You are on page 1of 14

Rudarstvo i paleontologija nedjeljiva simbioza

GORAN GLAMUZINA, dipl.ing.geologije Elektroprivreda Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne, Mile Budaka 106a, Mostar. (glam_goran@yahoo.com). Kljune rijei: rudnik, kamenolom, ugljen, ploasti vapnenac, fosil, otisci dinosaura, fosilna flora. Key words: mine pit, quarry, coal, platy limestone, fossil, dinosaur footprints, fossil flora.

UVOD Rudarstvo je bez sumnje jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti i aktivnosti. Zaetke rudarstva tako bi smo mogli ak smjestiti i u daleku ljudsku pretpovijest tonije u vrijeme kad su prvi ljudi (praljudi) poeli masovnije kopati stijene od kojih su izraivali kamene vrhove i otrice za koplja i noeve. Osim ovog kao rudarstvo bi se moglo i navesti kopanje sedimenta iz kojeg je dobivana boja kojom su oslikavani zidovi peina, bojana odjea kao i bojanja same ljudske koe za prigode raznih rituala. Meu ovim je svakako zanimljivo bilo izraivanje malo boljih otrica kopljeva i noeva koji su se dobivali klesanjem posebne efuzivne vrste vulkanske stijene tzv.vulkanskog stakla obsidiana. U svrhu toga tako su ve u mnogim afrikim, azijskim i europskim podrujima niknuli prvi pravi veliki povrinski kopove ove vrste stijene. No, osim ove magmatske vrste stijene, za potrebe graenja kua i utvrda tijekom ljudske povijesti poela je eksploatacija i rudarenje sedimentnih stijena posebice vapnenca i pjeenjaka, pogodnijih za klesanje i obradu. Dolaskom razdoblja eljeznog i bronanog doba diljem planete poinju se masovno rudariti razliite metalne rude. Kad bi smo se zapitali da li je tadanji (povijesni) ovjek pa i praovjek moda nekad tijekom kopanja, rudarenja ili slino, naiao na neki primjerak fosila, loginim slijedom razmiljanja mogli bismo zakljuiti da zasigurno jest. No, tadanje shvaanje i predodba tih pronaenih fosila bili su u potpunosti drugaiji negoli je to u dananje vrijeme u koje su fosili, naravno, osnovni element znanstvene geoloke discipline paleontologije. Samo ovim kratkim i to povijesnim osvrtom vidimo kakvu paralelu i meusobnu povezanost imaju rudarstvo i paleontologija. Nastavkom napretka ovjeanstva posebice u srednjem vijeku rudarstvo postaje moda i jedna od glavnih i najvanijih ljudskih djelatnosti. Za gradnje gradova posebice veine glavnih europskih gradova trebale su 'enormne' koliine graevinskog materijala, koji je se najveim dijelom dobivao iz brojnih kamenoloma diljem Europe. Dakako, razumljivo je da su brojni i brojni fosili ve i do vremena srednjeg vijeka bili pronaeni, no, tek krajem 18.stoljea zapoinje prava paleontologija kao nova vrsta znanosti u kojoj temelj postaju i ine svi vaniji pronaeni fosili. S obzirom na dosadanji ogroman broj otkrivenih vanijih fosila, koji je svakim danom sve vei i vei, u nastavku rada e se za uvid u ovu simbiozu rudarstva i paleontologije kao svojevrstan preglednik prikazat paleontoloki aspekt kroz neke najbitnije fosilne pronalaske iz svijeta i na ovim prostorima te rudarski aspekt predstavljen samim nalazitima tih fosila i geolokim karakteristikama nalazita.

RUDARSTVO I PALEONTOLOGIJA IZ SVJETSKIH PRIMJERA Fosili praovjeka - The Taung Skull Fossil Site (Juna Afrika) ak, i ako razmotrimo openite spoznaje o evoluciji i porijeklu nas samih ni takvih spoznaja ne bi bilo da nije bilo rudarstva. Neki od najbitnijih fosila ranih hominida i naih predaka vezani su za rudarstvo, a jedan od takvih primjera je pronalazak fosila ranog ovjeka u jednom kamenolomu u Junoj Africi. Rije je o vapnenakom podruju u kojem se poetkom prolog stoljea eksploatirao i koristio vapnenac (sl.1), te je u isto vrijeme 1924.god. u jednom kamenolomu u mjestu Dart Pinnacle pronaena lubanja praovjeka tzv. The Taung Skull, nakon ega je ovo mjesto od UNESC-a zatieno i danas predstavlja 'Svjetsku batinu' a opepoznato je pod nazivom The Taung Skull Fossil Site.

Slika 1. Stari kamenolom vapnenca u Junoj Africi gdje su pronaeni fosili praovjeka.

Slika 2. Fosilne lubanje i dijelovi eljusti praovjeka pronaeni u mjestu The Taung Skull.

