P. 1
Hermeneutika

Hermeneutika

|Views: 67|Likes:
Published by Srdjan Koprivica

More info:

Published by: Srdjan Koprivica on Feb 07, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/14/2013

pdf

text

original

Hermeneutika

Naziv hermeneutika poti e od Gr ke re i hermeneuo to zna i objasniti, izlo iti, u initi ne to razumljivim. U po etku je to bila filolo ka ve tina koja je bila potrebna za tuma enje Homerovih epova u anti koj Gr koj. Kasnije se za potrebe razumevanja hri anstva I razlika u njemu razvila I teolo ka hermeneutika. Ova vrsta hermeneutike je do Fridriha lajermahera smatrana za specijalan vid hermeneutike. On je hteo da spoji osnovnu hermeneutiku sa specijalnom koja bi se onda koristila za sve pa I za razumevanje biblije. Nakon lajermahera biblijska hermeneutika je primila dva razli ita zna enja koja su bila udaljena ali ipak povezana. Prvo zna enje je ono biblijsko koje podrazumeva razumevanje biblije. Drugo zna enje je da je biblijska hermeneutika dalja filozofija, lingvistika I sli no. Oba zna enja se koriste I danas. lajermaher je postavljao pitanje kako je uop te mogu e razumeti duhovno delo. Po njegovom mi ljenju mogu nost razumevanja nekog duhovnog dela, npr umetni kog dela poti e od injenice da tuma I tvorac imaju istu duhovnu prirodu I da tuma samo obnavlja prvobitni stvarala ki in tvorca. lajermaher je iz ovoga zaklju io da tuma mo e bolje razumeti delo od samog tvorca jer je stvaranje dela nesvesno. Novi uticaj u hermeneutici imala je filozofsko-istorijska kola u Nema koj koja je razvila istorijsku hermeneutiku koja se bavi razumevanjem I objasnjavanjem smisla istorijskih doga aja. U XIX veku hermeneutika se razvija u poseban oblik duhovno istorijskih nauka. Za razliku od prirodnih nauka koje obja njavaju pojave u prirodi ove nauke pru aju razumevanje duhovno istorijskih tvorevina. Tako se razumevanje I obja njavanje javljaju kao dva oblika nau nog istra ivanja. Obja njenje te i da da odgovor na pitanje za to se neka pojava de ava a razumevanje na pitanje ta je neka pojava u smislu ta ona zna i. Uzev i razumevanje kao osnovnu odliku duhovnih nauka, Nema ki filozof Diltaj izgradio je hermeneutiku kao poseban nau no duhovni metod, a Gadamer je pod uticajem egzistencijalne hermeneutike Hajdegera razvio Filozofsku hermeneutiku.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->