Sadržaj: 1. Uvod...............................................................................1 2. Pojam ukupnih logističkih troškova................................2 3.

Modeli za određivanje logističkih troškova u izravnom prijevozu tereta s početne na završnu točku......................2 4. Modeli za određivanje logističkih troškova u grupnom prijevozu tereta...................................................................5 5. Heurističke metode za nalaženje optimalne otpremničke strategije prijevoza grupiranog tereta.................................9 6. Zaključak......................................................................12
1. Uvod
U ovom seminarskom radu bavit ćemo se problemom određivanja minimalnih logističkih troškova prilikom transporta određenog tereta s njegovog izvorišta na odredište. U prvom dijelu biti će obrađen pojam logističkih troškova. Nakon toga biti će pokazana metodologija određivanja optimalne otpremničke strategije (tj. one koja daje minimalne logističke troškove). Iza toga slijedi izvedba modela za određivanje logističkih troškova prilikom prijevoza tereta u grupnom (združenom, spojenom) obliku. Na kraju će biti prikazana heuristička razmišljanja za određivanje najoptimalnije otpremničke strategije koristeći modele iz prethodnog poglavlja.

za smanjenje inventarskih troškova. trebamo otpremati veće pošiljke. potrebno je otpremati teret u manjim pošiljkama i češće. U slijedećem poglavlju bit će prezentirana izvedba modela za procjenu minimalnih logističkih troškova između svih otpremničkih strategija za prijevoz određene količine tereta između dva mjesta. Otpremnička strategija koja bude na optimalan način odvagnula transportne i inventarske troškove dat će ukupne minimalne logističke troškove za prijevoz određene količine tereta. Dakle. Određivanje optimalne otpremničke strategije uključuje proračun troškova za svaku potencijalnu rutu kojom teret može ići. Ova optimalna strategija se pronalazi metodom "Economic Order Quantity (EOQ)" analize. Ovi troškovi se pojavljuju u svakom transportnom problemu. Određivanje optimalne otpremničke strategije može se poistovjetiti s određivanjem strategije koja daje minimalan zbroj transportnih i inventarskih troškova. inventarskih prijevozničkih troškova i inventarskih otpremničkih troškova. Suprotno tome. da bi minimizirali transportne troškove. Modeli za određivanje logističkih troškova u izravnom prijevozu tereta s početne na završnu točku Za određivanje otpremničke strategije koja daje minimalne logističke troškove između dva mjesta. Pritom će se koristiti slijedeće oznake: 2 . na svojem izvorištu biti raspoloživ u fiksnoj količini u jedinici vremena. smanjenje obje vrste troškova je objekt naše rasprave za slučaj prijevoza određene količine tereta u jedinici vremena. bit će prikazana Eskandarijeva EOQ analiza. te odabir najpovoljnije između svih. Pojam ukupnih logističkih troškova Ukupni logistički troškovi se definiraju kao zbroj transportnih troškova. Ako se pretpostavi da će teret kojega treba prevesti. 3.2. koristeći pritom direktan prijevoz tereta od izvorišta do odredišta pomoću jednog ili više prijevoznih sredstava.

sij: Brzina kojom teret postaje raspoloživ za prijevoz na svojem izvorištu (i). izražavaju se u postotku vrijednosti u jedinici vremena . Pritom jedinica tereta može biti masa. s vremenom ostaje nepromijenjena. Izražava se u vremenskim jedinicama. Izražava se u jedinicama valute po jednoj pošiljci. V: I: Jedinična vrijednost tereta. iskrcaja i prekrcaja tereta. Pretpostavlja se pritom. a treba biti prevezen na odredište (j). koristeći modalitet prijevoza m. aijm: Vozarina po jednoj pošiljci tereta. Vrijeme prijevoza tij uključuje kako vrijeme samog transporta na prijevoznom sredstvu. Vrijednosti V i I su karakteristike samog tereta. 3 . na modalitetu m. izražava se u jedinicama valute po jedinici tereta. xijm: Veličina jedne pošiljke tereta na putu od izvorišta (i) do odredišta (j). xijm/sij: Srednje vrijeme između pojedinačnih otprema pošiljki. mogu se dobiti slijedeće relacije: sij/xijm: Broj polazaka pojedinačnih pošiljki u jedinici vremena između izvorišta i odredišta. Izražava se u jedinicama tereta u jedinici vremena. um: Kapacitet prijevoznog sredstva koje sudjeluje u prijevozu pri modalitetu m. Troškovi prijevoznog inventara. tijm: Ukupno vrijeme prijevoza od izvorišta do odredišta. tako i vrijeme ukrcaja. Izražava se u jedinicama tereta po jednoj pošiljci. kako količina sij koja postaje raspoloživa na izvorištu u jedinici vremena. xijm/2sij: Srednje vrijeme koje jedinica tereta provede na inventaru na izvorištu (i) odnosno odredištu (j). Uzima se također. volumen ili broj komada. da su vozarine aij nezavisne o veličini pošiljke. Uzevši u obzir gornje parametre i pretpostavke. Izražava se u jedinicama tereta po jednoj pošiljci. pretpostavivši determinističku razdiobu sij i gornje navode. koristeći modalitet prijevoza m.

Ukupni logistički troškovi vezani za ovu otpremničku strategiju iznose: Cijm* = 2(aijmsijVI)1/2 + VItijmsij . optimalna otpremnička strategija je tada okarakterizirana veličinom pošiljke xijm_D* i daje minimalne ukupne logističke troškove po jedinici tereta cijm_D*. Gornja f-ja je očito konkavna. 4 . to: xijm* = min(um. inventarskih prijevoznih troškova po jedinici tereta i inventarskih otpremničkih troškova po jedinici tereta: cijm=aijm/xijm+VItijm/sij Uzevši prvu derivaciju po veličini pošiljke ove funkcije. koristeći modalitet m. uzevši u obzir sve raspoložive mogućnosti transporta. Neka je mD optimalan transportni modus za direktan prijevoz tereta od mjesta i na mjesto j: mD│ cijm_D* = minm (cijm*) Vezana za mD. Otpremnička politika koja daje minimalne logističke troškove za direktan prijevoz od izvorišta ka odredištu. sada se može okarakterizirati kao broj polazaka pošiljki u jedinici vremena (frekvencija polazaka pošiljki) sij/xijm*. odnosno kao vrijeme između pojedinih uzastopnih polazaka pojedinih pošiljki xijm*/sij. Optimalna ruta tereta od izvorišta i do odredišta j je ona za koju su ukupni logistički troškovi najmanji. za sijm>(um)2VI/aijm. za sijm≤(um)2VI/aijm Cijm* = aijmsij/um + VItijmsij + VIum .Ukupni logistički troškovi pri prijevozu jedne jedinice tereta direktno sa izvorišta na odredište. dobivamo veličinu pošiljke koja daje minimalne logističke troškove: ∂cijm/∂xijm = -aijm/(xijm)2+VI/sij = 0 xijm* = (aijmsij/VI)1/2 Kako kapacitet prijevoznog sredstva ograničava veličinu pošiljke. te izjednačivši je sa nulom. (aijmsij/VI)1/2 predstavlja stvarnu relaciju za određivanje optimalne veličine pošiljke. su zbroj troškova prijevoza po jedinici tereta.