Paleontoloka ispitivanja pokazala su da je rije o vrstama ranih hominida Australopithecus africanus i Australopithecus robustus iz skupine Homo genus iji su predstavnici direktni pretci modernog ovjeka Homo sapiens sapiens. Pronaeni fosili datiraju iz vremena od prije 4,5 do 2,5 mil.god.a sa starosti od 3,5 mil.god.predstavljaju najstarije fosile hominida u Junoj Africi.

Fosili paleozoika Riola Mine Illinois SAD Nedavno otkrie u podzemnim kopovima kamenog ugljena (Riola Mine) u sj.Americi svijetu je pruilo uvid u vjerojatno povrinom najveu fosilnu umu ikad otkrivenu na svijetu. Starost naslaga s ugljenom je oko 300 miliona god.-gornji karbon ili Pennsylvanian, a pronaene fosilne biljke sa stablima i listovima su iznimno raznolike i vrlo dobro ouvane, to je sve rezultiralo i omoguilo detaljnu rekonstrukciju izgleda ove davne praume od prije 300 miliona godina. Sami materijal ove karbonske mega-ume tijekom geoloke prolosti pretvorio se upravo u ugljen koji se ovdje eksploatira, pri emu su se dijelovi mnogih stabala, grana i listova od tadanjih biljaka ( Calamites, Cordaites, Lycopsida itd.) fantastino i cjelovito ouvali i, kao rijetko gdje u svijetu, ostali vizualno upeatljivi na plohama ugljena i prateih stijena u etaama ovog kopa duboko pod zemljom (sl.3).

Slika 3. Unutranjost jedne duboke podzemne prostorije s ugljenim slojevima (gore lijevo); dijelovi karbonskih stabla i grana s listovima u krovnim slojevima podzemnih prostorija (gore desno, dolje lijevo i desno).

Fosili dinosaura i mezozoika The Dashanpu Formation Kina Jedno od najveih svjetskih nalazita fosila dinosaura smjeteno je u jugozapadnom dijelu Kine pokraj grada Zigong koji je smjeten oko 240km jugozapadno od glavnog grada Sichuan provincije Chengdu City. U ovom nalazitu otkrivena je jedna od najveih koncentracija kostiju dinosaura u svijetu, pri emu je otkriveno najvie dinosaura sauropoda, zatim razliite vrste teropoda kao i stegosaurusi. Zanimljivost vezana za ovo nalazite ogleda se u tom kako je ovaj grad- Zigong u Kini bio poznat pod imenom Salt City of China ili kineski slani grad. To je bilo zbog toga to je lokalno stanovnitvo u tom podruju ve od 2.st.prije Krista zahvatalo slanu vodu iz tad nainjenih buotina, od koje je zatim dobivalo istu sol. Samo nalazite prvih fosila dinosaura ovdje, inili su pak rudnici ugljena gornjotrijaske starosti, u ijoj su krovini dinosaurima fosilonosni donjo i srednjejurski crveni pjeenjaci i glinenci kontinentalnog facijesa.

Slika 4. Muzej dinosaura u Daanpeu jedan od 3 najvea muzeja dinosaura u svijetu.

Blue Lias (Dorset) Engleska Primjer Blue Lias-a u Engleskoj je savren primjer simbioze odnosno sprege rudarske aktivnosti i paleontolokih otkria. Rije je debelom slijedu vrlo dobro uslojenih vapnenaca s glinovitim proslojcima. Ovi slojevi su posebno izraajni kao klifovi uz pojedine dijelove obale u Engleskoj kao to su Lyme Regis i Charmouth u okviru tzv.jurske obale (Jurassic Coast) u Dorsetu (sl.5). Stijene plavog lijasa (u prevodu) stratigrafski pripadaju ranoj ili donjoj juri, te su i sami nazivi jura i lijas dati po ovim naslagama. U rudarskom smislu, jo od sredine 19.stoljea ovi uslojeni vapnenci i glinenci su se eksploatirali u svrhu graenja i koritenja za proizvodnju vapna. Zbog svog izgleda plavi lijas je ponajvie koriten, i jo uvijek se koristi, u ugradnji podnih, vanjskih i unutranjih povrina mnogih crkvi, dvoraca, kua te u grobljima. Vapnenaki slojevi plavog lijasa su se pojedinim dijelovima Engleske koristili kao osnovna sirovina pri dobivanje vapnenca. Tako se u kamenolomu cementa u mjestu Rugby u Warwickshiru nalazi najbolja ekspozicija slojeva plavog lijasa s vie od 100 vidljivih slojeva. U paleontolokom pogledu osim zanimljivih i vrlo bitnih pronaenih fosila dinosaura, najznaajniji i najpoznatiji fosili plavog lijasa su amoniti koji se nalaze u glinovitijim slojevima, te fosili leteih gmazova pterosaurusi.

Slika 5. Klifovi od slojeva plavog lijasa na podruju Lyme Regis-a.

The Yixian Formation Kina (Liaoning) - tzv.Jehol Biota Ova formacija predstavlja siliciklastine vulkanske stijene u okviru kojih su prisutni ugljenom bogati sedimentni slojevi te uljni ejlovi, to je sve nakon polovicom prolog stoljea bivalo rudarski eksploatirano. Tek nakon 2.svj.rata u nekim povrinskim kopovima ugljenonosnih i uljnih slojeva,

pronalaze se brojni fosili rano kredne starosti. Pronalasci raznih novih vrsta gmazova, riba i dinosaura u ovom nalazitu revolucionizirali su paleontoloke spoznaje i paleontologiju openito. Upravo zahvaljui ekspoziciji fosilonosnih slojeva u mnogim povrinskim kopovima, pronaena je dotad nevieno raznolika ivotna zajednica iz razdoblja donje krede koja je obitavala na ovom podruju. Meu izuzetno brojnim fosilnim pronalascima kao najznaajniji mogu se izdvojiti fosili flore ( kritosjemenjae, cvjetnice, etinjae, ginko, cikade itd.), dinosaura ( sauropodi, teropodi itd.), rani sisavci (mammalia), bezkraljenjaci ( insekti, mekuci itd.), gmazovi ( vodeni gmazovi, guteri, kornjae ), ribe, amfibije, letei gmazovi (pterosaurusi) itd. U geolokom i paleontolokom svijetu za ovo fosiliferno podruje moda je poznatiji naziv Liaoning, to je ime sjeveroistone kineske provincije koja osim ove Yixian formacije sadri i druge takoer rano-kredne fosiliferne formacije. Danas je fosiliferno podruje Liaoning meu svim navedenim fosilima najpoznatije po pronalascima vrlo brojnih fosila tzv.pernatih dinosaura i praptica koji jedino na ovom mjestu na svijetu imaju ovoliku brojnost i uestalost. Ovi pernati dinosauri kao i praptice, predstavljaju pravu prelaznu kariku izmeu gmazova i ptica i moglo bi se rei da do dananjih spoznaja i rezultata paleontolokih istraivanja da su najvjerojatniji genetski i anatomski potomci gmazova tj.dinosaura ptice, ne bi ni doli da nije bilo rudarenja u kineskoj pokrajini Liaoning.

Slika 6. Jedan od rudarskih starijih kopova u tijeku paleontolokog prouavanja i prikupljanja fosila u Liaoninga (lijevo); fantastini ouvani pernati gmaz/ptica Anchiornis huxleyi (sredina) i letei gmaz Darwinopterus linglongtaensis (desno).

Guimarota Portugal Svaki pronalazak fosila sisavaca iz mezozoika predstavlja vrlo bitan element u paleontologiji pri spoznaji openitog razvoja i evolucije sisavaca pogotovo time to i ovjek spada u sisavce. Upravo je Guimarota u Portugalu mjesto gdje su pronaeni i opisani neki vrlo vani oblici mezozojskih sisavaca i to iz vremena gornje jure (kimerid). Osim sisavaca vrlo znaajni fosilni nalazi iz ovih gornjojurskih ugljenonosnih sedimenata Guimarote su otkrivene zanimljive vrste dvononih dinosaura teropoda, zatim brojne i razne vrste biljaka i stabala, razni mekuci i bezkraljenjaci, letei gmazovi (pterosaurusi), kornjae, krokodili i sl. Svi ovi pronalasci omoguili su rekonstrukciju izgleda okolia i ivota na ovom dijelu planete tijekom gornje jure (sl.8). U okviru ovoga nuno je naznaiti kako do ovog vrlo bitnog doprinosa paleontologiji ne bi uope dolo da nije bilo eksploatacije i to podzemne, ugljena lignita, ija su se ova poznata ugljena leita eksploatirala za potrebe elektroenergetske industrije.

Slika 7. Isjeak lanka iz jednih portugalskih novina o rudniku ugljena Guimarota i otkriima fosila u njemu.

Slika 8. Rekonstrukcija okolia i ivotinja u Guimaroti tijekom gornje jure.

Solnhofen Njemaka Jedno od najpoznatijih svjetskih nalazita fosila jurske periode nesumnjivo je lokalitet Solnhofen u Njemakoj. Neki od fosila koji su pronaeni ovdje, ne samo da su poznati meu geolozima ve su zbog svoje iznimne ouvanosti i znaaja opepoznati u cijelom svijetu meu kojima se moe navesti primjer praptice arheopteriksa. Arheopteriks predstavlja uistinu jedan od najrevolucionarnijih i najvrijednijih fosilnih pronalazaka na cijelom svijetu, jer predstavlja fosil prvog pretka ptica koji je jo zadrao i anatomske osobine dinosaura. No, osim arheopteriksa u Solnhofenu su pronaeni iznimno brojni fosili riba, vodenih gmazova, malih teropodnih dinosaura, biljki itd. Ovu, svoju planetarnu popularnost kao iznimno fosilno nalazite lokalitet Solnhofen upravo duguje rudarskoj aktivnosti koja je i zaela sami Solnhofen. Naime, na uem podruju ovog lokaliteta geoloku grau ine gornjojurski ploasto uslojeni tj.ploasti pjeskovito-muljeviti vapnenci koji su se usljed svoje morfoloke pogodnosti poeli masovno kopati i eksploatirati kroz kamenolome. Ploasti oblik ovih vapnenaca i njegova lijepa svijetloukasta boja ponajvie su se iskoritavali i jo se koriste u graevinarstvu, oblaganju podova i zidova (sl.9), po emu je i dat naziv litografski vapnenac, dok je ime najpoznatije vrste arheopteriksa Archaeopterix lithographica.

Slika 9. Izuzetno dekorativni primjer poda poploanog solnhofenskim vapnencom koji ima izrazitu ploastu formu (desno).

Slika 10. Fosili Solnhofena: dinosaur-praptica Archaeopterix (lijevo); dinosaur Compsognathus (desno).

Cal Orko Bolivia Osim to su mnoga nalazita dinosaura otkrila njihove skelete i anatomski izgled tijela, drugi vrlo vaan tip fosilnih ostataka jesu tragovi dinosaura, koji se u zadnje vrijeme otkrivaju u gotovo svakom kutku planeta Zemlje. Danas sve vie postaje jasno da su upravo fosilni otisci dinosaura njihovi najbrojniji i najei fosili u svijetu. Da se rudarstvo i paleontologija i kod ovih fosila jako bitno isprepliu, pokazalo je nedavno otkrie lokaliteta s najveim brojem fosilnih otisaka dinosaura na svijetu unutar ogromnog kamenoloma kod mjesta Cal Orko u Boliviji. Rije je o kamenolomu bjelkastog malo laporovitijeg gornjokrednog vapnenca starog oko 65 mil.god.u svrhu dobivanja cementa. U kamenolomu je tako tijekom eksploatacije bila otkrivena ogromna jako strma (oko 70 o) vapnenaka ploha na kojoj je do 1998.prepoznato vie od 5000 tragova dinosaura, pri emu je procijenjeno da su ih napravile 294 razliite vrste. S ovim brojkama ovo mjesto je postalo 1.mjesto u svijetu s najvie otisaka ali i vrsta dinosaura, to je sve pak rezultiralo potpuno novim postavkama i izmjenama dotadanjih teza o izumiranju dinosaura.

Slike 10 i 11. Pogled na kamenolom Cal Orko i vapnenaku plohu (lijevo) visoku do 80m i 1,2 km dugu s vie od 5000 tragova dinosaura (desno).

Fosili kenozoika Messel - Njemaka Mjesto Messel u Njemakoj, smjeteno kod grada Darmstadta juno od Frankfurta, danas je u svijetu poznato kao jedno od najboljih svjetskih nalazita fosila s iznimnom ouvanou. Upravo je Messel mjesto na kojem su se do sada pronali najbolje ouvani i iznimno raznoliki eocenski fosili. Meu najistaknutijim fosilima Messela svakako je jedan od prvih fosila primata, za kojeg se do prole 2010.god.mislilo da predstavlja prvog evolucijskog pretka ovjeka i kariku koja je nedostajala, no to je kasnije opovrgnuto pokazivanjem da se radi o fosilu lemura. Slubeno objavljivanje ovog fosila

proirilo se 2009.god. cijelim svijetom a sami fosil je postao poznat po imenu Ida, pri emu je rije o vrsti ranog primata Darwinius masillae (sl.13). S ovim ali i nebrojenim pronaenim fosilima, meu kojima ima savreno ouvanih, znaaj i doprinos Messela u paleontologiji i spoznaji o ivotu eocena je neizmjeran i dosad vjerojatno najvei u svijetu. I u sluaju Messela, moglo bi se kazati kako njega, tj.njegovih fosila uope ne bi bilo da tu nije bilo jednog povrinskog kopa u kojem se kopao bituminozni kriljac i ugljen. Upravo je proirivanjem i tijekom eksploatacije ovih kriljavaca, na povrini ostao poput otvorene knjige zemljine prolosti ovaj najvrijedniji i najpoznatiji eocenski fosiliferni lokalitet na svijetu.

Slika 12. Pogled na tzv. Messel Pit u Njemakoj najpoznatije svjetsko nalazite fosila iz razdoblja eocena.

Slika 13. Najpoznatiji svjetski TV-voditelj prirodoslovnih dokumentaraca David Attenborough pokraj fosila Ide.

RUDARSTVO I PALEONTOLOGIJA NA PRIMJERIMA U REGIJI Kirmenjak Hrvatska (Istra) Fosili dinosaura i to njihovi otisci na tlu Hrvatske bili su pronaeni ve davne 1925. (BACHOFENECHT), no sve do prije nekoliko godina rije je bila o nekoliko nalazita s ne tako mnogo ouvanih otisaka. Godine 2007.pak slubenom objavom, najznaajnije hrvatsko nalazite dinosaura postaje kamenolom Kirmenjak, gdje je otkriveno gotovo 1000 otisaka stopa dinosaura iz skupine sauropoda. Kamen koji se intenzivno eksploatirao u kamenolomu Kirmenjak, po svojoj tehnikoj kvaliteti (malom upijanju vlage, kompaktnosti, jednoaksijalnoj vrstoi itd.) ve je u srednjem vijeku postao vrlo poznat i izuzetno cijenjen pod imenom Pietra d'Istria, Pietra dRovigo, Jezerski cvijet, Istarski cvijet itd. Zanimljivo je da su s vapnencem iz Kirmenjaka jo od 14.stoljea obloene i izgraene mnoge svjetski poznate graevine u Veneciji. Nakon rezanja i proirivanja jedne nove etae u kamenolomu gdje su debeli slojevi vapnenca skoro horizantalni, na povrini velikog dijela te etae ukazala su se brojna ovalna plitka udubljenja, koja su zatim paleontoloki ispitana pri emu je potvreno da se radi o gotovo 1000 tragova etverononih dugovratih dinosaura sauropoda (sl.14). Nakon obraivanja i daljnjeg irenja ovog otkria, kamenolom Kirmenjak je osim po svom izuzetno kvalitetnom arhitektonsko-graevinskom kamenu, postao upravo po ovim tragovima dinosaura jedan od najpoznatijih kamenoloma, ne samo u Hrvatskoj ve i u regiji.

Slika 14. Kamenolom Kirmenjak u Istri i neki od tragova dinosaura sauropoda na vapnenakoj plohi jedne iroke etae.

Bizek Hrvatska (Zagreb- zap.dio planine Medvednica) Kamenolom u Bizeku, koji je povremeno aktivan, u rudarsko-graevinskom ali i paleontolokom smislu je jedno od najznaajnijih mjesta za grad Zagreb. Laporoviti vapnenac miocenske starosti, koji se ovdje ranije eksploatirao, osim to je predstavljao osnovnu sirovinu za staru cementaru u Podsusedu, koristio se u gradnji brojnih graevina i objekata u gradu Zagrebu, pri emu je najpoznatiji takav primjer poznata i prelijepa zagrebaka katedrala na Kaptolu. No, osim po ovoj neprocjenjivoj korisnosti u graditeljstvu i arhitekturi, iri prostor kamenoloma u Bizeku predstavlja najvrjednije nalazite fosila na zagrebakom podruju ukljuujui planinu Medvednicu. Kako je u osnovi strukture ovaj vapnenac graen od brojnih algi Lithothamnium, on je jo u povijesti dobio naziv litotamnijski vapnenac ili litavac. Osim fosila algi, nebrojeni pronaeni primjerci miocenskih fosila mekuaca, jeeva, biljaka, riba, danas ine vrlo vrijedne eksponate u mnogim fakultetskim, muzejskim ili privatnim zbirkama u gradu Zagrebu. Moda dosad pronaeni najvrjedniji fosil s ovog podruja predstavlja fosil kita Mesocethus agrami ija je izraena maketa postavljena uz autocestu kod Podsuseda i ini vidljivi vrijedan spomenik ovog fosilnog pronalaska kao prirodne batine ovog dijela Zagreba.

Slika 15. Kamenolom Bizek na zap.dijelu Medvednice (gore), maketa izumrlog miocenskog kita Mesocethus agrami u Podsusedu (dolje-lijevo), velika fosilna miocenska koljka Pecten sp. iz kamenoloma Bizek (dolje-desno).

Kostolac Srbija (Viminacium) Osim mnogih kamenoloma i kopova ugljena, pjeare ili ljunare takoer mogu uroditi nekim paleontolokim otkriima, kakav je primjer nedavno otkrivenog cjelovito ouvanog fosilnog skeleta mamuta u Srbiji. Tamo je pored mjesta Kostolac u povrinskom kopu pleistocenskog ljunka i pijeska na dubini od oko 27 m, prilikom otkopa gline jedan bager udario kaikom u neto tvrdo - za koje se netom, vrlo brzo pokazalo da je dio kostura velikog mamuta. Ono to je vrlo zanimljivo vezano za ovo otkrie jest da je u neposrednoj blizini ovog kopa poznato rimsko arheoloko nalazite-Viminacium, te su u samim trenutcima otkria mamuta arheolozi koji su tad radili u Viminaciumu u brzom vremenskom intervalu prepoznali vanost ovog fosilnog nalaza i zatitili mjesto pronalaska. Daljnjom analizom ustanovljeno je kako je rije o jednom od najstarijih europskih mamuta starosti oko milion godina, a sama vrsta pripada oblicima mamuta koji su iz sj.Afrike prvi doli na europsko kopno.

Slika 16. Fosilni skelet milion god.starog mamuta kod arheolokog lokaliteta Viminacium u sloju gline u glinokopu Drmno.

Selita Bilea ( Bosna i Hercegovina) U okolici Selita sjeverno od Bilee, jo poetkom prolog stoljea postojali su kamenolomi ploastog pjeskovitog i bitumeniziranog vapnenca gornjokredne starosti, a kamen se koristio u zidanju mnogih tadanjih kua. Jo tad prilikom vaenja kamena pronaene su dvije fosilne zmije Pachyophis woodwardi i Mesophis nopcsai (sl.17), koje dosad predstavljaju openito jedne od najznaajnijih fosilnih otkria u BiH, i to ponajvie time jer se radi o fosilima mezozojskih kraljenjaka s gotovo cijelovito ouvanim skeletima. Apsolutno je jasno kako su upravo ovi jo davno otvoreni kamenolomi iznijeli na svijetlo dana ove najznaajnije BiH fosile, pri emu treba napomenuti i to kako nakon skoro jednog stoljea ove lokacije starih kamenoloma kod Selita jo uvijek kriju potencijalne paleontoloke tajne u vidu novih fosila te ekaju nova istraivanja.

Slika 17. Fosili zmija iz kamenoloma kod Bilee; Pachyophis woodwardi (lijevo) i Mesophis nopcsai (desno).

Repovice Konjic ( Bosna i Hercegovina) Kao i u sluaju prethodnih bilekih zmija, rudarski segment u mjestu Repovice zapadno od Konjica takoer je bio prisutan poetkom prolog stoljea. Za razliku pak od kamenoloma ovdje je bila rije o manjem povrinskom kopu ugljena, srednjemiocenske starosti. Fosili koji su ovdje pronaeni osim to su vrlo zanimljivi, jako su znaajni u paleontologiji BiH jer predstavljaju, uz ovogodinje iz Tomislavgrada, najznaajnije nalaze izumrlih predaka slonova mastodonata i gomfoterija u BiH. Svi ovi fosili, meu kojima su i dijelovi eljusti praslonova, naeni su u jednoj glinovitoj kotanoj lei unutar ugljenog sloja koji se tad eksploatirao.

Slika 18. Fosilni zubi praslonova rodova Gomphoterium i Dinotherium iz ugljena kod sela Repovice.(iz Hofmana, 1906).

Cerno i Mostarska Vrata zapadna Hercegovina Mogua prva nalazita dinosaura u BiH, nalaze se na 4 lokaliteta u zapadnoj Hercegovini. Pri tome se na dva lokaliteta Cerno i Mostarska vrata nalaze kamenolomi od kojih je onaj u M.vratima srednjekredne starosti te je naputen a onaj u Cernu gornjokredne starosti te je jo uvijek aktivan. Od strane autora tijekom 2010.god.na sada razruenoj i nepostojeoj, ravnoj i poprilino nagnutoj vapnenakoj plohi u relativno veem kamenolomu kod sela Cerno zamijeene su forme, njih 20ak, s jasnom morfoloko-strukturnom tendencijom pripadnosti tragovima dinosaura. Osim samih formi otisaka, pripadne strukture prisutne na neposrednim slojevima uz tragove, ukazuju na paleookoli koji omoguava fosilizaciju tragova dinosaura, a to je okoli samog priobalnog podruja ili pliaka. Forme moguih tragova dinosaura ovdje govore da bi se moglo raditi o tragovima patuljastih etverononih sauropoda. U drugom, naputenom i manjem kamenolomu dolomita u Mostarskim vratima kod Ljubukog, na jednoj manjoj ovapnjenoj plohi snimljene su forme koje, za razliku od formi u Cernu, morfoloki ukazuju na moguu pripadnost manjim dvononim teropodima. Sve u svemu, ni do otkria ovih formi ne bi ni dolo da nije bilo ovih kamenoloma, koji moda iznesu na vidjelo jo tragova dinosaura ili pak nekih drugih vrsta fosila.

Slika 19. Mogui otisci dinosaura u kamenolomima u Cernu (lijevo) i u Mostarskim vratima (desno).

itluk (Brotnjo) jugozapadna Hercegovina ira regija grada itluka, tj.Brotnjo, jo od ranijih vremena poznata je po brojnim i bogatim leitima boksita. Boksitna ruda tako se jo sredinom prolog stoljea poela znatnije eksploatirat na ovom podruju, nakon ega se danas u mnogim dijelovima itlukog podruja nalaze naputeni povrinski kopovi boksitne rude. U veini ovih kopova krovinu ine srednjoeocenski klastiti poznatije kao naslage flia. Gotovo u svakom od ovih kopova unutar ove eocenske krovine moe se pronai fosilne faune, i to uglavnom od raznih mekuaca, pri emu je u krovinskim slojevima u 2 povrinska kopa Lokvice i Garita otkriveno pravo obilje fosilne kopnene flore predstavljene fosilnom dendroflorom (stabla, grane i stabljike) u Lokvicama i fosilnim listovima u Garitima (sl.20). Kako su pronalasci fosilne flore u odnosu na fosilnu faunu, npr.mekuce, znatno rjei zbog mnogo njenije grae samih listova i biljnih dijelova negoli grae faune, time su ova, ali i svaka slina otkria fosilne flore vrlo vrijedna i znaajna u paleontologiji. Ovom znaaju posebno doprinosi to to se pronalaskom fosilne flore direktno saznaje kakva je klima bila u vrijeme taloenja sedimenata, zatim kakva je vegetacija rasla na tom podruju kao i to da je na tom podruju bila obalna linija te kopneni, emergirani dio.

Slika 20. Povrinski kop-Garita sa srednjeeocenskom krovinom bogatom fosilnim listovima (vrh), neki od fosilnih listova iz Garita (sredina), povrinski kop u Lokvicama s oznaenom podinom i krovinom (dolje-lijevo), dio fosilne dendroflore iz krovine u Lokvicama (dolje-desno).

Meu otkrivenom fosilnom florom u Garitima i Lokvicama (sl.20) najprisutniji su listovi vrsta iz familie Myrtaceae, tj.oblici slini dananjem eukaliptusu, zatim stabljike i mjestimino listovi palmi, neke vrste cvjetnica, kao i etinjae, koji sve skupa ukazuju na suptropsku klimu sunijeg karaktera.

ZAKLJUAK Gledajui same zaetke rudarstva jo od vremena prapovijesti, pa njegov daljnji razvoj kroz povijest, te paralelno s time i razvoj paleontologije kroz mnoga vrijedna fosilna otkria, bez sumnje moemo vidjeti vrlo jaku isprepletenost rudarstva i paleontologije. Da je ova isprepletenost tj. simbioza velika, a i nedjeljiva, pokazuje nam samo dio prikazanih vrlo vanih fosilnih lokaliteta iz svijeta, kao i nekih u regiji, koji se nalaze na mjestima naputenih ili aktivnih rudarskih aktivnosti. Ovi lokaliteti s vanim i vrijednim fosilnim otkriima, veinom se nalaze u kamenolomima, rudnicima ugljena, povrinskim kopovima uljnih ili bituminoznih kriljavaca, boksitnim kopovima i slino. Pojedini dosadanji moda i najpoznatiji te najvrjedniji fosilni pronalasci poput arheopteriksa, svoja otkria upravo duguju rudarstvu, koje u sluaju arheopteriksa ini kamenolom ploastog pjeskovito-laporovitog vapnenca u mjestu Solnhofen u Njemakoj. Lokaliteti iz svijeta i regije, prikazani i opisani u ovom radu, samo su minoran dio nebrojeno mnogo slinih lokaliteta s fosilnim otkriima koji se nalaze ili u kamenolomu, ili u nekim povrinskim rudarskim kopovima. Ipak, nisu ni svi rudnici, niti svi kamenolomi mjesta na kojima se mogu nai ili se pronalaze fosili. Razumijevanju ovoga nuno je promotriti karakter stijenske materije koja je prisutna u nekom kamenolomu ili rudniku. Prvo to se moe uvidjeti da veliki dio vanih fosilnih otkria, npr.sisavci s famoznim fosilom Ida iz lokaliteta Messel u Njemakoj, lokalitet Guimarota u Portugalu, pokrajina Liaoning u Kini i dr., vezan za stijene s ugljenom. To je zbog toga to pojava ugljena, a naroito vea leita, indiciraju paleookoli s reduktivnim uvjetima sedimentacije, koji su kao takvi osim za fosilizaciju biljne mase, vrlo pogodni i za jako dobro ouvanje i fosilizaciju ivotinja kraljenjaka, meu kojima najee riba, gmazova, sisavaca, ptica itd. Uz ugljen dakako vrlo este su pojave bituminoznih i uljnih kriljavaca koji po svom litoloko-sedimentolokom karakteru takoer indiciraju jednak tip paleookolia kao i kod ugljenih leita. Drugi rudarski segment koji je doprinjeo popularizaciji mnogih mjesta kao iznimnih fosilnih nalazita, jest eksploatacija kamena tj.kamenolomi u kojima se kamen najee eksploatira kao arhitektonsko-graevni ali i tehniki kamen u svrhu dobivanja cementa. Najpoznatiji takav svjetski primjer top paleontolokog lokaliteta kojeg ini kamenolom arhitektonsko-graevnog dekorativnog kamena jest ve navedeni Solnhofen, u kojem su svi fosili ukljuujui i svjetski poznatog arheopteriksa, pronaeni u tankouslojenim ploastim vapnencima. Kamenolomi slinih ploastih vapnenaca, osim u svijetu, i na ovim podrujima kao npr.u Selitima kod Bilee jo su prije vie od 80 god. iznjedrili danas jedne od najvrjednijih fosila u BiH dvije fosilne zmije Pachyophis woodwardi i Mesophis nopcsai. No, uz kamenolome ploastog vapnenca, i ostali kamenolomi vapnenca, sve vie, kako u svijetu, tako i na ovom podruju, pokazuju se kao mjesta po kojem su milionima godina prije hodale razne vrste dinosaura. Osim tragova dinosaura, njihovi skeleti se pronalaze i u rudnicima boksita (npr.Dorog u Rumunjskoj) gdje je boksit stratigrafski smjeten unutar krede ili jure. Boksitni rudnici na ovim prostorima, pak uglavnom kao krovinu sadre paleogenske sedimente, u kojima ne dolaze fosili dinosaura, ali u brojnim povrinskim kopovima okolice itluka, Posuja i Stoca nalaze se vrlo brojni eocenski makrofosili suptropskih plitkomorskih ivotinja, meu kojima su osim faune mekuaca posebno vrijedni i znaajni novije otkriveni brojni primjerci fosilne flore. Ovaj samo maleni dio svjetske i lokalne povezanosti rudarstva i paleontologije svim geolozimapaleontolozima i svim rudarima-rudarskim djelatnicima daje jedan poticaj na jo veu meusobnu suradnju, uvaavanje i kolegijalnost. U tom pogledu, svaki bilo stariji naputeni, bilo noviji aktivni rudarski kop ili kamenolom, ukoliko ne naruava bitno okolinu, bi trebao biti bez imalo dvojbe podran od strane geologa-paleontologa, jer nitko i ne zna i niti moe predvidjeti mikropozicije gdje se tono nalaze fosili, gdje e i kada biti otkriveni, i koliko e biti znaajni. S druge pak strane, ova simbioza rudarstva i paleontologije daje poticaj i svim rudarskim djelatnicima koji su u trenutcima rada u kamenolomima ili rudnicima, nesumnjivo prvi u prilici zamijetiti, vidjeti a time i otkriti neki fosil koji bi mogao moda neizmjerno doprinijeti paleontologiji ili ak promijeniti neke dosadanje vrlo bitne paleontoloke i evolucionistike teze.

LITERATURA:
BACHOFEN-ECHT, A. (1925): Die Entdeckung von Iguanodontenfhrten im Neokom der Insel Brioni [The discovery of iguanodont tracks in the Neocomian of Brioni Island]. Anzeiger der Akademie der Wissenschafte in Wien. Mathematisch-Naturwissenschaftliche Klasse 62(5):39-41. Wien. BOLKAY, S. J. (1925): Mesophis nopcsai n.g. n.sp. ein neues, schlangenhnliches Reptil aus der unteren Kreide (Neocom) von Bilek-Selista (Ost-Hercegovina). Glasnik zemaljskog Muzeja u Bosni i Hercegovini 37:125135. CURRIE, P. J.& PADIAN, K.(1997): Encyclopedia of dinosaurs, 869 str. GLAMUZINA, G. (2010): Paleontoloki znaaj krednih sedimenata u Hercegovini, Rudarskogeoloki glasnik 14:29-41. Mostar. HOFFMAN, A. (1906): Ostanci sisavaca iz nekih slojeva mrkog ugljena u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 18(1906), str. 251-264., Sarajevo. MEZGA, A., CVETKO, T.B. & BAJRAKTAREVI, Z. (2007): First Record of the Dinosaurs in the Late Jurassic of the Adriatic-Dinaridic Carbonate Platform (Croatia). // Palaios. 22 (2007) , 2; 188199. WEB STRANICE (2011) dio fotografija i teksta: http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_fossil_sites http://www.gochengdoo.com/en/blog/item/1954/the_zigong_drill http://en.wikipedia.org/wiki/Blue_Lias_Formation http://en.wikipedia.org/wiki/File:Blue_lias_cliffs_at_Lyme_Regis.jpg http://en.wikipedia.org/wiki/Paleobiota_of_the_Yixian_Formation/ http://faculty.ucr.edu/~marenco/JeholQuarry-NorthernChina.jpg http://english.ivpp.cas.cn/rs/ma/201003/t20100312_51397.html http://en.wikipedia.org/wiki/Paleobiota_of_the_Solnhofen_Formation#Dinosaurs_.28including_birds. 29 http://www.isgs.uiuc.edu/research/coal/fossil-forest/fossil-forest.shtml http://www.sci.hr/biology/dinosaurs/Kirmenjak/ http://www.medvednica.info/2010/10/kamenolom-bizek.html http://www.scribd.com/doc/48319142/Dinosauri-Bosna-i-Hercegovina http://www.scribd.com/doc/59777745/Ljubuski-new-Dinosaur-Tracks http://fosilihercegovina.blogspot.com/