u racionalizaciji komunikacijskog djelovanja. definira humanizam kao oblik ideologije – elitistički i iskrivljeni sistem ideja . no uvažavaju i druge strukture naročito političke i ideologijske jer smatraju da one posjeduju relativnu autonomiju . normi. politike i ideologije – interakcija tih strukturalnih komponenti predstavlja oscijalnu cjelinu u nekom presjeku vremena Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.predstavlja spajanje marksizma i strukturalizma – strukturalizam proučava skrivene.Althusser smatra da u historiji Marxovog rada postoji jasan epistemološki rez te da se on prilično dramatično prebacio s polja fil subjektivizma na apstraktnu teoriju (znanstvenu poziciju) . a ona vodi ka komunikaciji osloboñenoj od dominacije. interpretaciju Marxovog rada. svoju teorijsku kritiku proširuje na sve oblasti fil humanizma.prihvaćaju značaj ekonomije.akteri samo popunjavaju mjesta u navedenim strukturama. što će dovesti do porasta fleksibilnosti i refleksivnosti . tj. takva će racionalizacija uključivati smanjivanje normativnog ugnjetavanja i rigidnosti.proučavaju suvremeno društvo. humanizma i zainteresiran za devastirajuće učinke alijenirajućih uvjeta kapitalizma na pojedinca – za Althussera je takva orijentacija bila neznanstvena i morala je biti prevladana da bi se razvi znanstveni materijalizam . otvorenost kritikama – procesom argumentiranja dolazi se do zajedničkog suglasja .smatra Freudovu psihoanalizu teorijom o iskrivljenoj komunikaciji koja se trudi omogućiti pojedincima kominuciranje na nedeformiran način .prema Althusseru.Habermasova polažišna točka je neiskrivljena komunikacija. analizu kapitalističkog društva.u želji da razvije strukt.na razini soc.

menadžeri – krucijalni element u monopol. kao i relativnom autonomijom države od utjecaja dominantnih klasa .preokret od natjecanja u cijenama prema natjecanju u prodaji dio je drugog procesa koji odlikuje monopolistički kapitalizam – preogresivne racionalizacije .slijepa podrška scijentizmu . dok su prije to bili poduzenici .Braverman ne kritizira samo znanost i tehnologiju per se. po autorima je gubitak – višak mora biti raspršen. perpetuiranju i produbljivanju jaza meñu klasama Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. ali nisu potpuno determinirane samo ek strukturama.moderna marksistička teorija mora konstatirati da je kompetitivni kapitalizam u najvećoj mjeri zamijenjen monopolističkim kapitalizmom . neovisno o volji i svijesti članova klase.osn aspekt u monop.izdvaja se manji br najvećih koje kontroliraju skoro sve privredne sektore .ahistoričan – ne razumiju pov kategorije te stoga nisu u mogućnosti raspravljati o kontradiktornostima .izgubio iz vida aktera i nj svijest NEOMARKSISTIČKA EKONOMSKA SOCIOLOGIJA Monopolistički kapital (Barab i Sweezy) .naddeterminacija = u soc formaciji bilo koja kontradikcija ne može se sama razrještit jer postoje druge kontradikcije koje vrše utjecaj u društvu .takoñer razlikuje razl substrukture u okviru države (aparati) čija se gl funkcija sastoji u pol i ideologijskom održavanju socijalne kohezije .osnovni problem kojim se bave je odreñivanje točne prirode monopolnog kapitalizma .svoju kritiku ne usmjerava samo prema ek determinizmu.determinizam .ne dobacuje samo ekonomistički marksizam.takoñer odbacuje usmjerenje na motivacije aktera . kao i ekonomija mogu imati glavni položaj.strukturalizam vodi elitističkoj orijentaciji . Čaldarović) . politika i ideologija . O.inzistirao je da su druš klase strukturalno determinirane – one postoje objektivno. nego i hegelijanski i kritičku školu koja naglašava subjektivne činioce – on je naročito protiv individualnih aktera . jedan ili više kapitalista kontroliraju odreñeni sektor privrede . problem s kojim je suočen kapitalist je što učiniti s viškom? – potrošiti ga (dat menagerima. prenaglašavaju racionalnost menadžera Rad i monopolistički kapital (Braverman) . bla).u takvom sistemu.kapitalistička država odreñena je relativnom odvojenošću ek od politike. investirati ga u unapreñenje tehnologije .o kontradikcijama razmišlja kao o pluralističkom slikom struktura kapitalističkog društva .no jedino rješenje. usmjerena maksimiziranju prfitia organizacije . nego i prema struktural. kapitalizmu.napori da se promovira područje prodaje mogu takoñer do izvjesne mjere apsorbirati višak .nisu posvećivali dovoljno pažnje emp istraživanju . nego samo način na koji ih kapitalizam koristi: kao oruña dominacije u stvaranju. nego se sastoji od mnogih jedinica.frakcija druš klasa = klasa nije jedinstveni totalitet. a za to postoje 2 načina: civilna potrošnja vlade i vojna potrpšnja . ideja da razl strukture kapitalisičkog društva posjeduju relativnu neovisnost jedna od drugih . tj. nego i pol i ideologijskim Kritičke reakcije na strukturalni marksizam . godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof.Sociologija 4.menadžeri su vrlo racionalna grupa.jedna od ključnih njegovih ideja je ideja relativne autonomije.porast ogromnih korporacija .njegov osn teorijski interes leži u proučavanju meñuovisnosti triju gl komponenti kapitalističkog društva . skupi auti.prihvaća realistički pogled na spomenute strukture i u svojim radovima ih analizira koristeći se velikom empirijskom preciznošću .bio je osjetljiv na kontradikcije izmeñu pojedinih strukturalnih cjelina . u okviru političkih i ideologijskih struktura postoje jedinice koje naziva kategorijama . kapitalizmu je sposobnost sistema da proizvodi ekonomski višak = razlika meñu vrijednosti koje društvo proizvodi i cijene same te proizvodnje.kritike: po njima nema dobrog načina rješavanja viška.bit njegovog rada je stajalište da se suvremeni kapitalizam sastoji od 3 važna elementa: države.com 19 .skripte@gmail. makar a neko vrijeme Nicos Poulantzas: privreda.strukture nije promatrao kao jedinstvene totalitete.socijalne institucije.mnogo se više usredotočuje na analizu stvarnog svijeta i apsekata kakvi su npr druš klase. fašizam i sl . nego kao cjeline sastavljene od mnogih substruktura .poduzeća se ne moraju natjecati jer samo jedno regulira tržište . Althussera i nj sljedbenika . ideologije i ek .

com 20 . . a s njime i načini na koje se radnici kontroliraju .neomarksistička teorija je danas vrlo živa: razvoj novih teorijskih perspektiva – teorije igara .st“ – on smatra da je kontrola osnovna točka transfomacije radnog mjesta u 20.rad je bio degradiran jer su kapitalisti koristili birokraciju i tehnologiju da bi kontrolirali radni proces HISTORIJSKI USMJEREN MARKSIZAM Moderni svjetski sistem (Wallerstein) . Burawoy „Prerañivački dogovor: primjene radnog procesa u uvjetima monopolnog kapitala“ – njega zanima zašto radnici rade tako mnogo . bitnu transformaciju stanja društva.ljudski rad se odlikuje jedinstvom koncepcije (misao) i egzekucije (akcija) – to jedinstvo može biti razbijeno. Clawson „Birokracija i radni proces“ – po njemu degradacija rada nije bila i nije neizbježna – problem ne leži u birokraciji i tehnologiji nego u načinu na koji su primijenjene u kapitalističkom društvu .njezin cilj je proučavanje države koja je autonomna cjelina NAJNOVIJI OBLICI RAZVOJA: MARKSISTIČKA TEORIJA IGARA .naglašava važnost meñunarodnog i svjetsko-povijesnog konteksta svakog posebnog ispitivanja .skripte@gmail.teorija igara dozvoljava analitičaru da poñe dalje od samo rasionalnih izbora jednog aktera i da raspravlja o meñuuvjetovanostima odluka i akcija većeg broja učesnika .M. Edwards „Suprostavljeno područje: transformacija radnog mjesta u 20. Čaldarović) . geografska ekspanzija. računala .D. autorica se usmjerava na sličnost tih revolucija. produktivnost je povećana. praktički nitko ne posjeduje sredstva za proizvodnju .kapitalizam se stalno mijenja.sredstva kojima se menadžeri služe: specijalizacija – detaljizirani radnici.kapitalistička kontrola i eksploatacija. težeći maksimizirati svoje dobitke . te su transofrmacije praćene i dijelom provedene klasno uvjetovanim revoltom odozdo . O.u historijsko-komparativnom proučavanju soc revolucija u Fr.ideja svjetskog sistema. svjetska podjela rada.u modrenom kapitalizmu. matice/periferije. soc klase) Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. njegova zaokupljenost kontrolom usmjerila ga je da posveti relativno malo pažnje dinamici ek eksploatacije u kapitalizmu Suvremeniji primjeri marksističke ekonomske sociologije .svi se oblici života moraju sami održavati u svom prirodnom okolišu: oni moraju prisvajati prirodu za svoje vlastite potrebe .zastupa ideju da koncept radničke klase ne opisuje samo specifičnu grupu ljudi ili zanimanja.definira rev kao brzu. smatra on. kao i mehanizacija i racionalizacija.ova teorija započinje s pretpostavkom da se akteri ponašaju raciolnalno. a najvažniji stadij u destrukciji tog jedinstva je kapitalizam . uključujući znanstveno upravljanje – diktiranje radniku preciznih načina na koje rad treba biti izveden. njih kontrolira stroj .st.radno mjesto je područje klasnog konflikta . radnicima treba dopustiti što je manje vlastitih odluka strojevi – umjesto da radnici kontroliraju radni porces. moderni radnik može se kontrolirati pomoću tehnologijerada. ali i naglašava razlike .njezin cilj je razviti objašnjenje soc revolucija koje su bile historijski osnovane i činji se značaj može generalizirati . nego je više izraz procesa kupovanja i rpodavanja radne snage . razvoj centralnih država.u kompetitivnom kapitalizmu (19. njegove države i klasnih struktura. korisno jer: lakše je kontrolirati osobu koja izvršava samo jednu aktivnost. kapitalist plaća najmanju cijenu za potrebnu radnu snagu znanstvena tehnika.analiza „igara“ pomoći će nam objasniti strategije raznih aktera i ponašanje takvih kolektiviteta (pr.ključno u toj destrukciji je prodaja i kupovina radne snage Menadžerska kontrola .st) koristila se jedostavna kontrola.kako kapitalisti kontroliraju radnu snagu – menadžeri . proširuju se na zanimanja bijelih ovratnika i uslužnih zanimanja.kritike: precijenio je stupanj sličnosti izmeñu manualnog i činovničkog rada. Rusiji i Kini.Sociologija 4.dramatične promjene radnog mjesta tijekom kojih oni na vrhu kontroliraju one na dnu .R. teoretska repriza: kapializam i jake države (TO SAM ČITALA ☺) Države i socijalne revolucije (Skocpol – ŽENA!!!) . godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. iako njihov utjecaj još nije toliko velik koliko je bio plavih ovratnika .on smatra da metode poticanja aktivne kooperacije i zadovoljstva („igre“) efektnije pridobivaju radnike da surañuju u ostvarivanju profita negoli prinuda .

funk. usredotočuju se na činioce koji uzrokuju ljusko ponašanje . Mead da je veza bitna . B. .Blumer je stvorio pojam simb. bitan je Blumer Biheviorizam .dva najznačajnija intelektualna utjecaja na Meadov rad. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. bili su filozofija pragmatizma i psihologijski bihviorizam Pragmatizam . općenito. inter.prema Blumeru i bihev.Mead i radikalni takošer se razlikuju i u stavovima o vezama izmeñu ljudskog i životinjskog ponašanja – radikalni smatraju da ne postoji veza.značajni simboli mogu imati oblik fizičkih simbola ili lingvističkih formi . inter. ali i na njegov simb. Watsona .on se protivi svakoj psihologijskoh teoriji koja ignorira proces pomoću kojeg akteri izgrañuju značenje. OSOBA I DRUŠTVO) .on proširuje bihev.Lewis i Smith razlikuju 2 tipa pragmatizma: 1.skripte@gmail. dotle je Blumer simb.kako simboli mogu imati mnoštvo značenja potrebne su nam duhovne sposobnosti da interpretiramo značenja . i struk.ljudi pamte i osnivaju svoje znanje o svijetu na onome što se za njih pokazalo korisnim .Dewey – nije shvaćao svijet kao stvar ili strukturu nego kao proces mišljenja koji sadrži niz stadija .ne shvaća ju kao stvar. tj. a ne statičkih struktura pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretira socijalni svijet . inter. od bihev. Watsonovog uvjerenja bavili su se proučavanjem opažljivog ponašanja ljudi.najvažnija točka za Meada u ovom namjernom procesu je sposobnost preuzimanja uloga drugoga u procesu interakcije – bolje razumijevanje Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. u 2 smjera: u područje svijesti i u društvo → 2 tipa bihev: tradicionalni psihologijski.Mead je svoje interese nazivao socijalnim biheviorizmom da bi se razlikovao od radikalnog biheviorizma J. nego prvenstveno kao soc.u kasnijem razvoju simb.postojanje jezika koji je soc. O.: usredotočavanje na interakciju aktera i svijeta razumijevanje i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa. inter.Sociologija 4. negirali . inter.3 najvažnije točke simb.razl.funk.radikalni bih. stvarnost ne postoji „negdje tamo“ u stvarnom svijetu. nominalistički pragmatizam (povezan s Deweyem) .Elster „Tumačenja Marxa“ .ljudi definiraju soc i psih predmete s kojima se susreću u odnosu na to kolko su im korisni . smatrao rasporeñenim na 2 fronte: redukcionistički bih. . inter. adrugi je socijalni Svijest . činjenicu da akteri imaju svoje ja i meñusobne odnose . tj. ona se aktivno stavar našim djeovanjem . POGLAVLJE: Simbolički interakcionizam OSNOVNI HISTORIJSKI KORIJENI .Mead je takoñer uvažavao značaj opažljivog ponašanja. i struk. Morris nabraja 3 osn razlike Meada i Watsona: Mead smatrao Watsonov interes isključivo samo za ponašanje pretjerano pojednostavljujući Mead optužuje Watsona zbog nespremnosti da proširi biheviorizam na duhovne procese Mead smatra Watsona osobom koja ima pasivnu sliku o akteru kao pukoj lutki Izmeñu redukcionizma i sociologizma .dok je Mead težio razlikovati simb. no takoñer je držao da postoje i prikriveni aspekti ponašanja što su radikalni bih. ljudi≠životinje: borba ljudi: uzdignuta šaka ne znači samo pokret već i simbol . filozofski realizam (povezan s Meadom) 2.com 21 .takoñer se protivi sociologijskim teorijama koje smatraju da je individualno seterminirano vanjskim silama MEAD: MINE.istina.C.marksistička teorija igara proučava ponašanje racionalnih agenata i njhove meñusobne ondose V. proces . entitet. redukcionistički ili radikalni. proizvod omogućava postojanje svijesti = može biti odreñena kao unutarnji razgovor samim sobom uz uporabu značajnih simbola . usredotočili su se na stimulans koji djeluje na reakcije ili ponašanja . Čaldarović) . SELF AND SOCIETY (SVIJEST.

osoba. povećanje sposobnosti rješavanja razl problema omogućavaju akterima da nadiñu vrijeme. Čaldarović) .skripte@gmail. kategoriziraju i zapamte predmete unapreñuju ljudsku sposobnost ratzumijevanja okoliša unapreñuju sposobnost razmišljanja. na simbole reagiraju razmišljajući .socijalizacija nije jednosmjeran proces u kojem akter samo prima informacije. stadij igranja (generalizirani drugi) . proces razmišljanja koji uklučuje simbole i značenja . a ne samo se prepustiti situacijama Mišljenje i interakcija . a ne samo instinktivno . nije predmet. dakle rezidualnu kategoriju .socijalizacija – specifičan oblik interakcije . organizaciju u kojoj svijest i osoba nastaju.ljudi moraju izgraditi ili voditi način ponašanja. generalizirani drugi odgovaraju sposobnost da se uključimo u nečiji razgovor s drugima sposobnost svjesnog praćenja onoga što netko govori i upotreba te sposobnosti da bi se utvrdilo što će netko učiniti kao svoj sljedeći korak .Sociologija 4. interakcijom u soc.akcija – ljudi djeluju s drugima u mislima Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. O. socijalne i apstraktne Učenje značenja i simbola . gledanje sebe kako nas drugi vide).jezik je vrlo širok sistem simbola .obrazac interakcije . predmeti koji se koriste da predstavljaju štogod se ljudi dogovorili da predstavljaju . nego svjestan proces koji uključuje nekoliko dimenzija: sposobnost da se odgovori samom sebi. što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije.predstavlja samo soc. već dinamičan proces .otvoreno ponašanje: aktualno ponašanje koje izvodi neki akter . tj. a mentalni odnosi proizlaze iz društva SUVREMENI SIMBOLIČKI INTERAKCIONIZAM ljudska bića. a sposobnosti za uključenje u njega socijalno su stečene . situacije – značenje postoji u soc.postoji prije osobe. kao i svijset. kao što mu i drugi odgovaraju sposobnost da se odgovori samom sebi. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof.za postojanje druš. procjenjivanje prednosti/mana grupe i društva nastaju pomoću procesa meñuovisnih obrazaca akcija i interakcija Sposobnost razmišljanja . kao što mu i kolektivitet. života vrlo je bitno da se akteri koriste zajedničkim simbolima .simboli su soc.proces razmišljanja predstavlja dio soc. za razliku od životinja.interakcija je proces u kojem se razvija i izražava mišljenje tijekom socijalizacije.omogućuje refleksivno djelovanje. svijeta. interakcijama ljudi upoznaju značenja i simbolešto im omogućuje korištenje samo njima svojstvene sposobnosti mišljenja značenja i simboli omogućuju ostvarivanje svojstvene ljudske akcije i interakcije ljudi mogu izmijeniti ili modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i interakciji na osnovi njihove interpretacije situacije ljudi mogu izvesti spomenute modifikacije i promjene djelomično i zbog sposobnosti da interaktiraju sami sa sobom. prostor pa čak i vlastite ličnosti omogućavaju da zamislimo čak i metafizičku stvarnost omogućavaju ljudima da izbjegnu podvrgavanje svom okolišu Akcija i interakcija .smatra da značenja ne nestaju originalno iz svijesti. obdarena su sposobnošću razmišljanja sposobnost razmišljanja oblikovana je soc.com 22 .stupnjevi socijalizacije: stadij igre (preuzimanje uloga.ovaj proces nije u potpunosti svjestan.osn komponente osobe: ja (dio ličnosti kojeg je akter nesvjestan – svjesni smo ga tekl kad je situacija završena) i mene (dio ličnosti kojeg je akter svjestan i koji predstavlja internalizaciju stavova drugih) Društvo . a ne nešto što se odvija samo u glavi Osoba .zatvoreno ponašanje.značenja i simboli omogućuju ljud soc akciji i interakciji distinktivne karakteristike . pojedinci uče o značenju predmeta – Blumer razlikue 3 vrste: fizičke predmete. dozvoljavajući im da imenuju. svijetu i prije pojave svijesti o njemu . nego iz soc.funkcije simbola: omogućuju ljudima da se ppovežu s materijalnim i socijalnim svijetom.dok na znakove ljudi reagiraju automatsku.

ne predmet .Cooley – ja u zrcalu – sposobnost da sami sebe vidimo oanko kako vidimo bilo kakav drugi soc.Risenberg – koncept osoba-predmet – dio ukupnog koncepta osobe.Blumer – osoba je proces. osoba. čak i manji dio ličnosti. nego aktivni kreatori .Sociologija 4.preferiranje „mekih“ pred „tvrdim“ metodama . što da gledamo. strukture.nejasnoća Meadovih osnovnih koncepata: svijest. npr.nije dovoljni ni mirko usmjeren. inter.obje teorije se na sličan način interesiraju za socijalni svijet.kritičan prema tendenciji da se kompleksnost soc života reducira na znanstvenen varijabel podržava upotrebu „senzitirajućih koncepata“ što jednostavno sugerira gdje da promatramo. ignorira emocije i nesvjesno PREMA ADEKVATNIJEM SIMBOLIČKOM INTERAKCIONIZMU . prebrzo odustao od primjene konvencionalnih znanstvenih tehnika . život je zapravo serija dramskih izvedbi sličnih onima na pozornici. 3. mislimo kakvo je njihovo mišljenje o nama. razvijamo samoosjećaj) . postoje i značajne razlike.ljudi ne moraju prihvatiti značenja i simbole koji su im nametnuti izvana Osoba . inter.Goffman – dramaturgija – druš. POGLAVLJE: Fenomenologijska sociologija i etnometodologija SLIČNOSTI I RAZLIKE . 2.jedna od najpoznatijih metoda su tzv. KRITIKA . što je omogućilo stvaranje jedinstvenog područja proučavanja . Čaldarović) .društvo se ne sastoji od makrostrukture – bit društva: u akterima i akciji (individualnih i kolektivnih.osnovni tijek simb.nastaju pomoću akcija i meñuovisnih obrazaca interakcije . a da time činimo što manje nasilja nad stvarnim svijetom . najčešće najvažniji na svijetu . mislimo kako izgledamo drugima.u kojim akcijama želimo sudjelovati. Head i Roth se slažu da etnometodologija sadrži kombinaciju fenomenologije i elemenata sociologije. a i drugim sličnostima.ključna razlika leži u metodologiji: oni koji prakticiraju fenomenologijsku soc zadržavaju se u okviru njezinih fil korijena. osn procedura sadržana je u tome da se Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. izrañujući konceptualne radovei izvodeći misaone ekperimente i vrlo malo se bavi emp istraživanjima. a u kojima ne . godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. etnometodologija je meñutim krajnje empirijski usmjerena i do sada je proizvela mnogo više emp neo teorijskih ili fil raprava .ignorira šire socijalne strukture .Blumerova interpretacija Meada je postala dominantna orijentacija u simb.predlaže korištenje suosjećajne introspekcijeza proučavanje soc života . O.skripte@gmail. Mead: socijalni čin/Blumer: zajednička akcija) METODOLOGIJSKI PRINCIPI Blumer o metodama .interakcija – ljudi simbolički saopćuju značenja drugima Odabiranje . breaching eksperimenti (eksperimenti prekida) koje je razvio Garfinkel kao načindokazivanja nekih temeljnih metodologijskih principa. ali ima važnost jer je značajan predmet za svakoga.obje su kreativne sociologije što znači da akteri nisu pasivni primaoci.obje imaju mirko pogled na sociologiju svakodnevnog života .šire soc. usredotočuje se na socijalne definicije – na to kako akteri definiraju soc situacije i kako se ponašaju u odnosu na te definicije .Kuhn – jedinstvenost svih znanstvenih metoda: sva znanst podrušja moraju težiti generalizaciji i zakonima .Stryker – 8 osnovnih principa – ali čak i oni imaju nedostatke VI. objekt (1.usprkos ovim. ja i mene .com 23 .Mead – koncept osobe . upravljanje impresijama Grupe i društva .

