SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010./2011. Ivana Božić 1. tjedan 7.10.2010.

PERIODIZACIJA
poč. 1453. pad Bizanta („umirući gigant“) o papa Pio II. osobno odlučio ići u križarski rat o '64. pad Bosne nesloga 1492. Kristofor Kolumbo se uputio na putovanje o otkriće Amerike o azijski narodi napredniji od europskih 1517. početak reformacije (počeci sežu i prije) Martina Luthera o ipak se ova godina uzima za početak novog razdoblja!!!! o Kolumbovo putovanje otvara nove vidike o Godina oslobođenja Granade, Iberskog poluotoka o Formiranje novog kraljevstva (Ferdinand i Isabela) o Do konca 16. st. Španjolska zadržava taj primat 1789. početak velike građanske revolucije o do tu traje novo doba povijest obilježavaju procesi, ne događaji 3 KONCESA/PROCESA: o integrativni/integracija – nužno dolazi do dezintegracije o modernizacija – prvo na gospodarskom planu, pa kulturnom i dalje; izum tiskarstva 40ih god. 15. o demokratizacija – može ići samo jednostrano; zaustaviti ga i prekinuti Španjolska o Aragon – glavna pokrajina u Španjolskoj o primjer integracije o Kastilija – dijelom zauzeta/dijelom osvojena od Arapa o Isabela Kastilijska sa ?? nasljeđuje Kastiliju o Ferdinand Aragonski 1479. postaje kralj svog dijela – u Španjolskoj pojačan proces integracije o 1492. pad Cordobe; osvojen Cordobski kalifat o rekonkvista o oslobođenje španjolskog poluotoka 1789. francuska revolucija obilježila kraj monarhije o Stvaranje republike o Europa vraća procese unatrag o Sv. Alijansa

-

-

-

-

-

1

SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010./2011. Ivana Božić rani novi vijek – doveo nove promjene o obilježen ratovima o nema feudalnih banderija o muškete – puške, duge 2m; dugo koplje, konjica još uvijek vrlo važna o novo naoružanje – dovodi do utvrđivanja gradova, bolja obrana o novo doba i po načinu razmišljanja o renesansa – preporod u umjetnosti kojem prethodi preporod ljudskog razmišljanja!!!! ovo doba obilježilo i nekoliko dinastija: o Habsburgovci – Njemačka (gospodarsko područje njem.državica) o Tudori – Engleska (bazirala se na područje otoka) o Valois – Francuska o Jagelovići – poljsko-litavska unija (važnija na istoku) nihil novi – razdoblje kad kralj ne može promovirati ništa novo, odluke i sl. dok se svi ne slože Kalmarska unija – unija Danske, Norveške i Švedske o glavnu riječ imaju Danci o Švedska nema pravo glasa o 1523. raspala se; dinastija na sjeveru… Tier, Worms, Köln; Češka, Gornja Falačka, Saska, Brandenburg – imaju pravo biranja cara 1519. s jedne strane Karlo V (Habsb.) i Karlo III Španjolski Juana la Loca – s Filipom imala dva sina Karlo V – nakon 1516. ujedinio Burgundiju i Njemačko Rimsko Carstvo njegova pojava obilježila ono što će se politički odvijati u tom dijelu Europe prostor Italije (Apeninski poluotok) bio dezintegriran nekoliko tal. državica: o Venecija o Milansko Vojvodstvo (Lombardija) o Toscana o Vatikan – papinska država o Napuljsko kraljevstvo 14.10.2010.

-

-

-

2. tjedan

VELIKA GEOGRAFSKA OTKRIĆA
eurocentrični pogled na svijet pretpostavke istraživačkih putovanja: o želja za bogaćenjem o nivo tehničkih dostignuća (razvoj brodarstva, astronomije, geografije, matematike) o Portugal i Španjolska – smještaj na Atlantiku

2

SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010./2011. Ivana Božić o konjunktura u pomorstvu o nove prilike na istočnom Mediteranu o istraživački i križarski duh – Crkva, države koje su propagirale evangelizaciju osvojenih područja o Santiago – prva postaja na putu koji je počeo 1492. o do 1507. Kolumbo plovio 4 puta, tada je umro o Zapadne Indije – naziv za otkriveno područje o Razmjena životinjskih i biljnih kultura V. Müller – Nijemac koji je Americi dao taj naziv o početak kolonizacije!! o Kolumbo dobio titulu viceguvernera Španjolske, ali i dr. titule, od kralja Ferdinanda o dodir s domorocima – dovoženje velikih količina zlata i srebra što još više potiče istraživanja – 30ih godina dovodi do uništenja Azteka i drugih civilizacija – izumiranje ind. Plemena 1492./92. papinska linija favorizira Španjolce papa Aleksandar VI – 1493. jedan od najkorumpiranijih papa o 1494. ugovor u Tordesillasu – oko 370 lega (mjera za dužinu, duže od milje) o podjela Španjolsko-portugalskog posjeda Španjolska je imala pomoć pape Aleksandra VI – presudio za Španjolsku u njenom sukobu s Portugalom o Portugal zauzima priobalni dio upravo zbog zlata i srebra, dok dublje u unutrašnjosti pripada Španjolskoj Engleska, Francuska također provode istraživanja, zatim i Nizozemska o njihovim upletanjem Portugal pada, tj. gubi na važnosti o Engleska šteti Španjolskoj koja ima samo razvijeno pomorstvo, a ne i kontinuitet razvoja ostalih gospodarskih grana 1492. sve se počinje vrtjeti oko Europe o dolazi do velike europeizacije – u svijetu se ništa ne događa bez sudjelovanja Europe velika koncentracija Arapa i Židova – trgovina, lihvarenje o velike arapske palače – Granada, Cordoba o dovode do spajanja tih dostignuća u svrhu istraživanja poznavanjem astronomije, geografije o pad Granade – istrebljivanje Morisca, pokrštavanje o bježe u Portugal o Marañi – pogrdno ime za Židove (svinje) o sve to šteti Španjolskoj istraživanja su osiromašila zemlju – ne obrađuje se, pad zemljoradnje Portugal – dinastija Avis 3

-

-

-

-

-

SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010./2011. Ivana Božić o Henrik Pomorac – podupire istraživanja geocentrični sustav – Galileo Galilej – zemlja u središtu svijeta 1543. Kopernik izdao djelo „De “ 1453. pad Carigrada najavio nadolazeću silu – križarski ratovi pokrenuti od papa 1516. pad Damaska – godina prekida puteva Sagreso dolaskom Osmanlija i njihovim ustoličenjem ne može se ići na Crno more, Dardanele – trgovački putevi s Mediterana se prebacili na Atlantik Psalterova karta svijeta – 1250. o sve je orijentirano na Jeruzalem – središte kršćanskog svijeta Planisfera fra Maura – sredina 15.st. Ptolemejska karta svijeta – 1482. – pokazuje ono što su ljudi tada sigurno znali o na temelju Ptolemejevih podataka; zemljopisna dužina i širina o do Japana, dalje nema više brodski kompas – za određivanje kursa o na brodovima prava upotreba krajem 13.st. o koristi se nakon putovanja Marca Pola karte se rade na sušenim janjećim i jarećim kožama – zbog očuvanja od vode o katalonski portulan sj. Afrike astrolabi(j) – „mjerač zvijezda“ o arapskog podrijetla o određivanje geografske širine prilikom plovidbe otvorenim morem o bitno točno u podne mjeriti visinu sunca – tada se utvrdi točan položaj o mjerenje i običnim kvadrantom – npr. Davisov kvadrant – backstuff prvi Harrisonov brodski navigacijski sat – preteča kronometra; za određivanje geografske širine  GEOGRAFSKA OTKRIĆA PRIJE 1492. 1434. Portugalac Gil Eannes prvi oplovljava rt Bojador na zapadnoj obali Afrike 1444. portugalac ???? oplovio Capo Verde do 1492. putovanja idu preko Afrike i Azije o kraj rekonkviste – Kolumbo se u službi Španjolske iskrcao na Bahamima (Watlingov otok – San Salvador) o otkriveni Kuba i Haiti Gana – poznata po zlatu koje su njene rijeke nanosile 1488. Bartolomeo Diaz oplovio Rt Dobre nade o prvi Europljanin koji je došao do tamo o 1498. Calicut o 3 broda krenula u ekspediciju – Santa Marina (došla do San Salvadora); Pina, Niña 4

-

-

-

-

/2011. o njegova ekipa prva oplovila svijet o Parana la Plata – u taj zaljev se ušlo do Argentine 1524. . – 1526. kokoši. Giovanni Caboto (John Cabot) – u službi Engleske došao do New Foundlanda 1502. staklarstvo. traži novi jugozapad. – 1522. „Južno more“ – Tihi ocean – na koji izlazi Španjolac Vasco Nuñez de Balboa 1519. Amerigo Vespucci o 1502. 1519. Cartier 1577.) o razmjena dobara o osiromašenje zemlje (zanemarena poljoprivreda u Španjolskoj i Portugalu) 1535.. Francis Drake (iz Bristola) 2. kajsije.. – 1542. Cantino 1513. El Cano s Victoriom dovršava putovanje Ferdinanda Magellana Magellan – Portugalac u službi španjolskog dvora o 1518. Giovanni Verrazano za Francusku istražuje istočnu obalu sj.1580. društv. Nueva España sa brojnim audijencijama - - Iz Europe u Ameriku: konji (magarci. oplovio svijet o zaslužan za poraz Španjolske armade Filipa II posljedice istraživanja: o uništenje kraljevstva ind. osvaja državu Inka 1534. Španjolac Francisco Pizarro otkriva Peru dolazeći sa sjevernozapadne strane o 1531. miševi) vinova loza šećerna trska kava./19. kultu. štakori. jabuke željezo. – 1522. o velik priljev plemenitih metala o nove spoznaje (geograf.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010. – 1535. svinje. Amerike 1524. Ivana Božić Kasnija otkrića: 1497. pšenica. ječam breskve. Iz Amerike u Europu: puran (ljama. alpaka) krumpir 5 . banana čaj riža.

Pogledu o stavljanje čovjeka u prvi plan – povratak klasičnim starinama o premještanje težišta s Boga na čovjeka – čovjek nije tu da bi samo patio.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010. aritmetika. kanin . retorika. Toscana (Firenca)) – međusobno ratovanje Girolamo Savonarola o preispitivanje svih autoriteta o došao na vlast 1594. o na čelu Firentinske Republike (vicekralj) kad je nastala o zamjerio se Aleksandru Borgii o puk i bankari se pobunili – svrgnut s vlasti o „lomača taštine/ispraznosti“ – palio zapadnjačka djela koja mu ne odgovaraju o proglasio Isusa glavnim. razmjena misli nema straha od novoga o taj pokret prelazi u razdoblje o transformacija društva u kulturnom. agava. većina različitih vrsta graha) . astronomija.kukuruz (rajčica. cvijeće . Savija. filozof. kvadrivia – geografija. slikarstvo o konačni cilj – bolje društvo u kojem je čovjek svestran – l'uomo universale o povratak antici – traženje uzora u djelima antičkih pisaca i umjetnika o suprotstavljen skolastičkoj nauci i teologiji o negativne konotacije – Italija doslovan primjer tog traženja. Augustin – 5. tal. Ivana Božić .kaučuk. dijalektika. Vatikan. odnos prema Bogu. s magijskim/nadnaravnim o preispitivanje dotadašnjih autoriteta (srednjovjekovnih) o sv.10.različita sredstva za bojanje .vanilija. razvijanje glazbenih sposobnosti) o oživljavanje klasičnih ideala – kiparstvo. svojim namjesnikom/zamjenikom o prije vješanja i paljenja nudi da umjesto njega ide sluga 6 . tjedan 21. Napuljsko kraljevstvo. čovjek treba djelovati i kritički preispitivati sve.kakao . države (Venecija. odnos ostalih i sebe o cilj – stvaranje „boljeg“ čovjeka – postiže se kroz učenja i razvoj sposobnosti – „litterae humanae“ – svi slojevi bi trebali završiti humanističke studije (trivia – gramatika.st. HUMANIZAM I RENESANSA HUMANIZAM o filozofski pokret koji je zahvatio široke slojeve društva (gradsko stanovništvo) o gdje se razvija trgovina.2010. 3.duhan ./2011. krastavac. Milansko vojvodstvo.orhideje i dr. već da iskoristi ono što mu je pruženo o nestanak srednjovjekovnog koje se nije moglo razviti o raskrštavanje s provjerljivim kršćanskim dogmama.

Ivana Božić Pio II – pokrenuo križarski rat iz Ancone Papa je trebao biti autoritet./70. Rana renesansa – do 1460. novo rođenje (u umjetnosti i kulturi) na temelju oživljenih antičkih načela o pravac umjetnosti o humanističke vrijednosti pretočene u renesansu o autori odani toj ideji.desetljeće 15. Rotterdamski i L. ne treba im mecena Italija o razvoj renesanse o u Francuskoj pod utjecajem Italije pa u njemačkim državama do 2.st.) o protiv autoriteta pape o želi da se kritikom poprave stvari o preveo Bibliju Lorenzo Valla (6. – 1725. – početak humanizma - - - RENESANSA (preporod) o preporod. (kraj 15. 16.pol.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010. Petrarca o početak humanizma o muza mu je Laura o melankolija.) o kritičko preispitivanje povijesnih događaja za historiju E.st. Valla preispituju gospele.st.st. Boccacio. moralna vertikala Crkva još uvijek drži status velikog autoriteta Erazmo Rotterdamski (1715. Novi zavjet će doživjeti brojne promjene (ujedno su i omiljeni reformatori) o Sloboda volje – na temelju pelegrijanstva.prilazi više na srednjovjekovni način F. naći spasenje – razilazi se s Lutherom o Marko Marulić – jedan od naših najvećih humanista Česmički o propagiraju određene moralne vrijednosti Dante.rani autoriteti rade za boljitak društva 7 . – 1370./2011.) . žudi za Laurom – „Kanconjer“ o tada nije bilo uobičajeno ispoljavanje osjećaja sredina druge polovice 14. Petrarca – tri velika humanista Danteova „Divina comedia“.

arhitekt. 16. najdugovječniji David – poč..st.)  Leonardova leteća naprava  L'uomo universo – čovjek u centru pažnje. živio do 1519.. 16.  slikar. umro 1519. područje Padove) o Boticelli gotika se poklapa s ranom renesansom - - Kasna renesansa – do pol. harmonija. Mojsije Pieta (Vatikan) – Bogorodica s Isusom u rukama Medijcejska kapela (naručio je papa Lav X) Svod Sikstinske kapele 1508. 15.  Brončani David (158 cm)  Marija Magdalena  Sv. autoportret  Bogorodica na stijenama  Mona Lisa  1505.st.st./2011. skladnost. anatomija.st. savršenstvo – simetrija prije svega  zadnjih 5/6 godina radio za Francuze o Michelangelo          r. Gioconda  Posljednja večera  Dama s hermelinom (kneginja. 1452.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010. 16. sa Sicilije. sakralni elementi David i Golijat – jedan od prizora iz kapele Posljednji sud Poznat i kao arhitekt • fortifikacije Firence (signoria – obitelj na vlasti) • kapitolij u Rimu 8 ..pol. Ivana Božić arhitektura: o Filippo Bruneleschi o Leon Battista Alberti slikarstvo o Donatello  obilježio ranu renesansu. izumitelj  1513. glazbenik. o Leonardo Da Vinci  iz Vincia u Toscani  r. – freske/različite epizode iz Biblije. prvi!!  u prvom redu kipar  djeluje u 1. Juraj  Gattamelata (vojnik. 1452. jedna od žena vojvode. – 1512.

SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010. o napad Francuza na talijanski poluotok o Milansko vojvodstvo (Sforze) uzrok sukoba – Francuzi ga žele osvojiti o Ancona – glavna luka papinske države o Granada. objavljeno djelo „De revolutionibus orbuim celestium“ (O kruženju nebeskih tijela) politička situacija na prijelazu iz 15. – Fraunburg 1543. pokreće brojne ratove 1503./2011. – 1521. prikazao tadašnje talijansko društvo kakvo je o cilj opravdava sredstvo Nikola Kopernik o prvi udario temelje heliocentričnom sustavu o Torun 1473. zdepast o probitak papinske države Nicolo Macchiavelli o 1462. o tajnik papinske države o „Vladar“ o kritizirao. – 1527. 16. Sevilla – od 60 do 70 tisuća stanovnika – gradovi Maura o Marseille – manje od 40 tisuća stanovnika o Napulj – veći od Rima – 40 do 60 tisuća stanovnika 9 - - - - . o pohlepan. o za vrijeme Martina Luthera o mal.st. – 1513. u 16.st. papa Julije II (Rafael mu izradio portret) o „strašni papa“ – pokrenuo kanbersku ligu protiv Venecije papa Lav X o 1513. Ivana Božić o Rafael (kasnije u centru)  Urbino – Rim  Atenska škola  Kristovo uskrsnuće  Tri gracije  Sikstinska Madonna Giordano Bruno – zbog Kopernikove heliocentrične ideje izgubio život Renesansa govori sama o sebi Mirandola Semiramida sjevera Pape imaju sinove (izvanbračne) – zovu ih nećacima Papa Aleksandar VI o Španjolac o sa 7/8 godina postao kardinal o sin Cesare o mecena. Cordoba. (godina njegove smrti) o 1543.

stric Aleksandru. o javlja se kuća Fuggero o Karlo V je izborio carsku titulu – papa je bio protiv toga. tjedan 28. španjolski kralj o ratovanje zato što je sve pod njegovom vlasti o ratuje s Franjom Filip Lijepi i Ivana Luda???? - 4.god. zauzimala velik prostor o Pariz – preko 150 tisuća stanovnika Karlo V (Karlo I) – njemačko-rimski car.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010.2010. Saska. početak reformacije 1519. car Karlo V o njemačko-rimski car.st. Köln. glasuje za Franju Johannes Tetzel o glavni od biskupa za utjerivanje straha od grijeha radi čega su stanovnici plaćali za spasenje duše o dominikanac o hodočasnička putovanja o glavnu riječ vodi Crkva – kažnjava. španj. papa Pio II Kalikst o loš papa o Španjolac. protjeruje – sve radi novca katolička Crkva – udari unutar samog ustrojstva 2. Genova – daleko napučeniji o Poljsko-litavska unija 1500. Milano.10. Venecija. REFORMACIJA I PROTUREFORMACIJA 1517.kralj o vodi protureformaciju o 7 izbornih kneževina: Mainz.cara ima tih 7 izbornih kneževina o papa Caetano – papa Inocent – papa Leon X Karlo V i Franjo I o unuci cara Maksimilijana o posežu za vezama o Karlo V prilikom kampanje podmićivao i sl. budućem papi Aleksandru VI (1492.) - - - 10 .-rim./2011. pol. Falačka. – 1503. 15. Brandenburg. Ivana Božić o Firenca (Este). Češka o prvo izbora njem. Trier.

Bog o 1517. pitanje euharistije  Kalvinizam i Zwinglijanizam – protiv svih sakramenata Lav X (1513.) o ne reagira odmah Johannes Eck primjećuje i upozorava papu na Lutherove teze doba Španjolska inkvizicija (čizme i dr.-rim. • otklanja svaki posrednički sustav između Boga i čovjeka • u svom učenju razmišlja o određenom sustavu: o Samo je sveto pismo izvor vjere. protiv sakramenata.„sola scriptura“ o Samo je vjera potrebna za spas – „sola fide“ o Bog nije nemilosrdni sudac kako su učili srednjovjekovni pisci. suština njegova pokreta o na nj utječu djetinjstvo i nominalizam • engleski redovnik William Occam • nominalizam – čovjek ne može spoznati nikakva djela sam. Ivana Božić - Martin Luther o prvi koji ustaje protiv učenja Crkve o „95 teza“ – što ne valja u Crkvi o naišao na odobravanje brojnih humanista koji smatraju da je reforma Crkve potrebna o napuštaju ga kada na vidjelo izlazi njegova prava suština. U kojoj je vjer. vrste mučenja) 1519. ne bez Boga.st. pričest može ostati – Bog je sveprisutan pa zato prihvaća prič. papa definitivno vodi disputacije u Leipzigu o tamo šalje Johannesa Ecka – vidi da to nisu Lutherove reforme Crkve.cara – zato ne djeluje te god. 1. – zainteresiran za izbor 1520./2011. već reforme protiv Crkve o papa ima i vojsku i državu o doba izbora njem. papa Lav X piše bulu „Pojavi se Gospodine“ („Exsurge Domine!“) o prijeti Lutheru ekskomunikacijom ako ne povuče učenje o Luther uzvraća pisanjem 3 spisa protiv papinstva - - 11 .pol.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010. samo milost – „sola gratia“ o ove tri točke formuliraju konačno Lutherovo učenje o za taj princip se valja boriti o radi se samo o odnosu njega i Boga o nema posrednika između Boga i vjernika o primat pape doveden u pitanje o protiv sakramenata (jer ne trebaju posrednike) o pitanje euharistije – zadržava je kao simbol primanja. kojeg se čovjek mora pridržavati . 14. – 1521. „95 teza“ – 41 teza naišla na osudu (vrata crkve u Wittembergu)  u tih 95 teza malo tko primjećuje pravu pozadinu – primat pape upitan. tj.

mir i poslušnost o apelira na plemstvo (kasnije pobiti seljake) 1525. Crkva konačno izopćila Luthera o sabor u Wormsu – Wormski edikt o tu papa nema nikakve veze o Karlo V nije za pape kao svjetovne vladare  poštuje Crkvu o Karlova odluka – saslušao Luthera i dao mu 21 dan za slobodan prolaz do Wittenberga o potvrdio papine tvrdnje o Luthera proglašava heretikom o „Damnatio et excomunicatio Martin Lutheri“ o Henriku VIII papa Leon X dao titulu „defensor fidei“ – branitelja vjere  Muž Katarine Aragonske (3 sina./2011. Cognačka liga o savez protiv cara Karla - - - - - 12 .-1529. seljaka o Thomas Müntzer vođa ustanka o težnja za hegemonijom 1526. Akt o supremaciji – postavljanje engleskog kralja na vrh engleske crkve  1536. Ivana Božić - 1521. a njihova dobra podijeljena Friedrich Saski (Mudri) – staje uz Luthera o organizirao povorku kojom otima Luthera da bi ga zaštitio o na dvoru su u Warburgu – Luther tu prevodi Bibliju na njemački j. 2/3 stale uz Luthera o najveći interes pljačkanje crkvenih dobara o plaćanje poreza samo pokrajinskom knezu o oni koji su protiv protjerani su. 2 kćeri)  Papa mu prijeti ekskomunikacijom  1534. veliki ustanak njem. o prva etapa 1521.-1559. početak ustanaka seljaka za poboljšanje statusa Luther o strpljenje. eksproprijacija crkvenih dobara Thomas Moore 250 – 350 pokrajina. i uživa punu zaštitu vladara francusko-carski ratovi – 1521. uglavnom se sve odvija na području Njemačkog rimskog carstva odnos seljaka i plemića o 1524.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010.

) o primat pape još uvijek jedno od pitanja o Phillip Melanchton – promovira „konfesiju Augustinijanu“. drugi sabor o provođenje Wormskog edikta o osuda i Luthera i pristaša o vraćanje crkvenih posjeda 1530.augsburšku ispovijed. Lutherovo učenje prema kojem zemaljski vladar ima pravo na crkvene posjede o zemaljska vlast nad duhovnom 1526. Tridentski koncil o trebao se održati 3 godine prije – no to nije odgovaralo franc. sabor iz Augsburga donosi odluku – Augsburški vjerski mir o Cuius regio eius religio – čija pokrajina toga religija o U obzir nije uzeto cvinglijanstvo H. studira u Zürichu – u tom kantonu i djeluje o Negira sakramente o Propagira ukidanje misa. Schmalkaldenski sabor o protiv cara Karla o bitna uloga u održavanju protestantizma 1545.kralju koji u protestantizmu vidi oružje protiv Karla V 1563./2011. crkvenih i religijskih znakova anabaptisti 13 - - - - - - - . Zwinglija Zwingli o Rođen u San Gallenu. Speyer o državni sabor – kako knez odluči takve će vjere biti stanovništvo 1529. definitivni zaključci koncila 1555. Ivana Božić o na stranu Francuza staje i papa Klement VII 1527. Sacca di Roma Karlo V 9 godina nije dolazio u Njemačku o bori se sa Franjom i protivnicima pokrajinski knezovi počeli vladarima prib. Augsburški sabor o nastoji se izmiriti katolike i protestante (od 1529. dolazi umjesto Luthera o saborske zaključke ne prihvaćaju papini poslanici jer previše zadire u prirodu Crkve 1531.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010.

4. Ivana Božić o o o o odijelili se od zwinglijanstva krštenje odrasle osobe. o 1540. C. smrt ga spriječila da pogubi i šestu ženu o sačuvala transubstancijaciju – pretvorba kruha i vina u tijelo i krv katolička liturgija o mijenja se djelovanjem puritanaca i sl. 2.10. Jan Martiz širi anabaptizam na Münster Jean Calvin o Rođen 1509. Škotskoj. u Češkoj su husiti pa nema toliko utjecaja Poljska ostala katolička u Austriji ima utjecaja. o uz lutheranstvo se javljaju i sekte koje kasnije postaju „vjere“ kalvinist se ne može prikloniti katoličanstvu o širi se u Nizozemskoj kao otpor protiv Španjolske. o uređenje Crkve 31.1546./2011. ali prilikom liturgija drže narod skupa 1556. 6.-rim./35. 5.. ZLOUPOTREBA CRKVENIH OSOBA ZLOUPOTREBE U CRKVENOJ UPRAVI POKVARENOSTI PAPE ZAPLETENOST EPISKOPATA NOMINALIZAM (William Occam) HUMANIZAM I BIBLICIZAM kalvinizam – dvojna predestinacija – netko je predodređen za spasenje o ako vjeruješ onda jesi o osoba je spašena isključivo ako pripada kalvinizmu 14 . tj. o pismo papi o izvještaj. izaslane teze - - - . 3.UZROCI REFORMACIJE: 1. o Djeluje na području Ženeve o Sakramenti nemaju toliku važnost. svjesne svojih djela naselili se oko Münstera 1534.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010. umro 1564. Engleskoj anglikanizam o javlja se zbog nastojanja Henrika VI da se razvede i oženi Anne B. Španjolske zemlje Karlo povjerava sinu Filipu II o carski naslov Ferdinand I o Karlo abdicira – umire na imanju 1558. iako nije u sastavu Njem.

SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010. 1559. mir u Cateau-Cambresisu (kato-kambrezi) o prekretnica u razvoju Francuske o na turniru pogiba Franjin sin Henrik o obojica podupirali protestantizam protiv Karla.) o jaki vladari nakon Henrika II ostaje Katarina Medici. njegova supruga o Franjo II o Karlo IX o Henrik III nasuprot kuće Valois o Guise – katolički. Francuska 4. Amerike financiralo te ratove.11. umro o naslijedio ga Henrik II (1547. a njih uništilo 1536. Ivana Božić o jedno od najortodoksnijih učenja o dosljedan Lutherovom učenju o Matija Vlačić Ilirik 5.2010. doba 4 rata: Francuza i Britanaca carsko – francuski ratovi 1521. Srebro i zlato iz srednje i j.-1559.-1598. Provansa – prema Lotaringiji o Bourbon – Navarra – kalvinisti o rezultiralo hugenotskim ratovima (kalvinisti) 1562. bez jakog kralja o Henrik II i Katarina Medici 15 - - - . u unutrašnjosti kalviniste o razjedinjenost Francuske – oko Bourdauxa – jaki i samostalni kalvinizam. Velika Britanija. vjerski mir u Augsburgu o priznaje samo katoličanstvo i lutheranizam - - Franjo I o 1547. polovici 16. (Franjo i Sulejman Veličanstveni) 1555. tjedan RATOVI KROZ STOLJEĆA Zapadna Europa u 2. Španjolska. jugozapadna Francuska.st./2011.-1559. francuske kapitulacije s Osmanskim Carstvom – regulirali njihove trgovačke odnose o Pridonijele da Francuzi budu u povlaštenom položaju o Tajni savez između Francuske i Osmanskog C.

godina kad je došlo do mira u noći sv. ubijen Henrik Navarski Engleska surađuje s Austrijom Francuska surađuje sa Škotskom  Marija Stuart – 1568. Akt o supremaciji – Henrik VIII (1509. kasnije se odrekao kalvinizma) Henrik Navarski uspostavlja mir – 1589. zapravo kalvinisti) o 1572. Henrik III – poljski kralj Poljska s Litvom razjedinjena 1584. pravo držati neke utvrde. oženjen Marijom Katoličkom (kći Marije Aragonske) o kao legitimni vladar dolazi u sukob sa Španjolskom. preudala se… • kćer sestre Henrika VII 1534. Vervins o mir između Španjolske i Francuske o velik prosperitet. potvrditi mir brakom Henrika i Medicijeve Marije Margarete o obitelj Guise – katolička obitelj – upravlja Lotaringijom 1574. kao Henrik IV dolazi na prijestolje o konsolidacija Francuske pod Bourboncima Filip II o 1553. gradove (npr. – 1610. ostala udovica. pokolj u Vassyju 1562. Henrik III i Henrik Navarski (Bourbon. pokolja Bartolomejske noći o ubijen Coligni – admiral francuske mornarice o veliki dio vojske pristao uz Navarrce o na prijelazu iz 1523. La Rochelle) o 1589. vojvoda Sully (sili) Nanteski edikt 1610./24. Bartolomeja. hugenotski ratovi (njih 8. Ivana Božić 1562.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010.-1598. – 1598. – 1547. kralj 16 - - - - - - ./2011.) – vrhovni poglavar engleske crkve je eng. Henrikom IV i gubi 1598. – 1589. – hugenoti imaju pravo na svoju vjeru. uz uvjet da prijeđe na katoličanstvo (god. – zatočena kod Elizabete I • udana za Franju II Francuskog • 1560.-1587. koji dolazi na prijestolje) o najveći problem Henriku Navarskom – suočiti se s Parizom koji ne želi prihvatiti nekatoličkog kralja – Henrik prelazi na katoličanstvo 1589. – Henrik Navarski se nastoji nametnuti o konsolidacija gospodarstva o priznat u Parizu 1593. borba triju Henrika o Henrik Guise. tj.

– 1621. Španjolska zauzela Portugal o personalna unija Portugala i Španjolske 1588. EUROPA UOČI I TIJEKOM TRIDESETOGODIŠNJEG RATA - 1555. polovica 17. 1579.) – papa je proglasio poželjnom za ubojstvo – tko je ubije oprostit će mu se grijesi  prosi je Filip II Španjolski – ideja – osvojiti Englesku.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010. već da joj bude i podređen  Akt o jedinstvu – jedinstvo naroda Engleske u vjeri – anglikanizmu (tko neće. Ivana Božić o Edward VI (1547.) o Westfalski mir - 6. godina priznanja svih ostalih frakcija o god. smaknuta nakon godinu dana o Marija Katolička (1553. – 1603. – 1558. – 1648. međunarodno priznanje Nizozemske 1. Ujedninjena Republika Nizozemska o William I (Odoranja) 1609. 2010.  Utamničena. novi sukobi o 1648.) o Engleskoj ne odgovara savez sa Španjolskom – većina plemstva se prebacila na anglikanizam o Elizabeta I (1558. 1587. europskog priznanja Nizozemske (koja je dotad bila Španjolska Niz.) – doba infiltracije kalvinista u Engleskoj o Jane Grey – sestrična Henrika VIII. priznat temelj po kojem će se ispovijedati vjera 17 . jake trgovine o posjeduje Nizozemsku o papa je poglasio zaštitnicom vjere o kralj povećava poreze u Nizozemskoj radi čega nastupaju nemiri o osamdesetogodišnji rat – 1568. Francis Drake Španjolska o imala velik imperij o bogatstvo dobivala iz kolonija. neka ode) – liturgija na temeljima anglikanizma pomorski (ka)boom – See Dog – 1508. ubrzane pripreme  1559.st. – doba prevlasti Nizozemske na Atlantskom i Tihom oceanu 1580. žrtva političke situacije u Engleskoj  9 dana na prijestolju – interregnum. grof Medino Sidonije 1648. tjedan 11. potvrđuje Akt o supremaciji – uloga vladara da ne vlada samo vjerom.11./2011. – 1553.

SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010. Marija M. povlastice Nanteskog edikta Sully o izvršio reformu poreza. gorljivi katolik  1622. – 1610. (pred tim se kalvinisti zatvaraju) o iz braka s Margaret Valois nije bilo djece o Marija Medici mu rodila sina Luja XIII o vojvoda mu je Sully o umire 1610./2011. već kardinal Richelieu o jedan od njegovih ministara je Richelieu – kardinal. Concinijem – izazvali su sumnju hugenota – u pitanje dolazi odredba. – 1598. o 1614. o za njim ostaju Marija Medici i Luj koji ima samo 9 god. – 1643. Concinija. preuzima vlast – dao ubiti C. (kada je umro)  ustaje protiv hugenota i napada njihovu glavnu utvrdu La Rochelle - 18 . Henrika IV zamijenio Luj XIII (1610. postaje kardinal  krojio francusku politiku od 1624. reservatum ecclesiasticum (mir u Passau)  prema tome tko je uzeo do te godine ostaje mu  ako netko želi promijeniti vjeru i posjede dati u neku dr.) o njegova majka. vlada jer je on imao samo 9 godina o 1617. a majku maknuo s dvora o zapamćen kao Luj Dobri – naravno kad nije on vladao. završava loza Valois o dolazi loza Bourbon o umro Henrik III o dolazi Henrik IV (1589. se ne želi odreći regentstva s C. tj. regentkinja. olakšanje seljacima o u tu reformu ulazio i paullete o tako napunio franc. – 1642. hugenotima se priznaje sloboda vjeroispovijesti o mogu imati određen broj gradova pod svojom vlašću 1610.vjeru 1562. hugenotski ratovi 1598. državnu blagajnu - - .) Henrik IV o oženjen Margaretom Valois koju je otpustio o drugi brak s Marijom Medici – katolkinja o bivši kalvinist o okrunjen kao katolik 1594. ulazi u službu  1624.važnu ulogu tu ima glavna hugenotska utvrda La Rochelle Queen Margot o voljela Henrika Guisa kojeg je Henrik IV ubio 1598. Ivana Božić o godina kad su se primirile tenzije o 1552.

godina ciparskog rata 1576. odbija potpisati mir u ???? o 1611. Gornjom i Donjom Austrijom. Koruškom. o vojska uglavnom plaćenička o hugenoti se nakon ratova proširili Europom o skandinavske zemlje protestantske o zato se tada Francuska nije mogla uključiti u Tridesetogodišnji rat. problema – ludost). Rudolf II – 1576. a trajala je nekoliko mj. majka im je Juana la Loca o Filip – sin Karla V Filip II Španjolski 1598. Ivana Božić 1628. Štajerskom… Dalmacijom o naslijedio ga Maksimilijan II (1564. o oženio sestru Filipa II Španj. poč. protestante kako bi maknuo brata s prijestolja o 1606. Rim. o oženio kćer Maksimilijana II Ferdinand I – 1564../2011. dovodi plaćenike. pad La Rochellea o pad hugenotske slobode o gube državu u državi o opsada počela 1628. sukob s hugenotima 1629. skida Matiju s češkog prijestolja o vlada od 1612. o u početku je bio gorljivi katolik Španjolska o bastion katoličanstva 1609. Karlo V abdicirao o brat Ferdinand I dobio carski naslov o pad Sigeta o vladao Tirolom.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010. Ferdinand I – braća. status quo u Nizozemskoj o dogovoreno 12-godišnje primirje o Nizozemska u tom razdoblju ojačala svoju mornaricu i postala prva pomorska sila u svijetu 1556. C. a htjela je zbog neprijatelja – Njem. preuzeo prijestolje oca Maksimilijana II o brat mu je Matija koji iskorištava Rudolfovu nesposobnost (1600. do 1619. – 1576.) 1576. – 1612. Rudolf II 19 - - - - - . Karlo V. o naslijedio ga Maksimilijan II – 1576.

pravo izbora cara. njih 7 – samo su oni imali pravo potvrde cara jačanjem Evangelističke lige Češka pristaje uz nju 1612. cara biraju izborni kneževi. slobodni kralj.1619. o najkrvaviji rat dotad u europskoj povijesti o Praška defenstracija:  dva poslanika s uputama kraljevskoj vladi pošla kod Matije 1618..) 1609. izborna jedinica o Češki period rata – 1618. Rim. osnovana Evangelistička liga o Sve države koje su prigrlile kalvinizam (primjerice Hessen-Kassel u Njem. liga vrši pritisak na Matiju da Češka pristane na katoličanstvo kako bi Njemačko Carstvo prvo bilo katoličko 1618. Worms. postao kralj Češke. C. (Evangelistički savez se raspao – ne želi se petljati u pitanje Češke) - - - - 20 . posjedi protestantske kneževine Brandenburg. Ivana Božić o školovao se u jezuitskim redovima (isusovci) o tijekom svog djelovanja prihvatili dogmu o papinoj nepogrešivosti o jedan od provoditelja oštre reforme katoličke kneževine Trier. Ferdinand II o unuk Ferdinanda I o nadvojvoda austrijskih i hrvatskih zemalja o iste god. početak tridesetogodišnjeg rata – do 1648.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010. Köln – gradovi. no kao takav nije prihvaćen o okorjeli protureformist o godina koja je označila početak 30godišnjeg rata o Česi izabrali Friedricha V – vladara Rajnskog područja o car ukida Palatinatu pravo da bude izborna kneževina o to pravo dobiva Bavarska – 8. Matija stolovao u Češkoj (1611. – 1637. kao protuteža osnovana Katolička liga  prijetnja rata  iste godine carsko pismo – tražena potpuna sloboda vjeroispovijesti – između dvojice braće Rudolfa i Matije titula cara omogućavala je vlast nad cjelokupnim Njem. ga priznala za kralja) o otvoren za sve opcije o „gojio zmiju u njedrima“ o Ferdinand II – suprotnost Matiji. – 1623. nadvojvoda o brzo provodi protureformaciju o pristaje uz Katoličku ligu o Kat. Saska./2011. Gornji Reinischespalatinatum o Češkoj ovisilo kome će se gore navedene prikloniti o kralj se posebno morao kruniti za češkog kralja 1608.

dolazi do bitke. – kraj rata - - - - - 21 . – 1635.) 1620./2011.11. o Švedski period rata – 1630. o odnio prevagu na katoličku stranu na katoličkoj strani 2 važne vojskovođe: grof Tilly (Belgijac) i Wallenstein (češkog porijekla. Španjolska. strani sudjelovali Šveđani i ujedinjene snage Nizozemske o Šveđane ometaju oporavljeni Danci o bitka kod Rocroixa 1643. bitka kod Lüttera 1629. Bavarska (zap. – 1648. grof Tilly) 1623. francuski period rata o na franc. godina dvojbena jer netko treba zasjesti na mjesto Evangelističke lige o izbor pao na Dansku – velika sila o Danska pod sobom ima Nizozemsku 1625. mir u Lübecku o Danska potučena (Kristijan IV) o njemačke katoličke snage izbile sve do Sjevernog mora o u Francuskoj još uvijek traju bitke protiv hugenota o Francuska može pomagati Šveđane 1630. – 1648. Šveđani odnose pobjedu • Poginuo i Tilly 1634.  kod Lützena 1632. angažirao ga Ferdinand II) o na dobitku i u danskom periodu o carske snage (austr. – 1629. savez Richelieua i Šveđana o napad na katoličke snage o Švedska – prva baltička sila postala porazom Danske o Wallenstein – proglasio se admiralom Baltičkog (Sjevernog) mora – to smeta Šveđanima o zato Švedska ulazi u rat o dolaze gotovo do Praga o 2 bitke  kod Breitenfelda 1631. Danska pod sobom ima Nizozemsku 1626. – početak pregovora za kraj rata o bitka kod Lensa 1648. u češkom periodu rata odlučujuća bitka – bitka kod Bile hore (8.). o Francuski period rata – 1635. Ivana Božić o Danski period rata – 1623. • Gustav II Adolf pogiba. ecclesiasticum 1635. mir u Pragu o izravne posljedice bitke kod Nördlingena o povoljan po cara o za 1624. uzeo r. Nördlingen 1635.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010.

1215. udareni temelji parlamentarizmu Magnom Cartom  Kralj nema pravo dizati poreze ukoliko nema dopuštenje parlamenta o Parlament  iskaz volje naroda  ublažava odluke vladara  potvrđuje kralja da bi njegova vladavina bila valjana (kralj je Bogom dan vladar)  korigira odnos prema kralju  s vremenom oduzima kralju ovlasti . – 1649. Pirenejski mir – Luj XIV + Marija Tereza Španjolska  Španjolska ustupila Jamajku i Danquerk Francuskoj Kristijan IV Danski – jedan od najdugovječnijih vladara - - 7. – 1657. Nizozemskom priznate nove države: Nizozemska i Švicarska priznat i kalvinizam u smislu svjetovne vlasti – vladar može biti kalvinist i tako kreirati vlast 1637. dolazi na vlast nakon smrti kraljice Elisabete I o Jakov I 1603. o Karlo II 1660. – 1685. Njemačkim Carstvom vladao Ferdinand III svaka država Njem. tjedan PARLAMENTARIZAM U ENGLESKOJ - 18. misa  u Münsteru katoličke snage pregovaraju s Francuskom  u Osnabrücku carske snage pregovarale sa Šveđanima./2011. – 1625.2010. o Španjolska ratuje s Francuskom o 1659. Rim.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010. 22 . o Karlo I 1625.11.škotska dinastija Stuart o 1603. C. ima pravo sama voditi vanjsku politiku sukobi traju do 1659. Ivana Božić - Westfalijski mir – početak pregovora o miru o Münster – Osnabrück – pregovori završeni u ta dva grada  u dva grada jer je svemu prethodila sv. Lutheranima.

godina kad Richelieu opsjeda La Rochelle i Karlo I traži potporu od parlamenta 23 - - - - - - . naginje više kalvinizmu u Škotskoj prezbiterijanstvo. George I Jakov I o sin Marije Stuart Katoličke o škotski. engleski i irski vladar o personalna unija tih triju država – Engleske. Škotske i Irske o u Engleskoj parlament vodi Gornji (aristokrati. džentrija → ograđivanje) o 3 glavna pitanja u suprotnosti/odnosu parlament – kralj • crkveno • financijsko • vanjsko-političko Škotska o nema razvijen parlamentarizam o vladaju niži plemići – apsolutistički Irska o silom natjerana u personalnu uniju o na uniju najviše utjecalo crkveno pitanje o za vrijeme vladavine Elizabete – pritisak na kršćane katolike progon puritanista puritanizam – prisutan u Engleskoj uz anglikanizam – čišćenje crkve od katoličkih običaja. Mary Stuart + Vilim III Oranski 1689. (ona umire 1694.1714.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010. stare plemićke obitelji) i Donji dom (srednji i niži plemići. . bogoslužja. čisti kalvinizam Irska – ugl./2011. – 1688. Ivana Božić o o o o Jakov II 1685. katolička dok nisu počela naseljavanja u vidu vojnih posada za vrijeme Elizabete CRKVENO PITANJE o prihvaćena anglikanska crkva FINANCIJSKO PITANJE o proizlazi iz onog što se zbilo 1215. . feudalni zemljoposjednici. o Engleska je jaka pomorska sila. već parlament VANJSKO-POLITIČKO PITANJE o 1628. ali joj nedostaje vojska o kralj ne upravlja financijama.) Ann Stuart 1702.1702.

Wentworth smaknuti o 1641.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010. Ivana Božić o parlament kasnije odobrava određene svote novca o to uvjeruje PETICIJU PRAVA (Petition of Rights) – prijenos svih zajmova i poreza u ovlast parlamenta o Karlo I obećaje odobrenje tih prava. koje nisu u skladu s anglikanskom c. Petition of Rights 1633. Karlo I se ustoličuje za kralja o došao u sukob s parlamentom 1628.biskupima zabranjeno da uđu u parlament Karlo bježi iz Londona – većina je na strani parlamenta - - - - 24 . Laud • zadužen za crkvene poslove • uvodi anglikanski molitvenik o T. no ne ispunjava obećanje o parlament okreće leđa Karlu I Engleska ima jaku mornaricu o Društvo više nije aristokratski centralizirano. – Karlo I lučkim porezom opteretio sve gradove 1640. saziva ga Karlo I o povlačenje odredbi molitvenika o parlament želi veće prorogative o 1641. o W. a 1645. treba staviti pod poseban zakon. za razliku od ostalih zemalja gdje centralizacija vlasti jača./34. KRATKI PARLAMENT o saziva ga Karlo I jer mu treba novac o plaćanje poreza o pokušaj uvođenja konformizma – sve vjerske zajednice. a kasnije i gradovi u unutrašnjosti) sredinom 30-ih Škotska se buni i upada u Englesku 1625. status listopad 1640./2011.. Laud. ukidanje kraljevih savjetnika i uhićenje lorda Strafforda povod sukoba . DUGI PARLAMENT o zbog poraza od Škota 1638. to pogoduje parlamentarizmu na mjesto Jakovljeva glavnog savjetnika Buckinghama dolaze William Laud i Thomas Wentworth o ne znaju se prilagoditi vremenu i situaciji o žele zaobići parlament bez kojeg vladaju o ne sazivaju parlament sve do 1640. – travanj 1653. Wentworth • lord Strafford • vrši pritisak • zadužen za gospodarsku politiku • uvodi se brodski porez (plaćaju ga luke. parlament zahtijeva ukidanje episkopalnog sustava.

ukidanje doma lordova imovinski cenzus – odlučuje ima li se pravo glasa ili ne (u Engleskoj u to doba) Karlo bježi u Škotsku.) o uvodi New Model Army – obuka konjice. nije jedinstvena brigu oko engleske vojske preuzima Oliver Cromwell o preuzima ulogu diktatora u doba smaknuća Karla (1649. ali ga poražavaju Cromwell nastoji stvoriti klimu uperenu protiv kralja zaobilazeći parlament o vlada čvrstom rukom o 1648. ulazi u Parlament o uvodi novi Parlament.1. katolici) o prisiljen dignuti gospodarstvo i politiku na noge o glavni prihodi – pomorska trgovina 1651. Škoti dobili 400 tisuća funti od Parlamenta za njegovo izručenje parlament razdiru različite snage unutar o diggers – kopači – protiv privatnog vlasništva (Cromwell prvenstveno želi braniti one s puno novca) o independents . bitka kod Marston Moorea o Škoti sa snagama Parlamenta porazili kralja o vojska neorganizirana. povećanje discipline 1645. kralj u jednoj bitci poražen o 1644. bitka kod Nasebyja o poraz i zarobljenje kralja 1647./2011. građanski rat između pristalica kralja (rojalisti) i parlamentarne vojske (okrugle glave) o Škoti na sjevernoj granici vide priliku – ulaze u savez s Parlamentom o 1643. smaknut 1642. puritanci) o levellers . o kralju Karlu I odrubljena glava o prekid monarhije o Cromwell preuzima konce Republike u svoje ruke o rješava situaciju u Engleskoj nastalu nakon rata o dao veću slobodu konformistima (nisu elementi anglikanske crkve – puritanci. gdje ga ne izručuju.neovisni – neovisnost države od Crkve (ugl.1649. kvekeri. tj.uranjivači – svi imaju pravo glasa. Cromwell uvodi NAVIGACIJSKI ZAKON o Englesku robu prevoze samo engleski brodovi - - - - - 25 . religijska tolerancija. – 1647. prezbiterijanci. Ivana Božić o 1649. rješava se onih koji su uz kralja i nisu uz njega – KRNJI PARLAMENT o taj parlament prelazi u parlament svetaca – potpuno odani Cromwellu 30.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010.

– 1667. puritanaca i ostalih o 1679. flote o gorljivi katolik o 1658. Ivana Božić o ukoliko tuđu robu ne prevoze eng. deklaracijom se izjašnjava da neće vršiti pritisak ni na koga o obećao toleranciju o neće zadirati u prava Parlamenta o jačat će anglikanizam o zagovara i katolike (na čijoj strani i jest) o prepušta stvar Parlamentu o više konformistički raspoložen o stvara se suprotnost zakonu da takvi ne dođu u anglikansku crkvu o brat mu je Jakov II (James) o sestra mu je udana za Wiliama II Oranskog Jakov II (James) o brat Karla II o admiral eng. Cromwell definitivno vlada kao diktator o Lord Protector of England. treći pomorski rat o zadnja dva rata se odigrala nakon Cromwellove smrti 1653./2011. drugi pomorski rat o Nizozemska uzvraća udarac – usred Londona potukla englesku flotu o mir u Bredi 1672. naplaćuje im se dvostruko porez o sve to upereno protiv najveće pomorske sile – Nizozemske 1651. KOSTUR PARLAMENT 1652. – 1653. Scotland and Ireland o 1651. Nizozemskoj  William III Oranski • glavni upravitelj nizozemskih pokrajina 26 - - - . uglavnom boravile vani. – 1674. već i protiv prezbiterijanaca. kćeri Mary i Ann udane za protestante. potpuno porazio Škotsku 1658. Richard na vlasti 8 mjeseci Karlo II o 1660.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010. Brodovi. porazio Irsku. o 1688. nasljeđuje brata o vrši restauraciju katoličanstva o tome se protive parlament i nekonformisti – tako nisu samo protiv katolika. prvi pomorski rat o Nizozemska potpuno poražena 1665. – 1564. a 1652. HABEAS CORPUS ACT  raspušta parlament  zakon koji brani nezakonito uhićivanje i sl.

W. dodatno ojačan  država dobiva naziv Great Britain ožujak 1702. za vjerske slobode.1702. politiku koja će podupirati ekspanziju Engleske o TORIJEVCI – više konzervativni. protiv Francuske kraj Glorious Revolution •    - merkantilizam – pozitivna trgovačka bilanca o dizanje zaštitnih carina o mjere za unaprjeđenje.4. već kralj za svoje postupke mora odgovarati parlamentu godina kad dolazi do velikog rata u Europi formiranje habsburške k./2011. George I (Đuro) o prvi engleski vladar iz dinastije Hannover o knez izbornik Hanovera od 1698.)  prvenstvo prijestolja dano Ani Stuart (udana za danskog princa) 1702. Oranski umire bez nasljednika o na vlast dolazi njegova supruga Ann (Ana) – 23. pomorstva o glavno mjerilo vrijednosti – novac (u zlatu i srebru) o Navigacijski zakon – jedna od mjera merkantilizma o Nizozemska je u to doba najveća pomorska/trgovačka sila prosinac 1688. o kralj Velike Britanije i Irske o jako se zanimao za vanjsku politiku.pozvan da dođe umjesto Jakova II i to preko njegove kćeri Mary o institucija kralja se više ne promatra Bogom dana. William III Oranski i Marija II Stuart o prihvaća Deklaraciju koju preimenuje u Bill of Rights 1689.  1707. katolici nisu mogli zauzimati važnije pozicije unutar Parlamenta – 2 struje 1670ih: o VIGOVCI – liberali. Ivana Božić Deklaracija o pravima .-1714. Bill of Rights o uvjet da William Oranski postane kralj o ograničavanje kraljeve moći o ne donose se zajmovi. do 1727. za jaku monarhiju - - - 27 . okrunjena 1714.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010. zahvaljujući njemu potpisan treći Trostruki savez sa Nizozemskom i Francuskom o naslijedio ga je George II do 1820.vjerska sloboda (i onima koji nisu konformisti) o Parlament potvrđuje kralja o Zakon o nasljeđivanju (drugi na vl. – 1727. porezi bez znanja Parlamenta o Zakon o toleranciji .

diže se svjetina Pariza o plemići je guše pa se povlači o Mazarin i Marija Stuart bježe s malim Lujem 28 - - . Ivana Božić 8.2010. ali izjavu potvrđuje njegovo vladanje. oženio se Marijom Terezom o pokvaren karakter o uvijek teži višem – zato prozvan „kraljem Suncem“ ☼ o želi izolirati sve utjecajne ljude u Versailles (građen od 1667./3.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010.) o 1642. upad u Parlament o želi imati utjecaj na smjenjivanje ministara i na raspoređivanje novca o želi privući puk na svoju stranu o uzbunila mase. štićenik kardinala Richelieua (umro 1642. kad dolazi do potpunog izražaja o 1659. a i zato što je doveo nekoliko stotina Talijana 1618. Parlamentarna Fronda (praćka) – do 1649. o francuski parlamentarci pod utjecajem engleskih žele više prava o vrhunac nezadovoljstva. kraj regentstva majke Luja XIV o Jules Mazarin vodi poslove Luj XIV o sin Luja XIII i Ane Austrijske o kralj Francuske (i Navarre) o 1643. mentor Luju XIV o puk ga je mrzio zato što je bio Talijan. – 1715. – 1715. FRANCUSKA U DOBA LUJA XIV nakon rođenja Luja XIV povijest Francuske se ponavlja Ana Austrijska (žena Luja XIII) na prijestolju 1643.tjedan 25. ponašanje (Država-to sam ja!) o nastojao centralizirati državu Jules Mazarin o Talijan.11. 1648. ☻ o i do 2/3 ukupnih prihoda Francuske se trošilo na dvorac u Versaillesu o pokrovitelj mnogih umjetnosti o plemići se ne bore za svoja prava. vlada o njegovu administraciju vodi Mazarin o vlast zapravo preuzima 1661. umro Luj XIII. do početka 80ih) kako ne bi bilo urota i sl./2011. dolazi Luj XIV 1661. već im se dopušta da sjede s njim za stolom o najveća čast im je nositi svijeću kad ide spavati (hahahha ) o L'etat c'est moi! – nema potvrde da je to izgovorio.

kad Mazarin umire. Nizozemsku Francuzi napadaju sjeverni dio – španjolsku Nizozemsku prenošenje nečijih prava s jedne osobe na drugu Francuska pobijedila 1665. – 1668./2011. – 1667. Kneževska fronda – do 1653. - - 29 . o i sami prinčevi i kneževi (Duka Orleanski – najveći protivnik Luja XIV) sudjeluju s parlamentom o nastupaju i protiv kralja. o oženio je drugu kćer Filipa IV Španjolskog o o o 1667. ako ne onda španj. tj. – 1678. Mazarina i dr. car Ferdinand IV Austrijski umire o nasljeđuje ga Leopold I koji vlada do 1705.1665. događanja sve to traje do 1653. o drugi englesko-nizozemski rat o Nizozemska stvara dodatne saveze – sa Engleskom. Ivana Božić 1650. umire otac Marije Tereze – Filip IV Španjolski . miraz 1657.na prijestolje stupa izvanbračni sin Karlo II o obećaje vratiti dug. a Luj XIV preuzima vlast u svoje ruke o Luj XIV dolazi na scenu  saziva savjetnike kojima objavljuje da je odsad on na vlasti  za savjet će ih pitati kad i ako bude trebao  glavni savjetnici su mu 1665. DEVOLUCIONI RAT o Luj XIV nije dobio sav obećani novac (oko 500 tisuća sterlinga) te traži pravo na španjolsko prijestolje preko svoje žene. o gubi se smisao prosvjeda o Luj od Condera (Bourbonski) pristupa Španjolskoj o konačno smirenje nemira o mir traje do 1661. Švedskom o preko Rajne doći u Holandiju 1672. ministar pomorstva - - RATOVI ŠPANJOLSKI DVOR . Francuska se konačno oporavila o vrhunac vladavine Luja XIV o na čelo financija dolazi Jean Baptiste Colbert  vodi politiku – colbertizam – tip merkantilizma – pozitivna trgovinska bilanca  1669.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010.

Austrija  od 1688. Anžujskog da preuzme prijestolje Filip Anžujski (Filip V. koji bi mogao biti naslijediti o stvaraju se brojni savezi – Francuska s Williamom Orleanskim o Karlo poziva ministre te Filipa franc.Rim. rata Francuzi sklapaju saveze. car i austr. Njem. mir u Rijswijku o Francuska izgubila manje od očekivanog – gubi Luxemburg i dijelove prema Italiji (ono što je dobila mirom u Nijmegenu) 1700.) o vojska se smješta u domove hugenota o veći porezi o veliki dio otišao u prekooceanske francuske kolonije te u Nizozemsku o godina kada u Engleskoj dolazi do smjene na prijestolju o Jakov prelazi na katoličanstvo o sav protestantski svijet se okreće protiv Luja XIV o osniva se Augsburška liga  Nizozemska na čelu  članice Španjolska./89.. smrt Colberta 1685. mir Engleske s Nizozemskom o Engleska izlazi – dobiva privilegije koje je prije u ratu Nizozemska imala o Nizozemska spriječila napredovanje francuskih trupa rušenjem brana o Francuska većinu osvojila vjerska politika ono što ometa Francusku 1683. – 1713. mir u Nijmegenu – Francuska – najveći napredak 1674. Nizozemska još uvijek vodi rat s Engleskom pa Francuska to koristi završava godinom trećeg eng. i Engleska. Švedska. kralj) o Maksimilijan Bavarski – 3.C. rat za španjolsku baštinu o kralj je lošeg zdravlja o upitno tko nasljeđuje krunu i sav španjolski posjed (španj. Savoja 1688. – 1690. posjedi u Italiji) o 2 pretendenta – Luj XIV i Leopold II (njem.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010.) o unuk Luja XIV (Bogom dan) (sin mu je Luj le…) - - - - 30 . dijelom sa Engleskom nastupa protiv Nizozemske Nizozemska u savezu sa Španjolskom i Njemačkim Rimskim Carstvom 1678. kralj Španjolske 1700./2011. Ivana Božić o o o o o o o drugi francusko-nizozemski rat 1672. Luj XIV ukida Nanteski edikt (iz 1598. rat Svete Lige protiv Francuske o 1697. Nizozemska. Karlo II umire bez nasljednika o nasljeđuje ga Filip V.

/2011. o 3 sina:  Luj – 1712. – 1740./14. (1702. prestaje pravi povod za sve dogovore o priznaje se Filip (Anžujski) kao kralj Španjolske 1713./3. Luj XIV ponovo udara na janseniste o galikanizam  nastojanje Luja da pod sobom ima i Katoličku Crkvu  francuski kralj potvrđuje biskupe  papine odluke su u dogovoru s francuskim vladarom - - - 31 .-1702. vlada Josip o 1711. nema Williama Orlanskog) o Savoja 1703. trebao naslijediti djeda. Španjolska. o jansenisti  Cornelius Jansen učitelj  Port Royal  1661. mir u Rastattu – sa Njemačkim Rimskim Carstvom i Austrijom vjerski rat/crkvena politika o kamisari – frakcija kalvinista u Pirenejima 1702. mir u Utrechtu – Nizozemska i Španjolska 1714. Nizozemska (obje je povezivao Wiliam II Oranski – vladar obiju. sin mu Luj XV (1715. vlada Karlo VI – 1711. Portugal i Savoja koji su bili na strani Francuske prelaze na suparničku stranu 1704. Luj XIV ih protjeruje i uništava te posjede  zalažu se za predestinaciju – kralj se prvo obraća Bogu  okomili se na isusovce – slijepo odani Katoličkoj Crkvi prihvaćanjem dogme o nepogrješivosti pape  1693. – 1774. ostaje jedini nasljednik Austrije 1711. Austrija. Bavarska.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010. – 1711. Portugal (Bavarska izlazi)  Engleska.)  Filip Duq d' Orlean – dobiva španjolsko prijestolje.). Ivana Božić Luj Le Grand Dauphin o najstariji sin Luja XIV o umire 1711. postaje kraljevina jer je prešla na stranu Engleske i Nizozemske o 1702. Gibraltar zauzeli Englezi 1705. puca savez između njih. – 1713. 1688. Njemačko Rimsko C. vladat će samostalno  Charles 1700. borba za prijestolje o rat za španjolsku krunu stvara 2 tabora:  Francuska. umire Leopold I – ima dva sina o 1705.

o veća ekspanzionistička politika Rusije – Ivan IV Grozni (1530. već preko Livonije gdje su vladale unutrašnje razmirice o ratuje protiv Šveđana i Poljaka o 1558. Ivana Božić RUSIJA NA PUTU PREMA EUROPEIZACIJI 3 grupacije država: o Zapadne zemlje o Zemlje srednje Europe (dijelovi južnonjemačkog Rim. moć mu raste. njihova riječ je glavna) crkva štiti Ivana IV Groznog do dolaska na prijestolje 1547. st. država iza Rusije po važnosti. C. uglavnom sitni plemići. livonijski rat – tada izlazi na more o ženio se 8 puta o prva žena mu je bila Anastazija Romanovna – s njom je imao nekoliko djece o sin Fjodor – invalid – vlada od 1584.) o Istočna društva sjeverne zemlje su na granici zapadnih i istočnih zemalja do kraja 16. posebno patrijarha (nakon 1453. o većina Ivanovih žena je umrla zbog batina o opričnici – njegova vojska. sa sjevernim zemljama Baltički bazen – iz žitnice Europe (Danska do Estonije) o gospodari onaj tko ima trgovinsku moć o poljska (Kijev. najbliži pouzdanici  daje im zemlju  bore se protiv boljara - - - - 32 . ne uspijeva preko Baltičkog mora.) o 1533. veći dio Ukrajine) do 1659. – 1584.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010. C. Ivan postaje car (dotad su ruski vladari nosili titulu kneza) o čitava dinastija potječe od Aleksandra – dinastija Rurik rusko društvo: o veliki utjecaj crkve./2011. kroji politiku Rusije o uz Poljsku. pod Jagelovićima (litavska dinastija. – 1598. kasnije jedan od 2 doma savezne skupštine. personalna unija Poljske i Litve) – 2. hegemoniju ima Danska (plovna) rijeka Rajna povezuje njem. na jugu ne uspijeva doći do mora zbog Osm. Švedska i Osmansko Carstvo protivnici Rusije o Švedska preko Finske nastoji osvojiti to područje Rusija – uglavnom taoc – Poljska i Švedska na sjeveru. moskovski patrijarsi smatraju da im predstoji velika zaštita kršćanstva) o plemstvo – veliki plemići boljari – imaju više zemlje u odnosu na druge (zemaljski sabor – boljari koji tu imaju svoju dumu (koncil. o najviše zla mu nanose boljari dinastije Belski i Šujski o nastoji prodrijeti na Sjeverno more. – 1582. umro Ivanov otac Vasilije o 1547.

- - - - - - - 33 . Boris Godunov – dolazi na vlast nakon Fjodora Fjodor II – navukao pretenzije i boljara i Poljaka car Dimitrije (lažni) vlada samo jednu godinu o na prijestolje ga dovode Rusi o nakon njega boljari dovode Vasilija IV Šujskog koji vlada do 1610. u Poljskoj se na Sigismundu na dvoru pridružio svećenik koji se predstavljao kao Fjodorov brat Poljska je tada najjača i napada Moskvu o na vlast dolazi Vladislav IV 1612. Ivana Božić 1592. Petar zapravo počinje vladati o suzbija utjecaj crkve o izruguje se sa svojim klerom o patrijarhe natjerao da se briju o organizira lažne izbore patrijarha o poduzetan. 1682. sin Aleksija o vlada do 1682.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010. ekspanzije o ubio je vlastitog sina Aleksija o nasljeđuje ga Katarina I – 1725. o uvjet da postane ruski car je prelazak na pravoslavstvo o njegov vojskovođa je Požarski Mihajlo I Fjodorovič Romanov o prvi ruski car iz dinastije Romanov o vlada od 1613. o uz Mihajla F. – 1605. o taj zakonik je udario temelje obespravljenosti kmetova koji tako postaju vezani za zemlju 1668. na vlast dolazi Petar Veliki o Ivana V drugi žele postaviti na vlast 1686. vodio je brojne bitke o ukida boljarsku dumu – postaje senat – te tako suzbija utjecaj boljara o ne poboljšava položaj seljaka jer je to doba ratova. Aleksej Mihajlovič – 1676. o Sestra Ivana V – Sofija – 1689. Petar II – vladao do 1730. zakonik kojim je patrijarhova vlast ispod careve vlasti o Mihajlo se te godine riješio tutorstva Aleksija i smanjio moć patrijarha Fjodor III o polubrat Petra Velikog./2011. Romanova bitan zbog zakona iz 1649. – 1727. strijelci – garda osnovana za Aleksija o čuvaju Sofiju 1689.

ZAPADNA I SREDNJA EUROPA U PRVOJ POLOVICI 18. dva mira Dovoženko nasljeđuje Hmljenickog 1700. širi se na sjever - - - - - 9. zadržala te posjede Pruska – rascjepkana 34 - . tjedan 2. 2. Ivana Božić čitavo to vrijeme Rusi i Poljaci se sukobljavaju oko Ukrajine koja je uglavnom podijeljena između te dvije strane o 2/3 je imala Poljska. STOLJEĆA 1713. nordijski rat o August II Saski na prijestolju o Karlo XII u to vrijeme vlada Švedskom Karlo XII napada Rusiju o 1703./2011. Pruska. – 1721. pobuna kozaka – plemena dijelom nomadska o ustanak diže Bogdan Hmeljnicki o 1654. C. uključili se Rusi o Kozacima obećavaju brojne povlastice – tako kozaci prelaze na rusku stranu 1654. rat između sultana i Petra Velikog nakon poraza Petra Velikog 1721. područje oko Dnjepra 1648. nordijski rat o vrijeme presjeka sudjelovanja svih sila o 1660. u Ukrajini.2010.11.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010. Rusija Italija – Sardinija i Lombardija – Austrija zbog nje najviše profitirala. mir u Utrechtu – potvrđena ravnoteža sila o ta ravnoteža sila se uglavnom odnosila na Englesku i Francusku o Kraljevine Savoja i Pruska 2 najvažnije dinastije: Habsburg i Bourbon stare sile: Francuska i Velika Britanija nove sile: Austrija. 1. gradi bazu za izlazak na Baltik o Sankt Petersburg o u blizini Krima. dolazi do bitke – poraz švedske vojske Karla XII od Petra Velikog o bježi u Osm. – 1660.

Englezi ga preoteli Španjolcima o 1726. Karla i Filipa – majka im unaprijed želi osigurati posjete. Austrija potpisuje savez s Rusijom (najjači savez) konstantni savez Španjolaca i Francuza zbog iste dinastije . ostao tu sa 90 god./2011. o nudi carsku titulu u zamjenu za Lotaringiju Franji Lotarinškom koji to odbija - - - - - 35 . se udala za Filipa V Španjolskog o imala velik utjecaj na Filipa V pa tako i na španjolsku politiku o njenom zaslugom Alberoni je postavljen na državničku funkciju – ministar rata o Španjolska pod Alberonijem vrši invaziju na Siciliju i Sardiniju o protiv Španjolske se diže cijela Europa. Velika Britanija o jedina mogla naslijediti prijestolje u Parmi i Piacenzi budući da je tamo plemićka loza izumrla Gibraltar o 1704. čiji je praunuk o vlada od 1715.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010. o „poslije mene potop“ Filip V o unuk Luja XIV. mir u Haagu o protjeran Alberoni o Sicilija pripala Austriji. a Sardinija Savoji 1726. glavni ministar o postao prvi ministar sa 73 god. do 1774. Nizozemska. Francuska. Austrija.. no ne dobiva je o odrekao se svih pretenzija na francusko prijestolje Elizabeta Farnese o Tajnik joj je opat Giulio Alberoni (s kojim kuje urote kako se dočepati posjeda za svoje sinove) o 1714. postao španjolski kralj o prva žena – Marija Louisa Savojska o druga žena Elizabeta Farnese o iz prvog braka ima sina Ferdinanda (pravi nasljednik prijestolja) o Elizabeta Farnese svjesna da Filip ima 2 sina i da njezini neće doći na prijestolje o s Elizabetom ima 2 sina.Bourbon Hercule Andre de Fleury o kardinal. Ivana Božić Rusija – napokon izlazi na Baltik o mirom u Neustadtu ????? potvrđeni ruski teritoriji Luj XV o na prijestolju naslijedio Luja XIV. rat za Gibralatar o 1729. riješena situacija s njim 1720. zato cilja na Sardiniju koja je tada pod Austrijom.

mir u Parizu o potvrđena Pragmatična sankcija u Hrvatskoj.1735. umire August II Saski 1733. sestru S. a i jedan njegov sin poljski glavni sabor o sejn o pan - - - - - 36 .prihvaća Franjo Stjepan Lotarinški o ženi Mariju Tereziju 1736./2011. vrijeme rata za austrijsku baštinu kraljevstvo dviju Sicilija – Napuljsko kraljevstvo + Sicilija o Elizabeta Farnese uvaljuje svog mlađeg sina Karla – postaje kralj tog kraljevstva Poljska o slaba centralna vlast o razjedinjenost države 1733. umire August II Saski o 1706. mir u Beču o 1739. – 1709.  primogenitura – najstariji član kuće stupa na prijestolje Austrija sklapa savez s Rusijom o zajednički im je neprijatelj Osm. Pruska (ne baš aktivna) o Protusavez: Rusija + Austrija + Saska o V. C. Leszczynskog o Savez: Francuska + Savoja + dio poljsko-litavske unije na čelu s Leszczynskim. . Ivana Božić o predlaže da Franjo Lotarinški zauzme Toscanu. državom vlada Stanislav Leszczynski  Leszczynski bježi u Francusku o Luj XV oženio Mariju. Britanija izostaje jer ima unutrašnjih sukoba – torijevci i vigovci (teže za imperijalizmom. Engleska o zatvorena vanjska politika o dolazak novog prvog ministra koji jača trgovinu Leopold I Austrijski umire. kolonijama) o 1735. a zauzvrat Lotaringiju ustupi Francuskoj . Ugarska je potvrdila 1723.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010. o rodila mu 16 djece o umire 1765. pregovori u Beču o 1738. rat za poljsku baštinu o 1733.

rat za austrijsku baštinu o otimanje oko carske titule o pretendentice: Bavarska. Farnese o Rusija – nije tu. – 1748. ima unutarnjih problema – dinastičke borbe. umire Karlo VI o 1740. Elizabeta Ruska. smrt ???? najveću korist na kraju izvukla Francuska 1739. . Saska. sin iz prvog braka  potjerao E. Ivana Božić o šljahta – bira kralja sin Augusta II Saskog. Elizabeta Farnese ima utjecaja na španjolsku politiku  smrt Filipa V  naslijedio ga Ferdinand I. August III Saski o protivnik mu je Stanislav Leszczynski (Lešćinski) 1737. Mariju Tereziju.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010. prosvijećeni apsolutist o upada u Šlesku – Austrija je izgubila i više je nije vratila o 2 šleska rata – Šleska pripala Pruskoj 1740. ('42. – 1786. Pruska o sve do 1746. o autor više stotina spisa o uz Josipa II. ('41. Francuska. potvrda u Parizu Robert Walpole o prvi premijer Velike Britanije o vodio vladu za Georgea II (Đure II) 1739. do 1740. Ivan VI Grozni. Britanija. o kralj vojnik/časnik o državu vojno ojačao o pojačao poreze o ukinuo Akademiju u Berlinu Friedrich II o 1740. Petar III.) Savoja o 1748. zakuhavanje situacije na moru Friedrich I uzdiže Prusku na rang kraljevine o dinastija Hohenzollern o nasljeđuje ga Friedrich Wilhelm I Friedrich Wilhelm I o vlada od 1713. mir u Aachenu o skup i niz brojnih ratova o glavni protagonist Pruska - - - - 37 .) V. Austrija. Španjolska (kasnije dolazi do izražaja)./2011.

traži Šlesku natrag) od 1754. rim. Britanija s Francuskom i Španjolskom 38 - - - - - - . sin Elizabete Farnese. a Engleska će to financirati o protusavez – Francuska. Britaniji o njem.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010./62. – 1763. mir u Parizu – V. stariji sin E. dobiva kraljevstvo dviju Sicilija Filip. Farnese – vojvoda Parme i Piacenze – 4. dinastija Hanover o personalna unija između Hanovera i V. Karlo Albert Bavarski postao njem. mir u Hubertusburgu – Austrija i Pruska 1763. pogotovo na Atlantiku 1761. – 1745. savez Engleske i Pruske o Pruska se obavezala braniti njemački posjed Hanover. Rusija Versaillerski savez o Francuska i Austrija o pridružuje im se Rusija jer želi uništiti Prusku (koja ima pretenzije na Brandenburg) o '60ih godina V. sedmogodišnji rat Engleske i Francuske o stvaranje novog saveza o kolonije žele širenje na zapad 1756. Austrija. nastavlja se sukob u Americi o sukob kolonija o traje sve do 1760. Ivana Božić o Austrija upada u Šlesku (vidi dolje) Karlo. Saska./2011. Britanije 1756. George II (Đuro) na vlasti u V. Britanija se povlači iz saveza Petar III nastavlja gdje je Elizabeta stala o nudi pomoć Friedrichu 1762. ministar. Katarina II (Sofija) preuzima vlast o zatvara Petra III Francuska oslabljena. Britanija + Austrija (Kaomnitz – gl. car o 2 prusko austrijska rata 2 saveza: o Pruska + Francuska + Španjolska o V. Španjolska pomaže Francuskoj protiv Engleza 1763. kuća Bourbona u Europi Austriji ne pomaže savez sa Engleskom i Rusijom – Francuska je moralni pobjednik 1742. o protiv Francuske o traže se saveznici u Europi 1756. – 1760.

podnosi ostavku najveći dobitnik V. Friedrich Pruski 1772. Rusija se povlači o 1740.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010.2010. godine izdao kraljevsku proklamaciju ...11. Britanija.natjerati kolonijaliste da kupuju zemlju od domorodaca i tako smanje skupe ratove koji su se vodili oko teritorija William Pitt (Mlađi) o vigovac o George III ga postavio za svog premijera o 1760. 1793. uz Prusku čija će moć biti potvrđena Rusija o Petar III – njemačkih korijena o 1760. Francuska joj daje Louisianu George III (Đuro) 1763. 1795. osvojio Kanadu o 1761./2011. Ivana Božić o Francuska gubi posjede u sjevernoj Americi (uz Mississipi i cijelu Kanadu) o zapadne posjede u sj. tjedan 9. protiv apsolutnih istina i dogmi prvo se javlja u Engleskoj – građansko društvo najrazvijenije građanska klasa je nositelj novih. naprednih ideja nadogradnja onog što smo imali u renesansi čovjek je opterećen svime sve što se ne može podvrgnuti kritici odbacuje se filozofija i književnost prožeta filozofijom su promicateljice prosvjetiteljskih ideja temelji se na teoriji zdravog razuma („common sense“) cilj: o jednakost među ljudima o osobna sreća u smislu ostvarivanja viših ciljeva sve je počelo Isaacom Newtonom i Lockeom 39 - . – 1746. PROSVJETITELJSTVO duhovni pokret koji se zalaže za borbu kritičkog uma.ograničava se širenje američkih kolonija prema zapadu o glavni cilj proklamacije . tri podjele Poljske o ostaje vojvodstvo Krakow o provode ih prosvijećeni apsolutisti - - - 10. Americi – Teksas i Meksiko – Francuska gubi u korist Španjolske o Španjolska gubi Floridu.

.nastojanje europskih vladara u 18. sami sebe smatraju prvim slugama države: Prosvjetiteljsko načelo je da Vlast izvire iz naroda. suzbijanje „mraka“ neznanja (zbog straha od nepoznatog čovjek ne može ići naprijed) početak – razdoblje između 1687. st. sami kroje svoju sudbinu nakon Engleske prelazi u Francusku pa u Njemačku ideje se javljaju koncem 17./40. reforme su se odnosile na sudstvo.) Naputak – zbir mjera za poboljšanje u dražavi o Katarina II Velika (Rusija) 2 najpoznatija enciklopedista: Jean Le Rond d'Alembert i Denis Diderot - - - Opće značajke prosvijećenog apsolutizma: . sve nepovjerljivo odbaciti) o prihvatiti ono što se može objasniti kritički o ljudski razum nije u stanju sve pojmiti od 1789. st. do 30.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010. razum u fazi povlačenja pred osjećajima. Ivana Božić deizam se pojavljuje na religijskom planu o ljudi prepušteni sami sebi. iskustvom mu je omogućen pogled na određene stvari. crkvu i religiju Međutim: 40 .“ o poljoprivreda se proglašava jedinom oblašću u kojoj se stvara višak vrijednosti o glavni predstavnici Francois Quesnay. st. 60ih godina do francuske revolucije je vrijeme kad ima najviše prosvjetitelja istraživanje konkretnih političkih. Robert Jacques Turgot širenje svjetla. (Locke: „Esej o ljudskom umu“ – čovjek se rađa kao tabula rasa./2011. godina 18. strastima njemačka imala donekle samostalan put razvoja prosvjetiteljskih ideja nedostatnost razvijenosti ljudskog uma – David Hume pozitivizam – Kant – razum uz iskustveno ono što mu omogućava određene spoznaje deizmi o Voltaire: „Bog je stvorio svijet te ga je prepustio ljudima da sami ravnaju svojom sudbinom“ merkantilizam – zagovarao gomilanje novca Rousseau – „Društveni ugovor“ (1762. upravu.vladari svoj apsolutni autoritet stavljaju u službu vlastitog naroda želeći ga "usrećiti" brojnim radikalnim reformama. (I. a ne da narod služi dobru kneza. do 1815. gospodarstvo. ekonomskih i društvenih problema pojava fiziokratizma o ide korak dalje od racionalista: „Razum je sposobnost koja vodi čovjeka… koja se shvaća u praksi i tumačenju. da reformama ostvare svoje prosvjetiteljske ideje u državi koja u načelu ostaje apsolutističkom. Newton: Principia Mathematica) i 1690.

prvi dolazi do Amerike. st. vladari su smatrali da imaju neograničeno pravo u provođenju svoje volje i da mogu trgovati ljudima i teritorijem 11.) 1583. Jamestown – prvo englesko naselje na prostoru SAD-a 1609. 17. Ivana Božić nije bilo demokratskih principa i učešća naroda: "Sve za narod – ništa pomoću naroda". Verazzano (Franc. Walter Raleigh 1607. Frobisher (Eng. povod za drugi pomorski rat stanje na američkom tlu je određivalo političko stanje u Europi (Francuska. Americi osnovano od Španjolaca 1620. Connecticuta formiranje kolonija Nova Engleska 1624. Hudson (Franc. razdoblje Stuartovaca o Engleska osniva naseobine papina podjela na 2 polutke: Portugal u unutrašnjosti. John Cabot.11.) 1564. Španjolska na vanjskim dijelovima 1497. brzo provođenje reformi. San Augustin – prvo naselje u sj. Nizozemska…) na američkom tlu je osnovana i Nova Švedska – taj prostor Švedska gubi u korist Nizozemske pamuk i riža glavne kulture trguje se krznom Englesku muči prenapučenost prostora Francuska je veća i ima slobodan izlaz na more o sklapa saveze s domorocima 41 . osnivanje novih naselja: Salem.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010.) Boston – prostor Massachussetsa 2 vrste kolonija: kod Massachussetsa. (1630. Humphrey Gilbert 1584.. Jacques Cartier 1540. s druge strane. do Newfoundlanda 1524. New Amsterdam – Engleska ga oduzela 1644.2010. Coronado 1576. brod Mayflower – izbjeglice iz Engleske bježe u Virginiju no sjevernoistočni vjetrovi ih odveli u Plymouth 1628./2011. najčešće bez trajnih učinaka zbog neangažiranosti širih narodnih masa. SAD – OD POČETAKA KOLONIZACIJE DO DONOŠENJA USTAVA poč. Talijan u službi Engleske.) 1534. tjedan 16.

uvodi red u Parlament  šalje 10 000 vojnika u Ameriku . Pensylvania – intenzivno naseljavanje Engleza koji tu stvaraju luke najkasnije se počela kolonizirati Georgija o onima koji su je naselili oproštene su kazne broj kolonista se povećavao o 50ih godina Englezi.skupštine.ugovorne sluge – plaćale po 5 godina takse i poreze vlastima .međusobni odnos kolonija – slijepo se držale svojih povelja najveći profit su ubirale trgovačke kompanije . Sugar Act – kolonisti prisiljeni kupovati melasu s Kariba o narod se buni . papir.1773. želi smanjiti moć parlamenta  posvađao se s Williamom III Pittom  1760. a ne nešto čemu će davati . (1820.1759.1760.1764. New Jersey. Boston Tea Party (Bostonska čajanka) o dotad traje uzburkano stanje o u engleskom Parlamentu glavnu riječ ili barem velik utjecaj imali su veliki zemljoposjednici (kompanije) 42 . Bostonski masakr (kap koja je prelila kapu) ./2011.1767. Townshand Act o dizanje takse na čaj.16.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010.1770. Ivana Božić New York. iz Bostona (1752.)) – autoritativan.1768. luka Boston okupiran . zatvoreni u sebe – razlog sukobljavanja . tiskanje na papiru uvezenom iz Engleske. Britanci osvojili Kanadu . većina francuskih dijelova slabo naseljena o George III (vlada od 1760.u kolonijama vidi samo dobit. pa Španjolci. Stamp Act – zakon o dokumentima. javnim ispravama.Townshandu o narodne mase se otvoreno bune o Benjamin Franklin se buni prvi.prostor 13 britanskih kolonija je prostor uz more . olovo.kolonije djeluju svaka za se . Francuzi - ./6.1765. do 1812. porculan. staklo – proizvode koji su se morali uvoziti o nazvan po ministru financija . brzo propada . gromobran) .12.razlike između kolonija na religijskom planu – razlog što se ne bune protiv Georgea III . vijeća – ne komuniciraju.

kod Lexingtona o Howe – zapovjednik snaga na području New Yorka o kod rijeke St. ratificiran Ustav – stupa na snagu o Charles Cornwalles ima glavnu ulogu o Francuzi: Lafayette o bitka kod Yorktowna – zatvoren pomorski dio od Francuza 43 .1781. o.7.1774. Gates – zapovjednik američkih snaga . njemačkih 1 200/ 7 000 umrlih od bolesti i ranjavanja. Washington • predstavnici sjevera . bitka kod Bunkerhilla o povlačenje britanskih snaga iz Bostona u New York o pobjeda Engleza.početak akcija prema Philadelphiji .SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010. crnaca ? o definitivni prekid s maticom zemljom Engleskom .travanj 1775.1776.na jugu su kolonije imale plantaže.Engleska – u čitavom ratu za neovisnost poginulo o. francuske trupe otvoreno dolaze u pomoć Amerikancima .osjetljivo razdoblje u engleskom parlamentu – svakih nekoliko godina dolazi nova vlada . trgovina . Ivana Božić o zapovjednik britanskih snaga Cage o Sinovi slobode:  Benjamin Franklin . ranjavanja. 8 000 poginulih patriota/ 20 000 bolesti i ranjavanj. John Adams.1777. bitka kod Saratoge – prekretnica u ratu o veliku ulogu odigrali Francuzi o zadnja velika bitka o konfisciran Ustav . Lawrence – Burgoyne o H. odgovor na b. na sjeveru vlada manufaktura.1778.1775. o. . Deklaracija o neovisnosti . poginulih indijanaca ?. prvi kontinentalni kongres u Philadelphiji o trgovačke veze s Velikom Britanijom se prekidaju . 1 250 vojnika.nesuglasice između sjevera i juga .1776. G. 18 000 ukupno umrlih od bolesti.rat traje do 1783.namjesnik Massachusetsa  Samuel Adams. početak prvih sukoba – Lexington (Concorde) o u Concordeu bilo spremište oružja – uništeno od Britanaca o Lexington pao prije Concordea o moralna pobjeda na strani domaćih patriota .4./2011. drugi kontinentalni kongres .

sloboda govora Glavni gradovi SAD-a: o Philadelphija – 1. glavni grad SAD-a – 1789. demokrati) – za jačanje svake od kolonija same za sebe o pitanje raspodjele zemlje na zapad (rijeke Mississipi i Misouri) 44 . Jefferson – ministar vanjske politike. o New York – 2. trodioba vlasti: o Zakonodavna  Gornji dom – Senat – 2 poslanika svake države  Donji dom – Kongres (zastupnički dom .1791. .) predsjednik . glavni grad SAD-a – 1790. 1805. mir u Parizu o konačno priznanje SAD-a o nema bilateralnog ugovora između Engleza i Amerikanaca bez prisustva Francuza .glavni problemi u vezi ishoda rata: o pitanje plaća vojnicima o vraćanje posjeda lojalistima o organizacija nove vlasti  2 struje: • Federalisti – uske veze među državama – Hamilton./2011. mijenja ga John Adams) . novi Ustav SAD-a o stupio na snagu 1789. .  5 crnaca = 3 bijelca o Sudska – Madison o Izvršna – predsjednik SAD-a – George Washington (2 mandata. – 1800.Alexandar Hamilton – ministar financija.vođenje pregovora o miru i priznanju SAD-a do 1783. Ivana Božić o Engleska prekida vojne sukobe o Konfederalni Ustav – bazira se prvenstveno na zajedničkoj suradnji. o Washington – 1800.Narodna skupština) – jedino tijelo koje donosi državne zakone. pravu svake države da sama odlučuje . Washingtona na predsjedničkoj stolici nakon Washingtonova 2 mandata . Adams • Antifederalisti (republikanci.John Adams zamjenjuje G.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010.3. ulaganje u trgovinu .1790. – danas .9.1789.1787. . 1757. (3.T. zakon o pravima (10 amandmana).1783.

tjedan 13.Filipini pripali Španjolskoj.Jahangir o sin Akbara Velikog o Osvajač Svijeta – ne ponaša se u skladu s tim imenom (kad stupi na prijestolje. Goa – portugalsko kolonijalno naselje Mogulsko Carstvo (islam država) . C. o unio veliku dozu snošljivosti u to religijski raznovrsno područje – otvarao kuće bogoštovlja (Ibadat Khana) .am. granica su od koje prema zapadu počinje portugalsko kolon.1.1498.Agra (Agara) – središte države ./2011.Shah Jahan – dao izgraditi palaču Taj Mahal Aurangzeb o najveći vladar o proširio državu prema jugu ova zadnja dvojica su bila vjerski netrpeljiva 45 .1610.Akbar Veliki (1556. carstvo . o Veliki Mogul o Portugalcima daje povlastice na trgovinu o širi područje Mog. jeder Teil präsentiert einen Staat 13. – 1605. C. Rattle Snake – e-e Schlange ist in fünf Teile geteilt. Ivana Božić .2011.podjela kolonijalnog teritorija – papa Aleksandar VI (naginjao Španjolcima) .) najvažniji vladar Mog. Vasco da Gama o doplovio na Callicut (jugozapad Indije) o utro put portugalskom kolonijalnom carstvu . svaki vladar dobije novo „ime“) .SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010. ISTOČNE INDIJE .

. portugalska enklava osnovana u Macau 1565. portugalski trgovci dolaze u Japan 1557. Franc./2011. Španjolci osnivaju svoje prvo naselje na Filipinima Natal – jedna od luka koje su Nizozemci preoteli Portugalcima Istočnoindijske kompanije: Britanska istočnoindijska kompanija – osnovana 1600. Portugalci zauzeli Malaccu 1543. osnovali Kalkutu Carstvo Maratha (hinduističko carstvo) islamski elementi potisnuti prema sjeveru područje sukobljavanja Eng. Ivana Božić Europljani se bazirali na rubne dijelove. Portugalska istočnoindijska kompanija – osnovana 1628. Nizozemska istočnoindijska kompanija – osnovana 1602. nisu išli u unutrašnjost 1765.SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010. („živjela“ svega 5 godina jer je bila neprofitabilna) o Francuska istočnoindijska kompanija – osnovana 1664. Danska istočnoindijska kompanija – osnovana 1616. Britanci dobili pravo na Bengal od mogulskog cara. o o o o - 46 . Nizozemci osnivaju luke o Jakarta na otoku javi im je središte o Portugalcima preoteli Molučko otočje (Otoci začina) 1511. o Švedska istočnoindijska kompanija – osnovana 1731. i Španj.