You are on page 1of 17

Ekonomski fakultet Banja Luka

Februar, 2004.

Istraivaki rad iz sociologije Tema: ta mladi najvie itaju (osim strune literature)

Mentor: Prof. dr Ivan ijakovi


1

Autor: Jelena Dobrota

Sadraj
1. Uvod 2. Predmet istraivanja 3. Cilj istraivanja 4. Hipoteze 5. Varijable 6. Tehnike prikupljanja podataka 7. Uzorak 8. Intervju 9. Anketa 10. Analiza dobijenih rezultata 11. Zakljuak 12. Literatura

str. 3 4 4 5 5 5 6 6-7 8-10 11-16 16 17

1. Uvod
itanje je oduvijek bio izuzetno vaan dio mog ivota. Od prvih bajki koje mi je mama itala, pa do danas. itam sve to mi doe u ruke: beletristiku, putopise, enciklopedije, stripove, pa ak i rjenike. Moja ljubav prema itanju bio je i jedan od razloga da se odluim upravo za ovu temu. Danas, poetkom 21. vijeka, mladi ljudi se sve vie odriu knjige u korist nekih drugih sadraja i aktivnosti. Nestankom socijalizma i pojavom slobode medija kod nas, televizija je postala sve popularniji predmet interesovanja mladih ljudi, a sredinom 90-ih prikljuuje joj se i internet. Naravno, i jedno i drugo se pokazalo vie nego korisnim. Naalost, njihova ekspanzija dovela je do zanemarivanja knjige kao izuzetnog izvora informacija i znanja, posebno kod mlae populacije. U svijetu, a i kod nas, razvija se sve vea zabritnutost o italakim navikama i budunosti knjige, koja je rezultat sve veih tehnolokih promjena. Henri Kisinder je jednom rekao: "ivimo u vreme kada je itati - lako. Pritisnete dugme. Stil nije vaan. Stil vam pomae da proitate knjigu. Nemate potrebu za njim kada itate kompjuterski tekst. Mladi ljudi ne itaju mnogo, govorim o kompjuterskoj generaciji." Sve vie moemo uti roditelje i nastavnike kako govore "itanje je dobro, samo ti itaj". Naravno, to se odnosi na odreenu vrstu itanja, itanja knjiga. Meutim, situacija kod nas nije toliko zabrinjavajua, kao to je to, recimo, sluaj u SAD-u. ak 800 000 uenika etvrtog razreda srednje kole u Americi, ili 28%, imaju sposobnost itanja koje je ispod "osnovne". Kako je reeno u izvjetaju ministarstva obrazovanja: "Previe mladih ljudi ne moe da ita dovoljno dobro da nae posao sa mogunou napredovanja, da obavlja graanske dunosti ili jednostavno da uiva u dobroj knjizi. Svijet im je suen njihovom nesposobnou da napisane rijei prevedu u smislen tekst." I dok se amerino ministarstvo obrazovanja bori da pobolja samu sposobnost itanja njihovih srednjokolaca, nai aci ve sa 18. godina sasvim uspjeno itaju Hesea, Bodlera ili Andria. Ali tu se postavlja pitanje: da li oni itaju samo zato to moraju, ili su svijesni uticaja koje itanje ima na razvoj umnih sposobnosti i na njihov ivot u budunosti? Analitiari u Srbiji kau da je jedan od najsigurnijih pokazatelja koliko je jedna nacija zaista obrazovana injenica koliko njeni pripadnici knjiga proitaju. Bibliotekari su izraunali da u Srbiji samo tri odsto ljudi ita knjige, bilo da je rije o beletristici, bilo o strunoj literaturi. Taj podatak poklapa se sa brojem visokoobrazovanih ljudi koji inae spadaju u redovnu italaku publiku. Ali pritom ne treba zanemariti vaan faktor kao to je standard stanovnitva. Da li su knjige skupe, svakako je dobro pitanje. Ukoliko znamo da je prosijena cijena knjige oko 10-15 KM, onda to i ne izgleda tako mnogo. Neko moe rei da je dovoljno preskoiti neki izlazak i za te pare kupiti neku dobru knjigu. Ali iako taj argument ima dobar rezon, to opet znai da ako elimo novu knjigu u naoj kunoj biblioteci, moramo se neega odrei. Izgleda da je za na standard i ta cijena visoka. Zbog navedenih razloga, smatrala sam da je vano utvrditi ta to mladi ljudi itaju, kakvu ulogu itanje ima u njihovom ivotu i da li zapravo itanje meu njima izumire. Svjesna sam da moj rad nije ak ni vrh ledenog brijega, ali negdje se poeti mora.

2. Predmet istraivanja
Prije nego to ponem da dublje ulazim u temu, moram definisati predmet mog istraivanja. On je, u stvari, sadran u samom naslovu rada: ta mladi itaju (osim strune literature)? Pri tom, elim da dam objanjenje nekih pojmova, tako da postoji jedinstveno razumijevanje termina koje u u radu koristiti. Mladi - mlade u definisati kao starosnu grupu od 14 do 24 godina ivota, iz prostog razloga to su oni najvei dio mlae populacije koja najvie dolazi u dodir sa strunom literaturom (u koli i na fakultetu). Ali ko zapravo moe rei kad neko prestaje biti mlad? No, bilo kako bilo, zbog prirode mog istraivanja u ovom radu termin mladi e se odnositi prvenstveno na srednjokolce i studente. Literatura - knjievnost, tj. sva pisana i tampana djela (nauna, umjetnika, filozofska i sl.) pojedinog naroda, neke epohe ili itavog ovjeanstva.

3. Cilj istraivanja
Cilj mog istraivakog rada jeste da odgovori ne samo na pitanje ta mladi itaju, ve i da li oni itaju, koliko TV, internet i ostale aktivnosti utiu na italake navike mladih ljudi danas. Takoe, ovdje elim da saznam zbog ega zapravo mladi ljudi itaju i da li su svjesni uticaja koje itanje ima na njihov dalji ivot. Dalje, ovo istraivanje treba da pokae odnos izmeu vremena koje mladi ljudi provedu itajui knjigu i vremena koje provedu itajui novine informativnog karaktera ili utu tampu, kao i najpopularniji anr kjnige i najitanije novine. Postavlja se pitanje zato je to sve bitno? Pa, u uvodu sam navela da analitiari u Srbiji kau da je najbolji pokazatelj obrazovanosti nacije injenica koliko knjiga oni proitaju. A jo je vanije da se utvrdi koliko i kakve knjige mladi itaju, iz prostog razloga da vidimo koliko je naa omladina obrazovana, jer to je takoe jedan od pokazatelja budunosti jedne zemlje.

4. Hipoteze
Sljedee hipoteze e ovim istraivakim radom ili dobiti svoju potrvrdu ili e biti odbaene: 1.Mladi danas malo itaju 2.Mladi daju prednost drugim aktivnostima, ne itanju 3. Vie mladih ljudi vie ita novine, nego knjige 4. Popularnija je beletristika od naunih tekstova 5. Djevojke preferiraju literaturu kao to su romanse, drame, klasici i asopise kao to su Svet, Cosmopolitan ili ljubavni romani. 6. Momci su ti koji vie vole naunu fantastiku, trilere, horore, ili asopise kao to su Svet kompjutera, Tempo ili Playboy

5. Varijable
Nezavisna varijabla: litaratura (osim strune) Zavisna varijabla: italaki afiniteti mladih

6. Tehnike prikupljanja podataka


U svom istraivakom radu primjenila sam tehniku prikupljanja podataka poznatu kao razgovor i upitnik1. Razgovor je obavljen u vidu standardizovanog intervjua sa jednim zaposlenikom u gradskoj biblioteci "Petar Koi", koji me je tom prilikom zamolio da ostane anoniman. Intervju je obavljen putem interneta, tako to sam, nakon to sam od dotine osobe dobila e-mail adresu, poslala pitanja. Odgovore sam dobila dva dana kasnije. Ostali ispitanici, uenici srednjih kola i studenti, su popunjavali anketu mjeovitog tipa, dakle pored ponuenih odgovora, mogli su i dati svoje miljenje u odreenim pitanjima. Anketa je bila anonimna, i uesnici su birani na dobrovoljnoj bazi. Trudila sam se da broj ispitanika bude priblian u svakoj koli/fakultetu, i da generacijski odnos bude takoe priblian.

Prof.. dr Ivan ijakovi: "Sociologija"

7. Uzorak
Istraivanje je provedeno na teritoriji grada Banja Luke u januaru 2004. godine. U istraivanju su uestvovali uenici 5 banjalukih srednjih kola i 6 fakulteta. Ukupan broj ispitanika: 90 Starosna struktura: 15 - 24 godina Polna struktura: 46 djevojaka, 44mladia Akademska struktura: 40 srednjokolaca, 50 studenata U istraivanje sam ukljuila sljedee kole: Gimnaziju, Ekonomsku kolu, Elektro kolu, Medicinsku kolu i Metalsku kolu; i fakultete: Ekonomski fakultet, Medicinski fakultet, Elektro fakultet, Arhitektonsko-graevinski fakultet, Pravni fakultet i Filozofski fakultet.

8. Intervju
1. Koliko dugo radite u biblioteci "Petar Koi"? Od 1995, znai skoro devet godina. 2. Za to vrijeme, ko su vam bili ei posjetioci: mlaa ili starija populacija? S obzirom da radim na odjeljenju za odrasle, nai najmlai lanovi imaju 18 godina. Slobodno mogu da kaem da je najvei broj lanova srednjokolci, studenti i penzioneri. Mada, smatram da ipak veinu ine srednjokolci i studenti. 3. Zato? Srednjokolci se najee ulanjuju radi posuivanja kolskih lektira, studenti uglavnom posuuju strunu publikaciju ili se ulanjuju u itaonicu, jer veliki broj knjiga koji im je potreban ne moe se iznositi iz biblioteke. Penzioneri su svakako sloj koji ima najvie vremena na raspolaganju, pa je vjerovatno otuda toliko njih ulanjeno u biblioteku. Ali, navika itanja se ne stie u starosti, tako da oni koji su itali kao mladi, nastavljaju da itaju itav ivot. 4. Da li mladi ljudi vie posuuju lektiru i strunu literaturu, ili itaju "za svoju duu"? Kao to sam ve rekla, veina mladih koja se ulanjuje u biblioteku ini to prvenstveno radi posuivanja kako lektire, tako i strune literature. Meutim, pogreno bi bilo rei da oni ne itaju i u slobodno vrijeme. Nerijetko se deava da podignu literaturu i neto za itanje u slobodno vrijeme istovremeno. Moda ima kola ne ostavlja mnogo vremena da se vie posvete itanju. Ipak, smatram da oni koji se ulane u biblioteku imaju naviku da itaju. Naravno, uvijek ima onih koji se ulane, pa dou jednom ili dva puta u toku godine. 6

5. ta, po Vaem miljenju, mladi najee biraju da itaju, a da to nije lektira ili struna literatura? To je stvarno teko rei. Mlade esto ponese trend. Recimo, otkad se pojavio film Zona Zamfirova, tranja za tom knjigom se utrostruila, iako se dotad itala iskljuivo kao lektira. Ili npr, ve tri godine knjiga "Gospodar prstenova" ide iz ruke u ruku. Mislim da ne stoji niti jedan dan na polici. Oni koji ele da itaju u slobodno vrijeme, uglavnom ve znaju koju knjigu ele da posude. U protivnom, najee biraju bestselere ili knjige svojih omiljenih autora. 6. Da li se italaki afiniteti mladih razlikuju u zavisnosti od pola i godina? Od pola svakako, a od godina neto manje, ali se ipak razlikuje. Recimo momci ee podiu naunu fantastiku, pijunske trilere ili horore, dok djevojke vole da itaju romane tipa Danijele Stil, ili moderne romane kao to su "Seks i grad" i sl. 7. Da li smatrate da mladi itaju manje nego to su itali prije, npr. 5 godina? Pa gledano iz moje pozicije, ne. Kao to sam ve u nekoliko navrata spomenula, mladi itaju lektire i strunu literaturu, pa jedini nain da se smanji broj mladih koji itaju jeste da se smanji broj uenika i studenata, ili da profesori prestanu da trae od njih da itaju, to je prilino nevjerovatno. 8. Da li ste upoznati sa mogunou itanja knjiga putem interneta? Svakako. erka moje prijateljice esto trai lektire na internetu ako ih nemamo trenutno u biblioteci. Mada, kae da trai samo djela naih autora, a najee je u pitanju poezija, jer je nje najvie ima. Vjerujem da bi mogla pronai i djela stranih autora, ali vjerovatno u originalu, tako da se i ne trudi previe. 9. ta mislite o tome? Mislim da ipak veu vrijednost ima tampana knjiga. Takoe, mislim da kod nas jo nije rairena upotreba kompjutera kao naina itanja knjige. To je vjerovatno popularnije u zapadnim zemljama, iz prostog razloga to oni svoje knjige nalaze na svom jeziku i itanje ne predstavlja nikakav problem. Kad bih ja pokuala da itam Kafku sa interneta, mislim da ne bih stigla dalje od naslova jer ne razumijem njemaki. Jo jedna prednost tampanih knjiga jeste obim same knjige, kao i udobnost pri itanju. Ko je jo spreman da provede dva-tri sata dnevno u stolici pred raunarom da bi proitao knjigu?

9. Anketa
Ovom anketom, u okviru mog istraivakog rada iz sociologije, pokuavam da utvrdim da li i ta mladi ljudi itaju i koliko je vano itanje danas. Anketa je sastavljena iz etiri dijela, od kojih se prvi odnosi na line podatke anketiranog, drugi na knjige, trei na asopise/novine/stripove i etvrti na knjige sa intereneta i uticaj interneta i TV-a na italake navike mladih ljudi danas. Anketa je anonimna. Zahvaljujem na sradnji. Autor

Prvi dio
1. Godina roenja ____________ 2. Pol (zaokruite) M ____________________________ * Roditelji * Stipendija * Posao

3. Koju kolu/fakultet pohaate? 4. Kako se finansirate (zaokruite)?

Drugi dio
Molim vas, imajte na umu da se pitanja odnose na knjige koje nisu struna literatura. 1. Da li volite da itate? * Mnogo * Dovoljno 2. Da li itate u slobodno vrijeme? * Uglavnom * Ponekad * Ne volim * Rijetko * Moda 1 sat ukupno

3. Koliko vremena sedmino provedete itajui? * Bar 1 sat dnevno * Nekoliko sati sedmino

4. Kako odluujete koje ete knjige itati? * Preporuke prijatelja * Naem u biblioteci * Proitam recenzije u novinama * Proitam recenzije na internetu * itam bestselere 5. Gdje nabavljate knjige koje itate? * Kupim u knjiari * Posudim u biblioteci * Posudim od prijatelja

6. ta vie volite da itate, beletristiku, naunu literaturu ili popularne i zabavne tekstove? * beletristiku * naunu literaturu * popularne tekstove 7. Rangirajte sljedee anrove beletristike (1 odlino, 2 u redu, 3 bez veze) Trileri ___ Nauna fantastika ___ Avanturistiki ___ Horori ___ 8

Klasici ___

Drame __

Romansa ___

8. Rangirajte sljedee anrove ostale literature (1 odlino, 2 u redu je, 3 bez veze) Biografije ___ Tehnologija ___ Putopisi ___ Uradi sam ___ Religija ___ Nauka ___ Istorijski romani ___ Zdravlje ___ 9. Kada birate knjigu, koliko su vam vani navedeni stavovi (1 - veoma vano, 2 - malo vano i 3 - nevano) Autor i njegova reputacija ___ Naslovna stranica ___ Izdava ___ Naslov ___ Kratak sadraj ___ Obim knjige ___ 10. Da li preporuujete knjige drugima? * esto * Ponekad 11. Da li ste lan biblioteke? * Da * Ne * Nekoliko puta godinje * preko 100 * Rijetko

12. Ako da, koliko esto pozajmljujete knjige iz biblioteke? * Nekoliko puta sedmino * Nekoliko puta mjeseno 13. ta mislite, koliko knjiga posjedujete? * 1-25 * 26-50 * 51-75 * 76-100

14. Koliko ste knjiga proitali u proteklih godinu dana? *0 * 1-5 * 6-10 * 11-15 * 16 i vie 15. Da li vie volite domae ili strane autore? * Domae * Strane 16. Da li imate listu knjiga koje elite da proitate? * Da * Ne

Trei dio
1. Da li volite da itate novine? * Da * Ne 2. Ako je odgovor ne, zato? * Dosadne su * O vijestima se informiem putem TV * Drugo (navedite) _____________________________________________ 3. Ako je odgovor da, rangrirajte nabrojane dijelove novina (1 odlino, 2 u redu je, 3 bez veze) * Reklame * Svijet zabave * Redovne kolumne * Naslovi * Stripovi * Politika zbivanja * Sport * Horoskop 4. Da li volite da itate asopise? * Da * Ne 9

5. Ako ne, zato? * Ne interesuje me * Nemam novca da ih kupim * Drugo (navedite) ________________________________________________ 6. Koliko esto itate novine/asopise? * Jednom dnevno * Svaki drugi dan * Jednom sedmino * Nekoliko puta mjeseno * Nekoliko puta sedmino * Manje od jednom mjeseno

7. Rangirajte navedene asopise (1 ne volim da itam, 2 ponekad itam, 3 redovno itam) Patriot ___ Reporter ___ Svedok ___ Tempo ___ CKM ___ Playboy ___ Svet kompjutera ___ Vrele gume ___ Svet ___ Trn ___ Zona sumraka ___ OK ____ Teen ___ Cosmopolitan ___ Stripovi ___ Ljubavni romani ___ Horoskop ____

etvrti dio
1. Da li znate da postoji mogunost itanja knjiga na internetu? * Da * Ne 2. Da li ste itali knjige na internetu? * Da * Ne 3. Da li preferirate tampane knjige ili e-knjige? * tampane * e-knjige 4. ta mislite, da li raunari i TV odvlae panju mladih sa itanja knjiga? * Veoma * Malo * Ne ba 5. Rangirajte sljedee aktivnosti prema koliini vremena koju im posjeujete (1 malo, 2 dovoljno, 3 previe) Gledanje filmova ___ Gledanje serija ___ Gledanje sporta ___ Surfanje na netu ___ Igranje igrica ___ itanje ___ Sluanje muzike ___ Uenje ___ Izlasci ___ Druge aktivnosti (sport, razne sekcije...) ___ 6. Da li bi se putem medija, npr. emisijama o novitetima u svijetu knjiga, reklamama za nova izdanja romana ili reklamama za gradsku biblioteku, moglo uticati na mlade da vie itaju? * Veoma mnogo * Prilino * Moda malo * Ne ba 7. Da li ste ikad pod uticajem reklama ili filma kupili neku knjigu, asopis...? * esto * Nekoliko puta * Jednom * Ne

10

10. Analiza dobijenih rezultata


U ovom dijelu istraivakog rada u predstaviti rezultate istraivanja i dati analizu dobijenih rezultata. Nije bilo lako obraditi sve ove odgovore, jer su se mogli uporeivati po mnogim osnovama. Tako je svako pitanje moglo biti uporeeno na osnovu pola, fakulteta ili kole koju ispitanik pohaa, godina i sl. Naravno, svako pitanje je moglo biti podjeljeno po kolama i fakultetima koje ispitanici pohaaju, ali bi to ipak bilo previe opirno za ovako mali uzorak. Najvanije je bilo prikazati preferencije mladih uopte, zatim po polu, i najposlije po godinama. Na pitanje "Da li volite da itate?" ispitanici su odgovorili ovako: 11% reklo je da mnogo voli da ita, 82% smatra da je njihovo interesovanje za itanje dovoljno, dok je 7% izjavilo da ne voli da ita. Zanimljivo za ovo pitanje bilo je to da svih 11% mladih koji kau da mnogo vole da itaju sainjavaju osobe enskog pola, i da su svi oni koji su rekli da ne vole da itaju, dakle njih 7%, mukarci. Dalje, pitala sam ih da li itaju u slobodno vrijeme. Odgovori su bili sljedei: 11% uglavnom ita, 87% ita ponekad, a 2% ita rijetko. I u ovom pitanju djevojke su pokazale vie entuzijazma za itanje. 11% to uglavnom itaju u slobodno vrijeme ine iskljuivo djevojke, dok 2% to rijetko itaju ine iskljuivo momci. A koliko je to sati sedmino, 7% je reklo da je to bar 1 sat dnevno, 86% ita nekoliko sati sedmino, a 7% ita moda 1 sat u toku itave sedmice. Kao to se moglo oekivati, i ovdje se ponavlja situacija iz prethodna dva pitanja kad se odgovori analiziraju na osnovu pola. Kad se analiziraju odgovori prva tri pitanja iji je cilj bio da se vidi koliko mladi vole da itaju i koliko vremena provode itajui, moe se zakljuiti da su mladi u Banjoj Luci "prosjeni" itai, s tim da djevojke vole da itaju vie nego momci. Takoe, ini se da sa godinama raste i afinitet prema itanju, jer su se studenti, mukarci a pogotovo djevojke, pokazali kao vei ljubitelji itanja. Sad, da li je takav rezultat moda i posljedica relativno nevelikog uzorka, ne mogu rei. Narednim pitanjima pokuala sam doznati kako mladi biraju knjige, ta im je pri tom izboru vano a ta ne, i kako dolaze u posjed knjiga koje ele da proitaju. Kako odluujete koje ete knjige itati? ak 71% vjeruje prijateljima kad ovaj kae da je knjiga dobra, pa se tako i odlui da proita tu knjigu. 16% naie na neto to eli da proita tako to pregleda police biblioteke. Recenzijama iz novina ne vjeruje niko, a one sa interneta pomognu 9% itaa pri izboru knjige. Samo 2% ne eli da se zamara izborom knjige, i misli da je ono to itaju milioni irom svijeta dovoljno dobro i za njega/nju. Oni itaju bestselere. Na osnovu tih rezultata, odgovori na "Gdje nabavljate knjige koje itate?" bili su sasvim logini. Veina, tj. 55% knjige posuuje od prijatelja, 29% posudi u biblioteci, a 16% kupi u knjiari. Razlozi za ovakav nain nabavljanja knjiga moda se mogu nai u materijalnoj situaciji stanovnitva, posebno mladih, koje veinom izdravaju roditelji. Naime, roditelji pored relativno niskih primanja nisu u stanju da svojoj djeci priute sve to im je potrebno. Pri tom izboru ta kupiti, a ta ne, kupovina knjiga kod veine dolazi tek pred ili na kraju. U pitanju br. 9 u drugom dijelu, ispitanici su trebali rangirati koliko su im vane odreeni inioci pri izboru knjige. Poredak je bio ovakav: 1. SADRAJ 2. AUTOR 3. NASLOV 11

4. OBIM 5. NASLOVNA STRANICA 6. IZDAVA U ovom pitanju bili su jedinstveni i mladii i djevojke, bilo srednjokolci bilo studenti. Zatim su uslijedila neka uoptena pitanja o tome da li su lanovi biblioteke i koliko esto je posjeuju, koliko knjiga posjeduju, koliko su knjiga proitali u protekloj godini i da li postoje neke knjige koje nisu proitali a eljeli bi. 64% ispitanih su lanovi biblioteke i veina njih, 72%, u biblioteku odu samo nekoliko puta godinje, a ostalih 28% to ini znatno ee - nekoliko puta mjeseno. Zakljuak koji sam prethodno donijela, da su mladi Banja Luke "prosjeni" itai, svoju potvrdu dobio je i u odgovorima na pitanje "Koliko ste knjiga proitali u prethodnih godinu dana?". Za odgovor 0 odluilo se 0%, za odgovor 1-5 odluilo se 9%, za odgovor 6-10 bilo je 69%, od 11-15 knjiga proitalo je 11% ispitanih, a 16 i vie proitalo je takoe 11%. Dolazimo i do pitanja sadranih u naslovu: ta je to to mladi vole da itaju. Najprije treba rei da mladi veinom itaju radi linog zadovoljstva i razonode, odn. velika veina, ak 71% preferira beletristiku. Nakon beletristike dolaze popularni tekstovi koje ita 16% maldih, a tek 13% ita naunu literaturu. Zanimljivo je bilo vidjeti da mladi vie vole strane (80%) od domaih autora (20%). U ovom pitanju polna razlika se mnogo ispoljila, jer 100% mukih ispitanika voli strane autore. Djevojke su bile te koje su se izjasnile da vole i domae autore (39%). Meutim, i ovdje je izbor iao u korist stranih autora (61%). U naredna dva pitanja mladi su rangirali koji anr beletristike i ostale litarature (naune literature i popularnih tekstova) najvie vole. Takoe, ovdje dolazi do velikih razlika u italakom ukusu djevojaka i mukaraca. Rezultati su prikazani u narednim tabelama. MLADII 1. TRILERI 2. NAU. FANTASTIKA 3. AVANTURA 4. HORORI 5. KLASICI 6. DRAME 7. ROMANSE BELETRISTIKA UKUPNO 1. TRILERI 2. KLASICI 3. AVANTURA 4. DRAME 5. NAUNA FANTASTIKA 6. ROMANSA 7. HORORI OSTALA LITERATURA UKUPNO 1. NAUKA 2. PUTOPISI 3. ZDRAVLJE 4. TEHNOLOGIJA 5. ISTORIJSKI ROMANI 6. URADI SAM 7. BIOGRAFIJE 8. RELIGIJA 12 DJEVOJKE 1. KLASICI 2. ROMANSA 3. DRAME 4. TRILERI 5. AVANTURA 6. NAU. FANTASTIKA 7. HORORI

MLADII 1. NAUKA 2. TEHNOLOGIJA 3. PUTOPISI 4. ZDRAVLJE 5. URADI SAM 6. BIOGRAFIJE 7. ISTORIJSKI ROMANI 8. RELIGIJA

DJEVOJKE 1. PUTOPISI 2. ZDRAVLJE 3. ISTORIJSKI ROMANI 4. NAUKA 5. URADI SAM 6. BIOGRAFIJE 7. TEHNOLOGIJA 8. RELIGIJA

Pri tom, vano je spomenuti da je ukupan prosjek ocjena koje su ispitanici davali odreenim anrovima kod beletristike bio mnogo vei, nego kod ostale literature. To je jo jedan podatak koji ide u prilog tome da mlade vie interesuje itanje za razonodu. Trei dio ankete odnosio se na itanje novina/asopisa. Prvo pitanje bilo je "Da li volite da itate novine?". Sa 'da' odgovorilo je 60% ispitanih, od kojih su 63% bili mukarci, a 37% djevojke. Ostalih 40% reklo je da ne voli itati novine. Na pitanje "Zato ne volite da itate novine?" ispitanici, od kojih su veinu sainjavale djevojke, odluili su se za dva od tri ponuena odgovora. Njih 56% reklo je da su im novine dosadne, a 44% reklo je da se o vijestima informie putem TV-a. One koji su se izjasnili da vole da itaju novine, zamolila sam da mi rangiraju dijelove novina koje vole, odn. ne vole da itaju. Opet, pol ispitanika imao je veliki uticaj na izbor. Ali, u ukupnom poretku spor je zauzeo prvo mjesto. To je posljedica injenice da se vie mukaraca izjasnilo da ita novine, pa je njihov izbor imao presudan uticaj i na ukupne rezultate. MOMCI 1. SPORT 2. STRIPOVI 3. REDOVNE KOLUMNE 4. POL. ZBIVANJA 5. SVIJET ZABAVE 6. NASLOVI 7. HOROSKOP 8. REKLAME DIJELOVI NOVINA UKUPNO 1. SPORT 2. REDOVNE KOLUMNE 3. POLITIKA ZBIVANJA 4. SVIJET ZABAVE 5. STRIPOVI 6. NASLOVI 7. HOROSKOP 8. REKLAME DJEVOJKE 1. REDOVNE KOLUMNE 2. SVIJET ZABAVE 3. HOROSKOP 4. POL. ZBIVANJA 5. NASLOVI 6. SPORT 7. STRIPOVI 8. REKLAME

Analiza pitanja "Da li volite da itate novine?" donijela je zanimljive rezultate. Naime, svih 100% ispitanih izjavilo je da voli da ita asopise. Ovo je bilo prvo pitanje u kojem su se miljenja svih ispitanih u potpunosti podudarala. To je takoe i dokaz da mladi definitivno vie vole da itaju novine/asopise od knjiga. To najee ine nekoliko puta sedmino. Zatim je uslijedila rang-lista najee itanih asopisa, ponovo podijeljena na tri dijela: ukupno, djevojke i momci. Iako sam analizu uradila jo i prema goditu i prema koli/fakultetu, dola sam do zakljuka da su tu razlike minimalne, stoga nisam htjela da zamaram sa jo vie podataka. MOMCI 1. TEMPO 2. SVET KOMPJUTERA 3. PLAYBOY 4. STRIPOVI 5. CKM 6. REPORTER 7. VRELE GUME 8. HOROSKOP 9. SVET 10. OK 11. PATRIOT ASOPISI - RANG LISTA UKUPNO 1. HOROSKOP 2. TEMPO 3. COSMOPOLITAN 4. SVET KOMPJUTERA 5. REPORTER 6. STRIPOVI 7. CKM 8. LJUBAVNI ROMANI 9. PLAYBOY 10. SVET 11. OK 13 DJEVOJKE 1. COSMOPOLITAN 2. HOROSKOP 3. LJUBAVNI ROMANI 4. SVET 5. OK 6. TEEN 7. REPORTER 8. TEMPO 9. STRIPOVI 10. TRN 11. CKM

12.* SVEDOK 13.* TRN 14.* TEEN 15.* COSMOPOLITAN 16.* LJUBAVNI ROMANI 17.* ZONA SUMRAKA

12. TEEN 13. VRELE GUME 14. TRN 15. PATRIOT 16. SVEDOK 17. ZONA SUMRAKA

12. SVET KOMPJUTERA 13. VRELE GUME 14. PLAYBOY 15. PATRIOT 16. SVEDOK 17. ZONA SUMRAKA

Zanimljivo je pomenuti da pri rangiranju asopisa koje vole i ne vole, muki ispitanici su pokazali apsolutnu odlunost i 6 asopisa (oznaeni *, od koji su 3 'enska') su dobili najniu moguu ocjenu 1, odn. svi momci su izjavili da ne vole da ih itaju. Djevojke, naprotiv, bile su 'liberalnije' u svom izboru, ili bolje reeno, itaju sve i svata. U njihovom izboru nijedan od 17 navedenih asopisa (meu kojima i Playboy) nije dobio ocjenu 1. To znai da od svih ispitanih djevojaka bar jedna ponekad ili redovno ita neki od navedenih asopisa. Lino mi je laknulo kad sam vidjela da samo 1 osoba, djevojka, ponekad ita Zonu sumraka. Ima jo nade za nau omladinu! Posljednji, etvrti dio ankete, odnosio se na itanje knjiga sa interneta i uticaj drugih aktivnosti na italake navike mladih u Banjoj Luci. Prvo pitanje koje sam postavila bilo je "Da li znate da postoji mogunost itanja knjiga na internetu?". Na moje veliko zaprepatenje, 2%, tj. dvije djevojke nisu bile upoznate s tim! Zato zaprepatenje? Pa, kameno doba je odavno proslo. Naredno pitanje bilo je "Da li ste ikada itali knjiga na internetu?", i uprkos injenici da je 98% anketiranih upoznato s tom mogunou, samo je 11% i proitalo knjigu na taj nain. To dodue, i nije toliko udno. Kao to ree gospoa iz intervjua, kome se da sjediti na neudobnoj stolici ispred raunara da bi proitao knjigu. Ja bih to mogla samo u sluaju da me knjiga izuzetno interesuje, a ne postoji drugi nain da se nabavi, to je malo vjerovatno. Stoga, jednoglasnost anketiranih (100%) u odgovoru na pitanje da li vie vole tampane ili e-knjige nije bila nita udno. Naredna tri pitanja bila su vezana za uticaj televizije. Na pitanje "Da li mislite da raunari i TV odvlae panju mladih sa itanja knjiga?", 94% je odgovorilo sa veoma, 4% sa moda malo, a 2% sa ne ba. Ovaj put djevojke su smatrale da uticaj TV-a nije znaajan. Jedna od stvari koja me je takoe zanimala bilo je da li oni smatraju da se putem medija, npr. emisijama o novitetima u svijetu knjige, reklamama za nova izdanja romana ili reklamama za gradsku biblioteku moglo uticati na mlade da vie itaju. Od etiri ponuena odgovora, veoma mnogo, prilino, moda malo i ne ba, ispitanici su smatrali da se tim putem ne moe veoma mnogo uticati, ali takoe smatraju da se uticaj ne moe zanemariti. Tako se 76% opredijelilo za opciju prilino, a 24% kae da se tako moe moda malo uticati na mlade. Miljenja i momaka i djevojaka su se podudarala. Nakon toga pitala sam ih da li su oni ikada kupili neku knjigu pod uticajima reklame ili filma. 4% kae da to radi esto, 56% kae da su to uradili nekoliko puta, 38% je povjerovalo reklamama jednom, a samo 2% nije nikada kupilo knjigu pod tim uticajem. Na ovom pitanju momci su bli ti koji su se najee opredjeljivali za opcije esto i nekoliko puta, a djevojke su bile one koje odgovorile jednom ili nijednom. Za kraj ove anlize uticaja TV, raunara i drugih aktivnosti, ispitanici su rangirali aktivnosti kojima se mnogo ili malo bave. Na ovom pitanju su se napokon ispoljile i generacijske razlike, tako da sam prikazala svih 7 tabela.

14

ITANJE I DRUGE AKTIVNOSTI Uenici Studenti Uenice 1. Gledanje sporta 1. Internet 1. Gledanje serija 2. Internet 2. Uenje 2. Izlasci 3. Igranje igrica 3. Gledanje filmova 3. Sluanje muzike 4. Gledanje filmova 4. Sluanje muzike 4. Gledanje filmova 5. Izlasci 5. Gledanje sporta 5. itanje 6. Druge aktivnosti* 6. Izlasci 6. Uenje 7. Sluanje muzike 7. itanje 7. Druge aktivnosti 8. Igranje igrica 8. Gledanje sporta 8. itanje 9. Uenje 9. Gledanje serija 9. Internet 10. Gledanje serija 10. Druge aktivnosti 10. Igranje igrica *Druge aktivnosti - bavljenje sportom, jezici, sekcije, itd... ITANJE I DRUGE AKTIVNOSTI Momci Djevojke 1. Internet 1. Sluanje muzike 2. Gledanje sporta 2. Izlasci 3. Gledanje filmova 3. Gledanje filmova 4. Igranje igrica 4. Uenje 5. Sluanje muzike 5. itanje 6. Uenje 6. Gledanje serija 7. Izlasci 7. Druge aktivnosti 8. Internet 8. itanje 9. Druge aktivnosti 9. Gledanje sporta 10. Gledanje serija 10. Igranje igrica ITANJE I DRUGE AKTIVNOSTI UKUPNO 1. Gledanje filmova 2. Sluanje muzike 3. Internet 4. Izlasci 5. Gledanje sporta 6. Uenje 7. itanje 8. Druge aktivnosti 9. Igranje igrica 10. Gledanje serija

Studentkinje 1. Sluanje muzike 2. Gledanje filmova 3. Uenje 4. Izlasci 5. itanje 6. Internet 7. Gledanje serija 8. Gledanje sporta 9. Druge aktivnosti 10. Igranje igrica

Nakon ovih rezultata, uprkos tome to je veina rekla da dovoljno voli da ita, ini se da to dovoljno i nije ba tako, posebno kad je muka populacija u pitanju. Ali, opet, ispitanici su bili iskreni kad su rekli da TV, raunari i druge aktivnosti koje su im na raspolaganju veoma utiu na italake navike. U ukupnom poretku, kod nae omladine itanje je od moguih 10, zauzelo "asno" 7. mjesto. Naalost, ako mogu da dodam. 15

Nakon provedenog istraivanja i analiziranih rezultata vrijeme je da se vratim na hipoteze sa poetka ovog rada. 1.Mladi danas malo itaju Sudei po odgovorima u intervjuu, veina lanova gradske biblioteke "Petar Koi" su mladi ljudi. Ali, ako su ulanjeni, da li to nuno znai i da itaju? Ako uzmemo u obzir odgovore anketiranih, koji su rekli da jesu lanovi biblioteke (njih 64%), veina (72%) biblioteku posjeuje tek nekoliko puta godinje. Dalje, uporeujui ankete prema goditu, dola sam do zakljuka da studenti vie itaju od srednjokoloca. I dok nema neke vee razlike meu italakim navikama studenata razliitih fakulteta, razlike u itanju meu srednjokolcima razliitih kola se primjeuju. Npr, od 7% anketiranih koji su izjavili da ne vole da itaju, 82% ine uenici srednje metalske kole. Zaista ne bih da ikoga omalovaavam, ali to su bili rezultati koje sam dobila. 2.Mladi daju prednost drugim aktivnostima, ne itanju U prilog tome govori injenica da, u poreenju sa drugim aktivnostima, itanje zauzima tek 7. mjesto od 10 moguih. Pri tom, djevojke (i studentkinje i srednjokolke) itanje su stavile na peto mjesto, srednjokolci na osmo, a studenti na sedmo. 3. Vie mladih ljudi vie ita novine, nego knjige Apsolutno potvreno, bar kad se odnosi na asopise, jer su se svi anketirani izjasnili da vole da ih itaju. Sjetimo se, na pitanje da li vole da itaju knjige, 7% je reklo ne. Situacija sa novinama je malo drugaija, jer je bilo onih koji su rekli da ih ne vole itati (uglavnom djevojke). 4. Popularnija je beletristika od naunih tekstova Ovu tezu potvrdili su odgovori na pitanje br. 6 iz drugog dijela ankete. 71% najvie voli beletristiku, 13% naune, a 16% popularne tekstove. Time je sve reeno. 5. Djevojke preferiraju literaturu kao to su romanse, drame, klasici i asopise kao to su Svet, Cosmopolitan ili ljubavni romani. To se takoe potvrdilo, iako je 'Svet' bio rangiran slabije nego to sam je mislila da e biti. 6. Momci su ti koji vie vole naunu fantastiku, trilere, horore, ili asopise kao to su Svet kompjutera, Tempo ili Playboy Takoe potvreno. Da ne duim, sve je prikazano u odgovarajuim tabelama.

11. Zakljuak
Osnovni zakljuci do kojih sam dola govore da situacija sa italakim navikama mladih nije sasvim zabrinjavajua, ali nije ni posebno dobra. Da, mladi itaju, ali prvenstveno za razonodu. Knjiga, kao izvor informacija i znanja polako gubi bitku pred modernima sredstvima komunikacije. U pogledu strukture, ini se da stariji ispitanici, dakle studenti, vie itaju od srednjokolaca. Gledano po polu, djevojke definitivno vie itaju od momaka. Pri izboru literature koju e itati, godine ne igraju neku veliku ulogu, kad su mladi u pitanju. Nasuprot tome, razlike u literaturi, gledano sa stanovita pola ispitanika, bile su 16

vie nego oigledne. Iz intervjua, saznali smo da pri izboru knjige, malde nerijetko ponese i trend. Ispitanici smatraju da bi se putem medija, raznim emisijama i reklamama, moglo uticati namlade da vie itaju. To je moda i znak da bi se tako neto i trebalo uraditi. Pri tom, ne postavlja se pitanje zato, jer svi znaju vrijednost koju svaka proitana knjiga ima u ivotu. Neko mi je jo davno rekao: "Bogat si onoliko koliko knjiga posjeduje, a obrazovan onoliko koliko ih proita."

12. Literatura
Sociologija - prof. Dr Ivan ijakovi Rjenik stranih rijei - Bratoljub Klai Internet

17