a ne ljudima . folgewelt – područje nasljednika (budućnost) 4. a etnometodolozi prihvaćaju osn značaj svijesti u druš životu.istraživač prvenstveno mora utvrditi znanstveni stav. sistematičnog i kritičkog pristupa Ideje Edmunda Husserla . a zatim konstruirati idealne tipove soc ponašanja .on identificira 4 posebna područja soc stvarnosti: 1.većinom nisu svjesni da sami provode proces ureñivanja svijeta – teza prirodnog stajališta: svijet je ureñen prirodno. kao i one koji mogu biti podvrgnuti znanstvenoj soc analizi . konverzacijska analiza i analiza oblika ponašanja . oslanja se na Husserla.svijest i soc konstrukcija stvarnosti previše su prolazni i svojstveni fenomeni da bi bili predmetom rigoroznih zahtjeva objektivne znanosti – zaključuje da se znanstvena soc mora usmjeriti na asptraktne znanstvene sile Područja socijalnog svijeta .jedno od ključnih mjesta u Husserlovom radu bilo je znanstveno proučavanje osn struktura svijesti – njegova fenomenologija uključuje prodiranje u razl slojeve koje akteri konstruiraju u stvarnom svijetu da bi se stiglo da osnovne strukture svijesti . iako se metodološki usmjerio na proučavanje načina na koji ljudi konstruiraju soc stvarnost. naglašaajući da se one usredotočuju na dva razl i na neki način konfliktna aspekta rada A.da bi se to moglo. nego u odnosu aktera i svijeta – intencionalnost Teorije Alfreda Schutza .ona pokušava primijeniti principe fil fenomenologije na soc pitanja. pomanjkanje interesa za stavrnost širih struktura u društvu treću ga vide na dijametralno suprotan način – kao kulturnog deterministu Thomason zaključuje da Schutz.njaopćenitje se može reći da ljudi doživljavaju svijet kao vrhunski ureñen . Bergsona. fenomenolog mora isključiti prirodnu skolnost te takoñer slučajna iskustva . Čaldarović) istraživač uključuje u odreñenu soc situaciju. vorwelt – područje prethodnika (prošlost) Znanstvene procedure .3 su bitne razlike koje ostoje izmeñu uobičajenog i znanstvenog stava: Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. što jednostavno znači da mnogi njeni praktičari drže aktera mnogo kreativnijim FENOMENOLOGIJSKA SOCIOLOGIJA . te 2. nego proces – ne treba ju tražiti u glavi.kompleksne i teško ih je razmrsiti Interpretacije Schutzovog rada Tradicionalne interpretacije nj rada mogu se svrstati u nekoliko skupina: etnometodolozi i fenomenolozi vide u njemu izvore svog interesa za način na koji akteri kreiraju ili konstruiraju socijalnu stvarnost drugi imaju sličan pogled na bit njegovog rada. umwelt – područje direktno proživljene stvarnosti 2.drugi primjer posebne metodologije razvijene unutar etnometodologije je precizna naliza audio ili video vrpca. mitwelt – područje indirektno proživljene stvarnosti 3.po Freemanu te metodologijske razlike potječu iz mnogo fundamentalnijih razlika u osnovnim usmjerenjima: fenomenolozi se najviše interesiraju za svijest.akteri su uvijek angažirani u aktivnom i krajnje složenom procesu ureñivanja svijeta .može biti smatrana znanošću zbog njene rigoroznog. nije ontološki vjerovao da je takav proces svjesne konstrukcije jedino što se može naći u socijalnom svijetu Znanost i socijalni svijet . kao i osnovne pretpostavke znanosti sociologije .svijest nije stvar ili mjesto.Schutz razlikuje i pokušava povezati one aspekte socijalnog svijeta koji mogu biti fil analizirani.skripte@gmail.je onaj tip sociologije koji djeluje na osnovama filozofijske fenomenologije . O.zato on nastoji zasnovati i fil osnovicu sociologije. Schutza .Freeman nudi i korisno rrazlikovanje dviju teorija. krši ili prekida njena pravila i zatim proučava na koji način se ljudi ponašaju poslije prekida . usmjeravanja na proučavanje načina na koje akteri konstruiraju socijalnu stvarnost.Sociologija 4. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof.fenomenologijski sociolozi nastoje naglasiti ograničavajuće učinke kulturnih fenomena na svijest pojedinaca. a etnometodologija se manje usmjerava na kulturna ograničenja. ali dolaze do razl zaključaka: kritiziranje 1.com 24 . i sl. no više se usmjeravaju na oažljive emp fenomene soc aktivnosti . .soc fenomenologija kao svoj predmet interesa uzima opis opće strukture subjektivnih orijentacija .

koncept svijet života za Schutza obuhvaća kulturni.com 25 .najviše se posvetio kulturnom nivaou .telefonski razgovori: identifikacija i prepoznavanje .pojam etnometodologija doslovno označava metode koji ljudi koriste u dnevnim situacijama . tj. razumijevanja.mi-odnosi su odreñeni individualnim svjesnim procesima koji ne mogu biti proučavani na taj način Svijest .jedna od osnovnih kritika je da soc nije dovoljno samokritična Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. interpretacije i samointerpretacije Značenja i motivi .oni-donosi su odreñeni kulturnim snagama i mogu se znanstveno proučavati .3 rutinska elementa znanja što predstavljaju dijelove date stvarnosti svakodnevnog života: znanje umijeća (hodanje).interakcija govora i neverbalnih aktivnosti .izazivanje smijeha . a ne u općim teorijskim ili programatskim postavkama .Psatas i Walker – predstavlja osnovicu mnogih kompleksnijih soc fenomena .socijalna kontrukcija zbilje – Berger i Luckmann ETNOMETODOLOGIJA .poticanje aplauza . subjektivno i objektivno .skripte@gmail.formulacije .motivi = obuhvaćaju razloge koji stimuliraju aktere da rade upravo ono što rade.postizanje roda . izvoñenje hodanja – hodanje kao socijalno postignuće .vjerovao je da u znanstvenoj sociologiji treba ignorirati individualnu svijest .interaktivno pojavljivanje rečenica .značenja = načini na koje akteri determiniraju važne aspekte socijalnog svijeta.kriteriji konstrukcije idealnih tipova: postulat relevantnosti postulat adekvatnosti postulat logičke konzistentnosti postulat komaptibilnosti postulat subjektivne interpretacije Svijet života .osnovica etnometodologije leži u specifičnim proučavanjima.Sociologija 4. svakodnevni i neupitni okvir društvenogživota i njegov učinak na misli i djelovanje aktera .) Mi i oni odnosi . znanstvenik je nezainteresiran ukupno znanje koje posjeduje uobičajeni akter proistječe iz svakodnevnog života.hodanje.orijentacione karte .osnovni interes etnometodologije je demonstrirati kako je društvo praktično ostvarenje racionalnih pojedinaca .fil osnovica nj slike soc svijeta.licem-u-lice interakcija .glavna podgrana etnometodologije je konverzacijska analiza – osniva se na pretpostavci da je konverzacija kamen temeljac svih drugih oblika ponašanja osobe Primjeri iz etnometodologije .eksprerimenti prekida Kritika tradicionalne sociologije . dok je znans znanje znanstveno utemeljeno znanstvenik se tijekom istraživanja mora odvojiti od svojih osobnih situacija . Čaldarović) uobičajeni je akter pragmatično orijentiran spram soc svijeta. 'zbog' motivi i 'jer' motivi Interpretiranje Schutzove teorije . O. nudi mnoštvo filozofskih spoznaja o svijesti .unatoč tome. je duboka svijest u kojoj pronalazi procese utemeljivanja značenja. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof.teže ga je interpretirati nego nege druge autore jer: • najjedinstveniji apstraktni teoretičar • Schutzova teorija je ugrañena u fil tradiciju koja je sociologiji strana • Diskontinuitet u njegovom razmišljanju Primjeri fenomenologijske sociologije . korisno znanje (bavljenje filozofijom) i znanje recepata (navike i sl.

os koncept je koncept potkrepljivanja koji možemo definirati kao nagradu.predstavlja napor da se principi psihologijskog bihviorizma primijene na sociološka pitanja .to je osnovica djelatnog uvjetovanja ili procesa učenja kroz koji se ponašanje modificira u skladu sa svojim podljedicama . predstavlja mistično.po soc biheioristima. osjećaje i percepciju.etnometodolozi kritiziraju tradicionalne sociologe zbog nametanja njihovog osjećaja soc stvarnosti . dokumentarna metoda. s druge strane mnogi etnometodolozi drže da bi se ovo područje sociologije trebalo više usmjeriti na proučavanje mirko nivoa ograničavanja djelovanja aktera VII. nisu nam potrebni koncepti. veći dio aktivnosti mozga nije svjestan BIHEVIORALNA SOCIOLOGIJA .bih sociolog tvrdi da prošle posljedice odreñenog ponašanja odreñuju njegov sadašnji oblik Osnovni koncepti . ali uz dva uvjeta: ne mogu biti u okviru opće bihevioralne sheme nezavisne. razbijaju njegovu prirodnu mrežu i tijek Etnometodologija: osnovni program .Skinner i socijalni bihevioristi žele proučavati odnos pojedinca i njegovog okoliša. kao npr ideje i vrijednosti. osnovni su predmet Skinnerovog interesa .skripte@gmail.da bismo razumjeli ponašanja.najjaču kritiku upućuje teorijama soc definicije – ideja o autonomnom čovjeku predstavlja integralan dio paradigme socijalne definicije – tog autonomnogčovjeka treba izbaciti iz područja druš znanosti . razmišljanje je ponašanje mozga. prirodni jezik Prema strukturalnim ograničenjima . prije svega druga ponašanja. indeksnost. kao i uvjeti što ga uzrokuju. Čaldarović) . nešto samo po sebi nije nagrada Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.Sociologija 4. POGLAVLJE: Teorija razmjene i bihevioralna sociologija SKINNER I BIHEVIORIZAM . stvarnost kao koherentna cjelina znanja 3. O. ideja da ljudi imaju unutarnju. nego samo zavisne varijable.ponašanje.prema njemu. stvarnost kao refleksivna cjelina 2. fragilnost stvarnosti 5. njeni pristalice tvrde da je akter osnovni stvaralac soc realnosti. nego treba razumjeti takve pojmove kao što su nagrada i cijena .Skinner ipak prihvaća postojanje misli. metafizičko stajalište koje treba biti eliminirano .sociolozi svojim konceptima iskrivljuju socijalni svijet. a glavni tijek razvoja sociologije optužuju da aktera uglanom ograničava širim strukturama. a on se sastoji od mnoštva društvenih i nedruštvenih predmeta → funkcionalni odnos aktera i okoline . stvarnost kao interaktivna djelatnost 4.on smatra da se ne bismo smjeli usredotočiti na takve koncepte kao što su npr. teorije uobličuju mistične entitete koji odvajaju sociologa od jedinog konkternog predmeta nj proučavanja – ponašanja i konzekvencido kojih će ponašanje najvjerojatnije dovesti . te ipak se mogu promatrati – samoizvještajima aktera .bih sociolog interesira se i za odnos koji postoji izmeñu povijsti reakcija ili posljedica iz okoliša te prirode sadašnjeg ponašanja .bih sociolog interesira se za odnos koji posoji izmeñu učinaka ponašanja nekog aktera na okoliš i njegovog ujtecaja na akterovo kasnije ponašanje . osjećaji već se usredotočiti na ispitivanje (i kontrolu) ponašanja i uvjeta koji utječu na njega .Skinner smatra sociološke teorijemističnim pothvatima.neki osnovni koncepti: prikazi. permeabilnost stvarnosti . autonomnu jezgru. princip 'i tako dalje'.com 26 . godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof.etnometodologija je oduvijrk bila suočena s nemogućom dihotomijom: s jedne strane.Mehan i Wood: poet osnovnih pogleda na prirodu socijalne stvarnosti: 1.

a ne individualni samointeres → Homans sve to odbacuje.Lévi-Strauss je svoju teoriju razmjene formulirao oslanjajući se na 2 osnovne pretpostavke: • vjerovao je da soc razmjena predstavlja distinktivan proces koji se odvija isključivo meñu ljudima. a koji ne mogu izvoditi niže životinje → Homansova reakcija ne to je bila da nema nikakve bitne razlike izmeñu ljudi i nižih životinja • Lévi-Strauss odbacuje ideju da je ljudsku razmjenu moguće objasniti pojmovima individualnoh samointeresa. identifikacija specifičnih konačnih ponašanja koja terapeut želi potaknuti 2.Sociologija 4. kada do željene modifikacije doñe.Homans reagira i protiv neo-durkheimovske teorije razmjene Lévi-Straussa .skripte@gmail. a po Homansu treba ustvrditi i odnose uzroka i posljedica i smatra da objašnjenje neizbježno mora biti psihološko Homans i Lévi-Strauss . kolektivnom i kulturnim silama. utvrditi postojeće klase odgovora subjekta. neki su generalizirani (npr novac) Modifikacija ponašanja .iako su mnogi potkrepljivači specifični samo za neke situacije. Durkheimovo poimanje psihologije – Homans naglašava da je psih koju Dukrheim poznavao bila nerazvijena. izravno napadajući rad Durkheima u 3 točke: 1. predstavlja razinu deprivacije aktera (npr ako smo gladni. te odbacuje moralni sistem. problem proširivanja soc interakcije – cijeni Durkheimovo stajalište da za vrijeme interakcije nastaju i drugi fenomeni. hrana neće biti dovoljan potkrepljivač) . no danas je mnogo profinjenija i kompleksnija i to što je Durkheim uspio prije razdvojiti soc i psih.sistematsko oblikovanje obuhvaća promjenu ponašanja kroz stupnjeve sukcesivnog priblizavanja k unaprijed uspostavljenoj finalnoj izvedbi (Baldwin i Baldwin) . smatra bitnim moralni sistem razmjene.to je proces koji se odvija u 6 etapa: 1.proces modifikacije primjenjuje se u razl terapeutskim situacijama .Homans je uvjeren da vodi bitku s jednom novijom varijantom durkheimovske teorije. tj. ali tada uzima oblik uklanjanja nečeg odbojnog iz okoline . O. doseg ponašanj akoji se trenutno ispoljava.Homans napada i struk fuknc objašnjenje institucija. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. smatrajući da osnova ljudske razmjene leži u samointeresu osnovanom na kombinaciji ekonomskih i psiholoških potreba Homans i strukturalni funkcionalizam . dok Lévi-Strauss ide još dalje: vjeruje u kolektivnu nesvjesnost. Čaldarović) . on proučava razmjenu samo izmeñu 2 elementa. koju definira kao relativno postojan obrazac soc ponašanja čijem održavanju doprinose akcije mnogih ljudi Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.Durkheim doživljava aktera kao ograničenog soc činjenicama. neg → ponašanje potisnuto budući da izostavljamo ili zaprijetimo da ćemo izostaviti nagradu .bitna determinanta koja utječe na to oće li nešto poslužiti kao nagrada ili ne. ako smo uspjeli utvrditi uzroke i posljedice. koja je duboku ugrañena u ljudsku vrstu. primijene u interesnom području sociologa Homans i Durkheim . cijeli se niz drugih sličnih odgovora gotovo neizbježno istovremeno potkrepljuje → sistematsko oblikovanje ponašanja ili modifikacija ponašanja .com 27 .u obzir moramo uzeti i kažnjavanje → posljedica koja smanjuje frekvenciju odgovora koji joj prethodi .potkrepljivači mogu biti pozitivni ili negativni: potitivno → kada okolišne projene imaju oblik nagrade što povećava mogućnpst ponašanja u budućnosti. njegova metoda objašnjenja – Durkheim tvrdi da je nešto objašnjeno. vjeruje da se soc razmjena podržava nadindividualnim snagama.predstavlja pokušaj da se principi bih. kao i stupanj bliskosti tog ponašanja prema željenom obliku ponašanja 3. mora se započeti proces oblikovanja ponašanja diferencijalnim potkrepljivanjem odgovora koji se uspješno približavaju željenom cilju 5. a koje ni sami akteri nisu svjesni → Homans ovaj element smatra još više ograničavajući . ne znači da se isto može postići danas 3.ako je neki odgovor potkrepljen.Homans se konfrontira sa struk funkc. no Durkheim je mislio da se nastajući oblici soc fenomena mogu sociološki objasniti.i kažnjavanja mogu biti pozitivna ili negativna: poz → korištenje neprijatnih stimulansa koji otiskuju ponašanje. terapeuti trebaju nastaviti povremeno upotrebljavati potkrepljivače TEORIJA RAZMJENE . udruženi s drugim idejema. osigurati povoljno mjesto za izvoñenje terapijemora se potaknuti motivacija subjekta upotrebljavajući učinkovit potkrepljivač 4. a Homans smatra da ih možemo objasniti psihologijskim principima 2. s prenaglašavanjem kolektiviteta i tendencijom da se osobu promatra kao nevažnu . negativno → takoñer povećava mogućnost vjerojatnog ponašanja u budućnosti.

psihologijski principi ne objašnjavaju i ne mogu objasniti socijalne činjenice. Homans držio da je osnovni aspekt sadržan u objašnjenju struktura i institucija kompleksnih društava. zaključuje da Homans teži izgladiti razlike izmeñu ponašanja ljudi i nižih životinja te mu zamjera što principe ljudske razmjene izovdi iz Skinnerovih proučavanja golubova 2. osoba će biti zadovoljna i najvjerojatnije će upotrijebiti odobravajuće ponašanje Kritika Homansove teorije društva i kulture . no drži da se one mogu objasniti pomoću psih principa . Čaldarović) . više ili manje nagrañujuću ili skupu. naročito ako nagrada bude veća od očekivane ili kad izostane kazna koja je bila očekivana.smatra da su u analizi institucija korištena 4 osnovna tipa objašnjenja.Parson izdvaja 2 osn razlike njega i Homansa: 1. što sličniji prošlima.Ekeh kritizira Homansa zbog isključivog fokusiranja na istraživanje polja aktivnosti samo 2 osobe i zbog zanemarivanja mnogo širih obrazaca razmjene Parsons protiv Homansa .com 28 .skripte@gmail. Homans i to napada jer tvrdi da postojanje nekih institucija ne znači opstanak društva. a 2 (povezana sa struk funkc) odbacuje 1.njegova namjera je bila da poñe dalje od Homansovog interesa za elementarne oblike druš života prema analizi kompleksnih struktura . ako akcije budu nagrañene onako kako osba to očekuje.osnovni Homasovi problemi su njegova nesposobnost da adekvatno raspravi s kulturnom i socijetalnom ravni. Blaua . vjerojatnost njene agresivnosti će se povećati. najvjerojatnije će češće izvoditi tu akciju pretpostavka deprivacije . historijsko objašnjenje – institucije su završni proizvodi historijskog procesa 4.odobravanju – ukoliko akcija neke osobe ne bude nagrañena nagradom koju je očekivala ili pak doñe do neočekivanog kažnjavanja. te nepostojanje nekih isto ne znači propast 3.razrañuje 4 stadija procesa koji proizlazi s razine interpersonalne razmjene i razvija se prema socijalnoj strukturi i socijalnoj promjeni: lična razmjena meñu ljudima dovodi do porasta socijalnog udruživanja Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. Parsons misli da jedino soc činjenice mogu objasniti soc činjenice . te Homans nije bio u stanju pkazati kako se psihologijski principi mogu primijeniti na socijetalnoj razini . strukturalno objašnjenje – posebna institucija postoji zbog svog odnosa s drugim institucijama u soc sistemu. psihološko objašnjenje . funkcionalno objašnjenje – institucija postoji jer bez nje društvo ne bi moglo preživjeti ili ostati u stanju ravnoteže. on o osobama ne razmišlja kao o izloliranim entitetima. O. najvjerojatnije dovoditi do pojave istih ili nekih njima sličnih akcija pretpostavka vrijednosti – što je nekoj osobi vredniji rezultat njene akcije. ljude i elementarne oblike društvenog ponašanja te tu teoriju naziva teorijom razmjene.odgovarajući Parsonsu. on priznaje da su ljudi društvena bića. a rezultati takvog ponašanja postat će mu sve vredniji.suprotno tome. osoba će najvjerojatnije nastaviti tu akciju pretpostavka o stimulansu – ako je u prošlosti pojavljivanje posebnog simulansa bilo poticaj za nagrañivanje akcija neke osobe. za Homansa ne predstavlja i njihovo objašnjenje 2. Homans smatra da institucionalnu promjenu moraju objasniti sociolozi. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. Homan utvrñuje da soc činjenice proizlaze iz interakcije. postavka da su odreñene institucije povezane. izmeñu najmanje 2 osobe . kao i neuspjeh da objasni unutarnje mentalne procese .on je razvijajo teoriju razmjene koja kombinira soc biheviorizam i paradigmu soc činjenica . osoba će biti ljuta. u kojima svatko tvrdi da deorija drugog malo toga može objasniti Integrirana teorija razmjene P. što je češće neka posebna akcija nagreñena. ta teorija otkriva socijalno ponašanje kao vidljivu ili nevidljivu razmjenu aktivnosti.ukratko. tada će sadašnji stimulansi.pokušava razviti teoriju koja se usredotočuje na psihologiju.zadovoljenje – što je češće u nedavnoj prošlosti neka osoba primala posebnu nagradu. utoliko će joj biti manje vrijedna svaka sljedeća jedinicate nagrade pretpostavke o agresiji .ukratko.Sociologija 4. sukob Parsonsa i Homansa se može svesti na seriju napada i protunapada.iako je Homans pristalica psiholoških principa. a da bilo koje objašnjenje mora biti u osnovi psihološko Homansove osnovne postavke . ali socijalno ponašanje pokušava objasniti pomoću psiholoških principa .osnovicu njegove teorije razmjene soc ponašanja čine neke pretpostavke: pretpostavka uspješnosti – u svim akcijama koje poduzima neka osoba.

kao i najšire druš strukture .sasvim je jasno da se radi o jedinstvenom području za koji raste interes u suvrem soc. bio zapravo poseban izvještaj muških aktera i iskustava .Abrahamsson smatra da se Homans koncentrira samo na proučavanje otvorenog ponašanja.smatra da se i simb inter i teoretičari razmjene.uloge žena u sco situacijama bile su različite. proistječe iz razmjene i kompeticije drugi tip se ne pojavljuje nego je izričito osnovan s namjerom da se postignu specifični ciljevi .soc interakcija prvo se javlja unutar soc grupa – ljudi su privučeni u neku grupu kada osjećaju da im ona nudi više nagrada nego druge – žele biti rpihvaćeni u toj grupi – da bi bili prihvaćeni i sami moraju nudit nagrade .Singelmann ističe da je za simb interakc koncept svijesti sposobnost ljudi da zamisle ono što organizam percipira. posebno u teoriji .postoje i drugi mehanizmi koji posreduju meñu soc strukturama.Linde Molm tvrdi da je soc biheviorizam legitimni oblik sociologije i da se ne razlikuje mnogo od drugih sociologijskih pristupa.Sociologija 4.smatra da postoje 4 osn tipa vrijednosti od kojih svaki uzrokuje razl funkcije: 1. akter je aktivna jedinica i za simb inter i za teoretičare razmjene .bitno feminističko pitanje (osim kako i zašto o ženama): zašto je sve tako kako jest? . analizirajući soc strukturu. koje su sredstvo integracije i solidarnosti 2..polazeći sa socijalno-bihevioralne paradigme. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. kao što to mnogi vjeruju VIII.kompleksne soc strukture i vrijednosti posreduje mehanizam normi i vrijednosti koji postoji u društvu . univerzalističke vrijednosti. vrijednosti opozicije – omogućuju širenje osjećaja o potrebi promjene mnogo dalje od mogućnosti ličnog kontakta meñu onima koji oponiraju soc poretku Kritika Homansove teorije svijesti .iako su neki autori i dalje ostali povezani s dogmatističkom varijantom psih biheviorizma kao osnovicom soc rada. u kojem Blau uočava pojavljivanje odlika soc grupa..ni Blau ni Singelmann nisu pokušali pomiriti ove dvije teorije TRENUTNI STATUS BIHEVIORALNIH TEORIJA . osim blaua. nego zbog toga što su ih namjerno isključili . a tamo gdje ih nema to se ne dogaña zbog neodstatka interesa ili sposobnosti.skripte@gmail.Blau se upućuje k socijetalnoj razini razlikujući 2 tipa soc organizacije: prvi tip. vrijednosti koje legitimira autoritet – vrijednosni sistem koji nekima dodjeljuje više moći. partikularističke vrijednosti. žele ukazati na njegov neuspjeh da pruži adekvatnu analizu svijesti . on se pridružuje paradigmi soc činjenica u razmatranju kompleksnijih soc struktura . koja sije sjeme za.. koje su standardi pomoću kojih se može procijeniti relativna vrijednost razl stvari šro se mogu razmjenjivati 3.on naglašava da su simb inter zaokupljeni proučavanjem ideje osobe u onom smislu u kojem je to radio Mead .ta pitanja takoñer dovode do revolucionarnog preokreta u našem razumijevanju svijeta OSNOVNI HISTORIJSKI KORIJENI Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.ta dva pitanja proizvela su teriju soc života koja je univerzalna u svojoj primjenjivosti ..ostali kritičari.moguće je anticipirati ubrzanje kritike soc biheviorizma kada paradigma postigne pravi zamah . pojava opozicija i promjene . no Blau se fokusira na vrijednosni konsenzus . manje priznate i podreñene ulogama muškaraca – njihova nevidljivost samo je jedan od pokazatelja te nejednakosti . POGLAVLJE: Suvremena feministička teorija OSNOVNA TEORIJSKA PITANJA . drugi pokazuju želju i spremni su poći dalje od njegovih tradicionalnih granica kako bi u područje uključili i svijest. O. usredotočuju na mikro soc razinu . a ignorira unutarnja iskustva aktera Integracija teorije razmjne i somboličkog interakcionizma . proširuje granice soc kontrole 4.com 29 .suvremena znanstvena zajednica otkrila je da je ono što je trebalo biti jedinstveno iskustvo. Čaldarović) razlika u statusima i količini moći dovodi do.tvrdi da na odreñenom stupnju teoretičari razmjene shvaćaju da osoba posjeduje ličnost i ideju o sebi te da su ideje idealno prihvatljive i za teoriju razmjene . legitimacija i organizacija.žene su prisutne u većini soc situacija.

ta nejednakost protječe iz organizacije društva.najviša točka zabilježene feminističke aktivnosti i pisanja zbivala se u vrijeme liberalističkij pokreta u suvremenoj zapadnoj povijeti . Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.muškarci koji su stvorili sociologiju nisu bili ni od kakvim utjecajem feminističkih teorija . . ako m i ž postanu previše slični.skripte@gmail.muškarci smješteni u središte ove profesije. ukalupljene.mogućnosti za javni feministički protest razvijale su se prateći mijene razvoja društva kroz periode liberalističke promjene i razumijevanja s jedne strane. ne samo da je položaj žena različit. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. kompeticija meñu njima razorit će obitelj VARIJANTE SUVREMENE FEMINISTIČKE TEORIJE .sociologija roda je proučavanje socijalno oblikovanih uloga ž i m . jednake ek mogućnosti. tj identiteta – što je ponešto razl predmet od femnisitičkog fokusiranja na žene Teorije o rodnim razlikama .ukupno životno iskustvo žena. sve teorije nejednakosti pretpostavljaju da će i m i ž vrlo lako i prirodno prihvatiti egalitarnije soc strukture i situacije . a ne bio razlike 3. neprekinut razvoj .feminizam se meñutim nije razvijao kao postupan. naglašavanje seksizma. ne postoji nikakav značajanobrazac prirodne varijacije koji bi razlikovao spolove 4.druga tema konstatira da je sveukupno oblikovanje ženskih odnosa i iskustava distinktivno . Čaldarović) Feminizam: 1600-1960 .objašnjenja psih i relacijskih razlika žena i muškaraca uglavnom se mogu svrstati u 3 osn tipa: 1) biologijska objašnjenja – polazišna točka konzervativnih razmišljanja 2) institucionalna objašnjenja – naglašavanje ženske funkcije trudnoće i brige oko djece. žene i muškarci nemaju samo razl druš položaj.4 teme odlikuju teorije o nejednakostima meñu rodovima 1. i perioda većeg konzervativizma i represije s dr strane . nejedankosti rodova i ugnjetavanje Sociologija i feminizam: 1840-1960 .dvije glavne varijante suvremene feminističke teorije su: liberalni feminizam – najprošireniji pristup ž pokreta u Am. suprostavljanje seksizmu i sl. promjene u obitelji. majčinska odgovornost glavna je determinanta šire spolne podjele rada 3) socijalno-psihologijska tumačenja – u najširem smislu radi se o fenomenološkim teorijama (dihotomne ategorije) i teorijama socijalizacije Teorije o nejednakostima meñu rodovima . Jessie Bernard „Budućnost braka“: opis umanjavanja punih mogućnosti žena (udane žene i slobodni muškarci – stresni. nisu bili bitno zainteresirani za feminizam. situacija žena se mora shvatiti u pojmovima izravnih odnosa moći izmeñu muškaraca i žena – žene su ograničene. nego su i nejednako locirani u društvu 2. već je i manje povoljan – proučavanje te nejednakosti 3.Sociologija 4. fundamentalno je različito od muš.primjer konvencionalnosti: Parsons – obitelj je nezamjenjiva pretpostavka soc stabilnosti → muškarci se trebaju baviti širim soc sistemom.3 osn odgovora na pitanje zašto o ženama: 1. od najranijeg djetinjstva pa sve do starosti. a žene treba biti hraniteljiva.od 1770 feminističko pisanje sve više postaje značajan dio kolektivnog napora koji raste i brojem sljedbenika i dosegom svoje kritike . školi.u zapadnom svijetu početak feminizma bilježi se publiciranim radovima o takvom protestu .naša tipologija feminizma oslanja se na 2 osnovna pitanja: kako i zašto o ženama te zašto je sve tako kako jest .mogu se razabrati 3 vrste osnovnih fem teorija: razlike meñu rodovima. – istraživanje raznih oblika ugnjetavanja .com 30 . vezana uz kuću.čini se da su žene uvijek uviñale svoj položaj i uvijek se protiv toga na neki način borile .osnovna tema u suvremenoj literaturi o razlikama meñu rodovima sadržana je u tvrdnji da je unutarnji psihički život žene razlićit od muškog – žene imaju razl viziju i doprinos konstrukciji socijalne stvarnosti . O. ne posvećuju nikakvu pažnju pitanjima roda kao problema socijalnog poretka .feministički su se interesi samo marginalno uključili u početak „rada“ sociologije . iskorištavane i sl. položaj žene i žensko iskustvo u većini slučajeva jesu različiti od muškaraca – istraživanje se u tom slučaju fokusira na detaljno proučavanje te razlike 2. slobodne žene i oženjeni muškarci – sretni → istraživanje!). liberalni feministi predlažu slj strategije za eliminiranje nejednakosti: mobilizaciju za korištenje postojećih pol i legalnih kanala za promjenu. iako se individualna bića mogu do izvjesne mjere razlikovati po svojim potencijalima i nasljeñu.

obitelj – patrilinearna i patrijahalna – u povijsti obrnuto. umjesto toga. ekonomski činioci dovode do historijskog poraza žene – žene rade.fem soc promatra makrosoc poredak ističući utjecaj i socijalne strukture i ideologije na akterovu precepciju sco stvarnosti . ugnjetavanje obašnjavaju dubokom muškom potrebom da kontroliraju ženu – neuroza od straha od smrti i od ambivalentnosti prema majci radikalni feminizam – polazi od intenzivnog temeljnog pozitivnog vrednovanja žena. i mnogostrukost razl situiranih grupa ljudi .fem istraživanje pokazuje da žene.žene ne pronalaze znanje u jednostranom zahtjevu za istinom.nejednakosti meñu rodovima u plaćama pojedinih klasa takoñer su fukncionalne. a to je naizraženije u rodu.Sociologija 4. 3 osn cilja: teorijska sinteza.feministička dijalektika proistječe ne samo iz feminističke soc znanja.u jezgri fem dijalektike nalazi se soc znanja.rješenje nejdnakosti meñu rodovima leži u uništenju klasnog ugnjetavanja Teorije o ugnjetavanju roda . s obzirom na činjenicu da je ljudska percepcija soc stvarnosti uvijek parcijalna i interesno osnovana . one uravnotežuju vlastite uloge. već teže da znanje u opisivanju soc stvarnosti bude izloženo s razl povlaštenih polazišta i sistema znanja. u kojima m imaju ostvaruju interese .skripte@gmail.opisuju ž kao posljedicu izravnih odnosa moći izmeñu muškaraca i žena.akteri oblikuju svoja znanja na temelju svojih situiranih iskustava i interesa . a provodi se pomoću osnovne strukture dominacije. dubokog žaljenja i bijesa zbog spoznaje o nj ugnjetenosti. Čaldarović) marksistički feminizam – jedna od najelaboriranijih teorija soc ugnjetavanja. koncepcija koja smatra da se svijet shaća obzirom na razl. feministi su otkrili postojanje mnogostrukosti razl situiranih grupa žena. povlaštena polazišta razumijevanja aktera koji su nejednako situirani u sco strukturi . a posebno unutar strukture suvremenog kapitalističkog klasnog sistema . tvrdi se da je za feminističku soc središnji problem razumijevanje kako je bilo koje znanje o socijalnoj stvarnosti moguće. a proširujući ovo stajalište.suvremeni marksistički feministi ugrañuju odnose rodova unutar fundamentalnih struktura klasnog sistema. nego u ravnoteži i procjenjivanju izjava o socijalnoj stvarnosti koju im prezentiraju brojni drugi . Makrosocijalni poredak . suprotno od mišljenja struk funkc. dojenčad i djeca provedu svoje najbitnije faze razvoja s majkom: ambivalentni osjećaji. nego soc ustroja društva. pa stoga i podržavane od kapitalizma . a muškarci posjeduju vlasništvo. stapaju interese i orijentacije povezane s nekim ulogama i pomoću toga stapanja utječu i na zajedničko oblikovanje soc interesa Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. usredotočuju se na emocionalnu dinamiku ličnosti.com 31 .opisujući znanje kao ključ problematike. od kojih ni jedno nema konačnu determinističku autentičnost . obično nazvane patrijarhatom .4 distinktivne karakteristike fem sociologije: 1. nego podjednko i iz svakodnevnih ženskih životnih iskustava . čime bi se sociolozima omogućilo da postupno obuhvate procese kojima ljudi stvaraju socijaln znanje 2. mnoga istraživanja: patrijarhat se oslanja na praksu nasilja nad ženama socijalistički feminizam – raznolika skupina teorija. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. ne doživljavaju svoj soc život kao kretanje izmeñu pojedinačnih razdvojenih uloga.jedan od principa intelektualne prakse koju ističe fem je princip koji tvrdi da nema neutralnih promatrača . Feministička dijalektika . Engels „Porijeklo obitelji.3 su osn varijante fem teorije koje se fokusiraju na ugnjetavanje: psihoanalitička fem teorija – pokušavaju objasniti kategoriju patrijarhata koristeći se Freudovim teorijama.izvornost suvremene fem teorije proizlazi iz širine i intenziteta izučavanja ugnjetavanja . privatnog vlasništva i države“: podčinjavanje ž nije posljedica bio karakteristika.obrazac ugnjetavanja ugrañen je u najdublje i najprodornije oblike organizacije društva.fem dijalektika takoñer zahtijeva restrukturiranje soc prakse. O. cijelo društvo je obilježeno ugnjetavanjem.istražujući razlike meñu ženama. transformacije ekonomije i sistema vlasništva samo su produbljivalje loš status žene . kombinacija teorijske širine i preciznosti i eksplicitna i adekvatna metoda socijalne analize i socijalne promjene FEMINISTIČKA SOCIOLOŠKA TEORIJA .važno je naglasiti da fem dijalektika nužno ne vodi k stajalištu da nikada nećemo ništa moći spoznati.

Čaldarović) .fem naglašava središnji značaj ideologijske dominacije u strukturi soc dominacije. težnje. potrebe. institucionalizirana je kao javno mišljenje . a ž uravnotežuju tu ideologiju sa stvarnostima svojih života – iz ovakve tenzije moguće je razviti mnoštvo znančenja ograničenja nasuprot izbora u značenjima-kreiranjima položaja 4. da ideje projiciranjanjihovih osobnih planova u svijet postaje besmislena u svemu.tvori bitan most k soc definicionizmu razvijajući široko zamišljen koncept proizvodnje. paradigmu soc definiija i soc-bih paradigmu . što upravo rade ili što će učiniti Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.temelji svoje porijeklo na radovima Webera o socijalnom djelovanju . procjenjuju i evaluiraju ono što su učinili. ne može kontrolirati niti predvidjeti situacije prekidana interakcija nasuprot kontinuiranoj – žene imaju iskustvo krajnje varijabilne interakcije (djeca. porcedurama. ciljeve i sl.Sociologija 4. kao i ostalim vanjskim situacijama kao subjekti ljudi djeluju nastojeći postići svoje namjere. koji naglašava značaj mikrointerakcija u stvaranju soc svijeta .com 32 .fem soc razikuje se u 5 bitnih točaka od soc definicionizma i soc biheviorizma – pregled tih razlika daje nam najznačajnije aspekte fem modela na razini mikroporetka responsivna akcija nasuprot namjernoj – nazivajući ženske aktivnosti responsivnima daje se slika bića koja su orijentirana ne toliko na zadovoljavanje svojih ciljeva. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. Hinkle: soc aktivnosti ljudi proistječu iz nj svijesti o samima sebi i drugima.sadrži u sebi čvrste elemente paradigme soc činjenica. čak i kada su drugi u pitanju. fem sociologija se fokusira na to kako osobe doživljavaju jedna drugu kada teže ostvariti objektivan cilj ili zajednička subjektivna značenja . Subjektivnost . koriste se odgovarajućim sredstvima. koordiniranja. tehnikama. akcija i zahtjeva drugih. POGLAVLJE: Noviji oblici razvoja u sociologijskoj teoriji TEORIJA AKCIJE .skripte@gmail. Mikrosocijalni poredak . ta nejednakost reproducirana je putem sistema institucionalnog znanja koje reflektira interese i iskustva muškaraca 3. osim teoriji 4) svijest o svakodnevnom životu – najprodornija karakteristika kognitivnog stila svakodnevnog života za žene je odlika razdvojene svijesti. ili muški koji im nisu isti i sl. O.na ovoj razini. njihovi smjerovi akcija ograničeni su neprilagodljivim uvjetima i okolnostima primjenjujući htijenje ili prosudbu. one preuzmu muško mišljenje o drugim ženama 2) internalizacija normi zajednice – generalizirani drugi predstavlja cjelinu zajedničkih normi što su ih odredili dominirajući muškarci koji ženu prisiljavaju da sama sebe ocrta kao manje vrijednu 3) priroda osobe kao socijalnog aktera – žene toliko ograničene svojim ženskim statusom.središnji fem interes u markosoc poretku je strukturalno oblikovanje nejednakosti rodova.osnovne postavke koje izvodi R. → po meni: sranjeee) pretpostavka o nejednakosti nasuprot jednakosti – socijalne interakcije ž i m prirodno oblikovane utjecajima makrostrukturalnog konteksta – strukturala podrñenost muškarcima stratificirana značenja nasuprot uobičajenim – m će najvjerojatnije pripisati ženama značenja izvučena iz markostrukture ideologije o razlikama meñu rodovima.fem soc teorija učinkovito je sintetizirala 3 soc paradigme: paradigmu soc činjenica. olakšavanja i usklañivanja želja.djelomično objašnjava osobine ljudi koji koegzistiraju u druš životu kao intimni stranci (soc-bih) IX.akciona teorija operira na razini individualnih misli i akcije . najčešće razatraju 4 osn pitanja: 1) preuzimanje uloge i osjećaj/znanje o drugome – žene su tako socijalizirane da sebe vide očima muškarca. metodama i sl. da bi to postigli. ideologija kao složena mreža vjerovanja.fem soc inzistira na tome da se i akteorva osobna interpretacija ciljeva i odnosa mora promatrati kao distinktivna razina . oni izabiru. osobito one elemente iz kasnijih konfliktnih teorijskih formulacija ove paraigme .kada soc proučavaju subjektivnu razinu iskustva. ž se suočava s „linijom pogreške“ izmeñu njenog proživljenog iskustva i utvrñenih tipova iskustva Povezanost sa sociologijskim paradigmama . koliko na zadatke promatranja.

jedno stajalište. Akcije.Sociologija 4. ono što je za njega od najvećeg značenja za društveni život su subjektivna svijest i osobni osjećaji.ponašanje uključuje mehanički odgovor na stimulans.com 33 .voluntarizam se vezuje uz aktere koji u soc situacijama vrše izbore. ona pretpostavlja postojanje jednog aktera 2. zamjenjujući je struk-funkc . Mead.osnovni element u nj teoriji akcije je jedinica djelovanja koju definira s 4 komponente: 1.stajalište slično Blumeru: Parsonsova inicijalna orijentacija na akciju na mnogo načina možda slična sim inter.Parsons je bio najvažniji nasljednik veberovske tradicije i korištenje teorije akcije u njegovom ranom radu osiguralo je tom pristupu najšire čitateljstvo Parsonsova teorija akcije .rata su: Park. jedinica djelovanja uključuje jedan cilj ili buduće stanje prema kojem se djelovanje usmjerava 3. Čaldarović) da bi se donijela neka odluka. O.skripte@gmail. posvećen je strukfunkcionalnoj analizi globalnih struktura – posebno onome što Parsons naziva soc i kulturnim sistemima Voluntarizam . djelovanje se odvija u situaciji koja uključuje 2 elementa: stvari koje akter ne može kontrolirati (uvjeti) i one koje može (sredstva) 4. iako može raspraviti većinu elementarnih oblika društvenog života Jedinica djelovanja .osnovni argument Colemana sadržan je u postavci da ne bismo smjeli napustiti pojmove smišljenosti. pravila i moralni principi svako proučavanje druš odnosa zahtijeva da istraživač upotrebljava razumijevajuće subjektivne tehnike istraživanja. Faris. imaginativnu ili simpatičku rekonstrukciju ili sikustvo uživljavanja u situacije . koje dijeli i autor. norme i vrijednosti služe oblikovanju akterovog izbora sredstava za postizanje cilja . primjenjuju se standardi. uspomene. voluntarizam nije ekvivalentan slobodnoj volji . smatra da osn problem u nj djelu proistječe iz činjenice da on nikada nije u potpunosti dovršio prijelaz s teorije akcije na struk-fun.meñu najvažnijim sociolozima poslije završetka I. taj su podhvat mnogi odobravali. kreativni i mentalni proces . gl dio njeove teorije.Parsonsov rad nikad anije potpuno pomirio svoju interpretaciju Weberove teorije akcije sa svojom interpretacijom Durkheimovog struk-funkc – to je najznačajnija dvosmislenost i problem u teoriji akcije Noviji radovi u području teorije akcije .pokušaj integriranja akcije i strukture provlači se kroz veći dio Parsonsovog rada. a akcija aktivni. ideje ili ideali pomoću kojih ljudi započinju ili završavaju svoje meñusobne akcije . Parsons .u Parsonsovom radu može se primijetiti odreñena konfuzija.J. time se ne želi reči da su akteri u potpunosti slobodni u tim izborima.Cooley prihvaća neke od postavki svojih suvremenika i njihov interes za evoluciju. a povezan je i s raspravom o tome do kojeg je stupnja Parsonsov koncept voluntarizma blizak simb inter .od samog početka on vrlo jasno ističe da teorija akcije ne može adekvatno objasniti soc strukture i institucije. Thomas.Parsonsovo učestalo korištenje dvijeu razl definicija mnogih od ključnih konepata odražava takoñer i kontinuirani dualizam u nj teorijskoj orijentaciji . godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof.koncepr voluntarizma vrlo je sličan jedinici djelovanja. nego je potrebno ograničiti njihovo korištenje na razini aktera u soc sistemu . što je dovelo do nejasnog ispreplitanja tih teorija u radu .meñu slične napore možemo uključiti i pokušaj Sciullija usmjeren rasvjetljavanju značenja voluntarističke akcije i njenog povezivanja s radovima iz legalističke teorije Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. razum i osobe koje donose odluke Problemi u Parsonsovoj teoriji akcije .on izabire pojam akcija jer taj pojam ima konotaciju razl od pojma ponašanja . a ona proizlazi iz njegovog odbijanja da odustan od ranijih teorijskih stajališta ili da ih na adekvatan način integrira s novim stajalištem .on jasno implicira svijest. koja započinje posljednjim poglavljem knjige Struktura soc akcije.trudio se razlikovati teoriju akcije od biheviorizma . smatra da je Parsons pogriješio napuštajući teoriju akcije razvijenu u Strukturi soc. ciljne usmjerenosti i usklañenosti.svj.kulturni entiteti (norme i vrijednosti) imaju ključnu ulogu u cjelini njegovog rada – zanimanje za soc strukture koje ograničavaju akciju . ali su i mnogi držali nj rad konfuznim i nespojivim . Coleman pokušao obnoviti teoriju akcije.

inovacija njegovog rada je što rekonceptualizira vrlo široko područje soc fenomena kao sistema komunikacije. uključujući kibernetiku.u modrenim društ razvijaju se serije svjesnih modela ili normativnih sistema koji prikrivaju strukt stvarnost .socijalni sistem se sve više i više razvija prema kompleksnim posredujućim sistemima koji interveniraju izmeñu vanjskih snaga i akcije samog sistema .Lilienfield smatra da je njena uporaba u sociologiji kao i u drugim područjima bila promašaj ž . da opći problemi koji se podvode pod sistemsku teoriju migriraju iz krutih znanosti k dr područjima gdje postaju još manje definirani .zatvoreni sistemi teže entropiji. mehaničkim i organskim sistemima.promatrajući razl ljudske proizode (mitove.razina otvorenosti sistema povezana je s 2 osn koncepta u sist teoriji: konceptom entropije (tendencija sistema da prestane funkcionirati) i konceptom negentropije (tendencijom sistema da razvija strukture) .smatra da je sist teorija krajnje spekulativna. a ne samo kvantitativno.Buckley razmatra i odnose meñu sociokulturnim.optužuje sist teoretičare i zbog njihove ljubavi za utvrñivanje analogijaizmeñu razl. operacijska istraživanja i ek sistemsku teoriju . ona obećava izradu jedinstvenog rječnika pojmova pomoću kojeg bi se te znanosti ujedinile sist teorija ima više razina i može biti podjednako uspješno primijenjena na razl nivoe zanima se za varijacie meñusobnih odnosa mnogobrojnih aspekatasoc svijeta te stoga djeluje protiv malih i nepovezanih analiza soc života sist pristup pokušava sve aspekte sociokulturnog sistema predočiti u procesualnim pojmovima. stalno prisutna i nužna za stvaranje soc sistema oni naglašavaju prirodu i izvore varijacija u soc sistemu postoji interes za selektivne procese i na individualnoj razini i na interpersonalnoj razini interpersonalna razina tretira se kao osnovica razvoja širih struktura Kritika sistemske teorije . O.kritizira znanstvene pretenzije soc sist teoretičara – tvdri da su uzeli iz drugih znanosti ono što ima odgovara. teoriju informacija. sisteme srodstva i sl) on se interesira za njihovu povezanost .svako društvo ima svoju strukturu sličnu ostalim društvima . naročito kao mreže informacija i komunikacija sist teorija je bitno integrativna sist teorija pokušava vidjeti soc svijet u dinamičkim aspektima . a odbacili ono što im ne odgovara . model što ga soc znanstvenik konstruira da bi se približio nevidljivoj strukturi društva 3.ona je proizvod razl znanstvenih ideja koje su u soc uvezene iz drugih oblasti. a ne kao znanstveni STRUKTURALIZAM .zaključuje da sist teriju treba promatrati više kao ideologijski sistem.skripte@gmail.usredotočujući se na navoñenje razlika – razlikuju se i kvalitativno. struktura ljudske svijesti . godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof.Buckley zaključuje raspravu s nekoliko točaka: sist teoretičari prihvaćaju ideju da je tenzija normalna.com 34 .možemo ga definirati kao traganje za univerzalnim i nepromjenjivim zakonima ljudske vrste koji funkcioniraju na svim razinama ljudskog života Antropološki strukturalizam: Claude Lévi-Strauss . Čaldarović) SISTEMSKA TEORIJA .interesira se za primitivna društva jer su ona manje deformirana i u njima je lakše otkriti strukturu .Sociologija 4.u knjizi Sociologija i moderna sistemska teorija Buckley odgovara na pitanja što sve soc može dobiti iz sistemske teorije: budući da ta teorija potječe iz tvdrih znanosti te da je primjenjivana na sve bihevioralne i druš znanosti. globalne strukture i institucije soc svijeta – služe da prikriju glavne.skiciranje takvih veza predstavlja pravu strukturu ili barem strukturu Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. otvoreni negentropiji . područja .tvrdi da se sist teorija ne može testirati pa se stoga ne može niti dokazati je li ispravna ili pogršna . nevidljive strukture društva 2.u njegovom djelu nalazimo razl tipove strukture: 1. razlikuju se i u tipu otvorenosti/zatvorenosti .kritizira generaliziranost sist teorije uopće . što ih čini prhvatljivim za strukturalnu analizu .najvažnija u njegovom radu .

nego ih transformira i kao takve integrira u svoju neobičnu teorijsku orijentaciju .za Goddarda i mnoge druge.možda je najvažnije da i marksisti i struk marksisti odbacuju empirizam. konstituirajući ljude kao subjekte .proučava pozadine svakodnevnih situacija pokušavajući utvrditi strukture koje nevidljivo upravljaju akterima . strukturalizam je frontalni napad na mnoge osnovne pretpostavke sociologije Poststrukturalizam: Ideje Michela Foucaulta .dok su se strukturalizam i poststrukturalizam razvijali izvan sociologije.Merton sasvim jasno podržava strukturalni pristup najglobalnijoj razini proučavanja – no. hijerarhijsko promatranje – sposobnost službenika da sve što kontroliraju uoče jednostavnom inspekcijom 2. to je samo najbolji kojeg imamo Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. identificiraju i označe dogañaje u okvirima svojih životnih prostora.Lévi-Strauss prihvaća stanovište freudovske psihijatrije da ponašanje aktera odreñuju nesvjesne sile . Parsonsov kulturni determinizam) . tj normativni sistem društva (npr. Čaldarović) . vojne i industrijske funkcije) . a struk marksisti proučavaju duboke strukture svijesti .ne smtra da se disciplina širi jednoznačno cijelim društvom .jedan od son neprijatelja strukturalista je grupa sociologa koji su se fokusirali na kulturnu razinu.one su sheme interpretacije koje omogućuju ljudima da lociraju.najznačajnija razlika marksizma i strukturalnog marksizma leži u razinama njihove analize: marksisti najčešće proučavaju strukture društva (ekonomsku. nego strukturama svijesti . a slabosti prevladale Sociološke varijante strukturalizma Goffmanov strukturalizam .on opisuje mikrofiziku moći kao bezbrojne toče konfrotacija – 3 osn instrumenta disciplinske moći: 1.com 35 . nevidljivih struktura .Sociologija 4.problem uobičajen za druš znanosti: svijest nije podložna neposrednom promatranju Strukturalni marksizam (17. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. on drži da je taj proces imao i neke pozitivne posljedice (npr. priznaje da takva orijentacija nije odgovor i na sve soc probleme. nego ih želi zarmatrati kao konačne determinante ostalih aspekata soc stvarnosti . ideja i načina raspravljanja – on suprostavlja svoju arheologiju znanja historiji i historiji ideja za koje smatra da su pretjerano racionalne . upotreba ispitivanja kojim se subjekti promatraju kako bi se onjele normalizirajuće prosube o ljudima . za strukturaliste i poststrukturaliste strukture su nevidljive teorijske konstrukcije.Coser – proučavanje globalnih soc struktura oredstavlja kamen temeljac sociologije .barijere koje treba prevladati: struk može vrlo malo ponuditi klas soc interesima i predstavlja veliku prijetnju njima .skripte@gmail. O. čime bi se ojačala njihova snaga. a za struktrualne teoretičare one su vidljivi i stvarni socijalni fenomeni STRUKTURALNA TEORIJA . osim toga. sposobnost izricanja normalizirajućih prosudbi i kažnjavanja onih koji krše norme 3.nj osn model ukazuje da se socijalne strukture sudaraju sa socijalnim procesima . izgovorene i napisane izjave.njegov rad pokazuje razl teorijske utjecaje – ne samo da usvaja ideje drugih mislilaca.ne žili se zapravo u potpunosti usredotočiti na proučavanje globalnih soc struktura.zaključuje da znanje gereria moć. konačnom istinom – uvijek postoji mnogo slojeva koje treba istražiti . ali ne soc činjenicama.nj kasnija orijentacija njabolje se može obuhvatiti frazom genealogija moći – zaokupljen načinima na koje ljudi sobom i drugima upravljaju u proizvodnji znanja .str) .akteri su ograničeni.utjecaj strukturalizma: želi proučavati diskurzivne dogañaje. tj interesira se za osn diskurzivne prakse koje oblikuju osnovicu znanstvenog diskursa . kao i svijet uopće . strukturalna teorija ima neovisan razvoj. po Gonosu ti okviri su pravila ili zakoni koji učvršćuju interakciju Barijere prihvaćanja .u svom ranom radu o metodologiji razrañuje jednu arheologiju unanja – njegov predmet interesa su cjeline znanja.Godelier smatra da se ova dva pravca mogu integrirati. političku.on nema samo negativan sud o nepredovanju disciplinskog društva. a prihvaćaju interes za proučavanje osnovnih.strukturalizam još nije u soc široko prihvaćen .pod utjecajem i Marxa i Webera i fenomenologije i strukturalizma . uvide...on nevidljive strukture naziva okvirima.).on ne traga za nekom dubokom.

zanima se i za diferencijaciju i za meñusobnu povezanost društvenih položaja .distinktivni aspekt teorije mreže je i u tome da ona obuhvaća vrlo širok raspon interesa – od mikro do makro struktura – to znači da u mreži mogu biti i osobe. a egzist nema takve aspiracije. starost i sl TEORIJA MREŽE . njihove misli i akcije .oni koji primjenjuju egzist soc moraju uvjeriti veći br sociologa da nudi nešto superiornije i razkličito od drugih.egzist mora razviti bolje razumijevanje povijesti X. posebno u radu Husserla . fenomenose oslanjaju na intuiciju i opise kao principe svojih metodologija. no. rasa.osn dijelovi društva su grupe ili klase ljudi.želi proučavati socijalne strukture. fenomeno proučavaju sve tipove vjerovanja. fenomeno se trude prodrijeti do suštine svijesti.Sociologija 4.odbacuju veći dio struk funkcionalizma. kao i problematici situirane prirode iskustva sa značenjem .je primjer strukturalnog pristupa u modernoj soc . . O.nj glavni interes je utvrñivanje objektivnog obrasca veza koje povezuju članove društva . a egzist daju prednost posebnom načinu postojanja koji nazivaju autentična egzistencija Osnovni interesi . Parsonsov kulturni determinizam. uspomene i sl. interes kritičkih teoretičara za kulturu i td. fenomenologija ostavlja po strani svakodnevni svijet kako bi se moglo doprijeti do svijesti. nj meñusobnih odnosa. Čaldarović) Strukturalna teorija Petera Blaua (27. a ne akteri.do integracije dolazi kada jedan segment populacije ima visok stupanj sličnosti u parametrima kakvu cu npr spol.skripte@gmail. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof.odbacivanje jednodimenzionalnog uzročnog objašnjenja ljudskogživota . uvjeta koji dovode do promjene u njima i nj implikacija za društvene odnose .on namjerno eliminira iz sociologije kulturne varijable i varijeble individualne razine .com 36 . dok egzist izbjegava uporabu samo jedne metode. što je u oštrom kontrastu prema većini sociologakoji naglašavaju racionalne aspekte .bitan aspekt analize mreže je u tome da ona želi pokrenuti sociologe dalje od proučavanja soc grupa i kategorija prema proučaanju veza koje postojeizmeñu.Spiegelberg: fenomenologija nastoji biti rigorozna znanost.razlikuje 2 tipa soc položaja: grupa i status . ali i grupe . a egzist pokušavaju razumjeti širu situaciju u kojoj se razvijaju misli i akcija.odnos meñu fizičkih i mentalnih dimenzija vrlo je važan i vrijedi ga proučavat Budući razvoj .imaju slične fil korijene: obje su duboko ukorijenjene u fil fenomenologiji.ljudi su i slobodni i ograničeni. ali i unutar aktera koji nisu dovoljno zbito i čvrsto povezani da bi se mogli nazvati grupama .problemi kojima usmjerava svoju strukturalnu analizu: soc diferencijacija i integracija (stupanj soc difrencijacije je taj koji proizvodi integraciju) .egzist sociolozi isključivo se zanimaju za osjećaje. Simmelove interese za objektivnu i subjektivnu kulturu.posebna pažnja se posvećuje osjećajima i emocijama.egzist sociolozi su se pokušali odvojiti od fenomenologije . ne dajući prednost niti jednom tipu.drugi bitan interes egzist soc usmjeren je prema osobi ili ukupnom iskustvu osobe kao bića (osoba se ne može odvojiti od fizičkog tijela u kojem obitava) .str) .zadatak soc je strukturalna analiza razl oblika diferencijacije. no bez kulturnih i funkcionalnih konotacija koje im pridaje struk fuknc . ali postaje sve značajnija EGZISTENCIJALISTIČKA TEORIJA = proučavanje ljudskog iskustva u svijetu u svim njegovim oblicima . POGLAVLJE: Širenje osnovnog problema u suvremenoj sociologijskoj teoriji POVEZANOST MAKRO I MIKRO RAZINE: ŠIRENJE OSNOVNOG TEORIJSKOG PROBLEMA Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. Sartre – povezivanje individualne slobode i soc ograničenja Egzistencijalizam i fenomenologija .teorija mreže još je relativno nova i nerazvijena. dok se egzist usredotočuje na svakodnevicu. nema mnogo za ponuditi našem razumijevanju globalnih struktura i njihovoj povezanosti s procesima koji se odvijaju na nižim razinama . Durkheimovo fokusiranje na kolektivnu svijest.

agenti (akteri) su u stanju racionalizirati ili razviti rutinske procese pomoću kojih mogu kontinuirano shvaćati razloge poduzimanja svojih akcija – Giddens nadalje razvija svoje ideje od agenata k agencijama.on sugerira da kontinuum makro-mikro postoji u odnosu na način na koji je poredak stvoren u društvu . oni ne posjeduju strukturu nego ispoljavaju strukturalna vojstva . a druga se odnosi na problem poretka .prema ovom autoru.Giddenst zaključuje da je struktura uvijk i ograničavajuća i omogućavajuća – akteri mogu izgubiti kontrolu nad strukturiranim svojstvima soc sistema Jürgen Habermasova integracija akcijske i sistemske teorije .dio svoje pažnje usmjerava prema integriranju teorije akcije i sistemske teorije . a ontologijski se bori s razješnjavanjem odnosa izmeñu svijeta žiota i soc sistema Multidimenzionalna sociologija Jeffreyja Alexandera . godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof.Sociologija 4. ovu distinkciju potrebno je izvršiti i zatim nezavisno proučavati racionalizaciju oba . fenomenologija) . tj stvarima koje agenti čine . Čaldarović) Mikro-makro povezanost: osnovni teorijski problemi sociologije . no samo do izvjesnog stupnja koristi ovu terminologiju .Collins – krajnje redukcionistička orijentacija prema pitanju povezanosti makro i mikro razina Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.on završava ipak tako da daje pretjerano znaćenje makro (subjektivnim) fenomenima.on uočava razlikovanje 2 svijeta: života i soc sistema. kao ni postojanje bilokojeg oblika socijetalnog totaliteta.on s mukom razdvaja pojam agencije od pojma intencije naglašavajući da akcija vrlo često završi nečim što je sasvim razl od onoga što se namjeravalo .izravno se odnosi prema aspektima mikro i makro razina.on posebno odbacuje sve teorije (npr simb inter) koje započinju voluntarističkom agencijom na mikrorazini a zatim se uzdižu prema makrorazinama ..) provodi ovakav tipteoretiziranja. sttruk funkc) i mikroteorije (simb inter.ne želi razviti teoriju sistema makro razine koja bi obuhvatila i teopriju akcije.osnovno područje proučavanja soc znanosti prema teoriji strukturacije nije iskustvo individualnog aktera. Collins.srž teorije strukturalizacije leži u konceptu strukture.razlikuje makroteorije (strukturalizam..čak i kada ne postoji konflikt meñu marko i mirko razinom. već je korisna nj integracija .zaključuje da mikro/makro distinkcija nije posebno korisna. nego soc prakse koje su upravljane vremenom i prostorom .soc sistemi su reprodukcije soc praksa.com 37 .on podržava multidim soc koja uključuje alternaciju slobode i ograničenja – ova se logika osniva na 2 pretpostavke: prva uključuj porblem djelovanja ili posebnu prirodu normi i motivacije.smatra da makro i mikro razine obično suprostavljaju sami sociolozi. dok se stari (Blau.pretpostavka: izvori reda su prije unutarnji.djelovanje uključuje postojanje i materijalističko-idealističkog kontinuuma koji takoñer implicira marko-mikro dimenziju .. Coser) i dalje drže ekstremnih pozicija Teorija strukturacije Anthonyja Giddensa . razvija se tendencija disfunkcionalne podjele rada meñu soc teorijama . a on sam ne vjeruje da bi bilokoja od njih morala imati prioritet pred drugom .mlaña generacija teoretičara (Giddens. nego izvanjski . nego teži razvijanju pristupa koji bi integriraoobje teorije .Habermas se bavi integracijom i na teorijskoj i na ontologijskoj razini – teorijski želi povezati teoriju akcije i sistem teoriju. normativističkom stajalištu . što rezultira time da je njegov doprinos razvoju mikro-makro integraciji relativno ograničen Mikrotemelji makrosociologije .njegov proritet ipak leži u kolektivističkom. no to ipak ne znači da akteri nemaju izbor . Alexander.„Konstitucija društva“ – snažan Marxov utjecaj . soc teoretičari moraju izabrati ili kolektivističku ili individualističku perspektivu .u suvremenom svijetu racionalizacija ne razvija se podjednako: soc sistem se mnogo brže racionalizirao nego svijet života .povezuje akciju a moći – akter posjeduje sposobnost da vrši razlikovanje – postoje ipak ograničenja. O.skripte@gmail. sistema i u ideji dualnosti strukture .

on razvija teoriju razmjene započinjući psihologijom razmjene. kada osobe konačno postanu zasićene bih dogañajima. i makroekstremizam strukturalizma Prema integrativnijoj teoriji razmjene . ljudskoj akciji i atrukturi iz 1979.makrorazina religijska doktrina ekonomski sistem mikrorazina individualne vrijednosti orijentacije prema ek ponašanju Integriranje humanizma i strukturalizma . sociolog ne može biti zadovoljan s teorijaom koja razmatra jedan agregat kao najelementarniju jedinicu koju će proučavati .skripte@gmail. mnogo se trudi istaknuti teoriju rac izbora i protiviti se normativnim i strukturalnim pristupima. osobe kojima dogañaj donese neke koristi nastoje djelovati „racionalno“ u tom smislu da se takvi dogañaji zbivaju 2. što je rezultiralo time da su eseji bili mikroorijentirani i koncentrirani na proučavanje svijesti Simpozij o makro i mikro sociološkoj analizi iz 1983.Hindess teži izbjeći ekstrremne i očigledne slabosti teorijskog humanizma i strukturalizma – prema njemu teor hum se definira kroz nj inzistiranje da druš život treba razumjeti u pojmovima konstitutivnih akcija ljudi.Emerson – teži proširiti teoriju razmjene od mikro prema više makro nivoima analize proučavajući razmjenske mrežne strukture . koristi koje ljudi ostvaruju soc procesima ovisne su o koristima koje mogu osigurati razmjenom .takoñer se trudi odvojiti od makroteorije i nj interesa za makrofenomene markorazine . na taj način odbacuje ekstremne mikrorazine i akcije i kritičan je spram teorija koje se usredotočuju na navedene razine .kao svoju polaznu točku uzima mikrorazinu racionalnog izbora. akter evluira korisnost alternativnih akcija dijelom i u odnosu na svoje osobne uvjete. nego dominaciji mikroteorije i makrorazine Pristup teorije racionalnog izbora povezanostima mikro i makro razina . dok strukturalizam analizira soc život u pojmovima funkcioniranja soc cjelina u kojima su nužni učinci promatraju kao da su izvedeni akcijom strukture . no samo su još više pojačali podjelu → unatoč dobrim namjerama vrlo lako je krenuti krivim putem Integracija akcije i sistema Jamesa Colemana . lancima interakcije i tržištu takve interakcije. Čaldarović) .3 osn pretpostavke teorije razmjene: 1. ali i implicira intergativniji makro-mikro odnos Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.Burt – razvija integrirani pristup makro-mikro povezanosti . coljne usmjerenosti i homeostaze. ali njihovu upotrebu moramo ograničiti samo na nivo aktera u soc sistemu .razvija strukturalnu prespektivu koja se razlikuje od druge dvije u kriteriju postulata marginalne evaluacije . . nego što sam artikulira tip integrativnog pristupa Simpozij o svijesti.on odbacuje mikroekstremizam teor hum. da je pitanje hoće li ona uopće zadržati svoje mikro korijene Strukturalan teorija akcije .kriterij koji pretpostavlja strukturalna perspektiva jedna je cjelina akterovog statusa i uloga nastala podjelom rada.met individualizam definira kao cjelinu principa koje sociolog mora upotrijebiti kao metod za proučavanje pojedinaca ili pojedinačnih aktera koji su kao logički atomi uključeni u sistem interakcije. oni se doživljavaju kao manje korisnima 3.Hechter – prvo kritički analizira obje razine .one su trebale biti usmjerene prevladavanju mikro i makro ekstrema i postizanju integracije. podiže razinu analize k interakciji.Sociologija 4. .radovi ovog simpozija su prezentirani u 2 knjige – jedna o mikro druga o makroteorijama . O.njegov centar pažnje je ono što on naziva interakcionim ritualnim lancima. a zatim se upućuje prema makrofenomenima .potrebno je uzeti u obzir pojmove namjere.na toj konferenciji su psiholozi i sociolozi bili prenaglašeno prisutni. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof.reduciranje cjeline problema samo na aspekte i terminologiju strukturalnog funkcionalizma zapravo je ono što najviše zabrinjava . on ne teži integriranju.com 38 .ističe individualnog aktera.nj teorija je zapravo toliko usmjerena prema strukturalnom pravcu. a dijelom i u odnosu na uvjete drugih „Metodološki individualizam“ Raymonda Boudona .dakle.

treba i dalje raditi unutar i makro i mikro razina potrebno je izvesti deteljizirno specificiranje misla prirode onoga što se sada čini vrlo specifičnom orijentacijom potrebno je pokazati dužnu pažnju i osigurati da još nedovoljno zreli napori za integriranjem ne budu pretjerano obuhvaćeni makro ili mikro ekstrmizmom možda još veća opasnost leži u ekstrmizmu unutar grupe koja se bavi problemima mikro i makro integracije treba se potruditi da se razjesni veza izmeñu soc svijeta i teorija koje su o njemu razvijene u ovom području DODATAK: Metateorija i metateorijska shema za analiziranje sociološke teorije METATEORIJA .paradigma služi da bi se jedna znanstvena zajednica razlikovala od druge .smatra da je znanost u bilokojem periodu bila determinirana nekom paradigmom . teorije ili škole mišljenja 5.metode: upitnik.neki od tekućih problema u raspravama o integraciji mikro i makro razine: iako postoji potreba za integracijom. sistemska teorija 2. centar proučavanja se pomiče na ono što uzrokuje paradignme. nego žele proučavati ono što stvarno prodire u područje sociologije . konfliktna teorija. preokret od razine zajednice k mikrorazini interesirajući se za pojedine teoretičare 6.svaka teorija može biti paradima(strukturalizam. pokam k makrorazini – pručavanje globalnog društva i nj utjecaj na teoretiziranje 7.normalna znanost – period akumulacije.slika predmeta znanosti: soc činjenice ili globalne soc strukture . proučava soc teorije kao oblike diskursa 8.kumulativni znanstveni razvoj smatra mitom.teorije su samo dijelovi širih paradigmi SOCIOLOGIJA: MULTIPARADIGMATIČNA ZNANOST . akumulacija znanja ima svoju ulogu u napradovanju.skripte@gmail.razl tipove meta-analize u soc možemo grupirati pod naziv metasociologija .proročke (sociolozi agenti soc promjene) i svećeničke paradigme (sociolog vrijednosno neutralni znanstvenik) .primjer: Durkheim . Paradigma socijalnih činjenica (makrosubjektivna razina soc stvarnosti) . krizna znaost velika količina anomalija – vladajuća paradigma se ruši . no bitna promjena dolazi kao rezultat revolucije .u prošlosti: sistemska i konfliktna paradigma .com 39 .meta-analizu možemo definirati kao proučavanje osnovnih temeljnih principa neke cjeline već postojećeg znanja . godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof.slika predmeta znanosti: način na koji akteri definiraju svoje soc situacije i učinke njih Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. Čaldarović) ZAKLJUČCI . tendencija ovog pristupa je da se usredotoči na relativno malu grupu teoretičara koji su u izravnoj meñusobnoj vezi – razgrañuju se razl ideje za identificiranje osn škola u povijesti sociologije 3.metateorija ili proučavanje temeljne strukture sociološke teorije . Kuhn – teži identificirati osnovnu paradigmu/e u soc 2. historijsko-komparativna metoda .primjer: Weber .Ritzer: 3 izdvojene paradignme koje vladaju suvremenom soc: 1.činjenica je da većina metasociologijskih i metateorijskih napora ne teže redefiniranju područje. škole mišljenja – predstavljaju šira grupiranja teoretičara od kojih većina nemaju nikakav itravan meñusobni kontakt 4. Socijalno-definicionistička paradigma (makroobjektivna. razvijanje općih metateorijskih oruña pomoću kojih se mogu analizirati razl soc teorije. marksizam bla bla) Osnovne sociološke paradigme . O.Gouldner: refleksivna soc se zanima s onime što soc žele učiniti i s onim što oni stvarno i čine Varijante metateorije 1.Sociologija 4.već dijelovi Durkheima predstavljaju tip metasociologije .teorije: struk funkc. ali i razviti nove IDEJE THOMASA KUHNA . mikrosubjektivna) .

O.teorije: bihevioralna soc. soc konstrukcija stvarnosti.com 40 .Sociologija 4. etnometo i egzistencijalizam 3.metode: intervju s pisanim upitnikom.. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof.. Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.. zakon. teorija razmjene PREMA INTEGRIRANIJOJ SOCIOLOGIJSKOJ PARADIGMI . norme.slika predmeta znanosti: automatsko ponašanje osobe . obitelj.osn element integrirane paradigme je pojam razina soc stvarnosti – soc svijet u stvarnosti nije podijeljen na razine – soc stvarnost treba promatrati kao veliku raznolikost soc fenomena Razine socijalne stvarnosti: model mikroskopski osobne misli i akcije interakcija grupe organizacija društva makroskopski svjetski sistemi objektivno akteri. subjektivno država. vrijednosti..skripte@gmail. akcija interakcija. religija.metode: eksperiment .teorije: simb inter..primjer: Skinner . birokracija. Čaldarović) . Socijalno-bihevioristička paradigma (mikroobjektivna) . promatranje .. fenomeno..

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->