UTJECAJ GLAZBE NA RAZVOJ SPOSOBNOSTI I PSIHI KIH FUNKCIJA

Odgoj glazbom je povezan s razvojem senzornih sposobnosti, i to prvenstveno slu nih sposobnosti. Po si oru, glazbene sposobnosti mo emo podijeliti u est elementarnih sposobnosti slu anja glazbenih tonova:  Sposobnost zapa anja razlike u visini tonova  Jakost tonova  Trajanje tonova  Konsonanca  Sposobnost zapam ivanja razli itih tonoca  Zapa anje razlika u ritmu glazbe Neki autori smatraju da se u ove elementarne sposobnosti mo e ubrajati i razlikovanje boje tonova. Ove sposobnosti se kod djece razvijaju postupno, i to kroz u enje pjesama, sviranje na melodijskim udaraljkama, slu anje glazbe, otkrivanje i popravljanje pogre aka u pjevanju itd. Glazbena pedagogija zastupa mi ljenje da su za glazbene aktivnosti sposobna sva djeca, iako su njihova ostvarenja nejednake kvalitete. Kvaliteta glazbenih sposobnosti ovisi o:  Uro enim dispozicijama  Stupnju razvijenosti tih predispozicija  Socijalnoj sredini djeteta  Pedago kom utjecaju na dijete Sposobnosti se razvijaju kroz glazbene aktivnosti, kroz glazbene igre kojima se razvija motorika djeteta, utje e se na pravilno dr anje tijela, na koordiniranje pokreta ruku i nogu... Po dje jem interesu za glazbu esto se mo e zaklju iti kolika je njegova glazbena sposobnost. esto je upravo odgajatelj prvi koji pobu uje interes kod djeteta koji onda mo e motivirati dijete na slu anje glazbe, sudjelovanje u glazbenim aktivnostima i sli no. Glazbenim odgojem djeca od najranije dobi stje u osnovna znanja o glazbi. Stje u i razne navike me u kojima su i one o kulturi pona anja. Opseg pa nje se kod djece pred kolske dobi razvija. Kod djeteta od 2 godine za neku interesantnu aktivnost, opseg pa nje je 6 sekundi, a kod djeteta od 5 godina do 15 sekundi.trajanje i opseg pa nje djeteta ovisi o njegovom interesu, njegovoj motivaciji i o slo enosti predmeta s obzirom na djetetovu dob. Dijete se koncentrira na one podra aje koji su izraziti i koji ga zanimaju, ali to ne traje dugo i novi podra aj mo e vrlo lako privu i pa nju na sebe.

glazbeni odgoj nema karakter kolskog predmeta niti umjetni ke discipline. nego je jedan od initelja koji doprinosi razvoju li nosti djeteta. te da djeca pravilno izvode tri razli ita ritmi ka trajanja ( etvrtinka. Raznim sadr ajima rada u glazbenom odgoju ostvaruju se specifi ni zadaci glazbenog odgoja.MJESTO. te se razvija glazbeni sluh. Na temelju ovoga zaklju ujemo da u vrti ima govorimo samo o estetskom odgoju u slu bi odgajanja svestrane li nosti. Zadaci glazbenog odgoja proizlaze iz fizi ke. ULOGA I ZADACI GLAZBENOG ODGOJA U na im dje jim vrti ima glazbeni odgoj je sastavni dio odgojno-obrazovnog utjecaja na li nost djeteta. osminka. ritam. kultura glasa i sli no. navika aktivnog slu anja glazbe i elja za sudjelovanjem u glazbenim aktivnostima  Da se razvijaju osnovne glazbene sposobnosti djece  Da se djeca poti u na elementarne oblike stvarala tva u vezi glazbe Zadaci za stariju skupinu (od 5 godina do polaska u kolu):  Da se i dalje njeguju glasovne mogu nosti do tog stupnja da pjevaju intonativno isto uz pravilno disanje i pravilno izgovaranje teksta  Da se razvija glazbeni sluh djece i pam enje  Da se dalje razvija osje aj za ritam. sposobnosti i trajniji interes za glazbu . pam enje. Estetski odgoj obuhva a sve one koji u ivaju u ljepoti umjetnosti bez obzira na budu u profesiju. Zadaci glazbenog odgoja u mla oj skupini (3-4 godine):  Da se kod djece pobu uje i postepeno razvija interes za glazbu  Da se razvija elja za uklju ivanje u glazbene aktivnosti  Da se stvaraju osnove za razvoj glazbenih sposobnosti djece  Da se njeguje i sistematski kultivira glas djece  Da se stvara i njeguje osnova za emotivno primanje i do ivljavanje glazbe Ovi se zadaci pro iruju i oboga uju u srednjoj skupini:  Da se oboga uju utisci i emocionalno do ivljavanje glazbe  Da se kod djeteta razvija ljubav i interes za glazbu. a ne podu avati glazbu. Umjetni ki odgoj je orjentiran na formiranje budu eg umjetnika kojem e umjetnost postati ivotni poziv. intelektualne i emocionalne zrelosti djeteta. iz njegovih iskustva i znanja koje je steklo u drugim odgojnim podru jima. polovinka)  Da se i dalje poti u na razne oblike stvarala tva  Da se glazbom razvijaju estetske vrijednosti. glazbeni odgoj zna i odgajati glazbom.