žito se može krcati u brod s dva različita izvorišta istovremeno (npr. vrijediti će ista pravila za transportne i inventarske troškove. treba voditi računa o međuzavisnosti otpremničkih strategija na susjednim lukovima. luk između terminala za grupiranje i terminala za razdvajanje. da će na terminal za grupiranje. zbog različite količine tereta koja se otprema prema 5 . dok će druge čekati na dolazak novih jedinica. To znači. budući da se teret na njemu prevozi grupiran. Nasuprot tome. Količina tereta na različitim izvorištima može znatno među sobom varirati. kombi) donose u poštanski ured i od tamo se razvoze na velik broj kućnih adresa. udaljenosti između različitih izvorišta i terminala za grupiranje nisu međusobno jednake. lukovima) kojeg teret treba prijeći. Na primjer. odnosno poštivanje optimalne otpremničke strategije na luku između terminala za razdvajanje i krajnjeg odredišta. Dodatno. Modeli za određivanje logističkih troškova u grupnom prijevozu tereta Za određivanje optimalne otpremničke strategije za terete grupirane u grupne pošiljke. stizati pošiljke nejednake veličine i različitom frekvencijom dolaska. gdje se pošiljke iz jednog prijevoznog sredstva (npr. odnosno odredišta tereta. između izvorišta i terminala za grupiranje. za popunjavanje prijevoznih kapaciteta. Lukova može biti i puno veći broj. na terminalu za razdvajanje. iz različitih izvorišta. Također će se ove strategije razlikovati međusobno. Segmenti puta (lukovi) od kojih se sastoji cijeli transportni proces tereta s njegovog izvorišta na odredište jesu: luk između izvorišta i terminala za grupiranje. jednim prijevoznim sredstvom. Ponovo. Između dva terminala govorimo o samo jednom luku. te luk između terminala za razdvajanje i krajnjeg odredišta tereta. neke od tih pošiljki bit će obrađene (grupirane. te između terminala za razdvajanje i odredišta imamo toliko mnogo lukova. iz silosa i izravno iz vagona). ukrcane) odmah. i ukupni logistički troškovi između pojedinih lukova se međusobno razlikuju. Na terminalu za grupiranje. kao u slučaju direktnog prijevoza. neke pošiljke će se otpremiti odmah prema odredištu. Također. a time će i optimalne otpremničke strategije za pojedine lukove biti različite. tj. kao što je to na primjer u poštanskom prometu. Međutim. ne bi li se pravilno iskoristio kapacitet zbirnog prijevoznog sredstva (poštujući optimalnu strategiju na luku između dva terminala). koliko ima različitih izvorišta. Prema tome. ovdje treba otpremničke strategije podijeliti prema segmentima puta (tzv. dok će druge morati čekati na dolazak drugih pošiljki.4.

j. te na inventaru odredišta xdj/2s. te lukovima između terminala za razdvajanje i odredišta: ∑i aicsi. + ∑jVItdjs. Ukupnu transportnu komponentu troškova je lako dobiti. 6 . + VItcds. Ona je zbroj transportnih troškova na lukovima izvorište-terminal za grupiranje.j Preostalo nam je da izračunamo otpremničke inventarske troškove. te na terminalu za grupiranje i terminalu za razdvajanje tereta. Slično. za slučaj otpremanja tereta u grupnim pošiljkama.pojedinom odredištu i nejednake udaljenosti odredišta od terminala. Međutim. = ∑j sij: s. inventarski otpremnički troškovi se javljaju na četiri mjesta: na izvorištu i odredištu./xcd + ∑j adjs. gdje c i d označavaju terminal za grupiranje odnosno terminal za razdvajanje. Oni se na izvorištu i odredištu računaju na isti način kao i u slučaju direktnog prijevoza. inventarskih prijevozničkih i inventarskih otpremničkih troškova.. i ovdje su ukupni logistički troškovi jednaki zbroju transportnih.. Vrijeme koje će pojedine pošiljke provesti na terminalu za razdvajanje čekajući na daljnju isporuku ovise o frekvenciji isporuke koja je vezana za otpremničku strategiju minimalizacije troškova na lukovima od terminala do krajnjih odredišta./xic + acds. Teškoće koje se javljaju u traženju minimalnih logističkih troškova otpremničkih strategija. rastu u vezi s izračunavanjem inventarskih otpremničkih troškova na transportnim terminalima. Pretpostavlja se pritom kako je srednje vrijeme koje jedinica tereta provede na inventaru izvorišta i jednako xic/2si. koristit ćemo iste parametre i pretpostavke.. s dodatkom: si. ukupni transportni prijevoznički troškovi su zbroj transportnih prijevozničkih troškova na svim lukovima: ∑i VIticsi. u slučaju grupiranog tereta. Inventarski troškovi koji se jave na tim mjestima su f-je tih vremena. = ∑i∑j sij Brzina kojom teret postaje raspoloživ na izvorištu Brzina kojom se teret može primati na odredištu Ukupna količina tereta koju treba prevesti u grupiranom obliku..j = ∑i sij: s.j/xdj. Kao i prije. Kao i u slučaju direktnog prijevoza. luku između dva terminala.

