You are on page 1of 24

Uvod Krivino djelo razbojnitva je sve uestalija pojava i mnogo tei oblik od obine krae jer podrazumijeva upotrebu

sile,to moe imati jo tee posljedice. Nain poinjenja razbojnitva,objekti i rtve napada,vrijeme i mjesto,sredstva,vrsta razbojnitva,tek su neki od elemenata kljunih za bolje poznavanje operativnog djelovanja razbojnika individualaca ili razbojnikih skupina. Razbojnitva se u pravilu vre iznenada i vrlo silovito,tako da rtve ne uspijevaju pruiti uinkovit otpor.Znatan ih se broj izvri uz sudjelovanje vie osoba,uz odreenu podjelu rada. Individualni razbojnici skloni su koritenju oruja ili opasnog orua kao sredstva poinjenja djela. Koji je nain koriten,varira od sluaja do sluaja.Nain poinjenja u pravilu obuhvata: -pripreme za poinjenje djela -nain napada -vrsta i nain primjene prisile u obliku sile ili prijetnje -postupak sa rtvama i svjedocima -oduzimanje tue pokretne stvari -broj sudionika u razbojnitvu -nain otpreme oduzetih stvari i sl. Objekti napada variraju od raznih pravnih osoba (banaka),pote, mjenjanice, kladionice, benzinske pumpe,kue,stanovi i slino.rtve razbojnitva uvijek su fizike osobe-blagajnici, osobe koje vre prenos ili prijevoz novca,potari,inkasatori,prostitutke,imune osobe,taksisti kao i sluajni prolaznici. Kod svih razbojnitava razlikujemo pripremnu fazu (npr.izvianje terena) i fazu realizacije. Pod fazom realizacije podrazumijeva se nain poinjenja razbojnitva.to se tie mjesta izvrenja,ono u osnovi se moe izvriti na svakom mjestu do kojeg ljudi imaju pristup. Koja sredstva su upotrijebljena,zavisi od sluaja do sluaja,a mogu biti: vatrena i hladna oruja,opasna orua,razni ubodni i tupotvrdi predmeti,bokseri,metalne ipke i slini predmeti. U sredstva poinjenja spadaju i sredstva za maskiranje i preruavanje. Moemo se susresti i s lanim (fingiranim) razbojnitvima. Njihovi pojavni oblici se stalno mijenjaju,ali motivi u pravilu ostaju isti.Da bi se utvrdilo da li je rije o fingiranom razbojnitvu,treba izvriti rekonstrukciju svega to mu je prethodilo i to je uslijedilo. Navodna rtva u ovom sluaju,traei pomo,moe biti sumnjiva ako daje suvie detaljan opis napadaa,ili obratno,ako nije u stanju priiti nikakav detalj u vezi osobnog opisa.Prave rtve su obino uplaene i potitene. Izvrioci krivinih djela razbojnitva se obino djele na prigodne i one iz navike ili profesionalce. Prigodni razbojnici koriste netraenu priliku koja im se iznenada prui pa podlegnu napasti. Po miljenju nekih strunjaka,veina razbojnika su kolerici,lako zapaljive osobe,to objanjava eskalacija bijesa kad naiu na otpor. Oni su esto bezosjeajni,hladni psihopati. Meu njima ima i stvarnih sadista.

to se tie ovog krivinog djela na naim podrujima,tanije u pojedinim optinama Kantona Sarajevo,pokuat u to u svom radu Krivino djelo razbojnitva u Kantonu Sarajevo u 2008.-2010.g. da neto vie objasnim i prikaem s motivom da svi,kako javnost,tako i strune osobe prue vie panje ovom krivinom djelu,da bi svi zajedno doprinijeli njegovom suzbijanju. Formulacija problema Kod formulacije problema istraivanja potrebno je osloniti se na ve postojea teorijska saznanja o temi (problemu) koja je predmet istraivanja, to su u ovom sluaju Krivino djelo razbojnitva u K.S. od 2008.-2010.g. Razbojnitvo je sloeno krivino djelo koje uvjek sadri element nasilja i element oduzimanja tue pokretne stvari(novca ,nakita i drugih pokretnih stvari). Element nasilja javlja se kao sredstvo izvrenja djela-razbojnik primjenjuje silu ili prijetnju da e neposredno napasti na ivot i tijelo rtve u namjeri da na taj nain od nje oduzme stvari koje eli prisvojiti. Razbojnitvo spada u najtee imovinske delikte,jer razbojnik ne preza da rtvu rani ili ak lii ivota. Kao i svako drugo krivino djelo i razbojnitvo ima svoje elemente a to su: mjesto ,vrijeme, nain izvrenja,sredstvo i motiv poinitelja. Razbojnitvo je specifino krivino djelo koje se po svojim karakteristikama rezlikuje od svih drugih, jer nanoenjem tjelesnih povreda razbojnik vri i otuenje neke imovine,pa prema tome razbojnitvo predstavlje sklop dva krivina djela koja nisu srodna. Problem moga istraivanja jeste razbojnitvo sa nekim od svojih segmenata, a ti segmenti su: linost poinioca, sredstva i nacin izvrsenja . 1. Osnovni hipotetiki stavovi 1. 1. Hipotetiki stav o strukturi problema Iako spada u imovinske delikte,i razlikuje se od dijela protiv ivota i tijela,razbojnitvo se smatra jednim od najteih delikata. Teina se ogleda u tome sto podrazumijeva upotrebu sile.Ono sadri niz posebnih faktora

koje ga izdvajaju iz ostalih imovinskih delikata. Pod tim faktorima mislim na: licnost poinioca, nacin i sredstvo izvrsenja ovoga krivinog djela. injenica je da se svakim danom susreemo sa sve veim brojem razbojnitva,a odgovori o postojanju ovog problema ,njihovog otkrivanja kao i njihovih poinioca lee upravo u linosti poinioca, sredstvu i nainu izvrenja.

1. 2. Hipotetiki stav o funkcionalnim problemima Razbojnitvo postaje problem dananjice,sa svim svojim elementima i segmentima,kreui se od takozvanih jednostavnih sluajeva oduzimanja torbice,do vrlo ozbiljnih oruanih prepada na velike privredne objekte. Pri tome policija je veinom angaovana za tee sluajeve dok je preteni interes graana usmjeren na drugi kraj spektra,na jednostavna razbojnitva na ulici. Izraena stopa poveanja ovog problema kod nas, u Bosni i Hercegovini uveliko ovisi i o stanju koje trenutno vlada kako u zakonodavstvu ,pravosuu tako i od socijalnih prilika. 1. 3. Hipotetiki stav o vezama i odnosima Poto je razbojnitvo sloeno krivino djelo sa nizom segmenata,u usku vezu moemo dovesti njegova tri segmenta: linost poinioca,sredstvo Linost i nain i izvrenja,koji izvrenja su su meusobno u tijesnoj ispretpleteni. poinioca sredstvo

vezi,predmat koji e se koristiti kao sredstvo uveliko govori o linosti poinioca. Takoe nain izvrenja ovisi o linosti poinioca,jer nisu sve linosti spremne izvriti razbojnitvo na odreeni nain. U najuoj vezi i odnosu jesu sredstvo i nain izvrenja,obino od sredstva i ovisi nain izvrenja,a zajedno oni mogu uputiti na izvrioca preko njegove linosti. 3

2. Znaaj istraivanja Znaaj istraivanja je dvostruk: prvo, to je znaaj istraivanja po rjeavanje drutvenog aspekta problema; drugo, to je nauni znaaj, tj.znaaj istraivanjima po naunim doprinosima nauci.1

2. 1. Nauni znaaj istraivanja Nauni znaaj istraivanja se ogleda u tome to bi pridonijelo upotpunjenju i proirenju literature o ovom problemu. Dakako na ovom prostoru u skorije vrijeme nije vreno niti jedno istraivanje pa bi dalo realnu sliku o rasprostanjenosti ovog problema. Svako novo istraivanje dovodi do novih saznanja,to je od velikog znaaja za nauku. Rezultati bi pokazali kako su odreene prilike utjecale na stvaranje ili promjene u odreenim segmentima ovog krivinog djela.Na osnovu ovi rezultata mogu se izvriti i poreenja sa istraivanjima koja su vrili strunjaci u drugim kantonima sto bi dovelo do velikih saznanja i za nauku tako i za drutvo jer izvrioc je pokretna stvar. 2. 2. Drutveni znaaj istraivanja Drutveni znaaj istraivanja se ogleda u tome to bi se podigla svijest o ovom problemu kod ljudi, ime bi se moglo djelovati preventivno osnivajui uline patrole koje bi sainjavali graani kao i drugi niz programa. Ljudi bi shvatili teinu ovog problema i svojim preventivnim djelovanjem mogla bi se smanjiti stopu ovog krivinog djela,sto bi pomoglo kako razvoju nauke tako i drutvu. 3. Rezultati dosadanjih istraivanja

Devad Termiz: METODOLOLGIJA DRUTVENIH NAUKA; Sarajevo, 2003; str.164.

Hellmer (1959) je svojim istrazivanjem multirecidivista i delikvenata iznavike u SR Njemakoj doao do uvjerenja da razbojnitvo kod maloljetnika nema negativno prognostiko znaenje razmjerno teini i ozbiljnosti tog delikta. Samo 2% odraslih je multirecidivist i delikvenata iz navike je pocelo svoju kriminalnu karijeru razbojnistvom, a samo 7,6% imalo je medju prijanjim osudama i osudu zbog tog delikta. Prema Hellmeru (1969.) izvrenje djela oteenja tudje stvari pa i sudjelovanje u grupnom inu tog delikta u pravilu nema negativno prognostiko znaenje. Ti pocinioci obino nemaju kriminalne sklonosti, a elja da se na taj nain istaknu, da demonstriraju snagu prolazi sa sazrijevanjem.

Odreenje predmeta istraivanja 1. Teorijsko odreenje predmeta istraivanja Predmet ovog istraivanja jeste razbojnitvo kao specifian drutveni problem. Njegova specifinost se ogleda u samoj linosti poinioca kao nainu i sredstvima izvrenja razbojnitva. Razbojnitvo je krivino djelo gdje poinioc uporabom sile ili prijetnje protiv neke osobe napada na ivot ili tijelo oduzimajui neku pokretnu stvar u namjeri da njenim korist. prisvajanjem Rije je o pribavi djelu sebi znatne ili drugom protivpravnu imovinsku drutvene

tetnosti ,koje moe lako prerasti u kazneno djelo nanoenja teke tjelesne povrede ili u lienje ivota.Sila ili prijetnja javlja se kod razbojnitva kao sredstva kojima se omoguava oduzimanje tue pokretne stvari i zato mora predhoditi oduzimanju.Prijetnja upravljena na lienje ivota ili nanoenje tjelesne povrede u budunosti nije dovoljna za postojanje krivinog djela razbojnitva. Kod razbojnitva sila podrazumijeva stvarno nanoenje zla,primjenu snage prema nekom licu s ciljem da ta osoba neto uini ,neuini ili trpi. 5

Ovdje

trebamo

objasniti

kategorijalno-

pojmovni

sistem

predmeta

istraivanja Krivino djelo razbojnitva u Kantonu Sarajevo od 2008.2010.g.. Kao kategorijalne pojmove sistema predmeta istraivanja navesti emo slijedee pojmove koji su bitni za postojanje krivinog djela razbojnitva: 1. linost izvrioca 2. sredstvo izvrenja 3. nain izvrenja Linost izvrioca Linost poinioca je istoznanica za temperament, a esto i karakter, s tim to se naziv linost odnosi na uroena svojstva, sklonosti i raspoloenja. Razbojnici postaju ono to jesu postepeno,uglavnom se radi o sitnim lopovima koji iz uspjene i neotkrivene prigodne krae postepeno se budi sklonost ka krai samoj po sebi.Iz tako nastalog krivca iz navike razvija se konano provalnik i na kraju razbojnik. Razbojnike prema linosti djelimo na prigodne,profesionalne i iz navike. Prirodni razbojnici koriste netraenu priliku koja im se iznenada pruila i podlegnu iskuenju.Profesionalni razbojnici svoje ivotno izraavanje postiu vrenjem krivinih djela. Sredstva izvrenja razbojnitva Sredstva izvrenja razbojnitva u svakodnevnoj kriminalistikoj praksi variraju od sluaja do sluaja,od primjene same gole sile do primjene vatrenog oruja i hladnog oruja, eksplozivnih naprava i sl. Na rtve posebno zastraujue djeluju britve,stileti i medicinski skalpeli,osobito kad su veih dimenzija. Razbojnici znaju koristiti za prinudu i eksplozivne naprave i eksploziv,suzavce i razne druge omamljujue i nagrizajue kemikalije u tekuim i plinovitim agregatnim stanjima.Obzirom na sredstvo i nain izvrenja razbojnitva koji puta prelaze u zonu pokuaja ubojstva ili granie sa njom. Takva sredstva izvrenja mogu se nai,kako na mjestu izvrenja tako mogu biti i odbaena u blizini mjesta izvrenja. U 6

sredstva izvrsenja spadaju i sredstva za maskiranje i prerusavanje radi onemogucavanja prepoznavanja. Nain izvrenja razbojnitva Za kazneno djelo razbojnitva karakteristino je da ono u veini sluajeva uspjeva.To se prepisuje okolnosti da se razbojnitva u pravilu vre iznenada i vrlo silovito,tako da rtve neuspijevaju pruiti otpor. Bez razliite varijacije prilikom izvrenja krivinog djela razbojnitva,prema nainu izvrenja djela kriminalisti u cilju operativni potreba razbojnitvo klasificiraju u tri stila: 1. razbojnitva iz zasjede, 2.razbojnitvo na prepad i 3.razbojnitva sa unaprijed planiranim kriminalnim operacijama. Obzirom na nain izvrenja ona se rjee javljaju u pokuaju. Naini izvrenja su po prirodi samog djela veoma raznovrsni i uvjetovani mjestom izvrenja,osobnou i broju razbojnika kao i linosti rtve. Nauno verifikovano saznanje predmeta 1.Nauno evidentirano ali ne i verifikovano saznanje Postoje nauna saznanja koja su evidentirana ali nisu verifikovana kao takva, a odnose se na problematiku razbojnitva. Rezultati brojnih medicinsko psiholokih ispitivanja pokazuju da razbojnici posjeduju sljedea osobna svojstva: 1.impulsivno reagiranje 2.ispoljavanje eksplozivnosti i nasilnosti 3.razdraljivost 4.bezosjeajnost 5.jak egoizam 6.psihopatsku konstituciju

Ta svojstva implicitno govore zato rtve ne smiju pruati i ne pruaju otpor razbojniku. 2.Nauno verifikovano saznanje F.Meixner,Hamburg 1956. navodi da je postanak metamorfoza iz malog lopova. Iz uspjele i neotkrivene provalne krae budi se sklonost ka krai sama po sebi. Iz tako nastalog krivca iz navike razvija se konano provalnik,a iz ovog razbojnik koji se ne plai ni ubojstva. 2. Operacionalno odreenje predmeta istraivanja 2. 1. inioci sadraja predmeta istraivanja Kako bi shvatili konkretan problem koji istraujemo, odnosno pojavu, trebamo uzeti u obzir sve inioce sadraja ovog predmeta istraivanja. inioci u ovom istrazivanjuKrivino djelo razbojistva u K.S. od 2008.2010.gsu: -licnost pocinioca, -sredstva i -nain izvrsenja razbojnitva. Kao uslove koji dovode do ove pojave moemo traiti u predmetu istraivanja, odnosno u vanjskim i unutranji uzrocima koji dovode do ovoga problema. Vanjske uzroke moemo definirati kao drutvo koje svjesno, namjerno ili ne, dovodi do ove pojave. Openito, drutvo moe neto uiniti u spreavanju nastanka ove pojave, tako to e svojim direktnim ili indirektnim mogunostima utjecati na rijeenje ovog problema. Unutranje uzroke moemo traiti u samoj licnosti pocinilaca, kao i nacinu i odabiru sredstava za izvrenje razbojnitva. Linost pocinioca

Razbojnik je situacioni krivac. On otvoreno krajnje brutalno oduzima tuu pokretnu stvar pri emu esto ispoljava nemilosrdnost. Radi amoralne. Sredstva izvrenja Jedan su od glavnih elemenata u razjanjavanju krivinog djela razbojnitva. Sredstva izvrenja su vani, prije svega, zbog toga to nam govore o odnosu poinioca prema djelu. Poetnici i tzv.prigodni razbojnici obino se koriste jednostavnijim i primitivnijim sredstvima. Iskusniji razbojnici koriste vatrena oruja i hladna. Razbojnici preferiraju sredstva izvrenja koja garantiraju uspjeh u to kraem vremenu. Nain izvrenja Koliko je bitno sredstvo izvrenja takvu istu venost ima i nain izvrenja.Kod razbojnitva iz zasjede karakteristino je to da se temelji na iznenaenju i ne zahtjeva posebno planiranje,dok kod razbojnitva na prepad mjesta napada su privremeno odabrana,vrlo brzo pregledna i brzo su odabrani mogui pristupi izvrenju.Razbojnitva sa unaprijed planiranim kriminalnim operacijama se temelje na osnovu sistemsko isplaniranog informacije o naina izvrenja.Razbojnici paljivo biraju rtvu,prikupljaju se o osobama koje i su esto kriminalnohisterine,paranoidne,eksplozivne,manino-depresivne nepotrebnu okrutnost i

njoj,vre izvianje mjesta a razbojnitvo izvode preruavajui se. 2. 2. Vremensko odreenje predmeta istraivanja Istraivaki projekat Krivicno djelo razbojnitva u K.S. od 2008.2010.g. odnosi se na period od 2008. do 2010. godine i obuhvaa razdoblje od tri godine. 2. 3. Prostorno odreenje predmeta istraivanja 9 kao takav

Istraivanje se odnosi na pojedine opine Kantona Sarajevo. 2. 4. Disciplinarno odreenje predmeta istraivanja Ovo istraivanje je interdisciplinarno, jer je voeno u okviru vie naunih disciplina, odnosno kroz kriminologiju, kriminalistiku, psihologiju, sociologiju, te ostale srodne drutvene nauke. Ciljevi istraivanja 1. Nauni cilj istraivanja Cilj istraivanja jeste otkrivanje elemenata linosti koji ga ine razbojnikom,a opet razlikuju od poinioca drugih krivinih djela. Takoe po pitanju sredstava utvrditi koja se sredsva najee koriste i koji tipovi poinioca koriste koja sredstva. Kod naina izvrenja koji su mnogobrojni napraviti korelaciju izmeu pojedini sredstava i linosti izvrioca. 2. Drutveni ciljevi istraivanja Rezultati istaivanja s obzirom na porast ovog delikta u Kantonu Sarajevo pomogli bi organima MUP-a kako bi mogli preventivno djelovati na ovu pojavu i smanjiti njenu stopu,a i javnost bi bila upoznata i vie bi se panje posveivalo otklanjnju rizika od razbojnitva. Rezultati bi trebali pokazati zato se ovaj problem pojavljuje i uzroke koji direktno ili indirektno utjeu na njegov nastanak.

Hipoteze i indikatori GENERALNA HIPOTEZA Generalna hipoteza Razbojnitvo je specifian drutveni problem zbog same licnosti izvrenja. 10 poinioca,sredstava kao i zbog svog naina

POSEBNE HIPOTEZE 1. Licnost pocinioca je determinirajua za krivino djelo razbojnitva 2. Sredstva izvrenja su raznovrsna i variraju od sluaja do sluaja 3. Nain izvrenja obuhvata niz povezanih aktivnosti

Posebna hipoteza o linosti poinilaca 1. Pojedinana hipoteza o licnosti pocinilaca razbojnitva Razbojnik je osoba koja nespreza od nanoenja tekih tjelesnih povreda i smrti Indikatori: pismeni (pisani) iskazi MUP-a, tuilatva i suda u obliku godinjih (i drugih) zvaninih izvjetaja o radu po godinama u analizi, pisani(pismeni) iskazi Zavoda za statistiku u obliku biltena o kriminalitetu, usmeni iskaz kompetentnih subjekata, pisani iskazi graana u obliku ankete 2. Pojedinana hipoteza o linosti poinilaca ubistva Policija operativnim radom otkriva poinioce razbojnitva na osnovu njihove linosti Indikatori: pismeni (pisani) iskazi MUP-a, usmeni iskazi kompetentnih subjekata, pisani (pismeni) struni rad koji se bavi problemom razbojnitva 3.Pojedinana hipoteza o licnosti pocinioca Razbojnik izvrenjem krivinog djela ostvaruje zadovoljenje svog nagona za uvaavanjem Indikatori: usmeni iskazi kompetentnih subjekata, pisani (pismeni) struni rad koji se bavi problemom razbojnitva Posebna hipoteza o sredstvu izvrenja: 1. Pojedinana hipoteza o sredstvu izvrenja 11

Pojedina sredstva izvrenja su karakteristina za odreeni tip izvrioca Indikatori: usmeni iskazi kompetentnih subjekata, pisani (pismeni) struni rad koji se bavi problemom razbojnitva, pismeni (pisani) iskazi MUP-a 2. Pojedinana hipoteza o sredstvu izvrenja Vatreno oruje je najee sredstvo izvrenja kod napada na blagajne Indikatori:usmeni iskazi kompetentnih subjekata, pismeni (pisani) iskazi MUP-a 3. Pojedinana hipoteza o sredstvu izvrenja Kao sredstvo izvrenja britve i medicinski skalpel najvie djeluju zastraujue Indikatori: pisani (pismeni) struni rad koji se bavi problemom razbojnitva, usmeni iskazi kompetentnih subjekata, pisani iskazi graana u obliku ankete Posebna hipoteza o nainima izvrenja razbojnitva: 1. Pojedinana hipoteza o nacinima izvrenja razbojnitva Veina razbojnitava se realizira u sauenitvu Indikatori : pismeni (pisani) iskazi MUP-a, tuilatva i suda u obliku godinjih (i drugih) zvaninih izvjetaja o radu po godinama u analizi, pisani(pismeni) iskazi Zavoda za statistiku u obliku biltena o kriminalitetu, usmeni iskazi kompetentnih subjekata, pisani (pismeni) struni rad koji se bavi problemom razbojnitva 2. Pojedinana hipoteza o nacinima izvrenja razbojnitva Veina razbojnika koristi razliite maske da bi zatitila svoj identitet Indikatori: pismeni (pisani) iskazi MUP-a, tuilatva i suda u obliku godinjih (i drugih) zvaninih izvjetaja o radu po godinama u analizi, pisani (pismeni) iskazi Zavoda za statistiku u obliku biltena o kriminalitetu,

12

pisani (pismeni) struni rad koji se bavi problemom razbojnitva, pisani iskazi graana u obliku ankete 3. Pojedinana hipoteza o nacinima izvrenja razbojnitva Prije nego izvre razbojnitvo ,poinioci veinom uhode rtvu Indikatori : pismeni (pisani) iskazi MUP-a,pisani (pismeni) iskazi Zavoda za statistiku u obliku biltena o kriminalitetu, pisani (pismeni) stuni rad koji se bavi problemom razbojnitva, usmeni iskazi kompetentnih subjekata, pisani iskazi graana u obliku ankete Nain istraivanja Nain istraivanja sadri osnovne istraivati prethodno odreen bitne odluke o tome kako emo istraivanja, kako emo predmet

istraivanjem ostvariti naue i drutvene ciljeve i kako emo provjeriti ( potvrditi, dokazati, opovrgnuti ili izmijeniti) hipoteze, te upotpuniti nauni fond.2 Pri istraivanju koristit e se statistika metoda koju emo koristiti prilikom obrade i sreivanja podataka dobivenih iz Zavoda za statistiku i MUP-a K.S., samo da se prikae priblino stanje u drutvu a koje se odnosi na stepen izvrenih razbojnitva. Takoe koristiemo komparativnu metodu da bismo poredili naine izvrenja djela i sl. Biti e zastupljene skoro Nain sve osnovne metode,a jeste posebno analiza, apstrakcija, sadraja dedukcija,spacijalizacija, generalizacija. prikupljanja podataka dominantno analiza dokumenata (zvaninih izvjetaja o kriminalitetu), struni i nauni radovi koji se bave problemom razbojnitva, primjenom anketa sa zatvorenim odgovorima i intervju. Nauna i drutvena opravdanost istraivanja 1. Nauna opravdanost istraivanja

Devad Termiz: METODOLOLGIJA DRUTVENIH NAUKA; Sarajevo, 2003; str.183.

13

Krivino djelo razbojnitva i svi njegovi elementi,kroz vrijeme,su jako podloni promjenama. Otkrivanjem i razvojem odreenih tehnikih sredstava,poput oruja koje se koristi i njemu slinih mehanizama dovodi i do odreeni promjena u samom malo vremena,emu se ne krivinom djelu i nainu njegovohg dovoljno panje. Stoga, nase izvrenja.Zbog ovakvih i slinih razloga istraivanja se trebaju vriti svako predaje istraivanje na temu Krivino djelo razbojnitva u K.S. moemo rei da je nauno opravdano, jer se ovaj problem javlja stalno. Utvrdili smo da je ovaj problem od velikog naunog znaaja, i ovakva spoznaja naunicima daje zadatak da se ovom problematikom krene baviti malo aktivnije, to bi pridonijelo opem saznanju o problemu razbojnitva. 2.Drutvena opravdanost istraivanja Predstavljanjem problema Krivino djelo razbojnitva u K.S., nastoji se zainteresirati drutvo na zabrinjavajue stanje kako samog drutva, tako i ovog problema koji svakog dana sve vie eskalira, te razviti samu svijest o ovoj pojavi. Trenutna tendencija rasta samog problema je na zabrinjavajuem nivou, tako da ovo istraivanje ima za cilj da utjee na razvoj drutvene svijesti kako bi drutvo moglo da se suoi sa samim problemom i da utjee na njegovo suzbijanje moguim sredstvima. Istraivanjem razbojnitva na ovom podrucju, te objavom rezultata istraivanja omoguava se, prije svega istraiteljima, pa i populaciji da se upozna sa ovim problemom, njegovim predmetom i uzrocima koji dovode do pojave razbojnitva. Instrumenti u istraivanju Prilikom moga istrazivanja koristio sam statisticke podatke dobivene iz Federalnog vrste. zavoda za statistiku i Ministarstva unutarnjih poslova Sarajevskog kantona, kao i strucne radove koji su se bavili problemom ove

14

Uzorak ispitanika Uzorak ispitanika obuhvata 350 graana. Intervju sa 20 strunjaka iz policijskih organa, psihijatara, psihologa. Podatke dobivene u svome istraivanju izraziu tabelarno:

Krivino djelo razbojnitva u K.S. od 2008.-2010.g. Pregled registrovanih krivinih djela iz lana 289.KZ FBIH RAZBOJNITVO
Godina Broj prijavljenih Broj rasvijetljenih Rijeeno na drugi nain 2008. 2009. 2010. KD 10 7 11 KD 7 6 11 3 1 0 Pravosnano presuenih 7 5 8

Krivino djelo razbojnitva u K.S. u 2008.g.


Redni broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Mjesto izvrsenja Kuca Banka Stan vozilo ulica Benzinska stanica Stan Kuca Ugostiteljski objekat Optina Stari Grad Novi Grad Ilida Vogoa Novi Grad Stari Grad Ilida Stari Grad Vogoa Sredstvo no pitolj pitolj Med.skalpel britva pitolj puka Eksplozivna naprava no

15

# Podaci koriteni u istrazivakom radu dobijeni su od Odjeljenja za analitiku, planiranje i evidencije MUP-a Kantona Sarajevo

Krivino djelo razbojnitva u K.S. u 2009.g


Redni broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Mjesto izvrsenja Stan Ulica Stanina blagajna Ugostiteljski objekat Juvelirska radnja Trgovinska radnja vozilo Stan Optina N.Grad Ilida S.Grad Vogoa Ilida N.Grad S.Grad Ilida Sredstvo izvrsenja Fizika sila Britva no Fizika sila skalpel Pitolj puka Fizika sila

Krivino djelo razbojnitva u K.S. u 2010.g.


Redni broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Mjesto izvrsenja Kuca Stan Stan ugostiteljski.objekat Banka Ulica Trgovinska radnja Kuca Ugostiteljski .objekat vozilo Stanina blagajna Optina N.Grad Vogoa S.Grad Ilida S.Grad S.Grad Ilida Vogoa S.Grad S.Grad Ilida Sredstvo izvrsenja Pistolj Noz Pistolj Noz Pistolj Britva Skalpel Pistolj Eksplzivna naprava Fizicka snaga Drvena palica

16

Literatura:
Devad Termiz: METODOLOLGIJA DRUTVENIH NAUKA; Sarajevo, 2003. Devad Termiz, Slavomir Milosavljevic: PRAKTIKUM IZ METODOLOGIJE POLITIKOLOGIJE; Sarajevo, 2000. Dusko Modly: KRIMINALISTICKA METODIKA; Sarajevo, 1998. Nedzad Korajlic, KRIMINALISTICKA METODIKA, Sarajevo, 2007. Krivini zakon federacije BiH,Slubene novine FBiH br.36/2003 Dusko Modly:Metodika istraivanja razbojnitva; Sarajevo.1999.

17

PRILOZI: 1.Evidencioni prilog 2.Anketa

1.Evidencioni obrazac
Evidencioni obrazac za kvalitativnu analizu sadraja dokumenata u istraivanju ''Krivino djelo razbojnitva u K.S. od 2008.-2010.g.'' 1. Taan naziv i vrsta dokumenta ____________________________________________ 2. ''Razbojnitva i karakteristike poinioca razbojnitva''_______________________ a) Slubena evidencija MUP-a ____________________________________________ b) Slubena evidencija tuilatva __________________________________________ c) Slubena evidencija suda ______________________________________________ d) Operativni rad policije _______________________________________________ 3. Okolnosti uinjenja _____________________________________________________ a) Podstrekai i pomagai ________________________________________________ b) Mjesto izvrenja______________________________________________ c) Modus operandi______________________________________________________ 4. Sredstva izvrenja_________________________________________________ a) Vatreno oruje ____________________________________________________ b) Hladno oruje___________________________________________________ c) Eksplozivne naprave______________________________________________________ d) Priruno sredstvo____________________________________________________

18

Anketa
Pred vama je upitnik kojim prikupljamo podatke o uinjenim razbojnitvima i karakteristikama pocinilaca. Vai odgovori e biti vana informacija o tome koliko uopteno graani poznaju ovaj problem, a isto tako i vaan podatak za razvoj preventivnog rada. Zahvaljujemo se na saradnji. Uputstvo: Na postavljena pitanja i tvrdnje odgovarajte tako da zaokruite broj pred odgovarajuim odgovorom, a na skali zaokruite broj u odnosu na vae slaganje, tj. ne slaganje s odreenom tvrdnjom. Molimo vas da odgovorite na sva pitanja. ANKETA JE ANONIMNA ! 1.Starost: ____________ godina 2. Spol: a) muko b) ensko 3. Stepen obrazovanja: a) osnovna kola b) srednja kola c) via kola d) visoka, fakultet 5. Brano stanje: a) oenjen/ udata b) neoenjen/ neudata c) udovac/ udovica d) razveden/ razvedena

19

6. Zaposlenost: a) stalni radni odnos ili student b) drugo 7. Bio-la sam u vezi sa krivinim djelom razbojnitva: a) bio-la sam b) nisam bio-la 8. Ako ste bili u vezi sa krivinim djelom razbojnitva navedite na koji nain. a) kao poinitelj b) kao sauesnik c) kao svjedok d) poznajem nekoga ko je poinio ubistvo e) nisam bio-la u vezi sa krivinim djelom razbojnitva 9. Kada se to dogodilo. Prije ____________________________. 10. Da li ste uli za neki sluaj razbojnitva u vaoj okolini? a) uo-la sam b) nisam uo-la 11. Da li ste nekada prijavili krivino djelo ubistva? a) da, prijavio sam b) ne, nisam prijavio 12. Ako niste prijavili, navedite zato niste prijavili? a) strah od osvete b) rodbinska ili prijateljska povezanost d) smatram da to nije moj problem f) neki drugi razlog ___________

20

13. Kada biste imali priliku, da li biste prijavili krivino djelo razbojnitva? a) da, prijavio-la bih b) ne, ne bih prijavio-la ; razlog ____________________________________ 14.Kako bih opisali sredinu u kojoj ivite? nesigurnu 1 2 3 4 5 sigurnu

15.Ljudi u vaoj sredini spremni su pomoi jedni drugima? a) da b) ne 16.U vaoj sredini veinom ive ljudi : a)siromani b)srednjeg statusa c)bogati 17. Rad organa krivinog gonjenja u vaoj sredini je slab 1 2 3 4 5 izvrstan

18. Koliko organi krivinog ognjenja u vaoj sredini posveuju panju razbojnitvu? jako malo 1 2 3 4 5 jako puno

19. Obino izbjegavam osobe koje ''bije lo glas'' u potpunosti se slaem 1 2 3 4 5 uopte se ne slaem

21

20. Uglavnom vjerujem u prie koje mi ljudi priaju u potpunosti se slaem 1 2 3 4 5 uopte se ne slaem

21. Odreenim ljudima iz moje blie okoline ne vjerujem u potpunosti se slaem 1 2 3 4 5 uopte se ne slaem

22.Osoba iz vae okoline izvrila je niz razbojnitva,kako ga vi doivljavate a)osuujem ga b)ravnoduan sam c)to me se netie

ZAHVALJUJEMO SE NA SARADNJI !!!

22

Sadraj
Uvod...........................................................................................................................................1 Formulacija problema,1.Osnovni hipotetiki stavovi-1.1.Hipotetiki stav o strukturi problema.....................................................................................................................................2 1.2.Hipotetiki stav o funkcionalnim problemima,1.3.Hipotetiki stav o vezama i odnosima,2.Znaaj istraivanja...................................................................................................3 2.1.Nauni znaaj istraivanja,2.2.Drutveni znaaj istraivanja,3.Rezultati dosadanjih istraivanja..4 Odreenje predmeta istraivanja,1.Teorijsko odreenje predmeta istraivanja..................................................................................................................................5 Nauno verifikovano saznanje predmeta,1.Nauno evidentirano ali ne i verifikovano saznanje,2.Nauno verifikovano saznanje..................................................................................7 2.Operacionalno odreenje predmeta istraivanja,2.1.inioci sadraja predmeta istraivanja......8 2.2.Vremensko odreenje predmeta istraivanja,2.3.Prostorno odreenje predmeta istraivanja,2.4.Disciplinarno odreenje predmeta istraivanja.................................................9 Ciljevi istraivanja,1.Nauni cilj istraivanja,2.Drutveni ciljevi istraivanja,Hipoteze i indikatori. ..10 Nain istraivanja,Nauna i drutvena opravdanost istraivanja,1.Nauna opravdanost istraivanja....13 2.Drutvena opravdanost istraivanja,Instrumenti u istraivanju,Uzorak ispitanika..........14 Tabelarni prikaz-Pregled registrovanih krivinih djela iz lana 289.KZ FBiH,Krivino djelo razbojnitva u K.S. za 2008.g. .................................................................................................15 Tabelarni prikaz-Krivino djelo razbojnitva u K.S. za 2009.g.,za 2010.g. .........................16 Literatura ................................................................................................................................17 Prilozi-Evidencioni prilog........................................................................................................18 Anketa .....................................................................................................................................19 Sadraj.....................................................................................................................................23

23

24

You might also like