ERIK ERIKSON (1902. ² 1994.

)

I PSIHOSOCIJALNI RAZVOJ OVJEKA

Erik Erikson
Ro en u Frankfurtu 15. lipnja 1902. Njegova majka Karla Salomonsen je bila idovka, o enjena za idova. No, Erik je ro en nakon njezine izvanbra ne afere s jednim Dancem. Nakon to se Karla udala za drugog idova, Erik Salomonsen je postao Erik Homburger. Tijekom djetinjstva i rane mladosti, roditelji su okolnosti njegovog ro enja dr ali tajnom. Visok, plavokosi i plavooki dje ak odgajan u idovskoj religiji.

Erik Erikson
IDENTITET ² glavna briga Erikovog osobnog ivota i njegove teorije. Autor pojma ´kriza identiteta.µ U Be u susre e Annu Freud i podvrgava se psihoanalizi, nakon ega i ju odlu uje i sâm studirati na Psihoanaliti kom institutu u Be u. 1933. se seli u SAD; postaje prvi psihoanaliti ar u Bostonu; stje e reputaciju kao dobar klini ar. Djeluje na Harvardu, Yaleu, Berkeleyu i u privatnoj praksi. Najzna ajnija djela: Childhood and Society (1950); Young Man Luther (1958); Identity: Youth and Crisis (1968) i Gandhi's Truth (1969)

Erik Erikson
Utjecaj kulturnih antropologa: Franz Boas, Ruth Benedict, Margaret Mead i Gregory Bateson + Sigmund Freud i vlastito iskustvo sa psihoanalizom: polazi te za Eriksonovu teoriju razvojne psihologije. Zadr ao neke Freudove koncepte (npr. ego), no nagla ava dru tvenu i kulturnu ulogu: okolina ima klju nu ulogu za odgoj i razvoj djeteta. Ego nije samo sluga ida > sloboda ovjekove volje. Razvio univerzalnu razvojnu psihologiju i identificirao osam razvojnih faza koje su put do potpunog sazrijevanja ovjekove li nosti.

Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja
1) Od ro enja do 18 mjeseci:
ka kriza: POVJERENJE VS. NEPOVJERENJE † Vrlina: NADA i VJERA (umjesto ovisnosti ili paranoje) † Pitanje: Je li dru tvo pouzdano ili ne?
† Psiholo

Dijete ovisi o roditeljima, pogotovo majci. Njegova slika svijeta dolazi od njihove interakcije s njim. Ako ga izla u toplini, pravilnosti i ljubavi ² razvit e povjerenje. Ako roditelji ne osiguraju sigurnu okolinu i ako se susretne sa zanemarivanjem ili ak zlostavljanjem, razvit e nepovjerenje.

Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja
2) 18 mjeseci do 3 godine:
ka kriza: AUTONOMIJA vs. SRAM i SUMNJA † Vrline: VOLJA, SAMOKONTROLA, HRABROST (umjesto opsesivnosti, impulzivnosti ili izbjegavanja) † Pitanje: Treba li mi pomo od drugih ili ne?
† Psiholo

Autoritativni roditelji djecu vode postupno i sigurno i prihva aju njihove poku aje neovisnosti - dobar ishod. Autoritarni roditelji > dijete se osje a pora eno, razvija sram i sumnju > neuroti no poku ava povratiti kontrolu, mo i kompetentnost ² razvija opsesivno pona anje

Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja
2) 18 mjeseci do 3 godine:
ka kriza: AUTONOMIJA vs. SRAM I SUMNJA † Vrline: VOLJA, SAMOKONTROLA, HRABROST (umjesto opsesivnosti, impulzivnosti ili izbjegavanja) † Pitanje: Treba li mi pomo od drugih ili ne?
† Psiholo

Permisivni roditelji koji ne pru aju djeci granice i vodstvo > dijete gubi svaki osje aj srama i sumnje koji su u zdravoj koli ini nu ni za propitivanje vlastitih postupaka i tu eg dobra Rezultat: impulzivno pona anje ili izbjegavanje (zbog straha od do ivljavanja srama u bliskim odnosima)

Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja
3) 3 do 6 godina:
Psiholo ka kriza: INICIJATIVA vs. KRIVNJA † Vrline: SVRHA (umjesto povu enosti, antisocijalnosti ili narcisoidnosti) † Pitanje: Jesam li dobar ili zlo est? † Odgovaraju i element u dru tvu: idealni prototipi i uzori
†

Autoritativni roditelji koji pokazuju razumijevanje i potporu djetetovim inicijativama > osje aj svrhe Autoritativni roditelji koji ka njavaju svaku inicijativu > osje aj krivnje ² inhibicija i povu enost Permisivni roditelji > bezobzirnost i nemilosrdnost; ostvariti ciljeve pod svaku cijenu ² antisocijalno i narcisoidno pona anje

Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja
4) 6 do 12 godina:
Psiholo ka kriza: MARLJIVOST vs. INFERIORNOST † Vrline: KOMPETENTNOST i METODI NOST (umjesto bespomo nosti ili plitkosti) † Pitanje: Kako mogu biti dobar u onome to radim? † Odgovaraju i element u dru tvu: podjela rada
†

Dijete polazi u kolu gdje treba pripitomiti ma tu i impulse, te razviti marljivost i uga anje drugima. Potpora odraslih razvija kod djeteta kompetentnost. Nedostatak potpore > osje aj bespomo nosti Previ e kompetentnosti > prebrz razvoj koji dovodi do histrioni nosti ili plitkosti

Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja
5) 12 do 19 godina:
Psiholo ka kriza: IDENTITET vs. ZBUNJENOST ULOGE † Vrline: VJERNOST i ODANOST (umjesto difuzije identiteta ili fanatizma) † Pitanje: Tko sam ja i kuda idem ² koja je svrha mog ivota? † Odgovaraju i element u dru tvu: ideologija
†

Kriza identiteta: tinejd eri poku avaju razviti vlastiti svjetonazor i vidjeti svoju ulogu u njemu; svijest o vlastitim snagama, slabostima, ciljevima, spolnoj ulozi... Ako ne rije e ovu krizu, tada im je osje aj osobnosti nestabilan i ugro en > razvija se difuzija identiteta i zbunjenost ili fanatizam

Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja
6) 20 do 24 godine:
Psiholo ka kriza: INTIMNOST vs. IZOLACIJA † Vrline: LJUBAV i PRIVR ENOST (umjesto promiskuitetnosti i isklju enosti) † Pitanje: Jesam li voljen i ho u li dijeliti ivot s nekime? † Odgovaraju i element u dru tvu: obrasci bliske suradnje
†

Razvijanje sposobnosti za bliskost i ljubav > temeljena na razvoju identiteta ² potrebno je imati to dijeliti Ako se intimnost ne usvoji > izolacija ² dvije posljedice: Promiskuitetnost: prebrzo zbli avanje pri emu ne dolazi do odr avanja te bliskosti Isklju enost: odbijanje vezâ i onih koji ju imaju

Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja
7) 25 do 65 godina:
† † † †

Psiholo ka kriza: PRODUKTIVNOST vs. STAGNACIJA Vrline: STARANJE i SLU ENJE (umjesto preokupacije sobom) Pitanje: Ho u li ikada u initi ne to zaista vrijedno? Odgovaraju i element u dru tvu: roditeljstvo, obrazovanje ili neki drugi produktivni dru tveni doprinos

Razvijanje produktivnosti obuhva a stvarala tvo, uspjeh i ostavljanje dobrog traga Briga i staranje; pru anje bezuvjetne, nesebi ne ljubavi Osobe koje to ne razviju do ivljavaju stagnaciju i preokupirani su sobom; svoje sposobnosti koriste radi vlastitog zadovoljstva (fiksacija), a ne radi dobra drugih Slaba povezanost s drugima i slab doprinos dru tvu ² gubitak osje aja smisla (´kriza srednjih godinaµ)

Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja
8) Od 65 godina:
ka kriza: INTEGRITET EGA vs. O AJANJE † Vrline: MUDROST (umjesto nadutog ponosa ili prijezira) † Pitanje: Jesam li pro ivio ispunjen ivot?
† Psiholo

Suo avanje s krajem ivota: prihva anje uspjeha i neuspjeha, starenja i gubitka Smislen ivot > integritet ega i mudrost Besmislen ivot > o ajanje i strah od smrti (prekasno za promjenu); o ajanje i bezna e vodi ka prijeziru Pretjeran naglasak na svijet o vlastitoj mudrosti > naduti ponos i arogancija

Literatura
FRIEDMAN, Lawrence. 2000. Identity·s Architect: A Biography of Erik H. Erikson. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press. http://en.wikipedia.org/wiki/Erikson%27s_stages_of_ psychosocial_development http://webspace.ship.edu/cgboer/erikson.html http://www.haverford.edu/psych/ddavis/p109g/eriks on.stages.html http://www.learning-theories.com/eriksons-stages-ofdevelopment.html http://www.psychpage.com/learning/library/person/e rikson.html

HVALA NA PA NJI!