g = h mod kic. 3kcdi/kic. Neka su kic i kcdi relativno prosti..xcd/s.. Ovdje ti ostaci predstavljaju različita vremena između susjednih pošiljki koja karakteriziraju otpremničku strategiju na luku između dva terminala. Prema teoremu 2 to daje niz različitih ostataka. . Teorem 2. Kako je vrijeme između dvije uzastopne otpreme pošiljki recipročno frekvenciji otpreme. Definicija 1. ./xcd: si. vrijeme koje pojedina pošiljka provede na terminalu je funkcija otpremničkih strategija na lukovima između izvorišta i terminala. kickcdi/kic vremenskih jedinica. Sada će biti navedene definicije i teoremi koji će biti korišteni za nalaženje odnosa kcdi/kic. Neka je kic prirodan broj. 2kcdi/kic. .xic: Frekvencija otpreme na luku izvorište-terminal za grupiranje Frekvencija otpreme na luku između dva terminala Odnos između frekvencija otpreme na navedenim lukovima. akko g i h imaju isti ostatak kada se podijele sa kic. kcdi/kic je prema tome odnos između vremena između dvije uzastopne otpreme jedinica tereta na lukovima izvorište-terminal za grupiranje te terminal za grupiranje-terminal za razdvajanje./xic: s. 2kcdi. Drugim riječima.. kickcdi} imaju različite ostatke kada se podijele sa kic. . Neka je kic/kcdi jednako ovom odnosu frekvencija. Teorem 1. g = h mod kic akko (h-g)/kic je prirodan broj... Neka su kic i kcdi relativno prosti.Kako je rečeno. generiran je niz kcdi/kic. te elementi {kcdi. te terminala i odredišta. prirodni brojevi. kada pošiljke stižu sa izvorišta na terminal za grupiranje u jednolikim vremenskim razmacima (kcdi/kic vremenskih jedinica). Proučavanje odnosa frekvencija otpreme na susjednim lukovima dati će odgovor na pitanje kako otpremničke strategije na susjednim lukovima međusobno djeluju jedna na drugu.. prirodni brojevi. Prema tome. Izraz koji će izračunavati otpremničke troškove mora u sebi sadržavati međuzavisnosti među otpremničkim strategijama na susjednim lukovima itinerara tereta. gdje kic i kcdi imaju najveći zajednički faktor jednak jedinici. 7 . Analizirajući situaciju na terminalu za grupiranje tereta imamo: si. tada je (kcdi)g = (kcdi)h mod kic akko h = g mod kic. Tada niz 0. 3kcdi.

.jxcd označava odnos frekvencija otpreme na lukovima terminal za grupiranje-terminal za razdvajanje i terminal za razdvajanje-odredište. Srednje vrijeme čekanja na terminalu za razdvajanje na otpremu prema odredištu je tada: 1/kcdj[(kcdj-1)xdj/2s.j)s. Neka s. + ∑i VI(xcd/2s./s. . Ukupni logistički troškovi su suma transportnih troškova.j] = xdj/2s.kcdi(kic-1)/kic. Srednje vrijeme čekanja na otpremu na terminalu za grupiranje pošiljki koje stižu sa izvorišta i je jednako: 1/kic[(kic-1)xcd/2s. 2kcdi/kic.j/xdj] + + VI [∑i ticsi...j + + VI/2{∑i [xic + xcdsi.[1-1/kic].(1-1/kic)] + ∑j [xdj + xdj(1-1/kcdj)]}../xic + acds.xdj/s. Neka je kcdj/kdj jednako ovom odnosu frekvencija.. inventarskih prijevozničkih i inventarskih otpremničkih troškova: CC = [∑i aicsi.] = xcd/2s. Otpremničku inventarsku komponentu logističkih troškova za slučaj grupnog tereta sada možemo izraziti kao zbroj troškova koji se dogode na izvorištu. terminalu za grupiranje. koja će pošiljke koje stižu na terminal za grupiranje morati čekati na inventaru terminala na otpremu./xcd + ∑j adjs..[1-1/kic])si.. . + ∑j tdjs. + tcds. kcdi(kic-2)/kic. kcdi/kic predstavlja slijed različitih vremena između pojedinačnih otprema na luku između dva terminala. 8 ..j[1-1/kcdj]s.j[1-1/kcdj]..j = VI/2{[∑i xic + xcdsi. gdje kdj i kcdj imaju najveći zajednički faktor jednak jedinici. kdj/kcdj je odnos vremena među uzastopnim otpremama na lukovima između terminala i između terminala za razdvajanje i odredišta tereta./s. terminalu za razdvajanje i krajnjem odredištu: ∑i VI(xic/2si..(1-1/kic)] + ∑j [xdj + xdj(1-1/kcdj)]}.j + ∑j VI(xdj/2s. + ∑j VI(xdj/2s.)si.

: xic = u za svaki i xdj = u za svaki j xcd = min {u.) Postavimo veličine pošiljki prema njihovim optimalnim iznosima na svim lukovima: 9 . te nađemo optimalnu veličinu pošiljke na luku između dva terminala. (acds./VI)1/2} xdj = min {u.: xcd = u xic = min {u. te terminala za razdvajanje i odredišta prema kapacitetu prijevoznog sredstva. u slučajevima kada je broj izvorišta/odredišta dovoljno mali. Metode se baziraju na slijedećim pretpostavkama: 1. tako da prijevozna sredstva koja na njima prometuju budu popunjena. te se ne bi mogla popuniti prijevozna sredstva na tim relacijama. 2.j/VI)1/2} Ove veličine pošiljki dat će dobar CC u slučajevima kada nema dovoljno tereta za prijevoz na izvorištu. (aicsi. te odredimo optimalne veličine pošiljki na lukovima izvorište-terminal za grupiranje i terminal za razdvajanje-odredište. ali ima dovoljno tereta za popunjenje prijevoznog sredstva koje obavlja grupni prijevoz između dva terminala./VI)1/2} Ove veličine pošiljki će dati dobre vrijednosti za CC u slučajevima kada ima dovoljno tereta na lukovima između izvorišta i terminala za grupiranje.) Fiksiramo veličinu pošiljke na lukovima između izvorišta i terminala za grupiranje. Heurističke metode za nalaženje optimalne otpremničke strategije prijevoza grupiranog tereta Bit će prikazana 4 heuristička pristupa za nalaženje otpremničkih strategija koje daju minimalne logističke troškove za slučaj prijevoza tereta u grupnom obliku. npr. 3. To se događa kada npr. odredište može primati puno više tereta.) Fiksiramo veličinu pošiljke prema kapacitetu prijevoznog sredstva na luku između dva terminala. npr. te terminala za razdvajanje i odredišta. (adjs.5. odnosno. odnosno. imamo velik broj izvorišta i odredišta tereta. sa malom količinom na pojedinom izvorištu/odredištu..

j/VI)1/2} Ove veličine pošiljki dat će dobar CC u slučajevima gdje imamo ograničen (malen) broj izvorišta/odredišta./VI)1/2} . (adjs.xcd/s. On pokušava optimizirati otpremničke strategije.xcd/s.(1-1/kic)] ali kic/kcdi = si.. Procedura je slijedeća: .U proračun se uvrste inventarski troškovi na terminalu za grupiranje. (acds.jxcd daju odnose kcdj/kdj za strategije na lukovima između terminala za razdvajanje i odredišta.Odredi se optimalna veličina pošiljke na luku između terminala za grupiranje i terminala za razdvajanje: xcd = min {u. (aicsi.. Četvrti pristup minimalizaciji CC je ponešto drugačiji od prethodna tri.xic. pa time možemo slobodno određivati optimalne veličine pošiljki na svakom pojedinom luku.xic = min {u. Kada jednom postavimo veličine pošiljki prema jednoj od metoda opisanih gore. te se vrijednosti kcdj mogu odrediti za svaki j. Ukupni logistički troškovi za slučaj prijevoza tereta u grupnom obliku (CC) se sada mogu lako izračunati.. koji su vezani za otpremu sa izvorišta i. Zatim se u kalkulaciju uvrštavaju troškovi nastali između izvorišta i terminala za grupiranje. te se kic vrijednosti mogu odrediti za svaki i. Ovaj pokušaj koordiniranja otpremničkih strategija na pojedinim lukovima bi trebao smanjiti ukupne troškove. za sva izvorišta i: ukupni logistički troškovi po jedinici tereta na ovom luku su: cic = aic/xic + VItic + VI/2[xic/si./VI)1/2} xdj = min {u.sdj/s. tada odnosi si. a zatim i između terminala za razdvajanje i odredišta.xic daju odnose kic/kcdi za strategije na svakom luku između izvorišta i terminala za grupiranje. 10 ... + xcd/s. Slično. (acds. Ovo se postiže tako da se najprije postavlja veličina pošiljke na luku između terminala za grupiranje i terminala za razdvajanje na svoju optimalnu vrijednost.. uvažavajući međuzavisnosti na susjednim lukovima./VI)1/2} xcd = min {u. odnosi s.

na terminalu za razdvajanje uključimo u proračun troškove koji su vezani za luk između tog terminala i odredišta tereta: Ukupni logistički troškovi po jedinici tereta na ovom luku su: cdj = adj/xdj + VI/2(xdj/s. (2aicsi. i ti brojevi su relativno prosti.. i kcdi je također cijeli broj./(VI(1-1/kcdi)))1/2}. + xcd/s.kcdi). Veličina pošiljke koja daje minimalne cic: ∂cic/∂xic = -aic/xic2 + (VI/2si. Slično tome. (2adjs.)(1-1/kcdi) = 0 time je xic* = min {u.xcdkcdi/s.. PONOVI kcdi : = kcdi + 1 UZMI kcdi ZA IZRAČUNATI xic* UZMI xic* ZA IZRAČUNATI kic DOK kIC NE BUDE CIJELI BROJ.xic i cic = aic/xic + VItic + VI/2(xic/si. –xic/si. Slijedeći algoritam daje kic: kcdi : =0. Kad je kic cijeli broj.j + xdj/s.j)(2-1/kcdj) = 0 time je xdj* = min{u. Veličina pošiljke koja daje minimalne cdj: ∂cdj/∂xdj = -adj/xdj2 + (VI/2s.j(1-1/kcdj)).j/VI(2-1/kcdj))1/2} 11 . Ovaj algoritam se postavlja za svako od izvorišta i.time je kic = si.

određene prethodnim postupkom. Pritom se koriste razne računske metode od kojih su neke osnovne navedene u ovom seminarskom radu. Ipak. 12 . Ova heuristička metoda je iterativni algoritam koji se dugo izračunava i ima upitnu konvergenciju. relativno prosti brojevi. Korištenjem računala dugačko vrijeme računanja se eliminira. koristeći veličine pošiljki kic i kcdj. Konačno. te ostaje jedino problem upitne konvergencije iteracije kojeg nije moguće jednostavno riješiti. Ovaj postupak ponavljamo za svako pojedino odredište zasebno. izračunavamo CC. 6. metoda pokušava optimizirati otpremničke strategije na susjednim lukovima toka tereta uzimajući u obzir međuzavisnosti između susjednih lukova.Ponovo koristimo gornji algoritam za određivanje kada su kdj i kcdj cijeli. pritom je od velike važnosti da se ti izračuni obave brzo i sa što je moguće većom točnošću. Zaključak Usporedba različitih otpremničkih strategija pri prijevozu tereta na bazi ukupnih logističkih troškova je osnovni proces kojega otpremnik mora obaviti prilikom otpremanja određene količine tereta s polazne na odredišnu točku.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful