Knjizevnost Kroz Razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja
1. TEMELJNA CIVILIZACIJSKA DJELA -stare civilizacije koje su temelj Evropske kulture razvile su se na podruju: -Bliski istok (dolina Nila- Egipat, dolina Eufrata i Tigrisa- Sumerani) -Mediteran (Egejski otoci, Poloponez i obale Male Azije) -Srednji i daleki istok (Kina, Indija ve u 3 st. p. k.) Asirska knjievnost Ep o Gilgameu 1700 g. p. k. -pronaen je zapisan na 12 ploa u knjinici Asirskog cara Asurbanipala -to je najvee djelo Babilonsko-Asirske knjievnosti -glavni lik je kralj Gilgame, pria o prijateljstvu kralja Gilgamea i Enkidua, zajedno se bore protiv zlih sila Egipatska knjievnost -u Egipatskoj knjievnosti najstariji zapisi knjievnih tekstova potjeu iz 2500 g. p. k. To su natpisi sa hodnika piramida i tekstovi iz grobnica (knjiga mrtvih- upute za zagrobni ivot) Arapska knjievnost (Kuran) -sveta knjiga Islama nastala izmeu 612 i 639. Sadri izreke Muhamedove koje mu je diktirao melik Dabrail, sastoji se od 114 poglavlja Indijska knjievnost -Vede- znanje, svete staroindijske knjige nastale izmeu 16 i 6 st. p. k. Sastoji se od 4 zbirke stihova -Vede: 1. Rgveda- najstarija i najopsenija, ima vie od 10000 strofa 2. Samaveda 3. Jadurveda 4. Atharveda -imaju veliko povijesni i filozofsko znaenje, to su ujedno i najstariji uzorci Indoevropskog stiha Ramajana (Ramin udes), ep -nastao izmeu 4 st. pr. k. i 2 st. p. k. Mahabhatra, ep -nastao izmeu 4 st. p. k. i 4 st. pos. k. -to je najopsenije djelo u svjetskoj knjievnosti, 200 000 stihova u 18 knjiga -okosnica djela je ep o postanku, suparnitvu i ratu obitelji Pandova i Kaurava za vlast Panatantra -nastala u 3 st. p. k. -to je zbirka pripovjedaka. Osnova zbirke je pripovijest o dva glupa kraljeva sina koje mudrac pomou pria ui vjetini vladanja. Sadri mnotvo bajki i basni. -rano je prevedena na Grki i Latinski i na narodne epske jezike a mnogi njezini motivi i teme nalaze se i u naoj narodnoj knjievnosti. Hebrejska knjievnost, Biblija (knjiica) -to je jedno od najstarijih djela u svjetskoj kulturi. Krani i Hebreji smatraju je svetom knjigom u kojoj je zapisana rije Boja. -najznaajniji prijevodi Biblije su: septuaginta- prijevod sedamdesetorice, prijevod na Grki, nastao u 3 st. p. k. vulgata- prijevod na Latinski svetog Jeronima -tek 1831 g. prijevod na Hrvatski jezik, preveo ju je Matija Petar Katani -stari i novi zavjet -stari zavjet- sastoji se od 46 knjiga pisanih na hebrejskom i armenijskom jeziku -sastoji se od:
IKor
-1-
1. Petoknjije- knjiga postanka -knjiga izlaska -Levitski zakonik -knjiga brojeva -ponovljeni zakon 2. Mudrosne i prorone knjige 3. Psalmi -novi zavjet- sastoji se od 27 knjiga pisanih na grkom jeziku -dijelimo ga na: 1. Evanelja (Matej, Marko, Luka i Ivan) 2. Djela apostolska 3. Poslanice apostola Pavla 4. Katolike poslanice 5. Otkrivenje EVANELJE - izvorno gr. rije to znai radosna vijest - sadri sve to je Isus inio i uinio - Isus je Sin Boji i sin ovjeji, te je u tom smislu Evanelje jedno, a s obzirom na knjige etiriju evanelista ono je etveroliko - MATEJ pisac prvog evanelja opisuje Isusovu osobu i ivot pracrkve; Isus je prorok Kraljevstva, on je Mesija u kome se ispunjavaju stara proroanstva; Matej je najsustavniji i najpregledniji; njegovo Evanelje pisano je na aramejskom, a poslije prevedeno na grki - IVAN pripisuje se apostolu Ivanu; Ivan ne osvjetljuje toliko ljudsku stranu Isusova ivota, ve daje njegov duhovni profil, ne iznosi samo gole injenice, ve odabire one dogaaje koji imaju i simboliko znaenje, ne tumai Kristovo uenje o ljubavi, milosti i ivotu vjenom; upotrebljava stare simbole kao Pastir, Janje, Put, Svjetlost; napisano je na grkom jeziku - jo postoje Evanelja po Marku (najblii pukom pristupu i iskazu) i Luki (najkritiniji i stilski najuglaeniji) JUDITA - jedan od najdramatskijih biblijskih opisa i najmlaih djelova Biblije - iako je sadraj najvjerojatnije samo pieva literarna fikcija, on je svojom poukom i idejom vrlo stvaran - knjiga velia idovsku religiju i rodoljublje - religija je toliko nacionalna, zakonsta i praktina da se zapravo izjednauje sa samim ivotom naroda i domoljubljem - obrana domovine jest obrana vjere - knjiga je pisana apokaliptinim stilom, u Palestini u vrijeme grke vladavine - zbog svoje zbijenosti izraavanja, fino zapaenih detalja i plastinih opisa, Judita je privukla mnoge umjetnike kista, pisane rijei i zvuka jedan takav umjetnik bio je i M. Maruli kojeg je biblijska pria inspirirala za pisanje epa Judite - gl. likovi su Holoferno koji je utjelovljena neprijateljska sila i Judita kao simbol idovskog naroda koji dolazi u sukob sa svojim neprijateljem PJESMA NAD PJESMAMA - ljubavna lirika - nastala negdje u 4.st.pr. Krista predaja ga pripisuje Salomonu; neki smatraju da je to djelo nastalo na dvoru Salomonovu u 10 st.pr. Krista - samo se tumai ve preko 20 stoljea mue da odgonetnu o kojoj je ljubavi rije
IKor
-2-
pjesme su se najprije pjevale na svadbenim sveanostima, a uvrtene su u Bibliju (iako nisu bile sastavljene za nju) na temelju novog konteksta, a to je da velia ljubav Jahve prema njegovom narodu meutim, od 18.st. javlja se miljenje da je u Pjesmi nad pjesmama opjevana ljubav izmeu zarunika i zarunice u svakom sluaju to je najljepa i najuzvienija pjesma ljubavni osjeaji se iskazuju poredbama i metaforama koje nam sve to poblie doaravaju u dananjim izdanjima teksta Pjesme podijeljen je najee na 5 dijelovam (Prvi susret, Uzajamna ljubav raste, Zarunicu dovode zaruniku, Zaruniina ljubav na kunji, Pristalost i radosti zarunice) zarunik koristi motive iz prirode kako bi opisao njezinu ljepotu te njezinu duhovnu ljepotu na kraju istie njeno savrenstvo zarunica na zborovo pitanje kakav je njezin z. odgovara na slian nain kao i on istie ljepotu iskreni osjeaji i istoa ljubavi; ovjekova povezanost s prirodom KNJIGA POSTANKA 13.-4. st. pr. Krista prva i najzanimljivija knjiga Petoknjija tu nalazimo slinosti s babilonskom i staroegipatskom knjievnosti dijeli se na 2 dijela prvi iznosi idovske predaje o stvaranju svijeta, svemira, prvih ljudi i zavrava priom o opem potopu taj tio razmatra literature starog istoka i opeljudska pitanja o ovjekovoj sudbini druga ima povjesnu tematiku - prati ivot idovskog naroda od njegova praoca Abrahama do odlaska idova u Egipat
IKor
-3-
2. KLASINA KNJIEVNOST ANTIKA Stara grka knjievnost -ima veliko znaenje klasine grke knjievnosti za zapadnu civilizaciju, obuhvaa oko 1500 g. stvaranja -dijelimo ju na etiri razdoblja: 1. Arhajsko razdoblje od 750 do 450 g. p. k. 2. Klasino razdoblje od 450 do 323 g. p. k. 3. Helenistiko razdoblje od 323 g. p. k. do 30 g. p. k. 4. Carsko razdoblje (Rimsko) od 30 g. p. k. do 6 st. n. e. Arhajsko razdoblje -poznat alfabet ali se i dalje knjievna djela stvaraju i izvode, prenose usmenim putem. Zbog toga u knjievnosti sredinje mjesto zauzima ep i lirske vrste Klasino razdoblje -obiljeeno procvatom Atene i atenske demokracije i kulture, zavrava smru Aleksandra velikog, u tom razdoblju Atena je bila glavno kulturno i knjievno sredite Grke. -naglasak se prenosi na drame -kazalite postaje glavno mjesto knjievnog ivota a dramske vrste oduzimaju prvenstvo epu -poznati grki trolist (Eshil, Sofoklo i Euripid), u svojim tragedijama obrauju teme smisla ivota, ivotno pitanje, odnosa ljudskog i boanskog -Aristofan- komediograf, materijal crpi iz suvremenog tadanjeg politikog ivota -razvoj interesa za povijest, filozofiju (Platon i Aristotel), jak razvoj govornitva Helenistiko razdoblje -od smrti Aleksandra velikog pa do propasti Egipta -u tom razdoblju je Grka proirila teritorij osvajanjima tako da knjievni ivot vie nije vezan uz male graanske zajednice Carsko razdoblje -u njemu se knjievnost razvija u politikom okruju Rimskog carstva. Jedina krupna novina u ovom razdoblju je pojava i brz razvoj romana. GRKI LIRIARI ALKEJ - gr. pjesnik (1. pol. 6.st. pr.K.) s otoka Lezba, jedan od glavnih predstavnika monodijske melike - ivio je u progonstvu, pa su politiki motivi, rat i upravo ganatika mrnja teme njegovih pjesama - pisao je lirske pjesme i pjesme uz gozbe i pijanke, himne bogovima, a sveani su i neki fragmenti ljubavne lirike - alkejska strofa u Hrv. u 18.st. urevi, Preradovi, Maurani metrika shema strofe mijenja se mnogo ve u antici, a u novovjekovnim knji. uglavnom se javljaju u stalnom obliku dva jedanaesterca, jedan deveterac i jedan deseterac LAI - alegorijska pjesma o domovine - lai simbol domovine - pjeva o burnosti dogaaja u domovini - lutita bura simbol nevolja, ratova - iznosi sliku svoje domovine koja je u nepovoljnom poloaju SAPFA - najvea gr. pjesnikinja rodom s otoka Lezba gdje upravlja jednom kolom za mlade djevojke - kao i Alkej, upletena je u politika zbivanja te jednom bila prognana s otoka - njena poezija je sva posveena ljubavnoj tematici (iroka skala ljubavnih osjeaj od prvih ljub. iekivanja do sree ostvarenog zanosa i oaja rastanka) - safika strofa u Hrv. u hvarskoj crkvenoj poeziji 16. i 17. st. te u crkvenim himnama 18. st.
Ikor -4-
dugi i kratki slogovi zamijenjeni su naglaenim i nenaglaenim slogovima, a kvantitavni spondej u prijevodima se mijenja u akcentski trofej LJUBAVNA STRAST - TEMA ljubav - u njoj se prikazuju sljedei osjeaji 1. strofa (osjeaj potovanja), 2. osjeaj udnje, 2. druga dva stiha osjeaj napetosti, 3. tipian osjeaj ljubavnog zanosa i uznemirenosti, 4. osjeaj straha ANAKREONT - grki lirski pjesnik rodom iz Male Azije - u svojim kratkim lirskim pjesmama slavi vedre strane ivota, radosti to ih ovjek nalazi u ljubavi, vinu i veselu drutvu - lagana i nepretenciozna anak. epikurejska poezija uivala je veliku popularnost i nala mnogo nasljednika ve u antici (60-ak pjesama pisanih u njegovu duhu), a pogotovo u 18. i 19. st. - anakreontska poezija slavi ivotne radosti, a naroito vino i vinsko raspoloenje (naziva se epikurejska po filozofu Epikureju njegova su uenja zasnovana na razumu i tenji ovjeka za sreom PIJUCKAJMO tema vino u kojem pjesnik nalazi neku radost (raspoloenje) u prvoj strofi se pojavljuje elja za vinom i veseljem u drugoj strofi on zove prijatelje uz pie da ne viu i da se nikuda ne ure, nego da se opuste i lijepo zapjevaju misao o uivanju u vinu GRKI TRAGIARI ESHIL - tvorac gr. tragedije - 90 drama 70 trag., 20 satirikih igara - najpoz. Okovani Prometej (i danas se postavlja na scenu) i trilogija Orestija - smanjio ulogu kora, pojaao dijalog, uvodi drugog slumca - Eshilovi likovi su idealizirani (ili dobri ili zli) - uzvien i svean stil SOFOKLO - suvremenik Perikla i najveeg procvata atenskog polisa - od 123 drama sauvano je samo 7 (Kralj Edip) - pojaava dramsku radnju i ulogu dijaloga, uvodi treeg glumca, smanjuje partije kora i poveava broj njegovih lanova na 15 - junaci nisu vie titanske linosti kojima upravlja sudbinai volja bogova EURIPID - posljednji veliki gr. tragiar - oko devedesetak tragedija 17 sauvano koje se jo i danas izvode - junaci mu nisu kao titanske linosti (kod Eshila) ili kao idealizirani junaci (kao Sofokla) ve ih on opisuje kao obine ljude sa svim ljudskim nedostacima i strastima - utjea na oblikovanje europske drame - ona ulazi u psihu lika - prvi uveo kulise u kazalinu praksu HOMER -ivio oko 800 g. p. k. -prema tradiciji ime najstarijeg poznatog grkog pjesnika. U Antici su mu pripisivali autorstvo: Ilijade, Odiseje, raznih kliklikih epova s Trojanskom i Tebanskom tematikom, razne himne bogovima i aljivi spjev Boj aba i mieva -koncem 18 st. razvila se sumnja u Homerovo postojanje, dolazi do rasprava o Homerskom pitanju -postoje dvije struje:
Ikor -5-
1.Analitiari- Homer kao jedinstveni autor ne postoji, da su veliki epovi niz manjih epskih pjesama vezanih uz Trojanski rat sabranih zajedno 2.Unitaristi- kau da Ilijada i Odiseja su nastale kao djelo jednog genijalnog stvaraoca koji je uobliio stariju grau i stvorio zaokruene epske cjeline ILIJADA -1183 g. se prema legendi smatra padom Troje -od pada Troje pa do 800 g. p. k. postoji mnogo manjih epskih djela koja se prenose usmenim putem. Nakon 800 g. imamo Homerovu redakciju te usmene epike, jo uvijek nema zapisivanja, epovi su zapisani tek u 5 st. p. k. Zapisao ih je Pizistrat, tek tada Ilijada i Odiseja dobivaju oblik slian dananjem. -M. Parry i A. Lord- knjievni teoretiari koji su prouavali epsku knjievnost i traili odgovor na pitanje kako su epski pjevai pamtili sve te stihove. Formule- skup rijei koji se uvijek javlja pod istom metrinom shemom. Formulaini izrazi- opa mjesta (opisi, poetak) koji su standardizirani. Jedinstven metar, gotove fraze- niz citaktikih cjelina koje se ponavljaju (Ahilej dugonogi), stvari koje su omoguavale lake pamenje -radnja se dogaa u 50 dana rata u devetoj godini rata protiv Troje. Ilijada govori o borbi Arhejaca protiv Trojanaca jer su Trojani (Paris) ukrali enu Menelajevu (Helenu), to je povod Trojanskom ratu. Rat je trajao deset godina. - zapoinje uvodom u sredite zbivanja; tom postupku prethodi invokacija zbivanja bogova i time se iznosi osnovna tema pjesme - sastoji se od 24 pjevanja koja predstavljaju tematski zaokruene cjeline; motivi se povezuju pripovjedanjem obuhvaa neki dogaaj tj. niz dogaaja na takav nain to zahvaa njihov svijet u vremenu; opisivanjem navodi se dio po dio osobine neke stvari ili osobe; izricanje misli ostvaruje se najee epskim dijalogom i monologom ODISEJA - mlai i krai Homerov ep - o Odisejevom povratku na Itaku iz trojanskog rata - poinje invokacijom (zaziv muze da pomogne piscu napisati ep o junaku domiljatom, lukavom, pametnom (duhovna snaga)) - mirnodopski ivot starih Grka opasnosti i ari ivota, teak ivot ena i djece, dvorske zabave, glazbe - radnja se zbiva 10 godina po padu troje - iznosi situacije osobnog i obiteljskog, ovjekova ivota, dok se u liku samog Odiseja prikazuje nemiran duh ovjeka koji je u stalnoj potrazi za novim saznanjima i spoznajama - sastoji se od 14 pjevanja
Ikor
-6-
3. SREDNJOVJEKOVNA KNJIEVNOST od pada Zap. rim. carstva (4.-5.st.) do pada Carigrada pod Turke i otkrie Novog svijeta (15.st.) - obuhvaa cijelu Europu od mediteranskog juga (Arapski po. i Bizant) do nordijskih prostora - knji. vrste se odupiru modernim nainima klasifikacije kojima je u prvom planu kriterij lijepog i originalnog te podjela knji. na epiku, liriku i dramu - nacionalne knji. najveim dijelom ine pravniki i historiografski tekstovi pisani od 10-14 st. - od 9.st. se u mnogim europskim zemljama razvijaju knji. na narodnim jezicima, dok latinski za to vrijeme ne zamire, ve ostaje vezan za pojedine knji. vrste (biblij. epiku, hagiografiju (ivotopisi svetaca) i historiografiju) - knjievne poetike toga razdoblja vie su se bavile problemima stila i retorike negoli knji. klasifikacijama - u sred. vijeku je procvat nabone knjievnosti anr ISPOVIJESTI koje poinje pisati Augustin spaja kasnoantike ispovjesne modele i kranski nauk - lirika se dijeli na latinsku i narodnu, na nabonu i svjetovnu, a stihovni oblici koje koristi djelom su preuzeti iz antike, a dijelom su samonikli (trubadursko pjesnitvo) - sred. vjek. drama je vezana uz kranske blagdane i izvodi se na otvorenom - cilj ranih kr. pjesnika bio je da kr. teme opjevaju po uzoru na klasine rimske pjesnike - latinski je bio jezik proze, poezije, epike, lirike, historiografije i teologije itavog srednjovjekovnog razdoblja od 4.-9.st., a od 9.st. je u uporabi u crkvi - podjela nadbona (crkvena, umjetnika) i svjetovna (narodna, puka)knjievnost - u nabonoj epici koriste se liturgijski tekstovi, pouno tivo, apokrifi, vizije, ivotopisi svetaca, legende, parabole i alegorije, a u svjetovnoj epovi, sage, romani, novele te basne i bajke - u svjetovnoj lirici je prisutno trubadursko pjesnitvo, himna i oda - drama kao nabona javlja se kroz liturg. d., lirahu, molaritet (najea tema Isusova muka (teme uz kr. blagdane)), a kao svjetovna postoji svjetovna drama, parodija, komiki efekti (gr. putujui glumci mimi) - posebna pozornost se predaje usmenim predajama, vitekim romanima i trubadurskoj poeziji USMENA PREDAJA NACIONALNI EPOVI - u usmenu epiku spadaju junaki epovi (pjesma o Cidu, Ronaldu) iji glavni junaci pripadaju legendarnoj prolosti i prenose kr. ideje i moralna naela vitekog sloja svijeta
-
PJESAN O RONALDU najpoznatija starofrancuska epopeja iz ciklusa junakih epova o Karlu Velikom vrhunsko dostignue srednjovjekovne junake epike djelo ima daleku historijsku podlogu na napadu Baska na odstupnicu vojsku Karla Velikoga koji se vraao iz panjolske s pohoda protiv Saracena, pri emu je poginulo niz franc. velikaa oko tog neznatnog historijskog dogaaja isplela se legenda uobliena u jedinstjen cjeloviti ep; kompozicija djela je jednostavna PJESAN O CIDU epska pjesma anonimnog kasteljanskog pjesnika najstariji knjievni spomenik panjolskome jeziku u spjevu se opisuju zgode iz ivota panjolskog narodnog junaka Rodriga zvanog Cid, poznatog iz povijesti kao hrabra, ali i prevrtljiva feudalca u obliku u kojem je sauvanja podijeljena je na tri pjevanja, od kojih prvo opisuje lutanja i podvige krivo oklevetanog i izKastilje prognanog Cida, a drugo i tree razne dogaaje razne dogaaje u vezi s udajom njegove ki
Ikor
-7-
VITEKI ROMANI - nacionalni epovi utjecali svojim mitovima i sadrajima; romani su ljubavno-pustolovni - graa preuzeta iz antike, iz keltskih legenci i iz dogaaja vezanih uz lik Karla Velikog - obrauju pothvate nacionalnih junaka, kraljeva i vitezova (ideal hrabrog viteza) koji je za ast i dostojanstvo svoje izabranice spreman poloiti i vlastiti ivot ROMAN O TRISTANU I IZOLDI - ljubavni roman iz keltskog ciklusa vitekih romana - obrauje nesretnu ljubav Tristana i Izolde - ljepota same legende, koja velia ljubav kao osnovnu pokretnu snagu ljudskog ivota i opisuje sukobe izmeu osjeaja i dunosti i asti i fatalne snage ljubavne strasti - Tristan i Izolda su jedan od najslavnijih parova nesretnih ljubavnika u svjetskoj knjievnosti TRUBADURSKA POEZIJA - nezaobilazno mjesto imaju njem. Minesaugori (tj. trubaduri) u cijelom svijetu - trubadurska poezija standarizira lirske forme kao to su alba, pastorala,... - s trub. lirikom javljaju se i golijerdi i vaganti, pjesnici lutalice ije su najpoz. pjesme sauvane u lat. zborniku Carmina Buransa i na koje se nadovezuje poezija najve. sredvjek. pjesnika Villona - trubad. pjesnitvo osloboeno je nabonih tema i nema poune funkcije (to pjes. uvodi u duhovni i emotivni prostor - BERNARD DE VENTADORN sauvano oko 50 njegovih pjesama, posveenih veinom ljubavi prema eni ggrofa de Ventadorn, u kojima je dao svojevrstan kodeks svih fraza trubadurske ljubavi (raanje, razvoj i nesretni zavretak ljubavne avanture); vrijednost stihovima daje dubok lirizam i razapetost izmeu strasti i tenje k spiritualnosti osjeaja; (2.pol.12.st.) najznaajniji predstavnik provansalske trub. lirike
Ikor
-8-
4. HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJIEVNOST

-
prvo hrv. pismo je latinica, a prvi jezik dravnih dokumenata je latinski karakterizira ju GLAGOLJAKO RAZDOBLJE poinje pojavom prvih pis. spomenika (10.st.) i traje do 16.st. nastastanak i pojava glag. na junosl. prostore pripisuje se gr. misionarima Metodiju i iriliju sastavio ju je glagoljica dolazi od starosl. rijei glagoljati (govoriti) javlja se u dva oblika najprije obla glag. kasnije zamjenjena uglatom ili hrv. glag. najvie se upotrebljavala u ju. krajevima upotreba se u crk. knjigama zadrala do 1927. zamjena lat. u 10. st. pojavljuje se u Hrv. pismo zvano IRILICA smatra se da ju je sastavio iril sastavljena je prema gr. pismu, a dopunjena je slovima kojih nije bilo u Grka upotreba u sred. Dalmaciji, Bosni, Srbiji i Makedoniji, u drugim slav. zemljama (Bugarska, Rusija i neko vr. u Rumunjskoj) u Bosni pod utjecajem bogumila dobila je naziv BOSANICA ili BOSANSKO-HRVATSKA IRILICA glag. razd. obuhvaa crkvu i svj. tekstove liturgijski i biblij. tekstovi, crkveno-pripovj. proda, pouna proza, svj. pripovjest i roman, diplomatika i prav. tekstovi (zakonici, statuti), epistoralni tekstovi, drama (prikazanja), tekst. koji su sluili za obuku duh. podmlatka najpoznatiji tekstovi hrv. glag. knji.: 1. BAANSKA PLOA s kraja 11. st., naena u Jurandvoru kod Bake na ot. Krku najznaajniji Hrv. glag. spomenik koji predstavlja poetak hrv. srednjovjekovne knji. pisana uglavnom glagoljicom i akavskim narjejem to joj daje karakter jezinog spomenika povrsti karaktera je pravni tekst darovnica kralja Zvonimira kojom daje zemljite samostanu Sv. Lucije pisac njezina teksta je opat Drika; Ona je i povijesni dokument prvi se put spominje ime Hrv. kralja Zvonimira i otok Krk kao dio hrv. teritorija) 2. LJETOPIS POPA DUKLJANINA sredina 12. st., opisuje dogaaje u Hrv. koji su se zbili oko rijeke Cetina u hrv. verziji teksta iz 15.st. nalazi se i legenda o smrti kralja Zvonimira 3. LUCIDAR djelo njem. autora Augstodnnesisa iz 12. st. enciklopedija srednjovjekovnog znanja; tekst naeg Lucidara preveden s ekog u 1.po.15.st., a preveo ga Istranin; dijalog uenika i uitelja (uenik postavlja pitanja o raspodjeli svijeta, Europe, zato je ljeti dan dug, itd. a uitelj mu odgovara) najvanije knjievne vrste pripovjetke i romani, poezija i prikazanja (drame) roman (pripovjetka) javlja se u Hrv. u 15.st. Prie o Troji i Aleksandru Velikom dolaze k nama iz zapadnoeuro. prijevoda, pod nazivom Rumanac Trojanski i Aleksandar Veliki, s tematskom graom iz antike junaci najee su vitezovi, carevi ili kraljevi, tipini likovi iz feud. drutva motivi najei su osvajaki pohodi, nevjernost ene, asketski nain ivota pjesniki tekstovi javljaju se po. 14.st. kada je ivi narod. govor starosl. jezik to je poezija uglavnom nadbonog karaktera ili su prijevodi srednjovjek. lat. crkvenih pjesama jo se danas pjeva U se vrime godia a najstarija pjesma iz tog vrem. pisana narodnim govorom, akavtinom i latinicom smatra se IBENSKA MOLITVA landa (pohvalna pjesma) IBENSKA MOLITVA recitativna, rimizirana proza i pripada najstarijim latininim zapisima na naem prostoru; tekst pjesme zapisao je fra Pavle ibenanin, a tvorac je nepoznati glagolja tema pjesme je molitva upuena Blaenoj Djevici Mariji; ponavljanja na poetku stihova (Gospoje ti si) i zazivi kao to su: O blaena, o prosveena, o umiljena, o preista divo Marije daju pjesmi oblik litanije u kojoj se velia Marijina ljepota, uzvienost i dostojanstvo; gospa je majka, kraljica i tjeiteljica; u pjesmi je prisutna rima, kao i element crkvenosl. jezika: vzviena, muenikov, vsih, isplnjen je... to daje ritminost pjesmi dramski tekstovi (prikazanja ili skazanja) javljaju se u zavrnoj fazi srednjovjek. knji. uglavnom su to dramatizirane legende o svecima, dijaloke pjesme s biblijskim motivima sredinji junak je Isus Krist, prikazan u tri faze ivora roenje, muke i uskrsnue.
-9-
Ikor
Knjievnost kroz razdoblja -
poznatija djela Prikazanje ivota sv. Lovrinca muenika pisano osmerakim stihom i pukom intonacijom, te Muka sv. Margarite, gdje se slobodnije enska ljepota te su se drame (tzv. bratovtine) prikazivale najee u crkvenim predvorjima ili na gl. trgovima vrhunac srednjovjekovnog razvoja je pojava tiska 1483 tiskan je Misal o zakonu rimskog dvora na glagoljici (Misal je knjiga u kojoj su skupljeni biblij. tekstovi koji se itaju na misi satirina pjesma SVIT SE KONA kritizira pojavu simonije (trgovanje crkvenim dobrima) i inkvizicije; posebice dragocjena ona kritizira ivot klera, visokoga i niega, ukljuujui i ake; pjesma je zabiljeena u Parikom zborniku s kraja 14. st.; nastala je vjerojatno potkrat 13.st. u vrijeme uzastopnih tenji za reformama u Katolikoj crkvi; autor je zainjavac knjievnici koji stvaraju prijelaz s nabonih pjesama na pjesme sa svjetovnom tematikom TRAKTAT CRNORISCA HRABRA O PISMENIMA napisana je u obranu slavenskog jezika koje je izumio iril, a to je glagoljica; to je jedan od malobrojnih tekstova na staroslavenskom jeziku, pisan za svjetovne, a ne za liturgijske potrebe; svjedoi da su Slaveni, pa i Hrvati i prije misije Svete brae pokuali pisati svoju rije latinskim ili grkim pismenima; autor je jedan od Metodovih uenika; oznaava poetak pismenosti
Ikor
- 10 -
5. PREDRENESANSA traje u 13 i 14 st., zovemo ga i predrenesansa u Italiji - razlikuje se od srednjovjekovnog stvaraju se i prenosi novi oblici, mjerila i osjeajnost u literarnoj praksi - znaajke predrenesanse: -razvoj gradova i graanske klase, razvoj kapitalizma koji djeluje na stvaranje novog pogleda na svijet -ovjek postaje aktivan, eli uivati i provjeravati postojee spoznaje - u knjievnosti se pojavljuju svjetovne teme jer ovjekovo duhovno oslobaanje znai i njegovo zanimanje za vlastiti unutarnji svijet, ljepotu prirode i ovozemaljski ivot. - tri glavna predstavnika humanizma: Dante Alighijeri, Francesko Petrarka i Giovanni Boccacio DANTE ALIGHIERI - roen 1265, umro 1321 - talijanski pjesnik iz razdoblja predrenesanse - svestran duh politiar, filozof, tvorac knjievnog talijanskog jezika i prije svega pjesnik - Novi ivot zbirka stihova i proze; posveena pjesnikovoj ljubavi prema Beatrice Portinari; gl. motiv je ljubav prema eni i njezina ljepota - Beartice je u tom djelu prerasla u gotovo nadzemaljsko bie i postala je simbolom pjesnikova ideala - u elji da je dostojno uzvisi i nakon njezine smrti, Dante je zapoeo rad na svojoj Boanstvenoj komediji, djelu koje je preraslo u najvie dostignue srednjovjekovne literature i jedno je od najveih knjievnih ostvarenja ovjeanstva. BOANSTVENA KOMEDIJA (1307-1321) - Naziv komedija dobila je jer se u srednjem vijeku tako nazivalo pripovjedako djelo u stihu, napisano jednostavnim jezikom a zapoinje tuno a zavrava sretno - Atribut boanstvena dobila je u 16 st. kako bi se istaknuo njen uzvieni sadraj Pisana je na Talijanskom jeziku; Djelo se sastoji od tri djela, pakao, istilite i raj; Ima sto pjevanja (svaki dio po 33 pjevanja plus jedno uvodno). - Danteovo djelo opisuje alegorijsko (zamiljeno) putovanje kroz pakao, istilite i raj Kroz pakao ga vodi Vergilije, on simbolizira razum; Kritinost Dantea prema crkvi - I. pjevanje Pakla -Dante je simbol grenog ovjeanstva, a Beatrice simbol boanske milosti (eka ga na vratima u Raj); mrana uma je simbol grenog ivota, a ravna staza simbol kreposti i vjere - pantera simbolizira putenost kao ljudski porok, lav oholost, a vuica simbol lakomosti - u svakom krugu je odreena kazna koju uvaju demoni - Minos okretanjem repa odreuje u koji e krug pakla ovjek ii - STRUKTURA PAKLA krugovi od najlakeg do najteeg (u istilitu suprotno) 1. Krug bludnici; 2. prodrljivci; 3. krtice i rasipnici; 4. krivovjernici i duevne lijenine; 5. krivovjernici i srditi; 6. zloinci protiv sebe, slinjega, Boga i prirode; 7. simonisti (oni sveenici koji se koriste vjerom za materijalni probitak, licemjeri, laskavci, podmitljivci i sijai razgora); 8. sve vrste izdajnika Simbolika brojeva (broj tri kao sveti broj, sedam kao broj savrenstva i etiri kao zemaljski) - PAKAO uas, psovke, jauci, odvratna udovita, tama, krajolik je leden i movaran; najdramatiniji dio spjeva; ISTILITE sjetne i nostalgine due; oputena atmosfera pod nebeskim plavetnilom; u istilitu su stroge kazne, ali ne kao u paklu (ima nade za prosvjetljenje due) - RAJ bljetavilo, osjeaj sloge i sree u vjenom blaenstvu - U raju Dante susree Beatrice (njegova ljubav iz mladih dana). Ona simbolizira dobrotu i Boju ljubav.
IKor - 11 -
pjesnik je sredinji lik (prorok i sudac) srednjovjekovne znaajke djela: simbolika brojeva, oblik djela kao alegorijskog putovanja Renesansno je u djelu kritiziranje crkve i narodni jezik.
Francesko Petrarka - rodio se 1304 g. umro 1374 g. - talijanski pjesnik i humanist - pripada tl. nacionalnoj knji., razdoblje predrenesanse 14. st. - nosio je lovorov vjenac predstavljao je slavu njegovog pjesnitva - napisao je Kanconijer, to je zbirka ljubavnih pjesama, njih 366 posveenih Lauri. Kanconijer je podijeljen na dva dijela: prvi dio sadri pjesme nastale za Laurina ivota a drugi dio pjesme nastale nakon njezine smrti. Vanost Kanconijera je da prvi puta u povijesti pjesnitva zbirka pjesama biljei unutarnji svijet ovjeka. - Petrarkin (talijanski) sonet je sonet koji se sastoji od dvije katrene i dvije tercine. - Petrarkist je stil koji je nastao oponaanjem Petrarke po osnovnim motivima i osjeajima (ljubav prema nedostinoj i uzvienoj eni koja je izvor patnje) LXI. SONET - zove se Blaen nek dan je, mjesec, i ljeto - poznati sonet kojeg je prepjevao i na poznati petrarkist iko Meneti - u tom sonetu pjesnik slavi trenutak kad je ugledao svoju gospu - ujedno slavi sve boli koje je pretrpio zbog nje - u zadnjoj strofi slavi pjesme koje su nastale zbog te ljubavi i slavu koju je zbog njih stekao za razliku od srednjeg vijeka kad se pjesnici nisu dopisivali jer se smatralo da je grijeh traiti slavu - jezina i stilska analiza nizanje veznika ritminost; rima ritminost i melodijoznost; ponavljanje rijei ritminost; metafora - napisan za ivota ge Laure tema neuzvraena ljubav - motivi oi (stavile ga u ljubavno ropstvo); gorke suze - pjesnik se osamljuje jer ne eli da netko (osim prirode) vidi njegovu patnju - ljepota Laure zlatne vlasi, sjajne oi koje su prema njemu krute, doivljava je kao anela, krepka, istie glas, anelica, boginja - ekanje poinje mrziti svoje elje i nadanja - Amor stalno vlada njime Giovanni Boccacio -talijanski pripovijeda i humanist -roen je u Parizu, kolovan u Napulju, a najvei dio ivota provodi u Firenzi gdje se bavi knjievnou -osim djela na latinskom jeziku, napisao je i niz djela na talijanskom -Homer mu je bio uzor -napisao je prvu Danteovu biografiju, a glavno djelo mu je Dekameron -mnogi kritiari su ga napadali, ali on je smatrao da su mu zavidni -slavi ene jer one pruaju mnogo slatkih doivljaja, a o mukarcima govori da su licemjeri jer ne ele priznati da im ene pruaju mnogo toga (ene imaju veliku mo.) -njega nisu nadahnle muze da pie o enama, ve same ene DEKAMERON (gr. deka hemeron deset dana) -zbirka od 100 novela uokvirenih priom o kugi koja je 1348. godine harala Firenzom i prisilila 7 djevojaka i 3 mladia da napuste grad i prikrauju vrijeme pripovijedajui zanimljive prie. Prie su raznolike po duhu i sadraju, no najea im je tema ljubav, stjecanje bogatstva i izrugivanje ljudskoj gluposti i licemjerstvu.
Ikor
- 12 -
-Dekameron sadrava galeriju realistiki vjerno i psiholoki uvjerljivo opisanih likova iz svih drutvenih slojeva, od trgovaca i prostitutki do predstavnika feudalaca i sveenstva. -zanimljivost fabule, jasan stil, osnovne su karakteristike Boccacciovih pria, koje su postale uzorom svim kasnijim novelistima. -teme Boccacciovih novela: 1. LJUBAV (nesretna, sretna, strasna, mahnita, neuzvraena ljubav... ) 2. DRUTVENA SREDINA I ODNOSI DRUTVENE SREDINE (preljub zakon) 3. KARAKTERNE OSOBINE (dosjetljivost, okrutnost, oholost, snalaljivost...) -novele su nastale 1348. godine kad je Firenzu stigla kuga -kuga utjee na ponaanje ljudi (1. izoliraju se; 2. potpuno su razuzdani; 3. umjereni su) -naruavanje meuljudskih odnosa -likovi su renesansni ljudi, a ne srednjovjekovni jer se ne preputaju ivotnim nevoljama PRIPOVJEDAE NOVELA ini -7 djevojaka izmeu 18 i 28 godina i 3 mladia iznad 25 godina povukli su se iz Firenze gdje hara kuga; da bi prikratili vrijeme priaju prie, a meu sobom svakoga dana odabiru kralja i kraljicu koji e kao dunost imati i zadatak da odaberu temu koja e se tog dana obraivati. -djevojke i mladii imaju svoja imena koja potpuno ili dijelom odgovaraju njihovim naravima -djevojke: PAMPINEA bujna; FIAMMETTA vatrena; FILOMENA - ona koja voli pjevanje; EMILIJA laskavica, zamamljiva; LAURETTA aluzija na Petrarkinu Lauru; NEIFILE nanovo zaljubljena; ELISSA zaljubljena) -mladii: PANFILO sav u ljubavi, lik sretnog ljubavnika; FILOSTRATO pobijeen u ljubavi; DIONEO ljubavnik Venere, tip razbludna mladia) -Boccacciove su novele zabavljale itatelje, nasmijavale ih i pomagale im prevladati ivotne tekoe -HEDONIZAM filozofski smjer prema kojem su ugodnost i uivanje najvee dobro i ideal. -poruga i satira najee su izraz ovjekove kritinosti i slobodoumlja karakteristinoga za renesansu.
Ikor
- 13 -
6. RENESANSA ponovno raanje, preporod novi knjievni preporod 16. st. ITALIJA (zahvaa cijelu E.) preporod u knjievnosti uzor postaje antika (rimska i grka knji.) oponaanje antikih uzora Vergilije (Eneida), Plaut, Terencije (komedija), Biblija - uspostava novih estetikih ideala ljepote, savrenstva ujetnosti - sloboda ovjekovog stvaralakog duha - pisanje pukim jezikom koji zamjenjuje latinski (potuju pravila pisanja po uzoru na antiku) - stvaranje nacionalnih knji. iri se itateljski krug - knji. je u doba renesanse doivjela procvat (i lik., i arhit. i glazb. doivljavaju procvat) LIRIKA - petrarkistika, ljubavna (ena, njezina ljepota), pojavljuju se kanconjeri i zbirke posveene jednoj eni - religiozna posveeni Mariji; bukolika lirika uivanje u prirodi - zabavna humoristika, satirika; maskerate pokladne pjesme; pjesme namjenjene prijateljima; najvie se piu soneti uzor u antici EPIKA - piu se epovi (uzor Vergilijeva Eneida) - biblijski epovi tema iz Biblije - viteki epovi ARIOSTO talijanski renesansni pjesnik Bijesni Orlando (djelo bez gl. junaka i gl. radnje opisuje ljubav, gospe, borbe i vitezove nastavak Boiardovog djela Zaljubljeni Orlando) ROMAN - viteki, pastirski i pikarski romani - viteki jo iz sred. vijeka vitez lutalica (prikaz renesansnog ovjeka), slobodna duha - pikarski u renesansi gl. lik je simpatian protuha, lutalica i varalica koji luta svijetom kritizira vrijeme, kroz ivot se probija svojom voljom i inteligencijom - pastirski gl. likovi pastiri idila, gl. tema ljubav pastirski romani su uzor dananjih ljubia popularna djela DRAMSKE VRSTE - uzori iz antike Plaut, Terencije (komediografi) - uena komedija slijedi dramaturgiju iz antike petinova, simetrija likova, stalni likovi - pastorale (pastirske igre) svijet pastira, idilina priroda, pjesme i ples zaljubljenika - komediografija promie poruke aktivizma, pobjede novog mladog narataja, izrugiva ljudske mane i poroke, kritizira postojee drutvene obiaje, oslobaa od predrasuda - div dramskog stvaralatva Shakespeare koji je ovjeanstvu dao niz djela neprolazne trajnosti ESEJ Michael Montaigne nova knjievna vrsta (Eseji, 1580) kraa prozna vrsta u kojoj se obrauje razliita tematika, ukljuuje razmiljanje i zakljuivanje, sadri osnovni stav pisca, karakteristike njegovog osnovnog izlaganja i temelji se na istraivanju WILLIAM SHAKESPEARE - engleski pjenik i dramatiar (najvei dramski stvaralac svjetske knjievnosti) - roen i umor u Stratford-on-Avonu - stie u London glumac, redatelj, pisac kazalinih komada - suvlasnik poznatog kazalita Globe - napisao 36 ili 37 drama tzv. kraljevske drame (historije), komedije, tragedije, romantine igre i poeme, te sonete (elizabetinski soneti 3 kvartine i 1 distih)
IKor
- 14 -
teme uzima iz antike povijesti, srednjovjekovne kronike i legende, iz renesansne novelistike, iz prianja suvremenika, te je ulio i dah stvarnog ivota, stvorio galeriju nezaboravnih, vjenih likova (Cezar, Hamlet i Ofelija, Romeo i Julija) u svojim djelima iskazuje veliko mnotvo osjeaja koji se raaju u ovjeku HAMLET 1600. 16001. godine TEMA nesretna sudbina danskog kraljevia Hamleta kojemu je za njegove odsutnosti stric ubio oca, oenio se majkom i zasjeo na prijestolje jedna od najpotresnijih trageija u cjelokupnoj knjievnosti na zavretku svi stradaju pokreta radnje Hamletova elja za osvetom zbog smrti oca problematika pitanja ljudske egzistencije o pravdi i krivnji (dijalog Hamlet X duh oca duh eli izvrenje pravde zbog ubojstva); o ivotu i o smrti; o vjernosti i izdaji; o ljubavi i mrnji Hamlet raspravlja o osnovnim pitanjima ljudske egzistencije o mogunostima spoznaje apsolutne istine i djelovanja u skladu s njome te o odnosu prema ocu, majci, eni HAMLET renesansan ovjek slobodouman individualist (slobodno odluuje i zakljuuje, nitko ga ne sputava); divi se prirodi; doivljaj ovjeka; kritian je prema majci i prema sebi; nema predrasuda prema staleu (dobar je prema niem sloju); kritizira nepotenje kritizira dvojranine koji nemaju svoje ja (ruga im se zato to potvruju sve to kau njihovi gospodari neinteligentni i nekritiki primaju sve to njihovi gosp. kau) melankolian i bolan doivljaj svijeta (svijet bljutav, dosadan, prazan, neopljevljen vrt u kojem je otrovno bilje) suprotnost prema renes. doivljaju svijeta, gnjusan, nepodnosi nepravdu i sramotu, prezire svijet, svijet kao tamnica (Danska), razoaran svijetom = iznosi svoj stav, toliko je optereen problemima da bi najradije da ga nema, nitko mu ne prua zadovoljstvo, puno hulja, propalica, kritizira brak doivljaj ovjeka remek-djelo, plemenitost uma, neizmjernost sposobnosti, skladan izgled ljepota doivljaj ene kritizira enu i minkanje (to nije ono lice koje ona nosi, stvara masku) otar doivljaj ene (Krhkosti ime ti je ena!), enska ljubav je kratka nestabilnost . ljubavi, prolaznost enske ljepote iako tragedija ima mnogo dogaaja, u njoj nema prave dramske napetosti, jer nam je istina o oevu ubojstvu i potrebi osvete iskazana ve na samome poetku teite djela stavljeno je na prikaz psiholokog stanja glavnog lika, koji se razapet sumnjama stalno koleba i odgaa izvrenje osvete
MIGUEL CERVANTES - najvei pan. pripovjeda iz doba renesanse (tonije iz raszdoblja prijelaza iz renesanse u barok) - zbog novanih neprilika dospijeva u zatvor u kojem zapoinje svog don Quijotea - uz oko 30 drama i niz drugih danas zaboravljenih djela napisao je zbirku pripovjedaka Uzorite novele - najpoznatije djelo je Bistri vitez Don Quijote od Manche koji je napisan u dva dijela najprevoenija poslije Biblije - zamiljen je kao satira na preivjele, ali u to doba jo popularne viteke romane - jednostavan, zdrav i topao humor kojim je proeto itavo djelo i koji nezadrivo nasmijava i dananjeg itaoca, optimizam i duboki humorizam koji izbijaju iz tragine figure viteza tunog lika BISTRI VITEZ DON QUIJOTE OD MANCHE - TEMA doivljaji osiromaenog seoskog plemia Alonsa Quijose koji eli biti vitez skitnica - kao pravi vitez skitnica daje si ime (Don Quijote od Manche), pronalazi perjanika i titonou (Sancho Panza), konja kojem daje ime Rocinante (kljuse), uzima opremu (bojnu pradjedovsku) te pronalazi damu kojoj daje ime Dulcinea od Tobosa
Ikor
- 15 -
DON QUIJOTE OD MANCHE simbol ljudske tragike, utjelovljenje ljudskog sna i bezumnosti, stradanja i uporne borbe za pravdu, istinu i nedostine ideale (on eli uspostaviti kraljevstvo pravde, ispravljati krivice, eli osveivati nepravdu, pomagati bespomonima, boriti se protiv zla i nepravde te braniti nemone ujedno simbolizira hrabrost, upornost i potenje Alonso ita viteke romane koji su mu poremetili razum (krma dvorac, vjetrenjae divovi, prostitutke bajne djeve, fratri izdajnika bagra) beskrajno je uporan u izvravanju svojeg cilja, eli pomoi umro je kao plemi, doao je k pameti DONKIHOTIZAM Don Quijoteov pogled na svijet, njegovo shvaanje ivota koji znai besmislen i smijean pothvat stavlja u odnos-sukob suprotnosti (dva razliita svijeta) - don Quijote od Manche (ludost, ideal, mata, bezumna smionost, rtvovanje) X Sancho Panza (razum, sebinost, stvarnost, oprez, lukavost) idealn - svaki ovjek je slobodan zato to je tako stvoren od Boga i prirode; Lijepa rije otvara mnoga vrata, a runa nijedna. roman pun mudrih izreka humor je bitno obiljeje romana Cervantes je narodni mudrac koji progovara preko lika Sancha Panze Sancho je seljak, estit ovjek, don Quijoteov konjuar, Don Quijoteov glas razuma koji mu pokuava pomoi da se iz svijeta mate vrati u stvarnost preko njegovog lika Cervantes se obraa svijetu
Ikor
- 16 -
7. HUMANIZAM U HRVATSKOJ KNJIEVNOSTI -pod rijei humanizam inae se smatra osobina ljudskosti, no u knjiavnosti, ona oznaava povijesni fenomen koji je nastao u Italiji, a traje oko 250 godina (1350-1600); pie se na latinski uzor antika -na hrvatski humanizam bitno je utjecala blizina Italije i njenih najjaih arita -ve u 14.stoljeu u Hrvatskoj su se pokazali znaci humanizma: na hrvatski jug i sjever, stizali su profesori, pravnici, lijenici koji su poticali drukiji odnos prema antikome materijalnom i duhovnom naslijeu -velik dio domae mladei odlazio je na visoka inozemna uilita (pogotovo talijanska) gdje su stjecali izravan uvid u ciljeve za koje su se zalagali humanisti. -iako je humanizam opeljudska odgojna pobuda, njegova obiljeja se ipak razlikuju od nacija do nacija i od regija do regija. -hrvatski humanizam je osobit zbog dvije injenice: 1. hrvatski nacionalni prostor bio je podijeljen na vie drava 2. nezaustavljiv prodor Turaka -zbog takvih okolnosti, humanizam na sjeveru i na jugu Hrvatske veoma se razlikovalo: -poto je jug Hrvatske bio gospodarski jak, imao je organizirani gradski ivot, javno kolstvo, humanistike ideje su se tamo brzo udomaile; zahvaljujui okolnostima u kojima se razvijao tamonji humanizam, gotovo i nije bilo vanijeg obalnog ili otonog grada koji nije imao nekog uenog i uglednog mjetanina. -zbog gospodarskih i politikih razloga, duhovna obnova na sjeveru Hrvatske bila je vezana uz feudalne ustanove, pa su glavni zagovornici humanizma bili crkveni dostojanstvenici i vlastela iz dravne uprave. -JUG: Marko Maruli, poznata obitelj ipiko, Juraj igori, Matija Vlai Ilirik... -SJEVER: Ivan Vitez, Ivan esmiki (pisao je pod pseudonimom Janus Pannonius Jan Panonije, Jan Panonac)... MARKO MARULI (1450-1524) -roen je u Splitu gdje mu je uitelj bio ugledni humanist -nagaa se da je kolovanje nastavio u Italiji, a nakon kolovanja vratio se u Split gdje je ivio do kraja ivota. -pisao je djela na latinskom jeziku (humanist), ali i jedan dio njegova rada pisan je na narodnom jeziku, te je bio renesansnog tipa -njegov bestseler je djelo su Pouke za estit ivot s primjerima koje je prevoeno na razliite jezike (talijanski, njemaki, francuski, panjolski, eki...) ; u djelu je savjetovao ljude kako treba reagirati u pojedinim situacijama -Maruliev najznaajniji latinski tekst je Davidijada, sastavljena od 14 knjiga, s malo manje od 7 000 stihova; -Davidijada je ep koji je sve donedavno ostao u rukopisu u kojem je Maruli pjesniki preoblikovao biblijsku priu o kralju Davidu, njegovim djelima i osobama koje ga okruuju. IVAN ESMIKI (1434-1472) -(Janus Pannonius) roen je u plemikoj obitelj -7 godina proveo je u Italiji gdje je temeljito nauio oba klasina jezika, a meu suuenicima stekao je brojne prijatelje budue ugledne humanistike pjesnike. -zarana je doao na glas kao izvrstan latinski pjesnik, pa se u Italiji poeo nazivati latiniziranim imenom Janus Pannonius -nakon 11 godina provedenih u Italiji, Ivan se vratio u Ugarsku i sa nenavrenih 26 godina postao je biskupom PJESNITVO JANA PANONIJA: -razlikuju se 3 vee cjeline:
IKor
- 17 -
1. pjesme spjevane u daktilskom heksametru 2. elegije u elegijskom distihu 3. epigrami u raznovrsnim metrima -najpoznatije djelo Ivana esmikog je autobiografska tualjka (elegija)* U smrt majke Barbare u kojoj izraava tugu, patnju, alost zbog majine smrti *TUALJKA (ELEGIJA) humanistika tualjka vjerno oponaa strukturu antikih tualjki koje se sastoje od 5 djelova: uvod; pohvala pokojnika; pjesnikovo tugovanje; opis bolesti, smrti, pogreba i groba; utjeha JURAJ IGORI (oko 1445-oko1509) -najslavnije ime ibenskog humanizma -studirao je u Padovi -bio je sveenik i obnaao je vane dunostiu ibenskom kaptolu -osim onoga to se moe zakljuiti iz njegovih pjesama, drugih pouzdanih podataka o njegovu ivotu gotovo i nema -za ivota mu je tiskano samo jedno cjelovito djelo (Tri knjige elegija i lirskih pjesama) -ta je knjiga prva hrvatska zbirka pjesama uope koja je objavljena tiskom -u rukopisu mu je ostala zbirka od 16 nabonih pjesama koje su prvi put tiskane prije tek 30-ak godina -igori je bio tijesno vezan uz svoj ui zaviaj, a osobito je bolno doivljavao prodiranje Turaka u ibenik -Elegija o pustoenju ibenskog polja ANTUN VRANI (1504-1573) -roen je u ibeniku -nakon kolovanja postaje tajnik Ivana Zapolje gdje je ostao gotovo 20 godina -godine 1553. postao je biskup, a stekao je i najviu crkvenu ast-poloaj nadbiskupa -glavni dio Vranieva opusa ini zbirka od oko 1000 pisama -Putovanje iz Budima u Drinopolje: jo od mladih dana Vrani je pokazivao osobitu sklonost prema povijesnim i zemljopisnim istraivanjima ILIJA CRIJEVI (1463-1520) -roen je u Dubrovniku, a kolovao u Rimu gdje se upoznao sa osnivaem tzv. Rimske akademije -zarana je pokazao interes za klasine tekstove i dosegnuo je zavidnu vjetinu u pisanju latinskih stihova, pa je sveano ovjenan pjesnikim lovorovim vijencem. -vratio se u Dubrovnik, a nakon enine smrti, zaredio se za sveenika. -za njegova ivota bilo je objavljeno tek nekoliko njegovih kraih pjesnikih tekstova, od kojih se dva najvanija uvaju u Vatikanskoj knjinici. -uz himne, ode i epigrame, osobito se istiu elegije upuene nekoj Rimljanki Flaviji -Elegija Flaviji: pjesnik istie Flavijinu ljepotu, usporeuje ju sa nedirnutim bijelim snijegom -Flavija je lijepa i strastvena ena koja dvojbenom vjernou dovodi ljubavnika do zdravlja
Ikor
- 18 -
8. HRVATSKA RENESANSNA KNJIEVNOST (sredina 14. st. kraj 16. st.) -razvijala se pod utjecajem renesansne umjetnosti i talijanske kulture -nije se istovremeno pojavila i razvijala u hrvatskim krajevima jer je Hrvatska u to vrijeme bila podijeljena, pa krajevi nisu imali iste uvjete za razvoj renesanse -utjecaj talijanske renesanse stekao se samo na istonoj obali Jadrana, a uske veze s Mletcima, dolazak brojnih uitelja i odlazak hrvatskih mladia na studij u susjednu Italiju omoguili su snaan razvoj renesansne knjievne kulture i na podruju Dubrovake Republike i mletake Dalmacije -hrvatska renesansna knjievnost usvojila je mnogobrojne koncepcije humanizma (one o vanosti antike knjievne tradicije, ali i one o podizanju narodnoga, hrvatskoga jezika na visoku razinu) -hrvatska renesansna knjievnost e se kao i ostale europske renesansne knjievnosti oslanjati na antiko naslijee, a isto tako i na prethodnike, zaetnike i klasine pisce talijanske renesansne knjievnosti (Dante, Petrarka, Boccaccio, Jacobo Sannazzaro, Lodovico Ariosto) -hrvatska renesansna kultura oslonit e se i na domae usmene, folklorne knjievnosti preuzimajui iz njih teme, motive, oblike i postupke -NAELA OBLIKOVANJA: oponaanje uzora harmonina i skladna kompozicija knjievnog djela tradicionalno oblikovanje teksta oblikovanje istim i jasnim jezikom -hrvatska knjievnost u razdoblju renesanse vie nije sluila samo za vjersku poduku, ve se razvila kao samostalna djelatnost -hrvatska renesansna kultura je PRVO MODERNO RAZDOBLJE HRVATSKE KNIEVNOSTI -odlikuje se nizom knjievnih oblika, te je osim lirike, epike i drame razvila niz novih knjievnih vrsta EPIKA -najznaajniji epovi bili su oni koji su opjevavali religiozno-biblijske teme (Marko Maruli-Judita) ili povijesne teme (Brna Krnaruti-Vazetje Sigeta grada) -hrvatski renesansni ep oblikovan je po uzoru na Vergilijevu Eneidu i druge antike epove, te je iznosio sadraje vane za ivot zajednice -u epu je pripovjeda izlagao fabulu jasno, pregledno, s brojnim opisima junaka i junakinja, vremena i prostora radnje, bitaka i vanih dogaaja -osim tradicionalnih epskih vrsta, hrvatska renesansna knjievnost stvara i neke nove oblike (Petar Hektorovi-"Ribanje i ribarsko prigovaranje" putopisni spjev) -posebno mjesto zauzima i pastoralno-idilini i alegorijski roman Petra Zorania "Planine" u kojem se u prozi i stihovima pripovijeda o putovanju pastira Zorana po zaviaju te usporedno s priom o nesretnoj ljubavi pastira Zorana slavi ljepota domovine LIRIKA -razvijaju se 3 vrste lirskih pjesama: PASTIRSKO-IDILINA LIRIKA -velia ivot u prirodi -san o srei i blaenom ivotu ANAKREONTSKA LIRIKA -slavi ovozemaljske uitke i senzualnu ljubav LJUBAVNA PETRARKISTIKA LIRIKA -tuga i bol zbog neuzvraene ljubavi, divljenje enskoj ljepoti -radi se o utjecaju petrarkistike lirike koja uzvisuje enu i divi joj se -najvie duhovne vrijednosti: LJUBAV i LJEPOTA -jedno od glavnih obiljeja: PLATONSKO DIVLJENJE PREMA ENI -prvi sauvani dokument je zbirka pjesama, dubrovaki kanconijer "Ranjinin zbornik" (pjesme o ljubavi (udvaranje, molba da se ljubav uzvrati, velianje tjelesne i duhovne
IKor - 19 -
ljepote drage, vile, gospoje, bol zbog neuzvraene ljubavi...) DRAMA -najee i najznaajnije dramske vrste hrvatske renesansne knievnosti nastaju po uzoru na antike dramske oblike, a to su KOMEDIJA i TRAGEDIJA -hrvatska KOMEDIJA, kao i talijanska preuzima od antike komedije strukturu komediografske radnje, zaplete i rasplete, kao i tipove likova (mudar i lukav sluga, krti starac, hvalisavi i umiljeni vojnik...) -takva komedija naziva se UENOM ili ERUDITNOM KOMEDIJOM njegovala se osobito u Dubrovniku (Marin Dri "Dundo Maroje", "Skup", "Tripe de Utole", "Arkulin") -u TRAGEDIJI hrvatska renesansna knjievnost ostvarila je brojne prijevode (Drieva "Hekuba" prema Euripidu, Zlatarieva "Elektra" prema Sofoklu...) -razvila se i DRAMA U SUVREMENOME SMISLU te rijei (Luci "Robinja" prva svjetovna drama u hrvatskoj knjievnosti) -razvili su se i drugi, razliiti dramski oblici: PASTIRSKE EKLOGE, PASTORALNE DRAMA, PASTIRSKE IGRE, FARSA (banalne pojave graanskog ivota na komian nain), CRKVENA PRIKAZIVANJA (religiozno-biblijska tematika); BIBLIJSKA DRAMA, MITOLOKA DRAMA; POKLADNA, PIRNA KOMEDIJICA ("Novela od Stanca"-Dri) MARKO MARULI -renesansni pjesnik koji je napisao brojna djela na hrvatskom jeziku -roen je u Splitu, a kolovao se u Italiji -nakon boravka u Italiji, ivot je nastavio u Splitu -iako je u hrvatskoj knjievnost ponajprije poznat po svom vanom doprinosu knjievnosti na narodnom jeziku, Maruli je slavu stekao svojim latinskim djelima -njegovo najznaajnije latinsko djelo jesu "Pouke za estit ivot s primjerima" koje je prevedeno na mnoge jezike i koje je najvie objavljivana hrvatska knjiga u inozemstvu -vrlo znaajno djelo na narodnom jeziku jest biblijsko-vergilijanski ep JUDITA u est pjevanja JUDITA -ep koji je nastao 1501., a objavljen 1521. godine -prvi hrvatski umjetniki ep -pisan je splitskom akavtinom 16. st., to je vrlo vano jer je hrvatski jezik formiran kao knjievni jezik tek u 19. st. -uzori: ANTIKA (Vergilije) i HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJIEVNOST -tema: preuzeta iz Biblije Maruli pie o aktualnoj drutvenoj situaciji u Splitu i okolici (turska vojska koja prijeti Splitu i okolici poistovjeena je s asirskom vojskom koja prijeti Betuliji) -idovska udovica Judita ubija tatog i pohlepnog asirskog vojskovou Holoferna i spaava svoj grad Betuliju -CILJ OVOGA EPA: Maruli je htio svom narodu uliti vjeru i nadu u otpor i spas od Turaka. Maruli istie vjeru u Boga (kako u njega ne treba sumnjati) -na poetku epa Maruli u kratkom pismu objanjava zato i kako je pisao "Juditu": eli prouiti priu o udovici Juditi na svom jeziku za one koji ne razumiju latinski j. istie kransku vrijednost krepost, sveta istoa, vjera istie Juditine kvalitete, vanost i kako je treba slaviti upuuje Bogu poruku da joj dade snage da odrubi Holofernu glavu (vjera u Boga) KOMPOZICIJA: "Judita" je sastavljena od 6 libara 1. LIBRO: Nabukodonosorova elja da vlada cijelim svijetom (Holoferno ga treba svojom vojskom osvojiti 2. LIBRO: Holoferno pustoi i napada gradove za redom 3. LIBRO: Holofernova opsada Betulije, a Judita kori narod koji se eli predati 4. LIBRO: Judita u Holofernov taboru, a Holoferno je oaran njenom ljepotom
Ikor - 20 -
-petrarkistika obiljeja: Maruli poput petrarkista opisuje Juditinu ljepotu -petrarkistiki motiv: kosa, nakit -Judita se vrlo bogato ukrasila (nakit) tako da se mogla usporeivati s kraljicama -knjievna asocijacija Judite na Helenu koju su smatrali najljepom enom svijeta -snana vjera u Boga 5. LIBRO: Judita veera s Holofernom kojeg opija i na kraju ubija 6. LIBRO: graani Betulije napadaju Asirce koji bjee, slave Juditu do kraja njenog ivota. MARIN DRI -roen je u Dubrovniku gdje je polazio i kolu -neko vrijeme proveo je u Italiji gdje je upoznao talijansku renesansnu komediografiju -kad se vratio u Dubrovnik pisao je ljubavne pjesme u duhu petrarkizma, a ubrzo se posve posvetio drami u koju pripadaju njegova najbolja i najpoznatija djela -okuao se u svim dramskim vrstama: komedija, pokladna igra, pastorala, tragedija... -gotovo sva Drieva djela izvodila su se na dubrovakim scenama u doba poklada i pirova te je vie od desetljea bio najizvoeniji dubrovaki dramatiar -DJELA: pastirske igre ("Tirena, Venera i Adon". "Griula"), pokladna komedijica ("Novela od Stanca"), komedije ("Dundo Maroje", "Arkulin", "Skup", "Tripe de Utole") DUNDO MAROJE -komedija koja je prvi put izvedena 1551. godine za vrijeme poklada -PROLOG DUGOG NOSA: -najavljuje to emo gledati/itati; -najavljuje komediju; -dvosmisleno je znaenje ljudi nazbilj ("pravi", dobri ljudi) i ljudi nahvao ("lani" ljudi koji predstavljaju zlo); -u ovom prologu Dri se ruga uskoj i zatvorenoj sredini dubrovake aristokracije, ironino laska dubrovakoj gospodi i naziva ih zlatnim i ludima; -afirmacija sposobnih, pametnih, vrlih ljudi na raun opakih i nesposobnih ljudi -mjesto radnje: Rim -radnja se dogaa 1 dan -vrijeme radnje: 16. st. -tema: sukob oca, dunda Maroja i njegova rastronog sina Mara koji u Rimu, umjesto da se bavi trgovinom, sav kapital troi na kurtizanu Lauru -GLAVNU ULOGU u zapletu Dri je povjerio Pometu, slugi Nijemca Uga Tudeaka samouvjerenom, inteligentnom, lukavom renesansnom ovjeku koji shvaa da sukob oca i sina moe iskoristiti za vlastitu sreu -Pomet zaplee radnju, vodi likove, upravlja njihovim postupcima DRI SVE KONCE U RUKAMA upravljajui sudbinama i ivotima onih kojima slui -Pomet je gospodar smijeha u komediji, no za razliku od ostalih likova u komediji, Pomet nikada nije izvrgnut ismijavanju, nikada se gledatelj ne smije Pometu, nego se uvijek smije zajedno s njim -LIKOVI: odnos gospodar sluga DUNDO MAROJE: UGO TUDEAK; -tipian predstavnik dubrovakog bogatijeg -zaljubljen njemaki plemi sloja -lud za Laurom -krt trgovac koji odlazi u Rim obraunati se -nesnalaljiv, neinteligentan, preputa svoju sa rastronim sinom Marom sudbinu Pometu BOKILO: (Marojev sluga) POMET: -vjeno gladan sluga -slua svog gospodara -tipian sluga ogranienih mogunosti -ini sve kako bi Laura postala Ugova, ali samo zato to bi mogao izvui koristi -nije odan; istie Marojevu krtost MARO: -rastroan sin koji kupuje ljubav kurtizane Laure LAURA: -izgubljena ki njemakog plemia -s Marom je samo radi njegova novca
Ikor
- 21 -
-tipian predstavnik dubrovake mladei-oekuje od Petrunjele ostvarenje svih njenih rastroan(est sukob starih i mladih) zahtjeva -oekuje od sluge Popiva da rjeava sve PETRUNJELA: njegove probleme -slua gospodaricu POPIVA: -odana, vjerna, posluna -lukav i pokvaren -predstavnik mladei nieg drutvenog sloja -mnogo toga ini za svoju korist (naivna, posluna) -prijetvoran - spoznaja ivot je prevrtljiv, as si sretan, as ne, kad si nesretan preivi je i kreni ka srei PETRARKISTIKA LIRIKA IKO MENETI -dubrovaki pjesnik koji je tek nakon smrti prozvan iko, inae mu je pravo ime imundo Vlahovi Meneti -ivio je na prijelazu iz 15. u 16. st. -u Dubrovniku je obavljao razne poslove, a dva puta bio je i knez Republike -umro je od kuge koja je 1527. god. harala Dubrovnikom PRVI POGLED -tema: ljubav na prvi pogled -pjesnik se na prvi pogled zaljubio i u cijeloj pjesmi detaljno opisuje izgled svoje drage, nain na koji se elja i plete svoju kosu naziva je enom ljepom od vile "meni bi viditi jo lipu ner vilu" -na kraju kada ona odlazi on ostaje tuan i sam -pejzani motivi: "Zovjee zora dan, a slavno prolitje travicu drobnu van, zelen list i cvitje." HANIBAL LUCI -hrvatski pjesnik i dramatiar koji potjee iz jedne od najuglednijih hvarskih obitelji -osim u Hvaru, kolovao se u Italiji -napisao je jedan ljubavni kanconijer "Skladanja izvrsnih pisam razlicih" -u svojim pjesmama ljubav prema eni i njezinu ljepotu na petrarkistiki nain JUR NI JEDNA NA SVIT VILA -tema: ljepota drage, vile -pjesnik slavi njenu ljepotu i divi se njenoj ljepoti -TIPINI MOTIVI PETRARKISTIKE LIRIKE: zlatna kosa, tanke crne obrve (osjeaj radosti),rumeno lice, rumene usne, zubi kao biseri - ljepota njezinog govora; ispreplie unutarnju i vanjsku ljepotu -glatkoa i bjelina njenog vrata, bijela prsa, tanki, bijeli, obli, dugi, ravni prsti - TJELESNI UITAK -pjesnik povezuje 2 motiva: ljubav i vanjska ljepota DORE DRI -rodio se u Dubrovniku, a ivio je na prijelazu iz 15. u 16. st. -kolovao se u Dubrovniku, a studij prava zavrio je u Italiji -kasnije se zaredio -njegove pjesme sauvane su u rukopisima i Kanconijeru Nike Ranjine -njegova lirika je uglavnom ljubavne tematike, a u veini pjesama obraa se voljenoj osobi, opjevavajui i slavei njezinu ljepotu i duhovne vrijednosti -osim pjesama, napisao je i pastirsku eklogu "Radmio i Ljubmir"
Ikor
- 22 -
DRAA JE OD ZLATA -tema: savrenost pjesnikove "vile" -pjesnik svoju dragu smatra savrenom, ljepom od svih vila, draom od zlata, ljepom od proljea -opjevava ljepotu svoje drage, njenu kosu, oi, obrve, aneoski osmijeh i prekrasni stas -petrarkistiki motivi: crna dva vlasa (obrve); oi koje sjaje poput zvijezda, rumena usta, zlatna kosa... PETAR ZORANI -vrlo malo zna se o njemu -roen je u Zadru, a ne zna kada i gdje je umro -bio je pravnik, notar, te je obavljao i neke druge slube -od Zoranieva knjievnoga rada sauvan je samo pastirski roman "Planine", tiskan 1569. kada je pjesnik ve bio mrtav PLANINE (1569) -nazivaju ga prvim hrvatskim romanom, iako i nije ba roman u pravom smislu te rijei -u djelu se u prozi, ali i u stihovima, pripovijeda o putu pastira Zorana po zaviaju, zadarskoj okolici, te se slavi i velia ljepota rodnog kraja -roman ne govori samo o ovozemaljskoj ljubavi ve i o duhovnoj ljubavi, ljubavi prema Bogu istini -"Planine" obrauju i mnoga druga pitanja i teme: problem turske opasnosti, pitanje odnaroivanja, knjievne kulture na hrvatskom jeziku... -tema: put pastira Zorana po zadarskoj okolici koji kree u planine gdje trai utjehu da zaboravi svoju nesretnu ljubav -za vrijeme putovanja opisuje se pejza, krajolik iz ega se osjea ljubav, divljenje i potovanje -vlada i osjeaj domoljublja prema rodnom kraju zbog prisutnosti turske opasnosti -mjesto radnje: perivoj u kojem se nalaze svi slavni -alegorija glavno izraajno sredstvo u ovom romanu (motiv jabuke simbol kulture, znanja, jezika) -Latinka u svom krilu ima mnogo jabuka koje simboliziraju bogatstvo latinske kulture -Grkinja takoer ima mnogo razliitih mirisnih jabuka -Kaldejka ima mirisne jabuke (Maruli je upio miris jabuke-uzor Vergilije) -vila Hrvatica ima malo, siunih jabuka jer se hrvatska knjievnost poela razvijati tek od Marulia -Zorani spominje svoju "jabuku" osjeaj radosti jer je naiao i na svoje ime u njenom krilu -vila ga upozorava na nerazvijenost hrvatske knjievnosti osjeaj srama jer je jabuka nezrela -vila ga tjei jer se kod ostalih vila vidi da su jabuke prije otrgnute, tj. da su ti narodi i kulture prije postojale; zahvaljuje mu na trudu to je ipak neto napisao -Zorani kritizira sve one koji se srame svog jezika i koji piu na tuem jeziku PETAR HEKTOROVI -hrvatski pjesnik koji je ivio na prijelazu iz 15. u 16. st. -roen je na Hvaru -u mladosti je pisao ljubavnu poeziju, no od toga nije nita sauvano -doivjevi u mladosti bunu puana, kugu i provalu Turaka na otok u starosti je ivio mirnim ivotom -njegovo najvanije djelo je "Ribanje i ribarsko prigovaranje" RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE -putopisni spjev u 3 dijela koji je objavljen u Veneciji u kojem opisuje svoj trodnevni put od Hvara do Braa i olte -"Ribanje i ribarsko prigovaranje" je prvo stihovano djelo u hrvatskoj knjievnosti u kojem je opisano stvarno, a ne alegorino putovanje; putovanje je opisano zbog ljepota prirode i zaviaja -to je opis renesansnog ovjeka koji uiva u prirodi i svjestan je da je priroda mjesto u kojem se moe posve opustiti i okrijepiti svoj duh
Ikor - 23 -
-u spjevu pripovjeda opisuje svoje putovanje jadranskim otocima i pripovijeda o dogaajima koji su se dogaali na putu njemu i njegovim suputnicima -preko 2 ribara, Hektorovi upoznaje nain razmiljanja hrvatskog ovjeka kojem cijeli ivot prolazi u ribarenju (nain egzistencije) -PARVI DAN divljenje prema krajoliku, ljubav prema domovini -TRETI DAN govori o prolaznosti ivota ("...smart sve skrauje")
Ikor
- 24 -
9. BAROK - 17. stoljee - panj. baruecco, port. barocco biser nepravilna oblika; barokni stil je krajnje kiast - manirizam = gongorizam i marinizam stilska oznaka baroka, pokuaj da se uspostavi naglaeno neprirodan nain izraavanja kao umjetnika konvencija - obiljeen gustom upotrebom figura (metafora, koneto, antiteza,...) - vie razliitih razvojnih faza i tendencija - raspinjanje svega onoga to je renesansa htjela - barok = katolika obnova - znaajke knjievnog baroka povezuju se s novim svjetonazorima LIRIKA - prolaznost vremena - rasko izraza - istinsko drhtanje pjesnike due, hladnoa, nerazumljevanje - Gongora panj., zaetnik gongorizma, nov pjesniki jezik, vlastita sintaksa, smiona metaforika (puna mitoloke simbolike, nepristupana neobrazovanom itaocu) poeme Samoe, Polifem i Galetea Sat na zvoniku, Pjeani sat pesimistine, prolaznost vremena - Marino- tal. pjes., zaetnik marinizma, izraz pun neobinih metafora i zvunih efekata, stilski izgraena vrtuoznost, cilj poezije zapanjiti itaoca Pjeva koristi koneto (utakmica slavuja i jeke) Ljudski ivot spoznaja o prolaznosti, nemir i tjeskoba u svijetu u kojem se smrt pojavljuje kao sigurna realnost u eng. i fran. pjesnike tih stilova nazivaju lokalnim imenima - Sred. Euro. Andreas Gryphius, Hofmann von Hofmannswaldau EPIKA ep Vergilije religiozno ispravan, instruktivan, jasne teze, tema aktualna i nacionalna, strukturno vrst s izbjegavanjem odlaska u bezbrojne epizode - povijesne teme Luzitanci Luisa de Comoesa Osloboeni Jeruzalem T. Tassa religiozno-historijska tematika, bogata epska radnja, isprepliu se fantastika i realnost, ulnost i vjerska egzaltacija mitoloki spjev od 45000 Marinov Adonis DRAMA melodrama i opera - Calderon de la Barca ivot je san, Zalamejski sudac - raskono dvorsko kazalite, djela nakiena bogatom metaforikom, teme moralne i univeerzalne, manje brine o zapletima i raspletima radnje i veu pozornost posveuje pojedincima (psiholoki produbljeni likovi) Lope de Vega puke karakteristike,graa za drame iz ivota, pozornost pridaje dinamici radnje i zanimljivim zapletima GONGORA - najvei panjolski barokni pjesnik - smatra se jednim od glavnih predstavnika kulteranizma pravca to je po njegovim epigonima nazvaz i gongorizam - jedan je od najveih predstavnika hermetike lirike - u poetku je pisao u duhu narodne poezije i usavravao izraz romanci - kasnije trai nov pjesniki jezik, stvara vlastitu sintaksu i smionu metaforiku, punu mitoloke simbolike, nepristupanu nedovoljno obrazovanome itaocu - GONGORIZAM pjesnitvo koje je puno izraza skrivenog znaenja, tekih metafora i teko dokuivog znaenja jo se naziva i hermetikom poezijom SAT NA ZVONIKU - tema pjesnikovo razmiljanje o prolaznosti vremena - temeljni motiv sat simbol prolaznosti - motivi zubi, kotaa grubih (preko njega dalje razlaguje o mogunosti djelovanja), utezi (nastojanje da e se vrijeme zaustaviti)
IKor - 25 -
obiljeja baroka metafora (nama korist nije to te troe otri zubi); simbol (sat, vjetar) radi se o neuhvatljivosti vremena PJEANI SAT pjeani sat simbol proticanja vremena pjesnik se ljuti na vrijeme kae da je tiranin ojesni, ni stakleni zatvor ne moe ga zadrati, ov. uvijek sanja o zaustavljanju vremena poredba gluho poput pijeska siva kontrast izmeu ovjekova htijenja da zaustavi vrijeme i prolaska vremena
MARINO - pjesnik talijanskog baroka - zaetnik i glavni predstavnik pravca koji je po njemu nazvan marinizmom - napisao je nekoliko tisua lirskih pjesama i mitoloki spjev Adonis - stavivi svojoj poeziji zadatak da zapanji itaoca, Marino je kao stvaralac bogate fantazije i izvrstan versifikator uspio izgraditi vlastiti pjesniki izraz pun neobinih metafora i zvunih efekata - u pjesmama izraava nestalnost, prividnost svega u svijetu pa ak i vlastitog ivota koristei metafore, kontraste, paradokse i hiperbole - MARINIZAM jaka stilska tendencija koja se esto smatra oznakom cijelog baroka - odlikuje se neprirodnou i prenaglaenom stilizacijom - izraz pun neobinih metafora i zvunih efekata, stilski izgraena vrtuoznost, cilj poezije zapanjiti itaoca PJEVA - u prvoj strofi se javlja hiperbola - u drugoj dolazi do povezivanja slavuja i jeke, izgleda kao da se dva slavuja natjeu - slavuj se zanio htio je biti bolji od drugog i pao je u vodu - javlja se motiv nimfa slavuj se zastidio - kontrast uz svjetlosti dana u tamu grana - koneto upotreba hiperbole, parabole, paradoksa (takmienje slavuja sa vlastitom jekom duhovito) LJUDSKI IVOT - tema ljudski ivot - karakteristika ljudskog ivota bijeda, pla kada se rodi, zatim djetinjstvo pla i ljubavna bol, kada doe u zrelu dob onda mu se ivot ispuni tugom i na kraju svega toga umre - prikazuje ivot od roenja, putem djejeg nestaluka do smrti - govori o tome da je ljudski ivot prekratak samo jedan korak - mladost A kada stignu/ozbiljna ljeta neka iz sree/u jad ljubavna bol odvodi. - djetinjstvo Kada poraste i mlijeko mu ve ne godi,/bolna pod biem uje mu se dreka.
Ikor
- 26 -
10. HRVATSKI BAROK - po. 17. st. do druge pol. 18. st. - gotovo cijela Hrvatska - vrlo dugo i osobito razdoblje - pozitivno reagiranje na one opeeuro. tendencije koje danas obuhvaamo terminom baroka - knjievni je jezik nejedinstven i prilagoen govorima regija - knji. je nastajala i razvijala se u 4 manje ili vie samostalna regionalna knji. konteksta glavni i najplodonosniji njezin prostor bio je Dubrovnik EPIKA tradiciju baroknog epa utemeljuje I. Gunduli - J. Palmoti Dionori - Dubrovnik ponovljen - I. Kanaveli Kralj Koloman - A. Vitalji Ostan Boje ljubavi - najpoznatiji je Gunduliev povijesni ep Osman po uzoru na Tassov Osl. Jeruzalem - nabono djelce Putni tovaru K. Zr. LIRIKA barok uvodi dubrov. pjes. D. Buni Vui(Plandovanja) lj. lirika s misaonoreligioznim motivima povezuju se i s udvarakom retorikom - ljubavni kanconjer I. urevia - gustoa figurai manirano poigravanje dvonanim lir. motivima u pjesmama Ljubici suncu slinoj Slici svojoj u ruci gospoe,... - anakreontska lirika F. Krsto Frankopan napisao zbirku petrar. i barokne lirike Gartlic za as kratiti - Pavlinski zbornik kajkavskih liturgijskih i crkvenih pjesama DRAMA commedia dellarte predstave koje se temelje na improvizaciji iz ljudskoga ivota (putujue druine) - tragikomedije mladi Gunduli i Junije Palmoti - religiozna poema Ivana Gundulia Suze sina razmetnoga - pastoralna drama s alegorijskim likovima i zapletima Dubravka Ivana Gundulia i Pavlimir Junija Palmotia - komina poema I. urevia Suze Marunkove leksikografijom se bavio Juraj Habdeli napisao hrv.-lat. rijenik i nabone knjige Zercalo Mariansko i Pervi oca naega Adama greh - u usporedbi sa dubrovakim, pojava baroka u ostalim regijama Hrv. djeluje siromano - vano je spomenuti ep Petra Zrin. Obcida sigetska , te pripovjednu poemu A. Kanilia Sveta Roalija utjecaj srednje euro. baroka IVAN GUNDULI -1589-1638., roen u Dubrovniku, plemi, obavljao razne dravne funkcije -knjievni rad zapoeo pisanjem pjesama - poeo je pisati vrlo mlad imao je uspjeha, no meutim u pjesmi Pokornima kralja Davida odrekao se svih mladenakih djla nazvavi ih porodom od tmine, tako da neka od njih znamo damo po imenu jer se smatra da ih je sam spalio -melodrame: Arijagna, Prozer Pina, Armida -1621 g. izdaje djelo Pjesni pokorne kralja Davida (slobodan prepjev sedam Davidovih psalama) -1622 g. izdaje religioznu poemu Suze sina razmetnoga (tema iz evanelja po Luki, o odmetnutom sinu, sastoji se od tri plaa, prvi pla- sagreenje, drugi pla- spoznanje, trei pla- skruenje) -1628 g. Dubravka- melodrama. -ep koji nije tiskan iduih 200 godina Osman. Govori o dogaajima vezanim uz dolazak Osmana II na vlast u Turskoj, o bitci Turaka s Poljacima kod Hoima i porazu Turaka i svrgnuu Osmana s vlasti. Izgubljena dva pjevanja 14 i 15, nadopunio ih je Ivan Maurani u 19 st. Dvije teorije:
IKor
- 27 -
Osman se sastoji od dva odvojena epa koji nisu nikada spojeni. Druga da je Dubrovaka vlast cenzurirala ta dva pjevanja zbog preotre kritike Turaka. DUBRAVKA - pastorala, pastoralno-idilina drama, barokna melodrama, pastirska igra renesansna tvorevina - uvod zazov zvijezdi Danici da objavi srean, uen dan vjenanje najljepeg pastira i najljepe pastirice (dan sv. Vlaha) - na samom poetku uvodi monolog ribara, a za ribara se pretpostavlja da je izbjeglica iz Dalmacije - alegorijski upozorava graane Dubrovnika da nemaju zato dizati bunu jer je u Dubrovniku ljepe i bolje nego drugdje - temelji se na kontrastu (porobljena Dalmacija slobodan Dubrovnik) porobljena Dalm, opljakana, zarobljena, a turci i mleani na vlasti - mjesto radnje je Dubrava simbol Dubrovnika slobodna asna, slavna, raskona u svojoj prirodnoj ljepoti stvorena idilina slika Dubrave - starac Ljubdrag je nositelj Gundulievih pogleda na dravu, drutvo i slobodu, jer se drava i sloboda ne ugroavaju samo orujem nego ih ugroavaju i sami dubrovani preko njega kritizira sadanje Dubrovane, u njegovo doba su ljudi stjecali bogatstvo potenjem i radom, dok sada stiu prijevarom; renesansni motiv sukob starost X mladost mladi ne potuju stare, istie snagu novca kojim Dub. misle da se moe sve kupiti, kritizira ene koje brani Tratorko - stavlja u odnos dva svijeta satire (kominost) i pastire peko kojih istie problem niih i viih drut. slojeva - Divjak i Gorotak pustolovi su iz drugih zemalja; vile, nareene i rasipne, su plemkinje Dubrovanke, a pastiri Dubrovani raspravljaju o razrednoj jednakosti o jednakosti u braku; Vuk satir i seljanka Stojna prikazuju vlahe i sluavke godinjice (one su uvijek zaljubljene); Miljenko je simbol dubrovakog plemstva, a Grdan je predstavnik bogatog izroenog dubr. trg. stan. koji prijeti slomom u tenji za lagodnim ivotom i uivanjem preko tih simbola Gunduli iznosi otro sve poroke suvremenog drutva - Dubravka nije vana kao like nego kao pojam ona je simbol slobode naglaavajui njezinu ljepotu, sve vie istie slobodu - dvije je ideje spojio Gunduli u Dubravci da se slobodna drava osniva na zdravome i istinitome braku na porodici koju ljubav spaja, da propada drava u kojoj srebro i zlato vie vrijede od istoe i potenja SUZE SINA RAZMETNOGA - graa i tema su na liniji katolike obnove ostaviti zemaljska i prigrliti duhovna dobra - temeljni osjeaj je ispraznost svega to okruuje ovjeka, prolaznost, fatalna nemo pred prirodom, taj osjeaj prolaznosti varira na biblijskom motivu o sagrjeenju, spoznanju i skruenju izlaz nalazi u molitvi, u pokajanju, jer smrt je sveprisutna - sadraj okosnica mladi ovjek eli se odvojiti od roditeljskog autoriteta i autoriteta uope - alegorijsko znaenje jer dobri otac prrima odbjeglog sina (koji se pokajao) natrag na ognjite isto kao i crkva prima odmetnika opet u svoju zajednicu (ako se pokaje) - osnovna misao je isticanje prolaznosti zaemljskog ivota i poruka dub. sinovima da troei vlastiti imetak kode ne samo obitelji nego i Dubrovniku - stil stihovi su zvuni, retorini, katkad i pomalo sveano-patetiki s jako naglaenim refleksivnim momentom, to su metafora, ponavljanja, gradacija, nabrajanja, kontrast (grijeh pokajanje, pobonost nevjernost, smrt ivot, grijeh istoa, pakao raj) - stih osmerake sestine OSMAN - sastoji se od 20 pjevanja karakterizirana su irenjem fabule, ponavljanjima, digresijama (opomena) i epizodama - ideja slobode u Osmanu je posebno naglaena, a ujedno je posebni motiv ona je hvalospjev pobjede kranskog svijeta nad islamom posebno do izraaja dolazi kr. moment - pojam slobode (sveslavenska ideja) sloboda slav. naroda
Ikor - 28 -
prikaz borbe islama i kranstva Turaka i zap. Euro. predvidei slabljenje turske sile povijesni povod bio je poraz tur. vojske kod Hoima 1621., a uzor spjev tal. Tassa Osloboeni Jeruzalem spominje i druge povijesne dogaaje turski sultan Osman zatvorio je u tamnicu svog strica Mustafu, ali nakon poraza kod Hoima dolazi do pobune janiara koji Osmana svrgnu i zadave svoj ep Gunduli je posvetio poljskom kraljeviu Vladislavu kome pripisuje svu slavu pobjede i poziva ga da i ubudue vodi slavene u borbi protiv Turaka ne odgovara povjesnoj istini jer je bitka kod Hoima zavrila bez pobjede, a Vladislav nije u njoj ni sudjelovao najpoznatija pjevanja su OPIS SCENA IZ PAKLA, BUNA PROTIV OSMANA, OTMICA SUNANICE i KUPANJE SOKOLICE I NJENIH DJEVOJAKA Osman je pisan u strofama od etiri osmerca s rimama ABAB (unakrsna) uzorno djelo hrv. baroka u tekstu Gunduli izraava duh katolike obnove
Ikor
- 29 -
11. KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO U EURO. KNJI. - od sredine 17. do druge pol. 18. st. - ugledanje na grku i rimsku antiku kao na nedvojbeni uzor - umjetnikova zadaa oponaati prir., narav prikaz ovjeka kao moralnog bia - ideal prikazati opeljudsko i prosjeno u ovjeku, izbjegavati posebno, specifino - kriterij dolinosti, promjerenosti franc. bienseance, eng. decorum - vjera u razum naela nisu izraz samo jednog vremena nego ih diktira razum - zasienost racionalizmom prihvaanje itatelja prisutno u romanima prag romanti. EPIKA - najuglednija knji. vrsta obrada tema iz antike - EP - god. 1729. Voltaire objavljuje ep Henrijadu velik pokuaj nacionalne epopeje u 10 pjevanja - u Engleskoj u 18. st. Alexander Pope i Samuel Johnson piu satire po uzoru na antiku - romani Defoe ROBINSON CRUSOE, Swift GULLIVEROVA PUTOVANJA - u Eng. Richardsonovi epistoralni romani - Pamela i Clarissa uzburkani osj. gl. junaka DRAMA obrada tema iz antike, pridravajui se i antikih teorijskih naela (npr. jedinstvo radnje, vremena i mjesta) - Pierre Corneille drame: Horace, Cinna Polyeucte tragedije koje se pridravaju aristotelovske poetike, te prototip franc. tragedije tragikomedija CID tema ne sretna ljubav sred.vjek. panj. junaka Cida i njegove zarunice Himene racionalna, didaktina i moralistika - Jean Racine tragedije jasnoa izraza sukob izmeu osjeaja dunosti i strasti, fino psiholoki razraeni Andromaha, Britanik, Ifigenija, te obrada Euripidove trag. Hipolit pod nazivom Fedra mitol. tema stravstvene ljubavi i mrnje kralj. Fed.- pod starost: trag. s religioznom tematikomEsther, Athalie - Moliere najvei franc. komediograf - glumac, reiser, kazalini pisac i direktor vlastite kazaline druine pie komedije intrige, karaktera i drutvene=podjela djel. ispravna mjeaju se elementi raznih tipova kom. Kaiperka elementi farse kojima daje drutvenu satire Don Juan, Mizantrop, krtac, Tartuffe, Umiljeni bolesnik kom. karaktera koje predstavljaju ujedno i drut.krtac kom. u 5 inova, utjecaj Plauta i lik. rtaca iz franc. farsi i talijanske commedie dellarte - Ital. - Carlo Goldoni niz melodrama, tragi-komedija i oko 200 komedija (Kavana, Grubijani, Gostioniarka Mirandolina, Ribarske svae) graanska drama Gostioniarka Mirandolina kom. u 3 ina zanimljiva galerija vjeto ocrtanih mukih likova kojima suprostavlja lik mlade samosvjesne puanke koja se s lakoom poigrava njihovim osjeajima i na koncu se, kao ena zdrava razuma, sretno udaje za ovjeka iz svoga stalea
Prosvjetiteljstvo u Evropskim knjievnostima -javlja se u 18 st., to je opi kulturni pokret u kojem se istie znanstveni duh, uenost i potreba prosvjeivanja naroda. -predstavnici-Voltaire, roman Candide, Diderot- on je pokreta Francuske Enciklopedije u kojoj su obuhvaena sva dotadanja znanja, Rousseao /Ruso/ roman Julia ili nova Heloiza DIDEROT napisao je nekoliko romana u kojima, prije svega, dolaze do izraza njegova razmiljanja o moralu i drutvenim odnosima; piui najee u formi konverzacije, D. nije psiholoki produbljivao svoje likove, ve su mu vanije osnovne misli djela i razmatranja glavnih junaka, zapravo dijalozi D. sa samim sobom. U njima raiava neka opa pitanja i probleme. Uz romane pisao je i pripovijetke, drame, pa i lanke i studije o kazalinim problemima i umjetnosti uope. On je zaetnik najvanijed djela prosvjetiteljske epohe ENCIKLOPEDIJE VOLTAIRE je bio filozof, publicist i knjievnik, koji se kao stvarni ideolog naprednoga graanstva najvatrenije okomio na crkvu, na feudalno ureenje, istupajui protiv klasnih povlastica, a za potpunu slobodu govora. Uz pjesme pisao je romane i drame. U satirama i najboljem romanu
IKor - 30 -
CANDIDE iznosi misao da ovjek u ivotu sam odreuje svoje putove i da je upravo u sitnim svakodnevnim stranama bit ljudske mudrosti. ovjeka shvaa kao potpuno emancipirano bie nad kojim ne vlada nikakva sudbia ni providnost koja bi mu ve unaprijed odredila ivotni put. JEAN JACQUES ROUSSEAU takoer je jedan od suradnika Diderotove Enciklopedije. Filozof, romanopisac, politiko-drutveni teoretiar, unosi nove elemente koji e ga predstaviti kao neposrednog preteu skorog romantizma u knjievnosti. U svojim djelima, teoretskog i beletristikog karaktera, zahtijevao je da se ovjek odrekne iskvarene civilizacije, da se vrati prirodnom ivotu, koje je i sam sastavni dio. - MISLIM, DAKLE, POSTOJIM. PIERRE CORNEILLE -francuski dramski pisac -po zanmanju je bio pravnik, no posveuje se kazalitu i zapoinje pisati komedije s kojima postie zapaen uspjeh -njegovo najznaajnije djelo je tragikomedija "Cid" u kojoj, u skladu s duhom vremena, postupcima likova rukovodi osjeaj dunosti i razum -djelo je nailo na izvrstan prijam kod publike CID -tragikomedija u 5 inova: TRAGEDIJA jer je Rodrigo (Cid) u odreenim trenucima tragini junak; KOMEDIJA jer je naeno kompromisno rjeenje -tema: nesretna ljubav legendarnog panjolskog srednjovjekovnog junaka Don Rodriga Diaza, zvanog Cid, i njegove zarunice Himene -njima se na putu sree isprijeila zavada njihovih otaca, to ju je prema panjolskom kodeksu asti mogla rijeiti samo smrt jednoga od njih - kralj je autoritet odreuje Cidovu sudbinu -LIKOVI: RODRIGO (CID) mora pristati na osvetu jer je grof uvrijedio njegovog oca HIMENA eli se osvetiti jer je Rodrigo ubio njenog oca - vee ih ljubav, ali i ast i osjeaj dunosti -LJUBAV je na drugom mjestu prvi je RAZUM "ast mu bjee prva inajvea vrednota." "Osvetio sam oca, ime mi je isto, da moram ja bih opet uinio isto." -francuska klasicistika drama je u cjelini RACIONALNA, jer trai jasnou izloenih ideja, DIDAKTINA, jer eli pouiti gledatelja, te u nekoj mjeri MORALISTIKA, jer osuuje zlo i porok, a hvali vrline i pobjedu dunosti nad strau. MOLIERE (JEAN-BAPISTE POQUELIN) (an-Batist Poklen)-pravo ime -najvei francuski komediograf -bio je pravnik po zanimanju, no posveuje se kazalitu u kojem e raditi do smrti kao GLUMAC, REISER, KAZALINI PISAC i DIREKTOR VLASTITE GLUMAKE DRUINE -napisao je ukupno 33 komedije koje se obino dijele na: KOMEDIJE INTRIGE KOMEDIJE KARAKTERA DRUTVENE KOMEDIJE -no, veina njegovih komedija sadri elemente raznih tipova komedija; krtac, Tartuffe, Umiljeni bolesnik itd. KRTAC -komedija u 5 inova
Ikor - 31 -
-ova komedija je istodobno komedija intrige, komedija karaktera i drutvena komedija -Moliere je fabulu preuzeo od Plauta, ali ju je razradio na sva tri plana: KOMEDIJA INTRIGE proiruje uobiajen zaplet s jednog na dva para mladih ijoj se ljubavi protive roditelji i jo sve komplicira namjerom glavnog junaka da se sam u 60-toj godini ponovno oeni i to Marianom, odabranicom svog sina KOMEDIJA KARAKTERA Harpagon nije obian krtac on nije ovjek koji strepi nad najee pronaenim blagom, on je lik koji je to blago stekao lihvarenjem i koji je krt od roenja pa se nee promijeniti niti na kraju komedije -ismijavanje krtosti glavnog lika DRUTVENA KOMEDIJA iznosi pitanje lihvarstva kao jedan od najaktualnijih problema tadanjeg drutva -bogaenje na nepoten nain (25% kamata), enidba zbog miraza, osvajanje ovjeka laskanjem, odnos sluga-gospodar (kanjavanje zbog iskrenosti), odnos stari-mladi (mladi moraju potivati i sluati roditelje unato svemu) -HARPAGON: gl. lik KRT (tedi na hrani i piu, tedi na djeci (Cleante i Elise) koja ispataju zbog oeve krtosti, vie voli novac nego ast (novac oslovljava "prijatelju moj") BEZOSJEAJAN (bolje bi bilo da se Elise utopila nego zaruila s Valerom) LALJIV (nema novaca za miraz) NEZADOVOLJAN (stalno jadikuje) NEPOVJERLJIV (opsjednut miljenjem da e ga svi pokrasti BEZ SAVJESTI I SRCA MOLIERE U HRV. KNJI. najpoznatiji i najprevoeniji franc. autor; prijevod Moliera nastaje jo za njegova ivota Fran Krsto Frankopan prevodi u zatvoru Georgesa Dandila, 1670; u 17 i 18.st. nalazimo u Dub. 23 prerade
Ikor
- 32 -
12. HRVATSKA KNJIEVNOST 18. STOLJEA -razdoblje u kojem hrvatska knjievna djela ne karakterizira odreeno razdoblje i stil, pa se to razdoblje naziva jednostavno knjievnou 18. st. -u djelima se uoava utjecaj baroka, ali i klasicizma, a u 2. polovici 18. st. i uoava se i utjecaj prosvjetiteljstva -esto se u djelima prepleu obiljeja sva tri razdoblja -Dubrovnik vie nije iskljuivo kulturno sredite jer vie nije slobodan zato vie ne moe biti center kulturnih zbivanja -sve to je nastalo u renesansi se zaboravlja -Dalmacija pod tuom vlau, pa ne moe razvijati svoju kulturu -Vojna krajna nema uvjeta za razvoj knjievnosti jer je ona sluila jedino kao utvrda za obranu od Turaka -Sjeverna Hrvatska pod vlau Habsburgovaca -u jednom dijelu knjievnog stvaralatva jo uvijek dominira barokni stil bogat raznovrsnim figurama -baroknim stilom pisat e i dubrovaki pjesnici (Ignjat urevi), ali i kajkavski i slavonski (Antun Kanili) -s druge strane, veliku popularnost doivljava djelo Andrije Kaia Mioia "Razgovor ugodni naroda slovinskoga" koje je pisano u duhu prosvjetiteljstva -veliku popularnost steklo je i djelo Matije Antuna Reljkovia "Satir iliti divji ovik" kojem savjetuje slavonskom seljaku da poradi na svom napretku -s tree strane, piu se djela koja slijede klasine antike knjievne vrste -velik broj hrvatskih knjievnih djela smatrat e se klasinim antikim oblicima, a u njima e se pojavljivati mnogo mitolokih motiva, tema i likova EPIKA -najvaniji knjievni rod u ovom stoljeu i to ona u stihu koja opjevava razne teme: povijesne, religiozne, aljivo-komine... -najznaajnije epske vrste su: PUKO PROSVJETITELJSKI EP (Andrija Kai Mioi "Razgovor ugodni naroda slovinskoga"; Matija Antun Reljkovi "Satir iliti divji ovik") POVIJESNI EP (Andrija Kai Mioi "Razgovor ugodni naroda slovinskoga") RELIGIOZAN EP ALJIVO-KOMINI EP -vrlo je popularna i basna LIRIKA -nije imala veliko znaenje u ovom stoljeu -u Dubrovniku se razvijala prigodna, esto aljiva i zabavna lirika -u sjevernim djelovima Hrvatske pie se religiozna lirika DRAMA -uglavnom prijevodi stranih djela -u velikom broju prevode se Molierova djela poznati pod imenom FRANEZARIJE -najznaajniji dramski pisac na prijelazu iz 18. u 19. st. je TITU BREZOVAKI ANDRIJA KAI MIOI -kolovao se u Budimu, no vratio se u domovinu gdje je radio kao profesor filozofije -napisao je dva knjievna djela: "Razgovor ugodni naroda slovinskoga" i "Korabljicu" gdje je opisao iroku povijest: od poetka svijeta do svojih vremena -no, pravu slavu i popularnost stekao je djelom "Razgovor ugodni naroda slovinskoga" u kojem opisuje istinito, kao ovjek 18. st., povijest junih Slavena i susjednih naroda
IKor - 33 -
RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA -jedno od najpopularnijih djela hrvatske knjievnosti 18. st. -ve u predgovoru Kai Mioi napominje da ne pie za obrazovane, za one koji znaju latinski i talijanski, nego za one koji osim hrvatskog ne poznaju niti jedan drugi jezik -takoer istie da eli na jednostavan nain opisati povijesne dogaaje -u narodu je postao vrlo popularan, itao se i uio napamet MATIJA ANTUN RELJKOVI -hrvatski pjesnik i prosvjetitelj -kao ratni zarobljenik u inozemstvu itao je knjige na francuskom i upoznao se i oduevio prosvjetiteljskim idejama -u zarobljenitvu je napisao i svoje najznaajnije djelo "Satir iliti divji ovik" SATIR ILITI DIVJI OVIK -prosvjetiteljski ep koji opjevava slavonsku zemlju i njezine prirodne ljepote i slavonske seljake kao zaputene i gospodarski zaostale -velik dio epa posveen je Reljkovievim savjetima i poukama slavenskom seljaku kako da poradi na svom napretku -"Satir" nudi Slavoncima niz savjeta za obnovu i razvoj zemlje -u drugom izdanju kao sugovornik Satiru pojavljuje se Slavonac koji Satira uvjerava da je slavonski seljak prihvatio njegovu kritiku i pouku te da se sada obrazuje i prosvjeuje TITU BREZOVAKI -roen je u Zagrebu, a studirao u Peti gdje je upoznao kazalite -u Peti je zareen, no vraa se u domovinu i radi kao profesor -pisao je politiko-satirike pjesme, prigodnice na latinskom, njemakom i hrvatskom jeziku -no, poznat je najprije kao komediograf -kroz smijeh Brezovaki podvrgava satiri i osuuje sve mane i poroke sa stajalita ljudskosti, razuma i prosvjeenosti MATIJA GRABANCIJA DIJAK -komedija -radnja se odvija u Zagrebu gdje se iznenada pojavljuje Matija grabancija dijak -on je ovjek koji se bori protiv zla, a istodobno posjeduje sposobnosti da pogaa prolosti i budunosti, da priziva duhove... -lik koji e ismijati mane i poroke naizgled potene sugraane -mi se smijemo ljudskoj gluposti, praznovjerju, zaostalosti, Matijaevoj lukavosti i spretnosti da sve skrivene grijehe i ljudske mane razotkrije i izvrgne ruglu i poruzi -klasino djelo hrvatske komediografije koje se esto usporeivalo sa Drievim "Dundom Marojem", a Matija sa Pometom jer obojica sve konce dre u svojim rukama i smiju se drugim likovima
Ikor
- 34 -
13. ROMANTIZAM 1. po. 19.st. po. 19.st knji. epoha izmeu klasicizma i realizma koja istovremeno obuhvaa sve euro. zemlje i Ameriku rije se upotrebljava u obliku pridjeva romantisn (odnosio se na knji. romanskih naroda od sredneg vjeka do 19. st. mistinost, pustolovina, udesno) pretea romantizma je J. J. Rousseau svojim romanom Julija ili ti nova Helena OBILJEJA ROMANTIZAM JE OPREKA KLASICIZMU - romanti. pjesnici oduprli su se klasicistikoj ideji kontinuiteta, reda u literaturi unosei nered i nemir - umjesto klasic. razuma, romantiari nude duu, umjesto naela oponaanja nude originalnost - odbacuju normirane i visokostilizirane pjesnike oblike te piu u jednostavnijim formama (originalnost umjetnikog stvaranja kroz romane, lirike, pripovjetke za razliku od klasic. oponaanja antike kroz tragedije i epove) OBILJEJA EUROPSKOG ROM. smisao i zanimanje za povijest; istraivanje narodne predaje, mitologija i folklora (prouavanje srednjeg vijeka, primitivnih naroda i egzotinih mjesta); politiki i socijalni angaman romantiara; isticanje osjeaja nasuprot razumu; isticanje osobnog pjesnikog doivljaja i pjesnike slobode; novo poimanje ljepote; sloboda umjetnikog izraavanja i naelo originalnosti (nema uzora) - djelimo ga na engl., franc., njem. i ruski romantizam ENGLESKI ROMANTIZAM William Blakeom i Roberto Burnson jezerski pjesnici, LIRSKE BALADE zajedniko djelo - pjesnik posjeduje osjeajnost, matu i ukus - George Gordon Byron sam ivi ivot romantiarskog lika; BAJRONIZAM svjetska bol, pesimistino shvaanje da zlu u svijetu nema lijeka; PUTOVANJE CHILDEA HAROLDA preko tog junaka spoznaje ivot; demonski junak nemirne due koji vjeno luta i niime nije zadovoljan uzor Ljermontovu i Pukinu; preko Haroldovog lika Byron govori o sebi FRANCUSKI ROMANTIZAM pjesnici piu za itatelje ije emocije ele potaknuti; uiniti ga sudioniokom svoje boli ili oduevljenja - Alphonse de Lamantire Meditacija povjesna zbirka pjesama - to djelo je odgovorilo zahtjevu nove publike i nagovjetilo prevagu drugaijeg kni. ukusa uvodi pojam svjetske boli NJEMAKI ROMANTIZAM nagovjestio ga je predromantiki pokret Sturm und Drang (sila i pokret) antiklasicistiki pokret koji je u prvi plan stavljao osobnost pojedinca - unutar tog pokreta se javljaju Goethe i Schiller (Goethe Patnje mladog Werthera (roman u pismima, prikazuje sudbinu mladia i njegove zanose) i Schiller - Razbojnici (psiholoka i politika drama, tema moralna odgovornost i revolucionarna etika, tekst je pisan retoriki)) - zatim slijedi faza Weimarske klasike (okretanje antikim temama) i tek onda dolazi narataj istih romantiara RUSKI ROMANTIZAM predstavnici Pukin EVGENIJ ONJEGIN i Ljermontov JUNAK NAEG DOBA AMERIKI ROMANTIZAM Edgar Allan Poe poezija, kratke prie, krimi proza - Poe spaja osjeajnost i strast s analitikim duhom - poeziju kritizira simbol. struktura (Gavran tema smrt) - Poe spaja runo i lijepo, groteskno i uzvieno JOHAN WOLFGANG GOETHE njem. knji. iz doba romantizma (druga pol. 18.st.) pisac koji tei drugaijim temama od prethodnika iz doba klasicizma u meuljud. odnosima tei iskrenosti pripada grupi gra. inteligencije istie individualnost i subjektivan iskaz stvarnosti
IKor - 35 -
utemeljitelj drame u modernom smislu najznaajnike djelo dramska pjesma Faust PATNJE MLADOG WERTHERA (1774. ) epistoralni roman pisan u pismima upuenim Wilhelmu u kojima opisuje svoje osjeaje (od 4.5.1771.-20.12.72.) iskazuje tenje mlade generacije pobuna protiv svih drutvenih normi, zalaganje za individualnost osjeaji od zanosa ljubavi prema Lotti do tragine spoznaje o svojoj ljubavi tenja generacije ispunjen istim osjeajem, ali se ne snalazi u ivotu, drutvu i ljubavi zbog rastrojenosti poinjava samoubojstvo TEMA tragina sudbina pojedinca, graanskog individualista WERTHER gl. junak pripadnik graanskog drutva odnos s drutvom (drutvo je podjeljeno na aristokraciju i graanstvo) = ARISTOKRACIJA omalovaava ga, ne prihvaa, izolira, Goethe kritizira njihovo licemjerje i pokvarenost (problem klasnih razlika); = GRAANSTVO administrativno-birokratski aparat sve to bi Werther uinio, ef bi bio nezadovoljan (problem pokoravanja u odnosu na vii poloaj), problem karijerizma istaknut kao negativna pojava - ne snalazi se u drutvu birokrata jer nije mogao prihvatiti njihov karijerizam i krutost LJUDSKI ROD JE JEDNOLIAN. problem neuzvraene ljubavi kod Werthera vode ga strast i osjeaji (vano mu je sao to da e vidjeti Lottu, tvrdi da je ljubav sve u ovjekovom ivotu, nije se borio za svoju ljubav nije ju javno iskazivao) LOTTA portvovna (brine se za oca, brau i sestre), odana Albertu, lijepa, mlada, osoba koju vole dva potpuno razliita mukarca na razliite naine (u WERTHERU vlada nemir, osjeaji, senzibilnost; u ALBERTU vlada smirenost, razum prihvaa Werthera, iskreno voli Lottu, pouzdan je mukarac) priroda zauzima znaajnu ulogu u Wertherovom ivotu slijedi njegove osjeaje ima razornu mo W. je nemoan u odnosu na svoje osjeaje priroda za umjetnika izvor inspiracije koja mu daje neizmjerno bogatstvo W. ita Homera to ga smiruje Goethe ne negira antiku i uzore iz antike; ita tipinu romantiarsku knjievnost Werther sav doivljava umjetnost za razliku od Alberta koji sve gleda povrno (objektivno) WERTERIZAM pretjerana sentimentalnost i romantinost misao u ivotu treba usklaivati emocije i razum FRIEDRICH SCHILLER uz Goethea najznaajniji predstavnik romantizma dramski pisac i pjesnik posljednji veliki predstavnik Sturm und Dranga ve svojom prvom dramom Razbojnici postie nezapamen uspjeh te se najavljuje kao izrazit dramski talent i kao pjesnik borbe za slobodu i ogoren protivnik svake tiranije u prvom razdoblju stvaranja bori se prvenstveno za slobodu linosti, ostaje politiki aktualan i napada drutvenu pokravenost i feudalni apsolutizam RAZBOJNICI psiholoka i politika drama, tema moralna odgovornost i revolucionarna etika, tekst je pisan retoriki dramski sukob zasnovan je na suprotnosti duhovinh, moralnih pa ak i fizikih karakteristika brae Franza i Karla
Ikor
- 36 -
izmeu dva brata izbija sukob Karl je neposredan, idealista, odvaan, hrabar, izuzetan, neobian pojedinac za razliku od Franza koji je utjelovljenje negativnih strana drutva zavisti i oholosti Franz izmilja pismo njime uklanja Karla sa puta do oevog nasljedstva Franz je zapravo razbojnik Moor svoj svijet pravde eli ostvariti putem grabea i otimaine KARL ROMANTIARSKI LIK buntovan (odluuje se osvetiti jer su ga otac i brat izdali, buni se protiv odreenih drutvenih normi pljaka bogate i daje siromanima), nesrazmjer izmeu razuma i osjeaja (prevladava osjeaj za pravdu), idealista (cilj koji nema vrstu osnovu u svijetu razbojnikom druinom je mislio stvoriti svijet pravde) - spoznaje svoja nedjela i nerazumne postupke kaje se (odluuje se predati siromahu snosi posljedice zbog svojih postupaka) - nerazumno odbacuje ljubav Amalije i oca, a da nije ni provjerio da li ga oni vole nije siguran u Amalijinu, ali ni u svoju ljubav AMALIJA mu je vjerna, spoznaje da bi radije umrla nego ivjela bez njega, misli o njemu kao o anelu stravstvena, vrsta ljubav odluuje se za smrt radije nego za ivot bez Karla Karl bira vjernost prema druini umjesto ljubavi prema Amaliji u djelu ljubav nije u prvom planu drutveni odnosi su prije ljubavi PROBLEMATIKA OBITELJSKA odnos izmeu brae; DRUTVENA odnos siromanih i bogatih te LJUBAVNA odnos Amalije i Karla ALEKSANDAR SERGEJEVI PUKIN lirski pjesnik, pripovjeda, dramatiar zbog slobodarskih stihova je prognan; na dvoru obavlja poniavajue poslove u knjievnost ulazi klasicizmom a kasnije se upoznaje sa Byronom; osjea se utjecar narodne poezije ogledava se u svim knji. vrstama napisao je poemu Ruslan i Ljudmila, Kavkaski zarobljenik; povijesni roman Kapetanova ki i pripovijest iz gradskog ivota Pikova dama tvorac je ruskog stiha i pjesnikog izraza stih je muzikalan neke dijelove Onjegina je spalio jer se bojao cenzure EVGENIJ ONJEGIN roman o suvinom ovjeku pisan u stihu Pukin je svoj roman pisao osam godina to je socijalno-psiholoki roman u stihovima fabula romana prikazuje ivot ruskog plemia Evgenija Onjegina ROMANTIARSKI ELEMENTI roman u stihu, romanti. junak, opis ruske prirode REALISTINI ELEMENTI prikaz ruskih obiaja i naravi, oblik karaktera suvinog ovjeka likovi su oblikovani u njihovoj ivotnoj punoi romantiarski lik EVGENIJ ONJEGIN mlad, lijep, otmjen, uglaen pripadnik visokog petrogradskog plemstva, vezan za skupe provode drutvo u kojem je karakterizira neistinost i lani moral licemjer, egoist, ljubomoran, glumi gordost i pokornost, u svemu vidi ispraznost, skeptik, ali zna biti surov i okrutan, suvian ovjek i sebi i drugima doivljaj ivota u njegovom ivotu vlada ispraznost, dosada, zasien je tim svijetom, nita ne nalazi u ivotu ljubav doivljava povrne veze (TATJANA LARIN grubo odbija njezinu ljubav, ali nakon god. se zaljubljuje u nju) MIHAIL JURJEVI LJERMONTOV ruski pjesnik, pripovjeda i dramatiar; uz Pukina najvei predstavnik ruskog romantizma kao gardijski oficir bio je dvaput prognan na Kavkaz gdje je na dvoboju i poginuo
Ikor - 37 -
utjecaj Byrona i poezije svjetske boli; pie liriku i poeme u kojoj obrauje likove traginih osamljenika i pobunjenika protiv drutva pisao je i drame MASKERATA vrhunac njegova stvaranja treba ipak traiti u poeziji i to u intimnim ispovijedima gdje u jednostavnim formalno savrenim i melodioznim stihovima pjeva o osamljenosti JUNAK NAEG DOBA roman o suvinom ovjeku napisan u 5 pria povezanih glavnim likom Peorinom Bela, Taman, Kneginjica Mary, Fatalist i Maksim Maksimovi djelo je slika ovjeka sloenog od mana itavog narataja u njihovom potpunom razvitku kroz Peorina Lj. opisuje realnu sliku ondanjeg vremena i drutva ROM. ELEMENTI fragmentalnost fabule, opis pejzaa, kavkaska egzotika REAL. ELEM. izricanje gorke istine o ruskom drutvu i prikaz suvremenog mladog ovjeka PEORIN romanti. lik Gregorij Aleksadrovi Peorin lijep, vitak, bijel u licu, plemenito elo, profinjena muevna ljepota pripadnik plemstva, bogat, kree se u visokom drutvu, dosade mu provodi, tvrdida ga je drutvo formiralo i iskvarilo (postaje lukavac i varalica) pametan, sposoban, lukav, hladan, djeluje ravnoduno, egoist i samoiv, okrutah, ohol, suvian ovjek i moralni bogalj doivljaj ivota privlai ga ono to nemoe dobiti, potreba za lutanjima, trai svoje mjesto u ivotu ali ga ne pronalazi; preko P. Ljermontov prikazuje svoje osjeaje, miljenja ljubav hladnokrvan i nemilosrdan Ljermontov opisuje destruktivni bunt, nesklad pojedinca i drutva, ovjekovu iznimnost, te koristi elemente demonskog pod utjecajem Byrona EDGAR ALLAN POE amer. pjesnik, pripovjeda i kritiar napisao je oko 70 pripovijesti u kojima, nastavljajui na engleske gotske romane stvare i uasa i fantastine pripovijesti njem. romantiara daje maha svovoj bogatoj i bolesnoj mati te stvara raznovrsne novele pune tajanstvenih i jezovitih zbivanja, smrti i stravine atmosfere u kritici je bio odluan pobornik iste umjetnosti te je razvijao i tezu da je poezija ritmiko stvaranje ljepote napisao je i lirske pjesme Gavran i Annabel Lee; nakon smrti otkrio ga je Baudelaire; smatra se ocem detektivske prie; umro je slavan ali siromaan on je pretea simbolizma od odreenih motiva GAVRAN pjesnik kroz cijelu pjesmu razmilja o smrti tema smrt (gubitak voljene ene) pjesnikovi osjeaji tuga, slab je, snuden, potiten, osjeaj boli zbog izgubljene ljubavi, strah, uenje, uzbuenje, radoznalost, osamljenost, nemiran ugoaj mistian no (mrak, tama tmina), drvene knjige, zima, sjene kao sablasti, tajanstveni posjetilac, zastor od ljubiastog baruna (svileni tuan um), mrak, tiina (prekida je kucanje i lepet krila) GAVRAN dostojanstven, ponosan, mrka lica, crn, arke, grobna, kobna, drvena ptica (dolazi iz Hada) pjesnikova pitanja zanima ga gavranovo ime, zanima ga njegova sudbina, pita gavrana moe li ga osloboditi tuge, boli i jada, zanima ga hoe li poslije smrti u Raju sresti svoju voljenu odgovor je uvijek NIKAD VIE! dolazi do spoznaje da je smrt neizbjena
Ikor
- 38 -
u cijeloj pjesmi pjesnik razmilja o smrti elementi romantizma u pjesmi su patnja zbog gubitka voljene osobe smrt; osjeaj usamljenosti; egzotinost, mistinost, tajanstvenost te ritminost
Ikor
- 39 -
14. HRVATSKI ROMANTIZAM -
smru Josipa II zavren je period germanizacije naroda koji su bili potpali pod austrijsku carevinu nagli preokret ideje o posebnim nacionalnostima poetak maarizacije u Hrv.; 1827. Maarski obavezan u kolama; ua Hrv., Dalmacija i Istra austrijska uprava, vojna krajna, dominacija Austrije drutveni sustav ue Hrv. 1. feudalci bez osnovnog znanja hrv. jezika (njem.,ma.,franc.); 2. nepismeni, neuki seljaci/kmetsko-feudalni odnosi; 3. mlada gra. klasa ozbiljnije organiziranje 1830. PAVAO TOOS pjeva crnim i obojenim pesimistikim stihovima o odnaroenoj i usnuloj Hrvatskoj jaanje svijesti Hrvata pritisak Maarske MAKSIMILIJAN VRHOVAC zag. biskup 1813. uputio sveenitvu brouru gdje zahtjeva prikupljanje narodnog blaga (narod. pjesama i pripovjetki) govori o ilirskom jeziku ANTUN MIHANOVI pie brouru Re domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku 1815. u Beu misao vodilja svodi se na isticanje vrijednosti nar. govora preporodni pokret 1830. u Hrv. zapoeli MLADI INTELEKTUALCI poto su ideje franc. revolucije jednakost, bratstvo i sloboda ostavile duboki trag kod svih naroda koji su sa njom bili u dodiru predstavnici Ljudevit Gaj, Janko Drakovi, Dragutin Rakovac, Ljudevit Vukotinovi za vrijeme studija u Grazu i Peti dolaze u dodir s predst. slav. naroda ideja slavenstva cilj oslobaanje i ujedinjenje Hrvata, pa junih slav., jedna od akcija na etapi do cilja LJUDEVIT GAJ osnovna stvar prihvaanje jednog knji. jezika i pojednostavljanje pravopisne grafije glavna oznaka nacionalnosti je jezik 1830. KRATKA OSNOVA HORVATSKO-SLAVENSKOG PRAVOPISANJA hrv. jezik jedan dijalekt ope slav. jezika svaki glas odreuje jedno slovo uvodi dijalektine znakove ,,,,lj... GROF J. DRAKOVI politiki spis tokavica DISERTACIJA ILITI RAZGOVOR DAROVAN GOSPODI POKLISAROM (1832) u Hrv. se pie i govori tok., ak. i kajkavski zapreka stvarnom ujedinjenju pol. ujedinjenju Hrv. 1834. Gaj dobiva dozvolu za izdavanje novina Oglas poziv na suradnju MISAO okup svih ju. slavena 1835. izdaje Novine Horvatske kajk. dijalekt pol-gosp karaktera + literat.-zabavni dio DANICA HORVATSKA, SLAVONSKA, DALMATINSKA na tokavici preuzima ime umjesto HORVATSKE u ILIRSKE svi ju. slaveni potjeu od Ilira tokavtina ILIRSKE NARODNE NOVINE i DANICA ILIRSKA 1836. pod imenom ilirskog pokreta nastavak djelovanja Danica ilirska budnice i davorije duh narodnosti i pozivi u borbu za nacionalno opredjeljenje 1840. razilaenje razlog Gaj zastupa pol karakter pokreta, a Vraz, Rakovac, Farka i Vukotinovi smatraju da pokret ima knji. kulturno znaenje 1840. Vraz KOLO knji. karakter potpuno odjeljenje od Gaja 1843. najtei udarac zabrana ilirskog jezika Vraz pie otre epigrame protiv Gaja Rakovac i Vukotinovi ograuju se od ilirizma Gaj vraa ime listu Narodne novine i Danica horv. slav. dalm. novi pokret HRVATSKI NARODNI PREPOROD Gaj na elu; njegova ideja sveslavenstva propada; ono to je ostalo od ilirizma kao pokreta neprocjenjive je vrijednosti za daljnji razvoj knji. ostvaren je JEDINSTVENI PRAVOPIS (za cijelu Hrvatsku) i KNIIEVNI JEZIK (tokavski) 2 etape ilirskog pokreta 1. oko 1840. zavrava (knji. djelatnost Danica; jedina tema rodoljublje); 2. karak. pojava znaajnih pisaca Stanko Vraz, Ivan Maurani, Petar Preradovi (uz rodoljublje Vraz i Preradovi ljubavna intimna lirika, a Maurani i Preradovi refleksivna poezija)
IKor
- 40 -
najdominantnija je lirika ode, sonet, epigram, balada, romanca, epski spjev,... Ivan Kukuljevi Sakcinski najznaajniji dramatiar pisao je o stanju u 19.st. 1839. prva historijska tragedija Juran i Sofija; tema borba protiv Turaka kod Siska od dramatiara su znaajni Dimitrije Demeter (Teuta); Antun Nemi (komedija Kvas bez kruha ili tko e biti veliki sudac); Rakovac i Vukotinovi zaetnici novela Rakovac i Vukotinovi; Matija Maurani putopis Pogled u Bosnu sve knjievne vrste imaju preporodni karakter
PJESNITVO PETRA PRERADOVIA - pjesnik, pisao je domoljubnu, zaviajnu i misaonu poeziju - bio je poliglot poznavao je njemaki, talijanski i francuski jezik - prevodio je na hrvatski Dantea, Manzonija i Byrona - u svojoj poeziji progovara o svojim intimnim, drutvenim, nacionalnim i filozofskim preokupacijama - njegov lirski opus skupljen je u dvije knjige : Prvenci i Nove pjesme - pjevao je o razliitim temama, od domoljubne do posve intimne i ljubavne - u njegovoj poeziji pronala se i koja misaona pjesma, pjesma u kojoj razmatra o ivotu - u svoju najintimniji poeziji Preradovi je unio sva svoja gorka ivotna iskustva (razoarenja i ivotne tragedije, smrti prve ene, gubitka djece, nesporazuma s drugom enom), u svoje pjesme iznio je sva svoja duevno-emocionalna stanja i razmiljanja - cjelokupna Preradovieva poezija je nastala kao sukob emocionalnog i misaonog u njegovoj linosti MRTVA LJUBAV - je pjesma o mrtvoj ljubavi. smrt voljene ene - temeljni osjeaj tuga, bol zbog gubitka voljene osobe - pjesnik preko vizualnih pjesnikih slika razvija motiv mrtve ljubavi - jedna od onih pjesama u kojima Preradovi pjeva o svojim intimnim dijelovima svoga ivota - pjesma odie tugom , patnjom i boli zbog smrti voljene ene - pjesma odie tjeskobom i sjetnou pjesnika - pjesnik istie motiv pohlepe meu ljudima - motiv zvijezde kao simbola nedostinosti je najjai motiv u pjesmi i pjesnik svoju ljubav die daleko u zvijezde gdje je pohlepni ljudi nee moi dosegnuti LJUDSKO SRCE - misaona pjesma - pjesnik razmilja o sudbini pojedinca, o pohlepi ljudskog srca - ljudsko srce nikad nije zadovoljno uvijek trai vie - pohlepan ovjek je prikazan kao gladan i okrutan jastreb - razmilja o loim, negativnim eljama koje ovjek nosi u sebi - razmilja i o prolaznosti - zastupljen je osjeaj nezadovoljstva - ljudsko srce je nezadovoljno RODU O JEZIKU - temeljni osjeaj ljubav prema jeziku - tema pjesnik pjeva o svom materinom jeziku; osjeaj ponosa - Preradovieve misli: jezik izgrauje sadanjost i budunost, dok ima jezika bit e i naroda, ponos, to je jezik koji je Bogom dan i moramo se njemu kroz molitvu, obraati Bogu, jezik treba ostaviti za nasljee, bez jezika narod nema ni identiteta IVAN MAURANI - bio je pjesnik i politiar - roen je u Novom Vinodolskom - bio je jedan od glavnih Gajevih suradnika u preporodnom razdoblju
Ikor - 41 -
- bio je i prvi ban puanin - za vrijeme banovanja na moderan je nain sreena uprava, hrvatsko kolstvo, a i na jezik je prozvan hrvatskim - snano ga je predstavila dopuna Gundulieva Osmana koji je do kraja uspio saivjeti s pjesnikovim tekstom usvojivi i njegov stil, jezik i izraz - njegovo najbolje ostvarenje je Smrt Smail-age engia, u kojem pjesnik naglaava svoje rodoljubne osjeaje - u pisanju je bio originalan te kreira svoje vlastiti stil i jezik - pisao je narodnu poeziju SMRT SMAIL-AGE ENGIA - sastoji se od 5 pjevanja: AGOVANJE, NONIK, ETA, HARA, KOB - to odgovara i strukturi klasine dramske kompozicije (uvod, zaplet, kulminacija i rasplet) - tema: pobuna naroda protiv tiranstva; to je ep (1845.) - inspiracija je bila smrt povijesne linosti Smail-age - od stvarnog age stvorio je najokrutnijeg silnika, kojemu priznaje junatvo, ali ne i ovjenost - uzvisio je Crnogorce pretvorivi ih u zatoenike slobode, pravde, istine - u samom uvodu ili AGOVANJU prikazana je strana slika kako se Aga osveuje nad rajom, aga eli pokazati svoju snagu i prijeti raji - suprotstavljaju se dvije vjere KRANSTVO i ISLAM - Aga eli da narod moli njega za milost jer se on tek tada smatra junakom - u NONIKU se prikazuje Novica kao noni putnik koji se eli osvetiti, ETA se bori za pravdu i slobodu, te za obranu vjere, vrlo je mala, ali hrabra, javlja se sveenik kao simbol istoe i on ptie etu na obranu i borbu, vjeru i moral - HARA je porez, koji kupi Aga, Aga doivljava veliku sramotu jer je oslijepio svojeg vojnika - raja nema dati od kuda hara - u HARAU je Maurani opisao Turke u jednoj vrlo jednostavnoj reenici: "Loe sluge jo goreg gospodara" - eta napada Turke i pobjeuje, a na kraju zastupljena je sama simbolika KOBA jer je mrtvi aga sada prikazan kao nemona lutka koja uvijek kad se lupi nogom o pod klanja kriu - ovaj ep predstavlja pobjedu dobra nad zlim, pobjedu Krana nad Islamom STANKO VRAZ - roen u Sloveniji, umor u Zagrebu; potie iz seljakog sloja - zavrio puku kolu i gimnaziju u Mariboru nije zavrio studij u Grazu - znao je sve slavenske jezike (hrvatski, eki, poljski...), te francuski, njemaki, engleski, panjolski poliglot prevodi stranu knji. - postaje suradnik asopisa Danica ilirska, postepeno se pribliavao ilirskim idejama i njihovim zaetnicima, te se zbog toga 1838. trajno preselio u Zagreb - izdao je tri zbirke originalnih i prevedenih pjesama ulabije, Glas Dubrave eravinske, Gusle i tambura; zbirku soneta Sanak il istina i satire Komari i hobadi - nije bio karakteristian pjesnik ilirizma pisao je domoljubne, ljubavne, pejzane pjesme ULABIJE (VJENAC RUA) - ciklus ljubavnih pjesama prvi ljubavni kanconjer u Hrvatskoj - 4 djela 1. ton pjesama je leprav, sretan zbog ljubavi, 2. enja za ljubavi, 3. bol zbog gubitka ljubavi, 4. ilirstvo i ljubav prema domovini - 1837. prvi dio izlazi u Danici; oblik poljske narodne pjesme to se sastoji od 8 esteraca rasporeenih u dvije katrene koje ine mislenu i ritmiku cjelinu (krakovjak) - u pjesmi je dominantan motiv ljepote i raskoi koja krasi pjesnikovu muzu - vrijednost drugaija od drugih pjesama ilirizma - izraz stihova podsjea na petrarhistiku poeziju, zato jer on velia ljepotom svoju ljubicu i domovinu
Ikor
- 42 -
prvi dio posveen je eni Ljubici, a drugi domovini pjesnik pokazuje motive ljepote ljubavne i domoljubne razlika izmeu budnica te ostalih pjesama ilirizma i ulabija je ta to se pjesnik ne bavi iskljuivo pol. i nac. temama DRAL PUTUJE K TOPLOM JUGU gazela lirska pjesma od 8-13 stihova prevladava romantika jesen godinje doba simbol blagostanja, smisla ljudskog ivota, simbol tuge, boli pjesma pjeva o pjesnikovim tegobama, promaenom ivotu, neuspjehu temelji se na kontrastu srea tuga osjeaj tuge, alosti, propalosti, razoaranja motiv sree, zadovoljstva su berba, rumeno voe,groe, topli jug motivi gorine i boli ivota su brige, muke, gorko voe, suze boli
LJUDEVIT GAJ - glavni ideolog ilirskog pokreta; povjesniar i pjesnik - imao je neprestano na umu politike ciljeve, na samom poetku s naivnom idejom o mogunosti junoslavenskog politikog zajednitva to je bilo razlogom da sam pokret nazove ilirskim kako bi njime obuhvatio i ostale junoslavenske narode - objavljivao je budnice domoljubne pjesme koje po uzoru na prvu Gajevu budnicu pjevaju o slavnoj prolosti, tunoj sadanjosti, ali izraavaju uvjerenje da je slabost Hrvatske kratkotrajna i da e mladi ilirski narataj uiniti domovinu opet velikom i snanom - obino nastaju kad narodu prijeti politika ili ratna opasnost - dakle one su pjesme domoljubnog sadraja bez umjetnike vrijednosti - naa himna je ista budnica i davorija - poetak silazne putanje Gajeve pol. i drutv. karijere upravo zbog njegove upornosti u obrani junoslavenskog koncepta i podvrgavanja svega pa i literature - djela Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja, Slavoglasje iz Zagorja, Glogovkinje hrvatske, Kosijenke ilirske HORVATOV SLOGA I ZJEDINJENJE - budnica nastala s ciljem da podigne hrv. narod u ustanak protiv tuinske vlasti - prepuna slika nadahnutih slavnom prolou, problemima suvremenog ivota i optimistikom vizijom budunosti - pjesma o slozi proizala iz osjeaja razjedinjenosti Hrvatske to je teak problem na putu do duhovnog i politikog osloboenja - sloga je najea tematska rije preporodne lirike - Gaj u pjesmi koristi i anakreontske motive - tempo pjesme je brz, a ritam pjevan
Ikor
- 43 -
15. REALIZAM U EUROPSKOJ KNJI. -
metoda stvaranja koju su afirmirali pisci razliitih razdoblja i knji. epoha druge pol. 19.st zapoinje 1830. i traje do 1880.g. (realis stvaran lat.) reakcija na romantizam romantizam zanima ljubav, istraivanje povijesti, mistine teme dok su realisti preokupirani vremenom, mjestom tj. svakodnevicom, piu romane - romant. junak je sklon putovanjima, izraavanju osjeaja, pustolovinama, izdvojen je iz drutva za razliku od realistikog koji je povezan s drutvom u kojem ivi i vremenom u kojem ivi soc. je okarakteriziran, detaljno je opisan prostor u kojem ivi, u kojem je sloju i portret, te etika karak. real. pripovjeda objektivan, iskazan glasom u treem licu i nenazoan u radnni usmjeruje se prema svakodnevnoj ljudskoj stvarrnosti predmet prikazivanja je ljudski ivot u svim njegovim pojavnim oblicima socijalni problemi postaju gl. zaokupljenost pisaca, te ivotne pojave prikazuju bez uljepavanja realizam afirmira kao likove sve slojeve drutva od uliara, pijanaca, kurtizana do najotmjenijeg svijeta; real. pisci prikazuju svoje likove u njihovim svakodnevnim ivotnim prostorima prostori nisu dekorativni detalji u strukturi djela oni otkrivaju socijalnu pozadinu koja odreuje karakter i ponaanje likova junak. real. proze nastoji proniknuti u drutvene odnose koji ga odreuju, eli doivjeti afirmaciju u drutvu, promijeniti drutvene odnose i ovjekov poloaj u drutvu realizam se kritiki odnosi prema stvarnosti gl. knji. anr roman proiruje se publika (ele znati vie o svijetu u kojem ive) vodeu ulogu imaju francuska, ruska i engleska knji. (romanopisci i novelisti
FRANCUSKI REALIZAM HONORE DE BALZAC - francuski romanopisac, pripovjeda i dramatiar; jedan od najistaknutijih predstavnika realistikog romana - ivio je i stvarao u vrijeme burnih drutveno-politikih prilika u Francuskoj u djetinjstvu je doivio vrhunac i pad Napoleona I, u mladosti je bio oevidac restauracije, neto kasnije i julske monarhije, a pred kraj ivota doivio je i revoluciju - stvorio je grandiozan knjievni opus od preko stotinu djela, u kojima je kreirao galeriju od oko 2000 likova iz svih drutvenih stalea, to predstavlja jedan od najambicioznijih pothvata u povijesti knjievnosti - slika sumorne i zaguljive prostorije treerazrednih panciona u kojima se okuplja deklasirani svijet, nasuprot raskonim salonima graanskog drutva u svojoj Ljudskoj komediji daje najzna. realistiku povijest franc. drut. - najpoznatiji romani Izgubljene iluzije, Otac Goriot, Roaka Bette, Roak Pons OTAC GORIOT - TEMA prikaz parikog ivota kroz sudbine likova; tri fabule 1. sudbina oca Goriota (problem bolesne oinske ljubavi koja ga dovodi do propasti, intimne nestabilnosti i smrti) 2. sudbina Rastignaca (problem drutvenog uspona, vodi ga ambicija, cilj eli postii potenim radom koji je dug i mukotrpan u odnosu na postizanje cilja preko bogate ljubavnice (brz i munjevit) bira ovaj drugi (Votren mu otvara oi); kroz roman R. doivljava promjene, snobizam franc. drutva) 3. Votrenova sudbina (problem zloin, neiskrenost kojom se slui za postizanje odreenog uspjeha, duhovni otacRastignaca (upoznaje ga s nesmiljenou drutvenog poretka i upuuje u tajne uspjeha unutar njega) pojam romantiarskog titanizma - drutveni roman odnos drutva s jedne strane siromani pansion ge. Voker tjeskobno, otrcano, staro, a s druge raskoni, bogati, aristokratski saloni - galerija likova
IKor
- 44 -
svaki lik je predstavnik jedne klase
GUSTAVE FLAUBERT - francuski pisac iz doba realizma - prvi je upozorio na slinosti lijenika i pisaca realizam - on trai da pisac ukazuje na bolesno mjesto, otkriva uzroke i provodi nain lijeenja bolesnog drutva - tipini je predstavnik kritikog realizma i eli dati potpunu sliku nitavila i ljudske gluposti u provinciji - odlikuje se izvanrednim stilom, stil mu je zbijen i saet, veliku panju posveuje rijei i strukturi reenice - naglaavao je kako je protiv romantizma jer previe polae na matu i protiv realizma jer unitava ljepotu - najznaajniji njegov roman je Gospoa Bovary koji se temelji na istinitom dogaaju GOSPOA BOVARY - zabiljeio je moralne krize drutva svoga vremena, uzima istinit dogaaj za temu svog djela, pisana je s nakanom da bude dokumentom o ivotu u provinciji s jednostavnom fabulom - TEMA tragina sudbina Emme koja je stradala pod teinom svojih iluzija - Emma je romantiarski lik (udnja za pustol, snovi, gospa koja eka svog viteza, sentimentalna, trai zanos (u knji.)), ali i realistiki sebina, hladna, traga za sreom, doivljava ivot kao razoaranje - LJUBAV problem brane nevjere, Emma ima tipian romantiarski doivljaj lj. eka da doe iznenada - Leon i Rudolpf (trenutna srea) predstavljaju problem neostvarenih ljubavi i Charles (mu, bez uzbuenja, on nije njezin princ) - Emma eli prijei iz jednog u drugi stale tenja za bogatrstvom i slavom (problem novca stalno se zaduuje dugovi; uz neuzvr. ljubav uzrok njezine smrti) - problem majinske ljubavi ne posveuje panju i brigu svom djetetu (na tren je gruba, na tren njena (proturjenost)) - Emma ivi izmeu neba (romantizam) i zemlje (realizam) to izaziva proturjenost u njoj - lik Emme se pretvorio u simbol nemogue enje prema visinama, neostvarenim ambicijama, zavisti i svakidanje dosade pojam BOVARIZAM RUSKI REALIZAM - zaetak 40-te god. 19.st. - u sreditu knji. zanimanja pripovjedna proza grau uzima iz svakidanjih odnosa; dijeli se na tri faze 1. RANI postupni razvoj pripov. oblika ima ostataka romantizma gl. predstavnik je Gogolj 2. RAZVIJENI gl. predstavnik Turgenjev 3. VISOKI 70-te god. predstavnici Dostojevski i Tolstoj D. proao sve faze tenja pisanje veih romana s unutarnjim monologom i psih. analizom likova NIKOLAJ V. GOGOLJ - potomak je siromane obitelji porijeklom iz Ukrajine; zaetnik ruskog realizma - zavrio je studij vrlo brzo se posveuje knjievnosti - pripovjeda i komediograf - realistini elementi s mnogo ironije (Gogoljevski smjeh kroz suze) - roman Mrtve due predstavlja temelj ruskog realizma i odigrao je vanu ulogu u drutvenom ivotu Rusije, dao je realistiku sliku drutvenih odnosa u feudalnoj Rusiji KABANICA - najpoznatija Gogoljeva pripovjetka (ima fantastian zavretak)
Ikor
- 45 -
TEMA prikazuje traginu sudbinu mladog dravnog inovnika Akakija Akakijevia prepisuje spise, u odnosu sa poslom vrlo pravedan ambijent je realno prikazan siromaan dio (zadah alkohola, plijesni) problem siromatva Akakiju realan ivot predstavlja problem (ivi u svom svijetu) problem komunikacije on eli novu kabanicu nema dovoljno novaca odrie se nekih stvari kabanica postaje cilj njegova ivota kada je obukao novu kabanicu taj je dan za njega najsveaniji sretan je i ponosan ubrzo mu otimaju kabanicu te on umire (nitko nije ni primjetio da vie nije iv njegova beznaajnost) hladan odnos nadreeni X podreeni fantastian zavretak prikazan je mrtvac koji Petrogradom nou otima kabanice Gogolj se suprotstavlja romantiarskom stilu
FJODOR MIHAJLOVI DOSTOJEVSKI - jedan je od najsnanijih predstavnika ruskog realizma - uz to pretaa je moderne, u svoja realistika djela unosi elemente koje e upotpuniti moderna junaci su netipini, bizarni i pomalo udaci; zaplet je kriminalistiki; junaci su simboli odreene vrline ili ljudske slabosti; u jeziku i stilu unosi impresije i simbole; unosi psihologizam - u njegovom shvaaju ovjeka temeljni pokreta je strasna tenja dobru, mesijanskoj ulozi - njegovi junaci kao da su noeni boanskom tenjom za iskupljivanjem; taj religiozni moment provlai se kroz sva njegova djela - analitik je drutvenih pojava svoga vremena, psiholog koji otkriva najdublje raskole u linostima, moralist i reformator (Zloin i kazna, Idiot, Braa Karamazovi) ZLOIN I KAZNA - TEMA tema grada (zlo i nasilje velikog grada, nepravda potie ovjeka na zloin) i tema ovjeka (bezizglednost poloaja, neimatina, nedostatak novca tragina sudbina Raskoljnikova) - roman ima karakteristike soc.,psih, te filozofskog i krimi romana - romanopisac koristi pripovjedanje, opisivanje, ali nas najee upoznaje s podsvjeiu junaka, unutarnjim monologom 1. KRIMINALISTIKI ROMAN ubojstvoXistraga, mladi student Raskoljnikov je poinio ubojstvo istrauje ga Porfirij Petrovi izvrstan poznavalas ljudske due, i konstantnim razgovorima on pomalo stee obru oko raskoljnikova i ovaj naposljetku poputa priznaje 2. DRUTVENI ROMAN opsean opis siromatva, zloini protiv sebe i drugih; Dostojevski svoj roman smjeta u okrujke puno soc. nepravdi, nemoral drutva potaknut siromatvom mnogo pijanaca (Marmeladov), Sonja prodaje tijelo da bi priskrbila hranu obitelji, Raskoljnikov ubija lihvarku da bi se njezinim novcem izvukao iz siromatva 3. PSIHOLOKI ROMAN Dostojevski prodire u psihu gl. lika preko monologa itatelj dobiva potpunu sliku Ras. psiholoke rastrojenosti (dvolinost miljeja, strahovi), psiholoki ocrtani i ostali likovi Marmeladov (slabost, nemo da se odupre alkoholu), Luin (prepotentnost, primitivan i umiljen malograanin), Razumihin (poten, spreman pomoi u nevolji i uvijek daje sve od sebe moralan),...; sukob pojedinca sa sobom i okolinom (Raskoljnikov) 4. FILOZOFSKI ROMAN ideje Raskoljnikova ideja da ubije lihvarku radi spasenja svijeta je ujedno i pokreta radnje, ta ideja mu ujedno zagorava ivot, razna moralna i etika pitanja na koja Raskoljnikov trai odgovor u svojim monolozima - problematika djela kako ouvati moral u siromatvu (soc. prilike dovode do oaja Sonja odaje se prostituciji ali njena dua ostaje ista), zloin 8zloin protiv sebe (Sonja) i protiv drugih (Raskoljnikov)), novac zaduivanje (uzrok zato su ubili lihvarku) - likovi pokuavaju pronai svoj put, izlaz, pa se ivotne prie isprepliu sa sudbinom Raskoljnikova (te prie istiu, naglaavaju i utjeu na njegovo psihiko stanje) - ELEMENTI FANTASTIKE snovi, halucinacije, bolesna savijest, predosjeaj
Ikor - 46 -
LAV NIKOLAJEVI TOLSTOJ - ruski pripovjeda i dramatiar - u mladosti je poeo pokazivati interese za moralno-etike probleme te za analizu ljudskih postupaka i odnosa - najvea Tolstojska postignua su RAT I MIR i ANA KARENJINA - uvelike je utjecao na rusko drutvo i europsku misao - u svojim romanima RAT I MIR i ANA KARENJINA dao je viziju Rusije u doba rata i u doba mira, prikazao je probleme ovjeka u raznim ivotnim situacijama, iznio je vjernu sliku ruskog drutva - obuhvatio je drutvene i moralne probleme svog vremena ANA KARENJINA - najvee njegovo djelo pisano u doba tekih njegovih moralnih kriza i branih trzavica - velik br. likova i zbivanja u duem vremenskom razdoblju moderna romaneskna tragedija - na temeljni problem braka i ljubavi ugrauje, putem usporedne prie, teme iz ire stvarnosti Rusije - TEMA ljubavne prie koje su meusobno neovisne osim to si jedna drugoj slie - problem braka i obitelji smiren i dobar brak Levina i Kitti te nesredna veza Vronskog i Ane kao model T veze - Anu gui hladan i formalan brak, potuje mua i voli sina, svoumlje izmeu zakona i srca, izmeu slubenog potenja i prave iskrenosti dramatino razara Anu, osuena je na vjenu sumnju u ispravnost vlastitog rjeenja - zbog iskrene ljubavi ostavila sina, a djevojici svoga ljubavnika je loa majka jer je gui bol i krivica zbog sina - kad njihova ljubav postane svakodnevna i obina, Anu to boli do oaja, otima od njega ono to ne moe dobiti, te ga ucjenjuje i lae; sve te svae rezultiraju Aninom depresijom i samoubojstvom, baca se pod vlak, a Vronski razoaran odlazi u srpsko-turski rat - Tolstoj u ovom romanu osuuje ponaanje i razmiljanje aristokratskog drutva NATURALIZAM - produetak realizma 1880-1900. - knjievni smjer koji se pojavio u Francuskoj eli to vjernije prikazati ivot i to njegove najtamnije strane - zadaa naturalistikog pisca sastoji se u preuzimanju eksperimentalnih metoda iz prirodnih znanosti - naturalisti na jo suroviji nain opisuju stvarnost - istiu kako knjievnost ne moe prikazati potpunu istinu, ve svaki pisac u djelu stvara vlastitu sliku svijeta - za naturalista ovjek je odreen nasljednim osobinama i okolinom u kojoj ivi - u djelima natur. pisaca razotkriva se moralna i socijalna izopaenost, zloin, duevna bolest, gruba seksualnost, nastranost i drutvena degeneriranost; teoriju natur. iznio je Emile Zola u djelu Eksperimentalni roman - u tal. knji. pojavio se smjer srodan naturalizmu VERIZAM (verus istinit) - uz Zolu predstavnici Hamptman, Guy de Moupassant, te kod nas Eugen Kumii (vie kao promicatelj EMILE ZOLA - najpoznatiji narutalist, franc. knjievnik hrvatskog podrijetla - pisac je vrlo velikog knjievnog opusa - odreivao je naturalistiku knjievnost kao zapisivanje rezultata prouavanja, dokument - u njegovim je romanima obilje opisa ljudskih mana, runih karaktera, nastranosti, nagona itd. - djela Terese Raquin, Germinal, Eksperimentalni roman, Jazbina, Nana - tri su odrednice ovjeka rasa, sredina i trenutak
Ikor - 47 -
TERESE RAQUIN objavljen 1867. Zolin roman utire put naturalizmu koji e Zola teoretski razraditi 10 godina poslije iako se pri pisanju pridrava realistike tehnike, Zola e pod utjecajem fiziolokih studija Claudea Bernarda sluiti znanstvenim metodama preuzetih iz prirodnih znanosti te e prikazivati likove ijim postupcima upravljaju prvenstveno njihovi nagonski porivi djelo je bilo otro osueno od kritike fabula romana relativno je jednostavna mlada nezadovoljna ena susree ovjeka koji je privlai i stravstveno mu se predaje, zatim zajedno sa svojim ljubavnikom snuje i ostvaruje ubojstvo svog mua, no u braku koji potom ljubavnici sklapaju oboje se, mueni grizodujem, udaljuju jedno od drugoga, gnuaju se ak i fizikih dodira te konano zajedno polaze u smrt
Ikor
- 48 -
16. PROTOREALIZAM ENOINO DOBA razdoblje izmeu ilirizma i istog realizma 1861. dolazi do ukidanja Bachova apsolutizma i formiraju se tri stranke UNIONISTIKA zalae se za uniju s Maarima, NARODNJAKA vladajua, ujedinjenje s Austrijom i PRAVAKA ujedinjenje Slav., Hrv. i Dalm. - utemeljena je JAZU 1867., dananji HAZU pod pokroviteljstvom Strossmayera zasluan za razvoj kulture u Hrvata; 1874. HRVATSKO SVEUILITE - 60-ih hrv. knji. doivljava ozbiljnu krizu vie ne piu Demeter, Vraz, Sakcinski... - Adolf Weber Tkalevi prvi je poeo pisati knjievnu kritiku - u to je vrijeme ipak bio puno razvijeniji kazalini ivot, i za to su zasluna 3 imena DIMITRIJE DEMETER bio je prvi ravnatelj onda utemeljenog nacionalnog kazalita; JOSIP FROJDENREICH on je bio glumac i autor drame Graniar, njegove predstave su bile omiljene meu pukom i AUGUST ENOA prvi je poeo kao ravnatelj kazalita uvoditi njem. i fran. graansku dramu (Shakespeare, Shiller, Mollier) - znaajni protorealisti MIRKO BOGOVI urednik asopisa Neven najvaniji asopis u vrijeme apsolutizma napisao tri povijesne drame Frankopan, Stjepan posljednji kralj bosanski i Matija Gubec preko povijesnih likova progovara o aktualnim pol. prilikama u Hrv.; LUKA BOTI romantine pripovjetke u stiju Pobratimstvo, Vrijedna Mara; AUGUST ENOA 1865. pie programski lanak Naa knjievnost objavljen je u asopisu Glasonoa - Tomi zavrio enoinu Kletvu ZNAAJ ENOE ZA HRVATSKU KNJIEVONOST - glavna enoina zasluga je u tome to je uspio kajkavskom djelu Hrv. svojim popularnim djelima na tokavskom pribliiti novi knji. jezik - takoer je zasluan to je uspio ojaati graansku svijest stanovnika Zagreba u brojnim djelima gdje opisuje zagrebaku prolost - njegovi najpoznatiji romani su Zlatarevo zlato, Seljaka buna, Kletva (nedovrena), Branka, uvaj se Senjske ruke, Prosjak Luka - pripovjetke Prijan Lovro, Mladi gospodin, Karanfil s pjesnikova groba - povjestice Kugina kua, Kameni svatovi, Postolar i vrag, Propast Veneecije - jedina drama mu je Ljubica i esej Naa knjievnost - u Prijanu Lovri ustanovljava tzv. promjenjivi karakter (to je lik koji je na poetku dobar, a kasnije postaje zao zbog ivotnih okolnosti) - s obzirom na taj kriterij njegova bismo djela mogli podjeliti na romantina i realistina Prijan Lovro, Prosjak Luka, Mladi Gospodin i sva ostala imaju preteno romantiarske elemente - jako mu je znaajan roman Seljaka buna - na temelju njegovog vienja tog dogaaja izgraena je i naa predodba o tome; tek je danas otkriveno da je on sve to vie-manje izmislio, a on je tvrdio da je dugo kopao po arhivi - u Zlatarevom zlatu paralelno teku dvije radnje sukob plemia i graana Zagreba te ljubav plemia Pavla Gregorijanca i graanke Dore Krupieve - iako je to preteno romantino djelo ono ima i realistinih elemenata (za neke likove na poetku opisa vidimo da su negativni, a onda vidimo da su krajnje pozitivni), ljubavna pria ne zavrava prema oekivanjima sretno - u eseju Naa knjievnost istie potrebu da pisci piu to popularnije romane koje e ljudi htjeti itati, a ne da poseu za stranom literaturom (to kae i u predgovoru Prijana Lovre) AUGUST ENOA - Hrvat ekog podrijetla, kolovao se u Pragu, a nakon toga do kraja ivota ivio je u Zagrebu - ureivao je listove (Glasonoa), radio je kao dravni slubenik gradski biljenik, postao je gradski senator - do smrti je ureivao sredinji hrv. asopis knji. Vijenac u kojem je objavljivao i svoje pjesme, novele, romane
IKor
- 49 -
bio je potpredsjednik Matice hrvatske bavio se profesionalnim knji. radom, a jedno je vrijeme bio dramaturg HNK zahvaljujui njemu hrvatski knji. jezik ija je osnovica tokavski proivrio se po vijelom hrv. territoriju naime on je pisao tako itljvu knjievnost koju su mogli prihvatiti svi slojevi hrv. drutva i tako je tokavska knjiga ula u hrv. dom to je posebno vano za kajkavsku Hrv. gdje su zahvaljujui enoinim knjigama kajkavci brzo nauili tokavski PRIJAN LOVRO NESRETNA SUDBINA Prijana Lovre mladia koji se uzdigao od siromanog seljaka do uenog ovjeka ispriana je u ladanjskoj atmosferi zamornog kinog poslijepodneva pripovjeda August pripovjeda lijepoj udovici ona njegovu priu trai u stranim asopisima nesvjesna da je ona mogua i u hrv. podneblju gl. tema 1. rasprava o hrv. knjievnosti razgovor pripovjedaa i udovice loa kvaliteta knji. djela na hrv. jeziku, preveliki broj romantino-sentim. epizoda, treba u prvi plan staviti linost, teme moraju biti nove, svjee iz suvremenih drutava i ivota; pievi pogledi na knji.; 2. poloaj intelektualca u sredini pria o prijanu Lovri, njome . potkrepljuje, dokumentira svoje stavove pria je trebala posluiti kao dokaz inspirativnosti sudbina naih ljudi i prostora za stvaranje knjievnog djela Lovro je intelektualac, ambiciozan koji se nalazi u sukobu sa drutvom koje ga ne razumije, potcjenjuje njegove sposobnosti; nestalne je i nemirne prirode, teio je duhovnoj slobodi pokuava se suprostaviti drutvu i okolini, ali zbog nerazumjevanja ne uspjeva ostvariti svoje ciljeve nigdje ne nailazi na smirenje, crna odora ga ne privlai, te stoga naputa crkvu sve je to povezano s njegovom ljubavi i tek na kraju shvaa da ena koju je volio nije bila vrijedna toga dok je ena koju je volio ipak uspjela nai svoju sreu i ivotni cilj Lovro je nestalan, ne nalazi smirenje, stalno nailazi na zapreke te se osjea nenalaljivim i odbaenim od drutva on stalno silazi sa linije svojeg ivota, a tek u knjigama duhovno se obogauje tek kada je na kraju progledao te ne naavi smisla u svojem ivotu prepunom uspona i padova, odluuje skratiti svoje muke drutvena i socijalna komponenta - nesretna ljubav, osjeaj krivnje prema roditeljima, nemogunost da se slobodno izrazi u malograanskoj sredini; pol. komponenta cijeni se materijalna strana, a ne duhovna vrijednost pojedinca psiholoka komponenta gl. junaka
Ikor
- 50 -
17. REALIZAM U HRVATSKOJ KNJIEVNOSTI nije u Hrvatskoj apstraktno ist smru enoe 1881. po Antunu Barcu, po Prohaski i Jeiu 1880, zbog pojave nove knjievne generacije Kumiia, Kovaia, Gjalskog poinje realizam u Hrvatskoj politiki okvir poloaj Hrv. u okviru A-U teak; ekonomsko propadanje, politika razjedinjenost, prodor kapitalistikih odnosa, u gradovima pojava modernog proletarijata, iseljavanje u strane zemlje, strani kapitalisti u gradovima teoretske osnove postavljene su ve 70-ih g. 19.st. od strane A. enoe koji je iznio osnovna naela realizma socijalnu tematiku; objektivnu, neposrednu stvarnost; naputanje sentimentalnosti i romantine senzacionalnosti u oblikovanju fabule vrste roman i pripovijetka; vana pojava novele dvije orijentacije u pisanju romana jedni slijede Turgenjeva i rusku realisti. kolu, a drugi Zolu i franc. knji. tematski krugovi selo-grad (drutveno-ekonomski odnosi); nacionalno-politiki i univerzalni u djelima se obrauje drutvena problematika prijelaz seljaka u grad (Kovai, Kozarac, Novak), krize intelektualaca (Gjalski, Leskovar, Draenovi), ivot naih drutvenih slojeva trgovaca i obrtnika (Kumii, Novak), proletarijat (Vjenceslav Novak) te problem plemstva (Gjalski) 80-ih godina najea tema je seoska stvarnost raslojavanje sela, pojava zelenaa (lihvaa), ekonomsko propadanje sela, emigracija seljaka (Kovai, Kozarac, Turi) seoska problematika prikazana je s regionalnim obiljejima Zagorje (Kovai, Gjalski), Lika (Turi, Draenovi), Slavonija (Kozarac), Istra i Primorje (Kumii, Novak) pojavljuju se seoske novele te se to razdoblje jo naziva i kritiki realizam 90-ih godina psiholoko-etika, filozofska problematika remeti se kronologija fabule, introspekcije i retrospekcije, naracija obogaena lirikom, simbolikom, esejistikom; male epske vrste roman je u pozadini priholoka novela, psiholoki realizam asopisi znaajni za to vrijeme su Vijenac koji je afirmirao enoa, preuzeo Fran Folnegovi, Hrvatska vila izrazito pravaki asopis urednik Harambai kasnije Kumii, te Balkan, Slovinac, Iskra, Mlada Hrvatska
SILVIJE STRAHIMIR KRANJEVI - hrvatski pjesnik iz razdoblja realizma - njegova je poezija inspirirana nacionalno-rodoljubnim, intimnim, socijalnim i univerzalnim motivima - mnoge njegove pejsme inspirirane us i biblijskim motivima - Kranjevievo stvaralatvo pokaalo je da je hrv. knji. dobila pjesnika koji se svojim talentom, pjesnikim nadahnuem, vidovitou i vizijama izdigao visoko iznad otadanjih tokova hrv. poezije - opjevao je ovjeka neomeenog vremenom i prostorom, a iz klasine naobrazbe s jedne strane, te religioznog optereenja s druge izrasle su njegove pjesnike vizije, metafore i izraz uope - Bugarkinje, Izabrane pjesme, Trzaji, Pjesme MOJSIJE - lirsko-epska, misaono-rodoljubna pjesma - okosnicu radnje ini Mojsije kao predstavnik svojeg naroda - podtema je izlazak iz ropstva - obraanje Jehovi Mojsijeva molba za izbavljenj - Jehova po rijeima prepoznaje svoj duh u Mojsiju kojeg je dao ljudima po prvom ovjeku - isticanje temeljnog zakona Svaije je pravo... - boansko-ljudska perspektiva; pitanja pravde, nepravde, jednakosti, pitanje slobode; ovjek je bespomoan, ovjekov poloaj u svemiru
IKor
- 51 -
ovjeku je imanentno biti slobodan i ponosan gradacijom se razvija dogaaj, ovjek eli promjeniti svoj poloaj, eli doi do Boga problem ovjekova elja za ljepim, smislenijim ivotom pitanje ovjekove prolaznosti, sudbinske predodreenosti lik Mojsija dobiva jednu snaniju i jau crtu narod je zadivljen i zaboravlja pravi smisao izlaska bespomoan je, egoistian, preprilagodljiv refleksivna pjesma s univerzalnim motivima lirski elementi iskazivanje individualnosti (Mojsijeve), razmiljanja o ovjekovim tenjama stih se istie epskom irinom, uzvien ton, sama duina pjesme, radnja, likovi, dijalog (dramatski el.) prerasta u lir.-ep. pjesmu GOSPODSKOM KASTORU satirika pjesma u epskom dvostihu u ovom tekstu ime Kastor oznauje ime psa inae je Kastor jedan od dvojice Dioskura, Zeusovih sinova, a drugi je Poluks oni su bili blizanci i oznaavaju totalnu suprotnost i zato se meusobno savreno nadopunjuju oni su jedna nerazdvojna cjelina Kranjevi pie ovu pjesmu kao da se obraa psu, ali on zapravo tu otro osuuje ljude, tj. drutvo u kojem ivi Kastor je pas bogate obitelji i pjesnik mu predbacuje kako je od samog roenja bio ulizica meutim, pjesnik mu to uope ne zamjera jer kae da je to ustvari jedina metoda opstanka i da samo ljudi tomu skloni uspjevaju u ivotu na kraju Kranjevi zakljuuje Ipak vam nehte uditi daljem napretku vaem -/U uho neto apnuti moram:/ Sve mi se ini, da ste uglavnom svojom metodom,/ Kastore, malko slijediti ljude!
KSAVER ANDOR GJALSKI -bio je pripovjeda, romanopisac, politiar i kritiar -bio je urednik knjievnog asopisa "Vienac" -bio je lan JAZU, a na politikom planu bio je biran i za zastupnika u Hrvatskom saboru -pisao je o aktualnim temama koje su prikazivale drutvene, politike i kulturne probleme -napisao je i psiholoki roman u kojem prodire u psihu lika PERILLUSTRIS AC GENEROSUS CINTEK -vrlo ugledan i plemenita roda -pripovijetka -tema: sudbina osiromaenog hrvatskog plemia -Cintek je lik koji prikazuje stvarnu sliku drutva -on je vlastelin koji nakon nekog vremena ubire porez, da na kraju umire kao bijednik (ivotna ironija) -do bijede je doao ne plaaju porez -njegov djed je kupio plemiku titulu vlastelin -osjea se ugodno u drutvu, a udaje se bez miraza -PROBLEMI: -PROBLEM PROPADANJA PLEMSTVA . Je i sam bio plemi i o tom problemu on vrlo potanko pie -mnogi su plemii da bi plaali porez morali prodavati svoja imanja -takoer su mnogi na "kocki" izgubili sva to su imali i zbog nje propali -Cintek se bori protiv plaanja poreza jer uvia da zbog toga mnogi mogu propasti -OBITELJSKA PROBLEMATIKA: -odnosi se na brak izmeu Cinteka i Amalije -to je brak iz INTERESA (nitko ga nije elio pa se oenio bez miraza) -ponaa se u braku kao autokrat, stalno trai zahvalnost, ljubomoran je na enu jer je ona obrazovanija i bio je vrlo grub prema njoj
Ikor - 52 -
JOSIP KOZARAC -bio je novelist i romanopisac -bavio se umarstvom -pisao je psiholoka i moralno-drutvena djela -nadahnjivao se ljepotom prirode, zemlje i odnosa svojih likova prema njoj -u svojim djelima iznosi putem svojih likova i analize slavonskog sela i ivota gospodarske probleme onog doba TENA -pripovijetka, tema: sudbina enskog lika Tene -u ovoj pripovijetci Kozarac zapravo kroz sam lik Tene razrauje niz problema: -SOCIJALNO-GOSPODARSKE PROBLEME: -dolo je do raspadanja zadruga i osamostaljena seljaka -Tein otac Jerko nije mogao na takva nain (samostalno) funkcionirati pa je propao -motiv propasti je POREZ -PROBLEM BRANE NEVJERE: -Tena je ljubavnica mnogih mukaraca -svoju nesreu je pronalazila u njima i "ljubavi" -PROBLEM DOLASKA STRANOG KAPITALA: -preko lika Leona K. Progovara o tom problemu -oni su doli da obogate i iskoriste slavonske ume -Leon je iskoritavao i ume i ljude (mukarcima je vrlo malo plaao za njihov rad) -PROBLEM NEISKRENE LJUBAVI -Tena je zbog novca moralno propala -Leon je kupovao ljubav, iskoritavao je ene VJENCESLAV NOVAK -bio je pripovjeda, romanopisac i glazbenik -pisao je crtice, pripovijesti i romane -djelovao je kao nastavnik, a kasnije i kao profesor glazbe -u svojim djelima opisuje razliite drutvene slojeve i sredine u kojima se kretao -otkriva probleme koje je pronalazio u rodnom mjestu, a zanimaju ga drutvene teme, urbana problematika te opi problemi -oslikava lik intelektualca, a gotovo svi njegovi junaci tragino zavravaju -prikazuje bijedu i neimatinu i problem vlastite (ne)sree POSLJEDNJI STIPANII -roman -tema: propadanje senjske patricijske obitelji sredinom 19. st. -to je socijalno-psiholoki roman -u sreditu romana su otac Ante Stipani (osoba koja upravlja ivotima svoje obitelji i lik koji fiziki i psihiki propada jer ne uspijeva u ivotu ostvariti svoje ciljeve), majka Valpurga (pravedna ena koja predstavlja lik tihe patnice), ker Lucija (lik zapostavljene ene i rtve oevih presuda) te sin Juraj (cinian i egoistian lik koji se pod utjecajem grada moralno izopauje) -prikazuje realistiku sliku propadanja ugledne senjske obitelji, siromatvo i bijedu -problemi koje prikazuje Novak su vezani za drutvo i obitelj -DRUTVENO EKONOMSKA PROBLEMATIKA je vezana za politike prilike u Hrvatskoj, odnosno kako narod nema pobuenu svijest i oni ne pristaju na promjene (Ante odbija se prilagoditi) i zbog toga propadaju -OBITELJSKA PROBLEMATIKA je vezana za odnose u obitelji. -to je patrijarhalna obitelj u kojoj su svi lieni ljubavi -sin se stavlja na prvo mjesto, a obitelji vlada "glava kue" Ante i njega svi trebaju sluati -majka i ker nemaju nikakva prava
Ikor - 53 -
-jo se javlja problem NEISKRENE LJUBAVI kod Lucije i Alfreda, Lucija je bila rtva Alfredove pohote ANTE KOVAI - romanopisac, novelist i pjesnik - muan i naporan ivot proivio kroz kole i kao advokatski pravnik - pristaa je stranke prava - u svojim djelima prikazuje zagorske plemenikae i feudalce koji propadaju u svojoj neimatini, u bezobzirnoj i neljudskoj meusobnoj borbi - jedan od najznaajnijih predstavnika hrv. realizma - romani i pripovijesti Baruniina ljubav, Fikal, U registraturi, Sabrane pripovijesti, Izabrane pjesme - svojim plodnim novinarskim, feljtononistikim i knjievnim radom uzdravao je brojnu obitelj U REGISTRATURI - roman prvi puta objavljen 1888. g. u asopisu Vijenac - roman je podijeljen na 3 dijela 1. Iviino djetinjstvo i kolovanje, odlazak u grad, a zavrava se njegovim protjerivanjem iz Mecenina doma; 2. Iviin povratak na selo, prikaz seoske sredine do Iviina povratka u grad; 3. naglasak je na prikazu Laure - prvi dio pisan je u prvom licu (ICH-form); drugi i trei u treem licu (ER-form) - roman ima uokvirenu kompoziciu zapoinje i zavrava u registraturi - nema kronolokog nizanja dogaaja razbijena kompozicija - prikaz seoske i gradske sredine suprostavlja selo i grad kontrast u viziji sela prevladavaju vedre boje, selo je za njega ljepota premda ne idealizira selo, nego realistiki prikazuje najzna. probl. vezaane uz selo (siromatvo, zaostalost, primitivizam, lihvrenje); grad je u Kovaievoj viziji prikazan mranim, sumornim bojama, dok se u odnosu prema selu osjea simpatija, ljubav iz slike grada proizlazi i Kovaieva mrnja i odbojnost prema gradu prvenstveno prikazuje pokvarenost izopaenost i moralnu trule - motiv NOVCA je vezan za sve likove, ali na razliite naine - kao likovi se javljaju lani dobrotvori (Mecena), bludnici, izrabljivai, svodnici, isprazna inteligencija i odnaroeni likovi (or poluseljak, polugospoda) - IVICA KIMANOVI kao seoski djeak bio je sretan, darovit, uspjean, ambiciozan, a grad mu donosi nesreu, neuspjeh, neuravnoteenost, dvojstvo linosti i potpuni psih. slom pretvara se u traginu figuru - LAURA lik fatalne ene u romanu; simbol zle sudbine, razara tue ivote, ona je ujendo i simbol neeg uzvienog, nedokuivog, ali i traginog; uz taj lik vezani su romantiarski (njezino djetinjstvo je bajkovito, tajanstveno, kasnije hajduica) i naturalistiki elementi (nasljedni faktor dijete grijeha) - OR realistiki najtipiniji lik u romanu, on je seljak koji postaje gospodski sluga zadovoljan je tom svojom ulogom, za razliku od Ivice; on u gradu pronalazi svoju sreu jer su njegove intelektualne mogunosti male i jedino emu tei je lagodan ivot; uz ovaj lik vezani su komini elementi, satira i groteska (silno prstenje na selu) - realistiki elementi izbor tipinih likova (or najtipiniji), tema romana (kolovanje i put seoskog djeaka na putu do gospodina), prikaz seoske i gradske sredine, oslikavanje odreenih drut. problema, kritiki odnos prema drutvu (posebno prema gradu), realistiki opisi (posebno slike sela), prikazivanje ivota gl. lika od po. do kraja
Ikor
- 54 -
18. MODERNIZAM U EUROPSKOJ KNJI. -modernizam je uz modernu naziv za umjetnike stihove u drugoj polovici 19 st. Pojam moderno rabi se i ranije kao oznaka za sukob razliitih knjievnih poetika. -poetak- uzima se 1857 g. kada su se dogodila dva vana dogaaja. Charles Baudelaire objavljuje svoju zbirku pjesama Cvjetovi zla a Gustave Flaubert svoj roman Gospoa Bovary. Zbirka znai prekretnicu u razvoju pjesnitva a Flaubert je zaetnik modernog romana. -znaajke-javljaju se razliiti stilovi, zajedniko im je uzdizanje ljepote kao zadae i svrhe umjetnikog stvaranja. -Teophile Gautier je jo 1832 zagovarao ideju da umjetnost treba postojati radi same sebe, il'art jour l'art- umjetnost radi umjetnosti. Modernistiki pjesniki pokreti Parnasovci -osnovna razlika izmeu tradicionalnog pjesnitva (prije parnasovaca) i parnasovskog pjesnitva navedena je u sljedeoj tablici Tradicionalno pjesnitvo -pjesnitvo je subjektivno, pjesnik izraava svoje osjeaje -intimne i suvremene teme -pazi se na formu, stih, strofu -eli se djelovati na drutvo ili se pjesmom opjevaju neke drutvene pojave Parnasovsko pjesnitvo -poezija i pjesnikova osoba moraju se odvojiti, poezija je impersonalna, pjesnik ne izraava svoje osjeaje i svoje ja u pjesmi -treba izbjegavati suvremenu tematiku i pjevati o univerzalnim temama i temama iz prolosti -pazi se na formu, ona mora biti savrena -umjetnost postoji radi umjetnosti i sama je sebi svrhom. 1866 i 1871 izlaze pjesnike zbirke Suvremeni Parnas
Simbolisti -pretea simbolizma je Charles Baudelaire -znaajke- upotreba simbola, u pjesnitvu nema izravnog govora ve samo nagovjetaj; JAVLJAJU SE 80-IH GOD. 19.ST. predstavljaju pravi poetak euro. moderne -predstavnici- Paul Verlaine, Arthur Rimbaud, Stephane Mallarme Beka moderna -krajem 19 st. u Beu vrlo intenzivan kulturni ivot. Znaajan je impresionizam (osnovna znaajka je da pisac eli prikazati ljepotu trenutka i uiniti ga vjenim u svom djelu) Drama - predstavnici- Henrik Ibsen- kritian stav prema drutvu, prostor u kojem se radnja odvija je suen, mali broj likova -Antun Pavlovi ehov- pie lirske drame bez glavnog junaka, radnje i dramskog sukoba. Teite drame je na ugoaju. CHARLES BAUDELAIRE - francuski lirski pjesnik i kritiar - jedna od najznaajnijih pjesnikih linosti u razvoju europske poezije - pretjerano osjeajan i osjetljiv, teko podnosi strogog ouha te naputa roditeljsku kuu i odaje se nesreenom bohemskom ivotu i senzualnim uicima
IKor
- 55 -
kao pjesnik razapet je izmeu dviju krajnosti cvjetova za kojima tei i zla koje vlada svijetom i kojemu se i sam odaje pjesnik je bola, tjeskobe modernog ovjeka i njegovih uzaludnih napora da se priblii idealu i ljepoti unosi u poeziju svijet svih ulnih uitaka, ulo okusa, opipa ili mirisa, scene parikih ulica, esto brutalne prizore ljudske bijede, smrti i fizikog raspadanja izdao je samo jednu zbirku pjesama Cvjetovi zla 1857. zbog koje je sudski osuen, ali je ona po miljenju mnogih kritiara najzanajniji lirski dogaaj 19. st. SUGLASJA TEMA sklad boja, mirisa i zvukova, odn. simbola vrsta pejzana lirska pjesma, pisana u obliku osneta osnovni motiv u pjesmi su simboli prirode koji su svuda oko nas i koji bude u nama osjeaj divljenja, ljepote i bliskosti pjesnik govori i o skladnosti i rasprostranjenosti simbola, koji se meusobno stapaju inei prirodu jedinstvenom i neponovljivom govori o netaknutosti prirodene izvornosti mirisa poruka pjesme priroda ivi u suglasju svojih simbola i da ljudi kroz te simbole mogu pronai mir, beskrajnost i ivot bez zla ova pjesma je simbolistika programatska pjesma ALBATROS tema pjesnici zatoeni u svijetu gdje ih nitko ne razumije vrsta misaona lirska pjesma jer su izraene misli o pjesnicima koji su metaforiki prikazani kroz pticu Albatrosa izraena simbolika ptica puina oznaava slobodu i beskrajnost pjesnik prikazuje Albatrosa koji poput pjesnika vlada i osjea visine i ivi kroz male stvari koje drugi ljudi ne primjeuju ismjehivanje i poruga pjesnicima izraena je stihovima ruan tko ljepotom sjao taj stih je ujedno i kontrast motiv divovskih krila oznaava sprijeenost pjesnika da na zemlji ostvari svoju slobodu poredba Albatros pjesnik Pjesnik je ko i kralj oblaka to, uz smijeh/Nad svim strelicama i kroz vihor lijee.
SIMBOLISTIKA POEZIJA ARTHUR RIMBAULD - fran. pjesnik, pretea simbolizma i nadrealizma - sazrio je udesno nadaren prerano; poinje pjevati u kolskim klupama - u sedamanaestoj pie svoju najpoz. pjesmu Pijani brod - u 20-oj odlazi u Afriku i Europu te se vraa u Fran. 1891. teko bolestan gdje ubrzo umire - objavio je i pjesniku autobiografiju 1873. Sezona u paklu - Iluminacije zbirka poetske fragme rata u prozi i slobodnom stihu u kojima je pokuao izrei neizrecivo - pokuava svoja ula dovesti u stanje rastrojenosti i tako doprijeti do dubina podsvijesti, iz koje e izvlaiti nove svjetove i nove vizije - u nastojanju da ih izrazi pronalazit e nove mogunosti jezika i izraza, meu kojima i boju samoglasnika SAMOGLASNICI - ideja obojati samoglasnike - svaki samoglasnik ima svoje znaenje - A crno, I rujno, O modro, E bijelo, U zeleno evo postojanja vam tajnih - lijepo i runo gusto su natiskani jedno uz drugo i tvore dinamine kontraste koji nas odvode u svijet slutnji i snova - njegove su slike nalik na komar iz sna
Ikor - 56 -
PAUL VERLAINE - jedan od najizrazitijih predstavnika francuskog simbolizma uz Mallarmea i Rimbaulda - njegova se poezija odlikuje izrazitom poetskom tehnikom - istrauje mistina, tajnovita te ljudskom umu nedostupna i tamna ovjekova osjeajna stanja - esto se slui motivima pejzaa pomou odreenih simbola tim pejzaima doarava i izraava svoja duevna stanja - osnovni konflikt u njegovoj poeziji sukob duha i ljudske puti izraen neobino teinim stihom i s posebnim naglaskom na muzikalnoj vrijednosti pjesme - melankolinost je gl. karakteristika njegovih kontroverznih osjeajnih stanja izraenih u toj poeziji punoj muzikalnih efekata Muzika prije svega (Pjesnika umjetnost) - ZBIRKE Romance bez rijei, Razboritost, Neko i sad JESENJA PJESMA - u pjesmi se osjea puna pjesnikova suptilnost, muzikalnost i sugestivnost izraza - stih je izvanredno muzikalan i svje - cijela pjesma, posebice motiv lista asocira na izgubljenu i nesretnu pjesniku duu koja se ne moe prilagoditi obinom ivotu smrtnika - pjesnik tei novim svjetovima, noen je vjetrom svoje mate, ali ga u tome esto spreava zao vjetar koji mu onemoguava otkrivanje ivotnih ideala i tajnovite sfere ljudske podsvijesti - pjesnik pomou pejzaa doarava svoje duevno stanje upravo zbog svojeg skeptikog pogleda na svijet, preputen iluzijama iracionalnog i njegova pjesma je tajnovita, nedreena, nagovjeta imaginarnost STEPHANE MALLARME - franc. pjesnik i knji. teoretiar poeo se razvijati pod utjecajem Parnasa i Baudelairea od kojih je prihvatio kult ljepote i tenju za idealnom - meutim u toj tenji ide dalje i nastoji ostvariti istu poeziju koja bi pod prividom vanjske stvarnosti doprla do biti stvari i pojava do iste ideje - svojim teoretskim pogledima izvrio je velik utjecaj na generacije mladih simbolista i na razvoj hermetine pa i konkretne poezije 20. st., ali kao pjesnik ostao je ogranien na vrlo uzak krug itatelja - u sugestivnom pjesnitvu vie se nita ne priopuje i pjesma ostaje otvorena mnogoslojnom razumijevanju - u 20.st. ista poezija oznauje naoko pjesnitvo koje se temelji na Baudelaireu i Mallarmeu - istom poezijom on je smatrao pjesniko stvaranje koje odvraa pogled od svakodnevnog iskustva od pounih svrhovitih sadraja od praktinih istina do mnogoznanosti poezije i sugestivne snage stihova MODERNISTIKA DRAMA HENRIK IBSEN ANTUN PAVLOVI EHOV
Ikor
- 57 -
19. MODERNA U HRVATSKOJ KNJIEVNOSTI traje od poetka posljednjeg desetljea 19.st. do polovice drugog desetljea 20. st. 1892 g. (Mato objavio pripovijest Mo savjesti), traje do 1914 kada umire A. G. Mato znaajke- suprotstavljanje tradicije dvije faze: prva 1892-1903, druga 1903-1914 prva faza- dominira knjievna kritika. 1895 g. studenti spalili Maarsku zastavu, odlaze na studije u Be i Prag- Beka grupa okuplja se oko asopisa Mladost i Praka grupa okuplja se oko asopisa Hrvatska misao pokuaj spajanja tradicionalnih i modernih shvaanja umjetnosti obraunavanje nobog narataja s tradicionalistikim shvaanjima umjetnosti; pokuaj osloboenja od svih kola i smjerova; traenje i upoznavanje aktualnih dogaanja na europskoj literarnoj sceni druga faza- nastanak vrijednih djela. 1907 Vladimir Vidni- Pjesme. 1911 Ivan Kozarac- roman uka Begovi. Popularizam stihova, impresionizam (u kritici), realizam, naturalizam, simbolizam pobuna protiv tradicije, opisuju se slike svijeta i ivota te psiha ovjekove linosti; prodire se u ljudsku intimu koja se dogaa na granici sna i jave, realnog i irealnog najzastupljenija je knjievna kritika najpoznatiji kritiari Milivoj Deman i Branimir Livadi prihvatili su tezu da umjetnost mora biti izraz ljudskog duha; naglaavaju da je odnovna zadaa umjetnosti tenja za dostizanjem neke vie ljepote njievni asopisi HRVATSKA MISAO, NADA svoje radove objavljuje Nehajev, VIENAC sredinji asopis u kojem svoje prozne i poetske prvijence objavljuju Nazor, Domjani, Nikoli, a kasnije Begovi, Livadi, berti i Tuci, IVOT svoje stihove objavljuje Vidri najvaniji motivi crtiara iz prve faze moderne su ljubav kao fikcija i erotsko iivljavanje sredina, ambijent i pejza okviri su u kojema je ovjek sa svojim psihikim i biolokim podreenjima u sreditu pieve pozornosti prouava se i analizira ljudska individualnost najinteresantniji motivi LJUBAV I SMRT najjasnije se oituju ljudski osjeaji i EROTIKA snaan motiv kroz cijelo razdoblje moderne junaci moderne intelektualci (labilni, senzibilni, gube ivotnu orijentaciju); slabii, ivano rastrojeni, bez imalo snage da se pokrenu i stvore neto konstruktivno, stalno gledaju unatrag, skloni matanju i meditaciji problem sukob pojedinca sa drutvom modernisti ele stvoriti modernog ovjeka koji bi bio svestrano obrazovan i emocionalno obogaen razdoblje moderne je poetak uklapanja hrv. literature u europsku knjievnost predstavnici- Janko Leskovar- novela Misaona vjenost (glavni lik uro Marti kojeg intezivan unutarnji ivot i strah od vjenosti dovode do ludila). dijalektalno pjesnitvo- Fran Galovi, Vladimir Nazor, Dragutin Domjani, Dinko imunovinovela Duga (obrauje problem osobne slobode pojedinca)
IKor
- 58 -
A.G. Mato - 1873-1914 pjesnik, pripovjeda, kritiar i esejist ivi u Beogradu, enevi i Parizu. Simbol hrvatske moderne, sredinja knjievna linost. Svojim djelom vezan za tradiciju i za smjela nova traenja, umjetnost shvaa kao specifino, autonomno izraavanje ljudskog duha. pripovjetke: Iverje- 1899, Novo iverje 1900, Umorne prie 1909 feljtoni, kritike, eseji: Vidici i putovi 1907, Za Kranjevia 1908, Nai ljudi i krajevi 1910, pjesme su objavljene posmrtno 1923. pjesme su mu objavljene posmrtno; ivi ivot svim svojim osjetilima unutar poezije izraava svoje misli, razmilja, sukobe sa konkurentnom sredinom (intimne i drutvene), izraava svoje intimne preokupacije (sve ono to ga zaokuplja ljubav i smrt najei motivi) njegove pouke su nenametljive, blage, on opominje ovjeka da je malenkost u velikom i uvijek zagonetnom svijetu omahne mu se i koja preteka rije, ali nikada ne tedi na isprikama Matoeve pjesme su toplina zanosa, turobni osjeaj izbaenosti i nezadovoljstva u sredini u kojoj se mora ivjeti Matoeva lirika je lirika due pjesme su mu MISAONE govori o kukobima s banalnou ivota i sa stvarnou, o intenzivnom osjeaju i prolaznosti, a ljubav mu je kao bol (ZVONO) LJUBAVNE ljubav je doivljena kao idealna sinteza cvijeta, due i ene (SRODNOST), esta pojava motiva smrti, sumornost, intezivno osjeanje prolaznosti, sivilo boja i zvukova, sumnje te doivljaj ljubavi kao velike boli; u cijeloj ljubavnoj poeziji rije je o traginom doivljaju ivota gdje je u sukobu izmeu sna i stvarnosti (UTJEHA KOSE) DOMOLJUBNE govori o porobljivanju i otimanju Hrvatske od njenog naroda, on se bori sam protiv otimaa koji njegovu dravu zarobljavaju (1909); iskazuje veliku ljubav prema domovini majci premda nije ivio u njoj naglaenu nacionalnost vee sa svojim osjeajima PEJZANU koristi se muzikalnou stiha SINESTEZIJA pomou toga nam na vrlo domiljat, skladan i slikovit nain doarava pejza koji ga okruuje (JESENJE VEE) UTJEHA KOSE TEMA uzvienost boli i vedrina utjehe vrsta ljubavna lirska pjesma, pisana je u obliku soneta isprepliu se dva osnovna motiva motiv smrti (gledao sam te sino. U snu. Tunu. Mrtvu.) i motiv ljubavi (Gotov da ti predam ivot kao rtvu.) rtva svoga ivota zbog ljubavi i jedinstva smrti motiv vjenog zaaranog kruga koji prolazi svatko od nas ivot, nada, smrt oaj i beznae kosa je u pjesmi simbol ivota, ona ostaje jedini vizualni znak da je u nekome postojao ivot i pjesniku daje poruku da ne tuguje, da njegova draga sada ivi ljepotu koja postoji samo u snovima (Miruj!U smrti se sniva!) Mato ovom pjesmom izraava vrijednost ljepote ljepota ostaje ljepota, a ak je niti smrt ne moe unititi 1909. - tema Hrvatska kao muenik - vrsta domoljubna lirska pjesma, pisana u obliku soneta - Mato osjea prilike koje se dogaaju u Hrv. - pjesma ima malo proraunski karakter zato to se boji sudbine koja prijeti Hrvatskoj - pejsnik prepoznaje Hrv. kroz svoju majku, majku kao simbol najvee povezanosti s njim, ime i eli pokazati koliko mu je stalo do njegove domovine Jer takvo lice ima moja mama.
Ikor
- 59 -
pjesnik izraava svoje domoljublje i spremnost da u svakom trenutku bude uz svoju domovinu i pomogne joj kljuni stih u pjesmi je Jer Hrvatsku mi moju objesie. i ba tim stihom pjesnik eli rei koliko njegova domovina pati i koliko on sam eli njoj pomoi, koliko je tuan zbog situacije u njoj
Vladimir Vidri pjesnik omiljen meu svojom generacijom, obrazovan, nadren, fiziki privlaan i duhovno bogat umro je u umobolnici; sudjelovao je u politikim dogaajima kada car Franjo Josip II dolazi u Zagreb i kada se pali Maarsta zastava velik dio pjesama mu je ispunjen osjeajima kakve je mogao imati samo ovjek koji je u svoje tijelo mogao primiti svu rasko boje, svjetla, mirisa i slika svoja raspoloenja i duevna stanja izraava bojom u njegovim pjesmama oituje se kontrast izmeu svijetla i tame u primanju ivotnih dojmova nije bio ni jednostavan ni uzak, nego je upijao razliite dojmove iz Vidrieve poezije kao pozadine sveg doivljavanja izvire bol kao pokretna snaga i zaguljuje sve ostalo DVA LEVITA prolaznost svega; ar pritajene strasti; sladostrasna mekoa i zavodljivost mjesene noi snani i cjeloviti osjeaj ivota; sjetno raspoloenje (tuga); misao o prolaznosti MRTVAC ideja ljudska prolaznost u vjenost; osjeaj ivotne radosti i mir zbog povezanosti s prirodom; oblak simbol goleme sile; ivot je vjean, sva su njegova oitovanja samo izraaj jedne sile koja se vjeno pokree stvarajui nova lica; smrt nuna, prirodna, treba je primiti radosno jer ona znai promjenu u egzistenciji povratak u onaj izvor iz kojeg je ivot poeo DVA PEJZAA I. sklad izmeu pjesnika i prirode tj. osjeaj sree i zanosa, te potpunog unutranjeg mira; II. pejza (no puna mjeseine), zanos (nad svim to priroda daje), nesigurnost, uznemirenost i neizvjesnost (jer osjea zid izmeu sebe i prirode) odan joj je i ne pomilja o nikakvoj opasnosti u onome to ne poznaje ADIEU pjesnikov oprotaj od ivota i pjesnitva; tuga; vjetar, sunce, vino pjesnikovo ivotno veselje; silazak stubama simbol prestanka ivota; epilog
Dinko imunovi pripovjeda i romanopisac nastavnik obrtnike kole u Splitu, nakon umirovljenja 1919.god. do smrti ivi u Zagrebu pripovjetke Mrkodol, Tuinac, erdan, Alkar, Porodica Vini, Sa Krke i Cetine autobiografski zapisi Mladi dani, Mladost osnovna fabula pripovjedaka govori o pokuaju objektivizacije konkretne sredine najee teme ljubav i smrt izraajni slikovni motivi, boje svjetlih i tamnih tonova slue za oznaavanje raspoloenja, unutarnjih stanja junaka
MULJIKA tema tragina sudbina mlade djevojke; zaostalost sredine problematika DRUTVENA zaostala, zatvorena, primitivna seoska sredina prerana udaja: djeca raaju djecu; djevojke se udaju ve sa 14 godina, a sa 18 ve ne mogu nei mua;
Ikor - 60 -
krivo shvaanje Muljika je zbog velikih razlika od drugih namastirana iskljuena iz drutva, ona je sramota za njih takvo primitivno shvaanje specifino je za tu dr. sredinu zbog njene izoliranosti od ostalog dijela Dalmacije, oni smatraju da svi moraju biti isti raliitosti se ne toleriraju; smatraju da ovjek treba biti izdrljiv, nema lijenost, ako si izvane te izdrljivosti doivljava sramotu; ljudi iz Drage ne prihvaaju strance; boje se da netko ne razori njihov dom; po prirodi su zatvoreni i ako se ne dre zajedno, propast e; nedostatak samopouzdanja kod Muljike zbog tog velikog nedostatka ona na neki nain i sama stvara tragediju svoga ivota kada je prisiljavaju na udaju, ona se ne moe oduprijeti zbog kompleksa manje vrijednost, smatra da je nitko nee htjeti zbog njezina fizikog izgleda; klevetanje Ilijina majka po selu pria da se Boja eli na silu udati (zle namjere); pogospoivanje Ilija si daje novo ime Elias, slui se njemakim izrazima koje je uo od oficira...; obiaji za Boi rade nered (pale dra, grmlje), cijeli krajolik izgleda uasno, no njima to nije bitno, jer kau da je taj blagdan jednom u godini; udaja, enidba iz koristoljublja ( brak bez ljubavi koji dobovaraju roditelji); okupljanje namastirana u jesen vrijeme sree, vrijeme udaje i vrijeme kada se najvi drue SOCIJALNA alkoholizam Muljikin otac je radio od jutra od mraka i mnogo zaradio, ali je sve potroio u krmi OBITELJSKA odnos oca i keri OTAC Muljiku fiziki zlostavlja zbog toga jer mu ena nije podarila drugog potomstva osim nje; alosno je i primitivno to je otac ne moe prihvatiti kao pravu osobu; sebinost otac ne eli svoj imetak prepustiti Bojinom buduem muu i ako bude vjenanja; kajanje nakon njezine smrti; moli za oprost za sve to je uinio; otac e tuiti Iliju ako se ne oeni Muljikom krajnost u pohlepi LJUBAVNA brak bez ljubavi Muljiku vlastiti otac tjera u brak iz koristoljublja, iako ona to nije eljela krajolik i ljudi kroz krajolik pisac progovara o ljudima, likovima; Manastir je u carstvu sjena, nalikuje na peinu koja je odvojena od ostatka sviojeta, sve je mistino i tajanstveno ljudi se uklapaju u taj pejza jer takva je odvojenost od svijeta prouzroila primitivizam - opis Boje u prirodi kroz opis proljea, cvijea, slikarskim postupcima doarana je njezina ljepota i krhkost; i Ilijicina nesretna ljubav prema Boji opisana je kroz krajolik (meu tamnim grmljem i potoiima gorko je plakao) obiljeja proze moderne regionalni okviri imunovi je ivio u primorju, pa je karak. da o njemu i pie; religiozni motivi pisac ih koristi da bi nam doarao pejza (hrpa zgrada (Manastir) izdaleka je izgledala kao crkva Vasilija Blaenoga u Moskvi; pejza nositelj mentaliteta ljudi i njihove emocionalnosti (Manastir koji je odvojen od svijeta djeluje na njihov primitivizam; krajolik je samo okvir kroz koji pisac opisuje svoje likove, istie njihove osobine (npr. fiziki opis Bojine ljepote kroz prirodu koja je okruuje); ljubav i smrt najee teme (Ilijicina ljubav je Boju odvela u patnju i njezina tragika smrt); problem sukoba pojedinca s drutvom (to je upravo neprihvaanje Boje zbog njena fizikog izgleda, roda njezine majke); prevladavaju opisi stanja, a fabula nije toliko vana (opisi Bojinih, Ilijicinih osjeaja...); modernistiki lik Boja je utjelovljenje tog lika ne moe se kao individua oduprijeti tom drutvu, slaba je, razliita od njega, ne zna to eli od ivota (gubi orjentaciju) ona je SIMBOL POJEDINCA traginost Muljikina lika proizlazi iz njene obitelji i zaostale sredine u kojoj ivi; primitivna shvaanja te sredine donose joj tragediju i srozavanje u oima sviju; upravo zbog tih zaostalih shvaanja iz dr. sredine, dogaaju se i previranja u njezuinoj obitelji, otac je se poinje sramiti, fiziki je zlostavljati, a kasnije je i prisiljava na brak iz koristi DIJALEKTALNA POEZIJA u ovom razdoblju hrv. knji. ponovno oivljava dijalektalnu poeziju uz Matoa (Hrastovaki nokturno) koji se smatra njenim zaetnikom najizrazitiji su pjesnici kajkavci Dragutin Domjani i Fran Galovi te akavski pjesnik Vladimir Nazor
Ikor
- 61 -
Dragutin Domjani Kipci i popevke, U suncu i senci, Po dragom kraju njegova je poezija tragina i iskrena ispovijed ovjeka koji nije imao snage suprostaviti se realnom ivotu ve je radije pobjegao od ljudi u svijet vlastitih snova i matanja u koje vjeruje kao u stvarnost Fran Galovi Z mojih bregov zbirka pisana podravsko kajkavskim dijalektom, s mnogo svijetlih boja i zvukova koji oznauju pjesnikov povratak prirodi i njenim bogatstvima
Ikor
- 62 -
20. MODERNA KNJIEVNOST POTRES U POVIJESTI KULTURE - moderna knji. je pojava u povijesti knji. koja je uvelike promjenila uvrijeene oblike knji. komunikacije i opeprih. kulturne vrijednosti - silina njezina nastupa; osobit odnos prema ranijim knji. razdobljima; raznolikost uporavljenih postupaka; stvaralako istraivanje rubnih mogunosti knjievnog izraavanja - OBILJEJA - prijelomni dogaaji potonuo Titanic, I. svj. rat, otkrivena radioaktivnost, izumljen zrakoplov... ISHODITA MODERNE KNJI. - neka knji. zbivanja krajem 19. st. nagovjetaju veliku moder.. promjenu - pjesnitvo Baudelairea, Rimbauda, dramsko stvaralatvo Ibsena na razliite naine utemeljuju neke knji. pretpostavke modernistikoga nastupa ili anticipiraju pojedine moderne postupke - opekulturno ishodite psihoanaliza Sigmunda Freuda AVANGARDA - moderna knji. nije samonikli antitradicionalistiki odgovor prvih desetlj. 20. st. ve sloena, vieznana kulturna pojava koja uspostavlja razliit odnos spram knji. tradicije i svakidanjeg ivota - neke smjerove i strujanja koja nisu vezana za iskljuivo jednu nac. knji. zajedniki oznaava ova knjievnopovijesna odrednica - svojstva osporavanje postojeih obl. knji. stvaranja, antiesteticizam, depersonalizacija umjetnosti, dehijerarhizacija anrovskog sustava, stapanje razl. knji. vrsta i uvoenje novih, razbijanje sintakse pjesnikog izraza, proimanje razliitih umjetnosti. - avangarda se dijeli na a) FUTURIZAM javlja se u talijanskoj (Filippo Tommaso Marinetti 1909. Futuristiki Manifest korjenita obnova knji. i umjet.) - i ruskoj knji. (Vladimir Majakovski umj. nove teh. civilizacije, barbarizacija umjetnosti: uporaba vulgarizma nelogizma, naputanje smisla, novi tipovi stiha, rime pjes. ritma) b) EKSPRESIONIZAM njemaka knji. vodei smjer 1910. 1924. lirika i drama - motivi grada, rata, bolesti, raspadanja, straha, pobune - nadahnue od kozmikog, mistikog do drutvenog, politikog - urbana knji. pojava usmjerena protiv knj. oponaanja stvarnosti - predstavnici George Heym, Georg Trakl, Gorrfried Benn c) DADAIZAM 1916. u Zurichu irio se Europom dada )igraka, drveni konji) - izazivanje oka i sablazni razarajui umjetnike oblike glasovnim pjesnitvom, a onu stranu razuma, glazbom umova, montaom otpadaka iz svakidanjeg ivota - Tristan Tzara, Hugo Ball, Hans Arp d) NADREALIZAM u posljeratnoj fran. knj. nastavak dadistike pobune - iznalaenje vie, skrivene stvarnosti di duh funkci.bez razuma, stanje sna - automatsko pisanje, slobodno nizanje asocijacija - Andre Breton i Louis Argon e) MODERNO PJESNITVO Slobodan stil, nema zadane pjes. vrste, sloboda u iznalaenju postupaka, izraavanja;govor ulice ili jezika s onu stranu pameti - nerazumljiv izraz sveden na zvuk - lirska potraga za neposrednim, istinskim ivotom uz motive grada i mune ratne stvarnosti; melankolija, umor, troma raspoloenja; sloeni simboli, skriveno znaenje - individualni autorski opusi ili vane zbirke mjerilo vrijednosti - Jesenjin, Rilke, Lorca,Eliot, Pessoa SERGEJ A. JESENJIN - ruski liriar svjeinom i snagom talenta osvaja knj. krugove
IKor - 63 -
voa ruskih imaginista enja za zaviajem X stranac u velikom gradu; neprilagodba novom poretku; nesretan u linom ivotu propali brak; odan alkoholu, bohemstvu; samoubojstvo = organski vezan za seosku Rusiju - 1920. Ispovjed mangupa u pjesmama nostalgino opisuje slike i i krajolike svog djetinjstva tuguje zbog propasti jednostavnog patrijahalnog seoskog ivota; - opisat e uzaludne pokuaje da u huliganskim pokuajima i pijanstvu zaboravi i nadvlada osjeaj usamljenosti - PJESME jednostavne, melodiozne (kao u simbolista), izraz bogat originalnim metaforama iz seoskog ivota - jesenjentina djelovanje na sovj. mlade, drut. problem - pesimistiko raspoloenje u lirici, tragini bohemski ivot Pismo majci - misaona pjesma, tema enja za domom - majka simbol utjehe, svjetla kojem se pjesnik uvijek vraa on je stranac, usamljen i nesretna u gradu, odaje se alkoholu, tuama (bohemski . otpor prema drutvu), jadan je i ivi vtlo bjedan i odbjegli ivot, zamoren je ivotom, osjea emer u sebi ali smatra da je jo njean i da ivi zbog sna, ezne za selom i svojim domom - osjea vrt u proljee rascvjetan, kolibu nad kojom udna svjetlost sja i dalje, osjea i htio bi jo jednom osjetiti majku jer je ona njegovo svjetlo to mi sija istim arom - nada se povratku jer je to za njega bijeg u sigurnost - vraa se zabrinutoj majci, vraa se selu, vraa se domu PABLO NERUDA - hispanoameriki pjesnik rodom iz ilea - kao diplomat vie odina provodi u Madridu, upoznaje se sa Lorcom i dr. panj. pjesnicima - pie senzualnu liriku, drut. i pol. angairanu poeziju - nastupa protiv ratnih strahota i ustaje u obranu potlaenih - pripada nadrealizmu obilje slika i metafora - objavio je 19 zbirki panjolska u srcu (strahote gra. rata), Sveopi spjev (grandiozne epoeje amerikih naroda) - najvei latinoameriki pjesnik, 1971. Nobelova nagrada - svoju osamljenost, prazninu i nesigurnost slika pomou prostora i prirodnih poajva - Nerudin je poetski svijet u pokretu u kojem se sve gubi i nestaje, nita nije sigurno i trajno, pa ni ljubav Ljubav je kratka, a zaborav tako dug. - motivi samoe i ivotne praznine Ljubavna pjesma - vrsta pjesme ljubavna pjesma - tema ljubav prema izgubljenoj djevojci; rastanak - raspoloenje tuga, osamljenost, izgubljenost, nespokostvo - trai zaborav zbog neprisutnosti njegove ljubavi - sjeanje u noima, kao ova, drao sam je u svom naruju - beznae ljubio sam je, koliko puta, pod beskrajnim nebom - slikovitost ista no odijeva bjelinom ista stabla - gorina i ljubav vie je ne volim, ali koliko sam je volio/moj glas je iskao vjerat da joj dodirne uho - sumnja vie je ne volim, zaista, a moda je ipak volim/tako je kratka ljubav, a tako pust zaborav - izgubljenost iako je ovo posljednja bol koju mu ona zadaje/i ovi stihovi posljednji koje za nju piem
Ikor
- 64 -
FEDERICO GARCIA LORCA - najvei lirski talent novije panj. knji., kao istaknutog pjesnika naprednih pogleda ubijaju ga frankisti na poetku gra. rata - osnovna tema Lorkine poezije jest smrt, koja je prisutna kao krvava tragedija ili kaod predosjeaj u svim stihovima (i opisima pejsaa, ljudi, strasti panjolske) Knjiga pjesama, Pjesme, Ciganski romancero - ili su tematski vezani za njegova putovanja po Sj. i Junoj Americi Pjesnik u New Yorku - pisao je i drame - sav ivot krvno vezan za Andaluziju i njezin folklor, koji e se u njegovoj poeziji stopiti s modernim pjesnikim strujama (nadrealizmom) i panj. knj. trad. - SMRT krvava tragedija ili tjeskobna mrana slutnja tjeskoban, nestvaran ugoaj, mistinost i tajnovitost karakteristike su L. poezije - detalji andaluz. krajolika samo su odraz i simbol unutarnjih proivljavanja balkon=ivot - nakon prve stvaralake faze, mladenaki raspjevane i djelomino impresionistike, na Lorku snano utjee andaluz. pjesma cante jondo i nadrealizam - pod utjecajem usmene pjesme saima svoj izraz na to je mogue manji broj rijei i slika MODERNA PROZA - naputanje tradicionalnog pripovijedanja s vrstim zapletom u sreditu - moderni romanopisci izbjegavaju kronoloko zbivanje zgoda - zaokupljeni su prikazivanjem unutarnjeg stanja svjesti - najee tehnike unutarnji monolog, pripovijedani monoglog, struja svijesti - zgode su premjetene u svijest lika, junaci se preputaju mislima sjeanja, snovi, uspomene, pitanja o egzistenciji, boja i okus povode ih na razmiljanje - prostorni i vremenski slijed je razlomljen - u junaku vlada osobni nered - vrijeme radnje je kratko, od nekoliko sati do nekoliko dana - junaci su najee umjetnici - Virginia Woolf i James Joyce (eng. knj.), William Faulkner i John dos Passos (amer. knj.), Marcel Proust i Andre Gide (franc. knj.), Thomas Mann i Franz Kafka (njem. knj.), Andrej Beli i Mihail Bulgakov (ruska knj.) FRANZ KAFKA - austrijski pripovjeda roen u Pragu u ortodoksnoj idovskoj obitelji - nesretno djetinjstvo pod autoritetom oca kao peat na njegovoj osjetljivoj psihi i slabom tjelesnom ustroju, - ivot osamljenika - objavio je nekoliko pripovjedaka, a ostale dao spaliti oporuno Preobraaj, Proces, Dvorac, Amerika - ELEMENTI EKSPRESIONIZMA osjeaj straha i osamljenosti, pobuna protiv drut. mehanizma koji ugroava slobodu pojedinca i zahtjeva slijepo pokoravanje, uporaba groteske - ELEM. NADREALIZMA halucinantne vizije - EGZISTENCIJALNA OSAMLJENOST aktualna drut. kritika (protiv austrougarske birokracije); - nemo u pronalasku mjesta u drutvu, nemo odreenja stava prema religiji i svijetu, strah i komanske vizije kojima je bio podloan kritizira razliitost - STIL jasan i jednostavan realizam, opisuje gra. stvarnost - paradoks je obiljeje K. proze junak koji pati zbog odsutnosti reakcije, a njegova logika je prirodna Preobraaj - tema preobraaj Gregora u kukca - glavni lik tom preobrazbom dovodi u pometnju cijelu kuu-majku, oca, sestru i samoga sebe - taj dogaaj predstavlja paradoks na kojem K. gradi priu - preobrazba je bila bijeg od problema obiteljskih, drutvenih, socijalnih
Ikor - 65 -
Gregor iz perspektive kukca doivljava svijet, mui se postii neto to je unaprijed nemogue svaki njegov pokuaj bilo kakvog rjeenja uzaludan je pokuaj osuen na neuspjeh; na kraju Gregor gubi sva obiljeja ljudske linosti, polako se smanjuje i ugiba njegovi roditelji i sestra zateeni novom situacijom kada se htanitelj obitelji pretvara u beskorisnu ivotinju, pate ali prema Gregoru-kukcu oitavanju karakteristike nehumanih i bespomonih ljudi GREGOR SAMSA trgovaki putnik, nezadovoljan poslom; toga kobnof jutra reagira kao ovjek boji se kanjenja na posao, razmilja o tome da mora raditi jo pet godina da bi otplatio dugove roditelja, bolove od preobrazbe pripisuje profesionalnoj bolesti Gregor eli DJELOVATI, eli ustati iz kreveta i poi na posao ali ne moe prokurist mu govori da njegovi poslovni rezult. nisu zadovoljavajui i G. eli odmah poi na posao reakcija-strah reakcija na G. pojavu prokurist bjei natrake kao da vidi sablast; majka poe prema njemu ali pada u nesvjest; otac ga gleda vrlo neprijateljski boje ga se; otac ga divljaki tjera u sobu G. u okusu reagira poput ivotinje ne prijaju mu svjea jela osjeaj STRAHA kad sestra ulazi u sobu jer se ona jedina brine za njega izoliran je u zatoenitvu i osjea SRAM jer se ne moe vie brinuti za obitelj (otac je star, trom majka bolesna, astma sestra ima 17 god., lijepo se odijeva, dugo spava, svira violinu) Gregor djeluje poput kukca penje se po zidovima, rado visi sa stropa na sestrino i majino djelovanje iznoenja namjetaja iz sobe odluuje DJELOVATI, braniti svoj teritorij upornou ivotinje otac prema njemu izraava gaenje (gaa ga jabukama i nanosi mu ozljede); obitelj je dovedena u situaciju djelovanja (otac postaje bankovni podvornik, majka ije fino rublje, a sestra radi kao prodavaica) vie se sestra ne brine za njega, on prestaje jesti, postaje RAVNODUAN prema svemu, sav je pranjav, na leima i bokovima nosio je konie, dlake i ostatke jela slua sestrino sviranje i pita se je li on ivotinja kad ga glazba toliko uzbuuje obitelj donosi odluku da ga se oslobodi on o njima razmilja s ganutou, ljubavlju uginuo je sasvim mrav, slab otac njegovu smrt doivljava kao osloboenje, olakanje obitelj odlazi u etnju nova nada njihove budunosti je greta koju treba dobro udati MARCEL PROUST francuski romanopisac, krhka zdravlja, njean i pretjerano senzibilan provodi djetinjstvo okruen ljubavlju svoje obitelji, a kasnije se predaje mondenom ivotu u aristokratskim, bogatakim krugovima sve dok, svladan boleu (astma, srce, pretjerana osjetljivost ula), nije bio prisiljen povui se u osamu svoje bolesnike sobe u kojoj provodi posljednjih desetak godina ivota u borbi s boleu i grozniavoj utrci s vremenom njegovo ivotno djelo je ciklus romana pod naslovom U traganju za izgubljenim vremenom koji obuhvaa osam dijelova Combray, Put k Swannu, U sjeni procvalih djevojaka, Vojvotkinja de Guermantes, Sodoma i Gomora, Zatoenica, Bjegunac i Pronaeno vrijeme djelo predstavlja vrhunsko umjetniko ostvarenje pisac se koristi izvanrednim zapaanjima i produbljenom psiholokom analizom slikajui francusko drutvo u doba Drugog carstva (aristokracija, visoka i via buroazija) daje nepotednu kritiku njegove moralne praznine, blaziranosti pisano je kao autobiografija prikazuje novo shvaanje vremena u traganju za izgubljenim vremenom P. pomou osjetilnih doivljaja okusa, mirisa izvlai iz podsvijesti svog junaka pojedine dogaaje iz njegove prolosti, on ih ponovo proivljava u sadanjosti, intenzivnije jer ih obogauje novim iskustvom i moe upravljatgi traganjem okus aja u koji je namoen kolai madeleine oivljava uspomene na Combray, mjesto koje je povezano s P. djetinjstvom (osjea u sebi umor od prevaljenih daljina odjednom mu pred
- 66 -
Ikor
oima iskrsne uspomena na nedeljno jutro u Combrayu kad ga tetka Leonie nudi ajem i kolaiem ta uspomena ga usreuje i u sjeanju pojavi se kua, grad cvijee iz vrta, crkva, cijeli Combray sa svojom okolinom sve ima oblik i vrstou sve je to izalo iz alice aja; predstavlja pamenje tijela nehotino sjeanje koje potiu osjetilni dojmovi iz stvarnosti; predstavlja nedostinje elje ljudskog bia; primjer za trajnost potonulog sjeanja koje moe, ali i ne mora, izroniti iz zaborava ako ga, uz malo sree, neki dogaaj iz stvarnosti prizove P. je zaokupljen VREMENOM trai izgubljeno vrijeme smatra da proivljeno vrijeme nije mrtvo, eli posjedovati vrijeme, eli ivjeti u prolosti, sadanjosti istovremeno taj susret prolosti i sadanjosti jedna je od karakteristika njegova slikanja svijeta, bitan proustovski postupak P. impresionistika tehnika impres. oblikuje prostor i likove; upotrebljava boje impres. rijei imaju svoju boju (... sivi dan tkao svoje ipke od sedefa... parge natopljene ultramarinom i ruiastom bojom... naranasti kesteni... crvenozlatni zalaz sunca...) P. ne eli dokinuti ODNOS IZMEU KNJI. I IVOTA, nego ga eli obrnuti; ne daje stvarni ivot, ono to zovemo zbiljskim postojanjem, smisao umjetnosti nego umjetnost mora dati smisao stvarnom ivotu P. pokuava obrnuti tradicionalni odnos romana i zbilje tvrdnjom da je pravi ivot dostojan ovjeka mogu jedino u romanu ivot treba mjeriti romanom, a ne roman ivotom za P. je knji. stvaralatvo spas od straha pred nitavilom i zaboravom UMJETNOST je jedina mogunost autentine komunikacije s drugim ... samo s pomou umjetnosti moemo izai iz sebe, znati to netko drugi ne vidi od tog svemira koji nije isti kao na, iji bi nam pejzai ostali isto tako nepoznati da su na Mjesecu.
Ikor
- 67 -
21. HRV. KNJI. OD 14. DO 29. smru A.G. Matoa 1914. zapoeo je kraj moderne jo e sve do kraja 1916. Mtoevi sljedbenici (Wiesner, Milovi i jo neki) nastaviti modernistiku, zapravo pastistiku i pejzanu poeziju, no to e biti i posljednji odbljesci impresionistiko-simbolistikog poetskog izraza Hrv. mlada lirika je autologija (knjiga u kojoj su objavljenje pjesme vie autora) pjesme su izabrane po kriteriju da pjesme pjevaju o pejzau ili ljubavi koju je 1914. izdalo Drutvo hrvatskih knjievnika u toj je zbirci zastupljeno 20 pjesnika roenih oko 1890. Andri, erina, Galovi, Gabari, Ujevi,... svi ti pjesnici imaju jednu zajedniku crtu . ostvaruju kult forme; u zbirci prevladava lirski pejza uzori su im Mato i Vidri s vremenom se pojavljuje novi knjievni narataj koji e se kritiki postaviti tradicionalnom stvaralatvu posebno prema moderni; najznaajniji predstavnici su A.B. imi, Miroslav Krlea te Ulderik Donadini prvi radikalni potez doao je iz pera Donaldinija on se otro suprostavlja graanskom umalom udoreu koje je zapravo licemjerno, istodobno ispoljujui i vlastite psihike devijacije (opu ljudsku deformaciju, ugraenu u pol. nemoral i drut. la prikazujui je (Kroz ibe) kao ivotni put svoga glavnog junaka poluintelektualca ANTUN BRANKO IMI pjesnik ekspresionistikih obiljeja napisao je samo jednu zbirku pjesama Preobraenja 1920. preuzeo je ekspresionizam iz njem. i austrijske knji. negira tradiciju, ukljuuje estetske kriterije u knji. osnovni motivi smrt, siromatvo; esto usporeuje tijlo sa smrti vie misaon nego emocionalan pjesnik . se spustio u mukotrpno i bolno traenje smisla ljudskog postojanja i na relaciji krajnjih ovjekovih poslova ivot-smrt saetim izrazom on je u temama ljubavi i smrti pobunio se protiv svega sputanog i nedoreenog u ovjeku (Trai od ovjeka slobodu izraavanja) bit stiha nije u tome da ima rimu, ve stih moe biti dobar i bez interpunkcjia i rime zalae se za slobodu stiha smatra da ritam treba biti ekspresivan, a ne mehaniki, a slobodan stil vaan je za ekspresivni ritam PJESNICI programatska pjesma pisana u formi lirske minijature (6 stihova) govori o ulozi pjesnika i njegovu stvaralatvu pjesnik preobraava svijet u poeziju odnosno u novu stvarnost jer svijet izaziva pjesniku uenje uenje je osnovni poticaj u kojem se otvara bitak svijeta svijet prirode i stvari bez uenja je neljudski i nijem svijet zastupljen je slobodan stih bez znakova interpunkcije OPOMENA simbolina pjesma o ovjeku i ivotu ovjekova uznemirenost nad vlastitom sudbinom naglasak da se u ivotu neto postigne ostvari zapamen trag teja zvijezdama idealu tj. cilju, eljama potreba za stvaranjem postojanje ivota nakon ivota
IKor
- 68 -
pjesnik upozorava ovjeka da ne ide malen ispod zvijezda da pazi na svoje dostojanstvo, da se ne sputa ispod svoje vrste MOJA PREOBRAENJA vjena ljudska tenja za stalnou i odgovorom na pitanje o itotu i smrti preobraavanje u stvaranju nije bijeg od ivota ve povratak ovjeku u najhumanijem smislu pjesniki poziv pjeva 100puta o svojoj smrti, boli, patnji jer on to moe jer je on pjesnik POVRATAK poetske vizije i slutnje usporedba mjeseine sa lutanjem pjesnika u vrt krik udne ptice krik njegova srca crna sjenka on sretan i uspravan koraa pored nje SMRT smrt ljudska i obina stvar tj. zavren posao tijelo je maina koja mora jednom stati ima svoj rok trajanja kako druge osobe reagiraju na smrt mati e ivinski kriknuti (majke e uvijek osjeati kako izvana tako i iznutra); otac e umuknuti i nijemo buljiti cijelog dana (oevi ne ele pokazati suze jer to nisu muki sojeaji nego e cijelog dana zbunjeno moda i netreptajui buljiti u prazninu) SMRT I JA misaona pjesma o smrki kao neem sasvim prirodnimi ljudskim to prati svakoga ovjeka ne samo od trenutka roenja ve od trenutka zaea jedinstvo ivota i smrti one su zajedno u njemu, ali ipak smrt prevladava i dok ivot zaspe smrt e ga pregaziti kraljuje dolje sama bez interpunkcije jer vjena smrrt kraljuje bez prekida kao bolesnik TBC-a tada neizljeive bolesti imi je bio svjestan svoje skore smrti i zato je motiv smrti vrlo est u njegovoj poeziji RUAK SIROMAHA tiina, teina, gaenje osjeaj kanibalstva da jedni druge jedu sram otpoinanja ruka proces ruanja strah da jedno drugom nebi ivot pojeli HERCEGOVINA inspiracija pjesnikov zaviaj motivi livada, mlin, breuljak seoski predio pejzani motivi vizualna stvarnost kua parnog mlina ljepotu zaviaja doivljava iz none perspektive opisuje svijet stvari (naglo izviru iz mraka pa se gube(, ljudsku stvarnosti (svijetli trenuci, crni ivot ljudi METAFORE) opisuje svoj subjektivni dojam zaviaja lirski subjekt ja-plav od sutona MIROSLAV KRLEA najznaajniji hrv. pjesnik i pisac 20.st. svestran poezija (Balade Petrice Kerempuha), novele (Hrvatski bog Mars), (Gospoda Glembajevi), romani (Povratak Filipa Latinovicza), te putopisi, polemike, eseji 1950.g. imenovan je direktorom Leksikografskog zavoda u Zagrebu na ijem elu ostaje do smrti smatrao je da se knji. mora iskazivati primarno knji. sredstvima, snanom umjetnikom obradom koja e potivati zakonitosti estetike K. je bio u vojno-inovnikoj slubi to se odrazilo ne njegovo stvaralatvo NOVELIST HRVATSKI BOG MARS jedna je od najsnanijih antiratnih knjiga u europskoj knjievnosti
Ikor
- 69 -
samo sebi svojstvenom snagom zapaanja Krlea u tim novelama stavlja pod povealo svoga analitikog zahvata hrvatskog seljaka i intelektualca u uniformi austrougarskog vojnika prodite duboko u psihologiju svojih likova otkrivajui tragedije pojedinaca i cijelih skupina koje ginu, a da zapravo ne znaju zato, ni za koga, Krlea pokazuje i apsurdnost ljudskog i meusobnog klanja uope BARAKA PET BE TEMA rat, 1922. novela u kojoj Krlea rqazmilja o pravom licu rata koji deformira ljudskost Krlea preko studenta Vidovia progovara o krvavom i besmiselenom ratu, vidi apsurd ratovanja, ali je nemoan i bespomoan Vidovi osjea da je njegova smrt duboko sramotna jer nema smisla te se pita Koja fraza kugle zemaljske moe da otkrije smisao ovog pitala? protestira - simbolika blatna mrlja na bijelom stoljnjaku s jedne strane smrt, a s druge veselje eli zaurlati u zanosu posljednjeg napora za razliku od Vidovia grof Maksimilijan Axelrode shvaa rat kao viteki in eli povui ma, zaogrnuti se crnom pelerinom, surnuti u smrt vedra i smiona ela; ef je maltekog pitala, odnosno maltekog cirkusa Krlein stil je ekspresionistiki (motivi smrti, rata, bolesti, raspadanja, straha, pobune) i naturalistiki (opis ranjenika, kupaonice) ranjenici koji se nalaze u ratnoj bolnici ele da se rat to prije zavri, oajni su i ogoreni te je sve njih ivot izmrcvario i raskrvario meutim, iako su mnogi od njih polomljenih kostiju (koje stre kao iver), amputirani (i rane im se sue kao suhomesnata roba), a mnogi cuvakus, tj. kandidati smrti, ipak su sretni to su ivi Nemam ruke, kosti su mi polomljene, ali jo uvijek ivim. borave u Baraci Pet Be koju nazivaju utrobom velikog lepa i perverznom laom krcatom ljudskim mesom u kojoj vlada kaos i nasilje te se njome protee neizreciva bol Krlea opisuje i bolniku kupaonicu koja je blatni i krvavi pakao, prektivena sivozelenom sapunicom, u njoj plivaju krvavi zavoji i vata, to je betonirani bazen sa smrdljivom i utom vodom te gustom parom Krlea stvara jednu tjeskobnu i neizdrljivu atmosferu, prikazuje kaos i apsurd rata te oaj ranjenika koji su raznih nacionalnosti i vjera te jedino to ih dri na ivotu je njihova vjera, svi imaju svoga Boga kojemu se mole za spasenje, za nadu i ivot jedino Vidovi kae da je Hrvatski bog drven, gol, bijedan, fali mu desna noga, na glavi mu soldaka kapa Hrvatski Kristu sa polomljenim rebrima, krvari iz bezbroj rana....!, u Hrvatskoj vlada bog rata - MARS
Ikor
- 70 -
22. HRV. KNJI. OD 29. DO 52.

-
za hrv. knji. u razd. od 1929-1950. znaajno je smirivanja tzv. avangardistikih stihova tj. ekspresionizma, futurizma, nadrealizma i dadaizma povratak realistikom konceptu knjievnosti nije bio uvjetovan iskljuivo smirivanjem avangardistikih stilova jer je tom povratku pogodovao i drut. kontekst vremena kao doba brojnih i velikih pol. i gosp. kriza model utilitarnog realizma proizaao je iz pokreta socijalne literature, znaajnog za 30-e godine, a koji su vodili lijevo orijentirani intelektualci propagirajui naelo primarne drutvene uloge knji. soc. tematika i problemi propagirali su ga asopisi Kritika, Knji+evnik, Literatura, Kultura i Izraz nema znaajnijih ostvarenja otpor modelu ulititarnog realizma pruao je i izraziti ljeviar Miroslav Krlea po ijem shvaanju soc. literaturu mogu pisati samo daroviti pisci poetak njegova otpora poinje Predgovorom podravskim motivima Krste Hegeduia (1933) te se nastavlja brojnim polemikama i lancima u asopisima Danas i Peat MIROSLAV KRLEA GOSPODA GLEMBAJEVI prva drama iz trilogije o Glembajevima (2. U agoniji, 3. Leda) koja govori o financijskoj i moralnoj propasti obitelji Glembay od po. 1. svj. rata do potkraj dvadesetih godina 1928. slika donjogradske patricijske obitelji uzdizanje iz blata, lai i zloina do svjetlosti, bogatstva = PROPAST tema tragina sudbina Leona Glembaya koji se bori protiv glembajevtine u sebi vrijeme radnje po. 1. svj. rata; radnja se odvija u jednoj noi (SIMBOLIKA preko noi su se obogatili i preko noi propali 1. in crveni salon salon sa portretima (vaga varalice, uvijek krivo vau; crkva krvavi no, opljakao sveenika i izgradio crkvu; eljeznica muitelj, sagradio ju je, ali na tuoj muci); 2. in gostinjska soba Leonova u kojoj se odvija sukob izmeu Leona i oca; 3. in spavaa soba u kojoj je smjeten mrtvi Glembay drama je prije svega psiholoka sukobi se ne javljaju samo izmeu likova to se na prvi pogled svakom itatelju ini nego i u likovima (Leone bori se protiv glembajevtine u sebi koja na kraju pobjeuje postaje ubojica; barunica Castelli boji se siromatva; Silberbrandt eli zadrati svoju poziciju (karijeru); Glembay enja za ljubavi, biti voljen i od ene i od sina; Angelika borba izmeu realnog i vjerskog tjelesnog i duhovnog) GL. LIK LEON umjetnik intelektualac - odnos s ocem nerazumjevanje, nedostatak oinske ljubavi, sukob materijalnog (G.) i duhovnog (L.) shvaanja, otuenost otac i sin su potpuni stranci - odnos s barunicom preljubnica, zauzela majino mjesto (ula u brak s interesom) mrzi je, ali ga je smotala meu noge (naglaavanje tjelesnosti u njenom liku) - odnos s drutvom kritian, ironian (S. skida masku i srozava ga do nitavila) i cinian, drutvo koje kritizira licemjeri, povrni, dvolini i ine sve da bi uspjeli, nemaju pojma o umjetnosti POVRATAK FILIPA LATINOVICZA prvi hrv. moderni roman po strukturi vrlo sloen, bez klasine, standardne kompozicije i razgranate fabule, vieslojevit u svojoj sadrajnoj i misaonoj strukturi roman o jednom povratku, o vraanju u zaviaj glavnog junaka Filipa nakon dugogodinjeg izbivanja, ali istodobno i povratak u vlastito djetinjstvo, pokuaj da se dobije odgovor na cijeli niz intimnih, egzistencijalnih pitanja koja mue glavnoga junaka PROUSTOVSKA TEMA (sam njegov povratak je potraga za istinom, vlastitim identitetom i pripadnou)
IKor
- 71 -
vrijeme nekoliko mjeseci, a obuhvaa cijeli F. ivot od najranijih sjeanja FILIP je senzibilna linost zaokupljena pitanjem vlastitog identiteta - psihiki je rastrojen i melankolian lik (ne zna tko mu je otac, gdje pripada niti tko je on sam) - srami se to je dio snobovskog drutva te osjea osamljenost i otuenost jer se ne uklapa u takav svijet lopova, sumnji i nepovjerenja - dijete je bluda i grijeha - glasine i tajne o ocu zatrovale su cijelo njegovo djetinjstvo - ALBUM se javlja kao simbol odgovor na pitanje tko mu je otac - rije OGENJ vraa ga u prolost i daje mu osjeaj pripadnosti ;kada uje rije Frajle vrijeme staje tj. prolost, sadanjost i budunost postaju jedno; dodir kvake djetinjstvo ASOCIJATIVNA TEHNIKA Filip je umjetnik temeljna boja mu je siva pomanjkanje slikanja gluhonijemo dijete pred bijelim zidom (Filip razmilja o svojoj inspiraciji vezanoj uz slikarstvo ZID nemo vlastite inspiracije, preko te slike progovara o vlastitom talentu; prikazuje majku kao dvolinu osobu preko arenila papiga (slika njenu duu i njen unutarnji svijet); umjetnika spoznaja je istina REGINA hladna prema Filipu; dobro se oblai i minka (nosi masku) kako bi se uzdigla od ostalih i na neki nain zatakala svoju bludnost; koristi Filipa da se uzdigne u drutvu (istie da je inteligentan i pametan umjetnik); odnos izmeu Regine i Filipa je hladan, otuen, bez uzajamnih osjeaja i povezanosti BOBOKA mjeavina Maara, vaba, Meimuraca..., plemkinja (soc. status); naglaena njena erotska privlanost, a njezin utjecaj u Filipu budi potrebu za slikarstvom; oduevljava ga njena tjelesnost; lo odnos prema muevima (hladna); ima povjerenja u Filipa; pomanjkanje naobrazbe; bludnica razbijanje vremena i prostora prodiranje u psihologiju likova monolog kojim se prikazuje F. unutarnji svijet te njegovo djelovanje u drutvenoj okolini Filipov doivljaj svijeta, ljudi kritizira postojeu vlast; svijetom vladaju lopovi, sumnja i nepovjerenje; ovjek ivi u svojem svijetu; pesimistian stav prema svijetu i ljudima; istie osamljenost, ne uklapa se u taj svijet; Krlea povezuje ovjeka sa ivotinjom; Filip je otuen problem odnosa sa okolinom KYRIALES antiteza Filipu; on tei realnom svijetu i smatra da se realnost nemoe nai u umjetnosti; Bobokin ljubavnik; smatra da se u 100 godina umjetnosti pojavi 1 pravi umjetnik koji doista vrijedi, a nitko ga ne primjeuje BALOANSKI Bobokin ljubavnik; ostavlja cijeli svoj ivot da bi bio s Bobokom, a ona ga ostavlja; on oboli, a ona mu se smili i poinje se brinuti za njega; prihotian ne podnosi Bobokine nevjere i u napadu bijesa pregrizao joj je grkljan; predstavlja rtvu Bobokine fatalnosti
Ikor
- 72 -
23. HRV. PJES. 30-IH I 40-IH GODINA

-
znaajno je razdoblje hrv. pjesnitva ije razdoblje proiruju predstavnici prethodinh narataja V. Nazor, T. Ujevi, G. Krklec, M. Krlea Cesari, op i Tadijanovi znaajni 30-ih god. J. Katelan, V. Parun znaajni 40-ih god. u poeziju unose odreenu senzibilnost Cesari, op i Majer u tom raz. dokazuju punu pjes. zrelost karakteristike pjesnitva tog razdoblja su elementi impresionistike i simbolistike poezije te ekspresionistikog u varijanti slobodnoga stiha i ritma, dok se potkraj tridesetih pojavljuju izrazitije modernistike tendencije iz nadrealizma prepoznatljive po slojevitoj metaforici motivi su najee intimistike, pejsaistiki, zaviajni, humanistike i rodoljubni kroz koje se javljaju i duhovno-metafiziki motivi i socijalna tematika TIN UJEVI znaajan hrvatski pjesnik 20. st. roen u Vrgorcu, s umro u Zagrebu; dolazi u sukob s naom politikom emigracijom pjesnik je pobratimstva lica u svemiru, bola, ljepote, ljubavi i pratnje njegova pjesnika rije i mata uzdiu se do zvjezdanih prostora, no inspiraciju crpi iz djetinjstva, ueg i ireg zaviaja, pejzaa i zbilje samoa, stradanja, patnja unato tome njegova poezija tei zvijezdama kao simbolu vjenosti i svijetu u iju budunost vjeruje dva su izvora Ujevieve poezije unutranja neizmjernost i vanjska ljepota boem posljedica nezadovoljstva, poaza, nespretnosti, nehaj za drutvena pravila igre, nehaj za drutvene norme, razoaran ovjek zbirke LELEK SEBRA u zbirci Lelek sebra BOL I VAPAJ postaju temeljna obiljeja pjesama koje nastaju u vrijeme teih pjesnikovih razoaranja KOLAJNA u zbirci Kolajna pie svoje najbolje ljubavne stihove posveene imaginarnoj eni AUTO NA KORZU u toj zbirci pjesnik doivljava korjenite promjene u doivljavanju pojedinca u svijetu OJAENO ZVONO ova zbirka ispunjena je refleksivno-filozofskim preokupacijama SVAKIDANJA JADIKOVKA Lelek sebra tema jadanje otuenog ovjeka misaona pjesma jer pjesnik razmilja o smislu svog postojanja preladavaju osjeaji samoe, nemira, oaja, razoarenja zbog otuenosti, munine zbog pjesnikovih intimnih ivotnih razoaranja u svijetu u kojem ga nitko ne razumije temeljni osjeaj osamljenost preko Biblijske asocijacije Bojeg sina doivljava pesimistinu spoznaju svijeta; kada se obraa Bogu izrie sumnju u ono to ivot donosi u pjesmi je izraeno neprilagoavanje pojedinca u drutvu, njegova otuenost iz drutva jer ne zadovoljava odreene uvjete pjesnik tei ljubavi i zajednitvu VISOKI JABLANI Auto na korzu misaona lirska pjesma u pjesmi pjesnik iznosi misli o ljudima koji imaju neke svoje ciljeve u ivotu, koji su samouvjereni, plemeniti i istinoljubivi koristi simbol visokih jablana ljudi sa ciljem progovara o ivotu takvih ljudi motivi patnja, bijeda, glad, suanjstvo, crnina oni su patnici, ive u bijedi, kao robovi u crnini stvara sliku tih ljudi, oni su svjetlost u raku, snaga, u borbi za pravdom simbol Prometeida bore se za visoke ciljeve, prkose svemu onome to ga sputava, nesavladivi su
IKor
- 73 -
takvi ljudi doivljavaju nerazumjevanje okoline u kojoj ive (okolina glupani i hulje) progovara o svom odnosu prema drutvu POBRATIMSTVO LICA U SVEMIRU Ojaeno zvono tema zajednitvo meu ljudima jednakost i snaga vrta misaona misli pobune protiv ovjekove sebinosti koja je uzrok zla i dovodi do krvi, nesrea koje ine povijest; u svakom ovjeku postoji vrlina vrijedna divljenja; svi prolazimo jednake puteve; misao o zajednitvu ovjek nije sam i nakon rata svi se spajaju u zajednicu; misao o sukobljavanju ovjek stoji nasuprot ovjeku pjesnik tei zajednitvu ideja nitko nije sam, ako potujemo jedni druge bit emo zajedno eli da potujemo jedni druge, budemo zajedno i idemo prema zvijezdama simbol zajednice iljak rtvovan u masi odnos pojedinca i drutva 1. strofe individua prolazi u misli o kolektivu na kraju se vraa na misli o individui, o sebi izdvaja se iz mase, on nije dio mase, njegova ideja o zajednitvu se ne moe ostvariti DOBRIA CESARI hrv. pjesnik, prevoditelj, esejist i urednik iz 20. st. prvu njegovu zbirku Lirika nagradila je tadanja JAZU kao najbolju pjesniku knjigu godine prevodio je najvie djela ruskih i njemakih pjesnika; napisao je nekoliko autobiografskih eseja zbirke pjesama Lirika, Spaena svjetla, Slap, Svjetla za daljinom, Moj prijatelju, Voka poslije kie O LIRICI D. C. lirski izraz D. C. potekao je iz najboljih sokova matoevsko-vidrievske tradicije njegov iskaz utemeljen je na odabiru neistroenih rijei, na muzici njegova stiha i ritma, na gradnji klasinih strofa te pie jednostavnim izrazom koji je rezultat lirske spontanosti kroz ivot je prolazio otkrivajui njegove mali i nezamjetne radosti i ljepote, poput skromne voke u vrtu, rose na nekoj stabljici, zamaha leptirova krila pjesnik grada, njegovih urbanih pejzaa i ozraja, pjesnik ljubavi i odanosti ivotu, pjesnik vedrine pisao je takoer i o socijalnoj bijedi koju je iznio najivljim slikama i dubokim osobnim suosjeanjem OBLAK tema pjesnikovo razmiljanje o umjetnosti temeljni motiv oblak simbolika prolaznost vrsta misaona misli pjesnik jedini vidi oblak koji se u predveer iznenada javlja iznad grada nitko sa zemlje ne vidi oblak kao simbol vie inspiracije samo ga pjesnik vidi, svi gledaju u zemne stvari, nitko ne gleda u duhovnu bit esenciju ivota oblak predstavlja pjesnika koji se iznenada pojavio ni od koga gledan ponad grada pjesnik je tih, samotan i pokuava osvijestiti narod svaki ovjek kroi svojim putem taj put je pohlepan vlast, zlato, hljeb simbolika egzistencijalni problem trbuhom za kruhom oblak krvari ljepotom ljepota, mladost je prolazna vlast odvaja ovjeka od obinih stvari u naponu snage vjetar visine ga je raspuhao da bi ljepota imala smisla ljudi ne smiju gledati samo u zemne stvari (za vlau, zlatom il za hljebom) ve se treba osvrnuti na vie duhovne potrebe ovjek je postao robot materijalizma POVRATAK tema ljubav, smisao ljudske egzistencije, prolost tri isprepletene teme vrsta misaona razmilja o relativnosti ljudske spoznaje ivot, znanje (krhko je znanje!), ljubav ivot neprekidno vjeno kretanje, krug u kojem se sve ponavlja
Ikor - 74 -
nepredvidiv i iznenauju te se davno proivljenje i izgubljene ljubavi mogu ponovno nai i spojiti (oivljavanje i proivljavanje prolih dogaaja) zaokupljen povratkom ene mogunost povratka prolosti u sadanjost vizija povratka voljene ene (plava boja neuhvatljivo privienje ene) briu se granice prolosti i sadanjosti (1. i zadnja strofa zatvaraju krug) kruni tjek u formi pjesme ponavljanje je cesarievo omiljeno stilsko sredstvo osjeaji nada u ljubavi, nesigurnost nezna dal eli ili neeli ljubav, ljubav, enja DRAGUTIN TADIJANOVI hrv. pjesnik, prevoditelj, autologiar, urednik jedan od osnivaa Instituta za knjievnost JAZU, iji je upravitelj bio do 1973. redoviti je lan HAZU, a bio je i predsjednik Drutva hrv. knjievnika njegove su pjesme i zbirke pjesama prevedene na vie stranih jezika zbirke pjesama Sunce nad oranicama, Tuga zemlje, Srebrne svirale, Prijateljstvo rijei, Pepeo srca, San O NJEGOVOJ POEZIJI unio je u poeziju naivitet, koje je ona bila izgubila uspio je suvremenim lirskim govorom iznjeti obine stvari i emocije tako kao to su kadra samo djeca a istodobno tako rafinirano, kako to nitko nije izrazio napisao je originalni ciklus Dani djetinjstva najprirodnijim tonom progovara o osjeajima ve puno puta spjevanim u poeziji, a da ni pri tome nemamo dojam ponavljanja ve otkrivanja to je poezija velikog djeteta, toliko zrelog, mudrog, duperiornog, koji se ne stidi svojih osjeaja i zapaanja, nego ih izraava bez okolianja i uljepavanja pejzane, misaone i ljubavne pjesme najee kod Tadijanovia VEER NAD GRADOM tema razmiljanje o umjetnosti razmilja o Michelangelu, o Firenzi gradu svojih snova misaona pjesnik razmilja o svom zaviaju, majci, sestrama, te o svojoj kui osjea brigu za njih motiv Firentinskih svjetiljaka podsjea ga na djetinjstvo, osjea tugu, sjetu to je ve prolo pjesnik izraava misao o svojim snovima u djetinjstvu - grad Firenza je grad njegovih snova misao povezanosti svog mjesta roenja i djetinjstva s gradom misao o ouvanju ognja koji je ostavljen od muke ruke istie misao o svom polju, rukama, srcu nostalgija (rijeka Arno ostvarenje snova, potok u Rastuju nostalgija) osjeaji sputanost, tuga temeljni motiv ruke simbolika NEZNANCI (seljaci, majka, sestre, djedovi osjea toplinu, pripadnost) i UMJETNOST (Michelangelo (kip); umjetnost traje u VJENOSTI) DUGO U NO, U ZIMSKU BIJELU NO misaona razmilja o odnosu s majkom Tadijanovi ima viziju majina bdijenja slika u svetom ozraju, ozraju tiine, spokojstva i svjetlosti osnovni osjeaj ljubav prema majci osjeaj spokoja, tuge, njenosti, topline postie sklad preko majke koja bdijke dugo u no naspram pejzaa koristi motiv zvijezda motiv smrzutih zvijezdica su u stvari snjene pahulje koje padaju s neba misli zabrinutost za majku (njen pognut lik i prosjeda kosa, o majko alosna, kai to je u tvojim oima) misli o anelima i ljubavi prema majci (aneli s neba paze da mu ne probude majku) noni ugoaj djeluje na pjesnika ugoaj bjeline ostvaruje pomou rijei zimske, snijeg, aneli, bijela ugoaji u pjesmi su u rasponu od sjetnog, eleginog do djetinje radosnog i bajkovitog
Ikor
- 75 -
24. SVJETSKA KNJIEVNOST OD 1929. DO 1952. EGZISTENCIJALNI ROMAN ALBERT CAMUS - francuski pripovjeda, romanopisac i esejist predstavnik egzistencijalizma u knjievnosti - dobitnik je Nobelove nagrade 1957.g. - sudjelovao je u pokretu otpora i radio je kao novinar, ali se poslije rata posveuje samo knji. radu - bio je duhovni voa poslijeratne generacije europskih intelektualaca - dvije faze stvaralatva 1. FAZA APSURDA izraava doivljaj ivota kao niza apsurdnih situacija i bespomonost ovjeka u svijetu apsurda; u tu fazu ulaze roman Stranac i esej Mit o Sizifu komentar romana Stranac i objanjava svoju teoriju apsurda 2. FAZA POBUNE ILI REVOLTA Camus nadvlada apsurd i izlaz nalazi u pobuni protiv apsurda (besmislenosti ivota) i u solidarnosti; djela roman Kuga i esej Pobunjeni ovjek gdje objanjava pobunu - zbirke pripovjedaka Prognanstvo i kraljevstvo, romani Sretna smrt, Stranac, Kuga, Pad, drame Kaligula, Pravednici, eseji filozofski, knjievni i politiki STRANAC - napisan 1942. u vrijeme rata neki Camusovu filozofiju objanjavaju drut-pov. okvirom, jer rat nije nita drugo nego apsurd, besmislenost (ivot u ratu gubi svaki smisao) - Stranac je verzija Camusovog prvog romana Sretna smrt, koji nije za ivota objavljen, nego tek posmrtno, a na njemu je otvoren problem apsurda - radnju je Camus smjestio u Alir - roman je pisan u 1. licu i ima elemenata romana toka svijesti - pocijeljen je u dva dijela 1. zapoinje majinom smru, a zavrava ubojstvom 2. pratimo ivot gl. junaka u zatvoru, suenje, presudu i roman zavrava njegovom smru zaokruenost kompozicje - MERSAULT gl. junak, lik otuenog ovjeka; inovnik kji ivi jednolinim ispraznim ivotom, ivotom u kojem nema znaajnih dogaaja - prema svemu se odnosi ravnoduno - odnos prema majci bezosjeajan, ravnoduan, neprimjereno se ponaana njezinom sprovodu - odnos prema ljubavnici bez emocija, vee ga samo tjelesna ljubav - odnos prema poslu nema ambicija, ne eli napredovati iako ima ansu - presudan dogaaj ubojstvo koje ini bez razloga - njegove emocije su uvijek u drugom planu; u prvom planu su njegove tjelesne potrebe; osjeaj tjelesne nelagode neprestano ga prati i njime on obrazlae svoje postupke - u zatvoru se ne osjea krivim, ne kaje se i ne vjeruje u Boga, prieljkuje svoju smrt jer je ona spas od apsurda i besmislenosti ivota - sretan odlazi u smrt svjestan da ivot nema smisla i da je svejedo da li umre sad ili za 20 godina - ZATO JE MERSAULT STRANAC? sam Camus objasnio je to u svojim tumaenjima NIJE PRIHVATIO PRAVILA IGRE znai nije prihvatio drutvene norme - na kraju je osuen jer je bio stranac, a ne zbog ubojstva; osudili su ga kao bezosjeajno ljudsko udovite, jer nije plakao na sprovodu majke, jer je puio, pio kavu; vikend proveo s ljubavnicom gledajui komediju TEATAR APSURDA SAMUEL BECKETT - dramatiar i romanopisac irskog podrijetla - od 1938. ivi u Parizu te nakon rata poinje pisati na francuskom
IKor
- 76 -
zaokupljen problemom ljudske egzistencije i otuenosti modernog ivota, Beckett u svim svojim djelima daje krajnje pesimistinu viziju svijeta da bi prikazao apsurdnost ivota i ovjekovu bespomonost, Beckett naputa tradicionalnu romanesknu fabulu i uobiajeni dramski zaplet te ih zamjenjuje nizom scena koje se ponavljaju s malim varijantama, a likove svodi na groteskne i stravine marionete (kljasti, nijemi, slijepi, gluhi itd.) koje se pomiu po nekom besmislenom ritmu unutar svojeg ogranienog ivotnog kruga (ulica, raskrije, soba) ili su ak i u tom kretanju onemogueni (smjetene u kante za smee ili zatrpane u pijesku) iuzraz je prilagoen tim apsurdnim situacijama i sugerira ih besmislenim ponavljanjem viemanje istih dijaloga ili dugim unutarnjim monolozima, u kojima je jezik osloboen uobiajene gramatike strukture romani Murphy, Molloy, Malone umire te drame U oekivanju Godota, Svretak igre dobitnik je Nobelove nagrade za knjievnost 1969. U OEKIVANJU GODOTA iako prividno djeluje kao lakrdija, komad je zapravosvojevrsna parodija ljudskog ivota, koji ovjek provodi u stalnom iekivanju spasa i odgovora na vjena pitanja to ne dolaze kao to ne dolazi ni oekivani Godot drama ili tonije antidrama, podijeljena je na dva ina u kojima se zapravo nita ne dogaa na skuenome prostoru pustoga raskrija sa stablom u sredini kreu se dva para likova skitnice Vladimir i Estragon (nerazdruivi prijatelji) koji su neprestano prisutni na sceni, i klaunovi Pozzo i Lucky (gospodar i sluga koji dolaze i odlaze) u drugom je inu dodue golo stablo prolistalo (simbol ivota Godot je stigao), Pozzo i Lucky zamijenili su svoju ulogu, prvi je i zanijemio, a drugi oslijepio, ali zapravo se ipak nita bitno nije dogodilo, te se i dalje ponavljaju iste kretnje, vode istu uglavnom besmisleni razgovori i iekuje se Godot kritika ljudske egzistencije i otuenosti modernog ivota pesimistina vizija ivota drvo je simbol ivota, a raskre simbol ivotnih puteva GODOT JE DOAO!
Ikor
- 77 -
25. DRUGA MODERNA (1952.-1969.) KRUGOVAI (1952-1960) - u kratkom vremenu su doveli do pravog preporoda u hrv. knji. - narataj mladih oko svog literarnog glasila, asopisa Krugovi koji je pokrenut 1952., pa su odmah po njmu i prozvani krugovakom generacijom - Krugovi su bili na polju knji. prvi vidljiv rezultat drut. promjena i znak pol. otvaranja, dok generacija krugovaa zastupa prvi osvjeten literarni progr. u poslijeratnoj hrv. knji. - Krugovai afirmiraju duh tolerancije, prava na razliku i na vlastiti izraz; knji. postaje prostroom traenja, kreacije, eksperimenata; mijenja se odnos knjievnosti prema dnevnoj pol. - pisci izraavaju otvoreno nezadovoljstvo prema svakoj ideolokoj prisili, uniformnom miljenju i pol. narudbi - zaokret prama svijetu i razbijanje kulturne izolacije bitne su sastavnice krugovakog progr. - asopis je svojom razgranatom prevoditeljskom praksom ponovno uspostavio prekinutu komunikaciju sa stranim knji. prevode se Lorca, Eliot, Woolf i dr. - pjesnitvo ini gl. dio knji. produkcije u ovom raz. - poezija krugovaa karakterizira irenje tematskih prostora, obnova artizma te eksperimentiranja na formalnom planu - KARAKTERISTIKE PJESNITVA pjesniki se govor otvara svakodnevici, obinim problemima, prividno beznaajnim zbivanjima; u poeziji prodire kolokvijalni jezik, govor ulice, slang; glavnina pjesnika izraava se idiomom svoga kraja, urbanim argonom i govorom drut. grupa; metaforika i simbolika se intelektualiziraju, dok je emocionalnost kontrolirana - sve vie dolazi do izraaja svijest o jeziku kao gradivnom materijalu pjesme - dva znaajna pjesnika ovog raz. su Slavko Mihali i Ivan Slaming - tematski prostor hrv. proze pedesetih god. uvijek dobrim dijelom ispunjava ratna problematika - drugi, mnogo vaniji tematski sklop ine sadraji povezani sa suvremenom urbanom problematikom; sredite interesa pomie se na osamljenog pojedinca, najee intelektualca, na njegove etike dileme, sumnje, komplekse i misaone preokupacije - zastupljena je i proza s moralnom tematikom, ali i ona je inovirana i obogaena izrazito modernim literarnim postupcima RAZLOGOVCI (1961-1969) - 1961. u Zgb. je pokrenut novi knji. aspois Razlog oko kojeg su se okupljali drugi poslijeratni narataj hrv. pisaca; oni su po imenu svog glasnika nazvani razlogovcima - u njihovom pjesnitvu osjetno pretee pjesnika proizvodnja, a ona se kretala u smjeru naglaene intelektualizacije pjesnitva te podreivanja pjesnike rijei filozofskim, teorijskim i idejnim koncepcijama; razlogovci se gotovo sasvim okreu tzv. pojmovnom pjesnitvu stavljajuui esto znak jednakosti izmeu knji. i filozofije - KARAKTERISTIKE PJESNITVA naglaena intelektualna spoznaja i njoj se podreuju svi el. strukture (metafora, ritam, glasovne figure); stihovi su u funk. iskaza, nemelodiozno i neritmiko nizanje izjavnih formulacija - raspon tematskih interesa je velik od problematizacije egzistencijalnih i etikih situacija, paradoksalnosti svijeta, rasapa stvarnosti, iskustva beznaa i praznine pa do okrenutosti vanjskim ivotnim manifestacijama, predmetnosti, povijesnoj zbilji i urbanom ivotu - proza u knji. produkciji razlogovaca skromno je zastupljena; ipak biljei izrazito visoke estetske domete - prozu ovog vremena karakterizira raznovrsnost tematskih i stilskih oznaka; moe se zamijeniti sve vea zaokupljenost psihologijom suvremenog ovjeka (najee intelektualca) njegovim etikim problemima te problemima suvremene civilizacije (npr. ivot u gradu, osamljenost, otuenost) - poinje se oblikovati i poseban prozni model tzv jeans proza poticaj je doao iz am. knji.; pripovjedanje u jeans prozi je komunikativno, neusiljeno, lieno svakog intelektualizma, ali ipak se uspjeva progovoriti o ozbiljnim problemima gradske mladei
IKor
- 78 -
dramska knji. u znaku je kritike kulta linosti, propitivanja, problema vlasti, prisilne mjere sustava, te odnosa izmeu pojedinaca i dogme dio dramatiara i dalje je zakupljeno etikom problem. i pitanjima osobnog angamana u ratnom vremenu VESNA PARUN pjesnikinja, esejistica, dramska autorica i djeja pjesnikinja O NJEZINU PJESNITVU vie tradicionalna nego moderna mnoge njezine pjesme su bile proete emocionalnim i ispovjednim tonovima u svojim pjesmama ronila je u ljepote i sloenosti vanjskog svijeta, u bogatstvo prirode, u tamne predjele svoje unutranjosti bacila se pred vjenim zagonetkama ivljanja i umiranja nastojei dosegnuti bit konanog smisla postojanja nije samo pjesnikinja ljubavi nego je pjesnikinja cijele sloenosti ljudskog ivljenja TI KOJA IMA NEVINIJE RUKE tema preputanje voljenog bia drugoj eni vrsta ljubavna pjesma motivi njih koristi da doara svoju ljubav i rtvu motivi iz prirode al, pliskavice, uma, guteri, edne zmije, ptice, otri mrazovi, cvijee ti motivi govore o njezinim patnjama koje je proivjela; govore da je ona uklonila sve prepreke za drugu enu koja je sada na njezinu mjestu osjeaji patnja, bol, osamljenost, aljenje, nada i povezanost (da ga ponovno vidi); osjeaj uskosti pjesnikinja koristi motiv medvjeda koji je simbol nje same ubogi medvjed ostavljen u crnoj umi motiv rtve ona se odrie voljenog mukarca i preputa ga drugoj iako ga iskreno i duboko voli misao ona ali za tim to nije s njim vie; tuguje zato to nee imati njegovo dijete
RANKO MARINKOVI roen u mjestu Vis, gimnaziju polazio u Splitu i Zagrebu; studirao je na Filozovskom fakultetu za vrijeme rata bio je uhapen u Splitu i neko vrijeme proveo je u logoru u Italiji nakon rata, radio je u ministarstvu prosvjete i nakladnom zavodu neko vrijeme bio je direktor drame u HNK-u, a kasnije postaje profesor na kazalinoj akademiji u knjievnost ulazi prije rata, ali e svoju pravu afirmaciju doivjeti tek poslije rata, kao novelist, romanopisac, dramatiar i esejist najpoz. zbirke novela: PROZE, RUKE, PONIENJA SOKRATA, POD BALKONIMA; romani: KIKLOP, ZAJEDNIKA KUPKA, drame: GLORIJE, ALBATROS, POLITEA ili INSPEKTOROVE SPLETKE; knjiga eseja i kritika: GESTE I GRIMASE KIKLOP najvei Marinkoviev roman i najvee djelo nae suvremene proze vrijeme i prostor vrijeme neposredno pred drugi svjetski rat u Zagrebu u romanu razlikujemo 1. stvarne (konkretne) prostore zagrebake ulice i kavane; 2. zamiljene prostore ive u mati gl. junaka arhipelag Tonga, Zoopolis drutveni okviri romana boemska intelektualna zagreb. sredina Marinkovi eli prikazati sudbinu intelektualna u svom vremenu roman ulazi u krug romana koji obrauje problem intelektualca (Latinovi, Glembay, Kimanovi,...)
Ikor
- 79 -
atmosfera izgubljenost, nesigurnost, strah, tjeskoba, ugroenost ovjeka, besperspektivnost, izobliavanje i unitavanje svega ljudskog vrsta romana psih.-socijalni, ali roman ima i jaku filozofsku dimenziju; ima elemenata meditativno-esejistikog simbolistika Kiklopi su mitoloki jednooki divovi, koji simboliziraju neto zlo, grubo, okrutno, neku elementarnu snagu koja ugroava i unitava ovjeka likovi (intelektualci boemi) MELKIOR TRESI, MAESTRO, UGO, DON FERNANDO posebno se izdvajaju likovi vezani uz kasarnu (Krele, narednik ia, pukovnik Major), likovi vezani uz bolnicu te enski likovi (Enka, Vivijana trebala biti idealna ena, prostitutke) temeljni problemi romana dezorijentiranost, besperspektivnost ovjeka u jednom specifinom vremenu, ali i uope egzistencijalni problemi ovjeka u stvarnom svijetu u toj urbanoj tehniziranoj civilizaciji koja unitava ov. problem egzistencije i smisla ovjekova postojanja uope, razapetost ovjeka i snova,... djelo govori o oneovjeenju ovjeka, svoenju ovjeka na ivotinju, na ovjetinu u dehumaniziranom svijetu u historijskim i drutvenim uvjetima koji negiraju svaku humanost JOSIP PUPAI roen u Slimenu, pokraj Omia; gimnaziju polazio u Splitu; studirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ivot zavrava u avionskoj nesrei sa itavom obitelji bio je pjesnik, knjievni kritiar, knjievni povjesniar i urednik raznih asopisa u knjievnost ulazi 50- ih godina kao pripadnik Krugovaa pjesnitvo poetske zbirke KIE PJEVAJU NA JABLANIMA (prva poetska zbirka u kojoj dominiraju motivi zaviajnog pejzaa), MLADII (druga zbirka u kojoj dominiraju morivi obiteljske tragedije), CVIJET IZVAN SEBE (trea zbirka prisutni su fragmentarni motivi (prelazna faza u njegovu stvaralatvu)), USTOIENJE (etvrta poetska zbirka; u ovoj zbirci pratimo nekoliko ciklusa koji su meusobno povezani; posebno se izdvaja ciklus ljubavnih pjesama TVOJA DUA UTI I GOVORI specifian doivljaj ljubavi: ljubavi on pridaje duhovnu dimenziju, uzdie je iznad stvarnog, tjelesnog i konkretnog na razinu metafizikog i boanskog); MOJ KRI SVEJEDNO GORI (posljednja zbirka u kojoj dominiraju motivi smrti) obiljeja pjesnitva traume i tragedije gubitka trojice brae utjecala je i na stvaralatvo; poetske doivljaje zapoinje od emocionalnog rekonstruiranja ratnog djetinjstva i mladosti; kasnije je zaokupljen urbanom tematikom, a emocije podreuje intelektualnoj kontemplativnosti; nadahnut i elementima pejzaa svog zaviaja MOJ KRI SVEJEDNO GORI misaona lirska pjesma sa egzistencijalnom problematikom postojanje jedna od Pupaievih posljednjih pjesama u kojoj on izraava slutnju smrti, stradanja to je pjesma tuge, boli i oprotaja sa ivotom pjesnik se obraunava sa samim sobom, sa ivotom i sa svijetom ogledava svoj ivot kao niz razoarenja, pratnje i izgubljenih snova izraava i svoj odnos prema povijesti u pjesmi su suprostavljene dvije slike kria jedna je slika slomljenog kria koji simbolizira njegov ivot, a druga je slika simbolika vizija uzdignutog i sveanog kria koji simbolizira njegovu poeziju, njegovo umjetniko djelo, koje svjetli i nakon njegova ivota raskre simbolizira ivotne puteve ovo je suvremena pjesma jer pjesnik govori o razoaranosti ivotom, stih je slobodan, postie ritminost ponavljanje, nabrajanje, cijela kompozicija pjesme SLAVKO MIHALI
Ikor
- 80 -
26. POSTMODERNIZAM U HRVATSKOJ KNJIEVNOSTI 1970. 1990. borba za samostalnost, suverenitet i ravnopravnost Hrvatske 1971. Hrvatsko proljee progoni hrv. intelektualaca zabrana izraavanja osjeaja 1990. Hrv. postaje slobodna obnova hrv. knjievnosti originalna avangarda zapada u krizu na tradiciji se gradi i pronalazi novi smisao, obnavljaju se stari literarni projekti
Poezija - problematiziranje jezika kao predmeta pjesme osnovno obiljeje - reciklaa tuih misli i osjeaja, te se sve doima ve vienim i napisanim - u 70-ima pjesnici okupljeni oko asopisa OFF zastupaju poetiku semantikog konkretizma, a zanima ih optiko i akustino djelovanje jezika - 1981. pjesnici okupljeni oko antologije Insuale doivljavaju jezik kao nosioca duhovnosti, kulture i iskustva svijeta - postmodernistiki pjesnici tee jednostavnosti, komunikativnosti i jasnoi izriaja - karakterizira je jednostavan vokabular i govorni ritam Roman - procvat anrovske proze, tj. kriminalistikog, avanturistikog ili horor romana, krajem 70-ih se javlja zaokret prema stvarnoj i iskustvenoj problematici - tematiziranje dramatinih iskustava novije povijesti (zaokupljeni egzistencijalnom problematikom) - tendencija unoenja enske vizure u literaturu; predoavanje svijeta oima ene i njenog iskustva; sam in pisanja dobiva vanu ulogu Drama - 1971., Predstava Hamleta u selu Mrdua Donja Ive Breana je prekretnica novog tipa dramskog govora; posuivanje tuih zapleta - velik dio dramskog stvaralatva zasnovan je na ivotopisima Knjievnost u domovinskom ratu rat je kao neposredno traumatino iskustvo postao vana literarna tema; opsesivna i bolna inspiracija umjetnikom stvaralatvu Hrv. knji. u progonstvu stvaralatvo brojnih hrv. pisaca koji su nakon II. svj. rata zbog politikih razloga bili prisiljeno napustiti domovinu te potraiti spas u inozemstvu je nejednake umjetnike vrijednosti, tj. ne slijedi one stilske pravce koji su se razvijali u hrv. knji. Hrvatska revija - arite literarne aktivnosti Hrvata je u tom asopisu osnovanom 1951. u Buenos Airesu izlazio punih 40 g. sve do ponovne uspostave samostalne Hrv. (1990.) Jedinstvena hrvatska knjievnost nakon uspostave suverene H. drave brojni su se pisci vratili u svoju domovinu, to je oznailo kraj podjele knjievnosti na domovinske i iseljene Hrvate. Od 1990. postoji samo jedna Hrv. knji.
IKor
- 81 -
IVO BREAN ro. 1936. u Vodicama, suvremeni je hrv. dramatiar i romanopisac, diplomirao je hrv. jezik i knji. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Predstava Hamleta u selu Mrdua Donja - groteskna tragedija napisana 1965. Postavljena je na scenu, nakon mnogih odbijanja 1971. u zagrebakom teatru ITD: To je originalno djelo koje svjedoi o primitivizmu i gluposti jednog sustava i vremena. Komponirano je u 2 dijela i 5 slika, a radnja se zbiva pedesetih god. 20. st. , smjetena u Dalm. Zagori, u izmiljenom selu Mrdui Donjoj. Slui se Shakespearovim predlokom.
Ikor
- 82 -

Knjizevnost Kroz Razdoblja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Knjizevnost Kroz Razdoblja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

4. HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJIEVNOST

Knjievnost kroz razdoblja -

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja -

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja -

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja -

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

14. HRVATSKI ROMANTIZAM -

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

15. REALIZAM U EUROPSKOJ KNJI. -

Knjievnost kroz razdoblja

svaki lik je predstavnik jedne klase

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja -

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja -

Knjievnost kroz razdoblja

22. HRV. KNJI. OD 29. DO 52.

Knjievnost kroz razdoblja

23. HRV. PJES. 30-IH I 40-IH GODINA

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja