Peanovi aksiomi

U Peanovom aksimatskom sistemu direktni sljedbenik uzima se kao osnovni pojam. n+ 1 je prirodan broj svaki prirodni broj n ima tačno jednog sljedbenika n+ = n + 1 Uvijek je n+ ≠ 1, tj 1 nije sljedbenik ni jednog prirodnog broja. Iz m+ = n+ onda je i m = n , tj ako su sljedbenici dva prirodna broja jednaki onda su i oni jednaki. 5. (Aksioma indukcije) Svaki podskup M skupa N, koji sadrži broj 1 i sljedbenika svakog svog elementa sadrži sve prirodne brojeve tj M = N.
1. 2. 3. 4.

Metoda matematičke indukcije [uredi]
Na Peanovim aksimama temelji se matematička indukcija. Primjer Dokažimo da vrijedi teorema: razlika n2 - n djeljiva je sa 2. n = 1 ....................................(12 – 1 ) ≡ 2 neka teorema važi za n........( n2 – n) ≡ 2 dokažimo za n + 1............(n + 1 )2 – (n + 1) = n2 + 2n + 1 –n -1 = (n2– n) +2n Vidimo da je n2 – n djeljiv sa 2, za (n + 1 ) ako je djeljiv za n, jer je 2n djeljivo sa 2 pa ako je (n2 – n ) djeljivo sa 2 onda je i i zbir (n2 – n) +2n djeljiv sa 2.

Sabiranje u skupu N [uredi]
Koristeći se Peanovim aksiomama možemo definisati sabiranje u skupu N. Preslikavanje + : N x N → N definišimo na sljedeći način: a + 1 = a+; a + b+ = (a + b)+ nazivamo sabiranje u skupu N. Osnovne osobine sabiranja u skupu N Zakon zatvorenost: Ako su a ,b prirodni brojevi onda je i a + b prirodni broj Dokaz a+ 1 = a+ Neka je a + b prirodan broj ( a + b)+ ) = a + b+

.1=a Neka je ab iz N ...a + c = b postoji prirodni broj d takav da je.Zakon asocijacije a + (b + c) = (a + b) + c Dokazati da vrijedi za c = 1 (a + b ) + 1 = ( a + b ) + = a + b+ = a + ( b + 1 ) a + ( b + c )= a + ( b + c+ ) = a + (b + c ) + = { a + ( b + c )} + = { ( a + b ) +c }+ = (a + b ) + c+ Zakon komutacije a+b=b+a Zakon kancelacije Ako je a + c = b + c onda je a =b 'Zakon trihotomije' za svaka dva prirodna broja a.a =c + d Primjer 5 / 3 nije iz N Lema 1 Za sve prirodne brojeve vrijedi a ≠ a + b Lema 2 Ako je i samo ako je a ≠ 1 onda postoji jedan i samo jedan prirodni broj n takav da je a = n+ Množenje u skupu N [uredi] Ovdje nemamo preslikavanje cijelog NxN u N već samo pravog podskupa za koji je a > b.. Zakon zatvorenosti: ako su a .. onda ab+= ab + a Zakon komutacije ab=ba ab×1 = ab (ab)c = ab(c++1) = abc + ab = a(bc +b ) = a (bc+) .b iz N onda je i ab iz N ab=a.b važi jedna i samo jedna od jednakosti • • • a=b postoji prirodni broj c takav da je...

1. f(s(n)) =g (f (n)) > a za n iz N Teorema 4 Postoji jedna i samo jedna funkcija f:N x N takva da vrijedi f(m. Definicija 1 Prirodni broj koji nije sljedbenik ni jednog prirodnog broja zovemo jedinicom i označavamo ga sa 1. Uveo tri aksiome koje su ekvivalentne sa Peanovim aksiomama. U skupu N 0 važe svi zakoni kao i u skupu N osim zakona skračivanja za množenje. s je injekcija 2. s(n)) = s(f(m. Dedekind je 1888. Na osnovu ovih aksioma možemo izgraditi teoriju. Teorema 3 Ako je A neprazni dkup i g:A→A za a iz A onda postoji jedna i samo jedna funkcija f: N → A takva da vrijedi: f(1)=a.Zakon asocijacije (ab)c=a(bc) Zakon distribucije a(b + c)= ab +ac a (b + c)=ab + ac a (b + 1)=ab + a a (b + c+)= a (b + c)+ =a(b + c) +a = ab + ac + a =ab +(ac +a ) = ab + ac+) Zakon kancelacije ac = bc => a =b Teorema 1 Postoji samo jedan prirodni broj koji nije sljedbenik ni jednog prirodnog broja.n)) Teorema 5 . God. Teorema 2 Postoji samo jedan prirosni broj koji nije sljedbenik prirodnog broja. • • k je iz M s(n) je iz M ako je n iz M onda je M = N.1) =s(m) f(m. Područje definicije od s nije čitav N 3. Ako je k iz N koji ne pripada području vrijednosti od s . a M podskup od N sa osobinama .

1) = m i f(m.1) i (m. +1 . m + x = n ili m = n + y za M podskup od N koji sadrži 1 i (n + 1) i ako sadrži n onda je M = N. 1) iz N1.1) Sumi (m + n) iz N odgovara suma (m + n. x1) sa navedenim osobinama izomorfizam je sa (N.x)potpuno .1) x1 (n.1) +1 (n. +.n) + m Definicija 2 funkcija sa N x N u N takva da je f(m.+. U skupu N definisane su dvije algebarske operacije + i x • • • • • • Sabiranje je asocijativno Množenje je asocijativno Množenje je distributivno prema sabiranju Postoji element 1 iz Ntakav da je 1m = m Ako je mx = nx => m = n Za svaki par m. 1) Sistem (N. x) i (N1. n vrijedi jedna i samo jedna tvrdnja m = n.x) Definicija 3 .1) = (mn.svaki sistem (N1. Teorema 7 Postoji jedna i samo jedna funkcija sa N x N u N takva da je f(m. s(n)) = f(m. U skupu N1 = N x {1} definišimo operacije (m. +1 .n) + m je operacija množenja i pišemo a x b ili ab • • mx1=m ms(n) = m x n + m Teorema 8 • • Množenje u skupu N je distributivmo u odnosu na sabiranje. x1) su izomorfni i izomorfizam glasi (x) → (x.Sabiranje u skupu N je asocijativno Teorema 6 Sabiranje u skupu N je komutativno.1) = (m + n . + . Množenje u skupu N je komutativno. s(n)) = f(m.1) = m i f(m. Navedene karakteristike određuju (N.

Prirodni broj koji nije sljedbenik ni jednog drugog prirodnog broja je jedinica. 0 je nenegativan broji 2. U skupu N0 važe svi zakoni kao i u skupu N osim zakona skraćivanja za množenje. 4. Peanovi aksiomi u ovom skupu glase: 1. svaki nenegativan broj ima tačno jednog sljedbenika. označavamo ga sa 1. ako je m+ = n+ => m = n 5. uvijek je n+ ≠ 0 tj 0 nije sljedbenik ni jednog broja. tj M = N. Skup N0 je skup prirodnih brojeva i broja 0. Neka je M podskup od N0 koji sadrži sljedbenika svakog svog elementa sadrži i sve nenegativne brojeve. 3. Definicija 4 Preslikavanje f : N0 x N0 = N0 sa osobinom f(a) = a i a f( b0) = a f(b) 0 zove se sabiranje. . Preslikavanje f : N0 x N0 = N0 sa osobinom f(0) = 0 i a f( b0) =a + ab zove se množenje.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful