You are on page 1of 24

VISOKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA ZA MENADMENT U SAOBRAAJU NI

SEMINARSKI RAD
POSLOVNA INFORMATIKA

Mentor: Prof. Dr Milan Stankovi

Ime studenta: er Baranji


Br. Indeksa 116-P/08

Ni 2009/2010

UVOD
Ranije su ljudi raunali poreenjem jednog skupa objekata sa drugim npr. kamenje,ovce,ljunak Operacije dodavanja i oduzimanja bile su jednostavno operacije dodavanja ili oduzimanja grupa objekata na gomilu kamenja ili ljunka koja je sluila za raunanje. Vekovima su ljudi pokuavali da olakaju i ubrzaju izraunavanje matematikih problema. U IX veku se pojavilo mnotvo novih teorija u oblasti matematike i fizike, koje nisu mogle biti proverene zbog zamanosti matematikih prorauna. Pojavom kompjutera (elektronskih ureaja za skladitenje i obradu podataka) ubrzan je tehnoloki i informativni razvoj civilizacije. Za razliku od od pronalazaka za koje se tano zna ko ih je i kada izumeo, za kompjuter se teko moe imenovati samo jedna osoba kao pronalaza. Prve table za raunanje zvale su se abaci i uvele koncept pozicionog oznaavanja koji i danas koristimo. Sljedei korak bilo je pravljenje prvog ,,personalnog kalkulatora koji je nazvan abakus,koji koristi isti koncept kao abaci,ali i koncept da jedan objekat zamjenjuje klekciju objekata . Abakus je mehaniko pomagalo za raunanje.Na standardnom abakusu moe se sabirati, oduzimti, dijeliti i mnoiti. Sastavljen je od razliitih vrsta drveta i moe biti razliitih dimenzija. Njegov okvir ima niz vertikalnih tapia po kojima brojne drvene kuglice mogu slobodno da klize. Horizontalna gredica dijeli okvir na dva dijela , gornji i donji. Abakus i danas koriste vlasnici radnji u Aziji i kineskim etvrtima u sjevernoj Americi. Njegova upotreba se i dalje ui u azijskim kolama. Takoe i slijepa dijeca ue raunati na njemu.

Sl.1. Rekonstrukcija abakusa iz rimskog doba

Sl. 2. Izgled abakusa, naprave za raunanje koju i do dananjeg dana koriste u nekim zemljama Interesantna je maina za raunanje koju je napravio Blaise Pascal (Blejz Paskal) 1642 godine koja je postala tako popularna da u to vreme poeli sa masovnom proizvodnjom ove naprave.Na njoj se moglo vriti matematike radnje sabiranja i oduzimanja. Glavnu ulogu u matematikim radnjama su igrali zupanici, zasnovan je na sistemu desetobrojevne matematike. Od ove mehanike maine danas u raznim muzejima moemo pronai oko 50-ak komada

Sl. 3. Izgled Pascalove maine za raunanje 1673 Gottfried Wilhelm Leibniz (Gotfrid Vilhelm Lajbnic)usavrava Pascalovu mainu, tako da je osposobi za vrenje svih etiri osnovnih matematikih radnji. Privi put je on razmiljao o tome da praktinije bi bilo raditi sa dvocifrenim matematikim sistemima, ali zbog duine brojeva nije uspeo ostvariti svoju ideju.

Zaeci razvoja raunara u XIX veku


Kao zaetnik informatike smatra se Britanac Charles Babbage ( arls Bebid). On je 1812 godine izmislio diferencijalnu i analitiku mainu za raunanje. Diferencijalna maina je zamiljena za raunanje etiri aritmetike radnje: sabiranje, oduzimanje, mnoenje i deljenje. Analitika maina je zapravo pretea dananjeg raunara, zamiljena za nalaenje reenja bilo kog matematikog izraza, za koji znamo redosled operacija pomou kojih taj izraz moe biti reen (danas skup operacija odreenog redosleda nazivamo algoritam). Charles Babbage da u najuobiajnim ureajima za raunanje matematikim, astronomskim, tablama za navigaciju postoji mnogo greaka. Dok je studirao na na univerzitetu Kembrid predloio je mogunost raunanja stavki tabela pomou parnih maina. Ova elja je postala tema njegovog ivota i on je poeo da pravi Difference Engine s ciljem da se izraunavaju stavke navigacije i druge tabele. Kasnije je traio pomo britanske vlade i dobio prvu vladinu dozvolu za kompijutersko istraivanje dogaaj koji se ponovio sto godina kasnije u Americi da bi se pomoglo pravljenje ENIAC-a na univerzitetu u Pennsylvaniji. Kasnije Charles Babbage je napustijo taj rad i napravio analitiku mainu koja ima osnovne komponete modernog raunara i koja je doprinjela da se Charles Babbage opisuje kao otac raunara. Poslije sebe nije ostavio dobru dokumentaciju pa njegove ideje nisu bile ire prihvaene, jednostavno zbog nedostatka komunikacije. Charles Babbage se vratio svojim planovima za Difference Engine i zavrio 21 crtea za konstrukciju druge verzije, ali ga i dalje nije mogao sam zavriti. 1991.god. na dvestotu godinjicu njegovog roenja,nauni muzej u Kensingtonu, u Engleskoj je napravio kopiju ovih crtea i pronaao samo mali broj oiglednih greaka.

Sl. 4. Babbage-ova tzv.diferencijalna maina

1820 godine Joseph Marie Jacquard (Jozef Marije akard) je napravio takvu mainu za tkanje koja je radila na sistemu izbuenih kartica. Menjanjem tih kartica moglo se menjati i motivi na pletenom platnu. To su u stvari prvi zaeci programiranja odreenih maina, tj. komandovanje nad radom tih ureaja. Ove maine u ono vreme bili iro rasprostranjeni.

Sl.3. Jacquardova maina za tkanje Prvi programer je zapravo programerka, Ada Byron Lovelace (Ada Bajron Lavlejs 1815-1852). Ada je bila inspirisana Bebidovim radom i verovatno je prva osoba koja je pronikla u neverovatne mogunosti Bebidove analitike maine. Napisala je rad o Bebidovoj Analitikoj maini koji se smatra prvim tekstom koji opisuje proces danas poznat kao kompjutersko programiranje. Ona je predvidela i da e analitike maine sluiti za komponovanje muzike, dodue za to e biti potrebno da protekne itav jedan vek. 1890 godine Herman Hollerith (Herman Holerit) je pobedio na takmienju za isporuku opreme za obradu podataka koja bi olakala obradu podataka amerikog popisa Posle je asistirao u obradi podataka popisa u zemljama irom sveta.

Razvoj raunara u XX veku


Doba mehanikih raunara Alan Turing (Alen Tjuring 1912-1954) je jo jedna karika u lancu zahvaljujui kojem je pronaen raunar. Tjuring je tokom drugog svetskog rata bio angaovan na problemu deifrovanja nemakih tajnih poruka. Njegov pristup tom problemu zasnivao se na iznalaenju maine koja e biti u stanju da rei svaki problem predstavljen nizom elementarnih operacija, a njena memorija je trebalo da bude dovoljno velika da moe da skladiti instrukcije potrebne za raun. On je dao jedan apstraktni model takve maine znan kao Tjuringova maina. Herman Hollerit 1914.god. osnova je kompaniju Calculating-Tabulating-Recording ( C-T-R ), a 1924.god. preimeovao je u IBM. Firma IBM odigrala je veliku ulogu u

razvoju raunara kakve danas poznajemo. Danas ova kompanija je jedna od najpoznatijih proizvoaa kompjutera i kompjuterske opreme.

Sl. 4. IBM ova maina ,, sorter,, koja je radila na principu buenih kartica John von Neumann (Don fon Nojman 1903-1957) je dao osnovne principe arhitekture dananjih raunara. On je napravio razliku imedju materijalnog dela raunara hardvera (hardware) i softvera (software) odnosno programskog dela raunara. On 1943. poinje sa radom u laboratoriji Los Alamos gde 1944. zajedno sa Don Moklijem (John Mauchley) i Dzon P. Ekertom (John P. Eckert) radi na projektu 1925.god.

Sl. 5. Neumann pred IAS kompjuterom Vannevar Bush (Vanevr Bu) sa saradnicima konstruisao je 1925. godine na Masausetskom institutu za tehnologiju (MIT) analogni raunar. Iako je imao elektrini motor, ovaj raunar je u sutini bio mehanika maina. Modelje kompletiran 1942. i korien je prvenstveno za reavanje parcijalnih diferencijalnih jednaina u vojne svrhe.

Sl. 6 Mehaniki raunar istononemake proizvodnje iz 1958 g Slini mehaniki raunari su korieni i kod nas u raznim kancelarijama, preduzeima do 80-ih godina dok su ih polako potisli elektronski raunari (digitroni) a kasnije personalni kompjuteri. Era elektromehanikih raunara Conrad Zuse (Konrad Cuze) je 1934. godine u Nemakoj zapoeo rad na konstrukciji raunskih maina. Razvio je jednu za drugom etiri raunske maine Zl (mehaniku), Z2 (elektromehaniku), elektromehaniku programabilnu Z3 (1941.) i njenu poboljanu verziju Z4, koja je koriena u razvoju nemakih leteih bombi. Diferencijalni analizator kojeg je utemeljila Rockfellerova fondacija je bio najvei ureaj za raunanje na svetu 1930.god. Nemaki muzej je nedavno rekonstruisao mainu Z 1 koja je bila centralni deo raunarske izlobe. Godine 1937. zapoeo je Howard N. Aiken (Hauard Ajken) izradu doktorske disertacije na Harvardskom univerzitetu. Zbog vrlo dugih prorauna poeo je da radi na konstrukciji raunske maine poznate pod imenom Harvard Mark I. U ovom projektu muje pomogla firma IBM, kako finansijski tako i struno.

Sl.6. Ajkenov raunar

1936-1939 John Vincent Atanasoff (Don Vinsent Atanasof) je sa John Berry-em razvi mainu koja se danas zove ABC ( Atanasoff Berry Computer ) na univerzitetu u Iowi, SAD kao maina posebne nemene za reavanje skupova linearnih jednaina u fizici.ABC je razvio osnovne koncepte koji e se pojaviti kasnije u modernim raunarima - elektronsku artimetiku jedinicu i regenerativnu ciklinu memoriju. 1937.god. Alan Turing (Alen Tjuring)je razvio ideju univerzalne maine koja moe da izvri svaki algoritam koji se moe opisati i koja predstalja osnovu za koncept raunarstva.Njegove ideje su se razlikovale od ideja ljudi koji su rjeavali artimetike probleme i to je uveo koncept simbolike obrade.

Sl.7.Turingova maina za deifrovanje zvana ,,Colossus,, Te iste godine probleme raunanja su razmtrali i Howard Aiken n univerzitetu na Harvardu ije rad urodio plodom 1944.god i George Stibitz u Bell Telephone Laboratories koji je prouavao koritenje tlefonskih releja u artimetici. 1937.god on je prvi konstruisao artimetiku jedinicu na relejni pogon, nazvan Model-K.Napravio je brojne relejne maine koje su se koristile tokom drugog svetskog rata. Prvi veliki automatski elektromehanicki kalkulator opste namene bio je Harvard Mark I ( ASCC ) . Izumio ga je Howard Aiken krajem tridesetih godina, a implementirali su ga Hamilton, Lake i Durfee iz IBM-a. .Ovu masinu sponzorisala je americka mornarica i trebala je da izracunava elementa matemtickih tabela i tabela za navigaciju . ASCC nije masina sa skladistenim programom, nego ju je pokretala papirna traka sa instrukcijama. Raunari prve generacije 1946 godine ENIAC je predstvljao prvi korak prema pravim racunarima, za razliku od Babbagea, Eckert i Mauchly su zavrsili konstrukciju i ako su znali da masina nije bas reprezentativna tehnologija.ENIAC je programiran kroz ponovno povazivanje medjusobnih veza medju razlicitim komponetama i imao je sposobmost paralelnog racunanja. Kasnije je modihikovan u programsku masinu,ali ne prije no to se tvrdilo da su druge masine bili pravi racunari.Otkriven je u Filadelfiji. 1946.god. Eckert i Mauchly zbog spora sa Univerzitetom u Pensilvaniji u vezi sa patento napustili su univerzitet i osnovali svoju kompaniju Electronic Control Corp. sa planom da izrade Universal Automatic Computer ( UNIVAC ). Nakon mnogo kriza oni su izgradili BINAC za Northrup Aviation i preuzeti su od kompanije Remington Rand prije sto je UNIVAC zavrsen. U isto vreme Electronic Research Associates (ERA ) ujedinjen u Minnepolisu je preuzeo njihovo znanje o racunarskim uredjajima da bi napravili liniju racunara. Kasnije je ERA takodje spojena u Remington Rand.

1948 g. Rad na programskom racunaru za skadistenje zbivao se na cetiri lokacije: 1. Univerziteu u Pensilvaniji na konstrukciji EDSAC-a 2. Institutu for Advanced Study Machine pod rukovodstvom John von Neumanna 3. Cembrige University pod rukovodstvom Maurice Wilkesa i 4. Univerzitetu Manchesteru Douglas Hartree je posjetio mnoge lokacije po Americi i vratio se u Englesku sa idejom da sa svojim kolegama Freddy Williams i Tomom Kilburna napravi racunar. Max Newman , jedan od rukovodioca istrazivanja u Bletchely Parku je napravio Royal Society Computing Laboratory u Manchesteru i trazio je sredstva da bi napravio racunar. 21. 6.1948.god. Njihov prototip masina Baby radila je prvi put. Svijet se pomakao iz domena kalkulatora u domen racunara. Williams, Kilburn i Newman nastavili su da grade nastavili su da grade masinu pune skale koju su nazvali Manchester Mark I. Ferranti Corporation je preuzeo dizajn i poceo liniju racunara koji su bili jedna od glavnih komponeti britanske racunarske industrije. 1950 god.Profesionalna grupa za elektronske racunare Instituta radio injzinjera je postala organizacija sa mnogim elementima danasnje organizacije Computer Society, znacajno prihvatajuci tehnicke i obrazovne komitate. Konferencije su bile najznacajnije rane aktivnosti ove grupacije,ali su publikacije rapidno rasle sa nekih 1800 uvodnih stranica tokom decade. Tih godina PGEC je bila najveca prfesionalna grupa u IRE. Imala je 19 podruznica po Americi i 8874 clana. Alan Turing projekat za Automatic Computing Engine ( ACE ) je zavrsio 1947.god., ali je direktor laboratorije dao zadatak konstrukcije fizickom,a ne matematickom odjeljenj gdje se Turing nalazio. Zbog toga je Turing napustio NPL da bi preuzeo mjesto svog sefa u toku rata, Maxa Newmana na univerzitetu na Manchesteru. Rad na prototipu masine baziran na Turingovim planovima ja nazvan Pilot Ace, projekat je poceo Harry Huskey 1948.god. i zavrsio ga 1951.god. Potpuna verzija je zavrsena nekoliko godina kasnije u Department of Scentific and Industrial Research. 1951 god.Bob Everett, Jay Forrester i drugi su zapoceli rad na simulatoru za Air Force kasne 1946.god., ali su se predomislili u upotrebi analognih tehnika i odlucili da koriste digitalnu obradu za prvi racunar sa obradom u realnom vremenu Whiriwind. Ovaj rad je bio izuzetno znacajan za razvoj operativne magnetne memorije.Koncept za operativnu memoriju je patentirao An Wang sa Harvard University 1949.god., ali je njegova tehnika ukljucivala koriscenje jezgra na jednoj zici za formiranje linija kasnjenja. Whiriwind pocelo je koriscenje tehnike feritnih jezgara povezanih u matricu i tako je stvorena memorija sa direktnim pristupom. Nakon pet godina rada i nekoliko verzija prve racunarske kompanije isporucile su UNIVAC Census Bureau bas na vrijeme da bi se zapocelo na desetogodisnjem popisu. Budzet je premasen, ali se Remington-Rand Corporation nadala da ce moci da proizvede dovoljan broj kopija da bi nadoknadila svoje gubitke na fiksiranom ugovoru sa vladom 1946.god.,proizvedeno je 46 kopija. Maurice Wilkes, Stanley Gillom i David Wheelerom razvili su koncept podprograma u programima za pravljenje ponovo upotrebljivih modula. Napisali su i prvi udzbenik o ,, Pripremi programa za elektronski digitalni racunar,, u New Yorku 1951.god. Formalno koncept razvoja softvera je zapoceo. Treca masina Howarda Aikena, Mark III je predate Naval Surface Weapons Centar, Virginia marta 1951.god. Mark III je bio prva masina pune skale koja je ukljucivala

10

dobosmemoriju, i ako je Aiken insistirao da se podaci i instrukcije cuvaju na posebnim dobosima. Zvanian datum poetka era elektronskih raunara je 5 jun 1951 godine, kada je isporuen prvi raunar UNIVAC (Universal Automatic Computer) zavodu za prebrojavanje stanovnitva u SAD. Ova maina je bila sposobna da radi i sa tekstualnim podacima. U 1955 godini u SAD je sputen u rad ukupno 46 UNIVAC raunara. Raunari druge generacije 1958 1965 Ovi raunari su napravljeni korienjem tranzistora, to je bitno uticalo na smanjnje njihove veliine. Kod ovih raunara prvi put se pojavljuju operacioni sistemi i programski jezici kao to su npr. Fortran. Popularne maine ovog doba su IBM 7090, 7070 i1410. Za memorizaciju su koristile magnetne trake ili kartice. Ovi raunari su bili sposobni da urade 50-100 000 operacija u sekundi.

Sl. 8. Raunar IBM 7090 Jack St. Clair Kilby je zapoeo i dokazao svoju ideju integrisanja tranzistora sa otpornicima i kondenzatorima na jednom poluprovodnikom ipu,koji je monolitsko integrisano kolo. Njegova ideja monolitskog IC, zajedno sa planarnom tehnologijom Dr. Jean Hoernija i Robert Noyceovom idejom o izolaciji spojaza planarna vezivanja, uvruje veliki progres dananjeg poluprovodnikog IC i mikroelektronike koja je bazirana na njemu. Orginalni razvoj koji je poeo sa projektom Whirlwind postao je realnost 1958.god. sa instalacijom sistema SAGE za vazdunu odbranu na McGuire AFB u NY. Control Data Corporation pod vostvom W.Norrisa je dala doprinos tritu raunara sa potpuno tranzistorizovanim raunarom CDC 1604. Glavni arhitekt je bio Seymour Cray. J.McCarthy nastavio je rad na razvoju vjetake inteligencije i razvio koncept programskog jezika LISP za obradu nizova simbola, tj. nenumeriki procesni jezik.Naredne generacije su promjenile znaenje jezika LISP u Lots of Idiotic, Silly Parentheses.

11

1959 god. Dok su mnoge konpanije pravile pomake prema superraunarima, IBM je objevio mogunost maina veliine dva stola za male korisnike. IBM 1401 za poslovne korisnike i IBM 1620 za naunike.Obje maine su uvele znakovno orjentisanu glavnu memoriju od 20-40 k bajta u kojoj granice rijei moe programer da definie da bi obezbjedi neogranienu preciznost.Obje maine su imale artimetiku jedinicu koja je koristila tabelu pretraivanja umesto binarnih sabiraa. General Electric Corporation isporucila je 32 ERMA, racunarski sistem za Bank of Amerika u Kaliforniji da bi spasila bankarsku industriju od poplave rastuceg broja cekova koje je koristila rastuca klijantela.zasnovan na SRI dizajnu ERMA je koristio Magnetic Ink Character Recognition MICR kao sredstvo za dobijanje podataka sa cekova i uveo sistem za obradu cekova. Ovim sistemom bankarski sistem je automatizovan i otvaraju se putevi za nove nacine poslovanja, bankomati i elektronsko personalno bankarstvo. 1960 Oznacila je kraj prve generacije racunara sa vakumskim cijevima i dala prostora za druge generacije koje su koristile tranzistore. Mnoge kompanije preuzimeju izazov razvijanja programskih jezika. IBM je napravio jezik nazvan COMMERCIAL TRANSLATOR , na tim osnovama CODASYL je napravio prvi standardizovani jezik COBOL. Te iste godine komitet je razvio drugi matematicki jezik ALGOL 60,koji je postao osnova kasnijih programskih jezika. 1961 god. Pojavila su se prva komercijalna integrisana kola koje je proizvela Fairchild Corporation. Robert Noyce je odobrio patent za integrisano kolo bazirano na silikonu pocevsi dugu raspravu o pravu na patent integrisanog kola izmedju verzije sa germanijumom Kilbya i Noycea. Od ovog datuma pa nadalje racunari ce imati ugradjena integralna kola umjesto individualnih tranzistora ili drugih komponenata. 1962 god. U Velikoj Britaniji na University of Manchester operativni racunar je postao Atlas, to je prva masina koja je koristila virtualnu memoriju i stranicenje, njene instrukcije su se izvrsavale na protocnoj arhitekturi koja se sastojala od odvojenih artimetickih jedinica za fiksnu i artimetiku pokretnog zareza sposobne za oko 200kFLOPS. 1963 god. Je godina kada su se spojile IRE i AIEE u IEEE, poceo proces ispitivanja razlicitih komponenti za uvrscavanje aktivnosti i razmatranje prilike za nove projekte. Iz AIEEE Large Computing Committee i IRE Professional Group on Electronic Computers ce nastati nova grupa.

12

1964 god. NLS je izgradjen polovinom sezdesetih godina proslog vijeka kako bi se razvili i isprobali softverski i harderski alati koji su trebali da omoguce produktivnije koristenje racunara.NLS je bio i pokretac za ispitivanje u radnom/organizacijskom znanju.Orginalne ideje koje je razvio NLS su prvi hipertekst sistem,prototip procesora i video konferisanje. 1964.god. NLS je razvio i misa kome je slijedio razvoj dvodimenzionalnog uredjivanja,koncept prozora,unakrsno uredjivanje datoteke, jedinstvena sintaksa komandi,daljinska procedura protokola poziva,datoteke sa tekstom i slikama,strukturisani dokumenti datoteka,obradjivanje idejaOvaj rad nije odmah prepoznat pa je mis dobio svoju upotrebu tek nakon petnaest godina. 7.04.1964.god. za mnoge svijet racunara se radikalno mjenja, kada je IBM objavio System/360, prvu IBM porodicu kompatibilnih masina. IBM-ov princip kompatibilnosti novih porodica racunara sa predhodnim, kao i spajanje poslovnih i naucnih obrada imao je znacajan efekat na nacin na koji su mnogi poslodavci poceli da razmisljaju o racunarima. U jesen 1964.god. Dartmouth Time Sharing System je postao opertivan sa BASIC-om kao glavnim jezikom za studentski programski razvoj.Razvili su ga John Kemeny i Tom Kurzt ,zajedno sa mnogim postdipolmcima.BASIC je postao jezik istrazivanja mlade racunarske zajednice. 1964.god. IRE Profesional Group on Electronic Computers i AIEE Committee on Large-Scale Devices su se spojili da bi formirali Computer Group, kasnije nazvana Computer Society, prvi predsjednik je bio Keith Uncapher. 1965 god. Digital Equipment Corporation je 1965. god. Razvila PDP-8, prvi pravi miniracunar. PDP-8 imao je skup instrukcija i jednostavan mikro-jezik,kao izvanredan interfejs, zbog toba je PDP-8 postao siroko koristen kao procesni kontrolni sistem ukljucujuci interfejs sa telefonskim linijama za tzv.tajm-sering sisteme.

Sl.9. Raunar PDP 8

13

Raunari tree generacije Za ovu generaciju raunara je karakteristino korienje integrisanih kola, koju su otkrili 1965 godine. Ove maine su bile sposobne da istovremeno vre vie zadataka, zahvaljujui multiprogramiranju. Pojavio se grafiki monitor, programski jezik Bejzik (Basic) je postao jednostavniji, poeo je razvoj prenosa podataka.

Sl. 10. panel integrisanog kola 1966.god. IBM i SHARE korisnicke grupe je razvi novi programski jezik sa namjerom kombinovanja naucne i poslovne obrade podataka na masinama kao sto su System/360 masine. Jezik je imao namjenu da sistemski razvojni jezik na visokom nivou. 1967.god. Poslije sedam godina od kada je Fairchild Corporation iznjela na trziste prvo komercijalno integrisano kolo, tokom 1967.god. pojavila se treca generacija racunara koja je koristila tu tehnologiju. 1968.god. Edsger Dijkstra je postavio kamen temeljac strukturiranog programiranja, ne pisanjem rada na zadatu temu, vec upucivanjem pisma uredniku pod nazivom GO TO Statement Considered Harmfull. 1969.god. Bell Telephone Laboratories razocaran radom Multicsu i stalnim problemima sa GE 600 serijama masina, povukao se iz Project MAC. Ritchie i Thompson su poceli rad na sopstevenom operativnom sistemu koji umjesto da bude namjenjen vecem broju korisnika, koncentrisali su se na jednog korisnika i stoga mu promijenili ime iz Multics u UNIX. Koncept umrezavanja 1969. god. pocinje na ARPAnetu.

14

1971.god. Korjeni personalnih racunara se vuku iz ove godine preko dva vazna proizvoda prvi komercijalno dostupan mikroprocesor i prvi flopi disk. Intel Corporation proivela je mikroprocesor Intel 4004 za kompaniju Busicom, to je bio pocetak familije procesora na cipu. Ted Hoff je proizveo mikroprocesor Intel 14004 koji trebao biti cip za kalkulator. Alan Shugart iz IBM-a je napravio prvu 8-incnu flopi disketu za regularnu upotrebu, primarno za Displaywriter.

Sl.11. mikroprocesor Intel 4004 1972.god. Prvi digitalni mikroracunar koji je bio dostupan za personalnu uputrebu bio je MITS (MicroInstrumentation and Telemetry Systems) 816. Ovaj racuar nije bio opremljen ekranom i tastaturom. ARPAnet ga je prikazao na CS-ACM ICC u Vasingtonu. Digitalni racunar je kontrolisao let NASE F-8. 1973.god. Don Knuht je napisao tom od dvanaest knjiga pod nazivom Umjetnost programiranja. Prve tri knjige su postale biblije softverskog razvoja i sadrzavale su mnoge osnovne algoritme oblasti koja je postala poznata kao struktura podataka i mnoge tehnike programiranja koje ce postati osnove softverskog inzinjeringa. Poslije sudske odluke u parnici izmedju Honeywell Information Systems i SperyRand Corp. koja se tice isplate povlastica radi koristenja koncepta racunara, Larson je rekao da je Mauchly izveo ideju racunara od Johna Vincenta Atanasoffta. Ni Ecert ni Mauchly ( izumitelji ovog patenta ) nisu odustali od protivljenja ovoj odluci vjerujuci da je njihov izum istinit. Za mnoge je ovo prvi put da su culi za Atanasoffa ili za ABC.

15

Raunari etvrte generacije Ova era je trajala od 1971 pa do otprilike do sredine 90 ih godina.Za ovu generaciju je karakteristina pojava prvog mikroprocesora na svetu 1974 godine IBM Clip 4. pojavljuju se prvi personalni raunari, ranije nezamisliva brzina u radu raunara kao i kapacitet deponovanja podataka. 1974.god. Svijet personalnih racunara je rastao. Objevljuju se reklame za persolalni racunar SCELBI razvijen od Scelbi Computer Consulting, Milford, Connecticut , a poslije njega i racunar MARK-8, kojeg je proizveo Jonathan Titus.Reklame je objevio magazin QST. Gary Kildall je objevio CP/M kao prvi operativni sistem koji radi skoro nezavisno od platforme. John Cocke je dizajnirao prvu RISC masinu za IBM Research. Pojavila se prva ATM masina. Zilog Inc. je osnovan da bi se takmicio sa intelom u proizvodnji mikro procesora na cipu. 1975.god. Proizveden je prvi personalni racunar koji nije zahtjevao poznavanje elektronike, masovno se proizvodio i reklamirao.Konstruktori E.Roberts,W. Yates i J.Bybee su proveli 1973-1974 godinu u razvijanju MITS Altair 8800. Kotao je 375 dolara, sdrzavao je 256 bajtova memorije, nije imao ekran,tastaturu i pomocni uredjaj za skalitenje. Poslije su B.Gates i P. Allan napisali svoj pvi proizvod za Altair- BASIC prevodilac. Te iste godine i kompanij IBM proizvodi svoj prvi personalni racunar 5100. Nikad nije uspio kao odgovor za CAI ( Computer Aided Instruction ), cijena i softver nisu bili prihvatljivi. Cary I je je zapoceo moderni trend super racunara, Seymour Cray, glavni arhitekta za CDC, je zapoceo trend ka modernim superracunarima i racunarskoj arhitekturi. Jobs i Wznaik proizveli su Aplle II koji je sastvljen sa sopstvenom tastaturom i montorom.Odmah je postigao uspjeh i postao osnova mnogih kurseva o mikroprocesoru. Iste godine su osnovane korporacije Microsoft i Aplle. 1977.god. Otvoren je prvi racunarski sajam na zapadnoj obali San Franciska gdje su mnogi posjetici prvi put vidjeli Apelle II ( 1298 dolara) i Commodore Pet ( 795 dolara). Radio Shark predstavio je mikroracunar pod nazivom Trash-80

16

Sl.12. Commodore PET 1978.god. Dan Bricklin i Bob Frankston napravili su VisiCalc, prvi program za tebelarni proracun. Ovo je pretvorilo racunar u poslovnu alatku, a ne samo masinu za igranje i pisacu masinu. WordMaster je postao WordStar i godinama je dominirao racunarskom industrijom. Atari je iskoristio svoga iskustva i ime da bi usao u svijet personalnih racunara. Epson je objevio MX-80 prvi jeftini matricni stampac. 1979.god. Trecu vaznu kategoriju softvera, bazu podataka, je uveo Vulcan,predhodni Base II. Hayes je uveo 300 bps modem i uspostavio telekomunikaciju kao aspekt personalnih racunara. Texas Instruments dizajnirao je lo TI-99/4 koji je objevljen 1979.god, kao prvi 16bitni racunar. 1980.god. Comodore je otvorio vrata kucnog racunarstva uz VIC-20 po cijeni od 299 dolara. Sinclar je pokusao da napravi konkurenciju sa svoji racunarskim kompletom po cijeni od 199 dolara, bio je vrlo prihvacen u V.Britaniji, ali dalje nije pokazao neke rezultate. Isto se to moze reci i za Color Computer Radio Shacka koji se nije nesto posebno proslavio sa svojim racunarom TRS-80. Sljedeca katastrofa je bio Apple III sa 128K memorije, internim disketnim uredjajem i Apple II simulacijom. Bio je primoran da se povuce zbog gomile problema, pa je kasnije objevljen Apple III sa 192K RAM-a.To je bio prvi racunar koji je podrzavao disk uredjaj, 5MB profile. 80-tih godina procjenjuje se da je postojalo milion personalnih racunara. 1981.god. Adam Osbourne je objevio prvi prenosivi racunar. Osbourne 1 bio je velicine kofera , imao je CP/M, par 5,25 disketna uredjaja i mali 5 monitor. Ova masina se prodavala za 1899 dolara. Prvi lap top je objevljen iste godine, Epson HX-20(Geneva). Bio je dimenzija 8,5x11x1,5-2 i koristio je mikrokasete da bi skladitio podatke. Prikzivao je 4 reda sa po 40 znakova na LCD ekranu iznad tastature.

17

Sl. 13. Epson HX-20 Najznacajni dogadjaj za istoriju personalnih racunara bilo je uvodjenje IBM PC-a, 12.08.1981.god. Ovaj racunar je imao 16-bitnu CPU na 8-bitnij sabirnici (Intel 8088), pet slotova za prosirenje,minimalno 16K RAM-a i dva lezista pune visine rezervisana za dodatne 5,25disk jedinice. 1981.god kupci su mogli da kupe prilicno opremljene masine sa kontrolorom disketnog uredjeja, dva disketna uredjaja, karticom za monohromatski prikaz i moohromatski monitor, karticu za kolorni prikaz i odgovarajuci monitor, karticu sa paralelnim portom za prikljucenje stampaca, matricni stampac i operativni sistem sa izborom izmedju CP/M-86, UCSD p- System i PC-DOS-a . 1981.god. Microsoft se dogovorio sa kompanijom IBM da DOS ne bude samo za IBM masine.Ovo je utrlo put industriji kloniranja, sto je na kraju marginalizovalo uticaj koji je imao Big Blue. 1982.god. Magazin time je 1982.god. nazvao godinom racunara i procjenjuje se da je 1983.god u Americi bilo 10 miliona personalnih racunara. IBM arhitektura je toliko dominirala industrijom da je to uskoro znacilo IBM kompetibilni racunari sa iskljucivanjem drugih masina.. 1983.god. IBM PC isporucuje Lotusa 1-2-3 I tako VisiCalc dobija konkurenta. Ove godine je uveden Microsof Word 1.0,ali ga je pobjedila dominacija Windowsa. 1984.god. Pojavljuje se prva potrosacka masina sa misem i grafickim korisnickim interfejsom nazvana Lisa.Mnogi potrosaci nisu mogli da je priuste, kostala je oko 10 000 dolara. To je pruzilo sansu Apple Macintosh koja je bila pristupacnija od Lise i kostala je oko 2 500 dolara. IBM PC je stalno isao dalje, uveo je AT(Advanced Tehnology) racunar sa radnim taktom na 6MHz zasnovan na procesoru 80286 sa 16-bitnom sabirnicom, disketnim uredjajem za diskete od 5,25 velike gustine i velikim video standardom EGA.

18

1985.god. Microsoft je objavio Windows 1985, a DOS skoljka je bila sadrzaj koji je radio cak i na starom 4,77MHz PC-ju, mada sporo. Aldus je izumijo cetvrtu najvazniju kategoriju softvera objevljivanjem PageMakera. Appele je uspostavio jasno definisanu trzisnu nisu za Macintosh i LaserWriter. 1986.god. Compaq je napravio prvu prenosivu IBM kampatibilnu masinu, objevio je 1986.god. prvi PC zasnovan na procesoru 80386.Takodje je uveo neke nove operativne rezime koji ce kasnije verzije Windowsa uciniti mnogo jacim. 1987.god. Apple je uveo slotove na Macintoshu u racunaru Mac II. IBM je uveo Micro Channel Architecture u svoju liniju racunara PS/2, IBM i Microsoft su zajedno razvili OS/2, a Windows je dostigao verziju 1,01. Ove godine pojavila se i prva faks kartica, a Sun je uveo prvi RISC procesor. 1988.god. Najznacajniji dogadjaj u svjetu racunarstva je bio Internet crv koji je zarazio 6 000 racunara. Microsoft je azurirao Windows na 2,03. Apple je uveo disketne uredjaje kompatibilne sa IBM formatiranim 3,5 disketama, a bilo je procjenjeno da ima oko 30 miliona korisnika DOS-a. 1989.god. Apple je proizveo prenosivu masinu Mac Portable, tesku oko 7 kg, to je bio prvi lap top sa ugradjenom kuglicom za pokazivanje i prvim sa aktivnim matricnim displejom. U 1989. god. procjenjeno je da postoji oko 54 miliona personalnih racunara, od kojih je vecina radila pod MS-DOS-om. 1990.god. Windows je dostigao verziju 3,00 i bio je spreman za sveopstu upotrebu. Pojavio se prvi PC zasnovan na procesoru 486, Apple je napravio jako brz racunar Macintiosh IIfx na 40MHz, koji je ujedno bio i prvi personalni racunar sa ubrzanom video karticom. Peta generacija raunara Ovu eru moemo raunati od 1991 godine pa do dananjeg dana. Karakteristino je za ovo doba je paralelno korienje mikroprocesora koji rade na asocijativan nain, pokuavaju korienje takvih programskih jezika koji su problemski orijentisani. Za to postoje pokuaji uvoenja programskog jezika Prolog.

19

1991.god. Linus Torvalds u avgustu 1991.god. je napravio svoju verziju Unixa i nazvao je Linux.Na pocetku je bio neoprezan, ali je kasnije postao drugi najvazniji operativni sistem za Wintel racunare i jedan od vodecih primjera besplatnog softvera sa dostupnim izvornim kodom. 1992.god. Microsoft Windows 3,10. Windows je postao podrazumjevani operativni sistem koji se isporucivao sa novim personalnim racunarima. 1993.god. Apple je napravio 10 milioniti Macintosh. Te iste gogine Intel je uveo orginalan Pentium, CPU na 60 MHz sa neotkrivenim matematickim bagom. Microsoft je objavio podatak da Windows ima 25 miliona korisnika. Apple II- preteca personalnih racunara je prekinuta. 1994.god. Apple je proizveo prvi Macintosh sa DOS karticom koja je bila fabricki instalirana Quadra 610 DOS Compatibile. Ovo je bila takodje godina kad je Appel odlucio da dozvoli klonove Maca i proizveo prve Power Mac-oves- Macintosh modele koji su bili bazirani na tada novom procesoru Power PC 601. Intel je priznao matematicki bag Pentium i objevio ispravljenu verziju. 1995.god. Word Wide Web nastao je mnogo godina ranije, ali je 1995.god. dozivio pravu afirmaciju.. Objevljen je Windows 95 u avgustu 1995.godine. Intej je u novembru iste godine objavi procesor Pentium Pro. 1997.god. Nastali su Pentium II i Pentium MMX. Te je zapocelo prenosenje BeOS-a na Intelov hardver, modem od oko 56k su postali poputarni u industriji, a proizvedeni su i prvi kablovski modemi.

20

Sl. 14. PC Intel Pentium II MMX 1998.god. Windows je objavio Windows 98. Ove godine i Intel je objavio svoj jeftini procesor Celeron. Sto se tice Applea , i Mac je pomogao da se USB uspostavi kao moguci nasljednik paralelnih i seriskih portova koji su bili uobicajeni na personalnim racunarima pod Windowsom. 1999.god. Pentium III se pojavio 1999.god. AMD Athlon je postao zarobljen u brzinskom megahercnom ratu sa Intelom. Athlon je do kraja godine dostigao 800 MHz.

Sl. 15. Intel Pentium III mikroprocesori 2000.god. Microsoft je prekinuo dalje dotjerivanje Windowsa 98 , da bi napravio Windows Me ( Millennium Edition). Athlon je prvi presao granicu od 1 GHz.

21

2001.god. Intel je objavio Pentium 4, procesor teorijski jaci od Pentiuma III koji je imao tendenciju slabiji preformansi na istoj brzini u MHz. Prvi Pentium je radio na 1,40 GHz, a do septembra Pentiun 4 se prodavao na 2 GHz. Tokom ljeta 2001.god Intel je poceo proizvodnju prvih oft-delayed Itanium procesora koji su dizajnirani kao 64bitni nasljednik starije x86 arhitekture koja je bila dizajniransa kao nasljednik 8bitnog procesora 80800 iz 1975.god.

22

ZAKLJUAK Ovih dana naunici rade na razvoju nove generacije raunara, koji e umesto elektrinih impulsa za prenos informacija, koristiti mnogo bre optike impulse. Ova istraivanja e rezultirati uvoenje nove generacije tzv. Optikih raunara.

23

LITERATURA 1. Wikipedia 2. Wikipedia 3. Wikipedia 4.Istorija raunara A szmtgp trtnete Istorija raunara A szmtgp Raunar Istorija raunara http://www.scribd.com/doc/16868/Istorija-Racunara-

24

SADRAJ 1. UVOD 2. Istorijat i razvoj raunarske tehnologije 3. Zakljuak 4. Literatura 5. Sadraj strana 2-3

strana 4 21 strana strana strana 22 23 24

You might also like