JU UNIVERZITET U TUZLI EKONOMSKI FAKULTET DODIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARSKI RAD IZ NASTAVNOG PREDMETA MAKROEKONOMIJA Tema: Faktori ekonomskog rasta i razvoja

Predmetni profesor: Dr.sc. Kadrija Hodžić, red prof

Kandidati: Jasmin Hanić, I - 2535/10 Ervina Hajdarević, I – 2302/09

Tuzla, decembar 2011. godine

3. Ekonomski rast i razvoj Dugotrajnost ekonomskog rasta Faktori ekonomskog rasta i razvoja Ekonomski rast kao pokazatelj razvoja Primjer iz prakse: Privreda Turske Stav studenta prema primjeru iz prakse ZAKLJUČAK LITERATURA 3 4 5 7 9 12 13 14 15 2 . 1. 1. 3.1.SADRŽAJ UVOD 1. 2. 1.2.

što i jeste tema seminarskog. da je u cilji sticanja potpune slike o ekonomskom razvoju jedne zemlje.UVOD Osnova nastanka ekonomske nauke je oskudnost resursa i dobara. to ne mora uvijek biti slučaj. Prvi dio seminarskog rada predstavlja upoznavanje sa pojmom ekonomskog rasta i razvoja počevši od definicije istog. što je ovaj stepen veći može se tvrditi da je i blagostanje stanovnika zemlje veće. Međutim. potrebno uvesti i dodatne parametre koji govore o blagostranju ljudi. Mi smo se odlučili za privredu Turske smatrajući da bi na tom primjeru mogli najbolje prikazati ekonomski rast i razvoj jedne zemlje. U prvom dijelu ćemo jos obraditi i faktore ekonomskog rasta i razvoja. te ćemo prvi dio završiti sa ekonomskim rastom kao pokazateljom razvoja. Mjerenje ekonomskog rasta je veoma važno ako se želi ustanoviti stepen efikasnosti i efektivnosti korištenja raspoloživih resursa u jednoj zemlji. te je zbog toga potrebno što efikasnije i efektivnije kombinovati resurse da bi što više ljudksih želja i potreba bilo zadovoljeno. Dalje ćemo obradit dugotrajnost ekonomskog rasta i razvoja i prikazati određene stope iz nasumično odabranih zemalja. Drugi dio je iskorišten za primjer iz prakse.zbog toga ćemo kroz ovaj rad pokazati da su parametri koji se koristi za mjerenje ekonomskog rasta velikim dijelom i pokazatelji i ekonomskog razvoja ali. 3 . U trećem dijelu smo dali svoje neko skromno mišljenje o navedenom primjeru iz prakse. Ljudkse želje su neograničene dok je količina resursa i dobara ograničena. Shodno tome. Seminarski rad se završava zaključkom.

D. Ekonomska misao dvadesetog stoljeća. pojam ekonomskog razvoja. Drugim riječima. odnosno „ekonomski rast. pod kojim podrazumijevamo «ekspanziju privrede popraćenu strukturalnim promjenama u sistemu proizvodnje i promjenama u kvaliteti i sastavu finalnog proizvoda. Od tada ekonomska teorija razlučuje pojmove ekonomskog rasta i ekonomskog razvoja. Norohaus. Postojanje ekonomskog rasta pretpostavka je zadovoljavanja stalno rastućih potreba ljudi.1 Ekonomski rast je dugoročno povećanje proizvodnje. str. Maltusa. Stopa rasta proizvodnje određuje stopu kojom raste standard stanovništva jedne zemlje. ibid. dugoročno. Nakon toga je u ekonomsku teoriju uveden pojam ekonomskog razvoja. Rikarda i T.. Zagreb.1. 2 P. U dugom roku (10-20 godina). ekonomski rast se ostvaruje kada se granice proizvodnih mogućnosti pomiću naviše kao izraz povećavanja kapaciteta za proizvodnju u nekoj nacionalnoj privredi. Izvor: N. Samuelson. CKD. Ekonomski rast kao pomak GPM udesno Ekonomski rast se grafički predstavlja pomakom udesno granice proizvodnih mogućnosti. Prve analize ekonomskog rasta u 1940-im i 1950-im godinama imale su za predmet isključivo kvantitativan rast nacionalne privrede (proizvodnje i GDP-a). naročito u radovima A. Napoleoni. 41. najznačajniji je faktor ekonomskog uspjeha nacije. str. pored toga što obuhvata kvantitativne promjene u obimu proizvodnje (ekonomski rast).»3 Dakle. ekonomski razvoj je širi i kompleksniji ekonomski i društveni proces od ekonomskog rasta (ekonomski razvoj = ekonomski rast + podizanje kvaliteta života i očuvanje okoliša). uvećanje realnog bruto društvenog proizvoda. Smita. objašnjava i složene transformacije u kompoziciji i 1 Treba napomenuti da je proučavanje ekonomskog razvoja prisutno u ekonomskoj teoriji još od vremena klasične političke ekonomije. EKONOMSKI RAST I RAZVOJ Proučavanje ekonomskog rasta kao makroekonomskog fenomena novijeg je datuma i biva intenzivirano tek nakon Drugog svjetskog rata.“2 Drugačije rečeno. pa je ekonomski rast osnovni ekonomski i politički cilj svake zemlje. W. Ekonomski rast se kvantitativno izražava na različite načine. 1982. 4 . što je na grafikonu prikazano kao pomak krivulje od GPM1 do GPM2. 3 C. str. odnosno. Godišnje povećavanje GDP u odnosu na baznu godinu pokazuje stopu ekonomskog rasta. Grafički se to prikazuje na slijedeći način: Slika br 1. 124. ekonomski rast govori o napredovanju nacionalne ekonomije. Mankiw. 546.G. ibid. a najčešće pomoću pokazatelja stope rasta GDP per capita u određenom razdoblju.

8 % a za Pakistan 1. str. Najsporetnijtnije doba u historiji je period 1950-1970 („zlatno doba kapitalizma“) u kome je zabilježena stopa rasta od 3. ali još niža od stope rasta (0. gdje smo uzeli smo smo period od oko 100 godina. W. Mankiw. a stopa rasta stanovništva 0. 254. Maddison. god.godine (oko 200 godina) stopa rasta GDP p.7 % Na sporost ekonomskog rasta ukazujermo i u narednoj tabeli. okoliš.2 %. znanje. U doba merkantilizma.4 % 0. god. I tek u doba kapitalizma (od 1820-1980 god.000-e godine. npr. god.do 1500. U doba agrarijanizma (primitivne poljoprivrede). Održivi razvoj se definira kao onaj razvoj u kome svaka generacija slijedećoj predaje stok „neto resursa“ (tj. 1982) su na osnovu ekonomskog rasta izveli periodizaciju historije. ibid.2 %. 0. Održivi razvoj osigurava međugeneracijsku jednakost. 4 Naredni komentari o ekonomskom rastu u svijetu dati prema N.) stopa rasta GDP p. s jedne strane i razlike od zemlje do zemlje.4 Neki ekonomisti (A.strukturi privrede koje doprinose rastu životnog standarda i kvalitetu života ljudi uopće. koje je trajalo od 500. a Pakistana sa 616 na 1.do 1820. Principles of Economics.c bila je 0.c (1.1 % U doba razvijenog agrarijanizma (razvijenije poljoprivrede).do 1700.460 USD 2.256 USD u 1870-oj godini po datoj stopi ekonomskog rasta porastao na 26.c) 500-1500.2 % 0. London.godine (čitavih hiljadu godina) stopa rasta GDP p.4 %. 0.6 %) je brža od stope rasta stanovništva (0. 5 . Periodizacija historije period Rast Ekonomski rast stanovništva (GDP p.1 % 1700-1820. što znači da i budućim generacijama osigurava iste uslove razvoja kao i sadašnjoj. tehnologije.1 %. 2004.960 USD.1 % 0. koje je trajalo od 1500.700. uključujući i kvalitetu okoliša.godine stopa rasta GDP p. a stanovništvo je raslo tek sa 0.6 % Izvor: P. Samuelson. za Japan je 2. Dugotrajnost ekonomskog rasta Među osnovnim karakteristikama ekonomskog rasta su sporost i dugotrajnost.1. fizički i ljudski kapital) koji u per capita terminima nije manji od onoga koji je naslijedila.2 %). Norohaus. god.c povećana je na 0. 0. koje je trajalo od 1. Harcourt College Publisher. i to: Faza Agrarijanizam Napredni agrarijarizam Merkantilizam Kapitalizam Tabela br 1. 1. Prosječna stopa ekonomskog rasta u tom periodu (posljednja kolona tabele).G. prirodni resursi.c bila je 0 %. To znači da je realni GDP Japana sa 1..9%). 0. U posljednje vrijeme se naglašava da ekonomski razvoj treba da bude i održiv. Pri tome kažemo da je ekonomski rast najvažnija komponenta ekonomskog razvoja (nema ekonomskog razvoja bez ekonomskog rasta).2 % 1820-1980. s druge strane.9 % 1.0 % 1500-1700.

Babić.0 1. u %) 1.8 1. pa ih dijelimo na ciklička. sezonska i neregularna.0 2. 2007.347 564 4. Stope ekonomskog rasta izabranih zemalja Zemlja Japan Brazil Meksiko Kanada Njemačka Kina USA Indija V.9 1. godine je iznosio polovinu realnog dohotka proječnog Amerikanca.8 2. 5 M. 2007.Tabela. str.2 Izvor: N. Makroekonomija. Britanija Pakistan Period 1890-2000 1900-2000 1900-2000 1870-2000 1870-2000 1900-2000 1870-2000 1900-2000 1870-2000 1900-2000 GDP p. Odstupanja su uzrokovana različitim faktorima. Makroekonomija.c (na početku perioda) GDP p. Od dugoročnog trenda razvoja privrede postoje odstupanja.260 3. dohotka. zaposlenosti. Zagreb.984 1. str.550 1. Realni GDP prosječnog Kineza u 2000-oj godini ravan je GDP prosječnog Britanca od prije 130 godina. Mankiw. a to znači proizvodnje. Babić.. moderne privrede pokazuju tendencije dugoročnog rasta. ibid.G.. a upravo utvrđivanje razloga cikličnih fluktuacija u privredi spada u temeljne zadaće makroekonomije.320 8. Taj se dugoročni rast često prikazuje krivuljom koju zovemo razvojni trend ili samo trend.. npr. 653 Kao što vidimo putanje privrednog razvoja nisu pravolinijske.5 1. Stvarne i trend vrijednosti domaćeg proizvoda u dugom roku prikazuju se na sljedećoj slici:5 Slika br. str. MATE. a GDP prosječnog Pakistanca je 2000.330 25.390 23.460 7. Ona se očituju u odstupanju ekonomskih aktivnosti. 653 6 . Zagreb. također. Tabela br 2. XV dopunjeno i izmijenjeno izdanje.107 616 26..c (na kraju perioda) Stopa rasta (godišnja.. pokazuje da je GDP per capita u USA.010 3.256 650 968 1.2 2. (napomena: realni GDP izražen je u vrijednosti USD iz 2000-e godine) U drugom slučaju. čak preko 17 puta veći od onog u Pakistanu.950 2.825 598 3. cijena itd. Zato stvarna kretanja agregatne privredne aktivnosti pokazuju cikličnost. MATE.810 27. XV dopunjeno i izmijenjeno izdanje.940 34.4 1. 543.2 Stvarne i trend vrijednosti domaćeg proizvoda u dugom roku Izvor: M.5 2.

1. fizički kapital i tehnologije7 (1) Ljudski kapital «je ekonomski izraz za znanje i vještine koje radnici stiču kroz obrazovanje (spretnost. mašine. XV izdanje. . 7 . 546-547. čime će se podići granica proizvodnih mogućnost i preći na višu krivu proizvodnih mogućnosti (KPM). Raspolaganje sa više kapitalnih dobara obezbjeđuje bržu i obilniju proizvodnju dobara i usluga. U makroekonomiji je štednja ključno pitanje formiranja investicija kao neophodhog uslova za postizanje ekonomskog razvoja. III) polaze sa iste granice proizvodnih mogućnosti. 6 Princip produktivnosti rada je sposobnost da se ostvari određeni obim poslova (proizvoda i usluga) sa što manjim utrošćima radne snage (ili količina dobara i usluga koju je radnik u stanju proizvesti za svaki sat rada). Produktivnost (odnosno ekonomski rast i razvoj) je određena sa četiri faktora. koje su napredovale i pored toga što nemaju prirodna bogastva. (2) Prirodna bogatstva (zemlja i uopće svi prirodni izvori) su nekada bila prvi preduslov ekonomskog napretka. npr. pri tome. a ovima se osvajaju nova tržišta i usvajaju nova znanja (uvećava se fizički kapital i nivo znanja). Nordhaus. Zemlje bogate naftom (kao S. Apstiniranje od potrošnje različitih dobara i usluga u ime štednje omogućava se za određeno vrijeme akumulacija koja će biti usmjerena u nove fabrike i postrojenja. Produktivnost izražava sposobnost da se određena količina dobara i usluga proizvede u određenom vremenu. 7 Prema: P. Na ovaj se način zaokružuje «razvojni krug». koje čine: ljudski kapital. svoj brzi rast su bazirale na sektorima koji više ovise o radu i kapitalu. Faktori ekonomskog rasta i razvoja Predhodne razlike u životnom standardu (ostvarenim stopama ekonomskog rasta. odnosno visini GDP) različitih zemalja objašnjavaju se razlikama u dostignutom nivou produktivnosti. Amerikanci bolje žive od Pakistanaca jer su američki radnici produktivniji od pakistanskih. infrastruktura i sl. Mankiw.G. to znači da. obično se uzima za najvažniji faktor ekonomskog rasta. inovacije) podrazumijeva najbolje/najbrže tehnološke načine proizvodnje dobara i usluga. Produktivnost (determinirana s predhodna četiri faktora). (3) Fizički kapital (ili samo: kapital) je izražen u obliku kapitalnih dobara (oprema. koja na osnovu toga ostvaruje visoke dohotke) su.) i investicija za izgradnju kapitalnih dobara. str. isto. Pretpostavimo da tri zemlje (I. prirodna bogatstva. generira nivo dohotka. koji pored podmirivanja potreba potrošnje omogućava i određeni nivo štednje (akumulacije). W. ibid.2. dakle. Arabija. zgrade. 531 i dalje. Ekonomija. ali da imaju različite nivoe akumulacije. znanje i motivacija radne snage).6 Budući da ova proizvedena količina dobara i usluga određuje životni standard stanovništva. Danas prirodna bogastva ne određuju je li neka zemlja uspješna ili ne: primjer su zemlje poput Japana i Hong Konga. str. (4) Tehnologija (tehničko-tehnološki progres. Samelson. a time i konkurentnosti ekonomije jedne zemlje.. Društvo je uvijek primorano da se opredjeljuje između štednje (akumulacije) i potrošnje. izuzetak a ne pravilo. Visoke investicije omogućavaju nove tehnologije. na novom i višem nivou razvijenosti od predhodnog. II.

G. a u tački C najviši nivo akumulacije (zemlja III). Efektom akumulacije. nije u zadovoljavajućoj mjeri pomjerila KPM na viši nivo. Izvor: N. 3 Primjer KPM U tački A je najniži od svih zemalja obim akumulacije (zemlja I). Dakle. ibid. Tačka A predstavlja obim akumulacije zemlje I. Mankiw. Kao posljedica različitih preferencija u nivou akumulacije i potrošnje u sadašnjosti doći će do različitog pomjeranja KPM tri zemlje u budućnosti. 8 . Izvor: N. nakon određenog vremena uspjeva da pomjeri KPM u daleko manjem stepenu nego što je to slučaj sa ekonomijama II i III.Slika br. što će promjeniti i nivo njihove potrošnje. ove zemlje karakteriše identična KPM i potpuno različita preferencija prema akumulaciji.G. 125. 125. dok je sasvim suprotno kod zemalja II i III koje su vodile politiku akumulacijski orijentirane strategije razvoja. koje su. ali i različit nivo akumulacije. Slika br. koja je u ranijim periodu preferirala potrošnju na račun akumulacije. Tri zemlje (I. tj. ibid. str. u predhodnom periodu dale prioritet akumulaciji. III) imaju u početku jednaku KPM. bile u prilici da nakon određenog vremenskog intervala značajno povećaju i obim akumulacije i nivo potrošnje u odnosu na zemlju I. suprotno njima. zahvaljujući toj činjenici. 4 Primjer KPM Zemlja I. II. str. Mankiw. Ove zemlje su. Vidimo da zemlja A koja je imala relativno malu akumulaciju. izgradnjom novih proizvodnih kapaciteta zemlje svoje funkcionisanje mogu pomjeriti na viši nivo KPM. B obim akumulacije zemlje II i C zemlje III.

c manji od 10 % amričkog.5 mjesec da zaradi ono što prosječan Amerikanac zaradi za jedan dan. njen GDP p. Rast. Prinjeri uključuju izvoznice nafte (Kuvajt.c. Prije dvije decenije klasifikacija je vršena sljedeći način: Tabela br. Npr. Po sistemu klasifikacije Svjetske banke. Izvor: World Development Report 1999. Britaniji krajem 18. sa industrij. Spadaju u grupu novinidustrijaliziranih zemalja. rast GDP p. načelno dijele. Ove zemlje najčešće imaju jedan ili dva visoko razvijena izvozna sektora. rangiraju na: Zemlje u razvoju Razvijene zemlje (1) zemlje niskog prihoda (LIC) (2) zemlje nižeg-srednjeg prihoda (LMC) (3) zemlje višeg-srednjeg prihoda (UMC) (4) zemlje visokog prihoda (zemlje OECD) (5) Ostale zemlje visokog prihoda “Ostale zemlje visokog prihoda” se ponekad u klasifikaciji UN tretiraju kao zemlje u razvoju. bila jedna od najbogatijih zemalja na svijetu a 1990. ali u kojima su značajni dijelovi stanovništva I dalje neobrazovani ili slabog zdravlja.c.1. koja je krajem 19. proječan Etiopljanin mora da radi 1. ek. 3 Klasifikacije zemalja po njihovom ekonomskom statusu Bogate zemlje SAD Japan Francuska Velika Britanija Njemačka Španija Kanada Italija Ove zemlje karakteriše moderan ekonom.st.c. zemlje se po njihovom GDP p.rasta je počeo u V. na razvijene i nerazvijene zemlje. Ekonomski rast kao pokazatelj razvoja Ekonomski rast se iskazuje kao rast GDP ukupno. Zemlje se. bogate i siromašne. Skoro 50 % stanovnika živi u zemljama čiji je GDP p.st. Najčešći način definiranja razvoja u svijetu je prema GDP p. Mnoge međunarodne institucije nude klasifikacije zemalja po njihovom ekonomskom statusu. Ujedinjeni Arapski Emirati) 9 . rast nacionalnog dohotka.3. Revolucijom Siromašne zemlje Kina Indija Zimbabve Uganda Ruanda Burundi Etiopija Cent. Klasičan primjer je Argentina. iznosi svega 39 % američkog Ove zemlje naglo poboljšavaju svoju ekonomsku poziciju. Vijek moder. Ekonomska čuda Hong Kong Singapur Tajvan Južna Koreja Ekonomske tragedije Argentina Venecuela Madagaskar Mali Čad Peru Nikaragva Trinidad Tobago Ove zemlje pogoršavaju svoju ekonomsku poziciju. ali je stvarna klasifikacija mnogo preciznija.Afrička Republika Ovo su zemlje sa vrlo niskom produktivnosću rada.c. Katar. Najpoznatije klasifikacije daje Svjetska banka.

Araps.Marijans. Afrika Angola Benin Burundi Čad Eritreja Etiopija Gambija Gana Gvineja Gvineja-Bisao Kamerun Kenija Kongo Lesoto Liberija Madagaskar Malavi Mali Maritanija Mozambik Niger Nigerija Obala Slonovče Ruanda Senegal Sijera Leone Somalija Srednjoafrič.036-9.Obala i Gaza L.c.Repu b Sudan Tanzanija Togo Uganda Zambija Zimbabve Južna Azija Avganistan Bangladeš Butan Indija Nepal Pakistan Bl. Karibi Češka Estonija Hrvatska Latvija Litvanija Mađarska Bolivija Brazil Dom.035 USD Subsahars Afrika GDP p.Azija i Pacifik Kambodža Laos Sjeverna Koreja Fidži Filipini Indonezija Kina Kiribati Maršalski otoci Mikronezija Papua Samoa Tajland Tonga Vanatua Evropa i Sr.c.ski Istok i C.Zeland Njemačka Portugal SAD Španija Švedska Švicarska V.LIC GDP p. Afrika Subsahars.Azija Albanija 10 .Polinezija Grenland Gvam Hong Kong Izrael Kajmanski Otoci Kanalski Otoci Katar Kipar Kuvajt Lihtenštajn Makao Malta Monako Nizozems.Istok i C.Britanija Andora Aruba Bahami Bahrein Barbados Bermuda Brunei Djevič. Antili Nova Kaledonija San Marino Singapur Sj. 766-3.Azija Alžir Džibuti Egipat Iran Irak Jordan Maroko Sirija Tunis Zap.Amerika i Karibi Nikaragva Ist. Afrika Bocvana Gabon Mauricijus Majote sejšel Južna Azija Evropa i Sr.c.Otoci Farski Otoci Franc.Amerik. 4 Klasifikacija ekonomija u 2003 godini Ostale LMC UMC OECD GDP p. Afrika Tabela br.Emirati Jemen L.Republika Ekvador El Salvator Gvajana Gvatemala Honduras Jamajka Kolumbija Kuba Paragvaj surinam Ist.386 USD GDP p.c. do 765 USD Subsahars. 3.Azija i Pacifik Australija Austrija Belgija Danska Finska Francuska Grčka Island Irska Italija Japan Kanada Južna Koreja Luksemburg Nizozemska Norveška N. preko 9. Cape Vedre Južna Afrika Namibija Svazilend Južna Azija Maldavi Šri Lanka Južna Azija Maldivi Šri Lanka Bl.c.386 USD zemlje visokog prihoda GDP p.otoci Slovenija Tajvan Uj.

Gora Turkmenistan Turska Ukrajina Izvor: World Bank.Mongolija Solomonski otoci Vijetnam Evrpopa i Sr.Smith.Azija Kirgiska Republ. 2006. 2004 (prema M.todaro. S. Moldavija Tadžikistan Uzbekistan Armenija Azerbejdžan bjelorusija BiH Bugarska Rumunija Rusija Srbija i C. 37-38. str.) 11 .

stara turska lira zamijenjena je novom turskom lirom na čijim novčanicama je maknuto šest nula (1 YTL= 1. Prognoze MMF-a za 2008.987 motornih vozila što je čini šestim europskim proizvođačem motornih vozila. dok je industrija činila 30. Veliki i rastući deficit javnog sektora. Prema časopisu Forbes Istanbul je s 35 milijardera (stanje 2008. Dok su u prošlosti privredom dominirale poljoprivredne aktivnosti.) četvrti grad u svijetu. u Turskoj je proizvedeno 1. u Turskoj je bilo 27.3% GDP-a. Godine 2007.5 milijardi USD prihoda.3%. Nezaposlenost je 2005.214. U 1980-ima tadašnji premijer je započeo reforme kojima je gospodarstvo postalo više tržišno orijentisano.2. New Yorka i Londona. Nakon krize 2001. Turizam čini vrlo važan dio turskog gospodarstva. i 2007. a investicije su porasle i nezaposlenost je pala. Prosječna stopa rasta GDP-a između 2002. poljoprivredaje činila 8.. korupcijom u svim sferama privrede i slabljenjem bankarskog sektora. Cilj ovog projekta je pretvaranje suhog tla u jugoistočnoj Turskoj u plodno zemljište. 1999.. Između 1981. 12 . iznosila 10.000 TL). PRIMJER IZ PRAKSE: PRIVREDA TURSKE Veći dio republikanskog razdoblja u historiji Turske. i 2003.. danas projekt ima devet brana i osam hidroelektričnih centrala.988 posjetitelja koji su turskoj privredi ostvarili 18. a sektor usluga 59.9% GDP-a. U tome je vrlo važan bio Jugoistočno anatolijski projekt (Güneydoğu Anadolu Projesi ili GAP) čiji je cilj bio iskorištavanje vode Eufrata i Tigrisa za navodnjavanje i proizvodnju hidroelektrične energije. govore o očekivanoj inflaciji od 6% u Turskoj.4% što čini Tursku jednom od najbrže rastućih privreda u svijetu. Iako su se projektu snažno protivili Sirija i Irak. i 2001. te kurdski separatisti.000. bila je 7. Godine 2006. uvedena je nova valuta kako bi se izbrisali podsjetnici na nestabilnu privredu. prosječni godišnji rast GDP-a bio je 4%.024. Godine 2007. tadašnji ministar financija pokrenuo je reforme zbog kojih je inflacija pala na jednoznamenkaste brojeve. ali taj rast su često remetile financijske krize od kojih su najznačajnije one 1994. Turska ima veliku i rastuću automobilsku industriju. danas najveći značaj imaju razvijeni industrijski kompleksi i razvijeni sektor usluga. 1. godine.januara 2005. nakon Moskve. država je imala snažan utjecaj na privredu. Nakon što je hronična inflacija stavljena pod kontrolu. Od 1970-ih uloženi su mnogi napori u jačanju i diverzificiranju privrede. Reforme su omogućile ubrzani rast privrede.8%. te neadekvatne reforme rezultirale su visokom inflacijom.

to jeste proizvode sve što im je potrebno kako bi smanjili uvoz. Ukoliko u narednom periodu Turska uspije postati ravnopravni članom EU otvorit će se mnogo povoljnosti za plasman proizvoda na ogromnom europskom tržištu te shodno tome očekivati je da bi i stopa ekonomskog rasta i razvoja i dalje bila u uzlaznoj putanji. Ono što krasi Tursku privredu jeste to što oni imaju zasebno tržište.5 % te se očekuje u narednom periodu da će ta stopa ići i preko 8 %. Pored uspješnje proizvodnje ona ima velik udio prihoda tokom turističke sezone. U usporedbi sa Njemačkom privredom koja ove godine bilježi ekonomski rast od 0. Sve to možemo povezati na neki način sa ljudskim faktorom u preduzeću. pa čak šta više ostvariti i veći GDP od pomenutih velesila. Iz svega ovog mogli smo primjetiti da Turska ima svaku osobinu od nabrojanih velikih sila.4 % te se vodi kao najveća ekonomija u Europi. Ovakve ekonomske pokazatelje Turksa je postigla plasirajući proizvode uglavnom na tržišta van EU zbog poznate činjenice da i pored velike želje nije uspjela postati član ove značajne zajednice. a povećali izvoz. ali ono što krasi njihov uspjeh jeste to da stanovištvo kupuje pretežno domaće proizvode i samim tim pospješuje proizvodnju. 13 . to jest da je su radnici ti koji su odgovorni za uspjeh preduzeća te ćemo se nadovezat da za veliki ekonomski rast i razvoj Turske su u prvom planu zaslužni njeni građani. Njemačke i Japana. Ono što čini Tursku posebnom jeste ljudski faktor kod koga je izgrađen osjećaj za uspješno poslovanje. Turska ostvaruje rast od 7. Iako kroz historiju mnogo puta dotučena do tla uspjeli su ući u korak sa zemljama poput SAD. U tom pogledu imaju sličan koncept privrede SAD. Iz godine u godinu ta stopa se vrtoglavo povećava i čini Turskom skoro pa vodećom ekonomskom silom svijeta u ovom trenutku. Ljetovanje u Turskoj već je postala tradicija a po nekim studijama i čak isplativija od nekih europskih destinacija.3. Stopu rasta koju je ostvarivo uspješno Japan poslije drugog svjetskog rata trenutno krasi Tursku. STAV STUDENTA PREMA PRIKAZANOM PRIMJERU IZ PRAKSE Iz predhodno prikazanog primjera iz prakse u kojem smo obratili pražnju na privredu Turske možemo konstatovati da je ta zemlja postala jedna od vodećih sila u svijetu.

što je ovaj stepen veći može se tvrditi da je i blagostanje stanovnika zemlje veće. Zbog toga smo kroz ovaj rad pokazali da su parametri koji se koriste za mjerenje ekonomskog rasta velikim dijelom i pokazatelji ekonomskog razvoja ali. Može se zaključiti da mjerenje ekonomskog rasta i mjerenje ekonomskog razvoja najvećim dijelom koriste iste parametre. za mjerenje ekonomskog razvoja potrebno je uvesti i dodatne indikatore koji će u fokusu imati blagostanje ljudi u odnosu na dostignuti stepen ekonomskog razvoja. da je u cilju sticanja potpune slike o ekonomskom razvoju jedne zemlje. to ne mora uvijek biti slučaj. Budući da je ekonomski rast više orijentisan na čisto ekonomske parametre. Shodno tome. potrebno uvesti i dodatne parametre koji govore o blagostranju ljudi. Mjerenje ekonomskog rasta je veoma važno ako se želi ustanoviti stepen efikasnosti i efektivnosti korištenja raspoloživih resursa u jednoj zemlji. 14 . GDP (Gross Domestic Product) je najčešće korišteni parametar za mjerenje ekonomskog rasta i razvoja i on se može računati na dva načina koji daju isti konačni rezultat jer predstavljaju mjerenje iste pojave sa dva različita aspekta. Što je godišnja stopa GDP veća to je veći ekonomski rast i pokazuje da država se razvija. Međutim.ZAKLJUČAK Cilj rada je bio ukazati na važnost i načine mjerenja ekonomskog razvoja.

Zagreb. Ekonomska misao dvadesetog stoljeća. MATE. C.G. W. P. Zagreb. Mankiw. 2004. 2007.LITERATURA 1. Napoleoni. Makroekonomija. CKD.. 4. Harcourt College Publisher. 2000. London. Principles of Economics. MATE. M. Samuelson. Zagreb. N. Norohaus. Ekonomija. 1982 2. XV dopunjeno i izmijenjeno izdanje. Babić. 3. 15 .