Pjevanje pjesama tako er utje e na razvoj glazbenih sposobnosti djece i to sluha. igre uz instrumentalnu pratnju razvijaju kod djece sposobnost orjentacije u prostoru. kulture glasa i vje tine pjevanja. pa stoga pjesme moramo odabrati veoma pa ljivo. Kvaliteta ostvarivanja zadataka odgoja ovisi o li nosti odgajatelja. Duljina glazbene aktivnosti ovisi o dobnoj skupini. IZBOR PJESME Svaka pjesma nije prikladna za odgojni rad. pam enja. u e shva ati glazbeni govor. glazbene igre i slu anje. da mu je mi ljenje konkretno. Slu anjem glazbe djeca do ivljavaju sna ne glazbene utiske. U takvoj aktivnosti djeca stje u vje tinu pravilnog i izra ajnog pjevanja. slu anje i glazbene igre. Kod djece pred kolske dobi interes za pjesmu pobu uje prije svega tekst pjesme. Pjesma budi i razvija estetske osje aje djece i utje e na razvoj njihovog glazbenog ukusa.OBLICI GLAZBENIH AKTIVNOSTI Zadaci glazbenog odgoja se ostvaruju raznim glazbenim aktivnostima. me u kojima su osnovne pjevanje. moramo imati u vidu osobine pred kolskog djeteta. Ova injenica pove ava va nost uloge i odgovornosti odgajatelja. govorne sposobnosti u razvoju a rje nik ograni en. dinamiku.pjevanje. ritma. zapa ati i razlikovati izra ajna sredstva glazbe itd. Kod mla e skupine traje oko 10-15 min. vje tinu realiziranja jednostavnih ritmova u pokretimavje tinu izra avanja pokretima razne elemente skladbe ( ritam. igre udaraljkama) Svaka aktivnost treba obuhvatiti tri osnovna oblika rada. jasnim i djeci razumljivim tekstom koji uz sve to ima i umjetni ku vrijednost. o njegovom poznavanju teorije pedagogije. Glazbene ige. Prema nekim psiholo kim istra ivanjima utvr eno je da odnos djeteta prema glazbi ovisi o njegovim prvim kontaktima s njom. tempo i sli no) Glazbene igre su:  Slobodni dje ji plesovi  Dramatizacija  Igre s pjevanjem  Igre uz instrumentalnu pratnju  Narodni plesovi  Govorne igre za razvoj ritma (brojalice. Za rad s djecom biramo pjesme koje imaju umjetni ki i estetsku vrijednost.igre s pjevanjem. . Pjevanje pjesama je za djecu najpristupa nija i najbli a aktivnost. jer im omogu ava da shvate njen sadr aj. Pri analizi teksta pjesme. o posebnoj metodi koj spremi odgajatelja i o njegovoj kreativnosti. Prednost dajemo pjesmama s jednostavnim. u srednjoj skupini traje 20-25 min. a u starijoj skupini traje oko 30 min. PJESME U RADU S DJECOM Pjevanje dje jih pjesama je najra ireniji glazbeni oblik.

Iako pjesmu u imo u cjelini njene te e djelove uvje bavamo posebno kada je ponavljamo. pa melodija poma e pam enju teksta i obratno. a djeca se postepeno uklju uju u pjevanje. jednostavnu. vedar i ivahan karakter. . ritma ili teksta. Ako je pjesma du a i te a zbog melodije. e im ponavljanjem pjesme u zanimljivoj pri i. trebamo se potrudit prethodno izvr iti pripremu. Pjesmu trebamo nau iti pjevati napamet jer e interpretacija pjesme biti izra ajnija. Interpretacija treba biti jednostavna jer je pretjerana dramati nost i patetika djeci strana u pjevanju.Djeca lak e pamte melodiju gra enu od glazbenih motiva ili fraza koje se ponavljaju. kratku melodiju u kojoj se esto ponavljaju pojedine glazbnene fraze i tekst s puno kitica i ponavljanja. Pjesmu izvodimo uz instrumentalnu pratnju samo ako sviramo pravilno. Mimika treba biti izra ajna ali tako er ne pretjerana. Prije izvo enja pjesme uvijek dajemo intonaciju na nekom melodijskom instrumentu. ponavljanjem pjevanja za odgajateljem. Drugi zadatak prethodne pripreme sastoji se u tome da utvrdimo najprikladniji metodi ki postupak koji e pridonijeti jo boljem i lak em usvajanju pjesme. Kad je pjesma potpuno usvojena djeca pjevaju s ve im odu evljenjem uz pratnju. usvajanje takve pjesme treba planirati za du i vremenski period. Umjesto pri e interes mo e pobuditi i recitacija ili lutke koje djeci pjevaju novu pjesmu. Instrumentalnu pratnju ne primjenjujemo dok djeca dobro ne nau e pjesmu jer se bez instrumentalne pratnje bolje razvija dje ji sluh. U odabiru postupaka za u enje veliku ulogu igra i tekst pjesme. ali vrst i jak ritam  Umjeren tempo koji omogu ava pravilno pjevanje i jasan izgovor rije i Pri odabiru istaknuto mjesto dajemo narodnoj dje joj pjesmi jer ona ima sve osobine dobre dje je pjesme. Pri takvom u enju javlja se opasnost od mehani kog u enja i zato biramo metodi ke postupke koji e za vrijeme u enja odr avati interes i emocije djece i tako osigurati njihovu aktivnu suradnju. a zatim djeci daje znak za po etak pjevanja. Tekst pjesme ne uvje bavamo posebno jer glazba i tekst ine cjelinu. Pjesma koja odgovara glazbenim mogu nostima djece pred kolske dobi ima sljede e osobine:  Pjevnu i pristupa nu melodiju u kojoj se tonovi ni u postepeno  Jednostavan. OBRADA PJESME Ako elimo da pjesma odu evi djecu. U ostalim skupinama odgajatelj otpjeva u danoj intonaciji po etni ton. U mla oj skupini na danu intonaciju po inje pjevati odgajatelj. vje to i sigurno. Djeca pred kolske dobi u e pjevati po sluhu metodom imitacije tj. a zatim ih pozivaju da im se u pjevanju pridru e. djeca lak e usvajaju i br e pamte.

Ako se u pjesmi na e odlomak koji ve ina djece pjeva nesigurno ili pogre no uvje bavamo ga posebno. Uz nove pjesme u planove i programe obavezno unosimo i ponavljanje pjesama koje su djeca nau ila u prethodnim godinama. a nakon toga porazgovarati s djecom o tome. odsviramo nekoliko taktova pjesme koju djeca poznaju i nakon sviranja djeca ponavljaju naziv ojesme i zatim je otpjevaju. Vrlo je korisno snimati pjevanje djece. U srednjoj i starijoj skupini pjesme ponavljamo da bismo pro irili glazbena znanja i iskustva djece. ako su djeca nau ila do tog stupnja da je mogu izvoditi kao igru. a time se gubi pravi smisao. bez obzira na dob ne mogu odjedanput nau iti pjesmu. Zato je vrlo va na analiza rije i prije obrade jer ako unaprijed uo imo sve opasnosti koje prijete pravilnom izgovoru. npr.Djeca esto spajaju rije i. Potrudimo se da djeca primjete razliku kako bi mogli otkloniti gre ku. Mo e se ponavljati i na na in da djecu podijelimo u 2 skupine pa svaka skupina naizmjeni no ponavlja jedan dio pjesme. nastoje i da taj rad ne bude dosadan. Pjesme se mogu ponavljati u obliku zagonetki. . neki nedostatci su karakteristi ni za ve inu djece. Brojni su zadaci pri ponavljanju pjesme. Cilj ponavljanja je da djeca potpuno usvoje tekst i melodije svih kitica. PONAVLJANJE PJESME Djeca. a nakon toga onako kako bi trebalo pjevati. izdvajamo rije i koje su te ke za izgovor. Nova pjesma se mo e ponavljati i u glazbenim igrama. Bitno je da rad na ponavljanju pjesme pretvorimo u djeci zanimljivu aktivnost. Mehani ko ponavljanje treba potpuno odbaciti jer donosi vi e tete nego koristi. Istovremeno s u enjem pjesme uvje bavamo pravilno disanje. artikulaciju. To mo emo ukloniti da otpjevamo rije onako kako su pjevala djeca. Jedan od njih je neizgovaranje suglasnika na kraju rije i. pa se zato u enje planira kroz du i period. Na tim e pjesmicama najlak e dotjerati izvo enje i posti i izra ajno pjevanje. Pjesme je potrebno ponavljati i uvje bavati.Najzanimljiviji oblik ponavljanja pjesama je glazbena dramatizacija. mo i emo ih lak e ukloniti. Kod dikcije. dikciju.

birmao lake i kratke skladbe u trajanju od 2-3 min. postoje neki kriteriji kojima se rukovodimo pri izboru skladbe. IZBOR GLAZBE Budu i da svaka glazba nije dostupna djeci za slu anje. jer odabranu glazbu mo emo slu ati kad ho emo i koliko puta ho emo. Slu anje pove ava radost i interest djece za glazbu. Imaju i na umu osobine i mogu nosti djece. .SLU ANJE GLAZBE Odgojna vrijednost slu anja je izuzetno velika jer se tom aktivno u utje e na razvoj emocionalnog ivota djeteta. ima prednost pred TV ili radioemisijama.. Beethoven.Za Elizu. racionalana i emocionalna komponenta jer samo takvo slu anje stvara do ivljaj. Mozart. a postupno uvodimo skladbe ne to slo enijeg karaktera i du eg trajanja. Slu anjem radia i Tv-a. glazba je postala sastavni dio obiteljskog ambijenta. glazbenog ukusa. tj. Pri slu anju treba sudjelovati intelektualna.. a i ta se glazba lako shva a. da svira netko odrastao ili da slu amo snimke s cd-a ili Youtube-a.Menuet ( iz Male no ne muzike). apsolutnu glazbu. Najja i pokreta aktivnog slu anja je pobu eni interes. Istaknuto mjesto dajemo plesovima zato to je element pokreta u glazbi vrlo blizak djeci. Neposredno izvo enje glazbe. Prednost dajemo bogatom podru ju klavirskih minijatura i ostalim skladbama kod kojih ve iz naslova mo emo vidjeti koju je pojavu iz prirode skladatelj elio do arati glazbom. glazbena priprema i postavljanje konkretnih zadataka to u glazbi treba slu ati. Zbirke klavirske glazbe i orketralna djela: ajkovski. Za slu anje najprije odabiremo vokalnu glazbu jer rije i olak avaju razumijevanje glazbe. ajkovski. Samo umjetni ki vrijedna glazba mo e djelovati na djecu i sudjelovati u formiranju njihovog glazbenog ukusa.Album za mlade . U srednjoj skupini prikladne su i kra e orkestralne skladbe.plesovi iz baleta Labu e jezero i elkun ik. Slu anjem glazbe djeca po inju zapa ati lijepo u glazbi i kod djeteta se razvija osjetljivost i senzibilnost sluha. Ta razliku od mla e. a s djecom starije skupine se mogu slu ati forme koje spadaju u tzv. to je za pred kolsko dijete va no. u srednjoj i starijoj skupini slu amo instrumentalnu glazbu. na razvoj njegova umjetni kog senzibiliteta. estetske kulture i glasovnih sposobnosti uop e.

Analiza skladbe ima zadatak utvrditi sadr aj skladbe. razgovor i sli no. Odgajatelj djecu motivira na aktivno slu anje postavljanjem konkretnih zadataka pred slu anje.PRIPREMA ZA SLU ANJE Najidealniji posrednik izme u glazbe i djeteta je odgajatelj. Slu anje glazbe je naporna aktivnost za djecu te dobi i moramo prona i najprikladniji na in da im olak amo slu anje. imenom skladatelja i kratkim osvrtom na njegov ivot. Odgajatelj je onaj koji najvi e utje e na formiranje glazbenog ukusa djeteta. Sve to djeci ka emo uvode i ih u slu anje glazbe. ali kad je djeca vi e puta uju vi e im se svi a. Uvod u slu anje mo e biti kratka pri a. jer ako se skladba djeci svidi provest emo lako i bez te ko a sve zadatke koje smo predvidjeli. Pri odabiru tog postupka razlikujemo dva momenta:  Prvi susret djece s novom skladbom  Ponavljanje i slu anje iste skladbe Prvi susret djece s novom skladbom je jako va an. . Poga aju i prema glazbi to bi ona mogla do arati djeci. recitacija. Ponekad glazba ne ostavlja jaki dojam pri prvom slu anju. njezino osnovno raspolo enje. Posljednji korak prethodne pripreme je odlu iti o metodi kom postupku kojim emo djeci pribli iti skladbu. za pravilno provo enje aktivnosti slu anja potrebna je prethodna priprema odgajatelja. Prva faza se odnosi na to da kompoziciju treba prethodno dobro upoznati. Najprije emo nekoliko puta slu ati skladbu i nastojati upoznati karakter glazbe. tako da ih pripremimo i uvedemo u slu anje. karakter. Ova znanja se kod starije skupine nadopunjuju jo i nazivom skladbe. vr imo analizu njenog oblika i dobivamo shemu: a) Po etni dio b) Sredi nji dio c) Ponavljanje po etnog dijela s novim kra im zavr etkom Shema ABA Skladbu treba ponavljati i pri svakom novom slu anju nastojati rije iti neki novi zadatak i zaklju iti o nekom novom slu nom pojmu. dinamiku itd. Kod najmanjih emo se zadovoljiti da pa ljivo slu aju. te da su nakon nekog vremena skladbu u stanju prepoznati. mora biti izra ajno i ivahno. tempo.

Pripovjeda je najprije odgajatelj. Glazbenim igrama utje emo na razvoj glazbenih sposobnosti djece. djeca trebaju dobro upoznati skladbu. Za dramatizaciju izabiremo pri u u kojoj se pojavljuje vi e lica koja izvode radnju prikladnu za opona anje osnovnim pokretima. Jedna skupina izvodi tekstove kao zborsku recitaciju a druga skupina svira kao orkestar. Dramatizaciju mo emo podijeliti na epizode koje se postepeno uvje bavaju. Pokreti djece u pri i svedeni su na vrlo jednostavnu pantomimu. a kasnije tu ulogu mo e preuzeti i dijete. U igrama sa sadr ajem djeca uz instrumentalnu glazbu izvode pokrete koji odgovaraju njenom sadr aju. ivotinje ili predmeti. Djecu se najprije upozna s pri om. Glazbena dramatizacija Glazbena dramatizacija je igra u kojoj djeca prikazuju neku radnju u kojoj su ljudi. Postoje igre uz instrumentalnu glazbu koje nemaju sadr aj ili radnju. Prije nego zapo nemo uvje bavati pokrete. Narodni nam poma u da djeca to ranije upoznaju duh i ljepotu narodne glazbe. Djecu treba poticati da unose svoje stvarala ke elemente u govor. U glazbene igre ubrajamo:  Igre uz instrumentalnu pratnju  Igre s pjevanjem  Glazbena dramatizacija Igre uz instrumentalnu pratnju Igre ove vrste mogu imati sadr aj. ili prirodne pojave koje djeca mogu ozvu iti udaraljkama.GLAZBENE IGRE Vrijednost glazbenih igara je u tome to se u njima razvija sposobnost djece da pokretima izra avaju glazbu. Slobodni plesovi pru aju djeci mogu nost da izraze kreativne sposobnosti i stupanj razvijenosti svojih pokreta u plesu. a zatim uvodimo dijalog. Sadr aji igara mogu biti sasvim jednostavni i slo eni. prije svega na razvoj sluha i osje aj ritma. Za kra e dijaloge djeca sama stvaraju glazbu. . U igre uz instrumentalnu glazbu ubrajamo i narodne plesove. koreografirane i slobodne plesove. Pokrete ne uvje bavamo odjedanput nego onim redosljedom kako se pojavljuju u igri. U njima se pokreti uskla uju isklju ivo s glazbom. u interpretaciju pjesme i sli no kako bi dramatizacija poprimila oblik stvarala ke igre. a zatim se spajaju najprije u manje cjeline a nakon toga u ve e.

Glazbeni sluh je uro ena dispozicija koja postoji kod svakog djeteta. da pobudimo interes djece za sve zvu no to ih okru uje.dijete okrenuto zidu poga a ime djeteta koje ga je pozvalo IGRA S BUDILICOM. udaraljkama i odre uju ili slijede smjer odakle zvuk dolazi: TKO TO ZOVE. trajanja. Razlikovanje zvukova. Da bismo mogli to vi e utjecati na razvoj djetetovog sluha moramo dobro upoznati djetetove glazbene sposobnosti te svoje pedago ke ciljeve i zahtjeve s njima uskladiti jer ni previ e laki ni prete ki zadaci ne dovode do cilja. tonskog roda i tonaliteta. treba im omogu iti da sama eksperimentiraju zvukovima. samo ne u jednakoj mjeri. intervala. Ove igre traju oko 30 sekundi do 1 minute. a prije svega visine. dvoglasja i vi eglasja. 2. IGRE ZA RAZVOJ SLUHA 1. zvukove i glazbene tonove. Kod neke djece je ja e izra ena. a kod druge slabije. djecu dovedemo do svjesnog oslu kivanja.po to su djeca upoznala zvuk udaraljki.glazbeni sluh djece razvijamo igrama u kojima se djeca susre u s potpunom ti inom u kojoj islu kuju i prepoznavaju umove. U nizu igara djeca prepoznavaju zvukove izvedene glasom. Svrha tih igara je da od slu ajnog oslu kivanja. Glazbeni sluh je osnova za sve glazbene aktivnosti i razvoj sluha je jedan od primarnih zadataka glazbenog odgoja. a djeca je tra e TKO SE JAVLJA. jakosti.GLAZBENI SLUH Glazbeni sluh je sposobnost razlikovanja i prepoznavanja glazbeno-akusti kih odnosa. dijete koje je okrenuto zidu poga a koja se udaraljka javila . ritmi kih i melodijskih odnosa. Igre ti ine. boje tona. U tu svrhu primjenjujemo u odgojnom radu sistem igara za razvoj sluha.da bi se kod djece razvila sposobnost razlikovanja zvukova.sakrijemo budilicu.

s tim da kratka trajanja uvodimo tek kad djeca usvoje duga.ZAPA ANJE I IZVO ENJE OSOBINA TONA Trajanje tona Na po etnom stupnju uvje bavamo s djecom tri razi ita trajanja koja odgovaraju etvrtinki. . Razvoj ritma govorom Djeca razvijaju osje aj za ritam recitiranjem stihova dje jih pjesama i najjednostavnijih brojalica. npr. Rije i izgovaraju tako da do e do izra aja du e ili kra e trajanje slogova. polovinki i osminki. U srednjoj. Najelementarniji ritam nastaje izmjenom dvaju trajanja. du eg i kra eg. U svakom djetetu postoji ritmi ki instinkt. ritmi ki izgovaranje imena. a nakon toga i njegovu suprotnost (kra e trajanje-osminka). topo u nogama i sli no. U cilju razvoja tog osje aja ritma korisitmo se pri om u kojoj djeca na pojedinim dijelovima ritmi ki izgovaraju tekst. Du a i kra a trajanja tonova djeca zapa aju i izvode u pokretima uz glazbu. Ritam imena djeca plje u. Osje aj ritma se razvija prvenstveno govorom. kao i vremenske odnose me u trajanjima. Ta karakteristika ritma koja isti e periodi nost najbolje odgovara za odgojni rad s pred kolcima jer je kod njih najte e posti i izmjenu radnje i prekida radnje.etvrtinka). a zadatak je odgojnog rada da taj ritmi ki instinkt oblikuje. Taj na in govora se zove skandiranje. Djeca mla e skupine najprije zapa aju i izvode jedno trajanje (du e trajanje. Razvijanje osje aja ritma Ritam je organizirana vremenska struktura ije su karakteristike periodi nost i akcentacija. Ritam udru en s drugim tehnikama pridonosi otklanjanju ili ubla avanju govornih smetnji i tako pospje uje te nost govora djece. njeguje i razvija. a posebno starijoj slupini usvaja se i tre e trajanje ( najdu e trajanje-polovinka).

En ten tini 3. melodi na je. zve ke. nogama ili tijelom. njihanjem. pjevaju i modeliraju. mahanjem ruku. izmi lja aljivi tekst  Razvitku pokreta i ritma. Ona je i mala ritmi na cjelina jer do izra aja dolazi ritam i melodi nost. triangli. a koristi se i pokret. Brojalice se recitiraju. Izmi ljaju pokret cijelim tijelom ili samo nekim dijelovima tijela Brojalice u grafi kom izrazu Ovo je primjer brojalice koja se u i crte om. poti e se mi ljenje. Pjesmice kojima je struktura sli na brojalicama Vrijednost brojalice u odgojno-obrazovnom radu s pred kolskom djecom posebno se vidi u:  Govornom razvitku. Brojalice s neverbalnim smislom ili iracionalne brojalice: Npr. poskakivanjem. melodija. pozitivne emocije. Djeca mogu izmi ljati pokrete. Izgovor brojalice uz pokret mo e se izraziti pljeskanjem. vrsta onomatopeje ili oblik dje jeg stvarala tva. kao rezultat crtanja dobiva skiciranog smije nog ovjeka. a govor tekst. bogate dje ji rije nik. pridonose pravilnom izgovoru pojedinih glasova  Razvitku spoznajnih sposobnosti. Brojalice mo emo podijeliti na: 1. osloba aju dje ji govor.  Razvitku govorne kreativnosti. akom. Brojalica je pristupa na djeci jer se lako pamti. smisao za lijepo te se budi interes za igre rije ima. I ¶o medo u du an 2. bubnjevi. a kasnije djeca sama odre uju pokret. Brojalice s verbalnim smislom rije i ili racionalne brojalice: Npr. Brojalice uz pjevanje Odre eni broj brojalica mo e se vrlo lako nau iti i pjevanjem. U po etku je odgojitelj inicijator. motiviraju djecu da govore slobodno i te no. Pjevanjem se pamti tekst.ritam se mo e demonstrirati pokretom: prstima. Brojalica se recitira na jednom tonu.BROJALICE Za brojalicu znalci ka u da je vrsta umjetni ko-knji evnog teksta. Brojalice za razvitak ritma i pokreta Svaka brojalica pru a mogu nost za izra avanje ritma i pokreta. rukama.izmi ljaju se novi tekstovi.kratka pjesmica. toptanjem nogu. a djeca reproduciraju to odgojitelj zamisli. kretanjem u jednom smjeru i sl. Pokret rukom ozna ava mjeru. razvija se slu na percepcija. nadogra uje se stari poznati tekst.pridonose razvitku pam enja. ima ritam. . Brojalice su naj e e vesele jer djeca vole humor i veselje. igra rije ima.poti u na govornu aktivnost. crtaju. njihanjem tijela. Mogu se koristiti raznovrsni instrumenti kao to su udaraljke. Ako dijete prati stihove iz ove brojalice. Evo nekoliko primjera mogu ih primjena brojalica: Brojalice u funkciji igre Brojalica se naj e e koristi na po etku neke odre ene igre kako bi igra pravilno tekla ili se njome odre uje dijete koje e zapo eti igru. usvajaju se nove injenice.

Glazbeni odgoj pridonosi i razvoju mi ljenja. gdje je vrijeme za uzimanje daha. te izbor i primjena sredstava da se eventualni nedostatci uklone ili isprave. i to naro ito na po etku i zavr etku pjevanja. zaokru enost. Dah kao pokretnu motornu silu kojom pjeva upravlja di nom muskulaturom 2. Prije svake glazbene aktivnosti radimo vje be disanja a najbolja vje ba je tiho pjevanje. On je mnogo manji kod djeteta nego u odraslog ovjeka pa je dje ji glas po intenzitetu slabiji. Na pojedinim dijelovima pjesme. Dje ji dah je kratak i slbog intenziteta pa dijete ne mo e udahnuti veliku koli inu zraka. Nakon udisanja zrak zadr imo u plu ima 1-2 sekunde i nakon toga izdi emo zrak. Glazbeni odgoj utje e i na formiranje raznih osobina li nosti djeteta te indirektno pridonosi formiranju karakternih osobina. usnu i nosnu upljinu koje tonu daju boju. uzimamo kratak i brz dah i to istovremeno kroz nos i usta. Sistematskim provo enjem glazbenog odgoja razvija se kod djece i stvarala ka fantazija. Vje be disanja provodimo u obliku igara. Od 5 godine pa nadalje razvija se svjesno pam enje i tu sposobnost razvijamo u igrama.PAM ENJE PRED KOLSKOG DJETETA Kod manje djece pam enje je nesvjesno i nenamjerno. DISANJE U procesu disanja razlikuju se tri faze:  Udisaj  Zadr avanje daha  Izdisaj Udi e se ve inom kroz nos. volumen i ljepotu Glasovni aparat djeteta je vrlo nje an i osjetljiv. Glasnice kao materiju koja proizvodi ton 3. a usne su pri tome neznatno otvorene. Jedan od najva nijih zadataka svakog pedagoga je da sa uva zdrav i neo te en glasovni aparat djeteta. Rezonatore tj. Zbog toga djeca esto pri pjevanju gutaju pojedine slogove rije i. Djeca lak e pamte pjesme koje su povezane s njihovom aktivno u u igri. no ne valja udahnuti pretjeranu koli inu zraka jer to stvara nelagodan osje aj. POSTANAK I KULTURA GLASA Kao 3 najva nija initelja za postanak glas pjeva ki pedagozi isti u: 1. U procesu opa anja raznih glazbenih elemenata djete stvara svoje prve glazbene pojmove. . za rad na odgoju glasa neophodna su jasna i sigurna znanja o glasu i njegovom pravilnom funkcioniranju.

o.3. Time vokalize gube u o ima djece karakter vje bi i postaju zanimljive igre..e. Djeci mla e skupine ne tuma imo kako oblikovati usne pri pjevanju pojedinih samoglasnika jer u toj dobi oni nas jo ne mogu razumjeti ve odgajatelj na diskretno vidljiv na in oblikuje svoja usta pri pjevanju. na njemu izgovore 2-3 rije i. npr. Samoglasnici su nosioci tona. .. Vje be u kojima e djeca postepeno stjecati naviku pravilnog izgovora samoglasnika treba provoditi od po etka rada. Takve slogove nazivamo vokalize. Naj e a gre ka je neizraziti izgovor samoglasnika.Vje be udisanja Primjeri vje bi: djeca duboko udahnu. Na jezik ima 5 samoglasnika koje prema djelovanju rezonance mo emo podijeliti na  Samoglasnike stra njeg reda. moraju pojedine samoglasnike izgovarati vrlo esto. Primjeri vje bi: lokomotiva pu ta paru. izdaleka ujemo zujanje mu ice koja dolazi bli e. u rad uvodimo razne na ine izvo enja vokaliza.. Djeca mnogo lak e svladaju tehniku disanja ako im odgajatelj prethodno poka e. a druga izvodi samo pripjev pjevaju i vokalizu. dikcija. pu emo u vru u juhu. Vje be izdisanja Izdisati se mo e postepeno i polagano. zadr e dah. u  Samoglasnike srednjeg reda. a takav postepeni izdisaj najlak e se provodi ako pri tome izgovaramo neki glas. VJE BE ZA DIKCIJU I ARTIKULACIJU Artikulacija je namjerna aktivnost jezika i usana. Da bi djeca stekla naviku pravilnog izgovora. Takav pravilan izgovor konsonanata uvje bavamo u slogovima sastavljenim od suglasnika i samoglasnika.a  Samoglasnike prednjeg reda. djeca udi u zatim zadr avaju dah dok izbrojimo ponovo i nakon toga polagano ispu taju dah s tim da odgajatelj opet broji. Djeca koja u tom periodu imitiraju odrasle e nesvjesno opona ati odgajatelja i oblikovati usta prema njegovim. zujanje ti e-ja e. dok brojimo 1. prvenstveno radi proizvodnje glasova. suglasnik ne mo e stajati sam ve ga povezujemo sa samoglasnikom koji je nosilac tona. Rezultat pravilnog pokreta organa za artikulaciju je jasan izgovor tj.. U pjevanju. Pjevanjem vokaliza uvje bavamo razne vrste pjeva ke tehnike. jedna skupina djeca pjeva pjesmu rije ima. Da bi izbjegli mehani ko ponavljanje.2. zuji kukac. Vje be disanja provodimo dnevno 2-3 minute. zatim postepeno izdi u. Za vrijeme izdisanja mo emo provoditi promjene jakosti zvuka: bumbar leti od cvijeta do cvijeta. i Sposobnost i naviku jasna i pravilna izgovora samoglasnika djeca stje u sistemom igara i vje bi kojima otklanjamo op enite gre ke u izgovoru samoglasnika. Uvje bavanje samoglasnika sa srednjom i starijom skupinom se razlikuje od onoga kod mla e skuoine jer oni mogu svjesno nau iti oblikovati usta pri izgovoru samoglasnika.

Djeca svoje estetske do ivljaje glazbe izra avaju verbalno. Da se postave osnove glazbenog ukusa djeteta 5. On je vrlo esto prvi i jedini koji upoznaje dijete s vrijednim i lijepim u glazbi. U djece pred kolske dobi glazbeni ukus e se tek formirati a o inteligenciji ovisi koliko e tih dojmova i znanja trajno usvojiti i primjenjivati u izboru kompozicija koje voli. . dob i inteligencija. Spososbnost za njihovo adekvatno prihva anje 3. Stvarala kim aktivnostima ne pridonosimo samo razvoju glazbenih sposobnosti djece. Sposobnost za njihovo ostvarivanje Glavni inioci o kojima ovisi glazbeni ukus su u enje. Svoj estetski odnos prema okolini i umjetnosti dijete izra ava raznim oblicima stvarala kih aktivnosti. odgajateljeva je uloga izuzetno velika. ve i njihovom svestranom razvoju. U formiranju glazbenog ukusa djeteta. O njemu ovisi ho e li kontakt s glazbom za dijete biti ugodan ili neugodan. Da se razviju stvarala ke snage djeteta 6. ponavljanje.GLAZBA KAO SREDSTVO ESTETSKOG ODGOJA Glazba je komponenta estetskog odgoja. Da dijete usvoji elementarna znanja i vje tine Analiziraju i smisao za lijepo u glazbi mo emo ga rastaviti na nekoliko sposobnosti: 1. a njena su tina u radu s pred kolskom djecom se sastoji u nizu elemenata: 1. Da bi se stvorio emocionalni odnos prema glazbenim djelima potrebno je da se ona vi e puta ponavlja kako bi nam bila poznata. Djeca od nas trebaju u iti to je u glazbi vrijedno. Da glazba postane djetetu izvorom njegovih estetskih do ivljaja 4. Da se dijete osposobi za zapa anje estetskih svojstava glazbe 3. Sposobnost za njihovo prosu ivanje i vrednovanje 4. Da se kod djeteta pobudi i razvije osje aj i smisao za lijepo u glazbi 2. Sposobnost zapa anja estetskog obilje ja glazbe 2. pokretom ili likovnim izrazom.

da se igraju tonovima u glazbenom kuti u. Princip svjesne aktivnosti Ne smijemo dopustiti djeci da glazbene aktivnosti izvode mehani ki. Princip sistemati nosti i postupnosti Ovaj princip treba do i do izra aja naro ito u izboru i redoslijedu obrade glazbenih kompozicija s djecom. Odgajatelj ih mo e pobuditi. jer oni u toj dobi nisu ni trajni ni definitivno formirani. Oni poja avaju psihi ke aktivnosti. kako se kod njih ne bi razvio osje aj ve e vrijednosti nad ostalom djecom. Zorna sredstva trebaju biti estetski izra ena. ali i pravilan razvoj glazbenih sposobnosti svakog pojedinog djeteta. trajnije pamte itd. Primjerenost pretpostavlja postavljanje takvih zadataka za djecu koji nisu ni suvi e te ki ni suvi e lagani. Individualni rad provodi se i s djecom ja e izra enih glazbenih mogu nosti. Rani uspjeh u nekoj glazbenoj aktivnosti mo e dovesti do toga da dijete zavoli tu aktivnost i s njom se mnogo bavi. Takvoj djeci postavljaju se te i zadaci. Redoslijed rada i postupaka u odgojno-obrazovnom procesu naziva se postupnost. interes za nju mo e kod djeteta opasti. najbolji su uvjet za akciju. slu anju glazbe i glazbenim igrama treba prilagoditi stupnju razvoja njihovih psihi kih i fizi kih mogu nosti. povezujemo ih i uspore ujemo s glazbenim govorom koji tu stvarnost izra ava. bez poticaja odgajatelja. Me utim. da mehani ki pjevaju. ali je neophodno da se to radi izvan skupine. djeci poznatim pojmovima iz stvarnosti. koristimo se zornim sredstvima.. Zadatak odgajatelja je da otkriva ono to ko i dalji razvoj djeteta i da te nedostatke u individualnom radu s djetetom otkloni. da tra e ponovno slu anje neke kompozicije i sli no. da se mehani ki kre u uz glazbu ili mehani ki izvode ritmove na udaraljkama. Tako se odgajatelj brine da se nova gra a po ne obra ivati tek onda kad su djeca usvojila prethodno obra enu gra u koja je preduvjet za pravilno usvajanje nove gra e. Pravilno shva en i primjenjivan princip zornosti znatno unapre uje odgojno-obrazovni rad: djeca su aktivna. ako se neka aktivnost forsira pretjerano. jasna i tipi na za pojam koji predo uju. pogotovo za stvarala tvo. Princip interesa Interesi koje djeca pokazuju vrlo su razli iti. . Do ivljaj Princip individualizacije Glazbeni odgoj u dje jem vrti u treba organizirati i provoditi tako da se osigura glazbeni razvoj cijele skupine. Princip primjerenosti dobi djece Rukovoditi se principom primjerenosti dobi djece zna i da sva znanja i vje tine koje djeca stje u u pjevanju. izvode pjesme i glazbene igre. Slabo razvijen sluh ili ograni ene glasovne mogu nosti kod neke djece ko e razvoj glazbenih sposobnosti. Princip zornosti Da bi dijete moglo shvatiti i do ivjeti glazbenu kompoziciju. Princip do ivljaja Slu anjem i izvo enjem glazbe pobu ujemo kod djece jake emotivne do ivljaje. Aktivan odnos djece prema glazbi odra ava se u njihovoj elji da sama. niti da pasivno slu aju glazbenu kompoziciju.DIDAKTI KI PRINCIPI U glazbenom odgoju didakti ki principi me usobno su isprepleteni i povezani i ne mogu se primjenjivati izolirano jedni od drugih. pove ana im je pa nja i interes.

o li nosti odgajatelja. da iska u svoja mi ljenja i svoj odnos prema glazbi. npr. o skupini djece (mla a. koji je u najtje njoj vezi s tekstom pjesme koju djeca u e pjevati.DIDAKTI KE METODE Metode treba izabrati pa ljivo i promi ljeno. kao to su npr. Metoda demonstracije Usvajanje vje tina i navika. ponavljanje. izvo enje skladnih pokreta i precizno izvo enje ritmova ne bi se moglo ostvariti s djecom pred kolske dobi bez demonstracije odgajatelja npr. Izno enje sadr aja. Obja njavanje tako er esto primjenjujemo u radu. srednja. da potakne njihove misaone aktivnosti i usmjerava pa nju na ono to je najva nije i najkarakteristi nije za kompoziciju. o pojedinoj etapi u glazbenom zanimanju (priprema djece za zanimanje. glazbena igra). rukovanje udaraljkama. tok zanimanja. uvje bavanje). interpretacije pjesme i pri izvo enju pokreta u glazbenoj igri.. Metodom razgovora poti emo djecu da uspore uju je li glazba vesela ili alosna. a kod djece starije skupine pri izra ivanju dikcije. Pripovijedanjem se koristimo naro ito u susretu djece s novom pjesmom. naro ito pri upoznavanju djece s udaraljkama i na inom njihova rukovanja. o broju djece u pojedinoj skupini. zavr etak zanimanja). Metoda razgovora Ovom metodom odgajatelj poti e djecu da stvaraju i iznose osnovne zaklju ke o nekoj glazbenoj kompoziciji. je li glazba glasna ili tiha. . o tipu glazbenog zanimanja (obrada nove gra e. o materijalnoj opremljenosti dje jeg vrti a i o njegovoj lokaciji (dje ji vrti i u gradu i na selu). novom skladbom za slu anje ili novom glazbenom igrom. starija). slu anje glazbe. da im pomogne da shvate neku kompoziciju. pravilno i izra ajno pjevanje. je li tempo brz ili polagan. razgovor i demonstracija. U glazbenom odgoju primjenjuju se naj e e ove metode: usmeno izlaganje. Odgajatelj primjenjuje razgovor da razjasni djeci glazbu koju e slu ati. odgajatelj obja njava kako se izvodi pokret ili kako se rukuje udaraljkom. Izbor metoda ovisi: o sadr aju ili materijalu koji se obra uje (pjevanje. omogu uje da u toku pripovijedanja djeca nekoliko puta uju pjesmu i tako je lak e nau e i zapamte. da ka u svoju ocjenu o vlastitoj izvedbi glazbe ili o izvedbi svojih prijatelja i sli no. pokazivanje pokreta ili udaraljke. da zapa aju razna izra ajna sredstva glazbe. Metoda usmenog izlaganja Metoda usmenog izlaganja javlja se u dje jem vrti u kao pripovijedanje i obja njavanje.

bubanj. Tonovi se proizvode dodirom drvenih bati a po sredini plo ica. a odjekuju prili no dugo. zve ke.UDARALJKE Svrha upotrebe udaraljka na po etnom stupnju glazbenog odgoja je u razvijanju dje je senzibilnosti za zvukove i njihove boje. Zvon i i mogu biti dijatonski i kromatski. Zvuk se razlikuje prema materijalu plo ica koje mogu biti metalne i drvene.ruke i noge Vrste pljeskanja: dlanom o dlan ispru enih prstiju. Dr imo ga lijevom rukom. Triangl je metalni trokut iji zvuk dobivamo tako da po trianglu sviramo metalnim tapi em. bu an je i prikladan za jake naglaske. Postoje dijatonski i kromatski ksilafoni. inele. Zvuk inele odjekuje dugo. kastanjete. Zvuk im je ugodan i prikladan za izvo enje brzih nizova tonova. UDARALJKE NEODRE ENE VISINE ZVUKA TZV. . to je tapi tanji. Drveni bubanj je na injen od drva u obliku drvene kutije. uplji pljesak. Zve ke imaju razli ite oblike. a zvuk dobivamo na dva na ina: ili zve ku tresnemo labavom rukom ili po njoj lagano udremo prstima. Lupkanje nogama o pod se izvodi na razli ite na ine: udaranjem petama ili vr cima prstiju o pod itd. Upotrebljava ga odgajatelj jer je djeci njegova upotreba prete ka. Orffovom dje jem instrumentariju pripadaju i timpani u 3 razli ite veli ine i slu e kao bas-instrument. altov i basov ksilofon. nego za pratnju u dugim tonovima. praporke. Svira se s jednim ili s dva bati a. tenorov i basov metalofon. Bubanj se sastoji od okvira preko kojeg je na metalnom obru u napeta ivotinjska ko a. dijagonalni pljesak. kru ni pljesak. Carl Orff je suvremeni njema ki skladatelj. a naj e e se koriste ritmi ke udaraljke. RITMI KE UDARALJKE U njih ubrajamo: tapi e. metalofoni i ksilofoni. tapi i su najjednostavniji za rukovanje i prikladni su za izvo enje kratkih trajanja. isti je na in upotrebe kao kod zve ke. MELODIJSKE UDARALJKE Me u ove udaraljke spadaju zvon i i. zvuk je nje niji. altov. Tamburin se sastoji od u eg drvenog okvira preko kojeg je napeta ko a. uveo je instrumentarij koji odgovara dje jim mogu nostima i stvorio tipove igara koje su istovremeno igre ritmovima i zvukovima. Zvuk nastaje kad bati em sviramo iznad proreza. udaranje stisnutom akom po tvrdom predmetu. Kastanjete su 2 plo ice u obliku kru ke s izdubljenom sredinom. pa upravo zbog toga nije prikladan za izvo enje melodije. samo su im plo ice drvene. pljeskanje rukama po natkoljenici. UDARALJKE ODRE ENE VISINE ZVUKA TZV. Postoje sopranov. Praporci su metalne loptice u kojima se nalazi kuglica. a ve u se oko ruke ili nogu. Kod metalofona plo ice su na injene od lakog metala. Orffov instrumentarij se obolno koristi u vrti ima. sve one udaraljke s kojima izvodimo ritam. inele su dva mesingana tanjura koja dr imo palcem i ka iprtom za ko natu ru ku. triangle. Razlikujemo sopranov. Pritiskom ruke po plo ici zvuk nestaje. Ksilofoni imaju iste karakteristike kao metalofoni. Vlastite udaraljke. a zvuk proizvodimo udaranjem desne po ko i tamburina. tonovi su meki i dugo odjekuju.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful