You are on page 1of 5

6./6.

Hektor krece na dvoboj sa Ahilom, ne znajući da je njegovu opremu uzeo Patroklo jer Ahil, zbog gnjeva prema Agamemnonu, odbija da se dalje bori. Hektorov polazak u boj Homer izdvaja kao predmet posebnog pjevanja i daje scenu razgovora se suprugom Andromahom kraj koje dadailja drži njihovog sinčića. Ovako široko razvijanje motiva polaska u boj ima svoje umjetničko opravdanje. Hektor je jedan od glavnih likova „Ilijade“ pa u tom pogledu on stoji u istoj ravni sa Ahilejem i Odisejem. Zapravo, ova tri lika helenske epike, kao tri izrazitije individualnosti, čine suštinu etičko-psihološkog kompleksa tzv. tipologije ratnika herojskog karaktera u helenskoj književnosti. Ono po čemu će se Hektor izdvojiti kao predstavnik i oličenje osobenog tipa junaka, dobrim dijelom ističe se već u ovom, šestom, pjevanju i to baš u sceni oproštaja sa ženom i sinom. Prije nego što izađe na megdan, Hektor pođe u kuću da se oprosti sa Andromahom i sinom, ali ih ne zatekne tamo. Andromaha je u tom trenutku stajala na kuli gradskih bedema i posmatrala poraze trojanskih junaka plačući gorko. Na poziv dvorkinje ona se vrati kući, zatekne Hektora pripremljenog za boj, stisne mu ruku i kroz plač kaže: „...Jadniče, sa svog ćeš srca zaglavit', a nejakog čeda nije ti žao ni mene sirote; ja ću se brzo ...“ „...nego smiluj se na me i ostani ovdje na kuli, sina ne ostav' sirotom, a ni udovicom ljubu!“ U Hektorovom odgovoru sadržana je osnovna osobenost junaka ovog tipa. Hektor nije gnijevan osvetnik kao Ahilej. On samo brani svoj grad, svoje ognjište i svoju porodicu, u njegovom karakteru spojeni su herojstvo i čovječnost. Zato kaže svojoj Andromahi: „... O svem razmislih, ljubo, i sve mi je to na pameti, al' me Trojanaca stid i dugoskutih Trojanki njinih.

Nemoj jadnice, u srcu svom se ražalostit' odveć, niko me preko sudbine Aidu poslati neće, nijedan čovjek pak nije umak'o, mislim, ...“

ali megdan između Hektora i ahejskog junaka Ajanta završi se bez pobednika. Neobično za megdan, bar u epici ostalih balkanskih naroda. U „Ilijadi“ se megdandžije Hektor i

trofej za tešku borbu u kojoj su oni pobjednici. previše je voljenih gledala kako umiru i ne bi mogla podnijeti još bola. dakle retrospekcijom.O tome najbolje govore stihovi: „.. a Ajant Hektoru „crven i sjajan pokloni pojas“. a ni udovicom ljubu!“ ona govori kako joj je Ahilej pogubio roditelje i braću.Priča o Andromahinoj porodici je data njenim sjećanjem.. Ne želi da njen sin odrasta bez oca. Hektor Ajantu „mač srebrokitni dade s korama i sa kaišem što bješe izrezan lepo“.. Sad si mi.. da pred mrak prekinu megdan.Ajant dogovore.. sve. 3. 2. i to ponovo na Hektorov prijedlog. Muževi imali ulogu zaštitnika porodice i sve dok bi muž bio živ žena bi bila sigurna od tkz.. daju i poklone. „danka slobode“ odnosno osvajači nisu mogli da je odvedu sebi na dar. Andromaha Hektora naziva i ocem i majkom. Šta na osnovu dijaloga između Andromahe i Hektora možeš zaključiti o položaju žene i ulozi muža u antici? . il' vodu nosit' iz Hiperije il' Meseide u muci veljoj i ljutoj. i otac i gospođa majka. i to na Hektorov prijedlog.. al' nužda te primora silna. Moli Hektora da ne ide u boj.. Kao i u mnogim vjekovima prije ili kasnije žene su bile potlačene i nisu imale pravo da odlučuju o svojoj sudbini. kao poklon.“ Kada bi osvojili neki grad vojnici i junaci bi odvodili lijepe i mlade žene. U stihovima: „. Hektore. pa čak jedan drugom. kroz dijalog sa Hektorom u vidu obrnute ekspozicije. Kojim su epskim postupkom data sjećanja na Andromahinu porodicu? . umjesto njih bi odlučivali očevi. a nju Artemida strelom u očevu pogubi dvoru. Kako razumiješ tu tvrdnju? -Andromaha Hektora naziva i ocem i majkom jer su joj on i sin jedino od porodice što ima. ti si mi i brat sada.jer mog oca je pogubio negda divni Ahilej i još ugodni kilički grad razorio Tebu .. ai moj mlađani vojno. nego smiluj se na me i ostani ovde na kuli. jer njena napaćena duša ne bi podnijela da izgubi još i njega.. koliko žalim tebe. Pitanja: 1. sebi na dar. medoruhi kada te koji plačnu odvede Ahejac kad uzme ti danak slobode.. sina ne ostav' sirotom. Pa kad moradneš živeć' u Argu tuđinci tkati. a kada se udaju muževi. opisuje svoju bol i patnju. .

Dijete se uplašilo kad je vidjelo oca. junaštvo i čovječnost i da ljudi kažu: „Taj je čestitiji mnogo od oca!“ 6. kad ahejska osvanu vojska: Utroba iste majke devetnaest mi rodi sinova. muškarci su mogli da imaju više žena. Iako dijete nije znalo niti je moglo znati čemu to sve služi i kuda se njiegov otac sprema ići.. Sukob u Hektorovoj duši između osjećanja prema porodici i herojskog morala.Im'o sam ih pedeset. Inoče druge mi sve u dvoru rađahu mome.Hektor traži od bogova da učine velikog junaka od njegovog sina. Privilo se uz dadilju ne prepoznavši svoga oca ispod hladnog i grubog šlema. čak boljeg nego što je on.. Ali kao što je i on sam rekao u ovom pjevanju.Hektoru je kao i svakom čovjeku u bilo kojem ratu. . 5. srce mu zabranjuje da bude plašljivac i da bježi od borbe. Šta Hektor traži od Diva i ostalih bogova za svog sina? .“ 4. to vidimo u razgovoru Ahileja i Prijama.kad Prijam kaže: „. jer je uvijek bio čestit i hrabro se borio na prvim linijama fronta među najboljim junacima i ratnicima. uplašilo se osjećajući da to nije dobro niti može donijeti ičega dobra. želi da sin zasjeni njegovu slavu. . Kako reaguje dijete kada Hektor hoće da ga prihvati? . on u stvari želi da ostavi primjer svome sinu. zloslutne medi i perjanice od sture. I ne samo to. sigurno bilo užasno teško da napusti svoju porodicu i ostavi ih bez zaštite dok se on bori protiv neprijatelja. a ne samo Trojanskom.Takođe.

ljute ili plaču. moli Ahileja da sina dade na otkup što on i obriče 1. Pjesnik time želi da pokaže kako su u grčkoj mitologiji bogovi upravljali ljudskim životima. pioniri u nekoj igri boginja i bogova. pitajući se da li je uopšte živ. a kome loše. najodlučniji ili bogatiji od svih ostalih su samo obični ljudi sa manama i vrlinama. Sve te skupljene. Prijamu je mnogo sinova poginulo u desetogodišnjem ratu. po nekim odlomcima ovog epa zaključujemo da su ljudi samo marionete. Prijam uđe u šator. 2. Kako Ahilej objašnjava ljudsku sreću i nesreću? Ko odlučuje o toj ravnoteži? .Ahilej objašnjava kako Div odnosno Zevs kroji ljudske sudbine pomoću dva bureta iz kojih daruje ljudima darove zle i darove dobre.boginju Tetidu za ljubu.24. Kako tumačiš to što junaci plaču naglas? . rizikujući svoj život da bi mogao dostojno da sahrani svog sina. 3. patnju i gorčinu u duši. Zbog svega toga on nosi veliki bol. silno blago i bogatsvo. već deset godina opsjedaju njegovu domovinu. zbijene emocije u njima nijesu više mogle biti sputavane i koliko god veliki junaci bili kad tad su sebi morali dati oduška. i ljubi ruku svom najgore neprijatelju. mnogo njegovog naroda je ubijeno u borbama ili odvedeno u zarobljeništvo. pa makar i izjadavši se najgorem neprijatelju. kako Ahilej ne bi više mrcvario tijelo njegovog sina. Kako Ahilej prikazuje sudbinu svoga oca? . kaže kako su mu bogovi dali dobar dar. ali loš dar je bilo to što mu je podario samo jednog sina i odvukao ga u silne ratove daleko od starog oca.Ahilej prikazuje kako Div odnosno Zevs kroji ljudske sudbine pomoću dva dva bureta iz kojih daruje ljudima darove zle i darove dobre. najjači. Izazvavši u Ahileju tugu za ocem pokušava da mu omekša srce i da ga navede da mu preda beživotno tijelo Hektorovo. S druge strane Ahileju je prvo oduzeta njegova ljuba Briseida. da bi ga sada Prijam podsjetio na starog oca kojeg nije vidio dugo vremena. on odlučuje kad će se ko roditi ili umrijeti. ponekad se smiju. ljudi su mali i nebitni.Junaci. 4. Kako je Prijam naveo Ahileja da mu preda Hektorovo tijelo? . Zevs odlučuje o tome kome će dobro ići u životu. žalostan i bolestan čeka da se vrati. . pa i oni najhrabriji./11. zatim je ubijen njegov najbolji prijatelj praktično brat. Sudbinu svog oca prikazuje upravo na taj način. a sad on mora da dođe pod noge ubici svog sina Hektora.Prijam je naveo Ahileja da mu dozvoli da otkupi Hektorovo tijelo prisjetivši ga njegovog starog oca koji ga negdje star.

dozvolivši da bude dostojno sahranjen po svim božijim zakonima kako bi mogao da nastavi svoj život u „Hadovu domu“ kako to oni kažu.Prva ljubav je prema Briseidi. .5. shvatajući da mržnja i još više smrti ne mogu vratiti njegovog prijatelja. pravdajući se Patroklu riječima "Nemoj se na me ti. Iako zbog ljubavi prema ocu prašta svom najljućem neprijatelju Prijamu i njegovom sinu Hektoru iako je ovaj već mrtav. o Patrokolo. Ahilejeve ljubavi. Ali i zbog te ljubavi na kraju. kad odštetu dade mi krasnu. srdit. i to ću s tobom ja podijeliti kako valja!" . jer Patroklova smrt u Ahileju budi ogromu srdžbu i mržnju prema njegovim ubicama. neka žive u bolu. to nije najjača ljuba. druga bratska ljubav prema Patroklu i treća ljubav prema ocu.“ 6. Koji stihovi to potvrđuju? -„Takvu sudbu već bozi ispredoće ljudima jadnim. odlučuje da preda Hektorovo tijelo. Najjača je ona ljubav prema Patroklu. da Hektora divnoga milom ocu na otkup dadoh. Ahilej je svijestan sudbine koja mu je namjenjena. kad doznaš Hadovu u domu. a sami bezbrižni jesu.