S a eg a azvo a Tuz anskog kan ona 2008 – 2013

STRATEGIJA RAZVOJA TUZLANSKOG KANTONA 2008 – 2013

SARAJEVO/TUZLA, JULI/SRPANJ 2009.

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013

EKONOMSKI INSTITUT SARAJEVO

ZA ISTRAŽIVAČA Prof. dr. Anto Domazet, redovni profesor Direktor Ekonomskog instituta Sarajevo

ISTRAŽIVAČKI TIM Prof. dr. Anto Domazet, rukovodilac Projekta Prof. dr. Jasmina Osmanković Prof. dr. Miloš Trifković Prof. dr. Kasim Tatić Prof. dr. Kadrija Hodžić Prof. dr. Mustafa Burgić Prof. dr. Mirza Kušljugić Prof. dr. Vesna Babić-Hodović Prof. dr. Dževad Šehić Prof. dr. Esma Habul Doc. dr. Emir Kurtović Doc. dr. Zijada Rahimić Doc. dr. Hasan Mahmutović Doc. dr. Aleksandra Nikolić Mr. Velid Efendić Mr. Maida Fetahagić Mr. Senada Keserović Mr. Almir Peštek Nedret Kikanović, dipl. oec Ensar Šehić, dipl. oec. Tihomir Veselinović, dipl. oec.

UREDNICI/REDAKTORI Prof. dr. Anto Domazet Prof. dr. Jasmina Osmanković

PRELOM/LEKTURA/PRIPREMA Anesa Vilić, dipl. oec.

1

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013

SADRŽAJ
POPIS TABELA i SLIKA SKARĆENICE I DIO: UVOD 1.1. Izvršni s adržaj 1.2. Okvir za kreiranje s trategije 1.3. Učesnici procesa 1.4. Metodologija i proces II DIO: SOCIO-EKONOMSKA ANALIZA ST ANJA 2.1. Pregled socio-ekonomske analize 2.2. PEST I SW OT analiza i m atrica 2.3. Konkurentske i komparativne prednosti i strateške orijentacije 2.4. Socijalni i ekonomski uslovi za razvojnu strategiju 2.4.1. Pravni i institucionalni okvir 2.4.2. Javni sektor 2.4.3. Fiskalni kapacitet 2.5. Recesija i njene refleksije po TK 2.5.1.Recesija nije značajnije usporila razvoj TK u 2008. godine 2.5.2.Recesija je globalni fenomen sa lokalnim posljedicama 2.5.3.Recesija, ekonomski trendovi i prom jene 2.5.4.Recesija i perspektive razvoja TK III DIO: VIZIJA IV DIO: STRATEŠKI DIO 4.1. Strateški ciljevi razvoja TK 4.2. Matrica strateških ciljeva razvoja TK i specifičnih/prioritetnih ciljeva i mjera po prioritetnim sektorima 4.3. Slijedivost procesa kreiranja i implementacije strategije 4.4. Sektorski i prioritetni ciljevi i mjere po sektorima 4.4.1.Sektorski i prioritetni ciljevi i mjere iz oblasti demografije i tržišta rada 4.4.2.Sektorski ciljevi iz oblasti ekonomske strukture i razvoja 4.4.3.Sektorski ciljevi za područje prostornog razvoja i infrastrukture 4.4.4.Sektorski ciljevi za područje Obrazovanje, istraživanje i razvoj 4.4.5.Sektorski ciljevi za područje socijalnog razvoja 4.5. Model i scenariji razvoja 4.5.1.Osnovni model razvoja V DIO: RAZVOJNI PROGRAMI, PROJEKTI I GENERALNI PLAN IMPLEMENTACIJE 5.1. Matrica odgovornosti u realizaciji strategije TK 5.2. Demografija i tržište rada 5.3. Ekonomska struktura i razvoj 5.3.1. Poljoprivreda, ruralni razvoj i prehrambena industrija 5.3.2. Industrija i građevinarstvo 5.3.3. Energetika 5.3.4. Trgovina, turizam, saobračaj, financijski i drugi servisi 5.3.5. Razvoj malih i srednjih poduzeća 5.4. Prostorni razvoj 5.5. Obrazovanje, istraživanje i razvoj 5.6. Socijalni razvoj VI DIO: SISTEM PRAĆENJA, MONITORING I EVALACIJA 6.1. Matrica odgovornosti u realizaciji strategije TK IZVORI ANEKSI 5 6 7 9 17 22 23 25 27 37 39 41 41 42 48 52 52 55 56 58 63 65 71 77 79 81 81 81 83 83 83 107 107 113 115 116 119 122 124 126 128 133 135 137 139 143 144 152 155

2

Slika 5 . Tabela 9. Tabela 3. Slika C . Tabela 10. Slika 11. (KM) 15 27 28 29 30 30 31 32 32 33 33 34 34 35 36 43 44 44 45 45 46 46 47 47 47 48 49 3 9 13 14 14 15 15 17 22 28 29 31 38 40 48 49 50 60 60 62 72 78 79 80 116 145 . Tabela 13. 1999-2007 Status potpisanih ugovora privatiziranih poduzeća na TK Pregled neto isplaćenih plaća i potrošačke korpe 2000-2007 (u KM) Prosječne plaće po područjima SKD . Tabela 19. Slika 2 . Slika 7 . Slika 12. Tabela 7. Tabela 21. Tabela 1.usporedba TK sa FbiH Struktura socijalne zaštite i socijalnih davanja u 2007. Slika 4 . godini na TK Broj javnih poduzeća u nadležnosti općina i kantona Vrijednost državnog kapitala VS za privatizaciju Broj subjekata i broj radnika za koja se uplaćuju doprinosi za Fond PIO (2008) Osnovni indikatori javnog sektora po djelatnostima na TK Pregled ukupnih javnih sredstava po strukturi TK 2006-2010. Slika 14. Slika 8 . Tabela 15. Tabela 14. Slika 17. Procjena gubitka GDP na TK kao rezultat recesije Gubitak radnih mjesta na TK kao rezultat procjenjenih utjecaja recesije Ishodi recesije na TK ovisni o oporavku u okruženju i uspjehu u reformama Vizija i strateški ciljevi razvoja TK 2008-2013. opština i KBF-a u 2007.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 POPIS SLIKA Slika A . Tabela 17. i ZZO TK Poslovni subjekti po strukturi vlasništva i djelatnosti u 2007. Slika F . Javne investicije po namjeni i statusu projekata . Projekcija rasta prihoda TK 2008-2013. Tabela 16. Tabela 2. Slika 3 . djelatnosti = 100) Ostvarene investicije u nova stalna sredstva (princip čistih djelatnosti) 1996-2006 Ostvarene investicije po djelatnostima investitora (organizacioni pristup) Kupovine stranih investitora Registrovani poslovni subjekti TK prema djelatnosti Broj subjekata i radnika za koja se uplaćuju doprinosi za Fond PIO (2008) Rezultati provedbe privatizacije u TK. GDP FBiH i TK po proizvodnom pristupu 2007. Slika 15.2007 (u KM) GDP FBiH i TK po proizvodnom pristupu 2007.2007 GDP pc 1990. Matrica doprinosa pojedinih sektora ostavrenju strateških ciljeva razvoja na TK Prikaz povratne sprege u području ciljeva zaposlenosti na TK Prikaz sljedivosti procesa kreiranja Strategije razvoja TK Matrica odgovornosti i veza TK sa nivoom F BiH i općina na TK Mreža operativne koordinacije u provedbi i monitoringu provođenja S trategije POPIS TABELA Tabela A. Procjena/projekcija budžetskih prihoda TK za period 2008-2013. Slika 16. Tabela 18. Parametri razvoja TK na osnovi 4 razvijena scenarija Komparativni pregled GDP F BiH po kantonima 2007. Tabela 6. Slika 1 . Ostvareni prihodi i rashodi u 2006 i 2007. Tabela 20. Slika 10. Okvir za strategiju razvoja TK 2008-2013. Slika E . (Uk. Okvir za strateške ciljeve TK 2008-2013. Struktura GDP TK po općinama 1990 . K M Struktura javnih investicija i izvori financiranja 2008-2010 Struktura potrošnje TK. Tabela 24. Tabela 5. Tabela 12.hilj. Tabela 25: Tabela 26. Slika B . Slika 6 . i 2008. Tabela 22. GDP pc 2007. Tabela 11. Slika 13. Struktura potrošnje općina TK 2008. Slika D . Tabela 8. Slika 9 . GDP pc općina prema nivou TK 2007 (TK = 100) Struktura izvora financiranja investicija na TK SW OT analiza – sinteza situacijske analize za TK Konkurentske prednosti na TK Struktura potrošnje na TK 2008. Slika 19. Tabela 23. Tabela 4. Slika 18. Sektorski aspekt razvoja TK Osnovni elementi klasterskog organiziranja energetike TK Strateški kontekst za razvoj poljoprivrede na TK Turistički klaster na TK Okvir za izradu Strategije razvoja TK Organizaciona struktura na projektu Strategija razvoja TK 2008-2013.

dinamika realizacije– SAOBRAĆAJ Akcioni plan Sektorski projekti. Tabela 36. za boračku zaštitu Akcioni plan. za Industrijju Akcioni plan. sektorski projekti. sektorski projekti. prioriteni ciljevi i mjere za socijalnu zaštitu Sektorski ciljevi.FINANSIJSKI SERVISI Akcioni plan projekti i investsicioni programi za S ME Akcioni plan prostornog razvoja i infrastrukture Akcioni plan sektorski projekti. Tabela 54. prioritetni ciljevi. mjere za Građevinarstvo Sektorski ciljevi. dinamika realizacije. dinamika realizacije. Tabela 30. sektorski projekti. Tabela 40. njihove evaluacije i kontrole 50 51 52 54 84 86 87 88 90 91 92 93 94 95 96 97 99 101 102 104 105 106 117 119 121 122 124 125 126 128 130 131 132 133 135 137 139 140 141 142 147 4 . mjere za energetiku Sektorski i prioritetni ciljevi i mjere – Turizam Sektorski i prioritetni ciljevi i mjere – Trgovina Sektorski i prioritetni ciljevi i mjere iz oblasti financijskih servisa Sektorski ciljevi. sektorski projekti. mjere za prostorni razvoj i infrastrukturu Sektorski ciljevi. Tabela 41. Tabela 48. poljoprivredu i sl. prioriteti i mjere za ekonomsku strukturu i razvoj Sektorski ciljevi. Tabela 50. Tabela 60. Tabela 59. istraživanje i razvoj Sektorski ciljevi. mjere za demografiju i tržište rada Sektorski ciljevi. Projekcija ukupnih rashoda i izdataka TK do 2013. prioritetni ciljevi. prioritetni ciljevi i mjere za ruralni razvoj. Tabela 44. Tabela 34. prioritetni ciljevi i mjere za zdravstvo i zdravstvenu zaštitu Sektorski ciljevi. Tabela 42. Tabela 49. prioritetni ciljevi. mjere za obrazovanje. Tabela 46. prioritetni ciljevi. Tabela 55. dinamika realizacije. dinamika realizacije– TRGOVINA Akcioni plan Sektorski projekti. K M) Indikatori ekonomskog razvoja na TK u 2008. modeli i mjere – Mala i srednja pred uzeća Sektorski i prioritetni ciljevi i mjere razvoj malih i srednih p reduzeća Sektorski ciljevi. za sport i kulturu Elementi praćenja ostvarenja strateških ciljeva.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Tabela 27. Sektorski ciljevi. Tabela 64. za građevinarstvo Akcioni plan. Tabela 28. Tabela 38. Tabela 53. Tabela 47. Tabela 66. Tabela 33. prioriteni ciljevi i mjere za sport i kulturu Akcioni plan. Tabela 31. godine Kapacitet kratkoročnog i dugoročnog zaduživanja općina i TK (hilj. Tabela 61. prioriteni ciljevi i mjere za boračku zaštitu Sektorski ciljevi. sektorski projekti. Tabela 32. za zdravstvenu zaštitu Akcioni plan. sektorski projekti. Tabela 28a Tabela 29. Tabela 62. Tabela 39. Projekcija budžeta opština Tuzlanskog kantona do 2013. prioritetni ciljevi. Tabela 63. Tabela 51. modeli i mjere – Saobraćaj Sektorski ciljevi. za energetiku Akcioni plan Sektorski projekti. dinamika realizacije. Tabela 43. Tabela 35. prioritetni ciljevi. Tabela 52. Tabela 58. dinamika realizacije. Tabela 57. Sektorski ciljevi. dinamika realizacije – T URIZAM Akcioni plan Sektorski projekti. za socijalnu zaštitu Akcioni plan. Tabela 65. dinamika realizacije. sektorski projekti. za demografiju i tržište rada Akcioni plan funkcionalnih projekata Strategije za ekonomsku strukturu I razvoj Akcioni plan za ekonomsku strukturu i razvoj po sektorima Akcioni plan projekti i invetsicioni programi za poljoprivredu i proizvodnju hrane Akcioni plan. Tabela 56. mjere za industriju Sektorski ciljevi. sektorski projekti. dinamika realizacije. dinamika realizacije za obrazovanje i is traživanje Akcioni plan. Tabela 45. dinamika realizacije . dinamika realizacije. Tabela 37.

prilika i prije tnji Termoelektrana TE TK Tuzlanski kanton TSG Traditional speciality garanteed UN Ujedinjeni narodi UNDP Program za razvoj UN USAID Agencija za razvoj SAD WB Svjetska banka WEF Svjetski ekonomski forum NVO NEAP NVO PEST analiza P E S T PDO PG Nevladine organizacije Nacionalni okolinski akcioni plan Nevladine organizacije 5 . program Centar za menadžment i informacione tehnologije EFSA Nacionalni razvojni plan Nacionalni okolinski akcioni plan Nevladine o rganizacije Političko okruženje Ekonomsko okruženje Socijalno okruženje Tehnološko okruženje Protected designation of origin Partnerska grupa za planiranje na najvišem nivou PGI Protected geographycal indic ation PRSP Strategija redukcije sirom aštva RCC Vijeće za regionalnu s aradnju RG Radna g rupa RS Republika Srpska SA Situaciona analiza SCF Švicarski naučni fond SEA Socio-ekonomska analiza SEE Jugoistočna Evropa SEES Prostor Jugoistočne Evrope SG Sektorska grupa SMEs Mala i srednja preduzeća SRS Srednjoročna razvojna s trategija Strategija Strategija razvoja TK u periodu 20082013. slabosti.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 SKRAĆENICE AP BCI BiH CBC CG CE CEFTA DEI EC EES EFSA EIS EPBiH ESR EU EUR F BiH FM GDP GDP pc GCI ICT IMF IPA KM MDG MED MIT NDP NEAP NVO Agencija za privatizaciju Indeks poslovne kompetitivnosti Bosna i Hercegovina Prekogranična kooperacija Crna Gora Centralna E vropa Zona slobodne trgovine CE Direkcija za ekonomske integracije BiH Evropska komisija Elektroenergetski sektor Ekonomski fakultet Sarajevo Ekonomski institut Sarajevo Elektroprivreda BiH Ekonomska struktura i razvoj Evropska unija Euro Federacije Bosne i Hercegovina Forum mladih Ukupan domaći proizvod Ukupan domaći proizvod po stanovniku Globalni indeks kompetitivnosti Informacione komunikacione tehnologije Međunarodni monetarni fond Instrumenti predpristupne pomoći EU Konvertibilna marka LDF Okvir za lokalni razvoj Milenijums ki razvojni ciljevi Mediteranski transnac. SW OT analiza Analiza snaga.

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 6 .

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 I DIO UVOD 7 .

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 8 .

recesija može biti vrijeme pripreme za novi razvojni ciklus na TK. i 2010. U cilju prevazilaženja ovog problema primijenjen je pristup u kome su zadržana osnovna strateška opredjeljenja utemeljena na rezultatima istraživačkih aktivnosti na strategiji tijekom 2008. ciljevi zapošljavanja od 5% godišnje. podržani rastom investicija od 5% godišnje i rastom poduzetničkih aktivnosti. Ovakva definicija strategije potrebna je radi jasnijeg razlikovanja njenog sadržaja. uskladiti sa aktualnom recesijom. bez obzira na raspoloživost resursa. godine. Taj fokus treba proširiti na nove razvojne perspektive i ovo vrijeme iskoristiti za dobre pripreme razvojnih projekata koji će u vrijeme oporavka omogućiti da zamah u investicijama i zapošljavanju krene odmah. Istovremeno. KM i gubitku od 19. formuliranje mjera. uključujući SWOT analizu.7% godišnje do 2013. definiranje strateške vizije i ciljeva. godine kada je i ekonomija BiH u recesionoj fazi i kada su potrošački i poslovni pesimizam zamijenili optimizam s početka izrade Strategije. Za period 2009-2013. dok su strateški ciljevi i implementacija korigirani parametrima realne socijalno-ekonomske situacije koju obilježava recesija. Koncept ove strategije upravo polazi od toga da recesija ne smije biti izgubljeno vrijeme u kome se. Međutim.346 mil. godini sa oporavkom u 2011. ciljeva i dometa. iskoristi vrijeme za potrebna restrukturiranja privrede i pripremu studijske dokumentacije i financijskih aranžmana za intenziviranje javnih investicija. Osnovno pitanje s kojim se kreatori strategije razvoja TK 2008-2013. godine. godini. projekata i načina monitoringa ostvarenja strategije. strategija se često pogrešno tretira kao dokument u kome treba da se nađu sve moguće aktivnosti i problemi koji nisu rješeni na Kantonu. organizaciji i institucijama.628 radnih mjesta. a da se čitav dosadašnji proces izrade strategije ne devalvira. godina oni se procjenjuju u gubitku GDP od 2.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 IZVRŠNI SAŽETAK I Priprema Strategije razvoja Tuzlanskog kantona (TK) odvijala se u periodu od 14 mjeseci. mada su se nad globalnom ekonomijom nadvijali tmurni oblaci. godine susreću u završnoj fazi njene izrade je kako srednjoročne ciljeve razvoja i mjere za njihovo provođenje. bez novih vremenskih gubitaka. Započela je u maju 2008. fokus stavlja na redukcije u svim oblastima života i puko preživljavanje. definirane u 2008. izraženih brojem malih i srednjih poduzeća na TK. prirodnim i naslijeđenim resursima. 9 . Tako su u finalnom tekstu strategije zadržani ciljevi ekonomskog rasta od 6. za čiju se realizaciju angažiraju ograničeni javni resursi u novcu. ljudskim resursima. uz pad ekonomskih aktivnosti. procijenjeni su utjecaji recesije na TK u 2009. jer bi postupak izrade strategije uz okolnosti vanjskog okruženja koje diktira recesija zahtijevao praktično ponovno odvijanje aktivnosti koje slijede nakon analize postojeće situacije. U tom se smis lu strategija razvoja može smatrati najsloženijim dokumentom za vođenje efikasnih javnih politika u javnom interesu. Poređenjem ciljeva Strategije i procjene realnog kretanja pod utjecajem recesije izračunati su društveni gubici koje stvara recesija na TK . Recesija može značiti izgubljene godine u razvoju na TK. godini na ostvarenje strateških ciljeva razvoja TK. Okončava se u julu 2009. godine kada je ekonomija BiH bila u rastućoj fazi. rada i vremena na pripremi strategije. mjera. Zato se ovakvom definicijom strategije omogućava potrebno selekcioniranje prioriteta u skladu sa raspoloživim resursima. ako se u vrijeme recesije poduzmu organizirane mjere na pokretanju i provođenju važnih reformi u socijalnom sektoru i ekonomiji. To pitanje je usko povezano sa ekonomijom sredstava. II Strategija razvoja Tuzlanskog kantona za period 2008 – 2013. Bez toga. godina predstavlja skup ciljeva. te kroz dodatnu edukaciju osigura podizanje radnih vještina uposlenih i onih koji na tržištu rada čekaju uposlenje. projekata i programa za unapređenje ekonomskog i socijalnog razvoja u sferi nadležnosti i odgovornosti vlasti TK. od 2% godišnje.

Gradačac. Koncept razvoja na navedenim osnovama prikazan je na slici A. Doboj-Istok. ekonomski rast. mjere i programe. zdravstvo. (u daljem tekstu Strategija). koja je utvrdila Vlada TK u tenderskoj dokumentaciji. To obuhvata i zakonodavnu i izvršnu vlast i sve institucije koje vrše javna ovlaštenja. zdravstvo. Time se otvaraju perspektive i nagovještavaju politike i mjere kojima će se vlada voditi u upravljanju razvojem. Živinice i Tuzla. izvoza i drugo) 3. 4. naučnoistraživačke aktivnosti. socijalni sektor. farmere. konkurentna. dok u drugim oblastima sugerira ciljeve i određuje načine kako će oni biti podržani javnim resursima (zapošljavanje. 2. poslovne kompanije. Vremenski obuhvat je određen odlukom Vlada TK i odnosi se na period od šest godina i to: 2008. evropski orijentirana regija. sindikate. razvoj SMEs. Ključna pozicija Vlade TK ogleda se u ostvarenju njene uloge kao administrativne vlasti. turizma. privatizacija). nevladine institucije i druge aktere. Postupak izrade Strategije određen je željom da se TK u strateškom perio du profilira kao moderna. banke. za koje nema javne resurse za podršku (3) i područja koordinacije u kojima se zahtjeva usklađeno djelovanje aktera razvoja (4). 1 Pod terminom Vlada podrazumjevaju se vlasti koje djeluju u okviru ustavnih i zakonskih nadležnosti kantona. regija sa snažnim poduzetništvom. investitore. prioritete. obaveze i odgovornosti za alokaciju resursa od strane Vlade (obrazovanje. poljoprivrede. Zato strategija razvoja predstavlja znatno širi razvojni akt od onoga što je područje odgovornosti Vlade. mjere i programe u kojima Vlada ima direktnu odgovornost sprovođenja sa svim administrativnim nadležnostima ostvarivanja strategije – administracija. 5. prostorni razvoj. odnosno obnašaju javnu vlast na kantonu. Datim prikazom uočava se da su jasno diferencirane nadležnosti i odgovornosti u kreiranju i provođenju strategije te resursi za njeno provođenje. Kladanj. Lukavac. a zatim kao promotora razvoja u raznim formama koordinacije i poticanja razvoja. naučne institucije. EC i mnoge druge multilateralne ili nacionalne agencije) (6). Sapna. Gračanica. a to su dragocjene informacije za ostale aktere razvoja: lokalne zajednice – općine i gradove. Čelić. osiguranje sredstava putem grantova i tehničke pomoći vlada i razvojnih agencija koje djeluju u BiH (USAID. odnosno prostor TK (TK). koje će Vlada1 provoditi upotrebom javnih resursa i partnerstvom sa privatnim sektorom. Teočak.industrijske zone. razvoj industrije. Prostorni obuhvat za koji se radi strategija uključuje teritorij općina: Banovići. zatim putem javnog zaduživanja u zemlji i inozemstvu putem koncesionih kredita ili emitiranjem obveznica na tržištima kapitala (4). područja u kojima vlada stvara uvjete i osigurava inicijalnu podršku za razvoj . prije svega u sferi angažiranja privatnog kapitala putem privatizacije (1). Strategija razvoja TK u pojedinim oblastima određuje direktne ciljeve. razvoj poljoprivrede i slično (2) i područja promotivnog djelovanja na području razvoja u smislu javne podrške određenim društvenim i privatnim projektima. 10 .-2013. Srebrenik. UNDP.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Posebni aspekti ovakvog određenja strategije su: 1. partnerstvo javnog i privatnog sektora. GTZ. Strategija razvoja određuje najšire ciljeve. malih i srednjih poduzeća. koncesija (2) i razvijanja javnog i privatnog partnerstva (3). osiguranja sredstava iz fondova EU (IPA i FP7 programi) (5). – 2013. škole i univerzitete. Strategija razvoja obuhvata ciljeve. Ekonomski institut Sarajevo (EIS) je u cijelosti respektirao polazne tačke. upute i usmjerenja za izradu Strategije razvoja TK za period 2008. Kalesija. obrazovanje (1). Zbog ograničenosti javnih resursa u budžetima Vlada mora tragati za njihovim dodatnim resursima.

transparentnosti. Slika A. Pored navedenih. respektiranje evropske doktrine i politike regionalnog razvoja i strateškog okvirnog planiranja lokalno i regionalno razvoja. princip od lokalnog ka regionalnom. podizanje absorpcione moći za prihvat fondova. vanjski dug) Međunarodne institucije (UNDP. na konkurentnost. inovacije. participacije. koja će osigurati komplementarnost istovremenog postizanja ekonomske. otvorena prema novim pristupima lokalnom i regionalnom razvoju. teritorijalnu suradnju. • Promocija sitnog poduzetništva • Građenje industrijskih zone i centara R&D i inkubatora Prateće i industrije za podršku • Elektro energetski klaster • Prehrambeni klaster • Turistički klaster • Klaster hemije • Suradnja Univerziteta i privrede • Međunarod na suradnja i m reže Kod pripreme Strategije poštovani su sljedeći principi izrade Strategije: partnerstvo u pripremi i implementaciji. EIS. EFSA. održivosti. grane • Prostor i održivost Razvoj uvjeta tržišta • Promocija FDI • Povezivanje van granica TK • Export promotion • Promocija turizma • Integriranje turističke ponude na regiji Kontekst za rivalstvo firmi • Privlačenje novih firmi i investitora • Promocija SME • Promocija zadruga i farmerske proizv. Vlada F BiH. konkurentnosti. privatne. princip uključivanja javnosti. paradoksa dualiteta. R&D Okvir za strategiju razvoja TK 2008-2013. monitoring i evaluaciju. bottom up princip. entuzijazam. Forum mladih i javnost STRATEGIJA TUZLANSKOG KANTONA Strategije razvoja kantona i grana gospodarstva Regulatorna i promotivna aktivnost kantona Razvoj institucija za upravljanje razvojem Javni resursi za podršku razvoju Akademska zajednica UT. SSF. integracije. jasne strukture. regija orijentirana na podizanje kvaliteta života i rada. edukacija • i p rekvalificiranje • Građenje image • Razvijanje uvjeta za spec. USAID. sa efikasnom administracijom. ekološke i socijalne održivosti. EBRD. princip od pojedinačnog ka općem. kohezije. EFT Razvoj uvjeta faktora • Investicije (javne. GTZ ) Lokalne zajednice Urbani i ruralni razvoj Civilni sektor NGO. orijentirana na koheziju i zapošljavanje. programa i projekata EU. kvaliteta. prekogranična suradnja Vlade u BiH VM BiH. uvaženi su i princip partnerstva.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 partnerstvom javnog – privatnog – civilnog sektora. orijentacije na nove pristupe. princip stakeholders. Biznis i asocijacije Investicione inicijative. Vlada TK i drugi učesnici u procesu izrade tragali su za strategijom koja će osigurati posebnost. FDI) • Uređenje zemljišta • i komunikacija • Vodosnadbijevanje • Prostor i o kolina • Kadrovi. jedinstvenost. izvoz. konvergencije i kvaliteta života. motiviranost. zajedničkog vlasništva. princip banchmarkinga. (Razvojna banka F BiH. orijentacija na cilj. EIS. US. E U. fokusiranosti na rezultat. odnosno na projekte. 11 . Regionalne razvojne agencije NERDA. zapošljavanje. kontinuitet strateškog planiranja. hijerarhije strateških planova. PPP. WB. specifičnost. uzbuđenje i izazov. inspiraciju.

prostorni razvoj. mogućnosti i prijetnji) i PEST analiza (politički. kantona. definirana projektnim zadatkom: historija. ali se u profiliranju njene vizije. razvili nacrt plana aktivnosti prikazujući sve faze procesa. nedostataka. pokriva sljedeća poglavlja. naučnoj. a drugi relevantni dokumenti naglašavaju koheziju. institucije i pravni okvir. osnovnim nalazima situacione analize za područje TK. Analiza stanja je dala procjenu strukturalnih. glavne aktivnosti i očekivani rezultati. dokumenata. (ekonomska struktura i razvoj: energetike. realistični i mjerljivi. apostrofiraju konkurentnost. definiranju mjera koje predstavljaju srednjoročni put ka ostvarivanju specifičnih/ prioritetnih ciljeva u okviru određenog vremenskog perioda. ekonomskih i socijalnih uslova. u skladu sa kojima osnovne karakteristike izabranog područja mogu biti uključene u evidenciju. 2001. turizam. IV SWOT analiza je urađena po bitnim područjima u skladu sa projektnim zadatkom. Strateška analiza je daje odgovore na specifična pitanja. istraživanje i razvoj. trgovina i druge financijske djelatnosti. uzimajući u obzir raspoložive resurse i vremenski okvir. evropskoj politici regionalnog razvoja jugoistočne evrope. dokumenti iz Lisabona. metode. S obzirom na jaz u 12 . a prema preporukama metodologije Evropske unije. S obzirom da u Bosni i hercegovini još uvijek ne postoji konsenzus na političkoj. projekata. socijalni i tehnološki faktori) kako bi se analizirali i okruženje i konkurentnost. privatnog i civilnog sektora. vremenski okvir. javnog. programa. boračko-invalidska zaštita. znanje kao komponente vizije. demografija i tržište rada. ali i druge metode i tehnike analize potencijala. zatim demografija i tržište rada. kao prvi korak u realizaciji Projekta su: identificirali sve učesnike procesa izrade Strategije. TK se tretira kao administrativna regija.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Vlade TK i EIS. odnosno predstavnike svih interesa na području Kantona i lokalnih zajednica. ekonomska struktura i razvoj. fiskalni kapacitet. udruženja. Mjere su instrumenti za korištenje resursa kako bi se ostvario specifični cilj. konkurentnosti. sa naznakama o tome ko bi mogli biti potencijalni nosioci implementacije projekta. vrijednost projekta. poljoprivreda i prehrambena industrija i SME. kao i na iskustvima drugih komparabilnih regija. uspostavili Radnu/ Partnersku grupu za planiranje na visokom nivou. Ona. tehnike. zdravstvo i socijalno osiguranje. javni sektor. analize regionalnog razvoja. Ovako razloženi projektni/operativni dio strategije će ujedno predstavljati i generalni plan implementacije. socio-ekonomska analiza). prostor i infrastruktura za razvoj). Pored ovih pitanja EIS je posebno obradio ljudski kapital. U okviru Foruma mladih participiralo je trideset predstavnika svih općina. obrazovanje. a predstavljaju prvu razradu vizije razvoja. V Rad na viziji. industrija. identificirali prioritetne sektore intervencija. političkih. humani i socijalni kapital. geografija i prirodni resursi. kultura i sport. utvrdili uloge svih partnera. U radnim i sektorskim grupama učestvovalo je oko dvijestotine članova. U izradi Strateškog dokumenta naglasak je na: definiranju strateških ciljeva koji izviru iz analize i vizije razvoja. Rezultati analize PEST i SW OT su sintetizirati na osnovi relevantnih modela. definiranju projekata. politike. akcentiraju zaštitu okoliša i održivi model razvoja. identificirali informacije i izvore informacija. infrastrukturu i SME sektora kao generatore ekonomskog razvoja. III Socio-ekonomska analiza podrazumijeva prikupljanje. potencijalni izvori financiranja. pravnih propisa i sl. obrazovanje i istraživanje. Urađene su posebne ekspertize za područje TK i to: pravni i institucionalni okvir. predstavnika svih općina. dokumenti iz Getebruga. politike i analize koriste teorije. uzimajući u obzir najrelevantnije elemente. 2000. definiranju prioritetnih ciljeva koji su specifični. Kao što je poznato. ekonomski. te sektorske i radne grupe za rad po utvrđenim prioritetnim sektorima intervencija. sortiranje i analizu raspoloživih podataka. stručnoj razini o regijama. ciljeva. dinamičnost. One su most između strateškog i operativnog dijela Strategije. strateškim i prioritetnim ciljevima temelji se na evropskoj doktrini regionalnog ekonomskog razvoja. Pri analizi stanja urađena je SWOT analiza (analiza prednosti. odnosno Zapadnog balkana.

10. 9. Naslijeđena materijalna kultura 4. upotreba Moodla u izradi Projekta.. Tuzlanski kanton do 2013. 3. 4. Kao treći strateški cilj identificirana je teritorijalna suradnja. Oko 80% sredstava za razvoj regija fokusirano je na cilj konvergencije. inovacije. regionalnom i evropskom okruženju Uravnoteženost i održivost razvoja na TK Postizanje društvenog konsenzusa i podizanje kapaciteta razvoja TK 13 . okoliš. interaktivnost. 2. povećavanje atraktivnosti regije. odnos no osnaživanje prekogranične. Pet strateških ciljeva Ubrzanje ekonomskog rasta Razvoj ljudskih resursa i unapređenje kvaliteta života Prepoznatljivost TK u BiH. investicije u faktore proizvodnje. Konkurentnost i zapošljavanje kao cilj apsorbuju preko desetine fondova za regionalni razvoj. koncentracija na neistraženo. upotrebe suvremenih ICT u svim fazama rada. 2. financiranje razvoja. okoliš i administrativnu efikasnost. Deset stupova razvoja Konkurentna ekonomija Kvalitetno obrazovanje i odgoj Napredni univerziteti. a podrazumijevaju: povećanu konkurentnost i zaposlenost. 5. ) Prostor i napredna infrastruktura Internacionaliziranja. 6. kultura. ciljno i projektno određen postupak. postupnost. EU i svjetsko okruženje 1. intermoduralni. 4. Geostrateška pozicija i integriranost u BiH. a maksimalna upotreba rezultata ranijih istraživanja. 3. 2. poduzetništvo. 5. javni i gradski saobraćaj. respektirani su ciljevi koje podržava EU u periodu do 2013. apsorpcijski kapacitet prema EU.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 investicijama. razvoj inovacija. 3.: 5 – 10 – 5 – 5: pet izvora razvoja – deset stupova razvoja . nauka i R&D Vrijedan socijalni kapital (zdravstvo. fleksibilno i incluzivno tržište. sport. region. VI Strategija razvoja TK 2008-2013 predstavlja simbiozu potreba za višom kvalitetom života i razvojem. to jest na rast. ekspertnost i međunarodna naučna provjera. 7. Pet pravaca konvergencije sa okruženje m Razvoj ljudskih potencijala Energija i okolinska održivost Hrana Voda Turizam 1. integracija i prepoznatljivost TK u regionalnim okvirima Okolinska održivost Poduzetništvo u svim sferama djelatnosti Unapređenje kvaliteta urbanog i ruralnog razvoja Nove razvojne paradigme (upravljački kapacitet. Slika B. koncentracija na bitno. 5. poštovanje principa participacije svih koji imaju interes na području TK. 8. javno-privatno partnerstvo) 1. društvo zasnovano na znanju. Prirodni resursi 3. promociju ljudskih resursa. Izgrađena ekonomska struktura 5. obnovljive izvore energije. prikazanih na slici B. Pet izvora razvoja 1. poboljšavanje uslova i faktora razvoja. međunacionalne i međuregionalne suradnje. posebno oni koje podržava IPA 2007-2013. 4. energetsku efikasnost. Okvir za strateške ciljeve TK 2008-2013. infrastrukturu. Ljudi i znanja – upravljanje razvojem 2. anticipiranje ekonomskih i socijalnih promjena posebno onih vezanih za proces globalizacije i regionalizacije. Metodologiju primijenjenu u izradi strategije bitno određuje primjena novih pristupa regionalnom i lokalnom razvoju. znanje. traženje optimalnog balansa u desk i field reserach. rad na terenu (field reserach).pet pravaca konvergencije sa okruženjem – pet ciljeva razvoja. respektiranje vertikalnih i horizontalnih veza. socijalna zaštita. sposobnost prilagođavanja ekonomskim i socijalnim promjenama.

revitalizaciji poljoprivredne proizvodnje i snažnoj ekspanziji sektora usluga sa naglaskom na trgovinu. Također. razvoju novih industrija. nego i postizanje sinergetskih efekata u unapređenju energetske efikasnosti. razvoj energetike podrazumijeva i unapređenje okolinske održivosti. usluge prometa i komunikacija. Osnovni elementi klasterskog organiziranja energetike TK 14 . te suradnje sa naučnim i konzalting institucijama na načelima klasterskog organiziranja. Slika D. Slika C. informatičke i raznovrsne poslovne usluge (slika C). financijski sektor. Sektorski aspekt razvoja TK Razvoj energetike na TK podrazumijeva ne samo razvoj rudnika uglja i termoenergetskih kapaciteta.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Razvoj TK u ekonomskoj sferi je utemeljen na sinergijskom djelovanju tradicionalnih industrija. turizam. razvoju proizvodnje. diverzfikaciji postojećih baznih industrija. usluga i građevinskih aktivnosti za potrebe energetskog sektora. kako razvoj ne bi išao na teret gubitaka prirodnog kapitala (saniranje devastiranog prostora rudokopa. saniranje jezera Modrac i drugo).

Slika F. utemeljen na kulturološko. nudi brojne razvojne efekte. Razvoj turizma. osiguranje kvalitetnijeg ruralnog razvoja i podizanje kvaliteta života u ruralnim područjima. On privlači nove investicije. a istovremeno stvara sinergijske efekte sa svime onim što stvara turistički proizvod na kantonalnom ili lokalnom nivou (slika F). Slika E. privlači kupovnu moć iz drugih područja na TK. te sinergiju sa razvojem turizma na TK (slika E). Strateški kontekst za razvoj poljoprivrede na TK Ništa ne prodaje lokalne vrijednosti tako uspješno kao turizam.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Razvoj poljoprivrede stavlja se u kontekst lokalnih razvojnih ciljeva i politika EU koje podržavaju ruralni razvoj. Primarna poljoprivredna proizvodnja. stvara nova radna mjesta. prehrambena industrija i ruralni razvoj su značajni za TK za stvaranje održivog ambijenta.istorijskom naslijeđu. Turistički klaster na TK 15 . okolinski razvoj i proizvodnju hrane. iskorištenje prirodnih resursa za ubrzanje razvoja. podizanje zaposlenosti.

Na sinergetskim efektu istovremenog porasta investicija po prosječnoj godišnjoj stopi od 10% i 5% porasta broja malih i srednjih poduzeća se temelji Scenarij IV i osigurava stopu zaposlenosti od 27.utjecaj na zaposlenost i GDP Rezultat analize Scenarija I koji se temelji na ekstrapolaciji postojećih trendova investiranja i rasta broja malih i srednjih poduzeća su: stopa zaposlenosti od 18. Rezime rezultata navedenih scenarija daju u narednoj tabeli. dozvoljava jasno razumijevanje o tome zašto se pos matrani rezultati događaju.utjecaj na zaposlenost i GDP • porasta broja SME za 5% godišnje .000 12.000 8. je samo okvir u svojoj strukturi i kao takav je uvodna verzija brojnih CGE (Computable General Equilibrium) modela koji su bili korišteni za ekonomske analize u drugim državama i regionima. ona pojednostavljuje osjetljive analize (npr.9 439.6 GDP pc u KM 4.1 3.8 27. Tabela A. Scenarij 4.832 Broj zaposlenih 80.595 Investicije 248.utjecaj na zaposlenost i GDP • porasta obima investicija za 10% i utjecaj porasta broja SME za 5% godišnje . 0 2.000 KM i porast GDP pc na 6. Broj stanovnika 496. i to: • porasta investicija i broja SME .348. kao rezultat bi imao stopu zaposlenosti na nivou Kantona na kraju 2013.000 6. S3 – porast poduzetničke aktivnosti – rast broja malih i srednjih poduzeća od 5% godišnje.200 11.084 9.000 16 . Konačno. S4 – kumulativni efekat porasta investicija i broja SME . nije toliko teško povezati osnovnu promjenu u modelu). GDP 2. bi mogao osigurati stopu zaposlenosti od 24. GDP pc u KM u n i d o g . Scenarij 1.4 5.072.204.302 107. Drugo. smanjujući komponentu “crne kutije“ u mnogim stimulativnim studijama.627.5 Broj malih i srednjih firmi 20. Scenarija II.033 127.896.190 27.1 18. Scenarij 2.814 6.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 VII Model predložen u Strategiji razvoja TK 2008. osjetljivost potpomaže rješenju optimizacije problema.592 23.000 KM i GDP pc 5. Scenarij 3.832 516.595 27.627. GDP pc preko 11. S c enarij 1.814 km na nivou Kantona u 2013.204.9 GDP ukupno 2.832 516. GDP-a od 5. Scenarija III se temelji na prosječnoj godišnjoj 5% stopi rasta broja malih i srednjih poduzeća.000KM.118 Stopa zaposlenosti (%) 16.4 2.000 10.832 516. 7 0 0 2 S c enarij 4. K M Veličine za 2013. koji se temelji na nezavisnoj varijabli 10% godišnje porasta obima investicija i zavisnim varijablama: zaposlenost i GDP. S2 .6%. vrijednost GDP-a od 3.0 24. S c enarij 2.8%.0%. godinu Elementi 2007. 3 1 0 2 a z e n i c i l e V . Parametri razvoja TK na osnovi 4 razvijena scenarija .107.830 516.utjecaj na zaposlenost i GDP • porasta investicija za 10% godišnje .084 KM na nivou Kantona u 2013.3 279. Prvo. od 20.utjecaj na zaposlenost i GDP. kao nezavisnoj varijabli.6 439.072. Analizirana su četiri scenarija. Vrijedno je istaći da je pojednostavljena struktura izabrana iz tri razloga.200 KM.505 142.076.409 Legenda: S1 – ekstrapolacija trenda iz prošlosti.222 93.-2013.5%.porast investicija od 10% godišnje i refleksije na rast zaposlenosti i GDP. S c enarij 3.000 KM i GDP pc u iznosu 9.179 5.000 4.mil.6 20.6 5.559.

upravljačkih kapaciteta. trgovinskih i drugih politika. regulatornog. Okvir za izradu Strategije razvoja TK Bitne komponente okvira Federacije BiH odnose se na ustavne nadležnosti F BiH i kanto na. kao i na međunarodnoj konferenciji. članica UN. politike i instrumente razvojnih i ekonomskih politika. regionalnih. podizanje izvrsnosti. Drugu razinu čine regionalne integracije. usluga. racionalnosti.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Ključno je pitanje efikasnosti korištenja resursa. dinamike investicija i poduzetničke aktivnosti na području TK. potrebno je imati u vidu procjene da će recesija odložiti realizaciju ovih scenarija za period nakon 2010. kapitala i harmonizaciju regulative iz domena ekonomskog upravljanja. industrijskih. kompetitivnosti. 1. Ovdje se akcentiraju neke od strategija. Odgovor drugih zemalja i regionalnih integracija bi se mogao rezimirati u nekoliko riječi: koordinirani ekonomski program determiniran pravovremenošću. Javna rasprava i aktualna ekonomska situacija determinirana recesijom uzrokovala je relativiziranje predloženih scenarija. Međunarodnom monetarnom fondu i drugim globalnim integracijama. Treću razinu čine odnosi i integracija BiH u EU sa uticajima na tokove roba. bi mogle biti izgubljene godine za realiziranje scenarija ukoliko se neiskoriste za jačanje odgovornosti. Prvu razinu čini okruženje Federacije Bosne i Hercegovine sa utjecajima koji potiču iz makroekonomskog. odnosno regulatorno-institucionalni okvir. napokon. usluga. od kojih u prvom redu treba istražiti uticaj CEFTA. programa. kada se očekuje njeno prevladavanje. kao i sistem sektorskih. 17 . Ovaj dokument to respektira u mjeri u kojoj je to bilo moguće. pored postojećeg članstva u UN. razvoja društvenih javnih djelatnosti (zdravstvo.1. OKVIR ZA KREIRANJE STRATEGIJE Okvir ili povezanost strategije TK sa strateškim dokumentima na višim nivoima može se prezentirati u kontekstu pet razina (vidjeti sliku 1). penzijski sistem i drugo). nedogmatskim pristupom odnosu država – slobodno djelovanje tržišnih zakonitosti i pragmatizmom. I. te politike prostornog i okolinskog razvoja. projekata i fondova koje imaju ili mogu imati poseban značaj za profiliranje strategije razvoja TK u periodu do 2013. konsenzusa. četvrtu razinu čine globalne integracije u kojima BiH sudjeluje kao suverena zemlja. jer je riječ o momentima koji su se pojavili nakon prezentacije materijala na sektorskim i radnim grupama. zakonski. dokumenata. političkog i kulturološkog okruženja iz nadležnosti ili sa specifičnostima na razini F BiH. Drugim riječima 2009. socijalni sektor. i 2010. Slika 1. U tom je kontekstu najznačajnije uključivanje BiH u Sv jetsku trgovinsku organizaciju. obrazovanje. Svjetskoj banci. efikasnosti investiranja. fokusiranošću na cilj. prolaznošću. investicija i preuzimanja regulative EU u okviru faza u pristupu BiH Evropskoj Uniji. Naravno. razvoja institucija i preuzimanja regulative EU. kao novi oblik zone slobodne trgovine sa refleksijama na liberalizirano kretanje roba.

Uz podršku UNDP pripremljeni su Milenijumski razvojni ciljevi za Bosnu i Hercegovinu u periodu do 2015. 2009. 106. usvajanje strategije.1 milion eura Definirane su programska oblast prekogranične saradnje su: BiH – CG. uspostaviti tijela za implementaciju NEAP-a. 74. potaknuti aktivnosti i izvršiti zakonske obaveze vezane za izradu integralnih strategija zaštite okoliša.0 miliona eura i 2011. imenovanje nosioca izrade i detaljnu razradu metodologije. mjere i korisnici. i to: nultu fazu. kao i izrada Strategije socijalne uključenosti. Državni akcioni plan za zaštitu životne sredine (NEAP).. Pomoć tranziciji i jačanju institucija (CARDS nacionalni) se sastoji od podrške izgradnji administrativnih i sudskih kapaciteta i ispunjavanju političkih i ekonomskih kriterija za članstvo. efikasne i sigurne granice i promocija lokalnih aktivnosti između građana.. povećati pristup žena ekonomskim resursima. izrada plana implementacije. te razvoj ljudskih resursa) namijenjene su zemljama kandidatima kao što su Hrvatska i Makedonija. prevencija i borba protiv organizovanog kriminala. U tom kontekstu se iščitava o Izvještaj o ispunjavanju Lisabonske strategije. regionalni i socijalni fondovi. koja uključuje finalizaranje strategije u okviru koga će se osigurati kompatibilnost razvojnih ciljeva/programa/projekata. BiH – Hrvatska. državna razvojna strategije i strategija socijalne uključenosti za period do 2013. a druga na regionalnu saradnju. koja uključuje donošenje odluke Vijeća Ministara. definirani su ciljevi. ubrzati izradu i usvajanje preostalih provedbenih propisa vezanih za zaštitu okoliša. 89. SAPARD i CARDS. Za Bosnu i Hercegovinu su utvrđeni sljedeći milenijumski ciljevi do 2015. Regionalna ekonomska politika EU dobiva poseban značaj jer otvara brojne razvojne mogućnosti za bosanskohercegovačke regije/kantone preko direktnog i/ili indirektnog učešća u radu Komiteta evropskih regija. Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti. koja uključuje situacionu analizu. Regionalna i prekogranična saradnja (CARDS regionalni. prioriteti. prvu fazu. 2010.. poboljšanje zdravlja majki. Asocijacije evropskih prekograničnih regija. koja sadrži identifikaciju strateške vizije i 4-7 strateških razvojnih pravaca/prioriteta. smanjenje smrtnosti djece. IPA program ima pet komponenti. 2008. Strategija provođenja decentraliziranog sistema provođenja u BiH. Cilj ovog instrumenta je da olakša i objedini finansijsku pomoć državama kandidatima. Strategija integracije BiH je dokument na kome će se zasnivati cijeli proces pridruživanja EU. U okviru ove komponente IPA su i Jadranski program. Skupštine evropskih regija. kao i Izvještaji o humanom razvoju koji se svake godine fokusiraju na neki drugi aspekt humanog razvoja. smanjenje kućnog nasilja nad ženama i ostalog nasilja zasnovanog na polnim razlikama. te četvrtu fazu. Postupak se realizirao kroz nekoliko faza. koja uključuje elaboraciju 4-7 strateških prioriteta i programiranje razradu operativnih programa i politika za ispunjavanje strateških prioriteta razvoja. EU je definirala koheziju. usvojiti legislativu o usaglašenoj zaštiti okoliša u BiH. Višegodišnji indikativni plan IPA predstavlja ključni dokument za pružanje pomoći EC BiH. IPA je novi predpristupni instrument za finansiranje reformi u državama kandidatima za članstvo u EU koji supstituira programe Phare. odnosno državni razvojni plan za period do 2013. Prva se odnosi na izgradnju institucija i stabilnost. kao i potencijalnim kandidatima za ulazak u Evropsku uniju. donošenju političkih odluka.. Ostale tri (regionalni i ruralni razvoj. te monitoring i evaluacija. Kao okvir za razvoj regija u periodu do 2013. suzbijanje infekcije HIV/AIDS. ISPA. 62. po metodologiji EU za izradu nacionalnog razvojnog plana za sedmogodišnji period.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Bitne komponente državnog okvira su: Strategija integracije BiH.8 miliona eura. zatim Prostor jugoistočne Evrope (SEES) i Mediteranski transnacionalni program (MED). BiH – Srbija. Na državnom nivou u završnoj fazi je izrada Razvojne strategije BiH za period 2008-2013. razvijanje i jačanje globalnog partnerstva za razvoj (međunarodna podrška ekonomskom razvoju integrirana sa podrškom socijalnom sektoru i 18 . unaprijediti kvalitetu obrazovanja. Višegodišnji indikativni plan IPA-e. konkurentnost i otvaranje novih radnih mjesta i inter i intraregionalnu suradnju kao bitne elemente politike regionalnog razvoja do 2013. Interreg III) uključuje: održiv ekonomski i socijalni razvoj.1 milion eura. Na raspolaganju će biti poljoprivredni. kao i reduciranje generalnog siromaštva na prosjek zemalja EU. to jest integriranje sektorskih prioriteta. treću fazu. javno zdravstvo. drugu fazu.1 milion eura. Financijski okvir planiran za Bosnu i Hercegovinu po godinama je: 2007. Vijeća evropskih općina i regija. i to: sprječavanje pojave ekstremnog siromaštva i gladi. okoliš. 108.

koji omogućava potreban ekonomski razvoj. mjere i aktivnosti koje su preduvjet za ostvarivanje prioriteta NEAP-a i u skladu s njima. pa time i na TK. BiH i FBiH.-2003.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 obrazovanju. U cilju pojašnjenja ovog „okvira vanjskog okruženja“ u nastavku su ukratko elaborirani politike EU i direktive i propisi koji ih operacionaliziraju. upravljanje okolišem. javno zdravlje i deminiranje. koje za BiH predstavljaju međunarodnu obavezu nadređenu domaćem zakonodavstvu. jednakost polova u javnom i privatnom životu). Ova Direktiva utvrđuje pravila o organizaciji i funkcioniranju EES. u otvorenom procesu kandidiranja dobiveno je preko 450 prijedloga konkretnih projekata. Zbog tehnološke zastarjelosti i lošeg menadžmenta području su potrebne značajne strane investicije kako bi EES povećali pouzdanost i ekonomičnost. Akcionim planovima za prestruktuiranje i privatizaciju elektro-energetskog sektora u BiH i akcionim planom za prestruktuiranje i modernizaciju rudnika uglja u FBiH definisani su modeli i dinamika realizacije 19 . usklađivanje njihovih energetskih regulativa i politika sa praksom EU predstavlja jedna od predpristupnih uslova iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Zatim su opisani procesi u energetskim sektorima regiona Jugoistočne Evrope (JIE). Ona također definira i poštivanje obaveze javne usluge. Cilj je da se potpisnici obavežu na tržišne principe poslovanja sektora mrežnih energenata (slobodna trgovina i investicije). podrška lokalnim zajednicama. Za elektroenergetski sektor (EES) posebno je važna Direktiva 2003/54/EC od 26. koja se bazira na deregulaciji i liberalizaciji. Region JIE je energetski siromašno područje. 07. transparentnosti u donošenju investicionih odluka (prema Aarhus konvenciji). Za mrežne energente (električnu energiju i prirodni gas) posebno su važne direktive i paketi liberalizacije EU. a uključuje prioritetne projekte u oblasti životne sredine. kao što je BiH. započet proces deregulacije/liberalizacije elektroenergetskog sektora (uspostavljene regulatorne i upravljačke institucionalne strukture) i sektora gasa kao i proces restruktuiranja vertikalno integrisanih monopolističkih državnih elektroprivrednih kompanija i preduzeća u sektoru rudarstva. U BiH je usvajanjem seta sistemskih zakona u periodu 2000.2003. održivi razvoj ruralnih područja. smanjenju negativnog uticaja na okolinu i klimu i energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energenata. zaštite okoline. i to: vodni resursi/otpadne vode. 2006. Zajedničkim multidisciplinarnim pristupom utvrđeno je osam prioritetnih oblasti NEAP-a. pristup tržištu. Definirana su prioritetna područja. uvođenju konkurencije i diversifikacije izvora energenata. To znači da će BiH morati prilagoditi svoj energetski sektor principima pos lovanja koje definira EU i na taj način se pripremiti za integraciju u evropsko tržišta energenata. Ratifikacijom Sporazuma o Energetskoj zajednici (stupio na snagu 01. zaštita biološke i pejzažne raznolikosti. Za BiH Evropsko Partnerstvo kao i Vi še go di šnji I ndi kativni Razvojni Plan definišu ciljeve procesa prilagođavanja i programe podrške od strane EU. smanjili negativni uticaj na okolinu i osigurali potrebne investicije za izgradnju novih objekata i razvoj infrastrukture.) BiH se obavezala na usvajanje i primjenu pravne regulative EU za područja: električne energije i prirodnog gasa. sa malim i nepovezanim energetskim sistemima. Suočena sa budućom povećanom energetskom zavisnošću (posebno od Rusije u prirodnom gasu i nafti) EU definiše osnove energetske politike. direktna podrška provođenju socijalne politike. kriterije i postupke koji se primjenjuju za objavu nadmetanja i davanja odobrenja za izgradnju EES objekata kao i upravljanje sistemima. obnovljivih izvora energije i tržišne konkurencije. NEAP je strateški dokument za planiranje održivog razvoja. Energetska Povelja (Energy Charter) i prateći Protokol je prvi međunarodni sporazum koji EU nudi ovim zemljama (BiH je potpisnik Povelj). Za zemlje potencijalne kandidate za članstvo u EU. jačanje odgovornosti prema građanima. Osnovna ideja sporazuma su uspostavljanje liberalizovanog regionalnog tržišta električne energije i gasa sa ciljem optimizacije rada energetskih sistema sa regionalnog aspekta i stvaranje preduslova za privatne investicije u „regionalno“ optimalne projekte proizvodnje i transporta mrežnih energenata.06. privreda/održivi razvoj privrede. u suštini će biti determinirani energetskim politikama Evropske unije (EU). Procesi u energetskom sektoru u BiH. godine o zajedničkim pravilima za unutrašnje tržište električne energije. otpad/ upravljanje otpadom. građanskim inicijativama i nevladinim organizacijama.

– Sarajevo“. Međutim. a neuspješnog RU Kreka). u oba entiteta je u posljednje vrijeme pojačan. a kasnije i kroz strukturne EU fondove. ali ne u oblastima u kojima već postoji konkurencija zemalja sa jeftinom radnom snagom (npr. Važan faktor razvoja u ovoj paradigmi predstavljaju dinamična i izvozno orijentisana mala i srednja preduzeća (MSP). Nadležnost za obrazovanje i istraživanje (pa i finasiranje ovih sektora) u BiH je podijeljeno između više nivoa vlasti. Ukupno potrebna sredstva za finansijsku konsolidaciju iznose 895 miliona KM od čega budžet FBiH treba da obezbijedi oko 323 miliona KM. Bolonjski proces. Preostali iznos za konsolidaciju treba da obezbijede rudnici i EPBiH. BiH kroz predpristupne fondove (za sada IPA instrument pomoći BiH. BiH je jedina evropska zemlja koja nema usvojenu energetsku strategiju. Pored toga dominantni 20 . Prema planu proces prestruktuiranja se treba završiti u 2008. Institucije TK moraju imati aktivan odnos prema ovim procesima. odnosno sve više će njena ekonomija biti pod uticajem konkurencije iz EU zemalja. posjedovanje posebnih vještina i primjena inovacija. U Federaciji BiH nadležnost za ove sektore je uglavnom na nivou kantona. Nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH postaje dio ekonomskog prostora EU. Ekonomija znanja daje šansu i malim zemljama da budu konkurentne i razvijene (primjeri: Skandinavske zemlje: Švedska. Neki od prijedloga su definisani Akcionim planovima usvojenim na Parlamentu FBiH i Elaboratom „Koncept buduće organizacije JP EPBiH d. posebno je ilustrativan primjer Irske. ali i Finska. Jedna od potencijalnih investicija je i izgradnja novog termoenergetskog bloka u TE Tuzla snage oko 400 MW . korištenje vještina i znanja. godine. Ekonomska paradigma 21. Prilagođavanje visokog obrazovanja EU zahtjevima nove ekonomije ostvaruje se kroz tzv. Stoga se za TK (ali i BiH) usvajanje ovakvog koncepta nameće kao imperativ ukoliko se želi realizovati održivi razvoja baziran na povećanju izvoza. do 2015. Konačna organizaciona šema novog složenog preduzeća još nije definisana. Danska i Norveška. Započeti reformski procesi i prestruktuiranje rudnika i EPBiH imaju dramatične posljedice po ovu industriju na TK (primjer uspješnog prilagođavanja TE Tuzla.d. U FBiH je u toku javna rasprava dokumenta „Strateški plan i program razvoja energetskog sektora“. koja je strategijom razvoja. TK mora postati akter/partner u realizaciji zacrtanih planova i stoga mora definisati svoju strategiju razvoja energetike. od izrazito nerazvijene zemlje. Ovo značajno otežava planiranje i provođenje potrebnih reformi koje proizilaze iz obaveza BiH u procesu približavanja EU (posebno Bolonjske deklaracije i Lisabonske strategije). Stoga niti ne čudi da ne postoje adekvatne politike u sektoru. Istražuje se i mogućnost izgradnje TE na lokaciji u opštini Banovići. Novi investicioni ciklus u sektoru energetike se očekuje u narednom periodu. može da dobije neophodnu tehničku i finansijsku pomoć za realizaciju modernog koncepta ekonomskog razvoja. Potrebno da se i instutucije TK uključe u proces donošenja odluka o fazama organizovanja nove kompanije. Kina i Indija) nego u oblastima koje zahtijevaju specijalizovane više faze prerade. Okosnica ove globalne paradigme je sistem obrazovanja i istraživanja. baziranog na ulaganju u ljudski kapital. za 20 godina dostigla nivo razvoja iznad prosjeka EU). U toku je izrada odgovarajuće projektne dokumentacije za investicije u EPBiH. To zahtijeva da se BiH pripremi i za integraciju u jedinstveni obrazovni i istraživački prostor EU.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 prestruktuiranja ovih sektora. Najveći dio nadležnosti za energetski sektor je na entitetskom nivou (kantoni su nadležni za izdavanje koncesija rudnicima). vijeka je poznata kao „ekonomija znanja“ ili „ekonomija inovacija“. a posebno u sektoru usluga. Akcionim planom prestruktuiranja sektora predviđeno je organizaciono spajanje pojedinih rudnika (rudnika Kreka već u prvoj fazi) i EPBiH. Uvrštavanje ovih investicija kao prioritetnih u plan razvoja energetike FBiH bi značajno ubrzalo proces modernizacije elektroenergetskog sektora na TK. na kojoj će zasnivati politike i aktivnosti. U Parlamentu FBiH usvojen je Zakon o finansijskoj konsolidaciji rudnika uglja u FBiH prema obračunatim a neuplaćenim javnim prihodima u periodu od 2009. Budućnost sektora će biti određena u narednih 5 godina. kada se očekuje početak realizacije procesa prestruktuiranja sektora kao značajnih investicija. posebno komponenta Razvoj ljudskih resursa). baziranoj na ulaganja u ljudske resurse – ljudski kapital. Općenito politički uticaj na sektor. uglavnom uslijed nedefinisanih izvora finansiranja procesa prestruktuiranja došlo je do kašnjenja u implementaciji navedenih akcionih planova a najavljuje se i njihova izmjena.

Zato će ona imati direktne refleksije i na strategiju razvoja TK. godine. posebno EU. Bez obzira na negativne efekte krize. Naprotiv preovladavajuća razvojna paradigma u BiH je bazirana na kapitalna ulaganja u infrastrukturu. državnu pomoć i posrnulim bankama i privredi. modulacije i sl). Kvaliteta – ključ razvoja savremene poljoprivrede. razvoj sektora MSP-a. javnog zdravstva te zdravlja životinja i biljaka. pragmatizam i koordinirana ekonomska politika. ekoloških te drugih potreba savremenog čovjeka. Tako početne aktivnosti na izradi Nacionalnog Razvojnog Plana BiH. godini. Ovo se može ilustrovati Nacrtom Plana javnih ulaganja FBiH kojim se za poticaj naučno-istraživačkim radu i razvoju poduzetništva planira izdvojiti po 2%. kontrole nivoa rezidua pesticida i aditiva u stočnoj hrani i hrani za ljude. zaštite zdravlja životinja i biljaka. u poređenju sa kapitalnim ulaganjima u infrastrukturu u iznosu od 70% i ulaganjem u poticaj povratku od 10% ukupnih ulaganja. godine. U globalnom okruženju na sceni je globalna recesija koja će po predviđanjima trajati do kraja 2010. kao što su bogat biodiverzitet. temporarly . te kvalitetu kao instrumentu održivosti. i 2010. ali se traži više u smislu zadovoljenja kulturoloških. Lekcija za kreatore razvojne politike na svim nivoima u Bosni i Hercegovini je: nedogmatski pristup slobodnom djelovanju tržišnih zakona. Od momenta kada je EU prepoznala poljoprivredu kao sektor koji najviše zagađuje okoliš u Evropi (Drugi izvještaj o stanju okolina u EU. ali su oni u vodećim svjetskim ekonomijama označile masovni intervencionizam. te rastuću ulogu vlada u regulaciji ekonomije. EU sheme: okoliš – poljoprivreda – šumarstvo – ruralni razvoj. očuvan ruralni pejsaž. TSG (traditional speciality garanteed) i znak organske poljoprivrede. Za BiH ona će značiti zastoj u tempu ekonomskog i socijalnog razvoja sa padom ekonomskog rasta od 2 do 4% u 2009. još uvijek očuvan agro-biodiverzitet. targeted . odnosno fokusirati ih na period iza 2010. ne ukazuju da bi BiH ulaganje u ljudske resurse mogla izabrati kao jedan od strateških prioriteta. načine inkorporacije vlastitih prednosti. odrediti se prema ruralnom turizmu EU legislativa iz oblasti poljoprivrede naslanja se na 18 direktiva iz oblasti okoline. još uvijek živa i očuvana tradicionalna kuhinja i proizvodnja. U tom smislu približavanje EU za BiH znači naglasak na održivoj poljoprivredi. ilustruju taj veliki pomak u proizvodnji hrane. 1996). te je ovo put ka razvoju sektora. temeljni faktor razvoja poljoprivrede. EAE Kopenhagen. ulaganje u istraživanje i razvoj. čija se osnovna funkcija (ishrana stanovništva) podrazumijeva. osnov na razvojna opredjeljenja na TK ne treba dovoditi u pitanje.privremeno. mjera i programa razvoju globalne recesije. što predstavlja preduvjet za korištenje IPA i poslije strukturnih EU fondova. otvorila je potpuno nove oblasti kao što su uvođenje mjera sigurnosti hrane putem kreiranja jasnih pravila proizvodnje i prerade. fondova i naročito angažovanjem privatnog kapitala. studiranje primjene instrumenata ovakve EU politike u našim uvjetima (SPS shema plaćanja. okoliš je postao neophodan. Odgovori na globalnu financijsku krizu su različiti. Za razliku od BiH Slovenija je od 5 izabranih prioriteta 3 fokusirala na faktore nov u ekonomije znanja: povećanje konkurentnosti privrede. 21 .ciljano). Četiri znaka kvaliteta: PDO (protected designation of origin). PGI (protected geographycal indication). Dodatna sredstva se mogu obezbijediti iz međunarodnih. filozofskih. ali će svakako biti potrebno prilagoditi dinamiku realizacije određenih ciljeva. Odgovor EU na krizu je koordinirani ekonomski program rješavanja determiniran sa 3T (timely pravovremeno. u razvoj sektora.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 koncept razvoja u BiH nije baziran na razvoju ljudskog kapitala.

instrukcije. upute i usmjerenja za izradu Strategije razvoja Tuzlanskog kantona u periodu 2008-2013. povezanost strategije sa drugim horizontalnim i vertikalnim strateškim dokumentima. ministarstva i institucije Vlade TK. diskusije. 22 . (u daljem tekstu Strategija). istraživanje i razvoj Historija i kulturno naslijeđe Socio ekonomska analiza Pravni okvir EKSPERTIZE Geografija Javni i prirodni sektor faktori Konkurentnost Modeliranje razvoja Javne financije U partnersku. Ekonomska struktura i razvoj 2. evaluacije. korisne stranice. odgovori. baze podataka. 5. civilnog sektora (mladi. Humani i socijalni kapital 3. forum. Organizaciona struktura na projektu Strategija razvoja TK 2008-2013. drugo). Demografija i tržište rada 4. važni dokumenti. Za potrebe Projekta otvorena je posebna web stranica na kojoj se mogu vidjeti svi resursi (učesnici. finalni izvještaji.2. linkovi. asocijacije privrednika – Privredna komora TK. odnosno osigurana puna participacija i transparentnost unutar veoma brojnog tima. Obrtnička komora TK.partnerska grupe za planiranje na visokom nivou (Vlada. koja je utvrdila Vlada Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu TK) u tender dokumentaciji. kvaliteta. radne. učesnici u procesu izrade strategije. javna poduzeća).3. Obrazovanje. pitanja. rad na slučajevima najbolje prakse uključeni su predstavnici javnog sektora (zakonodavne i izvršne vlasti na kantonalnim i lokalnom nivou. istraživanje i razvoj RG Prostorni razvoj i infrastruktura razvoja RG Humani i socijalni razvoj Demografija i tržište rada RG Obrazovanje. nevladine organizacije). Ekonomski institut Sarajevo (u daljem tekstu EIS) je u cijelosti respektirao polazne tačke. trgovina. metodologije.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 1. saobraćaj i servisi SG Poljoprivreda i proizvodnja hrane VOĐA PROJEKTA Prioritetni sektori intervencija 1. metodologija i sam proces izrade. kako bi se olakšao pristup i osigurala lakoća komunikacija. Slika 2. poslovne zona. Prostorni razvoj i infrastrukt. inicijalni materijali. 1. UČESNICI PROCESA Na realizaciji projekta uspostavljena je čvrsta i situaciji prilaogođena organizaciona struktura. S obzirom na veliki broj učesnika EIS je primjeno Moodle i formirao posebnu stranicu Projekta kako bi se osigurala transparentnost. drugo). pozivi. efikasnost. zapisnici. komentari. inkubator. statistike. ankete. Na ovaj način je olakšana i dinamizirana komunikacija između učesnika u realizaciji Projekta. Udruženje poslodavaca. univerziteta. Radno . sektorske grupe. privatnog sektora (mala i srednja poduzeća. METODOLOGIJA I PROCES U uvodnom dijelu prezentiraju se izvršni sadržaj. ostali učesnici) RADNA GRUPA Ekonomska struktura i razvoj SG Energija SG Industrija SG Razvoj malih i srednjih poduzeća SG Turizam. koja se daje na slici 2.

Lukavac. Strategija razvoja je pripremljena i implementirati će se uz učešće svih ključnih osoba i institucija koji imaju uticaj na razvoj uz poštovanje javnosti. Srebrenik. Pored navedenih. Kladanj. identificirali prioritetne sektore intervencija. partnerstvom javnog – privatnog – civilnog sektora. uvaženi su i princip partnerstva. princip od lokalnog ka regionalnom. Živinice i Tuzla. ali i listu projekata i njihovu razradu za period od pet godina. konkurentna. Otvorenosti prema novim pristupima razvoja koje određuju ekonomska. kao prvi korak u realizaciji Projekta su identificirali sve učesnike procesa izrade Strategije. Vlada TK i EIS. Sapna. regija sa snažnim poduzetništvom. odnosno predstavnike svih interesa na području Kantona i lokalnih zajednica. integracije. a prema preporukama metodologije Evropske unije. univerziteta. Poštovanje evropske metodologije kako bi se osigurala pretpostavke za podizanje absorbcio ne moći. – 2015. podizanje absorbcione moći. Gradačac. transparentnosti.. hijerarhije strateških planova. uspostavili Radnu/ Partnersku grupu za planiranje na visokom nivou. paradoksa dualiteta. princip banchmarkinga. utvrdili uloge svih partnera. održivosti. inspiraciju. tehnološka i socijalna održivost. sa efikasnom administracijom. motiviranost. potencijalnim investitorima i građanima. participacije. Gračanica. Kalesija. nevladinih organizacija i drugih. princip od pojedinačnog ka općem. Teočak. Ovo je dokument konsenzusa na osnovu kojeg Vlada Tuzlanskog kantona. orijentirana na koheziju i zapošljavanje. princip uključivanja javnosti. ekološka. te definira specifične mjere. Prostorni plan Tuzlanskog kantona 2005. teritorijalnu saradnju. EIS. projekata. To je plan koji uključuje mjere koje će imati dugoročne uticaje i posljedice. Doboj-Istok. Fokus je na elementima važnim za konkurentnost kantona. nevladine organizacije i građani preuzimaju određene obaveze za budućnost. u cilju dostizanja VIZIJE TK iz usvojenih planskih dokume nata. Kod pripreme Strategije poštovani su sljedeći principi izrade Strategije: Partnerstvo u pripremi i implementaciji. kao osnovni razvojni dokument koji korespondira sa definiranim strateškim pravcima razvoja za period do 2015. U proces pripreme je bilo involvirano nekoliko stotina predstavnika javnog. i to: 2008-2013. Ovo će biti dokument konsenzusa i razumnih zahtjeva adresiranih od strane zajednice na upravne strukture. mladih. kvaliteta života i rada. kompetitivni i okvirni razvoj. Tuzlanski kanton ima usvojene dugoročne planske dokumente i to: Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2000. Obaveza permanentnog rada na Strategiji i osiguravanja kontinuiteta strateškog planiranja. Vremenski obuhvat je određen odlukom Vlada TK i odnosi se na period od pet godina. akademske zajednice. uzbuđenje i izazov. humani. – 2025. zajedničkog vlasništva. princip stakeholders. bolju koordinaciju međunarodne pomoći. privatnog i civilnog sektora.. Vlada TK i drugi učesnici u procesu izrade tragali su za strategijom koja će osigurati posebnost. jasne strukture. te sektorske i radne grupe za rad po utvrđenim prioritetnim sektorima intervencija. Strategija je sintetiziran dokument fokusiran na glavne i obećavajuće pravce razvoja TK i sadrži ideje i principe koji osiguravaju orijentaciju ka poslovnoj zajednici. specifičnost. Čelić.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Prostorni obuhvat uključuje teritorij općina: Banovići. jedinstvenost. otvorena prema novim pristupima lokalnom i regionalnom razvoju. programe i projekte. razvili nacrt plana aktivnosti prikazujući 23 . programa i fondova. entuzijazam. Cijeli postupak izrade Strategije određen je željom da se TK u strateškom periodu profilira kao moderna. Kombinacija dugoročne vizije i specifičnih ciljeva razvoja sa razvojnim programima i prioritetima. poslovna zajednica. bottom up princip. inovacije. kvaliteta. fokusiranosti na rezultat. evropski orijentirana regija. identifikuje razvojne mogućnosti u planskom periodu od narednih pet godina. Strategija razvoja.

Razvojni programi. projekti i generalni plan implementacije su sadržaj petog dijela. projekti. Proces izrade strategije se realizirao kroz slijedeće faze: 1. U okviru ekonomske strukturi posebno su elaborirani energetika. razvojni programi i projekti. poljoprivreda i proizvodnja hrane. privatnog i civilnog sektora. istraživanje očekivanja mladih. izvore i priloge. the best case. pregled stanja po prioritetni m sektorima i to: ekonomska struktura i razvoj. posebno nove paradigme. baze podataka. 24 . Socio-ekonomska analiza (PEST i SW OT analiza) 3. Izrada strategije (vizija. integracije i fokusiranost na rezultat. potencijalne investitore. ankete. ključne sektore. online diskusije. klasične i on-line radionice sa ključnim akterima. povlačenje sredstava IPA i drugih fondova. demografija i tržište rada. Model i scenariji su prezentirani u ovom dijelu. koristi za lokalne zajednice. vlasništva. mapa. forum mladih. istraživanje ljudskog kapitala. obrazovanje i istraživanje. ruralni razvoj. jer Implementacija Strategije i Pregled Strategije su obaveza zajednice. socijalni razvoj i prostor i infrastruktura razvoja. učesnici u procesu izrade strategije. analitička matrica radnih procesa i matrice za pripremu strateških razvojnih dokumenata. socio-ekonomska analiza. popis tabela. Strategija se referira na 36 izvora i osam internet stranica. U uvodnom dijelu prezentiraju se izvršni sadržaj. strateški ciljevi i misija razvoja TK je prezentirana u trećem dijelu. financijski i drugi servisi. uzročno-posljedična analiza problema i sredstava za dostizanje cilja.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 sve faze procesa. U izradi Strategije korišteni su sljedeći alati: desk research. logframe sistem projektnog vođenja pripreme razvojne strategije. identificirali informacije i izvore informacija. mala i srednja poduzeća. analiza potencijala i strateški dokument). Koristi od projekta se mogu iskazati kao koristi za naručioca. novim metodologijama i principima. SW OT) i izradu same strategije. generalni plan implementacije) 4. Sadrži 66 tabela i 19 slika. Posebno se ističe doprinos razvijanju metodologije okvirnog planiranja razvoja harmonizirane sa novim pristupima razvoja. SEA (PEST. Tekst Strategije je dizajniran u šest poglavlja. trgovina. Tekst je prezentiran na 179 stranica. istraživanje opinion leadera. povezanost strategije sa drugim horizontalnim i vertikalnim strateškim dokumentima. metodologija i sam proces izrade. javnog. institucionalni i pravni okvir. konferencija. strateški ciljevi. koristi za prekograničnu regionalnu suradnju. industrija i građevinarstvo. mjere. javni sektor. predstavnika svih općina. monitoringa i evaluacije. U radnim i sektorskim grupama učestvovalo je 150 članova. prioritetni ciljevi. fiskalni kapacitet i konkurentnost. U šestom dijelu prezentirani su elementi sistema praćenja. U poglavlju socio – ekonomska analiza izloženi su socijalni i ekonomski uslovi. izvođač se fokusirao na organizaciju. Organizovanje učesnika procesa što je osiguralo poštovanje principa partnerstva. turizam. odnosno strateški ciljevi. U četvrtom dijelu izložen je strateški dio. materijal sadrži sadržaj. Monitoring i evaluacija S obzirom da su predmet ovog Projekta prve tri stavke (analiza stanja. U okviru ove faze stavljen je poseban naglasak na uključivanje javnosti 2. specifični/prioritetni ciljevi i mjere. Internet forum. Vizija. grafova. uključivanje javnosti. istraživanje očekivanja po osnovu prekogranične regionalne suradnje. Pored toga. telefonski i osobni intervjui s ključnim akterima.

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013

II DIO SOCIOEKONOMSKA ANALIZA STANJA
U okviru ovog poglavlja izloženi su pregled socio – ekonomske analize, PEST i SWOT analiza, SWOT matrica, konkurentske i komparativne prednosti i strateške orijentacije i socijalni i ekonomski uslovi za razvojnu strategiju. Pregled stanja po prioritetnim sektorima, i to: ekonomska struktura i razvoj, demografija i tržište rada, obrazovanje i istraživanje, socijalni razvoj i prostor i infrastruktura razvoja, detaljnije su elaborirani u Nacrtu i dokumentima radnih i sektorskih grupa. U okviru ekonomske strukturi posebno su elaborirani energetika, industrija i građevinarstvo, trgovina, turizam, financijski i drugi servisi, poljoprivreda i proizvodnja hrane, ruralni razvoj, mala i srednja poduzeća.

25

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013

26

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013

2. 1. SOCIO – EKONOMSKA ANALIZA Do 1992., ekonomsku sliku TK su dominatno formirali kapaciteti: industrije, energetike i rudarstva, koncentrisani, uglavnom, na područje Tuzlanskog basena (općine Tuzla, Banovići, Živinice i Lukavac). Nepovoljno ekonomsko – finansijsko stanje, posljedice devastiranja u ratu i zastarjelosti tehnologije (naročito u hemijskoj industriji) i ratom uslovljene migracije stanovništva, nedostatak kapitala, nisko korišćenje kapaciteta i znatan gubitak tržišta za industriju, učinile su bazno-sirovinsku proizvodnju Kantona nekonkurentnim i značajno su umanjili ekonomsku snagu Kantona. U odnosu na predratno stanje, nasuprot nešto povećanom broju stanovnika (za 0,7%) došlo je (stanje 2007.) do smanjenja ukupnog broja zaposlenih (81,7% registrirano zaposlenih 1991.), i do pogoršavanja strukture zaposlenih i odnosa broja zaposlenih prema ukupnoj populaciji. Sa 15,5% broj zaposlenih u neprivrednim djelatnostima se popeo na 23,0%, dok je učešće broja zaposlenih u ukupnoj populaciji smanjeno sa 19,9% na 16,1%. U 2007. zaposlenost je najviše koncentrisana u prerađivačkoj industriji (23,7%), trgovini (14,6%) i rudarstvu (10,2%), te u obrazovanju i zdravstvo (15,2%). Formiranju ukupnog GDP TK najviše pridonose sektori sekundarnih djelatnosti (prerađivačka industrija, građevinarstvo i saobraćaj, koji zajedno daju oko 40% GDP) i trgovina i poljoprivreda. U strukturi zaposlenosti i GDP-a raste učešće primarnog i tercijarnog, a smanjuje se učešće sekundarnog sektora, dok u izvozu i direktnim stranim investicijama potpuno dominira sekundarni sektor. TK i dalje čini okosnicu rudarsko-industrijskih kapaciteta FBiH. Kanton ostvaruje više od četvrtine industrijske proizvodnje Federacije, zapošljava četvrtinu zaposlenih industrijskih radnika Federacije (u rudarstvu je zaposleno više od polovine rudarskih radnika BiH) i ima petinu registriranih industrijskih firmi Federacije. U isto vrijeme, Kanton karakteriše nizak stepen korištenja poljoprivrednih površina, kao i niski prosječni efekti u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Tuzlanski kanton je sa 496.830 stanovnika, prema procjeni za 2007., ostvario ukupni GDP od 2,07 milijardi KM, što 4.179 KM per capita. Ostvareni ukupni GDP je 21% veći od onoga u 1991., ali dostiže tek 74,0% federalnog prosjeka GDP pc.
Tabela 1. Komparativni pregled GDP F BiH po kantonima 2007. Ukupni GDP Ukupni GDP % u GDP (000 KM) FBiH Tuzlanski 496.830 2.076.431 15,79 Unsko-sanski 278.878 972.506 7,40 Posavski kanton 41.187 163.618 1,24 Zeničko-dobojski 401.796 1.886.160 14,35 Bosanko-podrinjski 33.662 157.704 1,17 Srednje-bosanski 256.339 998.790 7,60 Zapadno-hercegovački 82.095 381.117 2,90 Sarajevski kanton 419.030 4.756.820 36,19 Kanton 10 82.069 323.209 2,46 Federacija BiH 2.328.359 13.141.972 100,0 Izvor: Izračun na osnovu podataka Federalnog zavoda za statistiku Kantoni Stanovništvo

27

Najveći doprinos stvaranju ukupnog GDP TK daju općine: Tuzla (47.000 10.3 8.0%).7 2. Banovići i Lukavac prelaze kantonalni prosjek – Tuzla za 79.podri nj ski Zeničko.2%.948 KM).4 100. Banovići (8.6 1.0 2.2007 Općine 1990 2002 2006 Banovići 10. Tabela 2.5 7.5 Kladanj 2.2% u 2006.6 0. i 15.0 100.1 49.1 6.4% GDP TK).4 8.sanski T uzlanski 0 2.0 5.3 2.9 Čelić 1.5 47.2 1.1 6. najveći GDP pc ostvaruju općine Tuzlanskog basena: Tuzla (7.2 0.3 2.0 4.4 52. Banovići za 23.3 Lukavac 11.1 6.8 8.2 Teočak 0.3 Gračanica 8.6%).1% i Lukavac za 3.205 KM).6 5. Lukavac (4.000 KM Učešće TK u formiranju ukupnog GDP FBiH je neujednačeno: 16.0 2.000 8.3 Kalesija 1. Struktura GDP TK po općinama 1990 .9 Živinice 8.doboj ski Pos avski kanton Unsko.0 Izvor: Izračun na osnovu podataka Federalnog zavoda za statistiku 2007 8.7 Sapna 0.8 4.4 Gradačac 9. Živinice (8.8 Doboj-Istok 1.9 6.herceg ovački kantoni Sansko.9 7.9 7. dok federalni prosjek prelaze samo Tuzla (za 32.2 0.7%) i Banovići (za 23.2 10.3 0.3 Srebrenik 3. Banovići (6.5 0.3 0.. GDP pc 2007.5% u 2002.6 7.000 12. pri čemu je karakteristično da one blago smanjuju svoja učešće u periodu od 1990.000 6.8 Ukupno TK 100. pri čemu samo Tuzla.0%.0 Posmatrano po općinama.1%).000 4.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Slika 3.9 0. Lukavac (10.0 100.3 2.4%) i Gračanica (7.2 7.2 1.bosanski Bos anko..303 KM) i Živinice (3.0 1. GDP pc po k antonim a Feder acija Bi H Kanton 10 Sar aj evski kanton Zapadno. 13.488 KM).4 Tuzla 49.6%).8% u 1991. do 2007. 28 .8% u 2007. 17.5 1.

453 2. što je najvećim dijelom posljedica ranijeg koncepta razvoja (tabela 4).701 857 2.117 3.565 2.566 2.0% ukupnog GDP Kantona.1% ukupno zaposlenih ovih djelatnostima na nivou FBiH. Analiza učešća djelatnosti u formiranju GDP.0% i 2.152 1.novoformiranih.244 1.006 1.740 878 1.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Tabela 3.488 3205 4.833 1. općine Kantona pokazuju visoke disproporcije između grupacija najrazvijenih općina (općine Tuzlanskog basena) i najnerazvijenih .040 Izv r: I zračun na osnovu podataka Federalnog zavoda za s tatistiku 5.472 2.970 2007 6.250 2.088 3.241 2.6%).066 7.997 4. GDP pc općina prem a nivou TK 2007 (TK = 100) U ostvarenju ukupnog GDP.577 3.3% ukupnog GDP-a.479 3.5%) i rudarstva (13. U općinama Tuzlanskog basena (Tuzla.451 2.253 1.323 3.2007 (u KM) Općine Banovići Čelić Doboj-Istok Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lukavac Sapna Srebrenik Teočak Tuzla Živinice Ukupno TK Federacija BiH 4.303 961 2.327 977 2. Živinice i Lukavac) skoncentrisano je 63. Banovići. GDP pc 1990.425 4.958 1. dok se na području četiri novoformirane općine ostvaruje samo 3.377 1.948 1.778 1.120 2006 5.811 2.401 7.2%) je iznad učešća ovih djelatnosti u GDP poslovnog sektora FBiH (14. pri čemu Kanton koncetriše 27. pokazuje da je TK rudarsko-industrijsko središte FBiH: od ukupno stvorenog GDP FBiH u djelatnostima rudarstva i prerađivačke industrije jedna trećina se stvara na području TK. 29 .407 2.633 1990 6.179 Slika 4.250 2.621 1.074 6. Učešće prerađivačke industrije (15.86 0 Ukupno BiH 3.750 3.765 3.566 1.644 4.390 2.440 719 1.032 746 4.972 1.935 3.851 371 890 1.488 2.683 2002 2.854 3.

Posl. 2.0 C.3 G.8 34.0 164.6% zaposlenosti TK).2 1.5 L.116 13. nekretninama i usluge 11.167 G. Građevinarstvo 433.1 13.7 3. 574. Ukupno djelatnosti 100.656 I.4 278. GDP FBiH i TK po proizvodnom pristupu 2007. (Uk. hilj.832. el. KM 267.8 248.2 15.8 43.0 100.1 70.8 I.5 16.799 995 2.6 H.7 2.8 22.0 25.689 H.0 100.224.3 8.1 321.3 49. obav. KM Broj zaposlen.2 15.1 8. Snadbj.0 10. Ostale javne.3 28. KM 111.6 E. GDP po zaposl.3 26.0 7.0 16..2 83.7 3.9% GDP.energ.6 3. KM 77.2 GDP mil.9 13. KM Broj zaposlen. 5. Trgovina na veliko i malo 1.2% zaposelnosti).5 56.1 68. zaštita 5.4 172.093 E..1 44.242 5.6 100. hilj.222 GDP po zaposl. lov i šumarstvo (12.6 15. druš. Prerađivačka ind. KM 12.1 GDP mil. Rudarstvo 281.4 17.1 96.9 274.8 25.0 8.7 13. ključna djelatnost u formiranju GDP i zaposlenosti u TK je i trgovina (13. Trgovina na veliko i malo 13. 11.8 11.0% zaposlenosti) (tabela 5).402 8.9 16. K M 430.0 91.4 72.1 86. Ribarstvo 0.7 100.505.2 18.6 3.2 35.8 2. el. Saobraćaj.8 156 C.4 2.9 A. Federacija BiH Djelatnost GDP mil. GDP FBiH i TK po proizvodnom pristupu 2007.5 100.5 1. skladiš. hilj.0 6. lov i šumar.4 8. i 2.2 K. Prerađivačka ind.2 23.2 2. 1. 3. Javna uprava i odb. Ugostiteljstvo 184.0 0. Finansijsko poslovanje 585.8 23.3 B.3 43.6 9.343 D.9 lične djelat.0 A. 1.8 6.272 21.0 20.9 136.4 6.7 15.0 33.9 12. Ostale javne. soc.3 100..5 413. 6.8 36. Poljoprivreda.0 TK Broj zaposlen. obav.1 46.6 21.934 5.0 N.4 43.4 TK Broj zaposlen. djelatnosti = 100) Federacija BiH Djelatnost GDP mil.4% GDP i 14.751 19.5 129.8 32.6 N.346 F.5 33.166 6.6 UKUPNO DJEL ATNOST I 10.434 J.6 51. Tabela 5.7 5. gas i vod.3 2. Ribarstvo 1.7 68. soc.6 3.5 169.3 89.8 35.5% GDP i zapošljava 23.7 44.8 124. d.2% GDP i 10. skladištenje i veze 1. GDP po zaposl.3 173.016 80.794 5.6 14.918. Obrazovanje 6.397 5.3 socijano osiguranje M.191 19.0 GDP po zaposl. Zdrastvena i socijalna zaštita 595.4 4.379 2. gas i vod. 260.514 85.5 14.7 14.5 130.194 11.6 6.981 K. 3.8 0. Ugostiteljstvo 1.581 L.3 socijano osiguranje M.4 1. te poljoprivreda. K M 297.9 11.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Tabela 4.623 26.7 4.. Građevinarstvo 4.468 B.1 2.energ. Saobraćaj.7 D.3 2.4 1.256. Posl.3 3.2 F.6 56.8 27.3 118. hilj. Rudarstvo 2. druš.7 329.4 88.4 0.3 11.4 36.4 8.7% ukupno zaposlenih Kantona) i rudarstvo (13.8 59.7 8.076. Finansijsko poslovanje 5.3 63.3 65.2 Izvor: Izračun na osnovu podataka Federalnog zavoda za statistiku Uz prerađivačku industriju (koja generira 15. lov i šumarstvo 736.8 65.1 174. i veze 9.9 J.044 2. Obrazovanje 660.676 26. Poljoprivreda.4 6.714 2.3 69. 14. nekretninama i usluge 1.0 19.5 18.5 6.5 95. Zdrastvena i soc.6 83. Snadbj. Javna uprava i odb.0 Izvor: Izračun na osnovu podataka Federalnog zavoda za statistiku 30 .8 24.

1 16.2 2.6 2006 2.3 % U konstrukciji financiranja investicija dominiraju vlastita učešća u objektima.886.8 1.588. Donacijska sredstva u posljednje dvije godinu nisu zabilježena. Ostvarene investicije u nova stalna sredstva (princip čistih djelatnosti) 1996-2006 Kumulativ 2003 2004 1996-2002 Federacija BiH 12. a slijede kreditna sredstva 78 (30.9 14. 31 . U periodu 1996-2002.9 323.4%).2% investicija u F BiH. što čini 13.3 11.5 TK 645.1%).200 hilj. Struktura izvora financiranja investicija na TK Usporedbe sa investicionim ostvarenjem u FBiH pokazuju da je investiciona aktivnost Kantona u relativnom zaostajanju po oba pristupa računanja: 1.1 14. ostvarene investicije po djelatnostima (organizacioni princip) čine 12.8% na oko 53%).4 1.3 258.6% u periodu 19962002. prosječna stopa rasta investicija TK (6.6%. TK zaostaje za prosjekom FBiH i prema pokazatelju investicija per capita u čitavom poratnom periodu.3%. U odnosu na prve postratne godine (kumulativ 1996-2002) dolazi do smanjenjenja vlastitih sredstava u konstrukciji finasiranja (sa 66. U ukupnom postratnom periodu.7%) je manja od prosječnog rasta investicija na nivou FBiH (7.247. na 30% u posljednjoj godini).5 309. ostvarene investicije u nova stalna sredstva (princip čistih djelatnosti) čine 11. Tabela 6.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 U ukupnom postratnom periodu (1996-2006) u TK su ostvareno investicije u nova stalna sredstva (po princip čistih djelatnosti) u iznosu od 2. Slika 5.212. KM (53.24 milijarde KM. 2.220.828.0 248.3%).3% ostvarenih investicija u Federaciji (tabela 6).0%) i finansijski lizing (8.0 % Izvor: Izračun na osnovu podataka Federalnog zavoda za statistiku 2005 2. donacijska sredstva su učestvovala sa 10. opremi i novcu sa 139. Povećano je učešće kreditnih sredstva u konstrukciji investicija (s 18.2 Ukupno 1996-2006 16.9 13.850.5%. Na sve ostale izvore otpada 8.1 Učešće TK u FBiH (u %) 5.

291.506 32.609 555.. Dosadašnji tok FDI je usmjeren u sektor proizvodnje (55%) i sektor bankarstva (16%).659 2.872 294.952 507 17.648 18.695 130.829 248.209 3.gas i vod. skladiš. I veze J.556 5. i 44.241 27.5 Cijena 35.040. Riječ je o gradnji savremenih prodajnih kapaciteta u kojima se domaćim kupcima uglavnom nude uvozni produkti (primjer slovenačkog „Mercatora“ u Tuzli sa 33 miliona KM).870 512.699 5.816 113. Finansijsko poslovanje K. Trgovina na veliko i malo H.857 144. Najviše FDI u TK. Ribarstvo C.nekretn.344 6. Snadbj.444 58.044 33.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Tabela 7.487. a znatno manje kroz nove.039 35.481 361 26.140 51.619 9.406 5.136 211.721 7.110 326.842 40. Slovenije i Hrvatske (tabela 8). Tabela 8 .469 15.126 49.489 5.530.035 38.lov i šumar.355. Poljoprivredna gazdinstva 36.426 344. F.451 541.839 5.279.400 505 506 67.098 20.722. procesom privatizacije. Prerađivačka industrija E.202 TK 2006 232.695 487.516 9.070 1.993 13.441. Rudarstvo D.000.580 5.317 124.8 4. soc.458 2. 214. Kupovine stranih investitora u hilj.241.549 78.236 104.959 2.3 1. druš.607 50. Javna uprava i odb.447 235.060 7.454 Izvor: Izračun na osnovu podataka Federalnog zavoda za statistiku Pregled ostvarenih investicija po djelatnostima investitora pokazuje da su u posljednje tri godine najviše investirane djelatnosti: prerađivačka industrija (preko 23%) i trgovina (oko 23%).553 29.489 UKUPNO 42.029 135.750.651 592.316 532. Zdrastvena i soc.458 75. Zaštita 46.570.0 1.000 2.480 2.612 UK UP NO 2.el.486.0 42.434 59.hilj.034 14.0 2.0 3.388 149.244 N.8 Broj radnika Preuzeti Novi 292 83 100 116 93 138 822 108 40 0 0 53 60 261 Investicije 117.i posl usluge L.079 0.200 750 1.0 Izvor: Izračun na osnovu podataka Federalnog zavoda za statistiku 32 .297 2005 309.000 137.9 1.065 15.000. KM Firma Fabrika cementa Lukavac Plastikal Kalesija Šipas Sinaks Srebrenik Emel doo Revom Lukavac Prerada i promet mlijeka Tuzla Hotel Tuzla Naziv kupca Alas International (Austrija) Buscherfoff (Njem ačka) Carat Tehnology (Slovenija) Gredelj (Hrvatska) Ljubljan. Ugostiteljstvo I.827 4.599 101. FDI dolaze više u obliku investiranja u postojeće kapacitete.301 PRAVNE OSOBE A.1%). greenfield FDI.477. m ljekare (Slovenija) Ram Invest (Slovenija) Ponuđeni kapital 21.076 28.2%) i ugostiteljstvo (0. Ostvarene investicije po djelatnostima investitora (organizacioni pristup) .075 3.182 48.5 2.275 24.energ. Priliv direktnih stranih ulaganja (FDI) je skroman i uglavnom dolaze kroz privatizacijske kupovine domaćih kompanija (primjer lukavačke Cementare sa 35 miliona KM) i banaka.671 44.782 11. Ostale javne.223 29.287 2007 295.982. B.5 1.147 323. obav. Posl.429 90.645 154.896 4. Građevinarstvo G. Obrazovanje 21.603.037 26.263 48.232 socijano osdiguranje M.525 14.426 1. stiglo je iz Austrije.055 3.171 44.779 6.734 35.686 55.300 42.712 31.248 136.3 8.814 32. K M Djelatnost investitora Federacija BiH 2005 2006 2007 2.040.733 75.067 30..185 4. Saobraćaj. Poljoprivreda.859 310.291.784 1.0 4. a najmanje poljoprivreda (1.309 4.445 2.200 lične djelat.517 194.

80 2.2% 18.67 40.energ. I veze J. soc.66 24.987 Obrti 259 3 1 928 401 3.4 100.114 % učešća 1.6 116. Snad. Financijsko poslovanje 11.92 3.159 21.2% 18.. Građevinarstvo G.1 115.3% Izvor: TK u brojkama Od registrovanih poslovnih subjekata (ukupno 6.955 % učešća 1. Finansijsko poslovanje K. Saobraćaj.54 15.06 7.6 Obrti 182.70 3.7 114..015 Indeksi 2007/2005 Pravne osobe 121.70 7.1% 20.PIO 1.5% ukupnog broja poslovnih subjekata). Obrazovanje N. Tabela 10.082.6 Učes.3%.68 2.6 121.skladište i komunikac.el.poslov. Zdrastvena i soc. nekretn. Tabela 9. lov i šumarstvo 2.045 3 9.4 100.0 117. locirane na području TK.1 % 22.09. doprinos za Fond PIO na Tuzlanskom kantonu uplaćuje 6. strani investitori su u Tuzlanskom kantonu kupili šest poduzeća (42. Nekret.2% 14. usluge 12.459 2. 10.712 6. Poljoprivreda.Saobračaj. Javna uprava i obrana 13.4%) i prerađivačkoj industriji (12.788 KM otkupljenog državnog kapitala ili 98. plina i vode 6.219 KM. Zaštita 15.1 109.091 6. gas i vod. Broj subjekata i radnika za koja se uplaćuju doprinosi za Fond PIO (2008) Dj e lat n os t 1.98 9. Ribarstvo 3.063 109 515 16 392 316 207 258 810 6.i odb.95 0. Rudar stvo D.6 108. zadržano 723 radnika i otvoreno novih radnih 261 mjesta). Vađenje ruda i kamena 4.987 pravne osobe).7%). Obrazovanje 14.9 127. soc. i usluge L.5 100.60 7.0 116.841 2.8% od sume ponuđenog državnog kapitala.8 108.5% 2.4% 7. Javna upr.90 1.633 6.7% 21.417 2.5% 15. Trgovina H. lov i šumarstvo B.1%) i ugostiteljstvu (15.987 registrovanih pravnih osoba i 9015 obrta.08 1. Zdravstvo i soc.8 128.489. Najveći broj pravnih osoba je registrovan u trgovini (32. a drugih po stopi od 8.1% 14.431 1. druš.26 8.76 1.005 85.46 1. Ostale djelatnosti UKUPNO Broj subjekata 119 3 33 921 43 469 2.001 1. (tabela 9).7 111. ugovorene investicije 122.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Prema Izvještaju kantonalne agencije za privatizaciju.7% 20..00 10.3 113.224 1. E. Posl.06 0. Ribarstvo C.251 851 4 702 96 116 492 7.244 6.114 subjekata (87. Prerađivačka industrija 5. energ.9%). UKUPNO Pravne osobe 117 3 37 805 21 428 2.412 949 4 819 108 123 576 9.4 100.05 0.9 134.78 6.3 112.7 114.097 Obrti 169 3 794 314 3.0 118.16 7. U posljednjih pet ostvaren je rast prvih po stopi od 7.792 13. Ugostiteljstvo 9. Stanje uplata doprinosa 30.5 % 18. F. 2 Uključene su i institucije državnog i federalnog značaja.3 % 11. obav. Ostale javne.8 % 18. Trgovina na veliko i održavanje 8.0 116. Proiz. a obrta u trgovini (38.7 111.1 111.0 103.02 0. Ugostiteljstvo I.11 6.974 5.osig. zaštita 0.96 100.iznajm.22 0. Prerađivačka ind.86 2.5 106.474 121 592 159 483 114 169 111 303 6.773 674 5. skladiš.9% 19.33 100.793 2007 Pravne osobe 142 3 38 900 27 497 2. e. Građevinarstvo 7. Poljoprivreda. 33 .00 Izvor: PIO/MIO F BiH.261 118 584 16 463 351 215 281 1. U TK 2007. je bilo 6.7% 25. Registrovani poslovni subjekti TK prema djelatnosti 2005 Djelatnosti A.0 102.90 16.2008. M. pravnih osoba u FBiH 17.00 Broj lica za koje se up.82 4. d.

355 radnika ili 83.146 KM) i 94. Neprivatizirani kapital čini 328.286 ili 94. Tabela 11: Rezultati provedbe privatizacije u TK.290..416 49.348 KM.515.4% u gotovini (69.279 5.3% u kontroliranim ugovorima realizovano je • od ugovorenog broja radnika kupci su danom uvođenja u posjed preuzeli 10.235 1. privatizirala 41% nominalne vrijednosti državnog kapitala.29% Izvor: Informacija Kantonalne agencije za privatizaciju 1999-2007. Status potpisanih ugovora privatiziranih poduzeća na TK Ukupno potpisani ugovori 87 100% Izvršeni ugovori 67 77.117.290.591 154.295 KM ostaje u državnom vlasništvu3 .8%. Tuzla.146 1.007. a TK blizu 50%.131.889.152. bilo je “u radu oko 80 stečajeva i 250 likvidacija pravnih lica”.959 U Registru o privatizaciji preduzeća TK prvobitno su evidentirana 236 preduzeća.226 48.812 KM.812 KM) • od ukupnog iznosa ugovorenih investicija 152.868. Tabela 12. a u potpunosti privatizirano 182 preduzeća (77% ukupnog broja). od kojih je kroz proces privatizacije prošlo 221 preduzeće..537.535 221 1.514 51 104.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 TK ima najveći broj pokrenutih stečajnih postupaka u Federaciji (trećinu).578. Odnosi se na općinska učešće u komunalnim preduzećima u visini od 51% i javnim preduzećima od općinske ili kantonalne važnosti 34 3 . Tuzla. Efekata privatizacije na području TK su: • ostvareni prihod od 1.45% Sporni ugovori 6 6.6%.514. od čega 90.124.59% Raskid ugovora u toku 2 2.89% Ugovori-otvoren slučaj 5 5.317. 1999-2007 Metod Struktura Prihod Mala privatizacija Broj firmi Prihod Broj firmi Velika privatizacija Javna ponuda dionica SVEGA Prihod Broj firmi Broj firmi Prihod Certifikati Gotovina Ukupni prihod (KM) Certifikati Keš Ukupno Ukupno Certifikati Keš Ukupno Certifikati Keš Ukupno Ukupno 30.578.75% Ugovor kasni 4 4.812 69. (93% ukupnog broja). Nad oko 70 pravnih lica otvoren je stečajni postupak.6% u certifikatima (1. od čega je 5.768 KM ili 84. decembar 2007. Izvor: Informacija Kantonalne agencije za privatizaciju 19992007.007 136 1. Prema informacijama Uprave općinskog suda Tuzla.466.380.290.952. krajem 2007.188.578.959.01% Ugovori u toku 3 3.758. Proces privatizacije na TK je nešto ubrzaniji nego u FBiH. Federacija je do sredine 2007.627 18. decembar 2007.903 34 3.959. • od ugovorenog broja novih radnika realizovano je zapošljavanje 1.

090 KM ili 75. Index rasta 2007/2003=130. Tabela 13: Pregled neto isplaćenih plaća i potrošačke korpe 2000-2007 (u KM) 2000 2003 Prosječne 392 478 plaće Potrošačka 435 449 korpa Izvor: Tuzlanski kanton u brojkama.1% ukupnog stanovništva. koja čini 63.2% više od prosjeka prosječnih plaća u TK) i energetici (962 KM).7% u godišnjem prosjeku predhodnog četvorogodišnjeg perioda Potrošačka korpa uključuje samo jedan broj potrošnih dobara.4%. a potrošačka korpa po prosječnoj stopi od 2. građevinarstvo (450 KM).2 % prosječne neto plaće i 80 % potrošačke korpe. Registrirana stopa nezaposlenosti je 53.1% za 2007. što po shemi naplaćenih doprinosa po isplati tekućih ličnih primanja (metoda «pay-as-you-go») obezbjeđuje zajmčenu penziju od 395 KM. Za potrošačku korpu5 u Tuzlanskom kantonu (496 KM) treba odvojiti 79.1 zaposleno lice (Federacija 1. što može podmiriti svega 60% potrošačke korpe. 2004 486 433 2005 505 437 2006 565 475 2007 625 497 Na jednog penzionera dolazi samo 1. Oko 40% penzionera prima penziju manju od 298 KM. razna godišta. prosječna neto plaća od 625 KM zaostaje za onom u Federaciji (94. 5 4 35 .5% prosječne neto plaće (tabela 13). Godišnji rast neto plaća Kantona (7. Najugroženija grupacija zaposlenih. primarno prehrambenih proizvoda.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Stopa zaposlenosti je 16.5).5%). Procjenjuje se da prednji prosječni iznosi predstavljaju samo oko 1/3 prosječnih mjesečnih troškova četvročlane porodice. javna uprava i odbrana. a slijede zdravstvena i socijalna zaštita (851 KM). U posljednjih šest godina (period 2000-2007) prosječne plate su rasle po stopi na godišnjem nivou od 9. obavezno socijalno osiguranje (841 KM) i obrazovanje (701 KM).7. U sektorskoj strukturi najveće prosječne plaće u TK se isplaćuju u sektoru finanisijsko pos lovanje (1.4% iznosa neto plaća u FBiH). Iako pokazuje trend rasta4. ili rast od 7. trgovina (436 KM) i ugostiteljstvo (475 KM).9%.7%) je brži od onog u Federaciji (6. čije su prosječne plaće ne samo ispod kantonalnog prosjeka (625 KM) već i ispod potrošačke korpe (497 KM) su je u sektorima: prerađivačka industrija (440 KM).

a eksternog siromaštva na oko 1517%. njih 5 (rudarstvo. kao središnji dodatak svim ostalim ljudskim pravima. sa neregistriranim poljoprivrednicima i kooperantima u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji (prije desetak. 440 493 89. Ribarstvo 416 C. na što je utrošeno 19. Sarajevo 2008. na području TK bilo je više od 70 hiljada zahtjeva za različitim oblicima socijalne zaštite.7 miliona KM.usluge 642 656 97. u prvoj 6 7 Ukupna potrošnja ispod 185 KM mjesečno Prema procjeni za 2006 36 . Saobraćaj. obav. a sa druge..3 UKUPNO DJELATNOSTI – PROSJEK 625 662 94.6 N.5%). Prema procjeni za 2007.8 D. radi se o oko 30%-nom učešću sive ekonomije u ekonomskoj aktivnosti Kantona)..2 I.4 B.1 F. ugostiteljstvo. istovremeno zvanično iskazanih prosječnih plata na razinama koje su niže od prosjeka TK b) visokog prisustva neregistriranog rada u ruralnim predjelima. Sliku općeg i eksternog siromaštva na području TK znatno ublažava visoko prisustvo sive ekonomije (prema argumentaciju koju pružamo u nastavku.9 L. Od 13 usporedivih sektora.4 Izvor: Federacija BiH u brojkama. Trgovina na veliko i malo 436 463 94.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Tabela 14: Prosječne plaće po područjima SKD .090 1.nekretninama i posl. Ovakva procjena bazira se na slijedećim činjenicama: a) od ukupne skrivene ekonomije najveći dio čini neformalna proizvodnja u građevinskim radovima. što bi gornje procjene o razini općeg siromaštva smanjilo na razinu od nekih 22-25% zahvaćenog stanovništva. s jedne strane. socij. Tuzlanski kanton u brojkama. o čemu svjedoči kontradiktoran odnos između povišenog rasta broja ovih biznisa i u njima pokrenutih investicija. Prerađivačka ind. soc. Posl. a nešto manje od 40 hiljada je ostvarilo neki vid socijalne zaštite. osig. primjetno je da zaposleni u TK imaju manje prosječne plaće u većini sektorskih područja.7 M. gas i vod. Rudarstvo 656 614 106. obrazovanje i zdravstvena i socijalna zaštita) ima veće prosječne plaće od onih na nivou FBiH. Snadbj. lov i šumarstvo 575 609 94. el. Javna uprava i odb. 841 879 95. Ugostiteljstvo 475 456 104. Zdrastvena i socijalna zaštita 851 766 111. Proistekla prava iz zakona za socijalnu kategoriju znatno premašuju ekonomsku snagu TK u dugom roku su neodrživa.3 J.. 2008 TK (KM) FBiH (KM) U usporedbi sa prosječnim plaćama u FBiH. Ostale javne.2 K.energ.2 E. druš.4 H. Građevinarstvo 450 446 100. u TK je neophodno. Finansijsko poslovanje 1. donijeti i javno promovirati mjere za suzbijanje siromaštva i svakog vida socijalne isključivosti. trgovini i ugostiteljstvu.195 91. Obrazovanje 701 683 102.9 G. Poljoprivreda. Zbog toga je neophodno da se izvrši detaljna analiza i utvrde stvarne potrebe i stvarni korisnici socijalne zaštite.usporedba TK sa FBiH Odstupanje TK od FBiH O P I S Indeks TK/FBiH A. 962 981 98. Sarajevo. općim siromaštvom je zahvaćeno oko 25% stanovništva. U toku 2007. Procent ekstremnog siromaštva6 u TK7 iznosi oko 19-20% stanovništva (u BiH oko 17. 616 675 91. građevinarstvo. i lične djelat.1 0. skladištenje i veze 685 832 82. S obzirom na ovako rašireni obim siromaštva.

dok se unutarnja okolina (snage i slabosti procjenjuje u sadašnjost). koji nisu u registrovanom radnom odnosu. Dok su makroutjecaji identični za sve sektore. trendovi korištenja organske hrane.5% poslovnih subjekata (što znači da se bar za 5.000 osoba. odnosno akteri privređivanja u određenim sektorima nemaju kontrolu i ne mogu uticati.. d) U TK se realizuje najveći broj mikrokredita u zemlji. pijačne biznise i sl. Kod vanjske okoline identificiraju se i procjenjuju oni elementi nad kojima Vlada TK i kompanije. Social (društveno) i Technological (tehnološko) okruženje. Metod služi za procjenu vanjske I unutarnje okoline u strateškim analizama. Tako se dobije gap između vanjske i unutarnje okoline. Kalesija. od 50-80% (Banovići. Sapna. Economic (ekonomsko). utjecaji poslovne okoline su specifični za pojedine sektore. pravna. ili federalna regulativa o socijalnoj zaštiti. po procjeni (izvedenoj na osnovu sjedišta i djelovanja mikrokreditnih organizacija na ovom području) gotovo 30% plasiranih mikro kredita. dok se slabošću može smatrati stanje razvijenosti putne infrastrukture.000). dok su kod SG Ruralni razvoj. (razlika je 5. izostanak regulative korištenja poljoprivrednog zemljišta i drugo. 37 8 . Općine sa prisustvom najvećeg broja ruralnih naselja bilježe najveće stope zvanične nezaposlenosti. odnosno predstavljati prijetnje za postojeće aktivnosti. Teočak i Živinice). To je metod procjene vanjske okoline u strateškim analizama. Na primjer. poljoprivreda i proizvodnja hrane vanjski elementi poremećaji na tržištu hrane.773 osoba). izvori resursa. penje procjenjuje na 10.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 postratnoj studiji o razvoju Kantona. turizam saobraćaj.000 radnika ne uplaćuje redovno ovaj doprinos). u RG Humani razvoj vanjski elementi su visoka nezaposlenost. U vanjskoj okolini je posebno važno jasno diferencirati utjecaje makrookoline (ekonomska. Gračanica. PEST8 I SWOT9 ANALIZA i MATRICA U PEST i SW OT analizi polazilo se od slijedećih metodoloških odrednica: Vanjska okolina (prilike i prijetnje) procjenjuje se u vremenskoj dimenziji budućnosti – do 2013. koje će stvarati nove prilike za razvoj. Gradačac. snaga TK je razvijenost Tuzlanskog univerziteta. segment starijih nezaposlenih osoba i slično) Za PEST analizu treba imati u vidu da ona služi kao metoda za analizu promjena u okolini – PEST omogućava da se uoči kojim intenzitetom i kojim pravcem će se odvijati buduće promjene. S druge strane. onda se broj osoba sa uplaćivanim doprinosima. 9 SW OT predstavlja akronim engleskih riječi Strengths (snage). od kojih je najveći dio usmjeren na neregistrirane biznise (kućne i poljoprivredne radinosti. što je oko 17 miliona KM godišnje. u pojedinim sektorima može se slabošću smatrati izostanak koordinacije u razvoju na TK ili nerazvijenost partnerstva javnog i privatnog sektora Za Radne ili Sektorske grupe koje pokrivaju više područja (trgovina.) 2. socijalna) od utjecaja poslovne okoline (tržište. Opportunities (prilike) i Threats (prijetnje).222) u 2007. Ako ovome dodamo da od registrovanih poslovnih subjekata (ukupno 6.995) od broja zvanično registriranih zaposlenih radnika na TK (80. broj ovakvih kooperanata procijenjen je na 15. c) postoji znatno veći broj osoba sa uplaćenim doprinosima za Fond PIO/MIO (85.987 pravne osobe) doprinose za Fond PIO na TK uplaćuje 87. W eaknesses (slabosti). Naprimjer. Sinteza rezultata PEST predstavlja akronim riječi Political (političko).2. konkurencijski kontekst i razvijenost povezanih i pratećih industrija. Kod unutarnje okoline (snage i slabosti) procjenjuju se faktori nad kojima Vlada TK i akteri biznisa na TK imaju kontrolu i mogu na njih uticati u smislu mijenjanja situacije. U okviru neke homogene sektorske grupe istraženi su segmenti koji imaju različite pozicije u SW OT analizi (tržište rada – segment rastućeg tržišta. koji treba popunjavati odgovarajućim strategijama. financijski servisi) SW OT analiza je urađena po tim područjima.

magistralni pravac na Neefikasnost političko-institucionalne strukture BiH i F Koridoru Vc) BiH i politika ekonomskog i socijalnog razvoja Blizina velikih tržišta EU i Istočne Evrope Podrška fondova EU. raspoloživost financijskih (izostanak izravnih nadležnosti kantona u razvoju) resursa i trendovi razvoja JPP Nepovoljan imidž BiH Progres i dostupnost u R&D i kompjuterizaciji Nepovoljno poslovno okruženje u BiH i njegove Reforma i napredak u visokom obrazovanju na refleksije na TK globalnim načelima standardizacije Izostanak politika regionalnog razvoja u F BiH Deficit radne snage specifičnih profila Sporost u provođenju ekonomskih i tranzicijskih Politike i instrumenti F BiH i BiH u razvoju elektroreformi i reformi iz mape puta za provođenje SAP-a energetskog sektora Visoka korupcija i organizirani kriminal Mogućnosti prekogranične regionalne s uradnje Makroekonomska nestabilnost u zemlji UNUTRAŠNJA OKOLINA – SNAGE I SLABOSTI – POD KONTROLOM TK SNAGE Povoljan geostrateški položaj TK Raspoloživost i kvaliteta prirodnih uvjeta Respektabilni i očuvani naslijeđeni resursi Kvaliteta i raspoloživost ljudskih resursa Univerzitet Tuzla kao centar NIR Sistemski pristup razvoju putem NERDA Početni rezultati u građenju infrastrukture poduzetništva (industrijske zone. metalne. bez long life obrazovanja Loše 20% neiskorištenost poljoprivrednim zemljištem Nizak kapacitet za ekonomiju utemeljenu na znanju Izostanak reformi javnog sektora na TK Ekonomska i kulturološka heterogenost strukture TK Nepovoljan poslovni ambijent za investitore Nizak kapacitet upravljanja razvojem na TK Teškoće postizanja konsenzusa o razvoju Neefikasna koordinacija između TK i F BiH TK i općina u razvojnim pitanjima Izostanak politika i neizgrađena infrastruktura NIR Niska suradnja Univerziteta i privrede TK Nerazvijenost fizičke infrastrukture Obiman i neefikasan javni sektor Izostanak prepoznatljivog identiteta i brandinga TK Nezavršeno razminiranje terena Oskudan i neizgrađen sistem statistike za planiranje. SWOT analiza – sinteza situacijske analize za TK VANJSKA OKOLINA – UTJECAJI KOJIMA SE TK MORA PRILAGOðAVATI PRILIKE PRIJETNJE Integriranje BiH u okviru EU. Nasuprot tome. plinovodi u JIE. analizu i monitoring planiranja 38 . Sinteza se daje u matrici na sljedećoj slici. Globalni i rast tražnje za energijom i hranom izvozu i turizmu Globalni trend održivog razvoja i ulaganja u razvoj Negativan demografski razvoj Trend zdravog života i globalizacije turizma Porast zagađenja na globalnoj i regionalnoj razini Trend seljenja proizvodnji iz EU putem FDI Zastoj BiH u evropskim integracijama Pritisci iz EU za reformama obrazovanja i podizanja Razvijanje regionalnih projekta JIE (Energetska konkurentnosti ljudskih resursa zajednica JIE. Slika 6. tehnološki inkubatori) Razvijenost i struktura sektora S MEs Izvozna orijentacija privrede Razvoj servisnog sektora u trgovini. b ankarstvu. i drvoprerađivačke industrije Dokapitalizacija u restrukturiranju poduzeća na TK Visok intenzitet lokalnih razvojnih inicijativa Promocija poduzetništva .razvijanje regionalnih centara izvrsnosti (Centar za srce Tuzla) i inozemnih univerziteta Potencijali razvoja turizma na TK Postojanje prostornog plana kao baze prostornog rasporeda privrede i infrastrukture Dobra opskrba vodom i strujom Razvijenost civilnog društva i multikulturalnosti SLABOSTI Loša ekonomska struktura i produktivnost na TK Narušena demografska slika i niski efekti povratka Narušena okolišna ravnoteža (zemlja. CEFTA i W TO i Globalna financijska kriza i recesija Konkurencija mogućnosti regionalne prekogranične suradnje drugih zemalja i regija u privlačenju investicija. financijama i poslovnim servisima Rast atraktivnosti za strane direktne investitore Temelji razvoja prehrambene. djeluju brojne prilike i snage koje ukazuju da su mogućnosti razvoja realne. vode) Neriješeno upravljanje krutim i tečnim otpadom Visok nivo sive ekonomije Visoka nezaposlenost i gubici radnih mjesta Zastarjelost tehnologije u rudarstvu i industriji Obrazovanje van potreba tržišta rada. zraka.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 situacijske analize pokazuje da TK postoji mnoštvo ograničenja u vanjskom i unutarnjem okruženju za budući razvoj.

org/ba/regions_northeast_project_ideas. 1. tradicijskih i socijalnih faktora. odnosno njihov uticaj na konkurentnost TK bili predmet detaljne analize. klaster u metaloprerađivačkoj industriji.strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Prilike se vezuju za ekonomski rast i integracije u EU. Činjenica je. Da je još uvijek više riječ o idejama na papiru potvrđuju i podaci preuzeti sa web stranice EURED-a. 11 http://www. strategije i strukture preduzeća i konkurencija. Potrebno je ubrzati proces privatizacije preduzeća koja su u državnom vlasništvu. Naravno. te nedovoljnoj promociji mogućnosti za privlačenje investitora i promociju prepoznatljivog identiteta TK. odnosno nedovoljna razvijenost je naglašena u infrastrukturi (nezadovoljavajući kvalitet putne mreže. Pored toga. Formulisanje strateških opredjeljenja i postavljanje ciljeva u velikoj mjeri je pod uticajem ekonomskih. koje posluju u Kantonu. podrška istraživačko-razvojnoj aktivnosti). stranim tržištima imati dodatne veće zahtjeve i tako pokretati kompanije ka kontinuiranim poboljšanjima i kreiranju novih proizvoda i usluga. Problem. 10 u Tuzlanskom kantonu više preferiraju cijenu i prosječan kvalitet. također. uopšteno posmatrano za sve djelatnosti. u toku izvoznih aktivnosti kompanije će imati priliku da stiču nova znanja i proširuju postojeća. naprednih faktora pa se predlaže intenzivnije ulaganje u ljudske resurse (inoviranje obrazovnih programa. neefikasnost sistema. 2. Generalizacija stavova i zahtjeva kupaca je prilično teška i nepouzdana. te kvalitetu Univerziteta u Tuzli i ljudskih resursa. željeznica. materijalnih i kapitalnih resursa.11 gdje je data Lista ideja regionalnih projekata za razvoj Sjeveroistočne BiH. Stoga je važno podržavati veću izvoznu orijentaciju privrednih subjekata. 2. kulturoloških. Upravo su ovi faktori. Pošto je tradicijske i kulturološke faktore prilično teško mijenjati i ukoliko bi bilo moguće onda bi to bio jedan prilično dug i mukotrpan proces. odnosno njihov top menadžment postavljaju što izazovnije ciljeve i kreiraju strategije diferenciranja na temelju kvalitete ili inovativnosti. uslovi tražnje. kao i uloga šansi i vlade mogu imati značajan uticaj na konkurentnost određene države odnosno regiona. kao i resursi znanja. razvoj koncepta cjeloživotnog učenja. sa informisanošću i stepenom obrazovanja stanovništva. loš kvalitet telekomunikacijskih usluga).htm 39 10 . kao i podrška razvoju (poboljšanju i modernizaciji infrastrukture . Najveće prijetnje proističu iz udara globalne recesije. jer se može očekivati da će kupci na drugim.eured-bih. KONKURENTSKE I KOMPARATIVNE PREDNOSTI I STRATEŠKE ORIJENTACIJE Prema Porterovom modelu dijamanta konkurentskih prednosti faktori uslova.3. Rezultati analize ukazuju da su materijalni i ljudski resursi razvijeni. potrebno je značajnu podršku pružiti procesu klasterizacije. među kojima su: klaster agro-biznisa/klaster hrane. Pokretač razvoja konkurentnosti iz ugla uvjeta tražnje su zahtjevni i sofisticirani kupci. da su zahtjevni kupci pokretač promjena i inovacija u preduzećima. koji određuju obim i stepen rasta tražnje. 3. veću pažnju treba posvetiti razvoju tzv. te jačati vezu između kupaca i privrede. kao i vrstu potreba. predlaže se fokus na ekonomske faktore. Slabosti su u niskom kapacitetu javnog upravljanja razvojem i velikom stupnju ugroženosti u okolinskom razvoju. aerodrom i telekomunikacije). Kako je već rečeno. Može se reći da kupci. osnovati klubove potrošača. Jake snage su u industrijskoj i energetskoj strukturi. Kod faktora uslova rađena je analiza značaja i razvijenosti ljudskih. te jačinom konkurencije na određenom tržištu. treba raditi na jačanju svijesti domaćih potrošača (kupaca) u pogledu postavljanja zahtjeva prema kvalitetu. Posebno ukoliko se ima u vidu da u okviru jedne industrije postoje različiti tržišni segmenti i kategorije kupaca.putevi. Intenzitet i visina zahtjeva kupaca je u direktnoj vezi sa nivoom životnog standarda. Pošto u strukturi preduzeća TK dominiraju mala i srednja. infrastrukture i resursa znanja. povezane i podržavajuće industrije. klasteri u drvoprerađivačkoj industriji. te stvarati ambijent da kompanije. turistički klasteri i klasteri u građevinskoj industriji. 4.

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 5. koje su odgovorne za kreiranje vizije. Promjene izazvane globalizacijom. 4) nizak R&D nivo Faktorski uslovi Prednosti: 1) materijalni resursi: rude. te ih stoga ne treba zanemarivati. loš poslovni ambijent i neefikasne politike razvoja Prilagođeno prema Porter.. NATO članstvo Strategija preduzeća: struktura i rivalitet Prednosti: 1) strategija diferenciranja. imaju sposobnost vizionarsko kreativnog i strateškog promiš ljanja. Važan zadatak bi bio razvoj infrastrukture (počev od puteva.. Nedostaci: 1) loša infrastruktura.3) niska izvozna orijentacija VLADA: Spore reforme. 2) početni oblici klastera. i sl. tranzicijskim procesima i procesom integracije BiH u EU treba posmatrati kao šanse. tako i stanovništvo) moći ostvarivati svoje ciljeve. Zadatak vlade je da kreira ambijent da se te šanse mogu iskoristiti. zakonima i sl. 3) nizak priliv FDI. „Nationale Wettbewerbsvorteile – erfolgreich konkurieren auf dem Weltmarkt“. centara.3) partnerstvo u investicijama Nedostaci: 1) (ne) sofisticiranost kupaca. Ti napredni faktori uslova su temelj za formulisanje strategija. 2) niska ulaganja u NIR.. 3) Univerzitet Tuzli. tranzicija. razvoj turizma. institucijama u oblasti zdravstva i socijalne zaštite. Potrebno je da pruža podršku obrazovnim institucijama. Vlada TK treba i dalje podržavati mala i srednja preduzeća (osnivanjem poslovnih zona. kao i za pokretanje vlade da kreira okvir koji će biti podrška biznisu. 2) fragmentirana struktura.). Ona mora biti sposobna da kreira poželjnu sliku Kantona u budućnosti. Treba pokušati graditi konkurentnost na naprednim faktorima. željeznica pa do aerodroma i telekomunikacija). biznis inkubatora. na znanju. 163 40 12 . šume. 2) proces umrežavanja (klasteri). 3) loša kontrola tržišta Vezane i podržavajuće proizvodnje Prednosti: 1) kvalitet lokalnih dobavljača. koji nije na zadovoljavajućem nivou. energetska strategija EU. vode. Konkurentske prednosti na TK 12 ŠANSE BiH i EU integracija. 2) niska koordinacija izvoznih aktivnosti. Slika 7. zemljište. E. 2) ljud-ski potencijal. Iz naprijed izloženog može se zaključiti da svi faktori imaju određeni (značajan) uticaj na konkurentnost TK. sliku u kojoj će svi (kako poslovni subjekti. visokoobrazovanim i stručnim kadrovima. promovirati izvoz i podržavati istraživačkorazvojni rad. 3) niska mobilizacija resursa i efikasnost korištenja Uslovi potražnje Prednosti: 1) struktura domaće tražnje 2) internacionalizacija potražnje Nedostaci: 1)slabo poznavanje ino tržišta. To će biti moguće samo ukoliko osobe. M. 2) snažna cjenovna konkurencija. za intenziviranje saradnje sa kupcima i dobavljačima. za postavljanje izazovnih ciljeva. 3) dobre prakse firmi sa TK Nedostaci: 1) spor proces privatizacije.

4. Zbog toga planiranje strategije koja uključuje i samostalno međunarodno djelovanje Tuzlanskog kantona mora biti dugoročno. ali uz obaveznu koordinaciju kantona od strane Federacije. > Tuzlanski kanton mora poštovati ustavnu i zakonska nadležnost opština kao najvažnijih jedinica lokalne samouprave kada provodi federalne politike i propise i kada donosi strategijske odluke iz svoga djelokruga.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 2. > Tuzlanski kanton u međunarodnim relacijama ne mora da djeluje samo posredstvom FBiH. U zakonodavstvu FBiH i Tuzlanskog kantona se nakon 2000. > U domenu zajedničke nadležnosti Federacije i kantona moguće je ili njihovo zajedničko vršenje ili vršenje od kantona pojedinačno. > Donošenje i izvršenje bilo koje strategije razvoja u uslovima državne organizacije i preklapanja nadležnosti kakvi postoje u BiH zahtijevaju izuzetno razvijene mehanizme vertikalne i horizontalne koordinacije. odnosno BiH. > Bitne odluke u oblasti ekonomskih politika se donose i pravno uobličavaju na nivou Federacije BiH. Ustavni mehanizmi za to postoje. SOCIJALNI I EKONOMSKI OKVIR RAZVOJNE STRATEGIJE U okviru ovog poglavlja prezentiraju se okviri za izradu strategije razvoja TK koje čine pravnoinstitucionalni okvir. Podzakonski akti kojima je ova norma operacionalizirana nisu zasnovani na istom modelu i nemaju dovoljno širok krug primjene. ali su veoma složeni i dugotrajni. Zbog toga bi paralelno sa izradom strategije razvoja Tuzlanskog kantona treba uraditi i pravno operacionalizirati mehanizam koordinacije koji će biti u njenoj funkciji. 41 . odnosno predsjednika vlada. javni sektor i fiskalni kapacitet TK i općina na TK. pravni okvir je u ovoj tački apsolutno nedovoljan. I ovo rješenje sužava mogućnost samostalnog djelovanja TK i zahtijeva uklapanje strategije razvoja ne samo u federalne okvire. Oni su toliko važni da moraju biti pravno uređeni. Kantoni imaju pravo da i sami budu popisnici međunarodnih sporazuma. 2.1. O ovoj činjenici strategija razvoja mora da vodi računa budući da u TK postoji 13 nejednako razvijenih opština sa različitim problemima i interesima. Predsjednika Vijeća ministara BiH i opštinskih načelnika. Pravni i institucionalni okvir Ocjena pravnog okvira daje se prema kriteriju njegove pogodnosti za stvaranje i primjenu strategije razvoja Tuzlanskog kantona u narednom srednjoročnom periodu i ona sadrži slijedeće zaključke: > Komplikovano državno – pravno uređenje je objektivna prepreka za uspostavljanje potpuno funkcionalnog i efikasnog pravnog sistema koji bi bio faktor olakšavanja izrade i primjene strategije razvoja.4. Dakle. > Pravni okvir obuhvata i državno i samoupravno teritorijalno-političko organizovanje. nego i u uslove koje stvaraju drugi kantoni. Ovo praktično znači da TK mora svoju strategiju da definiše u skladu sa federalnim odlukama i u okviru pravnog režima koji stvara Federacija. a kantoni imaju implementirajući ulogu. a ne produžetka državne vlasti pod drugim imenom. godine sve više primjećuje uvažavanje jedinica lokalne samouprave kao izvornih oblika društvenog organizovanja. aktualna ekonomska situacija i recesija. Ovaj zahtjev je kod nas ispunjen jednom jedinom zakonskom normom: koordinacija je dužnost i inače prezauzetih premijera.

odnosno ustanove. Zbog svoje stručnosti i relativno nezavisnog položaja u odnosu na vlast. Ipak. Podjela nadležnosti kantonalnih organa i opštinskih službi uprave odgovara ustavnim i funkcionalnim zahtjevima.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 > Za izradu i primjenu strategije razvoja javni sektor je dovoljno pravno uređen. Na svim nivoima državno teritorijalno-političkog organizovanja. Opasnost od entropije sistema realno postoji. Problem. uočljiv je nedostatak opšte juridičkog režima regulatornih agencija. 2. Društveno štetne posljedice ugovora u oblasti privatizacije i koncesioniranja dovoljan su argument za izneseni zahtjev. Tuzlanski kanton ne može bitno uticati na zatečenu situaciju. > Historijat organizovanja uprave u TK pokazuje da nije postojao jasno profiliran odnos prema upravnim organizacijama. Na području TK je veoma razvijen sektor socijalne zaštite kako po širini tako i po dubini. U saradnji sa nadležnim ministarstvima specijalizovane samostalne upravne organizacije mogle bi da budu jedan od dva glavna državna nosioca poslova vezanih za strategiju razvoja. Ta tijela. danas se uređuju ad hoc.2. U dijelu zajedničkog poduhvata državnog i privatnog kapitala koji je podvrgnut autonomiji volje stranaka bito je usvojiti individualiziran i kreativan pristup. međutim. koja se de facto profiliraju u četvrtu granu državne vlasti. od BiH do kantona. Zbog podjele nadležnosti. on se može relativno jednostavno riješiti donošenjem kantonalnog zakona o proglašavanju nekog dobra javnim ili o osnivanju javnog preduzeća. komunalne i djelatnosti neprivatiziranih državnih i javnih poduzeća iz sektora infrastrukture. samostalne upravne organizacije su pogodan instrument učešće u stvaranju. pa i na nivou FBiH. Javni sektor U okviru javnog sektora istražuju se oblasti socijalne. Pri tome treba paziti da se ne prekorači fluidna granica između „državnog“ i „jav nog“. postoji u pogledu kapaciteta kantonalne uprave da poslove vezane za razvojnu strategiju efikasno obavi. posebno ne prema samostalnim upravnim organizacijama. Pitanje je oportuniteta da li treba osnovati posebnu kantonalnu agenciju zaduženu za implementaciju strategije razvoja. Interni mehanizmi upravnog i samoupravnog odlučivanja postoje i dobro funkcionišu. zdravstvene. 13 Smještaj djece i odraslih osoba u porodice i vaninstitucionalne nevladine organizacije – SOS sela 42 . > Ocjena institucionalnog okvira sa stanovišta strategije razvoja Tuzlanskog kantona vrši se po istim kriterijima i uz ista ograničenja kao i evaluacija pravnog režima i ona se može svesti na slijedeće: > Sistem institucija Tuzlanskog kantona kompatibilan je sistemima koji postoje u drugim kantonima. Ukoliko se i pojavi problem. u mjeri u kojoj ne dira u djelokrug ostalih nivoa vlasti na ograničeno vrijeme trebalo bi urediti ovu materiju iz ugla primjene strategije razvoja. Kantonalni organi uprave raspolažu sa neophodnim minimumom ovlaštenja za kreiranje i ostvarivanje strategije razvoja. Posebno treba istaći razvijenost partnerstva između javnog i privatnog sektora 13 . praćenje ostvarivanja i konačnu analizu rezultata strategije razvoja. > Pravni okvir ne sprečava uspješno razvijanje partnerstva između javnog i privatnog sektora (PPP).4.

Pomoć i njega od drugog lica 3. ali su ispod prosjeka u javnoj upravi. Jednokratne novčane pomoći 4. Struktura socijalne zaštite i socijalnih davanja u 2007.303 7. vodi se po postupku kao i budžetsko poslovanje.zašt) 5.779 496 6. Smještaj djece iz TK u SOS sela (vaninst. Situacija po općinama dosta je neujednačen. Djece 4. za svaku kalendarsku godinu uključujući pritom i posebne prioritetne federalne programe zdravstvene zaštite koji će se provoditi na teritoriji FBiH.683.1. utvrđuje Parlament FBiH. su Zavod za javno zdravstvo Tuzla i oblast javne primarne zdravstvene zaštite koja je organizirana kroz rad domova zdravlja. Oblik socijalne zaštite 1. Na TK funkcionira 16 javnih zdravstvenih organizacija ili 19.234. Zakonom o zdravstvenom osiguranju.503. bolničku zdravstvenu zaštitu i fizikalnu medicinu i rehabilitaciju.000 142.900 1.2. na području TK bilo je više od 70 hiljada zahtjeva za različitim oblicima socijalne zaštite.151 809 354 300 54 413 109 304 42 1. Zakona o budžetima u FBiH. Porodična zaštita 4.000 4.7 miliona KM.507 37.1. Smještaj u drugu porodicu od toga 4.29% zdravstvena i 27.650 1.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Tabela 15. na što je utrošeno 19. a u skladu sa Zakonom o budžetima u FBiH.910 689. Vlada FBiH je privremeno utvrdila prioritetne federalne programe zdravstvene zaštite i prioritetne najsloženije oblike zdravstvene zaštite iz određenih specijalističkih djelatnosti.920.3% u odnosu na FBiH. od čega 72. transfuzijsku. godinu Broj korisnika 2. Ustavom Federacije. koje se pružaju osiguranim licima na teritoriji FBiH. iznosila je 821 KM i znatno su iznad prosjeka TK.2. Zaštita civilnih žrtava rata 6.485.2. Odraslih štičenika 4.2.920. Smještaj u ustanove socijalne zaštite od toga 4.10% stanovništva.013. laboratorijsku. Ukupan broj zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama TK bio je 5. konsultativno specijalističku djelatnost.375 25. a smo nešto manje od 40 hiljada je ostvarilo neki vid socijalne zaštite. Obim prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja – osnovni paket. Sva prava utvrđena zakonima u ovoj oblasti mogu se ostvarivati samo pod uslovom i do visine sredstava kojima raspolaže fond obaveznog zdravstvenog osiguranja 43 . Obaveznom zdravstvenom zaštitom na TK je obuhvaćeno 89.1. Finansijsko poslovanje Zavoda. Prosječna neto plaća u zdravstvenom i sektoru socijalne zaštite na TK u 2007.1. Pravni osnov za uređivanje odnosa u oblasti zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite je regulisan Ustavom Bosne i Hercegovine.3. Odraslih štičenika 4. Do donošenja osnovnog paketa zdravstvenih prava.900 1. kao izvanbudžetskog fonda u smis lu člana 2.000 1. Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o Zavodu zdravstvenog osiguranja TK.117 Iznos davanja – u KM 3.307.1. u kome je uposleno 128 radnika.901 U toku 2007. dok se ne donesu posebni federalni standardi za računovodstvo budžeta i izvanbudžetskih fondova.332 780. Pravilnikom o knjigovodstvu budžeta u FBiH i Međunarodnim računovodstvenim standardima (IAS) ukoliko su primjenljivi za budžet i izvanbudžetske fondove. farmaceutsku djelatnost. prioritetne najsloženije oblike zdravstvene zaštite iz određenih specijalističkih djelatnosti koji će se pružati osiguranim licima na teritoriji FBiH.250 196. Stalna novčana pomoć 2. tačka 7. Zaštita porodice sa djecom Ukupno Izvor: Izvještaj o radu MRSP za 2007. medicinsku rehabilitaciju.400.565. na prijedlog Vlade FBiH.456 19. Nosioci zdravstvene zaštite na TK.2.71% nemedicinska radnika. Financiranje zdravstvene zaštite odvija se preko Kantonalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja Tuzla.000 3. Djece 4.

Posl. 5 7 350 48 220 968 1.004.318. kako po obimu tako i po dubini. pružanje zdravstvenih usluga stanovništvu je nedovoljna. 44 Nema vlasn.en.641 Ostvareni dobitak 3. kako bi se podigla efikasnost u njegovom radu.282 139.355. Privatni zdravstveni sektor uspostavlja partnerstvo sa fondovima zdravstvenog osiguranja.sredstva iz ranijeg perioda 0 Ukupni rashodi 126.vodo. Snad.ostali izdaci 25.509 210. Građevinarstvo 5 486 7. Zbog toga je potrebno ubrzano radit na reformiranju zdravstvenog sektora. bez ograničavanja visine učešća Zavoda za prava utvrđena u članu 33.754.627. Poljopriv.036 3.174 7. Izvještaj 2007. sitan inv.i vodom 6 14 6. Javni fondovi zdravstva učestvuju u plaćanju usluga za svoje osiguranike.598 Ukupno 142 3 38 900 27 497 2.403 * tekući grantovi 5. tako da je privatni zdravstveni sektor otvoren za svako osigurano lice.410. godini na TK Vlasništvo Djelatnost Državno Privatno Zadružno 48 1 5 2 7 4 4 6 77 Mješovito 3 2 19 7 4 11 4 1 2 7 2 7 69 1. Finansijski potencijal fonda obaveznog zdravstvenog osiguranja još uvijek nije dovoljan da se finansiraju prava u punom obimu tj.061 .prihodi od poreza 121. Saobr.007 2.primljeni grantovi 0 .261 118 584 16 463 351 215 281 1.tekući rashodi 126. 2007 2007 151.091 6.s. a ne samo za elitu.984 148.i lič.i p. 3 88 2.964. 0 .488.607 .124 19.782 167. Ostvareni prihodi i rashodi u 2006 i 2007.002.454 Izvor: Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH – TK.880 .833. Ugostiteljstvo 1 109 9.714 * izdaci za meterija.327 ..Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Tabela 16. Prerađivačka industrija 8 868 5. 2.992 Izvor: Kantonalna privredna komora Tuzla.969 * doprinosi poslodavaca i ostali dopr.239 I pored ostvarenih pozitivnih financijskih rezultata ZZO TK. tako da i osiguranici obaveznog zdravstvenog osiguranja mogu koristiti usluge ovog sektora.i šumar. Rudarstvo 4 32 4. na području TK se razvijaju i visokosofisticirane privatne zdravstvene organizacije – Klinika za srce. 32 84 TK 251 4.734 .292.Obrazovanje 130 35 14.514. 1 8 11. Tabela 17.i odbrana 1 13.043 147.254.Ostale j.nekret. 7 436 12.810 138. 179.zaštita 44 17 15.000 3.362.d.000.gas. i ZZO TK ELEMENTI 2006 Ukupni prihodi 129.Zdravstvo i soc.primici od prodaje st.Javna upr.987 .Financijsko posredov.. Zakona (lijekovi i ortopedska pomagala i neposredno učešće osiguranih lica u pojedinim troškovima zdravstvene zaštite odnosno premije osiguranja). Trgovina 7 2.iznajm.091. Ribarstvo 2 3. i veze 2 577 10.neporezni prihodi 7.906 7.000 850. te je isto moguće postepeno.279. srazmjerno povećanju finansijskih mogućnosti i stepenu ostvarenja potrebnih sredstava. i usluge 118.usl.966 * plaće i naknade troškova zaposl.627. Poslovni subjekti po strukturi vlasništva i djelatnosti u 2007. Uporedo sa razvojem javnih zdravstvenih kapaciteta.el.921.236 8.sred.sklad.djel.

5 miliona KM. Tabela 18.635 183. U deset veterinarskih stanica ukupno je zaposleno 60 radnika. U trinaest općina TK funkcionira 58 javnih poduzeća. te za četiri poduzeća koja su u nadležnosti AP FBiH.131 1. iz budžeta TK je na ime subvencija izdvojeno 11. zatim u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti i ostalim javnim djelatnostima. a najveći broj je u oblasti obrazovanja. Djelatnost javnih poduzeća na TK je iz oblasti vodosnadbjevanja. je bilo 251 državno poduzeće. dok je za 2008. veterinarskih djelatnosti.530.6 hiljada KM.062 782. s tim da je kod veterinarske stanice Teočak iskazana negativna vrijednost državnog kapitala od 9. Vrijednost državnog kapitala VS za privatizaciju Općina Gradačac Kladanj Lukavac Kalesija Srebrenik Doboj .Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Na području TK u 2007. a zatim općinama Tuzla i Živinice.696 13. Broj javnih poduzeća u nadležnosti općina i kantona Općina Banovići Čelić Doboj-Istok Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lukavac Sapna Srebrenik Teočak Tuzla Živinice Ukupno TK Izvor: Kantonalna privredna komora Tuzla. Ranije su otpočele aktivnosti na privatizaciji 15 velikih poduzeća sa većinskim državnim kapitalom.Istok Tuzla Teočak Živinice Čelić Ukupno Izvor: Izvještaj KAP Tuzla za 2007. Zbog neefikasnosti JP. veterinarske i komunalne djelatnosti1.680 49. 5. u 2007. Općinska JP 9 1 1 3 9 2 2 6 0 0 1 7 7 48 Kantonalna JP 1 9 10 Najveći broj javnih poduzeća u nadležnosti lokalnih zajednica su u općinama Banovići (9) i Gradačac (9).702 90.9. planirano više od deset miliona KM.997 Broj zaposlenih 8 4 4 12 4 4 9 2 10 3 60 Pokrenute aktivnosti privatizacije javnih općinskih i kantonalnih poduzeća iz sektora medija. zatim pet poduzeća koja trebaju biti privatizirana kroz malu privatizaciju.2 miliona KM.262 -9. Javna poduzeća koja su u nadležnosti TK su u Tuzli (9) i DobojIstok (1). medija.938 117. Vrijednost kapitala 39. 45 . održavanje čistoće u gradu. toplifikacije gradova i drugo. a u 2006. od kojih su 48 u nadležnosti općina i deset u nadležnosti kanto na.631 57. Tabela 19.920 196. Ukupna vrijednost državnog kapitala za deset veterinarskih stanica iznosi 1. god.

subjekat (2007) Osnovni indikatori javnog sektora po djelatnostima na TK Broj evid zaposl.16 7.633 6.poslov.005 32.974 5.244 6.841 2. entiteta i države BiH.98 9. PIO zaposl.244 6.z 273 111 Ost.78 6.045 3 9.005 85.372 2.995 radnika za koje se uplaćuju doprinosi za penziono osiguranje (statistika evidentirala oko 80 hiljada zaposlenih). TK u brojkama.skladište i komunikac. za koje se upla.114 subjekata (statistika evidentirala 6.974 5.712 6. Nekret.PIO (2008) 9.26 8.474 8.06 7.841 773 Izvor: PIO/MIO F BiH. Ove razlike u podacima ukazuju na potrebu ubrzanog procesa informatizacije javnih institucija i njihovog komunikacijskog uvezivanja – umrežavanja.749 5.5 12. Stanje uplata doprinosa 30.773 674 5.841 2. Prerađivačka industrija 921 5. 46 .417 2.66 24. Ribarstvo 3 3.11 6. kao i za dijelove poduzeća locirane na području TK.3 173.3 865.4 36.955 % učešća 1.i od 348 114 Obrazovanje 211 169 Zdr.33 100.PIO 1.70 3. lov i šumarstvo 119 2.90 1. Građevinarstvo 469 7.435 Broj radn. te rashode i izdatke kantonalnog i općinskih budžeta i vanbudžetskih fondova.92 3.i soc. i 2008. usluge 483 12.00 10. Ugostiteljstvo 121 9.3 174. Ostale djelatnosti 303 UK UP NO 6.05 0.95 0.up. Proiz.1 35. Broj subjekata i broj radnika za koja se uplaćuju doprinosi za Fond PIO (2008) Broj subjekata % učešća 1. Javna uprava i obrana 114 13.4 172.06 0.70 7. Vađenje ruda i kamena 33 4. (2007) 8.67 40.08 1. Broj regis. ovisnost od proračunskih subvencija.ener.4 Broj subj. Financijsko poslovanje 159 11.09. Trgovina na veliko i održavanje 2. radnika u reg.el.54 15.76 1.86 2. Poljoprivreda. (prethodna tabela) nedvosmisleno ukazuju na njihovu neefikasnost.8 Dodana vrijednost po zaposlenom u 000 KM (2007) 33.191 2.2 18.2008.iznajm.energ.792 13.633 6.8 33. Obrazovanje 169 14. 2008 i 2007. Ukupna javna sredstva TK obuhvataju prihode i primitke kantonalno g i općinskih budžeta i vanbudžetske fondove. koji upl.96 100.459 2.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Tabela 20. 592 10. Djelatnost radnicima (2008) Rudarstvo 36 33 Elekt. 25 43 Jav.856 Ukupan GDPmilion KM(2007) 274.00 Broj lica za koje se up. 948 303 Ukupno 1. s druge strane.114 Izvor: PIO/MIO F BiH.90 16..jav. Doprinos za Fond PIO na TK uplaćuje 6.68 2. subj.djel. s jedne strane.60 7.02 0.159 2. Prema evidenciji PIO/MIO ukupno je 85.934 5. plina i vode 43 6.159 21.987) u koje su uključene i institucije državnog i federalnog značaja.Saobračaj.00 Djelatnost 1.224 1. Komparativni pregled kretanje pojedinih indikatora za Javni sektor TK u 2007. kako na razini općine tako na razini kantona.80 2.166 6.0 28. izostanak efikasnog upravljanja. Zaštita 111 15.8 32.46 1.016 30. Zdravstvo i soc.22 0.82 4.8 24. Tabela 21.

150 150 6. Sportska dvorana 300 10. Sportska dvorana 100 100 Total 59. oktobar.905 905 4. Struktura javnih investicija i izvori financiranja 2008-2010 . Obrazovanje 2.920 17.06.90 -24. Tabela 23.80 345.323 292 2. Zdravstvo 57. Socijalni sektor 1.140 1.090 20. Izvori financiranja planirani su u omjeru 35:65 u korist stranih izvora.00 Javna sredstva.80 347.558 60 850 64 181 72 22.40 2008 685.165 1.635 2.182 800 600 47 200 57 40.60 742.30 36.70 124. oktobar. su uključena u trezorski sistem poslovanja.80 262.936 150 3. Vlada F BiH.613 21. Vlada F BiH. 2008.613 11.2 miliona KM. Vl.80 -12.6% u ukupnim investicijama planiranim u periodu 2008-2010. 2008.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Tabela 22. Gradova 17.40 126.890 5. Na području TK planirane su investicije od 137.70 284.90 156. a 68.022 Tri sektora. posmatrana kao budžet TK.281 4.90 719.90 671.00 234.323 1. Toplifikac.165 60 100 59.70 234.učešće javn. vodoprivreda i toplifikacija gradova učestvuju sa 94.90 336. -u mil KM Stavka Ukupni prihodi i primici Kantonalni budžet Općine Vanbudžetski fondovi Ukupni rashodi i izdaci Kantonalni budžet Općine Vanbudžetski fondovi Sufici/deficit Ostvareno 2006 553.60 255.00 317.390 16 Inokredit 13.80 516.80 697.10 255. Obrazovanje 1. Javne investicije po namjeni i statusu projekata . Vodoprivreda 40.586 16 47 .849 10. Toplifikacija gradova 18. zdravstvo. 13.227 15. 2010 i dalje 1.30 339.50 326.60 208.1% vrijednosti je u procesu implementacije.20 2010 742.2007.526 2. Putne komunikacije 1.00 245. Pregled ukupnih javnih sredstava po strukturi TK 2006-2010.hilj.60 0.60 139. Zdravstvo 20.647 29. Elektrorasvjeta 664 8.225 565 5.40 Projekcija 2009 713.502 Izvor: Program javnih investicija.630 2.komp.20 245. Domovi kulture 542 255 9.000KM Izvori financiranja Namjena investicija Iznos Proračun 1.000 5.00 112. Domovi kulture 60 60 7.40 134. Vodoprivreda 18.90 123.595 15.515 500 7.90 Procjena 2007 647. Putevi i ulice 15.90 -6.Plan 2011 projekta projekti 30.00 131.920 983 3.395 % učešća 100 19 Izvor: Program javnih investicija.140 7.30 120.40 338.671 4.165 6.242 49 Inodonacija 5.10 142.10 336. Tabela 24. Adaptacija općina 333 204 Total 137.140 1.021 1.750 9.80 208.145 991 16. općina i vanbudžetskih fondova od 2006.021 3.30 101.905 18. To podrazumijeva transparentnost i snažniju kontrolu trošenja svih vidova javnih sredstava.500 9.20 153. K M Namjena investicije Vrijednost Završeni Realizirani Plan 2008. 500 2.

8 12.2 80.9 261.2 257.1 0. Fiskalni kapacitet i kapacitet zaduživanja TK i općina na TK U cilju analize i procjene načina ili koncepta budžetske potrošnje TK i općina te identificiranja razvojnih kapaciteta ovih budžeta.4. Osnovni zaključak je da je glomazan javni sektor i njegova niska reformiranost izuzetno ranjiv na utjecaje recesije u BiH i na TK i to nameće pitanje njegove održivosti. putnih komunikacija i toplifikacije gradova (EP BiH.9 145.3 0.3 27.0 190.9 29.7 42.1 Ukupno 219. Slika 8. Opština KBF 36. i 2008. 2.7 30. i 2008.8 179. plaće uposlenih (25%).1 48.7 Kanton 178. kamate i ostalo UK UP NO Ostvareno 2007.9 72.3 405.7 30.2 0. KATEGORIJA Plaće i naknade uposlenih Troškovi materijala i usluga Transferi Kapitalni rashodi Kapitalni grantovi.6 134. 48 .9 21.5 11. vodoprivrede.3.5 3. Na kantonalnom nivou najviše budžetskih sredstava odlazi na plaće i naknade uposlenim.5 12.5 32.9 629. JP Vode sliva rijeke Save). Najveći dio sredstava opštinskih budžeta odlazi u kapitalne rashode (28%). Budžetska potrošnja opština značajno je različita od one na kantonalnom nivou. opština i KBF-a u 2007.5 31.1 5.3 208.2 170.7 Na grafikonima koji slijede.0 231.3 43.3 131.6 1. KM) Izmjene i dopune 2008 Kanton Opština KBF Ukupno 213. Tabela 25: Struktura potrošnje TK. prezentirane su strukture potrošnje za TK i Opština.1 (mil.8 40.39 miliona KM biće obezbjeđeni od strane javnih kompanija koje će učestvovati u realizaciji projekata iz zdravstva.0 55.4 810.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Vlastiti izvori financiranja u iznosu od 9. te na materijalne troškove (22%).5 173. Struktura potrošnje na TK 2008.4 16. Direkcija cesta.5 23.2 49.8 38.1 15. u nastavku su dati i tabelarni pregledi budžetske potrošnje u 2007.5 96.7 308.

803.147 1.973 566.949. Također.172.890 4.604.259. Kada se uzme u obzir uključeni suficit iz prethodnog perioda od 20. su porasli i materijalni troškovi i to za 50 milijuna ili 23%.236.593 1.943. 11.577 7.846 69.930 407.977.571.542 2011. Uzimajući u obzir sve navedeno.956 1. Na tekuće garantove je u 2008.44% u poređenju sa 2008.412.052.478. 447. a na općinskom nivou blizu 1.146.39%.562.) Ostali porezi Neporeski prihodi Naknade i takse Novčane kazne Ostali neporeski prihodi Tekuće potpore Primici PRENESENI VIŠAK UKUPNO 49 .824. 2011.607 64.086 1.) Porez na dohodak (od 2009.033.165.196.570.348 KM.565.619.334.122. U navedenom dokumentu se ukupni poreski i neporeski prihodi i primici koji bi trebali biti na raspolaganju u budžetu Tuzlanskog kantona u 2009.357.281 8.829 1. 357.832 3.906.951 58.149 8.236.726 526.536.288 302.090. dok su kapitalni rashodi povećani za 43 milijuna KM ili za 65%.981. usmjereno 25% budžeta TK.484 351.696. 334.313 2. 384.453 93.692. 414.630 36.766 14. Prosječna plaća budžetskih korisnika uposlenih u Kantonu je u 2008. za budžetske korisnike u FBiH (1.779 23. iznosi 7.969 57.112.254 32. u 2008.259. Očekivani porast ukupnih prihoda i primitaka u 2010.991 1.864. veća su za 0.370 4. Pored plaća uposlenih. nisu identificirani značajni razvojni potencijali niti kapaciteti u budžetima TK i njegovih općina.357 2. a što je u skladu sa projekcijom za 2008.482 2010. ovo predstavlja porast od 5.985 2012.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Slika 9.478.139.111 Poreski prihodi Porez na promet I PDV Porez na dobit preduzeća Porez na plaće (do 2009. Procjena/projekcija budžetskih prihoda TK za period 2008-2013.669 488.453 8.77%.678 15.719 1.803 69. Struktura potrošnje općina TK 2008.948 100.409.575. od 2005.443.876. procijenjena ukupna sredstva budžeta kantona za 2009.307 2.558.045.482 KM.483. a u 2010.291.998.809.443. .398 81.962.305 2.861 17.911 1. od čega su najznačajnije povećanje imali grantovi pojedincima (31 milijun KM).512 2.537 16.383 75. (Anon.280 45.152.641.387. procjenjuju na iznos od 407.961. iznosila blizu 1.348 405.857.601 326. U odnosu na prihode planirane po Izmjenama i dopunama Budžeta Tuzlanskog kantona za 2008.322 38. (KM) 2008.795.905.991.024 2009.56%.505 41.294 6.715.651.641 KM).888.996.) Tabela 26.560.026.401 437.890 1.272.998 108.850 379.080.679 2013.159 8. 2008 : 14.323.034 262.942.613.020.378 20.521.138 283.349 2.620 22.787 8.445 1.500 KM.924.308 12.366.177.000 48. Projekcija budžeta TK izvršena je na osnovama stopa koje su definirane u DOB-u 2009.337 20.600 KM.304 7.483 3.370 70. 305.518.677. povećani su i tekući transferi za 33%.449.706 64.2008.

792. 16 50 .482 2010.8 % više u odnosu na 2008. 277.385 49.295 46. Od ovog iznosa 78. U okviru kategorije transfera sredstava se usmjeravaju po prioritetima za implementaciju zakona u oblasti socijalne zaštite.900.024 2009.111 Plan razvojnih programa kroz kapitalni dio budžeta TK za 2008.456 45.473. Struktura potrošnje za period 2008.542 2011.588.389.300 KM.880. su 6.00 KM. Projicirane stope rasta za 2010. a koja nisu 14 Budžet TK za 2008. povećani su za 7.139.696.901 KM manja u odnosu na prethodnu godinu. te u financiranju investicija.401 407.8% i 7.647.558. ukupni kapitalni grantovi TK za 2008.312 57. godinu. najveći dio odnosi se na JU Univerzitet Tuzla i Ministarstvo unutrašnjih poslova TK. Ovo povećanje je nastalo uglavnom uslijed realizacije Odluke Vlade Tuzlanskog kantona o utvrđivanju osnovice za sve budžetske korisnike od 390 KM koja se primjenjuje od 01. Kategorija plaća i naknada zaposlenim u javnom sektoru za TK u 2009. koja su za 3.569 57.564 33. 229.767 526.417.795.. Ukupan broj zaposlenih u javnom sektoru koji se financira iz kantonalnog budžeta je porastao za 181 zaposlenika ili 1.923. što proizilazi iz specifičnosti upošljavanja u ovim oblastima. Projekcija ukupnih rashoda i izdataka TK do 2013.933. Analitički posmatrano.033.000.116 116.720 566.140.825 68.274.814 437.867.624.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Projekcija budžeta pokazuje njegovo povećanje sa oko 406 u 2008.502.651. Službene novine Tuzlanskog kantona 14/07.441 405. 245.107 133.100 KM.7%. Projekcija rasta prihoda TK 2008-2013. a preostali dio iz vlastitih namjenskih sredstava po mjestima rashoda i izdataka.810 96. 292. od čega iz budžetskih sredstava Kantona 13.381.531. 07.759.322. 213.295. Slika 10.443. i 2011. boračko invalidske zaštite i primarne poljoprivredne proizvodnje i to u iznosima koji proizilaze iz odredbi ovih zakona. je na približnom nivou kao u 2008.26% ili 2.985 2012.761. Rashodi i izdaci Plaće i naknade troškova zaposlenih Izdaci za materijal i usluge Tekući transferi (grantovi) K APITALNI RASHODI I IZDACI UKUPNO R ASHODI I IZD ACI 2008.763 66.710 KM14.359. odražava dominantan udio tekuće potrošnje i ograničene mogućnosti intervencija u privredi i socijalnom sektoru.903 96. p. i zahtijeva dodatna sredstva u 2009.236.851 101.413 53.889 488.858 27.-2013.679 2013.230.459 71. Tabela 27.174. planirana sredstva za isplatu novčane naknade za nezaposlene u iznosu od 4. 2008.00 KM odnosi se na transfere iz budžetskih sredstva.580 124.692. Procjena ukupnih tekućih transfera za 2009. 264. na blizu 567 miliona KM u 2013. iznosio je 35. Od toga.7% u odnosu na 2008. kao i zbog dodatnog zapošljavanja. planirani su u iznosu od 15.677.497.801. Ovo smanjenje je najvećim dijelom nastalo zbog toga što su Ministarstvu za rad i socijalnu politiku u Izmjenama i dopunama Budžeta TK za 2008.092.525 61.

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013

predviđena u 2009 15. Transferi pojedincima se u najvećem dijelu odnose na isplate i transfere u oblasti poljoprivrede, boračko invalidske i socijalne zaštite. U skladu sa metodologijom korištenom kod prethodnih projekcija, izvršena je i projekcija budžeta po opštinama TK.
Tabela 28. Projekcija budžeta opština Tuzlanskog kantona do 2013. godine 2008. 60.799.242 7.752.150 10.769.000 13.745.000 6.375.658 7.905.280 17.717.500 17.868.368 11.800.875 3.201.000 1.567.858 3.010.749 3.208.360 165.721.040 2009. 5,8% 64.325.598 8.201.775 11.393.602 14.542.210 6.745.446 8.363.786 18.745.115 18.904.733 12.485.326 3.386.658 1.658.794 3.185.372 3.394.445 175.332.860 2010. 6,3% 68.397.408 8.720.947 12.114.817 15.462.732 7.172.433 8.893.214 19.931.681 20.101.403 13.275.647 3.601.033 1.763.795 3.387.007 3.609.313 186.431.430 2011. 7% 73.185.227 9.331.413 12.962.854 16.545.123 7.674.503 9.515.739 21.326.898 21.508.501 14.204.942 3.853.106 1.887.261 3.624.097 3.861.965 199.481.631 2012. 7,5% 78.674.119 10.031.269 13.935.068 17.786.007 8.250.091 10.229.419 22.926.416 23.121.639 15.270.313 4.142.089 2.028.806 3.895.904 4.151.613 214.442.753 2013. 8% 84.968.049 10.833.771 15.049.874 19.208.888 8.910.098 11.047.773 24.760.529 24.971.370 16.491.938 4.473.456 2.191.110 4.207.577 4.483.742 231.598.173

Stopa rasta TUZLA BANOVIĆI GRADAČAC SREBRENIK KLADANJ KALESIJA ŽIVINICE LUKAVAC GRAČANICA DOBOJ-I TEOČAK SAPNA ČELIĆ UKUPNO

Na osnovu svih prethodnih projekcija, a koje su zasnovane na procjenama i projekcijama makroekonomskih kretanja u FBiH, može se zaključiti:
• • • • • •

U TK se očekuje nastavak trenda rasta budžeta tako da bi budžet TK krajem 2013. trebao iznositi preko pola milijarde KM; Rast budžetskih prihoda prati trend rasta budžetskih rashoda tako da se odnos veličina po pojedinim kategorijama budžeta neće značajno mijenjati; I dalje se očekuje dominacija troškova plaća uposlenih Kantona u ukupnim rashodima budžeta, tako da se očekuje da će 2013. iznositi blizu 300 miliona KM ili blizu 55% budžeta; U skladu sa prethodno navedenim, razvojni dijelovi budžeta su jako ograničeni i umanjeni visokim učešćem potrošnih kategorija budžeta; Sukladno dinamici rasta budžeta TK, očekuje se i rast budžeta opština na njegovoj teritoriji; Ukupan zbirni budžet opština Tuzlanskog kantona bi trebao u 2013. doseći nivo od blizu 230 miliona KM;

Utjecaji recesije svakako će dovesti u pitanje ovakav trend razvoja javne potrošnje na TK i u općinama TK Zakonom o budžetima (ZOB) Federacije BiH16 predviđena je mogućnost zaduživanja kako F BiH, tako i nižih nivoa vlasti. Kantoni i općine u FBiH mogu se zadužiti u svrhe, pod uslovima i u obimu propisanim ovim zakonom. U skladu sa principima i ograničenjima zaduženja Kantona i općina definiranim u ovom zakonu, moguće je procijeniti potencijale zaduživanja Tuzlanskog kantona i opština na njegovoj teritoriji. Po zakonskim propisima kratkoročno zaduživanje dozvoljeno je do 5% visine prihoda budžeta, a dugoročno do 10% prihoda za određenu godinu. Na osnovama ranije datih projekcija budžeta Tuzlanskog kantona i općina na njegovoj teritoriji za period 2009.-2013. moguće je izvršiti i projekcije potencijala u zaduživanju za iste kategorije.

15

Anon (2008): DOB TK 2009.-2011. (nacrt), Vlada TK

51

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013

U projekcijama dugoročnog zaduživanja, procjena je vršena pod pretpostavkom za svaku godinu da ne postoji zaduženje iz prethodne godine. To znači da metodološki nije moguće pos matrati kumulativno ukupno moguće zaduženje za period 2009.-2013. samo prostim zbirom pojedinač nih projekcija. Ako se Kanton zaduži u 2009., u 2010. potencijal zaduženja bit će umanjen za preostali dug iz prethodne godine. Ukupno zaduženje u svakoj narednoj godini može iznositi maksimalno koliko je dato u projekciji ali u ovaj iznos se uračunava i zaduženje koje je nastalo u prethodnom periodu. Isti princip važi i za Opština Kantona.
Tabela 28a Kapacitet kratkoročnog i dugoročnog zaduživanja općina i TK (hilj. KM) 2009. Kratkor. Dugor. 3.040 6.080 388 775 538 1.077 687 1.375 319 638 395 791 886 1.772 893 1.787 590 1.180 160 320 78 157 151 301 160 321 8.286 19.260 16.572 38.319 2010. Kratkor. Dugor. 3.216 6.433 410 820 570 1.139 727 1.454 337 675 418 836 937 1.875 945 1.890 624 1.249 169 339 83 166 159 319 170 339 8.767 20.372 17.533 40.744 2011. Kratkor. Dugor. 3.420 6.840 436 872 606 1.211 773 1.546 359 717 445 889 997 1.993 1.005 2.010 664 1.328 180 360 88 176 169 339 180 361 9.322 21.878 18.643 43.756 2012. Kratkor. Dugor. 3.659 7.319 467 933 648 1.296 827 1.655 384 767 476 952 1.066 2.133 1.075 2.151 710 1.420 193 385 94 189 181 362 193 386 9.974 24.407 19.948 48.814 2013. Kratkor. Dugor. 3.934 7.867 1.003 502 1.394 697 889 1.779 413 825 511 1.023 1.146 2.293 1.156 2.312 764 1.527 207 414 101 203 195 390 208 415 10.515 26.302 21.444 52.603

T UZLA BANOVIĆI GRAD AČ AC SREBRENIK KL ADANJ KALESIJA ŽIVINICE LUKAV AC GRAČ ANICA DOBOJ I. TEOČAK SAPNA ČELIĆ UKUPNO općine TK

Prethodno navedeni potencijali zaduživanja TK i opština na njegovoj teritoriji mogu biti dodatni, značajan faktor podrške razvojnim programima i projektima koji se planiraju realizirati u pos matrano m perio du. 2.5. RECESIJA I NJENE REFLEKSIJE PO RAZVOJ TK Na samom početku srednjoročnog razdoblja 2008-2013. godina zabilježen je početak globalne recesije, koja je u drugoj polovini, a posebno u 4. tromjesečju 2008. godine svom silinom zahvatila i BiH i područje TK. U nastavku se analiziraju njene moguće refleksije na razvoj TK u razdoblju koje pokriva ova strategija. 2.5.1. Recesija nije značajnije usporila razvoj TK u 2008. godini Tijekom 2008. godine zabilježena su pozitivna kretanja u nizu indikatora ekonomskog razvoja na području TK. Kako se može uočiti iz tabele 33. na narednoj strani, vrijednost GDP je povećana za 9,6% u odnosu na nivo iz 2007. godine, a za 9,6% po glavi stanovnika. Industrijska proizvodnja povećana je za 10,4%, izvoz je povećan za 4,7%, a bruto investicije su stagnirale sa visokim udjelom od 20,2% u GDP. Javna potrošnja nastavila je dinamičan rast, a budžet TK povećan je za 16,4% i ostvaren je sa 405,7 mil. KM. Rezultati u zaposlenosti su također imali pozitivan trend. Nezapos lenost je smanjena sa 90.803 u 2007. godini na 85.711 u 2008. godini, ili za 5,6%, a stopa nezapos lenosti kao odnos registriranih nezaposlenih prema ukupnoj radnoj snazi pala je sa 53,09% u 2007. na 50,81% u 2008. godini. Broj zaposlenih povećan je sa 80.222 lica u 2007. na 82.993 ili za 3,45%, a stopa zaposlenosti, kao odnos registriranih zaposlenih prema radno aktivnom stanovništvu povećana
52

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013

je sa 16,15% u 2007. na 16,67% u 2008 godini. Prosječna plaća je povećana za 13,3%, a produktivnost za oko 6%. Broj penzionera povećao se sa 59.439 lica u 2007. godini na 61.520 lica koncem 2008. godine ili za 3,5%. Prosječna penzija povećana je sa 301 KM u 2007. na 349 KM u 2008. godini ili za 15,6%. Ukupan iznos penzija penzionera sa TK povećan je sa 214,8 mil. KM u 2007. godini na 2.578 mil. KM u 2008. godini, odnosno sa udjela od 9,9% u GDP TK 2007. godine na udio od 10,8% u GDP TK 2008. godine. Broj uposlenih na jednog penzionera u obje promatrane godine iznosi 1,35, dok je taj odnos na nivou F BiH bio u 2007. godini 1,27, a u 2008. godini 1,40. Sa početnih udara na financijsku sferu globalna recesija je koncem 2008. zahvatila realni sektor i njeni negativni utjecaji se u punoj mjeri ispoljavaju u 2009. godini. Mada su kvantitativni pokazatelji razvoja u 2008. godini bili dosta vidljivi, u 2008. godini je izgubljeno dragocjeno vrijeme za reforme u javnom sektoru i restrukturiranju poduzetničkog sektora i unapređenju poslovnog ambijenta za podizanje konkurentnosti domaćih kompanija. Tako se u vrijeme oštrog pada privredne aktivnosti i dohotka ulazi sa visokom javnom potrošnjom, nabujalim socijalnim sektorom, nestimulativnim poslovnim ambijentom i niskom konkurentnošću poslovnog sektora. To sve umanjuje mogućnosti uspješnog odupiranja recesiji, kako na razini BiH, tako i na razini TK.

53

355 70. KM 2008.1 Izvor: Makroekonomski pokazatelji po kantonima i općinama.8 315.3 8.92 21.25 1.42 7.93 Gradačac 109.7 1.657 107.8 1.3 122.3 630.3 Odnos Z/P 1.50 5.22 20.6 23.9 6.3 118.03 54.804 98.8 633.765 2.0 105.78 15.24 15.8 317.4 109.2 114.47 8.4 Mil.4 109.9 109.6 109.263 8.211 99.8 115.5 91.8 28.3 102.8 54.8 52..0 117.552 77.7 119.8 5.5 119.indeks Mil.3 613.2 115.37 6.857 2. prema 2007.101 108.6 113.81 Gračanica 109.65 Dooj Istok 109.9 118.546 3.9 6.9 93.3 1.40 79.87 Srebrnik 109.1 119.1 589.692 90. PP=prosječna plaća) Napomena: a) indeks prikazuje odnos 2008.7 200.6 108.0 310.8 104.4 98. Izvještaj o radu Ministarstva financija TK za 2007.95 Tuzla 109. godinu.802 50.8 8. KM 2009.6 663.8 166.9 4.4 349.32 58.149 61.993 94.1 107.5 Broj lica 2008.71 5.4 743. 3.72 10.62 14.994 94. Hiljade Stopa nezap.82 1.53 16.4 116.81 Stopa zaposl. LEGENDA: Z=zaposleni.600 104.2 937 94. 20.2 103.143 93.7 Mil.47 71.1 109. b) stopa nezaposlenosti predstavlja odnos broja nezaposlenih prema ukupnoj radnoj snazi (zaposleni plus registrirani nezaposleni). godine.00 117.9 PP KM Indeks 113.22 1.9 109.6 11.67 Indeks industr.21 1.4 Stopa investic.65 Indikatori GDP .3 107.060 4.4 107.93 14.68 Čelić 109.12 57.39 16.1 107.9 1.5 707.570 734 95.6 7.7 121.7 204.276 93.1 109.94 0.7 103.09 50.9 2.950 90.591 102.9 113.4 112.5 120.7 32.4% Izvoz 2008/07 104. 16.5 109.548 3.15 16.6 109.8 109.indeks Lica Nezaposl.KlaLukaSapna sija danj vac 109.372 Penzija-indeks 115.01 48.1 17.6 670.839 95. 378.3 85.9 1.4 102.743 81.8 103.65 75.8 290. KM GDPpc -indeks KM 2008 Zapos.69 77.7 520.3 3.77 79.1 304.2 108. Indikatori ekonomskog razvoja na TK u 2008.6 112.4 379.7 103.3 310. 2008 2008 2008 2007 2008 Bano -vići 109.605 47.9 300.71 Teočak 109.93 45..578 103.5 314.2 8.77 1.1 5. c) stopa zaposlenosti predstavlja odnos broja zaposlenih prema radno sposobnom stanovništvu (od 15 do 64 godina) 2007 2008 54 .125 624 23.4 2.1 828.2 557. 2008.25 1.6 14.4 443 93.8 115.ind.9 109.4 252.724 9.43 TK 109.99 11.01 102.382.3 114.3 1.95 16.7 Penzioneri-ind.2 Plaća 2008 699.41 53.939 60. 110.66 5.884 61.9 344.6 1. 405.99 2.161 7.5 KM 2008 369.83 35.4 82.9 110.374 2.3 108.806 7.3 109.4 2.902 1.998 106.06 57.5 2. i 2009.7 123. P= penzioneri.7 109.32 1.37 51. dokumenti o budžetu TK 2007.8 109.072 582 5.26 0.9 7. Zavod za programiranje razvoja F BiH 2009 i 2008.129.943 1.4 102.9 109.2 3.54 7.740 37.408 95. Općine Tuzlanskog kantona Kale.8 109.56 23.9 333.793 56.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Tabela 29.6 2.80 24.607 65.6 4.4 692.31 12.6 339.4 643.7 109.03 15.08 13.579 93.4 120.786 103.7 8.45 Živinice 109.9 115.3 2.73 5.63 64.41 14.38 1.76 0. 103.202 2. godini.1 108.457 4.35 Budžet indeks 116.5 11.3 103.963 103.98 1.50 12.520 745 1.93 53.0 4.2 104.711 53.

poslovnoj okolini i strukturi poslovnog sektora (udjelu pojedinih tipova kompanija u privredi BiH – mikro. u kome nema sposobnosti zadovoljavanja osnovnih ekonomskih potreba društva – ne mogu se isplaćivati penzije. Sam oporavak od recesije je rezultat djelovanja dvije ključne varijable. Dakle. Zato u nastavku dajemo prikaz analize efekata recesije na TK i procjenu njenog utjecaja na socijalno-ekonomski razvoj TK. koja će dovesti do pada izvoza sa TK 3. niti plaće u javnom sektoru. Iako recesija ima globalni karakter. godini za 6.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 2. Smanjenje javnih prihoda po osnovu indirektnih poreza i drugih prihoda i pad iznosa budžeta i vanbudžetskih fondova na TK17 Smanjenju obima kreditne aktivnosti banaka. neselektivnih utjecaja i lokalnog stanja u oblasti socijalno-ekonomske tranzicije. Razmjere efekata recesije proizlaze iz globalnih utjecaja i stanja tranzicije i konkurentnosti lokalne ekonomije. uz istovremeno poskupljenje kapitala Povećanje broja nezaposlenih i smanjenje broja uposlenih na TK Povećanje potreba za socijalnom podrškom i povećanje siromaštva na TK Budžet TK za 2009. Efekti recesije ispoljavaju se na TK u slijedećim aspektima: 1. Prva je globalni ekonomski oporavak koji se predviđa u krajem 2010. Recesija će ugroziti ciljeve ekonomskog razvoja. Svakako da recesija ima bitan utjecaj na strategiju razvoja TK. Smanjenje priliva stranih direktnih investicija.5. nego je rezultat oštrih i kvalitetnih reformi koje treba da unaprijede socijalno-ekonomsku održivost u BiH.9 mil. Smanjenje tražnje na izvoznim tržištima za proizvodima kompanija na TK. za šta su neophodne reforme u socijalnom sektoru. a siromašenje ljudi progresivno raste. Stope rasta koje su se kretale u prosjeku od 5-6% u posljednjih 10 godina. 55 17 .7%. makroekonomskom sistemu. lične i investicione potrošnje na TK 2. Recesiju treba promatrati kao kratkotrajni zastoj u rastu. sama od sebe. kao rezultat opće nesigurnosti i suzdržavanja u investiranju 4. Duže trajanje recesije pretvara se u ozbiljniji ekonomski poremećaj pod nazivom depresija. 7. Ekonomska kriza nastaje onda kada pod djelovanjem recesije ili depresije dolazi do raspada ekonomskog sistema. malih. tako i u sektoru stanovništva. Pad priliva stranih turista u na područje TK zbog pada kupovne moći u Evropi i regiji 5. Na tome temelje i uvjerenja da će recesija biti prevaziđena kako je i došla. Pod utjecajem globalne recesije lokalne slabe strane socijalno-ekonomske situacije u BiH dolaze do punog izraza i dodatno stvaraju negativne socijalno-ekonomske efekte. Tim prije što u recesiji dolaze do izražaja brojni socijalni problemi. 6.2. pa zato treba imati u vidu da se i izlazak iz recesije ne može ostvariti bez dubokih socijalno-ekonomskih promjena. U BiH utjecaj negativan utjecaj recesije ispoljava se kao rezultanta globalnih. jer je sama po sebi stanje u kome se na suženoj ekonomskoj osnovici mora postići restrukturiranje socijalno-ekonomske osnovice društva. Recesija je globalni fenomen sa lokalnim posljedicama Recesija u BiH dovela je do diskontinuiteta u ekonomskom rastu u BiH. oporavak u BiH nije izvjesna i normalna stvar koja se dešava u vremenskoj dimenziji. godine iznosiće 378. KM i biće manji od ostvarenja u 2008. godinu prema najnovijim izmjenama iz jula 2009. najviše 4-6 kvartala. pa nema ni iskustava kako joj se suprotstavljati. Druga se odnosi na uspješnost reformi u BiH potrebnih za izlazak iz recesije.kako u sektoru privrede. srednjih i velikih kompanija). nezaposlenost buja. a samim tim i promjena politika kojima se usmjerava razvoj. njene implikacije su lokalnog karaktera. To je prvi slučaj da se BiH suočava kao tranziciona zemlja sa recesijom. pretvorene su u ekonomski pad koji se naziva recesijom. godine. 8. Smanjenje privrednih aktivnosti i GDP – smanjenjenje javne.

građevinarstvo. Skoro svi menadžeri su svjesni potrebe da se kroz posebne programe aktiviraju u otporu recesiji. uvezivanje radnog staža i penzionisanja radnika na kreditnoj osnovi.18 2. Zbog promjena u načinu funkcioniranja energetskog tržišta postoje potrebe adekvatnog prilagođavanja proizvođača . Ovo su glavni nalazi ankete koja je provedena u okviru projekta Strategija zapošljavan ja na Tuzlanskom kantonu 2009-2013. kroz zaštitu domaće proizvodnje i poticaje putem povoljnijih kredita za otvaranje novih ili očuvanje postojećih radnih mjesta. te pomoć u rješavanju socijalno statusnih pitanja radnika. Recesija. str. ekonomski trendovi i promjene Recesija će značajno utjecati na razvoj TK u narednom razdoblju. U 19 od 21 grane prerađivačke industrije došlo je do pada proizvodnje.300. Među njima su posebno značajni slijedeći trendovi i promjene: 1. Energetika za TK postaje područje izuzetne atraktivnosti za priliv stranih direktnih investicija. Jačanje strateškog značaja energetike. Recesija je pokazala da je potrošnja električne energije veoma stabilna i u uslovima smanjenja ekonomske aktivnosti i da regionalno i evropsko tržište ispoljava rastuće potrebe. metalnu. Očekivanja menadžera su da se država treba da pruži privredi olakšice kroz smanjivanje doprinosa i poreza. To pokazuje visoku osjetljivost privredne strukture TK na promjene na svjetskom tržištu i to znatno iznad prosjeka privrede BiH. dok su pozitivni rezultati zabilježeni jedino u proizvodnji mašina i tekstila. S druge strane. industriju namještaja. ali je pitanje koliko imaju sposobnosti da takve programe pripreme i realiziraju.. regresiranje kamata za investicije i poduzimanje antidampinških mjera. drvno-prerađivačku. otvaranje kreditnih linija za izvoznike. odnosno 35. distributera i potrošača energije. 56 18 . uključujući otpis zaostalih poreza i doprinosa. sadržani u istoimenoj publikaciji u izdanju Ekonomskog fakulteta Univerziteta Tuzla. godine. Pola njih misli da se efekti recesije mogu ublažiti poduzetničkim djelovanjem menadžera. Sa inače visokim brojem neuposlenih od oko 85. Poslovni sektor ima važnu ulogu u otporu recesiji. ovim se zapošljavanje predstavlja još složenim problemom. hemijsku i druge. ali se u toku ove godine može očekivati njegovo udvostručenje. kvartalu 2009. papirnu i grafičku. 4% respektivno.3. zapošljavanje i razvoj pratećih servisa za generiranje mikro i malih kompanija. energetska efikasnost postaje aktivnost koja podržava energetsku održivost i otvara prostor ekonomiji znanja za veću penetraciju u elektroenergetiku. godine u odnosu na isti period prošle godine po stopi od 30. Na primjeru metalnog sektora na TK ispoljavaju se podijeljena mišljenja o načinu suprotstavljanja recesiji. a u tom svjetlu elektroenergetike. Broj izgubljenih radnih mjesta na TK od početka recesije iznosi 1.000 lica. a pola da država treba da osigura potrebne mjere za prevazilaženje recesije.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Recesija će posebno pogoditi izvozno orijentirane sektore i sektore koji su pogođeni padom tražnje na domaćem tržištu.8. veze univerziteta i privrede i dodatno upošljavanje.5. Zato će turbulencije na globalnom tržištu ostaviti veće posljedice po ekonomski rast na području TK. Posebna očekivanja vezana su za razvojne aktivnosti države u vezi sa javnim investicijama na osnovama javno-privatnog partnerstva i pripremu projekata koji bi se financirali iz fondova EU i međunarodnih financijskih institucija. Za razumijevanje tih utjecaja značajno je uočiti djelovanje nekih trendova i početak novih promjena koje će determinirati odnose u strukturi ekonomije i djelovanja različitih aktera razvoja. 13. Tuzla 2009. Prema podacima Privredne komore TK pad izvoza i uvoza kreće se u 1. To se posebno odnosi na koksno-hemijsku industriju.

57 . i treće. razvoj komunalnih poduzeća. kvaliteta i dostupnost javnih servisa.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 2. U onim sredinama na TK u kojima su mala i srednja poduzeća brojnija i razvijenija. Uloga znanja čak i u tradicionalnim industrijama sve više dolazi do izražaja. Javni servisi koji se pružaju na nivou TK moraju biti predmet dubokih reformi. rudnici uglja i drugi infrastrukturni projekti. 8. 3. Rast uloge domaćeg tržišta u uvjetima recesije i potreba razvijanja konkurentne proizvodnje za zadovoljavanje potreba domaće proizvodnje. Taj pad istovremeno je praćen gubitkom iluzija u moć stvaranja dohodaka u simboličkoj ekonomiji financijskih tržišta i vraćanje povjerenja u realnu ekonomiju kao izvor društvenog bogatstva. drugo. To zahtjeva duboke reforme koje bi mogle da pokrenu kvalitetu javnih servisa na TK i doprinesu rastu životnog standarda. prvo. socijalnog sektora. Politika razvoja malih i srednjih poduzeća pokazuje svoju punu opravdanost i treba da bude u fokusu mjera za prevazilaženje recesije i osiguranje razvoja TK. tekstilnoj. proizvodnji autokomponenenti i drugim vrstama proizvodnji koje se mogu locirati na TK. efikasnost korištenja značajnih javnih resursa u oblasti zdravstva. obrazovanja i javne administracije. Ulaganja u edukaciju i istraživanje i razvoj ne smiju se smanjivati čak ni u uvjetima recesije. partnerstvo javnog i privatnog sektora. Recesija se ispoljila u smanjenju međunarodne trgovine. hemijskoj. pa je suradnja lokalnih i regionalnih zajednica od ključne važnosti za realizaciju razvojnih inicijativa. Aktivna uloga lokalnih zajednica može i u recesiji otvarati razvojne mogućnosti. dešavaju se i manji potresi u gubitku radnih mjesta. U recesiji se snažno ističe uloga lokalnih zajednica. kako bi se povećala. 6. konkurenti iz EU i zemalja CEFTA svakako će unaprijediti svoje konkurentske prednosti pa je 4. Održivost u uvjetima recesije poprima novo značenje. doprinos socijalno-ekonomskom razvoju TK može se u većoj mjeri dati optimalnim kombiniranjem poduzetništva. Recesija dovodi do temeljitih promjena u samoj strukturi svjetske proizvodnje i potiče stvaranje novih osnova za kreiranje konkurentskih prednosti za međunarodno tržište. To je posebno značajno kod hrane. Radi se o metalnoj. ali i jačanju etnocentrizma u potrošnji i te prilike na TK treba iskoristiti za jačanje konkurentnosti domaće proizvodnje i većeg povjerenja potrošača u domaću proizvodnju. 5. tržišta i strateških djelovanja institucija TK u punoj integriranost sa planskim procesom na razini Federacije BiH i države Bih. pića. U njima se iznalaze posebne razvojne mogućnosti u stvaranju povoljnijih uvjeta života građana i razvojni programi koji poboljšavaju poslovni ambijent za razvoj malih i srednjih poduzeća (industrijske zone. kao što su autoceste. S druge strane. Poseban značaj dobiva cjeloživotno učenje (longlife learning). Za Tuzlanski kanton ovo ima značaj u tome što se potvrđuje ispravnost strateškog opredjeljenja na realnu ekonomiju kao okosnicu ekonomskog razvoja. 7. upravljanje zemljištem. To je posebno važno u krupni m infrastrukturnim projektima. nastupanjem oporavka u globalnim i regionalnim razmjerama. elektroenergetika. brze ceste. S druge strane. zadovoljavanje osnov nih javnih potreba). Zato je potrebno pripremiti dobre osnove za jačanje konkurentnosti TK u prihvatu proizvodnji iz Zapadne Evrope koje će morati da se sele sa njenih lokacija zbog visokih troškova proizvodnje. kako bi se osigurala socijalna komponenta dostupnosti kvalitetnih javnih servisa svim socijalnim slojevima pod jednakim uvjetima i prema jednakim potrebama. U recesiji su mala i srednja poduzeća pokazala svu svoju žilavost i snagu. i drugih oblasti široke potrošnje. Recesija označava definitivni pad koncepta neoliberalnog kapitalizma koji vjeruje u moć liberalnog tržišta. kao prilika za jačanje i profesionalnih znanja i vještina za bolje uvjete zapošljavanja ljudi koji traže posao ili će se zbog strukturnih promjena naći u potrebi prekvalificiranja.

. da osigura transparentne procedure u JPP i da uradi temeljite studije izvodljivosti projekata koji se mogu financirati po modelu JPP. godine World Economic Outlook (http://www. July 2009.2009.org/external/pubs/ft/weo/2009/update/02/index. ali i na načine realizacije Strategije TK.imf. Potrebno je tragati za novim modelima njihovog financiranja. udruženjima poslodavaca. biznis zajednicom i nevladinim organizacijama. godine. treba razviti kapacitete za kandidiranje projekata za IPA fondove i za naučno-istraživačke projekte iz programa FP7. Potrebno je ostvariti tješnju suradnju i koordinaciju sa Univerzitetom Tuzla. 20 Gligorov. godinu pasti za 3% u odnosu na prethodnu godinu a u 2010. East and Southeast Europe. razvojnom agencijom NERDA. Povećana uloga Vlade u uvjetima recesije traži jačanje njenog kapaciteta za ekonomsko upravljanje. Zato mjere za generiranje novih kompanija i za restrukturiranje i podizanje efikasnosti postojećih moraju biti u samom fokusu aktivnosti Vlade TK i lokalnih zajednica. 114.4% svjetskog proizvoda iz 2008. FP7 fondove i pretpristupne fondove kada BiH stekne status kandidata za EU. u 2010. Poslovne kompanije su krajnji nosioci konkurentnosti. U uvjetima recesije tradicionalni načini financiranja javnih investicija preko budžetskih sredstava nemaju svoju održivost. godini za 10%.19 I pored naraslog optimizma.4. S et al. da će pasti za 1% i da će u 2011. 10. Poeschl. stvaranje atraktivnog poduzetnič kog ambijenta sa infrastrukturom koje čine poduzetničke zone i tehnološki inkubatori. Privrednom komorom Tuzla.5. godini pad od 4. godini. Recesija i perspektive razvoja TK Recesija na TK će imati dinamiku koja je determinirana razvojem globalne recesije i recesije u BiH. Prema procjenama IMF iz jula 2009. godine. Te se mjere odnose na povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj u poslovnom sektoru.: Current Analaysis and Forecasts – Economic Prospects for Central. No 4. sa oporavkom od 1% u 2009. dok bi oporavak mogao uslijediti u 2010. godinu. J. 11.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 9. Evropske zemlje u tranziciji imat će još veći pad u 2009. one kroz produktivnost stvaraju nov u vrijednost. godine. Industrijska proizvodnja po procjeni W IIW past će u 2009. one su investitori i za njih se u krajnjoj liniji stvaraju svi potrebni uvjeti poslovnog ambijenta.7. godini porasti za 3%. a fokus treba usmjeriti prema javno-privatnom partnerstvu i fondovima EU koji se odnose na IPA projekte. 2. godine svjetska ekonomija će u 2009. Bečki institut za međunarodnu ekonomiju (WIIW ) u svom posljednjem izvještaju za zemlje u tranziciji20 procjenjuje da će GDP u BiH za 2009. Euro zona će imati u 2009. ekonomska kretanja su u svijetu još uvijek izložena visokim rizicima. koja daje veći optimizam u odnosu na dokument IMF iz aprila 2009. godini od 5%. Ta obilježja treba imati u vidu kod kreiranja ciljeva i implementacije Strategije. Vlada TK mora razviti svoje kapacitete da regulira na transparentan način oblast JPP. godini doživjeti oporavak sa stopom rasta od 1%. V. izvanredan značaj poprimaju mjere iz domena mikroekonomskih politika koje su u nadležnosti regionalnih i lokalnih zajednica i institucija. ukidanje barijera za biznis uz oštru “giljotinu propisa“ i stvaranje efikasnih i konkurentnih kompanija.6%. Paralelno sa mjerama makroekonomske politike koje se u uvjetima BiH donose na nivou države i entiteta.. pa se mogućnosti razvoja uz angažman javnih sredstava moraju tražiti u alternativnim modelima financiranja. 58 19 . Richter. godini sa 0.htm) ulaz 9.5% u odnosu na 2009. doprinose javnim prihodima. str. Najveći pad u potrošnji doživjet će bruto investicije sa stopom od -9% u Podaci temelje na inoviranoj prognozi ekonomskog rasta u svijetu iz jula 2009.8%. godini sa stopom rasta od 2. godini zabilježiti pad od 1. Reducirana uloga budžeta dovodi u pitanje ostvarivanje razvojne uloge budžeta. WIIW Vienna. Također. a oporavak u 2010. će stagnirati i u 2011. Može se zaključiti da navedena obilježja recesije na TK utječu na određivanje ciljeva razvoja.

a 2013. godini i 2% u 2010. 2% u 2010. godini.7% GDP i to je najveći deficit od 2000. tj. 2009. kao komplementaran rad u odnosu na scenarije razvoja. godini.7% GDP u 2008. i rastom od 4% u 2011. Na TK nema detaljnijih procjena efekata recesije. godini biti zabilježe rast od 3%. godina. godini. procjena da će recesija na TK rezultirati padom GDP od 5% u 2009.2009. i 2013.240 radnih m jesta manje ostvarenih u 2008.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 2009.22 U pogledu kretanja zaposlenosti destrukcija recesije može biti još oštrija. dok su za mnoštvo drugih mjera date odrednice i imaju uglavnom načelni karakter. ali se 1. godini.org/external/np/sec/pr/2009/pr09258. godini neto efekat gubitka radnih mjesta bi mogao biti oko 3%.7% GDP u odnosu na nivo od 14. sa stagnacijom u 2010. Mnoge od tih mjera mogu imati krakter mjera za ubrzano djelovanje na liniji strateških mjera za iz Strategije razvoja TK. Uz ove pretpostavke može se iznijeti ocjena o cijeni recesije na TK od oko 2.). godinu. kao rezultanta 10% otpuštanja. godini prema anketi radne snage na 27% u 2009. godini od 3%. godine 22 Vlada TK je u aprilu 2009. godini ne može pripisati recesiji. godinu. i 12. Bilo bi potrebno istražiti neodložno ključne probleme i prepreke ostvarenju strategije u godinama koje će obilježiti recesije. ako se slijedi logika procjena IMF. KM i u izgubljenih 19. Izvoz bi trebalo da padne 15% u 2009.htm) ulazak 9. a da će u 2011 . Budžetski deficit procjenjuje se na 3% u 2009. tj. U ovoj studiji iznosi se.346 mil. a u 2011 bi se moglo računati sa rastom zaposlenosti od 5% i stopom rasta od 5-7% u 2012.428 radnih mjesta23 (vidjeti slike 11. Deficit tekućeg računa biće smanjen na 9. godini biće smanjen za oko 33% i iznosit će oko 3. KM. i 1% u 2011. nema osnova za vjerovanje da bi BiH mogla u 2010. godini. Izdvojena su tri prioritetna cilja djelovanja Vlade: a) održavanje industrijske proizvodnje i zaposlenosti. U BiH prema elementima stand-by aranžmana između IMF i BiH predviđa se pad GDP u 2009. godini. godinu od 7%. Od predloženih mjera ističe se osiguranje sredstava za investicije u javnim poduzećima i za povezivanje staža 430 radnika KHK u iznosu od 7 mil. godini. godine. godini i povrat na 27% u 2011. godine procjenjuje se gubitak radnih mjesta od 7%. ali traže dalju konkretizaciju i osiguranje resursa. U ovisnosti od efikasnosti reformi koje treba izvesti u periodu 2009-2011. 23 Ukupan gubitak radnih mjesta u odnosu na projekcije Strategije iznosi 20. dalji rast bi mogao biti dinamičniji do nivoa od 5-7% godišnje. i 2010. U 2009.2 mld eura. i 5% za 2011. godine usvojila dokument Informacija o uticaju ekonomske krize na T uzlanski kanton sa prijedlogom mjera u kome su sadržane ocjene o teškoćama koje će izazvati recesija u privredi. pa bi stvarni efekt recesija bio 19. godinu procjenjuje se rast gDP od 5%. Mnogo je vjerojatnije očekivanje da će i u 2010 godini rast biti negativan.godine. ali i kreiranja novih radnih mjesta u visini od 3% postojećih radnih mjesta. godinu. Deficit vanjskotrgovinske razmjene u 2009. dok bi rast od oko 3% mogao biti projiciran za 2011. istina na nivou od oko 2%. 59 21 . Za 2012. Navedeni podaci se prenose iz saopštenja IMF o odobrenom stand-by aranžmanu za BiH – odjel ekonomski indikatori ( http://www. godini. a onda bi se oporavio stopama rasta od 3% za 2010.21 Zbog suštine ekonomskog modela male otvorene privrede i niskog nivoa konkurentnosti BiH. uz istovremeno održavanje kreditne ekspanzije na nivou iz 2008. pozitivne stope ekonomskog rasta. Deficit opće vlade iznosit će 4. i 28% u 2010.7. U 2010.imf. godini zabilježiti oporavak. kao rezultat smanjenja izvoza od oko 17% i uvoza od oko 19% u odnosu na 2008. b) održavanje kontinuiteta investiranja na TK i c) osiguranje funkcija TK kroz racionalno upravljanje budžetom TK.868.. W IIW procjenjuje veliki rast nezaposlenosti i to sa stope od 23.428 izgubljenih radnih mjesta.4% u 2008. posebno u oblasti zapošljavanja i funakcioniranja javne potrošnje. Ovakva procjene temelji na ekonomskoj strukturi u kojoj su dominantne industrije i građevinarstvo i značajni sektori usluga pogođeni u velikoj mjeri negativnim utjecajima recesije..

Obično se kaže da je vrijeme recesije izgubljeno vrijeme u kome se ekonomski razvoj vraća unazad. Gubitak radnih mjesta na TK kao rezultat procijenjenih utjecaja recesije Iz datog prikaza vidljivo je da gubitak radnih mjesta u 2008. godini ostvaren veći rast GDP (9.6%) od projektiranog rasta od 6. 60 . turizam.7% do 2013. Procjena gubitka GDP na TK kao rezultat recesije Na gornjem prikazu je vidljivo da je u 2008. nego nižeg stupnja efikasnosti u zapošljavanju. tako i onoga koji je privatiziran certifikatima i ne postiže potrebnu konkurentnost. Za oporavak je potrebno provesti značajne reforme u javnom sektoru. Slika 12. Posebnu pažnju zahtijevaju aktivnosti na evropskom partnerstvu sukladno Sporazumu o pridruživanju i stabilizaciji BiH i EU i integracijama u Svjetsku trgovinsku organizaciju. mala i srednja poduzeća. Usporedo s tim. Naravno. penzijskog sistema. godine prema scenariju 3. javlja se potreba reformi u makroekonomskoj sferi (fiskalni sistem. tržišta novca i kapitala. pa i na TK uslijediti nakon što se započne globalni ekonomski oporavak. Pri tome su za BiH urgentne reforme u pet područja javnog sektora: reforme socijalnog sektora.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Slika 11. Potreba aktivnog djelovanja na reformama javnog sektora i poslovnog sektora i unapređenja poslovnog ambijenta je jednako važna za TK. kako onog u javnom. ali je zabluda vjerovati da će oporavak u BiH i na TK uslijediti po automatizmu vezivanja na globalni oporavak. a poseban značaj i važnost poprimaju mjere mikroekonomskih politika usmjerene na poboljšanje poslovnog ambijenta i konkurentnost i restrukturiranje poslovnog sektora. zdravstva. makroekonomskoj sferi i institucionalnoj sferi. godini nije rezultat recesije. globalni ekonomski oporavak je veoma značajan. poljoprivredu. privatizaciju. To važi za ekonomski rast. U pogledu očekivanja u prevladavanju recesije postoje vjerovanja da će oporavak u BiH. ali ne i za razvoj. obrazovanja i javne administracije. nadzor nad bankama i mnoštvo drugih reformi) i sektorskim politikama koje obuhvaćaju energetiku.

potrošnja opada. niti postoji konkurentska snaga da se one iskoriste. perspektive produktivnosti i blagostanja građana) Reforme i tranzicija na TK 4.Napredak (rast konkurentnosti. razvijanju aktivnosti edukacije i jačanja radnih vještina i sposobnosti stanovništva i pripremama za stvaranje atraktivnijeg poslovnog ambijenta na TK i efikasnije strukture kompanija sposobnih da koriste prilike koje će stvarati globalni. veće javne prihode i kvalitetnije javne servise za građane i rast blagostanja na TK • Ishod 2: priprema za skok je također povoljan ishod.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Treba učiniti sve da TK godine recesije ne zabilježi kao izgubljene godine. Prevladavanje recesije na TK treba da bude rezultat integriranog djelovanja utjecaja oporavka u okruženju. produktivnosti i blagostanja građana) 1. u drugoj dimenziji. Niti se stvaraju nove prilike. Sve to omogućava veću zaposlenost i investicije. ali sa dobrim perspektivama za rast. Zastoj u reformama i jačanju konkurentnosti poslovnog sektora u ovom ishodu se preklapa sa sporima oporavkom u okruženju. potrošnja i životni standard građana padaju. a sve veće broj građana ulazi u zonu siromaštva. Prilike za to postoje u intenziviranju reformi javnog sektora. u jednoj dimenziji i reformi i aktivnih mjera potjecanja konkurentnosti i efikasnosti koje provode Vlada TK. • Ishod 1: napredak na predstavljenoj matrici je najpoželjniji. lokalne zajednice i poslovni sektor na TK. javni prihodi se smanjuju. Nezaposlenost raste. Priprema za skok (rast konkurentnosti. nezaposlenost raste. • Ishod 4: slijepa ulica je najmanje poželjan ishod. produktivnosti i siromaštvo građana) 3. a ukupni efekti se razlikuju samo po tome kojom se brzinom ostvaruje oporavak u okruženju na koje je usmjerena BiH u pogledu izvoza roba i prijema kapitala (EU i CEFTA). Za njihovo efektuiranje je značajno da se ubrzano ostvaruju potrebne reforme i jačanje konkurentnosti poslovnog sektora. Slika 13 . ali javni i poslovni sektor ne mogu svojom konkurentnošću izboriti mjesto na tržištu i generirati zaposlenost.u okruženju se odvija brz oporavak. Takvi integrirani napori mogu dovesti do različitih scenarija i ishoda u prevladavanju recesije i oni su prikazani na slici 13. To je ishod u kome se na TK efikasno provode reforme i unapređuje poslovni ambijent. produktivnosti i blagostanja građana) Neefikasne Spor Oporavak u okruženju Brz Scenariji razvoja koji se daju u ovoj Strategiji korespondiraju sa ishodom 1 i 2 u ovoj analizi. Produktivnost zaostaje.Gubitnici (pad konkurentnosti. sa sporim oporavkom u okruženju koji koči ukupan rast produktivnosti. regionalni oporavak u BiH. U njemu se efikasne reforme i unapređenje poslovnog ambijenta poklapaju sa brzim oporavkom u okruženju koji generira novu izvoznu tražnju. Ishodi recesije na TK ovisni o oporavku u okruženju i uspjehu u reformama Efikasne 2. 61 . • Ishod 3: gubitnici je nepoželjan ishod . Slijepa ulica (pad konkurentnosti. investicije i javne prihode za zadovoljenje potreba građana.

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 62 .

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 III DIO VIZIJA 63 .

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 64 .

human. će biti ekološki prihvatljiva grana 65 . zaštitu okoliša. za nove ideje i saradnju otvorenih ljudi kreiran sektor. VIZIJA Vizija predočava slikovitu budućnost Tuzlanskog kantona i promovira osnovne vrijednosti ili dostignuća koja se žele postići strategijom razvoja. tržišno orijentisane. u nastavku dajemo shematski prikaz sa vizijom TK i vizijama po pojedinim sektorima: VIZIJA TK Tuzlanski kanton je otvorena. odgovorne i poduzetne uprave koja potiče razvoj kroz partnerstvo svih zainteresiranih snaga. U tom smislu. investiraju i stvaraju. Od strane poduzetnih. balansiran. prosperitetan. postavljene su i vizije pojedinih sektora unutar TK. Prerađivačka industrija. 1. Ekonomska struktura i razvoj Ekonomska struktura TK kao struktura koja promovira i osigurava ekonomski. uređen od strane moderne. Demografija i tržište rada Mjesto kvalitetnih uslova za život. Prerađivačkom djelatnošću će se baviti privatna preduzeća vođena obrazovanim preduzetnicima. osigurava ekonomsku. u ukupnom broju zaposlenih. rad i razvoj ljudskih resursa. razvoj i kvalitetu života za svoje građane i ljude koji na njemu borave. na EU i regionalnom tržištu konkurentan sektor. lokalne energije i motivacije za uspje h. Poljoprivreda. ekonomski i društveno dinamična europska regija. pružajući im šansu da sami započnu vlastite biznise u različitim oblastima. ruralni razvoj i prehrambena industrija Industrija Prerađivačku industriju Tuzlanskog kantona će u narednom periodu činiti moderne. Najširi okvir za definiranje vizije predstavljaju rezultati situacijske analize. zasnovano na obrazovanoj i obučenoj radnoj snazi sa viso kim stepenom zaposlenosti. kompetitivan i potpun razvoj. ekološki. odnosno koja osigurava efikasno korištenje prirodnih resursa. zadržavajući visoko obrazovane mlade ljude u Kantonu. koji permanentno unapređuje kvalitet življenja svih građana. koja na prepoznatljiv način u okviru Bosne i Hercegovine i šireg okruženja.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 3. tehnološki i socijalno održivi. u svim svojim oblicima proizvodnje. industrijske grane čiji kapaciteti će biti locirani u svim opštinama Kantona. Izvozno orijentisana prerađivačka industrija će značajno povećati učešće u GDP Tuzlanskog kantona. otvaranje novih radnih mjesta u sektorima i djelatnostima koje su kompetitivni u bosanskohercegovačkim i regionalnim o kvirima. kulturnu i socijalnu atraktivnost. Respektirajući definiranu Viziju TK.

te za unapređenja uslova za uravnotežen i kvalitetan život lokalnog stanovništva.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Građevinarstvo Građevinarstvo Tuzlanskog kantona u predstojećem periodu će na prvom mjestu doprinositi izgradnji i razvoju ovog kantona. Finansijski servisi Razvoj financijskog sektora koji će omogućavati rast. na taj način stvarajući uslove za privlačenje novih investicija. rastućih mogućnosti povećanja dodane vrijednosti. Trgovina Razvoj modernog trgovinskog sektora koji će doprinijeti podizanju životnog standarda na TK. te dostupnost kredita i mikrokreditiranja za razvoj koji vodi novim investicijama i zaposlenosti na TK 66 . doprinositi zaposlenosti i životnom standardu na TK. Turizam Vizija razvoja turizma na području Tuzlanskog kantona je kreiranje višedimenzionalne turističke ponude za generiranja pozitivnih ekonomskih i društvenih efekata u okviru usvojene vizije ekonomskog razvoja. investicija i zapošljavanja. Energetika Razvoj modernog. tržišno orijentiranog. racionalnu mobilizaciju štednje na TK i direktnu alokaciju financijskih resursa od strane vlasnika kapitala. regionalne konkurentnosti. zaposlenost i nove investicije u sektoru. po čemu će TK biti prepoznatljiv u BiH i regionu. odgovorna prema standardima zaštite životne okoline. Građevinarstvo TK će postati izvozno orjentirana grana. većoj zaposlenosti i promociji domaće proizvodnje u smislu njene što veće zastupljenosti u kanalima p rodaje. okolinski prihvatljivog sektora energetike koji će biti pokretač ekonomskog razvoja. Saobraćaj Kreiranje modernog operativnog sistema koji će sa viso kom efikasnošću pružati usluge u robnom i putničkom prometu.

dostupan. malih i srednjih poduzeća – sektor rastuće konkurentnosti sa porastom udjela znanja i partnerstva u njegovom razvoju i rastućim utjecajem na unapređenje kvaliteta života na Tuzlanskom kantonu. koji čine ključni faktor održivog razvoja moderne ekonomije 21. istraživanje i razvoj Vizija sektora obrazovanja. rad i življenje. Socijalni razvoj Socijalni razvoj treba da obezbijedi veći nivo društvenog blagostanja stanovništva. koja se zasniva na poduzetništvu i kreativnoj primjeni inovacija uglavnom u m alim i srednjim preduzećima (MSP). 67 . istraživanja i razvoja na TK je izgradnja institucionalnih kapaciteta za razvoj ljudskih resursa. Ovako definirane vizije TK polazna su osnova za postavljanje strateških i sektorskih ciljeva razvoja koji su prezentirani u nastavku. koji je snažan i prepoznatljiv zdravstveni centar u Regionu. predstavljaju dobru osnovu za uravnoteženu izgradnju Kantona kao ambijenta poželjnog za investiciono ulaganje. kvalitet i raznovrsnost socijalnih servisa pod jednakim uvjetima za sve stanovnike i efikasnost upotrebe javnih servisa. vijeka . Obrazovanje. Zdravstvo Unaprijeđeno zdravstveno stanje stanovništva kroz sveobuhvatan. Prostorni razvoj Prostorni razvoj i infrastruktura bazirani na principima održivog razvoja i u velikoj mjeri usklađeni sa zahtjevima s uvremenog ekonomskog razvoja u uslovima globalizacije.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Razvoj malih i srednjih poduzeća Sektor mikro. kvalitetan i efikasan zdravstveni sistem temeljen na održivosti i solidarnosti na cijelom području Tuzlanskog kantona.ekonomije znanja. unapređenje kvaliteta života i socijalne inkluzije.

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 68 .

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 IV DIO STRATEŠKI DIO 69 .

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 70 .

razvoj industrijskih zona. industrijske proizvodnje. saobraćaja. manifestacije turističkog.1. turizma. Postizanje uravnoteženog i održivog razvoja TK: Ovaj cilj podrazumijeva postizanje uravnoteženog. balansiranog. način promocije izvoza. stranih direktnih investicija. investicija. ekološki. turističkih zajednica u općinama i mnoštvo drugih). 4. privrednog. Ključno pitanje je selektivnost strateških ciljeva. elektronske baze podataka). Građenje prepoznatljivog identiteta i promocije TK u BiH i okruženju. razvoj zdravstva. izvoza. tehnoloških parkova i istraživačkih centara). Tuzlanski kanton – bolja strana Bosne i Hercegovine): industrijsko naslijeđe. Razvoj ljudskih resursa i unapređenje kvaliteta života: ova cilj implicira razvoj i podizanje kvaliteta obrazovanja (od osnovnog do visokog). 71 . Ubrzanje ekonomskog razvoja: ovaj cilj implicira ekonomski rast (GDP). razvijanje strategije konkurentnosti TK i drugo. kulturnog i sportskog značaja). razvijanje partnerstva javnog i privatnog sektora. stranih direktnih investicija i turizma za strana tržišta. ruralni i urbani razvoj. razvoj fizičke infrastrukture (ceste. prirodno naslijeđe. do Univerziteta i One stop shop za strane investitore. multikulturalnost. demografski razvoj. Potrebno je definirati pravni okvir za niz aktivnosti od ekonomskog do socijalnog sektora i potrebne institucije (od agencija za razvoj SME. nastavak privatizacije. socijalno i tehnološki održivog razvoja. kao i ekonomski. Poseban značaj ima postizanje interne i eksterne konvergencije 5. sajmovi na TK. 2. ulaganja u R&D. ovaj cilj implicira potrebu razvijanja osnovnih atributa na kojima temelji brand TK (Tuzlanski kanton – evropska regija. socijalne zaštite. Postizanje društvenog konsenzusa i jačanja institucionalnih kapaciteta za razvoj TK: ovaj cilj podrazumijeva da postoji participativni način kreiranja strategija i planova i koordinaciona uloga TK u odnosu na općine i u odnosima sa F BiH. broj poduzeća i promjene njihove strukture SMEs. jer veći broj ciljeva ne omogućava uspješno strateško djelovanje na njihovoj implementaciji.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 4. Prema ovim kriterijima predlažu su slijedeći strateški ciljevi: 1. historijsko naslijeđe. Izvor za kreiranje strateških ciljeva nalazi se u rezultatima situacijske analize. željeznice. telekomunikacije. STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA TK Strateški ciljevi su ciljevi koji omogućavaju provođenje zacrtane vizije. biblioteke. trgovine. razvijanje prijateljskih veza sa gradovima u Evropi i drugo. rast zapošljavanja. poljoprivredne proizvodnje. unapređenje infrastrukture za kvalitetniji život (internet. aerodrom). način promocije (web stranica. unapređenje tržišta rada 3. kulture i sporta.

a GDP po stanovniku sa 4. d. te turizmu i trgovini. • Prioriteti u ostvarenju strateškog cilja ubrzanog razvoja su: a.200 KM u 2013.1. godini. osigurava ekonomsku. turizma.170 mil. KM u 2007. kulturnu i socijalnu atraktivnost. 4. sa 80. godini postizanje rasta zaposlenosti po stopi od 5% godišnje. ekonomski i društveno dinamična europska regija. Povećanje investicija domaćih i stranih investitora u osnivanje novih poduzeća i restrukturiranje postojećih poduzeća sa ciljem tehnološke modernizacije i tržišnog restrukturiranja u sektorima prerađivačke kemijske. na 3. te razvoj servisa orijentiranih na energetsku efikasnost u industriji i rezidencijalnom sektoru. metalna industrija. Priprema sveobuhvatnog programa privlačenja stranih investitora spremnih za dokapitalizaciju firmi na TK i spremnih za investiranje na TK prijenosom proizvodnje iz EU zbog povoljnijih troškovnih i drugih konkurentskih uvjeta na TK 72 .368 KM na 6. industrijske zone i tehnološki parkovi) e. STRATEŠKI CILJ Ubrzanje ekonomskog razvoja orijentira se na dva ključna prioriteta: • osiguranje ekonomskog rasta po stopi od 6.222 u 2007. tj. b. metalne i prehrambene industrije.500 uposlenih u 2013. Realizacija krupnih investicionih poduhvata u oblasti elektroenergetike i infrastrukture na području TK c. Tuzlanski kanton je otvorena.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Slika 14. razvoju poljoprivrede.204 mil. Vizija i strateški ciljevi razvoja TK 2008-2013. godini.7% godišnje čime bi GDP na TK bio povećan sa 2. inženjering i projektiranje). Poboljšanje ekonomske strukture privrednih djelatnosti u pravcu jačanja izvozno orijentiranih djelatnosti i udjela prerađivačke industrije sa višom dodanom vrijednošću. Prioritetni ciljevi i mjere na nivou TK Strateški ciljevi razvoja TK prevode se u prioritete njihove realizacije i mjere za njihovo provođenje. investiraju i stvaraju. koja na prepoznatljiv način u okviru Bosne i Hercegovine i šireg okruženja. razvoj i kvalitetu života za svoje građane i ljude koji na njemu borave. KM u 2013. Povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj i unapređenje infrastrukture za razvoj novih tehnološki naprednih kompanija i industrijskih firmi (istraživačko-razvojni centri.300 radnih mjesta. generiranja i podrške rastu malih i srednjih poduzeća. 1.1. f. CILJ 1 Ubrzanje ekonomskog razvoja na TK CILJ 2 Razvoj ljudskih resursa i kvalitete života CILJ 3 Građenje prepoznatljivog identiteta TK u okruženju CILJ 4 Postizanje uravnoteženog i održivog razvoja TK CILJ 5 Društveni konsenzus i razvojnih institucija TK U nastavku se iznose prioriteti u okviru svakog strateškog cilja i mjere za njihovu realizaciju. čime bi se broj zaposlenih u perio du realizacije strategije povećao za oko 27. godini na 107. povezane sa primarnom poljoprivrednom proizvodnjom. Razvoj djelatnosti i servisa koje mogu podržavati naredni obimni investicioni ciklus u elektroenergetiku (građevinarstvo. trgovine. poslovnih i financijskih servisa.

Podizanje nivoa zapošljavanja kroz višu kvalitetu ponude radne snage i proaktivne inicijative u ponudi radne snage putem dodatnih edukacija. Veća izdvajanje i racionalnija upotreba javnog novca u oblastima obrazovanja. d). i okonča do 2011. Donošenje odluke o uspostavljanju dva centra za istraživanje i razvoj u dvije prioritetne oblasti (metalna i prehrambena industrija) na načelima javno – privatnog partnerstva (podržava prioritet a. Reforma i podizanje kvaliteta obrazovanja na svim razinama. f. Financijska podrška programu osnivanja i podrške rastu SME iz sredstava IPA programa (podržava prioritet a. c) e. 2. mikrokreditne organizacije. Sistem financijske podrške razviti po programima i sektorima. b. istraživačkih institucija i kompanija sa područja TK c. regionalne razvojne agencije i NGO (podržava prioritet a).Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Ključne mjere za realizaciju strateškog cilja ubrzanog ekonomskog razvoja i njegovih prioritetnih ciljeva obuhvaćaju: a. razvoja SME. međunarodne razvojne agencije. Priprema projekta teritorijalnih paktova o zapošljavanju na području TK i općina TK sa ključnim akterima vlada TK. uključujući cjeloživotno (longlife learning) b. Podizanje indeksa demografske vitalnosti i unapređenje demografske strukture na TK d. h. godine (podržava prioritet a). prekvalifikacija i unapređenja radnih vještina i sposobnosti 73 . općinske administracije. sindikati. socijalne zaštite. sa ciljem da se taj posao započne u 2009. Prioritetni ciljevi za ostvarenje strateškog cilja Razvoj ljudskih resursa i kvalitete života su a. Osiguranje potrebnih budžetskih sredstava za stvaranje uvjeta za privlačenje domaćih i stranih investitora u uređenju lokacija. g. bez politika za odgovarajuće oblike podrške (podržava prioritet e). a izbjeći praksu dodjele takve podrške pojedinačnim kompanijama na bazi pojedinačnih slučajeva. b. kulture i sporta f. pribavljanju potrebnih dozvola i drugim pripremama (podržava prioritet f). c. Razvoj ljudskih resursa za veće sudjelovanje u ekonomiji znanja (knowledge economy) intenziviranjem istraživačkih i razvojnih aktivnosti i uključivanjem u mreže međunarodne suradnje Univerziteta u Tuzli. STRATEŠKI CILJ Razvoj ljudskih resursa i unapređenje kvaliteta života Ovaj strateški cilj zbog svog značaja i kompleksnosti prevodi se u set prioritetnih ciljeva. biznis. turizma. f) d. izvoza i tehnološkog razvoja (podržava prioritet a. kantonalna službe upošljavanja. Razvoj ruralnih područja sa ciljem podizanja kvaliteta života i očuvanja njihove demografske vitalnosti e. Izrada plana privatizacije. odnosno restrukturiranja i likvidacije neprivatiziranih javnih poduzeća i ustanova. zdravstva. Izrada sektorskih strategija u oblasti zapošljavanja. poljoprivrede. Formiranje Fonda za nauku na TK (podržava prioritet d) b.

poslovne partnere i turiste orijentirane na TK c. c) Stvaranje prostora za partnerstvo javnog i privatnog sektora u zdravstvu i drugim javnim područjima sa visoko sofisticiranim uslugama i područjima u kojima je skupa i složena oprema uvjet efikasnosti u pružanju usluga (podržava prioritet b. g. e. Prioritetni ciljevi u ostvarenju tog strateškog cilja su: a. sa orijentacijom na reformu sportskih klubova u privredna društva (podržava prioritet e) b. prekograničnim i drugim regijama EU u promociji vrijednosti TK 74 . e) Provođenje reforme socijalnog i zdravstvenog sektora – izrada studije izvodljivosti reforme i strategije reforme sa ciljem unapređenja kvalitete zdravstva i obuhvata socijalnom zaštitom najranjivijih socijalnih grupa (podržava prioritet b. te stvaranje mogućnosti da se informatički opismenjuju i djeca u javnim ustanovama predškolskog odgoja (podržava prioritet a. f) Informatizacija osnovnih i srednjih škola i fakulteta na TK. STRATEŠKI CILJ Građenje prepoznatljivog identiteta i promocije TK u BiH i okruženju predstavlja novi pristup u proaktivnoj ulozi TK na promoviranju razvoja korištenjem koncepcije vladinog marketinga. Stvaranje atraktivnog marketing sadržaja za osiguranje vrijednosti za investitore.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Ključne mjere za realizaciju strateškog cilja i njegovih prioritetnih ciljeva su: a. i. Izdvajanje budžetskih sredstava kao inicijalnih sredstava za podršku vrhunskom sportu. Identificiranje građana i općina na TK sa brandom TK i koordinirana podrška njegovom efektivnom građenju i provođenju d. b. f. 3. osiguranja stambenih uvjeta mladih parova. Razvijanje strategije komuniciranja koja će pozicioniranje i građenje pozitivnog imidža TK u raznim oblicima promocije podržati e. unapređenje kvaliteta života u ruralnim područjima (podržava prioritet b. partnera za izvoznu kooperaciju i privlačne turističke destinacije. c) Primjena programa konstantne kontrole prava na ostvarivanje odgovarajućih vidova socijalne pomoći – uvođenje socijalne karte koja osim dohodaka. d. c. f). d) Povećanje izdvajanja za sistem obrazovanja. posebno aktivnim uključivanjem Univerziteta u Tuzli u projekte u okviru projekta naučne suradnje FP7 i korištenjem IPA sredstava (podržava prioritet b. uz sredstva općina i sponzorstvo. uključuje i imovinu kao faktor ocjene socijalnog statusa pojedinaca (podržava prioritet e) Priprema programa zapošljavanja demobiliziranih boraca sa ciljem da se svi radno aktivni uposle uz aktivnu podršku sredstava Kantonalne službe zapošljavanja (podržava prioritet e. b. Razvijanje suradnje sa gradovima. Izrada programa i osiguranje potrebnih sredstava za povezivanje staža i rješenje radnika kojima je radni odnos prestao kroz privatizaciju poduzeća ili bi se to moglo desiti u narednom srednjoročnom razdoblju (podržava prioritet e. Izrada Strategije demografskog razvoja na TK sa mjerama za unapređenje ekonomskog razvoja. Kreiranje diferenciranog identiteta i branda TK kao dinamične i atraktivne lokacije biznisa za domaće i strane investitore. poticanje majčinstva. h. f). c. c.

Priprema srednjoročnog i godišnjih planova promocije TK sa potrebnim budžetskom podrškom kao inicijalnom. c. željeznice. Saniranje devastiranog zemljišta i voda nastalih eksploataciju ugljena d. a glavnim osloncem na partnerstvo sa poslovnim sektorom domaćih i ino kompanija. f) b. privrednih manifestacija. Ubrzanje pripreme izvedbene dokumentacije za izgradnju brze ceste Šićki Brod – Orašje (podržava prioritet d) b. Uspostavljanje ureda za promociju TK na bazi partnerstva javnog i privatnog sektora (podržava prioritet a. Priprema Kantonalnom plana zaštite okoline na osnovi Strategije (podržava prioritet a) f. c) e. kulturnih i zabavnih manifestacija i drugih aktivnosti na TK sa ciljem njihovog efikasnog pozicioniranja u ciljnoj javnosti TK (podržava prioritet a. Izgradnja funkcionalne infrastrukture auto i brzih cesta. Kreiranje promotivnih aktivnosti i kampanja posvećenih ciljnim grupama investitora. c) f. e.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Mjere za provođenje strateškog i prioritetnih ciljeva su slijedeće: a. c. voda. d. b. c) 4. infrastrukture i urbanih i ruralnih elemenata aglomeracija b. odnosno regija i institucija (podržava prioritet c). ICT infrastruktura) (podržava prioritet b. b. Priprema godišnjih kalendara promotivnih aktivnosti (sajmova. izvoznih partnera i turista – radni slogan TUZLANSKI KANTON – EVROPSKA REGIJA (podržava prioritet d). Poštivanje prostornog plana u rasporedu potencijala industrije. telekomunikacija. Priprema studije izvodljivosti efikasnog korištenja Aerodroma Tuzla u Dubravama (podržava prioritet d) Donošenje odluke o deponiji čvrstog otpada na kantonalnoj razini ili više policentričnih deponija (podržava prioritet b) Priprema projekta modernizacije lokalne infrastrukture u ruralnim područjima (putevi. Razrješavanje problema voda. d. toplovoda i komunalne infrastrukture Ključne mjere za ostvarenje prioritetnih ciljeva su slijedeće: a. Kreiranje i unapređivanje web portala TK sa modernim i dinamičnim pristupom predstavljanju i komuniciranju sa ciljnim grupama TK (podržava prioritet a. kanalizacija. STRATEŠKI CILJ Postizanje uravnoteženog i održivog razvoja na TK je izuzetno kompleksan zbog naslijeđene strukture privrede TK. Izrada studije izvodljivosti funkcioniranja Fonda za zaštitu okoline na TK (podržava prioritet e). Ostvarivanje suradnje sa općinama i Turističkom zajednicom TK u provođenju promotivnih aktivnosti (podržava prioritet f) d. e. zračnog prometa. energetike. c. izložbi. kanalizacione infrastrukture i deponija krutog otpada c. 75 . Prioritetni ciljevi za njegovo provođenje su: a.

Razvijanje kapaciteta za provođenje javno privatnog partnerstva na području TK d. STRATEŠKI CILJ Postizanje društvenog konsenzusa i jačanja institucionalnih kapaciteta za razvoj TK podrazumijeva slijedeće prioritete: a. d. Unapređenje institucionalnog kapaciteta za upravljanje strategijom c. Obrtničkom komorom TK. f) d. Udruženjem poslodavaca i drugim asocijacijama putem Vijeća za privredni razvoj TK u kome bi se nalazili predstavnici biznisa i Vlade (podržava prioritet a. Postizanje društvenog konsenzusa o ciljevima. Ostvarivanje suradnje sa PK TK. Pokretanje istraživačkog projekta Konkurentnost Tuzlanskog kantona i općina u njegovom sastavu (podržava prioritet b. c. registracije firmi i druga pitanja važna za investitore (podržava prioritet c). d) 76 . u kome bi se na jednom mjestu rješavala administracija u vezi sa dodjelom zemljišta. procedurama gradnje. c) h. Unapređenje bore protiv korupcije i organiziranog kriminala f. Unapređenje rada sudova za registraciju i promjene u registraciji poduzeća (podržava prioritet e) i pokretanje istraživačkog projekta ispitivanja zadovoljstva investitora uslugama kantonalne i općinskih administracija (podržava prioritet b. j. Razvijanje institucionalnih kapaciteta za prvoklasne administrativne i poslovne servise za strane i domaće investitore na području TK e. f) f. b. Priprema programa borbe protiv korupcije (podržava prioritet e) i. d) g. e. Priprema dokumenta Smjernice za politike javno-privatnog partnerstva na području TK (podržava prioritet e) i izrada studije izvodljivosti provođenja partnerstva javnog i privatnog sektora za razvojne projekte na području TK (podržava prioritet c) c. Izrada analize o efektima javnih nabavki u institucijama TK na godišnjoj osnovi (podržava prioritet e) Izvršiti pripreme i osigurati budžetska sredstva za izradu Indexa poslovnog povjerenja na Tuzlanskom kantonu na šestomjesečnoj osnovi (podržava prioritet b. Formiranje Koordinacionog tijela na području TK za provođenje Strategije (podržava prioritet b) i ostvarivanje strateškog partnerstva sa Razvojnom agencijom NERDA (podržava prioritet c) b.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 5. mjerama i programima za provođenje Strategije b. e. Formiranje Ureda TK za servis investitorima po načelu One stop shop. Otpočinjanje prakse evaluacije zakona i druge regulative i odluka u smislu efekata po ekonomski i socijalni razvoj koje je ta regulativa proizvela (Regulatory impact assessment – procjena regulatornog utjecaja) (podržava prioritet b. Podizanje kapaciteta za korištenje IPA sredstava i sredstava za istraživanje u okviru FP-7 projekta za projekte sa Tuzlanskog kantona Za ostvarenje ovih prioriteta potrebno je poduzeti slijedeće mjere: a.

a u pogledu sektorskih doprinosa obrazovanje i istraživanje. ali isto tako traže visok nivo sposobnosti u ostvarenju cilja postizanja društvenog konsenzusa i kapaciteta upravljanja razvojem na TK) planskom uspostavljanju veza sektora i strateških ciljeva i određivanju prioriteta u razvoju određenih sektora u pogledu mogućih efekata na postizanje postavljenih strateških ciljeva. U tom pogledu nesumnjiv prioritet imaju prva dva cilja: ubrzanje ekonomskog razvoja i unapređenje kvaliteta života. Cilj održivosti i uravnoteženog razvoja je najvećim dijelom pod utjecajem znanja. te faktora demografije. trgovina. Najveći doprinos kvalitetu ljudskih resursa i kvalitetu života daju sektori obrazovanja i istraživanja. demografija i prostor. ljudske resurse i uravnoteženost i održivost razvoja. ukoliko se omogući njegov zacrtani razvoj. kao što je to slučaj kod sektora obrazovanja i istraživanja koji može da pruži veliki doprinos ostvarenju ciljeva ubrzanog ekonomskog razvoja i kvaliteta života. Identitet TK najvećim dijelom je pod utjecajem socijalnih faktora. U pogledu cilja društvenog konsenzusa i kapaciteta upravljanja prvih pet sektora daju najveći doprinos ostvarenju tog cilja. industrija i građevinarstvo. obrazovanja. ekonomska struktura.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 4. poljoprivreda i proizvodnja hrane. demografija i tržište rada i prostorni razvoj. MATRICA VEZA I UTJECAJA STRATEŠKIH CILJEVA I CILJEVA SEKTORA Sektorske aktivnosti usmjerene su na ostvarenje strateških ciljeva različitim intenzitetom utjecaja. Osnovni zaključak iz ovog prikaza je da se različitim rangiranjem prioriteta razvoja mogu davati različiti doprinosi ostvarenju ciljeva razvoja TK po strukturi i intenzitetu njegovog ostvarenja. načina upravljanja prostorom i razvojem energetike. ali zahtjeva konsenzus i visok upravljački kapacitet u kreiranju i provođenju demografskih politika) mogućnosti stvaranja resursa i sposobnosti na sektorskom nivou u pogledu kvaliteta i obima dovoljnog za ostvarenje strateških ciljeva razvoja TK u određenom periodu (ulaganja u obrazovanje. turizam. socijalni sektor. ali istovremeno taj cilj je preduvjet za efikasno funkcioniranje navedenih sektora. kako što su energetika. 77 .2. istraživanja i ekonomske strukture. socijalni razvoj. faktora prostora i infrastrukture. o o Iz datog prikaza može se zaključiti da najveći doprinos ostvarenju ciljeva ubrzanog ekonomskog razvoja daju privredni sektori koji determiniraju ekonomsku strukturu TK. ekonomski razvoj. saobraćaj i financijski servisi i sektor malih i srednjih poduzeća. Relativni doprinos je procjenjivan na osnovu slijedećih faktora: o mogućeg doprinosa pojedinih sektora ostvarenju određenih strateških ciljeva prema logici funkcionalnih veza sektora i ciljeva ( podizanje vitalnih karakteristika stanovništva može unaprijediti kvalitet života. industrije i poljoprivrede. Na slici 28 dat je prikaz relativnog doprinosa pojedinih sektora ostvarenju strateških ciljeva razvoja na TK. istraživanje i razvoj mogu u kratkom periodu dati veliki doprinos ostvarenju skoro svih strateških ciljeva razvoja.

turizam. poljoprivreda i hrana Unapređenje ljudskih resursa i kvaliteta života Rastuće vitalne karakteristike i raspoloživost i kvalitet javnih servisa Podizanje produktivnosti za kvalitetu života Osnova rasta kvaliteta ljudskih resursa i kvalitete života zbog povećanih mogućnosti izbora Podizanje kvaliteta ljudskih resursa i života kroz socijalni kapital Prostorna i infrastrukturna osnova kvaliteta ljudskih resursa I života Područje ekonomije znanja i dodane vrijednosti – novo zapošljavanje i razvoj Energetika-industrija utemeljena na znanju.oblasti vođene znanjem i radom: brz doprinos zapošljavanju i ekonomskom razvoju Aktiviranje poduzetničkih sposobnosti građana za brži razvoj Stanovništvo Tržište rada Obrazovanje.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Sektori Ubrzanje ekonomskog razvoja Ponuda vitalne radne snage. oslonjena na Univerzitet Tuzla kao izvor identiteta TK TTSF – soft industrije kao izvor identiteta TK kao sredine koja doživljava tranziciju Malo i srednje poduzetništvo . privlačenje novih investicija. obrazovane radne snage Znanje. okolinski prijateljska proizvodnja hrane Energetika – područje održivog razvoja i odgovornosti prema okolinskom razvoju Industrija kao faktor održivosti i okolinski uravnoteženog razvoja TTSF – potencijali zapošljavanja i produktivnosti – osnov održivosti TK Fleksibilnost poduzet-ništva – temelj ekono-mske održivosti na TK Jačanje konsenzusa i kapaciteta upravljanja (KUK) Različitost interesa stanovništva na različitim lokacijama za kreiranje KUK Interesi rada u posti-zanju KUK Znanje I istraživanja kao osnov javnih politika i postizanja KUK KUK o korištenju javnih resursa za socijalnu inkluziju KUK o načinima korištenja prostora i nivoa infrastrukture Konsenzus o ruralnom razvoju i javnim resursima za proizvodnju hrane Konsenzus o osnov-nim ciljevima i društvenom pozicio-niranju rudnika i TE Potreba KUK o mjestu i strukturi ind-ustrije i angažiranju javnih resursa razvoja KUK – ograničeni utjecaji na razini TK Energetika Industrija i građevinarstvo Trgovina. energetska efikasnost i zapošljavanje Tehnološki razvoj. istraživanje i razvoj Socijalni razvoj Infrastruktura i prostorni razvoj Ruralni razvoj. Matrica doprinosa pojedinih sektora ostvarenju strateških ciljeva razvoja na TK 78 . restrukturiranje. saobraćaj i financ. inovacije i radne vještine kao izvor povećane produktivnostti za jačanje ekonomije Kvalitet socijalnog kapitala i inkluzije za ekonomski razvoj Racionalno korištenje prostora i infrastruktura za brži razvoj Izvor angažiranja dodatnih resursa razvoja u ruralnim područjima Pokretač novih investicija. perspektive rada za rast produktivnosti i domaće tražnje Ponuda kvalitetne.osnova identiteta TK Postizanje uravnoteženog i održivog razvoja Održivost demografskog faktora – osnov dugoročnog uravnoteženog razvoja Kvaliteta i raspoloživost radne snage za održiv razvoj Znanja i istraživanja kao osnov za programiranje i provedbu programa održivog razvoja na TK Kvalitet socijalne inkluzije – osnov održivosti društva na TK Uravnoteženost pros-tora i infrastrukture – osnov održivosti TK Uravnoteženost ruralnog i urbanog. trgovini i energetskoj efikasnosti Konkurentna industrija. usluge (TTSF) Mala i srednja poduzeća KUK o alokaciji javnih resursa u mala i srednja poduzeća Slika 15. izvoz i zapošljavanje TTSF . izvor nove vrijednosti i novi okolinski odnos Industrija znanja kao osnov za konkurentnost i izvor vrijednosti za javne servise TTSF ovisan o kvalitetu ljudskih resursa doprinos kvalitetu života kroz znanje i efikasnost Cjelo-životno učenje i veći prihodi za javne servise građanima Ciljevi Izgradnja prepoznatljivog identiteta TK Obrazovanje. pratećih djelatnosti. kultura i poduzetnički mentalitet ljudi sa TK – osnov identiteta TK Profil ponude i tražnje za radnom snagom Razvoj javnog i privat-nih univerziteta na TK i obrazovnih institucija – osnov identiteta TK Kvalitet socijalnog kapitala-osnov identiteta TK Održivost prostora i dobra infrastrukturaosnov identiteta TK Područje koje po svojoj okolinskoj održivosti gradi novi identitet TK TK centar energetske izvrsnosti u proizvodnji.

korektivne akcije Proces kreiranja Strategije razvoja TK 2008-2013. godine je dinamički proces. nastojanje za rast zaposlenosti provodi se funkcioniranjem sistema regulacije. SLIJEDIVOST PROCESA KREIRANJA I IMPLEMENTACIJE STRATEGIJE Sljedivost Strategije razvoja TK treba promatrati u kontekstu ukupnog procesa kreiranja i mjerenja ostvarenja ciljeva razvoja. Strategija TK je izložena djelovanju povratnih sprega (feed-backs) preko kojih sistem teži uspostavljanju ravnoteže i ostvarenju postavljenih ciljeva. Sljedivost omogućava da se svaki rezultat dobiven u pojedinim fazama kreiranja Strategije provjerava u odnosu na ulazne veličine i rezultate koje omogućava u narednoj fazi kreiranja i provodivosti Strategije. x lica Regulacija -usvajanje strategije TK i mjera za rast zaposlenosti Intervencije. istraživanje i razvoj Negativna povratna sprega Rezultati – negativni investicije u oprem u otkrivaju viškove radnika Rezultati – pozitivni Investicije. Naprimjer. Naprimjer.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 4.3.. implementacije i performansi ostvarenja ciljeva. generiranja ponude i tražnje radne snage na tržištu.Investicije u tehnologije. 79 . faktora razvoja i ciljeva razvoja. R&D potiču zaposlenost Pozitivna povratna sprega Funkcioniranje sistema – mjere. projekti. koji utječu na zaposlenost.993 lica 2013. te postojanju korektivnih mjera za djelovanje u pravcu ostvarenja postavljenih ciljeva. intervencija i funkcioniranja koje daje rezultate. obrazovanje. 82. implementacija. kroz pozitivne (rast zaposlenosti) i negativne (pad zaposlenosti) povratne sprege. obrazovanje. a njihovo ostvarivanje će se pratiti preko određenih parametara i indikatora zaposlenosti. Kao svaki složeni sistem. zasnovan na postojanju međuzavisnosti elemenata vanjskog i unutarnjeg okruženja TK. ciljevi zapošljavanja proizlaze iz socio-ekonomske analize i uočavanja osnovnih pokazatelja nezaposlenosti. efikasnosti poduzetih mjera ili načina provođenja kontrole i poduzeimanja korektivnih aktivnosti. kao što to pokazuje slika 29. monitoring. Tako se sva kretanja u domenu zaposlenosti mogu podvrgnuti kriterijima sljedivosti i tako uočavati kritične točke ostavrenja ciljeva. Povratna sprega se najjednostavnije definira kao proces u kome se dio izlaznog signala vraća u upravljani sistem. Prikaz povratne sprege u području ciljeva zaposlenosti na TK Zaposlenost 2008. Slika 16.

O = obrazovanje.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Slika 17. P= prostor i infrastruktura Sljedivost aktivnosti koje čine proces kreiranja strategija je važno načelu upravljanja socioekonomskim razvojem na TK. Prikaz sljedivosti procesa kreiranja Strategije razvoja TK Projektni zadatak za izradu Strategije razvoja TK 2008-2013. SITUACIONA ANALIZA – Socio-ekonomska analiza D E O S P Demografija i Ekonomska Obrazovanje. istraživanje i razvoj. PROJEKATA I IMPLEMENTACIJE STRATEGIJE Legenda: D = demografija i tržište rada. usmjerava 80 . implementacije i kontrole provođenja na načelima povratnih sprega. snaga i slabosti na TK VIZIJA RAZVOJA TK 1 Ubrzanje ekonomskog rasta 2 Razvoj ljudskih resursa i kvaliteta života STRATEŠKI CILJEVI TK 3 4 Građenje Postizanje prepoznatljivog uravnoteženog i identiteta T održivog razvoja Prioritetni ciljevi Mjere za ostvarivanje ciljeva P D E O S P D E O S P D 5 Konsenzus i upravljački kapacitet TK D E O S P D E O S E O S P PROGRAMI PROJEKTI GENERALNI PLAN IMPLEMENTACIJE D E O S P D E O S P D E O S P D E O S P D E O S P INDIKATORI ZA PRAĆENJE PERFORMANSI OSTVARENJA CILJEV A MONITORING MORP TK EVALUACIJA Vlada TK D E O S P D E O S P D E O S P D E O S P D E O S P Ubrzanje Razvoj ljudskih Građenje Postizanje Konsenzus i ekonomskog resursa i prepoznatljivog uravnoteženog i upravljački rasta kvaliteta života identiteta TK održivog razvoja kapacitet TK 1 2 3 4 5 KOREKCIJE I MODIFIKACIJE CILJEVA. čije je posebno obilježje tok upravljačkih procesa od analiza ka implementaciji i od rezultata povratnih sprega ka implementaciji kroz korektivne mjere. istProstorni razvoj i Socijalni razvoj tržište rada struktura raživanje i razvoj infrastruktura PEST i SWOT analiza razvojnih prilika i prijetnji. Sljedivost Strategije TK omogućava da se djelovanje povratnih sprega ciljno poduzimanjem korekcija na ključnim tačkama deformacija u provođenju ciljeva razvoja. S= socijalni sektor. MJERA. E= ekonomska struktura. Ona se sastoji u logičkom slijedu aktivnosti i postavljanju odnosa kreiranja. U narednoj tabeli potvrđuje se načelo sljedivosti u pripremi Strategije TK.

Građenje konkurentnog na znanju i resursima utemeljenog. Unapređenje kvaliteta ponude radne snage. Podizanje nataliteta na TK b. Očuvanje postojećih radnih mjesta ugroženih recesijom b. SEKTORSKI i PRIORITETNI CILJEVI I MJERE PO SEKTORIMA 4. Pružanje socijalne podrške obiteljima sa više djece c. putem slijedećih prioritetnih ciljeva: a. Poduzetna za evropske izazove pripremljena uprava 3. poljoprivreda i proizvodnja hrane ima tri sektorska cilja: 1. Podizanje obima i kvaliteta tražnje radne snage na TK Unapređenje demografske vitalnosti doprinosi ostvarenju svih predviđenih strateških ciljeva. Sektorski i prioritetni ciljevi i mjere iz oblasti demografije i tržišta rada Predviđena su tri sektorska cilja.4.2. Sektorski ciljevi iz oblasti ekonomske strukture i razvoja Iz ekonomske strukture i razvoja prisutno su slijedeća četiri sektorska cilja: 1. Unapređenje konkurentnosti postojeće industrije 2. marketing orijentiranog i otvorenog poljoprivredno-prehrambenog kompleksa na TK 2. Podizanje dostupnosti i kvaliteta usluga predškolskog odgoja i zdravstvene zaštite djece Rast obima i kvaliteta ponude radne snage na TK doprinosi ostvarenju strateških ciljeva TK pute m slijedećih prioritetnih ciljeva: Povećanje broja radno aktivnih lica na tržištu rada. Konkurentnost na BH i regionalnom tržištu v Sektor Ruralni razvoj. koja najviše mogu doprinijeti ostvarenju postavljenih strateških ciljeva razvoja TK: 1. Rast obima i kvaliteta ponude radne snage na TK 3.4. Razvoj subjekata zasnovanih na ljudskim resursima i znanju 4. Jačanje institucionalnih kapaciteta za povećanje tražnje na tržištu rada 4. Promocija razvoja nove industrije 3. Racionalnije i efikasnije korištenje resursa 3. Unaprijeđen kvalitet života ruralnih oblasti v Sektor cilja: industrije ima tri 1. Razvoj institucionalnih kapaciteta za unapređenje ponude radne snage Sektorski cilj podizanje obima i kvaliteta tražnje radne snage na TK ostvaruje se putem slijedećih ciljeva: a.4. Generiranje novih radnih mjesta c.1. Stvaranje novih osnova konkurentnosti industrije na TK 81 . istina različitim intenzitetom. Nove tehnologije u industriji i energetici koje postižu okolinsku održivost 2.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 4. Unapređenje demografske vitalnosti na TK 2.

Privlačenje novih investicija u turizam 5. Unapređenje regulatornog i institucionalnog kapaciteta za upravljanje turizmom na TK v Sektor trgovine ima slijedeće ciljeve: 1.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 v Sektor građevinarstvo sadrži tri sektorska cilja: 1. Unapređenje diferencirane turističke ponude visoke dodane vrijednosti 4. Podizanje konkurentnosti i kvaliteta javnih servisa u saobraćaju 2. Eliminacija sive ekonomije u saobraćaju 3. Izgradnja regulatornog i institucionalnog okvira u saobraćaju v Sektor financijskih servisa ima slijedeće ciljeve: 1. Rast trgovine i njenog doprinosa zapošljavanju i investicijama na TK 2. Unapređenje turističke ponude 3. Razvoj regionalne konkurentnosti građevinarstva 3. Prevođenje neformalnog u formalni sektor trgovine 4. Postizanje održivosti u uvjetima recesije 2. Osiguranje kvalitetnih financijskih resursa za razvoj realnog sektora i javne investicije 2. Podizanje servisa javne uprave koji se pružaju građevinarstvu v Sektor energetike ima četiri sektorska cilja: 1. Uređenje i reguliranje trgovine na javnim prostorima i prostorima javnih tržnica/pijaca v Sektor saobraćaja ima slijedeće ciljeve: 1. Unapređenje usluga avioprometa 4. Razvoj financijskog sektora i kapaciteta ponude fianancijskih usluga 3. Unapređenje regulatornog i institucionalnog okvira za efikasno upravljanje energetikom na TK i za efikasno inkorporiranje TK u razvojne planove energetike F BiH i BiH v Sektor turizma ima slijedeće ciljeve: 1. Unapređenje kvaliteta usluga financijskog sektora za privredu i građane 82 . Razvoj tržišno orijentiranog i okolinski prihvatljivog energetskog sektora 2. Podizanje kvaliteta trgovine i doprinosa razvoju domaće proizvodnje 3. Rast turizma i povećanje zaposlenosti u turizmu 2. Energetika kao pokretač razvoja TK i privlačenja stranih direktnih investicija 3. Konsolidacija tražnje na domaćem tržištu 4. TK kao prepoznatljiva sredina po doprinosu razvoju moderne energetike 4.

Unapređenje zdravstvene zaštite za ciljne skupine i namjene 4. Sektorski ciljevi za područje Obrazovanje. Sektorski ciljevi za područje socijalnog razvoja + Područje zdravstva ima slijedeće sektorske ciljeve: 1. 5. Unapređenje konkurentnosti SMEs na TK 3. 2.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 v Sektor malih i srednjih poduzeća sadrži pet sektorskih ciljeva: 1. Razvoj socijalnih usluga orijentiranih ka korisniku 3. Unapređenje infrastrukture za razvoj SMEs na TK 5. Ubrzanje rasta sektora sektora SMEs na TK 2. Postizanje održivosti zdravstvenih usluga u uvjetima recesije 2. Internacionaliziranje SMEs na TK 4. Građenje regulatornog ambijenta i institucionalnog kapaciteta za upravljanje prostorom na načelima održivog razvoja 4. Postizanje pune održivosti socijalnog sektora na TK + Sektor boračke zaštite ima slijedeće ciljeve: 1. 3. Razvoj TK kao prepoznatljivog zdravstvenog i centra zdravstvenog turizma na regionu 5. Sektorski ciljevi za područje prostornog razvoja i infrastrukture 1. Povećanje radnih sposobnosti i vještina boračke populacije na tržištu rada 83 . Postizanje pune socijalne uključenosti kroz sistem socijalne zaštite 2. Unapređenje kvaliteta životne okoline kroz infrastrukturne zahvate 4.4. Izgradnja napredne infrastrukture za građenje konkurentskih prednosti TK 3. istraživanje i razvoj Unapređenje planiranja razvoja ljudskih resursa Unapređenje kvaliteta i efikasnosti sistema obrazovanja Izgradnja institucionalne strukture za istraživanje i razvoj Unapređenje informatizacije društva na TK Unapređenje konkurentnosti kroz sistem cjeloživotnog uče nja 4. Unapređenje regulacije i podizanje institucionalnog kapaciteta za upravljanje SMEs na TK 4.5. Unapređenje socijalne uključenosti boračke populacije 3. Postizanje održivosti boračke zaštite u uvjetima recesije 2. 1. 4. Unapređenje efikasnosti korištenja prostora 2. Unapređenje sistema upravljanja zdravstvom na TK + Socijalni sektor ima slijedeće sektorske ciljeve: 1. Unapređenje i izgradnja komunalne infrastrukture za potrebe građana i privrede 5. Podizanje dostupnosti i kvaliteta zdravstvene zaštite za sve stanovnike TK 3.4. Jačanje institucionalnih i vaninstitucionalnih oblika socijalne zaštite 4.4.3.4.

lokalne energije i motivacije za uspjeh Sektorski ciljevi Prioritetni ciljevi Mjere Stimuliranje materinstva naknadom za nezaposlene majke do prve godine života djeteta i porodiljskim odsustvom za roditelje Unapređenje Podizanje nataliteta na TK Osigurati povoljnije uvjete za osiguranje demografske stanovanja za mlade bračne parove vitalnosti Mjere za pomoć bračnim parovima sa problemima stanovništva na TK neplodnosti Mjere za osiguranje dječjeg doplatka prema Pružanje socijalne podrške dohodovno-imovinskom cenzusu roditelja obiteljima sa više djece Mjere za kupovinu učila i podršku š kolovanju djece Mjere za povećanje dostupnosti i podizanje Podizanje dostupnosti i kvaliteta kvaliteta usluga u ustanovama predškolskog usluga predškolskog odgoja i odgoja zdravstvene zaštite d jece Potpuni obuhvat djece zdravstvenom zaštitom Uključivanje farmera u formalno tržište rada Povećanje broja radno aktivnih Uključivanje ženske omladine i žena na tržiš te lica apsolutno i u procentu u rada odnosu na radno sposobno Uključivanje socijalno ranjivih grupa na tržište stanovništvo na TK rada Mjere usklađivanja sistema redovnog obrazovanja sa potrebama tržišta rada Mjere uspostavljanja sistema komplementarnog obrazovanja usklađenog sa potrebama tržišta Unaprijeđenje kvaliteta ponude rada koji će biti komplementaran Rast obima i Osiguranje namjenskih sredstava za radnike koji tržišnim zahtjevima kvaliteta ponude su pogođeni recesijom u pružanju prilika za radne snage na profesionalno usavršavanje i prekvalifikaciju tržištu rada na TK Mjere cjeloživotnog učenja za razvijanje rad nih vještina. EU fondovi i projekti) 84 . zasnovano na obrazovanoj i obučenoj radnoj snazi sa visokim stepenom zaposlenosti. rad i razvoj ljudskih resursa. Sektorski ciljevi. istraživanje i podizanje dostupnosti kulturnog naslijeđa i sadržaja na čitavom području TK 3. Poticanje vrhunskog sporta i kulture na TK Prioritetni ciljevi u okviru navedenih sektorskih ciljeva sa mjerama za njihovo provođenje prikazani su u tabelama u nastavku. mjere za demografiju i tržište rada VIZIJA SEKTORA – PODRUČJA Mjesto kvalitetnih uslova za život. Unapređenje masovnog sporta i kulture kao područja visokog javnog interesa 2. znanja i sposobnosti Procjenjivati efekte upotrebe javnog novca za poticanje kvaliteta ponude radne s nage Mjere poticanja razvoja usluga za profesionalno Razvoj institucionalnih kapaciteta usavršavanje i prekvalifikacije (javni i privatni za unapređenje ponude radne sektor i partnerstvo javnog i privatnog sektora) snage Unapređenje funkcioniranja tržišta radne snage i raznih oblika promocije podizanja kvaliteta ponude radne snage ( sajmovi. on-line ponuda. prioritetni ciljevi.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 v Sektorski ciljevi za sport i kulturu su slijedeći: 1. Tabela 30.

kroz edukaciju i start-up Mjere za upošljavanje mladih: pripravnici.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Očuvanje postojećih radnih mjesta ugroženih recesijom Generiranje novih radnih mjesta Podizanje obima i kvaliteta tražnje za radnom snagom na tržištu rada TK Zapošljavanje ugroženih socijalnih grupa Jačanje institucionalnog kapaciteta za povećanje tražnje na tržištu rada Intenziviranje javnih investicija na TK Mjere podrške restrukturiranju poduzeća i podrške stečajevima koje vode ka reorganizaciji firmi Mjere za postizanje granske i teritorijalne mobilnosti radne snage Mjere za poticanje samozapošljavanja kroz komercijalnu proizvodnju u poljoprivredi. mikro biznis i mala i srednja poduzeća Stimuliranje novih investicija u stvaranje novih firmi i otvaranju novih radnih mjesta u postojećim firmama (domaći i strani investitori) Mjere intenziviranja javnih investicija za pokretanje novog zapošljavanja Mjere za radno angažiranje nezaposlenih demobiliziranih boraca i viškova radnika koje će izbaciti reforma javne uprave Unapređenje poslovnog ambijenta (giljotina propisa) Priprema mladih za poduzetničke aktivnosti. prelazak iz školovanja na posao Mjere za upošljavanje invalida i hendikepiranih Mjere za upošljavanje povratnika i žena Mjere za upošljavanje Roma i drugih manjina Priprema studija izvodljivosti za formiranje i djelovanje paktova zapošljavanja na TK i u lokalnim zajednicama Mjere poticanja razvoja institucija za posredovanje na lokalnom i međunarodnom tržištu rada (javni i privatni sektor i partnerstvo javnog i privatnog sektora) Mjere za podršku otvaranju novih SMEs i farmers ke proizvodnje uz podršku sredstava Svjetske b anke. povoljni krediti za investicije. EU fondova. EBRD i sredstava Razvojne banke BiH Mjere za prelazak radnika iz sive u formalnu ekonomiju (oslobađanje od poreza. giljotina propisa) Promocija mogućnosti investiranja i zapošljavanja na TK 85 .

imidža i s vijesti Racionalnije i efikasnije korištenja resursa Razvoj subjekata zasnovanih na ljudskim resursima i znanju Konkurentnost na BH i regionalnom tržištu 86 . istraživanje i razvoj . usluge Fokusiranje na poljoprivredne potencijale i kompetitivne prednosti u ovoj oblasti Fokusiranje na industrijs ke/energetske potencijale i kompetitivne prednosti u ovoj oblasti Mjere Analiza stanja Istraživanje potencijala i potreba – studije Identificiranje međunarodnih fondova za poticaj restrukturiranja fokusiranog na životnu sredinu Analiza iskustava iz okruženja i definiranje dinamike u s kladu sa realnim kapacitetima Analiza stanja Istraživanje potencijala i potreba – studije Definiranje optimalnih programa Analiza stanja Istraživanje potencijala i potreba – studije Modernizacija postojećih tehnologija i uvođenje novih u skladu sa zahtjevima i potencijalima tržišta Analiza stanja Istraživanje potencijala i potreba – studije Podizanje svijesti o racionalizaciji Analiza stanja Istraživanje potencijala i potreba – studije Podizanje svijesti o racionalizaciji Analiza stanja Istraživanje potencijala i potreba – studije Analiza stanja Istraživanje potencijala i potreba – studije o prirodnim bogatstvima Analiza stanja Istraživanje potencijala i potreba – studije Značajniji poticaji kroz budžete Analiza stanja Istraživanje potencijala i potreba – studije Značajniji poticaji kroz budžete Analiza stanja Istraživanje potencijala i potreba – studije Podizanje efikasnosti. Sektorski ciljevi. turistički potencijali. imidža i s vijesti Analiza stanja Istraživanje potencijala i potreba – studije Podizanje efikasnosti. nafta Obrazovanje.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Tabela 31.univerzitet Radno intenzivna ekonoms ka struktura – poljoprivreda. prioriteti i mjere za ekonomsku strukturu i razvoj Sektorski ciljevi Prioritetni ciljevi Nove tehnologije u rudnicima i energetskom sektoru koje će reducirati ekstenzivno korištenje životne sredine Uvođenje novih tehnologija u industriji i energetici sa posebnim akcentom na zaštiti životne sredine Nove tehnologije kojima će se povećati kapaciteti proizvodnje i zapošljavanja vodeći računa o životnoj sredini Nove tehnologije koje će omogućiti povećanje finalizacije u proizvodnji-posebno u drvnoj industriji Nove tehnologije koje će omogućiti racionalnije korištenje resursa Racionalnije korištenje d rvne baze i kretanje razvoja u ovom sektoru ka finalizaciji Racionalizacija korištenja rudnih potencijala Aktiviranje neis korištenih potencijala – hidroenergija.

sa usaglašenim institucionalnim i pravnim okvirom prema dobroj praksi Europske unije“ (str. skladišta. zasnovan na prirodnim resursima i usaglašen sa novim tehnologijama i trendovima te usko povezan sa standardiziranim prerađivačkim kapacitetima. Sektorski ciljevi Prioritetni ciljevi Mjere Unapređenje produktivnosti poljoprivredne Unaprijediti povezanost. poljoprivrednomesa. programiranje i usaglašavanje svih praćenje procesa u okviru E U Promocija kapaciteta za uključivanje u procese EU integracija Poduzetna za evropske integracija izazove pripremljena uprava Unapređenje (kanton/općine/korisnici) transparentnosti svih procesa rada uprave na Izgradnja povjerenja svih interesnih strana i njihovog zadovoljstvo svih zadovoljs tva interesnih grupa (uključujući i administraciju) Integralni sistem upravljanja resursima Unaprijediti sistem upravljanja prirodnim resursima u ruralnim Efikasno korištenje raspoloživog polj. praćenje i Promocija kapaciteta za planiranje. prosperitetan. za nove ideje i saradnju otvorenih ljudi kreiran sektor. Formiranje/jačanje lanaca snabdijevanja . distributivni centri sa hladnjačama.koji svoj razvoj temelji na poduzetničkom pristupu zapošljavanju i edukacijiu intenziviranoj poljoprivrednoj proizvodnji. odgovorne i poduzetne uprave koja potiče razvoj kroz partnerstvo svih zainteresiranih snaga. www.ba) 87 24 . branding) i trgo vačkih izvoznih kompanija Uspostaviti i jačati Promocija horizontalne i vertikalne saradnje između različitih nivoa uprave kapacitete za osmišljavanje. uz poštivanje ekoloških standarda i afirmaciju ruralnih područja. 199. proizvodnje inovativnost i produktivnost poljoprivredne proizvodnje Unapređenje inovativnog potencijala se ktora i prehrambene industrije. mlijeka.klastera Građenje konkurentnog Razvoj sistema osiguranja na znanju i resursima Izgradnja sistema osiguranja kvaliteta i sigurnosti kvaliteta i sigurnosti hrane utemeljenog i marketing hrane (prilagođavanje EU acquis) orijentiranog i otvorenog Pospješivanje tržišno orijentirane proizvodnje voća. zemljišta oblastima Unaprijediti društvenu i Unaprijeđena infrastruktura (društvena i e konomska) Unaprijeđen kvalitet ekonomsku infra-strukturu života ruralnih oblasti Jačanje povjerenja i svjesnosti potrebe očuvanja ruralnih oblasti za prirodnih resursa samozapošljavanje Unaprijediti sistem Priprema projekta mogućnosti razvoja zadrugarstva zadrugarstva u ruralnom na TK razvoju Za komparaciju navodimo viziju definiranu Startegijom razvoja poljoprivrede na TK : „Konkurentan i tržišno orijentiran poljoprivredni sektor Tuzlanskog kantona. na EU i regionalnom tržištu konkurentan sektor.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Tabela 32.koji je podržan adekvatnom agrarnom politikom i finansijskim sredstvima. Sektorski ciljevi. poljoprivredu i proizvodnju hrane VIZIJA SEKTORA – PODRUČJA24 Od strane poduzetnih. prioritetni ciljevi i mjere za ruralni razvoj. organskih proizvoda i p roizvoda prehrambenog prerađivačke industrije kompleksa na TK Diverzificiranje strukture Podrška razvoju logističkog sistema hrane (centri za proizvodnje hrane tehničku pomoć.eftz. pakiranje. uređen od strane moderne. koji permanentno unapređuje kvalitet življenja svih građana.

osiguravajući odgovornost za okolinsku održivost TK. pojednostavljenje poslovnih procedura. prehrambene. uz podršku privlačenje domaćih i javnih fondova stranih investitora u industriju na TK Priprema studija mogućnosti razvoja kapaciteta metalne.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Tabela 33. podrška za komercijalnih prekvalifikacije. tehnološki inkubatori. koji će poslovnu okolinu TK shvatiti kao atraktivnu za prijenos niza proizvodnji iz EU. inicijalna sredstva za edukaciju uposlenih i d rugo) 88 . Industrija će održavati svoj udio u GDP i zaposlenosti i činiti čvrstu osnovu za razvoj konkurentnih poslovnih servisa na TK Sektorski ciljevi Prioritetni ciljevi Mjere Pokretanje postupka privatizacije sa ciljem iznalaženja partnera za preuzimanje firmi sa ključnim ciljem restrukturiranja i osiguranja zapošljavanja Okončanje Osiguranje socijalnog zbrinjavanja radnika pogođenih privatizacije privatizacijom ili stečajem (povezivanje staža. upravljačkim znanjima i međunarodnom marketing orijentacijom. mjere za industriju VIZIJA INDUSTRIJE Industrija će temeljiti na kombinaciji restrukturirane i modernizirane naslijeđene industrije i novih kapaciteta prerađivačke industrije koji će sve više biti pokretani modernim tehnologijama. dodatne vještine radne ili industrijskih samozapošljavanje) kompanija Poduzimanje alternativa stečajeva uz politike stečajeva i podrške iz fondova za restrukturiranje u podršci reorganizaciji kroz stečajeve (EU. Sektorski ciljevi. prioritetni ciljevi. grafičke i drugih industrija industrije na TK na TK Priprema studijske dokumentacije za razvijanje interesa investitora (push model) za projekte sa konkurentskim prednostima na TK Privlače nje Promocija investicijskih mogućnosti na TK (pull model) investitora za Razvijanje elemenata industrijskih politika za privlače nje greenfield investicije greenfield investitora. Svjetska banka. EBRD) Pružanje usluga tehničke pomoći za restrukturiranje iz Unapređenje javnih fondova (EU i razvojne agencije) konkurentnosti Restrukturiranje postojeće Osiguranje namjenskih sredstava kreditnih linija i naslijeđenih industrije TK projekata u okviru EU za internacionaliziranje firmi industrijskih (tehnološki razvoj i unapređenje exportnog marketinga) kompanija Osiguranje sredstava za unapređenje edukacije i profesionalnog usavršavanja menadžera i uposlenika Pokretanje malih i srednjih biznisa uz konkurentne Razvijanje poslovnih industrijske kapacitete mreža i klasterske Stvaranje ugodne poslovne okoline za investicije u organizacije u okviru produbljivanje i širenje postojeće industrijske proizvodnje ( velikih industrijs kih troškovi infrastrukture iz javnih izvora i dodjela zemljišta kompanija „gratis na 99 godina“ Priprema plana aktivnosti na promociji TK kao lokacije novih industrijskih biznisa za investitore iz EU. azijskih zemalja i SEE Unapređenje Unapređenje fizičke infrastrukture – industrijske i poslovne okoline za poduzetničke zone. kemijske. Promocija razvoja nove drvne. Industrija će biti pokretana internacionaliziranjem sa velikim udjelom stranih investitora. uključujući aranžmane JPP (smanje poreskih stopa.

istražne laboratorije u kompanijama) Razvijanje strategija i biznis planova razvoja grana i kompanija Promovirati i pospješiti uočene procese klasterizacije u TK Stvaranje novih osnova konkurentnosti industrije na TK Identificiranje mogućih klastera proizvodnji Pripremiti studije mogućnosti formiranja klastera na TK Podsticati povezivanje MSP u cilju zajedničkog nastupa na tržištu. usavršavanju procesa. od konzaltinga do opreme i građevinskih radova Primjena novih modela strateškog i operativnog upravljanja. dizajnu proizvoda i poslovnim procesima Izgradnja infrastrukture za istraživanja i razvoj (istraživačko-razvojni centri.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Povezivanje industrije i univerziteta Razvijanje zajedničkih istraživačkih projekata na razvoju novih proizvoda. eksportnog marketinga i brandinga za domaće i strano tržište Unapređenje poslovnih procesa i konkurentnosti kompanija 89 . posebno izvoznom Podrška za usvajanje i aplikacije EU standarda i procedura Podrška za primjenu standarda u okviru okolinske regulative – uređenje adekvatne regulative o kolinske održivosti na TK kao izvor dodane vrijednosti za kompanije Podrška za programe energetske efikasnosti u kompanijama kao izvor konkurentnosti i novih biznisa.

investicija i zapošljavanja. digitalizacija biznisa Priprema plana javnih investicija na TK do 2013. regionalne konkurentnosti. odgovorna prem a standardima zaštite životne okoline. rastućih mogućnosti povećanja dodane vrijednosti. mjere za Građevinarstvo Vizija Građevinarstva Građevinarstvo TK će postati izvozno orjentirana grana.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Tabela 34. Sektorski ciljevi Prioritetni ciljevi Mjere Troškovno i organizaciono restrukturiranje – podrška za uvezivanje staža i osiguranje Traganje za novim tržišnim segmentima i Postizanje održivosti u Restrukturiranje u okvirima koje tržištima uvjetima recesije diktira ambijent recesije Intenzivirati ulaganja u edukaciju i prekvalifikaciju i dodatno usavršavanje radnika Aktiviranje javnih investicija sa pripremlje nom dokumentacijom i izvorima financiranja Programi strateškog restrukturiranja sa novim Strateško restrukturiranje tehnologijama i novim tržištima kompanija Unapređenje poslovnih procesa – standardi. prioritetni ciljevi. Priprema za nove investicijske godine Razvoj regionalne projekte u e nergetici. Sektorski ciljevi. konkurentnosti Stvaranje neophodnih uvjeta za konkurentno stanogradnji i cestogradnji nuđenje na projektima javnih investicija građevinarstva Osnivanje konzorcija građevinskih i inženjering Stvaranje konzorcija za nastup kompanija u okviru PK Tuzla na domaćem i stranom tržištu Priprema komercijalnih ponuda za Libiju i druga građevinskih usluga tržišta Formiranje centra za profesionalnu edukaciju Podići nivo organizacije i radnika u građevinarstvu kvaliteta ljudskih resursa u Revidirati listu zanimanja za građevinska građevinarstvu zanimanja Stvoriti regulatorni okvir za javno-privatno Razviti programe javnopartnerstvo na razini TK privatnog partnerstva u građenju Sačiniti listu mogućih projekata po modelu JPP objekata za javne potrebe na TK i raditi na njihovoj promociji Konsolidacija tražnje Istražiti potrebe i mogućnosti realizacije takvih na tržištu građevinskih Razviti programe usm jerene projekata uz podršku lokalnih zajednica u radova kupovine stanova i gradnje i redukcijama troškova uređenja zemljišta rekonstrukcije stanova na Razviti projekt energetske efikasnosti kroz energetsku efikasnost gradnju i rekonstrukciju stanova na TK Ubrzanje realizacije projekata javnih investicija Aktiviranje javnih investicija na TK Usklađivanje regulative prostornog i Smanjenje administrativnih urbanističkog planiranja procedura za početak i prijem Uvođenje „one stop shop“ za usluge javne građevinskih radova uprave Podizanje kvaliteta servisa javne uprave Skraćivanje vremena za izdavanje potrebne koji se pružaju građevinske dokume ntacije građevinarstvu Smanjivanje troškova p ripremnih Smanjivanje naknada za uređenje zemljišta i radova u građevinarstvu drugih naknada Smanjivanje korupcije u poslovima dodjele zemljišta i pripremne dokumentacije 90 .

Izrada programa i planova promocije energetske efikasnosti i energetskog menadžmenta u industriji. Energetika kao na osnovi razvojnih pokretač razvoja TK i projekata energetike Formiranje Tehnološkog Centra sa inkubatorom MSP-a i certificiranim laboratorijima za modernu energetiku i privlačenja stranih zaštitu čovjekove okoline investicija Unapređenje istraživačkoCentar za edukaciju i savjetovanje o energetskoj efikasnosti razvojnog rada u energetici i konsaltinga za EE (CETEOR) Kompanije za konsalting i servise u energetici (ESCO) Osiguranje financijskih Financiranje primijenjenih istraživanja i studija u energetici od interesa za TK TK kao prepoznatljiva izvora za istraživanja u Stipendiranje studenata na fakultetima koji su osnova za razvoj energetike sa ciljem povećanja upisa energetici sredina po doprinosu Financiranje izrada završnih radova postdiplomskih i doktorskih studija iz energetike sa temama od interesa za TK razvoju moderne Promocija rezultata Organiziranje redovne konferencije o energiji i zaštiti čovjekove okoline energetike istraživanja u naučnoj. Restrukturiranje rudnika Izrada studija i projekata rekonstrukcija postojećih 200MW proizvodnih blokova u TE Tuzla. radi ispunjavanja uglja na TK obaveza iz Ugovora o Energetskoj Zajednici Izrada projekata rekultivacije zemljišta iskorištenih površinskih kopova Razvoj modernog. po čemu će TK biti prepoznatljiv u BiH i regionu. prioritetni ciljevi. BiH i FBiH na energetiku TK 91 . postizanje društvenog konsenzusa i njihovo inkorporiranje u strategiju i razvojne planove FBiH /BiH Formiranje stalne savjetodavno/koordinirajuće grupe pri vladi TK za realizaciju strateških ciljeva i politika energetike TK Koordinacija planova razvoja opština i TK sa razvojnim planovima energetike FBiH/BiH Analiza utjecaja planova razvoja mreže prirodnog plina u regionu. Pokretanje novih biznisa Iniciranje aktivnosti na formiranje Instituta za termoenergetsku u Tuzli. okolinski prihvatljivog sektora energetike koji će biti pokretač ekonomskog razvoja. ruralnim i Podizanje energetske urbanim sredinama na TK efikasnosti Uspostavljanje institucije savjetnika za energetsku efikasnost u općinama i pri Vladi Uspostavljanje sistema poticaja projektima energetske efikasnosti (energetski audit. Sektorski ciljevi Prioritetni ciljevi Mjere Inoviranje i dosljedna implementacija Akcionih planova za restrukturiranje i modernizaciju rudnika uglja i elektroenergetskog sektora FBiH. energetici i ekologiji biznis i općoj javnosti Unapređenje regulatornog i institucionalnog okvira za efikasno upravljanje energetikom na TK i za efikasno inkorporiranje TK u razvojne planove energetike FBiH i BiH Izrada regulative razvoja modernog energetskog sektora na TK Razvoj institucija za provedbu energetskih strategija i planova na TK Usvajanje strateških prioriteta energetike TK.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Tabela 35. mjere za energetiku VIZIJA SEKTOR A – ENERGETIKA Razvoj modernog. savjetovanje o energetskoj efikasnosti) Udruživanje MSP-a i istraživačkih institucija sa TK u „mrežu kompanija lancu vrijednosti energetike“ sa ciljem zajedničkog učešće na investicionim projektima u energetici. Sektorski ciljevi. Saniranje negativnih tržišno orijentiranog i okolinskih utjecaja rudnika Izrada projektne dokumentacije za smanjenje zagađenja jezera Modrac iz rudnika Banovići okolinski prihvatljivog uglja na TK Plan poboljšanja kvaliteta napajanja TK razvojem prenosne i distributivne mreže. na taj način stvarajući uslove za privlačenje novih investicija. energetskog sektora Izrada Plana razvoja prenosne i distributivne mreže na TK koji će omogućiti kvalitetno napajanje električnom na TK Razvoj distributiv ne mreže energijom TK nakon izlaska iz pogona 100MW bloka u TE Tuzla. Izrada Program rješavanja socijalnih posljedica restrukturiranja rudnika na TK. Organizovanje stalnog sajma opreme u rudarstvu. tržišno orijentiranog.

berzama i s ajmovima Inoviranje web stranice i online oglašavanja Mjere za unapređenje turizma na bazi izvrsnosti kardiokirurških disciplina i Promocija zdravstvenog i banjsko-lječilišnog Unapređenje drugih srodnih disciplina turizma diferencirane Razvoj kapaciteta banjsko-lječilišnog turizma turističke ponude Zaštita kulturnog naslijeđa na TK visoke dodane Promocija turizma zasnovanog na kulturnom Priprema programa turističke valorizacije kulturnog naslijeđ a vrijednosti naslijeđ u Podrška unapređenju razvijenih programa valorizacije kulturnog naslijeđa Identifikacija oblasti atraktivnih za potencijalne investitore Analiza i procjena efekata privlačenja investitora u sektor turizma Privlačenje investitora Definiranje modela saradnje sa investitorima u Izrada Strategije i modela saradnje sa potencijalnim investitorima u sektor turizma zavisnosti od prethodno definiranih kategorija Odluka Vlade o otvaranju ovog oblika s aradnje Utvrđivanje mogućih oblika saradnje javnog sektora i potencijalnih investitora Unapređenje Kreiranje modela javno-privatnog partnerstva u Izrada Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o turističko-ugostiteljskoj regulatornog i sferi turističke ponude institucionalnog djelatnosti. gastronomske i Inventar ponude i turističkih kapaciteta zabavne komponente Unapređenje turističke ponude u kvalitetnom Jačanje turističkog branda TK Izrada strategije razvoja turizma smislu i u strukturi Izrada promotivne strategije ponude Sveobuhvatna promocija turističke ponude Plan nastupa na turist. po donošenju Federalnog Zakona Utvrđivanje mehanizama saradnje među kapaciteta za Provođenje Zakona o turističkim zajed nicama općinama i TK u oblasti turističke infrastrukture upravljanje turizmom 92 .Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Tabela 36 Sektorski i prioritetni ciljevi i mjere – Turizam VIZIJA SEKTORA – PODRUČJA TURIZM A Kreiranje višedimenzionalne turističke ponude TK u cilju generiranja pozitivnih ekonomskih i društvenih efekata usmjerenih na ostvarivanje ekonomske vizije TK i u funkciji unapređenja uvjeta za uravnotežen i kvalitetan život lokalnog stanovništva Sektorski ciljevi Prioritetni ciljevi Mjere Podrška otvaranju novih SMEs i samozapošljavanju u oblasti turizma Povećanje učešća turizma u generiranju GDP i Sufinansiranje edukacije i stručnog usavršavanja u SMEs u sferi turizma Rast turizma i zapošljavanja povećanje Podsticaj općinama da sufinanciraju primanje educirane radne snage – zaposlenosti i pripravnika u turističkoj djelatnosti investicija u turizam Analiza turističke infrastrukture na području TK i općina Kreiranje pretpostavki javnog sektora za razvoj turizma Izrada Strategije unapređenja turističke infrastrukture Podizanje kvaliteta smještaja.

kao nosiocima su/financiranja aktivnosti Utvrđivanje i usvajanje kriterija za realizaciju proje kta Utvrđivanje prioriteta i praćenje realizacije Prevođenje neformalnog sektora u formalni Uređenje i reguliranje trgovine na javnim prostorima i prostoru javnih tržnica/pijaca 93 . te osigurati unapređenje kvaliteta usluga i snabdjevenosti.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Tabela 37 Sektorski i prioritetni ciljevi i mjere – Trgovina VIZIJA SEKTORA – TRGOVINA Kreiranje i jačanje snažnog izvozno orijentiranog trgovinskog sektora koji će doprinijeti podršci razvoja domaće proizvodnje i ostvarivanju vizije razvoja Tuzlanskog kantona. te kroz to kvaliteta života stanovništva. Sektorski ciljevi Prioritetni ciljevi Mjere Osiguranje potrebnih prostornih uvje ta Stvaranje uvjeta za privlače nje evropskih i regionalnih m aloprodajnih Poštivanje okolinske regulative i upravljanja otpadom Rast trgovine i njenog lanaca Pojednostavljenje administrativnih p rocedura doprinosa Podrška održavanju malih trgovaca i Kreiranje mehanizama saradnje u oblasti trgovine – asocijacije nabavke ili zapošljavanju i reguliranju legalnih mogućnosti za formiranje klastera investiranju njihovo povezivanje i jačanje Analiza zakonske regulative i mogućnosti udruživanja konkurentnosti Zaštita od nelojalne konkurencije Unapređenje usluga i kvaliteta Djelovanje u pravcu utvrđivanja i primjene standarda u trgovini. kroz institucije i trgovine kroz jačanje konkurentnosti i organe Ministarstva trgovine. turizma i s aobraćaja kvaliteta djelatnosti Podizanje kvaliteta Praćenje provođenja standarda trgovine i doprinosa Priprema integriranog programa podrške domaćoj proizvodnji – Kupujmo razvoju domaće Djelovanje u pravcu podrške domaćoj kvalitetno domaće na TK proizvodnje proizvodnji i aktivnostima promocije Podrška brandiranju i kobrandiranju domaće proizvod nje domaće proizvodnje kroz institucionalne oblike ili kroz trgovinu Učešće u akcijama promoviranja i predstavljanja domaćih proizvođača zajedno sa PK TK Korištenje pozitivnih iskustava u drugim kantonima koji su omogućili efekte u sferi prevođenja neformalnog u formalni sektor Aktiviranje zakonskih i inspe kcijskih mehanizama u cilju uređenja ove oblasti Iniciranje partnerstva sa općinama u cilju uređenja ovog sektora Utvrđivanje jedinstvenih prioriteta i standarda u realizaciji ovog cilja Utvrđivanje učešća neformalnog sektora u odnosu na formalni Aktiviranje mehanizama i mjera za prevođenje neformalnog sektora u formalni Usporedna analiza sa iskustvima drugih kantona Aktiviranje inspekcijskih mehanizama i sistema praćenja neformalnog sektora Unapređenje postojećeg prostora javnih tržnica/pijaca Definisanje modaliteta saradnje sa općinama.

Garantnog fonda Analiza i ocjena efekata mikrokreditnog sektora u funkciji smanjenja siromaštva Podrška u transformaciji mikrokreditnog Održavanje stabilnosti i sigurnosti sektora i zadržavanju njegovog razvijenog finansijskog sektora neprofitnog dijela bankarskog sektora i mikrokreditnog Podsticaj u kreiranju saradnje između sektora Razvoj finansijskog finansijskog sektora i kreiranja razvojnih sektora i kapaciteta projekata i izvora financiranja. kroz izdavanje obveznica i vrijednosnih papira Kreiranje zakonskih i regulativnih akata u Osiguranje izvora finansiranja za cilju emisije obveznica javne investicije Kreiranje partnerstva u s ufinanciranju javnih investicija na relaciji javni sektorprivatni kapital Suradnja sa NERDA agencijom i Osiguranje financijskih Garantnim fondom u cilju stimuliranja resursa za razvoj dostupnosti atraktivnih izvora financiranja realnog sektora i javne za nosioce privrednog razvoja investicije Osiguranje pristupa atraktivnim Podrška mikrokreditnom sektoru u izvorima financiranja za nosioce kreiranju kreditnih linija za razvojnih projekata samozapošljavanje i zapošljavanje i linije za restrukturiranje komp anija Podrška promoviranju razvojnih fondova. Sektorski i prioritetni ciljevi i mjere iz oblasti financijskih servisa VIZIJA SEKTORA – FINANSIJSKI SERVISI Kreiranje stimulativnog finansijskog sektora koji će osigurati podršku kroz kreditiranje i/ili finansiranje razvojnih ciljeva TK. Sektorski ciljevi Prioritetni ciljevi Mjere Aktiviranje novih izvora finansiranja.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Tabela 38. te unapređenje i održavanje konkurentnosti sektora i kvaliteta usluga za klijente. kakav je ponude financijskih projekat NERDA razvojne agencije usluga Definisanje zakonskog okvira koji će stimulativno djelovati na razvoj tržišta Podrška reformi sektora osiguranja i osiguranja – obavezno osiguranje uvođenju novih vrsta finansijskih imovine za kompanije usluga Podrška u edukaciji i obrazovanju za tržište i ove vrste usluga Analiza podrške finansijskog sektora financiranju realnog sektora Iniciranje partnerstva i saradnje u cilju održavanja postojećih i kreiranja novih Praćenje kvaliteta usluga za privredu Unapređenje kvaliteta atraktivnih izvora financiranja usluga finansijskog Analiza i aktiviranje novih oblika sarad nje sektora za privredu i u cilju unapređenja kvaliteta usluge i građane podrške privredi Kreiranje mehanizama zaštite koris nika Praćenje kvaliteta usluga i zaštita usluga finansijskog sektora kao i zaštite klijenata potrošača 94 .

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Tabela 39. Sektorski ciljevi. Sektorski ciljevi Prioritetni ciljevi Mjere Analiza dostupnosti i kvaliteta usluga u oblasti saobraćaja Podizanje Izrada Studije opravdanosti koncesioniranja pojedinih Unapređenje dostupnosti i konkurentnosti i linija javnog prevoza kvaliteta saobraćajnih usluga u kvaliteta javnih sektoru privrede i stanovništva Modernizacija željezničke mreže i logistike prometa servisa u na TK saobraćaju Razvoj infrastrukture za širokopojasni sistem tele komunikacija Analiza stanja u pogledu broja i aktivnosti nelegalnih učesnika Utvrđivanje modaliteta i Prilagođavanje postojećoj zakonskoj regulativi i mogućnosti prevođenja aktiviranje saradnje sa Federalnim inspekcijskim neformalnog sektora u formalni organima Eliminacija sive Mjere i programi za prelazak u formalni sektor ekonomije u saobraćaju Suradnja sa postojećim privrednim subjektima Kreiranje informacionog sistema Kreiranje mehanizama za praćenje i o tkrivanje i sistema praćenja nelegalnih i neprijavljenih subjekata neprijavljenih učesnika Promoviranje aktivnosti i motiviranje korisnika da ne koriste usluge nelegalnih ponuđača Priprema studije o mogućnostima razvoja u cargo i Strateško pozicioniranje putničkom prometu Aerodroma Tuzla (AT) u Unapređenje usluga regionalnoj mreži SEE Valorizacija dosada uloženih s redstava avio prometa Priprema tendera za partnerstvo u razvoju AT Privlačenje stranog partnera na bazi JPP u upravljanje i razvoj Definiranje razvojne koncepcije sa izabranim Aerodromom Tuzla partnerom Priprema studije o stanju javnog prometa Podizanje kvaliteta javnog Izgradnja putničkog prometa na TK Propisi i praksa koncesioniranja javnih linija regulatornog i Unapređenje sigurnosti prometa Mjere za efikasno održavanje putne m reže institucionalnog na TK okvira u oblasti Izgradnja regulatornog okvira za Kreiranje podzakonskih i regulativnih pretpostavki za saobraćajnog funkcioniranje javnog prometa otvaranje postupka koncesioniranja linija javnog sektora prevoza na TK na TK 95 . modeli i mjere – Saobraćaj VIZIJA SEKTORA – SAOBRAĆ AJ Kreiranje modernog saobraćajnog sistema koji će pružati usluge visokog kvaliteta za korisnike i doprinositi kreiranju modernih saobraćajnih pretpostavki za ekonomski i socijalni razvoj TK.

razvojnog i inovativnog rada Unapređenje konkurentnosti sektora SMEs na Tuzlanskom kantonu Unapređenje tehnološkog nivoa proizvodnje i servisa u S MEs Orijentacija na rastuća domaća i izvozna tržišta Unapređenje strategija i operativnog djelovanja u SMEs Razvijanje asocijativnog. podizanje tehnološkog nivoa i drugo) Podizanje konkurentnosti malog biznisa Osiguranje poticajnog poslovnog ambijenta Postizanje rastuće konkurentnosti i produktivnosti koja zahtjeva rastući kvalitet menadžmenta SMEs Osiguranje atraktivnog poslovnog ambijenta koji potiče na rast produktivnosti i konkurentnosti Adekvatno strateško pozicioniranje SMEs u odnosu na tržišne prilike (domaće vs izvozno tržište) Promocija longlife learning procesa i profesionalnog usavršavanja putem redovnog školovanja i dokvalifikacija Podrška iz tehnološkog okruženja za razvojni rad u SMEs Povezivanje edukacijskih ustanova. finalizacija uglja) Specijalizacija u proizvodnji i servisima Razvijanje znanja za standardizaciju i certificiranje proizvodnje prema EU standardima Jačanje konsultantskih agencija i konsultantskog tržišta Unapređenje marketing znanja i vještina za rad na visokokonkurentnim stranim i domaćem tržištu Strategijsko prilagođavanje tražnji i napuštanje isključivo cjenovne konkurentnosti Razvijanje brandinga i unapređenje upravljačkih kapaciteta SMEs Izrada studije o mogućnostima i sektorima klasters kog organiziranja Razvijanje programa klasterskog organiziranja za korištenje sredstava FP-7 EU Rast uposlenosti u SMEs Ubrzanje rasta sektora SMEs na Tuzlanskom kantonu Rast investicija u S MEs Rast obima poslovnih aktivnosti (proizvodnja. stranim investitorima Podrška investitorima u malom biznisu financijske i nefinancijske prirode Podizanje konkurentnosti koje stvara nove poslovne prilike i tražnju za radnom snagom Unapređenje poslovnog ambijenta i financijskih izvora investicija Stvaranje novih poslovnih prilika u malom biznisu koje pokreću investicije (izvozna orijentacija. studentima. partnerskog i klasterskog organiziranja S MEs 96 . đacima. prodaja) Rast GDP u SMEs Jačanje kvaliteta ljudskih resursa. zavoda za zapošljavanje i SME u cilju edukacije potrebnih kadrova i unapređenje praktičnog rada učenika Podrška financiranju nabavke tehnološki napredne opreme Podrška digitalizaciji biznisa i široj upotrebi internet i ICT tehnologija Podrška diverzifikaciji proizvodnje na osnovi proizvodnje baznih sirovina na TK (malotonažna kemija. modeli i mjere – Mala i srednja preduzeća Sektorski ciljevi Prioritetni ciljevi Rast broja S MEs Mjere Unaprijeđenje poslovnog ambijenta za mali biznis Promocija poslovnih prilika u malom biznisu među poduzetnicima.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Tabela 40. Sektorski ciljevi.

think-tank centara za inovativne ideje.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Tabela 41. sajamskih organizacija Omogućavanje fleksibilnosti u kreiranju ponude deficitarnih zanimanja za SMEs putem dokvalifikacija i p rekvalifikacija Omogućavanje kontinuiranog stručnog usavršavanja u malom biznisu Podizanje transparentnosti u raspolaganju ograničenim resursima prostora i prirodnim resursima Pokretanje pilot projekata samozapošljavanja u kooperacijskim poslovima i proizvodnji hrane u ruralnim područjima Uspostavljanje trening sesija za razvijanje poslovnih ide ja Obrazovanje odraslih o poduzetništvu Uvođenje u nastavu u svim srednjim školama na TK programa o poduzetništvu Izbor najbolje male kompanije i najboljeg menadžera u malom biznis pod sponzorstvom Vlade TK Podrška istraživačkom radu i priprema studija slučaja uspješnih komp anija za izučavanja na studiju i treninzim a Prenošenje iskustava iz uspješnih s redina Razvijanje prijedloga mjera za unaprijeđenje poslovnog ambijenta za S MEs na TK Internacion aliziranje SMEs na TK Uspostavljanje centra za prof. objektima i mogućnosti koncesija za aktivnost SMEs Unapređenje infrastrukture za razvoj SMEs na TK Javna promocija malog biznisa Promocija dostignuća u malom biznisu Uspostavljenje mreža suradnje SMEs sa lokalnim i regionalnim institucijama u zemljama E U. Sektorski i prioritetni ciljevi i mjere razvoj malih i srednjih preduzeća Podrška izvozu SMEs koji ima konkurentnu izvoznu sposobnost Razvijanje kooperativnih i partnerskih veza S MEs sa velikim izvozno orijentiranim firmama na TK Unapređenje znanja za nastup na izvozna tržišta Promocija izvoznih mogućnosti SMEs TK na Internet mreži Aktivno sudjelovanje TK u transferima proizvodnje i tehnologija iz EU i drugih zemalja na TK Razvoj mreže poslovne infrastrukture za S MEs Studija izvoznih potencijala SMEs na TK Mjere za promociju izvoza SMEs na TK Uspostavljanje partnerskih veza u realizaciji izvoznih projekata i diverzifikaciji proizvodnje Podrška u certificiranju proizvodnje za E U Razvijanje marketing sposobnosti i logistike za izvozna tržišta Osiguranje lakše dostupnosti informacija za strane kupce i investitore Formiranje One stop shop za potencijalne investitore i rješavanje njihovih problema na jednom mjestu u kratkom roku Razvoj novih i unapređenje postojećih industrijskih i poduzetničkih zona. tehnoloških parkova. 97 . edukaciju na bazi JPP Uspostavljanje baze podataka o slobodnom zemljištu. info centara. centri za profesionalnu edukaciju. konsultantskih organizacija. zadruga. inkubatora. asocijacije poduzetnika. one stop shops.

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Unapređenje regulacije i podizanje institucionalnog kapaciteta za upravljanje SMEs na TK Usvajanje Smjernica o podršci razvoju SMEs na TK i u općinama TK Utvrđivanje godišnjih planova podrške razvoju SMEs na TK i općinama TK Uspostavljanje Foruma S MEs Uspostavljanje stalnog oblika koordinacije Suradnja sa NGO koje zastupaju interese malog biznisa. Interreg) i za Aktivnosti na pripremi projekata suradnje u okviru INTERREG projekta EU efikasniju prekograničnu s uradnju Uspostavljanje statistika o SMEs usklađenih sa EUROSTAT standardima i Unapređenje informacione i statističke metodologijom osnove za razvoj S MEs Uspostavljanje baze podataka o SMEs. Mjere koordinacije u instrumentima podrške razvoju S MEs Suradnja Vlade TK i općina na usklađenom razvoju S MEs Regulatorni okvir za politike i djelovanje Vlade i općina na razvoju S MEs 98 . izbor najboljeg malog biznisa i d rugi) Jačanje kapaciteta za korištenje fondova EU Suradnja Vlade TK i Univerziteta Tuzla i NGO za razvoj SMEs (IPA. posebno u asocijacija SMEs i Vlade TK ruralnim područjima Uključivanje podrške u budžete TK i općina i monitoring njene realizacije Korištenje sredstava za zapošljavanje na razini TK za podršku investicijama Budžetska i druga financijska podrška razvoju koje doprinose zapošljavanju SMEs i mjerama prostornog uređenja koje Budžetska podrška formiranju i funkcioniranju institucija i manifestacija za doprinosi razvoju S MEs pružanje servisa i promociju SMEs (One stop shop. partnerstvo za formiranje Cntra profesionalne edukacije. FP-7. s a podacima o vrsti biznisa i ekonomskim indikatorima. info centri na TK i po općinama. javno dostupnih putem portala.

tek se punom suradnjom svih akte ra infrastrukturne zahvate (stanovništvo.Izmiještanje tranzitnog saobraćaja iz urbanih sredina i naseljenih mjes ta. a posebno za osnovnu mrežu saobraćajnica Kantona. Zaokret ka održivom i . da se informacije o okolini prikupljaju i obrađuju.Mora doći do dijeljenja odgovornosti za stanje okoline . TK . ciljeve.Postojeća legislativa u oblasti zaštiti okolice mora biti dosljedno i bez izuzetaka primjenjivana. te mreže regionalnih puteva kojima se TK povezuje infrastrukture za sa centrom države BiH i regijom SEE građenje konkurentskih . korištenja zemljišta godina .donošenje propisa iz oblasti korištenja zemljišta i prostornog uređenja. . prednosti TK . regulatorna tijela. Sektorski ciljevi. integriranje TK u jedinstven . koji treba da sadrži sve potrebne elemente (problematiku. prostornog plana TK preporukama iznijetim u . operativne organizacije.Mora se izraditi detaljan Kantonalni plan zaštite okolice na temelju usvojene Strategije zaštite okoline. prioritete. Sektorski ciljevi Prioritetni ciljevi Mjere Unapređenje efikasnosti .) mogu su ostvariti dogovorene mjere i program zaštite o koline. . moraju biti sankcionirani. korištenja prostora regulative za primjenu sukladno nalazima i . .modernizacija i poboljšanje kvaliteta lokalnih mreže puteva tako da općinska središta budu Izgradnja napredne povezana sa svim MZ i sa centrom TK.uspostavljanje i održavanje prostornog informacionog sistema (GIS) na svim nivoima. konkurentnost TK .2025.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Tabela 42. segmente) i učiniti ga polazištem za sve strategije i provedbene programe. Usvajanje reg ulative period 2005. a oni koji ih se ne drže.modernizacija i elektrifikacija pruga i njihovo stavljanje u funkciju pune e ksploatacije ekonomski prostor BiH i regionalni prostor SEE .izgradnja brzih cesta i modernizacija postojećih magistralnih i regionalnih puteva. nevladina udruženja itd.Koncept održivog razvoja sa zaštitom okoline kao važnom komponentom integrirati u s va područja (sektore.razrješenje pitanja vlasništva nad zemljištem. uravnoteženom razvoju na obveze i norme se moraju poštovati.Kanton mora izgraditi kapacitete potrebne da se cjelovito i sistemski prati stanje okoline.Mora se dogovoriti sistem praćenja okoline takvih pokazatelja stanja okoline.modernizacija željezničkih čvorova. kojim se mogu pratiti rezultati primjene politike i provedbe programa zaštite o koline. zagađivači.donošenje Odluke o naknadi za devastirano zemljište i neplansko korištenje zem ljišta Prostornom planu TK za . 99 . eksperti.propisati i ozakoniti zaštitne pojasne-koridore za sve saobraćajnice koje se tretiraju Infrastruktura za Prostornim planom. Unapređenje kvaliteta životne okoline kroz . Infrastruktura za . a posebno zaštite Donošenje efikasne prostora.izgradnja obilaznice grada Tuzle sa sjeverne strane kao brze ceste. predstavljaju dobru osnovu za uravnoteženu izgradnju Kantona kao mjesta poželjnog za rad i življenje. mjere za prostorni razvoj i infrastrukturu VIZIJA PODRUČJ A Prostorni razvoj i infrastruktura bazirani na principima održivog razvoja i u velikoj mjeri usklađeni sa zahtjevima suvremenog ekonomskog razvoja u uslovima globalizacije. . prioritetni ciljevi. .donošenje normativa za fizičke i prostorne strukture u skladu sa Standardima EU.izmiještanje dijelova trase puteva. te učine dostupnima svim zainteresiranim.izgradnja i modernizacija željezničkih stanica u Kantona . rokove realizacije i dr).

principa BAT. kojim će se detaljno razraditi s vi elementi koji su utvrđeni zakonskim propisima. te praćenje realizacije iste. razmatranje izgradnje dovoljno visokih dimnjaka. revizija postojećih planskih dokumenata i njihovo usklađivanje sa zakonskim propisima i Prostornim planom Tuzlanskog kantona.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Ekonomska valorizacija ugrožavanja okoline i upravljanja o tpadom Za stabilno financiranje zaštite okoline. provedbi mjera zaštite itd. kadrovsko i tehničko osposobljavanje Ministarstva i općinskih službi za pripremu pros tornoplanske dokumentacije. po mogućnosti da e slijedi načelo primjene najboljih raspoloživih tehnika za smanjenja emisije-tzv. Donijeti osnovni dokument za upravljanje vodama – vodnu osnovu za područje TK izgradnja objekata za odbranu od voda na svim mjestima gdje je neophodno. prihvaćanje standarda EU u procesima proizvodnje i produkcije.). propagiranje i razvijanje odgovornosti za smanjenje nastajanja emisija. mora se osnovati fond u skladu sa zakonom. ograničavanje emisije i propisivanje standarda i normativa za vrlo otrovne i kancerogene m. - Unapređenje i izgradnja komunalne infrastrukture na području TK Unapređenje komunalne infrastrukture za potrebe građana i privrede Građenje regulatornog ambijenta i institucionalnog kapaciteta za upravljanje prostorom na načelima održivog razvoja Razvoj institucija za upravljanje prostorom - Regulativa i institucije za okolinsku održivost i uravnoteženost razvoja TK - 100 . odnosno uraditi disperzivno modeliranje u monitoringu kvaliteta zraka za područje Kantona. a posebno mjere zaštite u upravljanju kvalitetom zraka sa utvrđenim rokovima realizacije pojedinih mjera i slijedom prioriteta po pojedinim sektorima. usmjeravanje potrošača na nove proizvode. te regulacija i izgradnja sistema odvodnje i na drugim ugroženim područjima. stroga kontrola emisija iz industrijskih procesa. razmatranje mogućnosti preseljenja-dislociranja pojedinih industrijskih postrojenja izvan urbanih naselja. definirati prikupljanje sredstava koja su isključivo namijenjena upravljanju okolinom (programima praćenja stanja okoline. kao i vodoprivredna regulacija Sprečkog polja. te izrada nove planske dokumentacije propisane Zakonom i Odlukom o provođenju Prostornog plana Tuzlanskog kantona 2005-2025. U što kraćem roku donijeti Kantonalni plan zaštite zraka. gdje u proizvodnim procesima nastaju znatno manje emisije i uvođenje naknada za prekomjerno emitiranje zagađujućih materija u zrak. Otpočeti sa radom na rejonizaciji prostora prema kvalitetu zraka za područje Kantona. Modernizacija i povećanje kapaciteta mreže za vodosnabdijevanje Realizirati program toplifikacije grada Tuzle Sanirati postojeće deponije za odlaganje čvrstog otpada Izgraditi kantonalnu deponiju za odlaganje i zbrinjavanje čvrstog otpada Izgraditi zajednički prečistač za vodu organiziranje i pozicioniranje Zavoda za prostorno planiranje kao najvažnije upravnoekspertne institucije za oblast prostornog razvoja. podsticanje uvođenja alternativnih tehnoloških procesa. zbog smanjenja utjecaja emisija na okolicu.

posebno u domenu istraživanja Fond za mlade istraživače (po ugledu na Fonda za znanstvene novake u Hrvatskoj) Fond za primijenjena istraživanja i tehnološki razvoj Formiranje Tehnološkog Parka (Univerzitet u Tuzli.komunikacionih tehnologija u obrazovanju i javnim poslovima 101 . C. Sistemski razvoj programa/projekata regionalne saradnje (region Zapadnog Balkana) Strategija uključivanja u međunarodne projekte Partnerstvo javnog i privatnog sektora u razvoju visokog obrazovanja. TK općine na TK i MSP-a iz strateških oblasti) Formiranje Inovaciono Tehnoloških Centara u kompanijama Informatizacija osnovnih i srednjih škola Informatička obuka u državnim organima (e-uprava) i MSP-a (e-trgovina) Formiranje Centar za obuku programera (web dizajn. istraživanje i razvoj VIZIJA SEKTORA – OBRAZOV ANJE. Planiranje upisne politike u srednje škole i prilagođavanje nastavnih planova i programa u skladu sa zahtjevima tržišta (posebno za trogodišnji Unapređenje politike upisa studij) uz uvođenje programa profesionalne orijentacije na škole i Univerzitet Tuzla Planiranje upisne politike na Univerzitet u Tuzli u skladu sa usvojenom Unapređenje strategijom razvoja i zahtjevima tržišta planiranje Pokretanje stručnog časopisa iz oblasti obrazovanja razvoja ljudskih resursa Povećanje udjela obrazovanja u javnim rashodima Razvoj infrastrukture Univerziteta Tuzla Promocija efikasnosti obrazovanja Povećanje upisa na tehničke fakultete od 15% do 25% do 2013. vijeka .. Povećanje financiranja sistema javnog obrazovanja iz javnih sredstava Efikasniji i pravedniji sistem privatnog sufinanciranja visokog obrazovanja Dugoročni plan razvoja Univerziteta u Tuzli u skladu sa usvojenom strategijom i definisanje optimalne organizacione strukture Plan financiranja razvoja resursa Univerziteta u Tuzli Plan korištenja kasarne u Solini (izrada idejnog projekta) Djelimično Financiranje obrazovanja prema kvalitetu i efikasnosti Plan kadrovskog podmlađivanja Univerziteta u Tuzli Institucionalizaci ja saradnje srednjih škola i univerziteta i industrije (praksa. mjere za obrazovanje. Sektorski ciljevi. koji čine ključni faktor održivog razvoja moderne ekonomije 21. ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ Vizija sektora obrazovanja.ekonomije znanja. Java . prioritetni ciljevi. istraživanja i razvoja je izgradnja institucionalnih kapaciteta za razvoj ljudskih resursa. Sektorski ciljevi Prioritetni ciljevi Mjere Razvoj informacionog sistema za upravljanje sistemom obrazovanja (uključivo sve nivoe obrazovanja) na TK bazirano na istraživanjima i optimizaciji. koja se zasniva na poduzetništvu i kreativnoj primjeni inovacija uglavnom u malim i srednjim preduzećima (MSP).) Rast konkurentnosti TK na osnovama razvoja istraživačke mreže institucija Osnivanje centara za profesionalnu prekvalifikaciju i dokvalifikaciju Osnivanje centra za kontinuirano obrazovanje inženjera i tehničara Centri za edukacija i konsalting menadžera i poduzetnika Osnivanje centra za obuku iz Projekt Menadžmenta i vođenja investicija Unaprijeđenje kvaliteta i efikasnosti sistema obrazovanja Internacionaliziranje obrazovanja Izgradnja institucionalne strukture na TK za istraživanje i razvoj Unapređenje informatizacije društva na TK Unapređenje konkurentnosti kroz sistem Razvijanje sistema cjeloživotnog učenja Povećano izdvajanje za naučna i razvojna istraživanja iz javnih resursa Povećanje primjene inf.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Tabela 43.

preventivne zaštite i edukacije djece o zdravlju i prehrani Unapređenje zaštite zdravlja zuba kod djece Unapređenje zdravstvene zaštite za Rome i manjinske g rupe Unapređenje zdravstvene zaštite za povratnike Potpuna zdravstvena zaštita za nezaposlene Zdravstvena zaštita za stare i hendikepirane Ravnomjerna raspoređenost objekata zdravstvene zaštite u urbanom i ruralnom području • • • • • Unapređenje preventivne zdravstvene zaštite • • Unapređenje zdravstvene zaštite za ciljane skupine i namjene • • • • • • Unapređenje zdravstvene zaštite za socijalno isključene osobe 102 . identifikacija.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Tabela 44. zaštite orijentirane ka obitelji i zajednici (utvrđivanjem mreže primarne zdravstvene zaštite) Balansirana primjena participacije za troškove zdravstvene zaštite Racionalizacija specijalističko -konzultativne i bolničke zdravstvene zaštite Razvijanje modela javno-privatnog partnerstva u zdravstvu Ugovorno pružanje usluga od strane javnih i privatnih zdravstvenih institucija na transparentan način Iskorjenjivanje korupcije i mita u zdravstvu kod nabavke opreme i materijala. prioritetni ciljevi i mjere za zdravstvo i zdravstvenu zaštitu ZDRAVSTVO I ZDRAVSTVENA ZAŠT ITA Sektorski ciljevi Postizanje održivost zdravstvenih usluga u uvjetima recesije Prioritetni ciljevi Osiguranje usluga zdravstva u p unom kapacitetu za građane TK Racionalizacije potrošnje u zdravstvu • • • • • Povećati dostupnost i kvalitet zdravstvenih usluga za sve stanovnike TK • • Ubrzano provođenje reforme zdravstvenog sistema na TK • • • • • • • Mjere Utvrđivanje mjera restrukturiranja u institucijama zdravstvenog sistema u vrijeme recesije Poduzimanje mjera efikasnije naplate doprinosa zdravstvenog osiguranja Restrukturiranje rashoda u potrošnji zdravstvenog sektora Dinamičko restrukturiranje investicionih planova u zdravstvu TK Priprema strategije razvoja zdravstva TK Usklađivanje zakonodavnih okvira sa pravcima reforme zdravstva na nivou Federacije BiH kao i sa propisima EU Informatizacija zdravstvenog sistema na TK Definiranje liste esencijalnih lijekova na nivou standarda u F BiH Provedba sistema javnih nabavki u zdravstvu i ocjena efekata njihove primjene Potpuna primjena paketa osnovne zdravstvene zaštite na TK Usklađivanje normativa u zdravstvu na TK sa standardima u F BiH Razvoj ljudskih resursa u zdravstvu u menadžmentu zdravstva Jačanje primarne zdrav. kvalitete) za zdravlje i vitalnost Jačanje mentalnog zdravlja Unapređenje. prevencija i kontrola faktora rizika nastanka kardiovaskularnih oboljenja i najfrekventnijih karcinom a Jačanje zdravstvene zaštite djece. pružanja usluga i regrutovanja i promocije ljudskih resursa Izgradnja novih kapaciteta zdravstvene zaštite Rekonstrukcija i opremanje objekata zdravstvene zaštite Razgraničenja nadležnosti općina i kantona i njihova koordinacija u realizaciji programa razvoja zdravstva Preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje Edukacija o značaju prehrane (strukture. Sektorski ciljevi.

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 • • Razvijati visokodiferencirane zdravstvene usluge • • • • • • Razvoj TK kao prepoznatljivog zdravstvenog i centra zdravstvenog turizma na regionu Unapređenje postojećih kapaciteta banjskih lječilišta i rehabilitacionih centara Valorizacija s umporne vode u Slavinovićima u medicinske s vrhe Podizanje efikasnosti korištenja javnih resursa i financijs ke održivosti u zdravstvu Razvoj zdravstva na tržišnim osnovama kao pokretač razvoja TK • Podrška razvoju Centra za srce Tuzla u ekspanziji i diverzifikaciji Istraživanje i korištenje iskustava Centra za srce u razvoju drugih oblika JPP u zdravstvu Unapređenje visokodiferenciranjih usluga u klinikama Univerziteta T uzla Unapređivanje ljudskih resursa i menadžmenta diferenciranih usluga Opremanje suvremenim tehnologijama putem JPP Rekonstrukcija i modernizacija banjskih kapaciteta putem JPP Razvoj javnih i tržišno orijentiranih usluga holističkim pristupom Opremanje suvremenim tehnologijama i jačanje ljudskih resursa (terapeuta) sa fokusom na specijalizirane djelatnosti u rasponu od zdravstva do wellness-a Izrada studije izvodljivosti o mogućnostima korištenja nalazišta sumporne vode u Slavinovićima u svrhu liječenja Jačanje saradnje sa civilnim društvom Unapređenje i razvoj javno privatnog partnerstva u zdravstvu Unapređenje upravljačkih vještina kadrova Unapređenjem sistema ugovaranja i plaćanja zdravstvenih usluga Izrada studija izvodljivosti o privlačenju privatnog kapitala u oblast zdravstva Integriranje zdravstvenih aktivnosti u sistem razvoja turizma na TK Unapređenje sistema upravljanja zdravstvom • • • • • • 103 .

Sektorski ciljevi. prioritetni ciljevi i mjere za socijalnu zaštitu SOCIJALNA ZAŠT ITA Sektorski ciljevi Prioritetni ciljevi Mjere Usklađivanje standarda i politika sa standardima i politikama EU Mjere politika koje promoviraju socijalnu koheziju Izrada socijalne karte sa dohodovno-imovinskim cenzusima za korištenje socijalne podrške Izrada strategije socijalne inkluzije Prevencije siromaštva u kontekstu humanog razvoja Potpuna evidencija korisnika socijalne zaštite Podrška uključivanja žena u procese socijalne inkluzije Mjere radnog osposobljavanja socijalno osjetljivih osoba i manjinskih g rupa Mjere razvoja socijalnog poduzetništva (udruženja. zadruge) Potpuna evidencija korisnika socijalne zaštite Unapređenje potrebnih životnih uslova za ugrožene osobe. Radnika Mjere razvoja mješovitog sistema socijalne zaštite (centri za socijalni rad. posebno manjinske grupe itd Mjere smanjivanja siromašnih osoba u starijim godinama i njihova socijalna uključe nost Unapređenje kvaliteta pružanja usluga socijalne zaštite ka korisniku orijentiran pristup Razvoj ljudskih resursa u centrima za socijalni rad radno angažiranje i profesionalni razvoj novih dipl. jednakosti socijalno ugroženih grupa i hendikepiranih osoba. soc. posebno prava porodica sa djecom Mjere solidarnosti.porodice. jednakog pristupa i dostupnosti mjera i oblika socijalne zaštite na cije lom području TK Realizacija mjera Strategije borbe protiv trgovine djecom i ženama Mjere zaštite od nasilja u porodici Realizacija mjera iz Programa za ublažavanje socijalnog stanja najugroženijih građana (navedeni program u izradi) Uvođenje jedinstvene baze podataka za socijalni sektor Socijalni dijalog kroz partnerstvo u Socijalno-ekonomskom vijeće Usklađivanje socijalnog razvoja sa EU standardima Postizanje pune socijalne uključenosti kroz socijalnu zaštitu Uključivanje socijalno osjetljivih osoba koje mogu pristupiti tržištu rada Uključivanje socijalno osjetljivih osoba koje ne mogu pristupiti tržištu rada Razvoj socijalnih usluga orijentiranih ka korisniku/klijentu Stručni i kvalificirani centri za socijalni rad Razvijen sistem vaninstitucionalnih oblika socijalne zaštite Jačanje institucionalnih i vaninstitucionalnih oblika socijalne zaštite Razvijen sistem institucionalnih oblika socijalne zaštite Podizanje financijske održivosti socijalnog sektora Postizanje pune održivosti socijalnog sektora na TK Socijalna održivost socijalnog sektora 104 . nasilja u porodici. nevladine organizacije. povećanjem budžetskih kapaciteta) Osnivanje fonda/zavoda za socijalno uključivanje mjere ostvarivanja sredstava iz pristupnih fondovima EU (IPA) Ostvarivanje (Financiranje) prava utvrđenih zakonskom regulativom. droge i alkoholizma.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Tabela 45. sektorom Mjere održivosti sistema financiranja socijalne zaštite (ostvarivanje dodatnih prihoda npr. programa jačanja porodice i dječje zaštite djece bez roditelja i drugih aktivnosti Reforma upravljanja soc. privatni sektro idr) putem modela javno-privatno partnerstvo Unapređenje saradnje centara za socijalni rad sa nevladinim organizacijama Jačanje centara za zbrinjavanje Razvoj programa borbe protiv maloljetničke delikvencije.

posebno obrazovanje invalida Osposobljavanje za samostalno poduzetništvo Mjere podrške pri zapošljavanju i samozapošljavanju Sektorski ciljevi Postizanje održivosti boračke zaštite u uvjetima recesije Unapređenje socijalne uključenosti boračke populacije Podizanje radnih sposobnosti i vještina boračke populacije na tržištu rada Boračka populacija kao dio socijalnog kapitala Podizanje obrazovnog nivoa boračke populacije Stvaranje povoljne klime za zapošljavanje boračke populacije 105 . prioritetni ciljevi i mjere za boračku zaštitu BORAČKA ZAŠT ITA Prioritetni ciljevi Mjere Revizija prava određenih kategorija Postizanje financijske održivosti kroz reviziju Osiguranje budžetskih izvora za uredno izmirivanje svih boračkih prava određenih obaveza prema boračkoj populaciji kategorija Početni koraci ka reformi Uvođenje jedinstvene baze podataka boračke socijalnog s ustava populacije u okviru socijalnog sektora TK Studija izvodljivosti ubrzanog zapošljavanja boračke populacije Rješavanje stambenih problema boračke populacije Manifestacije i afirmacija značaja boračke populacije Informiranje o pravima boraca i njihovih porodica realizacija osnovnih i dopunskih prava boračke zaštite Prekvalifikacija i obrazovanje boračke populacije. Sektorski ciljevi.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Tabela 46.

očuvanje i oplemenjivanje bogatog kulturološkog nasljeđa • Srednjoročni programi razvoja aktivnosti na kulturnom naslijeđu – istraživanje. opremanje i izgradnja objekata kulture i prostora za kulturu Istraživanje i podizanje dostupnosti kulturnog naslijeđa i sadržaja na cijelom području TK Unapređenje kulturnih manifestacija Financijska održivost kulturno-informativnih institucija Valorizacija kulturološkog nasljeđa Podizanje kvaliteta sporta na državnu razinu i regionalnu konkurentnost Unapređenje infrastrukture sporta za privlačenje međunarodnih sportskih događaja Poticanje vrhunskog sporta na TK 106 . javnih informacija i ostalih koje pružaju javne usluge iz ove oblasti • podrška i razvoj odabranih kulturno-informativnih institucija ( npr RTV TK) • Istraživane. opremu) • Organiziranje liga mladih po školama • Usmjeravanje investicija iz budžeta planiranih za sport i rekreaciju na školski sport • Budžetsko financiranje sporta na konceptu Budžet TK plus budžeti općina • Razvoj modela javno-privatnog partnerstva u kvalitetnom i vrhunskom sportu i sportskim organizacijama • Finansijska potpora iz budžeta sportskim klubovima koji imaju masovni vaspitni karakter (ne takmičarski) • Izdvajanja iz budžeta općina i TK za sport do 1. igrališta. zdravstvenog i rekreativnog sporta • Promocija sporta kao dijela kulture i ukupnih vrijednosti društva. terene.5% ukupnih sredstava budžeta • Rekonstrukcija objekata kulture u općinama na području Kantona • Unapređenje i razvoj publike. prioritetni ciljevi i mjere za sport i kulturu SPORT I KULTURA Sektorski ciljevi Prioritetni ciljevi Mjere • Razvoj svijesti građana o značaju sporta i njegovim vrijednostima • Unapređenje masovnog. zdravstveno rekreativnog sporta Unapređenje masovnog sporta kao područja visokog javnog interesa Razvoj sporta u školama Financijska održivost sporta Rekonstrukcija. plivački bazeni i drugo Širenje masovnog. konzervacija. a posebno unapređenje kulture za djecu i za osobe sa posebnim potrebama • Podsticanje modela kulture prilagođenih osobenostima i potrebama općina i lokalnih zajednica • Razvoj kulture u naseljima i lokalnim zajednicama unapređenjem prostora za kulturne aktivnosti svih generacija • Podizanje kvaliteta sportske infrastrukture za privlačenje međunarodnih • Priprema programa i kalendara kulturnih manifestacija na TK u kontekstu programa turističke ponude TK • Internacionaliziranje aktivnosti kulturne suradnje na regiji i u okviru Evrope ko kulturnog prostora • Nastavak i jačanje podrške unikatnim programima i aktivnostima koji doprinose osobenosti i identitetu Kantona • Partnerstvo u financiranju kvalitetne i masovne kulture iz budžeta TK plus budžeti općina • Partnerstvo JPP i sponzorstvo privrede • Financiranje iz međunarodnih fondova (EU i zemlje angažirane na programima razvoja kulture u BiH) • Restrukturiranje institucija kulture.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Tabela 47. kao dijela socijalnog kapitala • Ulaganje u objekte javnih prostora namijenjenih za djecu i omladinu i rekreaciju odraslih • Efektivno korištenje prostora i prirodnih resursa za sportsko-rekreativne aktivnosti (primjer Panonskog jezera u Tuzli) • Ulaganje u školske objekte (sale. promocija • Integriranje kulturnog naslijeđa u turističke sadržaje na TK za poticanje kulturološkog turizma • • Razvijanje JPP za neke sportske discipline sa ciljem dostizanja vrhunskih sportskih rezultata • Unapređenje kvaliteta u takmičarskom sportu • • Razvijanje infrastrukture za više takmičarske rezultate na TK i općinama • Razvijanje kvalitetne infrastrukture za vrhunski sport – novi stadion na Tušnju. Sektorski ciljevi.

Drugo. smanjujući komponentu “crne kutije“ u mnogim stimulativnim studijama. Riješeni algoritmi za multi period optimalne kontrole problema posmatrani kao problem od 10-varijabli/20-perioda kao istovremeni problem od 200-varijabli. Vrijedno je istaći da je pojednostavljena struktura izabrana iz tri razloga. i to: 1. nije toliko teško povezati osnovnu promjenu u modelu).5. ona pojednostavljuje osjetljive analize (npr.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 4. GDP i GDP pc 4. GDP i GDP pc 3. Ekstrapolacija postojećih trendova porasta investicija i broja SME.1. MODEL I SCENARIJI RAZVOJA 4. Scenarij baziran na SME: Nezavisna varijabla je 5% prosječni godišnji porasta broja SME. GDP. a zavisne varijable zaposlenost. Osnovni model razvoja Model predložen u ovom radu (Strategija razvoja TK 2008-2013) je samo okvir u svojoj strukturi i kao takav je uvodna verzija brojnih CGE (Computable General Equilibrium) modela koji su bili korišteni za ekonomske analize u drugim državama i regionima. kao nezavisnih varijabli i procjena utjecaja na zavisne varijable: zaposlenost. Analizirana su četiri scenarija. Konačno. osjetljivost potpomaže rješenju optimizacije problema.5. a zavisne varijable zaposlenost. GDP i GDP pc 107 . kao nezavisnih varijabli. Scenarij utemeljen na investicijama: Nezavisna varijabla je 10% prosječni godišnji porasta investicija. dozvoljava jasno razumijevanje o tome zašto se pos matrani rezultati događaju. Scenarij utemeljen na investicijama i SME: Sinergetski efekat istovremenog porasta obima investicija po prosječnoj godišnjoj stopi od 10% i porasta broja SME po prosječnoj godišnjoj stopi od 5% godišnje. odnose se na ono šta su Pereira i Showen (1988) nazvali “kurs dimenzionalnosti“. a zavisne varijable zaposlenost. GDP pc 2. Prvo.

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 108 .

iznosi 2. iznosi 18.084 KM u 2013. Na kraju 2007.627. Procijenjeno je da će GDP pc porasti sa 4. Očekivana vrijednost stope zaposlenosti na nivou Kantona na kraju 2013. god. godini na 5.0%. godini.000 KM.431. GDP na nivou TK je iznosio 2. Očekivana vrijednost istog pokazatelja na kraju 2013.000 KM. god. 109 .076.348.179 KM u 2007.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Scenarija I na kraju posmatranih perioda izračunate su stvarne i očekivane vrijednosti osnovnih pokazatelja ekonomskog stanja u općinama TK-a kao i kumulativno stanje na nivou cijelog Kantona. god.

godini na 9. godini. Procijenjeno je da će GDP pc porasti sa 4.000 KM. izračunate su stvarne i očekivane vrijednosti osnovnih pokazatelja ekonomskog stanja u općinama TK-a kao i kumulativno stanje na nivou cijelog Kantona.6%.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Scenarija II: Uticaj porasta obima investicija za 10% godišnje na zaposlenost i GDP. god. 110 .814 KM u 2013. iznosi 24. Očekivana vrijednost GDP-a na nivou TK na kraju 2013. Očekivana vrijednost stope zaposlenosti na nivou Kantona na kraju 2013.179 KM u 2007. iznosi 5.072. god.107.

Procijenjeno je da će GDP pc porasti sa 4. godini na 6. izračunate su stvarne i očekivane vrijednosti osnovnih pokazatelja ekonomskog stanja u općinama TK-a kao i kumulativno stanje na nivou cijelog Kantona. Očekivana vrijednost GDP-a na nivou TK na kraju 2013.179 KM u 2007.204. iznosi 3.) 111 .Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Nakon analize Scenarija III: Uticaj porasta broja malih i srednjih poduzeća za 2% godišnje na zaposlenost i GDP.200 KM u 2013. iznosi 20. godini.000 KM. i očekivano stanje u 2013.8%.559. god. god. Scenarij IV: Uticaj porasta obima investicija za 7% godišnje i uticaj porasta broja malih i srednjih poduzeća za 2% godišnje na zaposlenost i GDP (Stanje na kraju 2007. Očekivana vrijednost stope zaposlenosti na nivou Kantona na kraju 2013.

kao i neke druge relevantne institucije. Ovaj scenarij. te financiranje malih i srednjih poduzeća kako bi se stvorila nova radna mjesta. 112 . u istom periodu. Ove.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Nakon analize Scenarija IV. izračunate su stvarne i očekivane vrijednosti osnovnih pokazatelja ekonomskog razvoja za nivo općina i TK-a. Komparacija rezultata četiri analizirana scenarija upućuje na zaključak da četvrti scenarij daje kvantitativno najbolje rezultate. odnosno Uticaj istovremenog porasta broja malih i srednjih poduzeća za 5% prosječno godišnje i porasta investicija od 10% prosječno godišnje na zaposlenost i GDP. U okviru petog dijela daju se razvojni programi. investiranje u infrastrukturu kako bi se izgradili temelji za produktivnost i rast uz zapošljavanje. GDP-a po stanovniku TK. Realizacija ovog scenarija osigurala bi ekonomski razvoj TK i općina. preporučuju Bosni i Hercegovini. njenim kantonima i lokalnim zajednicama intervencije u uspostavi sigurnosnih mreža. bi porastao na oko 11. kao i cijela strategija je harmoniziran sa preporukama Svjetske banke i EBRDA.5%. Stopa zaposlenosti na nivou Kantona do kraja strateškog perioda porasla bi na 27. projekti i generalni plan implementacije ovog scenarija.5 hiljada KM.

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013

V DIO: RAZVOJNI PROGRAMI, PROJEKTI I GENERALNI PLAN IMPLEMENTACIJE

113

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013

114

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 5. 1. MATRICA ODGOVORNOSTI U REALIZACIJI STRATEGIJE TK Odgovornost za realizaciju Strategije razvoja TK locirana je na institucije Tuzlanskog kantona u skladu sa ustavnim i zakonom uređenim položajem i nadležnostima TK.

U ostvarenju svoje ustavne pozicije TK u realizaciji Strategije aktivnosti.

razvoja TK poduzima nekoliko vrsta

Prvu grupu čine aktivnosti koje predstavljaju isključive nadležnosti ovlaštenja i nadležnosti TK, kao naprimjer, ekonomski razvoja na TK, politike javnog financiranja na TK, koncesije za korištenje prirodnih resursa, obrazovanje, politika korištenja zemljišta i prostorni plan, turizam i drugo. Drugu grupu čine aktivnosti podijeljene nadležnosti sa Federacijom BiH, kao što su zdravstvo, socijalna politika, komunikacije i transportna infrastruktura, zaštita okoliša i drugo. Treća grupa se odnosi na nadležnosti Federacije ili općina za koje se TK pojavljuje u poziciji inicijatora ili koordinatora određenih aktivnosti. Sve ove aktivnosti moraju se provoditi da bi se osiguralapotrebna energija za ostavrivanje ciljeva razvoja TK. Naravno TK djeluje u sistemu političke vlasti BiH i njegovo mjesto i veze sa različitim nivoima vlasti po pojedinim sektorima i područjima razvoja prikazani su na slici 18 . Vidljivo je da TK ostvaruje najviši intenzitet veza sa Federacijom BiH, a znatno slabiji sa općinama, dok sa državnim nivoom BiH ne postoje izravne veze i doprinosi u ostvarenju ciljeva razvoja TK. Intenzitet veza, prikazan debljino m linija u vezama sa nivoom Federacije i općina na TK, veći je u odnosu TK i F BiH, nego u odnosu TK prema općinama, mada su općine kao institucije loklanog razvoja nezamjenjive u stvaranju uvjeta za provođenje Strategije razvoja TK. Odnosi TK sa F BiH su posebno intenzivni u oblasti energetike, infrastrukture i socijalnog sektora. To znači da su ciljevi razvoja u ovim sektorima dominatno ovisni o aktivnostima i mjerama Federacije BiH. Međutim, to ne znači da nema odgovornosti TK za ostvarenje ciljeva u tim sektorima, jer se Strategijom utvrđuju i ciljevi, mjere i projekti koji su u dominantnoj odgovornosti TK. Naprimjer, u energetskom sektoru ciljevi energetske efikasnosti isključivo ovise o aktivnostima Vlade i institucija TK, koje treba da osiguraju koordinaciju u stvaranju regulatornog okvira za energetsku efikasnost, promoviraju projekte suradnje biznisa, univerziteta i istraživačkih centara u podizanju energetske efikasnosti i doprinose njihovoj realizaciji i provođenju. Većina sektora podrazumjevaju primarnu odgovornost vlade i institucija TK u implementaciji Strategije, koristeći se zajedničkim politikama razvoja sektora i mjerama za njihovo osatvrenje. Takav je slučaj sa industrijom, poljoprivredom, trgovinom, turizmom, prometom, sektorom malih i srednjih poduzeća, obrazovanjem i demografskim razvojem i tržištem rada za koje se na nivou F BiH utvrđuju odgovarajuće politike i strategije, ali aktivnosti implementacije tih politika i strategija su na kanto nima..

115

pre-hrambena industrija Industrija i građevinarstvo Energe-tika Turizam. saobraćaj i financijski servisi Razvoj malih i srednjih poduzeća Prostorni i razvoj infrastruktur e Obrazovanje i istraživanje i razvoj Socijalni sektor i zdravstvo T K Demografija i tržište rada Poljoprivreda. ruralni razvoj. pre-hrambena industrija Industrija i grañevinarstvo Energetika Turizam. ruralni razvoj. trgovina.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Slika 18. Matrica odgovornosti i veza TK sa nivoom F BiH i općina na TK u realizaciji ciljeva razvoja TK B i H Demografija i tržište rada Poljoprivreda. ruralni razvoj. pre-hrambena industrija Industrija i grañevinarstvo Energe-tika Turizam. ruralni razvoj. saobraćaj i financijski servisi Razvoj malih i srednjih poduzeća Prostorni i razvoj infrastrukture Obrazovanje i istraživanje i razvoj Socijalni sektor i zdravstvo F B i H Demografija i tržište rada Poljoprivreda. saobraćaj i financijski servisi Razvoj malih i srednjih poduzeća Prostorni i razvoj infrastruktur e Obrazovanje i istraživanje i razvoj Socijalni sektor i zdravstvo Legenda: širina crnih linija označava intenzitet odnosa pojedinih nivoa vlasti u odabranim razvojnim područjima 116 . trgovina. trgovina. pre-hrambena industrija Industrija i građevinarstvo Energetika Turizam. trgovina. saobraćaj i financijski servisi Razvoj malih i srednjih poduzeća Prostorni i razvoj infrastrukture Obrazovanje i istraživanje i razvoj Socijalni sektor i zdravstvo O P Ć I N E Demografija i tržište rada Poljoprivreda.

5 mil. SSS): 300 pripravnika – 3 mil.2. starijih.000 KM. Projekt podizanja demografske vitalnosti na TK 2008 2009 2010 X X 2011 X X 2012 X X 2013 X X Priprem ne aktivnosti Priprem ne aktivnosti Priprem ne aktivnosti Priprem ne aktivnosti 2. KM godišnje Omogućavanje dodatnog usavršavanja za svakog otpuštenog radnika u iznosu od 500 KM: ukupno 500.000 KM. Osnivanje Fonda za samozapošljavanje na TK 6. sektorski projekti. obrt: godišnje 2 mil.000 KM (Izvor: sredstva doprinosa za zapošljavanje) Sredstva za osposobljavanje i subvencioniranje poslodavaca: 300. poslovne kompanije – domaće i strane.000 KM godišnje . KM.000 godišnje (Izvor: sredstva doprinosa za zapošljavanje Studija izvodljivosti formiranja Centra: izrada 100. 000 KM (Izvor: sredstva doprinosa za zapošljavanje) Program mjera za poticanje poduzetništva mladih: 400.000 KM godišnje (izvor: sredstva doprinosa zapošljavanja) Namijenjen onima koji žele započeti vlastiti formalni biznis kroz SMEs.000 KM (izvor: sredstva doprinosa zapošljavanja) Pokriće troškova profesionalnog osposobljavanja ili pre kvalifikacija za nova radna mjesta: 500. povratnika) i hendikepiranih osoba X X X X pripreme X X X X Investicioni program Program poticanja nataliteta :izrada programa: 50.000 KM godišnje (Izvor: sredstva doprinosa za zapošljavanje i budžeta) 117 .000 KM (Izvor: sredstva doprinosa za zapošljavanje) Osnivanje i rad Centra: 1. DEMOGRAFIJA I TRŽIŠTE RADA Tabela 48. farme. mjere realizacije: 300. rad na održivoj ekonomskoj osnovi (Izvori: Javno-privatno partnerstvo. investicioni programi za demografiju i tržište rada Sektorski projekti 1.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 5. Priprema mladih za poduzetničku karijeru X X X X X X X X 3.000 KM godišnje (Izvor: sredstva budžeta TK i općina) Program podrške mnogočlanim obiteljima: -izrada programa: 50. VŠS.sredstva budžeta TK i općina. KM za 200 kompanija i ob rta (izvor: sredstva privatizacije i doprinosa za zapošljavanje) Izrada studije o potrebama i mogućnostima zapošljavanja socijalno ranjivih grupa na TK: 100. žena. tržišne cijene edukacije i usavrš avanja) Program zapošljavanja pripravnika za obavljanje pripravničkog staža (VSS. dinamika realizacije. implementacija 250. Centar za profesionalno usavršavanje i cjeloživotno učenje Izrada studije Osnivanje Centra X X X X X X X X X X X X X X 4. Zapošljavanje socijalno ranjivih grupa (Roma. sredstva Svjetske banke Priprema studije o potrebama mladih na TK u pokretanju poduzetništva: 100. Kvalitetno zapošljavanje za razvoj na TK Priprem a 5. Akcioni plan.

godine u formalnu e konomiju Namijenjen ciljnim grupama farmera u proizvodnja jagodičastog voća.000 KM (Izvor: sredstva doprinosa zapošljavanja) 8. sindikata. Prevođenje neformalne u formalnu zaposlenost X X X 10. skupljanja ljekovitog i šumskog bilja.000 KM (Sredstva EU za poticanje lokalnog razvoja) Provedba sa inicijalnim sredstvima EU – IPA projekata): 1 mil. K M godišnje Izrada studije izvodljivosti prevođenja uposlenih iz sive u formalnu ekonomiju (posebno u sektoru mikro biznisa kroz poreske olakšice) Program prevođenja uposlenih iz sive u formalnu ekonomiju: mjere za poticanje u iznosu od 300. lokalnih zajednica za integriranje napora za dodatno zapošljavanje: izrada studije izvodljivosti: 100.000 KM godišnje sa ciljem prevođenja 1. organskih proizvoda – promocija mogućnosti na bazi JPP sa distributerima i izvoznicima Studija mogućnosti organiziranja farmera u zadrugarsko poduzetništvo: 100. Teritorijalni pakt o zapošljavanju na TK i općinama TK X Izrada studije X X X X 9. biznisa. On-line sistem ponude i tražnje na tržištu rada na TK Izrada studije Izbor partner a Izrada studije Izrada studije izvodljivosti za sistem javne on-line registracije ponude i tražnje na tržištu rada: 100.500 radnika od 2010 do 2013.000 KM (izvor: JPP) Implementacija: JPP na osnovi regulative TK X X X X Pakt vlade. Zapošljavanje kroz organiziranu poljoprivrednu proizvodnju 118 .Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 7.

turizma i infrastrukture Javno privatno partnerstvo 30. EKONOMSKA STRUKTURA I RAZVOJ Tabela 49. razvojna banka 2009-2012 Izrada projektne dokume ntacija Edukacija i o rganizacija poduzetnika Garancije za finansiranje Pronalaženje partnera u realnom i financijskom sektoru Posebni poticaji i zakonske olakšice za određene proizvode 119 . međunarodni fondovi. razvojne agencije u BiH i međunarodn e razvojne agencije Vremenski okvir Projekt Glavne aktivnosti Očekivani rezultati Slika stvarnog stanja u privredi.000 Međ unarodni fondovi i izvori uz participaciju Vlade TK. prihodi od trgovine pravima na zagađe nje 2009- Izrada dokumenta o zaštiti životne okoline Obnavljanje i modernizacija komunalne infrastrukture Modernizacija deponija Sanacija oštećenih površina od rudnih aktivnosti Razvoj javnoprivatnog partnerstva u oblastima poljoprivrede.000.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 5.000 KM 2009. historijski i seoski turizam Kvalitetnija po vezanost ruralnih područja sa urbanim dijelovim a Novi potencijali za izvoz Novi potencijali za turizam Poslovni optimizam na Tuzlanskom – stanje i načini prevazilaženja recesije na TK Vlada TK 100. psihološ ka očekivanja i sprem nost poduzetnika da se upuste u potrebna restrukturiranja za izlazak iz recesije – mogućnosti suradnje vlade i biznisa Čišća okolina Efikasnije poslovanje komunalnih preduzeća sa boljim izgledima za privatizaciju Ekološke i ekonomski profitabilne deponije sa sekundarnim proizvodima Apliciranje za dobijanje ekoloških standarda Novi potencijali za razvoj turizma Aktiviranje potencijala obradivog zemljišta i humanih potencijala ruralnih područja Aktivan eko.3.000. zaduživanje. Akcioni plan funkcionalnih projekata Strategije za ekonomsku strukturu I razvoj Potencijalni nosioci Vrijednost projekta (KM) Potencijalni izvori finansiranja Budžet TK.000 Kantonalni i općinski budžeti. Istraživanje poslovnog raspoloženja menadžera i poduzetnika u uvjetima recesije i procjene načina njenog prevazilaženja Tuzlanski kanton kao ekonomska i društvena sredina sa evropskim standardima u oblasti okoliša Vlada TK 10. energetike.

prekvalifikacija radne snage Kantona Vlada TK 5. obrazovanje. IPA – linija za institucionaln o jačanje. profesora. istraživača i naučnika Međunarodna razmjena stručnih kadrova Promocija i rad na imidžu Sporazumi o saradnji Razvoj ekonomskih veza Forumi i konferencije Euroregija D unav-Drava-Sava Dina-Sava-Majevica Članstvo u evropskim organizacijama. domaći i strani privatni partneri 2009-2011 Međunarodna i međuregionalna saradnja Vlada TK 5.000. međunarodni fondovi.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Planiranje. zaduživanje. Općine. institucijama o mrežama za regionalni razvoj Projekti prekogranične suradnje Aktiviranje humanog kapitala Efikasnije korištenje humanog kapitala-posebno visoko specijaliziranog i obrazovanog Transfer menadžerskog i drugog znanja iz razvijenih Promjena i podizanje imidža Kantona Targetiranje novih tržišta Transfer znanja Pristup sredstvima Jačanje prekogranične suradnje Koordinacija aktivnosti na strateškom planiranju lokalnog i kantonalnog razvoja Podizanje kvaliteta strateških dokume nata Stvaranje pretpostavki za jačanje participatornog pristupa razvoju i usvajanje novih pristupa Institucionalnog jačanja kapaciteta za planiranje i usmjeravanje razvoja I Vlada TK 100. DL Formiranje baze podataka o stipendijama i programima i projektima podrške za mobilnost studenata. usavršavanje.000 Vlada TK.000. drugi fondovi EU 2009 Stvaranje pravnog i institucionalnog okvira 120 .000 Kantonalni i općinski budžeti. programi i projekti IPA 2009-2011 Analiza stanja po nude-tražnje rada Promjene strukture obrazovanja kadrova na kantonalnom nivou Selekcija Uvođenje cjeloživotne edukacija.000 Vlada TK.

prihodi od privatizacije Kantonalni i općinski budžeti.000. zaduživanje Kantona 20092011 Industr. Pronalaženje partnera u realnom i financijskom sektoru Posebni poticaji i zakonske olakšice za određene proizvode Izrada projektnih dokumentacija Očekivani rez ultati Vlada TK 10. industrijskih zona Promocija i rad na imidžu Edukacija.000 20092010 SME – mala i srednja poduzeća Osnivanje Agencije SME poduzeća Javno privatno partnerstvo 500. strategija i planova realizacije Izrada projektnih dokumentacija Odabir prioriteta u skladu sa realnim kategorijama Promoviranje Formiranje mreže Promocija i rad na imidžu Posebni poticaji i zakonske olakšice za određene proizvode Pronalaženje partnera u realnom i financijskom sektoru Promocija i rad na imidžu Zakonska regulacija i uređenje sektora Poticanje razvoja Analiza stanja Projektna dokumentacija Dugoročni program poticanja poslovnih. Vlada TK 2. Akcioni plan za ekonomsku strukturu i razvoj po sektorima Potencijaln i nosioci Vrijednost projekta (KM) Potencijalni izvori financiranja Međunarodni fondovi i izvori uz participaciju Vlade TK. Efikasnije korištenje prirodnih i privrednih potencijala Promjena i podizanje imidža SME Kantona Aktiviranje humanog kapitala posebno visoko specijaliziranog i obrazovano Targetiranje novih tržišta Novi potencijali za izvoz Vlada i drugi nivoi vlasti u FBiH Ruralni razvoj 10. Nove putne komunikacije.000.000 Vlada TK. Konvergencija Novi imidž.000.000 20092012 Aktiviranje potencijala obradivog zemljišta i humanih potencijala ruralnih područja Poljoprivreda Organiziranje organske proizvodnje u oblasti voćarstva i povrtlarstva Osnivanje i organiziranje kantonalnih distributivnih centara za poljoprivredne proizvode Razvijanje zadrugarstva Infrastruktura za modernizaciju sela Jačanje ekonomske baze sela Projekt podrške organiziranja i razvoja poslovnih i industrijskih zona TK Vlada i Općine 5.000 Kantonalni i općinski budžeti. Podsticaj razvoja poljoprivredne proizvodnje Aktivan prirodni. Međunarodni fondovi . Međunarodni fondovi i izvori uz participaciju Vlada TK. historijski i seoski turizam Kvalitetnija povezanost ruralnih područja sa urbanim dijelovima. Novi potencijali za izvoz Racionalizacija i efikasnija distribucija proizvoda.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Tabela 50. Općine. Balansiran razvoj.000 20092011 Rast efikasnosti Dodana vrijednost sektoru kroz uvećanje «know how» kapitala Prodaja znanja Poljoprivre da Vlada i Općine 5. privatni kapital Vremen ski okvir Sektor Energija Projekt Podizanje efikasnosti energetskog sektora irazvoj mreže konzultantskih servisa za sektor energetike Efikasno upravljanje zemljištem Glavne aktivnosti Osnivanje «Energy Service Company» Angažiranje eksperata i njihovo dodatno usavršavanje u sektoru energetike Rješavanje imovinskopravnih odnosa Donošenje zakona. zaduživanje Vlada TK.000. Targetiranje novih tržišta. općine. općine.000 20092011 Bolja pregovaračka pozicija. Promocija. domaći i strani privatni partneri 20092010 121 .000. zaduživanje Kantonalni budžet. građevi.000 20092013 Novi imidž Nova tržišta Efikasnije korištenje kapitala i resursa Poljoprivreda Javno privatno partnerstvo 2.000.

EU RED i IPARD projekti Centar izvrsnosti .000 KM (ukupno) . uz učešće industrije. EU RED projekti.000 KM (ukupno) . učešće aplikanata.000 KM godišnje . nauke.800. fondova NERDA. uz učešće aplikanata (25%).1.000KM. obrazovanja.000.250.000 KM godišnje.000 KM) Izrada akcionog programa za unaprjeđenje infrastrukture u ruralnim oblastima: 150. FBiH. financiranje: vlada FBiH. Ministarstvo industrije. Ministarstvo za obnovu razvoj i povratak TK.Budžet TK. EU IPARD i drugi projekti. fondovi za razvoj turizma. Vlada TK(200.Budžet TK.000 KM (ukupno). tradicionalnih proizvoda X X X Centri izvrsnosti (poslovni inkubatori) i transfer tehnologija X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X 122 . EU RED i IPARD projekti Promocija organske poljoprivredne proizvodnje .1.Budžet TK.500. budžet (poticaji).Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 5.250. vrijednost i izvori financiranja) Studija raspoloživosti društvene i ekonomske infrastrukture u ruralnim oblastima TK.500. kulture i sporta TK. NERDA fondovi. EU RED i IPARD projekti Fond za poticanje proizvodnje. bilateralna podrška zemalja koje su pokazale interes. Budžet TK. budžet (fond za poticaje) i učešće industrije. EU IPARD i LEADER projekti X X X X X X X X Unapređenje sposobnosti poljoprivrednih proizvođača X X X X X X X X X X X X X X X X X X X Centri za razvoj i dokum.Budžet TK. izvoznika.000 KM (ukupno). Ministarstvo za obnovu razvoj i povratak TK. fondova NERDA. Ministarstvo industrije. IPA projekti (tržišni informacioni sistem) Fond za inovativne projekte . EU IPARD projekti Formiranje W EB portala .100. ruralni razvoj i prehrambena industrija Tabela 51.000 KM godišnje . budžet FBiH (otvaranje novih radnih mjesta). budžet FBiH (otvaranje novih radnih mjesta). Poljoprivreda.000 KM (ukupno). projekat SB. Min. opštinski budžeti Sanacija voćnjaka šljive . prihodi od prodaje prostora Formiranje mreže za zaštitu tradicionalnih proizvodnji . učešće subjekata koji se bave ovom djelatnošću (50%).Budžet TK. EU IPARD i LEADER projekti opštinski budžeti Sufinansiranje uključivanja u EU/regionalne projekte . energetike i rudarstva TK.000 KM Jačanje integralne proizvodnje voća .000.000. budžet (poticaji). EU IPARD fondovi i LEADER sredstva Promocija komercijalne poljoprivredne proizvodnje . bilateralna podrška zemalja koje su pokazale interes. EU IPARD fondovi i LEADER sredstva Edicija praktičnih vodiča za odabrane proizvodnje .1. EU IPARD fondovi i LEADER sredstva Centar za proizvodnju povrća u zaštićenom području 1.000 KM godišnje. budžet.000. bilateralna podrška zemalja koje su pokazale interes. PK TK Informatizacija Zavoda za poljoprivredu MPViŠ TK .000 KM (ukupno) – Budžet TK. izvoznika.1. 1. energetike i rudarstva TK. Akcioni plan projekti i investicioni programi za poljoprivredu i proizvodnju hrane Sektorski projekt Analiza postojećeg stanja društvene i ekonomske infrastrukture u ruralnim područjima i potreba za njihovom izmjenom do 2013.300. BOSPER Promocija upotrebe modernih inputa i mehanizacije koje su „prijateljske po okolinu“ 50. 2008 2009 X 2010 X x X Inoviranje poljoprivredne proizvodnje (širenje modernih tehnologija) X x X X X 2011 2012 2013 Investicioni program ( naziv. učešće aplikanata. uz učešće industrije.000 KM.000 KM godišnje .50.3. budžet (poticaji).000 KM (ukupno) .Budžet TK (poticaji).1. fondova NERDA.000. učesnici. učešće aplikanata.

budžet FBiH. općine. Vlada TK. 300. kredita SB.000 KM . 100 000 KM/godišnje . učešće aplikanata. FBiH Izrada dokumentacije .000 KM (ukupno) – Budžet TK. učešće aplikanata. 150 000 KM/godišnje . bilateralni fondovi zainteresiranih zemalja Uspostava jedinice za analizu i praćenje performansi sektora.000 KM godišnje – budžet TK. IPA fondovi Interaktivna baza podataka o svim projektima u sektoru. Ministarstvo za obnovu razvoj i povratak TK. 250.budžet TK.000 KM (ukupno) – Budžet TK. učešće laboratorija. manjim dijelom industrija i ostali korisnici (oni koji se promoviraju) Podrška akreditaciji referentnih laboratorija. Ministarstvo industrije. 200. Vlada TK.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 X X Poticanje interesnog povezivanja unutar sektora X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X Tehnička pomoć za uspostavu sistema osiguranja kvaliteta X X X X X X Interaktivna baza projekata X X Uspostava/jačanje jedinice za praćenje i analizu performansi sektora X X X X Uspostava efikasnije komunikacije sa sektorima X X Uspostavljanje informacionog sistema prirodnih resursa X X X Izrada karte upotrebne vrijednosti zemljišta u TK X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X Sufinanciranje poslovnih inicijativa. energetike i rudarstva TK. Vlada TK Izrada dokumentacije (na nivou studija izvodljivosti) rekultivacije oštećenih zemljišta 200 000 KM – budžet FBiH.000 KM – budžet MPViŠ TK Integralni sistem evaluacije javnih politika.000 KM (ukupno) .informativni centar. SB. budžet FBiH (otvaranje novih radnih mjesta).000 KM (ukupno) – budžet i sponzorstvo Program stipendiranja i volontiranja.000. bilateralni fondovi zainteresiranih zemalja Automatizacija svih procedura pružanja usluga. IPA fondovi.000 KM . IPARD projekti Karta upotrebne vrijednosti zemljišta TK. 100.EU fondovi. 700 000 KM/godišnje . učešće aplikanata. TK. 500. 200. zaštite od poplava.sistema navodnjavanja/odvodnje. Agencija za vodoprivredu (BiH). i zainteresiranih industrija i IPA fondova Tehnička pomoć za uvođenje sistema kvaliteta u pogone prehrambene industrije. bilateralni fondovi zainteresiranih zemalja Formiranje oficijelne mreže institucija i pojedinaca koje mogu pomoći u kreiranju projekata razvoja.budžet TK. 200. EU IPARD i LEADER projekti Volonterska kancelarija . zadruge (udruženja proizvođača) i farme. međunarodni projekti (posebno iz oblasti okoliša). sredstava IPA fondova.EU fondovi. IPA fondovi.000 KM (ukupno) Budžet TK. FBiH Uspostavljanje jasnih procedura horizontalne i vertikalne saradnje i izvještaji u oblasti upravljanja prirodnim resursima.Fondovi EU. EU IPA projekti.budžet TK. 1.000 KM (ukupno) . IPA fondovi. bilateralni fondovi zainteresiranih zemalja Jačanje partnerstva sa privatnim i nevladinim sektorom. IPA fondovi. GEP fondova i bilateralnih fondova pojedinih zemalja Fond za sufinanciranje troškova akreditacije i certifikacije. 50.Vlada TK.000 KM godišnje – budžet TK. 250.000 KM (ukupno) . 500. 300.000 KM (ukupno) – budžet i bilateralni fondovi zainteresiranih zemalja. EU RED i IPARD projekti.000 KM .Budžet TK. EU IPA fondovi. učešće aplikanata.000 KM godišnje – budžet TK. EU RED i IPARD projekti Mapiranje potencijalnih kupaca poljoprivrednih proizvoda. 500. 500. Privredna komora TK Inventarizacija postojeće dokumentacije (svi resursi) te akcioni plan kreiranja nedostajućih.budžet TK. industrija i trgovci Implementacija plana uspostave i jačanje sistema kontrolnih laboratorija veterinarskih stanica. EU IPA projekti 123 . 50.

EBRD i drugih razvojnih b anaka Program poticanja greenfield investicija na TK Program mjera za diverzifikaciju industrijske proizvodnje u postojećim kapacitetima Program promocije investicionih mogućnosti TK Projekt unapređenja konkurentnosti lokacija biznisa (općine i TK) – studija mogućnosti i model istraživanja i praćenja konkurentnosti: 140. EU. općine i USAID i UNDP) Program mjera za unapređenje konkurentnosti TK i općina TK: 60.000 – edukacija i seminari (Izvori: tehnička pomoć EU) 124 2008 2009 x 2010 x 2011 x 2012 x 2013 x x x x x x Projekt mjera za razvoj novih industrija na području TK Projekt praćenja konkurentnosti na TK i općinama TK x x x x x x x x x x Projekt Nove osnove konkurentnosti industrije na TK x x x x x x x x x x x x . općine i USAID i UNDP) Program suradnje Univerziteta i privrede: projekti. partnerstvo javnog i privatnog sektora) Program tehničke pomoći za internacionaliziranje industrije: 300. Industrija i građevinarstvo Tabela 52.000 KM (izvori: TK.000 KM (USAID. dinamika realizacije. sektorski projekti.000 KM (Izvori: Vlada TK. mjere i očekivani rezultati u modernizaciji proizvodnje i upravljanja u privredi: 100. obilježavanja proizvoda i okolinske održivosti: tehnička pomoć od EU Program energetskog menadžmenta u industriji: 200. Akcioni plan.000 KM (Izvori. GTZ i uz podršku povoljnih kreditnih izvora iz Razvojne banke i kreditnih linija IFC. vrijednost i izvori financiranja) Istraživački projekt na bazi sekundarnih i primarnih istraživanja: 100. TK .3. investicioni programi za Industriju Sektorski projekti PRERAðIV AČKA INDUST RIJA Projekt Uloga vlade i poslovnog sektora u oporavku industrije TK iz recesije Projekt podizanja konkurentnosti postojeće industrije na TK x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x Investicioni program ( naziv.000 KM sa prijedlogom mjera i aktivnosti za oporavak industrije Politika stečajeva u restrukturiranju postojeće industrije TK – program tehničke pomoći Restrukturiranje postojeće industrije na TK – program tehničke pomoći USAID.2.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 5. GTZ) Program podrške u usvajanju standarda i procedura E U u oblasti kvaliteta procesa.

000 KM sa prijedlogom mjera i aktivnosti za oporavak građevinarstva Priprema programa javnih investicija iz javnih izvora i partnerstva javnog i privatnog sektora: 150. investicioni programi za građevinarstvo Sektorski projekti GRAðEVINARSTVO Projekt Uloga vlade i poslovnog sektora u oporavku građevinarstva TK iz recesije 2008 2009 2010 2011 2012 2013 Investicioni program ( naziv. općine i privatni sektor) Pripremne radnje za osnivanje konzorc ija Program operativnog djelo vanja konzorcija: 50.000 KM (Izvori: Vlada TK. dinamika realizacije.000 KM (izvori (Vlada TK.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Tabela 53 Akcioni plan. općine i privatni sektor) Priprema programa stanogradnje za ciljane socijalne grupe: 100.000 Km (izvori. vrijednost i izvori financiranja) Istraživački projekt na bazi sekundarnih i primarnih istraživanja: 100.000 KM (izvori: Vlada TK. sektorski projekti. te modelu pojednostavljenja procedura i snižavanja troškova izdavanja suglasnos ti za građevinske radove: 100. Vlada TK. općine i UNDP) x x x x x Projekt Upravljanje tražnjom za građevinskim uslugama u području javnih investicija i stanogradnje na TK x x x Projekt konzorcijalnog nastupa građevinara sa TK na stranim tržištima x x x x x x x x x x Projekt Unapređenje kvaliteta usluga javne uprave za sektor građevinarstva x x x x x x 125 . općine i privatni sektor) Projekt percepcija korupcije i mjere za prevenciju i iskorjenjivanje korupcije u oblasti dodjele zemljišta i suglasnosti za građevinske radove: 150.000 godišnje (Izvori: PK TK i privatni kapital) Studija o potrebama i mogućnostima.

E U fondovi ili javno privatno partnerstvo) x x x x x x x Izrada studije izvodljivosti.KM. investicioni programi za energetiku Sektorski projekt Rekonstrukcija u TE Tuzla na 200MW blokovima u cilju postizanja kriterija ECT do 2017. sektorski projekti. KM . KM (Izvori: JP EP BiH i strani p artneri) Priprema studije izvodljivosti: 50. dinamika realizacije. EU fondovi.000 KM x x x Konstituiranje Fonda (sredstva godišnje od 1 mil.3.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 5. izbor načina financiranja i projektovanje za 450 MW blok u TE Tuzla Formiranje Fonda za Sufinanciranje projekata unaprijeđenja e nerge tske efikasnosti (1 mil K M/god.. Energetika Tabela 54. Gračanica i Srebrenik x x x x 126 . budžet TK) x Proširenja i optimizacija rada sistema daljinskog grijanja u općini Tuzli u L ukavac x x x x x x x Izgradnja sistema daljinskog grijanja u općinama: Živinice. JP EP BiH) Izrada projektne dokumentacije i realizacija odgovarajućih projekata (JP EPBiH) Priprema studije izvodljivosti x x x Tender za izbor partnera na p rojektu Izbor projektanata za izradu projektne dokume ntacije Ukupna ulaganja oko 2 mld.3. Akcioni plan. vrijednost i izvori financiranja) Izrada studija i projektne dokumentacije za rekonstrukciju 200MW blokova u TE Tuzla (procijenjena vrijednost 1 mil. KM (izvori: općine. izvori TK i E U) Izrada studijske dokumentacije (studije izvodljivosti) Izrada projektne do kume ntacije Radovi na proširenju i optimizaciji sistema Vrijednost radova 10 mil. ili javno privatno partnerstvo) Izrada studijske dokumentacije (studije izvodljivosti) Izrada projektne do kume ntacije Radovi na izgradnji sistem a Vrijednost radova 20 mil. KM (Izvori: općine. Unaprijeđenje kvaliteta nap ajanja investicijama u prenosnoj i distributivnoj m reži 2008 2009 2010 x 2011 x 2012 x 2013 x Investicioni program ( naziv.

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 x Razvoj ljudskih resursa u energetici x x x x x x x x Formiranje Centra za edukaciju u oblasti energetske efikasnosti x x x x Stipendiranje studenata dodiplomskog studija (200. općine. Javnoprivatno partnerstvo. međunarodni programi 500. energetici i ekologiji (100. budžet TK i kompanije u energetici) Finansiranje izrada magistarskih i doktorskih radnji iz oblasti energetike od interesa za TK (50.000 KM/god.000 KM Konstituiranje i aktivnosti Centra: 500.000 KM /god. budžet TK) Finansiranje primijenjenih istraživanja iz oblasti energetike (200.u prve tri godine i to: budžet TK 100.000 KM /god.000 KM/god. EU fondovi) Formiranje Tehnološkog centra sa inkubatorom za MSP-a i certificiranim laboratorijima za modernu energetiku i ekologiju (pored osiguranja prostora 1 mil KM/god.5 mil. javno-privatno partnerstvo) Studija izvodljivosti formiranja klastera i tehnološkog parka Formiranje klastera sa inicijalnim brojem SMEs za projekte moderne energetike: potrebna sredstva 1. budžet TK. sponzori) Organizovanje stalnog sajma opreme u rudarstvu. kompanije u energetici) Izrada studije izvodljivosti Centra: 50. općine.000 KM (Izvori: TK.000 KM/god. KM (Izvori: Budžet TK. ostalo privatne kompanije) Organiziranje redovne konferencije o energiji i okolini (50. sponzori) x x x x x Formiranje klastera MSP-a i tehnološkog parka za modernu energetiku x x x x x Izgradnja brenda TK kao sredine prepoznatljive po razvoju moderne energetike x x x x x x x x 127 .000 KM/god .000 KM/god.

128 x x x x x x Projekat objed injavanja turističke ponude u oblasti zdravstvenog turizma x x x x x x x x x x Projekat turističke ponude eko turizma i seoskog turizma x x x x x Podrška Proje ktu Garantnog fonda NERDE i podsticaj uključivanju x x .000. NVO** Nastavak i aktualiziranje Programa „CulTURe“ aktiviranog 2007 u Razvojnoj agenciji NERDA i njegovog pretvaranja u kontinuirani program promoviranja kulturnog turizma na TK (obuhvatio bio kulturno-historijsko nasljeđe) NERDA razvojni programi Program analize i objedinjavanja strukture turistič ke ponude u oblasti zdravstvenog turizma. Kanton Program promoviranja turističke ponude u oblasti zdravstvenog turizma. TZ TK Program kreiranja turističke ponude za segment kulturnog turizma TZ TK. NVO Program podrške poduzetnika i SMEs iz oblasti turizma u korištenju sredstava Garantnog fonda.000 TZ TK. Trgovina.. vrijednost i izvori financiranja) Program istraživanja i inventarisanja potencijala za razvoj kulturnog nasljeđa na području TK. Ministarstvo Kantona ** Programa utvrđivanja lokacija i smještajnih kapaciteta pogodnih za razvoj eko turizma i seoskog turizma i kriterija za uvrštavanje u listu ponuđača: 20. NERDA. TZ TK. Ministarstvo. privatni sektor.000 godišnje. saobraćaj i financijski servisi Tabela 55. TK – Ministarstvo. Fondovi sufinanciranja preko NVO Promoviranje kulturnog nasljeđa na području TK.000 godišnje.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 5.3. dinamika realizacije. 30.. TZ TK.TURIZAM Sektorski projekti 2008 2009 x x Projekat turističke ponude u oblasti kulturnog nasljeđa x x x x x x 2010 2011 2012 2013 Investicioni program* ( naziv. Turističke agencije i TZ TK Program promocije turističke ponude eko turizma i seoskog turizma. Ministarstvo trgovine.4. 30. turizam. organizacije u oblasti zdravstvenog turizma Program regionalnog povezivanja sa drugim centrima zdravstvenog turizma i ključnim nosiocima tražnje (Ministarstva zdravstvene zaštite i Ministarstva za boračka pitanja).000. AKCIONI PLAN Sektorski projekti.000 KMT Program uvezivanja potencijalnih ponuđača iz oblasti eko i seoskog turizma sa turističkim zajednicama i turističkim agencijama. 30. 30. investicioni programi . 10.

turizma i saobraćaja. na osnovu Izvještaja o efikasno upravljanje turizmom na TK aktivnosti TZ TK koji se podnosi Vladi TK. 20. trgovine Utvrđivanje kriterija za djelovanje TZ na području Kanto na Projekat unapređenja i/ili općina i načina njihovog finansiranja (na osnovu regulatornog i zakonskih izmjena i novog Zakona) i analiza budžeta institucionalnog okvira za x x Kantonalne turističke zajednice.000 suradnji sa tijelima u Ministarstvo trgovine. Preuzimanje standarda EU i Program kategorizacije Projekat kategorizacije smještajnih kapaciteta u suradnji sa Turističkom x x smještajnih kapaciteta u zajednicom TK i Privrednom komorom.. TK i PK Iniciranje Programa kontinuirane edukacije osoblja u turističkim zajednicama. u suradnji s a Privrednom komorom ili u okviru aktivnosti podrške SMEs (redovna aktivnost Vlade Ministarstva za obnovu i razvoj). M. turizma i saobraćaja. TK Priprema prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o turističko-ugostiteljskoj djelatnosti.. 30. Ministarstvo * Neki od Programa ne mogu se svrstati u tipične Investicione programe. te istih sa prioritetima i ciljevima Strategije razvoja TK i Strategija razvoja turizma FBiH. PK FBiH Program praćenja kvaliteta i održavanja standarda.. 50.000 godišnje TK . 20...Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 individualnih ponuđača i SMEs iz sektora turizma u cilju osiguranja povoljnijih izvora financiranja Projekat unapređenja menadžmenta u SMEs iz oblasti turizma i edukacije zaposlenih. zajedno sa Privrednom komorom.000 Ministarstvo trgo vine. 20. te mjere korekcije i sankcija i uspostavljanje inspekcijs kih x x x x organa u Ministarstvu trgovine.. TZ TK i Ministarstvo TK Koordinacija planova razvoja turizma na području općina i x x x TK.000 godišnje TZ TK i Ministarstvo TK Program inventarisanja kvaliteta i strukture smještajnih kapaciteta. TZ TK. PK Programa edukacije u oblasti inicijalnih tržišnih i ekonomskih znanja za poduzetnike i SMEs koja počinju biznis. u sekciji turizma.. po donošenju x x Federalnog zakon u nadležnosti Ministarstva trgo vine.000 godišnje. nego predstavljaju sastavni dio aktivnosti nekih od aktera i moguće ih je realizovati u okviru redovnih aktivnosti bez posebnih budžeta za Financiranje. ** Ove fondove za Promoviranje bi trebalo objediniti radi osiguranja sinergijskih efekata i rasterećenja subjekata financiranja x 129 . te jačanje kadrova u m reži turističkih zajednica i ministarstava u oblasti turizma x x x x x x x x x x x Program podrške i savjetodavnih usluga potencijalnim korisnicima kredita u cilju njihove zaštite.

Vlada TK Program uređenja i financiranja prostora tržnica: utvrditi standarde koji moraju biti ispunjeni. Prilagođavanje postojeće zakonske regulative. u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača.000.TK.. NVO Program mjera i aktivnosti za prelazak neformalnog sektora u formalni..000 godišnje. TK Raditi na podizanju svijesti o mehanizmima zaštite potrošača i organizovati dijalog među akterima s jedne. 20. Ministarstvo TK Kreiranje partnerstva sa NVO u sferi zaštite potrošača. TK i općine * * * * * * * * Projekat zaštite potrošača u suradnji sa PK TK i NVO * * * * * * * * * * * * * * * * * x x x x x Projekat podrške domaćoj proizvodnji kroz trgovinu x x x x x x x x Inicirati i podrž ati projekat uređenja javnih tržnica/pijaca na općinama u TK x x x x x x x x x x x x x x x x x 130 .TK Model saradnje sa postojećim subjektima u formalnom sektoru u cilju osiguranja sistema praćenja i identifikacije neprijavljenih ponuđača. privatni sektor Studija potreba i mogućnosti uređenja prostora tržnica na općinama u TK. saobraćaja i turizma. 50. NVO. Ministarstvo.. investicioni programi – TRGOVINA Sektorski projekti 2008 2009 * Projekt unapr ijeđenija domaćih maloprodajnih kanala distribucije 2010 * 2011 2012 2013 Investicioni program ( naziv..Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Tabela 56.. Ministarstvo TK. Ministarstvo trgovine. i potrošačima sa druge strane – promocija i okrugli stolovi u okviru sajmova koji se održavaju na prostoru TK.000 godišnje Podrška akciji kobrandiranja pokrenutoj na nivou BiH „Kupujmo domaće“* i uvođenju zajedničkog branda kao garancije domaćeg porijekla proizvoda.TK Program Kupujmo kvalitetno domaće – studija izvodljivosti u uvjetima recesije: 50. Implementacija:kroz mrežu partnera i Sufinanciranje iz sredstava Ministarstva trgovine. dinamika realizacije.000.. ..000 KM. vrijednost i izvori financiranja) Program poboljšanje ponude u trgovini kroz suradnju sa domaćim proizvođačima: priprema i implementacija uz koordinaciju Ministarstva trgovine TK i PK TK Projekt stvaranja asocijacija nabavke za male domaće maloprodavce: priprema i implementacija uz koordinaciju Ministarstva trgovine TK i PK TK Projekt razvijanja brandinga privatnih marki u suradnji sa maloprodavcima BiH i domaćim proizvođačima: priprema i implementacija uz koordinaciju Ministarstva trgovine TK i PK TK Program razvoja elektronske maloprodajne trgovine Kreiranje zakonskih i podzakonskih akata u cilju zaštite potrošača... Ministarstvo trgovine. Ministarstvo trgovine. 300. PK. 40.000 godišnje. Fondovi podrške. 30.. 50..000 Fondovi podrške. AKCIONI PLAN Sektorski projekti.

PK Program unapređenja kvaliteta usluga javnog prevoza i definisanje mogućnosti sufinanciranja sa potencijalnim sponzorima.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Tabela 57.000.000 TK Izrada studije opravdanosti i podloga za pregovore s a strateškim partnerom.000 TK Program aktiviranja pregovora sa potencijalnim p artnerima. NVO.000. dinamika realizacije. Vlada TK Studija opravdanosti dodjele koncesija na lokalnim i regionalnim linijama u cilju unapređenja kvaliteta usluga 100. 30. vrijednost i izvori financiranja) Analiza kvaliteta usluga javnog prevoza na području TK 30.000 TK Priprema redovnih godišnjih informacija o sivoj ekonomiji u saobraćaju x x x * Projekat stavljanja u funkciju Aerodroma Tuzla u Dubravama x x x x x x Eliminacija sive ekonomije u saobraćaju x x x x x Program aktivnosti saobraćajne inspekcije na suzbijanju sive ekonomije u saobraćaju 131 . 80. AKCIONI PLAN Sektorski projekti. 60.000 TK. investicioni programi – SAOBRAĆAJ Sektorski projekti 2008 2009 x Projekat unapređenja kvaliteta javnog prevoza na području TK x 2010 2011 2012 2013 Investicioni program ( naziv. Vlada TK Analiza i ocjena mogućnosti pronalaženja strateškog partnera za nisko cjenovne linije avio usluga. 60.

PK Definisanje zakonskih okvira obaveznog osiguranja imovine kao podrška razvoju usluga osiguranja. TK privatni sektor x x x x x Projekt Kvalitetni financijski servisi za malo poduzetništvo x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x X X x x x Projekat praćenja kvaliteta usluga privrednim organizacijama i klijentima Projekat unapređenja regulatornog i institucionalnog okvira x x x x x x x x x x x x x 132 . NVO Program saradnje sa mikrokreditnim organizacijama u sferi prevođenja neformalnog sektora korisnika kredita u formalni .000. Program saradnje u cilju zaštite klijenata od loše poslovne prakse.000 KM. TK Studija ocjene efekata podrške izvora financiranja u privredi. vrijednost i izvori financiranja) Program ojačavanja kapaciteta Garantnog fonda NERDA agencije uključivanjem kapitala međunarodnih razvojnih agencija i banaka: 100. MKF.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Tabela 58.000. TK Program podrške i stimulacije osiguranju imovine od strane kompanija. 40. 80. dinamika realizacije. TK. PK Izrada studije izvodljivosti ocjena mogućnosti emisije obveznica u cilju generiranja prihoda. NVO. implementacija sa dodatnih 5 mil. MKF i TK. NERDA.FINANSIJSKI SERVISI Sektorski projekti 2008 2009 2010 2011 2012 2013 Investicioni program ( naziv. TK. AKCIONI PLAN Sektorski projekti. TK Kreiranje i implementacija modela privatno-javnog partnerstva u cilju financiranja javnih investicija. K M Program kreiranja alternativnih oblika atraktivnog financiranja u partnerstvu sa međunarodnim razvojnim bankama preko NERDA Program djelovanja mikrokreditnim organizacijama na projektima razvoja poduzetništva. TK i NVO Program mjera za unapređenje mikrokreditiranja na koris nike usluga i smanjenje siromaštva. investicioni programi .

financijska.općine i projekti USAID. općine i EU p roje kti) Program osnivanja Agencije za mali biznis sa ulogom one – stop.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 5.shop podrške i javnih servisa za start-ups: ekspertska-konsultantska.000 KM.000 godišnje sa ciljem lakšeg početka izvozne orijentacije (Izvori: Vlada TK.000 KM sa ciljem transparentnosti i uvida u poslovne ideje (Izvori: Vlada. Razvoj malih i srednjih poduzeća Tabela 59.5. Vlada TK i projekti Svjetske b anke) Podrška za prvi izvoz – osposobljavanje potencijalnih izvoznika za izvoz i izvozni marketing – program preko Agencije za SMEs: 200. vođenja kompanija i razvijanja poduzetničkih ideja: 200. tehnička. cilj olakšavanje starta malih firmi. općine.000 KM godišnje. s tarije osobe): 200. administrativna. žene. marketing. Pokretanje novih biznisa na TK x x x x x x x x x x x x x x 2. općine i programi prema EU i razvojnim agencijama) Formiranje jedinstvene baze podataka o poslovnim idejama na TK i fazama u kojima se nalazi – partnerstvo sa NERDA: 120. projekt EU) Program socijalnog poduzteništva za socijalno ranjive grupe u malom biznisu – kao pokretači biznisa i kao uposlenici kod poduzetnika koji za njih razvijaju posebne programe (demobilizirani borci. cilj mobilizacija i osposobljavanje mladih za samostalan biznis (Izvori: Vlda TK.3. Akcioni plan projekti i investicioni programi za SME Projekt 2008 2009 x 2010 x 2011 x 2012 x 2013 x Investicioni program Program promocija SMEs na fakultetima i srednjim školama TK – osnivanje poduzetničkih centara i promoviranje aktivne uloge studenata i učenika u izradi biznis planova. kroz aktivnost Agencije za mali biznis sa ciljem veće socijalne inkluzije i smanjenja siromaštva ranjivih socijalnih grupa ( Izvori. nekvalificirani. (Izvori: Vlada TK.000 KM (izvori: EU i USAID) Program partnerstva za transfer proizvodnji i tehnologija iz EU u BiH sa c iljem ubrzanja tehnološkog progresa: 150. Internacionalizir anje S MEs x x x x x x x x 133 . EU) Izrada studije izvodljivost za virtualnu prezentaciju potencijala SMEs TK za izvo z i partnerstvo – Internet mreža Sourcing from Tuzla Canton sa ciljem veće dostupnosti informacija za ino partnere i potencijalne investitore: 120. GTZ i USAID) x x x x x 1.000 KM godišnje.institucionaliziranje mentoringa kao usluge u sistem u podrške za start-up SME: godišnja sredstva: 400. invalidi.000 KM (Izvori: tehnička pomoć EU.

razvojne agencije.000 KM inicijalnih sredstava i 200.000 KM (izvor: Vlada TK ) Priprema Društvenog pakta o brizi za razvoj malog poduzetništva (poduzetnici. Unapređenje infrastrukture malog biznisa x x x x x x x x x x 6. USAID.000 godišnje putem Agencije za SMEs i NERDA (Izvor: projekti EU. Svjetska banka. komponente. općine.000 KM kroz programe Agencije za SMEs (Izvor: Vlada TK i privatni biznis) Program pripreme i implementacije Smjernica o primjeni Povelje o malom biznisu na području TK sa ciljem ostvarenja transparentnost politika Vlade TK prema sektoru malog biznisa: 50.000 KM (izvor: Vlada TK) 134 . Unapređenje regulatornog ambijenta i institucija za podršku razvoju SMEs x x x x x x x x x x x x x x x x x x x Program podrška IPA sredstava za tehnološko i tržišno restrukturiranje SMEs na TK sa ciljem osiguranje dodatnih izvora financiranja: 500.000 KM godišnje (Izvori: Vlada TK . Tehnološko unapređenje malog biznisa 7. Vlada TK. uključujući istraživanja iz domena Globalnog monitoringa poduzetništva – GEM.000 KM godišnje (Izvori: Vlada TK. sa ciljem unapređenje znanja o značaju i doprinosu SMEs ekonomskom i društvenom razvoju: 100.000 KM godišnje (Izvor RB F BiH. NGO) sa ciljem aktiviranje aktera socio-ekonomskog razvoja u oblasti malog biznisa: 50. tehnička pomoć EU i partnerstvo javnog i privatnog sektora) Partnerstvo između Univerziteta i malog biznisa u prijavi i realizaciji projekata iz FP-7 projekta EU sa ciljem osiguranja dodatnih izvora i ekspertize za is traživanja Program razvoja SMEs u ICT (softverski paketi. privatni biznis) Program istraživačkog rada iz oblasti poduzetništva i malog biznisa na TK. GTZ) Uspostavljanje portala Mali biznis na TK – razmjena informacija između aktera malog biznisa i njihovih partnera sa ciljem unapređenja informacija. Podrška rastu i restrukturiranju SMEs x x x x x x x x x x x x x x x x x x 4. oprem a. montaža.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 x x 3. marketing. inženjering usluge) sa ciljem korištenja atraktivne oblasti ICT za ubrzani razvoj SMEs: 50.000 KM (izvori: Vlada TK ) Podrška razvoju novih i unapređenju postojećih inkubacionih centara biznisa na općinama TK sa ciljem unapređenja tehnoloških mogućnosti i transfera tehnologija i znanja u SMEs: 500.000 godišnje Osiguranje poticajnih sredstava za financiranje rasta i restrukturiranja SMEs iz Razvojne banke i razvojnih agencija sa ciljem unapređenje konkurentnosti i kapaciteta zapošljavanja: 500. razvijanja relationship-a i boljeg odlučivanje u SMEs: 50. EBRD) Ekspertska podrška kroz program Edukacija trenera za upravljanje rastom i restrukturiranjem SMEs na TK sa ciljem podizanje kapaciteta jačanja menadžerskih i ekspertskih potencijala SMEs: 200.

Krediti. Budžet Kantona Modernizacija željezničkog čvora Tuzla i i izgradnja i modernizacija željezničkih stanica na poslovnom području JP Željeznice FBiH .4. Vlada FBiH. uz eventualno izmiještanje dijelova trase (na potezu Olovo-Kladanj). Akcioni plan prostornog razvoja i infrastrukture Projekti 2008 2009 2010 2011 2012 2013 Investicioni program ( naziv. Krediti. Pošto se najveći dio planiranih investicija odnosi upravo na TZ Kanton naša je procjena da se na ova tri projekta može računati sa oko 120 mil KM. Vrijednost 300 miliona KM. Izvori financiranja: Budžet FBiH. PROSTORNI RAZVOJ Tabela 60. Krediti. 25 Vrijednost: 40 mil KM 26 Izvori financiranja: Sredstva JP Željeznice FBiH. Vrijednost 800 miliona KM. Ovaj iznos je zbog razdvojenog prikazaivanja projekata u tabeli podijeljen okvirno na tri iznosa od po 40 mil KM.kamionski kargo terminal i avionski transport i osposobljavanje i stavljanje u punu funkciju pruge na aerodromu ) Vrijednost: 200 mil KM Izvori financiranja: Budžet Kantona.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 5. Vrijednost: 40 mil KM Izvori financiranja: Sredstva JP Željeznice FBiH. 26 Prema Zakonu o financiranju željezničkog saobraćaja obaveza je Kantona da učestvuje u sufinanciranju izgradnje željezničke infrastrukture. Izvori sredstava: Budžet FBiH. Budžet Kantona Elektrifikacija i remont pruge Banovići-Tuzla-Brčko i njeno stavljanje u funkciju pune eksploatacije Vrijednost: 40 mil KM Izvori financiranja: Sredstva JP Željeznice FBiH. vrijednost i izvori financiranja) Izgradnja nove autoceste (brze ceste) novom trasom na potezu Tuzla–B rčko (Orašje) i povezivanje Kantona sa pristaništima na S avi. za sva tri navedena pojekta u oblasti željezničke infrastrukture na nivou FBiH planiran je iznos od 150 mil KM za područje cijele FBiH.Tuzla . sredstva javno privatnog partnerstva Modernizacija i pretvaranje u brzu cestu pravca T uzla–Živinice–Kladanj– Sarajevo. Krediti Elektrifikacija pruge Doboj-Tuzla-Živinice-Zvornik-granica sa Srbijom i njeno stavljanje u funkciju pune e ksploatacije. Krediti x x x x x x x x x Program unapređenja transportne infrastrukture x x x x x x x x x x x x x x 25 U Planu razvoja željezničkog saobraćaja FBiH za period 2007-2010 godina. Krediti. Budžet Kantona Izgradnja kargo centra sa "free" zonom na lokaciji aerodroma (Izgradnja „air parka“. infrastrukture za vazdušni saobraćaj i dijelom za putnu infrastrukturu 135 .

KM Izvori sredstava: Krediti Izgradnja brane na Kovačici radi regulacije vodotoka. krediti. Vrijednost: 10 mil KM Izvori sredstava: Budžet Kantona. prevođenjem voda iz drugih izvora. EU fondovi. (Alternativa: za formiranje vodne akumulacije za vodosnabdijevanja T uzle. Javno kom unalno preduzeće Izgradnja i proširenje kanalizacione mreže Vrijednost: 1 mil K M Izvori financiranja: Krediti.000 KM Izvori sredstava: Budžet kantona. eventuano Budžet Knotona x x Izgradnja kantonalne deponije za odlaganje i zbrinjavanje čvrstog otpada (I faza). Vrijednost 18 miliona KM.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 x x x Sanacija lokalnih deponija za odlaganje i zbrinjavanje čvrstog otpada i grupiranje 2-3 općine za koje postoji mogućnost zajedničkog odlaganja otpada. Izvori financiranja.000 KM Izvori sredstava: Budžet K antona Uspostavljanje i održavanje GIS-a Vrijednost: 300. Krediti Modernizacija i proširenje mreže za vodosnabdijevanje Vrijednost: 2 mil K M Izvori financiranja: Krediti. eventualnim. Vrijednos t: 1 Mil Izvori financiranja: Krediti Projekat unapređenja komunalne infrastrukture x x x x x x x x x Projekat građenja institucionalnog kapaciteta za upravljanje prostorom i održivim razvojem x x x x x x x x x x Projekat unapređenja i zaštite okoline x x x x x 136 . Budžeti kantona i opština. EU fondovi. Budžet kantona i opština. uz poveć anje nivoa vode (naročito Jale) i. Budžeti općina Regulacija vodotoka Spreče i Jale do najvišeg mogućeg nivoa. Vrijednost: 1 mil. javno komunalno preduzeće Organiziranje i kadrovsko jačanje kanto nalnog Zavoda za prostorno planiranje i urbanizam Vrijednost: 100.

000 KM) Planiranje potrebnih sredstava za realizaciju plana razvoja Univerziteta u Tuzli Izrada plana korištenja i potrebne dokumentacije za kasarnu u Solini (200.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 5. (200 stipendija/god. OBRAZOVANJE. dinamika realizacije. Akcioni plan Sektorski projekti.000 KM) Povećanje sredstava za visoko obrazovanje iz budžeta TK Efikasniji i socijalno pravedniji sistem sufinanciranja za vlastite potrebe uz mogućnost uvođenja kreditnogarantnog fonda za stipe ndiranje/kreditiranje Uvođenje sistema financiranja koji je djelimično baziran na kvalitetu i efikasnosti (do 10% ukupnih sredstava za investicije po fakultetima) Razvoj plana financiranja kadrovskog podmlađivanja Univerziteta u Tuzli x x x x x x x x x x x x x x x x x x Razvoj ljudskih. budžet TK) Plan povećanja upisa studenata na tehničke i prirodnomatematičke fakultete za 15% do 2013. prostornih i laboratorijskih kapaciteta Univerziteta u Tuzli x x x Efikasnije Financiranje visokog obrazovanja x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x 137 .000 KM. istraživanje i razvoj Sektorski projekt 2008 2009 x Planiranje razvoja ljuds kih resursa u skladu sa zahtje vima tržišta 2010 x 2011 x 2012 x 2013 x Investicioni program ( naziv.5. investicioni programi za obrazovanje. vrijednost i izvori financiranja) Razvoj informacionog sistema za planiranje i praće nje kvaliteta i efikasnosti sistema obrazovanja (20.. ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ Tabela 61. budžet TK) Razvoj sistema za planiranje upisne politike u sred nje škole u skladu sa zahtjevima tržišta Planiranje upisa studenata na Univerzitet u Tuzli u skladu sa zahtjevima tržišta i strategijom razvoja Izrada strategije razvoja Univerziteta u Tuzli u skladu s a strategijom razvoja TK i akcionog plana njene realizacije (50.

000 KM iz budžeta TK) Formiranje barem dva centra za profesionalnu prekvalifikaciju i dokvalifikaciju (po modelu Instituta za zavarivanje. K M/god. poticajna sredstva FBiH. 1 mil.) Formiranje Fonda za nauku. međunarodni programi. iz budžeta TK. privatne investicije) Formiranje Inovaciono Tehnoloških Centara u barem dvije kompanije (500. privatne investicije uz Sufinanciranje 50.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 x x x x x x x x x x Izgradnja institucionalne infrastrukture za istraživanje i razvoj x x x x x x x x x x x x x x x x x x x Unapređenje kvaliteta i upravljanja u obrazovnim institucijama x x x x x x x x x x x Formiranje Fonda za mlade istraživače (50 istraživača x 20.000 KM/god. odnosno vodećih fakulteta Univerziteta.20% GDP TK objedinjavanjem postojećih transfera za ovu oblast u budžetu TK uz Sufinanciranje od strane komp anija) Izrada studije izvodljivosti i realizacija prve faze razvoja (u najviše tri discipline) Tehnološkog Parka (200.000 KM Sufinanciranje budžeta TK i privatnih komp anija) Formiranje Centra za obuku programera (certificiranje vlada TK. 300.000 KM =1 mil.000 KM iz budžeta TK) Program međunarodnog certificiranja Univerziteta T uzla. međunarodni programi. istraživanje i tehnološki razvoj (vrijednost 0. KM godišnje (Izvor: IPA sredstva) Program podizanja kvaliteta nastave i studija kroz sis tem promocije nastavnog kadra: 300.000 KM godišnje (Izvor: TK) Program iskorjenjivanja korupcije u obrazovanju: 100.000 KM po centru.000 KM godišnje (Izvor: TK 138 . privatne investicije i inicijalna sredstva za Sufinanciranje 150.

Projekt TK regionalni lider u zdravstvu x x x 4. investicioni programi za zdravstvo i zdravstvenu zaštitu Sektorski projekti 1.2015 2008 2009 x 2010 x x x x x 2.000 KM (Izvor: TK i privatni biznis) Program integriranja zdravstvenih usluga u vrhunski zdravstveni turizam na TK: 100. privatni biznis) Program unapređenja ugovaranja i plaćanja zdravstvenih usluga: 40.000 KM (izvor TK) Program kontinuirane edukacije liječnika: 100.000 KM (Izvor: TK i donatori) Program imlementacije paketa zdravstvenih usluga: 30.000 KM (Izvor: TK) Program Svaka dijagnostička usluga za građane sa rokom do 30 dana.000 KM (TK. kM godišnje (TK.000 KM godišnje (Izvor: TK) Program elektronske zdravstvene kartice povezivanja s tanovništva sa zdravstvenim ustanovama putem interneta: 50. SOCIJALNI RAZVOJ Tabela 62. Akcioni plan. vrijednost: 50.000 KM (Izvor: TK) Operativni planovi provedbe strategije zdravstva: 50. Strategija razvoja zdravstva na TK 2010 . sektorski projekti. FP7) Proširenje i diversifikacija programa vrhunskih zdravstvenih usluga na TK: 100.000 KM (izvor: TK) Programi iskorjenjivanja korupcije u zdravstvu: 100.000 KM (Izvor: TK) Programi financijske održivosti zdravstvenih institucija na bazi strateškog restrukturiranja: 100.000 jednokratno Program naučnih istraživanja Univerziteta Tuzla za liderstvo u zdravstvu: 1 mil. dinamika realizacije. izgradnje i opremanja zdravstvenih ustanova i objekata: 100. Projekt Kvalitetno zdravstvo za sve x x x x x x x x x x x 3. Projekat unapređenja sistema upravljanja u zdravstvu na TK x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x 2011 2012 2013 Investicioni program Program izrade strategije razvoja zdravstva na području TK: 150.000 KM godišnje(izvor TK) Program opremanja zubnih ambulanti u školama: 300.6.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 5.000 KM (Izvor: TK) 139 .000 godišnje (izvor: TK) Program JPP u zdravstvu: 100.000 KM (Izvo r: TK) Program rekonstrukcije.000 KM (Izvor: TK ) Program usavršavanja rukovodećih radnika u zdravstvu –jačanje upravljačkih vještina: 100.

000 godišnje (Izvori: TK.000 KM (izvor: TK i općine) 1. Svjetska banka. Projekat razvoja socijalnih usluga orijentiranih ka korisniku/klijentu x x x x x x x x x x 140 . dohodovnim i imovinskim indikatorima stanovništva na Tuzlanskom kantonu: 200. posebno menadžmenta u oblasti socijalne zaštite: 50.000 KM Program prevencije i liječenja bolesti ovisnosti: 100. investicioni programi za socijalnu zaštitu Sektorski projekti 2008 2009 2010 X 2011 x 2012 2013 Investicioni program Program izrade socijalne karte sa socijalnim. uz godišnji izdvajanje po 100. općine i međunarodni financijeri – Svjetska banka) Programi redovnih statističkih istraživanja: 100.000 KM Program izrade strategije socijalnog uključivanja u skladu s a strategijom socijalnog uključivanja BiH.000 KM godišnje (budžet TK i općina) Program prevencije i suzbijanja maloljetničke delikvencije: 100. Projekat izrade strategije socijalne uključe nosti X x x x x x X x x x x x X x x x x x X x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x 4. Projekat prevencije i suzbijanja socio-patoloških pojava x x x x 3. Akcioni plan. UNDP Programi obuka i kreativnih radionica sa osobe treće životne dobi: 50.000 KM godišnje (izvori: TK.000 KM (Izvor: TK i općine) Program razvoja vaninstitucionalnih oblika socijalne zaštite: 50.000 KM Program prevencije i suzbijanja pojave prosjačenja: 20. sektorski projekti.000 KM (TK. stručno osposobljavanje i usavršavanje.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Tabela 63. dinamika realizacije.000 KM. Projekat socijalna karta Tuzlanskog kantona X X 2.000 Km za implementaciju (Izvor: TK. 200.000 KM godišnje (izvori: TK i općine) Program razvoja ljudskih resursa. izgradnja kapaciteta i umrežavanja centara za socijalni rad: 50.000 KM godišnje (Budžet TK i općina) Jedinstvena baza podataka na bazi socijalne karte: 50. UNDP) Program modernizacije infrastrukture. UNDP i Svjetska b anka) Program prevencije siromaštva u kontekstu humanog razvoja: 100.

Projekat zapošljavanja boračke populacije x x x x x x x x x x 2. dinamika realizacije. Akcioni plan. investicioni programi za boračku zaštitu Sektorski projekti 2008 2009 2010 2011 2012 2013 Investicioni program ( naziv. sektorski projekti.000 KM godišnje (Izvor: TK i Svjetska banka) Program edukacije boračke populacije za pokretanja malog biznisa: 200.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Tabela 64. Projekat socijaln-e uključivosti boračke populacije x x x x x x x x x x x 141 .000 KM godišnje (Izvor: TK i Svjetska banka) Program podizanja radnih sposobnosti i vještina boračke populacije: 200. vrijednost i izvori financiranja) Programa prekvalifikacije boraca: 200.000 KM (Izvor: TK i Svjetska b anka) Program osiguranja zakonom predviđenih prava boraca Program revizije prava boračke populacije: 50.000 KM (Izvor: TK ) Boračka zaštita x 1.

000 KM (izvor: TK i općine) Program razvoja sporta u školama i na Univerzitetu: 200.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Tabela 65. sektorski projekti. Projekt razvoja kulture i kulturnog naslijeđa na TK x x x x x x x 3. očuvanja i oplemenjivanja kulturološkog nasljeđa: 200.000 KM (Izvor: TK i općine) Program istraživanja. općine i JPP) Program javno-privatnog partnerstva u sportu: 100.000 KM godišnje (izvor: TK i općine) Sport i kultura 1. općina Tuzla i biznis na bazi JPP) Program razvoja sportske infrastrukture za takmičarski sport. Akcioni plan.: 500. vrijednost i izvori financiranja) Program razvoja rekreativnog sporta na TK: 200.000 KM (izvor TK i općine) Program izgradnje stadiona Tušanj: ukupno 18 mil. KM u četiri godine (Izvor: TK. Projekt vrhunskog sporta na TK x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x 142 . investicioni programi za sport i kulturu Sektorski projekti 2008 2009 2010 2011 2012 2013 Investicioni program ( naziv.000 KM (Izvor: TK i općine) Program kulturnih manifestacija i njihovog pokroviteljstva na TK: 200. dinamika realizacije.000 KM godišnje (Izvor: TK. Projekt razvoja masovnog sporta na TK x x 2.

MONITORING I EVALUACIJA 143 .Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 VI DIO SISTEM PRAĆENJA.

Drugu grupu čine aktivnosti podijeljene nadležnosti sa Federacijom BiH. koncesije za korištenje prirodnih resursa. univerziteta i istraživačkih centara u podizanju energetske efikasnosti i doprinose njihovoj realizaciji i provođenju. koje treba da osiguraju koordinaciju u stvaranju regulatornog okvira za energetsku efikasnost. kao naprimjer. to ne znači da nema odgovornosti TK za ostvarenje ciljeva u tim sektorima.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 6. Odnosi TK sa F BiH su posebno intenzivni u oblasti energetike. veći je u odnosu TK i F BiH. infrastrukture i socijalnog sektora. Sve ove aktivnosti moraju se provoditi da bi se osiguralapotrebna energija za ostavrivanje ciljeva razvoja TK. Vidljivo je da TK ostvaruje najviši intenzitet veza sa Federacijom BiH. nego u odnosu TK prema općinama. Većina sektora podrazumjevaju primarnu odgovornost vlade i institucija TK u implementaciji Strategije. komunikacije i transportna infrastruktura. To znači da su ciljevi razvoja u ovim sektorima dominatno ovisni o aktivnostima i mjerama Federacije BiH. turizmom. politika korištenja zemljišta i prostorni plan. prometom. politike javnog financiranja na TK. a znatno slabiji sa općinama. Intenzitet veza. U ostvarenju svoje ustavne pozicije TK u realizaciji Strategije razvoja TK poduzima nekoliko vrsta aktivnosti. u energetskom sektoru ciljevi energetske efikasnosti isključivo ovise o aktivnostima Vlade i institucija TK. mjere i projekti koji su u dominantnoj odgovornosti TK. Treća grupa se odnosi na nadležnosti Federacije ili općina za koje se TK pojavljuje u poziciji inicijatora ili koordinatora određenih aktivnosti. Takav je slučaj sa industrijom. poljoprivredom.1. prikazan debljinom linija u vezama sa nivoom Federacije i općina na TK. 144 . jer se Strategijom utvrđuju i ciljevi. sektorom malih i srednjih poduzeća. socijalna politika. dok sa državnim nivoom BiH ne postoje izravne veze i doprinosi u ostvarenju ciljeva razvoja TK. ekonomski razvoja na TK. koristeći se zajedničkim politikama razvoja sektora i mjerama za njihovo osatvrenje. promoviraju projekte suradnje biznisa. obrazovanjem i demografskim razvojem i tržištem rada za koje se na nivou F BiH utvrđuju odgovarajuće politike i strategije. Naprimjer. Naravno TK djeluje u sistemu političke vlasti BiH i njegovo mjesto i veze sa različitim nivoima vlasti po pojedinim sektorima i područjima razvoja prikazani su na slici 19. zaštita okoliša i drugo. kao što su zdravstvo. ali aktivnosti implementacije tih politika i strategija su na kantonima. MONITORING i EVALUACIJA STRATEGIJE TK Odgovornost za realizaciju Strategije razvoja TK locirana je na institucije Tuzlanskog kantona u skladu sa ustavnim i zakonom uređenim položajem i nadležnostima TK. mada su općine kao institucije loklanog razvoja nezamjenjive u stvaranju uvjeta za provođenje Strategije razvoja TK. obrazovanje. Međutim. Prvu grupu čine aktivnosti koje predstavljaju isključive nadležnosti ovlaštenja i nadležnosti TK. turizam i drugo. trgovinom.

Obrtnička komora. ispitivanje javnosti. intervjui. Vlada Kantona će zahtijevati i vršiti: redovne provjere napredovanja. kao i korištenje upotreba indikatora koji prate druge institucije i organizacije (ministarstva. civilne i političke zajednice. redovne provjere napredovanja ili implementacije. javne institucije. projekata. indiciraju upućuju na rezultate i efekte onoga što je realizirano. rezultata i efekata • monitoringa progresa u upravljanju Monitoring aktivnosti. drugi). Zavod za programiranje razvoja Federacije BiH. te na temelju toga definiranje i poduzimanje korektivnih mjera. Direkcija za ekonomsko planiranje BiH. programa i projekata. Predlaže se i uspostava jednog broja indikatora koje ne prati službena statistika. CCI. kao i pravovremeno i potpuno informiranje Vlade. Turistička zajednica. Mreža operativne koordinacije u provedbi i monitoringu provođenja Strategije TK Međunarodne razvojne agencije i financijs ke institucije Biznis sektor na TK NGO i druge institucije civilnog društva NERDA VLADA TK Ministarstvo obnove. 145 . Ono će osigurati tri tipa monitoringa. okoliš i druge aspekte života i rada na području Kantona Monitoring će se sastojati od: • monitoringa aktivnosti. akademske. UNDP. rezultata i učenika vršit će se na kombiniranoj kvantitativno/ kvalitativnoj osnovi. lokalne zajednice. kao što im i samo ime kaže. omogućavaju komparaciju sa onim što se očekivalo. Indikatori efekata mogu se sistematizirati kao specifični i kao opći. Privredna komora. odnosno ministarstva moraju osigurati adekvatan plan praćenja i evaluacije ostvarivanja vizije. ankete. analizu efekata implementacije dokumenta na kvalitet života. Resorno ministarstvo. ciljeva.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Slika 19 . Savez poslodavaca. ostvarivanja ili dostizanja vizije i ciljeva. monitoring napretka u upravljanju i monitoring operativnog okruženja. povratka i razvoja u Vladi TK Institucije BiH Financijs ke institucije u BiH Općine sa TK Institucije i javni sektor TK Institucije i javni sektor F BiH Kroz monitoring i implementaciju osigurat će se praćenje svih programa. i to: monitoring aktivnosti i rezultata. poslovne. ciljeva. Zavod za prostorno planiranje. mjera. Mnogi indikatori će se preuzimati od službene statistike. Indikatora.

Pretpostavke za uspješan monitoring su : § Kvalitetna i pouzdana statističko-dokumentaciona osnova § Posvećenost ostvarivanju strategije U nastavku u tabeli 70 se daje sažet prikaz pet strateških ciljeva razvoja TK. U tom kontekstu pratiće se mehanizmi administrativnog i financijskog upravljanja. saopštenja i drugi dokumenti. definirati indikatore i osigurati informatičku osnovu. kriterije izbora projekata. manjinske grupe. transparentnost. Rezultati monitoringa koristiće se: u pripremi budžeta. Forme istraživanja i prezentiranja rezultata monitoringa: konferencija (naučne. očekivane rezultate i efekte. mehanizam monitoringa. Uključivanje javnosti. U proces implementacije i monitoringa na relevantan način biće uključena administracija. kao i da financira rad njene Regionalne razvojne agencije NERDA. regulaciju i koordinaciju. apliciranju prema fondovima . akademska zajednica. civilni sektor. S obzirom da je Kanton dio regije Sjeveroistočna Bosna. programa i projekata potrebno je identifikovane su aktivnosti. projekte. pripremama za druge planske i razvojne dokumente. intervjui u printanim i elektronskim medijima. konferencije za medije. nastupu na konferencijama. izvještaji. pravovremeno i potpuno. predavanja. kantonalnom. Vlada bi trebala razmotriti potrebu i mogućnosti uključivanja i regionalnog nivoa. Teritorijalni nivoi praćenja i evaluacije strateškog dokumenta su: lokalni (nivo općine). radionice. studije. sektora. shvaćene u najširem smislu. pripremama politika na lokalnom. biće kontinuirano. 146 . stručne). promociju. kao i na nivou ciljeva. sistematičnost kombinirana kvantitativna i kvalitativna analiza. nastupu pred potencijalnim investitorima.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Poseban značaj imat će kontinuirana analiza napretka u upravljanju lokalnim i kantonalnim razvojem. Vremenski presjeci praćenja i evaluacije strategije su godišnji trogodišnji. okrugli stolovi. entitetskom i državnom nivou Karakteristike praćenja i evaluacije strategije biće: kontinuitet. apliciranja na programe. godine. fleksibilnost participacija. lokalne zajednice. kantonalni. participaciju. evaluaciju i poduzimanje korektivnih mjera na ostvarenju Strategije razvoja TK 2008-2013. predstavnici poslovne zajednice. partnerstvo. vlasništvo U ovom kontekstu pripremaće se: analize. posebno mladi i žene. emisije. federalni i državni. mjera i kontrolnih mehanizama za praćenje. Na kantonalnom i lokalnom nivou.

SME. u koordinaciji sa komorama Broj radnih mjesta Tehnologija Vrijednost izvoza Iznos izdvajanja u KM Struktura izdvajanja po sektorima Rezultati (broj radnih mjesta. poljoprivreda. izvoz) Broj firmi Plan privatizacije. turizma. vrijednost proizvodnje. njihove evaluacije i kontrole Cilj Mjera Restrukturiranje budžeta TK i vanbudžetskih fondova radi održivosti javnog financiranja na TK Reforma javne uprave na TK Formiranje fonda za nauku na TK Osnivanje dva centra za istraživanje i razvoj u metalnoj i prehrambenoj industriji Ubrzanje ekonomskog razvoja Organ Vlada TK Fond ZSO Vlada TK Vlada TK Parametar Izmirivanje financijskih obaveza Financiranje javnih funkcija TK Udio budžeta i fondova u GDP TK Udio troškova administracije u budžetu i GDP TK Iznos sredstava za nauku (u KM) % izdvajanja za nauku iz budžeta % izdvajanja iz budžeta za istraživanje Broj patenata Broj projekata Broj istraživanja Broj SME Broj zaposlenih u SME Prihod SME Broj strategija Vrijednost FDI u KM Privlačenje domaćih i stranih investicija Vlada TK. restrukturiranje i likvidacija Vlada TK Broj radnih mjesta Vrijednost proizvodnje Broj nezaposlenih Broj zaposlenih Struktura zaposlenih Struktura nezaposlenih Godišnje Plan Izvještaj Godišnje Izvještaj Kontrola 27 Dokument Izvještaj Izvještaj Izvještaj 28 Mjesečna/Tr omjesečna Tromjesečno Godišnje Vlada TK Godišnje Izvještaj Potpora osnivanju i rastu SME Izrada sektorskih strategija zapošljavanja. ruralnog razvoja Vlada TK Godišnje Izvještaj Izvještaj Strategije Vlada TK Godišnje Financijska potpora programima i sektorima Vlada TK Godišnje Izvještaj Priprema teritorijalnog parka za zapošljavanje Vlada TK Godišnje Izvještaj 27 28 Godišnje u periodu 9-11 mjesec kako bi se rezultati mogli iskoristiti i inkorporirati u budžet Izvještaj obavezno uključuje prijedlog korektivnih mjera i akcija 147 .Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Tabela 66. tehnološkog razvoja. Elementi praćenja ostvarenja strateških ciljeva. izvoza.

magistara i bacaulerata Rezultat (međunarodne nagrade i priznanja za učenike/studente) Broj računara % stanovnika pismenih u ICT % stanovnika koji imaju internet Broj međunarodne nagrade i priznanja u ICT učenika % učenika/studenata koji imaju Internet u školi/fakultetu % učenika/studenata koji koji ICT za redovnu nastavu svaki dan u školama/ fakultetima Broj međunarodne nagrade i priznanja u ICT profesora Broj partnerstava Vrijednost ugovora Struktura po djelatnostima Rezultata partner–vrijednost proizvodnje Broj zaposlenih Broj korisnika Iznos potpore Struktura korisnika Broj socijalno uključenih Broj dodatno educiranih Broj radno aktiviranih Broj oduzetih prava Broj kontroliranih prava Godišnje Strategija Izvještaj Razvoj ljudskih resursa i unaprijeđenje kvaliteta života Povećanje izdvajanja za obrazovanje i uključivanje u evropske projekte i programe Vlada TK Godišnje Izvještaj Informatizacija škola i fakulteta Vlada TK Godišnje Izvještaj Partnerstvo javnog i privatnog sektora u zdravstvu i drugim javnim poslovima Vlada TK Godišnje Izvještaj Reforma socijalnog i zdravstvenog sektora Vlada TK Godišnje Izvještaj Konstantna kontrola prava na socijalnu zaštitu Vlada TK Godišnje Izvještaj 148 .Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Broj stanovnika Izrada Strategije demografskog razvoja Vlada TK Demografske strukture Distribucija stanovnika % izdvajanja za obrazovanje iz budžeta Iznos izdvajanja Struktura izdvajanja Broj objavljenih radova u CC časopisima (profesora i studenata) Broj doktorata.

Privučena dodatna sredstva u KM i međunarodni projekti Vrijednost studije u KM Rezultat – generirana radna mjesta i Godišnje Izvještaj Rješavanje dugova prema zdravstvenom i penzionom radi povezivanja radnog staža Vlada TK Godišnje Izvještaj Potpora vrhunskom sportu i reforma klubova u privredna društva Vlada TK Godišnje Izvještaj Građenje prepoznatljivog identiteta i promocije TK u BiH i Uspostavljanje ureda za promociju TK Vlada TK Vlada TK Vlada TK Godišnje Godišnje Godišnje Izvještaj Plan Izvještaj Izvještaj okruženju Brendiranje i plan promocije TK Promotivna kampanja W eb portal Vlada TK Godišnje Izvještaj Postizanje društvenog konsenzusa i jačanja institucionalnih kapaciteta Formiranje tijela za implementaciju i monitoring Strategije Vlada TK Godišnje Izvještaj Strateško partnerstvo sa NERDA-om Izrada studije – strateško javno-privatno partnerstvo i Izrada Smjernica za politiku javno- Vlada TK Godišnje Izvještaj Studija Izvještaj Vlada TK Godišnje 149 . Vojn. vojnika Broj nezaposlenih dem.d. Broj deduciranih demv Iznos sredstava za ovu namjenu KM % budžeta Iznos duga u KM Broj radnika za koje se duguje Vrijednost uplata u KM po osnovu duga Broj radnika za koje je uplaćen dug % izdvajanja iz budžeta Iznos u KM Broj vrhunskih sportista Međunarodne nagrade (1-3 mjesta) Vrijednost međunarodnih nagrada i priznanja u KM Broj zaposlenih Godišnji troškovi u KM Godišnji prihodi u KM Vrijednost u KM Kvalitet Broj kampanja u BiH Broj kampanja u Evropi Rezultat Broj korisnika Ažuriranje Broj prijedloga Kvalitet Broj članova Naknada za rad Broj sjednica/izvještaja/studija Rezultat Priznanja Troškovi partnerstva u KM Rezultata partnerstva: generirana radna mjesta . Kvalifikaciona struktura nez.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Program zapošljavanja demobiliziranih vojnika Vlada TK Broj zaposlenih dem.

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 privatnog partnerstva Studije Procjena regulatornog utjecaja RIA Formiranje Ureda za servis investitora po principu one stop shopa Unapređenje rada sudova za registraciju Ispitivanje zadovoljstva investitora radom kantonalne i općinske administracije Pokretanje istraživačkog projekta Konkurentnost TK i općina Izrada Studije konkurentnosti TK Priprema Programa borbe protiv korupcije Izrada Analize efekata javnih nabavki Izrada Indexa poslovnog povjerenja Ostvarivanje strateškog partnerstva sa PK.rang konkurentnosti Divergencija Broj slučajeva Broj riješenih slučajeva Vrijednost javnih nabavki u KM Broj prigovora Rezultat ušteda/gubitaka u KM Vrijednost indeksa Broj poduzetih akcija Godišnje Godišnje Godišnje Godišnje Studija Izvještaj Izvještaj Izvještaj Izvještaj Studija Izvještaj Godišnje Godišnje Godišnje Izvještaj Analiza Izvještaj Vlada TK Godišnje Izvještaj Vrijednost dokumentacije u KM Vlada TK Vlada TK Vlada TK Gotovost dokumentacije Vrijednost u KM Kvalitet Progres u donošenju Vrijednost Rezultat Vrijednost projekta u KM Struktura ulaganja Vlada TK Efekti – broj radnih mjesta – kvalitet života Godišnje Godišnje Godišnje Godišnje Dokumentacija Studija Izvještaj Odluka Postizanje uravnoteženog i održivog razvoja Priprema Projekta modernizacije lokalne infrastrukture u ruralnim područjima Projekt Izvještaj 150 . Udruženjem poslodavaca i drugim institucijama i organizacijama Priprema dokumentacija za izgradnju Brze cesta Šićki brod – Orašje Priprema Studije efikasnog korištenja Aerodroma Donošenje Odluke o deponiji čvrstog otpada Vlada TK Vlada TK Vlada TK Vlada TK Vlada TK Vlada TK Vlada TK Vlada TK vrijednost proizvodnje u KM Rok i kvalitet Broj studija Vrijednost studija u KM Uštede i/ili prihodi kao rezultat RIA Broj korisnika Vrijednost usluga u KM Broj dana za registraciju Troškovi registracije u KM Vrijednost investicija u KM Broj novih investitora Broj odustajanja od investicije Vrijednost studije u KM Rezultat studije . OP.

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Priprema Kantonalnog plana zaštite okoliša Vlada TK Troškovi izrade plana u KM Vrijednost plana KM Rezultati kvalitet života kvalitet poslovanja Broj zaposlenih Troškovi rada Fonda Rezultat kvalitet života kvalitet poslovanja Vrijednost u KM Kvalitet Broj prisutnih Godišnje Plan Izvještaj Izrada Studije izvodljivosti funkcioniranja Fonda za zaštitu okoline Vlada TK Godišnje Studija Izvještaj Priprema Studije o konvergenciji unutar TK Osnaživanje upravljačkih kapaciteta kantonalne i lokalne Vlada TK Godišnje Studija administracije Priprema programa kontinuirane edukacije (treninga) za premijera. ministre i načelnike Vlada TK Broj časova Godišnje Izvještaj Broj prisutnih Priprema programa kontinuirane edukacije (treninga) kantonalnih i općinskih službenika Vlada TK Broj časova Godišnje Izvještaj 151 .

Anon (2004a)Regionalna strategija ekonomskog razvoja. Ekonomska regija SI BiH. Anon (2008d): Tuzlanski kanton u brojkama.Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između evropskih zajednica i njihovih država članica. studija. 22. Anon (2003a) DUGOROČNA STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE TUZLA. Vlada TK 11... Centralna banka BiH. Tuzla. 2003. Anon (2007a): Dokument okvirnog budžeta Tuzlanskog kantona za period 2008. FAZA B. Anon (2000. Anon (2007b): SRU . Anon (2008b): Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između evropskih zajednica i njihovih država članica. Vlada TK. 2007. Nerda. godine. novembar 2007 17. novembar 2004 10. s druge strane 21. 14. 2006. jedinica lokalne samouprave i nadležnih kantonalnih organa za ceste u prihodima od indirektnih poreza i načinu raspoređivanja tih prihoda za 2008.. Anon (2008a): Informacija o bankarskom sistemu FBiH za 31. Zavod za statistiku FBiH. 12.. Tuzla. Tuzla. Nerda. godina 13. Anon (2007d) Strateške smjernice razvoja i promocije turizma u općini Tuzla. Anon (2008): Bilten 1.. Vlada TK u saradnji sa EG Tuzla. Sarajevo. Anon (2004) Izvještaj o konkurentnosti BiH 2004-2005. Regionalna razvojna asocijacija RDA. UNDP. Anon (2007): Dokument okvirnog budžeta FBiH za period 2008. Vlada FBiH. UNDP BiH.-2010. godina 9. Sarajevo 2004. 15. 7. Sarajevo. godine 6.Sistem ranog upozorenja – četvrti kvartalni izvještaj. BiH. s jedne strane i Bosne i Hercegovine. juni 2000 godine 2. Sarajevo. 20. februar 2002 godine 4. Anon (2003): Analitičko dokumentaciona osnova plana sa prijedlogom koncepcije prostornog uređenja – vizija 2025 – Prostorni plan za područje TK 2005-2025. Službene novine Federacije BiH. 12. 16. Tuzla. godina 18.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 IZVORI 1. april 2007. 3. godina 8. Tuzla. DEI. 5. Anon (2008c): SSP . s jedne strane i Bosne i Hercegovine. STRATEŠKE ORIJENTACIJE RAZVOJA DO 2015.) STRATEGIJA RAZVOJA TUZLANSKOG KANTONA 2000 -2015 god. Agencija za bankarstvo FBiH.-2010. Anon (2002a) REGIONALNA STRATEGIJA TUZLANSKOG KANTONA 2002-2004. 152 . Anon (2006): Prostorni plan TK 2005-2025.03. mart 2003. Sarajevo. Anon (2007e) Socioekonomski pokazatelji po općinama u FBiH u 2007 .2008. Anon (2007c): Uputstvo o određivanju učešća Kantona. Tuzla. Anon (2003b) MILENIJUMSKI RAZVOJNI CILJEVI U BiH 2015. Sarajevo. JUN 2003. s druge strane. Univerzitet u Tuzli. godinu. Ekonomski institut. Federalni zavod za programiranje razvoja. Anon (2003c) Prostorni plan za područje Tuzlanskog kantona 2005-2025.. Anon (2006) Okvir za implementaciju regionalne strategije Sjeveroistočne ekonomske regije 2006-2007. IZVJEŠTAJ O HUMANOM RAZVOJU 2003. Anon (2002): Razvojna strategija Tuzlanskog kantona BiH 2002-2004. 19.

IMF. Domazet. Ekonomski institut Sarajevo. Anon (2008e): Makroekonomski pokazatelji po kantonima za 2008. godina 42. 2009. Gligorov. (2008): Uputstvo za pripremu PEST I SWOT analize . Poeschl. Vlada TK. K. Babić-Hodović. (2008): Obrazovanje. Sarajevo 45. M. Kušljugić. Sarajevo 36. Ekonomski institut Sarajevo. Domazet. F. Sarajevo 43. A. Sarajevo 34.Strategija razvoja TK 2008-2013. E. april 2008. A. Ekonomski institut Sarajevo. Hodžić. Sarajevo 44. Ekonomski institut Sarajevo. WIIW Vienna. Ekonomski institut Sarajevo. Tuzla. (2008): Humani kapital . Sarajevo 24. Čaušević. (2008): SME . Ekonomski institut Sarajevo. Anon (2008i) Osnovna studija industrijskih sektora. Ekonomski institut Sarajevo. (2008): Procjena Fiskalnih kapaciteta TK i općina na njegovoj teritoriji . Efendić. July 2009 38. turizam. Ekonomski institut Sarajevo. Kušljugić. Ekonomski institut Sarajevo. V. Sarajevo 31. J.Strategiju razvoja TK 2008-2013. V.Strategija razvoja TK 2008-2013.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 23. godina 28. East and Southeast Europe.Strategija razvoja TK 2008-2013. (2008): Ekspertiza Socio-ekonomska analiza za Strategiju razvoja TK 2008-2013. Anon (2007) Izvještaj o konkurentnosti BiH 2007.ekspertiza za Strategiju razvoja TK 2008-2013.Strategija razvoja TK 20082013. Sarajevo 35..Strategija razvoja TK 2008-2013. M. Sarajevo 33. Domazet. financijske i druge usluge . (2006): Strategija promocije izvoza – konceptualni okvir za BiH.Strategija razvoja TK 2008-2013. M. Domazet. godina 27. S. Tuzla 26. (2006): Development of Competitiveness and Export Promotion of The Metal Sector in Bosnia and herzegovina. istraživanje i razvoj . (2008): Trgovina.. Ekonomski institut Sarajevo. Sarajevo 37. S. Anon (2009g): Strategija zapošljavanja Tuzlanskog kantona za period 2009-2013. Federalni zavod za programiranje. Sarajevo 29. A. Richer. Domazet. Ekonomski institut Sarajevo.. Ekonomski institut Sarajevo. Tuzla. (2008): Demografija i tržište rada . Sarajevo 32. Keserović. Fetahagić. Domazet. Sarajevo 30. E. Ekonomski fakultet Univerziteta Tuzla. – analiza. Sarajevo 41. Sarajevo 40. Sarajevo 153 . (2009): Current Analysis and Forecasts-Economic Prospectives of Central. Kurtović. (2008): Poljoprivreda i proizvodnja hrane . Ekonomski institut Sarajevo. Sarajevo. A. Anon (2008h) Integrirana ekonomska analiza za ekonomsku regiju sjeveroistočna BiH. (2008): Konkurentnost lokalnih zajednica na TK. Ekonomski institut Sarajevo.Strategija razvoja TK 20082013. & Nikolić. Tuzla 25. (www. januar 2008. Global Economic Outlook.imf. Habul. Nerda. Anon (2008f): Strategija razvoja poljoprivrede Tuzlanskog kantona. A. (2008): Uputstvo za okončanje situacione analize . (2008): Metodologija . (2008): Energetika . Economic Institute Sarajevo. 2007. A.Strategija razvoja TK 20082013. V.org) 39.Strategija razvoja TK 2008-2013. A.

Dž.. Uprava za indirektno oporezivanje e. Ekonomski institut Sarajevo. Rahimić. Zagreb. 2007.Strategija razvoja TK 2008-2013. 2006. Sarajevo 59. elektronska objava radova sa međunarodne konferencije „An Enterprise Odyssey: Integration or Desintegration“. Statistički godišnjaci 1999... 2006 i 2007 godina 53. ZAKON O e. Trifković.. Ekonomski institut Sarajevo.. „Nationale Wettbewerbsvorteile – erfolgreich konkurieren auf dem W eltmarkt“. Osmanković. B. Budžeti TK za 2004. (2008): Prostor i infrastruktura razvoja . 2000. V. Socioekonomski pregled Ekonomske regije „Sjeveroistočna Bosna“. Dž. Budžeti: a. b. (2008): Primjena EU Povelje za mala i srednja poduzeća na nivou kantona doprinosi razvoju politika malih i srednjih poduzeća na nivou Bosne i Hercegovine i regije Zapadnog Balkana. 2007. ZAKON O c. Podaci sa web stranica: a.. (2008): Ekonomska struktura i razvoj . 2002. S. Ekonomski institut Sarajevo.. Nuković. A. Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH d. E. Beograd.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 46. POREZU NA DOBIT FBiH. 2006. Ekonomski institut Sarajevo. Šehić... b. H. Ekonomski institut Sarajevo. & Efendić. ZAKON O d. M. Ekonomski fakultet Univerziteta Tuzla 60. Management Bibliothek. E.. & Šehić. Rakita B. godina 49. 2005. Godina 54. Ekonomski institut Sarajevo. Kantonalna privredna komore Tuzla g.. Z. str. Ekonomski institut Sarajevo. Šehić Dž. M. Sarajevo 48.. FIPA (Agencija za promociju stranih investicija) f. Šehić. Mahmutović. Sarajevo 57.Strategija razvoja TK 2008-2013. 2006.. (2008): Industrija i građevinarstvo . Porter. 62.. Simić. (2008): Ekspertiza Javni sektor za Strategiju razvoja TK 2008-2013. ZAKON O b. 2003. 61. (2008): Ekspertiza Konkurentnost za Strategiju razvoja TK 2008-2013. Strateški menadžment. Muenchen. ZAKON O BUDŽETIMA FBiH. godina 51. E. 1999. 2005. 1408-1420. K. Umihanić. „Improving Competitive Advantage of B&H Economy through Clusters“. Budžeti FBiH za 2004. 2005. godina 56. Sarajevo 58.Strategija razvoja TK 2008-2013. 2001. (2008): Ekspertiza Modeliranje razvoja za Strategiju razvoja TK 2008-2013. PDV-u BiH. DUGU FBiH IZVRŠENJU BUDŽETA TK ZA 2008. Vanjskotrgovinska komore. Šehić. Resorna ministarstva Tuzlanskog kantona h. (2008): Ekspertiza Pravni i institucionalni okvir za Strategiju razvoja TK 20082013. Međunarodni biznis i menadžment. 2001. NERDA – Regionalna razvojna agencija za Sjeveroistočnu BiH 154 . Rahimić Z. J. Sarajevo 55. Zakoni: a. Tatić. 2004. 52. Slovo Mostar. 2006. Federalni zavod za programiranje razvoja c. Sarajevo 50. Sarajevo 47.

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 ANEKSI Sadržaj aneksa: a. Projektni zadatak 155 . Pregled članova Foruma mladih c. Pregled radnih i sektorskih grupa b.

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 156 .

Dekan Ekonomskog fakulteta 9. Predstavnik privrede Gračanica 13. i rudarstvo TK 5. Ministarstvo za industriju. Ahmet Zonić. Mr. Rudnik "Kreka" 6. Hadžiabdić Abdulah. Solana .Tuzla 12. Nusret Kurtalić.dr. Esmir Spahić.Velid Efendić. "Širbegović " Gračanica 9. Privredna komora TK III SEKTORSKA GRUPA ZA INDUSTRIJU I GRAðEVINARSTVO: 1. "DITA" Tuzla 6. Prof. Esad Arnautović. turizma i saobraćaja 7. Skupštinska komisija za privredu 8.dr. Izudin Kapetanović. Privredna komora TK 13. Mr.dr. energetike i rudarstva TK 2. Ekonomski institut Sarajevo 3. Amra Jaganjac. Mr. Suljić Šefik. "TMD" Gradačac 10. Mistarstvo trgovine.dr. Dževad Šehić. Ekonomski institut Sarajevo 3. Kapić Reuf. Halid Suljagić. Adem Tucaković. Premijer Tuzlanskog kantona 2. Ministarstvo industrije . Prof. Ministarstvo za industriju. Ensar Šehić. Mr. Prof. Faruk Širbegović. i rudarstvo TK 2. Ekonomski institut Sarajevo 4. Žunić Nurudin. Predstavnik privrede Tuzla 14. Privredna komora TK 11. Amir Hasić. Fadil Nadarević. Zoran Milić. Obrtnička komora TK 12. Prof. Ekonomski institut Sarajevo 3. Sehudin Ograšević. energetiku. Fadil Novalić. Nedret Kikanović. Hasan Sijerčić. Enes Mujić. Anto Domazet.Tuzla 5. BIT Centar Tuzla 11. Udruženje pos lodavaca 10. Društvo za istraživanje i razvoj 10. Bahir Imamović. Zahid-Mido Bašić.Mirza Kušljugić. Skupštinska komisija za privredu 12. Ekonomski institut Sarajevo 4. Elektrodistribucija Tuzla 8.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 ANEKS 1. Rudnika "Banovići" 7. Eldin Brčaninović. Amir Tokić. "KHK"Lukavac 8. Skupštinska komisija za privredu 157 . vodoprivrede i šumarstva 6. Nukić Mirsad. Ekonomski institut Sarajevo 4. Isak Gergić.Jasmina Osmanković. Sead Terzić. Predstavnik privrede Živinice II SEKTORSKA GRUPA ZA ENERGETIKU: 1. Besim Imamović. PREGLED RADNIH I SEKTORSKIH GRUPA I RADNA GRUPA ZA EKONOMSKU STRUKTURU I RAZVOJ: 1. Cementara Lukavac 13. energetiku. "Konjuh" Živinice 7. Elektrotehnički fakultet Tuzla 9. Ministarstvo poljoprivrede. NERDA 11. AIDA . Termoelektrana Tuzla 5. Zijad Šehabović. Miralem Jahić. Sadil Suljendić. Munever Čergić. Vedrana Ajanović.

Hotel "Senad od Bosne" 12. Samid Šarac.dr. Džafić Jusuf. pćina Doboj Istok 158 . Udruženje potrošača 7. Hasan Mahmutović. Muhamed Sukanović. MI Bospo 10. Nejra Nalić. "Vegafruit" . Općin Čelić 14. Hasan Mahmutović. Biro za razvoj Gradačac 16. Općina Kladanj 13. Halid Kovač. Robert Martić. NLB Tuzlanska banka 8. Općina Srebrenik 9. Općina Gradačac 8. Općina Srebrenik 12. Općina Živinice 10. Izet Jaičević. Skupštinska komisija za poljoprivredu 6. Sulejman Babić. Općina Teočak 13. Enver Jukanović. TALDI Tuzla V SEKTORSKA GRUPA ZA TURIZAM TRGOVINU I SAOBRAĆAJ: 1. Gordana Bulić. Ministarstvo trgovine. Vesna Babić-Hodović. Centr za podršku i razvoj 15. Skupštinska komisija za privredu 6. Senija Bubić. Skupštinska komisija za privredu 5. "Inmer" Gradačac 8. Općina Tuzla 17. Sadina Bina. Hasić Senad. Hasan Delić. Hrestemović Salem. Inkubacioni Centar Lipnica 12. Općina Banovići 18. Općina Srebrenik 16. Senahid Šaković. Indira Prljača. Esma Velagić-Habul. Aerodroma "Dubrave" Tuzla VI SEKTORSKA GRUPA ZA POLJOPRIVREDU I PROIZVODNJU HRANE: 1. turizma i saobračaja 2. Enver Sarvan. Dino Ćerimagić. BIT Centar Tuzla 14. vodoprivrede i šumarstva 2. Osiguravajuće društvo 9. Ekonomski institut Sarajevo 4. Općina Sapna 11. Doc. Abdulah Hadžiabdić. Općina Gračanica 7. Šaha Mazalović. Enida Memić. Ekonomski institut Sarajevo 3. Mazalović Senad. Senad Čamdžić. Hasidin Hodžić. razvoj i povratak TK 2. Ministarstvo za obnovu.dr. Prof. Almazaga Ćatović. Ministarstvo poljoprivrede. Šime Mamić. Ekonomski institut Sarajevo 3. Ekonomski institut Sarajevo 4. NERDA 11. Turistička zajednica TK 5. Fahrudin Fehrić. Turistička organizacija 11. Prof. Medić Hasan. Ekonomski institut Sarajevo 3. Jusuf Suljkanović. Aleksandra Nikolić.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 IV SEKTORSKA GRUPA ZA MALA I SREDNJA PREDUZEĆA: 1. Junuzović ðulejma n.Doboj Istok 7. Slaviša Stojković.dr. "Smajić" Čelić 9. Općina Gradačac 14. Olja Bradvić. Skupštinska komisija za privredu 6. Senada Keserović. Predstavnik MKO(EKI) 13. Općina Kladanj 10.dr. Suad Mustajbašić. Ekonomski institut Sarajevo 4. Općina Teočak 15. Fernada Helić-Čamdžić. Esmir Spahić. Mujanović Zehrudin. Mr. Cvjetinović Veselko. Bahrija Umihanić. Doc. Mr. Obrtnička komora TK 5. Muris Nišić. Ibrahim Smajlović. Cvjetinović Veselko.

Amir Šabačkić. Dinka Huremović. trgovine i saobraćaja 5. Zavod za zapošljavanje 4. Muharem Čanić. Enver Jukanović. Prof. Prof. Skupštinska komisija za rad. JU UKC Tuzla 12. Ekonomski institut Sarajevo 3. Regionalni centar za upravljanje čvrstim otpadom Tuzla 17. Ministartvo zdravstva TK 4. Općina Kladanj 12. Ibrahim Bećirović.Džombić. razvoj i povratak 6. Lejla Ibrahimović. Ekonomski institut Sarajevo 3. Općina Čelić 13. Skupštinska komisija za rad. Avdulah Hadžiabdić. Hajrudin Hajro Bećirević. Emir Kurtović. Udruženje građana "Bosper" 17. Esma Velagić-Habul.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 15. vodoprivrede i šumarstva 6. Sejo Jahić. Udruženje poljoprivrednika 16. Zijad Hasanhodžić. Predstavnik za regionalnu saradnju Dunav . Saed Borić. Komunalno preduzeće Tuzla 18. Općina Sapna 10. zdravstvo i socijalnu politiku 10. Enver Zgodić. Zoran Milić. Amila Šećerkadić. Mr. Ministarstvo turizma. Ministarstvo za obnovu. Nermina Aljić. Kasim Tatić. Jorgovan Begić. Sulejman Brkić. Safija Ćatović . Samid Šarac. Maida Fetahagić. kulturu i sport TK-PPZ osiguranje) 13. Nusret Hamidović. Obrtnička komora TK 7. Doc. "BKC" Tuzla 11. Skupštinska komisija za rad. Ministarstvo za rad i socijalnu politiku 2. Suada Selimović. Mustafa Burgić. nauku.Drava 159 . Predstavnik ekonomskog vijeća TK 8. "Konjuh" Živinice 9. za obrazovanje.Dr. Min. Predstavnik željeznice F BiH 15. Ministarstvo poljoprivrede. Eldin Brčaninović. Jasminka Tadić . Šerak Mujo.Kuluglić. Predstavnik sindikata 10.dr. Ekološki Savez Eko Zeleni TK 9. Kantonalna direkcija za puteve 7. Zavod zdravstvenog osiguranja TK (ne Zavod za zdravstveno 5. Aerodroma "Dubrave" Tuzla 16. Udruženje građana "Bosper" VII RADNA GRUPA ZA HUMANI I SOCIJALNI RAZVOJ: 1. Ministarstvo prostornog uredjenja i zaštite okolice 2. Anto Iljkić.Sava . Agencija za privatizaciju 19. zdravstvo i soc politiku 9. NVO "Prijateljice" 8. Agencija za privatizaciju IX RADNA GRUPA ZA PROSTORNI RAZVOJ I INFRASTRUKTURU: 1. Ekonomski institut Sarajevo 3. Zijad Hasanhodžić. Miralem Čandić. Muhamed Omerović. zdravstvo i socijalnu politiku 6. Refik Avdić. Halid Hadžić. Šemso Berbić. Zoran Jovanović. Ekonomski institut Sarajevo 4. Dr. Suad Selimović. Merisa Imamović . Društvo za istraživanje i razvoj 8. Suad Mehinović. Ministarstvo za rad i socijalnu politiku 2. Raza Rušćuklija. Općina Teočak 11. Ministartvo za rad i socijalnu politiku TK VIII RADNA GRUPA ZA DEMOGRAFIJU I TRŽIŠTE RADA: 1. Zijad Škahić. Semir Fejzić. Privredna komora TK 5.dr. Dragica Tešić. Općina Doboj Istok 14.Hasanović. NVO (Centar za rehabilitaciju Smoluća) 7. Sead Hasić.

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013

X RADNA GRUPA ZA OBRAZOVANJE ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ: 1. Jasminka Kurević, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK 2. Prof.dr. Mirza Kušljugić, Ekonomski institut Sarajevo 3. Prof.dr. Kadrija Hodžić, Ekonomski institut Sarajevo 4. Alan Topčić, Univerzitet Tuzla 5. Denis Prcić, Američki Univerzitet 6. Zlatko Špoljarević, Katolički školski centar 7. Mr. Sead-ef Seljubac, Behrambegova medresa 8. Enes Husejnović, Min. obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK-OŠ Jala 9. Muhamed Gaši, Ministarstva za obnovu, razvoj i povratak TK 10. Zulić Seid, Institut za zavarivanje Tuzla 11. Safet Sejranić, Predstavnik poduzetnika 12. Ismet Omerčehajić, Udruženje inovatora TK 13. Vedrana Ajanović, BIT Centar Tuzla 14. Enver Sarvan, Nezavisni biro - Gradačac 15. Bahrija Umihanić, Centar za podršku i razvoj 16. Prof.dr.med.sci Enver Zerem, JU UKC Tuzla

160

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013

ANEKS 2. PREGLED ČLANOVA FORUMA MLADIH 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. Talović Eldina Banovići Kahrimanović Hasan Banovići Ahmetović Hasiba Banovići Mersed Tanjić Čelić Fahrudin Ahmetović Čelić Šišić Damir Doboj Istok Pejić Željka Doboj Istok Memić Senad Gračanica Tukulj Dženana Gračanica Senad Šmigalović Kalesija Emir Sakić Kalesija Majda Nasupović Kalesija Muhić Fahrudin Kladanj Bajić Zerina Kladanj Bećirović Mirzet Sapna Omerović Enes Sapna Jusić Jusuf Sapna Ćidić Mirza Srebrenik Vikalo Eldina Srebrenik Bjelić Adnan Srebrenik Bilalić Samira Teočak Softić Admir Teočak Kuljaninović Suada Živinice Habibović Meliha Živinice Taletović Alen Živinice

161

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013

ANEKS 3. PROJEKTNI ZADATAK PROJEKTNI ZADATAK ZA IZRADU STRATEGIJE RAZVOJA TUZLANSKOG KANTONA ZA PERIOD 2008 - 2013 Uvod Po Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine kantoni su administrativno-teritorijalne jedinice sa velikim stupnjem samouprave. Jedan od deset (10) kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine je i Tuzlanski kanton. Tuzlanski kanton formiran je na dijelovima sjeveroistočne Bosne i obuhvata slijedeće općine: Banovići, Doboj-Istok, Gradačac, Gračanica, Kladanj, Kalesija, Čelić, Lukavac, Srebrenik, Teočak, Sapna, Živinice i Tuzla. Tuzlanski kanton zauzima površinu od 2.652 km2, odnosno 10,1% teritorije Federacije Bosne i Hercegovine ili 5,17% teritorije Bosne i Hercegovine, sa gustinom naseljenosti od 187,13 stanovnika po km2 . Prema procjenama Federalnog zavoda za statistiku iz 2006. godine, na ovom području živi 496.280 stanovnika. Vlada Tuzlanskog kantona je donijela odluku o izradi nove strategije razvoja za period od 5 godina. Pri izradi strategije potrebno je voditi računa o metodologiji njene izrade kako bi se bilo u mogućnosti koristiti podrška Evropske unije ili njezinog sufinanciranja, ali i drugih razvojnih ili donatorskih fondova. To znači da se EU podrška daje samo na osnovu programa ili plana, uz objašnjenje opravdanosti plana ili programa, opisivanje glavne razvojne strategije, ključnih ciljeva i rezultata, te mjera za njihovo postizanje, kao i indikatora za njihovo mjerenje. Zbog toga su potrebni kapaciteti za pripremu efikasnih i uspješnih planova kako koristiti EU podršku te posebno EU strukturne fondove. Tuzlanski kanton ima usvojene dugoročne planske dokumente i to: 1. Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2000 – 2015. godina i 2. Prostorni plan Tuzlanskog kantona 2005 – 2025. godina, kao osnovni krovni dokument kroz koji su provjereni svi prethodni definirani strateški pravci razvoja. Prostorni plan Tuzlanskog kantona je temeljni i obavezni dokument koji određuje osnovne pravce i usmjerava razvoj Kantona i općina. 1. Principi izrade Strategije razvoja Tuzlanskog kantona Strategija razvoja mora biti zasnovana na slijedećim principima: Partnerstvo u pripremi i implementaciji. Ovo će biti dokument konsenzusa na osnovu kojeg Vlada Tuzlanskog kantona, poslovna zajednica, nevladine organizacije i građani preuzimaju određene obaveze za budućnost. Strategija razvoja se priprema i implementirati će se uz učešće svih ključnih osoba i institucija koji imaju uticaj na razvoj uz poštovanje javnosti. Ovo će biti dokument konsenzusa i razumnih zahtjeva adresiranih od strane zajednice na upravne strukture. To je sporazum o specifičnim mjerama od strateške važnosti i za građane i za privredu ovog kantona. Kombinacija dugoročne vizije i specifičnih ciljeva razvoja sa razvojnim programima i prioritetima. Strategija razvoja, u cilju dostizanja VIZIJE TK iz usvojenih planskih dokumenata, treba da identifikuje razvojne mogućnosti u planskom periodu od narednih pet godina, te da utvrdi specifične mjere , programe i projekte. To je kratkoročni plan koji uključuje mjere koje će imati dugoročne utjecaje i posljedice, ali i listu projekata i njihovu razradu za period od pet godina.

162

Produkt odnosno rezultat dobiven na kraju prvog koraka je Plan aktivnosti za proces izrade dokumenta strategije koji će se sadržati: vrstu aktivnosti. 2.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Fokus je na elementima važnim za konkurentnost kantona. identificirati koje vrste informacija trebaju biti prikupljene i koji su izvori informacija. pravnih propisa i sl. Monitoring/praćenje Strategije. nosioce aktivnosti. Socio-ekonomska analiza stanja Tuzlanskog kantona treba biti. identificirati prioritetne sektore intervencija uspostaviti Radnu/Partnersku grupu za planiranje na visokom nivou. Organiziranje učesnika procesa 2. Prije početka provedbe predstavnici Vlade Tuzlanskog kantona i izvođača će usuglasiti slijedeća pitanja: identificirati sve učesnike procesa izrade Strategije. 2. potencijalnim investitorima i građanima. dokumenata. Metodologija pripreme Strategije razvoja Tuzlanskog kantona 2008-2013. jer Implementacija Strategije i Pregled Strategije su obaveza zajednice. a prema preporukama metodologije Evropske unije.Ova faza je već objašnjena u dijelu koji se tiče dogovora između predstavnika Vlade Tuzlanskog kantona i izvođača. analiza potencijala i strateški dokument). razviti nacrt plana aktivnosti prikazujući sve faze procesa. Obaveza permanentnog rada na Strategiji.1. Izvođač će organizirati sastanke kako radne tako i sektorskih radnih grupa. U strategija treba da sadržava koje sve ciljeve može i treba razvijati kanton i koje se sve prepreke nalaze na putu realizacije ciljeva i kako te prepreke mogu biti efikasno eliminirane ili pretvorene u prednosti. prioritetni ciljevi. 2. sortiranje i analizu raspoloživih podataka. indikatori za evaluaciju i ažuriranje. utvrditi uloge svih partnera. Socio-ekonomska analiza . Proces izrade strategije će obuhvaćati slijedeće faze: 1. prilikom kojeg će biti identificirani učesnici procesa. generalni plan implementacije) 4. Implementacija Strategije 5. Organiziranje učesnika . podijeljena na slijedeće segmente: 163 . projekti. vremenski okvir aktivnosti. Predmet ovog Projekta su prve tri stavke (analiza stanja.2. Definisati polugodišnje i godišnje revizije napretka plana i njegove eventualne modifikacije i prilagođavanja novonastalim uslovima.Ova faza podrazumijeva prikupljanje. strateški ciljevi. Socio-ekonomska analiza (PEST i SW OT analiza) 3. uzimajući u obzir najrelevantnije elemente. te sektorske radne grupe za rad po utvrđenim prioritetnim sektorima intervencija. Strategija razvoja treba da je sintetiziran dokument fokusiran na glavne i obećavajuće pravce razvoja Tuzlanskog kantona i treba sadržavati ideje i principe koji osiguravaju orijentaciju ka poslovnoj zajednici. mjere. Izrada strategije (vizija.

istraživanje i razvoj Zdravstvo i socijalno osiguranje Boračko-invalidska zaštita Kultura i sport Institucije i pravni okvir Analiza stanja treba da procjenu strukturalnih. zemljište. Strateška analiza treba da odgovori na specifična pitanja. rijeka i sl. koje su aktivne u ovim sektorima? § Može li se identifikovati koncentracija ekonomskih potencijala u određenom području § Tuzlanskog kantona ili su jednako podijeljene? § Da li područje karakterišu velika preduzeća ili više mala i srednja preduzeća? § Postoji li značajan istraživačko .izvozne veze? § Koja su osnovna područja aktivnosti u pogledu ekonomske situacije? 164 . političkih. problematične grupe sezonski problemi)? § Postoje li specifični trendovi u pogledu samozapoš ljavanja? Ekonomska struktura i razvoj § Poljoprivredne i industrijske karakteristike Tuzlanskog kantona? Važnost urbanog i ruralnog? § Koji su glavni prirodni resursi: mineralni izvori. željeznica. ekonomskih i socijalnih uslova.razvojni potencijal? Mogu li se identifikovati industrijski klasteri? § Šta je sa konkurentnošću na nacionalnom i internacionalnom nivou? Postoje li značajne uvozno .? § Šta je sa sektorske distribucije ekonomskih potencijala? Da li je moguće identifikovati razvojne tendencije? § Postoji li ekonomski sektor sa značajnim utjecajem na regiju? Rastući ili opadajući? Koje su osnovne karakteristike preduzeća. u skladu sa kojima osnovne karakteristike izabranog područja mogu biti uključene u evidenciju. ) dostatne za razvoj.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Historija Geografija i prirodni resursi Demografija i tržište rada Ekonomska struktura i razvoj Prostorni razvoj Obrazovanje. međunarodnim saobraćajnim linijama § (putevi. međuregionalnim. ili su ograničavajući faktor? Demografija i tržište rada § Koji su osnovni demografski trendovi na području Tuzlanskog kantona? § Da li je zaposlenost skoncentrirana na određeni ekonomski sektor ili jednako raspoređena po različitim sektorima Tuzlanskog kantona? § Koje su osnovne karakteristike nezaposlenih (godine. itd. Navodimo neka pitanja isključivo kao primjer i izvođač se ne smije ograničiti samo na njih: Geografija i prirodni resursi § Koje su prednosti geografske situacije? § Da li geografska situacija implicira posebne razvojne mogućnosti? Postoji li veza ovih segmenata sa ostalim područjima? § Da li su osnovne veze sa regionalnim.

3. saobraćajnih. Obrazovanje. definisati kratkoročna vizija razvoja Tuzlanskog kantona koju je moguće ostvariti u narednih pet godina. a ne na temelju paušalnih procjena. ali se izvođaču ostavlja u zadatak da upotrijebi i druge metode i tehnike analize potencijala.europski orijentirane regije. Izrada Strateškog dokumenta . ekonomski. uzbudljiva i inspirativna vizija koja budi entuzijazam i energiju učesnika te izražava specifičan identitet Tuzlanskog kantona.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Prostorni razvoj (infrastruktura) § Koje su specijalne karakteristike i prednosti fizičke infrastrukture u regiji? § Kako će opremljenost Tuzlanskog kantona u pogledu komunikacione infrastrukture uticati na razvoj Tuzlanskog kantona u planskom periodu? § Da li postojeća infrastruktura implicira određene razvojne mogućnosti? Koji su osnovni problemi. 2. Strateške akcije na SWOT analizi su: Graditi na snagama § Eliminirati (neutralizovati) slabosti § Iskoristit i šanse § Smanjiti prijetnje. istraživanje i razvoj § Koji je značajan know-how i koji profili kvalifikacija su dostupni u Tuzlanskom kantonu? Koji dodatni oblici kvalifikacija su potrebni. intelektualnih. sa filozofijom potpune zaposlenosti. odnosno nedovoljni dostupni? § Da li područje obezbjeđuje odgovarajuću strukturu institucija u pogledu obrazovanja i stručnih treninga? § Da li su dovoljno fleksibilni i da li ispunjavaju zahtjeve lokalnog tržišta rada? § Da li postoje institucije za istraživanje i razvoj? Ukoliko postoje da li su adekvatno opremljene i osposobljene? Na ovakva ili slična pitanja. koja treba da se ogleda u svim elementima organizacije: privrednih. posebnost i jedinstvenost. prilike i prijetnje karakteristične za regiju) Procjene ključnih aktera. kako taj proces podsticati u ovom planskom perio du? § Jedan od proklamovano strateških načela organizacija prostora je otvorenost. slabosti. za navedene i druge oblasti strateške analize treba biti odgovoreno na osnovu egzaktnih podataka i indikatora. odnosno spremnost na međunarodnu i interregionalnu saradnju . socijalni i tehnološki faktori) kako bi se analizirali i okruženje i konkurentnost. jakog poduzetništva. mogućnosti i prijetnji) i PEST (politički. u svrhu dostizanja dugoročne vizije razvoja Tuzlanskog kantona kao moderne. efikasne administracije i sa visokim kvalitetom življenja u svim dijelovima zajednice.U ovoj fazi će se. 165 . nedostataka. javnog i društvenog sektora. Identifikovati projekte koji će to podsticati i obezbijediti razvoj Kantona u tom segmentu. uska grla i nedostaci? § Koje su osnovne razvojne akcije trenutno u razvoju ili u planu? § Kakav obezbijediti da se prostor Tuzlanskog kantona racionalno koristi i zaštiti u narednih pet godina? § Policentrični model prostornog razvoja je preduslov za dostizanje vizije.koja će biti izazovna. Ključne podloge za SWOT su: § Socio-ekonomska analiza (identifikovane prednosti i nedostaci) PEST analiza (izdvojiti prilike i prijetnje) § Sektorske SWOT analize (izdvojiti snage. uslužnih. Pri analizi stanja potrebno je izraditi SWOT analizu (analiza prednosti. i drugih funkcija.

PREGLED SOCIO-EKONOMSKE ANALIZE 2. PEST I SWOT ANALIZA 2. Mjere su instrumenti za korištenje resursa kako bi se ostvario specifični cilj. Dizajn strateškog dokumenta U tekstu koji slijedi dajemo prijedlog dizajna strateškog dokumenta: I DIO: UVOD 1.5 SOCIJALNI I EKONOMSKI USLOVI ZA RAZVOJNU STRATEGIJ U III DIO: VIZIJA IV DIO: STRATEŠKI DIO 4. Definisati projekte. uzimajući u obzir raspoložive resurse i vremenski okvir. vrijednost projekta. Definisanje mjera koje predstavljaju srednjoročni put ka ostvarivanju specifičnih/prioritetnih ciljeva u okviru određenog vremenskog perioda. glavne aktivnosti i očekivani rezultati.3.2.1.4.3 MJERE V DIO: RAZVOJNI PROGRAMI I PROJEKTI 5.1. vremenski okvir.2 SPECIFIČNI/PRIORITETNI CILJEVI 4.1 STRATEŠKI CILJEVI 4.2 OKVIR (POVEZANOST STRATEGIJE SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA NA VIŠIM NIVOIMA) 1.3 UČESNICI PROCESA 1. Definisati prioritetni ciljevi koji su specifični.1.1 IZVRŠNI SADRŽAJ 1. a predstavljaju prvu razradu vizije razvoja. Ovako razloženi projektni/operativni dio strategije će ujedno predstavljati i generalni plan implementacije.2.4 METODOLOGIJA I PROCES II DIO: SOCIO-EKONOMSKA ANALIZA STANJA 2.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 Dalje je potrebno: Definisati strateške ciljeve koji izviru iz analize i vizije razvoja. SW OT MATRICA 2. One su most između strateškog i operativnog dijela Strategije. 3. GENERALNI PLAN IMPLEMENTACIJE VI DIO: SISTEM PRAĆENJA/MONITORINGA I EVALUACIJE 166 . potencijalni izvori finansiranja. KOMPARATIVNE PREDNOSTI I STRATEŠKE ORIJENTACIJE 2. realistični i mjerljivi. sa naznakama o tome ko bi mogli biti potencijalni nosioci implementacije projekta. PROGRAMI I PROJEKTI 5. PREGLED STANJA U PRIORITETNIM SEKTORIMA (razloženo po sektorima) 2.1.

i sl) eliminacijom „rada na crno“. materijalnim) potaći proces diverzifikacije u cilju reduciranja utjecaja visokih cijena sirovina i energije PRILIKE/SLABE STRANE (WO) Nedostatak kapitala bi se mogao kompenzirati korištenjem evropskih i drugih međunarodnih fondova za lokalni i regionalni e konomski i e kološki održivi razvoj PRIJETNJE/SLABE STRANE (WT) Ekonomska i politička nestabilnost bi mogla otežati pristup kapitalu i popravljanje kvaliteta ljudskih resursa Prijetnje - GRAðEVINARSTVO PRILIKE/JAKE STRANE (SO) Iskustvo i tradicija u uslovima stvaranja jedinstvenog tržišta na regionalnom i evropskom nivou mogli bi biti osnov za uspostavljanje strateških partnerstava PRIJETNJE/JAKE STRANE (ST) Harmoniziranje bh propisa sa evropskim.Neadekvatna i manjkava institucionalna i financijska podrška Slabe strane PRILIKE/SLABE STRANE (WO) INDUSTRIJA PRILIKE/JAKE STRANE (SO) Prilike Prirodni resursi i tradicija u o kolnostima porasta tražnje za energentima dobivaju priliku PRIJETNJE/JAKE STRANE (ST) Raspoloživim resursima (ljudskim. uređenjem tržišnog prostora (uvesti gradaciju građevinskih firmi. standarde. nemogućnost osiguravanja adekvatne radne snage. kao i problemi sa pristupom financijskim sredstvima (rast cijene kapitala) mogli bi ugroziti prednosti koje daje iskustvo i tradicija na jedinstvenom tržištu PRILIKE/SLABE STRANE (WO) Nelojalna konkurencija. zdravom konkurencijom granu rasteretiti od neuspješnih firmi Prilike Prijetnje 167 .Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 SWOT MATRICA PO PRIORITETNIM SEKTORIMA Interna okolina Jake strane Eksterna okolina DEMOGRAFIJA I TRŽIŠTE RADA PRILIKE/JAKE STRANE (SO) Prilike Veliki potencijal u ljudskim resursima Šanse u strateškim programima i u rješavanju problema nezaposlenosti kroz provođenje SAP sa EU PRIJETNJE/JAKE STRANE (ST) Prijetnje Veliki potencijal u ljudskim resursima Neadekvatna i manjkava institucionalna i financijska podrška Slabe postojeće performanse stanovništva i radne snage (zaposlenih i nezaposlenih) . nedovoljna financijska sredstva i niska produktivnost zaposlenih mogli bi ugroziti prilike koje pruža širenje tržišta PRIJETNJE/SLABE STRANE (WT) Porastom produktivnosti. Suradnja javnog i privatnog sektora kao model rješavanja nezaposlenosti PRIJETNJE/SLABE STRANE (WT) Slabe postojeće performanse stanovništva i radne snage (zaposlenih i nezaposlenih) .Postojanje pozitivnih iskustava i organizaciono-upravljačkih modela za rješavanje problematike depopulacije i zapošljavanja.

tehnološkom razvoju i inovacijama po sistemu minimalnih pragova Uspostaviti sistemsko rješenje za brže usvajanje EU i drugih međunarodnih standarda Promovirati poduzetništvo među mladim (uključivši i školsku omladinu) i ženskom populacijom Prilike PRIJETNJE/SLABE STRANE (WT) Uspostaviti sistem poticaja brendiranju i m arketinškim aktivnostima za domaće proizvode i usluge Unaprijediti upotrebu interneta i dostupnost poslovnih informacija Ojačati horizontalnu i vertikalnu suradnju u aktivnostima S ME Prijetnje 168 . odnosno uvođenje evropskih i međunarodnih standarda u ovu oblast moglo bi neutralizirati jake strane TRGOVINA. naučno-istraživačku i marketinšku suradnju. TURIZAM. FDI. FINANCIJSKE USL UGE PRILIKE/JAKE STRANE (SO) Razvoj trgovačkih lanaca Razvoj zdravstvenog turizma Razvoj avio saobraćaja Razvoj banaka i MKO PRIJETNJE/JAKE STRANE (ST) Prijetnje Razvijanje asocijacija SMEs trgovine Razvoj kulturološkog turizm a Financijski aranžmani u e nergetici PRILIKE/JAKE STRANE (SO) Unaprijediti i iskoristiti apsorpcijski kapacitet vladinog i nevladinog sektora za korištenje fondova EU (IPA) i viših nivoa vlasti u BiH u razvoju S ME Razviti kapacitet SME za njihovu internacionalizaciju (prvenstveno izvoz. istraživanje i razvoj.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 ENERGETIKA PRILIKE/JAKE STRANE (SO) Prilike Obrazovanje. projektima EU PRILIKE/SLABE STRANE (WO) Razvoj eksportnih trgovačkih kuća Razvoj ruralnog turizma R azvoj regionalnih linija prometa Razvoj lizinga i faktoringa PRIJETNJE/SLABE STRANE (WT) Razvijanje specijalizirane trgovine Razvoj urbanog turizma R azvoj low fare avioprometa Razvoj tržišta municipalnih papira Prilike SME PRILIKE/SLABE STRANE (WO) Jačanje institucionalnog i zakonskog okvira za razvoj SME u TK Kreirati održiv sistem poticaja osnivanju i rastu SME i zapošljavanju i s amozapošljavanju Jačati kompetencije ljudskih resursa u SME i institucijama nadležnim za S ME Iz budžeta TK (i općina) obezbijediti redovna izdvajanja za poticaje istraživanju. kao i povezivanje kompanija u lanac vrijednosti PRIJETNJE/JAKE STRANE (ST) Prijetnje Uticaj na okolinu. tehnološke i poslovne inkubatore i povezati ih sa regionalnom saobraćajnom infrastrukturom Prirodne resurse i konkurentnu radnu snagu angažirati u prerađivačkim i „soft“ industrijama PRIJETNJE/JAKE STRANE (ST) U suradnji sa lokalnim zajednicama poboljšati rad inspekcijskih službi u cilju zaštite pozicije registriranih SME i sprečavanja nelojalne konkurencije Izgraditi pozitivan imidž TK za privlačenje novih FDI (naročito u propulzivne djelatnosti) Poboljšati likvidnost SME rješavanjem unutarnjih dugovanja i obezbjeđenjem povoljnijih financijskih instrume nata PRIJETNJE/SLABE STRANE (WT) Postojeće tehnologije i njihovi efekti na okoliš PRILIKE/SLABE STRANE (WO) Postojeća tehnologija i njeni efekti na okoliš mogli bi biti poboljšani po osnovu korištenja prilika koje pruža pristup fondovima. programima.) Transferirati napredna znanja i tehnologije u S ME Izgraditi industrijske zone i klastere.

te narušavanja međunarodnih ekoloških s tandarda PRILIKE/SLABE STRANE (WO) Unaprijediti partnerstvo privatnog i javnog sektora Izdavanje obveznica za financiranje kanalizacijs ke mreže Prilike PRIJETNJE/SLABE STRANE (WT) Izgradnja deponije za čvrsti otpad Smanjiti gubitke u vodosnabdijevanju i izgraditi kolektor i pročistač za vodu Prijetnje 169 . željezničke. Iskoristiti prednosti tuzlanskog aerodroma za kargo transport i uvjete „feeder service“ za Sarajevski aerodrom PRIJETNJE/JAKE STRANE (ST) Korištenje komparativnih prednosti željezničkog saobraćaja i modernizacija željezničkog transporta Prenaglašavanje orijentacije na prirodne resurse može dovesti do njihove prevelike eksploatacije. inovativnost. energetska kriza. zračne veze sa glavnim centrima u okruženju Inter i intra regionalno povezivanje Korištenje prekogranične regionalne suradnje PRIJETNJE/SLABE STRANE (WT) Prilike Primjena standarda – pozitivni efekti na Prijetnje konkurentnost. Vukovar i Beograd. kreativnost Globalni trendovi.Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 POLJOPRIVREDA I PROIZVODNJA HRANE PRILIKE/JAKE STRANE (SO) PRILIKE/SLABE STRANE (WO) Prilike Vanjsko-trgovinska liberalizacija Uvođenje i primjena EU standarda Strategija razvoja Svjesnost populacije kao odgovor na kampanju „kupujmo domaće“ PRIJETNJE/JAKE STRANE (ST) Usitnjeni posjedi Stepen zagađenja okoliša Nedovoljno obrazovanje Nedostatak lanca distribucije i snabdijevanja Niska produktivnost Prijetnje Nejedinstveno tržište BiH Uvoz repromaterijala Nerazvijenost ruralne infrastrukture Neinformiranost o poticajima Poreska politika Smanjenje carina za robu iz E U EKONOMSKA STRUKTURA I RAZVOJ PRILIKE/JAKE STRANE (SO) Privlačenje FDI po osnovu prirodnih resursa. posebno energetskih i drugih koji su atraktivni za evropsko tržište Korištenje fondova za podršku lokalnom i regionalnom razvoju (EU) PRIJETNJE/JAKE STRANE (ST) PRIJETNJE/SLABE STRANE (WT) Kombinacija slabih strana i prijetnji mogla bi dovesti da veće zavisnosti od uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvod a PRILIKE/SLABE STRANE (WO) Izgradnja i/ili redefiniranje imidža Infrastruktura – izgradnja saobraćajne. rast cijena hrane – privlačenje FDI i konkurentnost PROSTORNI RAZVOJ PRILIKE/JAKE STRANE (SO) Iskoristiti dobar geostrateški položaj TK i blizinu predviđenih m ultimodalnih transportnih koridora i riječnih luka: Brč ko.

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 OBRAZOVANJE. socijalnoj zaštiti Relaksiranje privatnog i javnog sektora od socijalnih pritisaka PRIJETNJE/ JAKE STRANE (ST) Prijetnje Promocija razvojnih mogućnosti u zdravstvu. istraživanja i razvoja Nedovoljna suradnja i koordinacija aktivnosti Pristup financijskim sredstvima Prilike SOCIJALNI RAZVOJ PRILIKE/ JAKE STRANE (SO) Osposobljavanje i prekvalifikacije radne snage i njeno reintegrirane u proces rada Partnerstvo javnog i privatnog sektora u kulturi i sportu. ISTRAŽIVANJE PRILIKE/ JAKE STRANE (SO) Partnerstvo javnog i privatnog sektora Provođenje Bolonjske i Lisabonske strategije Cjeloživotno učenje Povezivanje sa industrijom i uslugama PRIJETNJE/JAKE STRANE (ST) Prijetnje Odustajanje od stvarnih kriterija i standarda Bolonje moglo bi ozbiljno ugroziti kvalitet ljudskih resursa PRILIKE/ SLABE STRANE (WO) Pristup financijskim sredstvima bi mogao biti neutraliziran korištenjem evropskih. projekata i fondova za izgradnju jedinstvenog naučnog i istraživačkog prostora PRIJETNJE/SLABE STRANE (WT) Nedostatak strategije obrazovanja. zdravstvu. mogla bi lokalnim zajednicama i kantonu smanjiti pritisak na budžet PRIJETNJE/ SLABE STRANE (WT) Prilike 170 . moglo bi jednom veliko procentu korisnika otežati pristup. programa. ukoliko se sredstva za pokrivanje ove cijene ne pronađu iz drugih izvora PRILIKE/ SLABE STRANE (WO) Programi radnog osposobljavanja su prilika da se jedan broj korisnika reintegrira u proces rada Promocija mogućnosti JPP u sportu i kulturi. sportu i kulturi Razvijanje programa socijalne zaštite za prelazak na ekonomske cijene usluga.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful