ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE I

2.1.

KONSTRUKTIVNI SUSTAVI
Prof.dr.sc. Jasenka Bertol-Vrček, d.i.a.

AK I. 2008/09

konstruktivni sustavi

1

KONSTRUKTIVNI SUSTAVI
su sustavi raspoređivanja konstruktivnih elemenata
S njima se postiže: • preuzimanje svih opterećenja i njihov prijenos do temeljnog tla • stabilitet cijelog konstruktivnog sklopa.

AK I. 2008/09

konstruktivni sustavi

2

IZBOR KONSTRUKTIVNOG SUSTAVA

Izbor sustava ovisi o: - namjeni zgrade i potrebnoj prostornoj dispoziciji - opterećenjima - vrsti materijala konstruktivnih elemenata - odabranom oblikovanju

Uspješna analiza svih pojedinih ovisnosti dovodi do OPTIMALNOG KONSTRUKTIVNOG SUSTAVA za određenu zgradu.
AK I. 2008/09 konstruktivni sustavi 3

SUSTAVE PUNIH NOSIVIH STIJENA 2. PROSTORNE (TRODIMENZIONALNE) SUSTAVE AK I.PODJELA KONSTRUKTIVNIH SUSTAVA U odnosu na način prijenosa opterećenja razlikujemo: 1. 2008/09 konstruktivni sustavi 4 . SKELETNE (OKVIRNE) SUSTAVE 3.

optimalne mogućnosti materijala i praksu. rasponi između stijena (rasponi stropova) se kreću do približno 6m. kamen) . beton. AK I. Prema smjeru pružanja nosivih stijena ove sustave nazivamo: a) konstruktivni sustavi uzdužnih punih nosivih stijena b) konstruktivni sustavi poprečnih punih nosivih stijena c) konstruktivni sustavi uzdužnih i poprečnih punih nosivih stijena U odnosu na zahtjev ekonomičnosti. Materijali za izvedbu punih nosivih stijena su: .monolitna izvedba (armirani beton).elementi za zidanje (opeka. U odnosu na tlocrtni oblik zgrade pružanje nosivih stijena može biti usporedno ili poprečno na dužu stranicu tlocrta te kombinirano.1. SUSTAVI PUNIH NOSIVIH STIJENA To su sustavi pravilno raspoređenih nosivih stijena koje preuzimaju opterećenja stropnih konstrukcija i drugih opterećenja te ih putem temelja (najčešće temeljnih traka) prenose na temeljno tlo. 2008/09 konstruktivni sustavi 5 .

zbog ekonomičnosti izvedbe. 2008/09 konstruktivni sustavi 6 . AK I. povoljan ritam istih raspona.a) KONSTRUKTIVNI SUSTAVI UZDUŽNIH PUNIH NOSIVIH STIJENA Stijene su pravilno raspoređene usporedno s dužom stranicom zgrade na razmacima koji su ograničeni s rasponima stropnih konstrukcija. odnosno ritam najviše dva do tri različita raspona. Nedostatak ovog sustava: • duže pročelje zgrade je s manjim otvorima (prozorima) • ograničenje dubine prostorija (rasponi između stijena) • ograničenje u fleksibilnosti prostora Kod većih tlocrta je.

Prednost u odnosu na sustav uzdužnih stijena: • • maksimalna mogućnost otvaranja (prozora) dužeg pročelja zgrade organizacija prostora s poprečnim prozračivanjem AK I.b) KONSTRUKTIVNI SUSTAVI POPREČNIH PUNIH NOSIVIH STIJENA Stijene su pravilno raspoređene poprečno na pružanje duže stranice zgrade na razmacima koji su ograničeni s ekonomičnim rasponima stropnih konstrukcija. 2008/09 konstruktivni sustavi 7 .

AK I. Ovakav raspored može proizaći i iz potrebnog ukrućivanja sustava za postizanje stabiliteta cijelog konstruktivnog sklopa. kod sustava punih nosivih stijena ukrute za preuzimanje horizontalnih opterećenja (na pr. • Izvode se kad to zahtijeva organizacija prostora. 2008/09 konstruktivni sustavi 8 .KONSTRUKTIVNI SUSTAVI UZDUŽNIH I POPREČNIH PUNIH NOSIVIH STIJENA Kombinirani sustavi s rasporedom nosivih stijena u dva međusobno okomita smjera. od vjetra) izvode se sa stijenama u smjeru okomitom na smjer nosivih stijena. Naime.

2. Grede preuzimaju opterećenja stropova i prenose ih na stupove preko kojih se sva opterećenja prenose na temelje (najčešće pojedinačni temelji) i temeljno tlo. Materijali za izvedbu skeletnih i okvirnih sustava su: armirani beton. AK I. SKELETNI (OKVIRNI) SUSTAVI (SUSTAVI S GREDAMA I STUPOVIMA) To su sustavi s pravilno raspoređenim vertikalnim i horizontalnim elementima: stupovima i gredama (podvlakama). Povoljan je ritam istih raspona. 2008/09 konstruktivni sustavi 9 . čelik i drvo. odnosno ritam najviše dva do tri različita raspona. Rasponi između stupova su ovisni o izboru stropne konstrukcije.

2008/09 konstruktivni sustavi 10 . položaj greda i raspone između nosivih elemenata skeletni sustavi se mogu izvoditi: .Obzirom na vrstu stropne konstrukcije.s primarnim gredama (ograničeni rasponi) .s primarnim i sekundarnim gredama (veći rasponi) Sustav s primarnim gredama Sustav s primarnim i sekundarnim gredama Skeletni sustavi bez vidljivih greda (grede postoje unutar stropne ploče) AK I.

Primarne grede se mogu pružati: .poprečno na dužu stranicu tlocrta . 2008/09 konstruktivni sustavi 11 .u oba smjera AK I.uzdužno s dužom stranicom tlocrta .

Posebnost skeletnog sustava je izvedba konzole (greda s prepustom) gdje dio grede izlazi konzolno izvan sustava stupova. 2008/09 konstruktivni sustavi 12 . GREDE U JEDNOM SMJERU (grede poprečno na pružanje tlocrta) GREDE U DVA SMJERA GREDE S KONZOLAMA Prednosti skeletnog sustava: – veći rasponi – fleksibilan prostor – manja težina konstrukcije – veća mogućnost oblikovanja – maksimalna otvorenost svih pročelja – veća visina zgrade AK I. ostakljena fasada). a što daje veću slobodu u rješavanju vanjske opne zgrade (na pr.

SUSTAVI OKVIRA I LUKOVA To su linijski sustavi velikih raspona (u armiranom betonu uobičajeno 10 do 20 m. Međurazmaci okvira/lukova (x) kreću se od 4 do 6 ili 8 m. a u čeliku znatno više). x AK I. 2008/09 konstruktivni sustavi 13 . ovisno o vrsti stropne ili krovne konstrukcije.

2008/09 konstruktivni sustavi 14 .Uobičajene vrste zgrada s okvirnim i lučnim konstruktivnim sustavom: hale. nadstrešnice i sl. tornjevi. AK I. mostovi.

plošne ravne konstrukcije (nabrane konstrukcije) .rešetkaste konstrukcije . Materijali od kojih se izvode su armirani beton. Imaju veliku čvrstoću u odnosu na svoju težinu. OBLICI PROSTORNIH SUSTAVA: . 2008/09 konstruktivni sustavi 15 .lančanice . čelik i drvo.plošne zakrivljene konstrukcije (ljuske) . PROSTORNI (TRODIMENZIONALNI) SUSTAVI Djeluju kao jedna konstruktivna cjelina.3.šatori AK I.

REŠETKASTE KONSTRUKCIJE (materijal: najčešće čelik) DETALJ ČELIČNE REŠETKE AK I. 2008/09 konstruktivni sustavi 16 .

DRVENA PROSTORNA KROVNA KONSTRUKCIJA Paviljon za EXPO 2000. AK I. 2008/09 konstruktivni sustavi 17 .

2008/09 konstruktivni sustavi 18 .PLOŠNE RAVNE KONSTRUKCIJE (materijal: armirani beton) NABRANA KONSTRUKCIJA (ODNOSI SE NA KROV) AK I.

2008/09 konstruktivni sustavi 19 .PLOŠNE ZAKRIVLJENE KONSTRUKCIJE – LJUSKE (materijal: armirani beton) AK I.

LANČANICE (materijal: čelik) ŠATORI (materijal: čelik i tekstil/plastika) AK I. 2008/09 konstruktivni sustavi 20 .

konstruktivni sustavi 21 AK I. 2008/09 .STABILITET KONSTRUKTIVNIH SUSTAVA Nosive konstrukcije trebaju osigurati prostornu krutost zgrade da deformacije nastale djelovanjem napadnih sila budu u dopuštenim granicama. To se postiže: dovoljnom krutošću na savijanje vertikalnih konstrukcija mogućnošću da horizontalne konstrukcije (stropovi) preuzmu i horizontalna opterećenja te ih prenesu na vertikalne nosive elemente.

AK I. loma ili jakog savijanja. 2008/09 konstruktivni sustavi 22 . Izbor vrste ukrute ovisi o konstruktivnom sustavu i materijalu od kojeg je izveden. DEFORMACIJE Ukoliko su deformacije veće od dopuštenih može doći do gubljenja ravnoteže (prevrtanja).SPOJEVI KONSTRUKCIJA Spojevi konstrukcija trebaju biti konstruirani na način da se deformacije svedu na minimum. UKRUĆIVANJE KONSTRUKTIVNIH SUSTAVA Ukruta ima ulogu preuzimanja horizontalnih i kosih napadnih sila.

zidovi ili stijene ukrute). Što je vitkost nosive stijene veća to razmaci između stijena ukrute trebaju biti manji. AK I. t.UKRUĆIVANJE SUSTAVA PUNIH NOSIVIH STIJENA Izvodi se s nosivim stijenama ukrute (ostali nazivi: vezni zidovi. a izvedene su od istog materijala. Vitkost stijene je odnos visine i debljine stijene. Međurazmak stijena za ukrutu ovisi o krutosti nosivih stijena. o njenoj vitkosti. Stijene za ukrućenje su postavljene u smjeru koji je okomit na pružanje glavnih nosivih stijena. 2008/09 konstruktivni sustavi 23 .j.

2008/09 konstruktivni sustavi 24 . AK I. Stijene ukrute se postavljaju u dva međusobno okomita smjera.UKRUĆIVANJE SKELETNIH SUSTAVA Za skeletne sustave od armiranog betona i čelika prostorna krutost se potiže nosivim stijenama ukrute od armiranog betona. a raspored i smještaj u tlocrtu se određuje prema statičkom proračunu i potrebama prostorne organizacije.

2008/09 konstruktivni sustavi 25 .Varijanta ukrućenja skeletnog sustava s armirano betonskim stijenama AK I.

2008/09 konstruktivni sustavi 26 . AK I. Kod sustava u drvu postiže se s drvenim dijagonalnim elementima (kosnici).Kod skeletnih sustava u čeliku prostorna krutost se najčešće postiže dijagonalnim čeličnim elementima (dijagonalni čelični štapovi).

2008/09 konstruktivni sustavi 27 .primjeri DIJAGONALNE ČELIČNE UKRUTE (zgrada od čeličnih nosivih elemenata) AK I.

2008/09 konstruktivni sustavi 28 .primjeri UKRUTA DRVENIM KOSNICIMA (drvena kanatna konstrukcija) AK I.

pregrada prema vanjskom prostoru.U prikazu konstruktivnog sustava definiraju se samo nosivi elementi. AK I. U odnosu na određeni konstruktivni sustav zgrade pružaju se veće ili manje slobode u projektiranju. prostorna dispozicija sadržaja zgrade zahtjeva i izvedbu pregradnih stijena unutar zgrade. 2008/09 konstruktivni sustavi 29 . Ovi se elementi ovdje ne prikazuju. (kod sustava punih nosivih stijena i kod skeletnog sustava): • vertikalni (zidovi ili stupovi) • horizontalni (stropne konstrukcije) ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Osim nosivih elemenata. te elemente potrebnih zaštita i elemente za komunikaciju (vrata i prozori).

nosive stijene – vertikalna opterećenja nosive stijene ukrute – horizontalna i kosa opterećenja Nenosive stijene nose samo svoju vlastitu težinu i imaju funkciju pregrađivanja. 2008/09 konstruktivni sustavi 30 . U ODNOSU NA PREUZIMANJE OPTEREĆENJA: a) konstruktivne stijene b) nenosive stijene Konstruktivne stijene preuzimaju opterećenja. PODJELA STIJENA 1.STIJENE Su vertikalni elementi zgrade koji ograđuju ili pregrađuju prostor. AK I.

hladnoća ili toplina. buka.. 2008/09 konstruktivni sustavi 31 .. toplina. ev. .2.. . hladnoća. buka. U ODNOSU NA POLOŽAJ U ZGRADI a) vanjske stijene b) unutarnje stijene Stijene trebaju pružati određenu zaštitu od utjecaja kojima su izložene (vanjskih ili unutarnjih). AK I.. Utjecaji: vanjski: unutarnji: vlaga. požar.

.. metal. teški beton. .. U ODNOSU NA NAČIN IZVEDBE a) zidane stijene (zidovi) b) monolitne stijene (homogene) c) montažne stijene (sastavljene) 4.3.) b) lagane stijene (lagani beton. kamen. U ODNOSU NA VLASTITU TEŽINU a) masivne (teške) stijene (opeka... 2008/09 konstruktivni sustavi 32 .) AK I. drvo.

5. 2008/09 konstruktivni sustavi 33 . U ODNOSU NA MATERIJAL IZVEDBE a) stijene od opeka (zidane od opečnih elemenata) b) stijene od betona (zidane od betonskih elemenata ili monolitne s ugrađenim betonom) c) stijene od kamena (zidane od kamenih elemenata) d) drvene stijene (montažne stijene sastavljene od drvenih nosača i obloga) e) stijene od metalnih elemenata (montažne stijene sastavljene od metalnih nosača i obloga) AK I.

2008/09 konstruktivni sustavi 34 .UTJECAJ KONSTRUKTIVNOG SUSTAVA NA SLOBODU KREIRANJA PROSTORA Prikaz konstruktivnog sustava neke zgrade – zidana konstrukcija Zgrada istog konstruktivnog sustava: Prikaz sa svim nosivim i nenosivim elementima: konstruktivnim i pregradnim (zidovi s prozorima i vratima) AK I.

vrata) AK I.konstruktivnim i pregradnim (unutarnji pregradni zidovi. 2008/09 konstruktivni sustavi 35 .nosive armirano betonske stijene Zgrada istog konstruktivnog sustava: Prikaz varijanti sa svim nosivim i nenosivim elementima . vanjski zidovi ispune. prozori.Prikaz konstruktivnog sustava neke zgrade .

Prikaz konstruktivnog sustava neke zgrade – skeletni sustav Zgrada istog konstruktivnog sustava: Prikaz varijanti sa svim nosivim i nenosivim elementima: konstruktivnim i pregradnim (unutarnji pregradni zidovi. vrata) AK I. vanjski zidovi ispune. prozori. 2008/09 konstruktivni sustavi 36 .

Na pročeljima se mogu projektirati velike ostakljene stijene.U odnosu na tip konstruktivnog sustava i vrst materijala konstruktivnog sustava mogu se definirati sljedeće prostorno konceptualne i oblikovne značajke svakog sustava: • zidana konstrukcija ograničava dimenzije prostora. • skeletna konstrukcija je u prostornom smislu najpovoljniji sustav. otvori u zidovima su manji. 2008/09 konstruktivni sustavi 37 . Omogućava maksimalno ostakljenje pročelja. • konstrukcija s punim nosivim armirano betonskim stijenama omogućava veću prostornu slobodu u projektiranju. Dopušta veliku slobodu u projektiranju prostora i naknadnim adaptacijama. AK I.