Resursni potencijali vrste Castanea sativa Mill.

u Bosni i Hercegovini
Seminarski rad

http://www.besplatniseminarskiradovi.com

Resursni potencijali vrste Castanea sativa Mill. u Bosni i Hercegovini
Seminarski rad
1

Odsjek : Biologija Smjer : Biosistematika Predmet : Biološki resursi Mentor : Studentica : 2 .

..........16 8....... UVOD Europski pitomi kesten (Castanea sativa Miller) je važna vrsta Balkanskog poluostrva sa visokim ekonomskim značajem....................................SADRŽAJ 1.......................... Cvijet ..........2 2............... 4.......... SISTEMATSKE I BOTANIČKE ODLIKE PITOMOG KESTENA...........................2...........8 3...... Pitomi 3 ................................................... List ...7 3. PORIJEKLO I RASPROSTRANJENOST PITOMOG KESTENA.......14 ..................................................... UVOD.1......... a osobitu pažnju mu je posvetio zadnjih stotinjak godina........... 5............................................. Castanea dentata.............. ................................................................ 12 5...1....................................................................................14 ..3....................................................14 . 7........3............................. Castanea mollisssima............... Castanea crenata 8 . USLOVI GAJENJA KESTENA..................... BOLESTI I ŠTETOČINE KESTENA 5.........................2................. Čovjek se bavio kulturom i oplemenjivanjem pitomog kestena već u najstarija antička doba........ Klimatski uslovi ... SISTEMATIKA I TAKSONOMIJA RODA CASTANEA...............................11 4................................................................................ LITERATURA 1.. ZAKLJUČAK..........................10 4...................................................1..................... Plod................................. ISKORIŠTAVANJE KESTENA NA PODRUČJU B i l i ............18 9.........................11 4..... Zemljišni uslovi........14 6..............2...................................7 3..............3 3..............

a često se javlja u zajednici s hrastom kitnjakom i grabom. Vrsta je rasprostranjena od Španije i Francuske preko Italije. a posebno na području Unsko-sanskog kantona. kada je gotovo jedini izvor peluda i nektara. 4 . no zbog načina i mjesta rasta. a za to postoje i arheološki dokazi. Privredni značaj bio bi višestruko veći kada bi se kesten uzgajao kao voćna.e. može se pouzdano tvrditi da je moguć koncept prevođenja pitomog kestena iz šumske vrste u voćnu kulturu. Botaničari kesten ubrajaju u voćke. Austrija. 1954). bivše Jugoslavije. početkom ljeta.n. prenesen u Europu. kao i u zemlje centralne Europe (Njemačka. Kod nas je već opat F o r t i s pisao o kestenu 1781. Italiju i Španiju. Švicarska. o mogućnostima i dometu upravljanja procesima vegetativnog rastenja i rodnosti. Taj značaj proizilazi prvenstveno iz njegove namjene. Pojedine zemlje Sredozemlja koriste brašno od kestena za kruh i za dobivanje više vrsta poslastica. Kod nas je još uvijek šumska vrsta. spada i u šumsko drveće. Može se koristiti kao hrana za domaće životinje. Za širenje ove vrste duž Mediteranske regije. Plod se koristi u industriji kao sirovinska baza. Ako se ima u vidu mogući privredni značaj kestena u našoj zemlji. odakle je još u V. PORIJEKLO I RASPROSTRANJENOST EUROPSKOG PITOMOG KESTENA Drvo europskog pitomog kestena je elemenat tercijarne flore. koji se očuvao kroz ledenu eru do danas. Francuska. Kesten najviše raste u južnoj Europi i Sredozemlju. koja po svojoj kvaliteti ne zaostaje za hrastovinom. Smatra se da je domovina pitomog kestena Mala Azija. s ciljem racionalnije i intenzivnije eksploatacije kestena kao brzorastućeg šumskog drveta.000 godina. što upućuje da je toplija klima dopustila širenje ove vrste i na sjever Europe. Drvo kestena odlična je građa. U istom periodu. 2. dok se prema fosilnim podacima iz tercijara.kesten je jedna od prvih namirnica koju je čovjek jeo. pitomi kesten se javlja i na područjima Francuske. Italije. a njegovim proučavanjem bavili su se uglavnom stručnjaci iz šumarstva. 1983). vijeku p. godine i isticao značaj i vrijednost njegovih kultura (Fukarek. Na osnovu dosadašnjih saznanja o kestenu. Mađarska i druge) mnogo su doprinijeli Rimljani (Huntley and Birks. zatim u domaćinstvu kao prženi. Pitomi kesten je i značajna medonosna biljka. a ne kao šumska kultura. a historičari smatraju da se počeo širiti po Europi preko Grčke. kuhani i sušeni. javlja i u području Skandinavije. onda je to još jedan razlog više za preduzimanje mjera za ubrzavanje i ostvarenje koncepta proizvodnje kestena u plantažnom sistemu uzgoja. prvo u Grčku. Mjestimično čini i šume. jer cvjeta kasnije od svih medonosnih vrsta drveća. sve do Kaspijskog mora. Prema Huntley i Birks (1983) prvi fosilni postglacijalni podaci o ovoj vrsti su pronađeni u Španiji i Grčkoj prije 9. Balkanskog poluostrva i Male Azije.

S o u r c e n o t g iv e n E stim a ted b v th e r e fe r e n t N a tio n a l F o r e st In v e(1998)v a tio n a l n to r N S ta tistic a In stitu te (198~-1999) R o m a n ia V a le n tin B o le a a n d D a n u t C h ir a S o u r c e n o i g iv e n R u ssia n F e d e r a tio n M ic h h a il P r id n v a . u Maloj Aziji.4 %).3 %). a kineski kesten vjerovatno još 6. Bosna i Hercegovina 3057 ha (0. 1. G e n n a d v i S o ln tse v a n d V u r i M ic hS o u r c e n o t g iv e n a ilo v 5 . iz čega proizilaze i četiri komercijalno najvažnije vrste : američki. na jugu Kavkaza i u Perziji.627 ha (6.. europske zemlje se mogu poredati slijedećim redoslijedom : Francuska 1.837 ha (34. vijeka. pitomi kesten rasprostranjen je i na Sjevernoameričkom i Azijskom kontinentu. 1996).100 ha (1. 1999). a raste i u sjevernim i u zapadnim dijelovima Afrike.. Španija 137.2 %). Prema površinama koje se nalaze pod kestenom. Njemačka 4400 ha (0. (Conedera et al.7 %).2 %). te se pretpostavlja da je kesten autohton u Europi (Muratović i sar. Italija 765. 2004). D ia m a n d(2002) e n to n is N a tio n a l in v e n lo r ie s a n d o th e r s —— ------------------------------------------------■ la z slo R a d o c z a n d N o r h e r t F r a n k N a tio n a l F o r e st In r v(1985) to v c n IHflliB M a c e d o n ia N e th e r la n d s P o rtu g a l M a 'r ia C h ia r a A la n etti S o tir o v sk i K ir il a n d Š u m a r sk i F a k u lte t A n n e O o ste r b a a n A fo n so M a r tin s N a tio n a l S ta tistic s In (1993)te stitu R e g io n a l F o r e si In v e nA đ rh oqcu c su o n n a ir e s to ie s. 2004) Countrv A lb a n ia A ndorra A u str ia A z e r b a ija n B e lg iu m e o n tr ib u to r M a x h u n D id a a n d C a u sh H lc zi S e b a sr ia S c m en c G u ilta r t Data R v a V ilh e lm V a g id G a d jic v H u g u e s L e c o m te a n d K la a rA>y v a n I tje B o sn ia -H e r z e g o v in aA h m e i L o jo B u lg a r ia S v e tla D o n ch e v a C z e c h R e p u b lic C r o a tia Fran ce G erm an y G c o r g ia G reece H u ngary S a n ja N o v a k A g b a b a so u r e c s S o u r c e n o t g iv e n N a tio n a l F o r e st In v e1997 r v A n to IE C e n tr e d e B io d iv e 2003 t r sita S o u r c e n o t g iv e n S o u r c e n o t g iv e n F lem ish F o r c sr In v c(1996-99) n to r v W a llo o n s: so u r c e n o t g iv e n S o u r c e n o t g iv e n F o r e st N a tio n a l S e r v ic e I la lto fo v a a n d J a n k(2004)v o v sk Data ------------------------------------■- C r o a tia n F o r e st S e r v ic e n to r -—-----N a tio n a l F o r e st In v e(1999)v E r ic S e v r ir t V o lk e rA n d r e B o u ffie r S c e m a n eta l .0 %). kao samoniklo šumsko drvo ili kao kultivisana vrsta.000 godina prije (Vossen. japanski i kineski kesten. Albanija 8600 ha (0.892 ha (1.3 %). europski. Distribucija i ekonomski potecijal pitomog kestena u Europi (Conedera et al. Portugal 53.5 %).(2001) Y u r i M ic h a ilo v S o u r c e n o t g iv e n G r e g o r C h a tz ip h ilip p id is a n d S te p h a n o s D ia m a n d is N a tio n a l F o r e st In v (1992)..Austrije i Mađarske (Konstantinidis et al. Danas je najviše rasprostranjen u Europi.651 ha (1.. Grčka 33. Makedonija 5058 ha (0. Osim u Europi. vijeku.4 %). 2004) Tab. Turska 28.000ha (0.. U Aziji je japanski kesten kultivisan od XI.2 %). 2008). U Ameriku je prenesen u XVIII. Švicarska 27.020.509 ha (2.1 %).1 %) (Conedera et al.500 ha (45. Hrvatska 15.

Balkanskog poluostrva i Male Azije sve do Kaspijskog mora. Veći dio površine pripada državnoj imovini. godine. ali ima dosta i privatnog vlasništva. Vrnograča. Veća nalazišta kestena u ovom dijelu su u okolini Pećigrada i Todorova. kod Konjica. Upravo ovo područje smatra se jednim od bogatijih područja kestena na prostorima Bosne i Hercegovine. lim it S e r d a r A e r ic u ltu r a l sta tistic s Kod nas. Velika Kladuša. koja ide od Španije i Francuske. Sučića 1953. Čak je i autor J. opisana su prvi put od strane autora J. Treći lokalitet je u istočnoj Bosni između Srebrenice.e sp r o jek i (G e n e r a l D ir e c to r a te o f S la te F o r e st) In stitu te o f F o r e st E c o lo g v . o njegovoj veličini i gospodarskom obliku tih šuma. D u ša n J u r e J u r e(20D2) J u a n G a illa r d o L a n c h o a n d S a n tia g o L o r e n z o P e r e irN a tio n a l F o r e st In v e 1996)v ( a n to r F u lv io G iu d ic i N a tio n a l F o r e st In v c 1985)v ( n to r Necflft G u W . Na području Unsko-sanskog kantona pitomi kesten zauzima površinu od 8. Bosanska Krupa i Bosanski Novi). Vidovska. Prirodne populacije pitomog kestena na putu između Cazina i Velike Kladuše . Jablaničkog jezera i doline Rame (Bubić. Velika Kladuša i Bužim. N itr a A n ita S o la r . Smatra se da je ovo područje prirodnih populacija pitomog kestena u Bosni i Hercegovini. a privatni je isprekidan i razbacan na velikom prostoru Bosanske Krajine. Sučić u svojim radovima o kestenu ovo područje nazivao „glavnim područjem rasprostranjenosti kestena u BiH". Drugo najbogatije kestenovo područje u Bosni je područje sjeverozapadne Bosne od Une do granice sa Republikom Hrvatskom (Cazin. te sjeverno od grada Cazina. preko Italije. Bratunca i rudnika Sase. Manja nalazišta pitomog kestena u okolici Zvornika i Tuzle. Vrnograč. Pećigrad. Velike prirodne populacije pitomog kestena postoje u području mjesnih zajednica Šumatac. Skokovi. u kojoj se kestenove šume nalaze na položajima od 150 do 750 m nadmorske visine. To je tipična submediteranska oblast. 2. Bužim.S e r b ia -M o n te N e g r o S lo v a k ia S lo v e n ia S p a in S w itz e r la n d 'tiirtpv G lisic (1975) M ila n B o lv a n sk v a n d F e r d in a n d T o k a r 1 . Koprivna i Konjodor. dio linije rasprostranjenja europskog pitomog kestena. Todorovo. 6 Sl. postoje tri značajnija lokaliteta na kojima je zastupljen europski pitomi kesten. Ne postoji uredna evidencija o privatnom posjedu. Crvarevac. Slapnica. Johovica. oko mnogih seoskih naselja. Prve podatke o postojanju kestena na području Srebrenice dao je botaničar Ž.000ha. J u r i š i ć u jednom izvještaju sa putovanja sa srednjoškolcima po Bosni (Fukarek. Mala Kladuša. 1977). Jablanice. u Bosni i Hercegovini. 1954). Na ovom području kesten se javlja na nadmorskoj visini od 300 do 400 m. Državni posjed predstavlja kompaktnije površine. Prvi je hercegovački lokalitet. gdje se kesten obilnije javlja na južnim padinama Bitovine. a najviše ga ima u opštinama Cazin. Vrnograč.

čija je rasprostranjenost zabilježena uglavnom u umjerenoj zoni sjeverne hemisfere. Sl. Drvo kineskog kestena je najmanje u odnosu na ostale vrste ovog roda (oko 12 m).1. Izgled ploda kineskog kestena 7 . 6. sjeverozapadne Afrike te zapadne i istočne Azije (Fernandez-Lopez and Alia. dužine do 20 m. tanko drvo.japanski kesten Japanski kesten je prirodno rasprostranjen u Japanu i Kini. davidii (Kina) C. seguinii (Kina) C. južne Europe. u osnovi zaobljena ili srcolika. najčešće 2-3 ploda u kupoli. floridana (Južne države) C. 5. Raprostranjen je u sjevernoj i zapadnoj Kini. Najotpornija je vrsta prema snijeti (Liu. 1993). Mencarelli. Botaničke vrste kestena (FAO CORPORATE DOCUMENT REPOSITORY. SISTEMATIKA I TAKSONOMIJA RODA CASTANEA Rod Castanea obuhvata 5-10 vrsta. debljine 2-3 cm Kvalitet ploda je manji u odnosu na druge vrste ovog roda (Tošić. mollissima (kineski kesten) C. svjetlije boje. henryl (Kina) Američke C.2. . 1967). Spada u porodicu Fagaceae zajedno sa rodovima Quercus i Fagus. paupispina (Južne države) Na ovim područjima uspijevaju četiri glavne ekonomske vrste kestena : 3. 2001) Europske Castanea sativa (europski pitomi kesten) VRSTE Azijske C. dentata (Istočne države) C. Castanea crenata Sieb. 2003). gdje izrasta u gusto. Listovi su manji nego u ostalih vrsta kestena. . Drvo je veoma otporno prema većini poznatih bolesti. pumila (Istočne države) C. Castanea mollissima BI.kineski kesten Ova vrsta ima široko razgranatu krošnju okruglog vrha. Plodovi su srednje veličine i dobrog kvaliteta. Kupola obično sadrži tri (ponekad pet do sedam) većih i veoma velikih plodova. odnosno u područjima jugoistočnog dijela Sjeverne Amerike. Lisna plojka je eliptično duguljasta. a plojka je eliptično duguljasta sa zaobljenom bazom. Dužina listova doseže 18 cm. Tab. 2. Daje plodove relativno rano. crenata (japanski kesten) C. postižući visinu do 15 m. zbijeno. 3. već u trećoj godini. Listovi su kraći i širi nego kod europskog kestena. Izgled biljke kineskog kestena Sl. alnifolia (Južne države) C.3. and Zucc. ashei (Južne države) C.

godina gljivom zvanom Eudothiaparasitica ili kestenova snijet (Tošić.3.) Prema Takhtajan-u. spada u : Odjeljak : Spermatophyta Pododjeljak : Magnoliophytina (Angiospermae) Razred : Magnoliatae (Dicotyledoneae) Podrazred : Hamamelididae (Amentiferae) Red : Fagales Porodica : Fagaceae Rod : Castanea Europski ili španski kesten (Castanea sativa Mill. blijedim dlakama i sabijeni dva do tri u kupoli. pokriveni debelim. Plodovi su mali. godišnje može dati preko 200 kg plodova i može doseći starost preko 500 godina. Ova osobina ima praktičnu vrijednost u razmnožavanju kestena. Ima bujnu. Drvo ove vrste je izrazito visoko (do 30 m). 7. spontani je način održavanja vrste uspostavljanjem ravnoteže između korijena i stabla. Izgled biljke američkog kestena 4. a promjera do 1. kojih može biti i preko 70 iz jednog panja. Castanea dentata . Sl. Drvo može da dostigne visinu i do 30 m.) se rasprostire u umjerenom pojasu planina Zapadne Azije. U srodstvu je sa bukvom i hrastom. 8 Sl. krošnja je slabije razvijena. U prirodnim sastojinama samoniklog kestena u kojima su biljke guste. Listovi su nešto tanji nego listovi europskog pitomog kestena.američki kesten Prirodna rasprostranjenost američkog kestena su Apalačke šume SAD -a od Majna do Džordžije i daleko na zapad do Mičigena i Luizijane. 8. Smatraju se najslađim. 9.3. vrsta Castanea sativa Mill.2 m. Europe i Sjeverne Amerike. Kora mu je glatka i sivosmeđa. Sl. 1967). SISTEMATSKE I BOTANIČKE ODLIKE PITOMOG KESTENA (Castanea sativa Mili. Vegetativni i generativni organi pitomog kestena Osobina kestena da stvara velik broj izdanaka. Američke vrste kestena su bile uništene ranih 1900. jer se izdanci mogu vaditi i saditi na drugom mjestu. Pitomi kesten u fazi punog cvjetanja . najukusnijim i najbrašnavijim plodovima od svih kestena. uska je i uspravna. veliku krošnju.

tri ili četiri dijela. Kestenov med je vrlo ljekovit i pomaže kod gastritisa. 11.1.3. kožasta. U našim krajevima. LIST Listovi su duguljasti. Pitomi kesten se oprašuje anemofilno i entomofilno. kada su već listovi potpuno razvijeni. 10. 8-18 cm dugi i 3-6 cm široki. što zavisi od geografske širine. CVIJET Pitomi kesten je jednodoma biljka na kojoj se na istom stablu nalaze odvojeni muški i ženski cvjetovi. na licu gola. Muška cvast resa Sl. Listovi dosta rano opadaju. na naličju dlakava. Ona se u vrijeme sazrijevanja ploda raspada na dva. polukuglasti ili zaobljeno pljosnati. Poslije razvoja i oplodnje.4. lisna plojka tvrda. Sl. sakupljeni u uspravne 10-30 cm duge. Listovi su naizmjenični. plod pitomog kestena se bere od kraja septembra do kraja oktobra. koji sazri do kraja oktobra. U početku razvoja su zaštićeni zelenim ljuspastim omotačem iz kojeg se kasnije razvija bodljikava kupula-ježica. S obzirom da drvo kestena kasno cvjeta. sjemenjače (epiderma). Smješteni su u grupicama od 3-7 u zajednički omotač. koja kad sazri. Plod pitomog kestena sastoji se od jezgre (mezokarpa). štiti jetru. 12 Ženski cvijet sa zelenim ljuspastim omotačem 4. puca na četiri režnja. a pri njihovoj osnovi nalaze se ženski cvjetovi. sjemenke i ljuske (perikarpa). Sl. kupulu. odlična je ispaša za pčele i tada je gotovo jedini izvor peluda i nektara. smole i drugih tvari. cvasti sa velikim brojem muških cvjetova se suše i otpadaju.2. a u njoj se nalaze 1-4 smeđa jestiva ploda. List sadrži oko 95 % tanina. tamnozelena i sjajna. Smeđi orašasti plodovi su na površini sjajni. ekspozicije terena na kojem raste i klimatskih uslova. a lista u maju. nadmorske visine. po obodu grubo nazubljeni. Muški cvjetovi su u grupicama od po 3 i više. Vrijeme berbe određuje se uglavnom na osnovi boje kupole 9 . prividne klasove sa dlakavim vretenom. pridonosi boljoj cirkulaciji. Izgled lista pitomog kestena 4. PLOD Plod je složen u loptastu bodljikavu kupolu. a ženski cvjetovi slijede svoj razvoj ploda. Cvjetovi se pojavljuju tek početkom juna.

22 mg■ riboflavin0.4 mg toga.(ježice) koja se sazrijevanjem ploda mijenja od zelene u svijetložutu. te slabo podnosi 10 . Pucanjem bodljikave kupole lako ispadaju plodovi. što se vidi po tamnoj boji kore ploda koja je karakteristična za pojedine tipove pitomog kestena. Izgled ploda kestena Glavni sastavni dio ploda kestena je škrob. USLOVI GAJENJA KESTENA 5. oko 2 % masti. 15. Plod u toj fazi još ne treba brati. boji ljuske. sjemenu sa sjemenjačom i ukusu. 3. veličini hiluma.35■ niacin1.preko 17 grama. Slabo podnosi izmjenu ekstremnih temperatura.1 do 14 grama Krupan .1.5 do 21. Plodovi kestena se na osnovu mase mogu svrstati u tri kategorije: • • • Sitan .3 g■ topivi šećeri8.5 g■ lipidi1. Masa ploda može biti od 3. nego sačekati dok sazri.0 g■ proteini3.4 gVitamini■ tiamin0.6 grama i zavisi od broja plodova u kupuli. 2001) Jestivi dio69 %■ voda41. Osim Tab.do 7 grama Srednje krupan . Klimatski uslovi Pitomi kesten je vrsta koja za svoj razvoj traži toplinu i svjetlost.8 g■ škrob34.1 g■ sirova vlakna8. Sorte i tipovi se razlikuju po broju plodova u kupuli. a svega oko 5 mg vitamina C. Hemijski sastav ploda kestena (Mencarelli.od 7. dosta vitamina B1. 5. maljavosti. u plodu kestena ima šećera. po krupnoći i obliku ploda. Plod kestena je važan u proučavanju sorti i tipova pitomog kestena. Osjetljiv je na rane jesenje i kasne proljetne mrazeve. izgledu vrha ploda. Sl. kojega u sirovoj sjemenci ima oko 44 %. blizu 4 % bjelančevina.

može se odgoditi totalno uginuće stabala. Rak kore. koru oguliti na licu mjesta. godine u opštinama Velika Kladuša i Cazin. u stručnim krugovima poznata kao endotioza.5-6). kukci. naočito kalijem i željezom (Tošić. Prema iskustvu. treba je odstraniti i zarezivanjem zatvorene površine spriječiti širenje zaraze. je bez sumnje. To je tipična submediteranska klimatska oblast. 5. Zemljišni uslovi Kesten raste na raznim vrstama zemljišta. U Evropi je bolest započela u Italiji. 1967). 1977).2. štetočina i parazita koji napadaju pitomi kesten. poznate su i određene mogućnost biološke zaštite koje su se. Srednja godišnja temperatura ovog područja iznosi 11.sjeverozapadna Bosna (naročito okolina Pećigrada između Cazina i Kladuše). kiša. nalazi se na nadmorskoj visini od 300 do 400 m. 6. redovitom i stručnom mehaničkom zaštitnom obradom. Uzročnik raka kore je mikroskopska gljivica Cryphonectria parasitica. gdje se šume kestena javljaju na položajima od 150 do 750 m nadmorske visine. Ukoliko je zaražena pojedinačna grana. Najviše mu odgovaraju zemljišta koja su nastala na silikatnoj podlozi. gdje je nanijela velike štete. a zatim 11 . Voli kisela tla (pH od 4. i to u kestenjarima oko Donje Koprivne u šumi zvana Debeljak. te previše vlažna tla. neprobojna. a količina padavina je dosta visoka (1300mm) (Bubić. lako je primjetljiva u sredini čvora stabla koje je već uginulo. a na području sjeverozapadne Bosne. i do -23°C. prema stručnoj literaturi. Drugo područje u Bosni bogato šumama kestena . Kod teške zaraze potrebno je kesten posjeći. Bolest se širi u obliku čvora. izuzimajući krečna. previše teška. Pored tog drastičnog rješenja. Protiv uzročnika nije poznato nikakvo hemijsko zaštitno sredstvo. Najbolja staništa kestena u Bosni i Hercegovini nalaze se u slivu gornje Neretve. šireći se zatim prema Francuskoj. odnosno. dok su rubovi čvora stabla u različitoj fazi uginuća. Bolesna kora se odvaja od stabla na kojemu ostaju rakom uzrokovane rane. rak kore je primijećen 1963. te koru i grane bez ostataka spaliti. te korištenje i transport zaraženog materijala. Gljivica uzrokuje uginuće kore kroz prestanak cirkulacije sokova.5°C. U širenju bolesti znatnu ulogu imaju vjetar. BOLESTI I ŠTETOČINE KESTENA Postoji veći broj bolesti. te tla bogata mineralnim materijama. pokazale uspješnim.jake vjetrove i buru. najopasnija bolest pitomog kestena. U Bosni i Hercegovini je šezdesetih godina prošlog stoljeća prvi put registrovana ova bolest. Ovdje je kesten izdržao niske zimske temperature.

Balaninus elephans (kestenov žižak) i dr. 17. (ospičavost lista). koji je plasiran na mađarsko tržište. Phytophtora cambivora (mastiljavost korijena). Eulecanium coryli (lijeskina štitasta uš). zbog oskudnog šumskog fonda. Diplodia castanea (nekroza kore izbojka). D. Simptomi raka kore Osim raka kore. 12 . cerom. U zadnjih nekoliko godina. bukvom i drugim vrstama. Attelabus nitens (hrastov cigaraš).1995. pretežno u mješovitim šumama sa hrastom kitnjakom. . pitomi kesten napadaju još neki uzročnici bolesti i štetočine od kojih je važno spomenuti sljedeće: Mycosphaerellamaculiformis Schroet. Ovaj parazit i danas je itekako prisutan i predstavlja veliku opasnost za kestenjare. ISKORIŠTAVANJE KESTENA NA PODRUČJU BiH Kesten se u Bosni i Hercegovini nalazi u čistim sastojinama. običnim grabom. otkup ploda pitomog kestena vrše neki privatni djelatnici i preprodaju ga na domaćem i inostranom tržištu. Porthetria dispar (gubar). Sl. bilo prisiljeno da kestenova stabla koristi kao drvo za ogrijev.kestenov žižak 7.se ubrzo proširila na cijelo krajiško područje. godine evidentna je pojava jake sječe kestenovih stabala u svrhu pravljenja zemunica za potrebe vojske. Agrokomerc iz Velike Kladuše je zadnji put vršio otkup kestena 1995. Melanconis modonia (nekroza kore grana). dok je stanovništvo. Sl. tim više što se ne preduzimaju nikakve mjere zaštite od ove bolesti. godine. Balaninus elephans . U periodu od 1992. a ni bilo kakve druge mjere protiv drugih bolesti i štetočina.D. malim površinama (cjelinama). 16.

proizvodnja kestenovog meda svedena je na minimum. što je izazvano masovnom sječom stabala. > Aktivirati sve raspoložive snage da ekstenzivni način uzgoja kestena pređe na intenzivni.Kad je riječ o proizvodnji kestenovog meda. u suradnji sa prof. 2001). Ekološke karakteristike Bosne i Hercegovine mogu se označiti kao veoma povoljne za uzgoj pitomog kestena. Međutim. više nego dobri za proizvodnju kvalitetnog i ekološki čistog meda. treba istaći da su dijelovi BiH. Stručnjaci iz Javnog preduzeća Unsko-sanske šume. Potrebno je najprije promijeniti svijest lokalnog stanovništva. Dott. a i okus je bio bolji. vlažnost vazduha. kalemljenje je vršeno na domaći pitomi kesten u cilju introdukcije novih sorti (Maltoni. • Pitomi kesten se kod nas ne tretira kao voćna vrsta. Kesten je prepušten stihijskom razmnožavanju iz izdanaka. su 2001. niti se poduzimaju mjere kojima bi se pospješilo razmnožavanje i širenje ove korisne vrste. ZAKLJUČAK Proučavanjem osobina pitomog kestena u njegovim prirodnim populacijama na području Bosne i Hercegovine. Početak ozbiljnijeg shvatanja značaja pitomog kestena ogleda se u osnivanju zasada pitomog kestena na području „Dubrave" Cazin na području Unsko-sanskog kantona. Urod plodova marona je bio dobar. Korištene su dvogodišnje sadnice marona donesene iz Italije. vlažnost i sastav zemljišta. ali još uvijek ne postoje nikakve naznake o ozbiljnijem pristupu njegovog uzgoja u plantažnim zasadima. iako postoje svi preduslovi. već kao šumsko drvo. 8. Ietrom Piussi sa Šumarskog fakulteta u Firenci Italija. a njome se sporadično bave pčelari i lokalno stanovništvo za svoje potrebe. došlo se do sljedećih zaključaka: • • Na području BiH postoje optimalni ekološki uslovi za intenzivan uzgoj pitomog kestena (temperatura. Drugi korak su konkretne mjere kao što su: > Zabrana sječe stabala pitomog kestena. > Provoditi mjere zaštite stabala od bolesti i štetočina. godine osnovali plantažu i matičnjak za uzimanje kalem grančica. Ne čini se ništa u smislu planske reprodukcije i prelaska na intenzivnu proizvodnju kestena. krupnoća ploda 2-3 puta veća od ploda pitomog kestena. na kojima se javljaju šume kestena. svjetlost). 13 . Ne sprovode se nikakve mjere zaštite od bolesti i štetočina. kao i lokalnih vlasti o stvarnoj vrijednosti ovog prirodnog bogatstva.

Šumarski list. G. Xofis. P. Amorini. Glasilo šumarskog društva Hrvatske. Manetti. M... F. str. J. J. Italy. Sarajevo. Birks. 14 . E. 273 . HJB (1983) An atlas of past and present pollen maps for Europe: 0-13 000 Years Ago. (1977) Specijalno voćarstvo. Giudici.. EUFORGEN International Plant Genetic Resources Institute. P. Tsiourlis. Conedera.276. Cambridge. B.. (2008) Taxonomy and ecology of Castanea sativa Mill. tome 30. Huntley. LITERATURA Bubić. 6 pages. „Svjetlost" OOUR Izdavačka djelatnost.. p. DOI 10. Sučić : O arealu pitomog kestena (Castanea sativa Mili) na području Srebrenice sa kratkim osvrtom na ostala nalazišta kestena u NR Bosni i Hercegovini. R. Fukarek. 179 .. forest in Greece. Ecologia mediterranea. Fernandez-Lopez. godište 78.193...9. 5-6. P. (2004) Distibition and economic potential of the Sweet chestnut (Castanea sativa Mili) in Europe. M. Cambridge University Press. C. Rome. G. (2003) Technical Guidelines for genetic conservation and use for chestnut (Castanea sativa). Š. P. fascicule 2. Buckley. br. Plant Ecol 195:235-256. Konstantinidis. Alia.1007/s11258-0079323-8. (1954) Ing.

leksikografski zavod... University of California Cooperative Exstension Farm Advisor. Sarajevo. Vossen. M.. Italy. (1999) Voćarstvo.Liu. Poljoprivredna enciklopedija1. Sonoma County. Kurtović. Mencarelli. http://www. L. P. Piussi. Pierguidi. A. A.besplatniseminarskiradovi. Working document of the project: TCP/CPR/8925 „Integrated Pest Management and Storage of Chestnuts" in XinXian County. Dž. (2001) Postharvest handling and storage of chestnuts.com 15 . Muratović. (2001) Grafting chestnut Guide. Studentska štamparija.. Tani. (1993) The Germplasm Resources of Chestnut in China. Henan Province. Tošić. Jarebica. M. F. DISTAF Universita degli Studi di Firenze. (1996) Chestnut culture in California. A-Kre. China". A. Zagreb. (1967) Kesten. A. International Congress of Chestnut. P. Spoleto. Proc.. Maltoni.